OKVIRNI NASTAVNI PLAN I PROGRAM za devetogodišnju osnovnu školu u Federaciji Bosne i Hercegovine

1

RIJEČ IZDAVAČA Okvirni zakon o osnovnom i srednjem obrazovanju u Bosni i Hercegovini (2003) utvrdio je i konkretizirao tok promjena u osnovnom odgoju i obrazovanju, a kantonalni zakoni koji su u toku 2004. godine s njim usklañeni, dali su pravnu osnovu za promjenu u osnovnom odgoju i obrazovanju i implementaciju tih promjena kroz zajedničke aktivnosti svih kantona, koje koordinira Federalno ministarstvo obrazovanja i nauke. Federalno ministarstvo obrazovanja i nauke je 2003. godine preuzelo vodeću ulogu u kreiranju novog koncepta odgoja i obrazovanja u Federaciji Bosne i Hercegovine. Formirano je Upravno tijelo za pripremu prijedloga strategije prelaska na devetogodišnje osnovno obrazovanje u Federaciji Bosne i Hercegovine koji su, slijedeći principe reformisane obrazovne politike, uradili Koncepciju devetogodišnjeg osnovnog obrazovanja, koja predstavlja prekretnicu i osnovu za temeljitu promjenu nastavnog plana i programa, metoda rada, poimanja uloge učenika i nastavnika u nastavnom procesu, a čija je srž u promjeni obrazovne paradigme da težište nije na onome što učitelj treba da predaje, već na onome šta dijete treba da zna. Naglasak je stavljen na osiguranje i poticanje razvojnih efekata ranog učenja, kao ključnog faktora za razvoj sposobnosti učenja uopće, a učenik je postao aktivni subjekt procesa učenja, što mu je omogućeno programima učenja usmjerenim na dijete, u skladu sa obrazovnim praksama mnogih evropskih zemalja. Koncepciju i nastavni plan devetogodišnje osnovne škole, kao i program razvoja osnovnog obrazovanja u Federaciji Bosne i Hercegovine uradila je Stručna komisija koja je rukovodila i koordinirala poslovima za pripremu i izradu prijedloga koncepcije devetogodišnjeg odgoja i obrazovanja, davala prijedloge za izmjenu i dopunu koncepcije devetogodišnje osnovne škole i nastavnih planova i programa, pratila rad drugih stručnih komisija i predlagala izmjene i dopune u nastavnom planu i programu, te sarañivala sa ministarstvima obrazovanja i meñunarodnim organizacijama uključenim u reformu obrazovanja u BiH. Stručna komisija za izradu okvirnog nastavnog plana i programa, standarda i normativa za devetogodišnju osnovnu školu sa potkomisijama za bosanski, hrvatski, srpski jezik i književnost, matematiku, moju okolinu, prirodu, kulturu življenja, društvo, historiju, geografiju, biologiju, informatiku, tehničku kulturu, hemiju, fiziku, engleski jezik, njemački jezik, francuski jezik, arapski jezik, likovnu kulturu, muzičku kulturu, tjelesni i zdravstveni odgoj i inkluzivno i specijalno obrazovanje, definisala je okvirni nastavni program za svaki predmet, kao osnovu, okvir za koncipiranje i realizaciju kantonalnih nastavnih programa, na osnovu kojih se ostvaruje nastavni proces u Federaciji Bosne i Hercegovine. Nastavni plan i program osnovne škole koncipiran je tako da omogućava kvalitetno obrazovanje za sve. Kao takav, on prepoznaje, priznaje, uvažava i odgovara na obrazovne potrebe, iskustva i interese svih učenika, bez obzira na pol, uzrast, etničku, socijalnu i vjersku pripadnost, sposobnosti, mogućnosti i ograničenja, uvažavajući, poštujući i razvijajući ljudska, dječja i obrazovna prava, obaveze i odgovornosti. On je inkluzivan, otvoren za djecu i odrasle, sa posebnim i drugim potrebama. Što se tiče upravljanja nastavnim planovima i programima, odgovornost za njegovo kreiranje i razvoj se dijeli izmeñu obrazovnih aktera svih nivoa, uključujući i nastavnike, učenike i njihove roditelje. Nastavni planovi i programi kantona integriraju u sebi opći dio - zajedničke jezgre i lokalne komponente, s tim da se zajednička jezgra nastavnih planova i programa sastoji od svih nastavnih planova i programa, sa što je moguće širim zajedničkim osnovama za sve nastavne predmete. On osigurava koheziju sistema osnovnog odgoja i obrazovanja u Bosni i Hercegovini, a lokalna komponenta daje mogućnost školama, općinama i kantonima da razviju vlastite programe, birajući sadržaje i područja učenja. Nastavni planovi i programi pojedinih predmeta (silabusi) daju upute nastavnicima: šta treba podučavati (koja područja, oblasti treba podučavati), zašto to treba podučavati (koji su ciljevi i koncepti), kako to treba podučavati (koristeći različite metode i oblike prilagoñene potrebama i interesima učenika) i kada to treba podučavati (razvojna primjerenost uzrastu, ciklusima). Nastavni plan i program svakog predmeta sadrži argumentaciju uloge i značaja predmeta, ciljeve, očekivane ishode učenja, sadržaj, strategije učenja i nastave (didaktičko-metodičke upute) i smjernice za praćenje i ocjenjivanje. Dakle,nastavni plan i program devetogodišnjeg osnovnog obrazovanja okrenut je ka zadovoljavanju obrazovnih potreba svakog učenika. Svrha odgoja i

obrazovanja u savremenom društvu je poticanje i ostvarivanje povoljnih prilika za razvoj ljudskog bića tokom čitavog života, a čiji je smisao cjelovito lično učešće u intelektualnom, osjećajnom, tjelesnom, moralnom i duhovnom djelovanju koje upućuje pojedinca na ostvarivanje visoke kvalitete života. Novi model predviña da je ,,krajnja svrha obrazovanja unapreñenje kvalitete života’’ (Koncepcija, 2004; 5), dok je dosadašnjem modelu obrazovanja primarna svrha bila ,,dostizanje individualnog nivoa spoznaja i potreba za dalje obrazovanje i osposobljavanje za život i rad’’ (NPP, 1999; 7). Zato su promjene u odgoju i obrazovanju orijentisane na demokratizaciju i humanizaciju obrazovnog sistema, s fokusom na osposobljavanje učenika da zadovolji vlastite potrebe (preživljavanje, ljubav, moć, zabava i sloboda) i potrebe savremenog, demokratskog društva. Znanje i vještine se stiču obrazovanjem, a vrijednosti, stavovi i navike odgojem. Škole trebaju odgajati dobre ljude, a ne samo dobre učenike. Imajući u vidu da su inicijalno obrazovanje i stalno profesionalno usavršavanje ključni faktori kvalitetnog obrazovanja i da u reformisanom obrazovanju nastavnik nije više samo posrednik znanja, nego savjetnik i pratilac učeniku na putu ka njegovoj većoj samostalnosti, ka ,,učenju otkrićem”, Komisija za izradu Nastavnog plana i programa stručnog usavršavanja nastavnika razredne i predmetne nastave, direktora/ravnatelja osnovnih škola, savjetnika i stručnih saradnika ministarstava i pedagoških zavoda u Federaciji Bosne i Hercegovine uradila je Model plana i programa stručnog usavršavanja, s namjerom da nastavnike obuči za kvalitetnu implementaciju reformisanih nastavnih planova i programa. Komisija za praćenje i vrednovanje primjene koncepcije devetogodišnje osnovne škole i novih nastavnih programa uradila je temeljitu evaluaciji Koncepcije devetogodišnje osnovne škole i programskih sadržaja nastavnih planova i programa za prvu trijadu devetogodišnje osnovne škole, fokusirajući se na njihovo usklañivanje sa spoznajnim mogućnostima djeteta. Koordinacijsko tijelo za provoñenje i praćenje obrazovne reforme u Federaciji Bosne i Hercegovine usvojilo je navedene dokumente kao polazne modele za izradu i usvajanje kantonalnih dokumenata strateškog razvoja osnovnog odgoja i obrazovanja i općih i specifičnih sadržaja nastavnih planova i programa za devetogodišnju osnovnu školu. Objavljivanjem ove publikacije krunisan je višegodišnji napor mnogobrojnih učesnika reforme osnovnog obrazovanja u Federaciji Bosne i Hercegovine, kojima Federalno ministarstvo obrazovanja i nauke izražava iskrenu zahvalnost sa uvjerenjem da će i dalje zajedno doprinositi reformi obrazovanja koja se neprestano modernizira, vodeći računa o psihofizičkoj ličnosti djeteta kojoj trebaju biti prilagoñeni nastavni planovi i programi i o potrebi cjeloživotnog učenja kao imperativa današnjeg vremena i osnove konkurentnog tržišta rada, te da će se na taj način otvoriti novo poglavlje pogleda na ljudske resurse kao ključni koncept ekonomskog rasta. Posebno se zahvaljujemo prof. dr. Muhidinu Džanki, Muneveri Selmanović, direktorici Pedagoškog zavoda Zenica i Jasminki Bujanović, savjetnici ministra za predškolsko i osnovno obrazovanje u Vladi Unsko-sanskog kantona što su pomogli u definisanju konačnog dokumenta ,,Okvirni nastavni plan i program za devetogodišnju osnovnu školu”, koji će zasigurno biti tačka nadahnuća za budući razvoj i osavremenjavanje osnovne supstance odgojno-obrazovnog procesa nastavnog programa u kojem predmetna fragmentarnost prerasta u koherentan sistem utemeljen na interdisciplinarnom pristupu i meñusobnoj vertikalnoj i horizontalnoj povezanosti nastavnih sadržaja. Idući u susret vremenu u kojem će obrazovanje biti najmoćnije oružje u transformaciji obrazovnih politika želimo ovoj publikaciji plodan i efikasan život u rukama kreatora obrazovnih politika, nastavnika, učenika, roditelja i svih učesnika u nastavno-obrazovnom procesu. Federalno ministarstvo obrazovanja i nauke

POPIS ČLANOVA UPRAVNOG TIJELA I KOMISIJA ZA IZRADU MODELA OKVIRNOG NASTAVNOG PLANA I PROGRAMA ZA DEVETOGODIŠNJE OSNOVNO OBRAZOVANJE U FEDERACIJI BOSNE I HERCEGOVINE
Na osnovu rješenja, broj 01-34-2329/03 od 26. 6. 2003. godine i broj 01-34-4637/03 od 28. 10. 2003. godine, zasnovano je Upravno tijelo za pripremu prijedloga strategije prelaska na devetogodišnje osnovno obrazovanje u Federaciji BiH u sljedećem sastavu: 1. Alija P irić, Federalno ministarstvo obrazovanja i nauke, predsjedavajući Upravnog tijela; 2. Viktor Marić, Ministarstvo prosvjete, znanosti, kulture i športa, Zapadnohercegovački kanton, zamjenik predsjedavajućeg Upravnog tijela; 3. Ekrem Hajrulahović, Ministarstvo obrazovanja, nauke, kulture i sporta Bihać, član Upravnog tijela; 4. Marko Nedić, Ministarstvo obrazovanja, nauke i kulture, Posavski kanton, član Upravnog tijela; 5. Hazim Halilović, Ministarstvo obrazovanja, nauke, kulture i sporta Tuzlanskog kantona, član Upravnog tijela; 6. Munevera Selmanović, Ministarstvo obrazovanja, nauke, kulture i sporta Zeničko-dobojskog kantona, član Upravnog tijela; 7. Murto Horo, Ministarstvo obrazovanja, nauke, kulture i sporta Bosansko-podrinjskog kantona, član Upravnog tijela; 8. Stipo Nakić, Ministarstvo obrazovanja, nauke, kulture i sporta Srednjobosanskog kantona, član Upravnog tijela; 9. Lidija Markotić, OŠ Ilije Jakovljevića, Hercegovačko-neretvanski kanton, Mostar, član Upravnog tijela; 10. Sretko Žmukić, Ministarstvo obrazovanja i nauke, kantona Sarajevo, član Upravnog tijela; 11. Filip Zrno, Ministarstvo društvenih djelatnosti Kantona 10, član Upravnog tijela. Rješenjem, broj 08-02-3965/07 od 17. 7. 2007. godine imenovana je stalna komisija - Upravno tijelo za pripremu prijedloga strategije prelaska na devetogodišnje osnovno obrazovanje u Federaciji BiH u sljedećem sastavu: 1. Alija Pirić, Federalno ministarstvo obrazovanja i nauke, predsjedavajući Upravnog tijela; 2. Jasminka Bujanović, Ministarstvo obrazovanja, nauke, kulture i sporta Bihać, član Upravnog tijela; 3. Marko Nedić, Ministarstvo obrazovanja, nauke i kulture, Posavski kanton, član Upravnog tijela; 4. Munevera Selmanović, Ministarstvo obrazovanja, nauke, kulture i sporta Zeničkodobojskog kantona, član Upravnog tijela; 5. Stipo Nakić, Ministarstvo obrazovanja, nauke, kulture i sporta Srednjobosanskog kantona, član Upravnog tijela; 6. Meliha Alić, OŠ Ilije Jakovljevića, Hercegovačko-neretvanski kanton, Mostar, član Upravnog tijela; 7. Mario Mikulić, Ministarstvo prosvjete, znanosti, kulture i športa, Zapadnohercegovački kanton, član Upravnog tijela; 8. Sretko Žmukić, Ministarstvo obrazovanja i nauke, kantona Sarajevo, član Upravnog tijela;

9. Tomislav Buljan, Ministarstvo društvenih djelatnosti Kantona 10, član Upravnog tijela 10. Mersija Jahić, Ministarstvo obrazovanja, nauke, kulture i sporta Tuzlanskog kantona, član Upravnog tijela; 11. Hasnija Muratović, Prirodno-matematički fakultet Sarajevo, član Upravnog tijela; 12. Nadija Bandić, Federalno ministarstvo obrazovanja i nauke, član Upravnog tijela; 13. Viktorija Mira Merlo, spoljni saradnik Federalnog ministarstva obrazovanja i nauke, član Upravnog tijela. Koncepciju i nastavni plan devetogodišnje osnovne škole, kao i program razvoja osnovnog obrazovanja u Federaciji Bosne i Hercegovine, izradila je Stručna komisija za izradu prijedloga koncepcije i nastavnog plana devetogodišnje osnovne škole i izradu programa razvoja osnovnog obrazovanja u Federaciji Bosne i Hercegovine, na osnovu Rješenja, broj 05-38-1323/05 od 11. 4. 2005. godine, i to u sljedećem sastavu: 1. Marko Nedić, Ministarstvo obrazovanja, nauke i kulture, Posavski kanton, koordinator Upravnog tijela; 2. Jasminka Bujanović, Ministarstvo obrazovanja, nauke i kulture, Unsko-sanski kanton Bihać, član Upravnog tijela; 3. Ivo Jelušić, Srednja škola Pere Zečevića, Posavski kanton, Odžak, član Upravnog tijela; 4. Ediba Pozderović, Pedagoški zavod, Tuzla,Tuzlanski kanton, član Upravnog tijela; 5. Vahid Mulić, Pedagoški zavod, Zenica, Zeničko-dobojski kanton, član Upravnog tijela; 6. Ševala Vrpčić, OŠ „Fahro Baščelija” Goražde, Bosansko-podrinjski kanton, član Upravnog tijela; 7. Sulejman Ribo, Ministarstvo obrazovanja, nauke, kulture i sporta Srednjobosanski kanton – Travnik, član Upravnog tijela; 8. Marko Tokić, Pedagoški fakultet, Mostar, Hercegovačko-neretvanski kanton, član Upravnog tijela; 9. Ivan Tomas, OŠ A. B. Šimića Drinovci, Zapadnohercegovački kanton, član Upravnog tijela; 10. Safet Smajkić, Pedagoška akademija, Sarajevo, Kanton Sarajevo, član Upravnog tijela. Zadatak Stručne komisije je da rukovodi i koordinira poslovima za pripremu i izradu prijedloga koncepcije devetogodišnjeg odgoja i obrazovanja; daje prijedloge za izmjenu i dopunu koncepcije devetogodišnje osnovne škole i nastavnih planova i programa; prati rad drugih stručnih komisija, predlaže izmjene i dopune u nastavnom planu i programu; sarañuje sa federalnim ministarstvom obrazovanja i nauke i meñunarodnim organizacijama uključenim u reformu obrazovanja u BiH. Posao izrade nastavnih planova i programa po kojima se ostvaruje nastavni proces u Federaciji Bosne i Hercegovine radila je Komisija za izradu Okvirnog nastavnog plana i programa prve trijade u Federaciji BiH na osnovu Rješenja o formiranju Stručne komisije za izradu okvirnog nastavnog plana i programa, standarda i normativa za devetogodišnju osnovnu školu sa potkomisijama, 05-38-1219/05 od 7. 4. 2005. godine.

Članovi Stručne komisije: 1. Ekrem Hajrulahović, Ministarstvo obrazovanja, nauke, kulture i sporta Bihać, koordinator Stručne komisije; 2. Gabriela Bundalo, OŠ Pazar, Tuzla, član Stručne komisije i koordinator Potkomisije za matematiku; 3. Sabaheta Bijedić, Meñuopštinski pedagoški zavod, Mostar, član Stručne komisije i koordinator Potkomisije za muzičku kulturu, 4. Ivan Madžar, Pedagoški fakultet Sveučilišta u Mostaru, član Stručne komisije i koordinator Potkomisije za moju okolinu; 5. Fatima Prohić, Osnovna škola „Musa Ćazim Ćatić, Sarajevo, član Stručne komisije i koordinator Potkomisije za likovnu kulturu; 6. Zehra Hubijar, Pedagoška akademija, Sarajevo, član Stručne komisije i koordinator Potkomisije za maternji jezik i književnost; 7. Vojka Komljenović, Centar za odgoj i obrazovanje, edukaciju i rehabilitaciju mentalno retardirane djece „Vladimir Nazor“, Sarajevo, član Stručne komisije i koordinator Potkomisije za inkluzivno i specijalno obrazovanje; 8. Milica Bešević, Pedagoška akademija, Sarajevo, član Stručne komisije i koordinator Potkomisije za tjelesni i zdravstveni odgoj; 9. Nada Hrasnica, Pedagoška akademija Sarajevo, član Stručne komisije i koordinator Potkomisije za engleski jezik. Članovi Potkomisije za bosanski, hrvatski, srpski jezik i književnost: 1. Katica Krešić, Pedagoški fakultet Sveučilište u Mostaru; 2. Biljana Nikolić, OŠ „Novi Travnik” Novi Travnik; 3. Esma Kapetanović, OŠ „Novi grad” Tuzla. Članovi Potkomisije za matematiku: 1. Marinko Pejić, Pedagoška akademija Sarajevo; 2. Denis Lasić, Pedagoški fakultet Sveučilište Mostar; 3. Enisa Mehić, Pedagoški zavod, Zenica. Članovi Potkomisije za moju okolinu: 1. Sabira Mićanović, OŠ „Brčanska malta”, Tuzla; 2. Vahid Mulić, Pedagoški zavod, Zenica; 3. Jozo Ćurčić, OŠ Vladmira Nazora Odžak. Članovi Potkomisije za likovnu kulturu: 1. Tihomir Zovko, Pedagoški fakultet Sveučilište u Mostaru; 2. Ragib Lubovac, Pedagoška akademija Sarajevo; 3. Sadina Sijerčić, OŠ „Husein Efendija ðozo” Goražde. Članovi Potkomisije za muzičku kulturu: 1. Selma Ferović, Muzička akademija, Sarajevo; 2. Berislav Džaja, Muzička škola Livno; 3. Refik Hodžić, Umjetnička škola Bihać.

Članovi Potkomisije za tjelesni i zdravstveni odgoj: 1. Mladen Kvesić, Ministarstvo prosvjete, znanosti, kulture i sporta, Široki Brijeg; 2. Samra Salibašić-Akšamija, Osnovna škola Kovačići, Sarajevo; 3. Milica Bešević, Pedagoška akademija Sarajevo. Članovi Potkomisije za engleski jezik: 1. Sanja Hadžihajdić, Pedagoški zavod Zenica; 2. Dinko Jurić, Gimnazija Fra Dominika Mandića, Široki Brijeg; 3. Marina H. Avdić, Katolički školski centar, Tuzla. Članovi Potkomisije za inkluzivno i specijalno obrazovanje: 1. Šaćira Mešalić, Defektološki fakultet, Tuzla; 2. Sadeta Zečić, Zavod za specijalno obrazovanje i odgoj djece „Mjedenica” Sarajevo; 3. Biljana Pejić, Zavod za specijalno obrazovanje i odgoj djece „Mjedenica” Sarajevo; 4. Imšir Zubović, Centar za slušno oštećenu djecu Tuzla; 5. Milenko Kordić, Treća osnovna škola Mostar. Zadatak članova Stručne komisije i njenih potkomisija je bio da: - priprema i izrañuje modele okvirnog nastavnog plana i programa za prvi, drugi i treći razred devetogodišnje osnovne priprema i izrañuje modele okvirnog nastavnog plana i programa za prvi, drugi i treći razred devetogodišnje osnovne škole za djecu sa teškoćama u razvoju, koja se obrazuju u specijalnim odgojno-obrazovnim ustanovama; - ostvaruje saradnju sa drugim stručnim komisijama i daje prijedloge i sugestije u vezi sa definiranjem strategije prelaska na devetogodišnje obavezno osnovno obrazovanje i edukaciju nastavnika, pedagoga i direktora osnovne škole; - predlaže pedagoško-didaktičku literaturu za obuku nastavnika, pedagoga i direktora osnovne škole i sarañuje sa Federalnim ministarstvom obrazovanja i nauke i meñunarodnim organizacijama uključenim u reformu obrazovanja u BiH. Okvirni nastavni plan i program za 4. razred devetogodišnje osnovne škole je izradila Stručna komisija na osnovu Rješenja o obrazovanju Stručne komisije za izradu okvirnog nastavnog plana i programa, standarda i normativa za devetogodišnju osnovnu školu sa potkomisijama, 03-382933/06 od 29. 5. 2006. godine. Članovi stručne komisije su: 1. Jasminka Bujanović, Ministarstvo obrazovanja, nauke, kulture i sporta Bihać, koordinator Stručne komisije; 2. Hasnija Muratović, Prirodno-matematički fakultet, Sarajevo; 3. Sabaheta Bijedić, Meñuopštinski pedagoški zavod, Mostar, član Stručne komisije i koordinator Potkomisije za muzičku kulturu; 4. Gabrijela Bundalo, OŠ Pazar, Tuzla, član Stručne komisije i koordinator Potkomisije za matematiku;

5. Ivan Madžar, Pedagoški fakultet Sveučilišta u Mostaru, član Stručne komisije i koordinator Potkomisije za moju okolinu; 6. Fatima Prohić, Osnovna škola „Musa Ćazim Ćatić“, Sarajevo, član Stručne komisije i koordinator Potkomisije za likovnu kulturu; 7. Zehra Hubijar, Pedagoška akademija, Sarajevo, član Stručne komisije i koordinator Potkomisije za maternji jezik i književnost; 8. Vojka Komljenović, Centar za odgoj i obrazovanje, edukaciju i rehabilitaciju mentalno retardirane djece „Vladimir Nazor”, Sarajevo, član Stručne komisije i koordinator Potkomisije za inkluzivno i specijalno obrazovanje; 9. Milica Bešević, Pedagoška akademija, Sarajevo, član Stručne komisije i koordinator Potkomisije za tjelesni i zdravstveni odgoj; 10. Nada Hrasnica, Pedagoška akademija Sarajevo, član Stručne komisije i koordinator Potkomisije za engleski jezik. Članovi Potkomisije za izradu nastavnog plana devetogodišnje osnovne škole su: 1. Marko Nedić, Ministarstvo obrazovanja, nauke i kulture Posavskog kantona, Orašje; 2. Safet Smajkić, Pedagoška akademija, Sarajevo, Kanton Sarajevo; 3. Vahid Mulić, Pedagoški zavod, Zenica, Zeničko-dobojski kanton; 4. Sulejman Ribo, Ministarstvo obrazovanja, nauke, kulture i sporta, Srednjobosanski kanton, Travnik; 5. Ševala Vrpčić, OŠ „Fahro Baščelija” Goražde, Bosansko-podrinjski kanton; 6. Marko Tokić, Pedagoški fakultet, Mostar, Hercegovačko-neretvanski kanton; 7. Robert Onodi, Pedagoški zavod, Tuzla. Članovi Potkomisije za bosanski, hrvatski, srpski jezik i književnost: 1. Katica Krešić, Pedagoški fakultet Sveučilište u Mostaru; 2. Biljana Nikolić, OŠ „Novi Travnik” Novi Travnik; 3. Esma Kapetanović, OŠ „Novi grad” Tuzla; 4. Olga Lekić, OŠ „Jozo Gadžić-Čupo“, Stojkovići, Travnik. Članovi Potkomisije za matematiku: 1. Marinko Pejić, Pedagoška akademija Sarajevo; 2. Denis Lasić, Pedagoški fakultet Sveučilište Mostar; 3. Enisa Mehić, Pedagoški zavod, Zenica Članovi Potkomisije za moju okolinu: 1. Sabira Mićanović, OŠ „Brčanska malta”, Tuzla; 2. Vahid Mulić, Pedagoški zavod, Zenica; 3. Irena Damjanović, OŠ „Fra Ilije Starčevića“, Tolisa. Članovi Potkomisije za likovnu kulturu: 1. Tihomir Zovko, Pedagoški fakultet Sveučilišta u Mostaru; 2. Fikret Lukać, Pedagoški zavod Sarajevo; 3. Sadina Sijerčić, OŠ „Husein Efendija ðozo”, Goražde.

Članovi Potkomisije za muzičku kulturu: 1. Selma Ferović, Muzička akademija, Sarajevo; 2. Berislav Džaja, Muzička škola Livno; 3. Vesna Kečalović, Umjetnička škola Bihać. Članovi Potkomisije za tjelesni i zdravstveni odgoj: 1. Mladen Kvesić, Ministarstvo prosvjete, znanosti, kulture i sporta, Široki Brijeg; 2. Samra Salibašić-Akšamija, Osnovna škola Kovačići Sarajevo; 3. Milica Bešević, Pedagoška akademija Sarajevo. Članovi Potkomisije za engleski jezik: 1. Sanja Hadžihajdić, Pedagoški zavod Zenica; 2. Dinko Jurić, Gimnazija Fra Dominika Mandića, Široki Brijeg, 3. Marina H. Avdić, Katolički školski centar, Tuzla; 4. Esmeralda Iftić, prof., OŠ „Gornje Prekounje- Ripač“, Bihać. Članovi Potkomisije za njemački jezik: 1. Elvedina Bilajbegović, Srednja poljoprivredna škola „Sanus futurum“, Sanski Most; 2. Miloje ðurñević, Filozofski fakultet, Sarajevo; 3. Aldina Herić, Gimnazija „Meša Selimović“, Tuzla; 4. Memnuna Hasanica, Pedagoši fakultet, Zenica. Članovi Potkomisije za francuski jezik: 1. Vlado Sučić, Filozofski fakultet, Sarajevo; 2. Melisa Begović, Gimnazija, Zenica. Članovi Potkomisije za arapski jezik: 1. Mehmed Kudić, Medresa „Džemaludin Čaušević“, Cazin; 2. Esad Duraković, Filozofski fakultet, Sarajevo. Članovi Potkomisije za specijalno obrazovanje i inkluziju: 1. Šaćira Mešalić, Defektološki fakultet, Tuzla; 2. Sadeta Zečić, Zavod za specijalno obrazovanje i odgoj djece „Mjedenica”, Sarajevo; 3. Nevenka Veljović, Centar za slijepu i slabovidnu omladinu, Sarajevo; 4. Imšir Zubović, Centar za slušno oštećenu djecu Tuzla; 5. Milenko Kordić, Treća osnovna škola Mostar. Okvirni nastavni plan i program za 5. razred devetogodišnje osnovne škole je izradila Stručna komisija na osnovu Rješenja o obrazovanju Stručne komisije za izradu okvirnog nastavnog plana i programa, standarda i normativa za devetogodišnju osnovnu školu sa potkomisijama, 03-381343/07 od 16. 3. 2007. godine.

Članovi stručne komisije su: 1. Jasminka Bujanović, Ministarstvo obrazovanja, nauke, kulture i sporta Bihać, koordinator Stručne komisije i član Upravnog tijela; 2. Zehra Hubijar, Pedagoška akademija, Sarajevo; 3. Marinko Pejić, Pedagoška akademija, Sarajevo; 4. Iv ica Glibušić, Pedagoški fakultet Sveučilišta u Mostaru; 5. Vahid Mulić, Pedagoški zavod, Zenica; 6. Faiza Muštović, Pedagoška akademija, Sarajevo; 7. Željko Filipović, Pedagoška akademija, Sarajevo; 8. Selma Ferović, Muzička akademija, Sarajevo; 9. Milica Bešović, Pedagoška akademija, Sarajevo; 10. Nada Hrasnica, Pedagoška akademija, Sarajevo; 11. Zlata Maglajlija, Filozofski fakultet, Sarajevo; 12. Vasvija Ibrahimkadić, Prva gimnazija, Sarajevo; 13. Amir Dervišević, Filozofski fakultet, Sarajevo; 14. Vojka Komljenović, Centar za odgoj i obrazovanje, edukaciju i rehabilitaciju mentalno retardirane djece. Članovi Potkomisije za izradu nastavnog plana devetogodišnje osnovne škole su: 1. Marko Nedić, Ministarstvo obrazovanja, nauke i kulture Posavskog kantona, Orašje; 2. Safet Smajkić, Pedagoška akademija, Sarajevo, Kanton Sarajevo; 3. Vahid Mulić, Pedagoški zavod, Zenica, Zeničko-dobojski kanton; 4. Sulejman Ribo, Ministarstvo obrazovanja, nauke, kulture i sporta, Srednjobosanski kanton, Travnik; 5. Ševala Vrpčić, OŠ „Fahro Baščelija” Goražde, Bosansko-podrinjski kanton; 6. Robert Onodi, Pedagoški akademija, Tuzla. Članovi Potkomisije za bosanski, hrvatski, srpski jezik i književnost: 1. Zehra Hubijar – koordinator; 2. Katica Krešić – Pedagoški fakultet Sveučilišta u Mostaru; 3. Biljana Nikolić – OŠ „Novi Travnik” Novi Travnik; 4. Esma Kapetanović – OŠ „Novi grad” Tuzla; 5. Ivan Penava – OŠ „Ivan Brlić Mažuranić“, Humac, Ljubuški. Članovi Potkomisije za matematiku: 1. Marinko Pejić – koordinator; 2. Denis Lasić – Pedagoški fakultet Sveučilište Mostar; 3. Enisa Mehić – Pedagoški zavod, Zenica; 4. Jasna Lovrinović – OŠ „Novi Travnik“, Novi Travnik. Članovi Potkomisije za društvo: 1. Iv ica Glibušić – koordinator; 2. Miljenko Miloš – Zavod za školstvo, Mostar; 3. Zora Kudić – OŠ „Ivan Goran Kovačić“, Livno; 4. Slaven Ljubić – OŠ „Kočerin“, Široki Brijeg.

Članovi Potkomisije za prirodu: 1. Vahid Mulić – koordinator, 2. Mate Živković – Zavod za školstvo i Federalno ministarstvo obrazovanja i nauke, Mostar; 3. Marija ðukić – OŠ „Ruñer Bošković“, Donja Mahala; 4. Ankica Prskalo – OŠ „Silvije Strahimir Kranjčević“, Mostar. Članovi Potkomisije za kulturu življenja: 1. Faiza Muštović – koordinator, 2. Hajrija Cokoja – Pedagoški zavod Mostar, Mostar; 3. Subhija Kapić – „Druga osnovna škola“, Konjic; 4. Razija Hamzabegović – OŠ „Husino” Tuzla. Članovi Potkomisije za likovnu kulturu: 1. Željko Filipović – koordinator, 2. Fatima Prohić – OŠ „Musa Ćazim Ćatić”, Sarajevo; 3. Elvedin Drkenda – OŠ „Husein efendija ðozo”, Goražde. Članovi Potkomisije za muzičku kulturu: 1. Selma Ferović – koordinator; 2. Berislav Džaja – Muzička škola, Livno; 3. Vesna Kečalović – Umjetnička škola, Bihać; 4. Mirko Setkević – OŠ „Novi Grad”, Tuzla. Članovi Potkomisije za tjelesni i zdravstveni odgoj: 1. Milica Bešević – koordinator; 2. Samir Palić – OŠ „Jablanica“, Jablanica; 3. Miro Marić – Ministarstvo prosvjete, znanosti, kulture i sporta, Široki Brijeg. Članovi Potkomisije za engleski jezik: 1. Nada Hrasnica – koordinator; 2. Sanja Hadžihajdić – član, Pedagoški zavod Zenica; 3. Dinko Jurić – član, Gimnazija Fra Dominika Mandića, Široki Brijeg; 4. Marina H. Avdić – član, Katolički školski centar, Tuzla. Članovi Potkomisije za njemački jezik: 1. Zlata Maglajlija – koordinator, 2. Memnuna Hasanica – Pedagoši fakultet, Zenica 3. Enisa Mirvić – OŠ „Hasan Kaimija“, Sarajevo. Članovi Potkomisije za francuski jezik: 1. Vasvija Ibrahimkadić – koordinator; 2. Melisa Begović – Gimnazija, Zenica; 3. Anica Majić – OŠ „Tin Ujević“, Vitina, Ljubuški.

Članovi Potkomisije za arapski jezik: 1. Amir Dervišević – koordinator; 2. Mehmed Kudić – Medresa „Džemaludin Čaušević“, Cazin, Unsko-sanski kanton. Članovi Potkomisije za specijalno obrazovanje i inkluziju: 1. Vojka Komljenović – koordinator; 2. Mirela Duranović – Defektološki fakultet, Tuzla; 3. Sadeta Zečić – Zavod za specijalno obrazovanje i odgoj djece „Mjedenica” Sarajevo; 4. Nevenka Veljović – Centar za slijepu i slabovidnu omladinu, Sarajevo; 5. Imšir Zubović – Centar za slušno oštećenu djecu Tuzla; 6. Milenko Kordić – Treća osnovna škola Mostar. Okvirni nastavni plan i program za 6. razred devetogodišnje osnovne škole je izradila Stručna komisija za izradu okvirnog nastavnog plana i programa, standarda i normativa za devetogodišnju osnovnu školu sa potkomisijama. Rješenjem, broj: 08-02-3965/07 od 17. 7. 2007. godine imenuje se Stalna komisija Upravnog tijela za pripremu i izradu prijedloga strategije prelaska na devetogodišnje osnovno obrazovanje, a članovi su: 1. Alija Pirić, Filozofski fakultet, Sarajevo; 2. Jasminka Bujanović, Ministarstvo obrazovanja, nauke, kulture i sporta Bihać, koordinator Stručne komisije; 3. Marko Nedić, Ministarstvo prosvjete, kulture i športa, Posavski kanton; 4. Munevera Selmanović, Ministarstvo obrazovanja, nauke i kulture, Zenica; 5. Stipo Nakić, Ministarstvo obrazovanja, nauke, kulture i sporta/športa, Srednjobosanski kanton; 6. Meliha Alić, Ministarstvo prosvjete, znanosti, kulture i športa, Hercegovačko-neretvanski kanton; 7. Mario Mikulić, Ministarstvo prosvjete, znanosti, kulture i športa, Zapadno-hercegovački kanton; 8. Sretko Žmukić, Ministarstvo obrazovanja i nauke, Sarajevo; 9. Tomislav Buljan, Ministarstvo znanosti, prosvjete, kulture i športa, Kanton 10; 10. Mersija Jahić, Ministarstvo obrazovanja, nauke, kulture i sporta, Tuzlanski kanton; 11. Hasnija Muratović, Prirodno-matematički fakultet, Sarajevo; 12. Nadija Bandić, Federalno ministarstvo obrazovanja i nauke; 13. Viktorija Mira-Merlo, spoljni saradnik Federalnog ministarstva obrazovanja i nauke. Članovi stručne komisije su: 1. Jasminka Bujanović, Ministarstvo obrazovanja, nauke, kulture i sporta Bihać, koordinator Stručne komisije i član Upravnog tijela; 2. Muhidin Džanko, Filozofski fakultet, Sarajevo; 3. Selma Ferović, Muzička akademija, Sarajevo; 4. Enes Duvnjaković, Prirodno-matematički fakultet, Tuzla; 5. Željko Filipović, Pedagoška akademija, Sarajevo; 6. Enes Pelidija, Filozofski fakultet, Sarajevo;

Sarajevo. Jasna Lovrinović. Aida Kovačević. Sarajevo. OŠ „Ruñer Bošković“. II Gimnazija. Hajrija Cokoja. Miralem Marić. Jesenka Vasić-Pujo. Prirodno-matematički fakultet. Sarajevo. 2. Prirodno-matematički fakultet. 18. 3. Enes Duvnjaković. Mašinski fakultet. Prva gimnazija. 3. 3. Sarajevo. 3. . Sveučilište u Mostaru. Sarajevo. Milica Bešović. 15. OŠ „Novi Travnik“. Avdo Voloder. Filozofski fakultet. 17. Sarajevo. Katica Krešić. Dževahira Arslanagić. Sarajevo. Orašje. Marija ðukić. Ivan Madžar. Filozofski fakultet. Federalno ministarstvo obrazovanja i nauke. Filozofski fakultet. Sarajevo. Sarajevo. Pedagoška akademija. Avdić. Vojka Komljenović. Zlata Maglajlija. Pedagoški zavod. 2. Tuzla. Sarajevo. 3. Muhidin Džanko. Sarajevo. OŠ „Novi Travnik” Novi Travnik. Članovi Potkomisije za bosanski. 12. Amir Dervišević. Milan Cvijetinović. 13. Prirodno-matematički fakultet.7. 8. edukaciju i rehabilitaciju mentalno retardirane djece. Sarajevo. Pedagoški zavod – Zenica. 3. Rifat Škrilj. Članovi Potkomisije za historiju: 1. Filozofski fakultet. Vasvija Ibrahimkadić. Prva osnovna škola. 2. hrvatski. Zavidovići. Članovi Potkomisije za matematiku: 1. Pedagoški zavod. Samka Hadžihasanović-Mithat. Filozofski fakultet. Sarajevo. Članovi Potkomisije za engleski jezik: 1. Biljana Nikolić. Samka Hadžihasanović-Mithat. Federalno ministarstvo obrazovanja i nauke. Novi Travnik. Enes Pelidija. Centar za odgoj i obrazovanje. Druga gimnazija. Pedagoški zavod Mostar. Maja ðuretić. 2. Tuzla. Pedagoški fakultet Sveučilišta u Mostaru. Filozofski fakultet. Enisa Mehić. Druga gimnazija. 14. Sarajevo. 10. OŠ „Sveti Franjo“. Fikreta Haračić. Nadija Bandić. operativna podrška Komisiji. Prirodno-matematički fakultet. Mostar. Donja Mahala. Mostar. 16. srpski jezik i književnost: 1. Dubravka Šoljan. 2. Sarajevo. Članovi Potkomisije za geografiju: 1. Marina H. sekretar Komisije. 2. Muriz Spahić. Članovi Potkomisije za biologiju: 1. 11. 9.

Sarajevo. Likovna akademija. Muris Hadžikadunić. Sarajevo. Robert Onodi. Član Potkomisije za arapski jezik: 1. OŠ „Jablanica“. 1. 2. Zenica. Pedagoški zavod. Zlata Maglajlija. 3. Avdo Voloder. Sarajevo. Berislav Džaja. Vesna Kečalović. Tuzla. Prva gimnazija. Sarajevo. Jablanica. Unsko-sanski kanton. Lejla Dizdarević. Pedagoška akademija. Selma Babović. Sarajevo. Katarina Petrović. 2. 2. Sarajevo. Filozofski fakultet. Tuzla. Članovi Potkomisije za tehničku kulturu: 1. Cazin. OŠ „Safvet beg Bašagić“. djece oboljele od autizma i cerebralne paralize „Vladimir Nazor“. Članovi Potkomisije za muzičku kulturu: 1. Mašinski fakultet. Pedagoška akademija. Sarajevo. Edin Hadžikadunić. Sarajevo. Gimnazija. Selma Ferović. Medresa „Džemaludin Čaušević“. Sarajevo. Muzička škola. Sarajevo. Centar za odgoj i rehabilitaciju mentalno retardirane djece. Vasvija Ibrahimkadić. Filozofski fakultet. Članovi Potkomisije za likovnu kulturu: 1. Irfan Handukić. Zenica. 3. Samir Palić. Željko Filipović. OŠ „Musa Ćazim Ćatić”. 3. 3. Muzička akademija. Članovi Potkomisije za tjelesni i zdravstveni odgoj: 1. 2. Članovi Potkomisije za informatiku. Melisa Begović. Pedagoški zavod. Filozofski fakultet. Vojka Komljenović. Amir Dervišević. Sarajevo. Memnuna Hasanica. 3. Fakultet sporta i tjelesnog odgoja. 2. Pedagoški zavod. Sarajevo. Zenica. Članovi Potkomisije za francuski jezik: 1. Sarajevo.Članovi Potkomisije za njemački jezik: 1. 2. Defektološki fakultet. Fatima Prohić. 2. Članovi Potkomisije za specijalno obrazovanje i inkluziju: 1. Enes Šurković. Livno. Zenica. Sarajevo. . 3. Pedagoški zavod. 2. Mirela Duranović. Bihać. Tuzla. Milan Cvijetinović. Milica Bešević. Druga gimnazija. Umjetnička škola. 3. Mehmed Kudić. 2.

nauke. Muhidin Džanko. Filozofski fakultet. Prirodno-matematički fakultet. Centar za odgoj i obrazovanje. Mostar. Sarajevo. godine. Pedagoški zavod. Sarajevo. Irfan Handukić. Amir Dervišević. Filozofski fakultet. Sarajevo. 13. Članovi potkomisija su: Članovi Potkomisije za bosanski. Enisa Mehić. 18. Sarajevo. hrvatski. kulture i sporta. standarda i normativa za devetogodišnju osnovnu školu sa potkomisijama. Tuzla. Sarajevo. Milica Bešović. 4. Prva gimnazija. 3. Treća osnovna škola Mostar. Katica Krešić. 15. Centar za slušno oštećenu djecu Tuzla. Selma Ferović. Sarajevo. Filozofski fakultet. Muzička akademija. Sarajevo. Darija Burić. 8. 12. Muhidin Džanko. 4. 9. Zenica. Sarajevo. 16. Nevenka Veljović. 3. 11. Dubravkla Šoljan. Biljana Nikolić. Ministarstvo obrazovanja. koordinator. 2. Avdo Voloder. Okvirni nastavni plan i program za sedmi. Filozofski fakultet. Zavod za specijalno obrazovanje i odgoj djece „Mjedenica” Sarajevo. Sarajevo. Prirodno-matematički fakultet. Sarajevo. Enes Duvnjaković. Sarajevo. Članovi Potkomisije za matematiku: 1. Vojka Komljenović. 10. 5. 2. Jasminka Bujanović. Filozofski fakultet. srpski jezik i književnost: 1. Tuzla. Milan Cvijetinović. Mašinski fakultet. Sarajevo. Pedagoški fakultet Sveučilišta u Mostaru. 2. Hasnija Muratović. Imšir Zubović. Meliha Zejnilagić-Hajrić. Sarajevo. Sadeta Zečić. 2008. 6. Likovna akademija. Članovi ove stručne komisije su: 1. 6. Sarajevo. Bihać. Vasvija Ibrahimkadić. Prirodno-matematički fakultet. Prirodno-matematički fakultet. Enes Duvnjaković.3. Filozofski fakultet. Prirodno-matematički fakultet. Sarajevo. OŠ „Novi Travnik” Novi Travnik. osmi i deveti razred devetogodišnje osnovne škole izradila je Stručna komisija na osnovu Rješenja o obrazovanju Stručne komisije za izradu okvirnog nastavnog plana i programa. . 4. 7. edukaciju i rehabilitaciju mentalno retardirane djece. Zlata Maglajlija. 14. 5. Enes Pelidija. Ivan Madžar. Dževahira Arslanagić. Centar za slijepu i slabovidnu omladinu. OŠ „Ilidža“. koordinator. 04-38-4551/08 od 1. Pedagoška akademija. Milenko Kordić. 17. 3.

Članovi Potkomisije za francuski jezik: 1. Srednja škola „Fra Slavko Barbarić“. Zavidovići. Samka Hadžihasanović-Mithat. 3. koordinator. Irfan Handukić. Maja ðuretić. Selma Babović. koordinator. Medresa „Džemaludin Čaušević“. Zenica. Mostar. Druga gimnazija. Druga gimnazija. Unsko-sanski kanton. Mostar. Vesna Kečalović. Hajrija Cokoja. Sarajevo. OŠ „Sveti Franjo“. Donja Mahala. Selma Ferović. Članovi Potkomisije za biologiju: 1. 2. Željko Filipović. Druga gimnazija. Avdić. Marina H. 3. Melisa Begović. Sarajevo. Član Potkomisije za arapski jezik: 1. 2. Gimnazija. OŠ „Musa Ćazim Ćatić”. Aida Kovačević. Bihać. Pedagoški zavod. Katarina Petrović. Dubravka Šoljan. Pedagoški zavod. Dževahira Arslanagić. koordinator. 2. 3. Umjetnička škola. 3. Berislav Džaja. Enes Pelidija. Članovi Potkomisije za muzičku kulturu: 1. Marija ðukić. 2. Pedagoški zavod Mostar. koordinator. 2. 3. Članovi Potkomisije za engleski jezik: 1. OŠ „Ruñer Bošković“. 2. Sarajevo. Cazin. Muzička škola. Prva osnovna škola. Sarajevo. Livno. Članovi Potkomisije za geografiju: 1. 2. Ivan Madžar. koordinator. . Članovi Potkomisije za likovnu kulturu: 1. koordinator. Pedagoška akademija. 2. Sarajevo. Zlata Maglajlija. Vasvija Ibrahimkadić. Pedagoški zavod. 3.Članovi Potkomisije za historiju: 1. koordinator. Fatima Prohić. koordinator. Memnuna Hasanica. 3. 3. Miralem Marić. Članovi Potkomisije za njemački jezik: 1. koordinator. Jesenka Vasić-Pujo. 2. Amir Dervišević. Zenica. Mehmed Kudić. Tuzla. Orašje. Mostar.

OŠ „Safvet beg Bašagić“. Enes Šurković. Centar za slušno oštećenu djecu Tuzla. Milenko Kordić. Medicinska škola. Zenica. koordinator. 3. koordinator. Vojka Komljenović.Članovi Potkomisije za tjelesni i zdravstveni odgoj: 1. 3. Članovi Potkomisije za informatiku: 1. Pedagoški zavod. Tuzla. Mirela Duranović. Sadeta Zečić. 2. 3. 2. Samir Palić. Edin Hadžikadunić. koordinator. Zenica. koordinator. Fakultet sporta i tjelesnog odgoja. Šesta osnovna škola. Imšir Zubović. 5. Mostar. 2. Članovi Potkomisije za fiziku: 1. Sarajevo. 4. Meliha Zejnilagić-Hajrić. Tuzla. Nada Gabela. Članovi Potkomisije za specijalno obrazovanje i inkluziju: 1. Avdo Voloder. Milica Bešević. 3. Pedagoški zavod. Stana Rotim. . OŠ „Gračanica“. Jablanica. Lejla Dizdarević. Defektološki fakultet. Mostar. Prirodno-matematički fakultet. Pedagoški zavod. 2. Sarajevo. Članovi Potkomisije za hemiju: 1. Gračanica. koordinator. Milan Cvijetinović. Sarajevo. 2. Robert Onodi. OŠ „Jablanica“. Muris Hadžikadunić. 3. Nevenka Veljović. 2. Članovi Potkomisije za tehničku kulturu: 1. 6. 3. Treća osnovna škola Mostar. Šemso Maslić. Centar za slijepu i slabovidnu omladinu. Safija Džiber. koordinator. Hasnija Muratović. Zavod za specijalno obrazovanje i odgoj djece „Mjedenica” Sarajevo. Sarajevo.

imajući u vidu njihove tjelesne. a proces je okončan školske 2009/2010.. Nastavni plan i program za devetogodišnju osnovnu školu. osmišljeniji izbor sadržaja programa. ili će od početka pridobiti za saradnju i motivirati da svi učesnici reforme i sami prihvate promjene s ciljem da mijenjaju odgojno-obrazovni proces. kognitivne. izazvati otpore. te veća demokratizacija i humanizacija našeg obrazovnog sistema općenito. Promjene u sistemu odgoja i obrazovanja prilika su da se otklone uočene slabosti postojeće osnovne škole i stvori temelj za njenu modernizaciju i poboljšanje kvalitete. Treba sačuvati naša dosadašnja pozitivna pedagoška iskustva. emocionalne i duhovne sposobnosti. vrijedne elemente ukupnog pedagoškog nasljeña. Izabrali smo pristup koji osigurava realizaciju potrebnih priprema za uvoñenje promjena. U svemu je važno imati kriterij selektivnosti s obzirom na već evidentne spoznaje da su se neki modeli organizacije nastavnog rada pokazali uspješnijim i prihvatljivijim od drugih modela. S obzirom na činjenicu da je svaka reforma dugotrajan proces.UVOD Reforma sistema odgoja i obrazovanja u Bosni i Hercegovini zahtijeva promjene u svim važnim segmentima tog sistema: promjenu nastavnih planova. U dijelu Federacije Bosne i Hercegovine taj prelazak je počeo školske 2004/2005. godini. dobrobit zajednice. te je prilika da se lagano i sistematično uvode promjene posredstvom priprema onih koji će te promjene realizirati. potrebno je mnogo obazrivosti i postupnosti u uvoñenju promjena. nudi prije svega savremene programske ciljeve i sadržaje učenja svih nastavnih predmeta koji su prilagoñeni interesima. dezorijentirati. Treba imati na umu ukupne efekte promjena: da li će zbuniti. poboljšanje kvaliteta komunikacije meñu svim učesnicima odgojno-obrazovnog procesa. s posebnim naglaskom da mnogo djece nije obuhvaćeno predškolskim odgojem pa im škola postaje prvo mjesto šire društvene socijalizacije. Spomenute promjene su neminovne. koji neće izazvati poremećaje u školama. To znači da se promjene odnose na generaciju upisanih učenika u školskoj 2004/2005. a to znači da smo krenuli od uvoñenja promjena na samom početku školovanja i u prvoj godini samo u prvom razredu. Prije svega valja procijeniti šta će svaki korak u reformi izazvati u školi. godine kada je devetogodišnje osnovno obrazovanje uvedeno u cijeloj Federaciji Bosne i Hercegovine. ali i utiču na kvalitet življenja. meñu nastavnicima. . humaniziranje škole i razvijanje senzibiliteta u pristupima djetetu. ali i prihvatiti ideje iz svijeta. roditeljima. Sama činjenica da šestogodišnje dijete postaje školskim obveznikom za sobom povlači promjenu svih važnih segmenata odgojno-obrazovnog procesa. usmjeravanje pažnje na sadržaje koji su važni u temeljnom obrazovanju (kao priprema za život i osnova za nastavak školovanja u srednjoj školi). To su novi sadržaji prilagoñeni karakteristikama šestogodišnjeg djeteta. promjenu metoda rada u nastavnom i vannastavnom radu. jer se svijet u kojem će živjeti djeca mijenja četiri puta brže od naših škola. potrebama i sposobnostima djece u osnovnoj školi. a koje poboljšavaju kvalitet sistema odgoja i obrazovanja. Nužno je naći mjeru izmeñu novog i onog što je već dobilo pozitivnu potvrdu u školama. U Bosni i Hercegovini prelazi se na devetogodišnje obavezno osnovno obrazovanje u skladu sa iskustvima kvalitetne pedagoške prakse u zemljama Evrope i svijeta. djecom. Reforma u prvi plan stavlja dječiju dobrobit. Već je naglašeno da smo se opredijelili za pristup koji podrazumijeva oprez i obazrivost jer je nedopustivo eksperimentisati na djeci koja su najdragocjeniji resurs svake zemlje. Reforma prati ovu generaciju. Ne može biti riječi o prilagoñavanju ranijih programa. preuzimanju ili bilo kakvim drugim vidovima improvizacije.

• Orijentacija na ishode odgoja i obrazovanja. • Demokratizacija i depolitizacija obrazovanja. • Aktivno učešće lokalne sredine u radu škole (roditelja. i od dna prema vrhu (izaziva više angažmana i trajnija je od autokratskog. koncept je zasnovan na slijedećem: • Pravo sve djece na osnovno obrazovanje u skladu sa Konvencijom o dječjim pravima. • Jednakost i pravičnost u obrazovanju.5 godina). Promjene koje donosi reforma osnovne škole Razumijevanje procesa promjena u osnovnoj školi prva je i osnovna pretpostavka ljudske sklonosti prema tim promjenama. uvažavanje individualnih karakteristika i različitosti. psihomotornog i voljnog. vjerojatno doći do drugih promjena). stoga je upornost nužna (čak i promjene umjerenog obima mogu trajati tri-pet godina). promijenite li jednu stvar. • Novi nastavni plan i program za sve razrede.učenik. solidarnost i kompetencija u razvoju pojedinca. udruženja). Djelotvorna promjena iziskuje vremena. • Obaveznost i besplatnost osnovne škole. • Deveta godina školovanja uvodi se za šestogodišnjake. −izrada novog nastavnog plana i programa. • Promjene malo kad uključuju samo jednu inovaciju (ono što želite promijeniti tako je usañeno u sistem interaktivnih djelovanja da će. • Ubrzano napredovanje učenika. • Sloboda. • Jačanje odgojne funkcije osnovne škole. od I-IX razreda.PRISTUP KONCEPCIJI DEVETOGODIŠNJEG OSNOVNOG OBRAZOVANJA Osnovni principi Koncepcije U skladu sa iskustvima evropskih zemalja i postignuća pedagoških nauka. . −promjena atmosfere u učionici. • Osnovna škola traje devet godina (a ne osam). a ne za petnaestogodišnjake. • Cjelovitost razvoja individue: kognitivnog. −uključivanje roditelja. otvorenost ka promjenama bitan je preduvjet uspjeha bilo koje promjene. Spremnost. afektivnog. • Temeljna znanja i vještine su u funkciji globalnog razvoja i globalnih interesa. lokalne zajednice. te se u tom smislu fokus promjena stavlja na sljedeće: • Upis u školu djece mlañe hronološke dobi (sa 5. a fokus promjena je slijedeći: −individualizacija i bavljenje kompletnim djetetom. • Inkluzivno obrazovanje posmatrano mnogo šire kao proces uklanjanja prepreka u učenju i učešću za sve učenike. −institucionalne i sistemske promjene. autonomija i odgovornost. • Naučna utemeljenost obrazovanja kao doživotnog procesa (cjeloživotno učenje). −savremene metode nastave. centraliziranog pristupa). −promjena odnosa nastavnik . polazak u školu sa 6 godina. • Naglašenije afirmiranje novih i fleksibilnijih metoda učenja koje mijenjaju poziciju učenika u nastavi. • Decentralizacija. • Općeobrazovnost i cjelovitost znanja. Za uspješan proces promjena nužne su slijedeće pretpostavke: • Promjena od vrha prema dnu. • Usklañenost sa modernim koncepcijama osnovne škole i kompatibilnost standarda u obrazovanju sa zemljama Evropske unije. • Osnovna škola je obavezna i neselektivna za svu djecu bez obzira na razlike u sposobnostima.

nastavni planovi i programi kantona sastoje se od općeg dijela . mentalnoj. koliko utiče na atmosferu mira i tolerancije u zajednici). koliko zastupa jednakost i pravdu. a unaprijediti njene najslabije tačke. • Smjernice za praćenje napredovanja učenika. različita iskustva i predznanja itd. briga o vlastitom zdravlju i zdravlju drugih. Sposobnost pozitivne komunikacije. • Sadržaji. bez obzira na veliku raznolikost kod svih je zajedničko da imaju znatne potencijale i mogućnosti ranog učenja. Tu su i sadržaji koji osiguravaju kvalitetnu i korektnu informaciju o onima koji su pored nas i sa nama (umjetnička. Ovladavanje osnovnim znanjima dva strana jezika. razvijenost pozitivnih navika. Sposobnost kritičkog mišljenja i uspješnog rješavanja problema. U skladu s Koncepcijom devetogodišnjeg obaveznog odgoja i obrazovanja.lokalne komponente. numerička i informatička pismenost. Posjedovanje ličnih vještina (mogućnost donošenja odluka. Novom koncepcijom treba sačuvati pozitivno iskustvo i tradiciju postojeće organizacije škole. • Objašnjenja i didaktičko-metodičke napomene. Zato je itekako važno pitanje kako nastavnici razumiju devetogodišnje obavezno osnovno školovanje. Jasna predstava o značaju nauke i tehnologije u savremenom životu. rezultati u kulturi i kulturnom nasljeñu.zajedničke jezgre i posebnog dijela .Populacija šestogodišnjaka je izuzetno heterogena (individualne razlike u tjelesnoj. • Očekivani rezultati učenja. Ishodi i kompetencije odgoja i obrazovanja • • • • Učenička pismenost u širem smislu riječi (čitanje i pisanje. medijska kultura). No. • • • • Svemu treba dodati estetsku dimenziju. likovnu i muzičku pismenost i sposobnost pojedinca da zna napraviti izbor u skladu s kriterijima lijepog u svim sadržajima. kao i zajednice u kojoj škola djeluje. Od onih koji će nositi te promjene. Zajednička jezgra . ovisit će kojom brzinom će teći uspostavljeni proces promjene škole i proces obrazovanja. sposobnost uspješnog nošenja s teškoćama u životu. naučna. Plan i program nastavnih predmeta sadrži slijedeće elemente: • Uloga i značaj nastavnog predmeta. pojmovi koji daju identitet nastavnom predmetu. procjenjivanje nivoa postignuća. • Cilj izučavanja. • Indikatori uspješnosti. Devetogodišnja osnovna škola osigurat će temeljna znanja i vještine za uspješan nastavak školovanja u srednjoj školi. Razlike na nivou postignuća na početku i na kraju devetogodišnjeg odgoja i obrazovanja. socijalnoj i emocionalnoj razvijenosti. odgojno-obrazovni ciljevi. Ovi potencijali se najbolje mogu iskoristiti spuštanjem granice upisa u osnovnu školu.).• • • Povećana saradnja škole. običaji). Spremnost učenika za prihvatanje uloge odgovornog grañanina (koliko cijeni kulturu i običaje drugih ljudi. Visokoškolsko obrazovanje za sve profile nastavnika će raditi na uspostavljanju balansa u zastupljenosti stručnih. human odnos prema svakom živom biću. nastavnika i svih zaposlenih. te didaktičko-metodičkih i pedagoško-psiholoških sadržaja u edukaciji nastavnika. a to su nastavnici. tehnička ostvarenja. Zajednička jezgra Zajednička jezgra su sadržaji pojedinih nastavnih predmeta bez kojih predmet ne može postojati (primjereni uzrastu učenika).

Lokalna komponenta Ovaj dio programa daje mogućnost školama. razvijaju zajedno nastavnik i stručni tim za podršku učenika sa posebnim potrebama na nivou škole uz učešće roditelja. razvijaju se prilagoñeni programi. Odreñeni su indikatori uspješnosti za svaki predmet. kao i drugim važnim osobinama (kvalitetu pažnje. općinama i kantonima da razviju vlastite programe. Za izradu nastavnog plana i programa korištena je sljedeća metodologija: Sadržajna i vremenska raspodjela programskih sadržaja po pojedinim nastavnim predmetima.osigurava transparentnost unutar školskog sistema u različitim dijelovima u Bosni i Hercegovini i Federaciji Bosne i Hercegovine. emocionalnoj i socijalnoj zrelosti. općenito vodilo računa da oni budu što više uporedivi i kompatibilni sa sadržajima učenja u zemljama evropske zajednice na tom nivou obrazovanja. a ne samo na identificiranju problema ili smetnji. istrajnosti u radu. birajući sadržaje i područja učenja koji su specifični za lokalnu zajednicu. Individualno prilagoñeni program. Prilagoñavanje podrazumijeva modifikaciju programa redovne nastave u skladu sa sposobnostima. motivaciji. ishodi učenja svakog nastavnog predmeta. Date su smjernice za organizaciju nastave i strategije učenja. kao i praćenja i ocjenjivanja učenika. Rad sa učenicima sa posebnim obrazovnim potrebama Za učenike sa posebnim obrazovnim potrebama. oblastima i temama. Pri tome se prevashodno vodi računa o potencijalima učenika i mogućnostima za razvoj. kao i plan rada. Važno je istaći da se pri odabiru sadržaja. Odreñeni su opći ishodi učenja u osnovnoj školi i u okviru toga. samokontroli) svakog pojedinog učenika. odnosno učenike koji nailaze na prepreke u učenju i učešću. . iskustvom.

vannastavne aktivnosti. odjeljensku zajednicu. .MODEL OKVIRNOG NASTAVNOG PLANA ZA DEVETOGODIŠNJU OSNOVNU ŠKOLU Obrazovne oblasti i programi Jezici Zastupljenost nastavnih časova sedmično po trijadama I trijada I II 4 3 3 2 2 2 16 III 4 2 3 3 2 2 2 18 II trijada IV 5 3 3 4 2 2 2 21 V 5 3 1 2 4 2 1 1 1 2 22 VI 5 2 2 1 4 1 2 1 2 1 1 2 24 III trijada VII VIII 4 2 2 2 4 2 2 1 1 2 1 1 2 26 4 2 2 1 4 1 1 2 2 2 1 1 2 25 IX 4 2 2 2 4 2 1 2 2 1 1 1 2 26 38 16 8 11 1 2 6 32 2 6 6 5 4 1 5 4 13 13 18 191 Predmeti obavezni / izborni Ukupno nastave B/H/S jezik i 3 književnost Prvi strani jezik Drugi strani jezik Moja okolina 2 Društvene Društvo nauke Kultura življenja Historija/povijest Matematika 2 Priroda Prirodne nauke i Biologija matematika Geografija/zemljopis Fizika Hemija/kemija Tehnika i Osnove tehnike informatičke Tehnička kultura tehnologije Informatika Likovna kultura 2 Umjetnosti Muzička/glazbena 2 kultura Tjelesni i Tjelesni i zdravstveni 2 zdravstveni odgoj odgoj Ukupno redovna nastava 13 Izborni Vjeronauka/vjeronauk predmet Napomena: Broj nastavnih časova za vjeronauku. eventualno neki novi predmet (izborni. dopunske/dodatne programe. u skladu s mogućnostima o kojima je riječ u Koncepciji. fakultativni) odredit će se na kantonalnom nivou.

OKVIRNI NASTAVNI PLAN I PROGRAM za prvi razred devetogodišnje osnovne škole .

5. 3. . hrvatski. vannastavne aktivnosti. fakultativni predmeti SEDMIČNI BROJ NASTAVNIH ČASOVA 3 2 2 2 2 2 13 GODIŠNJI BROJ NASTAVNIH ČASO VA 102 68 68 68 68 68 442 Napomena: Broj nastavnih časova za vjeronauku. odjeljensku zajednicu. dopunske/dodatne programe. srpski jezik i književnost Matematika Moja okolina Muzička kultura Likovna kultura Tjelesni i zdravstveni odgoj UKUP NO: Izborni. eventualno neki novi predmet (izborni. 2.OKVIRNI NASTAVNI PLAN ZA PRVI RAZRED DEVETOGODIŠNJE OSNOVNE ŠKOLE REDNI BROJ 1. 4. OBAVEZNI NASTAVNI PREDMETI Bosanski. u skladu s mogućnostima o kojima je riječ u Koncepciji. 6. fakultativni) odredit će se na lokalnom nivou.

Korektno samostalno čitanje tekstova štampanih latiničnim pismom. Usavršavanje tehnike i logike čitanja. Usavršavanje tehnike pisanja. Vježbe izražajnog i stvaralačkog čitanja i izražavanja u okviru latiničnog pisma. vježbe iščitavanja i čitanja (pravilnost čitanja i razumijevanje). Priprema za usvajanje štampanih slova latinice Drugo polugodište I RAZRED Usvajanje velikih i malih štampanih slova. Usvajanje pisanih slova ćirilice.Bosanski. . Prvo polugodište Razvoj govora. III Usvajanje štampanih slova ćirilice. IV Korektno samostalno čitanje tekstova štampanih latinicom. Dalji rad na svim aspektima i kvalitetima čitanja tekstova štampanih ćiriličnim pismom. srpski jezik i književnost (102 nastavna časa) Globalne naznake dinamike usvajanja elementarne pismenosti Radi orijentacije u kreiranju sadržaja nastavnih programa svih nastavnih predmeta ponuñen je raspored usvajanja sadržaja jednog i drugog pisma. Usavršavanje tehnike čitanja u okviru ćiriličnog pisma. brzina). razumijevanje. uvoñenje elemenata izražajnosti. II Vježbe čitanja (pravilnost. hrvatski. Usavršavanje tehnike i logike čitanja u okviru latiničnog pisma. ščitavanje i čitanje (pravilnost i razumijevanje pročitanog).

izvanškolsko čitanje. Posredstvom programskih sadržaja ovog nastavnog predmeta razvijamo jezično osjećanje učenika. diferencijacije. Govor je u osnovi komunikacije i ukupnog učenja. . Samo pismen čovjek može djelovati efikasno. razvijamo gramatičko-pravopisne aspekte i uvodimo ih u različite oblike usmenog i pismenog izražavanja. prisustvo govornih smetnji i poremećaja. izbor sadržaja koji poticajno djeluju na govorni razvoj. stilskom. Brojni su činioci koji utiču na kultivisanje govora: nivo govorne razvijenosti (kvalitet diskriminacije glasova i artikulacije. Ta znanja utiču na uspjeh u učenju i drugih nastavnih predmeta. Ako dijete ima problema sa čitanjem – sigurno će se to odraziti na njegova postignuća u svim nastavnim predmetima. korektno vladanje rečenicom. uopštavanje. radošću. grupe i zajednicu u cjelini. Važno je znati da nastava maternjeg jezika daje temeljna znanja iz jezika i književnosti. A program nastave književnosti sadrži književna djela. Čitanje i učenje su u osnovi komunikacije i sami su komunikacija. A neuspjeh obeshrabruje i raña nove neuspjehe. Na funkcionalnom nivou jezik i govor utiču na psihološke i lingvističke sposobnosti: zapažanje i imenovanje bitnih elemenata. razvijenost i bogatstvo rječnika). temeljnu pismenost u gramatičko-pravopisnom. funkcionalnu. srpski jezik i književnost kao nastavni predmet je sistem jezičnog i književnog znanja. punoćom i mudrošću. Program nastave jezika uključuje sadržaje nastave gramatike. odgojnu. osnove teorije književnosti i samostalno. Razvoj dječijih govornih sposobnosti moguće je posmatrati u kontekstu usvajanja jezika. Bosanski. zaključivanje. sadržajnom i kompozicijskom smislu. Nastavu čitanja i pisanja nužno je posmatrati u kontekstu ukupnog napredovanja učenika i posvećivati joj onoliko pažnje koliko stvarno utiče na osvješćivanje smisla stalnog učenja. Jezik ima obrazovnu. živjeti sa svrhom. pojmovnu distinkciju. ali je i moćno sredstvo djelovanja na pojedinca. Čitanje je sredstvo i metoda učenja. Govor je aktivnost komunikacije pomoću jezika. mogućnost poreñenja. Ima posebno naglašenu informativnu i komunikativnu vrijednost jer je zajednički za ljude koji žive u odreñenoj zajednici. sadržaje usmenog i pismenog izražavanja. U prvom razredu bavimo se govorom djeteta i dalje radimo na razvijanju pojedinih kvaliteta usmenog govora. razvijenost individualnih programa.ULOGA I ZNAČAJ Jezik je važan činilac u razvoju svakog ljudskog bića. komunikacijsku funkciju. kvalitet govora u razredu i ukupnom okruženju. hrvatski. pravogovora i pravopisa.

pantomima neverbalna komunikacija u funkciji poruke pravim slo va od plastelina. gline.. pojava Slike dogañaja Crteži Niz slika koje predstavljaju dogañaj Ilustrirana razredna slovarica Razredna slo varica bez ilustracija Individualne slovarice Aplikacije Slogovnice Kartoni riječi Filmovi Glina. posebno u jeziku i književnosti) ljepoti kazivanja (usmena i pisana forma) vlastitom napredovanju kreativnom izrazu potrebi učenja o načinima učenja prema poboljšanju kvaliteta komunikacije govorom istraživanju. plastelin . vrijednosti život je vrijednost znanje je važno pismenost je važna za pojedinca i zajednicu (čitanje mi je potrebno da bih mogao učiti iz knjiga. ja s drugima i drugi sa mnom Rad u paru Kooperatvni rad Frontalni rad Individualni rad Individualizirani rad Igraonice – maštaonice Igraonice . kretnjom mimika. ovo govori pisac. predaha nakon usvajanja više od 15 slova. traženju kreativnijih rješenja P SIHOMOTORIČKO PODRUČJE rukovanje priborom za pisanje i crtanje položaj tijela pri čitanju i pisanju koordinacija pokreta šake i prstiju i pokreta očiju gipkost pokreta i estetika rukopisa brzina i tačnost u prepoznavanju oblika.O D G O J N O-O B R A Z O V N I C I LJ E V I U I R A Z R E D U SPOZNAJNO PODRUČJE Znanja šta čujem. gest.pričaonice Individualni programi u učionici za sve Komunikacijski postupci Slušanje govora i čitanja Slušamo glaso ve u prirodi i oponašamo Slušam.glas riječ .drugo. doživljavam i izražavam riječima Slušam i izražavam pokretom Razgovor Imitacija Igranje uloga Pričanje Prepričavanje opis (perceptivni i doživljajni nivo). bića. crtežom. šta treba zapamtiti zašto je nešto lijepo. dodir mi kaže. predmeti i bića) slovo . postupku riječ . izrezujem iz novina Specifične metode i postupci Glasovna analitičko sintetička metoda Globalna metoda Kombinovana metoda Grupna obrada slova Monografska obrada slova (povremeno: u usvajanju slova složenije grafičke strukture.značenje izbor riječi i rečenica prihvatljivo neprihvatljivo u govoru.struktura boja klasifikacija slova. slogova riječi čujem – pišem poručujem simbolom. u radu s djecom sa posebnim potrebama u individualnom programu) Oblici jezičke/jezične i socijalne komunikacije Rad u grupi.rečenica poznavanje štampanih slova latinice ovo je priča ovo je pjesma lik u priči ovo je dobro a o vo nije dobro ponašanje zato što…. riječi i djela/ nadzor nad govorom i ponašanjem disciplina odgovornost marljivost poštenje istinoljublje pravdoljublje Interesi usmjereni prema: knjizi i znanju (čitanju i sadržajima koje nudi knjiga) lijepom u svim sadržajima. a ovo lik iz priče Vještine i sposobnosti sposobnost pravilnog i smislenog govora sposobnost pravilnog i jasnog izražavanja sposobnost posmatranja i zapažanja bitnih elemenata sposobnost analize i sinteze sposobnost klasifikacije elemenata praćenje toka dogañaja u priči uočavanje važnih pojedinosti uočavanje likova i njiho vih osobina sposobnost zamišljanja situacija i ponašanja sposobnost pravilnog i jasnog izražavanja uočavanje slijeda. postupak i sredstvo Nastavna sredstva Slike predmeta. a šta vidim ? (glasovi i zvukovi. a pisanje da bih kazao šta mislim u pisanoj formi) i iskustvo je važno u učenju priroda je otvorena knjiga iz koje mogu učiti vrline ispravnog ponašanja /sklad misli. a nešto nije lijepo u sadržaju. to mi liči na… igra kao situacija. sastavljanje plana sposobnost zaključivanja sposobnost evaluacije i samoevaluacije AF EKTIVNO PODRUČJE Stavovi. osjećam. pamtim i znam Slušam. prvo.radionice Igraonice .slog riječ .

brzalica).uspjeha u samostalnom sastavljanju rečenica. pantomima u komunikaciji i igranju uloga). Razvijanje jezičkog/jezičnog osjećaja djece posredstvom spontane (nenamjerne) imitacije. Riječ i promjena konteksta. Vježbe stvaralačkog slušanja (izbacio bih iz priče. u dikciji (Novo ime za dan. Bogaćenje rječnika. Razvijanje fonemskog sluha i fonemskog kapaciteta. organiziranih usmjerenih imitacija. Bosiljka Letić – Fabri: Jesen Filmske priče za djecu . mimika. jezičnom/jezičnom. razvoj jezičnog stvaralaštva (pričanje. Razmišljanje o značenjima riječi. Glasovna analiza riječi (glas na početku. slušao sam i «vidim». knjigu. Riječ . na kraju i u sredini riječi). Predvježbe za usvajanje velikih i malih štampanih slova latinice. promijenio bih kraj priče. Ja sam voditelj i upoznaću vas. Razvijanje spontanosti govora (memorisanje i reprodukcija stihova. iskazu. posebno sadržaji književnih tekstova. ritma). Vesna Parun: Uspavanka za ježa. emotivnom i kreativnom razvoju: sadržaji posredne i neposredne stvarnosti. Riječi (duže i kraće. cvijet. govor i čitanje) Vježbe slušanja uzornog književnog govora. Nije to rekao. Priprema za usvajanje štampanih slova. pitalica. niz slika).rečenica (rečenica ima dvije riječi. Narodna priča: Zekina kućica. zapamtio-ilustriram). Uočavanje značenja riječi. Predmet – slika – riječ Riječ – glas. stvaralačke primjene (prepoznavanje i oponašanje glasova i zvukova. Vježbe artikulacije. noć. Transformacija smislenog iskaza u besmisleni iskaz i obrnuto. Sjedimo u krugu. čitanja. tri ili više riječi). uspostavljanje logike u iskazima. olovku. Upitne. Da sam vjetar. smijeha.PROGRAMSKI SADRŽAJI Jezičko/jezično izražavanje (slušanje. Podsticaji kognitivnom. Muzika mi je šapnula. Grigor Vitez: Gitara jesenjeg vjetra. Stvaranje priče naizmjeničnim učešćem nastavnika i učenika. Poželim da vjetar odnese zauvijek. mikrofon je moj i reći ću nešto lijepo o mom drugu. opis. Kritičko slušanje: Nije tako u priči. pripovijedanja. uzvične i izjavne rečenice i pisanje riječce “li” (učenici se samo pojmovno trebaju upoznati sa upitnim. pričama. šale u priči. Ščitavanje i . Razumijevanje sadržaja rečenica. Usvajanje štampanih slova latinice (veliko i malo slovo na istom nastavnom času). Želim da). Prepoznavanje i imenovanje predmeta i bića. slika dogañaja kao podsticaj. neverbalna komunikacija (gest. ščitavanja i čitanja. broj glasova). GvidoTartalja: Kratkotrajna škola. zapažanje osobina. razgovor. Razvijanje sluha za gramatičku ispravnost govora. svjesne (namjerne) imitacije. teksta. Rečenice (zamjenjujemo riječ u rečenici.TV-emisije su poticaji i sredstva u realizaciji svih sadržaja. prepoznavanje elemenata vedrine. Zehra Hubijar: Zeko i djeca. Vježbe tipa: Tišina mi je rekla. zagonetki. teksta. a da rečenica ne promijeni smisao). Luko Paljetak: Gramatička česma. dramatizacija. Poticanje i razvijanje stvaralačke mašte i stvaralačkog mišljenja radi praćenja napredovanja u govoru. Vježbe diskriminacije glasova. Humoristično/humorističko pričanje. Nasiha Kapidžić-Hadžić: Lutke u školi. rekreativni razgovor. nonsensnih iskaza i nonsensnih književnih tekstova. pozvao bih u priču. uzvičnim i izjavnim rečenicama te sa pisanjem riječce “li”). drvo. Priča ne počinje tako. drugarici).

brži su u reakcijama. more. gramatička pravilnost. Zamjena riječi u rečenici. Posredstvom govora ono traži mjesto u grupi i načine integriranja. DIDAKTIČKO-METODIČKE NAPOMENE U prvom razredu osnovne škole pažnja je usmjerena na razvoj govora i usmenog izražavanja. Ovladalo je govorom i sistemom pravila bez poznavanja pravila. čitanje. Razvijanje sposobnosti povezivanja riječi u smislene cjeline (rečenice. bliska mu je dramska imitacija i aktivnosti koje podrazumijevaju promjenu. Čitanje kraćih tekstova. strukturiranje rečenice. Obogatiće rječnik u kvantitativnom i kvalitativnom smislu. OČEKIVANI REZULTATI Smanjit će se razlike meñu djecom u pogledu prethodnih postignuća . Razlike izmeñu inicijalne i finalne slike o znanjima. predvježbe za čitanje. Ispoljavaju interes prema knjizi i znanju. jednostavno komunicira. ščitavanje. Riječ je o šestogodišnjem djetetu koje vlada rečenicom sa približnom strukturom rečenice odraslih. bolje razumiju nastavnikova pitanja. poručivati. INDIKATORI USPJEŠNOSTI Koliko djeca doživljavaju školu kao svoj drugi dom. Govorom. Dijete će govorom u usmenoj formi izražavati misli osjećaje. a druge riječi su nebo. kraćeg teksta (pravilnost razumijevanje pročitanog. Ovladat će glasovnom analizom riječi. Poboljšat će se fonemski sluh i fonemski kapacitet. Usvajanje pojedinih segmenata elementarne pismenosti (pravilan govor. vještinama i ukupnim postignućima učenika je indikator uspjeha i nastavnikovog profesionalnog umijeća. Uspostavljanje logičkog slijeda u poremećenom slijedu rečenica. U osnovi je ovakvog izražavanja adekvatan izbor riječi. Poboljšat će se sposobnosti artikulacije i ukupnog kvaliteta govora (u meñusobnoj komunikaciji i u vježbama reprodukcije. Šta sam zapamtio? Čitam.finijih aspekata jezičkog sistema”. briga. Objašnjenja: zašto je ta riječ uz riječ ŠKOLA. učenje. reprodukcija pročitanog na osnovu detaljnih pitanja u usmenoj formi. Uspješna . knjiga. razumijevanje pročitanog i reprodukciju sa ili bez elemenata kreativnosti. ščitavanje i čitanje riječi i rečenica. Grupiranje riječi oko izbarane riječi (ŠKOLA. Oponaša s uspjehom ljude. Vježbe s kartonima riječi. mogućnost analitičko sintetičkog pristupa riječima i rečenicama. ali i efektnost izražavanja. razumijevanje pročitanog i mogućnost reprodukcije). Usvojit će štampana slova latinice. ilustriranje). fluentnost. raspoloženja. odobrava ili se suprotstavlja. Savladana je većina padeža. napomene. jasnoća. Razumiju pročitano. djeca…). pravilno čitaju jednostavnije riječi i rečenice. Očekivani rezultati su istovremeno i nastavni ciljevi. rečenica. Elementi svih prethodno navedenih područja uključeni su u programske sadržaje. Sasvim je svjesno okruženja koje je bilo u njegovom iskustvu. U oblikovanju komunikacijskog sadržaja važni su: pravilnost. Žele učiti. nizove rečenica. Stvarat će nove riječi. Znaju slova. čitati i razumjeti pročitano u skladu s individualnim razvojem i mogućnostima učenja. jato. Da li je uočljivo napredovanje učenika u usvajanju znanja i vještina navedenih u definiranim ishodima učenja: učenici uspješnije govore i komuniciraju. Zapamtio sam ko nije dobar u priči. ali će polaskom u školu u njegov život ući potpuno novi svijet i novi načini postavljanja zahtjeva. objašnjenja. radost. predstoji usvajanje . ukupna artikulacija i organizacija. Čitanje kraćih rečenica. Spretniji su u rukovanju priborom za crtanje i pisanje.. oblak. dinamiku. livada. maštaju i stvaraju. pjesma. životinje. ali bez naznačenih obaveza u pojmovnom smislu. kraće tekstove). uspjeh. raduju se. teksta. odnosno produkcije sadržaja) . poznavanje štampanih slova latinice. Radoznali su. zeko.pokušaji čitanja riječi. Dopunjavanje rečenica.

Nastavnik ne smije pokazivati zabrinutost. Za sve vidove slušanja važan je sadržaj. standard. ali ne i preklapanje sadržaja. Prisustvo ili odsustvo ljubavi i razumijevanja. ili izazvati teškoće. ali i kognitivni i krajnje lični fenomen. ali u kombinaciji: pričanje i objašnjavanje. ako zamjenjuje glasove. U učenju su važna emocionalna stanja. priča i način pričanja. U prvom polugodištu učenici ne usvajaju slova i čitanje. A u igri su primjenjive sve nastavne metode. metode koje podrazumijevaju upotrebu teksta. Dijete oponaša nastavnika. To je vrijeme predviñeno za govorni razvoj. glasovna analitičko-sintetička. otvorenost. opisivanje na nivou opažanja svojstava predmeta i bića uz angažiranje svih čula. prezentacije i uživljavanje u situaciju . S tim treba računati. Važno je da učenici ne usvajaju pravila i definicije.komunikacija je načelo cjelokupnog rada u školi i snalaženja u životu. . To vrijedi za sve nastavne predmete i obaveze u njima. dinamičnost i usmjeravati ukupnu aktivnost prema novim spoznajama i drugim segmentima koji su sastavni dijelovi programa. Nastavnik će koristiti oblike izražavanja i vježbe primjerene šestogodišnjem djetetu (prepričavanje na osnovu detaljnih pitanja. Važno je da ne «osvješćuje» teškoću kao takvu. na drugoj sadržaji. a ne prihvatati slijepo bilo čije sugestije. Izmeñu su načini posredovanja. Ta saznanja treba usmjeriti prema individualizaciji ukupnog rada. spontano usvaja lekseme iz nastavnikovog govora. Dijete zna i može veoma pažljivo slušati pod uvjetom da je nastavnikova priča živa i zanimljiva. Zato je moguće planiranjem sadržaja uspostaviti tematske krugove. komunikacijske situacije i adaptacioni okvir. Djetetu je bliska igra. normu. Ne zahtijevajte od djeteta da preslikavaju grafičke strukture slova jer je to besmislena aktivnost. Motoriku šake dijete može vježbati na smislenim sadržajima. Dijete se veoma lijepo igra i bez nas. Igra je u funkciji ostvarivanja nastavnih ciljeva. razgovor. dodaje. U uvjetima školskog učenja na jednoj su strani učenici. Prvi mjesec je mjesec snalaženja. pričanje o sadržaju slika). napetost. Kada je u pitanju ovaj uzrast važno je imati u vidu da je mnoge sadržaje moguće realizirati u igri i kroz igru. osiguravati meñusobno prožimanje. Igra ne smije biti sama sebi svrha. Treba imati na umu činjenicu da je učenje socio-kulturni. traženja sebe meñu drugima i s drugima. ili ima drugi problem nastavnik će strpljivim i upornim radom pokušati otklanjati smetnje. Na bazi slušanja formira se osjećaj za pravilnost. mogu usporiti ili ubrzati govorni razvoj i dovesti do napretka. U drugom polugodištu uključite slovo kao znak. ilustracija. kombinovana). pa i raspravljanje o pitanjima koja su njima važna. strah. Od prvog dana nastavnik će koristiti dječiju radoznalost. Ta nova situacija traži komunikacioni kontekst. Ako dijete nema razvijenu glasovnu osjetljivost. Igra je sredstvo i metod pri ostvarivanju odgojno-obrazovnih ciljeva. kao i specifične metode (globalna. Nastavnik bi morao razumijevati smisao svih aktivnosti. izostavlja.

CILJEVI I ZADACI Cilj nastave matematike u prvom razredu devetogodišnje osnovne škole je odgajanje i obrazovanje učenika na temelju formiranja osnovnih matematičkih pojmova i usvajanje sadržaja kao što su usporeñivanje predmeta po osobinama i uzajamnom položaju (odnosu). odgojnim i funkcionalnim). trokuta. uspravno-koso-vodoravno. >. 2. te pomažu pri izučavanju drugih nastavnih predmeta – moje okoline. funkcionalna se ogleda u njenom velikom utjecaju na razvoj općih intelektualnih sposobnosti (pamćenja. posebno danas. USPOREðIVANJE. − Brojevi od 1 do 3. unutra – na – izvan. pravokutnika i kvadrata.. − Prethodnik i sljedbenik. sat i KM). označavanje. urednost. desno. stvaralačko i kreativno mišljenje. KOCKE. Nastava matematike predstavlja glavni segment cjelokupnog općeg obrazovanja i temelj razvoja cjelovite ličnosti učenika jer daje značajan doprinos u sveukupnim učeničkim postignućima (obrazovnim. logičko. 68 časova godišnje) ULOGA I ZNAČAJ Nastavni predmet Matematika. pažnje. VALJKA I PIRAMIDE − Upoznavanje predmeta oblika lopte. ≠). hemije. − Brojevi od 6 do 9.. te operacije sabiranja i oduzimanja. širini. Matematički nastavni sadržaji zbog svoje egzaktnosti i logičke strukture upravo pogoduju razvoju intelektualnih i stvaralačkih sposobnosti učenika. opadajući i rastući brojni niz (predstavljanje na brojnoj liniji). − Zbrajanje i oduzimanje. mjerenje veličina. ispod-na-iznad.(2 časa sedmično. imenovanje oblika i uočavanje njihovih sličnosti i razlika. − Broj 0. debljini. litar. BROJEVI. itd. likovne kulture. PREDMETI OBLIKA LOPTE (KUGLE). lijevo. − Uporeñivanje brojeva (<. preciznost. u eri dinamičnog naučnog i tehničko tehnološkog razvoja. . − Broj 10. SKUPOVI. − Tačke kao presjeci linija (sjecišta). visini. brojnost. mjerne jedinice. upornost). P ROCJENJIVANJE I MJERENJE VELIČINE PREDMETA − Usporeñivanje predmeta po boji. =. Obrazovna uloga sastoji se u usvajanju programom propisanih matematičkih sadržaja. kao i razvoju gore navedenih pozitivnih crta ličnosti. pridruživanje elemenata dvaju skupova. − Odnos meñu predmetima i veličina predmeta. − Brojevi 4 i 5. valjka i piramide. kocke. fizike. RELACIJE I OPERACIJE − Primjeri skupova. LIKOVI I LINIJE (CRTE) − Likovi oblika kruga. unutrašnjost i spoljašnjost (vanjština). duljini. Matematika PROGRAMSKI SADRŽAJI 1. − Mjerenje veličina . − Članovi skupa. daleko.). − Redni brojevi od 1 do 5.jedinice i mjere (kilogram. ispred-izmeñu-iza. 4. a odgojna uloga se ogleda u njenom utjecaju na razvoj pozitivnih crta učeničke ličnosti (tačnost. ima bitan značaj i ulogu u odgoju i obrazovanju mlade generacije i njihovom pripremanju za budući život i rad. 3. rasuñivanja. relacije meñu njima. − Blizu. − Otvorene i zatvorene ravne i krive linije (crte). prirodni brojevi do 10. RAVNE I ZAKRIVLJENE PLOHE (POVRŠI). metar. te opće kompjuterizacije.

metar. VALJKA I PIRAMIDE • Promatranjem predmeta iz svoje okoline upoznati i imenovati oblike lopte. 3. • Procjenjivanje veličine predmeta na temelju vizualne percepcije i odnosa meñu predmetima. pravilna interpretacija jednostavnijih grafikona) u okviru prve desetice. štap. «jednako» i «nejednako» i oznake <.− Redni brojevi od 1 do 10. stopa. • Nula. • Prepoznati da je desetica skup od 10 jedinica i upoznati učenika s načinom bilježenja broja 10. brojnost praznog skupa. • Upoznati učenike sa pojmovima «prethodnik» i «sljedbenik» (već od broja 5). • Zapažati i identificirati skupove iste i različite brojnosti. • Upoznati i imenovati jedinice za pojedine veličine. • Uporeñivati brojeve (već od broja 3). 4. • Preko konkretnih primjera navesti učenike da zaključe da se zbir neće promijeniti ako sabirci zamijene mjesta i da su sabiranje i oduzimanje suprotne računske operacije (radnje). >. OČEKIVANI REZULTATI (ISHODI) UČENJA 1. • Osposobiti učenike da sabiraju i oduzimaju na različite načine (korištenjem tabela i brojevnog pravca. LIKOVI I LINIJE (CRTE) • Promatranjem prepoznati ravne i zakrivljene plohe (površi). «veće». • Grafičko predstavljanje tačke. • Uočiti sličnosti i različitosti meñu njima. • Identifikovati oduzimanje kroz aktivnosti smanjenja. likove. BROJEVI. USPOREðIVANJE. spajanja i grupiranja. veza sabirajanja i oduzimanja. upoznati i primijeniti izraze «manje». RELACIJE I OPERACIJE • Osposobiti učenike za promatranje skupova u neposrednoj okolini. • Upoznati čime mjerimo (pedalj. ≠. =. • Identifikovati sabiranje kroz aktivnosti dodavanja. • Procjenjivanje rezultata mjerenja. sat) • Mjeriti to znači uporeñivati. valjka i piramide. • Upoznati tačku kao presjek linija. • Prepoznati da predmeti iz životnog okruženja imaju sličnosti i različitosti sa geometrijskim oblicima. • Usvajanje izraza «plus» i oznake «+». PREDMETI OBLIKA LOPTE. otvorene i zatvorene linije (njihovu unutrašnjost i spoljašnjost). • Usvajanje izraza «manje» i oznake «-». termometar. uzimanja i odvajanja. KOCKE. P ROCJENJIVANJE I MJERENJE VELIČINE PREDMETA • Uporeñivanjem otkriti sličnosti i razlike prema osobinama i uzajamnom položaju predmeta. • Upoznati učenike sa postupkom pridruživanja. Napomena: Nastavnik može sa djecom koja pokazuju interes i visoke sposobnosti za matematiku raditi i računske operacije u skupu brojeva do 20. RAVNE I ZAKRIVLJENE PLOHE (POVRŠI). • Usvojiti izraz «pripada» i «ne pripada» skupu . vaga. • Upoznati brojeve od 1 do 9. poreñenje dobivenih rezultata sa predviñenim rezultatima. • Kroz primjere iz svakodnevnog života upoznati redne brojeve. «element skupa» i «nije element skupa». 2. linijar. SKUPOVI. kocke. .

. unutrašnjost i spoljašnjost zatvorenih linija. upućuje.. metar. ispred-izmeñuiza. računaju predviñaju. tim. a ne kao kočnicu u daljem radu VRIJEDNOSTI. sat i KM) ZNANJE razlučivanje (razlikovanje) predmeta po boji.. mjere. daleko. mjerenja i računanja. koordinira. kao i njihovom značaju u svakodnevnom životu razvijanje interesa i smisla za kolektivne igre i zajedništvo kao faktora koji utiču na formiranje pozitivnih crta ličnosti razvijanje pozitivnog stava. prepoznaju i definiraju uočavaju različite linije. trokuta i pravokutnika otvorene i zatvorene ravne i krive linije (crte). prati. sjecište linija 33 . debljini blizu.) procjenjivanje meñusobnog odnosa predmeta i njihove veličine učenici se trebaju samo pojmovno upoznati sa mjerenjem veličina. razred. orijentacija u prostoru (blizudaleko. razmjenu informacija i iskustava sposobnost kritičkog vrednovanja vlastitih postignuća (ishoda znanja) i usporeñivanje sa rezultatima drugih (par. metar. duljini. duljini. širini. procjenjivanje i mjerenje veličine predmeta uporeñivanje predmeta po boji. izražavaju rezultate mjerenja AKTIVNOSTI NASTAVNIKA planira i organizira.izvan tačke kao presjeci linija (sjecište) imenovanje i razlikovanje predmeta po obliku zapažanje. litar. unutrašnjost i spoljašnjost (vanjština). Razlikuju predmete po boji.. istraživanje i rješavanje problema kroz igru i zabavu AKTIVNOSTI UČENIKA Kroz je dnostavnije i složenije aktivnosti i igre učenici: učestvuju u svim etapama rada. unutra – na . unutrašnjost i spoljašnjost zatvorene linije identifikovanje i označavanje tačke gdje se linije presijecaju razlikuju i imenuju predmete po obliku samostalno uočavaju. lijevo. likovi i linije (crte) likovi oblika kruga. ispod-na-iznad. širini. kocke. kocke. lijevodesno. PONAŠANJE razvijanje svijesti o potrebi procjenjivanja.. valjka i piramide imenovanje oblika III Ravne i zakrivlje ne plohe (površi). valjk a i piramide upoznavanje predmeta oblika lopte. desno.ODGOJNO-OBRAZOVNI CILJEVI I ZADACI SADRŽAJ I Uporeñivanje. Samostalno i timsko formuliranje zaključaka razvijanje sposobnosti za komunikaciju. reagira. odnosno sa jedinicama i mjerama (kilogram. pomaže i korigira tematski povezuje sadržaje uključuje roditelje i druge uposlene u školi u realizaciju programskih sadržaja permanentno prati napredovanje učenika potiče samostalna i timski istraživački i kreativni rad učenika II Predmeti oblika lopte . uspravno-kosovodoravno odnos meñu predmetima i veličina predmeta mjerenje veličina – jedinice i mjere (kilogram. prepoznavanje sličnosti i različitosti predmeta iz neposrednog okruženja sa geometrijskim oblicima prepoznavanje i razlikovanje likova datih oblika razlikovanje vrste linija. duljini i širini prostorno se orjentišu (uotvorenom i zatvorenom prostoru) procjenjuju meñusobne odnose predmeta logički zaključuju. STAVOVI. visini..) sposobnost da se greška doživljava kao stimulans za nove pokušaje iznalaženja rješenja. sat i km) SPOSOBNOSTI sposobnost korištenja matematičkog jezika i simbola . ponašanja i sklonosti za otkrivanje. litar.

. rješavanje tekstualnih zadataka vezanih za sabiranje i oduzimanje korištenje rednih brojeva prve desetice imenuju različite skupove predmeta i bića iz bliže i dalje okoline čitaju i zapisuju brojeve do 10 predstavljaju odnose meñu brojevima identifikuju prethodnika i sljedbenika sabiraju i oduzimaju do 10 rješavajući konkretne zadatke GLAVNI ISHODI UČENJA Znanje i razumijevanje Učenici će znati koristiti matematički jezik. aritmetičke probleme rješavati numeričkim operacijama. označavanje članovi skupa.≠ ) brojevi 4 i 5 prethodnik i sljedbenik. vrednuje lične i stavove drugih. ulaganjem misaonih napora pri rješavanju odreñenih matematičkih situacija i njihovim povezivanjem sa iskustvima iz vlastitog života .IV Sk upovi. ≠ identifikacija prethodnika i sljedbenika. opadajući i rastući brojni niz (predstavljanje na brojnoj liniji) redni brojevi od 1 do 5 zbrajanje i oduzimanje broj 0 brojevi od 6 do 9. brojnost brojevi od 1 do 3 uporeñivanje brojeva (>. Do indikatora uspješnosti dolazimo primjenom: . a koji nepoznati). rješavati opće primjerene matematičke i logičke zadatke. pridruživanje elemenata dvaju skupova. Sve je slovo – sve je broj! Vrijednosti i stavovi: Dijete bi trebalo biti osposobljeno za samostalni rad. prepoznati podatke (koji su poznati. slikovito prikazivanje na brojevnoj pravoj (u nizu) poznavanje sabiranja i oduzimanja do 10. brojevi. Sposobnosti Razvijat će logičke sposobnosti kroz igru.Da s radošću rješavaju zadatke.praktičnih radova. .<. relacije i operacije primjeri skupova. rad u parovima. . manjim i većim grupama i da pri tome pokazuje odvažnost u otkrivanju i istraživanju novog i nepoznatog. da poštuje pravila.zadataka objektivnog tipa i drugih oblika vrednovanja. da razvija sposobnost komunikacije i timskog rada. verbalizirati proces i tačno izražavati odgovor. INDIKATORI USPJEŠNOSTI Znaju rješavati problemske zadatke koji se odnose na sabiranje i oduzimanje u okviru prve desetice. Učenik treba postati svjestan da može koristiti matematiku za bolje upoznavanje stvarnosti i njenu primjenu u svakodnevnom životu.>.=.=. 34 .Da znaju prepoznati i imenovati oblike u neposrednoj okolini. Cifre (znamenke) od 0 do 9 broj 10 redni brojevi od 1 do 10 uporeñivanje brojeva od 0 do 10 imenovanje skupova prema različitim osobinama čitanje i pisanje brojeva od 0 do 10 uporeñ ivanje brojeva od 0 do 10 Predstavljanje odnosa izmeñu dvaju brojeva koristeći znakove <.

u nastavi matematike primjenjivati diferencirani pristup izboru sadržaja i načina rada. Pri tome oni izvode oglede i koriste jednostavan naučni jezik za saopćavanje ideja i prepoznaju uvjete za sopstvenu sigurnost. 35 . tj. na ono što bi učenici trebali znati i umjeti nakon završetka prvog razreda. razvoj njegovih sposobnosti. Ono takoñer pruža učenicima priliku da postanu osobe koje samostalno uče i promovira razvoj njihovih stavova prema nauci i okruženju. učenici opažaju.metodičke upute je data njihova detaljnija razrada (specificirana u odnosu na znanje i razumijevanje učenika. na način primjeren uzrastu i interesima djeteta. umjesto dosadašnjeg asocijativnog pristupa koji insistira na vježbanju (usvajanju) postupaka. Da bi se realizacija nastavnog programa što više usmjerila na ishode učenja. U fokusu pažnje su znanje o prirodi i čovjeku. zdravlja i meñuljudskih odnosa. te aktivnosti učenika i nastavnika). vrijednosti. Proučavanje nauke pomaže učenicima da ispituju utjecaj naučnog znanja na vlastiti život i primjenu tog znanja u vlastitom okruženju i zajednici. sigurnost drugih i zdrav način života. uz didaktičko . Zagovaramo tzv. istražuju i postavljaju pitanja o školi. kao i odgovarajućih tehničkih i tehnoloških znanja CILJ Razvoj dječjih potencijala i radoznalosti kroz aktivan odnos i komunikaciju sa sredinom koja ga okružuje. Proučavanje predmeta MOJA OKOLINA olakšava kasniji proces sticanja akademskih znanja iz oblasti prirodnih i društvenih nauka. Ovaj dio programa treba da olakša nastavniku planiranje nastave sve do nivoa nastavnog časa.- portfolija kao pokazatelja aktivnosti u učenju i usvojenosti matematičkih sadržaja. Uvažavajući individualne sposobnosti učenika. ocjenjivanju i stručnoj spremi i profilu nastavnika date su u okviru zajedničkog dijela nastavnih programa i planova. da bi se utvrdili stavovi o pitanjima koji se tiču okoline. kognitivistički pristup koji podrazumijeva razvijanje konceptualnih znanja i smisleno usvajanje kognitivnih shema (koncepata). Oni rade zajedno u prikupljanju dokaza i materijala pomoću kojih traže odgovore na ta pitanja. povezujući to sa jednostavnim naučnim idejama i postupcima. Šire informacije o organizaciji nastave i strategijama učenja. znanje o načinima rada u nauci i razvoj sposobnosti korištenja tih znanja. STRATEGIJE NASTAVE I UČENJA (DIDAKTIČKO – METODIČKE NAPOMENE) U nastavi matematike smatramo kao najidealniju kombinaciju tradicionalnih i savremenih metoda i oblika rada. stavova i ponašanja. potrebnih za uvoñenje učenika u razumijevanje svijeta koji ga okružuje. U okviru predmeta MOJA OKOLINA. živim bićima. Moja okolina (68 nastavnih časova) UVOD Nastavni program MOJA OKOLINA integriše aspekte proučavanja prirode i društva. tvarima i društvenim i prirodnim pojavama i procesima. uz uvažavanje individualnosti učenika. ULOGA I ZNAČAJ PREDMETA Nauka pruža jasan pogled i način razmišljanja o svijetu. Sadržaje iz matematike treba tematski povezivati sa nastavom drugih predmeta. porodici i okolini kao važnim mjestima njihovog života i razvoja.

Razvijanje i njegovanje kulturnih. Upoznavanje učenika sa vrstama saobraćajnih sredstava (kopneni. Čovjek i priroda 2. kroz aktivnu komunikaciju i odnos prema sadržajima učenja u neposrednoj okolini. 4. SREDINA U KOJOJ ŽIVIM 1. 3. 2. Biljke i životinje 2. radnih i higijenskih navika. Vrijeme 2.ZADACI • Upoznavanje živog i materijalnog svijeta kroz igru i učeniku primjerene aktivnosti istraživačkog. 2. Škola 1. Ja na putu od kuće do škole 1. 1. 1. zračni i vodeni saobraćaj). • • • • • • SADRŽAJ 1. Naše tijelo 36 . 4. Moja porodica/obitelj 1. Osposobljavanje za sigurnost u saobraćaju. Razvijanje ekološke svijesti i kulture. osposobljavanje za primjenu ekoloških znanja u neposrednoj okolini i svakodnevnom životu. Osposobljavanje za kulturu komunikacije sa odraslima i vršnjacima u socijalnom okruženju i podsticanje razvoja socio-emotivne inteligencije. PRIRODA 2. 3. Podsticanje i razvijanje stvaralačke mašte i stvaralačkog mišljenja. logičkog i praktičnog karaktera. Moje mjesto i okolina 2.

Pozdravljanje uposlenih u školi. Razvijanje svijesti o obavezama i njihovom ispunjavanju. za kretanje ulicom Kultura ponašanja u Crtanje raskrsnica. Imenovanje svog naselja i ulice. Stvaranje pozitivne slike o školi i školskoj zajednici. kopneni i vodeni). argumenata saradnja. Razvijanje svijesti o Imenovanje saobraćaju kao grani sobraćajnih znakova.MOJA OKOLINA AKTIVNOSTI NASTAVNIKA (ORGANIZACIJA I METODE NASTAVE I UČENJA. P ravila kretanja putem (ulicom) bez trotoara i ulicom sa trotoarom. Redovan i blagovremen dolazak u školu. P lanira. Interakcija u odjeljenju. Higijena u školi. Škola kao organizirana Posmatranje organizirana zajednica u kojoj se dešavanja u školi : zajednica. drugova Komuniciraju sa u razredu i šire. kako. Stajališta sredstava javnog prevoza. Održavanje higijene radnog prostora. Saobraćajna sredstva i vrste saobraća (vazdušni. P rostorije u školi. priprema i organizira igre u učionici vezane za saobraćaj. Organizira praktične vježbe na ulici i raskrsnici. saobraćajnih Modeliranje Samostalan i siguran znakova i propisa. Motiviranje učenika/ca za rad. Održavanje higijene radnog prostora. ponašanja i rada u uposlenicima u školi. Prepoznavanje pješačkog prelaza (zebre) kao mjesta na kojima se jedino može preći ulica. PONAŠANJE AKTIVNOST UČENIKA SREDINA U KOJOJ ŽIVIM ŠKOLA Učenici/ce mogu: Ja u školi. sa trotoarom i vozilima javnog zebri. starijima i jednostavnih Korištenje trotoara invalidima. odjeljenju i šire. namjenu. Samostalno P ravila ponašanja. Sarañuje sa roditeljima i saobraćajnom policijom. samostalno i sigurno prelaženje ulice. Praktičan rad van škole. Direktno učešće sa učenicima u saobraćaju. Rasprave o ponašanju u pojedinim situacijama. Komunicira sa učenicima/cama. zna ko šta radi. nastavnikom/icom i Razumiju pravila ostalim Uposlenici u školi. Pravilno kretanje ulicom bez i sa trotoarom. (gdje se ko prostorija u školi. Raskrsnica. drugovima. Korištenje pješačkog invalidima. (prva znanja iz kretanje lijevom prijevoza. šta. Učenici/ce znaju: učenike/ice u Ime škole. Da je u čistom Pozdravljanje radnom prostoru starijih. starijima i u učionici. potpomaganje i stavova. Školska zgrada. upućuje učenike/ce na izvore znanja. Sam i zajedno sa ostalim učenicima. da je škola školi. kulturi ponašanja u Prikladne igre u saobraćaju. Uključuje roditelje i druge uposlene u školi u realizaciju programskih sadržaja. koji reguliše sredstava za prijevoz Poštivanje saobraćaj. zašto). Prepoznavanje vozila javnog prijevoza. Ime (naziv škole). za ustupanje mjesta znakova kao prelazak ulice. šta radi i Uzajamno Iznošenje mišljenja. Meñusobno pozdravljanje. pješački prijelaz (zebra). Opisivanje puta od privrede koji se Prelazak ulice na kuće do škole. upućuje. Izrada maketa. UČENIK U SAOBRAĆAJU Ja u saobraćaju. Nastavnikova procjena individualnog napretka učenika. STAVOVI. Ulica. OCJENJIVANJE) SADRŽAJ ZNANJE I RAZUMIJEVANJE SPOSOBNOSTI VRIJEDNOSTI. i njihova odbrana. Semafor. Razvijanje svijesti o ekologiji. učionici. Razvijanje svijesti da smo član organiziranog društva i da se ponašamo po odreñenim pravilima. Pronalazak učionice i mjesta u njoj. prijatnije raditi i nastavnika/ica i boraviti. osmišljava igre i interakcijsko učenje. P ut od kuće do škole. saobraćajnih dolazak u školu Razvijanje sredstava od koristeći najsigurniji poštovanja prema različitih materijala i najkraći put. P osmatra i prati učenika u saobraćaju. Pozdravljanje nastavnika/ca. Provedba discipline i higijene u školi. Prepoznavanje semafora i značenje boja svjetlosti na semaforu kao sredstvu za regulisanje saobraćaja na raskrsnicama. kartografske stranom ulice bez Razvijanje svijesti o pismenosti). zajedničko i pojedinačno kretanje ulicom. Razvijanje pozitivne slike i pozitivnog stava o sebi. imenovanje vrsta saobraćaja. Saobraćajni znaci na putu od kuće do škole. pješačka staza. zašto. nalazi. Život i rad u školi se odvija po striktno definiranim pravilima. odvija po striktno znak zelenog svjetla Raspoznavanje i utvrñenim i na znak policajca razlikovanje pravilima. Vozila javnog prevoza i ponašanja u tim vozilima. Imenovati prostorije pronalaženje u školi i njihovu učionice i ostalih P rava djeteta. prijelaz preko raskrsnice. prevozna sredstva. pomaže… Simulacije na kompjuteru. prelazak preko ulice. 37 . Ponašanje po pravilima. Simulacione igre. Rukovodi. trotoara. drugih uposlenika u školi. simbola. Raspoznavanje *Dodatni sadržaji za saobraćajnih učenike koji žive na znakova koji se većoj udaljenosti od nalaze na putu od škole i koriste kuće do škole. Crtanje saobraćajnih prelaza (zebre). diskutuje. Osmišljava. učitelja/ice. Prepoznati uposlenike u školi. roba i ljudi.

radionici. Prigodne igre (uloge razlika . unuk. razvijanje je…biće… simulacije ekoloških stavova. Kultura ponašanja na javnom mjestu. aparatima. ili uz pomoć nekoga ponaša prema Rukuje od članova porodice. Razvoj svijesti o položaju u društvu. Identifikuje i njeguje samopouzdanja. očuvanje prirodnih ljepota. Rukovanje jednostavnim kućanskim aparatima. (nepravilno rukovanje i nepravilni kućanski aparati mogu biti opasni po život). dobima. planiranje. sedmica. Život i rad ljudi u mjestu. Porodica kao članovima porodice. bilježenja podataka i njihovo predstavljanje (tabela. *FAKULTATIVNI SADRŽAJI P rirodne ljepote u mjestu . P omoć učenicima u samostalnom i grupnom radu. obaveze samostalno kojoj se svako fotografija. Mjesto kao ureñena zajednica ljudi. brat. Godišnja doba. Život i rad u porodici. P osjeta tvornici. Ponašanje u zgradi i u kući. Razlikovanje grada od sela. 38 . Koristi prirodnom Bilo je…sada kompjuterske okruženju. Poštivanje pravila ponašanja. sestra. Opisivanje mjesta sa isticanjem najznačajnijih objekata. Istraživačke demonstrira. Poštivanje kućnog Izrada maketa reda. Imenovanje značajnijih objekata u mjestu. Razlikovanje grada od sela. kći. unuci. ambulanti – u gradu. unuka. grafikon). diskusije. namještaja. P rocjena interesovanja i napretka učenika. Osmišljavanje prigodnih igara za interaktivno učenje. Moje mjesto je brdovito/ ravničarsko. Razlikovanje dijelova dana. ponašanje u skladu prilikama. oranici livadi. Razvijanje pozitivnog ponašanja. mjesec. rukovanje kućanskim aparatima… MOJE MJESTO I OKOLINA Moje mjesto je grad/selo. Vodi aktivnosti učenika. Tematsko planiranje. članova porodice). Imenovanje dijelova dana. brat. Namještaj u stanu. Imenovanje prirodnih bogatstava mjesta. vremenskim vremena. Saradnja sa lokalnom zajednicom. Pravljenje zajedničke makete mjesta. Odijevanje prema prognoziranja pozitivnih navika. o porodici. sin. djeca. Imenovanje godišnjih doba. Razvijanje kreativnosti i radnih i higijenskih navika kod učenika. osjećaja higijene. njihovo trajanje i karakteristike. Crtanje mjesta i okoline. zaduženja i obaveze. Tematsko planiranje. Posmatranje vremena tokom dana. Pomoć u porodici. usmjerava. njivi. jednostavnim Uočavanje opasnosti Poštivanje članova kućanskim od neispravnih porodice. godina. P orodica kao organizirana zajednica se ponaša po jasno utvrñenim pravilima. Razlikovanje krvnih odnosa u porodici/obitelji: roditelji. Imenovanje članova uže i dalje familije. kulturnim i javnim Razvijanje pravilnog ustanovama: odnosa prema Posjeta drugom mjestu mjestu. Imenovanje mjeseci u godini i nihovo trajanje.obilazak. djed. P ripremanje i voñenje djece kroz aktivnosti dijaloga i interakcije. baka). znamenitostima mjestu i prirodnim ljepotama. pokazuje. sestre… Imenovanje zanimanja članova uže porodice. sestra. Razvijanje Održavanje higijene pozitivnog mišljenja doma i lične Poreñenje porodica. Higijena u stanu. poljoprivrednom dobru ili gazdinstvu na selu. P RIRODA VRIJEME Dan i dijelovi dana /dan-noć. učenika. Praćenje promjena u prirodi u godišnja doba (imenovanje godišnjih doba prema vremenskim prilikama) i bilježenje. povjerenja i stabla. Opisivanje grada i sela. imenovanje mjeseci. uočavanje sličnosti i pripadnosti porodici. Demonstracija rukovanja kućanskim aparatima. ambulanti. Pomaganje odnose u porodici. Poštovanje članova Razvijanje Crtanje porodičnog uže porodice. braća. Organizira posjetu porodici. ili. podstiče kreativnost. Razvijanje pozitivnih stavova prema mjestu stanovanja. i dana u sedmici. Tematsko sa godišnjim Čuvanje zdravlja. Posjeta najznačajnijim objektima u mjestu. Imenovanje dana u sedmici. trgovini. P orodica živi u kući (stanu). o samom sebi. značajnom objektu. pravilima. P rocjenjuje učenička postignuća.PORODICA/ OBITELJ Moja porodica i njeni članovi: majka. Ispunjava svoje ureñena zajednica u Prezentacija crteža. mišljenja o (lente vremena). Razvijanje aktivnosti u prirodi P odstiče radoznalost pozitivnih stavova i Izrada zidnih panoa. Razvoj svijesti o očuvanju životne sredine. Razlika izmeñu grada i sela. kućanskih aparata. Osmišljavanje i realizacija simulacionih igara za djecu. Imenovanje mjesta u kojem živimo. Rukovoñenje aktivnostima učenika. nana (nena. otac. Ja u porodici.

Imenovanje pojedinih biljaka i životinja iz bližeg okruženja i njihove osobine. Pomoć u kućanskim i drugim poslovima. higijene prostora u kojem boravimo i radimo i higijene okoline. Imenovanje sredstva Ishrana. zrakom. Biljke i životinje su korisne i zato ih uzgajamo. Imenovanje raznovrsne hrane i razlikovanje zdravog od nezdravog. Čistoća je pola NAŠE TIJELO zdravlja. Svijest o mom tijelu. upućuje koordinira. Razvija interesovanja učenika. evaluira. procjenjuje individualna postignuća učenika. Životinje iz bližeg okruženja. prema prirodi i P omaže i savjetuje Skupljanje i čuvanju okoline. voli i ljude. životinja iz poljoprivrednom prema biljnom i P omaže i savjetuje okruženja. osmišljava igre interakcije. za ličnu i drugu higijenu. stabla i korijena kod cvjetnih biljaka. njihove karakteristikesličnosti i razlike. Dječaci i djevojčice. biljkama… Upućuje učenike na relevantne TV emisije i upotrebu kompjutera. P romjene na biljkama i životinjama u različita godišnja doba. Čišćenje školskog životinjskog svijeta. Ogledi sa biljkama. Redovno održavanje lične higijene. vodom i svjetlosti. posjeta pozitivnog odnosa doba. Izbor zdrave hrane. razlikama. životinjama u Posjeta zoološkom Razvijanje različita godišnja Imenovanje biljaka i vrtu. pravilnog odnosa prema okruženju. Poštivanje drugarica u učionici. komentariše sličnostima i Uzgoj cvijeća u Razvija ljubav izvoñenje. Redovno održavanje lične higijene. starijima i slabijima. pomaže. učenicima oglede. Pravilna ishrana. rukovodi. dobru ili plasteniku. prikuplja. Pomaganje drugaricama i drugovima. Na biljkama nastaju promjene u različita godišnja doba. Biljke i životinje zajedno čine živu prirodu. školskom dvorištu. Uloga i značaj vode i svjetlosti za živi svijet. Održavanje lične higijene. biljnog i P lanira zajedno sa doba. Prepoznavanje i imenovanje lista.. kalendare. Domaće i divlje životinje. 39 . životinjskom svijetu. Ličnu higijenu Higijena. Razvoj ekološke svijesti. Praktična upotreba sredstava za ličnu higijenu. pokazuje. kućnih na biljkama i ljubimaca. (naročito domaćih). različita godišnja koristiti u radu. učenike kako da sreñivanje uzoraka i naprave zidne zbirki. P ripremanje učenika za posjete i izlaske u prirodu. zbirke i Ogledi sa vodom dr. Postavljanje i raspremanje stola. rasporeda zaduženja za održavanje higijene životnog prostora. Razlika izmeñu biljaka i životinja. Izrada jelovnika. Korištenje sredstava za ličnu higijenu. cvijeta. kućni ljubimci. Grupiranje živih vrta ili okolice Ko voli životinje nadzire i bića prema vidljivim škole. Pravilna upotreba pribora za upis. Razvijen gender stav u okruženju. održavamo redovno. Osposobljavanje učenika za Uzgoj kućnog uočavanje promjene cvijeća. Sredstva za higijenu. Koristi od biljaka i životinja. Pravilna ishrana je garant dobrog zdravlja.BILJKE I ŽIVOTINJE Istraživačke aktivnosti u prirodi. mladunčad životinja. učenike u bilježenju Uočavanje promjena Prikupljanje Razvoj ekološke podataka i na biljkama i prirodnih materijala svijesti i svijesti o prikupljanju životinjama u iz prirode koji mogu korisnosti postojanja materijala.

opišu svoje mjesto. svojoj okolini i učenju kao cjeloživotnom procesu. prikupljaju. odnosno kako učenici treba da uče. a nastavnici da poučavaju i pomažu da bi učenici sticali odgovarajuća znanja. stavovi i ponašanje Učenici će razviti pozitivne vrijednosti i stavove prema sebi samima. prema drugima. mali istraživački projekti). vrijednosti. Vrijednost. Njihova radoznalost nema granica i nju treba razvijati i jačati kroz voñenje učenika u «njihovom svijetu» radi sticanja spoznaje o svijetu općenito. izvještaji. 3. ORGANIZACIJA NASTAVE I STRATEGIJE UČENJA (DIDAKTIČKO –METODIČKE NAPOMENE) Sadržaj i proces učenja. provoñenjem jednostavnih posmatranja i ogleda. učenički ogledi. rad u manjim i većim grupama. planiran i pripremljen. Učenici su sposobni da opišu razred i školu. a pogotovo rezultati učenja bitno su uvjetovani načinom učenja. • o živim bićima i odnosima meñu njima i posebno o čovjeku i njegovom odnosu prema prirodi. i u skladu s tim. SREDINA U KOJOJ ŽIVIM 1. 2. Učenici su sposobni da uočavaju promjene na živim bićima i prirodna dešavanja u svojoj okolini i ovisnost žive od nežive prirode i iskazuju radoznalost za proučavanje prirode. rasprave. Djeca uzrasta od šest godina su veoma sklona istraživanju. Učenici razlikuju živu od nežive prirode i navode sličnosti i razlike. parovima. PRIRODA 1. te poreñenjem svojih predviñanja sa stvarnim rezultatima. nastavni proces mora biti dobro osmišljen. igre i simulacije. predstave užu i širu porodicu. 2. uporeñuju. Učenici su sposobni da na osnovu posmatranja i aktivnog učešća samostalno donose odgovarajuće zaključke i imaju izgrañen stav prema okruženju. predmeta i pojava u njihovom okruženju. Učenici su sposobni da uoče bitne osobine živih bića. ispitivanju i provjeravanju svega što ih okružuje. • prenošenjem informacija kroz pojedinačni i timski rad.GLAVNI ISHODI UČENJA Znanje i razumijevanje Učenici bi trebali imati znanje i razumijevanje: • o svojoj užoj i široj okolini i dešavanjima u njima. uz dobro rukovoñenje svim aktivnostima u nastavi je neophodan uvjet dobrih rezultata. razvijali sposobnosti. 40 . donose zaključke i objašnjavaju i obrazlažu posmatrane pojave i procese i pravilno se ponašaju prema prirodi. jer jedino na takav način se može udovoljiti radoznalosti učenika. stavove i ponašanje. snalaze se u saobraćaju. Ambijent u kojem se djeca osjećaju udobno i sigurno. Za učenike koji pokazuju poseban interes ili veće sposobnosti planiraju se posebni sadržaji. To se postiže kombiniranjem tradicionalnih metoda i oblika rada sa korištenjem i primjenom metoda aktivnog učenja i interaktivne nastave (pitanja i odgovori. Učenici samostalno posmatraju. INDIKATORI USPJEŠNOSTI 1. da ih uporeñuju i iskazuju interes za njihovo razumijevanje. 3. dramatizacije. samostalan rad učenika i dr. Sposobnosti Učenici bi trebali razviti sposobnost istraživanja: • kroz traženje ideja. Stoga. 2. što je vrlo bitno kod planiranja i individualnog pristupa sadržaju i učeniku.

njihovih obrazovnih postignuća i sposobnosti primjene novog znanja. dominantno mjesto treba da imaju ogledi koje izvode učenici individualno ili u timovima. maštu i divergentno mišljenje. bilježe i ureñuju dobivene podatke. • Putem zadataka objektivnog tipa i drugih odgovarajućih ispitnih postupaka. • Portfolio učenika. U nastavi Moje okoline važno je osposobljavati učenike da kritički razmišljaju i razumiju koncepte. usmeno i pisano izvještavanje i drugo). • Učešće i doprinos u interakciji (rad u velikim i malim grupama. OCJENJIVANJE Učenici se ocjenjuju na osnovu sposobnosti da razumiju koncepte i kritički razmišljaju. Prilikom planiranja i izvoñenja ogleda bitno je kod učenika podsticati radoznalost. na način na koji je svojstven nauci. 41 . ohrabriti ih za drugačije i nove oglede. i u okviru toga podsticati učenje putem otkrivanja i rješavanja problema. naučiti ih kako da koriste svoja čula u tom procesu. Pri tome je neophodno objasniti učenicima procedure i tehnike izvoñenja ogleda. Kako učenici o nekoj aktivnosti najbolje uče na neposrednom iskustvu. predviñaju šta će se desiti. praktičan rad. Poslije provedenog ogleda treba zajedno sa učenicima pažljivo razmotriti šta se dogañalo i zbog čega.Pojedine sadržaje Moje okoline treba realizirati u meñusobnoj povezanosti sa sadržajima svih drugih predmeta. Za praćenje i ocjenjivanje napredovanja učenika treba koristiti različite instrumente i postupke: • Demonstraciju sposobnosti i vještine učenika za vrijeme izvoñenja aktivnosti (učenički ogled. Učenike treba posmatrati i ocjenjivati tokom izvoñenja aktivnosti. istraživanja i dr.). kritički razmatraju uočeno i donose odgovarajuće zaključke i upozoriti ih na eventualne opasnosti. pomoći im da uoče sličnosti i razlike. da li su predviñanja bila ispravna. učenički projekti.

Muzika je značajan faktor u funkciji podsticanja pažnje. 68 časova godišnje) ULOGA I ZNAČAJ Sa stanovišta razvojne psihologije i potreba djeteta ovog uzrasta. . osjećaj kompetentnosti i vlastite vrijednosti. trajanje i kvalitet zvuka). Zadaci nastave Muzička kultura su: . otkrivanje i razvoj senzibiliteta i muzikalnosti.da se podstiče. pamćenja i mišljenja. za visinu. značaj sadržaja predmeta Muzička kultura sastoji se u sljedećem: Muzika je jedan od ključnih elemenata u razvoju govora i verbalne komunikacije i eventualnom blagovremenom otklanjanju teškoća u ovom području. Zbog toga muzika kao verbalna. grupno i kolektivno muziciranje djeca osamostaljuju i socijaliziraju.da se njeguje i kultivira dječiji glas (pravilno disanje. likovno i literarno uz muziku). Pored individualnog izražavanja. .da se kod djece podstiče razvoj trajnih interesa i ljubav prema muzici kako bi ona postala njihova trajna potreba. sviranje i improvizacija na Orfovim instrumentima) snažno podstiče dječiju kreativnost i stvaralaštvo uopće.da se otkriva i razvija dječija muzikalnost sa specifičnim sposobnostima. da bi muzika vremenom postala ne samo znanje nego i potreba svake ličnosti.da se kroz individualno. ljubavi i razvoj pozitivnog odnosa prema muzici. neverbalna i univerzalna komunikacija meñu ljudima cijelog svijeta u čovjekovom životu ima dominantno mjesto i kao potreba. . skladnih pokreta i korekcija eventualnih poteškoća u ovom domenu. Muzika je ključni faktor u emocionalnom razvoju djeteta jer omogućava izražavanje i doživljavanje emocija i snažno doprinosi razvoju estetske kulture ličnosti. a takvu snagu nema ni jedno područje u nauci i umjetnosti. CILJ I ZADACI Cilj nastave predmeta Muzička kultura uopće je buñenje interesa. ona je jedan od najznačajnijih elemenata razvoja motorike. intonativno tačno pjevanje). . muzičko pamćenje. osjećaj za ritam. jasan izgovor riječi. ona najprirodnije uspostavlja odnose i relacije u grupi i društvu. Kroz muziku dijete iskazuje i jača svoje samopouzdanje. .da se razvija emocionalna i estetska osjetljivost djeteta za kvalitet muzike. Istovremeno.upoznavanje karakterističnih narodnih pjesama razvijati ljubav prema muzičkoj i kulturnoj baštini BiH i domovini. PROGRAMSKI SADRŽAJI I II III IV PJEVANJE I SVIRANJE MUZIČKE IGRE BROJALICE SLUŠANJE MUZIKE 42 . a aktivno muziciranje (pjevanje. . te dječijih kreativnih i estetskih sposobnosti. razvija i njeguje dječija kreativnost u muzici (kao i ostalim oblicima stvaralaštva: pokret.Muzička/glazbena kultura (2 časa sedmično.

Što se u vrtiću radi P. Djeca su vojska najjača (stihovi V. ðak veseljak Refik Hodžić 33. spavaj F. Carstvo u drugarstvu Branko Kockica 32. Desilo se prekjučer M. Korunović 44. Jesen M. Višnjičica rod rodila 42. B. Basrak 14. Kanižaj 3. Milić 18. Bitenc 26. Hej potoče A. Gotovac 25 Ide. Gotovac 5. lete. Padaj. Stanković 11. padaj snježiću Dragutin Basrak 22. Milić 6. Lako je prutu Laka 37. Djeca su vojska najjača stihovi V. Maca prede 21. Školsko zvono D. Čestitka majčica S. laste Julio Marić/Nasiha Kapidžić-Hadžić 2. Schubert 7. Snivaj. Najljepša mama na svijetu hor Kolibri 36. Moja zemlja BiH Suad Arnautović 19. zaigrajmo 4. Lili 16. Visibaba mala 45. Zavičaju moj M. Milošević 39. Hercigonja 12. Josip Kaplan 43. Dom J. Majka uz kolijevku J. Braću ne donose rode 43 . Hercigonja 13. Mali ñački valcer N. Ršumović 46. šušti bambusov list A. Milošević) 15. Šušti. Pastirče 17. Korać i Lj. Kad si sretan pjesma iz Švedske 27. Šaputanje N. Čisto dijete 10. Kišobran za dvoje 8. Kad bi svi ljudi na svijetu Arsen Dedić 38. Razgranala grana jorgovana 41. Usporite pored škole 40. Lete. Veseljak Z. Djeca rastu Asim Horozić 30. ðak veseljak Refik Hodžić 28. Roñendanska pjesma iz zbirke-Zapjevajmo. Prvačić Kike Budalike 34. ide patak J. Izbor: 1. Semafor Asim Horozić 31.STRUKTURA SADRŽAJA I PJEVANJE I SVIRANJE U toku školske godine djeca treba da nauče najmanje 15 pjesama. Bila mama Kukunka. Robert Grubišić. Meršnik 9. Proljeće V. Satić kuca Zlatko Špoljar 23. Špoljar 20. Kiša pada trava raste Franjo Barić. Dok mjesec sja J. Na krilima vjetra Suad Arnautović 29. Astardžijeva 24. bio tata Taranta 35.

peci. padaj snježe 19. Djeca i zečići 14. Pačiji ples 3. U šumici zeko 21. dva. Pusti pužu rogove 8. Nasiha Kapidžić-Hadžić III BROJALICE U toku godine treba naučiti 15 brojalica Izbor: 1. Tužibaba Reza 14. tačke 5. Zlokotlokrp stihovi Duško Radović 20. Kulina Bana vojska je (narodna) 6. stomak. tini 2. Kiša pada na travicu 17.II MUZIČKE IGRE U toku školske godine djeca treba da nauče najmanje 10 igara koje uključuju pokret. berem grožñe 10. Čudo golemo 13. Tara. Mali kauboj Refik Hodžić 18. ramena. Žabe i roda 15. Guče siva grlica 18. Jedan. Izbor: 1. Od koga si ti 10. lete. Koka i pilići 7. koljena Melodium 22. Ovako se ruke miju 9. žari. Igraju se vrapci 8. Kad si sretan 23. Voli da se mazi 44 . Ringeraja 11. U šumici zeko 5. Jedna vrana gakala 6. Klackalica Grčka dječija igra 4. Golub s krova guče 12. Zeleni se tratina 15. Glava. Pilići 16. Lete. žar 16. Žari. Berem. Prešo Petar 9. Zeko pleše 13. Padaj. En. Hoki . Tri 11. Strina rodo 12. Semafor Asim Horozić 19. Pliva patka 7. tara.poki 2. tri 3. Eci. Dječija narodna kola BiH 17. laste Julio Marić. Čisto dijete 24. pec 4. ten.

Krnic M. Ples pilića u ljuskama 14. Leptiriću šarenić IV SLUŠANJE MUZIKE Slušanjem upoznati najmanje 15 kompozicija putem audio-vizuelnih aparata. van Beethoven R. Koračnica 19. Rossini D. Zemljo moja 24. S. I. Labud 7. Sans N. maco. Kanon za tri glasa u D-duru 16. Kad bi svi ljudi na svijetu 20. Satić kuca Zlatko 22. Arija iz svite br. Ah. Dom W. Schumann K. Mozart F. Uvijek nek bude sunce 10. Bach A. Brahms L.20. Zvončići. Šostaković A. Za Elizu 5. Sarajevo ljubavi moja 11. Lastavice. zvončići 28. Valcer cvijeća 17. S. Deca su ukras sveta 12. Duet mačaka 18. Ostrovski Kemal Monteno M. Ide. Bach J. Korsakov J. Bumbarov let 8. Uspavanka 4. R. A. Pachelbel P. Musorgski J. Sa unukom Janom 27. Igra kolo naokolo Minja Subota 23. 3 15. gdje si bila 21. pis 24. Dedić Muzička priča Princes krofne Princes krofne Kemal Monteno Odlomci iz opere Asim Horozić Avdo Smailović Zagrebački mališani Jakov Gotovec 45 . Pis. što volim 9. P. Djeca pjevaju uspavanke 22. Djeca pjevaju sevdalinke 23. Izbor: 1. Medo pleše (tamburaši) 13. Aska i vuk 26. Sanjarenje 6. Tradicionalne pjesme naroda Bosne i Hercegovine 25. Uspavanka 2. Čajkovski G. Uspavanka 3. Schubert J. Subota B. Instrument čarobnjak 21. S. ide patak 25.

U prigodnoj atmosferi. osjećaj za visinu. glasnoću i boju odnosno zvučne kvalitete (formativno ocjenjivanje). slagalice. i usavršava skladno. kretanjem u koloni (u «voziću») 46 . uputiti djecu na praćenje pjevanja. Uz pjevanje nastavnika djeca će naučiti pjevati pjesmicu istovremeno melodiju i tekst. a razvijaju i usavršavaju preciznost. likovno ili literarno. OCJENJIVANJE Učenici se ocjenjuju opisno. Poželjno je sa djecom raditi nekoliko ovakvih muzičkih dramatizacija. priručnim instrumentima. Brojalicu treba izvoditi najprije skandiranjem teksta uz odbrojavanje kao na igralištu. projekti. slobodno i ritmički povezano kretanje uz muziku. Brojalica kao poetsko. uz odgovarajući tempo i dinamiku u skladu sa njenim karakterom najprije kolektivno. Najprije se napravi inicijalno ispitivanje i izvrši procjena muzikalnosti i znanja i konstatiraju problemi u razvoju djeteta u ovom području. u paru i individualno. te interes i odnos prema muzici. Portfolio učenika. pljeskanje. brojalice. Učiti ih u cjelini slušajući pjevanje nastavnika (uz pratnju instrumenta) uz pravilno držanje tijela i disanje (preduvjet za pjevanje). zatim u grupi. tapkanje. skladnost i izražajnost pokreta uz muziku. ritam. lakoća. istraživanja zvučnih boja i izradi instrumenata). Učešće i doprinos u interakciji (rad u velikim i malim grupama. slušajući nastavnika koji pjeva uz pratnju melodijskog instrumenta (klavir ili sintisajzer). labirint. izražavanje doživljaja muzike pokretom. Orffovim instrumentima.V DJEČIJE STVARALAŠTVO Uz korištenje Orffovog dječijeg instrumentarija i priručnih instrumenata. topot nogama). rebusi) putem raznih ispitnih postupaka. Za ocjenjivanje i evaluaciju napredovanja učenika koriste se instrumenti i postupci: • • • • Demonstiranje sposobnosti kroz pjevanje. dijete treba najprije emotivno da doživi pjesmu i osjeti njen umjetnički kvalitet. Pri tom se vodi računa da li djeca doživljavaju i razumiju muzičke elemente. Igre sa pjevanjem i različitim sadržajem treba birati u tom smislu da djeca podražavaju razne radove. Igre i narodna kola sastoje se iz osnovnih pokreta: hodanje. zatim instrumentima vlastitog tijela (pljeskanje rukama. muzička memorija. kolektivno. Veoma su vrijedne slobodne ritmičke igre u kojima dolazi do izražaja dječija improvizacija i kretnje i to uz muziku koju su prethodno dobro upoznala. ritmičko-metričko stvaralaštvo u ovoj oblasti zauzima posebno mjesto u razvoju osjećaja za ritam. postignuća u primjeni saznanja. okreti itd. sa odgovarajućom intonacijom i dikcijom. Tako se istovremeno kretnjama izražava karakter. improvizaciju. grupno i individualno. sviranje na Orffovim instrumentima. improvizaciju. Zadaci objektivnog tipa u sličicama (instrumenti. U toku edukativnog procesa prati se i evidentira ispoljavanje dječije muzikalnosti. precizno i ujednačeno. Na kraju godine sumiraju se rezultati u obliku više opisnih ocjena i najzad u jednu koja se unosi u svjedodžbu. Koreografija okretne igre i narodna kola mogu imati utvrñene figure i kretnje. te učešće u muzičkim dramatizacijama. tempo i dinamika pjesme. poskakivanje s plesnim elementima. izražajno. narodne običaje i drugo. život u prirodi. razne kretnje ruku. kako razmišljaju. Objašnjenja i didaktičko-metodičke napomene U izboru pjesama nastavnik treba voditi računa o tome da one odgovaraju opsegu dječijeg glasa i da su im po sadržaju i karakteru interesantne i bliske. One imaju osnovni zadatak da se pravilno izvodi melodija. trajanje.

Vodi aktivnosti učenika pokazuje. porodici.P repoznaje vježbe i instrukcijama primjenjuje ih.Pomaže učenicima u kolektivnom.Prilikom izbora djela za slušanje muzike. što povećava osjećaj kompetencije. sala za . Orffove instr. kao i uz upotrebu lutke koja pjeva i govori. . . .Improvizovani instrumenti.Usklañuje svoje pjevanje sa dječijim horom/zborom. pojam veličine i sl. radovi. -Uporeñivanje zvuka sa originalnim. .Svira sam i bez podsticaja nastavnika. i priručne . . dječije narodne igre.Prikupljanje. . komponovanje i likovno i literarno izražavanje na osnovu doživljaja muzike. . . PONAŠANJE AKTIVNOST UČENIKA I. odnosu na druge.Učestvuje u zajedničkom pjevanju i poštuje pravila.Razvijanje mišljenja da je pokret važan u plesu i kolu. Uz njihovu upotrebu treba organizirati različite oblike improvizacije: melodijska. . . demonstrira i usmjerava u pravcu interesa i mogućnosti. Sadržaj muzičke kulture koji su u funkciji estetskog odgoja mladih ima u sebi elemente koji prirodno pomažu i podržavaju savlañivanje i ostalih sadržaja na ovom uzrastu. OCJENJIVANJE) SADRŽAJ ZNANJE I RAZUMIJEVANJE SPOSOBNOSTI VRIJEDNOSTI. noge.P jeva u skladu sa mogućnostima. P JEVANJE I SVIRANJE . muziciranje ljepše.Osmišljavanje igara za bolje učenje pjevanja i sviranja. improvizacija forme. .Igre za vježbavanje disanja i razvoj glasa. instrumentalna i vokalno–instrumentalna. vokalna. i kombinira ih sa . životinja ma.) i matematikom (brojanje. odrastanju. . STAVOVI. . formu kompozicije. socijalizira i djeluje terapeutski. treba voditi računa da njihovo trajanje i složenost budu u skladu sa uzrastom.Tijelo kao instrument. razrednim horom.Uviña da pjevanje treba najviše vježbati. okolini. pokret i govor. ritam.Pjevanje dječijih prigodnih pjesmica (o školi. U području dječijeg stvaralaštva treba koristiti Orffov instrumentarij i priručne instrumente. godišnjim dobima) umjerenog tempa i jednostavne strukture.) s upoznavanjem okoline odnosno prirode i društva (godišnja doba.Spontano koristi tijelo. . Podsticati djecu da svoje zapažanje i doživljaje izraze opisno ili likovno jer se time podstiče njihova kreativnost. što ljepše i da se porodični skupovi usaglasi sa (bogaćenje emocija). ples uz muziku. dvorište. 47 . kad osjeti da mu treba. instrumenata.Pjevanje i sviranje u raznim prilikama (učionica. izvoñače i sastave. odnosno prati datu koreografiju. tempo i dinamiku izvoñenja. izleti.P ovezuje ritam pjesmice sa pokretom. procjenjuje njihova kao pratnju pjevanju ispitivanje materijala individualna i uviña da je takvo i izrada postignuća. . dlanovi.P repoznaje kola. pismenosti i sl.Svira na priručnim. II MUZIČKE IGRE . . narodni običaji). grupnom i individualnom muziciranju. muziku.P repoznaje instrumente. . Djeca mogu izmisliti priče ili naslikati seriju slika koje će uz pomoć instrumenata «oživjeti».P redlaže i nove pokrete. instrumentu kako mu se pokaže. . nastavnika.P jeva i prepoznaje ranije pjesmice na osnovu melodije. naročito za slušatelje.Koristi instrumente .Predlaganje muzičke igre za priredbe.Ulaže trud da pjeva priredbe.). prepoznavati ih.Dječija narodna kola .Pjevanje uz usklañivanje glasa po visini i glasnoći. ritmička.Samostalno igra u kolu. .Pjesmice sa odreñenim pokretima (život u prirodi.Napraviti poster sa . prsti. Korelacija sa drugim predmetima je sasvim prirodna: likovno izražavanje doživljaja muzike ili ilustracija pjesme. meñu kojima treba da budu zastupljena.Sviranje na Orffovom dječijem instrumentariju. koordinacija pokreta i sl. . svirati zvukove iz prirode i razne ritmove i sa njima svirati uz pjevanje. . muzičke instrumente. .Sam traži pomoć greške u pjevanju.P rimjenjuje igre za slikama vježba nje disanja i instrumenata razvoj glasa i vlastitog tijela (glas. kao i za upoznavanje muzičke baštine BiH. . s maternjim jezikom (rješavanje problema dikcije. fizičkom/tjelesnom kulturom (ritmika. . Djecu učiti da zapažaju i prepoznaju karakter kompozicije. kao i muzičko-scenske igre koje povezuju muziku.Učlanjenje u ritmičku i/ili folklornu sekciju. . MUZIČKA/GLAZBENA KULTURA AKTIVNOSTI NASTAVNIKA (ORGANIZACIJA I METODE NASTAVE I UČENJA. . .Demonstrira i rukovodi aktivnostima učenika i motivira ih u radu.Vježba glas u skladu sa . provjerava sebe u jezik. . narodna muzička tradicija BiH).Razumije i korigira .Samostalno pjeva i igra. životinje. svijet oko nas. .

Literarno i/ili -Na podsticaj daje likovno izražavanje ideje.Razlikuje instrumente i vizuelno i auditivno.P ravilno izvodi ritam na ritmičkom instrumentu po uzoru. V DJEČIJE STVARALAŠTVO . mijenja -Stvara kombinacijom riječi. .Vodi i usmjerava aktivnosti pokazuje. . karakter muzike.Smišljanje -Spontano melodija na zadani improvizira: tekst. brzuspavanke spor.Upoznavanje zvučnih svojstava muzičkih instrumenata. tempo.Prikupljanje tradicionalnih instrumenata iz kraja gdje je škola. . demonstrira procjenjuje individualna poistignuća i interesovanja. koračnice. . razvija interes kod učenika svojim odnosom prema radu i muzici. . brojanje.Posjeta koncertima u osnovnoj muzičkoj školi.Saopštava ko je izvodi. .Improvizacija na započetu pjesmu.P repoznaje .P okazati je drugarima i radovati se novim zajedničkim iskustvima. . . . uči druge i jača njegova samosvijest. -P ronalaženje priča i bajki čiji se likovi mogu muzikom «ozvučiti». narodne tona (visok-dubok. dodaje. .Odbrojavanje brojalica kao na igralištuskandiranje. .Traži da ih vidi uživo na koncertu. . . . muziku progovara .Komentariše osobine tona i njegove karakteristike. -Uočava razlike i sa zanimanjem opisuje. doživljaja muzike. gitara.Saopštava interes i želju za njihovo kombiniranje.P onavlja i razumije pokrete brojalice. uporeñuje. instrumentalnih.Obavlja studiozno pripremanje učenika za posjete i izlaske u ustanove i osposobljava ih za uočavanje. osmišljava igre interakcije. glasnoća. . boja tempo.Samostalno odreñuje karakter kompozicije. . muzičke forme.Izabrati po zvuku najsličnije Orffovim i napraviti stalnu razrednu izložbu.P oigrava se i kombinira ih. -Improvizacija -Spontano na pokreta u ritmu. -Izvoñenje muzičkog igrokaza umjetničkim područjima. dinamika. 48 . .Razvijanje pozitivnih navika i potrebe za muzikom. . . . IV SLUŠANJE MUZIKE . . .Upoznavanje instrumente (klavir.P rati izvodi pokrete u mjeri i ritmu (dugi i kratki slogovi).Plesna pokretom. likovno ili literarno. upućuje. glasno-tiho). koordinira.Slušanje stranih i -Prepoznaje ranije domaćih slušana djela.Prikupljanje štampanih materijala i slika kompozitora i muzičkih instrumenata simfonijskog orkestra i tradicionalnih narodnih instrumenata i nošnji naroda u BiH. podstiče učenike na kreativan rad u oblasti muzike i sadržaje predmeta korelira sa ostalim.Izvoditi zapise napravljenim instrumentima.Tačno odreñuje osnovne osobine tona: visinu trajanje.Skupljanje i zapisivanje broja lica. pri ručnim instrumentima učenika.Planira. -Dogovaranje o kolektivnoj improvizaciji tipa «mozaik zvuci» koja omogućuje neverbalnu komunikaciju i socijalizaciju.Izvoñenje ritma brojalice Orffovim instrumentima. . .III BROJALICE . izvodi zaključke. -Sam predlaže ideje. . . . rukovodi. . uporeñuje. instrumenata.Izrada zidnog panoa sa zapisima. . pomaže. sortiranje i izvoñenje zaključaka o dječijoj igri.P amtiti i donositi u razred nove brojalice za zajedničku igru. i izrada zidnih panoa. . pokreta i likovnim izrazom. priprema i dovrši . . .Reprodukuje ritam na instrumentu.P okazuje da cijeni izvoñače i razvija pozitivan stav prema muzici i kompozitorima. osobina tona. Orffovim pjevanjem ili instrumentima.Izvoñenje mjere i ritma instrumentima tijela. -Raduje ga vlastito učešće u igrokazu razreda -Planira.P repoznaje ranije naučene brojalice na osnovu ritma bez teksta (zagonetke). -Osmišljavanje muzičkog igrokaza. harmonika).Vedre dječije -Prepoznaje osobine pjesmice. vokalno-Prepoznaje karakter instrumentalnih i djela. pjesme i igre. kompozicija: vokalnih. sviranjem. dramatizacija. . razlikuje.Saopštava svoj doživljaj.Tačno izvodi mjeru i ritam. . .S lušajući pjevuši melodiju.Rukovodi. . . .P ravilno korača u ritmu.Prikupljanje kaseta i CD-ova sa odgovarajućim djelima.Izvodi ih tačno i samostalno na instrumentu bez pomoći. prigodne pjesme. bilježenje prikupljanje materijala i izradu zidnih kalendara sa terminima koncerata.Razgovara o djelu i osjećaju ugodnosti i opuštanja i traži da se ponovi.Izvoñenje kretanjem u koloni («voziću»). . . . . bubanj. -Samostalno smišlja.

vlastite improvizirane instrumente). SPOSOBNOSTI Izvoñačke muzičke sposobnosti razvijat će se pjevanjem sa tačnom intonacijom. Pokazat će odvažnost u otkrivanju. prepoznaju i uporede zvukove odnosno tonove u svom okruženju i muzici (odreñen-neodreñen po visini. stihove. violina. posmatraju. te donose zaključke o pojedinim muzičkim elementima i pravilno se ponašaju prema muzici kao vrijednoj umjetnosti. gitara. Pjevaju intonativno pravilnije. vještinama i ukupnim postignućima učenika STRATEGIJE NASTAVE I UČENJA (DIDAKTIČKO-METODIČKE UPUTE) Strategije nastave i učenja bazirane su na višestrukoj ulozi nastavnika koje se izmjenjuju u nastavi muzičke kulture. vještina i razvoju sposobnosti koje su precizirane u ishodima učenja. Ispoljavaju interes prema muzici i saznavanju i žele da je još bolje upoznaju i primjenjuju u školi i svakodnevnom životu. te uspješnije meñusobno aktivno komuniciraju muzikom. fotografije. što ima primjenu i u svakodnevnom životu u porodici. transparentne folije). dinamiku (glasno-tiho). Moći će da prepoznaju brojalice. Detaljna objašnjenja nastavnici će naći u pratećem priručniku za nastavnike razredne nastave. Indikatori uspjeha i nastavnikovog profesionalnog umijeća su razlike izmeñu inicijalne i finalne slike o znanjima. VRIJEDNOSTI I STAVOVI Dijete će biti osposobljeno da muzicira kolektivno (hor/zbor. koji time postaje bogatiji i ljepši. truba i klavir) koje nalaze primjenu na koncertima i u svakodnevnom životu djece. istraživanju novih rješenja u muziciranju i izradi instrumenata. objašnjavaju. glas. Nastavnik kao didaktičar izmjenjuje nastavne metode.). ritmičkih i zvučnih efekata za pjesme. sigurniji su u interpretaciji melodije i ritma brojalice. Orffove dječije instrumente. poštuje pravila muzičke igre. a prirodi predmeta najbolje odgovaraju: metoda demonstracije i ilustracije (instrumenti. ženski i dječiji). dubok-visok. kao planer metoda interaktivnog učenja: kooperativne metode. Kreativne i logičke sposobnosti razvijat će se osmišljavanjem jednostavne pratnje. kao i da razlikuju zvučno i vizuelno muzičke instrumente: Orffove dječije instrumente. a posebno praktični rad i posjete kulturnim i muzičkim ustanovama. često pjevanje. radovanje. te izvoñenjem brojalica u odgovarajućoj mjeri i ritmu Orffovim instrumentima. obrazlažu. te kroz muziciranje vidno iskazati zadovoljstvo i osjećaj kompetentnosti. prepoznaju kompozicije koje su slušali. pripovijedanje i razgovor (usmjereni i impuls-razgovor). pjevanje. u manjim grupama. kao i neke druge (harmonika. razlikuju. maštanje i improvizaciju na Orffovim instrumentima. glas (muški. Prepoznat će načine na koje muzika učestvuje u svakodnevnom životu i čini ga ljepšim i bogatijim (u dječijoj igri. želju i potrebu za čestim muziciranjem. melodije pjesmica i ranije slušane kompozicije. muzičke igre. kao i napredovanje u sticanju saznanja. školske svečanosti) i pokazati interes. INDIKATORI USPJEŠNOSTI Uočljivo je napredovanje učenika kroz sve veću bliskost sa muzikom. literarno i improviziranim pokretima. praćenjem pjevanja pokretima u skladu sa sadržajem pjesme i muzičke igre. te pjevanje pojedinca (solo) od skupnog pjevanja (hor/zbor). uspavanka i sl. glasan-tih. egzemplarna 49 . prepoznaju tempo (brz-spor). u timskom radu i komuniciranju koja je u muzici sasvim prirodna. brz-spor. koristeći različite zvukove odnosno izvore zvuka (tijelo. u paru i samostalno. uporeñuju. u medijima. te učešćem u osmišljavanju i izvoñenju muzičko-scenskih igara (igrokaza) i izražavanju vlastitih doživljaja muzike likovno. priče. predmete iz okruženja. porodične proslave.ZNANJE I RAZUMIJEVANJE Učenici će znati da koriste jezik muzike. vrednuje lične i stavove drugih. blizu-daleko) i odrede karakter kompozicije (koračnica. dug-kratak.

kao koordinator kooperativnog učenja: timski metod učenja. različiti nivoi složenosti. stvaralačka nastava. algoritamske metode. kooperativna mreža (muzičke radionice. Detaljniji opisi aktivnosti učenika i nastavnika dati su u ishodima učenja i objašnjenju. razvijaju se pozitivni stavovi o značaju muzike u porodici. Sadržaje nastave muzičke kulture treba tematski povezati sa nastavom drugih predmeta. rad u parovima. mozaik metod i njegove modifikacije. Kroz istraživanje i ispitivanje.). učenje putem otkrića. primjena modela. kao instruktor aktivne nastave: analitičko-sintetička. Uključivanjem učenika u sve aktivnosti. grupni projekt metod.nastava. te stvaranje učenici razvijaju dublje razumijevanje prema naporima u umjetnosti i muzici kao posebnom sistemu saznanja i vrijednosti i njenoj složenosti. odnosno prakticirajući iskustvenu nastavu. problemska. izložbe improviziranih instrumenata i sl. društvu i životu uopće. 50 . metoda analogije. projekt-metoda. školi.

dodaje i ono što se u .(2 časa sedmično. Da se uspavane likovne sposobnosti djece koja dolaze iz roditeljskog doma izjednače s probuñenim likovnim sposobnostima djece koja su boravila u predškolskim ustanovama. podloge i materijale.. Likovna kultura. Uloga nastavnog predmeta je.crtežom” prvi put crta. Zadaci: • • • • • • • Da učenici upoznaju likovni pribor. da kroz igru. Ono u nastavnom procesu aktivno osjeća i misli. doživljajnim i iskustvenim svijetom. Da se svim učenicima nude raznovrsni sadržaji kao podsticaji (iz života. Da se kod djece razvija uroñeni i stečeni senzibilitet i subjektivni likovni izraz. Nervni sistem djeteta liči na stanicu u koju ulazi pet puteva. predstava i pojmova. 68 časova godišnje) Likovna kultura ULOGA I ZNAČAJ I umjetnost i crtež su postali iz nagona za igrom ili .slici” ne vidi.sanjarenjem na javi“.crtežu“ da komunicira sa samim sobom. Da upoznaju sadržaj i likovni jezik. svojom porodicom. a iz koje poslije žestoke borbe vani probija samo jedan.crtež”.. Nastavnik.slici”).. Time se realizira metoda intenzivnog. te osnovne likovne nazive. Učenicima prvog razreda nudi se najstarija magijska umjetnost kao estetski doživljaj i inspiracija za vlastiti . a učenik svoj crtež crta svojim perceptivnim. te slikom dolazi do prvih pojava... Polaskom u školu učenik se prvi put susreće i kontaktira sa umjetnostima koje po prvi put estetski doživljava i svojim .. a u .sanjarenje na javi” i dinamizira prohodnost sadržaja u i iz učenika.crtež” se učenicima nude u formi vizuelno-estetske analize u kojoj riječ ima ulogu poticaja (potiče učenika da priča o onom što vidi u . vršnjacima i nastavnikom. djela domaće i svjetske likovne baštine. Da učenici analizom upoznaju sopstveni crtež. prirode). U ovom nastavnom predmetu izdvajaju se tri stepena: • • • Likovna pismenost. nastavu i stvaralaštvo usmjeri i obogati . Da se kultiviše svijest o potrebi čuvanja tekovina likovne. aktivnog doživljaja. materijalne i duhovne kulture.uvijeni duh djeteta u sebi“ otvara. opet. Uloga je umjetnosti da omogući učeniku komunikaciju sa svojom i svjetskom likovnom baštinom. I umjetnost i . a time se . 51 .. te da se njima služe... Likovna kreativnost. umjetnosti.

glina. Ja i moji roditelji. Ugodni i neugodni doživljaji –sjećanje. Priča o onom što vidi na slici. književne i filmske umjetnosti. izražava zadovoljstvo. plastelin. Upotreba osnovnih školskih crtačkih . promjena tog osjećanja bojom. Sadržaji iz likovne. slikarskih i kiparskih materijala i tehnika: grafitna olovka. plave. Likovni jezik Forme i tehnike Uočavanje osnovnih likovnih elemenata: linije. Crta i govori. života i rada. Komunikacija i otvaranje učenika U kreaciji crteža koristi i desnu i lijevu ruku. grafičkih. izleta. Posmatranje kao poticaj 1) 2) Posmatranje prirode. Procjenjuje radove drugih učenika i svoj rad (prepoznavanje slabije i jače strane vlastitog rada: drvo sam dobro nacrtao. Kreativan crtež je plod . Poticaji su: književnost. Lutkarske predstave. psihološku proporciju i opisni prostor. dotjeruje. Rad svim sredstvima i tehnikama. grafike. Imenovanje osnovnih boja: crvene. Šta sanjam. U crtežu primjenjivati i njegovati simboličku boju. simetrično. zgrade i grada. likovni element. objašnjava. Kreativan crtež Koristiti shematsku ili simboličku fazu. analiza umjetničkih djela. kompozicije i ritma. Svjesni i podsvjesni sadržaji u crtežu. Da dijete svijet gleda svojim očima. motiv. likovnu formu. a Ado je dobro uradio…). koso. PROGRAMSKI SADRŽAJI Rad po sjećanju Iskustveni sadržaji. boje. porodice.sanjarenja na javi”. pastel. upoznavanje funkcije i izražavanje Svijet mašte kao inspiracija • • • Da sam nevidljiv Kakav bih automobil želio Stigli su vanzemaljci 52 . Ja i moji novi prijatelji. Doživljaji s mora. “zlatni period dječijeg crteža”. savijeno i kružno. vodoravno i vertikalno. slike. Imenovanje prave i krive. pjesnička slika . vodoravne i vertikalne. misli svojom glavom i samo realizira svoj crtež. četkica. kose i cik-cak linije. Čega se plašim. ali boje mi nisu baš najbolje… dopada mi se kako sam nacrtao lava. hoda. rasuto. akvarel. Dok crta. Sadržaji iz škole. plohe i volumena i njihovih regulatora: simetrije. doživljaji iz života djeteta (porodica. bijele i sive. te neutralnih: crne. šire okruženje). žute. osjećanja glavnog junaka. škola. stoji. doživljava srcem. Uvoñenje djeteta u posmatranje i zapažanje svega što se nalazi u njegovom okruženju. paleta. Sadržaji iz života učenika. tempera. ilustriranje toka dogañaja u priči. Imenovanje likovnih formi: crteža. likovno sredstvo. Uočavanje kompozicija figura i predmeta: skupljeno. doživljavanje svim čulima. flomaster. Iz prirode i godišnjih doba. kipa.likovni izraz. sjedi.ODGOJNO-OBRAZOVNI CILJEVI U PRVOM RAZREDU Sadržaj u dječjem crtežu Za svaki navedeni sadržaj neophodno je da nastavnik formuliše: likovno područje. U realizaciju su uključena sva čula. predstavljanje bojom dominantnih osobina lika iz književnog teksta. društvo vršnjaka. likovni problem..

tako da može biti u boji. akvarel. metalno pero. sivom. reljef i kip. volumen ima tri dimenzije (visinu širinu i debljinu) i zauzima stvarni prostor. Njen predmet su vizuelne. upoznaje prostor. Stoga se ovdje nameće izbor raznovrsnih materijala. folije na zidu. U crteža i slike su po jedan original. Crtež se može dobiti i drugim crtačkim tehnikama i na svim podlogama na kojima neki predmet ostavlja trag. sve one koje se miješaju vodom. Učenicima nudimo umjetnost kao estetski čin. Otisak prsta i dlana. s tim da svi ovi sadržaji niču iz teksta. izreke i brojalice (omogućiti rad na većim formatima papira. koja u umjetnosti i crtežu ispituje pojavu stvaranja i doživljavanja. Slikanje Likovna forma riješena bojom i plohom na ravnoj podlozi je slika. ne kao memorisanje. ali i na malim. Likovna umjetnost kao inspiracija Posmatranje originalnih umjetničkih djela na izložbama. kreda. o osjetilnom i čulnom činu. U tehničkom smislu boje se dijele na vodene. Njeni su praiskonski izvori majčino tijelo i priroda. kreda. šare. sliku. već kao inspiraciju za vlastiti subjektivni crtež. metodom oduzimanja i dodavanja. grafika ima više otisaka ili originala. Može biti urañen crnom. klasičnih i savremenih. Tehnički su predmeti prikladniji grañenju. Prirodni su predmeti pogodni za modeliranje: reljef i kip. temperu. tako ono volumenom mijenja mjesto predmetu. iskorištava likovne elemente: liniju. Vizuelno-estetsko procjenjivanje Estetika je nauka o lijepom. priče i legende. zagonetke i odgonetke. ornamente i arabeske. crtu. Dječaci su skloni liniji. kratkih i dugih linija.• • Pronašao sam posebnu olovku Kad bi drveće hodalo Rad prema tekstu. Krute su: pastel. a preko njega i spoznaja. i to je u prvom razredu dovoljno. crtež Likovni izraz linijom nazivamo crtežom. isprekidanih. gvaš. simboličke i šarene boje. ugljen. I umjetnici i djeca likovnim elementima bojom i plohom grade likovne regulatore: simetriju. Grafika se dobiva štampom. Tu spada modeliranje i grañenje. ploha ima dvije (visinu i širinu). Otuda naglašeno čulo opipa. Dekorativni rad s grafikom Ova je forma bliža primijenjenim umjetnostima i grafici. Dekorativni rad podrazumijeva ukrašavanje upotrebnih predmeta: ukrase. kip i zgrada Linija ima samo jednu dimenziju (dužinu). ptičije pero. krompira i lista je prirodni otisak. reprodukcija u knjigama. tvrdih i mekih. Osim u slikanju boje se upotrebljavaju i u drugim likovnim formama. Šestogodišnje dijete koristi tzv. To je za djecu najkonkretniji likovni element kojim najradije manipuliraju i za koji postoji izrazita radoznalost. kompoziciju i ritam. flomaster. mrlja ili fleka. djevojčice boji. Prostorno-plastično oblikovanje: reljef. otiskom ili tiskom u neograničenom broju originala. ilustracija i strip Bajke. Boja je zahvalna u radu sa djecom svih uzrasta. nekoliko crteža u formi stripa. zvučne i jezičke umjetnosti 53 . basne. FORMA ILI LIKOVNI JEZIK Crtanje. Papirne: kolaž i druge. bijelom linijom i bojom u vidu tačkica. plohu i boju. Kao što biće u ranom djetinjstvu crtežom rasporeñuje predmete tražeći prostor. kist. sve dotle dok ne preñe u sliku. te regulatore: ritam i simetriju. Crtačke tehnike: grafitna i hemijska olovka.

Korelacijom „crteža“ sa književnosti za djecu i umjetnost iz «djetinjstva čovječanstva» kao estetskim činom i inspiracijom za vlastiti „crtež“. nastave i stvaralaštva Smanjit će se razlike meñu učenicima koji su prije upisa u 1. Rado crta.Ljepota je u skladu. ono subjektivno poigravanje srca i nerva. DIDAKTIČKO-METODIČKE NAPOMENE Sadržaj i forma su obrañeni u uvodnim tekstovima. crtež ili sliku.crtež”. ali samo kao inspiraciju za vlastiti . približiti. linije i boje na papiru. Učenici će postepeno oslobañati svoj ekspresivni i impresivni doživljaj i izraz. Učenici će iz slika upoznavati i proširivati svoj pogled na svijet.samo po sebi sviña”..djetinjstva čovječanstva”.crtežu” izražava neku ideju. koje su i učenicima svojstvene. U dječijem crtežu se analizira vizuelni ili svjesni sadržaj. Po subjektivnom kriteriju. zagonetkom i pričom. redu. stil pisanja i stil crtanja. te će se i ta razlika. te bogatiti jezik uopće. bajkom i basnom. ostvarit će se kontakt „crteža“ sa umjetnostima. a da nastavnik zna na kraju nastavnog časa kazati ono šta su učenici crtali. talentirani“.. Sama ideja gledanja i procjenjivanja crteža i umjetnosti u školi je estetski čin. i skriveni ili podsvjesni sadržaji. harmoniji. keramiku. Upoznat će osnovne likovne materijale i tehnike. onaj dodir. Maternji jezik je nacionalan. OČEKIVANI REZULTATI Prožimanje igre. najstariju. da ne samo da oni „crtaju“ već da je „crtež“ sredstvo koje su koristili i koje koriste i odrasli. ono što u umjetnosti i . simboličke umjetnosti i simboličkog „crteža“ učenika.Kako će” dijete rasporediti sadržaj i formu u crtežu je kompozicija i u njoj simetrija koja je svojstvena djeci. Sadržaj je šta. To im daje sigurnost i ideju.. likovni je internacionalan. ono što se vidi. ovdje ih prevodimo u: Šta i kako? Kada se dijete s kistom u ruci nañe pred bijelim papirom. On ima samo četiri osnovna elementa: crtu. Analiza . ono što se . kao i likovna forma: likovni elementi i njihovi regulatori. forma je kako. na svoj način imenovati ono što je u domenu percepcije i doživljaja. Zna kazati šta je zamislilo i šta je ilustriralo. Uspješno se služi priborom. magijsku.. Djeca počinju analizirati predmete i pojave iz svoje sredine: slikovnice. koje su se inspirisale mitom i legendom. Učenici će prihvatiti. igračke. ravnoteži. materijalima i tehnikama. naivne i narodne umjetnosti. a njima najbližu. To će se realizirati kreativnim „crtežom“. demonstracijom i analizom „crteža“ i umjetnosti.. ono što se ne vidi. INDIKATORI USPJEŠNOSTI Dijete bez opterećenja stvara svoj rad. Ritam je rukopis. suočava se istovremeno s pitanjem šta će i kako će? Misli o sadržaju i o likovnom jeziku ili formi. izuzev jednog.crtež”.. i onih koji nisu bili u predškolskim ustanovama.crteža”podrazumijeva pokušaje učenika da nešto kažu o onom što su nacrtali. te njihove mogućnosti. te da taj smisao treba koristiti i njegovati kao mladu biljku. „da su svi prvačići. umjetnost . izmeñu maternjeg jezika. da „crtež“ i umjetnost treba njegovati i čuvati. razred bili.. SADRŽAJ: 54 . ruke. kompoziciju i ritam. ili neće ni biti. boju..crteža” Analiza . Dijete će u skladu s vlastitom percepcijom i recepcijom izraziti doživljaj. Očekuje se realizacija tvrdnje mnogih pedagoga i estetičara. Mi im nudimo njihov . tekstil. plohu i volumen i psihičke likovne regulatore: simetriju. kostim. .

Likovni prilozi Umjetnosti. grafičkim i kiparskim tehnikama i materijalima: olovka i flomaster. basne i priče koje ovaj koncept nudi učenicima prvog razreda su iz .. • PSIHIČKA forma je bliska tehnici.U crtežu je ono što crtež sam po sebi priča. ilustracija i inspiracija u priču. U isto vrijeme im nudi vlastiti . već se domišlja i crtežu dodaje tekst. volumena i njihovih regulatora: kolorizma. treba da imenujemo. Vizueni-likovni prilozi umjetnosti i . 55 . To znači da učenicima prvog razreda nudimo njihovu umjetnost kao estetski doživljaj i inspiraciju za interpretaciju i kreaciju vlastitog crteža. slikarskim. ono što njega bogati) i lijep crtež. Analiza LIKOVNOG JEZIKA ili FORME je subjektivna analiza likovnih elemenata: • crte. i simetrija i raspored i rukopis. tempera. To je prijevod motiva.. plohe. Ovaj okvirni program treba realizirati u skladu s okolnostima i mogućnostima. zagonetke. s djecom. To je naš cilj. crtačkim.crteža” su podloga nastavniku i inspiracija učenicima. ali i legende i priče iz domaće kulturne. likovne i književne baštine. akvarel.djetinjstva čovječanstva” koje su same po sebi bliske uzrastu učenika. sve se može kopirati. asimetrije. pa ide u strip. To i jest umjetnost i ona zagonetka u crtežu: i žestoka boja.. tema. mozaik. bajke. • ESTETSKO u crtežu je ideja da dijete nešto crta.crtež” istog ili starijeg uzrasta. sve ono što se u dječijoj glavici dešava dok crta (od borbe do uspjeha i sreće. boje. proces rada. a ne kao učenje. otisak lista i dlana. ali rukopis ili ritam ne! Samo to mi. kolaž. ono kada učeniku nije dovoljan crtež i ilustracija. kompozicije i ritma. glina i plastelin.

stiče navike i vještine. Kretanje je potreba svakog djeteta. lično predano i dnevnoj fizičkoj aktivnosti. Informacije o pomoći u slučaju zlostavljanja. gipkost. njegovanja i unapreñenja zdravlja. Ograničavanje vremena provedenog pred TV ekranom. preciznost. Poboljša li se zdravlje generacije koja dolazi imaćemo zdraviju populaciju. Selektivan pristup sadržajima medija. ali i uči kako da ih primijeni u životu. U ovom vremenu tjelesni i zdravstveni odgoj ima posebnu važnost zbog sve prisutnijih pojava koje ugrožavaju zdravlje djece (dominacija medija i smanjivanje kretanja kao prijeke potrebe djeteta. mogućnost zaštite. ravnoteža) vježbe na spravama. • Razvijanje i usavršavanja motoričkih sposobnosti u skladu sa uzrasnim i individualnim karakteristikama. piće. koordinacija. Dijete uči kako da postane fizički spremno. trči pleše Pozitivne socijalne interakcije i osobine ličnosti Komunikacija i saradnja poštuje pravila igre cijeni tuñi i vlastiti napor stabilnost i realnost u postavljanju cilja istrajnost rješavanje sukoba na prihvatljiv način planiranje vremena izbjegavanje rizika i briga za vlastitu sigurnost samokontrola donošenje ispravnih odluka rješavanje problema razumijevanje smisla takmičenja (prihvatanje “poraza” i nošenje “pobjede”) 56 . • Osposobljavanje za svrsishodno i efektno samostalno vježbanje. 68 časova godišnje) ULOGA I ZNAČAJ Briga o zdravlju djeteta osnovni je princip na kojem se zasnivaju sadržaji tjelesnog i zdravstvenog odgoja u prvom razredu osnovne škole. a svrsishodno kretanje u osnovi tjelesnog i zdravstvenog odgoja. na tlu i sportske igre jednostavne vježbe oblikovanja (bez rekvizita) usklañenost kretnje s kretanjem rekvizita kontrola pokreta hoda. • Promoviranje pozitivnih socijalnih interakcija. Opasnosti po zdravlje: zagañena okolina. prisustvo droge i drugih nepoželjnih sredstava). snaga. • Razvijanje kreativnosti kroz pokret. Tjelesni i zdravstveni odgoj ODGOJNO-OBRAZOVNI CILJEVI U PRVOM RAZREDU Znanje o činiocima zdravog života Lična higijena i zdravlje. Pravilno i nepravilno držanje tijela. pojava deformiteta. Zadaci su: • Shvatanje smisla. vještina i navika. Tom je principu sve podreñeno. Hrana i zdravlje. kreativniju i zadovoljniju. Tjelesna aktivnost i zdravlje. Značaj boravka na svježem zraku i u igri. • Sticanje motoričkih znanja i razvijanja motoričkih vještina i navika. zagañen zrak. skače. a to znači i radno spremniju. brzina. izdržljivost. vrijednosti i principa tjelesnog vježbanja. Utjecaj medija. svrsishodne i humane primjene psihomotoričkih sposobnosti. motoričkih znanja. U ovom nastavnom predmetu dijete usvaja osnovna znanja o zdravlju. tablete. Motoričke sposobnosti i vještine kretanja Lokomocija (stabilnost. biljke. • Očuvanje. • Razvijanje pozitivne slike o sebi.(2 časa sedmično.

dimenzijama i obliku podloge.šta vježbati. hodanja. Nekonvencionalni sardžaji su uvijek u simbiozi s odreñenim konvencionalnim sadržajem. Sunožni skokovi. tempa i ritma. tempa i ritma. itd. na različitoj vrsti.). označeni prostor i sl. trčanja itd. puzanjem. razapete vijače itd. Jednostavni poligoni sastavljeni tako da zahtijevaju primjenu naučenih gimnastičkih elemenata.4 plesa (društvena. Sunožni naskok iz mjesta na povišenje. Bacanje i hvatanje: Bacanje različitih lopti kotrljanjem. a zatim sa veće udaljenosti (suručno. plivanje.pravolinijsko.. .).Zečji“ poskoci (iz upora čučećeg skoka u upor čučeći. Primjena puzanja i provlačenja u različitim kretnim manifestacijama. kroz upor klečeći. odnosno i u funkciji usvajanja motoričkih informacija. Provlačenje kroz obruč. uz ripstol. doskok sa povišenja (do visine švedske klupe). sunožni poskoci sa okretom od 90 stepeni (u jednu i drugu stranu). Igre loptom: Različite elementarne igre loptom. Penjanje: Penjanje uz stepenice. puzanje uz/niz kosu švedsku klupu. Kombinacija penjanja sa hodanjem. Hodanje uz različite položaje ruku. dimenzijama i obliku podloge.Kan-kan“ poskoci (poskok na jednoj nozi. Ples i pantomima: Prikazivanje različitih pojava i situacija iz svakodnevnog iskustva pantomimom.).PROGRAMSKI SADRŽAJI Izbor i distribucija sadržaja meñuovisne su operacije u programiranju procesa vježbanja. Hodanja u različitim kretnim zadacima. švedski sandučić. sportski ples i dr. Kombinacija trčanja. ubacivanje. Kombinacija hodanja. trčanjem i dr. smjera. izvoñenje poskoka i skokova uz različite pokrete rukama (uzručenje. prirodni uspon itd. grupno. preskakanja itd. jednom rukom).) na različite načine (pogañanje. koturaljki (rolera). narodna. igra lastiša. obrnutoj švedskoj klupi ili niskoj gredi. Plivanje . lopta. dodavanje u paru. Izborom se odgovara na pitanje . usklañivanje pokreta pojedinih dijelova tijela i kretanja cijelog tijela sa karakterom muzike i ličnim doživljajem. prvo sa male udaljenosti. Izabrati 2 . sanjkanje. . provlačenjem itd.Školica". Primjena skokova i poskoka u različitim kretnim manifestacijama. trčanjem. Istrajno trčanje . trčanja. pljesak i sl. galop naprijed i strance. Puzanje i provlačenje: Puzanje četveronoške. odručenje. u jednom trenutku noge nisu u kontaktu sa podlogom). „Kik“ poskoci (poskoci na jednoj nozi. moderna) u skladu sa mogućnostima i interesu učenika i nastavnika i naučiti osnovne korake..dionice do 30 m. Dizanje i nošenje: Dizanje i nošenje jednog ili više različitih rekvizita odgovarajuće veličine i mase. Oponašanje pokreta i kretanja drugih živih stvorenja (Kako medo hoda? A slon? Kako ptica leti?) Trčanje: Trčanje . . 57 . nastavnika i roditelja. preskakanja i dr.obuka neplivača: Obuka neplivača organizira se tokom prvog ciklusa (u 1. sa opružanjem potkoljenice slobodne noge). Kombinacija puzanja i provlačenja i hodanja. Primjena dizanja i nošenja u različitim kretnim zadacima. kombinirano. Sunožni preskoci. koljena i stopala. lokalne zajednice). Primjena trčanja u različitim kretnim manifestacijama. klizanje. obruči. Gimnastika: Gimnastičko hodanje.pravolinijsko. Hodanje: Prirodno hodanje .). 2. realiziraju se i drugi sadržaji: vožnja bicikla. Druga motorička iskustva: U ovisnosti od interesovanja učenika. rušenje i sl. uz mornarske ljestve do 2 m visine. Brzo trčanje (sprint) . dječji poskoci. pješačenje u prirodi. smjera. a distribucijom šta vježbati u pojedinom razdoblju. na različitoj vrsti. švedske klupe. švedski sanduk..u trajanju od 6 minuta. skijanje. Različite vrste hodanja po liniji. uz kosinu (švedska klupa. gañanje u metu (korpa. preskakanje kratke vijače (individualno). Skakanje: Sunožni poskoci u mjestu i kretanju. izmeñu nogu para. makazice. u paru. samostalno. Primjena bacanja i gañanja u različitim kretnim manifestacijama. skakanja. s promjenom pravca. Primarna funkcija nekonvencionalnih sadržaja je razvoj i usavršavanje osobina i sposobnosti. penjanje na švedsku klupu. Ritmički skokovi. kombinirano.. vijače i sl. s promjenom pravca. kao i mogućnosti sredine (škole. ili 3. Primjena penjanja u različitim kretnim zadacima. različitih lopti u daljinu i visinu.. preći na drugi ripstol.. okvir od švedskog sanduka ili sandučića. Ritmički okreti. skakanja. Kretanje poskocima i skokovima u zadatom pravcu Kombinacije skokova i poskoka sa hodanjem. puzanje po švedskoj klupi. puzanje ispod grede. preskakanje iz obilježenog prostora u prostor i preko prepreka (linije. sa visokim prednoženjem drugom). razredu) u saradnji sa lokalnom zajednicom i profesionalno angažiranim instruktorima. desnom i lijevom rukom i suručno.

dnevni ritam odmora i rada. koordinaciju. • Vješto izvodi jednostavne forme prirodnih oblika kretanja (hodanje. gipkost. pokreta i kretanja. igra.. naprijed.. Posjeduje informacije o štetnosti duhana. tjelesna aktivnost. spavanje). 2. • Vlada izabranim vještinama iz vježbi na spravama. • Posjeduje i druga motorička iskustva u ovisnosti od ličnih interesovanja i mogućnosti sredine (npr. Druženje: Upoznavanje . ravnotežu i preciznost) u skladu sa individualno postavljenim normama. snagu. kolektivna i higijena životnog prostora. skakanje. 58 .. ponašanje i ophoñenje za stolom. Informiranje o štetnosti: Tablete... vožnja bicikla. Redovno i aktivno učestvuje u nastavi tjelesnog odgoja. čučanj. trčanje. tuširanje i dr.). Uz pomoć odraslih usklañuje svoje aktivnosti (učenje. pravilno izvodi jednostavne vježbe oblikovanja bez rekvizita. Uči da izbjegne situacije u kojima može da se povrijedi i umije da traži pomoć. sanjkanje. tenis. nazad).SADRŽAJI ZDRAVSTVENOG ODGOJA Pravilna ishrana: Izbor zdrave hrane.). dinamika uzimanja obroka. • Sposoban je da prepliva 25 m slobodnom tehnikom (u I. Upoznaje se sa osnovnim principima pravilne ishrane. ili zna za takav slučaj. sjedeći i ležeći položaj. • Primjenjuje prirodne oblike kretanja u jednostavnim igrama i poligonima. II ili III razredu). Vodi računa o pravilnom držanju tijela u sjedećem i u stojećem položaju. lijevo. kombiniranje u obroku. pješačenje u prirodi. skijanje. stavova. 3. razmjena ličnih iskustava. • Pravilno izvodi osnovni korak dva izabrana plesa. Posjeduje informacije o značaju zdravlja.ostvarivanje verbalnog i tjelesnog kontakta. boravak u prirodi i zdravlje. Posjeduje informacije o značaju tjelesne aktivnosti i boravka u prirodi za pravilan rast. Higijena: Lična. desno. Održava ličnu higijenu (pranje ruku i zuba. Usavršavanje motoričkih sposobnosti u skladu sa uzrasnim i individualnim karakteristikama i sticanje i razvijanje vještina i navika: • Izvodi pokrete i kreće se u zadatom smjeru (gore. dolje. • Izvodi pokrete i kreće se po pravolinijskoj putanji.). alkohola i droga. sportski ples itd. klizanje. Zdravlje: Značaj i važnost zdravlja. i održava kolektivnu higijenu (provjetravanje prostorija i odlaganje otpadaka. Posjeduju informacije da može da traži pomoć ukoliko je zlostavljano i zanemareno. Osposobljavanje za samostalno vježbanje u slobodno vrijeme: • Imenuje osnovne položaje i stavove (uspravni stav. izdržljivost. • Usklañuje svoje kretanje sa kretanjem rekvizita u jednostavnijim kretnim zadacima. obim obroka. zrak. • Unapreñuje motoričke sposobnosti (brzinu. piće.. Očuvanje i unapreñenje zdravlja: • • • • • • • • • • • Razlikuje pravilno od nepravilnog držanja tijela. odmor. razvoj i otpornost organizma. umivanje. ISHODI UČENJA 1. biljke. Izvori opasni za zdravlje: Mogućnosti lične zaštite. tlu i sportskih igara.

U prvom razredu naglasak je na socijalizaciji djeteta. održavanje na vodi. znojenje. ima izgrañenu tjelesnu shemu. 4. sa rekvizitima. laktu.hodanje. neobični položajni. Kretanje ima funkciju psihosocijalnog komuniciranja. provlačenju. Kretanje ima funkciju biološkog nagona i zadovoljava potrebe stimuliranja tjelesnog rasta i razvoja. pozitivno vrednuje uspješne poteze i uloženi trud svih učesnika u igri. kotrljanju. zadržavanje i transformacija informacija i efikasnost u novim netipičnim situacijama). Poznaje pravila elementarnih igara i pridržava ih se uz. puzanje.). trčanju.ležeći. Uočava sličnosti i razlike meñu vršnjacima. (4) konativnih (modaliteti reakcija i sposobnost adaptacije) i (5) socioloških (društvene grupe. DIDAKTIČKO-METODIČKE NAPOMENE Bazična komponenta ponašanja djece je kretna aktivnost. provlačenje. trčanje. kao rezultat procesa u kojem se posredstvom tjelesnih vježbi povećava obim i kvalitet kretanja. Dalji razvoj psihomotorike karakterizira njeno usavršavanje. gibljivosti (aktivne kompleksne i lokalne . Uz podršku odraslih primjenjuje naučene i model jutarnje gimnastike.u hodanju.• • • • • • Imenuje dijelove tijela i zna njihovu osnovnu ulogu prilikom vježbanja. ponašanja na času i odlaska iz sale (sa igrališta). ritmičke. organizacije i institucije). čučeći. klečeći. kotrljanje. pojedinačnih pokreta i frekvencije pokreta . Razvijanje kreativnosti kroz pokret: • • Jednostavne pokrete usklañuje sa muzikom. značajno korelira sa pravilnim i harmoničnim rastom i razvojem (1) morfoloških (procesi rastenja. penjanje. 6. Većina djece svoje pokrete i kretnje uspješno formira do četvrte godine... Pantomimom i pokretom prikazuje različite pojave i svakodnevne situacije. puzanju. diferencijacije tkiva i funkcionalnog dozrijevanja). penjanju. (2) funkcionalnih (sistem za transport kiseonika i aerobni kapaciteti). valjanje. Vježba u odgovarajućoj odjeći i obući. Istražuje svoje sposobnosti. izdržljivosti (opće .). za trup.vježbe oblikovanja). Promoviranje pozitivnih socijalnih interakcija: • • • • Ni na koji način ne ugrožava one koji se od njega razlikuju... za noge. glavi. Pridržava se dogovorene procedure dolaska u salu (igralište). Razvijanje pozitivne slike o sebi: • • • Primjećuje svoje motoričke i druge sposobnosti i osobine. valjanju. 5. uz podsticanje i nadzor nastavnika. stojeći. u trčanju. Meñutim. (3) kognitivnih (prijem. Opća psihomotorička spremnost. skakanje. brzine (reakcije. tokom vježbanja i igre prijateljski komunicira i sarañuje sa vršnjacima. kretanje na vodi. nesvjestica itd.). odnosno harmoniziranju pokreta i kretnji djeteta sa pokretima i kretanjem svijeta oko njega. u elementarnim sportskim aktivnostima). Umije da odredi kom dijelu tijela je namijenjena vježba oblikovanja (za ruke. uz podsticanje i nadzor nastavnika. koordinacije (brzinske. orijentacije).posebnu pažnju usmjeriti na disanje). agilnosti (brzine promjene smjera kretanja . sa osloncem na jednoj nozi. U tom pogledu. kretanje zadovoljava prirodne potrebe djeteta.. podsticaj i nadzor nastavnika. brži rad srca. ruci. Prepoznaje fiziološke znake umjerenog opterećenja i zamora (npr. kretanjem djeca zadovoljavaju i svoje društvene potrebe.) i umije da traži pomoć ako se loše osjeća. Psihomotorička aktivnost se usmjerava prije svega na razvijanje i usavršavanje: snage (položaji tijela .. ravnoteže (statističke i dinamičke . viseći. u skakanju.bez rekvizita 59 .

Osim uzrasnog kriterija. ako nisu u stanju dovoljno brzo i efikasno savladati složenu cjelinu. najbolje kao dopunska aktivnost. trči. usmjerena je prema sintetičkom metodu motoričkog učenja . usporava se frekvencija srčanog rada i akcija postaje ritmičnija. opreme.kombiniranje situacijske i sintetičke). učenje treba provoditi cjelovito. Djeca imaju potrebu za više obroka dnevno. ograničavajući procesi razdraženja se sve više pojavljuju i osnovni prirodni pokreti djeteta oslobañaju se suvišnih. što rezultira brzom promjenom raspoloženja i podložnošću sugestiji. Pod preventivnim mjerama podrazumijeva se pregled obuće i odjeće za vježbanje. bacanje.usvajanje i usavršavanje motoričkog akta u cjelini. snaga i izdržljivost. Mada se može javiti i ranije. razvijenija je njihova sposobnost kretanja. Uz to.pamćenja samo redoslijeda elemenata koji se sukcesivno reñaju" (Roger Spirri. 60 .na suženoj i nestabilnoj podlozi) i preciznosti (držanje. ali i razlike meñu starijima. a zaustaviti se eventualno samo tamo gdje se cjelina ne može savladati. Temeljna metoda vježbanja je iterativna (ponavljajuća). Individualne razlike meñu djecom navedene dobi veće su nego meñu odraslima i treba ih u radu respektirati. koncentrišući se na najpravilnije izvoñenje najvažnije faze globalne motoričke aktivnosti po principu . prisutna je sklonost porasta arterijskog krvnog pritiska. Mora se voditi računa da se ne mogu forsirati dijelovi u kojima se ne vidi cjelina. Ako treba naučiti neku igru. Ljudski organizam nastoji uspostaviti ravnotežu izmeñu povećanog inteziteta motoričkih aktivnosti i trenutnog stanja organizma. higijeni odjeće i obuće učenika. posebno kada su u pitanju vanjska opterećenja. jer im je zapremina želuca još uvijek mala i izmjena materije je velika. spuštanje). mogu trajati i do 30 minuta. postavljanje.i sa rekvizitima . Za razvoj djeteta značajno je da ono bude aktivno na prikladne i različite načine. Za istovremeno usavršavanje motoričkih znanja i mijenjanje osobina i sposobnosti najproduktivnija je situacijska metoda rada. Njihove tjelesne aktivnosti. Razvija se finija muskulatura. beskorisnih. osnovni oblici kretanja postepeno se automatizuju. skače itd. nakon saznanja o funkcioniranju moždanih hemisfera. nastavnik je dužan u neposrednom radu sa učenicima pratiti i kontrolirati njihovo zdravlje. brže. Odvijanje odgojno-obrazovnog procesa neposredno prethode mjere sigurnosti: (1) zdravstvenohigijenske. srazmjerno opterećenju. a ne šta je bilo i šta će biti. Kako u funkciji centralnog nervnog sistema moždana kora sve više dominira nad njegovim nižim dijelovima. aktivnost ili vježbanje ne traje im dugo. s društvom i sa prirodom. Briga o zdravlju učenika mora uvijek biti na prvom mjestu. Djeca su sposobna izvoditi pokrete. odnosno tjelesnog vježbanja. prostorija.. Razvoj osobina i sposobnosti moguć je jedino u uvjetima progresivnog i diskontinuiranog opterećenja. gañanje. u ovom periodu počinje i druga denticija. nošenje. jer su konačni rezultati vježbanja u pozitivnoj korelaciji sa situacijama u kojima se efekti vježbanja realno mogu primijeniti. Kod djece uzrasta oko šest godina znatno se povećava spremnost za uključivanje u različite oblike tjelesnih aktivnosti. hvatanje. Uz to. Takoñer. u radu s djecom treba uvažavati i mnoge specifične razlike meñu njima. osjećanja su im nestabilna i izazivaju različite reakcije. Kako je mreža krvnih sudova relativno sužena u odnosu na kapacitet srca. bez ikakvih rizika. tačnije. dijete lako i sigurno koristi samo jednu ruku i nogu. igrovne aktivnosti i igra kao kontekst kreativnog komuniciranja djece sa sobom. Pored ljekarskog pregleda. Oprez u radu s djecom ove ontogenetske dobi potenciran je činjenicom da su vegetativni procesi stabilniji. prije svega. obaveza mu je da vodi računa i o higijensko-tehničkoj kontroli prostora. Srce i dalje zaostaje za porastom cjelokupne tjelesne mase. mogući su i različiti deformiteti. Kod djece. kao i o ličnoj higijeni. sporednih pokreta što djetetu daje mogućnost da sigurnije hoda. koja može biti jedan od znakova tjelesne zrelosti. šutiranje. bolja im je prostorna orijentacija i spremnija su i za izvoñenje složenijih pokreta. ali ekonomičnost reakcije je mala i iradijacija je jača od inhibicije. (2) preventivne i (3) mjere asistencije. što se postiže osmišljenim povezivanjem onih dječijih aktivnosti u kojima se dijete najadekvatnije ukupno izražava to su u periodu prvog školskog uzrasta. Pošto u ovom uzrasnom periodu okoštavanje grudne kosti i rebara tek počinje. zato podražaji uvijek moraju biti na nivou koji uvjetuje adaptacijske procese. i to izvan igre. za njih je najznačajnije šta se dogaña u datom trenutku. Promjena savremenih tendencija učenja i obučavanja. Usredtočenost na jednu stvar. sprava. dizanje. odnosno kretanja. primjenjuje se analitički način rada (izvoñenje pojedinačnih elemenata . povećana je njihova otpornost na promjene okoline i na promjene izazvane pod utjecajem kretanja. 1981). rekvizita i pomagala. Izbor modaliteta rada kojima će se provoditi proces vježbanja uvijek mora biti u funkciji ishoda za postojeće stanje učenika.

djelimične automatizacije i nedorečene individualizacije. (4) ponavljanje. motorički akt je nestabilan i podložan različitim utjecajima. ali i uvjete koji će omogućiti najveći mogući utjecaj na njihov organizam. princip svjesnosti (aktivno i stvaralačko učešće učenika ostvaruje se kroz različite sadržaje koji potenciraju samostalnost i odlučnost i mogućnost izbora načina i sredstava za uspješan ishod). Trajanje rada na odabranoj temi. prekidu rada u slučaju umora ili zbog drugih razloga. odgovarajućem izboru sadržaja. primjerenom doziranju i distribuciji opterećenja. a pomaganjem mu se olakšava izvoñenje vježbe. izbor i redoslijed vježbi i opterećenje usklañuju se sa mogućnostima učenika). demonstracija i objašnjavanje) novog motoričkog sadržaja. U početnom izvoñenju će. opisivanje.pregled i ispravnost opreme za vježbanje. kroz tematsku cjelinu kojoj je u osnovi ideja ili problem JA .čula vida). potrebama i interesima učenika). Teme se realiziraju kroz: igru. princip individualnosti (zasnovan je na prirodnoj psihomotoričkoj diferencijaciji i usklañivanju procesa obuke prema mogućnostima. ishodi i sadržaji iz dva i više predmeta sa razvojnim potrebama djece. (2) izvoñenje motoričkog kretanja. (3) ispravljanju grešaka. Asistencija (čuvanje i pomaganje) je vid stvaranja sigurnosti i samopouzdanja kod učenika. princip reverzibilnosti (podrazumijeva opadanje tjelesnih sposobnosti sa prestankom vježbanja i potencira potrebu za kontinuiranom vježbom u skladu sa tempom njihovog opadanja) i princip svestranosti (podizanjem opće tjelesne pripremljenosti. koje treba uvažavati. s ciljem upoznavanja učenika sa osnovnom strukturom vježbe i upozorenja na bitne momente i bitne karakteristike pokreta i kretanja. slijedi glasno. analiziranje i pronalaženje uzroka te utvrñivanje najkraćeg i najefikasnijeg puta za ispravljanje pogrešaka. vjerovatno. U fazi nepotpune stabilizacije. princip ponavljanja (osigurava racionalizaciju i trajnost usvojenih sadržaja). izbor terena za vježbanje i drugo. jasno i glasno. u ovisnosti od postavljenih ciljeva i očekivanih ishoda. u skladu sa mogućnostima i interesima učenika). Demonstracija se izvodi u finalnom obliku. Potom se najavljeni sadržaj opisuje. s ciljem podsticanja učenika na razmišljanje. Npr. koje prepreke zaobilazi i sl. realizirati u prirodi. kratko i razumljivo najavljivanje motoričkog sadržaja. 61 . Odvijanje odgojno-obrazovnog procesa prema prirodnom redu uvjetno podrazumijeva sljedeće etape: (1) upoznavanje (najavljivanje. Čuvanjem se štiti učenik od pada. u skladu sa individualnim karakteristikama učenika. Slijedi nakon izvoñenja kompletnog motoričkog sadržaja i po principu od krupnijih (odnose se na motoričku strukturu) ka sitnijim odstupanjima od očekivanog ishoda. Tok odgojno-obrazovnog procesa učesnicima bi trebao osigurati usvajanje odreñenog motoričkog kretanja brže i lakše. Hodanje i trčanje.DRUGI . pravovremenom osiguranju asistencije. uvježbavanjem i individualnim vježbanjem on se stabilizira i prilagoñava uvjetima identičnim praktičnoj primjeni. akciju i svjesno aktivno učešće. bit će izraženije prisutne individualne razlike. Ponavljanjem. stanice. Najčešći principi na kojima se zasniva motoričko učenje su: princip očiglednosti (sticanje znanja uz pomoć analizatora . Za vrijeme rada preventivne mjere se sastoje u pravilnom postavljanju sprava. Nakon zvaničnog okončanja rada prostor za vježbanje se ostavlja u primjerenom stanju i učenici napuštaju isti. Uočavanje i otklanjanje grešaka je izuzetno značajna faza. variraju u ovisnosti od reakcije učenika. i nakon njegovog usvajanja u finalnom obliku. važno je predvidjeti i postavljanje poligona koji zahtijevaju samostalno rješavanje datog motoričkog problema (učenik sam osmišljava na koji način će savladati prepreke). ali i sprječavanja padova i ozljeda. uvježbavanje i individualno uvježbavanje i (5) praćenje i realizaciju ishoda. princip sistematičnosti (ponavljanje i usavršavanje racionalnih pokreta i broj ponavljanja. sadržaji i struktura pojedinačnih časova. Eventualno objašnjenje treba biti kratko. Nakon uspješno provedene tjelesne i psihičke pripreme učenika. koja pretpostavlja uočavanje.OKRUŽENJE na smislen način mogu se povezati pojedini ciljevi. kad god je moguće. radionice. stavovima i navikama). Kao organizacioni model nastavnik može integrirati sadržaje iz dva ili više predmeta ili oblasti. poligone. Pored planiranja i realizacije raznovrsnih poligona sa unaprijed definiranim kretnim zadacima (gdje se učenik provlači. šta preskače i kako. Uvijek promovirati nadmetanje sa samim sobom. Takoñer.). princip odgojnosti (usmjerenost ka pozitivnim vrijednostima. usvajanjem vještina i navika stvara se osnova za kasniju individualnu sportsku diferencijaciju. korištenje sportskih sprava i rekvizita. pažnja učenika biti usmjerena više na način izvoñenja nego na cilj.

). Kod skakanja treba paziti da svi poskoci budu u pokretima. nastavnik mora uložiti maksimalan napor kako bi kroz individualizaciju nastave svim učenicima omogućio doživljaj uspješnosti u ovladavanju sve složenijim kretnim zadacima. Kod izbora igara. fer-plej odnosu i poštovanju pravila. te na veličinu i visinu predmeta koji se preskaču. kontrolirati i suzbijati agresivnost. omogućiti visok stepen učešća svih takmičara. a nikako veliki doskoci. ne precjenjivati značaj pobjede. Obavezno omogućiti učenicima slobodu izbora kad je riječ o učešću u takmičarskim igrama. istezanja vrata. 62 . Kod gimnastičkih preskakanja treba obratiti pažnju na mogućnosti učenika. Saznanje da postoje okretniji ili brži vršnjaci. te se ni u kom slučaju ne smiju izvoditi isti i nagli pokreti glave. prednost imaju saradničke igre. Naročito treba izbjegavati jačanje sklopa trbušnih mišića zbog povijanja kičmenog stuba.i odnosi se na uspješnost učenika u svakom od planiranih ishoda. insistirati na samoprevazilaženju i sl.protivničkih igrača i suigrača. naravno pod odreñenim uvjetima (insistirati na prijateljskom. I u takmičarskim igrama promovirati uvažavanje drugih .procjena ostvarenja ishoda . Potrebno je sistematično pratiti i valorizirati rad svakog učenika. a u cilju pravilnog rasta i razvoja. Ocjenjivanje i zaključna ocjena su opisni. mada djeci koja to žele treba omogućiti iskustvo takmičarske situacije. Treba izbjegavati kretanje u čučnju zbog mogućih oštećenja zglobova. Valorizacija efekata Valorizacija procesa tjelesnog i zdravstvenog odgoja je procjena ostvarenja cilja . Veoma je bitan odabir vježbi oblikovanja i zagrijavanja. za dijete ne treba da bude izvor prepoznavanja različitosti i spoznaje sopstvenih osobina (dobrih i manje dobrih) i prihvatanje sebe i drugih kao jednako vrijednih. Akcenat treba da se stavi na vježbe zagrijavanja. Što potpunije informacije su neophodne i učeniku i nastavniku za procjenu i ocjenu njihove uspješnosti. Nije moguće upravljati transformacijskim procesom niti očekivati željene ishode bez stalnog registriranja stanja i promjena u odgojno-obrazovnom procesu.U kontekstu tjelesne aktivnosti.

OKVIRNI NASTAVNI PLAN I PROGRAM za drugi razred devetogodišnje osnovne škole 63 .

srpski jezik i književnost u drugom razredu devetogodišnje osnovne škole sadrži sljedeća područja: Početno čitanje i pisanje Jezik Književnost Medijska kultura a. hrvatski. te eventualno neki novi predmet (izborni. odjeljensku zajednicu. srpski jezik i književnost Matematika Moja okolina Muzička /glazbena kultura Likovna kultura Tjelesni i zdravstveni odgoj UKUPNO: Izborni. 6. hrvatski. dopunske/dodatne programe. srpski jezik i književnost (4 časa sedmično. Bosanski. 2. 3. 4. fakultativni predmeti 4 3 3 2 2 2 16 140 105 105 70 70 70 560 Napomena: Broj nastavnih časova za vjeronauku. Bosanski. hrvatski. gramatika ortoepija ortografija Kultura izražavanja 64 . u skladu s mogućnostima o kojima je riječ u Koncepciji. fakultativni) odredit će se na lokalnom nivou. 140 časova godišnje) Nastavni predmet Bosanski. 5.OKVIRNI NASTAVNI PLAN ZA DRUGI RAZRED DEVETOGODIŠNJE OSNOVNE ŠKOLE REDNI BROJ OBAVEZNI NASTAVNI PREDMETI SEDMIČNI BROJ NASTAVNIH ČASOVA GODIŠNJI BROJ NASTAVNIH ČASOVA 1. vannastavne aktivnosti.

. PSIHOMOTORIČKO PODRUČJE . finalna latiničnim pismom.Prema stvaralaštvu i stvaralačkom izražavanju.Ljudi od znanja i poštenja su bogatstvo svakog društva. .Pravilno i spretno rukovanje priborom za pisanje. njenoj dobrobiti.Čita riječi i glas /inicijalna.Pravilno oblikovanje grafičke strukture slova linijama normalne debljine.Prema lijepom kazivanju. razgovoru.Može pronaći je najvažnije slovo na početku u pročitanom u sredini. . . .Unosi elemente izražajnosti u čitanje.Zna da bilo koji izbor i redoslijed riječi ne predstavlja rečenicu.Čita pravilno i razumije pročitano. za dobrobit svakog čovjeka. INTERESI VRIJEDNOSTI .Zna šta je glas.Prema saznanju. . .Koordinacija pokreta očiju i pokreta šake. 65 .Orijentac ija u prostoru i pisanje pisanih slova velikih i malih u ograničenom prostoru. a pročitano. rečenice napisane medijalna.Zna pisana slova. . iskustvenim sadržajima. šta slovo. . . . . AFEKTIVNO PODRUČJE STAVOVI.Razumije .Knjiga je . . . .Uočava uzrok i .Prepoznaje humor u govoru.Izražavanje ideja. pozicija. . . na kraju sadržaju. .Zainteresiranost zajednice.Čitanje i znanje su važni.I PODRUČJE: POČETNO ČITANJE I PISANJE ODGOJNO–OBRAZOVNI CILJEVI I ZADACI SPOZNAJNO PODRUČJE VJEŠTINE I ZNANJA SPOSOBNOSTI .Važno je da naučimo dobro čitati-pa ćemo voljeti knjigu i cijeniti znanje. osjećanja i raspoloženja mimikom i govorom tijela.Knjiga je vrijedna poštovanja.Životu i radostima života.Prema zajednici. . potreba da sebe i zajednicu predstavlja u najboljem svjetlu. . . .Ko mnogo čita mnogo i zna.Samo oni koji znaju mogu uticati na razvoj .Čitamo knjige ali ne učimo samo iz knjiga. ponašanju likova. riječi. . . piše ih pravilno.Zapaža pojedinosti u neposrednom okruženju.Razlikuje riječi posljedicu u od rečenica.Zna uspostaviti logički slijed u nonsensnom iskazu. .Važno je da usvajamo vrijednosti koje osiguravaju dobrobit. vrijednost i bogatstvo. .Brzo i adekvatno reaguje na novo i nepoznato.Zna prepoznati . .Prema knjizi.Može kazati šta . . . tekstu. .Ono što znamo to i volimo.Prema pisanju. na slici.

.Vježbe dopunjavanja rečenica. Razumijevanje poruke teksta posredstvom analize ponašanja likova. .Usavršavanje tehnike i logike čitanja. . identifikacija s likom i preuzimanje uloge lika. Ilustriranje priče.Uvoñenje elemenata izražajnosti u čitanje. . .Pisanje pojedinačnih slova.Slušam-pamtim-pišem. . Vježbe reproduktivnog tipa (odgovori na detaljna i uopćena pitanja).Pisanje riječi i rečenica uz ilustrirani sadržaj. Razumijevanje poslovice. mudre izreke. P o č e t n o p i s a nj e .Rečenice napisane pisanim slovima prepisujemo pisanim slovima. . Vježbe koje podrazumijevaju rješavanje problemske situacije. b) Čitanje brzinom koja odgovara brzini govora (uvažavati individualne osobine učenika.Leksički nizovi riječi (odaberi riječi koje voliš. individualno i horsko čitanje. Razumijevanje pročitanog sadržaja: Rješavanje jednostavnijih zadataka radi provjere razumijevanja pročitanog. . Čitanje dramskog teksta. . . .Vježbe usavršavanja estetske strane rukopisa. Stvaralačka reprodukcija (dodavanje. protumači zašto si odabrao tu riječ. . . .Pisanje rečenica uz ilustracije. izostavljanje pojedinosti).Usvajanje pisanih slova latiničnog pisma. .Jezične igre: igre rasutim slovima. riječi. zvukova i usavršavanje preciznosti u diferencijaciji i imenovanju sadržaja koje su vidjeli i čuli). . stvaraj rečenicu). vježbe vizuelne i akustičke identifikacije glasova-slova. . razvijanje osjećaja za tempo i samostalnosti u čitanju.Igre zajedničkog sastavljanja rečenica. d) Čitanje naglas i čitanje u sebi.Vježbe usmjerene na estetsku stranu rukopisa.Povezivanje slova u strukture riječi. Vježbe koje zahtijevaju uočavanje uzroka i posljedice. .Predvježbe za pisanje pisanih slova. .Pisanje po uzoru. riječi s poremećenim slijedom slogova. c) Čitanje prirodnom jačinom glasa. 66 .PROGRAMSKI SADRŽAJI P o č e t n o č i t a nj e Usavršavanje tehnike čitanja: Mogućnost analize i reprodukcije a) Pravilnosti čitanja. vježbe disanja. usavršavanje tehnike pisanja.Prepisivanje niza rečenica teksta.Vježbe pisanja primjenom diktata s komentarom i stvaralačkih diktata.Rečenice napisane štampanim slovima prepisujemo pisanim slovima. čitanje po ulogama.

blagdana.Uspostavljanje logičkog i gramatički ispravnog slijeda u nonsensnim iskazima. šumo va i . izmeñu svakodnevno . . . dvotačka. aktivnosti pisanja i sadržaj. standardnom književnom jeziku.Pravilan go vor je važan za meñusobno razumijevanje i komunikaciju. jasnim. . .Sposobnost .Upotreba velikog slova na početku rečenice i u . čuje i osjeti .osjećanja .Važno je vježbati pravilnu upotrebu riječi. .Riječi i značenje riječi /glasovi-slova su u riječima/. . situacijom.Osjećaj za postignuće u tačnost i skladu s urednost. dio opće kulture. grado va i sela. . estetska strana. . zarez u nabrajanju .Usavršavanje tehnike pisanja i dalji rad na estetskoj strani rukopisa. . .Interes i želja . zarez u nabrajanju i tačka na kraju rečenice.Analiza i ljepotu riječi u sinteza maternjem jeziku. . AFEKTIVNO PODRUČJE STAVOVI.Govor prilagoñavamo sago vorniku i situacionom . . .Zna napisati pisana slova latinice pravilno ih povezuje u riječima bez obzira na poziciju u strukturi riječi.Pisanje naziva .Pisanje ispravnih rečenica (u formalno gramatičkom smislu).Važno je znati pravilno govoriti. . tačnost.Glasovi i slova. . PSIHOMOTORIČKO PODRUČJE .Pisanje vlastitih pisanju vlastitih imena: kako imena ljudi i u pišemo imena ljudi pisanju imena i grado va i sela. .Potreba i interes tonova. usklañenost misli. znaci: dvotačka.Pravilna artikulacija svih glasova.Rečenice su sastavljene od riječi.Važno je da prema postignuću biramo riječi u u skladu s skladu sa mogućnostima. .Izgovara pravilno izražavanja glasove i riječi kratkim. potrebe da sluša.Treba poznavati svoj maternji jezik. da govori pravilno u svim situacijama .Šta izražavamo rečenicama? . . smislenim .Osjeća razliku rečenicama.Ostvariti .Jezik kojim govorim je jezik moga zavičaja.Pravilno disanje i i razvijanje izgovor. . INTERESI VRIJEDNOSTI .Kultura govora je kontekstu. 67 .Znaci i tačka na kraju interpunkcije rečenice. .Pravilna percepcija i recepcija napisanog. izgovorenog.kako to činimo? .misli .Interes prema elementarnim znanjima o maternjem jeziku i njegovim normama.Jezik kojim govorim kod kuće i u školi ima svoju ljepotu.Interpunkcijski praznika. .Važni su svi segmenti napisanog sadržaja pravilnost. . programskim zahtjevima.Veliko slovo na početku rečenice.Prema jeziku .Razlikuje rečenicu upotrebljavanih kao jedinstvenu riječi i biranih misaonu cjelinu riječi i izraza u pisanoj formi. .II PODRUČJE: JEZIK ODGOJNO –OBRAZOVNI CILJEVI I ZADACI SPOZNAJNO PODRUČJE VJEŠTINE I ZNANJA SPOSOBNOSTI .Važan je formalnopojavni izgled pisanog rada.Razlikovanje glaso va.Svako je slovo važno za zavičaja i prema značenje riječi. .

Stvaralaštvo kao ishod druženja s tekstom. rečenice kraći tekst. . .Zvuk. preuzimanje uloge lika.Zna šta je u priči na početku. .Razlikuje priču. .Doživljavanje radosti u samostalnom druženju s tekstom.Vrijedno je sve ono što ima ličnu dimenziju. U ovim se cjelinama nalaze sljedeći sadržaji: Rečenica-riječ-slog. . INTERESI VRIJEDNOSTI . tišinom.Predstavljanje situacija i osjećanja neverbalnim znacima (pantomima).Zanimanje za različitost u stavu.Samostalna komunikacija s knjigom. osjetiti.Sposobnost uočavanja pojedinosti u tekstu i imenovanja tih pojedinosti. pišem da bih čitao bolje i izražajnije. ponašanju. Veliko početno slovo na početku i tačka na kraju rečenice. .Poticanje dramske darovitosti.Unosi elemente izražajnosti u čitanje iskaza. . .Pjesnička slika zvuk.uočavanje dijela i cjeline priče.povezivanje slova u strukturu riječi. Veliko slovo u pisanju imena gradova i sela.Zna kazati nekoliko rečenica o priči. . . napisanim riječima. . Glasovi-slova č. o sebi. . uvjerenju. . Pravogovor (ortoepija).Uživljavanje u situaciju. .Uočavanje mnogoznačnosti pjesničkog jezika.Sposobnost doživljavanja ljepote i dinamičnosti teksta.Izražavanje doživljaja riječima.P rema traganju i otkriću. .pravilno pisanje pojedinačnih slova. ñ. (kombinacija radi punoće doživljaja). . Veliko početno slovo u pisanju vlastitih imena ljudi. . .Izražavanje doživljaja na svoj originalan način: riječju. ljudskom ponašanju. stvaram.Prostor.Boja.Zna šta je basna . pokretom muzikom. III PODRUČJE: ČITANJE I INTERPRETIRANJE KNJIŽEVNOG TEKSTA ODGOJNO–OBRAZOVNI CILJEVI I ZADACI SPOZNAJNO PODRUČJE VJEŠTINE I ZNANJA SPOSOBNOSTI . .Otkrivanje novih aspekata smisla teksta.Pravilno čita riječi.Zna o čemu se u tekstu govori. .Počinje razlikovati dobro i loše u sadržajima medijske kulture. .Zapaža i razumije osnovne misli teksta bilo da su piščev stav ili stav lica. 68 . Gramatika / slovnica. AFEKTIVNO PODRUČJE STAVOVI.P rema potrebi. pjesmu. . . te da taj senzibilitet ispoljava u svakodnevnom životu i stvaralaštvu. .P otreba da sazna više o životu. života sa smislom. pokret verbalni izraz. . .Vidjeti. . . .Igra. .Uočavanje ljepote pjesničkog jezikaimpresija i izraz.Pokret. lična komunikacija je kvalitetna komunikacija. okolini u kojoj živi i da učestvuje u aktivnostima koje će poboljšati kvalitet života (da prepozna ljepotu u umjetničkom djelu. . ć. izražavanje glumom. . .Riječ. .Biti tolerantan radi usmjerenosti prema zajedničkim civilizacijskim ciljevima.Slobodna. Skupovi je/ije u učestalim riječima.JEZIK: PROGRAMSKI SADRŽAJI U ovom području su sljedeće cjeline: Rječnik. Pisana slova latiničnog pisma: . .Razumijevanje. zamisliti. . zvukom. u cvijetu.Razlikuje govor lica i piščev govor. . .Ispoljava interes prema lijepom kazivanju. čuti dodirnuti. igranje uloga.Znanje je u funkciji kvalitetnijeg i punijeg života. razumijevanju drugog. h u izgovorenim.Interes prema sadržajima književnosti i medijske kulture. značenje i pouke basne.Čitam da bih bolje pisao. . kako se priča razvijala i šta je na kraju . osjećam. izraziti riječima. igrokaz. Pisanje naziva praznika. . Pravopis (ortografija).Uočava likove u priči. PSIHOMOTORIČKO PODRUČJE . pravi pauze tamo gdje je potrebno. naglašava neke riječi.Otkrivanje značenja teksta. Upotreba dvotačke i zareza u nabrajanju. . .Voli priče.razumijevanje napisanog. dž. . pjesme igrokaze.Mislim. . u žuboru vode. .

riječ. Bajka je priča o čudesnim. Lik u priči i basni Postoje glavni i sporedni likovi. muziku . zvukom. pisci maštaju i pišu priče. Pjesma: Pjesmu čitamo.osobine likova (prepoznavanje i zauzimanje stava prema liku). Priča u nama izaziva osjećanja. može emitovati različite vrste programa. glavni dio i kraj.o čemu ili o kome se govori u tekstu. oživljavanje neživog) Televizijske emisije .glavni dogañaj. dojmovi) . Glumci predstavljaju likove. najuzbudljivijeg. Basna ima sadržaj i pouku. Školska biblioteka ima nezamjenjivo bogatstvo knjiga. Razlikovati bajku od basne. Doživlja j možemo izraziti riječima. najljepšeg dijela priče (zapažanje. bude nam lijepo. . pokretom.Čitanje i interpretacija književnog teksta /Programski sadržaji/ Razumijevanje i doživljavanje proznog književnog teksta. 69 . crtežom. nestvarnim dogañajima i likovima. Možemo ilustrirati pročitano. I pjesma u nama izaziva različita osjećanja. Basna je kratka priča u kojoj su glavni likovi životinje. Priču možemo prepričati. zvuk. u njima je znanje i odgovori na ono što ne znamo. . Priča ima sadržaj.slijed dogañaja.televizija je moćna jer može pratiti i prenositi dešavanja u momentu kada se zbivaju.poreñenje izražajnih mogućnosti: film ima pokretnu sliku. . recitujemo. o životinjama. slikom. pozornica. publika-gledatelji. publika-gledatelji (objašnjenja u kontekstu dramske radnje i realizacije dramskog teksta). Dramski tekst (igrokaz): pozorište. Prava pozornica postoji u pozorištu. Gledalište. gledalište. ugodno ili neugodno. glumci. Medijska kultura Crtani i lutkarski film Televizijske emisije Školska biblioteka Književnoteorijski pojmovi: (Orijentacione naznake obima i dubine) Priča – pjesma (prepoznavanje u toku rada i interpretacije na nastavnim časovima) U pričama čitamo o dogañajima i doživljajima. O glavnom se liku najviše govori. Igrokaz: U igrokazu likovi razgovaraju na pozornici. Iz priče učimo o životu). a ponekad i biljke i predmeti. pozornica.odreñivanje glavnog. Medijska kultura (primarno u funkciji odgojnog djelovanja i edukacije za selektivan pristup sadržajima) Crtani i lutkarski film (crtež ili lutka u funkciji pričanja priče. Pjesma: Uočavanje i doživljavanje osnovnog raspoloženja u pjesmi. U priči najčešće nema natprirodnih bića i čudesnih dogañanja.igrom na pozornici prikazuju tekst. Pjesmu ne prepričavamo. Priča je ispričana odreñenim redom: ima početak. . učimo napamet. Čitajući priču mi doživljavamo radost tugu.

Uočava da su .Sadržaj predstavljen nizom slika ili jednom slikom možemo ispričati riječima.Govorim kako . jasnim i skladnim stvaralaštvu. .Prema senzibilitetu kazivanja i imaginaciji kao poticaju stvaralačkim vidovima izražavanja. glavni dio i kraj priče. pristupa i kao . izraziti.Uspostavlja . izražavanje po diktatu.P rema prvim pokušajima literarnog izražavanja i stvaranja rečenicom.Reprodukuje riječi osjećanja. . . odnosno imaginativni plan.Književni tekstovi Ahmet Hromadžić: Enisa Osmančević-Ćurić: Ivica Vanja Rorić: Bisera Alikadić: Velimir Milošević: Šimo Ešić: Narodna priča: Grigor Vitez: Branko Čopić: Jadranka Čunčić: Narodna basna: Kasim Deraković: Stanislav Femenić: Mirsad Bećirbašić: Bajke Medeni Za sretan put po dukat žut Bubamara Štipaljke Nebeska crtanka Zašto volim svoju baku Vrana i vrč s vodom Zalazak sunca Lijin oglas Strašan pas Lisica i roda Teče rijeka Suza Naušnice od trešanja (po izboru) Tekstovi za zajedničko čitanje. koje nisu u tekstu. izražavanju misli i . analizu i kao poticaj literarnom i drugim vidovima stvaralaštva. . .Služi se uspješno govorom u objašnjenju situacije. PSIHOMOTORIČKO PODRUČJE . . radnje. aktivnost i govorni izraz.Igra.Zna odabrati gledište koje je u skladu s njegovim stavom. rečenicama. . .Priča ima smislen sadržaj koji je rezultat verbalizacije sadržaja slika.Uočavanje uzroka jer je samo moj i zato i posljedice. a ne povezane smislom.Interes i potreba za izražavanje govorom. pojave.Moj rad je vrijedan .Može ispričati priču kao običan slijed dogañaja. bitno.Snalaženje u verbalnim igrama. doživljenog u riječi. . sloboda u izražavanju .Zapaziti.Opisivanje na osnovu zvučnih efekata. .Čuti. . odabrati poboljšati. . .Utvrditi slijed. . . stihom.Podvrgavanje govora zahtjevima igre. AFEKTIVNO PODRUČJE STAVOVI.Znam šta bi lijepo i precizno moglo izgledati bolje i izraziti misli. .Moći će pravilno .Prenošenje igre sa senzorno-motornog na verbalni. .Priča može biti predstavljena nizom slika ili jednom slikom. .Opisujem na osnovu dodira.Uočava da priča ima početak.Izraziti. . bojom. zagonetku.Spontanost.Vidjeti. a u funkciji pripreme za samostalno čitanje: Branko Ćopić: Sunčana Škrinjarić: Zehra Hubijar: Ježeva kućica Dućan kod svrake Medin roñendan IV PODRUČJE: KULTURA IZRAŽAVANJA ODGOJNO –OBRAZOVNI CILJEVI I ZADACI SPOZNAJNO PODRUČJE VJEŠTINE I ZNANJA SPOSOBNOSTI .Sposobnost pretpostavka izražavanja literarnom pravilnim. .Spontano rečenice meñusobno izražavanje. predmeta. . i pomaže u boljem glavni dio. .Zamisliti. . INTERESI VRIJEDNOSTI .Pretvaranje viñenog i osjećam. .igrom i kroz igru.Prikazivanje stanja i situacija pokretom. pokazuje originalnost u samostalnost i izboru riječi. kraj). ja to mogu . . . nonsensnim transformacijama-literarno stvaralaštvo. . maštu u pričanju (početak.Govor.Priču čitamo i prepričavamo (po detaljnim pitanjima).Sposobnost kao zamišljanja i «viñenja» kvalitet ličnog pjesničkih slika.Adekvatna i brza reakcija na pitalicu.Osjetiti.Čitanje logičku vezu obogaćuje rječnik. . . je poseban. 70 . .Razvoj čitalačkih interesa i čitalačke kulture.

književnost. sadržaji mašte). praznik ? (igranje uloga. uvažavanje različitosti. poštivanje drugog) Razglednica i pismo Pisanje čestitke Pravimo i pišemo čestitku Pisanje razglednice i pisma Znamo pisana slova – pišemo prvo malo pismo Tematika: Neposredno i posredno dati sadržaji (dogañaji i doživljaji. 71 . ponašanje. veličina. od čega je izrañen) Čestitka Kako čestitati praznik ? Kako čestitati roñendan. učtivost u obraćanju. Opisivanje kao vježba izoštravanja percepcije i izbora adekvatne riječi kao oznake) Pisanje rečenica o dragom predmetu Koji je to predmet? Kako izgleda? (boja.Programski sadržaji Vježbe usmenoga izražavanja Situacioni i telefonski razgovor Pričanje Pričanje dogañaja predstavljenog nizom slika Pričanje dogañaja (odgovori na pitanja koja se odnose na sadržaj niza slika) Dopunjavanje rečenica uzetih iz priče Vježbe pismenoga izražavanja Pričanje sa stanovišta ličnog učešća (Ja sam u priči) Prepričavanje Prepričavanje teksta na osnovu detaljnih pitanja Odgovori na pitanja Opisivanje poznatih sadržaja Opis predmeta (doživljavanje svim osjetilima i izražavanje doživljaja riječima).

povezivati pravilno u strukture riječi i rečenica). Potpunije će razumijevati značaj kulture čitanja i rado će čitati. kratko pismo-poruku. Zna napisati čestitku-poruku. Uočavanje karakteristika likova pomoći će učeniku u uočavanju poželjnih i nepoželjnih vidova ponašanja ljudi u njegovom okruženju. Učenik će razumjeti sadržaj pročitanog: moći će ispričati sadržaj pročitanog samostalno ili uz neznatnu nastavnikovu pomoć. po detaljnim pitanjima). Poznavat će pisana slova latinice (moći će napisati slova. Posjedovat će svijest o štetnosti djelovanja sadržaja sa TV ekrana. Pisanje imena gradova i sela treba zasnivati na prepoznatljivim imenima u pojedinim sredinama (kriterij blizine i poznatosti). rečenice. tekst u formi diktata (objašnjenog i diktata s komentarom. sadržaj razglednice. uočiti uzrok i posljedicu. odnosno TV likovima kako bi se izbjegle eventualne nezgode. Može tačno prenijeti informaciju. 72 . Može napisati priču ispričanu nizom slika ili jednom slikom. Moći će usredsrijediti pažnju na sadržaj ili aktivnost. imenovat će te osobine na nivou dobrog i lošeg. a šta manje važno i kazati razloge za takav stav. Može prepričati priču u pisanoj formi (po nizu slika. Može napisati pisanim slovima riječi i rečenice napisane štampanim slovima. izbornog diktata). neće mnogo vremena provoditi pred TV ekranom. Prepoznavat će uspješno glavne i sporedne likove i njihove osobine. Moći će na kraju drugog razreda samostalno prepisati tekst obima 15-20 riječi (do 4 riječi u rečenici) ili napisati riječi. Može prepričati tekst pomoću detaljnih pitanja. Realizacija programskih sadržaja nastavnog predmeta u cjelini treba rezultirati sljedećim ishodima : Učenik će poznavati prvo pismo latinicu. Znatno će napredovati u sposobnosti praćenja i slušanja tuñeg govora. stvaralačkog diktata. Zna razgovarati s drugom osobom ili osobama direktno ili telefonom uz uvažavanje pravila lijepog ponašanja. Moći će odrediti početak i kraj rečenice na usmenoj i pisanoj razini. Može precizno odgovoriti na postavljena pitanja i tako prepričati tekst. jednoj slici. Uvažavat će pravopisne zahtjeve o pisanju velikog slova na početku rečenice. prihvatljivog-neprihvatljivog. čitaće pravilno tekstove koji su njemu primjereni i brzinom koja odgovara običnom svakodnevnom usmenom govoru. poželjnog-nepoželjnog ponašanja. Moći će procijeniti šta je posebno važno u tekstu. posjedovat će informacije o štetnosti pretjerane identifikacije s likovima iz crtanog filma. Može ispričati priču predstavljenu nizom slika ili jednom slikom (kao običan slijed dogañaja).Očekivani rezultati (ishodi učenja) Učenik će posjedovati kvalitete odreñene odgojno-obrazovnim ciljevima za svako pojedino područje. Ispoljavat će ekspresivnu kreativnost u govoru i pisanju. Može govoriti u kontinuitetu i služiti se programom predviñenim oblicima izražavanja. a razvijanje opreza u komunikaciji je mjera prevencije eventualnih negativnih iskustava. u pisanju vlastitih imena ljudi.

Komunikacijski postupci Posmatranje Slušanje Doživljavanje Izražavanje Slušanje govora i čitanja. P ričanje.. Brzina čitanja ovisi od brzine razumijevanja. Rad u paru. Kooperatvni rad. Gramatička analiza. Modeli predmeta. Kartoni riječi. emocionalnim i drugim osobinama ličnosti djeteta) Još uvijek je u prvom planu pravilnost čitanja i razumijevanje. ne povezujemo ih. Slušam. Individualni rad. 73 . odnosno uočiti besmislenost u nonsensnom sadržaju i moći uspostaviti logički slijed riječi i rečenica. osjećam. paralelno s ostalim programskim zahtjevima. Induktivni i deduktivnu metod.U FUNKCIJI REALIZACIJE PROGRAMSKIH SADRŽAJA I OSTVARIVANJA POSTAVLJENIH ODGOJNO-OBRAZOVNIH CILJEVA I ZADATAKA SU: Specifične metode i postupci Sve nastavne metode. Grupna obrada pisanih slova koja nemaju složenu grafičku strukturu. Kombinovana metoda. Individualni programi u učionici za sve. u kontinuitetu realizirati predvježbe za pisanje. dodir mi kaže. Nastavno područje početnog čitanja i pisanja podrazumijeva sljedeće aspekte: U čitanju: *Tehniku čitanja (samo one segmente koji su usklañeni s učeničkim mogućnostima) *Razumijevanje pročitanog sadržaja (u skladu s kognitivnim. Lutke.. Individualne slovarice. Postepeno navikavati učenike na čitanje u sebi i kombinirati te vježbe s vježbama glasnog čitanja. postupak i sredstvo. Igra kao situacija. Oblici jezičke i socijalne komunikacije Svi oblici nastavnog rada koji podrazumijevaju sve jezičke i socijalne aspekte i dinamizme Rad u grupi. Čitati s razumijevanjem znači: razumjeti riječi. Razredna slovarica bez ilustracija. Štampana slova su jednostavnija. Monografska obrada pisanih slova. Aplikacije. izraze i rečenice. Analiza likova. Filmovi. sadržaj teksta.pričaonice. Etička analiza.. Igraonice –maštaonice. Globalna i detaljna analiza. ispričati suštinu pročitanog. pojava. Opis (perceptivni i doživljajni nivo). Igranje uloga. Slušam.. moći reprodukovati. P itanje-odgovor.. Razgovor. Crteži. Igraonice-radionice. bića. Jezička i stilska analiza. u drugom razredu treba dalje raditi na ostvarivanju odgojno-obrazovnih ciljeva posredstvom novih programskih sadržaja. Heuristički metod. Slogovnice. Slušamo glasove u prirodi i oponašamo. uočiti likove i njihove osobine (na osnovu njihovih postupaka). pamtim i znam. plastelin. doživljavam izražavam riječima. metode koje su specifične u procesu uvoñenja učenika u elementarnu pismenost Glasovna analitičkosintetička metoda. Postupci Frontalni rad. Glina. Od početka prvog polugodišta treba. Slušam i izražavam pokretom. konotativnim. DIDAKTIČKO-METODIČKE NAPOMENE DIDAKTIČKO-METODIČKE NAPOMENE Uvažavajući nivo postignuća svakog pojedinog učenika. to mi liči na. Rješavanje problema. uporeñivanje. ja sa drugima i drugi sa mnom. P repričavanje. Niz slika koje predstavljaju dogañaj: Ilustrirana razredna slovarica. Igraonice. Slike dogañaja. Nastavna sredstva Slike predmeta. Individualizirani rad. Imitacija.

a u skladu sa zahtjevima programa. U razrednoj je nastavi težište na umjetničkoj. mišljenja. Nastavno područje Jezik ima ove jezikoslovne sadržaje: * Rječnik * G ra matika * P r a v o g o v o r (ortoepija) * P r a v o p i s (ortografija) Ove sadržaje dijete usvaja na sadržajima drugih područja nastave maternjeg jezika.Pisana slova imaju složeniju grafičku strukturu i mnogo specifičnosti u povezivanju. Pri izboru tekstova uvažavani su ovi kriteriji: • Psihološki kriterij (primjerenost teksta receptivnim mogućnostima učenika drugog razreda). a i istovremeno motivirati učenike da prezentiraju ideje. rečenice. povezivanjem tih sadržaja sa sadržajima drugih nastavnih predmeta i sa iskustvenim elementima. 74 . film). emocionalna zrelost. mogućnost pisanja i pravilnog povezivanja slova u strukture riječi. U pisanju: * Usvajanje pisanih slova latiničnog pisma: razlikovanje grafičke strukture pojedinih slova. jezičke i kulturološke aspekte. hrvatske. Vježbe čitanja i predvježbe za pisanje idu paralelno. Književnonaučne aspekte čine osnovni pojmovi o sadržaju teksta. Književnost kao područje u nastavnom predmetu ima umjetničke i književnonaučne aspekte. Još uvijek ima vremena za ublažavanje ili otklanjanje eventualnih teškoća u govoru. Raznovrsnim vježbama koje mogu imati identičnu polaznu osnovu (sliku. stilsko. posebno na rječnik. • Etički kriterij (afirmacija sistema vrijednosti koji je neprolazan). govornu situaciju. situacionom govornom kontekstu. toku dogañaja. • Estetski kriterij (umjetnička vrijednost teksta). To će biti tako sve do trenutka kada proces čitanja postane automatiziran. doživljajnoj komponenti. Još uvijek učenici nisu spremni za usvajanje apstraktnih sadržaja. Sadržaji gramatike su apstraktnog karaktera i kao takvi daleki razumijevanju učeniku drugog razreda. čitanju i pisanju. U igri kao ugodnom situacionom kontekstu moguće je ostvariti uspješnu komunikaciju. senzibilitet i doživljajno-spoznajni intenzitet u procesu komunikacije s književnim tekstom. Nastavnik je samo posrednik koji dobro razumije sve aspekte organizacije i realizacije sadržaja nastavnih programa. gramatičko. A književno djelo ukupnim bogatstvom i ljepotom djeluje poticajno na sve navedene aspekte. raditi dalje na poboljšanju kvaliteta govora. Uz to. približit ćemo učenicima pomoću elemenata igre. Ovo je područje u funkciji usavršavanja tehnike čitanja. Razlike će biti uočljive od učenika do učenika. To je sasvim u skladu s razlikama u samom startu i dinamici napredovanja u usvajanju znanja i vještina tokom razreda. pomalo i apstraktnije. dogañaju ili dogañajima. likovima i njihovim osobinama. Nastavnikovo posredovanje je još uvijek veoma važno u uspostavljanju komunikacije s tekstom. • Gnoseološki kriterij (koliko književni tekstovi služe kao osnova znanjima o jeziku i književnosti i životu). srpske književnosti i književnih djela pisaca izvan Bosne i Hercegovine. pa i elementarne pojmove treba zasnivati na komunikaciji. ali različito usmjerenje: jezično. Manje zanimljive sadržaje. Pretpostavljamo da će učenici na kraju prvog polugodišta drugog razreda čitati korektno (pravilno i s razumijevanjem). s obzirom na konkretnost kao osnovno obilježje njegovog mišljenja. Ne treba zaboraviti da stepen razvijenosti pamćenja. razumijevanja sadržaja i ostalih segmenata. kao i stepen lingvističkog razvoja utiču na percepciju i recepciju književnog djela. pa i sadržajima drugih nastavnih predmeta. tekst. dijete još uvijek ima problema s čitanjem. • Nacionalni kriterij i zastupljenost bošnjačke. stavove i ispolje kreativne crte. igre sa svrhom. komunikacijskim tekstovima i zadržati se na nivou prepoznavanja jezičnih sadržaja.

pisati čestitku. Sadržaji svih područja čine cjelinu spoznaje o jeziku. Radi uvježbavanja tehnike pisanja. odnosno snalaženju u toj komunikaciji. stvaralački diktat). samostalnost i istrajnost u radu. Knjiga koju niko ne čita i ne postoji. na korekcije i uvoñenje učenika u pravilno čitanje. Zamislimo umjetničku sliku koju niko neće vidjeti. sastavljanje rečenica prema slici. Ta je podjela samo jedan od parametara u procjeni vremena potrebnog za usvajanje sadržaja odreñenog područja. Evo primjera moguće raspodjele nastavnih časova: 75 . Škola ima obavezu da. smisleni. kad se ne boje susreta s knjigom. To je samo mnoštvo slovnih znakova do onog trenutka kada čitač stupa u dijalog. odgovore na pitanja. Treba koristiti one oblike pismenih vježbi koji su primjereni učenicima drugog razreda. Tu individualnost treba poštovati. sposobnost pamćenja. praćenja i provjeravanje nivoa postignuća u gramatici i pravopisu koristiti diktate (diktat s komentarom. Duga je staza kojom treba s učenicima preći kako bi svako u njemu dostupnom trenutku i obimu shvatio smisao rečenog. Ovi su sadržaji i u sadržajima svih drugih područja. ali i da osigura kontinuitet pamćenja datuma i dogañaja i imena pojedinaca koji su dio tog kontinuiteta. raste i uči. nego na razumijevanju komunikacije i poruke. književnim djelima. izborni. zakonitostima u jeziku. predviñanja. Slično je i sa tekstom. rečenica. Maštom i svježinom misli i osjećanja dijete stvara novi svijet postavlja nova pitanja. razglednicu pismo. podari smisao tekstu i na odreñen način dovršava započeto kazivanje. Optička slika će izazvati sve ono što je potrebno za doživljaj umjetnine: asocijacije. prepisivanje riječi. Valja znati da vježbama pismenog izražavanja uvijek prethodi vježba usmenog izražavanja. dopunjavanje rečenica. kulture komunikacije na usmenom i pisanom nivou. A to niko na zna bolje od djeteta. to treba vidjeti nakon analize ukupnih postignuća i evaluacije rada u prvom i drugom razredu. skale preferencija vrijednosti. Samo kod uvoñenja u situacioni razgovor i upoznavanju pravila telefonskog razgovora ostajemo na nivou usmene komunikacije. A ko ne nauči pravilno čitati ne može u čitanju uživati. objašnjeni diktat. Metodički dobro osmišljenom primjenom diktata u drugom je razredu moguće razvijati pažnju. Kriterij blizine i zavičajnosti je u kompetenciji škole i lokalne zajednice. pa oživljava). i to je shvatanje strogo individualno. Imaju funkciju pravovremenog preveniranja negativnog djelovanja sadržaja malih i velikih ekrana i postepenog osposobljavanja učenika za selektivan pristup sadržajima filma i televizije.*Tematska i žanrovska raznovrsnost U drugom razredu još uvijek ne uvodimo lektiru u klasičnom smislu. Tek kad učenici savladaju tehniku čitanja. Čini se da još jedino dijete ima dušu. zanimljivi tekstovi sa zadacima koji su primjereni učenicima) mogu biti u funkciji osamostaljivanja učenika u druženju s tekstom. ili da u stvarnom životu nije moguće da lik umire. Pretpostavljamo da će to biti moguće u trećem razredu. Ovaj je program globalni okvir na nivou Federacije Bosne i Hercegovine. diktat s predusretanjem pogrešaka. kad znaju šta čitaju uvodimo i lektiru. u skladu s karakteristikama lokalne zajednice. Posebni (kratki. Tekst postoji samo u komunikaciji s čitaocem. Sadržaji kulture usmenog i pismenog izražavanja su u funkciji razvoja jezičkih sposobnosti. Ali. preuzme ulogu kreatora ukupnog nastavnog procesa. Nije naglasak na pojmovima i njihovom definiranju. tako i s obzirom na mogućnost izražavanja smisla pročitanog. izborni diktat. kako s obzirom na potrebno vrijeme. Ukupan broj nastavnih časova ovog nastavnog predmeta podijelili smo po pojedinim područjima u skladu s postavljenim ciljevima i obimom programskih zahtjeva. Samo oko posmatrača može unijeti život u sve segmente likovnog izraza . Posebno je važno učenicima objasniti da ono što je moguće u crtanom filmu nije moguće i u stvarnom životu (da kišobran ne može zamijeniti padobran i da nije moguće pomoću kišobrana spustiti se s balkona. kraćeg teksta. zaključivanja. refleksije. Ali. Sadržaje medijske kulture treba posmatrati u kontekstu sadržaja drugih područja nastave maternjeg jezika i sadržaja drugih nastavnih predmeta i u kontekstu života. Ukupne napore treba usmjeriti na čitanje u razredu. kao i u značajnoj povezanosti sa sadržajima drugih nastavnih predmeta. Moguće ih je izučavati u meñusobnoj povezanosti.

Početno čitanje i pisanje Usavršavanje tehnike čitanja Rad na poboljšanju razumijevanja pročitanog Usvajanje pisanih slova latiničnog pisma Usavršavanje tehnike pisanja 65 nastavnih časova 5 15 30 15 Jezik Rječnik Gramatika 26 nastavnih časova 5 5 10 6 Pravogovor Pravopis Čitanje i interpretacija književnog teksta Čitanačka štiva Priprema za lektiru 21 nastavni čas 15 6 Čitanje i interpretacija književnog teksta Situacioni i telefonski razgovor Pričanje Prepričavanje Opisivanje 16 nastavnih časova 4 4 6 2 Medijska kultura Animirani film (crtani. 76 . a nikako kao obavezu. lutkarski) Televizijski programi za djecu Biblioteka 12 nastavnih časova 5 5 2 Važna napomena: Broj nastavnih časova za realizaciju sadržaja pojedinih područja treba shvatiti kao prijedlog. To je preporuka autora Okvirnog nastavnog plana i programa u smislu uspostavljanja balansa izmeñu definiranih rezultata učenja u prvom i zahtjeva u drugom razredu.

Uočiti vezu izmeñu sabiranja i oduzimanja i vršiti provjeru jedne operacije pomoću druge.Sabiranje i oduzimanje brojeva u drugoj desetici (oblici kao: 10+4. .Računanje sa deseticama.Kritičkog mišljenja. 10+10).Veza izmeñu sabiranja i oduzimanja.Upotreba zagrada u sabiranju i oduzimanju. . . . . Uče nici bi tre bali zn ati: . Sposobnosti i vještine . . Pravilo zamjene mjesta sabiraka.Da uz pomoć nastavnika procjenjuju.Koristiti kreativnost i maštu za rješavanje njima primjerenih problema.Svojstva razlike: nula kao umanjitelj.Sabiranje i oduzimanje brojeva u prvoj desetici (Ponavljanje i produbljivanje znanja).Usvajanje osnovnih mjera i mjernih jedinica. uporeñuju i u jednostavnim situacijama donose zaključke.P repoznati i imenovati jedinice za mjerenje.O značaju praktične primjene mjerenja i procjene količinskih odnosa. 10-4 (Ponavljanje i produbljivanje). 105 časova godišnje) PODRUČJA UČENJA CILJEVI OČEKIVANI REZULTATI / ISHODI UČENJA Sticanje znanja: . . 14-4. .Sabirati i oduzimati desetice u skupu brojeva do 100. Sabiranje i oduzimanje u skupu brojeva do 20 . .Čitanje i pisanje brojeva do 20 i njihovo uporeñ ivanje. umanjitelj jednak umanjeniku. . .Matematika (3 časa sedmično. . BROJEVI 1.Rimski brojevi od I do X.sabirati i oduzimati u skupu brojeva do 20. . . 17-4. . Nepoznati broj.Sposobnosti logičkog razmišljanja i zaključivanja.P redstavljanje prirodnih brojeva na brojevnoj pravoj i razumijevanje da postoje brojevi veći od 20.Koristiti matematički jezik i simbole pri sabiranju i oduzimanju u skupu do 20.Izvoñenja i mjerenja. .Svojstva zbira: Nula kao sabirak.Formiranje brojnog niza do 100. . 77 .1.Rješavati matematičke zadatke. . NASTAVNE TEME 1.Sabiranja kada su sabirci iz prve desetice. .P ovezivanje broja i skupa.Upotreba simbola.Koristiti jednostavni matematički jezik za saopštavanje ideja. .Izračunavanje zbirova od tri sabiraka.Sabiranja i oduzimanja oblika: 6+4 = 10. . Zn an je Razvijan je . . . . procjenjivanja i usporeñivanja. . a zbir iz druge desetice i odgovarajuće oduzimanje. . .P renošenja informacije putem individualnog i timskog rada. 13+4.I slovo nekada uzimamo da je broj.

.Pravougaonik. MJERENJE I MJERE . bridovi..2. . 2. 10. 2. 100. valjka.Granica kruga kao zatvorena zakrivljena linija (crta). GEOMETRIJA 2. Jedinice za dužinu (metar).Niz brojeva: 0.Predmeti oblika kocke.Brojevna linija (crta): 0.Jedinice za novac (konvertibilna marka. 1. kvadrat i trougao kao zatvorene (proste) izlomljene linije.Mjerenje mase. 78 ..Uporeñivanje višekratnika broja 10 u prvoj stotini. kocke.. 3.. . . lopte i kupe. • • • Ravnopravno zastupiti tri pristupa: skupovni. . Predmeti oblika lopte. . kvadra.Izlomljena linija (crta). . ?. piramide i kupe . . Površi (površine) i linije (crte) .Mjerenje dužine. o sposobnosti shvatanja i razumijevanja matematičkih zakonitosti. . Tačke kao granice linije (crte). Pri tome je značajno da se vodi računa o spoznajnim mogućnostima učenika. vrhovi). minuta). . . piramide (strane. 99. . 20.. 2.Redni brojevi. Brojanje (u oba smjera). . .Formiranje pojmova višekratnika broja 10.Jedinice za vrijeme (sat.Linija (crta) kao granica površi (površine).Predmeti oblika valjka.Uporeñivanje brojeva iz prve stotice. . . Znaci: =.Duž kao dio izlomljene linije (crte). kvadra. Jedinice za masu (kilogram). Skup brojeva do 100 . Ravne i zakrivljene površi.Jedinice za tečnost (litar). konvertibilni fening).. 30. . Primjena korelativnih odnosa meñu predmetima. . 3. Prethodnici i sljedbenici brojeva iz prve stotice. . 1..2. Približiti racionalizirani postupak tumačenja i objašnjavanja broja (10+7 = 17 nije produkt sabiranja već poimanje broja 17). .1. Uporeñivanje duži. te o interesima i optimalnim igrovnim metodama kojima će se apstraktni pojmovi i činjenice približiti učeničkim spoznajnim mogućnostima.Površi-granice predmeta. 100.Formiranje pojmova ostalih brojeva prve stotine.Ravne i zakrivljene linije (crte).Brojevna linija (crta): 0-100. brojevni i perceptivno-predodžbeni (korištenje brojevnih slika) kod predstavljanja brojeva. . . DIDAKTIČKO METODIČKE NAPOMENE Za uspješno savladavanje programskih sadržaja u nastavi matematike drugog razreda devetogodišnjeg osnovnog obrazovanja neophodno je napraviti uspješan spoj tradicionalnih i savremenih oblika i metoda rada.Sabiranje i oduzimanje višekratnika broja 10 u prvoj stotini.

.Razvijanje sposobnosti za komunikaciju. .Razvoj interesa i smisla za kolektivne igre i zajedništvo kao faktor koji utiče na formiranje pozitivnih crta ličnosti. da na taj način razlikuju ravne i zakrivljene površi i linije. mjerenja. samostalno i sa učenicima.Korištenje matematičkog jezika i simbola.Upotreba zagrada u sabiranju i oduzimanju.Razvoj smisla za rad u paru. manjim i koristeći sabiranje većim grupama. Nepoznati broj.Tematski (čovječe ne ljuti povezuje se.Aktivno učestvuje u matematičkim igrama primjenjujući ranije stečena znanja.P lanira nastavne sadržaje..Razvoj interesa i smisla za istraživanje. .Razvija sposobnost da grešku shvata kao stimulans za nove pokušaje. rad. .P rikuplja didaktički materijal za rad. Podsticanje kreativnosti istraživačkog rada i insistiranje na ravnopravnom učešću dječaka i djevojčica u fizičkom i slikovnom materijalu.P odstiče igara istraživački i primjenjuje kreativan rad svih 79 . sadržaje sa igra parnih i sadržajima drugih neparnih brojeva.P utem matematičkih . . Unutarpredmetna korelacija (povezivanje sadržaja unutar predmeta). .Koristi svojstva operacije sabiranja (komutativnost i asocijativnost).P riprema zadatke i rimskih brojeva zaduženja za pomoću šibica. Produbljivanje i proširivanje pojma brojeva do 20.Kontinuirano novinama. . . • SADRŽAJI 1. otkrivanje i rješavanje problema kroz igru. . prati i opisno časopisima i vrednuje napore svakodnevnom učenika i njihov životu. već sredstvo da učenici pouzdanije modeliraju skupove.Znati usmeno i pismeno sabirati i oduzimati do 20. AKTIVNOSTI NASTAVNIKA . Pravilo zamjene mjesta sabiraka. .Sabiranja kada su sabirci iz prve desetice. Sabiranje i oduzimanje u skupu brojeva do 20 . tako i rad u matematičke igre paru.I slovo nekada uzimamo da je broj.Razvijanje pozitivnog stava u ponašanju i AKTIVNOSTI UČENIKA .Svojstva zbira: Nula kao sabirak.Samostalno i timsko formiranje stavova i zaključaka.P redstavljati prirodne brojeve na brojevnoj pravoj. kao i osnov za formiranje pojmova brojeva. . STAVOVI. a naročito kod sabiranja i oduzimanja insistirati na razumijevanju. Mjerenju i mjeri pristupiti isključivo praktičnim aktivnostima učenika (vaganjem. . 17-4. . te brojeva od 21 do 100.Sabiranje brojeva i oduzimanje brojeva u drugoj desetici (oblici kao: 10+4. brojevni i perceptivnopredodžbeni. .Uočava kako se mijenja zbir i razlika u zavisnosti od promjene SPOSOB NOS TI . 10-4 (ponavljanje i produbljivanje). 10+ 10). . BROJEVI 1.Izračunavanje zbirova od tri sabiraka. ZNANJE .P repoznati deseticu kao skup od 10 jedinica. rednih i rimskih brojeva u .Veza izmeñu sabiranja i oduzimanja. .P repoznati stotinu kao skup od 10 desetica.Kritičko vrednovanje vlastitih postignuća i uporeñivanje sa rezultatima drugih (par. igre s kartama. 14-4. manjoj ili većoj grupi. . predmeta.P odstiče kako samostalan rad . (ponavljanje i produbljivanje znanja). . Pomenute programske zahtjeve realizirati kroz sva tri postupka: skupovni. a zbir iz druge desetice i odgovarajuće oduzimanja. =. . razred). i oduzimanje kroz društvene igre . Prikupljanje i ukazivanje na oblike i slike predmeta u bližoj okolini bez obaveze crtanja pomenutih predmeta. Podsticanje samostalnog (individualnog) i timskog rada. pretakanjem.• • • • • • • • • Kroz poučavanje i učenje brojeva. VRIJ EDNOS TI. Taktivnim (dodirnim) efektima razumijevanje pojma površi i njihovo perceptivno (vizualno) prepoznavanje predmeta i slika. . . . . .Razvoj svijesti o potrebi računanja. svakog učenika u pronalaženje grupi.Režira učenika. >.Znati odrediti neposrednog sljedbenika i prethodnika datog broja. .Znati da su sabiranje i oduzimanje suprotne računske operacije. a tek kasnije na pamćenju. zapisivanje . PONAŠANJE .. Geometrijska tijela u prostoru nisu cilj. 13+4.P repoznati i koristiti simbole < . grupa. korištenjem sata i novca). Primjena didaktičkog materijala s ciljem boljeg razumijevanja odreñenih matematičkih radnji. .Sabiranja i oduzimanja oblika: 6+ 4 = 10.Vrši provjeru sabiranja pomoću oduzimanja i obratno.1. • • Korištenjem brojevne linije omogućiti očiglednost nizanja i niza brojeva prve stotine.Učestvuje u svim etapama rada na času. tombola. razmjenu informacija i iskustava. procjenjivanja i predviñanja i značaju tih aktivnosti u svakodnevnom životu.Sabiranje i oduzimanje brojeva u prvoj desetici.). . . matematičke bacanje kockice. Prikupljanje didaktičkog materijala iz okoline i njegova primjena u adekvatnim situacijama. . Sabiranje i oduzimanje u skupu višekratnika broja 10 tumačiti analogno sabiranju u prvoj desetici.

vrijednost i vrijeme.20.Razvoj ekološke svijesti i pozitivnog odnosa prema spolovima.Imenuje i razlikuje predmete po veličini. . .). .2.Površi-granice predmeta.Predmet oblika kocke. kvadrat.Granica kruga kao zatvorena zakrivljena linija (crta).Predmeti oblika valjka. . učenika.Brojevna linija (crta): 0100. površi i oblike. ? i . 100.Uporeñivanje višekratnika broja 10 u prvoj stotini. -U bližem i širem okruženju pronalazi linije. komponenti.. masu.Svojstva razlike: nula kao umanjitelj. . . .P oima duž kao najkraće rastojanje izmeñu dvije tačke. umanjitelj jednak umanjeniku. 3. .1.Zna rimske brojeve od I do X . njeguje pozitivan odnos prema okolini i prirodi. . 100.Razvija sposobnost korištenja jednostavnijeg matematičkog pribora. -Jedinice za vrijeme (h. Z naci: = . pravougaonik) i precrtava ih. . . -Jedinice za tečnost (l). Jedinice za dužinu (m) .Redni brojevi .Linija (crta) kao granica površi (površine).Sastavlja jednostavne brojne izraze koji odgovaraju tekstualnom zadatku. . dodiruje). .Brojevna linija (crta): 0. valjka. . vunom.Duž kao dio izlomljene linije (crte). 80 . ..Sabiranje i oduzimanje višekratnika broja 10 u prvoj stotini. -Pomoću različitih materijala izrañuje oblike i površine. . . min).Zna rješavati jednostavnije tekstualne zadatke u kojima se koriste mjerne jedinice i operacije sa njima.10. .. -Jedinice za novac (KM.Niz brojeva: 0. Predmeti oblika lopte. lopte i kupe. 1.Čita i piše brojeve do 100.Izlomljena linija (crta) . 1. . Brojanje (u oba smjera).Uočava i imenuje ravne i zakrivljene površi (gleda. KF). 30. Tačke kao granice linije (crte).Označava duž.P rocjenjuje dužinu. kvadrat i trougao kao zatvorene (proste) izlomljene linije. boji i obliku. tačke. .Vodi računa o ravnopravnoj zastupljenosti spolova u igrama i zaduženjima.Mjerenje mase. .Koristi svakodnevne situacije za primjenu stečenih matematičkih znanja (odlazak u trgovinu. . 2.P repoznaje predmete iz životnog okruženja koji imaju sličnosti i različitosti sa geometrijskim oblicima.Formiranje pojmova ostalih brojeva prve stotine. . bridovi. .Reda prirodne brojeve do 100. P rethodnici i sljedbenici brojeva iz prve stotice. na pijacu itd. . 3.P osmatranjem tijela prepoznaje i imenuje mnogouglove (trougao. .Ravne i zakrivljene linije (crte). -Može imenovati sprave kojima se vrše mjerenja. kocke. .P ravi jednostavne grafikone.P repoznaje i imenuje dotad naučene jedinice za dužinu. .Razlikuje vrste linija..Rimske cifre od I do X. Jedinice za masu (kg). vrhovi). -Uporeñivanje brojeva iz prve stotice . Ravne i zakrivljene površi. .Uporeñivanje duži. 99. .Izračunava vrijednost izraza sa i bez zagrada. GEOMETRIJA 2. kvadra piramide (strane. Sk up brojeva do 100 . stečeno znanje (igre koncem. .Uporeñuje i procjenjuje veličinu površi.Odreñuje nepoznatu komponentu u jednostavnim tekstualnim zadacima. piramide i kupe . . .. zapreminu i novac.Formiranje pojmova višekratnika broja 10.. Površi (površine) i linije (crte) .Vrednovanje svojih i tuñih stavova.Korištenje rednih brojeva. vrijeme. . . . pronalaženje najkraćeg puta. 2..Rješava jednostavne problemske zadatke koji se svode na rješavanje brojnog izraza.Pravougaonik.. kvadra..). .2. sklonosti za otkrivanje i istraživanje. masu. . . . Mjerenja i mjere -Mjerenje dužine. .. 2.

(3 časa sedmično. te uz pomoć nastavnika izvoditi poopćavanja i donositi odgovarajuće zaključke koristiti sopstvenu kreativnost i maštu za rješavanje jednostavnih praktičnih problema koristiti jednostavan naučni jezik za saopštavanje ideja i za imenovanje i opis živih bića. Šta bi se desilo ako . STAVOVI. svojoj porodici. raspravljati o tome šta se dešava i u kojim uvjetima. sličnosti i razlike meñu njima koristi i opasnosti od biljnog i životinjskog svijeta iz bližeg okruženja opisati promjene na biljkama i životinjama u zavisnosti od godišnjeg doba o potrebi i načinu čuvanja zdravlja i prirodne sredine da su tijela sagrañena od tvari da tvari mogu biti u čvrstom.. svojstvima živih bića i meñusobnim odnosima i posebno o čovjeku. tečnom ili gasovitom stanju urediti školsku učionicu čuvati okolinu značaj čistog zraka i značaj boravka u prirodi za zdravlje ⇒ ⇒ živom svijetu..) i davati odgovore koristiti se neposrednim iskustvima koristiti odreñene kriterije za prikupljanje i zapisivanje podataka uz pomoć nastavnika razvijati plan istraživanja pratiti redoslijed uputstava pri istraživanju i mjerenju uz pomoć nastavnika procjenjivati relevantnost podataka i informacija praviti jednostavna poreñenja. tvari. okolini i učenju ⇒ ⇒ ⇒ VRIJEDNOSTI. Zašto?. život i rad u porodici i mjestu i njihovim karakteristikama. PONAŠANJE ⇒ ⇒ ⇒ 81 . prema drugima. bitna svojstva živih bića. aktivniji su u nastavi nastoje poštivati različite stavove prepoznaju ulogu nauke za razumijevanje sredine u kojoj žive i za poboljšanje kvaliteta života ⇒ ⇒ ⇒ ⇒ ⇒ SPOSOBNOSTI I VJEŠTINE kroz: ⇒ traženje ideja i provoñenjem jednostavnih posmatranja i ogleda. te poreñenjem svojih predviñanja sa stvarnim rezultatima ⇒ sistematiziranje znanja ⇒ prezentiranje postignutih rezultata Razvijanje pozitivnih vrijednosti i stavova: ⇒ prema sebi samima. pojava i procesa u prirodi i društvu pokazuju više samopouzdanja i odgovornosti. moja domovina i njeni državni simboli razlike izmeñu žive i nežive prirode. 105 časova godišnje) Moja okolina CILJEVI I REZULTATI ODGOJNO-OBRAZOVNOG RADA PODRUČJA UČENJA CILJEVI Sticanje znanja: ⇒ o užoj i široj okolini i dešavanjima u njima OČEKIVANI REZULTATI / ISHODI UČENJA Učenici znaju: ⇒ ⇒ ⇒ da je škola organizovana zajednica učenika i nastavnika siguran put od kuće do škole povezanost i meñusobnu zavisnost ljudi. njegovom zdravlju i odnosu prema prirodi o tvarima (samo pojmovno) o zdravoj okolini ⇒ ⇒ ⇒ ⇒ ZNANJE ⇒ ⇒ ⇒ ⇒ ⇒ ⇒ ⇒ Razvijanje: ⇒ ⇒ ⇒ ⇒ ⇒ ⇒ ⇒ ⇒ kritičkog mišljenja sposobnosti planiranja provoñenja istraživanja izvoñenja mjerenja dobivanja i prezentovanja podataka razmatranja dokaza i procjenjivanja prenošenja informacija putem individualnog i timskog rada postavljati pitanja (Kako?.

PRAZNICI 1. U ovom razredu šire se znanja o školi i porodici. ZNAČAJ BORAVKA U PRIRODI ZA ZDRAVLJE DIDAKTIČKO. 2. te na znanje i razumijevanje prošlosti.2. s kojima je tijesno povezan razvoj sposobnosti. te izučavanjem životinjskog i biljnog svijeta u bližem okruženju. sadašnjosti i budućnosti. PUT OD KUĆE DO ŠKOLE 1. 1. njenu primjenu i korištenje. i u kontekstu toga. ŠKOLA 1.3. 1. kao domovini i državi. SADAŠNJOST.3. ŽIVA BIĆA 2. PRIRODA 2. 5. mjestu življenja i njegovoj okolini. MOJA PORODICA 1. proučavanje prirode u njenom jedinstvu sa različitih aspekata. Novi sadržaji se odnose na znanje o Bosni i Hercegovini. 3.3. potrebno je voditi računa i o meñupredmetnoj korelaciji i planirati izradu zajedničkog školskog projekta. 1.3. pažnju treba usmjeriti na znanje činjenica i koncepata koji nude učenicima. Ovakav izbor nastavnog gradiva i njegovo strukturiranje osiguravaju povezanost društvenih i prirodnih pojava i procesa. kao toka vremena i dešavanja koje karakterišu meñusobna povezanost i odnosi. 2. 1. 82 . PROŠLOST. AGREGATNA STANJA TVARI 2. uzimajući u obzir razvoj nauke. vrijednosti. te uticaj na društvo i okolinu i korištenje metodologije aktivnog učenja. razumljiva i izazovna objašnjenja o društvenim i prirodnim pojavama i procesima. UREDIMO ŠKOLSKU UČIONICU 2.NASTAVNA PODRUČJA / TEME 1. ZDRAVA OKOLINA 2. MOJE MJESTO I OKOLINA 1. TVARI 2. Što se tiče sadržaja. 2. životu i radu ljudi. Date teme treba razraditi kroz kontekst pojava i procesa koji su učenicima interesantni. od bitnog značaja za uvoñenje učenika u istraživački rad i razvoj naučnog mišljenja. BILJKE I ŽIVOTINJE 2. razvoja sposobnosti. 6. ČIST ZRAK 2. u okviru koje se jača ekološka svijest učenika. U skladu s tim. BUDUĆNOST 2. SREDINA U KOJOJ ŽIVIM 1.1. 2. 4.3. 1.METODIČKE NAPOMENE Dominantno mjesto u programu imaju ciljevi i očekivani rezultati učenja u područjima znanja. U smislu toga predloženi model može poslužiti kao pomoć nastavniku. Takoñer se šire znanja i u dijelu koji se bavi izučavanjem prirode. sticanja vještina. Područje znanja čine sadržaji i procesi. Novi sadržaj čine teme «Tvari ». ČOVJEK I PRIRODA 2. SVA TIJELA SE SASTOJE OD TVARI 2. kroz sadržaje o čovjeku i njegovom odnosu prema prirodi. 2. stavova i ponašanja. 1. u okviru koje se stiču osnovna znanja o tvarima (samo pojmovno) i «Zdrava okolina». 2.

Organizacija praktičnih vježbi na ulici i raskrsnici. predviñanje. Posjedovanje znanja o školi. koristeći najsigurniji i najkraći put. Simuliranje saobraćajnih igara u učionici. Razvijanje svijesti o pripadnosti školskoj zajednici. red) kojeg se svi u dodatnih izvora Ustroj škole. Z nanja se udžbenika po život.2. Korištenje sigurnog puta od kuće do škole. škole. ocjenjivan je ) TEME ZNANJE VRIJEDNOSTI. Saradnja sa lokalnom zajednicom. hodnika) i okoline škole. pridržavati. Razvijanje svijesti o kulturi ponašanja u saobraćaju. SPOSOB NOSTI STAVOVI.Drugi smo razred. Školom Samostalno Život u školi. dogovaranje. Ispunjavanje domaćih zadataka. podsticanje radoznalosti. prijevoza. može biti opasna. ŠKOLA imenovanje. Spremanje . bilježenje. Motiviranje učenika za rad. 1. SREDINA U KOJOJ ŽIVIM Prepoznavanje elemenata saobraćajnica. do škole. posmatranje. crtanje.1. interakcijskog prikupljanje informacija. mašte i razvoj kreativnosti. korištenje njenih resursa za potrebe nastave.Značaj znanja za život. Ponašanje prema pribor. usvajaju učeći i rasporedu . znanja. Higijena nije obaveza samo pojedinaca. očuvanje Čišćenje okoliša. Uprava škole. učenicima/cama. otpada. pomaganje i saradnja.PREDLOŽENI MODEL AKTIVNOSTI NASTAVNIKA (organizacija i me tode nastave i učenja. PUT OD KUĆE DO ŠKOLE Samostalan i siguran dolazak u školu. Upućivanje učenika P rovoñenje discipline i higijene na različite izvore u školi. rukovodi direktor učenje. Osnovni Korištenje saobraćajni znaci u Vrste saobraćaja i sredstava javnog blizini škole. predviñanje. higijene radnog U čistom radnom prostora prostoru je prijatnije (učionice. čuvanje. zanimanje. raditi i boraviti. i uposlenicima u školi. razvrstavanje životnog okoliša. korištenje Siguran put od kuće Smanjena vidljivost trotoara. u vozilima javnog prijevoza starijima i bolesnima. Procjenjivanje napretka učenika. svoja pravila Pronalaženje i ponašanja (kućni upotreba . P rikupljanje podataka o školi. kulturnim i javnim zanimanja. Održavanje Higijena u školi. osmišljavanje igara i Saradnja. ponašanja u raznim prijevoznim sredstvima. Posmatranje i procjenjivanje sigurnosti učenika u saobraćaju.Udžbenici i redovno. 1. I VJEŠTINE PONAŠANJE AKTIVNOST UČENIKA Prepoznavanje učenika i uposlenika u školi i njihovo 1.Upotreba i Svaka škola ima škole. Poštivanje saobraćajnih znakova i propisa. zavičaju. RAD I ZANIMANJA LJUDI Život i rad ljudi u mjestu (u gradu/na selu). diskutiranje. 83 . izvoñenje simulacija na kompjuteru. raspoznavanje Korištenje saobraćajnih pješačkog Pravila ponašanja u znakova. Kada i na koji P osjeta zanatskoj radionici. Saradnja sa roditeljima i saobraćajnom policijom. policiju. . diskutiranje. vezana za grad Razgovor sa poslenicima o od zanimanja Ponašanje na njihovom zanimanju. Ljudi imaju različita Razlikovanje broj pozivati fabrici. vozila. školi moraju znanja. radeći. Značaj znanja za školske torbe i . zanimanja koja vatrogasnu ustanovama. zanimanja ljudi u su isključivo brigadu. Rješavanje jednostavnijih Ustupanje mjesta saobraćajnih situacija. Svakodnevno ispunjavanje školskih obaveza. Učestvovanje u saobraćaju. već briga svih članova škole. Razna prijevozna prepoznavanje i sredstva i njihova imenovanje. crtanje.Školska pravila. vezana za selo. Uključivanje roditelja i drugih uposlenika u školi u realizaciju programskih sadržaja. Učiti se mora časova. Planiranje. učenja. Modeliranje. saobraćaju. Osmišljavanje igara u učionici vezanih za saobraćaj. Ponašanje u skladu sa kućnim redom i odjeljenjskim pravilima. drugovima u razredu i šire. izrada maketa i dr. Svakom pravu prethode obaveze. kućnom redu . Pozitivan stav o školi . pravila upotreba.. Meñusobno komuniciranje.Kako učiti. Komuniciranje sa razmjena iskustava. prelaza (zebre). Učitelj/ica je koja su isključivo izletištima . pitanja.

Razlikovanje vozila policije i vatrogasne brigade od drugih vozila. Podsticanje razvoja radnih i higijenskih navika. ali i ljudi iz različitih država. Moje mjesto se zove. Djeca pomažu roditeljima. vjerski. Boravak u prirodi je Izletišta. plakata. koristan za zdravlje Priroda se mora čuvati. Izrada kalendara praznika. Pozitivan stav i Opisivanje i demostriranje mišljenje o aktivnosti u porodici. podjela poslova u kući. Poštivanje pojedinaca i uvažavanje njihovih potreba. državi. Podjela poslova u porodici. Poštivanje praznika drugih naroda. 1. 1. Pozitivan stav i ljubav prema domovini. Planiranje. Bolnice. Pisanje naziva države. Kućanski aparati i namještaj. Sposobnost uočavanja opasnosti od neispravnih kućanskih aparata. Povezanost ljudi u mjestu i okolini. uvažanje tradicije i vrijednosti. 1. Kako slavimo. Neispravni kućanski aparati su opasni po život. (na. izletištima. zastava. privrednim objektima. reljefa. Opisivanje načina proslave pojedinih praznika. Organiziranje proslave roñendana.4. Izrada didaktičkih materijala. Posjeta porodici. Pripremanje. Osmišljavanje situacija za interaktivno učenje.. Roñendan je dan kada smo roñeni. Ono je smješteno u. okolini i državi. Upućivanje čestitki. Pozitivan stav o čistom okolišu. Uporeñivanje različitih porodica. Neki praznici su povezani sa borbom za odreñena prava.5. Zašto slavimo. učešće u njihovoj proslavi. Identifikacija praznika. Demonstriranje rukovanja kućanskim aparatima. zajednica u kojoj se svako ponaša prema pravilima. kulturnim i javnim ustanovama. Poštovanje državnih i vjerskih praznika. MOJA PORODICA /OBITELJ Uža porodica.. grb i himna. sebi. Izrada plakata sa važnijim telefonskim brojevima. Razumijevanje porodice kao krvno srodne grupe. policijska stanice. Bosne i Hercegovine. državnih simbola zastava. Učešće u aktivnostima na obilježavanju praznika.. lokalni i školski. modela i njihovo prezentiranje. Prepoznavanje pošte po znaku za poštu. himna. poštivanje državnih simbola. Identifikacija i njegovanje odnosa u porodici. učešće u porodici i samom prigodnim imitacionim igrama. brojevi. himne BiH. Razlikovanje namještaja od kućanskih aparata. Razlikovanje kulturnih od javnih ustanova.U gradu se nalaze različite kulturne i javne ustanove. čestitanje. državni. Imenovanje mjesta i njegov opis. Voñenje intervjua sa uposlenicima. Pozitivan stav o kulturi. pošte i Kulturne i javne škole su javne ustanove ustanove. u gradu kulturne ustanove. pripremanje i podsticanje učenika na kreativan i istraživački rad. P osjeta kulturnim i javnim ustanovama. Preduzeća i drugi Funkcije vatrogasne privredni objekti. Uočavanje povezanosti ljudi u mjestu. 84 .. Izrada mapa. Uzajamno Prepoznavanje pomaganje ljudi. roditelji pomažu djeci. tumačenje fotografija. Pozorište i kinu su Npr. roditelji se pomažu uzajamno. Moja domovina je Bosna i Hercegovina. Posmatranje i praćenje napretka učenika. njihova sistematizacija. Biti koristan član zajednice. Šira porodica. uočavanje sličnosti i razlika. Ponašanje u kulturnim i javnim ustanovama.). organizacija posjeta kulturnim i javnim ustanovama. vatrogasna brigada.. Predlaganje i rukovoñenje školskim projektom.. Poštivanje članova porodice.3. kućnog reda. P rikupljanje i zapisivanje podataka o mjestu / okolini i domovini. Praznici mogu biti meñunarodni. P rikupljanje podataka o svojoj Porodica je porodici. njihovi postaja. MOJE MJESTO I OKOLINA Važniji podaci o mjestu Reljef mjesta i okoline Moja zemlja se zove Bosna i Hercegovina Državni simboli Bosne i Hercegovine. meñusobno se pomažu i doprinose njenoj sreći i uspjehu. izleta. PRAZNICI Šta slavimo. ureñena izrada porodičnog stabla. grb. U porodici svi na odreñeni način rade. Prepoznavanje reljefa mjesta i okoline. brigade i policijske Pošta. Uzajamni odnosi u porodici. Organiziranje njihovog obilježavanja u saradnji sa roditeljima i sredinom u kojoj se nalazi škola. Njeni simboli Bosne prepoznavanje i Hercegovine.

Kako se oblačimo. Njegovanje i čuvanje prirodne pravilnog odnosa sredine. Održavanje lične higijene. živih bića od imaju svoja staništa. Izrada kalendara.1. kako su se hranili. Redovno održavanje lične higijene. voñenje. izlaganje.1. radnog i životnog prostora. Saradnja sa lokalnom zajednicom.2. ponašanje u skladu s prema okruženju. Odijevanje u skladu sa vremenskim prilikama i godišnjim dobima. na proteklu školsku godinu. PRIRODA 2. Planiranje. Razlikovanje i imenovanje pojedinih dijelova tijela. za zdrav život važna je zdrava i čista sredina.1. sistematiziranje. sistematiziranje. prikupljanje. Čuvanje čula Pozitivan odnos prema prirodi. Stariji sam jednu godinu Moje mjesto danas Prisjećanje na značajne dogañaje iz života. istraživanje. Redovni odlasci ljekaru nam pomažu u otkrivanju i liječenju bolesti. Izbor prikladne odjeće i obuće. Korištenje čula u procesu saznanja i svakodnevnom životu. pravljenje zbirki. Važan dogañaj u životu djeteta je roñendan i polazak u školu. promjene u prirodi. uporeñivanje. budućnost. Izbor zdrave hrane. pripremanje. Motiviranje učenika na igre i sport. Praćenje zdravlja učenika. Procjenjivanje postignuća. sadašnjost. godišnjim dobima. opisivanje P rikupljanje. Vremenski termini. pravilno korištenje. edukativnih i didaktičkih materijala. pravilna upotreba hrane (pravilna ishrana. Intervjuiranje. Iduće godine ću biti 3. biti pozitivan. Redovnim vakcinisanjem štitimo naš organizam od zaraznih bolesti. (kalendara prošlost ili kalendara pomaganje. ljubav prema životinjama. šta su radili. Razvoj ekološke svijesti. života).1. Čistoća je pola zdravlja. Redovno održavanje lične higijene. P ravljenje trake vremena. prošlost. Pravilna ishrana je garant dobrog zdravlja. higijene prostora u kojem boravimo i radimo i higijene okoline. korištenje sredstava za ličnu higijenu. Živa bića ne bi mogla živjeti bez nežive prirode. Imenovanje raznovrsne hrane i razlikovanje zdrave od nezdrave hrane. imenovanje sredstava za ličnu i drugu higijenu.1. To je budućnost. SADAŠNJOST. podsticanje. razlike i sličnosti izmeñu dječaka i djevojčica.6. historijskog kalendara Bilježenje. Izrada jelovnika i postavljanje i raspremanje stola. To je prošlost. 85 . Živjeti u prirodi. redovna ishrana). Zdravom ishranom i svakodnevnim tjelesnim vježbanjem živimo zdrav život. To je sadašnjost. kako su se djeca u prošlosti igrala. sastavljanje odgovarajuće liste. Težnja ka boljitku. izlaganje. ilustracija. Prepoznavanje današnjih dobara Čuvanje kao najvećeg kulturnonapretka historijskih čovjeka. Razlikovanje rastu. traka. P risjećanje. Sada sam 2. meñusobno pomaganje i pomaganje starijima i slabijima. ne jesti previše. Bilo je nekad: Život ljudi u prošlosti bio je drugačiji. gdje su boravili. razgovor. BUDUĆNOST Važni dogañaji iz mog života. ČOVJEK I PRIRODA Dijelovi tijela Čuvanje zdravlja Svijest o mom tijelu Higijena Sredstva za higijenu Ishrana Odijevanje Čula Odnos prema prirodi Glavni dijelovi tijela. Sada je : Drugi sam razred. Uvažavanje suprotnog spola. stare i umiru. čime su se ljudi prevozili. vakcinisanje. Prepoznavanje i opisivanje života ljudi u prošlosti i sadašnjosti. Pravljenje plana rada kao kategorije budućnosti. ali i sadašnjosti. porodicom. nežive prirode. I mi smo dio prošlosti. Vrste čula. P raktična upotreba sredstava za ličnu higijenu. sortiranje. redovni odlasci ljekaru. B ILJKE I ŽIVOTINJE Živa bića i njihova staništa Živa bića su povezana meñu Živa bića se rañaju. spomenika. Pozitivan odnos prema mjestu i okolini. razred. ŽIVA BIĆA 2. Mala živa bića su Uspostavljanje veze izmeñu žive i nežive prirode. PROŠLOST. hranu treba dobro sažvakati. 2. Razvijanje interesovanja i poželjnih navika učenika. Odnos prema Razlikovanje prošlosti mora termina. neke specifične karakteristike djevojčica. razred. Odabiranje i upotreba zdrave hrane. izvoñenje zaključaka. zaključivanje. 2.

briga o kućnim ljubimcima. škole. životinjskog i biljnog svijeta. promjena. agregatnom stanju tvari. tvari. Uočavanje Uočavanje koristi i promjena na opasnosti od biljnog biljkama i i životinjskog svijeta životinjama i iz bližeg okruženja. Opisivanje života biljaka i životinja. Izrada zidnih panoa. hrana je hrana koja hrane mesom. ptice se legu nastanka svijetu. Pomaganje učenicima u izradi kalendara. (naročito herbicida. Organiziranje posjeta poljoprivrednom dobru / botaničkoj bašti/ zoološkom vrtu i dr. životinja. Znaju značaj čistog zraka i značaj boravka u prirodi za zdravlje. odnosa prema okruženja. korisne i zato ih uzgajamo.sobom i sa neživom prirodom Velika i mala živa bića Promjene žive i nežive prirode. biljkama i iz jaja. agregatnih stanja tvari. Uzgajanje cvijeća i povrća. Zdrava od onih koje se «Ko voli ljubimci. Čist zrak. Aktivno učešće u ekološkim aktivnostima odjeljenja. Saradnja sa lokalnom zajednicom i porodicom učenika. životinja. voda i pozitivnog vrste i održavanje. 86 . P osmatranje. Planiranje. čvrstom. o korisnosti Koristi od biljaka i ili i biljkama i postojanja životinja. Upoznavanje sa drugim primjerima agregatnog stanja. različitih različita godišnja Životinje se hrane životinjskih vrsta Razvoj ekološke doba. plakata i drugog obrazovnog materijala. bubice. na biljkama biljaka i životinjama. životinje voli i mladunčad se proizvodi bez ljude». Organizacija akcija očuvanja zdrave okoline. vode život biljaka i i toplote ne bi bilo životinja je Nastanak i rast života. Znaju čuvati okolinu. Izvoñenje različitih ogleda sa vodom. biljnom i Uočavanje Životinje kote Opisivanje životinjskom promjena na mlade. zbirki materijala iz prirode. mesom (svaštojedi). za Bez svjetlosti. a velika živa bića su divlje i domaće životinje i čovjek.. U različita godišnja doba se dešavaju Razlikovanje različite promjene u dijelova različitih prirodi. TVARI Sva tijela se sastoje Tijela se sastoje od Tijela se sastoje Svjesnost o od tvari. Pripremanje i rukovoñenje izvoñenja učeničkih istraživačkih ogleda. životinje. ZDRAVA OKOLINA Uredimo školsku učionicu. a ljudi se potomstva kod životinjama u rañaju. i razmnožavanje svijesti i svijesti mesom (mesojedi) biljaka.2. zajednice. izmeñu pojedinih biljaka. 2. pesticida i Uočavanje domaćih). potrebna Razvijanje životinja i biljaka. Imenovanje biljaka i svjetlost.3. kućni ishrana. životinja iz toplota. 2. Značaj boravka u prirodi za zdravlje. interaktivno učenje. Agregatna stanja Tvari mogu biti u Uočavanje tvari. tečnom ili različitih gasovitom stanju. drugih hemijskih sličnosti i razlika sredstava. biljkama (biljojedi). (podzemni i Biljke i životinje su nadzemni dio). Čuvaju zdravu okolinu. Divlje životinje i njihovi mladunci. Razlikovanje biljnog i Za zdrav život životinja koje se životinjskog Domaće i divlje potrebna je zdrava hrane biljkama svijeta. Izvoñenje ogleda samostalno ili pripremanje. podsticanje i rukovoñenje u P omaganje. gmizavci. otkrivanje životnih procese Domaće životinje i kod biljaka i njihovi mladunci. Znaju urediti školsku učionicu. predviñanje. istraživanju iskustveno učenje. u grupi. Pozitivan stav o zdravoj okolini. od tvari. Ponašanje u skladu sa zdravom okolinom.

. STAVOVI. istraživanja zvučnih boja i izradi kako bi ona postala trajna potreba djece. izvoñenje ritma brojalice. 70 časova godišnje) CILJEVI I REZULTATI ODGOJNO-OBRAZOVNOG RADA PODRUČJA UČENJA Sticanje znanja o: .Razvijanje trajnih interesa i ljubavi prema muzici projekti.Iskazuje želju i potrebu za posjećivanjem koncerata. -O učenju muziciranja kao cjeloživotnom procesu. tačnoj intonaciji. truba. grafički prikaz i notni zapis.Samostalno sviranje na ritmičkim i početno sviranje na melodijskim instrumentima (metalofon i ksilofon).P ostavljanju glasa. flauta.Učešće sa zadovoljstvom i veći doprinos u baštini BiH. trajanju.Orffa i orkestarske (harmonika. . bilježenja. Razvijanje muzičke sposobnosti i vještine: . interakciji (rad u velikim i malim grupama.P osmatranja. razvijanje emocionalne i estetske drugom djecom. violina.P repoznaje muzičke instrumente: ritmičke i melodijske C. .Da bez tačnog pjevanja nema lijepog zajedničkog muziciranja u horu. Razvijanje pozitivnih vrijednosti i stavova: . školi. boji. .Nadalje.Upoznaje četvrtinku i osminke kroz izgovor slogova. . instrumenata). . gitara.Koristiti prethodna iskustva u pjevanju i sviranju i jednostavne muzičke termine. . ZNANJE .Koristiti odreñene kriterije za izvoñenje i/ili procjenu slušanog djela. orkestru. interpretacije. .P ravilnoj interpretaciji pjesme u odgovarajućem tempu i dinamici. razredu kao horu ili /i orkestru. sviranje na osnovu partitura u slikama (sa simbolima). dinamici i tempu.P rezentiranjem postignutih rezultata i aktivnim pozitivnim odnosom na koncertima. iznositi svoje mišljenje i ideje. .Razvijanje ljubavi prema muzičkoj i kulturnoj . SPOSOBNOSTI I VJEŠTINE VRIJEDNOSTI. tempa i dinamike.Skladno i ritmički povezano kretanje uz muziku: izražavanje karaktera. .Muzičke memorije. . muzičke igre. učenika za muzikom u životu. . .Poštuje muziciranje i stavove drugih. predviñanjem odreñenih rezultata.Prepoznaje ulogu muzike u okruženju: porodici. CILJEVI OČEKIVANI REZULTATI UČENJA Uče nici bi tre bali imati znanje i razumijevanje : . .Prepoznaje zvučne odnose po visini. sredini u kojoj živi. te karakter djela.Pokazuje odgovornost za zajedničko pjevanje u -Prema sebi kao pjeva ču i svira ču.Uz pomoć nastavnika praviti jednostavna poreñenja o interpretaciji učenika. . u čemu učenik pokazuje sve veću samostalnost. . . . . . .Improvizirati samostalno maštovito i originalno.Pokazuje sve više samopouzdanja u pjevanju.Muzička/glazbena kultura (2 časa sedmično.Prepoznaje i razumije trajanje četvrtinki i osminki. . u paru. ritma.Često traži i/ili sluša muziku i pjeva i sam i sa . horu. muzičkoscenske igre i improvizaciju.Aktivne interakcije sa okruženjem: kroz pjevanje i sviranje. dikciji i artikulaciji. što ukazuje na narastanje potrebe osjetljivosti djeteta na kvalitet muzike. . njihovom značaju u igri.Prepoznaje razlike izmeñu zvukova neodreñene i odreñene visine i koristi ih u improvizaciji. improvizaciju.Da je znanje sviranja na instrumentima značajno radi muziciranja u orkestru. .Doživljava i izvodi mjeru (dobe) i ritam brojalica. njenim svojstvima i osobinama tona. klavir i druge).Osluškivati i ispravljati greške u pjevanju prema uputstvu nastavnika. .Pratiti redoslijed uputstava i pravila muzičke igre. . PONAŠANJE 87 . .Izražava odgovornost za kvalitetno sviranje u -Porodici kao grupi.Samostalnije sviranje kao pratnja pjevanju.P rezentiranja.O muzici.O instrumentima i odnosima meñu njima. . . . .S istematiziranjem muzičkih znanja. . .O značaju muzike u životu djeteta.Postavljati pitanja kad se nañe pred novim muzičkim zadatkom.

Predložene brojalice imaju različit sadržaj (neke su iz kategorije „iracionalnih“). okreti. tačnosti intonacije. poskakivanje s plesnim elementima. pomaže i tjelesnom odgoju i upoznavanju narodne muzičke tradicije. Neophodno je napomenuti da gradivo iz muzičke kulture u sebi ima elemente koji prirodno pomažu i podržavaju savlañivanje i ostalih sadržaja u drugom razredu. Najvažnije je raditi dalje na poboljšanju kvaliteta pjevanja. koji pjeva uz pratnju melodijskog instrumenta (klavir ili sintisajzer). Predložene pjesme u drugom razredu imaju različit sadržajem koji. pored ostalog podražava i razne radove. tempo i dinamiku izvoñenja. U toku godine treba obraditi najmanje 15 pjesama pjevanjem i sviranjem. grupnu. Ovo područje u nastavnom predmetu ima velike mogućnosti za upoznavanje muzičke umjetnosti i muzičke literature iz svijeta. Slušanjem upoznati najmanje 15 kompozicija. U toku godine treba naučiti 15 brojalica. opsega muzičke memorije i tačnog izvoñenja ritma i metrike kroz brojalice i muzičke igre. muzičke instrumente. U oblasti dječijeg stvaralaštva u drugom razredu. pa je i korelacija sa drugim predmetima sasvim prirodna. pljeskanje. Djecu učiti da sa sve većom tačnošću zapažaju i odreñuju karakter kompozicije. te raznih kretnji ruku. Koreografije okretnih igara u takvim slučajevima i narodnih kola mogu imati utvrñene figure i kretnje. Nakon doživljaja pjesme djeca je uče pjevati slušajući nastavnika. Predložene pjesme za drugi razred odgovaraju opsegu dječijeg glasa. po sadržaju i karakteru interesantne su i bliske djeci ovog uzrasta. pa su u razvoju djeteta u ovoj oblasti od neprocjenjivog značaja. tapkanje. a u funkciji razvoju pozitivnih interesa i stavova prema muzičkim vrednotama. U toku godine treba uraditi nekoliko ovakvih muzičkih dramatizacija. formu kompozicije. što će biti jednostavno jer ih djeca kao dio svakodnevne igre zaista vole. Razlike meñu učenicima bit će u skladu s razlikama u samom startu i dinamici napredovanja u usvajanju znanja i vještina. U razrednoj nastavi težište je na umjetničko-doživljajnoj komponenti. te razvoju muzičkih sposobnosti tokom razreda. složeniji ritam i metriku u odnosu na prvi razred. Kako spadaju u dječiju igru. koja se sastoje iz osnovnih pokreta: hodanje. život u prirodi. individualnu i u paru (komunikacija putem dijaloga). kao i učešće sa zadovoljstvom i većim interesom u muzičkim dramatizacijama. Usvajanje muzičkih pojmova kojih u muzici ima mnogo treba da teče postupno nakon doživljaja muzike. u drugom razredu treba dalje raditi na ostvarivanju postavljenih muzičkih odgojno-obrazovnih ciljeva posredstvom navedenih programskih sadržaja. Podsticati djecu da izmišljaju priče ili naslikaju seriju slika koje će sada znatno samostalnije sami moći uz pomoć instrumenata «oživjeti». 88 . slobodniju improvizaciju. izvoñače i sastave. Zato im nastavnik u drugom razredu treba posvetiti dužnu pažnju. kao i uz upotrebu lutke koja pjeva i govori. kao i pokretom jer se time podstiče njihova kreativnost. uz korištenje Orffovog dječijeg instrumentarija.kolektivnu. Učenici u toku godine treba da nauče najmanje 10 muzičkih igara koje uključuju pokret. Igre i narodna kola. priručnih i improviziranih instrumenata. I nadalje podsticati djecu da svoje zapažanje i doživljaje izraze opisno ili likovno. narodne običaje i drugo.STRUKTURA SADRŽAJA PJEVANJE I SVIRANJE II MUZIČKE/ GLAZBENE IGRE III BROJALICE IV SLUŠANJE MUZIKE V DJEČIJE STVARALAŠTVO DIDAKTIČKO-METODIČKE NAPOMENE Uz neophodno uvažavanje nivoa postignuća svakog pojedinog učenika. ali i tradicionalno dječije stvaralaštvo imaju veliki značaj u razvoju muzikalnosti djeteta najmlañe dobi. nenametljivo i bez opterećenja muzičkom terminologijom koja je za djecu ove dobi apstraktnog karaktera. učenike treba uputiti na sigurnije i samostalnije praćenje pjevanja.

stvara pozitivnu sliku i razvija svijest o značaju svakog pojedinca u horu i potrebi uklapanja svog glasa u skupno muziciranje. Razgranala grana jorgovana 23. .P raktičan rad u razredu.Održavanje instrumenata i njihovo odreñeno mjesto. Čvorak. STAVOVI. . kao pojedinac ili dio grupe. doprinoseći boljem zvuku. Blistaj.Interakcija u improvizaciji. Iš. . 2. .P rihvata i narodna. 8. Ja kupih jednu koku malu dinamiku i (Jajce). što je škola zgodna 27. Josip Kaplan) 26. Ruku meni bato daj (Njemačka) 5. . demonstrira i usmjerava u pravcu interesa i mogućnosti.Muzicira shvata da će tako samoinicijativno biti ljepše i bez podsticaja.Samostalno predlaže i nove pokrete koji su prihvatljivi. u ñiñali beši (Srebrenica).P repoznaje 6. posebno trradicionalne igre. razredu. kuća. . Stojanov) 2.Procjenjuje sebe. PJEVANJE I SVIRANJE Izbor: 1. brojalice i muzičke igre.P repoznaje pjesmice. u muziciranjem poreñenju sa pokazuje da muziku rezultatima u prvom doživljava i cijeni. Zavičaju moj (M. izleti. S pavaj.Raspoznavanje pojedine muzičke znakove u notnom zapisu (dinamika. prihvata i poštuje pravila pjevanja (intonacija.Opisivanje pokretima odreñenih dogañaja u prirodi (život u prirodi. . . Visibaba (S. Robert Grubišić. Jesenska (J. D jeca su vojska najjača (stihovi V. uspavanka 18. K olanje (okolica Sarajeva).Samostalno igra u kolu i .P onašanjem i individualna učestalim postignuća. zajedničko i pojedinačno izvoñenje pokreta uz pjevanje. Braću ne donose rode (A.Samostalno snalaženje u sviranju kao pratnji pjesmi. iš. blistaj zvijezdo mala (W. .P rihvata korekcije i . tempo i dinamiku. . pokretom i pjevanjem.P rikladne igre u učionici.P ovezuje ritam pjesmice sa pokretom. B'jela roda (S.Milić) 21. A u. . ñački valcer (Nikola Hercigonja) 28. . Kiša pada (Nada Ludvig -Pečar) 9. . razvija osjet za: mjeru (dvo. radovi. . narodna 16. B osno moja. narodni običaji). Čestitka majčica (Franjo Barić. Korunović) 6. sarañuje sa drugima. Mrav (A. 10.Razvijanje mišljenja da je pokret važan u plesu i kolu. pokazuje.Poznaje i pjevanju i koristi Orffove sviranju. imenuje i korigira greške u . V išnjičica rod rodila 24.Podsticanje kreativnosti igrom. Korać i Lj. tro i četverodijelnu) tezu i arzu.RAZRADA SADRŽAJA (TABELA) SADRŽAJ ZNANJ E I RAZUMIJEVANJ E SPOS OBNOS TI VRIJ EDNOS TI. . . Saonice male Sanje (J. 89 . . prihvatanje i ponašanje u skladu sa pravilima muzičke igre u svim prilikama. .P redlaganje muzičke igre za priredbe. . . P jesma o konjiću Božidar Stančić 11. tašun tanana (Sarajevo). nina.P jeva i svira Orffove instrumente samostalnije i sa više povjerenja u sebe.Čuvanje školskih muzičkih instrumenata. Korunović) 12. Begić) 8. . . A.Izrada od različitih materijala .P omaže djeci u kolektivnom. vrtu van škole.Kroz muzičke zadatke razvijanje svijesti o obavezama i njihovom ispunjavanju. K iša pada trava raste 25.Modeliranje narodnih nošnji prema originalu ili fotografijama. note: duge i kratke).Osluškuje.Razumije. berem grožñe imenuje pojedine 4. R odila se nota (Melisa Ibrahimbegović-Salihović) 14. PONAŠANJE AKTIVNOS T UČ ENIKA AKTIVNOSTI NASTAVNIKA (O RGANIZACIJA I METO D E NAS T AVE I UČENJA. R oñendan u Š umi (R. Kaplan) 7. iš igre i kola. pjevanje i sviranje u interakciji i učenje.Rukovodi.Razvijanje svijesti o kolima kao muzičkom stvaralaštvu sa utvrñenom pravilima (koreografija). . . čvorak . Stupa (okolica Mostara) narodno pravila muzičke kolo igre.Ulaže veliki trud da usaglasi pjevanje i sviranje sa grupom i kolektivom. Jesenska 29. .Osmišljava. Dano. kao i za upoznavanje muzičke baštine BiH. upućuje. OCJENJIVANJ E ) I. 5.Osmišljava prigodne muzičke igre za bolje učenje u školi.Samostalno izvodi zadane pokrete.P osmatra i prati učenika u radu -Direktno učešće sa učenicima u igrama i kolu.P repoznaje i 3. primjenjuje 9.Traži.Samostalno pjeva i igra. . izrada vlastitih improviziranih instrumenata i njihova upotreba u skladu sa zadacima pjesme odnosno brojalice. Dok mjesec sja (J. . bijela golubica (Krčevina-Vareš).Vodi aktivnosti učenika. . . Berem. muziciranje u razredu. pomaže. Strina rodo . Pačiji ples koreografiju. Uspavanka 19. Mali. . .Komunicira sa djecom.Razumije.Uviña da pjevanje treba najviše vježbati. uspavanka 17. Batist Lily) 3. Milošević) II MUZIČKE/ GLAZBENE IGRE . . . Imamo učiteljicu za čistu peticu (Senad Bostandžić stihovi Mirsad Bećirbašić) 15. Hodžić-stihovi Nasiha Kapidžić-Hadžić) 13. Tašun. Vučer) 4.Rukovodi aktivnostima i motivira rad učenika. sviranje i improvizaciju. narodna koristi ih u igri. odnosno prati Izbor: datu 1.P rati i procjenjuje njihova . u porodici.Kroz pjevanje. . Mak oznake za 7. Najljepša mama na svijetu (hor Kolibri) 20. Dječiji snovi (Refik Hodžić -stihovi V. priprema i organizira igre u učionici. S pavaj sine (Mostar). u školskom dvorištu. . . . . . artikulacija. N ina.P ravilno izvodi . dikcija) koja dovode do kvalitetnijeg muziciranja kolektiva. priredbe.Redovno učešće u pjevanju i sviranju i u raznim prilikama: nastava. instrumente i kombinira ih sa priručnim. ritam (duge i kratke slogove). grupnom i individualnom muziciranju. Mozart) 10. uporeñuje i koriguje vlastito pjevanje i sviranje. razgovara i upućuje ih na izvore znanja. prihvata i pruža pomoć. Ršumović) 22.

diskusije. izražavanju.Izražava kretnjama šta muzika sugeriše. Pliva patka preko Save 9.Slobodno i organizirano kretanje u prostoru. 14.P rocjena interesovanja i napretka učenika. ljuške 10.Pokazati je ritmičkom brojalice na drugarima i radovati instrumentu po osnovu ritma bez se novim uzoru (na teksta zajedničkim osnovu primjera (zagonetka).Reprodukuje ritam . . Jajce) 17. na kamenci (Jezero. sortiranje i izvoñenje zaključaka o dječijoj igri. -crtanje (slikanje) narodnih nošnji. Imamo učiteljicu za čist peticu 19.P rati i izvodi uočavanje pokrete u mjeri i sličnosti i ritmu (dugi i razlika. zaslužuje kratke note .Rukovodi. En.P okazuje i demonstrira izvoñenje i sviranje. .U saradnji sa roditeljima organizira praktične vježbe i odlazak na probu u KUD. Ide maca oko tebe 13.P ravilno korača mjeru i ritam druge i jača njegova u ritmu. uči . .Učlanjenje u ritmičku i/ili folklornu sekciju. . Tri su mace skakale 12. H odavka (Sarajevo i okolina) 12. .Pamtiti i donositi u razred nove brojalice za .Samostalno . slogovima riječi brojalice. . G.S lušanjem i sviranjem na zajednica: svako gledanjem u instrumentima. 90 .Poreñenja nota razumije pokrete i trajanja prema brojalice. izvoñenje ritma kao brojalice porodica i ureñena . . . razvijanje kreativnosti i radnih i kulturnih navika kod učenika. Trči zeko kroz šumicu 8. . .S likanje instrumenata i prezentacija crteža.Razvijanje pozitivnog mišljenja o brojalici kao maštovitoj igri koja razvija osjećaj pripadnosti grupi.Vodi i usmjerava aktivnosti učenika. mužu 5. odbrojavanjem . tekstom i bez . E nci. P ada snijeg (Zvjezdice) 15. menci.Skupljanje i zapisivanje brojalica. . Pužu.Osmišljava prigodne muzičke igre za interaktivno učenje. fotografija. Ivin voz 14.Razvijanje svijesti o kulturi ponašanja na koncertima i nastupima folklornih ansambala.P repoznaje rukom i u koloni kreativnosti i mašte ranije obrañene (stupanje u ritmičkom brojalice sa nogama). . Jedna vrana gakala 7.Izvoditi zapise napravljenim instrumentima. iskustvima. Golub s krova guče 2.Izabrati po zvuku najsličnije Orffovim i napraviti stalnu razrednu izložbu.Prepoznavanje zajedničku igru. . . skandiranjem. (slogove teksta).Tačno izvodi na instrumentu. ten. pomaže.Rasprave o ponašanju u pojedinim situacijama na koncertu.Orffov orkestar teksta. . upućuje koordinira rad u ovom području. ritam na ranije naučene . U maloga svica 15.11. . M uzikaš .Izrada zidnog panoa sa zapisima. nastavnika). . samosvijest.Vakuf) 16. pišem petnaeest.Razvijanje osjećaja za mjeru.P repoznaje pojedine tradicionalne nošnje.P rigodne igre uloge članova porodice u izradi instrumenata. ljulja. kratki slogovi). pokazuje simulacije na kompjuteru. K išobran za dvoje 18. digin disin (Valjevac.Razvijanje . Saonice male sanje igru odnosno kolo. . . Jen. Sage se mlada do zemlje (Livno) 13. . Ljulja. .Uočavanje poštovanje. u učionici. svira prema notni zapis poigrava se i pravilima i odreñuje duge i kombinira ih. tri 4. tini 3. dva. . P išem. .P ravilno izvodi . Jedan dodan. C ica maca plakala 11. Ja sam ja 6. ritam i izražavanje muzičkog djela. III BROJALICE l.P onavlja i . razlike izmeñu odreñenih i neodreñenih zvukova. usvaja ih sa više sigurnosti.

Komunicira sa sobom i okolinom. olovke u boji. Likovna kultura 91 . Dijete crta i govori.. grafike.(2 časa sedmično. individualan. Likovno područje 2. zgrade i gradnje. lutkarska predstava. Sadržaji iz sporta. papir. basna. piramidalna i kružna. “piše“ i briše. Ljepota se osjeća. plijeni pažnju. On je originalan. KREATIVAN CRTEŽ Treba njegovati subjektivan crtež.. brz. Osjećanje kaže da nešto postoji. čega se plašim. zagonetka i odgonetka. sažeta i rasuta. mozaik. u subjektu. oduzima i dodaje. drvo. doživljava svojim srcem. ulice. zato se učenicima nudi njihov crtež i umjetnost kao estetska inspiracija.. igrokazom. nov i svjež. 70 časova godišnje) CILJEVI I REZULTATI ODGOJNO-OBRAZOVNOG RADA SADRŽAJI U „CRTEŽU“ Za svaki navedeni sadržaj neophodno je da nastavnik formuliše: 1. vertikalna i kosa. misli svojom glavom. cik-cak. horizontalna. dijete svoj svijet gleda svojim očima. Toliko se dijete srodi sa crtežom da ono crtež crta iz crteža. Zadovoljava svoju radoznalost. Sadržaji iz prirode i godišnjih doba. koji ne liči ni na koji drugi „crtež“. gubi i dobiva. Analizira svoj „crtež“ i crteže svojih vršnjaka.. ploha i volumen i njihovih regulatora: simetrija. razvija maštu. te kiparskih materijala: plastelin. Likovnu formu pretače u verbalnu priču. a subjekt u crtežu i umjetnosti. škole. isprekidana. boja. crta svojim rukama. opisnim prostorom i psihološkom proporcijom. flomaster. Prepoznavanje i usavršavanje likovnih formi: crteža. tuguje i raduje se. Kreativan crtež je plod „sanjarenja na javi“ u koju učenik unosi svu svoju energiju. Likovni problem 4. Izražavanje simboličkim bojama. Strip inspirisan crtanim filmom. Likovnu formu Sadržaji iz života učenika. kolorizam i ritam. Otkriva asocijacije i izmišlja. tempera.. Motiv 6. Likovno sredstvo 5.. a mišljenje dodaje šta je to. Sadržaji na temu praznici. LIKOVNE FORME Izražavanje osnovnim likovnim elementima: linija. mit.. legenda.. reljefa i kipa. Korištenje osnovnih grafičkih prirodnih otisaka.. slike. Likovni element 3. Ilustracije: bajka. Unutarnji sadržaji: šta sanjam. Imenovanje i korištenje osnovnih i neutralnih boja-akvarel. kolaž. Inspiracije iz primijenjenih i likovnih umjetnosti. U „crtežu“ učenik projicira sebe. KOMUNIKACIJA I OTVARANJE UČENIKA Dijete komunicira sa sadržajem u svom crtežu. roñendani. kompozicija. U realizaciju su uključena sva čula. glina. šta ću biti kad porastem. proizvod je talenta. Uočavanje kompozicije: vodoravna. vertikalna i kosa.. porodice. Korištenje raznovrsnih linija: kriva i prava. dramski i lirski. Učenik se u „crtežu“ bori i troši. Priča o onome šta se pojavljuje u crtežu i umjetnosti.. Kreativan crtež je snažan. pastel. da sam ja . okoline.

basna. . učenika. animiranih filmova i stripa. . te subjektivni doživljaj-sjećanje. a ne objektivnu proporciju. radu prema tekstu-ilustracija i strip. . Legende treba da su povezane sa lokalnom zajednicom.Da je «crtež» i umjetnost uzajamna igra izmeñu viñenja i mišljenja. a ne lokalnu boju. da se učenici uspješno služe osnovnim i neutralnim bojama. . reprodukcija u knjigama i udžbenicima. legenda. sadašnjosti i budućnosti Učenici drugog razreda treba da nastave sa praksom i teorijom koju su započeli u prvom razredu. da time obogate sadržaje iz života.Da je. već stvaranje. .. reljef i kip.Da učenici njeguju emotivnu. da sam ja učiteljica. okoline. porodice. likovno. Rad po sjećanju Doživljaji iz života djeteta. šta ću biti kad porastem. radu po mašti. škole. da u svom „crtežu“ obrañuju teme. Rad po mašti Šta sanjam. simboličku. ilustracije i inspiracije: po sjećanju. Rad prema tekstu-ilustracija i inspiracija Nastavniku se prepušta izbor sadržaja koji se odnose na legende. 92 . Učenicima se nudi umjetnost kao inspiracija za vlastiti subjektivni crtež. porodice i «crteža». priča i izreka. godine.Da učenici u «crtežu» i umjetnosti prepoznaju vodoravnu. . . uz nastavnikovo poznavanje umjetnosti i društva. folija. te toplim i hladnim….Da prihvaćaju kako je u «crtežu» i umjetnosti podjednako prisutan sadržaj i forma. Likovna i primijenjena umjetnost kao inspiracija Posmatranje originalnih umjetničkih djela na izložbama.Da učenici prihvaćaju kako «crtež» i umjetnost nije oponašanje. Bajka.Da prepoznaju simboličku umjetnost iz «djetinjstva čovječanstva» blisku svome «crtežu». Ugodni i neugodni dogañaji. te ilustracije iz književnosti za djecu i junaka crtanih. sa više asocijacija. . Rad po direktnom posmatranju Posmatranje prirode života i rada. kosu i kružnu kompoziciju.OČEKIVANI REZULTATI / ISHODI UČENJA . doživljavanja svim čulima i misaonim kategorijama. video i dr.Da u «crtežu» i umjetnosti. PROGRAMSKI SADRŽAJI Iz prošlosti.Da učenici u crtežu kritikuju i hvale. . motive. analiziraju: sadržaj. mit.Da učenici malo po malo usvajaju osnovnu likovnu terminologiju. čega se plašim. posebno shematsko-simboličke faze «crteža» učenika. Razvijanje kod djeteta posmatranja i zapažanja svega što se nalazi u njegovom okruženju. estetsko i tehničko. a potom likovno izražavanje. odgonetka i zagonetka. . porodice.. logično očekivati pozitivne likovne rezultate. ulice. inspiracijom iz likovnih i primijenjenih umjetnosti.Da učenici proširuju svoja osjećanja i znanja o «crtežu» i umjetnosti. sliku. škole. po direktnom posmatranju. društvo vršnjaka. vertikalnu. kao što vole uopće slike iz kojih uče: . književnosti za djecu i likovnih umjetnosti.Da učenici vole «crtati» i da vole gledati umjetnost. XIV zimske olimpijske igre u Sarajevu 1984.

LIKOVNI JEZIK ILI FORMA U drugom razredu učenici treba da prošire osjećanje i znanja o likovnim elementima: crta. Boja je zahvalna u radu sa djecom ovog uzrasta. boja i ploha. Crtanje Dalje usavršavati upotrebu crtačkih tehnika: grafitna i hemijska olovka. nije kriva ni škola ni učitelj niti nastavnik. pa se daju stepenovati. kreda. ploha. da bi duže «crtala». metalno pero. simboličke. Zato neki pedagozi žele da djeca. ugljen. šare. na neki su način logični. Dekorativni rad s grafikom I dalje koristiti. gradeći likovne regulatore: a-simetriju. likovnom. Djecu proñe «crtanje». pastele. usavršavati i kombinirati dekorativni rad s grafikom korištenjem likovnih elemenata: linija. na svoj način imenovati ono što je u domenu percepcije. dok ona žele da «crtaju». kao što bi to moglo da se primijeni za dječiji «crtež».. Koristiti prirodne otiske upotrebom osnovnih boja. Tome treba dodati i slijedeće: iako se spoznaja može razviti po nekoj odreñenoj metodi i bez svijesti o njoj. gvaš. Dekorativni rad podrazumijeva ukrašavanje upotrebnih predmeta: ukrasi. te on tako ne liči ni na jedan drugi predmet. kolorizam. već je identičan samom sebi. temperu. volumen i regulatora: a-simetrija. Dijete će u skladu s vlastitom percepcijom i recepcijom izraziti doživljaj. Sedmogodišnje dijete koristi tzv. Crtež našeg uzrasta je u usponu. Na taj način učenici upoznaju simboličke likovne i primijenjene umjetnosti. A što učenici kada odrastu prestaju «crtati». Zato. kroz koju prolazi ovaj uzrast. svi ostali predmeti bilježe logične rezultate napretka. iako nastavnik uvijek od učenika zahtijeva maksimum. u osmom i devetom razredu saopćavaju «da ne znaju». kredu. ornamenti i arabeske. kompozicija i ritam. kolorizam. Vizuelno-estetsko procjenjivanje Pri doživljaju „crteža“ i umjetnosti učenici postepeno upoznaju likovnu terminologiju i posmatrajući svoj „crtež“ i umjetnost umjetnika bogate doživljaj i znaju kazati o sadržaju. kao što ih proñe djetinjstvo. kip i zgrada Razvijati i dalje sposobnosti modelovanja i grañenja kod djece. boja. flomaster. već je to prirodni proces. Ta činjenica predmet Likovnu kulturu čini specifičnom. Slikanje Usavršavati tehniku slikanja koristeći akvarel. kompoziciju i ritam. što duže budu djeca.. DIDAKTIČKO-METODIČKE NAPOMENE Svi drugi predmeti u školi imaju uzlaznu liniju. flomaster. a Likovna kultura «nazatka». Prostorno-plastično oblikovanje: reljef. estetskom i tehničkom. koje su bliske shematsko-simboličkoj fazi dječijeg crteža. u Likovnoj kulturi nisu. šarene i neutralne boje. a preko njih i dječija čula i spoznaje. a da se ta želja u devetom razredu prirodno gasi. te regulatora: ritam i simetrija. na neki način. pa se onda izvodi definicija: da se djeci i učenicima nudi «crtež» kao sredstvo odgoja i obrazovanja. da dijete «crta» čak i bez svijesti o sebi i 93 . Zašto? Zato što u prvom i drugom razredu svi učenici znaju crtati.

za 25 minuta. Da li zato što je od svih mogućih učenik izabrao baš tu ili zato što na paleti nije imao neku drugu. grafika. jer niko ne zna šta ova ili ona linija i boja. i napominjući specifičnosti. ipak nastava Likovne kulture ima svoje jasne metode i principe u kojima nastavnik u praksi sa manje truda postiže zavidne stvaralačke rezultate. Stoga simboličku umjetnost. Učenike ne treba do kraja iscrpljivati. nagañamo: šta je učenik htio da kaže. Tek bi u 5. nastave i stvaralaštva kao jedinstva suprotnosti i metodu aktivnog doživljaja u kojima učenik aktivno učestvuje u procesu rañanja svog subjektivnog „crteža“. Nastava se realizira u dva odvojena nastavna sata. slika. zagonetke i tajne „crteža“ („crtež“ je crtež. a iz svih ostalih priloga izviru dodatne upute. I u 1. Ali. Ovdje samo ističemo princip nastavnikova rukovoñenja i metode igre. a 20 minuta je dovoljno vrijeme za uvodni i završni dio nastavnog sata. i 2. kip i zgrada). Ali je takva umjetnost i takav „crtež“ bogata umjetnost i bogat „crtež“. da bi opravdali sebe. predstavlja. formulišemo: estetsko nastoji da u „crtežu“ razotkrije tajnu koja u njemu ipak ostaje sačuvana. iako to sve izvire iz njegove duboke psihe. razredu učenici svoj „crtež“ brzo završe. Navodeći principe i metode.«crtežu». 94 . objašnjavamo naš naslov: Didaktičko-metodičke napomene. pa mi onda. u kojemu je sve simbolično. te da sedmično „crtaju“ 2 „crteža“. razredu učenici mogli „crtati“ u blokčasu. „crtež“ i u njima simbole je teško odgonetati. niti dozvoljavati da oni opet „gnjave“ svoj „crtež“. Oni treba da kreiraju brz i svjež „crtež“. Specifičnost je i u internacionalnom likovnom jeziku. koju je dijete stavilo kistom na papir.

preciznost gipkost. Poznaje rodne (spolne) karakteristik e. trčanje. Zna ulogu dijelova tijela prilikom vježbanja. Sposoban je da prepliva 25 m slobodnom tehnikom (u I. vožnja b icikla. Očuvanje i unapreñenje zdravlja Posjeduje znanja o zna čaju zdravlja. P ovezuje prirodne oblike kretanja (npr. Pozitivno doživljava i vrjednuje nastavu tje lesnog i zdravstvenog odgoja.. spavanja. Vješto izvodi raznovrsne forme prirodnih oblika kretanja (hodanje. i sportsk ih igara. primjeren uzrastu.) i umije da traži pomoć ako se loše osjeća. Usklañuje svoje kretanje sa kretanjem para (partnera) u jednostavnijim kretnim zadacima.. brži rad srca. P oznaje termine za označavanje osnovnih položaja.). Posje duje znan ja o značaju tjelesne ak tivnosti za očuvanje i unapreñivanje zdravlja. P oznaje principe pravilne i redovne ishrane. Vlada izab ranim vještinam a iz vje žbi na spravama. sportski ples itd. agilnost. voda) i tjelesne aktivnosti u prirodi. Tražit će pomoć ukoliko je zlostavljano (tjelesno. Posje duje i druga motorička isk ustva u zavisnosti od ličnih interesovanja i mogućnosti sredine (npr. tlu. 95 . Pre poznaje osnovne vrste vje žbi oblikovanja (vježbe jačanja. na igralištu i bazenu.. pokreta i kretanja. jutarn ja gimnastika. sk ijanje. umijeća i navika u skladu sa uzrasnim i individualnim karakteristikama Osposobljavanje za samostalno vježbanje u slobodno vrijeme Usklañuje svoje kretanje sa kretanjem rekvizita. sa i bez rekvizita. stavova. Ima usklañen dnevni ritam odmora. Razumije značaj pravilnog držanja tijela za zdravlje. sanjk anje . stolni te nis. vje žbe istezanja. Pravilno drži tije lo. snagu. 70 časova godišnje) CILJEVI I REZULTATI ODGOJNO-OBRAZOVNOG RADA CILJEVI OČEKIVANI REZULTATI/ISHODI UČENJA Razlikuje pravilno od nepravilnog držanja tijela.. Samostalno izvodi jednostavne plesne korake . P osjeduje osnovne navike lične i kolektivne higijene. znojenje. ravnotežu. Razvijanje motoričkih sposobnosti. Zna da su psihoaktivne supstance štetne.Tjelesni i zdravstveni odgoj (2 časa sedmično. P orodično koristi zdravstvene usluge. uz asistenciju odraslih. Izvodi pokret/ kretanje u zadatom smjeru i po zadatoj putanji. P repoznaje fiziološke znake umjerenog opterećenja i zamora (npr. II ili III razredu).). brzinu i izdržljivost). k lizan je . Primjenju je prirodne oblike kretanja i njihove kombinacije u igrama i poligonima (sa i be z rekvizita). pješačenje u prirodi. sunce. ili zna za takav slučaj. P osjeduje znanja o značaju prirodnih faktora (zrak.). Unapreñuje motoričke sposobnosti (koordinaciju. trčanje i skakanje. skakanje. ima kulturu objedovanja. P oznaje osnovna načela sigurnosti u sali. uvažava suprotan spol. zagrijav an je i smirivanje organizma). učenja i igre. emocionalno ili seksualno) i (ili) zanemareno. Samostalno primje njuje nauče ne mode le tje lesne aktivnosti (igre. Izbjegava situacije u kojima može da se povrijedi i umije da traži pomoć. vježbe labavljenja). nesvjestica itd. P ravilno izvodi jednostavnije vježbe oblikovanja.

Gimnastički sadržaji: vježbe oblikovanja za razvoj svih većih mišićnih grupa. Elementarne igre s različitim odgojno-obrazovnim ciljevima: razvoj koordinacije. Višenja: izdržaj u visu. leña i ramenog pojasa. o spravu.. Atletski sadržaji: hodanje i trčanje u prirodi. osobine i ograničenja značajna za učešće u tjelesnoj aktivnosti. trčanje umjerenim tempom do 1 min. krugu ili polukrugu. P osjeduje pozitivno iskustvo uspješnosti kroz ovladavanje sve složenijim kretnim zadacima. nepristojno ponašanje. Preskoci: naskok na švedski sanduk uzduž u čučanj. bacanja i skokova. k ršenje pravila. u paru i u trojkama jednonožno i sunožno.sa promjenom pravca kretanja. Poštuje postavljena pravila uz podsticanje i nadzor u čitelja. obručeve. poligoni sa prelaženjem sprava. „borba pijetlova” i slično. pokret usklañuje sa muzikom. 96 .5 m od dohvatne visine. povlačenje užeta. na boku. osnovi akrobatike valjanje povaljka¸ ”svijeća“. preskakanje kratke vijače u mjestu i kretanju na različite načine. protrčavanje ispod vijače. funkcija socijalizacija i sl. uz pomoć izdržaj. zgib u visu. Puzanja: potrbuške. savlañivanje straha od sprava. bacanje loptice (200 g) udalj i cilj. Upoznaje i prihvata sebe. Penjanja: penjanje uz švedske ljestve. o zid.). preskakanje niskih prepreka jednonožnim odrazom. bacanje medicinke jednom rukom sa ramena (1 kg). Igra se i vježba u grupi uspostavljajući saradničke odnose.“četveronožno“. sa i bez muzičke pratnje. ispod sprava i drugih prepreka. na leñima.Prihvata one koji se od njega razlikuju.visoki start. skok uvito. naprijed i nazad na raznim dijelovima stopala. nošenje 2 medicinke (0. sa posebnim akcentom na mišiće trbuha. trčanje 30 m .4 lopte istovremeno 8 m. preskakanje raznih rekvizita poredanih u nizu. P okretom izražava svoje emocije i iskustva. preskakanje duge vijače pojedinačno. bez i sa rekvizitima.5 – 1 kg) u odručenju 6 m. penjanje uz mornarske ljestve. skok udalj iz mjesta sunožnim odrazom. penjanje i provlačenje kroz velike ljestve.. sunožno ili jednonožno. penjanje uz stablo. saskok na meku strunjaču. penjanje uz motku 1. mekani doskok. NASTAVNI SADRŽAJI Prirodni oblici kretanja: različiti oblici hodanja i trčanja . Promoviranje pozitivnih socijalnih interakcija Razvijanje pozitivne slike o sebi Razvijanje kreativnosti kroz pokret Ophodi se s pažnjom prema vršnjacima i pokazuje spremnost da im pomogne. kretanje u uporu za rukama . Provlačenja: kroz ljestve. Skokovi i poskoci: sunožni skok uvis iz mjesta. Pozitivno vrednuje uspješne poteze i uloženi trud svih učesnika u igri. Upoznaje svoje sposobnosti. strunjače) kratkim zaletom jednonožnim odrazom i sunožnim doskokom. Upiranja: kratkotrajni upori na tlu. Upoznaje i prihvata svoje sposobnosti. Prepoznaje nesportsko ponašanje (gruba igra. pomicanje rukama u visu. Dizanja i nošenja: nošenje 3 . promjenom tempa. štafetne igre sa elementima trčanja. preskakanje odreñene razdaljine (jarka. penjanje i spuštanje sa sprava. Vučenja i guranja: preko linije u parovima. P antomimom i pokretom prikazuje različite životne situacije. skok u dubinu pijesak (60 cm). opuštanje smirenje.

morfoloških i funkcionalnih osobina i sposobnosti. u dvorištu ili na livadi. ili izmeñu dva časa. sunožni okret za 180 stepeni. glavom palicom ili reketom: voñenje lopte rukom ili nogom u jednom pravcu ili sa promjenom pravca. značaj tjelesne aktivnosti i rekreacije za zdravlje. (3) stimuliranje razvoja motoričkih. zasnovane na nedjeljivosti morfoloških. (5) razvijanje pozitivne slike o sebi. voñenje obruča kotrljanjem naprijed. Opći cilj tjelesnog i zdravstvenog odgoja je da se planiranim. vježbe za prilagoñavanje na otpor vode. pri čemu nastavnik mora voditi računa da ne zaplaši i ne zabrine djecu. a i inače. Sadržaj i metode moraju biti sisitematski planirani i sprovoñeni uz uključivanje: zdravstvenih radnika. tematski sadržaji zdravstvenog odgoja su: naše tijelo. sunožni saskok. te objektivnim mogućnostima njihovog rezidencijalnog ambijenta. od kojih jedan zahtjevniji u pogledu dužine puta i konfiguracije terena. na primjer iz prirode koja ih okružuje i to će. svejedno. odnosno aktivnost učenika. kognitivnih. pušenja i konzumiranja alkohola. trideset minuta. lična higijena. vježbe za sigurnost u dubokoj vodi. posljedice uzimanja droga. morfološkog i funkcionalnog razvoja djece. nogom. kako da održavaju ličnu higijenu (pranje ruku i zuba. štafetne i elementarne igre sa loptom.kako očuvati zdravlje. Kako je škola dinamična organizacija. kotrljanje obruča u parovima. Izleti i pješačenja: dva izleta. kako da zatraže pomoć ako su žrtva zlostavljanja. motoričkih znanja i stanja zdravlja. plesni dokoraci uz pratnju muzike. Nastavnik može tokom nekog drugog časa. dodavanje lopte nogom. deset. ali i to će biti čas tjelesnog i zdravstvenog odgoja. ona mora da odgovori promjenama zdravstvenih potreba učenika. kontrolirano odbijanje balona jednom ili objema rukama. (6) razvijanje kreativnosti kroz pokret. odnosno da razgovara sa učenicima o nekoj temi. vještina i navika u konkretnim uvjetima života i rada. Za prvi ciklus obaveznog obrazovanja. ciljevi su prilagoñeni nasljednim mogućnostima učenika. (4) osposobljavanje za samostalno vježbanje u slobodno vrijeme. U isto vrijeme nastavnik može da predaje. odbojka preko konopa sa balonom. (7) promoviranje pozitivnih socijalnih interakcija i (8) praktična primjena sposobnosti i stečenih znanja. vrijednosti i principa tjelesnog vježbanja. vještina i navika u skladu sa uzrasnim i individualnim karakteristikama. tuširanje). plesne koreografije po izboru učitelja. Plivanje: hodanje i trčanje u plitkoj vodi sa različitim zadacima kroz igru. potapanje glave. s učenicima organizirati prigodnu tjelesnu aktivnost.Vježbe ravnoteže: hodanje po niskoj gredi i klupi u svim smjerovima. a odnose se na konkretne sadržaje preko kojih se oni realiziraju. Učenje i igra su kompleksne aktivnosti. usvajanje znanja. alkohola i duhana po zdravlje. biti i čas moje okoline. funkcionalnih. o štetnosti droga. improvizirane koreografije na različite vrste muzike. značaj igre i radosti za zdravlje. zdrava kičma i kostur. To može da traje pet. zdrava životna sredina. zdravi zubi. Zdravstvene radionice. ujedno. Zdravstveno preventivni sadržaji moraju da odgovore zdravstvenim potrebama učenika. izdisanje pod vodom. učenika. konativnih i ekoloških struktura i funkcija. Ritmika i ples: okretanje obruča oko ruke i struka. primjereno njihovim stvarnim mogućnostima. rad ruku leñno i kraul. Posebni ciljevi u području tjelesnog i zdravstvenog odgoja su: (1) shvatanje smisla. organiziranim i kontroliranim vježbanjem i učenjem utiče na povoljnu konstalaciju antropoloških osobina i sposobnosti. nastanak bolesti . odnosno edukativne grupne igre bit će trenuci kada će djeca učiti kako da izbjegnu situacije u kojima mogu da se povrede. Igre sa loptom: igranje različitim loptama rukom. školske sredine i socijalnog okruženja. zdrava ishrana. dodavanje i hvatanje lopte jednom i objema rukama. osnovi tehnike plivanja – rad nogu. nenastavnog osoblja i roditelja. Usmjereni su prevashodno da stimuliranje psihomotoričkog. dječji poskok. programiranim. (2) očuvanje i unapreñenje zdravlja. njihovoj hronološkoj dobi i stvarnom stanju. plutanje na grudima. DIDAKTIČKO – METODIČKE NAPOMENE U prvom ciklusu obaveznog obrazovanja. Pojedinačni ciljevi tjelesnog i zdravstvenog odgoja izvode se iz posebnih ciljeva. značaj školske sredine za zdravlje. gledanje pod vodom. 97 . umivanje. motoričkih. Čas tjelesnog i zdravstvenog odgoja može biti integriran u cjelokupnu nastavu. nastavnika. kako da održavaju kolektivnu higijenu.

agilnosti (brzine promjene smjera kretanja . spuštanje).bez rekvizita i sa rekvizitima .vježbe oblikovanja). Oni su usmjereni prevashodno na razvijanje motivacije kod učenika i interesa kod roditelja za navedene kineziološke aktivnosti. ukoliko za njih postoji realna potreba. Ovaj period razvoja djeteta je veoma pogodan za početak planskih — ciljanih uticaja. nošenje. stojeći. sa sadržajima i pristupima koji prevaliraju dječiju potrebu za aktivnošću i stimuliraju dječiju želju za napretkom – podraženu aktivnom. interaktivnom i kreativnom dječijom prirodom. provlačenje. viseći. gibljivosti (aktivne kompleksne i lokalne . metodoloških. organiziranje. te na veličinu i visinu predmeta koji se preskaču.. sistematizacija i primjena meñuzavisnih antropoloških. trčanje. glavi. u odnosu na pojedinačne i posebne.Specifični ciljevi tjelesnog i zdravstvenog odgoja mogu se ticati sporta. ruci. putem vježbanja. orijentacije). Naročito treba izbjegavati jačanje sklopa trbušnih mišića zbog povijanja kičmenog stuba. istezanja vrata. laktu. na organizam djeteta. valjanje. i.)..posebnu pažnju usmjeriti na disanje). preciznosti (držanje.. dizanje. sa osloncem na jednoj nozi. odnosno i opći cilj. te analizu i procjenu ishoda tjelesnog i zdravstvenog odgoja. snage (položaji tijela .na suženoj i nestabilnoj podlozi). 98 .). trčanju. metodičkih i stručnih saznanja. pojedinačnih pokreta i frekvencije pokreta hodanje. ritmičke. Takoñer.u hodanju. a na neke dimenzije i jedino mogući. morfoloških i funkcionalnih osobina i sposobnosti. a u cilju pravilnog rasta i razvoja. Zbog toga je nastavni program zasnovan na igri i prirodnim oblicima kretanja. primjeren dispoziciji i razvoju pojedinih motoričkih.ležeći. valjanju. predstavljaju osnov za koncipiranje. Treba izbjegavati kretanje u čučnju zbog mogućih oštećenja zglobova. u tom smislu. a nikako veliki doskoci. bacanje. usvajanje korisnih teorijskih i praktičnih znanja. klečeći.. Ciljevi u školskom procesu tjelesnog i zdravstvenog odgoja su operativni. gañanje. izvoñenje i kontrolu aktivnosti. hvatanje. U odnosu na idealno i očekivano stanje učenika primjereno njihovom inicijalnom stanju i faktorima ograničenja. sa rekvizitima. U ovom uzrastu su utjecaji na pozitivnu transformaciju antropoloških dimenzija učenika najveći. Kod skakanja treba paziti da svi poskoci budu u pokretima. penjanju. Uspješan sistem tjelesnog i zdravstvenog odgoja omogućava učeniku – istovremeno i podjednako značajno – rast i razvoj. kotrljanju. izdržljivosti (opće . brzine (reakcije. provlačenju. penjanje. postavljanje. skakanje. ravnoteže (statističke i dinamičke . te se ni u kom slučaju ne smiju izvoditi isti i nagli pokreti glave. održavanje na vodi. Kod gimnastičkih preskakanja treba obratiti pažnju na mogućnosti učenika. planiranje i programiranje sadržaja. čučeći. puzanje. Veoma je bitan odabir vježbi oblikovanja i zagrijavanja. neobični položajni. primjerenih kineziološkim potrebama djece i omladine. kotrljanje. u skakanju. u trčanju. sportske rekreacije i kinezioterapije. cilj je razvoj. u elementarnim sportskim aktivnostima). šutiranje. Akcenat treba da se stavi na vježbe zagrijavanja. kretanje na vodi. Psihomotorička aktivnost se usmjerava prije svega na na razvijanje i usavršavanje: koordinacije (brzinske. puzanju.

OKVIRNI NASTAVNI PLAN I PROGRAM za treći razred devetogodišnje osnovne škole 99 .

4. dopunske/dodatne programe. 7. srpski jezik i književnost Strani jezik Matematika Moja okolina Muzička /glazbena kultura Likovna kultura Tjelesni i zdravstveni odgoj UKUPNO: UKUPNO OPTEREĆENJE UČENIKA : SEDMIČNI BROJ NASTAVNIH ČASOVA 4 2 3 3 2 2 2 18 GODIŠNJI BROJ NASTAVNIH ČASOVA 140 70 105 105 70 70 70 630 1. 2. eventualno neki novi predmet (izborni. fakultativni) odredit će se na lokalnom nivou. hrvatski. 100 . Napomena: Broj nastavnih časova za vjeronauku. 5. 6. u skladu s mogućnostima o kojima je riječ u Koncepciji. vannastavne aktivnosti.OKVIRNI NASTAVNI PLAN ZA TREĆI RAZRED DEVETOGODIŠNJE OSNOVNE ŠKOLE REDNI B ROJ OBAVEZNI NASTAVNI PREDMETI Bosanski. 3. odjeljensku zajednicu.

čitanje riječi. 140 časova godišnje) Čitanje i pisanje Usavršavanje tehnike čitanja: pravilno i izražajno čitanje. tišina. Rad na poboljšanju razumijevanja pročitanog. muzika (književno djelo-film. zvuk. hrvatski. po izboru nastavnika. uloga. gluma 101 . rečenica štampanih ćiriličnim pismom. Usvajanje štampanih slova ćiriličnog pisma. srpski jezik i književnost (4 časa sedmično. Čitanje i interpretacija Književnog teksta Štiva u čitankama Lektira Jezik Rječnik Gramatika Pravogovor Pravopis Kultura izražavanja Narativni i deskriptivni oblici Pričanje Prepričavanje Medijska kultura Filmske vrste: Igrani film (film za djecu) Izražajna sredstva filmske umjetnosti: filmska slika. reprodukcija pročitanog Napomena: Usvajanje štampanih slova ćirilice se može realizirati u prvom ili u drugom polugodištu. Sricanje. uporedba) Glumac. Čitanje kraćeg teksta štampanog ćiriličnim pismom.Bosanski.

Knjiga nije samo poruka.P ismo je veoma važno u komuniciranju.ČITANJE I PISANJE ODGOJNO-OBRAZOVNI CILJEVI I ZADAĆE – OČEKIVANI REZULTATI SPOZNAJNO PODRUČJE Znanja. objašnjavanje smisla. prepoznavanje ortografskih znakova i njihove uloge.pročitaj i objasni svojim riječima. nego i radost.Sposobnost uopćavanja.sastavi rečenice od napisanih riječi. . strah.Čitanje poslovice. PSIHOMOTORIČKO PODRUČJE .Čitamo iz knjiga.Izrazom lica pokazuju kako se osjećao lik u priči. . poruke.Čitamo misli.dopiši izostavljene riječi i rečenice. . s TV ekrana. tekst i razumiju pročitano. U ćiriličnom pismu .Mogu se usredotočiti na sadržaj. .Pisanje pisanih latiničnih slova. . . poboljšavamo komuniciranje.Pisanje o iskustvu /nekoliko rečenica/ (Desilo mi se. a pisanje već ima osobni pečat. pjesmu.Znaju povezati pronañene informacije.Pisanje poruka pisanim slovima.pročitaj i objasni šta to znači. . .Važno je znati iskazati misao u usmenom i pisanom obliku. izgubljenosti ili kad je bio sretan. . tekst prepisujemo pisanim slovima.Rečenica može zadržati smisao ako u njoj jednu riječ zamijenimo drugom ili ako neke riječi izostavimo.Znaju latinična slova na nivou automatizirane radnje. 102 .Čitanje kraćeg teksta u sebi.P repoznajemo osjećaje.Riječ do riječi poruka. rečenice. sriče riječi rečenice. . užitak. čitaju riječi.uspostavi pravilan redoslijed riječi u rečenici.Sastavljanje rečenica od ispremetanih riječi.Čitamo da bismo razumjeli sebe i svijet oko sebe. sriču.Čitamo geografske karte. . .Čitamo tragove . . plakata. AFEKTIVNO PODRUČJE Stavovi. vidio sam. pišu lijepo. . priču. pojam.pročitaj i kaži što je izostavljeno u rečenici. kompjuterskog zaslona.Rješavaju zadatke tipa: . Riječi. uvažavanja osobe kojoj pišemo.Razumjet će šta znači čitati s namjerom da doñu do odreñenih informacija.L ijepo pisanje je znak poštovanja.pročitaj i dopuni nepotpunu rečenicu. kako je izgledao u situaciji: razočarenja. . U pisanju . . čita. odgovori na postavljena pitanja: o toku dogañaja. .Znaju naći u rječniku riječ. . . proširujemo znanje.Kompjuter ne može zamijeniti naše pisanje.Ne čitamo samo knjige. sposobnost U latiničnom pismu . razumijevanje smisla. .Kombiniraju riječi i pokrete radi prenošenja poruke. . .Knjige su važne i u isticanju iskustva (čitamo upute. zaključivanje o poruci.Usredotočenost pažnje na sadržaj.Razumije smisao pročitanog i reproducira.Čitanje rečenica u sebi. . . .Čitaće rado i bez zahtjeva odraslih. vrijednosti. . . . uplašio sam se). . . . pravilno povezivanje u strukture riječi.Čitanjem sakupljamo obavijesti. . .Usvojili su štampana slova ćiriličnog pisma. slušati s cilje m da čuju obavijesti.Mogućnost razumijevanja i reprodukcije. interesi . .Zna štampana ćirilična slova. a da rečenica nosi mudrost i da je poticaj za razmišljanje. . priči. rečenice.Predstavljaju situacijski kontekst neverbalnim znacima (pogledom izražavam sumnju. . . .pročitaj i ispričaj što si pročitao. . odnosno naslova. nježnost). . posebice u glasnom čitanju. .P repoznajemo namjere (čitamo).Mogućnost uočavanja uporišnog mjesta u tekstu. .Znaju u knjizi (analiziranjem sadržaja) doći do tražene stranice. . reklamnih panoa. OČEKIVANI REZULTATI . .Povezuju slova.P ismo je dio jezičnoga i kulturnog identiteta. o likovima. . obavijesti). vještine.

PROGRAMSKI SADRŽAJI
Čitanje i pisanje sadržaja pisanih latiničnim pismom Čitanje naglas i čitanje u sebi Dalji rad na razvijanju i usavršavanju tehnike čitanja (pravilnosti, brzine i izražajnosti) • Čitanje proznog teksta, priče, bajke; • Čitanje dramskog teksta; • Čitanje poetskog teksta; • Čitanje stripa; • Usvajanje štampanih slova ćirilice i pravilno čitanje riječi i rečenica. Razumijevanje sadržaja štampanih latiničnim pismom i u opsegu • Razumijevanje sadržaja na nivou reprodukcije pročitanog; • Razumijevanje na nivou uočavanja glavnog dogañaja, glavnih i sporednih likova; • Razumijevanje na nivou uopćavanja i formuliranja podnaslova logičkim cjelinama u književnom tekstu; • Razumijevanje kao ishod uviñanja uzroka i posljedice. Razumijevanje sadržaja štampanih ćiriličnim pismom • Razumijevanje na nivou uočavanja dogañaja; • Na nivou mogućnosti odgovaranja na postavljena pitanja; • Dopunjavanje nepotpunih rečenica; • Mogućnost ilustriranja pročitanog. Pisanje Dalji rad na usavršavanju tehnike pisanja; Usavršavanje estetske strane rukopisa. Pisanje riječi i rečenica uz ilustrirane sadržaje iz izravno danog okruženja; Pisanje rečenica o pročitanim sadržajima; Pisanje o sadržajima mašte; Prepisivanje riječi, rečenica, kraćeg teksta; Pisanje po diktatu (diktat s komentarom, objašnjeni diktat, diktat s prepričavanjem pogrešaka, izborni diktat, stvaralački diktati, kontrolni diktat).

103

ČITANJE I INTERPRETIRANJE KNJIŽEVNOG TEKSTA ODGOJNO–OBRAZOVNI CILJEVI, ZADACI I REZULTATI UČENJA
SPOZNAJNO PODRUČJE Znanja, vještine, sposobnost - Opažanje bitnih misli u tekstu; - Izdvajanje rečenica koje upućuju na poruku; - Opažanje meñusobne povezanosti rečenica i dijelova teksta; - Uočavanje logičkih cjelina u tekstu; - Formuliranje podnaslova u dijelovima teksta; - Izražavanje doživljaja teksta na svoj način; - Pokazati inventivnost u izboru riječi u prepričavanju; - Uočavanje opisa prirode, lika, pojave u književnom tekstu; - Povezati pjesničku sliku, likovni izraz, muziku; - Iskustvo lika i moje iskustvo; - Pisanje dijaloga iz teksta s no vim obrtima; Uporedba tekstova: - U kojim se tekstovima pojavljuju pozitivni likovi? - U kojim smo pričama upoznali sebične osobe? - U kojoj smo priči prepoznali pravdu? - Moja omiljena priča. AFEKTIVNO PODRUČJE Stavovi, vrijednosti, interesi - Učenici su svjesniji značaja knjige; - Čitamo s ciljem prikupljanja obavijesti o ljudima i dogañajima, o pojavama i okruženju; - Vjerovanje u važnost osobina: poštenja, meñusobnog uvažavanja; osobina koje su važne za uspjeh: rad, upornost, saradnja i kooperativnost, samokontrola; - Ponašanje u situacijama neuspjeha; - Usklañenost riječi i djela; - Vrijednost otvorenosti, vedrine, optimizma u životu; - Sposobnost razumijevanja smisla života: živimo da bismo razumjeli smisao, znali doživljavati ljepotu i stvarati lijepo, da doprinesemo razvoju ljudske zajednice i humanijem životu; - Sila ne vodi nigdje i ničemu; - Razgo vorom se može mnogo postići; - Prijateljstvo je važno; - Mudrost je važna i mogućnost predviñanja posljedica odreñenog postupka. PSIHOMOTORIČKO PODRUČJE - Pisanje o pojedinostima iz knjiže vnog teksta; - Prepisivanje rečenica, karakterističnih kraćih dijelova teksta; - Opis predmeta, likova prirodnih pojava, pretvara u slike, boje crteže, stripove; - Izmjena toka dogañaja u priči ilustriranjem; - Razrješavanje situacije pomoću stripa; - Predstavljanje dominantnih osjećanja bojom; - Crtanje u funkciji razrješavanja konflikta u priči; - Dio teksta zamjenjuje ilustracijom; - Ponuñenu ilustraciju stavljamo u kontekst priče; - Ilustriramo ključne riječi u priči; - Neverbalnim znacima pokazujemo prevladavajući osjećaj lika. OČEKIVANI REZULTATI - Tekst štampanim latiničnim pismom čita pravilno i izražajno; - Čita rado, radi zadovoljstva; - Razumije upute: čitaj brže, sporije, pročitaj u sebi i kaži što si pročitao, čitaj tako da ti se u glasu prepoznaje nježnost, strogost, neka to bude grub glas, čitaj tako da se u glasu osjeća radost, tuga; - Razumjet će poruku i može je iskazati u obliku kratke rečenice; - Može prepričati tekst na reproduktivnom nivou; - Može u prepričavanje uključiti elemente kreativnosti: promjenom toka dogañaja u priči (uvoñenjem novog lika u priču), promjenom završetka ili unošenjem elemenata opisa (proširivanje teksta); - Može samostalno pročitati tekst i odgovoriti na zadatke koji se odnose: - na tok dogañaja, mjesto i vrijeme, glavni dogañaj u priči, - na osobine glavnih i sporednih likova, - na formuliranje podnaslova dijela teksta; - Zna šta je priča, razlikuje bajku i basnu; - Zna šta je pjesma, stih, kitica (strofa); - Prepoznaje dramske testove; - Prepoznaje strip i zna predstaviti dijelove teksta ili dogañaje i likove stripom.

104

Čitanje i interpretacija književnog teksta /programski sadržaji/
Priča: - tok dogañaja, - mjesto i vrijeme radnje, - uočavanje najvažnijih trenutaka u priči; Likovi u priči: glavni i sporedni; Osobine likova: osobine likova u priči; Logičke cjeline u priči; Formulisanje podnaslova u dijelovima (logičkim cjelinama) teksta; Priča u stripu, dramatizacija priče u stripu; Bajka; Pjesma; * Dijelovi pjesme (stih, kitica).

Književnoteorijski pojmovi: (Orijentacione naznake opsega i dubine) Priča pjesma (prepoznavanje u toku rada i interpretiranje na nastavnim časovima). U pričama čitamo o dogañajima i doživljajima, o životinjama, pisci maštaju i pišu priče. Priču možemo prepričati. Možemo ilustrirati pročitano. Iz priče učimo o životu. U priči najčešće nema nadnaravnih bića i čudesnih dogañanja. Priča ima sadržaj Priča je ispričana odreñenim redoslijedom: ima početak, glavni dio i završetak. Lik u priči i basni Postoje glavni i sporedni likovi. Najviše se govori o glavnom liku. Priča u nama izaziva osjećaje. Čitajući priču, mi doživljavamo radost, tugu, bude nam lijepo, ugodno ili neugodno. Doživljaj možemo izraziti riječima, pokretom, crtežom, slikom, zvukom. Bajka je priča o čudesnim, izmišljenim dogañajima i likovima. Basna je kratka priča u kojoj su glavni likovi životinje, a ponekad i biljke i predmeti. Basna ima sadržaj i pouku. Pjesma: Pjesmu čitamo, učimo napamet, recitiramo. I pjesma u nama izaziva različite osjećaje. Pjesmu ne prepričavamo. Igrokaz: U igrokazu likovi razgovaraju na pozornici. Glumci predstavljaju likove, igrom na pozornici prikazuju tekst. Prava pozornica postoji u pozorištu. Gledalište, pozornica, publika-gledatelji (objašnjenja u kontekstu dramske radnje i realizacije dramskog teksta). Književni tekstovi Alija H. Dubočanin: Ahmet Hromadžić: Luko Paljetak: Jevrejska narodna pjesma: Ešref Berbić: Branko Ćopić: Bisera Alikadić: Azra Mulalić: Oton Župančič: Jermenska priča: Nasiha Kapidžić-Hadžić: Želja Plamena Rijeka Izgubljeno stado Čuvar Bosna Na pijaci Lastavice Zlatna kantica Ćup sa zlatom Trčimo za suncem

105

Stanislav Femenić: Rizo Džafić: Zoran Jovanović : Šimo Ešić: Šukrija Pandžo: Narodna basna : Ferida Duraković: Fikreta Kenović-Salihović: Stanko Rakita: Ivica Vanja Rorić: ðani Rodari: Grigor Vitez: Le ktira Nasiha Kapidžić-Hadžić: Šimo Ešić: Ahmet Hromadžić: Stanislav Femenić:

Carevo treće uho Skrovište Drug Kako je procvjetala prva visibaba List na putu Vrba i trn Važnost Asja Cvjetovi Čudesna pjesma Ribar iz Cefalua Zima se razboljela

Pjesme (po izboru) Vezena torbica Zelena šuma (Priče: Ledena gora; Prijatelji; Miš vitez) Idi pa vidi

J EZIK ODGOJNO–OBRAZOVNI CILJEVI , ZADACI I OČEKIVANI REZULTATI
SPOZNAJNO PODRUČJE Znanja, vještine, sposobnost - Jačati saznanje o značaju riječi i jezika u komunikaciji i ukupnom učenju; - Riječ-smisao-poruka Riječ ima mnogo značenja, sasvim odreñeno značenje ima u rečenici (uočavanje na primjerima); - Poznavanje abecede; - Razlikuje imenice i glagole u opsegu koji je naznačen u programskim sadržajima; - Prepoznaje gramatički pravilnu od gramatički nepravilne rečenice; - Pravilno artikulira sve glasove, posebice glasove č, ć, dž, ñ, h, te glasovne skupove je i ije u riječima; - Jasno izgovara riječi; - Izgovara rečenice jasno i tempom koji osigurava slušanje i razumijevanje izgo vorenog; - Zna gdje treba napisati veliko slovo; - Razvijanje jezičkih sposobnosti; - Razumije vanje upotrebne vrijednosti jezika. AFEKTIVNO PODRUČJE Stavovi, vrijednosti, interesi - Poticanje interesa za jezik analizom književnih djela; - Promjenom lingvodidaktičke osnove pri usvajanju sadržaja jezika i književnosti; - Poticati interes i utjecati na saznanje o širokim mogućnostima govornog i pisanog izraza; - Znanje o jeziku i umijeće pisanja u službi razvoja sposobnosti samostalnog izražavanja; - Poznavanje značenja riječi pomaže u orijentaciji i u drugim područjima; - Razumiju pojmove: tekst-djelo, naslovteksta, pisac pjesnik, dio teksta, sadržaj priče; - Šta je tačka, zarez, upitnik, uskličnik; -Znanje daje sigurnost, a sigurnost jača motivaciju za dalje učenje, jača samopoštovanje. PSIHOMOTORIČKO PODRUČJE - Razumijevanje značaja usmenog i pisanog načina izražavanja; - Pokušaji usklañivanja izražavanja u usmenom i pisanom obliku; - Postepeno oslobañanje i odvajanje od reproduktivnog pristupa i slobodnije, osobnije izražavanje; - Poboljšanje koncentracije na bitne elemente sadržaja; - Razvijanje kulture slušanja sagovornika bez obzira na razlike u jeziku, nivou razvijenosti komunikativnih sposobnosti; - Uvažavanje posebnih potreba sago vornika (govorne teškoće, smetnje, oskudan rječnik, sporost u pisanju, crtanju); - Pomoć i saradnja u prepoznavanju zahtje va. OČEKIVANI REZULTATI - Vidljiv je i mjerljiv napredak u izražavanju, s obzirom na izbor izražajnih sredstava i spretniju upotrebu riječi u usmenom i pismenom izražavanju; - Znaju napamet abecedu; - Razlikuju pojmove: Imenica (vlastita, opća, rod i broj imenice i označavaju li nešto umanjeno ili uvećano); Glagol – prepoznavanje glagola i glagolskih vremena u tekstu (glagolska vremena: prošlo, sadašnje i buduće vrijeme); - Znaju da rečenica može biti izrična, upitna, usklična, u potvrdnom i odričnom obliku; - Pišu pravilno riječcu ne i riječcu li uz glagol; - Poznaju interpunkcijske znakove u obimu koji je predviñen Programom i pravilno ih upotrebljavaju u pismenom radu, odnosno uvažavaju u čitanju; - Uočavaju i ispravljaju pogreške u svom radu.

106

JEZIK - PROGRAMSKI SADRŽAJI U ovom su području sljedeće cjeline: - Rječnik - Gramatika /slovnica - Pravogovor (ortoepija) - Pravopis (ortografija) R je č n ik Gra ma t ik a

BOSANSKI, HRVATSKI, SRPSKI JEZIK I KNJIŽEVNOST
Abeceda Samoglasnici i suglasnici (samoglasnik, suglasnik, slog) Vrste riječi: Im e n ic e Vlastite i opće Broj i rod imenica Umanjenice i uvećanice G l a g o l i: prepoznavanje glagola i glagolskih vremena u tekstu (glagolska vremena: prošlo, sadašnje i buduće vrijeme) Rečenica: Izrična, upitna, usklična Potvrdna (jesna), (odrična) Gramatički pravilan redoslijed riječi u rečenici (povezivanje riječi, rečenica u smislene cjeline: dopuni, promijeni riječ u rečenici da ona ne mijenja smisao, napiši riječi u niz koji ima smisao, složi rečenice prema slijedu dogañaja). Vježbe koncentracije u službi trajnijeg pamćenja: Od slova u nizu koji ne daje riječ sastavi riječ: roziver elet, itel, hejims ; Koje su to vrste riječi? Imaš niz riječi ; Prepiši samo imenice i glagole. Imenice u žuta polja, glagole u plava polja. Imaš riječi. Dopiši slovo i dobićeš novu vrstu riječi: vara (vatra), sad izostavi slovo i Ponovo dobivaš riječ s novim značenje. Učenici sami pronalaze nove primjere. Pravogovor i pravopis Veliko i malo slovo Pisanje imena planina, polja, rijeka Dvotačka u nabrajanju, tačka, upitnik, uskličnik na kraju izrične, upitne, usklične rečenice Pisanje odrične riječce ne uz glagole Pisanje upitne riječce li u upitnim rečenicama Glasovi i glasovni skupovi: č, ć , dž , h, je i ije u izgovorenim i napisanim riječima Pravilan izgovor i pisanje glasova č, ć , dž i ñ u umanjenicama (čamčić, prozorčić, lončić, ključić) Izgovor i pisanje glasova č i ć u imenicama za označavanje zanimanja: voćar, dimnjačar, knjižničar, muzičar, učitelj, vodeničar, matičar.

107

K U L T U R A I Z R A Ž A V A NJ A ODGOJNO- OBRAZOVNI CILJEVI, ZADAĆE I OČEKIVANI REZULTATI
SPOZNAJNO PODRUČJE Znanja, vještine, sposobnost - Znaju šta je govor, šta razgovor; - Memoriranje teksta i reprodukcija osnovnih informacija i poruka; - Prepričavanje teksta na osnovu detaljnih i uopćenih pitanja; - Prepričavaju tekst na osnovu zajednički sačinjenog plana: u uvjetima frontalnog rada, u grupi, u paru; - Slikom predstavljen sadržaj ispričati riječima (sposobnost predviñanja, smisao za dedukciju (pretpostavljanje, pokušaj nadogradnje unošenjem elemenata osobnog doživljavanja); - Poticanje mašte (priča može imati i ovakav završetak); - Jačanje kompetencije još uvijek elementarnog je zičkog komuniciranja na usmenom i pismenom nivou. AFEKTIVNO PODRUČJE Stavo vi, vrijednosti, interesi - Svjesniji su ljepote jezika, govora, komuniciranja i uloge vježbanja, čitanja u izgrañivanju kulture usmenog i pismenog izražavanja; - Uočavaju da je kultura govora sastavni dio opće kulture; - Naš govor govori o nama (poželjno u govoru, nepoželjno, kontrola izgovorenoga); - Riječ može ohrabriti, oraspoložiti, može djelovati poticajno, obeshrabriti i uvrijediti; - Izražavaju interes i želju za učenjem; - Svjesni su razlika u načinima govora: pred razredom, pred nepoznatim slušateljima, kada neko drugi govori, kada oni go vore; - Uče o potrebi prilagoñavanja go vora i ponašanja prilikama (jačina glasa, boja, brzina). PSIHOMOTOR IČKO PODRUČJE - Izbor riječi koje će uljepšati priču; - Prepisivanje riječi bez kojih ne možemo opisati predmet, govoriti o iskustvu; - Prepisivanje rečenica s unošenjem promjena, s obzirom na značenje; - Promjene usmjerene na stil; - Kraj priče predstavljamo pantomimom - Pokazujem izrazom lica prevladavajuće osjećanje u priči. OČEKIVANI REZULTATI - Govori i piše gramatički tačno /zahtjevi Programa/; - Piše jasne rečenice i logički ih povezuje u cjelinu teksta; - Uspješno prepričava tekst na osnovu uopćenih pitanja u usmenom i pisanom obliku; - Može prepričati tekst: unosom elemenata kreativnosti: promjenom toka dogañaja u priči (uvoñenjem novog lika u priču), promjenom završetka priče unošenjem elemenata opisa); - Može opisati situaciju, govoriti o iskustvu na jednostavan način; - Može povezati sadržaj u cjelinu (vezani tekst) tako da su prepoznatljivi: uvodni dio, glavni i završni dio i da je moguće prepoznati uzrok i posljedicu (koherencija i kohezija); - Kritički razmišlja i zna misao izraziti u usmenom i pisanom obliku (Ovo nije dobro jer... Mislim da je ova poruka veoma mudra zato što... Ljudi nedovoljno brinu o okolišu pa to može štetno za... Objasniću...); - Može kritički posmatrati vlastiti pismeni rad i procijeniti: uočiti dobre strane i one koje mogu biti bolje (rukopis mi je dobar, ali imam mnogo pogrešaka u ...).

108

Kultura izražavanja Programski sadržaji NARATIVNI I DESKRIPTIVNI OBLICI
Prepričavanje Prepričavanje na osnovu uopćenih pitanja 1+1+1, Prepričavanje na osnovu zajednički sastavljenog plana 2+1+1; Prepričavanje s promjenom: a) toka dogañaja 1+1+1, b) kraja priče 1+1+1, c) unošenjem elemenata deskripcije (proširivanje teksta) 1+1+1; Pričanje Pričanje dogañaja predstavljenog slikom 1+1+1; Tematika Sadržaji nastave kulture izražavanja u direktnoj su stvarnosti i iskustvu (dogañaji i doživljaji, predmeti, biljni i životinjski svijet, igra, druženje, rad stvaralaštvo), Slike i nizovi slika, Književni tekstovi, Sadržaji filma, radija i televizije, Sadržaji mašte.

MEDIJSKA KULTURA ODGOJNO-OBRAZOVNI CILJEVI, ZADAĆE I OČEKIVANI REZULTATI
SPOZNAJNO PODRUČJE Znanja, vještine, sposobnost - Usvajanje znanja o filmu; - Percepcija i recepcija sadržaja filma; - Razumije vanje igranoga filma (i u filmu je uočljiv tok dogañaja, mjesto i vrijeme radnje, likovi); - U književnom tekstu jezik je osnovno sredstvo; - U filmu je to slika, riječ, zvuk, tišina; - Sposobnost razlikovanja filma za djecu i filma za odrasle; - Glumci tumače uloge, - Oni glume u filmu; - Usvajanje znanja o oznaci RP. AFEKTIVNO PODRUČJE Stavovi, vrijednosti, interesi - Film je veoma privlačan, nudi korisne informacije o ljudima životu, prirodi, ali može biti veoma štetan ako ne znamo napraviti izbor; - Postepeno djelovati na stavo ve: nije dobro sve što je privlačno i drago; - O svemu valja razmisliti; - Razvijanje pozitivnih stavo va prema filmo vima koji su umjetnička djela. PSIHOMOTOR IČKO PODRUČJE - Priču iz čitanke pretvaramo u filmsku priču (ilustriramo slike, dijelimo uloge, igramo pred razredom); - Reprodukcija snimljenog govora i pokazivanje ilustriranog sadržaja; - Možemo osmisliti i muziku koja prati prikazivanje; - Potvrñuje likove iz knjiže vnih tekstova i likova iz filmskih priča. OČEKIVANI REZULTATI -Učenici će znati da je igrani film priča koja ima svoj tok, uzbudljiva mjesta; - Filmsku sliku prate: muzika, zvuk, tišina; - Uloge tumače glumci; - Likovi u filmskoj priči mogu biti dobri, hrabri, pošteni, ali i loši, kukavice, prevaranti, baš kao i u priči u čitankama, baš kao i u životu; - Moći će govoriti o toku dogañaja; - Kritički govoriti o likovima; - Znaju zašto postoji napomena pred projekciju: RODITELJSKA P AŽNJA - Šta to znači? Koje i kakve sadržaje djeca ne smiju gledati? Zašto? - Imaće toliko snage da kažu sebi: „Neću gledati taj film; Bolje je da uradim zadaću ili pročitam koju stranicu, ili da to vrijeme...“

109

Medijska kultura Programski sadržaji Filmske vrste: igrani film (film za djecu) Izražajna sredstva filmske umjetnosti: filmska slika, zvuk, tišina, muzika (književno djelo-film, usporedba) Glumac, uloga, gluma. U SLUŽBI REALIZACIJE PROGRAMSKIH SADRŽAJA I OSTVARIVANJA POSTAVLJENIH ODGOJNO-OBRAZOVNIH CILJEVA I ZADATAKA SU:
Specifične metode i postupci i oblici rada
U čitanju i pisanju: - Skupna i monografska obrada štampanih slova ćiriličnog pisma(drugo polugodište); Ščitavanje; Čitanje; Analiza na reproduktivnom nivou; Analiza usmjerena na kreativnu produkciju; - Sveobuhvatna i detaljna analiza, uporeñivanje; - Jezička i stilska analiza; - Etička analiza; - Analiza likova; - Gramatička analiza; - Induktivna i deduktivna metoda; - Heuristička metoda; - Rješavanje problema; Skupni oblik rada: - rad u parovima, frontalni rad. - individualni rad, - individualizirani rad, - igraonice-maštaonice, - igraonice-radionice. - igraonice- pričaonice; Individualni programi u učionici za sve.

Oblici jezičke komunikacije
Aktivnosti RECEP CIJE Pretpostavke: - Tišina i usredotočenost pažnje prema izvoru informacija; Aktivnosti PRODUKCIJE /Usmene/pismene/ Pretpostavke: - odgovarajuća motivacija; - poznavanje sadržaja; - posjedovanje odgovarajućeg leksičkog bogatstva; INTERAKCIJA - Uzajamno djelovanje učesnika koji koriste produkciju i interakciju; Razmjena informacija; Pretpostavke: - pažljivo slušanje; - meñusobno uvažavanje; - mogućnost anticipacije (predviñanja) reakcije. MEDIJACIJA (Usmena /pismena) - Istodobno prisustvo recepcije i produkcije u službi prenosa informacije nekoj trećoj osobi (prepričavanjem teksta učenik je posrednik izmeñu teksta i onog kome prepričava; pisanjem obavijesti posreduje izmeñu onog koji obavještava i onih koje se obavještava itd.); Pretpostavke: - poznavanje sadržaja; - posjedovanje adekvatne terminologije; - sposobnost selektiranja sadržaja po važnosti.

Komunikacijski postupci
-Posmatranje, slušanje, doživljavanje, izražavanje; -Govorne igre u službi brzine mišljenja i reagiranja; - Neverbalno i verbalno; - Riječ i pokret, gest, mimika; - Pokreti i radnje, značenje;

Estetske aktivnosti, sadržaji i sredstva
- Slike dogañaja, predmeta, bića, pojava; - Čitanje, recitovanje, pjevanje; - Igranje uloga; - Čitanje prepričavanje; - Opisivanje; - Slikanje; - Kreativno pisanje;

- Na osnovu glasa prepoznajemo osjećaje; - Mašta kao komunikacija; - Ljepota nam govori s ljepotom razgo varamo (cvijet na kamenu, cvijet na livadi, ubrani cvijet; drvo u šumi, drvo u gradskoj vrevi ;;; Rijeka moru govori); - Igre riječi; - Pišemo reklame, oglase (obične, duhovite); - Upozorenje kao komuniciranje; - Slušamo glasove u prirodi i oponašamo.

- Sadržaji: priče, bajke, basne, znanstvenopopularni tekstovi, uspavanke, stripovi; - Filmo vi u službi razvijanja estetskog senzibiliteta; - Dramski tekst i interakcija; go vor, likovni sadržaji, gluma, muzika, pokret.

110

Didaktičko-metodičke napomene U I i II razredu učenici su usvojili štampana i pisana slova latinice, čitanje i pisanje. U I i II razredu učenici su usvojili štampana i pisana latinična slova, čitanje i pisanje. Treba nastaviti rad na usavršavanju kvaliteta čitanja (pravilno čitanje, čitanje brzinom koja odgovara karakteristikama teksta, unošenje elemenata izražajnosti), čitanje s razumijevanjem, kritičko čitanje i uočavanje uporišnih mjesta. Vježbati čitanje naglas i čitanje u sebi. U pisanju latiničnim pismom treba realizirati vježbe primjerene učenicima III razreda koje su navedene uz programske sadržaje. Raditi na estetskoj strani rukopisa i istovremeno ne zaboraviti da u trećem razredu učenički rukopis počinje poprimati obilježje njegove osobnosti. U drugom polugodištu usvajaju štampana slova ćirilice, ščitavaju i čitaju. Prestaje potreba oponašanja tuñeg pisanja. Dijete formira vlastiti i prepoznatljiv rukopis. Isto se dogaña i sa drugim aktivnostima. Učenici čitaju, pa su samim tim samostalniji u učenju. Tek će samostalna komunikacija s tekstom utjecati na emocionalno otvaranje učenika prema knjizi i prihvatanje knjige srcem. To je presudno u razvoju čitalačke samostalnosti i otvorenosti prema knjizi. U interpretaciji književnog teksta još je uvijek u prvom planu doživljaj književnog djela, uočavanje i izražavanje onih elemenata koji su učeniku III razreda, s obzirom na ukupne karakteristike, najbliži: dogañaj, tok radnje, upečatljiva mjesta, likovi i njihove karakteristike. Postepeno ih počinjemo navikavati na uopćavanja, pa odreñujemo i podnaslove dijelovima teksta. To je istodobno priprema za časove kulture izražavanja i prepričavanje teksta na osnovu plana. Još uvijek učenike ne treba opteretiti složenijim pojmovima. Neka čitaju i čitaju. Čitanje će ih obogatiti, pa će kasnije i pojmove bez teškoća razumjeti. Moramo čekati vrijeme i spremnost učenika (u psihološkom smislu) za recepciju sadržaja koji su suviše uopćeni. Sadržaji nastave maternjeg jezika, posebice sadržaji kulture izražavanja, morali bi biti u službi doživljavanja bogatstva i ljepote ljudskog govora. Nastavnik im to pokazuje i vlastitim govorom, demonstrira nijanse u tonu, jačini i boji glasa, rečeničnim ritmom i intonacijom, a ukupan uspjeh posmatra samo u kontekstu promjena na planu komunikacije shvaćene u najširem značenju riječi. Nastava maternjeg jezika je u funkciji razvoja općih sposobnosti, svijesti o jeziku i kulturi. To je moguće postići jasnim odreñenjem ciljeva i posredstvom sadržaja koji su povezani sa sadržajima drugih nastavnih predmeta. Evo i primjera moguće podjele nastavnih časova po područjima, s tim što nastavnik ima slobodu da u procesu planiranja, na temelju procjene potreba njegovog razreda, odstupi od ovog modela.

Čitanje i pisanje /38/
Usavršavanje tehnike čitanja: pravilno i izražajno čitanje; Rad na poboljšanju razumijevanja pročitanog; Usvajanje štampanih s lova ćiriličnog pisma; Sricanje, čitanje riječi, rečenica štampanih ćiriličnim pismom; Čitanje kraćeg teksta štampanog ćiriličnim pismom.

Čitanje i interpretacija /40/
Književnog teksta Štiva iz čitanke (28) Lektira (12)

Kultura izražavanja /25/
Narativni i deskriptivni oblici
Prepričavanje (16) Pričanje (3)

Jezik /30/
Rječnik Gramatika Pravogovor Pravopis

Medijska kultura /10/
Filmske vrste: igrani film (film za djecu) Izražajna sredstva filmske umjetnosti: filmska slika, zvuk, tišina, muzika (književno djelo-film, usporedba) Glumac, uloga, gluma

111

(3 časa sedmično, 105 časova godišnje)

Matematika

Programski sadržaji
Programska struktura predmetnih područja 1. Sabiranje i oduzimanje do 100 2. Ravne i zakrivljene plohe (površine) likovi, linije 3. Množenje i dijeljenje do 100 4. Mjerenje, uporeñivanje i procjenjivanje ____________________________________________________________________ 1. Sabiranje i oduzimanje do 100 - Sabiranje i oduzimanje brojeva unutar desetica (oblici kao: 50+4, 54-4, 73+4, 77-4); - Upoznavanje relacija ≤ i ≥; - Odreñivanje nepoznatih brojeva (x<14, 40<x<50); - Sabiranje brojeva prve stotice kada je zbir naznačenih jedinica sabiraka manji od 10 (ab+cd, b+d<10) i odgovarajuća oduzimanja; - Sabiranje brojeva prve stotice kada je zbir naznačenih jedinica sabiraka jednak 10 i odgovarajuća oduzimanja; - Sabiranje brojeva prve stotice kada je zbir naznačenih jedinica sabiraka veći od 10 i odgovarajuća oduzimanja; - Sabiranje više sabiraka. Zagrade; - Oduzimanje više brojeva. Zagrade; - Veza sabiranja i oduzimanja; - Zadaci sa dvije operacije; - Brojevni izrazi. Rješavanje jednostavnijih jednačina; - Izračunavanje nepoznatog sabirka; - Izračunavanje nepoznatog umanjenika; - Izračunavanje nepoznatog umanjitelja; - Jednostavniji tekstualni (problemski) zadaci; - Rimski brojevi od XI do XX; - Redni brojevi do 100; - Parni i neparni brojevi do 100; - Stotice prve hiljade. 2. Ravne i zakrivljene plohe (površine), likovi i linije - Pravac, polupravac, duž, ugao – crtanje i obilježavanje; - Crtanje paralelnih i okomitih pravaca; - Uporeñivanje duži. 3. Množenje i dijeljenje do 100 - Množenje kao sabiranje jednakih sabiraka; - Znak «•» (puta). Množilac, množenik (množenje broja i množenje brojem) i produkt umnožak; - Činitelj ili faktori; - Množenje brojeva (i množenje brojem) prve desetice; - Tablica množenja; - Broj 1 i broj 0 činitelj množenja; - Osobine proizvoda: zamjena mjesta činitelja (komutativnost i asocijativnost); - Pisanje dvocifrenog broja u obliku a10+b;

112

- Djeljenik (broj koji se dijeli), djelitelj (broj kojim se dijeli), količnik (ishod dijeljenja); - Dijeljenje brojevima prve desetice; - Količnik čiji je djeljenik broj 0; - Količnik čiji je djelitelj broj 1 (dijeljenje nulom nema smisla); - Tablica dijeljenja; - Veza množenja i dijeljenja; - Množenje i dijeljenje zbira; - Osobine dijeljenja: distributivnost; - Izvantabelarna množenja i izvantabelarna dijeljenja (30:2, 20:10); - Rješavanje jednačina oblika 3X=18, X4=24, 45:X=5, X:9=8; - Računske operacije prvog i računske operacije drugog reda. Red računanja u izrazima s više računskih operacija. Upotreba zagrada. 4. Mjerenje, usporeñivanje i procjenjivanje - Mjerenje dužine. Jedinice za dužinu. (1 m, 1 dm, 1 cm) - Mjerenje mase. Jedinice za masu (1 kg, 1 dag, 1 g) - Jedinice za tekućinu (1 l, 1 dl, 1 cl) - Jedinice za vrijeme (godina, mjesec, tjedan, dan, sat, minuta) - Jedinice za novac (KM, KF)

MATEMATIKA
PODRUČJA UČENJA CILJEVI OČEKIVANI REZULTATI UČENJA
Uče nici bi tre bali zn ati: Koristiti matematički jezik i simbole za osnovne matematičke operacije u skupu brojeva do 100; Rješavati složenije tekstualne zadatke; Uočiti vezu i redoslijed izmeñu osnovnih računskih operacija i provjerava jedne operaciju s pomoću druge; Mjeriti, uporeñivati i procjenjivati s pomoću jedinica za dužinu, masu, vrijeme…

Sticanje znanja: Zn an je Upotreba simbola; Predstavljanje prirodnih brojeva do 100 na brojevnom pravcu; Povezivanje broja i skupa; Formiranje brojnog niza do 100; Zna rimske brojeve do XX; Osnovne računske operacije u skupu brojeva do 100; Usvajanje osnovnih mjera i mjernih jedinica, upoznavanje njihovih meñusobnih odnosa; Crtanje i označavanje osnovnih geometrijskih figura (pravac, polupravac, duž…).

-

-

Sposobnosti i vještine

Razvijanje: logičkog i kritičkog mišljenja; sposobnosti kritičkog vrednovanja vlastitih rezultata i njihovo poreñenja sa rezultatima drugih; sposobnosti predviñanja, mjerenja, usporeñivanja i procjenjivanja.

-

Da uz pomoć nastavnika procjenjuje, uporeñuje i u jednostavnim situacijama donosi zaključke; Koristi kreativnost i maštu za rješavanje njima primjerenih problema; Koristiti jednostavni matematički jezik za saopćavanje ideja.

Vrije dnosti i stavovi

Razvijanje pozitivnih vrije dnosti i stavova: prema sebi samome, prema drugima, prema okolini, prema učenju.

-

Pokazivati više samopouzdanja i odgovornosti; Poštovati različite stavove; Prepoznati ulogu i značaj matematike u svakodnevnom životu.

113

MATEMATIKA ZA III RAZRED DEVETOGODIŠNJEG OBRAZOVANJA
SADRŽAJ 1. Sabiranje i oduzimanje do 100 - Sabiranje i oduzimanje brojeva unutar desetica (oblici kao: 50+4, 54-4, 73+4, 77-4) - Upoznavanje relacija i odreñivanje nepoznatih brojeva (x<15, 40<x<50) - Sabiranje brojeva prve stotice kada je zbir naznačenih jedinica sabiraka manji od 10 (ab+cd, b+d<10) i odgovarajuća oduzimanja - Sabiranje brojeva prve stotice kada je zbir naznačenih jedinica pribrojaka jednak 10 i odgovarajuća oduzimanja; - Sabiranje brojeva prve stotice kada je zbir naznačenih jedinica pribrojaka veći od 10 i odgovarajuća oduzimanja; - Sabiranje više pribrojaka; - Zagrade - Oduzimanje više brojeva; Zagrade; - Veza sabiranja i oduzimanja; - Zadaci sa dvije operacije; - Brojevni izrazi; Rješavanje jednostavnijih jednačina; - Izračunavanje nepoznatog sabiraka; - Izračunavanje nepoznatog umanjenika; - Izračunavanje nepoznatog umanjitelja; - Jednostavniji tekstualni (problemski) zadaci; - Redni brojevi do 100 - Rimski brojevi od XI do XX; - Parni i neparni brojevi do 100; - Stotice prve hiljade. 2. Ravne i zak rivljene površi, likovi i crte - Pravac, polupravac, duž, ugao–crtanje i obilježavanje - Crtanje paralelnih i okomitih pravaca; - Uporeñivanje duži; 3. Množe nje i ZNANJE - Prepoznaju, zapisuju, čitaju i usporeñuju brojeve do 100; - Sabiraju i oduzimaju sa i bez prelaza do 100; - Prepoznaju podatke koji su poznati i koji su nepoznati u jednačinama i nejednačinama; - Rješavaju jednostavne jednačine i tekstualne zadatke do 100; - Rješavaju jednostavnije nejednačine; - Upotrebljavaju redne brojeve do 100; - Zna simbole I, V i X kao simbole pomoću kojih pišemo sve rimske brojeve do XX; - Upotrebljavaju jednostavne tabele; - Interpretiraju (pravilno) jednostavnije grafikone; - Upotrebljavaju matematički jezik, rješavaju matematičke i logičke zadatke; - Čitaju, zapisuju, uporeñuju stotice prve hiljade; - Opažaju i imenuju ravne i zakrivljene površine i klasificiraju ih; - Prepoznaju i imenuju pojmove: pravac, polupravac, duž, ugao, kružnica i krug; - Razlikuju kružnicu i krug; - Samostalno uočavaju, definiraju, - Sposobnost kritičkog vrednovanja vlastitih ishoda i uporeñ ivanje s ishodima drugih (par, grupa, razred...); - Sposobnost uočavanja razlika izmeñu paralelnih i okomitih pravaca; - Uočavanje likova oblika trougaoa, kvadrata, pravougaonika i kruga u okružju; SPOSOBNOSTI - Sposobnost upotrebe matematičkog jezika i simbola; - Sposobnost primjene matematičkih znanja u svakodnevnom životu; - Samostalno i timsko formuliranje zaključaka; - Razvijanje logičke sposobnosti kroz igru i rješavanje matematičkih problema; - Sposobnost za razmjenu informacija, rezultata i iskustava sa drugarima i nastavnikom; VRIJEDNOST I, STAVOVI, PONAŠANJE - Osposobljeni su za samostalan rad, rad u parovima, malim i velikim grupama; - Pokazuju smisao, želju, zanimanje i odvažnost za otkrivanje i istraživanje novog i nepoznatog; - Pokazuju zanimanje prilikom upoznavanja novih pojmova i proširivanja matematičkog znanja; - Pokazuju zanimanje za učešće u matematičkim kolektivnim igrama; - Rješavaju probleme kroz igru i zabavu poštujući pravila; - Vrednuju lične i stavove drugih; - Razvijaju pozitivne stavove, ponašanja za rad i igru; - Učestvuju u sastavljanju i rješavanju matematičkih zadataka iz svakodnevnog života; - Množe i dijele u skupu brojeva do 100; AKTIVNOSTI UČENIKA - Učestvuju u svim etapama i oblicima rada (grupa, tim, par); - Aktivno učestvuju u matematičkim igrama i primjenjuju ranije stečena znanja i iskustva; - Čitaju i zapisuju brojeve do 100; - P redstavljaju odnose meñu brojevima upotrebljavajući matematičke znake; - Identificiraju prethodnika i sljedbenika zadanog broja; - U računanju zbira koriste zamjenu mjesta sabiraka (osobina komutativnosti zbira); - Upotrebljavaju simbole za računske operacije; - Sabiraju i oduzimaju u skupu brojeva do 100; - P redviñaju približan ishod operacija; - Rješavaju probleme sabiranjem i oduzimanjem; - Računaju na različite načine, okomito i vodoravno, pomoću brojne ose; - Upotrebljavaju jednostavne grafikone i interpretiraju ih; - Imenuju i zapisuju redne brojeve do 100; -Čitaju, zapisuju i usporeñuju stotice prve hiljade; - P rocjenjuju vjerovatni rezultat u igrama na sreću; - P utem dvaju čula osjećaju odnose granice/ruba i regije/područja, crte, površine i prostora; - Samostalno crtaju paralelne i okomite pravce upotrebljavajući AKTIVNOSTI NASTAVNIKA - Sadržaje Nastavnog programa utvrñuje prema interesima i sposobnostima učenika i prilagoñava zahtjeve postavljene programom kako bi bio uspješno ostvaren; - Stavlja naglasak na razumijevanje osnovnih matematičkih pojmova; - Pomaže djeci da poboljšaju izražavanje svojih matematičkih ideja i zapažanja; - Prilagoñava nastavu svakom učeniku pojedinačno; - Primjenjuje pristupe i postupke kojima se uvažava stepen razvoja djeteta; - Pomaže djeci da kritički sagledaju ono što su naučili; - Tematski povezuje nastavne sadržaje unutar Nastavnog plana i programa; - Uključuje matematiku u druge nastavne oblasti.

114

Prepoznaju znak „•” kao oznaku za množenje i znak „:” kao oznaku za dijeljenje.P redviñaju približan rezultat.Osobine umnoška: zamjena mjesta činitelja (komutativnost i asocijativnost) . KF). 1 cl). . Množilac. .Upotrebljavaju kreativne postupke za rješavanje svakodnevnih problema i objašnjavaju poduzete postupke. . . X4= 24.Osposobljeni su za rješavanje matematičkih zadataka sa više računskih operacija. . . .Brojne nizove izražavaju verbalno i simbolički.P ravilno interpretiraju grafikone i tabele.Istražuju različite načine množenja i dijeljenja. . . obujam. kvadrata.Sposobnost razlikovanja značenja termina „jednakost” i “ jednačina” kao i „nejednakost”. . . 1 cm). .Jedinice za tečnost (1 l.Vrednuju ishode. minuta). . množenik (množenje broja i množenjem brojem) i umnožak. razlikuju crte i konstruiraju ih .Mjerenje dužine Jedinice za dužinu (1 m. .Sposobnost meñusobnog povezivanja i upotreba osnovnih računskih operacija do nivoa automatizma. sedmica.Rješavanje jednačina oblika 3X=18. geometrijski pribor. . mase. . .Tablica množenja. .Vrednuju ishode cjelokupnog rada.Koriste standardne jedinice za mjerenje dužine.Djeljenik (broj koji se dijeli). .Računske operacije prvog i računske operacije drugog reda.Broj 1 i broj 0 kao činitelji množenja.Sposobnost samostalnog mjerenja i zapisivanja rezultata.Koriste strelice. 45:X=5.Osobine dijeljenja: distributivnost. 20:10). . .Izražavaju ishode mjerenja.Samostalno smišljaju zadatke.Rješavaju geometrijske zadatke . 1 dag= 10 grama. uporeñivan je i procje njivanje . 115 . vremena i novca.Jedinica za novac (KM. .Znak «•» (puta).Pomaže učenicima da nauče pravilno koristiti geometrijski pribor pri crtanju i konstruiranju geometrijskih likova oblika trougla. dag je oznaka za dekagram.Koriste množenje i dijeljenje u svakodnevnim radnjama i situacijama.Dijele na jednake dijelove. .P oduzimaju mjerenja i predviñaju ishode. . . djelitelj (broj kojim se dijeli). . masu.Sastavljaju i rastavljaju brojeve. sat. . simbole za operacije i brojne relacije.Vrednuju ishode mjerenja.Mjere uz korištenje dogovorenih jedinica i sprava. . 1 dag. . . . . usporeñivanje i procjenjivanje objašnjavaju djeci. . sa i bez upotrebe zagrada. 4.Obavljaju pripremne radnje za osnovne operacije.Množenje brojeva (i množenje brojem) prve desetice.Množenje kao sabiranje jednakih sabiraka. . . .Znaju množiti i dijeliti u skupu brojeva do 100. dan.Koriste standardne jedinice za dužinu.Mjerenje mase Jedinice za masu (1 kg.Količnik čiji je djelitelj broj 1. . mase. .Mjere upotrebljavajući mjernim jedinice.Mjerenje.Činitelj ili faktori.Koriste mjerenje za rješavanje problema. vrijeme i novac u svakodnevnom životu.P rikupljaju podatke iz stvarnih situacija. 1 dm.Prepoznaju značenje termina „dvostruko više (dvostruki broj)” i „polovina” broja.Samostalno sastavljaju i rješavaju jednostavne matematičke probleme putem jednačina i nejednačina. .Veza množenja i dijeljenja. tablice.Usvojili su tablicu množenja i dijeljenja do nivoa automatizma. pravougaonika i kruga.Koriste mjerne instrumente. . Mje re nje . .Interpretiraju operacije kroz transformacije.Logički zaključuju i računaju.Rješavaju jednostavnije jednačine i nejednačine. . Upotreba zagrada. 1 g).Pisanje dvocifrenog broja u obliku a10+ b .Izvantablična množenja i izvantablična dijeljenja (30:2. količnik (ishod dijeljenja). . mjesec. .Dovode u vezu odnose izmeñu brojeva i operacija.Predviñaju ishode mjerenja i provjeravaju rješenja zadataka u kojima se koriste mjerne jedinice. Red računanja u izrazima sa više računskih operacija.Dijeljenje brojevima prve desetice. . 1 dl.Crtaju pravac i polupravac.Tablica dijeljenja. . . grafikone. . . X:9=8) . . obujma tekućine. tačno izražavaju rezultate mjerenja.Količnik čiji je djeljenik broj 0.Jedinice za vrijeme (godina. koristeći što više primjera i očiglednih sredstava iz okruženja.Množenje zbira i dijeljenje zbira. . .P ripremaju didaktički materijal. . . . .dije lje nje do 100 . . . . (dijeljenje nulom nema smisla).

kružnica…). te o interesima i optimalnim igrovnim metodama kojima će se apstraktni pojmovi i činjenice približiti učeničkim spoznajnim mogućnostima. b+d<10). Ukazivati na oblike. značajno je voditi računa o spoznajnim mogućnostima učenika. ugao. U domeni mjera i mjerenja učenik treba da zna mjeriti. uporeñivati. • Uz pomoć brojevne linije omogućiti očiglednost nizanja i niza brojeva prve stotine i stotica prve hiljade. imenovanja i označavanja (prava. učenik treba znati zapisati i pretvarati mjere. • • • • • • • • • • • • Spomenute programske zahtjeve realizirati kroz sva tri postupka: skupovni. 116 . 3+4<10. kreativnost i istraživački duh. o sposobnosti shvatanja i razumijevanja matematičkih zakonitosti. Produbljivanje i proširivanje pojma brojeva do 100. duž.DIDAKTIČKO METODIČKE NAPOMENE Za uspješno savladavanje programskih sadržaja u nastavi Matematike za III razred devetogodišnjeg osnovnog obrazovanja neophodno je načiniti uspješan spoj tradicionalnih i savremenih oblika i metoda rada. brojevni i perceptivnopredodžbeni. poimanja. Ravnopravno zastupiti tri pristupa: skupovni. slike i primjere predmeta u bližoj okolini. Primjenjivati didaktički materijal s ciljem boljeg razumijevanja odreñenih matematičkih radnji. a naročito množenja i dijeljenja. kooperativnost. Kroz poučavanje i učenje brojeva. Kroz različite oblike rada poticati i razvijati samostalnost. osim praktičnih aktivnosti. Približiti sabiranje brojeva prve stotice kada je zbir naznačenih jedinica pribrojaka manji od 10 (ab+cd. • U domeni mjera i mjerenja. Sakupljanje didaktičkog materijala iz okolice i njegova primjena u odgovarajućim situacijama. brojevni i perceptivno-predodžbeni (korištenje brojevnih slika) kod predstavljanja brojeva. Nastojati uspostaviti što užu korelaciju unutar samog predmeta a i sa drugim predmetima. Pri tome. insistirati na razumijevanju. te stotica do 1000. Objasniti sabiranje i oduzimanje s prelazom različitim metodama. a tek kasnije na pamćenju. U geometrijskim sadržajima učenika dovesti na nivo prepoznavanja. procjenjivati jedinice. Na primjer 23+34.

njegovom zdravlju i odnosu prema prirodi. PONAŠANJE ⇒ Učenici razvijaju pozitivne vrijednosti i stavove: ⇒ prema sebi samima. praviti jednostavna usporedbe. kompasa i objekata u prirodi i na geografskoj karti. ⇒ ⇒ uočiti i opisati promjene na biljkama i životinjama u različita godišnja doba. prema drugima. pojava i procesa u prirodi i društvu. o meñusobnoj ovisnosti meñu živim bićima. ⇒ ⇒ svojstva naselja u užem i širem zavičaju. ⇒ razmatrati dokaze i procjenjivati. ⇒ ⇒ primjenjuju prethodna iskustva. o čovjeku. prepoznavati ulogu nauke za razumijevanje svijeta u kojem žive i za poboljšanje kvaliteta života. ⇒ samostalno ili u grupi izvoditi zaključke. poštivati različite stavove. okolini i učenju kao cjeloživotn om procesu. privredi u zavičaju. pokazivati više samopouzdanja i odgovornosti. pravilan odnos čovjeka prema prirodi. ⇒ razvijati kritičko razmišljanje. orijentaciji u prostoru i vremenu. ⇒ dobivati i prezentirati dokaze. uz nastavnikovu pomoć razvijati plan istraživanja. 105 časova godišnje) Moja okolina CILJEVI I REZULTATI ODGOJNO-OBRAZOVNOG RADA PODRUČJA UČENJA CILJEVI OČEKIVANI REZULTATI Učenici znaju Sticanje znan ja: ⇒ o užoj i široj okolini. primijeniti vlastitu kreativnost i maštu za rješavanje problema. ⇒ o promjenama na biljkama i životinjama u različita godišnja doba. koristiti jednostavan naučni jezik za priopćavanje ideja i za imenovanje i opis živih bića. ⇒ naseljima i saobraćaju u užem i širem zavičaju. SPOSOBNOSTI I VJEŠTINE ⇒ ⇒ ⇒ ⇒ ⇒ ⇒ VRIJEDNOSTI. šta čini privredu zavičaja. svojoj porodici. ⇒ sistematiziranje znanja ⇒ prezentiranje postignutih rezultata.(3 časa sedmično. Učenici će: ⇒ posmatrati. uz nastavnikovu pomoć procjenjivati relevantnost podataka i informacija. ⇒ samostalno ili u grupi planirati. sličnosti i razlike izmeñu živih bića. te poreñenjem svojih predviñanja sa stvarnim rezultatima. tvari. ⇒ ⇒ osnovne pojmove vezane za uži i širi zavičaj. ⇒ prenositi informacije individualnim timskim radom kroz: ⇒ traženje ideja i provoñenjem jednostavnih posmatranja i ogleda. te donositi odgovarajuće zaključke. uzajamnoj ovisnosti ljudi. raspravljati o tome što se dogaña i u kojim uvjetima. šta čini životnu zajednicu biljaka i životinja. ⇒ ⇒ 117 . njegovom zdravlju odrediti glavne i sporedne strane svijeta pomoću sunca. užem i širem zavičaju i dešavanjima u njima. ⇒ izvoditi mjerenja. aktuelnosti u užem i širem zavičaju ⇒ ⇒ ⇒ ⇒ ⇒ ⇒ ZNANJE ⇒ razlike izmeñu žive i nežive prirode. primjenjuju odreñene kriterije za prikupljanje i zapisivanje podataka. ⇒ provoditi istraživanja. pratiti redoslijed uputa pri istraživanju i mjerenju. na geografskoj karti. uzajamnu ovisnost ljudi u užem i širem zavičaju. životnim zajednicama biljaka i životinja. STAVOVI.

VIDIKOVA LINIJA. 4. ORIJENTACIJA U VREMENU 2. 6. 4. VRIJEME I PROSTOR 2. ČISTOĆA I KULTURA STANOVANJA 6. UMANJENO PREDSTAVLJANJE PREDMETA I UDALJENOSTI 3. MOJA DOMOVINA BOSNA I HERCEGOVINA PROŠLOST. ZDRAVSTVENE USTANOVE ISHRANA DUHAN. 1. RAVNICE I POLJA U ZAVIČAJU 1. ŽIVOTNE ZAJEDNICE 1.6.7. 4.1.4.1. SKICA OKOLINE ŠKOLE 3.11. PRAĆENJE VREMENSKIH PROMJENA. 5.9. 1. SADAŠNJOST. RELJEFNA OBILJEŽJA 3. 3. MEðUSOBNA OVISNOST BILJNOG I ŽIVOTINJSKOG SVIJETA 1.NASTAVNI SADRŽAJI / Teme 1. HIGIJENA 5. ZDRAVLJE 6.10.3. ŠUME U ZAVIČAJ 1. KALENDAR PRIRODE 3. ALKOHOL I DROGA ZDRAV OKOLIŠ 118 .3. GEOGRAFSKA KARTA 3.6.1. ZNAČENJE BILJAKA ZA LJUDSKU ISHRANU 1. VIDIK. OVISNOST RADOVA LJUDI O VREMENSKIM PROMJENAMA U PRIRODI 1. RAZLIČITI NAČINI ORIJENTACIJE) 2. IZGLED UŽEG I ŠIREG ZAVIČAJA.4. 6. STAJALIŠTE. OBRADIVO I NEOBRADIVO ZEMLJIŠTE 1. BILJKE I ŽIVOTINJE. 6.4. ŽIVOTINJE: DOMAĆE I DIVLJE 1.2.5. PTICE 1. VODE U ZAVIČAJU 2.2.1. 4. PRIRODA I PRIRODNI PROCESI 1. ORIJENTACIJA U PROSTORU (GLAVNE I SPOREDNE STRANE SVIJETA.8.3. LIČNA HIGIJENA 5.1. 4. GODIŠNJA DOBA 2.3.1.5.2.1. POZNATE PLANINE U ZAVIČAJU 1. BUDUĆNOST NASELJA U ŠIREM ZAVIČAJU PRIVREDA U UŽEM ZAVIČAJU SAOBRAĆAJ U ŠIREM ZAVIČAJU PRAZNICI 5. 4.1.2. 2. DRUŠTVO 4. SNALAŽENJE NA GEOGRAFSKOJ KARTI 4.

livadi. predviñanje.Planiranje.Motiviranje učenika za rad. stavova i ponašanja. širem zavičaju i dešavanjima u njemu. uzimajući u obzir razvoj nauke. već briga svih članova škole. njenu primjenu i korištenje. .o voćnjaku i vinogradu tokom ljeta. . Novi sadržaji se odnose na znanje o Bosni i Hercegovini kao domovini i državi.o promjenama u prirodi i prirodnim procesima na biljkama i životinjama u ljeto. BILJKE I ŽIVOTINJE. uočavaju promjene na biljnom i životinjskom svijetu u ljeto.Upućivanje učenika na različite izvore znanja. te na znanje i razumijevanje prošlosti. 119 . . .o vrtu i radovima u vrtu u toku ljeta. vinograda i njive. mjestu življenja i njegovoj okolici. OCJ E NJIVANJ E) TEME ZNANJE 1.Razlikuju drvenaste od zeljastih biljaka. potrebno je voditi računa i o meñupredmetnoj korelaciji i planirati izradu zajedničkih školskih projekata. . biljkama i životinjama u različitim godišnjim dobima. Ovakav izbor nastavnog gradiva i njegovo strukturiranje osigurava povezanost društvenih i prirodnih pojava i proučavanje prirode u njenom jedinstvu s različitih aspekata. . sakupljanje informacija.Prepoznaju žitarice prema zrnevlju. dogovaranje. .o voću i povrću koje dozrijeva u ljeto. vrijednosti. . te utjecaj na društvo i okolinu i korištenjem metodologije aktivnog učenja. te izučavanjem životinjskog i biljnog svijeta u bližem okruženju. sistematiziranje.DIDAKTIČKO-METODIČKE NAPOMENE Dominantno mjesto u programu imaju ciljevi i očekivani rezultati učenja u područjima znanja. o vrtu.o žitaricama i industrijskim biljkama. posmatranje. . U smislu toga predloženi model može da posluži kao pomoć nastavniku.o životnim zajednicama. . kroz sadržaje o čovjeku i njegovom odnosu prema prirodi. razvoja sposobnosti.Komuniciranje sa učenicima/cama.Sakupljanje materijala. PONAŠANJE AKTIVNOST UČENIKA AKTIVNOSTI NASTAVNIKA (ORGANIZACIJA I METOD E NAS TAV E I UČ ENJA. . . U skladu s tim. . .Higijena nije obaveza samo pojedinaca. sticanja vještina. STAVOVI. .o ljudima.Razvijanje svijesti o pripadnosti školskoj zajednici.Posmatraju. životu i radu ljudi. Područje znanja čine sadržaji i procesi s kojima je tijesno povezan razvoj sposobnosti koje su od bitnog značaja za uvoñenje učenika u istraživački rad i razvoj naučnog mišljenja. . . uzajamnoj povezanosti izmeñu živih bića. . Takoñer se šire znanja i u dijelu koji se bavi izučavanjem prirode.Ponašanje u skladu sa kućnim redom i razrednim pravilima.Svakom pravu prethode obaveze. . Date teme treba razraditi kroz kontekst pojava i procesa koji su učenicima interesantni.Prepoznaju karakteristike ljeta. njihovom uzgajanju i upotrebi. . na njivi i radovima na njivi u toku ljeta. prepoznaju. osmišljavanje igara i interakcijskog učenja.Razlikuju voće od povrća.o razlikama izmeñu zeljastih i drvenastih biljaka.Ispunjavanje domaćih zadataka. diskutiranje. . ŽIVOTNE ZAJEDNICE Znanje: . voćnjaku. . diskutiranje.Uključivanje roditelja i drugih uposlenika u školi u realizaciju programskih sadržaja.Svakodnevno ispunjavanje školskih obaveza. voćnjaka. . razmjena iskustava. . PRIRODA I PRIRODNI PROCESI 1. na znanje o geografskoj karti.Uočavaju razliku izmeñu vrta. U ovom razredu šire se znanja o školi i porodici. sadašnjosti i budućnosti kao toka vremena i dešavanja koje karakterišu meñusobna povezanost i odnosi.Pozitivan stav o školi. . . . PREDLOŽENI MODEL SPOSOB NOSTI I VJEŠTINE VRIJEDNOSTI.1.Saradnja. šumi. zaključuju.

Izrada kućica za ptice. . . .Posjeduju znanja o značaju voća i povrća kao izvora neophodnih sastojaka za zdravu ishranu ljudi.Imaju osnovna znanja o domaćim životinjama – znaju podjelu na krupne i sitne domaće životinje.Učenici/ce znaju da ljudi uzgajaju različite biljne vrste. .Posjeduju osnovna znanja o uzgoju cvijeća. te o berbi voća i njegovom spremanju za zimu.2. 1. posmatraju. . voće.Znaju da uzgoj domaćih životinja može biti nomadski i stajski.Posmatranje. ZNAČAJ BILJAKA ZA ISHRANU LJUDI .Uzgoj i njegovanje jestivog bilja. te o tome da su biljke proizvoñači kisika koji je neophodan za život ljudi i životinja.4.Imaju osnovna znanja o pticama u zavičaju i njihovim karakteristikama. korištenje njenih resursa za potrebe nastave. 1.Znaju da se u jesen izvode radovi u vrtu.Razlikuju voće od povrća po obliku i ukusu. sistematiziranje. Ne uništava gnijezda ptica. .Učenici/ce su sposobni za jednostavnije radove u vrtu. zaključuju. žitarice. promjenama na biljnom i životinjskom svijetu. . znaju njihov značaj za ishranu ljudi.Znaju uzajamnu ovisnost ljudi. koriste dodatne izvore znanja.Podsticanje razvoja radnih navika.Pripremanje. 120 . .Učešće u radovima u okolini škole.Definiraju lance ishrane. .Sakupljanje. .Posmatranje i praćenje napretka učenika.Sakupljaju podatke. izrada panoa. 1.Štiti životinje. svjestan je koristi koje pružaju divlje i domaće životinje. .Ispravan stav prema biljkama koje se upotrebljavaju u ishrani ljudi. . biljaka i životinja – razumiju i objašnjavaju lance ishrane. ishrani.Pozitivan stav o životinjama. .Procjenjuje koje radove i zbog čega ljudi izvode u koje godišnje doba.Saradnja sa roditeljima. . .Razlikuju pojedine vrste ptica u zavičaju. njihovom.Organizacija izleta.Ispunjavanje domaćih zadataka.Samostalno ili uz pomoć drugih uzgajanje i briga o nekim vrstama jestivog bilja. P repoznaju i imenuju divlje životinje i njihovu mladunčad. . povrće.Posjeta farmi.1. . . .Pomaganje drugima.Samostalano ili u saradnji sa drugima uzgajaju cvijeće u učionici i ne zagañuje životnu sredinu.Pomoć roditeljima. . . . . . podsticanje radoznalosti. . predviñanje. izvoñenje zaključaka. .3. . .Da se u jesen vrši sjetva pšenice i još nekih biljnih kultura.Izvode logičke zaključke o pticama. . organizacija posjeta seoskim domaćinstvima i farmama za uzgoj stoke.Posmatranje i procjenjivanje.Osmišljavanje situacija za interaktivno učenje. voćnjaku i na njivi.Posmatranje. brizi za potomstvo. .U toku zime pomaže pticama stanaricama. u voćnjaku i vinogradu. .Organizacija praktičnih vježbi . mašte i razvoj kreativnosti. .Na osnovu posmatranja izvode logičke zaključke o jeseni. . znaju njihove karakteristike.Razlikuju domaće od divljih životinja. . . ŽIVOTINJE: DOMAĆE I DIVLJE . posjeta seoskom domaćinstvu.Izrada didaktičkih materijala.Saradnja sa lokalnom zajednicom .5. . brinu da ona uvijek bude čista i zdrava.Pozitivan stav o pticama. .Učenici/ce posjeduju znanja o jeseni kao godišnjem dobu. . o mladunčadi domaćih životinja i njihovim karakteristikama. Izrada panoa. o očuvanju šuma. zaključivanje. . PTICE . ZAVISNOST RADOVA LJUDI OD VREMENSKIH PROMJENA U PRIRODI . . životu. . ..Crtanje domaćih i divljih životinja.Osmišljavanje igara u učionici. na njivi. . .Procjenjivanje napretka učenika. radovima u toku jeseni. zaključivanje.

Posjeta najbližoj planini.Svojim aktivnostima neplodno tlo pretvaraju u plodno.Posjeta ravnici ili polju u zavičaju.Uočavaju geografska obilježja zemljišta u zavičaju.Učestvuje u akcijama pošumljavanja goleti.Imaju osnovna znanja o uticaju čovjeka na promjenu zemljišta– od neobradivog do obradivog zemljišta. voñenje. . . .Razlikuju biljni od životinjskog svijeta.Posmatraju.Procjenjivanje postignuća.Praćenje zdravlja učenika. . bilježenja.6.Znaju razlikovati plodno od neplodnog i obradivo od neobradivog tla. . . . pripremanje. .Svjesnost o značaju očuvanja biljnog i životinjskog svijeta. sistematiziranje prema zajedničkim osobinama.Uspostavljaju logičke zaključke o uzajamnosti biljnog i životinjskog svijeta. obradivo i neobradivo tlo. . . . .Uspostavljaju logičke veze u životnoj zajednici polja. . .8. 7. 1. 1.Prikupljaju. POZNATE PLANINE U ZAVIČAJU . da biljni svijet ima važnu ulogu za ishranu ljudi i životinja . sistematiziraju.Prepoznaju plodno i neplodno tlo.Neposredno uočavaju i opisuju karakteristike planine. . MEðUSOBNA ZAVISNOST B ILJNOG I ŽIVOTINJSKOG SVIJETA . pomaganje. .Pozitivan stav i odnos prema prirodnim ljepotama naše domovine.Znaju da biljke i životinje zajedno čine živi svijet. zaključuju. .Znaju imenovati ravnice i polja u zavičaju.Planiranje.Promatranje.Svojim ponašanjem ne narušava sklad izmeñu biljnog i životinjskog svijeta.Uočavaju promjene i životne procese kod biljaka i životinja.Motiviranje učenika na igre i sport. . .Imaju osnovna znanja o živom svijetu i njegovim karakteristikama.Promatranje.Znaju da ishrana ljudi i životinja ovise jedna od druge. . . prikupljanje.Bilježenje. motiviranje učenika. zaključivanje. 9. RAVNICE I POLJA U ZAVIČAJU .Imaju osnovna znanja o polju kao životnoj zajednici.Razvijanje interesovanja i poželjnih navika učenika. .Učestvuje u akcijama pretvaranja manjih neobradivih u obradive površine. . . .Saradnja sa lokalnom zajednicom i porodicom. 121 . .Predlaganje i rukovoñenje školskim projektom.Znaju da je planina životna zajednica.Ukazivanje drugima na značaj obradivog zemljišta.Izrada edukativnih i didaktičkih materijala. . . . izvode zaključke. pripremanje i podsticanje učenika na kreativan i istraživački rad.S roditeljima ili sa razredom izvodi izlete u prirodu. . podsticanje. bilježe. . . .Uspostavljaju logičku vezu u životnoj zajednici planine.1.Ne zagañuje obradivo zemljište otpadom.Znaju posmatrati geografska obilježja zemljišta u zavičaju i da zelena boja na geografskoj karti predstavlja ravnice. .Imaju osnovna znanja o planinama. . OBRADIVO I NEOBRADIVO ZEMLJIŠTE .Svjestan je prirodnih ljepota planina u zavičaju. . 1. . sistematiziranje.Prema boji na geografskoj karti pronalaze ravnice i brda.Planiranje. zaključivanje. . .Imaju znanja o vezi izmeñu biljaka i životinja. bilježenje. posmatranje. .Organiziranje malih radnih akcija. . . .Znaju imenovati planine u zavičaju.

Razvijanje ljubavi prema prirodnim ljepotama BiH. . znaju šta je ušće. .11. vidiku i vidikovoj liniji. mahovina.Pomatraju. . .Imaju osnovna znanja o karakteristikama vode. mahovina. .Motiviranje. RAZLIČITI NAČINI ORIJENTACIJE . VIDIK.Nabrajaju koristi od iskorištavanja šuma. zaključivanje. .Podstrekavanje. ORIJENTACIJA U PROSTORU. zvijezda Sjevernjača) i grañevinskih objekata (crkve. VIDIKOVA LINIJA.Na temelju boje na geografskoj karti prepoznaju vode.Organizacija izlaska u prirodu.Svjestan je značaja šuma za opstanak čovjeka i životinja. odreñivanju lijeve i desne obale. džamije) te grobalja. .Učestvuje u akcijama ureñenja izvora u prirodi. .Organizacija ureñenja izvora.Uspostavljaju logičke veze u životnoj zajednici voda. . sistematiziraju.1. pošumljavanju. procjenjivanje. .Pojmove stajalište. STAJALIŠTE. .Posjeduju osnovna znanja o vrstama šuma i vrstama drveća bjelogorično (listopadno).Uspostavljaju logičku vezu u životnoj zajednici šume. 2. prikupljanje. praćenje. . džamije). .Priprema materijala. izvode zaključke. . -Imaju osnovna znanja o glavnim i sporednim stranama svijeta. .Bez problema odreñuju lijevu i desnu obalu rijeke.Izgrañen pozitivan stav u pogledu orijentacije u prostoru. .Posmatraju.Učešće u ureñenju izvora.Razlikuju čistu od zagañene vode. . zaključuju. VODA . opasnosti od požara. Opisuju. .Znaju da život i zdravlje ljudi ovisi o vodi.Znaju uočiti vode na geografskoj karti.Ispravan stav o šumskom bogatstvu domovine.Štednja vode. posmatranje. odreñivanje glavnih strana svijeta. . Imaju znanja o značaju i očuvanju šuma. .Da je šuma – životna zajednica. .Organizacija i izvoñenje različitih ogleda sa vodom. 122 . .Čišćenje korita potoka ili rijeke.Posjeduju znanja o izvoru i toku rijeke. pomaganje.Posjeta šumi u blizini škole.Izlet u bližu okolinu škole. .10. . . . .Pripremanje cjelokupnog nastavnog procesa.Organizacija izleta u šumu. . te grobalja. VRIJEME I P ROSTOR 2. navode karakteristike. ŠUME U ZAVIČAJU . prikupljaju. praćenje.Pomoću Sunca odreñuju glavne i sporedne strane svijeta.Prepoznaju opasnosti od požara. .1. Imaju osnovna znanja o životnoj zajednici vode. . . prikupljaju. . .Znaju da se u prirodi može orijentirati pomoću kompasa i elemenata iz prirode (panj. vidik i vidikovac linija koriste pravilno.Orijentacija u prostoru. . . . otklanjaju te opasnosti.Razlikuju crnogorično drveće od bjelogoričnog.Imaju znanja o stajalištu.Znaju se orijentirati u prostoru pomoću kompasa i elemenata iz prirode (panj.Posmatranje i uočavanje karakteristika vode.Učestvuje u akcijama pošumljavanja. zvijezda Sjevernjača) i grañevinskih objekata (crkve. . crnogorično (zimzeleno). 1. . izvode jednostavne oglede.Svojim ponašanjem ne zagañuje čistu vodu.Izvoñenje ogleda sa vodom. .Znaju razlikovati stajaće od tekućih voda. bilježe. zaključuju. tekuću od stajaće. vrše sadnju drveća u školskom dvorištu. iskorištavanju šuma. . . . GLAVNE I SPOREDNE STRANE SVIJETA.

Na osnovu posmatranja izvode ispravne zaključke. a noć za odmor.P ripremanje i voñenje izvoñenja učeničkih istraživačkih ogleda / projekata.Dan koristi za rad.P laniranje.Izrañuju tlocrt učionice. godine. bilježenje. pripremanje.Izrada skice (demonstriranje). dana.Znaju posmatrati reljefna obilježja užeg zavičaja i izraditi jednostavan reljef. . svjesni su pojmova sat. .1. . SKICA OKOLINE ŠKOLE . . .P omaganje učenicima u izradi kalendara.Svjesnost o vremenskim promjenama i različitosti klime. 2.Imaju osnovna znanja o izradi skice i znaju uraditi skicu školske okoline.Prate vremenske promjene i bilježe ih u kalendar prirode.Samostalno vode zidni kalendar prirode.P raćeni napretka učenika i procjena postignuća.1.1. . podsticanje i rukovoñenje u istraživanju. -P ripremama.Izvoñenje zaključaka. Raspoznaju reljef prema konfiguraciji tla. raspoznaju i pravilno koriste simbole. . .Predstavljaju geografske elemente na geografskoj karti.Izrañuju skicu bliže okoline škole.. mjeseca. . Planiranje. . dijelovi dana.M jerenje. te pozitivan stav prema nauci.GEOGRAFSKA KARTA 3. PRAĆENJE VREMENSKIH PROMJENA.P ozitivan stav o geografskoj karti i njenom doprinosu u razvoju nauke. ORIJENTACIJA U VREMENU . . .Ispravno korištenje simbola za voñenje kalendara prirode. .P riprema materijala za izradu skice. dani u sedmici.Odijevanje i obuvanje u skladu sa godišnjim dobima. .Odijevaju i obuvaju se u skladu sa vremenskim prilikama.Bez većih poteškoća se snalaze na kalendaru.Izvoñenje različitih ogleda sa vodom. 123 . UMANJENO PREDSTAVLJANJE PREDMETA I UDALJENOSTI .Bilježenje uočenih promjena u toku dana. umanjeno predstavljanje predmeta i udaljenosti.Znaju se koristiti kalendarom prirode. .P redviñanje.Izvode zaključke na osnovu praćenja. dan.Raspoznaju geografske karte. .Izrañuju najjednostavnije geografske karte.Dnevni raspored rada sačinjava sam i pridržava se istog. . .P ozitivan stav prema učenju i izvršavanju zadataka. Svjesnost o mogućnosti umanjenoga predstavljanja objekata i udaljenosti u prirodi. . .Prepoznaju kartu užeg zavičaja.Imaju osnovna znanja o prošlosti sadašnjost i budućnosti. . . IZGLED UŽEG I ŠIREG ZAVIČAJA. . . 3. . .Percipiraju prostor i skiciraju ga. . . . sedmice.Svjesni su trajanja kalendarske godine. KALENDAR PRIRODE .Umanjeno predstavljaju predmete i udaljenosti. .Odijeva se u skladu sa godišnjim dobima. pomaganje. .Razumiju omjer 1:10. bilježenje. 3. . . RELJEFNA OBILJEŽJA 3. znaju izraditi plan učionice i znaju se snalaziti na planu. organizacija i realizacija nastave. 2.Izvoñenje zaključaka. . .Imaju osnovna znanja o vremenskim promjenama i atmosferskim padavinama. . . mjeseca.2.2. . organiziranje. ..Učenici se znaju služiti različitim materijalima i tehnikama za izradu najjednostavnijih geografskih karta. plakata i drugog obrazovnog materijala.Izrada skica. Praćenje. sedmica.Znaju se orijentirati u vremenu. . . .2.Opisuju vremenske promjene. .Izrada kalendara i modela sata. dijelovi sata. GODIŠNJA DOBA -Prepoznaju godišnja doba na osnovu vremenskih prilika.Učešće u posmatranju vremenskih promjena. .4.1.Ukazivanje na koristi i štete vremenskih promjena. mjeseci i godine.Izrada skice školske okolice.3. .Saradnja sa lokalnom zajednicom i porodicom. . pripremanje.

MOJA DOMOVINA BOSNA I HERCEGOVINA 4.P riprema materijala. uzgoju ljekovitog bilja.Učenici/ce imaju znanja o poljoprivredi. . .P riprema materijala i vizuelnih sredstava za rad.Prepoznaju državna obilježja.Znaju granice Bosne i Hercegovine i prepoznaju državna obilježja B osne i Hercegovine. . sadašnjosti.Razumiju učešće djece u saobraćaju na putu od kuće do škole.Imaju znanja o stočarstvu u užem zavičaju.P ravilno se kreću putevima u naselju i van naselja. zaključivanje.Organizacija nastave van učionice. .P ravilno ponašanje. razgovor. prepoznaju kartografske karte. . .Razlikuju privredne objekte i imenuju ih. SAOBRAĆAJ U ŠIREM ZAVIČAJU . SNALAŽENJE NA GEOGRAFSKOJ KARTI .2. odreñuju strane svijeta.Koriste javni prijevoz. računanje sa jedinicama za vrijeme. . realiziranje programskih sadržaja.P onaša se u skladu sa prilikama u kojima se nalazi.Razumiju pojam prošlosti. ilustriranje. imaju osnovna znanja za izradu trake vremena. (odreñuju strane svijeta) . .Znaju nabrojati tvornice (fabrike) i rudnike u užem zavičaju.Imaju osnovna znanja o naseljima u užem i širem zavičaju i uočavaju ih na geografskoj karti. . prepoznaju saobraćajna sredstva. znaju tipove sela.Saobraćajne vježbe van učionice. .Izrada trake vremena. . . . . 1. . . pomoć učenicima u samostalnom i grupnom radu. . 4. .Odreñuju dogañaje iz prošlosti.Razgovor. . NASELJA U ŠIREM ZAVIČAJU . .Učešće u saobraćajnim simulacijskim igrama. . imaju znanja o saobraćajnoj povezanosti naselja u užem i širem zavičaju i to uočavaju na geografskoj karti.Osmišljavanje interakcijskih saobraćajnih igrica. . uzgoju industrijskih i krmnih biljaka.Osmišljavanje priprema. himnu.P ozitivan stav o Bosni i Hercegovini kao domovini.Razlikuju različite grane privrede.Razvijanje ljubavi prema domovini. grba i zastave.Izrada panoa. . . posmatranje.5.Razlikuju grad i selo. vinogradarstvu. grb. 4.Sposobni su kretati se putem u naselju i van naselja.Cijeni privredu u zavičaju i ima izgrañen stav o značaju privrede za razvoj društva uopće.Izrada državnih obilježja.Razlikuju vrste saobraćaja i saobraćajnih sredstava. . . . . planiraju budućnost.Učešće u saobraćaju u različitim situacijama.Razlikuje različite grane privrede. voćarstvu. Cijeni urbanu i ruralnu sredinu pozitivno. 124 . PROŠLOST. . 3.1.Ispravno se orijentirati na geografskoj karti. .P osjeta selu – gradu. .Razlikuju privredne objekte i imenuju ih. -Sakupljanje slika i tekstova koji govore o našoj domovini. BUDUĆNOST 4.Odreñivanje strana svijeta na geografskoj karti.Razumiju kulturu življenja i imaju osnovna znanja o očuvanju životne sredine. . . PRIVREDA U UŽEM ZAVIČAJU .P osmatranje. .3. 4.4. .Izgrañen pozitivan stav o prošlosti. . sadašnjosti i budućnosti.Snalaze se na geografskoj karti.P riprema i realizacija posjete selu – gradu. SADAŠNJOST.Ispravna predstava o budućnosti. . .P osjete. . razumiju život u gradu i na selu. odnosno putem koji ima trotoar i putem koji to nema. .Prepoznaju osnovne kartografske znake.P omoć učenicima u samostalnom radu.Bez većih poteškoća odreñuju strane svijeta na geografskoj karti. . lovu i ribolovu. DRUŠTVO 4. zastavu.3. zaključivanje. interakcijskih igrica. . ratarstvu.U saobraćaju se ponaša u skladu sa propisima. . .

. . . .Održavaju ličnu čistoću i čistoću životnog prostora.Razlikuju zdravu od nezdrave hrane. njena priprema i konzumiranje. 6. alkohola i droge i na to upozorava druge.Učešće u pripremi organizaciji proslave praznika.2.P oštuju kućni red. čistoće zgrade (okoline kuće).Održava ličnu čistoću samostalno ili uz manju pomoć odraslih. .P osjeduju znanja o hrani biljnog i životinjskog porijekla.P repoznaju lica u alkoholiziranom stanju. . Upućivanje čestitki.4. ZDRAV OKOLIŠ 6.Učešće u aktivnostima na obilježavanju praznika.Ispravno upotrebljavaju zajedničke prostorije u stanu i stambenoj zgradi. . 125 . pomoć učenicima u samostalnom i grupnom radu.4.5.Odabir i upotreba zdrave hrane.P rikupljanje odreñenih količina zdrave hrane.Ponašanje u skladu sa zdravim okolišem. -P ozitivan stav o zdravom okolišu.Znaju prepoznati znak za reciklažu na ambalaži. .Svjestan je štetnosti duhana.Redovno ide u posjetu zdravstvenim ustanovama radi kontrole i očuvanja zdravlja. ima izgrañene pozitivne stavove o kulturi stanovanja.P riprema i organizacija posjeta zdravstvenim ustanovama.Slavi državne i druge praznike i ima pozitivan stav o praznicima. dom zdravlja. lokalnom zajednicom. .Čuvaju zdrav okoliš. Postupanje sa otpadom u školi .Upotrebljavaju zdravu hranu. . . . alkohol i droga štetni za ljudsko zdravlje.3.Pozitivan stav o ličnoj higijeni. ALKOHOL I DROGA . školski). ZDRAVSTVENE USTANOVE .P ripremaju i slave praznike u lokalnoj zajednici. škole. .Održavanje čistoće stambenog prostora.Učenici/ce posjeduju znanja o jutarnjoj. .Razumiju značaj ishrane ljudi. kućnim savjetima. . .Sačinjavanje dnevnog jelovnika. ZDRAVA ISHRANA .P onašanje u skladu sa kućnim redom.1. HIGIJENA I KULTURA STANOVANJA .U ishrani koristi samo zdravu hranu. (raznovrsnost hrane). . .Ponaša se u skladu sa kućnim redom. . . . . . .Samostalno postavljaju sto i pospremaju ga poslije objeda. prikupljanje materijala.Znaju čuvati okoliš. Zaštita i čuvanje okoline 6.Organizacija akcija očuvanja zdravog okoliša. . . . bolnica).P ostavljanje i pospremanje stola. HIGIJENA 5. . Izrada panoa. 6. . . DUHAN.Organiziranje proslave roñendana.Samostalno održavanje lične čistoće. zaključivanje. 5. vjerski. .6.Stvaranje preduvjeta za održavanje lične čistoće u školi. . .Čuvaju vlastito zdravlje. Otpad. .Saradnja sa drugim učenicima.Znaju da je neophodna redovna posjeta zdravstvenim ustanovama.P osjeta zdravstvenim ustanovama. LIČNA HIGIJENA . . .kako otpad može biti koristan 6.Aktivno učešće u ekološkim aktivnostima odjeljenja.Znaju da su duhan.Razlikuju zdravstvene ustanove (ambulanta.Omogućavanje posmatranja.5.1. noćnoj i sedmičnoj higijeni. PRAZNICI . .Pozitivan stav o čistoći stanovanja. . ZDRAVLJE 6. . -Znaju razvrstati otpad i odložiti ga na za to predviñeno mjesto. . 5.2.Znaju nabrojati vrste praznika (državni. 6.P repoznaju zdravstvene ustanove i oznake na zdravstvenim ustanovama. 6. . znaju da nečistoća izaziva zarazne bolesti.Održavaju higijenu stambenog prostora. poliklinika.Znaju nabrojati i koristiti sredstva za održavanje lične higijene.P repoznaju znak za reciklažu na ambalaži. .Razvrstavaju otpad i odlažu ga na za to predviñeno mjesto.1. dnevnoj.3. . .Znaju održavati čistoću stambenog prostora i okoline.5. . .Razlikuju vrste praznika.5. zajednice.Znaju koje su najčešće bolesti školske djece i kako se čuva zdravlje. . .Razgovor sa zdravstvenim radnicima.P osmatranje.

. razrednom horu i orkestru. improvizaciju. . . . ksilofon. .Uočava i obrazlaže razlike izmeñu zvukova odreñene visine i adekvatno ih koristi u improvizaciji. . .Memoriranja muzičkih djela. .Primjenjuje pravila muzičke igre.Kvalitetne interpretacije i prezentacije muziciranja. STAVOVI.Pokazivanje posebnog zanimanja za djecu koja idu u muzičku školu.O značaju muzike u životu i potrebi učenja muziciranja kao cjeloživotnom procesu.Ispoljavanje interesa i ljubavi prema sadržajima muzičke baštine BiH. dinamici i tempu . muzičke igre. .Uključuje se u muzičke sekcije. . koncerti.Da zajedničko muziciranje treba vježbati i da lijepog muziciranja u horu nema bez tačnog pjevanja i uklapanja svakog pojedinaca. PONAŠANJE 126 .Predviñanja rezultata u improvizaciji. . Razvijanje pozitivnih vrijednosti i stavova: .Sve snažnije ispoljavanje dječije emocionalne i estetske osjetljivosti na kvalitet muzike.(2 časa sedmično. .Sa zadovoljstvom se uključuje i daje sve samostalniji doprinos u interakciji (projekti. .Postavljati pitanja kad se nañe pred novim muzičkim zadatkom. sviranje na osnovu partitura u slikama (sa simbolima).Sviranju kao pratnji pjevanju. izvoñenje ritma brojalice.Upoznaje polovinku. brz) i dinamici (p. narodna kola. 3 i 4dijelnu-dobnu) i ritam brojalica.Vrlo aktivne muzičke interakcije sa okruženjem (kroz pjevanje i sviranje. .Izražavanje doživljaja djela likovno. . trajanju.Izražavanju ritma. .Odgovarajućoj upotrebi gradacije u tempu (spor.Uočavanja.Sistematiziranja muzičkih znanja. . jubileji). . OČEKIVANI REZULTATI / ISHODI UČENJA Učenici bi trebali imati znanje i razumijevanje: . mf.Primjenjivati odreñene kriterije za izvoñenje i/ili procjenu slušanog djela. .Najkvalitetnije izvoñenje nagrañuje aplauzom. samostalno i/ili u grupi.Ispoljavanje intenzivne želje za bavljenjem muzikom. .Ispoljavanje pozitivnog odnosa prema djeci koja su članovi muzičke sekcije.Sve veće samopouzdanje u pjevanju. .Uviña i objašnjava ulogu muzike u životu. a u odnosu na druge. od soliste do hora/zbora. saopćavanja i bilježenja razlika u grafičkom i/ili notnom zapisu. tempo dinamika…). . orkestru).Poznaje i razumije osnovne muzičke pojmove (melodija.Samostalnog eksperimentiranja. ritam. duhački drveni i limeni.Razvijanje trajnih interesa i ljubavi prema muzici kako bi ona postala trajna potreba djece. u paru i kroz timski rad-komunikaciju. .Ispravljati svoje i ukazivati na greške drugih u muziciranju. . . cijelu notu i odgovarajuće pauze i razlikuje ih od četvrtinke i osminke kroz grafički prikaz i notni zapis. brojalice. što ukazuje na rast ove potrebe učenika.Korištenja znanja u osmišljavanju ideja za kreativno ispoljavanje.Često traži da sluša muziku i/ili pjeva sam i sa drugom djecom.Poštuje i cijeni mišljenja i stavo ve drugih.Adekvatno koristiti prethodna muzička iskustva i muzičke termine : .Da je sviranje na instrumentima potrebno vježbati da bi muziciranje u orkestru bilo skladno. muzičko-scenske igre i improvizaciju). 70 časova godišnje) Muzička/glazbena kultura CILJEVI I REZULTATI ODGOJNO-OBRAZOVNOG RADA PODRUČJA UČENJA CILJEVI Sticanje znanja o: . u odnosu na četvrtinke i osminke). . .Pokazuje da shvata i razlikuje kvalitet interpretacije. .O značaju i potrebi muzike u životu. . blok flauta. .Upoznavanju informativno orkestarskih instrumenata po grupama (gudački.Prema sebi kao pjevaču i sviraču. melodika). . . literarno i pokretom. . . Razvijanje muzičke sposobnosti i vještine: . .Da svaki instrument im a značajno mjesto u orkestru i da su odnosi meñu njima u sviranju i igri različiti. boji. .Samostalnije i originalnije improvizirati na instrumentima. .Iskazuje sve veću želju i potrebu za posjećivanjem koncerata. tempa i dinamike pokretom i plesom.Slobodnije iznositi svoje mišljenje i ideje i praviti poreñenja ostvarenog. udaraljke). ZN ANJE SPOSOBNOSTI I VJEŠTINE VRIJEDNOSTI.Samostalnom sviranju na melodijskim instrumentima (metalofon. f). umjeren. -Razlikuje i pokazuje da razumije trajanje nota i odgovarajućih pauza (polovinke i cijele note.Prepoznavanju i svjesnom izvoñenju mjeru (2. . . . . .Daljnjem radu na artikulaciji i intonaciji. .Korigira sebe i druge u skupnom muziciranju (horu/zboru.Muziciranju u grupi.Prepoznavanju odnosa po visini. .Odgovarajućoj upotrebi Orffovih muzičkih instrumenata uz pje vanje. . . .Odgovornost za kvalitet muziciranja iskazuje riječima i zalaganjem.

U toku školske godine učenici treba da nauče najmanje 10 muzičkih igara koje uključuju pokret. gitara). pomažu i tjelesnom odgoju i upoznavanju narodne muzičke tradicije. odnosno po kiticama. Nakon doživljaja pjesme u izvoñenju nastavnika ili sa CD-a. samoinicijativno. sve češće i sa zadovoljstvom i sve većim interesom. Kreativnost u ovoj području očitovat će se učešćem u izradi pratnje i aranžmana. te pjesmu tačno interpretirati. bez pretjeranog opterećenja muzičkom terminologijom. komunikaciju putem dijaloga: u paru. te raznih kretnji ruku. Predložene pjesme odgovaraju opsegu dječijeg glasa. Nastavnik u trećem razredu treba posvetiti posebnu pažnju organiziranju maštovitih načina njihove interpretacije sa i bez sviranja na instrumentima. podržava život u prirodi i razne radove. složeniji ritam i metriku. okreta. tapkanje. te sviranju na Orffovim ritmičkim i melodijskim instrumentima. jer se sastoje iz osnovnih pokreta: hodanje. biti sposobni prepoznati i izvoditi mjeru (2. Zato u III razredu treba upoznati najmanje 15 kompozicija. kao i pokretom jer se time podstiče njihova kreativnost. Poticati djecu da izmišljaju priče ili naslikaju seriju slika koje će sami 127 . Slušanje pruža obilje mogućnosti za upoznavanje muzičke umjetnosti i muzičke literature. a po sadržaju i značenju zanimljive su i bliske djeci u III razredu. pljeskanje. Pjesme i u ovom razredu imaju različit sadržaj koji. te grupnu i kolektivnu. U trećem razredu treba naučiti 12 brojalica što je nešto manje nego u prethodnoj godini. djeca je uče pjevajući uz nastavnika u cjelosti. sa ciljem da pozitivni interesi i stavovi prema muzičkim vrijednostima budu sve jasnije izraženi. koje su dječija igra. uz pratnju melodijskog instrumenta (klavir. sigurniju i slobodniju individualnu improvizaciju. Praćenjem i analizom notnog zapisa u udžbeniku.STRUKTURA SADRŽAJA I II III IV V PJEVANJE I SVIRANJE MUZIČKE/GLAZBENE IGRE BROJALICE SLUŠANJE MUZIKE DJEČIJE STVARALAŠTVO DIDAKTIČKO-METODIČKE NAPOMENE U III razredu nadalje raditi na ostvarivanju postavljenih muzičko odgojno-obrazovnih ciljeva kroz navedene programske sadržaje. 3 i 4-dobnu) tempo i dinamiku (tri oznake). U takvim slučajevima. usvajanje muzičkih pojmova koji su apstraktni djeci ovog uzrasta. koreografije okretnih igara i narodnih kola iz različitih krajeva svih naroda i narodnosti. Brojalice. sintisajzer. Slušanjem treba upoznati informativno orkestarske instrumente po grupama. Pjevanjem i sviranjem treba obraditi najmanje 15 pjesama u toku školske godine. izmeñu ostaloga. U oblasti dječijeg stvaralaštva učenike treba uputiti na samostalnije praćenje pjevanja. imaju u ovom razredu veoma različit sadržaj. a istovremeno i dječije tradicionalno stvaralaštvo. pa su u razvoju muzikalnosti djeteta ove dobi od iznimnoga značaja. poštujući i dječije prijedloge jer je ona dio njihove drage svakodnevne igre. Nakon doživljaja muzike. učenici će (osim četvrtinke i osminke u II razredu) upoznati i polovinku i cijelu notu i odgovarajuće pauze. Poticati i pratiti nivo učešća u muziciranju: po zadatku. tradicionalne narodne običaje i drugo. treba se odvija postupno i nenametljivo. polazeći od nivoa postignuća svakog pojedinog učenika. Igre i narodna kola. poskakivanje s plesnim elementima. mogu imati utvrñene figure i kretnje. sa težištem na umjetničko-doživljajnoj komponenti. I nadalje poticati djecu da svoje zapažanje i doživljaje izraze opisno ili likovno.

izvoñače i sastave. tačnosti intonacije i opsega muzičke memorije. U središtu nastavnikovog interesa treba da bude korigiranje i otklanjanje problema koje dijete ima. poboljšanje kvaliteta pjevanja. uz korištenje Orffovog dječijeg instrumentarija. Razlike meñu učenicima bit će u skladu s razlikama u samom startu i dinamici napredovanja u usvajanju znanja i vještina. vrste glasova u horu. na upoznavanju notnih znakova kroz svjesno pronalaženje razlika u trajanjima prikazanim u notnom zapisu. Učiti i poticati djecu da sa sve većom tačnošću zapažaju i odreñuju tempo. te razvoju muzičkih sposobnosti u toku godine. Muzički sadržaji u sebi imaju sve elemente koji prirodno pomažu i podržavaju savlañivanje i ostalih sadržaja ovog razreda. U III razredu moguće je uraditi nekoliko muzičkih dramatizacija. muzičke instrumente orkestra po grupama. dinamiku. sa naglaskom na originalnost i raznovrsnost dječijih rješenja. Treba nadalje raditi na razvoju osjećaja za ritam i metrike kroz brojalice i muzičke igre. priručnih i improvizovanih instrumenata. 128 . pa je i korelacija sa drugim predmetima sasvim prirodna. formu kompozicije.samoinicijativno i mnogo samostalnije uz pomoć instrumenata «oživjeti». razvoj opsega dječijeg glasa.

Višnjičica rod rod ila 25.Aktivnim uključenjem u zajednički rad pomaže djeci u kolektivnom. Zaplovi barka (kanon) (Z lat ko Grgošević) 7.Nenametljivo rukovodi sa aktivnostima i motiviše rad učenika. Razgranala g ran a jo rgovana 24.Samostalna izrada vlastitih improvizovanih instrumenata. f) i koristi ih u igri. Trčimo za suncem (Refik Hod žić-st ihovi Nasiha Kapid žićHadžić) 9.Razvija osjet za mjeru (dvo. . . razumije obaveze i potrebu ispunjavanja (kao pojedinac ili dio grupe). brojalica i muzičkih igara. Šaputanje (N iko la Hercigonja) 22. tempo i dinamiku. mf. .P rati i procjenjuje njihova individualna postignuća. . grupnom i individualnom muziciranju. tempo) note i pauze po trajanju. . Zekin i jadi (Alfi Kabiljo ) 8. .Uporeñuje i koriguje vlastito pjevanje i sviranje u odnosu na druge. dikcija) koja dovode do kvalitetnijeg skupnog muziciranja. Svemirac (Refik Hodžić) 6. zlato . Vrste kiše (Damir Pjan ić) 3. Čestit ka majčici (Josip Kap lan ) 13. Čestit ka majčica (Fran jo Barić. -P ronalazi i objašnjava tri oznake za tempo (spor. . Zelen lišće goru kiti. . artikulacija. .Ima pozitivnu sliku i razvija svijest o značaju svakog pojedinca u horu.Stalna briga i čuvanje školskih muzičkih instrumenata. . narodna 18. brz). kuća. . Kad ja poñoh na Bentbašu. šalica (A jka Kolaković) 5.Organizira pjevanje i sviranje u interakciji i učenje u školi. . Proljećna p jes ma (St aniša Korunović) 4. tezu i arzu. Igrajmo se svi (Melisa Salihov ićIbrahimbegović) 10. Kad se male ru ke slože (A rsen Dedić) 14.M uzicira samoinicijativno i bez podsticaja. te sarañuje sa drugima.P lanira i osmišljava muzičke igre kao podsticaj za učenje. . S TAVOVI. stihovi Sanela Pršeš 16.Pokazuje da muziku doživljava i cijeni kroz svoje ponašanje i učestalo muziciranje.Reci Bosno ljubav i (A sim Horozić) 11. četvrtinke i uporeñuje ih sa polovinkama i cijelim notama i njihovim pauzama. . -Zna mogućnosti i adekvatno koristi Orffove instrumente i kombinira ih sa priručnim.Imenuje i korigira greške u pjevanju i sviranju. . Želim (Nino Pršeš. san t e prevario (Kozarac) 20. prihvata i pruža pomoć. -Raspoznaje pojedine muzičke znakove u notnom zapisu (dinamika. -Procjenjuje sebe u odnosu na druge. -P oznaje i objašnjava oznake za dinamiku (p.Često pjeva i svira jer uviña da treba vježbati ako se želi postići kvalitet. Maestral (Josip Stamac) 2.Ponašanje u skladu sa pravilima muzičke igre. PONAŠANJE AKTIVNOS TI NAS TAVNIKA AKTIVNOS T UČ ENIKA (O RG ANIZAC IJA I MET DE O NASTAVE I UČENJA.Čuva i održava instrumenate i pokazuje pozitivne stavove i vrijednosti prema muzici. umjeren. ritam(duge i kratke slogove). K išobran za dvoje (ðelo Jusić) 15. Spavaj.Samostalno snalaženje i istraživanje u sviranju kao pratnji pjesmi.Redovno učešće u pjevanju i sviranju: nastava. . -Razlikuje i pronalazi osminke. . 129 . Čemu slu že rod itelji 23. izleti. -Vidljivo se trudi da svoje muziciranje usaglasi sa grupom i kolektivom. . Majka Smaju pod ñulo m rod ila (Mostar)uspavanka 19. -P rihvata korekcije i poštuje pravila pjevanja (intonacija. -Pokazuje visok nivo spretnosti u sviranju i improviziranju.Samostalnije pjeva i svira Orffove instrumente i ima više povjerenja u sebe. u porodici. K iša pada trava raste 26. narodna 17. -Kad osjeti da mu treba traži. .Svjesno obavlja muzičke zadatke.Prihvata korekcije i shvata njihovu svrhu -kvalitet muziciranja u razredu. . OCJENJIVANJE) I PJEVAN JE I SVIRA NJE Izbo r: 1. u poreñenju sa rezultatima u drugom razredu. tro i četverodijelnu). . . Šala. .Stalno komunicira sa djecom i upućuje ih na izvore znanja. priredbe.Upotreba instrumenata u skladu sa zadacima pjesme. .RAZRADA SADRŽAJA (TABELA) S ADRŽAJ ZNANJE I RAZUMIJ EVANJE SPOS OBNOSTI VRIJEDNOSTI. . Kad se male ru ke slože (Zagrebački mališani) 21.Komunikacija i interakcija u muziciranju (improvizaciji).Jasna mu je potreba uklapanja svog glasa u hor/zbor da doprinese boljem zvučanju. Tri ciklame (Refik Hodžić-stihov i Nasiha Kapidžić-Had žić) 12. Rob ert Grub išić i Josip Kaplan) -Ima veliki fond pjesmica.

. . narodna za zabavljanje 6. pomaže.Osmišljava. 130 . .Izvodi odgovarajuće pokrete u mjeri i ritmu na razne načine. .Ima veći fond djela koja prepoznaje prilikom slušanja. . Padaju. Pipalica pipa (Jezero-Jajce) . En.Uočava sličnosti i razlike. . . koračanjem u koloni. .Prema slogovima riječi brojalice. Poskakuša. Tomerlin) 4.Shvatanje značaja pokreta u plesu i kolu.Pamti i donosi u razred nove brojalice i izmišlja nove zajedničke igre. . I mi znamo svirati (G. . odbrojavanjem rukom. .Organizira praktične vježbe i odlazak na probu u KUD. .Dopunjavanje zidnog panoa novim zapisima.Veći osjećaj za mjeru.Sigurno i samostalno pjeva i igra . mačka 11.Pravilno izvodi igru odnosno kolo. padaju s neba bijele zvijezde (hor Kolibri) III BROJALICE Izbor: 1.Pokretima opisuje dogañaje u prirodi (život u prirodi.Shvata da je orkestar . kombinira instrumente.Predlaže i nove pokrete koji su adekvatni. . . . . dječije radne i kulturne navike. . -Razvija kreativnost.Uči druge izvoñenju ritma na instrumentima .Odabiranje prikladne igre u učionici. Jedna kola žuta 8. . narodni običaji). ritam i izražavanje kroz muzičko djelo. Kiša. .Crtanje (slikanje) narodnih nošnji. .Pozitivno vrednuje brojalicu kao maštovitu igru i komunikaciju.Predlaganje muzičke igre za priredbe. kiša 4. . Roma (Polog i okolica Mostara) narodno kolo 10.Izrada nošnji od različitih materijala u učionici. . .Osmišljava prigodne muzičke igre za interaktivno učenje. Hajd izañi medvjede 9. Brzojav (telegram) Vladimir Tomerlin 2. . Jedan dodan.Razvijanje svijesti o kulturi ponašanja na koncertima i nastupima folklornih ansambala. . . (Centralna Bosna) 9. dimi. . Jedna mačka živa 7. . tike tačke 6. demonstrira i usmjerava u pravcu interesa i mogućnosti djece.Pokreti su precizni i tačni.Izvoñenje zapisa na originalnim i napravljenim instrumentima.Praktičan rad: zajedničko i pojedinačno izvoñenje pokreta uz pjevanje. upućuje koordinira rad rukovodi po potrebi.Uključenje u modeliranje narodnih nošnji (prema originalu ili slikama).Izgovaranjem i gledanjem u notni zapis odreñuje duge i kratke note (slogove teksta). disi (Saraje vo) 13.Ispravno primjenjuje pravila muzičke igre. .P osmatra i prati učenika u radu.Mnogo samostalnije igra u kolu i usvaja ih sa više sigurnosti. Grličica proso brala. . u dvorištu. .Kroz kreativne načine ritmičkog izražavanja jača samosvijest. .P okazuje i demonstrira izvoñenje i sviranje. Kupres) 7. .Rasprave o ponašanju u situacijama na koncertu. -Podsticanje kreativnosti igrom.Vodi aktivnosti. . . .Crtanje i fotografisanje instrumenatadoprinos prezentaciji. kroz posmatranje i razgovor. .Primjenjuje ranije znanje na novu igru. Ide kolo naokolo 12. U ovom dvoru bijelom (Livno) 12. . Tike. .II MUZIČKE IGRE Izbor: 1. . D vi se babe vozale (Guča Gora-Travnik) 8.Dopunjavanje razredne izložbestalna postavka.Slobodno i organizovano kretanje u prostoru. pokazuje simulacije na kompjuteru.Uključuje se u izvoñenje sa vidnim zadovoljstvom i raduje novim iskustvima. na raznim mjestima (u razredu. . sortiranje i izvoñenje zaključaka.Samostalnije izražava kretnjama ono šta muzika sugeriše.Usmjerava aktivnosti učenika. narodno kolo 11. Razbolje se lisica (Minja i Lidija) 13. na izletu). . pokretom i pjevanjem. dore 2. .Osmišljava maštovite igre sa dječijim instrumentima. . mijau.Tačno izvodi mjeru i ritam skandiranjem. . Boc.Pronalaženje i zapisivanje brojalica. . .P rocjenjuje interesovanja i napredak učenika. predlaže i izvodi pratnju. Patka patku pojela 3.Stimuliše ih i direktnim učešćem u igrama i kolu. .Razumije i izvodi brojalicu prema zadatku precizno i tačno. igre i kola.Razvijanje svijesti o kolima kao tradicionalnom muzičkom stvaralaštvu B iH sa utvrñenim pravilima (koreografija). den. radovi. Treskavica okolo (Sarajevo i okolica).Svira pravilno ritam na ritmičkom instrumentu po uzoru i na osnovu vlastitih ideja. Mijau.Prepoznaje pojedine tradicionalne nošnje. priprema i organizira igre posebno tradicionalne u učionici. . . Jabučice crvena 5.muzički ureñena zajednica koja svira prema pravilima i znaku dirigenta. koja razvija osjećaj pripadnosti grupi.Učlanjenje u ritmičku i/ili folklornu sekciju. Golubovi 3.Pamti i imenuje pojedine pjesme. . . .P omaže. uporeñuje note i trajanja. .Pokretom prati ritam pjesmice odnosno izvodi zadatu koreografiju. boc iglicama 10. . Ljetna pjesma 5. Izgubljeno pile (Vl. Pre poznavan je ranije naučene brojalice na osnovu ritma bez teksta (zagonetka). . vrtu.Samostalno izvodi ritam sviranjem na instrumentima P oigrava se s brojalicom. Odžak.Sarañuje sa roditeljima i uključuje ih u rad.Izvodi zadane pokrete bez pomoći .Po sjećanju izvodi veći broj ranije obrañenih brojalica.Upućuje.

Zeko i potočić (Bran ko M ihaljević) 13.Prepoznaje vokalno.U knjigama i štampi pronalaze i prikupljaju slike kompozitora i muzičkih instrumenata (simfonijski orkestar).Spontano na muziku progovara pokretom.Plesna dramatizacija. V DJEČIJE STVARALAŠTVO . . . horski glasovi. odlomak iz opere «Bajka o caru Saltanu ». . 131 . . . . Želja (F. Schumann ) 6.Slobodnija improvizacija kolektivna. (Rešad Arnautović -obrada za dvoglasni ženski ho r) 18. . violončelo. Bocherini) 2.Priprema i voñ i djecu kroz aktivnosti dijaloga i interakcije. Zeko i potočić (Zden ka Vučkov ić) 19. solista. (P. Divlji jahač (R.IV SLUŠANJE MUZIKE Izbor : 1.Bez vanjskog podsticaja sam predlaže ideje i uključuje se u rad. -Improvizacija pokreta u ritmu i plesu. -S lobodnija improvizacija na Orffovim instrumentima. Bosno mo ja (narodna) 20. uporeñuje. poštuje pravila ponašanja. .Poznaje i pamti imena bh.Prepoznaje i saopštava ime kompozitora. hor. izvodi zaključke o slušanom djelu. Vivaldi) 9. D jevojka viče iz tanka grla.Izrañuju zidne panoe sa tematskim sadržajima . Valcer cv ijeća.Pronalaze i prikupljaju tradicionalne instrumente iz kraja gdje je škola.Osmišljava i obavlja temeljitu pripremu učenika za izlaske iz škole i posjete koncertu i kulturnim ustanovama (ponašanje.Brzo uočava i saopštava ime izvoñača djela. Magarac i Pijanist iz Karnevala život inja (C. što ih motiviše na učenje . Bumbarov let. (A.Dogovaranje o improvizaciji koja omogućava neverbalnu komunikaciju i socijalizaciju. Gle igre li krasne. pokreta i likovnim izrazom. melodija. .Razlikuje izvoñačke sastave (orkestar.Razgovorom o muzici u okolini.Učešće sa zadovoljstvom u muzičkim igrokazima svog razreda. Izvoñenje muzičkog igrokaza uz kombinaciju pojedinaca . tempo i druge karakteristike djela.Pravljenje preglednog panoa na koji se dodaju slike instrumenata koje su upoznali. . I. .Razlikuje i poznaje pojedine instrumente i vizuelno i auditivno.Samostalno istražuje instrument i na njemu improvizira .Planira aktivnosti i muzičke sadržaje u korelaciji sa ostalim umjetničkim i drugim odgojnim područjima. .Prepoznaje narodnu muzičku tradiciju. u paru (dijalogom). .Sposoban je za praćenje jednostavnog notnog zapisa i primjenu termina. Sanjaren je (R. Korsakov) 12. mijenja. M ozart) 3. Pt ičja tuga (L. .Ukazuje na adekvatan način izrade preglednih zidnih kalendara sa terminima koncerata. . .Posjeta koncertima u osnovnoj muzičkoj školi. stihov i Sanela Pršeš) 14. dodaje. (ritam. klarinet harfa. . v . . udaraljke). . -L iterarno i /ili likovno izražavanje doživljaja muzike.Razgovora o osjećaju ugodnosti i opuštanja. Čajkovski) 11. doboš).Priprema.Tačno uočava.Često traži da se djelo ponovno sluša.Izmišljanje melodija na zadani ili novi tekst.Pljeskanjem drugarima i na koncertu pokazuje pozitivno ponašanje prema djelima i muzičkim umjetnicima. . likovno ili literarno.Pravi varijacije na zadanu temu .Prepoznaje instrumente predstavnike grupa (flauta. Schumann ) 5. truba. Sa unu kom Janom (A vdo Smailović) 15. . . . . . izvoñače i kompozitore. ispoljava svoje stavove i potrebe za lijepim (auditivna ekologija). oblačenje).Pokazuje kulturu ponašanja kad sluša izvoñenje i na koncertu. Mo zart) 7. Chop in ) 4. .Pravi improvizaciju ritmičke pratnje pjesmi.Prepoznaje orkestarske instrumente po grupama (gudački. .Na podsticaj ali i spontano daje svoje ideje za rad.Osmišljava i realizuje simulacione igre za djecu. podstiče kreativnost. -Osmišljavanje više novih muzičkih igrokaza.Prilikom slušanja muzike.Posjeta koncertu u mjestu. . iz baleta «Krcko Oraščić» . narodna.Procjenjuje učenička postignuća. .Prikupljanje kaseta i CD. duhački drveni i limeni.Vidljivo pokazuje pozitivne navike i potrebu za muzikom.a sa djelima koja će se slušati u školi.Samostalno smišlja. gitara. kompozitora. Da se p ita dijet e (N ino Pršeš.Izražava razne ritmove iz života instrumentima . . . . razlikuje. . instrumenata. . .Komunikacija kroz muziku i kooperacija u radu.Upućuje i podstiče na prikupljanje materijala .Traži da ih vidi uživo na koncertima.Stvara kombinacijom riječi. Vrapci i straš ila (Vlado M ilošević) 17. . uporeñuje. iz opere «Čarobna fru la» (W. . školi i okolini. grupna.Ima veći fond djela koja prepoznaje prilikom slušanja.Riječima i odnosom pokazuje da cijeni muziku.Komentariše osobine djela. ljubav i mo ja .Predlaže instrumente za dočaravanje likova u igrokazu.Samostalno spontano dovrši započetu pjesmu pjevanjem ili sviranjem. .Planira termine za posjete kulturnim ustanova i bilježi ih na kalendaru.Pronalaženje priča i bajki čiji se likovi mogu muzikom „ozvučiti“. R. Čežn ja za p ro ljećem (W. saopštava zašto mu se dopada ili ne dopada.Samostalno odreñuje karakter kompozicije.Pravljenje zajedničke makete koncertnog podijuma. . .likova i kolektiva. dječiji hor). (N. . .Željom za muziciranjem pokazuje pravilan odnos prema muzici. .Pronalaze i prikupljaju slike tradicionalnih narodnih instrumenata i nošnji naroda BiH. . . rukovodi i razvija interes učenika prema muzici svojim odnosom i stavovima. . . . staccato).Pomoć učenicima u samostalnom i grupnom radu. . . A.Osposobljava ih za uočavanje i bilježenje. A. . . Beethoven ) 8. .Posjete koncertima. . priredbama saradnja sa lokalnom zajednicom.Slušajući brzo pamti i pjevuši melodiju. . Sarajevo.Izražava ugodnost i utiske o slušanom djelu. Vrteška (Milan Prebanda) 16. Saint –Saens ) 10. individualna. . bubanj.Posjeta najznačajnijim kulturnim objektima u mjestu. .Tačno odreñuje jačinu (glasnoću). . posebno na koncertu. . .Sigurnije i samostalnije praćenje pjevanja. instrumentalno i vokalnoinstrumentalno izvoñenje. .Pokazuje razvoj svijesti o značaju muzike u porodici. Menuet (L. . Proljeće (I stav) iz Čet iri godišnja doba. legato.Saopštava interes i želju za njihovim kombiniranjem. . .

Igra linija i boja. Ako se odvoje kliširani i objektivni.Ilustracija lutkarske predstave. .pedagoška analiza „crteža” otkriva i otvara učenike. II Sadržaji po direktnom posmatran ju . . .P lastične prirodne oblike voća i povrća transformiše u plošnu sliku. . . . a podsvjesno izražava unutarnji treptaj. .Islamska umjetnost (Učenici ne memorišu.Z imske radosti. .L jepota se osjeća u subjektu i objektu. lijevo i desno. akvarel.Dijete „crta” i govori. te me po sje ćanju .Dok se u verbalnoj priči tuga prikriva. iza njih isplivaju kreativni „crteži».žute i plave linije. III Sadržaji iz mašte: . likovna.Kada dječak baca kamen u vodu.Ilustracija crtanog filma. a ova ideju i „crtež». . .Šta sanjam i čega se plašim. drvo… . Likovna kultura . Likovno sredstvo 5. V Inspiracija iz umje tnosti . bojom. svoga lica po opisu. .U „crtežu” je učenik i porodica. kružno ili elipsasto. . već gledaju likovna djela kao estetski čin). gnijezda i ptice. kao jednoj tvorevini u kojoj zadovoljava očiglednu sliku nečega što je njegovo.Saobraćajna nesreća na ulici. «rukopis» i stil.Vraćaju se laste. . te psihološko . priče. .Jesenji plodovi. oduzima i dodaje. .Učenik se u „crtežu” bori i troši. diveći se krugovima koji se u vodi šire. .Otisak prstiju i dlana na papir. koje treba afirmisati. . to bi trebala biti ideja vodilja ka otvaranju djeteta. ono više nije «uvijen duh u sebi».Razlaganje boja.Helenistička umjetnost.P tice selice se vraćaju. Motiv 6.Čulna iskustva pišu po duši djeteta na hiljadu načina dok ne proizvedu osjet i opažanje.U tom procesu učenik zadovoljava svoju radoznalost i komunicira sa sobom i okolinom. ključ.Ono šta nedostaje objektu.Doček Nove godine.Izmišlja ili se inspiriše iz prirode i umjetnosti.Učenički „crtež” nastaje iz nagona za igrom kao živim doživljajem i zbiljom. slikanje.Igra trouglova. pjesme basne po izboru učitelja.Nasuprot kreativnom „crtežu” je kliše i kič .Igre krugova u boji.ilustracija prema važnijim objektima lokalne zajednice. .Jesenje lišće. LIKOVNE FORME .Kompoziciju u „crtežu” i prostoru reda: horizontalno i vertikalno. tuguje i raduje se.P rvi simboli proljeća. plohom i volumenom gradi svoju kompoziciju. . . žutih i plavih tačkica.Autoportret. „piše” i briše. djetetu i „crtežu». u analizi „crteža” komunicira sa učenicima u razredu.Doživljaji sa zimskog raspusta. . .Gradnja u mom gradu. Likovni problem 4.Japanska umjetnost savijanja papira.Priča o onome šta se pojavljuje. . .Legenda o Arslanagića mostu.Frotiranje reljefnih predmeta: novčić.S likanje cvijeća za čestitku za 8. . . .Izlet u prirodu. .Kritsko-mikenska kultura. već mijenjanje i stvaranje. tako ono. predlaže Rad prema tekstu. manje i veće. . Likovni element 3. . . Mostar.Roršahove mrlje . . Tuzla. .sociološko . . u prirodi i umjetnosti.On izmišlja nove forme za stare sadržaje. .„Crtež” je unutarnji život vanjskog oblika.Ranokršćanska umjetnost.Od krokija jedne figure do kompozicije figura. . što je čin kreacije. .Učenički „crtež” nije oponašanje. ispred i iza. dijete dodaje u „crtežu».Umjetnost mog zavičaja: Sarajevo.Rimska umjetnost. .Ja i moja porodica.Za raspored figura i predmeta u prostoru: gore i dole. 132 . .Ilustracija književnog teksta: bajke.Kako dijete komunicira sa sadržajem i formom u crtežu. . . crvene. origami. Likovna forma I Motivi. po svom izboru. . Likovno područje 2.Učenik spontano i iskustveno koristi likovne elemente i njihove regulatore. . gubi i dobiva. koso i dijagonalno. u crtežu se ona otkriva. IV Prema tekstu ilustracija Nastavnik.1001 boja crvenih.Njegova je moć da pobudi estetske emocije socijalnog karaktera. . .P raznici. . KREATIVAN CRTEŽ KOMUNIKACIJA I OTVARANJE UČENIKA .Doživljaji sa ljetnog raspusta. ritam. . . .Dijete se izražava impresivno i ekspresivno. već otvoren. . .Svjetlost i boja iz prirode i umjetnosti bogati njegov kolorizam. . estetska i tehnička. . likovnu formu.P roljetni radovi u bašči i na njivi.Klupe i stolice u mom razredu.Arhajska i klasična grčka umjetnost.(2 časa sedmično. 70 časova godišnje) CILJEVI ODGOJNO-OBRAZOVNOG RADA SADRŽAJI U CRTEŽU Za svaki navedeni sadržaj neophodno je da nastavnik formuliše: 1. mart. . . shematsko – simboličko – intelektualno.Ilustracija tekstova o Starom mostu. . . .Svjesno linijom. .Etrurska umjetnost. .Zamišljene životinje sa balonima.Šira sadržajna. otisak lista u tri boje. selu ili naselju. otkriva asocijacije i likovnu formu pretače u verbalnu i obratno.L jepota forme raste s ljepotom sadržaja. .

ali time mladi stiču naviku za posmatranje. Legende o Minosu. Služe se udžbenikom Likovne kulture u kojima su vidjeli i upoznali antičku umjetnost i ranog i srednjeg vijeka. ilustracija teksta i inspiracije iz umjetnosti. a ne ono šta vide. kopija. mozaik. Objektivni dogañaj. ilustracija. da ono vidom. Rad po sjećanju proističe iz činjenice da djeca i učenici do 9. IZVORI SADRŽAJA Učenicima III razreda se nude široki vremenski sadržaji iz prošlosti. prepiru se i svañaju. likovnoj. Rad po učeničkom sjećanju proizlazi iz bliskih i uzbudljivih dogañaja u kojima je dijete neposredno učestvovalo.. Transformišući dogañaj u estetsku ideju.OČEKIVANI REZULTATI/ISHODI UČENJA Djeca otkrivaju jedan skriveni unutrašnji subjektivni doživljaj. razmišljajući o tome šta se i kako se desilo. već da ona motiviše i inspiriše. opipom i mirisom upozna karakteristiku i funkciju. šta je objektivno. ali češće iz bliske i neposredne prošlosti. što treba gajiti. Romulu i Remu… Djelimično su „zakoračili” u antičku i religijske umjetnosti. učenici su upoznali i antičku umjetnost. ptica ili bicikl stoje na dohvat ruke djeteta. terakota i porculan. keramika. lutkarsku umjetnost i popularne crtane filmove Walta Disneya. inspiracija. ilustracije i inspiracije. po sjećanju. jabuka. šta je domaća i svjetska likovna umjetnost ili baština. posmatranju. galerija. ne da se kopira priroda. domaće i svjetske umjetnosti ranog i srednjeg vijeka i svijeta. godine života imaju naglašen doživljaj. volumen. original. o čemu učenici pričaju. Znaju šta je original. plitki i duboki reljef. Iako učenici upotrebljavaju sve boje. motivi. sadašnjosti i budućnosti. svijet u sebi „crtežu” i umjetnosti. šta je crtež u boji. a zatim doživljaj i likovna interpretacija. „Crtež” po neposrednom posmatranju Podrazumijeva direktno posmatranje prirode. Sadržaj sjećanje kod učenika razvija pamćenje i mišljenje. Sjećanje se uzima iz daleke. freska. Sigurniji su u sadržajnoj. muzej. Vučici. tj. ne bi imalo iskustva. prvo dogañaj. a šta subjektivno. bogati emocije i razvija likovne sposobnosti. Sadržaj po sjećanju Kada se dijete ne bi moglo sjetiti prošlosti. gdje su emotivno učestvovali. arhitektura.. estetskoj i tehničkoj procjeni „crteža” i umjetnosti. Neka cvijet. teme. kopija. šta je kliše. ali je zato analiza „crteža” subjektivno-objektivna. „Crtež” se analizom objektivizira. očekuje se objektivna analiza o tome šta je učenik nesvjesno ili svjesno iznosio u svom „crtežu». basne i bajke tog vremena. simetrija i asimetrija. izražavaju se simboličkom bojom. spomenik. vitraž. štafelaj. transformišući ono šta se objektivno desilo. Dakle. imitacija. kompozicija. I dalje je u trećem razredu učenički „crtež” subjektivan. Dedalu i Ikaru. upoznali legende o Kozijoj ćupriji i Arslanagića mostu. ilustracija. života i rada. paleta. Učenici su tražeći inspiraciju za svoj „crtež” nenametljivo vidjeli simboličku ili umjetnost „djetinjstva čovječanstva” i upoznali mit i legende. Učenici se sigurnije služe likovnim terminima: kolorizam. Ovaj rad je u suprotnosti sa tvrdnjom da učenici razredne nastave rade ono šta znaju. 133 . Razvija se likovna radoznalost. Na isti način. ploha. ritam. a zatim subjektivni doživljaj su vezani za igru uopće i rad u školi ili van nje. Znaju šta je kist.

neka oni sami traže likovnu formu. intelektualne. nakon objektivnog upoznavanja. a to znači da treba ići od percepcije do predstave. a „crtež” je dijete umjetnosti. jer se simboli dogañaju. Mašta i podsvijest može biti iz bliske. «Carinika». kada djeca izmišljaju formu i sadržaj. U historiji umjetnosti se mašta ili fantazija predstavlja djelom Rusoa (Rousseau). postavljanjem zaključaka da je jabuka dio biljke. sposobnost vizuelne percepcije. grafiku i sliku.Po posmatranju se može raditi sve ono šta se može donijeti na nastavni čas. scene Lova. Islamska umjetnost. slijedi. Inspiracije i ilustracije iz starog i srednjeg vijeka kao što su: 1. prozirnost. Rad prema tekstu razvija ljubav prema knjizi. koji samo očekuje odgonetku. reljef. Znak uvijek znači nešto manje. Iz sna je nastala Bajka o Kiru. koji gledamo i mislimo o njemu. Sadržaj inspirisan tekstom . Savremeni estetičari i psiholozi u centar mašte stavljaju čin sna i podsvijest. Legenda o Kozjoj ćupriji. Mašta je oblik dječijeg mišljenja. Pretakanje književne forme mita i legende. ta da sjemenka služi ta razmnožavanje jabuke. jer je dovoljno što se djeci nudi sadržaj. reljef i kip u jednu formu je ilustracija. sjaj materijala. Ako je tekst bogat. tako oni čitajući ili prepričavajući priču „crtaju crtež“. da se razvija iz cvijeta. kao i gatanje u dlan. o Parisu u Trojanskom ratu… ali vratimo se mašti u „crtežu». U ilustraciji je sadržaj primaran. Umjetnost bosanskih stećaka. neočekivanim i uzbudljivim situacijama. Šaranje jaja. a ne izmišljaju. Inspiracije iz likovnih i ilustracije iz književnih umjetnosti Umjetnost je sama po sebi estetska kategorija. a oni sami traže formu. prilikom ilustrovanja. kao i u našem „crtežu». miris i ukus. Kako učenici. Treba. Čak i «kolektivni religijski» simboli potiču iz iskonskih snova i stvaralačkih mašta. bajke i basne. ako obiluje živim bićima. od koje analize ne odustajemo. mogla biti mašta. čega se plašim i šta me raduje. Ni djeca svjesno ne izmišljaju simbol. kao i stari narodi i stari proroci kako je san. šta su naše dileme? Jedni smatraju da se u mašti radi o sadržaju. stećak «Kule . niti je ono moguće“. «sad ću izmisliti simbol». ilustracije i strip su namijenjeni djeci. Sadržaj iz mašte ili fantazije Šta je mašta ili fantazija. istovremeno se gubi i u našoj svijesti i ide u podsvijest. Sigurnije je prihvatiti da je to spoj i jednog i drugog. izbjegavati ilustraciju odraslih. „Ljepota forme raste s ljepotom sadržaja“. i zato simbol niko ne može riješiti. zatim se u snu ili na javi sjetilo. Rad po neposrednom posmatranju kod učenika razvija ljubav prema prirodi i tehnici. te mirovanje ili kretanje. u radu po mašti se preko likovne forme dolazi do skrivenih sadržaja. bi bila mašta. Treba li kazati kako je to za djecu senzacionalna ideja. Ranokršćanska umjetnost. te simbolu i podsvijesti. I ovdje. U tome i jeste zagonetka mašte. San i navodi: „Ono što se dešava u začaranom svijetu nije potrebno objašnjavati. Kamion koji prolazi pored nas. Apolon iz Veja na krovu etrušćanskog hrama. ono što proriče budućnost. Dok se u drugim sadržajima rješavaju likovni problemi i zadaci. kao i telva u fildžanu. Meñutim i to bi. ali. veličinu. upoznaje temperaturu. priče i pjesme u likovnu formu crtež. drugi misle da se tu radi o formi. koji odlazi i iza okuke se izgubi. simbola i podsvijesti. već subjektivna likovna interpretacija. Nikakav genije nije nikada sjeo s perom ili kistom u ruci i rekao. biljni i geometrijski ornamenti i arabeske. Sa druge strane crtežom se može polaziti i od apstraktnih linija i geometrijskih «slika» u kojima se naknadno traže neki podsvjesni sadržaji. svijest o nacionalnoj i internacionalnoj kulturnoj baštini. Tu «učitelji i učiteljice” direktno idu na teme: Šta sanjam. Sve što je dijete znalo pa zaboravilo. već ga nesvjesno unose. kao što se on javlja u snovima. Potpuniji je doživljaj ako „učiteljica“ i učenici dramatiziraju tekst. te šta je podsvijest i simbol i kada se oni javljaju. pri čemu je naš pokušaj estetski čin. 5. Ima ih individualnih i kolektivnih. gdje učenici u sebi traže i sadržaj i formu. Legenda 134 . ne objektivna. posmatrajući crtež. Tome je blisko dječije „sanjarenje na javi“. Na taj način će djeca izvornije upoznati psihičke i fizičke karakteristike i bolje će se likovno izraziti.ilustracija i strip Književnost za djecu. djeca će realizirati tekst istim žarom kojim prate crtane filmove i slikovnice. Sadržaj sna sam po sebi može biti iz sadašnjosti. Neki misle. oblik i zvuk. da je u njoj sjemenka. ali i iz daleke prošlosti. 4. 2. upoznaje i zbližava narode svijeta i razvija emocionalne. a u nekoliko scena i sa tekstom je strip. uočavanje lokalnih karakteristika volumena i proporcije. Za razliku od motiva i tema sjećanja. moralne i estetske doživljaje i sposobnosti. a forma sekundarna. a simbol nešto više. pričaju priču. 3. kod ilustracije i stripa im se nudi sadržaj. ali više iz prošlosti.

slika se slika. Henri Matis. linija nastaje pokretom tačke. 7. Zapravo se radi o spoju i spuštanju umjetnosti kiparstva i arhitekture u školu pod nazivom prostorno oblikovanje. se zapravo transformišu i spuštaju učenicima u nastavu Likovne kulture u školi. Likovni rad riješen bojom i plohom na papiru je slika. opisni prostor. i kako god nanese na svoju podlogu je crtež. kistom i tvrdim predmetom. boju i sliku. foro-kolaž. 8. krokija. utiskuje boju i bez razloga robuje vlastitom crtežu. I ne treba žuriti da učenici što prije izañu iz svoje simboličke ili «zlatne faze». A onaj dodir koji dijete kuša i dira. sve dok u njemu dominira linija. Postoji cijela skala linija. Time učenici upoznaju prostor i odnose u njemu. elegantne i trome. Prostorno oblikovanje je za učenike ovog uzrasta opipljiv likovni element. a preko njega i put do spoznaje. sivom ili bijelom «bojom». Crtež može biti i u formi skice. slikanje. Ima jednu dimenziju. a zatim u te crtačke okvire. dok ne preñe u plohu i boju i postane slika ili iz crteža u reljef. ali zvanično samo imenovati: osnovne i izvedene. Paul Kle. koje se stavljaju na različite podloge: grafitna i hemijska olovka. 135 . crnim. isprekidane i neprekidne. Nastava treba da im ponudi umjetnost kao estetsku inspiraciju i prostorno oblikovanje kao vlastitu kreaciju. igra se. Mersad Berber. dužinu. zagonetke i odgonetke. Neograničen je broj crtačkih tehnika i materijala. Edgar Dega. ali se nalazi na plohi. a zatim impresija i ekspresija gdje učenik hvali i kudi. I boja je materijalna i psihološka. pa ga nazivamo i crtežom u boji. imitacija mozaika i vitraža i sve druge vodene boje do kojih se može doći i njihove kombinacije. trska. ugljen. Djeci se danas igra i plastične igračke kao primijenjena umjetnost. kao i kiparstvo i arhitektura. duge i kratke. to proširuje radoznalost učenika za neku novu formu. crtanje. 11. Fotografija iz Walt Disney filma. čak i sve slikarske i kiparske tehnike izvedene linijom. pravougaonik i krug. trag neke materije. Balerina. Crtež je sve crtano linijom. tj. 10. dok ne preñe u plohu. Konj. pastel. Ranije su i slikari prvo crtali. olovka u boji. kao i bojom u slici. flomaster. Bosanski ćilim. teškom mukom. Taj se prevaziñeni manir zadržao i u školi. ali i kao kič. rasute i skupljene i sve one koje dijete nanosi. Linija je istovremeno i materijalna i psihološka.o Arslanagića mostu. Crtežom se rješavaju svi likovni regulatori. trodimenzionalnoj formi koja zauzima neki prostor. Loša je usluga učeniku kazati da mu obojeni predmet nije obojen lokalnom bojom. akvarel. 9. za kojeg postoji naglašena radoznalost. cik-cak. pastel. Odmah smo u tzv. tačkice i mrlje. On je linearna likovna forma. I druge likovne forme crtanje. 6. grade: simetrija. Bosanska narodna nošnja. bajke i basne. Nastaje crnom. a ne za lokalne boje. Radi se o kipu. plitkom i dubokom reljefu i gradnji ili arhitekturi. Nastaje na svim neutralnim i bojenim podlogama. metalno pero i pero ptice. stavlja boju nježno kao pahuljicu ili s njom snažno probija papir je njegov temperament. Moja soba. ritam i rukopis. To je prednost. školske su tehnike: olovka u boji. a zatim slikali sliku. flomaster. kompozicija i psihološka proporcija. 12. studije i kreacije. Njeni su praiskonski izvori majčino i sopstveno tijelo i priroda. Pri tome učenici upotrebljavaju sve boje koje imaju. kao i linijom. a ne nedostatak. sivim i na svim bojenim podlogama i formatima: kvadrat. te crtež može biti dvodimenzionalan ili vizualno trodimenzionalan. Otud naglašeno čulo opipa. grafika i primijenjene umjetnosti. osmjehuju sa svakog izloga. A što se slikarskih tehnika tiče. pa učenik prvo crta. tempera i gvaš. Bambi. treba im kazati kako. likovna i književna umjetnost se istovremeno inspirišu i dopunjavaju. «rukopis» ili ritam po kojem prepoznajemo dijete u crtežu. kreda. ali i svim drugim bojama. ali i na svim različitim podlogama: bijelim. slikanje. ali kod ovog uzrasta generalno treba imenovati sve boje kako se one zovu. LIKOVNI JEZIK ILI FORMA Crtanje CRTEŽ. Ako se tome dodaju savremeni materijali u boji. Slikanje SLIKA. kojim oni rado manipulišu. ali se više ili manje nesvjesno opredjeljuju za simboličke. Ako postoji interes kod nekih učenika: kako će miješanjem osnovnih dobiti ovu ili onu izvedenu boju. Bojom se. neutralne. odmah mu se oduzima ono njegovo. tople i hladne. Prostorno oblikovanje Prostor i oblikovanje u prostoru. Otvoreni prozor… Uz umjetnost se nude i mitovi i legende.

Od likovnih elemenata koristi liniju i boju. a samo simbolično ili bojažljivo gledaju umjetnost. Tu figurira termin šare. u Likovnoj kulturi nisu. arabeske. Iz toga nastaje primijenjena umjetnost. „crta“. Zato. ukras može biti cjelovit. razredu objektivno bio bolji. Vizuelno-estetsko procjenjivanje Analizom „crteža“ i umjetnosti prepokriva se teorija i historija likovnih umjetnosti. ali je subjektivni crtež kreativniji crtež u kojem je potpuniji izraz djeteta. koji nešto ukrašava. Tu su dobro došle teoretske pauze da učenici gledaju i doživljavaju umjetnost kao estetski čin. grafika se usavršila u Evropi. posebno djevojčice. Time se učenik otvara da priča o onome šta posmatra. otiska. Ovdje samo ističemo princip nastavnikova rukovoñenja i metode igre. a danas obogatila kompjuterskom grafikom. kao što bi to moglo da se primijeni za dječiji „crtež“. dok ona žele da „crtaju“. ukrašavaju. I njen je put od zanata do umjetnosti. na neki način. svi ostali predmeti bilježe logične rezultate napretka. na neki su način logični. u dekorativni rad sa grafikom. na vanjskom i unutarnjem zidu zgrade ili samo kao neki detalj. da bi duže „crtala“. zašto? Zato što u prvom i drugom razredu svi učenici znaju crtati. kao friz na predmetu. Ta činjenica predmet Likovnu kulturu čini specifičnom. ureñenje svoje uže i šire radne i rekreativne sredine i okoline. Nije se ranije ni primjećivalo da učenici iz sata u sat. Dekoracija i arabeska se usavršila u umjetnosti islama. U trećem razredu se učenicima nude ilustracije i inspiracije starog i srednjeg vijeka. U muzičkoj kulturi i maternjem jeziku takve anomalije da je književnost odvojena od nastavnog predmeta u školi nisu postojale. nakita i kostima. i regulatore simetriju i ritam. Učenici su veoma zainteresirani za formu dekorativni rad sa grafikonima. Grafika se realizira sistemom štampanja. 136 . zatim ga dekorateri dekorišu. Pogodan je za individualni i grupni rad. dekoracije. te vlastitog „crteža“. slikarskih i kiparskih tehnika i materijala. A što učenici kada odrastu prestaju „crtati” nije kriva ni škola ni učitelj niti nastavnik. da dijete „crta“ čak i bez svijesti o sebi i „crtežu“. pa se daju stepenovati. a Likovna kultura „nazatka“. motiv. ne četiri. Djecu proñe „crtanje“ kao što ih proñe djetinjstvo. Sadržaji iz umjetnosti osvježavaju i obogaćuju nastavu. a ne samog sebe. da bi crtež u 6. Te se dvije umjetnosti spajaju i spuštaju u školu. Crtež ovog uzrasta je u usponu. Grafika je umjetnost novijeg datuma. Dekor. iako nastavnik uvijek od učenika zahtijeva maksimum. list i dlan s tehnikama vodenih boja. kao čin vizualno – estetske analize umjetnosti djetinjstva čovječanstva. naprotiv! Učenici treba da analiziraju svoj „crtež“ i umjetnost kao estetske kategorije. pa se onda izvodi definicija: da se djeci i učenicima nudi „crtež“ kao sredstvo odgoja i obrazovanja. DIDAKTIČKO-METODIČKE NAPOMENE Svi drugi predmeti u školi imaju uzlaznu liniju. već je to prirodni proces. Zato neki pedagozi žele da djeca.Dekorativni rad s grafikom Zanatlije prave upotrebni predmet. Učenici trećeg razreda upotrebljavaju prirodne otiske krompir i platno. ipak nastava Likovne kulture ima svoje jasne metode i principe u kojima nastavnik u praksi sa manje truda postiže zavidne stvaralačke rezultate. nastave i stvaralaštva kao jedinstva suprotnosti i metodu aktivnog doživljaja u kojima učenik aktivno učestvuje u procesu rañanja svog subjektivnog „crteža“. Učenici analiziraju prostor i predmete iz svoje okoline i umjetnost zavičaja. To su nacrti i kreacije. a da se ta želja u devetom razredu prirodno gasi. jer se radi o elementima ukrašavanja svakodnevnih predmeta. Rečeno je da se nastava Likovne kulture realizira praktično tri. bogati rječnik i upoznaje umjetnost. već osam godina. Tome treba dodati i slijedeće: iako se spoznaja može razviti po nekoj odreñenoj metodi i bez svijesti o njoj. Tako smo dobili umjetnost koja se primjenjuje u svakodnevnom životu. Koristi bezbroj crtačkih. te on tako ne liči ni na jedan drugi predmet. crtaju. u osmom i devetom razredu saopćavaju „da ne znaju“. Tu je spoj zanata i umjetnosti. što duže budu djeca. i teoretski jedan nastavni čas. s bezbroj originala. Dekorativni rad ukrašava ili dekoriše nešto drugo. već je identičan samom sebi.

u kojemu je sve simbolično. kazuje ono što priča učenika i roditelja zaobilazi. gdje nastavnici s nekim učenicima jedva izlaze na kraj. iako to sve izvire iz njegove duboke psihe. već osluškuje pokrete u dubini vode. koju je dijete stavilo kistom na papir. Često. dakle.Specifičnost je i u internacionalnom likovnom jeziku. već 70 časova godišnje. a 20 minuta je dovoljno vrijeme za uvodni i završni dio nastavnog časa. Primjera radi. kuća vezana za drvo izražava strah od napuštanja djeteta od porodice. da bi opravdali sebe. kao svog nukleusa. pa se na prvi pogled prepoznaju „crteži” učenika s posebnim potrebama. Da li zato što je od svih mogućih dječak izabrao baš tu ili zato što na paleti nije imao neku drugu. dijete iznosi svoj svijet i svijet odraslih. jer je u pitanju uzrast 1. za 25 minuta. Priča roditelja je nužno iskrivljena u osvjetljavanju slike koju daje o svojoj djeci. crtež kuće sa mnogo prozora i likova dječaka izražava umnoženo čekanje da se mama vrati kući.. priča iz prakse kaže da ima različitih izuzetaka. „crtež“ i u njima simboli je teško odgonetati. Predloženi okvirni broj časova (Svaki nastavni čas ima sadržaj i formu. Stoga simbolička umjetnost. tako da crtež zamjenjuje svaki drugi način komunikacije izmeñu učenika i terapeuta. Na crtežu porodice u kojoj je ono na posljednjem mjestu. razreda. crtež gdje se figure drže za ruke izražava harmoniju u životu obitelji. jer niko ne zna šta ova ili ona linija i boja. pa mi onda. psiholozi i sociolozi iznose različite reakcije u crtežu djece. u „crtežu” se tuga nesvjesno ispoljava. Tu djeluje zagonetka subjektivnog simbola koji treba odgonetati. Mnogi pedagozi.časova 15 11 16 17 11 Forma ili likovni jezik Crtanje Slikanje Osnovi grafike Prostorno oblikovanje Vizuelno-estetska analiza „crteža“ Br. Oni treba da kreiraju brz i svjež „crtež“. razredu učenici mogli „crtati“ u blok-času.časova 15 16 11 13 15 Napomena: Sadržaji se izražavaju formom (sadržaj . Rad sa djecom s posebnim potrebama iziskuje od nastavnika naglašenu tehničku pomoć. nastavnik nemoćan stane pred problemom djeteta kome treba pomoći. forma – slikanje = 1 nastavni čas)! UČENICI S POSEBNIM POTREBAMA Dok se u dnu duše i svjesno tuga prikriva i okreće sama sebi. pa broj nastavnih časova nije 140. I u 1. formulišemo: estetsko nastoji da u „crtežu“ razotkrije tajnu koja u njemu ipak ostaje sačuvana. Nastava se realizira u 2 odvojena nastavna časa. niti da oni opet gnjave svoj „crtež“. Učenike ne treba do kraja iscrpljivati. ljubav i mržnju. Bilo kako. tugu i radost. tako bi nastavnik preko „mirnog crteža” učenika trebao otkriti nemir njegove duše. naš je pokušaj odgonetke estetski čin. Ali je takva umjetnost i takav „crtež“ bogata umjetnost i bogat „crtež“. na crtežu gdje su muškarac i žena odvojeni debelom linijom iskazuje svañu i odvojenost roditelja. „Crtež” i kod učenika s posebnim potrebama. ali i kod redovnih učenika. svoja osjećanja. Kao što sijedi ribar netremice posmatra plovak koji ga ne zanima. predstavlja. 137 .): Sadržaji Po sjećanju Po direktnom posmatranju Iz mašte Ilustracija teksta Inspiracija iz likovnih umjetnosti Br.jabuka. razredu učenici svoj „crtež“ brzo završe. Tek bi u 5. Jer djeca u svom crtežu iznose sebe. S toga je psihološka analiza vrlo složena. Ali. te da sedmično „crtaju“ 2 „crteža“. posebno porodice.. strah. je u stvarnosti i ono u njoj na tom mjestu. zato je „crtež” zahvalno sredstvo za upoznavanje učenika i porodice. ali ona mora biti takva da dijete koliko je god moguće samo učestvuje u procesu grañenja „crteža». i u 2. nagañamo: šta je učenik htio da kaže.

Nastavnici prepoznaju one učenike koji su kreativci i one koji precrtavaju. nastavnik „crteže” u školi kao dragocjenu dokumentaciju treba da cijeni i čuva. i 3. U tom smislu estetska ocjena i procjena treba da bude osnovna orijentacija. nastavnika i škole. federalnim. polugodišnje i godišnje. od učenika i nastavnika. Izložbe mogu biti sedmične. i uz pedagoški odabir. To je i mogućnost objektiviziranja i afirmacije učenika. odu najdalje. Ovaj koncept valorizacije ili opisnog ocjenjivanja se nudi u 1. Ako ne postoji zahtjev učenika. treba sukcesivno izlagati. razredu. roditelja ili staratelja da oni posjeduju crtež učenika.OPISNO OCJENJIVANJE UČENIČKOG „CRTEŽA“ Subjektivna ocjena subjektivnog „crteža“ Likovna pismenost (dobar). državnim i internacionalnim izložbama. likovna kreativnost (odličan). IZLOŽBE I DOKUMENTACIJA Prateći učenika u prvom kvartalu. kod onih učenika koji u svom „crtežu” tražeći nešto. mjesečne. likovna kultura (vrlo dobar). Likovna pismenost bi bila nivo koji svi učenici mogu osvojiti. 138 . Na razrednom panou ili na drugom mjestu u školi od najboljih. 2. interes da učenici „crtaju“. Likovna kultura je uz „crtež” kod učenika ono kada oni znaju da kažu nešto u umjetnosti i „crtežu“. U udžbeniku su prezentirani kreativni „crteži“. Pored toga „crteže” učenika treba prezentirati i na općinskim. kantonalnim. kreativnih crteža. nastavnik vodi sukcesivno opisnu dokumentaciju. S druge strane nastavnik ima dokumentiran pregled likovnog razvoja i napretka učenika. Likovna kreativnost je rijedak neponovljiv subjektivni doživljaj „crteža” koji zavisi od trenutka inspiracije.

nadprosječnu. ocjena za skok udalj s mjesta: loše. visok. umjeren.Zna zašto je zdravlje osnov i preduvjet za sve ljudske aktivnosti. vrlo visok. utvrñen odnos potkožnog masnog tkiva i mišićne mase: izvrstan.Zna zašto kvalitet. koje pomaže zdravlju. emocionalno ili seksualno) i (ili) zanemareno. potrebne aktivnosti za stimuliranje napretka: . potrebne aktivnosti za stimuliranje napretka. prosječno. . nadprosječno.U početnom i u završnom stanju. potrebne aktivnosti za stimuliranje napretka. ekstremiteta i da se osigura normalano funkcioniranje organizma. . podprosječno. utvrñen napredak u težini: normalan.Zna zašto je prekomjerna tjelesna težina izvor brojnih tegoba i zdravstvenih problema i da joj je najčešći uzrok nepravilna ishrana i nekretanje. s primjetnim znacima zamora.U početnom i u završnom stanju. potrebne aktivnosti za normaliziranje odnosa. izvrsno. puls u miro vanju je: vrlo nizak. potrebne aktivnosti za praćenje i normaliziranje stanja. . . . utvrñeno stvarno stanje: stopala. nadprosječno.Zna da je čovjek dio prirode i da su tjelesne aktivnosti u prirodi posebno važna za djecu. učenja i igre. podprosječno.Ima usklañen dnevni ritam odmora. potrebne aktivnosti za normaliziranje odnosa.U početnom i u završnom stanju.Zna zašto su psihoaktivne supstance štetne. . potrebne aktivnosti za praćenje i normaliziranje stanja. potrebne aktivnosti za stimuliranje napretka. prosječno. prosječan. prosječno. ocjena za podizanje trupa: loše. spavanja. s izraženim znacima zamora. utvrñen odnos težina – visina: normalan. te vanjskim prilikama i aktivnostima neprimjerena obuća i odjeća mogu negativno uticati na zdravlje. smanjen. vrlo visok. podprosječno. podprosječan. nadprosječno. grudnog koša. nizak. procjenjene psihomotoričke sposobnosti: loše.U početnom i u završnom stanju. mršavost.Porodično koristi zdravstvene usluge.U početnom i u završnom stanju. loš. ili zna za takav slučaj. . nadprosječan. gojaznost. .Posjeduje osnovne navike lične i kolektivne higijene: .Izbjegava situacije u kojima može da se po vrijedi i umije da traži pomoć. .U početnom i u završnom stanju. . 70 časova godišnje) CILJEVI I ISHODI TJELESNOG I ZDRAVSTVENOG ODGOJA CILJEVI Očuvanje i unapreñenje zdravlja ISHODI UČENJA . nizak.(2 časa sedmično. podprosječno. izvrsno. potrebne aktivnosti za stimuliranje napretka. . predložene aktivnosti za normaliziranje stanja. . . Tjelesni i zdravstveni odgoj Rast i razvoj Psihomotoričke sposobnosti Funkcionalne sposobnosti Antropometrijska obilježja 139 . nadprosječne. izvrsno. podprosječno. . podprosječne. .U početnom i u završnom stanju.U početnom i u završnom stanju. škole) i izvršena klasifikacija učenika prema njiho vom stvarnom stanju i razvojnim potrebama: . kičme i grudnog koša. .Zna zašto je tjelesna aktivnost izvor dobrog raspoloženja. prosječno. prosječno. potrebne aktivnosti za praćenje i normaliziranje stanja. ocjena za taping rukom: loše. potrebne aktivnosti za stimuliranje napretka. . . podprosječan.U početnom i u završnom stanju. ocjena za izdržaj u visu zgibom: loše.U početnom i u završnom stanju. primjeren uzrastu. utvrñena karakteristična odstupanja meñu učenicima od prosjeka (razreda. podprosječno.U početnom i u završnom stanju. . . oblik i veličina. izvrsno. funkcionalne sposobnosti osiguravaju mu da se adaptira na primjerene tjelesne napore: normalno.U početnom i u završnom stanju. normalan.Poznaje principe pravilne i redovne ishrane.Zna zašto je pravilno držanje tijela uvjet da se spriječe deformacije kičme. visok. . utvrñen napredak u visini: prosječan.U početnom i u završnom stanju.U početnom i u završnom stanju. .Zna zašto tjelesna aktivnost utiče na očuvanje i unapreñivanje zdravlja. . nadprosječno. ima kulturu objedovanja. . krvni pritisak je: vrlo nizak. prosječno. izvrsno.Tražit će pomoć ukoliko je zlostavljano (tjelesno. nadprosječan. potrebne aktivnosti za korekciju. . ocjena za poligon natraške: loše. izvrsno. izvrsne. s izrazito izraženim znacima zamora. uz asistenciju odraslih. prosječne. po većan.U početnom i u završnom stanju.U početnom i u završnom stanju. nadprosječno. . ekstremiteta. za tri minute pretrči distancu za ocjenu aerobne izdržljivosti: loše.

.Zna zašto su osobine i sposobnosti čovjeka nedjeljiva cjelina: . . 140 . skok u dalj iz mjesta i zaleta. .Zna da je.Zna da se svakodnevnim vježbanjem pomaže organizmu da optimalno regulira potrebu za kisikom.Zna pravilno izvesti osnovne sadržaje planiranih elemenata ritmike. . stajanju i hodanju. zagrijavanje i smirivanje organizma. visoki i niski start. .Zna tri kompleta jutarnjih vježbi u trajanju od po 12 minuta. kao atletskih sadržaja: trčanje. mjerenju pulsa. .Zna pravilno izvesti raznovrsne forme prirodnih oblika kretanja.Prepoznaje fiziološke znake umjerenog opterećenja i zamora (npr .Zna zašto je igra posebno značajna za razvoj dječijih osobina i sposobnosti. . pravilnom disanju i samomasaži. . . značaju tjelesne kulture. kršenje pravila. u odnosu na visinu.Naviklo je pravilno držati tijelo pri sjedenju. brži rad srca.Zna ulogu dijelova tijela prilikom vježbanja. pokreta i kretanja. znojenje. . ili na drugi način upoznati učenike sa osnovama zdravog života.Uvažava kolektiv i meñusobnu saradnju. mjerenju mase tijela.Umije pantomimom i pokretom prikazati različite životne situacije.Poznaje rodne (spolne) karakteristike. stavovi i navike .Razvija dobre ekološke navike.Upoznaje i prihvata svoje osobine.Poznaje termine za označavanje osnovnih vježbo vnih položaja.Pozitivno doživljava i vrednuje nastavu tjelesnog i zdravstvenog odgoja.Prepoznaje nesportsko ponašanje: gruba igra.U igri je aktivno. . .Podstiče prijateljstvo i strpljivo ponašanje u grupi. . SADRŽAJI TJELESNOG I ZDRAVSTVENOG ODGOJA 1.Zna zašto tjelesna aktivnost utiče na pravilan rast. . Usvajanje znanja. . metode očvršćavanja. njegovih osobina i sposobnosti. plesa i narodnih igara. . štetnosti pušenja. narkotika. stavova. . . razvijanju kontrole pokreta. razvijanje sistema vrijednosti.Zna zašto je potkožno masno tkivo izvor tjelesnih i psihičkih problema. . sposobnosti i ograničenja značajna za učešće u tjelesnoj aktivnosti. interaktivno i kreativno. načinom praćenja promjena u njihovom razvoju. . . zraka i vode na dječiji organizam. . . .Samostalno primjenjuje naučene modele tjelesne aktivnosti: jutarnja gimnastika. načini samoregulacije i samokontrole: predvidjeti posebne časove (po jedan mjesečno). nesvjestica itd .Zna zašto je pravilna ishrana i svakodnevno vježbanje smanjuje potkožno masno tkivo i povećava mišićnu masu. regulaciji tonusa mišića. uvažava suprotan spol.. normalna težina preduvjet za optimalno funkcioniranje organizma i uspjeh u psihomotoričkim i drugim aktivnostima.Razvija smisao za takmičenje uz poštovanje pravila igre i takmičenja. pozitivnom uticaju sunca. igre.Zna da čovjek posjeduje kretne sposobnosti. razvoj i funkcioniranje organizma ukoliko vježba svakodnevno. skok u vis i bacanje predmeta. .Zna da bez kisika čovjek ne može živjeti i da je dovoljna količina kisika uvjet za normalan rast.Zna pravilno izvesti osnovne elemente gimnastike – vježbe oblikovanja: jačanja. Osnovna znanja. .Zna zašto je period djetinjstva i mladosti odlučujući za potpun rast i razvoj čovjeka. . stavova i navika Znanja Vrijednosti. koje se mogu povećavati i prilagoñavati potrebama čovjeka svakodnevnim vježbanjem u djetinjstvu i mladosti. razvoj i dobro funkcioniranje organizma tokom svih ljudskih aktivnosti.) i umije da traži pomoć ako se loše osjeća. . .Posjeduje pozitivno iskustvo uspešnosti kroz ovladavanje sve složenijim kretnim zadacima. neophodnosti održavanja lične higijene. . istezanja i labavljenja. mjerenju visine.Zna da je visina pretežno uroñena karakteristika. različito važna za razne sportove. .Zna pravilno izvesti osnovne sadržaje planiranih elementarnih i sportskih igara. razvoj i funkcioniranje organizma. alkohola.Zna da je kretanje čovjekova prirodna potreba i da je svakodnevno kretanje uvjet za normalan rast.Zna da su za povećavanje nivoa i kvaliteta različitih kretnih sposobnosti potrebne i različite vježbe. nepristojno ponašanje.

penjanje uz i spuštanje niz blagu padinu. gañanjem: gañanje horizontalnog. Općepripremni sadržaji: gimnastičke vježbe predstavljaju jedan od osnovnih sadržaja pripremnog dijela svakog časa. puzanja. ustranu i natraške. skokovi. nogu i karličnog pojasa).. igre u vodi. hvatanje i gañanje: bacanje i hvatanje loptice na različite načine. razreda. Kotrljanje i kolutanje: kolut naprijed na povišenju. grupno. ronjenje. veći dio općepripremnih vježbi bez sprava. trčanje na kraće i duže staze sa startom iz odgovarajućeg položaja. štafetne i timske igre. gañanje glavom vertikalnog cilja). odbojanje i prebacivanje lopte s jednom rukom.). respiratornog i nervnog sistema. plivanje na distancu. realizacija zadatog ritma. kosoj i vertikalnoj površini. naskoci i saskoci u upor. poskoci i sunožni poskoci s okretima). Igre: elementarne. vježbe oblikovanja (fiziološki: jačanja mišića i labavljenja mišića i umjerenog istezanja tetiva i mišića. kretanje bez i sa štapovima. trčanja. sa spravama (loptice. padanje i ustajanje iz pada i slično. vertikalnog i pokretnog cilja rukom i nogom – naprijed. puzanje i provlačenje: penjanje na različite predmete (švedska klupa. vježbe preciznosti (ciljanjem: ciljanje rukom i nogom u metu.2. vježbe s raznim estetskim sadržajima. Penjanje. obuka može početi i od 1. Varijabilni dio sadržaja: U skladu je sa individualnim potrebama učenika. Plivanje: Početak obuke plivanja se preporučuje od 4. prelaženje od 1 do 2 km. na spravama (švedska klupa. u parovima. nagazni skok na povišenje do 50 cm i saskok. ambijentalnim karakteristikama i mogućnostima. početno plivanje na grudima (kraul). plivanje pod vodom sa otvorenim očima. Plesne strukture: vježbe napetosti i opuštanja. poboljšava rad kardiovaskularnog. hodanje zadatom brzinom. u okretu. razapete vijače). gañanje lopticom u nepokretne i pokretne ciljeve s udaljenosti do 5 m. hodanje s ubrzavanjem i usporavanjem tempa. potiskivanje i nadvlačenje: vučenje predmeta po tlu. 9. Veliki značaj ima prateća muzika. skokovi preko prirodnih horizontalnih i vertikalnih prepreka. jer doprinosi normalnom razvoju. vaga zanoženjem. razreda. te aktivnost po grupama i kontrola discipliniranosti u grupi. bočno i dijagonalno i sl. vježbe koordinacije (ruku: voñenje. 6. lopte i kratke vijače). hodanja. iz upora prednjeg spust naprijed. Posebni sadržaji: vježbe ravnoteže sa otvorenim i sa zatvorenim očima (stajanje i hodanje na ograničenoj i podignutoj podlozi. 8. uz kosinu. švedski sanduk. 15. u hodu. vježbe brzine pojedinačnih pokreta i frekvencije pokreta istih i različitih amplituda (pokreti. kombinacija provlačenja. Višenje i upiranje: zavjes za oba potkoljena. Vučenje. medicinke. odrazom s lijeve ili desne noge. 5. 3. pravilno disanje. provlačenje ispod raznih predmeta (grede. nogu: pisanje i crtanje nogama . ciljanje rukom i nogom natraške. skok udalj zgrčno.u stajanju. ciklična kretanja do dvije minute. 141 . hodanje. 11. višenje i upiranje na spravama kao preprekama. 4. hodanje i trčanje sa oštrim okretanjem glave u stranu. Plivanje prestavlja nezamjenjivo sredstvo za jačanje zdravlja djeteta. trčanje i poskoci u raznim tlocrtnim oblicima. grupno vučenje. 14. 7. skok uvis kosim zaletom. ali ukoliko škola posjeduje odgovarajuće uvjete. potiskivanje i nadvlačenje. topološki: ruku i ramenog pojasa. bacanje loptice o zid i hvatanje. kolut naprijed i nazad povezano. 12. rukomet i košarka. dječiji nogomet. krugovi. puzanje i provlačenje u različitim kretnim manifestacijama (pojedinačno. palice. Bacanje. kao što su nošenje i stavljanje skija. U njih ulaze prosti oblici postrojavanja i prestrojavanja. Hodanje i trčanje: kretanje u različitim formacijama. dodavanje i hvatanje lopte u kretanju. s obje ruke i naizmjenično .po horizontalnoj. švedske klupe. kruženja i lupkanja rukama i nogama u različitim smjerovima). čučeći i saskok. opće pripremne vježbe u obliku postavljanja motoričkih zadataka. niska greda) i u parovima. plesna struktura i plesni koraci. Sadržaji obuke su: plivanje u dubokoj vodi. vučenje i potiskivanje suvježbača uz korišćenje pomagala (palice. ciljanje štapom u pokretnu metu. 13. Skakanje: preskoci kratke i duge vijače sunožnim odrazima.). 10. hodanje natraške. klečeći. hvatanje. vijače). stav na rukama uz pomoć. Skijanje: Usvajanje početnih elemenata. prirodni uspon i sl) i silaženje. poskoci i okreti u mjestu. početno plivanje na leñima (leñni kraul). okretanje tijela oko vertikalne i horizontalne ose. preskoci zgrčeno i raznoške. plutanja i klizanja na površini vode. trupa.

ujedno. te kognitivnim.jer se koristi procesima mišljenja. Učenike neposredno nadgleda dežurni nastavnik. Tjelesno-zdravstvene aktivnosti u toku nastavnog dana: Izvode se prije časova. koja će osigurati da odgojni proces u potpunosti uvažava razvojne potrebe učenika i. uz postupno uvoñenje i onih sadržaja što su neophodni individualnim sposobnostima učenika. a treba ih raditi i za vrijeme rješavanja domaćih zadataka. Treba izbjegavati kretanje u čučnju zbog mogućih oštećenja zglobova. funkcionalnim i psihomotoričkim.postoji dovoljno saznanja o svakom učeniku o njegovim morfološkim. tjelesnim i zdravstvenim potrebama.16. vijačom. ukupnog trajanja 5-7 minuta. odgoj se koristi u širem značenju i obuhvata i pojam obrazovanja. Izvode se na početku prvog časa. elementarne i sportske igre. najveći uspjeh nastave tjelesnog i zdravstvenog odgoja bio bi da animira i pripremi učenike za svakodnevno vježbanje. Izvode se po odluci i uz kontrolu nastavnika. stavova i navika. elementi plesa. Kod skakanja treba paziti da svi poskoci budu u pokretima. zajedno sa dežurnim učenicima. preciznosti i gibljivosti. Program nastave tjelesnog i zdravstvenog odgoja u trećem razredu osnovne škole izražava kontinuitet ciljeva nastavnog predmeta u prvom ciklusu i usmjeren je na usvajanje osnovnih sadržaja tjelesnog i zdravstvenog odgoja. usmjerene na relaksaciju mišića leña. a u cilju pravilnog rasta i razvoja. čime se nastoji osjećajnu komponentu neke vrijednosti. prigodna sportska druženja. te ni u kom slučaju se ne smiju izvoditi isti i nagli pokreti glave. Kod gimnastičkih preskakanja treba obratiti pažnju na mogućnosti učenika. DIDAKTIČKO–METODIČKE NAPOMENE Početno (inicijalno) i završno (finalno) stanje veže se za školsku godinu i za cikluse (prvi) osnovnog obrazovanja. razredu . Smatra se da – slijedom ishoda u 1. Ovaj uzrasni period je pogodan za razvijanje baznih psihomotoričkih sposobnosti koordinacije. Teorijski odgojni sadržaji trebaju biti u potpunoj vezi sa praktičnim sadržajima. kao i da preduprijede negativne pojave izazvane dužim zadržavanjem u sjedećem položaju. slobodne igre i takmičenja. da učenici budu spremni za slijedeći čas. a posebno je važno pravilno nazivanje i demonstriranje svake vježbe. da ih pripreme za predstojeću nastavu. U obrazovno-odgojnom procesu. Gimnastičke vježbe prije časova sastoje se od nekoliko vježbi niskog inteziteta. konativnim i sociološkim karakteristikama. njihovim sklonostima i ambijentalnim osobinama. za vrijeme časova i za vrijeme odmora. odgoj je specifično ljudski . Cilj im je da povećaju radnu sposobnost učenika. kod učenika izgradi aktivan odnos prema ličnim. 142 . Pri kraju aktivnosti intezitet se smanjuje. kao i uključivanje učenika u aktivno bavljenje tjelesnom i sportskom aktivnošću izvan škole. Uz stimuliranje optimalnog razvoja osobina i sposobnosti svakog djeteta – što je dominantan cilj – postupno se intenzivira proces usvajanja znanja i razvijanja sistema vrijednosti. Nezamjenjiva je aktivna uloga roditelja (ili staratelja) u dostizanju najboljih ishoda za djecu u području tjelesnog i zdravstvenog odgoja. a ne na klasičnom i instrumentalnom čulnom uvjetovanju. a nikako veliki doskoci. S obzirom na ograničenja u nastavnom procesu. pod nadzorom nastavnika. Za vrijeme odmora preporučuju se vježbe sa loptama. To znači da se nastoji odgajati pomoću obrazovanja. Veoma je bitan odabir vježbi oblikovanja i zagrijavanja. Akcenat treba da se stavi na vježbe zagrijavanja. Neophodna je primjena igre. za sticanje kretnih navika. Vježbe priprema nastavnik tjelesnog i zdravstvenog odgoja. te na veličinu i visinu predmeta koji se preskaču. istezanja vrata. uz blagovremeno ispravljanje grešaka. 17. Mogu se organizirati kao: dani zdravlja i sporta. Promocija tjelesne kulture i sporta: Cilj aktivnosti je promocija tjelesne kulture i sporta. ruku i ramenog pojasa. U konceptu tjelesnog odgoja. Naročito treba izbjegavati jačanje sklopa trbušnih mišića zbog povijanja kičmenog stuba. što posebno dolazi do izražaja ako se proces zasniva na višim oblicima učenja. stava ili navike utemeljiti na odgovarajućoj kognitivnoj osnovi. U toku časova vježbaju se 23 vježbe. kao i za realiziranje socijalizacijskih sadržaja. kako bi dijete bilo u stanju da samostalno pravilno vježba. i 2. ravnoteže. Vježbe priprema nastavnik tjelesnog i zdravstvenog odgoja i mijenja ih petnaestodnevno. frekvencije pokreta.

naučna istraživanja. Zadaci nastave engleskog jezika su: Razvoj jezičke kompetencije kod učenika. Kako znanje engleskog jezika predstavlja imperativ današnjeg vremena. predanost i preciznost u učenju jezika. Prihvatanje logičkog pristupa upotrebi naučenoga. Razvijanje samopouzdanja i samopoštovanja. Razvijanje i podržavanje kontinuiteta u učenju jezika kao osnovnog principa. Izražavanje slobode i samostalnosti u govoru i izravnom reagiranju. NIVO: PRVA GODINA UČENJA – III razred osnovne škole CILJEVI I REZULTATI ODGOJNO-OBRAZOVNOG RADA Ciljevi početne nastave engleskog jezika Očekivani ishodi učenja Učiti jezik. Dalje njegovanje razumijevanja i logičkog pamćenja. obavijesti i komunikacije korištenjem elektroničkih tehnologija i općenito. da služi kao instrument za sticanje znanja. samostalnosti i kreativnosti. Razvijanje motivacije za učenje jezika i zadovoljstva u učenju. uz zahtijeve i izazove koji se neprestano mijenjaju. interdisciplinarnih i globalnih zbivanja. Njegovanje i dalje podsticanje želje i ljubavi prema učenju engleskog jezika.(2 časa sedmično. Razvijanje i podržavanje radoznalosti. Postupno i odmjereno prelaziti ka čitanju i pisanju najjednostavnijih riječi i rečenica. Engleski jezik Cilj i zadaća Cilj učenja engleskog jezika je da učenika osposobi za aktivno i pozitivno življenje u savremenom svijetu. 143 . sakupljanja obavijesti i komuniciranje korištenjem elektroničkih tehnologija i općenito da služi kao instrument za sticanje znanja. Čitanje jednostavnih rečenica. razigranog stava prema učenju jezika. Podsticati motiviranje odgovornog i aktivnog stava. 70 časova godišnje) Uloga i značaj Znanje engleskog jezika danas predstavlja vid osnovne pismenosti. Dalje njegovati razvijanje pozitivnog. kratki pismeni odgovori. Podsticati radoznalost i kreativnost. a ne o jeziku. Znanje engleskog jezika danas predstavlja vid osnovne pismenosti i nastava ima za cilj da učenika osposobi za meñunarodne kontakte. Razumijevanje primjerenih sadržaja na engleskom jeziku. tako i rani početak učenja zauzima posebno mjesto u nastavnom planu i programu za osnovnu školu. pjesmu i ples učiniti da učenje engleskog jezika bude zabava i zadovoljstvo. usredotočenosti pažnje i praćenja logičkog smisla. primjereno dobi. Poučavanje engleskog jezika treba promatrati kao učenje osnovne pismenosti nužne u svijetu interkulturalnih. Kroz igru. Upoznavanje kulture naroda čiji se jezik izučava i pozitivan stav prema različitostima. Prepisivanje. Stoga je uloga nastave engleskog jezika veoma značajna i svakim danom biva sve značajnija. Njegovati samostalnost u govoru i vlastitom produciranju naučenog. Razvijanje sposobnosti slušanja. naučna istraživanja. popuna slova i riječ i. prijeko potrebne za meñunarodne kontakte. Podsticati temeljitost. Čitanje riječi pojedinačno povezano s konkretnim pojmovima.

pa se lako mogu 144 . Interkulturalne vještine Upoznati kulturu naroda engleskog govornog područja. idući od jednostavnih ka složenijim jezičnim ciljevima. udžbenicima i priručnicima. nego kreativno i fleksibilno kreirati svoj rad u okvirima zacrtanog. cilj i način rada. Preporuke • • • * Preporuke za organizaciju nastave engleskog jezika u prvoj godini učenja prvenstveno se odnose na fleksibilnost u organizaciji nastave i ukupnog rasporeda nastavnih aktivnosti. proširiti materijal prema danoj situaciji.PROGRAMSKI SADRŽAJI Teme (opća tematska područja kao osnov za daljnju razradu. ali primjereno uvjetima u kojima radi. uporeñivati je s vlastitom kulturom i razvijati pozitivan stav prema toleranciji i različitosti. a potom usmenu upotrebu bilo izolovano ili u govornoj interakciji. Vokabular (predloženi vokabular u okviru danih tema). Proizvesti pozitivno i zabavno ozračje za učenje. ponavljanje i na usmeno komuniciranje sa zabavnim aktivnostima. kao što su primjerice: muzička kultura. Prakticirati prvo usvajanje pravilnog izgovora auditivnim putem. razviti i poduprijeti zainteresiranost za učenje jezika. • − − − − − − − − − − − − − Praćenje i vrednovanje na ovom nivou u službi motiviranja učenika i služi nastavniku za procjenu realizacije zadanih ciljeva. Procijeniti kojim fondom riječi učenici treba da ovladaju u danoj grupi i danim uvjetima Primjenjivati izravni. DIDAKTIČKO-METODOLOŠKE NAPOMENE U prvim godinama učenja usmjeriti pažnju na razumijevanje. kao i na trajanje časa. Gramatika (gramatička područja za dani nivo). da priprema materijal i opremu. zadatke za učenike pojedinačno. frontalni. Čas može trajati i kraće (2025 minuta) radi intenziteta pažnje kod djece ove dobi. Ne prihvaćati kruto upute dane u programu. piše pismene pripreme za svaki čas. Osposobiti učenike da samostalno rade tokom časa i kod kuće. Nastavnik treba: Pažljivo planira svaki čas. za skupine i cijeli razred. ovisno o danim okolnostima nastavne prakse). kojima je cilj pobuditi. Razvijati komunikacijske sposobnosti. likovni odgoj i sl. To podrazumijeva paralelno izvoñenje nastave engleskog jezika s nastavom drugih predmeta. Nastava je razredna. sarañivati s kolegama i stručnim savjetnikom. Slobodno oblikovati svoje časove. Razviti vlastiti sistem praćenja i provjere napretka kod svakog učenika. Interdisciplinarni sadržaj U svim je područjima sadržaj vezan uz druge školske predmete (posebno uz likovnu i muzičku kulturu. tjelesni i zdravstveni odgoj). Držati se načela jednostavnosti. grupni i individualni pristup. Aktivnosti (s pomoću kojih se realiziraju vještine). Njegovati poštivanje drugoga tokom zajedničkog rada i natjecanja. primjerenosti i postupnosti. Funkcije i vještine (usmena ili pismena kompetencija kao zacrtani cilj na danom nivou). Od početka razvijati radne navike.

Djeca sa oštećenim sluhom i teškoćama u učenju govora». mogu se organizirati uvježbavanja jezičkog znanja kroz igru i pjesmu u toku odmora ili perioda relaksacije. Preporuka se odnosi na nastavnike i škole koje imaju mogućnost za njenu provedbu. u dogovoru sa nastavnicima drugih predmeta uvježbavanja mogu biti potpora usvajanju gradiva iz tih predmeta. osvježenje tokom časa. odjeljak . * Rad sa djecom sa posebnim potrebama: ukoliko se ukaže takva potreba rad sa ovom djecom treba da se odvija prema uputama grupe autora danim u «Inkluzivnom pristupu odgojnoobrazovnom radu u I. Izlasci djece u prirodu su takoñer prilika za igre i pjesme na engleskom jeziku.formirati grupe koje će se smjenjivati na usporednoj nastavi iz dvaju predmeta. Efekti nastave bi na ovaj način bili poboljšani. II i III razredu devetogodišnje osnovne škole». 145 . Ukoliko uvjeti dopuštaju.

Razvijanje i podržavanje kontinuiteta u učenju jezika. Upoznavanje sa kulturom naroda čiji se jezik izučava i razumijevanje i poštivanje drugih kultura. duh tolerancije. te primjene savremenih informacijskih i komunikacijskih tehnologija.(2 časa sedmično. praćenja i meñusobnog uvažavanja. Evropska Unija je multietnička zajednica čiji su opstanak i prosperitet uvjetovani višejezičnošću. informacija i komunikacija koje su nužne u današnjem užurbanom svijetu globalnih. Razvijajući pozitivan stav prema sličnostima i razlikama u kulturama kod učenika se razvija kosmopolitski stav. kao i do sada. Uz navedene argumente. Razvijanje samopouzdanja i samopoštivanja. naučnih istraživanja. Razvijanje motivacije za učenje jezika i zadovoljstva u učenju. kako za uspostavljanje privrednih tako i meñunarodnih kontakata. interkulturalnih i interdisciplinarnih dogañanja. Razvijanje sposobnosti slušanja. i ubuduće prvenstveno biti upućene na ovaj dio Evrope u kome se intenzivno koristi njemački jezik. Zadaci nastave njemačkog jezika su: Razvijanje sve četiri jezičke vještine. fonetičkim i gramatičkim minimumom. Naše privredne veze će. Rezultat takvih razmišljanja je i stav Vijeća Evrope da svaki grañanin Evrope mora poznavati najmanje dva strana jezika. odnosno od trećeg razreda osnovne škole. Sve ovo učenje njemačkog jezika nameće kao imperativ u toku cjelokupnog osnovnoškolskog obrazovanja sa početkom u najranijoj dobi. pravopisnim. ne smije se zaboraviti ni kulturno-historijska veza naše zemlje sa zemljama njemačkog govornog područja. 70 časova godišnje) Uloga i značaj nastave njemačkog jezika u osnovnoj školi U toku cjelokupnog procesa učenja i u okviru nastave stranih jezika posebno potrebno je razvijanje svijesti o potrebi poznavanja stranih jezika. Bosna i Hercegovina se već godinama uključuje u evropske integracijske procese i nije daleko dan kada će postati punopravni član Evropske Unije. Cilj Cilj učenja njemačkog jezika je osposobljavanje učenika za komunikaciju na njemačkom jeziku u usmenom i pismenom obliku o temama iz svakodnevnog života. Razvijanje samostalnosti i kreativnosti. Osposobljavanje učenika za samostalno korištenje izvora znanja odnosno ovladavanje strategijama učenja (naučiti kako učiti). Bosna i Hercegovina je vjekovima bila upućena na Srednju Evropu. Njemački jezik 146 . Ovladavanje neophodnim leksičkim. Znanje njemačkog jezika je neophodno. Kroz nastavu stranog jezika kod učenika se razvija svijest o značaju višejezičnosti u savremenom svijetu odnosno svijest o tome da uspješno ovladavanje jezičkim kompetencijama doprinosi afirmaciji ličnosti i njenom optimalnom razvoju. humanizma i internacionalizma. vezane kako za tržište rada tako i za uspostavljanje meñunarodnih kontakata i komunikacija svake vrste.

pokazivanje i sl.1 Evropskog okvira za strane jezike. Prepisuje. dom. ritam i intonaciju u jeziku koji uči. poštuje ritam i intonaciju rečenice. • • Slušanje i razumijevanje Prepoznaje slova i napisane riječi te kratke rečenice. 3. Pravilno artikulira glasove. prijatelji Kuća. Daje osnovne informacije o sebi i svom okruženju služeći se pritom ograničenim brojem osnovnih riječi i zapamćenih rečeničnih shema. kratke dijaloge o poznatim temama. 7. Na ovom nivou učenja jezika učenik ne stječe znanje o jeziku nego prepoznaje i pravilno upotrebljava osnovne jezičke elemente. Prepoznaje poznate riječi i kratke rečenice i zna ih povezati sa ilustracijama. 4. pjesmice.CILJEVI I REZULTATI ODGOJNO-OBRAZOVNOG RADA U nastavi njemačkog jezika u trećem razredu osnovne škole treba težiti dostizanju nivoa A 1. 5. Jezičke vještine Očekivani rezultati/ishodi učenja Učenik prepoznaje glasove. 2. • Razumije i reagira na odgovarajući način na kratke usmene poruke pri čemu mu je potrebna znatna pomoć (ponavljanje. Čitanje i razumijevanje • • • • Govor • Pisanje Znanje o jeziku • • PROGRAMSKI SADRŽAJI Tematske cjeline: 1. 6. naglasak.). Razumije ograničen broj riječi i izraza. Sa sagovornicima razmjenjuje nekoliko osnovnih iskaza u vezi sa konkretnom situacijom. okolina Škola Svakodnevni život Odjevni predmeti 147 . dopunjava i samostalno piše riječi i kratke rečenice. naglašava riječi. Pozdravljanje Predstavljanje Porodica/obitelj.

.Vještine Učenici će znati: .Locirati ljude i predmete. die Kreide. das Schlafzimmer.. Mein Name ist. glumiti.popunjavanja slova (npr. Škola (osnovne riječi).. pokazivanjem na odreñene ilustracije koje se odnose na riječi koje su učenici čuli. B rojeve: od 1-12 Prijedloge u njihovoj funkcionalnoj upotrebi Prostorije u kući (osnovne riječi).itd. Das ist.prisvojni genitiv. . itd.. .: gut. npr. . hier.itd. . npr.: Gdje su nestala slova? učenici treba da popune izostavljena slova).Reći koliko imaju godina. Učenici najprije preslikavaju riječi koje su prije toga usmeno usvojili a potom postepeno usvajaju i pravilan način njihovog pisanja kroz vježbe poput: . der Lehrer. hören…. voditi kraće dijaloge u parovima sa drugim učenicima ili sa nastavnikom. ČITANJE I RAZUMIJEVANJE: Učenici će prepoznati jednu ili više napisanih riječi ili rečenica i reagirati: 1) neverbalno. pjevati. das Schiff.. Bruder...P risvojne: mein. die Wohnung. .kraćim odgovorima na pitanja.Imenovati predmete u školskoj torbi i u učionici. der Roboter. itd. Priloge za mjesto: Schwester . .Nabrojati dane u sedmici.Upitne. Guten Morgen!.prezent . . schreiben. crtanjem.Reći: a) kome šta pripada b) koje je šta boje. ..imperativ za 2. npr.: Das Haus ist groß. lesen. Vater.Reći nekoliko najjednostavnijih rečenica o: . . .. . lice množine: Lies! Schreibe! Antworte! Ergänze! . Mein Teddy ist groß. schön blau . . der Ball. Aktivnosti SLUŠANJE I RAZUMIJEVANJE: Učenici će slušati izgovoreni tekst i reagirati 1) neverbalno.ljudima i predmetima iz neposrednog okruženja. bojenjem navedenih predmeta / osoba. die Tafel. Was ist das? Wer ist das? Wie heißt du? Wie alt bist du? Opisivanje : npr.gestikuliranjem. der Schüler. npr. izrezivanjem.itd. Wie geht es Ihnen? itd… Pre dstavljan je: Ich bin. spielen Igračke: der Teddy. Juttas Bleistift Zamje nice . Svakodnevni život: npr. wer. 2) verbalno. npr. Pozdravljanje: Hallo!. Odreñivanje mjesta i položaja: Hier. was. dein Pre dikativno upotrije bljene prid jeve. Guten Tag!. npr..Lične .Brojati od 1 do 12. sagen..) Vrijeme : Wie spät ist es? Es ist sechs Uhr. imitiranjem. npr..gestikulacijom predstaviti ono što su čuli ili izvršavanjem naredbi koje čuju. Odjevni predmeti (osnovni pojmovi): die Jacke. davanjem kratkih odgovora na nastavnikova pitanja ili pitanja koja su čuli sa kasetofona. Auf Wiedersehen!.. Wie geht es dir?.: . das Auto. odnosno povezivanjem slike sa tekstom koji čuju.P redstaviti sebe i druge. schlafen. gehen. … . dort. Hausaufgabe machen.: ponavljanjem odreñenih riječi koje je izgovorio nastavnik ili koje su čuli sa kasetofona. das Bad. . .dopunjavanjem izostavljenih slova ili riječi u tekstu.Imenovati članove svoje uže porodice.: . die Schule.: . lice jednine i 2. 2) verbalno.P ozdravljati se na formalni i neformalni način.prostorijama u kući / stanu. GOVOR: Učenici će: ponavljati riječi nastavnika ili riječi izgovorene sa kasetofona.povezivanjem ponuñenih riječi u tekstu…itd. das T-Shirt.takmičenje u pisanju brojeva itd. Wer ist dort? Izricanje naredbe: Komm her! Male! Schreibe! Članovi uže porodice: npr.rekonstruiranje riječi od ponuñenih slova. wie. Mein Bleistift ist grün. die Puppe (Das ist mein Teddy..bojenjem. PISANJE Pisanje na ovom nivou nije prioritet. Dort.. npr.. slaganjem slika redoslijedom koji proistekne iz teksta koji su čuli. die Bank. 148 . vježbom falsch / richtig. Glagole ..Reći koliko je sati (puni sat). die Küche.: Imenice . povezivanjem pisanih riječi i odgovarajućih ilustracija. Er/Sie ist hier. das Wohnzimmer. itd. die Hose. bojenjem ilustracija koje se odnose na riječi koje su učenici čuli.. .: Mutter. . recitirati kraće pjesmice. Gram atik a Vok abular Učenici će koristiti Učenici će: (ali neće učiti o učiti samo osnovni vokabular koji tome): se odnosi na date teme npr.jednina .

. 149 . Rad u parovima ili manjim grupama uz smjenu više različitih aktivnosti doprinose dinamici časa i održavanju neophodne pažnje učenika.Kod učenika podstiče pozitivnu radoznalost.Učiti da komuniciraju i da se ponašaju u svakodnevnim situacijama na način koji je primjeren kulturi zemlje čiji jezik uče.Procijeni kojim fondom riječi učenici treba da ovladaju u datoj grupi i datim uvjetima. . . marljivost.Razvija vlastiti sistem praćenja i provjeravanja napredovanja svakog učenika. Nastavnik treba da: . kao i njegovanju prisnijih odnosa izmeñu učenika i nastavnika.ekološki odgoj). stvara živa atmosfera u učionici što doprinosi povećanju motivacije za učenje jezika.Kreativno i fleksibilno kreira svoj rad u okviru zacrtanih ciljeva a u skladu sa uvjetima u kojima radi. . poboljšanju njihovih jezičkih znanja. pripremajući adekvatne nastavne materijale (vizualizacija je na početnom nivou učenja stranog jezika neophodna). . Učenici rado prihvataju i provode proces imitiranja i ponavljanja. oblikovanjem (Likovna kultura). uspostavljanju prijatnije atmosfere u učionici.: . Razvija se takmičarski duh.Razvija kod učenika radne navike. (Moja okolina . Igre doprinose povećanju učeničke aktivnosti. Ukoliko se u nastavni proces funkcionalno integriraju i igre. njihove prednosti su velike. Učenici će tako učiti jezik i proširivati svoj vokabular oslanjajući se na znanje koje su stekli učenjem nekih drugih školskih predmeta ali i kombinirajući učenje stranog jezika sa aktivnostima «preuzetim» iz nekih drugih predmeta.plesom. samostalnost i kreativnost. rado insceniraju naučene dijaloge. .Poštuje osnovne didaktičke principe primjerenosti i postupnosti. slikanjem.pjevanjem (Muzička kultura). .Razvija komunikacijske sposobnosti kod učenika. grupe i cijeli razred.Upoznavati različite kulture i tradicije. podstičući ih da maksimalno koriste vlastite talente i sposobnosti. Interkulturalne vještine Učenici će: . . te planirajući trajanje svakog segmenta aktivnosti u učionici.Pažljivo planira svaki čas za koji piše pismenu pripremu postavljajući ciljeve te detaljno razrañujući načine (strategiju) kako da ih postigne. odgovornost i motivaciju za učenje.crtanjem. .Razvija pozitivnu atmosferu u učionici. Jezik se na ovom uzrastu uči imitiranjem i ponavljanjem sa postepenim prijelazom na čitanje i pisanje i uz angažiranje svih čula. prirodu i sl. pripremajući zadatke za pojedine učenike.DIDAKTIČKO–METODIČKE NAPOMENE U prvim godinama učenja njemačkog jezika usmjeriti pažnju na aktivnosti koje imaju za cilj da pobude i razviju zainteresiranost učenika za učenje jezika. igrom (Tjelesni i zdravstveni odgoj). te izmeñu samih učenika.zajedničkom šetnjom kroz park. . Praćenje i vrednovanje Na početnom nivou učenja stranog jezika nastavnik samo aktivno razvija i prati motivaciju i interes učenika za učenje njemačkog jezika i procjenjuje realizaciju zacrtanog programa. . . Interdisciplinarni sadržaj Programski sadržaj je meñusobno povezan sa drugim predmetima. njegovih ciljeva i zadataka. njegovom aktivnom učešću u nastavi i rezultatima koje pokazuje nastavnik daje opisnu ocjenu. O odnosu učenika prema nastavnim obavezama. npr.

U nastavi francukog jezika u trećem razredu osnovne škole treba težiti dostizanju nivoa A 1. III razred osnovne škole Cilj nastave francuskog jezika u trećem razredu osnovne škole je razvijanje svijesti o postojanju drugih jezika i mogućnosti komuniciranja na nekom drugom jeziku koji nije naš maternji. Kod učenika treba da se razvije svijest da je jezik jedan od najvažnijih elemenata druge kulture koja je jednako vrijedna kao i njegova vlastita. CILJ Predmet ima za cilj osposobljavanje učenika za aktivno i pozitivno življenje u savremenom svijetu. 70 časova godišnje) ULOGA I ZNAČAJ Učenje jezika pruža učenicima šansu da prihvataju različitosti i da imaju više poštovanja prema drugima. predstavlja vid osnovne pismenosti i naobrazbe i ima za cilj osposobljavanje učenika za meñunarodne kontakte. razumiju i poštuju druge kulture. a naročito razviti komunikacijske sposobnosti učenika. Učenik treba da se osposobi da na francuskom jeziku komunicira na osnovnom nivou o temama iz svog neposrednog okruženja. motivaciju za učenje. prikupljanja informacija i komuniciranja putem elektroničkih tehnologija. Nastava i učenje stranog jezika treba da pomogne učenicima i doprinese njegovom ukupnom intelektualnom razvoju. • Razvijati kod učenika sposobnost pažljivog slušanja i uvažavanja mišljenja drugih. Poznavanje stranog jezika. • Bolje upoznati učenike s elementima civilizacije i kulture zemlje čiji jezik se uči kao i sa vlastitom kulturom te naučiti ih da cijene. samostalnost.1 Evropskog okvira za strane jezike. Učenje stranog jezika učeniku treba da olakša razumijevanje drugih i različitih kultura i tradicija i jača motivaciju za učenje stranih jezika. te može imati pozitivan utjecaj na opći razvoj i kosmopolitski stav. ZADACI Zadaci nastave francuskog jezika su: • Omogućiti razvoj jezičke kompetencije učenika. • Omogućiti učenicima uživanje u učenju.Francuski jezik (2 časa sedmično. treba da mu učenje stranog jezika bude podsticaj za uočavanje kulturalnih sličnosti ali i različitosti u kojima je bogatstvo. u ovom slučaju francuskog. Učenje stranog jezika treba da podstakne njegovu maštu. francuski jezik je jedini jezik koji se izučava u svim zemljama svijeta. FRANCUSKI JEZIK PRVA GODINA UČENJA. Pored engleskog. 150 . Poznavanje stranog jezika treba da bude instrument za sticanje drugih znanja. • Kod učenika razviti pozitivnu radoznalost. Iskustvo učenja jezika će povećati svijest učenika o jeziku. Učenjem francuskog jezika učenicima se otvara mogućnost da postanu dio velike porodice govornika francuskog jezika koja broji 56 zemalja na pet kontinenata. kreativnost. a to je istovremeno zvanični i radni jezik svih relevantnih meñunarodnih institucija i organizacija. radoznalost i kreativnost.

151 . • razumjeti i reagirati na odgovarajući način na kratke usmene poruke pri čemu mu je potrebna znatna pomoć (ponavljanje. zamjenice. oblikovanje. te da ih osposobi za samostalan rad kako tokom časa tako i kod kuće. prepoznavati poznate riječi i kratke rečenice i znati ih po vezati sa ilustracijama. razviju i podrže zainteresiranost za učenje jezika. dopunjavati i samostalno pisati riječi i kraće rečenice. kratke dijaloge o poznatim temama. DIDAKTIČKO-METODOLOŠKE NAPOMENE U prvim godinama učenja francuskog jezika treba usmjeriti pažnju na razumijevanje. • • prepoznavati slo va i napisane riječi. pravilno artikulirati glaso ve. moja bliža okolina.: . Aktivnosti (navedene su aktivnosti pomoću kojih je moguće realizirati sposobnosti). razmjenjivati sa sago vornicima nekoliko osnovnih iskaza u vezi sa konkretnom situacijom. svakodnevni život). cilj i način rada.kroz sportove i igre (Tjelesni i zdravstveni odgoj). brojevi.Jezičke vještine Slušanje i razumijevanje Očekivani rezultati / ishodi učenja Učenik će • prepoznavati glaso ve. porodica. Potrebno je takoñer primjenjivati direktni. Čitanje i razumijevanje • • • • Govor Pisanje Znanje o jeziku • • PROGRAMSKI SADRŽAJI Teme (opća tematska područja kao osnov za dalju razradu zavisno o datim okolnostima nastavne prakse npr. prepisivati. Veoma je važno da nastavnik uputstva ponuñena u programu. opisivati u nekoliko rečenica poznatu situaciju služeći se pritom ograničenim brojem osnovnih riječi i zapamćenih rečeničnih shema.). pokazivanje i sl. . davati osnovne informacije o sebi i svom okruženju. Treba da kod učenika razvija radne navike i komunikacijske sposobnosti. imenice. škola. te kratke rečenice. (Likovna kultura. . poštovati ritam i intonaciju rečenice. itd. dom. ples. Učenik neće na ovom nivou učenja jezika sticati znanje o jeziku nego će prepoznavati i pravilno upotrebljavati osnovne jezičke elemente. grupni i individualni pristup. pjesmice. frontalni.kroz crtanje. Vokabular (predlaže se vokabular koji je u skladu s datim temama). . • razumjeti ograničen broj riječi i izraza. slikanje. . udžbenicima i priručnicima ne prihvata kruto nego da kreativno i fleksibilno kreira rad primjereno uvjetima u kojima radi. glagoli itd koje će učenici koristiti a ne učiti o tome!). Gramatika (gramatička područja koja odgovaraju datom nivou npr. ples). Funkcije i sposobnosti (usmena ili pismena kompetencija koja predstavlja zacrtani cilj na datom nivou). ponavljanje i na usmenu komunikaciju koja će sadržavati elemente zabavnih aktivnosti koje imaju za cilj da pobude. naglašavati riječi. npr. naglasak. Nastavnik treba da pažljivo planira svaki čas. Interdisciplinarni sadržaji Učenici će takoñer učiti jezik i proširivati svoj vokabular oslanjajući se na znanje koje su stekli učenjem nekih drugih školskih predmeta. ritam i intonaciju u jeziku koji uči. lično predstavljanje.

Interkulturalne vještine Učenici će se: . l’. . . mon. itd. .sposobnost da nešto urade (Je peux…). razre d Teme Funkcije i sposobnosti Učenici će znati: . devant. Raspoloženja: heureux. izvršavanjem uputstava Pokazne. brojeve itd. broj raspoloženja. Razlike u upotrebi nekih pozdrava u francuskom jeziku i u maternjem jeziku učenika. . Salut.dopadanje.). soeur. tourner á droit / á gauche. veoma ograničen. Učenje kako učiti Učenici će da: . jaune. Triste. . (npr. . lijepljenjem Determinatore: slika. . ta. . dans. Lične glumljenjem. . gestikuliranjem. npr. sa kasetofona. Au revoir itd . popunjavanjem praznina .ocjenjuju svoje aktivnosti i aktivnosti svojih drugova iz razreda. uzvike (helas! (Jao!) ili eh bien! (pa lijepo! No!) ta ta ta! (koješta!) tien! (gle!) itd. lá. Il a les cheveux noirs. . itd. C’est …. Pre dstavljanje: Je m’appelle …Je suis. kasetofona. frère. imitiranjem zvuka Impératif voza. Aktivnosti Gramatika Vok abular Učenici će učiti samo osnovni vokabular koji se odnosi na date teme. beau.Opisati ljude i predmete.upoznavati se sa nekim osnovnim razlikama izmeñu njihove kulture i kulture naroda sa francuskog govornog područja (npr. triste • Lično predstavljanje Osnovna škola • P orodica • Kuća.sur. Nivo 3. des. Dobro jutro i dobar dan / Bonjour). malheureux. Zamjenice oponašanjem glasova/zvukova. sretan). un. onih koje značenjima). 2) verbalno ponavljanjem riječi koje je izgovorio les nastavnik ili koje su čuli sa kasetofona. Ocjenjivanje je opisno i brojčano.budu odgovorni i aktivni u situacijama kada se uči jezik. . une. crtanjem. boje predmeta.á. Moje lice. pokazivanjem odreñenih celle. ilustracija koje se odnose na riječi koje im celle-lá se usmeno upućuju. b) ČITANJE I REAGOVANJE Učenici će prepoznati jednu ili više Glagole napisanih riječi ili uputa i reagovati: Le présent Pomoćni glagoli 1) neverbalno gestikuliranjem.Locirati ljude i predmete. son. blonds . Odreñivanje mjesta i položaja: Pardon. tužan. . 1-10 rezanjem zahtijevanih oblika/likova iz Prijedloge: papira. Qu’est-ce que c’est ? Qui est-ce? Oui / non. . bojenjem Upitne. De quelle couleur est…? rouge. Članovi uže porodice : mère. bojenjem ili podvlačenjem (u osnovnim samo odreñenih riječi (npr. npr. Ovo može podrazumijevati npr. ili pokazivanjem. kojima se te riječi nalaze. iz crtića). . Praćenje i vrednovanje na ovom nivou treba da bude u službi motivacije učenika i da služi nastavniku za procjenu realizacije zadatih ciljeva. Opisivan je : Il est grand / petit. biranjem ili povezivanjem pisanih riječi i dehors odgovarajućih ilustracija. rasporeñivanjem ilustracija po odreñenom redu prema pisanim uputstvima 152 . blanc.Članove. ma. itd. qui? De/á navedenih predmeta/osoba navedenim qui? Que? De/á bojama. pravljenjem raznih oblika od .Prisvojne davanjem veoma kratkih odgovora na pridjeve. brun. crtanjem.). pour aller á … C’est loin (de) / près (de) Aller tout droit. avoir glasova/zvukova (npr. Brojeve: pravljenjem/oblikovanjem stvari (npr.).Pozdravljati. itd . podvlačenjem ili bojenjem riječi quoi koje im se usmeno upućuju. redanjem slika. glumljenjem Priloge za mjesto. oponašanjem être. npr. avec plastelina itd. moje tijelo.Izraziti . Q uel âge as – tu? J’ai . la.Identificirati ljude i predmete. raspoloženje.učiti da komuniciraju i da se ponašaju u svakodnevnim situacijama na način koji je prirodan za kulturu zemlje čiji jezik uče. celui. životinjskih glasova itd. .jednina i 1) neverbalno imitiranjem nastavnika ili neke popularne množina ličnosti (npr. ici.koriste ključne metode iz prakse pri radu u parovima ili malim grupama. celle-ci.razvijaju pozitivan stav prema učenju jezika. kao i nivo svog i njihovog znanja u odnosu na postavljene ciljeve. celui-la.upoznavati sa kulturom svoje zemlje i učiti da je bolje poštuju i cijene. nastavnika ili uputstava koje čuju sa celui-ci. pitanja nastavnika ili pitanja koja su čuli sa ton.Reći koliko je sati (puni sati). le. dom • Moja bliža godina učenja okolina francuskog • Škola • Svakodnevni život Prvi ste pen početnog znan ja Učenici će RECEPCIJA koristiti (a ne učiti a) SLUŠANJE I REAGOVANJE Učenici će slušati izgovoreni tekst i o tome!): reagovati: Imenice . samo osnovne riječi. označavaju neku aktivnost. père.Brojati predmete.: Pozdravljanje: Bonjour..Opisne pridjeve. . riječima odabranim sa zidnih karata na najosnovnije.slušanjem i pjevanjem omiljene vrste muzike (Muzička kultura).Predstaviti sebe ili druge.

Opisne pridjeve. Složenice. arbre. livre. rutinske aktivnosti npr dormir se lever. celle-lá Upitne. table. u vezi sa datim temama i gramatikom. se promener. celle. la. prendre autobus. Raspoloženja: heureux. chamber. Članovi uže porodice : mère. zamjenjivanjem ilustracija u tekstu ponuñenim riječima. ta. Glagole Le présent Pomoćni glagoli être.. u vezi sa datim temama. soeur. ma. npr. Zamjenjivati inicijale punim riječima ubacivati. podvlačiti. Škola: insegnant. itd. parc. lit. avec (u osnovnim zn ačenjima). son.Prisvojne pridjeve. zamjenjivanjem inicijala punim riječima ili popunjavanjem praznina odgovarajućim riječima itd. društvene igre u kojoj se slažu pločice sa slovima jedna na drugu itd. celui-ci. il fait froid. u vezi sa datim temama. redati riječi po odreñenom redoslijedu. sale á manger. dehors Brojeve: 1-10 Prije dloge: . grand – petit. npr. Bon – mauvais.ideju posjedovanja (le livre de Jean. ma maison). devant. npr. . Vrijeme : Qelle heure est-il? Il est Svakodnevni život. des.. u vezi sa datim temama. Triste.á. recitovati. frère. avoir Impératif Priloge za mjesto. faire attention. Učenici će vježbati da koriste (a ne učiti o tome!): Afik se . Sale á manger sac á dos. qui? De/á qui? Que? De/á quoi Dete rminatore: . npr. jardin. pjevati i igrati jezične igre davati uputstva i naredbe b) PISANJE Budući da učenje pisanja na ovom nivou nije prioritet. celle-ci. malheureux. npr. mon. cahier. élève. triste. itd.. celui. chaise. –s. une. les . lá. učenici će: povremeno prepisivati izolovane riječi učiti pisati pomoću igara na CD-u. 153 . PRODUKCIJA a) GOVOR Učenici će: ponavljati riječi nastavnika ili riječi izgovorene sa kasetofona učestvovati u razgovoru (pitanja/odgovori) sa drugim učenikom/učenicima ili nastavnikom igrati uloge. le. Antonime. Učenici će koristiti (a ne učiti o tome!): Ime nice . dans. Kolok acije .sur. Prostorije u kući i nam je štaj: cuisine. povezivanjem riječi u stupcu A sa odgovarajućim ilustracijama u stupcu B.itd. beau. un.jednina i množina Zamje nice Lične Pokazne. ici. se laver. ton. P rendre un bain. B liža okolina: rue. 2) verbalno davanjem kratkih pismenih ili usmenih odgovora na pitanja.Članove. sa . najosnovnije. l’. itd. armoire. celui-la. itd. pomoću društvene igre u kojoj se sastavljaju riječi od slova na kockama. père.

Evropska Unija je multietnička zajednica čiji su opstanak i prosperitet uvjetovani višejezičnošću. . a ne o jeziku. .Razvoj sve četiri jezičke vještine. neophodno je razvijanje svijesti o poznavanju dva ili više stranih jezika. . Cilj i zadaci učenja arapskog jezika Cilj učenja arapskog jezika je osposobljavanje učenika za usmenu i pismenu komunikaciju na arapskom jeziku o različitim temama iz svakodnevnog života. Pored toga više od 35 miliona ljudi kao drugi strani jezik koristi arapski jezik. Kroz učenje stranog jezika kod učenika se razvija svijest: o značaju višejezičnosti. III razred osnovne škole CILJEVI I REZULTATI ODGOJNO-OBRAZOVNOG RADA Ciljevi početne nastave arapskog jezika Učenje jezika. vezanih za konkretan pojam (samostalno upotrebljenih).(2 časa sedmično. kao i sjevernom Afrikom. gdje se u više od 20 zemalja sa više od 200 miliona govornika kao zvanični jezik koristi arapski. odnosno ovladavanje strategijama učenja (naučiti kako učiti). fonetskim i gramatičkim minimumom. Razvijanje samostalnosti u govoru. Kratki usmeni i p ismeni odgovori. Razvijanje radoznalosti i kreativnosti. Značajno je napomenuti da je u jednom periodu naše historije nemali broj književnika pisao djela na arapskom jeziku. duhu tolerancije.Osposobljavanje učenika za samostalno korištenje različitih izvora znanja. humanizamu i internacionalizmu. 70 časova godišnje) Uloga i značaj nastave arapskog jezika Tokom procesa obrazovanja. Vijekovima Bosna i Hercegovina ima civilizacijske i privredne veze sa Bliskim i Srednjim istokom. pjesme i plesa učiniti da učenje arapskog jezika bude zabavno.Razvijanje samopouzdanja i samopoštivanja. predanosti i preciznosti u učenju jezika. Putem igara. Prepisivanje riječi i kratkih sadržaja. Razvijanje temeljitosti.Razvijanje motivacije za učenje jezika i zadovoljstva u učenju.Upoznavanje sa kulturom naroda čiji se jezik izučava i razumijevanje i poštivanje drugih kultura. Zadaci nastave arapskog jezika su: .Razvijanje samostalnosti i kreativnosti. . Popunjavanje slova i riječi. Razvijanje pozitivnog stava prema učenju jezika. Očekivani rezultati učenja Ljubav i spremnost za učenje arapskog jezika. Arapski jezik ARAPSKI JEZIK PRVA GODINA UČENJA. kozmopolitizmu. Proširivanje opće kulture učenika kroz upoznavanje s načinom života i tradicijom zemalja u kojima se govori arapski jezik. Čitanje riječi. Sve prethodno spomenuto govori u prilog neophodnosti učenja arapskog jezika kao jednog od stranih jezika tokom osnovne škole. Sloboda i samostalnost u govoru.Ovladavanje osnovnim leksičkim. toleranciji. Razumijevanje jednostavnih sadržaja na arapskom jeziku.Razvijanje sposobnosti slušanja i meñusobnog uvažavanja. Rezultat takvih razmišljanja je i stav Vijeća Evrope da svaki grañanin Evrope mora poznavati najmanje dva strana jezika. . 154 . Razvijanje razumijevanja i logičkog pamćenja. . . Postupan prelaz ka čitanju i pisanju jednostavnih riječi i rečenica. Čitanje jednostavnih rečenica. a u okviru nastave stranih jezika.

sukun. 155 .PROGRAMSKI SADRŽAJI Teme (opća tematska područja kao osnov za daljnji rad) Funkcije i vještine (usmena i pismena kompetencija) Aktivnosti (pomoću kojih se realiziraju vještine) Gramatika (osnove gramatike za dati nivo) Vokabular (u okviru datih tema) Specifičnosti arapskog pisma će uvjetovati i početnu fazu učenja arapskog jezika. uz učenje osnovnih fraza. tanwin. vezivanje slova u riječi i kraće rečenice. varijante pisanja slova. Neophodno je. tašdid. usvojiti: osnovne oblike slova. kratke i duge vokale.

Pozdravljanje i upoznavanje . nahnu) učiti samo Upitne osnovni zam je nice (man. npr.kraćim pismenim ili usmenim odgovorim na pitanja. .bojenjem. osnovni min. Ak tivnosti Gram atik a Vok abular Prvi stepen elementarn . . a potom postepeno usvajaju i pravilan način njihovog pisanja kroz vježbe poput: . 'anti.Nabrojati dane u sedmici. (imenskih) harihi) rečenica.povezivanjem pisanih riječi i odgovarajućih ilustracija. rečenicama 2) verbalno. prepoznavanje. izostavljajući odreñena slova koje učenici treba da popune). pitanja ili pitanja koja su čuli sa kasetofona. 'anta.Brojati od 1 do 10.popunjavanja slova (npr.voditi kraće dijaloge u parovima sa drugim učenicima ili sa nastavnikom. crtanje i druge Upitne partikule vježbe) (hal. npr.dopunjavanjem izostavljenih slova ili riječi u tekstu .Opisati . porodice.lijepljenjem odnosno slaganjem slika .gestikulacijom predstaviti ono što su čuli.Odjevni predmeti SLUŠANJE I RAZUMIJEVANJE Učenici će slušati izgovoreni tekst i reagirati 1) neverbalno. čuli. la) (igre. Lične zamjenice ('ana. crtanjem. . .Imenovati predmete u školskoj torbi i učionici.Reći koliko je sati (puni sat). Vokativna partik ula “ya” Kroz dijalog Potvrdne i odrične riječi (na`am. .ponavljanjem odreñenih riječi koje je izgovorio ograničenim nastavnik ili koje su čuli sa kasetofona.Imenovati odnose na riječi koje su učenici čuli odnosno članove svoje uže povezivanjem slike sa tekstom koji čuju.glumiti.ponavljati riječi nastavnika ili riječi izgovorene sa kasetofona. izrezivanjem.recitirati kraće pjesmice.: .gestikuliranjem. . Upitna rije č “'ayna” Pre poznavan je gramatičkog ženskog roda (okruglo “ta”) B rojevi (1 do 10) 156 .davanjem kratkih odgovora na nastavnikova u kući. .nastavnik ispisuje riječi na tablu.Nivo III razred Osnovna škola 1.rekonstruiranje riječi od ponuñenih slova.podvlačenjem pojedinih riječi. .pokazivanjem na odreñene ilustracije koje se . godina učenja arapskog jezika Te me . npr. 'a) uvježbavati Prijedlozi (fi. `ala) vokabular. .Pozdravljanje na formalan i neformalan način. 'ila.izvoñenjem uputstava koje nastavnik izgovara jednostavnim ili koja čuju sa kasetofona.takmičenje u pisanju brojeva itd. pjesmice. . .bojenjem navedenih predmeta / osoba.pjevati. ponavljanje. 2) verbalno. .povezivanjem ponuñenih riječi u tekstu…itd. hiya. . .Škola og znanja .Svakodnevni život Funk cije i vještine Uče nici će znati: . oblikovanje plastelinom. Učenici će: huwa.Kuća . . itd. ČITANJE I RAZUMIJEVANJE Učenici će prepoznati jednu ili više napisanih riječi ili rečenica i reagirati: 1) neverbalno.: . .: Gdje su nestala slova? .: (imenskim) i . koji ma) će biti osnova za Pok azne tvorbu kratkih zam je nice (hara.Bliža okolina . brojem riječi ljude i predmete . PISANJE Učenici najprije preslikavaju slova koja su prije toga usmeno usvojili. npr. imitiranjem. GOVOR Učenici će: .: .podvlačenjem i bojenjem ilustracija koje se odnose na riječi koje su učenici čuli. . vokabular.Nabrojati ograničen broj odjevnih predmeta.Predstaviti sebe redoslijedom koji proistekne iz teksta koji su i druge. .Porodica i prijatelji . . .

da kontrolira i razvija kod učenika pravilno usvajanje izgovora. Igre doprinose povećanju učeničke aktivnosti.plesom. kao što su npr.upoznati kulturu i običaje različitih zemalja u kojima se govori arapski jezik. kao i dodatne materijale u slučaju neočekivanih situacija. . Rad u parovima ili grupama doprinosi dinamici časa i većoj angažovanosti učenika.DIDAKTIČKO – METODIČKE NAPOMENE U prvim godinama učenja arapskog jezika pažnju treba usmjeriti na aktivnosti koje imaju za cilj da razviju zainteresiranost učenika za učenje jezika. tjelesni odgoj.poštuje osnovne didaktičke principe primjerenosti i postupnosti.da kreativno i fleksibilno kreira svoj rad u okviru zacrtanih ciljeva a u skladu sa uvjetima u kojima radi. 157 .razvija vlastiti sistem praćenja i provjeravanja napredovanja svakog učenika.zajedničkom šetnjom kroz park. sa postepenim uvoñenjem čitanja i pisanja. Preporuke Kod organizacije nastave arapskog jezika u prvoj godini učenja preporuke se odnose prvenstveno na fleksibilnost u organizaciji nastave i ukupnom rasporedu nastavnih aktivnosti. odgovornost i motivaciju za učenje. marljivost. .pažljivo planira svaki čas.crtanjem. rado insceniraju naučene dijaloge. (Moja okolina . uporeñivati je sa vlastitom kulturom i razvijati pozitivan stav prema različitosti. te izmeñu samih učenika. Arapski jezik se na ovom nivou uči kroz različite jezičke igre. Učenici rado prihvataju i provode proces imitiranja i ponavljanja. Ovo podrazumijeva i moguće paralelno izvoñenje nastave arapskog jezika sa nastavom drugih predmeta.procjeni kojim fondom riječi učenici treba da ovladaju u datoj grupi i datim uvjetima. . poboljšanju njihovih jezičkih znanja. . muzička kultura. . . oblikovanjem (Likovna kultura) . Praćenje i vrednovanje Na početnom nivou učenja arapskog jezika nastavnik samo aktivno prati i razvija motivaciju i interes učenika za učenje arapskog jezika i procjenjuje realizaciju zacrtanog programa. Ukoliko se u nastavni proces integriraju igre. ponavljanje. njihove prednosti su velike. Razvija se takmičarski duh. Čas može trajati i kraće (20-25 minuta) radi postizanja maksimalnog intenziteta pažnje kod djece. grupe i cijeli razred. Nastava je razredna pa se mogu lako formirati grupe koje će se smjenjivati na uporednoj nastavi dva predmeta. uspostavljanju prijatnije atmosfere u učionici. stvara živa atmosfera u učionici. Interdisciplinarni sadržaj U svim oblastima sadržaj je povezan sa drugim školskim predmetima . detaljno razrañujući načine kako da ih postigne. pripremajući zadatke za pojedine učenike. Izlasci djece u prirodu su takoñer prilika za igre i pjesmice na arapskom jeziku. moja okolina itd. . . . pjesmu. prirodu i sl. likovna kultura. kao i njegovanju prisnijih odnosa izmeñu učenika i nastavnika. ples. podstičući ih da maksimalno koriste vlastite talente i sposobnosti .pjevanjem (Muzička kultura) .piše pismene pripreme za svaki čas. postavljajući ciljeve. te planirajući trajanje svakog segmenta aktivnosti u učionici.razvija pozitivnu atmosferu u učionici. njegovih ciljeva i zadataka. Nastavnik treba da: . pripremajući materijale/opremu koja je potrebna u učionici. igrom (Tjelesni i zdravstveni odgoj) .ekološki odgoj) Interkulturalne vještine Učenici će: .razvija komunikacijske sposobnosti kod učenika. Postojanje i njegovanje takmičarskog duha tijesno je povezano sa učeničkom motivacijom za učenje jezika. kao i na trajanje časa.razvija kod učenika radne navike.

zaštite i unapreñivanja zdravlja • Osposobljavanje za aktivno učešće u društvenom životu i njegovom demokratskom razvoju • Podsticanje dječijeg stvaralaštva – kreativnosti • Osposobljavanje za komunikaciju. proširivanje i produbljivanje znanja. vještina i navika stečenih u nastavi i vannastavnim aktivnostima • Usvajanje novih znanja. Važnije je da učenici prošire vidike. U skladu sa odgovarajućim propisima škola je dužna da način korištenja tako ostvarenih sredstava regulira posebnim aktima. manje je važno. • Planiranje. otkrivanje pojedinosti o prirodi. zaštita prirode. ili možda uživanje u novim pričama i razgovorima o ispričanom. U vannastavnim aktivnostima moguće je prepoznati sklonosti djeteta. • Ako se u okviru nekih vannastavnih aktivnosti ostvaruje i dobit. se utvrñuju Planom i programom koji se donosi na početku školske godine. proučavanje običaja. vještina i navika • Razvijanje interesovanja za društveno koristan rad. ni trajanjem preopteretiti učenike. organizacija i realizacija vannastavnih aktivnosti podrazumijevaju aktivno učešće učenika. pripremanje. ples. • Trajanje vannastavnih aktivnosti. • One se ne bi smjele pretvoriti u bilo koju vrstu nastavka nastavnog rada. prije nego na nastavnom času. • Osposobljavanje za aktivnosti u slobodnom vremenu koje će biti u funkciji razvoja odgoja i obrazovanja. Principi na kojima bi trebalo da počiva Plan i program vannastavnih aktivnosti • Slobodne aktivnosti su integralni dio odgojno-obrazovnog rada u osnovnoj školi i u funkciji su ostvarivanja globalnog cilja odgoja i obrazovanja. Mogućnost izbora je korak ka slobodi i izražavanju u skladu s mogućnostima i afinitetima.voditelji. programiranje. pravo je učenika da učestvuju u odlučivanju o njenoj namjeni i raspodjeli. Hoće li to biti gluma. prikupljanje podataka o igrama koje su nekad bile popularne ili bavljenje ekologijom. pri čemu se isključuje novčano nagrañivanje učenika. a verificira ga Nastavničko vijeće. interakciju i kooperaciju sa drugima • Omogućavanje upoznavanja drugih i drugačijih • Omogućavanje učenja fleksibilnosti i tolerancije 1. njihovi sadržaji i koordinatori . a istovremeno bogate emocionalni svijet. prevencije svih vrsta ovisnosti. mogućnostima i dobrovoljnim opredjeljenjem učenika. Osnovno su obilježje savremene škole . U okviru vannastavnih aktivnosti u osnovnoj školi mogu biti zastupljene sljedeće oblasti : • Vannastavne aktivnosti iz oblasti nauke • Vannastavne aktivnosti iz oblasti kulture i umjetnosti • Vannastavne aktivnosti iz oblasti tehnike • Vannastavne aktivnosti iz oblasti sporta • Vannastavne aktivnosti iz oblasti rada i proizvodnje • Vannastavne aktivnosti iz oblasti društvenog života – života zajednice Evo i mogućih sekcija: Zdravlje i sport Mali hor Mladi prirodnjaci 158 .VANNASTAVNE AKTIVNOSTI ULOGA I ZNAČAJ Vannastavne aktivnosti su važan segment života i rada u školi. • One se organiziraju u skladu sa interesovanjima. • Vannastavne aktivnosti ne bi smjele ni sadržajem. Zadaci • Povezivanje. Dijete već svojim opredjeljenjem za odreñene sadržaje nagovještava nam i nešto o svojoj jačoj strani.

psihologa. a koji ne postoje. materijal i slično). Kada učenici i koordinatori . Samo tada može se postići istinska primjerenost aktivnosti – sadržaja uzrastu. u skladu s osobnostima sredine i interesima djece. kao i kadrovskom potencijalu i uvjetima kojima škola raspolaže. interesovanjima i potrebama. oprema. Svaka oblast podrazumijeva niz konkretnih aktivnosti (sadržaja) za koje će se škola opredijeliti na početku školske godine. Program vannastavnih aktivnosti trebalo bi da obuhvati: • • • • Vrste aktivnosti (sadržaja). 1. vodeći računa o primjerenosti aktivnosti uzrastu djece. U kreiranju programa i njihovoj realizaciji neophodno je osigurati učešće najšireg kruga zainteresiranih.Mladi slikari Mali orkestar Ritmička i plesna sekcija Mladi ekolozi Dramska sekcija Škola ima slobodu da uvede nove sekcije. sat i mjesto realizacije vannastavnih aktivnosti • Imena koordinatora – voditelja vannastavnih aktivnosti S obzirom na činjenicu da je u jednoj školi nerealno očekivati da se jednaka pažnja posveti svim oblastima. specijaliziranih stručnjaka različitog profila (pedagoga. Koje uvjete bi trebalo da osigura osnovna škola da bi aktivnosti mogle biti realizirane (objekti-mjesta. Blagovremeno i tačno odreñenje vremena. mogućnostima. sportista i dr. prije svega. umjetnika. Ko bi trebalo da učestvuje u kreiranju i realiziranju Programa aktivnosti. ljekara. a za većinu članova grupe programi mogu predstavljati realno i optimalno opterećenje što je osnov za ostvarivanje odgojno-obrazovnih efekata u ovome sektoru školskog života 159 . 2. a one koji su neophodni. Plan vannastavnih aktivnosti trebalo bi da obuhvati: • Koliko časova će biti realizirano u okviru vannastavnih aktivnosti u toku školske godine? • Koje oblasti vannastavnih aktivnosti će biti zastupljene u osnovnoj školi? • Dan. interesovanjima i potrebama djece. potrebno je na početku školske godine detaljno razmotriti u kojoj mjeri će pojedine oblasti biti zastupljene. onda se oni mogu adekvatno pripremiti.) koji se mogu angažirati na profesionalnoj i volonterskoj osnovi. Od posebnog značaja je da se u Planu vannastavnih aktivnosti odredi dan. nego izbora na osnovu unaprijed utvrñenih kriterija od strane najvišeg stručnog organa u osnovnoj školi. škola će osigurati naknadno u skladu sa mogućnostima i uz pomoć nadležnog ministarstva. Koje organizacione forme aktivnosti će biti zastupljene. sredstva. djece i njihovih roditelja.voditelji znaju da će se aktivnosti odvijati sedmično. Vannastavne aktivnosti je nužno organizirati na principu homogenih uzrasnih grupa. Imenovanje koordinatora – voditelja vannastavnih aktivnosti vrši Nastavničko vijeće na početku školske godine i ono ne može biti rezultat licitiranja i dobrovoljnog opredjeljivanja nastavnika. njihovim mogućnostima. što će značajno uticati na efekte u njihovom ostvarivanju. ili petnaestodnevno i koliko će one trajati. biće motivirani za aktivnost. namještaj. sat i mjesto gdje će se one odvijati. na osnovu usvojenog Plana i programa vannastavnih aktivnosti poduzeti odreñene korake kako bi stavila na raspolaganje učenicima i koordinatorima – voditeljima sve raspoložive materijalne resurse. Škole će na početku školske godine. mjesta i trajanja aktivnosti ima svoju pedagošku vrijednost i zato ga treba osigurati već u Planu na početku školske godine. u okviru svake oblasti.

Ovim se postiže i još jedan efekat. Partnerstvo u reformi Informacije o važnim promjenama putem seminara PODRŠKA Za direktore i savjetnike pedagoških zavoda RODITELJA UČENIKA Direktore osnovnih škola U LOKALNOJ Nastavnike prvih razreda ZAJEDNICI Pedagoge Posebno: Informativni materijali za roditelje učenike prvog razreda. treba primijeniti fleksibilniji raspored nastavnih časova. pa i tradicionalna opterećenja. predrasude. odgoju i obrazovanju djece osnovnoškolskog uzrasta do sada dovodila su do dezorijentacije u ovom značajnom sektoru života i rada u osnovnoj školi. lijepo dizajniran. koji dozvoljava promjene u kombinaciji i usklañivanje s brojem učenika u grupi. priručnici za nastavnike. predznanja. tematski pristup pojedinim dijelovima programa). PROSTOR I UKUP NO OKRUŽENJE U ŠKOLI - Preporuka: Do 25 učenika u odjeljenju i bez uključivanja učenika prvog razreda u kombinovana odjeljenja. primamljivo. Različita shvatanja vannastavnih aktivnosti i njihove funkcije u razvoju. osobnosti lokalne sredine. djeluje lijepo. potom se uključuju učenici ostalih razreda. umije i koji u prvi plan stavlja dječiju dobrobit. P RETP OSTAVKE ZA REALIZACIJU SVIH PROGRAMA STRUČNO OSPOSOBLJEN NASTAVNIK Profesor razredne nastave Nastavnik razredne nastave NASTAVNIK KOJI RAZUMIJE SMISAO PROMJENA I KOJI VJERUJE U MOGUĆNOSTI UČENJA I EDUKACIJE Nastavnik koji zna. NOVE METODE RADA Sadržaji koji bitno utiču na kvalitet rada Fleksibilno poimanje artikulacije nastavnih časo va u prvom razredu i mogućnost organizovanja nastavnog časa u skladu s intenzitetom pažnje. didaktički materijali Adekavtano opremljen i ureñen prostor (namještaj jednostavnih linija. a to je povezivanje vannastavnih aktivnosti sa nastavom i uopće sa životom u užoj i široj socijalnoj sredini. trebalo bi da budu podreñena nastojanjima koja su izražena u Koncepciji devetogodišnje osnovne škole i prevaziñena decidnim zahtjevima koji se tiču sticanja. • U situacijama kada su pojedine sredine primorane na organizaciju rada u kombiniranim odjeljenjima. realiziramo sadržaje koji zahtijevaju direktnu komunikaciju. prateći radni materijali. lagan. Primjera radi. vedro). bez oštrih rubova. Različita shvatanja.Udžbenici za učenike koji podrazumijevaju novija saznanja o djetetu i učenju. Planiranje sadržaja rada u skladu s svim važnim činiocima (struktura odjeljenja. mobilan. Roditelji i lokalna zajednica mogu osigurati podršku. Izbor načina rada u razredu koji osigurava učenički aktivitet i individualni razvoj. definirani ciljevi. 160 . otpori. . razvijanja i usavršavanja profesionalne kompetentnosti svih onih koji su odgovorni za rezultate odgoja i obrazovanja u osnovnoj školi.i rada. učenike prvog razreda pozivamo ranije u školu.

ali su učeniku prevelik teret jer on ne vlada čitanjem kao osnovnim sredstvom. a ne samo zahtjevima nastavne jedinice i apstraktnim ciljevima. djelimično je samostalan) • Kakav je njegov odnos prema radu i obavezama? • Da li može usredsrediti pažnju na sadržaje? • Odnos prema drugim učenicima • Odnos prema nastavnicima • Druge osobine Za procjenjivanje i ocjenjivanje je posebno važno: • Da je zasnovano na kriterijima. Na jednoj su strani ciljevi koje smo definirali. • Ocjenjivati pojedine segmente u odnosu na ciljeve Programa i ukupna postignuća. To podrazumijeva sistematsko praćenje napredovanja svakog učenika i procjenu stanja i situacije u odreñenim intervalima. malo. stavovi.) • Koje su preporuke za prevazilaženje tih teškoća? • Koliko je učenik samostalan u radu? (nesamostalan je. kolika je razlika izmeñu startne pozicije i sadašnjeg stanja) • Ima li učenik teškoća? U kojim se to područjima posebno očituje? (izgovor. razumijevanje. ne zastrašivati učenike slabom ocjenom. • Da polazi od onog što dijete zna i što je njegova jača strana... • Da je ocjenjivanje podreñeno važnim ciljevima (znanje. odsustvo pažnje.“ U donošenju opisne ocjene morali bismo imati u vidu sljedeće elemente: • Ostvarivanje konkretnih odgojno-obrazovnih zadataka koji su definirani u Programu (znanja. Procjena podrazumijeva iskazivanje kvalitativnih elemenata na početku i nakon odreñenog vremenskog perioda. • Da je kontinuirano i zasnovano na praćenju učeničkog rada. To su informacije o postignućima u pojedinim segmentima nastavnog programa. samostalan. • Da su svi učenici uključeni u postupak i da znaju šta ih očekuje. za najmanju sitnicu traži pomoć. vrijednosti. život. U prvom razredu osnovne škole predviñeno je opisno iskazivanje uspjeha učenika. zamjena glasova. • Da uvažava razvojne karakteristike djece odreñene dobi i svakog djeteta. djelimično. • Imati na umu da ocjenjujemo baš ono što treba ocjenjivati. (Šta ocjenjujem? Kako?). To je kvalitativno ocjenjivanje. • Da se oslanja na učeničku mogućnost i slobodu samoprocjenjivanja. analiza i sinteza. reprodukcija. Programski zahtjevi. rješavanje problema u životnim situacijama). • Da podrazumijeva više aspekata. a na drugoj pokušaj da na odreñenoj skali postignuća odredimo poziciju svakog učenika. težinom zadataka. • Da pomaže u identifikaciji djece sa posebnim potrebama. nisu obimni. Na osnovu tih informacija moguće je formirati sliku o napredovanju svakog učenika.analitičku strukturu“ i kontinuitet u opservaciji i evidentiranju napredovanja.. ishodi učenja i indikatori uspješnosti. • Ocjenjivanje vršiti u okolnostima koje su primjerene potrebama djece. 161 . Opisno je ocjenjivanje primjereno učenicima mlañeg školskog uzrasta. nije usvojio) • U čemu je učenik uspješan? Šta je njegova jača strana? • Koliko je napredovao u odnosu na početak školske godine? (mnogo. odnosno metodom učenja. • Da odražava različitost pristupa. vještine) • Je li učenik usvojio programske sadržaje? (potpuno. Ukupna organizacija rada u razredu mora biti podreñena zahtjevu: „Osigurati napredovanje u skladu s individualnim mogućnostima.Opisna ocjena ima svoju . To su bitne informacije o nastavniku i njegovoj sposobnost procjene karakterističnih podataka o svakom učeniku koje su istovremeno orijentir za planiranje narednih koraka. nemogućnost zaključivanja .SMJERNICE ZA PRAĆENJE I OPISNO OCJENJIVANJE Postignuća učenika Opisno ocjenjivanje je kvalitativna analiza učeničkih postignuća. s obzirom na sadržaj. nimalo.

OKVIRNI NASTAVNI PLAN I PROGRAM za četvrti razred devetogodišnje osnovne škole 162 .

6. Bosanski. srpski jezik i književnost Prvi strani jezik Moja okolina Matematika Muzička / glazbena kultura Likovna kultura Tjelesni i zdravstveni odgoj UKUPNO: 5 3 3 4 2 2 2 21 175 105 105 140 70 70 70 735 Napomena: Nastavni predmet Vjeronauka reguliran je kantonalnim obrazovnim zakonodavstvom. 3. 2. B ROJ SEDMIČNI B ROJ NASTAVNIH ČASOVA GODIŠNJI BROJ NASTAVNIH ČASO VA OBAVEZN I NASTAVNI PREDMETI 1. 5. 9. 4. 163 . 4. 5. 10. 3. 7. Bosanski. hrvatski. hrvatski.Sadržaj Okvirni nastavni plan za četvrti razred devetogodišnje osnovne škole Nastavni programi obaveznih nastavnih predmeta 1. srpski jezik i književnost Engleski jezik Njemački jezik Francuski jezik Arapski jezik Moja okolina Matematika Muzička/glazbena kultura Likovna kultura Tjelesni i zdravstveni odgoj OKVIRNI NASTAVNI PLAN ZA ČETVRTI RAZRED DEVETOGODIŠNJE OSNOVNE ŠKOLE RED. 2. 7. 6. 8.

hrvatski. nastavnih sredstava. zbivanja u prirodi Crno-bije li film i film u boji 4 časa Nije mi i zvučni film Radio-emisije Dječiji listovi 2 časa 4 časa 2 časa • Broj nastavnih časova uz pojedina područja je samo orijentaciona naznaka vremena potrebnog za realizaciju predviñenih programskih sadržaja. Ali sve je podreñeno postavljenim ciljevima i jasno naznačenim ishodima učenja. teksta) 2+2 P ričanje na osnovu datih tematskih riječi 1+1+1 Dokume ntarni film MEDIJSKA KULTURA 15 ČASOVA 3 časa 20 časova Desk riptivni oblici: 10 časova Info rmativni oblici: Mješoviti oblici: Pismo kao obavijest Pismo kao izraz zahvalnosti 2+2 1+ 1+ 1 Gramatika Pravogovor i pravopis Lek tira: Osamostaljivanje u čitanju. 175 časova godišnje) Posebni časovi čitan ja: ČITANJE I PISANJE 40 ČASOVA usavršavanje tehnike (pravilnosti. brzine i izražajnosti) rad na poboljšanju razumijevanja pročitanog Vje žbe usmjere ne na usavršavanje pisanja latiničnim pismom: tehnika pisanja preciznost u saopćavanju sadržaja mišljenja u pisanoj formi Usvajanje pisanih slova ćirilice: usvajanje grafičke strukture slova povezivanje slova u strukturu riječi pisanje riječi i rečenica prepisivanje kraćeg teksta 10 časova 5 časova 25 časova Čitanačk a štiva: INTERPRETACIJA KNJIŽEVNOG TEKSTA 60 ČASOVA Interpretacija proznih i poetskih tekstova. oblika nastavnog rada.Bosanski. podcrtavanje značaja znanja i knjiga u odgoju i samoodgoju 20 časova Opis lika P isanje izvještaja 1+ 1+ 1 1+1 Opis pojave. naravno u skladu sa savremenim tendencijama u metodici nastavnog rada. srpski jezik i književnost (5 časova sedmično. Imaju punu slobodu u izboru nastavnih metoda. 164 . Nastavnici imaju slobodu u planiranju i uspostavljanju balansa izmeñu prethodnih postignuća u pojedinim područjima i vremena potrebnog za daljnji rad. doživljaj književno-umjetničkih štiva i usvajanje književnoteorijskih pojmova 40 časova Rje čnik JEZIK 35 ČASOVA 5 časova Narativni oblici: P repričavanje na osnovu KULTURA IZRAŽAVANJA samostalno sastavljenog plana 25 ČASOVA 2+2+2 P ričanje na osnovu datog početka (slike.

rečenica. njihovo pravilno Razumijevanje značaja poznavanja Pisanje kraćih povezivanje u strukturama jednog i drugog pisma i rečenica riječi osposobljavanje Razumijevanje napisanog za čitanje tekstova štampanih Mogućnost prepisivanja ćiriličnim pismom i mogućnost rečenica služenja pisanim slovima ćirilice u štampanih ćiriličnim pismenim vježbama i pismom pisanim slovima komunikaciji ćirilice INTERPRETACIJA KNJIŽEVNOG TEKSTA Književni tekstovi Književno-teorijski Odgojno-obrazovni Ishodi druženja s književnim tekstom pojmovi ciljevi i zad aci Zadovoljavajući Prosje čni Izn ad p rosjeka Čitanačka štiva Nasiha KapidžićHadžić: Divna zemlja i tetka Devla Jakov Jurišić: Srne na santi leda Zehra Hubijar: Kestenjar Armenska bajka: Tumačenje snova Ivan Cankar: Zastidio se majke Japanska bajka: Zlatna sjekira Tok dogañaja u vremenskom slijedu (na obimnijem tekstu) Uočavanje mjesta i vremena radnje Likovi . postupci. Razumije sadržajne. razumijevanje pročitanog. Šta mi je još potrebno? recitiranje po Recitiranje kompozicijskih Koji izvori informacija postoje?) vlastitom izboru Čitanje sadržaja aspekata pažljivo Razvijanje sposobnosti čitanja radi Ilustriranje štampanog ćiriličnim pismom. Prepisivanje riječi Usvojena pisana slova ćirilice evidentiranje vlastitih grešaka. rečenice. štampanih ćiriličnim ćiriličnog pisma (pravilno estetskoj strani rukopisa kratkog teksta pismom pisanim slovima pisanje i povezivanje Razvijanje svijesti o značaju Poznavanje ćirilice slova u strukture riječi. razumijevanje i riječi. Pisanje riječi po Pravilno pisanje procjena nivoa postignuća diktatu svih slova. stvaralački nivo ocjene. pažljivo diktat. kulture pismenog izražavanja pisanih slova Potpuno snalaženje u razumijevanje napisanog) (raspored teksta. formuliranje poruke P otpuno samostalno čitanje. unošenja Svijest o zadatku (Šta se traži od razumijevanje Izražajno čitanje naglas i u izmjena) mene? Gdje to mogu naći u pročitanog) sebi. glavnih i sporednih likova Mogućnost reprodukcije Razumijevanje na nivou uopćavanja i formuliranja podnaslova logičkim cjelinama Razumijevanje kao rezultat uviñanja uzroka i posljedice. uočavanje nedostataka. objašnjeni Osposobljavanje za čitanje latinice i svih slova. Osposobljavanje za analizu u strukture riječi Pisanje riječi. kognitivne i socijalne komponente P amćenje slijeda dogañaja Razumijevanje sadržaja na nivou reprodukcije pročitanog Uočavanje glavnog dogañaja. rukopis) pisanje dovedeno do pročitanim sadržajima čitanje i razumijevanje pročitanog razumijevanje Pisanje riječi. mogućnost povezivanje u strukturama strukturiran pisani rad predusretanjem memoriranje sadržaja i recitiranje pravilnog pisanja riječi Pisanje ćirilicom bez pogrešaka. daljnji rad na riječi. čitko i lijepo stvaralački diktat. rečenica.njihov izgled. diktat s pjesme. Razumijevanje napisanog zastoja. pisanju slovima latinice ćiriličnim pismom P i s a nje Usavršavanje pisanja brzo uočavanje ključnih riječi pravilno čitanje (pravilan i estetski izgrañen Izgrañen rukopis i P isanje rečenica o Osposobljavanje za samostalno riječi i rečenica. rečenica. osobine Uočavanje i uporeñ ivanje postupaka glavnih likova (likovi čiji su postupci izrazito suprotstavljeni) Spoznavanje onoga što nije neposredno dato ali je konstitutivni dio značenja riječi. nivoa automatizma P isanje o sadržajima Priprema za vrijednosnu analizu i pročitanog sastava (u latiničnom pismu) mašte vrednovanje umjetničkih i životnih Poznavanje Usvojena pisana slova ćirilice. strukturiranje pisanog sticanja informacija doživljaja razumijevanje i reprodukcija rada Razvijanje sposobnosti kritičkog pjesme Potpuno Tečno čitanje tekstova čitanja Poznavanje slova snalaženje u štampanih latiničnim i Osposobljavanje za čitanje u sebi i ćiriličnog pisma. Pravilno čitanje. njihovo pravilno aspekte. sastava rečenica. izborni diktat. rime sadržajnih. teksta Misaono i emocionalno poistovjećivanje s likovima Bogaćenje emocionalne.ČITANJE I P ISANJE Programski zahtjevi Č i t a nj e Čitanje proznog teksta štampanog latiničnim pismom Čitanje naglas Čitanje u sebi Čitanje po ulogama Izražajno čitanje Čitanje i recitiranje lirske pjesme Čitanje teksta štampanog ćiriličnim pismom Odgojno-obrazovni ciljevi i zad aci Minimum Standardi o čekivanih postignuća Prosje čno Izn ad prosjeka Pojačavanje spoznaje o značaju Čitanje tekstova Pravilno i tečno čitanje s Izražajno čitanje čitanja štampanih razumijevanjem i stvaralačko Vježbanje u koncentraciji na latiničnim smisla pročitanog izražavanje sadržaj pismom (glasno i reproduktivni i (mogućnost kritičke Čitanje kao učenje kako da se čita u sebi. reprodukcija pročitanog kraćih tekstova Mogućnost prepisivanja kontrolni diktat) Usavršavanje tehnike pisanja Pisanje po diktatu rečenica Usvajanje pisanih slova latiničnim pismom. ritma. usklañenost sadržaja mogućnost (pravilan i estetski izgrañen ilustrirane sadržaje mišljenja i napisanog sadržaja) povezivanja slova rukopis) P repisivanje riječi. prepoznavanje Razumijevanje udžbeniku? Čitanje i pjesničkih slika. ortografski ćirilice. pisanju slovima latinice P isanje riječi i rečenica uz zahtjevi. mogućnost samostalne analize i raspravljanja o pročitanom sadržaju Izgrañen vlastiti odnos prema književnom tekstu 165 . kraćeg teksta napisanog. P isanje po diktatu (diktat s poruka pisanih slova Pravilno pisanje kompozicijske komentarom. rečenica.

Ritam . preuzimanje uloge lika. predstavljanju teksta. razumijevanje pojmova predviñenih programom Gluma. discipliniranosti i osjećaja za mjeru. o čemu vrijeme za pjesmu se govori u knjizi). Uočavat će slikovitost. stvarnog i maštovitog Njegovanje senzibiliteta za sugestivnost pjesničke riječi. Moći će porediti kazivanje u proznom tekstu. kratkih slogova) Izražajno predstavljanje teksta Rima . odgoj za ljepotu pjesničkog kazivanja Razumijevanje smisla Osposobljavanje čitanja djeteta za Zašto čitamo? samostalno čitanje. autor. poštenja. unošenje promjena u tekst Stvaralački odgovor na pjesmu kao poticaj za pisanje pjesme. pravilno čitanje P ravilno čitanje pjesme. sastava Djeca će o s j e ć a t i. muzičkom djelu. plemenitosti. jezgrovitost u pjesničkom izrazu. Dubočanin: Jesenja pisma Gustav Krklec: P rvi snijeg Ismet Bekrić: Domovina nije riječ iz spomenara Kasim Deraković: Ljetna noć Muharem Omerović: Moja baka Šukrija Pandžo: Osluškivanje Grigor Vitez: Svirala od vrbe Uspostavljanje analogije: književni lik. vrijednosne. raspoloženje u pjesmi. mislima i osjećanjima. Dijete je pročitalo knjigu Može odgovarati na postavljena pitanja Može učestvovati u analizi i samostalno govoriti o sadržaju. spoznajne. Vrijeme za priču. pronalaženje argumenata i formiranje vlastitog ponašanja u skladu s pozitivnim primjerima Afirmacija moralnih vrijednosti: dobrote. odgoju i knjigom (naslovna samoodgoju strana. atmosfere izražajnim čitanjem Izražajno čitanje recitiranje. Čitamo odabrane vježba u dijelove dragih štiva.podizanje i vježbanje spuštanje glasa u ekspresivnosti i govoru i čitanju. razumijevanja. likovnom izrazu. L jepotu će doživljavati svim čulima. izdavač. poezije za djecu) Daljnji rad na čitanju dramskog teksta (prirodno i bez patetike) Rad na glasovnoj Pjesnička slika izražajnosti. imaginativne komponente.Šefik Daupović: San zubara Pincetija Aleksa Mikić: Neočekivani susret Enes Kahvić: Čamac Branko Ćopić: Nećeš mi vjerovati Nedžati Zekerija: Zar vam nisam rekao Jure Kaštelan: Proljeće je slikar Maja Gjerek – Lovreković: Zimska priča Dramsk i tekstovi: Željka Horvat Vukelja: Reumatični kišobran Jadranka Č unčićBandov: Jesenska šumska šala P jesme Alija H. marljivosti) (odgovori na pitanja u usmenoj formi i na pojednostavljena pitanja u pisanoj formi) Razlikovanje vrsta književnog teksta na osnovi osnovnih obilježja Lektira: Ivica Vanja R orić: P lavi vjetar Bisera A likadić: Kraljica iz dvorišta Nedžati Zekerija: Djeca triju ulica Karlo Kolodi: P inokio Vrelo ljepote / Stihovi u lektiri (izbor iz bh. smisla za isticanje izmjena dugih i značajnih elemenata. izvoñenja zaključaka Djeca će moći samostalno pročitati tekstove predviñene za domaću lektiru Učestvovat će u analizi u skladu s mogućnostima samostalnog čitanja. likovima.glasovno Ostvarivanje uloge u podudaranje krajnjih igrokazu kao vid slogova (dvosložna govorne produkcije rima) Obično. broj stranica. poruci Samostalnost u prezentaciji pročitane knjige Mogućnost poreñenja. prepoznavati i doživljavati snagu i ljepotu pjesničke riječi. Kako samostalno pamćenje čitati? i mogućnost Čitanje radi uživanja prezentacije Čitanje radi sticanja i Razumijevanje proširivanja znanja značaja znanja i Čitanje radi uloge čitanja u upoznavanja s učenju. recitiramo pjesmu po knjige vlastitom izboru Piščev govor i govor lika Didaskalije Razumijevanje sadržaja dijaloga. reprodukcije i produkcije 166 . svakodnevno u pjesmi Izvori nadahnuća Ritam i rima kao izrazi doživljaja Poezijom do estetskog doživljaja i spajanja emotivne.likovi iz svakodnevnih životnih situacija Stav prema likovima i objašnjenje stava Uočavanje opisa lika u književnom tekstu Uočavanje opisa pojave u književnom tekstu Izražavanje vlastitog stava o liku. recitiranje pjesme Dočaravanje likova.

traženju pomoći u slučaju nesnalaženja) Tačno artikuliranje potrebe. fonda riječi Razumijevanje značenja riječi. kulture i zabave primjerene djeci Radio. vježbe koje potiču na takmičenje i brzo snalaženje (Ja sam slovo C. zahtjeva Izbor riječi kojima opisujemo Riječi kojima pojačavamo argumentaciju Adekvatna upotreba riječi Posjedovanje bogatog u različitim situacijama. Koje je slovo do mene? Mi smo slova D i H. mogućnost razvijene kulture reprodukcije slušanja i izbora sadržaja Čita i komentira Samostalno čitanje Mogućnost kritičkog čitanja Dje čiji listovi Očekivana postignuća Zadovoljavajuća Pravilan izgovor riječi koje su dominantne u svakodnevnom govoru Razumijevanje značenja riječi u književnom tekstu i mogućnost njihove upotrebe u reprodukciji sadržaja. Koja su slova izmeñu nas? Sreñivanje kartona riječi sa različitim inicijalnim znakom. na putovanju. aktivnosti Upotreba riječi koje su nove i neočekivane s obzirom na uzrast i programske zahtjeve Upotreba riječi na nov i originalan način 167 . razumijevanje poruke Uočavanje relacije tehnika snimanja i punoće doživljaja Iznad p rosjek a Uočavanje povezanosti izražajnih sredstava i ostvarenih efekata Produkcija ideja za snimanje dokumentarnog filma koji se odnosi na život u školi ili široj zajednici Mogućnost šireg objašnjavanja povezanosti pojedinih segmenata u procesu stvaranja filma P ercepcija i recepcija Mogućnost praćenja filmskog sadržaja filmskog sadržaja u kontinuitetu i Uočavanje razumijevanje karakteristika i sadržaja filma značaja dokumentarnog Uočavanje razlike u filma tehnici snimanja Zauzimanje stava P oreñenje efekata crno-bijelog i efekata filma u boji. Šime. šećer) Razvijanje sposobnosti izbora adekvatnih riječi u govoru i pisanju Upotreba riječi u komunikaciji: predstavljanje.MEDIJSKA KULTURA Programski sadržaji Film Filmske vrste Igrani film Dokumentarni film Crno-bijeli film i film u boji Nijemi i zvučni film Pojmovi Šta je igrani. zvučnog u odnosu na nijemi film Radio . traženje informacije (u kupovini. njihova upotreba u govoru i pisanju P osjedovanje smisla za izbor pravih riječi radi dočaravanja raspoloženja. memoriranje Posjedovanje sadržaja. služenje riječima iz književnih djela Prilagoñavanje rječnika situaciji i situacionom kontekstu Prosječna Iznad prosjek a Programski sadržaji Rje čnik Riječi u priči i pjesmi Riječi opisivači Riječi informacije Riječi poruke Odgojno-obrazovni ciljevi Služenje rječnikom i snalaženje u abecedno i azbučnom slijedu (traženje riječi. štap. sreñivanje kartona riječi koje imaju isto slovo na početku (šuma Šemsa. emisija Dječiji list kao komunikacija i izraz stvaralaštva odraslih za djecu i djece za djecu JEZIK: Rječnik Odgoj i obrazovanje (praćenje radioemisija) Učešće u programima školske radio-stanice Razvijanje općih odgojnih vrijednosti Mogućnost koncentracije slušanja i pamćenja osnovnih informacija P ažljivo praćenje. a šta dokumentarni film U historiji filma prve filmske predstave odnose se na dokumentarni film i snimljene situacije iz svakodnevnog života Napredak u razvoju filma Tehnički aspekti film u crnobijeloj tehnici film u boji nijemi i zvučni film Odgojno-obrazovni ciljevi Zadovoljavajući Oček ivani re zultati Prosječni P raćenje i razumijevanje filmskog sadržaja.emisije Radio kao medij i radio-emisija u funkciji popularizacije znanja. situacije.

slog rastavljanje riječi Zadovoljavajuća Razlikovanje navedenih vrste riječi u jednostavnijim primjerima rečenica Prepoznavanje subjekta i predikata u rečenici Prosje čna Snalaženje u analizi rečenice u obimu koji podrazumijevaju navedeni programski sadržaji Izn ad prosjeka Razlikovanje vrsta riječi. gradivni) Brojevi (glavni i redni) Rečenica Subjekt i predikat u rečenici P rosta neproširena rečenica Subjekatski i predikatski skup P rosta proširena rečenica Azbuka Imenice Zamjenice Pridjevi Brojevi Subjekt i predikat u rečenici Glagol kao predikat Imenica kao subjekt Subjekatski i predikatski skup Pravogovor i pravopis Veliko slovo u pisanju naziva : ulica. uočavanje njihove funkcije u rečenici Mogućnost prepoznavanja u tekstu Samostalna analiza rečenice (subjekt. -ćki. darežljiv .. -in P isanje prisvojnih pridjeva na -ski . sebičan. listova. drag. -ev. -čki P ravilno rastavljanje riječi na kraju retka 168 . časopisa Pojmovi Očekivana postignuća Prosje čna Pisanje u skladu s pravilima koja su obuhvaćena programskim sadržajima Izn ad prosjeka P ravilna upotreba pravila o pisanju velikog slova Uočavanje i ispravljanje vlastitih i tuñih grešaka u pisanim radovima Veliko slovo u pisanju imena pripadnika naroda P isanje imena životinja P isanje prisvojnih pridjeva na -ov.. bulevara škola knjiga. dodaci) Azbuka Vrste riječi: Imenice (zbirne i gradivne) Zamjenice (lične i prisvojne) P ridjevi (opisni. pridjevi u funkciji razlikovanja pozitivnih i negativnih osobina: druželjubiv. teksta Razlikovanje primjera od (ne)primjera Razvijanje sposobnosti generalizacije. analitičkih i lingvističkih sposobnosti Razvijanje sposobnosti gramatičke analize rečenice. izvoñenja zaključaka Razlikovanje navedenih vrsta riječi i prepoznavanje u tekstu Jednostavna i proširena rečenica u komunikaciji (brzina.Očekivana postignuća Gram atika Pojmovi Ciljevi i zadaci Usavršavanje perceptivnih. predikat.) Ciljevi i zadaci Zadovoljavajuća Veliko slovo u primjerima koji su predviñeni programom Primjena pravila o upotrebi velikog slova u primjerima koje predviña program Pravilna upotreba znakova interpunkcije Riječ . trgova. prisvojni. intonacijski modaliteti) Gramatika i vrijednosni system (pozitivna svojstva i imenovanje. škrt..

rukopis. način obraćanja. aktivnosti Sposobnost sistematičnog predstavljanja Prilagoñavanje namjeni sadržaja i oblika izražavanja Pisanje sa svrhom. situacije P isanje sadrži elemente slikovitog i maštovitog kazivanja Bogatstvo misli i asocijacija. mašte Osposobljavanje za adekvatan izbor riječi.Ishodi rad a na usmenom i pismenom izražavan ju Oblik izražavan ja Vježba Narativni Prepričavanje na osnovi samostalno sastavljenog plana Pričanje na osnovi datog početka (slike. oslovljavanje.pismo obavijest . postupaka. apstrahovanja i generalizacije (kognitivni nivo). Snalaženje u nedovršenim jezičkim strukturama Stvaranje sadržaja na osnovu poticajnih riječi. stil. mašte i kreativnosti u izražavanju Razvijanje sposobnosti posmatranja i zapažanja svega što je u okruženju Uporeñivanje opisa lika u književnom djelu . izgled papira. opisivanje poznatih osoba (izbor adekvatnih riječi deskriptora). riječi za označavanje vidljivih osobina i riječi za označavanje ponašanja. Njegovanje govornog i pisanog jezika Osposobljavanje za uočavanje redoslijeda dogañanja.pismo zahvale Mogućnost praćenja vremenskog slijeda u dogañaju ili aktivnosti Registrovanje u formi kratkih rečenica Izvještaj ima sve potrebne elemente Sposobnost sažetog i objektivnog prikazivanja dogañaja. stvaranje rečeničnih struktura u kontekstu tematskog kruga ponuñenih riječi Poticanje individualnog stvaralačkog nerva. sinteze. prilagoñavanje načina izražavanja situacijama Mogućnost stvaranja sadržaja koji ima logičan slijed Mogućnost govorenja i pisanja o konkretnim sadržajima (vidim. situaciji. originalnost u upotrebi riječi Mješoviti 169 . pričom Dobro zapažanje i bogat rječnik. čujem) i o osjećanjima Prosje čni Sposobnost hipotetičkog mišljenja zamišljanje brojnih alternativa Osmišljenost. važnih elemenata u dogañaju. tečnog izražavanja Sposobnost pisanja emotivno obojenih sadržaja P osjedovanje bogatstva ideja i mogućnost oblikovanja misli na zanimljiv način P osjedovanje dara zapažanja i raspolaganje rječnikom kojim se zapaženo može izraziti riječima. razumijevanje uočavanje logičkih cjelina i samostalno formuliranje podnaslova tim cjelinama Razvijanje sposobnosti analize. pravilnost i jasnoća izražavanja Uspostavljanje logičkih veza i stvranje smislene i kompozicijski organizirane priče Izn ad p rosjeka P osjedovanje bogatog leksičkog fonda i mogućnost spontanog. rečenicama. teksta) Pričanje na osnovi datih tematskih riječi Deskriptivni Opis pojave. mogućnost poreñenja i zaključivanja Zapažanje važnih osobina. zbivanja u prirodi Opis lika iz najbliže okoline Odgojno-obrazovni ciljevi i zadaci Čitanje teksta. ali i Osmišljeno i pravilno mogućnost izražavanje u uspostavljanja usmenoj i pisanoj relacija: formi vidljivo i skriveno Uočavanje smislene povezanosti tematskih riječi Uočavanje reprezentativnih osobina Informativni Pisanje izvještaja Šta? Gdje? Kada? Kako? Zašto? Pisanje pisma . Izazivanje širokog spektra asocijacija. urednost kao pokazatelji koliko poštujemo osobu kojoj pišemo Zadovoljavajući Snalaženje u jednostavnim i uobičajenim situacijama. svrsishodnost.

a manje pamte pojmove. Neka se pripreme za čitanje i recitiranje odabrane pjesme. slikovitost i ritam. posebno ne da nameće stavove i poruke. To je nepresušan izvor riječi. obrazlože izbor. Posebno mjesto u Programu ima domaća lektira. Bilo bi poželjno da nastavnici ocjenjuju i kvalitet usmenog izražavanja.). raspravi. kakvom usmenom i pismenom izražavanju. Pjesma do pjesme. da može objasniti zašto mu se nešto dopada ili ne dopada. ali koliko mogu biti od pomoći u ostvarivanju ciljeva ostalih područja nastave maternjeg jezika. Ne unositi podatke o pročitanim knjigama u bilo kakve obrasce. ritam i rima. priče. fleksibilnijim pristupima radu na ovim tekstovima uvodite djecu u svijet literature i razvijajte samostalnost u druženju s knjigom. Neka lijepo prepišu tekst pjesme (sigurno će se truditi da to bude lijepo. Interpretacija teksta kao područje u osnovi je gramatike i nastave usmenog i pismenog izražavanja. kriteriji važni za izbor nastavnih sadržaja. Manje insistirajte na reprodukciji u pojmovnom smislu. obim. Poeziju treba čitati i u njoj uživati. dominantan vrijednosni sistem. Čitanje i pisanje ostaju u prvom planu. meñusobna povezanost i prožimanje sadržaja pojedinih područja nastave maternjeg jezika. Da taj susret predstavlja doživljaj ugodnog literarnog iskustva. maštu. U interpretaciji lirske pjesme novi su. a to je onda i vježba usmjerena na estetsku stranu rukopisa). a ne da bude na popisu . izrazi pročitano na njemu svojstven način. Tako treba i dalje raditi. da ilustrira. u pojmovnom smislu. Svako je djelo posebno i traži specifičan pristup. Postepeno ih uvodite u jasnu pojmovnu diferencijaciju. programska struktura ovog nastavnog predmeta u prethodnim razredima i definirani ishodi učenja u pojedinim područjima. napišite na razredni pano šta očekujete u pojedinim područjima. prisustvo naracije i deskripcije. Djeca su misaono jača. To bi svakako povećalo odgovornost prema izgovorenoj riječi i ulaganju napora u oblikovanje rečenice. da ostavi traga u doživljajnom smislu. Ne robovati bilo kakvim šablonima i ne smještati sve u racionalne okvire. Važno je da učenici umjetnička štiva dožive kao nešto što je snažno i lijepo i što djeluje na osjećanja. Izbor iz poezije bosanskohercegovačkih autora je poticaj za kreativnije pristupe. pojačalo bi potrebu da se izbjegavaju 170 . misli. U razrednoj nastavi vježba usmenog izražavanja uvijek prethodi pismenoj vježbi. ilustriraju. razumijevanju sadržaja. razumije. Važno je da knjiga ostane u sjećanju.. izbor IV a razreda. a onda te listove uvežite i dogovorite se s njima o naslovu (Najljepše pjesme. priču koja se odjeljenju kao takva dopada.Didaktičko-metodičke napomene U četvrtom razredu povećan je fond nastavnih časova. Dozvolite djeci da čitaju i da izdvajaju pjesme koje se njima posebno dopadaju. Neka u razgovoru. suprotstavljanjem mišljenja dolaze do zaključaka. nametljivo poučava. ali uvesti ocjenjivanje kvaliteta govora. Medijsku kulturu valja posmatrati u kontekstu ukupnih programskih zahtjeva i podcrtavati potrebu selektivnog pristupa ovim sadržajima. zahtjevi ostalih nastavnih predmeta i karakteristike receptivnih mogućnosti djece u četvrtom razredu. Čitanačka štiva su istovremeno vrijedna književna djela i osnova su za realizaciju svih programskih zahtjeva. Na početku godine važno je izvršiti evaluaciju postignuća u prethodnim razredima i upoznati djecu čemu težimo u pojedinim područjima: kakvom čitanju. Ti se tekstovi razlikuju s obzirom na tematiku. Neka biraju pjesmu. stvorite atmosferu u kojoj će djeca osjetiti zvučnost. Kreativnijim. pojmova i doživljaja. Isto možete uraditi i sa pričama. kulture usmenog i pismenog izražavanja direktno su usmjereni na poboljšavanje nivoa opće pismenosti. U stvaranju ukupne programske strukture uvažavani su važni elementi: broj nastavnih časova. Sadržaji nastave gramatike. U samoj interpretaciji teksta treba stalno imati na umu da prava umjetnost ostaje u sferi estetskih osjećanja i nije joj zadatak da direktno. Za pet naslova ostavljeno je 20 nastavnih časova. To znači da treba povećati očekivanja i jasno postaviti zahtjeve. Važno je da dijete čita. neka više uživaju u ritmu.pročitanih”. odabrali učenici IV b itd. To je naznačeno u standardima postignuća. Dogovorite se s djecom o nivoima postignuća. Stavite na pano tekst pjesme. pisanju. iskustvom bogatija.

a jačala bi ukupna motivacija za rad na usmenom izražavanju. I na kraju. Nemojte zaboraviti da ocjena ima onoliko smisla koliko vodi ukupnom napredovanju svakog djeteta i koliko u njemu budi želju da se potrudi i poboljša postignuće. kako u okviru ovog nastavnog predmeta. drugi da čita monotono. Mogu pročitati tekst bez greške. prosječna i ona iznad prosjeka – visoka postignuća. Uz programske sadržaje su tri nivoa postignuća: zadovoljavajuća (minimalna) postignuća. Veoma je važno da i roditelji budu upućeni u smisao ocjenjivanja. Neka svako dijete postavi samo sebi pitanje: Gdje sam ja? Neko će primijetiti da njegovo čitanje nije dovoljno brzo. U realizaciji sadržaja nastave gramatike i pravopisa oslanjati se na dječije doživljavanje jezika. Primjera radi: Moje čitanje ima sve karakteristike dobrog čitanja: pravilno je. šta smatrate posebno važnim. Nema univerzalne preporuke ni za navedene stepene ni za sve aspekte znanja i vještina. tako i u ukupnom ljudskom saznanju. Iako ti nivoi nisu podudarni sa skalom ocjenjivanja od 1 do 5 ipak su važan orijentir u postavljanju zahtjeva. Svi su ocjenjivači. Tako će lakše diferencirati primjere od (ne)primjera. treći da griješi mnogo u izgovoru riječi. tečno. Kažite im unaprijed šta ćete ocjenjivati. Analiza je zajednička. Sličan pristup odredite i u ostalim područjima. Zajednički dolazimo i do mjera koje će djelovati na poboljšanje postignuća pojedinca i odjeljenja. Važno je da i djecu vježbate u samoocjenjivanju. Uostalom. Na pojmovima raditi uvijek u kontekstu rečenice. pravilnog. teksta. nastavnik kao ocjenjivač mora uvažavati mnoštvo elemenata. Pojmovi se meñusobno razlikuju po stepenu apstrakcije. dobra. Plan daljnjih aktivnosti podrazumijeva utvrñivanje bližih i daljih koraka i ciljeva. Napravite i na panou prikaz očekivanih rezultata opisanih po stepenima. izražajno. 171 . Kažite na koji način ćete bodovati odgovore i neka oni sami upišu ocjenu nakon uvida u tačnost (na bazi poreñenja). Ističite značaj osmišljenog. individualne i individualizirane linije razvoja. jasnog govora. Uvijek su u odnosu meñuzavisnosti. ukupna postignuća valja iskazati numeričkom ocjenom. kada.ponavljanja.

kroz igru. Engleski jezik PROGRAMSKI SADRŽAJI Teme (tematska područja vezana za svakodnevni život. a ne o jeziku. postupni i odmjereni prelaz ka čitanju i pisanju najjednostavnijih riječi i rečenica. aktivnosti i interesovanja djeteta ovog uzrasta) Funkcije i vještine (usmena i pismena kompetencija primjerena datom nivou učenja) Aktivnosti (kojima se realiziraju vještine) Gramatika (gramatička područja za dati nivo) Vokabular (koji odgovara datim temama. dalje njegovati razumijevanje i logičkog pamćenje. stvoriti pozitivnu i zabavnu atmosferu za učenje. poticati radoznalost i kreativnost. 105 časova godišnje) NIVO: DRUGA GODINA UČENJA CILJEVI I REZULTATI ODGOJNO-OBRAZOVNOG RADA Ciljevi nastave engleskog jezika na početnom nivou Nastaviti rad na naglašavanju ciljeva promoviranih u prvoj godini učenja: učenje jezika.(3 časa sedmično. znati prepisivati. popunjavati slova i riječi. razviti samopouzdanje u izražavanju primjereno uzrastu. Nastavnik treba: pažljivo planirati svaki nastavni čas. pripremati materijal i opremu. razumjeti primjerene sadržaje na engleskom jeziku. pjesmu i ples učiniti da učenje engleskog jezika bude zabava i zadovoljstvo. razigranog stava prema učenju jezika. znati čitati jednostavne rečenice. znati čitati riječi pojedinačno povezano sa konkretnim pojmovima. predviñenim funkcijama i vještinama) DIDAKTIČKO-METODIČKE NAPOMENE U prvim godinama učenja usmjeriti pažnju na razumijevanje. poticati temeljitost. osjetiti zado voljstvo i prepoznati korist pri proširivanju znanja stranog jezika. razviju i podržavaju zainteresiranost za učenje jezika. zadatke za djecu pojedinačno. dalje njegovati razvijanje pozitivnog. 172 . ponavljanje i usmenu komunikaciju sa zabavnim aktivnostima. njegovati samostalnost u govoru i vlastitoj produkciji naučenog. davati kratke pismene odgovore. primjereno uzrastu. koje imaju za cilj da pobude. za grupe i cijeli razred. poticati motiviranje odgovornog i aktivnog stava. predanost i preciznost u učenju jezika. Očekivani rezultati/ishodi učenja Djeca će: razviti želju i ljubav prema učenju engleskog jezika. od početka razvijati radne navike. prihvatiti logički pristup upotrebi naučenog. izražavati slobodu i samostalnost u govoru i direktnom reagiranju. cilj i način rada. pisati pismene pripreme za svaki nastavni čas.

matematike (brojevi. poreñenje s vlastitom kulturom i tradicijom. sabiranje). a potom usmenu upotrebu bilo izolirano ili u govornoj interakciji. udžbenicima i priručnicima. praktikovati prvo usvajanje pravilnog izgovora auditivnim putem. frontalni. njegovati poštivanje drugoga u toku zajedničkog rada i natjecanja. ne prihvatati kruto upute date u programu. pantomima. • Interdisciplinarni sadržaji Učenje stranog jezika je izuzetno povezano s područjima drugih školskih predmeta. razvijanje pozitivnog. idući od jednostavnih ka složenijim jezičnim ciljevima. kako u nastavnim aktivnostima. proširivati materijal prema datoj situaciji. tolerantnog stava prema različitostima. konkretno i pozitivno. drama-playing. Koristiti mogućnosti izlaska iz učionice radi neposrednosti i očiglednosti u nastavi. držati se principa jednostavnosti. igre pogañanja su neki oblici koji su se pokazali efikasnim i koje treba primjenjivati. slobodno oblikovati svoje nastavne časove. Trajanje časa ne postavljati kruto. pjevanje . Nastavne metode i oblici rada Koristiti što raznovrsnije nastavne metode i oblike rada. grupni i individualni pristup. nego kreativno i fleksibilno kreirati svoj rad u okvirima zacrtanog. život i rad u školi. primjerenosti i postupnosti. I dalje je moguće i poželjno paralelno izvoñenje nastave engleskog jezika s nastavom drugih predmeta. ali primjereno uvjetima u kojima radi.- razvijati komunikacijske sposobnosti. tjelesnog i zdravstvenog odgoja. igranje po ulogama. pogañanje. tako u rasporedu i trajanju nastavnih časova. i rad u parovima. Primjenjivati frontalni i individualni pristup. Nastavnik istovremeno procjenjuje realizaciju zadanih ciljeva i vlastiti učinak. primjenjivati direktni. • Praćenje i vrednovanje treba biti kontinuirano i provedeno veoma pažljivo i nenametljivo. Interkulturalne vještine Upoznavanje kulture engleskog govornog područja. maskiranje. procijeniti kojim fondom riječi djeca trebaju ovladati u datoj grupi i datim uvjetima. Ono treba da je u funkciji motivacije djece na daljnji rad i razvijanje naklonosti i ambicije za učenje jezika. Role playing. igre riječima. vjeronauka (praznici). vedrom i privlačnom okruženju. prilagoditi ga raspoloženju i trenutnim potrebama djece. moja okolina (naše tijelo i zdravlje. Korelacija je naročito izražena sa predmetima likovne i muzičke kulture. kao i rad u manjim i većim grupama. kućni ljubimci). Koristiti igru i pjesmu kao osvježenje i učenje jezika provoditi u razigranom. pretending. osposobiti djecu da samostalno rade tokom časa i kod kuće. • Preporuke Za organizaciju i realizaciju nastave engleskog jezika u drugoj godini učenja i dalje je naglašena potreba za fleksibilnošću. 173 .horsko i pojedinačno. surañivati sa kolegama i stručnim savjetnikom. rješavanje jezičke zagonetke i križaljke. razviti vlastiti sistem praćenja i provjeravanja napredovanja svakog djeteta. maternji jezik (opisivanje). Napomena: na ovom nivou nema djeteta koje ne zadovoljava predviñeni minimum.

. označavanjem tačnih/netačnih village. friend) vlastite. dog. nice. oblikovanjem u hill. ispunjavanje tabela. izvršavanjem uputa i nareñenja. bus stop. tired. turn on / off) 174 . thirsty).. tired. vrijeme sports. grandfather. on. postavljanje bathroom (toothpaste. watch TV. odrični. oblik). u vezi sa datim Brojevi: diktatu. are there?) • čitanje vremena • dani u sedmici • izražavanje sposobnosti (I can . have igru. sitting-room. redanjem ilustracija. ispunjavanje tabela. aunt.. bird. cinema. odgovori na pitanja. pa sve ak tivnosti rečenici (There is a. there). his. npr. give. ispunjavanje tabela i Re čenice: temama i gramatikom (bigkrižaljki.NASTAVNI PROGRAM ZA ČETVRTI RAZRED DRUGA GODINA UČENJA ENGLESKOG JEZIKA Prvi stepen elementarnog znanja Te me Funkcije i vje štine Aktivnosti Gramatika Vok abular Proširivanje te ma: • lično predstavljanje • porodica • kuća. jezičnih igara za mjesto (in. u vezi sa datim rečenice. -ing) redanje riječi u smisaone Antonime . član (a/an. bojenje. pull. car. school dovršavanje rečenica. pjevanje i igranje orange juice. have. itd. brother. raincoat).. body. itd. talk. Prijedlozi: recitiranje. upitne (who. označavanje tačnih/netačnih (T/F ) tvrdnji.. pig. razgovoru sa drugom djecom i shoes. i B. podvlačenje. scared. butter. zahtjeve. b) čitan je i reagiran je : bedroom. push.. modalni glagol can Svakodnevni život: sleep. (at. dovršavanje rečenica. trafficodgovarajućim tekstom. that). Okolina u gradu i n a se lu povezivanjem ilustracija s opisni (sad. (garden. 20-100 (– s. redanje. molbi. kratki odgovori na nastavnikova pitanja. trees. fine. grandmother. opće. lights. yard. in. odričnoj. river. izvršavanje uputa i nareñenja. dom • moja okolina (u gradu i selu) • svakodnevni život • škola • slobodno vrijeme • pozdravljanje • predstavljanje sebe i drugih • identificiranje ljudi i predmeta • lociranje ljudi i predmeta • opisivanje ljudi i predmeta • boje predmeta • raspoloženja i stanja (ograničeno) • trenutne aktivnosti • svakodnevne aktivnosti i radnje • brojanje (How many . davanje uputa i za mjesto (here. množina. post office. itd. pomoćni glagol subjects. horse. gestikuliranje. izrezivanjem. eat. put. čitanje kratkih tekstova u sebi determinatori. breakfast.. b) pisan je : prepisivanje kratkih tekstova. (potvrdni. what) Prostorije u kući i namještaj (k itchen. upitni get up. ponavljanje riječi koje su fork. prisvojni genitive (John’s. Članovi uže i šire Mary’s) porodice (mother. after). bathroom. povezivanje ilustracija s tekstom. redanje oblik). shop. father. knife. Djeca će koristiti: pisanje pojedinih riječi po Afikse. pokazne (this. upitni school furniture. gluma. lične. clothes (pyjamas. itd. 2) verbalno: ponavljanje izgovorenog. take. have got). cut teksta prema smislu. sister. povezivanje riječi u stupcima A P resent Continuous Škola: school things. osnovni tip u Složenice . draw. Raspolože nje: happy. Prilozi: izgovorene. sandwich. look at this. lake. ubacivanje.. odrični. igranje uloga. wood. out. sad. u vezi sa datim There are. negativni. your. good.) treba izvoditi le žerno i kroz temama. upitni oblik). pridjevi (what color). chair. toothbrush). coffee-table. drink. hungry. toys. bridge. Kolokacije. PRODUKCIJA a) govor: tablewear (spoon. proširivanje osnovnog vokabulara na teme: Predstavljanje : (name. naredbi. small. prisvojni pridjevi case. cry. upitnoj i zapovjednoj toothbrush. be. at). bad. ispunjavanje križaljki. food nastavnikom. Glagoli: plastelinu. Pridjevi: loo/lavatory. temama (k itchen table. jeans. my house) • izražavanje molbe (Can I? May I? ) • ponuda. učestvovanje u vrijeme (today. plate. cup. P roširivanje. scared. (potvrdni. cat. naughty. now). hall. temama i gramatikom. u vezi sa datim potvrdnoj. red riječi. curtain) 1) neverbalno: (my. face. table. glass). podvlačenje. korištenje sljedećeg gramatičkog gradiva: Imenice : Ponavljanje. happy. npr. push-pull) itd. cow.) 2) verbalno: P resent Simple (potvrdni. I can't) • izražavanje dopadanja • izražavanje • posjedovanja (John's book. upitni crtanjem. njeno prihvatanje i odbijanje RECEPCIJA a) slušanje i reagiran je 1) neverbalno: imitiranje. book ili naglas i reagiranje the). posters. Zamjenice : uncle. park. kratki odgovori na pitanja. schoolfriend) Pisanje na ovom nivou nije prio ritet. milk ). dopunjavanje. her).. crtanje. (bread. give-take.

dopunjava i samostalno piše riječi i kraće rečenice zapisuje pojedine (poznate) riječi ili kraće rečenice po modelu / diktatu piše pojedinačne riječi i kratke rečenice o sebi i svom okruženju na ovom nivou učenja jezika dijete ne stiče znanje o jeziku nego prepoznaje i pravilno upotrebljava osnovne jezičke elemente. naglašava riječi. Slušanje i razumijevanje • • • • • Čitanje i razumijevanje • Govor • • • • • • • • Znanje o jeziku Pisanje 175 .(3 časa sedmično. Učenje stranog jezika treba podsticati njegovu maštu. kratka objašnjenja nastavnika i reagira na odgovarajući način na iste razumije kratke dijaloge o poznatim temama prepoznaje slova. upozorenja. porodici i prijateljima opisuje u nekoliko rečenica poznatu situaciju prepisuje. napisane riječi i kraće rečenice čita naglas poznate riječi i rečenice uoči glavnu misao kratkog pisanog teksta u kojem su mu sve riječi poznate pravilno artikulira glasove. izjave. radoznalost i kreativnost. Njemački jezik Jezičke vještine Očekivani ishodi • dijete prepoznaje glasove. ritam i intonaciju u jeziku koji uč i razumije jednostavne upute.1 Evropskog okvira za strane jezike. 105 časova godišnje) Cilj nastave njemačkog jezika u četvrtom razredu osnovne škole veoma je sličan onom u prvoj godini učenja. pitanja. naglasak. I u nastavi njemačkog jezika u četvrtom razredu osnovne škole treba težiti dostizanju nivoa A1. poštuje ritam i intonaciju rečenice postavlja i odgovara na jednostavna pitanja učestvuje u razgovoru po modelu daje jednostavne informacije o sebi. Nastava njemačkog jezika treba doprinijeti daljnjem jačanju motivacije za učenje stranih jezika i osposobiti dijete da na njemačkom jeziku komunicira na osnovnom nivou o temama iz svog neposrednog okruženja.

razvrstavanjem slika .imenovati članove porodice . . npr. malen. Alles Gute zum Geburtstag! Jelo. Zamje nice: .. verbalno. piće: essen. godišnja doba.prepisivati pojedinačne riječi i kraće tekstove .igrati uloge .voditi jednostavne dijaloge PISANJE Djeca će: . Novu godinu..označavanjem tačnih i netačnih tvrdnji 2.. piti . npr. Wasser.dati osnovne informacije o svojim roditeljima..za izražavanje želje oblik möchte . Musik hören. warum) Pridjeve u predik ativnoj upotrebi Glagole: .: Škola: npr. Roñendansk a zab av a: Komm zu mir! Ich mache eine Party.: . npr. lice jednine i 2.nabrojati mjesece i godišnja doba .. unser) . Brot..crtanjem .dopunjavanjem teksta . Wie spät ist es? Es ist .reći gdje stanuje . Jahre alt. Meine Katze heißt .nabrojati aktivnosti u slobodno vrijeme . ČITANJE I RAZUMIJEVANJE : Djeca će: . Ich esse gern Schokolade. Božić. trinken. Mein Bruder ist .reći šta voli / želi jesti.. Meine Straße heißt ..reći kakvo je vrijeme .. neve rbalno. der Pinsel. Sie ist schwarz. Tante.razvrstavanjem slika .... braći i sestrama ..imenovati životinje Ak tivnosti SLUŠANJE I RAZUMIJEVANJE: Djeca će slušati izgovoreni tekst i reagirati 1. ve rbalno.. im Sommer Porodica i život u porodici: Oma.Lične . der Malkasten Dani u sedmici. atmosfersko vrijeme Porodica i život u porodici Proslava roñendana. die Tafel.povezivanjem slike i slušanog teksta .. Opa. mjeseci.od ponuñenih riječi konstruirati kraće rečenice Gramatika Djeca će koristiti (ali neće učiti o tome): Imenice sa članom : das Buch.rekonstruirati riječi .. Käse .učestvovati u dramatizacijama ... Slobodno vrijeme: Fußball. godišnja doba: Montag.pitati za vrijeme .: .upitne (wann..nabrojati školske predmete i pribor . am Mittwoch.imperativ za 2.rješavanjem jednostavnijih zadataka sa višestrukim izborom GOVOR: Djeca će: .u prezentu .: . Nove godine/ Božića Jelo i piće Slobodno vrijeme Životinje 176 . Basketball. Milch. Dani u sedmici.navesti školske aktivnosti .: rechnen. Životinje : Ich habe eine Katze.davanjem kratkih odgovora na nastavnikova pitanja ili pitanja koja su čula s kasetofona .davanjem kraćih odgovora . neve rbalno.čestitati nekome roñendan.pridruživanjem slike tekstu . der Frühling. Dienstag. Ich wohne in ...crtanjem .. Meine Telefonnummer ist . npr.dopunjavati izostavljene riječi .nabrojati dane u sedmici .reći svoj broj telefona . pjevati . Saft. Onkel. Ich wünsche mir einen Teddy. Uhr.. lesen.imenovati predmete u svojoj školskoj torbi .PROGRAMSKI SADRŽAJI Teme Vještine Djeca će znati: Škola i učionica .postavljati jednostavna pitanja . Computerspiele .pozvati nekog na roñendansku proslavu ..recitirati. turnen.: .tražiti osnovne informacije u tekstu i reagirati: 1. lice množine Brojeve do 20 Priloge za mjesto i vrijeme Prijedloge u njihovoj funkcionalnoj upotrebi Vokabular Djeca će proširivati osnovni vokabular koji se odnosi na date teme..čitati kraće tekstove naglas i u sebi . was. wie.Prisvojne (mein..reći koliko je sati . dein.označavanjem tačnih i netačnih tvrdnji 2..dopunjavanjem tabela i sl.odgovarati na pitanja . npr.iskazati želju vezanu za poklon . Tee..

Jezik se na ovom uzrastu uči kroz igru. . kako za vrijeme nastave.: . . Djeca će tako učiti jezik i proširivati svoj vokabular oslanjajući se na znanje koje su stekla učenjem nekih drugih školskih predmeta ali i kombinirajući učenje stranog jezika s aktivnostima „preuzetim“ iz nekih drugih predmeta. tako i kod kuće. Rad u parovima ili manjim grupama uz smjenu više različitih aktivnosti i angažiranje svih čula doprinose dinamici časa i održavanju neophodne pažnje kod djece. marljivost. te pisanje (preslikavanje a potom prepisivanje riječi i kratkih rečenica do usvajanja pravilnog pisanja pojedinih riječi i kraćih rečenica). uočiti sposobnosti svakog djeteta i pomoći mu da dostigne svoj maksimum. kreativno i fleksibilno kreirati svoj rad u okviru zacrtanih ciljeva. nastavni čas koncipira kao smjenu više faza od kojih nijedna ne bi trebala trajati duže od deset minuta. sadržaje koje obrañuje približiti djeci dobrom i pažljivo osmišljenom vizualizacijom. Praćenje i vrednovanje U četvrtom razredu osnovne škole iskazuju se brojčane ocjene za postignute rezultate u nastavi. razvijati vlastiti sistem praćenja i provjeravanja napredovanja svakog djeteta. poštovati osnovne didaktičke principe primjerenosti i postupnosti. samostalnost i kreativnost. Nakon usmenog usvajanja postepeno se prelazi na čitanje (prepoznavanje već naučenih riječi) . odgovornost i motivaciju za učenje.ekološki odgoj). igrom (Tjelesni i zdravstveni odgoj).DIDAKTIČKO – METODIČKE NAPOMENE U prvim godinama učenja njemačkog jezika usmjeriti pažnju na aktivnosti koje imaju za cilj da pobude i razviju zainteresiranost djeteta za učenje jezika. pisati pripreme za svaki čas.plesom. 177 .zajedničkom šetnjom kroz park. slikanjem.učiti da komuniciraju i da se ponašaju u svakodnevnim situacijama na način koji je primjeren kulturi zemlje čiji jezik uče. razvijati kod djece radne navike. njegovog aktivnog učešća u nastavnom procesu i pokazanih rezultata koje će nastavnik kontinuirano pratiti i ocijeniti. oblikovanjem (Likovna kultura). Nastavnik treba: pažljivo planirati svaki nastavni čas uz definiranje jasnih ciljeva i ishoda kojima teži. osposobiti djecu da samostalno rade.crtanjem. npr.horsko i pojedinačno. prirodu i sl. Interkulturalne vještine Djeca će: . . (Moja okolina . Ocjena iz stranog jezika odraz je cjelokupnog odnosa djeteta prema školskim obavezama. Interdisciplinarni sadržaj Programski sadržaj je meñusobno povezan sa drugim predmetima. te detaljnu razradu aktivnosti kojima će postavljene ciljeve ostvariti. a u skladu sa uvjetima u kojima radi. imitiranjem i ponavljanjem.upoznavati različite kulture i tradicije. procijeniti kojim fondom riječi djeca trebaju ovladati u datoj grupi i datim uvjetima razvijati pozitivnu atmosferu u učionici. u nastavu integrirati igru i sve one aktivnosti koje će doprinijeti usvajanju sadržaja svim čulima. kod djece poticati pozitivnu radoznalost. .pjevanjem (Muzička kultura).

poštovat će ritam i intonaciju rečenice postavljat će jednostavna pitanja i odgovarati na njih učestvovat će u razgovoru po modelu davat će jednostavne informacije o sebi. ritam i intonaciju u jeziku koji uči razumjet će jednostavna uputstva. 105 časova godišnje) CILJEVI I REZULTATI ODGOJNO-OBRAZOVNOG RADA Jezičke vještine Slušanje i razumijevanje Ciljevi Razvijanje svijesti o postojanju drugih jezika i mogućnosti komuniciranja na nekom drugom jeziku koji nije naš maternji Učenje stranog jezika djetetu treba olakšati razumijevanje drugih i različ itih kultura i tradicija i jača motivaciju za učenje stranih jezika Čitanje i razumijevanje Osposobljavanje djeteta da na francuskom jeziku komunic ira na osnovnom nivou o temama iz svog neposrednog okruženja Podsticanje mašte. dopunjavati i samostalno pisati riječi i kraće rečenice zapisivat će pojedine (poznate) riječi ili kraće rečenice po modelu / diktatu pisat će pojedinačne riječi i kratke rečenice o sebi i svom okruženju na ovom nivou učenja jezika dijete ne stiče znanje o jeziku nego prepoznaje i pravilno upotrebljava osnovne jezičke elemente Francuski jezik • • • • • • • • • Pisanje • • • Znanje o jeziku • 178 . pitanja. izjave. • Očekivani rezultati / ishodi učenja • dijete će prepoznavati glasove.(3 časa sedmično. porodici i prijateljima opisivat će u nekoliko rečenica poznatu situaciju prepisivat će. kratka objašnjenja nastavnika i reagirat će na odgovarajući nač in razumjet će kratke dijaloge o poznatim temama prepoznavat će slova.1 Evropskog okvira za strane jezike. radoznalosti i kreativnosti Govor Težiti dostizanju nivoa A 1. napisane riječ i i kraće rečenice čitat će naglas poznate riječi i rečenice uočit će glavnu misao kratkog pisanog teksta u kojem su mu sve riječi poznate pravilno će artikulirati glasove. naglašavati riječi. naglasak. upozorenja.

zajedničkom šetnjom u prirodi i sl. 179 . ponavljanje i usmenu komunikaciju koja će sadržavati elemente zabavnih aktivnosti koje imaju za cilj da pobude. Treba kod djece razvijati radne navike i komunikativne sposobnosti te ih osposobiti za samostalan rad i tokom časa i kod kuće. Ovo može podrazumijevati npr.ocjenjivati svoje i aktivnosti svojih drugova iz razreda.sportova i igara (Tjelesni i zdravstveni odgoj). glagoli itd.razvijati pozitivan stav prema učenju jezika. npr. svakodnevni život) Funkcije i sposobnosti (usmena ili pismena kompetencija koja predstavlja zacrtani cilj na datom nivou) Aktivnosti (navedene su aktivnosti pomoću kojih je moguće realizirati sposobnosti) Gramatika (gramatičke oblasti koje odgovaraju datom nivou. škola. Praćenje i vrednovanje na ovom nivou treba da bude u službi motivacije djece i da služi nastavniku za procjenu realizacije zadatih ciljeva.upoznavati s nekim osnovnim razlikama izmeñu njihove i kulture naroda s francuskog govornog područja (npr. oblikovanjem itd. zamjenice.upoznavati s kulturom svoje zemlje i učiti da je bolje poštuju i cijene. Interkulturalne vještine Djeca će se: . npr. . uzvike (helas! (Jao!) ili eh bien! (pa lijepo! No!) ta ta ta! (koješta!) tien! (gle!) itd. (Moja okolina – ekološki odgoj). dom. lično predstavljanje.učiti da komuniciraju i ponašaju u svakodnevnim situacijama na način koji je primjeren za kulturu zemlje čiji jezik uče. razlike u upotrebi nekih pozdrava u francuskom jeziku i u maternjem jeziku učenika. frontalni. oponašanjem i ponavljanjem. Interdisciplinarni sadržaji Djeca će takoñer učiti jezik i proširivati svoj vokabular oslanjajući se na znanje koje su stekli učenjem nekih drugih školskih predmeta. udžbenicima i priručnicima ne prihvata kruto nego da kreativno i fleksibilno kreira rad primjereno uvjetima u kojima radi. cilj i način rada. Veoma je važno da nastavnik uputstva ponuñena u programu. . (Likovna kultura). . npr. Dobro jutro i dobar dan / Bonjour). brojevi. Jezik se u ovom uzrastu uči kroz igru. . Potrebno je takoñer primjenjivati direktni. npr. grupni i individualni pristup. Ocjenjivanje je opisno i brojčano. kao i nivo svog i njihovog znanja u odnosu na postavljene ciljeve. slikanjem.: .biti odgovorni i aktivni u situacijama kada se uči jezik. Učenje kako učiti Djeca će: . . koje će učenici koristiti a ne učiti o tome!) Vokabular (predlaže se vokabular koji je u skladu s datim temama) DIDAKTIČKO-METODIČKE NAPOMENE U prvim godinama učenja francuskog jezika pažnju treba usmjeriti na razumijevanje. Preporučuje se rad u parovima ili manjim grupama uz smjenjivanje različitih aktivnosti što treba da doprinese dinamici časa i održavanju pažnje učenika ovog uzrasta.crtanjem. imenice. . moja bliža okolina. Nastavnik treba pažljivo planirati svaki čas. .. plesom. Nakon usmenog usvajanja treba postepeno preći na čitanje (horsko i pojedinačno).koristiti ključne metode iz prakse pri radu u parovima ili malim grupama.PROGRAMSKI SADRŽAJI Teme (opće tematske oblasti kao osnov za daljnju razradu zavisno od datih okolnosti nastavne prakse. te na prepisivanje riječi i kratkih rečenica dok ne doñe do usvajanja pravilnog pisanja pojedinih riječi i kraćih rečenica.slušanjem i pjevanjem omiljene vrste muzike (Muzička kultura). . razviju i podrže zainteresiranost za učenje jezika. porodica.

nešto prošireniji najosnovnije. grand-petit. tome!): • Pozdravljan je : Bonjour. tu te promènes.20 d’orange. pravljenjem/oblikovanjem stvari (npr. ici. zamjenjivanjem inicijala punim riječima ili popunjavanjem praznina odgovarajućim riječima itd. donner-prendre. sretan). . glumljenjem. npr.). itd. malheureux. npr. pain. boje predmeta.P okazne. tužan.). vokabular.Članove. C’est á droit / á gauche une. dans. la. á. onih koje označavaju neku aktivnost. nešto Glagole prošireniji vokabular. un.učiti pisati pomoću igara na CD-u.Prisvojne članovi šire porodice.Francuski jezik . pravljenjem raznih oblika od plastelina itd.. redati riječi odreñenim redoslijedom itd. l’amie Oui/Non…itd. itd.Upitne. npr. gestikuliranjem.locirati ljude i predmete .povremeno prepisivati izolirane riječi . biranjem ili povezivanjem pisanih riječi i odgovarajućih ilustracija. glumljenjem (npr. iz crtića). • Svakodnevnii pozdravljati .ideju posjedovanja (le livre de Jean. Elle Zamjenice est mince. rezanjem zahtijevanih oblika/likova iz papira. prendre). Salut. Priloge za: Svakodnevni život. pyjama. ton/ta. grand-mère. grand-père.jednina i • Predstavljanje : Je množina suis … C’est…Je .zamjenjivati inicijale punim riječima . rasporeñivanjem ilustracija po odreñenom redu prema pisanim uputstvima itd. . Imenice itd.vrijeme. vêtements (npr. chambre á coucher. povezivanjem riječi u stupcu A s odgovarajućim ilustracijama u stupcu B. itd.glumiti/dramatizirati poznatu priču/bajku . frère. jupe) nourriture (npr. . . couleur…?) fatigué. son/sa itd tante. ma maison) . npr.Upitne • Raspoloženja. Gramatika Vok abular Djeca će učiti samo osnovni Djeca će koristiti vokabular koji se odnosi na (a ne učiti o date teme. davanjem veoma kratkih odgovora na pitanja nastavnika ili pitanja koja su čuli s kasetofona. crtanjem. maintenant jeans. feu. recitirati . društvene igre u kojoj se slažu pločice sa slovima jedna na drugu. itd. itd. redanjem slika itd.) .igrati uloge. • rutinske aktivnosti.predstaviti život P rvi stepen sebe ili elementarnog • Škola druge znanja • Moja okolina identificirati ljude i predmete • Slobodno .triste. djeca će: . bojenjem ili podvlačenjem samo odreñenih riječi (npr.druga godina učenja Nivo Če tvrti razre d Te me • Porodica • Kuća.Le présent autobus. itd. Il a les cheveux . nešto prošireniji vokabular quoi. npr. Au revoir. quelle? (Quelle heureux.). celle. brojeve itd. . des. heureux.dopadanje sposobnost da nešto urade (Je peux. itd • Bliža okolina. imitiranjem zvuka voza. rue. nešto pridjeve. raspoloženje. namještaj. père.L’Impératif livre.reći koliko je sati (puni sati) . bojenjem navedenih predmeta/osoba navedenim bojama. popunjavanjem praznina riječima odabranim s kartica na kojima se te riječi nalaze itd. crtanjem. moje tije lo.brojati predmete . sandwich. mon/ma.. njeno prihvatanje ili odbijanje 180 . je me lave.učestvovati u razgovoru (pitanja/odgovori) s drugim učenikom/djecom ili nastavnikom . qui. pomoću društvene igre u kojoj se sastavljaju riječi od slova na kockama. .boire. pokazivanjem. … ans itd. npr.ubacivati. mère. dom Funk cije i sposobnosti Djeca će znati: Ak tivnosti RECEPCIJA: a) SLUŠANJE I REAGIRANJE Djeca će slušati izgovoreni tekst i reagirati: 1) Neve rbalno imitiranjem nastavnika ili neke popularne ličnosti (npr. itd. oncle. npr. stylo. .Opisne • Prostorije u k ući i pridjeve. značenjima) Djeca će vježbati da koriste (a ne učiti o tome!): Antonime . npr. sur (u parler. de Paul) • Opisivanje. Prijedloge. . beau couloir itd. npr. jus Brojeve: 1 . robe. manger. crayon. salle á manger Kolokacije. itd… les • Članovi uže i neki . quel? prošireniji vokabular. triste. • Moje lice . 2) Ve rbalno ponavljanjem riječi koje je izgovorio nastavnik ili koje su čuli s kasetofona.Lične noirs. životinjskih glasova itd. u vezi s datim temama. u vezi s datim temama.pjevati i igrati jezičke igre . pridjeve.mjesto. oponašanjem glasova/zvukova (npr. poudre á laver. pokazivanjem odreñenih ilustracija koje se odnose na riječi koje im se usmeno upućuju. machine á laver. Qui estgenitiv (la ce? Qu’est-ce que c’est? maison de Comment t’appelles-tu? Nicole. veoma ograničen broj raspoloženja . zamjenjivanjem ilustracija u tekstu ponuñenim riječima.izraziti . npr.opisati vrijeme ljude i predmete. actions (npr. train. itd. nešto lá prošireniji vokabular. • Vrije me: Quelle heure osnovnim est-il? Il est . npr. Složenice. cahier.davati uputstva i naredbe b) PISANJE Budući da učenje pisanja na ovom nivou nije prioritet. . PRODUKCIJA a) GOVOR Djeca će: . …? itd Quel âge as-tu? J’ai celui.prisvojni m’appelle….. jouet. npr. lijepljenjem slika. npr. • Škola. itd. De quelle couleur est . nešto avoir prošireniji vokabular. soeur.ponudu. salon. podvlačenjem ili bojenjem riječi koje im se usmeno upućuju. oponašanjem glasova/zvukova.Glagole être. 2) Ve rbalno davanjem kratkih pismenih ili usmenih odgovora na pitanja. lait). le. u vezi s datim temama. podvlačiti. cuisine. izvršavanjem uputstava nastavnika ili uputstava koja čuju s kasetofona.. .ponavljati riječi nastavnika ili riječi izgovorene s kasetofona . b) ČITANJE I REAGIRANJE Djeca će prepoznati jednu ili više napisanih riječi ili uputstava i reagirati: 1) Neverbalno gestikuliranjem. • Odreñivanje mjesta i položaja: Où se trouve… Determinatore: Pourriez vous me dire… .

kontrolira i razvija kod djece pravilno usvajanje izgovora.kreativno i fleksibilno kreira svoj rad u okviru zacrtanih ciljeva a u skladu s uvjetima u kojima radi. 181 .razvija vlastiti sistem praćenja i provjeravanja napredovanja svakog djeteta. Arapski jezik se na ovom nivou uči kroz različite jezičke igre. 105 časova godišnje) CILJEVI I REZULTATI ODGOJNO-OBRAZOVNOG RADA Ciljevi početne nastave arapskog jezika Očekivani rezultati / ishodi učenja nastaviti s naglašavanjem c iljeva koji su dati u prvoj godini učenja učenje jezika. .sunčevih” i . s postepenim uvoñenjem čitanja i pisanja.(3 časa sedmično.piše pismene pripreme za svaki čas. kratki i dugi vokali. predanosti i preciznosti u učenju jezika razvijanje samostalnosti u govoru kroz igre. pjesme i ples učiniti da učenje arapskog jezika bude zabavno postupan prijelaz ka čitanju i pisanju jednostavnih riječi i rečenica ljubav i spremnost za učenje arapskog jezika razumijevanje jednostavnih sadržaja na arapskom jeziku sloboda i samostalnost u govoru čitanje riječi vezanih za konkretan pojam (samostalno upotrijebljenih) čitanje jednostavnih rečenica prepisivanje riječi i kratkih sadržaja kratki usmeni i pismeni odgovori popunjavanje slova i riječi razvijanje samopouzdanja u izražavanju prepoznavanje zadovoljstva i koristi pri proširivanju znanja arapskog jezika Arapski jezik PROGRAMSKI SADRŽAJI Teme (opće tematske oblasti kao osnov za daljnji rad) Funkcije i vještine (usmena i pismena kompetencija) Aktivnosti (pomoću kojih se realiziraju vještine) Gramatika (osnove gramatike za dati nivo) Vokabular (u okviru datih tema) DIDAKTIČKO – METODIČKE NAPOMENE Specifičnosti arapskog pisma uvjetovat će i rad u drugoj godini učenja arapskog jezika (četvrti razred).procijeni kojim fondom riječi djeca trebaju ovladati u datoj grupi i uvjetima. grupe i cijeli razred. potičući ih da maksimalno koriste vlastite talente i sposobnosti. pripremajući zadatke za pojedinu djecu. detaljno razrañujući načine kako da ih postigne. ponavljanje.pažljivo planira svaki čas.mjesečevih” slova. marljivost. ples. te planirajući trajanje svakog segmenta aktivnosti u učionici. . . Nastavnik treba da: . Usvajanje grafičke strukture slova (po grupama slova). odgovornost i motivaciju za učenje. pisanje odreñenog člana. postavljajući ciljeve. Rad u parovima ili grupama doprinosi dinamici časa i većoj angažiranosti učenika.razvija kod djece radne navike. .. . . .razvija komunikativne sposobnosti kod djece. . . pripremajući materijale/opremu koja je potrebna u učionici. pjesmu.razvija pozitivnu atmosferu u učionici. a ne o jeziku razvijanje pozitivnog stava prema učenju jezika razvijanje radoznalosti i kreativnosti razvijanje razumijevanja i logičkog pamćenja razvijanje temeljitosti. kao i dodatne materijale u slučaju neočekivanih situacija. ..poštuje osnovne didaktičke principe primjerenosti i postupnosti. pisanje tanwina.

nahnu) osnovni formalan i reagirati: vokabular. Potvrdne i 2) Ve rbalno riječi ljude i predmete prepoznavanje. uporeñivati je s vlastitom kulturom i razvijati pozitivan stav prema različitosti. . `ala) Djeca će nabrojati dane u Sek undarni . sedmici prijedlozi (tahta.crtanjem.'ayna” pridruživanjem slike tekstu prehrambenih proizvoda i vrsta pića .praznicima (Vjeronauka). već kreativno i fleksibilno kreira svoj rad u okvirima zacrtanog. igrom (Tjelesni i zdravstveni odgoj). Interdisciplinarni sadržaji U svim oblastima sadržaj je povezan s drugim školskim predmetima: . 'anta.zajedničkom šetnjom kroz park.plesom. ma.crtanjem (man. ali primjereno uvjetima u kojima radi. oblikovanjem (Likovna kultura). Praćenje i vrednovanje Treba da je stalno.brojanjem (Matematika). . Učiti samo Dje ca će znati: pozdravljati na Djeca će slušati izgovoreni tekst i huwa. tilka) Kroz dijalog opisati jednostavnim rečenicama . U četvrtom razredu ocjenjivanje je brojčano.- ne prihvata kruto uputstva data u programu. (Moja okolina . .označavanjem tačnih i netačnih tvrdnji Proširivanje tema: pozdravljanje Prvi stepen i upoznavanje elementarnog porodica i znanja prijatelji kuća svakodnevni život škola bliža okolina odjevni predmeti hrana i piće 182 . hiya. 'amama. la) crtanje i druge imenovati predmete vježbe) nastavnikova pitanja ili pitanja koja su u školskoj torbi i uvježbavati Upitne partikule čuli s kasetofona učionici (hal.dopunjavanjem teksta brojati od 1 do 10 vokabular. 'a) osnovni .tražiti odreñene informacije u tekstu i fawqa. prirodu i sl.navikavanjem na izgovor i intonaciju (igre.druga godina učenja Nivo Če tvrti razre d Te me Funkcije i vje štine Aktivnosti Gramatika Vokabular Djeca će: Lične zamjenice SLUŠANJE I RAZUMIJEVANJE: ('ana. udžbenicima i priručnicima. . . rečenica.razvrstavanjem slika imenovati članove Pok azne (imenskih) .povezivanjem slike i teksta svoje uže porodice zam je nice (hara.označavanjem tačnih i netačnih tvrdnji harihi.ekološki odgoj). ralika. Interkulturalne vještine Djeca će upoznati kulturu i običaje različitih zemalja u kojima se govori arapski jezik. (puni sat) 'ila.davanjem kratkih odgovora na u kući (na`am. veoma pažljivo i nenametljivo. Arapski jezik . kam) za tvorbu druge kratkih . .crtanjem.. . nabrojati ograničen reagirati: broj odjevnih wara'a) predmeta 1) Neverbalno nabrojati nekoliko Upitna rije č . (imenskim) i pjesmice. ČITANJE I RAZUMIJEVANJE reći koliko je sati Prijedlozi (fi. .opisivanjem (Maternji jezik i književnost). izvornih govornika (zvučni zapisi) ograničenim brojem ponavljanje.čitati kraće tekstove naglas i u sebi. razvrstavanjem slika. 'anti. koji neformalan način 1) Neverbalno Upitne zamje nice će biti osnova predstaviti sebe i . osnovnih .pjevanjem (Muzička kultura). Treba da je u funkciji motivacije djece na daljnji rad i razvijanje ambicije za učenje arapskog jezika. Nastavnik istovremeno procjenjuje realizaciju zadatih ciljeva i vlastiti učinak. odrične riječi . min.

ta”) B rojevi (1 do 10) P ridjevi (kabir.dopunjavati izostavljene riječi . pjevati .pripremati i provoditi jednostavne dijaloge PISANJE Djeca će: .postavljati jednostavna pitanja .rješavanjem jednostavnijih zadataka s višestrukim izborom GOVOR Djeca će: .davanjem kraćih odgovora. sagir.prepoznavati i koristiti slova koja ne postoje u bosanskom jeziku (qaf.od ponuñenih riječi rekonstruirati kraće rečenice .igrati uloge . .rekonstruirati riječi . .prepisivati pojedinačne riječi i kraće tekstove .učestvovati u dramatizacijama . sad.2) Verbalno .recitirati. yn itd.odgovarati na pitanja .dopunjavanjem teksta..) Pre poznavan je gramatičkog ženskog roda (okruglo . qasir. tawil\amil) Boje (osnovne) Razlomlje ni plural (nekoliko usvojenih imenica) 182 .

lancima ishrane. sami ili u timu. te donositi odgovarajuće zaključke ⇒ koristiti vlastitu kreativnost i maštu za rješavanje problema ⇒ koristiti jednostavan naučni jezik za saopćavanje ideja i imenovanje i opis živih bića.(3 časa sedmično. javnim i prosvjetnim ustanovama u kraju ⇒ prirodnim obilježjima kantona ⇒ saobraćajnoj povezanosti. traženje ideja i provoñenjem jednostavnih i voñenih posmatranja i ogleda. pojava i procesa u prirodi i društvu 184 . učenje kod kuće. prezentiranje postignutih rezultata da je čistoća pola zdravlja i da svaki pojedinac ima svoje higijenske navike koje se usvajaju i razvijaju da su mikroorganizmi uzročnici bolesti. njihovim osobinama. vodi i zraku kao uvjetima života ⇒ gibanju zraka i promjeni osobina materije ⇒ zelenoj biljci i njenim dijelovima ⇒ životnim zajednicama ⇒ čovjeku kao prirodnom i društvenom biću ⇒ atmosferskim padavinama ⇒ domaćim životinjama i koristima od njih ⇒ prošlosti i sadašnjosti kraja ⇒ osnovnim obilježjima kraja ⇒ danu i satu i mjerenju vremena satom ⇒ orijentaciji na geografskoj karti ⇒ kulturnim. prirodno geografskim odlikama i turizmu ⇒ prirodno-geografskim odlikama B iH ⇒ odjeći i obući ⇒ higijenskim navikama ⇒ rekreaciji kao higijenskoj potrebi ⇒ uzročnicima bolesti ⇒ kulturi življenja ⇒ zagañenosti tla i zraka i zaštiti od zagañivanja ⇒ ⇒ ⇒ ⇒ ⇒ ⇒ ⇒ ⇒ ⇒ ⇒ ⇒ ⇒ ⇒ ⇒ ⇒ Očekivani rezultati Dje ca zn aju: da je osnovno obrazovanje obavezno da bez učenja nema znanja. da naša domovina ima izuzetne prirodno geografske odlike na osnovu kojih se može razvijati turizam kao posebna grana privrede da je odjeće i obuća životna potreba svakog čovjeka i da se ona tokom historije mijenjala i obilježavala pojedine epohe ZNANJE ⇒ ⇒ ZNANJE ⇒ ⇒ ⇒ VJEŠTINE I SPOSOBNOSTI Djeca će: ⇒ učiti (samostalno i u grup i) ⇒ posmatrati i izvoditi zaključke (samostalno i u grupi) ⇒ planirati svoj rad i rad svoje grupe ⇒ razvijati kritičko razmiš ljanje ⇒ provoditi istraživanja i bilježiti zaključke ⇒ izvoditi mjerenja i voditi evidenciju ⇒ dobivati i prezentirati dokaze ⇒ razmatrati dokaze i vršiti procjene ⇒ prenositi informacije putem individualnog i timskog rada kroz: ⇒ učenje u školi. razvijenosti. korištenje dodatne literature. uzajamnim vezama ⇒ sunčevoj svjetlosti. javne i prosvjetne ustanove u zavičaju prepoznati i opisati prirodna obilježja zavičaja da dobra saobraćajna povezanost znači i razvijen kraj. da su prljave ruke i prostor za stanovanje česti uzročnici bolesti da je kultura življenja odraz vremena u kojem živimo i da je istu potrebno njegovati i razvijati da je čovjek i njegovo djelovanje najveći zagañ ivač tla i zraka i da svaki pojedinac može dati vlastiti doprinos zaštiti od zagañenja ⇒ koristiti prethodna iskustva ⇒ koristiti odreñene kriterije za prikupljanje i zapisivanje podataka ⇒ uz pomoć nastavnika razvijati plan istraživanja ⇒ pratiti redoslijed uputstava pri istraživanju i mjerenju ⇒ uz pomoć nastavnika procjenjivati relevantnost podataka i informacija ⇒ praviti jednostavna poreñenja. tvari. znaju kako najlakše učiti prepoznati raznovrsne pojave i procese u prirodi uspostavljati logične veze izmeñu živih bića i pojava u prirodi nabrojati dijelove zelene biljke i objasniti ulogu pojedinih dijelova za život i rast biljke da je čovjek prirodno i društveno biće i da ima neizmjeran uticaj na okruženje nabrojati i prepoznati atmosferske pojave nabrojati domaće životinje i njihove koristi za čovjeka osnovne podatke o prošlosti i sadašnjosti zavičaja osnovna obilježja kraja u kojem žive trajanje dana i mjeriti vrijeme satom orijentirati se na geografskoj karti nabrojati kulturne. te poreñenje svojih predviñanja sa stvarnim rezultatima ⇒ sistematiziranje znanja kroz izradu tematskih plakata. znanju i načinu učenja ⇒ raznovrsnosti pojava i procesa u prirodi ⇒ živim bićima. raspravljati o tome šta se dešava i u kojim uvjetima. 105 časova godišnje) Moja okolina CILJEVI I REZULTATI ODGOJNO-OBRAZOVNOG RADA Područja uče nja Ciljevi Stican je znan ja o: ⇒ školi.

dijelovi biljke. DRUŠTVO Kulturne. vjetar. javne i prosvjetne ustanove u mom mjestu Širi zavičaj – kanton. mjerenja vremena satom Orijentacija na geografskoj karti – pronalaženje značajnih geografskih obilježja 3. svojoj porodici. VRIJEME I PROSTOR • • • • • • • • • • • • • • • • • • • • • • • • • Raznovrsnost pojava i procesa u prirodi Osobine živih bića u vezi sa životnim okruženjem Živa bića u godišnjim i vremenskim promjenama Čovjekove aktivnosti vezane za godišnja doba Sunčeva svjetlost. turizam Uzajamni odnos privrede i obilježja zavičaja Prirodno-geografske odlike Bosne i Hercegovine 4. lokalni vjetrovi Promjena osobina materije zagrijavanjem Zelena biljka. STAVOVI.VRIJEDNOSTI. brzina i smjer vjetra. voda i zrak kao uvjeti života Kretanje zraka.kantonu Razvijenost šireg zavičaja: privreda. prema drugima. prirodnoj i društvenoj okolini i učenju kao cjeloživotnom procesu ⇒ pokazivati više samopouzdanja i odgovornosti ⇒ poštivati različite stavove ⇒ prepoznavati ulogu nauke za razumijevanje svijeta u kojem žive i za poboljšanje kvaliteta života NASTAVNI SADRŽAJI / TEM E 1. PONAŠANJE Djeca će razviti pozitivne vrijednosti i stavove: ⇒ prema sebi samima. HIGIJENA Odjeća i obuća Odmor i rekreacija kao higijenska potreba Uzročnici bolesti – neprijatelji zdravlja Kultura življenja Zagañenost tla. uloga pojedinih dijelova Čovjek kao prirodno i društveno biće Atmosferske padavine Prošlost. sadašnjost i budućnost kraja Obilježja zavičaja Dan i sat. prirodna obilježja Saobraćajna povezanost u širem zavičaju . vode i zraka 185 . PRIRODA I PRIRODNI PROCESI 2.

potrebno je voditi računa i o meñupredmetnoj korelaciji i planirati izradu zajedničkih školskih projekata.DIDAKTIČKO. lancu ishrane i uticaju čovjeka na taj lanac. na način koji je svojstven nauci. te o ljudskom organizmu. predviñaju šta će se desiti. sadašnjosti i budućnosti šireg zavičaja. razredu zasnovana je na senzitivnom iskustvu prirode i društvenoj sredini. biljci i njenim dijelovima. Primjena principa korelacije sa drugim predmetima doprinosi racionalizaciji nastavnog procesa što štedi dragocjeno vrijeme i povećava kvalitet odgojno-obrazovnog procesa. snošljivo i otvoreno prihvatanje različitih stavova i mišljenja. pomoći im da uoče sličnosti i razlike. dominantno mjesto treba da imaju ogledi koje izvode djeca individualno ili u timovima. kulturnim i javnim ustanovama. čulima. Djecu treba posmatrati i ocjenjivati u aktivnosti. te kako objasniti i koristiti dobivene rezultate. Značaj predmeta Moja okolina leži u tome što je to jedan od glavnih nosilaca spoznajnog razvoja kod djece ovog uzrasta. Ta saznanja se u nastavi produbljuju i proširuju. domaćim životinjama.. razredu šire se znanja o životnim zajednicama. te poticanje znatiželje za otkrivanjem pojava u prirodnom i društvenom okruženju. Zato je neophodno podsticati istraživački pristup djeteta svijetu koji ga okružuje. U skladu s tim. Moja okolina u 4. Za ocjenjivanje i evaluaciju napredovanja djece koriste se različiti instrumenti i postupci: 186 . njihovih obrazovnih postignuća i sposobnosti primjene novog znanja. razvijanje pravilnog odnosa prema ljudima i dogañajima. Pri tome je neophodno objasniti djeci procedure i tehnike izvoñenja ogleda. Date teme treba razraditi kroz kontekst pojava i procesa koji su djeci interesantni. Novi sadržaji odnose se na znanja o gibanju zraka. Za realizaciju programskih sadržaja preporučuje se što češća izvanučionička nastava. da li su predviñanja bila ispravna. Predmet je istovremeno i izvor informacija za upoznavanje načina kako što više saznati. U 4. svjetlosti. godišnjim dobima. PRAĆENJE I OCJENJIVANJE Djecu ocjenjujemo na osnovu sposobnosti da razumiju koncepte i kritički razmišljaju. maštu i divergentno mišljenje. U smislu toga predloženi model može da posluži kao pomoć nastavniku. ulozi pojedinih dijelova. prošlosti. raznolikost i meñusobnu povezanost svih činilaca koji djeluju u dječjem prirodnom i društvenom okruženju. naučiti ih kako da koriste svoja čula u tom procesu. a znanja povezati i upotrijebiti. razvoj pravilnog odnosa prema društvenom i prirodnom okruženju. Predstavlja nastavak i usmjeravanje spontanog dječjeg istraživanja i otkrivanja meñuzavisnosti pojava i procesa u prirodnom i društvenom okruženju. za vrijeme izvoñenja te aktivnosti. Poslije provedenog ogleda treba zajedno s djecom pažljivo razmotriti šta se dogañalo i zbog čega. Osnovni cilj je doživjeti i osvijestiti složenost. uzimajući u obzir razvoj nauke. Korelacija omogućava multidisciplinaran pristup nastavnoj temi pa se za kratko vrijeme ostvari više zadataka. Moja okolina ujedinjuje sadržaje različitih naučnih područja. njenu primjenu i korištenje. kritički razmatraju uočeno i donose odgovarajuće zaključke i upozoriti ih na eventualne opasnosti. ohrabriti ih za drugačije i nove oglede. promjeni osobina materije. bilježe i ureñuju dobivene podatke. Kako djeca o nekoj aktivnosti najbolje uče na neposrednom iskustvu. atmosferskim padavinama.. te uticaj na društvo i okolinu i korištenjem metodologije aktivnog učenja. Ovakav izbor nastavnog gradiva i njegovo strukturiranje osigurava povezanost društvenih i prirodnih pojava i proučavanje prirode u njenom jedinstvu s različitih aspekata. Djecu treba naučiti da posmatraju šta se dešava u prirodi i šta se dešava prilikom izvoñenja ogleda. Prilikom planiranja i izvoñenja ogleda bitno je kod djece podsticati radoznalost. orijentaciji na geografskoj karti.METODIČKE NAPOMENE U nastavi Moje okoline važno je osposobljavati djecu da kritički razmišljaju i razumiju koncepte. vodi i zraku.

kretanju Zemlje oko S unca – smjena godišnjih Razvijena svijest o prirodnim procesima.smjena dana i noći. izrada domaćih zadataka. vrenju. Nastavni predmet Moja okolina je kompleksan predmet i zato je vrlo bitno kontinuirano praćenje. navike. podstiče aktivnost svih. na početku nastavne godine (kod izrade godišnjeg plana i programa rada). rastenju. Na takav način sva djeca imaju mogućnost da dajući odgovore na postavljena pitanja. donošenje osobnih zaključaka. Sadržaji programa Moje okoline povezuju se sa sadržajima u svim ostalim nastavnim predmetima. ali ponekad i znatno različiti. opadanju lišća. jer jedino takvo ocjenjivanje ima svrhu i njime se postiže željeni cilj. Za ocjenjivanje je potrebno koristiti svu dostupnu literaturu. PONAŠANJE AKTIVNOSTI DJECE RAZNOVRSNOST POJAVA I PROCESA U PRIRODI Imaju znanja o klijanju. a ne da se računa da će to nekako doznati. obrtanju zemlje oko ose . posmatranje i vrednovanje. izrada panoa 187 . sposobnost izvoñenja jednostavnih ogleda Pozitivan stav prema prirodnim procesima. AKTIVNOSTI NASTAVNIKA (ORGANIZACIJA I METODE NASTAVE I UČENJA. hrñanju. prirodne i društvene pojave i promjene. evaluacija TEME ZNANJE SPOSOBNOSTI I VJEŠTINE VRIJEDNOSTI. Praćenje tih aktivnosti od strane nastavnika mora biti kontinuirano i aktivno u smislu da nastavnici aktivno ispituju koliko dijete trenutno zna. osmišljavanje ogleda. Praćenje djeteta počinje od prvog školskog dana. Cilj i zadaci nastave Moje okoline pokazuju da će djeca upoznavati prirodnu i društvenu sredinu u svom okruženju. Više nego i u jednom drugom nastavnom predmetu ovdje dolazi do izražaja posmatranje i bilježenje. gorenju. S obzirom na to da se djeca prvi put susreću s brojčanim ocjenjivanjem treba voditi računa kako i kada to raditi. a rezultati koji se postižu su bolji. disanju. Ocjenjivanje u predmetu Moja okolina zasniva se na praćenju cjelokupnih odjeljenjskih aktivnosti. Ocjenjivanje za djecu prije svega mora biti motivirajuće. život i rad ljudi. pa tek onda za ostale predmete zbog integracije rada sa ostalim predmetima. imaju osjećaj da su jednako važna. Uobičajeni oblici ocjenjivanja se temelje na nastavnikovom posmatranju aktivnosti u odjeljenju. projekti. i zadaci u operativnom programu bit će ponekad isti. kretanju. razvijena svijest o različitosti prirodnih procesa. sposobnosti. do mjesta i zavičaja.. učešće i doprinos u interakciji (rad u velikim i malim grupama. istraživanja i dr. mjestu . pripremanje. STAVOVI. truljenju. razvijeni osobni stavovi o prirodnim procesima Planiranje osobnog rada. Najvažniji aspekt takvog ocjenjivanja je redovitost (ne samo one djece koja traže više pažnje).• • • • sposobnosti i vještine djeteta za vrijeme izvoñenja aktivnosti (ogledi. mora se znati šta se ocjenjuje. nastavnici bi trebali ponajprije planirati sadržaje iz Moje okoline. Ocjene kroz duže razdoblje bi se trebale temeljiti na različitim ocjenjivačkim aktivnostima radi pokrića različitih aspekata postignuća. ali se po koncepciji linearno – spiralnog razvoja programa gradivo proširuje i dopunjuje. S obzirom na to da u nastavi Moje okoline u trećem i četvrtom razredu postoji sličnost u programskim sadržajima jer se u njima nalaze iste cjeline. zatim. svijest o pripadnosti kolektivu u školi. kući. usmeno i pisano izvještavanje i drugo). Pitanja koja nastavnici postavljaju djeci moraju biti tako koncipirana da se na njih od pojedine djece očekuje tačan odgovor. putem zadataka objektivnog tipa i drugih odgovarajućih ispitnih postupaka. OCJENJIVANJE) P laniranje. od škole i kuće. demonstracija. Već kod planiranja rada. Ocjenjivanje u četvrtom razredu je brojčano. Najvažnija zadaća ocjenjivanja je osiguranje korisne i poticajne povratne informacije djetetu o njegovom napretku. gibanju. praktičan rad.). učestvovanje u izvoñenju ogleda. Ovim se izbjegava demotiviranost djece. portfolio. Moja okolina čini osnovu za cjelokupan nastavni rad u razrednoj nastavi. organiziranje i izvoñenje posmatranja.. donošenje zaključaka.

Samostalno ili u saradnji sa drugima uzgajanje cvijeća u učionici. ispunjavanje obaveza. uzgoj kućnog cvijeća Karakteristike živih bića u različitim godišnjim dobima – biljke. prikupljanje. pravljenje i postavljanje hranilica za ptice Uzajamno pomaganje. Kultiviranje zemljišta. Zimsko mirovanje. životinja. sistematiziranje Motiviranje djece za rad. Saradnja sa roditeljima 188 . svjetlosne. mijenjanje krzna Razlikovanje povoljnih od nepovoljnih uvjeta za razvoj živih organizama. izvoñenje ogleda. pomaganje drugima. voćnjaku i na njivi. uzgajanje ukrasnog bilja u školi. uticaj čovjeka na razvoj živih organizama. Ishrana biljaka. Stvaranje povoljnih uvjeta za razvoj živih organizama. posmatranje i procjenjivanje. planiranje i realiziranje planiranog ŽIVA BIĆA U GODIŠNJIM I VREMENSKIM PROMJENAMA Briga o životinjama i biljkama koje u toku zime ne mogu da doñu do hrane. demonstracija ogleda. čuvanje životne sredine od zagañivanja. Osmišljavanje ogleda i aktivnosti. briga o čistoj i zdravoj životnoj sredini Davanje vlastitog doprinosa stvaranju povoljnih uvjeta za razvoj živih organizama. uzgajanje biljaka P laniranje rada. sakupljanje materijala. pomaganje životinjama. Uzgoj ukrasnog bilja u učionici Aktivno učešće u radu kolektiva. zimski san. životinje.doba. Organizacija praktičnih vježbi. magnetne i druge pojave UVJETI POD KOJIMA SE RAZVIJAJU ŽIVI ORGANIZMI Znanje o meñusobnoj ovisnosti sredine živih bića i čovjeka. Sposobnost izvoñenja jednostavnijih radova u vrtu. pripremanje izvora znanja. električne. donošenje zaključaka.

društvenost). DIJELOVI BILJKE. toploti. organizacija posjeta plasteniku u bližoj okolini Izrada didaktičkih materijala P osmatranje i praćenje napretka djece KRETANJE ZRAKA. organizam čovjeka. čuva okolinu od zagañenja Čuvanje zdravog okoliša. korištenje njenih resursa za potrebe nastave P rocjenjivanje napretka djece. zaključivanje. uočavanje. vodi i zraku kako uvjetima života Znaju izmjeriti temperaturu pomoću termometra. naciju i vjeroispovijest Istraživanje. uočavanje potreba vezanih za godišnja doba P omaganje starijima u radovima vezanim za godišnje doba P riprema ukrasnih biljaka za zimu Aktivno učešće u pripremi ukrasnih biljaka za zimu. pomaganje starijima u aktivnostima. znaju izvesti jednostavne oglede koji pokazuju uzajamnu ovisnost biljnog i životinjskog svijeta od sunčeve svjetlosti. planiranje aktivnosti zajedno sa odjeljenjem. sličnosti i razlikama izmeñu biljaka. sličnosti i razlike izmeñu muškarca i žene. planiranje. radovi u vrtu. o osnovnim dijelovima biljke na primjeru jedne stablašice Imaju osnovna znanja o odlikama čovjeka (uspravan hod. bilježenje. LOKALNI VJETROVI Imenovanje vjetrova prema vrsti i brzini P onašanje u slučaju vremenskih nepogoda vjetrova Posmatranje. BRZINA I SMJER VJETRA. priprema i realizira nastavu BILJKA. sunčeve svjetlosti i zraka nema života na zemlji Imaju osnovna znanja o nastanku vjetra.ČOVJEKOVE AKTIVNOSTI VEZANE ZA GODIŠNJA DOBA SUNČEVA SVJETLOST. prikupljanje. ULOGA Imaju znanja o raznovrsnosti biljaka. imenovanje. VJETAR. životinja i čovjeka Sposobnost razlikovanja i imenovanja različitih biljaka P ozitivan stav i odnos prema biljnom svijetu i čuvanju biljnog svijeta ČOVJEK KAO PRIRODNO I DRUŠTVENO BIĆE Sposobnost razlikovanja muškaraca od žena Komunikacija Sposobnost pravljenja razlike i opisivanje sličnosti izmeñu biljaka. izvoñenje ogleda. pripremanje i podsticanje djece na kreativan i istraživački rad P redlaganje i rukovoñenje školskim aktivnostima P lanira. aktivno učešće u radu Osmišljavanje situacija za interaktivno učenje P odsticanje razvoja radnih i navika PROMJENA OSOBINA MATERIJE ZAGRIJAVANJEM Znaju da materije zagrijavanjem mijenjaju svojstva Sposobnost samostalnog posmatranja i izvoñenja zaključaka Svjesnost o promjeni osobina materije zagrijavanjem Posmatranje. učestvovanje u radu odjeljenja i grupe. davanje pojašnjenja za odreñene procese P ripremanje ogleda i demonstriranje. zaštita od elementarnih nepogoda Imaju osnovna znanja o sunčevoj svjetlosti. demonstrira. priprema i organizacija nastavnih aktivnosti P omaganje djeci. podsticanje radoznalosti. na njivi. njegovim karakteristikama i vrstama Prepoznavanje godišnjih doba na osnovu vremenskih prilika. P riprema stočne hrane za zimu. Izvršavanje obaveza proisteklih iz svakodnevnog rada P laniranje. u voćnjaku. mišljenje. izvoñenje radova u okolišu škole. podučava. mašte i razvoj kreativnosti Sposobnost su opisivanja procesa uzajamnosti Izvoñenje ogleda koji pokazuju da bez sunčeve svjetlosti. evaluacija 189 . govor. vode i zraka Znaju da bez vode. na njivi Saradnja sa lokalnom zajednicom . pravljenje tematskih panoa P raćenje rada. zaključivanje. osiguranje uvjeta za zdrav život. vode i zraka nema života na zemlji Ne ugrožava životne uvjete. vinogradu. voćnjaku. sistematiziranje prema zajedničkim osobinama Učestvovanje u grupnom radu. vrtu. VODA I ZRAK KAO UVJETI ŽIVOTA Znanja o čovjekovim aktivnostima uvjetovanim godišnjim dobima. životinja i ljudi P ozitivan i izgrañen stav o ljudima bez obzira na boju. demonstriranje.

briga o sigurnosti djece P ripremanje nastavnog procesa. pripremanje. bilježenje. pomaganje OBILJEŽJA ZAVIČAJA Vještina imenovanja obilježja zavičaja Pozitivan stav o zavičaju Posmatranje. pomaganje ORIJENTACIJA NA GEOGRAFSKOJ KARTI PRONALAŽENJE ZNAČAJNIH GEOGRAFSKIH OBILJEŽJA KULTURNE I JAVNE I PROSVJETNE USTANOVE U MOM MJESTU Sposobnost snalaženja na geografskoj karti (odreñivanje strana svijeta). saobraćajna povezanost Imaju znanja o danu i mjerenju vremena Dan traje od 0. grañevinama i pisanim spomenicima kao svjedocima prošlosti Znanje o obilježjima zavičaja.historijskim spomenicima i grañevinama kraja P odstrekivanje. podsticanje P omaganje djeci u izradi modela satova P raćenje. čuvanje saobraćajnih znakova Pozitivan stav prema privrednim granama i turizmu u zavičaju Posjeta nekim od kulturnih. SADAŠNJOST I BUDUĆNOST KRAJA Izgrañen pozitivan stav prema historiji kraja. javnim i prosvjetnim ustanovama. konfiguracija terena. posmatranje. bilježenje i interpretiranje RAZVIJENOST ŠIREG ZAVIČAJA – PRIVREDA I TURIZAM Sposobnost razlikovanja razvijene od nerazvijene privrede i turizma 190 . kartografskih znakova Imaju znanja o kulturnim prosvjetnim i javnim ustanovama u mjestu i njihovom značaju za život čovjeka Imaju osnovna znanja o širem zavičaju – kantonu.00 sati do 24. značajnih grañevina. praćenje. pomaganje djeci u samostalnom radu Organiziranje posjeta značajnim privrednim kapacitetima i turističkim destinacijama u kantonu Pozitivan stav prema navedenim ustanovama Pozitivan stav prema učenju i izvršavanju zadataka Pozitivan stav prema širem zavičaju Pravilan odnos prema saobraćaju. te turizmu kao značajnoj privrednoj grani P repoznavanje i imenovanje atmosferskih padavina. razvijenost. demonstriranje Rad na promociji turizma u zavičaju Obilazak značajnih privrednih kapaciteta.ATMOSFERSKE PADAVINE Imaju osnovna znanja o atmosferskim padavinama. fotografijama. tradiciji i običajima Obilazak značajnih spomenika kulture. muzeja. MJERENJA VREMENA SATOM Sposobnost očitavanja vremena na satu Pozitivan stav o protoku vremena (dana i sata kao jedinica za vrijeme) Prikupljanje različitih slika i modela satova Izrada modela satova Uzajamna pomoć izmeñu djece P laniranje. PTT mreža) Imaju osnovna znanja o privredi i njenoj razvijenosti u kantonu. o geografskim i drugim obilježjima zavičaja Imaju znanja o razvijenosti infrastrukture u mjestu (saobraćaj. izrada tematskog panoa P laniranje. komunikacija. institucija Prikupljanje grañe o prošlosti zavičaja Organizacija posjeta kulturno. organizacija i izvoñenje nastave i jednodnevnih izleta u kantonu Osmišljavanje interaktivnog učenje. o spomenicima. izgled. izvještavanje. istraživanje. posjeta kulturnim. nastanak. zaštita od atmosferskih padavina Sposobnost opisivanja prošlosti zavičaja. pripremanje. javnih i prosvjetnih ustanova u mjestu Sposobnost imenovanja kantona u kojem žive i interpretacija znanja o geografskim obilježjima i drugim karakteristikama P repoznavanje značaja saobraćane povezanosti za razvoj zavičaja – kantona Izgrañen pozitivan stav o radu Korištenje geografske karte za usvajanje znanja Učešće u radu odjeljenja i grupe Uzajamno pomaganje Osiguravanje neophodnih sredstava za učenje i rad Organiziranje nastavnog procesa Planiranje i pripremanje P ripremanje i organiziranje nastavnog procesa.00 sati (24 sata) Znaju mjeriti vrijeme satom Osnovna znanja o geografskoj karti i snalaženju na njoj Prepoznavanje značajnih geografskih obilježja na osnovu boje. prikupljanje grañe. sposobnost prepoznavanja značajnih geografskih obilježja na geografskoj karti Sposobnost imenovanja i prepoznavanja kulturnih. bilježenje. planiranje i realiziranje planiranog. organizacija rada u učionici i izvan nje. javnih ili prosvjetnih ustanova u mjestu ŠIRI ZAVIČAJ KANTON Korištenje dodatnih izvora znanja Posjete raznim mjestima u kantonu SAOBRAĆAJNA POVEZANOST U KANTONU Posmatranje. ponašanje ljudi i životinja Imaju znanja o prošlosti i sadašnjosti zavičaja. bilježenje. ilustracijama P repoznavanje i imenovanje karakteristika kraja Pravilno postupanje prilikom različitih atmosferskih padavina Pravilan stav prema prirodi i prirodnim procesima Posmatranje i uočavanje karakteristika atmosferskih padavina Izvoñenje ogleda Učešće u zajedničkom radu Organiziranje i izvoñenje različitih ogleda P riprema materijala P ripremanje cjelokupnog nastavnog procesa PROŠLOST. položaj. prepoznavanja na slikama. pomoć djeci u samostalnom radu DAN I SAT. linije.

izvoñenje akcije čišćenja okoline Učešće u pripremi i organizaciji izvoñenja akcija na čišćenju okruženja 191 . odijevanju. tla vode i zraka Sposobnost razumijevanja značaja čistog okoliša za zdravlje ljudi Organizacija nastave van učionice KULTURA ŽIVLJENJA Vlastitim primjerom pokazuje civilizacijska dostignuća iz kulture življenja ZAGAðENOST TLA. higijena odjeće i obuće Znanje da je odmor i rekreacija osnovna ljudska potreba koja utiče na zdravlje i radne aktivnosti. samostalno svlačenje i oblačenje P ravilan i pozitivan odnos prema zdravlju. zaključivanje P ripremanje. slaganje odjeće prilikom svlačenja. vode i zraka Čuvanje okoline. organizacija i realizacija nastave P raćenje napretka djece i procjena postignuća P riprema i organizacija nastavanog procesa. raspoznaju kartografske znake i boje na geografskoj karti Osnovna znanja o odjeći i obući kao dijelu kulture i tradicije. ravnice. posmatranje. prepoznavanje osnovnih kartografskih znakova Razumijevanje odnosa izmeñu obilježja zavičaja i privrede u zavičaju Ljubav prema zavičaju i državi Bosni i Hercegovini. organizacija nastave ODMOR I REKREACIJA KAO HIGIJENSKA NAVIKA Čuvanje od zaraznih bolesti Održavanje lične higijene i higijene prostora Održavanje lične higijene i higijene prostora Prevencija od uzročnika bolesti Posjeta nekoj od zdravstvenih ustanova i razgovor s ljekarom o uzročnicima bolesti Istraživanje. ličnoj higijeni i higijeni prostora Izgrañen odnos prema uzročnicima bolesti P onašanje u skladu s kućnim redom i civilizacijskim dostignućima Razvijena svijest o očuvanju zemljišta. čuvanje historijskih tekovima Izrada tematskog panoa Posmatranje. čuvanje odjeće i obuće. prikupljanje materijala i prezentiranje naučenog o kulturi življenja Razvijanje radnih navika kod učenika po pitanju higijene P riprema materijala i sredstava za rad P omoć učenicima u samostalnom radu UZROČNICI BOLESTI – NEPRIJATELJI ZDRAVLJA Preventivno djelovanje na sprečavanju zaraznih bolesti Pravilna upotreba lijekova Sposobnost pridržavanja osnovnih pravila kućnog reda. izvještavanje Prikupljanje materijala o Bosni i Hercegovini. bilježenje.UZAJAMNI ODNOS PRIVREDE I OBILJEŽJA ZAVIČAJA Znaju napraviti vezu izmeñu obilježja zavičaja i privrede u zavičaju Osnovna znanja o prirodno geografskim odlikama Bosne i Hercegovine (reljefu . ishrani. te mentalne aktivnosti ljudi Osnovni uzročnici bolesti su virusi i bakterije Čistoća je pola zdravlja Kako očuvati zdravlje Znanja o osnovnoj kulturi stanovanja i življenja. izrada tematskih panoa. slaganje odjeće i obuće. organizacija posmatranja. VODE I ZRAKA Znaju da je čovjek i njegovo djelovanje najveći uzročnik zagañ ivanja tla. riječne kotline) Imaju elementarna znanja za pretvaranje skice u jednostavnu geografsku kartu. prikupljanje odjeće i obuće za humanitarne organizacije Organizacija prikupljanja odjeće i obuće za humanitarne organizacije koje se time bave. kultura stanovanja i življenja Razlikovanje zagañenog od nezagañenog zemljišta. polja. prepoznavanje i imenovanje različitih dijelova odjeće Održavanje odjeće i obuće. te zadovoljavanja osnovnih ljudskih potreba Odjeća i obuća u različita godišnja doba.planine. vode i zraka od zagañivanja Vježbanje svlačenja i oblačenja odjeće i obuće. obuvanju Sposobnost prepoznavanja privrednih obilježja i pravljenja uzajamne veze meñu obilježjima i privredi u zavičaju Vještina prepoznavanja geografskih odlika na geografskoj karti. saradnja sa lokalnom zajednicom P riprema materijala za izradu geografske karte Demonstriranje načina izrade geografske karte PRIRODNO GEOGRAFSKE ODLIKE BOSNE I HERCEGOVINE ORIJENTACIJA NA GEOGRAFSKOJ KARTI – PRONALAŽENJE ZNAČAJNIH GEOGRAFSKIH OBILJEŽJA Izrada jednostavne geografske karte bliže okoline škole sa pravilnom upotrebom simbola i boja P ozitivan stav prema geografskoj karti Učešće u izradi „prve geografske karte“ ODJEĆA I OBUĆA Samostalno obuvanje i oblačenje.

crtati kružnicu zadanog središta i poluprečnika . pokazati više samopouzdanja i vlastite odgovornosti i inicijative − poboljšati vlastitu „listu“ motiva. 1 mg − o praktičnoj vrijednosti jediničnih veličina − o višekratnicima brojeva 1000. 1 ml. − pozitivnih osobina ličnosti − radovanje ličnom uspjehu i uspjehu drugih − istina je na prvom mjestu − samopouzdanja. njihov položaj na brojevnoj crti 0−1000. 1 cg. uočavanje zakonitosti i usvajanje postupaka četiri osnovne računske operacije − uočavanje strukture i zakonitosti predstavljanja trocifrenih i četverocifrenih brojeva − eksperimentalno modeliranje prave i poluprave i crtanje modela prave i poluprave − o krugu i kružnici kao ravnim površima valjka i kupe − crtanje i označavanje elemenata kružnice i kruga − o manjim jediničnim mjerama: 1 mm. masu i zapreminu − izraditi modele 1 mm.(4 časa sedmično. 1 cg i 1 mg − pravilno i na proizvodima čitati i mjere odgovarajućih veličina − izvoditi jednostavnija praktična mjerenja Dije te treba moći: − sigurno razvrstavati brojeve i po različitim kriterijima − s lakoćom uporediti ma koja dva broja prve hiljadice − izvoditi jednostavnije zaključke induktivnim mišljenjem i analogijom (a+ b = b+a. emocija i doživljaja . a⋅ (b+c) =a⋅ b + a ⋅ c) − koristiti pomagala za crtanje pravih i duži − mjeriti dužine uz prethodno procjenjivanje i pravilan izbor jedinične mjere . 1 ml. razumjeti i pravilno koristiti matematički jezik simbole u skupu brojeva do 1000 − prepoznati brojeve prve hiljadice. a⋅ b = b⋅ a. samoakutalizacija OČEKIVANI REZULTATI Dije te treba znati: − prepoznati. kritičkog vrednovanja vlastitih rezultata i njihovo poreñenje s rezultatima drugih .pokazati više samopouzdanja i odgovornosti Z N A NJ A SPOSOBNOSTI I VJEŠTINE VRIJEDNOSTI I STAVOVI 192 . 100 i 10 u prvoj desethiljadici Razvijanje vještina i sposobnosti: − razvrstavanja − usporeñivanja − nizanja − slijeñenja niza uputa − prostornog organiziranja i orijentiranja − vizualizacije i vizualnog grupiranja − procjenjivanja. moći primijeniti matematička znanja u svakodnevnom životu i radu Dije te će: − prepoznati značaj i važnost primjene matematike u svakodnevnom životu i radu − imati pozitivan stav prema novim saznanjima − pokazivati više zanimanja za timski rad i socijalizaciju − naučiti saslušati argumentaciju i kritički preispitati lične stavove i stavove drugih − prepoznavati vrijednosti unutrašnjeg života i unutrašnje nagrade. njihovu strukturu. 1 dg. razlikovati brojeve iz različitih stotica − sa sigurnošću obavljati računanja u prvoj hiljadi − provjeravati jednu matematičku operaciju pomoću suprotne u skupu brojeva do 1000 − rješavati brojevne izraze − modelirati brojevne izraze prema datim (tekstualnim) uvjetima − prepoznati i rješavati zadatke date riječima (i problemske zadatke) − uočiti važnost procjene i provjere rezultata pomoću jedinica za duljinu.sposobnosti prezentiranja podataka i prenošenja informacija kroz različite oblike rada − prepoznavanja obrasca − induktivnog mišljenja − induktivnog analognog zaključivanja − različitih načina matematičkog izražavanja i komuniciranja − logičkog i kritičkog mišljenja Razvijanje pozitivnih vrije dnosti i stavova: − uvažavanja argumentacije u branjenju ličnih stavova i poštivanje stavova drugih − kolektivnog (timskog) rada.koristiti kreativnost i maštu za rješavanje djeci primjerenih problema. 1 dg. 140 časova godišnje) Matematika CILJEVI I REZULTATI ODGOJNO-OBRAZOVNOG RADA PODRUČJA CILJEVI Stican je znanja: − poznavanje i upotreba matematičkih simbola − formiranje pojmova hiljadice i brojeva hiljadice − formiranje pojmova brojevne crte 0−1000 i njihovo predstavljanje na brojevnoj liniji − formiranje pojmova.

Krug i kružnica Uočavanje kruga i kružnice na valjku i kupi Precrtavanje kružnice sa kupe i valjka Modeliranje krugova od papira Odreñivanje elemenata kružnice na modelima origami-tehnikama. 3. Sabiranje i oduzimanje do hiljadu Pravila o nepromjenljivosti zbira i nepromjenljivosti razlike Promjene na abakusu koje ne mijenjaju vrijednosti Nealgoritamsko (usmeno) sabiranje i oduzimanje. Sabiranje i oduzimanje na abakusu kao primjer nealgoritamskog sabiranja (sabiranja i oduzimanja) Proširivanje naučenih svojstava sabiranja i oduzimanja na brojeve hiljadice Algoritamsko (pismeno) sabiranje i algoritamsko (pismeno) oduzimanje u hiljadici Zadaci zadani riječima i složeniji brojevni izrazi u prvoj hiljadici (u rješavanju koriste se jednačine i nejednačine odgovarajućih oblika) 4. 5. 6. Množenje i dije ljenje do hiljadu Osobine produkta (komutativnost i asocijativnost) Množenje brojem zbira i razlike (zakon distributivnosti) Nealgoritamsko množenje u prvoj hiljadici (množenje višekratnika broja 10. broja 100 i ma kojeg broja) 193 . 4. duži (sistematizacija) Prava/pravac i poluprava /polupravac (misaono modeliranje) Tačka i prave Prava koja prolazi dvjema tačkama Prava koja prolazi jednom tačkom 3. ispitivanje položaja središta i crtanje kružnice šestarom Elementi kruga i kružnice 5. Prava u ravni Crte/linije. Brojevi prve hiljade Modeliranje brojeva prve hiljadice izvan prve stotice (prebrojavanje skupova realnih objekata /zrnjevlja. Suan Pan) Pisanje i čitanje brojeva na abakusu 2. 7. ravne linije. 2. Brojevi prve hiljade Prava u ravni Sabiranje i oduzimanje do hiljadu Krug i kružnica Množenje i dijeljenje do hiljadu Brojevi do 10 000 Mjerenje veličina 1. papirića/ modeliranjem stotica i desetica) Zapisivanje brojeva hiljadice Čitanje brojeva hiljadice Struktura brojeva hiljadice: S×100 + D×10+ J×1 Stotice hiljadice Brojevna crta 0-1000 Modeliranje brojevne crte 0-1000 iz (10) brojevnih crta stotica Položaji brojeva na brojevnoj crti 0-1000 Redni brojevi prve hiljadice (zapisivanje rimskim ciframa) Uporeñivanje brojeva prve hiljadice Abakus (kineski. šibica.TEM ATSKE CJELINE 1.

pokazuju višestruke efekte korištenja abakusa na znanjima. Brojevi prve hiljade U odnosu na dosadašnje programske sadržaje koji se situiraju pod tematskom cjelinom brojevi prve hiljade.). Treba biti oprezan u upotrebi pojma beskonačno (dobra je zamjena: preko svakog broja). hekto. Iskustva koja imamo u svijetu i kod nas. kilo) Mjerenje mase. centi. Djeci su od naročitog značaja zadaci da prepoznaju i imenuju sve geometrijske oblike na pravoj i na njoj dviju naznačenih tačaka (prava. Jedinične mjere za zapremine tekućine: 1 l. 3. 1 dam. odnosno pismeno računanje. 1 kl Zadaci o mjerama i mjerenjima Problemski zadaci DIDAKTIČKO . do pojma prave (i poluprave) dijete dolazi misaonim produživanjem duži preko njenih granica. Drugo.dijeljenje u prvoj hiljadici Zadaci zadani riječima i složeniji brojevni izrazi u prvoj hiljadici (u rješavanju koriste se jednačine i nejednačine odgovarajućih oblika) 6. četiri poluprave). sposobnostima.Algoritamsko množenje u prvoj hiljadici Dijeljenje u prvoj hiljadici Abakus . Rad na abakusu snažno podstiče razvoj različitih učenikovih sposobnosti (pamćenje. sa naznačenim višekratnicima broja 100 (10) Sabiranje i oduzimanje višekratnika broja 10 u desethiljadici 7. prostornu organizaciju i orijentaciju. kasnije. Prava u ravni Geometrijske sadržaje početne nastave matematike treba prezentirati djeci imajući u potpunosti na umu da smo ovdje u neformalnoj (intuitivnoj) geometriji (tijelo − površ− linija − tačaka). Upotreba abakusa. 1 ml 1 l.). bitno će doprinijeti boljem razumijevanju dekadskog brojevnog sistema i posebno računskih operacija. a ne u formalnoj geometriji (tačka − linija − površ − tijelo). 1 hg. deka. Dakle. pa i motivaciono-emocionalne efekte. 1 cm. 1 hl. 1 dal. 1 dg. 1 cl. Jedinične mjere za dužinu: 1 m. Prvo. Jedinične mjere za masu: 1 g.METODIČKE NAPOMENE 1. 1 mm (-. itd. 1 kg Mjerenje zapremine tekućine. duž. dvije tačke. 1 km (-. brojevi prve hiljadice predstavljaju se i na kineskom (Suan Pan) abakusu. 1 mg 1 g. Brojevi do 10 000 Hiljadice i stotice desethiljadice Struktura brojeva hiljadice (višecifreni brojevi) Brojevna linija 0-10000. 1 dag. pojavljuju se dva nova momenta. prepoznavanje ideje zamjene itd. vještinama. deci. školskih abakusa). mili) 1 m. 1 cg. umjesto formulacije brojevi do 1000 uvodi se formulacija kao u nazivu. O kineskom abakusu možemo naći mnogo podataka na internetu. 1 dm. ali i u printanim informacijama (knjigama. časopisima. Mjerenje veličina Mjerenje dužine. Modeli kineskog abakusa mogu se izuzetno lako izraditi jednostavnom prepravkom običnih računaljki (tzv. 194 . 1 dl. Abakus−računanje je izuzetno lijep i očigledan primjer sabiranja i oduzimanja meñu brojevima prve hiljade. 2. 1 hm. Sabiranje i oduzimanje u prvoj hiljadi Ovdje je predviñeno postepeno uvoñenje pojmova usmeno. naročito vizuelno.

za njih nerazgovjetne oznake 0. Naime. Meñutim. Dimenzije su mu približno: 4 mm x 3 mm. Presavijanjem modela kruga uočavaju središte i intuicijom naslućuju uzajamni položaj tačaka kružnice i središta kružnice. ima masu približno 1 g. odstupili od uobičajenog. centigram i miligram. iz fizike izvučenog sistema (metar. 7. podcrtavamo da smo u intuitivnoj geometriji. iz više razloga smatramo da je uputno (ali. nakon ovakvog pristupa. i konačno 1 cg na 10 mg. daje niz jasnih metodičkih uputa i učitelju i autoru udžbenika. time što će se govoriti o množenju i dijeljenju u okviru prve hiljade. Dijeljenjem ovog modela na 10 jednakih dijelova u dječijim je rukama model mase od 1 dg. U suštini ova tematska cjelina ima za cilj da se prošire i prodube znanja o mjerenju i mjerama ranije upoznatih veličina. 6. u prvoj hiljadi proširuju se i produbljuju sadržaji iz prve stotine. Ovo treba uraditi uz korištenje brojevnih linija. a nakon toga. (a oznaka miligrama su pune fioke za lijekove u djetetovom domu). Redoslijed: djeca na predmetima prvo uočavaju krug.4. Mjerenje veličina Usvajanjem brojeva prve hiljadice stvorene su osnove za zaokruživanje svih standardnih (za osnovno obrazovanje) jediničnih veličina i njihovih odnosa. pa višekratnika broja 100 i konačno broja 10 u prvoj hiljadici. 5. kilogram. zatim 1 dg na 10 cg. Ovdje predviñamo izvjesno proširivanje dosadašnjeg zahtjeva „množenje i dijeljenje jednocifrenim brojem“. Brojevi do 10 000 Proširivanje skupa brojeva hiljadica na skup brojeva desethiljadice treba realizirati postupno: upoznavanjem svih višekratnika broja hiljade. kada su u pitanju mjere za masu. Množenje i dije ljenje u okviru prve hiljade Gledano s aspekta pojmova množenja i dijeljenja. Težište će se dati na uočavanje. Precrtavaju kružnicu i isijecaju model kruga. Slično se može dijeliti sadržaj vrećica šećera od 1 g na 10 dg. petina jednog standardnog (80 gramskog) copy-papira.33 L (Šta je ovdje zarez. Naime. Nadamo se da će djeca koja proñu ovu školu mjera moći utjecati da na bocama Koka-kole nañu i oznake 33 cl umjesto. Krug i kružnica Već i sama struktura teksta koji je naveden. pa onda kružnicu. sekunda). razumijevanje i primjenu zakona distributivnosti množenja prema sabiranju i na pravilo „svaki sa svakim“. Elemente kružnice. Koristeći se različitim pomagalima dijete može postići takva znanja i sposobnosti da procjenjuje masu jedne kapi vode ili masu suze. bez limitiranja veličine množitelja („jednocifrenim brojem“). i moguće) u četvrtom razredu operirati pojmovima: decigram. lako je objasniti. U programu smo. 195 . radeći na sličan način i modeli mase 1 cg i 1 mg. predloženim metodičkim rješenjima. Kružnica ne sadrži (svoj) centar ali ga ima. Puno značenje mase od jednog grama dijete stvara nakon spoznaje da je masa jednog mililitra vode jedan gram. Zašto je L umjesto l?). Model miligrama od copy−papira djeca mogu sama isjeći.

X. uz primjenu jednačina i nejednačina odgovarajućih oblika Koriste abakus pri sabiranju i oduzimanju Uočavaju oblike kruga i kružnice u okruženju Crtaju kružnicu Crtaju. označavaju elemente kružnice i kruga Odreñuju elemente kruga i kružnice koristeći se origami tehnikom Ističu na kružnici središte. okomite i paralelne 3.. sabiraju dva ili više brojeva prve hiljadice Sastavljaju i rješavaju jednostavnije zadatke zadane riječima. Brojevi prve hiljade: Zapisivanje i čitanje brojeva prve hiljade Stotice prve hiljade (1−100. C . STAVOVI. da je prava skup tačaka Uočavaju da se jednom tačkom može povući beskonačno mnogo pravih Usvajaju pravila i zakonitosti sabiranja i oduzimanja u prvoj hiljadi. D. dosljednost i ostale pozitivne crte ličnosti P okazuju inicijativu i želju za usvajanjem novih znanja i proširivanjem postojećih AKTIVNOSTI DJETETA Aktivno učestvuje u svim oblicima nastavnog rada P ažljivo sluša i prati izlaganje nastavnika i neposredno sarañuje u kreiranju različitih edukativnih situacija u razredu P omaže nastavniku kod izrade nastavnih sredstava i dizajniranja edukacijskih situacija Učestvuje u sastavljanju i rješavanju matematičkih zadataka iz svakodnevnog života Koristi udžbenik i ostalu udžbeničku literaturu Dosljedno izvršava zahtjeve nastavnika (dovoljno vremena posvećuje vježbanju i rješavanju zadataka) Redovito uči kod kuće i izrañuje domaće zadatke Daje puni doprinos kolektivnom radu. klasificiranja. sedmične i dnevne) Priprema nastavnu tehniku i tehnologiju Uz pomoć djece izrañuje didaktički materijal Vodi evidenciju svojih zapažanja o napredovanju djece. bilježi informacije koje mu sugerira nastavnik Ulaže napore da ostvari minimalne programske zahtjeve nastave matematike za IV razred: zapisuje. čita. kreira i modelira planove rada (mjesečne. ishoda. prečnik i poluprečnik Sastavljaju brojevne izraze po zadanim uvjetima Rješavaju jednostavne problemske zadatke Uočavaju da je prva hiljada 1-1000. L . u svojoj svesci. komutacije i t d u bilo kojem brojnom nizu je isti) Usmenog i VRIJEDNOSTI. a deseta 9001-10 000 SPOSOBNOSTI Razvrstavanja. usporeñuje na brojevnoj crti predstavlja brojeve hiljadice P ouzdano obavlja četiri osnovne računske AKTIVNOSTI NASTAVNIKA Operacionalizira nastavni program. Krug i kružnica Uočavanje kruga i kružnice na valjku i kupi Crtanje kružnice uz pomoć kupe i valjka Odreñivanje elemenata ZNANJE Prepoznaju. Prava u ravni Prava. čitaju i odreñuju položaj (redoslijed) broja na brojovnoj liniji i 0-1000 Koriste redne brojeve do 1000 Prepoznaju. PONAŠANJE P okazuju interes za učenje o brojevima i kvantitativnim odnosima P okazuju interes za rješavanje problema i zadataka samostalno.SADRŽAJI 1. Sabiranje i oduzimanje u prvoj hiljadi Pravila o nepromjenljivosti zbira i nepromjenljivosti razlike Promjene na abakusu koje ne mijenjaju vrijednosti Usmeno sabiranje i oduzimanje. duž kao dio prave Prava koja prolazi jednom tačkom Prava koja prolazi dvjema tačkama Uzajamni položaj pravih: ukrštene. M) Zapisuju brojeve na abakusu Prepoznaju (modele) pravih u okruženju Da prava nema granica Crtaju i označavaju duži. prepoznavanje i korištenje obrasca P rostorne organizacije i orijentacije Slijeñenja niza uputa (algoritma) Meñusobnog povezivanja i uporabe prethodno stečenih znanja o zakonitostima i pravilima sabiranja i oduzimanja (zakon asocijacije. 101− 200. V.. prave i poluprave Jasan im je pojam prave. identifikuje teškoće u njihovom radu Stara se da nastava poprimi forme interaktivne komunikacije Primjenjuje metode i strategije poučavanja adekvatne stepenu postignuća sposobnosti djeteta Redovito ocjenjuje rad djece i vodi uredne zabilješke o tome Bira zadatke i postavlja zahtjeve koji su optimalno usaglašeni s mogućnostima djeteta Ostvaruje produktivnu stvaralačku atmosferu i pozitivno ozračje u razredu Uključuje djecu u aktivan i saradnički rad Ostvaruje saradnju s porodicom djeteta prilikom identifikacije teškoća u učenju matematike kao i u otklanjanju identifikovanih teškoća Prilagoñava nastavu svakom djetetu pojedinačno Primjenjuje različite oblike nastavnog rada u skladu s interesovanjima. . iskustvima i sposobnostima djece Omogućava djeci da prije nego što 196 . orijentiranja i vizualnog grupiranja P rocjenjivanja Induktivnog mišljenja Induktivnog analognog zaključivanja Različitih načina matematičkog izražavanja i komuniciranja Korištenja matematičkog jezika i simbola P rimjenjivanja matematičkih znanja u svakodnevnom životu Samostalnog i timskog formuliranje zaključaka Razmjene informacija. poluprave i duži Uočavaju da je duž dio prave i poluprave. usporeñivanja Nizanja. niže. posebno grupnom Uredno. uradaka i iskustava sa drugovima/drugari cama i nastavnikom/nasta vnicom Kritičko vrednovanje vlastitih rezultata Korištenje abakusa Apstrahiranja i konkretiziranja vizualnog pamćenja i uopćavanja. slijeñenja niza uputa P rostornog organiziranja. poluprava i duž Tačke i prave. zapisuju. sa i bez abakusa Pismeno sabiranje i oduzimanje u prvoj hiljadi Zadaci zadani riječima i složeniji brojevni izrazi u prvoj hiljadi 4. u paru i timu P rocjenjuju i vrednuju vlastite stavove i stavove drugih P okazuju interes za istraživački rad P oštuju pravila edukativne igre Zanimaju se za složenije matematičke igre P okazuju svijest o značaju igre u učenju P okazuju upornost. čitaju i usporeñuju brojeve do 1000 Poznaju i upotrebljavaju matematičke simbole Razumiju strukturu brojeva prve hiljade Znaju prvi i zadnji broj stotina i hiljada Zapisuju. preciznost. o strukturi trocifrenog broja i predstavljanju brojeva iz prve hiljade na različite načine Primjenjuju svojstva sabiranja i oduzimanja na brojeve hiljadice Pouzdano i brzo. pismeno i usmeno.) Položaji (redoslijed) brojeva na brojevnoj liniji 01000 Redni brojevi prve hiljade (zapisivanje rimskim ciframa) Uporeñivanje brojeva prve hiljadice Abakus (kineski SUAN PAN) 2. čitanju i pišu rimske cifre do M (pomoću I.

Uočavanja i razlikovanja krug i kružnicu kao i njihovih osnovnih elemenata Vizualnog grupiranja. prepoznaje i imenuje mjere na različitim predmetima iz okruženja Koristi naučena znanja iz rednih brojeva (prepoznaje i tumači zapise rimskim ciframa) Koristi tablice.kružnice na modelima origami tehnikom Crtanje kružnice šestarom Elementi kruga i kružnice i njihovo označavanje 5. 1 hm. uočavaju odnose meñu njima i kroz primjenu u svakodnevnom životu shvataju praktičnu vrijednost mjera i jedinica mjerenja pismenog sabiranja u skupu brojeva do 1000 Upotrebe abakusa pri sabiranju i oduzimanju P rimijene stečena znanja sabiranja i oduzimanja u svakodnevnom životu Crtanja kružnice i kruga pomoću modela i pomoću šestara. prostorne orijentacije i organizacije Slijeñenje uputa za niz koraka Analiziranja i sintetiziranja Korištenja origami tehnike Korištenja algoritama Zaključivanja analogijom Stvaranja i korištenja modela računanja Vrše dijeljenje koristeći se abakusom Koriste množenje i dijeljenje pri rješavanju svakodnevnih životnih izazova Vrše jednostavnija sabiranja i oduzimanja u skupu desethiljadice P rimjenjuju znanja o brojevima prve desethiljadice u svakodnevnom životu Na predmetima prepoznaju oznake jediničnih veličina i razumjeti ih P rocjenjuju veličine od 1 m (1 l.. itd. 1 kl. (-. mililitar. 1 dg. (-.. kilo) Mjerenje mase Jedinične mjere za masu: 1 g. milimetar. 1 hl. 1 dl. 1 cm. 1 mg. asocijativnost i distributivnost). Strpljivo i pažljiva obavlja složenije zadatke množenja i dijeljenja Redovito koristi abakus. 1 kg Mjerenje zapremine tekućine Jedinične mjere za zapreminu tekućine: 1 l. 1 g. mili) 1 m. 1 dal. zna ih interpretirati Učestvuje u edukativnim igrama uz puno razumijevanje njihove svrsishodnosti budu pitani i sami pitaju Podstiče istraživački duh kod djece i samostalnost u radu Ostvaruje meñupredmetnu korelaciju matematike i drugih predmeta Razvija kritički pristup djeteta u rješavanju zadataka i problema Poučavanjem i matematičkim sadržajima razvija kod djece komunikacijske vještine i sposobnosti (korištenje matematičkog jezika i vokabulara. 1 hg. 1 cg. Zadaci s mjerenjima i jedinicama mjerenja Problemski zadaci Prepoznaju. 1 dam. čitaju i zapisuju svaki broj do 10 000 Povezuju i primjenjuju zakonitosti i pravila množenja i dijeljenja u računanju Znaju sadržioce broja 100 u skupu brojeva do 10 000 povezati s brojevima do 100. Brojevi do 10 000 Struktura brojeva do 10 000 Brojevna linija 0 -10000. 1 dm. 1 ml. otvorenošću prema novim saznanjima i pozitivnom stavu prema cjeloživotnom učenju daje dobar primjer djeci Permanentno se usavršava u svim segmentima nastavnopedagoškog rada 197 . 1 km. hekto.) Pomaže djeci da matematički izražavaju svoje ideje i zapažanja Povezuje matematičke sadržaje s realnim životnim situacijama Tematski povezuje sadržaje unutar nastavnog programa Pomaže djeci da kritički sagledaju ono što su naučili Podstiče ih na saradnju i razmjenu informacija Kreira saradničku i pozitivnu atmosferu u razredu Prema svakom djetetu se odnosi s pažnjom poštovanjem i uvažavanjem Svojim ponašanjem. simbole i grafove sigurno i svrsishodno. centi. 1 cl. preciznost u izražavanju.dijeljenje u prvoj hiljadici Zadaci zadani riječima i složeniji brojevni izrazi u prvoj hiljadi 6. deci. 1 dag. 1 l. Usmeno i pismeno množenje u prvoj hiljadi Dijeljenje u prvoj hiljadi Abakus . sa naznačenim sadržiocima broja 100 (10) Sabiranje i oduzimanje sadržilaca broja 10 u skupu brojeva do 10 000 7. računa na njemu i povezuje kretanje perlica i zapisivanje algoritamskog i nealgoritamskog računanja Uredno koristi geometrijski pribor i precizno crta P repoznaje veličine. decigram. čitaju i zapisuju cifre na brojevnoj liniji do 10 000 Sabiraju i oduzimaju sadržioca broja 10 u skupu brojeva do 10 000 Intuicijom i analogijom povezuju decimetar. odnosno 5 g. Spoznaju da jedan mililitar vode ima masu od jednog grama Sigurno preračunavaju jedinice mjerenja istovrsnih veličina Tačno izražavaju rezultate mjerenja Rješavaju problemske zadatke sa mjernim jedinicama Usvajaju znanja o manjim jedinicama mjerenja. a sadržioce broja 10 s brojevima do hiljade Pismeno množe i dijele u prvoj hiljadi Rješavaju matematičke zadatke koristeći se jednačinama i nejednačinama odgovarajućih oblika Koriste se abakusom pri množenju i dijeljenju Prepoznaju i imenuju (čitaju) brojeve do 10 000 Uočavaju strukturu višecifrenih brojeva Prepoznaju. miligram. Mje re nje ve ličina Mjerenje dužine Jedinične mjere za dužinu: 1 m. decilitar. 5 ml operacije u hiljadici i redovito procjenjuje i provjerava rezultate P osvećuje punu pažnju preciznosti "vodoravnog" i "uspravnog" računanja Računa sigurno. 1 kg) Mjere veličine s preciznošću od 1 mm. uz korištenje olakšica Analizira i sintetizira različite zapise brojeva prve hiljadice. deka. 1 mm. zna mjeriti veličinama i koristi jedinične mjere P recizno mjeri. Množe nje i dije lje nje u okviru prve hiljade Osobine produkta (komutativnost.

mjera) Kvalitetne interpretacije muzičkog djela (od solističkog do skupnog) Memoriranja djela. korigirati sebe i druge. repeticija. ritam. 3 i 4-dijelnu-dobnu mjeru ritamskim govorom. ligatura U notnom zapisu prepoznaje osminku. četvrtinku. literarno i pokretom • • • Postavljati pitanja kad se nañu pred novim muzičkim zadatkom. saopćavanja razlika u notnom zapisu (melodija. Uključivati se u muzičke sekcije Upisati se u muzičku školu 198 . 70 časova godišnje) CILJEVI I REZULTATI ODGOJNO-OBRAZOVNOG RADA Područja učenja • • • ZNANJE • • Ciljevi Oček ivani rezultati / ishodi učenja Djeca bi tre bala zn ati i razumjeti: • O potrebi stalnog vježbanja pjevanja i sviranja svakog pojedinaca i znanja muzičkih termina u interpretaciji muzičkog djela u horu i orkestru • Osnovne muzičke pojmove: trajanja. tate) Sviranje kao pratnja pjevanju.Muzička/glazbena kultura (2 časa sedmično. pokret i ples kao elementi u izražavanju ritma. Improvizacije na Orffovim instrumentima postaju originalnije . polovinku. dinamika • Trajanje nota i odgovarajućih pauza (osminka. tempo. cijelu notu i odgovarajuće pauze Svjesno izvodi jednostavne brojalice prema notnom zapisu u 2. zalaganje i odgovornost za kvalitet skupnog muziciranja Iskazivati svoje mišljenje. Koristiti odreñene kriterije za izvoñenje i/ili procjenu slušanog djela. mjera. naslova i autora Aktivne muzičke interakcije sa okruženjem kroz sve muzičke sadržaje Improvizacija i prezentacija ideja (individualno i u grupi) Sistematiziranja muzičkih znanja uz korištenje muzičkih termina Korištenja znanja u osmišljavanju ideja za kreativno izražavanje predviñanja rezultata u improvizaciji Izražavanje doživljaja djela likovno. četvrtinka. tempa i dinamike Orkestarski instrumenti po grupama: gudački. Koristiti prethodna muzička iskustva i muzičke termine. trombon). ritam. a u odnosu na druge Sve snažnije izražavanje dječije emocionalne i estetske osjetljivosti na kvalitet muzike O značaju muzike u životu i potrebi učenja muziciranja kao cjeloživotnom procesu Izražavanje intenzivne želje za bavljenjem muzikom Interesi i ljubav prema sadržajima muzičke baštine BiH postaju intenzivni Razvijanje trajnih interesa i ljubavi prema muzici kako bi ona postala trajna potreba djece • • • • • • • • Samopouzdanje u pjevanju. predstavljanje razredu (publici) sve slobodnije Izlagati svoje mišljenje i ideje i praviti poreñenja ostvarenog Ispravljati svoje i ukazivati na greške drugih u muziciranju • • • Razvijanje pozitivnih vrijednosti i stavova: • • • • • • Prema sebi kao pjevaču i sviraču. melodija. duhački drveni i limeni (truba. u kanonu (od solističkog do skupog Poznavanje oznaka i termina za gradacije u tempu i dinamici slušanjem i u notnom zapisu Uvoñenje muzičkih termina: prima volta. te aplauzom nagraditi najkvalitetnije izvoñenje Uviñati i objašnjavati ulogu muzike u životu Sa vidnim zadovoljstvom sve samostalnije se uključivati u projekte Iskazivati sve veću želju i potrebu za posjećivanjem koncerata. udaraljke Razvijanje muzičke sposobnosti i vještine SPOSOBNOSTI I VJEŠTINE • • • • • • • • • VRIJEDNOSTI. Podjela jedinice mjere na dva dijela (ta. STAVOVI. dvoglasno. polovinka i cijela nota) • Uočavati i obrazlagati primjenu raznih instrumenata u izradi aranžmana i kreativno ih koristiti u improvizaciji • Da svaki instrument ima značaj u orkestru i da su odnosi meñu njima u sviranju i igri različiti • O značaju i potrebi muzike u životu • • • • Pjevanje jednoglasno. sekonda volta. aktivno učešće u izradi aranžmana za Orffove muzičke instrumente Zvučno i vizualno prepoznavanje melodijskih Orffovih instrumenata (sviranje na metalofonu) Muzičke igre. PONAŠANJE Uočavanja. te poštovati i cijeniti mišljenja i stavove drugih Shvatati i razlikovati.

izvoñača i sastava. te raznih kretnji ruku. 3. koja će omogućiti izvoñenje lakših brojalica na osnovu notnog zapisa. I dalje u središtu nastavnog djelovanja ostaje rad na otklanjanju problema koje dijete ima. dinamike. 4. 5. Igre i narodna kola. PJEVANJE I SVIRANJE MUZIČKE/GLAZBENE IGRE BROJALICE SLUŠANJE MUZIKE DJEČIJE STVARALAŠTVO DIDAKTIČKO-METODIČKE NAPOMENE U četvrtom razredu polazeći od nivoa postignuća svakog pojedinog djeteta. a smanjen broj muzičkih igara i brojalica. gitara).PROGRAMSKI SADRŽAJI 1. One imaju različit sadržaj koji. Praćenjem i analizom notnog zapisa u udžbeniku. te razvoju muzičkih sposobnosti tokom godine. polovinka i cijela nota i odgovarajuće pauze). koje su dječija igra. sintisajzer. Zato u četvrtom razredu treba upoznati najmanje 20 kompozicija. u cjelini odnosno po strofama. tempa i dinamike. tradicionalne narodne običaje i drugo. sada i uz svjesnu primjenu novih znanja. pljeskanje. Raditi na sve samostalnijem tačnom zapažanju i odreñivanju tempa. Imenovanje nota po trajanju i podjela jedinice mjere na dva dijela. pa su u razvoju muzikalnosti djeteta ove dobi od izuzetnog značaja. nesvjesno i usputno (muzički termini). Pjevanjem i sviranjem treba obraditi najmanje 20 pjesama u toku školske godine. Razlike meñu djecom bit će u skladu s razlikama u samom startu i dinamici napredovanja u usvajanju znanja i vještina. tapkanje. koreografije okretnih igara i narodnih kola iz različitih krajeva svih naroda i narodnosti. U takvim slučajevima. Nakon doživljaja pjesme u izvoñenju nastavnika ili sa CD-a. te pjesmu tačno interpretirati. mjere (2. Predložene pjesme odgovaraju opsegu dječijeg glasa. djeca je uče pjevajući uz nastavnika. okreti. pomažu i tjelesnom odgoju i upoznavanju narodne muzičke tradicije. a posebno na kultiviranju glasa i porastu kvalitetu pjevanja. uz pratnju melodijskog instrumenta (klavir. sa ciljem da pozitivni interesi i stavovi prema muzičkim 199 . tačnosti intonacije i opsegu muzičke memorije. Treba i nadalje raditi na razvoju osjećaja za ritam i metrike kroz brojalice i muzičke/glazbene igre. muzičkih instrumenata orkestra. koje se bazira na osvještavanje ranijih doživljaja muzičkih zakonitosti. imaju u ovom razredu veoma različit sadržaj (racionalne i iracionalne brojalice). sa težištem i nadalje na umjetničko-doživljajnoj komponenti. treba naročito raditi na korigiranju problema u razvoju muzičkih sposobnosti i muzičkom opismenjavanju koje je u ranijim razredima bilo spontano. podržava život u prirodi i razne radove. ohrabrujući i poštujući dječije prijedloge jer je brojalica dio svakodnevne dječije igre na igralištu i školskom dvorištu. razvoju opsega dječijeg glasa. a istovremeno i dječije tradicionalno stvaralaštvo. a po sadržaju i karakteru su interesantne su i bliske djeci u četvrtom razredu. U skladu s dječijim uzrastom i navedenim zahtjevima i potrebama povećan je broj pjesama za pjevanje i sviranje. vrste glasova u horu. pored ostalog. Slušanje pruža obilje mogućnosti za upoznavanje muzičke umjetnosti i muzičke literature iz svijeta. 2. te sviranju na Orffovim ritmičkim i melodijskim instrumentima. i ritamskog govora (ta i ta-te) je novina. četvrtinka. mogu imati utvrñene figure i kretnje. Nastavnik u četvrtom razredu treba posvetiti posebnu pažnju organiziranju maštovitih načina njene interpretacije sa i bez sviranja na instrumentima. jer se sastoje iz osnovnih pokreta: hodanje. U toku školske godine učenici trebaju naučiti najmanje 8 muzičkih igara koje uključuju pokret. Kreativnost u ovoj oblasti izražavat će se kroz dječiju primjenu novih muzičkih znanja u izradi pratnje i aranžmana. djeca će učvrstiti znanja iz notnih vrijednosti (osminka. upoznavanju notnih znakova i prihvatanju muzičkih termina kroz svjesno reprodukciju trajanja prikazanim u notnom zapisu. složeniji ritam i metriku. 3 i 4-dijelne). kao i slušanje muzike. pa to predstavlja stvarni početak muzičkog opismenjivanja. U četvrtom razredu treba naučiti najmanje 8 brojalica što je nešto manje nego u prethodnoj godini. forme muzičkog djela. Brojalice. poskakivanje s plesnim elementima.

3 i 4. U oblasti dječijeg stvaralaštva djecu treba uputiti na samostalnije praćenje pjevanja. jer se time podstiče njihova kreativnost. igre Medo k očijaš (Franjo i kola Pov ia) Nestašni dječaci (Josif Primjenjuje ranije Marin ković) znanje na novu igru Štamparsk a greška (A sim Ispravno primjenjuje Horozić. Pandu r) Dva i dva s u četiri Vrani se konji igraju (svatovska. I nadalje podsticati djecu da svoje zapažanje i doživljaje izraze opisno ili likovno. komunikaciju putem dijaloga: u paru. Cazin) Baba ni na. ponašanje Pokazuje veliko zalaganje i trud da svoje muziciranje usaglasi s grupom i kolektivom Često pjeva i svira jer uviña da treba vježbati ako se želi postići kvalitet Vrši samoprocjenu i procjenu u odnosu na druge Ima pozitivnu sliku i razvija svijest o značaju svakog pojedinca u horu Shvata potrebu uklapanja svog glasa u hor/zbor da se doprinese boljem zvučanju Razumije i svjesno obavlja muzičke zadatke i obaveze (kao pojedinac ili dio grupe) Komentarima i praktičnim djelovanjem pokazuje pozitivne stavove i vrednote prema muzici Aktivnosti dje ce Redovno učešće u pjevanju i sviranju: nastava. te da improviziraju na zadanu melodiju. Anceva) Igra k ol o veselo. stihovi Brato Pav lov ić) odnosno kolo Pokraj grada Sarajeva (narodna pjesma) Prepoznaje pojedine Hej. Grgošević) 200 . sa zadovoljstvom i interesom. stihov i Kemal Coco ) pravila muzičke igre Mačak i miš (Asim Ho ro zić. kanon (Z. kao i Orffovog dječijeg instrumentarija. sasvim prirodna. PJEVANJE I SVIRANJE Zn an je i razum ijevanje Sposobnosti Razvija osjet za mjeru i promjenu mjere: 2. k anon (francus ka pjesma) Sova. trombon) i udaraljke. kanon (M. M ilić) Us pavank a za jednu l utk u (Refik Hod žić. u porodici) Stalno komunicira s djecom i upućuje ih na izvore znanja Motivira rad i nenametljivo rukovodi dječijim aktivnostima Aktivnim uključenjem u zajednički rad pomaže deci u kolektivnom. Podsticati i pratiti nivo učešća u muziciranju: po zadatku. nina. i prihvata pomoć. Navedene oblike dječijeg stvaralaštva raditi uz korištenje instrumenata vlastitog tijela. sigurniju i slobodniju individualnu improvizaciju. zap isao C. ritam. Slušanjem treba bliže upoznati vizualno i zvučno orkestarske instrumente po grupama: gudački (kontrabas). potoče tradicionalne nošnje (M. Basrak) Majčica (Vera Makjan ić) Nina. tezu i arzu Razvija osjet za ritam: podjela jedinice mjere na dva (ta. zapisao C. Tišina. Rihtman . predmeta u okolini. drugima i sarañuje Poznaje mogućnosti i Orffovih instrumenata i adekvatno ih i kombinira s priručnim Muzicira samoinicijativno i bez podsticaja i aktivno učestvuje u izradi aranžmana Pokazuje visok nivo spretnosti u sviranju i improvizaciji Vrijednosti. pruža pomoć. izleti. Šamac) Jag oda baštovank a (E. kuća Komunikacija i interakcija u muziciranju (improvizaciji) Ponašanje u skladu sa zahtjevima muzičke igre Stalna briga i čuvanje školskih muzičkih instrumenata Samostalna izrada vlastitih improviziranih instrumenata Upotreba instrumenata u skladu sa zadacima pjesme i/ili dogovorenim aranžmanom Kroz svoje ponašanje i učestalo muziciranje pokazuje da muziku doživljava i cijeni Ak tivnosti nastavnik a Planira i osmišljava muzičke igre kao podsticaj za učenje Inicira i organizira pjevanje i sviranje u interakciji (učenje u školi. Podsticati djecu da izmišljaju priče. grupnom i individualnom muziciranju Prati i procjenjuje njihova individualna postignuća. pa je i korelacija sa svim drugim predmetima. bez pretjeranog opterećenja muzičkom terminologijom.B. samoinicijativno. stavovi. malo ububano (uspavan ka. s naglaskom na originalnost i raznovrsnost dječijih rješenja. stihovi Ismet Bekrić) Notni stan (Marija Matanović) Bratec Marti n. priredbe. Rihtman . kao i pokretom. ta . Ovakav rad će snažno doprinijeti razvoju dječije kompetentnosti i kreativnih sposobnosti u oblasti muzike kao neverbalne komunikacije. zap isao C.vrednotama budu sve jasnije izraženi. Korunov ić) koreografiju Avanture mal og a J uju Pamti i imenuje (Petar Bergamo) pojedine pjesme. Lubovo. duhački: drveni (flauta. M eršnik) Šk olski odmor (D. kao i stihove na zadanu ili novu melodiju. Pravilno izvodi igru. instrumentima koje su napravila djeca.te) Osjet za tempo i dinamiku je sve razvijeniji Uporeñuje se s drugima i korigira vlastito pjevanje i sviranje Samostalno istražuje i uključuje se u sviranje pratnje pjesmi Kad zatreba traži. Usvajanje muzičkih pojmova i dalje treba da bude prirodno. ne da majka sina (uspavanka. u poreñenju s rezultatima u trećem razredu Ima veliki fond muzičkih igara Izbor: Prati ritam pjesmice U proljeće . slikaju seriju slika i muzičko-scenske igre koje će povezati razne umjetničke oblasti i dinamizirati rad u razredu. RAZRADA SADRŽAJA Sad ržaji 1. djelujući snažno i na sva druga nastavnih područja. Rihtman .Evo nas opet pokretom spontano ili (Vlad imir ðorñev ić) izvodi zadatu Na kiši (St. te grupnu i kolektivnu. te izmišljaju melodije na date stihove. Muzički sadržaji u sebi imaju sve elemente koji prirodno pomažu i podržavaju savlañivanje i ostalih sadržaja ovog razreda. klarinet) i limeni (truba.Šipovo) Us pavank a (sefards ka trad icionalna) Us pavank a (romska trad icionalna) Jesen u š umi (M.

koja razvija osjećaj pripadnosti grupi S posebnim zadovoljstvom se uključuje u izvoñenje i raduje se novim iskustvima Uči i druge izvoñenju ritma na instrumentima Kroz kreativne načine ritmičkog izražavanja jača samosvijest Pamti i donosi u razred nove brojalice i izmišlja nove zajedničke igre Shvata da je orkestar muzički ureñena zajednica koja svira prema pravilima i znaku dirigenta Pokazuje i demonstrira izvoñenje i sviranje Osmišljava prigodne muzičke igre za interaktivno učenje Pomaže. u dvorištu. MUZIČKE / GLAZBENE IGRE Izbor: Sk ače vrabac u k olu (zapisao C. tip (Nestašni vrapčići) Ima u memoriji veći broj ranije obrañenih brojalica i po sjećanju ih izvodi Izvodi brojalicu precizno i tačno u skladu s tekstom Prema zadatku izvodi ogovarajuće pokrete u mjeri i ritmu Svira ritam na instrumentu po dogovoru i na osnovu vlastitih ideja Pokreti su precizni i tačni Gledanjem u notni zapis izvodi ritam brojalice (ritamskim slogovima: ta. pomaže. tip. Senj) Ako poñeš negdje van Le ti. izgovaranjem ritamskih slogova Samostalno izvodi ritam sviranjem na instrumentima. (starogradsko kolo iz Livna) Poznaje velik broj muzičkih igara Prati ritam pjesmice pokretom spontano ili izvodi zadatu koreografiju Pamti i imenuje pojedine pjesme. narodne običaji) Samostalno izvodi zadane pokrete Predlaže i nove pokrete koji su adekvatni Samostalno igra u kolu i usvaja ih sa više sigurnosti Samostalno izražava kretnjama ono što muzika sugerira Shvatanje i razumijevanje značaja pokreta u plesu i kolu Razvijanje svijesti o kolima kao tradicionalnom muzičkom stvaralaštvu BiH s utvrñenim pravilima (koreografija) Podsticanje kreativnosti igrom. vrtu. ta-te) Uporeñuje note i njihovo trajanje u brojalici Brzo uočava sličnosti i razlike u trajanju nota i obrazlaže ih Na osnovu sviranja ritma prepoznaje ranije naučene brojalice (muzičke zagonetke) Tačno izvodi mjeru i ritam skandiranjem. na raznim mjestima (u razredu. na izletu) Uključenje u modeliranje narodnih nošnji (prema originalu ili slikama) Izrada nošnji od različitih materijala u učionici Crtanje (slikanje) narodnih nošnji Rasprave o ponašanju u situacijama na smotri i koncertu Učlanjenje u ritmičku i/ili folklornu sekciju Izvoñenje zapisa na originalnim i napravljenim instrumentima Osmišljavanje novih maštovitih igara s instrumentima Pronalaženje i zapisivanje brojalica. pokazuje simulacije na kompjuteru Sarañuje s roditeljima i uključuje ih u rad Organizira praktične vježbe i odlazak na probu folklorne sekcije u školi i u KUD 3. narodno kolo (sela iz okolice Bosanskog Šamca) Koko graja (Adnan Mušanović. beglen (Sarajevo) Igralica (zapisala Bogdanka ðurić. Srbija) Elem. Poigrava se s brojalicom. igre i kola Primjenjuje ranije znanje na novu igru Ispravno primjenjuje pravila muzičke igre Pravilno izvodi igru odnosno kolo Prepoznaje pojedine tradicionalne nošnje Samostalno pjeva i igra s osjećajem sigurnosti Pokretima opisuje dogañaje u muzičkoj igri (u prirodi.2. demonstrira i usmjerava u pravcu dječijih interesa i mogućnosti Posmatra i prati djecu u radu Stimulira ih i direktnim učešćem u igrama i kolu Upućuje. kombinira instrumente (aranžmani) Pozitivno vrednuje brojalicu kao maštovitu igru i komunikaciju. belem (zapisao Branko Rakijaš. ptičica Alaj ovaj Miki le p (zapisala Elly Bašić. narodno kolo (Sarajevo i okolica) Starobosansko kolo osnovni korak (sela iz okolice Glamoča) Sk ak a. u učionici Vodi aktivnosti. odbrojavanjem rukom. sortiranje i izvoñenje zaključaka Dopunjavanje zidnog panoa novim zapisima Dopunjavanje razredne izložbe stalna postavka Crtanje i fotografiranje instrumenata i njihova samostalna prezentacija Osmišljava. koordinira rad Usmjerava aktivnosti djece Procjenjuje interesovanja i napredak djece Razvija kreativnost. posebno tradicionalne. Cetinje) Mišu. mišu. priprema i organizira igre. le ti. Rihtman) Treskavica sitna. pokretom i pjevanjem Slobodno i organizirano kretanje u prostoru Razvijanje svijesti o kulturi ponašanja na nastupima folklornih ansambala Odabiranje prikladne igre u učionici Predlaganje muzičke igre za priredbe Praktičan rad: zajedničko i pojedinačno izvoñenje pokreta uz pjevanje. BROJALICE Izbor: Eglen. predlaže i izvodi pratnju. stihovi Grigor Vitez) Hula hop (Adnan Mušanović. stihovi Jasmina M ušanović) Muzikaš (iz zbirke J. stihovi Jasmina M ušanović) Djeca se igraju hvatača (Refik Hodžić. koračanjem u koloni. dječije radne i kulturne navike 201 . mišiću Eti peti. Tomasa) Urodile tetrejike . u raketi Tip.

pjesma iz Engleske) Darovi za svu djecu (P ajo Kanižaj. S. odijevanje Sarañuje s roditeljima i umjetničkim ustanovama P osmatra i prati napredak djece. razlikuje i samostalno i tačno izvodi zaključke o slušanom djelu Brzo uočava i saopćava izvoñača djela Samostalno odreñuje karakter kompozicije Tačno odreñuje jačinu (glasnoću).II stav. ritam. Sans) Slon.4. obrada Rešad Arnautović) Ljeto . što ih motivira na učenje Pronalaženje i prikupljanje slika tradicionalnih narodnih instrumenata i nošnji naroda BiH Izrada zidnih panoa s tematskim sadržajima Pronalaženje i prikupljanje tradicionalnih instrumenata iz zavičaja Pravljenje zajedničke makete koncertnog podija Voñenje intervjua s umjetnicima Izrada plakata sa važnijim telefonskim brojevima Prikupljanje isječaka iz štampe s najavom koncerata u gradu (Vodič kroz kulturne muzičke dogañaje) Posjeta najznačajnijim kulturnim objektima u mjestu Osposobljava djecu za uočavanje i bilježenje Upućuje i podstiče na prikupljanje materijala Osmišljava i realizira simulacione igre za djecu P riprema i vodi djecu kroz aktivnosti dijaloga i interakcije P omaže djeci u samostalnom i grupnom radu Ukazuje na adekvatan način izrade preglednih zidnih kalendara s terminima koncerata P lanira termine za posjete kulturnim ustanovama i bilježi ih na kalendaru Osmišljava i obavlja temeljitu pripremu djece za izlaske iz škole i posjete koncertu i kulturnim ustanovama Objašnjava ponašanje na koncertu. izvoñače i kompozitore Traži da ih vidi uživo na koncertima P okazuje kulturu ponašanja kad sluša izvoñenje djece u razredu i na koncertu Aplaudiranjem drugarima i na koncertu pokazuje pozitivan odnos prema djelima i muzičkim umjetnicima P okazuje razvoj svijesti o značaju muzike u porodici. stihovi Dijana Bujlat Žuta podmornica (Bitlsi) Ima bogat fond djela koja prepoznaje prilikom slušanja P repoznaje i saopćava ime kompozitora P repoznaje orkestarske instrumente po grupama (gudački.Gerhw in) Sretan roñe ndan (Happy birthday. iz Četiri godišnja doba A. Kabalevski) Pjesma sedam patu ljaka iz filma „S njeguljica“. Rajičić . Bosnia (Džani Hot) Za d je cu svije ta na kril'ma vje tra (Suad Arnautović. Olujić -stihovi Z. W. E. iz svite Karneval životinja (C.Y. stihovi Sanela Pršeš) Bosna. uporeñuje. Bumbari i pčele (S. Debussy) Klovnovi (D. dječiji hor) P repoznaje vokalno. tempo i druge karakteristike djela Razlikuje i poznaje pojedine instrumente i vizualno i auditivno Sposoban je da uz slušanje praćenje jednostavni notni zapis i primjeni muzičke termine: legato. duhački. Harburg). drveni i limeni. hor (horski glasovi ženski. S. stav iz djela Slike sa izložbe (M. Artuković) Amsej Paka Poan (Adnan Mušanović) Pjesma šumskih vila. Arlen. odlomak iz mjuzikla „Čarobnjak iz Oza“ (H. Sans).tekst Čika Andra) Sretna Nova godina (Arsen Dedić) Nebo i planete (Nedžad Merdžanović. Desney Neko me voli (G. SLUŠANJE MUZIKE Izbor: Ne dam kame n zemlje moje (S. saopćava zašto mu se dopada ili ne dopada Vidljivo pokazuje pozitivne navike i potrebu za muzikom Biranim riječima i odnosom pokazuje da cijeni muziku. Mozart) Ples pilića u ljuskama. kontrabas Ples šeće rne vile i ruski ples -Trepak iz baleta“ Krcko Oraščić“ (Petar Iljič Čajkovski) Dje čija simfonija I stav (J. Haydn ili L. Musorgski) Mali crnac pleše (C. instrumentalno i vokalno instrumentalno izvoñenje P repoznaje narodnu muzičku tradiciju P oznaje i pamti imena bh. stihovi Velimir Milošević) Kornjače . melodija Prilikom slušanja muzike. udaraljke) Razlikuje izvoñačke ansamble: orkestar. poštuje pravila ponašanja Koristiti jednostavan muzički jezik za saopćavanje ideja. odlomak iz opere „Aska i vuk“ (Asim Horozić) Došlo pismo iz Bosne (narodna. Vivaldi) Iznad duge (Over the Rainbow). pohvale i nagrade 202 . staccato. školi i okolini Razgovorom o muzici izražava svoje stavove i potrebu za lijepim (auditivna ekologija) Shvata da muzika ima važnu ulogu za poboljšanje kvaliteta života Prikupljanje kaseta i CD-a sa djelima koja će se slušati u školi Pronalaženje i prikupljanje slika kompozitora i muzičkih instrumenata Pravljenje panoa na koji se dodaju slike instrumenata koje su upoznali. kompozitora i njihova najpoznatija djela Brzo pamti i pjevuši melodiju pjesme koju sluša Uočava. imenovanje i opis djela i instrumenata S vidnim zadovoljstvom izražava utiske o slušanom djelu Razgovora o osjećaju ugodnosti i opuštanja Često traži da se djelo ponovno sluša Komentira osobine djela. P. gudački kvartet. posebno na koncertu. iz svite Karneval životinja (C.

pokreta i likovnim izrazom Predlaže ideje i uključuje se u rad na muzičkoj dramatizaciji Predlaže instrumente za dočaravanje likova u igrokazu Željom za čestim muziciranjem pokazuje pravilan odnos prema muzici P rati pjevanje instrumentima sigurnije i samostalnije Vidno iskazuje i saopćava interes i želju za njihovim kombiniranjem Slobodnija improvizacija kolektivna. hvali i ohrabruje 203 . daje svoje ideje za rad Improvizacijom kreira nove aranžmane za pjesmice i brojalice Koristiti vlastitu kreativnost i maštu za rješavanje jednostavnih praktičnih problema Samostalno smišlja. Na podsticaj. uporeñuje. grupna. Komunikacija kroz muziku i kooperacija u radu Pronalaženje priča i bajki čiji se likovi mogu muzikom „ozvučiti“ Izvoñenje muzičkog igrokaza uz kombinaciju pojedinaca likova i kolektiva P odstiče kreativne oblike izražavanja P riprema. mijenja Izražava razne ritmove iz života instrumentima Pravi improvizaciju ritmičke pratnje pjesmi Stvara kombinacijom riječi. u paru (dijalogom).5. DJEČIJE STVARALAŠTVO Izmišljanje novih pjesmica na zadani ili novi tekst Izmišljanje teksta na zadanu ili izmišljenu melodiju Slobodnija improvizacija na Orffovim instrumentima Improvizacija pokreta u ritmu i plesu Plesna dramatizacija Literarno i/ili likovno izražavanje doživljaja muzike Osmišljavanje nekoliko novih muzičkih igrokaza Prezentacija rezultata samostalnog i grupnog rada Eksperimentira. ali i spontano. priredbama saradnja s lokalnom zajednicom P rocjenjuje dječija postignuća. istražuje i kombinira instrumente Samostalno spontano dovrši započetu pjesmu pjevanjem ili sviranjem Samostalno istražuje instrument i na njemu improvizira P ravi varijacije na zadanu temu (melodiju. likovno ili literarno. instrumenata. dodaje. ritam) Spontano na muziku progovara pokretom. individualna Učešće sa zadovoljstvom u muzičkim igrokazima svog razreda Učešće u prezentaciji muzičkih igrokaza na školskoj priredbi Posjeta koncertima u osnovnoj muzičkoj školi Predlaganje oblika muzičkog stvaralaštva Dogovaranje o improvizaciji koja omogućava neverbalnu komunikaciju i socijalizaciju. rukovodi i razvija interes djece prema muzici svojim odnosom i stavovima P lanira aktivnosti i muzičke sadržaje u korelaciji sa ostalim umjetničkim i drugim odgojnim područjima P osjete koncertima.

dogañaja. pojave u prirodi. 70 časova godišnje) Likovna kultura CILJEVI I REZULTATI ODGOJNO-OBRAZOVNOG RADA PROGRAMSKI SADRŽAJI TEMATSKE CJELINE / OBLASTI 1. smjerova i analiza uočenog i istraženog Kombiniranje linije/crte s plohom. prostori Iz sadržaja ostalih predmeta (korelacija s drugim predmetima): maternji jezik (priča. tuš i kist. zaključivanja. flomasteri /crni ili tamni/ Akvarel. nakita. tačkom i mrljom Crtačke teksture MOTIVI I TEHNIKE Iz djetetove okoline: ljudi. Izrada složenije šablone za grafički otisak Crta i ploha. ukrasnih predmeta. muzička i tjelesna kulture Iz narodnih običaja: praznici. optičko miješanje boja. etnografsko naslijeñe Tačka i crta/linija kao samostalni likovni element sa svim svojim karakteristikama i kompozicionim odnosima u vizualno likovnim sadržajima Nevizualni poticaji: emocije. tempera Uočiti. razvijanje senzibiliteta prema grafičkom izrazu Usvojeni pojmovi za oblast ploha (grafika: višebojna grafika. razumjeti i moći predstaviti crtačku teksturu kroz kontrast skupljenih i raspršenih tačaka i linija u različitim odnosima Usvojeni pojmovi za oblast linija: odnos linija/crta. flomasteri u boji (za manje formate radova) ODGOJNO-OBRAZOVNI CILJEVI I ZADACI OB RAZOVNI CILJEVI Uočiti i uporediti na svojim i umjetničkim radovima kontrast.. objekti.(2 časa sedmično. lavirani tuš. TAČKA I LINIJA Fokusirano istraživanje i uočavanje u okruženju i na likovnim djelima bogatstva raznolikosti linija/crta. orijentacija u vremenu i prostoru 2. uočavanja. samostalnost. matrica. Razvijanje sposobnosti predstavljanja sadržaja pjesme. pojava u prirodi. izražajnih i praktičkih sposobnosti sa naglaskom na divergentno mišljenje Formiranje stavova i odnosa prema vrijednostima. matematika. čula. drugarstva.…). BOJA Usmjereno istraživanje i opažanje u okruženju i na likovnim djelima kontrast kvaliteta razlika (degradacija boja). spremnost za saradnju i timski rad Razvijanje humanosti. njihova praktična primjena u odijevanju. razumjeti i moći predstaviti kontrast malih razlika obojenih površina. ritam. njihovih odnosa. tempera. manipulativnih. crtačka tekstura. gvaš. moći se izražavati linijama različitog karaktera i toka Uočiti. pastel. angažiranost. muzika … Olovka. površina. ureñenje životnog prostora. bajka. štampanje Razvijanje sposobnosti dovoñenja u sklad tonova boja. razumjeti i moći predstaviti grafičke odnose. kreativnog. tonsko i kolorističko slikanje. biljke. mrlja. moja okolina. kolaž. konkretnog i apstraktnog mišljenja i mašte. očuvanje kulturne baštine i prirodne okoline P ozitivan odnos prema radu: inicijativa.. slikarska tekstura Uočiti. značajni datumi. ritma. šablon /matrica za preslikavanje). životinje. tuš i drvce. grafičar. poslovica. snalažljivosti. PLOHA Daljnje razvijanje senzibiliteta prema grafičkom izrazu. pjesma. rad na izradi šablona za grafički otisak (papir grafika jednobojna i višebojna). fundamentalni element grafike Višebojna papir grafika Papir grafika (izrada šablona od papira kartona). solidarnosti. ritam. izrada čestitki.. kvalitet boje. tlocrt ODGOJNI I SOCIJALIZIRAJUĆI CILJEVI Razvijanje senzornih. emocija i sl. jačanje i bogaćenje emocija Razvijanje sposobnosti posmatranja. grafički otisak. velikih razlika (kontrast) obojenih površina. smjer. prostiranje linija. kontrasta kvantiteta i komplementarnog kontrasta i prezentiranje istraženog i uočenog Mehaničko i optičko miješanje boja Tonsko i kolorističko slikanje Slikarske teksture 3. razrjeñivanje boje. kroz likovni izraz 204 . uočiti razumjeti i izraziti komplementarni kontrast Razumjeti i moći predstaviti optičko miješanje boja upotrebom obojenih tačaka osnovnih boja Razumjeti i moći predstaviti mehaničko miješanje boja (dvije osnovne boje daju izvedenu boju) Usvojeni pojmovi za oblast boja: intenzitet boje. grafička boja. komplementaran kontrast. priče. kontrasta.

čestitki.da znaju koristiti mrlju i tačku kao likovni element u predstavljanju različitih tekstura i osmišljavanju kompozicije. maska. papirna ambalaža. grafički otisak. glinamol. neke grañevine. Za oblast ploha/grafika: . Za oblast linija: . . tuša i kista. da se znaju koristiti materijalima i sredstvima. smjerovima prostiranja linije. .da dalje usavršavaju tehniku korištenja. razumjeti i moći predstavit: elemente scenografije. po prostiranju. TV-slici Kadrovi u nizu Crno-bijeli film Boja na filmu Spot i njegovo značenje Pismo kao element vizualnih poruka i njegova likovnost Scena i scenografija i scenska maska . opreme knjige. lutki.. olovke. tuša i drvca.da znaju razlikovati linije po intenzitetu /jačini/. kolažu. .usvojit će da način na koji je nanesena boja predstavlja slikarsku teksturu. zaštitni znak. reklama (pismo kao element vizualnih poruka). žica. trodimenzionalna tekstura. papir.da savladaju princip izrade jednostavnog šablona za višebojnu grafiku (papir grafika). asimetrije) u okolini i na umjetničkim djelima i predstavljanje istraženog i uočenog crta/linija u prostoru /prostorni crtež Vizualno opažanje kadra na fotografiji. spotove i zaštitne znakove. scene i scenske maske. . fotografije. maski.4. POVRŠINA Koncentrirana pažnja na istraživanje i uočavanje proporcija oblika i prostora osnovnih kompozicionih odnosa (simetrije. stripu. . 205 . strip Usvojeni pojmovi masa i prostor: proporcija. mekani lim. prostorni crtež. tehnike Uočavanje proporcija oblika i prostora i prostornih odnosa (simetrije. TV-a. Za oblast slikarstva: .da miješaju boje i da upotrebljavaju različite intenzitete boja (da se boja može oslabiti). . značaj boje u medijima Usvojeni pojmovi za oblast površina: grafički dizajn. . MASA I PROSTOR Ploha u prostoru Plastične teksture (teksture u prostoru) Karakter oblika i prostora je rezultat / što proizlazi iz njihovih funkcija Puna plastika i reljef Glina. bosančica. asimetrije) u neposrednom okruženju i na umjetničkim djelima. pastelu.) Uloga i značaj vizualnih medija: filma.da usvoje pojam šablon /matrica/. akvarelu.. kaligrafija. .oblikovanje i razumijevanje Zaštitni znakovi Realizacija u materijalu po izboru: izrada scenskih elemenata. drveni otpadni materijal OČEKIVANI REZULTATI / ISHODI UČENJA Da djeca usvoje pojmove. štampanje. koristiti pismo kao element vizualnih poruka (likovnost pisma.da tlocrt predstavlja crtež osnove nekog objekta. sposobnost predstavljanja istraženog i zapaženog Registrirati. temperi. video. flomasterima u boji. puna plastika. karton.da prepoznaju ritam kao princip komponiranja. scenografija. kompozicija oblika i prostora. grafičar. film. scena. reljef 5. kadar. .optičko miješanje boja (tačkice dviju različitih boja na jednoj površini daju treću boju). da savladaju tehniku laviranog tuša. gvašu.da dobiju osnovne pojmove o komplementarnom kontrastu (boje koje se slažu a nalaze se u suprotnosti). simetrija i asimetrija. plastelin.da dopunjuju i proširuju znanja o slikarskim tehnikama.

206 . MASA I PROSTOR Tematska oblast masa i prostor obuhvata likovne oblasti: oblikovanje. Očekuje se da dijete polazeći od vlastitih iskustava iznalazi vlastita. glinamol. pored organizacije kompozicije u formi ritma (ponavljanja oblika). 4. analizi fotografije. stiropor. kružnog ritma. Definiraju se pojmovi i realiziraju radovi u punoj plastici i reljefu. transparentnosti oblika. izmijenjenog ritma. film. osmisle scenografiju teksta (za predstavu u razredu.da su sposobni organizirati kompoziciju oblika u prostoru. slikanje. kroz analizu i uočavanju proporcija i odnosa oblika i površina. grafika. bijela i siva. oblikovanje maske.Za oblast površina. masa i prostor: . primijenjena umjetnost i dizajn. crtanje.da kreiraju kadar stripa. zaštitni znak. Boje se postepeno miješaju i s drugim bojama. .da kreativno izvedu masku. predstave ljudi. koje djeca doživljavaju kao igru povezanu s estetskim stvaralačkim procesom. kompozicionih odnosa: simetrije i asimetrije.da znaju šta je to trodimenzionalna tekstura (tekstura izvedena s nekim oblikovnim materijalom). školi). vata. vunica i žica. djeca u četvrtom razredu radit će na daljnjem savladavanju korištenja linije. žira. strip. jednobojne i višebojne (visokog tiska). objekti. . a šta reljef.da usvoje pojmove. . makete. 5. 2. predmeti primijenjene umjetnosti.da znaju šta je simetrija i asimetrija. kostima. Psihičkim odrastanjem djeteta povećava se broj predstavljenih detalja na likovnom radu. a prisutne su i hromatske boje. Djeca rade na izradi stripa. . u tehnici papir grafike. odnosa slike i teksta. BOJA Likovno područje slikanje: U slikanim radovima primjećuje se da pored intenzivnih osnovnih boja djeca postepeno uvode i izvedene (sekundarne) boje. značajniji broj časova može biti usmjeren prema daljnjem savladavanju oblasti grafike. neoblikovani materijal (ambalaža. te se na taj način proširuje paleta boja. PROGRAMSKI SADRŽAJI 1. uočavanju i razumijevanju spota. životinja. Teme (motivi za rad) su iz djetetovog okruženja.da su u stanju izvesti prostorni crtež (crtež tankom mekom žicom). . POVRŠINA Tematska oblast površina realizira se kroz likovne oblasti. znakova vizualnih komunikacija. rješenja u prikazivanju prostora (svoje perspektive) i prostornih odnosa. PLOHA Kroz tematsku oblast ploha mogu se realizirati sve likovne oblasti koje se predstavljaju u dvodimenzionalnoj formi. slikarskih tekstura. I dalje je u ovom uzrastu prisutan izražen interes za oblikovanjem u prostoru. dizajna. Još uvijek je prisutna naglašena konturna linija. tačke i mrlje kao izražajnog sredstva u predstavljanju prostora i trodimenzionalnih oblika na plohi i u prostoru.da raspoznaju šta je puna plastika (figura u prostoru). vizualne medijske poruke. Pismo kao element vizualnih poruka i njegova likovnost. 3. grañenje. . šišarke i slično). crna. plastelin. . TAČKA I LINIJA Likovno područje crtanje: U okviru ovog likovnog područja. prospekt …). U kreativnom procesu koriste se: glina. . .da shvate šta je proporcija. Izrada scenografije.da rade na jednostavnim rješenjima grafičkog dizajna (naslovna strana za knjigu. grafičkog dizajna. kadar. U četvrtom razredu. video. kutijice …) i drugi prirodni materijali (plodovi kestena.

BOJA 3. što znači da bi svaka tematska cjelina bila dva puta obrañena u toku školske godine. mjesto stanovanja.dvodimenzionalna organizacija kompozicije 2. Motive prema vizualizaciji sadržaja dijelimo na: 1.rješavanja trodimenzionalnih formi Ove dvije podjele kreativnog rada po prostornoj organizaciji kompozicije. doživljaj zadovoljstva u razrješavanju problema i sposobnosti vrednovanja.SLIKANJE . 1. MASA I PROSTOR 5. Ovako postavljene tematske cjeline ne isključuju ni jednu oblast.. PLOHA 4. Motivi – teme (likovni sadržaji) Zahvalne teme za likovno kreativni rad predstavljaju doživljaji i spoznaje. Kvalitet učenja u likovnoj kulturi je proces kada djeca vizualiziraju problem koji ranije nisu znala.PODRUČJE VIZUELNIH KOMUNIKACIJA Programski sadržaji predmeta LIKOVNA KULTURA u osnovnoj školi realiziraju se kroz formu tematskih cjelina/oblasti koje bi trebale biti ustrojene (unificirane) jednoobrazno za sve razrede od prvog do devetog razreda.iz neposrednog okruženja djeteta: porodica. sposobnosti i saznanja. realiziraju se kroz LIKOVNE OBLASTI /likovna područja. Nevizualne motive 3. Razvoj likovne pismenosti obuhvata razradu zadatih nastavnih tema putem kojih djeca spoznaju (stvaraju predstavu) o značaju likovne umjetnosti u vlastitom životu. niti bilo koju tehniku. škola. Usvajanje znanja i likovno kreativni rad realizira se kroz forme prostorne organizacije kompozicije: 1. pojave u prirodi. Vizualne motive 2. što utiče na formiranje likovno oblikovnih temelja koji će im pomoći u analizi složenih vizualno likovnih ideja i problema u komponiranju osmišljenih likovnih kompozicija. Ponavljanje tematskih cjelina u formi koncentričnih krugova pruža mogućnost preispitivanja usvojenih i prezentiranja novih sadržaja i znanja.DIDAKTIČKO-METODIČKE NAPOMENE Likovna kultura u IV razredu. Taj proces kod djece razvija kreativno mišljenje. OBLIKOVANJE U PROSTORU . Likovna pismenost podstiče se kroz nastavu koja djecu uključuje u aktivan proces vizualnog istraživanja. TAČKA I LINIJA 2. usvojenom razumijevanju likovne umjetnosti.GRAFIKA Oblikovanje u prostoru kroz područja: . 207 . prepoznaju ga i razriješe putem likovno-tehničkih sredstava. biljke i sl. OBLIKOVANJE NA PLOHI . nauke i društva. POVRŠINA Ovakva forma osigurava kontinuitet u usvajanju i proširivanju znanja. objekti. podrazumijeva angažiranje i povezivanje novih vizualnih iskustava sa do tada usvojenim znanjem i dodavanjem novih likovnih sadržaja i likovnih iskustava. Motive likovne forme (likovni i kompozicioni elementi) . Ovakav pristup zaokruživanja jedne cjeline kroz likovne zadatke (likovne probleme) osigurao bi veću preglednost i sistematiziranje gradiva koje djeca trebaju usvojiti i njegovo logičko ponovno proširivanje u drugom polugodištu. permanentno kroz cjelokupni osnovnoškolski odgoj i obrazovanje.CRTANJE . prostori. i interakciju umjetnosti. Za oblikovanje na plohi kroz područja: . sposobnosti i likovne kreativnosti djece. novih medija i okruženja. Tematske cjeline bi se realizirale kroz likovno kreativni rad u svakom polugodištu.PROSTORNO OBLIKOVANJE I GRAðENJE .

razrješavanje likovnih zadataka kroz upotrebu likovnih i kompozicionih elemenata. trodimenzionalna tekstura. video. moje okoline. Likovna forma /likovni jezik/ 2. kadar. grafičar. matematike.. šablon /matrica za preslikavanje/. prostorni crtež. etnografsko naslijeñe likovni i kompozicioni elementi. bajka. stečenog znanja i usvojenih navika. maska. smjer. onda su svi ti radovi . komplementarni kontrast. u skladu s djetetovim uzrastom.. optičko miješanje boja.- sadržaji drugih predmeta (korelacija s drugim predmetima): maternjeg jezika (priča. poslovica. nevizualni poticaji. simetrija i asimetrija. POJMOVI KOJE ĆE DJECA USVOJITI CRTANJE: odnos linija/crta. Dakle. predmeta i pojava.estetskog.pedagoškog.zaboravila” da ih obdari sposobnosti za likovno-kreativno izražavanje (ne posjeduju likovni talent). svoje viñenje svijeta.prepisuju” percipirano. basna. Ako nastavnik traži od djece da tačno . razrjeñivanje boje. kvalitet boje. Pravilan odnos nastavnika prema dječijim radovima je od izuzetnog značaja za likovnokreativni rad djece. film. Iz tog razloga i dječiji crtež moguće je analizirati s različitih aspekata: . djeca koja nisu talentirana trebaju imati priliku da u skladu sa svojim mogućnostima usvajaju likovni jezik i njime se izražavaju. praznici. . puna plastika. kao i sklad emocionalnih i izražajnih sposobnosti transponiranih u likovne elemente. svoje strahove i oduševljenja. pjesmica). slikarska tekstura GRAFIKA: višebojna grafika. scena. mrlja.psihološkog.stenografski zapis duše” i kao takvi moraju biti dobri. Likovni sadržaji Oblast Likovna forma (likovni jezik) koja se odnosi na likovne elemente i principe komponiranja teoretskog je karaktera i može se savladati i usvojiti. pa se postavlja pitanje: šta raditi u takvoj situaciji? Djeca koja nisu nadarena ne bi smjela biti . crtačka tekstura.kažnjena” slabim ocjenama zato što je priroda . Činjenica je da se nastavnik u razredu susreće s djecom koja su nadarena i onom koja nisu. .. s obzirom na to da crtež predstavlja cjelinu koja u sebi sadrži komplekse sposobnosti i osobina djeteta. onda takva nastava Likovne kulture ne odgovara osnovnim principima savremene nastave. pravilno doživljavanje vizualnih informacija. tonsko i kolorističko slikanje. zaštitni znak. Predmet Likovna kultura složen je iz dva segmenta: 1. odnos prema svjetskoj i našoj kulturnoj baštini. grafički otisak.. 208 . Ako prihvatimo da se djeca likovno izražavaju jer imaju potrebu da iskažu svoj svijet. tjelesnog i zdravstvenog odgoja. čula. ritam. ciljevima i zadacima koji se pred nju postavljaju. scenografija.. emocije (osjećanja). Prilikom ocjenjivanja manje nadarene djece treba pratiti i imati u vidu individualne mogućnosti. štampanje PROSTORNO OBLIKOVANJE I GRAðENJE: proporcija. muzika . površina. napor koji dijete ulaže u realizaciju zadatka da bi postiglo rezultat. aktivnost na nastavi likovne kulture.. pozitivnog i negativnog uticaja sredine. Vizualno-estetska kultura razvija kod djece sposobnost uživanja i razumijevanja umjetnosti. upornosti i iskustva.značajni datumi. stepen zalaganja i želje da se realizira postavljeni zadatak. iz narodnih običaja (tradicije) . da doživljavaju i očima odraslih gledaju svijet oko sebe. odnos prema estetskom. tlocrt SLIKANJE: intenzitet boje. Nema loših dječijih radova. muzičke kulture. kompozicija oblika i prostora. reljef VIZUALNA KOMUNIKACIJA: grafički dizajn. stripa OCJENJIVANJE Ocjenjivanje u predmetu Likovna kultura je izuzetno složen segment rada nastavnika.

ispod prosjeka. emocionalno ili seksualno) i/ili zanemarivano. potrebne aktivnosti za stimuliranje napretka U početnom i završnom stanju. potrebne aktivnosti za normalizaciju odnosa U početnom i završnom stanju. utvrñen napredak u visini. učenja i igre. povećan. izvrsno. prosječno. utvrñena karakteristična odstupanja izmeñu djece od prosjeka (razreda. prosječno. utvrñeno stvarno stanje: stopala. izvrsno. natprosječno. prosječan. izvrsno. sa primjetnim znakovima zamora. natprosječno. ispod prosjeka. ima kulturu ishrane Ima osnovne navike lične i kolektivne higijene Zna zašto su psihoaktivne supstance štetne Tražit će pomoć ako je zlostavljano (fizički. ocjena za taping rukom: loše. potrebne aktivnosti za normalizaciju odnosa U početnom i završnom stanju. puls u mirovanju je: vrlo nizak. prosječan. ispod prosjeka. vrlo visok. uz asistenciju odraslih Izbjegava situacije u kojima se može povrijediti i zna tražiti pomoć P oznaje principe pravilne i redovite ishrane. potrebne aktivnosti za stimuliranje napretka U početnom i završnom stanju. prosječno. kičme. izvrsno. grudnog koša. potrebne aktivnosti za stimuliranje napretka U početnom i završnom stanju. ispod prosjeka. ocjena za izdržaj u visu zgibom: loše. potrebne aktivnosti za stimuliranje napretka U početnom i završnom stanju. natprosječan. utvrñen odnos težina-visina: normalan. procijenjene psihomotoričke sposobnosti: loše. potrebne aktivnosti za stimuliranje napretka Psihomotoričke sposobnosti 209 . ili zna za takav slučaj Očuvanje i unapreñenje zdravlja Antropom etrijska obilježja U početnom i završnom stanju. nizak. izvrsno. 70 časova godišnje) Tjelesni i zdravstveni odgoj CILJEVI I REZULTATI TJELESNOG I ZDRAVSTVENOG ODGOJA CILJEVI ISHODI UČENJA Zna zašto je zdravlje osnova i preduvjet svih ljudskih aktivnosti Zna zašto tjelesna aktivnost utječe na očuvanje i unapreñenje zdravlja Zna zašto je pravilno držanje tijela uvjet za sprečavanje deformacija kičme. pretilost. ocjena za poligon natraške: loše. spavanja. oblik i veličina. prosječno. ocjena za podizanje trupa: loše. normalan. umjeren. mršavost. loš. ekstremiteta. potrebne aktivnosti za stimuliranje napretka U početnom i završnom stanju. utvrñen odnos potkožnog masnog tkiva i mišićne mase: izvrstan. ispod prosjeka U početnom i završnom stanju. s izraženim znakovima zamora. natprosječno. ispod prosjeka. te vanjskim prilikama i aktivnosti neprimjerena odjeća i obuća mogu negativno uticati na zdravlje P orodično koristi zdravstvene usluge Ima usklañen dnevni ritam odmora. visok. funkcionalne sposobnosti omogućavaju mu adaptaciju na primjerene fizičke napore: normalno. izvrsno. natprosječno. natprosječno.(2 časa sedmično. smanjen U početnom i završnom stanju. primjeren uzrastu. utvrñen napredak u težini: normalan. prosječno. grudnog koša i potrebne korektivne aktivnosti U početnom i završnom stanju. ispod prosjeka. visok. predložene aktivnosti za normalizaciju stanja U početnom i završnom stanju. potrebne aktivnosti za praćenje i normalizaciju stanja U početnom i završnom stanju. natprosječno. potrebne aktivnosti za praćenje i normalizaciju stanja U početnom i završnom stanju. potrebne aktivnosti za praćenje i normalizaciju stanja Funkcionalne sposobnosti Rast i razvoj U početnom i završnom stanju. ispod prosjeka. škole) i izvršeno razvrstavanje djece prema njihovom stvarnom stanju i razvojnim potrebama U početnom i završnom stanju. natprosječan. ispod prosjeka. prosječno. ocjena za skok udalj s mjesta: loše. natprosječno. za četiri minute pretrči distancu za ocjenu aerobne izdržljivosti: loše. ekstremiteta i da se osigura normalno funkcioniranje organizma Zna zašto je prekomjerna tjelesna težina izvor brojnih tegoba i zdravstvenih problema i da joj je najčešće uzrok nepravilna ishrana i nekretanje Zna zašto je fizička aktivnost izvor dobrog raspoloženja koje pomaže zdravlju Zna da je čovjek dio prirode i da su fizičke aktivnosti u prirodi važne za djecu Zna zašto kvalitet. s izrazito izraženim znakovima zamora. prosječno. nizak. krvni pritisak je: vrlo nizak. vrlo visok. izvrsno.

stavova. razvoj i dobro funkcioniranje organizma tokom svih ljudskih aktivnosti Zna da svakodnevnim vježbanjem pomažemo organizmu da optimalno regulira potrebu za kisikom P repoznaje fiziološke znake umjerenog opterećenja i zamora i zna tražiti pomoć ako se loše osjeća Zna da je kretanje čovjekova prirodna potreba i da je svakodnevno kretanje uvjet za normalan rast. plesa i narodnih igara Zna pantomimom i pokretom pokazati različite životne situacije Naviklo je da pravilno drži tijelo pri sjedenju. kršenje pravila. Ciklična kretanja različitim tempom do 4 minute 3. 4. uvažava suprotni spol Uvažava kolektiv i meñusobnu saradnju P otiče prijateljstvo i strpljivo ponašanje u grupi U igri je aktivno. Brzo trčanje na 50 m iz poluvisokog starta. njegovih osobina i sposobnosti Zna zašto su osobine i sposobnosti čovjeka nedjeljiva cjelina Zna da je visina pretežno uroñena osobina. od značaja za učešće u fizičkoj aktivnosti Samostalno primjenjuje naučene modele fizičke aktivnosti. skok uvis i bacanje predmeta Zna pravilno izvesti osnovne elemente gimnastičke vježbe oblikovanja: jačanja. igre P osjeduje pozitivno iskustvo kroz ovladavanje sve složenijim kretnim zadacima P oznaje rodne (spolne) karakteristike. razvoj i funkcioniranje organizma. visoki i niski start. pokreta i kretanja Zna tri kompleta jutarnjih vježbi u trajanju od po 12 minuta Zna pravilno izvesti raznovrsne forme prirodnih oblika kretanja kao atletskih sadržaja: trčanje.CILJEVI ISHODI UČENJA Zna zašto su djetinjstvo i mladost odlučujući za potpuni rast i razvoj čovjeka. sposobnosti i ograničenja. 1. normalna težina preduvjet za optimalno funkcioniranje organizma i uspjeh u psihomotoričkim i drugim aktivnostima Zna zašto je potkožno masno tkivo izvor fizičkih i psihičkih problema Zna zašto pravilna ishrana i svakodnevno vježbanje smanjuju potkožno masno tkivo i povećavaju mišićnu masu Zna zašto fizičke aktivnosti utiču na pravilan rast. koje se mogu povećati i prilagoñavati potrebama čovjeka svakodnevnim vježbanjem u djetinjstvu i mladosti Zna da su za povećanje nivoa i kvaliteta različitih kretnih sposobnosti potrebne i različite vježbe Zna zašto je igra posebno značajna za razvoj dječijih osobina i sposobnosti Zna ulogu dijelova tijela prilikom vježbanja P oznaje termine za označavanje osnovnih vježbovnih položaja. interaktivno i kreativno Razvija smisao za takmičenje uz poštovanje pravila igre i takmičenja P repoznaje nesportsko ponašanje: gruba igra. različito važna za različite sportove Zna da je u odnosu na visinu. istezanja i labavljenja Zna pravilno izvesti osnovne sadržaje planiranih elemenata ritmike. stajanju i hodanju P ozitivno doživljava i vrednuje nastavu tjelesnog i zdravstvenog odgoja Upoznaje i prihvata svoje osobine. razvoj i funkcioniranje organizma Zna da čovjek posjeduje kretne sposobnosti. Hodanje zadatom brzinom 2. 2. zagrijavanje i smirivanje organizma. stavova i navika Početno (inicijalno) i završno (finalno) stanje veže se za školsku godinu i za drugi ciklus osnovnog obrazovanja Vrijednosti. 3. razvijanje sistema v rijednosti . navike Znanja PROGRAMSKI SADRŽAJI I Hodanja i trčanja 1. ukoliko svakodnevno vježba Zna da bez kisika čovjek ne može živjeti i da je dovoljna količina kisika uvjet za normalan rast. stavovi. jutarnja gimnastika. skok udalj iz mjesta i zaleta. nepristojno ponašanje Razvija dobre ekološke navike Usvajanje znanja. Skakanja i preskakanja Preskakivanje kratke vijače u kretanju Naskok na povišenje do 60 cm i različiti saskoci Sunožni naskok na odskočnu dasku i skok pruženo Skok u dalj iz zaleta II 210 .

interes i potreba djece. mentalno zdravlje. 4. 2. sigurnost djece. već aktivan proces učenja kroz iskustva primjerena individualnim i zajedničkim potrebama s ciljem da se zdravlje učini cijenjenom društvenom vrijednošću. 5. 3. 5. IX 1. razvoj antropoloških obilježja djece. itd. povrede. 4. sportsku rekreaciju. humani odnosi meñu spolovima. 6.III Bacanja i gañanja 1. meñuljudski odnosi. Bacanje medicinke od 1 kg suručno iz različitih položaja Kolutanja 1. DIDAKTIČKO – METODIČKE NAPOMENE Polazni kriteriji za što kvalitetniji obrazovni standard tjelesnog i zdravstvenog odgoja su: objektivnost – prilagoñenost sadržaja materijalnim uvjetima. različiti faktori rizika. 9. pomogne djetetu da postane odgovorno za svoje zdravlje i unaprijedi razvoj i korištenje zdravstvenih usluga. zaštita od bolesti. Vis stojeći prednji provlakom u vis stojeći stražnji 3. Vučenje i potiskivanje suvježbača na različite načine uz korištenje pomagala Ritmičke i plesne strukture Trokorak Galop naprijed i bočno Vaga zanoženjem na tlu Narodni ples po izboru iz zavičajnog područja Igre Dječiji rukomet Dodavanje i hvatanje lopte u kretanju Dječija košarka Osnovno dodavanje i hvatanje lopte u mjestu i kretanju Osnovna promjena pravca i tempa kretanja bez i s loptom Dječija odbojka Igre vršnim odbijanjem 1 : 1. ishrana. Vis prednji na karikama 2. Najčešći sadržaji su iz slijedećih nastavnih cjelina i tema: zdravlje porodice. 10. korisnost sadržaja za svakodnevni život. 7. 2. 2. zdrava životna sredina. Saskok iz upora prednjeg odnjihom Vučenja i potiskivanja 1. 211 . Kombinacije koluta naprijed i natrag Penjanja 1. urgentne situacije ili pogodnost za nadgradnju različitih kinezioloških aktivnosti. Gañanje lopticom u pokretni cilj s udaljenosti do 5 m 2. 8. primjerenost sadržaja dobi i spolu djeteta. Sadržaji zdravstvenog odgoja uvjetovani su činjenicom da je zdravstveni odgoj ne samo širenje informacija o zdravlju. 1. 6. odnos zdravstvenog radnika i pacijenta. Penjanje na mornarske ljestve 2. 2 : 2 Dječiji nogomet Voñenje lopte sredinom hrpta stopala Šut na gol sredinom hrpta stopala IV V VI VII VIII 1. Penjanje na konopac ili motku uz pomoć ruku i nogu do 2 m Višenja i upiranja 1. 3. 3. 4.

10. razvijanje pozitivne slike o sebi. Obilježje četvrtog razvojnog razdoblja. upoznati ih sa kontrolnim ureñajem za sprečavanje pojave pretilosti. 5. prihvaćanje i uvažavanje različitosti. 16. skakanja. poznavanje i pridržavanje mjera opreza za očuvanje života i zdravlja. U 4. antropološku odgojnu komponentu. razredu potrebno je usavršiti sva osnovna motorička znanja. Odgojna komponenta ima za cilj stvaranje takvog sistema vrijednosti u vezi s tjelesnim vježbanjem da tokom života samoinicijativno i trajno provode tjelovježbu.. kao pripremu za predmetnu nastavu tjelesne i zdravstvene kulture. što obuhvaća 4. U području funkcionalnih sposobnosti uključivanjem aerobnih programa uticati na srčano-žilni i dišni sistem te na razvoj maksimalnog relativnog primitka kisika. razvijanje sposobnosti samokontrole. Cilj primjene osnovnih teorijskih znanja o ubrzanim biološkim promjenama u organizmu je upoznavanje djece s povezanošću tjelesnog vježbanja i voluminoznosti tijela. 14. 11. 5. 2. treći i četvrti razred osnovne škole: 1. upotpunjenim osnovnim teorijskim znanjima iz kineziologije. ali progresivno razlikovanje djevojčica i dječaka u morfološkim osobinama. 13. trčanja. Uz osnovna motorička znanja iz hodanja. motoričkih i funkcionalnih obilježja djece. 7. 6. 15. 8. prihvaćanje i razumijevanje potreba djece s teškoćama. Djecu je potrebno uputiti u način izračunavanja ITM (indeks tjelesne mase). te psihomotoričkim i funkcionalnim sposobnostima. sticanje higijenskih navika. razvijanje vještine svladavanja straha. podsticanje poštovanja tradicije kolektivnog identiteta. 17. U razrednoj nastavi težište obrazovne komponente je na usvajanju bitnih teorijskih i psihomotoričkih znanja. 9. 4. razvoj saradničkog ponašanja. odnosno na modificiranim biološkim i osnovnim kineziološkim znanjima. Samosvojnost tjelesnog i zdravstvenog odgoja ogleda se i u prostoru razvoja motoričkih sposobnosti. ravnoteža i gibljivost. 3. Odgojni zadaci koji se podjednako odnose na prvi. razvijanje osjećaja zadovoljstva. jeste postupno. i 6. podsticanje interesa za bavljenje sportom i sportskom rekreacijom. odbojke i rukometa. razvijanje individualne odgovornosti za vlastito zdravlje. te sprečavanje pretilosti. Opći morfološki učinci podrazumijevaju uticaj na sastav tijela unutar kojeg se ističe povoljan odnos izmeñu količine mišićne mase i potkožnog masnog tkiva. drugi. odnosno drugog osnovnoškolskog ciklusa. te djelovanje na kvalitet koštano-mišićnog sistema. kao i o uzrocima mogućih nesrazmjera u odnosu visine i težine. prihvaćanje vlastite ličnosti. razred osnovne škole. Fiziološki učinci su usmjereni na podsticanje funkcija krvotoka i dišnog sistema. 212 . te iz narodnog plesa iz zavičajnog područja. Uvoditi djecu u organizaciju sportskih natjecanja s naglaskom na uključivanje u suñenje različitih kinezioloških djelatnosti. podsticanje ustrajnosti. Motoričke sposobnosti koje su posebno pod uticajem podražaja su: brzina. Takoñer započeti značajnije djelovati na sisteme anaerobnog dobivanja energije potrebne pri eksplozivnim. U ovom razvojnom razdoblju treba podsticati aktivaciju motoričkih jedinica s obzirom na potrebnu snagu i brzinu u jednostavnijim pokretima i kretanjima. razlozima pojave umora u školi i načinima njegova otklanjanja. potrebno je posebno usvojiti osnovne sadržaje iz nogometa. razvijanje komunikacijskih vještina. Složenijim kretanjima razvijati sa stajališta nervno-mišićne koordinacije kontrolu pokreta.Program tjelesnog i zdravstvenog odgoja integrira obrazovnu. čime povećava mogućnosti motoričkog izražavanja djece u svim ljudskim aktivnostima. 12. postavljanja cilja i postupno dolaženje do njega. pri čemu istodobno poboljšavaju aerobne i anaerobne sisteme dobijanja energije. Pozitivno djelovanje na imunološki sistem jednako je potrebno za održavanje zdravlja i sprečavanje akutnih i hroničnih bolesti. Antropološka komponenta odnosi se na sistemsku i trajnu promjenu prvenstveno morfoloških. koordinacija. odnosno brzinskim aktivnostima. praćenje vlastitog napretka. prenošenje saznanja o uticaju pravilne prehrane na zdravlje.

kao i za njihovo ocjenjivanje. funkcionalnih i psihomotoričkih sposobnosti mogla bi biti: 1. u individualnom pristupu i odreñivanju radnih zadataka za svako dijete. sklonosti. koordinacije – poligon natraške. brzine i izdržljivosti) i funkcionalnih (kardiovaskularnih i respiratornih) sposobnosti. formiranju realne sliku o sebi. pozitivno i adekvatno obrazloženo). 3. doprinosi i njihovom razvoju pojma o sebi. 3. 213 . ona mora biti konkretna. snage. što znači da se mora voditi računa o slijedećem: 1. Ocjenjivanje ima ulogu podsticajne povratne informacije. Rezultati praćenja služe kao osnova za programiranje rada. Tjelesni razvoj: tjelesna visina. Jedna od baterija mjernih instrumenata za procjenu tjelesnog razvoja. mora se odnositi na aktivnosti i učinak djeteta. agilnosti. ravnoteže. repetitivne snage – pretklon trupa. sportsko-tehničkih dostignuća i stavova djece prema tjelesnom i zdravstvenom odgoju. o onome što znaju. kontinuirano. tj. povratna informacija je efikasna kada je data neposredno nakon aktivnosti na koju se odnosi. što je značajno za razvoj samopoštovanja djeteta i zdravog odnosa prema sebi i svijetu oko sebe. Funkcionalne sposobnosti: trčanje u vremenu od 3 minute. testiranjem manifestnih motoričkih i funkcionalnih dimenzija i procjenom latentnih motoričkih (koordinacije. procjenjivanjem tjelesnog razvoja (visine. Psihomotoričke sposobnosti: brzina frekvencije pokreta – taping rukom. a ne na ličnost ili trajne karakteristike osobe. fleksibilnosti – pretklon raznožno. konkretno. umiju. Podaci o tjelesnom razvoju i sposobnostima unose se u dnevnik rada nastavnika. ocjenjivanjem znanja. sadržati isticanje onih elemenata koji su za pohvalu. 2. U drugom ciklusu ocjenjivanje je brojčano i opisno. gipkosti. statističke snage – vis u zgibu.VREDNOVANJE I OCJENJIVANJE Rješavanje problema vrednovanja i ocjenjivanja djece u nastavi tjelesnog i zdravstvenog odgoja izvodi se: 1. preciznosti. ona mora biti pozitivna. 2. 2. ili tokom obavljanja aktivnosti. Opisna ocjena obuhvaća kratak opis uspješnosti i napretka djeteta. njegove saradnje. aktivnosti u pojedinim sadržajnim cjelinama i. težine i držanja tijela). o svojim sposobnostima. eksplozivne snage – skok u dalj s mjesta. a tek potom onih elemenata u odnosu na koje bi dijete trebalo ili moglo uložiti dodatne napore. 3. eventualno. tjelesna masa i držanje tijela. Ovako postavljeno i realizirano praćenje napretka i ocjenjivanje (kvalitativno.

OKVIRNI NASTAVNI PLAN I PROGRAM za peti razred devetogodišnje osnovne škole 214 .

srpski jezik i književnost Strani jezik Matematika Priroda Društvo Osnove tehnike Kultura življenja Likovna kultura Muzička/glazbena kultura Tjelesni i zdravstveni odgoj UKUPNO 5 3 4 2 2 1 2 1 1 2 23 175 105 140 70 70 35 70 35 35 70 805 Napomena: Nastavni predmet Vjeronauka reguliran je kantonalnim obrazovnim zakonodavstvom. 2. 4. 6. 12. 8. 6. 10. 9. 5. hrvatski. 8. Bosanski. 3. 3. hrvatski. 7. 2. srpski jezik i književnost Engleski jezik Francuski jezik Njemački jezik Arapski jezik Matematika Priroda Društvo Osnove tehnike Kultura življenja Likovna kultura Muzička / glazbena kultura Tjelesni i zdravstveni odgoj OKVIRNI NASTAVNI PLAN ZA PETI RAZRED DEVETOGODIŠNJE OSNOVNE ŠKOLE REDNI BROJ OBAVEZNI NASTAVNI P REDMETI SEDMIČN I B ROJ NASTAVNIH ČASOVA GODIŠNJI BROJ NASTAVNIH ČASOVA 1. 215 . 4. 10. 9. 11.Nastavni plan za peti razred devetogodišnje osnovne škole Nastavni programi obaveznih nastavnih predmeta 1. 13. Bosanski. 5. 7.

pravila i normi bosanskog/hrvatskog/srpskog jezika Razumijevanje značenja rečenica u tekstu i teksta. radio-emisije. radija. srpski jezik i književnost (5 časova sedmično – 175 časova godišnje) * Područja i globalne naznake elemenata plana i ukupnih programskih zahtjeva Čitanje u funkciji razumijevanja sadržaja. obogaćivanje emotivnog svijeta. hrvatski. ličnih i društvenih vrlina i vrijednosti GRAMATIKA. osjetljivosti za umjetničko kazivanje. osvješćivanje važnosti korektnog i lijepog govora u usmenoj i p isanoj formi Ovladavanje jezičkim sredstvima potrebnim za uspješno izražavanje u pojedinim oblicima usmenog i pismenog izražavanja Pojačavanje mogućnosti razumijevanja značenja i izražavanja smislenim rečenicama Recepcija sadržaja filma. kreativnog i kritičkog mišljenja. doživljaja estetskih i etičkih vrednota teksta (tekstovi štampani latinicom i ćirilicom) • Usavršavanje svih aspekata čitanja (pravilnost. mogućnost prepoznavanja potrebnih primjera i njihovo razlikovanje od (ne)primjera Izražavanje značenja rečenicama koje su organizirane u skladu sa zakonitostima. zakonitosti. pozorišne/kazališne predstave. sadržaja štampe Razvijanje sposobnosti upotrebe i selekcije sadržaja medija s obzirom na vrijednost (poučno. pravilima i normama gramatike. kao i sposobnost procjene djela i poruke. smisla i sposobnosti za prepoznavanje i izražavanje ljepote riječima Razvijanje jezičkih sposobnosti . brzo pronalaženje važnih informacija Razvijanje sposobnosti izražavanja misli. djela umjetničkih kvaliteta i filmski i televizijski kič) Ovladavanje termino logijom važnom za snalaženje u svijetu filma. televizije. manje poučno. zauzimanje stava i sposobnost uživanja u čitanju ČITANJE 15 nastavnih časova PISANJE 10 nastavnih časova INTERPRETACIJA KNJIŽEVNOG TEKSTA 40 nastavnih časova (čitanačka štiva) 20 nastavnih časova (lektira) Razvijanje recepcijskih sposobnosti. odstupi od navedenog prijedloga podjele nastavnih časova na područja 216 . izražajnost) • Samostalno čitanje nepoznatih tekstova. na osnovu procjene svoga razreda.Bosanski. stavova logički strukturiranim i gramatički tačnim rečenicama uz uvažavanje kompozicijskih cjelina u pisanom radu Daljnji rad na usavršavanju tehnike pisanja i estetske strane rukopisa Lektirom razvijati sposobnost samostalnog čitanja i izražavanja doživljaja književnih djela. osjećanja. PRAVOGOVOR I PRAVOPIS 45 nastavnih časova Usvajanje znanja o jeziku. ortoepije i ortografije Razvijanje jezičko-komunikacijskih sposobnosti. štampe KULTURA IZRAŽAVANJA 30 nastavnih časova MEDIJSKA KULTURA 15 nastavnih časova * Nastavnik ima slobodu da u procesu planiranja. brzina.

jačine i boje glasa sa sadržajem Čitanje manje poznatog i nepoznatog teksta. prepričavanjem bez plana. rješavanjem zadataka koji podrazumijevaju ličnu procjenu) Snalaženje u tekstovima koji se razlikuju po obimu i složenosti radi usvajanja novih znanja Razvijena samostalnost u pisanju po diktatu. uvježbati izgovor tih riječi. glas prilagoditi karakteru teksta Usavršavanje čitanja u sebi radi bržeg razumijevanja Razvijanje sposobnosti samostalne interpretacije pročitanog i sposobnosti izdvajanja bitnih elemenata Razvijanje sposobnosti oblikovanja smislenog sadržaja. stavova i mišljenja OČEKIVANA POSTIGNUĆA MINIMALNA P ravilno čitanje i razumijevanje pročitanog Mogućnost reprodukcije (samostalno ili na osnovu pitanja) Mogućnost prepoznavanja važnih pojedinosti u tekstu Mogućnost samostalnog služenja tekstom radi usvajanja novih znanja Mogućnost identifikacije riječi. dijelova teksta koji predstavljaju prepreku u uspješnom druženju s tekstom Mogućnost tačnog prepisivanja teksta P isanje po diktatu kratkih rečenica Tačno odgovaranje na postavljena pitanja DOVOLJNA Razvijena tehnika čitanja pravilnost brzina i izražajnost Razumijevanje pročitanog. rečenica.ČITANJE I PISANJE PROGRAMSKI ZAHTJEVI Čitanje tekstova štampanih latiničnim i ćiriličnim pismom Razvijanje tehnike čitanja. razumijevanje pročitanog i reprodukcija važnih pojedinosti Sposobnost kritičkog i stvaralačkog čitanja Jasno izgrañen stav o sadržaju. izražavanje ličnih osjećanja. podcrtati manje poznate i riječi koje su teške za izgovor. povremeno pogledati u njihovom pravcu. pravila i normi gramatike . mogućnost samostalne reprodukcije (odgovorima na postavljena pitanja. poznavanje pravila pisanja i gramatike u obimu koji je utvrñen programom 217 . razmisliti kada je umjesna upotreba primjerenih pokreta. prepisivanju i pisanju slobodnih sastava i u oblicima izražavanja koji su programska obaveza VISOKA Izražajno čitanje. prenošenje tona i raspoloženja na slušaoce Usklañenost intonacije. zamisliti da ima mnogo slušalaca. razumijevanje i reprodukcija pročitanog sa ili bez elemenata stvaralaštva Čitanjem do novih informacija i novih znanja Čitanje kao činilac razvoja dječijeg govornog izraza Čitanje u funkciji estetskog i etičkog odgoja P i s a nj e P repisivanje P isanje po diktatu Kreativno pisanje ODGOJNOOB RAZOVNI CILJEVI Osamostaljivanje djece u komunikaciji s tekstom Uvježbavanje samostalnog čitanja pomoću uputstava tipa: prethodno pročitati tekst. prepoznavanje kompozicionih cjelina P isanje uz uvažavanje zakonitosti. ortoepije i ortografije. mogućnost diferencijacije sadržaja s obzirom na važnost u pamćenju i reprodukciji Mogućnost snalaženja u svim oblicima izražavanja .

razumijevanje riječi/pojmova: f a b u l a. k o m p o z i c i ja Uočavanje i karakterizacija likova u djelu: zaključivanje o osjećanjima likova na osnovu dijaloga i njihovih postupaka Uočavanje karakterističnih dijelova teksta. dijelova teksta koji predstavljaju posebnu dinamičnost u razvoju dogañaja P otpuna samostalnost u analizi književnog teksta.PROGRAMSKI ZAHTJEVI Književni tekstovi: Ivo Andrić: Aska i vuk Skender Kulenović: Cesta Alija Dubočanin: Šarko Branko Ćopić: Izokrenuta priča Ela Peroci: Majčin dar Narodna priča: Ko je na svijetu najjači A. uz sažimanje) VISOKA P otpuna samostalnost u služenju tekstom kao izvorom informacija. likovnim izrazom P repoznavanje pjesničkih slika Mogućnost memoriranja i recitiranja Mogućnost samostalnog čitanja i razumijevanja toka dogañaja. poruka pojedinih književnih djela Razvijen senzibilitet za doživljaj i izražavanje doživljaja na način koji ima elemente originalnosti (izbor riječi. mjesta i vremena radnje. razumijevanje pročitanog i mogućnost reprodukcije Uočavanje likova u književnom tekstu i mogućnost uočavanja njihovih glavnih osobina Mogućnost zaključivanja (o porukama zaključuje uz nastavnikovu pomoć i posredovanje) Uočavanje logičkih cjelina u književnom djelu Mogućnost prepoznavanja karakterističnih mjesta u tekstu Mogućnost uočavanja uzroka i posljedica u ponašanju likova u književnom djelu Mogućnost adekvatnog odgovora na doživljaj pjesme riječima. pjesnička slika izražena bojom i zvukom. izražavanja doživljaja u usmenoj i pisanoj formi Mogućnost prepričavanja teksta i prilagoñavanja posebnim zahtjevima (očekivanim slijedom. dijalog. razumijevanju Razvijanje crta kreativnosti posredstvom aktivnosti koje podrazumijeva domaća lektira OČEKIVANA POSTIGNUĆA MINIMALNA Samostalno čitanje. razumijevanju i reprodukciji sadržaja P oznavanje i razlikovanje pojmova: tema književnog djela. doživljaja i vrijednosti Mogućnost kritičkog promišljanja o knjizi. dojmovi) Razvijen senzibilitet za poetsku riječ Doživljavanje snage poetske riječi Vještina u izboru i upotrebi riječi u govoru i pisanju P okušaji pisanja poezije Mogućnog živog izražajnog govorenja stihova P otpuna samostalnost u čitanju Bogatstvo rječnika i Izgrañen kriterij za izbor knjige Mogućnost osobenog govora o pročitanom djelu P repoznavanje dijelova karakterističnih po naraciji. karakterizacija. mogućnost reprodukcije DOVOLJNA P otpuna samostalnost u čitanju. pojačavanje dinamičnosti. fabula i kompozicija Uočavanje logičkih cjelina u tekstu i formuliranje podnaslova Uočavanje likova u književnom djelu. mogućnost reprodukcije svih važnih elemenata P repoznavanje osnovnog osjećanja u pjesmi Mogućnost uočavanja stilskih sredstava Uočavanje ritma i rime Razlikovanje pojmova iz teorije književnosti koji su programska obaveza Sposobnost samostalnog čitanja. S. zapažanje ritma i rime. dijaloga. mjesto i vrijeme radnje. pejzaža. jezičke aspekte Uporeñivanje vrijednosti. likovima i njihovim postupcima Razumijevanje pojmova iz teorije književnosti koji su programska obaveza Stvaralačka upotreba sadržaja pročitanih književnih tekstova u vlastitim pismenim radovima Bogat rječnik koji je u funkciji komunikacije i kvaliteta usmenih i pismenih vježbi Mogućnost uporedbe književnih tekstova s obzirom na tematiku. izražavanje dojma Izgrañivanje književnoestetskog senzibiliteta Razvijanje sposobnosti učenja napamet i mogućnosti izražajnog recitovanja Samostalnost u čitanju. Puškin: Bajka o ribaru i ribici Stevan Bulajić: Sarka Ešref Berbić: Kako je otišlo ljeto Poslovice (izbor) Aleksa Mikić: Lipov cvat Vesna Krmpotić: Koliko je teška pahuljica (igrokaz) Nasiha Kapidžić-Hadžić: Vezeni most Enes Kišević: Kiša Grigor Vitez: Ševina jutarnja pjesma Musa Ćazim Ćatić: Bosna žubori Dobriša Cesarić: Jesen Gustav Krklec: Bijeli grad Dragan Kulidžan: Potočić Šukrija Pandžo: Posljednje laste Lektira: Ahmet Hromadžić: Patuljak vam priča Alija Dubočanin: Tiha rijeka djetinjstva Ivana Brlić – Mažuranić: P riče iz davnine ðani Rodari: Putovanje Plave Strijele Mato Lovrak: Vlak u snijegu Ismet Bekrić: Jesen u gradu ODGOJNOOB RAZOVNI CILJEVI Doživljaj književnog djela u cjelini i sposobnost izražavanja dojma Formiranje i usvajanje osnovnih pojmova iz teorije književnosti Zapažanje i formulacija teme književnog djela (o čemu tekst govori). formuliranje poruke Mogućnost uočavanja opisa. uočavanje likova. epitet Pjesnička slika vizuelni i akustički (slušni) elementi u pjesničkoj slici. rečenica. riječi kojima su direktno izraženi osnovna misao. humor Razlikovanje govora pisca i govora lica Zapažanje logičkih cjelina u kompoziciji teksta Lirska pjesma Osnovna osjećanja u pjesmi Stilsk a sre dstva: poreñenje. piščevi stavovi i stavovi lica Izbor karakterističnih mjesta u tekstu: opis lika. opisu 218 . ljepotu kazivanja.

-čki P isanje brojeva slovima (glavni i redni) Upravni i neupravni govor Upotreba interpunkcijskih znakova u rečenici: zareza. jasno. pokazne P ridjevi (opisni. apozicije i objekta Pravilna upotreba interpunkcijskih znakova DOVOLJNA Mogućnost tačne gramatičke analize teksta na nivou usvojenih znanja od I do V razreda Mogućnost navoñenja novih primjera Korektno služenje pravilima o upotrebi interpunkcijskih znakova VISO KA Dobro poznavanje sadržaja gramatike i pravopisa koji su programska obaveza od I do V razreda Mogućnost samostalne analize rečenice i teksta u skladu s postavljenim zahtjevima Vješta upotreba znanja o rečenici u samostalnim pismenim radovima Primjena naučenih pravila na nivou automatizacije KULTURA IZRAŽAVANJA P ROGRAMSKI ZAHTJEVI Naracija P repričavanje bez obaveznog sastavljanja plana P repričavanje s usmjerenjem na sažimanje teksta P ričanje na osnovu datih tematskih riječi P ričanje dogañaja i doživljaja Deskripcija Opis pojave. crte. -in -na. navodnika ODGOJNOOBRAZOVN I CILJEVI Doživljaj ljepote vlastitog. odnosno date riječi kao uporišne. dvotačke. gradivni). poštujući hronologiju u izražavanju i normu standardnog jezika Razvijanje sposobnosti uočavanja uporišnih mjesta. poreñenje. vlastite. -ski . a da rečenice čine cjelovitu priču Mogućnost pričanja dogañaja i ličnog doživljaja sa bitnim elementima sadržaja i naglašenom emotivnom notom Izražavanje viñenog riječima koje su primjerene tematici.RJEČNIK. prisvojne. uporeñivanja. jedinicama jezičkog sistema principima i zakonitostima njihovog ustrojstva Razvijanje logičkog mišljenja i zaključivanja (sposobnosti analize. zbivanja u prirodi Opis pejzaža ODGOJNOOBRAZOVNI CILJEVI Osposobljavanje za reprodukciju teksta bez formuliranja naslova cjelinama sadržaja. organski utemeljenog govora ali i razumijevanje značaja upotrebe normativno i stilski ureñenog jezika Usvajanje znanja o pravilima. rezultata vlastitog rada OČE KIVANA POSTIG NUĆA MIN IMALNA Mogućnost prepričavanja koje će osigurati razumijevanje svih važnih elemenata u sadržaju Sposobnost sastavljanja priče na osnovu poticajnih riječi: uz svaku tematsku riječ da kaže smislenu rečenicu. naselja. objekt u rečenici P ravogovor i pravopis: Veliko slovo u jednočlanim i višečlanim imenima gradova. GRAMATIKA. uskličnika. zbirne. uvoñenje dijaloga. -ov. situaciji DOVOLJNA Snalaženje u svim oblicima izražavanja P repričavanje sadržaja bez sastavljanja plana Sastavljanje priče po datim riječima. apstrakcije i generalizacije) OČEKIVANA POSTIGNUĆA MINIMALNA Poznavanje azbuke i abecede Razlikovanje promjenljivih vrsta riječi i mogućnost prepoznavanja potrebnih primjera u tekstu Mogućnost služenja smislenim rečenicama Prepoznavanje proste neproširene i proširene rečenice Mogućnost uočavanja subjekta i predikata u rečenicama. . poticajne tačke Mogućnost govorenja o dogañajima i doživljajima Mogućnost prepričavanja teksta potpunim jasnim i gramatički pravilno oblikovanim rečenicama VISOKA Sposobnost služenja svim oblicima izražavanja i mogućnost unošenja elemenata originalnosti Mogućnost proširivanja i sažimanja teksta unošenjem novih ideja Osoben izbor jezičkih i stilskih sredstava Iskazivanje smisla za upotrebu epiteta. sinteze. stvarne i nestvarne Zamjenice: lične. a ovo mogu uraditi bolje) 219 . unošenje elemenata humora P ostojanje kriterija za procjenu kvaliteta usmenog i pismenog izražavanja (ovo je dobro urañeno. prisvojni. komparacija pridjeva Brojevi (glavni i redni) Rečenica: Atribut i apozicija. sažimanje sadržaja i izražavanje punim rečenicama P ojačavanje mogućnosti samostalnog izražavanja rečenicama koje su jasne i gramatički pravilno strukturirane Osposobljavanje za živo. tačke. atributa. upitnika. zemalja P isanje prisvojnih pridjeva: -na. gradivne. PRAVOGOVOR I PRAVOPIS P ROGRAMSKI ZAHTJEVI Zavičajni govor i književni jezik Riječi iz mog zavičaja Azbuka Vrste riječi: Imenice: zajedničke. -ćki. ubjedljivo govorenje i pisanje Razvijanje sposobnosti organizacije usmenog i pisanog izražavanja i procjene efekata. a da priča ima sve važne elemente Rečenice su jasne i tematski se oslanjaju na sadržaj.ev.

radnji. pozorišta/kazališta VISOKA Razvijena sposobnost analize umjetničkih djela. pozorišta/ kazališta. književnosti. mašte. zvuka i tišine OČEKIVANA POSTIGNUĆA MINIMALNA Razlikovanje sredstava izražavanja Mogućnost koncentracije pažnje na sadržaj u kontinuitetu Mogućnost memoriranja i reprodukcije viñenog po sjećanju Sposobnost razlikovanja prihvatljivog i neprihvatljivog ponašanja likova u djelima ekrana sa stanovišta vrijednosnih principa DOVOLJNA Razlikovanje sredstava izražavanja filma. govora. bogaćenja asocijacija Razvijanje senzibiliteta za prepoznavanje i doživljavanje snage riječi i slike. radija. književnosti Sposobnost percepcije i recepcije djela filmske umjetnosti pozorišta /kazališta Mogućnost samostalne reprodukcije po sjećanju i ocjene sa stanovišta vrijednosnog sistema Prepoznavanje izražajnih sredstava filma. pozorišne umjetnosti u obimu koji je predviñen programom Razvijen senzibilitet za poreñenje djela ekrana i mogućnost kritičkog pristupa analizi Posjedovanje bogatstva ideja o mogućem sadržaju novih filmova Naglašen interes prema umjetnosti 220 . mogućnosti izbora. povezanost radnji. odnosa meñu akterima radnje Razumijevanje poruka Razvijanje sposobnosti prepoznavanja vlastitih potreba i stavova posredstvom identifikacije s ličnostima na ekranu Odgoj za gledanje djela ekrana s ciljem uočavanja važnih pojedinosti. osmišljavanje i mogućnost klasifikacije sadržaja Razumijevanje složenosti filmskog djela i izražajnih mogućnosti filma. likova. filma. montaža. gledanje djela ekrana kao vježba u umijeću posmatranja i obogaćivanja vizuelnog pamćenja.pozorište (poreñenje izražajnih mogućnosti) ODGOJNO-OBRAZOVNI CILJEVI Razumijevanje djela ekrana /filma i televizije/ P ovezivanje kadrova po sjećanju (sposobnost identifikacije mjesta i vremena.književno djelo . dijalog u filmu i pozorišnoj/kazališnoj predstavi Film .MEDIJSKA KULTURA PROGRAMSKI ZAHTJEVI Izražajna sredstva djela ekrana (kadar. mišljenja. muzika). objekata. televizije. odnosa i sukoba meñu likovima) Razumijevanje redoslijeda kauzaliteta dogañaja. televizije.

seasons of the year. domestic. school premises. P okazni pridjevi. swing. some musical instruments. kao npr. dovršavanjem rečenica. ispunjavanjem tabele označavajući na odgovarajući način potvrdne ili tačne odgovore. rake. označavanjem tačnih/netačnih (T/F) tvrdnji itd. npr. rainy.OBRAZOVNOG RADA Ciljevi nastave engleskog jezika Nastaviti n a naglašavanju ciljeva promoviranih u prvoj i drugoj godini učenja: • učenje jezika. izvršavanjem uputa i nareñenja. shopping (npr. which. school subjects. much. snow. b) ČITANJE I REAGIRANJE Djeca će čitati kratke tekstove. • postavljati poznata narodi pitanja i odgovarati na njih • tražiti i nuditi pomoć (Can you help me? Can I help you?) • tražiti i d avati informacije • slušati očekujući da čuju odreñenu informaciju • izraziti na vrlo jednostavan način: . may) . negativna.vegetable / flower garden). those (boys) P ridjevi za neodreñenu količinu i broj. upitna forma) Glagoli be. (npr. razred Prvi stepen elementarnog znanja Teme Porodica Funkcije i vještine Aktivnosti RECEPCIJA a) SLUŠANJE I REAGIRANJE: Djeca će slušati izgovoreni tekst i reagirati: 1) Neverbalno: pokazivanjem/doticanjem predmeta ili dijela tijela koji se spominje. neka Životinje raspoloženja i stanja. those Upitne. subjekatski i objekatski padež P okazne. Slobodno vrije me. some gardening tools (npr. i reagirati 1) Neverbalno: traženjem odreñenih informacija. predanost i preciznost u učenju jezika • njegovati samostalnost u govoru i vlastitoj produkciji naučenog. snowman. this (girl). any. lunch box. aunt. nobody Pridje vi: Determinatori Članovi. odnosno negativne ili netačne odgovore. pets Djeca će znati: • upućivati Škola odgovarajuće pozdrave i Moje odgovarati na njih ok ruže nje • vršiti upoznavanje • obraćati se ljudima Svakodnevni • identificirati ljude i život predmete • locirati ljude i Slobodno predmete vrije me • opisivati ljude i predmete. this. that. izvršavanjem uputa i nareñenja. u okviru datih tema B rojevi: 1-100 Glagoli: P resent S imple (potvrdna. 2) Verbalno : ponavljanjem riječi. anybody. all Upitni pridjevi. povezivanjem odreñenih ilustracija sa odgovarajućim tekstom. najčešći. negativna. which. itd. pupils’ things. many. library. these (girls). razigranog stava prema učenju jezika • poticati motiviranje odgovornog i aktivnog stava • poticati radoznalost i kreativnost • dalje njegovati razumijevanje i logičko pamćenje • poticati temeljitost. slide. what. grandfather. popunjavanjem praznina zadatim riječima. outings Životinje. the. watering can). in the country (npr. povezivanjem nabrojanih riječi sa odgovarajućim brojevima ili simbolima. a/an. upitna forma) Vok abular Dje ca će ponavljati i učiti samo osnovni vokabular koji se odnosi na date teme . biranjem tačnog odgovora. visiting relatives. davati kratke pismene odgovore. wild animals. these. e. primjereno uzrastu • kroz igru.slaganje i neslaganje . at the park (npr. camping. trenutnu aktivnost Ze mlje . furniture. negativna. uncle. weather (npr. some. snowball. izraza ili čitavih rečenica koje je izgovorio nastavnik ili koje su čuli sa kasetofona. jungle gym. have/have got (potvrdna. označavanjem tačnih/netačnih (T/F) tvrdnji itd.znanje i neznanje . my clothes. itd. upitna forma) P resent Continuous (potvrdna. what. extracurriculum activities. Članovi uže i nek i članovi šire porodice. that (boy). friends. ispunjavanjem tabela i križaljki. spade. u sebi ili naglas. davanjem kratkih odgovora na pitanja koja je postavio nastavnik ili koja su čuli sa kasetofona. npr. popunjavati slova i riječi razviti samopouzdanje u izražavanju primjereno uzrastu prepoznati zadovoljstvo i korist pri proširivanju znanja stranog jezika Nastavni program za peti razred. who. jump rope). fire) Svakodnevni život. neslaganje. w hose Opisni pridjevi. pjesmu i ples učiniti da učenje engleskog jezika bude zabava i zadovoljstvo • postupni i odmjereni prijelaz ka čitanju i pisanju jednostavnih riječi i rečenica. Ok ruže nje. povezivanjem odreñenih ilustracija sa odgovarajućim tekstom.sposobnost i dopuštanje (can. rutinske aktivnosti. • • • • • • • • • Oček ivani re zultati / ishodi učenja Djeca će: razviti želju i ljubavi prema učenju engleskog jezika razumjeti primjerene sadržaje na engleskom jeziku prihvatiti logički pristup upotrebi naučenog izražavati slobodu i samostalnost u govoru i direktnom reagiranju znati čitati riječi pojedinačno povezano sa konkretnim pojmovima znati čitati jednostavne rečenice znati prepisivati.ponudu (pismenu ili usmenu) koristeći najosnovniji vokabular . povezivanjem Gramatik a Dje ca će ponavljati ili učiti: Ime nice : brojive. mother. tent. bilješki ili rečenica itd. zaokruživanjem tačnog odgovora/opcije. 2) Verbalno : postavljanjem pitanja i davanjem odgovora. at the supermarket. nulti P risvojni pridjevi. popunjavanjem tabela. buying some vegetables and fruits)going out (npr. a ne o jeziku • dalje njegovati razvijanje pozitivnog. nebrojive pravilnu/nepravilnu množinu Zamje nice : Lične.sljedeće emocije: slaganje. swimming pool).(3 časa sedmično – 105 časova godišnje) Engleski jezik CILJEVI I REZULTATI ODGOJNO . treća godina učenja engleskog jezika Nivo 5. whose P risvojne Neodreñene. somebody. 221 . grandson Škola. sunny) in the garden.g.

m. npr. . swimming-pool. Oops! kada neko padne. on. negativna. at Rečenica: • Osnovni red riječi u potvrdnoj. sva lica jednine i množine Prilozi (najčešći) . John’s book. on. npr. his house etc. UČENJE KAKO TREBA UČITI: Djeca će učiti da: • razvijaju pozitivan stav prema učenju jezika. quickly Prijedlozi: • Mjesto.- • • • • dopadanje. INTERKULTURALNE VJEŠTINE: Djeca će : • upoznavati kulturu svoje zemlje i učiti da je bolje poštuju i cijene. Modalni glagoli can. zadovoljstvo. ispusti nešto ili pogriješi ili Ouch! kojim se izražava iznenadna bol) i sl. make a phone call INTERDISCIPLINARNI SADRŽAJI Djeca će takoñer učiti jezik i proširivati svoj vokabular oslanjajući se na znanje koje su stekla učenjem nekih drugih školskih predmeta. peoples. oblikovanje. a. sklapanjem ispreturanog teksta u smislenu cjelinu itd. have got. . football. zahvalnost ideju posjedovanja (have. in front of • Vrijeme. npr.Smjer.govor tijelom. npr. upitnoj i zapovjednoj rečenici • There is a/There are some…Is the re a…? Are the re any…? (osnovni vokabular) Ze mlje i oblasti.Način. up – down. • upoznavati neke osnovne razlike izmeñu njihove kulture i kulture naroda sa engleskog govornog područja (npr. basketball. slowly. Ovo može podrazumijevati: . nedopadanje.. penfriend Kolokacije u vezi sa datim temama. pokret glavom kad se želi reći da/ne. aktivnosti i interesovanja djeteta ovog uzrasta). skraćenice za dane u sedmici i mjesece Afikse u vezi sa datim temama i gramatikom.m.Mjesto . p. in. npr. USA. • slušanjem i pjevanjem omiljene vrste muzike (Muzička kultura). npr. PROGRAMSKI SADRŽAJI • Teme (tematska područja vezana za svakodnevni život. ocjenjuju svoje aktivnosti i aktivnosti svojih kolega. kao što je počinjanje nabrajanja od malog prsta.. itd.) izviniti se i prihvatiti izvinjenje suge rirati neku akciju (Let’s …) prihvatiti i odbiti ponudu ili molbu govoriti na jednostavan način o svakodnevnim aktivnostima i radnjama riječi u stupcima A i B. slikanje. npr. • Aktivnosti (kojima se realiziraju vještine).. pjevati i igrati jezične igre itd. -s. behind.: • kroz crtanje. -ing Antonime u vezi sa datim temama. (Likovna kultura). left. • koriste ključne metode iz prakse pri radu u parovima ili malim grupama. PRODUKCIJA a) GOVOR Djeca će: • učestvovati u razgovoru sa drugom djecom ili nastavnikom • davati upute i nareñenja • igrati uloge • recitirati. outdoor sports. hot – cold Složenice u vezi sa datim temama. npr. negativnoj. b) PISANJE Djeca će: • prepisivati kratke tekstove • pisati po diktatu • ispunjavati tabele/križaljke • ubacivati/podvlačiti/redati riječi u smislene rečenice • pisati rečenice koristeći tačnu formu glagola u zagradi • dovršavati rečenice • pisati kratke sastave na poznate teme itd. fast – slow. • Funkcije i vještine (usmena i pismena kompetencija primjerena datom nivou učenja). zanimanje i oduševljenje za nešto. west .Vrijeme. under. east. UK. 222 . right. najčešće. • učiti komunicirati i ponašati se u svakodnevnim situacijama na način koji je prirodan za kulturu zemlje čiji jezik uče. razlike u upotrebi nekih pozdrava u engleskom i u maternjem jeziku djeteta: Dobar dan i Good morning/afternoon ili Dobar dan i Good day). npr. • budu odgovorna i aktivna u situacijama kada se uči jezik. to do homework. upitna forma) Imperativ. npr. in. dje ca će ponavljati ili učiti koristiti: Skraćenice. their culture (osnovni vokabular) Osim što će stalno proširivati vok abular. iznenañenje. razočarenje. koji se razlikuje od kulture do kulture. itd.uzvike (npr. may (potvrdna. • kroz sportove i igre (Tjelesni i zdravstveni odgoj).

drama-playing.piše pismenu pripremu za svaki čas. . ali primjereno uvjetima u kojima radi. pretending. rješavanje jezičke zagonetke i križaljke. cilj i način rada. I dalje je moguće i poželjno paralelno izvoñenje nastave engleskog jezika sa nastavom drugih predmeta. razviju i podržavaju zainteresiranost za učenje jezika. • Preporuke Za organizaciju i realizaciju nastave engleskog jezika u trećoj godini učenja i dalje je naglašena potreba za fleksibilnošću.razvija od početka radne navike. prilagoditi ga raspoloženju i trenutnim potrebama djece. Ono treba da je u funkciji motivacije djece na daljnji rad i razvijanje naklonosti i ambicije za učenje jezika. maskiranje. nego da kreativno i fleksibilno kreira svoj rad u okvirima zacrtanog.ne prihvata kruto uputstva data u programu. igre riječima. za grupe i cijeli razred. Nastavnik treba da: .• Gramatika (gramatička područja za dati nivo). . Trajanje časa ne postavljati kruto.se drži principa jednostavnosti. Primjenjivati frontalni i individualni pristup. igre pogañanja su neki oblici koji su se pokazali efikasnim i koje treba primjenjivati. . Napomena nastavnicima: Uvijek imati dovoljno tolerancije i fleksibilnosti prema djeci u samostalnom sastavljanju i izgovoru rečenica. Role playing. . • Nastavne metode i oblici rada Koristiti što raznovrsnije nastavne metode i oblike rada. . kao i rad u manjim i većim grupama i rad u parovima. Koristiti igru i pjesmu kao osvježenje i učenje jezika provoditi u razigranom. sarañuje sa kolegama i stručnim savjetnikom. pjevanje horsko i pojedinačno. Koristiti mogućnosti izlaska iz učionice radi neposrednosti i očiglednosti u nastavi. vedrom i privlačnom okruženju.primjenjuje direktni. kako u nastavnim aktivnostima tako u rasporedu i trajanju časova. udžbenicima i priručnicima.praktikuje prvo usvajanje pravilnog izgovora auditivnim putem. pogañanje.razvija komunikacijske sposobnosti. predviñenim funkcijama i vještinama). igranje po ulogama.pažljivo planira svaki čas. . ponavljanje i na usmenu komunikaciju sa zabavnim aktivnostima. • Praćenje i vrednovanje treba da je konstantno i provedeno veoma pažljivo i nenametljivo. . frontalni.procijeni kojim fondom riječi trebaju ovladati djeca u datoj grupi i datim uvjetima.osposobi djecu da samostalno rade tokom časa i kod kuće. . 223 . . . . Nastavnik istovremeno procjenjuje realizaciju zadanih ciljeva i vlastiti učinak. primjerenosti i postupnosti. . a potom usmenu upotrebu bilo izolovano ili u govornoj interakciji.stvori pozitivnu i zabavnu atmosferu za učenje. zadatke za djecu pojedinačno. . idući od jednostavnih ka složenijim jezičkim ciljevima.slobodno oblikuje svoje časove.njeguje poštivanje drugog u toku zajedničkog rada i natjecanja.priprema materijal i opremu. grupni i individualni pristup. • Vokabular (koji odgovara datim temama. .razvije vlastiti sistem praćenja i provjeravanja napredovanja svakog djeteta. koje imaju za cilj da pobude. pantomima. proširuje materijal prema datoj situaciji. DIDAKTIČKO-METODIČKE NAPOMENE U prvim godinama učenja usmjeriti pažnju na razumijevanje.

napisane riječi i kratke rečenice čita naglas poznate riječi i rečenice čita i razumije kratki tekst u kojem su mu poznate sve riječi pravilno artikulira glasove. nego prepoznaje i pravilno upotrebljava osnovne jezičke elemente 224 . naglašava riječi. ritam i intonaciju u jeziku koji uči razumije jednostavna uputstva. poštuje ritam i intonaciju rečenice postavlja i odgovara na jednostavna pitanja aktivno učestvuje u razgovoru po modelu može dati jednostavne informacije o sebi. Jezičke vještine Slušanje i razumijevanje Očekivani rezultati / ishodi učenja dijete prepoznaje glasove. izjave. naglasak. pitanja. svojoj porodici i prijateljima. opisuje u nekoliko rečenica poznatu situaciju prepisuje.2 Evropskog okvira za strane jezike. upozorenja.(3 časa sedmično – 105 časova godišnje) Francuski jezik CILJEVI I REZULTATI ODGOJNO-OBRAZOVNOG RADA U nastavi francuskog jezika u petom razredu osnovne škole djeca treba da prošire programske sadržaje iz IV razreda i teže dostizanju nivoa A1. dopunjava i samostalno piše riječi i kraće rečenice zapisuje poznate riječi ili kraće rečenice po modelu piše kratke rečenice ili sastave o sebi i svom okruženju Govor - Pisanje - Znanje o jeziku - Na o vom nivou učenja dijete još uvijek ne stječe znanje o jeziku. kratka objašnjenja nastavnika i pravilno reagira na iste razumije kratke dijaloge na poznatu temu Čitanje i razumijevanje - prepoznaje slova. školi itd.

P isanje kratke čestitke (Joyeux anniversaire à. upitna i negativna forma) Prilozi: za mjesto. negativnoj. de . dans la classe. dopadanje. les livres. la classe.. la soupe. les matières. visiter des amis) . povezivanjem odreñenih ilustracija sa odgovarajućim tekstom. oncle..) .Svakodnevni život (faire des courses..Dijelovi tijela (la tête. l'été. Gramatika Djeca će koristiti (ali neće učiti o tome): Imenice sa članom u jednini i množini (le livre. l'hiver) . le pain. (à l'école. des fruits. bilješki ili rečenica. upoznavati se identificirati i locirati ljude i predmete opisivati ljude i predmete.Domaće životinje . označavanjem tačnih / netačnih tvrdnji (V i F).Dani u sedmici ..Škola (la classe. au match de foot. itd.Godišnja doba (le printemps.Godišnja doba i mjeseci . količinu (ici. l'instituteur. le dîner. aller au supermarché et acheter du pain. le cheval. 2) Verbalno : ponavljanjem riječi. aller au marché. neka raspoloženja i stanja i aktivnosti postavljati poznata pitanja i odgovarati na njih tražiti i nuditi pomoć tražiti i davati informacije na jednostavan način izraziti slaganje i neslaganje. ces livres) Upitni (Q uelle heure est-il?) Opisni pridjevi (u okviru datih tema) Brojevi: 1 – 100 (desetice) Glagoli: prezent (le présent). subjekatski i objekatski padež Pridjevi: Prisvojni (mon ami. le chien. ma mère. itd. imperativ (l'impératif) Pomoćni glagoli avoir i être (potvrdna. aller à la bibliothèque. aujourd'hui.Članovi uže i neki članovi šire porodice (maman. l'école. itd. l'omelette.) . Nove godine. mardi. godina učenja francuskog je zik a Razvijanje početnog znanja Teme . vrijeme.. le livre de mon ami) Rečenica: Osnovni red riječi u potvrdnoj.. grandpère.. le déjeuner.Dani u sedmici (lundi. povezivanjem nabrojanih riječi sa odgovarajućim brojevima ili simbolima.Proslave (roñendana.) Zamjenice: Lične. popunjavanjem i čitanjem tabela. mes parents) Pokazni (ce garçon. la salade..Jelo i piće (le petit déjeuner. zaokruživanjem tačnog odgovora.) . Il fait gris. dopuštanje.Jelo i piće .Domaće životinje (le chat. soeur.. le jus de fruits. le pied.Dijelovi tijela Funkcije i sposobnosti Djeca će znati: pozdravljati i odgovarati na pozdrave obraćati se ljudima. Joyeux N oël. zadovoljstvo Ak tivnosti RECEPCIJA a) SLUŠANJE I REAGIRANJE Djeca će slušati izgovoreni tekst i reagirati: 1) Neverbalno: pokazivanjem / doticanjem predmeta ili dijela tijela koji se spominje... nedopadanje. Il pleut) . la forniture scolaire) .Atmosfersko vrijeme (Il fait beau. l'automne. le bras.. petit-fils) .Slobodno vrijeme . dans. la main) 225 .Atmosfersko vrijeme ..Škola i učionica . Bonne Année) . blagdana) .. odnosno tačnih i netačnih tvrdnji (V i F).. l'emploi du temps.Nivo 5. l'élève. b) ČITANJE I REAGIRANJE Djeca će čitati kratke tekstove. razred 3. la vache) .P oziv na proslavu roñendana .Mjeseci u godini (janvier. izvršavanjem uputa i nareñenja. février. upitnoj rečenici Vokabular . povezivanjem odreñenih ilustracija sa odgovarajućim tekstom. u sebi ili naglas.Svakodnevni život (porodica i život u porodici) .. du lait. beaucoup) Prijedlozi: à. cette femme. i reagirati: 1) Neverbalno: izvršavanjem uputa i nareñenja. izraza ili čitavih rečenica koje je izgovorio nastavnik ili koje su čula sa audio ili video zapisa. davanjem kraćih odgovora na pitanja koja je postavio nastavnik ili koja su čula sa audio ili video zapisa.

Teme koje se obrañuju u prve tri godine učenja stranog jezika vezane su za svakodnevni život i interese djece ovog uzrasta. Djeca se osposobljavaju za usmenu komunikaciju u jednostavnim svakodnevnim situacijama. oblikovanje) Tjelesna i zdravstvena kultura (ples. Djeca usvajaju i nove tehnike učenja stranog jezika kao što su prepoznavanje značenja jezičkih izraza.) Matematika (brojevi) Kultura življenja Djeca će se: upoznati sa kulturom svoje zemlje i učiti da je bolje poštuju i cijene upoznavati sa kulturom naroda francuskog govornog područja i sa nekim osnovnim razlikama izmeñu njihove i francuske kulture učiti da komuniciraju i da se ponašaju u svakodnevnim situacijama na način koji je prirodan za kulturu zemlje čiji jezik uče (et bien. tako da će dramatizacija kratkih dijaloga biti često zastupljen oblik nastavne aktivnosti kada je u pitanju razvoj vještine govora.. igre) Muzička kultura (slušanje i pjevanje omiljene vrste muzike. maternji jezik (svijet bajki i imaginacije. Ocjena iz stranog jezika treba da bude odraz cjelokupnog djetetovog odnosa prema školskim obavezama. korištenja rječnika i leksikona prilagoñenih njihovom uzrastu i praćenja vlastitog napretka u učenju stranog jezika uz primjenu jezičkog portofolija. slikanje. omogućeno je kontinuirano ponavljanje. kao i da prepoznaju sličnosti i razlike. pri čemu je prvenstveno nastavnik onaj kojeg imitiraju i za kojim ponavljaju. oh là là. Nakon usmenog usvajanja postepeno se prelazi na čitanje (prepoznavanje već naučenih riječi) horsko i pojedinačno. elementi dramatizacije – neverbalno u funkciji teatarskog izražavanja) Likovna kultura (crtanje. itd. muzički instrumenti) Priroda (dijelovi ljudskog tijela. a potom prepisivanje riječi i kratkih rečenica do usvajanja pravilnog pisanja). značaj ishrane za zdravlje. usvajaju ograničen fond riječi i izraza. Djeca u nastavi francuskog jezika imaju priliku upoznati kulturu zemlje čiji jezik uče. upoznavanje sa najpoznatijim francuskim izvoñačima. te pisanje (prvo preslikavanje. na usvajanje elementarnih jezičkih sredstava i usvajanje strategija učenja stranog jezika. njegovog aktivnog učešća u nastavnom procesu i pokazanih rezultata koje nastavnik kontinuirano prati i ocjenjuje.. uvježbavanje i proširivanje leksičkog fonda. sportske aktivnosti.DIDAKTIČKO – METODIČKE NAPOMENE Zadaci nastave francuskog jezika u petom razredu su prije svega usmjereni na poticanje interesa za učenje stranih jezika. Praćenje i vrednovanje U petom razredu osnovne škole iskazuju se brojčane ocjene za postignute rezultate u nastavi. Na taj način kod djece se razvija duh tolerancije. U ovom uzrastu djeca rado i lako uče prikazujući scenski ono što su usvojila. kao i njihovih vršnjaka u zemljama frankofonskog govornog područja. INTERDISCIPLINARNI SADRŽAJ INTERKULTURALNE VJEŠTINE UČENJE KAKO TREBA UČITI Djeca će učiti francuski jezik i proširivati svoj vokabular oslanjajući se na znanje koje su stekli učenjem nekih drugih školskih predmeta npr. tiens. Budući da se odreñene teme iz razreda u razred ponavljaju. Djeci se takoñer pruža mogućnost susreta sa govornicima francuskog jezičkog područja i uspostavljanje prvih kontakata razmjenom kratkih pisama ili elektronske pošte. način života njenih stanovnika. namirnice.) Djeca će učiti da: razvijaju pozitivan stav prema učenju jezika budu odgovorna i aktivna u situacijama kada se uči jezik koriste ključne metode iz prakse pri radu u parovima ili malim grupama ocjenjuju svoje aktivnosti i aktivnosti drugova iz razreda - - - - - 226 .

ponavljanje. kratkog opisa neke osobe) na ovom nivou učenja jezika dijete ne stječe znanje o jeziku nego prepoznaje i pravilno upotrebljava osnovne jezičke elemente • Čitanje i razumijevanje • • Govor • • • • • • • • • • Pisanje Znanje o jeziku • PROGRAMSKI SADRŽAJI Uz ponavljanje i proširivanje tematskih cjelina obrañenih u trećem i četvrtom razredu. oklijeva. Dijelovi tijela 4. u petom razredu će se ponuditi i nove tematske cjeline: 1. zdrava ishrana 6. Boje 5. Dnevne aktivnosti 8. naglašava riječi. Moja soba 3.2 E vropskog okvira za strane jezike. pravi greške i kod najjednostavnije usmene produkcije prepisuje. Životinje (zoološki vrt) 10. pitanja i uputstva lične prirode ili vezana za neposrednu situaciju i na njih jezički ili nejezički reagirati potrebna mu je znatna pomoć da bi razumio: usporavanje brzine govora. Karneval 227 . pisanje kratkog pisma. Upoznavanje 2. poštuje ritam i intonaciju rečenice reproducira napamet naučene stihove i pjesmice zna postavljati pitanja i davati odgovore u toku dijaloga o osnovnim temama učestvuje u razgovoru po modelu daje jednostavne informacije o sebi. dopunjava i samostalno piše riječi i kraće rečenice zapisuje pojedine (poznate) riječi ili kraće rečenice po modelu zna napisati nekoliko rečenica o sebi i o veoma poznatim temama (odgovori na direktno postavljena pitanja. porodici i prijateljima opisuje u nekoliko rečenica poznatu situaciju pravi pauze. običnih fraza i rečenica. pokazivanje ili prijevod čita naglas poznate riječi i rečenice zna pronaći odreñenu informaciju u jednostavnom tekstu ako je dozvoljeno ponovljeno čitanje pravilno artikulira glasove. Na igralištu 9. Kupovina 7. Je zičke vještine • Slušanje i razumijevanje Oček ivani re zultati/ ishodi učenja dijete može razumjeti ograničen broj riječi. Voće i povrće.(3 časa sedmično – 105 časova godišnje) Njemački jezik CILJEVI I REZULTATI ODGOJNO-OBRAZOVNOG RADA U nastavi njemačkog jezika u petom razredu osnovne škole treba težiti dostizanju nivo a A1.

crtanjem. ..upitne: wer. . wann. DIDAKTIČKO – METODIČKE NAPOMENE Zadaci nastave njemačkog jezika će i u petom razredu biti usmjereni na poticanje interesa za učenje stranih jezika kao temelja za buduće cjeloživotno učenje. Ich habe zwei Augen. Dnevne aktivnosti: Ich früstücke um acht Uhr Wann gehst du in die Schule? Um zwei Uhr..od ponuñenih riječi rekonstruirati kraće rečenice Gram atik a Djeca će: k oristiti (ali neće učiti o tome): Imenice sa članom u jednini i množini: das Buch.davanjem kraćih odgovora.. wie. lice množine Brojeve : do 100 (desetice) Priloge za mjesto i vrijeme Prijedloge u njihovoj funkcionalnoj upotrebi Ve znike und i aber Vokabular Djeca će usvajati novi i proširivati već usvoje ni vokabular koji se odnosi na date teme.nabrojati aktivnosti u slobodno vrijeme . Was kostet ein Kilo Bananen? Bananen kosten 1 Euro.reći šta vole jesti a šta ne .reći šta znaju uraditi .opisati sebe i druge .prezent glagola können i mögen u jednini..rješavanjem jednostavnijih zadataka sa višestrukim izborom GOVOR Djeca će: . Djeca u ovom uzrastu rado scenski prikazuju naučeno tako da će u razvoju vještine govora dramatizacija naučenih modela kratkih dijaloga biti često zastupljen oblik nastavne aktivnosti.negativan i upitni oblik glagola.dopunjavati izostavljene riječi . na usvajanje elementarnih jezičkih sredstava.označavanjem tačnih i netačnih tvrdnji 2) Verbalno . der Teddy.. die Puppe. warum. . Und du? Moja soba: das Bett.razvrstavanjem slika. Ich kann schnell laufen aber ich kann nicht hoch springen.igrati uloge . die Nase. . . der Tisch. pridruživanjem slike tekstu. Zamjenice : .Prisvojne zamjenice (mein.pripremati i provoditi jednostavne dijaloge PISANJE Djeca će: . a potom prepisivanje riječi i kratkih rečenica do 228 . označavanjem tačnih i netačnih tvrdnji 2) Verbalno .: Upoznavanje Bist du Peter? Ich komme aus Sarajevo.crtanjem. welche (Farbe) Pridjeve u pre dikativnoj upotrebi Glagole : . povrće.odgovarati na pitanja . was. Kannst du hoch springen? Zoološk i vrt Der Elefant ist groß.čitati rečenice i kraće tekstove.davanjem kratkih odgovora na nastavnikova pitanja ili pitanja koja su čula sa kasetofona i sl. ČITANJE I RAZUMIJEVANJE Djeca će .Lične zamjenice u jednini i u 1. rečenice i kraće tekstove . unser) . Nakon usmenog usvajanja postepeno se prelazi na čitanje (prepoznavanje već naučenih riječi) . sein.dopunjavanjem teksta .recitirati.. der Computer. usvajanje strategija učenja stranog jezika.reći u koliko sati i u koji dan se nečim bave . pjevati .reći koje je nešto boje . Vo će .. . . razvrstavanjem slika.za izražavanje želje oblik möchte . Ich komme um sechs Uhr nach Hause. Maine Augen sind blau. der Stuhl. . Na igralištu Ich spiele Ball und mein Bruder spielt Tennis.nabrojati aktivnosti kojima se bave u toku dana .imenovati predmete u svojoj sobi . ihr. Die Banane ist gelb. licu množine .postavljati jednostavna pitanja . kupovina: Der Apfel ist rot. Dijelovi tijela: der Kopf.rekonstruirati riječi . Djeca se prvenstveno osposobljavaju za usmenu komunikaciju u jednostavnim svakodnevnim situacijama uz usvajanje ograničenog fonda riječi i izraza pri čemu je prvenstveno nastavnik onaj kojeg imitiraju i za kojim ponavljaju. npr.imperativ za 2.napisati kratko pismo i predstaviti u njemu sebe i svoju porodicu Aktivnosti SLUŠANJE I RAZUMIJEVANJE Djeca će slušati izgovoreni tekst i reagirati 1) Neverbalno . Tomaten mag ich nicht.imenovati životinje u zološkom vrtu . Maine Nase ist klain.pitati za cijenu . dein. te pisanje (preslikavanje.imenovati voće i povrće . Welches Obst magst du?Ich mag Bananen. der Bauch. Der Vogel kann singen.reći koliko nešto košta . lice jednine i 2..prepisivati pojedinačne riječi.horsko i pojedinačno..Vještine Djeca će znati: . das Auge / die Augen.. die Tafel. Am Samstag gehe ich nicht in die Schule. te razvoj višejezičnosti. die Bücher.tražiti osnovne informacije u tekstu i reagirati: 1) Neverbalno .povezivanjem slike i slušanog teksta.u prezentu u sva tri lica jednine i prvom licu množine.

Teme koje se obrañuju u prve tri godine učenja stranog jezika vezane su za svakodnevni život i interesovanja djece ovog uzrasta kao i njihovih vršnjaka u zemljama njemačkog govornog područja. u svakodnevnim situacijama na način 229 . (rječnik sa slikama). zoološki vrt. . . Djeca će tako učiti jezik i proširivati svoj vokabular oslanjajući se na znanje koje su stekli učenjem nekih drugih školskih predmeta ali i kombinirajući učenje stranog jezika sa aktivnostima „preuzetim“ iz drugih predmeta. Priroda (igralište. leksikona i sl. uvježbavanje i proširivanje leksičkog fonda. poput .korištenja njihovom uzrastu prilagoñenih rječnika. Interkulturalne vještine Djeca će: .učiti da komuniciraju i da se ponašaju koji je primjeren kulturi zemlje čiji jezik uče. Likovna kultura.upoznavati različite kulture i tradicije.praćenja vlastitog napretka u učenju stranog jezika uz primjenu jezičkog portfolija. Time se kod njih razvija duh tolerancije. Polazeći od vlastitih iskustava djeca u nastavi njemačkog jezika imaju priliku upoznati i stranu kulturu i način života pri čemu prepoznaju sličnosti i razlike. slikovnica i drugih multimedijalnih materijala. Praćenje i vrednovanje U petom razredu osnovne škole iskazuju se brojčane ocjene za postignute rezultate u nastavi. Muzička kultura. Interkulturalno učenje na ovom nivou se postiže i primjenom odreñenih autentičnih materijala poput dječjih pjesmica. zdrava ishrana). Ocjena iz stranog jezika odraz je cjelokupnog djetetovog odnosa prema školskim obavezama. kao npr. Kultura življenja (moja soba. ljudsko tijelo). Matematika (brojevi). kupovina. njegovog aktivnog učešća u nastavnom procesu i pokazanih rezultata koje će nastavnik kontinuirano pratiti i ocjenjivati. Mogućnost autentičnog susreta sa govornicima kojima je njemački maternji jezik jeste i uspostavljanje prvih kontakata razmjenom kratkih pisama ili elektronske pošte.usvajanja pravilnog pisanja pojedinih riječi i kraćih rečenica. Odreñene teme se iz razreda u razred ponavljaju u vidu koncentričnih krugova. . Interdisciplinarni sadržaj Programski sadržaj je meñusobno povezan sa drugim predmetima.prepoznavanja značenja jezičkih izraza na osnovu slušanja ili čitanja jednostavnih tekstova. što omogućava kontinuirano ponavljanje. Djeca usvajaju i osnovne tehnike učenja stranog jezika. Tjelesni i zdravstveni odgoj.

. . pjesme i plesa učiniti da učenje arapskog jezika bude zabavno čitanje i pisanje jednostavnih sintagmi i rečenica - ljubav i spremnost za učenje arapskog jezika razumijevanje jednostavnih sadržaja na arapskom jeziku sloboda i samostalnost u govoru čitanje riječi. CILJEVI I REZULTATI ODGOJNO-OBRAZOVNOG RADA Ciljevi početne nastave arapskog jezika Očekivani rezultati učenja Arapski jezik - učenje jezika. Cilj i zadaci učenja arapskog jezika Cilj učenja arapskog jezika je osposobljavanje djece za usmenu i pismenu komunikaciju na arapskom jeziku o različitim temama iz svakodnevnog života. duhu tolerancije.razvijanje motivacije za učenje jezika i zadovoljstva u učenju. Kroz učenje stranog jezika kod djece se razvija svijest o značaju višejezičnosti. toleranciji. kao i sjevernom Afrikom. .razvijanje sposobnosti slušanja i meñusobnog uvažavanja. . humanizmu i internacionalizmu. predanosti i preciznosti u učenju jezika razvijanje samostalnosti u govoru putem igara.upoznavanje sa kulturom naroda čiji se jezik izučava i razumijevanje i poštivanje drugih kultura.razvoj sve četiri jezičke vještine. .(3 časa sedmično – 105 časova godišnje) Uloga i značaj nastave arapskog jezika Tokom procesa obrazovanja. Rezultat takvih razmišljanja je i stav Vijeća Evrope da svaki grañanin Evrope mora poznavati najmanje dva strana jezika.ovladavanje osnovnim leksičkim. a ne o jeziku razvijanje pozitivnog stava prema učenju jezika razvijanje radoznalosti i kreativnosti razvijanje razumijevanja i logičkog pamćenja razvijanje temeljitosti. a u okviru nastave stranih jezika. Pored toga.razvijanje samostalnosti i kreativnosti. Zadaci nastave arapskog jezika su: .razvijanje samopouzdanja i samopoštovanja. neophodno je razvijanje svijesti o poznavanju dvaju ili više stranih jezika. gdje se u više od 20 zemalja sa više od 250 miliona govornika kao službeni jezik koristi arapski. fonetskim i gramatičkim minimumom. . Sve prethodno spomenuto govori u prilog neophodnosti učenja arapskog jezika kao jednog od stranih jezika tokom osnovne škole. Vijekovima Bosna i Hercegovina ima civilizacijske i privredne veze s Bliskim i Srednjim Istokom. Proširivanje opće kulture djeteta kroz upoznavanje s načinom života i tradicijom zemalja u kojima se govori arapski jezik. više od 35 miliona ljudi kao drugi strani jezik koristi arapski jezik.osposobljavanje djece za samostalno korištenje različitih izvora znanja. . vezanih za konkretan pojam (samostalno upotrebljenih) čitanje i pisanje jednostavnih sintagmi i rečenica prepisivanje riječi i kratkih sadržaja kratki usmeni i pismeni odgovori dopunjavanje riječi i rečenica 230 . odnosno ovladavanje strategijama učenja (naučiti kako učiti). Evropska Unija je multietnička zajednica čiji su opstanak i prosperitet uvjetovani višejezičnošću. kozmopolitizmu.

sukun. sintagme i kraće rečenice. varijante pisanja slova. tašdid. tanwin. pisanje odreñenog člana. vezivanje slova u riječi. kratki i dugi vokali. 231 .PROGRAMSKI SADRŽAJI Teme (opća tematska područja kao osnov za daljnji rad) Funkcije i vještine (usmena i pismena kompetencija) Aktivnosti (pomoću kojih se realiziraju vještine) Gramatika (osnove gramatike za dati nivo) Vokabular (u okviru datih tema) Neophodno je ponoviti osnovne fraze i provjeriti da li su usvojeni: osnovni oblici slova.

Koristiti brojeve do 20 (bez objašnjavanja inkongruencije) . ponavljanje.Osnovne boje (muški i ženski rod) . crtanje i druge vježbe) uvježbavati osnovni vokabular Vokabular treba proširivati u skladu sa temama koje se obrañuju 232 .P roslava roñendana.pokazivanjem na odreñene ilustracije koje se odnose na riječi koje su djeca čuli. imitiranjem povezivanjem pisanih riječi i odgovarajućih ilustracija 2) Ve rbalno: .izvoñenjem uputstava koje nastavnik izgovara ili koja čuju sa kasetofona 2) Ve rbalno: .Iskazivanje starosti .nastavnik ispisuje sintagme/rečenice na tablu.P ozdravljati na formalan i neformalan način .-Brojevi (do 20) Vok abular Djeca će: Učiti samo osnovni vokabular.Opisati jednostavni m rečenicama (imenskim) i ograničenim brojem riječi ljude i predmete u kući . odnosno slaganjem slika redoslijedom koji proistekne iz teksta koji su čuli . lice množine) .ponavljanjem odreñenih riječi koje je izgovorio nastavnik ili koje su čuli sa kasetofona . min.Gramatički že nski rod (nastavci za ženski rod) . Gdje su nestale riječi? . 'ila.bojenjem navedenih predmeta / osoba .Particip aktivni .Nivo Peti razred 3.Pozd ravljanje upoznavanje .popunjavanja sintagmi i rečenica (npr. prepoznavanje.davanjem kratkih odgovora na nastavnikova pitanja ili pitanja koja su čuli sa kasetofona ČITANJE I RAZUMIJEVANJE Djeca će prepoznati jednu ili više napisanih riječi.Odreñeni i neodreñeni član . sintagmi ili rečenica i reagirati: 1) Neve rbalno: . godina učenja arapskog jezika Prvi stepen elementarnog znanja Te me .voditi kraće dijaloge u parovima sa drugom djecom ili sa nastavnikom .Nabrojati aktivnosti u slobodno vrijeme .lijepljenjem.Pokazne zamje nice (za bliže i dalje objekte) .Imenovati predmete u školskoj torbi i učionici .ponavljati riječi nastavnika ili riječi izgovorene sa kasetofona .Opisati porodicu. izostavljajući odreñene riječi koje djeca trebaju popuniti) Gramatika . a potom postepeno usvajaju i pravilan način njihovog pisanja kroz vježbe poput: .podvlačenjem i bojenjem ilustracija koje se odnose na riječi koje su čuli . .Škola (sportske i kulturne aktivnosti) .Elementarn a imensk a rečenica .Imenovati članove svoje uže porodice .Upitna re čenica .povezivanjem ponuñenih riječi u tekstu…itd. koji će biti osnova za tvorbu kratkih sintagmi i (imenskih) rečenica Kroz dijalog (igre. odnosno povezivanjem slike sa tekstom koji čuju.Kuća .Nabrojati dane u sedmici .glumiti PISANJE Djeca najprije prepisuju riječi koje su prije toga usmeno usvojila.gestikulacijom predstaviti ono što su čuli .gestikuliranjem.Prije dlozi (fi. sebe i druge . GOVOR Djeca će: .Nabrojati ograničen broj odjevnih predmeta Aktivnosti SLUŠANJE I RAZUMIJEVANJE Djeca će slušati izgovoreni tekst i reagirati 1) Neve rbalno: .pjevati .Svakodnevni život . praznika i Funkcije i vje štine Djeca će znati: .recitirati kraće pjesmice . `ala) .P redstaviti sebe i druge .kraćim pismenim ili usmenim odgovorima na pitanja .dopunjavanjem izostavljenih riječi ili sintagmi u tekstu .Upitni izraz (min ayna) . pjesmice.Reći koliko je sati (puni sat) .Pridjevi (najčešće upotrebljavani) .Lične zam je nice (jednina i 1.Brojati od 1 do 10 .

rado insceniraju naučene dijaloge. ples. Nastavnik treba da: pažljivo planira svaki čas. plesom. Ukoliko se u nastavni proces integriraju igre. pripremajući zadatke za pojedinu djecu. Preporuke - - - Kod organizacije nastave arapskog jezika u trećoj godini učenja. detaljno razrañujući načine kako da ih postigne. pripremajući materijale/opremu koja je potrebna u učionici. uspostavljanju prijatnije atmosfere u učionici. njihove prednosti su velike. a u skladu sa uvjetima u kojima radi. Igre doprinose povećanju aktivnosti djece. te planirajući trajanje svakog segmenta aktivnosti u učionici. pjevanjem (Muzička/glazbena kultura). Razvija se takmičarski duh. Interdisciplinarni sadržaji U svim oblastima sadržaj je povezan sa drugim školskim predmetima: crtanjem. grupe i cijeli razred.. odgovornost i motivaciju za učenje. zajedničkom šetnjom kroz park. Interkulturalne vještine Djeca će: upoznati kulturu i običaje različitih zemalja u kojima se govori arapski jezik. razvija vlastiti sistem praćenja i provjeravanja napredovanja svakog djeteta. razvija komunikacijske sposobnosti kod djece. Rad u parovima ili grupama doprinosi dinamici časa i većoj angažiranosti djece. (Priroda). uporeñivati je sa vlastitom kulturom i razvijati pozitivan stav prema različitosti.rekonstruiranje riječi od ponuñenih slova . DIDAKTIČKO – METODIČKE NAPOMENE U prvim godinama učenja arapskog jezika pažnju treba usmjeriti na aktivnosti koje imaju za cilj da razviju zainteresiranost djece za učenje jezika. Praćenje i vrednovanje U petom razredu osnovne škole iskazuju se brojčane ocjene za postignute rezultate. te izmeñu same djece. potičući ih da maksimalno koriste vlastite talente i sposobnosti. Nastavnik treba kontinuirano pratiti i ocjenjivati rad svakog djeteta. oblikovanjem (Likovna kultura).takmičenje u pisanju brojeva itd. postavljajući ciljeve. poštuje osnovne didaktičke principe primjerenosti i postupnosti. kreativno i fleksibilno kreira svoj rad u okviru zacrtanih ciljeva. marljivost. sa postepenim uvoñenjem čitanja i pisanja. kao i njegovanju prisnijih odnosa izmeñu djece i nastavnika. razvija pozitivnu atmosferu u učionici. poboljšanju njihovih jezičkih znanja. procjeni kojim fondom riječi djeca trebaju ovladati u datoj grupi i datim uvjetima. stvara živa atmosfera u učionici. Postojanje i njegovanje 233 . kao i dodatne materijale u slučaju neočekivanih situacija. ponavljanje. kontrolira i razvija kod djece pravilno usvajanje izgovora. piše pismene pripreme za svaki čas. Arapski jezik se na ovom nivou uči kroz različite jezičke igre. igrom (Tjelesni i zdravstveni odgoj). razvija kod djece radne navike. prirodu i sl. Ocjena treba da bude odraz cjelokupnog odnosa djeteta prema školskim obavezama. pjesmu. preporuke se odnose prvenstveno na to da djeca rado prihvataju i provode proces imitiranja i ponavljanja.

o trouglovima (prepoznavanje.s lakoćom uporediti ma koja dva višecifrena broja .upotrebe brojeva u različtim kontekstima. o površini pravougaonika (mjerenje i izračunavanje) .izraditi modele 1 mm2.140 časova godišnje) PODRUČJA CILJEVI Stican je znan ja: .sigurno izvoditi osnovne računske operacije u N 0 . obilježavanje. 1 dm2 i 1 m2 . a naročito o pravom uglu i nekim njegovim dijelovima (polovini i trećini) .važnost procjene i provjere rezultata .o uglovima (prepoznavanje. a • b = b •a .o jediničnim zapreminama.koristiti se induktivnim i analognim mišljenjem u rješavanju različitih zadataka i problema 234 .formiranje pojmova brojeva prvog miliona i skupa brojeva N0 . razumjeti i pravilno koristiti matematičke simbole . zapreminu (kvadara) uz prethodno procjenjivanje i pravilan izbor jedinične mjere . vrste).formiranje pojmova brojevne crte brojeva skupa N 0 .usvajanje znanja o višecifrenim brojevima i njihovoj strukturi . Izlasci djece u prirodu su takoñer prilika za igre i pjesmice na arapskom jeziku. kvadrate) . vrste).rješavati brojevne izraze .prepoznati i crtati pravougonike (spec. jediničnim zapreminama.prave i poluprave i crtanju (modela) prave i poluprave .prepoznati i rješavati osnovne oblike jednačina i nejednačina u N 0 .o jednačinama i nejednačinama s nepoznatom „na jednom mjestu“ .prepoznati i rješavati zadatke date riječima (i problemske zadatake) .uglove (crtati i klasifikovati). njihov položaj na brojevnoj polupravoj i njihovu strukturu . a naročito o pravouglom trouglu .modelirati brojevne izraze prema datim (tekstualnim) uvjetima .formiranje pojmova i usvajanje procedura četiri osnovne računske operacije u skupu N 0 .koristiti pomagala za crtanje uglova.izraditi modele kvadra (spec. obilježavanje.izraditi modele 1 cm3 i 1 dm3 . selekcije i korištenja informacija Sposobnosti i vještine Dijete će moći: .o rješavanju aritmetičkih (brojevnih) izraza .o jediničnim površinama.izvoditi jednostavnije zaključke (a+ b = b+a.prepoznati brojeve prvog miliona i brojeve skupa N 0. Matematika (4 časa sedmično .sa sigurnošću obavljati računanja u N0 . kocke) iz modela njihovih mreža i na druge načine .prepoznati.o izračunavanju zapremine kocke OČEKIVANI REZULTATI Dijete će znati: . jediničnim površinama.mjeriti. o zapremini kvadra (mjerenje i računanje) . trouglova i pravougaonika .takmičarskog duha tijesno je povezano s motivacijom za učenje jezika.poznavanje i upotreba matematičkih simbola .izvesti jednostavnija praktična mjerenja i računanja površina i zapremina Znan je Razvijanje vještina i sposobnosti: usporeñivanja nizanja slijeñenja niza uputa prostornog organiziranja i orijentiranja vizuelizacije i vizuelnog grupiranja procjenjivanja prepoznavanja obrasca induktivnog mišljenja induktivnog i analognog zaključivanja različitih načina matematičkog izražavanja i komuniciranja matematičkog jezika prikupljanja. elementi. u drugim predmetima i svakodnevnom životu .o izračunavanju površine kvadrata . površine (pravougaonika). a •( b+c) = a • b + a•c i slične) . elementi. 1 cm2 . trouglove (crtati i klasifikovati) .

ponavljanje Sabiranje i oduzimanje brojeva u prvom milionu (usmeni postupak) Sabiranje i oduzimanje brojeva u prvom milionu Sabiranje i oduzimanje brojeva u prvom milionu (pismeni postupak) Osnovna svojstva sabiranja (komutativnost. x ± a ≥ b 3. emocija i doživljaja prepoznati važnost matematičkih znanja u rješavanju problema i sveprisutnost matematike u univerzumu Vrijednosti i stavovi NASTAVNI PROGRAM MATEMATIKE Programski sadržaji 1. Množenje jednocifenim brojem Nula i jedinica kao činioci/faktori Dijeljenje kao obrnuta operacija množenju. x ± a ≤ b .000 – ponavljanje Zapisivanje brojeva u obliku zbira višekratnika dekadskih jedinica Čitanje.ponavljanje Povezanost sabiranja i oduzimanja . umanjenika i umanjitelja Rješavanje jednačina oblika: x ± a = b. Množenje dekadskom jedinicom Dijeljenje broja dekadskom jedinicom Množenje zbira i razlike brojem (Distributivnost množenja prema sabiranju i oduzimanju) Dijeljenje zbira i razlike brojem Pismeno množenje i dijeljenje jednocifrenim brojem 235 . posebno kolektivnog (timskog) rada pozitivnim crtama ličnosti važnosti radovanja ličnom uspjehu i uspjehu drugih ocjenjivanja i samoocjenjivanja na osnovu objektivnog i konstruktivnog vrednovanja samopouzdanja. x ± a > b. samoaktualizacije uloge kritičkog mišljenja i zaključivanja u donošenju različitih odluka Dijete će: pokazivati više zanimanja za timski rad i socijalizaciju naučiti da sasluša argumentaciju i kritički preispituje lične stavove i stavove drugih prepoznavati vrijednosti unutrašnjeg (nehedonističkog) života i unutrašnje nagrade poboljšati vlastitu „listu“ motiva. a ± x > b.000 2. Nepromjenljivost razlike i primjena Oduzimanje zbira od broja Brojevni izrazi sa sabiranjem i oduzimanjem koji sadrže slovo (promjenljivu) Odreñivanje nepoznatog sabirka. pisanje i uporeñivanje brojeva prvog miliona Klase i razredi.Razvijanje spoznaja o društvenim vrijednostima: uvažavanja argumentacije u branjenju ličnih stavova i stavova drugih važnosti donošenja sudova na osnovu provjerenih činjenica i izgrañenih kriterija rada.000. SABIRANJE I ODUZIMANJE BROJEVA U PRVOM MILIONU Sabiranje i oduzimanje brojeva u prvoj hiljadici . pisanje i uporeñivanje brojeva do 1. a ± x < b. Mjesne vrijednosti cifara Brojevna crta 1. MNOŽENJE I DIJELJENJE U PRVOM MILIONU Množenje u prvom milionu kao sabiranje jednakih sabiraka. Jedinica i nula u dijeljenju Množenje broja dekadskom jedinicom i višekratnikom broja deset. BROJEVI PRVOG MILIONA Čitanje. (x ± a)± b = c Nejednačine oblika: x ± a < b. nula kao sabirak) Primjena osnovnih svojstava sabiranja u računanju Brojevni izrazi sa sabiranjem i oduzimanjem Zavisnost zbira od sabiraka. asocijativnost. Nepromjenljivost zbira i primjena Zavisnost razlike od umanjenika i umanjioca. a ± x = b .

1 km ) Izračunavanje površine pravougaonika (spec. 1 dm . x : a = b. oštri i tupi ugao Uglovi tangram figura Mjerenje uglova tangram figura polovinom pravog ugla 6. Upisivanje brojeva u tablice. POVRŠINA PRAVOUGAONIKA 2 2 2 2 2 Modeliranje pravougaonika od kvadrata. 1 mm . BROJEVI VEĆI OD MILIONA. Obilježavanje uglova Uporeñivanje uglova Pravi.crtanje Crtanje tangram-figura Izračunavanje obima trougla 7. kvadrata) Mreža kvadra (spec. SKUP PRIRODNIH BROJEVA (N) I SKUP N O Primjeri brojeva koji su veći od miliona. Tablica sa razredima/klasama cifara. ZAPREMINA KVADRA (SPECIJALNO KOCKE) 3 3 3 3 3 Modeliranje kvadra od kocki.Pismeno množenje i dijeljenje dvocifrenim brojem Pismeno množenje trocifrenim brojem Osnovna svojstva množenja i primjena (komutativnost i asocijativnost množenja) Zavisnost proizvoda od činilaca (faktora) Nepromjenljivost proizvoda i primjena Zavisnost količnika od djeljenika i djelitelja Nepromjenljivost količnika i primjena Množenje i dijeljenje proizvoda brojem Množenje i dijeljenje korištenjem olakšica Brojevni izrazi u prvom milionu s množenjem i dijeljenjem koji sadrže promjenljivu (slovo) Jednačine oblika: a · x = b. a · x < b. rastavljanje kvadra na kocke. 1 dm . 1 cm . sa zagradama i bez zagrada Sastavljanje jednostavnijih brojnih izraza koji odgovaraju tekstualnim zadacima 4.ugao Kraci i vrh ugla. 1 ha. a · x ≤ b. Raznostraničan. jednakokraki i jednakostraničan trougao . TROUGAO Stranice. 1 a. BROJNI IZRAZI Brojni izrazi sa operacijama različitog reda (stepena). 1 mm . 1 cm . 1 km ) Izračunavanje zapremine kvadra (specijalno kocke) Površina kvadra i kocke. Brojna poluprava brojeva skupa N0. rastavljanje pravougaonika na kvadrate Uporeñivanje i mjerenje površine pravougaonika Jedinične mjere za površinu (1 m . Skup prirodnih brojeva (N) i skup N0. x : a < b 3. zapremina kvadra (specijalno kocke) – zadacima iz prakse DIDAKTIČKO-METODIČKE NAPOMENE 236 . kocke) Kvadratni oblici i kvadratni brojevi 8. Uporeñivanje i mjerenje zapremine kvadara Jedinične mjere za zapreminu (1 m . Pravougli trougao . vrhovi i uglovi trougla. x · a = b.crtanje. a · x ≥ b. UGAO Par polupravih sa zajedničkom početnom tačkom . Izračunavanje površine kvadra (spec. a : x = b Nejednačine oblika: a · x > b. 5. kocke).

Nastavnik treba biti duboko svjestan važnog zakona konzervacije zapremine koju 237 . Posebnu pažnju treba obratiti kod formiranja pojma pravog ugla. MJERENJE I RAČUNANJE ZAPREMINE KVADRA I ovdje treba početi od modeliranja jediničnih zapremina (kocki). doživljajnog. Slično. poučavanje u znanjima o uglu i trouglu treba započeti od konkretnih rogljastih oblika (tijela) iz okruženja. I ovdje će se koristiti sva tri pristupa: skupovni. Pojam beskonačnosti treba kod djece razvijati samo intuitivno i uz izbjegavanje riječi beskonačno. Rješavanje jednačina i nejednačina.set figura. Jednakokrakom i pravouglom trouglu treba pristupiti s posebnom pažnjom. Izračunavanje površine pravougaonika ne smije se pretvoriti u formalizam koji „ogoljava“ postupak izračunavanja površine do tabličnog množenja brojeva. Korištenje origami tehnika (tehnike presavijanja papira) pokazalo se kao izvanredna mogućnost u formiranju pojma pravog ugla i u uporeñivanju uglova. Bitno je da djeca praktičnim modeliranjem (isijecanjem u papiru) jediničnih površina (kvadrata) formiraju pravilne predodžbe o površini kvadrata. UGAO I TROUGAO Imajući u vidu da djeca geometrijske sadržaje u početnoj nastavi matematike usvajaju polazeći od konkretnog. Ovdje preporučujemo da se učenje o mjerenju površine isključivo veže za mjerenje površine pravougaonika. na osnovu definicija računskih operacija i komponenti koje ih čine. površinu kvadra treba postaviti u kontekst učenja i vježbanja površine pravougaonika. s obzirom na njegovu malu upotrebu u savremenom životu. problemskih. Pismenom računanju dati adekvatan (ne prevelik) značaj. Koristeći prirodnu sklonost djeteta ka igri i istraživanju. Kao i u matematičkim sadržajima prethodnih razreda. brojni i perceptivno predodžbeni. u kojima je nepoznata „na jednom mjestu“. kada su u pitanju usmena računanja. nego te postupke treba vezivati za rješevanje različitih logičkih. Izvanredno nastavno sredstvo za to je tangram . Sva pravila i zakonitosti o brojevima i računskim radnjama iz prve hiljade uvode se i provjeravaju i u skupu brojeva prvog miliona. Posebnu pažnju potrebno je posvetiti poimanju skupa prirodnih brojeva i važnom svojstvu beskonačnosti. odnosno u skupu brojeva N0. isključivo.BROJEVI PRVOG MILIONA Sadržajima ove tematske cjeline prirodno se proširuju i produbljuju znanja koja su djeca stekla u okviru tematske cjeline hiljada. može se dosta uspješno razviti pojam zapremine (kvadra). POVRŠINA PRAVOUGAONIH OBLIKA Dosadašnja iskustva i pokušaji (u četvrtom razredu osmogodišnje osnovne škole) u pomalo deduktivnom zasnivanju učenja površine pokazali su da je taj pristup bio neshvatljiv za veći broj djece. a posebno praktičnih zadataka. jednačine i nejednačine rješavati. Moguće je koristiti izraz preko svakog broja. ali sa dominacijom brojnog pristupa. Zadnjom konstatacijom ne misli se na umanjivanje značaja pismenog računanja na razvoj široke lepeze sposobnosti djeteta. ne smije biti samo sebi svrha. RAČUNSKE OPERACIJE U PRVOM MILIONU Svi metodički postupci koji su se koristili prilikom usvajanja računskih operacija u prvoj hiljadi koriste se i kod usvajanja računskih operacija u prvom milionu. a poslije toga i pravougaonika.

dijete može doživjeti slaganjem različitih kvadara od jednakih kocki i oblikujući kvadre od plastelina. 238 .

uporeñivanja. VRIJEDNOSTI STAVOVI PONAŠANJA Samopouzdanje. te stvaralačko i logičko razmišljanje. . čitan je i pisanje brojeva koji su veći od hiljade Povezanost brojeva i skupova Dekadske jedinice i višekratnici dekadskih jedinica do miliona Cifre.. volja za rad. mjesečne i dnevne planove rada P riprema nastavnu tehniku i tehnologiju i izrañuje didaktički materijal P rimjenjuje modele interaktivne nastave Bira zadatke i probleme usklañene u mogućnostima Ostvaruje 239 .NASTAVNI PROGRAM MATEMATIKE ZA PETI RAZRED SADRŽAJI BROJEVI PRVOG MILIONA ZNANJE Vezana za prvu hiljadicu brojeva Prepoznavanje . nizanja i slijeñenja niza uputa Prostorno organiziranje i orijentiranje Vizuelno grupiranje. tolerancija Podrška drugima i servilna orijentacija Savjesno preuzimanje odgovornosti za ostvarenja Optimizam. jasan osjećaj vlastitih moći i limita Adaptivnost i fleksibilnost u prihvatanju promjena Inovacije i otvorenost za nove ideje i informacije Savjesno preuzimanje odgovornosti za ostvarenja Optimizam. uporeñivanja... razvrstavanja. nizanja i slijeñenja niza uputa Prostorno organiziranje i orijentiranje Vizuelno grupiranje i procjenjivanje Induktivno mišljenje Razvijanje prostorne organizacije i orijentacije Različiti načini matematičkog izražavanja i komuniciranja korištenjem matematičkog jezika. kultura rada . osnovna (brojevna) i mjesna vrijednost cifre Veze brojeva i tačaka poluprave Ureñenost skupa brojeva prvog miliona. brojevnih linija. pozitivan odnos prema radu i rezultatima svog rada i rada svojih drugova Značaj ocjenjivanja rezultata rada i važnost samokontrole Značaj znanja o Izvodi sadržaje iz nastavnog plana i programa. Razvijanje prostorne organizacije i Samopouzdanje. Uče kod kuće i rade domaće zadatke Aktivno učestvuju u svim socijalnim oblicima nastavnog rada Prate izlaganja nastavnika Sarañuju u kreiranju obrazovnih situacija Pomažu nastavniku u izradi i kreiranju nastavnih sredstava i obrazovnih situacija (modela brojeva. Razvijanje mašte i percepcije Odvajanje bitnog od nebitnog Vještina odabiranja inovacija. mjesečne i dnevne planove rada P riprema nastavnu tehniku i tehnologiju Izrañuje didaktički materijal P rimjenjuje modele interaktivne nastave Bira zadatke i probleme usklañene u mogućnostima Ostvaruje produktivnu stvaralačku atmosferu i pozitivno ozračje u odjelu Vodi evidenciju svojih zapažanja o napredovanju djece Koristi različite metode i strategije u praćenju postignuća i sposobnosti djece Redovito ocjenjuje rad djece i vodi uredne zabilješke SABIRANJE I ODUZIMANJE BROJEVA U PRVOM MILIONU Nealgoritamsko (usmeno) sabiranje i oduzimanje brojeva u prvom milionu Sabiranje i oduzimanje brojeva u prvom milionu Algoritamsko (pismeno) sabiranje i oduzimanje brojeva u prvom milionu Svojstva sabiranja i oduzimanja brojeva u prvom milionu Nula kao sabirak Razumijevanje materije i problema Razvijanje pamćenja. unutrašnja motivisanost.) Koriste udžbenik i literaturu Dosljedno izvršavaju sve zahtjeve nastavnika u individualnom. razvrstavanja. induktivno mišljenje. Uporeñivanje brojeva prvog miliona Brojevi polindromi SPOSOB NOSTI Razumijevanje materije i problema Razvijanje pamćenja. volja za rad i kultura rada: pozitivan odnos prema radu i rezultatima svog rada i rada svojih drugova Značaj ocjenjivanja rezultata rada i važnost samokontrole Značaj znanja o brojevima i kvantitativnim odnosima Interes za rješavanje problema i zadataka timskim radom Procjenjuju i vrednuju vlastite stavove i stavove drugih Poštivanje pravila obrazovne igre i aktivnosti uopće AKTIVNOSTI DJECE Aktivno učestvuju u svim socijalnim oblicima nastavnog rada Prate izlaganja nastavnika Sarañuju u kreiranju obrazovnih situacija Pomažu nastavniku u izradi i kreiranju nastavnih sredstava i obrazovnih situacija (modela brojeva.. te stvaralačko i logičko razmišljanje Razvijanje mašte i percepcije Odvajanje bitnog od nebitnog Vještina odabiranja inovacija. kreira godišnji. brojevnih linija . grupnom i frontalnom radu Uredno pišu sve informacije koje im daje nastavnik. jasan osjećaj vlastitih moći i limita Adaptivnost i fleksibilnost u prihvatanju promjena Inovacije i otvorenost za nove ideje i informacije Uvažavanje različitosti. klasificiranja. klasifikacije. kreira godišnji. grupnom i frontalnom radu Uredno pišu sve informacije koje AKTIVNOSTI NASTAVNIKA Izvodi sadržaje iz nastavnog plana i programa. procjenjivanje.) Koriste udžbenik i literaturu Dosljedno izvršavaju sve zahtjeve nastavnika u individualnom. unutrašnja motiviranost. prostorne organizacije i orijentacije Konvergentna i divergentna produkcija ideja Pamćenje i odabir informacija koje je potrebno upamtiti Evaluacija efikasnosti učenja i rada.

) Koristi udžbenik i literaturu Dosljedno izvršava sve Izvodi sadržaje iz nastavnog plana i programa. prostorne organizacije i orijentacije Konvergentna i divergentna produkcija ideja Pamćenje i odabir informacija koje je potrebno upamtiti Evaluacija efikasnosti učenja i rada Apstrahiranja i konkretizacija vizuelnog pamćenja.. stvaralačkog i logičkog razmišljanja Razvijanje mašte i percepcije Odvajanje bitnog od nebitnog Vještina odabiranja informacija. oštrog i tupog ugla Označavanje trougla Prepoznavanje pravouglog trougla Prepoznavanje jednakostraničnog. množenju Nealgoritamsko (usmeno) dijeljenje brojeva Algoritamsko (pismeno) množenje brojeva Jedinica i nula u množenju i dijeljenju Svojstva računskih operacija Prepoznavanje i računanje brojnih izraza orijentacije Različiti načini matematičkog izražavanja i komuniciranja korištenjem matematičkog jezika. unutrašnja motivisanost. oštrog i tupog ugla Crtanje pravog.. klasifikovanja. razvrstavanja. jednakokrakog trougla Crtanje trougla i (specijalno) pravouglog trougla Prepoznavanje i crtanje tramfigura TROUGAO Razumijevanje materije i problema Razvijanje pamćenja. uporeñivanja Prostorno organiziranje i orijentiranje Vizuelno grupiranje Procjenjivanje Induktivno mišljenje Razvijanje prostorne organizacije i orijentacije Različiti načini Savjesno preuzimanje odgovornosti za ostvarenja Optimizam. uopćavanja Praćenje niza uputa (algoritam) Uopćavanja. volja za rad Kultura rada. brojevnih linija.. prepoznavanja i korištenje obrasca Induktivno analogno zaključivanje Praćenje niza uputa (algoritam) brojevima i kvantitativnim odnosima Interes za rješavanje problema i zadataka timskim radom Procjena i vrednovanje vlastitih stavova i stavova drugih Poštivanje pravila obrazovne igre i aktivnosti uopće im daje nastavnik Uče kod kuće i rade domaće zadatke produktivnu stvaralačku atmosferu i pozitivnu klimu u razredu Vodi evidenciju svojih zapažanja o napredovanju djece Koristi različite metode i strategije u praćenju postignuća i sposobnosti djece Redovito ocjenjuje rad djece i vodi uredne zabilješke BROJNI IZRAZI BROJEVI VEĆI OD MILIONA SKUP PRIRODNIH BROJEVA (N) I SKUP NO Osnovne informacije o prirodnim brojevima i brojevnoj polupravoj prirodnih brojeva UGAO Prepoznavanje ugla Označavanje ugla Prepoznavanje pravog.. Procjena i vrednovanje vlastitih stavova i stavova drugih Poštivanje pravila obrazovne igre i Aktivno učestvuje u svim socijalnim oblicima nastavnog rada Prati izlaganja nastavnika Sarañuje u kreiranju obrazovnih situacija Pomaže nastavniku u izradi i kreiranju nastavnih sredstava i obrazovnih situacija (modela brojeva.MNOŽENJE I DIJELJENJE U PRVOM MILIONU Množenje u prvom milionu kao sabiranje više jednakih brojeva Nealgoritamsko (usmeno) množenje Algoritamsko (pismeno) množenje brojeva Dijeljenje u prvom milionu kao suprotna r. kreira godišnji mjesečne i dnevne planove rada Priprema nastavnu tehniku i tehnologiju Izrañuje didaktički materijal P rimjenjuje modele interaktivne nastave Bira zadatke i probleme usklañene u mogućnostima (individualizirano pristupanje djeci kroz primjenu zadataka na više 240 .o. pozitivan odnos prema radu i rezultatima svog rada i rada svojih drugova Značaj ocjenjivanja rezultata rada i važnost samokontrole Značaj znanja o brojevima i kvantitativnim odnosima Interes za rješavanje problema i zadataka timskim radom.

aktivnosti uopće zahtjeve nastavnika u individualnom. srednjeg i visokog nivoa. prostorne organizacije i orijentacije Konvergentna i divergentna produkcija ideja Pamćenje i odabir informacija koje je potrebno upamtiti Evaluacija efikasnosti učenja i rada Apstrahiranje i konkretizacija vizualnog pamćenja.POVRŠINA PRAVOUGAONIKA Jedinične površine. uopćavanja Praćenje niza uputa (algoritam) U općavanja. Induktivno analogno zaključivanje. Mjerenje površine pravougaonika Izračunavanje površine pravougaonika (specijalno kvadrata) i kvadra (specijalno kocke) Jedinične zapremine Mjerenje zapremine kvadra Izračunavanje zapremine kvadra (specijalno kocke) ZAPREMINA KVADRA (SPECIJALNO KOCKE) matematičkog izražavanja i komuniciranja korištenjem matematičkog jezika. Ostvaruje produktivnu. precizira znanja: dovoljnog. stvaralačku atmosferu i stvaralačku i pozitivnu klimu u odjeljenju Vodi evidenciju svojih zapažanja o napredovanju djece Koristi različite metode i strategije u praćenju postignuća i sposobnosti djece Redovito ocjenjuje rad djece i vodi uredne zabilješke U evaluaciji i ocjenjivanju koristi različite oblike i strategije. prepoznavanja i korištenje obrasca. uvažavajući i samoocjenjivanje djece zasnovano na utvrñenim kriterijima 241 . P raćenje niza uputa (algoritam). Odvajanjem bitnog od nebitnog. koja dijete treba usvojiti. grupnom i frontalnom radu Uredno piše sve informacije koje mu daje nastavnik Uči kod kuće i radi domaće zadatke nivoe složenosti).

okolini i učenju kao cjeloživotnom procesu SPOSOBNOSTI I VJEŠTINE ⇒ ⇒ VRIJEDNOSTI. svojoj porodici. značaju biljaka za čovjeka ⇒ Da se biljke koje u prirodi same rastu nazivaju divljim. 242 . grañu i funkciju biljaka i način na koji biljke dišu. te donositi odgovarajuće zaključke koristiti vlastitu kreativnost i maštu za rješavanje problema koristiti jednostavan naučni jezik za saopštavanje ideja.stablo (graña i funkcija) . njihovoj potrebi za hranom i kisikom. te poreñenjem svojih predviñanja sa stvarnim rezultatima ⇒ sistematiziranje znanja ⇒ prezentiranje postignutih rezultata Djeca će razviti pozitivne vrijednosti i stavove: ⇒ prema sebi samima. cvijetu i cvatu. ponašanju ⇒ Da je ekologija nauka o očuvanju životne sredine. da su plodovi pojedinih biljaka jestivi.izdanak (graña i funkcija) . tvari. oprašivanju i oplodnji biljaka ⇒ Raznovrsnosti i rasprostranjenosti plodova i sjemenki. načinu razmnožavanja i njihovo. biljkama kao proizvoñačima hrane i kisika. uzgoju i zaštiti biljaka ⇒ Uzgoju i zaštiti životinja.(2 časa sedmično – 70 časova godišnje) Priroda CILJEVI I REZULTATI ODGOJNO-OBRAZOVNOG RADA PODRUČJA UČENJA CILJEVI Djeca će steći znanje o: ⇒ Životnim zajednicama. gajenim biljkama. raspravljati o tome šta se dešava i u kojim uvjetima. 7. znati kako se vrši oplodnja biljaka oprašivanjem ⇒ Da različite biljke imaju različita plodove. 2.list (graña i funkcija) Disanje biljaka Fotosinteza Cvijet i cvat Oprašivanje biljaka 4. PONAŠANJE ⇒ ⇒ ⇒ NASTAVNI SADRŽAJI / Teme 1. 3. načine uzgoja i zaštite biljaka ⇒ Načine uzgoja životinja. 5. značaju biljaka za čovjeka ⇒ Divljim i samoniklim biljkama. Životne zajednice Biljke – proizvoñači hrane i kisika Graña i funkcija biljaka . prema drugima. fotosintezi. i za imenovanje i opis živih bića. STAVOVI. vrste uzgajanih životinja i njihovom životu. 6. pojava i procesa u prirodi i društvu pokazivati više samopouzdanja i odgovornosti poštivati različite stavove prepoznavati ulogu nauke za razumijevanje svijeta u kojem žive i za poboljšanje kvaliteta života ZNANJE Djeca će: ⇒ razvijati kritičko razmišljanje ⇒ sposobnost planiranja ⇒ provoñenje istraživanja ⇒ izvoditi mjerenja ⇒ dobivati i prezentirati dokaze ⇒ razmatrati dokaze i vršiti procjene ⇒ prenositi informacije putem individualnog i timskog rada kroz: ⇒ traženje ideja i provoñenje jednostavnih posmatranja i ogleda. praviti razliku izmeñu cvijeta i cvata. razmnožavanju i ponašanju životinja ⇒ Ekologiji i očuvanju životne sredine OČEKIVANI REZULTATI Djeca znaju. ⇒ Nabrojati i opisati životne zajednice. kako djeca mogu dati svoj doprinos očuvanju životne sredine ⇒ ⇒ ⇒ ⇒ ⇒ ⇒ koristiti prethodna iskustva koristiti odreñene kriterije za prikupljanje i zapisivanje podataka uz pomoć nastavnika razvijati plan istraživanja pratiti redoslijed uputstava pri istraživanju i mjerenju uz pomoć nastavnika procjenjivati relevantnost podataka i informacija praviti jednostavna poreñenja. kako biljke proizvode hranu i kisik.korijen (graña i funkcija) . objasniti proces fotosinteze. a one koje uzgaja čovjek gajenim. grañi i funkciji biljaka. disanju biljaka.

11. 15. Da bi se taj cilj u potpunosti ostvario. Njegove specifičnosti se ogledaju u mogućnostima objedinjavanja i povezivanja prirodoslovnih cjelina koje se odnose na različita područja prirode i svijeta u širem smislu riječi. tj. te priprema pojmovne podloge za buduće predmete prirodnih nauka u višim razredima. problemski orijentirana nastava i primjeri iz svakodnevnog života i okruženja u kojem dijete živi. Stoga Priroda. 10. Oplodnja biljaka Raznovrsnost plodova i sjemenki Rasprostranjenost sjemenki i plodova Značaj biljaka za čovjeka Divlje (samonikle) i gajene biljke Uzgoj i zaštita biljaka Uzgoj i zaštita životinja Životinje i njihova potreba za hranom i kisikom (razmnožavanje i ponašanje životinja) Ekologija. fiziku i hemiju. To okruženje je potrebno spoznavati sa aspekta bioloških. što je više moguće. hemijskih i fizikalnih procesa. 17. Gdje god je moguće nastavni sadržaji koje planira nastavnik trebali bi se držati načela aktuelnosti u neposrednom okruženju djeteta i lokalnoj zajednici. prate i bilježe prirodne pojave i procesi. kao malo koji predmet u cjelokupnom školovanju. 18. 14.8. Takav način pristupa predmetu priprema dijete za cjelovit način shvatanja i rješavanja problema. Način realizacije izvanučioničke nastave bi planirale škole u ovisnosti o svojim mogućnostima. doprinosi stvaranju djetetove cjelovite slike o svemu što nas okružuje u svijetu. 12. 13. 16. prakticirati izvanučioničku nastavu gdje se posmatraju. 243 . neophodno je. 9. uzorak O tijelima DIDAKTIČKO-METODIČKE NAPOMENE Priroda je novi nastavni predmet u V razredu devetogodišnje osnovne škole. Kod planiranja nastave prirode na umu se moraju imati iskustveno i interaktivno učenje. očuvanje životne sredine Fizikalna svojstva tvari/tvar ili supstanca.

koristi dodate izvore znanja Razlikovanje biljnog od životinjskog svijeta. situacija za zaključivanje. grañi i funkciji osnovnih dijelova Sakupljanje biljaka. mora. opisuje ih. PONAŠANJE Pozitivan stav o životnim zajednicama.TEME ZNANJE SPOSOBNOSTI I VJEŠTINE VRIJEDNOSTI. osmišljavanje igara i interakcijskog učenja. stabla i lista. korištenje njenih resursa za potrebe nastave Procjenjivanje napretka djece. Osmišljavanje predviñanje. njihovim osnovnim dijelovima. izdanka. pripreme mikroskopa i mikroskopiranje lista biljke. zaključivanje. posmatra i zaključuje Ispunjavanje domaćih zadataka Saradnja. dogovaranje. mašte i razvoj kreativnosti Životne zajednice Posjeduje znanje o životnim zajednicama livade. važnost biljnog svijeta za život na Zemlji Posjeduje znanja o biljkama kao proizvoñačima hrane i kisika. motiviranje djece za rad Posmatranje i procjenjivanje Osmišljavanje igara u učionici Organizacija praktičnih vježbi Saradnja sa roditeljima Saradnja sa lokalnom zajednicom. važnosti biljnog svijeta za život na Zemlji Prepoznaje razne Pravilan odnos biljke u okruženju. o uzajamnom odnosu biljaka i životinja u životnoj zajednici Prepoznaje životne zajednice. ne uništava biljke i životinje u životnim zajednicama AKTIVNOSTI DJECE AKTIVNOSTI NASTAVNIKA (ORGANIZACIJA I METODE NASTAVE I UČENJA. o uvjetima života i rasta biljaka i životinja u životnim zajednicama. pomoć drugima Disanje biljaka Zna šta je biljkama potrebno za disanje i na koji način dišu. cijeni vrijednosti životnih zajednica. nabraja biljke i životinje. izdanaka. podsticanje radoznalosti. sistematiziranje. korištenje dodatnih izvora znanja Izgrañen stav prema povezanosti žive i nežive prirode i ulozi nežive prirode u fotosintezi Izvoñenje ogleda. komuniciranje sa djecom. razmjena iskustava. jezera i vazduha. pravi lance uzajamnih odnosa. OCJENJIVANJE) Planiranje. izrada tematskih panoa. posmatranje. organizacija nastave u prirodi Izrada didaktičkih materijala Posmatranje i praćenje napretka djece Fotosinteza Zna objasniti proces fotosinteze kod zelene biljke Izrada shema. pravljenje zbirki korijena. sistematiziranje Sakupljanje. učestvovanje u akcijama uzgajanja biljaka u školi i školskom dvorištu Graña i funkcija biljaka korijen (graña i funkcija) izdanak (graña i funkcija) stablo (graña i funkcija) list (graña i funkcija) Posjeduje znanja o grañi funkciji biljaka. interaktivno učenje izrada shematskih prikaza Organizacija izleta Poticanje razvoja radnih navika 244 . sakupljanje materijala. izvoñenje zaključaka. povezivanje već stečenih znanja i iskustava sa materijom koja se obrañuje Pravljenje shematskog prikaza disanja biljaka na primjeru stablašice Čuvanje biljnog svijeta u okruženju. prema biljkama u prikuplja različite okruženju biljke i priprema ih za herbarijum. šume. povrtnjaka. izrada panoa Pomaganje drugima Biljke – proizvoñači hrane i kisika. diskutiranje. doprinosi poboljšanju uvjeta života u životnim zajednicama. upućivanje djece na različite izvore znanja. predviñanje. pravljenje jednostavnijih klasifikacija biljaka opisivanje grañe korijena. bare. voćnjaka. uključivanje roditelja i drugih uposlenika u školi u realizaciju programskih sadržaja. prikupljanje informacija. listova. značaj disanja biljaka za život na Zemlji Pozitivan stav prema značaju biljaka koje svojim disanjem proizvode kisik neophodan za život ljudi i životinja na Zemlji Učešće u radovima u okolini škole Pomoć roditeljima Posmatranje. STAVOVI. diskutiranje. predviñanje Pripremanje.

voñenje Izrada edukativnih i didaktičkih materijala Bilježenje. predviñanje Planiranje. sistematiziranje Saradnja sa lokalnom zajednicom. procjenjivanje Raznovrsnost plodova i sjemenki Posjeduju znanja o raznovrsnosti plodova i sjemenki. znaju osnovne dijelove cvijeta i njihovu ulogu Izgrañen pozitivan stav prema cvijetu i cvatu. načinu i značaju uzgoja i njihove zaštite Izgrañen pravilan stav prema uzgoju i zaštiti životinja Praktičan rad u seoskom dvorištu ili farmi. pripremanje i podsticanje djece na kreativan i istraživački rad Predlaganje i rukovoñenje školskim projektom Oprašivanje i oplodnja biljaka Posjeduje znanja o prirodnom i vještačkom oprašivanju i oplodnji biljaka Sposobnost razlikovanja prirodnog i vještačkog načina oprašivanja i oplodnje Praktični radovi. pravilna upotreba zaštitnih sredstava kod uzgoja biljaka i zaštita prilikom upotrebe tih sredstava Razlikovanje divljih od pitomih životinja. izrada panoa. podsticanje.Cvijet i cvat Posjeduje osnovna znanja o cvijetu i cvatu. pravljenje zbirki i tematskih panoa Značaj biljaka za čovjeka Posjeduje znanja o značaju biljaka za čovjeka Sposobnost prepoznavanja biljnog svijeta. pripremanje. učešće u zajedničkim radovima u školi na izradi tematskih panoa i prikupljanju i pravljenju zbirki cvjetova i cvatova Pozitivan stav o prirodnom i vještačkom oprašivanju biljaka Prikupljanje različitih cvjetova i cvatova. praćenje. pomaganje 245 . pomaganje. sistematizacija životinja prema staništu. pomoć u gajenju biljaka Prikupljanje. izvoñenje zaključaka. izvoñenje ogleda. prepoznavanje jestivih biljaka i njihovih dijelova. načinu uzgoja i načinu zaštite biljaka Prepoznavanje značaja uzgoja biljaka za ishranu ljudi i ishranu životinja. Razlikuju cvijet i cvat. motiviranje djece Uzgoj i zaštita biljaka Posjedovanje znanja o uzgoju i zaštiti biljaka. sistematiziranje. izgledu i drugim karakteristikama Izgrañen pravilan Praktičan rad u stav prema učionici i izvan uzgoju i zaštiti učionice biljaka Organizacija i izvoñenje različitih ogleda sa vodom Priprema materijala Pripremanje cjelokupnog nastavnog procesa Organizacija ureñenja izvora Uzgoj i zaštita životinja Posjedovanje znanja o uzgoju i zaštiti životinja. prikupljanje slika životinja. načinu ishrane. pravljenje zbirki Organiziranje malih radnih akcija. pravilna upotreba biljaka u ishrani ljudi i životinja Razlikovanje divljih od gajenih biljaka. korištenje dodatnih izvora znanja Razvijanje interesovanja i poželjnih navika djece Praćenje zdravlja djece Motiviranje djece na igre i sport Divlje (samonikle) i gajene biljke Posjedovanje znanja o samoniklim i gajenim biljkama i njihovoj upotrebi u ishrani ljudi i očuvanju zdravlja Pravilan stav prema divljim i samoniklim biljkama i gajenim biljkama. izrada tematskih panoa Planiranje. njihovoj ulozi u životu i razmnožavanju biljaka Prepoznavanje plodova i sjemenki različitih biljaka. praćenje. pravljenje panoa Organizacija izlaska u prirodu Podsticanje. razlikovanje jestivih od nejestivih Izgrañen stav prema raznovrsnosti plodova i sjemenki u prirodi i njihovom značaju i razmnožavanju biljaka Ispravan stav prema biljkama i njihovom značaju za čovjeka Rad na prikupljanju plodova i sjemenki. pravljenje zbirki. porodicom Procjenjivanje postignuća Organizacija izleta u šumu Razvijanje ljubavi prema prirodnim ljepotama BiH Motiviranje. opisivanje izgleda i upotrebe biljaka od strane ljudi Istraživanje u prirodi.

pripremanje. vode koja ključa i isparava se. mjerenje temperature vode. učešće u akcijama ureñenja okoliša. izvoñenje zaključaka i interpretacija dobivenih rezultata Fizikalna svojstva tvari Tvar/supstanca. uzorak Mjerenje temperature leda prilikom topljenje i temperature vode koja se zagrijava. praćenje i ocjenjivanje Ekologija. zaključivanje Aktivno učešće u pripremi i izvoñenju ogleda. izvoñenje zaključaka i donošenje sudova o pojedinim pojavama. Kroz oglede usvojiti pojmove u vezi s prijelazom tvari iz jednog u drugo agregatno stanje O tijelima Usvojiti pojmove čvrstih. praćenje i vrednovanje rada djece. istraživanje dodatnih izbora znanja. preduzimanje mjera opreza. pravilnih i nepravilnih oblika. istraživanje. izrada grafikona promjene temperature u odnosu na vrijeme zagrijavanja. preporuka šire literature djeci. obrnutim uranjanjem čaše u vodu). podsticanje i rukovoñenje u istraživanju Pomaganje djeci u izradi kalendara. pravilna upotreba materijala i pribora za izvoñenje ogleda Istraživanje u neposrednom okruženju. pripremanje. pomoć djeci u samostalnom i grupnom radu Organizacija akcija očuvanja zdravog okoliša Planiranje i pripremanje ogleda. učešće u lancima ishrane Pravljenje lanaca ishrane. plakata i drugog obrazovnog materijala Saradnja sa lokalnom zajednicom i porodicom Planiranje. usporedba pravilnih i nepravilnih oblika Zauzimanje pravilnih stavova prema oblicima iz prirode i vještačkim oblicima. pomaganje Omogućavanje posmatranja.Životinje i njihova potreba za hranom i kisikom (razmnožavanje i ponašanje životinja) Posjedovanje znanja o razmnožavanju i ishrani životinja i njihovoj potrebi za kisikom. posmatranje i zaključivanje Planiranje. agregatnog stanja pojedine materije Prepoznavanje agregatnih stanja vode. praktični radovi u školi i izvan nje. pomoć djeci s posebnim potrebama u radu 246 . davanje doprinosa očuvanju životne sredine Pravilan odnos prema očuvanju životne sredine Aktivno učešće u očuvanju životne sredine. prikupljanje materijala za nastavu. način života pojedinih životinja i njihovo razmnožavanje. pravilno rukovanje priborom i materijalom za izvoñenje ogleda Ogledom pokazati da su i plinovi tijela i da zauzimaju prostor (npr. potreba za kisikom Pravilan odnos prema životinjskom svijetu Izrada tematskih panoa. aktivno učešće u izvoñenju ogleda Planiranje i pripremanje nastavnog procesa. organiziranje Praćenje. praktični radovi u školi i izvan škole. prikupljanje materijala. bilježenje. izrada grafikona Pravilan odnos prema preuzetim obavezama i zadacima. upućivanje djece na širu literaturu. očuvanje životne sredine Posjedovanje znanja o ekologiji kao nauci o očuvanju zdrave životne sredine Očuvanje životne sredine. tečnih i gasovitih tijela.

. historijskim etapama razvoja. porodici. borbu i težnje njezinih naroda za slobodom i nezavisnosti. saobraćajnom i kulturnom pogledu. . stanovništvu. . okruženju i važnosti očuvanja domovine kao integralnog dijela evropske i svjetske zajednice. kulturnom i vjerskom pogledu. . Vrijednosti. . Djeca znaju: .što karakterizira narode Bosne i Hercegovine u nacionalnom.(2 časa sedmično – 70 časova godišnje) Društvo CILJEVI I REZULTATI ODGOJNO-OBRAZOVNOG RADA Stjecanje znanja: . uče i dolaze do individualnih ili zajedničkih zaključaka koje mogu prezentirati.Oblikovanje moralnih vrijednosti. . .o svojoj domovini.o borbi naroda za slobodu i neovisnost domovine u toku njenog dugog postojanja.samostalno planiraju i po važnosti odreñuju kulturnohistorijske spomenike koje će posjetiti.o kulturno-historijskim znamenitostima domovine.kroz učenje razvijaju kritičko razmišljanje. .objasniti položaj Bosne i Hercegovine kroz historiju.o nacionalnim.dati prijedloge kako sačuvati kulturnohistorijske spomenike i vlastiti doprinos za očuvanje spomenika kulture u svom kraju i šire. spoznaje o okruženju u kojem žive i na osnovu ponuñenih teza dolaze do vlastitih zaključaka bez nametanja stavova od strane nastavnika. . ulogu i značaj glavnog grada. . njezinom položaju.regionalnu podjelu Bosne i Hercegovine.ulogu i značaj važnih kulturnih i vjerskih središta za život stanovništva. voditi rasprave iznositi zapažanja ili napisati referat kako bi se došlo do zajedničke ocjene. ponašanje Djeca razvijaju pozitivne vrijednosti i stavove prema domovini. Djeca znaju: . . .izraditi lentu vremena i druga pomagala za orijentaciju u vremenu.narode i narodnosti koje žive u našoj domovini i šire. dogañajima iz prošlosti. - 247 . Sposobnosti i vještine Djeca: . .geografski položaj Bosne i Hercegovine. o njima razgovarati. vjerskim i kulturološkim obilježjima i različitostima stanovnika Bosne i Hercegovine.Utjecati na usvajanje i bogaćenje vlastitog rječnika.Naučiti slušati druge poštovati i uvažavati i drugačije stavove.obilježja koja simboliziraju našu domovinu (grb.kroz ponavljanje i sistematiziranje gradiva utvrditi prethodno stečena znanja. prema sebi samima. . stavovi. što je doprinos razvitku tolerancije i prava na različita mišljenja. prema drugima i drugačijima.teritorijalno ureñenje Bosne i Hercegovine. zastava i himna).samostalno ili u grupama posmatraju.izraditi mapu/kartu kulturnohistorijskih znamenitosti naše domovine. .o regionalnim obilježjima Bosne i Hercegovine. . . . karakteristike regija u ekonomskom. .

7. do 1941.2.5. Kulturno-historijske znamenitosti Bosne i Hercegovine 3.1. godine (političke.3.3. Saobraćajna povezanost u naselju i zavičaju 248 . središta kantona i njihova uloga 1. raspored. Kulturne. privreda i turizam 4.1. Moja domovina 1. Posebnosti. Glavni grad Bosne i Hercegovine. Područje današnje Bosne i Hercegovine u antičko doba – antička kultura u mom kraju 2. društvene i kulturne) 2. vjerska slika zavičaja i naroda u Bosni i Hercegovini 4.5. godine (političke. Nastanak suverene i nezavisne Bosne i Hercegovine 3. Iz prošlosti domovine 2. Područje današnje Bosne i Hercegovine u prahistoriji – najznačajnija nalazišta 2.3. Stanovništvo Bosne i Hercegovine (broj. Kulturno-historijske / povijesne znamenitosti 3. prosvjetne i vjerske ustanove naroda u Bosni i Hercegovini 3.6. do 1991. Geografska obilježja Bosne i Hercegovine 4. Najvažnije saobraćajnice i saobraćajna povezanost 5.2.3. Slaveni i njihovi civilizacijski okviri.Nastavni sadržaji / teme 1. Najznačajnije ličnosti bosanske države – vjerska slika. Bosna i Hercegovina i okruženje 1.1. Gubitak samostalnosti bosanske države – pad pod tuñinsku vlast (Osmansko carstvo i AustroUgarska) 2.4. društvene i kulturne) 2. različitosti i značaj razvitka Bosne i Hercegovine od 1918. Geografska obilježja Bosne i Hercegovine 1. Narodni preporod – kulturno-prosvjetna aktivnost u Bosni i Hercegovini u austro-ugarskom periodu 2. Prirodni resursi. kultura i umjetnost 2. nacionalna struktura i konstitutivni narodi) 2. Uzajamni odnos privrede 5. Posebnosti.4.pojam.1.9. različitosti i značaj razvitka Bosne i Hercegovine od 1941.4.2. Razvijenost Bosne i Hercegovine. nastanak i teritorijalnopolitički razvoj srednjovjekovne bosanske države 2. geografske odlike Bosne i Hercegovine 4.3. Moja domovina Bosna i Hercegovina 1. Vrste saobraćaja u Bosni u Hercegovini 5. Saobraćaj 5.1.2.2. Značajni kulturno-historijski objekti u zavičaju 3. Religija .8.

djeca znaju o prošlosti svoje domovine od doseljenja do danas .važnost srednjovjekovne bosanske države i njezine glavne ličnosti .na geografskim kartama prepoznaju granice svoje domovine. Gubitak samostalnosti bosanske države – pad pod tuñinsku vlast (Osmansko carstvo i AustroUgarska) 2. Slaveni i njihovi civilizacijski okviri.7.4. godine (političke.pomaganje djeci u izradi njihovih zadataka .TEME 1.prepoznaju obilježja domovine i znaju ih objasniti SPOSOBNOSTI . godine (političke. Bosna i Hercegovina i okruženje 1. izvlačenje pozitivnih zaključaka za bolje sutra svih u B osni i Hercegovini . Područje današnje Bosne i Hercegovine u antičko doba – antička kultura u mom kraju 2.1. Područje današnje Bosne i Hercegovine u prahistoriji – najznačajnija nalazišta 2.na geografskim kartama prepoznaju razvoj i granice Bosne i Hercegovine kroz historiju od prvih početaka do danas .prikupljanje materijala o prošlosti naše domovine .3. središta kantona i uloga 2.3. te ih znaju pokazati . kultura i umjetnost 2.usvajaju zaključke vezane za dogañaje iz prošlosti i projiciraju ih u smislu važnosti za našu sadašnjost i budućnost VRIJEDNOSTI. nastanak i teritorijalnopolitički razvoj srednjovjekovne bosanske države 2.djeca na kartama znaju položaj B iH i granice sa susjednim državama – položaj B iH . P osebnosti. PONAŠANJE .organiziranje školskih izložbi povodom državnih praznika 249 .djeca znaju o osvajačima iz prošlosti i borbi naroda za svoju slobodu . Narodni preporod – kulturnoprosvjetna aktivnost u Bosni i Hercegovini u austro-ugarskom periodu 2. granice entiteta i kantona .organizacija posjeta .samostalna izrada državnih obilježja . Glavni grad BiH.izrada karte sa entitetima AKTIVNOSTI NASTAVNIKA . različitosti i značaj razvitka Bosne i Hercegovine od 1941. Geografska obilježja Bosne i Hercegovine 1. Iz prošlosti domovine 2. Nastanak suverene i ZNANJE . .razumijevanje dogañaja iz prošlosti i njihovo preslikavanje na sadašnjost.8.9.na kartama pokazuju teritorijalno ureñenje B iH .izgrañivanje vlastitih stavova o prošlosti Bosne i Hercegovine na osnovu naučenog gradiva . STAVOVI.2.6. društvene i kulturne) 2.4.pripremanje potrebnog audiovizuelnog materijala vezanog za prošlost naše domovine .1.posjeta muzejima i izložbama koji govore o prošlosti Bosne i Hercegovine .vrednovanje ispravne borbe za slobodu Bosne i Hercegovine . P osebnosti.5.djeca znaju o nastanku suverene Bosne i Hercegovine .izgradnja pozitivnog stava o svojoj domovini.izrada panoa o prošlosti naše domovine . Moja domovina 1. do 1991.2.prepoznaju državna obilježja .poštovanje drugih naroda koji žive u našem okruženju AKTIVNOSTI DJECE . društvene i kulturne) 2. Najznačajnije ličnosti bosanske države – vjerska slika. do 1941. različitosti i značaj razvitka Bosne i Hercegovine od 1918.pripremanje audiovizualni h materijala koji će pomoći u obradi gradiva i djeci vjernije prikazati novo gradivo . Moja domovina BiH 1.

Religija – pojam.znaju karakteristike religija naroda u BiH . Saobraćaj 5. Najvažnije saobraćajnice i saobraćajna povezanost 5.najvažnije saobraćajnice u BiH .2.razlikuju spomenike prema starosti i prema važnosti .objasniti važnost dobrih saobraćajnica za život ljudi i za razvoj privrede .organiziranje posjeta kulturnohistorijskim znamenitostim a .4. privreda i turizam 4.razlikuju grane privrede i njihovu zastupljenost u BiH .mogu objasniti što simboliziraju odreñeni spomenici u njihovom užem okruženju .1.vjerski spomenici naroda u BiH . Uzajamni odnos privrede .historijskih spomenika u zavičaju 3. Vrste saobraćaja u B iH 5.2. Razvijenost BiH. Kulturno – historijske zn ame nitosti 3.priprema audiovizuelnih sredstava za izvoñenje nastave 250 .izrada karte prema privrednoj razvijenosti .znanje o prošlosti svog zavičaja .organiziranje posjeta 5.razvijanje pozitivnih stavova o očuvanju kulturne baštine iz prošlosti domovine i naroda koji u njoj žive .Izrada replika spomenika ili crtanje .obilazak kulturnohistorijskih spomenika i rad na njihovoj zaštiti i čišćenje okolnih prostora .prepoznaju obilježja vjerskih spomenika .posjeta lokalnim privrednim objektima i sajmovima .3 Saobraćajna povezanost naselja u zavičaju .saobraćajnu povezanost u svom kraju .pripremanje potrebnog materijala za bolju prezentaciju novog gradiva .organiziranje akcija na očuvanju spomenika .imaju znanja o privredi i turizmu BiH i njihovoj povezanosti .organiziranje posjeta vjerskim spomenicima .razvijanje kulturnih navika i civiliziranog ponašanja u saobraćaju .aktiviranje djece na civilizirano ponašanje u saobraćaju .3. Z načajni kulturno.2.pripremanje djece prema individualnim i grupnim zadacima .pokazuju na karti gdje se nalaze najvažnije saobraćajnice .1. Geografsk a obilježja BiH 4. K ulturnohistorijske znamenitosti B iH 3.djeca znaju o kulturnohistorijskim spomenicima BiH .na karti ucrtati najvažnije saobraćajnice u B iH .razvijanje pozitivnog stava o vjerskim spomenicima i njihovoj ulozi .o vrstama saobraćaja koji je zastupljen u BiH .nezavisne B osne i Hercegovine 3.1. Prirodni resursi.3. vjerska slika zavičaja i naroda u BiH 4. K ulturnoprosvjetne i vjerske ustanove naroda u BiH 3. geografska obilježja BiH 4.znanje o najvažnijim spomenicima iz prošlosti BiH .organiziranje posjeta muzejima .razvijanje pozivnog odnosa prema okolini i prema kulturnim vrijednostima koje ta sredina ima .

U tom procesu važna je uloga savremenog učitelja. Ako polazimo od uvažavanja demokratskih procesa putem kvalitetne nastave predmeta Društvo.DIDAKTIČKO-METODIČKE NAPOMENE Nastavni predmet Društvo zauzima središnje mjesto u programiranju i integriranju nastavnih sadržaja ostalih predmeta u nižim razredima osnovne škole. poticanje samoistraživanja) olakšava obradu informacija u procesu učenja i olakšava kritičko mišljenje. za dijete je važno kako u predviñenim nastavnim sadržajima i postavkama razmišljati samostalno i postupati u skladu sa svojim razmišljanjima. kulturološkim razlikama koje postoje u našoj domovini. koje stavlja u funkciju više mentalne procese. Da bi djeca djelotvorno razmišljala. 251 . ljubavi prema domovini. aktivnim uključivanjem djece u procesu učenja različitim tehnikama. Po svojim programskim sadržajima i oblicima rada on pruža neiscrpne mogućnosti odgojno obrazovnih strategija koje potiču aktivno učenje i umijeće kritičkog mišljenja kako bi obrazovanje na elementarnom stepenu odražavalo potrebe demokratizacije obrazovanja u kojem dijete može opisati svijet i suditi o njemu. Izučavanjem ovako predviñenih sadržaja djeca će steći potrebna znanja o svojoj domovini i tako se postupno uključiti u društvene predmete koji su predviñeni u višim razredima u osnovnoj školi. U ovom razredu djeca će proširiti stečena znanja o svojoj domovini. Pri realizaciji nastavnih sadržaja treba težiti primjeni raznovrsnih izvora saznanja. Potrebno je voditi računa da nivo interpretacije odgovara uzrastu djece. djeca će posebno učiti i o ureñenju svoje domovine te kulturno-historijskim spomenicima koje karakteriziraju njeno područje. Nastavnik u ovom predmetu treba voditi djecu kroz procese učenja i njegove prednosti s aktiviranjem mišljenja. I na kraju. kritičko mišljenje mora postati konstanta njihova neposrednog iskustva pa se s pravom problematizira uloga učitelja kao odgovorne osobe u kreiranju kvalitetne nastave. te umijeće kritičkog mišljenja. te kako iskoristiti odreñene informacije sa različitih stajališta. prosuñivati o njihovim vrijednostima na osnovu ličnih potreba i ciljeva. Nastavni predmet Društvo u svome razvoju iznjedrio se na osnovi spoznaje o djetetovoj potrebi za cjelovitim doživljajem neposredne stvarnosti i participiranjem škole u potpomaganju djeteta u njegovoj spremnosti za sve složenije zahtjeve životnog okruženja kao i potrebe stjecanja bazičnih znanja koja garantiraju uspješno snalaženje u društvenim predmetima u višim razredima osnovne škole. Primjenom metoda racionalnog učenja i motiviranjem djece u obradi nastavnih sadržaja uz aktivno učešće nastavnika omogućit će djeci stjecanje neophodnih znanja iz predmeta Društvo. Takoñer. pa u tom cilju ograničiti broj termina sa kojima se ona susreću prvi put. što je značajno za proširivanje znanja djece. odreñivanjem svrhe učenja (motivacijom). Realizacija ovog programa podrazumijeva da udžbenik predstavlja spoj sa drugim izvorima saznanja. U ostvarivanju složenih pitanja razumijevanja uzročno-posljedičnih veza i odnosa u društvenim pojavama i procesima koje predviña nastavni program kod djeteta je prije svega potrebno poticati i razvijati znatiželju i propitivanje. poticanjem refleksije (različitost mišljenja. djeca će obnoviti i produbiti svoja znanja o vrsti naselja i saobraćajnoj povezanosti svoje domovine.

informatika. razred).uvoñenje djece u kreativan rad putem kreativnih radionica s ciljem izrade predmeta od upotrebne vrijednosti (škola. sa postepenim uvoñenjem rada u paru. osjećaja za koristan rad i tehničkog stvaralaštva izradom predmeta od upotrebne i estetske vrijednosti . osnovni pojmovi. mogućnosti koje pružaju . literatura i pribor za praćenje i realizaciju nastavnih sadržaja. rukovanje i upotreba pribora za tehničko crtanje .podizanje nivoa korelacije izmeñu nastavnih predmeta: tehnička kultura.ovladavanje elementarnim postupcima obrade materijala. matematika. platna. 8. obrada. kao i o značaju njene primjene na zaštitu životne okoline . kao i da ih pripremi za što uspješnije pohañanje nastave i usvajanje znanja iz predmeta Tehnička kultura (6.Savladavanje osnovnih pravila tehničkog crtanja: vrste linija. Zadaci nastave iz predmeta Osnove tehnike . i 7. 7.. razredu: planiranje i priprema za rad u kabinetima za tehničku kulturu i informatiku.upoznavanje djece sa kreativnim računarskim programima za ilustraciju i crtanje . reguliranje saobraćaja na raskrsnicama.Osnove tehnike (1 čas sedmično – 35 časova godišnje) Cilj nastave predmeta: Osnove tehnike Cilj nastave predmeta Osnove tehnike u 5.. kultura življenja . razredu devetogodišnje osnovne škole je da upozna djecu sa osnovnim elementima tehnike kao jednim od najbitnijih segmenata života savremenog čovjeka.poticanje djece na samostalnost i samoinicijativu . i 9. alati i pribor za obradu papira.podizanje svijesti kod djece o tehničkim i informacionim tehnologijama: pripreme. bicikl kao saobraćajno sredstvo (kombinacija teoretskog izlaganja i praktičnog rada) KREATIVNA RADIONICA: praktična primjena usvojenih znanja iz tehničkog crtanja. domaćinstvo.razvijanje kreativnosti. kartona.Definiranje osnovnih pojmova: šta je tehnika.. zanimanja u tehnici i informatici.Upoznavanje sa osnovnim principima uticaja tehnike i tehnologije u zaštiti životne okoline: reciklaža. organizacija radnih mjesta. plastične folije.podizanje nivoa svijesti kod djece o značaju očuvanja životne okoline i uticaja tehnike na životnu okolinu. podjela tehnike. organizacija skladištenja papirnog otpada . historijski razvoj tehnike i informatike . osobine materijala.. 252 . mašte. dostignuća. organizacija.ukazivanje na značaj individualnog rada. UVOD U NASTAVNI PREDMET - TEHNIKA I INFORMATIKA Izrada mehaničko-tehničkih modela i maketa od upotrebne vrijednosti . prerada starog papira. društvo.Usvajanje osnovnih znanja o saobraćajnim pravilima i propisima: uloga i značenje saobraćajnih znakova.uvoñenje djece u tehnička i informatička znanja . kao kvalitetnoj pripremi za kasniji rad u grupi/timu NASTAVNE CJELINE I OBLASTI Uvod u nastavni predmet Tehnika i informatika Informatika i tehnika Izborni dio nastave Sadržaj nastave iz Osnova tehnike i informatike u 5.osposobljavanje djece za pravilno i sigurno kretanje u saobraćaju . razred) i predmeta Informatika (6.upoznavanje osobina materijala i njihovih tehnoloških karakteristika . HTZ. priroda. ljepenke.) . kože. kao i upotrebom alata .

KREATIVNE VJEŽBE (praktična primjena usvojenih znanja iz tehničkog crtanja): - - 253 .izrada igračaka. Nastavnik ilustrira.izrada geometrijskih figura i tijela . podatke o životu ljudi zaslužnih na polju tehnike. Postavljanje različitih vrsta jednostavnih pitanja potiče djecu na kvalitetne odgovore. tehnologije i informatike je nezamisliv život savremenog čovjeka u 21. informatike. vodenog i zračnog saobraćaja) uz upoznavanje sa osnovnim mehaničkim karakteristikama (korelacija nastavnog gradiva: tehnika . zanimljivije i afirmativnije prezentacije gradiva. razvijanje opće kulture. podjela tehnike. literature i sl. razvoju tehnike. zanimanja u tehnici i informatici. pisanog materijala i crteža za izradu obrazovnog panoa) Očekivana postignuća Usvajanje osnovnih znanja o: tehnici. objašnjava i prezentira prethodno pripremljen obrazovni pano. značaju tehnike u svakodnevnom životu.izrada modela saobraćajnih sredstava (kopnenog. vijeku) Aktivnosti nastavnika Izlaganja nastavnog gradiva primjenom različitih metoda u cilju što kvalitetnije.informatika) izrada kreativnih programa za testiranje usvojenih znanja iz saobraćajno-tehničke kulture Nastavna oblast i sadržaj OBRADA: Definiranje osnovnih pojmova: šta je tehnika. naučnicima zaslužnim za razvoj različitih oblasti tehnike. Upoznavanje sa zanimanjima (uvod u profesionalnu orijentaciju). prigodnih čestitki .kao i iz saobraćajno-tehničke kulture . afirmacija i otkrića iz tehničkih oblasti. rukovanje tastaturom i mišem) kreiranje i brisanje foldera upoznavanje sa adekvatnim programom za unos teksta (osnove) upoznavanje sa programom za crtanje (Paint – osnove) izrada crteža geometrijskih figura i tijela izrada sastavnih dijelova odgojno-obrazovnih panoa. U cilju osavremenjavanja nastavnog procesa nastavnik uključuje i multimedijalne sadržaje: hronološki prikaz tehničkih ostvarenja.informatika) INFORMATIKA I TEHNIKA historijski razvoj informatike. računara i računarske tehnologije definicija i pojam informatike. koji kreira zajedno sa djecom. (priprema multimedijalnog sadržaja. kao i aktivno učešće u radu Aktivno učešće u kreiranju časa podrazumijeva adekvatnu pripremu djece da prikupe odreñeni broj informacija sa: medija. proširivanje vlastitih afiniteta i ljubavi prema važnom segmentu ljudskog života (bez tehnike.izrada odgojno-obrazovnih panoa. historijat i razvoj tehnike i informatike Aktivnosti dje ce Praćenje izlaganja i svih prezentacija predmetnog nastavnika. inerneta. kao i kreativnih igračaka (razne vrste slagalica od kartona) izrada nacrta modela saobraćajnih sredstava (kopnenog. prigodnih čestitki izrada nacrta igračaka. pokretanje aplikacija. računara i primjena informatike pojam hardvera i softvera dijelovi računara savladavanje osnovnih pravila korištenja računara (uključivanje i isključivanje. akcent baciti na kreativne igračke (razne vrste slagalica od kartona) . vodenog i zračnog saobraćaja) uz upoznavanje sa osnovnim mehaničkim i fizičkim karakteristikama (korelacija nastavnog gradiva: tehnika .

Aktivnosti nastavnika Izlaganja nastavnog gradiva primjenom vezano za osnovne materijale (papir. Usvajaju znanja o zanimanjima i stručnoj spremi osoba koje se u profesionalnom životu bave kreacijama i ilustracijama različitih dijelova mašina. kako se i zašto kotira/dimenzionira tehnički crtež. plastičnom folijom Ak tivnosti djece Učešće u radu prema uputstvima predmetnog nastavnika i aktivna primjena usvojenih znanja iz tehničkog crtanja: . vrste linija. P ostavljanje različitih vrsta jednostavnih pitanja potiče učenike na kvalitetne odgovore. kartonom. Korištenje različitih metoda u cilju što kvalitetnije prezentacije gradiva. okvir. Usvajaju znanja o alatima i priborima za obradu ovih materijala. Vizuelno uočavaju i usvajaju znanja o crtanju u mjerilu/razmjeri. zaglavlje i sastavnica Aktivno učešće u radu prema uputstvima predmetnog nastavnika i aktivna primjena usvojenih znanja. osobine i primjena. primjenom do sada usvojenih znanja iz ove oblasti vezane za različite materijale. i afirmativnije prezentacije gradiva. ulozi i značaju tehničkih crteža. značaju poznavanja tehničkog crtanja. koji kreira zajedno sa djecom. a posebno multimedijalnih sadržaja iz oblasti tehničkog crtanja. Demonstrira radne operacije sa alatom koji je namijenjen za dalju obradu u cilju odbijanja finalnih proizvoda. izradu obrazovnog panoa. koža. plastična folija. a ono što je posebno specifično redoslijedu radnih operacija koje se primjenjuju kod izrade predmeta i ureñaja od upotrebne vrijednosti. Praćenje izlaganja i prezentacija predmetnog nastavnika. pravila kotiranja. Očekivana postignuća Djeca usvajaju osnovna znanja o tehničkom crtanju.Nastavna oblast i sadržaj OBRADA: Savladavanje osnovnih pravila tehničkog crtanja: tehničko pismo. platno. kao praćenju zanimljivih članaka i informacija sa medija. karton. ljepenka. modela i maketa od upotrebne vrijednosti.crtež A 4 formata . Primjenjuje različite metode u cilju što kvalitetnije. koža. radnih listova. Nastavnik uključuje i upotrebu grafoskopa. Nastavna oblast i sadržaj VJEŽBE: Tehničko crtanje VJEŽBE: Savladavanje radnih postupaka i upotrebe alata za rad sa papirom. Ak tivnosti nastavnika Nastavnik savjetima i adekvatnim pomaganjem na praktičan rad uvodi djecu u srž primjene usvojenih znanja. U cilju osavremenjavanja nastavnog procesa nastavnik uključuje i upotrebu grafoskopa. demonstrira radne postupke iz stalno potenciranje realizacije aktivnosti (samostalnost djece u radu). Vježba: savladavanje osnova rukovanja priborom. Objašnjava i prezentira prethodno pripremljen obrazovni pano. Samostalan pristup radu. kao i o alatu i priboru za rad sa ovim materijalima. rukovanje i upotreba pribora za tehničko crtanje. razvijanje vlastite kreativnosti i sticanje radnih navika. mjerilo ili razmjere. plastična folija). format A4. ljepenkom. Očekivana postignuća Učenici usvajaju osnovna znanja o materijalima koji su namijenjeni njihovom uzrastu: papir. Uz adekvatnu pripremu učenik može na kvalitetan način. platnom. praćenje multimedijalnih i drugih sadržaja koji prezentiraju nastavno gradivo na času. usvajanje elementarnih znanja o vrstama linija. Oček ivana postignuća Djeca primjenjuju usvojena znanja o tehničkom crtanju na osnovu čega se stiče ukupan uvid u stepen usvojenosti nastavnog gradiva. platno. Aktivnosti nastavnika Izlaže nastavno gradivo vezano za osnovna pravila tehničkog crtanja. prerada. reciklaže i sl. zaglavlje i sastavnica Aktivnosti dje ce Aktivno učešće u svim oblicima nastavnog rada. kožom. usvajaju znanja o veličinama/formatima tehničkih crteža i njegovom izgledu (sadržaju) s posebnim akcentom na format crteža A 4. Nastavna oblast i sadržaji OBRADA: Upoznavanje sa materijalima: papir.okvir. dobivanje. karton i ljepenka. poluproizvodi i proizvodi. ureñaja i sl. aktivnošću na izradi ilustracijacrteža. ljepenka. Ak tivnost djece Aktivno učešće u izlaganju predmetnog nastavnika i praćenje multimedijalnih i drugih sadržaja koji prezentiraju nastavno gradivo na času.vrste linija . osnovne operacije obrada materijala u cilju odbijanja predmeta. Vježba: razvijanje osjećaja za pravilnu ilustraciju svih vrsta linija u odnosu na njenu ulogu na tehničkom crtežu. karton. učestvovati u kreiranju obrazovnog panoa. a posebno multimedijalnih sadržaja iz oblasti materijala i njihove industrijske prerade. 254 . Alat i pribor za rad sa ovim materijalima. Upoznavanje sa sastavom pribora za tehničko crtanje i njegovim pravilnim korištenjem.

zaustavljanje. kolovoz. definicijama: saobraćajni znakovi. vozila. Aktivno učešće u radu prema uputstvima predmetnog nastavnika i aktivna primjena usvojenih znanja. Uz adekvatnu pripremu dijete može na kvalitetan način primjenom do sada usvojenih znanja iz ove oblasti. obrada. Bicikl u javnom saobraćaju. osobine materijala. Poseban obrazovni osvrt dati na tehničke mjere zaštite životne okoline i uticaj tvornica za preradu papira na životnu okolinu.). Usvajanje znanja o novim proizvodima napravljenih od otpadnih papirnih materijala. Korištenje različitih metoda u cilju što kvalitetnije i afirmativnije. demonstrira radne postupke iz stalno potenciranje realizacije aktivnosti djece (samostalnost djece u radu). prigodnih čestitki izrada igračaka. informatika) Aktivnosti djece Aktivno učešće u radu prema uputstvima predmetnog nastavnika i aktivna primjena usvojenih znanja iz tehničkog crtanja. trotoar. saobraćajna traka. pješački prelaz. učestvovati u kreiranju obrazovnog panoa. sigurnosti u saobraćaju. Nastavna oblast i sadržaj OBRADA: Usvajanje osnovnih znanja o saobraćajnim pravilima i propisima: uloga i značenje saobraćajnih znakova. Praćenje multimedijalnih i drugih sadržaja koji prezentiraju nastavno gradivo na času. kao i aktivno učešće u radu. Aktivnosti nastavnika Prezentacija gradiva i tematike vezane za osnovne principe uticaja tehnike i tehnologije u zaštiti životne okoline: reciklaža. opterećenje. reguliranje saobraćaja na raskrsnicama. organizacija i upravljanje deponijama papira i papirnih proizvoda). Samostalan pristup radu. alati i pribor za obradu papira. razvijanje vlastite kreativnosti i sticanje radnih navika. savladavanje vožnje bicikla na adekvatno ocrtanom poligonu (prepreke. a posebno multimedijalnih sadržaja iz oblasti osobina materijala. šta je pješak. reciklaži i sl. a posebno multimedijalnih sadržaja iz oblasti saobraćajno-tehničke kulture. predmeta i ureñaja tehničkim mjerama zaštite životne okoline. kartona i ljepenke. mimoilaženje. radnje vozilom na putu. Primjena različitih metoda u cilju što kvalitetnije. Nastavna oblast i sadržaj KREATIVNA RADIONICA: praktična primjena usvojenih znanja iz tehničkog crtanja. saobraćajnim znacima. pravila reguliranja saobraćaja na raskrsnicama: pravilo desne strane. prerada starog papira. Uz adekvatnu pripremu dijete može na kvalitetan način primjenom do sada usvojenih znanja iz ove oblasti učestvovati u kreiranju obrazovnog panoa. bicikl kao saobraćajno sredstvo (kombinacija teoretskog izlaganja i praktičnog rada) Aktivnosti dje ce Praćenje izlaganja vezanih za saobraćajna pravila i propise. organizacija skladištenja papirnog otpada Aktivnosti dje ce Praćenje izlaganja i svih prezentacija nastavnika. ulozi i značenju saobraćajnih znakova. akcent baciti na kreativne igračke (razne vrste slagalica od kartona) izrada modela saobraćajnih sredstava (kopnenog. 255 . U cilju osavremenjavanja nastavnog procesa nastavnik uključuje i upotrebu grafoskopa. vodenog i zračnog saobraćaja) uz upoznavanje sa osnovnim mehaničkim i fizičkim karakteristikama (korelacija nastavnog gradiva: tehnika. faktora sigurnosti i sl. Vježba: razvijanje osjećaja prema ilustraciji u mjerilu/razmjeri. zanimljivije i afirmativnije prezentacije gradiva. U cilju osavremenjavanja nastavnog procesa nastavnik uključuje i upotrebu grafoskopa. Aktivnosti nastavnika Nastavnik savjetima i adekvatnim pomaganjem na praktičan rad uvodi djecu u srž primjene usvojenih znanja. startanje i sl. izradu obrazovnog panoa. kolovozna traka. Vježba: savladavanje osnova rukovanja priborom Vježba: razvijanje osjećaja za pravilnu ilustraciju svih vrsta linija u odnosu na njenu ulogu na tehničkom crtežu. prerada starog papira. reguliranju saobraćaja na raskrsnicama. osnovni pojmovi. Praćenje multimedijalnih i drugih sadržaja koji prezentiraju nastavno gradivo vezano za saobraćajna pravila i propise. Očekivana postignuća Djeca usvajaju osnovna znanja tehničkim mjerama zaštite životne okoline (reciklaža. radnih listova. Očekivana postignuća Djeca usvajaju osnovna znanja o saobraćajnim pravilima i propisima: usvajanje teoretskih znanja o sigurnosti u saobraćaju. uticaj sječe šume na eroziju tla. nosivost. Očekivana postignuća Djeca primjenjuju usvojena znanja o tehničkom crtanju na osnovu čega se stiče ukupan uvid u stepen usvojenosti nastavnog gradiva.) Aktivnosti nastavnika Izlaganje nastavnog gradiva o saobraćajnim pravilima i propisima. organizacija skladištenja papirnog otpada.Nastavna oblast i sadržaj OBRADA: Upoznavanje sa osnovnim principima uticaja tehnike i tehnologije u zaštiti životne okoline: reciklaža. kao i aktivno učešće u radu. industrijskoj preradi. izradu obrazovnog panoa. kao i iz saobraćajno-tehničke kulture) izrada geometrijskih figura i tijela izrada odgojno-obrazovnih panoa.

osnovni i periferni ureñaji. informatike. Izrada modela Izrada školskih učila Izrada fotografija Tehničko-didaktički ureñaji za potrebe škole i vlastitu upotrebu 256 . 2. memoriranje. informatičke tehnologije. funkcijama tipki i tastature. Razvijaju opću kulturu. proširuju vlastite afinitete i ljubav prema važnom segmentu ljudskog života (bez tehnike. kopiranje. datoteci. Djeca usvajaju osnovna znanja o tehnici. rezanje. Aktivno učešće u kreiranju časa podrazumijeva adekvatnu pripremu djece da prikupe odreñeni broj informacija iz medija. kako bojiti kreirane /nacrtane površine . a prateća nastavna sredstva će biti: grafoskop i multimedijalni sadržaji. na kojem principu radi računar. kako obrañuje podatke. principu rada računara. Rukovanje tastaturom/tipkovnicom – funkcije tipki računara. rad sa mišem. Izlaganje gradiva primjenom različitih metoda. IZBORNI DIO NASTAVE Izborni dio nastave iz Osnova tehnike u 5. osnovni elementi računara. osnovnim dijelovima računara. ilustrira. šta je podatak. memoriranje. šta je informacija Aktivnosti djece Praćenje izlaganja vezanih za definiranje osnovnih pojmova o informatici. literature i sl. zanimanja u informatici. Djeca usvajaju osnovna znanja o korištenju računara: . zaglavlje i sastavnicu na crtežu odreñenog formata (A4) . brisanje. i drugih tehničkih oblasti nezamisliv je život savremenog čovjeka u 21. šta je folder-direktorij. informatici. tehnologije. uloga i značaj poznavanja informatičkih programa i aplikacija. razvoj informatike. perifernim ureñajima. Postavljanjem različitih vrsta jednostavnih pitanja potiče djecu na kvalitetne odgovore Ilustrira. datoteku .kako izaći iz datoteke i ponovno ući u nju. kako izvršiti izmjene. Upoznavanje sa perifernim ureñajima (miš) – funkcije tipki miša i rukovanje. 4.kako povlačiti i ureñivati linije .Nastavna oblast i sadržaj OBRADA: Definiranje osnovnih pojmova: šta je informatika. uloga i značaj poznavanja informatičkih programa i aplikacija). šta je softver. U cilju osavremenjavanja nastavnog procesa nastavnik direktno uključuje i računar kao osnovno sredstvo rada. Postavljanje različitih vrsta jednostavnih pitanja potiče djecu na kvalitetne odgovore.kako i prema kojim pravilima nacrtati okvir. kopiranje i lijepljenje teksta Aktivnosti djece Očekivana postignuća Aktivnosti nastavnika Paralelan rad sa izlaganjem predmetnog nastavnika-svaka tipka. Historijski razvoj računara i računarske tehnike. 3. njena funkcija. vijeku) Aktivnosti nastavnika Izlaganje nastavnog gradiva vezanog za osnovne pojmove (informatika.kako memorirati ureñeno i kako datoteku smjestiti u kreirani folder . Očekivana postignuća Nastavnik na ovaj način može steći uvid u predznanje koje dijete posjeduje i sa čime raspolaže kada je u pitanju nastavak rada na časovima informatike. šta je datoteka.kako ispisivati i ureñivati tekst . fizici. rezanje. Nastavna oblast i sadržaj OBRADA: Savladavanje osnovnih pravila korištenja računara: pokretanje računara. rad sa opcijama: pisanje. hardveru. prezentira i demonstrira Nastavnik uključuje i računar i direktno na računaru prezentira gradivo. rad na tekstu. Opcije: kreiranje. objašnjava. osnovni dijelovi računara. današnja dostignuća o naučnicima zaslužnim za razvoj hardvera i softvera. direktoriju. Upoznavanje sa adekvatnim programima (prednost dati jednostavnim programima za crtanje – npr. objašnjava. o osnovnim funkcijama računara. informatičkim programima i aplikacija. softveru. kreiranje foldera i datoteke. tehnici.kako kreirati folder. lijepljenje.kako koristiti aplikacije koje kao gotove nudi program za crtanje . Corel) Upoznavanje sa pravilima kreiranja foldera i datoteke. Upoznavanje sa zanimanjima (uvod u profesionalnu orijentaciju). šta je hardver. značaju informatike i informatičke tehnologije u savremenom životu čovjeka. prezentira i demonstrira. značaj poznavanja osnovnih funkcija računara. razredu sastoji se od jedne od slijedećih oblasti: 1. memoriranje Aktivnost na prenošenju znanja o osnovnim pravilima korištenja računara. razvoj informatike. značaj poznavanja osnovnih funkcija računara. funkcija tipki i tastature i perifernih ureñaja.

ravnopravnost i uvažavanje članova porodice. duhana i opojnih droga na odnose unutar porodice. Ljubav unutar porodice . kulturom dijaloga Usvajanje znanja o kulturnom načinu stanovanja. društvene odnose i poslje dice u kasnijim periodima života. poznavanje porodičnog porijekla 2. UVOD 1. odijevanja i prehrane DOVOLJNA Razvijena svijest o neophodnosti povezanosti teorijskog znanja i njegove primjene u svakodnevnom životu Osposobljenost da naučena pravila i postupke o osnovnim potrebama kulturnog življenja. psihološke i socijalne promjene u adole scenciji. Naučiti ih pravilima kulturnog ponašanja. Porodični (obiteljski) život . podje le ljubavi. odjeće i obuće Uputiti djecu na izbor odreñenih zanimanja i zanata Uputiti djecu da izmijene loše prehrambene navike Da se djeca nauče pravilno odnositi prema privatnim i društvenim dobrima. Uloge članova porodice a posebno. zdravstvenih.raspodjela poslova u porodici. cigareta i opojnih sredstava OB RAZOVNI Razvijanje osjećaja i potrebe kod djece za kulturnim ophoñenjem i ponašanjem u okviru svoje porodice. odijevanja. .(2 časa sedmično – 70 časova godišnje) PROGRAMSKI ZAHTJEVI ODGOJNI Da kod djeteta razvije potrebu za radom i učenjem Upućivanje djeteta na vrijednosti porodičnog i drugih oblika društvenog života Da putem praktičnih vježbi djeca razviju svoju kreativnost koja će im u životu koristiti da stvaraju bolje uvjete življenja Da djeca steknu osnovne higijenske navike pri održavanju lične higijene. Uticaj alkohola. poštivanje kulture dijaloga i meñusobnog uvažavanja Razvijen odnos tolerantnog ponašanja i rješavanje sukoba nenasilnim putem Ljubav i pravilan odnos prema svim životnim dobrima koja su neophodna za kulturno življenje . samostalno. grupnim radom. Naučiti ih da budu tolerantni prema drugim i drugačijim u sredini življenja i uopće u životu Razvijanje estetskih vrijednosti života Stvaranje navika za štednjom ličnih. Upoznavanje djece sa bolestima savremenog svijeta i štetnim djelovanjem alkohola. Šte tne poslje dice na rast. Ishodi učenja će biti zadovoljavajući. Zn an ja o promje nama k oje ih očekuju u periodu adole scencije.člano vi porodice. razvoj u adolescenciji. Kultura življenja PROGRAMSKI SADRŽAJI 1. ljub av me ñu ljudima. starinama. ako roditelji i nastavnici primijete pozitivne promjene u načinu ponašanja djeteta. estetskih i kulturnih potreba Znanja o osnovama kulture stanovanja. škole i društva uopće Odnosi unutar porodice. društvenih i prirodnih materijalnih dobara Adolescencija: šta je adole scencija ? Biološke. higijene stambenog prostora. uloga članova porodice.djece. i usvajan ja zd ravih životnih navika VISOKA Razvijena uspješna komunikacija. Rizična ponašanja. posjetom muzejima. zadacima i obave zama 2. putem praktičnog rada mogu izvoditi meñusobnom saradnjom. Upoznavanje sa programskim sadržajem. OČEKIVANA POSTIGNUĆA MINIMALNA Znanja o osnovnim i osnovnim potrebama kulturnog življenja djeteta uzrasta od deset godina Znanja o odnosima unutar porodice i važnosti zd ravog življenja. učenjem raznih običaja.čuvanjem starinskih upotrebnih predmeta i narodnih nošnji u okviru svoje porodice i sl. pravilnoj prehrani itd. ustano ve koje pružaju pomoć porodici 257 . SAVREMENA PORODICA 1. Potrebe savremene porodice . razvijanje ekološkog ponašanja Očuvanje kulturne baštine naših naroda i narodnosti. Znanja o važnosti provoñenja osnovnih higijenskih.

Estetski elementi u stanu . noktiju. ekološka pravila ponašanja u sredini življenja i uopće 3.Moj izbor namještaja za moju sobu Razvijanje i provoñenje stambene kulture . Hobi. zavisnost od kompjutera. 3.pojam demokratskog društva. 5. razvoj. putevi prenošenja bolesti. . zidni ukrasi. 4. higijena i pravilno čuvanje namirnica 3. kultura dijaloga 2. njihova upotrebna i hranjiva vrijednost. sporta i rekreacije za kulturno življenje LJEPŠA 2. tradicije i tradicionalnih običaja naših naroda. narodne rukotvorine. Vrste materijala za izradu odjeće .stavljanje naglaska na vjernost kao metoda zaštite od prenošenja bolesti savremenog svijeta. vrste zanimanja i zanata.kombiniranje dijelova odjeće u jednu estetsku cjelinu Narodne nošnje u BiH – sastavni dio kulturne baštine. sitni ukrasni predmeti Vježba . nezdrave SAVREMENOG prehrambene navike. poštivanje kućnog reda 5.1. PREHRA NA I ZDRAVL JE 9. zabava. Kulinarski postupci pripreme hrane i kontrola kvaliteta hrane. te naglasiti značaj lične higijene. Bolesti uzrokovane nehigijenom (bolesti prljavih ruku i druge bolesti savremenog svijeta) 2. E valuacija programskog sadržaja kulture življenja STRANA ŽIVOTA 13.očuvanje kulturne baštine sredine življenja.arhitektura bosanske kuće Posebna obilježja seoskog stanovanja . Kultura demokratskog ponašanja . različite vrste ljubavi. tijela i sl. Sistematizacija rada iz prehrane 1. alkohol. Apstinencija i značaj vjernosti. EKONOMIKA DOMAĆINSTVA 12. duhan ili drogu. 2. Pravilan odnos prema životnim dobrima . vrste ručnog rada Prateći elementi u odijevanju-vježba vezivanja kravate. Sistematizacija programskih sadržaja opće kulture ponašanja 1. LIČNA HIGIJENA 6. oblici nasilja u porodici i uopće u društvu.osobenost svake boje. intereta. 5. VAŽNOST PREHRANE NE onima koji Vam nude alkohol. Obilazak starina. u sredini življenja. Pravilan odnos prema starinama .privatnost. pravilan raspored dnevnih obroka i njihova kalorijska vrijednost 2.Starine moga zavičaja 6. 258 . OPĆA KULTURA PONAŠANJA (BONTON) 1. 5.Izrada ukrasnog predmeta. 2. uopće naše domovine BOSNE I HERCEGOVINE.korištenje zajedničkih prostorija i prostora. rad i očuvanje zdravlja. ekološka proizvodnja hrane 4. posjeta frizerskom. duhan (pasivno BOLESTI pušenje posebno). poštivanje drugih i drugačijih 4. 4. značaj odmora. Bolesti uzrokovane nedostatkom hranjivih sastojaka u hrani. nepravilnom. osnovna pravila dobrog kombiniranja boja Vježba . 1. kose. obilježavanje i učenje tradicionalnih običaja i sl. Vježba – estetika lica. kozmetičkom i drugim salonima za uljepšavanje 1.prednosti i nedostaci prirodnih i vještačkih Boje u odijevanju . Hranjivi sastojci hrane – neophodni za rast. čuvanje društvene imovine. aranžiranje cvijeća Tradicionalni elementi stanovanja . prednosti i bogatstvo raznolikosti u našoj državi BOSNI I HERCEGOVINI. Prehrambene namirnice – vrste namirnica. KULTURA STANOVANJA 3. marame i sl.tekstil. kako reći SVIJETA 7. Vježba – pravilan način kombiniranja namirnica – pripremanje užine i jednostavnog jela 5. ljubav prema ljudima. online igara-ali i nekretanje. ŠTETNE Pripreme za adolescenciju kao period života sa velikim mogućnostima i velikim opasnostima NAVIKE I za dalji razvoj ličnosti. Vježba – izrada portfolija .gospodarski objekti Vježba . kako ostvariti svoje pravo i riješiti problem demokratskim putem 7. prekomjernom i nehigijenskom prehranom 8. privatna imovina. 3. 6. Štetne životne navike sa naglaskom na drogu. TRADICIONALNO KULINARSTVO 11. KULTURA ODIJEVANJA 4. SERVIRANJE HRANE I PONAŠANE ZA VRIJEME JELA 10.. Ljubav-porodična ljubav. nenasilno ponašanje u porodici. nedostatkom hrane. 1.

sintetičkog koncipiranja. razumjeti i predstaviti različite forme organizacije kompozicije upotrebom crtačkih tekstura . OBLASTI 1. divergentnog mišljenja .okomita/uspravna .Grafitna olovka. transparentno. u dvo i trodimenzionalnoj organizaciji prostora . potez. lavirani tuš. značajni datumi.okomitu /uspravnu/ . prepoznavanja i predstavljanja uočenog u okruženju i na likovnim djelima: . pjesma. logičkog zaključivanja. dominacija 259 . lazurni namaz.vodoravna /horizontalna/ . uočavanja. tempera.piramidalno . spremnost za saradnju i timski rad .Iz neposrednog okruženja: ljudi.Likovna kultura (1 čas sedmično – 35 časova godišnje) CILJEVI I REZULTATI ODGOJNO-OBRAZOVNOG RADA PROGRAMSKI SADRŽAJI TEMATSKE CJELINE. emocija i slično kroz likovni izraz . solidarnosti: jačanje i bogaćenje emocija . Muzičke kulture. pojava u prirodi. poslovica. dalji rad na razvijanju sposobnosti predstavljanja sadržaja.likovnih elemenata i .piramidalnu . T jelesnog odgoja. bajka. kao i načina njene primjene .kružna . bogaćenje mašte.Usvojiti pojmove organizacije kompozicije: .Daljnji rad na razvijanju senzornih. rukopis autora/ . životinje. gvaš. objekti. Matematike. mozaik .Lazurno.P rimjena tačaka i crta/ linija sa svim karakteristikama u isticanju teksture .statično i dinamično . pastel. kolaž.P rimjena svih oblika poticaja u realizaciji likovnih radova .Usvojeni pojmovi za oblast boja: mrlja. ploha. biljke.Razvijanje sposobnosti pripremanja tonova boja. harmonija.Moći registrirati.Njegovanje tradicije i narodnih običaja: praznici. Kulture življenja.Uočavanje. naglašen deblji nanos boje /uočava se potez kista. dogañaja.Razvijanje kritičkog mišljenja. formiranje stavova i odnosa prema vrijednostima.Korelacija sa drugim predmetima /sadržaji drugih predmeta/: maternjeg jezika. priče.slobodna Savladavanje upotrebe linija /crta/. konkretnog i apstraktnog mišljenja.piramidalna . osjećanja. pojave u prirodi.statična i dinamična ./ P rirode i društva. angažiranost..Razvijanje humanih odnosa. boja preko boje daje novu valersku vrijednost /boju/ .slobodno 2.vodoravno /horizontalno/ .. ploha.. tuš i drvce. za njihovu primjenu u praktičnom radu /realizaciji likovnih radova/.Pastuozno. snalažljivosti. očuvanje kulturne baštine i prirodne okoline . pjesme.TAČKA I LINIJA Prepoznavanje. prostori .Razumjeti i moći predstaviti oslabljenu boju /miješanje boja/ proširivanje /bogaćenje/ palete boja . dosljednost. orijentacija u vremenu i prostoru . kreiranju znakova vizuelnih komunikacija.Sposobnost opažanja.okomito /uspravno/ . tuš i pero./priča. kreativnog.vodoravnu /horizontalnu/ . .kružno . tačkom i mrljom i njihov odnos -Crtačke teksture MOTIVI I TEHNIKE ODGOJNO-OBRAZOVNI CILJEVI I ZADACI OB RAZOVNI CILJEVI ODGOJNI I SOCIJALIZIRAJUĆI CILJEVI . tuš i kist. potez. ritam.Izgrañivanje pozitivnog odnosa prema radu: inicijativa. debeli namaz.oslabljene i intenzivne boje .principa komponiranja mrlja. harmonija.Uočavanje značaja obogaćivanja izraza uvoñenjem više valerskih vrijednosti boje . kompozicija boja. flomasteri/crni ili tamni/drveni ugljen . samostalnost.statičnu dinamičnu. valerskih /svjetlosnih/ vrijednosti. manipulativnih.Kombiniranje linije /crte/ sa plohom. odijevanju. zgrafito /grebanje premazane osnove prethodno obojene voštanim bojama/.Razvijanje sposobnosti kombinatorike. dominacija. BOJA .slobodnu . shvatanje značaja i mogućnosti upotrebe potpunije /bogatije/ palete boja.kružnu .Kompozicioni /prostorni/ odnosi u vizuelno likovnim sadržajima . . zaključivanja.Razvijanje sposobnosti posmatranja. oplemenjivanju životnog prostora. istrajnost.. kompozicija boja.. flomasteri u boji /za manje formate radova/. ritam. kreiranju izgleda upotrebnih predmeta.Akvarel.boja kao sredstvo ostvarivanja slikarskih tekstura . tačaka u cilju ostvarivanja prostornih organizacija kompozicije . harmonija hromatske boje u funkciji bogaćenja palete boja . izražajnih i praktičnih sposobnosti kod djece sa naglaskom na karakterizaciju oblika i figura. uočavanje /registriranje/ odnosa u svom okruženju i na likovnim djelima i sposobnost primjene prostornih organizacija kompozicije: . debeli namaz.P repoznati i uporediti na svojim umjetničkim radovima prostornu organizaciju kompozicije: . etnografsko naslijeñe . lazurni namaz.

odnos dijelova i cjeline .Ravnoteža i pokret u prostoru /mobili/ realizacija skulpture u prostoru .3.Zid .Složenija kreativna rješenja i realizacija u različitim materijalima . grafičkog dizajna. spot.Površina u likovnoj oblasti: dizajna.Kreiranje novih vizuelnih informacija /poruka/. grañenje i razvijanje senzibiliteta prema grafičkom izrazu i oblasti grafike . plakata kao forme vizuelnih komunikacija Usvojeni pojmovi za oblast površina: vizuelna informacija /poruka/. rad na izradi klišea za visoki tisak /linorez.Stub /kružne osnove/ .Krov . prostorna organizacija /maketa. stup. statično-dinamično. statično. novih znakova. karton grafiku/ dalje razvijanje senzibiliteta u grafičkom izrazu . maloveliko. grañenja. grañenje.Realizacija plitkog reljefa . zid. industrijski dizajn. PLOHA .Usvojeni pojmovi: masa.Dalji rad na potpunijem shvatanju prostora i oblikovanja u prostoru . meco reljef. elementi grañenja. gradnja. odnos površina i vizuelna jasnoća poruka . arhitektura. stub.Uočavanje značaja vizuelnog odnosa slike i teksta u primjeni organizacije kompozicije .Organizacija prostorne kompozicije različitim elementima /po veličini i obliku/. MASA I PROSTOR . svijetlo-tamno … Uočavanje izražajnih mogućnosti stripa /sinteze slike i teksta/ Razumijevanje spota. elementi grañenja: .Stub /kvadratne osnove/ .Usložnjavanje odnosa prema prostoru i oblikovanje prostora u oblasti oblikovanja. slikanja. spotu. visoki reljef /skulptura u prostoru koja se samo sa nekim djelom utapa u osnovu/ .Masa i prostor u arhitekturi. niski /plitki/ reljef. industrijskog dizajna. mobili /skulptura u pokretu. prostor. školskog lista…/ .Mobili /pokretne forme u prostoru/ dinamična skulptura . krov.Dalje savladavanje oblasti grafike. TV poruke.Razumijevanje složenih grafičkih odnosa.Razumijevanje i mogućnosti predstavljanja prostora i oblika u prostoru . plakatu kroz različite kompozicije /dinamična i statična kompozicija/ . odnos slike i teksta: naslovne stranice /knjige. kaligrafija.Kolaž kroz primjenu kompozicionih odnosa slike i teksta . instalacija. grafičar Razumijevanje uloge i značaja znakova vizuelnih komunikacija i ovladavanje mogućnostima korištenja sa ciljem prenošenja vizuelnih informacija Osposobljavanje za kreiranje novih vizuelnih znakova i vizuelnih poruka Uočavanje značaja uloge površine u naglašavanju važnog /bitnog/.Organizacija kompozicije kroz oblasti: crtanja.Upotreba svih materijala dostupnih uzrastu .Uloga površine u savremenim medijima: kompjuterskoj grafici. minijatura. linorez /izrada šablona.Visoki tisak. visoki reljef. novi kreirani znakovi vizuelnih komunikacija.Puna plastika u prostoru . TV poruci.Uloga površine u formi poruke. grafike .Usvojeni pojmovi za oblast ploha: inicijal. meco reljef /srednje ispupčene forme. pokretne forme/ 260 .Papir grafika /izrada šablona od papira kartona/ . primijenjene umjetnosti i dizajna . linorez.Kreiranje novog izgleda industrijskog predmeta /proizvoda/ - - - - - 5.Dalji rad na potpunijem odnosu primjene slike i teksta . visoki tisak. primijenjene umjetnosti . znak. dinamično 4.Konstrukcija . TV poruka. urbanizam/ .Reljef kao skulptorska forma: niski /plitki/ reljef.Prostorna organizacija može imati malu i veliku masu: mobili – rad na organizaciji ravnoteže i pokreta . klišea na linoleumu/ . 1-2 trećine mase u prostoru/. vizuelna informacija. POVRŠINA .Sticanje sposobnosti prevoñenja /transponovanja/ dvodimenzionalnog u trodimenzionalno i trodimenzionalne u dvodimenzionalnu formu /organizaciju/ .Rad na karakterizaciji figura u prostoru.

/ . po prostornoj orijentaciji. krov . lazurni /tanki/ nanos boje. elementi grañenja.da uočavaju odnose u prostoru. štampanje .da miješaju boje i da upotrebljavaju različite intenzitete boja /da jedna boja može biti svjetlija i tamnija/ da se miješanjem mogu dobiti tonovi drugih boja .. tuša i drveta. konstrukcija. BOJA Likovno područje slikanje: U slikanim radovima primjenjivat će se kao izražajna sredstva pri realizaciji kompozicije: mrlje.da rade na jednostavnim rješenjima grafičkog dizajna.da tlocrt predstavlja crtež osnove nekog objekta /neke grañevine/ . tuša i kista. horizontalna/ vodoravna/ kompozicija. okomita /uspravna/. uočavaju proporcije. kolažu. pastelu. akvarelu.da savladaju princip izrade jednostavnog šablona za visoki tisak. plakat.da znaju osmišljeno u organizaciji kompozicije primjenjivati sliku i tekst.da dalje usavršavaju tehniku korištenja.. stub. grafičar. predmeta/ u prostoru .da mrlju i tačku koriste kao likovni element u predstavljanju različitih tekstura i osmišljavanju kompozicije. a nalaze se u suprotnosti/. odnos plohe i teksta /naslovna strana za knjigu. a šta reljef: plitki. grafički otisak. dinamična i statična kompozicija. pored navedenih organizacija 261 . slobodna /raspršena/. kružna. meco i visoki reljef . vizuelna informacija.. temperi. prepoznaju karakter oblika . stup. piramidalna /trougaona/.da znaju da je površina omotač nekog oblika /objekta.da znaju razlikovati vrijednosti linija. ritam. papir grafika . . crtež. strip. po intenzitetu /jačini/. smještanje rada u zadati format. za oblast slikarstva: .da su sposobni organizirati kompoziciju po principu pokretne ravnoteže /mobili/.da raspoznaju šta je puna plastika /figura u prostoru/. grafika.. rukopis autora za oblast ploha/grafika: . organizacije kompozicije: statična i dinamična. lazurno i pastuozno. dominacija 2. zid. fotografija STRUKTURA PROGRAMA 1. TV spot .da usvoje pojam kliše. piramidalna.da su u stanju izvesti prostorni crtež /crtež sa tankom mekom žicom/ . pastuozni /debeli/ nanos boje. TAČKA I LINIJA Likovno područje crtanje: Organizacija kompozicije. potezi. da savladaju tehniku laviranog tuša. gvašu.usvojit će da način na koji je nanesena boja predstavlja slikarski rukopis /teksturu/.da dopunjuju i proširuju znanja o slikarskim tehnikama. da usvoje pojmove. flomasterima u boji. vertikalna /uspravna/ kompozicija. kružna.da usvoji termine. dominacija 3. izrada stripa.da mogu prepoznati ritam i upotrebljavati ga u svom likovnom izrazu. .da proširuju znanje o komplementarnom kontrastu /boje koje se slažu. . kadar.da znaju šta je to trodimenzionalna tekstura /tekstura izvedena sa nekim oblikovnim materijalom/ .da znaju šta je simetrija i asimetrija. olovke.da kreiraju kadar stripa ili strip. . arhitektura. slobodna . naslovne strane knjige… za oblast površina. . slika. šablon /matrica/. linorez. mozaiku . masa i prostor: . U petom razredu.OČEKIVANI REZULTATI Sa djecom se radi na daljnjem usvajanju i proširivanju znanja o upotrebi materijala i sredstava koja se koriste u oblasti tačka i linija: . papir za pakovanje. PLOHA Kroz tematsku oblast PLOHU realizirat će se sve likovne oblasti koje se u svojoj konačnici iskazuju u dvodimenzionalnoj formi. harmoničan /skladan/ odnos boja. vodoravna /horizontalna/.

plakat. DIDAKTIČKO-METODIČKE NAPOMENE Likovna kultura u petom razredu. masa i prostor obuhvata likovne oblasti: Oblikovanje. Definiraju se pojmovi i realiziraju radovi u punoj plastici. piramidalna /trougaona/. slobodna /raspršena/. znakova vizuelnih komunikacija. visoki reljef/. analizi fotografije. uočavanju i razumijevanju spota. do 9. vertikalna /uspravna/ kompozicija. kružna. grañenje.GRAFIKA . u tehnici papir grafika i linorez.kompozicije. Usvajanje znanja i likovno kreativni rad realizira se kroz forme prostorne organizacije kompozicije: 1. jednobojne i višebojne /visokog tiska/. koje djeca doživljavaju kao igru povezanu sa estetskim stvaralačkim procesom. Znakovi vizuelnih komunikacija. PLOHA 4. nivoom usvojenog doživljavanja likovne umjetnosti. primijenjene umjetnosti. sposobnosti i likovne 262 . navedenih kompozicionih odnosa: dinamična i statična kompozicija. kompjuterske grafike. kao elementi vizuelnih poruka i njihova likovnost.dvodimezionalna organizacija kompozicije 2. realiziraju se kroz LIKOVNE OBLASTI /likovna područja. podrazumijeva početak sintetičkog koncipiranja vizuelnog doživljaja. U kreativnom procesu koriste se svi materijali pristupačni uzrastu i psihofizičkim mogućnostima djeteta. industrijskog dizajna. horizontalna /vodoravna/ kompozicija. zid. mobili /pokretne forme u prostoru/ kao i reljefi /niski reljef. 4. primijenjenu umjetnost i dizajn. 5. dizajna. meco reljef. vizuelne medijske poruke. TAČKA I LINIJA 2. MASA I PROSTOR Ovakva forma osigurava kontinuitet u usvajanju i proširivanju znanja. bogaćenjem novim likovnim sadržajima i likovnim iskustvima. spot. POVRŠINA 5.PODRUČJE VIZUELNIH KOMUNIKACIJA Oblikovanje u prostoru kroz područja: . dalje će se raditi na potpunijoj primjeni odnosa slike i teksta. Za oblikovanje na plohi kroz područja: . Arhitektonski elementi /elementi gradnje/: konstrukcija. Djeca rade na izradi stripa. OBLIKOVANJE NA PLOHI . dominacija.CRTANJE . krov. I dalje u ovom uzrastu prisutan je izražen interes za oblikovanjem u prostoru. TV poruka. razreda. s obzirom na uzrast interes djece će biti usmjeren prema daljnjem savladavanju oblasti grafike. stub. OBLIKOVANJE U PROSTORU – rješavanja trodimenzionalnih formi Ove dvije podjele kreativnog rada po prostornoj organizaciji kompozicije. povezivanje novih vizuelnih iskustava sa do tada prethodno stečenim znanjem.SLIKANJE . grafičkog dizajna. MASA I PROSTOR Tematska cjelina. POVRŠINA Tematska oblast Površina realizira se kroz likovne oblasti. BOJA 3. 1. stup.PODRUČJE VIZUELNIH KOMUNIKACIJA Programski sadržaji predmeta LIKOVNA KULTURA u osnovnoj školi realiziraju se kroz formu tematskih cjelina/oblasti koje bi trebale biti ustrojene /unificirane/ jednoobrazno za sve razrede od 1.PROSTORNO OBLIKOVANJE I GRAðENJE .

Vizuelne motive 2. dominacija GRAFIKA: malo-veliko. harmonija. niski /plitki/ reljef. matematike. stup. emocije /osjećanja/. lazurni namaz. što znači da bi svaka tematska cjelina bila dva puta obrañena u toku školske godine. doživljaj zadovoljstva u razrješavanju problema i sposobnosti vrednovanja. arhitektura. statično. vizuelna informacija /poruka/. značajni datumi. shodno uzrastu djeteta razrješavanje likovnih zadataka kroz upotrebu likovnih i kompozicionih elemenata nevizuelni poticaji. ploha. Likovna pismenost podstiče se kroz nastavu koja djecu uključuje u aktivan proces vizuelnog istraživanja. Ponavljanje tematskih cjelina u formi koncentričnih krugova pruža mogućnost preispitivanja usvojenih i prezentiranja novih sadržaja i znanja. mobili /skulptura u pokretu. poslovica. Motive likovne forme /likovni i kompozicioni elementi/ iz neposrednog okruženja djeteta. gradnja. škola. zid. praznici. Taj proces kod djece razvija kreativno mišljenje. Tematske cjeline bi se realizirale kroz likovno kreativni rad u svakom polugodištu. i interakciju umjetnosti. prirode i društva. minijatura PROSTORNO OBLIKOVANJE I GRAðENJE: masa. biljke… sadržaji drugih predmeta /korelacija sa drugim predmetima/: maternjeg jezika /priča. porodica. stub. muzika. grañenje. Kvalitet učenja u likovnoj kulturi je proces kada djeca vizueliziraju problem koji ranije nisu znali. prepoznaju ga i razriješe putem likovno tehničkih sredstava. spot. bajka. ritam. objekti. sposobnosti i saznanja što utiče na formiranje likovno oblikovnih temelja koji će im pomoći u analizi složenih vizuelno likovnih ideja i problema u komponiranju osmišljenih likovnih kompozicija. kompozicija boja. kaligrafija. pokretne forme/ VIZUELNA KOMUNIKACIJA: grafički dizajn. permanentno kroz cjelokupni osnovnoškolski odgoj i obrazovanje. Ovakav pristup zaokruživanja jedne cjeline kroz likovne zadatke /likovne probleme/ osigurao bi veću preglednost i sistematiziranje gradiva koje djeca trebaju usvojiti i njegovo logičko ponovno proširivanje u drugom polugodištu. krov. TV poruka. prostori. inicijal. etnografsko nasljeñe značajna umjetnička ostvarenja iz svjetske likovne /baštine/ umjetnosti likovni i kompozicioni elementi. čula. Motivi – teme /likovni sadržaji/ Zahvalne teme za likovno kreativni rad predstavljaju doživljaji i spoznaje. usvojeni pojmovi mrlja. Nevizuelne motive 3. tjelesnog i zdravstvenog odgoja i kulture življenja iz narodnih običaja /tradicije/. potez. nauke i društva. - POJMOVI KOJE ĆE DJECA USVOJITI CRTANJE: usvajanje pojmova organizacije kompozicije: statično-dinamično.. kružno. karton grafiku. vodroravno-uspravno. kliše za visoki tisak linorez.kreativnosti djece. pojave u prirodi. elementi grañenja.. statično-dinamično. prostor. novih medija i okruženja. piramidalno i slobodno SLIKANJE: uočavanje značaja obogaćivanja izraza uvoñenjem više valerskih vrijednosti boje. pastuozni namaz. muzičke kulture. basna. Ovako postavljene tematske cjeline ne isključuju ni jednu oblast. visoki reljef. Motive prema svojoj vizuelizaciji sadržaja dijelimo na: 1. niti bilo koju tehniku. svijetlo-tamno. industrijski dizajn. Razvoj likovne pismenosti obuhvata razradu zadatih nastavnih tema putem kojih djeca spoznaju /stvaraju predstavu/ o značaju likovne umjetnosti u vlastitom životu. dinamično 263 . mjesto stanovanja. meco reljef. pjesmica/.

predmeta i pojava. Činjenica je da se nastavnik u razredu susreće sa djecom koja su nadarena i onom koja nisu.. napor koji dijete ulaže u realizaciju zadatka da bi postiglo rezultat. Predmet Likovna kultura složen je iz dva segmenta: 1.. svoje viñenje svijeta. upornosti i iskustva. s obzirom na činjenicu da crtež predstavlja cjelinu koja u sebi sadrži komplekse sposobnosti i osobina djeteta. stečenog znanja i usvojenih navika. aktivnost na časovima likovne kulture. svoje strahove i oduševljenja. onda su svi ti radovi . Vizuelno estetska kultura razvija kod djece sposobnost uživanja i razumijevanja umjetnosti. da doživljavaju i gledaju očima odraslih svijet oko sebe. Likovna forma /Likovni jezik/ i 2. Ako nastavnik traži od djece da tačno .stenografski zapis duše” i kao takvi moraju biti dobri. Prilikom ocjenjivanja manje nadarene djece treba pratiti i imati u vidu individualne mogućnosti. estetskog. pozitivnog i negativnog uticaja sredine. kao i sklad emocionalnih i izražajnih sposobnosti transponiranih u likovne elemente. odnos prema svjetskoj i našoj kulturnoj baštini. 2. onda takva nastava Likovne kulture ne odgovara osnovnim principima savremene nastave. Iz tog razloga i dječiji crtež moguće je analizirati sa različitih aspekata: 1.prepisuju” percipirano. Nema loših dječijih radova. Ako prihvatimo da se djeca likovno izražavaju jer imaju potrebu da iskažu svoj svijet. ciljevima i zadacima koji se pred nju postavljaju.OCJENJIVANJE Ocjenjivanje u predmetu Likovna kultura je izuzetno složen segment rada nastavnika. odnos prema estetskom. pravilno doživljavanje vizuelnih informacija. Pravilan odnos nastavnika prema dječijim radovima je od izuzetnog značaja za likovno kreativni rad djece. 3. psihološkog. Likovnih sadržaja Oblast Likovna forma /Likovni jezik/ koji se odnosi na likovne elemente i principe komponiranja su teoretskog karaktera i mogu se savladati i usvojiti. pedagoškog. stepen zalaganja i želje da se realizira postavljeni zadatak. Djeca koja nisu talentirana trebaju imati priliku u skladu sa svojim mogućnostima usvajati likovni jezik i njime se izražavati. 264 .

samostalnog uočavanja. literarno i pokretom) Razvijanje pozitivnih vrije dnosti i stavova: .Improvizacija i prezentacija ideja (individualno i u grupi). ukazuju i na greške i ispravljaju druge .Samostalno se uključuje u muzičke sekcije . DJEČIJE STVARALAŠTVO 265 . aplauzom nagrañuje najkvalitetnije izvoñenje . oznaka i termina (italijanski) .35 časova godišnje) CILJEVI I REZULTATI ODGOJNO-OBRAZOVNOG RADA PODRUČJA UČENJA ZNANJE CILJEVI Stican je znanja: . a poštuje i cijeni mišljenja i stavove drugih .slobodno izlažu svoje mišljenje i ideje i prave poreñenja ostvarenog . na koncertima i sl.već formirane kriterije za procjenu kvaliteta koriste prilikom izvoñenja i slušanja djela . ritmike i melodike . PONAŠANJE STRUKTURA SADRŽAJA I. a u odnosu na druge . 3 i 4dijelnoj-dobnoj mjeri ritamskim govorom . BROJALICE IV. dikcija.mješoviti hor i višeglasno pjevanje. .Iskreno i dobronamjerno iskazuje svoje mišljenje i kritiku.pjevanje jednostavnih primjera solmizacijom .pred novim muzičkim zadatkom pitaju i traže odgovor .memoriranja djela.vrlo jasno izražavanje razvoja interesa i intenzivne želje za bavljenjem muzikom koja treba da postane trajna potreba OČEKIVANI REZULTATI / ISHODI UČENJA Dje ca bi trebala imati zn an je i razumijevan je : .sistematiziranja muzičkih znanja uz korištenje muzičkih termina .osnovnih elemenata vokalne tehnike (tačna intonacija.Traži sam i sa vidnim zadovoljstvom se uključuje u muzičko-scenske i druge projekte sa muzikom .Izražava svoj odnos prema muzici i želju da je često sluša u školi.Samopouzdanje u pjevanju i sviranju je sve veće.svjesno izvoñenje jednostavnih brojalice i primjera prema notnom zapisu u 2. saopštavanja poznatih i novih termina i pojava u notnom zapisu . kao i zalaganje i odgovornost za kvalitet skupnog muziciranja . svjesnost o značaju i potrebi muzike u životu . MUZIČKE/GLAZBENE IGRE III.orkestarski instrumenti po grupama: gudački.izražavanje vrlo intenzivnih interesa i ljubavi prema sadržajima iz muzičke baštine BiH .prethodna muzička iskustva i muzičke termine koriste u daljnjem učenju .samokritičnost prema sebi kao izvoñaču (vokalnom i instrumentalnom).postaje sve snažnije i intenzivnije izražavanje emocionalne i estetske osjetljivosti na kvalitet muzike . SLUŠANJE MUZIKE V. STAVOVI.svjesno prihvataju i ispravljaju svoje greške u intonaciji i u muziciranju.osnovnih muzičkih pojmova iz metrike. te tehnike sviranja radi kvalitetnije interpretaciji muzičkog djela u horu i orkestru .Uočava i hvali.korištenja znanja u osmišljavanju ideja za kreativno izražavanje doživljaja (likovno.tačno imenovanje naučenih notnih trajanja.svjesnog obrazlaganja adekvatne primjene raznih instrumenata u samostalnoj izradi originalnih aranžmana . PJEVANJE I SVIRANJE II. duhački drveni i limeni. predviñanja rezultata .Djeluje i na druge da slijede njegov primjer . udaraljke Razvijanje muzičke sposobnosti i vještine: .uživanje u sve slobodnijem predstavljanju publici sa improvizacijama na Orffovim instrumentima na vlastitu inicijativu .svjesnost značaja muzike u životu i potrebi učenja o muzici i muziciranja kroz čitav život . artikulacija).pokazuju veliku zainteresiranost i ljubav prema muzici. naslova i autora .Propagira upis mlañe djece u muzičku školu SPOSOBNOSTI I VJEŠTINE VRIJEDNOSTI.samostalne i kvalitetne interpretacije muzičkog djela (od solističkog do skupnog) . horski glasovi .sviranje kao pratnja uz pjevanje i kroz aranžman uz svjesno korištenje muzičkih znanja .Muzička/glazbena kultura (1 čas sedmično .

sa ciljem da pozitivni interesi i stavovi prema muzičkim vrednotama budu u stalnom porastu. Francuske. a sastoje se iz osnovnih pokreta s plesnim elementima. mjere (2. nisu mogli biti odvojeni posebni časovi kao u prethodna četiri razreda. čiji ritam i metrika pomažu razvoju muzikalnosti djeteta. grupnu i kolektivnu). I nadalje poticati djecu da svoje zapažanje i doživljaje izraze opisno ili likovno. One i u ovom razredu spadaju u racionalne i iracionalne brojalice. te raznih kretnji ruku. širenje opsega glasa. polovinka i cijela nota i odgovarajuće pauze). posebno intenzivno raditi na kultiviranju dječijeg glasa i podizanju kvaliteta pjevanja pojedinca i prilagoñavanja glasa u skupnom muziciranju. U skladu sa smanjenim brojem časova u odnosu na prethodna četiri razreda smanjen je broj pjesama za pjevanje i sviranje. prema izboru nastavnika mogu se sa djecom raditi tako da ih djeca uče svirati na klaviru. Najjednostavnije pjesme iz ranijih razreda. djeca će učvrstiti i u praksi i interpretaciji svjesno koristiti ranija znanja vezana za tempo i dinamiku. Poticati djecu da kroz muzičko-scenske igre povezuju razne umjetničke oblasti s naglaskom na originalnost i raznovrsnost dječijih rješenja. Za oblast dječijeg stvaralaštva u petom razredu zbog smanjenog broja nastavnih časova. Primijeniti ranija i nova muzička znanja u kreiranju pratnje i aranžmana za Orffove instrumente. „Hodavka“. Srbije. izvoñača i sastava. Praćenjem i analizom notnog zapisa u udžbeniku. „Patak“. Nakon doživljaja pjesme u izvoñenju nastavnika i sa CD-a. jer ono pruža obilje mogućnosti za upoznavanje muzičke umjetnosti i muzičke literature iz svijeta. sintisajzer. Koreografije okretnih igara i kola iz različitih krajeva imaju utvrñene figure i kretnje. U ovoj oblasti velika novina je pjevanje solmizacijom u C dur ljestvici i kontinuirani rad na razvoju osjećaja za ritam i metriku kroz brojalice koje treba izvoditi ritamskim govorom. a istovremeno i dječije tradicionalno stvaralaštvo. Tako su djeca kroz pjevanje i sviranje i muzičke igre bila u prilici da upoznaju pored djela iz BiH. a posebno broj muzičkih igara i brojalica. Slušanjem treba učvrstiti vizuelno i zvučno orkestarske instrumente po grupama: gudački. a posebno zapažanju i odreñivanju forme muzičkog djela (muzička rečenica. te Slovačke. I nadalje je težište na umjetničko-doživljajnoj komponenti. U ovom razredu pored rada na razvoju muzikalnosti i trajnih interesa i ljubavi prema muzici. polazeći od svjesne analize notnog zapisa. 3 i 4-dijelnu) i naučiti i novu 6/8 mjeru. raditi vrlo seriozno na osvještavanju i korištenju ranije usputno usvojenih italijanskih muzičkih termina u muzičkom opismenjavanju. Na taj način je Nastavni program za peti razred dobio multikulturalni karakter. kao i slušanje muzike. memoriranje melodije). metalofonu ili ksilofonu. I dalje raditi na sve samostalnijem odreñivanju osnovnih elemenata muzičkog djela. „Sage se mlada do zemlje“ i slično. kao što su: „Satić kuca“. kao i pokretom jer se time potiče njihova kreativnost. djeca je uče pjevajući uz nastavnika. One pomažu i tjelesnom odgoju i upoznavanju narodne muzičke tradicije raznih zemalja svijeta. cjeline). Slovenije. Njemačke. fraza. uz pratnju melodijskog instrumenta (klavir. Pjevanjem i sviranjem treba obraditi najmanje 12 pjesama u toku školske godine.DIDAKTIČKO-METODIČKE NAPOMENE Iako u uvjetima minimalnog broja časova (1 čas sedmično) u petom razredu pored upornog i istrajnog rada na korekciji problema koje imaju pojedina djeca u oblasti melodike (tačna intonacija. U petom razredu treba naučiti najmanje 4 brojalice. 266 . Djeca u petom razredu trebaju naučiti najmanje 4 muzičke igre koje uključuju pokret. i ritamskog govora pa će omogućiti da se ranije doživljene muzičke zakonitosti osvijeste. informativno). muzičkih instrumenata orkestra. koje su dječija igra. stvaralaštvo i tradiciju iz Hrvatske. Rusije. Ova oblast je veoma pogodna za uvježbavanje nota po trajanju i podjelu jedinice na dva dijela. ili ritmike. Škotske. tema. prema tehničkim mogućnostima u školi. te znanja učvrste i sistematiziraju Kreativnost u ovoj oblasti podrazumijeva podsticanje djece u osmišljavanju originalnih aranžmana i inventivnoj interpretaciji. Zato je neophodno u svakoj od navedenih oblasti pronaći najefikasnije načine za slobodniju individualnu improvizaciju i druge oblike neverbalne komunikacije (u paru. notne vrijednosti (osminka. duhački: drveni i limeni i udaraljke. Engleske. gitara). te reprodukcije trajanja prikazanih u notnom zapisu. te upoznavanje novih notnih znakova i mjere (6/8. Austrije. Slušanjem u petom razredu treba upoznati najmanje 14 kompozicija. vrste glasova u horu (četveroglasni hor). u cjelini. Norveške i Meksika. četvrtinka.

Motivira i upućuje djecu na druge izvore znanja pored udžbenika.Pjeva solmizacijom lakše primjere . . Cvrčak i bubamara (Alfi Kabiljo. narodna ili P jevaj mi pjevaj sokole. te izmišljanju melodije na date stihove.P ozitivan interes prema muzici ga podstiče na veliko zalaganje i trud u skupnom muziciranju .Komunikacija i interakcija u improvizaciji .Istražuje samoinicijativno i uključuje se u sviranje pratnje pjesmi.Aktivnim uključenjem u zajednički rad pomaže komunikaciju i podstiče zagrijanost u radu . pokazuje pozitivne stavove i vrednote prema muzici . Orffov dječiji instrumentarij). organizira i sam učestvuje u interpretaciji i improvizaciji u interakciji (školaporodica) . Čičak (Julio Marić – stihovi Rajko Balaban) 4. vrši poreñenje sa rezultatima u četvrtom razredu 1. Bosa Mara Bosnu pregazila.Kaplan) 8.Samostalno pjeva i svira Orffove instrumente . .Prihvata i po potrebi korigira svoju intonaciju radi podizanja kvaliteta muziciranja . Pijetao i sat (Refik Hodžić. Macice u livadama (J.Shvata dvoglasje i pjeva kanon u dva glasa . koristi i u interpretaciji poštuje osnovne muzičke oznake u notnom zapisu (muzički termini na italijanskom) . narodna ili Trepetljika trepetala.Ličnim primjerom i djelovanjem u razredu.Izvodi lakše notne zapise ritamskim govorom i primjenjuje znanja iz metrike i ritmike .Razumije. Prvi maj (Milan Jeličanin) 2.Svjesno obavlja muzičke zadatke i obaveze (kao pojedinac ili dio grupe).Aktivno učestvuje u izradi i izvoñenju aranžmana . OCJENJIVANJE) . Dajte nam ljubavi (Hana i D inko Šimić) 7.Upotreba instrumenata u skladu sa zadacima pjesme odnosno osmišljenog aranžmana .P okazuje da muziku doživljava i cijeni ličnim primjerom i muziciranjem 267 . izleti. instrumenti koje su napravila djeca.Muzicira samoinicijativno i bez podsticaja komunicira uz pomoć instrumenata . radi postizanja kolektivnog uspjeha .Ima sve razvijeniju svijest o značaju svakog pojedinca u horu i shvata potrebu uklapanja svog glasa u cjelinu (hor/zbor. stihovi Arif Semanić) ili Vučja želja (Marija Matanović) 3. originalnost i spretnosti u improvizaciji .Kooperativnost u stalnom porastu. SADRŽAJ ZNANJE I RAZUMIJEVANJE SPOSOBNOSTI VRIJEDNOSTI.Inicira. rebuse. kao i stihove na zadanu ili novu melodiju).P rilikom praćenja i procjene individualnih postignuća. Marko S kače po zelenoj trati (narodna iz Slovenije) ili P o koroškem. kanon ili Svitac (Božidar Stančić) 9. S one strane Jajca. uz korištenje instrumenata (vlastito tijelo.Poštuje pravila vokalne tehnike koja dovode do kvalitetnog pjevanja (intonacija. Osvanu dan.P lanira i osmišljava muzičke zagonetke. tetkino (Damir P janić. orkestar) . PONAŠANJE AKTIVNOSTI DJECE AKTIVNOSTI NASTAVNIKA (ORGANIZACIJA I METODE NASTAVE I UČENJA. STAVOVI. stihovi Stjepan Jakševac) i Ševin kljun(Asim Horozić. priručna sredstva. narodna 10. u porodici . dikcija) .Osjet za ritam i mjeru je sve izraženiji .Muziciranje i djelovanje u skladu sa zahtjevima muzičkog djela .Njegovati razne oblike svjesne improvizacije (na zadanu melodiju.Samostalno koriguje vlastito pjevanje i sviranje uporeñujući se sa drugima . premetaljke i druge igre kao podsticaj za učenje muzičkih pojmova . kao i osjećaj kompetentnosti u pjevanju i sviranju .Stalno učešće u pjevanju i sviranju kroz redovnu nastavu i vannastavne aktivnosti: priredbe. E vo san ti doša ili Jučer si mi rekla (narodna pjesma iz Dalmacije) .Zajednička i stalna briga o čuvanju školskih muzičkih instrumenata kao vrijednosti.U skladu sa samoprocjenom i u odnosu na druge vježba da postigne kvalitet . Tetkino. po Kranjskem (narodna) 12. PJEVANJE I SVIRANJE Izbor: 1. Kaplan) 6.Motivira pojedinačni i skupni rad i njim nenametljivo rukovodi . stihovi Enes Kišević) ili Mjesečev pjesnik (J. stihovi Ivica Vanja Rorić) 5. Muzički sadržaji u sebi imaju sve elemente koji prirodno ostvaruju korelaciju sa svim drugim predmetima pa i stranim jezikom. narodna svatovska. . Mostar 11.Sve veća samostalnost. artikulacija. ritam.

Pravljenje preglednog panoa na koji se dodaju slike instrumenata koje su upoznali. Keran. La kukarača.Tradicionalnih narodnih instrumenata i nošnji naroda BiH-pano (pronalaze i prikupljaju slike) .Samostalno izvodi slogovima (ta. maco.Osmišljava nove maštovite igre sa instrumentima .Raduje se novom iskustvu.Dopunjavanje razredne izložbestalna postavka . . te muzikom odredi mjeru i . i demonstrira. zekapan (Zapisala E lly Bašić. SLUŠANJE MUZIKE Izbor : 1. tema. staccato.ñelem.Poznaje i pamti imena BH kompozitora i njihova najpoznatija .Brzo uočava i pokazujući pri tom saopštava vidno zadovoljstvo izvoñača djela i interes . Bilja-Gorica) ili Ena. melodija. pleši (Slovačka.Razvijanje svijesti narodnih nošnji tekst i muzika o kulturi ponašanja .Uporeñuje.Razvija kreativnost.Prikupljanje kaseta i CD-a sa djelima koja će se slušati u školi . Na slovo (pjesma iz Engleske) 3. jo hanino. nikoti (Zapisala Milica Obradović. koordinira rad i usmjerava aktivnosti djece . Gornji Mihaljevac.Osmišljava.Traži da djela i muzike prati umjetnike vidi jednostavni notni uživo na zapis i primjeni koncertima i tako muzičke termine: pokazuje pozitivne legato. osjećajem plesa i kola kod priredbe i Ispravno izvodi novu sigurnosti svih naroda svijeta uvježbavanju igru primjenjujući .Gledanjem u notni (muzičke zapis izvodi ritam zagonetke) brojalice ritamskim . Meñimurje) 4.Učlanjenje u ritmičku i/ili folklornu sekciju . cjeline ili dijelovi kompozicije . (zajedničko i tradicionalne nošnje. navike i potrebu za ritam. dječije radne i kulturne navike . 2. Planira termine za posjete kulturnim ustanova i bilježi ih na kalendaru Osmišljava i obavlja temeljitu pripremu djece za izlaske iz škole i posjete koncertu i kulturnim ustanovama: 268 . MUZIČKE /GLAZB ENE IGRE Izbor: 1. fraza. Korać)) i Zdravo maleni (Alfi Kabiljo) 5 Osmjeh majke (S. S jela baba u balon (Zagreb) 3.Shvatanje i .Pronalaženje i zapisivanje brojalica. Maco. sortiranje i izvoñenje zaključaka . predlaže i izvodi pratnju.Priprema. ta-te) ritam sviranjem na instrumentima.Tačno odreñuje dopada i dinamiku. sa postojanje i značaj muzičke igre za koreografiju.Prepoznaje i saopštava ime kompozitora . Meksiko.Pronalaze i prikupljaju slike kompozitora i muzičkih instrumenata u knjigama i štampi (simfonijski orkestar) . Dr Vinko Krajtmajer) 6. igri i komunikaciji koja razvija osjećaj pripadnosti grupi .Prepoznaje orkestarske instrumente po grupama (gudački. .Samosvijest je sve veća kroz kreativne načine ritmičkog izražavanja. vizuelno i izvoñače i auditivno kompozitore .Samostalno igra i (multikulturalnost) pokreta uz ranija znanja usvaja pravila sa .Prepoznaje vokalno.Samostalno pjevuši melodiju izražava utiske o pjesme koju sluša slušanom djelu.Organizira praktične vježbe i odlazak na probu KUD-a 3. baro.Crtanje (slikanje) kretnjama ono što .Svira ritam na . osmišljava. sefardska romansa.Brzo pamti i .Na osnovu instrumentu po sviranja ritma dogovoru i na osnovu prepoznaje ranije vlastitih ideja naučene brojalice .Samostalno pokretom i pojedinačno) izražava pjevanjem.Mješoviti hor: muški i ženski glasovi .Pamti i donosi u razred nove brojalice i izmišlja nove zajedničke igre . tempo i komentira osobine druge djela karakteristike .Ima bogat fond djela koja prepoznaje prilikom slušanja . hor: izvoñačke glasove . kombinira instrumente (aranžmani) . T u hanina. udaraljke) . te prati i stimulira svojim učešćem . duhački drveni i limeni.Prepoznaje narodnu muzičku tradiciju . U z jutarnju šetnju (A.2.Osmišljava prigodne muzičke igre za interaktivno učenje demonstrira izvoñenje i sviranje .Procjenjuje interesovanja i napredak djece 4.Rasprave i sugerišu na nastupima dogovori o folklornih ponašanju na ansambala smotri .Dopunjavanje zidnog panoa novim zapisima . instrumentalno i vokalnoinstrumentalno izvoñenje .Izrañuju zidne panoe sa tematskim Osposobljava ih za uočavanje i bilježenje Upućuje i podstiče na prikupljanje materijala Osmišljava i realizira simulacione igre za djecu Priprema i vodi djecu kroz aktivnosti dijaloga i interakcije Pomoć djeci u samostalnom i grupnom radu Ukazuje na adekvatan način izrade preglednih zidnih kalendara sa terminima koncerata.Aktivnim učešćem pomaže. tradicionalna Prati ritam pjesmice .Shvata da je notne vrijednosti orkestar . Mihaljinac.Aktivno i samoinicijativno se uključuje i mašta kroz brojalicu koju pozitivno vrednuje . romska pjesma 3. a uči i druge . Francuska pjesma) ili Pjesma rastanka (popijevka iz Škotske) 4.Smailović) 7.Izvodi brojalicu . .Prema zadatku izvodi nota.Odabiranje i pokretom spontano ili i izvodi zadane razumije predlaganje izvodi zadatu pokrete. ban. mala . ðelem. stihovi M.Upućuje i pokazuje simulacije na kompjuteru .muzički . L ovac Ranko (V.Sarañuje sa roditeljima i uključuje ih u rad . obrazlaže ih odgovarajuće pokrete i tačno izvodi po u mjeri i ritmu zadatku . Molimo za finu tišinu (A.Podsticanje pjevanje Prepoznaje pojedine više sigurnosti kreativnosti igrom.Razlikuje izvoñačke ansamble: orkestar.Često traži da se razlikuje i djelo ponovno samostalno i tačno sluša izvodi zaključke o . .Razlikuje i biranim riječima i poznaje pojedine odnosom pokazuje instrumente i da cijeni muziku.Samostalno pjeva . P leši. arr.Samostalno slušanom djelu saopćava zašto mu se dopada ili ne . . Žamor i smijeh djece-Kad bi svi ljudi na svijetu (Arsen Dedić stihovi Milan Grgić) i Dvoboj (Asim Horozić i stihovi Š imo . što ih motivira na učenje .Muzička rečenica. Jajce) 2. A n. mena.Svojim čestim djela komentarima i . Makjanić) 2. paro (Zaspisala Elly Bašić.Uporeñuje i brzo precizno i tačno u uočava sličnosti i skladu sa tekstom razlike u trajanju . BROJALICE Izbor : 1 . Na Avinjonskom mostu (S ur le pont d'Avignon. tradicionalni ples) 4. Aro.Uz slušanje . piko.

N. Vesela pjesma (Do. muzikom drugim odgojnim individualna „ozvučiti“.Svojim odnosom i čestim dogovaranje o stavovima podstiče muziciranjem improvizaciji koja kreativne oblike pokazuje pravilan pruža neverbalnu izražavanja prati i odnos prema komunikaciju.Pokazuje lijepu .Vodič kroz kulturne muzičke dogañaje u gradu (isječci iz štampe sa najavom koncerata u gradu) .Osmišljavanje muzičkog igrokaza i prezentacija rezultata samostalnog i grupnog rada djela .Plesna dramatizacija.Eksperimentira. odlomak iz baleta Labudovo jezero (P. Nekoliko varijacija iz djela „12 varijacija u C duru“. .P ravi varijacije na dodaje.Improvizacijom kombinacijom kreira nove riječi. oblačenje Saradnja sa roditeljima i umjetničkim ustanovama Posmatranje i praćenje napretka djece.Pronalaženje priča sadržaje u korelaciji kolektivna. Grig) 13. koncertu mješoviti) i ženske . mješoviti hor) 5. R. djelima i . Scene. D jeca i skakavci (Ema esasa.Stvara . razredu i na i za imenovanje i koncertu opis djela. posebno koja svira prema na koncertu. re.Razgovorom o muzici u izražava svoje stavove i potrebe za lijepim i shvatanje da muzika podiže kvalitet života sadržajima . II čin (Andante-Andante non troppo. . pravilima i znaku poštuje pravila dirigenta ponašanja. ohrabruje muzici kooperaciju i . muški. (W. . violončelo i violina 11.Predlaganje i . odlomak iz orkestarske svite „Šeherezada“ (Bajka iz 1001 noći.Slobodna improvizacija na Orffovim instrumentima: . posjeta dramatizaciji i kombinaciju školskoj priredbi. aplaudiranjem na ženski. mijenja zadanu temu . . Mozart) ili Posljednje proljeće (E. B izet) i Vidjeh čudo“ (V lado Milošević.Improvizacija je socijalizaciju.Samostalno istražuje i kombinira smišlja. . .I. aranžmane za instrumenata.Literarno i /ili likovno izražavanje doživljaja muzike . Gotovac) 9. Korsakov 12. ritam) improvizaciju .Saradnja sa učestvuje u muzičkog lokalnom muzičkoj igrokaza uz zajednicom.P rilikom slušanja ureñena zajednica muzike. Šeherezada I stavak. i bajki čiji se sa ostalim grupna. planira muzičke slobodnija . . i kolektiva 269 .Čajkovski).Spontano na muziku ritmičke pratnje progovara pokretom. Dječiji hor iz opere „Karmen“ (G.Ešić) 8. Offenbach. instrumente uporeñuje. područjima . pjesmice i brojalice pokreta i likovnim izrazom. u paru likovi mogu umjetničkim i (dijalogom).Izvoñenje . boji školi i okolini . rukovodi i . pjesmi likovno ili literarno . orkestarska izvedba) 14. Josip Magdić) ili Jadovanka za teletom (J. .Samo predlaže ideje i instrumente za dočaravanje likova i uključuje s u rad na muzičkoj dramatizaciji.Voñenje intervjua sa umjetnicima . mi).Pokazuje razvoj i muške glasove svijesti o značaju po visini i zvučnoj muzike u porodici.Koristiti kulturu ponašanja jednostavan kad sluša muzički jezik za izvoñenje djece u saopćavanje ideja. DJEČIJE STVARALAŠTVO . pohvale i nagrade . njihovoj javnoj pojedinaca likova posjete koncertima prezentaciji.Priprema. Barcarolla iz opere Hoffmannove priče (J.Pravi (melodiju.Sa zadovoljstvom .Posjeta koncertima u osnovnoj muzičkoj školi Objašnjava ponašanje na koncertu. pjesma iz mjuzikla „Moje pjesme moji snovi“ (The sound of music. A. S indbadovo putovanje.Vidnom željom za .Razlikuje i umjetnicima obrazlaže vrste pokazuje horova (dječiji. Tempo I.Posjeta najznačajnijim kulturnim objektima u mjestu.Svoj pozitivan instrumenata odnos prema ansambala. Richard Rogers) 10.

koji će djeci pomoći da: (1) usvoje osnovna znanja i razviju interes i naviku za njegu i zaštitu zdravlja. zgrčka x x x x x x x x x x 1. (5) zadovolje potrebu za igrom i kretanjem i razviju interes za bavljenje sportskim. Sk ak anja: . urgentne situacije ili pogodnost za nadgradnju različitih kinezioloških aktivnosti. Osnovna motorička znanja x x posjeduje osnovna teorijska i praktična znanja o skoku u uvis .Ciklična kretanja različitim tempom do 6 minuta .(2 časa sedmično . (4) aktivno koriste slobodno vrijeme i snalaze se u urgentnim situacijama. Bacanja: .Brzo trčanje do 60 m iz niskog starta 2. (2) usvoje osnovna kineziološka znanja (iz područja naučnih disciplina kineziologije) i steknu kineziološka iskustva (iz područja psihomotornih aktivnosti) za cjeloživotno tjelesno vježbanje. (6) razumiju. rekreativnim i.. sportsku rekreaciju. te brzom trčanju do 60 m iz niskog starta. Obrazovni Prehrana i tjelesni napor 1. eventualno.70 časova godišnje) Osnovni cilj tjelesnog i zdravstvenog odgoja je osposobiti djecu za primjenu osnovnih kinezioloških znanja i kinezioloških iskustava . Polazni kriteriji za što kvalitetniji obrazovni standard tjelesnog i zdravstvenog odgoja jesu: (1) objektivnost – prilagoñenost sadržaja materijalnim uvjetima.Skok uvis prekoračnom tehnikom „škare“ .škarama“ x x posjeduje osnovna teorijska i praktična znanja o bacanju medicinke od 1 kg s mjesta zamahom lijevom i desnom rukom x x 270 . a sve to u interesu njegovanja i zaštite zdravlja i opće dobrobiti djece. (7) uvažavaju svoje kompetencije i racionalno ih afirmiraju. (5) razvoj antropoloških obilježja djeteta (6) interes i potreba djeteta. Trčanja: . (3) sigurnost djeteta (4) korisnost sadržaja za svakodnevni život. poštuju i promoviraju ekološke vrijednosti u duhu biocentrizma. Komplementarni ciljevi tjelesnog i zdravstvenog odgoja tiču se napora usmjerenog ka stvaranju sistema uvjeta.Bacanje male medicinke od 1 kg s mjesta lijevom i desnom rukom x x 2. (2) primjerenost sadržaja dobi i spolu djeteta. kinezio-terapijskim aktivnostima. Tjelesni i zdravstveni odgoj CILJEVI. SADRŽAJI I ISHODI CILJEVI SADRŽAJI ISHODI Djevojčice Dječaci Tje lesno vje žban je i volumenoznost tije la 1.Zgrčeni skok odrazom s odskočne daske 3.koja će im omogućit samostalno tjelesno vježbanje u funkciji usavršavanja psihomotornih i funkcionalnih sposobnosti i stimuliranja normalnog rasta i razvoja. (3) usvoje znanja o kontroli osnovnih parametara kineziološkog statusa.Skok udalj zgrčnom tehnikom . Osnovna teorijska znanja Ishrana i zdravlje Indeks tje lesne mase (ITM) Umor u školi i načini njegovog otk lanjanja Organizacija sportskih tak miče nja posjeduje osnovna znanja o povezanosti tjelesnog vježbanja sa volumenoznošću tijela posjeduje osnovna znanja o uticaju pravilne ishrane na zdravlje izračunava ITM-a posjeduje osnovna znanja o umoru u školi i načinima njegovog otklanjanja posjeduje osnovna teorijska i praktična znanja o organizaciji sportskih takmičenja i suñenju u različitim kineziološkim aktivnostima posjeduje osnovna teorijska i praktična znanja o značaju prehrane za tjelesne napore posjeduje osnovna teorijska i praktična znanja o cikličnim kretanjima različitim tempom do 6 min.

slobodna igra 1:1 Odbojka: vršno odbijanje iz srednjeg odbojkaškog stava. košarkaškom stavu i pivotiranju. galopu naprijed po tlu i na gredama različitih visina. te narodnom plesu po izboru iz zavičajnog područja posjeduje osnovna teorijska i praktična znanja o: ruk ome tu -voñenju lopte rukom različitim načinima. vagi zanoženjem na tlu i na gredama različitih visina posjeduje osnovna teorijska i praktična znanja o izvoñenju zgrčke posjeduje osnovna teorijska i praktična znanja o osnovnim koracima aerobike niskog i visokog intenziteta. Višenja.Stoj na rukama uz okomitu plohu .4. Presk akanja: . 3. razumije funkcionalno-morfološke promjene i probleme tokom puberteta i sazrijevanja poštuje razlike u tjelesnim sposobnostima izmeñu osoba različitih spolova poštuje razlike u tjelesnim sposobnostima izmeñu osoba sa i bez posebnih potreba posjeduje dovoljan nivo strpljivosti u odnosu prema učitelju i sistem rada posjeduje uljudne navijačke navike. donjem servisu i prijemu servisa vršno. Morfološke osobine x x Tje lesne sposobnosti osoba različitih spolova Tje lesne sposobnosti osoba s posebnim potrebama 3. surañuje u igri i nenasilno rješava konflikte 3... 6. dodavanju i hvatanju lopte rukom različitim načinima.1.Raznoška 6. 7. 2 : 2 Nogomet: Zaustavljanje lopte hrptom stopala principom amortizacije. Odgojni Emocionalna samoregulacija Suñenje i pravila igre x x x x x x x x Kultura ponašanja x x 271 . donji servis i prijem servisa vršno.Osnovni koraci aerobike niskog i visokog intenziteta .Skok „škarice“ . skoku „škarice“. podlaktično odbijanje. stoju na rukama uz vertikalnu površinu.. jednonožnom uzmahu na niskoj prečki. igre vršnim odbijanjem 1 : 1.. šut s tla osnovnim načinom Košarka: osnovni košarkaški stav u napadu s loptom i pivotiranje. prihvaća pozitivne sportske i ljudske uzore dostojanstveno iskazuje razočarenje i zadovoljstvo neuspjehom odnosno uspjehom. podlaktičnom odbijanju. upiranja i penjan ja: .Njih u uporu na paralelnim ručkama do sjeda raznožno .. oduzimanju lopte sučelice ili bočnim izbijanjem. a shodno potrebama djece i mogućnostima škole i okoline posjeduje osnovna teorijska i praktična znanja o njihu u uporu na ručkama do sjeda raznožno. Motoričke sposobnosti Odgovarajući sadržaji iz: 1.Jednonožni uzmah na niskoj pritci .2. žongliranje lopte 1.Penjanje po motki do 5 m . kao drugi kineziološki sadržaji. nogometu zaustavljanju lopte amortizacijom hrptom stopala. penjanju na motku do 5 m. Antropološki -Snaga: -Brzina: -Koordinacija: -Ravnoteža: -Gibljivost: -Preciznost: x x x x x x 2.Narodni ples po izboru iz zavičajnog područja 7. Funkcionalne sposobnosti značajnije usavršava sisteme anaerobnog dobivanja energije za eksplozivne i brzinske aktivnostima održava povoljan odnos izmeñu količine mišićne mase i potkožnog masnog tkiva. prepoznaje pogreške i osuñuje neprimjerena ponašanja.. i 8. 2. osnovno oduzimanje lopte sučelice. gibljivosti i ravnoteže samostalno primjenjuje aerobne programe za razvoj maksimalnog primitka kisika x x x x 2. dodavanje i hvatanje lopte različitim načinima. odbojci -vršnom odbijanju iz srednjeg odbojkaškog stava.Galop naprijed po tlu i na gredama različitih visina -Vaga zanoženjem na tlu i na gredama različitih visina 5. Igre: Rukomet: voñenje lopte različitim načinima. šut jednom rukom s prsiju iz mjesta. mini odbojci 3:3. košarci šutiranje jednom rukom s grudi iz mjesta. 5. Ritmičke i plesne strukture: . 4. koordinacije. žongliranju loptom x x x x x x x x s potrebnom jakošću i brzinom izvodi jednostavne pokrete i kretanja posjeduje neophodnu nervno-mišićnu kordinaciju i kontrolu složenijih pokreta postiže optimum motoričkih sposobnosti brzine... šutiranje s tla rukom osnovnim načinom.

judo. (b) svladavanje prepreka (različite vrste i oblici provlačenja. kojima se svladavaju nepredvidive aktivne dinamičke sile suvježbača). saskoci i preskoci. Program tjelesnog i zdravstvenog odgoja zasnovan je na osnovnim postavkama tjelesnog i zdravstvenog odgojno-obrazovnoga područja. a dječaci u dobi izmeñu 9 i 14 godina.Slijedom bioloških i popratnih psihosocioloških različitosti izmeñu djevojčica i dječaka. sposobnosti i osobina koje su u ovom i narednom razvojnom razdoblju bitne za djecu. kolutanja. košarka i 272 . hodanja i trčanja. oblika i masa u odreñenom prostoru i vremenu). zdrava ponašanja. obrazovna komponenta pretpostavlja usvajanje naprednih kinezioloških motoričkih znanja koja. različiti faktori rizika. rukomet. (c) svladavanje otpora (različite vrste i oblici potiskivanja. S obzirom da je ovo razdoblje optimalno za usvajanja motoričkih znanja. U različite dijelove nastavnog časa. a posebno za dječake. antropološku i odgojnu komponentu sistema odgoja i obrazovanja. (b) aciklična motorička znanja. Potrebno je usvojiti odreñeni fond osnovnih sportskih znanja iz atletike. gimnastike. kosih i horizontalnih prepreka bez uporabe tehničkih i drugih pomagala). kojima se svladavaju distance na različitim vrstama podloge. karakterizira usporen tjelesni rast. mentalno zdravlje. kojima se svladavaju različite vrste okomitih.Sadržaji zdravstvenog odgoja uvjetovani su činjenicom da je zdravstveni odgoj ne samo širenje informacija o zdravlju već aktivan proces učenja kroz iskustva primjerena individualnim i zajedničkim potrebama s ciljem da se: zdravlje učini cijenjenom društvenom vrijednošću. Posebna pažnja posvećuje se odgovarajućem izboru sadržaja za optimalan razvoj motoričkih sposobnosti i usvajanje brojnih i raznovrsnih sportskih znanja. skokovi. Rast i razvoj djeteta u ovom periodu. karate i dr. Ovo razdoblje je najpogodnije vrijeme za učenje motoričkih aktivnosti za koje je potrebno mnogo usvojenih elemenata. nagiba i pravaca). ciljanja i gañanja. sa stajališta naučnih i stručnih saznanja predmetna nastava tjelesne i zdravstvene kulture mora biti organizirana posebno za djevojčice. motoričkim i funkcionalnim obilježjima. zdrava životna sredina. zbog opterećenja u školi. gdje to uvjeti omogućuju. imitiranje i stvaralaštvo i upotrebljavaju različiti rekviziti. odnos zdravstvenog radnika i pacijenta. (d) manipuliranje objektima (različite vrste i oblici bacanja i hvatanja. naskoci. Stoga treba postupno usmjeravati nastavu tjelesne i zdravstvene kulture prema optimalnom razvoju i usavršavanju onih znanja. kojima se svladavaju jednostavne i složene operacije baratanja objektima različitog broja. razred osnovne škole. karakteristično je postupno i progresivno razlikovanje djevojčica i dječaka u morfološkim. vučenja. puzanja. prije svega. početak intenzivnog rasta mišića. plivanja. biciklizma i dr. koja su bitno obilježje tzv.Danas djevojčice ulaze u pebertet u dobi izmeñu 8 i 13 godina. (c) kompleksna motorička znanja. kao sto su nogomet. 5. zdravi stilovi života odn. Djeca ovog uzrasta su sposobna za prihvatanje detaljnih uputstava. koji obuhvaća 4. koja su dominantno obilježje aktivnosti tipa atletike. pomogne djetetu da postane odgovorno za svoje zdravlje i unaprijedi razvoj i korištenje zdravstvenih usluga. meñuljudski odnosi. spremna su za usvajanje osnova pomoći i sigurnosti. igra je još uvijek zastupljena skoro na svakom času vježbanja. morfoloških i funkcionalnih obilježja djeteta putem tjelesne aktivnosti iskazane kroz djelotvorno: (a) svladavanje prostora (različiti oblici i vrste kotrljanja.Općenito govoreći pubertet počinje ranije kod djevojčica nego kod dječaka. ili specificirane kao: (a) monostrukturalna motorička znanja. uključuje se muzika. humani odnosi meñu spolovima.. borilačkih aktivnosti. kojima se svladavaju pasivni otpori objekata različitih masa i oblika.. penjanja i silaženja. dizanja i nošenja. višak tjelesne energije koji se može uspješno osloboditi u tjelesnim aktivnostima. podstiču razvoja osobnosti djeteta. zaštita od bolesti itd. hrvanje. potiskivanja i njihove kombinacije. naglašava izražavanje pokretima. Najčešći sadržaji su iz slijedećih nastavnih cjelina i tema: zdravlje porodice. navlačenja. Za drugi osnovnoškolski ciklus. odreñeni nivo intelektualne razvijenosti za prihvatanje grupnih uputstava. a koje čine osnovu za uspješan razvoj struktura motoričkih programa pojedinca. te različite vrste i oblici pojedinačnih skupina tzv. koja se susreću u sportskim igrama.. slaganja i rastavljanja predmeta. Takoñer. dakle ciklična i aciklična. ritmike i sportskih igara. kao što su boks. povrede. veliki nivo razvijenosti koordinacije kretanja. upotpunjena osnovnim teorijskim znanjima iz kineziologije. socijalna razvijenost za kooperativne odnose sa vršnjacima i. Ova dob se karakteriše fiziološkim i morfološkim promjenama. Cilj joj je sistemska i trajna promjena prvenstveno motoričkih. njihova socijalna razvijenost osigurava uspješan grupni rad. a usmjeren je na obrazovnu. Učenici i učenice trebaju osnovne informacije radi čega dolazi do razlikovanja izmeñu spolova. i 6. ishrana. Razvija se i njeguje shvatanje sporta kao važne vrijednosti zdravog života.

te uz fiziološke učinke usmjerene na podsticanje funkcija krvožilnog i dišnog sistema i djelovanje na kvalitet koštano-mišićnoga sistema -pozitivno djeluje i na imunološki sistem. uputiti ih u primjerene sportske klubove. fleksibilnosti. kontinuirano. koji podrazumijevaju utjecaj na sastav tijela unutar kojeg se ističe povoljan odnos izmeñu količine mišićne mase i potkožnog masnog tkiva te prevencija pretilosti.dr. vanastavnog procesa u okviru škole. skokova u vodu i dr.. (d) „estetska” motorička znanja (ili znanja za koja je estetski kriterij važan faktor uspjeha). 3. ili tokom obavljanja aktivnosti. Cilj odgojne komponente tjelesnog i zdravstvenog odgoja jeste stvaranje takvog sistema vrijednosti djeteta prema tjelesnom vježbanju koji će podstaknuti samostalno i cjeloživotno provoñenje tjelovježbe. što znači da se mora voditi računa o sljedećem: (1) povratna informacija je efikasna ukoliko je data neposredno nakon aktivnosti na koju se odnosi. Podaci o tjelesnom razvoju i sposobnostima unose se u dnevnik rada nastavnika. razvoj motoričkih sposobnosti znatno iznad nivoa dostižnog samo spontanim biološkim rastom i razvojem. repetitivne. Tjelesna aktivnost uz opće morfološke učinke. preciznosti. Rješavanje problema vrednovanja i ocjenjivanja djece u nastavi tjelesne i zdravstvene kulture izvodi se: (1) procjenjivanjem tjelesnog razvoja (visine. statičke snage – vis u zgibu. sportsko-tehničkih dostignuća i stavova djece prema tjelesnom i zdravstvenom odgoju. doprinosi i 273 . odnosno i kao opća motorička znanja podijeljena na znanja za: (a) razvoj funkcionalnih sposobnosti (aerobnih i anaerobnih). Motoričke sposobnosti koordinacija. VREDNOVANJE I OCJENJIVANJE U NASTAVI TJELESNOG I ZDRAVSTVENOG ODGOJA Aktivnost djeteta se prati. Jedna od baterija mjernih instrumenata za procjenu tjelesnog razvoja. (b) razvoj motoričkih sposobnosti (koordinacije. Psihomotoričke sposobnosti: brzina frekvencije pokreta – taping rukom. vanškolskim aktivnostima i slobodnim aktivnostima. Funkcionalne sposobnosti: trčanje u vremenu od 3 minute. Opisna ocjena obuhvaća kratak opis uspješnosti i napretka djeteta. vrednuje i ocjenjuje u okviru nastavnog procesa (časa). statičke snage i dinamometrijske sile. kao i za njihovo ocjenjivanje. težine i držanja tijela). U drugom ciklusu ocjenjivanje je opisno i brojčano i opisno. konkretno. eksplozivne snage – skok u dalj s mjesta.. što omogućuje veće promjene. gipkosti. Tjelesni razvoj: tjelesna visina. ritmičke gimnastike. da sadrži isticanje onih elemenata koji su za pohvalu. (2) testiranjem manifestnih motoričkih i funkcionalnih dimenzija i procjenom latentnih motoričkih (koordinacije. funkcionalnih i psihomotoričkih sposobnosti mogla bi biti: 1. agilnosti. snage. Ovako postavljeno i realizirano praćenje napretka djece i ocjenjivanje (kvalitativno. manipulaciju predmetima i suradnju u prostoru s drugom djecom. a tek potom onih elemenata u odnosu na koje bi dijete trebalo ili moglo da uloži dodatne napore. gibljivost. brzine. Ovo je razdoblje optimalno za razvoj brzine reakcije na zvučne i vidne podražaje. (2) ona mora da bude konkretna. mora da se odnosi na aktivnosti i učinaka ne na ličnost ili trajne karakteristike osobe. S ukupnog antropološkoga stajališta izrazito je značajno prepoznati nadarenu djecu i. tjelesna masa i držanje tijela. Ocjenjivanje ima ulogu podsticajne povratne informacije. koordinacije – poligon natraške. nužan za održavanje zdravlja i prevenciju akutnih i hroničnih bolesti. čime se povećava mogućnost motoričkog izražavanja djeteta u svim aktivnostima. koja su sadržana u aktivnostima tipa gimnastike. Rezultati praćenja služe kao osnova za programiranje rada. aktivnosti u pojedinim sadržajnim cjelinama i. (3) ona mora biti pozitivna. njegove suradnje. u dogovoru s roditeljima ili starateljima. fleksibilnosti – pretklon raznožno. odnosno i na cjelokupni antropološki status. u individualnom pristupu i odreñivanju radnih zadataka za svako dijete. te stimulirati djecu i mlade da se uključe u sportske klubove i bave sportskom rekreacijom u drugoj i trećoj životnoj dobi. ravnoteže. eventualno. statička i dinamička ravnoteža nalaze se u razdoblju pojačane transformacijske osjetljivosti. brzine i izdržljivosti) i funkcionalnih (kardiovaskularnih i respiratornih) sposobnosti i (3) ocjenjivanjem znanja. pozitivno i adekvatno obrazloženo). sklonosti. te (c) regulaciju morfoloških obilježja (aktivne mišićne mase i balastne mase). ravnoteže. eksplozivne. 2. repetitivne snage – pretklon trupa. tj. preciznosti.

formiranju realne sliku o sebi. o svojim sposobnostima. što je značajno za razvoj samopoštovanja djeteta i zdravog odnosa prema sebi i svijetu oko sebe. umiju.njihovom razvoju pojma o sebi. o onome što znaju. OKVIRNI NASTAVNI PLAN I PROGRAM za šesti razred devetogodišnje osnovne škole 274 .

5. 4. 10. 14. hrvatski. srpski jezik i književnost Prvi strani jezik Drugi strani jezik Matematika Biologija Geografija/zemljopis Historija/povijest Tehnička kultura Informatika Likovna kultura Muzička/glazbena kultura Tjelesni i zdravstveni odgoj i zdravi stilovi života 275 . 2. 12. 9. 7. 4. Bosanski. 10. Bosanski. 11. srpski jezik i književnost Engleski jezik Francuski jezik Njemački jezik Arapski jezik Matematika Biologija Geografija/zemljopis Historija/povijest Tehnička kultura Informatika Likovna kultura Muzička/glazbena kultura Tjelesni i zdravstveni odgoj NASTAVNI PLAN ZA ŠESTI RAZRED DEVETOGODIŠNJE OSNOVNE ŠKOLE SEDMIČNI BROJ NASTAVNIH ČASOVA 5 2 2 4 1 2 1 1 2 1 1 2 UKUPNO 22 GODIŠNJI BROJ NASTAVNIH ČASOVA 175 70 70 140 35 70 35 35 70 35 35 70 770 REDNI BROJ OBAVEZNI NASTAVNI PREDMETI 1. 8. 5. 12. 8.SADRŽAJ Okvirni nastavni plan za šesti razred devetogodišnje osnovne škole Nastavni programi obaveznih nastavnih predmeta 1. 7. 6. 2. 3. 6. 3. hrvatski. 11. 9. 13.

Napomena: Nastavni predmet Vjeronauka/vjeronauk reguliran je kantonalnim obrazovnim zakonodavstvom 276 .

Narodna epska pjesma iz B iH (po izboru) . poente pjesme Izražajno čitanje i recitiranje pjesme. kukavica.I. Kajan: Ž uta ptica . Kočić: Jablan . Ešić: Cvjetko .A.S. Ibrišimović: Sijelo mudraca ... Vrste lirske poezije: ljubavna. B. crtica.R. srpski jezik i književnost KNJIŽEVNOST KNJIŽEVNI TEKSTOVI KNJIŽEVNOTEORIJSKI POJMOVI Usmena književnost: Stalni epiteti Epski deseterac Epska i lirska pjesma u usmenoj književnosti Fantastični elementi u bajci. Hasić: P raviš se važan . pokretače. tematsko-idejna osnova. povezivanje sadržaja s konkretnim pojavama iz života. evo opet . šaljive pjesme Prepoznati stilska sredstva na tekstu i razumjeti preneseno značenje Prepoznati dijelove fabule i njihovu logičku povezanost. Prosenjak: Otac .I. romana i igrokaza na osnovu glavnih značajki književne vrste .S. vjernost.I.M. Samokovlija: Dječak Aron . poruke na osnovi razumijevanja teksta. kompozicija. poreñenja. likovi i motivi u bajci Basna – likovi u basni. osnovni pojmovi o stilskim figurama (izražajnim sredstvima): epitet. hrvatski. personifikacije. vrste stiha.J. plemenit.S. bijeli svijete . personifikacija. načini pripovijedanja Vrste umjetničke proze: novela. Sjenkjevič: Kroz pustinju i prašumu (odlomak) . pouka basne Umjetnička književnost: Lirska poe zija: čulni elementi pjesničke slike. glavna obilježja ritma pjesme Prepoznati obilježja domoljubne. osuñ ivanje negativnih postupaka likova. romana i igrokaza prema najizraženijim obilježjima Prepričavanje fabule ukratko (najvažniji dogañaj i lik. pripovijetka.P. kratka priča .I. savladavanje tehnike pisanja vlastitog lirskog teksta Odreñivanje teme. K.Usmena narodna proza: bajka. Vitez: P lava boja snijega (igrokaz) 277 .H. onomatopeje Razlikovanje pripovijetke. rima ili srok. motiv kao najmanja tematska jedinica lirske pjesme. hrabrost. V.) ISHODI UČENJA MINIMALNI Uočavanje lirskih slika. motiva i stalnih izražajnih sredstava u narodnoj književnosti Razlikovanje usmenih lirskih i epskih vrsta Uočavanje likova i motiva u bajci Samostalnost u analizi basne. domovinska (patriotska. Andersen: Slavuj . tradicija) koje utjelovljuju junaci opjevani u usmenim epskim pjesmama Uočiti opkoračenja. deskriptivna.Š. pravilno iznošenje slijeda dogañaja. motiva.J. motiva. basna. onomatopeja. ritam. poreñenje.H. Šimić: Ah. opisne.N. njenog prenesenog smisla i pouke Prepoznavanje osnovnih osjećanja izraženih u pjesmi Otkrivanje lirskih slika.B. S inger: Ole i Trufa .G. Dučić: Selo . običaji. karakterizacija likova. Pavlović: Jarac u pozorištu .D. inverzija. Bećirbašić: Harfa . preneseni smisao basne. Kulenović: Gromovo ñule . zavičajnorodoljubiva) Umjetnička proza: fabula. Kranjčević: Lijep si. sredstva zaustavljanja Prepoznati i karakterizirati moralne vrijednosti likova (hrabar. ODGOJNOOBRAZOVNI CILJEVI Uočiti obilježja epske i lirske narodne pjesme Uočiti stalne epitete i deseterac kao obilježja usmenog stvaralaštva Razlikovati epsku od lirske pjesme na temelju opreke dogañaja i doživljaja Upoznati usmenu književnu baštinu Razvijati svijest o opstojnosti naroda i nacionalnih i kulturnih vrednota (domoljublje. likovi. osnovnih stilskih obilježja i osobitosti stiha u našoj narodnoj epici Mogućnost uočavanja historijske podloge fabule narodne epike Uočavanje vrijednosti poruka: pobjeda pravde kao osnovna misao Odreñivanje lirske slike. Pandžo: List na putu . likova.Bosanski. junaštvo. S. Ćorović: U noći . uz pridržavanje uzročnoposljedičnih odnosa Objašnjavanje razlike izmeñu priče. Sekulić: Bura (odlomak) .Š. Swift: Guliverova putovanja (odlomak) . poente pjesme i stilsko-izražajnih sredstva u poeziji Prepoznavanje epiteta. Trifunović: Čisti zrak . Rorić: P jesma .I. osnovna obilježja lika) OPTIMALNI Zapažanje tematike.Narodna lirska pjesma iz B iH (po izboru) .Z.

Latić: Srebrena česma V. prisvojne. izrečenog subjekta i priloških odredbi P rimjena naučenih pravila Razumijevanje primjene OPTIMALNI Razvijen interes za otkrivanje snage. dubine i ljepote riječi Razumijevanje osnovne uloge promjenjivih i nepromjenjivih riječi Uočavanje osnove i nastavka u promjenjivoj riječi Uočavanje i prepoznavanje veza: prilog ili pridjev prilog ili prijedlog (L ijepo dijete lijepo piše). 11. GRAMATIKA. Djeca su vojska najjača (izbor) K. s time da se za svaku novu školsku godinu izbor dijela može mijenja. pismu (oblici s provedenim glasovnim promjenama) Prepoznavanje jednakih oblika riječi u različitim padežima Uočavanje duge i kratke množine u nominativu Uočavanje imenica koje imaju samo množinu / jedninu Samostalno pronalaženje primjera odreñenih i neodreñenih oblika pridjeva u rečenici Uočavanje jednakog glasovnog sastava različitih padeža Pravilna upotreba prisvojnih i pokaznih zamjenica u svim oblicima Dekliniranje prisvojnih i pokaznih zamjenica. Isaković: Lijeve priče Ž. kamo. opće. Mahmutefendić: Roman o novčiću Z. imenovanje i razlikovanje promjenjivih i nepromjenjivih riječi P repoznavanje oblika pomoćnih glagola biti i htjeti P repoznavanje nepromjenjivih riječi Razumijevanje osnovne uloge padeža u jeziku P repoznavanje padeža u rečenici u njihovim osnovnim značenjskim ulogama Ovladavanje upotrebom padeža uz pojedine prijedloge u skladu s normom Razvijanje jezične sposobnosti i komunikacijskih vještina P repoznavanje odreñenog oblika pridjeva u nominativu P repoznavanje padeža pridjevnih oblika pomoću proširenog padežnog pitanja i imenice s kojom se pridjev slaže. Antić: Plavi čuperak A. Tven: Doživljaji Haklberi Fina U toku jedne školske godine treba obraditi 8/9 lektirskih djela. PRAVOGOVOR I PRAVOPIS PROGRAMSKI ZAHTJEVI Glasovi: samoglasnici i suglasnici Slog – dužina sloga Uočavanje naglašenih i nenaglašenih riječi Naglašeni slog u riječi Naglasnice i nenaglasnice Riječ (značenje. S. Pisanje brojeva u skladu s pravopisom Pravilna deklinacija brojeva 278 . 7. 9. Prepoznavanje pomoćnih glagola u rečenici. razgovoru i pisanju) Razlikovanje promjenjive od nepromjenjive riječi P ravilna upotreba prijedloga s (a). Prepoznavanje padeža u rečenici Pravilna upotreba padežnih oblika u govoru. Upotreba proširenih padežnih pitanja u odreñivanju padeža P repoznavanje padeža u njihovim osnovnim značenjskim ulogama P repoznavanje oblika s provedenim glasovnim promjenama P ravilna upotreba neodreñenih oblika pridjeva Upotreba neodreñenih i odreñenih pridjeva s padežnim nastavcima P repoznavanje svih vrsta zamjenica Uočavanje naglašenih i nenaglašenih oblika povratne zamjenice Dekliniranje ličnih zamjenica P repoznavanje glavnih i rednih brojeva u rečenici Odreñivanje glagolskog predikata. uzvika i riječci u govorenju i pisanju P repoznavanje pomoćnih glagola u govorenju i pisanju. 12. Pilić: Mrvice iz dnevnog boravka B. P ravilna upotreba veznika. oblik i funkcija) Pisana i usmena riječ Samostalne riječi (riječi koje imaju samostalno. odnosne. 2. Neslinger: Konrad. Uočavanje naglašenih i nenaglašenih oblika ličnih zamjenica Upotreba i pisanje lične zamjenice za svako lice (povratne zamjenice) sebe. 3. Defo: Robinzon Kruso M. Ivanković: Zvjezdangrad Dž. govoru. 6. čitanju. Balog: Nevidljiva Iva M. RJEČNIK. vlastito značenje) Nesamostalne riječi (riječi koje nemaju samostalno značenje) Jednoznačnost i višeznačnost riječi (riječi u osnovnom i prenesenom značenju) Onomatopejske riječi Vrste riječi: Promjenjive i nepromjenjive riječi Promjenjive rije či: Glagoli Pomoćni glagoli biti i htjeti Ime nice: Deklinacija imenica Nazivi i značenja padeža Glasovne promjene u deklinaciji imenica Prid je vi: Odreñeni i neodreñeni oblik pridjeva Deklinacija pridjeva Zam je nice: Upitne. po izboru samih nastavnika od ponuñenih djela. 4. 8. k (a) i priloga gdje. pokazne Deklinacija ličnih zamjenica Brojevi: Glavni i redni brojevi Deklinacija brojeva ODGOJNO-OBRAZOVNI CILJEVI Razlikovanje osnovnog i prenesenog značenja poznatih riječi Zapažanje. se Upotreba i pisanje prisvojne zamjenice za svako lice svoj Uočavanje različitih oblika glavnih i rednih brojeva u rečenici P repoznavanje glagolskog predikata kao glavnog dijela rečenice P repoznavanje imenskog ISHODI UČENJA MINIMALNI Mogućnost primjene višeznačne riječi u jezičnim djelatnostima (slušanju. dijete iz limenke D. kuda.SPISAK KNJIŽEVNIH DJELA ZA DOMAĆU LEKTIRU: 1. Milošević. Ćopić: Orlovi rano lete K. 5. 10.

publicističkim i dr. je (deminutivi i komparativ pridjeva) Izgovor i pisanje glasova č i ć u deklinaciji imenica i komparaciji pridjeva Rečenični i pravopisni znakovi: trotačka. razumije ga. razumje pročitano i slušano Pravilna primjena naracije u vježbama usmenog i pismenog izražavanja Pravilna primjena deskripcije u vježbama usmenoga i pismenog izražavanja Savladavanje osnovnih pravopisnih pravila Stvaranje vještina i navika u pravilnom pisanju informativnih oblika usmenoga i pismenog izražavanja OPTIMALNA Prepričava cijeli tekst prema hronologiji dogañaja. dikcija. čitalačke tehnike i stilovi (vježbe čitanja na odabranim tekstovima književnim. naroda i naseljenih mjesta Pisanje i izgovor superlativa pridjeva Veliko slovo u pridjevima izvedenim od vlastitih imena Izgovor i pisanje riječi u kojima su provedene glasovne promjene Izgovor i pisanje riječi s glasovima ije. naglašava važne dijelove i govorno obilježava pojedine sadržaje (intonacija. izraziti vlastiti komentar Poznavati osnovna pravila službenoga razgovora. gramatička i stilistička interpunkcija u kontekstu izražajnog čitanja Ostale vrsta čitanja u nastavi: naglas. smisleno povezuje rečenice. jačina. neizrečeni subjekt Priloške odredbe u rečenici (mjesto. rečenični naglasak) 279 . vršioca radnje. sažima fabulu navodeći najvažnije dijelove Navodi primjere službenoga razgovora u različitim situacijama. slušati druge učenike i učitelja i zapažati obilježja dobroga čitanja OČEKIVANA POSTIGNUĆA MINIMALNA Prepoznaje i prepričava najvažniji dio teksta Zna osnovna obilježja službenoga razgovora Tečno i jasno govorenje stihova Pravilno i umjereno brzo čita tekst. kontinenata. boja glasa.) ODGOJNOOBRAZOVNI CILJEVI Prepričati tekst poštujući hronološki slijed. biću ili pojavi kao osnovici opisa: opis osobe PROGRAMSKI SADRŽAJI Stvaralačko prepričavanje. uočavati razliku izmeñu službene i privatne komunikacije. vremena. a crtice kao pravopisnog znaka KULTURA IZRAŽAVANJA PROGRAMSKI ZAHTJEVI Prepričavanje Razgovor Recitacija Čitanje i slušanje Pričan je kao pripovjedačka (narativna) vrsta izražavanja u nastavi ili doživljaju Pričan je stvarnog dogañaja (hronološko i retrospektivno) Pričan je izmišljenog dogañaja ili doživljaja (hronološko i retrospektivno) Pričan je prema zadanoj slici ili muzici Opisivan je prema predmetu. pauze. način) Rečenica s izrečenim i neizrečenim subjektom. s bilješkama. rečenica s više subjekata. okeana. poznavati način oslovljavanja. naučnim. vrijeme. administrativnim. krnja rečenica Pravogovor i pravopis: Veliko slovo u jednočlanim i višečlanim nazivima planeta. država. rečenica bez subjekta. jasno i logično povezivanje rečenica izdvajajući važnije dijelove. izraze učtivosti Prepoznati i izražajno čitati istaknute dijelove teksta Čitati tekst s razumijevanjem. načina) Prijedlozi Veznici Uzvici Riječice Rečenica: Predikat – glagolski i imenski Subjekt – više subjekata. zagrada predikata Uočavanje priloških odredbi u rečenici P repoznavanje rečenica s više subjekata i proširene rečenice s više istovrsnih dijelova P repoznavanje rečenice s neizrečenim subjektom Osvijestiti potrebu usvajanja pravopisne norme radi upotrebe u svakodnevnom pisanju i čitanju P rimjenjivati pravopisnu normu u drugim nastavnim predmetima rečeničnih i pravopisnih znakova Odreñivanje imenskog predikata Uočavanje lica. u sebi. govorne vrednote izražajnog čitanja. u rečenicama s neizrečenim subjektom Razlikovanje besubjektne i neoglagoljene rečenice Služenje pravopisom (snalaženje u pravopisnom rječniku) u skladu s uzrastom djeteta Prepoznavanje trotačke i zagrade u tekstu kao rečeničnih znakova. poznaje različite učtive izraze i primjenjuje ih u razgovoru Oživljeno i s razumijevanjem izražajno govori stihove. crtica. komentira postupke i ponašanje likova. tempo. prepričavanje sažimanjem fabule Privatni i službeni razgovor Izražajno čitanje književnog teksta. usmjereno. koristeći različite govorne vrednote Izražajno čita tekst.Nepromjenjive riječi: Prilozi (mjesta. logička.

televizijskih i radijskih emisija Upoznati se s najznačajnijim dnevnim i periodičnim novinama/ časopisima Poznavati karakteristike stripa OČEKIVANA POSTIGNUĆA MINIMALNA P oznaje najvažnija obilježja pojedinih vrsta medija na razlikovnom nivou Navodi različite vrste časopisa. priznanice MEDIJSKA KULTURA POJMOVI Osnovne vrste medija: štampani. jezik bloga. filmova. televizija. opis bića ili grupe bića unutar prostora ili pojave. historijat. i 6. internet (postanak i razvoj) Film (postanak. elektronski Novine. zna osnovne historijske podatke o počecima filmske umjetnosti Odreñuje vrste poznatih televizijskih emisija Razlikuje strip kao dio medijske kulture i kao jednostavni prozni tekst. Pravilno pisanje diktiranih tekstova i uočavanje odgovarajućih pravila ili poteškoća u pisanju Pravilno pisanje pisma. priznanice Pisanje školskih pismenih zadaća (dvije u toku školske godine) Pisanje vlastitih tekstova i pravilna primjena narativnih tehnika Pisanje vlastitih deskriptivnih tekstova i primjena pravilnih opisivačkih postupaka. komentira filmska izražajna sredstva. časopisi. Pisanje diktata (s obzirom na pravopisne pojave obrañene u 5. kulisa. telegrama. opis zatvorenog prostora (interijer). pozorišnih/kazališnih izvedbi. uputnice. zabavne. uputnice. diktat s predusretanjem grešaka. slobodni diktat) Pisanje pisama. mobitelske poruke. upoznati najvažnije osobitosti filmskih vrsta. strip. pozorišni/kazališni prostor Osnovne vrste radijskih i televizijskih emisija. samostalno piše strip Samostalno vrši dramatizaciju tekstova 280 . opis otvorenog prostora (eksterijer). radijskih i televizijskih emisija MAKSIMALNA P oznaje osnovne karakteristike filmskih vrsta na primjerima. mobitelske poruke. razredu: kontrolni diktat.(portret). radio. sportske) Uloga školske biblioteke u nastavi maternjeg jezika i književnosti Principi katalogizacije knjiga (s posebnim osvrtom na internet) Nastavni čas lektire u školskoj biblioteci ODGOJNOOBRAZOVNI CILJEVI Razlikovati vrste medija. opis kraja (pejzaž). messenger servisi. filmski rodovi i vrste) Teatar (pozorište/ kazalište) kao književno – scenska umjetnost: scena.

stvaralačke i medijske sadržaje zasnovane na meñusobnom prožimanju (korelativnost i integrativnost) nastavnih područja i nastavnih disciplina i predmeta (interdisciplinarnost i povezanost sa drugim nastavnim predmetima: historijom. srpski jezik i književnost u šestom razredu devetogodišnje osnovne škole strukturiran je od slijedećih nastavnih područja: 1. pravopisu i razvoju standardnoga jezika: voditi računa o spiralnom razvoju nastavnoga programa. te dvije školske pismene zadaće). Nastavni program se zasniva na: a) izboru umjetničkih i sadržaja na principima primjerenosti. razreda osnovne škole. prvi rječnici i gramatike). umjetničke. hrvatskom. srpskom jeziku (Humačka ploča. pravogovor. te medijske kulture. srpskom jeziku . rječnik. radio. Zato je važno naglasiti da sami nastavnici prilikom izrade globalnih i operativnih nastavnih planova i programa trebaju izvršiti selekciju obaveznih književnih tekstova.) Takoñer.RAZVOJ STANDARDNOG (KNJIŽEVNOG) JEZIKA • Bosanski. reprezentativnosti. složenost i svrha nastave po pojedinim nastavnim područjima trebaju biti zasnovani na usvajanju osnovnih pojmova iz gramatike. stvaranja vlastitih tekstova (pismenih sastava).historijski presjek: glagoljica. do 9. Film (historijat i osnove filmske umjetnosti). Prilikom selekcije treba voditi računa o reprezentativnosti odabranih tekstova. hrvatskom. tako da osposobimo djecu za samostalan pristup interpretaciji umjetničkog djela (potrebno je uključiti djela koja predstavljaju različite književne rodove i vrste). kao i principima integracije i korelacije. te ovladavanje osnovnim elementima i tehnikama iz filmske i scenskih umjetnosti. prva štampana djela. Jezik (gramatika. ali svi tekstovi moraju biti zastupljeni u čitankama. narodni govori (Ishodi učenja u gramatici. natpisi na stećcima. Prijedlog Nastavnog programa uključuje jezičke. 4. 5. 281 . ćirilica (bosančica). etičkim i nacionalnim kriterijima u izboru književnih djela i pisaca. srpski jezik u porodici srodnih jezika • Historija Južnih Slavena i jezici južnoslavenskih naroda • Počeci slavenske pismenosti i staroslavenski jezik • Pisma u bosanskom. zadaci. egzemplarnosti. vježbi usmenog i pismenog izražavanja. prve štamparije. 6. razvoj standardnog jezika). Povelja Kulina bana. pravopis. Osnovni ciljevi. periodika. biblioteka). arabica. odgojnosti i tekstualne adekvatnosti b) rasporedu. Scenske umjetnosti (dramski igrokazi. pravogovoru. DIDAKTIČKO-METODIČKE NAPOMENE Nastavni program za predmet Bosanski. odnosno organizaciji nastavnih sadržaja po principima kontinuiteta i vertikalnospiralnog slijeda. hrvatski. 3. navedene programske jedinice uskladiti s mogućnostima djece te ih postupno uvoditi u osnovne gramatičke pojmove i kategorije). 2. teorije i interpretacije književnosti. televizija. hrvatski. od 6. muzičkom kulturom i dr. u skladu s planiranim brojem nastavnih časova. čitanačkih i lektirskih). Književnost (interpretacija književnih tekstova. latinica • Spomenici pismenosti u bosanskom. Medijska kultura (strip. poetske recitacije i dramatizacije tekstova). likovnom kulturom. internet. Prilikom izrade Nastavnoga programa iz književnosti vodilo se računa o estetskim. Kultura izražavanja (oblici izražavanja u nastavi i vježbe usmenog i pismenog izražavanja. što je uzrokovalo relativno veći broj obaveznih tekstova za čitanku.

npr. those) upitne (who. family members and their occupations Svakodnevni život. postavljaju i odgovaraju na jednostavna pitanja • koriste izraze i rečenice u vezi sa svakodnevnim aktivnostima. Porodica. i reagirati: 1. prepoznavanjem netačnih/tačnih tvrdnji. surprise party. theatre. going out to the cinema. Zabava. kratke poruke i natpise • kraće tekstove. npr. hers. this (girl). pupils’ hobbies. npr. četvrta godina učenja engleskog jezika Nivo 6. narodi Funkcije i sposobnosti Dje ca će znati: • postavljati poznata pitanja i odgovarati na njih • tražiti i davati osnovne informacije • identificirati i locirati ljude i predmete • pratiti jednostavne upute • koristiti brojeve • opisivati ljude (njihov izgled i raspoloženja) i predmete Ak tivnosti RECEPCIJA: b) SLUŠANJE I REAGIRANJE Djeca će slušati izgovoreni tekst i reagirati: 1. traženjem odreñenih informacija. npr. u sebi ili naglas. going to an amusement park itd. anybody. 2. whose) prisvojne (mine. neverbalno. nešto prošireniji vokabular. b) ČITANJE I REAGIRANJE Djeca će čitati kratke tekstove. daily routine. npr. dopunjavanjem nedovršenih rečenica i sl. nešto prošireniji vokabular. recitiraju i pjevaju poznate pjesme Dje ca pišu: • jednostavne tekstove poštujući pravopis • lične poruke i kraće dijaloge • tekst na poznatu temu. these. razre d Če tvrta godina uče nja engleskog jezika Razvijanje osnovnog znanja o jeziku Teme Porodica Svakodnevni život Slobodno vrijeme Zabava Priroda Škola Svakodnevni život Životinje Zemlje. uz pomoć nastavnika • dopunjuju obrasce i rečenice i izrañuju jednostavne projekte Dje ca: • prepoznaju i upotrebljavaju jezik • počinju sticati znanja o jeziku Čitan je i razumijevan je Govor Pisanje Znanje o jeziku Nastavni plan i program za šesti razred. snimljeni materijal i reaguju na njih • kraće tekstove sastavljene od poznatih informacija • suštinu teksta koji sadrži neke nepoznate informacije Dje ca čitaju: • upute. his. which. spajanjem Gramatika Djeca će ponavljati ili učiti: Ime nice: brojive i nebrojive pravilnu/nepravilnu množinu Zam je nice: lične (padež subjekta i objekta) pokazne (this. these (girls). zero prisvojne pridjeve pokazne pridjeve. 70 časova godišnje) CILJEVI I REZULTATI ODGOJNO .OBRAZOVNOG RADA Je zičke vještine Slušanje i razumijevanje Očekivani rezultati / ishodi učenja Dje ca razu miju : • razgovor na poznate teme • jednostavna pitanja. favourite sports and games. the. car) Slobodno vrije me. npr. odgovaranjem na pitanja. neverbalno. nothing Prid je ve Dete rminatore: članove: a/an. ours. pyjama party. that. that (boy). označavanjem tačnih i netačnih izraza. anything. theirs) neodre ñene (somebody. nešto prošireniji vokabular. pjesme i priče koje ne prelaze ili neznatno prelaze njihov leksički fond Dje ca: • učestvuju u razgovoru s nastavnikom i drugom djecom. going to the party. what. npr. those (boys) Vokabular Djeca će učiti ili ponavljati rječnik ve zan za zadane te me. nobody something. saopćenja nastavnika i druge djece. bicycle. upute. means of transport (npr. bus.Engleski jezik – prvi strani jezik. npr. nešto prošireniji vokabular. spajanjem slika i tekstova. its. 282 . verbalno. prezentiranjem odreñenih dijelova odslušanog teksta mimikom i sl. yours. četvrta godina učenja (2 časa sedmično. unusual hobbies itd.

any. on. sva lica jednine i množine Priloge: nešto prošireniji obim priloga vezanih za zadane teme. odrični. have/have got (potvrdni. npr. vrijeme različite osjećaje kao što su: zadovoljstvo. vezane za zadane teme. npr. npr. which. have to. ve rbalno. dirtyclean. • recitirati. (a) few. npr. orange juice Kolok acije . npr. west . school subjects. nezadovoljstvo. PRODUKCIJA a) GOVOR Djeca će: • praviti kratke. much. prepoznavanjem netačnih tvrdnji. at Rečenica: Osnovni red riječi u potvrdnoj. last week. učenici će naučiti koristiti: Afikse . in. teachers Osim stalne nadogradnje svog vokabulara. (a) litle upitne. may.vrijeme. crylaugh Složenice. river. vezane za zadane teme. dopuštenja. npr. znanje i neznanje. cijene. npr. upitnoj i zapovjednoj rečenici • The re is a/There are some…Is there a…? Are there any…? Priroda. upitni) Past Simple pravilnih i nepravilnih glagola (potvrdni. east. animals. on. whose Opisne prid jeve vezane za zadane teme Nepravilno poreñenje pridjeva Brojeve: 1-1000 Glagole: Present Simple (potvrdni. npr. nešto prošireniji vokabular. vezane za zadane teme. wildlife. negativnoj. iznenañenje. obaveze i potrebe.oblik Glagole be. jednostavne dijaloge koji setemelje na temama o kojima seraspravljalo • prepričavati kratke priče i šale • učestvovati u razgovoru o zadanim temama • pjevati dječije pjesmice • igrati igrice: po ulogama jezične igre itd.pravac/smjer. fast Prije dloge: nešto proširenija upotreba prijedloga za mjesto i vrijeme vezanih za zadane teme • Mjesto. upitni) Modalne glagole.za mjesto . quickly. ask-answer. left. in front of • Vrijeme. Ekvivalente prijevoda čestih i ključnih riječi. can. plants. označavanjem tačnih i netačnih tvrdnji. govoriti o svojim svakodnevnim aktivnostima kao i onima svojih vršnjaka itd. slika i tekstova. razočarenje i sl. traženjem pogrešaka i njihovim ispravljanjem u tekstu. upitni) Present Continuous za izražavanje budućnosti Going to. many. npr. mountain.način. npr. npr. nešto prošireniji vokabular.• • • izražavati na jednostavan način: slaganje i neslaganje. care about us itd. upotrebom novog vokabulara u konkretnim primjerima/rečenicama. odrični. vezane za zadane teme i gramatiku. under. guitar lessons. upitni) Future Simple: shall/will (potvrdni. niječni. količine. dramatizirati itd. walk a dog. dopunjavanjem nedovršenih rečenica i sl. right. 2. prepričavanjem dijelova ili cijelih kratkih tekstova jednostavnim rečenicama. • dopunjavati: nedovršene rečenice tabele i križaljke • re dati ispremetane riječi u smislene rečenice pridjeve neodreñene količine i broja. behind. npr. prezentiranjem odreñenih dijelova teksta mimikom i sl. school choir. all. odrični. picnic Škola. dirty Antonime. last year . must Zapovjedni način. npr. timetable. sposobnosti. some. upitni) Present Continuous (potvrdni. npr. odrični. in. . postavljanjem pitanja i odgovaranjem na pitanja. what. discuss a subject. uz selektivno poreñenje sa maternjim jezikom i nekim drugim stranim jezicima 283 . expensive. b) PISANJE Djeca će: • prepričavati/p re pisivati kratke tekstove • pisati kratke sastave na poznate teme itd.

3 Čitanje i razumijevanje A2. učiti da komuniciraju i da se ponašaju u svakodnevnim situacijama na način koji je prirodan za kulturu zemlje čiji jezik uče. Tjelesni i zdravstveni odgoj (sportske aktivnosti i igre.1 Pisanje A1. godina učenja Nivo i Slušanje i razumijevanje A2. značaj ishrane za zdravlje. koriste ključne metode iz prakse pri radu u parovima ili malim grupama.3 284 . Likovna kultura (crtanje. budu odgovorna i aktivna u situacijama kada se uči jezik.1 Govor A1.. kao i nivo svog i njihovog znanja u odnosu na postavljene ciljeve. elementi dramatizacije). razred 4. INTERKULTURALNE VJEŠTINE: Djeca će : • • • upoznavati kulturu svoje zemlje i učiti da je bolje poštuju i cijene. oblikovanje .. Ciljani nivo znanja evropskog okvira za strane jezike: 6. Muzička kultura (slušanje i pjevanje omiljene vrste muzike. UČENJE KAKO TREBA UČITI: Djeca će učiti da: • • • • ocjenjuju svoje aktivnosti i aktivnosti svojih drugova iz razreda.. razvijaju pozitivan stav prema učenju jezika.)..). slikanje. Biologija (dijelovi ljudskog tijela. upoznavati neke osnovne razlike izmeñu svoje kulture i kulture naroda sa engleskog govornog područja. ples). muzički instrumenti. upoznavanje sa najpoznatijim izvoñačima na engleskom jeziku).INTERDISCIPLINARNI SADRŽAJ Djeca će učiti engleski jezik i proširivati svoj vokabular oslanjajući se na znanje koje su stekli učenjem nekih drugih školskih predmeta: • • • • • Maternji jezik (svijet bajki i imaginacije.

pupils’ sedmici crtanjem. 70 časova godišnje) Nivo Teme Funkcije i sposobnosti Vještine Gramatika Vokabular Djeca će učiti osnovni 6. hungryigrati jezične igre . clean . work. opće • Članovi uže i neki učenja druge crtanjem. sports. razred • Lično Djeca će znati: RECEPCIJA Djeca će učiti da vokabular koji se odnosi osnovne a) SLUŠANJE I REAGIRANJE koriste i učiti o na date teme npr: predstavljanj . here. there proširivati vokabular. at. u vezi s datim . povezivanjem odreñenih Zamjenice: grandfather. my kratkim odgovorima na pitanja.Modalni glagol can prošireniji vokabular). mother. walk.locirati ljude i ponavljanjem riječi. bookcase. . nice. godina • Kuća.odgovarati na pitanja are two … phone-box . –s. loo/ lavatory. prva godina učenja (2 časa sedmično.pozdravljati na škole formalan/neforma Djeca će slušati izgovoreni tekst i sljedećem: • P redstavljanje. clean.zapisivati po diktatu . tražeći odreñenu pridjevi. stanja 2. main parts of ispunjavanjem tabela. lake. there?) ili naglas. Neverbalno: . • Porodica 1.vrijeme. fine.prepisivati kratke tekstove zapovjednoj rečenici cupboard. bojenjem .sposobnost/ uputa i nareñenja. uncle. that. itd. osnovni hill. Verbalno: P ridjevi: coffee-table. kitchen (npr.govoriti o koje su čuli sa kasetofona. at npr. their bus station. traffic-lights. upitna forma) car. many … are Djeca će čitati kratke tekstove.P omoćni glagol be the face/body – nešto rečenica.ograničen broj označavanjem tačnih/netačnih (T/F) this. itd. post . plate. what hall.učestvovati u razgovoru . office.nabrojati dane u 1. tired. things. toothpaste. theatre. . .There is a …T here shop-w indow.lične • P rostorije u kući i namještaj. itd. • Okolina. npr. aktivnostima i postavlja nastavnik ili koja čuju sa my. fork. negativna.reći koliko je sati informaciju ili detalje i reagirati: happy.Opisni. Afikse. bus-stop.zahtijevati. Složenice. a/an.trenutne ilustracija sa odgovarajućim tekstom. svakodnevnim kratkih odgovora na pitanja koja P risvojni pridjevi. bad. redanjem ilustracija po . kitchen. križaljke noise. npr. Verbalno: . Continuous bathroom (npr.brojati ljude i dopunjavanjem rečenica itd. turn on/off the radio/ the television. označavanjem (potvrdna. park.P resent Simple sleep. have . . hungry. npr. upitna forma) spoon. sklapanjem ispreturanog teksta u (potvrdna. • Svakodnevni . who. u vezi sa djecom ili nastavnikom on. u vezi sa smislene rečenice datim temama. tableware: I can’t tačnih/netačnih (T/F) tvrdnji itd. car park. npr. posters. izraza ili čitavih . moliti today. npr. trees. in. npr. itd.sad. upitnoj i datim temama. .ljude i predmete navedenih predmeta/osoba navedenim (John’s.množina članovi šire porodice. aktivnosti izvršavanjem uputa i nareñenja. in the (John’s book. learn. negativna. u vezi sa Djeca će: negativnoj. djeca će učiti da koriste: .vlastite. wardrobe.vrijeme. predmete (How b) ČITANJE I REAGIRANJE what(color) village. podvlačiti. 285 .upitne. • Škola.pokazne.. . bus. yard street. dom . shop. job.Determinatori: curtain predmete rečenica koje je izgovorio nastavnik ili Članovi.prisvojni genitiv npr. school mates. ispunjavanjem križaljki. bridge. . . recitirati. PRODUKCIJA P rilozi za: Osim što će stalno a) GOVOR . npr. negativna. in the nešto urade (I can … tekstom.boje predmeta bojama. (nešto prošireniji .izraziti: odreñenom redoslijedu. e lan način reagirati: Imenice: name.mjesto. smislenu cjelinu itd. (npr. npr. those vokabular) npr. miss the bus. cinema. after datim temama. povezivanjem Glagoli: rutinske aktivnosti. davanjem the gradu i na selu. npr.P resent cup.davati upute i naredbe P rijedlozi za: temama i gramatikom. redanjem ilustracija po scared. npr. garden.mjesto. nesposobnost da odreñenih ilustracija sa odgovarajućim .igrati uloge. school furniture. pjevati i Rečenice: happy. Antonime. život . Mary’s) grandmother. -ing (pitanja/odgovori) sa drugom . život u . breakfast/lunch/dinner.dirty b) P ISANJE red riječi u potvrdnoj. . get up. . . izvršavanjem thirsty • Svakodnevni život. raspoloženja i tvrdnji itd. da se dobiju kolokacije). itd. .ideju posjedovanja 2. glasses). her. subjects. itd. these. river.ispunjavati tabele. u sebi . wood.Red riječi (osnovni thirsty. itd.ubacivati. • Moja okolina engleskog • Škola .dovršavati rečenice itd. ispunjavanjem tabela ili our. your. Neverbalno: good.Engleski jezik – drugi strani jezik. sad. redati riječi u Kolokacije. . friend. jezika . npr. make . knife. Upitni pridjevi. in. toothbrush). radnjama kasetofona.opisivati: odreñenom redoslijedu. . his. now. school . dovršavanjem . upitna forma) wash (npr. house) povezivanjem riječi u stupcima A i B (potvrdna.predstaviti sebe ili 1. Djeca će: .

te gramatike predviñene za ovaj razred. njega svakako treba iskoristiti i u usvajanju novog – drugog stranog jezika. Na svim nivoima učenja stranog jezika neophodna je vizualizacija. Na ovom uzrastu djeca dobivaju svjestan uvid u zakonitosti jezika koji uče.DIDAKTIČKO – METODIČKE NAPOMENE Šesti razred je početak nove etape u učenju prvog stranog jezika. pravopisa. Uz razvijanje sve četiri jezičke vještine.i desetominutnih testova kao i izrada dviju školskih pismenih zadaća (po jedna u svakom polugodištu). kao npr. njegovog aktivnog učešća u nastavnom procesu i pokazanih rezultata koje će nastavnik kontinuirano pratiti i ocijeniti. U savladavanju novog stranog jezika obradit će se veliki broj istih onih tema koje su predviñene u prvim godinama učenja prvog stranog jezika. Djeca će: . Tome će sigurno doprinijeti i jezičke igre te učenje pjesmica koje će djeca rado zapjevati kako na početku tako i pred kraj nastavnog časa. 286 . hrvatski.upoznavati različite kulture i tradicije. u početnoj fazi učenja pogotovo. Djeca će tako učiti jezik oslanjajući se na znanje koje su stekli učenjem nekih drugih školskih predmeta ali i kombinirajući učenje stranog jezika sa aktivnostima „preuzetim‘‘ iz nekih drugih predmeta. Bosanski. Djeca su na početku učenja novog stranog jezika po pravilu zainteresirana za rad. Dobro osmišljenom vizualizacijom olakšava se proces razumijevanja i pamćenja i doprinosi redukciji upotrebe maternjeg jezika na času stranog jezika.učiti da komuniciraju i da se ponašaju u svakodnevnim situacijama na način koji je primjeren kulturi zemlje čiji jezik uče. Matematika. no pristup je različit zbog različitih uzrasta u kojima se počinje sa učenjem prvog odnosno drugog stranog jezika. Zbog toga veliki broj časova treba posvetiti upravo uvježbavanju gradiva. Likovna kultura. mnogo vremena će se morati utrošiti na usvajanje leksike. Praćenje i vrednovanje U šestom razredu osnovne škole iskazuju se brojčane ocjene za postignute rezultate u nastavi. Kontinuirano uvježbavanje i sistematiziranje usvojenih znanja takoñer će olakšati njihovo usvajanje. S obzirom na to da djeca imaju iskustvo u učenju prvog stranog jezika. Interdisciplinarni sadržaj Programski sadržaj je meñusobno povezan sa drugim predmetima. Geografija. U tu svrhu preporučuju se češće i kraće provjere u formi kratkih pet . srpski jezik. ali i vrijeme početka učenja drugog stranog jezika. Nastavnik/nastavnica mora znati iskoristiti tu dobru motivaciju i u njima probuditi želju za daljnjim učenjem novog jezika. Muzička kultura. Ocjena iz stranog jezika odraz je cjelokupnog djetetovog odnosa prema školskim obavezama. .

Francuski jezik – prvi strani jezik.2 Evropskog okvira za strane jezike Jezičke vještine Slušanje i razumijevanje Očekivani rezultati / ishodi učenja Dijete će • prepoznavati glasove. prepoznavati i pravilno upotrebljavati osnovne jezičke elemente. razreda i težiti dostizanju nivoa A1. razredu osnovne škole djeca trebaju proširiti programske sadržaje iz 5. naglasak. te kratke rečenice prepoznavati poznate riječi i kratke rečenice i znati ih povezati sa ilustracijama čitati kraće tekstove pravilno artikulirati glasove. ritam i intonaciju u jeziku koji uč i • razumjeti ograničen broj riječ i i izraza. poštovati ritam i intonaciju rečenice davati osnovne informacije o sebi i svom okruženju opisivati u nekoliko rečenica poznatu situaciju služeći se pritom ograničenim brojem osnovnih riječi i zapamćenih rečeničnih shema razmjenjivati sa sagovornicima nekoliko osnovnih iskaza u vezi sa konkretnom situacijom prepisivati. dopunjavati i samostalno pisati riječ i i kraće rečenice Dijete će na ovom nivou učenja jezika svjesno sticati znanje o jeziku. Čitanje i razumijevanje • • • Govor • • • • Pisanje Znanje o jeziku • • 287 . pjesmice • razumjeti i reagirati na odgovarajući način na kratke usmene poruke prepoznavati slova i napisane riječi. 70 časova godišnje) CILJEVI I REZULTATI ODGOJNO-OBRAZOVNOG RADA U nastavi francuskog jezika u 6. naglašavati riječi. četvrta godina učenja (2 časa sedmično. kratke dijaloge o poznatim temama.

une. pour aller à … C’est loin (de) / près (de) Aller tout droit. ubacivati. blanc itd. zamjenjivanjem inicijala punim riječima ili popunjavanjem praznina odgovarajućim riječima itd. être. tourner à droite / à gauche Vrijeme: Qelle heure est-il? Il est Dani u sedmici. davati upute i naredbe b) PISANJE Djeca će: prepisivati izolirane riječi. sa . glumljenjem (npr. un. triste… Odreñivanje mjesta i pložaja: P ardon. Sale à manger. il fait froid. se laver. itd Svakodnevni život. biranjem ili povezivanjem pisanih riječi i odgovarajućih ilustracija.locirati ljude i predmete . igrati uloge. redanjem slika itd.. zamjenjivanjem ilustracija u tekstu ponuñenim riječima.Kuća. moje tijelo. sur. chambe. b) ČITANJE I REAGIRANJE Djeca će prepoznati jednu ili više napisanih riječi ili uputa i reagirati: 1) Neve rbalno: gestikuliranjem. des.pozdravljati . davanjem kratkih odgovora na pitanja nastavnika/nastavnice ili pitanja koja su čuli sa kasetofona. učestvovati u razgovoru (pitanja/odgovori) sa drugom djecom ili nastavnikom. la. raspoloženje. npr. ici. dehors Brojeve 1 . pravljenjem/oblikovanjem stvari. samostalno napisati kratki tekst (čestitku. od ponuñenih riječi sastavljati kraće rečenice. tužan. rasporeñivanjem ilustracija po odreñenom redu prema pisanim uputama itd. PRODUKCIJA a) GOVOR Djeca će: ponavljati riječi nastavnika/nastavnice ili riječi izgovorene sa kasetofona. grand. u vezi sa datim temama. u vezi sa datim temama. Il a les cheveux noirs.Svakodnevni život . dans. sposobnost da nešto urade (Je peux…).Članove.50 P rijedloge à.Porodica . pjevati i igrati jezične igre. soeur. npr. Bon – mauvais. prendre l’ autobus. itd.identificirati ljude i predmete . ton. mon. triste. sretan).). Raspoloženja: heureux. grandpère Prostorije u kući i namještaj: cuisine. osnovne (npr. razred osnovne škole Četvrta godina učenja francuskog jezika Te me . frère.jednina i množina Zamjenice Lične Upitne.Moja bliža okolina . cahier. podvlačiti. Qu’est-ce que c’est ? Q ui est-ce? Quel âge as – tu? Članovi uže porodice: mère. glumljenjem. onih koje označavaju neku aktivnost.Prisvojne pridjeve. l’. sac à dos.Nivo 6. npr. redati riječi po odreñenom redoslijedu. bojenjem ili podvlačenjem samo odreñenih riječi (npr. jaune.predstaviti sebe ili druge .. élève.izraziti: dopadanje. Predstavljanje: Je m’appelle …Je suis.ma. pomoću društvene igre u kojoj se sastavljaju riječi od slova.. učiti pisati pomoću igara na CD-u. jednostavan tekst prema tekstu modelu. qui? De/á qui? Que? De/á quoi Determinatore .reći koliko je sati (puni sati) . pokazivanjem odreñenih ilustracija koje se odnose na riječi koje im se usmeno upućuju. iz crtića). itd Kolokacije. Prendre un bain.Pozdravljanje i predstavljanje . lijepljenjem slika. crtanjem. avec.livre. povezivanjem riječi u stupcu A sa odgovarajućim ilustracijama u stupcu B. chaise. faire i venir Imperativ P riloge za mjesto. ma maison) Ak tivnosti RECEPCIJA a) SLUŠANJE I REAGIRANJE Djeca će slušati izgovoreni tekst i reagirati: 1) Neve rbalno: imitiranjem nastavnika/nastavnice ili neke popularne ličnosti (npr. se lever. –s Antonime. bruns. mjeseci i godišnja doba . ideju posjedovanja (le livre de Jean. rutinske aktivnosti npr dormir. samo osnovne riječi Opisivanje: Il est grand / petit. godišnja doba Djeca će vježbati da koriste (a ne učiti o tome!): Afikse. u vezi sa datim temama. lit. npr. Bliža okolina: rue. Škola: enseignant. itd. père. faire attention 288 . blonds. gestikuliranjem. u vezi sa datim temama i gramatikom. Salut. parc. jardin. razglednicu SMS poruku) Gramatik a Djeca će učiti o tome i koristiti : Imenice . recitirati. De quelle couleur est…? rouge. se promener.opisati: ljude i predmete. grand. ograničen broj raspoloženja . brojeve itd. armoire.) Glagole P rezent pomoćnih glagola avior. crtanjem. bojenjem navedenih predmeta/osoba navedenim bojama.Dani u sedmici. 2) Ve rbalno: davanjem kratkih pismenih ili usmenih odgovora na pitanja. 2) Ve rbalno: ponavljanjem riječi koje izgovara nastavnik/nastavnica ili koje su čuli sa kasetofona. dom .Kazivanje vremena Funkcije i sposobnosti Djeca će znati: . les .Škola . grand – petitl Složenice. C’est …. de (u osnovnim značenjima) Vokabular Djeca će učiti samo osnovni vokabular koji se odnosi na teme : Pozdravljanje: Bonjour. table. povratnih glagola i nepravilnih glagola aller. Au revoir itd. le. arbre.Opisne pridjeve koji su najčešće u upotrebi.mère. devant. boje predmeta. pravilnih glagola. izvršavanjem uputa. petit. malheureux. mjeseci. manger Moje lice.brojati predmete . zamjenjivati inicijale punim riječima. beau. là. ta. pokazivanjem. pisati kratki. podvlačenjem ili bojenjem riječi koje im se usmeno upućuju. son. popunjavanjem praznina riječima odabranim sa zidnih karata na kojima se te riječi nalaze itd. društvene igre u kojoj se slažu pločice sa slovima jedna na drugu. sale à manger.

ocjenjuju svoje aktivnosti i aktivnosti drugova iz razreda 289 . Djeci se takoñer pruža mogućnost susreta sa govornicima francuskog jezičkog područja i uspostavljanje prvih kontakata razmjenom kratkih pisama ili elektronske pošte. a potom prepisivanje riječi i kratkih rečenica do usvajanja pravilnog pisanja). omogućeno je kontinuirano ponavljanje.razvijaju pozitivan stav prema učenju jezika . Ocjena iz stranog jezika treba biti odraz cjelokupnog djetetovog odnosa prema školskim obavezama. Praćenje i vrednovanje U šestom razredu osnovne škole iskazuju se brojčane ocjene za postignute rezultate u nastavi. kao i njihovih vršnjaka u zemljama frankofonskog govornog područja.Tjelesni i zdravstveni odgoj (ples. Djeca u nastavi francuskog jezika imaju priliku upoznati kulturu zemlje čiji jezik uče. oh là là itd) UČENJE KAKO TREBA UČITI Djeca će učiti da: ...) .Likovna kultura (crtanje.budu odgovorna i aktivna u situacijama kada se uči jezik .DIDAKTIČKO – METODIČKE NAPOMENE Zadaci nastave francuskog jezika u šestom razredu su prije svega usmjereni na poticanje interesa za učenje stranih jezika. njegovog aktivnog učešća u nastavnom procesu i pokazanih rezultata koje nastavnik kontinuirano prati i ocjenjuje.koriste ključne metode iz prakse pri radu u parovima ili malim grupama . usvajaju ograničen fond riječi i izraza. slikanje.Muzička kultura (slušanje i pjevanje omiljene vrste muzike. muzički instrumenti) . tiens.učiti da komuniciraju i da se ponašaju u svakodnevnim situacijama na način koji je prirodan za kulturu zemlje čiji jezik uče (et bien. igre) .Matematika (brojevi) INTERKULTURALNE VJEŠTINE Djeca će se: . upoznavanje sa najpoznatijim francuskim izvoñačima.upoznati sa kulturom svoje zemlje i učiti da je bolje poštuju i cijene .upoznavati sa kulturom naroda francuskog govornog područja i sa nekim osnovnim razlikama izmeñu njihove i francuske kulture . te pisanje (prvo preslikavanje. U ovom uzrastu djeca rado i lako uče prikazujući scenski ono što su usvojila. namirnice. pri čemu je prvenstveno nastavnik onaj kojeg imitiraju i za kojim ponavljaju.Priroda (dijelovi ljudskog tijela. oblikovanje) . korištenja rječnika i leksikona prilagoñenih njihovom uzrastu i praćenja vlastitog napretka u učenju stranog jezika uz primjenu jezičkog portofolija. način života njenih stanovnika kao i da prepoznaju sličnosti i razlike. Djeca usvajaju i nove tehnike učenja stranog jezika kao što su prepoznavanje značenja jezičkih izraza. na usvajanje elementarnih jezičkih sredstava i usvajanje strategija učenja stranog jezika. Budući da se odreñene teme iz razreda u razred ponavljaju. značaj ishrane za zdravlje. uvježbavanje i proširivanje leksičkog fonda. Djeca se osposobljavaju za usmenu komunikaciju u jednostavnim svakodnevnim situacijama. sportske aktivnosti. elementi dramatizacije – neverbalno u funkciji teatarskog izražavanja) . INTERDISCIPLINARNI SADRŽAJI Djeca će učiti francuski jezik i proširivati svoj vokabular oslanjajući se na znanje koje su stekli učenjem nekih drugih školskih predmeta npr. tako da će u razvoju vještine govora dramatizacija kratkih dijaloga često biti zastupljen oblik nastavne aktivnosti. Teme koje se obrañuju u prve tri godine učenja stranog jezika vezane su za svakodnevni život i interese djece ovog uzrasta. Nakon usmenog usvajanja postepeno se prelazi na čitanje (prepoznavanje već naučenih riječi) horsko i pojedinačno. .Maternji jezik (svijet bajki i imaginacije. Na taj način kod djece se razvija duh tolerancije.

Učenje stranog jezika treba poticati njegovu maštu. radoznalost i kreativnost.2 Evropskog okvira za strane jezike u slušanju i razumijevanju i čitanju i razumijevanju. odnosno A1. kratke dijaloge o poznatim temama. naglasak. pjesmice • razumjeti i reagirati na odgovarajući način na kratke usmene poruke prepoznavati slova i napisane riječi. Dijete treba osposobiti da na francuskom jeziku komunicira na osnovnom nivou o temama iz svog neposrednog okruženja. 70 časova godišnje) Cilj nastave francuskog jezika u šestom razredu osnovne škole. naglašavati riječi. kao drugog stranog jezika. te kratke rečenice prepoznavati poznate riječi i kratke rečenice i znati ih povezati sa ilustracijama čitati kraće tekstove pravilno artikulirati glasove. prva godina učenja (2 časa sedmično.1 u govoru i pisanju. 290 . poštovati ritam i intonaciju rečenice davati osnovne informacije o sebi i svom okruženju opisivati u nekoliko rečenica poznatu situaciju služeći se pritom ograničenim brojem osnovnih riječi i zapamćenih rečeničnih shema razmjenjivati sa sagovornicima nekoliko osnovnih iskaza u vezi sa konkretnom situacijom prepisivati. dopunjavati i samostalno pisati riječ i i kraće rečenice Čitanje i razumijevanje • • • Govor • • • • Pisanje Znanje o jeziku • • Dijete će na ovom nivou učenja jezika svjesno sticati znanje o jeziku. prepoznavati i pravilno upotrebljavati osnovne jezičke elemente. je razvijanje svijesti o postojanju drugih jezika i mogućnosti komuniciranja na nekom drugom jeziku koji nije naš maternji. Učenje stranog jezika treba djetetu olakšati razumijevanje drugih i različitih kultura i tradicija i jačati motivaciju za učenje stranih jezika. ritam i intonaciju u jeziku koji uč i • razumjeti ograničen broj riječi i izraza.Francuski jezik – drugi strani jezik. Jezičke vještine Slušanje i razumijevanje Očekivani rezultati / ishodi učenja Dijete će • prepoznavati glasove. U nastavi francuskog jezika u šestom razredu osnovne škole treba težiti dostizanju nivoa A 1.

. u vezi sa datim temama.Kuća. samostalno napisati kratki tekst (čestitku. faire attention 291 . učiti pisati pomoću igara na CD-u. Bon – mauvais. davanjem kratkih odgovora na pitanja nastavnika/nastavnice ili pitanja koja su čuli sa kasetofona. triste. redanjem slika itd. mjeseci. povezivanjem riječi u stupcu A sa odgovarajućim ilustracijama u stupcu B. les .Pozdravljanje i predstavljanje . lijepljenjem slika. une. mon. arbre. samo osnovne riječi Opisivan je : Il est grand / petit. bruns. de (u osnovnim značenjima) Vokabular Djeca će učiti samo osnovni vokabular koji se odnosi na teme : Pozdravljanje: Bonjour. crtanjem. rasporeñivanjem ilustracija po odreñenom redu prema pisanim uputama itd. razglednicu SMS poruku) Gramatika Djeca će učiti o tome i koristiti : Imenice jednina i množina Zamjenice Lične Upitne. podvlačiti. Qu’est-ce que c’est ? Qui est-ce? Quel âge as – tu? Članovi uže porodice: mère. PRODUKCIJA a) GOVOR Djeca će: ponavljati riječi nastavnika/nastavnice ili riječi izgovorene sa kasetofona.Prisvojne pridjeve. zamjenjivanjem inicijala punim riječima ili popunjavanjem praznina odgovarajućim riječima itd. grand. parc. moje tijelo.Dani u sedmici. des. se promener. faire i venir Imperativ Priloge za mjesto. pokazivanjem odreñenih ilustracija koje se odnose na riječi koje im se usmeno upućuju.Članove. Sale à manger. Bliža okolina: rue. podvlačenjem ili bojenjem riječi koje im se usmeno upućuju. sur. pour aller à … C’est loin (de) / près (de) Aller tout droit. bojenjem navedenih predmeta/osoba navedenim bojama. père.Opisne pridjeve koji su najčešće u upotrebi.mère. pisati kratki. 2) Verbalno: davanjem kratkih pismenih ili usmenih odgovora na pitanja. dehors Brojeve 1 . rutinske aktivnosti npr dormir. ČITANJE I REAGIRANJE Djeca će prepoznati jednu ili više napisanih riječi ili uputa i reagirati: 1) Neverbalno: gestikuliranjem. davati upute i naredbe b) PISANJE Djeca će: prepisivati izolirane riječi. tourner à droite / à gauche Vrijeme: Qelle heure est-il? Il est Dani u se dmici. crtanjem. manger Moje lice . društvene igre u kojoj se slažu pločice sa slovima jedna na drugu. pravilnih glagola. ma. élève. pjevati i igrati jezične igre. npr. itd. jardin. glumljenjem (npr. biranjem ili povezivanjem pisanih riječi i odgovarajućih ilustracija. chambe.Kazivanje vremena Ak tivnosti RECEPCIJA SLUŠANJE I REAGIRANJE: Djeca će slušati izgovoreni tekst i reagirati: 1) Neverbalno: imitiranjem nastavnika/nastavnice ili neke popularne ličnosti (npr. Au revoir itd. Il a les cheveux noirs. recitirati. jednostavan tekst prema tekstu modelu.Porodica . pravljenjem/oblikovanjem stvari. od ponuñenih riječi sastavljati kraće rečenice. armoire. qui? De/á qui? Que? De/á quoi Determinatore . malheureux. redati riječi po odreñenom redoslijedu.50 Prijedloge à. 2) Verbalno: ponavljanjem riječi koje izgovara nastavnik/nastavnica ili koje su čuli sa kasetofona. sale à manger. u vezi sa datim temama i gramatikom. le. grandpère Prostorije u k ući i namje štaj: cuisine. se laver.) Glagole Prezent pomoćnih glagola avior. bojenjem ili podvlačenjem samo odreñenih riječi (npr. soeur. npr.Svakodnevni život . tužan. devant. zamjenjivanjem ilustracija u tekstu ponuñenim riječima. table. ubacivati. triste… Odreñivanje mjesta i pložaja: Pardon. izvršavanjem uputa. blanc itd. povratnih glagola i nepravilnih glagola aller. sretan). Svakodnevni život. se lever. Raspoloženja: heureux. glumljenjem. razred osnovne škole Prva godina učenja francuskog jezika Prvi stepen početnog znanja Te me . itd Kolok acije . popunjavanjem praznina riječima odabranim sa zidnih karata na kojima se te riječi nalaze itd. sa .Moja bliža okolina . blonds. ton. grand – petitl Složenice . u vezi sa datim temama.. mjeseci i godišnja doba . pomoću društvene igre u kojoj se sastavljaju riječi od slova. De quelle couleur est…? rouge. godišnja doba Djeca će vježbati da koriste (a ne učiti o tome!): Afik se . là. frère. igrati uloge. prendre l’ autobus. Škola: enseignant. npr. iz crtića). être. un. il fait froid. dans. raspoloženje. C’est …. Prendre un bain. chaise. u vezi sa datim temama. jaune. ici. la. npr. itd. son.). beau.livre. dom . itd. pokazivanjem. Salut. cahier. ta. grand. lit. Predstavljanje: Je m’appelle …Je suis. –s Antonime. brojeve itd. učestvovati u razgovoru (pitanja/odgovori) sa drugom djecom ili nastavnikom. osnovne (npr.. l’. petit. sac à dos. zamjenjivati inicijale punim riječima.Škola . avec. onih koje označavaju neku aktivnost. gestikuliranjem.Nivo 6.

Djeca su na početku učenja novog stranog jezika po pravilu zainteresirana za učenje.DIDAKTIČKO – METODIČKE NAPOMENE Šesti razred je početak nove etape u učenju prvog stranog jezika ali i vrijeme započinjanja učenja drugog stranog jezika. npr. Uz razvijanje sve četiri jezičke vještine. 292 . Dobro osmišljenom vizualizacijom olakšava se proces razumijevanja i pamćenja i doprinosi redukciji upotrebe maternjeg jezika na času stranog jezika. Ovo može podrazumijevati npr. Na ovom uzrastu djeca dobivaju svjestan uvid u zakonitosti jezika koji uče. Tome će sigurno doprinijeti i jezičke igre te učenje pjesmica koje će djeca rado zapjevati kako na početku časa tako i pred kraj časa. .učiti da komuniciraju i da se ponašaju u svakodnevnim situacijama na način koji je prirodan za kulturu zemlje čiji jezik uče. Praćenje i vrednovanje U šestom razredu osnovne škole ocjene se iskazuju brojčano.slušanjem i pjevanjem omiljene vrste muzike (Muzička kultura) .biti odgovorna i aktivna u situacijama kada se uči jezik. Učenje kako učiti Djeca će: . njegovog aktivnog učešća u nastavnom procesu i pokazanih rezultata. Nastavnik/nastavnica mora znati iskoristiti tu dobru motivaciju i u njima probuditi želju za daljim učenjem novog jezika. uzvike (helas! (Jao!) ili eh bien! (pa lijepo! No!) ta ta ta! (koješta!) tiens! (gle!) itd. Kontinuirano uvježbavanje i sistematiziranje usvojenih znanja takoñer će olakšati njihovo usvajanje.upoznavati se sa nekim osnovnim razlikama izmeñu njihove kulture i kulture naroda sa francuskog govornog područja (npr. no pristup istima je različit zbog različitih uzrasta u kojima se počinje sa učenjem prvog odnosno drugog stranog jezika. oblikovanje itd. npr.: . Pored dvije školske pismene zadaće preporučuju se i kraće provjere znanja (petominutni i desetominutni testovi).Matematika . u početnoj fazi učenja pogotovo.koristiti ključne metode iz prakse pri radu u parovima ili malim grupama. kao i nivo svog i njihovog znanja u odnosu na postavljene ciljeve. Zbog toga veliki broj časova treba posvetiti upravo uvježbavanju gradiva. te gramatike predviñene za ovaj razred. U savladavanju novog stranog jezika obradit će se veliki broj istih onih tema koje su predviñene u prvim godinama učenja prvog stranog jezika.Geografija Interkulturalne vještine Djeca će se: . njega svakako treba iskoristiti i u usvajanju novog – drugog stranog jezika. Razlike u upotrebi nekih pozdrava u francuskom jeziku i u maternjem jeziku učenika.upoznavati sa kulturom svoje zemlje i učiti da je bolje poštuju i cijene. mnogo vremena će se morati utrošiti na usvajanje leksike.razvijati pozitivan stav prema učenju jezika. Na svim nivoima učenja stranog jezika neophodna je vizualizacija. Ocjenjuju se usmeni i pismeni odgovori.kroz sportove i igre (Tjelesni i zdravstveni odgoj) .ocjenjivati svoje aktivnosti i aktivnosti svojih drugova/drugarica iz razreda. S obzirom da djeca imaju iskustvo u učenju prvog stranog jezika. a ocjena treba biti odraz cjelokupnog odnosa djeteta prema školskim obavezama. Dobro jutro i dobar dan / Bonjour). slikanje. Interdisciplinarni sadržaji Djeca će takoñer učiti jezik i proširivati svoj vokabular oslanjajući se na znanje koje su stekli učenjem nekih drugih školskih predmeta. pravopisa. . . .kroz crtanje. (Likovna kultura) . .

vremenska prognoza).Njemački jezik – prvi strani jezik. četvrta godina učenja (2 časa sedmično. Povremeno mu može zatrebati pomoć. Može pronaći odreñenu informac iju u tekstovima u kojima se koristi jednostavan jezik (razglednice. • • Čitanje i razumijevanje • • • • Govor • • • Pisanje • • Znanje o jeziku • PROGRAMSKI SADRŽAJI Tematske cjeline: • Škola – nastavni predmeti. Kod slobodnog pismenog izražavanja pravi brojne greške različ ite prirode. Izgovara bez poteškoća poznate riječi. Jezičke vještine Očekivani rezultati/ishodi učenja • Slušanje i razumijevanje Dijete može razumjeti pitanja koja se odnose na lično iskustvo i svakodnevne zahtjeve. Teško razumijeva i treba mu dosta vremena da pročita čak i kratke dijelove teksta. Dijete zna pročitati poznate i neke nepoznate riječi i pasuse iz kratkih tekstova. Dijete može pratiti standardan govor ukoliko se govori tempom sporijim od normalnog i ako mu se neko obraća direktno. Od ovog razreda djeca počinju svjesno usvajati znanje o jeziku. narodi. ali pravi primjetne pauze i oklijeva kad izgovara manje poznate riječi. jezici • Kupovina odjeće • Saobraćaj. Zna pisati jednostavne poruke (jednostavan tekst na razglednici. 70 časova godišnje) CILJEVI I REZULTATI ODGOJNO-OBRAZOVNOG RADA U nastavi njemačkog jezika u šestom razredu osnovne škole treba težiti dostizanju nivoa A1. Dijete može pisati jednostavne tekstove lične prirode u okviru predvidivih svakodnevnih potreba i iskustva. Poteškoće kod izgovora mogu povremeno otežati komunikaciju. u prodavnici). koji govore o svakodnevnom životu. Dijete zna opisati sebe i razgovarati o osnovnim svakodnevnim temama.3 Evropskog okvira za strane jezike (funkcionalno početno znanje). rutinskim dogañanjima ili koji sadrže jednostavne upute. naučenih izraza. lične podatke. potvrdne i negativne zapovijesti u okviru jednostavnog rutinskog dijaloga koji se odnosi na neposrednu situaciju. jednostavan diktat). osnovnim vokabularom i osnovnim gramatičkim strukturama. Može voditi jednostavne neformalne razgovore i obavljati jednostavne transakcije (npr. prijevozna sredstva 293 . raspored časova • Vrijeme na satu • Slobodno vrijeme • Druženje • TV-emisije • Grad • Seosko imanje • Zemlje. Vlada osnovnim fondom jednostavnih.

.recitirati. Woher kommst du? Aus Bosnien-Herzegowina. ihr. Sie kommt aus Österreich. .samostalno napisati kratki tekst (razglednicu. sehen.prepisivati rečenice i kraće tekstove . der Park Wo ist das Kino? Hier.pisati kratki jednostavan tekst prema datom tekstualnom modelu . links..Funk cije i sposobnosti Djeca će znati: imenovati nastavne predmete. : Škola Deutsch. unser) Pridjeve u predikativnoj upotrebi Glagole: u prezentu u sva tri lica jednine i množine (pomoćne glagole sein i haben.čitati rečenice i kraće tekstove . du.dopunjavati izostavljene riječi .. Zamje nice: Lične zamjenice u jednini i množini u nominative Zamjenica Sie za učtivo oslovljavanje Lične zamjenice u jednini (ich. lice jednine i 2. Er spricht Englisch.označavanjem tačnih i netačnih tvrdnji 2) Ve rbalno: . sprechen. Sie spricht Deutsch. Mathe.razvrstavanjem slika .razvrstavanjem slika.. govoriti o aktivnostima i odreñenim situacijama PISANJE Djeca će: . lesen…) negativan i upitni oblik glagola. lice množine Negacija nicht i kein (nominativ i akuzativ) Brojeve: do 100 (jedinice i desetice) te brojeve do 1000 (samo stotice) Djeca će koristiti ali ne i učiti o sljedećem: Priloge za mjesto i vrijeme Prijedloge u njihovoj funkcionalnoj upotrebi Ve znike und.pripremati i provoditi jednostavne dijaloge . Kupovina odje će Die Jacke gefńllt mir. Vještine SLUŠANJE I RAZUMIJEVANJE Djeca će slušati izgovoreni tekst i reagirati: 1) Neve rbalno: . narodi.popunjavanjem praznina u tekstu. prijevozna sre dstva: Wir reisen mit dem Zug. das Schwein Ze mlje . die Bücher. jednostavne informacije i sl. der Supermarkt. er. Grad: das Kaufhaus. SMS. npr. die Post.jednostavnim rečenicama opisivati. Wann ist Deutsch? Haben wir heute Mathe? Mathe habe ich am Montag. Ich finde die Jacke schön und modern. Saobraćaj.igrati uloge . die Kuh.rekonstruirati riječi . pravilne glagole te nepravilne glagole fahren. schlafen.davanjem kraćih odgovora .postavljati jednostavna pitanja .davanjem kratkih odgovora na nastavnikova pitanja ili pitanja koja su čula sa kasetofona i sl. . aber. das Kino.dopunjavanjem teksta .označavanjem tačnih i netačnih tvrdnji 2) Ve rbalno: . ČITANJE I RAZUMIJEVANJE Djeca će: . imperativ za 2. dort.popunjavanjem tabela i sl. rechts Seosko iman je : der Bauernhof.od ponuñenih riječi rekonstruirati kraće rečenice . pjevati . Tiere. Womit möchtest du reisen? 294 .rješavanjem jednostavnijih zadataka sa višestrukim izborom GOVOR Djeca će: . sein. es) u akuzativu Prisvojne zamjenice za jedninu i prvo lice množine u nominativu i akuzativu (mein. Erdkunde. das Theater.pridruživanjem slike tekstu . sie. oder Vok abular Djeca će usvajati novi i proširivati već usvojeni vokabular koji se odnosi na date teme. čestitku) Gramatika Djeca će učiti o tome i koristiti : Imenice sa članom u jednini i množini u nominativu i akuzativu: das Buch. die Tafel. govoriti o svojim omiljenim predmetima čitati raspored sati i opisati svoj raspored sati čitati vrijeme na satu (ne samo pune sate i na pola sata) iskazati mišljenje o nečem (Ich finde es super!) imenovati evropske zemlje i odreñeni broj stranih jezika opisati ljude i predmete govoriti o trenutnoj aktivnosti imenovati TV-emisije imenovati domaće životinje i opisati ih imenovati zgrade u gradu iskazati na jednostavan način dopadanje i nedopadanje izviniti se tražiti i nuditi pomoć.povezivanjem slike i slušanog teksta. das Schaf. das Pferd. za izražavanje želje oblik möchte prezent glagola können u jednini i množini..tražiti osnovne informacije u tekstu i reagirati: 1) Neve rbalno: . essen. . jezici: Er ist Engländer. dein.voditi dijaloge prema datoj skici .pridruživanjem podnaslova dijelovima teksta .odgovarati na pitanja ..

295 . tolerancije. U radu na tekstu podjednaka će se pažnja posvetiti razvijanju receptivnih jezičkih vještina (slušanje i razumijevanje te čitanje i razumijevanje) uz razvijanje različitih strategija slušanja i čitanja ali i produktivnih vještina. značaj meñusobnog razumijevanja. osim kognitivnog ima i duboko humanistički aspekt. Svaka konačna ocjena treba da istovremeno odražava stvarni i mjerljivi napredak koji su djeca postigla tokom školovanja i utisak predmetnog nastavnika/nastavnice o napredovanju. kao i svestrano i široko usvajanje sposobnosti primjenjivih i u drugim disciplinama. . Matematika (brojevi). kulture dijaloga. I na ovom uzrastu izuzetno je bitna vizualizacija koja mora pratiti kako rad na leksici tako i gramatici. Ona doprinosi razvijanju smisla za opservaciju. razglednicu. Nastavnik/nastavnica potiče motivaciju za učenje stranog jezika. oblika nastavnog rada ali i igara i pjesmica koje će na svojevrstan način unijeti potrebnu vedrinu i opuštenost u nastavu. Geografija (zemlje. narodi. Dinamičnosti nastavnog časa doprinijet će smjena više aktivnosti. Sistematiziranje naučenog i voñenje neke vrste jezičkog portfolija razvit će kod djeteta svijest o ličnom napredovanju u procesu učenja stranog jezika. interkulturalnog prožimanja i uvažavanja. njegovog aktivnog učešća u nastavnom procesu i pokazanih rezultata koje će nastavnik/nastavnica kontinuirano pratiti i ocijeniti. Postepeno će se osposobljavati i za jednostavnu reprodukciju teksta odgovaranjem na postavljena pitanja ili najjednostavnijim prepričavanjem uz pomoć slika. Praćenje i vrednovanje U šestom razredu osnovne škole iskazuju se brojčane ocjene za postignute rezultate u nastavi. Djeca će rado inscenirati naučene dijaloge ali i voditi slične na osnovu datih modela ili skica dijaloga. Interkulturalne vještine Djeca će: . govora i pisanja.DIDAKTIČKO – METODIČKE NAPOMENE Šesti razred je početak nove etape u učenju stranog jezika.učiti da komuniciraju i da se ponašaju u svakodnevnim situacijama na način koji je primjeren kulturi zemlje čiji jezik uče. Likovna kultura. Ona počinju dakle sticati i znanje o jeziku koristeći se već naučenim jezičkim kategorijama iz maternjeg jezika. potiče na samostalnost i kreativnost u procesu učenja. U tu svrhu preporučuju se češće i kraće provjere u formi kratkih desetominutnih testova kao i izrada dviju školskih pismenih zadaća (po jedna u svakom polugodištu). poštovanja različitosti. Pritom će ih nastavnik/nastavnica induktivnim putem voditi ka otkrivanju osnovnih jezičkih zakonitosti koje će težiti primjenjivati samostalno i funkcionalno. Interdisciplinarni sadržaj Programski sadržaj je meñusobno povezan sa drugim predmetima. saradnje. Maternji jezik. kao npr. postavljanje pretpostavki. jezici). Konačnu ocjenu ne treba izvoditi na osnovu proste aritmetičke sredine ocjena. kritičkog mišljenja i tako značajno utječe na formiranje ličnosti u cjelini. Djeca će tako učiti jezik i proširivati svoj vokabular oslanjajući se na znanje koje su stekli učenjem nekih drugih školskih predmeta ali i kombinirajući učenje stranog jezika sa aktivnostima „preuzetim’’ iz nekih drugih predmeta. uvažavanja. Djeca ovog uzrasta ne uče jezik samo imitiranjem i stvaranjem jezičkih navika nego svjesnim uvidom u njegove zakonitosti. primjereno uvjetima u kojima radi i uzimajući u obzir specifičnosti stranog jezika koji predaje. Veoma je važno da nastavnik/nastavnica upute ponuñene u programu. U vježbama pismenog izražavanja djeca će dopunjavati izostavljene dijelove teksta.upoznavati različite kulture i tradicije. Ona omogućava i favorizira autonomnost djeteta. udžbenicima i priručnicima ne prihvata kruto. Posebno je važno istaći neophodnost kontinuiranog uvježbavanja i ponavljanja. Muzička kultura. SMS). ukazuje na neophodnost permanentnog razvijanja jezičkih kompetencija. Ocjena iz stranog jezika odraz je cjelokupnog djetetovog odnosa prema školskim obavezama. na osnovu predočenog modela jednostavnog teksta pisati sličan ili samostalno pisati jednostavan kratki tekst (čestitku. nego da kreativno i fleksibilno kreira aktivnosti. Nastava stranog jezika.

Njemački jezik – drugi strani jezik, prva godina učenja (2 časa sedmično, 70 časova godišnje)
CILJEVI I REZULTATI ODGOJNO-OBRAZOVNOG RADA
Cilj nastave njemačkog jezika kao drugog stranog jezika u šestom razredu osnovne škole podrazumijeva sticanje elementarne jezičke kompetencije koja se funkcionalno postepeno razvija. Dijete je na ovom stepenu u stanju da na njemačkom jeziku komunicira na osnovnom nivou o temama iz svog neposrednog okruženja. Učenje stranog jezika treba da potakne njegovu maštu, radoznalost i kreativnost. Nastava njemačkog jezika treba da doprinese daljem jačanju motivacije za učenje stranih jezika i da osposobi dijete da na njemačkom jeziku komunicira na osnovnom nivou o temama iz svog neposrednog okruženja i da razumije pojedinačne informacije u jednostavnom tekstu U nastavi njemačkog jezika u šestom razredu osnovne škole, kao prvoj godini učenja njemačkog jezika, treba težiti dostizanju nivoa A1.2 Evropskog okvira za strane jezike. Jezičke vještine Slušanje i razumijevanje • • Čitanje i razumijevanje Oček ivani rezultati/ ishodi učenja dijete može razumjeti ograničen broj riječi, običnih fraza i rečenica, pitanja i uputa lične prirode ili vezanih za neposrednu situaciju i na njih jezički ili nejezički reagirati potrebna mu je znatna pomoć da bi razumjelo: usporavanje brzine govora, ponavljanje, pokazivanje ili prijevod čita naglas poznate riječi i rečenice zna pronaći odreñenu informaciju u jednostavnom tekstu ako je dozvoljeno ponovljeno čitanje pravilno artikulira glasove, naglašava riječi, poštuje ritam i intonaciju rečenice reproducira napamet naučene stihove i pjesmice zna postavljati pitanja i davati odgovore u toku dijaloga o osnovnim temama učestvuje u razgovoru po modelu daje jednostavne informacije o sebi, porodici i prijateljima opisuje u nekoliko rečenica poznatu situaciju pravi pauze, oklijeva, pravi greške i kod najjednostavnije usmene produkcije prepisuje, dopunjava i samostalno piše riječi i kraće rečenice zapisuje pojedine (poznate) riječi ili kraće rečenice po modelu zna napisati nekoliko rečenica o sebi i o veoma poznatim temama (odgovori na direktno postavljena pitanja, pisanje kratkog pisma, kratkog opisa neke osobe) Od samog početka učenja drugog stranog jezika učenici svjesno usvajaju znanje o jeziku.

• • • • • • • • • • • •

Govor

Pisanje

Znanje o jeziku

PROGRAMSKI SADRŽAJI Tematske cjeline: 1. 2. 3. 4. 5. 6. 7. 8. 9. 10. 11. Pozdravljanje, predstavljanje, utvrñivanje nečijeg identiteta Školsko okruženje Članovi porodice Život učenika za vrijeme nastave i odmora Dani u sedmici, mjeseci, godišnja doba Vremenske prilike Brojevi do 100 Kazivanje vremena (puni sat, pola sata) Proslava roñendana Seosko imanje, životinje Odlazak na raspust

296

Funk cije i sposobnosti Djeca će znati: - pozdravljati na formalan i neformalan način - predstaviti sebe i druge - reći koliko imaju godina i odakle dolaze - imenovati članove svoje uže porodice - imenovati predmete u školskoj torbi i učionici - nabrojati dane u sedmici, mjesece i godišnja doba - pitati za vrijeme na satu i reći koliko je sati - reći kakvo je atmosfersko vrijeme - brojati do 100 - govoriti o trenutnoj aktivnosti - čestitati roñendan - nabrojati domaće životinje - nabrojati osnovna prijevozna sredstva - iskazati želju (šta želi jesti i piti, kuda putovati) - kupiti voznu kartu

Vještine SLUŠANJE I RAZUMIJEVANJE Djeca će slušati izgovoreni tekst i reagirati: 1) Neve rbalno : - razvrstavanjem slika - povezivanjem slike i slušanog teksta, - označavanjem tačnih i netačnih tvrdnji 2) Ve rbalno : - davanjem kratkih odgovora na nastavnikova pitanja ili pitanja koja su čuli sa kasetofona - popunjavanjem tabela i sl. ČITANJE I RAZUMIJEVANJE Djeca će: - čitati rečenice i kraće tekstove, - tražiti osnovne informacije u tekstu i reagirati: 1) Neve rbalno : - razvrstavanjem slika, pridruživanjem slike tekstu, označavanjem tačnih i netačnih tvrdnji 2) Ve rbalno: - davanjem kraćih odgovora - dopunjavanjem teksta - rješavanjem jednostavnijih zadataka sa višestrukim izborom GOVOR Djeca će: - recitirati, pjevati - postavljati jednostavna pitanja - odgovarati na pitanja - igrati uloge - pripremati i provoditi jednostavne dijaloge - voditi dijaloge prema datoj slici PISANJE Djeca će: - prepisivati pojedinačne riječi, rečenice i kraće tekstove - rekonstruirati riječi - dopunjavati izostavljene riječi - od ponuñenih riječi rekonstruirati kraće rečenice - pisati kratki jednostavan tekst prema datom tekstualnom modelu - samostalno napisati kratki tekst (čestitku, pozivnicu za roñendansku proslavu)

Gramatika Djeca će učiti o tome i koristiti: Imenice sa članom u jednini i množini u nominativu i akuzativu: das Buch, die Tafel, die Bücher.... Zamjenice: - Lične zamjenice u jednini i množini u nominativu - Zamjenica Sie za učtivo oslovljavanje - P risvojne zamjenice za prvo i drugo lice jednine u nominativu Pridjeve u predikativnoj upotrebi Glagole: - prezent pomoćnih glagola sein i haben - prezent pravilnih glagola - prezent glagola können - izražavanje želje pomoću oblika möchte - imperativ (2. lice jednine i 2. lice množine) - negativan i upitni oblik glagola Negacija nicht i kein (nominativ i ak uzativ) Brojeve do 100 Djeca će koristiti ali ne i učiti o sljedećem: Priloge za mjesto i vrijeme Prijedloge u njihovoj funkcionalnoj upotrebi

Vokabular Djeca će usvajati vok abular koji se odnosi na date teme, npr. : Pozdravljanje: Hallo!, Guten Tag, Guten Morgen, Auf Wiedersehen! Predstavljan je: Ich bin ... Ich heiße.... Ich komme aus Deutschland. Wie heißt du? Wie alt bist du? Ich bin .... Jahre alt. Wer ist das? Das ist... Porodica: Vater, Mutter, Bruder, Schwester, Eltern, Oma, Opa Škola: Das Klassenzimmer,die Schultasche, das Buch, das Heft, der Bleistift, die Tafel, die Kreide, die Bank... Ro ñendan: Mein Geburtstag ist am Samstag um 18 Uhr. eine Geburtstagsparty machen, Freunde einladen, die Torte, die Kerzen, Geschenke bekommen Seosko iman je: der Bauernhof, Tiere, die Kuh, das Pferd, das Schaf, das Schwein Atmosfe rsko vrije me: Es ist kalt (warm). Die Sonne scheint. Es schneit. Odlazak na raspust: ins Gebirge, ans Meer, mit dem Zug, mit dem Bus, mit dem Flugzeug reisen

297

DIDAKTIČKO – METODIČKE NAPOMENE Šesti razred je početak nove etape u učenju prvog stranog jezika ali i vrijeme početka učenja drugog stranog jezika. S obzirom na to da djeca imaju iskustvo u učenju prvog stranog jezika, njega svakako treba iskoristiti i u usvajanju novog – drugog stranog jezika. U savladavanju novog stranog jezika obradit će se veliki broj istih onih tema koje su predviñene u prvim godinama učenja prvog stranog jezika, no pristup je različit zbog različitih uzrasta u kojima se počinje sa učenjem prvog, odnosno drugog stranog jezika. Na ovom uzrastu djeca dobivaju svjestan uvid u zakonitosti jezika koji uče. Uz razvijanje sve četiri jezičke vještine, mnogo vremena će se morati utrošiti na usvajanje leksike, pravopisa, te gramatike predviñene za ovaj razred. Na svim nivoima učenja stranog jezika neophodna je vizualizacija, u početnoj fazi učenja pogotovo. Dobro osmišljenom vizualizacijom olakšava se proces razumijevanja i pamćenja i doprinosi redukciji upotrebe maternjeg jezika na času stranog jezika. Kontinuirano uvježbavanje i sistematiziranje usvojenih znanja takoñer će olakšati njihovo usvajanje. Zbog toga veliki broj časova treba posvetiti upravo uvježbavanju gradiva. Djeca su na početku učenja novog stranog jezika po pravilu zainteresirana za isti. Nastavnik mora znati iskoristiti tu dobru motivaciju i u njima probuditi želju za daljim učenjem novog jezika. Tome će sigurno doprinijeti i jezičke igre te učenje pjesmica koje će učenici rado zapjevati kako na početku časa tako i pred kraj časa. Praćenje i vrednovanje U šestom razredu osnovne škole iskazuju se brojčane ocjene za postignute rezultate u nastavi. Ocjena iz stranog jezika odraz je cjelokupnog učenikovog odnosa prema školskim obavezama, njegovog aktivnog učešća u nastavnom procesu i pokazanih rezultata koje će nastavnik kontinuirano pratiti i ocijeniti. U tu svrhu preporučuju se češće i kraće provjere u formi kratkih pet i desetominutnih testova kao i izrada dvije školske pismene zadaće (po jedna u svakom polugodištu). Interdisciplinarni sadržaj Programski sadržaj je meñusobno povezan sa drugim predmetima. Učenici će tako učiti jezik oslanjajući se na znanje koje su stekli učenjem nekih drugih školskih predmeta ali i kombinirajući učenje stranog jezika sa aktivnostima „preuzetim“ iz nekih drugih predmeta, kao npr. Maternji jezik, Likovna kultura, Muzička kultura, Moja okolina, Matematika, Geografija. Interkulturalne vještine Djeca će: - upoznavati različite kulture i tradicije, - učiti da komuniciraju i da se ponašaju u svakodnevnim situacijama na način koji je primjeren kulturi zemlje čiji jezik uče.

298

Arapski jezik – prvi strani jezik, četvrta godina učenja (2 časa sedmično, 70 časova godišnje)
Uloga i značaj nastave arapskog jezika Tokom procesa obrazovanja, a u okviru nastave stranih jezika, neophodno je razvijanje svijesti o poznavanju dva ili više stranih jezika. Evropska Unija je multietnička zajednica čiji su opstanak i prosperitet uvjetovani višejezičnošću. Rezultat takvih razmišljanja je i stav Vijeća Evrope da svaki grañanin Evrope mora poznavati najmanje dva strana jezika. Vijekovima Bosna i Hercegovina ima civilizacijske i privredne veze sa Bliskim i Srednjim istokom, kao i sjevernom Afrikom, gdje se u više od 20 zemalja sa više od 250 miliona govornika kao službeni jezik koristi arapski. Pored toga, više od 35 miliona ljudi kao drugi strani jezik koristi arapski jezik. Značajno je napomenuti da je u jednom periodu naše historije nemali broj književnika pisao djela na arapskom jeziku. Sve prethodno spomenuto govori u prilog neophodnosti učenja arapskog jezika kao jednog od stranih jezika tokom osnovne škole. Cilj i zadaci učenja arapskog jezika Cilj učenja arapskog jezika je osposobljavanje djece za usmenu i pismenu komunikaciju na arapskom jeziku o različitim temama iz svakodnevnog života. Proširivanje opće kulture učenika kroz upoznavanje s načinom života i tradicijom zemalja u kojima se govori arapski jezik. Kroz učenje stranog jezika kod djece se razvija svijest: o značaju višejezičnosti, duhu tolerancije, kozmopolitizmu, toleranciji, humanizmu i internacionalizmu. Zadaci nastave arapskog jezika su: - razvoj sve četiri jezičke vještine, - ovladavanje osnovnim leksičkim, fonetskim i gramatičkim minimumom, - upoznavanje sa kulturom naroda čiji se jezik izučava i razumijevanje i poštivanje drugih kultura, - razvijanje motivacije za učenje jezika i zadovoljstva u učenju, - razvijanje samopouzdanja i samopoštovanja, - razvijanje samostalnosti i kreativnosti, - razvijanje sposobnosti slušanja i meñusobnog uvažavanja, - osposobljavanje djece za samostalno korištenje različitih izvora znanja, odnosno ovladavanje strategijama učenja (naučiti kako učiti).
CILJEVI I REZULTATI ODGOJNO-OBRAZOVNOG RADA Ciljevi nastave arapskog jezik a učenje jezika, a ne o jeziku razvijanje pozitivnog stava prema učenju jezika razvijanje radoznalosti i kreativnosti razvijanje razumijevanja i logičkog pamćenja razvijanje temeljitosti, predanosti i preciznosti u učenju jezika razvijanje samostalnosti u govoru putem igara, pjesme i plesa učiniti da učenje arapskog jezika bude zabavno čitanje i pisanje jednostavnih sintagmi i rečenica Oček ivani re zultati učenja ljubav i spremnost za učenje arapskog jezika razumijevanje jednostavnih sadržaja na arapskom jeziku sloboda i samostalnost u govoru čitanje riječi, vezanih za konkretan pojam (samostalno upotrebljenih) čitanje i pisanje jednostavnih sintagmi i rečenica prepisivanje riječi i kratkih sadržaja kratki usmeni i pismeni odgovori dopunjavanje riječi i rečenica

299

PROGRAMSKI SADRŽAJI Teme (opća tematska područja kao osnov za daljnji rad) Funkcije i vještine (usmena i pismena kompetencija) Aktivnosti (pomoću kojih se realiziraju vještine) Gramatika (osnove gramatike za dati nivo) Vokabular (u okviru datih tema)

Neophodno je, ponoviti osnovne fraze, i provjeriti da li su usvojeni: sukun; tašdid; tanwin; pisanje odreñenog člana; pisanje tanwina u akuzativu; nastavci gramatičkog ženskog roda; lične i pokazne zamjenice.
Nivo 6. razred osnovne škole 4. godina učenja arapskog jezika Prvi stepen elementarnog znanja Teme - Opisati školu - Aktivnosti u nastavi - Kupovina (voće, povrće, brojevi)
- Izražav anje

Funk cije i vještine Djeca će znati: - P redstaviti sebe i druge - Imenovati članove svoje uže porodice, njihova zanimanja i interesovanja - Opisati jednostavnim rečenicama (imenskim i glagolskim) i ograničenim brojem riječi ljude i predmete u kući - Imenovati predmete u školskoj torbi i učionici - Nabrojati ograničen broj voća i povrća i neke osnovne prehrambene artikle - Brojati od 1 do 100 - Koristiti redne brojeve do 12 za izražavanje punih sati - Nabrojati dane u sedmici - Iskazivati posjedovanje putem pronominalnih sufiksa i genitivne veze

Aktivnosti SLUŠANJE I RAZUMIJEVANJE Djeca će slušati izgovoreni tekst i reagirati 1) Neverbalno: - gestikulacijom predstaviti ono što su čuli - bojenjem navedenih predmeta / osoba - pokazivanjem na odreñene ilustracije koje se odnose na riječi koje su čula odnosno povezivanjem slike sa tekstom koji čuju - izvoñenjem uputstava koje nastavnik izgovara ili koja čuju sa kasetofona 2) Verbalno: - ponavljanjem odreñenih sintagmi i rečenica koje je izgovorio nastavnik ili koje su čula sa kasetofona, davanjem kratkih odgovora na nastavnikova pitanja ili pitanja koja su čula s kasetofona ČITANJE I RAZUMIJEVANJE Djeca će prepoznati jednu ili više napisanih sintagmi ili rečenica i reagirati 1) Neverbalno: - gestikuliranjem, imitiranjem povezivanjem pisanih sintagmi i odgovarajućih ilustracija 2) Verbalno - kraćim pismenim ili usmenim odgovorima na pitanja - dopunjavanjem izostavljenih sintagmi u tekstu - povezivanjem ponuñenih riječi u tekstu… GOVOR Djeca će: - ponavljati riječi nastavnika ili riječi izgovorene sa kasetofona - voditi kraće dijaloge u parovima sa drugom djecom ili sa nastavnikom - pjevati - recitirati kraće pjesmice - glumiti PISANJE Djeca najprije prepisuju riječi koje su prije toga usmeno usvojila, a potom postepeno usvajaju i pravilan način njihovog pisanja kroz vježbe poput: - popunjavanja sintagmi i rečenica (npr.: Gdje su nestale riječi?) - nastavnik ispisuje sintagme/rečenice na tablu, izostavljajući odreñene riječi koje djeca trebaju popuniti - rekonstruiranje riječi od ponuñenih slova, - takmičenje u pisanju brojeva - samostalno stvaranje sintagmi, imenskih i glagolskih rečenica na osnovu materijala koji je usvojen

Gramatik a - Lične zamjenice (množina) - Pridjevi - Komparacija pridjeva - Pravi prijedlozi - Genitiv poslije prijedloga - Iskazivanje posjedovanja pomoću pronominalnih sufiksa (jednina, 1. lice množine) - Genitivna veza - Izražavanje glagola ,,imati” - Dvojina - Pravilna množina - Pokazne zamjenice (oblici koji nisu urañeni) - Perfekt - Direktni objekt (akuzativ) - Brojevi do 100 - Redni brojevi do 12

Vokabular Djeca proširuju vokabular u okviru zadanih tema i koriste ga za stvaranje jednostavnih atributivnih sintagmi, genitivne veze; imenske i glagolske rečenice Kroz dijalog (igre, pjesmice, ponavljanje, prepoznavanje, crtanje i druge vježbe) uvježbavati osnovni vokabular Vokabular treba proširivati u skladu sa temama koje se obrañuju Postepeno uvoditi sinonime za leksiku koju je usvojila većina djece

vremena (puni sati) - Opisati slobodne aktivnosti (sportske, kulturne i dr.) - P orodica i članovi Porodice - zanimanja - Opisati grad, kuću, sobu

300

DIDAKTIČKO – METODIČKE NAPOMENE
Šesti razred je početak nove etape u učenju stranog jezika. Djeca ovog uzrasta ne uče jezik samo imitiranjem i stvaranjem jezičkih navika nego svjesnim uvidom u njegove zakonitosti. Ona počinju dakle stjecati i znanje o jeziku koristeći se već naučenim jezičkim kategorijama iz maternjeg jezika. Pritom će ih nastavnik induktivnim putem voditi ka otkrivanju osnovnih jezičkih zakonitosti koje će težiti primjenjivati samostalno i funkcionalno. I u ovom uzrastu izuzetno je bitna vizualizacija koja mora pratiti kako rad na leksici tako i gramatici. U radu na tekstu podjednaka će se pažnja posvetiti razvijanju receptivnih jezičkih vještina (slušanje i razumijevanje te čitanje i razumijevanje) uz razvijanje različitih strategija slušanja i čitanja ali i produktivnih vještina, govora i pisanja. Učenici će rado inscenirati naučene dijaloge ali i voditi slične na osnovu datih modela ili skica dijaloga. Postepeno će se osposobljavati i za jednostavnu reprodukciju teksta odgovaranjem na postavljena pitanja ili najjednostavnijim prepričavanjem uz pomoć slika. U vježbama pismenog izražavanja učenici će dopunjavati izostavljene dijelove teksta, na osnovu predočenog modela jednostavnog teksta pisati sličan ili samostalno pisati jednostavan kratki tekst (čestitku, razglednicu, SMS). Posebno je važno istaći neophodnost kontinuiranog uvježbavanja i ponavljanja. Sistematiziranje naučenog i voñenje neke vrste jezičkog portfolija razvit će kod učenika svijest o ličnom napredovanju u procesu učenja stranog jezika. Nastavnik potiče motivaciju za učenje stranog jezika. Dinamičnosti nastavnog časa doprinijet će smjena više aktivnosti, oblika nastavnog rada ali i igara i pjesmica koje će na svojevrstan način unijeti potrebnu vedrinu i opuštenost u nastavu. Nastava stranog jezika, osim kognitivnog ima i duboko humanistički aspekt. Ona omogućava i favorizira autonomnost učenika, podstiče na samostalnost i kreativnost u procesu učenja, ukazuje na neophodnost permanentnog razvijanja jezičkih kompetencija, značaj meñusobnog razumijevanja, saradnje, uvažavanja, tolerancije, poštovanja različitosti, kulture dijaloga, interkulturalnog prožimanja i uvažavanja, kao i svestrano i široko usvajanje sposobnosti primjenjivih i u drugim disciplinama. Ona doprinosi razvijanju smisla za opservaciju, postavljanje pretpostavki, kritičkog mišljenja i tako značajno utječe na formiranje ličnosti u cjelini. Veoma je važno da nastavnik uputstva ponuñena u programu, udžbenicima i priručnicima ne prihvata kruto, nego da kreativno i fleksibilno kreira aktivnosti, primjereno uvjetima u kojima radi i uzimajući u obzir specifičnosti stranog jezika koji predaje. Praćenje i vrednovanje U šestom razredu osnovne škole iskazuju se brojčane ocjene za postignute rezultate u nastavi. Ocjena iz stranog jezika odraz je cjelokupnog djetetovog odnosa prema školskim obavezama, njegovog aktivnog učešća u nastavnom procesu i pokazanih rezultata koje će nastavnik/nastavnica kontinuirano pratiti i ocijeniti. U tu svrhu preporučuju se češće i kraće provjere u formi kratkih desetominutnih testova kao i izrada dviju školskih pismenih zadaća (po jedna u svakom polugodištu). Konačnu ocjenu ne treba izvoditi na osnovu proste aritmetičke sredine ocjena. Svaka konačna ocjena treba istovremeno odražavati stvarni i mjerljivi napredak koji su djeca postigla tokom školovanja i utisak predmetnog nastavnika o napredovanju. Interdisciplinarni sadržaj Programski sadržaj je meñusobno povezan sa drugim predmetima. Učenici će tako učiti jezik i proširivati svoj vokabular oslanjajući se na znanje koje su stekli učenjem nekih drugih školskih predmeta ali i kombinirajući učenje stranog jezika sa aktivnostima „preuzetim“ iz nekih drugih predmeta, kao npr. Maternji jezik, Likovna kultura, Muzička kultura, Matematika (brojevi), Geografija (zemlje, narodi, jezici). Interkulturalne vještine Djeca će: - upoznavati različite kulture i tradicije, - učiti da komuniciraju i da se ponašaju u svakodnevnim situacijama na način koji je primjeren kulturi zemlje čiji jezik uče.

301

Arapski jezik – drugi strani jezik, prva godina učenja (2 časa sedmično, 70 časova godišnje)
Uloga i značaj nastave arapskog jezika Tokom procesa obrazovanja, a u okviru nastave stranih jezika, neophodno je razvijanje svijesti o poznavanju dva ili više stranih jezika. Evropska Unija je multietnička zajednica čiji su opstanak i prosperitet uvjetovani višejezičnošću. Rezultat takvih razmišljanja je i stav Vijeća Evrope da svaki grañanin Evrope mora poznavati najmanje dva strana jezika. Vijekovima Bosna i Hercegovina ima civilizacijske i privredne veze sa Bliskim i Srednjim istokom, kao i sjevernom Afrikom, gdje se u više od 20 zemalja sa više od 250 miliona govornika kao zvanični jezik koristi arapski. Pored toga, više od 35 miliona ljudi kao drugi strani jezik koristi arapski jezik. Značajno je napomenuti da je u jednom periodu naše historije nemali broj književnika pisao djela na arapskom jeziku. Sve prethodno spomenuto govori u prilog neophodnosti učenja arapskog jezika kao jednog od stranih jezika tokom osnovne škole. Cilj i zadaci učenja arapskog jezika Cilj učenja arapskog jezika je osposobljavanje djece za usmenu i pismenu komunikaciju na arapskom jeziku o različitim temama iz svakodnevnog života. Proširivanje opće kulture učenika kroz upoznavanje s načinom života i tradicijom zemalja u kojima se govori arapski jezik. Kroz učenje stranog jezika kod djece se razvija svijest: o značaju višejezičnosti, duhu tolerancije, kozmopolitizmu, toleranciji, humanizmu i internacionalizmu. Zadaci nastave arapskog jezika su: - razvoj sve četiri jezičke vještine, - ovladavanje osnovnim leksičkim, fonetskim i gramatičkim minimumom, - upoznavanje sa kulturom naroda čiji se jezik izučava i razumijevanje i poštivanje drugih kultura, - razvijanje motivacije za učenje jezika i zadovoljstva u učenju, - razvijanje samopouzdanja i samopoštovanja, - razvijanje samostalnosti i kreativnosti, - razvijanje sposobnosti slušanja i meñusobnog uvažavanja, - osposobljavanje djece za samostalno korištenje različitih izvora znanja, odnosno ovladavanje strategijama učenja (naučiti kako učiti).
CILJEVI I REZULTATI ODGOJNO-OBRAZOVNOG RADA Ciljevi početne nastave arapskog jezika učenje jezika, a ne o jeziku razvijanje pozitivnog stava prema učenju jezika razvijanje radoznalosti i kreativnosti razvijanje razumijevanja i logičkog pamćenja razvijanje temeljitosti, predanosti i preciznosti u učenju jezika razvijanje samostalnosti u govoru putem igara, pjesme i plesa učiniti da učenje arapskog jezika bude zabavno postupan prelaz ka čitanju i pisanju jednostavnih riječi i rečenica Očekivani rezultati učenja ljubav i spremnost za učenje arapskog jezika razumijevanje jednostavnih sadržaja na arapskom jeziku sloboda i samostalnost u govoru čitanje riječi, vezanih za konkretan pojam (samostalno upotrebljenih) čitanje jednostavnih rečenica prepisivanje riječ i i kratkih sadržaja kratki usmeni i pismeni odgovori

302

PROGRAMSKI SADRŽAJI Teme (opća tematska područja kao osnov za daljnji rad) Funkcije i vještine (usmena i pismena kompetencija) Aktivnosti (pomoću kojih se realiziraju vještine) Gramatika (gramatika za dati nivo uz korištenje znanja iz maternjeg jezika i prvog stranog jezika) Vokabular (u okviru datih tema)

Specifičnosti arapskog pisma će uvjetovati i početnu fazu učenja arapskog jezika. Neophodno je, uz učenje osnovnih fraza, usvojiti: osnovne oblike slova; varijante pisanja slova; kratke i duge vokale; sukun; tašdid; tanwin; vezivanje slova u riječi i kraće rečenice. Koristiti jezička znanja koja su djeca stekla tokom učenja maternjeg jezika i prvog stranog jezika i komparativnom metodom voditi djecu da sama dolaze do odreñenih zaključaka.
Nivo Šesti razred osnovne škole Prva godina učenja arapskog jezik a Prvi ste pen elementarnog znan ja Te me Pozdravljanje i upoznavanje Porodica i prijatelji Kuća Svakodnevni život Škola Bliža okolina Odjevni predmeti Funkcije i vještine Dje ca će znati: Pozdravljanje na formalan i neformalan način - Predstaviti sebe i druge - Imenovati članove svoje uže porodice - Opisati jednostavnim rečenicama (imenskim) i ograničenim brojem riječi ljude i predmete u kući - Imenovati predmete u školskoj torbi i učionici - Brojati od 1 do 10 - Reći koliko je sati (puni sat) - Nabrojati dane u sedmici - Nabrojati ograničen broj odjevnih predmeta Aktivnosti SLUŠANJE I RAZUMIJEVANJE Djeca će slušati izgovoreni tekst i reagirati 1) Neverbalno: - gestikulacijom predstaviti ono što su čuli, - slaganjem slika redoslijedom koji proistekne iz teksta koji su čuli, - pokazivanjem na odreñene ilustracije koje se odnose na riječi koje su djeca čuli, odnosno povezivanjem slike sa tekstom koji čuju, - podvlačenjem riječi koje su djeca čuli 2) Verbalno: - ponavljanjem odreñenih riječi koje je izgovorio nastavnik ili koje su čuli sa kasetofona - davanjem kratkih odgovora na nastavnikova pitanja ili pitanja koja su čuli sa kasetofona ČITANJE I RAZUMIJEVANJE Djeca će prepoznati jednu ili više napisanih riječi ili rečenica i reagirati: 1) Neverbalno: - gestikuliranjem, imitiranjem - povezivanjem pisanih riječi i odgovarajućih ilustracija - podvlačenjem pojedinih riječi 2) Ve rbalno: - kraćim pismenim ili usmenim odgovorima na pitanja - dopunjavanjem izostavljenih slova ili riječi u tekstu - povezivanjem ponuñenih riječi u tekstu… GOVOR Djeca će: - ponavljati riječi nastavnika ili riječi izgovorene sa kasetofona, - voditi kraće dijaloge u parovima sa drugom djecom ili sa nastavnikom, - pjevati, - recitirati kraće pjesmice, - glumiti, itd. PISANJE Djeca najprije preslikavaju slova koja su prije toga usmeno usvojili, a potom postepeno usvajaju i pravilan način njihovog pisanja kroz vježbe poput: - popunjavanja slova (npr.: Gdje su nestala slova? - nastavnik ispisuje riječi na tablu, izostavljajući odreñena slova koje djeca trebaju popuniti) - rekonstruiranje riječi od ponuñenih slova, - takmičenje u pisanju brojeva itd. Gram atika Lične zamjenice ('ana, 'anta, 'anti, huwa, hiya, nahnu) Upitne zamjenice (man, ma) Pokazne zamjenice (hara, harihi) Vokativna partikula ,,ya” Potvrdne i odrične riječi (na`am, la) Upitne partikule (hal, 'a) Prije dlozi (fi, min, 'ila, `ala) Upitna riječ ,,'ayna” Kategorija roda Prepoznavanje gramatičk og ženskog roda (okruglo ,,ta”) Brojevi (1 do 10) Vokabular Djeca će: Učiti samo osnovni vokabular, koji će biti osnova za tvorbu kratkih (imenskih) rečenica. Kroz dijalog (igre, pjesmice, ponavljanje, prepoznavanje, i druge vježbe) uvježbavati osnovni vokabular.

303

DIDAKTIČKO – METODIČKE NAPOMENE
Šesti razred je početak nove etape u učenju prvog stranog jezika ali i vrijeme početka učenja drugog stranog jezika. S obzirom na to da učenici imaju iskustvo u učenju prvog stranog jezika, njega svakako treba iskoristiti i u usvajanju novog – drugog stranog jezika. U savladavanju novog stranog jezika obradit će se veliki broj istih onih tema koje su predviñene u prvim godinama učenja prvog stranog jezika, no pristup istima je različit zbog različitih uzrasta u kojima se počinje sa učenjem prvog odnosno drugog stranog jezika. Na ovom uzrastu učenici dobivaju svjestan uvid u zakonitosti jezika koji uče. Uz razvijanje sve četiri jezičke vještine, mnogo vremena će se morati utrošiti na usvajanje leksike, pravopisa, te gramatike predviñene za ovaj razred. Na svim nivoima učenja stranog jezika neophodna je vizualizacija, u početnoj fazi učenja pogotovo. Dobro osmišljenom vizualizacijom olakšava se proces razumijevanja i pamćenja i doprinosi redukciji upotrebe maternjeg jezika na času stranog jezika. Kontinuirano uvježbavanje i sistematiziranje usvojenih znanja takoñer će olakšati njihovo usvajanje. Zbog toga veliki broj časova treba posvetiti upravo uvježbavanju gradiva. Djeca su na početku učenja novog stranog jezika po pravilu zainteresirana za učenje. Nastavnik mora znati iskoristiti tu dobru motivaciju i u njima probuditi želju za daljnjim učenjem novog jezika. Tome će sigurno doprinijeti i jezičke igre te učenje pjesmica koje će djeca rado zapjevati kako na početku tako i pred kraj nastavnog časa. Praćenje i vrednovanje U šestom razredu osnovne škole iskazuju se brojčane ocjene za postignute rezultate u nastavi. Ocjena iz stranog jezika odraz je cjelokupnog odnosa djeteta prema školskim obavezama, njegovog aktivnog učešća u nastavnom procesu i pokazanih rezultata koje će nastavnik kontinuirano pratiti i ocijeniti. U tu svrhu preporučuju se češće i kraće provjere u formi kratkih pet - i desetominutnih testova kao i izrada dviju školskih pismenih zadaća (po jedna u svakom polugodištu). Interdisciplinarni sadržaj Programski sadržaj je meñusobno povezan sa drugim predmetima. Djeca će tako učiti jezik oslanjajući se na znanje koje su stekla učenjem nekih drugih školskih predmeta ali i kombinirajući učenje stranog jezika sa aktivnostima „preuzetim“ iz nekih drugih predmeta, kao npr. Maternji jezik, Likovna kultura, Muzička kultura, Matematika, Geografija. Interkulturalne vještine Djeca će: - upoznavati različite kulture i tradicije, - učiti da komuniciraju i da se ponašaju u svakodnevnim situacijama na način koji je primjeren kulturi zemlje čiji jezik uče.

PODRUČJA

CILJEVI

OČEKIVANI REZULTATI

304

Sticanje znanja: - poznavanje i upotrebu matematičkih simbola - usvajanje pojma skupa, unije, presjeka, razlike i direktnog produkta skupova - usvajanje pojma relacije i funkcije - poznavanje koordinatne prave i koordinatne ravnine - usvajanje različitih uglova, jedinica za mjerenje uglova, mjerenje uglomjerom - računanja s mjernim brojevima za kutove (+, -, •, :) - grafičkog prenošenja, uporeñivanja, sabiranje i oduzimanja uglova - usvajanje procedura četiri osnovne računske operacije u skupu No i skupu Q+ - usvajanje znanja o višecifrenim brojevima, razlomcima (decimalnim brojevima) i njihovoj strukturi - o jednačinama i nejednačinama s nepoznatom „na jednom mjestu“ - o rješavanju aritmetičkih (brojevnih) izraza - upotreba brojeva u različitim kontekstima, u drugim predmetima i svakodnevnom životu - usvajanje postupaka za četiri računske operacije s razlomcima i decimalnim brojevima - računanja postotka - računanje aritmetičke sredine dvaju ili više brojeva - računanje pomoću džepnog računala Razvijanje sposobnosti i vještina: - uporeñivanja, nizanja - slijeñenja niza uputa - prostornog organiziranja i orijentiranja - vizualizacije i vizualnog grupiranja - procjenjivanja Sposobnosti - prepoznavanja obrasca i vještine - induktivnog mišljenja - induktivnog i analognog zaključivanja - različitih načina matematičkog izražavanja i komuniciranja, - matematičkog jezika - prikupljanja, selektiranja i korištenja informacija

Dijete će znati: - matematičkim simbolima zapisati odnos dva ili više zadanih skupova - prepoznati relaciju, odnosno funkciju - nacrtati zadani ugao, kao i već nacrtani izmjeriti uglomjerom - znat će računski sabirati, oduzimati, množiti i dijeliti uglove - grafički sabirati, oduzimati i množiti uglove - prepoznati, razumjeti i pravilno koristiti matematičke simbole - prepoznati brojeve prve milijarde i brojeve skupa N o, njihov položaj na brojnom polupravcu i njihovu strukturu - sa sigurnošću obavljati računanja u skupu N o rješavati matematičke izraze - modelirati matematičke izraze prema zadanim (tekstualnim) uvjetima - prepoznati i rješavati zadatke date riječima (i problemske zadatke) - procijeniti i provjeriti tačnost rezultata - obavljati sve četiri računske operacije u skupu Q+ - rješavat će jednostavnije jednačine i nejednačine u Q+ - naučit će izračunavati postotak od zadanog broja, kao i aritmetičku sredinu za dva ili više brojeva - računati pomoću džepnog računala

Zn an je

Dijete će moći: - promatrajući otkrivati nova svojstva u okruženju i logički ih povezivati - nakon obavljenog zapažanja izvoditi zaključke - raditi po odreñenom planu - pripremati se za odreñeno napredovanje - koristiti pomagala za crtanje uglova, paralelnih i okomitih pravaca ... - matematičkim jezikom izražavati opće ideje

Razvijanje spoznaja o društve nim vrije dnostima: Dijete će: - razvijanje argumentacije u branjenju ličnih stavova i stavova drugih - o važnosti donošenja sudova na osnovu provjerenih činjenica i izgrañenih kriterija Vrije dnosti i - rada, posebno timskog i pozitivnim crtama ličnosti - važnosti radovanja ličnom uspjehu, kao i uspjehu stavovi drugih, - ocjenjivanje i samoocjenjivanje na osnovu objektivnog i konstruktivnog vrednovanja - samopuzdanja i samoaktualizacije - uloge kritičkog mišljenja i zaključivanja u donošenju različitih odluka - pokazivati više zanimanja za timski rad i socijalizaciju - naučiti da sluša argumentaciju i kritički preispituje osobne stavove i stavove drugih - naučiti prepoznavati unutarnje vlastito razmišljanje i vlastito prosuñivanje. - poboljšati ličnu „listu“ motiva , emocija i doživljaja - pokazati više altruizma (čovjekoljubivosti, spremnosti da se pomogne drugim), pokazati više senzibiliteta prema matematici i kritičkom mišljenju uopće - prepoznati važnost matematičkih znanja u rješavanju problema i sveprisutnost matematike u univerzumu

Matematika

305

Programski sadržaji 1. Skupovi, relacije i preslikavanja 2. Kružnica, krug, ugao (kut) 3. Prirodni brojevi 4. Djeljivost brojeva 5. Razlomci 1. Skupovi, relacije i preslikavanja Skupovi Presjek, unija i razlika skupova Direktni produkt skupova Relacije. Funkcije (preslikavanja) Koordinatni polupravac i koordinatni sistem u ravni 2. Kružnica, krug, ugao (kut) Izlomljena linija, mnogougao (mnogokut), kružnica i krug. Prava i kružnica; Dvije kružnice Ugao (elementi, obilježavanje) Konveksni i nekonveksni uglovi Središnji ugao, kružni luk i tetiva Prenošenje uglova; Uporeñivanje uglova Grafičko sabiranje i oduzimanje uglova Vrste uglova: puni, opruženi, tupi, pravi, oštri, nula – ugao, susjedni i usporedni Mjerenje uglova (jedinice: stepen, minuta, sekunda), uglomjer Računske operacije s mjernim brojevima za uglove Komplementni i suplementni uglovi 3. Prirodni brojevi Skup N i N0 Sabiranje, oduzimanje, množenje i dijeljenje (s ostatkom) u skupu N0 Svojstva računskih operacija: komutativnost, asocijativnost, distributivnost Izrazi s promjenljivim Pridruživanje brojeva po datom pravilu (brojna vrijednost izraza) 4. Djeljivost u N0 Dijeljenje u skupu N0 (Jednakost a = b c + r) Djeljivost u skupu N0, faktori i sadržaoci prirodnog broja Djeljivost zbira, razlike i proizvoda prirodnih brojeva Djeljivost dekadnim jedinicama i brojevima: 2, 3, 4, 9, 25 Prosti i složeni brojevi Rastavljanje složenih brojeva na proste faktore Zajednički djelitelji brojeva, najveća zajednička mjera Zajednički sadržalac i najmanji zajednički sadržalac danih brojeva 5. Razlomci Pojam razlomka b/a (a, b e N): brojnik i nazivnik Razlomci veći i manji od 1 Proširivanje i skraćivanje razlomaka Uporeñivanje razlomaka Razmjera (omjer) Decimalni i postotni zapis razlomka, postotak Pridruživanje tačaka brojnog polupravca razlomcima Osnovne računske operacije sa razlomcima i njihova svojstva Aritmetička sredina danih brojeva Brojevni izrazi sa zagradama, Tekstualni zadaci Izrazi s promjenljivim; Brojna vrijednost izraza Jednačine i nejednačine u Q+ (najjednostavniji oblici)

306

VRIJEDNOSTI, STAVOVI, PONAŠANJA Razvijanje SKUPOVI, RELACIJE Djeca trebaju usvojiti: Dijete treba skup i elementi skupa radeći s priborom osjećaja za I PRESLIKAVANJE Skupovi kao osnovni pojam. za geometriju percepciju Presjek, unija i razlika Ureñeni par, jednakost razvijati prostora, za skupova ureñenih parova, prvu motoričke urednost, Direktni produkt skupova i drugu koordinatu sposobnosti kao i preglednost, Relacija; F unkcija ureñenog para. uvježbavati oko preciznost u Koordinatni polupravac i Trebaju definirati da pravilno mjerenju. koordinatni sistem u ravni relaciju, odnosno procjenjuje slike Razvijanje KRUŽNICA, KRUG, funkciju. Trebaju znati koje crta. Treba osjećaja za UGAO (KUT) nacrtati zadane tačke promatrati i urednost pri Izlomljena linija, na koordinatnom otkrivati nova crtanju. mnogougao, pravcu i u svojstva, i Razvijanje kružnica (kružna crta) i koordinatnom sistemu logički ih odgovornosti za krug u ravni. Djeca povezivati. samostalno Prava i kružnica trebaju znati koji su Treba razviti obavljanje Ugao; Vrste uglova; osnovni pojmovi u osjećaj za zadataka. Dijete se Središnji ugao geometriji (tačka, promatranje treba osposobiti za Jedinice za mjerenje prava, ravnina, raznih uglova i samostalan rad s uglova prostor, skup), a koji njihovih veličina. geometrijskim Mjerenje uglova su i izvedeni pojmovi Dijete treba priborom, za Računske operacije sa (dužina, izlomljena usvojiti i razviti procjenjivanje mjernim brojevima za linija, mnogougao, matematički rezultata i za uglove kružnica, krug, jezik. pomoć ostaloj Suplementarni, središnji ugao...). Uočavati djeci. K od djeteta komplementarni uglovi Jedinice za mjerenje sličnosti izmeñu treba potaknuti rad Prenošenje uglova uglova: stepen, algebarskih i po planu. Uporeñivanje uglova minute, i sekunda. geometrijskih Razvijanje Grafičko sabiranje i Stepen (stupanj) zadataka. zapažanja i oduzimanje uglova povezati sa stepenima Dijete treba izvoñenje iz geografije, radi naučiti definirati zaključaka. povezivanja gradiva i pojmove koji ga lakšeg usvajanja. okružuju, a Dijete treba usvojiti osnovne crtanje, mjerenje, pojmove uporeñ ivanje, „razumjeti“. sabiranje, oduzimanje uglova, kao i množenje uglova prirodnim brojem. Djeca trebaju Razvijati Razumijevanje PRIRODNI BROJEVI Skup N i N0 savladati sve računske misaonost i prirodnosti i Sabiranje (sabiranje) , operacije. Insistirati na logičnost kroz prirodne logičnosti oduzimanje, množenje i skraćenom dijeljenju i rješavanje u radu sa dijeljenje (s ostatkom) u množenju, gdje se različitih prirodnim skupu N 0 trebaju koristiti zadataka. Dijete brojevima. Svojstva računskih olakšice. Vježbati treba samostalno Razvijanje i operacija: komutativnost, zadatke s više odlučivati koju jačanje asocijativnost, računskih operacije i operaciju će prije samopouzdanja u distributivnost zagrada, da djeca rješavati, kao i vlastitu sposobnost Izrazi s promjenljivim uvježbaju red koje zagrade će učenja i Pridruživanje brojeva po računskih operacija i prije računati. zaključivanja. danom pravilu (brojna oslobañanja od Svjesno vrijednost izraza) zagrada. Uvježbavati preuzimanje rješavanje zadataka s odgovornosti za općim brojevima, sa i urañeno. P ozitivan bez zadanih odnos prema radu, vrijednosti općeg kao i volja za rad i broja. Djeca trebaju za iskazivanje znati koristiti svojstva pozitivnih računskih operacija. rezultata rada. SADRŽAJI ZNANJE SPOSOB NOSTI

AKTIVNOSTI DJETETA Dijete treba pažljivo pratiti izlaganje nastavnika/ce i učestvovati u radu svojim komentarima i pitanjima. Koristiti udžbenik, zbirku zadataka i ostalu preporučenu literaturu.

AKTIVNOSTI NASTAVNIKA/CE Nastavnik/ca će svojim znanjem i vještinama obraditi nastavne sadržaje tako da djeca usvoje pojmove i definicije i da razumiju i prihvate odreñene zakonitosti. Nastavnik/ca će paziti da sadržaj i objašnjenja budu dostupna uzrastu djeteta. Poticati će dijete na rad. Zahtijevat će od djece da uredno rade i da ravnomjerno rasporeñuju crteže na listu papira. Insistirat će na sažimanju pojmova geometrije u opisivanju tokom izlaganja. Poticat će dijete na slobodno procjenjivanje veličine uglova prije mjerenja.

Aktivno učestvuje u svim oblicima nastavnog rada. P rati izlaganja nastavnika/ce. Učestvuje u stvaranju obrazovnih situacija, sredstava i modela. Koristi udžbenik i literaturu. Dosljedno izvršava sve zahtjeve nastavnika/ce u individualnom, grupnom i frontalnom radu. Uredno piše sve informacije koje mu daje nastavnik/ca. Uči kod kuće i radi domaće zadaće.

Ostvaruje produktivnu stvaralačku atmosferu u razredu. Vodi evidenciju svojih zapažanja o napredovanju djeteta. Koristi različite metode i strategije praćenja postignuća i sposobnosti djeteta. Redovito ocjenjuje rad djeteta i vodi uredne zabilješke.

307

3.. 9.Svoñenje razlomaka na operacija. Izrañuje didaktički materijal. a:x=b. Interes za rješavanje problema i zadataka timskim radom.Nejednačine u vezi sa razlomaka. 6. klasificiranja.japanska tehnika savijanja papira. Potiče dijete da pita i da traže odgovore. Razvijanje logičkog i stvaralačkog mišljenja.Uporeñivanje razlomaka duljine. kao i izmeñu samih dijelova cijelog). (x.Uporeñivanje razlomaka polovine. Vizualno raščlanjivanje i grupiranje. Zadatke osmišljava tako da dijete potiče na razmišljanje. a-x= b. 10.Uporeñivanje razlomaka Razmjeru rješava . složeni i relativno prosti brojevi Rastavljanje broja na proste faktore Najveći zajednički djelitelj Najmanji zajednički sadržalac Razumijevanje materije i problema. Geogebra programi iz matematike na kompjuteru su veoma zgodni za jednostavno i brzo prikazivanje različitih razlomaka i odnosa izmeñu cijelog i njegovih dijelova. razlike i proizvoda Djeljivost sa 2. preklapa i mjeri. Primjenjuje modele interaktivne nastave..Djeca trebaju znati rastaviti složeni broj na proste faktore.Svoñenje razlomaka na P reko mjernih jednake nazivnike brojeva: površine. Odmjerava znanja: dovoljnog.Množenje razlomaka nejednačine . . . Cijelo i razlomljeno.Sabiranje i oduzimanje zadataka odreñuje razlomaka različitih razlomke izražene nazivnika manjim . Prati aktivno rad na času i pri tome usvaja nova znanja. ax+b=c. Usklañuje zadatke i probleme spram mogućnosti djeteta. 6. Vještina odabira inovacija. polovi i dijeli. 308 . Donosi potreban didaktički materijal za razumijevanje novog gradiva (razlomaka). Geometer's Sketchpad. Rješava x< b. srednjeg i visokog nivoa. sabiranjem i oduzimanjem množenja i razlomaka: (a+ x< b. 9.Dijeljenje razlomka pomoću svojstava razlomkom računskih .. Individualno prilazi djeci kod rješavanja složenijih zadataka. Različiti načini matematičkog izražavanja i komuniciranja korištenjem matematičkog jezika. Induktivno mišljenje. trećine . . x-a>b. 5. 10. 5.Sabiranje i oduzimanje Crtežima prikazuje razlomaka jednakih zadane brojeve i nazivnika čita nacrtane . vezi sa množenjem i dijeljenjem razlomaka (ax=b. Značaj znanja o brojevima i kvantitativnim odnosima. 3.P ojam razlomka pojam cijelog. razvrstavanja. (Origami . Ne ostavlja ništa nerazjašnjeno ni nenaučeno. x:a=b. uporeñivanja. (x+a)-b=c) i različitih . Usvaja pojmove cjeline i jedinke i opće odnose izmeñu dijela nečega i kolektiviteta (cjeline) Radi na satu i kod kuće po uputama nastavnika/ce. Crta i reže. Trebaju znati prepoznati brojeve koji su djeljivi sa: 2. Priprema nastavnu tehniku i tehnologiju. 4.Nejednačine (nejednačine) u vezi sa množenjem i dijeljenjem razlomaka . dijeljenja x+a> b. Procjenjivanje. jednakih a)+b= c... Nastavnik/ca postavlja pitanja i traži adekvatne odgovore.Sabiranje i oduzimanje kao jednakost razlomaka različitih dvaju razlomaka nazivnika (primjena na . jednakih nazivnika kao i zapis istih. Razvijati maštovitost i sposobnost percipiranja bitno od nebitnog. Konvergentna i divergentna produkcija ideja. ax-b=c) . Za svaki nerazumljivi zadatak traži objašnjenje. kao i relativno proste brojeve. da sazna da li su sva djeca razumjela postavljene zadatke. kod kuće ili u školi. . vremena. arazlomaka. x-a= b. 4. . Računa jednake nazivnike postotak. .Jednačine (jednačine) u karti). Dijete usvaja RAZLOMCI . P rocjenjuju i vrednuju vlastite stavove i stavove drugih. Usvaja razlomaka: algoritme (x+a= b. P oštivanje pravila obrazovne igre i aktivnosti uopće.. 15 . x-a<b. i sa jednakim nazivnikom odgovarajućih .Množenje razlomaka nastavi geografije.P ostotak .P roširivanje i skraćivanje dijelove kako bi razlomaka zapamtilo zapis.Jednačine u vezi sa odgovarajućim sabiranjem i oduzimanjem jedinicama. a-x>b) različite jednačine i . Prosti.Razmjera i njena primjena DJELJIVOST U N 0 Djelitelj i sadržalac broja Djeljivost zbira.Dijeljenje razlomka izračunavanje razlomkom udaljenosti na . 15 . Djeca trebaju znati odrediti najmanji zajednički sadržalac. Adaptivnost i fleksibilnost u prihvaćanju promjena. kao i najveći zajednički djelitelj.sabiranja. Moraju razlikovati proste od složenih brojeva.

minuta. 4. odnosno sa jednakošću a = b q. Uvježbati grupiranje jednakih faktora u zagradu. u toku ponavljanja treba podići nivo znanja od konkretnog poimanja pojmova koji se ponavljaju ka njihovom apstraktnom značenju. •. Geometer's Skachpad i Geogebra – kompjuterski program za nastavu matematike) ili grafo-folije Uvježbati računske operacije s višeimenovanim brojevima (stepen. ili pronaći neke druge zanimljivosti vezane za brojeve. U ovom programu dijete ispituje udaljenost tačaka kružnice i središta kružnice. Uvesti pojam relacije i funkcije na jednostavnijim primjerima. Nakon toga rezultate zaključivanja uopćiti u stavove odnosno teoreme.. množenje prirodnih brojeva kojima je zbir posljednjih cifri 10. polupravac. Meñutim. pomoću različitih primjera iz djetetovog svakodnevnog okruženja. ugao Već ranije dijete je upoznalo oblike kruga i kružnice. Djeci pokazati neke interesantne jednostavnije operacije množenja (tablica malih brojeva. krug. -. relacije i preslikavanja Skup. 5 …) potrebno je na dosta primjera pokazati djeljivost zbira odnosno produkta brojem. kao osnovnih pojmova. sekunda): +. u najvećem dijelu. Uvoñenje pojma centralni ugao povezuju se ugao i kružnica čime se ostvaruju pretpostavke za konstruiranje podudarnih uglova odnosno za (grafičko) sabiranje i oduzimanje uglova. do odreñenog stepena formalizira. 3.a podijeljeno sa b” povezuje sa relacijom a = b q + r . Djeljivost brojeva Kroz niz primjera dijete treba da količnik . množenje dvocifrenih brojeva napisanih jedan ispod drugoga. izračunavanje i oslobañanje zagrada. Uvesti ugao i vrste uglova kao kretanje polupravca oko krajnje tačke. Potrebno je uvesti pojam skupa i elementa. Skupovi. Uvježbati grafičko sabiranje i oduzimanje uglova. :. presjek i razliku skupova. Kružnica. Prirodni brojevi Realizaciju ove tematske cjeline treba. koji su djeca ranije poimala više intuitivno. uglomjer. Znanja o uglu ovdje se proširuju i produbljuju. do 10. presjeka. proširivanje i produbljivanje znanja koja je dijete usvojilo ranije. Kasnije na dijagramu uvesti relacije i funkcije. Ova su znanja bila na intuitivno konkretnom nivou (kružnica je bila granica kruga). razlike kao i produkte skupova. izlomljena linija.) dožive kao skupove tačaka. formaliziranju ovih sadržaja mora se pristupiti oprezno i postupno od konkretnih životnih situacija. Pojam djeljivosti može se sada korektno tumačiti. pomoću prstiju lijeve i desne ruke. zaključujući da su te udaljenosti jednake. Navesti djecu da sama prepoznaju skupove i da odrede njihove elemente po prepoznatoj osobini. Ponoviti sve računske operacije s brojevima. dužina. Prije nego što se krene sa djeljivosti konkretnim brojevima (2. Dijagramom uvesti produkt skupova. 309 . Meñutim. Uvježbati svojstva računskih operacija. Uvježbati zadatke sa zagradama. Ovdje prvenstveno mislimo na važne generalizacije kao što su svojstva skupa N i operacija u njemu. u ovoj se temi. Potrebno je proširiti znanja o djeljivosti prirodnih brojeva i naučiti pravila (teoreme) djeljivosti. 2. pa i definirati. osobito distribuciju množenja prema sabiranju i oduzimanju. Odnose izmeñu geometrijskih likova zapisati pomoću simbola za uniju. jedinice za mjerenje uglova (po mogućnosti koristiti namjenske računarske softvere (npr. S (Venovim) dijagramima uvesti slikoviti zapis skupova.DIDAKTIČKO-METODIČKE NAPOMENE 1. Navesti djecu da naučene geometrijske likove (pravac. Djeca sada kružnicu i krug poimaju kao skup tačaka. postaviti kao ponavljanje... kao i za koordinatni sistem u ravnini.

pa zadane likove lijepiti cijele. prema polovinama. 5. Uvesti pojam najmanjeg zajedničkog sadržaoca i najvećeg zajedničkog djelitelja za dva ili više prirodnih brojeva. makaze i ljepilo. Razlomci U ovom sadržaju obraditi samo pozitivne razlomke.. dobar je takoñer i računarski program Geogebra. Aritmetičku sredinu uvesti na brojnoj polupravoj. vezanim za uvoñenje razlomaka. trećine. Za korištenje u neposrednom radu na času. Uvesti decimalne razlomke.Tvrdnje o djeljivosti djeca trebaju naučiti kroz različite „plastične“ primjere.. 310 . kako bi djeci bio jasniji navedeni pojam. i pri tome radu naglašavati da se papir počinje savijati od cijelog. zatim razlomak i prividni razlomak. četvrtinama. itd. Uvesti pojam postotka. S djecom raditi figurice od papira. Jednačine i nejednačine uvesti pomoću vage za mjerenje: lijeva strana jednaka desnoj. Postepenim prebacivanjem poznatih na jednu stranu riješimo jednačinu.. Na internetu pronaći web stranice s urañenim materijalima. ako dodamo ili oduzmemo istovremeno na jednoj i drugoj strani jedan broj nećemo narušiti ravnotežu. isijecati polovine. odnosno nejednačinu. Djeca mogu donijeti i kolaž papir. isto razmišljamo i kad množimo i dijelimo lijevu i desnu stranu brojem različitim od nule. kao razlomka s nazivnikom 100. lijepiti i razgovarati o razlomcima. a tek onda razlomak s razlomkom. Kod množenja. razlomak prvo množiti prirodnim brojem. Uvježbati sve četiri računske operacije.

razvijati senzibilitet o potrebi zaštite biljnog svijeta od uništavanja OČEKIVANJA .razumiju grañu ćelije i njenu funkciju u jednoćelijskom i višećelijskom organizmu. osnovna jedinica grañe organizma. prema svojoj okolini i učenju kao cjeloživotnom procesu PROGRAMSKI SADRŽAJI Uvod 1. Drvenasto i zeljasto stablo.shvataju ulogu nauke za razumijevanje svijeta u kojem žive .da pomoću praktičnog rada djeca shvate fiziološke pojave i procese u biljnom organizmu i da povežu grañu i funkciju biljnih organa i biljke .naučiti razliku izmeñu biljne i životinjske ćelije . Vegetativno razmnožavanje korijenom. vještina i sposobnosti o grañ i i funkciji biljnog organizma .shvatanje filogenije biljnog svijeta. klijanje sjemenke: uslovi klijanja. pojam haploidnog i diploidnog broja hromozoma . modeliranju ćelije i biljnih organa i eksperimentima . životinje i čovjeka OBRAZOVNI . njenim predmetom.NAUKA O ŽIVIM BIĆIMA Podjela biologije prema predmetu i problemu izučavanja.upoznavanje djece s pojmom biologije.znaju klasificirati biljke i razumiju razvoj od nižih ka višim . 2. organ.razvijaju pozitivne vrijednosti i stavove prema sebi. prema drugima.sticanje novih znanja o predmetu izučavanja biologije . 311 . diobu ćelije.pružanje osnovnih znanja.posebnu pažnju usmjeriti na ćeliju kao osnovnu strukturnu i funkcionalnu jedinicu svih živih bića . preobražaj. zrak. toplota. Dioba ćelije Posmatranje ćelija pokožice luka pod mikroskopom. Tkivo: graña i funkcija. Ogled rastenja korijena.razumiju fiziološke procese u biljkama i znaju povezati grañu i funkciju biljnog organa i biljke .Biologija ODGOJNI . Stablo: graña i funkcija stabla. Vegetativno razmnožavanje podzemnim izdankom.uz pomoć nastavnika/ce znaju procjenjivati relevantnost podataka i informacija .upoznavanje sa biosistematikom biljnog svijeta. kapilarnost i korijenov pritisak.prave herbar i odreñuju biljke pomoću kratkih didaktičkih ključeva za grupu biljaka . 3.djeca se služe literaturom iz biologije i prepoznaju predmet izučavanja pojedinih grana biologije .upoznati djecu s osnovnim sistematskim kategorijama i njihovom hijerarhijom formiranje svjetonazora / pogleda o porijeklu i razvoju biljnog svijeta .znaju da svaki pojedinac može dati vlastiti doprinos u očuvanju i obogaćivanju biljnog svijeta .poseban značaj posvetiti planiranju i pripremanju laboratorijske vježbe.koristiti prethodna iskustva djece i ostvariti korelaciju s gradivom drugih nastavnih predmeta – multidisciplinarni pristup . voda.istaknuti značaj biljaka kao jedinih proizvoñača hrane i kisika na Zemlji. IZDANAK: Nadzemni i podzemni izdanak. problemom izučavanja .shvatanje toka fizioloških pojava i procesa u biljnom organizmu vezanim za grañu i funkciju biljnih organa .razvijanje pogleda i sticanje osnovnih znanja o živom svijetu u skladu sa dostignućima savremene biološke nauke i univerzalnih odgojnih vrijednosti . KORIJEN: Graña i funkcija korijena. osmoza. posmatranju.ovladavanje odabranim metodama i tehnikama rada u nastavi biologije .razvijati kritičko mišljenje i kreativnost . odnosno sa najznačajnijim karakteristikama pojedinih grupa biljaka . Jednoćelijski i višećelijski organizmi. BIOLOGIJA . podjele i značaja . GRAðA I FUNKCIJA BILJAKA SJEMENKA: graña sjemenke dvosupnica – dikotila i jednosupnica – monokotila.shvatanje značaja biljaka za prirodu. organizam. Difuzija. klijavost. značaj biologije Povezanost i ovisnost žive i nežive prirode i zajedničke osobine živih bića CITOLOGIJA Biljna stanica: ćelija.

DVOSUPNICE. raznovrsnost plodova i sjemenki 4. PORODICE KRSTAŠICA I GLAVOČIKA Opća karakteristika porodice. porodica. viroze. ORGANIZMI ČIJE ĆELIJE NEMAJU PRAVO JEDRO – PROKARIOTI BAKTERIJE I MODROZELENE ALGE. značaj. Karakteristike grañe. Voćarstvo. Razmnožavanje. Prelaz na kopno. podjela. Podjela skriven osjemenjača na dvosupnice i jednosupnice. Pojam biosistematika. klasa. STABLAŠICE MAHOVINE: Graña. značaj u ishrani.EUKARIOTI ALGE: Graña. razmnožavanje i razviće. rasprostranjenost. Karl Line. Laboratorijska vježba: Odreñivanje dvosupnica prema ključu. SJEMENJAČE: Osnovne karakteristike. Na primjeru jedne biljke objasniti biosistematske kategorije. razmnožavanje i razviće. podjela i porijeklo. JEDNOSUPNICE . predstavnici. PORODICE LEPTIRNJAČA I USNATICA Opće karakteristike porodice. red. ORGANIZMI ČIJE ĆELIJE IMAJU PRAVO JEDRO . KRATAK PREGLED RAZVOJA BILJNOG SVIJETA ZNAČAJ BILJAKA 312 . funkcija. Golosjemenjače. značaj i podjela. odjeljak i carstvo.PORODICE LJILJANA I TRAVA Opća karakteristika porodice. razmnožavanje. predstavnici i značaj u ishrani. Posmatranje algi mikroskopom GLJIVE I LIŠAJEVI: Graña. razmnožavanje i razviće. razmnožavanje. Laboratorijska vježba: Mikroskopiranje unutrašnje grañe lista.LIST: Vanjska i unutrašnja graña. podjela i značaj. CVIJET – CVAST: Graña i funkcija cvijeta i cvasti OPRAŠIVANJE I OPLODNJA: Plod i sjemenka. medicinski i ekonomski značaj virusa. Binarna nomenklatura. Graña. Postavljanje eksperimenata vegetativnog razmnožavanja. PORODICE LJUTIĆA I RUŽA Opće karakteristike porodica. vrsta. Od bičara do volvoksa. značajne vrste u ishrani. podjela i značaj. rasprostranjenost i najvažnije grupe Mahovina. rasprostranjenost. Vegetativno razmnožavanje listom. SKRIVENOSJEMENJAČE / KRITOSJEMENJAČE Opće odlike. Bakterije izazivači bolesti i korištenje bakterija u ratnim uslovima kao bološki agansi. ORGANIZMI NEĆELIJSKE GRAðE VIRUSI NA GRANICI ŽIVOTA: Karakteristike grañe virusa. izumrle papratnjače. predstavnici i značaj vrsta u liječenju i ishrani. predstavnici. podjela i značaj. BIOSISTEMATIKA BILJAKA Biološka raznolikost i uzroci biološke raznolikosti. rod. PAPRATNJAČE: Graña.

hemijskim i dinamičkim procesima u Svjetskom okeanu kopnenim vodama na Zemlji zakonomjernoj smjeni vegetacije na Zemlji uticaju prirodnih faktora na rast i razvoj vegetacije na Zemlji pojasno – zonalnom rasporedu flore na Zemlji akvatičnim životnim zajednicama na Zemlji ekumeni i anekumeni suštini i značenju pojmova: prirodna i geografska sredina urbanizaciji i urbaniziranim regijama privredi i podjeli privrede osnovne elemente primarne. metodama orijentacije na horizontu prividnom kretanju S unca geografskoj mreži osnovama orijentacije na horizontu odreñ ivanju apsolutnog položaja tačaka na površini Zemlje opisati prividno dnevno kretanje Sunca suštini prividnih kretanja nebeskih tijela opisati nastanak i trajanje astronomskih suštini stvarnih kretanja Zemlje godišnjih doba rotaciji Zemlje i njenim posljedicama: objasniti pojam protoka (temporalnog) smjeni dana i noći i računanje vremena vremena revoluciji Zemlje i njenim posljedicama suštini nejednakog trajanja dužine dana i noći smjeni godišnjih doba i postojanju toplotnih pojaseva na Zemlji izgled svoje bliže i dalje okoline rasporedu i odnosima kopna i mora na o izradama plana. vodi. Sunce. geografske i životne sredine najvažnije geogene i antropogene uzročnike narušavanja životne sredine posljedicama negeativnih uticaja na zrak. zemljinoj kori i njenom sastavu razvoju zemljine kore kroz geološka razdoblja oblicima reljefa nastalim unutrašnjim i vanjskim silama unutrašnjim procesima i pojavama vodenom omotaču Zemlje kruženju vode u prirodi jedinstvu i podjeli Svjetskog okeana kopnenim vodama živom svijetu na Zemlji ili biosferi geografskoj rasprostranjenosti biljaka i životinja podjelu voda na slane i slatke vode podjeli kopnenih voda i njihovom značaju osnovne biljne i životinjske vrste u bližem i širem zavičaju općim društvenogeografskim elementima na Zemlji stanovništvu na Zemlji. tercijarne i sekundarne privrede geografsko poimanje prirodne. kretanjima nebeskih tijela Suncu i sunčevom sistemu Zemlji kao planeti u sunčevom sistemu horizontu i podjeli horizonta orijentaciji na horizontu orijentaciji na površini Zemlje geografskim koordinatama prividnom kretanju Sunca stvarnom kretanju Zemlje rotaciji i posljedicama rotacije Zemlje revoluciji i posljedicama revolucije Zemlje OČEKIVANI REZULTATI Djeca zn aju: Očekivana znanja o: opisivati ranije poznate geografske geografiji kao općem obrazovnom predmetu pojmove koje su naučili tokom prirodnoj i geografskoj sredini razrednog obrazovanja iz predmeta proširenim znanjima prirodnih pojava i Prirode i društva procesa i načinima njihovih nastanaka opisivati pojave i procese koje da geografija daje znanje o doživljava u bližoj i daljoj okolini prirodnogeografskim i društvenogeografskim procesima i pojavama opisati nebo.(2 časa sedmično. naseljenosti i naseljima na Zemlji privredi i privrednim djelatnostima globalnim geografskim aspektima životne sredine uzrocima geoekološke krize posljedicama geoekoloških poremećaja na Zemlji stanovništvu užeg i šireg zavičaja gradskim i seoskim naseljima osnovnim ljudskim aktivnostima osnove ugrožavanja okolice i okoliša u užem zavičaju 313 . zraku i tlu prepoznati osnovne oblike reljefa zemlji i njenim sferama – geosferama grañi zemljine kore razvoju Zemlje i litosfere tokom geološke prošlosti unutrašnjim procesima i obliku vanjskim procesima i oblicima hidrosferi – vodenom omotaču Zemlje kružnim tokovima u hidrosferi jedinstvo i podjelu S vjetskog okeana osnovnim fizičkim. zvijezde i Mjesec Kosmosu ili nebu Prividna kretanja Sunca nebeskim tijelima zvijezdama i Galaktici Suncu i njegovom sistemu Mjesecu i njegovom kretanju Zemlji u sunčevom sistemu osnovna znanja o horizontu. 70 časova godišnje) ODGOJNO OBRAZOVNI CILJEVI I ZADACI POSTAVLJENI CILJEVI Programski zahtje vi o: geografiji kao nauci i školskom predmetu značaju školske geografije objektu i predmetu proučavanja prirodnoj sredini geografskoj sredini definiciji i definicijama geografije kao nauke i podjeli geografije nebu i nebeskim tijelima kosmičkom beskraju. učionice i makete globusu zavičaja načinu umanjenja veličina iz prirode o osnovama izrade geografske karte elementima i sadržaju geografskih karta vrstama geografskih karata suštini čitanja geografskih karata prepoznavanju geografskih sadržaja na karti osnove o stijenama u zavičaju. vodu i tlo Geografija/zemljopis predstavljanju izgleda Zemlje i njene površine na globusu i kartama umanjenju veličina iz prirode i načinima njihovog prenošenja na papir razmjeri i razmjernicima elementima i sadržaju geografske karte vrstama i načinu korištenja geografskih karata zemlji i njenim sferama litosferi.

Tektonski procesi i oblici. Položaj Zemlje na ekliptici. Satne zone. Smjena dana i noći. Rotacija Zemlje. Oblikovanje reljefa tekućicama. ATMOSFERA – ZRAČNI OMOTAČ ZEMLJE Atmosfera – gasoviti omotač Zemlje. Pomaračenja Sunca i Mjeseca. Odreñivanje položaja tačaka i objekta u odnosu na stajnu tačku. Orijentacija pomoću zvijezde Polare (Sjverenjače). Orijentacija pomoću Sunca. Reljef na kopnu i u podmorju. Oblikovanje reljefa morskom vodom. 314 . Najnovija savremena orijentacija. Vjetar. Geografske koordinate. Stvarno dnevno kretanje Zemlje. Planete. SUNČEVA TOPLOTA – POKRETAČ ATMOSFERE Sunčeva radijacija. Datumska granica. Putanja Dnevni lukovi Sunca iznad horizonta. Vulkani i vulkanski reljef. Plan. Zvijezde i sazviježña. Sastav atmosfere. Oblikovanje reljefa vjetrom. RELJEF ZEMLJE – EGZOGENI PROCESI I OBLICI Oblikovanje reljefa raspadanjem i taloženjem stijena. Zemlja – oblik i veličina. predmet. Razvoj Zemlje kroz geološka razdoblja. Značaj atmosfere. Izgled površine Zemlje. Osnovni elementi geografske karte. Orijentacija pomoću Sunca i sata. ZEMLJA I NJENE SFERE – GEOSFERE Geografski omotač. Zagrijavanje kopna. RELJEF ZEMLJE – ENDOGENI PROCESI I OBLICI Oblici reljefa nastali djelovanjem unutrašnjih sila. Sunce i Sunčev sistem. Podjela geografije NEBO (KOSMOS) I NEBESKA (KOSMIČKA) TIJELA Osnovne predstave o Kosmosu i kosmičkim tijelima. ORIJENTACIJA NA POVRŠINI ZEMLJE Geografska mreža. Sateliti. Toplotni pojasevi na Zemlji. Posljedice revolucije Zemlje. Mjesečeva kretanja. Posljedice rotacije Zemlje. Vrste karata. Čitanje geografskih karata. PRIVIDNO KRETANJE SUNCA I STVARNO ROTIRANJE ZEMLJE Prividno kretanje Sunca. Relativna visina. Geografska širina. zadaci geografije. Razmjera i razmjernik. vode i zraka. Zračni pritisak. Zemlja u Sunčevom sistemu. Podjela atmosfere. Nejednako trajanje dana i noći.NASTAVNI SADRŽAJI (NASTAVNE TEME) UVOD U GEOGRAFIJU Objekat. Odreñivanje položaja tačaka i objekata na površini Zemlje. LITOSFERA I KORA ZEMLJE Unutrašnja graña Zemlje. Oblikovanje reljefa ledom. Zemljotresi. Oblikovanje reljefa rastvaračkim djelovanjem vode. Godišnja doba. Geografska dužina. Nadmorska visina. Sastav zemljine kore. GODIŠNJE OBILAŽENJE ZEMLJE OKO SUNCA Revolucija Zemlje – obilaženje Zemlje oko Sunca. PRIKAZIVANJE POVRŠINE ZEMLJE NA RAVNI Globus – model Zemlje. Ekliptika. Lokalno vrijeme. Galaktike i galaktička jata. Kalendar. Geografska karta. Meridijani ili podnevnici. Paralele ili uporednici. Mjesec. ORIJENTACIJA NA HORIZONTU Horizont i orijentacija na horizontu. Orijentacija pomoću kompasa ili busole. Sfere Zemlje – geosfere. Sastav geografskog omotača. Zonalno vrijeme.

Urbanizacija. KOPNENE VODE Podzemne vode. Kopneni i vodeni (akvatični) organizmi na Zemlji. Porast svjetskog stanovništva. Mora. Nastavni program omogućava shvatanje i apstraktnih geografskih znanja putem otkrivajućeg učenja. Biogeografski faktori na Zemlji. Klimatski faktori. Jezera. Značaj kopnenih voda. Prirodne osobine morske vode. Led na Zemlji.ATMOSFERSKI PROCESI Vlažnost zraka. Jedinstvo i podjela Svjetskog okeana. I druge nastavne teme. Klime polarnih oblasti. To se prevashodno odnosi na nastavnu teme koje tretiraju Kosmos. Uzroci geoekološke krize na Zemlji. ali i druge oblike nastavnog rada u kojima su učenici subjekti nastavnog procesa. Ostvarivanje ovih ciljeva temelji se na nastavnoj grañi. koja pobuñuje veliku motiviranost kod učenika. Močvare i bare. nove i dosta uopćene. Značaj Svjetskog okeana. Morske mijene i morske dobi. Pored ove nastavne grañe nastavni program tretira i Zemljine geosfere. DEMOGEOGRAFSKE ODLIKE NA ZEMLJI Naseljeni prostori na Zemlji – ekumena. DINAMIKA SVJETSKOG OKEANA Kretanje morske vode. Svjetski okean. OSNOVNI TIPOVI KLIME NA ZEMLJI Tople klime u žarkom pojasu. DIDAKTIČKO-METODIČKE NAPOMENE O NASTAVNOM PLANU I PROGRAMU • Nastavni program koncepcijski odgovara shvatanju osnovnih saznanja o pojavama i procesima koje su vidljive i spadaju u domen prirodnogeografskih i društvenogeografskih pojava i procesa. BIOSFERA – BILJNI I ŽIVOTINJSKI SVIJET NA ZEMLJI Biosfera – pojam i podjela. Struje u Svjetskom okeanu. Zemlju u Kosmosu. BIOGEOGRAFSKE OBLASTI NA ZEMLJI Biogeografske oblasti žarkog pojasa. posljedice Zemljinih kretanja i sl. Ugroženi elementi životne sredine. Talasi u Svjetskom okeanu. VRIJEME I KLIMA Pojam vremena. GEOEKOLOGIJA – GLOBALNI ASPEKTI ŽIVOTA NA ZEMLJI Geoekologija – nauka o kvalitetu života na Zemlji. uglavnom. Okeani. Kako je ovo dosta nepoznata i teško shvatljiva • 315 . Izvori i vrela. Klime umjerenih pojaseva. Rasna i jezička raznolikost svjetskog stanovništva. PROIZVODI LJUDSKE DJELATNOSTI NA ZEMLJI Naselja i tipovi naselja na Zemlji. Biogeografske oblasti umjerenog pojasa. Oblaci i magle. Tekućice. Privreda i privredne djelatnosti. a koje tretira ovaj nastavni program su. Migracije – mehaničko kretanje stanovništva. Biogeografske oblasti polarnog pojasa. HIDROSFERA – VODENI OMOTAČ ZEMLJE Opće odlike hidrosfere. Kruženje vode u prirodi. Padavine. Pojam klime. Nastavna graña je koncipirana za interaktivne. Meteorološko vrijeme.

To se posebno odnosi na raspored stanovništva na Zemlji. U ovim temama. U geoekološkim problemima na Zemlji ukazati na geogene. 316 . uvijek je potrebno ukazivati na interakcijske odnose društva i prirode. potrebno je osmisliti najprikladniji nastavni metod. te privredu i privredne aktivnosti stanovništva. Interaktivna obrada geoekoloških problema mora biti postavljena u uzročno-posljedičnim odnosima i vezama. Posljednje nastavne teme se odnose na društvenogeografske elemente na Zemlji i interakcijske odnose izmeñu prirodne i geografske sredine. oblik nastavnog rada i nastavna pomagala u realizaciji nastavne jedinice. Iz ovih veza i odnosa učenici će shvatiti mjesto i ulogu čovjeka u čuvanju svog životnog okruženja. kako bi lakše shvatili postavljenu nastavnu grañu. potrebno je u nastavnom procesu učenike dodatno motivirati sa crtežima. Pored toga. kojima se narušava normalno funkcionisanje prirodne i geografske sredine. Nastavni program uz savremeni udžbenik omogućava shvatanje apstraktnih geografskih znanja putem otkrivajućeg učenja. slikama. grafikonima i primjerima. koji uslovljavaju te odnose. razvoj urbanizacije i urbanih sistema. a na osnovu stečenih u razrednoj nastavi iz Prirode i društva. Društvenogeografske odnose na Zemlji treba povezati sa prirodnogeografskim faktorima. kosmogene i antropogene uticaje. Nastavni program koncepcijski je postavljen da se njime mogu sticati nova znanja. Prije realizacije nastavnog procesa potrebno je proučiti i shvatiti sadržaj svake nastavne teme i nastavne jedinice. za učenike ovog uzrasta.• • • materija. Društvenogeografski procesi su uvjetovani prirodnim faktorima.

usmjerava aktivnosti 317 . razlikuju periode Slušaju. Prethistorije Mogu objasniti razmjena proizvoda kako je razmjena izmeñu Istoka i uticala na Zapada. pripremaju zadatke na lenti (crti) vremena Komuniciraju. na osnovu analize izvora iznose vlastiti stav Demonstrira na karti. Priprema analizu izvora i potiče djecu da kritički i kreativno razmišljaju Demonstrira na karti motivira učenike da uče Djeca historijski razmišljanju – informacije o odreñenom dogañaju smještaju u slijed (šta se prvo dogañalo. Gdje se stvaranje kretske razvila prva evropska kulture. priprema izvore za analizu. usmjerava aktivnosti učenja Priprema analizu izvora. kritički Znaju pokazati razmišljaju lokalitete na kojima Na karti pokazuju su pronañeni područja koja su materijalni dokazi iz naseljena u različitih razdoblja prahistoriji. Kako je Krećani i Feničani nastalo glasovno posredovali izmeñu pismo Feničana. iznose vlastito mišljenje zaključuju Rješavaju zadatke na crti vremena Motivira djecu. potiče ih da samostalno zaključuju. Priprema zadatke za djecu Potiče interes djece. čime života ljudi Mlañe kameno doba se bavio. objasne pojmove arheologija i kultura Mogu se orijentirati na lenti (crti) vremena. Istoka i Zapada Djeca znaju koja Razumiju kako su Stara Grčka Grčka-zemlja i more plemena naseljavaju novi uvjeti života Seoba grčkih plemena prostore Grčke. mogu bogova i ljudi Helada i Heleni objasniti kako je Grčki polis Znaju o čemu govore nastala mikenska Velika grčka grčki epovi Ilijada i kultura kolonizacija Odiseja. šta je doba prahistoriji animizam. opisuju izvore. grčka Razumiju i mogu Atena religija i mitologija da objasne kako Grčko. Priprema analizu izvora Demonstriraju. 35 časova godišnje) TEM E ZNANJE SPOS OBNOS TI VRIJEDNOSTI.perzijski ratovi Znaju šta su polisi se razvila grčka Život i kultura starih Koje prostore religija i Grka koloniziraju mitologija Grčka pod objasniti pojam Djeca razumiju makedonskom vlašću kolonizacija kako su se razvili polisi. posmatraju. drži predavanje i usmjerava aktivnosti djece. Da čovječanstvo ne napreduje kao jedinstvena cjelina Analiziraju izvore (ilustracije) samostalno zaključuju Rješavaju zadatke (Venov dijagram) P osmatraju ilustracije i samostalno zaključuju Analiziraju kartu. kretskog civilizacija Da su pisma . iznose vlastiti sud (percepciju) Priprema analizu izvora (ilustracija) postavlja jasna i konkretna pitanja. samostalno zaključuju. demonstriraju Analiziraju izvore. potiče djecu da samostalno zaključuju Predaje . šta su historijski izvori Znaju kako se računa vrijeme. priprema zadatke za učenike. zašto je došlo do grčke kolonizacije Uvod u historiju Prošlost i sadašnjost Računanje vremena Djeca znaju kako doznajemo o životu u prošlosti.(1 čas sedmično. vremenska razdoblja Djeca razvijaju interes i pozitivan odnos prema historiji Imaju orijentaciju u vremenu. predaje . S TAVOVI PONAŠ ANJE AKTIVNOS TI DJ EC E AKTIVNOSTI NASTAVNIKA/CE Historija/povijest Razumiju kako je podijeljena prošlost. totemizam Razumiju kako je Znaju da je upotreba metala čovječanstvo brže uticala na način napredovalo u života i promjenu dolinama velikih odnosa meñu rijeka (Stari Istok) ljudima. daju odgovore na postavljena pitanja Analiziraju tekst i na osnovu analize tumače Na osnovu analize teksta djeca predstavljaju temu (usmeno ili pismeno) Slušaju. uticali na život Homerski svijet Objasniti pojmove ljudi. Djeca znaju kako je Mogu uočiti Prethistorija Život ljudi u najstarije živio čovjek starijeg razlike u načinu doba kamenog doba. a kako starijeg i mlañeg Vjerovanje ljudi čovjek mlañeg kamenog doba kamenog doba kamenog doba Razumiju kako se Ljudi metalnog doba Znaju u šta su razvilo vjerovanje Područje današnje vjerovali ljudi ljudi kamenog Bosne i Hercegovine u kamenog doba. a šta kasnije) Djeca mogu razlikovati historijski stav od mitologije Djeca razvijaju svijest o tome kako dolazilo do promjena u prošlosti i Izgrañuju stav o značaju Olimpijskih igara Analiziraju kartu. Razlikuju prethistorijsko i historijsko doba. komuniciraju posmatraju i iznose vlastiti stav Razvijaju svijest o kontinuitetu života u BiH od prahistorije Djeca izgrañuju stav o značaju razmjene kulturnih dostignuća za napredak čovječanstva. prezentira. potiče djecu na samostalan rad i kreativno razmišljanje Demonstrira na karti predaje. na osnovu analize izvora mogu opisati i prezentirati. usmjerava analizu izvora potiče učenike na kreativno razmišljanje Demonstrira na karti.

demonstrira. Procjenjuje usvojeno analiziraju. mogu Helada i Heleni objasniti kako je Znaju o čemu govore nastala mikenska grčki epovi Ilijada i kultura Odiseja. daju odgovore na postavljena pitanja Analiziraju tekst i na osnovu analize tumače Na osnovu analize teksta djeca predstavljaju temu (usmeno ili pismeno) Demonstrira na karti. kakav je položaj robova. mitologija. kretskog Zapada.Najvažnije vladare i Usvajanje novih njihova djela pojmova. njeno ureñenje. lik i djelo Aleksandra Velikog . razvilo vjerovanje objasniti pojam Egipćana i mnogobošci. postavljaju pitanja. pojašnjava. mogu objasniti zbog čega su značajna osvajanja Aleksandra Makedonskog i Helenistička kultura. važnije grañevine i stilove gradnje. predaje .Kako su nastale Olimpijske igre Znaju gdje je nastala Atena. Krećani i Feničani posredovali izmeñu Istoka i Zapada Djeca znaju koja Razumiju kako su plemena naseljavaju novi uvjeti života prostore Grčke. izvore rješavaju pripremljene zadatke Rezimira prethodna znanja djece o temi. daje smjernice za izradu panoa o Egiptu Usmjerava aktivnosti djece Procjenjuje usvojeno znanje Drži mini predavanja Demonstrira na karti Demonstrira. procjenjuje usvojeno znanje Djeca historijski razmišljanju informacije o odreñenom dogañaju smještaju u slijed (šta se prvo dogañalo.Književna djela kako je razmjena Znaju da je vršena uticala na razmjena proizvoda stvaranje kretske izmeñu Istoka i kulture.Sumerske gradove Mezopotamije . Da čovječanstvo ne napreduje kao jedinstvena cjelina Analiziraju kartu i izvore P okazuju na karti P rikupljaju izvore za izradu panoa Izrañuju pano o Egiptu. kakvu hranu su jeli.P ismo. D jeca pronalaze različite informacije Djeca različite informacije smještaju u kontekst Razvijaju sposobnosti hronološkog razumijevanja i sposobnost tumačenja na osnovu analize. stjecali znanja. priprema zadatke za učenike. uticalo na razvoj kako se razvija egipatske umjetnost. pismo i umjetnosti naučna znanja Uočiti sličnosti i Koje su države razlike izmeñu nastale na tlu egipatske i Mezopotamije civilizacija . uticali na život Objasniti pojmove ljudi. Znaju šta je Agora. Kako je došlo do Grčko-perzijskih ratova Djeca znaju kako su se oblačili. Gdje se pisma . grčka religija i mitologija Djeca razvijaju sposobnost hronološkog razumijevanja razlikuju sadašnjost. Kako je razvila prva evropska nastalo glasovno civilizacija Da su pismo Feničana. daju odgovore na postavljene zadatke Analiziraju kartu. značenje pojma Helenizam Historijsko doba Egipat Vjerovanje i kultura starih Egipćana Civilizacija stare Mezopotamije Posrednici izmeñu Istoka i Zapada Stara Grčka Grčka-zemlja i more Seoba grčkih plemena Homerski svijet bogova i ljudi Grčki polis Velika grčka kolonizacija Atena Razumiju značaj Olimpijskih igara Djeca mogu da objasne uzroke i posljedice Grčkopersijskih ratova Razvijaju sposobnost empatije (saosjećanje i razumijevanje života u robovlasničkom društvu) Razumiju kakav je uticaj Grčke civilizacije na razvoj suvremenog svijeta Djeca razumiju. izvode zaključke i iznose vlastiti stav historijski razmišljaju. P rvu Sposobnost poznatu biblioteku analize i sinteze . pojmove demos i aristokracija. da razlikuju bitno od nebitnog osnovu analize Djeca izgrañuju stav o značaju razmjene kulturnih dostignuća za napredak čovječanstva.Najvažnije mišljenja grañevine Mogu objasniti . priprema analizu izvora i zadatke za djecu.Vjerovanje kritičkog . mogu zagrobni život kako da objasne šta je nastaju prvi gradovi. znanje i razumijevanje P ripremaju sadržaja kod djece prezentaciju da kroz glumu (podjela uloga) prezentiraju kakav je bio položaj robova Djeca koriste izvore i na osnovu relevantnih informacija odgovaraju na postavljena pitanja Slušaju . . Demonstriraju Analiziraju izvore. a šta kasnije) Analiziraju kartu. značajnije umjetnike i naučnike Grčke Djeca znaju koje su posljedice Peloponeskog rata. potiče djecu na samostalan rad i kreativno razmišljanje 318 . prošlost i budućnost Djeca razvijaju empatiju Sa sigurnošću demonstriraju i iznose stavove Imaju izgrañen stav o značaju Helenističke kulture Slušaju. usmjerava aktivnosti učenja Priprema analizu izvora. kakva je bila kultura stanovanja. kritički i kreativno razmišljaju Djeca znaju gdje i Djeca razumiju kako je nastala zašto je E gipat Egipatska država dar Nila Znaju u šta su Razumiju kako se vjerovali E gipćani.

Drži mini predavanje. zašto je došlo do grčke kolonizacije Razumiju značaj Olimpijskih igara Djeca mogu da objasne uzroke i posljedice Grčkopersijskih ratova Razvijaju sposobnost empatije (saosjećanje i razumijevanje života u robovlasničkom društvu) Razumiju kakav je uticaj Grčke civilizacije na razvoj suvremenog svijeta Djeca razumiju. Rim. lik i djelo Aleksandra Velikog . Mogu Sredozemno more stanovnici Italije uočiti razlike i Život i vjerovanje Djeca znaju kada i sličnosti izmeñu starih R imljanja kako je osnovan grad najstarijih kultura Kraj Rimske republike Rim (prema legendi i na A peninskom Rimsko carstvo historijskim poluotoku Kršćanstvo činjenicama. Znaju šta je Agora. mogu objasniti zbog čega su značajna osvajanja Aleksandra Makedonskog i Helenistička kultura. o najvećem Razumiju i mogu ustanku robova. 319 .Razumiju i mogu da objasne kako se razvila grčka religija i mitologija Djeca razumiju kako su se razvili polisi. Mogu objasniti Rimska kultura pojmove: kraljevina. Potiče djecu na samostalan rad. značajnije umjetnike i naučnike Grčke Djeca znaju koje su posljedice Peloponeskog rata. njeno ureñenje. odgovaraju na postavljena pitanja Na osnovu relevantnih informacija demonstriraju kroz glumu društvene razlike u Rimu Djeca analiziraju tekst i na osnovu relevantnih informacija pismeno ili usmeno izlažu temu Djeca istražuju i odgovaraju na postavljena pitanja. priprema zadatke za učenje i usmjerava aktivnosti djece. objasniti uzroke društvenih sukoba u Rimu Stara Grčka Grčka-zemlja i more Seoba grčkih plemena Homerski svijet bogova i ljudi Grčki polis Velika grčka kolonizacija Atena Grčko. iznose svoj stav o Kakav je bio položaj razlikama robova u R imu. Dobro bi bilo da se organizira posjeta najbližem historijskom lokalitetu iz ovog perioda ili muzeju. Gdje se razvila prva evropska civilizacija Da su Krećani i Feničani posredovali izmeñu Istoka i Zapada Djeca mogu razlikovati historijski stav od mitologije Djeca razvijaju svijest o tome kako dolazilo do promjena u prošlosti i Izgrañuju stav o značaju Olimpijskih igara Djeca razvijaju sposobnost hronološkog razumijevanja razlikuju sadašnjost. značenje pojma Helenizam razmjena proizvoda izmeñu Istoka i Zapada. prezentiraju odgovore Demonstrira na karti.prepoznaju i na širili svoju teritoriju karti pokazuju Djeca znaju kako je prostore koje su izgledao grad R im Rimljani osvojili (životni i radni Analiziraju i prostor). kakvu hranu su jeli. imaju stav o tome zašto su važne reforme Djeca imaju izgrañen stav o vrijednostima kršćanskog učenja Analiziraju kartu odgovaraju na postavljena pitanja Djeca identificiraju relevantne informacije koje će im pomoći da odgovore na postavljena pitanja Analiziraju historijsku kartu. Procjenjuju usvojeno znanje na osnovu odreñenih kriterija Rezimira prethodna znanja djece o temi. Antička k ultura na konzuli. kako je nastao republika.perzijski ratovi Život i kultura starih Grka Grčka pod makedonskom vlašću Znaju šta su polisi Koje prostore koloniziraju objasniti pojam kolonizacija Kako su nastale Olimpijske igre Znaju gdje je nastala Atena. kritičko i kreativno razmišljanje. demonstrira na karti. P ripremaju prezentaciju da kroz glumu (podjela uloga) prezentiraju kakav je bio položaj robova Djeca koriste izvore i na osnovu relevantnih informacija odgovaraju na postavljena pitanja Demonstrira na karti predaje. kritički i kreativno razmišljaju Djeca znaju gdje se Mogu uočiti i Stari Rim Zemlja i stanovništvo nalazi A peninski pokazati na karti Doba kraljeva poluotok i njegove položaj Rimska republika geografske odlike. Kako je došlo do Grčko-perzijskih ratova Djeca znaju kako su se oblačili. pojmove demos i aristokracija. kakva je bila kultura stanovanja. prošlost i budućnost Djeca razvijaju empatiju Sa sigurnošću demonstriraju i iznose stavove Imaju izgrañen stav o značaju Helenističke kulture Slušaju. priprema odgovarajuće izvore informacija Priprema izvore i smjernice za njihovu analizu. usmjerava aktivnosti Procjenjuje usvojeno znanje i razumijevanje sadržaja kod djece Djeca izgrañuju stav o značaju mitova o postanku države za njeno stanovništvo Djeca imaju izgrañen stav o značaju rimske civilizacije Djeca imaj stav o tome kako su Rimljani dospjeli na prostore današnje BiH Djeca razvijaju empatiju (sposobnost da se stave u položaj rimskih robova i da ih razumiju) Djeca su u stanju da prezentiraju vlastiti stav uz argumentaciju. stjecali znanja. Razumiju prostoru današn je društvene borbe u Bosne i Hercegovine patriciji i plebejci Djeca treba da znaju Rimu kako su Rimljani . Procjenjuje usvojeno znanje kod djece. izmeñu društvene razlike bogatih i Vjerovanje R imljana siromašnih Djeca znaju po čemu (kritički su bili poznati braća razmišljaju) Grah. posmatraju. ko Apeninskog Prodor Rima na su najstariji poluotoka. drži predavanje i usmjerava aktivnosti djece. drži mini predavanje.. na osnovu analize izvora iznose vlastiti stav Slušaju. senat. kakav je položaj robova. Priprema zadatke za djecu Potiče interes djece. priprema analizu izvora. priprema izvore za analizu. analiziraju. historijski razmišljaju. važnije grañevine i stilove gradnje.

zato je poželjno da nastavnici koristiti različite izvore (pisane i vizuelne). Kakav će odnos izgraditi prema predmetu najviše zavisi od nastavnika/ce. historijske spomenike iz ovog perioda Djeca razumiju i mogu objasniti razvoj Rimskog carstva. Nastavnik/ca treba motivirati djecu. Izradu ovog priručnika potakla je Misija OSCE-a u BiH zajedno sa Vijećem Evrope i Institutom za Istraživanje udžbenika „Georg Eckert“. koji su uzroci i sudionici grañanskih ratova Djeca znaju kada je nastalo Rimsko carstvo. pojmove: koloni. Savremeni pristupi u poučavanju historije fokus u radu pomjeraju s nastave na učenje. kao robovi. robovlasnici. Djeca će razviti interesovanje za historiju ukoliko posjete muzej. poticati ih na kritičko i kreativno razmišljanje i razvijati empatiju. Kako je podijeljeno carstvo.Pojam grañanski rat. odgovaraju na postavljena pitanja i demonstriraju na karti DIDAKTIČKE UPUTE ZA NASTAVNIKE U šestom razredu devetogodišnjeg osnovnog obrazovanja djeca se prvi put susreću s historijom. uključiti njihova interesovanja. korištenje različitih tehnika interaktivne nastave i procjene znanja djece nalaze se u „Priručniku za nastavnike historije“. načine postavljanja pitanja. uzroke propasti Rimskog carstva Razumiju važnost Rimske kulture Djeca razumiju i mogu objasniti uticaj i vrijednosti antičkih civilizacija na ovim prostorima Djeca su svjesna značaja antičke kulture Djeca razvijaju svijest o tome da se na prostoru BiH nalazi brojni ostatci antičke kulture koji nisu dovoljno istraženi i cijenjeni Djeca analiziraju izvore i na osnovu njih zaključuju i iznose svoj stav. 320 . Kada Rimljani pokoravaju Ilire. Kada se pojavljuje kršćanstvo i kako se širilo. arhiv ili neki lokalitet gdje su sačuvani materijalni ostaci iz prošlosti.ba. najznačajnije Rimske careve. postavljen je i na Internet stranici www. faraoni…). Ovaj priručnik može biti koristan saradnik nastavniku. uzroke slabljenja carstva Djeca znaju osnovna obilježja Rimske kulture (graditeljstvo i vajarstvo. kompetencije i vještine. uče Slušaju predavanje. analiziraju izvore. književnost i nauka) pojam Antička kultura Djeca trebaju znati koja su ilirska plemena naseljavala prostore današnje BiH i susjednih zemalja. a nastavnikova uloga je da usmjerava rad i nudi resurse. pa je poželjno uključiti i druge izvore (muzika i film) ili pristupe uključivanja u atmosferu nekog perioda (djeca se ponašaju ili rade kao da žive u tom periodu. Mlañoj djeci može biti teško apstraktno razmišljati o iskustvima ljudi ranijih historijskih razdoblja. Učenjem historije. pokazati im značaj onoga što uče. djeca trebaju da graditi posebno razumijevanje.coe. kreirati atmosferu učenja na času. Detaljnije upute za pripremu analize izvora. pojavu kršćanstva i razliku u odnosu na ranije vjerovanje Rimljana. postavljaju pitanja i daju zadaće. aktivnosti i zadatke. gladijatori.

tehničkom pismu. saopćavanje poznatih i novih termina i procesa u tehnici samostalna i kvalitetna interpretacija tehničkih dostignuća sistematiziranja tehničkih znanja uz korištenje tehničkih termina prikupljanje. tlocrt i bokocrt. mjerama koje treba preduzeti u cilju osavremenjavanja životnih i radnih uvjeta u grañevinskim objektima obrazlaganje adekvatne primjene raznih alata u samostalnoj izradi originalnih predmeta pokazivanje zainteresiranosti i ljubavi prema tehnici. objektima na putu i saobraćajnim znakovima. STAVOVI. sa ilustracijom simbola). selekcija i korištenje informacija uporeñivanje vizuelizacija i vizuelno grupiranje procjenjivanje različiti načini tehničkog izražavanja i komuniciranja induktivno i analogno zaključivanje prostorno organiziranje i orijentiranje Razvijanje pozitivnih vrijednosti i stavova: sve snažnije i intenzivnije izražavanje estetske osjetljivosti na kvalitet tehničkih dostignuća svjesnost značaja tehnike u životu i potrebi učenja o tehnici kroz čitav život vrlo jasno izražavanje razvoja interesa i intenzivne želje za bavljenje tehnikom koja treba da postane trajna potreba poticanje na samostalnost i samoinicijativu uvažavanje argumentacije u branjenju 321 .Tehnička kultura (1 čas sedmično. o historijatu značajnih grañevina iz ranijih historijskih perioda u BiH i na Balkanu o saobraćajno . kao i zalaganje i odgovornost za kvalitet tehničkih realizacija dobronamjerno iskazivanje svog mišljenja i poštivanje mišljenja i stavova drugih uključivanje u tehničke aktivnosti sa vidnim zado voljstvom te djelovanje i na druge da slijede njegov primjer pokazuje više zanimanja za timski rad i socijalizaciju POSOBNOSTI I VJEŠTINE VR IJEDNOSTI. zanimanjima u grañevinskoj tehnici i razvoju grañevinske tehnike. prema uputama nastavnika zahtjevima i potrebama koje trebaju ispunjavati grañevinski objekti u cilju ispunjavanja njihovih funkcija razvoju graditeljstva na području BiH i u svijetu arhitekturi. njiho vih tehničkih karakteristika i načina proizvodnje i prerade upoznavanje s historijatom arhitekture i grañevinarstva uvoñenje djece u grañevinsku tehniku upoznavanje učenika sa mjerama zaštite na radu u grañevinarstvu razvijanje spretnosti i kreativnosti u oblikovanju i sastavljanju modela i maketa sticanje novih znanja iz oblasti saobraćajnotehničke kulture sticanje novih znanja iz oblasti tehnike u zaštiti životne sredine i podizanje nivoa svijesti o značaju očuvanja životne okoline i uticaja tehnike u zaštiti životne okoline OČEKIVANI REZULTATI . ulozi i značaju tehničkih crteža – projekata u izgradnji grañevinskog objekta (crteži formata A4. simbolima u grañevinarstvu.nacrt. plastična folija). stilovima i pravcima u arhitekturi grañevinskom tehničkom crtanju. sa osnovnim crtežima . ljepenka. PONAŠANJE Razvijanje tehničkih sposobnosti i vještina: samostalno uočavanje. platno. materijalima i alatima u grañevinarstvu graditeljskoj baštini. svjesnost o značaju i potrebi tehnike u životu svjesno prihvatanje i ispravljanje grešaka pri izradi modela i praktičnim radovima. razredu: papir. PVC.tehničkoj kulturi. ukazivanje na greške drugih korištenje prethodnih tehničkih iskustava i termina u daljnjem učenju korištenje induktivnim i analognim mišljenjem u rješavanju različitih zadataka i problema improvizacija i prezentacija ideja (individualno i u grupi) i predviñanje rezultata korištenje već formiranih kriterija za procjenu kvaliteta prilikom realizacije tehničkih ideja izražavanje pozitivnog odnosa prema tehnici i želje za praćenjem tehničkih dostignuća tražene odgovora pred novim tehničkim zadatkom slobodno izlaganje mišljenja i ideja i poreñenje ostvarenog razvijanje samopouzdanja. žica (pri tome koriste povremeno po potrebi i materijale sa kojima su se susreli u 5.ISHODI UČENJA Djeca trebaju imati znanje i razumijevanje o: pravilnom čitanju i tumačenju gotove tehničke dokumentacije koja se odnosi na jednostavne modele i makete materijalima koji su namijenjeni njihovom uzrastu: drvo. javnim putevima. žica. putničkom saobraćaju o ekološkim aspektima kulture stanovanja ve zanim za zaštitu životne i radne sredine. koža. karton. 35 časova godišnje) CILJEVI I REZUL TATI ODGOJNO-OBRAZO VNOG RADA P ODRUČJA UČENJA ZN ANJE CILJEVI Sticanje znanja: upoznavanje osnovnih osobina materijala: drvo. PVC. kao i o alatima i priborima za obradu o vih materijala obradi materijala. grañevinarstvu.

alati za zemljane radove. zidarski radovi. žica. putnički saobraćaj. ureñaji za sprečavanje zagañivanja 2. makete. materijali za vodovodne instalacije. Faze izgradnje grañevinskih objekata i mjere zaštite na radu Pripremni radovi. 322 . plastična folija). Urbanistički i regulacioni planovi. grañevinske mašine (miješalice. osobine. na primjer: model kućnog namještaja. Grañevinska tehnika . posebno timskog rada razvijanje pozitivnih crta ličnosti ocjenjivanje i samoocjenjivanje na osnovu objektivnog i konstruktivnog vrednovanja samopouzdanje kritičko mišljenje i zaključivanje u donošenju različitih odluka slušanje argumentacije i kritičko preispitivanje ličnih stavova i stavova drugih pokazivanje spremnosti da se pomogne drugima prepoznavanje važnosti tehničkih znanja u rješavanju problema i sveprisutnosti tehnike u životu STRUKTURA SADRŽAJA 1. armirano-betonske konstrukcije. saobraćajne patrole. alati i mašine za obradu navedenih materijala. čelik. platno. 5. beton. Uvod u nastavni predmet Upoznavanje djece s nastavnim programom. vezivni materijali (kreč. rurizam. 6. obrada.). model saobraćajnog sredstva sa jednostavnim pogonom . instalacioni materijali (materijali za električne instalacije. sadržaj objekata u naselju – grad.poluge. materijali za centralno grijanje.. opći zahtjevi u gradnji naselja. higijensko-tehnička zaštita Tehnika obrade materijala. drvo. Porijeklo. arhitekturi i grañevinarstvu. mjerilo. Grañevinski materijali Konstrukcioni materijali (kamen. Pored navedenih vrsta materijala koristiti po potrebi i materijale koje su učenici upoznali u 5.. Ljepila. 4. gips. krovni i ostali radovi. niskogradnja. bageri. cement..pjena). hidrogradnja.)... prerada. arhitektura i grañevinarstvo Osnovni pojmovi o urbanizmu. pur.). Alati i mašine u grañevinarstvu Mjerni alati. 3. 8. radne operacije. alati za tesarske radove. karton. priprema za rad u kabinetu za tehnički odgoj. točkovi). temeljni radovi.stavova donošenje sudova na osnovu provjerenih činjenica i izgrañenih kriterija afirmacija rada. modeli Usvajanje osnovnih znanja o materijalima: drvo. čitanje tehničkih crteža). ljepenka. Tehnika u zaštiti čovjekove okoline Upravljanje otpadom. razredu u predmetu Osnovi tehnike (papir. izolacioni materijali (staklena vuna. 9. organizacija radnog mjesta.). koža. reciklaža grañevinskog otpada. opće mjere zaštite na radu.. Historijat arhitekture i grañevinarstva. dizalice. razvoj savremenog naselja (praktičan rad-izrada makete savremenog naselja). Saobraćajno-tehnička kultura Javni putevi. PVC. rurizmu. tehnika grañenja (praktičan rad . kamioni. Urbanizam. objekti na putu i saobraćajni znakovi.). lične mjere zaštite na radu. novi grañevinski materijali (gotovi malteri. Nastavak obrade i primjene znanja iz tehničkog crtanja iz 5. staklo.P rojektiranje grañevinskih objekata i naselja Visokogradnja. alati za zidarske radove. grañevinsko tehničko crtanje (kotiranje.izrada makete stambene zgrade). 7. Izrada jednostavnih modela (statičkih i dinamičkih. razreda (analiza gotovih tehničkih crteža jednostavnih maketa ili modela). stiropor.

vrši se podjela u dvije grupe. po pravilu.Fotografija . povrtlarstvo . organizacija radnog mjesta. DIDAKTIČKO-METODIČKE NAPOMENE Nastava tehničke kulture realizira se u kabinetu. takmičenja). crteže i ostale izvore znanja. rurizam. dva puta godišnje treba sistematizirati preñeno gradivo i izvršiti vrednovanje putem zadataka objektivnog tipa. Za uspješnu realizaciju sadržaja ove nastave potrebno je u pripremnoj fazi za praktičan rad osigurati potrebnu tehničku dokumentaciju. čuva u školi. Nastava ovog predmeta se realizira putem praktičnih vježbi i predavanja. make te . mašine i materijale. biologija).) Objekti od kulturne. . dodatne nastave. lončarstvo.. vježbi i praktičnih radova. Kabinet za tehničku kulturu treba biti opremljen potrebnim alatima. mašinama i materijalima koji su neophodni za realizaciju programskih sadržaja. Krajina. Izrada makete objekta od kulturne. arhitek tura i grañevinarstvo ZNANJE Upoznavanje djece s radom u kabinetu za tehnički odgoj. osmišljenih odgojno-obrazovnih sadržaja (izložbe. školskoj radionici ili na poligonu koji je u tu svrhu posebno pripremljen (samo pojedini dijelovi programa).. grañevinski materijali. smotre. . Programske zadatke nastave ovog predmeta škola ostvaruje putem: redovne nastave. Pri realizaciji programskih sadržaja ovog predmeta treba voditi računa o korelaciji nastavnih sadržaja sa drugim predmetima (matematika. žica. dnevnike rada. kao i ovladavanje VRIJEDNOSTI. 10. Izborni dio (konkretan program izbornog dijela utvrñuje nadležni organ škole na osnovu potreba lokalne zajednice. modeli Urbanizam. slobodnih tehničkih aktivnosti.Agrotehnika: voćarstvo. U realizaciji nastavnih sadržaja djeca koriste udžbenike. higijenskotehnička zaštita Usvajanje osnovnih znanja o materijalima: drvetu.Graditeljska baština u BiH: upoznavanje sa arhitekturom i graditeljstvom u BiH. STAVOVI.Graditeljstvo: nosive konstrukcije. vezenje i pletenje. likovna kultura. obućari. Posavina. Historijski pregledi i ilustracije grañevina iz osmanskog i austro-ugarskog perioda (zadužbine) Izgled i karakteristike bosanske kuće u različitim dijelovima BiH (Hercegovina. ureñaji i sredstva za gašenje požara. historijske i graditeljske baštine.Stari zanati: kujundžije. PONAŠANJE Svjesnost značaja tehnike u životu i potrebi učenja o tehnici kroz čitav život Inovacije i otvorenost za nove ideje i informacije Razvijanje i AKTIVNOSTI DJECE Aktivno praćenje izlaganja nastavnika/ce Učešće u izlaganju nastavnika/ce i praćenje multimedijalnih i drugih sadržaja koji prezentiraju AKTIVNOSTI NASTAVNIKA/CE Izlaganje nastavnog gradiva primjenom različitih metoda u cilju što kvalitetnije i afirmativnije prezentacije gradiva pripremanje nastavne tehnike i tehnologije 323 . Ukoliko u odjeljenju ima više od 20 učenika/učenica. priborima.Izrada učila i pomagala . korištenje alata i pribora za obradu ovih materijala. PVC. SADRŽAJ Uvod u nastavni predme t Te hnik a obrade mate rijala. s tim da ga djeca mogu povremeno nositi i kući na uvid roditeljima. Djeca vode dnevnik rada koji se. projektiranje naselja .Maketarstvo . Pored svakodnevnog vrednovanja tehničkih znanja.Modelarstvo . kao i sredstva higijensko-tehničke zaštite. SPOSOBNOSTI Shvatanje značaja tehničkog odgoja Pravilno korištenje materijala: drvo. interesa djece i mogućnosti škole).okoline. alate. sakralne i druge vrijednosti u BiH.

. niskogradnja. kao i grañevinskih mašina (miješalice. alata za zemljane radove. poticanje svijesti o uz adekvatnu potrebi razvoja pripremu. zidarskim radovima.. čelik. izolacionih materijala.) Upoznavanje s pripremnim radovima. ureñaja za sprečavanje zagañivanja okoline.. krovnim i ostalim radovima. redoslijedom radnih operacija koje se primjenjuju kod izrade predmeta od tih materijala Izrada jednostavnih modela Shvatanje zahtjeva i potreba koje trebaju ispunjavati grañevinski objekti Pravilno shvatanje urbanističkih i regulacionih planova. saobraćajnih znakova itd. materijala za vodovodne instalacije. novim grañevinskim materijalima (gotovi malteri. Upoznavanje sa vezivnim materijalima (kreč. alata za tesarske radove Usvajanje znanja o grañevinskim mašinama Upoznavanje sa konstrukcionim materijalima (kamen.). maštovitosti i vlastite kreativnosti Donošenje sudova na osnovu provjerenih činjenica i izgrañenih kriterija P oticanje samostalnosti i samoinicijative Razvoj samosvijesti kroz kreativne načine tehničkog izražavanja Afirmacija rada i samopouzdanja Kritičko mišljenje i zaključivanje u donošenju različitih odluka P ozitivan odnos prema radu i rezultatima svog rada i rada svojih drugova P okazivanje pozitivnih stavova prema tehnici ličnim primjerom i djelovanjem u razredu Iskazivanje svijesti o značaju tehnike u porodici.. koji kreira zajedno s djecom P omaganje komunikacije i poticanje interesa za rad aktivnim uključenjem u zajednički rad Ostvarivanje produktivne stvaralačke atmosfere u odjeljenju Iniciranje. posmatranje i poticanje svijesti o potrebi razvoja estetike. odvajanjem bitnog od nebitnog Osmišljavanje i realizacija simulacione igre za djecu P omoć djeci u samostalnom i grupnom radu P oreñenje rezultata prilikom praćenja i procjene individualnih postignuća P rocjenjivanje interesovanja i 324 . prikupljanje informacije i podatke.Alati i mašine u grañevinarstvu Grañevinsk i mate rijali Faze izgradnje grañevinskih objekata i m je re zaštite na radu Saobraćajnotehničk a kultura Te hnik a u zaštiti čovjekove okoline Izborni dio (konkretan program izbornog dijela utvrñuje nadležni organ škole na osnovu potreba lokalne zajednice. ekonomično. instalacionim materijalima (materijali za električne instalacije. arhitekturi i grañevinarstvu Usvajanje osnovnih znanja o historijatu arhitekture i grañevinarstva Upoznavanje sa urbanističkim i regulacionim planovima. kamioni. staklo. za kulturu stanovanja. ekološko i estetsko ureñenje Izrada maketa grañevinskih objekata: visokogradnja. primjena radnih operacija i rukovanje alatom Aktivno učešće u radu prema uputama nastavnika/ce i aktivna primjena usvojenih znanja iz obrade materijala P raćenje izlaganja i svih prezentacija nastavnika uz aktivno učešće Usvajanje osnovnih znanja o potrebama stanovanja i obavljanja drugih životnih potreba. materijala za centralno grijanje. organizacija i učestvovanje u interpretaciji i improvizaciji u interakciji Motiviranje i upućivanje djece na druge izvore znanja pored udžbenika P reciziranje znanja: dovoljnog. korištenje dodatnih izvora znanja Samostalno proučavanje navedene oblasti. stiropor.). sticanje vještina. armiranobetonske konstrukcije. materijalima za vodovodne instalacije. gips.. te praćenje i stimulacija svojim učešćem Upućivanje i pokazivanje simulacije na kompjuteru Objašnjavanje i prezentiranje prethodno pripremljenih obrazovnih panoa.. kao i općih i ličnih mjera zaštite na radu Prepoznavanje osnovnih saobraćajnih pojmova. kao i sa općim mjerama zaštite na radu i ličnim mjerama zaštite na radu Usvajanje znanja o javnim putevima. srednjeg i visokog nivoa. bageri. električnih instalacija. temeljnim radovima. P repoznavanje važnosti upravljanja otpadom. ureñaja i sredstava za gašenje požara. se odnose na jasan osjećaj različite faze vlastitih moći i grañevinskih radova limita Uredno pisanje svih Savjesno obavljanje informacije koje zadataka i obaveze daje nastavnik/ca (kao pojedinac ili P omaganje dio grupe). materijalima za centralno grijanje.. estetike. školi i okolini P rocjenjivanje i vrednovanje vlastitih stavova i stavova drugih Sve snažnije i intenzivnije iskazivanje estetske osjetljivosti na kvalitet tehničkih dostignuća P oštivanje pravila obrazovne igre i aktivnosti uopće Shvatanje značaja ocjenjivanja rezultata rada Interes za rješavanje problema i zadataka timskim radom P odrška drugima P oticanje kreativnosti nastavno gradivo na satu P rimjena znanja: čitanje i analiza gotovih tehničkih crteža. drvo. dizalice. rurizmu. znanja vezanih za zahtjeve grañevinskog objekta. žici i alatima i mašinama za njihovu obradu Analiza gotovih tehničkih crteža jednostavnih maketa ili modela Usvajanje osnovnih pojmova o urbanizmu. beton. koja dijete treba usvojiti. općih zahtjeva pri gradnji naselja Shvatanje potrebe korištenja i funkcija alata u grañevinarstvu. izolacionim materijalima (staklena vuna. osmišljavanje. općim zahtjevima u gradnji naselja Usvajanje znanja i razumijevanje rada mjernih alata. purpjena. hidrogradnja Aktivno sudjelovanje u svim prezentacijama nastavnika/ce koje Samopouzdanje. vezivnih materijala. zahtjevima stanovanja i zahtjevima koje treba ispuniti grañevinski objekat bilo koje namjene Razvijanje opće kulture kroz usvajanje znanja o graditeljstvu u različitim oblastima BiH i svijetu P rimjena usvojenih znanja iz grañevinskog tehničkog crtanja. reciklaže grañevinskog otpada. novih grañevinskih materijala Shvatanje značaja različitih vrsta radova u grañevinarstvu. instalacionih materijala. maštovitosti primjenom do sada i vlastite kreativnosti usvojenih znanja iz Adaptivnost i ove oblasti vezanih Izrada didaktičkog materijala P rimjena modela interaktivne nastave Biranje zadataka i problema usklañenih sa mogućnostima djece P ostavljanje različitih vrsta jednostavnih pitanja u cilju poticanja djece na kvalitetne odgovore Korištenje različitih metoda i strategije u praćenju postignuća i sposobnosti djece P ripremanje.gradu. alata za zidarske radove.). izrada tehničkih crteža. i demonstriranje. interesa djece i mogućnosti škole) PVC-u.) Razumijevanje o potrebi i načinu korištenja različitih materijala: konstrukcionih materijala.). cement. sadržajem objekata u naselju . sadržaja objekata u naselju. radi nastavniku/ci postizanja Učestvovanje u kolektivnog uspjeha kreiranju Razvijanje i obrazovnog panoa.

graditeljska baština u BiH fleksibilnost u prihvatanju promjena Donošenje sudova na osnovu provjerenih činjenica i izgrañenih kriterija Afirmacija rada i samopouzdanja Uloga kritičkog mišljenja i zaključivanja u donošenju različitih odluka za različite materijale. izrada učila i pomagala. kreiranje obrazovnog panoa Dosljedno izvršavanje svih zahtjeva nastavnika/ce u individualnom. mjerama zaštite životne i radne sredine. stari zanati. ureñajima i sredstvima za gašenje požara Proširivanje znanja i sticanje novih znanja iz oblasti: modelarstvo. grupnom i frontalnom radu napretka djece Redovno ocjenjivanje rada i voñenje urednih zabilješki Saradnja sa roditeljima i njihovo uključivanje u rad P ripremanje nastavne tehnike i tehnologije Izrada didaktičkog materijala P rimjena modela interaktivne nastave P omaganje komunikacije i poticanje interesa za rad aktivnim uključenjem u zajednički rad Iniciranje. mjerama koje treba preduzeti u cilju osavremenjavanja životnih i radnih uvjeta u grañevinskim objektima Aktivnost na izradi ilustracija-crteža. izradom ilustracija-crteža. organizacija i učestvovanje u interpretaciji i improvizaciji u interakciji Voñenje evidencije zapažanja o napredovanju djece 325 . reciklaži grañevinskog otpada. kao praćenjem zanimljivih članaka i informacija sa medija Korištenje udžbenika i literature Usvajanje osnovnih znanja o saobraćajno . maketarstvo. agrotehnika. fotografija. ureñajima za sprečavanje zagañivanja okoline. putničkom saobraćaju.tehničkoj kulturi (sigurnost. praćenje zanimljivih članaka i informacija sa medija.objektima na putu i zaključivanje saobraćajnim znakovima. graditeljstvo. pravila i propisi. prateći objekti) Usvajanje znanja o ekološkim aspektima života. saobraćajnim patrolama Usvajanje osnovnih znanja o upravljanju otpadom.

sposobnosti korištenja softvera opće namjene (opća problema uz pomoć računara aplikacijska programska sredstva: obrada teksta.da upozna djecu sa načinima komuniciranja posredstvom različitih medija .sposobnost algoritamskoga načina razmišljanja pri RJEŠAVANJE PROBLEMA .osnovna znanja o jednom programskom jeziku OSNOVNA ZNANJA UMIJEĆA I VJEŠTINE . PODRUČJA UČENJA CILJEVI .da upozna djecu sa mjerama sigurnosti pri radu sa računarima i drugom opremom .osnovna znanja o strukturi računara. Osnovna znanja.Informatika (2 časa sedmično.da upozna djecu sa načinima rješavanja . primjeni u komunikaciji i rješavanju problema .osnovna znanja i vještine povezivanja računara sa pratećom opremom.da djeca upoznaju strukturu računara . Dostignuća i sadržaji iz područja informacijske i komunikacijske tehnologije prilagoñeni su uzrasnoj dobi djece u osnovnoj školi i treba da omoguće: .da se djeca osamostale i steknu samopouzdanje pri rukovanju i korištenju računara i pratećih ureñaja . opća aplikacijska programska sredstva i okolinu programskih jezika) .osnovne vještine pretraživanja Interneta i slanja i primanja elektroničke pošte . . rad .da djeci predstavi načine pohranjivanja i čuvanja informacija u računarima .da djeci omogući da shvate ulogu informacijskih tehnologija u savremenom društvu .upoznavanje s osnovnim principima i praktičnim rješenjima na kojima je zasnovana računarska odnosno informacijska i komunikacijska tehnologija (osnovna znanja). rješavanje numeričkih zadataka uz pomoć ICT-a) .da djeca upoznaju kako mogu sa proračunskim tablicama i grafikom) upotrebljavati multimedijske alate kao .da djeca upoznaju osnovne karakteristike programskih jezika . pokretanja i korištenja uobičajenih programa (operativni sistemi.osnovne vještine pretraživanja Interneta i slanja i primanja elektroničke pošte . njegovoj primjeni u raznim djelatnostima.sticanje i razvijanje sposobnosti za rješavanje problema u različitim oblastima primjene informacijske i komunikacijske tehnologije.da upozna djecu sa načinima korištenja Internet usluga .da upozna djecu kako mogu uspješno upotrebljavati pomagala za pripremu pisanih dokumenata i izradu prikaza .vještine individualnog i kolektivnog rada u grupama rješavajući zadatke uz pomoć ICT-a . 70 časova godišnje) UVOD Nastavni predmet Informatika ima značajnu ulogu u procesu upoznavanja djece sa savremenom informacijskom i komunikacijskom tehnologijom.osnovne vještine rješavanja problema uz pomoć računara (unos teksta i njegov prikaz. umijeća.da upozna djecu kako mogu uspješno upotrebljavati ulazno-izlazne ureñaje .stvaranje navika za korištenje informacijske i komunikacijske tehnologije