OKVIRNI NASTAVNI PLAN I PROGRAM za devetogodinju osnovnu kolu u Federaciji Bosne i Hercegovine

RIJE IZDAVAA Okvirni zakon o osnovnom i srednjem obrazovanju u Bosni i Hercegovini (2003) utvrdio je i konkretizirao tok promjena u osnovnom odgoju i obrazovanju, a kantonalni zakoni koji su u toku 2004. godine s njim usklaeni, dali su pravnu osnovu za promjenu u osnovnom odgoju i obrazovanju i implementaciju tih promjena kroz zajednike aktivnosti svih kantona, koje koordinira Federalno ministarstvo obrazovanja i nauke. Federalno ministarstvo obrazovanja i nauke je 2003. godine preuzelo vodeu ulogu u kreiranju novog koncepta odgoja i obrazovanja u Federaciji Bosne i Hercegovine. Formirano je Upravno tijelo za pripremu prijedloga strategije prelaska na devetogodinje osnovno obrazovanje u Federaciji Bosne i Hercegovine koji su, slijedei principe reformisane obrazovne politike, uradili Koncepciju devetogodinjeg osnovnog obrazovanja, koja predstavlja prekretnicu i osnovu za temeljitu promjenu nastavnog plana i programa, metoda rada, poimanja uloge uenika i nastavnika u nastavnom procesu, a ija je sr u promjeni obrazovne paradigme da teite nije na onome to uitelj treba da predaje, ve na onome ta dijete treba da zna. Naglasak je stavljen na osiguranje i poticanje razvojnih efekata ranog uenja, kao kljunog faktora za razvoj sposobnosti uenja uope, a uenik je postao aktivni subjekt procesa uenja, to mu je omogueno programima uenja usmjerenim na dijete, u skladu sa obrazovnim praksama mnogih evropskih zemalja. Koncepciju i nastavni plan devetogodinje osnovne kole, kao i program razvoja osnovnog obrazovanja u Federaciji Bosne i Hercegovine uradila je Struna komisija koja je rukovodila i koordinirala poslovima za pripremu i izradu prijedloga koncepcije devetogodinjeg odgoja i obrazovanja, davala prijedloge za izmjenu i dopunu koncepcije devetogodinje osnovne kole i nastavnih planova i programa, pratila rad drugih strunih komisija i predlagala izmjene i dopune u nastavnom planu i programu, te saraivala sa ministarstvima obrazovanja i meunarodnim organizacijama ukljuenim u reformu obrazovanja u BiH. Struna komisija za izradu okvirnog nastavnog plana i programa, standarda i normativa za devetogodinju osnovnu kolu sa potkomisijama za bosanski, hrvatski, srpski jezik i knjievnost, matematiku, moju okolinu, prirodu, kulturu ivljenja, drutvo, historiju, geografiju, biologiju, informatiku, tehniku kulturu, hemiju, fiziku, engleski jezik, njemaki jezik, francuski jezik, arapski jezik, likovnu kulturu, muziku kulturu, tjelesni i zdravstveni odgoj i inkluzivno i specijalno obrazovanje, definisala je okvirni nastavni program za svaki predmet, kao osnovu, okvir za koncipiranje i realizaciju kantonalnih nastavnih programa, na osnovu kojih se ostvaruje nastavni proces u Federaciji Bosne i Hercegovine. Nastavni plan i program osnovne kole koncipiran je tako da omoguava kvalitetno obrazovanje za sve. Kao takav, on prepoznaje, priznaje, uvaava i odgovara na obrazovne potrebe, iskustva i interese svih uenika, bez obzira na pol, uzrast, etniku, socijalnu i vjersku pripadnost, sposobnosti, mogunosti i ogranienja, uvaavajui, potujui i razvijajui ljudska, djeja i obrazovna prava, obaveze i odgovornosti. On je inkluzivan, otvoren za djecu i odrasle, sa posebnim i drugim potrebama. to se tie upravljanja nastavnim planovima i programima, odgovornost za njegovo kreiranje i razvoj se dijeli izmeu obrazovnih aktera svih nivoa, ukljuujui i nastavnike, uenike i njihove roditelje. Nastavni planovi i programi kantona integriraju u sebi opi dio - zajednike jezgre i lokalne komponente, s tim da se zajednika jezgra nastavnih planova i programa sastoji od svih nastavnih planova i programa, sa to je mogue irim zajednikim osnovama za sve nastavne predmete. On osigurava koheziju sistema osnovnog odgoja i obrazovanja u Bosni i Hercegovini, a lokalna komponenta daje mogunost kolama, opinama i kantonima da razviju vlastite programe, birajui sadraje i podruja uenja. Nastavni planovi i programi pojedinih predmeta (silabusi) daju upute nastavnicima: ta treba poduavati (koja podruja, oblasti treba poduavati), zato to treba poduavati (koji su ciljevi i koncepti), kako to treba poduavati (koristei razliite metode i oblike prilagoene potrebama i interesima uenika) i kada to treba poduavati (razvojna primjerenost uzrastu, ciklusima). Nastavni plan i program svakog predmeta sadri argumentaciju uloge i znaaja predmeta, ciljeve, oekivane ishode uenja, sadraj, strategije uenja i nastave (didaktiko-metodike upute) i smjernice za praenje i ocjenjivanje. Dakle,nastavni plan i program devetogodinjeg osnovnog obrazovanja okrenut je ka zadovoljavanju obrazovnih potreba svakog uenika. Svrha odgoja i

obrazovanja u savremenom drutvu je poticanje i ostvarivanje povoljnih prilika za razvoj ljudskog bia tokom itavog ivota, a iji je smisao cjelovito lino uee u intelektualnom, osjeajnom, tjelesnom, moralnom i duhovnom djelovanju koje upuuje pojedinca na ostvarivanje visoke kvalitete ivota. Novi model predvia da je ,,krajnja svrha obrazovanja unapreenje kvalitete ivota (Koncepcija, 2004; 5), dok je dosadanjem modelu obrazovanja primarna svrha bila ,,dostizanje individualnog nivoa spoznaja i potreba za dalje obrazovanje i osposobljavanje za ivot i rad (NPP, 1999; 7). Zato su promjene u odgoju i obrazovanju orijentisane na demokratizaciju i humanizaciju obrazovnog sistema, s fokusom na osposobljavanje uenika da zadovolji vlastite potrebe (preivljavanje, ljubav, mo, zabava i sloboda) i potrebe savremenog, demokratskog drutva. Znanje i vjetine se stiu obrazovanjem, a vrijednosti, stavovi i navike odgojem. kole trebaju odgajati dobre ljude, a ne samo dobre uenike. Imajui u vidu da su inicijalno obrazovanje i stalno profesionalno usavravanje kljuni faktori kvalitetnog obrazovanja i da u reformisanom obrazovanju nastavnik nije vie samo posrednik znanja, nego savjetnik i pratilac ueniku na putu ka njegovoj veoj samostalnosti, ka ,,uenju otkriem, Komisija za izradu Nastavnog plana i programa strunog usavravanja nastavnika razredne i predmetne nastave, direktora/ravnatelja osnovnih kola, savjetnika i strunih saradnika ministarstava i pedagokih zavoda u Federaciji Bosne i Hercegovine uradila je Model plana i programa strunog usavravanja, s namjerom da nastavnike obui za kvalitetnu implementaciju reformisanih nastavnih planova i programa. Komisija za praenje i vrednovanje primjene koncepcije devetogodinje osnovne kole i novih nastavnih programa uradila je temeljitu evaluaciji Koncepcije devetogodinje osnovne kole i programskih sadraja nastavnih planova i programa za prvu trijadu devetogodinje osnovne kole, fokusirajui se na njihovo usklaivanje sa spoznajnim mogunostima djeteta. Koordinacijsko tijelo za provoenje i praenje obrazovne reforme u Federaciji Bosne i Hercegovine usvojilo je navedene dokumente kao polazne modele za izradu i usvajanje kantonalnih dokumenata stratekog razvoja osnovnog odgoja i obrazovanja i opih i specifinih sadraja nastavnih planova i programa za devetogodinju osnovnu kolu. Objavljivanjem ove publikacije krunisan je viegodinji napor mnogobrojnih uesnika reforme osnovnog obrazovanja u Federaciji Bosne i Hercegovine, kojima Federalno ministarstvo obrazovanja i nauke izraava iskrenu zahvalnost sa uvjerenjem da e i dalje zajedno doprinositi reformi obrazovanja koja se neprestano modernizira, vodei rauna o psihofizikoj linosti djeteta kojoj trebaju biti prilagoeni nastavni planovi i programi i o potrebi cjeloivotnog uenja kao imperativa dananjeg vremena i osnove konkurentnog trita rada, te da e se na taj nain otvoriti novo poglavlje pogleda na ljudske resurse kao kljuni koncept ekonomskog rasta. Posebno se zahvaljujemo prof. dr. Muhidinu Danki, Muneveri Selmanovi, direktorici Pedagokog zavoda Zenica i Jasminki Bujanovi, savjetnici ministra za predkolsko i osnovno obrazovanje u Vladi Unsko-sanskog kantona to su pomogli u definisanju konanog dokumenta ,,Okvirni nastavni plan i program za devetogodinju osnovnu kolu, koji e zasigurno biti taka nadahnua za budui razvoj i osavremenjavanje osnovne supstance odgojno-obrazovnog procesa nastavnog programa u kojem predmetna fragmentarnost prerasta u koherentan sistem utemeljen na interdisciplinarnom pristupu i meusobnoj vertikalnoj i horizontalnoj povezanosti nastavnih sadraja. Idui u susret vremenu u kojem e obrazovanje biti najmonije oruje u transformaciji obrazovnih politika elimo ovoj publikaciji plodan i efikasan ivot u rukama kreatora obrazovnih politika, nastavnika, uenika, roditelja i svih uesnika u nastavno-obrazovnom procesu. Federalno ministarstvo obrazovanja i nauke

POPIS LANOVA UPRAVNOG TIJELA I KOMISIJA ZA IZRADU MODELA OKVIRNOG NASTAVNOG PLANA I PROGRAMA ZA DEVETOGODINJE OSNOVNO OBRAZOVANJE U FEDERACIJI BOSNE I HERCEGOVINE
Na osnovu rjeenja, broj 01-34-2329/03 od 26. 6. 2003. godine i broj 01-34-4637/03 od 28. 10. 2003. godine, zasnovano je Upravno tijelo za pripremu prijedloga strategije prelaska na devetogodinje osnovno obrazovanje u Federaciji BiH u sljedeem sastavu: 1. Alija P iri, Federalno ministarstvo obrazovanja i nauke, predsjedavajui Upravnog tijela; 2. Viktor Mari, Ministarstvo prosvjete, znanosti, kulture i porta, Zapadnohercegovaki kanton, zamjenik predsjedavajueg Upravnog tijela; 3. Ekrem Hajrulahovi, Ministarstvo obrazovanja, nauke, kulture i sporta Biha, lan Upravnog tijela; 4. Marko Nedi, Ministarstvo obrazovanja, nauke i kulture, Posavski kanton, lan Upravnog tijela; 5. Hazim Halilovi, Ministarstvo obrazovanja, nauke, kulture i sporta Tuzlanskog kantona, lan Upravnog tijela; 6. Munevera Selmanovi, Ministarstvo obrazovanja, nauke, kulture i sporta Zeniko-dobojskog kantona, lan Upravnog tijela; 7. Murto Horo, Ministarstvo obrazovanja, nauke, kulture i sporta Bosansko-podrinjskog kantona, lan Upravnog tijela; 8. Stipo Naki, Ministarstvo obrazovanja, nauke, kulture i sporta Srednjobosanskog kantona, lan Upravnog tijela; 9. Lidija Markoti, O Ilije Jakovljevia, Hercegovako-neretvanski kanton, Mostar, lan Upravnog tijela; 10. Sretko muki, Ministarstvo obrazovanja i nauke, kantona Sarajevo, lan Upravnog tijela; 11. Filip Zrno, Ministarstvo drutvenih djelatnosti Kantona 10, lan Upravnog tijela. Rjeenjem, broj 08-02-3965/07 od 17. 7. 2007. godine imenovana je stalna komisija - Upravno tijelo za pripremu prijedloga strategije prelaska na devetogodinje osnovno obrazovanje u Federaciji BiH u sljedeem sastavu: 1. Alija Piri, Federalno ministarstvo obrazovanja i nauke, predsjedavajui Upravnog tijela; 2. Jasminka Bujanovi, Ministarstvo obrazovanja, nauke, kulture i sporta Biha, lan Upravnog tijela; 3. Marko Nedi, Ministarstvo obrazovanja, nauke i kulture, Posavski kanton, lan Upravnog tijela; 4. Munevera Selmanovi, Ministarstvo obrazovanja, nauke, kulture i sporta Zenikodobojskog kantona, lan Upravnog tijela; 5. Stipo Naki, Ministarstvo obrazovanja, nauke, kulture i sporta Srednjobosanskog kantona, lan Upravnog tijela; 6. Meliha Ali, O Ilije Jakovljevia, Hercegovako-neretvanski kanton, Mostar, lan Upravnog tijela; 7. Mario Mikuli, Ministarstvo prosvjete, znanosti, kulture i porta, Zapadnohercegovaki kanton, lan Upravnog tijela; 8. Sretko muki, Ministarstvo obrazovanja i nauke, kantona Sarajevo, lan Upravnog tijela;

9. Tomislav Buljan, Ministarstvo drutvenih djelatnosti Kantona 10, lan Upravnog tijela 10. Mersija Jahi, Ministarstvo obrazovanja, nauke, kulture i sporta Tuzlanskog kantona, lan Upravnog tijela; 11. Hasnija Muratovi, Prirodno-matematiki fakultet Sarajevo, lan Upravnog tijela; 12. Nadija Bandi, Federalno ministarstvo obrazovanja i nauke, lan Upravnog tijela; 13. Viktorija Mira Merlo, spoljni saradnik Federalnog ministarstva obrazovanja i nauke, lan Upravnog tijela. Koncepciju i nastavni plan devetogodinje osnovne kole, kao i program razvoja osnovnog obrazovanja u Federaciji Bosne i Hercegovine, izradila je Struna komisija za izradu prijedloga koncepcije i nastavnog plana devetogodinje osnovne kole i izradu programa razvoja osnovnog obrazovanja u Federaciji Bosne i Hercegovine, na osnovu Rjeenja, broj 05-38-1323/05 od 11. 4. 2005. godine, i to u sljedeem sastavu: 1. Marko Nedi, Ministarstvo obrazovanja, nauke i kulture, Posavski kanton, koordinator Upravnog tijela; 2. Jasminka Bujanovi, Ministarstvo obrazovanja, nauke i kulture, Unsko-sanski kanton Biha, lan Upravnog tijela; 3. Ivo Jelui, Srednja kola Pere Zeevia, Posavski kanton, Odak, lan Upravnog tijela; 4. Ediba Pozderovi, Pedagoki zavod, Tuzla,Tuzlanski kanton, lan Upravnog tijela; 5. Vahid Muli, Pedagoki zavod, Zenica, Zeniko-dobojski kanton, lan Upravnog tijela; 6. evala Vrpi, O Fahro Baelija Gorade, Bosansko-podrinjski kanton, lan Upravnog tijela; 7. Sulejman Ribo, Ministarstvo obrazovanja, nauke, kulture i sporta Srednjobosanski kanton Travnik, lan Upravnog tijela; 8. Marko Toki, Pedagoki fakultet, Mostar, Hercegovako-neretvanski kanton, lan Upravnog tijela; 9. Ivan Tomas, O A. B. imia Drinovci, Zapadnohercegovaki kanton, lan Upravnog tijela; 10. Safet Smajki, Pedagoka akademija, Sarajevo, Kanton Sarajevo, lan Upravnog tijela. Zadatak Strune komisije je da rukovodi i koordinira poslovima za pripremu i izradu prijedloga koncepcije devetogodinjeg odgoja i obrazovanja; daje prijedloge za izmjenu i dopunu koncepcije devetogodinje osnovne kole i nastavnih planova i programa; prati rad drugih strunih komisija, predlae izmjene i dopune u nastavnom planu i programu; sarauje sa federalnim ministarstvom obrazovanja i nauke i meunarodnim organizacijama ukljuenim u reformu obrazovanja u BiH. Posao izrade nastavnih planova i programa po kojima se ostvaruje nastavni proces u Federaciji Bosne i Hercegovine radila je Komisija za izradu Okvirnog nastavnog plana i programa prve trijade u Federaciji BiH na osnovu Rjeenja o formiranju Strune komisije za izradu okvirnog nastavnog plana i programa, standarda i normativa za devetogodinju osnovnu kolu sa potkomisijama, 05-38-1219/05 od 7. 4. 2005. godine.

lanovi Strune komisije: 1. Ekrem Hajrulahovi, Ministarstvo obrazovanja, nauke, kulture i sporta Biha, koordinator Strune komisije; 2. Gabriela Bundalo, O Pazar, Tuzla, lan Strune komisije i koordinator Potkomisije za matematiku; 3. Sabaheta Bijedi, Meuoptinski pedagoki zavod, Mostar, lan Strune komisije i koordinator Potkomisije za muziku kulturu, 4. Ivan Madar, Pedagoki fakultet Sveuilita u Mostaru, lan Strune komisije i koordinator Potkomisije za moju okolinu; 5. Fatima Prohi, Osnovna kola Musa azim ati, Sarajevo, lan Strune komisije i koordinator Potkomisije za likovnu kulturu; 6. Zehra Hubijar, Pedagoka akademija, Sarajevo, lan Strune komisije i koordinator Potkomisije za maternji jezik i knjievnost; 7. Vojka Komljenovi, Centar za odgoj i obrazovanje, edukaciju i rehabilitaciju mentalno retardirane djece Vladimir Nazor, Sarajevo, lan Strune komisije i koordinator Potkomisije za inkluzivno i specijalno obrazovanje; 8. Milica Beevi, Pedagoka akademija, Sarajevo, lan Strune komisije i koordinator Potkomisije za tjelesni i zdravstveni odgoj; 9. Nada Hrasnica, Pedagoka akademija Sarajevo, lan Strune komisije i koordinator Potkomisije za engleski jezik. lanovi Potkomisije za bosanski, hrvatski, srpski jezik i knjievnost: 1. Katica Krei, Pedagoki fakultet Sveuilite u Mostaru; 2. Biljana Nikoli, O Novi Travnik Novi Travnik; 3. Esma Kapetanovi, O Novi grad Tuzla. lanovi Potkomisije za matematiku: 1. Marinko Peji, Pedagoka akademija Sarajevo; 2. Denis Lasi, Pedagoki fakultet Sveuilite Mostar; 3. Enisa Mehi, Pedagoki zavod, Zenica. lanovi Potkomisije za moju okolinu: 1. Sabira Mianovi, O Branska malta, Tuzla; 2. Vahid Muli, Pedagoki zavod, Zenica; 3. Jozo uri, O Vladmira Nazora Odak. lanovi Potkomisije za likovnu kulturu: 1. Tihomir Zovko, Pedagoki fakultet Sveuilite u Mostaru; 2. Ragib Lubovac, Pedagoka akademija Sarajevo; 3. Sadina Sijeri, O Husein Efendija ozo Gorade. lanovi Potkomisije za muziku kulturu: 1. Selma Ferovi, Muzika akademija, Sarajevo; 2. Berislav Daja, Muzika kola Livno; 3. Refik Hodi, Umjetnika kola Biha.

lanovi Potkomisije za tjelesni i zdravstveni odgoj: 1. Mladen Kvesi, Ministarstvo prosvjete, znanosti, kulture i sporta, iroki Brijeg; 2. Samra Salibai-Akamija, Osnovna kola Kovaii, Sarajevo; 3. Milica Beevi, Pedagoka akademija Sarajevo. lanovi Potkomisije za engleski jezik: 1. Sanja Hadihajdi, Pedagoki zavod Zenica; 2. Dinko Juri, Gimnazija Fra Dominika Mandia, iroki Brijeg; 3. Marina H. Avdi, Katoliki kolski centar, Tuzla. lanovi Potkomisije za inkluzivno i specijalno obrazovanje: 1. aira Meali, Defektoloki fakultet, Tuzla; 2. Sadeta Zei, Zavod za specijalno obrazovanje i odgoj djece Mjedenica Sarajevo; 3. Biljana Peji, Zavod za specijalno obrazovanje i odgoj djece Mjedenica Sarajevo; 4. Imir Zubovi, Centar za sluno oteenu djecu Tuzla; 5. Milenko Kordi, Trea osnovna kola Mostar. Zadatak lanova Strune komisije i njenih potkomisija je bio da: - priprema i izrauje modele okvirnog nastavnog plana i programa za prvi, drugi i trei razred devetogodinje osnovne priprema i izrauje modele okvirnog nastavnog plana i programa za prvi, drugi i trei razred devetogodinje osnovne kole za djecu sa tekoama u razvoju, koja se obrazuju u specijalnim odgojno-obrazovnim ustanovama; - ostvaruje saradnju sa drugim strunim komisijama i daje prijedloge i sugestije u vezi sa definiranjem strategije prelaska na devetogodinje obavezno osnovno obrazovanje i edukaciju nastavnika, pedagoga i direktora osnovne kole; - predlae pedagoko-didaktiku literaturu za obuku nastavnika, pedagoga i direktora osnovne kole i sarauje sa Federalnim ministarstvom obrazovanja i nauke i meunarodnim organizacijama ukljuenim u reformu obrazovanja u BiH. Okvirni nastavni plan i program za 4. razred devetogodinje osnovne kole je izradila Struna komisija na osnovu Rjeenja o obrazovanju Strune komisije za izradu okvirnog nastavnog plana i programa, standarda i normativa za devetogodinju osnovnu kolu sa potkomisijama, 03-382933/06 od 29. 5. 2006. godine. lanovi strune komisije su: 1. Jasminka Bujanovi, Ministarstvo obrazovanja, nauke, kulture i sporta Biha, koordinator Strune komisije; 2. Hasnija Muratovi, Prirodno-matematiki fakultet, Sarajevo; 3. Sabaheta Bijedi, Meuoptinski pedagoki zavod, Mostar, lan Strune komisije i koordinator Potkomisije za muziku kulturu; 4. Gabrijela Bundalo, O Pazar, Tuzla, lan Strune komisije i koordinator Potkomisije za matematiku;

5. Ivan Madar, Pedagoki fakultet Sveuilita u Mostaru, lan Strune komisije i koordinator Potkomisije za moju okolinu; 6. Fatima Prohi, Osnovna kola Musa azim ati, Sarajevo, lan Strune komisije i koordinator Potkomisije za likovnu kulturu; 7. Zehra Hubijar, Pedagoka akademija, Sarajevo, lan Strune komisije i koordinator Potkomisije za maternji jezik i knjievnost; 8. Vojka Komljenovi, Centar za odgoj i obrazovanje, edukaciju i rehabilitaciju mentalno retardirane djece Vladimir Nazor, Sarajevo, lan Strune komisije i koordinator Potkomisije za inkluzivno i specijalno obrazovanje; 9. Milica Beevi, Pedagoka akademija, Sarajevo, lan Strune komisije i koordinator Potkomisije za tjelesni i zdravstveni odgoj; 10. Nada Hrasnica, Pedagoka akademija Sarajevo, lan Strune komisije i koordinator Potkomisije za engleski jezik. lanovi Potkomisije za izradu nastavnog plana devetogodinje osnovne kole su: 1. Marko Nedi, Ministarstvo obrazovanja, nauke i kulture Posavskog kantona, Oraje; 2. Safet Smajki, Pedagoka akademija, Sarajevo, Kanton Sarajevo; 3. Vahid Muli, Pedagoki zavod, Zenica, Zeniko-dobojski kanton; 4. Sulejman Ribo, Ministarstvo obrazovanja, nauke, kulture i sporta, Srednjobosanski kanton, Travnik; 5. evala Vrpi, O Fahro Baelija Gorade, Bosansko-podrinjski kanton; 6. Marko Toki, Pedagoki fakultet, Mostar, Hercegovako-neretvanski kanton; 7. Robert Onodi, Pedagoki zavod, Tuzla. lanovi Potkomisije za bosanski, hrvatski, srpski jezik i knjievnost: 1. Katica Krei, Pedagoki fakultet Sveuilite u Mostaru; 2. Biljana Nikoli, O Novi Travnik Novi Travnik; 3. Esma Kapetanovi, O Novi grad Tuzla; 4. Olga Leki, O Jozo Gadi-upo, Stojkovii, Travnik. lanovi Potkomisije za matematiku: 1. Marinko Peji, Pedagoka akademija Sarajevo; 2. Denis Lasi, Pedagoki fakultet Sveuilite Mostar; 3. Enisa Mehi, Pedagoki zavod, Zenica lanovi Potkomisije za moju okolinu: 1. Sabira Mianovi, O Branska malta, Tuzla; 2. Vahid Muli, Pedagoki zavod, Zenica; 3. Irena Damjanovi, O Fra Ilije Starevia, Tolisa. lanovi Potkomisije za likovnu kulturu: 1. Tihomir Zovko, Pedagoki fakultet Sveuilita u Mostaru; 2. Fikret Luka, Pedagoki zavod Sarajevo; 3. Sadina Sijeri, O Husein Efendija ozo, Gorade.

lanovi Potkomisije za muziku kulturu: 1. Selma Ferovi, Muzika akademija, Sarajevo; 2. Berislav Daja, Muzika kola Livno; 3. Vesna Kealovi, Umjetnika kola Biha. lanovi Potkomisije za tjelesni i zdravstveni odgoj: 1. Mladen Kvesi, Ministarstvo prosvjete, znanosti, kulture i sporta, iroki Brijeg; 2. Samra Salibai-Akamija, Osnovna kola Kovaii Sarajevo; 3. Milica Beevi, Pedagoka akademija Sarajevo. lanovi Potkomisije za engleski jezik: 1. Sanja Hadihajdi, Pedagoki zavod Zenica; 2. Dinko Juri, Gimnazija Fra Dominika Mandia, iroki Brijeg, 3. Marina H. Avdi, Katoliki kolski centar, Tuzla; 4. Esmeralda Ifti, prof., O Gornje Prekounje- Ripa, Biha. lanovi Potkomisije za njemaki jezik: 1. Elvedina Bilajbegovi, Srednja poljoprivredna kola Sanus futurum, Sanski Most; 2. Miloje urevi, Filozofski fakultet, Sarajevo; 3. Aldina Heri, Gimnazija Mea Selimovi, Tuzla; 4. Memnuna Hasanica, Pedagoi fakultet, Zenica. lanovi Potkomisije za francuski jezik: 1. Vlado Sui, Filozofski fakultet, Sarajevo; 2. Melisa Begovi, Gimnazija, Zenica. lanovi Potkomisije za arapski jezik: 1. Mehmed Kudi, Medresa Demaludin auevi, Cazin; 2. Esad Durakovi, Filozofski fakultet, Sarajevo. lanovi Potkomisije za specijalno obrazovanje i inkluziju: 1. aira Meali, Defektoloki fakultet, Tuzla; 2. Sadeta Zei, Zavod za specijalno obrazovanje i odgoj djece Mjedenica, Sarajevo; 3. Nevenka Veljovi, Centar za slijepu i slabovidnu omladinu, Sarajevo; 4. Imir Zubovi, Centar za sluno oteenu djecu Tuzla; 5. Milenko Kordi, Trea osnovna kola Mostar. Okvirni nastavni plan i program za 5. razred devetogodinje osnovne kole je izradila Struna komisija na osnovu Rjeenja o obrazovanju Strune komisije za izradu okvirnog nastavnog plana i programa, standarda i normativa za devetogodinju osnovnu kolu sa potkomisijama, 03-381343/07 od 16. 3. 2007. godine.

lanovi strune komisije su: 1. Jasminka Bujanovi, Ministarstvo obrazovanja, nauke, kulture i sporta Biha, koordinator Strune komisije i lan Upravnog tijela; 2. Zehra Hubijar, Pedagoka akademija, Sarajevo; 3. Marinko Peji, Pedagoka akademija, Sarajevo; 4. Iv ica Glibui, Pedagoki fakultet Sveuilita u Mostaru; 5. Vahid Muli, Pedagoki zavod, Zenica; 6. Faiza Mutovi, Pedagoka akademija, Sarajevo; 7. eljko Filipovi, Pedagoka akademija, Sarajevo; 8. Selma Ferovi, Muzika akademija, Sarajevo; 9. Milica Beovi, Pedagoka akademija, Sarajevo; 10. Nada Hrasnica, Pedagoka akademija, Sarajevo; 11. Zlata Maglajlija, Filozofski fakultet, Sarajevo; 12. Vasvija Ibrahimkadi, Prva gimnazija, Sarajevo; 13. Amir Dervievi, Filozofski fakultet, Sarajevo; 14. Vojka Komljenovi, Centar za odgoj i obrazovanje, edukaciju i rehabilitaciju mentalno retardirane djece. lanovi Potkomisije za izradu nastavnog plana devetogodinje osnovne kole su: 1. Marko Nedi, Ministarstvo obrazovanja, nauke i kulture Posavskog kantona, Oraje; 2. Safet Smajki, Pedagoka akademija, Sarajevo, Kanton Sarajevo; 3. Vahid Muli, Pedagoki zavod, Zenica, Zeniko-dobojski kanton; 4. Sulejman Ribo, Ministarstvo obrazovanja, nauke, kulture i sporta, Srednjobosanski kanton, Travnik; 5. evala Vrpi, O Fahro Baelija Gorade, Bosansko-podrinjski kanton; 6. Robert Onodi, Pedagoki akademija, Tuzla. lanovi Potkomisije za bosanski, hrvatski, srpski jezik i knjievnost: 1. Zehra Hubijar koordinator; 2. Katica Krei Pedagoki fakultet Sveuilita u Mostaru; 3. Biljana Nikoli O Novi Travnik Novi Travnik; 4. Esma Kapetanovi O Novi grad Tuzla; 5. Ivan Penava O Ivan Brli Maurani, Humac, Ljubuki. lanovi Potkomisije za matematiku: 1. Marinko Peji koordinator; 2. Denis Lasi Pedagoki fakultet Sveuilite Mostar; 3. Enisa Mehi Pedagoki zavod, Zenica; 4. Jasna Lovrinovi O Novi Travnik, Novi Travnik. lanovi Potkomisije za drutvo: 1. Iv ica Glibui koordinator; 2. Miljenko Milo Zavod za kolstvo, Mostar; 3. Zora Kudi O Ivan Goran Kovai, Livno; 4. Slaven Ljubi O Koerin, iroki Brijeg.

lanovi Potkomisije za prirodu: 1. Vahid Muli koordinator, 2. Mate ivkovi Zavod za kolstvo i Federalno ministarstvo obrazovanja i nauke, Mostar; 3. Marija uki O Ruer Bokovi, Donja Mahala; 4. Ankica Prskalo O Silvije Strahimir Kranjevi, Mostar. lanovi Potkomisije za kulturu ivljenja: 1. Faiza Mutovi koordinator, 2. Hajrija Cokoja Pedagoki zavod Mostar, Mostar; 3. Subhija Kapi Druga osnovna kola, Konjic; 4. Razija Hamzabegovi O Husino Tuzla. lanovi Potkomisije za likovnu kulturu: 1. eljko Filipovi koordinator, 2. Fatima Prohi O Musa azim ati, Sarajevo; 3. Elvedin Drkenda O Husein efendija ozo, Gorade. lanovi Potkomisije za muziku kulturu: 1. Selma Ferovi koordinator; 2. Berislav Daja Muzika kola, Livno; 3. Vesna Kealovi Umjetnika kola, Biha; 4. Mirko Setkevi O Novi Grad, Tuzla. lanovi Potkomisije za tjelesni i zdravstveni odgoj: 1. Milica Beevi koordinator; 2. Samir Pali O Jablanica, Jablanica; 3. Miro Mari Ministarstvo prosvjete, znanosti, kulture i sporta, iroki Brijeg. lanovi Potkomisije za engleski jezik: 1. Nada Hrasnica koordinator; 2. Sanja Hadihajdi lan, Pedagoki zavod Zenica; 3. Dinko Juri lan, Gimnazija Fra Dominika Mandia, iroki Brijeg; 4. Marina H. Avdi lan, Katoliki kolski centar, Tuzla. lanovi Potkomisije za njemaki jezik: 1. Zlata Maglajlija koordinator, 2. Memnuna Hasanica Pedagoi fakultet, Zenica 3. Enisa Mirvi O Hasan Kaimija, Sarajevo. lanovi Potkomisije za francuski jezik: 1. Vasvija Ibrahimkadi koordinator; 2. Melisa Begovi Gimnazija, Zenica; 3. Anica Maji O Tin Ujevi, Vitina, Ljubuki.

lanovi Potkomisije za arapski jezik: 1. Amir Dervievi koordinator; 2. Mehmed Kudi Medresa Demaludin auevi, Cazin, Unsko-sanski kanton. lanovi Potkomisije za specijalno obrazovanje i inkluziju: 1. Vojka Komljenovi koordinator; 2. Mirela Duranovi Defektoloki fakultet, Tuzla; 3. Sadeta Zei Zavod za specijalno obrazovanje i odgoj djece Mjedenica Sarajevo; 4. Nevenka Veljovi Centar za slijepu i slabovidnu omladinu, Sarajevo; 5. Imir Zubovi Centar za sluno oteenu djecu Tuzla; 6. Milenko Kordi Trea osnovna kola Mostar. Okvirni nastavni plan i program za 6. razred devetogodinje osnovne kole je izradila Struna komisija za izradu okvirnog nastavnog plana i programa, standarda i normativa za devetogodinju osnovnu kolu sa potkomisijama. Rjeenjem, broj: 08-02-3965/07 od 17. 7. 2007. godine imenuje se Stalna komisija Upravnog tijela za pripremu i izradu prijedloga strategije prelaska na devetogodinje osnovno obrazovanje, a lanovi su: 1. Alija Piri, Filozofski fakultet, Sarajevo; 2. Jasminka Bujanovi, Ministarstvo obrazovanja, nauke, kulture i sporta Biha, koordinator Strune komisije; 3. Marko Nedi, Ministarstvo prosvjete, kulture i porta, Posavski kanton; 4. Munevera Selmanovi, Ministarstvo obrazovanja, nauke i kulture, Zenica; 5. Stipo Naki, Ministarstvo obrazovanja, nauke, kulture i sporta/porta, Srednjobosanski kanton; 6. Meliha Ali, Ministarstvo prosvjete, znanosti, kulture i porta, Hercegovako-neretvanski kanton; 7. Mario Mikuli, Ministarstvo prosvjete, znanosti, kulture i porta, Zapadno-hercegovaki kanton; 8. Sretko muki, Ministarstvo obrazovanja i nauke, Sarajevo; 9. Tomislav Buljan, Ministarstvo znanosti, prosvjete, kulture i porta, Kanton 10; 10. Mersija Jahi, Ministarstvo obrazovanja, nauke, kulture i sporta, Tuzlanski kanton; 11. Hasnija Muratovi, Prirodno-matematiki fakultet, Sarajevo; 12. Nadija Bandi, Federalno ministarstvo obrazovanja i nauke; 13. Viktorija Mira-Merlo, spoljni saradnik Federalnog ministarstva obrazovanja i nauke. lanovi strune komisije su: 1. Jasminka Bujanovi, Ministarstvo obrazovanja, nauke, kulture i sporta Biha, koordinator Strune komisije i lan Upravnog tijela; 2. Muhidin Danko, Filozofski fakultet, Sarajevo; 3. Selma Ferovi, Muzika akademija, Sarajevo; 4. Enes Duvnjakovi, Prirodno-matematiki fakultet, Tuzla; 5. eljko Filipovi, Pedagoka akademija, Sarajevo; 6. Enes Pelidija, Filozofski fakultet, Sarajevo;

7. Vojka Komljenovi, Centar za odgoj i obrazovanje, edukaciju i rehabilitaciju mentalno retardirane djece; 8. Milica Beovi, Pedagoka akademija, Sarajevo; 9. Samka Hadihasanovi-Mithat, II Gimnazija, Sarajevo; 10. Zlata Maglajlija, Filozofski fakultet, Sarajevo; 11. Vasvija Ibrahimkadi, Prva gimnazija, Sarajevo; 12. Amir Dervievi, Filozofski fakultet, Sarajevo; 13. Muriz Spahi, Prirodno-matematiki fakultet, Sarajevo; 14. Rifat krilj, Prirodno-matematiki fakultet, Sarajevo; 15. Milan Cvijetinovi, Filozofski fakultet, Tuzla; 16. Avdo Voloder, Mainski fakultet, Sarajevo; 17. Nadija Bandi, sekretar Komisije, Federalno ministarstvo obrazovanja i nauke; 18. Fikreta Harai, operativna podrka Komisiji, Federalno ministarstvo obrazovanja i nauke. lanovi Potkomisije za bosanski, hrvatski, srpski jezik i knjievnost: 1. Muhidin Danko, Filozofski fakultet, Sarajevo; 2. Katica Krei, Pedagoki fakultet Sveuilita u Mostaru; 3. Biljana Nikoli, O Novi Travnik Novi Travnik. lanovi Potkomisije za matematiku: 1. Enes Duvnjakovi, Prirodno-matematiki fakultet, Sarajevo; 2. Enisa Mehi, Pedagoki zavod Zenica; 3. Jasna Lovrinovi, O Novi Travnik, Novi Travnik. lanovi Potkomisije za historiju: 1. Enes Pelidija, Filozofski fakultet, Sarajevo; 2. Aida Kovaevi, Pedagoki zavod, Mostar; 3. Maja ureti, Prva osnovna kola, Zavidovii. lanovi Potkomisije za geografiju: 1. Ivan Madar, Sveuilite u Mostaru; 2. Miralem Mari, Pedagoki zavod Mostar; 3. Jesenka Vasi-Pujo, Druga gimnazija, Sarajevo. lanovi Potkomisije za biologiju: 1. Dubravka oljan, Prirodno-matematiki fakultet, Sarajevo; 2. Hajrija Cokoja, Pedagoki zavod, Mostar; 3. Marija uki, O Ruer Bokovi, Donja Mahala, Oraje. lanovi Potkomisije za engleski jezik: 1. Samka Hadihasanovi-Mithat, Druga gimnazija, Sarajevo; 2. Devahira Arslanagi, Filozofski fakultet, Sarajevo; 3. Marina H. Avdi, O Sveti Franjo, Tuzla.

lanovi Potkomisije za njemaki jezik: 1. Zlata Maglajlija, Filozofski fakultet, Sarajevo; 2. Memnuna Hasanica, Pedagoki zavod, Zenica; 3. Katarina Petrovi, Sarajevo. lanovi Potkomisije za francuski jezik: 1. Vasvija Ibrahimkadi, Prva gimnazija, Sarajevo; 2. Melisa Begovi, Gimnazija, Zenica; 3. Selma Babovi, Druga gimnazija, Sarajevo. lan Potkomisije za arapski jezik: 1. Amir Dervievi, Filozofski fakultet, Sarajevo; 2. Mehmed Kudi, Medresa Demaludin auevi, Cazin, Unsko-sanski kanton. lanovi Potkomisije za muziku kulturu: 1. Selma Ferovi, Muzika akademija, Sarajevo; 2. Berislav Daja, Muzika kola, Livno; 3. Vesna Kealovi, Umjetnika kola, Biha. lanovi Potkomisije za likovnu kulturu: 1. eljko Filipovi, Pedagoka akademija, Sarajevo; 2. Irfan Handuki, Likovna akademija, Sarajevo; 3. Fatima Prohi, O Musa azim ati, Sarajevo. lanovi Potkomisije za tjelesni i zdravstveni odgoj: 1. Milica Beevi, Pedagoka akademija, Sarajevo; 2. Muris Hadikaduni, Fakultet sporta i tjelesnog odgoja, Sarajevo; 3. Samir Pali, O Jablanica, Jablanica. lanovi Potkomisije za informatiku; 1. Milan Cvijetinovi, Filozofski fakultet, Tuzla; 2. Edin Hadikaduni, Pedagoki zavod, Zenica; 3. Lejla Dizdarevi, O Safvet beg Baagi, Sarajevo. lanovi Potkomisije za tehniku kulturu: 1. Avdo Voloder, Mainski fakultet, Sarajevo; 2. Enes urkovi, Pedagoki zavod, Zenica; 3. Robert Onodi, Pedagoki zavod, Tuzla. lanovi Potkomisije za specijalno obrazovanje i inkluziju: 1. Vojka Komljenovi, Centar za odgoj i rehabilitaciju mentalno retardirane djece, djece oboljele od autizma i cerebralne paralize Vladimir Nazor, Sarajevo; 2. Mirela Duranovi, Defektoloki fakultet, Tuzla;

3. 4. 5. 6.

Sadeta Zei, Zavod za specijalno obrazovanje i odgoj djece Mjedenica Sarajevo; Nevenka Veljovi, Centar za slijepu i slabovidnu omladinu, Sarajevo; Imir Zubovi, Centar za sluno oteenu djecu Tuzla; Milenko Kordi, Trea osnovna kola Mostar.

Okvirni nastavni plan i program za sedmi, osmi i deveti razred devetogodinje osnovne kole izradila je Struna komisija na osnovu Rjeenja o obrazovanju Strune komisije za izradu okvirnog nastavnog plana i programa, standarda i normativa za devetogodinju osnovnu kolu sa potkomisijama, 04-38-4551/08 od 1. 4. 2008. godine. lanovi ove strune komisije su: 1. Jasminka Bujanovi, Ministarstvo obrazovanja, nauke, kulture i sporta, Biha; 2. Muhidin Danko, Filozofski fakultet, Sarajevo; 3. Enes Duvnjakovi, Prirodno-matematiki fakultet, Tuzla; 4. Dubravkla oljan, Prirodno-matematiki fakultet, Sarajevo; 5. Enes Pelidija, Filozofski fakultet, Sarajevo; 6. Ivan Madar, Prirodno-matematiki fakultet, Mostar; 7. Devahira Arslanagi, Filozofski fakultet, Sarajevo; 8. Hasnija Muratovi, Prirodno-matematiki fakultet, Sarajevo; 9. Meliha Zejnilagi-Hajri, Prirodno-matematiki fakultet, Sarajevo; 10. Zlata Maglajlija, Filozofski fakultet, Sarajevo; 11. Vasvija Ibrahimkadi, Prva gimnazija, Sarajevo; 12. Amir Dervievi, Filozofski fakultet, Sarajevo; 13. Selma Ferovi, Muzika akademija, Sarajevo; 14. Irfan Handuki, Likovna akademija, Sarajevo; 15. Milica Beovi, Pedagoka akademija, Sarajevo; 16. Milan Cvijetinovi, Filozofski fakultet, Tuzla; 17. Avdo Voloder, Mainski fakultet, Sarajevo; 18. Vojka Komljenovi, Centar za odgoj i obrazovanje, edukaciju i rehabilitaciju mentalno retardirane djece. lanovi potkomisija su: lanovi Potkomisije za bosanski, hrvatski, srpski jezik i knjievnost: 1. Muhidin Danko, koordinator; 2. Katica Krei, Pedagoki fakultet Sveuilita u Mostaru; 3. Biljana Nikoli, O Novi Travnik Novi Travnik. lanovi Potkomisije za matematiku: 1. Enes Duvnjakovi, koordinator; 2. Enisa Mehi, Pedagoki zavod, Zenica; 3. Darija Buri, O Ilida, Sarajevo.

lanovi Potkomisije za historiju: 1. Enes Pelidija, koordinator; 2. Aida Kovaevi, Pedagoki zavod, Mostar; 3. Maja ureti, Prva osnovna kola, Zavidovii. lanovi Potkomisije za geografiju: 1. Ivan Madar, koordinator; 2. Miralem Mari, Pedagoki zavod Mostar; 3. Jesenka Vasi-Pujo, Druga gimnazija, Sarajevo. lanovi Potkomisije za biologiju: 1. Dubravka oljan, koordinator; 2. Hajrija Cokoja, Pedagoki zavod, Mostar; 3. Marija uki, O Ruer Bokovi, Donja Mahala, Oraje. lanovi Potkomisije za engleski jezik: 1. Devahira Arslanagi, koordinator; 2. Samka Hadihasanovi-Mithat, Druga gimnazija, Sarajevo; 3. Marina H. Avdi, O Sveti Franjo, Tuzla. lanovi Potkomisije za njemaki jezik: 1. Zlata Maglajlija, koordinator; 2. Memnuna Hasanica, Pedagoki zavod, Zenica; 3. Katarina Petrovi, Srednja kola Fra Slavko Barbari, Mostar. lanovi Potkomisije za francuski jezik: 1. Vasvija Ibrahimkadi, koordinator; 2. Melisa Begovi, Gimnazija, Zenica; 3. Selma Babovi, Druga gimnazija, Sarajevo.

lan Potkomisije za arapski jezik: 1. Amir Dervievi, koordinator; 2. Mehmed Kudi, Medresa Demaludin auevi, Cazin, Unsko-sanski kanton. lanovi Potkomisije za muziku kulturu: 1. Selma Ferovi, koordinator; 2. Berislav Daja, Muzika kola, Livno; 3. Vesna Kealovi, Umjetnika kola, Biha. lanovi Potkomisije za likovnu kulturu: 1. Irfan Handuki, koordinator; 2. eljko Filipovi, Pedagoka akademija, Sarajevo; 3. Fatima Prohi, O Musa azim ati, Sarajevo.

lanovi Potkomisije za tjelesni i zdravstveni odgoj: 1. Milica Beevi, koordinator; 2. Muris Hadikaduni, Fakultet sporta i tjelesnog odgoja, Sarajevo; 3. Samir Pali, O Jablanica, Jablanica. lanovi Potkomisije za informatiku: 1. Milan Cvijetinovi, koordinator; 2. Edin Hadikaduni, Pedagoki zavod, Zenica; 3. Lejla Dizdarevi, O Safvet beg Baagi, Sarajevo. lanovi Potkomisije za tehniku kulturu: 1. Avdo Voloder, koordinator; 2. Enes urkovi, Pedagoki zavod, Zenica; 3. Robert Onodi, Pedagoki zavod, Tuzla. lanovi Potkomisije za hemiju: 1. Meliha Zejnilagi-Hajri, koordinator; 2. Stana Rotim, Medicinska kola, Mostar; 3. emso Masli, O Graanica, Graanica. lanovi Potkomisije za fiziku: 1. Hasnija Muratovi, koordinator; 2. Nada Gabela, Prirodno-matematiki fakultet, Sarajevo; 3. Safija Diber, esta osnovna kola, Mostar. lanovi Potkomisije za specijalno obrazovanje i inkluziju: 1. Vojka Komljenovi, koordinator; 2. Mirela Duranovi, Defektoloki fakultet, Tuzla; 3. Sadeta Zei, Zavod za specijalno obrazovanje i odgoj djece Mjedenica Sarajevo; 4. Nevenka Veljovi, Centar za slijepu i slabovidnu omladinu, Sarajevo; 5. Imir Zubovi, Centar za sluno oteenu djecu Tuzla; 6. Milenko Kordi, Trea osnovna kola Mostar.

UVOD
Reforma sistema odgoja i obrazovanja u Bosni i Hercegovini zahtijeva promjene u svim vanim segmentima tog sistema: promjenu nastavnih planova, osmiljeniji izbor sadraja programa, usmjeravanje panje na sadraje koji su vani u temeljnom obrazovanju (kao priprema za ivot i osnova za nastavak kolovanja u srednjoj koli), promjenu metoda rada u nastavnom i vannastavnom radu, poboljanje kvaliteta komunikacije meu svim uesnicima odgojno-obrazovnog procesa. Reforma u prvi plan stavlja djeiju dobrobit, dobrobit zajednice, humaniziranje kole i razvijanje senzibiliteta u pristupima djetetu. U Bosni i Hercegovini prelazi se na devetogodinje obavezno osnovno obrazovanje u skladu sa iskustvima kvalitetne pedagoke prakse u zemljama Evrope i svijeta. U dijelu Federacije Bosne i Hercegovine taj prelazak je poeo kolske 2004/2005., a proces je okonan kolske 2009/2010. godine kada je devetogodinje osnovno obrazovanje uvedeno u cijeloj Federaciji Bosne i Hercegovine. Spomenute promjene su neminovne, jer se svijet u kojem e ivjeti djeca mijenja etiri puta bre od naih kola. Promjene u sistemu odgoja i obrazovanja prilika su da se otklone uoene slabosti postojee osnovne kole i stvori temelj za njenu modernizaciju i poboljanje kvalitete, te vea demokratizacija i humanizacija naeg obrazovnog sistema openito. S obzirom na injenicu da je svaka reforma dugotrajan proces, potrebno je mnogo obazrivosti i postupnosti u uvoenju promjena. Prije svega valja procijeniti ta e svaki korak u reformi izazvati u koli, meu nastavnicima, djecom, roditeljima. Treba sauvati naa dosadanja pozitivna pedagoka iskustva, vrijedne elemente ukupnog pedagokog nasljea, ali i prihvatiti ideje iz svijeta, a koje poboljavaju kvalitet sistema odgoja i obrazovanja. U svemu je vano imati kriterij selektivnosti s obzirom na ve evidentne spoznaje da su se neki modeli organizacije nastavnog rada pokazali uspjenijim i prihvatljivijim od drugih modela. Nuno je nai mjeru izmeu novog i onog to je ve dobilo pozitivnu potvrdu u kolama. Treba imati na umu ukupne efekte promjena: da li e zbuniti, dezorijentirati, izazvati otpore, ili e od poetka pridobiti za saradnju i motivirati da svi uesnici reforme i sami prihvate promjene s ciljem da mijenjaju odgojno-obrazovni proces, ali i utiu na kvalitet ivljenja. Ve je naglaeno da smo se opredijelili za pristup koji podrazumijeva oprez i obazrivost jer je nedopustivo eksperimentisati na djeci koja su najdragocjeniji resurs svake zemlje. Izabrali smo pristup koji osigurava realizaciju potrebnih priprema za uvoenje promjena, koji nee izazvati poremeaje u kolama, a to znai da smo krenuli od uvoenja promjena na samom poetku kolovanja i u prvoj godini samo u prvom razredu. To znai da se promjene odnose na generaciju upisanih uenika u kolskoj 2004/2005. godini. Reforma prati ovu generaciju, te je prilika da se lagano i sistematino uvode promjene posredstvom priprema onih koji e te promjene realizirati. Sama injenica da estogodinje dijete postaje kolskim obveznikom za sobom povlai promjenu svih vanih segmenata odgojno-obrazovnog procesa, s posebnim naglaskom da mnogo djece nije obuhvaeno predkolskim odgojem pa im kola postaje prvo mjesto ire drutvene socijalizacije. Ne moe biti rijei o prilagoavanju ranijih programa, preuzimanju ili bilo kakvim drugim vidovima improvizacije. To su novi sadraji prilagoeni karakteristikama estogodinjeg djeteta.

Nastavni plan i program za devetogodinju osnovnu kolu, nudi prije svega savremene programske ciljeve i sadraje uenja svih nastavnih predmeta koji su prilagoeni interesima, potrebama i sposobnostima djece u osnovnoj koli, imajui u vidu njihove tjelesne, kognitivne, emocionalne i duhovne sposobnosti.

PRISTUP KONCEPCIJI DEVETOGODINJEG OSNOVNOG OBRAZOVANJA

Osnovni principi Koncepcije U skladu sa iskustvima evropskih zemalja i postignua pedagokih nauka, koncept je zasnovan na slijedeem: Pravo sve djece na osnovno obrazovanje u skladu sa Konvencijom o djejim pravima; Obaveznost i besplatnost osnovne kole; Jaanje odgojne funkcije osnovne kole; Demokratizacija i depolitizacija obrazovanja; Decentralizacija, autonomija i odgovornost; Jednakost i pravinost u obrazovanju; Usklaenost sa modernim koncepcijama osnovne kole i kompatibilnost standarda u obrazovanju sa zemljama Evropske unije; Aktivno uee lokalne sredine u radu kole (roditelja, lokalne zajednice, udruenja); Cjelovitost razvoja individue: kognitivnog, afektivnog, psihomotornog i voljnog; Sloboda, solidarnost i kompetencija u razvoju pojedinca, uvaavanje individualnih karakteristika i razliitosti; Ubrzano napredovanje uenika; Opeobrazovnost i cjelovitost znanja; Orijentacija na ishode odgoja i obrazovanja; Nauna utemeljenost obrazovanja kao doivotnog procesa (cjeloivotno uenje). Promjene koje donosi reforma osnovne kole Razumijevanje procesa promjena u osnovnoj koli prva je i osnovna pretpostavka ljudske sklonosti prema tim promjenama. Spremnost, otvorenost ka promjenama bitan je preduvjet uspjeha bilo koje promjene. Za uspjean proces promjena nune su slijedee pretpostavke: Promjena od vrha prema dnu, i od dna prema vrhu (izaziva vie angamana i trajnija je od autokratskog, centraliziranog pristupa); Promjene malo kad ukljuuju samo jednu inovaciju (ono to elite promijeniti tako je usaeno u sistem interaktivnih djelovanja da e, promijenite li jednu stvar, vjerojatno doi do drugih promjena), a fokus promjena je slijedei: individualizacija i bavljenje kompletnim djetetom, promjena odnosa nastavnik - uenik, savremene metode nastave, promjena atmosfere u uionici, institucionalne i sistemske promjene, izrada novog nastavnog plana i programa, ukljuivanje roditelja. Djelotvorna promjena iziskuje vremena, stoga je upornost nuna (ak i promjene umjerenog obima mogu trajati tri-pet godina), te se u tom smislu fokus promjena stavlja na sljedee: Upis u kolu djece mlae hronoloke dobi (sa 5,5 godina), polazak u kolu sa 6 godina; Osnovna kola traje devet godina (a ne osam); Deveta godina kolovanja uvodi se za estogodinjake, a ne za petnaestogodinjake; Osnovna kola je obavezna i neselektivna za svu djecu bez obzira na razlike u sposobnostima; Novi nastavni plan i program za sve razrede, od I-IX razreda; Temeljna znanja i vjetine su u funkciji globalnog razvoja i globalnih interesa; Naglaenije afirmiranje novih i fleksibilnijih metoda uenja koje mijenjaju poziciju uenika u nastavi; Inkluzivno obrazovanje posmatrano mnogo ire kao proces uklanjanja prepreka u uenju i ueu za sve uenike;

Poveana saradnja kole, nastavnika i svih zaposlenih, kao i zajednice u kojoj kola djeluje; Devetogodinja osnovna kola osigurat e temeljna znanja i vjetine za uspjean nastavak kolovanja u srednjoj koli; Visokokolsko obrazovanje za sve profile nastavnika e raditi na uspostavljanju balansa u zastupljenosti strunih, te didaktiko-metodikih i pedagoko-psiholokih sadraja u edukaciji nastavnika.

Od onih koji e nositi te promjene, a to su nastavnici, ovisit e kojom brzinom e tei uspostavljeni proces promjene kole i proces obrazovanja. Zato je itekako vano pitanje kako nastavnici razumiju devetogodinje obavezno osnovno kolovanje.Populacija estogodinjaka je izuzetno heterogena (individualne razlike u tjelesnoj, mentalnoj, socijalnoj i emocionalnoj razvijenosti, razliita iskustva i predznanja itd.). No, bez obzira na veliku raznolikost kod svih je zajedniko da imaju znatne potencijale i mogunosti ranog uenja. Ovi potencijali se najbolje mogu iskoristiti sputanjem granice upisa u osnovnu kolu. Novom koncepcijom treba sauvati pozitivno iskustvo i tradiciju postojee organizacije kole, a unaprijediti njene najslabije take. Ishodi i kompetencije odgoja i obrazovanja Uenika pismenost u irem smislu rijei (itanje i pisanje, numerika i informatika pismenost, medijska kultura); Ovladavanje osnovnim znanjima dva strana jezika; Jasna predstava o znaaju nauke i tehnologije u savremenom ivotu; Posjedovanje linih vjetina (mogunost donoenja odluka, sposobnost uspjenog noenja s tekoama u ivotu, briga o vlastitom zdravlju i zdravlju drugih, razvijenost pozitivnih navika, human odnos prema svakom ivom biu; Spremnost uenika za prihvatanje uloge odgovornog graanina (koliko cijeni kulturu i obiaje drugih ljudi, koliko zastupa jednakost i pravdu, koliko utie na atmosferu mira i tolerancije u zajednici); Sposobnost kritikog miljenja i uspjenog rjeavanja problema; Sposobnost pozitivne komunikacije; Razlike na nivou postignua na poetku i na kraju devetogodinjeg odgoja i obrazovanja.

Svemu treba dodati estetsku dimenziju, likovnu i muziku pismenost i sposobnost pojedinca da zna napraviti izbor u skladu s kriterijima lijepog u svim sadrajima. Plan i program nastavnih predmeta sadri slijedee elemente: Uloga i znaaj nastavnog predmeta; Cilj izuavanja, odgojno-obrazovni ciljevi; Sadraji; Oekivani rezultati uenja; Indikatori uspjenosti; Objanjenja i didaktiko-metodike napomene; Smjernice za praenje napredovanja uenika, procjenjivanje nivoa postignua. U skladu s Koncepcijom devetogodinjeg obaveznog odgoja i obrazovanja, nastavni planovi i programi kantona sastoje se od opeg dijela - zajednike jezgre i posebnog dijela - lokalne komponente. Zajednika jezgra Zajednika jezgra su sadraji pojedinih nastavnih predmeta bez kojih predmet ne moe postojati (primjereni uzrastu uenika), pojmovi koji daju identitet nastavnom predmetu. Tu su i sadraji koji osiguravaju kvalitetnu i korektnu informaciju o onima koji su pored nas i sa nama (umjetnika, nauna, tehnika ostvarenja, rezultati u kulturi i kulturnom nasljeu, obiaji). Zajednika jezgra

osigurava transparentnost unutar kolskog sistema u razliitim dijelovima u Bosni i Hercegovini i Federaciji Bosne i Hercegovine. Vano je istai da se pri odabiru sadraja, openito vodilo rauna da oni budu to vie uporedivi i kompatibilni sa sadrajima uenja u zemljama evropske zajednice na tom nivou obrazovanja. Lokalna komponenta Ovaj dio programa daje mogunost kolama, opinama i kantonima da razviju vlastite programe, birajui sadraje i podruja uenja koji su specifini za lokalnu zajednicu. Za izradu nastavnog plana i programa koritena je sljedea metodologija: Sadrajna i vremenska raspodjela programskih sadraja po pojedinim nastavnim predmetima, oblastima i temama; Odreeni su opi ishodi uenja u osnovnoj koli i u okviru toga, ishodi uenja svakog nastavnog predmeta; Date su smjernice za organizaciju nastave i strategije uenja, kao i praenja i ocjenjivanja uenika; Odreeni su indikatori uspjenosti za svaki predmet.

Rad sa uenicima sa posebnim obrazovnim potrebama Za uenike sa posebnim obrazovnim potrebama, odnosno uenike koji nailaze na prepreke u uenju i ueu, razvijaju se prilagoeni programi. Prilagoavanje podrazumijeva modifikaciju programa redovne nastave u skladu sa sposobnostima, iskustvom, motivaciji, emocionalnoj i socijalnoj zrelosti, kao i drugim vanim osobinama (kvalitetu panje, istrajnosti u radu, samokontroli) svakog pojedinog uenika. Pri tome se prevashodno vodi rauna o potencijalima uenika i mogunostima za razvoj, a ne samo na identificiranju problema ili smetnji. Individualno prilagoeni program, kao i plan rada, razvijaju zajedno nastavnik i struni tim za podrku uenika sa posebnim potrebama na nivou kole uz uee roditelja.

MODEL OKVIRNOG NASTAVNOG PLANA ZA DEVETOGODINJU OSNOVNU KOLU

Obrazovne oblasti i programi Jezici Zastupljenost nastavnih asova sedmino po trijadama I trijada I II 4 3 3 2 2 2 16 III 4 2 3 3 2 2 2 18 II trijada IV 5 3 3 4 2 2 2 21 V 5 3 1 2 4 2 1 1 1 2 22 VI 5 2 2 1 4 1 2 1 2 1 1 2 24 III trijada VII VIII 4 2 2 2 4 2 2 1 1 2 1 1 2 26 4 2 2 1 4 1 1 2 2 2 1 1 2 25 IX 4 2 2 2 4 2 1 2 2 1 1 1 2 26 38 16 8 11 1 2 6 32 2 6 6 5 4 1 5 4 13 13 18 191

Predmeti obavezni / izborni

Ukupno nastave

B/H/S jezik i 3 knjievnost Prvi strani jezik Drugi strani jezik Moja okolina 2 Drutvene Drutvo nauke Kultura ivljenja Historija/povijest Matematika 2 Priroda Prirodne nauke i Biologija matematika Geografija/zemljopis Fizika Hemija/kemija Tehnika i Osnove tehnike informatike Tehnika kultura tehnologije Informatika Likovna kultura 2 Umjetnosti Muzika/glazbena 2 kultura Tjelesni i Tjelesni i zdravstveni 2 zdravstveni odgoj odgoj Ukupno redovna nastava 13 Izborni Vjeronauka/vjeronauk predmet

Napomena: Broj nastavnih asova za vjeronauku, dopunske/dodatne programe, vannastavne aktivnosti, odjeljensku zajednicu, eventualno neki novi predmet (izborni, fakultativni) odredit e se na kantonalnom nivou, u skladu s mogunostima o kojima je rije u Koncepciji.

OKVIRNI NASTAVNI PLAN I PROGRAM za prvi razred devetogodinje osnovne kole

OKVIRNI NASTAVNI PLAN ZA PRVI RAZRED DEVETOGODINJE OSNOVNE KOLE

REDNI BROJ 1. 2. 3. 4. 5. 6. OBAVEZNI NASTAVNI PREDMETI Bosanski, hrvatski, srpski jezik i knjievnost Matematika Moja okolina Muzika kultura Likovna kultura Tjelesni i zdravstveni odgoj UKUP NO: Izborni, fakultativni predmeti SEDMINI BROJ NASTAVNIH ASOVA 3 2 2 2 2 2 13 GODINJI BROJ NASTAVNIH ASO VA 102 68 68 68 68 68 442

Napomena: Broj nastavnih asova za vjeronauku, dopunske/dodatne programe, vannastavne aktivnosti, odjeljensku zajednicu, eventualno neki novi predmet (izborni, fakultativni) odredit e se na lokalnom nivou, u skladu s mogunostima o kojima je rije u Koncepciji.

Bosanski, hrvatski, srpski jezik i knjievnost

(102 nastavna asa) Globalne naznake dinamike usvajanja elementarne pismenosti Radi orijentacije u kreiranju sadraja nastavnih programa svih nastavnih predmeta ponuen je raspored usvajanja sadraja jednog i drugog pisma.

Prvo polugodite
Razvoj govora; Priprema za usvajanje tampanih slova latinice

Drugo polugodite I
RAZRED

Usvajanje velikih i malih tampanih slova, itavanje i itanje (pravilnost i razumijevanje proitanog).

Usavravanje tehnike i logike itanja u okviru latininog pisma.

II

Vjebe itanja (pravilnost, razumijevanje, brzina), uvoenje elemenata izraajnosti; Usavravanje tehnike pisanja.

Usavravanje tehnike i logike itanja.

III

Usvajanje tampanih slova irilice, vjebe iitavanja i itanja (pravilnost itanja i razumijevanje).

Vjebe izraajnog i stvaralakog itanja i izraavanja u okviru latininog pisma; Korektno samostalno itanje tekstova tampanih latininim pismom; Usavravanje tehnike itanja u okviru irilinog pisma.

IV

Korektno samostalno itanje tekstova tampanih latinicom; Dalji rad na svim aspektima i kvalitetima itanja tekstova tampanih irilinim pismom; Usvajanje pisanih slova irilice.

ULOGA I ZNAAJ
Jezik je vaan inilac u razvoju svakog ljudskog bia. Ima posebno naglaenu informativnu i komunikativnu vrijednost jer je zajedniki za ljude koji ive u odreenoj zajednici. Govor je aktivnost komunikacije pomou jezika. Razvoj djeijih govornih sposobnosti mogue je posmatrati u kontekstu usvajanja jezika. Posredstvom programskih sadraja ovog nastavnog predmeta razvijamo jezino osjeanje uenika, korektno vladanje reenicom, razvijamo gramatiko-pravopisne aspekte i uvodimo ih u razliite oblike usmenog i pismenog izraavanja. Bosanski, hrvatski, srpski jezik i knjievnost kao nastavni predmet je sistem jezinog i knjievnog znanja. Program nastave jezika ukljuuje sadraje nastave gramatike, pravogovora i pravopisa, sadraje usmenog i pismenog izraavanja. A program nastave knjievnosti sadri knjievna djela, osnove teorije knjievnosti i samostalno, izvankolsko itanje. Jezik ima obrazovnu, odgojnu, funkcionalnu, komunikacijsku funkciju, ali je i mono sredstvo djelovanja na pojedinca, grupe i zajednicu u cjelini. Na funkcionalnom nivou jezik i govor utiu na psiholoke i lingvistike sposobnosti: zapaanje i imenovanje bitnih elemenata, mogunost poreenja, diferencijacije, pojmovnu distinkciju, uoptavanje, zakljuivanje. U prvom razredu bavimo se govorom djeteta i dalje radimo na razvijanju pojedinih kvaliteta usmenog govora. Brojni su inioci koji utiu na kultivisanje govora: nivo govorne razvijenosti (kvalitet diskriminacije glasova i artikulacije, razvijenost i bogatstvo rjenika), prisustvo govornih smetnji i poremeaja, kvalitet govora u razredu i ukupnom okruenju, razvijenost individualnih programa, izbor sadraja koji poticajno djeluju na govorni razvoj. Govor je u osnovi komunikacije i ukupnog uenja. Vano je znati da nastava maternjeg jezika daje temeljna znanja iz jezika i knjievnosti, temeljnu pismenost u gramatiko-pravopisnom, stilskom, sadrajnom i kompozicijskom smislu. Ta znanja utiu na uspjeh u uenju i drugih nastavnih predmeta. itanje je sredstvo i metoda uenja. Ako dijete ima problema sa itanjem sigurno e se to odraziti na njegova postignua u svim nastavnim predmetima. A neuspjeh obeshrabruje i raa nove neuspjehe. Nastavu itanja i pisanja nuno je posmatrati u kontekstu ukupnog napredovanja uenika i posveivati joj onoliko panje koliko stvarno utie na osvjeivanje smisla stalnog uenja. itanje i uenje su u osnovi komunikacije i sami su komunikacija. Samo pismen ovjek moe djelovati efikasno, ivjeti sa svrhom, radou, punoom i mudrou.

O D G O J N O-O B R A Z O V N I C I LJ E V I U I R A Z R E D U SPOZNAJNO PODRUJE Znanja ta ujem, a ta vidim ? (glasovi i zvukovi, predmeti i bia) slovo - glas rije - slog rije - reenica poznavanje tampanih slova latinice ovo je pria ovo je pjesma lik u prii ovo je dobro a o vo nije dobro ponaanje zato to. ta treba zapamtiti zato je neto lijepo, a neto nije lijepo u sadraju, postupku rije - znaenje izbor rijei i reenica prihvatljivo neprihvatljivo u govoru, ovo govori pisac, a ovo lik iz prie Vjetine i sposobnosti sposobnost pravilnog i smislenog govora sposobnost pravilnog i jasnog izraavanja sposobnost posmatranja i zapaanja bitnih elemenata sposobnost analize i sinteze sposobnost klasifikacije elemenata praenje toka dogaaja u prii uoavanje vanih pojedinosti uoavanje likova i njiho vih osobina sposobnost zamiljanja situacija i ponaanja sposobnost pravilnog i jasnog izraavanja uoavanje slijeda, prvo,drugo.. sastavljanje plana sposobnost zakljuivanja sposobnost evaluacije i samoevaluacije AF EKTIVNO PODRUJE Stavovi, vrijednosti ivot je vrijednost znanje je vano pismenost je vana za pojedinca i zajednicu (itanje mi je potrebno da bih mogao uiti iz knjiga, a pisanje da bih kazao ta mislim u pisanoj formi) i iskustvo je vano u uenju priroda je otvorena knjiga iz koje mogu uiti vrline ispravnog ponaanja /sklad misli, rijei i djela/ nadzor nad govorom i ponaanjem disciplina odgovornost marljivost potenje istinoljublje pravdoljublje Interesi usmjereni prema: knjizi i znanju (itanju i sadrajima koje nudi knjiga) lijepom u svim sadrajima, posebno u jeziku i knjievnosti) ljepoti kazivanja (usmena i pisana forma) vlastitom napredovanju kreativnom izrazu potrebi uenja o nainima uenja prema poboljanju kvaliteta komunikacije govorom istraivanju, traenju kreativnijih rjeenja P SIHOMOTORIKO PODRUJE rukovanje priborom za pisanje i crtanje poloaj tijela pri itanju i pisanju koordinacija pokreta ake i prstiju i pokreta oiju gipkost pokreta i estetika rukopisa brzina i tanost u prepoznavanju oblika,struktura boja klasifikacija slova, slogova rijei ujem piem poruujem simbolom, crteom, kretnjom mimika, gest, pantomima neverbalna komunikacija u funkciji poruke pravim slo va od plastelina, gline, izrezujem iz novina

Specifine metode i postupci Glasovna analitiko sintetika metoda Globalna metoda Kombinovana metoda Grupna obrada slova Monografska obrada slova (povremeno: u usvajanju slova sloenije grafike strukture, predaha nakon usvajanja vie od 15 slova, u radu s djecom sa posebnim potrebama u individualnom programu)

Oblici jezike/jezine i socijalne komunikacije Rad u grupi, ja s drugima i drugi sa mnom Rad u paru Kooperatvni rad Frontalni rad Individualni rad Individualizirani rad Igraonice mataonice Igraonice - radionice Igraonice - priaonice Individualni programi u uionici za sve

Komunikacijski postupci Sluanje govora i itanja Sluamo glaso ve u prirodi i oponaamo Sluam, pamtim i znam Sluam, doivljavam i izraavam rijeima Sluam i izraavam pokretom Razgovor Imitacija Igranje uloga Prianje Prepriavanje opis (perceptivni i doivljajni nivo), dodir mi kae, osjeam, to mi lii na igra kao situacija, postupak i sredstvo

Nastavna sredstva Slike predmeta, bia, pojava Slike dogaaja Crtei Niz slika koje predstavljaju dogaaj Ilustrirana razredna slovarica Razredna slo varica bez ilustracija Individualne slovarice Aplikacije Slogovnice Kartoni rijei Filmovi Glina, plastelin

PROGRAMSKI SADRAJI
Jeziko/jezino izraavanje (sluanje, govor i itanje) Vjebe sluanja uzornog knjievnog govora, itanja, pripovijedanja; Prepoznavanje i imenovanje predmeta i bia, zapaanje osobina; Vjebe diskriminacije glasova; Vjebe artikulacije. Razvijanje jezikog/jezinog osjeaja djece posredstvom spontane (nenamjerne) imitacije, svjesne (namjerne) imitacije, organiziranih usmjerenih imitacija, stvaralake primjene (prepoznavanje i oponaanje glasova i zvukova, ritma), neverbalna komunikacija (gest, mimika, pantomima u komunikaciji i igranju uloga). Razvijanje sluha za gramatiku ispravnost govora; Uoavanje znaenja rijei; Razmiljanje o znaenjima rijei; Rije i promjena konteksta. Bogaenje rjenika, razvoj jezinog stvaralatva (prianje, razgovor, rekreativni razgovor, opis, dramatizacija, slika dogaaja kao podsticaj, niz slika). Vjebe tipa: Tiina mi je rekla; Muzika mi je apnula; Stvaranje prie naizmjeninim ueem nastavnika i uenika; Ja sam voditelj i upoznau vas; Sjedimo u krugu, mikrofon je moj i rei u neto lijepo o mom drugu, drugarici); Razvijanje spontanosti govora (memorisanje i reprodukcija stihova, zagonetki, pitalica, brzalica); Poticanje i razvijanje stvaralake mate i stvaralakog miljenja radi praenja napredovanja u govoru,uspjeha u samostalnom sastavljanju reenica, teksta, u dikciji (Novo ime za dan, no, olovku, knjigu, drvo, cvijet; Da sam vjetar; Poelim da vjetar odnese zauvijek; elim da); Razumijevanje sadraja reenica, teksta, nonsensnih iskaza i nonsensnih knjievnih tekstova, uspostavljanje logike u iskazima, priama; Transformacija smislenog iskaza u besmisleni iskaz i obrnuto; Humoristino/humoristiko prianje, prepoznavanje elemenata vedrine, smijeha, ale u prii, iskazu. Vjebe stvaralakog sluanja (izbacio bih iz prie, pozvao bih u priu, promijenio bih kraj prie, sluao sam i vidim, zapamtio-ilustriram); Kritiko sluanje: Nije tako u prii; Nije to rekao; Pria ne poinje tako; Podsticaji kognitivnom, jezinom/jezinom, emotivnom i kreativnom razvoju: sadraji posredne i neposredne stvarnosti, posebno sadraji knjievnih tekstova; Grigor Vitez: Gitara jesenjeg vjetra; Nasiha Kapidi-Hadi: Lutke u koli; Vesna Parun: Uspavanka za jea; Zehra Hubijar: Zeko i djeca; GvidoTartalja: Kratkotrajna kola; Luko Paljetak: Gramatika esma; Narodna pria: Zekina kuica; Bosiljka Leti Fabri: Jesen Filmske prie za djecu ,TV-emisije su poticaji i sredstva u realizaciji svih sadraja. Priprema za usvajanje tampanih slova; Predvjebe za usvajanje velikih i malih tampanih slova latinice, itavanja i itanja; Predmet slika rije Rije glas; Glasovna analiza rijei (glas na poetku, na kraju i u sredini rijei); Razvijanje fonemskog sluha i fonemskog kapaciteta. Rije - reenica (reenica ima dvije rijei, tri ili vie rijei). Rijei (due i krae, broj glasova). Reenice (zamjenjujemo rije u reenici, a da reenica ne promijeni smisao); Upitne, uzvine i izjavne reenice i pisanje rijece li (uenici se samo pojmovno trebaju upoznati sa upitnim, uzvinim i izjavnim reenicama te sa pisanjem rijece li); Usvajanje tampanih slova latinice (veliko i malo slovo na istom nastavnom asu). itavanje i

pokuaji itanja rijei, reenica, kraeg teksta (pravilnost razumijevanje proitanog, reprodukcija proitanog na osnovu detaljnih pitanja u usmenoj formi, ilustriranje). Razvijanje sposobnosti povezivanja rijei u smislene cjeline (reenice, nizove reenica, krae tekstove); Zamjena rijei u reenici; Dopunjavanje reenica, teksta. Vjebe s kartonima rijei. Grupiranje rijei oko izbarane rijei (KOLA, a druge rijei su nebo, more, knjiga, uenje, oblak, zeko, uspjeh, radost, briga, pjesma, jato, livada, djeca); Objanjenja: zato je ta rije uz rije KOLA; itanje kraih reenica; Uspostavljanje logikog slijeda u poremeenom slijedu reenica; itanje kraih tekstova. ta sam zapamtio? itam. Zapamtio sam ko nije dobar u prii. OEKIVANI REZULTATI Smanjit e se razlike meu djecom u pogledu prethodnih postignua . Usvajanje pojedinih segmenata elementarne pismenosti (pravilan govor, mogunost analitiko sintetikog pristupa rijeima i reenicama, poznavanje tampanih slova latinice, itavanje i itanje rijei i reenica, razumijevanje proitanog i mogunost reprodukcije). Poboljat e se sposobnosti artikulacije i ukupnog kvaliteta govora (u meusobnoj komunikaciji i u vjebama reprodukcije, odnosno produkcije sadraja) . Ovladat e glasovnom analizom rijei. Poboljat e se fonemski sluh i fonemski kapacitet. Usvojit e tampana slova latinice, itati i razumjeti proitano u skladu s individualnim razvojem i mogunostima uenja. Obogatie rjenik u kvantitativnom i kvalitativnom smislu. Stvarat e nove rijei. Oekivani rezultati su istovremeno i nastavni ciljevi. INDIKATORI USPJENOSTI Koliko djeca doivljavaju kolu kao svoj drugi dom, raduju se, mataju i stvaraju; Da li je uoljivo napredovanje uenika u usvajanju znanja i vjetina navedenih u definiranim ishodima uenja: uenici uspjenije govore i komuniciraju; Ispoljavaju interes prema knjizi i znanju, ele uiti; Znaju slova; pravilno itaju jednostavnije rijei i reenice; Razumiju proitano. Spretniji su u rukovanju priborom za crtanje i pisanje, bri su u reakcijama, bolje razumiju nastavnikova pitanja, napomene, objanjenja. Radoznali su. Razlike izmeu inicijalne i finalne slike o znanjima, vjetinama i ukupnim postignuima uenika je indikator uspjeha i nastavnikovog profesionalnog umijea. DIDAKTIKO-METODIKE NAPOMENE U prvom razredu osnovne kole panja je usmjerena na razvoj govora i usmenog izraavanja, predvjebe za itanje, itavanje, itanje, razumijevanje proitanog i reprodukciju sa ili bez elemenata kreativnosti. Elementi svih prethodno navedenih podruja ukljueni su u programske sadraje, ali bez naznaenih obaveza u pojmovnom smislu. Rije je o estogodinjem djetetu koje vlada reenicom sa priblinom strukturom reenice odraslih. Ovladalo je govorom i sistemom pravila bez poznavanja pravila. Savladana je veina padea, predstoji usvajanje ,,finijih aspekata jezikog sistema. Oponaa s uspjehom ljude, ivotinje, bliska mu je dramska imitacija i aktivnosti koje podrazumijevaju promjenu, dinamiku. Sasvim je svjesno okruenja koje je bilo u njegovom iskustvu, ali e polaskom u kolu u njegov ivot ui potpuno novi svijet i novi naini postavljanja zahtjeva. Dijete e govorom u usmenoj formi izraavati misli osjeaje, raspoloenja, poruivati. Posredstvom govora ono trai mjesto u grupi i naine integriranja, odobrava ili se suprotstavlja. Govorom, jednostavno komunicira. U oblikovanju komunikacijskog sadraja vani su: pravilnost, jasnoa, fluentnost, ali i efektnost izraavanja. U osnovi je ovakvog izraavanja adekvatan izbor rijei, strukturiranje reenice, gramatika pravilnost, ukupna artikulacija i organizacija. Uspjena

komunikacija je naelo cjelokupnog rada u koli i snalaenja u ivotu. Ta nova situacija trai komunikacioni kontekst, komunikacijske situacije i adaptacioni okvir. S tim treba raunati. Prvi mjesec je mjesec snalaenja, traenja sebe meu drugima i s drugima. To vrijedi za sve nastavne predmete i obaveze u njima. Zato je mogue planiranjem sadraja uspostaviti tematske krugove, osiguravati meusobno proimanje, ali ne i preklapanje sadraja. Od prvog dana nastavnik e koristiti djeiju radoznalost, otvorenost, dinaminost i usmjeravati ukupnu aktivnost prema novim spoznajama i drugim segmentima koji su sastavni dijelovi programa. Dijete oponaa nastavnika, spontano usvaja lekseme iz nastavnikovog govora. Za sve vidove sluanja vaan je sadraj, pria i nain prianja, prezentacije i uivljavanje u situaciju . Djetetu je bliska igra. Kada je u pitanju ovaj uzrast vano je imati u vidu da je mnoge sadraje mogue realizirati u igri i kroz igru. Igra je u funkciji ostvarivanja nastavnih ciljeva. Nastavnik bi morao razumijevati smisao svih aktivnosti, a ne prihvatati slijepo bilo ije sugestije. Dijete zna i moe veoma paljivo sluati pod uvjetom da je nastavnikova pria iva i zanimljiva. Igra ne smije biti sama sebi svrha. Dijete se veoma lijepo igra i bez nas. U uvjetima kolskog uenja na jednoj su strani uenici, na drugoj sadraji. Izmeu su naini posredovanja. Igra je sredstvo i metod pri ostvarivanju odgojno-obrazovnih ciljeva. A u igri su primjenjive sve nastavne metode, ali u kombinaciji: prianje i objanjavanje, metode koje podrazumijevaju upotrebu teksta, ilustracija, kao i specifine metode (globalna, glasovna analitiko-sintetika, kombinovana). Vano je da uenici ne usvajaju pravila i definicije. Na bazi sluanja formira se osjeaj za pravilnost, normu, standard. U uenju su vana emocionalna stanja. Prisustvo ili odsustvo ljubavi i razumijevanja, strah, napetost, mogu usporiti ili ubrzati govorni razvoj i dovesti do napretka, ili izazvati tekoe. Ako dijete nema razvijenu glasovnu osjetljivost, ako zamjenjuje glasove, dodaje, izostavlja, ili ima drugi problem nastavnik e strpljivim i upornim radom pokuati otklanjati smetnje. Vano je da ne osvjeuje tekou kao takvu. Nastavnik ne smije pokazivati zabrinutost. U prvom polugoditu uenici ne usvajaju slova i itanje. To je vrijeme predvieno za govorni razvoj. Nastavnik e koristiti oblike izraavanja i vjebe primjerene estogodinjem djetetu (prepriavanje na osnovu detaljnih pitanja, opisivanje na nivou opaanja svojstava predmeta i bia uz angairanje svih ula, razgovor, pa i raspravljanje o pitanjima koja su njima vana, prianje o sadraju slika). Ne zahtijevajte od djeteta da preslikavaju grafike strukture slova jer je to besmislena aktivnost. Motoriku ake dijete moe vjebati na smislenim sadrajima. U drugom polugoditu ukljuite slovo kao znak. Treba imati na umu injenicu da je uenje socio-kulturni, ali i kognitivni i krajnje lini fenomen. Ta saznanja treba usmjeriti prema individualizaciji ukupnog rada.

(2 asa sedmino, 68 asova godinje) ULOGA I ZNAAJ Nastavni predmet Matematika, posebno danas, u eri dinaminog naunog i tehniko tehnolokog razvoja, te ope kompjuterizacije, ima bitan znaaj i ulogu u odgoju i obrazovanju mlade generacije i njihovom pripremanju za budui ivot i rad. Nastava matematike predstavlja glavni segment cjelokupnog opeg obrazovanja i temelj razvoja cjelovite linosti uenika jer daje znaajan doprinos u sveukupnim uenikim postignuima (obrazovnim, odgojnim i funkcionalnim). Obrazovna uloga sastoji se u usvajanju programom propisanih matematikih sadraja; funkcionalna se ogleda u njenom velikom utjecaju na razvoj opih intelektualnih sposobnosti (pamenja, panje, rasuivanja, logiko, stvaralako i kreativno miljenje...), a odgojna uloga se ogleda u njenom utjecaju na razvoj pozitivnih crta uenike linosti (tanost, preciznost, urednost, upornost). Matematiki nastavni sadraji zbog svoje egzaktnosti i logike strukture upravo pogoduju razvoju intelektualnih i stvaralakih sposobnosti uenika, kao i razvoju gore navedenih pozitivnih crta linosti, te pomau pri izuavanju drugih nastavnih predmeta moje okoline, likovne kulture, fizike, hemije, itd. CILJEVI I ZADACI Cilj nastave matematike u prvom razredu devetogodinje osnovne kole je odgajanje i obrazovanje uenika na temelju formiranja osnovnih matematikih pojmova i usvajanje sadraja kao to su usporeivanje predmeta po osobinama i uzajamnom poloaju (odnosu), mjerenje veliina, mjerne jedinice, prirodni brojevi do 10, relacije meu njima, te operacije sabiranja i oduzimanja.

Matematika

PROGRAMSKI SADRAJI

1. USPOREIVANJE, P ROCJENJIVANJE I MJERENJE VELIINE PREDMETA Usporeivanje predmeta po boji, duljini, visini, irini, debljini; Blizu, daleko, lijevo, desno, ispred-izmeu-iza, ispod-na-iznad, uspravno-koso-vodoravno; Odnos meu predmetima i veliina predmeta; Mjerenje veliina - jedinice i mjere (kilogram, metar, litar, sat i KM). 2. PREDMETI OBLIKA LOPTE (KUGLE), KOCKE, VALJKA I PIRAMIDE Upoznavanje predmeta oblika lopte, kocke, valjka i piramide, imenovanje oblika i uoavanje njihovih slinosti i razlika. 3. RAVNE I ZAKRIVLJENE PLOHE (POVRI), LIKOVI I LINIJE (CRTE) Likovi oblika kruga, trokuta, pravokutnika i kvadrata; Otvorene i zatvorene ravne i krive linije (crte); unutranjost i spoljanjost (vanjtina), unutra na izvan; Take kao presjeci linija (sjecita). 4. SKUPOVI, BROJEVI, RELACIJE I OPERACIJE Primjeri skupova, oznaavanje; lanovi skupa, pridruivanje elemenata dvaju skupova, brojnost; Brojevi od 1 do 3; Uporeivanje brojeva (<, >, =, ); Brojevi 4 i 5; Prethodnik i sljedbenik, opadajui i rastui brojni niz (predstavljanje na brojnoj liniji); Redni brojevi od 1 do 5; Zbrajanje i oduzimanje; Broj 0; Brojevi od 6 do 9; Broj 10;

 Redni brojevi od 1 do 10. Napomena: Nastavnik moe sa djecom koja pokazuju interes i visoke sposobnosti za matematiku raditi i raunske operacije u skupu brojeva do 20. OEKIVANI REZULTATI (ISHODI) UENJA 1. USPOREIVANJE, P ROCJENJIVANJE I MJERENJE VELIINE PREDMETA Uporeivanjem otkriti slinosti i razlike prema osobinama i uzajamnom poloaju predmeta; Procjenjivanje veliine predmeta na temelju vizualne percepcije i odnosa meu predmetima; Upoznati ime mjerimo (pedalj, stopa, metar, linijar, tap, termometar, vaga, sat) Mjeriti to znai uporeivati; Upoznati i imenovati jedinice za pojedine veliine; Procjenjivanje rezultata mjerenja, poreenje dobivenih rezultata sa predvienim rezultatima. 2. PREDMETI OBLIKA LOPTE, KOCKE, VALJKA I PIRAMIDE Promatranjem predmeta iz svoje okoline upoznati i imenovati oblike lopte, kocke, valjka i piramide; Uoiti slinosti i razliitosti meu njima; Prepoznati da predmeti iz ivotnog okruenja imaju slinosti i razliitosti sa geometrijskim oblicima. 3. RAVNE I ZAKRIVLJENE PLOHE (POVRI), LIKOVI I LINIJE (CRTE) Promatranjem prepoznati ravne i zakrivljene plohe (povri), likove, otvorene i zatvorene linije (njihovu unutranjost i spoljanjost); Upoznati taku kao presjek linija; Grafiko predstavljanje take. 4. SKUPOVI, BROJEVI, RELACIJE I OPERACIJE Osposobiti uenike za promatranje skupova u neposrednoj okolini; Upoznati uenike sa postupkom pridruivanja; Usvojiti izraz pripada i ne pripada skupu , element skupa i nije element skupa; Zapaati i identificirati skupove iste i razliite brojnosti; Upoznati brojeve od 1 do 9; Uporeivati brojeve (ve od broja 3), upoznati i primijeniti izraze manje, vee, jednako i nejednako i oznake <, >, =, ; Upoznati uenike sa pojmovima prethodnik i sljedbenik (ve od broja 5); Identifikovati sabiranje kroz aktivnosti dodavanja, spajanja i grupiranja; Usvajanje izraza plus i oznake +; Identifikovati oduzimanje kroz aktivnosti smanjenja, uzimanja i odvajanja; Usvajanje izraza manje i oznake -; Preko konkretnih primjera navesti uenike da zakljue da se zbir nee promijeniti ako sabirci zamijene mjesta i da su sabiranje i oduzimanje suprotne raunske operacije (radnje); Nula, veza sabirajanja i oduzimanja, brojnost praznog skupa; Prepoznati da je desetica skup od 10 jedinica i upoznati uenika s nainom biljeenja broja 10; Osposobiti uenike da sabiraju i oduzimaju na razliite naine (koritenjem tabela i brojevnog pravca, pravilna interpretacija jednostavnijih grafikona) u okviru prve desetice; Kroz primjere iz svakodnevnog ivota upoznati redne brojeve.

ODGOJNO-OBRAZOVNI CILJEVI I ZADACI

SADRAJ I Uporeivanje, procjenjivanje i mjerenje veliine predmeta uporeivanje predmeta po boji, duljini, visini, irini, debljini blizu, daleko, lijevo, desno, ispred-izmeuiza, ispod-na-iznad, uspravno-kosovodoravno odnos meu predmetima i veliina predmeta mjerenje veliina jedinice i mjere (kilogram, metar, litar, sat i KM) ZNANJE razluivanje (razlikovanje) predmeta po boji, duljini, irini... orijentacija u prostoru (blizudaleko, lijevodesno...) procjenjivanje meusobnog odnosa predmeta i njihove veliine uenici se trebaju samo pojmovno upoznati sa mjerenjem veliina, odnosno sa jedinicama i mjerama (kilogram, metar, litar, sat i km) SPOSOBNOSTI sposobnost koritenja matematikog jezika i simbola , Samostalno i timsko formuliranje zakljuaka razvijanje sposobnosti za komunikaciju, razmjenu informacija i iskustava sposobnost kritikog vrednovanja vlastitih postignua (ishoda znanja) i usporeivanje sa rezultatima drugih (par, tim, razred...) sposobnost da se greka doivljava kao stimulans za nove pokuaje iznalaenja rjeenja, a ne kao konicu u daljem radu VRIJEDNOSTI, STAVOVI, PONAANJE razvijanje svijesti o potrebi procjenjivanja, mjerenja i raunanja, kao i njihovom znaaju u svakodnevnom ivotu razvijanje interesa i smisla za kolektivne igre i zajednitvo kao faktora koji utiu na formiranje pozitivnih crta linosti razvijanje pozitivnog stava, ponaanja i sklonosti za otkrivanje, istraivanje i rjeavanje problema kroz igru i zabavu AKTIVNOSTI UENIKA Kroz je dnostavnije i sloenije aktivnosti i igre uenici: uestvuju u svim etapama rada; Razlikuju predmete po boji, duljini i irini prostorno se orjentiu (uotvorenom i zatvorenom prostoru) procjenjuju meusobne odnose predmeta logiki zakljuuju, mjere, raunaju predviaju, izraavaju rezultate mjerenja AKTIVNOSTI NASTAVNIKA planira i organizira, koordinira, prati, reagira, upuuje, pomae i korigira tematski povezuje sadraje ukljuuje roditelje i druge uposlene u koli u realizaciju programskih sadraja permanentno prati napredovanje uenika potie samostalna i timski istraivaki i kreativni rad uenika

II Predmeti oblika lopte , kocke, valjk a i piramide upoznavanje predmeta oblika lopte, kocke, valjka i piramide imenovanje oblika

III Ravne i zakrivlje ne plohe (povri), likovi i linije (crte) likovi oblika kruga, trokuta i pravokutnika otvorene i zatvorene ravne i krive linije (crte); unutranjost i spoljanjost (vanjtina), unutra na - izvan take kao presjeci linija (sjecite)

imenovanje i razlikovanje predmeta po obliku zapaanje, prepoznavanje slinosti i razliitosti predmeta iz neposrednog okruenja sa geometrijskim oblicima prepoznavanje i razlikovanje likova datih oblika razlikovanje vrste linija, unutranjost i spoljanjost zatvorene linije identifikovanje i oznaavanje take gdje se linije presijecaju

razlikuju i imenuju predmete po obliku samostalno uoavaju, prepoznaju i definiraju

uoavaju razliite linije, unutranjost i spoljanjost zatvorenih linija, sjecite linija

33

IV Sk upovi, brojevi, relacije i operacije primjeri skupova, oznaavanje lanovi skupa, pridruivanje elemenata dvaju skupova, brojnost brojevi od 1 do 3 uporeivanje brojeva (>,<,=, ) brojevi 4 i 5 prethodnik i sljedbenik, opadajui i rastui brojni niz (predstavljanje na brojnoj liniji) redni brojevi od 1 do 5 zbrajanje i oduzimanje broj 0 brojevi od 6 do 9. Cifre (znamenke) od 0 do 9 broj 10 redni brojevi od 1 do 10 uporeivanje brojeva od 0 do 10

imenovanje skupova prema razliitim osobinama itanje i pisanje brojeva od 0 do 10 upore ivanje brojeva od 0 do 10 Predstavljanje odnosa izmeu dvaju brojeva koristei znakove <,>,=, identifikacija prethodnika i sljedbenika, slikovito prikazivanje na brojevnoj pravoj (u nizu) poznavanje sabiranja i oduzimanja do 10, rjeavanje tekstualnih zadataka vezanih za sabiranje i oduzimanje koritenje rednih brojeva prve desetice

imenuju razliite skupove predmeta i bia iz blie i dalje okoline itaju i zapisuju brojeve do 10 predstavljaju odnose meu brojevima identifikuju prethodnika i sljedbenika sabiraju i oduzimaju do 10 rjeavajui konkretne zadatke

GLAVNI ISHODI UENJA

Znanje i razumijevanje Uenici e znati koristiti matematiki jezik, rjeavati ope primjerene matematike i logike zadatke, prepoznati podatke (koji su poznati, a koji nepoznati), aritmetike probleme rjeavati numerikim operacijama, verbalizirati proces i tano izraavati odgovor. Uenik treba postati svjestan da moe koristiti matematiku za bolje upoznavanje stvarnosti i njenu primjenu u svakodnevnom ivotu. Sposobnosti Razvijat e logike sposobnosti kroz igru, ulaganjem misaonih napora pri rjeavanju odreenih matematikih situacija i njihovim povezivanjem sa iskustvima iz vlastitog ivota . Sve je slovo sve je broj! Vrijednosti i stavovi: Dijete bi trebalo biti osposobljeno za samostalni rad, rad u parovima, manjim i veim grupama i da pri tome pokazuje odvanost u otkrivanju i istraivanju novog i nepoznatog, da potuje pravila, vrednuje line i stavove drugih, da razvija sposobnost komunikacije i timskog rada.

INDIKATORI USPJENOSTI
Znaju rjeavati problemske zadatke koji se odnose na sabiranje i oduzimanje u okviru prve desetice; - Da znaju prepoznati i imenovati oblike u neposrednoj okolini; - Da s radou rjeavaju zadatke. Do indikatora uspjenosti dolazimo primjenom: - praktinih radova, - zadataka objektivnog tipa i drugih oblika vrednovanja,

34

portfolija kao pokazatelja aktivnosti u uenju i usvojenosti matematikih sadraja. STRATEGIJE NASTAVE I UENJA (DIDAKTIKO METODIKE NAPOMENE)

U nastavi matematike smatramo kao najidealniju kombinaciju tradicionalnih i savremenih metoda i oblika rada. Zagovaramo tzv. kognitivistiki pristup koji podrazumijeva razvijanje konceptualnih znanja i smisleno usvajanje kognitivnih shema (koncepata), umjesto dosadanjeg asocijativnog pristupa koji insistira na vjebanju (usvajanju) postupaka. Sadraje iz matematike treba tematski povezivati sa nastavom drugih predmeta. Uvaavajui individualne sposobnosti uenika, u nastavi matematike primjenjivati diferencirani pristup izboru sadraja i naina rada.

Moja okolina
(68 nastavnih asova)

UVOD
Nastavni program MOJA OKOLINA integrie aspekte prouavanja prirode i drutva, potrebnih za uvoenje uenika u razumijevanje svijeta koji ga okruuje. U fokusu panje su znanje o prirodi i ovjeku, znanje o nainima rada u nauci i razvoj sposobnosti koritenja tih znanja, da bi se utvrdili stavovi o pitanjima koji se tiu okoline, zdravlja i meuljudskih odnosa, na nain primjeren uzrastu i interesima djeteta. Da bi se realizacija nastavnog programa to vie usmjerila na ishode uenja, tj. na ono to bi uenici trebali znati i umjeti nakon zavretka prvog razreda, uz didaktiko - metodike upute je data njihova detaljnija razrada (specificirana u odnosu na znanje i razumijevanje uenika, razvoj njegovih sposobnosti, vrijednosti, stavova i ponaanja, te aktivnosti uenika i nastavnika). Ovaj dio programa treba da olaka nastavniku planiranje nastave sve do nivoa nastavnog asa. ire informacije o organizaciji nastave i strategijama uenja, ocjenjivanju i strunoj spremi i profilu nastavnika date su u okviru zajednikog dijela nastavnih programa i planova.

ULOGA I ZNAAJ PREDMETA

Nauka prua jasan pogled i nain razmiljanja o svijetu. Prouavanje nauke pomae uenicima da ispituju utjecaj naunog znanja na vlastiti ivot i primjenu tog znanja u vlastitom okruenju i zajednici. Ono takoer prua uenicima priliku da postanu osobe koje samostalno ue i promovira razvoj njihovih stavova prema nauci i okruenju. U okviru predmeta MOJA OKOLINA, uenici opaaju, istrauju i postavljaju pitanja o koli, porodici i okolini kao vanim mjestima njihovog ivota i razvoja, ivim biima, tvarima i drutvenim i prirodnim pojavama i procesima. Oni rade zajedno u prikupljanju dokaza i materijala pomou kojih trae odgovore na ta pitanja, povezujui to sa jednostavnim naunim idejama i postupcima. Pri tome oni izvode oglede i koriste jednostavan nauni jezik za saopavanje ideja i prepoznaju uvjete za sopstvenu sigurnost, sigurnost drugih i zdrav nain ivota. Prouavanje predmeta MOJA OKOLINA olakava kasniji proces sticanja akademskih znanja iz oblasti prirodnih i drutvenih nauka, kao i odgovarajuih tehnikih i tehnolokih znanja

CILJ
Razvoj djejih potencijala i radoznalosti kroz aktivan odnos i komunikaciju sa sredinom koja ga okruuje, uz uvaavanje individualnosti uenika.

35

ZADACI Upoznavanje ivog i materijalnog svijeta kroz igru i ueniku primjerene aktivnosti istraivakog, logikog i praktinog karaktera, kroz aktivnu komunikaciju i odnos prema sadrajima uenja u neposrednoj okolini; Podsticanje i razvijanje stvaralake mate i stvaralakog miljenja; Upoznavanje uenika sa vrstama saobraajnih sredstava (kopneni, zrani i vodeni saobraaj); Osposobljavanje za sigurnost u saobraaju; Osposobljavanje za kulturu komunikacije sa odraslima i vrnjacima u socijalnom okruenju i podsticanje razvoja socio-emotivne inteligencije; Razvijanje i njegovanje kulturnih, radnih i higijenskih navika; Razvijanje ekoloke svijesti i kulture, osposobljavanje za primjenu ekolokih znanja u neposrednoj okolini i svakodnevnom ivotu.

SADRAJ 1. SREDINA U KOJOJ IVIM 1. 1. kola

1. 2. Ja na putu od kue do kole 1. 3. Moja porodica/obitelj 1. 4. Moje mjesto i okolina

2. PRIRODA
2. 1. Vrijeme 2. 2. Biljke i ivotinje 2. 3. ovjek i priroda 2. 4. Nae tijelo

36

MOJA OKOLINA AKTIVNOSTI NASTAVNIKA (ORGANIZACIJA I METODE NASTAVE I UENJA, OCJENJIVANJE)

SADRAJ

ZNANJE I RAZUMIJEVANJE

SPOSOBNOSTI

VRIJEDNOSTI, STAVOVI, PONAANJE

AKTIVNOST UENIKA

SREDINA U KOJOJ IVIM KOLA Uenici/ce mogu: Ja u koli; Prepoznati uposlenike u koli, kolska zgrada; Uenici/ce znaju: uenike/ice u Ime kole, odjeljenju i ire; Ime (naziv kole); uitelja/ice, drugova Komuniciraju sa u razredu i ire; drugovima, P rostorije u koli; nastavnikom/icom i Razumiju pravila ostalim Uposlenici u koli; ponaanja i rada u uposlenicima u koli, da je kola koli; kola kao organizirana Posmatranje organizirana zajednica u kojoj se deavanja u koli : zajednica; zna ko ta radi; ta, kako, zato; Samostalno P ravila ponaanja; Imenovati prostorije pronalaenje u koli i njihovu uionice i ostalih P rava djeteta; namjenu, (gdje se ko prostorija u koli; nalazi, ta radi i Uzajamno Iznoenje miljenja, zato); potpomaganje i stavova, argumenata saradnja; i njihova odbrana; Da je u istom Pozdravljanje radnom prostoru starijih, Higijena u koli. prijatnije raditi i nastavnika/ica i boraviti. drugih uposlenika u koli; Odravanje higijene radnog prostora. UENIK U SAOBRAAJU Ja u saobraaju, P ut od kue do kole; Ulica, pjeaka staza, pjeaki prijelaz (zebra); P ravila kretanja putem (ulicom) bez trotoara i ulicom sa trotoarom; Semafor; Saobraajni znaci na putu od kue do kole; Saobraajna sredstva i vrste saobraa (vazduni, kopneni i vodeni); Vozila javnog prevoza i ponaanja u tim vozilima; Stajalita sredstava javnog prevoza; Raskrsnica, prijelaz preko raskrsnice. Stvaranje pozitivne slike o koli i kolskoj zajednici; ivot i rad u koli se odvija po striktno definiranim pravilima; Razvijanje pozitivne slike i pozitivnog stava o sebi; Razvijanje svijesti da smo lan organiziranog drutva i da se ponaamo po odreenim pravilima; Razvijanje svijesti o obavezama i njihovom ispunjavanju; Sam i zajedno sa ostalim uenicima, Razvijanje svijesti o ekologiji. Redovan i blagovremen dolazak u kolu; Pronalazak uionice i mjesta u njoj; Interakcija u odjeljenju; Ponaanje po pravilima; Provedba discipline i higijene u koli; Pozdravljanje uposlenih u koli; Meusobno pozdravljanje; Pozdravljanje nastavnika/ca; Odravanje higijene radnog prostora; Simulacione igre.

P lanira, osmiljava igre i interakcijsko uenje; Komunicira sa uenicima/cama, diskutuje, upuuje uenike/ce na izvore znanja; Ukljuuje roditelje i druge uposlene u koli u realizaciju programskih sadraja; Nastavnikova procjena individualnog napretka uenika; Motiviranje uenika/ca za rad.

Imenovanje svog naselja i ulice; Prepoznavanje pjeakog prelaza (zebre) kao mjesta na kojima se jedino moe prei ulica; Pravilno kretanje ulicom bez i sa trotoarom; Prepoznavanje semafora i znaenje boja svjetlosti na semaforu kao sredstvu za regulisanje saobraaja na raskrsnicama; Prepoznavanje vozila javnog prijevoza, imenovanje vrsta saobraaja, samostalno i sigurno prelaenje ulice; Raspoznavanje *Dodatni sadraji za saobraajnih uenike koji ive na znakova koji se veoj udaljenosti od nalaze na putu od kole i koriste kue do kole. prevozna sredstva.

Praktian rad van kole, zajedniko i pojedinano kretanje ulicom, prelazak preko ulice; Razvijanje svijesti o Imenovanje saobraaju kao grani sobraajnih znakova; Opisivanje puta od privrede koji se Prelazak ulice na kue do kole; odvija po striktno znak zelenog svjetla Raspoznavanje i utvrenim i na znak policajca razlikovanje pravilima; koji regulie sredstava za prijevoz Potivanje saobraaj; roba i ljudi; saobraajnih Modeliranje Samostalan i siguran znakova i propisa; saobraajnih dolazak u kolu Razvijanje sredstava od koristei najsigurniji potovanja prema razliitih materijala i najkrai put; starijima i u uionici; Koritenje pjeakog invalidima, Crtanje saobraajnih prelaza (zebre), za ustupanje mjesta znakova kao prelazak ulice; starijima i jednostavnih Koritenje trotoara invalidima; simbola; za kretanje ulicom Kultura ponaanja u Crtanje raskrsnica, sa trotoarom i vozilima javnog zebri, (prva znanja iz kretanje lijevom prijevoza; kartografske stranom ulice bez Razvijanje svijesti o pismenosti); trotoara. kulturi ponaanja u Prikladne igre u saobraaju. uionici; Rasprave o ponaanju u pojedinim situacijama; Izrada maketa.

P osmatra i prati uenika u saobraaju; Direktno uee sa uenicima u saobraaju; Osmiljava, priprema i organizira igre u uionici vezane za saobraaj; Rukovodi, upuuje, pomae Simulacije na kompjuteru; Organizira praktine vjebe na ulici i raskrsnici; Sarauje sa roditeljima i saobraajnom policijom.

37

PORODICA/ OBITELJ Moja porodica i njeni lanovi: majka, otac, brat, sestra, nana (nena, baka), djed; Ja u porodici; sin, ki, brat, sestra, unuk, unuka; ivot i rad u porodici, zaduenja i obaveze; P orodica kao organizirana zajednica se ponaa po jasno utvrenim pravilima; P orodica ivi u kui (stanu); Namjetaj u stanu; Higijena u stanu, rukovanje kuanskim aparatima MOJE MJESTO I OKOLINA Moje mjesto je grad/selo; Razlika izmeu grada i sela; Mjesto kao ureena zajednica ljudi; Moje mjesto je brdovito/ ravniarsko; ivot i rad ljudi u mjestu. *FAKULTATIVNI SADRAJI P rirodne ljepote u mjestu - obilazak; P osjeta tvornici, ambulanti, trgovini, radionici, ambulanti u gradu, ili, poljoprivrednom dobru ili gazdinstvu na selu, njivi, oranici livadi, znaajnom objektu.

Imenovanje lanova ue i dalje familije; Razlikovanje krvnih odnosa u porodici/obitelji: roditelji, djeca, unuci, braa, sestre Imenovanje zanimanja lanova ue porodice; Rukovanje jednostavnim kuanskim aparatima, (nepravilno rukovanje i nepravilni kuanski aparati mogu biti opasni po ivot).

Pomo u porodici, Razvijanje Odravanje higijene pozitivnog miljenja doma i line Poreenje porodica, o porodici, osjeaja higijene; uoavanje slinosti i pripadnosti porodici, Prigodne igre (uloge razlika , diskusije; o samom sebi; lanova porodice), Potovanje lanova Razvijanje Crtanje porodinog ue porodice; povjerenja i stabla; Identifikuje i njeguje samopouzdanja; Pomaganje odnose u porodici; Porodica kao lanovima porodice; Ispunjava svoje ureena zajednica u Prezentacija crtea, obaveze samostalno kojoj se svako fotografija; ili uz pomo nekoga ponaa prema Rukuje od lanova porodice; pravilima, jednostavnim Uoavanje opasnosti Potivanje lanova kuanskim od neispravnih porodice; aparatima; kuanskih aparata. Potivanje kunog Izrada maketa reda. namjetaja.

Osmiljavanje prigodnih igara za interaktivno uenje; Organizira posjetu porodici; Rukovoenje aktivnostima uenika; Demonstracija rukovanja kuanskim aparatima; P rocjena interesovanja i napretka uenika; Razvijanje kreativnosti i radnih i higijenskih navika kod uenika; Tematsko planiranje.

Imenovanje mjesta u kojem ivimo; Razlikovanje grada od sela; Opisivanje mjesta sa isticanjem najznaajnijih objekata; Imenovanje znaajnijih objekata u mjestu; Imenovanje prirodnih bogatstava mjesta.

Razlikovanje grada od sela; Opisivanje grada i sela; Kultura ponaanja na javnom mjestu; Ponaanje u zgradi i u kui; Potivanje pravila ponaanja.

Razvoj svijesti o poloaju u drutvu; Razvijanje pozitivnih stavova prema mjestu stanovanja; Razvijanje pozitivnog ponaanja; Razvoj svijesti o ouvanju ivotne sredine;

Crtanje mjesta i okoline; Pravljenje zajednike makete mjesta; Posjeta najznaajnijim objektima u mjestu, kulturnim i javnim Razvijanje pravilnog ustanovama: odnosa prema Posjeta drugom mjestu mjestu. znamenitostima mjestu i prirodnim ljepotama, ouvanje prirodnih ljepota.

Osmiljavanje i realizacija simulacionih igara za djecu; P ripremanje i voenje djece kroz aktivnosti dijaloga i interakcije; P omo uenicima u samostalnom i grupnom radu; P rocjenjuje uenika postignua, podstie kreativnost; Saradnja sa lokalnom zajednicom; Tematsko planiranje.

P RIRODA VRIJEME Dan i dijelovi dana /dan-no, sedmica, mjesec, godina; Godinja doba. Imenovanje dijelova dana; Imenovanje dana u sedmici; Imenovanje mjeseci u godini i nihovo trajanje; Imenovanje godinjih doba, njihovo trajanje i karakteristike. Razlikovanje dijelova dana, i dana u sedmici, imenovanje mjeseci; Praenje promjena u prirodi u godinja doba (imenovanje godinjih doba prema vremenskim prilikama) i biljeenje; Posmatranje vremena tokom dana, biljeenja podataka i njihovo predstavljanje (tabela, grafikon). Vodi aktivnosti uenika, usmjerava, pokazuje, Istraivake demonstrira; Razvijanje aktivnosti u prirodi P odstie radoznalost pozitivnih stavova i Izrada zidnih panoa, uenika; miljenja o (lente vremena); Koristi prirodnom Bilo jesada kompjuterske okruenju, razvijanje jebie simulacije ekolokih stavova; Odijevanje prema prognoziranja pozitivnih navika, vremenskim vremena; ponaanje u skladu prilikama; Tematsko sa godinjim uvanje zdravlja. planiranje. dobima.

38

BILJKE I IVOTINJE Istraivake aktivnosti u prirodi; Razlika izmeu biljaka i ivotinja; ivotinje iz blieg okruenja; P romjene na biljkama i ivotinjama u razliita godinja doba; Koristi od biljaka i ivotinja; Domae i divlje ivotinje, kuni ljubimci, mladunad ivotinja, (naroito domaih); Uloga i znaaj vode i svjetlosti za ivi svijet; Ogledi sa biljkama, vodom i svjetlosti.

Biljke i ivotinje zajedno ine ivu prirodu; Na biljkama nastaju promjene u razliita godinja doba; Biljke i ivotinje su korisne i zato ih uzgajamo; Imenovanje pojedinih biljaka i ivotinja iz blieg okruenja i njihove osobine; Prepoznavanje i imenovanje lista, cvijeta, stabla i korijena kod cvjetnih biljaka.

P ripremanje uenika za posjete i izlaske u prirodu; Osposobljavanje uenika za Uzgoj kunog uoavanje promjene cvijea, kunih na biljkama i ljubimaca; ivotinjama u Posjeta zoolokom Razvijanje razliita godinja Imenovanje biljaka i vrtu, posjeta pozitivnog odnosa doba; ivotinja iz poljoprivrednom prema biljnom i P omae i savjetuje okruenja; dobru ili plasteniku; ivotinjskom svijetu; uenike u biljeenju Uoavanje promjena Prikupljanje Razvoj ekoloke podataka i na biljkama i prirodnih materijala svijesti i svijesti o prikupljanju ivotinjama u iz prirode koji mogu korisnosti postojanja materijala; razliita godinja koristiti u radu; biljnog i P lanira zajedno sa doba; ienje kolskog ivotinjskog svijeta; uenicima oglede, Grupiranje ivih vrta ili okolice Ko voli ivotinje nadzire i bia prema vidljivim kole; voli i ljude; komentarie slinostima i Uzgoj cvijea u Razvija ljubav izvoenje; razlikama. kolskom dvoritu. prema prirodi i P omae i savjetuje Skupljanje i uvanju okoline. uenike kako da sreivanje uzoraka i naprave zidne zbirki; kalendare, zbirke i Ogledi sa vodom dr.; zrakom, biljkama Upuuje uenike na relevantne TV emisije i upotrebu kompjutera. Razvijen gender stav u okruenju; Pomaganje drugaricama i drugovima, starijima i slabijima; Redovno odravanje line higijene; higijene prostora u kojem boravimo i radimo i higijene okoline; Razvoj ekoloke svijesti, pravilnog odnosa prema okruenju; Pomo u kuanskim i drugim poslovima; Pravilna ishrana je garant dobrog zdravlja.

Djeaci i djevojice, njihove karakteristikeslinosti i razlike; istoa je pola NAE TIJELO zdravlja; Svijest o mom tijelu; Linu higijenu Higijena; odravamo redovno; Sredstva za higijenu; Imenovanje sredstva Ishrana. za linu i drugu higijenu; Imenovanje raznovrsne hrane i razlikovanje zdravog od nezdravog.

Odravanje line higijene; Koritenje sredstava za linu higijenu; Pravilna upotreba pribora za upis; Pravilna ishrana.

Potivanje drugarica u uionici; Redovno odravanje line higijene; Izrada jelovnika, rasporeda zaduenja za odravanje higijene ivotnog prostora; Postavljanje i raspremanje stola; Praktina upotreba sredstava za linu higijenu; Izbor zdrave hrane.

Razvija interesovanja uenika, prikuplja, pokazuje, rukovodi, pomae, upuuje koordinira, osmiljava igre interakcije, evaluira, procjenjuje individualna postignua uenika.

39

GLAVNI ISHODI UENJA Znanje i razumijevanje

Uenici bi trebali imati znanje i razumijevanje: o svojoj uoj i iroj okolini i deavanjima u njima, o ivim biima i odnosima meu njima i posebno o ovjeku i njegovom odnosu prema prirodi.

Sposobnosti
Uenici bi trebali razviti sposobnost istraivanja: kroz traenje ideja, provoenjem jednostavnih posmatranja i ogleda, te poreenjem svojih predvianja sa stvarnim rezultatima, prenoenjem informacija kroz pojedinani i timski rad.

Vrijednost, stavovi i ponaanje

Uenici e razviti pozitivne vrijednosti i stavove prema sebi samima, prema drugima, svojoj okolini i uenju kao cjeloivotnom procesu. INDIKATORI USPJENOSTI

1. SREDINA U KOJOJ IVIM

1. Uenici su sposobni da opiu razred i kolu, predstave uu i iru porodicu, snalaze se u saobraaju, opiu svoje mjesto. 2. Uenici su sposobni da uoe bitne osobine ivih bia, predmeta i pojava u njihovom okruenju, da ih uporeuju i iskazuju interes za njihovo razumijevanje. 3. Uenici su sposobni da na osnovu posmatranja i aktivnog uea samostalno donose odgovarajue zakljuke i imaju izgraen stav prema okruenju.

2. PRIRODA
1. Uenici razlikuju ivu od neive prirode i navode slinosti i razlike. 2. Uenici su sposobni da uoavaju promjene na ivim biima i prirodna deavanja u svojoj okolini i ovisnost ive od neive prirode i iskazuju radoznalost za prouavanje prirode. 3. Uenici samostalno posmatraju, prikupljaju, uporeuju, donose zakljuke i objanjavaju i obrazlau posmatrane pojave i procese i pravilno se ponaaju prema prirodi.

ORGANIZACIJA NASTAVE I STRATEGIJE UENJA (DIDAKTIKO METODIKE NAPOMENE)

Sadraj i proces uenja, a pogotovo rezultati uenja bitno su uvjetovani nainom uenja, odnosno kako uenici treba da ue, a nastavnici da pouavaju i pomau da bi uenici sticali odgovarajua znanja, razvijali sposobnosti, vrijednosti, stavove i ponaanje. Djeca uzrasta od est godina su veoma sklona istraivanju, ispitivanju i provjeravanju svega to ih okruuje. Njihova radoznalost nema granica i nju treba razvijati i jaati kroz voenje uenika u njihovom svijetu radi sticanja spoznaje o svijetu openito. Stoga, nastavni proces mora biti dobro osmiljen, planiran i pripremljen, jer jedino na takav nain se moe udovoljiti radoznalosti uenika. Ambijent u kojem se djeca osjeaju udobno i sigurno, uz dobro rukovoenje svim aktivnostima u nastavi je neophodan uvjet dobrih rezultata. To se postie kombiniranjem tradicionalnih metoda i oblika rada sa koritenjem i primjenom metoda aktivnog uenja i interaktivne nastave (pitanja i odgovori, igre i simulacije, rasprave, dramatizacije, ueniki ogledi, izvjetaji, mali istraivaki projekti), i u skladu s tim, rad u manjim i veim grupama, parovima, samostalan rad uenika i dr. Za uenike koji pokazuju poseban interes ili vee sposobnosti planiraju se posebni sadraji, to je vrlo bitno kod planiranja i individualnog pristupa sadraju i ueniku.

40

Pojedine sadraje Moje okoline treba realizirati u meusobnoj povezanosti sa sadrajima svih drugih predmeta. U nastavi Moje okoline vano je osposobljavati uenike da kritiki razmiljaju i razumiju koncepte, na nain na koji je svojstven nauci, i u okviru toga podsticati uenje putem otkrivanja i rjeavanja problema. Kako uenici o nekoj aktivnosti najbolje ue na neposrednom iskustvu, dominantno mjesto treba da imaju ogledi koje izvode uenici individualno ili u timovima. Pri tome je neophodno objasniti uenicima procedure i tehnike izvoenja ogleda, nauiti ih kako da koriste svoja ula u tom procesu, predviaju ta e se desiti, biljee i ureuju dobivene podatke, pomoi im da uoe slinosti i razlike, kritiki razmatraju uoeno i donose odgovarajue zakljuke i upozoriti ih na eventualne opasnosti. Poslije provedenog ogleda treba zajedno sa uenicima paljivo razmotriti ta se dogaalo i zbog ega, da li su predvianja bila ispravna, ohrabriti ih za drugaije i nove oglede. Prilikom planiranja i izvoenja ogleda bitno je kod uenika podsticati radoznalost, matu i divergentno miljenje.

OCJENJIVANJE
Uenici se ocjenjuju na osnovu sposobnosti da razumiju koncepte i kritiki razmiljaju, njihovih obrazovnih postignua i sposobnosti primjene novog znanja. Uenike treba posmatrati i ocjenjivati tokom izvoenja aktivnosti. Za praenje i ocjenjivanje napredovanja uenika treba koristiti razliite instrumente i postupke: Demonstraciju sposobnosti i vjetine uenika za vrijeme izvoenja aktivnosti (ueniki ogled, praktian rad, usmeno i pisano izvjetavanje i drugo); Uee i doprinos u interakciji (rad u velikim i malim grupama, ueniki projekti, istraivanja i dr.); Putem zadataka objektivnog tipa i drugih odgovarajuih ispitnih postupaka; Portfolio uenika.

41

Muzika/glazbena kultura (2 asa sedmino, 68 asova godinje) ULOGA I ZNAAJ Sa stanovita razvojne psihologije i potreba djeteta ovog uzrasta, znaaj sadraja predmeta Muzika kultura sastoji se u sljedeem: Muzika je jedan od kljunih elemenata u razvoju govora i verbalne komunikacije i eventualnom blagovremenom otklanjanju tekoa u ovom podruju. Istovremeno, ona je jedan od najznaajnijih elemenata razvoja motorike, skladnih pokreta i korekcija eventualnih potekoa u ovom domenu. Muzika je znaajan faktor u funkciji podsticanja panje, pamenja i miljenja, a aktivno muziciranje (pjevanje, sviranje i improvizacija na Orfovim instrumentima) snano podstie djeiju kreativnost i stvaralatvo uope. Muzika je kljuni faktor u emocionalnom razvoju djeteta jer omoguava izraavanje i doivljavanje emocija i snano doprinosi razvoju estetske kulture linosti. Pored individualnog izraavanja, ona najprirodnije uspostavlja odnose i relacije u grupi i drutvu, a takvu snagu nema ni jedno podruje u nauci i umjetnosti. Kroz muziku dijete iskazuje i jaa svoje samopouzdanje, osjeaj kompetentnosti i vlastite vrijednosti. Zbog toga muzika kao verbalna, neverbalna i univerzalna komunikacija meu ljudima cijelog svijeta u ovjekovom ivotu ima dominantno mjesto i kao potreba. CILJ I ZADACI Cilj nastave predmeta Muzika kultura uope je buenje interesa, ljubavi i razvoj pozitivnog odnosa prema muzici, otkrivanje i razvoj senzibiliteta i muzikalnosti, te djeijih kreativnih i estetskih sposobnosti, da bi muzika vremenom postala ne samo znanje nego i potreba svake linosti. Zadaci nastave Muzika kultura su: - da se njeguje i kultivira djeiji glas (pravilno disanje, jasan izgovor rijei, intonativno tano pjevanje), - da se otkriva i razvija djeija muzikalnost sa specifinim sposobnostima, muziko pamenje, osjeaj za ritam, za visinu, trajanje i kvalitet zvuka), - da se kroz individualno, grupno i kolektivno muziciranje djeca osamostaljuju i socijaliziraju, - da se podstie, razvija i njeguje djeija kreativnost u muzici (kao i ostalim oblicima stvaralatva: pokret, likovno i literarno uz muziku), - da se razvija emocionalna i estetska osjetljivost djeteta za kvalitet muzike, - upoznavanje karakteristinih narodnih pjesama razvijati ljubav prema muzikoj i kulturnoj batini BiH i domovini, - da se kod djece podstie razvoj trajnih interesa i ljubav prema muzici kako bi ona postala njihova trajna potreba. PROGRAMSKI SADRAJI I II III IV PJEVANJE I SVIRANJE MUZIKE IGRE BROJALICE SLUANJE MUZIKE

42

STRUKTURA SADRAJA I PJEVANJE I SVIRANJE

U toku kolske godine djeca treba da naue najmanje 15 pjesama. Izbor: 1. Lete, lete, laste Julio Mari/Nasiha Kapidi-Hadi 2. to se u vrtiu radi P. Kaniaj 3. Roendanska pjesma iz zbirke-Zapjevajmo, zaigrajmo 4. Dom J. Gotovac 5. Zaviaju moj M. Mili 6. Snivaj, spavaj F. Schubert 7. Kiobran za dvoje 8. Jesen M. Mernik 9. isto dijete 10. Hej potoe A. Stankovi 11. Mali aki valcer N. Hercigonja 12. aputanje N. Hercigonja 13. kolsko zvono D. Basrak 14. Djeca su vojska najjaa (stihovi V. Miloevi) 15. Dok mjesec sja J. B. Lili 16. Pastire 17. Desilo se prekjuer M. Mili 18. Moja zemlja BiH Suad Arnautovi 19. Veseljak Z. poljar 20. Maca prede 21. Padaj, padaj snjeiu Dragutin Basrak 22. Sati kuca Zlatko poljar 23. Proljee V. Astardijeva 24. Majka uz kolijevku J. Gotovac 25 Ide, ide patak J. Bitenc 26. Kad si sretan pjesma iz vedske 27. ak veseljak Refik Hodi 28. Na krilima vjetra Suad Arnautovi 29. Djeca rastu Asim Horozi 30. Semafor Asim Horozi 31. Carstvo u drugarstvu Branko Kockica 32. ak veseljak Refik Hodi 33. Prvai Kike Budalike 34. Bila mama Kukunka, bio tata Taranta 35. Najljepa mama na svijetu hor Kolibri 36. Lako je prutu Laka 37. Kad bi svi ljudi na svijetu Arsen Dedi 38. Djeca su vojska najjaa stihovi V. Miloevi 39. Usporite pored kole 40. Razgranala grana jorgovana 41. Vinjiica rod rodila 42. Kia pada trava raste Franjo Bari, Robert Grubii, Josip Kaplan 43. estitka majica S. Korunovi 44. Visibaba mala 45. uti, uti bambusov list A. Kora i Lj. Rumovi 46. Brau ne donose rode

43

II MUZIKE IGRE U toku kolske godine djeca treba da naue najmanje 10 igara koje ukljuuju pokret. Izbor: 1. Hoki - poki 2. Paiji ples 3. Klackalica Grka djeija igra 4. U umici zeko 5. Kulina Bana vojska je (narodna) 6. Koka i pilii 7. Igraju se vrapci 8. Ovako se ruke miju 9. Berem, berem groe 10. Ringeraja 11. Strina rodo 12. Zeko plee 13. Djeca i zeii 14. abe i roda 15. Pilii 16. Djeija narodna kola BiH 17. Mali kauboj Refik Hodi 18. Semafor Asim Horozi 19. Zlokotlokrp stihovi Duko Radovi 20. U umici zeko 21. Glava, ramena, stomak, koljena Melodium 22. Kad si sretan 23. isto dijete 24. Lete, lete, laste Julio Mari, Nasiha Kapidi-Hadi

III BROJALICE
U toku godine treba nauiti 15 brojalica Izbor: 1. En, ten, tini 2. Jedan, dva, tri 3. Eci, peci, pec 4. Tara, tara, take 5. Jedna vrana gakala 6. Pliva patka 7. Pusti puu rogove 8. Preo Petar 9. Od koga si ti 10. Tri 11. Golub s krova gue 12. udo golemo 13. Tuibaba Reza 14. Zeleni se tratina 15. ari, ari, ar 16. Kia pada na travicu 17. Gue siva grlica 18. Padaj, padaj snjee 19. Voli da se mazi

44

20. Lastavice, gdje si bila 21. Sati kuca Zlatko 22. Igra kolo naokolo Minja Subota 23. Pis, maco, pis 24. Ide, ide patak 25. Leptiriu areni

IV SLUANJE MUZIKE
Sluanjem upoznati najmanje 15 kompozicija putem audio-vizuelnih aparata. Izbor: 1. Uspavanka 2. Uspavanka 3. Uspavanka 4. Za Elizu 5. Sanjarenje 6. Labud 7. Bumbarov let 8. Ah, to volim 9. Uvijek nek bude sunce 10. Sarajevo ljubavi moja 11. Deca su ukras sveta 12. Medo plee (tamburai) 13. Ples pilia u ljuskama 14. Arija iz svite br. 3 15. Kanon za tri glasa u D-duru 16. Valcer cvijea 17. Duet maaka 18. Koranica 19. Kad bi svi ljudi na svijetu 20. Instrument arobnjak 21. Djeca pjevaju uspavanke 22. Djeca pjevaju sevdalinke 23. Zemljo moja 24. Tradicionalne pjesme naroda Bosne i Hercegovine 25. Aska i vuk 26. Sa unukom Janom 27. Zvonii, zvonii 28. Dom W. A. Mozart F. Schubert J. Brahms L. van Beethoven R. Schumann K. S. Sans N. R. Korsakov J. S. Bach A. Ostrovski Kemal Monteno M. Subota B. Krnic M. P. Musorgski J. S. Bach J. Pachelbel P. I. ajkovski G. Rossini D. ostakovi A. Dedi Muzika pria Princes krofne Princes krofne Kemal Monteno Odlomci iz opere Asim Horozi Avdo Smailovi Zagrebaki maliani Jakov Gotovec

45

DJEIJE STVARALATVO

Uz koritenje Orffovog djeijeg instrumentarija i prirunih instrumenata, uputiti djecu na praenje pjevanja, improvizaciju, te uee u muzikim dramatizacijama. Poeljno je sa djecom raditi nekoliko ovakvih muzikih dramatizacija.

OCJENJIVANJE
Uenici se ocjenjuju opisno. Najprije se napravi inicijalno ispitivanje i izvri procjena muzikalnosti i znanja i konstatiraju problemi u razvoju djeteta u ovom podruju. U toku edukativnog procesa prati se i evidentira ispoljavanje djeije muzikalnosti, muzika memorija, osjeaj za visinu, trajanje, glasnou i boju odnosno zvune kvalitete (formativno ocjenjivanje). Pri tom se vodi rauna da li djeca doivljavaju i razumiju muzike elemente, kako razmiljaju, postignua u primjeni saznanja, te interes i odnos prema muzici. Na kraju godine sumiraju se rezultati u obliku vie opisnih ocjena i najzad u jednu koja se unosi u svjedodbu. Za ocjenjivanje i evaluaciju napredovanja uenika koriste se instrumenti i postupci: Demonstiranje sposobnosti kroz pjevanje, brojalice, sviranje na Orffovim instrumentima, improvizaciju, izraavanje doivljaja muzike pokretom, likovno ili literarno; Uee i doprinos u interakciji (rad u velikim i malim grupama, projekti, istraivanja zvunih boja i izradi instrumenata); Zadaci objektivnog tipa u sliicama (instrumenti, slagalice, labirint, rebusi) putem raznih ispitnih postupaka; Portfolio uenika.

Objanjenja i didaktiko-metodike napomene U izboru pjesama nastavnik treba voditi rauna o tome da one odgovaraju opsegu djeijeg glasa i da su im po sadraju i karakteru interesantne i bliske. U prigodnoj atmosferi, dijete treba najprije emotivno da doivi pjesmu i osjeti njen umjetniki kvalitet, sluajui nastavnika koji pjeva uz pratnju melodijskog instrumenta (klavir ili sintisajzer). Uz pjevanje nastavnika djeca e nauiti pjevati pjesmicu istovremeno melodiju i tekst, kolektivno, grupno i individualno. Uiti ih u cjelini sluajui pjevanje nastavnika (uz pratnju instrumenta) uz pravilno dranje tijela i disanje (preduvjet za pjevanje), sa odgovarajuom intonacijom i dikcijom, precizno i ujednaeno, uz odgovarajui tempo i dinamiku u skladu sa njenim karakterom najprije kolektivno, zatim u grupi, u paru i individualno. Igre sa pjevanjem i razliitim sadrajem treba birati u tom smislu da djeca podraavaju razne radove, ivot u prirodi, narodne obiaje i drugo. One imaju osnovni zadatak da se pravilno izvodi melodija, i usavrava skladno, izraajno, slobodno i ritmiki povezano kretanje uz muziku. Tako se istovremeno kretnjama izraava karakter, ritam, tempo i dinamika pjesme, a razvijaju i usavravaju preciznost, lakoa, skladnost i izraajnost pokreta uz muziku. Igre i narodna kola sastoje se iz osnovnih pokreta: hodanje, poskakivanje s plesnim elementima, razne kretnje ruku, pljeskanje, tapkanje, okreti itd. Koreografija okretne igre i narodna kola mogu imati utvrene figure i kretnje. Veoma su vrijedne slobodne ritmike igre u kojima dolazi do izraaja djeija improvizacija i kretnje i to uz muziku koju su prethodno dobro upoznala. Brojalica kao poetsko, ritmiko-metriko stvaralatvo u ovoj oblasti zauzima posebno mjesto u razvoju osjeaja za ritam. Brojalicu treba izvoditi najprije skandiranjem teksta uz odbrojavanje kao na igralitu, zatim instrumentima vlastitog tijela (pljeskanje rukama, topot nogama), prirunim instrumentima, Orffovim instrumentima, kretanjem u koloni (u voziu)

46

Prilikom izbora djela za sluanje muzike, meu kojima treba da budu zastupljena, vokalna, instrumentalna i vokalnoinstrumentalna, treba voditi rauna da njihovo trajanje i sloenost budu u skladu sa uzrastom. Djecu uiti da zapaaju i prepoznaju karakter kompozicije, tempo i dinamiku izvoenja, formu kompozicije, izvoae i sastave, muzike instrumente. Podsticati djecu da svoje zapaanje i doivljaje izraze opisno ili likovno jer se time podstie njihova kreativnost. U podruju djeijeg stvaralatva treba koristiti Orffov instrumentarij i prirune instrumente, prepoznavati ih, svirati zvukove iz prirode i razne ritmove i sa njima svirati uz pjevanje, to poveava osjeaj kompetencije, socijalizira i djeluje terapeutski. Uz njihovu upotrebu treba organizirati razliite oblike improvizacije: melodijska, ritmika, improvizacija forme, komponovanje i likovno i literarno izraavanje na osnovu doivljaja muzike, kao i muziko-scenske igre koje povezuju muziku, ritam, pokret i govor. Djeca mogu izmisliti prie ili naslikati seriju slika koje e uz pomo instrumenata oivjeti, kao i uz upotrebu lutke koja pjeva i govori. Sadraj muzike kulture koji su u funkciji estetskog odgoja mladih ima u sebi elemente koji prirodno pomau i podravaju savlaivanje i ostalih sadraja na ovom uzrastu. Korelacija sa drugim predmetima je sasvim prirodna: likovno izraavanje doivljaja muzike ili ilustracija pjesme, s maternjim jezikom (rjeavanje problema dikcije, pismenosti i sl.) s upoznavanjem okoline odnosno prirode i drutva (godinja doba, svijet oko nas, ivotinje, narodna muzika tradicija BiH), fizikom/tjelesnom kulturom (ritmika, ples uz muziku, djeije narodne igre, koordinacija pokreta i sl.) i matematikom (brojanje, pojam veliine i sl.).
MUZIKA/GLAZBENA KULTURA AKTIVNOSTI NASTAVNIKA (ORGANIZACIJA I METODE NASTAVE I UENJA, OCJENJIVANJE)

SADRAJ

ZNANJE I RAZUMIJEVANJE

SPOSOBNOSTI

VRIJEDNOSTI, STAVOVI, PONAANJE

AKTIVNOST UENIKA

I. P JEVANJE I SVIRANJE - Pjevanje djeijih prigodnih pjesmica (o koli, porodici, okolini, odrastanju, ivotinja ma, godinjim dobima) umjerenog tempa i jednostavne strukture; - Igre za vjebavanje disanja i razvoj glasa; - Pjevanje uz usklaivanje glasa po visini i glasnoi; - Tijelo kao instrument; - Improvizovani instrumenti; - Sviranje na Orffovom djeijem instrumentariju. II MUZIKE IGRE - Pjesmice sa odreenim pokretima (ivot u prirodi, radovi, narodni obiaji); - Djeija narodna kola - P ovezuje ritam pjesmice sa pokretom, odnosno prati datu koreografiju; - P repoznaje kola. - Samostalno pjeva i igra; - P redlae i nove pokrete; - Samostalno igra u kolu. - Razvijanje miljenja da je pokret vaan u plesu i kolu, kao i za upoznavanje muzike batine BiH. - Predlaganje muzike igre za priredbe; - Ulanjenje u ritmiku i/ili folklornu sekciju. - Vodi aktivnosti uenika pokazuje, demonstrira i usmjerava u pravcu interesa i mogunosti. - P jeva i prepoznaje ranije pjesmice na osnovu melodije; - Uestvuje u zajednikom pjevanju i potuje pravila; - P jeva u skladu sa mogunostima; - Usklauje svoje pjevanje sa djeijim horom/zborom; - Uvia da pjevanje treba najvie vjebati; - Pjevanje i sviranje u raznim prilikama (uionica, dvorite, muziku, sala za - Ulae trud da pjeva priredbe, izleti, to ljepe i da se porodini skupovi usaglasi sa (bogaenje emocija); razrednim horom; - Napraviti poster sa - P rimjenjuje igre za slikama vjeba nje disanja i instrumenata razvoj glasa i vlastitog tijela (glas, provjerava sebe u jezik, dlanovi, prsti, odnosu na druge; noge; - Osmiljavanje igara za bolje uenje pjevanja i sviranja; - Demonstrira i rukovodi aktivnostima uenika i motivira ih u radu;

- Vjeba glas u skladu sa - P repoznaje vjebe i instrukcijama primjenjuje ih; nastavnika; - Razumije i korigira - Sam trai pomo greke u pjevanju; kad osjeti da mu treba; - Spontano koristi tijelo, i prirune - P repoznaje instrumente; Orffove instr. i kombinira ih sa - Svira na prirunim; instrumentu kako mu se pokae. - Svira sam i bez podsticaja nastavnika.

- Pomae uenicima u kolektivnom, grupnom i individualnom muziciranju, - Koristi instrumente - Prikupljanje, procjenjuje njihova kao pratnju pjevanju ispitivanje materijala individualna i uvia da je takvo i izrada postignua. muziciranje ljepe, instrumenata; naroito za sluatelje. -Uporeivanje zvuka sa originalnim.

47

III BROJALICE - Odbrojavanje brojalica kao na igralituskandiranje; - Izvoenje mjere i ritma instrumentima tijela, pri runim instrumentima uenika; - Izvoenje ritma brojalice Orffovim instrumentima; - Izvoenje kretanjem u koloni (voziu). - P onavlja i razumije pokrete brojalice; - P rati izvodi pokrete u mjeri i ritmu (dugi i kratki slogovi); - P ravilno izvodi ritam na ritmikom instrumentu po uzoru; - P ravilno koraa u ritmu. - P repoznaje ranije nauene brojalice na osnovu ritma bez teksta (zagonetke); - Tano izvodi mjeru i ritam; - Izvodi ih tano i samostalno na instrumentu bez pomoi; - P oigrava se i kombinira ih. - P amtiti i donositi u razred nove brojalice za zajedniku igru; - P okazati je drugarima i radovati se novim zajednikim iskustvima; - Reprodukuje ritam na instrumentu, ui druge i jaa njegova samosvijest. - Skupljanje i zapisivanje broja lica, sortiranje i izvoenje zakljuaka o djeijoj igri; - Izrada zidnog panoa sa zapisima; - Izvoditi zapise napravljenim instrumentima; - Izabrati po zvuku najslinije Orffovim i napraviti stalnu razrednu izlobu. - Rukovodi, pomae, upuuje, koordinira, osmiljava igre interakcije; - Vodi i usmjerava aktivnosti pokazuje, demonstrira procjenjuje individualna poistignua i interesovanja.

IV SLUANJE MUZIKE - Sluanje stranih i -Prepoznaje ranije domaih sluana djela; kompozicija: vokalnih, vokalno-Prepoznaje karakter instrumentalnih i djela; instrumentalnih; - Vedre djeije -Prepoznaje osobine pjesmice, narodne tona (visok-dubok, pjesme i igre, glasno-tiho), brzuspavanke spor; koranice, prigodne pjesme; - P repoznaje - Upoznavanje instrumente (klavir, osobina tona, tempo, gitara, bubanj, dinamika, brojanje, harmonika). karakter muzike, muzike forme; - Upoznavanje zvunih svojstava muzikih instrumenata.

- S luajui pjevui melodiju, razlikuje, uporeuje, izvodi zakljuke; - Saoptava ko je izvodi; - Samostalno odreuje karakter kompozicije; - Tano odreuje osnovne osobine tona: visinu trajanje, glasnoa, boja tempo; - Razlikuje instrumente i vizuelno i auditivno.

- Saoptava svoj doivljaj; - P okazuje da cijeni izvoae i razvija pozitivan stav prema muzici i kompozitorima; - Razgovara o djelu i osjeaju ugodnosti i oputanja i trai da se ponovi; - Komentarie osobine tona i njegove karakteristike; - Razvijanje pozitivnih navika i potrebe za muzikom; - Trai da ih vidi uivo na koncertu.

- Prikupljanje kaseta i CD-ova sa odgovarajuim djelima; - Prikupljanje tampanih materijala i slika kompozitora i muzikih instrumenata simfonijskog orkestra i tradicionalnih narodnih instrumenata i nonji naroda u BiH, i izrada zidnih panoa; - Prikupljanje tradicionalnih instrumenata iz kraja gdje je kola; - Posjeta koncertima u osnovnoj muzikoj koli. -P ronalaenje pria i bajki iji se likovi mogu muzikom ozvuiti; -Dogovaranje o kolektivnoj improvizaciji tipa mozaik zvuci koja omoguuje neverbalnu komunikaciju i socijalizaciju; -Izvoenje muzikog igrokaza umjetnikim podrujima.

- Planira, rukovodi, razvija interes kod uenika svojim odnosom prema radu i muzici; - Obavlja studiozno pripremanje uenika za posjete i izlaske u ustanove i osposobljava ih za uoavanje, biljeenje prikupljanje materijala i izradu zidnih kalendara sa terminima koncerata.

V DJEIJE STVARALATVO - Smiljanje -Spontano melodija na zadani improvizira: tekst; priprema i dovri - Improvizacija na zapoetu pjesmu, Orffovim pjevanjem ili instrumentima; sviranjem; -Improvizacija -Spontano na pokreta u ritmu; muziku progovara - Plesna pokretom, dramatizacija; likovno ili literarno; - Literarno i/ili -Na podsticaj daje likovno izraavanje ideje. doivljaja muzike; -Osmiljavanje muzikog igrokaza.

-Samostalno smilja, uporeuje, dodaje, mijenja -Stvara kombinacijom rijei, instrumenata, pokreta i likovnim izrazom; -Sam predlae ideje.

-Uoava razlike i sa zanimanjem opisuje. - Saoptava interes i elju za njihovo kombiniranje. -Raduje ga vlastito uee u igrokazu razreda

-Planira, podstie uenike na kreativan rad u oblasti muzike i sadraje predmeta korelira sa ostalim.

48

ZNANJE I RAZUMIJEVANJE
Uenici e znati da koriste jezik muzike, razlikuju, prepoznaju i uporede zvukove odnosno tonove u svom okruenju i muzici (odreen-neodreen po visini, dug-kratak, dubok-visok, glasan-tih, brz-spor, blizu-daleko) i odrede karakter kompozicije (koranica, uspavanka i sl.), prepoznaju tempo (brz-spor), dinamiku (glasno-tiho), glas (muki, enski i djeiji), te pjevanje pojedinca (solo) od skupnog pjevanja (hor/zbor). Moi e da prepoznaju brojalice, melodije pjesmica i ranije sluane kompozicije, kao i da razlikuju zvuno i vizuelno muzike instrumente: Orffove djeije instrumente, kao i neke druge (harmonika, gitara, violina, truba i klavir) koje nalaze primjenu na koncertima i u svakodnevnom ivotu djece.

SPOSOBNOSTI
Izvoake muzike sposobnosti razvijat e se pjevanjem sa tanom intonacijom, praenjem pjevanja pokretima u skladu sa sadrajem pjesme i muzike igre, te izvoenjem brojalica u odgovarajuoj mjeri i ritmu Orffovim instrumentima. Kreativne i logike sposobnosti razvijat e se osmiljavanjem jednostavne pratnje, ritmikih i zvunih efekata za pjesme, prie, stihove, muzike igre, koristei razliite zvukove odnosno izvore zvuka (tijelo, glas, predmete iz okruenja, Orffove djeije instrumente, vlastite improvizirane instrumente), te ueem u osmiljavanju i izvoenju muziko-scenskih igara (igrokaza) i izraavanju vlastitih doivljaja muzike likovno, literarno i improviziranim pokretima, to ima primjenu i u svakodnevnom ivotu u porodici, koji time postaje bogatiji i ljepi.

VRIJEDNOSTI I STAVOVI
Dijete e biti osposobljeno da muzicira kolektivno (hor/zbor, u manjim grupama, u paru i samostalno, potuje pravila muzike igre, vrednuje line i stavove drugih. Pokazat e odvanost u otkrivanju, istraivanju novih rjeenja u muziciranju i izradi instrumenata, u timskom radu i komuniciranju koja je u muzici sasvim prirodna. Prepoznat e naine na koje muzika uestvuje u svakodnevnom ivotu i ini ga ljepim i bogatijim (u djeijoj igri, u medijima, porodine proslave, kolske sveanosti) i pokazati interes, elju i potrebu za estim muziciranjem, te kroz muziciranje vidno iskazati zadovoljstvo i osjeaj kompetentnosti. Detaljna objanjenja nastavnici e nai u prateem priruniku za nastavnike razredne nastave.

INDIKATORI USPJENOSTI
Uoljivo je napredovanje uenika kroz sve veu bliskost sa muzikom, esto pjevanje, radovanje, matanje i improvizaciju na Orffovim instrumentima, kao i napredovanje u sticanju saznanja, vjetina i razvoju sposobnosti koje su precizirane u ishodima uenja. Pjevaju intonativno pravilnije, sigurniji su u interpretaciji melodije i ritma brojalice, prepoznaju kompozicije koje su sluali, te uspjenije meusobno aktivno komuniciraju muzikom, posmatraju, uporeuju, objanjavaju, obrazlau, te donose zakljuke o pojedinim muzikim elementima i pravilno se ponaaju prema muzici kao vrijednoj umjetnosti. Ispoljavaju interes prema muzici i saznavanju i ele da je jo bolje upoznaju i primjenjuju u koli i svakodnevnom ivotu. Indikatori uspjeha i nastavnikovog profesionalnog umijea su razlike izmeu inicijalne i finalne slike o znanjima, vjetinama i ukupnim postignuima uenika

STRATEGIJE NASTAVE I UENJA (DIDAKTIKO-METODIKE UPUTE)

Strategije nastave i uenja bazirane su na viestrukoj ulozi nastavnika koje se izmjenjuju u nastavi muzike kulture. Nastavnik kao didaktiar izmjenjuje nastavne metode, a prirodi predmeta najbolje odgovaraju: metoda demonstracije i ilustracije (instrumenti, pjevanje, fotografije, transparentne folije), pripovijedanje i razgovor (usmjereni i impuls-razgovor), a posebno praktini rad i posjete kulturnim i muzikim ustanovama, kao planer metoda interaktivnog uenja: kooperativne metode, egzemplarna

49

nastava, uenje putem otkria, stvaralaka nastava, razliiti nivoi sloenosti, rad u parovima, kao instruktor aktivne nastave: analitiko-sintetika, metoda analogije, problemska, algoritamske metode, primjena modela, projekt-metoda, kao koordinator kooperativnog uenja: timski metod uenja, mozaik metod i njegove modifikacije, grupni projekt metod, kooperativna mrea (muzike radionice, izlobe improviziranih instrumenata i sl.). Kroz istraivanje i ispitivanje, te stvaranje uenici razvijaju dublje razumijevanje prema naporima u umjetnosti i muzici kao posebnom sistemu saznanja i vrijednosti i njenoj sloenosti. Ukljuivanjem uenika u sve aktivnosti, odnosno prakticirajui iskustvenu nastavu, razvijaju se pozitivni stavovi o znaaju muzike u porodici, koli, drutvu i ivotu uope. Sadraje nastave muzike kulture treba tematski povezati sa nastavom drugih predmeta. Detaljniji opisi aktivnosti uenika i nastavnika dati su u ishodima uenja i objanjenju.

50

(2 asa sedmino, 68 asova godinje)

Likovna kultura

ULOGA I ZNAAJ I umjetnost i crte su postali iz nagona za igrom ili ,,sanjarenjem na javi. Nervni sistem djeteta lii na
stanicu u koju ulazi pet puteva, a iz koje poslije estoke borbe vani probija samo jedan. Uloga nastavnog predmeta je, da kroz igru, nastavu i stvaralatvo usmjeri i obogati ,,sanjarenje na javi i dinamizira prohodnost sadraja u i iz uenika. Polaskom u kolu uenik se prvi put susree i kontaktira sa umjetnostima koje po prvi put estetski doivljava i svojim ,,crteom prvi put crta. Ono u nastavnom procesu aktivno osjea i misli, te slikom dolazi do prvih pojava, predstava i pojmova. U ovom nastavnom predmetu izdvajaju se tri stepena: Likovna pismenost; Likovna kultura; Likovna kreativnost.

Uenicima prvog razreda nudi se najstarija magijska umjetnost kao estetski doivljaj i inspiracija za vlastiti ,,crte. I umjetnost i ,,crte se uenicima nude u formi vizuelno-estetske analize u kojoj rije ima ulogu poticaja (potie uenika da pria o onom to vidi u ,,slici). Nastavnik, opet, dodaje i ono to se u ,,slici ne vidi, a uenik svoj crte crta svojim perceptivnim, doivljajnim i iskustvenim svijetom. Time se realizira metoda intenzivnog, aktivnog doivljaja. Uloga je umjetnosti da omogui ueniku komunikaciju sa svojom i svjetskom likovnom batinom, a u ,,crteu da komunicira sa samim sobom, svojom porodicom, vrnjacima i nastavnikom, a time se ,,uvijeni duh djeteta u sebi otvara. Zadaci: Da uenici upoznaju likovni pribor, podloge i materijale, te da se njima slue; Da upoznaju sadraj i likovni jezik, te osnovne likovne nazive; Da se uspavane likovne sposobnosti djece koja dolaze iz roditeljskog doma izjednae s probuenim likovnim sposobnostima djece koja su boravila u predkolskim ustanovama; Da se svim uenicima nude raznovrsni sadraji kao podsticaji (iz ivota, umjetnosti, prirode); Da se kod djece razvija uroeni i steeni senzibilitet i subjektivni likovni izraz; Da uenici analizom upoznaju sopstveni crte, djela domae i svjetske likovne batine;

Da se kultivie svijest o potrebi uvanja tekovina likovne, materijalne i duhovne kulture.

51

ODGOJNO-OBRAZOVNI CILJEVI U PRVOM RAZREDU

Sadraj u djejem crteu Za svaki navedeni sadraj neophodno je da nastavnik formulie: likovno podruje, likovni element, likovni problem, likovno sredstvo, motiv, likovnu formu; Sadraji iz ivota uenika, porodice; Ja i moji roditelji; ega se plaim; ta sanjam; Sadraji iz kole; Ja i moji novi prijatelji; Iz prirode i godinjih doba; Doivljaji s mora, izleta; Sadraji iz likovne, knjievne i filmske umjetnosti; Lutkarske predstave; Svjesni i podsvjesni sadraji u crteu. Likovni jezik Forme i tehnike Uoavanje osnovnih likovnih elemenata: linije, boje, plohe i volumena i njihovih regulatora: simetrije, kompozicije i ritma; Imenovanje likovnih formi: crtea, grafike, slike, kipa, zgrade i grada; Imenovanje osnovnih boja: crvene, ute, plave, te neutralnih: crne, bijele i sive; U crteu primjenjivati i njegovati simboliku boju, psiholoku proporciju i opisni prostor; Imenovanje prave i krive, vodoravne i vertikalne, kose i cik-cak linije; Uoavanje kompozicija figura i predmeta: skupljeno, rasuto, simetrino, vodoravno i vertikalno, koso, savijeno i kruno; Upotreba osnovnih kolskih crtakih , grafikih, slikarskih i kiparskih materijala i tehnika: grafitna olovka, flomaster, akvarel, tempera, pastel, glina, plastelin, etkica, paleta. Kreativan crte Koristiti shematsku ili simboliku fazu, zlatni period djeijeg crtea. Da dijete svijet gleda svojim oima, doivljava srcem, misli svojom glavom i samo realizira svoj crte; U realizaciju su ukljuena sva ula; Kreativan crte je plod ,,sanjarenja na javi; Poticaji su: knjievnost, analiza umjetnikih djela, predstavljanje bojom dominantnih osobina lika iz knjievnog teksta, ilustriranje toka dogaaja u prii, pjesnika slika - likovni izraz, osjeanja glavnog junaka, promjena tog osjeanja bojom. Komunikacija i otvaranje uenika U kreaciji crtea koristi i desnu i lijevu ruku, Dok crta, sjedi, stoji, hoda; Rad svim sredstvima i tehnikama; Pria o onom to vidi na slici; Crta i govori, objanjava, dotjeruje, izraava zadovoljstvo; Procjenjuje radove drugih uenika i svoj rad (prepoznavanje slabije i jae strane vlastitog rada: drvo sam dobro nacrtao, ali boje mi nisu ba najbolje dopada mi se kako sam nacrtao lava, a Ado je dobro uradio).

PROGRAMSKI SADRAJI Rad po sjeanju

Iskustveni sadraji, doivljaji iz ivota djeteta (porodica, kola, drutvo vrnjaka, ire okruenje); Ugodni i neugodni doivljaji sjeanje.

Posmatranje kao poticaj

1) 2) Posmatranje prirode, ivota i rada; Uvoenje djeteta u posmatranje i zapaanje svega to se nalazi u njegovom okruenju, doivljavanje svim ulima, upoznavanje funkcije i izraavanje

Svijet mate kao inspiracija

Da sam nevidljiv Kakav bih automobil elio Stigli su vanzemaljci

52

Pronaao sam posebnu olovku Kad bi drvee hodalo

Rad prema tekstu, ilustracija i strip

Bajke, basne, zagonetke i odgonetke, prie i legende, izreke i brojalice (omoguiti rad na veim formatima papira, ali i na malim, nekoliko crtea u formi stripa, s tim da svi ovi sadraji niu iz teksta.

Likovna umjetnost kao inspiracija

Posmatranje originalnih umjetnikih djela na izlobama, reprodukcija u knjigama, folije na zidu. Uenicima nudimo umjetnost kao estetski in, ne kao memorisanje, ve kao inspiraciju za vlastiti subjektivni crte, sliku, reljef i kip.

FORMA ILI LIKOVNI JEZIK Crtanje, crte

Likovni izraz linijom nazivamo crteom. Crtake tehnike: grafitna i hemijska olovka, flomaster, kreda, ugljen, metalno pero, ptiije pero, kist. Crte se moe dobiti i drugim crtakim tehnikama i na svim podlogama na kojima neki predmet ostavlja trag, crtu. Moe biti uraen crnom, sivom, bijelom linijom i bojom u vidu takica, mrlja ili fleka, isprekidanih, kratkih i dugih linija, tako da moe biti u boji, sve dotle dok ne pree u sliku. Djeaci su skloni liniji, djevojice boji.

Slikanje
Likovna forma rijeena bojom i plohom na ravnoj podlozi je slika. I umjetnici i djeca likovnim elementima bojom i plohom grade likovne regulatore: simetriju, kompoziciju i ritam. Boja je zahvalna u radu sa djecom svih uzrasta. estogodinje dijete koristi tzv. simbolike i arene boje. U tehnikom smislu boje se dijele na vodene, akvarel, temperu, gva, sve one koje se mijeaju vodom. Krute su: pastel, kreda. Papirne: kola i druge. Osim u slikanju boje se upotrebljavaju i u drugim likovnim formama. Dekorativni rad s grafikom Ova je forma blia primijenjenim umjetnostima i grafici; iskoritava likovne elemente: liniju, plohu i boju, te regulatore: ritam i simetriju. Dekorativni rad podrazumijeva ukraavanje upotrebnih predmeta: ukrase, are, ornamente i arabeske. Grafika se dobiva tampom, otiskom ili tiskom u neogranienom broju originala. U crtea i slike su po jedan original, grafika ima vie otisaka ili originala. Otisak prsta i dlana, krompira i lista je prirodni otisak, i to je u prvom razredu dovoljno. Prostorno-plastino oblikovanje: reljef, kip i zgrada Linija ima samo jednu dimenziju (duinu), ploha ima dvije (visinu i irinu), volumen ima tri dimenzije (visinu irinu i debljinu) i zauzima stvarni prostor. Tu spada modeliranje i graenje. To je za djecu najkonkretniji likovni element kojim najradije manipuliraju i za koji postoji izrazita radoznalost. Njeni su praiskonski izvori majino tijelo i priroda. Otuda naglaeno ulo opipa, a preko njega i spoznaja. Kao to bie u ranom djetinjstvu crteom rasporeuje predmete traei prostor, tako ono volumenom mijenja mjesto predmetu, upoznaje prostor. Prirodni su predmeti pogodni za modeliranje: reljef i kip, Tehniki su predmeti prikladniji graenju. Stoga se ovdje namee izbor raznovrsnih materijala, metodom oduzimanja i dodavanja, klasinih i savremenih, tvrdih i mekih.

Vizuelno-estetsko procjenjivanje
Estetika je nauka o lijepom, o osjetilnom i ulnom inu, koja u umjetnosti i crteu ispituje pojavu stvaranja i doivljavanja. Njen predmet su vizuelne, zvune i jezike umjetnosti

53

Ljepota je u skladu, redu, ravnotei, harmoniji. Po subjektivnom kriteriju, ono to se ,,samo po sebi svia, ono to u umjetnosti i ,,crteu izraava neku ideju. U djeijem crteu se analizira vizuelni ili svjesni sadraj, ono to se vidi, i skriveni ili podsvjesni sadraji, ono to se ne vidi, kao i likovna forma: likovni elementi i njihovi regulatori. Djeca poinju analizirati predmete i pojave iz svoje sredine: slikovnice, igrake, tekstil, kostim, keramiku, naivne i narodne umjetnosti. Mi im nudimo njihov ,,crte, magijsku, najstariju, a njima najbliu, umjetnost ,,djetinjstva ovjeanstva, ali samo kao inspiraciju za vlastiti ,,crte. Sama ideja gledanja i procjenjivanja crtea i umjetnosti u koli je estetski in. Dijete e u skladu s vlastitom percepcijom i recepcijom izraziti doivljaj, na svoj nain imenovati ono to je u domenu percepcije i doivljaja.

OEKIVANI REZULTATI
Proimanje igre, nastave i stvaralatva Smanjit e se razlike meu uenicima koji su prije upisa u 1. razred bili, i onih koji nisu bili u predkolskim ustanovama, ili nee ni biti. Korelacijom crtea sa knjievnosti za djecu i umjetnost iz djetinjstva ovjeanstva kao estetskim inom i inspiracijom za vlastiti crte, ostvarit e se kontakt crtea sa umjetnostima, koje su se inspirisale mitom i legendom, bajkom i basnom, zagonetkom i priom, koje su i uenicima svojstvene, te e se i ta razlika, izmeu maternjeg jezika, simbolike umjetnosti i simbolikog crtea uenika, pribliiti. Oekuje se realizacija tvrdnje mnogih pedagoga i estetiara, da su svi prvaii, izuzev jednog, talentirani, te da taj smisao treba koristiti i njegovati kao mladu biljku. Uenici e postepeno oslobaati svoj ekspresivni i impresivni doivljaj i izraz. To e se realizirati kreativnim crteom, demonstracijom i analizom crtea i umjetnosti. Uenici e iz slika upoznavati i proirivati svoj pogled na svijet, te bogatiti jezik uope. Upoznat e osnovne likovne materijale i tehnike, te njihove mogunosti. Uenici e prihvatiti, da ne samo da oni crtaju ve da je crte sredstvo koje su koristili i koje koriste i odrasli. To im daje sigurnost i ideju, da crte i umjetnost treba njegovati i uvati.

INDIKATORI USPJENOSTI
Dijete bez optereenja stvara svoj rad, crte ili sliku; Zna kazati ta je zamislilo i ta je ilustriralo; Uspjeno se slui priborom, materijalima i tehnikama; Rado crta.

DIDAKTIKO-METODIKE NAPOMENE
Sadraj i forma su obraeni u uvodnim tekstovima, ovdje ih prevodimo u:

ta i kako?
Kada se dijete s kistom u ruci nae pred bijelim papirom, suoava se istovremeno s pitanjem ta e i kako e? Misli o sadraju i o likovnom jeziku ili formi. Sadraj je ta, forma je kako. Maternji jezik je nacionalan, likovni je internacionalan. On ima samo etiri osnovna elementa: crtu, boju, plohu i volumen i psihike likovne regulatore: simetriju, kompoziciju i ritam. ,,Kako e dijete rasporediti sadraj i formu u crteu je kompozicija i u njoj simetrija koja je svojstvena djeci. Ritam je rukopis, stil pisanja i stil crtanja, onaj dodir, ono subjektivno poigravanje srca i nerva, ruke, linije i boje na papiru.

Analiza ,,crtea
Analiza ,,crteapodrazumijeva pokuaje uenika da neto kau o onom to su nacrtali, a da nastavnik zna na kraju nastavnog asa kazati ono ta su uenici crtali. SADRAJ:

54

U crteu je ono to crte sam po sebi pria, ono kada ueniku nije dovoljan crte i ilustracija, ve se domilja i crteu dodaje tekst, pa ide u strip. To je prijevod motiva, tema, ilustracija i inspiracija u priu. Analiza LIKOVNOG JEZIKA ili FORME je subjektivna analiza likovnih elemenata: crte, boje, plohe, volumena i njihovih regulatora: kolorizma, asimetrije, kompozicije i ritma. To i jest umjetnost i ona zagonetka u crteu: i estoka boja, i simetrija i raspored i rukopis; sve se moe kopirati, ali rukopis ili ritam ne! Samo to mi, s djecom, treba da imenujemo. PSIHIKA forma je bliska tehnici, crtakim, slikarskim, grafikim i kiparskim tehnikama i materijalima: olovka i flomaster, akvarel, tempera, kola, mozaik, otisak lista i dlana, glina i plastelin. ESTETSKO u crteu je ideja da dijete neto crta, proces rada, sve ono to se u djeijoj glavici deava dok crta (od borbe do uspjeha i sree, ono to njega bogati) i lijep crte. To je na cilj. Likovni prilozi Umjetnosti, zagonetke, bajke, basne i prie koje ovaj koncept nudi uenicima prvog razreda su iz ,,djetinjstva ovjeanstva koje su same po sebi bliske uzrastu uenika, ali i legende i prie iz domae kulturne, likovne i knjievne batine. U isto vrijeme im nudi vlastiti ,,crte istog ili starijeg uzrasta. To znai da uenicima prvog razreda nudimo njihovu umjetnost kao estetski doivljaj i inspiraciju za interpretaciju i kreaciju vlastitog crtea, a ne kao uenje. Vizueni-likovni prilozi umjetnosti i ,,crtea su podloga nastavniku i inspiracija uenicima. Ovaj okvirni program treba realizirati u skladu s okolnostima i mogunostima.

55

(2 asa sedmino, 68 asova godinje) ULOGA I ZNAAJ Briga o zdravlju djeteta osnovni je princip na kojem se zasnivaju sadraji tjelesnog i zdravstvenog odgoja u prvom razredu osnovne kole. Tom je principu sve podreeno. Kretanje je potreba svakog djeteta, a svrsishodno kretanje u osnovi tjelesnog i zdravstvenog odgoja. U ovom nastavnom predmetu dijete usvaja osnovna znanja o zdravlju, stie navike i vjetine, ali i ui kako da ih primijeni u ivotu. Dijete ui kako da postane fiziki spremno, lino predano i dnevnoj fizikoj aktivnosti. Pobolja li se zdravlje generacije koja dolazi imaemo zdraviju populaciju, a to znai i radno spremniju, kreativniju i zadovoljniju. U ovom vremenu tjelesni i zdravstveni odgoj ima posebnu vanost zbog sve prisutnijih pojava koje ugroavaju zdravlje djece (dominacija medija i smanjivanje kretanja kao prijeke potrebe djeteta, pojava deformiteta, prisustvo droge i drugih nepoeljnih sredstava). Zadaci su: Shvatanje smisla, vrijednosti i principa tjelesnog vjebanja; Ouvanje, njegovanja i unapreenja zdravlja; Razvijanje i usavravanja motorikih sposobnosti u skladu sa uzrasnim i individualnim karakteristikama; Sticanje motorikih znanja i razvijanja motorikih vjetina i navika; Osposobljavanje za svrsishodno i efektno samostalno vjebanje; Razvijanje pozitivne slike o sebi; Razvijanje kreativnosti kroz pokret; Promoviranje pozitivnih socijalnih interakcija, svrsishodne i humane primjene psihomotorikih sposobnosti, motorikih znanja, vjetina i navika.

Tjelesni i zdravstveni odgoj

ODGOJNO-OBRAZOVNI CILJEVI U PRVOM RAZREDU

Znanje o iniocima zdravog ivota Lina higijena i zdravlje; Hrana i zdravlje; Tjelesna aktivnost i zdravlje; Pravilno i nepravilno dranje tijela; Informacije o pomoi u sluaju zlostavljanja; Opasnosti po zdravlje: zagaena okolina, tablete, biljke, pie, zagaen zrak, mogunost zatite; Utjecaj medija; Ograniavanje vremena provedenog pred TV ekranom; Znaaj boravka na svjeem zraku i u igri; Selektivan pristup sadrajima medija. Motorike sposobnosti i vjetine kretanja Lokomocija (stabilnost, brzina, koordinacija, snaga, gipkost, izdrljivost, preciznost, ravnotea) vjebe na spravama, na tlu i sportske igre jednostavne vjebe oblikovanja (bez rekvizita) usklaenost kretnje s kretanjem rekvizita kontrola pokreta hoda, skae, tri plee Pozitivne socijalne interakcije i osobine linosti

Komunikacija i saradnja

potuje pravila igre cijeni tui i vlastiti napor stabilnost i realnost u postavljanju cilja istrajnost rjeavanje sukoba na prihvatljiv nain planiranje vremena izbjegavanje rizika i briga za vlastitu sigurnost samokontrola donoenje ispravnih odluka rjeavanje problema razumijevanje smisla takmienja (prihvatanje poraza i noenje pobjede)

56

PROGRAMSKI SADRAJI
Izbor i distribucija sadraja meuovisne su operacije u programiranju procesa vjebanja. Izborom se odgovara na pitanje - ta vjebati, a distribucijom ta vjebati u pojedinom razdoblju. Primarna funkcija nekonvencionalnih sadraja je razvoj i usavravanje osobina i sposobnosti. Nekonvencionalni sardaji su uvijek u simbiozi s odreenim konvencionalnim sadrajem, odnosno i u funkciji usvajanja motorikih informacija. Hodanje: Prirodno hodanje - pravolinijsko; s promjenom pravca, smjera, tempa i ritma; na razliitoj vrsti, dimenzijama i obliku podloge; kombinirano. Hodanje uz razliite poloaje ruku, koljena i stopala. Kombinacija hodanja, tranja, skakanja, preskakanja itd. Hodanja u razliitim kretnim zadacima. Oponaanje pokreta i kretanja drugih ivih stvorenja (Kako medo hoda? A slon? Kako ptica leti?) Tranje: Tranje - pravolinijsko; s promjenom pravca, smjera, tempa i ritma; na razliitoj vrsti, dimenzijama i obliku podloge; kombinirano. Kombinacija tranja, hodanja, skakanja, preskakanja i dr. Brzo tranje (sprint) - dionice do 30 m. Istrajno tranje - u trajanju od 6 minuta. Primjena tranja u razliitim kretnim manifestacijama. Skakanje: Sunoni poskoci u mjestu i kretanju. ,,Zeji poskoci (iz upora ueeg skoka u upor uei, u jednom trenutku noge nisu u kontaktu sa podlogom), ,,Kan-kan poskoci (poskok na jednoj nozi, sa visokim prednoenjem drugom), Kik poskoci (poskoci na jednoj nozi, sa opruanjem potkoljenice slobodne noge); makazice, galop naprijed i strance, djeji poskoci, sunoni poskoci sa okretom od 90 stepeni (u jednu i drugu stranu), preskakanje kratke vijae (individualno), ,,kolica", igra lastia, izvoenje poskoka i skokova uz razliite pokrete rukama (uzruenje, odruenje, pljesak i sl.). Sunoni naskok iz mjesta na povienje, doskok sa povienja (do visine vedske klupe), preskakanje iz obiljeenog prostora u prostor i preko prepreka (linije, obrui, vijae i sl.). Kretanje poskocima i skokovima u zadatom pravcu Kombinacije skokova i poskoka sa hodanjem, tranjem i dr. Primjena skokova i poskoka u razliitim kretnim manifestacijama. Puzanje i provlaenje: Puzanje etveronoke. Provlaenje kroz obru, okvir od vedskog sanduka ili sanduia, izmeu nogu para, kroz upor kleei, itd., puzanje ispod grede, vedske klupe, razapete vijae itd., puzanje po vedskoj klupi; puzanje uz/niz kosu vedsku klupu. Kombinacija puzanja i provlaenja i hodanja, tranja itd. Primjena puzanja i provlaenja u razliitim kretnim manifestacijama. Penjanje: Penjanje uz stepenice, penjanje na vedsku klupu, vedski sandui, uz kosinu (vedska klupa, vedski sanduk, prirodni uspon itd.), uz ripstol, prei na drugi ripstol, uz mornarske ljestve do 2 m visine. Kombinacija penjanja sa hodanjem, tranjem, puzanjem, provlaenjem itd. Primjena penjanja u razliitim kretnim zadacima. Bacanje i hvatanje: Bacanje razliitih lopti kotrljanjem, razliitih lopti u daljinu i visinu, desnom i lijevom rukom i suruno, dodavanje u paru, prvo sa male udaljenosti, a zatim sa vee udaljenosti (suruno, jednom rukom), gaanje u metu (korpa, lopta, oznaeni prostor i sl.) na razliite naine (pogaanje, ubacivanje, ruenje i sl.). Primjena bacanja i gaanja u razliitim kretnim manifestacijama. Dizanje i noenje: Dizanje i noenje jednog ili vie razliitih rekvizita odgovarajue veliine i mase, samostalno, u paru, grupno. Primjena dizanja i noenja u razliitim kretnim zadacima. Ples i pantomima: Prikazivanje razliitih pojava i situacija iz svakodnevnog iskustva pantomimom; usklaivanje pokreta pojedinih dijelova tijela i kretanja cijelog tijela sa karakterom muzike i linim doivljajem. Izabrati 2 - 4 plesa (drutvena, narodna, moderna) u skladu sa mogunostima i interesu uenika i nastavnika i nauiti osnovne korake. Gimnastika: Gimnastiko hodanje. Ritmiki skokovi. Ritmiki okreti. Sunoni preskoci. Sunoni skokovi. Razliite vrste hodanja po liniji, obrnutoj vedskoj klupi ili niskoj gredi. Jednostavni poligoni sastavljeni tako da zahtijevaju primjenu nauenih gimnastikih elemenata. Igre loptom: Razliite elementarne igre loptom. Plivanje - obuka neplivaa: Obuka neplivaa organizira se tokom prvog ciklusa (u 1., 2. ili 3. razredu) u saradnji sa lokalnom zajednicom i profesionalno angairanim instruktorima. Druga motorika iskustva: U ovisnosti od interesovanja uenika, nastavnika i roditelja, kao i mogunosti sredine (kole, lokalne zajednice), realiziraju se i drugi sadraji: vonja bicikla, koturaljki (rolera), klizanje, sanjkanje, skijanje, plivanje, pjeaenje u prirodi, sportski ples i dr.

57

SADRAJI ZDRAVSTVENOG ODGOJA

Pravilna ishrana: Izbor zdrave hrane, kombiniranje u obroku, dinamika uzimanja obroka, obim obroka, ponaanje i ophoenje za stolom. Zdravlje: Znaaj i vanost zdravlja; tjelesna aktivnost, boravak u prirodi i zdravlje; dnevni ritam odmora i rada. Higijena: Lina, kolektivna i higijena ivotnog prostora. Izvori opasni za zdravlje: Mogunosti line zatite. Druenje: Upoznavanje - ostvarivanje verbalnog i tjelesnog kontakta, razmjena linih iskustava. Informiranje o tetnosti: Tablete, biljke, pie, zrak...

ISHODI UENJA
1. Ouvanje i unapreenje zdravlja: Razlikuje pravilno od nepravilnog dranja tijela; Vodi rauna o pravilnom dranju tijela u sjedeem i u stojeem poloaju; Posjeduje informacije o znaaju zdravlja; Posjeduje informacije o znaaju tjelesne aktivnosti i boravka u prirodi za pravilan rast, razvoj i otpornost organizma; Uz pomo odraslih usklauje svoje aktivnosti (uenje, igra, odmor, spavanje); Ui da izbjegne situacije u kojima moe da se povrijedi i umije da trai pomo; Upoznaje se sa osnovnim principima pravilne ishrane; Odrava linu higijenu (pranje ruku i zuba, umivanje, tuiranje i dr. i odrava kolektivnu higijenu (provjetravanje prostorija i odlaganje otpadaka; Posjeduje informacije o tetnosti duhana, alkohola i droga; Posjeduju informacije da moe da trai pomo ukoliko je zlostavljano i zanemareno, ili zna za takav sluaj; Redovno i aktivno uestvuje u nastavi tjelesnog odgoja.

2. Usavravanje motorikih sposobnosti u skladu sa uzrasnim i individualnim karakteristikama i sticanje i razvijanje vjetina i navika: Izvodi pokrete i kree se u zadatom smjeru (gore, dolje, lijevo, desno, naprijed, nazad); Izvodi pokrete i kree se po pravolinijskoj putanji; Usklauje svoje kretanje sa kretanjem rekvizita u jednostavnijim kretnim zadacima; Unapreuje motorike sposobnosti (brzinu, koordinaciju, snagu, gipkost, izdrljivost, ravnoteu i preciznost) u skladu sa individualno postavljenim normama; Sposoban je da prepliva 25 m slobodnom tehnikom (u I, II ili III razredu); Vjeto izvodi jednostavne forme prirodnih oblika kretanja (hodanje, skakanje, tranje...); Primjenjuje prirodne oblike kretanja u jednostavnim igrama i poligonima, pravilno izvodi jednostavne vjebe oblikovanja bez rekvizita; Pravilno izvodi osnovni korak dva izabrana plesa; Vlada izabranim vjetinama iz vjebi na spravama, tlu i sportskih igara; Posjeduje i druga motorika iskustva u ovisnosti od linih interesovanja i mogunosti sredine (npr. vonja bicikla, skijanje, sanjkanje, klizanje, pjeaenje u prirodi, tenis, sportski ples itd.). 3. Osposobljavanje za samostalno vjebanje u slobodno vrijeme: Imenuje osnovne poloaje i stavove (uspravni stav, sjedei i leei poloaj, uanj...), stavova, pokreta i kretanja;

58

Imenuje dijelove tijela i zna njihovu osnovnu ulogu prilikom vjebanja; Umije da odredi kom dijelu tijela je namijenjena vjeba oblikovanja (za ruke, za noge, za trup...); Prepoznaje fizioloke znake umjerenog optereenja i zamora (npr. bri rad srca, znojenje, nesvjestica itd.) i umije da trai pomo ako se loe osjea; Vjeba u odgovarajuoj odjei i obui; Pridrava se dogovorene procedure dolaska u salu (igralite), ponaanja na asu i odlaska iz sale (sa igralita); Uz podrku odraslih primjenjuje nauene i model jutarnje gimnastike. 4. Promoviranje pozitivnih socijalnih interakcija:

Ni na koji nain ne ugroava one koji se od njega razlikuju; tokom vjebanja i igre prijateljski komunicira i sarauje sa vrnjacima, uz podsticanje i nadzor nastavnika; Poznaje pravila elementarnih igara i pridrava ih se uz, podsticaj i nadzor nastavnika; pozitivno vrednuje uspjene poteze i uloeni trud svih uesnika u igri, uz podsticanje i nadzor nastavnika. 5. Razvijanje pozitivne slike o sebi:

Primjeuje svoje motorike i druge sposobnosti i osobine; Uoava slinosti i razlike meu vrnjacima; Istrauje svoje sposobnosti, ima izgraenu tjelesnu shemu. 6. Razvijanje kreativnosti kroz pokret:

Jednostavne pokrete usklauje sa muzikom; Pantomimom i pokretom prikazuje razliite pojave i svakodnevne situacije.

DIDAKTIKO-METODIKE NAPOMENE
Bazina komponenta ponaanja djece je kretna aktivnost. Kretanje ima funkciju biolokog nagona i zadovoljava potrebe stimuliranja tjelesnog rasta i razvoja. U tom pogledu, kretanje zadovoljava prirodne potrebe djeteta. Meutim, kretanjem djeca zadovoljavaju i svoje drutvene potrebe. Kretanje ima funkciju psihosocijalnog komuniciranja. U prvom razredu naglasak je na socijalizaciji djeteta, odnosno harmoniziranju pokreta i kretnji djeteta sa pokretima i kretanjem svijeta oko njega. Veina djece svoje pokrete i kretnje uspjeno formira do etvrte godine. Dalji razvoj psihomotorike karakterizira njeno usavravanje. Opa psihomotorika spremnost, kao rezultat procesa u kojem se posredstvom tjelesnih vjebi poveava obim i kvalitet kretanja, znaajno korelira sa pravilnim i harmoninim rastom i razvojem (1) morfolokih (procesi rastenja, diferencijacije tkiva i funkcionalnog dozrijevanja), (2) funkcionalnih (sistem za transport kiseonika i aerobni kapaciteti), (3) kognitivnih (prijem, zadravanje i transformacija informacija i efikasnost u novim netipinim situacijama), (4) konativnih (modaliteti reakcija i sposobnost adaptacije) i (5) sociolokih (drutvene grupe, organizacije i institucije). Psihomotorika aktivnost se usmjerava prije svega na razvijanje i usavravanje: snage (poloaji tijela - leei, uei, kleei, stojei, visei, u tranju, u skakanju, neobini poloajni, sa osloncem na jednoj nozi, ruci, laktu, glavi...), brzine (reakcije, pojedinanih pokreta i frekvencije pokreta - hodanje, tranje, skakanje, penjanje, puzanje, provlaenje, valjanje, kotrljanje, odravanje na vodi, kretanje na vodi...), izdrljivosti (ope - posebnu panju usmjeriti na disanje), gibljivosti (aktivne kompleksne i lokalne - vjebe oblikovanja), koordinacije (brzinske, ritmike, orijentacije), agilnosti (brzine promjene smjera kretanja - u hodanju, tranju, penjanju, puzanju, provlaenju, valjanju, kotrljanju; sa rekvizitima; u elementarnim sportskim aktivnostima), ravnotee (statistike i dinamike - bez rekvizita

59

i sa rekvizitima - na suenoj i nestabilnoj podlozi) i preciznosti (dranje, bacanje, utiranje, postavljanje, dizanje, gaanje, hvatanje, noenje, sputanje). Za razvoj djeteta znaajno je da ono bude aktivno na prikladne i razliite naine, to se postie osmiljenim povezivanjem onih djeijih aktivnosti u kojima se dijete najadekvatnije ukupno izraava to su u periodu prvog kolskog uzrasta, prije svega, igrovne aktivnosti i igra kao kontekst kreativnog komuniciranja djece sa sobom, s drutvom i sa prirodom. Izbor modaliteta rada kojima e se provoditi proces vjebanja uvijek mora biti u funkciji ishoda za postojee stanje uenika, bez ikakvih rizika, posebno kada su u pitanju vanjska optereenja. Temeljna metoda vjebanja je iterativna (ponavljajua). Ljudski organizam nastoji uspostaviti ravnoteu izmeu poveanog inteziteta motorikih aktivnosti i trenutnog stanja organizma, zato podraaji uvijek moraju biti na nivou koji uvjetuje adaptacijske procese. Razvoj osobina i sposobnosti mogu je jedino u uvjetima progresivnog i diskontinuiranog optereenja. Za istovremeno usavravanje motorikih znanja i mijenjanje osobina i sposobnosti najproduktivnija je situacijska metoda rada, jer su konani rezultati vjebanja u pozitivnoj korelaciji sa situacijama u kojima se efekti vjebanja realno mogu primijeniti. Promjena savremenih tendencija uenja i obuavanja, nakon saznanja o funkcioniranju modanih hemisfera, usmjerena je prema sintetikom metodu motorikog uenja - usvajanje i usavravanje motorikog akta u cjelini, koncentriui se na najpravilnije izvoenje najvanije faze globalne motorike aktivnosti po principu ,,pamenja samo redoslijeda elemenata koji se sukcesivno reaju" (Roger Spirri, 1981). Kod djece, ako nisu u stanju dovoljno brzo i efikasno savladati sloenu cjelinu, primjenjuje se analitiki nain rada (izvoenje pojedinanih elemenata - kombiniranje situacijske i sintetike). Mora se voditi rauna da se ne mogu forsirati dijelovi u kojima se ne vidi cjelina. Ako treba nauiti neku igru, uenje treba provoditi cjelovito, a zaustaviti se eventualno samo tamo gdje se cjelina ne moe savladati, i to izvan igre, najbolje kao dopunska aktivnost. Kod djece uzrasta oko est godina znatno se poveava spremnost za ukljuivanje u razliite oblike tjelesnih aktivnosti, razvijenija je njihova sposobnost kretanja, snaga i izdrljivost. Djeca su sposobna izvoditi pokrete, odnosno kretanja, tanije, bre, bolja im je prostorna orijentacija i spremnija su i za izvoenje sloenijih pokreta. Takoer, poveana je njihova otpornost na promjene okoline i na promjene izazvane pod utjecajem kretanja, odnosno tjelesnog vjebanja. Njihove tjelesne aktivnosti, srazmjerno optereenju, mogu trajati i do 30 minuta. Individualne razlike meu djecom navedene dobi vee su nego meu odraslima i treba ih u radu respektirati. Osim uzrasnog kriterija, u radu s djecom treba uvaavati i mnoge specifine razlike meu njima, ali i razlike meu starijima. Oprez u radu s djecom ove ontogenetske dobi potenciran je injenicom da su vegetativni procesi stabilniji, ali ekonominost reakcije je mala i iradijacija je jaa od inhibicije, osjeanja su im nestabilna i izazivaju razliite reakcije, to rezultira brzom promjenom raspoloenja i podlonou sugestiji. Usredtoenost na jednu stvar, aktivnost ili vjebanje ne traje im dugo. Uz to, za njih je najznaajnije ta se dogaa u datom trenutku, a ne ta je bilo i ta e biti. Kako u funkciji centralnog nervnog sistema modana kora sve vie dominira nad njegovim niim dijelovima, ograniavajui procesi razdraenja se sve vie pojavljuju i osnovni prirodni pokreti djeteta oslobaaju se suvinih, beskorisnih, sporednih pokreta to djetetu daje mogunost da sigurnije hoda, tri, skae itd. Razvija se finija muskulatura, osnovni oblici kretanja postepeno se automatizuju, dijete lako i sigurno koristi samo jednu ruku i nogu. Mada se moe javiti i ranije, u ovom periodu poinje i druga denticija, koja moe biti jedan od znakova tjelesne zrelosti. Djeca imaju potrebu za vie obroka dnevno, jer im je zapremina eluca jo uvijek mala i izmjena materije je velika. Srce i dalje zaostaje za porastom cjelokupne tjelesne mase, usporava se frekvencija sranog rada i akcija postaje ritminija. Kako je mrea krvnih sudova relativno suena u odnosu na kapacitet srca, prisutna je sklonost porasta arterijskog krvnog pritiska. Poto u ovom uzrasnom periodu okotavanje grudne kosti i rebara tek poinje, mogui su i razliiti deformiteti. Odvijanje odgojno-obrazovnog procesa neposredno prethode mjere sigurnosti: (1) zdravstvenohigijenske, (2) preventivne i (3) mjere asistencije. Briga o zdravlju uenika mora uvijek biti na prvom mjestu. Pored ljekarskog pregleda, nastavnik je duan u neposrednom radu sa uenicima pratiti i kontrolirati njihovo zdravlje. Uz to, obaveza mu je da vodi rauna i o higijensko-tehnikoj kontroli prostora, prostorija, opreme, sprava, rekvizita i pomagala, kao i o linoj higijeni, higijeni odjee i obue uenika. Pod preventivnim mjerama podrazumijeva se pregled obue i odjee za vjebanje,

60

pregled i ispravnost opreme za vjebanje, izbor terena za vjebanje i drugo. Za vrijeme rada preventivne mjere se sastoje u pravilnom postavljanju sprava, odgovarajuem izboru sadraja, primjerenom doziranju i distribuciji optereenja, pravovremenom osiguranju asistencije, prekidu rada u sluaju umora ili zbog drugih razloga. Nakon zvaninog okonanja rada prostor za vjebanje se ostavlja u primjerenom stanju i uenici naputaju isti. Asistencija (uvanje i pomaganje) je vid stvaranja sigurnosti i samopouzdanja kod uenika, ali i sprjeavanja padova i ozljeda. uvanjem se titi uenik od pada, a pomaganjem mu se olakava izvoenje vjebe. Tok odgojno-obrazovnog procesa uesnicima bi trebao osigurati usvajanje odreenog motorikog kretanja bre i lake, ali i uvjete koji e omoguiti najvei mogui utjecaj na njihov organizam. Odvijanje odgojno-obrazovnog procesa prema prirodnom redu uvjetno podrazumijeva sljedee etape: (1) upoznavanje (najavljivanje, opisivanje, demonstracija i objanjavanje) novog motorikog sadraja, (2) izvoenje motorikog kretanja, (3) ispravljanju greaka, (4) ponavljanje, uvjebavanje i individualno uvjebavanje i (5) praenje i realizaciju ishoda. Nakon uspjeno provedene tjelesne i psihike pripreme uenika, slijedi glasno, kratko i razumljivo najavljivanje motorikog sadraja. Potom se najavljeni sadraj opisuje, s ciljem upoznavanja uenika sa osnovnom strukturom vjebe i upozorenja na bitne momente i bitne karakteristike pokreta i kretanja. Demonstracija se izvodi u finalnom obliku. Eventualno objanjenje treba biti kratko, jasno i glasno, s ciljem podsticanja uenika na razmiljanje, akciju i svjesno aktivno uee. U poetnom izvoenju e, vjerovatno, panja uenika biti usmjerena vie na nain izvoenja nego na cilj. Takoer, bit e izraenije prisutne individualne razlike, koje treba uvaavati. Uoavanje i otklanjanje greaka je izuzetno znaajna faza, koja pretpostavlja uoavanje, analiziranje i pronalaenje uzroka te utvrivanje najkraeg i najefikasnijeg puta za ispravljanje pogreaka. Slijedi nakon izvoenja kompletnog motorikog sadraja i po principu od krupnijih (odnose se na motoriku strukturu) ka sitnijim odstupanjima od oekivanog ishoda. U fazi nepotpune stabilizacije, djelimine automatizacije i nedoreene individualizacije, motoriki akt je nestabilan i podloan razliitim utjecajima. i nakon njegovog usvajanja u finalnom obliku. Ponavljanjem, uvjebavanjem i individualnim vjebanjem on se stabilizira i prilagoava uvjetima identinim praktinoj primjeni, u skladu sa individualnim karakteristikama uenika. Najei principi na kojima se zasniva motoriko uenje su: princip oiglednosti (sticanje znanja uz pomo analizatora - ula vida), princip sistematinosti (ponavljanje i usavravanje racionalnih pokreta i broj ponavljanja, izbor i redoslijed vjebi i optereenje usklauju se sa mogunostima uenika), princip svjesnosti (aktivno i stvaralako uee uenika ostvaruje se kroz razliite sadraje koji potenciraju samostalnost i odlunost i mogunost izbora naina i sredstava za uspjean ishod), princip individualnosti (zasnovan je na prirodnoj psihomotorikoj diferencijaciji i usklaivanju procesa obuke prema mogunostima, potrebama i interesima uenika), princip ponavljanja (osigurava racionalizaciju i trajnost usvojenih sadraja), princip odgojnosti (usmjerenost ka pozitivnim vrijednostima, stavovima i navikama), princip reverzibilnosti (podrazumijeva opadanje tjelesnih sposobnosti sa prestankom vjebanja i potencira potrebu za kontinuiranom vjebom u skladu sa tempom njihovog opadanja) i princip svestranosti (podizanjem ope tjelesne pripremljenosti, usvajanjem vjetina i navika stvara se osnova za kasniju individualnu sportsku diferencijaciju, u skladu sa mogunostima i interesima uenika). Kao organizacioni model nastavnik moe integrirati sadraje iz dva ili vie predmeta ili oblasti, u ovisnosti od postavljenih ciljeva i oekivanih ishoda. Npr. kroz tematsku cjelinu kojoj je u osnovi ideja ili problem JA - DRUGI - OKRUENJE na smislen nain mogu se povezati pojedini ciljevi, ishodi i sadraji iz dva i vie predmeta sa razvojnim potrebama djece. Trajanje rada na odabranoj temi, sadraji i struktura pojedinanih asova, variraju u ovisnosti od reakcije uenika. Teme se realiziraju kroz: igru, poligone, stanice, koritenje sportskih sprava i rekvizita, radionice. Pored planiranja i realizacije raznovrsnih poligona sa unaprijed definiranim kretnim zadacima (gdje se uenik provlai, ta preskae i kako, koje prepreke zaobilazi i sl.), vano je predvidjeti i postavljanje poligona koji zahtijevaju samostalno rjeavanje datog motorikog problema (uenik sam osmiljava na koji nain e savladati prepreke). Uvijek promovirati nadmetanje sa samim sobom. Hodanje i tranje, kad god je mogue, realizirati u prirodi.

61

U kontekstu tjelesne aktivnosti, nastavnik mora uloiti maksimalan napor kako bi kroz individualizaciju nastave svim uenicima omoguio doivljaj uspjenosti u ovladavanju sve sloenijim kretnim zadacima. Saznanje da postoje okretniji ili bri vrnjaci, za dijete ne treba da bude izvor prepoznavanja razliitosti i spoznaje sopstvenih osobina (dobrih i manje dobrih) i prihvatanje sebe i drugih kao jednako vrijednih. Kod izbora igara, prednost imaju saradnike igre, mada djeci koja to ele treba omoguiti iskustvo takmiarske situacije, naravno pod odreenim uvjetima (insistirati na prijateljskom, fer-plej odnosu i potovanju pravila; ne precjenjivati znaaj pobjede; kontrolirati i suzbijati agresivnost; omoguiti visok stepen uea svih takmiara; insistirati na samoprevazilaenju i sl.). I u takmiarskim igrama promovirati uvaavanje drugih - protivnikih igraa i suigraa. Obavezno omoguiti uenicima slobodu izbora kad je rije o ueu u takmiarskim igrama. Veoma je bitan odabir vjebi oblikovanja i zagrijavanja, a u cilju pravilnog rasta i razvoja. Akcenat treba da se stavi na vjebe zagrijavanja, istezanja vrata, te se ni u kom sluaju ne smiju izvoditi isti i nagli pokreti glave. Treba izbjegavati kretanje u unju zbog moguih oteenja zglobova. Naroito treba izbjegavati jaanje sklopa trbunih miia zbog povijanja kimenog stuba. Kod skakanja treba paziti da svi poskoci budu u pokretima, a nikako veliki doskoci. Kod gimnastikih preskakanja treba obratiti panju na mogunosti uenika, te na veliinu i visinu predmeta koji se preskau. Valorizacija efekata Valorizacija procesa tjelesnog i zdravstvenog odgoja je procjena ostvarenja cilja - procjena ostvarenja ishoda - i odnosi se na uspjenost uenika u svakom od planiranih ishoda. Potrebno je sistematino pratiti i valorizirati rad svakog uenika. to potpunije informacije su neophodne i ueniku i nastavniku za procjenu i ocjenu njihove uspjenosti. Nije mogue upravljati transformacijskim procesom niti oekivati eljene ishode bez stalnog registriranja stanja i promjena u odgojno-obrazovnom procesu. Ocjenjivanje i zakljuna ocjena su opisni.

62

OKVIRNI NASTAVNI PLAN I PROGRAM za drugi razred devetogodinje osnovne kole

63

OKVIRNI NASTAVNI PLAN ZA DRUGI RAZRED DEVETOGODINJE OSNOVNE KOLE

REDNI BROJ OBAVEZNI NASTAVNI PREDMETI SEDMINI BROJ NASTAVNIH ASOVA GODINJI BROJ NASTAVNIH ASOVA

1. 2. 3. 4. 5. 6.

Bosanski, hrvatski, srpski jezik i knjievnost Matematika Moja okolina Muzika /glazbena kultura Likovna kultura Tjelesni i zdravstveni odgoj UKUPNO: Izborni, fakultativni predmeti

4 3 3 2 2 2 16

140 105 105 70 70 70 560

Napomena: Broj nastavnih asova za vjeronauku, dopunske/dodatne programe, vannastavne aktivnosti, odjeljensku zajednicu, te eventualno neki novi predmet (izborni, fakultativni) odredit e se na lokalnom nivou, u skladu s mogunostima o kojima je rije u Koncepciji.

Bosanski, hrvatski, srpski jezik i knjievnost

(4 asa sedmino, 140 asova godinje)

Nastavni predmet Bosanski, hrvatski, srpski jezik i knjievnost u drugom razredu devetogodinje osnovne kole sadri sljedea podruja:

Poetno itanje i pisanje

Jezik

Knjievnost

Medijska kultura

a. gramatika
ortoepija ortografija

Kultura izraavanja

64

I PODRUJE: POETNO ITANJE I PISANJE ODGOJNOOBRAZOVNI CILJEVI I ZADACI

SPOZNAJNO PODRUJE VJETINE I ZNANJA SPOSOBNOSTI - Zna prepoznati - ita rijei i glas /inicijalna, reenice napisane medijalna, finalna latininim pismom; pozicija; - Razumije - Zna ta je glas, a proitano; ta slovo; - Moe kazati ta - Moe pronai je najvanije slovo na poetku u proitanom u sredini, na kraju sadraju; rijei; - Uoava uzrok i - Razlikuje rijei posljedicu u od reenica; ponaanju likova; - Zna da bilo koji izbor i redoslijed rijei ne predstavlja reenicu; - Zna uspostaviti logiki slijed u nonsensnom iskazu; - Prepoznaje humor u govoru, razgovoru, tekstu; - ita pravilno i razumije proitano; - Unosi elemente izraajnosti u itanje; - Zna pisana slova, pie ih pravilno. - Zapaa pojedinosti u neposrednom okruenju, na slici; - Brzo i adekvatno reaguje na novo i nepoznato. AFEKTIVNO PODRUJE STAVOVI, INTERESI VRIJEDNOSTI - Knjiga je - Prema saznanju; vrijednost i bogatstvo; - Prema lijepom kazivanju; - Knjiga je vrijedna potovanja; - Prema knjizi; - itanje i znanje su vani; - Ono to znamo to i volimo; - Vano je da usvajamo vrijednosti koje osiguravaju dobrobit; - Vano je da nauimo dobro itati-pa emo voljeti knjigu i cijeniti znanje; - Ko mnogo ita mnogo i zna; - Prema pisanju; - ivotu i radostima ivota, iskustvenim sadrajima; - itamo knjige ali ne uimo samo iz knjiga; - Prema stvaralatvu i stvaralakom izraavanju; - Prema zajednici, njenoj dobrobiti, potreba da sebe i zajednicu predstavlja u najboljem svjetlu; PSIHOMOTORIKO PODRUJE - Pravilno i spretno rukovanje priborom za pisanje; - Orijentac ija u prostoru i pisanje pisanih slova velikih i malih u ogranienom prostoru; - Pravilno oblikovanje grafike strukture slova linijama normalne debljine; - Koordinacija pokreta oiju i pokreta ake; - Izraavanje ideja, osjeanja i raspoloenja mimikom i govorom tijela.

- Samo oni koji znaju mogu uticati na razvoj - Zainteresiranost zajednice; za dobrobit svakog ovjeka. - Ljudi od znanja i potenja su bogatstvo svakog drutva.

65

PROGRAMSKI SADRAJI
P o e t n o i t a nj e Usavravanje tehnike itanja: Mogunost analize i reprodukcije

a) Pravilnosti itanja; b) itanje brzinom koja odgovara brzini govora (uvaavati individualne osobine uenika, vjebe vizuelne i akustike identifikacije glasova-slova, rijei, zvukova i usavravanje preciznosti u diferencijaciji i imenovanju sadraja koje su vidjeli i uli); c) itanje prirodnom jainom glasa, vjebe disanja, razvijanje osjeaja za tempo i samostalnosti u itanju; d) itanje naglas i itanje u sebi, individualno i horsko itanje. Razumijevanje proitanog sadraja: Rjeavanje jednostavnijih zadataka radi provjere razumijevanja proitanog; Vjebe reproduktivnog tipa (odgovori na detaljna i uopena pitanja); Vjebe koje podrazumijevaju rjeavanje problemske situacije; Stvaralaka reprodukcija (dodavanje, izostavljanje pojedinosti); Vjebe koje zahtijevaju uoavanje uzroka i posljedice; Razumijevanje poruke teksta posredstvom analize ponaanja likova; Razumijevanje poslovice, mudre izreke; itanje dramskog teksta, itanje po ulogama, identifikacija s likom i preuzimanje uloge lika; Ilustriranje prie.

P o e t n o p i s a nj e - Predvjebe za pisanje pisanih slova; - Usvajanje pisanih slova latininog pisma; - Pisanje pojedinanih slova; - Povezivanje slova u strukture rijei; - Pisanje po uzoru; - Reenice napisane tampanim slovima prepisujemo pisanim slovima; - Reenice napisane pisanim slovima prepisujemo pisanim slovima; - Prepisivanje niza reenica teksta; - Pisanje rijei i reenica uz ilustrirani sadraj; - Pisanje reenica uz ilustracije; - Vjebe dopunjavanja reenica; - Sluam-pamtim-piem; - Jezine igre: igre rasutim slovima, rijei s poremeenim slijedom slogova; - Leksiki nizovi rijei (odaberi rijei koje voli, protumai zato si odabrao tu rije, stvaraj reenicu); - Igre zajednikog sastavljanja reenica; - Vjebe pisanja primjenom diktata s komentarom i stvaralakih diktata; - Vjebe usmjerene na estetsku stranu rukopisa; - Usavravanje tehnike i logike itanja, usavravanje tehnike pisanja; - Uvoenje elemenata izraajnosti u itanje; - Vjebe usavravanja estetske strane rukopisa.

66

II PODRUJE: JEZIK ODGOJNO OBRAZOVNI CILJEVI I ZADACI

SPOZNAJNO PODRUJE VJETINE I ZNANJA SPOSOBNOSTI
- Glasovi i slova; - Rijei i znaenje rijei /glasovi-slova su u rijeima/; - Reenice su sastavljene od rijei; - ta izraavamo reenicama? - misli - osjeanja - kako to inimo? - Pisanje ispravnih reenica (u formalno gramatikom smislu); - Uspostavljanje logikog i gramatiki ispravnog slijeda u nonsensnim iskazima; - Pravilna artikulacija svih glasova;

AFEKTIVNO PODRUJE STAVOVI, INTERESI VRIJEDNOSTI

- Jezik kojim govorim kod kue i u koli ima svoju ljepotu; - Treba poznavati svoj maternji jezik; - Vano je znati pravilno govoriti; - Vano je vjebati pravilnu upotrebu rijei; - Jezik kojim govorim je jezik moga zaviaja; - Pravilan go vor je vaan za meusobno razumijevanje i komunikaciju; - Interes prema elementarnim znanjima o maternjem jeziku i njegovim normama;

PSIHOMOTORIKO PODRUJE
- Vaan je formalnopojavni izgled pisanog rada, usklaenost misli, aktivnosti pisanja i sadraj;

- Sposobnost - Izgovara pravilno izraavanja glasove i rijei kratkim, jasnim, smislenim - Osjea razliku reenicama; izmeu svakodnevno - Razlikuje reenicu upotrebljavanih kao jedinstvenu rijei i biranih misaonu cjelinu rijei i izraza u pisanoj formi; - Veliko slovo na poetku reenice; - Upotreba velikog slova na poetku reenice i u - Pisanje vlastitih pisanju vlastitih imena: kako imena ljudi i u piemo imena ljudi pisanju imena i grado va i sela; grado va i sela; - Pisanje naziva - Interpunkcijski praznika, blagdana; znaci: dvotaka, zarez u nabrajanju - Znaci i taka na kraju interpunkcije reenice. dvotaka, zarez u nabrajanju i taka na kraju reenice; - Zna napisati pisana slova latinice pravilno ih povezuje u rijeima bez obzira na poziciju u strukturi rijei.

- Prema jeziku - Svako je slovo vano za zaviaja i prema znaenje rijei; standardnom knjievnom jeziku; - Razlikovanje glaso va, umo va i - Potreba i interes tonova; da govori pravilno u svim situacijama - Pravilno disanje i i razvijanje izgovor; potrebe da slua, uje i osjeti - Analiza i ljepotu rijei u sinteza maternjem jeziku; izgovorenog; - Usavravanje tehnike pisanja i dalji rad na estetskoj strani rukopisa; - Pravilna percepcija i recepcija napisanog.

- Govor prilagoavamo sago vorniku i situacionom - Kultura govora je kontekstu; dio ope kulture; - Interes i elja - Vano je da prema postignuu biramo rijei u u skladu s skladu sa mogunostima; situacijom; - Ostvariti - Osjeaj za postignue u tanost i skladu s urednost; programskim zahtjevima. - Vani su svi segmenti napisanog sadraja pravilnost, tanost, estetska strana.

67

JEZIK: PROGRAMSKI SADRAJI

U ovom podruju su sljedee cjeline: Rjenik; Gramatika / slovnica; Pravogovor (ortoepija); Pravopis (ortografija). U ovim se cjelinama nalaze sljedei sadraji: Reenica-rije-slog; Pisana slova latininog pisma: - pravilno pisanje pojedinanih slova, - povezivanje slova u strukturu rijei, - razumijevanje napisanog; Upotreba dvotake i zareza u nabrajanju; Veliko poetno slovo na poetku i taka na kraju reenice; Veliko poetno slovo u pisanju vlastitih imena ljudi; Veliko slovo u pisanju imena gradova i sela; Pisanje naziva praznika; Skupovi je/ije u uestalim rijeima; Glasovi-slova , , d, , h u izgovorenim, napisanim rijeima. III PODRUJE: ITANJE I INTERPRETIRANJE KNJIEVNOG TEKSTA ODGOJNOOBRAZOVNI CILJEVI I ZADACI
SPOZNAJNO PODRUJE VJETINE I ZNANJA SPOSOBNOSTI
- Pravilno ita rijei, reenice krai tekst; - Unosi elemente izraajnosti u itanje iskaza, naglaava neke rijei, pravi pauze tamo gdje je potrebno; - Razlikuje priu, pjesmu, igrokaz; - Zna ta je basna - Zna o emu se u tekstu govori; - Zapaa i razumije osnovne misli teksta bilo da su piev stav ili stav lica; - Zna kazati nekoliko reenica o prii; - Zna ta je u prii na poetku, kako se pria razvijala i ta je na kraju - Uoava likove u prii; - Razlikuje govor lica i piev govor. - uoavanje dijela i cjeline prie; - Sposobnost uoavanja pojedinosti u tekstu i imenovanja tih pojedinosti; - Otkrivanje znaenja teksta; - Uoavanje mnogoznanosti pjesnikog jezika; - Otkrivanje novih aspekata smisla teksta; - Sposobnost doivljavanja ljepote i dinaminosti teksta; - Izraavanje doivljaja rijeima; - Samostalna komunikacija s knjigom; - Uoavanje ljepote pjesnikog jezikaimpresija i izraz; - Razumijevanje, znaenje i pouke basne; - Poinje razlikovati dobro i loe u sadrajima medijske kulture.

AFEKTIVNO PODRUJE STAVOVI, INTERESI VRIJEDNOSTI

- Doivljavanje radosti u samostalnom druenju s tekstom; - Stvaralatvo kao ishod druenja s tekstom; - Vrijedno je sve ono to ima linu dimenziju; - Mislim, osjeam, stvaram; - Slobodna, lina komunikacija je kvalitetna komunikacija; - Izraavanje doivljaja na svoj originalan nain: rijeju, pokretom muzikom, zvukom, tiinom; - itam da bih bolje pisao, piem da bih itao bolje i izraajnije; - Znanje je u funkciji kvalitetnijeg i punijeg ivota, ivota sa smislom. - Ispoljava interes prema lijepom kazivanju; - Voli prie, pjesme igrokaze; - P rema potrebi, razumijevanju drugog; - P rema traganju i otkriu; - Interes prema sadrajima knjievnosti i medijske kulture; - P otreba da sazna vie o ivotu, o sebi, okolini u kojoj ivi i da uestvuje u aktivnostima koje e poboljati kvalitet ivota (da prepozna ljepotu u umjetnikom djelu, u cvijetu, u uboru vode, ljudskom ponaanju, te da taj senzibilitet ispoljava u svakodnevnom ivotu i stvaralatvu; - Zanimanje za razliitost u stavu, ponaanju, uvjerenju; - Biti tolerantan radi usmjerenosti prema zajednikim civilizacijskim ciljevima.

PSIHOMOTORIKO PODRUJE
- Pjesnika slika zvuk, pokret verbalni izraz; - Vidjeti, uti dodirnuti, osjetiti, zamisliti, izraziti rijeima; - Prostor, - Zvuk, - Pokret, - Boja, - Igra, - Rije, (kombinacija radi punoe doivljaja); - Uivljavanje u situaciju, preuzimanje uloge lika, igranje uloga, izraavanje glumom; - Predstavljanje situacija i osjeanja neverbalnim znacima (pantomima); - Poticanje dramske darovitosti.

68

itanje i interpretacija knjievnog teksta /Programski sadraji/ Razumijevanje i doivljavanje proznog knjievnog teksta; - o emu ili o kome se govori u tekstu, - slijed dogaaja, - glavni dogaaj, - odreivanje glavnog, najuzbudljivijeg, najljepeg dijela prie (zapaanje, dojmovi) - osobine likova (prepoznavanje i zauzimanje stava prema liku). Pjesma: Uoavanje i doivljavanje osnovnog raspoloenja u pjesmi. Dramski tekst (igrokaz): pozorite, gledalite, publika-gledatelji, pozornica, glumci. Medijska kultura Crtani i lutkarski film Televizijske emisije kolska biblioteka Knjievnoteorijski pojmovi: (Orijentacione naznake obima i dubine) Pria pjesma (prepoznavanje u toku rada i interpretacije na nastavnim asovima) U priama itamo o dogaajima i doivljajima, o ivotinjama, pisci mataju i piu prie. Priu moemo prepriati. Moemo ilustrirati proitano. Iz prie uimo o ivotu). U prii najee nema natprirodnih bia i udesnih dogaanja. Pria ima sadraj. Pria je ispriana odreenim redom: ima poetak, glavni dio i kraj. Lik u prii i basni Postoje glavni i sporedni likovi; O glavnom se liku najvie govori; Pria u nama izaziva osjeanja. itajui priu mi doivljavamo radost tugu, bude nam lijepo, ugodno ili neugodno. Doivlja j moemo izraziti rijeima, pokretom, crteom, slikom, zvukom. Bajka je pria o udesnim, nestvarnim dogaajima i likovima. Razlikovati bajku od basne. Basna je kratka pria u kojoj su glavni likovi ivotinje, a ponekad i biljke i predmeti. Basna ima sadraj i pouku. Pjesma: Pjesmu itamo, uimo napamet, recitujemo. I pjesma u nama izaziva razliita osjeanja. Pjesmu ne prepriavamo. Igrokaz: U igrokazu likovi razgovaraju na pozornici. Glumci predstavljaju likove- igrom na pozornici prikazuju tekst. Prava pozornica postoji u pozoritu. Gledalite, pozornica, publika-gledatelji (objanjenja u kontekstu dramske radnje i realizacije dramskog teksta).

Medijska kultura (primarno u funkciji odgojnog djelovanja i edukacije za selektivan pristup sadrajima) Crtani i lutkarski film (crte ili lutka u funkciji prianja prie; oivljavanje neivog) Televizijske emisije - poreenje izraajnih mogunosti: film ima pokretnu sliku, rije, zvuk, muziku - televizija je mona jer moe pratiti i prenositi deavanja u momentu kada se zbivaju, moe emitovati razliite vrste programa. kolska biblioteka ima nezamjenjivo bogatstvo knjiga, u njima je znanje i odgovori na ono to ne znamo.

69

Knjievni tekstovi Ahmet Hromadi: Enisa Osmanevi-uri: Ivica Vanja Rori: Bisera Alikadi: Velimir Miloevi: imo Ei: Narodna pria: Grigor Vitez: Branko opi: Jadranka uni: Narodna basna: Kasim Derakovi: Stanislav Femeni: Mirsad Beirbai: Bajke Medeni Za sretan put po dukat ut Bubamara tipaljke Nebeska crtanka Zato volim svoju baku Vrana i vr s vodom Zalazak sunca Lijin oglas Straan pas Lisica i roda Tee rijeka Suza Naunice od treanja (po izboru)

Tekstovi za zajedniko itanje, analizu i kao poticaj literarnom i drugim vidovima stvaralatva, a u funkciji pripreme za samostalno itanje: Branko opi: Sunana krinjari: Zehra Hubijar: Jeeva kuica Duan kod svrake Medin roendan

IV PODRUJE: KULTURA IZRAAVANJA

ODGOJNO OBRAZOVNI CILJEVI I ZADACI
SPOZNAJNO PODRUJE VJETINE I ZNANJA SPOSOBNOSTI
- Pria moe biti predstavljena nizom slika ili jednom slikom; - Sadraj predstavljen nizom slika ili jednom slikom moemo ispriati rijeima; - Pria ima smislen sadraj koji je rezultat verbalizacije sadraja slika; - Uoava da pria ima poetak, glavni dio i kraj prie; - Priu itamo i prepriavamo (po detaljnim pitanjima); - Zna odabrati gledite koje je u skladu s njegovim stavom; - Slui se uspjeno govorom u objanjenju situacije, predmeta, radnje, pojave.

AFEKTIVNO PODRUJE STAVOVI, INTERESI VRIJEDNOSTI

- Interes i potreba za izraavanje govorom; - Razvoj italakih interesa i italake kulture; - Prema senzibilitetu kazivanja i imaginaciji kao poticaju stvaralakim vidovima izraavanja; - P rema prvim pokuajima literarnog izraavanja i stvaranja reenicom, stihom, bojom.

PSIHOMOTORIKO PODRUJE
- Igra, aktivnost i govorni izraz; - Prenoenje igre sa senzorno-motornog na verbalni, odnosno imaginativni plan; - Podvrgavanje govora zahtjevima igre, nonsensnim transformacijama-literarno stvaralatvo; - Opisujem na osnovu dodira; - Opisivanje na osnovu zvunih efekata; - Govor- igrom i kroz igru; - Prikazivanje stanja i situacija pokretom; - Snalaenje u verbalnim igrama; - Adekvatna i brza reakcija na pitalicu, zagonetku; - Zamisliti, - Vidjeti, - uti, - Osjetiti, - Izraziti.

- Uoava da su - Spontano reenice meusobno izraavanje, a ne povezane smislom; izraavanje po diktatu; - Uspostavlja - itanje logiku vezu obogauje rjenik, matu u prianju (poetak, i pomae u boljem glavni dio, kraj); izraavanju misli i - Reprodukuje rijei osjeanja; koje nisu u tekstu, - Spontanost, pokazuje originalnost u samostalnost i izboru rijei; sloboda u izraavanju - Sposobnost kao zamiljanja i vienja kvalitet linog pjesnikih slika; pristupa i kao - Sposobnost pretpostavka izraavanja literarnom pravilnim, jasnim i skladnim stvaralatvu; reenicama; - Govorim kako - Pretvaranje vienog i osjeam; doivljenog u rijei; - Moj rad je vrijedan - Uoavanje uzroka jer je samo moj i zato i posljedice; je poseban; - Moi e pravilno - Znam ta bi lijepo i precizno moglo izgledati bolje i izraziti misli; ja to mogu - Zapaziti, odabrati poboljati. bitno; - Utvrditi slijed, izraziti. - Moe ispriati priu kao obian slijed dogaaja.

70

Programski sadraji
Vjebe usmenoga izraavanja Situacioni i telefonski razgovor Prianje Prianje dogaaja predstavljenog nizom slika Prianje dogaaja (odgovori na pitanja koja se odnose na sadraj niza slika) Dopunjavanje reenica uzetih iz prie Vjebe pismenoga izraavanja

Prianje sa stanovita linog uea (Ja sam u prii) Prepriavanje Prepriavanje teksta na osnovu detaljnih pitanja

Odgovori na pitanja

Opisivanje poznatih sadraja Opis predmeta (doivljavanje svim osjetilima i izraavanje doivljaja rijeima); Opisivanje kao vjeba izotravanja percepcije i izbora adekvatne rijei kao oznake) Pisanje reenica o dragom predmetu Koji je to predmet? Kako izgleda? (boja, veliina, od ega je izraen)

estitka Kako estitati praznik ? Kako estitati roendan, praznik ? (igranje uloga, ponaanje, utivost u obraanju, uvaavanje razliitosti, potivanje drugog) Razglednica i pismo Pisanje estitke Pravimo i piemo estitku

Pisanje razglednice i pisma Znamo pisana slova piemo prvo malo pismo

Tematika: Neposredno i posredno dati sadraji (dogaaji i doivljaji, knjievnost, sadraji mate).

71

Oekivani rezultati (ishodi uenja)

Uenik e posjedovati kvalitete odreene odgojno-obrazovnim ciljevima za svako pojedino podruje. Realizacija programskih sadraja nastavnog predmeta u cjelini treba rezultirati sljedeim ishodima : Uenik e poznavati prvo pismo latinicu, itae pravilno tekstove koji su njemu primjereni i brzinom koja odgovara obinom svakodnevnom usmenom govoru; Uenik e razumjeti sadraj proitanog: moi e ispriati sadraj proitanog samostalno ili uz neznatnu nastavnikovu pomo; Poznavat e pisana slova latinice (moi e napisati slova, povezivati pravilno u strukture rijei i reenica); Moi e odrediti poetak i kraj reenice na usmenoj i pisanoj razini; Moi e na kraju drugog razreda samostalno prepisati tekst obima 15-20 rijei (do 4 rijei u reenici) ili napisati rijei, reenice, tekst u formi diktata (objanjenog i diktata s komentarom, stvaralakog diktata, izbornog diktata); Uvaavat e pravopisne zahtjeve o pisanju velikog slova na poetku reenice, u pisanju vlastitih imena ljudi. Pisanje imena gradova i sela treba zasnivati na prepoznatljivim imenima u pojedinim sredinama (kriterij blizine i poznatosti); Moi e procijeniti ta je posebno vano u tekstu, a ta manje vano i kazati razloge za takav stav, uoiti uzrok i posljedicu; Prepoznavat e uspjeno glavne i sporedne likove i njihove osobine, imenovat e te osobine na nivou dobrog i loeg, prihvatljivog-neprihvatljivog, poeljnog-nepoeljnog ponaanja; Uoavanje karakteristika likova pomoi e ueniku u uoavanju poeljnih i nepoeljnih vidova ponaanja ljudi u njegovom okruenju, a razvijanje opreza u komunikaciji je mjera prevencije eventualnih negativnih iskustava; Moe govoriti u kontinuitetu i sluiti se programom predvienim oblicima izraavanja; Zna razgovarati s drugom osobom ili osobama direktno ili telefonom uz uvaavanje pravila lijepog ponaanja; Moe ispriati priu predstavljenu nizom slika ili jednom slikom (kao obian slijed dogaaja); Moe prepriati tekst pomou detaljnih pitanja; Moe precizno odgovoriti na postavljena pitanja i tako prepriati tekst; Moe tano prenijeti informaciju; Moe napisati priu isprianu nizom slika ili jednom slikom; Moe napisati pisanim slovima rijei i reenice napisane tampanim slovima; Moe prepriati priu u pisanoj formi (po nizu slika, jednoj slici, po detaljnim pitanjima); Zna napisati estitku-poruku, sadraj razglednice, kratko pismo-poruku; Posjedovat e svijest o tetnosti djelovanja sadraja sa TV ekrana, nee mnogo vremena provoditi pred TV ekranom, posjedovat e informacije o tetnosti pretjerane identifikacije s likovima iz crtanog filma, odnosno TV likovima kako bi se izbjegle eventualne nezgode; Moi e usredsrijediti panju na sadraj ili aktivnost; Znatno e napredovati u sposobnosti praenja i sluanja tueg govora; Potpunije e razumijevati znaaj kulture itanja i rado e itati, Ispoljavat e ekspresivnu kreativnost u govoru i pisanju.

72

U FUNKCIJI REALIZACIJE PROGRAMSKIH SADRAJA I OSTVARIVANJA POSTAVLJENIH ODGOJNO-OBRAZOVNIH CILJEVA I ZADATAKA SU:
Specifine metode i postupci
Sve nastavne metode, metode koje su specifine u procesu uvoenja uenika u elementarnu pismenost Glasovna analitikosintetika metoda; Kombinovana metoda; Postupci Frontalni rad; Monografska obrada pisanih slova; Grupna obrada pisanih slova koja nemaju sloenu grafiku strukturu; Globalna i detaljna analiza, uporeivanje; Jezika i stilska analiza; Etika analiza; Analiza likova; Gramatika analiza; Induktivni i deduktivnu metod; Heuristiki metod; Rjeavanje problema. Individualni rad, Individualizirani rad; Igraonice mataonice; Igraonice-radionice; Imitacija; Igraonice- priaonice; Individualni programi u uionici za sve. Igranje uloga; P rianje; Glina, plastelin; P repriavanje; Lutke; Opis (perceptivni i doivljajni nivo), dodir mi kae, osjeam, to mi lii na.....; Igra kao situacija, postupak i sredstvo. Modeli predmeta. Kartoni rijei; Filmovi; Sluam, doivljavam izraavam rijeima; Sluam i izraavam pokretom; Razgovor; P itanje-odgovor;

Oblici jezike i socijalne komunikacije

Svi oblici nastavnog rada koji podrazumijevaju sve jezike i socijalne aspekte i dinamizme Rad u grupi, ja sa drugima i drugi sa mnom; Rad u paru; Kooperatvni rad;

Komunikacijski postupci
Posmatranje Sluanje Doivljavanje Izraavanje Sluanje govora i itanja; Sluamo glasove u prirodi i oponaamo, Sluam, pamtim i znam;

Nastavna sredstva
Slike predmeta, bia, pojava; Slike dogaaja; Crtei; Niz slika koje predstavljaju dogaaj: Ilustrirana razredna slovarica; Razredna slovarica bez ilustracija; Individualne slovarice; Aplikacije; Slogovnice;

DIDAKTIKO-METODIKE NAPOMENE

DIDAKTIKO-METODIKE NAPOMENE
Uvaavajui nivo postignua svakog pojedinog uenika, u drugom razredu treba dalje raditi na ostvarivanju odgojno-obrazovnih ciljeva posredstvom novih programskih sadraja. Nastavno podruje poetnog itanja i pisanja podrazumijeva sljedee aspekte: U itanju: *Tehniku itanja (samo one segmente koji su usklaeni s uenikim mogunostima) *Razumijevanje proitanog sadraja (u skladu s kognitivnim, konotativnim, emocionalnim i drugim osobinama linosti djeteta) Jo uvijek je u prvom planu pravilnost itanja i razumijevanje. Brzina itanja ovisi od brzine razumijevanja. Postepeno navikavati uenike na itanje u sebi i kombinirati te vjebe s vjebama glasnog itanja. itati s razumijevanjem znai: razumjeti rijei, izraze i reenice, sadraj teksta, uoiti likove i njihove osobine (na osnovu njihovih postupaka), moi reprodukovati, ispriati sutinu proitanog, odnosno uoiti besmislenost u nonsensnom sadraju i moi uspostaviti logiki slijed rijei i reenica. Od poetka prvog polugodita treba, paralelno s ostalim programskim zahtjevima, u kontinuitetu realizirati predvjebe za pisanje. tampana slova su jednostavnija, ne povezujemo ih.

73

Pisana slova imaju sloeniju grafiku strukturu i mnogo specifinosti u povezivanju. Vjebe itanja i predvjebe za pisanje idu paralelno. Pretpostavljamo da e uenici na kraju prvog polugodita drugog razreda itati korektno (pravilno i s razumijevanjem). Razlike e biti uoljive od uenika do uenika. To je sasvim u skladu s razlikama u samom startu i dinamici napredovanja u usvajanju znanja i vjetina tokom razreda. U pisanju: * Usvajanje pisanih slova latininog pisma: razlikovanje grafike strukture pojedinih slova, mogunost pisanja i pravilnog povezivanja slova u strukture rijei. Manje zanimljive sadraje, pomalo i apstraktnije, pribliit emo uenicima pomou elemenata igre, igre sa svrhom, povezivanjem tih sadraja sa sadrajima drugih nastavnih predmeta i sa iskustvenim elementima. U igri kao ugodnom situacionom kontekstu mogue je ostvariti uspjenu komunikaciju, a i istovremeno motivirati uenike da prezentiraju ideje, stavove i ispolje kreativne crte. Nastavnik je samo posrednik koji dobro razumije sve aspekte organizacije i realizacije sadraja nastavnih programa. Nastavno podruje Jezik ima ove jezikoslovne sadraje: * Rjenik * G ra matika * P r a v o g o v o r (ortoepija) * P r a v o p i s (ortografija) Ove sadraje dijete usvaja na sadrajima drugih podruja nastave maternjeg jezika, pa i sadrajima drugih nastavnih predmeta. Jo uvijek uenici nisu spremni za usvajanje apstraktnih sadraja, pa i elementarne pojmove treba zasnivati na komunikaciji, situacionom govornom kontekstu, komunikacijskim tekstovima i zadrati se na nivou prepoznavanja jezinih sadraja. Raznovrsnim vjebama koje mogu imati identinu polaznu osnovu (sliku, tekst, reenice, govornu situaciju, film), ali razliito usmjerenje: jezino, stilsko, gramatiko, raditi dalje na poboljanju kvaliteta govora. Jo uvijek ima vremena za ublaavanje ili otklanjanje eventualnih tekoa u govoru, itanju i pisanju. Sadraji gramatike su apstraktnog karaktera i kao takvi daleki razumijevanju ueniku drugog razreda, s obzirom na konkretnost kao osnovno obiljeje njegovog miljenja. Uz to, dijete jo uvijek ima problema s itanjem. To e biti tako sve do trenutka kada proces itanja postane automatiziran. Knjievnost kao podruje u nastavnom predmetu ima umjetnike i knjievnonaune aspekte. U razrednoj je nastavi teite na umjetnikoj, doivljajnoj komponenti. Ovo je podruje u funkciji usavravanja tehnike itanja, razumijevanja sadraja i ostalih segmenata, a u skladu sa zahtjevima programa. Ne treba zaboraviti da stepen razvijenosti pamenja, miljenja, emocionalna zrelost, kao i stepen lingvistikog razvoja utiu na percepciju i recepciju knjievnog djela. A knjievno djelo ukupnim bogatstvom i ljepotom djeluje poticajno na sve navedene aspekte, posebno na rjenik, jezike i kulturoloke aspekte, senzibilitet i doivljajno-spoznajni intenzitet u procesu komunikacije s knjievnim tekstom. Knjievnonaune aspekte ine osnovni pojmovi o sadraju teksta, dogaaju ili dogaajima, toku dogaaja, likovima i njihovim osobinama. Nastavnikovo posredovanje je jo uvijek veoma vano u uspostavljanju komunikacije s tekstom. Pri izboru tekstova uvaavani su ovi kriteriji: Psiholoki kriterij (primjerenost teksta receptivnim mogunostima uenika drugog razreda); Estetski kriterij (umjetnika vrijednost teksta); Etiki kriterij (afirmacija sistema vrijednosti koji je neprolazan); Nacionalni kriterij i zastupljenost bonjake, hrvatske, srpske knjievnosti i knjievnih djela pisaca izvan Bosne i Hercegovine; Gnoseoloki kriterij (koliko knjievni tekstovi slue kao osnova znanjima o jeziku i knjievnosti i ivotu).

74

*Tematska i anrovska raznovrsnost U drugom razredu jo uvijek ne uvodimo lektiru u klasinom smislu. Ukupne napore treba usmjeriti na itanje u razredu, na korekcije i uvoenje uenika u pravilno itanje. Posebni (kratki, smisleni, zanimljivi tekstovi sa zadacima koji su primjereni uenicima) mogu biti u funkciji osamostaljivanja uenika u druenju s tekstom. Tekst postoji samo u komunikaciji s itaocem. Zamislimo umjetniku sliku koju niko nee vidjeti. Samo oko posmatraa moe unijeti ivot u sve segmente likovnog izraza . Optika slika e izazvati sve ono to je potrebno za doivljaj umjetnine: asocijacije, refleksije, predvianja, zakljuivanja, skale preferencija vrijednosti. Slino je i sa tekstom. To je samo mnotvo slovnih znakova do onog trenutka kada ita stupa u dijalog, podari smisao tekstu i na odreen nain dovrava zapoeto kazivanje. A to niko na zna bolje od djeteta. Matom i svjeinom misli i osjeanja dijete stvara novi svijet postavlja nova pitanja, raste i ui. ini se da jo jedino dijete ima duu. Knjiga koju niko ne ita i ne postoji. A ko ne naui pravilno itati ne moe u itanju uivati. Duga je staza kojom treba s uenicima prei kako bi svako u njemu dostupnom trenutku i obimu shvatio smisao reenog. Ali, i to je shvatanje strogo individualno. Tu individualnost treba potovati, kako s obzirom na potrebno vrijeme, tako i s obzirom na mogunost izraavanja smisla proitanog. Tek kad uenici savladaju tehniku itanja, kad se ne boje susreta s knjigom, kad znaju ta itaju uvodimo i lektiru. Pretpostavljamo da e to biti mogue u treem razredu. Ali, to treba vidjeti nakon analize ukupnih postignua i evaluacije rada u prvom i drugom razredu. Sadraje medijske kulture treba posmatrati u kontekstu sadraja drugih podruja nastave maternjeg jezika i sadraja drugih nastavnih predmeta i u kontekstu ivota. Imaju funkciju pravovremenog preveniranja negativnog djelovanja sadraja malih i velikih ekrana i postepenog osposobljavanja uenika za selektivan pristup sadrajima filma i televizije. Posebno je vano uenicima objasniti da ono to je mogue u crtanom filmu nije mogue i u stvarnom ivotu (da kiobran ne moe zamijeniti padobran i da nije mogue pomou kiobrana spustiti se s balkona, ili da u stvarnom ivotu nije mogue da lik umire, pa oivljava). Nije naglasak na pojmovima i njihovom definiranju, nego na razumijevanju komunikacije i poruke, odnosno snalaenju u toj komunikaciji. Sadraji kulture usmenog i pismenog izraavanja su u funkciji razvoja jezikih sposobnosti, kulture komunikacije na usmenom i pisanom nivou. Ovi su sadraji i u sadrajima svih drugih podruja. Valja znati da vjebama pismenog izraavanja uvijek prethodi vjeba usmenog izraavanja. Samo kod uvoenja u situacioni razgovor i upoznavanju pravila telefonskog razgovora ostajemo na nivou usmene komunikacije. Treba koristiti one oblike pismenih vjebi koji su primjereni uenicima drugog razreda; prepisivanje rijei, reenica, kraeg teksta, odgovore na pitanja, dopunjavanje reenica, sastavljanje reenica prema slici, pisati estitku, razglednicu pismo. Radi uvjebavanja tehnike pisanja, praenja i provjeravanje nivoa postignua u gramatici i pravopisu koristiti diktate (diktat s komentarom, izborni diktat, diktat s predusretanjem pogreaka, objanjeni diktat, izborni, stvaralaki diktat). Metodiki dobro osmiljenom primjenom diktata u drugom je razredu mogue razvijati panju, sposobnost pamenja, samostalnost i istrajnost u radu. Ukupan broj nastavnih asova ovog nastavnog predmeta podijelili smo po pojedinim podrujima u skladu s postavljenim ciljevima i obimom programskih zahtjeva. Ta je podjela samo jedan od parametara u procjeni vremena potrebnog za usvajanje sadraja odreenog podruja. Sadraji svih podruja ine cjelinu spoznaje o jeziku, knjievnim djelima, zakonitostima u jeziku. Mogue ih je izuavati u meusobnoj povezanosti, kao i u znaajnoj povezanosti sa sadrajima drugih nastavnih predmeta. Ovaj je program globalni okvir na nivou Federacije Bosne i Hercegovine. kola ima obavezu da, u skladu s karakteristikama lokalne zajednice, preuzme ulogu kreatora ukupnog nastavnog procesa, ali i da osigura kontinuitet pamenja datuma i dogaaja i imena pojedinaca koji su dio tog kontinuiteta. Kriterij blizine i zaviajnosti je u kompetenciji kole i lokalne zajednice. Evo primjera mogue raspodjele nastavnih asova:

75

Poetno itanje i pisanje Usavravanje tehnike itanja Rad na poboljanju razumijevanja proitanog Usvajanje pisanih slova latininog pisma Usavravanje tehnike pisanja

65 nastavnih asova 5 15 30 15

Jezik Rjenik Gramatika

26 nastavnih asova 5 5 10 6

Pravogovor
Pravopis

itanje i interpretacija knjievnog teksta itanaka tiva Priprema za lektiru

21 nastavni as 15 6

itanje i interpretacija knjievnog teksta Situacioni i telefonski razgovor Prianje Prepriavanje Opisivanje

16 nastavnih asova 4 4 6 2

Medijska kultura Animirani film (crtani, lutkarski) Televizijski programi za djecu Biblioteka

12 nastavnih asova 5 5 2

Vana napomena: Broj nastavnih asova za realizaciju sadraja pojedinih podruja treba shvatiti kao prijedlog, a nikako kao obavezu. To je preporuka autora Okvirnog nastavnog plana i programa u smislu uspostavljanja balansa izmeu definiranih rezultata uenja u prvom i zahtjeva u drugom razredu.

76

Matematika
(3 asa sedmino, 105 asova godinje)

PODRUJA UENJA

CILJEVI

OEKIVANI REZULTATI / ISHODI UENJA

Sticanje znanja: - itanje i pisanje brojeva do 20 i njihovo upore ivanje; - Upotreba simbola; - P redstavljanje prirodnih brojeva na brojevnoj pravoj i razumijevanje da postoje brojevi vei od 20; - P ovezivanje broja i skupa; - Formiranje brojnog niza do 100; - Raunanje sa deseticama; - Usvajanje osnovnih mjera i mjernih jedinica; - O znaaju praktine primjene mjerenja i procjene koliinskih odnosa.

Ue nici bi tre bali zn ati: - Koristiti matematiki jezik i simbole pri sabiranju i oduzimanju u skupu do 20; - Rjeavati matematike zadatke; - sabirati i oduzimati u skupu brojeva do 20; - Sabirati i oduzimati desetice u skupu brojeva do 100; - Uoiti vezu izmeu sabiranja i oduzimanja i vriti provjeru jedne operacije pomou druge; - P repoznati i imenovati jedinice za mjerenje.

Zn an je

Razvijan je - Kritikog miljenja; - Izvoenja i mjerenja, procjenjivanja i usporeivanja; - Sposobnosti logikog razmiljanja i zakljuivanja; - P renoenja informacije putem individualnog i timskog rada.

Sposobnosti i vjetine

- Da uz pomo nastavnika procjenjuju, uporeuju i u jednostavnim situacijama donose zakljuke; - Koristiti kreativnost i matu za rjeavanje njima primjerenih problema; - Koristiti jednostavni matematiki jezik za saoptavanje ideja.

NASTAVNE TEME

1. BROJEVI
1.1. Sabiranje i oduzimanje u skupu brojeva do 20 - Sabiranje i oduzimanje brojeva u prvoj desetici (Ponavljanje i produbljivanje znanja); - Izraunavanje zbirova od tri sabiraka; - Upotreba zagrada u sabiranju i oduzimanju; - Sabiranje i oduzimanje brojeva u drugoj desetici (oblici kao: 10+4, 14-4, 13+4, 17-4, 10+10); - Sabiranja i oduzimanja oblika: 6+4 = 10, 10-4 (Ponavljanje i produbljivanje); - Sabiranja kada su sabirci iz prve desetice, a zbir iz druge desetice i odgovarajue oduzimanje; - Veza izmeu sabiranja i oduzimanja; - I slovo nekada uzimamo da je broj. Nepoznati broj; - Svojstva zbira: Nula kao sabirak. Pravilo zamjene mjesta sabiraka; - Svojstva razlike: nula kao umanjitelj, umanjitelj jednak umanjeniku; - Rimski brojevi od I do X;

77

- Redni brojevi. 1.2. Skup brojeva do 100 - Formiranje pojmova viekratnika broja 10; - Brojevna linija (crta): 0, 10, 20, 30, ...., 100; - Uporeivanje viekratnika broja 10 u prvoj stotini; - Sabiranje i oduzimanje viekratnika broja 10 u prvoj stotini; - Formiranje pojmova ostalih brojeva prve stotine; - Niz brojeva: 0, 1, 2, 3, ... 99, 100. Brojanje (u oba smjera). Prethodnici i sljedbenici brojeva iz prve stotice; - Brojevna linija (crta): 0-100; - Uporeivanje brojeva iz prve stotice. Znaci: =, ?, ,.

2. GEOMETRIJA
2.1. Predmeti oblika lopte, kocke, kvadra, valjka, piramide i kupe - Predmeti oblika valjka, lopte i kupe; - Predmeti oblika kocke, kvadra, piramide (strane, bridovi, vrhovi); - Povri-granice predmeta. Ravne i zakrivljene povri. 2.2. Povri (povrine) i linije (crte) - Linija (crta) kao granica povri (povrine); - Ravne i zakrivljene linije (crte). Take kao granice linije (crte); - Izlomljena linija (crta); - Du kao dio izlomljene linije (crte). Uporeivanje dui; - Pravougaonik, kvadrat i trougao kao zatvorene (proste) izlomljene linije; - Granica kruga kao zatvorena zakrivljena linija (crta).

3. MJERENJE I MJERE
- Mjerenje duine. Jedinice za duinu (metar); - Mjerenje mase. Jedinice za masu (kilogram); - Jedinice za tenost (litar); - Jedinice za vrijeme (sat, minuta); - Jedinice za novac (konvertibilna marka, konvertibilni fening).

DIDAKTIKO METODIKE NAPOMENE

Za uspjeno savladavanje programskih sadraja u nastavi matematike drugog razreda devetogodinjeg osnovnog obrazovanja neophodno je napraviti uspjean spoj tradicionalnih i savremenih oblika i metoda rada. Pri tome je znaajno da se vodi rauna o spoznajnim mogunostima uenika, o sposobnosti shvatanja i razumijevanja matematikih zakonitosti, te o interesima i optimalnim igrovnim metodama kojima e se apstraktni pojmovi i injenice pribliiti uenikim spoznajnim mogunostima. Ravnopravno zastupiti tri pristupa: skupovni, brojevni i perceptivno-predodbeni (koritenje brojevnih slika) kod predstavljanja brojeva; Pribliiti racionalizirani postupak tumaenja i objanjavanja broja (10+7 = 17 nije produkt sabiranja ve poimanje broja 17); Primjena korelativnih odnosa meu predmetima;

78

Kroz pouavanje i uenje brojeva, a naroito kod sabiranja i oduzimanja insistirati na razumijevanju, a tek kasnije na pamenju; Primjena didaktikog materijala s ciljem boljeg razumijevanja odreenih matematikih radnji; Unutarpredmetna korelacija (povezivanje sadraja unutar predmeta); Podsticanje kreativnosti istraivakog rada i insistiranje na ravnopravnom ueu djeaka i djevojica u fizikom i slikovnom materijalu; Podsticanje samostalnog (individualnog) i timskog rada; Prikupljanje didaktikog materijala iz okoline i njegova primjena u adekvatnim situacijama; Prikupljanje i ukazivanje na oblike i slike predmeta u blioj okolini bez obaveze crtanja pomenutih predmeta; Taktivnim (dodirnim) efektima razumijevanje pojma povri i njihovo perceptivno (vizualno) prepoznavanje predmeta i slika, da na taj nain razlikuju ravne i zakrivljene povri i linije; Produbljivanje i proirivanje pojma brojeva do 20, te brojeva od 21 do 100.

Pomenute programske zahtjeve realizirati kroz sva tri postupka: skupovni, brojevni i perceptivnopredodbeni. Koritenjem brojevne linije omoguiti oiglednost nizanja i niza brojeva prve stotine; Sabiranje i oduzimanje u skupu viekratnika broja 10 tumaiti analogno sabiranju u prvoj desetici; Mjerenju i mjeri pristupiti iskljuivo praktinim aktivnostima uenika (vaganjem, pretakanjem, koritenjem sata i novca); Geometrijska tijela u prostoru nisu cilj, ve sredstvo da uenici pouzdanije modeliraju skupove, kao i osnov za formiranje pojmova brojeva.

SADRAJI 1. BROJEVI 1.1. Sabiranje i oduzimanje u skupu brojeva do 20 - Sabiranje i oduzimanje brojeva u prvoj desetici. (ponavljanje i produbljivanje znanja); - Izraunavanje zbirova od tri sabiraka; - Upotreba zagrada u sabiranju i oduzimanju; - Sabiranje brojeva i oduzimanje brojeva u drugoj desetici (oblici kao: 10+4, 14-4; 13+4, 17-4, 10+ 10); - Sabiranja i oduzimanja oblika: 6+ 4 = 10, 10-4 (ponavljanje i produbljivanje); - Sabiranja kada su sabirci iz prve desetice, a zbir iz druge desetice i odgovarajue oduzimanja; - Veza izmeu sabiranja i oduzimanja; - I slovo nekada uzimamo da je broj. Nepoznati broj; - Svojstva zbira: Nula kao sabirak. Pravilo zamjene mjesta sabiraka;

ZNANJE - P repoznati i koristiti simbole < , >, =; - Znati odrediti neposrednog sljedbenika i prethodnika datog broja; - P redstavljati prirodne brojeve na brojevnoj pravoj; - P repoznati deseticu kao skup od 10 jedinica; - P repoznati stotinu kao skup od 10 desetica; - Znati usmeno i pismeno sabirati i oduzimati do 20; - Znati da su sabiranje i oduzimanje suprotne raunske operacije; - Vri provjeru sabiranja pomou oduzimanja i obratno; - Koristi svojstva operacije sabiranja (komutativnost i asocijativnost); - Uoava kako se mijenja zbir i razlika u zavisnosti od promjene

SPOSOB NOS TI - Koritenje matematikog jezika i simbola; - Samostalno i timsko formiranje stavova i zakljuaka; - Razvijanje sposobnosti za komunikaciju, razmjenu informacija i iskustava; - Kritiko vrednovanje vlastitih postignua i uporeivanje sa rezultatima drugih (par, grupa, razred); - Razvija sposobnost da greku shvata kao stimulans za nove pokuaje;

VRIJ EDNOS TI,

STAVOVI, PONAANJE - Razvoj interesa i smisla za kolektivne igre i zajednitvo kao faktor koji utie na formiranje pozitivnih crta linosti; - Razvoj smisla za rad u paru, manjoj ili veoj grupi; - Razvoj interesa i smisla za istraivanje, otkrivanje i rjeavanje problema kroz igru; - Razvoj svijesti o potrebi raunanja, mjerenja, procjenjivanja i predvianja i znaaju tih aktivnosti u svakodnevnom ivotu; - Razvijanje pozitivnog stava u ponaanju i

AKTIVNOSTI UENIKA - Uestvuje u svim etapama rada na asu; - Aktivno uestvuje u matematikim igrama primjenjujui ranije steena znanja;

AKTIVNOSTI NASTAVNIKA - P lanira nastavne sadraje; - P rikuplja didaktiki materijal za rad, samostalno i sa uenicima;

- P odstie kako samostalan rad - Reira uenika, tako i rad u matematike igre paru, manjim i koristei sabiranje veim grupama; i oduzimanje kroz drutvene igre - Tematski (ovjee ne ljuti povezuje se, tombola, matematike bacanje kockice, sadraje sa igra parnih i sadrajima drugih neparnih brojeva, predmeta; igre s kartama, zapisivanje - P riprema zadatke i rimskih brojeva zaduenja za pomou ibica, svakog uenika u pronalaenje grupi; rednih i rimskih brojeva u - Kontinuirano novinama, prati i opisno asopisima i vrednuje napore svakodnevnom uenika i njihov ivotu...); rad; - P utem matematikih - P odstie igara istraivaki i primjenjuje kreativan rad svih

79

- Svojstva razlike: nula kao umanjitelj, umanjitelj jednak umanjeniku; - Rimske cifre od I do X; - Redni brojevi ; 1.2. Sk up brojeva do 100 - Formiranje pojmova viekratnika broja 10. - Brojevna linija (crta): 0,10,20, 30, ...., 100; - Uporeivanje viekratnika broja 10 u prvoj stotini; - Sabiranje i oduzimanje viekratnika broja 10 u prvoj stotini; - Formiranje pojmova ostalih brojeva prve stotine; - Niz brojeva: 0, 1, 2, 3, ... 99, 100. Brojanje (u oba smjera). P rethodnici i sljedbenici brojeva iz prve stotice; - Brojevna linija (crta): 0100; -Uporeivanje brojeva iz prve stotice . Z naci: = , ? i ,. 2. GEOMETRIJA 2.1. Predmeti oblika lopte, kocke, kvadra, valjka, piramide i kupe - Predmeti oblika valjka, lopte i kupe; - Predmet oblika kocke, kvadra piramide (strane, bridovi, vrhovi); - Povri-granice predmeta. Ravne i zakrivljene povri. 2.2. Povri (povrine) i linije (crte) - Linija (crta) kao granica povri (povrine); - Ravne i zakrivljene linije (crte). Take kao granice linije (crte); - Izlomljena linija (crta) - Du kao dio izlomljene linije (crte); - Uporeivanje dui; - Pravougaonik, kvadrat i trougao kao zatvorene (proste) izlomljene linije; - Granica kruga kao zatvorena zakrivljena linija (crta). 3. Mjerenja i mjere -Mjerenje duine; Jedinice za duinu (m) - Mjerenje mase; Jedinice za masu (kg); -Jedinice za tenost (l); -Jedinice za vrijeme (h, min); -Jedinice za novac (KM, KF).

komponenti; - Izraunava vrijednost izraza sa i bez zagrada; - Zna rimske brojeve od I do X - Koritenje rednih brojeva; - Sastavlja jednostavne brojne izraze koji odgovaraju tekstualnom zadatku; - Odreuje nepoznatu komponentu u jednostavnim tekstualnim zadacima; - Rjeava jednostavne problemske zadatke koji se svode na rjeavanje brojnog izraza. - ita i pie brojeve do 100; - Reda prirodne brojeve do 100; - Imenuje i razlikuje predmete po veliini, boji i obliku; - P repoznaje predmete iz ivotnog okruenja koji imaju slinosti i razliitosti sa geometrijskim oblicima; - Razlikuje vrste linija; - Uoava i imenuje ravne i zakrivljene povri (gleda, dodiruje); - P oima du kao najkrae rastojanje izmeu dvije take; - Oznaava du; - P osmatranjem tijela prepoznaje i imenuje mnogouglove (trougao, kvadrat, pravougaonik) i precrtava ih; - Uporeuje i procjenjuje veliinu povri; - P repoznaje i imenuje dotad nauene jedinice za duinu, vrijeme, masu, zapreminu i novac; -Moe imenovati sprave kojima se vre mjerenja, - Zna rjeavati jednostavnije tekstualne zadatke u kojima se koriste mjerne jedinice i operacije sa njima.

- Razvija sposobnost koritenja jednostavnijeg matematikog pribora; - P rocjenjuje duinu, masu, vrijednost i vrijeme.

sklonosti za otkrivanje i istraivanje; - Vrednovanje svojih i tuih stavova; - Razvoj ekoloke svijesti i pozitivnog odnosa prema spolovima.

steeno znanje (igre koncem, vunom, pronalaenje najkraeg puta...); -U bliem i irem okruenju pronalazi linije, take, povri i oblike; -Pomou razliitih materijala izrauje oblike i povrine; - Koristi svakodnevne situacije za primjenu steenih matematikih znanja (odlazak u trgovinu, na pijacu itd.); - P ravi jednostavne grafikone.

uenika; - Vodi rauna o ravnopravnoj zastupljenosti spolova u igrama i zaduenjima, njeguje pozitivan odnos prema okolini i prirodi.

80

(3 asa sedmino, 105 asova godinje)

Moja okolina

CILJEVI I REZULTATI ODGOJNO-OBRAZOVNOG RADA

PODRUJA UENJA

CILJEVI
Sticanje znanja: o uoj i iroj okolini i deavanjima u njima

OEKIVANI REZULTATI / ISHODI UENJA Uenici znaju:

da je kola organizovana zajednica uenika i nastavnika siguran put od kue do kole povezanost i meusobnu zavisnost ljudi, ivot i rad u porodici i mjestu i njihovim karakteristikama, moja domovina i njeni dravni simboli razlike izmeu ive i neive prirode, bitna svojstva ivih bia, slinosti i razlike meu njima koristi i opasnosti od biljnog i ivotinjskog svijeta iz blieg okruenja opisati promjene na biljkama i ivotinjama u zavisnosti od godinjeg doba o potrebi i nainu uvanja zdravlja i prirodne sredine da su tijela sagraena od tvari da tvari mogu biti u vrstom, tenom ili gasovitom stanju urediti kolsku uionicu uvati okolinu znaaj istog zraka i znaaj boravka u prirodi za zdravlje

ivom svijetu, svojstvima ivih bia i meusobnim odnosima i posebno o ovjeku, njegovom zdravlju i odnosu prema prirodi o tvarima (samo pojmovno) o zdravoj okolini

ZNANJE

Razvijanje: kritikog miljenja sposobnosti planiranja provoenja istraivanja izvoenja mjerenja dobivanja i prezentovanja podataka razmatranja dokaza i procjenjivanja prenoenja informacija putem individualnog i timskog rada

postavljati pitanja (Kako?; Zato?; ta bi se desilo ako ...) i davati odgovore koristiti se neposrednim iskustvima koristiti odreene kriterije za prikupljanje i zapisivanje podataka uz pomo nastavnika razvijati plan istraivanja pratiti redoslijed uputstava pri istraivanju i mjerenju uz pomo nastavnika procjenjivati relevantnost podataka i informacija praviti jednostavna poreenja, raspravljati o tome ta se deava i u kojim uvjetima, te uz pomo nastavnika izvoditi poopavanja i donositi odgovarajue zakljuke koristiti sopstvenu kreativnost i matu za rjeavanje jednostavnih praktinih problema koristiti jednostavan nauni jezik za saoptavanje ideja i za imenovanje i opis ivih bia, tvari, pojava i procesa u prirodi i drutvu pokazuju vie samopouzdanja i odgovornosti, aktivniji su u nastavi nastoje potivati razliite stavove prepoznaju ulogu nauke za razumijevanje sredine u kojoj ive i za poboljanje kvaliteta ivota

SPOSOBNOSTI I VJETINE

kroz: traenje ideja i provoenjem jednostavnih posmatranja i ogleda, te poreenjem svojih predvianja sa stvarnim rezultatima sistematiziranje znanja prezentiranje postignutih rezultata Razvijanje pozitivnih vrijednosti i stavova: prema sebi samima, prema drugima, svojoj porodici, okolini i uenju

VRIJEDNOSTI, STAVOVI, PONAANJE

81

NASTAVNA PODRUJA / TEME

1. SREDINA U KOJOJ IVIM

1. 1. KOLA 1. 2. PUT OD KUE DO KOLE 1. 3. MOJA PORODICA 1. 4. MOJE MJESTO I OKOLINA 1. 5. PRAZNICI 1. 6. PROLOST, SADANJOST, BUDUNOST

2. PRIRODA
2. 1. IVA BIA 2. 1. 1. OVJEK I PRIRODA 2. 1. 2. BILJKE I IVOTINJE 2. 2. TVARI 2. 2. 1. SVA TIJELA SE SASTOJE OD TVARI 2. 2. 2. AGREGATNA STANJA TVARI 2.3. ZDRAVA OKOLINA 2.3.1. UREDIMO KOLSKU UIONICU 2.3.2. IST ZRAK 2.3.3. ZNAAJ BORAVKA U PRIRODI ZA ZDRAVLJE

DIDAKTIKO- METODIKE NAPOMENE

Dominantno mjesto u programu imaju ciljevi i oekivani rezultati uenja u podrujima znanja, razvoja sposobnosti, sticanja vjetina, vrijednosti, stavova i ponaanja. Podruje znanja ine sadraji i procesi, s kojima je tijesno povezan razvoj sposobnosti, od bitnog znaaja za uvoenje uenika u istraivaki rad i razvoj naunog miljenja. to se tie sadraja, panju treba usmjeriti na znanje injenica i koncepata koji nude uenicima, razumljiva i izazovna objanjenja o drutvenim i prirodnim pojavama i procesima. U ovom razredu ire se znanja o koli i porodici, mjestu ivljenja i njegovoj okolini, ivotu i radu ljudi. Novi sadraji se odnose na znanje o Bosni i Hercegovini, kao domovini i dravi, te na znanje i razumijevanje prolosti, sadanjosti i budunosti, kao toka vremena i deavanja koje karakteriu meusobna povezanost i odnosi. Takoer se ire znanja i u dijelu koji se bavi izuavanjem prirode, kroz sadraje o ovjeku i njegovom odnosu prema prirodi, te izuavanjem ivotinjskog i biljnog svijeta u bliem okruenju. Novi sadraj ine teme Tvari , u okviru koje se stiu osnovna znanja o tvarima (samo pojmovno) i Zdrava okolina, u okviru koje se jaa ekoloka svijest uenika. Ovakav izbor nastavnog gradiva i njegovo strukturiranje osiguravaju povezanost drutvenih i prirodnih pojava i procesa, i u kontekstu toga, prouavanje prirode u njenom jedinstvu sa razliitih aspekata. U skladu s tim, potrebno je voditi rauna i o meupredmetnoj korelaciji i planirati izradu zajednikog kolskog projekta. Date teme treba razraditi kroz kontekst pojava i procesa koji su uenicima interesantni, uzimajui u obzir razvoj nauke, njenu primjenu i koritenje, te uticaj na drutvo i okolinu i koritenje metodologije aktivnog uenja. U smislu toga predloeni model moe posluiti kao pomo nastavniku.

82

PREDLOENI MODEL AKTIVNOSTI NASTAVNIKA (organizacija i me tode nastave i uenja, ocjenjivan je )

TEME

ZNANJE

VRIJEDNOSTI, SPOSOB NOSTI STAVOVI, I VJETINE PONAANJE

AKTIVNOST UENIKA

Prepoznavanje uenika i uposlenika u koli i njihovo 1.1. KOLA imenovanje; Spremanje - Drugi smo razred; Znaaj znanja za kolske torbe i - Znaaj znanja za ivot. Z nanja se udbenika po ivot; usvajaju uei i rasporedu - Kako uiti; radei. Uiti se mora asova.; - Udbenici i redovno; Ponaanje prema pribor; kunom redu - Upotreba i Svaka kola ima kole; uvanje; svoja pravila Pronalaenje i ponaanja (kuni upotreba - kolska pravila; red) kojeg se svi u dodatnih izvora Ustroj kole; koli moraju znanja; Uprava kole; pridravati; kolom Samostalno ivot u koli; rukovodi direktor uenje; kole; Odravanje Higijena u koli. higijene radnog U istom radnom prostora prostoru je prijatnije (uionice, raditi i boraviti. hodnika) i okoline kole; Meusobno komuniciranje, pomaganje i saradnja. 1. SREDINA U KOJOJ IVIM Prepoznavanje elemenata saobraajnica; 1.2. PUT OD KUE DO KOLE Samostalan i siguran dolazak u kolu, koristei najsigurniji i najkrai put;

Posjedovanje znanja o koli, i uposlenicima u koli, drugovima u razredu i ire;

Pozitivan stav o koli ; Svakodnevno ispunjavanje kolskih obaveza; Ponaanje u skladu sa kunim redom i odjeljenjskim pravilima; Razvijanje svijesti o pripadnosti kolskoj zajednici; Svakom pravu prethode obaveze; Higijena nije obaveza samo pojedinaca, ve briga svih lanova kole.

Ispunjavanje domaih zadataka; Planiranje, osmiljavanje igara i Saradnja, posmatranje, interakcijskog prikupljanje informacija, uenja; dogovaranje, diskutiranje, Komuniciranje sa razmjena iskustava, uenicima/cama, predvianje; diskutiranje; Upuivanje uenika P rovoenje discipline i higijene na razliite izvore u koli; znanja; P rikupljanje podataka o koli, crtanje, izrada maketa i dr. Ukljuivanje roditelja i drugih uposlenika u koli u realizaciju programskih sadraja; Motiviranje uenika za rad.

Potivanje saobraajnih znakova i propisa; Razvijanje svijesti o kulturi ponaanja u saobraaju;

Uestvovanje u saobraaju, pitanja, biljeenje, crtanje, predvianje; Simuliranje saobraajnih igara u uionici; Modeliranje;

Koritenje sigurnog puta od kue do kole, raspoznavanje Koritenje saobraajnih pjeakog Pravila ponaanja u znakova; prelaza (zebre), saobraaju; koritenje Siguran put od kue Smanjena vidljivost trotoara; do kole; moe biti opasna; Osnovni Koritenje saobraajni znaci u Vrste saobraaja i sredstava javnog blizini kole; vozila, prijevoza. Razna prijevozna prepoznavanje i sredstva i njihova imenovanje, pravila upotreba. ponaanja u raznim prijevoznim sredstvima.

Posmatranje i procjenjivanje sigurnosti uenika u saobraaju; Osmiljavanje igara u uionici vezanih za saobraaj, izvoenje simulacija na kompjuteru; Organizacija praktinih vjebi na ulici i raskrsnici; Saradnja sa roditeljima i saobraajnom policijom.

Rjeavanje jednostavnijih Ustupanje mjesta saobraajnih situacija. u vozilima javnog prijevoza starijima i bolesnima.

RAD I ZANIMANJA LJUDI ivot i rad ljudi u mjestu (u gradu/na selu).

Kada i na koji P osjeta zanatskoj radionici, Ljudi imaju razliita Razlikovanje broj pozivati fabrici, kulturnim i javnim zanimanja, zanimanja koja vatrogasnu ustanovama; zanimanja ljudi u su iskljuivo brigadu, policiju; zaviaju; vezana za grad Razgovor sa poslenicima o od zanimanja Ponaanje na njihovom zanimanju; Uitelj/ica je koja su iskljuivo izletitima , zanimanje. vezana za selo. ouvanje ienje okolia, razvrstavanje ivotnog okolia. otpada.

Saradnja sa lokalnom zajednicom, koritenje njenih resursa za potrebe nastave; Procjenjivanje napretka uenika, podsticanje radoznalosti, mate i razvoj kreativnosti.

83

U gradu se nalaze razliite kulturne i javne ustanove; Pozorite i kinu su Npr. u gradu kulturne ustanove; Bolnice, pote i Kulturne i javne kole su javne ustanove ustanove; Preduzea i drugi Funkcije vatrogasne privredni objekti; brigade i policijske Pota, policijska stanice, njihovi postaja, brojevi; vatrogasna brigada; Boravak u prirodi je Izletita. koristan za zdravlje Priroda se mora uvati.

Razlikovanje kulturnih od javnih ustanova; Razlikovanje vozila policije i vatrogasne brigade od drugih vozila; Prepoznavanje pote po znaku za potu.

Pozitivan stav o kulturi, kulturnim i javnim ustanovama; Ponaanje u kulturnim i javnim ustanovama; Pozitivan stav o istom okoliu.

P osjeta kulturnim i javnim ustanovama, privrednim objektima, izletitima; Voenje intervjua sa uposlenicima; Izrada plakata sa vanijim telefonskim brojevima.

Pripremanje, organizacija posjeta kulturnim i javnim ustanovama, izleta; Izrada didaktikih materijala; Posmatranje i praenje napretka uenika.

1.3. MOJA PORODICA /OBITELJ Ua porodica; ira porodica; Podjela poslova u porodici; Uzajamni odnosi u porodici; Kuanski aparati i namjetaj.

U porodici svi na odreeni nain rade, meusobno se pomau i doprinose njenoj srei i uspjehu. Djeca pomau roditeljima, roditelji se pomau uzajamno, roditelji pomau djeci. Razlikovanje namjetaja od kuanskih aparata. Neispravni kuanski aparati su opasni po ivot.

Razumijevanje porodice kao krvno srodne grupe; Uporeivanje razliitih porodica, uoavanje slinosti i razlika; Identifikacija i njegovanje odnosa u porodici; Sposobnost uoavanja opasnosti od neispravnih kuanskih aparata. Imenovanje mjesta i njegov opis; Prepoznavanje reljefa mjesta i okoline;

Pozitivan stav i Opisivanje i demostriranje miljenje o aktivnosti u porodici, uee u porodici i samom prigodnim imitacionim igrama; sebi; P rikupljanje podataka o svojoj Porodica je porodici, tumaenje fotografija, ureena izrada porodinog stabla. zajednica u kojoj se svako ponaa prema pravilima; Potivanje lanova porodice, kunog reda, podjela poslova u kui.

Osmiljavanje situacija za interaktivno uenje; Posjeta porodici; Demonstriranje rukovanja kuanskim aparatima; Podsticanje razvoja radnih i higijenskih navika.

1.4. MOJE MJESTO I OKOLINA Vaniji podaci o mjestu Reljef mjesta i okoline Moja zemlja se zove Bosna i Hercegovina Dravni simboli Bosne i Hercegovine; zastava, grb, himna.

Moje mjesto se zove... Ono je smjeteno u... (na...); Moja domovina je Bosna i Hercegovina;

Pisanje naziva drave, Njeni simboli Bosne prepoznavanje i Hercegovine, dravnih simbola zastava, grb i himna; Bosne i Hercegovine; Uzajamno Prepoznavanje pomaganje ljudi; himne BiH; Povezanost ljudi u mjestu i okolini, dravi, ali i ljudi iz razliitih drava. Praznici mogu biti meunarodni, dravni, vjerski, lokalni i kolski; Roendan je dan kada smo roeni; Neki praznici su povezani sa borbom za odreena prava. Uoavanje povezanosti ljudi u mjestu, okolini i dravi.

Pozitivan stav i ljubav prema domovini, potivanje dravnih simbola, uvaanje tradicije i vrijednosti; Potivanje pojedinaca i uvaavanje njihovih potreba; Biti koristan lan zajednice.

P rikupljanje i zapisivanje podataka o mjestu / okolini i domovini, njihova sistematizacija; Izrada mapa, reljefa, plakata, modela i njihovo prezentiranje.

Planiranje, pripremanje i podsticanje uenika na kreativan i istraivaki rad; Predlaganje i rukovoenje kolskim projektom.

1.5. PRAZNICI ta slavimo, Kako slavimo, Zato slavimo.

Identifikacija praznika; Opisivanje naina proslave pojedinih praznika.

Potovanje dravnih i vjerskih praznika, uee u njihovoj proslavi; Potivanje praznika drugih naroda, estitanje.

Izrada kalendara praznika; Uee u aktivnostima na obiljeavanju praznika; Upuivanje estitki; Organiziranje proslave roendana. Organiziranje njihovog obiljeavanja u saradnji sa roditeljima i sredinom u kojoj se nalazi kola.

84

1.6. PROLOST, SADANJOST, BUDUNOST Vani dogaaji iz mog ivota; Vremenski termini; Prepoznavanje i opisivanje ivota ljudi u prolosti i sadanjosti.

Vaan dogaaj u ivotu djeteta je roendan i polazak u kolu; To je prolost. Sada sam 2. razred; To je sadanjost; Idue godine u biti 3. razred. To je budunost; Bilo je nekad: ivot ljudi u prolosti bio je drugaiji, gdje su boravili, kako su se hranili, ta su radili, kako su se djeca u prolosti igrala, ime su se ljudi prevozili; Sada je : Drugi sam razred. Stariji sam jednu godinu Moje mjesto danas

Prisjeanje na znaajne dogaaje iz ivota, na proteklu kolsku godinu;

I mi smo dio prolosti, ali i sadanjosti; P risjeanje, izlaganje, ilustracija, prikupljanje, sistematiziranje, pravljenje zbirki;

Planiranje, pripremanje, podsticanje, voenje; Izrada kalendara, traka, edukativnih i didaktikih materijala;

Odnos prema Razlikovanje prolosti mora termina; prolost, biti pozitivan; sadanjost, budunost; Tenja ka boljitku; Prepoznavanje dananjih dobara uvanje kao najveeg kulturnonapretka historijskih ovjeka; spomenika; Pravljenje plana rada kao kategorije budunosti. Pozitivan odnos prema mjestu i okolini.

P ravljenje trake vremena, historijskog kalendara Biljeenje, (kalendara prolost ili kalendara pomaganje, ivota); sistematiziranje; Intervjuiranje, izlaganje, razgovor, zakljuivanje. Saradnja sa lokalnom zajednicom, porodicom; Procjenjivanje postignua.

2. PRIRODA 2.1. IVA BIA 2.1.1. OVJEK I PRIRODA Dijelovi tijela uvanje zdravlja Svijest o mom tijelu Higijena Sredstva za higijenu Ishrana Odijevanje ula Odnos prema prirodi

Glavni dijelovi tijela, razlike i slinosti izmeu djeaka i djevojica, neke specifine karakteristike djevojica; Zdravom ishranom i svakodnevnim tjelesnim vjebanjem ivimo zdrav ivot; Redovni odlasci ljekaru nam pomau u otkrivanju i lijeenju bolesti; Redovnim vakcinisanjem titimo na organizam od zaraznih bolesti; Imenovanje raznovrsne hrane i razlikovanje zdrave od nezdrave hrane; istoa je pola zdravlja, imenovanje sredstava za linu i drugu higijenu, pravilno koritenje; Kako se oblaimo; Vrste ula; ivjeti u prirodi, promjene u prirodi, za zdrav ivot vana je zdrava i ista sredina.

Razlikovanje i imenovanje pojedinih dijelova tijela; Odabiranje i upotreba zdrave hrane, pravilna upotreba hrane (pravilna ishrana, hranu treba dobro savakati, ne jesti previe, redovna ishrana); Odravanje line higijene, koritenje sredstava za linu higijenu; Odijevanje u skladu sa vremenskim prilikama i godinjim dobima; Koritenje ula u procesu saznanja i svakodnevnom ivotu.

Uvaavanje suprotnog spola, meusobno pomaganje i pomaganje starijima i slabijima; Redovno odravanje line higijene, higijene prostora u kojem boravimo i radimo i higijene okoline;

Redovno odravanje line higijene, radnog i ivotnog prostora; Izrada jelovnika i postavljanje i raspremanje stola; P raktina upotreba sredstava za linu higijenu, redovni odlasci ljekaru, vakcinisanje; Izbor zdrave hrane, sastavljanje odgovarajue liste; Razvijanje interesovanja i poeljnih navika uenika; Praenje zdravlja uenika; Motiviranje uenika na igre i sport.

Izbor prikladne odjee i obue; Razvoj ekoloke svijesti, Njegovanje i uvanje prirodne pravilnog odnosa sredine, ponaanje u skladu s prema okruenju; godinjim dobima. Pravilna ishrana je garant dobrog zdravlja; uvanje ula Pozitivan odnos prema prirodi, ljubav prema ivotinjama.

2.1.2. B ILJKE I IVOTINJE iva bia i njihova stanita iva bia su povezana meu

iva bia se raaju, Razlikovanje rastu, stare i umiru, ivih bia od imaju svoja stanita; neive prirode; iva bia ne bi mogla ivjeti bez neive prirode; Mala iva bia su Uspostavljanje veze izmeu ive i neive prirode, opisivanje P rikupljanje, istraivanje, uporeivanje, sortiranje, izvoenje zakljuaka;

85

sobom i sa neivom prirodom Velika i mala iva bia Promjene ive i neive prirode;

Opisivanje ivota biljaka i ivotinja, za Bez svjetlosti, vode ivot biljaka i i toplote ne bi bilo ivotinja je Nastanak i rast ivota; potrebna Razvijanje ivotinja i biljaka, Imenovanje biljaka i svjetlost, voda i pozitivnog vrste i odravanje; ivotinja iz toplota; odnosa prema okruenja; biljnom i Uoavanje ivotinje kote Opisivanje ivotinjskom promjena na mlade, ptice se legu nastanka svijetu; biljkama i iz jaja, a ljudi se potomstva kod ivotinjama u raaju; razliitih razliita godinja ivotinje se hrane ivotinjskih vrsta Razvoj ekoloke doba; biljkama (biljojedi), i razmnoavanje svijesti i svijesti mesom (mesojedi) biljaka; o korisnosti Koristi od biljaka i ili i biljkama i postojanja ivotinja; mesom (svatojedi); Razlikovanje biljnog i Za zdrav ivot ivotinja koje se ivotinjskog Domae i divlje potrebna je zdrava hrane biljkama svijeta, ivotinje, kuni ishrana; Zdrava od onih koje se Ko voli ljubimci, hrana je hrana koja hrane mesom; ivotinje voli i mladunad se proizvodi bez ljude. ivotinja, (naroito herbicida, pesticida i Uoavanje domaih). drugih hemijskih slinosti i razlika sredstava; izmeu pojedinih biljaka; U razliita godinja doba se deavaju Razlikovanje razliite promjene u dijelova razliitih prirodi, na biljkama biljaka i ivotinjama; (podzemni i Biljke i ivotinje su nadzemni dio); korisne i zato ih uzgajamo; Uoavanje Uoavanje koristi i promjena na opasnosti od biljnog biljkama i i ivotinjskog svijeta ivotinjama i iz blieg okruenja; otkrivanje ivotnih procese Domae ivotinje i kod biljaka i njihovi mladunci; ivotinja. Divlje ivotinje i njihovi mladunci. 2.2. TVARI Sva tijela se sastoje Tijela se sastoje od Tijela se sastoje Svjesnost o od tvari; tvari; od tvari; agregatnom stanju tvari. Agregatna stanja Tvari mogu biti u Uoavanje tvari. vrstom, tenom ili razliitih gasovitom stanju. agregatnih stanja tvari. 2.3. ZDRAVA OKOLINA Uredimo kolsku uionicu; ist zrak; Znaaj boravka u prirodi za zdravlje. Znaju znaaj istog zraka i znaaj boravka u prirodi za zdravlje. Znaju urediti kolsku uionicu; Znaju uvati okolinu; uvaju zdravu okolinu. Pozitivan stav o zdravoj okolini; Ponaanje u skladu sa zdravom okolinom.

bubice, gmizavci, a velika iva bia su divlje i domae ivotinje i ovjek;

promjena; Izrada zidnih panoa, zbirki materijala iz prirode; P osmatranje, predvianje, Planiranje, Izvoenje ogleda samostalno ili pripremanje, u grupi; podsticanje i rukovoenje u P omaganje, interaktivno uenje, istraivanju iskustveno uenje; ivotinjskog i biljnog svijeta; Uzgajanje cvijea i povra, briga o kunim ljubimcima. Pomaganje uenicima u izradi kalendara, plakata i drugog obrazovnog materijala; Organiziranje posjeta poljoprivrednom dobru / botanikoj bati/ zoolokom vrtu i dr.; Saradnja sa lokalnom zajednicom i porodicom uenika.

Izvoenje razliitih ogleda sa vodom; Upoznavanje sa drugim primjerima agregatnog stanja.

Pripremanje i rukovoenje izvoenja uenikih istraivakih ogleda.

Aktivno uee u ekolokim aktivnostima odjeljenja, kole, zajednice.

Organizacija akcija ouvanja zdrave okoline.

86

Muzika/glazbena kultura
(2 asa sedmino, 70 asova godinje) CILJEVI I REZULTATI ODGOJNO-OBRAZOVNOG RADA
PODRUJA UENJA Sticanje znanja o: - P ostavljanju glasa, tanoj intonaciji, dikciji i artikulaciji; - P ravilnoj interpretaciji pjesme u odgovarajuem tempu i dinamici; - P repoznaje muzike instrumente: ritmike i melodijske C.Orffa i orkestarske (harmonika, gitara, flauta, violina, truba, klavir i druge); - Samostalno sviranje na ritmikim i poetno sviranje na melodijskim instrumentima (metalofon i ksilofon); - Samostalnije sviranje kao pratnja pjevanju, izvoenje ritma brojalice, sviranje na osnovu partitura u slikama (sa simbolima); - Prepoznaje zvune odnose po visini, trajanju, boji, dinamici i tempu, te karakter djela; - Skladno i ritmiki povezano kretanje uz muziku: izraavanje karaktera, ritma, tempa i dinamike; - Doivljava i izvodi mjeru (dobe) i ritam brojalica; - Upoznaje etvrtinku i osminke kroz izgovor slogova, grafiki prikaz i notni zapis. Razvijanje muzike sposobnosti i vjetine: - P osmatranja, biljeenja; - P rezentiranja, interpretacije; - Muzike memorije; - Aktivne interakcije sa okruenjem: kroz pjevanje i sviranje, muzike igre, muzikoscenske igre i improvizaciju; - S istematiziranjem muzikih znanja, predvianjem odreenih rezultata; - P rezentiranjem postignutih rezultata i aktivnim pozitivnim odnosom na koncertima. - Koristiti odreene kriterije za izvoenje i/ili procjenu sluanog djela, improvizaciju; - Uz pomo nastavnika praviti jednostavna poreenja o interpretaciji uenika, iznositi svoje miljenje i ideje; - Pratiti redoslijed uputstava i pravila muzike igre; - Oslukivati i ispravljati greke u pjevanju prema uputstvu nastavnika; - Improvizirati samostalno matovito i originalno. Razvijanje pozitivnih vrijednosti i stavova: - Pokazuje sve vie samopouzdanja u pjevanju; - Pokazuje odgovornost za zajedniko pjevanje u -Prema sebi kao pjeva u i svira u, horu; - Izraava odgovornost za kvalitetno sviranje u -Porodici kao grupi, razredu kao horu ili /i orkestru; orkestru, - Potuje muziciranje i stavove drugih; - Prepoznaje ulogu muzike u okruenju: porodici, -O uenju muziciranja kao cjeloivotnom procesu. koli, sredini u kojoj ivi; - esto trai i/ili slua muziku i pjeva i sam i sa - Nadalje, razvijanje emocionalne i estetske drugom djecom, to ukazuje na narastanje potrebe osjetljivosti djeteta na kvalitet muzike, uenika za muzikom u ivotu; - Razvijanje ljubavi prema muzikoj i kulturnoj - Uee sa zadovoljstvom i vei doprinos u batini BiH, interakciji (rad u velikim i malim grupama, u paru, - Razvijanje trajnih interesa i ljubavi prema muzici projekti, istraivanja zvunih boja i izradi kako bi ona postala trajna potreba djece. instrumenata), u emu uenik pokazuje sve veu samostalnost; - Iskazuje elju i potrebu za posjeivanjem koncerata. CILJEVI OEKIVANI REZULTATI UENJA Ue nici bi tre bali imati znanje i razumijevanje : - Da bez tanog pjevanja nema lijepog zajednikog muziciranja u horu; - Prepoznaje razlike izmeu zvukova neodreene i odreene visine i koristi ih u improvizaciji; - Da je znanje sviranja na instrumentima znaajno radi muziciranja u orkestru; - O instrumentima i odnosima meu njima, njihovom znaaju u igri; - O znaaju muzike u ivotu djeteta; - O muzici, njenim svojstvima i osobinama tona; - Prepoznaje i razumije trajanje etvrtinki i osminki.

ZNANJE

- Koristiti prethodna iskustva u pjevanju i sviranju i jednostavne muzike termine; - Postavljati pitanja kad se nae pred novim muzikim zadatkom;

SPOSOBNOSTI I VJETINE

VRIJEDNOSTI, STAVOVI, PONAANJE

87

STRUKTURA SADRAJA

PJEVANJE I SVIRANJE II MUZIKE/ GLAZBENE IGRE III BROJALICE IV SLUANJE MUZIKE V DJEIJE STVARALATVO

DIDAKTIKO-METODIKE NAPOMENE
Uz neophodno uvaavanje nivoa postignua svakog pojedinog uenika, u drugom razredu treba dalje raditi na ostvarivanju postavljenih muzikih odgojno-obrazovnih ciljeva posredstvom navedenih programskih sadraja. U toku godine treba obraditi najmanje 15 pjesama pjevanjem i sviranjem. Predloene pjesme za drugi razred odgovaraju opsegu djeijeg glasa, po sadraju i karakteru interesantne su i bliske djeci ovog uzrasta. Nakon doivljaja pjesme djeca je ue pjevati sluajui nastavnika, koji pjeva uz pratnju melodijskog instrumenta (klavir ili sintisajzer). Uenici u toku godine treba da naue najmanje 10 muzikih igara koje ukljuuju pokret. Predloene pjesme u drugom razredu imaju razliit sadrajem koji, pored ostalog podraava i razne radove, ivot u prirodi, narodne obiaje i drugo. Igre i narodna kola, koja se sastoje iz osnovnih pokreta: hodanje, poskakivanje s plesnim elementima, te raznih kretnji ruku, pljeskanje, tapkanje, okreti, pomae i tjelesnom odgoju i upoznavanju narodne muzike tradicije. Koreografije okretnih igara u takvim sluajevima i narodnih kola mogu imati utvrene figure i kretnje. U toku godine treba nauiti 15 brojalica. Predloene brojalice imaju razliit sadraj (neke su iz kategorije iracionalnih), sloeniji ritam i metriku u odnosu na prvi razred, pa su u razvoju djeteta u ovoj oblasti od neprocjenjivog znaaja. Kako spadaju u djeiju igru, ali i tradicionalno djeije stvaralatvo imaju veliki znaaj u razvoju muzikalnosti djeteta najmlae dobi. Zato im nastavnik u drugom razredu treba posvetiti dunu panju, to e biti jednostavno jer ih djeca kao dio svakodnevne igre zaista vole. Sluanjem upoznati najmanje 15 kompozicija. Ovo podruje u nastavnom predmetu ima velike mogunosti za upoznavanje muzike umjetnosti i muzike literature iz svijeta. U razrednoj nastavi teite je na umjetniko-doivljajnoj komponenti, a u funkciji razvoju pozitivnih interesa i stavova prema muzikim vrednotama. Usvajanje muzikih pojmova kojih u muzici ima mnogo treba da tee postupno nakon doivljaja muzike, nenametljivo i bez optereenja muzikom terminologijom koja je za djecu ove dobi apstraktnog karaktera. Najvanije je raditi dalje na poboljanju kvaliteta pjevanja, tanosti intonacije, opsega muzike memorije i tanog izvoenja ritma i metrike kroz brojalice i muzike igre. Razlike meu uenicima bit e u skladu s razlikama u samom startu i dinamici napredovanja u usvajanju znanja i vjetina, te razvoju muzikih sposobnosti tokom razreda. Djecu uiti da sa sve veom tanou zapaaju i odreuju karakter kompozicije, tempo i dinamiku izvoenja, formu kompozicije, izvoae i sastave, muzike instrumente. I nadalje podsticati djecu da svoje zapaanje i doivljaje izraze opisno ili likovno, kao i pokretom jer se time podstie njihova kreativnost. U oblasti djeijeg stvaralatva u drugom razredu, uenike treba uputiti na sigurnije i samostalnije praenje pjevanja, slobodniju improvizaciju- kolektivnu, grupnu, individualnu i u paru (komunikacija putem dijaloga), kao i uee sa zadovoljstvom i veim interesom u muzikim dramatizacijama. U toku godine treba uraditi nekoliko ovakvih muzikih dramatizacija, uz koritenje Orffovog djeijeg instrumentarija, prirunih i improviziranih instrumenata. Podsticati djecu da izmiljaju prie ili naslikaju seriju slika koje e sada znatno samostalnije sami moi uz pomo instrumenata oivjeti, kao i uz upotrebu lutke koja pjeva i govori. Neophodno je napomenuti da gradivo iz muzike kulture u sebi ima elemente koji prirodno pomau i podravaju savlaivanje i ostalih sadraja u drugom razredu, pa je i korelacija sa drugim predmetima sasvim prirodna.

88

RAZRADA SADRAJA (TABELA)

SADRAJ
ZNANJ E I RAZUMIJEVANJ E

SPOS OBNOS TI

VRIJ EDNOS TI, STAVOVI, PONAANJE

AKTIVNOS T U ENIKA

AKTIVNOSTI NASTAVNIKA
(O RGANIZACIJA I METO D E NAS T AVE I UENJA, OCJENJIVANJ E )

I. PJEVANJE I SVIRANJE Izbor: 1. Jesenska (J. Stojanov) 2. Dok mjesec sja (J. Batist Lily) 3. Mrav (A. Vuer) 4. Ruku meni bato daj (Njemaka) 5. Visibaba (S. Korunovi) 6. Saonice male Sanje (J. Kaplan) 7. Djeiji snovi (Refik Hodi -stihovi V. Begi) 8. Kia pada (Nada Ludvig -Pear) 9. Blistaj, blistaj zvijezdo mala (W. A. Mozart) 10. P jesma o konjiu Boidar Stani 11. B'jela roda (S. Korunovi) 12. R oendan u umi (R. Hodi-stihovi Nasiha Kapidi-Hadi) 13. R odila se nota (Melisa Ibrahimbegovi-Salihovi) 14. Imamo uiteljicu za istu peticu (Senad Bostandi stihovi Mirsad Beirbai) 15. B osno moja, narodna 16. S pavaj sine (Mostar), uspavanka 17. N ina, nina, bijela golubica (Krevina-Vare), uspavanka 18. S pavaj, Dano, u iali bei (Srebrenica), Uspavanka 19. Najljepa mama na svijetu (hor Kolibri) 20. Zaviaju moj (M.Mili) 21. Brau ne donose rode (A. Kora i Lj. Rumovi) 22. Razgranala grana jorgovana 23. V injiica rod rodila 24. K ia pada trava raste 25. estitka majica (Franjo Bari, Robert Grubii, Josip Kaplan) 26. A u, to je kola zgodna 27. Mali, aki valcer (Nikola Hercigonja) 28. Jesenska 29. D jeca su vojska najjaa (stihovi V. Miloevi) II MUZIKE/ GLAZBENE IGRE

- P repoznaje pjesmice, brojalice i muzike igre; - Razumije, prihvata i potuje pravila pjevanja (intonacija, artikulacija, dikcija) koja dovode do kvalitetnijeg muziciranja kolektiva; - Raspoznavanje pojedine muzike znakove u notnom zapisu (dinamika, note: duge i kratke);

- Kroz pjevanje, sviranje i improvizaciju, razvija osjet za: mjeru (dvo, tro i etverodijelnu) tezu i arzu, ritam (duge i kratke slogove), tempo i dinamiku; - Oslukuje, uporeuje i koriguje vlastito pjevanje i sviranje; - Samostalno snalaenje u sviranju kao pratnji pjesmi; - Trai, prihvata i prua pomo, sarauje sa drugima;

- Ulae veliki trud da usaglasi pjevanje i sviranje sa grupom i kolektivom; - Uvia da pjevanje treba najvie vjebati; - Procjenjuje sebe, stvara pozitivnu sliku i razvija svijest o znaaju svakog pojedinca u horu i potrebi uklapanja svog glasa u skupno muziciranje, doprinosei boljem zvuku; - Kroz muzike zadatke razvijanje svijesti o obavezama i njihovom ispunjavanju, kao pojedinac ili dio grupe; - Odravanje instrumenata i njihovo odreeno mjesto.

- Redovno uee u pjevanju i sviranju i u raznim prilikama: nastava, priredbe, izleti, kua; - Interakcija u improvizaciji, prihvatanje i ponaanje u skladu sa pravilima muzike igre u svim prilikama; - uvanje kolskih muzikih instrumenata, izrada vlastitih improviziranih instrumenata i njihova upotreba u skladu sa zadacima pjesme odnosno brojalice;

- Osmiljava prigodne muzike igre za bolje uenje u koli, u porodici, pjevanje i sviranje u interakciji i uenje; - Komunicira sa djecom, razgovara i upuuje ih na izvore znanja; - Rukovodi aktivnostima i motivira rad uenika; - P omae djeci u kolektivnom, grupnom i individualnom muziciranju;

- Razumije, imenuje i korigira greke u - Poznaje i pjevanju i koristi Orffove sviranju; instrumente i kombinira ih sa prirunim; - P rihvata korekcije i - Muzicira shvata da e tako samoinicijativno biti ljepe i bez podsticaja. muziciranje u razredu; - P jeva i svira Orffove instrumente samostalnije i sa vie povjerenja u sebe.

- P rati i procjenjuje njihova - P onaanjem i individualna uestalim postignua, u muziciranjem poreenju sa pokazuje da muziku rezultatima u prvom doivljava i cijeni. razredu.

- P ovezuje ritam pjesmice sa pokretom, odnosno prati Izbor: datu 1. Paiji ples koreografiju; 2. Strina rodo - P repoznaje i 3. Berem, berem groe imenuje pojedine 4. I, i, i igre i kola; 5. vorak, vorak - P repoznaje 6. Mak oznake za 7. Ja kupih jednu koku malu dinamiku i (Jajce), narodna koristi ih u igri; 8. Taun, taun tanana (Sarajevo), - P rihvata i narodna, primjenjuje 9. Stupa (okolica Mostara) narodno pravila muzike kolo igre; 10. K olanje (okolica Sarajeva), - P ravilno izvodi

- Samostalno pjeva i igra; - Opisivanje pokretima odreenih dogaaja u prirodi (ivot u prirodi, radovi, narodni obiaji); - Samostalno izvodi zadane pokrete; - Samostalno predlae i nove pokrete koji su prihvatljivi; - Samostalno igra u kolu i

- Razvijanje miljenja da je pokret vaan u plesu i kolu, kao i za upoznavanje muzike batine BiH; - Razvijanje svijesti o kolima kao muzikom stvaralatvu sa utvrenom pravilima (koreografija); - Podsticanje kreativnosti igrom, pokretom i pjevanjem;

- P rikladne igre u uionici; - P redlaganje muzike igre za priredbe; - P raktian rad u razredu, u kolskom dvoritu, vrtu van kole, zajedniko i pojedinano izvoenje pokreta uz pjevanje; - Modeliranje narodnih nonji prema originalu ili fotografijama; - Izrada od razliitih materijala

- Vodi aktivnosti uenika, pokazuje, demonstrira i usmjerava u pravcu interesa i mogunosti; - P osmatra i prati uenika u radu -Direktno uee sa uenicima u igrama i kolu; - Osmiljava, priprema i organizira igre u uionici, posebno trradicionalne igre; - Rukovodi, upuuje, pomae,

89

11. H odavka (Sarajevo i okolina) 12. Sage se mlada do zemlje (Livno) 13. Ivin voz 14. P ada snijeg (Zvjezdice) 15. Saonice male sanje

igru odnosno kolo; - P repoznaje pojedine tradicionalne nonje.

usvaja ih sa vie sigurnosti; - Izraava kretnjama ta muzika sugerie; - Razvijanje osjeaja za mjeru, ritam i izraavanje muzikog djela.

- Slobodno i organizirano kretanje u prostoru; - Razvijanje svijesti o kulturi ponaanja na koncertima i nastupima folklornih ansambala.

u uionici, -crtanje (slikanje) narodnih nonji; - Rasprave o ponaanju u pojedinim situacijama na koncertu; - Ulanjenje u ritmiku i/ili folklornu sekciju. - Skupljanje i zapisivanje brojalica, sortiranje i izvoenje zakljuaka o djeijoj igri; - Izrada zidnog panoa sa zapisima; - Izvoditi zapise napravljenim instrumentima; - Izabrati po zvuku najslinije Orffovim i napraviti stalnu razrednu izlobu; - P rigodne igre uloge lanova porodice u izradi instrumenata; - S likanje instrumenata i prezentacija crtea, fotografija.

pokazuje simulacije na kompjuteru; - U saradnji sa roditeljima organizira praktine vjebe i odlazak na probu u KUD.

III BROJALICE l. Golub s krova gue 2. En, ten, tini 3. Jen, dva, tri 4. Puu, muu 5. Ja sam ja 6. Jedna vrana gakala 7. Tri zeko kroz umicu 8. Pliva patka preko Save 9. Ljulja, ljulja, ljuke 10. C ica maca plakala 11. Tri su mace skakale 12. Ide maca oko tebe 13. P iem, piem petnaeest, 14. U maloga svica 15. Jedan dodan, digin disin (Valjevac, G.Vakuf) 16. E nci, menci, na kamenci (Jezero, Jajce) 17. K iobran za dvoje 18. Imamo uiteljicu za ist peticu 19. M uzika

- P onavlja i - Poreenja nota razumije pokrete i trajanja prema brojalice; slogovima rijei brojalice, - P rati i izvodi uoavanje pokrete u mjeri i slinosti i ritmu (dugi i razlika, kratki slogovi); diskusije;

- Razvijanje pozitivnog miljenja o brojalici kao matovitoj igri koja razvija osjeaj pripadnosti grupi; - Pamtiti i donositi u razred nove brojalice za - P ravilno izvodi - Prepoznavanje zajedniku igru; ritam na ranije nauene - Pokazati je ritmikom brojalice na drugarima i radovati instrumentu po osnovu ritma bez se novim uzoru (na teksta zajednikim osnovu primjera (zagonetka); iskustvima; nastavnika); - Reprodukuje ritam - Tano izvodi na instrumentu, ui - P ravilno koraa mjeru i ritam druge i jaa njegova u ritmu; skandiranjem, samosvijest; odbrojavanjem - Razvijanje - P repoznaje rukom i u koloni kreativnosti i mate ranije obraene (stupanje u ritmikom brojalice sa nogama); izraavanju; tekstom i bez - Samostalno - Orffov orkestar teksta; izvoenje ritma kao brojalice porodica i ureena - S luanjem i sviranjem na zajednica: svako gledanjem u instrumentima, svira prema notni zapis poigrava se i pravilima i odreuje duge i kombinira ih; zasluuje kratke note - Uoavanje potovanje. (slogove teksta). razlike izmeu odreenih i neodreenih zvukova.

- Rukovodi, pomae, upuuje koordinira rad u ovom podruju; - Osmiljava prigodne muzike igre za interaktivno uenje; - Vodi i usmjerava aktivnosti uenika; - P okazuje i demonstrira izvoenje i sviranje; - P rocjena interesovanja i napretka uenika, razvijanje kreativnosti i radnih i kulturnih navika kod uenika.

90

(2 asa sedmino, 70 asova godinje) CILJEVI I REZULTATI ODGOJNO-OBRAZOVNOG RADA

SADRAJI U CRTEU Za svaki navedeni sadraj neophodno je da nastavnik formulie: 1. Likovno podruje 2. Likovni element 3. Likovni problem 4. Likovno sredstvo 5. Motiv 6. Likovnu formu Sadraji iz ivota uenika, porodice, kole, ulice, okoline; Sadraji iz prirode i godinjih doba; Sadraji na temu praznici, roendani; Sadraji iz sporta; Unutarnji sadraji: ta sanjam, ega se plaim, ta u biti kad porastem, da sam ja ...; Ilustracije: bajka, basna, legenda, mit, zagonetka i odgonetka, lutkarska predstava; Strip inspirisan crtanim filmom, igrokazom; Inspiracije iz primijenjenih i likovnih umjetnosti. LIKOVNE FORME Izraavanje osnovnim likovnim elementima: linija, boja, ploha i volumen i njihovih regulatora: simetrija, kompozicija, kolorizam i ritam; Prepoznavanje i usavravanje likovnih formi: crtea, slike, grafike, reljefa i kipa, zgrade i gradnje; Imenovanje i koritenje osnovnih i neutralnih boja-akvarel, tempera, pastel, mozaik, kola, flomaster, olovke u boji,...; Koritenje raznovrsnih linija: kriva i prava; horizontalna, vertikalna i kosa; cik-cak, isprekidana; Uoavanje kompozicije: vodoravna, vertikalna i kosa, piramidalna i kruna, saeta i rasuta; Koritenje osnovnih grafikih prirodnih otisaka, te kiparskih materijala: plastelin, glina, drvo, papir,...; Izraavanje simbolikim bojama, opisnim prostorom i psiholokom proporcijom. KREATIVAN CRTE Treba njegovati subjektivan crte; brz, nov i svje, koji ne lii ni na koji drugi crte; U crteu uenik projicira sebe; Ljepota se osjea, u subjektu, a subjekt u crteu i umjetnosti, zato se uenicima nudi njihov crte i umjetnost kao estetska inspiracija; U realizaciju su ukljuena sva ula, dijete svoj svijet gleda svojim oima, doivljava svojim srcem, misli svojom glavom, crta svojim rukama; Kreativan crte je plod sanjarenja na javi u koju uenik unosi svu svoju energiju; Kreativan crte je snaan, dramski i lirski; On je originalan, individualan, plijeni panju, proizvod je talenta. KOMUNIKACIJA I OTVARANJE UENIKA Dijete komunicira sa sadrajem u svom crteu; Analizira svoj crte i crtee svojih vrnjaka; Pria o onome ta se pojavljuje u crteu i umjetnosti; Otkriva asocijacije i izmilja, razvija matu; Likovnu formu pretae u verbalnu priu; Dijete crta i govori, pie i brie, oduzima i dodaje; Uenik se u crteu bori i troi, gubi i dobiva, tuguje i raduje se; Zadovoljava svoju radoznalost; Komunicira sa sobom i okolinom; Toliko se dijete srodi sa crteom da ono crte crta iz crtea; Osjeanje kae da neto postoji, a miljenje dodaje ta je to.

Likovna kultura

91

OEKIVANI REZULTATI / ISHODI UENJA

- Da uenici vole crtati i da vole gledati umjetnost, kao to vole uope slike iz kojih ue: - Da prepoznaju simboliku umjetnost iz djetinjstva ovjeanstva blisku svome crteu; - Da uenici proiruju svoja osjeanja i znanja o crteu i umjetnosti; - Da uenici prihvaaju kako crte i umjetnost nije oponaanje, ve stvaranje; - Da prihvaaju kako je u crteu i umjetnosti podjednako prisutan sadraj i forma; - Da u crteu i umjetnosti, sa vie asocijacija, analiziraju: sadraj, likovno, estetsko i tehniko; - Da je crte i umjetnost uzajamna igra izmeu vienja i miljenja; - Da uenici njeguju emotivnu, a ne objektivnu proporciju, simboliku, a ne lokalnu boju; - Da uenici u crteu kritikuju i hvale; - Da uenici u crteu i umjetnosti prepoznaju vodoravnu, vertikalnu, kosu i krunu kompoziciju, da se uenici uspjeno slue osnovnim i neutralnim bojama, te toplim i hladnim; - Da uenici malo po malo usvajaju osnovnu likovnu terminologiju; - Da je, uz nastavnikovo poznavanje umjetnosti i drutva, uenika, porodice i crtea, posebno shematsko-simbolike faze crtea uenika, logino oekivati pozitivne likovne rezultate.

PROGRAMSKI SADRAJI
Iz prolosti, sadanjosti i budunosti Uenici drugog razreda treba da nastave sa praksom i teorijom koju su zapoeli u prvom razredu; da u svom crteu obrauju teme, motive, ilustracije i inspiracije: po sjeanju, po direktnom posmatranju, radu po mati, radu prema tekstu-ilustracija i strip, inspiracijom iz likovnih i primijenjenih umjetnosti; da time obogate sadraje iz ivota, porodice, kole, knjievnosti za djecu i likovnih umjetnosti. Rad po sjeanju Doivljaji iz ivota djeteta, porodice, kole, ulice, okoline, drutvo vrnjaka; Ugodni i neugodni dogaaji, te subjektivni doivljaj-sjeanje. Rad po direktnom posmatranju Posmatranje prirode ivota i rada; Razvijanje kod djeteta posmatranja i zapaanja svega to se nalazi u njegovom okruenju, doivljavanja svim ulima i misaonim kategorijama, a potom likovno izraavanje. Rad po mati ta sanjam, ega se plaim, ta u biti kad porastem, da sam ja uiteljica... Rad prema tekstu-ilustracija i inspiracija Nastavniku se preputa izbor sadraja koji se odnose na legende. Legende treba da su povezane sa lokalnom zajednicom. Bajka, basna, mit, legenda, odgonetka i zagonetka, pria i izreka, XIV zimske olimpijske igre u Sarajevu 1984. godine, te ilustracije iz knjievnosti za djecu i junaka crtanih, animiranih filmova i stripa. Likovna i primijenjena umjetnost kao inspiracija Posmatranje originalnih umjetnikih djela na izlobama, reprodukcija u knjigama i udbenicima, folija, video i dr. Uenicima se nudi umjetnost kao inspiracija za vlastiti subjektivni crte, sliku, reljef i kip.

92

LIKOVNI JEZIK ILI FORMA

U drugom razredu uenici treba da proire osjeanje i znanja o likovnim elementima: crta, boja, ploha, volumen i regulatora: a-simetrija, kolorizam, kompozicija i ritam. Crtanje Dalje usavravati upotrebu crtakih tehnika: grafitna i hemijska olovka, flomaster, kreda, ugljen, metalno pero... Slikanje Usavravati tehniku slikanja koristei akvarel, temperu, gva, pastele, flomaster, kredu, gradei likovne regulatore: a-simetriju, kolorizam, kompoziciju i ritam. Boja je zahvalna u radu sa djecom ovog uzrasta. Sedmogodinje dijete koristi tzv. simbolike, arene i neutralne boje. Dekorativni rad s grafikom I dalje koristiti, usavravati i kombinirati dekorativni rad s grafikom koritenjem likovnih elemenata: linija, boja i ploha, te regulatora: ritam i simetrija. Dekorativni rad podrazumijeva ukraavanje upotrebnih predmeta: ukrasi, are, ornamenti i arabeske. Koristiti prirodne otiske upotrebom osnovnih boja. Prostorno-plastino oblikovanje: reljef, kip i zgrada Razvijati i dalje sposobnosti modelovanja i graenja kod djece, a preko njih i djeija ula i spoznaje. Vizuelno-estetsko procjenjivanje Pri doivljaju crtea i umjetnosti uenici postepeno upoznaju likovnu terminologiju i posmatrajui svoj crte i umjetnost umjetnika bogate doivljaj i znaju kazati o sadraju, likovnom, estetskom i tehnikom. Na taj nain uenici upoznaju simbolike likovne i primijenjene umjetnosti, koje su bliske shematsko-simbolikoj fazi djeijeg crtea, kroz koju prolazi ovaj uzrast. Dijete e u skladu s vlastitom percepcijom i recepcijom izraziti doivljaj, na svoj nain imenovati ono to je u domenu percepcije.

DIDAKTIKO-METODIKE NAPOMENE

Svi drugi predmeti u koli imaju uzlaznu liniju, pa se daju stepenovati, na neki su nain logini; u Likovnoj kulturi nisu. Zato? Zato to u prvom i drugom razredu svi uenici znaju crtati, u osmom i devetom razredu saopavaju da ne znaju. Zato, na neki nain, svi ostali predmeti biljee logine rezultate napretka, a Likovna kultura nazatka, pa se onda izvodi definicija: da se djeci i uenicima nudi crte kao sredstvo odgoja i obrazovanja, dok ona ele da crtaju, a da se ta elja u devetom razredu prirodno gasi. Djecu proe crtanje, kao to ih proe djetinjstvo. Zato neki pedagozi ele da djeca, da bi due crtala, to due budu djeca. Ta injenica predmet Likovnu kulturu ini specifinom, te on tako ne lii ni na jedan drugi predmet, ve je identian samom sebi. Crte naeg uzrasta je u usponu. A to uenici kada odrastu prestaju crtati, nije kriva ni kola ni uitelj niti nastavnik, ve je to prirodni proces; iako nastavnik uvijek od uenika zahtijeva maksimum. Tome treba dodati i slijedee: iako se spoznaja moe razviti po nekoj odreenoj metodi i bez svijesti o njoj, kao to bi to moglo da se primijeni za djeiji crte, da dijete crta ak i bez svijesti o sebi i

93

crteu, ipak nastava Likovne kulture ima svoje jasne metode i principe u kojima nastavnik u praksi sa manje truda postie zavidne stvaralake rezultate. Ovdje samo istiemo princip nastavnikova rukovoenja i metode igre, nastave i stvaralatva kao jedinstva suprotnosti i metodu aktivnog doivljaja u kojima uenik aktivno uestvuje u procesu raanja svog subjektivnog crtea. Specifinost je i u internacionalnom likovnom jeziku, u kojemu je sve simbolino, jer niko ne zna ta ova ili ona linija i boja, koju je dijete stavilo kistom na papir, predstavlja. Da li zato to je od svih moguih uenik izabrao ba tu ili zato to na paleti nije imao neku drugu, pa mi onda, iako to sve izvire iz njegove duboke psihe, nagaamo: ta je uenik htio da kae. Ali, da bi opravdali sebe, formuliemo: estetsko nastoji da u crteu razotkrije tajnu koja u njemu ipak ostaje sauvana. Stoga simboliku umjetnost, crte i u njima simbole je teko odgonetati. Ali je takva umjetnost i takav crte bogata umjetnost i bogat crte. Nastava se realizira u dva odvojena nastavna sata. I u 1. i 2. razredu uenici svoj crte brzo zavre, za 25 minuta, a 20 minuta je dovoljno vrijeme za uvodni i zavrni dio nastavnog sata. Uenike ne treba do kraja iscrpljivati, niti dozvoljavati da oni opet gnjave svoj crte. Oni treba da kreiraju brz i svje crte, te da sedmino crtaju 2 crtea. Tek bi u 5. razredu uenici mogli crtati u blokasu. Navodei principe i metode, i napominjui specifinosti, zagonetke i tajne crtea (crte je crte, slika, grafika, kip i zgrada), objanjavamo na naslov: Didaktiko-metodike napomene, a iz svih ostalih priloga izviru dodatne upute.

94

Tjelesni i zdravstveni odgoj

(2 asa sedmino, 70 asova godinje)

CILJEVI I REZULTATI ODGOJNO-OBRAZOVNOG RADA CILJEVI OEKIVANI REZULTATI/ISHODI UENJA

Razlikuje pravilno od nepravilnog dranja tijela. Razumije znaaj pravilnog dranja tijela za zdravlje. Pravilno dri tije lo.

Ouvanje i unapreenje zdravlja

Posjeduje znanja o zna aju zdravlja. Posje duje znan ja o znaaju tjelesne ak tivnosti za ouvanje i unapreivanje zdravlja. P osjeduje znanja o znaaju prirodnih faktora (zrak, sunce, voda) i tjelesne aktivnosti u prirodi. P orodino koristi zdravstvene usluge. Ima usklaen dnevni ritam odmora, spavanja, uenja i igre, primjeren uzrastu, uz asistenciju odraslih. Izbjegava situacije u kojima moe da se povrijedi i umije da trai pomo. P oznaje principe pravilne i redovne ishrane, ima kulturu objedovanja. P osjeduje osnovne navike line i kolektivne higijene. Poznaje rodne (spolne) karakteristik e, uvaava suprotan spol. Zna da su psihoaktivne supstance tetne. Trait e pomo ukoliko je zlostavljano (tjelesno, emocionalno ili seksualno) i (ili) zanemareno, ili zna za takav sluaj. Pozitivno doivljava i vrjednuje nastavu tje lesnog i zdravstvenog odgoja. Izvodi pokret/ kretanje u zadatom smjeru i po zadatoj putanji.

Razvijanje motorikih sposobnosti, umijea i navika u skladu sa uzrasnim i individualnim karakteristikama Osposobljavanje za samostalno vjebanje u slobodno vrijeme

Usklauje svoje kretanje sa kretanjem rekvizita. Usklauje svoje kretanje sa kretanjem para (partnera) u jednostavnijim kretnim zadacima. Unapreuje motorike sposobnosti (koordinaciju, agilnost, ravnoteu, preciznost gipkost, snagu, brzinu i izdrljivost), Sposoban je da prepliva 25 m slobodnom tehnikom (u I, II ili III razredu). Vjeto izvodi raznovrsne forme prirodnih oblika kretanja (hodanje, skakanje, tranje...). P ovezuje prirodne oblike kretanja (npr. tranje i skakanje...). Primjenju je prirodne oblike kretanja i njihove kombinacije u igrama i poligonima (sa i be z rekvizita). P ravilno izvodi jednostavnije vjebe oblikovanja, sa i bez rekvizita. Samostalno izvodi jednostavne plesne korake . Vlada izab ranim vjetinam a iz vje bi na spravama, tlu, i sportsk ih igara. Posje duje i druga motorika isk ustva u zavisnosti od linih interesovanja i mogunosti sredine (npr. vonja b icikla, sk ijanje, sanjk anje , k lizan je , pjeaenje u prirodi, stolni te nis, sportski ples itd.). P oznaje termine za oznaavanje osnovnih poloaja, stavova, pokreta i kretanja. Zna ulogu dijelova tijela prilikom vjebanja. Pre poznaje osnovne vrste vje bi oblikovanja (vjebe jaanja, vje be istezanja, vjebe labavljenja). P repoznaje fizioloke znake umjerenog optereenja i zamora (npr. bri rad srca, znojenje, nesvjestica itd.) i umije da trai pomo ako se loe osjea. P oznaje osnovna naela sigurnosti u sali, na igralitu i bazenu. Samostalno primje njuje naue ne mode le tje lesne aktivnosti (igre, jutarn ja gimnastika, zagrijav an je i smirivanje organizma).

95

Prihvata one koji se od njega razlikuju.

Promoviranje pozitivnih socijalnih interakcija Razvijanje pozitivne slike o sebi

Razvijanje kreativnosti kroz pokret

Ophodi se s panjom prema vrnjacima i pokazuje spremnost da im pomogne. Igra se i vjeba u grupi uspostavljajui saradnike odnose. Potuje postavljena pravila uz podsticanje i nadzor u itelja. Pozitivno vrednuje uspjene poteze i uloeni trud svih uesnika u igri. Prepoznaje nesportsko ponaanje (gruba igra, k renje pravila, nepristojno ponaanje...). Upoznaje i prihvata svoje sposobnosti, osobine i ogranienja znaajna za uee u tjelesnoj aktivnosti. P osjeduje pozitivno iskustvo uspjenosti kroz ovladavanje sve sloenijim kretnim zadacima. Upoznaje i prihvata sebe. Upoznaje svoje sposobnosti. P okretom izraava svoje emocije i iskustva, pokret usklauje sa muzikom.

P antomimom i pokretom prikazuje razliite ivotne situacije.

NASTAVNI SADRAJI
Prirodni oblici kretanja: razliiti oblici hodanja i tranja - sa promjenom pravca kretanja, promjenom tempa, naprijed i nazad na raznim dijelovima stopala. Skokovi i poskoci: sunoni skok uvis iz mjesta; preskakanje duge vijae pojedinano, u paru i u trojkama jednonono i sunono; protravanje ispod vijae; preskakanje kratke vijae u mjestu i kretanju na razliite naine; preskakanje raznih rekvizita poredanih u nizu, krugu ili polukrugu, sunono ili jednonono. Dizanja i noenja: noenje 3 - 4 lopte istovremeno 8 m; noenje 2 medicinke (0,5 1 kg) u odruenju 6 m. Penjanja: penjanje uz vedske ljestve; penjanje uz mornarske ljestve; penjanje i provlaenje kroz velike ljestve; penjanje uz motku 1,5 m od dohvatne visine; penjanje uz stablo; penjanje i sputanje sa sprava. Puzanja: potrbuke, na boku, na leima. Provlaenja: kroz ljestve, obrueve, ispod sprava i drugih prepreka. Vienja: izdraj u visu; pomicanje rukama u visu; zgib u visu, uz pomo izdraj. Upiranja: kratkotrajni upori na tlu, o zid, o spravu; kretanje u uporu za rukama - etveronono. Vuenja i guranja: preko linije u parovima; povlaenje ueta; borba pijetlova i slino. Elementarne igre s razliitim odgojno-obrazovnim ciljevima: razvoj koordinacije, oputanje smirenje, funkcija socijalizacija i sl. Atletski sadraji: hodanje i tranje u prirodi; tafetne igre sa elementima tranja, bacanja i skokova; preskakanje niskih prepreka jednononim odrazom; preskakanje odreene razdaljine (jarka, strunjae) kratkim zaletom jednononim odrazom i sunonim doskokom; skok udalj iz mjesta sunonim odrazom; skok u dubinu pijesak (60 cm); tranje 30 m - visoki start; tranje umjerenim tempom do 1 min; bacanje loptice (200 g) udalj i cilj; bacanje medicinke jednom rukom sa ramena (1 kg). Gimnastiki sadraji: vjebe oblikovanja za razvoj svih veih miinih grupa, sa posebnim akcentom na miie trbuha, lea i ramenog pojasa, bez i sa rekvizitima, sa i bez muzike pratnje; savlaivanje straha od sprava; poligoni sa prelaenjem sprava; osnovi akrobatike valjanje povaljka svijea; skok uvito, mekani doskok. Preskoci: naskok na vedski sanduk uzdu u uanj; saskok na meku strunjau.

96

Vjebe ravnotee: hodanje po niskoj gredi i klupi u svim smjerovima; sunoni okret za 180 stepeni; sunoni saskok. Ritmika i ples: okretanje obrua oko ruke i struka, voenje obrua kotrljanjem naprijed, kotrljanje obrua u parovima; djeji poskok, plesni dokoraci uz pratnju muzike; plesne koreografije po izboru uitelja; improvizirane koreografije na razliite vrste muzike. Igre sa loptom: igranje razliitim loptama rukom, nogom, glavom palicom ili reketom: voenje lopte rukom ili nogom u jednom pravcu ili sa promjenom pravca; kontrolirano odbijanje balona jednom ili objema rukama; dodavanje i hvatanje lopte jednom i objema rukama; dodavanje lopte nogom; tafetne i elementarne igre sa loptom; odbojka preko konopa sa balonom. Plivanje: hodanje i tranje u plitkoj vodi sa razliitim zadacima kroz igru; vjebe za prilagoavanje na otpor vode, potapanje glave, gledanje pod vodom, izdisanje pod vodom, plutanje na grudima; vjebe za sigurnost u dubokoj vodi; osnovi tehnike plivanja rad nogu, rad ruku leno i kraul. Izleti i pjeaenja: dva izleta, od kojih jedan zahtjevniji u pogledu duine puta i konfiguracije terena. Zdravstveno preventivni sadraji moraju da odgovore zdravstvenim potrebama uenika. Kako je kola dinamina organizacija, ona mora da odgovori promjenama zdravstvenih potreba uenika, kolske sredine i socijalnog okruenja. Sadraj i metode moraju biti sisitematski planirani i sprovoeni uz ukljuivanje: zdravstvenih radnika, uenika, nastavnika, nenastavnog osoblja i roditelja. Za prvi ciklus obaveznog obrazovanja, tematski sadraji zdravstvenog odgoja su: nae tijelo; lina higijena; zdravi zubi; zdrava ishrana; nastanak bolesti - kako ouvati zdravlje; zdrava kima i kostur; zdrava ivotna sredina; posljedice uzimanja droga, alkohola i duhana po zdravlje; znaaj tjelesne aktivnosti i rekreacije za zdravlje; znaaj igre i radosti za zdravlje; znaaj kolske sredine za zdravlje. Zdravstvene radionice, odnosno edukativne grupne igre bit e trenuci kada e djeca uiti kako da izbjegnu situacije u kojima mogu da se povrede, kako da odravaju linu higijenu (pranje ruku i zuba, umivanje, tuiranje), kako da odravaju kolektivnu higijenu, o tetnosti droga, puenja i konzumiranja alkohola, kako da zatrae pomo ako su rtva zlostavljanja, pri emu nastavnik mora voditi rauna da ne zaplai i ne zabrine djecu. Uenje i igra su kompleksne aktivnosti, zasnovane na nedjeljivosti morfolokih, funkcionalnih, motorikih, kognitivnih, konativnih i ekolokih struktura i funkcija. as tjelesnog i zdravstvenog odgoja moe biti integriran u cjelokupnu nastavu, odnosno aktivnost uenika. Nastavnik moe tokom nekog drugog asa, ili izmeu dva asa, s uenicima organizirati prigodnu tjelesnu aktivnost. To moe da traje pet, deset, trideset minuta, u dvoritu ili na livadi, svejedno, ali i to e biti as tjelesnog i zdravstvenog odgoja. U isto vrijeme nastavnik moe da predaje, odnosno da razgovara sa uenicima o nekoj temi, na primjer iz prirode koja ih okruuje i to e, ujedno, biti i as moje okoline.

DIDAKTIKO METODIKE NAPOMENE

U prvom ciklusu obaveznog obrazovanja, a i inae, ciljevi su prilagoeni nasljednim mogunostima uenika, njihovoj hronolokoj dobi i stvarnom stanju, te objektivnim mogunostima njihovog rezidencijalnog ambijenta. Usmjereni su prevashodno da stimuliranje psihomotorikog, morfolokog i funkcionalnog razvoja djece, primjereno njihovim stvarnim mogunostima. Opi cilj tjelesnog i zdravstvenog odgoja je da se planiranim, programiranim, organiziranim i kontroliranim vjebanjem i uenjem utie na povoljnu konstalaciju antropolokih osobina i sposobnosti, motorikih znanja i stanja zdravlja. Posebni ciljevi u podruju tjelesnog i zdravstvenog odgoja su: (1) shvatanje smisla, vrijednosti i principa tjelesnog vjebanja, (2) ouvanje i unapreenje zdravlja, (3) stimuliranje razvoja motorikih, morfolokih i funkcionalnih osobina i sposobnosti; usvajanje znanja, vjetina i navika u skladu sa uzrasnim i individualnim karakteristikama, (4) osposobljavanje za samostalno vjebanje u slobodno vrijeme, (5) razvijanje pozitivne slike o sebi, (6) razvijanje kreativnosti kroz pokret, (7) promoviranje pozitivnih socijalnih interakcija i (8) praktina primjena sposobnosti i steenih znanja, vjetina i navika u konkretnim uvjetima ivota i rada. Pojedinani ciljevi tjelesnog i zdravstvenog odgoja izvode se iz posebnih ciljeva, a odnose se na konkretne sadraje preko kojih se oni realiziraju.

97

Specifini ciljevi tjelesnog i zdravstvenog odgoja mogu se ticati sporta, sportske rekreacije i kinezioterapije. Oni su usmjereni prevashodno na razvijanje motivacije kod uenika i interesa kod roditelja za navedene kinezioloke aktivnosti, ukoliko za njih postoji realna potreba. Takoer, cilj je razvoj, sistematizacija i primjena meuzavisnih antropolokih, metodolokih, metodikih i strunih saznanja, primjerenih kineziolokim potrebama djece i omladine. Ciljevi u kolskom procesu tjelesnog i zdravstvenog odgoja su operativni. U odnosu na idealno i oekivano stanje uenika primjereno njihovom inicijalnom stanju i faktorima ogranienja, predstavljaju osnov za koncipiranje, planiranje i programiranje sadraja, organiziranje, izvoenje i kontrolu aktivnosti, te analizu i procjenu ishoda tjelesnog i zdravstvenog odgoja, u odnosu na pojedinane i posebne, odnosno i opi cilj. Ovaj period razvoja djeteta je veoma pogodan za poetak planskih ciljanih uticaja, putem vjebanja, na organizam djeteta. U ovom uzrastu su utjecaji na pozitivnu transformaciju antropolokih dimenzija uenika najvei, a na neke dimenzije i jedino mogui. Zbog toga je nastavni program zasnovan na igri i prirodnim oblicima kretanja, sa sadrajima i pristupima koji prevaliraju djeiju potrebu za aktivnou i stimuliraju djeiju elju za napretkom podraenu aktivnom, interaktivnom i kreativnom djeijom prirodom. Uspjean sistem tjelesnog i zdravstvenog odgoja omoguava ueniku istovremeno i podjednako znaajno rast i razvoj, primjeren dispoziciji i razvoju pojedinih motorikih, morfolokih i funkcionalnih osobina i sposobnosti, i, u tom smislu, usvajanje korisnih teorijskih i praktinih znanja. Psihomotorika aktivnost se usmjerava prije svega na na razvijanje i usavravanje: koordinacije (brzinske, ritmike, orijentacije); agilnosti (brzine promjene smjera kretanja - u hodanju, tranju, penjanju, puzanju, provlaenju, valjanju, kotrljanju; sa rekvizitima; u elementarnim sportskim aktivnostima); ravnotee (statistike i dinamike - bez rekvizita i sa rekvizitima - na suenoj i nestabilnoj podlozi); preciznosti (dranje, bacanje, utiranje, postavljanje, dizanje, gaanje, hvatanje, noenje, sputanje); gibljivosti (aktivne kompleksne i lokalne - vjebe oblikovanja); snage (poloaji tijela - leei, uei, kleei, stojei, visei, u tranju, u skakanju, neobini poloajni, sa osloncem na jednoj nozi, ruci, laktu, glavi...); brzine (reakcije, pojedinanih pokreta i frekvencije pokreta hodanje, tranje, skakanje, penjanje, puzanje, provlaenje, valjanje, kotrljanje, odravanje na vodi, kretanje na vodi...); izdrljivosti (ope - posebnu panju usmjeriti na disanje). Veoma je bitan odabir vjebi oblikovanja i zagrijavanja, a u cilju pravilnog rasta i razvoja. Akcenat treba da se stavi na vjebe zagrijavanja, istezanja vrata, te se ni u kom sluaju ne smiju izvoditi isti i nagli pokreti glave. Treba izbjegavati kretanje u unju zbog moguih oteenja zglobova. Naroito treba izbjegavati jaanje sklopa trbunih miia zbog povijanja kimenog stuba. Kod skakanja treba paziti da svi poskoci budu u pokretima, a nikako veliki doskoci. Kod gimnastikih preskakanja treba obratiti panju na mogunosti uenika, te na veliinu i visinu predmeta koji se preskau.

98

OKVIRNI NASTAVNI PLAN I PROGRAM za trei razred devetogodinje osnovne kole

99

OKVIRNI NASTAVNI PLAN ZA TREI RAZRED DEVETOGODINJE OSNOVNE KOLE

REDNI

B ROJ

OBAVEZNI NASTAVNI PREDMETI

Bosanski, hrvatski, srpski jezik i knjievnost Strani jezik Matematika Moja okolina Muzika /glazbena kultura Likovna kultura Tjelesni i zdravstveni odgoj UKUPNO: UKUPNO OPTEREENJE UENIKA :

SEDMINI BROJ NASTAVNIH ASOVA 4 2 3 3 2 2 2 18

GODINJI BROJ NASTAVNIH ASOVA 140 70 105 105 70 70 70 630

1. 2. 3. 4. 5. 6. 7.

Napomena: Broj nastavnih asova za vjeronauku, dopunske/dodatne programe, vannastavne aktivnosti, odjeljensku zajednicu, eventualno neki novi predmet (izborni, fakultativni) odredit e se na lokalnom nivou, u skladu s mogunostima o kojima je rije u Koncepciji.

100

Bosanski, hrvatski, srpski jezik i knjievnost

(4 asa sedmino, 140 asova godinje) itanje i pisanje Usavravanje tehnike itanja: pravilno i izraajno itanje; Rad na poboljanju razumijevanja proitanog; Usvajanje tampanih slova irilinog pisma; Sricanje, itanje rijei, reenica tampanih irilinim pismom; itanje kraeg teksta tampanog irilinim pismom, reprodukcija proitanog Napomena: Usvajanje tampanih slova irilice se moe realizirati u prvom ili u drugom polugoditu, po izboru nastavnika.

itanje i interpretacija Knjievnog teksta tiva u itankama Lektira

Jezik Rjenik Gramatika Pravogovor Pravopis

Kultura izraavanja Narativni i deskriptivni oblici Prianje Prepriavanje

Medijska kultura Filmske vrste: Igrani film (film za djecu) Izraajna sredstva filmske umjetnosti: filmska slika, zvuk, tiina, muzika (knjievno djelo-film, uporedba) Glumac, uloga, gluma

101

ITANJE I PISANJE ODGOJNO-OBRAZOVNI CILJEVI I ZADAE OEKIVANI REZULTATI

SPOZNAJNO PODRUJE Znanja, vjetine, sposobnost
U latininom pismu - Usredotoenost panje na sadraj, prepoznavanje ortografskih znakova i njihove uloge, posebice u glasnom itanju; - Mogunost razumijevanja i reprodukcije; - Mogunost uoavanja uporinog mjesta u tekstu; - Sposobnost uopavanja; - itanje reenica u sebi, razumijevanje smisla; - itanje kraeg teksta u sebi, odgovori na postavljena pitanja: o toku dogaaja, o likovima, zakljuivanje o poruci; - itanje poslovice, objanjavanje smisla; - Pisanje pisanih latininih slova, pravilno povezivanje u strukture rijei.

AFEKTIVNO PODRUJE Stavovi, vrijednosti, interesi

- Knjiga nije samo poruka, nego i radost, uitak; - itanjem sakupljamo obavijesti, proirujemo znanje, poboljavamo komuniciranje; - Ne itamo samo knjige; - itamo tragove ; - itamo misli; - itamo geografske karte; - P repoznajemo namjere (itamo); - P repoznajemo osjeaje; - itamo da bismo razumjeli sebe i svijet oko sebe; - Knjige su vane i u isticanju iskustva (itamo upute, poruke, obavijesti); - itamo iz knjiga, s TV ekrana, plakata, reklamnih panoa, kompjuterskog zaslona; - P ismo je veoma vano u komuniciranju; - Kompjuter ne moe zamijeniti nae pisanje; - L ijepo pisanje je znak potovanja, uvaavanja osobe kojoj piemo; - P ismo je dio jezinoga i kulturnog identiteta; - Vano je znati iskazati misao u usmenom i pisanom obliku.

PSIHOMOTORIKO PODRUJE
- Kombiniraju rijei i pokrete radi prenoenja poruke; - Predstavljaju situacijski kontekst neverbalnim znacima (pogledom izraavam sumnju, strah, njenost); - Izrazom lica pokazuju kako se osjeao lik u prii, kako je izgledao u situaciji: razoarenja, izgubljenosti ili kad je bio sretan; - Sastavljanje reenica od ispremetanih rijei, a da reenica nosi mudrost i da je poticaj za razmiljanje; - Rije do rijei poruka; Rijei, reenice, tekst prepisujemo pisanim slovima; - Pisanje poruka pisanim slovima; - Pisanje o iskustvu /nekoliko reenica/ (Desilo mi se, vidio sam, uplaio sam se).

OEKIVANI REZULTATI
- Mogu se usredotoiti na sadraj, sluati s cilje m da uju obavijesti, priu, pjesmu; - Rjeavaju zadatke tipa: - proitaj i objasni ta to znai, - proitaj i dopuni nepotpunu reenicu, - proitaj i objasni svojim rijeima, - dopii izostavljene rijei i reenice, - sastavi reenice od napisanih rijei, - uspostavi pravilan redoslijed rijei u reenici, - proitaj i ispriaj to si proitao, - proitaj i kai to je izostavljeno u reenici, prii; - Reenica moe zadrati smisao ako u njoj jednu rije zamijenimo drugom ili ako neke rijei izostavimo; - Razumjet e ta znai itati s namjerom da dou do odreenih informacija; - Znaju nai u rjeniku rije, pojam; - Znaju u knjizi (analiziranjem sadraja) doi do traene stranice, odnosno naslova; - Znaju povezati pronaene informacije; - itae rado i bez zahtjeva odraslih; U pisanju - Znaju latinina slova na nivou automatizirane radnje, piu lijepo; - Povezuju slova, a pisanje ve ima osobni peat; - Usvojili su tampana slova irilinog pisma, sriu, itaju rijei, reenice, tekst i razumiju proitano.

U irilinom pismu - Zna tampana irilina slova, srie rijei reenice, ita; - Razumije smisao proitanog i reproducira.

102

PROGRAMSKI SADRAJI
itanje i pisanje sadraja pisanih latininim pismom itanje naglas i itanje u sebi Dalji rad na razvijanju i usavravanju tehnike itanja (pravilnosti, brzine i izraajnosti) itanje proznog teksta, prie, bajke; itanje dramskog teksta; itanje poetskog teksta; itanje stripa; Usvajanje tampanih slova irilice i pravilno itanje rijei i reenica. Razumijevanje sadraja tampanih latininim pismom i u opsegu Razumijevanje sadraja na nivou reprodukcije proitanog; Razumijevanje na nivou uoavanja glavnog dogaaja, glavnih i sporednih likova; Razumijevanje na nivou uopavanja i formuliranja podnaslova logikim cjelinama u knjievnom tekstu; Razumijevanje kao ishod uvianja uzroka i posljedice. Razumijevanje sadraja tampanih irilinim pismom Razumijevanje na nivou uoavanja dogaaja; Na nivou mogunosti odgovaranja na postavljena pitanja; Dopunjavanje nepotpunih reenica; Mogunost ilustriranja proitanog. Pisanje Dalji rad na usavravanju tehnike pisanja; Usavravanje estetske strane rukopisa. Pisanje rijei i reenica uz ilustrirane sadraje iz izravno danog okruenja; Pisanje reenica o proitanim sadrajima; Pisanje o sadrajima mate; Prepisivanje rijei, reenica, kraeg teksta; Pisanje po diktatu (diktat s komentarom, objanjeni diktat, diktat s prepriavanjem pogreaka, izborni diktat, stvaralaki diktati, kontrolni diktat).

103

ITANJE I INTERPRETIRANJE KNJIEVNOG TEKSTA ODGOJNOOBRAZOVNI CILJEVI, ZADACI I REZULTATI UENJA

SPOZNAJNO PODRUJE Znanja, vjetine, sposobnost - Opaanje bitnih misli u tekstu; - Izdvajanje reenica koje upuuju na poruku; - Opaanje meusobne povezanosti reenica i dijelova teksta; - Uoavanje logikih cjelina u tekstu; - Formuliranje podnaslova u dijelovima teksta; - Izraavanje doivljaja teksta na svoj nain; - Pokazati inventivnost u izboru rijei u prepriavanju; - Uoavanje opisa prirode, lika, pojave u knjievnom tekstu; - Povezati pjesniku sliku, likovni izraz, muziku; - Iskustvo lika i moje iskustvo; - Pisanje dijaloga iz teksta s no vim obrtima; Uporedba tekstova: - U kojim se tekstovima pojavljuju pozitivni likovi? - U kojim smo priama upoznali sebine osobe? - U kojoj smo prii prepoznali pravdu? - Moja omiljena pria. AFEKTIVNO PODRUJE Stavovi, vrijednosti, interesi - Uenici su svjesniji znaaja knjige; - itamo s ciljem prikupljanja obavijesti o ljudima i dogaajima, o pojavama i okruenju; - Vjerovanje u vanost osobina: potenja, meusobnog uvaavanja; osobina koje su vane za uspjeh: rad, upornost, saradnja i kooperativnost, samokontrola; - Ponaanje u situacijama neuspjeha; - Usklaenost rijei i djela; - Vrijednost otvorenosti, vedrine, optimizma u ivotu; - Sposobnost razumijevanja smisla ivota: ivimo da bismo razumjeli smisao, znali doivljavati ljepotu i stvarati lijepo, da doprinesemo razvoju ljudske zajednice i humanijem ivotu; - Sila ne vodi nigdje i niemu; - Razgo vorom se moe mnogo postii; - Prijateljstvo je vano; - Mudrost je vana i mogunost predvianja posljedica odreenog postupka. PSIHOMOTORIKO PODRUJE - Pisanje o pojedinostima iz knjie vnog teksta; - Prepisivanje reenica, karakteristinih kraih dijelova teksta; - Opis predmeta, likova prirodnih pojava, pretvara u slike, boje crtee, stripove; - Izmjena toka dogaaja u prii ilustriranjem; - Razrjeavanje situacije pomou stripa; - Predstavljanje dominantnih osjeanja bojom; - Crtanje u funkciji razrjeavanja konflikta u prii; - Dio teksta zamjenjuje ilustracijom; - Ponuenu ilustraciju stavljamo u kontekst prie; - Ilustriramo kljune rijei u prii; - Neverbalnim znacima pokazujemo prevladavajui osjeaj lika. OEKIVANI REZULTATI - Tekst tampanim latininim pismom ita pravilno i izraajno; - ita rado, radi zadovoljstva; - Razumije upute: itaj bre, sporije, proitaj u sebi i kai to si proitao, itaj tako da ti se u glasu prepoznaje njenost, strogost, neka to bude grub glas, itaj tako da se u glasu osjea radost, tuga; - Razumjet e poruku i moe je iskazati u obliku kratke reenice; - Moe prepriati tekst na reproduktivnom nivou; - Moe u prepriavanje ukljuiti elemente kreativnosti: promjenom toka dogaaja u prii (uvoenjem novog lika u priu), promjenom zavretka ili unoenjem elemenata opisa (proirivanje teksta); - Moe samostalno proitati tekst i odgovoriti na zadatke koji se odnose: - na tok dogaaja, mjesto i vrijeme, glavni dogaaj u prii, - na osobine glavnih i sporednih likova, - na formuliranje podnaslova dijela teksta; - Zna ta je pria, razlikuje bajku i basnu; - Zna ta je pjesma, stih, kitica (strofa); - Prepoznaje dramske testove; - Prepoznaje strip i zna predstaviti dijelove teksta ili dogaaje i likove stripom.

104

itanje i interpretacija knjievnog teksta /programski sadraji/

Pria: - tok dogaaja, - mjesto i vrijeme radnje, - uoavanje najvanijih trenutaka u prii; Likovi u prii: glavni i sporedni; Osobine likova: osobine likova u prii; Logike cjeline u prii; Formulisanje podnaslova u dijelovima (logikim cjelinama) teksta; Pria u stripu, dramatizacija prie u stripu; Bajka; Pjesma; * Dijelovi pjesme (stih, kitica).

Knjievnoteorijski pojmovi: (Orijentacione naznake opsega i dubine) Pria pjesma (prepoznavanje u toku rada i interpretiranje na nastavnim asovima). U priama itamo o dogaajima i doivljajima, o ivotinjama, pisci mataju i piu prie. Priu moemo prepriati. Moemo ilustrirati proitano. Iz prie uimo o ivotu. U prii najee nema nadnaravnih bia i udesnih dogaanja. Pria ima sadraj Pria je ispriana odreenim redoslijedom: ima poetak, glavni dio i zavretak. Lik u prii i basni Postoje glavni i sporedni likovi. Najvie se govori o glavnom liku. Pria u nama izaziva osjeaje. itajui priu, mi doivljavamo radost, tugu, bude nam lijepo, ugodno ili neugodno. Doivljaj moemo izraziti rijeima, pokretom, crteom, slikom, zvukom. Bajka je pria o udesnim, izmiljenim dogaajima i likovima. Basna je kratka pria u kojoj su glavni likovi ivotinje, a ponekad i biljke i predmeti. Basna ima sadraj i pouku. Pjesma: Pjesmu itamo, uimo napamet, recitiramo. I pjesma u nama izaziva razliite osjeaje. Pjesmu ne prepriavamo. Igrokaz: U igrokazu likovi razgovaraju na pozornici. Glumci predstavljaju likove, igrom na pozornici prikazuju tekst. Prava pozornica postoji u pozoritu. Gledalite, pozornica, publika-gledatelji (objanjenja u kontekstu dramske radnje i realizacije dramskog teksta). Knjievni tekstovi Alija H. Duboanin: Ahmet Hromadi: Luko Paljetak: Jevrejska narodna pjesma: Eref Berbi: Branko opi: Bisera Alikadi: Azra Mulali: Oton upani: Jermenska pria: Nasiha Kapidi-Hadi: elja Plamena Rijeka Izgubljeno stado uvar Bosna Na pijaci Lastavice Zlatna kantica up sa zlatom Trimo za suncem

105

Stanislav Femeni: Rizo Dafi: Zoran Jovanovi : imo Ei: ukrija Pando: Narodna basna : Ferida Durakovi: Fikreta Kenovi-Salihovi: Stanko Rakita: Ivica Vanja Rori: ani Rodari: Grigor Vitez: Le ktira Nasiha Kapidi-Hadi: imo Ei: Ahmet Hromadi: Stanislav Femeni:

Carevo tree uho Skrovite Drug Kako je procvjetala prva visibaba List na putu Vrba i trn Vanost Asja Cvjetovi udesna pjesma Ribar iz Cefalua Zima se razboljela

Pjesme (po izboru) Vezena torbica Zelena uma (Prie: Ledena gora; Prijatelji; Mi vitez) Idi pa vidi

J EZIK ODGOJNOOBRAZOVNI CILJEVI , ZADACI I OEKIVANI REZULTATI

SPOZNAJNO PODRUJE Znanja, vjetine, sposobnost - Jaati saznanje o znaaju rijei i jezika u komunikaciji i ukupnom uenju; - Rije-smisao-poruka Rije ima mnogo znaenja, sasvim odreeno znaenje ima u reenici (uoavanje na primjerima); - Poznavanje abecede; - Razlikuje imenice i glagole u opsegu koji je naznaen u programskim sadrajima; - Prepoznaje gramatiki pravilnu od gramatiki nepravilne reenice; - Pravilno artikulira sve glasove, posebice glasove , , d, , h, te glasovne skupove je i ije u rijeima; - Jasno izgovara rijei; - Izgovara reenice jasno i tempom koji osigurava sluanje i razumijevanje izgo vorenog; - Zna gdje treba napisati veliko slovo; - Razvijanje jezikih sposobnosti; - Razumije vanje upotrebne vrijednosti jezika. AFEKTIVNO PODRUJE Stavovi, vrijednosti, interesi - Poticanje interesa za jezik analizom knjievnih djela; - Promjenom lingvodidaktike osnove pri usvajanju sadraja jezika i knjievnosti; - Poticati interes i utjecati na saznanje o irokim mogunostima govornog i pisanog izraza; - Znanje o jeziku i umijee pisanja u slubi razvoja sposobnosti samostalnog izraavanja; - Poznavanje znaenja rijei pomae u orijentaciji i u drugim podrujima; - Razumiju pojmove: tekst-djelo, naslovteksta, pisac pjesnik, dio teksta, sadraj prie; - ta je taka, zarez, upitnik, usklinik; -Znanje daje sigurnost, a sigurnost jaa motivaciju za dalje uenje, jaa samopotovanje. PSIHOMOTORIKO PODRUJE - Razumijevanje znaaja usmenog i pisanog naina izraavanja; - Pokuaji usklaivanja izraavanja u usmenom i pisanom obliku; - Postepeno oslobaanje i odvajanje od reproduktivnog pristupa i slobodnije, osobnije izraavanje; - Poboljanje koncentracije na bitne elemente sadraja; - Razvijanje kulture sluanja sagovornika bez obzira na razlike u jeziku, nivou razvijenosti komunikativnih sposobnosti; - Uvaavanje posebnih potreba sago vornika (govorne tekoe, smetnje, oskudan rjenik, sporost u pisanju, crtanju); - Pomo i saradnja u prepoznavanju zahtje va. OEKIVANI REZULTATI - Vidljiv je i mjerljiv napredak u izraavanju, s obzirom na izbor izraajnih sredstava i spretniju upotrebu rijei u usmenom i pismenom izraavanju; - Znaju napamet abecedu; - Razlikuju pojmove: Imenica (vlastita, opa, rod i broj imenice i oznaavaju li neto umanjeno ili uveano); Glagol prepoznavanje glagola i glagolskih vremena u tekstu (glagolska vremena: prolo, sadanje i budue vrijeme); - Znaju da reenica moe biti izrina, upitna, usklina, u potvrdnom i odrinom obliku; - Piu pravilno rijecu ne i rijecu li uz glagol; - Poznaju interpunkcijske znakove u obimu koji je predvien Programom i pravilno ih upotrebljavaju u pismenom radu, odnosno uvaavaju u itanju; - Uoavaju i ispravljaju pogreke u svom radu.

106

JEZIK - PROGRAMSKI SADRAJI U ovom su podruju sljedee cjeline: - Rjenik - Gramatika /slovnica - Pravogovor (ortoepija) - Pravopis (ortografija) R je n ik Gra ma t ik a

BOSANSKI, HRVATSKI, SRPSKI JEZIK I KNJIEVNOST

Abeceda Samoglasnici i suglasnici (samoglasnik, suglasnik, slog) Vrste rijei: Im e n ic e Vlastite i ope Broj i rod imenica Umanjenice i uveanice G l a g o l i: prepoznavanje glagola i glagolskih vremena u tekstu (glagolska vremena: prolo, sadanje i budue vrijeme) Reenica: Izrina, upitna, usklina Potvrdna (jesna), (odrina) Gramatiki pravilan redoslijed rijei u reenici (povezivanje rijei, reenica u smislene cjeline: dopuni, promijeni rije u reenici da ona ne mijenja smisao, napii rijei u niz koji ima smisao, sloi reenice prema slijedu dogaaja). Vjebe koncentracije u slubi trajnijeg pamenja: Od slova u nizu koji ne daje rije sastavi rije: roziver elet, itel, hejims ; Koje su to vrste rijei? Ima niz rijei ; Prepii samo imenice i glagole. Imenice u uta polja, glagole u plava polja. Ima rijei. Dopii slovo i dobie novu vrstu rijei: vara (vatra), sad izostavi slovo i Ponovo dobiva rije s novim znaenje. Uenici sami pronalaze nove primjere. Pravogovor i pravopis Veliko i malo slovo Pisanje imena planina, polja, rijeka Dvotaka u nabrajanju, taka, upitnik, usklinik na kraju izrine, upitne, uskline reenice Pisanje odrine rijece ne uz glagole Pisanje upitne rijece li u upitnim reenicama Glasovi i glasovni skupovi: , , d , h, je i ije u izgovorenim i napisanim rijeima Pravilan izgovor i pisanje glasova , , d i u umanjenicama (ami, prozori, loni, kljui) Izgovor i pisanje glasova i u imenicama za oznaavanje zanimanja: voar, dimnjaar, knjiniar, muziar, uitelj, vodeniar, matiar.

107

K U L T U R A I Z R A A V A NJ A ODGOJNO- OBRAZOVNI CILJEVI, ZADAE I OEKIVANI REZULTATI

SPOZNAJNO PODRUJE Znanja, vjetine, sposobnost - Znaju ta je govor, ta razgovor; - Memoriranje teksta i reprodukcija osnovnih informacija i poruka; - Prepriavanje teksta na osnovu detaljnih i uopenih pitanja; - Prepriavaju tekst na osnovu zajedniki sainjenog plana: u uvjetima frontalnog rada, u grupi, u paru; - Slikom predstavljen sadraj ispriati rijeima (sposobnost predvianja, smisao za dedukciju (pretpostavljanje, pokuaj nadogradnje unoenjem elemenata osobnog doivljavanja); - Poticanje mate (pria moe imati i ovakav zavretak); - Jaanje kompetencije jo uvijek elementarnog je zikog komuniciranja na usmenom i pismenom nivou. AFEKTIVNO PODRUJE Stavo vi, vrijednosti, interesi - Svjesniji su ljepote jezika, govora, komuniciranja i uloge vjebanja, itanja u izgraivanju kulture usmenog i pismenog izraavanja; - Uoavaju da je kultura govora sastavni dio ope kulture; - Na govor govori o nama (poeljno u govoru, nepoeljno, kontrola izgovorenoga); - Rije moe ohrabriti, oraspoloiti, moe djelovati poticajno, obeshrabriti i uvrijediti; - Izraavaju interes i elju za uenjem; - Svjesni su razlika u nainima govora: pred razredom, pred nepoznatim sluateljima, kada neko drugi govori, kada oni go vore; - Ue o potrebi prilagoavanja go vora i ponaanja prilikama (jaina glasa, boja, brzina). PSIHOMOTOR IKO PODRUJE - Izbor rijei koje e uljepati priu; - Prepisivanje rijei bez kojih ne moemo opisati predmet, govoriti o iskustvu; - Prepisivanje reenica s unoenjem promjena, s obzirom na znaenje; - Promjene usmjerene na stil; - Kraj prie predstavljamo pantomimom - Pokazujem izrazom lica prevladavajue osjeanje u prii. OEKIVANI REZULTATI - Govori i pie gramatiki tano /zahtjevi Programa/; - Pie jasne reenice i logiki ih povezuje u cjelinu teksta; - Uspjeno prepriava tekst na osnovu uopenih pitanja u usmenom i pisanom obliku; - Moe prepriati tekst: unosom elemenata kreativnosti: promjenom toka dogaaja u prii (uvoenjem novog lika u priu), promjenom zavretka prie unoenjem elemenata opisa); - Moe opisati situaciju, govoriti o iskustvu na jednostavan nain; - Moe povezati sadraj u cjelinu (vezani tekst) tako da su prepoznatljivi: uvodni dio, glavni i zavrni dio i da je mogue prepoznati uzrok i posljedicu (koherencija i kohezija); - Kritiki razmilja i zna misao izraziti u usmenom i pisanom obliku (Ovo nije dobro jer... Mislim da je ova poruka veoma mudra zato to... Ljudi nedovoljno brinu o okoliu pa to moe tetno za... Objasniu...); - Moe kritiki posmatrati vlastiti pismeni rad i procijeniti: uoiti dobre strane i one koje mogu biti bolje (rukopis mi je dobar, ali imam mnogo pogreaka u ...).

108

Kultura izraavanja Programski sadraji NARATIVNI I DESKRIPTIVNI OBLICI

Prepriavanje Prepriavanje na osnovu uopenih pitanja 1+1+1, Prepriavanje na osnovu zajedniki sastavljenog plana 2+1+1; Prepriavanje s promjenom: a) toka dogaaja 1+1+1, b) kraja prie 1+1+1, c) unoenjem elemenata deskripcije (proirivanje teksta) 1+1+1; Prianje Prianje dogaaja predstavljenog slikom 1+1+1; Tematika Sadraji nastave kulture izraavanja u direktnoj su stvarnosti i iskustvu (dogaaji i doivljaji, predmeti, biljni i ivotinjski svijet, igra, druenje, rad stvaralatvo), Slike i nizovi slika, Knjievni tekstovi, Sadraji filma, radija i televizije, Sadraji mate.

MEDIJSKA KULTURA ODGOJNO-OBRAZOVNI CILJEVI, ZADAE I OEKIVANI REZULTATI

SPOZNAJNO PODRUJE Znanja, vjetine, sposobnost - Usvajanje znanja o filmu; - Percepcija i recepcija sadraja filma; - Razumije vanje igranoga filma (i u filmu je uoljiv tok dogaaja, mjesto i vrijeme radnje, likovi); - U knjievnom tekstu jezik je osnovno sredstvo; - U filmu je to slika, rije, zvuk, tiina; - Sposobnost razlikovanja filma za djecu i filma za odrasle; - Glumci tumae uloge, - Oni glume u filmu; - Usvajanje znanja o oznaci RP. AFEKTIVNO PODRUJE Stavovi, vrijednosti, interesi - Film je veoma privlaan, nudi korisne informacije o ljudima ivotu, prirodi, ali moe biti veoma tetan ako ne znamo napraviti izbor; - Postepeno djelovati na stavo ve: nije dobro sve to je privlano i drago; - O svemu valja razmisliti; - Razvijanje pozitivnih stavo va prema filmo vima koji su umjetnika djela. PSIHOMOTOR IKO PODRUJE - Priu iz itanke pretvaramo u filmsku priu (ilustriramo slike, dijelimo uloge, igramo pred razredom); - Reprodukcija snimljenog govora i pokazivanje ilustriranog sadraja; - Moemo osmisliti i muziku koja prati prikazivanje; - Potvruje likove iz knjie vnih tekstova i likova iz filmskih pria. OEKIVANI REZULTATI -Uenici e znati da je igrani film pria koja ima svoj tok, uzbudljiva mjesta; - Filmsku sliku prate: muzika, zvuk, tiina; - Uloge tumae glumci; - Likovi u filmskoj prii mogu biti dobri, hrabri, poteni, ali i loi, kukavice, prevaranti, ba kao i u prii u itankama, ba kao i u ivotu; - Moi e govoriti o toku dogaaja; - Kritiki govoriti o likovima; - Znaju zato postoji napomena pred projekciju: RODITELJSKA P ANJA - ta to znai? Koje i kakve sadraje djeca ne smiju gledati? Zato? - Imae toliko snage da kau sebi: Neu gledati taj film; Bolje je da uradim zadau ili proitam koju stranicu, ili da to vrijeme...

109

Medijska kultura Programski sadraji Filmske vrste: igrani film (film za djecu) Izraajna sredstva filmske umjetnosti: filmska slika, zvuk, tiina, muzika (knjievno djelo-film, usporedba) Glumac, uloga, gluma. U SLUBI REALIZACIJE PROGRAMSKIH SADRAJA I OSTVARIVANJA POSTAVLJENIH ODGOJNO-OBRAZOVNIH CILJEVA I ZADATAKA SU:
Specifine metode i postupci i oblici rada
U itanju i pisanju: - Skupna i monografska obrada tampanih slova irilinog pisma(drugo polugodite); itavanje; itanje; Analiza na reproduktivnom nivou; Analiza usmjerena na kreativnu produkciju; - Sveobuhvatna i detaljna analiza, uporeivanje; - Jezika i stilska analiza; - Etika analiza; - Analiza likova; - Gramatika analiza; - Induktivna i deduktivna metoda; - Heuristika metoda; - Rjeavanje problema; Skupni oblik rada: - rad u parovima, frontalni rad. - individualni rad, - individualizirani rad, - igraonice-mataonice, - igraonice-radionice. - igraonice- priaonice; Individualni programi u uionici za sve.

Oblici jezike komunikacije

Aktivnosti RECEP CIJE Pretpostavke: - Tiina i usredotoenost panje prema izvoru informacija; Aktivnosti PRODUKCIJE /Usmene/pismene/ Pretpostavke: - odgovarajua motivacija; - poznavanje sadraja; - posjedovanje odgovarajueg leksikog bogatstva; INTERAKCIJA - Uzajamno djelovanje uesnika koji koriste produkciju i interakciju; Razmjena informacija; Pretpostavke: - paljivo sluanje; - meusobno uvaavanje; - mogunost anticipacije (predvianja) reakcije. MEDIJACIJA (Usmena /pismena) - Istodobno prisustvo recepcije i produkcije u slubi prenosa informacije nekoj treoj osobi (prepriavanjem teksta uenik je posrednik izmeu teksta i onog kome prepriava; pisanjem obavijesti posreduje izmeu onog koji obavjetava i onih koje se obavjetava itd.); Pretpostavke: - poznavanje sadraja; - posjedovanje adekvatne terminologije; - sposobnost selektiranja sadraja po vanosti.

Komunikacijski postupci
-Posmatranje, sluanje, doivljavanje, izraavanje; -Govorne igre u slubi brzine miljenja i reagiranja; - Neverbalno i verbalno; - Rije i pokret, gest, mimika; - Pokreti i radnje, znaenje;

Estetske aktivnosti, sadraji i sredstva

- Slike dogaaja, predmeta, bia, pojava; - itanje, recitovanje, pjevanje; - Igranje uloga; - itanje prepriavanje; - Opisivanje; - Slikanje; - Kreativno pisanje;

- Na osnovu glasa prepoznajemo osjeaje; - Mata kao komunikacija; - Ljepota nam govori s ljepotom razgo varamo (cvijet na kamenu, cvijet na livadi, ubrani cvijet; drvo u umi, drvo u gradskoj vrevi ;;; Rijeka moru govori); - Igre rijei; - Piemo reklame, oglase (obine, duhovite); - Upozorenje kao komuniciranje; - Sluamo glasove u prirodi i oponaamo.

- Sadraji: prie, bajke, basne, znanstvenopopularni tekstovi, uspavanke, stripovi; - Filmo vi u slubi razvijanja estetskog senzibiliteta; - Dramski tekst i interakcija; go vor, likovni sadraji, gluma, muzika, pokret.

110

Didaktiko-metodike napomene U I i II razredu uenici su usvojili tampana i pisana slova latinice, itanje i pisanje. U I i II razredu uenici su usvojili tampana i pisana latinina slova, itanje i pisanje. Treba nastaviti rad na usavravanju kvaliteta itanja (pravilno itanje, itanje brzinom koja odgovara karakteristikama teksta, unoenje elemenata izraajnosti), itanje s razumijevanjem, kritiko itanje i uoavanje uporinih mjesta. Vjebati itanje naglas i itanje u sebi. U pisanju latininim pismom treba realizirati vjebe primjerene uenicima III razreda koje su navedene uz programske sadraje. Raditi na estetskoj strani rukopisa i istovremeno ne zaboraviti da u treem razredu ueniki rukopis poinje poprimati obiljeje njegove osobnosti. U drugom polugoditu usvajaju tampana slova irilice, itavaju i itaju. Prestaje potreba oponaanja tueg pisanja. Dijete formira vlastiti i prepoznatljiv rukopis. Isto se dogaa i sa drugim aktivnostima. Uenici itaju, pa su samim tim samostalniji u uenju. Tek e samostalna komunikacija s tekstom utjecati na emocionalno otvaranje uenika prema knjizi i prihvatanje knjige srcem. To je presudno u razvoju italake samostalnosti i otvorenosti prema knjizi. U interpretaciji knjievnog teksta jo je uvijek u prvom planu doivljaj knjievnog djela, uoavanje i izraavanje onih elemenata koji su ueniku III razreda, s obzirom na ukupne karakteristike, najblii: dogaaj, tok radnje, upeatljiva mjesta, likovi i njihove karakteristike. Postepeno ih poinjemo navikavati na uopavanja, pa odreujemo i podnaslove dijelovima teksta. To je istodobno priprema za asove kulture izraavanja i prepriavanje teksta na osnovu plana. Jo uvijek uenike ne treba opteretiti sloenijim pojmovima. Neka itaju i itaju. itanje e ih obogatiti, pa e kasnije i pojmove bez tekoa razumjeti. Moramo ekati vrijeme i spremnost uenika (u psiholokom smislu) za recepciju sadraja koji su suvie uopeni. Sadraji nastave maternjeg jezika, posebice sadraji kulture izraavanja, morali bi biti u slubi doivljavanja bogatstva i ljepote ljudskog govora. Nastavnik im to pokazuje i vlastitim govorom, demonstrira nijanse u tonu, jaini i boji glasa, reeninim ritmom i intonacijom, a ukupan uspjeh posmatra samo u kontekstu promjena na planu komunikacije shvaene u najirem znaenju rijei. Nastava maternjeg jezika je u funkciji razvoja opih sposobnosti, svijesti o jeziku i kulturi. To je mogue postii jasnim odreenjem ciljeva i posredstvom sadraja koji su povezani sa sadrajima drugih nastavnih predmeta. Evo i primjera mogue podjele nastavnih asova po podrujima, s tim to nastavnik ima slobodu da u procesu planiranja, na temelju procjene potreba njegovog razreda, odstupi od ovog modela.

itanje i pisanje /38/

Usavravanje tehnike itanja: pravilno i izraajno itanje; Rad na poboljanju razumijevanja proitanog; Usvajanje tampanih s lova irilinog pisma; Sricanje, itanje rijei, reenica tampanih irilinim pismom; itanje kraeg teksta tampanog irilinim pismom.

itanje i interpretacija /40/

Knjievnog teksta tiva iz itanke (28) Lektira (12)

Kultura izraavanja /25/

Narativni i deskriptivni oblici
Prepriavanje (16) Prianje (3)

Jezik /30/
Rjenik Gramatika Pravogovor Pravopis

Medijska kultura /10/

Filmske vrste: igrani film (film za djecu) Izraajna sredstva filmske umjetnosti: filmska slika, zvuk, tiina, muzika (knjievno djelo-film, usporedba) Glumac, uloga, gluma

111

(3 asa sedmino, 105 asova godinje)

Matematika

Programski sadraji
Programska struktura predmetnih podruja 1. Sabiranje i oduzimanje do 100 2. Ravne i zakrivljene plohe (povrine) likovi, linije 3. Mnoenje i dijeljenje do 100 4. Mjerenje, uporeivanje i procjenjivanje ____________________________________________________________________ 1. Sabiranje i oduzimanje do 100 - Sabiranje i oduzimanje brojeva unutar desetica (oblici kao: 50+4, 54-4, 73+4, 77-4); - Upoznavanje relacija i ; - Odreivanje nepoznatih brojeva (x<14, 40<x<50); - Sabiranje brojeva prve stotice kada je zbir naznaenih jedinica sabiraka manji od 10 (ab+cd, b+d<10) i odgovarajua oduzimanja; - Sabiranje brojeva prve stotice kada je zbir naznaenih jedinica sabiraka jednak 10 i odgovarajua oduzimanja; - Sabiranje brojeva prve stotice kada je zbir naznaenih jedinica sabiraka vei od 10 i odgovarajua oduzimanja; - Sabiranje vie sabiraka. Zagrade; - Oduzimanje vie brojeva. Zagrade; - Veza sabiranja i oduzimanja; - Zadaci sa dvije operacije; - Brojevni izrazi. Rjeavanje jednostavnijih jednaina; - Izraunavanje nepoznatog sabirka; - Izraunavanje nepoznatog umanjenika; - Izraunavanje nepoznatog umanjitelja; - Jednostavniji tekstualni (problemski) zadaci; - Rimski brojevi od XI do XX; - Redni brojevi do 100; - Parni i neparni brojevi do 100; - Stotice prve hiljade. 2. Ravne i zakrivljene plohe (povrine), likovi i linije - Pravac, polupravac, du, ugao crtanje i obiljeavanje; - Crtanje paralelnih i okomitih pravaca; - Uporeivanje dui. 3. Mnoenje i dijeljenje do 100 - Mnoenje kao sabiranje jednakih sabiraka; - Znak (puta). Mnoilac, mnoenik (mnoenje broja i mnoenje brojem) i produkt umnoak; - initelj ili faktori; - Mnoenje brojeva (i mnoenje brojem) prve desetice; - Tablica mnoenja; - Broj 1 i broj 0 initelj mnoenja; - Osobine proizvoda: zamjena mjesta initelja (komutativnost i asocijativnost); - Pisanje dvocifrenog broja u obliku a10+b;

112

- Djeljenik (broj koji se dijeli), djelitelj (broj kojim se dijeli), kolinik (ishod dijeljenja); - Dijeljenje brojevima prve desetice; - Kolinik iji je djeljenik broj 0; - Kolinik iji je djelitelj broj 1 (dijeljenje nulom nema smisla); - Tablica dijeljenja; - Veza mnoenja i dijeljenja; - Mnoenje i dijeljenje zbira; - Osobine dijeljenja: distributivnost; - Izvantabelarna mnoenja i izvantabelarna dijeljenja (30:2, 20:10); - Rjeavanje jednaina oblika 3X=18, X4=24, 45:X=5, X:9=8; - Raunske operacije prvog i raunske operacije drugog reda. Red raunanja u izrazima s vie raunskih operacija. Upotreba zagrada. 4. Mjerenje, usporeivanje i procjenjivanje - Mjerenje duine. Jedinice za duinu. (1 m, 1 dm, 1 cm) - Mjerenje mase. Jedinice za masu (1 kg, 1 dag, 1 g) - Jedinice za tekuinu (1 l, 1 dl, 1 cl) - Jedinice za vrijeme (godina, mjesec, tjedan, dan, sat, minuta) - Jedinice za novac (KM, KF)

MATEMATIKA
PODRUJA UENJA CILJEVI OEKIVANI REZULTATI UENJA
Ue nici bi tre bali zn ati: Koristiti matematiki jezik i simbole za osnovne matematike operacije u skupu brojeva do 100; Rjeavati sloenije tekstualne zadatke; Uoiti vezu i redoslijed izmeu osnovnih raunskih operacija i provjerava jedne operaciju s pomou druge; Mjeriti, uporeivati i procjenjivati s pomou jedinica za duinu, masu, vrijeme

Sticanje znanja: Zn an je Upotreba simbola; Predstavljanje prirodnih brojeva do 100 na brojevnom pravcu; Povezivanje broja i skupa; Formiranje brojnog niza do 100; Zna rimske brojeve do XX; Osnovne raunske operacije u skupu brojeva do 100; Usvajanje osnovnih mjera i mjernih jedinica, upoznavanje njihovih meusobnih odnosa; Crtanje i oznaavanje osnovnih geometrijskih figura (pravac, polupravac, du).

Sposobnosti i vjetine

Razvijanje: logikog i kritikog miljenja; sposobnosti kritikog vrednovanja vlastitih rezultata i njihovo poreenja sa rezultatima drugih; sposobnosti predvianja, mjerenja, usporeivanja i procjenjivanja.

Da uz pomo nastavnika procjenjuje, uporeuje i u jednostavnim situacijama donosi zakljuke; Koristi kreativnost i matu za rjeavanje njima primjerenih problema; Koristiti jednostavni matematiki jezik za saopavanje ideja.

Vrije dnosti i stavovi

Razvijanje pozitivnih vrije dnosti i stavova: prema sebi samome, prema drugima, prema okolini, prema uenju.

Pokazivati vie samopouzdanja i odgovornosti; Potovati razliite stavove; Prepoznati ulogu i znaaj matematike u svakodnevnom ivotu.

113

MATEMATIKA ZA III RAZRED DEVETOGODINJEG OBRAZOVANJA

SADRAJ 1. Sabiranje i oduzimanje do 100 - Sabiranje i oduzimanje brojeva unutar desetica (oblici kao: 50+4, 54-4, 73+4, 77-4) - Upoznavanje relacija i odreivanje nepoznatih brojeva (x<15, 40<x<50) - Sabiranje brojeva prve stotice kada je zbir naznaenih jedinica sabiraka manji od 10 (ab+cd, b+d<10) i odgovarajua oduzimanja - Sabiranje brojeva prve stotice kada je zbir naznaenih jedinica pribrojaka jednak 10 i odgovarajua oduzimanja; - Sabiranje brojeva prve stotice kada je zbir naznaenih jedinica pribrojaka vei od 10 i odgovarajua oduzimanja; - Sabiranje vie pribrojaka; - Zagrade - Oduzimanje vie brojeva; Zagrade; - Veza sabiranja i oduzimanja; - Zadaci sa dvije operacije; - Brojevni izrazi; Rjeavanje jednostavnijih jednaina; - Izraunavanje nepoznatog sabiraka; - Izraunavanje nepoznatog umanjenika; - Izraunavanje nepoznatog umanjitelja; - Jednostavniji tekstualni (problemski) zadaci; - Redni brojevi do 100 - Rimski brojevi od XI do XX; - Parni i neparni brojevi do 100; - Stotice prve hiljade. 2. Ravne i zak rivljene povri, likovi i crte - Pravac, polupravac, du, ugaocrtanje i obiljeavanje - Crtanje paralelnih i okomitih pravaca; - Uporeivanje dui; 3. Mnoe nje i ZNANJE - Prepoznaju, zapisuju, itaju i usporeuju brojeve do 100; - Sabiraju i oduzimaju sa i bez prelaza do 100; - Prepoznaju podatke koji su poznati i koji su nepoznati u jednainama i nejednainama; - Rjeavaju jednostavne jednaine i tekstualne zadatke do 100; - Rjeavaju jednostavnije nejednaine; - Upotrebljavaju redne brojeve do 100; - Zna simbole I, V i X kao simbole pomou kojih piemo sve rimske brojeve do XX; - Upotrebljavaju jednostavne tabele; - Interpretiraju (pravilno) jednostavnije grafikone; - Upotrebljavaju matematiki jezik, rjeavaju matematike i logike zadatke; - itaju, zapisuju, uporeuju stotice prve hiljade; - Opaaju i imenuju ravne i zakrivljene povrine i klasificiraju ih; - Prepoznaju i imenuju pojmove: pravac, polupravac, du, ugao, krunica i krug; - Razlikuju krunicu i krug; - Samostalno uoavaju, definiraju, - Sposobnost kritikog vrednovanja vlastitih ishoda i upore ivanje s ishodima drugih (par, grupa, razred...); - Sposobnost uoavanja razlika izmeu paralelnih i okomitih pravaca; - Uoavanje likova oblika trougaoa, kvadrata, pravougaonika i kruga u okruju; SPOSOBNOSTI - Sposobnost upotrebe matematikog jezika i simbola; - Sposobnost primjene matematikih znanja u svakodnevnom ivotu; - Samostalno i timsko formuliranje zakljuaka; - Razvijanje logike sposobnosti kroz igru i rjeavanje matematikih problema; - Sposobnost za razmjenu informacija, rezultata i iskustava sa drugarima i nastavnikom; VRIJEDNOST I, STAVOVI, PONAANJE - Osposobljeni su za samostalan rad, rad u parovima, malim i velikim grupama; - Pokazuju smisao, elju, zanimanje i odvanost za otkrivanje i istraivanje novog i nepoznatog; - Pokazuju zanimanje prilikom upoznavanja novih pojmova i proirivanja matematikog znanja; - Pokazuju zanimanje za uee u matematikim kolektivnim igrama; - Rjeavaju probleme kroz igru i zabavu potujui pravila; - Vrednuju line i stavove drugih; - Razvijaju pozitivne stavove, ponaanja za rad i igru; - Uestvuju u sastavljanju i rjeavanju matematikih zadataka iz svakodnevnog ivota; - Mnoe i dijele u skupu brojeva do 100; AKTIVNOSTI UENIKA - Uestvuju u svim etapama i oblicima rada (grupa, tim, par); - Aktivno uestvuju u matematikim igrama i primjenjuju ranije steena znanja i iskustva; - itaju i zapisuju brojeve do 100; - P redstavljaju odnose meu brojevima upotrebljavajui matematike znake; - Identificiraju prethodnika i sljedbenika zadanog broja; - U raunanju zbira koriste zamjenu mjesta sabiraka (osobina komutativnosti zbira); - Upotrebljavaju simbole za raunske operacije; - Sabiraju i oduzimaju u skupu brojeva do 100; - P redviaju priblian ishod operacija; - Rjeavaju probleme sabiranjem i oduzimanjem; - Raunaju na razliite naine, okomito i vodoravno, pomou brojne ose; - Upotrebljavaju jednostavne grafikone i interpretiraju ih; - Imenuju i zapisuju redne brojeve do 100; -itaju, zapisuju i usporeuju stotice prve hiljade; - P rocjenjuju vjerovatni rezultat u igrama na sreu; - P utem dvaju ula osjeaju odnose granice/ruba i regije/podruja, crte, povrine i prostora; - Samostalno crtaju paralelne i okomite pravce upotrebljavajui AKTIVNOSTI NASTAVNIKA - Sadraje Nastavnog programa utvruje prema interesima i sposobnostima uenika i prilagoava zahtjeve postavljene programom kako bi bio uspjeno ostvaren; - Stavlja naglasak na razumijevanje osnovnih matematikih pojmova; - Pomae djeci da poboljaju izraavanje svojih matematikih ideja i zapaanja; - Prilagoava nastavu svakom ueniku pojedinano; - Primjenjuje pristupe i postupke kojima se uvaava stepen razvoja djeteta; - Pomae djeci da kritiki sagledaju ono to su nauili; - Tematski povezuje nastavne sadraje unutar Nastavnog plana i programa; - Ukljuuje matematiku u druge nastavne oblasti.

114

dije lje nje do 100 - Mnoenje kao sabiranje jednakih sabiraka; - Znak (puta); Mnoilac, mnoenik (mnoenje broja i mnoenjem brojem) i umnoak; - initelj ili faktori; - Mnoenje brojeva (i mnoenje brojem) prve desetice; - Tablica mnoenja; - Broj 1 i broj 0 kao initelji mnoenja; - Osobine umnoka: zamjena mjesta initelja (komutativnost i asocijativnost) - Pisanje dvocifrenog broja u obliku a10+ b - Djeljenik (broj koji se dijeli), djelitelj (broj kojim se dijeli), kolinik (ishod dijeljenja); - Dijeljenje brojevima prve desetice; - Kolinik iji je djeljenik broj 0; - Kolinik iji je djelitelj broj 1; (dijeljenje nulom nema smisla); - Tablica dijeljenja; - Veza mnoenja i dijeljenja; - Mnoenje zbira i dijeljenje zbira; - Osobine dijeljenja: distributivnost; - Izvantablina mnoenja i izvantablina dijeljenja (30:2, 20:10); - Rjeavanje jednaina oblika 3X=18, X4= 24, 45:X=5, X:9=8) - Raunske operacije prvog i raunske operacije drugog reda; Red raunanja u izrazima sa vie raunskih operacija; Upotreba zagrada. 4. Mje re nje , uporeivan je i procje njivanje - Mjerenje duine Jedinice za duinu (1 m, 1 dm, 1 cm); - Mjerenje mase Jedinice za masu (1 kg, 1 dag, 1 g), dag je oznaka za dekagram, 1 dag= 10 grama; - Jedinice za tenost (1 l, 1 dl, 1 cl); - Jedinice za vrijeme (godina, mjesec, sedmica, dan, sat, minuta); - Jedinica za novac (KM, KF).

razlikuju crte i konstruiraju ih - Crtaju pravac i polupravac; - Rjeavaju geometrijske zadatke - Vrednuju ishode cjelokupnog rada; - Prepoznaju znak kao oznaku za mnoenje i znak : kao oznaku za dijeljenje; - Znaju mnoiti i dijeliti u skupu brojeva do 100; - Prepoznaju znaenje termina dvostruko vie (dvostruki broj) i polovina broja; - Usvojili su tablicu mnoenja i dijeljenja do nivoa automatizma; - Rjeavaju jednostavnije jednaine i nejednaine; - Samostalno sastavljaju i rjeavaju jednostavne matematike probleme putem jednaina i nejednaina; - Osposobljeni su za rjeavanje matematikih zadataka sa vie raunskih operacija, sa i bez upotrebe zagrada; - Mjere uz koritenje dogovorenih jedinica i sprava; tano izraavaju rezultate mjerenja; - Predviaju ishode mjerenja i provjeravaju rjeenja zadataka u kojima se koriste mjerne jedinice. - Koriste standardne jedinice za duinu, masu, obujam, vrijeme i novac u svakodnevnom ivotu.

- Sposobnost meusobnog povezivanja i upotreba osnovnih raunskih operacija do nivoa automatizma; - Sposobnost razlikovanja znaenja termina jednakost i jednaina kao i nejednakost; - Sposobnost samostalnog mjerenja i zapisivanja rezultata.

geometrijski pribor; - Obavljaju pripremne radnje za osnovne operacije; - Sastavljaju i rastavljaju brojeve; - Dovode u vezu odnose izmeu brojeva i operacija; - Brojne nizove izraavaju verbalno i simboliki; - Interpretiraju operacije kroz transformacije; - Koriste strelice, grafikone, tablice, simbole za operacije i brojne relacije; - P ravilno interpretiraju grafikone i tabele; - Koriste mnoenje i dijeljenje u svakodnevnim radnjama i situacijama; - Istrauju razliite naine mnoenja i dijeljenja; - Dijele na jednake dijelove; - P redviaju priblian rezultat; - Vrednuju ishode; - P oduzimaju mjerenja i predviaju ishode; - Koriste mjerne instrumente; - Mjere upotrebljavajui mjernim jedinice; - Izraavaju ishode mjerenja; - Koriste standardne jedinice za mjerenje duine, mase, mase, obujma tekuine, vremena i novca; - Koriste mjerenje za rjeavanje problema; - Logiki zakljuuju i raunaju; - P rikupljaju podatke iz stvarnih situacija; - Vrednuju ishode mjerenja; - Upotrebljavaju kreativne postupke za rjeavanje svakodnevnih problema i objanjavaju poduzete postupke; - P ripremaju didaktiki materijal; - Samostalno smiljaju zadatke.

- Pomae uenicima da naue pravilno koristiti geometrijski pribor pri crtanju i konstruiranju geometrijskih likova oblika trougla, kvadrata, pravougaonika i kruga; - Mjerenje, usporeivanje i procjenjivanje objanjavaju djeci, koristei to vie primjera i oiglednih sredstava iz okruenja.

115

DIDAKTIKO METODIKE NAPOMENE

Za uspjeno savladavanje programskih sadraja u nastavi Matematike za III razred devetogodinjeg osnovnog obrazovanja neophodno je nainiti uspjean spoj tradicionalnih i savremenih oblika i metoda rada. Pri tome, znaajno je voditi rauna o spoznajnim mogunostima uenika, o sposobnosti shvatanja i razumijevanja matematikih zakonitosti, te o interesima i optimalnim igrovnim metodama kojima e se apstraktni pojmovi i injenice pribliiti uenikim spoznajnim mogunostima. Ravnopravno zastupiti tri pristupa: skupovni, brojevni i perceptivno-predodbeni (koritenje brojevnih slika) kod predstavljanja brojeva; Pribliiti sabiranje brojeva prve stotice kada je zbir naznaenih jedinica pribrojaka manji od 10 (ab+cd, b+d<10); Na primjer 23+34, 3+4<10; Objasniti sabiranje i oduzimanje s prelazom razliitim metodama; Kroz pouavanje i uenje brojeva, a naroito mnoenja i dijeljenja, insistirati na razumijevanju, a tek kasnije na pamenju; Produbljivanje i proirivanje pojma brojeva do 100, te stotica do 1000; U geometrijskim sadrajima uenika dovesti na nivo prepoznavanja, poimanja, imenovanja i oznaavanja (prava, du, ugao, krunica); U domeni mjera i mjerenja uenik treba da zna mjeriti, uporeivati, procjenjivati jedinice; Primjenjivati didaktiki materijal s ciljem boljeg razumijevanja odreenih matematikih radnji; Kroz razliite oblike rada poticati i razvijati samostalnost, kooperativnost, kreativnost i istraivaki duh; Sakupljanje didaktikog materijala iz okolice i njegova primjena u odgovarajuim situacijama; Ukazivati na oblike, slike i primjere predmeta u blioj okolini; Nastojati uspostaviti to uu korelaciju unutar samog predmeta a i sa drugim predmetima;

Spomenute programske zahtjeve realizirati kroz sva tri postupka: skupovni, brojevni i perceptivnopredodbeni. Uz pomo brojevne linije omoguiti oiglednost nizanja i niza brojeva prve stotine i stotica prve hiljade; U domeni mjera i mjerenja, osim praktinih aktivnosti, uenik treba znati zapisati i pretvarati mjere.

116

(3 asa sedmino, 105 asova godinje)

Moja okolina

CILJEVI I REZULTATI ODGOJNO-OBRAZOVNOG RADA

PODRUJA UENJA

CILJEVI

OEKIVANI REZULTATI Uenici znaju

Sticanje znan ja: o uoj i iroj okolini, uem i irem zaviaju i deavanjima u njima. o meusobnoj ovisnosti meu ivim biima, o ovjeku, njegovom zdravlju i odnosu prema prirodi, orijentaciji u prostoru i vremenu, na geografskoj karti, privredi u zaviaju. osnovne pojmove vezane za ui i iri zaviaj, aktuelnosti u uem i irem zaviaju

ZNANJE

razlike izmeu ive i neive prirode, slinosti i razlike izmeu ivih bia, pravilan odnos ovjeka prema prirodi, njegovom zdravlju odrediti glavne i sporedne strane svijeta pomou sunca, kompasa i objekata u prirodi i na geografskoj karti, ta ini privredu zaviaja.

naseljima i saobraaju u uem i irem zaviaju, uzajamnoj ovisnosti ljudi.

svojstva naselja u uem i irem zaviaju, uzajamnu ovisnost ljudi u uem i irem zaviaju.

o promjenama na biljkama i ivotinjama u razliita godinja doba, ivotnim zajednicama biljaka i ivotinja.

uoiti i opisati promjene na biljkama i ivotinjama u razliita godinja doba, ta ini ivotnu zajednicu biljaka i ivotinja.

Uenici e: posmatrati, samostalno ili u grupi izvoditi zakljuke, razvijati kritiko razmiljanje, samostalno ili u grupi planirati, provoditi istraivanja, izvoditi mjerenja, dobivati i prezentirati dokaze, razmatrati dokaze i procjenjivati, prenositi informacije individualnim timskim radom kroz: traenje ideja i provoenjem jednostavnih posmatranja i ogleda, te poreenjem svojih predvianja sa stvarnim rezultatima, sistematiziranje znanja prezentiranje postignutih rezultata.

primjenjuju prethodna iskustva, primjenjuju odreene kriterije za prikupljanje i zapisivanje podataka, uz nastavnikovu pomo razvijati plan istraivanja, pratiti redoslijed uputa pri istraivanju i mjerenju, uz nastavnikovu pomo procjenjivati relevantnost podataka i informacija, praviti jednostavna usporedbe, raspravljati o tome to se dogaa i u kojim uvjetima, te donositi odgovarajue zakljuke, primijeniti vlastitu kreativnost i matu za rjeavanje problema, koristiti jednostavan nauni jezik za priopavanje ideja i za imenovanje i opis ivih bia, tvari, pojava i procesa u prirodi i drutvu. pokazivati vie samopouzdanja i odgovornosti, potivati razliite stavove, prepoznavati ulogu nauke za razumijevanje svijeta u kojem ive i za poboljanje kvaliteta ivota.

SPOSOBNOSTI I VJETINE

VRIJEDNOSTI, STAVOVI, PONAANJE

Uenici razvijaju pozitivne vrijednosti i stavove: prema sebi samima, prema drugima, svojoj porodici, okolini i uenju kao cjeloivotn om procesu.

117

NASTAVNI SADRAJI / Teme 1. PRIRODA I PRIRODNI PROCESI 1.1. BILJKE I IVOTINJE; IVOTNE ZAJEDNICE 1.2. ZNAENJE BILJAKA ZA LJUDSKU ISHRANU 1.3. OVISNOST RADOVA LJUDI O VREMENSKIM PROMJENAMA U PRIRODI 1.4. IVOTINJE: DOMAE I DIVLJE 1.5. PTICE 1.6. MEUSOBNA OVISNOST BILJNOG I IVOTINJSKOG SVIJETA 1.7. OBRADIVO I NEOBRADIVO ZEMLJITE 1.8. RAVNICE I POLJA U ZAVIAJU 1.9. POZNATE PLANINE U ZAVIAJU 1.10. UME U ZAVIAJ 1.11. VODE U ZAVIAJU 2. VRIJEME I PROSTOR
2.1. ORIJENTACIJA U PROSTORU (GLAVNE I SPOREDNE STRANE SVIJETA, STAJALITE, VIDIK, VIDIKOVA LINIJA, RAZLIITI NAINI ORIJENTACIJE) 2.2. ORIJENTACIJA U VREMENU 2.3. GODINJA DOBA 2.4. PRAENJE VREMENSKIH PROMJENA; KALENDAR PRIRODE

3. GEOGRAFSKA KARTA
3.1. IZGLED UEG I IREG ZAVIAJA; RELJEFNA OBILJEJA 3.1.1. UMANJENO PREDSTAVLJANJE PREDMETA I UDALJENOSTI 3.1.2. SKICA OKOLINE KOLE 3.1.3. SNALAENJE NA GEOGRAFSKOJ KARTI

4. DRUTVO
4.1. 4.2. 4.3. 4.4. 4.5. 4.6. MOJA DOMOVINA BOSNA I HERCEGOVINA PROLOST, SADANJOST, BUDUNOST NASELJA U IREM ZAVIAJU PRIVREDA U UEM ZAVIAJU SAOBRAAJ U IREM ZAVIAJU PRAZNICI

5. HIGIJENA
5. 1. LINA HIGIJENA 5. 2. ISTOA I KULTURA STANOVANJA

6. ZDRAVLJE
6. 1. 6. 3. 6. 4. 6. 5. ZDRAVSTVENE USTANOVE ISHRANA DUHAN, ALKOHOL I DROGA ZDRAV OKOLI

118

DIDAKTIKO-METODIKE NAPOMENE
Dominantno mjesto u programu imaju ciljevi i oekivani rezultati uenja u podrujima znanja, razvoja sposobnosti, sticanja vjetina, vrijednosti, stavova i ponaanja. Podruje znanja ine sadraji i procesi s kojima je tijesno povezan razvoj sposobnosti koje su od bitnog znaaja za uvoenje uenika u istraivaki rad i razvoj naunog miljenja. U ovom razredu ire se znanja o koli i porodici, mjestu ivljenja i njegovoj okolici, ivotu i radu ljudi, uzajamnoj povezanosti izmeu ivih bia. Novi sadraji se odnose na znanje o Bosni i Hercegovini kao domovini i dravi, te na znanje i razumijevanje prolosti, sadanjosti i budunosti kao toka vremena i deavanja koje karakteriu meusobna povezanost i odnosi, na znanje o geografskoj karti, irem zaviaju i deavanjima u njemu. Takoer se ire znanja i u dijelu koji se bavi izuavanjem prirode, kroz sadraje o ovjeku i njegovom odnosu prema prirodi, te izuavanjem ivotinjskog i biljnog svijeta u bliem okruenju. Ovakav izbor nastavnog gradiva i njegovo strukturiranje osigurava povezanost drutvenih i prirodnih pojava i prouavanje prirode u njenom jedinstvu s razliitih aspekata. U skladu s tim, potrebno je voditi rauna i o meupredmetnoj korelaciji i planirati izradu zajednikih kolskih projekata. Date teme treba razraditi kroz kontekst pojava i procesa koji su uenicima interesantni, uzimajui u obzir razvoj nauke, njenu primjenu i koritenje, te utjecaj na drutvo i okolinu i koritenjem metodologije aktivnog uenja. U smislu toga predloeni model moe da poslui kao pomo nastavniku. PREDLOENI MODEL
SPOSOB NOSTI I VJETINE VRIJEDNOSTI, STAVOVI, PONAANJE AKTIVNOST UENIKA
AKTIVNOSTI NASTAVNIKA (ORGANIZACIJA I METOD E NAS TAV E I U ENJA, OCJ E NJIVANJ E)

TEME

ZNANJE

1. PRIRODA I PRIRODNI PROCESI

1.1. BILJKE I IVOTINJE; IVOTNE ZAJEDNICE

Znanje: - o ljudima, biljkama i ivotinjama u razliitim godinjim dobima; - o promjenama u prirodi i prirodnim procesima na biljkama i ivotinjama u ljeto; - o vrtu i radovima u vrtu u toku ljeta; na njivi i radovima na njivi u toku ljeta; - o vonjaku i vinogradu tokom ljeta; - o vou i povru koje dozrijeva u ljeto; - o itaricama i industrijskim biljkama, njihovom uzgajanju i upotrebi; - o razlikama izmeu zeljastih i drvenastih biljaka; - o ivotnim zajednicama; o vrtu, vonjaku, livadi, umi.

- Prepoznaju karakteristike ljeta, uoavaju promjene na biljnom i ivotinjskom svijetu u ljeto; - Uoavaju razliku izmeu vrta, vonjaka, vinograda i njive; - Razlikuju voe od povra; - Prepoznaju itarice prema zrnevlju; - Razlikuju drvenaste od zeljastih biljaka; - Posmatraju, prepoznaju, zakljuuju.

- Pozitivan stav o koli; - Svakodnevno ispunjavanje kolskih obaveza; - Ponaanje u skladu sa kunim redom i razrednim pravilima; - Razvijanje svijesti o pripadnosti kolskoj zajednici; - Svakom pravu prethode obaveze; - Higijena nije obaveza samo pojedinaca, ve briga svih lanova kole.

- Ispunjavanje domaih zadataka; - Saradnja, posmatranje, sakupljanje informacija, dogovaranje, diskutiranje, razmjena iskustava, predvianje; - Sakupljanje materijala, sistematiziranje.

- Planiranje, osmiljavanje igara i interakcijskog uenja; - Komuniciranje sa uenicima/cama, diskutiranje; - Upuivanje uenika na razliite izvore znanja; - Ukljuivanje roditelja i drugih uposlenika u koli u realizaciju programskih sadraja; - Motiviranje uenika za rad.

119

1.2. ZNAAJ BILJAKA ZA ISHRANU LJUDI

- Uenici/ce znaju da ljudi uzgajaju razliite biljne vrste; itarice, voe, povre, znaju njihov znaaj za ishranu ljudi; - Posjeduju osnovna znanja o uzgoju cvijea, o ouvanju uma, te o tome da su biljke proizvoai kisika koji je neophodan za ivot ljudi i ivotinja; - Znaju uzajamnu ovisnost ljudi, biljaka i ivotinja razumiju i objanjavaju lance ishrane. - Uenici/ce posjeduju znanja o jeseni kao godinjem dobu; - Znaju da se u jesen izvode radovi u vrtu, na njivi, u vonjaku i vinogradu; - Da se u jesen vri sjetva penice i jo nekih biljnih kultura; - Posjeduju znanja o znaaju voa i povra kao izvora neophodnih sastojaka za zdravu ishranu ljudi, te o berbi voa i njegovom spremanju za zimu. - Imaju osnovna znanja o domaim ivotinjama znaju podjelu na krupne i sitne domae ivotinje, o mladunadi domaih ivotinja i njihovim karakteristikama; - Znaju da uzgoj domaih ivotinja moe biti nomadski i stajski; P repoznaju i imenuju divlje ivotinje i njihovu mladunad, znaju njihove karakteristike.

- Uenici/ce su sposobni za jednostavnije radove u vrtu, vonjaku i na njivi; - Samostalano ili u saradnji sa drugima uzgajaju cvijee u uionici i ne zagauje ivotnu sredinu, brinu da ona uvijek bude ista i zdrava; - Definiraju lance ishrane.

- Ispravan stav prema biljkama koje se upotrebljavaju u ishrani ljudi; - Uzgoj i njegovanje jestivog bilja.

- Sakupljanje, sistematiziranje, zakljuivanje, izrada panoa; - Pomaganje drugima.

- Posmatranje i procjenjivanje; - Osmiljavanje igara u uionici; - Organizacija praktinih vjebi ; - Saradnja sa roditeljima.

1.3. ZAVISNOST RADOVA LJUDI OD VREMENSKIH PROMJENA U PRIRODI

- Na osnovu posmatranja izvode logike zakljuke o jeseni, radovima u toku jeseni, promjenama na biljnom i ivotinjskom svijetu; - Razlikuju voe od povra po obliku i ukusu.

- Samostalno ili uz pomo drugih uzgajanje i briga o nekim vrstama jestivog bilja; - Procjenjuje koje radove i zbog ega ljudi izvode u koje godinje doba;.

- Uee u radovima u okolini kole; - Pomo roditeljima; - Posmatranje, izvoenje zakljuaka, predvianje.

- Saradnja sa lokalnom zajednicom , koritenje njenih resursa za potrebe nastave; - Procjenjivanje napretka uenika, podsticanje radoznalosti, mate i razvoj kreativnosti.

1.4. IVOTINJE: DOMAE I DIVLJE

- Razlikuju domae od divljih ivotinja; - Sakupljaju podatke, posmatraju, zakljuuju, koriste dodatne izvore znanja.

- Pozitivan stav o ivotinjama; - titi ivotinje, svjestan je koristi koje pruaju divlje i domae ivotinje.

- Posjeta farmi, posjeta seoskom domainstvu; - Crtanje domaih i divljih ivotinja; Izrada panoa; - Ispunjavanje domaih zadataka.

- Pripremanje, organizacija posjeta seoskim domainstvima i farmama za uzgoj stoke; - Izrada didaktikih materijala; - Posmatranje i praenje napretka uenika. - Osmiljavanje situacija za interaktivno uenje; - Organizacija izleta; - Podsticanje razvoja radnih navika.

1.5. PTICE

- Imaju osnovna znanja o pticama u zaviaju i njihovim karakteristikama.

- Razlikuju pojedine vrste ptica u zaviaju; - Izvode logike zakljuke o pticama, njihovom, ivotu, ishrani, brizi za potomstvo.

- Pozitivan stav o pticama; - U toku zime pomae pticama stanaricama; Ne unitava gnijezda ptica.

- Posmatranje, zakljuivanje; Izrada kuica za ptice.

120

1.6. MEUSOBNA ZAVISNOST B ILJNOG I IVOTINJSKOG SVIJETA

- Znaju da biljke i ivotinje zajedno ine ivi svijet; - Imaju osnovna znanja o ivom svijetu i njegovim karakteristikama; - Znaju da ishrana ljudi i ivotinja ovise jedna od druge, da biljni svijet ima vanu ulogu za ishranu ljudi i ivotinja - Imaju znanja o vezi izmeu biljaka i ivotinja. - Znaju razlikovati plodno od neplodnog i obradivo od neobradivog tla; - Imaju osnovna znanja o uticaju ovjeka na promjenu zemljita od neobradivog do obradivog zemljita.

- Razlikuju biljni od ivotinjskog svijeta; - Uoavaju promjene i ivotne procese kod biljaka i ivotinja; - Uspostavljaju logike zakljuke o uzajamnosti biljnog i ivotinjskog svijeta.

- Svojim ponaanjem ne naruava sklad izmeu biljnog i ivotinjskog svijeta; - Svjesnost o znaaju ouvanja biljnog i ivotinjskog svijeta.

- Promatranje, biljeenje, prikupljanje, sistematiziranje prema zajednikim osobinama.

- Planiranje, pripremanje i podsticanje uenika na kreativan i istraivaki rad; - Predlaganje i rukovoenje kolskim projektom.

1. 7. OBRADIVO I NEOBRADIVO ZEMLJITE

- Prepoznaju plodno i neplodno tlo, obradivo i neobradivo tlo; - Svojim aktivnostima neplodno tlo pretvaraju u plodno; - Prikupljaju, sistematiziraju, zakljuuju.

- Ne zagauje obradivo zemljite otpadom; - Ukazivanje drugima na znaaj obradivog zemljita; - Uestvuje u akcijama poumljavanja goleti.

- Uestvuje u akcijama pretvaranja manjih neobradivih u obradive povrine; - Promatranje, biljeenja, zakljuivanje.

- Organiziranje malih radnih akcija, motiviranje uenika.

1.8. RAVNICE I POLJA U ZAVIAJU

- Znaju posmatrati geografska obiljeja zemljita u zaviaju i da zelena boja na geografskoj karti predstavlja ravnice; - Znaju imenovati ravnice i polja u zaviaju; - Imaju osnovna znanja o polju kao ivotnoj zajednici.

- Uoavaju geografska obiljeja zemljita u zaviaju; - Prema boji na geografskoj karti pronalaze ravnice i brda; - Uspostavljaju logike veze u ivotnoj zajednici polja.

- Pozitivan stav i odnos prema prirodnim ljepotama nae domovine.

- Posjeta ravnici ili polju u zaviaju, posmatranje, zakljuivanje.

- Planiranje, pripremanje, podsticanje, voenje; - Izrada edukativnih i didaktikih materijala; - Biljeenje, pomaganje, sistematiziranje; - Saradnja sa lokalnom zajednicom i porodicom; - Procjenjivanje postignua. - Razvijanje interesovanja i poeljnih navika uenika;

- Imaju osnovna znanja o planinama; 1. 9. POZNATE PLANINE U ZAVIAJU - Znaju imenovati planine u zaviaju; - Znaju da je planina ivotna zajednica.

- Neposredno uoavaju i opisuju karakteristike planine; - Posmatraju, biljee, izvode zakljuke; - Uspostavljaju logiku vezu u ivotnoj zajednici planine.

- Svjestan je prirodnih ljepota planina u zaviaju; - S roditeljima ili sa razredom izvodi izlete u prirodu. - Posjeta najblioj planini.

- Praenje zdravlja uenika; - Motiviranje uenika na igre i sport.

121

1.10. UME U ZAVIAJU

- Posjeduju osnovna znanja o vrstama uma i vrstama drvea bjelogorino (listopadno), crnogorino (zimzeleno); - Da je uma ivotna zajednica; Imaju znanja o znaaju i ouvanju uma, poumljavanju, opasnosti od poara, iskoritavanju uma.

- Razlikuju crnogorino drvee od bjelogorinog; Opisuju, navode karakteristike, prikupljaju, sistematiziraju, zakljuuju; - Uspostavljaju logiku vezu u ivotnoj zajednici ume; - Prepoznaju opasnosti od poara, otklanjaju te opasnosti; - Nabrajaju koristi od iskoritavanja uma, vre sadnju drvea u kolskom dvoritu. - Razlikuju istu od zagaene vode, tekuu od stajae; - Pomatraju, zakljuuju, izvode jednostavne oglede; - Bez problema odreuju lijevu i desnu obalu rijeke; - Uspostavljaju logike veze u ivotnoj zajednici voda; - Na temelju boje na geografskoj karti prepoznaju vode. - Pomou Sunca odreuju glavne i sporedne strane svijeta; - Znaju se orijentirati u prostoru pomou kompasa i elemenata iz prirode (panj, mahovina, zvijezda Sjevernjaa) i graevinskih objekata (crkve, damije) te grobalja; - Pojmove stajalite, vidik i vidikovac linija koriste pravilno; - Posmatraju, biljee, prikupljaju, izvode zakljuke.

- Ispravan stav o umskom bogatstvu domovine; - Uestvuje u akcijama poumljavanja; - Svjestan je znaaja uma za opstanak ovjeka i ivotinja. - Posjeta umi u blizini kole, prikupljanje, posmatranje, zakljuivanje.

- Organizacija izleta u umu; - Razvijanje ljubavi prema prirodnim ljepotama BiH; - Motiviranje, praenje, procjenjivanje.

1.11. VODA

- Imaju osnovna znanja o karakteristikama vode; - Znaju razlikovati stajae od tekuih voda; - Posjeduju znanja o izvoru i toku rijeke, odreivanju lijeve i desne obale, znaju ta je ue; - Znaju da ivot i zdravlje ljudi ovisi o vodi; Imaju osnovna znanja o ivotnoj zajednici vode; - Znaju uoiti vode na geografskoj karti. -Imaju osnovna znanja o glavnim i sporednim stranama svijeta; - Znaju da se u prirodi moe orijentirati pomou kompasa i elemenata iz prirode (panj, mahovina, zvijezda Sjevernjaa) i graevinskih objekata (crkve, damije), te grobalja; - Imaju znanja o stajalitu, vidiku i vidikovoj liniji.

- Posmatranje i uoavanje karakteristika vode; - Svojim ponaanjem ne zagauje istu vodu; - Uestvuje u akcijama ureenja izvora u prirodi. - Izvoenje ogleda sa vodom; - Uee u ureenju izvora; - ienje korita potoka ili rijeke; - tednja vode.

- Organizacija i izvoenje razliitih ogleda sa vodom; - Priprema materijala; - Pripremanje cjelokupnog nastavnog procesa; - Organizacija ureenja izvora.

2. VRIJEME I P ROSTOR
2.1. ORIJENTACIJA U PROSTORU; GLAVNE I SPOREDNE STRANE SVIJETA, STAJALITE, VIDIK, VIDIKOVA LINIJA; RAZLIITI NAINI ORIJENTACIJE

- Izgraen pozitivan stav u pogledu orijentacije u prostoru.

- Izlet u bliu okolinu kole; - Orijentacija u prostoru; odreivanje glavnih strana svijeta.

- Organizacija izlaska u prirodu; - Podstrekavanje, praenje, pomaganje.

122

2.2. ORIJENTACIJA U VREMENU

- Imaju osnovna znanja o prolosti sadanjost i budunosti; - Znaju se orijentirati u vremenu, svjesni su pojmova sat, dijelovi sata, dan, dijelovi dana, sedmica, dani u sedmici, mjeseci i godine.

- Bez veih potekoa se snalaze na kalendaru; - Svjesni su trajanja kalendarske godine, mjeseca, dana...

- Dnevni raspored rada sainjava sam i pridrava se istog; - Dan koristi za rad, a no za odmor;

- Biljeenje uoenih promjena u toku dana, sedmice, mjeseca, godine; - Izvoenje zakljuaka; - Izrada kalendara i modela sata;

- P laniranje, pripremanje, podsticanje i rukovoenje u istraivanju; - P omaganje uenicima u izradi kalendara, plakata i drugog obrazovnog materijala;

2.3. GODINJA DOBA

-Prepoznaju godinja doba na osnovu vremenskih prilika; - Odijevaju i obuvaju se u skladu sa vremenskim prilikama; - Na osnovu posmatranja izvode ispravne zakljuke.

- Odijeva se u skladu sa godinjim dobima.

- Odijevanje i obuvanje u skladu sa godinjim dobima.

- Saradnja sa lokalnom zajednicom i porodicom. Planiranje, pripremanje, organiziranje; Praenje, biljeenje, pomaganje;

2.4. PRAENJE VREMENSKIH PROMJENA; KALENDAR PRIRODE

- Imaju osnovna znanja o vremenskim promjenama i atmosferskim padavinama. - Znaju se koristiti kalendarom prirode, raspoznaju i pravilno koriste simbole. - Znaju posmatrati reljefna obiljeja ueg zaviaja i izraditi jednostavan reljef; - Razumiju omjer 1:10, znaju izraditi plan uionice i znaju se snalaziti na planu.

- Prate vremenske promjene i biljee ih u kalendar prirode; - Izvode zakljuke na osnovu praenja; - Opisuju vremenske promjene; - Samostalno vode zidni kalendar prirode. - Percipiraju prostor i skiciraju ga; - Raspoznaju geografske karte; Raspoznaju reljef prema konfiguraciji tla; - Predstavljaju geografske elemente na geografskoj karti; - Prepoznaju kartu ueg zaviaja; - Izrauju najjednostavnije geografske karte; - Umanjeno predstavljaju predmete i udaljenosti; - Izrauju tlocrt uionice.

- Svjesnost o vremenskim promjenama i razliitosti klime; - Ispravno koritenje simbola za voenje kalendara prirode.

- Uee u posmatranju vremenskih promjena, biljeenje; - Izvoenje razliitih ogleda sa vodom; - Izvoenje zakljuaka; - P redvianje.

- P ripremanje i voenje izvoenja uenikih istraivakih ogleda / projekata; - Ukazivanje na koristi i tete vremenskih promjena.

3.GEOGRAFSKA KARTA 3.1. IZGLED UEG I IREG ZAVIAJA; RELJEFNA OBILJEJA 3.1.1. UMANJENO PREDSTAVLJANJE PREDMETA I UDALJENOSTI

- P ozitivan stav o geografskoj karti i njenom doprinosu u razvoju nauke; Svjesnost o mogunosti umanjenoga predstavljanja objekata i udaljenosti u prirodi.

- Izrada skica; - M jerenje, umanjeno predstavljanje predmeta i udaljenosti.

-P ripremama, organizacija i realizacija nastave; - P raeni napretka uenika i procjena postignua.

3.1.2. SKICA OKOLINE KOLE

- Imaju osnovna znanja o izradi skice i znaju uraditi skicu kolske okoline; - Uenici se znaju sluiti razliitim materijalima i tehnikama za izradu najjednostavnijih geografskih karta.

- Izrauju skicu blie okoline kole.

- P ozitivan stav prema uenju i izvravanju zadataka, te pozitivan stav prema nauci.

- Izrada skice kolske okolice.

- P riprema materijala za izradu skice; - Izrada skice (demonstriranje).

123

3. 1. 3. SNALAENJE NA GEOGRAFSKOJ KARTI

- Ispravno se orijentirati na geografskoj karti, (odreuju strane svijeta) - Znaju granice Bosne i Hercegovine i prepoznaju dravna obiljeja B osne i Hercegovine; - Razumiju pojam prolosti, sadanjosti i budunosti, imaju osnovna znanja za izradu trake vremena; - Imaju osnovna znanja o naseljima u uem i irem zaviaju i uoavaju ih na geografskoj karti; - Razlikuju grad i selo, znaju tipove sela, razumiju ivot u gradu i na selu; - Razumiju kulturu ivljenja i imaju osnovna znanja o ouvanju ivotne sredine. - Uenici/ce imaju znanja o poljoprivredi, ratarstvu, voarstvu, vinogradarstvu, uzgoju ljekovitog bilja, uzgoju industrijskih i krmnih biljaka; - Imaju znanja o stoarstvu u uem zaviaju, lovu i ribolovu; - Znaju nabrojati tvornice (fabrike) i rudnike u uem zaviaju. - Razlikuju vrste saobraaja i saobraajnih sredstava; - Razumiju uee djece u saobraaju na putu od kue do kole, imaju znanja o saobraajnoj povezanosti naselja u uem i irem zaviaju i to uoavaju na geografskoj karti; - P ravilno se kreu putevima u naselju i van naselja;

- Bez veih potekoa odreuju strane svijeta na geografskoj karti; - Prepoznaju osnovne kartografske znake.

- Snalaze se na geografskoj karti, odreuju strane svijeta, prepoznaju kartografske karte.

- Odreivanje strana svijeta na geografskoj karti.

- Osmiljavanje priprema, realiziranje programskih sadraja.

4. DRUTVO 4.1. MOJA DOMOVINA BOSNA I HERCEGOVINA 4.2. PROLOST, SADANJOST, BUDUNOST 4.3. NASELJA U IREM ZAVIAJU

- Prepoznaju dravna obiljeja; grb, zastavu, himnu; - Odreuju dogaaje iz prolosti, sadanjosti, planiraju budunost; - Razlikuju privredne objekte i imenuju ih; - Razlikuju razliite grane privrede.

- P ozitivan stav o Bosni i Hercegovini kao domovini; - Izgraen pozitivan stav o prolosti; - P ravilno ponaanje; - Ispravna predstava o budunosti; - P onaa se u skladu sa prilikama u kojima se nalazi; Cijeni urbanu i ruralnu sredinu pozitivno.

- Izrada dravnih obiljeja; grba i zastave; -Sakupljanje slika i tekstova koji govore o naoj domovini; - Izrada panoa; - Razgovor, zakljuivanje, raunanje sa jedinicama za vrijeme; - Izrada trake vremena; - P osjeta selu gradu; - P osmatranje, ilustriranje.

- Razvijanje ljubavi prema domovini; - P riprema materijala i vizuelnih sredstava za rad; - P omo uenicima u samostalnom radu; - P riprema materijala, interakcijskih igrica, pomo uenicima u samostalnom i grupnom radu; - P riprema i realizacija posjete selu gradu.

4.4. PRIVREDA U UEM ZAVIAJU

- Razlikuju privredne objekte i imenuju ih; - Razlikuje razliite grane privrede.

- Cijeni privredu u zaviaju i ima izgraen stav o znaaju privrede za razvoj drutva uope.

- P osjete, posmatranje, razgovor, zakljuivanje.

- Organizacija nastave van uionice.

4.5. SAOBRAAJ U IREM ZAVIAJU

- Sposobni su kretati se putem u naselju i van naselja, odnosno putem koji ima trotoar i putem koji to nema; - Koriste javni prijevoz, prepoznaju saobraajna sredstva.

- U saobraaju se ponaa u skladu sa propisima.

- Uee u saobraaju u razliitim situacijama; - Uee u saobraajnim simulacijskim igrama.

- Osmiljavanje interakcijskih saobraajnih igrica; - Saobraajne vjebe van uionice.

124

4.6. PRAZNICI

- Znaju nabrojati vrste praznika (dravni, vjerski, kolski); - P ripremaju i slave praznike u lokalnoj zajednici.

- Razlikuju vrste praznika.

- Slavi dravne i druge praznike i ima pozitivan stav o praznicima.

- Uee u aktivnostima na obiljeavanju praznika; Upuivanje estitki; - Organiziranje proslave roendana.

- Uee u pripremi organizaciji proslave praznika.

5. HIGIJENA 5.1. LINA HIGIJENA

- Uenici/ce posjeduju znanja o jutarnjoj, dnevnoj, nonoj i sedminoj higijeni; - Znaju nabrojati i koristiti sredstva za odravanje line higijene, znaju da neistoa izaziva zarazne bolesti; - Znaju koje su najee bolesti kolske djece i kako se uva zdravlje.

- Odravaju linu istou i istou ivotnog prostora.

- Pozitivan stav o linoj higijeni; - Odrava linu istou samostalno ili uz manju pomo odraslih.

- Samostalno odravanje line istoe.

- Stvaranje preduvjeta za odravanje line istoe u koli.

5.2. HIGIJENA I KULTURA STANOVANJA

- Znaju odravati istou stambenog prostora i okoline; - P otuju kuni red.

- Odravaju higijenu stambenog prostora; - Ispravno upotrebljavaju zajednike prostorije u stanu i stambenoj zgradi. - uvaju vlastito zdravlje; - P repoznaju zdravstvene ustanove i oznake na zdravstvenim ustanovama. - Upotrebljavaju zdravu hranu; - Samostalno postavljaju sto i pospremaju ga poslije objeda; - Razlikuju zdravu od nezdrave hrane.

- Pozitivan stav o istoi stanovanja; - Ponaa se u skladu sa kunim redom, ima izgraene pozitivne stavove o kulturi stanovanja. - Redovno ide u posjetu zdravstvenim ustanovama radi kontrole i ouvanja zdravlja.

- Odravanje istoe stambenog prostora, istoe zgrade (okoline kue); - P onaanje u skladu sa kunim redom. - P osjeta zdravstvenim ustanovama; - Razgovor sa zdravstvenim radnicima. - Odabir i upotreba zdrave hrane; - Sainjavanje dnevnog jelovnika; - P ostavljanje i pospremanje stola.

- Saradnja sa drugim uenicima, lokalnom zajednicom, kunim savjetima.

6. ZDRAVLJE 6.1. ZDRAVSTVENE USTANOVE

- Razlikuju zdravstvene ustanove (ambulanta, dom zdravlja, poliklinika, bolnica); - Znaju da je neophodna redovna posjeta zdravstvenim ustanovama. - P osjeduju znanja o hrani biljnog i ivotinjskog porijekla, (raznovrsnost hrane); - Razumiju znaaj ishrane ljudi.

- P riprema i organizacija posjeta zdravstvenim ustanovama.

6.3. ZDRAVA ISHRANA

- U ishrani koristi samo zdravu hranu.

- P rikupljanje odreenih koliina zdrave hrane, njena priprema i konzumiranje.

6.4. DUHAN, ALKOHOL I DROGA

- Znaju da su duhan, alkohol i droga tetni za ljudsko zdravlje.

- P repoznaju lica u alkoholiziranom stanju.

- Svjestan je tetnosti duhana, alkohola i droge i na to upozorava druge.

- P osmatranje, zakljuivanje; Izrada panoa.

- Omoguavanje posmatranja, prikupljanje materijala, pomo uenicima u samostalnom i grupnom radu.

6.5. ZDRAV OKOLI 6.5.1. Zatita i uvanje okoline 6.5.2. Otpad- kako otpad moe biti koristan 6.5.3. Postupanje sa otpadom u koli

- Znaju uvati okoli, - Znaju prepoznati znak za reciklau na ambalai; -Znaju razvrstati otpad i odloiti ga na za to predvieno mjesto.

- uvaju zdrav okoli; - P repoznaju znak za reciklau na ambalai; - Razvrstavaju otpad i odlau ga na za to predvieno mjesto.

-P ozitivan stav o zdravom okoliu; - Ponaanje u skladu sa zdravim okoliem.

- Aktivno uee u ekolokim aktivnostima odjeljenja, kole, zajednice.

- Organizacija akcija ouvanja zdravog okolia.

125

(2 asa sedmino, 70 asova godinje)

Muzika/glazbena kultura

CILJEVI I REZULTATI ODGOJNO-OBRAZOVNOG RADA

PODRUJA UENJA CILJEVI
Sticanje znanja o: - Daljnjem radu na artikulaciji i intonaciji; - Odgovarajuoj upotrebi gradacije u tempu (spor, umjeren, brz) i dinamici (p, mf, f); od soliste do hora/zbora; - Odgovarajuoj upotrebi Orffovih muzikih instrumenata uz pje vanje; - Upoznavanju informativno orkestarskih instrumenata po grupama (gudaki, duhaki drveni i limeni, udaraljke); - Samostalnom sviranju na melodijskim instrumentima (metalofon, ksilofon, blok flauta, melodika); - Sviranju kao pratnji pjevanju, izvoenje ritma brojalice, sviranje na osnovu partitura u slikama (sa simbolima); - Prepoznavanju odnosa po visini, trajanju, boji, dinamici i tempu ; - Izraavanju ritma, tempa i dinamike pokretom i plesom, - Prepoznavanju i svjesnom izvoenju mjeru (2, 3 i 4dijelnu-dobnu) i ritam brojalica; - Upoznaje polovinku, cijelu notu i odgovarajue pauze i razlikuje ih od etvrtinke i osminke kroz grafiki prikaz i notni zapis. Razvijanje muzike sposobnosti i vjetine: - Uoavanja, saopavanja i biljeenja razlika u grafikom i/ili notnom zapisu; - Kvalitetne interpretacije i prezentacije muziciranja; - Memoriranja muzikih djela; - Vrlo aktivne muzike interakcije sa okruenjem (kroz pjevanje i sviranje, brojalice, muzike igre, narodna kola, muziko-scenske igre i improvizaciju); - Samostalnog eksperimentiranja, u paru i kroz timski rad-komunikaciju; - Sistematiziranja muzikih znanja, samostalno i/ili u grupi; - Koritenja znanja u osmiljavanju ideja za kreativno ispoljavanje; - Predvianja rezultata u improvizaciji; - Izraavanje doivljaja djela likovno, literarno i pokretom. Razvijanje pozitivnih vrijednosti i stavova: - Prema sebi kao pjevau i svirau, a u odnosu na druge, - Muziciranju u grupi, razrednom horu i orkestru; - O znaaju muzike u ivotu i potrebi uenja muziciranja kao cjeloivotnom procesu; - Sve snanije ispoljavanje djeije emocionalne i estetske osjetljivosti na kvalitet muzike; - Ispoljavanje intenzivne elje za bavljenjem muzikom; - Ispoljavanje interesa i ljubavi prema sadrajima muzike batine BiH; - Ispoljavanje pozitivnog odnosa prema djeci koja su lanovi muzike sekcije; - Pokazivanje posebnog zanimanja za djecu koja idu u muziku kolu; - Razvijanje trajnih interesa i ljubavi prema muzici kako bi ona postala trajna potreba djece.

OEKIVANI REZULTATI / ISHODI UENJA

Uenici bi trebali imati znanje i razumijevanje: - Da zajedniko muziciranje treba vjebati i da lijepog muziciranja u horu nema bez tanog pjevanja i uklapanja svakog pojedinaca; - Uoava i obrazlae razlike izmeu zvukova odreene visine i adekvatno ih koristi u improvizaciji; - Da je sviranje na instrumentima potrebno vjebati da bi muziciranje u orkestru bilo skladno; - Da svaki instrument im a znaajno mjesto u orkestru i da su odnosi meu njima u sviranju i igri razliiti; - O znaaju i potrebi muzike u ivotu; - Poznaje i razumije osnovne muzike pojmove (melodija, ritam, tempo dinamika); -Razlikuje i pokazuje da razumije trajanje nota i odgovarajuih pauza (polovinke i cijele note, u odnosu na etvrtinke i osminke); - Adekvatno koristiti prethodna muzika iskustva i muzike termine : - Postavljati pitanja kad se nae pred novim muzikim zadatkom; - Primjenjivati odreene kriterije za izvoenje i/ili procjenu sluanog djela, improvizaciju; - Slobodnije iznositi svoje miljenje i ideje i praviti poreenja ostvarenog; - Primjenjuje pravila muzike igre, - Ispravljati svoje i ukazivati na greke drugih u muziciranju, - Samostalnije i originalnije improvizirati na instrumentima; - Sve vee samopouzdanje u pjevanju; - Odgovornost za kvalitet muziciranja iskazuje rijeima i zalaganjem; - Korigira sebe i druge u skupnom muziciranju (horu/zboru, orkestru); - Pokazuje da shvata i razlikuje kvalitet interpretacije; - Najkvalitetnije izvoenje nagrauje aplauzom; - Potuje i cijeni miljenja i stavo ve drugih; - Uvia i objanjava ulogu muzike u ivotu; - esto trai da slua muziku i/ili pjeva sam i sa drugom djecom, to ukazuje na rast ove potrebe uenika; - Sa zadovoljstvom se ukljuuje i daje sve samostalniji doprinos u interakciji (projekti, koncerti, jubileji); - Iskazuje sve veu elju i potrebu za posjeivanjem koncerata; - Ukljuuje se u muzike sekcije.

ZN ANJE

SPOSOBNOSTI I VJETINE

VRIJEDNOSTI, STAVOVI, PONAANJE

126

STRUKTURA SADRAJA I II III IV V PJEVANJE I SVIRANJE MUZIKE/GLAZBENE IGRE BROJALICE SLUANJE MUZIKE DJEIJE STVARALATVO DIDAKTIKO-METODIKE NAPOMENE
U III razredu nadalje raditi na ostvarivanju postavljenih muziko odgojno-obrazovnih ciljeva kroz navedene programske sadraje, polazei od nivoa postignua svakog pojedinog uenika. Pjevanjem i sviranjem treba obraditi najmanje 15 pjesama u toku kolske godine. Predloene pjesme odgovaraju opsegu djeijeg glasa, a po sadraju i znaenju zanimljive su i bliske djeci u III razredu. Nakon doivljaja pjesme u izvoenju nastavnika ili sa CD-a, djeca je ue pjevajui uz nastavnika u cjelosti, odnosno po kiticama, uz pratnju melodijskog instrumenta (klavir, sintisajzer, gitara). Praenjem i analizom notnog zapisa u udbeniku, uenici e (osim etvrtinke i osminke u II razredu) upoznati i polovinku i cijelu notu i odgovarajue pauze, biti sposobni prepoznati i izvoditi mjeru (2, 3 i 4-dobnu) tempo i dinamiku (tri oznake), te pjesmu tano interpretirati. Kreativnost u ovoj podruju oitovat e se ueem u izradi pratnje i aranmana, te sviranju na Orffovim ritmikim i melodijskim instrumentima. U toku kolske godine uenici treba da naue najmanje 10 muzikih igara koje ukljuuju pokret. Pjesme i u ovom razredu imaju razliit sadraj koji, izmeu ostaloga, podrava ivot u prirodi i razne radove, tradicionalne narodne obiaje i drugo. Igre i narodna kola, pomau i tjelesnom odgoju i upoznavanju narodne muzike tradicije, jer se sastoje iz osnovnih pokreta: hodanje, poskakivanje s plesnim elementima, te raznih kretnji ruku, pljeskanje, tapkanje, okreta. U takvim sluajevima, koreografije okretnih igara i narodnih kola iz razliitih krajeva svih naroda i narodnosti, mogu imati utvrene figure i kretnje. U treem razredu treba nauiti 12 brojalica to je neto manje nego u prethodnoj godini. Brojalice, koje su djeija igra, a istovremeno i djeije tradicionalno stvaralatvo, imaju u ovom razredu veoma razliit sadraj, sloeniji ritam i metriku, pa su u razvoju muzikalnosti djeteta ove dobi od iznimnoga znaaja. Nastavnik u treem razredu treba posvetiti posebnu panju organiziranju matovitih naina njihove interpretacije sa i bez sviranja na instrumentima, potujui i djeije prijedloge jer je ona dio njihove drage svakodnevne igre. Sluanje prua obilje mogunosti za upoznavanje muzike umjetnosti i muzike literature. Zato u III razredu treba upoznati najmanje 15 kompozicija, sa teitem na umjetniko-doivljajnoj komponenti, sa ciljem da pozitivni interesi i stavovi prema muzikim vrijednostima budu sve jasnije izraeni. Nakon doivljaja muzike, usvajanje muzikih pojmova koji su apstraktni djeci ovog uzrasta, treba se odvija postupno i nenametljivo, bez pretjeranog optereenja muzikom terminologijom. Sluanjem treba upoznati informativno orkestarske instrumente po grupama. I nadalje poticati djecu da svoje zapaanje i doivljaje izraze opisno ili likovno, kao i pokretom jer se time podstie njihova kreativnost. U oblasti djeijeg stvaralatva uenike treba uputiti na samostalnije praenje pjevanja, sigurniju i slobodniju individualnu improvizaciju, komunikaciju putem dijaloga: u paru, te grupnu i kolektivnu. Poticati i pratiti nivo uea u muziciranju: po zadatku, samoinicijativno, sve ee i sa zadovoljstvom i sve veim interesom. Poticati djecu da izmiljaju prie ili naslikaju seriju slika koje e sami

127

samoinicijativno i mnogo samostalnije uz pomo instrumenata oivjeti. U III razredu mogue je uraditi nekoliko muzikih dramatizacija, uz koritenje Orffovog djeijeg instrumentarija, prirunih i improvizovanih instrumenata, sa naglaskom na originalnost i raznovrsnost djeijih rjeenja. U sreditu nastavnikovog interesa treba da bude korigiranje i otklanjanje problema koje dijete ima, razvoj opsega djeijeg glasa, poboljanje kvaliteta pjevanja, tanosti intonacije i opsega muzike memorije. Treba nadalje raditi na razvoju osjeaja za ritam i metrike kroz brojalice i muzike igre, na upoznavanju notnih znakova kroz svjesno pronalaenje razlika u trajanjima prikazanim u notnom zapisu. Uiti i poticati djecu da sa sve veom tanou zapaaju i odreuju tempo, dinamiku, formu kompozicije, izvoae i sastave, muzike instrumente orkestra po grupama, vrste glasova u horu. Razlike meu uenicima bit e u skladu s razlikama u samom startu i dinamici napredovanja u usvajanju znanja i vjetina, te razvoju muzikih sposobnosti u toku godine. Muziki sadraji u sebi imaju sve elemente koji prirodno pomau i podravaju savlaivanje i ostalih sadraja ovog razreda, pa je i korelacija sa drugim predmetima sasvim prirodna.

128

RAZRADA SADRAJA (TABELA)

S ADRAJ ZNANJE I RAZUMIJ EVANJE SPOS OBNOSTI VRIJEDNOSTI, S TAVOVI, PONAANJE AKTIVNOS TI NAS TAVNIKA AKTIVNOS T U ENIKA
(O RG ANIZAC IJA I MET DE O NASTAVE I UENJA, OCJENJIVANJE)

I PJEVAN JE I SVIRA NJE Izbo r: 1. Maestral (Josip Stamac) 2. Vrste kie (Damir Pjan i) 3. Proljena p jes ma (St ania Korunovi) 4. ala, alica (A jka Kolakovi) 5. Svemirac (Refik Hodi) 6. Zaplovi barka (kanon) (Z lat ko Grgoevi) 7. Zekin i jadi (Alfi Kabiljo ) 8. Trimo za suncem (Refik Hod i-st ihovi Nasiha Kapid iHadi) 9. Igrajmo se svi (Melisa Salihov iIbrahimbegovi) 10.Reci Bosno ljubav i (A sim Horozi) 11. Tri ciklame (Refik Hodi-stihov i Nasiha Kapidi-Had i) 12. estit ka majici (Josip Kap lan ) 13. Kad se male ru ke sloe (A rsen Dedi) 14. K iobran za dvoje (elo Jusi) 15. elim (Nino Pre, stihovi Sanela Pre 16. Zelen lie goru kiti, narodna 17. Kad ja pooh na Bentbau, narodna 18. Majka Smaju pod ulo m rod ila (Mostar)uspavanka 19. Spavaj, zlato , san t e prevario (Kozarac) 20. Kad se male ru ke sloe (Zagrebaki maliani) 21. aputanje (N iko la Hercigonja) 22. emu slu e rod itelji 23. Razgranala g ran a jo rgovana 24. Vinjiica rod rod ila 25. K ia pada trava raste 26. estit ka majica (Fran jo Bari, Rob ert Grub ii i Josip Kaplan)

-Ima veliki fond pjesmica, brojalica i muzikih igara; -P rihvata korekcije i potuje pravila pjevanja (intonacija, artikulacija, dikcija) koja dovode do kvalitetnijeg skupnog muziciranja; -Raspoznaje pojedine muzike znakove u notnom zapisu (dinamika, tempo) note i pauze po trajanju; -Razlikuje i pronalazi osminke, etvrtinke i uporeuje ih sa polovinkama i cijelim notama i njihovim pauzama; - Imenuje i korigira greke u pjevanju i sviranju; -P oznaje i objanjava oznake za dinamiku (p, mf, f) i koristi ih u igri; -P ronalazi i objanjava tri oznake za tempo (spor, umjeren, brz); - Prihvata korekcije i shvata njihovu svrhu -kvalitet muziciranja u razredu; - Samostalnije pjeva i svira Orffove instrumente i ima vie povjerenja u sebe.

- Razvija osjet za mjeru (dvo, tro i etverodijelnu), tezu i arzu, ritam(duge i kratke slogove), tempo i dinamiku; - Uporeuje i koriguje vlastito pjevanje i sviranje u odnosu na druge; - Samostalno snalaenje i istraivanje u sviranju kao pratnji pjesmi; -Kad osjeti da mu treba trai, prihvata i prua pomo, te sarauje sa drugima; -Zna mogunosti i adekvatno koristi Orffove instrumente i kombinira ih sa prirunim; - M uzicira samoinicijativno i bez podsticaja; -Pokazuje visok nivo spretnosti u sviranju i improviziranju.

-Vidljivo se trudi da svoje muziciranje usaglasi sa grupom i kolektivom; - esto pjeva i svira jer uvia da treba vjebati ako se eli postii kvalitet; -Procjenjuje sebe u odnosu na druge; - Ima pozitivnu sliku i razvija svijest o znaaju svakog pojedinca u horu; - Jasna mu je potreba uklapanja svog glasa u hor/zbor da doprinese boljem zvuanju; - Svjesno obavlja muzike zadatke, razumije obaveze i potrebu ispunjavanja (kao pojedinac ili dio grupe); - uva i odrava instrumenate i pokazuje pozitivne stavove i vrijednosti prema muzici.

- Redovno uee u pjevanju i sviranju: nastava, priredbe, izleti, kua; - Komunikacija i interakcija u muziciranju (improvizaciji); - Ponaanje u skladu sa pravilima muzike igre; - Stalna briga i uvanje kolskih muzikih instrumenata; - Samostalna izrada vlastitih improvizovanih instrumenata; - Upotreba instrumenata u skladu sa zadacima pjesme; - Pokazuje da muziku doivljava i cijeni kroz svoje ponaanje i uestalo muziciranje.

- P lanira i osmiljava muzike igre kao podsticaj za uenje; - Organizira pjevanje i sviranje u interakciji i uenje u koli, u porodici; - Stalno komunicira sa djecom i upuuje ih na izvore znanja; - Nenametljivo rukovodi sa aktivnostima i motivie rad uenika; - Aktivnim ukljuenjem u zajedniki rad pomae djeci u kolektivnom, grupnom i individualnom muziciranju; - P rati i procjenjuje njihova individualna postignua, u poreenju sa rezultatima u drugom razredu.

129

II MUZIKE IGRE Izbor: 1. Brzojav (telegram) Vladimir Tomerlin 2. Golubovi 3. Izgubljeno pile (Vl. Tomerlin) 4. Ljetna pjesma 5. Grliica proso brala, narodna za zabavljanje 6. I mi znamo svirati (G. Odak, Kupres) 7. D vi se babe vozale (Gua Gora-Travnik) 8. Poskakua, (Centralna Bosna) 9. Roma (Polog i okolica Mostara) narodno kolo 10. Treskavica okolo (Sarajevo i okolica), narodno kolo 11. U ovom dvoru bijelom (Livno) 12. Razbolje se lisica (Minja i Lidija) 13. Padaju, padaju s neba bijele zvijezde (hor Kolibri) III BROJALICE Izbor: 1. En, den, dore 2. Patka patku pojela 3. Kia, kia 4. Jabuice crvena 5. Tike, tike take 6. Jedna maka iva 7. Jedna kola uta 8. Hajd izai medvjede 9. Boc, boc iglicama 10. Mijau, mijau, maka 11. Ide kolo naokolo 12. Jedan dodan, dimi, disi (Saraje vo) 13. Pipalica pipa (Jezero-Jajce)

- Pokretom prati ritam pjesmice odnosno izvodi zadatu koreografiju; - Primjenjuje ranije znanje na novu igru; - Pamti i imenuje pojedine pjesme, igre i kola; - Ispravno primjenjuje pravila muzike igre; - Pravilno izvodi igru odnosno kolo; - Prepoznaje pojedine tradicionalne nonje.

- Sigurno i samostalno pjeva i igra - Pokretima opisuje dogaaje u prirodi (ivot u prirodi, radovi, narodni obiaji); - Izvodi zadane pokrete bez pomoi - Predlae i nove pokrete koji su adekvatni; - Mnogo samostalnije igra u kolu i usvaja ih sa vie sigurnosti; - Samostalnije izraava kretnjama ono ta muzika sugerie; - Vei osjeaj za mjeru, ritam i izraavanje kroz muziko djelo.

- Shvatanje znaaja pokreta u plesu i kolu; - Razvijanje svijesti o kolima kao tradicionalnom muzikom stvaralatvu B iH sa utvrenim pravilima (koreografija); -Podsticanje kreativnosti igrom, pokretom i pjevanjem; - Slobodno i organizovano kretanje u prostoru; - Razvijanje svijesti o kulturi ponaanja na koncertima i nastupima folklornih ansambala.

- Odabiranje prikladne igre u uionici; - Predlaganje muzike igre za priredbe; - Praktian rad: zajedniko i pojedinano izvoenje pokreta uz pjevanje, na raznim mjestima (u razredu, u dvoritu, vrtu, na izletu); - Ukljuenje u modeliranje narodnih nonji (prema originalu ili slikama); - Izrada nonji od razliitih materijala u uionici, - Crtanje (slikanje) narodnih nonji; - Rasprave o ponaanju u situacijama na koncertu; - Ulanjenje u ritmiku i/ili folklornu sekciju.

- P osmatra i prati uenika u radu; - Osmiljava, priprema i organizira igre posebno tradicionalne u uionici; - Vodi aktivnosti, demonstrira i usmjerava u pravcu interesa i mogunosti djece; - Stimulie ih i direktnim ueem u igrama i kolu; - Upuuje, pomae, pokazuje simulacije na kompjuteru; - Sarauje sa roditeljima i ukljuuje ih u rad; - Organizira praktine vjebe i odlazak na probu u KUD.

- Razumije i izvodi brojalicu prema zadatku precizno i tano; - Izvodi odgovarajue pokrete u mjeri i ritmu na razne naine; - Svira pravilno ritam na ritmikom instrumentu po uzoru i na osnovu vlastitih ideja; - Pokreti su precizni i tani; - Po sjeanju izvodi vei broj ranije obraenih brojalica; - Izgovaranjem i gledanjem u notni zapis odreuje duge i kratke note (slogove teksta); - Ima vei fond djela koja prepoznaje prilikom sluanja.

- Prema slogovima rijei brojalice, uporeuje note i trajanja; - Uoava slinosti i razlike, kroz posmatranje i razgovor; Pre poznavan je ranije nauene brojalice na osnovu ritma bez teksta (zagonetka); - Tano izvodi mjeru i ritam skandiranjem, odbrojavanjem rukom, koraanjem u koloni; - Samostalno izvodi ritam sviranjem na instrumentima P oigrava se s brojalicom, predlae i izvodi pratnju, kombinira instrumente.

- Pozitivno vrednuje brojalicu kao matovitu igru i komunikaciju, koja razvija osjeaj pripadnosti grupi; - Pamti i donosi u razred nove brojalice i izmilja nove zajednike igre; - Ukljuuje se u izvoenje sa vidnim zadovoljstvom i raduje novim iskustvima; - Ui druge izvoenju ritma na instrumentima - Kroz kreativne naine ritmikog izraavanja jaa samosvijest; - Shvata da je orkestar - muziki ureena zajednica koja svira prema pravilima i znaku dirigenta.

- Pronalaenje i zapisivanje brojalica, sortiranje i izvoenje zakljuaka; - Dopunjavanje zidnog panoa novim zapisima; - Izvoenje zapisa na originalnim i napravljenim instrumentima; - Dopunjavanje razredne izlobestalna postavka; - Osmiljava matovite igre sa djeijim instrumentima; - Crtanje i fotografisanje instrumenatadoprinos prezentaciji.

- P omae, upuuje koordinira rad rukovodi po potrebi; - Osmiljava prigodne muzike igre za interaktivno uenje; - Usmjerava aktivnosti uenika; - P okazuje i demonstrira izvoenje i sviranje; - P rocjenjuje interesovanja i napredak uenika; -Razvija kreativnost, djeije radne i kulturne navike.

130

IV SLUANJE MUZIKE Izbor :

1. Menuet (L. Bocherini) 2. Gle igre li krasne, iz opere arobna fru la (W. A. M ozart) 3. elja (F. Chop in ) 4. Divlji jaha (R. Schumann ) 5. Sanjaren je (R. Schumann ) 6. en ja za p ro ljeem (W. A. Mo zart) 7. Pt ija tuga (L. v . Beethoven ) 8. Proljee (I stav) iz et iri godinja doba, (A. Vivaldi) 9. Magarac i Pijanist iz Karnevala ivot inja (C. Saint Saens ) 10. Valcer cv ijea, iz baleta Krcko Orai , (P. I. ajkovski) 11. Bumbarov let, odlomak iz opere Bajka o caru Saltanu , (N. R. Korsakov) 12. Zeko i potoi (Bran ko M ihaljevi) 13. Da se p ita dijet e (N ino Pre, stihov i Sanela Pre) 14. Sa unu kom Janom (A vdo Smailovi) 15. Vrteka (Milan Prebanda) 16. Vrapci i stra ila (Vlado M iloevi) 17. D jevojka vie iz tanka grla, narodna, (Read Arnautovi -obrada za dvoglasni enski ho r) 18. Zeko i potoi (Zden ka Vukov i) 19. Bosno mo ja (narodna) 20. Sarajevo, ljubav i mo ja

- Ima vei fond djela koja prepoznaje prilikom sluanja; - Prepoznaje i saoptava ime kompozitora; - Prepoznaje orkestarske instrumente po grupama (gudaki, duhaki drveni i limeni, udaraljke); - Razlikuje izvoake sastave (orkestar, solista, hor, horski glasovi, djeiji hor); - Prepoznaje instrumente predstavnike grupa (flauta, truba, violonelo, klarinet harfa, gitara, bubanj, dobo); - Prepoznaje vokalno, instrumentalno i vokalnoinstrumentalno izvoenje; - Prepoznaje narodnu muziku tradiciju; - Poznaje i pamti imena bh. kompozitora. - Samostalno spontano dovri zapoetu pjesmu pjevanjem ili sviranjem; - Samostalno istrauje instrument i na njemu improvizira ; - Pravi varijacije na zadanu temu - Spontano na muziku progovara pokretom, likovno ili literarno; - Na podsticaj ali i spontano daje svoje ideje za rad.

- Sluajui brzo pamti i pjevui melodiju; - Tano uoava, razlikuje, uporeuje, izvodi zakljuke o sluanom djelu; - Brzo uoava i saoptava ime izvoaa djela; - Samostalno odreuje karakter kompozicije; - Tano odreuje jainu (glasnou), tempo i druge karakteristike djela; - Razlikuje i poznaje pojedine instrumente i vizuelno i auditivno; - Sposoban je za praenje jednostavnog notnog zapisa i primjenu termina, (ritam, melodija, legato, staccato); - Prilikom sluanja muzike, posebno na koncertu, potuje pravila ponaanja.

- Izraava ugodnost i utiske o sluanom djelu; - Razgovora o osjeaju ugodnosti i oputanja, - esto trai da se djelo ponovno slua; - Komentarie osobine djela, saoptava zato mu se dopada ili ne dopada; - Vidljivo pokazuje pozitivne navike i potrebu za muzikom; - Rijeima i odnosom pokazuje da cijeni muziku, izvoae i kompozitore; - Trai da ih vidi uivo na koncertima; - Pokazuje kulturu ponaanja kad slua izvoenje i na koncertu; - Pljeskanjem drugarima i na koncertu pokazuje pozitivno ponaanje prema djelima i muzikim umjetnicima; - Pokazuje razvoj svijesti o znaaju muzike u porodici, koli i okolini; - Razgovorom o muzici u okolini, ispoljava svoje stavove i potrebe za lijepim (auditivna ekologija). - eljom za muziciranjem pokazuje pravilan odnos prema muzici; - Sigurnije i samostalnije praenje pjevanja; - Saoptava interes i elju za njihovim kombiniranjem; - Slobodnija improvizacija kolektivna, grupna, u paru (dijalogom), individualna; - Uee sa zadovoljstvom u muzikim igrokazima svog razreda.

V DJEIJE STVARALATVO - Izmiljanje melodija na zadani ili novi tekst; -S lobodnija improvizacija na Orffovim instrumentima; -Improvizacija pokreta u ritmu i plesu; - Plesna dramatizacija, -L iterarno i /ili likovno izraavanje doivljaja muzike. -Osmiljavanje vie novih muzikih igrokaza; - Posjeta koncertu u mjestu.

- Samostalno smilja, uporeuje, dodaje, mijenja; - Izraava razne ritmove iz ivota instrumentima - Pravi improvizaciju ritmike pratnje pjesmi; - Stvara kombinacijom rijei, instrumenata, pokreta i likovnim izrazom; - Bez vanjskog podsticaja sam predlae ideje i ukljuuje se u rad; - Predlae instrumente za doaravanje likova u igrokazu.

- Prikupljanje kaseta i CD- a sa djelima koja e se sluati u koli; - U knjigama i tampi pronalaze i prikupljaju slike kompozitora i muzikih instrumenata (simfonijski orkestar); - Pronalaze i prikupljaju slike tradicionalnih narodnih instrumenata i nonji naroda BiH; - Izrauju zidne panoe sa tematskim sadrajima - Pronalaze i prikupljaju tradicionalne instrumente iz kraja gdje je kola; - Posjeta koncertima u osnovnoj muzikoj koli; - Pravljenje zajednike makete koncertnog podijuma; - Pravljenje preglednog panoa na koji se dodaju slike instrumenata koje su upoznali, to ih motivie na uenje - Posjeta najznaajnijim kulturnim objektima u mjestu. - Pronalaenje pria i bajki iji se likovi mogu muzikom ozvuiti; - Dogovaranje o improvizaciji koja omoguava neverbalnu komunikaciju i socijalizaciju; Izvoenje muzikog igrokaza uz kombinaciju pojedinaca - likova i kolektiva; - Komunikacija kroz muziku i kooperacija u radu.

- Osmiljava i realizuje simulacione igre za djecu; - Priprema i vo i djecu kroz aktivnosti dijaloga i interakcije; - Pomo uenicima u samostalnom i grupnom radu; - Osposobljava ih za uoavanje i biljeenje; - Upuuje i podstie na prikupljanje materijala ; - Ukazuje na adekvatan nain izrade preglednih zidnih kalendara sa terminima koncerata; - Planira termine za posjete kulturnim ustanova i biljei ih na kalendaru; - Osmiljava i obavlja temeljitu pripremu uenika za izlaske iz kole i posjete koncertu i kulturnim ustanovama (ponaanje, oblaenje).

- Priprema, rukovodi i razvija interes uenika prema muzici svojim odnosom i stavovima; - Planira aktivnosti i muzike sadraje u korelaciji sa ostalim umjetnikim i drugim odgojnim podrujima; - Posjete koncertima, priredbama saradnja sa lokalnom zajednicom; - Procjenjuje uenika postignua, podstie kreativnost.

131

(2 asa sedmino, 70 asova godinje) CILJEVI ODGOJNO-OBRAZOVNOG RADA

SADRAJI U CRTEU Za svaki navedeni sadraj neophodno je da nastavnik formulie: 1. Likovno podruje 2. Likovni element 3. Likovni problem 4. Likovno sredstvo 5. Motiv 6. Likovna forma I Motivi, te me po sje anju - Doivljaji sa ljetnog raspusta; - Ja i moja porodica; - Izlet u prirodu; - Jesenji plodovi; - Vraaju se laste, gnijezda i ptice; - P raznici; - Z imske radosti; - Doek Nove godine; - Doivljaji sa zimskog raspusta; - Gradnja u mom gradu, selu ili naselju; - P rvi simboli proljea; - P tice selice se vraaju; - P roljetni radovi u bai i na njivi; - Saobraajna nesrea na ulici. II Sadraji po direktnom posmatran ju - Klupe i stolice u mom razredu; - Od krokija jedne figure do kompozicije figura; - Jesenje lie, otisak lista u tri boje; - Autoportret, slikanje; svoga lica po opisu; - Otisak prstiju i dlana na papir, akvarel; - Frotiranje reljefnih predmeta: novi, klju, drvo - S likanje cvijea za estitku za 8. mart. III Sadraji iz mate: - Japanska umjetnost savijanja papira, origami; - Igra linija i boja; - Igra trouglova; - Rorahove mrlje - 1001 boja crvenih, utih i plavih takica; - Razlaganje boja, crvene,ute i plave linije; - Zamiljene ivotinje sa balonima; - Igre krugova u boji; - ta sanjam i ega se plaim; IV Prema tekstu ilustracija Nastavnik, po svom izboru, predlae Rad prema tekstu- ilustracija prema vanijim objektima lokalne zajednice; - Ilustracija crtanog filma; - Ilustracija lutkarske predstave; - Legenda o Arslanagia mostu; - Ilustracija tekstova o Starom mostu; - Ilustracija knjievnog teksta: bajke, prie, pjesme basne po izboru uitelja. V Inspiracija iz umje tnosti - Umjetnost mog zaviaja: Sarajevo, Mostar, Tuzla; - Kritsko-mikenska kultura; - Arhajska i klasina grka umjetnost; - Helenistika umjetnost; - Etrurska umjetnost; - Rimska umjetnost; - Ranokranska umjetnost; - Islamska umjetnost (Uenici ne memoriu, ve gledaju likovna djela kao estetski in). LIKOVNE FORME - Uenik spontano i iskustveno koristi likovne elemente i njihove regulatore; - Za raspored figura i predmeta u prostoru: gore i dole, lijevo i desno, ispred i iza, manje i vee; - Izmilja ili se inspirie iz prirode i umjetnosti; - Kompoziciju u crteu i prostoru reda: horizontalno i vertikalno, koso i dijagonalno, kruno ili elipsasto; - P lastine prirodne oblike voa i povra transformie u plonu sliku; - Svjetlost i boja iz prirode i umjetnosti bogati njegov kolorizam. - Dijete se izraava impresivno i ekspresivno, shematsko simboliko intelektualno; - Svjesno linijom, bojom, plohom i volumenom gradi svoju kompoziciju, a podsvjesno izraava unutarnji treptaj, ritam, likovnu formu, rukopis i stil. KREATIVAN CRTE KOMUNIKACIJA I OTVARANJE UENIKA - Kada djeak baca kamen u vodu, divei se krugovima koji se u vodi ire, kao jednoj tvorevini u kojoj zadovoljava oiglednu sliku neega to je njegovo, to bi trebala biti ideja vodilja ka otvaranju djeteta; - Kako dijete komunicira sa sadrajem i formom u crteu, tako ono, u analizi crtea komunicira sa uenicima u razredu; - Pria o onome ta se pojavljuje, otkriva asocijacije i likovnu formu pretae u verbalnu i obratno.

Likovna kultura

- L jepota forme raste s ljepotom sadraja; - L jepota se osjea u subjektu i objektu, u prirodi i umjetnosti, djetetu i crteu; - Ono ta nedostaje objektu, dijete dodaje u crteu; - Ueniki crte nastaje iz nagona za igrom kao ivim doivljajem i zbiljom; - Crte je unutarnji ivot vanjskog oblika; - Njegova je mo da pobudi estetske emocije socijalnog karaktera. - U crteu je uenik i porodica; - ulna iskustva piu po dui djeteta na hiljadu naina dok ne proizvedu osjet i opaanje, a ova ideju i crte; - Ueniki crte nije oponaanje, ve mijenjanje i stvaranje; - On izmilja nove forme za stare sadraje, to je in kreacije; - Nasuprot kreativnom crteu je klie i ki ; Ako se odvoje kliirani i objektivni, iza njih isplivaju kreativni crtei, koje treba afirmisati.

- Dijete crta i govori, pie i brie, oduzima i dodaje; - Uenik se u crteu bori i troi, gubi i dobiva, tuguje i raduje se;

- U tom procesu uenik zadovoljava svoju radoznalost i komunicira sa sobom i okolinom; - Dok se u verbalnoj prii tuga prikriva, u crteu se ona otkriva; - ira sadrajna, likovna, estetska i tehnika, te psiholoko - socioloko - pedagoka analiza crtea otkriva i otvara uenike, ono vie nije uvijen duh u sebi, ve otvoren.

132

OEKIVANI REZULTATI/ISHODI UENJA

Djeca otkrivaju jedan skriveni unutranji subjektivni doivljaj, svijet u sebi crteu i umjetnosti. I dalje je u treem razredu ueniki crte subjektivan, ali je zato analiza crtea subjektivno-objektivna. Crte se analizom objektivizira, oekuje se objektivna analiza o tome ta je uenik nesvjesno ili svjesno iznosio u svom crteu. Iako uenici upotrebljavaju sve boje, izraavaju se simbolikom bojom, to treba gajiti. Sigurniji su u sadrajnoj, likovnoj, estetskoj i tehnikoj procjeni crtea i umjetnosti. Uenici se sigurnije slue likovnim terminima: kolorizam, ritam, kompozicija, simetrija i asimetrija, ploha, volumen. Znaju ta je original, kopija, ilustracija, ta je klie, ta je objektivno, a ta subjektivno. Slue se udbenikom Likovne kulture u kojima su vidjeli i upoznali antiku umjetnost i ranog i srednjeg vijeka, lutkarsku umjetnost i popularne crtane filmove Walta Disneya. Razvija se likovna radoznalost. Uenici su traei inspiraciju za svoj crte nenametljivo vidjeli simboliku ili umjetnost djetinjstva ovjeanstva i upoznali mit i legende, basne i bajke tog vremena. Na isti nain, uenici su upoznali i antiku umjetnost, Legende o Minosu, Dedalu i Ikaru, Vuici, Romulu i Remu Djelimino su zakoraili u antiku i religijske umjetnosti, domae i svjetske umjetnosti ranog i srednjeg vijeka i svijeta, upoznali legende o Kozijoj upriji i Arslanagia mostu... Znaju ta je kist, paleta, tafelaj, kopija, original, imitacija, ilustracija, inspiracija, ta je crte u boji, plitki i duboki reljef, arhitektura, freska, mozaik, keramika, terakota i porculan, vitra, spomenik, galerija, muzej, ta je domaa i svjetska likovna umjetnost ili batina.

IZVORI SADRAJA
Uenicima III razreda se nude iroki vremenski sadraji iz prolosti, sadanjosti i budunosti; motivi, teme, ilustracije i inspiracije, po sjeanju, posmatranju, ilustracija teksta i inspiracije iz umjetnosti. Sadraj po sjeanju Kada se dijete ne bi moglo sjetiti prolosti, ne bi imalo iskustva. Rad po uenikom sjeanju proizlazi iz bliskih i uzbudljivih dogaaja u kojima je dijete neposredno uestvovalo. Objektivni dogaaj, a zatim subjektivni doivljaj su vezani za igru uope i rad u koli ili van nje. Dakle, prvo dogaaj, a zatim doivljaj i likovna interpretacija. Rad po sjeanju proistie iz injenice da djeca i uenici do 9. godine ivota imaju naglaen doivljaj, transformiui ono ta se objektivno desilo. Transformiui dogaaj u estetsku ideju, tj. razmiljajui o tome ta se i kako se desilo. Sadraj sjeanje kod uenika razvija pamenje i miljenje, bogati emocije i razvija likovne sposobnosti. Sjeanje se uzima iz daleke, ali ee iz bliske i neposredne prolosti, o emu uenici priaju, prepiru se i svaaju, gdje su emotivno uestvovali. Crte po neposrednom posmatranju Podrazumijeva direktno posmatranje prirode, ivota i rada. Ovaj rad je u suprotnosti sa tvrdnjom da uenici razredne nastave rade ono ta znaju, a ne ono ta vide, ali time mladi stiu naviku za posmatranje, ne da se kopira priroda, ve da ona motivie i inspirie. Neka cvijet, jabuka, ptica ili bicikl stoje na dohvat ruke djeteta, da ono vidom, opipom i mirisom upozna karakteristiku i funkciju.

133

Po posmatranju se moe raditi sve ono ta se moe donijeti na nastavni as. Na taj nain e djeca izvornije upoznati psihike i fizike karakteristike i bolje e se likovno izraziti. Rad po neposrednom posmatranju kod uenika razvija ljubav prema prirodi i tehnici, sposobnost vizuelne percepcije, uoavanje lokalnih karakteristika volumena i proporcije, sjaj materijala, prozirnost, veliinu, oblik i zvuk, upoznaje temperaturu, miris i ukus, te mirovanje ili kretanje, a to znai da treba ii od percepcije do predstave, postavljanjem zakljuaka da je jabuka dio biljke, da se razvija iz cvijeta, da je u njoj sjemenka, ta da sjemenka slui ta razmnoavanje jabuke. I ovdje, nakon objektivnog upoznavanja, slijedi, ne objektivna, ve subjektivna likovna interpretacija. Sadraj iz mate ili fantazije ta je mata ili fantazija, te ta je podsvijest i simbol i kada se oni javljaju, ta su nae dileme? Jedni smatraju da se u mati radi o sadraju, drugi misle da se tu radi o formi. Sigurnije je prihvatiti da je to spoj i jednog i drugog. Ljepota forme raste s ljepotom sadraja. Savremeni estetiari i psiholozi u centar mate stavljaju in sna i podsvijest. Tome je blisko djeije sanjarenje na javi, kada djeca izmiljaju formu i sadraj. Sadraj sna sam po sebi moe biti iz sadanjosti, ali vie iz prolosti. Neki misle, kao i stari narodi i stari proroci kako je san, kao i telva u fildanu, ono to prorie budunost. Meutim i to bi, kao i gatanje u dlan, mogla biti mata. Iz sna je nastala Bajka o Kiru, o Parisu u Trojanskom ratu ali vratimo se mati u crteu, te simbolu i podsvijesti. Dok se u drugim sadrajima rjeavaju likovni problemi i zadaci, u radu po mati se preko likovne forme dolazi do skrivenih sadraja. Tu uitelji i uiteljice direktno idu na teme: ta sanjam, ega se plaim i ta me raduje. Sa druge strane crteom se moe polaziti i od apstraktnih linija i geometrijskih slika u kojima se naknadno trae neki podsvjesni sadraji. Mata je oblik djeijeg miljenja. Sve to je dijete znalo pa zaboravilo, zatim se u snu ili na javi sjetilo, bi bila mata. Mata i podsvijest moe biti iz bliske, ali i iz daleke prolosti. Kamion koji prolazi pored nas, koji gledamo i mislimo o njemu, koji odlazi i iza okuke se izgubi, istovremeno se gubi i u naoj svijesti i ide u podsvijest. Nikakav genije nije nikada sjeo s perom ili kistom u ruci i rekao, sad u izmisliti simbol, i zato simbol niko ne moe rijeiti. Ni djeca svjesno ne izmiljaju simbol, ve ga nesvjesno unose, kao to se on javlja u snovima, jer se simboli dogaaju, a ne izmiljaju. ak i kolektivni religijski simboli potiu iz iskonskih snova i stvaralakih mata. Ima ih individualnih i kolektivnih. Znak uvijek znai neto manje, a simbol neto vie. U historiji umjetnosti se mata ili fantazija predstavlja djelom Rusoa (Rousseau), Carinika, San i navodi: Ono to se deava u zaaranom svijetu nije potrebno objanjavati, niti je ono mogue, kao i u naem crteu, ali, od koje analize ne odustajemo. U tome i jeste zagonetka mate, simbola i podsvijesti, koji samo oekuje odgonetku, pri emu je na pokuaj estetski in. Sadraj inspirisan tekstom - ilustracija i strip Knjievnost za djecu, ilustracije i strip su namijenjeni djeci. Kako uenici, posmatrajui crte, priaju priu, tako oni itajui ili prepriavajui priu crtaju crte. Potpuniji je doivljaj ako uiteljica i uenici dramatiziraju tekst. Pretakanje knjievne forme mita i legende, bajke i basne, prie i pjesme u likovnu formu crte, grafiku i sliku, reljef i kip u jednu formu je ilustracija, a u nekoliko scena i sa tekstom je strip. Treba li kazati kako je to za djecu senzacionalna ideja. Za razliku od motiva i tema sjeanja, gdje uenici u sebi trae i sadraj i formu, kod ilustracije i stripa im se nudi sadraj, a oni sami trae formu. U ilustraciji je sadraj primaran, a forma sekundarna. Treba, prilikom ilustrovanja, izbjegavati ilustraciju odraslih, jer je dovoljno to se djeci nudi sadraj, neka oni sami trae likovnu formu. Ako je tekst bogat, ako obiluje ivim biima, neoekivanim i uzbudljivim situacijama, djeca e realizirati tekst istim arom kojim prate crtane filmove i slikovnice. Rad prema tekstu razvija ljubav prema knjizi, svijest o nacionalnoj i internacionalnoj kulturnoj batini, upoznaje i zbliava narode svijeta i razvija emocionalne, intelektualne, moralne i estetske doivljaje i sposobnosti. Inspiracije iz likovnih i ilustracije iz knjievnih umjetnosti Umjetnost je sama po sebi estetska kategorija, a crte je dijete umjetnosti. Inspiracije i ilustracije iz starog i srednjeg vijeka kao to su: 1. Apolon iz Veja na krovu etruanskog hrama, 2. Ranokranska umjetnost, aranje jaja, 3. Islamska umjetnost, biljni i geometrijski ornamenti i arabeske, 4. Umjetnost bosanskih steaka, steak Kule , reljef, scene Lova, 5. Legenda o Kozjoj upriji, Legenda

134

o Arslanagia mostu, 6. Mersad Berber, Konj, 7. Paul Kle, Moja soba, 8. Bosanski ilim, 9. Fotografija iz Walt Disney filma, Bambi, 10. Bosanska narodna nonja, 11. Edgar Dega, Balerina, 12. Henri Matis, Otvoreni prozor Uz umjetnost se nude i mitovi i legende, bajke i basne, zagonetke i odgonetke, tj. likovna i knjievna umjetnost se istovremeno inspiriu i dopunjavaju.

LIKOVNI JEZIK ILI FORMA

Crtanje CRTE, crtanje, linija nastaje pokretom take, trag neke materije. Ima jednu dimenziju, duinu, ali se nalazi na plohi, te crte moe biti dvodimenzionalan ili vizualno trodimenzionalan. On je linearna likovna forma. Nastaje crnom, sivom ili bijelom bojom, ali i svim drugim bojama, pa ga nazivamo i crteom u boji, sve dok u njemu dominira linija. Nastaje na svim neutralnim i bojenim podlogama. Crte moe biti i u formi skice, krokija, studije i kreacije. Neogranien je broj crtakih tehnika i materijala, koje se stavljaju na razliite podloge: grafitna i hemijska olovka, olovka u boji, flomaster, pastel, ugljen, kreda, metalno pero i pero ptice, trska, ak i sve slikarske i kiparske tehnike izvedene linijom, kistom i tvrdim predmetom. Crte je sve crtano linijom, dok ne pree u plohu i boju i postane slika ili iz crtea u reljef. Postoji cijela skala linija, isprekidane i neprekidne, duge i kratke, takice i mrlje, cik-cak, elegantne i trome, rasute i skupljene i sve one koje dijete nanosi, i kako god nanese na svoju podlogu je crte, dok ne pree u plohu, boju i sliku. A onaj dodir koji dijete kua i dira, igra se, stavlja boju njeno kao pahuljicu ili s njom snano probija papir je njegov temperament, rukopis ili ritam po kojem prepoznajemo dijete u crteu. Linija je istovremeno i materijalna i psiholoka. Crteom se rjeavaju svi likovni regulatori, kao i bojom u slici. Slikanje SLIKA, slikanje, slika se slika. Ranije su i slikari prvo crtali, a zatim slikali sliku. Taj se prevazieni manir zadrao i u koli, pa uenik prvo crta, a zatim u te crtake okvire, tekom mukom, utiskuje boju i bez razloga robuje vlastitom crteu. Likovni rad rijeen bojom i plohom na papiru je slika. Bojom se, kao i linijom, grade: simetrija, opisni prostor, kompozicija i psiholoka proporcija, ritam i rukopis, a zatim impresija i ekspresija gdje uenik hvali i kudi. Pri tome uenici upotrebljavaju sve boje koje imaju, ali se vie ili manje nesvjesno opredjeljuju za simbolike, a ne za lokalne boje. To je prednost, a ne nedostatak. I ne treba uriti da uenici to prije izau iz svoje simbolike ili zlatne faze. Ako postoji interes kod nekih uenika: kako e mijeanjem osnovnih dobiti ovu ili onu izvedenu boju, treba im kazati kako, ali kod ovog uzrasta generalno treba imenovati sve boje kako se one zovu, ali zvanino samo imenovati: osnovne i izvedene, neutralne, tople i hladne. Loa je usluga ueniku kazati da mu obojeni predmet nije obojen lokalnom bojom; odmah mu se oduzima ono njegovo. A to se slikarskih tehnika tie, kolske su tehnike: olovka u boji, flomaster, pastel, akvarel, tempera i gva, foro-kola, imitacija mozaika i vitraa i sve druge vodene boje do kojih se moe doi i njihove kombinacije, ali i na svim razliitim podlogama: bijelim, crnim, sivim i na svim bojenim podlogama i formatima: kvadrat, pravougaonik i krug. I boja je materijalna i psiholoka. Prostorno oblikovanje Prostor i oblikovanje u prostoru. Odmah smo u tzv. trodimenzionalnoj formi koja zauzima neki prostor. Radi se o kipu, plitkom i dubokom reljefu i gradnji ili arhitekturi. Zapravo se radi o spoju i sputanju umjetnosti kiparstva i arhitekture u kolu pod nazivom prostorno oblikovanje. I druge likovne forme crtanje, slikanje, grafika i primijenjene umjetnosti, kao i kiparstvo i arhitektura, se zapravo transformiu i sputaju uenicima u nastavu Likovne kulture u koli. Time uenici upoznaju prostor i odnose u njemu. Prostorno oblikovanje je za uenike ovog uzrasta opipljiv likovni element, kojim oni rado manipuliu, za kojeg postoji naglaena radoznalost. Njeni su praiskonski izvori majino i sopstveno tijelo i priroda. Otud naglaeno ulo opipa, a preko njega i put do spoznaje. Ako se tome dodaju savremeni materijali u boji, to proiruje radoznalost uenika za neku novu formu. Djeci se danas igra i plastine igrake kao primijenjena umjetnost, ali i kao ki, osmjehuju sa svakog izloga. Nastava treba da im ponudi umjetnost kao estetsku inspiraciju i prostorno oblikovanje kao vlastitu kreaciju.

135

Dekorativni rad s grafikom Zanatlije prave upotrebni predmet, zatim ga dekorateri dekoriu, ukraavaju. Iz toga nastaje primijenjena umjetnost. Tu je spoj zanata i umjetnosti. Tako smo dobili umjetnost koja se primjenjuje u svakodnevnom ivotu. Tu figurira termin are, dekoracije, arabeske. Grafika je umjetnost novijeg datuma. I njen je put od zanata do umjetnosti. Te se dvije umjetnosti spajaju i sputaju u kolu, u dekorativni rad sa grafikom. Dekor, ukras moe biti cjelovit, kao friz na predmetu, na vanjskom i unutarnjem zidu zgrade ili samo kao neki detalj, motiv, koji neto ukraava. Dekorativni rad ukraava ili dekorie neto drugo, a ne samog sebe. Od likovnih elemenata koristi liniju i boju, i regulatore simetriju i ritam. Dekoracija i arabeska se usavrila u umjetnosti islama, grafika se usavrila u Evropi, a danas obogatila kompjuterskom grafikom. Grafika se realizira sistemom tampanja, otiska, s bezbroj originala. Uenici su veoma zainteresirani za formu dekorativni rad sa grafikonima, posebno djevojice, jer se radi o elementima ukraavanja svakodnevnih predmeta, nakita i kostima. To su nacrti i kreacije, ureenje svoje ue i ire radne i rekreativne sredine i okoline. Koristi bezbroj crtakih, slikarskih i kiparskih tehnika i materijala. Pogodan je za individualni i grupni rad. Uenici treeg razreda upotrebljavaju prirodne otiske krompir i platno, list i dlan s tehnikama vodenih boja. Vizuelno-estetsko procjenjivanje Analizom crtea i umjetnosti prepokriva se teorija i historija likovnih umjetnosti. Reeno je da se nastava Likovne kulture realizira praktino tri, i teoretski jedan nastavni as. Tu su dobro dole teoretske pauze da uenici gledaju i doivljavaju umjetnost kao estetski in. Sadraji iz umjetnosti osvjeavaju i obogauju nastavu. Nije se ranije ni primjeivalo da uenici iz sata u sat, ne etiri, ve osam godina, crtaju, a samo simbolino ili bojaljivo gledaju umjetnost. U muzikoj kulturi i maternjem jeziku takve anomalije da je knjievnost odvojena od nastavnog predmeta u koli nisu postojale, naprotiv! Uenici treba da analiziraju svoj crte i umjetnost kao estetske kategorije. Time se uenik otvara da pria o onome ta posmatra, crta, bogati rjenik i upoznaje umjetnost. Uenici analiziraju prostor i predmete iz svoje okoline i umjetnost zaviaja, te vlastitog crtea. U treem razredu se uenicima nude ilustracije i inspiracije starog i srednjeg vijeka, kao in vizualno estetske analize umjetnosti djetinjstva ovjeanstva.

DIDAKTIKO-METODIKE NAPOMENE
Svi drugi predmeti u koli imaju uzlaznu liniju, pa se daju stepenovati, na neki su nain logini; u Likovnoj kulturi nisu, zato? Zato to u prvom i drugom razredu svi uenici znaju crtati, u osmom i devetom razredu saopavaju da ne znaju. Zato, na neki nain, svi ostali predmeti biljee logine rezultate napretka, a Likovna kultura nazatka, pa se onda izvodi definicija: da se djeci i uenicima nudi crte kao sredstvo odgoja i obrazovanja, dok ona ele da crtaju, a da se ta elja u devetom razredu prirodno gasi. Djecu proe crtanje kao to ih proe djetinjstvo. Zato neki pedagozi ele da djeca, da bi due crtala, to due budu djeca. Ta injenica predmet Likovnu kulturu ini specifinom, te on tako ne lii ni na jedan drugi predmet, ve je identian samom sebi. Crte ovog uzrasta je u usponu, da bi crte u 6. razredu objektivno bio bolji, ali je subjektivni crte kreativniji crte u kojem je potpuniji izraz djeteta. A to uenici kada odrastu prestaju crtati nije kriva ni kola ni uitelj niti nastavnik, ve je to prirodni proces; iako nastavnik uvijek od uenika zahtijeva maksimum. Tome treba dodati i slijedee: iako se spoznaja moe razviti po nekoj odreenoj metodi i bez svijesti o njoj, kao to bi to moglo da se primijeni za djeiji crte, da dijete crta ak i bez svijesti o sebi i crteu, ipak nastava Likovne kulture ima svoje jasne metode i principe u kojima nastavnik u praksi sa manje truda postie zavidne stvaralake rezultate. Ovdje samo istiemo princip nastavnikova rukovoenja i metode igre, nastave i stvaralatva kao jedinstva suprotnosti i metodu aktivnog doivljaja u kojima uenik aktivno uestvuje u procesu raanja svog subjektivnog crtea.

136

Specifinost je i u internacionalnom likovnom jeziku, u kojemu je sve simbolino, jer niko ne zna ta ova ili ona linija i boja, koju je dijete stavilo kistom na papir, predstavlja. Da li zato to je od svih moguih djeak izabrao ba tu ili zato to na paleti nije imao neku drugu, pa mi onda, iako to sve izvire iz njegove duboke psihe, nagaamo: ta je uenik htio da kae. Ali, da bi opravdali sebe, formuliemo: estetsko nastoji da u crteu razotkrije tajnu koja u njemu ipak ostaje sauvana. Stoga simbolika umjetnost, crte i u njima simboli je teko odgonetati. Ali je takva umjetnost i takav crte bogata umjetnost i bogat crte. Nastava se realizira u 2 odvojena nastavna asa, jer je u pitanju uzrast 1. razreda. I u 1. i u 2. razredu uenici svoj crte brzo zavre, za 25 minuta, a 20 minuta je dovoljno vrijeme za uvodni i zavrni dio nastavnog asa. Uenike ne treba do kraja iscrpljivati, niti da oni opet gnjave svoj crte. Oni treba da kreiraju brz i svje crte, te da sedmino crtaju 2 crtea. Tek bi u 5. razredu uenici mogli crtati u blok-asu. Predloeni okvirni broj asova (Svaki nastavni as ima sadraj i formu, pa broj nastavnih asova nije 140, ve 70 asova godinje.): Sadraji Po sjeanju Po direktnom posmatranju Iz mate Ilustracija teksta Inspiracija iz likovnih umjetnosti Br.asova 15 11 16 17 11 Forma ili likovni jezik Crtanje Slikanje Osnovi grafike Prostorno oblikovanje Vizuelno-estetska analiza crtea Br.asova 15 16 11 13 15

Napomena: Sadraji se izraavaju formom (sadraj - jabuka, forma slikanje = 1 nastavni as)!

UENICI S POSEBNIM POTREBAMA

Dok se u dnu due i svjesno tuga prikriva i okree sama sebi, u crteu se tuga nesvjesno ispoljava, pa se na prvi pogled prepoznaju crtei uenika s posebnim potrebama. S toga je psiholoka analiza vrlo sloena. Kao to sijedi ribar netremice posmatra plovak koji ga ne zanima, ve oslukuje pokrete u dubini vode, tako bi nastavnik preko mirnog crtea uenika trebao otkriti nemir njegove due. Tu djeluje zagonetka subjektivnog simbola koji treba odgonetati. Bilo kako, na je pokuaj odgonetke estetski in. Rad sa djecom s posebnim potrebama iziskuje od nastavnika naglaenu tehniku pomo, ali ona mora biti takva da dijete koliko je god mogue samo uestvuje u procesu graenja crtea. Primjera radi, pria iz prakse kae da ima razliitih izuzetaka, gdje nastavnici s nekim uenicima jedva izlaze na kraj. esto, dakle, nastavnik nemoan stane pred problemom djeteta kome treba pomoi. Mnogi pedagozi, psiholozi i sociolozi iznose razliite reakcije u crteu djece. Jer djeca u svom crteu iznose sebe, svoja osjeanja, ljubav i mrnju, strah, tugu i radost, dijete iznosi svoj svijet i svijet odraslih, posebno porodice, kao svog nukleusa. Pria roditelja je nuno iskrivljena u osvjetljavanju slike koju daje o svojoj djeci, tako da crte zamjenjuje svaki drugi nain komunikacije izmeu uenika i terapeuta, zato je crte zahvalno sredstvo za upoznavanje uenika i porodice. Crte i kod uenika s posebnim potrebama, ali i kod redovnih uenika, kazuje ono to pria uenika i roditelja zaobilazi. Na crteu porodice u kojoj je ono na posljednjem mjestu, je u stvarnosti i ono u njoj na tom mjestu; na crteu gdje su mukarac i ena odvojeni debelom linijom iskazuje svau i odvojenost roditelja; kua vezana za drvo izraava strah od naputanja djeteta od porodice; crte kue sa mnogo prozora i likova djeaka izraava umnoeno ekanje da se mama vrati kui; crte gdje se figure dre za ruke izraava harmoniju u ivotu obitelji...

137

OPISNO OCJENJIVANJE UENIKOG CRTEA

Subjektivna ocjena subjektivnog crtea Likovna pismenost (dobar), likovna kultura (vrlo dobar), likovna kreativnost (odlian). Likovna pismenost bi bila nivo koji svi uenici mogu osvojiti, interes da uenici crtaju. Likovna kultura je uz crte kod uenika ono kada oni znaju da kau neto u umjetnosti i crteu. Likovna kreativnost je rijedak neponovljiv subjektivni doivljaj crtea koji zavisi od trenutka inspiracije, od uenika i nastavnika, kod onih uenika koji u svom crteu traei neto, odu najdalje. Nastavnici prepoznaju one uenike koji su kreativci i one koji precrtavaju. U udbeniku su prezentirani kreativni crtei. Ovaj koncept valorizacije ili opisnog ocjenjivanja se nudi u 1. 2. i 3. razredu.

IZLOBE I DOKUMENTACIJA
Pratei uenika u prvom kvartalu, nastavnik vodi sukcesivno opisnu dokumentaciju. Ako ne postoji zahtjev uenika, roditelja ili staratelja da oni posjeduju crte uenika, nastavnik crtee u koli kao dragocjenu dokumentaciju treba da cijeni i uva. Na razrednom panou ili na drugom mjestu u koli od najboljih, kreativnih crtea, i uz pedagoki odabir, treba sukcesivno izlagati. Izlobe mogu biti sedmine, mjesene, polugodinje i godinje. Pored toga crtee uenika treba prezentirati i na opinskim, kantonalnim, federalnim, dravnim i internacionalnim izlobama. U tom smislu estetska ocjena i procjena treba da bude osnovna orijentacija. To je i mogunost objektiviziranja i afirmacije uenika, nastavnika i kole. S druge strane nastavnik ima dokumentiran pregled likovnog razvoja i napretka uenika.

138

(2 asa sedmino, 70 asova godinje) CILJEVI I ISHODI TJELESNOG I ZDRAVSTVENOG ODGOJA CILJEVI Ouvanje i unapreenje zdravlja ISHODI UENJA
- Zna zato je zdravlje osnov i preduvjet za sve ljudske aktivnosti; - Zna zato tjelesna aktivnost utie na ouvanje i unapreivanje zdravlja; - Zna zato je pravilno dranje tijela uvjet da se sprijee deformacije kime, grudnog koa, ekstremiteta i da se osigura normalano funkcioniranje organizma; - Zna zato je prekomjerna tjelesna teina izvor brojnih tegoba i zdravstvenih problema i da joj je najei uzrok nepravilna ishrana i nekretanje; - Zna zato je tjelesna aktivnost izvor dobrog raspoloenja, koje pomae zdravlju; - Zna da je ovjek dio prirode i da su tjelesne aktivnosti u prirodi posebno vana za djecu; - Zna zato kvalitet, oblik i veliina, te vanjskim prilikama i aktivnostima neprimjerena obua i odjea mogu negativno uticati na zdravlje; - Porodino koristi zdravstvene usluge; - Ima usklaen dnevni ritam odmora, spavanja, uenja i igre, primjeren uzrastu, uz asistenciju odraslih; - Izbjegava situacije u kojima moe da se po vrijedi i umije da trai pomo; - Poznaje principe pravilne i redovne ishrane, ima kulturu objedovanja; - Posjeduje osnovne navike line i kolektivne higijene: - Zna zato su psihoaktivne supstance tetne; - Trait e pomo ukoliko je zlostavljano (tjelesno, emocionalno ili seksualno) i (ili) zanemareno, ili zna za takav sluaj. - U poetnom i u zavrnom stanju, utvrena karakteristina odstupanja meu uenicima od prosjeka (razreda, kole) i izvrena klasifikacija uenika prema njiho vom stvarnom stanju i razvojnim potrebama: - U poetnom i u zavrnom stanju, utvreno stvarno stanje: stopala, ekstremiteta, kime i grudnog koa; potrebne aktivnosti za korekciju; - U poetnom i u zavrnom stanju, utvren napredak u visini: prosjean, nadprosjean, podprosjean; - U poetnom i u zavrnom stanju, utvren napredak u teini: normalan, po vean, smanjen; - U poetnom i u zavrnom stanju, utvren odnos teina visina: normalan, mravost, gojaznost; potrebne aktivnosti za normaliziranje odnosa; - U poetnom i u zavrnom stanju, utvren odnos potkonog masnog tkiva i miine mase: izvrstan, nadprosjean, prosjean, podprosjean, lo, potrebne aktivnosti za normaliziranje odnosa. - U poetnom i u zavrnom stanju, za tri minute pretri distancu za ocjenu aerobne izdrljivosti: loe, podprosjeno, prosjeno, nadprosjenu, izvrsno; predloene aktivnosti za normaliziranje stanja; - U poetnom i u zavrnom stanju, puls u miro vanju je: vrlo nizak, nizak, umjeren, visok, vrlo visok; potrebne aktivnosti za praenje i normaliziranje stanja; - U poetnom i u zavrnom stanju, krvni pritisak je: vrlo nizak, nizak, normalan, visok, vrlo visok; potrebne aktivnosti za praenje i normaliziranje stanja; - U poetnom i u zavrnom stanju, funkcionalne sposobnosti osiguravaju mu da se adaptira na primjerene tjelesne napore: normalno, s primjetnim znacima zamora, s izraenim znacima zamora, s izrazito izraenim znacima zamora; potrebne aktivnosti za praenje i normaliziranje stanja. - U poetnom i u zavrnom stanju, ocjena za taping rukom: loe, podprosjeno, prosjeno, nadprosjeno, izvrsno; potrebne aktivnosti za stimuliranje napretka; - U poetnom i u zavrnom stanju, ocjena za skok udalj s mjesta: loe, podprosjeno, prosjeno, nadprosjeno, izvrsno; potrebne aktivnosti za stimuliranje napretka; - U poetnom i u zavrnom stanju, ocjena za poligon natrake: loe, podprosjeno, prosjeno, nadprosjeno, izvrsno; potrebne aktivnosti za stimuliranje napretka; - U poetnom i u zavrnom stanju, ocjena za izdraj u visu zgibom: loe, podprosjeno, prosjeno, nadprosjeno, izvrsno; potrebne aktivnosti za stimuliranje napretka: - U poetnom i u zavrnom stanju, ocjena za podizanje trupa: loe, podprosjeno, prosjeno, nadprosjeno, izvrsno; potrebne aktivnosti za stimuliranje napretka; - U poetnom i u zavrnom stanju, procjenjene psihomotorike sposobnosti: loe, podprosjene, prosjene, nadprosjene, izvrsne; potrebne aktivnosti za stimuliranje napretka.

Tjelesni i zdravstveni odgoj

Rast i razvoj

Psihomotorike sposobnosti

Funkcionalne sposobnosti

Antropometrijska obiljeja

139

- Zna zato je period djetinjstva i mladosti odluujui za potpun rast i razvoj ovjeka, njegovih osobina i sposobnosti; - Zna zato su osobine i sposobnosti ovjeka nedjeljiva cjelina: - Zna da je visina preteno uroena karakteristika, razliito vana za razne sportove; - Zna da je, u odnosu na visinu, normalna teina preduvjet za optimalno funkcioniranje organizma i uspjeh u psihomotorikim i drugim aktivnostima; - Zna zato je potkono masno tkivo izvor tjelesnih i psihikih problema; - Zna zato je pravilna ishrana i svakodnevno vjebanje smanjuje potkono masno tkivo i poveava miinu masu; - Zna zato tjelesna aktivnost utie na pravilan rast, razvoj i funkcioniranje organizma ukoliko vjeba svakodnevno; - Zna da bez kisika ovjek ne moe ivjeti i da je dovoljna koliina kisika uvjet za normalan rast, razvoj i dobro funkcioniranje organizma tokom svih ljudskih aktivnosti; - Zna da se svakodnevnim vjebanjem pomae organizmu da optimalno regulira potrebu za kisikom;

Usvajanje znanja, razvijanje sistema vrijednosti, stavova i navika

Znanja Vrijednosti, stavovi i navike

- Prepoznaje fizioloke znake umjerenog optereenja i zamora (npr ; bri rad srca, znojenje, nesvjestica itd ;) i umije da trai pomo ako se loe osjea; - Zna da je kretanje ovjekova prirodna potreba i da je svakodnevno kretanje uvjet za normalan rast, razvoj i funkcioniranje organizma; - Zna da ovjek posjeduje kretne sposobnosti, koje se mogu poveavati i prilagoavati potrebama ovjeka svakodnevnim vjebanjem u djetinjstvu i mladosti; - Zna da su za poveavanje nivoa i kvaliteta razliitih kretnih sposobnosti potrebne i razliite vjebe; - Zna zato je igra posebno znaajna za razvoj djeijih osobina i sposobnosti; - Zna ulogu dijelova tijela prilikom vjebanja; - Poznaje termine za oznaavanje osnovnih vjebo vnih poloaja, stavova, pokreta i kretanja; - Zna tri kompleta jutarnjih vjebi u trajanju od po 12 minuta; - Zna pravilno izvesti raznovrsne forme prirodnih oblika kretanja, kao atletskih sadraja: tranje, visoki i niski start, skok u dalj iz mjesta i zaleta, skok u vis i bacanje predmeta; - Zna pravilno izvesti osnovne elemente gimnastike vjebe oblikovanja: jaanja, istezanja i labavljenja; - Zna pravilno izvesti osnovne sadraje planiranih elementarnih i sportskih igara; - Zna pravilno izvesti osnovne sadraje planiranih elemenata ritmike, plesa i narodnih igara; - Umije pantomimom i pokretom prikazati razliite ivotne situacije; - Naviklo je pravilno drati tijelo pri sjedenju, stajanju i hodanju. - Pozitivno doivljava i vrednuje nastavu tjelesnog i zdravstvenog odgoja; - Upoznaje i prihvata svoje osobine, sposobnosti i ogranienja znaajna za uee u tjelesnoj aktivnosti; - Samostalno primjenjuje nauene modele tjelesne aktivnosti: jutarnja gimnastika, zagrijavanje i smirivanje organizma, igre; - Posjeduje pozitivno iskustvo uspenosti kroz ovladavanje sve sloenijim kretnim zadacima; - Poznaje rodne (spolne) karakteristike, uvaava suprotan spol; - Uvaava kolektiv i meusobnu saradnju; - Podstie prijateljstvo i strpljivo ponaanje u grupi; - U igri je aktivno, interaktivno i kreativno; - Razvija smisao za takmienje uz potovanje pravila igre i takmienja; - Prepoznaje nesportsko ponaanje: gruba igra, krenje pravila, nepristojno ponaanje; - Razvija dobre ekoloke navike.

SADRAJI TJELESNOG I ZDRAVSTVENOG ODGOJA

1. Osnovna znanja, metode ovravanja, naini samoregulacije i samokontrole: predvidjeti posebne asove (po jedan mjeseno), ili na drugi nain upoznati uenike sa osnovama zdravog ivota, neophodnosti odravanja line higijene, znaaju tjelesne kulture, tetnosti puenja, alkohola, narkotika, pozitivnom uticaju sunca, zraka i vode na djeiji organizam, razvijanju kontrole pokreta, regulaciji tonusa miia, pravilnom disanju i samomasai, nainom praenja promjena u njihovom razvoju, mjerenju mase tijela, mjerenju visine, mjerenju pulsa.

140

2. Opepripremni sadraji: gimnastike vjebe predstavljaju jedan od osnovnih sadraja pripremnog dijela svakog asa. U njih ulaze prosti oblici postrojavanja i prestrojavanja; vjebe oblikovanja (fizioloki: jaanja miia i labavljenja miia i umjerenog istezanja tetiva i miia; topoloki: ruku i ramenog pojasa, trupa, nogu i karlinog pojasa), vei dio opepripremnih vjebi bez sprava, sa spravama (loptice, palice, krugovi, lopte i kratke vijae), na spravama (vedska klupa, niska greda) i u parovima; ope pripremne vjebe u obliku postavljanja motorikih zadataka, vjebe s raznim estetskim sadrajima. Veliki znaaj ima pratea muzika, te aktivnost po grupama i kontrola discipliniranosti u grupi. 3. Hodanje i tranje: kretanje u razliitim formacijama, hodanje s ubrzavanjem i usporavanjem tempa; hodanje zadatom brzinom, ciklina kretanja do dvije minute, tranje na krae i due staze sa startom iz odgovarajueg poloaja. 4. Skakanje: preskoci kratke i duge vijae sunonim odrazima, skokovi preko prirodnih horizontalnih i vertikalnih prepreka, nagazni skok na povienje do 50 cm i saskok, skok udalj zgrno, skok uvis kosim zaletom, odrazom s lijeve ili desne noge. 5. Bacanje, hvatanje i gaanje: bacanje i hvatanje loptice na razliite naine, dodavanje i hvatanje lopte u kretanju, gaanje lopticom u nepokretne i pokretne ciljeve s udaljenosti do 5 m; bacanje loptice o zid i hvatanje. 6. Penjanje, puzanje i provlaenje: penjanje na razliite predmete (vedska klupa, vedski sanduk, uz kosinu, prirodni uspon i sl) i silaenje, puzanje i provlaenje u razliitim kretnim manifestacijama (pojedinano, u parovima, grupno..), kombinacija provlaenja, puzanja, hodanja, tranja; provlaenje ispod raznih predmeta (grede, vedske klupe, razapete vijae). 7. Vuenje, potiskivanje i nadvlaenje: vuenje predmeta po tlu, vuenje i potiskivanje suvjebaa uz korienje pomagala (palice, medicinke, vijae), grupno vuenje, potiskivanje i nadvlaenje. 8. Kotrljanje i kolutanje: kolut naprijed na povienju, kolut naprijed i nazad povezano, stav na rukama uz pomo; vaga zanoenjem. 9. Vienje i upiranje: zavjes za oba potkoljena, iz upora prednjeg spust naprijed, vienje i upiranje na spravama kao preprekama, naskoci i saskoci u upor, kleei, uei i saskok, preskoci zgreno i raznoke. 10. Plesne strukture: vjebe napetosti i oputanja, hodanje, tranje i poskoci u raznim tlocrtnim oblicima, realizacija zadatog ritma, plesna struktura i plesni koraci. 11. Igre: elementarne, tafetne i timske igre, djeiji nogomet, rukomet i koarka. 12. Posebni sadraji: vjebe ravnotee sa otvorenim i sa zatvorenim oima (stajanje i hodanje na ogranienoj i podignutoj podlozi, okretanje tijela oko vertikalne i horizontalne ose, hodanje i tranje sa otrim okretanjem glave u stranu, skokovi, poskoci i okreti u mjestu, hodanje natrake, bono i dijagonalno i sl.), vjebe brzine pojedinanih pokreta i frekvencije pokreta istih i razliitih amplituda (pokreti, kruenja i lupkanja rukama i nogama u razliitim smjerovima), vjebe koordinacije (ruku: voenje, hvatanje, odbojanje i prebacivanje lopte s jednom rukom, s obje ruke i naizmjenino - u stajanju, u hodu, u okretu, nogu: pisanje i crtanje nogama - po horizontalnoj, kosoj i vertikalnoj povrini, poskoci i sunoni poskoci s okretima), vjebe preciznosti (ciljanjem: ciljanje rukom i nogom u metu, ciljanje rukom i nogom natrake, ciljanje tapom u pokretnu metu, gaanjem: gaanje horizontalnog, vertikalnog i pokretnog cilja rukom i nogom naprijed, ustranu i natrake, gaanje glavom vertikalnog cilja). 13. Plivanje: Poetak obuke plivanja se preporuuje od 4. razreda, ali ukoliko kola posjeduje odgovarajue uvjete, obuka moe poeti i od 1. razreda, Sadraji obuke su: plivanje u dubokoj vodi, ronjenje, plivanje pod vodom sa otvorenim oima, pravilno disanje, plutanja i klizanja na povrini vode, igre u vodi, poetno plivanje na grudima (kraul), poetno plivanje na leima (leni kraul), plivanje na distancu. Plivanje prestavlja nezamjenjivo sredstvo za jaanje zdravlja djeteta, jer doprinosi normalnom razvoju, poboljava rad kardiovaskularnog, respiratornog i nervnog sistema, 14. Skijanje: Usvajanje poetnih elemenata, kao to su noenje i stavljanje skija, kretanje bez i sa tapovima, prelaenje od 1 do 2 km, penjanje uz i sputanje niz blagu padinu, padanje i ustajanje iz pada i slino. 15. Varijabilni dio sadraja: U skladu je sa individualnim potrebama uenika, ambijentalnim karakteristikama i mogunostima.

141

16. Tjelesno-zdravstvene aktivnosti u toku nastavnog dana: Izvode se prije asova, za vrijeme asova i za vrijeme odmora, Gimnastike vjebe prije asova sastoje se od nekoliko vjebi niskog inteziteta, ukupnog trajanja 5-7 minuta, Izvode se na poetku prvog asa, pod nadzorom nastavnika, Cilj im je da poveaju radnu sposobnost uenika, da ih pripreme za predstojeu nastavu, kao i da preduprijede negativne pojave izazvane duim zadravanjem u sjedeem poloaju, Vjebe priprema nastavnik tjelesnog i zdravstvenog odgoja i mijenja ih petnaestodnevno, U toku asova vjebaju se 23 vjebe, usmjerene na relaksaciju miia lea, ruku i ramenog pojasa, Izvode se po odluci i uz kontrolu nastavnika, a treba ih raditi i za vrijeme rjeavanja domaih zadataka, Za vrijeme odmora preporuuju se vjebe sa loptama, vijaom, elementi plesa, elementarne i sportske igre, Pri kraju aktivnosti intezitet se smanjuje, da uenici budu spremni za slijedei as, Vjebe priprema nastavnik tjelesnog i zdravstvenog odgoja, Uenike neposredno nadgleda deurni nastavnik, zajedno sa deurnim uenicima. 17. Promocija tjelesne kulture i sporta: Cilj aktivnosti je promocija tjelesne kulture i sporta, kao i ukljuivanje uenika u aktivno bavljenje tjelesnom i sportskom aktivnou izvan kole. Mogu se organizirati kao: dani zdravlja i sporta; slobodne igre i takmienja; prigodna sportska druenja. S obzirom na ogranienja u nastavnom procesu, najvei uspjeh nastave tjelesnog i zdravstvenog odgoja bio bi da animira i pripremi uenike za svakodnevno vjebanje.

DIDAKTIKOMETODIKE NAPOMENE
Poetno (inicijalno) i zavrno (finalno) stanje vee se za kolsku godinu i za cikluse (prvi) osnovnog obrazovanja. U obrazovno-odgojnom procesu, odgoj je specifino ljudski - jer se koristi procesima miljenja, ime se nastoji osjeajnu komponentu neke vrijednosti, stava ili navike utemeljiti na odgovarajuoj kognitivnoj osnovi. U konceptu tjelesnog odgoja, odgoj se koristi u irem znaenju i obuhvata i pojam obrazovanja. To znai da se nastoji odgajati pomou obrazovanja, to posebno dolazi do izraaja ako se proces zasniva na viim oblicima uenja, a ne na klasinom i instrumentalnom ulnom uvjetovanju. Program nastave tjelesnog i zdravstvenog odgoja u treem razredu osnovne kole izraava kontinuitet ciljeva nastavnog predmeta u prvom ciklusu i usmjeren je na usvajanje osnovnih sadraja tjelesnog i zdravstvenog odgoja, uz postupno uvoenje i onih sadraja to su neophodni individualnim sposobnostima uenika, njihovim sklonostima i ambijentalnim osobinama. Smatra se da slijedom ishoda u 1. i 2. razredu - postoji dovoljno saznanja o svakom ueniku o njegovim morfolokim, funkcionalnim i psihomotorikim, te kognitivnim, konativnim i sociolokim karakteristikama, koja e osigurati da odgojni proces u potpunosti uvaava razvojne potrebe uenika i, ujedno, kod uenika izgradi aktivan odnos prema linim, tjelesnim i zdravstvenim potrebama. Teorijski odgojni sadraji trebaju biti u potpunoj vezi sa praktinim sadrajima. Uz stimuliranje optimalnog razvoja osobina i sposobnosti svakog djeteta to je dominantan cilj postupno se intenzivira proces usvajanja znanja i razvijanja sistema vrijednosti, stavova i navika. Ovaj uzrasni period je pogodan za razvijanje baznih psihomotorikih sposobnosti koordinacije, ravnotee, frekvencije pokreta, preciznosti i gibljivosti, za sticanje kretnih navika, kao i za realiziranje socijalizacijskih sadraja. Neophodna je primjena igre, a posebno je vano pravilno nazivanje i demonstriranje svake vjebe, uz blagovremeno ispravljanje greaka, kako bi dijete bilo u stanju da samostalno pravilno vjeba. Nezamjenjiva je aktivna uloga roditelja (ili staratelja) u dostizanju najboljih ishoda za djecu u podruju tjelesnog i zdravstvenog odgoja. Veoma je bitan odabir vjebi oblikovanja i zagrijavanja, a u cilju pravilnog rasta i razvoja. Akcenat treba da se stavi na vjebe zagrijavanja, istezanja vrata, te ni u kom sluaju se ne smiju izvoditi isti i nagli pokreti glave. Treba izbjegavati kretanje u unju zbog moguih oteenja zglobova. Naroito treba izbjegavati jaanje sklopa trbunih miia zbog povijanja kimenog stuba. Kod skakanja treba paziti da svi poskoci budu u pokretima, a nikako veliki doskoci. Kod gimnastikih preskakanja treba obratiti panju na mogunosti uenika, te na veliinu i visinu predmeta koji se preskau.

142

(2 asa sedmino, 70 asova godinje) Uloga i znaaj Znanje engleskog jezika danas predstavlja vid osnovne pismenosti, prijeko potrebne za meunarodne kontakte, nauna istraivanja, obavijesti i komunikacije koritenjem elektronikih tehnologija i openito, da slui kao instrument za sticanje znanja. Pouavanje engleskog jezika treba promatrati kao uenje osnovne pismenosti nune u svijetu interkulturalnih, interdisciplinarnih i globalnih zbivanja. Stoga je uloga nastave engleskog jezika veoma znaajna i svakim danom biva sve znaajnija. Kako znanje engleskog jezika predstavlja imperativ dananjeg vremena, tako i rani poetak uenja zauzima posebno mjesto u nastavnom planu i programu za osnovnu kolu.

Engleski jezik

Cilj i zadaa
Cilj uenja engleskog jezika je da uenika osposobi za aktivno i pozitivno ivljenje u savremenom svijetu, uz zahtijeve i izazove koji se neprestano mijenjaju. Znanje engleskog jezika danas predstavlja vid osnovne pismenosti i nastava ima za cilj da uenika osposobi za meunarodne kontakte, nauna istraivanja, sakupljanja obavijesti i komuniciranje koritenjem elektronikih tehnologija i openito da slui kao instrument za sticanje znanja. Zadaci nastave engleskog jezika su: Razvoj jezike kompetencije kod uenika; Upoznavanje kulture naroda iji se jezik izuava i pozitivan stav prema razliitostima; Razvijanje motivacije za uenje jezika i zadovoljstva u uenju; Razvijanje samopouzdanja i samopotovanja; Razvijanje i podravanje radoznalosti, samostalnosti i kreativnosti; Razvijanje sposobnosti sluanja, usredotoenosti panje i praenja logikog smisla; Razvijanje i podravanje kontinuiteta u uenju jezika kao osnovnog principa.

NIVO: PRVA GODINA UENJA III razred osnovne kole

CILJEVI I REZULTATI ODGOJNO-OBRAZOVNOG RADA Ciljevi poetne nastave engleskog jezika Oekivani ishodi uenja
Uiti jezik, a ne o jeziku; Dalje njegovati razvijanje pozitivnog, razigranog stava prema uenju jezika; Podsticati motiviranje odgovornog i aktivnog stava; Podsticati radoznalost i kreativnost; Dalje njegovanje razumijevanja i logikog pamenja; Podsticati temeljitost, predanost i preciznost u uenju jezika; Njegovati samostalnost u govoru i vlastitom produciranju nauenog, primjereno dobi; Kroz igru, pjesmu i ples uiniti da uenje engleskog jezika bude zabava i zadovoljstvo; Postupno i odmjereno prelaziti ka itanju i pisanju najjednostavnijih rijei i reenica. Njegovanje i dalje podsticanje elje i ljubavi prema uenju engleskog jezika; Razumijevanje primjerenih sadraja na engleskom jeziku; Prihvatanje logikog pristupa upotrebi nauenoga; Izraavanje slobode i samostalnosti u govoru i izravnom reagiranju; itanje rijei pojedinano povezano s konkretnim pojmovima; itanje jednostavnih reenica; Prepisivanje, kratki pismeni odgovori, popuna slova i rije i.

143

PROGRAMSKI SADRAJI
Teme (opa tematska podruja kao osnov za daljnju razradu, ovisno o danim okolnostima nastavne prakse); Funkcije i vjetine (usmena ili pismena kompetencija kao zacrtani cilj na danom nivou); Aktivnosti (s pomou kojih se realiziraju vjetine); Gramatika (gramatika podruja za dani nivo); Vokabular (predloeni vokabular u okviru danih tema).

DIDAKTIKO-METODOLOKE NAPOMENE
U prvim godinama uenja usmjeriti panju na razumijevanje, ponavljanje i na usmeno komuniciranje sa zabavnim aktivnostima, kojima je cilj pobuditi, razviti i poduprijeti zainteresiranost za uenje jezika. Nastavnik treba: Paljivo planira svaki as, cilj i nain rada; da priprema materijal i opremu, zadatke za uenike pojedinano, za skupine i cijeli razred; pie pismene pripreme za svaki as; Proizvesti pozitivno i zabavno ozraje za uenje; Od poetka razvijati radne navike; Razvijati komunikacijske sposobnosti; Razviti vlastiti sistem praenja i provjere napretka kod svakog uenika; Osposobiti uenike da samostalno rade tokom asa i kod kue; Njegovati potivanje drugoga tokom zajednikog rada i natjecanja; Slobodno oblikovati svoje asove, proiriti materijal prema danoj situaciji, saraivati s kolegama i strunim savjetnikom; Drati se naela jednostavnosti, primjerenosti i postupnosti, idui od jednostavnih ka sloenijim jezinim ciljevima; Procijeniti kojim fondom rijei uenici treba da ovladaju u danoj grupi i danim uvjetima Primjenjivati izravni, frontalni, grupni i individualni pristup; Prakticirati prvo usvajanje pravilnog izgovora auditivnim putem, a potom usmenu upotrebu bilo izolovano ili u govornoj interakciji; Ne prihvaati kruto upute dane u programu, udbenicima i prirunicima, nego kreativno i fleksibilno kreirati svoj rad u okvirima zacrtanog, ali primjereno uvjetima u kojima radi.

Praenje i vrednovanje na ovom nivou u slubi motiviranja uenika i slui nastavniku za procjenu realizacije zadanih ciljeva. Interdisciplinarni sadraj U svim je podrujima sadraj vezan uz druge kolske predmete (posebno uz likovnu i muziku kulturu, tjelesni i zdravstveni odgoj). Interkulturalne vjetine Upoznati kulturu naroda engleskog govornog podruja, uporeivati je s vlastitom kulturom i razvijati pozitivan stav prema toleranciji i razliitosti. Preporuke

* Preporuke za organizaciju nastave engleskog jezika u prvoj godini uenja prvenstveno se odnose na fleksibilnost u organizaciji nastave i ukupnog rasporeda nastavnih aktivnosti, kao i na trajanje asa. To podrazumijeva paralelno izvoenje nastave engleskog jezika s nastavom drugih predmeta, kao to su primjerice: muzika kultura, likovni odgoj i sl. as moe trajati i krae (2025 minuta) radi intenziteta panje kod djece ove dobi. Nastava je razredna, pa se lako mogu

144

formirati grupe koje e se smjenjivati na usporednoj nastavi iz dvaju predmeta. Ukoliko uvjeti doputaju, mogu se organizirati uvjebavanja jezikog znanja kroz igru i pjesmu u toku odmora ili perioda relaksacije; u dogovoru sa nastavnicima drugih predmeta uvjebavanja mogu biti potpora usvajanju gradiva iz tih predmeta, osvjeenje tokom asa. Izlasci djece u prirodu su takoer prilika za igre i pjesme na engleskom jeziku. Preporuka se odnosi na nastavnike i kole koje imaju mogunost za njenu provedbu. Efekti nastave bi na ovaj nain bili poboljani. * Rad sa djecom sa posebnim potrebama: ukoliko se ukae takva potreba rad sa ovom djecom treba da se odvija prema uputama grupe autora danim u Inkluzivnom pristupu odgojnoobrazovnom radu u I, II i III razredu devetogodinje osnovne kole, odjeljak - Djeca sa oteenim sluhom i tekoama u uenju govora.

145

(2 asa sedmino, 70 asova godinje) Uloga i znaaj nastave njemakog jezika u osnovnoj koli U toku cjelokupnog procesa uenja i u okviru nastave stranih jezika posebno potrebno je razvijanje svijesti o potrebi poznavanja stranih jezika. Bosna i Hercegovina se ve godinama ukljuuje u evropske integracijske procese i nije daleko dan kada e postati punopravni lan Evropske Unije. Evropska Unija je multietnika zajednica iji su opstanak i prosperitet uvjetovani viejezinou. Rezultat takvih razmiljanja je i stav Vijea Evrope da svaki graanin Evrope mora poznavati najmanje dva strana jezika. Bosna i Hercegovina je vjekovima bila upuena na Srednju Evropu. Nae privredne veze e, kao i do sada, i ubudue prvenstveno biti upuene na ovaj dio Evrope u kome se intenzivno koristi njemaki jezik. Znanje njemakog jezika je neophodno, kako za uspostavljanje privrednih tako i meunarodnih kontakata, naunih istraivanja, informacija i komunikacija koje su nune u dananjem uurbanom svijetu globalnih, interkulturalnih i interdisciplinarnih dogaanja, te primjene savremenih informacijskih i komunikacijskih tehnologija. Uz navedene argumente, vezane kako za trite rada tako i za uspostavljanje meunarodnih kontakata i komunikacija svake vrste, ne smije se zaboraviti ni kulturno-historijska veza nae zemlje sa zemljama njemakog govornog podruja. Sve ovo uenje njemakog jezika namee kao imperativ u toku cjelokupnog osnovnokolskog obrazovanja sa poetkom u najranijoj dobi, odnosno od treeg razreda osnovne kole. Cilj Cilj uenja njemakog jezika je osposobljavanje uenika za komunikaciju na njemakom jeziku u usmenom i pismenom obliku o temama iz svakodnevnog ivota. Kroz nastavu stranog jezika kod uenika se razvija svijest o znaaju viejezinosti u savremenom svijetu odnosno svijest o tome da uspjeno ovladavanje jezikim kompetencijama doprinosi afirmaciji linosti i njenom optimalnom razvoju. Razvijajui pozitivan stav prema slinostima i razlikama u kulturama kod uenika se razvija kosmopolitski stav, duh tolerancije, humanizma i internacionalizma. Zadaci nastave njemakog jezika su: Razvijanje sve etiri jezike vjetine; Ovladavanje neophodnim leksikim, pravopisnim, fonetikim i gramatikim minimumom; Upoznavanje sa kulturom naroda iji se jezik izuava i razumijevanje i potivanje drugih kultura; Razvijanje motivacije za uenje jezika i zadovoljstva u uenju; Razvijanje i podravanje kontinuiteta u uenju jezika; Razvijanje samopouzdanja i samopotivanja; Razvijanje samostalnosti i kreativnosti; Razvijanje sposobnosti sluanja, praenja i meusobnog uvaavanja; Osposobljavanje uenika za samostalno koritenje izvora znanja odnosno ovladavanje strategijama uenja (nauiti kako uiti).

Njemaki jezik

146

CILJEVI I REZULTATI ODGOJNO-OBRAZOVNOG RADA

U nastavi njemakog jezika u treem razredu osnovne kole treba teiti dostizanju nivoa A 1.1 Evropskog okvira za strane jezike. Jezike vjetine Oekivani rezultati/ishodi uenja Uenik prepoznaje glasove, naglasak, ritam i intonaciju u jeziku koji ui; Razumije ogranien broj rijei i izraza, kratke dijaloge o poznatim temama, pjesmice; Razumije i reagira na odgovarajui nain na kratke usmene poruke pri emu mu je potrebna znatna pomo (ponavljanje, pokazivanje i sl.). Sluanje i razumijevanje Prepoznaje slova i napisane rijei te kratke reenice; Prepoznaje poznate rijei i kratke reenice i zna ih povezati sa ilustracijama. Pravilno artikulira glasove, naglaava rijei, potuje ritam i intonaciju reenice; Daje osnovne informacije o sebi i svom okruenju sluei se pritom ogranienim brojem osnovnih rijei i zapamenih reeninih shema; Sa sagovornicima razmjenjuje nekoliko osnovnih iskaza u vezi sa konkretnom situacijom. Prepisuje, dopunjava i samostalno pie rijei i kratke reenice. Na ovom nivou uenja jezika uenik ne stjee znanje o jeziku nego prepoznaje i pravilno upotrebljava osnovne jezike elemente.

itanje i razumijevanje

Govor

Pisanje Znanje o jeziku

PROGRAMSKI SADRAJI
Tematske cjeline: 1. 2. 3. 4. 5. 6. 7. Pozdravljanje Predstavljanje Porodica/obitelj, prijatelji Kua, dom, okolina kola Svakodnevni ivot Odjevni predmeti

147

Vjetine Uenici e znati: - P ozdravljati se na formalni i neformalni nain; - P redstaviti sebe i druge; - Rei koliko imaju godina; - Imenovati lanove svoje ue porodice; - Rei nekoliko najjednostavnijih reenica o: - ljudima i predmetima iz neposrednog okruenja, - prostorijama u kui / stanu; - Locirati ljude i predmete; - Imenovati predmete u kolskoj torbi i u uionici; - Brojati od 1 do 12; - Rei koliko je sati (puni sat); - Nabrojati dane u sedmici; - Rei: a) kome ta pripada b) koje je ta boje.

Aktivnosti SLUANJE I RAZUMIJEVANJE: Uenici e sluati izgovoreni tekst i reagirati 1) neverbalno, npr.: - gestikulacijom predstaviti ono to su uli ili izvravanjem naredbi koje uju, bojenjem navedenih predmeta / osoba, slaganjem slika redoslijedom koji proistekne iz teksta koji su uli, pokazivanjem na odreene ilustracije koje se odnose na rijei koje su uenici uli, odnosno povezivanjem slike sa tekstom koji uju, bojenjem ilustracija koje se odnose na rijei koje su uenici uli; 2) verbalno, npr.: ponavljanjem odreenih rijei koje je izgovorio nastavnik ili koje su uli sa kasetofona. davanjem kratkih odgovora na nastavnikova pitanja ili pitanja koja su uli sa kasetofona, vjebom falsch / richtig. ITANJE I RAZUMIJEVANJE: Uenici e prepoznati jednu ili vie napisanih rijei ili reenica i reagirati: 1) neverbalno, npr.: - gestikuliranjem, imitiranjem, - bojenjem, crtanjem, izrezivanjem, povezivanjem pisanih rijei i odgovarajuih ilustracija, 2) verbalno, npr.: - kraim odgovorima na pitanja, - dopunjavanjem izostavljenih slova ili rijei u tekstu, - povezivanjem ponuenih rijei u tekstuitd. GOVOR: Uenici e: ponavljati rijei nastavnika ili rijei izgovorene sa kasetofona, pjevati, recitirati krae pjesmice, voditi krae dijaloge u parovima sa drugim uenicima ili sa nastavnikom, glumiti..itd.

Gram atik a

Vok abular

Uenici e koristiti Uenici e: (ali nee uiti o uiti samo osnovni vokabular koji tome): se odnosi na date teme npr.: Imenice - jednina - prisvojni genitiv, npr. Juttas Bleistift Zamje nice - Line - Upitne, wer, was, wie, - P risvojne: mein, dein Pre dikativno upotrije bljene prid jeve, npr.: gut, schn blau ... Glagole - prezent - imperativ za 2. lice jednine i 2. lice mnoine: Lies! Schreibe! Antworte! Ergnze! ...itd. Pozdravljanje: Hallo!, Guten Morgen!, Guten Tag!, Auf Wiedersehen!, Wie geht es dir?, Wie geht es Ihnen? itd Pre dstavljan je: Ich bin... Das ist... Mein Name ist..., Was ist das? Wer ist das? Wie heit du? Wie alt bist du? Opisivanje : npr.: Das Haus ist gro. Mein Bleistift ist grn. itd. Odreivanje mjesta i poloaja: Hier. Dort. Er/Sie ist hier... Wer ist dort? Izricanje naredbe: Komm her! Male! Schreibe! lanovi ue

porodice: npr.: Mutter, Vater, Bruder, Priloge za mjesto: Schwester ... hier, dort...itd. B rojeve: od 1-12 Prijedloge u njihovoj funkcionalnoj upotrebi Prostorije u kui (osnovne rijei), npr. die Wohnung, das Wohnzimmer, das Schlafzimmer, die Kche, das Bad, itd. kola (osnovne rijei), npr. der Lehrer, der Schler, die Schule, die Tafel, die Bank, die Kreide, schreiben, sagen, lesen, hren, itd. Svakodnevni ivot: npr. schlafen, Hausaufgabe machen, gehen, spielen Igrake: der Teddy, das Schiff; das Auto; der Roboter; der Ball; die Puppe (Das ist mein Teddy. Mein Teddy ist gro.) Vrijeme : Wie spt ist es? Es ist sechs Uhr. Odjevni predmeti (osnovni pojmovi): die Jacke, die Hose, das T-Shirt.

PISANJE Pisanje na ovom nivou nije prioritet. Uenici najprije preslikavaju rijei koje su prije toga usmeno usvojili a potom postepeno usvajaju i pravilan nain njihovog pisanja kroz vjebe poput: - popunjavanja slova (npr.: Gdje su nestala slova? uenici treba da popune izostavljena slova), - rekonstruiranje rijei od ponuenih slova, - takmienje u pisanju brojeva itd.

148

DIDAKTIKOMETODIKE NAPOMENE
U prvim godinama uenja njemakog jezika usmjeriti panju na aktivnosti koje imaju za cilj da pobude i razviju zainteresiranost uenika za uenje jezika. Jezik se na ovom uzrastu ui imitiranjem i ponavljanjem sa postepenim prijelazom na itanje i pisanje i uz angairanje svih ula. Rad u parovima ili manjim grupama uz smjenu vie razliitih aktivnosti doprinose dinamici asa i odravanju neophodne panje uenika. Uenici rado prihvataju i provode proces imitiranja i ponavljanja, rado insceniraju nauene dijaloge. Ukoliko se u nastavni proces funkcionalno integriraju i igre, njihove prednosti su velike. Igre doprinose poveanju uenike aktivnosti, poboljanju njihovih jezikih znanja, uspostavljanju prijatnije atmosfere u uionici, kao i njegovanju prisnijih odnosa izmeu uenika i nastavnika, te izmeu samih uenika. Razvija se takmiarski duh, stvara iva atmosfera u uionici to doprinosi poveanju motivacije za uenje jezika. Nastavnik treba da: - Paljivo planira svaki as za koji pie pismenu pripremu postavljajui ciljeve te detaljno razraujui naine (strategiju) kako da ih postigne, pripremajui adekvatne nastavne materijale (vizualizacija je na poetnom nivou uenja stranog jezika neophodna), pripremajui zadatke za pojedine uenike, grupe i cijeli razred, te planirajui trajanje svakog segmenta aktivnosti u uionici; - Kreativno i fleksibilno kreira svoj rad u okviru zacrtanih ciljeva a u skladu sa uvjetima u kojima radi; - Procijeni kojim fondom rijei uenici treba da ovladaju u datoj grupi i datim uvjetima; - Potuje osnovne didaktike principe primjerenosti i postupnosti; - Razvija pozitivnu atmosferu u uionici; - Razvija kod uenika radne navike, marljivost, odgovornost i motivaciju za uenje; - Razvija vlastiti sistem praenja i provjeravanja napredovanja svakog uenika; - Kod uenika podstie pozitivnu radoznalost, samostalnost i kreativnost; - Razvija komunikacijske sposobnosti kod uenika, podstiui ih da maksimalno koriste vlastite talente i sposobnosti. Praenje i vrednovanje Na poetnom nivou uenja stranog jezika nastavnik samo aktivno razvija i prati motivaciju i interes uenika za uenje njemakog jezika i procjenjuje realizaciju zacrtanog programa, njegovih ciljeva i zadataka. O odnosu uenika prema nastavnim obavezama, njegovom aktivnom ueu u nastavi i rezultatima koje pokazuje nastavnik daje opisnu ocjenu. Interdisciplinarni sadraj Programski sadraj je meusobno povezan sa drugim predmetima. Uenici e tako uiti jezik i proirivati svoj vokabular oslanjajui se na znanje koje su stekli uenjem nekih drugih kolskih predmeta ali i kombinirajui uenje stranog jezika sa aktivnostima preuzetim iz nekih drugih predmeta, npr.: - crtanjem, slikanjem, oblikovanjem (Likovna kultura), - plesom, igrom (Tjelesni i zdravstveni odgoj), - pjevanjem (Muzika kultura), - zajednikom etnjom kroz park, prirodu i sl. (Moja okolina - ekoloki odgoj). Interkulturalne vjetine Uenici e: - Upoznavati razliite kulture i tradicije; - Uiti da komuniciraju i da se ponaaju u svakodnevnim situacijama na nain koji je primjeren kulturi zemlje iji jezik ue.

149

Francuski jezik
(2 asa sedmino, 70 asova godinje) ULOGA I ZNAAJ Uenje jezika prua uenicima ansu da prihvataju razliitosti i da imaju vie potovanja prema drugima. Iskustvo uenja jezika e poveati svijest uenika o jeziku, te moe imati pozitivan utjecaj na opi razvoj i kosmopolitski stav. Nastava i uenje stranog jezika treba da pomogne uenicima i doprinese njegovom ukupnom intelektualnom razvoju. Kod uenika treba da se razvije svijest da je jezik jedan od najvanijih elemenata druge kulture koja je jednako vrijedna kao i njegova vlastita, treba da mu uenje stranog jezika bude podsticaj za uoavanje kulturalnih slinosti ali i razliitosti u kojima je bogatstvo. Uenjem francuskog jezika uenicima se otvara mogunost da postanu dio velike porodice govornika francuskog jezika koja broji 56 zemalja na pet kontinenata. Pored engleskog, francuski jezik je jedini jezik koji se izuava u svim zemljama svijeta, a to je istovremeno zvanini i radni jezik svih relevantnih meunarodnih institucija i organizacija. CILJ Predmet ima za cilj osposobljavanje uenika za aktivno i pozitivno ivljenje u savremenom svijetu. Poznavanje stranog jezika, u ovom sluaju francuskog, predstavlja vid osnovne pismenosti i naobrazbe i ima za cilj osposobljavanje uenika za meunarodne kontakte, prikupljanja informacija i komuniciranja putem elektronikih tehnologija. Poznavanje stranog jezika treba da bude instrument za sticanje drugih znanja. ZADACI Zadaci nastave francuskog jezika su: Omoguiti razvoj jezike kompetencije uenika, a naroito razviti komunikacijske sposobnosti uenika; Bolje upoznati uenike s elementima civilizacije i kulture zemlje iji jezik se ui kao i sa vlastitom kulturom te nauiti ih da cijene, razumiju i potuju druge kulture; Omoguiti uenicima uivanje u uenju, motivaciju za uenje; Kod uenika razviti pozitivnu radoznalost, samostalnost, kreativnost; Razvijati kod uenika sposobnost paljivog sluanja i uvaavanja miljenja drugih.

FRANCUSKI JEZIK
PRVA GODINA UENJA, III razred osnovne kole Cilj nastave francuskog jezika u treem razredu osnovne kole je razvijanje svijesti o postojanju drugih jezika i mogunosti komuniciranja na nekom drugom jeziku koji nije na maternji. Uenje stranog jezika ueniku treba da olaka razumijevanje drugih i razliitih kultura i tradicija i jaa motivaciju za uenje stranih jezika. Uenik treba da se osposobi da na francuskom jeziku komunicira na osnovnom nivou o temama iz svog neposrednog okruenja. Uenje stranog jezika treba da podstakne njegovu matu, radoznalost i kreativnost. U nastavi francukog jezika u treem razredu osnovne kole treba teiti dostizanju nivoa A 1.1 Evropskog okvira za strane jezike.

150

Jezike vjetine

Sluanje i razumijevanje

Oekivani rezultati / ishodi uenja Uenik e prepoznavati glaso ve, naglasak, ritam i intonaciju u jeziku koji ui, razumjeti ogranien broj rijei i izraza, kratke dijaloge o poznatim temama, pjesmice, razumjeti i reagirati na odgovarajui nain na kratke usmene poruke pri emu mu je potrebna znatna pomo (ponavljanje, pokazivanje i sl. ;). prepoznavati slo va i napisane rijei, te kratke reenice, prepoznavati poznate rijei i kratke reenice i znati ih po vezati sa ilustracijama. pravilno artikulirati glaso ve, naglaavati rijei, potovati ritam i intonaciju reenice, davati osnovne informacije o sebi i svom okruenju, opisivati u nekoliko reenica poznatu situaciju sluei se pritom ogranienim brojem osnovnih rijei i zapamenih reeninih shema, razmjenjivati sa sago vornicima nekoliko osnovnih iskaza u vezi sa konkretnom situacijom. prepisivati, dopunjavati i samostalno pisati rijei i krae reenice. Uenik nee na ovom nivou uenja jezika sticati znanje o jeziku nego e prepoznavati i pravilno upotrebljavati osnovne jezike elemente.

itanje i razumijevanje

Govor

Pisanje Znanje o jeziku

PROGRAMSKI SADRAJI Teme (opa tematska podruja kao osnov za dalju razradu zavisno o datim okolnostima nastavne prakse npr. ; lino predstavljanje, porodica, dom, moja blia okolina, kola, svakodnevni ivot); Funkcije i sposobnosti (usmena ili pismena kompetencija koja predstavlja zacrtani cilj na datom nivou); Aktivnosti (navedene su aktivnosti pomou kojih je mogue realizirati sposobnosti); Gramatika (gramatika podruja koja odgovaraju datom nivou npr. ; imenice, zamjenice, brojevi, glagoli itd koje e uenici koristiti a ne uiti o tome!); Vokabular (predlae se vokabular koji je u skladu s datim temama). DIDAKTIKO-METODOLOKE NAPOMENE U prvim godinama uenja francuskog jezika treba usmjeriti panju na razumijevanje, ponavljanje i na usmenu komunikaciju koja e sadravati elemente zabavnih aktivnosti koje imaju za cilj da pobude, razviju i podre zainteresiranost za uenje jezika. Nastavnik treba da paljivo planira svaki as, cilj i nain rada. Treba da kod uenika razvija radne navike i komunikacijske sposobnosti, te da ih osposobi za samostalan rad kako tokom asa tako i kod kue. Potrebno je takoer primjenjivati direktni, frontalni, grupni i individualni pristup. Veoma je vano da nastavnik uputstva ponuena u programu, udbenicima i prirunicima ne prihvata kruto nego da kreativno i fleksibilno kreira rad primjereno uvjetima u kojima radi. Interdisciplinarni sadraji Uenici e takoer uiti jezik i proirivati svoj vokabular oslanjajui se na znanje koje su stekli uenjem nekih drugih kolskih predmeta, npr.: - kroz crtanje, slikanje, ples, oblikovanje, itd. (Likovna kultura, ples), - kroz sportove i igre (Tjelesni i zdravstveni odgoj),

151

- sluanjem i pjevanjem omiljene vrste muzike (Muzika kultura). Interkulturalne vjetine Uenici e se: - upoznavati sa kulturom svoje zemlje i uiti da je bolje potuju i cijene, - upoznavati se sa nekim osnovnim razlikama izmeu njihove kulture i kulture naroda sa francuskog govornog podruja (npr. Razlike u upotrebi nekih pozdrava u francuskom jeziku i u maternjem jeziku uenika, npr. Dobro jutro i dobar dan / Bonjour), - uiti da komuniciraju i da se ponaaju u svakodnevnim situacijama na nain koji je prirodan za kulturu zemlje iji jezik ue. Ovo moe podrazumijevati npr. uzvike (helas! (Jao!) ili eh bien! (pa lijepo! No!) ta ta ta! (kojeta!) tien! (gle!) itd. Uenje kako uiti Uenici e da: - razvijaju pozitivan stav prema uenju jezika, - budu odgovorni i aktivni u situacijama kada se ui jezik, - koriste kljune metode iz prakse pri radu u parovima ili malim grupama, - ocjenjuju svoje aktivnosti i aktivnosti svojih drugova iz razreda, kao i nivo svog i njihovog znanja u odnosu na postavljene ciljeve. Praenje i vrednovanje na ovom nivou treba da bude u slubi motivacije uenika i da slui nastavniku za procjenu realizacije zadatih ciljeva. Ocjenjivanje je opisno i brojano.
Nivo 3. razre d Teme Funkcije i sposobnosti Uenici e znati: - Pozdravljati; - Predstaviti sebe ili druge; - Identificirati ljude i predmete; - Opisati ljude i predmete, boje predmeta, veoma ogranien, broj raspoloenja; - Brojati predmete; - Locirati ljude i predmete; - Rei koliko je sati (puni sati); - Izraziti - dopadanje, - sposobnost da neto urade (Je peux), Aktivnosti Gramatika Vok abular Uenici e uiti samo osnovni vokabular koji se odnosi na date teme, npr.: Pozdravljanje: Bonjour, Salut, Au revoir itd ; Pre dstavljanje: Je mappelle Je suis, Cest , itd ; Quest-ce que cest ? Qui est-ce? Oui / non; Opisivan je : Il est grand / petit; Il a les cheveux noirs, brun, blonds ; De quelle couleur est? rouge, jaune, blanc, itd. ; Q uel ge as tu? Jai ; Moje lice, moje tijelo, samo osnovne rijei; Odreivanje mjesta i poloaja: Pardon, pour aller Cest loin (de) / prs (de) Aller tout droit, tourner droit / gauche; lanovi ue porodice : mre, pre, frre, soeur; Raspoloenja: heureux, triste

Lino predstavljanje Osnovna kola P orodica Kua, dom Moja blia godina uenja okolina francuskog kola Svakodnevni ivot Prvi ste pen poetnog znan ja

Uenici e RECEPCIJA koristiti (a ne uiti a) SLUANJE I REAGOVANJE Uenici e sluati izgovoreni tekst i o tome!): reagovati: Imenice - jednina i 1) neverbalno imitiranjem nastavnika ili neke popularne mnoina linosti (npr. iz crtia), gestikuliranjem, Zamjenice oponaanjem glasova/zvukova, Line glumljenjem, izvravanjem uputstava Pokazne, celui, nastavnika ili uputstava koje uju sa celui-ci, celui-la, kasetofona, pokazivanjem odreenih celle, celle-ci, ilustracija koje se odnose na rijei koje im celle-l se usmeno upuuju, crtanjem, bojenjem Upitne, qui? De/ navedenih predmeta/osoba navedenim qui? Que? De/ bojama, podvlaenjem ili bojenjem rijei quoi koje im se usmeno upuuju, lijepljenjem Determinatore: slika, redanjem slika, itd. - lanove, un, une, des, le, la, l, 2) verbalno ponavljanjem rijei koje je izgovorio les nastavnik ili koje su uli sa kasetofona, - Prisvojne davanjem veoma kratkih odgovora na pridjeve, mon, pitanja nastavnika ili pitanja koja su uli sa ton, son, ma, ta, sa kasetofona, popunjavanjem praznina - Opisne pridjeve, rijeima odabranim sa zidnih karata na najosnovnije, npr. kojima se te rijei nalaze, itd. Triste, malheureux, beau, b) ITANJE I REAGOVANJE Uenici e prepoznati jednu ili vie Glagole napisanih rijei ili uputa i reagovati: Le prsent Pomoni glagoli 1) neverbalno gestikuliranjem, oponaanjem tre, avoir glasova/zvukova (npr. imitiranjem zvuka Impratif voza, ivotinjskih glasova itd.), glumljenjem Priloge za mjesto, (npr. tuan, sretan), ili pokazivanjem, ici, l, devant, biranjem ili povezivanjem pisanih rijei i dehors odgovarajuih ilustracija, crtanjem, Brojeve: pravljenjem/oblikovanjem stvari (npr. 1-10 rezanjem zahtijevanih oblika/likova iz Prijedloge: papira, pravljenjem raznih oblika od - , dans,sur, avec plastelina itd.), bojenjem ili podvlaenjem (u osnovnim samo odreenih rijei (npr. onih koje znaenjima). oznaavaju neku aktivnost, raspoloenje, brojeve itd.), rasporeivanjem ilustracija po odreenom redu prema pisanim uputstvima

152

itd.

- ideju posjedovanja (le livre de Jean, ma maison).

2) verbalno davanjem kratkih pismenih ili usmenih odgovora na pitanja, zamjenjivanjem ilustracija u tekstu ponuenim rijeima, povezivanjem rijei u stupcu A sa odgovarajuim ilustracijama u stupcu B, zamjenjivanjem inicijala punim rijeima ili popunjavanjem praznina odgovarajuim rijeima itd. PRODUKCIJA a) GOVOR Uenici e: ponavljati rijei nastavnika ili rijei izgovorene sa kasetofona uestvovati u razgovoru (pitanja/odgovori) sa drugim uenikom/uenicima ili nastavnikom igrati uloge, recitovati, pjevati i igrati jezine igre davati uputstva i naredbe b) PISANJE Budui da uenje pisanja na ovom nivou nije prioritet, uenici e: povremeno prepisivati izolovane rijei uiti pisati pomou igara na CD-u, pomou drutvene igre u kojoj se sastavljaju rijei od slova na kockama, drutvene igre u kojoj se slau ploice sa slovima jedna na drugu itd. Zamjenjivati inicijale punim rijeima ubacivati, podvlaiti, redati rijei po odreenom redoslijedu, itd.

Uenici e koristiti (a ne uiti o tome!): Ime nice - jednina i mnoina Zamje nice Line Pokazne, celui, celui-ci, celui-la, celle, celle-ci, celle-l Upitne, qui? De/ qui? Que? De/ quoi Dete rminatore: - lanove, un, une, des, le, la, l, les - Prisvojne pridjeve, mon, ton, son, ma, ta, sa - Opisne pridjeve, najosnovnije, npr. Triste, malheureux, beau, Glagole Le prsent Pomoni glagoli tre, avoir Impratif Priloge za mjesto, ici, l, devant, dehors Brojeve: 1-10 Prije dloge: - , dans,sur, avec (u osnovnim zn aenjima).

lanovi ue porodice : mre, pre, frre, soeur; Raspoloenja: heureux, triste; Prostorije u kui i nam je taj: cuisine, sale manger, chamber, armoire, chaise, table, lit, itd.; B lia okolina: rue, jardin, arbre, parc; kola: insegnant, lve, livre, cahier, itd.; Vrijeme : Qelle heure est-il? Il est Svakodnevni ivot, rutinske aktivnosti npr dormir se lever, se laver, prendre autobus, se promener. Uenici e vjebati da koriste (a ne uiti o tome!): Afik se , u vezi sa datim temama i gramatikom, npr. s; Antonime, u vezi sa datim temama, npr. Bon mauvais, grand petit; Sloenice, u vezi sa datim temama, npr. Sale manger sac dos, itd.; Kolok acije , u vezi sa datim temama, npr. P rendre un bain, il fait froid, faire attention.

153

(2 asa sedmino, 70 asova godinje) Uloga i znaaj nastave arapskog jezika Tokom procesa obrazovanja, a u okviru nastave stranih jezika, neophodno je razvijanje svijesti o poznavanju dva ili vie stranih jezika. Evropska Unija je multietnika zajednica iji su opstanak i prosperitet uvjetovani viejezinou. Rezultat takvih razmiljanja je i stav Vijea Evrope da svaki graanin Evrope mora poznavati najmanje dva strana jezika. Vijekovima Bosna i Hercegovina ima civilizacijske i privredne veze sa Bliskim i Srednjim istokom, kao i sjevernom Afrikom, gdje se u vie od 20 zemalja sa vie od 200 miliona govornika kao zvanini jezik koristi arapski. Pored toga vie od 35 miliona ljudi kao drugi strani jezik koristi arapski jezik. Znaajno je napomenuti da je u jednom periodu nae historije nemali broj knjievnika pisao djela na arapskom jeziku. Sve prethodno spomenuto govori u prilog neophodnosti uenja arapskog jezika kao jednog od stranih jezika tokom osnovne kole. Cilj i zadaci uenja arapskog jezika Cilj uenja arapskog jezika je osposobljavanje uenika za usmenu i pismenu komunikaciju na arapskom jeziku o razliitim temama iz svakodnevnog ivota. Proirivanje ope kulture uenika kroz upoznavanje s nainom ivota i tradicijom zemalja u kojima se govori arapski jezik. Kroz uenje stranog jezika kod uenika se razvija svijest: o znaaju viejezinosti, duhu tolerancije, kozmopolitizmu, toleranciji, humanizamu i internacionalizmu. Zadaci nastave arapskog jezika su: - Razvoj sve etiri jezike vjetine; - Ovladavanje osnovnim leksikim, fonetskim i gramatikim minimumom; - Upoznavanje sa kulturom naroda iji se jezik izuava i razumijevanje i potivanje drugih kultura; - Razvijanje motivacije za uenje jezika i zadovoljstva u uenju; - Razvijanje samopouzdanja i samopotivanja; - Razvijanje samostalnosti i kreativnosti; - Razvijanje sposobnosti sluanja i meusobnog uvaavanja; - Osposobljavanje uenika za samostalno koritenje razliitih izvora znanja, odnosno ovladavanje strategijama uenja (nauiti kako uiti).

Arapski jezik

ARAPSKI JEZIK PRVA GODINA UENJA, III razred osnovne kole

CILJEVI I REZULTATI ODGOJNO-OBRAZOVNOG RADA Ciljevi poetne nastave arapskog jezika Uenje jezika, a ne o jeziku; Razvijanje pozitivnog stava prema uenju jezika; Razvijanje radoznalosti i kreativnosti; Razvijanje razumijevanja i logikog pamenja; Razvijanje temeljitosti, predanosti i preciznosti u uenju jezika; Razvijanje samostalnosti u govoru; Putem igara, pjesme i plesa uiniti da uenje arapskog jezika bude zabavno; Postupan prelaz ka itanju i pisanju jednostavnih rijei i reenica. Oekivani rezultati uenja Ljubav i spremnost za uenje arapskog jezika; Razumijevanje jednostavnih sadraja na arapskom jeziku; Sloboda i samostalnost u govoru; itanje rijei, vezanih za konkretan pojam (samostalno upotrebljenih); itanje jednostavnih reenica; Prepisivanje rijei i kratkih sadraja; Kratki usmeni i p ismeni odgovori; Popunjavanje slova i rijei.

154

PROGRAMSKI SADRAJI
Teme (opa tematska podruja kao osnov za daljnji rad) Funkcije i vjetine (usmena i pismena kompetencija) Aktivnosti (pomou kojih se realiziraju vjetine) Gramatika (osnove gramatike za dati nivo) Vokabular (u okviru datih tema)

Specifinosti arapskog pisma e uvjetovati i poetnu fazu uenja arapskog jezika. Neophodno je, uz uenje osnovnih fraza, usvojiti: osnovne oblike slova, varijante pisanja slova, kratke i duge vokale, sukun, tadid, tanwin, vezivanje slova u rijei i krae reenice.

155

Nivo III razred Osnovna kola 1. godina uenja arapskog jezika

Te me - Pozdravljanje i upoznavanje - Porodica i prijatelji - Kua - Svakodnevni ivot

Funk cije i vjetine Ue nici e znati: - Pozdravljanje na formalan i neformalan nain;

Ak tivnosti

Gram atik a

Vok abular

Prvi stepen elementarn - kola og znanja - Blia okolina - Odjevni predmeti

SLUANJE I RAZUMIJEVANJE Uenici e sluati izgovoreni tekst i reagirati 1) neverbalno, npr.: - gestikulacijom predstaviti ono to su uli, - bojenjem navedenih predmeta / osoba, - lijepljenjem odnosno slaganjem slika - Predstaviti sebe redoslijedom koji proistekne iz teksta koji su i druge; uli, - pokazivanjem na odreene ilustracije koje se - Imenovati odnose na rijei koje su uenici uli odnosno lanove svoje ue povezivanjem slike sa tekstom koji uju, porodice; - podvlaenjem i bojenjem ilustracija koje se odnose na rijei koje su uenici uli, - Opisati - izvoenjem uputstava koje nastavnik izgovara jednostavnim ili koja uju sa kasetofona; reenicama 2) verbalno, npr.: (imenskim) i - ponavljanjem odreenih rijei koje je izgovorio ogranienim nastavnik ili koje su uli sa kasetofona, brojem rijei ljude i predmete - davanjem kratkih odgovora na nastavnikova u kui; pitanja ili pitanja koja su uli sa kasetofona. - Imenovati predmete u kolskoj torbi i uionici; - Brojati od 1 do 10; - Rei koliko je sati (puni sat); - Nabrojati dane u sedmici; - Nabrojati ogranien broj odjevnih predmeta. ITANJE I RAZUMIJEVANJE Uenici e prepoznati jednu ili vie napisanih rijei ili reenica i reagirati: 1) neverbalno, npr.: - gestikuliranjem, imitiranjem, - povezivanjem pisanih rijei i odgovarajuih ilustracija, - bojenjem, crtanjem, oblikovanje plastelinom, izrezivanjem, - podvlaenjem pojedinih rijei; 2) verbalno, npr.: - kraim pismenim ili usmenim odgovorim na pitanja, - dopunjavanjem izostavljenih slova ili rijei u tekstu - povezivanjem ponuenih rijei u tekstuitd. GOVOR Uenici e: - ponavljati rijei nastavnika ili rijei izgovorene sa kasetofona, - voditi krae dijaloge u parovima sa drugim uenicima ili sa nastavnikom, - pjevati, - recitirati krae pjesmice, - glumiti, itd. PISANJE Uenici najprije preslikavaju slova koja su prije toga usmeno usvojili, a potom postepeno usvajaju i pravilan nain njihovog pisanja kroz vjebe poput: - popunjavanja slova (npr.: Gdje su nestala slova? - nastavnik ispisuje rijei na tablu, izostavljajui odreena slova koje uenici treba da popune), - rekonstruiranje rijei od ponuenih slova, - takmienje u pisanju brojeva itd.

Line zamjenice ('ana, 'anta, 'anti, Uenici e: huwa, hiya, nahnu) uiti samo Upitne osnovni zam je nice (man, vokabular, koji ma) e biti osnova za Pok azne tvorbu kratkih zam je nice (hara, (imenskih) harihi) reenica. Vokativna partik ula ya Kroz dijalog Potvrdne i odrine rijei (na`am, la) (igre, pjesmice, ponavljanje, prepoznavanje,

crtanje i druge Upitne partikule vjebe) (hal, 'a) uvjebavati Prijedlozi (fi, osnovni min, 'ila, `ala) vokabular. Upitna rije 'ayna Pre poznavan je gramatikog enskog roda (okruglo ta) B rojevi (1 do 10)

156

DIDAKTIKO METODIKE NAPOMENE

U prvim godinama uenja arapskog jezika panju treba usmjeriti na aktivnosti koje imaju za cilj da razviju zainteresiranost uenika za uenje jezika. Arapski jezik se na ovom nivou ui kroz razliite jezike igre, ponavljanje, pjesmu, ples, sa postepenim uvoenjem itanja i pisanja. Rad u parovima ili grupama doprinosi dinamici asa i veoj angaovanosti uenika. Nastavnik treba da: - paljivo planira svaki as, postavljajui ciljeve, detaljno razraujui naine kako da ih postigne, pripremajui materijale/opremu koja je potrebna u uionici, kao i dodatne materijale u sluaju neoekivanih situacija, pripremajui zadatke za pojedine uenike, grupe i cijeli razred, te planirajui trajanje svakog segmenta aktivnosti u uionici; - pie pismene pripreme za svaki as; - da kreativno i fleksibilno kreira svoj rad u okviru zacrtanih ciljeva a u skladu sa uvjetima u kojima radi, - procjeni kojim fondom rijei uenici treba da ovladaju u datoj grupi i datim uvjetima; - da kontrolira i razvija kod uenika pravilno usvajanje izgovora; - potuje osnovne didaktike principe primjerenosti i postupnosti; - razvija pozitivnu atmosferu u uionici; - razvija kod uenika radne navike, marljivost, odgovornost i motivaciju za uenje; - razvija vlastiti sistem praenja i provjeravanja napredovanja svakog uenika; - razvija komunikacijske sposobnosti kod uenika, podstiui ih da maksimalno koriste vlastite talente i sposobnosti ; Praenje i vrednovanje Na poetnom nivou uenja arapskog jezika nastavnik samo aktivno prati i razvija motivaciju i interes uenika za uenje arapskog jezika i procjenjuje realizaciju zacrtanog programa, njegovih ciljeva i zadataka. Interdisciplinarni sadraj U svim oblastima sadraj je povezan sa drugim kolskim predmetima - crtanjem, oblikovanjem (Likovna kultura) - plesom, igrom (Tjelesni i zdravstveni odgoj) - pjevanjem (Muzika kultura) - zajednikom etnjom kroz park, prirodu i sl. (Moja okolina - ekoloki odgoj) Interkulturalne vjetine Uenici e: - upoznati kulturu i obiaje razliitih zemalja u kojima se govori arapski jezik, uporeivati je sa vlastitom kulturom i razvijati pozitivan stav prema razliitosti. Preporuke Kod organizacije nastave arapskog jezika u prvoj godini uenja preporuke se odnose prvenstveno na fleksibilnost u organizaciji nastave i ukupnom rasporedu nastavnih aktivnosti, kao i na trajanje asa. Ovo podrazumijeva i mogue paralelno izvoenje nastave arapskog jezika sa nastavom drugih predmeta, kao to su npr. muzika kultura, likovna kultura, tjelesni odgoj, moja okolina itd. as moe trajati i krae (20-25 minuta) radi postizanja maksimalnog intenziteta panje kod djece. Nastava je razredna pa se mogu lako formirati grupe koje e se smjenjivati na uporednoj nastavi dva predmeta. Uenici rado prihvataju i provode proces imitiranja i ponavljanja, rado insceniraju nauene dijaloge. Ukoliko se u nastavni proces integriraju igre, njihove prednosti su velike. Igre doprinose poveanju uenike aktivnosti, poboljanju njihovih jezikih znanja, uspostavljanju prijatnije atmosfere u uionici, kao i njegovanju prisnijih odnosa izmeu uenika i nastavnika, te izmeu samih uenika. Razvija se takmiarski duh, stvara iva atmosfera u uionici. Postojanje i njegovanje takmiarskog duha tijesno je povezano sa uenikom motivacijom za uenje jezika. Izlasci djece u prirodu su takoer prilika za igre i pjesmice na arapskom jeziku.

157

VANNASTAVNE AKTIVNOSTI ULOGA I ZNAAJ

Vannastavne aktivnosti su vaan segment ivota i rada u koli. Osnovno su obiljeje savremene kole . U vannastavnim aktivnostima mogue je prepoznati sklonosti djeteta, prije nego na nastavnom asu. Dijete ve svojim opredjeljenjem za odreene sadraje nagovjetava nam i neto o svojoj jaoj strani. Mogunost izbora je korak ka slobodi i izraavanju u skladu s mogunostima i afinitetima. Hoe li to biti gluma, ples, otkrivanje pojedinosti o prirodi, zatita prirode, prouavanje obiaja, prikupljanje podataka o igrama koje su nekad bile popularne ili bavljenje ekologijom, ili moda uivanje u novim priama i razgovorima o isprianom, manje je vano. Vanije je da uenici proire vidike, a istovremeno bogate emocionalni svijet. Zadaci Povezivanje, proirivanje i produbljivanje znanja, vjetina i navika steenih u nastavi i vannastavnim aktivnostima Usvajanje novih znanja, vjetina i navika Razvijanje interesovanja za drutveno koristan rad. Osposobljavanje za aktivnosti u slobodnom vremenu koje e biti u funkciji razvoja odgoja i obrazovanja, prevencije svih vrsta ovisnosti, zatite i unapreivanja zdravlja Osposobljavanje za aktivno uee u drutvenom ivotu i njegovom demokratskom razvoju Podsticanje djeijeg stvaralatva kreativnosti Osposobljavanje za komunikaciju, interakciju i kooperaciju sa drugima Omoguavanje upoznavanja drugih i drugaijih Omoguavanje uenja fleksibilnosti i tolerancije 1. Principi na kojima bi trebalo da poiva Plan i program vannastavnih aktivnosti Slobodne aktivnosti su integralni dio odgojno-obrazovnog rada u osnovnoj koli i u funkciji su ostvarivanja globalnog cilja odgoja i obrazovanja. One se organiziraju u skladu sa interesovanjima, mogunostima i dobrovoljnim opredjeljenjem uenika. Planiranje, programiranje, pripremanje, organizacija i realizacija vannastavnih aktivnosti podrazumijevaju aktivno uee uenika. Vannastavne aktivnosti ne bi smjele ni sadrajem, ni trajanjem preopteretiti uenike. One se ne bi smjele pretvoriti u bilo koju vrstu nastavka nastavnog rada. Trajanje vannastavnih aktivnosti, njihovi sadraji i koordinatori - voditelji, se utvruju Planom i programom koji se donosi na poetku kolske godine, a verificira ga Nastavniko vijee. Ako se u okviru nekih vannastavnih aktivnosti ostvaruje i dobit, pravo je uenika da uestvuju u odluivanju o njenoj namjeni i raspodjeli, pri emu se iskljuuje novano nagraivanje uenika. U skladu sa odgovarajuim propisima kola je duna da nain koritenja tako ostvarenih sredstava regulira posebnim aktima. U okviru vannastavnih aktivnosti u osnovnoj koli mogu biti zastupljene sljedee oblasti : Vannastavne aktivnosti iz oblasti nauke Vannastavne aktivnosti iz oblasti kulture i umjetnosti Vannastavne aktivnosti iz oblasti tehnike Vannastavne aktivnosti iz oblasti sporta Vannastavne aktivnosti iz oblasti rada i proizvodnje Vannastavne aktivnosti iz oblasti drutvenog ivota ivota zajednice Evo i moguih sekcija: Zdravlje i sport Mali hor Mladi prirodnjaci

158

Mladi slikari Mali orkestar Ritmika i plesna sekcija Mladi ekolozi Dramska sekcija kola ima slobodu da uvede nove sekcije, u skladu s osobnostima sredine i interesima djece. 1. Plan vannastavnih aktivnosti trebalo bi da obuhvati: Koliko asova e biti realizirano u okviru vannastavnih aktivnosti u toku kolske godine? Koje oblasti vannastavnih aktivnosti e biti zastupljene u osnovnoj koli? Dan, sat i mjesto realizacije vannastavnih aktivnosti Imena koordinatora voditelja vannastavnih aktivnosti S obzirom na injenicu da je u jednoj koli nerealno oekivati da se jednaka panja posveti svim oblastima, potrebno je na poetku kolske godine detaljno razmotriti u kojoj mjeri e pojedine oblasti biti zastupljene. Od posebnog znaaja je da se u Planu vannastavnih aktivnosti odredi dan, sat i mjesto gdje e se one odvijati. Kada uenici i koordinatori - voditelji znaju da e se aktivnosti odvijati sedmino, ili petnaestodnevno i koliko e one trajati, onda se oni mogu adekvatno pripremiti, bie motivirani za aktivnost, to e znaajno uticati na efekte u njihovom ostvarivanju. Blagovremeno i tano odreenje vremena, mjesta i trajanja aktivnosti ima svoju pedagoku vrijednost i zato ga treba osigurati ve u Planu na poetku kolske godine. Imenovanje koordinatora voditelja vannastavnih aktivnosti vri Nastavniko vijee na poetku kolske godine i ono ne moe biti rezultat licitiranja i dobrovoljnog opredjeljivanja nastavnika, nego izbora na osnovu unaprijed utvrenih kriterija od strane najvieg strunog organa u osnovnoj koli. 2. Program vannastavnih aktivnosti trebalo bi da obuhvati: Vrste aktivnosti (sadraja), u okviru svake oblasti; Ko bi trebalo da uestvuje u kreiranju i realiziranju Programa aktivnosti; Koje organizacione forme aktivnosti e biti zastupljene; Koje uvjete bi trebalo da osigura osnovna kola da bi aktivnosti mogle biti realizirane (objekti-mjesta, namjetaj, oprema, sredstva, materijal i slino).

Svaka oblast podrazumijeva niz konkretnih aktivnosti (sadraja) za koje e se kola opredijeliti na poetku kolske godine, vodei rauna o primjerenosti aktivnosti uzrastu djece, njihovim mogunostima, interesovanjima i potrebama, kao i kadrovskom potencijalu i uvjetima kojima kola raspolae. U kreiranju programa i njihovoj realizaciji neophodno je osigurati uee najireg kruga zainteresiranih, prije svega, djece i njihovih roditelja, specijaliziranih strunjaka razliitog profila (pedagoga, psihologa, ljekara, umjetnika, sportista i dr.) koji se mogu angairati na profesionalnoj i volonterskoj osnovi. kole e na poetku kolske godine, na osnovu usvojenog Plana i programa vannastavnih aktivnosti poduzeti odreene korake kako bi stavila na raspolaganje uenicima i koordinatorima voditeljima sve raspoloive materijalne resurse, a one koji su neophodni, a koji ne postoje, kola e osigurati naknadno u skladu sa mogunostima i uz pomo nadlenog ministarstva. Vannastavne aktivnosti je nuno organizirati na principu homogenih uzrasnih grupa. Samo tada moe se postii istinska primjerenost aktivnosti sadraja uzrastu, mogunostima, interesovanjima i potrebama djece, a za veinu lanova grupe programi mogu predstavljati realno i optimalno optereenje to je osnov za ostvarivanje odgojno-obrazovnih efekata u ovome sektoru kolskog ivota

159

i rada. Ovim se postie i jo jedan efekat, a to je povezivanje vannastavnih aktivnosti sa nastavom i uope sa ivotom u uoj i iroj socijalnoj sredini. Razliita shvatanja vannastavnih aktivnosti i njihove funkcije u razvoju, odgoju i obrazovanju djece osnovnokolskog uzrasta do sada dovodila su do dezorijentacije u ovom znaajnom sektoru ivota i rada u osnovnoj koli. Razliita shvatanja, otpori, predrasude, pa i tradicionalna optereenja, trebalo bi da budu podreena nastojanjima koja su izraena u Koncepciji devetogodinje osnovne kole i prevaziena decidnim zahtjevima koji se tiu sticanja, razvijanja i usavravanja profesionalne kompetentnosti svih onih koji su odgovorni za rezultate odgoja i obrazovanja u osnovnoj koli.
P RETP OSTAVKE ZA REALIZACIJU SVIH PROGRAMA STRUNO OSPOSOBLJEN NASTAVNIK Profesor razredne nastave Nastavnik razredne nastave NASTAVNIK KOJI RAZUMIJE SMISAO PROMJENA I KOJI VJERUJE U MOGUNOSTI UENJA I EDUKACIJE Nastavnik koji zna, umije i koji u prvi plan stavlja djeiju dobrobit; Izbor naina rada u razredu koji osigurava ueniki aktivitet i individualni razvoj; Planiranje sadraja rada u skladu s svim vanim iniocima (struktura odjeljenja, predznanja, definirani ciljevi, osobnosti lokalne sredine, tematski pristup pojedinim dijelovima programa).

NOVE METODE RADA Sadraji koji bitno utiu na kvalitet rada

Fleksibilno poimanje artikulacije nastavnih aso va u prvom razredu i mogunost organizovanja nastavnog asa u skladu s intenzitetom panje.

- Udbenici za uenike koji podrazumijevaju novija saznanja o djetetu i uenju, pratei radni materijali, prirunici za nastavnike, didaktiki materijali Adekavtano opremljen i ureen prostor (namjetaj jednostavnih linija, bez otrih rubova, lijepo dizajniran, lagan, mobilan, koji dozvoljava promjene u kombinaciji i usklaivanje s brojem uenika u grupi, djeluje lijepo, primamljivo, vedro); Roditelji i lokalna zajednica mogu osigurati podrku.

PROSTOR I UKUP NO OKRUENJE U KOLI -

Preporuka: Do 25 uenika u odjeljenju i bez ukljuivanja uenika prvog razreda u kombinovana odjeljenja; U situacijama kada su pojedine sredine primorane na organizaciju rada u kombiniranim odjeljenjima, treba primijeniti fleksibilniji raspored nastavnih asova; Primjera radi, uenike prvog razreda pozivamo ranije u kolu, realiziramo sadraje koji zahtijevaju direktnu komunikaciju, potom se ukljuuju uenici ostalih razreda.
Partnerstvo u reformi Informacije o vanim promjenama putem seminara PODRKA Za direktore i savjetnike pedagokih zavoda RODITELJA UENIKA Direktore osnovnih kola U LOKALNOJ Nastavnike prvih razreda ZAJEDNICI Pedagoge

Posebno: Informativni materijali za roditelje uenike prvog razreda.

160

SMJERNICE ZA PRAENJE I OPISNO OCJENJIVANJE

Postignua uenika Opisno ocjenjivanje je kvalitativna analiza uenikih postignua. Na jednoj su strani ciljevi koje smo definirali, ishodi uenja i indikatori uspjenosti, a na drugoj pokuaj da na odreenoj skali postignua odredimo poziciju svakog uenika. To je kvalitativno ocjenjivanje. Opisno je ocjenjivanje primjereno uenicima mlaeg kolskog uzrasta. Programski zahtjevi, s obzirom na sadraj, nisu obimni, ali su ueniku prevelik teret jer on ne vlada itanjem kao osnovnim sredstvom, odnosno metodom uenja. U prvom razredu osnovne kole predvieno je opisno iskazivanje uspjeha uenika. To podrazumijeva sistematsko praenje napredovanja svakog uenika i procjenu stanja i situacije u odreenim intervalima. Procjena podrazumijeva iskazivanje kvalitativnih elemenata na poetku i nakon odreenog vremenskog perioda.Opisna ocjena ima svoju ,,analitiku strukturu i kontinuitet u opservaciji i evidentiranju napredovanja. To su informacije o postignuima u pojedinim segmentima nastavnog programa. Na osnovu tih informacija mogue je formirati sliku o napredovanju svakog uenika. To su bitne informacije o nastavniku i njegovoj sposobnost procjene karakteristinih podataka o svakom ueniku koje su istovremeno orijentir za planiranje narednih koraka. Ukupna organizacija rada u razredu mora biti podreena zahtjevu: Osigurati napredovanje u skladu s individualnim mogunostima. U donoenju opisne ocjene morali bismo imati u vidu sljedee elemente: Ostvarivanje konkretnih odgojno-obrazovnih zadataka koji su definirani u Programu (znanja, stavovi, vrijednosti, vjetine) Je li uenik usvojio programske sadraje? (potpuno, djelimino, nije usvojio) U emu je uenik uspjean? ta je njegova jaa strana? Koliko je napredovao u odnosu na poetak kolske godine? (mnogo, malo, nimalo, kolika je razlika izmeu startne pozicije i sadanjeg stanja) Ima li uenik tekoa? U kojim se to podrujima posebno oituje? (izgovor, analiza i sinteza, razumijevanje, reprodukcija, odsustvo panje, zamjena glasova, nemogunost zakljuivanja ...) Koje su preporuke za prevazilaenje tih tekoa? Koliko je uenik samostalan u radu? (nesamostalan je, za najmanju sitnicu trai pomo, samostalan, djelimino je samostalan) Kakav je njegov odnos prema radu i obavezama? Da li moe usredsrediti panju na sadraje? Odnos prema drugim uenicima Odnos prema nastavnicima Druge osobine Za procjenjivanje i ocjenjivanje je posebno vano: Da je zasnovano na kriterijima. (ta ocjenjujem? Kako?); Da je kontinuirano i zasnovano na praenju uenikog rada; Da podrazumijeva vie aspekata; Da odraava razliitost pristupa; Da polazi od onog to dijete zna i to je njegova jaa strana; Da se oslanja na ueniku mogunost i slobodu samoprocjenjivanja; Da su svi uenici ukljueni u postupak i da znaju ta ih oekuje; Da je ocjenjivanje podreeno vanim ciljevima (znanje, ivot, rjeavanje problema u ivotnim situacijama), a ne samo zahtjevima nastavne jedinice i apstraktnim ciljevima; Da uvaava razvojne karakteristike djece odreene dobi i svakog djeteta; Da pomae u identifikaciji djece sa posebnim potrebama; Ocjenjivanje vriti u okolnostima koje su primjerene potrebama djece, ne zastraivati uenike slabom ocjenom, teinom zadataka; Imati na umu da ocjenjujemo ba ono to treba ocjenjivati; Ocjenjivati pojedine segmente u odnosu na ciljeve Programa i ukupna postignua.

161

OKVIRNI NASTAVNI PLAN I PROGRAM za etvrti razred devetogodinje osnovne kole

162

Sadraj
Okvirni nastavni plan za etvrti razred devetogodinje osnovne kole Nastavni programi obaveznih nastavnih predmeta 1. 2. 3. 4. 5. 6. 7. 8. 9. 10. Bosanski, hrvatski, srpski jezik i knjievnost Engleski jezik Njemaki jezik Francuski jezik Arapski jezik Moja okolina Matematika Muzika/glazbena kultura Likovna kultura Tjelesni i zdravstveni odgoj

OKVIRNI NASTAVNI PLAN ZA ETVRTI RAZRED DEVETOGODINJE OSNOVNE KOLE

RED. B ROJ SEDMINI B ROJ NASTAVNIH ASOVA GODINJI BROJ NASTAVNIH ASO VA

OBAVEZN I NASTAVNI PREDMETI

1. 2. 3. 4. 5. 6. 7.

Bosanski, hrvatski, srpski jezik i knjievnost Prvi strani jezik Moja okolina Matematika Muzika / glazbena kultura Likovna kultura Tjelesni i zdravstveni odgoj UKUPNO:

5 3 3 4 2 2 2 21

175 105 105 140 70 70 70 735

Napomena: Nastavni predmet Vjeronauka reguliran je kantonalnim obrazovnim zakonodavstvom.

163

Bosanski, hrvatski, srpski jezik i knjievnost

(5 asova sedmino, 175 asova godinje)

Posebni asovi itan ja: ITANJE I PISANJE 40 ASOVA usavravanje tehnike (pravilnosti, brzine i izraajnosti) rad na poboljanju razumijevanja proitanog

Vje be usmjere ne na usavravanje pisanja latininim pismom: tehnika pisanja preciznost u saopavanju sadraja miljenja u pisanoj formi

Usvajanje pisanih slova irilice: usvajanje grafike strukture slova povezivanje slova u strukturu rijei pisanje rijei i reenica prepisivanje kraeg teksta

10 asova 5 asova

25 asova itanak a tiva: INTERPRETACIJA KNJIEVNOG TEKSTA 60 ASOVA Interpretacija proznih i poetskih tekstova, doivljaj knjievno-umjetnikih tiva i usvajanje knjievnoteorijskih pojmova 40 asova Rje nik JEZIK 35 ASOVA 5 asova Narativni oblici: P repriavanje na osnovu KULTURA IZRAAVANJA samostalno sastavljenog plana 25 ASOVA 2+2+2 P rianje na osnovu datog poetka (slike, teksta) 2+2 P rianje na osnovu datih tematskih rijei 1+1+1 Dokume ntarni film MEDIJSKA KULTURA 15 ASOVA 3 asa 20 asova Desk riptivni oblici: 10 asova Info rmativni oblici: Mjeoviti oblici: Pismo kao obavijest Pismo kao izraz zahvalnosti 2+2 1+ 1+ 1 Gramatika Pravogovor i pravopis Lek tira: Osamostaljivanje u itanju, podcrtavanje znaaja znanja i knjiga u odgoju i samoodgoju 20 asova

Opis lika P isanje izvjetaja 1+ 1+ 1 1+1 Opis pojave, zbivanja u prirodi

Crno-bije li film i film u boji 4 asa

Nije mi i zvuni film

Radio-emisije

Djeiji listovi

2 asa 4 asa

2 asa

Broj nastavnih asova uz pojedina podruja je samo orijentaciona naznaka vremena potrebnog za realizaciju predvienih programskih sadraja. Nastavnici imaju slobodu u planiranju i uspostavljanju balansa izmeu prethodnih postignua u pojedinim podrujima i vremena potrebnog za daljnji rad. Imaju punu slobodu u izboru nastavnih metoda, oblika nastavnog rada, nastavnih sredstava, naravno u skladu sa savremenim tendencijama u metodici nastavnog rada. Ali sve je podreeno postavljenim ciljevima i jasno naznaenim ishodima uenja.

164

ITANJE I P ISANJE
Programski zahtjevi i t a nj e itanje proznog teksta tampanog latininim pismom itanje naglas itanje u sebi itanje po ulogama Izraajno itanje itanje i recitiranje lirske pjesme itanje teksta tampanog irilinim pismom Odgojno-obrazovni ciljevi i zad aci Minimum Standardi o ekivanih postignua Prosje no Izn ad prosjeka

Pojaavanje spoznaje o znaaju itanje tekstova Pravilno i teno itanje s Izraajno itanje itanja tampanih razumijevanjem i stvaralako Vjebanje u koncentraciji na latininim smisla proitanog izraavanje sadraj pismom (glasno i reproduktivni i (mogunost kritike itanje kao uenje kako da se ita u sebi, stvaralaki nivo ocjene, unoenja Svijest o zadatku (ta se trai od razumijevanje Izraajno itanje naglas i u izmjena) mene? Gdje to mogu nai u proitanog) sebi, prepoznavanje Razumijevanje udbeniku? itanje i pjesnikih slika, ritma, rime sadrajnih, ta mi je jo potrebno? recitiranje po Recitiranje kompozicijskih Koji izvori informacija postoje?) vlastitom izboru itanje sadraja aspekata paljivo Razvijanje sposobnosti itanja radi Ilustriranje tampanog irilinim pismom, strukturiranje pisanog sticanja informacija doivljaja razumijevanje i reprodukcija rada Razvijanje sposobnosti kritikog pjesme Potpuno Teno itanje tekstova itanja Poznavanje slova snalaenje u tampanih latininim i Osposobljavanje za itanje u sebi i irilinog pisma, pisanju slovima latinice irilinim pismom P i s a nje Usavravanje pisanja brzo uoavanje kljunih rijei pravilno itanje (pravilan i estetski izgraen Izgraen rukopis i P isanje reenica o Osposobljavanje za samostalno rijei i reenica, rukopis) pisanje dovedeno do proitanim sadrajima itanje i razumijevanje proitanog razumijevanje Pisanje rijei, reenica, nivoa automatizma P isanje o sadrajima Priprema za vrijednosnu analizu i proitanog sastava (u latininom pismu) mate vrednovanje umjetnikih i ivotnih Poznavanje Usvojena pisana slova irilice, Razumije sadrajne, P isanje po diktatu (diktat s poruka pisanih slova Pravilno pisanje kompozicijske komentarom, objanjeni Osposobljavanje za itanje latinice i svih slova, njihovo pravilno aspekte, paljivo diktat, diktat s pjesme, mogunost povezivanje u strukturama strukturiran pisani rad predusretanjem memoriranje sadraja i recitiranje pravilnog pisanja rijei Pisanje irilicom bez pogreaka, izborni diktat, Pravilno itanje, razumijevanje i rijei, reenica, Razumijevanje napisanog zastoja, itko i lijepo stvaralaki diktat, reprodukcija proitanog kraih tekstova Mogunost prepisivanja kontrolni diktat) Usavravanje tehnike pisanja Pisanje po diktatu reenica Usvajanje pisanih slova latininim pismom, daljnji rad na rijei, reenica, tampanih irilinim irilinog pisma (pravilno estetskoj strani rukopisa kratkog teksta pismom pisanim slovima pisanje i povezivanje Razvijanje svijesti o znaaju Poznavanje irilice slova u strukture rijei, kulture pismenog izraavanja pisanih slova Potpuno snalaenje u razumijevanje napisanog) (raspored teksta, ortografski irilice, pisanju slovima latinice P isanje rijei i reenica uz zahtjevi, usklaenost sadraja mogunost (pravilan i estetski izgraen ilustrirane sadraje miljenja i napisanog sadraja) povezivanja slova rukopis) P repisivanje rijei, Osposobljavanje za analizu u strukture rijei Pisanje rijei, reenica, sastava reenica, kraeg teksta napisanog, uoavanje nedostataka, Prepisivanje rijei Usvojena pisana slova irilice evidentiranje vlastitih greaka, Pisanje rijei po Pravilno pisanje procjena nivoa postignua diktatu svih slova, njihovo pravilno Razumijevanje znaaja poznavanja Pisanje kraih povezivanje u strukturama jednog i drugog pisma i reenica rijei osposobljavanje Razumijevanje napisanog za itanje tekstova tampanih Mogunost prepisivanja irilinim pismom i mogunost reenica sluenja pisanim slovima irilice u tampanih irilinim pismenim vjebama i pismom pisanim slovima komunikaciji irilice INTERPRETACIJA KNJIEVNOG TEKSTA Knjievni tekstovi Knjievno-teorijski Odgojno-obrazovni Ishodi druenja s knjievnim tekstom pojmovi ciljevi i zad aci Zadovoljavajui Prosje ni Izn ad p rosjeka itanaka tiva Nasiha KapidiHadi: Divna zemlja i tetka Devla Jakov Jurii: Srne na santi leda Zehra Hubijar: Kestenjar Armenska bajka: Tumaenje snova Ivan Cankar: Zastidio se majke Japanska bajka: Zlatna sjekira Tok dogaaja u vremenskom slijedu (na obimnijem tekstu) Uoavanje mjesta i vremena radnje Likovi - njihov izgled, postupci, osobine Uoavanje i upore ivanje postupaka glavnih likova (likovi iji su postupci izrazito suprotstavljeni) Spoznavanje onoga to nije neposredno dato ali je konstitutivni dio znaenja rijei, reenice, teksta Misaono i emocionalno poistovjeivanje s likovima Bogaenje emocionalne, kognitivne i socijalne komponente P amenje slijeda dogaaja Razumijevanje sadraja na nivou reprodukcije proitanog Uoavanje glavnog dogaaja, glavnih i sporednih likova Mogunost reprodukcije Razumijevanje na nivou uopavanja i formuliranja podnaslova logikim cjelinama Razumijevanje kao rezultat uvianja uzroka i posljedice. formuliranje poruke P otpuno samostalno itanje, razumijevanje proitanog, mogunost samostalne analize i raspravljanja o proitanom sadraju Izgraen vlastiti odnos prema knjievnom tekstu

165

efik Daupovi: San zubara Pincetija Aleksa Miki: Neoekivani susret Enes Kahvi: amac Branko opi: Nee mi vjerovati Nedati Zekerija: Zar vam nisam rekao Jure Katelan: Proljee je slikar Maja Gjerek Lovrekovi: Zimska pria Dramsk i tekstovi: eljka Horvat Vukelja: Reumatini kiobran Jadranka uniBandov: Jesenska umska ala P jesme Alija H. Duboanin: Jesenja pisma Gustav Krklec: P rvi snijeg Ismet Bekri: Domovina nije rije iz spomenara Kasim Derakovi: Ljetna no Muharem Omerovi: Moja baka ukrija Pando: Oslukivanje Grigor Vitez: Svirala od vrbe

Uspostavljanje analogije: knjievni lik- likovi iz svakodnevnih ivotnih situacija Stav prema likovima i objanjenje stava Uoavanje opisa lika u knjievnom tekstu Uoavanje opisa pojave u knjievnom tekstu

Izraavanje vlastitog stava o liku, pronalaenje argumenata i formiranje vlastitog ponaanja u skladu s pozitivnim primjerima Afirmacija moralnih vrijednosti: dobrote, plemenitosti, potenja, discipliniranosti i osjeaja za mjeru, marljivosti)

(odgovori na pitanja u usmenoj formi i na pojednostavljena pitanja u pisanoj formi) Razlikovanje vrsta knjievnog teksta na osnovi osnovnih obiljeja

Lektira: Ivica Vanja R ori: P lavi vjetar Bisera A likadi: Kraljica iz dvorita Nedati Zekerija: Djeca triju ulica Karlo Kolodi: P inokio Vrelo ljepote / Stihovi u lektiri (izbor iz bh. poezije za djecu)

Daljnji rad na itanju dramskog teksta (prirodno i bez patetike) Rad na glasovnoj Pjesnika slika izraajnosti, Ritam - podizanje i vjebanje sputanje glasa u ekspresivnosti i govoru i itanju; smisla za isticanje izmjena dugih i znaajnih elemenata, kratkih slogova) Izraajno predstavljanje teksta Rima - glasovno Ostvarivanje uloge u podudaranje krajnjih igrokazu kao vid slogova (dvoslona govorne produkcije rima) Obino, svakodnevno u pjesmi Izvori nadahnua Ritam i rima kao izrazi doivljaja Poezijom do estetskog doivljaja i spajanja emotivne, spoznajne, vrijednosne, imaginativne komponente, stvarnog i matovitog Njegovanje senzibiliteta za sugestivnost pjesnike rijei, odgoj za ljepotu pjesnikog kazivanja Razumijevanje smisla Osposobljavanje itanja djeteta za Zato itamo? samostalno itanje, Kako samostalno pamenje itati? i mogunost itanje radi uivanja prezentacije itanje radi sticanja i Razumijevanje proirivanja znanja znaaja znanja i itanje radi uloge itanja u upoznavanja s uenju, odgoju i knjigom (naslovna samoodgoju strana, autor, izdava, Vrijeme za priu, broj stranica, o emu vrijeme za pjesmu se govori u knjizi), itamo odabrane vjeba u dijelove dragih tiva, predstavljanju teksta, recitiramo pjesmu po knjige vlastitom izboru Piev govor i govor lika Didaskalije

Razumijevanje sadraja dijaloga, pravilno itanje P ravilno itanje pjesme, recitiranje pjesme

Doaravanje likova, atmosfere izraajnim itanjem Izraajno itanje recitiranje, razumijevanje pojmova predvienih programom

Gluma, preuzimanje uloge lika, unoenje promjena u tekst Stvaralaki odgovor na pjesmu kao poticaj za pisanje pjesme, sastava

Djeca e o s j e a t i, prepoznavati i doivljavati snagu i ljepotu pjesnike rijei. Uoavat e slikovitost, jezgrovitost u pjesnikom izrazu. Moi e porediti kazivanje u proznom tekstu, raspoloenje u pjesmi, muzikom djelu, likovnom izrazu. L jepotu e doivljavati svim ulima, mislima i osjeanjima. Dijete je proitalo knjigu Moe odgovarati na postavljena pitanja Moe uestvovati u analizi i samostalno govoriti o sadraju, likovima, poruci Samostalnost u prezentaciji proitane knjige Mogunost poreenja, izvoenja zakljuaka

Djeca e moi samostalno proitati tekstove predviene za domau lektiru Uestvovat e u analizi u skladu s mogunostima samostalnog itanja, razumijevanja, reprodukcije i produkcije

166

MEDIJSKA KULTURA

Programski sadraji
Film Filmske vrste Igrani film Dokumentarni film Crno-bijeli film i film u boji Nijemi i zvuni film

Pojmovi ta je igrani, a ta dokumentarni film U historiji filma prve filmske predstave odnose se na dokumentarni film i snimljene situacije iz svakodnevnog ivota Napredak u razvoju filma Tehniki aspekti film u crnobijeloj tehnici film u boji nijemi i zvuni film

Odgojno-obrazovni ciljevi

Zadovoljavajui

Oek ivani re zultati Prosjeni P raenje i razumijevanje filmskog sadraja, razumijevanje poruke Uoavanje relacije tehnika snimanja i punoe doivljaja

Iznad p rosjek a Uoavanje povezanosti izraajnih sredstava i ostvarenih efekata Produkcija ideja za snimanje dokumentarnog filma koji se odnosi na ivot u koli ili iroj zajednici Mogunost ireg objanjavanja povezanosti pojedinih segmenata u procesu stvaranja filma

P ercepcija i recepcija Mogunost praenja filmskog sadraja filmskog sadraja u kontinuitetu i Uoavanje razumijevanje karakteristika i sadraja filma znaaja dokumentarnog Uoavanje razlike u filma tehnici snimanja Zauzimanje stava P oreenje efekata crno-bijelog i efekata filma u boji, zvunog u odnosu na nijemi film

Radio - emisije

Radio kao medij i radio-emisija u funkciji popularizacije znanja, kulture i zabave primjerene djeci Radio, emisija Djeiji list kao komunikacija i izraz stvaralatva odraslih za djecu i djece za djecu JEZIK: Rjenik

Odgoj i obrazovanje (praenje radioemisija) Uee u programima kolske radio-stanice Razvijanje opih odgojnih vrijednosti

Mogunost koncentracije sluanja i pamenja osnovnih informacija

P aljivo praenje, memoriranje Posjedovanje sadraja, mogunost razvijene kulture reprodukcije sluanja i izbora sadraja

ita i komentira Samostalno itanje Mogunost kritikog itanja

Dje iji listovi

Oekivana postignua Zadovoljavajua Pravilan izgovor rijei koje su dominantne u svakodnevnom govoru Razumijevanje znaenja rijei u knjievnom tekstu i mogunost njihove upotrebe u reprodukciji sadraja, sluenje rijeima iz knjievnih djela Prilagoavanje rjenika situaciji i situacionom kontekstu Prosjena Iznad prosjek a

Programski sadraji Rje nik Rijei u prii i pjesmi Rijei opisivai Rijei informacije Rijei poruke

Odgojno-obrazovni ciljevi Sluenje rjenikom i snalaenje u abecedno i azbunom slijedu (traenje rijei, vjebe koje potiu na takmienje i brzo snalaenje (Ja sam slovo C. Koje je slovo do mene? Mi smo slova D i H. Koja su slova izmeu nas? Sreivanje kartona rijei sa razliitim inicijalnim znakom, sreivanje kartona rijei koje imaju isto slovo na poetku (uma emsa, ime, tap, eer) Razvijanje sposobnosti izbora adekvatnih rijei u govoru i pisanju Upotreba rijei u komunikaciji: predstavljanje, traenje informacije (u kupovini, na putovanju, traenju pomoi u sluaju nesnalaenja) Tano artikuliranje potrebe, zahtjeva Izbor rijei kojima opisujemo Rijei kojima pojaavamo argumentaciju

Adekvatna upotreba rijei Posjedovanje bogatog u razliitim situacijama. fonda rijei Razumijevanje znaenja rijei, njihova upotreba u govoru i pisanju P osjedovanje smisla za izbor pravih rijei radi doaravanja raspoloenja, situacije, aktivnosti Upotreba rijei koje su nove i neoekivane s obzirom na uzrast i programske zahtjeve Upotreba rijei na nov i originalan nain

167

Oekivana postignua Gram atika Pojmovi Ciljevi i zadaci Usavravanje perceptivnih, analitikih i lingvistikih sposobnosti Razvijanje sposobnosti gramatike analize reenice, teksta Razlikovanje primjera od (ne)primjera Razvijanje sposobnosti generalizacije, izvoenja zakljuaka Razlikovanje navedenih vrsta rijei i prepoznavanje u tekstu Jednostavna i proirena reenica u komunikaciji (brzina, intonacijski modaliteti) Gramatika i vrijednosni system (pozitivna svojstva i imenovanje, pridjevi u funkciji razlikovanja pozitivnih i negativnih osobina: drueljubiv, drag, sebian, krt, dareljiv ....) Ciljevi i zadaci Zadovoljavajua Veliko slovo u primjerima koji su predvieni programom Primjena pravila o upotrebi velikog slova u primjerima koje predvia program Pravilna upotreba znakova interpunkcije Rije - slog rastavljanje rijei Zadovoljavajua Razlikovanje navedenih vrste rijei u jednostavnijim primjerima reenica Prepoznavanje subjekta i predikata u reenici Prosje na Snalaenje u analizi reenice u obimu koji podrazumijevaju navedeni programski sadraji Izn ad prosjeka Razlikovanje vrsta rijei, uoavanje njihove funkcije u reenici Mogunost prepoznavanja u tekstu Samostalna analiza reenice (subjekt, predikat, dodaci)

Azbuka Vrste rijei: Imenice (zbirne i gradivne) Zamjenice (line i prisvojne) P ridjevi (opisni, prisvojni, gradivni) Brojevi (glavni i redni) Reenica Subjekt i predikat u reenici P rosta neproirena reenica Subjekatski i predikatski skup P rosta proirena reenica

Azbuka Imenice Zamjenice Pridjevi Brojevi Subjekt i predikat u reenici Glagol kao predikat Imenica kao subjekt Subjekatski i predikatski skup

Pravogovor i pravopis Veliko slovo u pisanju naziva : ulica, trgova, bulevara kola knjiga, listova, asopisa

Pojmovi

Oekivana postignua Prosje na Pisanje u skladu s pravilima koja su obuhvaena programskim sadrajima Izn ad prosjeka P ravilna upotreba pravila o pisanju velikog slova Uoavanje i ispravljanje vlastitih i tuih greaka u pisanim radovima

Veliko slovo u pisanju imena pripadnika naroda P isanje imena ivotinja P isanje prisvojnih pridjeva na -ov, -ev, -in P isanje prisvojnih pridjeva na -ski , -ki, -ki P ravilno rastavljanje rijei na kraju retka

168

Ishodi rad a na usmenom i pismenom izraavan ju Oblik izraavan ja Vjeba Narativni Prepriavanje na osnovi samostalno sastavljenog plana Prianje na osnovi datog poetka (slike, teksta) Prianje na osnovi datih tematskih rijei Deskriptivni Opis pojave, zbivanja u prirodi Opis lika iz najblie okoline Odgojno-obrazovni ciljevi i zadaci itanje teksta, razumijevanje uoavanje logikih cjelina i samostalno formuliranje podnaslova tim cjelinama Razvijanje sposobnosti analize, sinteze, apstrahovanja i generalizacije (kognitivni nivo). Snalaenje u nedovrenim jezikim strukturama Stvaranje sadraja na osnovu poticajnih rijei; Izazivanje irokog spektra asocijacija, mate Osposobljavanje za adekvatan izbor rijei, stvaranje reeninih struktura u kontekstu tematskog kruga ponuenih rijei Poticanje individualnog stvaralakog nerva, mate i kreativnosti u izraavanju Razvijanje sposobnosti posmatranja i zapaanja svega to je u okruenju Uporeivanje opisa lika u knjievnom djelu , opisivanje poznatih osoba (izbor adekvatnih rijei deskriptora), rijei za oznaavanje vidljivih osobina i rijei za oznaavanje ponaanja, postupaka. Njegovanje govornog i pisanog jezika Osposobljavanje za uoavanje redoslijeda dogaanja, vanih elemenata u dogaaju, situaciji, aktivnosti Sposobnost sistematinog predstavljanja Prilagoavanje namjeni sadraja i oblika izraavanja Pisanje sa svrhom, nain obraanja, oslovljavanje, rukopis, stil, izgled papira, urednost kao pokazatelji koliko potujemo osobu kojoj piemo Zadovoljavajui Snalaenje u jednostavnim i uobiajenim situacijama, prilagoavanje naina izraavanja situacijama Mogunost stvaranja sadraja koji ima logian slijed Mogunost govorenja i pisanja o konkretnim sadrajima (vidim, ujem) i o osjeanjima Prosje ni Sposobnost hipotetikog miljenja zamiljanje brojnih alternativa Osmiljenost, svrsishodnost, pravilnost i jasnoa izraavanja Uspostavljanje logikih veza i stvranje smislene i kompozicijski organizirane prie Izn ad p rosjeka P osjedovanje bogatog leksikog fonda i mogunost spontanog, tenog izraavanja Sposobnost pisanja emotivno obojenih sadraja P osjedovanje bogatstva ideja i mogunost oblikovanja misli na zanimljiv nain P osjedovanje dara zapaanja i raspolaganje rjenikom kojim se zapaeno moe izraziti rijeima, reenicama, priom Dobro zapaanje i bogat rjenik, mogunost poreenja i zakljuivanja

Zapaanje vanih osobina, ali i Osmiljeno i pravilno mogunost izraavanje u uspostavljanja usmenoj i pisanoj relacija: formi vidljivo i skriveno Uoavanje smislene povezanosti tematskih rijei Uoavanje reprezentativnih osobina

Informativni

Pisanje izvjetaja ta? Gdje? Kada? Kako? Zato? Pisanje pisma - pismo obavijest - pismo zahvale

Mogunost praenja vremenskog slijeda u dogaaju ili aktivnosti Registrovanje u formi kratkih reenica

Izvjetaj ima sve potrebne elemente

Sposobnost saetog i objektivnog prikazivanja dogaaja, situacije P isanje sadri elemente slikovitog i matovitog kazivanja Bogatstvo misli i asocijacija, originalnost u upotrebi rijei

Mjeoviti

169

Didaktiko-metodike napomene
U etvrtom razredu povean je fond nastavnih asova. Djeca su misaono jaa, iskustvom bogatija. To znai da treba poveati oekivanja i jasno postaviti zahtjeve. Na poetku godine vano je izvriti evaluaciju postignua u prethodnim razredima i upoznati djecu emu teimo u pojedinim podrujima: kakvom itanju, pisanju, razumijevanju sadraja, kakvom usmenom i pismenom izraavanju. Dogovorite se s djecom o nivoima postignua, napiite na razredni pano ta oekujete u pojedinim podrujima. To je naznaeno u standardima postignua. Postepeno ih uvodite u jasnu pojmovnu diferencijaciju. U stvaranju ukupne programske strukture uvaavani su vani elementi: broj nastavnih asova, kriteriji vani za izbor nastavnih sadraja, meusobna povezanost i proimanje sadraja pojedinih podruja nastave maternjeg jezika, programska struktura ovog nastavnog predmeta u prethodnim razredima i definirani ishodi uenja u pojedinim podrujima, zahtjevi ostalih nastavnih predmeta i karakteristike receptivnih mogunosti djece u etvrtom razredu. itanje i pisanje ostaju u prvom planu. Interpretacija teksta kao podruje u osnovi je gramatike i nastave usmenog i pismenog izraavanja. To je nepresuan izvor rijei, pojmova i doivljaja. itanaka tiva su istovremeno vrijedna knjievna djela i osnova su za realizaciju svih programskih zahtjeva. Ti se tekstovi razlikuju s obzirom na tematiku, obim, prisustvo naracije i deskripcije, dominantan vrijednosni sistem, ali koliko mogu biti od pomoi u ostvarivanju ciljeva ostalih podruja nastave maternjeg jezika. U samoj interpretaciji teksta treba stalno imati na umu da prava umjetnost ostaje u sferi estetskih osjeanja i nije joj zadatak da direktno, nametljivo pouava, posebno ne da namee stavove i poruke. Vano je da uenici umjetnika tiva doive kao neto to je snano i lijepo i to djeluje na osjeanja, misli, matu. Da taj susret predstavlja doivljaj ugodnog literarnog iskustva. Neka u razgovoru, raspravi, suprotstavljanjem miljenja dolaze do zakljuaka. U interpretaciji lirske pjesme novi su, u pojmovnom smislu, ritam i rima. Manje insistirajte na reprodukciji u pojmovnom smislu, stvorite atmosferu u kojoj e djeca osjetiti zvunost, slikovitost i ritam, neka vie uivaju u ritmu, a manje pamte pojmove. Poeziju treba itati i u njoj uivati. Ne robovati bilo kakvim ablonima i ne smjetati sve u racionalne okvire. Medijsku kulturu valja posmatrati u kontekstu ukupnih programskih zahtjeva i podcrtavati potrebu selektivnog pristupa ovim sadrajima. Posebno mjesto u Programu ima domaa lektira. Za pet naslova ostavljeno je 20 nastavnih asova. Kreativnijim, fleksibilnijim pristupima radu na ovim tekstovima uvodite djecu u svijet literature i razvijajte samostalnost u druenju s knjigom. Vano je da dijete ita, razumije, izrazi proitano na njemu svojstven nain, da moe objasniti zato mu se neto dopada ili ne dopada, da ilustrira. Ne unositi podatke o proitanim knjigama u bilo kakve obrasce. Svako je djelo posebno i trai specifian pristup. Vano je da knjiga ostane u sjeanju, da ostavi traga u doivljajnom smislu, a ne da bude na popisu ,,proitanih. Izbor iz poezije bosanskohercegovakih autora je poticaj za kreativnije pristupe. Dozvolite djeci da itaju i da izdvajaju pjesme koje se njima posebno dopadaju. Neka se pripreme za itanje i recitiranje odabrane pjesme, obrazloe izbor. Neka lijepo prepiu tekst pjesme (sigurno e se truditi da to bude lijepo, a to je onda i vjeba usmjerena na estetsku stranu rukopisa), ilustriraju, a onda te listove uveite i dogovorite se s njima o naslovu (Najljepe pjesme, izbor IV a razreda; Pjesma do pjesme, odabrali uenici IV b itd.). Isto moete uraditi i sa priama. Neka biraju pjesmu, priu koja se odjeljenju kao takva dopada. Stavite na pano tekst pjesme, prie. Sadraji nastave gramatike, kulture usmenog i pismenog izraavanja direktno su usmjereni na poboljavanje nivoa ope pismenosti. Bilo bi poeljno da nastavnici ocjenjuju i kvalitet usmenog izraavanja. U razrednoj nastavi vjeba usmenog izraavanja uvijek prethodi pismenoj vjebi. Tako treba i dalje raditi, ali uvesti ocjenjivanje kvaliteta govora. To bi svakako povealo odgovornost prema izgovorenoj rijei i ulaganju napora u oblikovanje reenice, pojaalo bi potrebu da se izbjegavaju

170

ponavljanja, a jaala bi ukupna motivacija za rad na usmenom izraavanju. Istiite znaaj osmiljenog, pravilnog, jasnog govora. U realizaciji sadraja nastave gramatike i pravopisa oslanjati se na djeije doivljavanje jezika. Na pojmovima raditi uvijek u kontekstu reenice, teksta. Tako e lake diferencirati primjere od (ne)primjera. Pojmovi se meusobno razlikuju po stepenu apstrakcije. Uvijek su u odnosu meuzavisnosti, kako u okviru ovog nastavnog predmeta, tako i u ukupnom ljudskom saznanju. I na kraju, ukupna postignua valja iskazati numerikom ocjenom. Uz programske sadraje su tri nivoa postignua: zadovoljavajua (minimalna) postignua, dobra, prosjena i ona iznad prosjeka visoka postignua. Iako ti nivoi nisu podudarni sa skalom ocjenjivanja od 1 do 5 ipak su vaan orijentir u postavljanju zahtjeva. Uostalom, nastavnik kao ocjenjiva mora uvaavati mnotvo elemenata. Nema univerzalne preporuke ni za navedene stepene ni za sve aspekte znanja i vjetina. Vano je da i djecu vjebate u samoocjenjivanju. Kaite im unaprijed ta ete ocjenjivati, kada, ta smatrate posebno vanim. Napravite i na panou prikaz oekivanih rezultata opisanih po stepenima. Primjera radi: Moje itanje ima sve karakteristike dobrog itanja: pravilno je, teno, izraajno. Mogu proitati tekst bez greke. Neka svako dijete postavi samo sebi pitanje: Gdje sam ja? Neko e primijetiti da njegovo itanje nije dovoljno brzo, drugi da ita monotono, trei da grijei mnogo u izgovoru rijei. Analiza je zajednika. Svi su ocjenjivai. Zajedniki dolazimo i do mjera koje e djelovati na poboljanje postignua pojedinca i odjeljenja. Plan daljnjih aktivnosti podrazumijeva utvrivanje bliih i daljih koraka i ciljeva, individualne i individualizirane linije razvoja. Slian pristup odredite i u ostalim podrujima. Kaite na koji nain ete bodovati odgovore i neka oni sami upiu ocjenu nakon uvida u tanost (na bazi poreenja). Veoma je vano da i roditelji budu upueni u smisao ocjenjivanja. Nemojte zaboraviti da ocjena ima onoliko smisla koliko vodi ukupnom napredovanju svakog djeteta i koliko u njemu budi elju da se potrudi i pobolja postignue.

171

(3 asa sedmino, 105 asova godinje) NIVO: DRUGA GODINA UENJA CILJEVI I REZULTATI ODGOJNO-OBRAZOVNOG RADA
Ciljevi nastave engleskog jezika na poetnom nivou Nastaviti rad na naglaavanju ciljeva promoviranih u prvoj godini uenja: uenje jezika, a ne o jeziku, dalje njegovati razvijanje pozitivnog, razigranog stava prema uenju jezika, poticati motiviranje odgovornog i aktivnog stava, poticati radoznalost i kreativnost, dalje njegovati razumijevanje i logikog pamenje, poticati temeljitost, predanost i preciznost u uenju jezika, njegovati samostalnost u govoru i vlastitoj produkciji nauenog, primjereno uzrastu, kroz igru, pjesmu i ples uiniti da uenje engleskog jezika bude zabava i zadovoljstvo, postupni i odmjereni prelaz ka itanju i pisanju najjednostavnijih rijei i reenica. znati itati rijei pojedinano povezano sa konkretnim pojmovima, znati itati jednostavne reenice, znati prepisivati, davati kratke pismene odgovore, popunjavati slova i rijei, razviti samopouzdanje u izraavanju primjereno uzrastu, osjetiti zado voljstvo i prepoznati korist pri proirivanju znanja stranog jezika. razumjeti primjerene sadraje na engleskom jeziku, prihvatiti logiki pristup upotrebi nauenog, izraavati slobodu i samostalnost u govoru i direktnom reagiranju, Oekivani rezultati/ishodi uenja Djeca e: razviti elju i ljubav prema uenju engleskog jezika,

Engleski jezik

PROGRAMSKI SADRAJI
Teme (tematska podruja vezana za svakodnevni ivot, aktivnosti i interesovanja djeteta ovog uzrasta) Funkcije i vjetine (usmena i pismena kompetencija primjerena datom nivou uenja) Aktivnosti (kojima se realiziraju vjetine) Gramatika (gramatika podruja za dati nivo) Vokabular (koji odgovara datim temama, predvienim funkcijama i vjetinama)

DIDAKTIKO-METODIKE NAPOMENE
U prvim godinama uenja usmjeriti panju na razumijevanje, ponavljanje i usmenu komunikaciju sa zabavnim aktivnostima, koje imaju za cilj da pobude, razviju i podravaju zainteresiranost za uenje jezika. Nastavnik treba: paljivo planirati svaki nastavni as, cilj i nain rada; pripremati materijal i opremu, zadatke za djecu pojedinano, za grupe i cijeli razred; pisati pismene pripreme za svaki nastavni as, stvoriti pozitivnu i zabavnu atmosferu za uenje, od poetka razvijati radne navike,

172

razvijati komunikacijske sposobnosti, razviti vlastiti sistem praenja i provjeravanja napredovanja svakog djeteta, osposobiti djecu da samostalno rade tokom asa i kod kue, njegovati potivanje drugoga u toku zajednikog rada i natjecanja, slobodno oblikovati svoje nastavne asove, proirivati materijal prema datoj situaciji, suraivati sa kolegama i strunim savjetnikom, drati se principa jednostavnosti, primjerenosti i postupnosti, idui od jednostavnih ka sloenijim jezinim ciljevima, procijeniti kojim fondom rijei djeca trebaju ovladati u datoj grupi i datim uvjetima, primjenjivati direktni, frontalni, grupni i individualni pristup, praktikovati prvo usvajanje pravilnog izgovora auditivnim putem, a potom usmenu upotrebu bilo izolirano ili u govornoj interakciji, ne prihvatati kruto upute date u programu, udbenicima i prirunicima, nego kreativno i fleksibilno kreirati svoj rad u okvirima zacrtanog, ali primjereno uvjetima u kojima radi.

Praenje i vrednovanje treba biti kontinuirano i provedeno veoma paljivo i nenametljivo, konkretno i pozitivno. Ono treba da je u funkciji motivacije djece na daljnji rad i razvijanje naklonosti i ambicije za uenje jezika. Nastavnik istovremeno procjenjuje realizaciju zadanih ciljeva i vlastiti uinak. Napomena: na ovom nivou nema djeteta koje ne zadovoljava predvieni minimum.

Interdisciplinarni sadraji Uenje stranog jezika je izuzetno povezano s podrujima drugih kolskih predmeta. Korelacija je naroito izraena sa predmetima likovne i muzike kulture, tjelesnog i zdravstvenog odgoja, matematike (brojevi, sabiranje), moja okolina (nae tijelo i zdravlje, ivot i rad u koli, kuni ljubimci), vjeronauka (praznici), maternji jezik (opisivanje). Interkulturalne vjetine Upoznavanje kulture engleskog govornog podruja, poreenje s vlastitom kulturom i tradicijom, razvijanje pozitivnog, tolerantnog stava prema razliitostima.

Preporuke Za organizaciju i realizaciju nastave engleskog jezika u drugoj godini uenja i dalje je naglaena potreba za fleksibilnou, kako u nastavnim aktivnostima, tako u rasporedu i trajanju nastavnih asova. I dalje je mogue i poeljno paralelno izvoenje nastave engleskog jezika s nastavom drugih predmeta. Trajanje asa ne postavljati kruto, prilagoditi ga raspoloenju i trenutnim potrebama djece. Koristiti igru i pjesmu kao osvjeenje i uenje jezika provoditi u razigranom, vedrom i privlanom okruenju. Koristiti mogunosti izlaska iz uionice radi neposrednosti i oiglednosti u nastavi. Nastavne metode i oblici rada Koristiti to raznovrsnije nastavne metode i oblike rada. Primjenjivati frontalni i individualni pristup, kao i rad u manjim i veim grupama, i rad u parovima. Role playing, drama-playing, igranje po ulogama, pjevanje - horsko i pojedinano, pantomima, pogaanje, maskiranje, pretending, igre rijeima, rjeavanje jezike zagonetke i krialjke, igre pogaanja su neki oblici koji su se pokazali efikasnim i koje treba primjenjivati.

173

NASTAVNI PROGRAM ZA ETVRTI RAZRED DRUGA GODINA UENJA ENGLESKOG JEZIKA

Prvi stepen elementarnog znanja
Te me Funkcije i vje tine Aktivnosti Gramatika Vok abular

Proirivanje te ma:

lino

predstavljanje

porodica kua, dom moja okolina (u

gradu i selu)

svakodnevni ivot kola slobodno vrijeme

pozdravljanje predstavljanje sebe i drugih identificiranje ljudi i predmeta lociranje ljudi i predmeta opisivanje ljudi i predmeta boje predmeta raspoloenja i stanja (ogranieno) trenutne aktivnosti svakodnevne aktivnosti i radnje brojanje (How many ... are there?) itanje vremena dani u sedmici izraavanje sposobnosti (I can .... I can't) izraavanje dopadanja izraavanje posjedovanja (John's book, my house) izraavanje molbe (Can I? May I? ) ponuda, njeno prihvatanje i odbijanje

RECEPCIJA a) sluanje i reagiran je 1) neverbalno: imitiranje, gestikuliranje, gluma, crtanje, bojenje, povezivanje ilustracija s tekstom, izvravanje uputa i nareenja, oznaavanje tanih/netanih (T/F ) tvrdnji, podvlaenje, redanje, itd. 2) verbalno: ponavljanje izgovorenog, kratki odgovori na nastavnikova pitanja, dopunjavanje, ispunjavanje tabela, itd.

P roirivanje, koritenje sljedeeg gramatikog gradiva: Imenice :

Ponavljanje, proirivanje osnovnog vokabulara na teme: Predstavljanje : (name, friend)

vlastite, ope, mnoina, prisvojni genitive (Johns, lanovi ue i ire Marys) porodice (mother, grandmother, father, grandfather, brother, sister, Zamjenice : uncle, aunt, line, pokazne (this, that), upitne (who, what) Prostorije u kui i namjetaj (k itchen, hall, Pridjevi: loo/lavatory, sitting-room, b) itan je i reagiran je : bedroom, bathroom, table, itanje kratkih tekstova u sebi determinatori, lan (a/an, chair, coffee-table, book ili naglas i reagiranje the), prisvojni pridjevi case, curtain) 1) neverbalno: (my, your, his, her), upitni crtanjem, redanjem ilustracija, pridjevi (what color), Okolina u gradu i n a se lu povezivanjem ilustracija s opisni (sad, happy, nice, (garden, yard, trafficodgovarajuim tekstom, bad, good, fine, tired, lights, park, shop, bus stop, izvravanjem uputa i nareenja, scared, hungry, thirsty). car, post office, cinema; oznaavanjem tanih/netanih village, river, wood, lake, izrezivanjem, oblikovanjem u hill, bridge, trees; dog, cat, Glagoli: plastelinu, itd. pig, cow, horse, bird, itd.) 2) verbalno: P resent Simple (potvrdni, Raspoloe nje: happy, sad, kratki odgovori na pitanja, negativni, upitni oblik), tired, scared, naughty. povezivanje rijei u stupcima A P resent Continuous kola: school things, i B, ispunjavanje tabela, (potvrdni, odrini, upitni school furniture, school dovravanje reenica, redanje oblik), pomoni glagol subjects, posters; draw, cut teksta prema smislu, be; have, have got), out, put. ispunjavanje krialjki. modalni glagol can Svakodnevni ivot: sleep, (potvrdni, odrini, upitni get up, eat, drink, talk, oblik). give, take, push, pull, cry; PRODUKCIJA a) govor: tablewear (spoon, knife, ponavljanje rijei koje su fork, plate, cup, glass); Prilozi: izgovorene, postavljanje bathroom (toothpaste, zahtjeve, molbi, davanje uputa i za mjesto (here, there), toothbrush); face, body; naredbi, uestvovanje u vrijeme (today, now). clothes (pyjamas, jeans, razgovoru sa drugom djecom i shoes, raincoat); food nastavnikom, igranje uloga, (bread, butter, sandwich, Prijedlozi: recitiranje, pjevanje i igranje orange juice, milk ); toys, jezinih igara za mjesto (in, at), vrijeme sports. (at, on, in, after). b) pisan je : prepisivanje kratkih tekstova, Djeca e koristiti: pisanje pojedinih rijei po Afikse, u vezi sa datim Brojevi: diktatu, odgovori na pitanja, temama i gramatikom, npr. ubacivanje, podvlaenje, 20-100 ( s, -ing) redanje rijei u smisaone Antonime , u vezi sa datim reenice, ispunjavanje tabela i Re enice: temama i gramatikom (bigkrialjki, dovravanje reenica, small, give-take, push-pull) itd. red rijei, osnovni tip u Sloenice , u vezi sa datim potvrdnoj, odrinoj, temama (k itchen table, upitnoj i zapovjednoj toothbrush, schoolfriend) Pisanje na ovom nivou nije prio ritet, pa sve ak tivnosti reenici (There is a... Kolokacije, u vezi sa datim There are...) treba izvoditi le erno i kroz temama, npr. have igru. breakfast, watch TV, look at this, turn on / off)

174

(3 asa sedmino, 105 asova godinje) Cilj nastave njemakog jezika u etvrtom razredu osnovne kole veoma je slian onom u prvoj godini uenja. Nastava njemakog jezika treba doprinijeti daljnjem jaanju motivacije za uenje stranih jezika i osposobiti dijete da na njemakom jeziku komunicira na osnovnom nivou o temama iz svog neposrednog okruenja. Uenje stranog jezika treba podsticati njegovu matu, radoznalost i kreativnost. I u nastavi njemakog jezika u etvrtom razredu osnovne kole treba teiti dostizanju nivoa A1.1 Evropskog okvira za strane jezike.

Njemaki jezik

Jezike vjetine

Oekivani ishodi dijete prepoznaje glasove, naglasak, ritam i intonaciju u jeziku koji u i razumije jednostavne upute, pitanja, izjave, upozorenja, kratka objanjenja nastavnika i reagira na odgovarajui nain na iste razumije kratke dijaloge o poznatim temama prepoznaje slova, napisane rijei i krae reenice ita naglas poznate rijei i reenice uoi glavnu misao kratkog pisanog teksta u kojem su mu sve rijei poznate pravilno artikulira glasove, naglaava rijei, potuje ritam i intonaciju reenice postavlja i odgovara na jednostavna pitanja uestvuje u razgovoru po modelu daje jednostavne informacije o sebi, porodici i prijateljima opisuje u nekoliko reenica poznatu situaciju prepisuje, dopunjava i samostalno pie rijei i krae reenice zapisuje pojedine (poznate) rijei ili krae reenice po modelu / diktatu pie pojedinane rijei i kratke reenice o sebi i svom okruenju na ovom nivou uenja jezika dijete ne stie znanje o jeziku nego prepoznaje i pravilno upotrebljava osnovne jezike elemente.

Sluanje i razumijevanje

itanje i razumijevanje

Govor Znanje o jeziku

Pisanje

175

PROGRAMSKI SADRAJI
Teme Vjetine Djeca e znati: kola i uionica - nabrojati kolske predmete i pribor - imenovati predmete u svojoj kolskoj torbi - navesti kolske aktivnosti - nabrojati dane u sedmici - pitati za vrijeme - rei koliko je sati - nabrojati mjesece i godinja doba - rei kakvo je vrijeme - imenovati lanove porodice - rei gdje stanuje - rei svoj broj telefona - dati osnovne informacije o svojim roditeljima, brai i sestrama - pozvati nekog na roendansku proslavu - iskazati elju vezanu za poklon - estitati nekome roendan, Novu godinu, Boi... - rei ta voli / eli jesti, piti - nabrojati aktivnosti u slobodno vrijeme - imenovati ivotinje Ak tivnosti SLUANJE I RAZUMIJEVANJE: Djeca e sluati izgovoreni tekst i reagirati 1. neve rbalno, npr.: - crtanjem - razvrstavanjem slika - povezivanjem slike i sluanog teksta - oznaavanjem tanih i netanih tvrdnji 2. verbalno, npr.: - davanjem kratkih odgovora na nastavnikova pitanja ili pitanja koja su ula s kasetofona - dopunjavanjem tabela i sl. ITANJE I RAZUMIJEVANJE : Djeca e: - itati krae tekstove naglas i u sebi - traiti osnovne informacije u tekstu i reagirati: 1. neve rbalno, npr.: - crtanjem - razvrstavanjem slika - pridruivanjem slike tekstu - oznaavanjem tanih i netanih tvrdnji 2. ve rbalno, npr.: - davanjem kraih odgovora - dopunjavanjem teksta - rjeavanjem jednostavnijih zadataka sa viestrukim izborom GOVOR: Djeca e: - recitirati, pjevati - postavljati jednostavna pitanja - odgovarati na pitanja - igrati uloge - uestvovati u dramatizacijama - voditi jednostavne dijaloge PISANJE Djeca e: - prepisivati pojedinane rijei i krae tekstove - rekonstruirati rijei - dopunjavati izostavljene rijei - od ponuenih rijei konstruirati krae reenice Gramatika Djeca e koristiti (ali nee uiti o tome): Imenice sa lanom : das Buch, die Tafel.... Zamje nice: - Line - Prisvojne (mein, dein, unser) - upitne (wann, wie, was, warum) Pridjeve u predik ativnoj upotrebi Glagole: - u prezentu - za izraavanje elje oblik mchte - imperativ za 2. lice jednine i 2. lice mnoine Brojeve do 20 Priloge za mjesto i vrijeme Prijedloge u njihovoj funkcionalnoj upotrebi Vokabular

Djeca e proirivati osnovni vokabular koji se odnosi na date teme, npr.: kola: npr.: rechnen, malen, turnen, der Pinsel, der Malkasten Dani u sedmici, godinja doba: Montag, Dienstag, am Mittwoch... Wie spt ist es? Es ist .... Uhr. der Frhling, im Sommer Porodica i ivot u porodici: Oma, Opa, Tante, Onkel, Ich wohne in ... Meine Strae heit .... Meine Telefonnummer ist ..... Mein Bruder ist .... Jahre alt. Roendansk a zab av a: Komm zu mir! Ich mache eine Party. Ich wnsche mir einen Teddy. Alles Gute zum Geburtstag! Jelo, pie: essen, trinken, Milch, Tee, Saft, Wasser, Brot, Kse ... Ich esse gern Schokolade. Slobodno vrijeme: Fuball, Basketball, lesen, Musik hren, Computerspiele ... ivotinje : Ich habe eine Katze. Meine Katze heit ... Sie ist schwarz.

Dani u sedmici, mjeseci, godinja doba, atmosfersko vrijeme

Porodica i ivot u porodici

Proslava roendana, Nove godine/ Boia

Jelo i pie

Slobodno vrijeme

ivotinje

176

DIDAKTIKO METODIKE NAPOMENE

U prvim godinama uenja njemakog jezika usmjeriti panju na aktivnosti koje imaju za cilj da pobude i razviju zainteresiranost djeteta za uenje jezika. Jezik se na ovom uzrastu ui kroz igru, imitiranjem i ponavljanjem. Nakon usmenog usvajanja postepeno se prelazi na itanje (prepoznavanje ve nauenih rijei) - horsko i pojedinano, te pisanje (preslikavanje a potom prepisivanje rijei i kratkih reenica do usvajanja pravilnog pisanja pojedinih rijei i kraih reenica). Rad u parovima ili manjim grupama uz smjenu vie razliitih aktivnosti i angairanje svih ula doprinose dinamici asa i odravanju neophodne panje kod djece. Nastavnik treba: paljivo planirati svaki nastavni as uz definiranje jasnih ciljeva i ishoda kojima tei, te detaljnu razradu aktivnosti kojima e postavljene ciljeve ostvariti, nastavni as koncipira kao smjenu vie faza od kojih nijedna ne bi trebala trajati due od deset minuta, pisati pripreme za svaki as, sadraje koje obrauje pribliiti djeci dobrom i paljivo osmiljenom vizualizacijom, u nastavu integrirati igru i sve one aktivnosti koje e doprinijeti usvajanju sadraja svim ulima, potovati osnovne didaktike principe primjerenosti i postupnosti, kreativno i fleksibilno kreirati svoj rad u okviru zacrtanih ciljeva, a u skladu sa uvjetima u kojima radi, procijeniti kojim fondom rijei djeca trebaju ovladati u datoj grupi i datim uvjetima razvijati pozitivnu atmosferu u uionici, razvijati kod djece radne navike, marljivost, odgovornost i motivaciju za uenje, razvijati vlastiti sistem praenja i provjeravanja napredovanja svakog djeteta, kod djece poticati pozitivnu radoznalost, samostalnost i kreativnost, uoiti sposobnosti svakog djeteta i pomoi mu da dostigne svoj maksimum, osposobiti djecu da samostalno rade, kako za vrijeme nastave, tako i kod kue.

Praenje i vrednovanje U etvrtom razredu osnovne kole iskazuju se brojane ocjene za postignute rezultate u nastavi. Ocjena iz stranog jezika odraz je cjelokupnog odnosa djeteta prema kolskim obavezama, njegovog aktivnog uea u nastavnom procesu i pokazanih rezultata koje e nastavnik kontinuirano pratiti i ocijeniti. Interdisciplinarni sadraj Programski sadraj je meusobno povezan sa drugim predmetima. Djeca e tako uiti jezik i proirivati svoj vokabular oslanjajui se na znanje koje su stekla uenjem nekih drugih kolskih predmeta ali i kombinirajui uenje stranog jezika s aktivnostima preuzetim iz nekih drugih predmeta, npr.: - crtanjem, slikanjem, oblikovanjem (Likovna kultura), - plesom, igrom (Tjelesni i zdravstveni odgoj), - pjevanjem (Muzika kultura), - zajednikom etnjom kroz park, prirodu i sl. (Moja okolina - ekoloki odgoj). Interkulturalne vjetine Djeca e: - upoznavati razliite kulture i tradicije, - uiti da komuniciraju i da se ponaaju u svakodnevnim situacijama na nain koji je primjeren kulturi zemlje iji jezik ue.

177

(3 asa sedmino, 105 asova godinje) CILJEVI I REZULTATI ODGOJNO-OBRAZOVNOG RADA

Jezike vjetine Sluanje i razumijevanje Ciljevi Razvijanje svijesti o postojanju drugih jezika i mogunosti komuniciranja na nekom drugom jeziku koji nije na maternji Uenje stranog jezika djetetu treba olakati razumijevanje drugih i razli itih kultura i tradicija i jaa motivaciju za uenje stranih jezika itanje i razumijevanje Osposobljavanje djeteta da na francuskom jeziku komunic ira na osnovnom nivou o temama iz svog neposrednog okruenja Podsticanje mate, radoznalosti i kreativnosti Govor Teiti dostizanju nivoa A 1.1 Evropskog okvira za strane jezike. Oekivani rezultati / ishodi uenja dijete e prepoznavati glasove, naglasak, ritam i intonaciju u jeziku koji ui razumjet e jednostavna uputstva, pitanja, izjave, upozorenja, kratka objanjenja nastavnika i reagirat e na odgovarajui na in razumjet e kratke dijaloge o poznatim temama prepoznavat e slova, napisane rije i i krae reenice itat e naglas poznate rijei i reenice uoit e glavnu misao kratkog pisanog teksta u kojem su mu sve rijei poznate pravilno e artikulirati glasove, naglaavati rijei, potovat e ritam i intonaciju reenice postavljat e jednostavna pitanja i odgovarati na njih uestvovat e u razgovoru po modelu davat e jednostavne informacije o sebi, porodici i prijateljima opisivat e u nekoliko reenica poznatu situaciju prepisivat e, dopunjavati i samostalno pisati rijei i krae reenice zapisivat e pojedine (poznate) rijei ili krae reenice po modelu / diktatu pisat e pojedinane rijei i kratke reenice o sebi i svom okruenju na ovom nivou uenja jezika dijete ne stie znanje o jeziku nego prepoznaje i pravilno upotrebljava osnovne jezike elemente

Francuski jezik

Pisanje

Znanje o jeziku

178

PROGRAMSKI SADRAJI
Teme (ope tematske oblasti kao osnov za daljnju razradu zavisno od datih okolnosti nastavne prakse, npr. lino predstavljanje, porodica, dom, moja blia okolina, kola, svakodnevni ivot) Funkcije i sposobnosti (usmena ili pismena kompetencija koja predstavlja zacrtani cilj na datom nivou) Aktivnosti (navedene su aktivnosti pomou kojih je mogue realizirati sposobnosti) Gramatika (gramatike oblasti koje odgovaraju datom nivou, npr. imenice, zamjenice, brojevi, glagoli itd., koje e uenici koristiti a ne uiti o tome!) Vokabular (predlae se vokabular koji je u skladu s datim temama) DIDAKTIKO-METODIKE NAPOMENE U prvim godinama uenja francuskog jezika panju treba usmjeriti na razumijevanje, ponavljanje i usmenu komunikaciju koja e sadravati elemente zabavnih aktivnosti koje imaju za cilj da pobude, razviju i podre zainteresiranost za uenje jezika. Jezik se u ovom uzrastu ui kroz igru, oponaanjem i ponavljanjem. Nakon usmenog usvajanja treba postepeno prei na itanje (horsko i pojedinano), te na prepisivanje rijei i kratkih reenica dok ne doe do usvajanja pravilnog pisanja pojedinih rijei i kraih reenica. Preporuuje se rad u parovima ili manjim grupama uz smjenjivanje razliitih aktivnosti to treba da doprinese dinamici asa i odravanju panje uenika ovog uzrasta. Nastavnik treba paljivo planirati svaki as, cilj i nain rada. Treba kod djece razvijati radne navike i komunikativne sposobnosti te ih osposobiti za samostalan rad i tokom asa i kod kue. Potrebno je takoer primjenjivati direktni, frontalni, grupni i individualni pristup. Veoma je vano da nastavnik uputstva ponuena u programu, udbenicima i prirunicima ne prihvata kruto nego da kreativno i fleksibilno kreira rad primjereno uvjetima u kojima radi. Interdisciplinarni sadraji Djeca e takoer uiti jezik i proirivati svoj vokabular oslanjajui se na znanje koje su stekli uenjem nekih drugih kolskih predmeta, npr.: - crtanjem, slikanjem, plesom, oblikovanjem itd. (Likovna kultura), - sportova i igara (Tjelesni i zdravstveni odgoj), - sluanjem i pjevanjem omiljene vrste muzike (Muzika kultura), - zajednikom etnjom u prirodi i sl. (Moja okolina ekoloki odgoj). Interkulturalne vjetine Djeca e se: - upoznavati s kulturom svoje zemlje i uiti da je bolje potuju i cijene, - upoznavati s nekim osnovnim razlikama izmeu njihove i kulture naroda s francuskog govornog podruja (npr. razlike u upotrebi nekih pozdrava u francuskom jeziku i u maternjem jeziku uenika, npr. Dobro jutro i dobar dan / Bonjour), - uiti da komuniciraju i ponaaju u svakodnevnim situacijama na nain koji je primjeren za kulturu zemlje iji jezik ue. Ovo moe podrazumijevati npr. uzvike (helas! (Jao!) ili eh bien! (pa lijepo! No!) ta ta ta! (kojeta!) tien! (gle!) itd. Uenje kako uiti Djeca e: - razvijati pozitivan stav prema uenju jezika, - biti odgovorni i aktivni u situacijama kada se ui jezik, - koristiti kljune metode iz prakse pri radu u parovima ili malim grupama, - ocjenjivati svoje i aktivnosti svojih drugova iz razreda, kao i nivo svog i njihovog znanja u odnosu na postavljene ciljeve. Praenje i vrednovanje na ovom nivou treba da bude u slubi motivacije djece i da slui nastavniku za procjenu realizacije zadatih ciljeva. Ocjenjivanje je opisno i brojano.

179

Francuski jezik - druga godina uenja

Nivo e tvrti razre d Te me Porodica Kua, dom Funk cije i sposobnosti Djeca e znati: Ak tivnosti RECEPCIJA: a) SLUANJE I REAGIRANJE Djeca e sluati izgovoreni tekst i reagirati: 1) Neve rbalno imitiranjem nastavnika ili neke popularne linosti (npr. iz crtia), gestikuliranjem, oponaanjem glasova/zvukova, glumljenjem, pokazivanjem odreenih ilustracija koje se odnose na rijei koje im se usmeno upuuju, izvravanjem uputstava nastavnika ili uputstava koja uju s kasetofona, crtanjem, bojenjem navedenih predmeta/osoba navedenim bojama, podvlaenjem ili bojenjem rijei koje im se usmeno upuuju, lijepljenjem slika, redanjem slika itd. 2) Ve rbalno ponavljanjem rijei koje je izgovorio nastavnik ili koje su uli s kasetofona, davanjem veoma kratkih odgovora na pitanja nastavnika ili pitanja koja su uli s kasetofona, popunjavanjem praznina rijeima odabranim s kartica na kojima se te rijei nalaze itd. b) ITANJE I REAGIRANJE Djeca e prepoznati jednu ili vie napisanih rijei ili uputstava i reagirati: 1) Neverbalno gestikuliranjem, oponaanjem glasova/zvukova (npr. imitiranjem zvuka voza, ivotinjskih glasova itd.), glumljenjem (npr. tuan, sretan), pokazivanjem, biranjem ili povezivanjem pisanih rijei i odgovarajuih ilustracija, crtanjem, pravljenjem/oblikovanjem stvari (npr. rezanjem zahtijevanih oblika/likova iz papira, pravljenjem raznih oblika od plastelina itd.), bojenjem ili podvlaenjem samo odreenih rijei (npr. onih koje oznaavaju neku aktivnost, raspoloenje, brojeve itd.), rasporeivanjem ilustracija po odreenom redu prema pisanim uputstvima itd. 2) Ve rbalno davanjem kratkih pismenih ili usmenih odgovora na pitanja, zamjenjivanjem ilustracija u tekstu ponuenim rijeima, povezivanjem rijei u stupcu A s odgovarajuim ilustracijama u stupcu B, zamjenjivanjem inicijala punim rijeima ili popunjavanjem praznina odgovarajuim rijeima itd. PRODUKCIJA a) GOVOR Djeca e: - ponavljati rijei nastavnika ili rijei izgovorene s kasetofona - uestvovati u razgovoru (pitanja/odgovori) s drugim uenikom/djecom ili nastavnikom - igrati uloge, recitirati - glumiti/dramatizirati poznatu priu/bajku - pjevati i igrati jezike igre - davati uputstva i naredbe b) PISANJE Budui da uenje pisanja na ovom nivou nije prioritet, djeca e: - povremeno prepisivati izolirane rijei - uiti pisati pomou igara na CD-u, pomou drutvene igre u kojoj se sastavljaju rijei od slova na kockama, drutvene igre u kojoj se slau ploice sa slovima jedna na drugu, itd. - zamjenjivati inicijale punim rijeima - ubacivati, podvlaiti, redati rijei odreenim redoslijedom itd. Gramatika Vok abular Djeca e uiti samo osnovni Djeca e koristiti vokabular koji se odnosi na (a ne uiti o date teme, npr. tome!): Pozdravljan je : Bonjour, Salut, Au revoir, Imenice itd. - jednina i Predstavljanje : Je mnoina suis CestJe - prisvojni mappelle, itd. Qui estgenitiv (la ce? Quest-ce que cest? maison de Comment tappelles-tu? Nicole, lamie Oui/Nonitd. de Paul) Opisivanje, npr. Elle Zamjenice est mince. Il a les cheveux - Line noirs. De quelle couleur est - P okazne, ? itd Quel ge as-tu? Jai celui, celle, ans itd. itd. Moje lice , moje tije lo, - Upitne, qui, neto proireniji vokabular quoi, itd. Odreivanje mjesta i poloaja: O se trouve Determinatore: Pourriez vous me dire - lanove, un, Cest droit / gauche une, des, le, la, itd les lanovi ue i neki - Prisvojne lanovi ire porodice, npr. pridjeve, mre, pre, frre, soeur, mon/ma, ton/ta, grand-mre, grand-pre, son/sa itd tante, oncle, itd. - Upitne Raspoloenja, neto pridjeve, quel? proireniji vokabular, npr. quelle? (Quelle heureux, malheureux, triste, couleur?) fatigu, itd. - Opisne Prostorije u k ui i pridjeve, namjetaj, neto proireniji najosnovnije, vokabular, npr. cuisine, npr.triste, chambre coucher, salon, heureux, beau couloir itd. itd Blia okolina, neto Glagole proireniji vokabular, npr. - Le prsent autobus, train, feu, rue, itd. - Glagole tre, kola, neto avoir proireniji vokabular, npr. - LImpratif livre, cahier, stylo, crayon, itd. Priloge za: Svakodnevni ivot, - mjesto, ici, rutinske aktivnosti, neto l proireniji vokabular, npr. - vrijeme, vtements (npr. pyjama, maintenant jeans, robe, jupe) nourriture (npr. pain, sandwich, jus Brojeve: 1 - 20 dorange, lait), jouet, Prijedloge, npr. actions (npr. manger,boire, , dans, sur (u parler, prendre), itd. Vrije me: Quelle heure osnovnim est-il? Il est ... znaenjima) Djeca e vjebati da koriste (a ne uiti o tome!): Antonime , u vezi s datim temama, npr. grand-petit, donner-prendre, Sloenice, u vezi s datim temama, npr. machine laver, poudre laver, salle manger Kolokacije, u vezi s datim temama, npr. je me lave, tu te promnes,

Svakodnevnii pozdravljati - predstaviti ivot P rvi stepen sebe ili elementarnog kola druge znanja Moja okolina identificirati ljude i predmete Slobodno - opisati vrijeme ljude i predmete, boje predmeta, veoma ogranien broj raspoloenja - brojati predmete - locirati ljude i predmete - rei koliko je sati (puni sati) - izraziti - dopadanje sposobnost da neto urade (Je peux...) - ideju posjedovanja (le livre de Jean, ma maison) - ponudu, njeno prihvatanje ili odbijanje

180

(3 asa sedmino, 105 asova godinje)

CILJEVI I REZULTATI ODGOJNO-OBRAZOVNOG RADA Ciljevi poetne nastave arapskog jezika Oekivani rezultati / ishodi uenja nastaviti s naglaavanjem c iljeva koji su dati u prvoj godini uenja uenje jezika, a ne o jeziku razvijanje pozitivnog stava prema uenju jezika razvijanje radoznalosti i kreativnosti razvijanje razumijevanja i logikog pamenja razvijanje temeljitosti, predanosti i preciznosti u uenju jezika razvijanje samostalnosti u govoru kroz igre, pjesme i ples uiniti da uenje arapskog jezika bude zabavno postupan prijelaz ka itanju i pisanju jednostavnih rijei i reenica ljubav i spremnost za uenje arapskog jezika razumijevanje jednostavnih sadraja na arapskom jeziku sloboda i samostalnost u govoru itanje rijei vezanih za konkretan pojam (samostalno upotrijebljenih) itanje jednostavnih reenica prepisivanje rijei i kratkih sadraja kratki usmeni i pismeni odgovori popunjavanje slova i rijei razvijanje samopouzdanja u izraavanju prepoznavanje zadovoljstva i koristi pri proirivanju znanja arapskog jezika

Arapski jezik

PROGRAMSKI SADRAJI
Teme (ope tematske oblasti kao osnov za daljnji rad) Funkcije i vjetine (usmena i pismena kompetencija) Aktivnosti (pomou kojih se realiziraju vjetine) Gramatika (osnove gramatike za dati nivo) Vokabular (u okviru datih tema)

DIDAKTIKO METODIKE NAPOMENE

Specifinosti arapskog pisma uvjetovat e i rad u drugoj godini uenja arapskog jezika (etvrti razred). Usvajanje grafike strukture slova (po grupama slova), kratki i dugi vokali, pisanje tanwina, pisanje odreenog lana, ,,sunevih i ,,mjeseevih slova. Arapski jezik se na ovom nivou ui kroz razliite jezike igre, ponavljanje, pjesmu, ples, s postepenim uvoenjem itanja i pisanja. Rad u parovima ili grupama doprinosi dinamici asa i veoj angairanosti uenika. Nastavnik treba da: - paljivo planira svaki as, postavljajui ciljeve, detaljno razraujui naine kako da ih postigne, pripremajui materijale/opremu koja je potrebna u uionici, kao i dodatne materijale u sluaju neoekivanih situacija, pripremajui zadatke za pojedinu djecu, grupe i cijeli razred, te planirajui trajanje svakog segmenta aktivnosti u uionici; - pie pismene pripreme za svaki as; - kreativno i fleksibilno kreira svoj rad u okviru zacrtanih ciljeva a u skladu s uvjetima u kojima radi, - procijeni kojim fondom rijei djeca trebaju ovladati u datoj grupi i uvjetima; - kontrolira i razvija kod djece pravilno usvajanje izgovora; - potuje osnovne didaktike principe primjerenosti i postupnosti; - razvija pozitivnu atmosferu u uionici; - razvija kod djece radne navike, marljivost, odgovornost i motivaciju za uenje; - razvija vlastiti sistem praenja i provjeravanja napredovanja svakog djeteta; - razvija komunikativne sposobnosti kod djece, potiui ih da maksimalno koriste vlastite talente i sposobnosti;

181

ne prihvata kruto uputstva data u programu, udbenicima i prirunicima, ve kreativno i fleksibilno kreira svoj rad u okvirima zacrtanog, ali primjereno uvjetima u kojima radi.

Praenje i vrednovanje Treba da je stalno, veoma paljivo i nenametljivo. Treba da je u funkciji motivacije djece na daljnji rad i razvijanje ambicije za uenje arapskog jezika. Nastavnik istovremeno procjenjuje realizaciju zadatih ciljeva i vlastiti uinak. U etvrtom razredu ocjenjivanje je brojano. Interdisciplinarni sadraji U svim oblastima sadraj je povezan s drugim kolskim predmetima: - crtanjem, oblikovanjem (Likovna kultura), - plesom, igrom (Tjelesni i zdravstveni odgoj), - pjevanjem (Muzika kultura), - brojanjem (Matematika), - praznicima (Vjeronauka), - opisivanjem (Maternji jezik i knjievnost), - zajednikom etnjom kroz park, prirodu i sl. (Moja okolina - ekoloki odgoj). Interkulturalne vjetine Djeca e upoznati kulturu i obiaje razliitih zemalja u kojima se govori arapski jezik, uporeivati je s vlastitom kulturom i razvijati pozitivan stav prema razliitosti. Arapski jezik - druga godina uenja
Nivo e tvrti razre d Te me Funkcije i vje tine Aktivnosti Gramatika Vokabular Djeca e: Line zamjenice SLUANJE I RAZUMIJEVANJE: ('ana, 'anta, 'anti, Uiti samo Dje ca e znati: pozdravljati na Djeca e sluati izgovoreni tekst i huwa, hiya, nahnu) osnovni formalan i reagirati: vokabular, koji neformalan nain 1) Neverbalno Upitne zamje nice e biti osnova predstaviti sebe i - crtanjem (man, ma, kam) za tvorbu druge kratkih - razvrstavanjem slika imenovati lanove Pok azne (imenskih) - povezivanjem slike i teksta svoje ue porodice zam je nice (hara, reenica. - oznaavanjem tanih i netanih tvrdnji harihi, ralika, tilka) Kroz dijalog opisati jednostavnim reenicama - navikavanjem na izgovor i intonaciju (igre, (imenskim) i pjesmice, izvornih govornika (zvuni zapisi) ogranienim brojem ponavljanje, Potvrdne i 2) Ve rbalno rijei ljude i predmete prepoznavanje, odrine rijei - davanjem kratkih odgovora na u kui (na`am, la) crtanje i druge imenovati predmete vjebe) nastavnikova pitanja ili pitanja koja su u kolskoj torbi i uvjebavati Upitne partikule uli s kasetofona uionici (hal, 'a) osnovni - dopunjavanjem teksta brojati od 1 do 10 vokabular. ITANJE I RAZUMIJEVANJE rei koliko je sati Prijedlozi (fi, min, (puni sat) 'ila, `ala) Djeca e nabrojati dane u Sek undarni - itati krae tekstove naglas i u sebi, sedmici prijedlozi (tahta, - traiti odreene informacije u tekstu i fawqa, 'amama, nabrojati ogranien reagirati: broj odjevnih wara'a) predmeta 1) Neverbalno nabrojati nekoliko Upitna rije - crtanjem, razvrstavanjem slika, osnovnih ,,'ayna pridruivanjem slike tekstu prehrambenih proizvoda i vrsta pia - oznaavanjem tanih i netanih tvrdnji

Proirivanje tema: pozdravljanje Prvi stepen i upoznavanje elementarnog porodica i znanja prijatelji kua svakodnevni ivot kola blia okolina odjevni predmeti hrana i pie

182

2) Verbalno - davanjem kraih odgovora, - dopunjavanjem teksta, - rjeavanjem jednostavnijih zadataka s viestrukim izborom GOVOR Djeca e: - recitirati, pjevati - postavljati jednostavna pitanja - odgovarati na pitanja - igrati uloge - uestvovati u dramatizacijama - pripremati i provoditi jednostavne dijaloge PISANJE Djeca e: - prepisivati pojedinane rijei i krae tekstove - rekonstruirati rijei - dopunjavati izostavljene rijei - od ponuenih rijei rekonstruirati krae reenice - prepoznavati i koristiti slova koja ne postoje u bosanskom jeziku (qaf, sad, yn itd.)

Pre poznavan je gramatikog enskog roda (okruglo ,,ta) B rojevi (1 do 10) P ridjevi (kabir, sagir, qasir, tawil\amil) Boje (osnovne) Razlomlje ni plural (nekoliko usvojenih imenica)

182

(3 asa sedmino, 105 asova godinje)

Moja okolina

CILJEVI I REZULTATI ODGOJNO-OBRAZOVNOG RADA

Podruja ue nja Ciljevi Stican je znan ja o: koli, znanju i nainu uenja raznovrsnosti pojava i procesa u prirodi ivim biima, njihovim osobinama, lancima ishrane, uzajamnim vezama sunevoj svjetlosti, vodi i zraku kao uvjetima ivota gibanju zraka i promjeni osobina materije zelenoj biljci i njenim dijelovima ivotnim zajednicama ovjeku kao prirodnom i drutvenom biu atmosferskim padavinama domaim ivotinjama i koristima od njih prolosti i sadanjosti kraja osnovnim obiljejima kraja danu i satu i mjerenju vremena satom orijentaciji na geografskoj karti kulturnim, javnim i prosvjetnim ustanovama u kraju prirodnim obiljejima kantona saobraajnoj povezanosti, razvijenosti, prirodno geografskim odlikama i turizmu prirodno-geografskim odlikama B iH odjei i obui higijenskim navikama rekreaciji kao higijenskoj potrebi uzronicima bolesti kulturi ivljenja zagaenosti tla i zraka i zatiti od zagaivanja Oekivani rezultati Dje ca zn aju: da je osnovno obrazovanje obavezno da bez uenja nema znanja, znaju kako najlake uiti prepoznati raznovrsne pojave i procese u prirodi uspostavljati logine veze izmeu ivih bia i pojava u prirodi nabrojati dijelove zelene biljke i objasniti ulogu pojedinih dijelova za ivot i rast biljke da je ovjek prirodno i drutveno bie i da ima neizmjeran uticaj na okruenje nabrojati i prepoznati atmosferske pojave nabrojati domae ivotinje i njihove koristi za ovjeka osnovne podatke o prolosti i sadanjosti zaviaja osnovna obiljeja kraja u kojem ive trajanje dana i mjeriti vrijeme satom orijentirati se na geografskoj karti nabrojati kulturne, javne i prosvjetne ustanove u zaviaju prepoznati i opisati prirodna obiljeja zaviaja da dobra saobraajna povezanost znai i razvijen kraj, da naa domovina ima izuzetne prirodno geografske odlike na osnovu kojih se moe razvijati turizam kao posebna grana privrede da je odjee i obua ivotna potreba svakog ovjeka i da se ona tokom historije mijenjala i obiljeavala pojedine epohe

ZNANJE

ZNANJE

VJETINE I SPOSOBNOSTI

Djeca e: uiti (samostalno i u grup i) posmatrati i izvoditi zakljuke (samostalno i u grupi) planirati svoj rad i rad svoje grupe razvijati kritiko razmi ljanje provoditi istraivanja i biljeiti zakljuke izvoditi mjerenja i voditi evidenciju dobivati i prezentirati dokaze razmatrati dokaze i vriti procjene prenositi informacije putem individualnog i timskog rada kroz: uenje u koli, uenje kod kue, sami ili u timu, koritenje dodatne literature, traenje ideja i provoenjem jednostavnih i voenih posmatranja i ogleda, te poreenje svojih predvianja sa stvarnim rezultatima sistematiziranje znanja kroz izradu tematskih plakata, prezentiranje postignutih rezultata

da je istoa pola zdravlja i da svaki pojedinac ima svoje higijenske navike koje se usvajaju i razvijaju da su mikroorganizmi uzronici bolesti, da su prljave ruke i prostor za stanovanje esti uzronici bolesti da je kultura ivljenja odraz vremena u kojem ivimo i da je istu potrebno njegovati i razvijati da je ovjek i njegovo djelovanje najvei zaga iva tla i zraka i da svaki pojedinac moe dati vlastiti doprinos zatiti od zagaenja

koristiti prethodna iskustva koristiti odreene kriterije za prikupljanje i zapisivanje podataka uz pomo nastavnika razvijati plan istraivanja pratiti redoslijed uputstava pri istraivanju i mjerenju uz pomo nastavnika procjenjivati relevantnost podataka i informacija praviti jednostavna poreenja, raspravljati o tome ta se deava i u kojim uvjetima, te donositi odgovarajue zakljuke koristiti vlastitu kreativnost i matu za rjeavanje problema koristiti jednostavan nauni jezik za saopavanje ideja i imenovanje i opis ivih bia, tvari, pojava i procesa u prirodi i drutvu

184

VRIJEDNOSTI, STAVOVI, PONAANJE

Djeca e razviti pozitivne vrijednosti i stavove: prema sebi samima, prema drugima, svojoj porodici, prirodnoj i drutvenoj okolini i uenju kao cjeloivotnom procesu

pokazivati vie samopouzdanja i odgovornosti potivati razliite stavove prepoznavati ulogu nauke za razumijevanje svijeta u kojem ive i za poboljanje kvaliteta ivota

NASTAVNI SADRAJI / TEM E

1. PRIRODA I PRIRODNI PROCESI

2. VRIJEME I PROSTOR

Raznovrsnost pojava i procesa u prirodi Osobine ivih bia u vezi sa ivotnim okruenjem iva bia u godinjim i vremenskim promjenama ovjekove aktivnosti vezane za godinja doba Suneva svjetlost, voda i zrak kao uvjeti ivota Kretanje zraka, vjetar, brzina i smjer vjetra, lokalni vjetrovi Promjena osobina materije zagrijavanjem Zelena biljka, dijelovi biljke, uloga pojedinih dijelova ovjek kao prirodno i drutveno bie Atmosferske padavine Prolost, sadanjost i budunost kraja Obiljeja zaviaja Dan i sat, mjerenja vremena satom Orijentacija na geografskoj karti pronalaenje znaajnih geografskih obiljeja

3. DRUTVO
Kulturne, javne i prosvjetne ustanove u mom mjestu iri zaviaj kanton, prirodna obiljeja Saobraajna povezanost u irem zaviaju - kantonu Razvijenost ireg zaviaja: privreda, turizam Uzajamni odnos privrede i obiljeja zaviaja Prirodno-geografske odlike Bosne i Hercegovine

4. HIGIJENA
Odjea i obua Odmor i rekreacija kao higijenska potreba Uzronici bolesti neprijatelji zdravlja Kultura ivljenja

Zagaenost tla, vode i zraka

185

DIDAKTIKO- METODIKE NAPOMENE

U nastavi Moje okoline vano je osposobljavati djecu da kritiki razmiljaju i razumiju koncepte, na nain koji je svojstven nauci. Zato je neophodno podsticati istraivaki pristup djeteta svijetu koji ga okruuje. Djecu treba nauiti da posmatraju ta se deava u prirodi i ta se deava prilikom izvoenja ogleda, te kako objasniti i koristiti dobivene rezultate. Kako djeca o nekoj aktivnosti najbolje ue na neposrednom iskustvu, dominantno mjesto treba da imaju ogledi koje izvode djeca individualno ili u timovima. Pri tome je neophodno objasniti djeci procedure i tehnike izvoenja ogleda, nauiti ih kako da koriste svoja ula u tom procesu, predviaju ta e se desiti, biljee i ureuju dobivene podatke, pomoi im da uoe slinosti i razlike, kritiki razmatraju uoeno i donose odgovarajue zakljuke i upozoriti ih na eventualne opasnosti. Poslije provedenog ogleda treba zajedno s djecom paljivo razmotriti ta se dogaalo i zbog ega, da li su predvianja bila ispravna, ohrabriti ih za drugaije i nove oglede. Prilikom planiranja i izvoenja ogleda bitno je kod djece podsticati radoznalost, matu i divergentno miljenje. Moja okolina u 4. razredu zasnovana je na senzitivnom iskustvu prirode i drutvenoj sredini. Predstavlja nastavak i usmjeravanje spontanog djejeg istraivanja i otkrivanja meuzavisnosti pojava i procesa u prirodnom i drutvenom okruenju. Ta saznanja se u nastavi produbljuju i proiruju. Predmet je istovremeno i izvor informacija za upoznavanje naina kako to vie saznati, a znanja povezati i upotrijebiti. Znaaj predmeta Moja okolina lei u tome to je to jedan od glavnih nosilaca spoznajnog razvoja kod djece ovog uzrasta. Moja okolina ujedinjuje sadraje razliitih naunih podruja. Osnovni cilj je doivjeti i osvijestiti sloenost, raznolikost i meusobnu povezanost svih inilaca koji djeluju u djejem prirodnom i drutvenom okruenju, razvoj pravilnog odnosa prema drutvenom i prirodnom okruenju, razvijanje pravilnog odnosa prema ljudima i dogaajima, snoljivo i otvoreno prihvatanje razliitih stavova i miljenja, te poticanje znatielje za otkrivanjem pojava u prirodnom i drutvenom okruenju. U 4. razredu ire se znanja o ivotnim zajednicama, lancu ishrane i uticaju ovjeka na taj lanac, godinjim dobima, svjetlosti, vodi i zraku, domaim ivotinjama, prolosti, sadanjosti i budunosti ireg zaviaja, orijentaciji na geografskoj karti. Novi sadraji odnose se na znanja o gibanju zraka, promjeni osobina materije, biljci i njenim dijelovima, atmosferskim padavinama, kulturnim i javnim ustanovama, te o ljudskom organizmu, ulozi pojedinih dijelova, ulima... Ovakav izbor nastavnog gradiva i njegovo strukturiranje osigurava povezanost drutvenih i prirodnih pojava i prouavanje prirode u njenom jedinstvu s razliitih aspekata. U skladu s tim, potrebno je voditi rauna i o meupredmetnoj korelaciji i planirati izradu zajednikih kolskih projekata. Date teme treba razraditi kroz kontekst pojava i procesa koji su djeci interesantni, uzimajui u obzir razvoj nauke, njenu primjenu i koritenje, te uticaj na drutvo i okolinu i koritenjem metodologije aktivnog uenja. U smislu toga predloeni model moe da poslui kao pomo nastavniku. Za realizaciju programskih sadraja preporuuje se to ea izvanuionika nastava. Primjena principa korelacije sa drugim predmetima doprinosi racionalizaciji nastavnog procesa to tedi dragocjeno vrijeme i poveava kvalitet odgojno-obrazovnog procesa. Korelacija omoguava multidisciplinaran pristup nastavnoj temi pa se za kratko vrijeme ostvari vie zadataka.

PRAENJE I OCJENJIVANJE
Djecu ocjenjujemo na osnovu sposobnosti da razumiju koncepte i kritiki razmiljaju, njihovih obrazovnih postignua i sposobnosti primjene novog znanja. Djecu treba posmatrati i ocjenjivati u aktivnosti, za vrijeme izvoenja te aktivnosti. Za ocjenjivanje i evaluaciju napredovanja djece koriste se razliiti instrumenti i postupci:

186

sposobnosti i vjetine djeteta za vrijeme izvoenja aktivnosti (ogledi, praktian rad, usmeno i pisano izvjetavanje i drugo), uee i doprinos u interakciji (rad u velikim i malim grupama, projekti, istraivanja i dr.), putem zadataka objektivnog tipa i drugih odgovarajuih ispitnih postupaka, portfolio.

Moja okolina ini osnovu za cjelokupan nastavni rad u razrednoj nastavi. Sadraji programa Moje okoline povezuju se sa sadrajima u svim ostalim nastavnim predmetima. Ve kod planiranja rada, na poetku nastavne godine (kod izrade godinjeg plana i programa rada), nastavnici bi trebali ponajprije planirati sadraje iz Moje okoline, pa tek onda za ostale predmete zbog integracije rada sa ostalim predmetima. Cilj i zadaci nastave Moje okoline pokazuju da e djeca upoznavati prirodnu i drutvenu sredinu u svom okruenju, od kole i kue, do mjesta i zaviaja, zatim, prirodne i drutvene pojave i promjene, ivot i rad ljudi, navike, sposobnosti, svijest o pripadnosti kolektivu u koli, kui, mjestu ... S obzirom na to da u nastavi Moje okoline u treem i etvrtom razredu postoji slinost u programskim sadrajima jer se u njima nalaze iste cjeline, ali se po koncepciji linearno spiralnog razvoja programa gradivo proiruje i dopunjuje, i zadaci u operativnom programu bit e ponekad isti, ali ponekad i znatno razliiti. Ocjenjivanje u predmetu Moja okolina zasniva se na praenju cjelokupnih odjeljenjskih aktivnosti. Najvaniji aspekt takvog ocjenjivanja je redovitost (ne samo one djece koja trae vie panje). Praenje tih aktivnosti od strane nastavnika mora biti kontinuirano i aktivno u smislu da nastavnici aktivno ispituju koliko dijete trenutno zna, a ne da se rauna da e to nekako doznati. Pitanja koja nastavnici postavljaju djeci moraju biti tako koncipirana da se na njih od pojedine djece oekuje taan odgovor. Na takav nain sva djeca imaju mogunost da dajui odgovore na postavljena pitanja, imaju osjeaj da su jednako vana. Ovim se izbjegava demotiviranost djece, podstie aktivnost svih, a rezultati koji se postiu su bolji. Uobiajeni oblici ocjenjivanja se temelje na nastavnikovom posmatranju aktivnosti u odjeljenju. Ocjene kroz due razdoblje bi se trebale temeljiti na razliitim ocjenjivakim aktivnostima radi pokria razliitih aspekata postignua. Najvanija zadaa ocjenjivanja je osiguranje korisne i poticajne povratne informacije djetetu o njegovom napretku. Praenje djeteta poinje od prvog kolskog dana. Nastavni predmet Moja okolina je kompleksan predmet i zato je vrlo bitno kontinuirano praenje, posmatranje i vrednovanje. Vie nego i u jednom drugom nastavnom predmetu ovdje dolazi do izraaja posmatranje i biljeenje. Ocjenjivanje u etvrtom razredu je brojano. S obzirom na to da se djeca prvi put susreu s brojanim ocjenjivanjem treba voditi rauna kako i kada to raditi. Za ocjenjivanje je potrebno koristiti svu dostupnu literaturu. Ocjenjivanje za djecu prije svega mora biti motivirajue, mora se znati ta se ocjenjuje, jer jedino takvo ocjenjivanje ima svrhu i njime se postie eljeni cilj.
AKTIVNOSTI NASTAVNIKA (ORGANIZACIJA I METODE NASTAVE I UENJA, OCJENJIVANJE) P laniranje, pripremanje, osmiljavanje ogleda, demonstracija, organiziranje i izvoenje posmatranja, donoenje zakljuaka, evaluacija

TEME

ZNANJE

SPOSOBNOSTI I VJETINE

VRIJEDNOSTI, STAVOVI, PONAANJE

AKTIVNOSTI DJECE

RAZNOVRSNOST POJAVA I PROCESA U PRIRODI

Imaju znanja o klijanju, rastenju, opadanju lia, gorenju, disanju, hranju, truljenju, vrenju, kretanju, gibanju, obrtanju zemlje oko ose - smjena dana i noi, kretanju Zemlje oko S unca smjena godinjih

Razvijena svijest o prirodnim procesima, sposobnost izvoenja jednostavnih ogleda

Pozitivan stav prema prirodnim procesima, razvijena svijest o razliitosti prirodnih procesa, razvijeni osobni stavovi o prirodnim procesima

Planiranje osobnog rada, izrada domaih zadataka, uestvovanje u izvoenju ogleda, donoenje osobnih zakljuaka, izrada panoa

187

doba, svjetlosne, elektrine, magnetne i druge pojave

UVJETI POD KOJIMA SE RAZVIJAJU IVI ORGANIZMI

Znanje o meusobnoj ovisnosti sredine ivih bia i ovjeka. Ishrana biljaka, ivotinja, uticaj ovjeka na razvoj ivih organizama. Kultiviranje zemljita, uzgoj kunog cvijea Karakteristike ivih bia u razliitim godinjim dobima biljke, ivotinje. Zimsko mirovanje, zimski san, mijenjanje krzna

Razlikovanje povoljnih od nepovoljnih uvjeta za razvoj ivih organizama. Stvaranje povoljnih uvjeta za razvoj ivih organizama. Sposobnost izvoenja jednostavnijih radova u vrtu, vonjaku i na njivi. Samostalno ili u saradnji sa drugima uzgajanje cvijea u uionici, uvanje ivotne sredine od zagaivanja, briga o istoj i zdravoj ivotnoj sredini

Davanje vlastitog doprinosa stvaranju povoljnih uvjeta za razvoj ivih organizama. Uzgoj ukrasnog bilja u uionici

Aktivno uee u radu kolektiva, pomaganje drugima, ispunjavanje obaveza, sakupljanje materijala, sistematiziranje

Motiviranje djece za rad, pripremanje izvora znanja, demonstracija ogleda, planiranje i realiziranje planiranog

IVA BIA U GODINJIM I VREMENSKIM PROMJENAMA

Briga o ivotinjama i biljkama koje u toku zime ne mogu da dou do hrane, uzgajanje ukrasnog bilja u koli, pravljenje i postavljanje hranilica za ptice

Uzajamno pomaganje, prikupljanje, izvoenje ogleda, donoenje zakljuaka, pomaganje ivotinjama, uzgajanje biljaka

P laniranje rada, posmatranje i procjenjivanje. Osmiljavanje ogleda i aktivnosti. Organizacija praktinih vjebi. Saradnja sa roditeljima

188

OVJEKOVE AKTIVNOSTI VEZANE ZA GODINJA DOBA

SUNEVA SVJETLOST, VODA I ZRAK KAO UVJETI IVOTA

Znanja o ovjekovim aktivnostima uvjetovanim godinjim dobima. P riprema stone hrane za zimu, radovi u vrtu, vonjaku, na njivi, osiguranje uvjeta za zdrav ivot, zatita od elementarnih nepogoda Imaju osnovna znanja o sunevoj svjetlosti, toploti, vodi i zraku kako uvjetima ivota Znaju izmjeriti temperaturu pomou termometra, znaju izvesti jednostavne oglede koji pokazuju uzajamnu ovisnost biljnog i ivotinjskog svijeta od suneve svjetlosti, vode i zraka Znaju da bez vode, suneve svjetlosti i zraka nema ivota na zemlji Imaju osnovna znanja o nastanku vjetra, njegovim karakteristikama i vrstama

Prepoznavanje godinjih doba na osnovu vremenskih prilika, uoavanje potreba vezanih za godinja doba

P omaganje starijima u radovima vezanim za godinje doba P riprema ukrasnih biljaka za zimu

Aktivno uee u pripremi ukrasnih biljaka za zimu, izvoenje radova u okoliu kole, pomaganje starijima u aktivnostima, u vonjaku, vrtu, vinogradu, na njivi

Saradnja sa lokalnom zajednicom , koritenje njenih resursa za potrebe nastave P rocjenjivanje napretka djece, podsticanje radoznalosti, mate i razvoj kreativnosti

Sposobnost su opisivanja procesa uzajamnosti Izvoenje ogleda koji pokazuju da bez suneve svjetlosti, vode i zraka nema ivota na zemlji

Ne ugroava ivotne uvjete, uva okolinu od zagaenja

uvanje zdravog okolia, planiranje aktivnosti zajedno sa odjeljenjem, izvoenje ogleda, davanje pojanjenja za odreene procese

P ripremanje ogleda i demonstriranje, organizacija posjeta plasteniku u blioj okolini Izrada didaktikih materijala P osmatranje i praenje napretka djece

KRETANJE ZRAKA, VJETAR; BRZINA I SMJER VJETRA, LOKALNI VJETROVI

Imenovanje vjetrova prema vrsti i brzini

P onaanje u sluaju vremenskih nepogoda vjetrova

Posmatranje, zakljuivanje, imenovanje, aktivno uee u radu

Osmiljavanje situacija za interaktivno uenje P odsticanje razvoja radnih i navika

PROMJENA OSOBINA MATERIJE ZAGRIJAVANJEM

Znaju da materije zagrijavanjem mijenjaju svojstva

Sposobnost samostalnog posmatranja i izvoenja zakljuaka

Svjesnost o promjeni osobina materije zagrijavanjem

Posmatranje, biljeenje, prikupljanje, sistematiziranje prema zajednikim osobinama Uestvovanje u grupnom radu. Izvravanje obaveza proisteklih iz svakodnevnog rada

P laniranje, pripremanje i podsticanje djece na kreativan i istraivaki rad P redlaganje i rukovoenje kolskim aktivnostima P lanira, demonstrira, poduava, priprema i realizira nastavu

BILJKA; DIJELOVI BILJKE, ULOGA

Imaju znanja o raznovrsnosti biljaka, o osnovnim dijelovima biljke na primjeru jedne stablaice Imaju osnovna znanja o odlikama ovjeka (uspravan hod, miljenje, govor, drutvenost), organizam ovjeka, slinosti i razlike izmeu mukarca i ene, slinosti i razlikama izmeu biljaka, ivotinja i ovjeka

Sposobnost razlikovanja i imenovanja razliitih biljaka

P ozitivan stav i odnos prema biljnom svijetu i uvanju biljnog svijeta

OVJEK KAO PRIRODNO I DRUTVENO BIE

Sposobnost razlikovanja mukaraca od ena Komunikacija Sposobnost pravljenja razlike i opisivanje slinosti izmeu biljaka, ivotinja i ljudi

P ozitivan i izgraen stav o ljudima bez obzira na boju, naciju i vjeroispovijest

Istraivanje, uoavanje, zakljuivanje, uestvovanje u radu odjeljenja i grupe, pravljenje tematskih panoa

P raenje rada, planiranje, demonstriranje, priprema i organizacija nastavnih aktivnosti P omaganje djeci, evaluacija

189

ATMOSFERSKE PADAVINE

Imaju osnovna znanja o atmosferskim padavinama, izgled, nastanak, ponaanje ljudi i ivotinja Imaju znanja o prolosti i sadanjosti zaviaja, o spomenicima, graevinama i pisanim spomenicima kao svjedocima prolosti Znanje o obiljejima zaviaja; konfiguracija terena, poloaj, razvijenost, komunikacija, saobraajna povezanost Imaju znanja o danu i mjerenju vremena Dan traje od 0,00 sati do 24,00 sati (24 sata) Znaju mjeriti vrijeme satom Osnovna znanja o geografskoj karti i snalaenju na njoj Prepoznavanje znaajnih geografskih obiljeja na osnovu boje, linije, kartografskih znakova Imaju znanja o kulturnim prosvjetnim i javnim ustanovama u mjestu i njihovom znaaju za ivot ovjeka Imaju osnovna znanja o irem zaviaju kantonu, o geografskim i drugim obiljejima zaviaja Imaju znanja o razvijenosti infrastrukture u mjestu (saobraaj, PTT mrea) Imaju osnovna znanja o privredi i njenoj razvijenosti u kantonu, te turizmu kao znaajnoj privrednoj grani

P repoznavanje i imenovanje atmosferskih padavina, zatita od atmosferskih padavina Sposobnost opisivanja prolosti zaviaja, prepoznavanja na slikama, fotografijama, ilustracijama P repoznavanje i imenovanje karakteristika kraja

Pravilno postupanje prilikom razliitih atmosferskih padavina Pravilan stav prema prirodi i prirodnim procesima

Posmatranje i uoavanje karakteristika atmosferskih padavina Izvoenje ogleda Uee u zajednikom radu

Organiziranje i izvoenje razliitih ogleda P riprema materijala P ripremanje cjelokupnog nastavnog procesa

PROLOST, SADANJOST I BUDUNOST KRAJA

Izgraen pozitivan stav prema historiji kraja, tradiciji i obiajima

Obilazak znaajnih spomenika kulture, znaajnih graevina, muzeja, institucija Prikupljanje grae o prolosti zaviaja

Organizacija posjeta kulturno- historijskim spomenicima i graevinama kraja P odstrekivanje, praenje, pomaganje

OBILJEJA ZAVIAJA

Vjetina imenovanja obiljeja zaviaja

Pozitivan stav o zaviaju

Posmatranje, biljeenje, izvjetavanje, prikupljanje grae, izrada tematskog panoa

P laniranje, pripremanje, organizacija rada u uionici i izvan nje, pomo djeci u samostalnom radu

DAN I SAT; MJERENJA VREMENA SATOM

Sposobnost oitavanja vremena na satu

Pozitivan stav o protoku vremena (dana i sata kao jedinica za vrijeme)

Prikupljanje razliitih slika i modela satova Izrada modela satova Uzajamna pomo izmeu djece

P laniranje, pripremanje, podsticanje P omaganje djeci u izradi modela satova P raenje, biljeenje, pomaganje

ORIJENTACIJA NA GEOGRAFSKOJ KARTI PRONALAENJE ZNAAJNIH GEOGRAFSKIH OBILJEJA KULTURNE I JAVNE I PROSVJETNE USTANOVE U MOM MJESTU

Sposobnost snalaenja na geografskoj karti (odreivanje strana svijeta), sposobnost prepoznavanja znaajnih geografskih obiljeja na geografskoj karti Sposobnost imenovanja i prepoznavanja kulturnih, javnih i prosvjetnih ustanova u mjestu Sposobnost imenovanja kantona u kojem ive i interpretacija znanja o geografskim obiljejima i drugim karakteristikama P repoznavanje znaaja saobraane povezanosti za razvoj zaviaja kantona

Izgraen pozitivan stav o radu

Koritenje geografske karte za usvajanje znanja Uee u radu odjeljenja i grupe Uzajamno pomaganje

Osiguravanje neophodnih sredstava za uenje i rad Organiziranje nastavnog procesa Planiranje i pripremanje P ripremanje i organiziranje nastavnog procesa, posjeta kulturnim, javnim i prosvjetnim ustanovama, briga o sigurnosti djece P ripremanje nastavnog procesa, organizacija i izvoenje nastave i jednodnevnih izleta u kantonu Osmiljavanje interaktivnog uenje, planiranje i realiziranje planiranog, pomaganje djeci u samostalnom radu Organiziranje posjeta znaajnim privrednim kapacitetima i turistikim destinacijama u kantonu

Pozitivan stav prema navedenim ustanovama Pozitivan stav prema uenju i izvravanju zadataka Pozitivan stav prema irem zaviaju Pravilan odnos prema saobraaju, uvanje saobraajnih znakova Pozitivan stav prema privrednim granama i turizmu u zaviaju

Posjeta nekim od kulturnih, javnih ili prosvjetnih ustanova u mjestu

IRI ZAVIAJ KANTON

Koritenje dodatnih izvora znanja Posjete raznim mjestima u kantonu

SAOBRAAJNA POVEZANOST U KANTONU

Posmatranje, istraivanje, biljeenje, demonstriranje Rad na promociji turizma u zaviaju Obilazak znaajnih privrednih kapaciteta, posmatranje, biljeenje i interpretiranje

RAZVIJENOST IREG ZAVIAJA PRIVREDA I TURIZAM

Sposobnost razlikovanja razvijene od nerazvijene privrede i turizma

190

UZAJAMNI ODNOS PRIVREDE I OBILJEJA ZAVIAJA

Znaju napraviti vezu izmeu obiljeja zaviaja i privrede u zaviaju Osnovna znanja o prirodno geografskim odlikama Bosne i Hercegovine (reljefu - planine, ravnice, polja, rijene kotline) Imaju elementarna znanja za pretvaranje skice u jednostavnu geografsku kartu, raspoznaju kartografske znake i boje na geografskoj karti Osnovna znanja o odjei i obui kao dijelu kulture i tradicije, te zadovoljavanja osnovnih ljudskih potreba Odjea i obua u razliita godinja doba, higijena odjee i obue Znanje da je odmor i rekreacija osnovna ljudska potreba koja utie na zdravlje i radne aktivnosti, te mentalne aktivnosti ljudi Osnovni uzronici bolesti su virusi i bakterije istoa je pola zdravlja Kako ouvati zdravlje Znanja o osnovnoj kulturi stanovanja i ivljenja, ishrani, odijevanju, obuvanju

Sposobnost prepoznavanja privrednih obiljeja i pravljenja uzajamne veze meu obiljejima i privredi u zaviaju Vjetina prepoznavanja geografskih odlika na geografskoj karti, prepoznavanje osnovnih kartografskih znakova

Razumijevanje odnosa izmeu obiljeja zaviaja i privrede u zaviaju Ljubav prema zaviaju i dravi Bosni i Hercegovini, uvanje historijskih tekovima

Izrada tematskog panoa Posmatranje, biljeenje, izvjetavanje Prikupljanje materijala o Bosni i Hercegovini, izrada tematskih panoa, posmatranje, zakljuivanje

P ripremanje, organizacija i realizacija nastave P raenje napretka djece i procjena postignua P riprema i organizacija nastavanog procesa, organizacija posmatranja, saradnja sa lokalnom zajednicom P riprema materijala za izradu geografske karte Demonstriranje naina izrade geografske karte

PRIRODNO GEOGRAFSKE ODLIKE BOSNE I HERCEGOVINE

ORIJENTACIJA NA GEOGRAFSKOJ KARTI PRONALAENJE ZNAAJNIH GEOGRAFSKIH OBILJEJA

Izrada jednostavne geografske karte blie okoline kole sa pravilnom upotrebom simbola i boja

P ozitivan stav prema geografskoj karti

Uee u izradi prve geografske karte

ODJEA I OBUA

Samostalno obuvanje i oblaenje, uvanje odjee i obue, prepoznavanje i imenovanje razliitih dijelova odjee

Odravanje odjee i obue, slaganje odjee prilikom svlaenja, samostalno svlaenje i oblaenje P ravilan i pozitivan odnos prema zdravlju, linoj higijeni i higijeni prostora Izgraen odnos prema uzronicima bolesti P onaanje u skladu s kunim redom i civilizacijskim dostignuima Razvijena svijest o ouvanju zemljita, vode i zraka od zagaivanja

Vjebanje svlaenja i oblaenja odjee i obue, slaganje odjee i obue, prikupljanje odjee i obue za humanitarne organizacije

Organizacija prikupljanja odjee i obue za humanitarne organizacije koje se time bave, organizacija nastave

ODMOR I REKREACIJA KAO HIGIJENSKA NAVIKA

uvanje od zaraznih bolesti Odravanje line higijene i higijene prostora

Odravanje line higijene i higijene prostora Prevencija od uzronika bolesti Posjeta nekoj od zdravstvenih ustanova i razgovor s ljekarom o uzronicima bolesti Istraivanje, prikupljanje materijala i prezentiranje nauenog o kulturi ivljenja

Razvijanje radnih navika kod uenika po pitanju higijene P riprema materijala i sredstava za rad P omo uenicima u samostalnom radu

UZRONICI BOLESTI NEPRIJATELJI ZDRAVLJA

Preventivno djelovanje na spreavanju zaraznih bolesti Pravilna upotreba lijekova Sposobnost pridravanja osnovnih pravila kunog reda, kultura stanovanja i ivljenja Razlikovanje zagaenog od nezagaenog zemljita, tla vode i zraka Sposobnost razumijevanja znaaja istog okolia za zdravlje ljudi

Organizacija nastave van uionice

KULTURA IVLJENJA

Vlastitim primjerom pokazuje civilizacijska dostignua iz kulture ivljenja

ZAGAENOST TLA, VODE I ZRAKA

Znaju da je ovjek i njegovo djelovanje najvei uzronik zaga ivanja tla, vode i zraka

uvanje okoline, izvoenje akcije ienja okoline

Uee u pripremi i organizaciji izvoenja akcija na ienju okruenja

191

(4 asa sedmino, 140 asova godinje)

Matematika

CILJEVI I REZULTATI ODGOJNO-OBRAZOVNOG RADA

PODRUJA CILJEVI Stican je znanja: poznavanje i upotreba matematikih simbola formiranje pojmova hiljadice i brojeva hiljadice formiranje pojmova brojevne crte 01000 i njihovo predstavljanje na brojevnoj liniji formiranje pojmova, uoavanje zakonitosti i usvajanje postupaka etiri osnovne raunske operacije uoavanje strukture i zakonitosti predstavljanja trocifrenih i etverocifrenih brojeva eksperimentalno modeliranje prave i poluprave i crtanje modela prave i poluprave o krugu i krunici kao ravnim povrima valjka i kupe crtanje i oznaavanje elemenata krunice i kruga o manjim jedininim mjerama: 1 mm, 1 ml, 1 dg, 1 cg, 1 mg o praktinoj vrijednosti jedininih veliina o viekratnicima brojeva 1000, 100 i 10 u prvoj desethiljadici Razvijanje vjetina i sposobnosti: razvrstavanja usporeivanja nizanja slijeenja niza uputa prostornog organiziranja i orijentiranja vizualizacije i vizualnog grupiranja procjenjivanja, kritikog vrednovanja vlastitih rezultata i njihovo poreenje s rezultatima drugih - sposobnosti prezentiranja podataka i prenoenja informacija kroz razliite oblike rada prepoznavanja obrasca induktivnog miljenja induktivnog analognog zakljuivanja razliitih naina matematikog izraavanja i komuniciranja logikog i kritikog miljenja Razvijanje pozitivnih vrije dnosti i stavova: uvaavanja argumentacije u branjenju linih stavova i potivanje stavova drugih kolektivnog (timskog) rada, pozitivnih osobina linosti radovanje linom uspjehu i uspjehu drugih istina je na prvom mjestu samopouzdanja, samoakutalizacija OEKIVANI REZULTATI Dije te treba znati: prepoznati, razumjeti i pravilno koristiti matematiki jezik simbole u skupu brojeva do 1000 prepoznati brojeve prve hiljadice, njihov poloaj na brojevnoj crti 01000, njihovu strukturu, razlikovati brojeve iz razliitih stotica sa sigurnou obavljati raunanja u prvoj hiljadi provjeravati jednu matematiku operaciju pomou suprotne u skupu brojeva do 1000 rjeavati brojevne izraze modelirati brojevne izraze prema datim (tekstualnim) uvjetima prepoznati i rjeavati zadatke date rijeima (i problemske zadatke) uoiti vanost procjene i provjere rezultata pomou jedinica za duljinu, masu i zapreminu izraditi modele 1 mm, 1 ml, 1 dg, 1 cg i 1 mg pravilno i na proizvodima itati i mjere odgovarajuih veliina izvoditi jednostavnija praktina mjerenja Dije te treba moi: sigurno razvrstavati brojeve i po razliitim kriterijima s lakoom uporediti ma koja dva broja prve hiljadice izvoditi jednostavnije zakljuke induktivnim miljenjem i analogijom (a+ b = b+a, a b = b a, a (b+c) =a b + a c) koristiti pomagala za crtanje pravih i dui mjeriti duine uz prethodno procjenjivanje i pravilan izbor jedinine mjere - crtati krunicu zadanog sredita i poluprenika - koristiti kreativnost i matu za rjeavanje djeci primjerenih problema, moi primijeniti matematika znanja u svakodnevnom ivotu i radu Dije te e: prepoznati znaaj i vanost primjene matematike u svakodnevnom ivotu i radu imati pozitivan stav prema novim saznanjima pokazivati vie zanimanja za timski rad i socijalizaciju nauiti sasluati argumentaciju i kritiki preispitati line stavove i stavove drugih prepoznavati vrijednosti unutranjeg ivota i unutranje nagrade, pokazati vie samopouzdanja i vlastite odgovornosti i inicijative poboljati vlastitu listu motiva, emocija i doivljaja - pokazati vie samopouzdanja i odgovornosti

Z N A NJ A

SPOSOBNOSTI I VJETINE

VRIJEDNOSTI I STAVOVI

192

TEM ATSKE CJELINE

1. 2. 3. 4. 5. 6. 7. Brojevi prve hiljade Prava u ravni Sabiranje i oduzimanje do hiljadu Krug i krunica Mnoenje i dijeljenje do hiljadu Brojevi do 10 000 Mjerenje veliina

1. Brojevi prve hiljade Modeliranje brojeva prve hiljadice izvan prve stotice (prebrojavanje skupova realnih objekata /zrnjevlja, ibica, papiria/ modeliranjem stotica i desetica) Zapisivanje brojeva hiljadice itanje brojeva hiljadice Struktura brojeva hiljadice: S100 + D10+ J1 Stotice hiljadice Brojevna crta 0-1000 Modeliranje brojevne crte 0-1000 iz (10) brojevnih crta stotica Poloaji brojeva na brojevnoj crti 0-1000 Redni brojevi prve hiljadice (zapisivanje rimskim ciframa) Uporeivanje brojeva prve hiljadice Abakus (kineski, Suan Pan) Pisanje i itanje brojeva na abakusu 2. Prava u ravni Crte/linije, ravne linije, dui (sistematizacija) Prava/pravac i poluprava /polupravac (misaono modeliranje) Taka i prave Prava koja prolazi dvjema takama Prava koja prolazi jednom takom 3. Sabiranje i oduzimanje do hiljadu Pravila o nepromjenljivosti zbira i nepromjenljivosti razlike Promjene na abakusu koje ne mijenjaju vrijednosti Nealgoritamsko (usmeno) sabiranje i oduzimanje. Sabiranje i oduzimanje na abakusu kao primjer nealgoritamskog sabiranja (sabiranja i oduzimanja) Proirivanje nauenih svojstava sabiranja i oduzimanja na brojeve hiljadice Algoritamsko (pismeno) sabiranje i algoritamsko (pismeno) oduzimanje u hiljadici Zadaci zadani rijeima i sloeniji brojevni izrazi u prvoj hiljadici (u rjeavanju koriste se jednaine i nejednaine odgovarajuih oblika) 4. Krug i krunica Uoavanje kruga i krunice na valjku i kupi Precrtavanje krunice sa kupe i valjka Modeliranje krugova od papira Odreivanje elemenata krunice na modelima origami-tehnikama, ispitivanje poloaja sredita i crtanje krunice estarom Elementi kruga i krunice 5. Mnoenje i dije ljenje do hiljadu Osobine produkta (komutativnost i asocijativnost) Mnoenje brojem zbira i razlike (zakon distributivnosti) Nealgoritamsko mnoenje u prvoj hiljadici (mnoenje viekratnika broja 10, broja 100 i ma kojeg broja)

193

Algoritamsko mnoenje u prvoj hiljadici Dijeljenje u prvoj hiljadici Abakus - dijeljenje u prvoj hiljadici Zadaci zadani rijeima i sloeniji brojevni izrazi u prvoj hiljadici (u rjeavanju koriste se jednaine i nejednaine odgovarajuih oblika) 6. Brojevi do 10 000 Hiljadice i stotice desethiljadice Struktura brojeva hiljadice (viecifreni brojevi) Brojevna linija 0-10000, sa naznaenim viekratnicima broja 100 (10) Sabiranje i oduzimanje viekratnika broja 10 u desethiljadici 7. Mjerenje veliina Mjerenje duine. Jedinine mjere za duinu: 1 m, 1 dm, 1 cm, 1 mm (-, deci, centi, mili) 1 m, 1 dam, 1 hm, 1 km (-, deka, hekto, kilo) Mjerenje mase. Jedinine mjere za masu: 1 g, 1 dg, 1 cg, 1 mg 1 g, 1 dag, 1 hg, 1 kg Mjerenje zapremine tekuine. Jedinine mjere za zapremine tekuine: 1 l, 1 dl, 1 cl, 1 ml 1 l, 1 dal, 1 hl, 1 kl Zadaci o mjerama i mjerenjima Problemski zadaci

DIDAKTIKO - METODIKE NAPOMENE 1. Brojevi prve hiljade U odnosu na dosadanje programske sadraje koji se situiraju pod tematskom cjelinom brojevi prve hiljade, pojavljuju se dva nova momenta. Prvo, umjesto formulacije brojevi do 1000 uvodi se formulacija kao u nazivu. Drugo, brojevi prve hiljadice predstavljaju se i na kineskom (Suan Pan) abakusu. Iskustva koja imamo u svijetu i kod nas, pokazuju viestruke efekte koritenja abakusa na znanjima, sposobnostima, vjetinama, pa i motivaciono-emocionalne efekte. O kineskom abakusu moemo nai mnogo podataka na internetu, ali i u printanim informacijama (knjigama, asopisima, itd.). Modeli kineskog abakusa mogu se izuzetno lako izraditi jednostavnom prepravkom obinih raunaljki (tzv. kolskih abakusa). Upotreba abakusa, kasnije, bitno e doprinijeti boljem razumijevanju dekadskog brojevnog sistema i posebno raunskih operacija. 2. Prava u ravni Geometrijske sadraje poetne nastave matematike treba prezentirati djeci imajui u potpunosti na umu da smo ovdje u neformalnoj (intuitivnoj) geometriji (tijelo povr linija taaka), a ne u formalnoj geometriji (taka linija povr tijelo). Dakle, do pojma prave (i poluprave) dijete dolazi misaonim produivanjem dui preko njenih granica. Treba biti oprezan u upotrebi pojma beskonano (dobra je zamjena: preko svakog broja). Djeci su od naroitog znaaja zadaci da prepoznaju i imenuju sve geometrijske oblike na pravoj i na njoj dviju naznaenih taaka (prava, dvije take, du, etiri poluprave). 3. Sabiranje i oduzimanje u prvoj hiljadi Ovdje je predvieno postepeno uvoenje pojmova usmeno, odnosno pismeno raunanje. Abakusraunanje je izuzetno lijep i oigledan primjer sabiranja i oduzimanja meu brojevima prve hiljade. Rad na abakusu snano podstie razvoj razliitih uenikovih sposobnosti (pamenje, naroito vizuelno, prostornu organizaciju i orijentaciju, prepoznavanje ideje zamjene itd.).

194

4. Krug i krunica Ve i sama struktura teksta koji je naveden, daje niz jasnih metodikih uputa i uitelju i autoru udbenika. Meutim, podcrtavamo da smo u intuitivnoj geometriji. Redoslijed: djeca na predmetima prvo uoavaju krug, pa onda krunicu. Precrtavaju krunicu i isijecaju model kruga. Presavijanjem modela kruga uoavaju sredite i intuicijom nasluuju uzajamni poloaj taaka krunice i sredita krunice. Krunica ne sadri (svoj) centar ali ga ima. Elemente krunice, nakon ovakvog pristupa, lako je objasniti. 5. Mnoenje i dije ljenje u okviru prve hiljade Gledano s aspekta pojmova mnoenja i dijeljenja, u prvoj hiljadi proiruju se i produbljuju sadraji iz prve stotine. Ovdje predviamo izvjesno proirivanje dosadanjeg zahtjeva mnoenje i dijeljenje jednocifrenim brojem, time to e se govoriti o mnoenju i dijeljenju u okviru prve hiljade, bez limitiranja veliine mnoitelja (jednocifrenim brojem). Teite e se dati na uoavanje, razumijevanje i primjenu zakona distributivnosti mnoenja prema sabiranju i na pravilo svaki sa svakim. 6. Brojevi do 10 000 Proirivanje skupa brojeva hiljadica na skup brojeva desethiljadice treba realizirati postupno: upoznavanjem svih viekratnika broja hiljade, pa viekratnika broja 100 i konano broja 10 u prvoj hiljadici. Ovo treba uraditi uz koritenje brojevnih linija. 7. Mjerenje veliina Usvajanjem brojeva prve hiljadice stvorene su osnove za zaokruivanje svih standardnih (za osnovno obrazovanje) jedininih veliina i njihovih odnosa. U sutini ova tematska cjelina ima za cilj da se proire i prodube znanja o mjerenju i mjerama ranije upoznatih veliina. U programu smo, kada su u pitanju mjere za masu, odstupili od uobiajenog, iz fizike izvuenog sistema (metar, kilogram, sekunda). Naime, iz vie razloga smatramo da je uputno (ali, predloenim metodikim rjeenjima, i mogue) u etvrtom razredu operirati pojmovima: decigram, centigram i miligram. Naime, petina jednog standardnog (80 gramskog) copy-papira, ima masu priblino 1 g. Dijeljenjem ovog modela na 10 jednakih dijelova u djeijim je rukama model mase od 1 dg, a nakon toga, radei na slian nain i modeli mase 1 cg i 1 mg. Slino se moe dijeliti sadraj vreica eera od 1 g na 10 dg, zatim 1 dg na 10 cg, i konano 1 cg na 10 mg. Model miligrama od copypapira djeca mogu sama isjei. Dimenzije su mu priblino: 4 mm x 3 mm, (a oznaka miligrama su pune fioke za lijekove u djetetovom domu). Nadamo se da e djeca koja prou ovu kolu mjera moi utjecati da na bocama Koka-kole nau i oznake 33 cl umjesto, za njih nerazgovjetne oznake 0,33 L (ta je ovdje zarez, Zato je L umjesto l?).

Puno znaenje mase od jednog grama dijete stvara nakon spoznaje da je masa jednog mililitra vode jedan gram. Koristei se razliitim pomagalima dijete moe postii takva znanja i sposobnosti da procjenjuje masu jedne kapi vode ili masu suze.

195

SADRAJI 1. Brojevi prve hiljade: Zapisivanje i itanje brojeva prve hiljade Stotice prve hiljade (1100, 101 200, ...) Poloaji (redoslijed) brojeva na brojevnoj liniji 01000 Redni brojevi prve hiljade (zapisivanje rimskim ciframa) Uporeivanje brojeva prve hiljadice Abakus (kineski SUAN PAN) 2. Prava u ravni Prava, poluprava i du Take i prave, du kao dio prave Prava koja prolazi jednom takom Prava koja prolazi dvjema takama Uzajamni poloaj pravih: ukrtene, okomite i paralelne 3. Sabiranje i oduzimanje u prvoj hiljadi Pravila o nepromjenljivosti zbira i nepromjenljivosti razlike Promjene na abakusu koje ne mijenjaju vrijednosti Usmeno sabiranje i oduzimanje, sa i bez abakusa Pismeno sabiranje i oduzimanje u prvoj hiljadi Zadaci zadani rijeima i sloeniji brojevni izrazi u prvoj hiljadi 4. Krug i krunica Uoavanje kruga i krunice na valjku i kupi Crtanje krunice uz pomo kupe i valjka Odreivanje elemenata

ZNANJE Prepoznaju, zapisuju, itaju i usporeuju brojeve do 1000 Poznaju i upotrebljavaju matematike simbole Razumiju strukturu brojeva prve hiljade Znaju prvi i zadnji broj stotina i hiljada Zapisuju, itaju i odreuju poloaj (redoslijed) broja na brojovnoj liniji i 0-1000 Koriste redne brojeve do 1000 Prepoznaju, itanju i piu rimske cifre do M (pomou I, V, X, L , C , D, M) Zapisuju brojeve na abakusu Prepoznaju (modele) pravih u okruenju Da prava nema granica Crtaju i oznaavaju dui, prave i poluprave Jasan im je pojam prave, poluprave i dui Uoavaju da je du dio prave i poluprave, da je prava skup taaka Uoavaju da se jednom takom moe povui beskonano mnogo pravih Usvajaju pravila i zakonitosti sabiranja i oduzimanja u prvoj hiljadi, o strukturi trocifrenog broja i predstavljanju brojeva iz prve hiljade na razliite naine Primjenjuju svojstva sabiranja i oduzimanja na brojeve hiljadice Pouzdano i brzo, pismeno i usmeno, sabiraju dva ili vie brojeva prve hiljadice Sastavljaju i rjeavaju jednostavnije zadatke zadane rijeima, uz primjenu jednaina i nejednaina odgovarajuih oblika Koriste abakus pri sabiranju i oduzimanju Uoavaju oblike kruga i krunice u okruenju Crtaju krunicu Crtaju, oznaavaju elemente krunice i kruga Odreuju elemente kruga i krunice koristei se origami tehnikom Istiu na krunici sredite, prenik i poluprenik Sastavljaju brojevne izraze po zadanim uvjetima Rjeavaju jednostavne problemske zadatke Uoavaju da je prva hiljada 1-1000, a deseta 9001-10 000

SPOSOBNOSTI Razvrstavanja, klasificiranja, usporeivanja Nizanja, slijeenja niza uputa P rostornog organiziranja, orijentiranja i vizualnog grupiranja P rocjenjivanja Induktivnog miljenja Induktivnog analognog zakljuivanja Razliitih naina matematikog izraavanja i komuniciranja Koritenja matematikog jezika i simbola P rimjenjivanja matematikih znanja u svakodnevnom ivotu Samostalnog i timskog formuliranje zakljuaka Razmjene informacija, ishoda, uradaka i iskustava sa drugovima/drugari cama i nastavnikom/nasta vnicom Kritiko vrednovanje vlastitih rezultata Koritenje abakusa Apstrahiranja i konkretiziranja vizualnog pamenja i uopavanja, prepoznavanje i koritenje obrasca P rostorne organizacije i orijentacije Slijeenja niza uputa (algoritma) Meusobnog povezivanja i uporabe prethodno steenih znanja o zakonitostima i pravilima sabiranja i oduzimanja (zakon asocijacije, komutacije i t d u bilo kojem brojnom nizu je isti) Usmenog i

VRIJEDNOSTI, STAVOVI, PONAANJE P okazuju interes za uenje o brojevima i kvantitativnim odnosima P okazuju interes za rjeavanje problema i zadataka samostalno, u paru i timu P rocjenjuju i vrednuju vlastite stavove i stavove drugih P okazuju interes za istraivaki rad P otuju pravila edukativne igre Zanimaju se za sloenije matematike igre P okazuju svijest o znaaju igre u uenju P okazuju upornost, preciznost, dosljednost i ostale pozitivne crte linosti P okazuju inicijativu i elju za usvajanjem novih znanja i proirivanjem postojeih

AKTIVNOSTI DJETETA Aktivno uestvuje u svim oblicima nastavnog rada P aljivo slua i prati izlaganje nastavnika i neposredno sarauje u kreiranju razliitih edukativnih situacija u razredu P omae nastavniku kod izrade nastavnih sredstava i dizajniranja edukacijskih situacija Uestvuje u sastavljanju i rjeavanju matematikih zadataka iz svakodnevnog ivota Koristi udbenik i ostalu udbeniku literaturu Dosljedno izvrava zahtjeve nastavnika (dovoljno vremena posveuje vjebanju i rjeavanju zadataka) Redovito ui kod kue i izrauje domae zadatke Daje puni doprinos kolektivnom radu, posebno grupnom Uredno, u svojoj svesci, biljei informacije koje mu sugerira nastavnik Ulae napore da ostvari minimalne programske zahtjeve nastave matematike za IV razred: zapisuje, ita, nie, usporeuje na brojevnoj crti predstavlja brojeve hiljadice P ouzdano obavlja etiri osnovne raunske

AKTIVNOSTI NASTAVNIKA Operacionalizira nastavni program, kreira i modelira planove rada (mjesene, sedmine i dnevne) Priprema nastavnu tehniku i tehnologiju Uz pomo djece izrauje didaktiki materijal Vodi evidenciju svojih zapaanja o napredovanju djece, identifikuje tekoe u njihovom radu Stara se da nastava poprimi forme interaktivne komunikacije Primjenjuje metode i strategije pouavanja adekvatne stepenu postignua sposobnosti djeteta Redovito ocjenjuje rad djece i vodi uredne zabiljeke o tome Bira zadatke i postavlja zahtjeve koji su optimalno usaglaeni s mogunostima djeteta Ostvaruje produktivnu stvaralaku atmosferu i pozitivno ozraje u razredu Ukljuuje djecu u aktivan i saradniki rad Ostvaruje saradnju s porodicom djeteta prilikom identifikacije tekoa u uenju matematike kao i u otklanjanju identifikovanih tekoa Prilagoava nastavu svakom djetetu pojedinano Primjenjuje razliite oblike nastavnog rada u skladu s interesovanjima, iskustvima i sposobnostima djece Omoguava djeci da prije nego to

196

krunice na modelima origami tehnikom Crtanje krunice estarom Elementi kruga i krunice i njihovo oznaavanje 5. Mnoe nje i dije lje nje u okviru prve hiljade Osobine produkta (komutativnost, asocijativnost i distributivnost). Usmeno i pismeno mnoenje u prvoj hiljadi Dijeljenje u prvoj hiljadi Abakus - dijeljenje u prvoj hiljadici Zadaci zadani rijeima i sloeniji brojevni izrazi u prvoj hiljadi 6. Brojevi do 10 000 Struktura brojeva do 10 000 Brojevna linija 0 -10000, sa naznaenim sadriocima broja 100 (10) Sabiranje i oduzimanje sadrilaca broja 10 u skupu brojeva do 10 000 7. Mje re nje ve liina Mjerenje duine Jedinine mjere za duinu: 1 m, 1 dm, 1 cm, 1 mm; (-, deci, centi, mili) 1 m, 1 dam, 1 hm, 1 km. (-, deka, hekto, kilo) Mjerenje mase Jedinine mjere za masu: 1 g, 1 dg, 1 cg, 1 mg; 1 g, 1 dag, 1 hg, 1 kg Mjerenje zapremine tekuine Jedinine mjere za zapreminu tekuine: 1 l, 1 dl, 1 cl, 1 ml; 1 l, 1 dal, 1 hl, 1 kl. Zadaci s mjerenjima i jedinicama mjerenja Problemski zadaci

Prepoznaju, itaju i zapisuju svaki broj do 10 000 Povezuju i primjenjuju zakonitosti i pravila mnoenja i dijeljenja u raunanju Znaju sadrioce broja 100 u skupu brojeva do 10 000 povezati s brojevima do 100, a sadrioce broja 10 s brojevima do hiljade Pismeno mnoe i dijele u prvoj hiljadi Rjeavaju matematike zadatke koristei se jednainama i nejednainama odgovarajuih oblika Koriste se abakusom pri mnoenju i dijeljenju Prepoznaju i imenuju (itaju) brojeve do 10 000 Uoavaju strukturu viecifrenih brojeva Prepoznaju, itaju i zapisuju cifre na brojevnoj liniji do 10 000 Sabiraju i oduzimaju sadrioca broja 10 u skupu brojeva do 10 000 Intuicijom i analogijom povezuju decimetar, decigram, decilitar, milimetar, miligram, mililitar... Spoznaju da jedan mililitar vode ima masu od jednog grama Sigurno preraunavaju jedinice mjerenja istovrsnih veliina Tano izraavaju rezultate mjerenja Rjeavaju problemske zadatke sa mjernim jedinicama Usvajaju znanja o manjim jedinicama mjerenja, uoavaju odnose meu njima i kroz primjenu u svakodnevnom ivotu shvataju praktinu vrijednost mjera i jedinica mjerenja

pismenog sabiranja u skupu brojeva do 1000 Upotrebe abakusa pri sabiranju i oduzimanju P rimijene steena znanja sabiranja i oduzimanja u svakodnevnom ivotu Crtanja krunice i kruga pomou modela i pomou estara. Uoavanja i razlikovanja krug i krunicu kao i njihovih osnovnih elemenata Vizualnog grupiranja, prostorne orijentacije i organizacije Slijeenje uputa za niz koraka Analiziranja i sintetiziranja Koritenja origami tehnike Koritenja algoritama Zakljuivanja analogijom Stvaranja i koritenja modela raunanja Vre dijeljenje koristei se abakusom Koriste mnoenje i dijeljenje pri rjeavanju svakodnevnih ivotnih izazova Vre jednostavnija sabiranja i oduzimanja u skupu desethiljadice P rimjenjuju znanja o brojevima prve desethiljadice u svakodnevnom ivotu Na predmetima prepoznaju oznake jedininih veliina i razumjeti ih P rocjenjuju veliine od 1 m (1 l, 1 kg) Mjere veliine s preciznou od 1 mm, odnosno 5 g, 5 ml

operacije u hiljadici i redovito procjenjuje i provjerava rezultate P osveuje punu panju preciznosti "vodoravnog" i "uspravnog" raunanja Rauna sigurno, uz koritenje olakica Analizira i sintetizira razliite zapise brojeva prve hiljadice. Strpljivo i paljiva obavlja sloenije zadatke mnoenja i dijeljenja Redovito koristi abakus, rauna na njemu i povezuje kretanje perlica i zapisivanje algoritamskog i nealgoritamskog raunanja Uredno koristi geometrijski pribor i precizno crta P repoznaje veliine, zna mjeriti veliinama i koristi jedinine mjere P recizno mjeri, prepoznaje i imenuje mjere na razliitim predmetima iz okruenja Koristi nauena znanja iz rednih brojeva (prepoznaje i tumai zapise rimskim ciframa) Koristi tablice, simbole i grafove sigurno i svrsishodno, zna ih interpretirati Uestvuje u edukativnim igrama uz puno razumijevanje njihove svrsishodnosti

budu pitani i sami pitaju Podstie istraivaki duh kod djece i samostalnost u radu Ostvaruje meupredmetnu korelaciju matematike i drugih predmeta Razvija kritiki pristup djeteta u rjeavanju zadataka i problema Pouavanjem i matematikim sadrajima razvija kod djece komunikacijske vjetine i sposobnosti (koritenje matematikog jezika i vokabulara, preciznost u izraavanju, itd.) Pomae djeci da matematiki izraavaju svoje ideje i zapaanja Povezuje matematike sadraje s realnim ivotnim situacijama Tematski povezuje sadraje unutar nastavnog programa Pomae djeci da kritiki sagledaju ono to su nauili Podstie ih na saradnju i razmjenu informacija Kreira saradniku i pozitivnu atmosferu u razredu Prema svakom djetetu se odnosi s panjom potovanjem i uvaavanjem Svojim ponaanjem, otvorenou prema novim saznanjima i pozitivnom stavu prema cjeloivotnom uenju daje dobar primjer djeci Permanentno se usavrava u svim segmentima nastavnopedagokog rada

197

Muzika/glazbena kultura (2 asa sedmino, 70 asova godinje) CILJEVI I REZULTATI ODGOJNO-OBRAZOVNOG RADA
Podruja uenja ZNANJE Ciljevi Oek ivani rezultati / ishodi uenja Djeca bi tre bala zn ati i razumjeti: O potrebi stalnog vjebanja pjevanja i sviranja svakog pojedinaca i znanja muzikih termina u interpretaciji muzikog djela u horu i orkestru Osnovne muzike pojmove: trajanja, ritam, mjera, melodija, tempo, dinamika Trajanje nota i odgovarajuih pauza (osminka, etvrtinka, polovinka i cijela nota) Uoavati i obrazlagati primjenu raznih instrumenata u izradi aranmana i kreativno ih koristiti u improvizaciji Da svaki instrument ima znaaj u orkestru i da su odnosi meu njima u sviranju i igri razliiti O znaaju i potrebi muzike u ivotu

Pjevanje jednoglasno, dvoglasno, u kanonu (od solistikog do skupog Poznavanje oznaka i termina za gradacije u tempu i dinamici sluanjem i u notnom zapisu Uvoenje muzikih termina: prima volta, sekonda volta; repeticija; ligatura U notnom zapisu prepoznaje osminku, etvrtinku, polovinku, cijelu notu i odgovarajue pauze Svjesno izvodi jednostavne brojalice prema notnom zapisu u 2, 3 i 4-dijelnu-dobnu mjeru ritamskim govorom; Podjela jedinice mjere na dva dijela (ta, tate) Sviranje kao pratnja pjevanju; aktivno uee u izradi aranmana za Orffove muzike instrumente Zvuno i vizualno prepoznavanje melodijskih Orffovih instrumenata (sviranje na metalofonu) Muzike igre, pokret i ples kao elementi u izraavanju ritma, tempa i dinamike Orkestarski instrumenti po grupama: gudaki, duhaki drveni i limeni (truba, trombon), udaraljke

Razvijanje muzike sposobnosti i vjetine SPOSOBNOSTI I VJETINE VRIJEDNOSTI, STAVOVI, PONAANJE Uoavanja, saopavanja razlika u notnom zapisu (melodija, ritam, mjera) Kvalitetne interpretacije muzikog djela (od solistikog do skupnog) Memoriranja djela, naslova i autora Aktivne muzike interakcije sa okruenjem kroz sve muzike sadraje Improvizacija i prezentacija ideja (individualno i u grupi) Sistematiziranja muzikih znanja uz koritenje muzikih termina Koritenja znanja u osmiljavanju ideja za kreativno izraavanje predvianja rezultata u improvizaciji Izraavanje doivljaja djela likovno, literarno i pokretom

Postavljati pitanja kad se nau pred novim muzikim zadatkom, Koristiti prethodna muzika iskustva i muzike termine, Koristiti odreene kriterije za izvoenje i/ili procjenu sluanog djela, Improvizacije na Orffovim instrumentima postaju originalnije , predstavljanje razredu (publici) sve slobodnije Izlagati svoje miljenje i ideje i praviti poreenja ostvarenog Ispravljati svoje i ukazivati na greke drugih u muziciranju

Razvijanje pozitivnih vrijednosti i stavova: Prema sebi kao pjevau i svirau, a u odnosu na druge Sve snanije izraavanje djeije emocionalne i estetske osjetljivosti na kvalitet muzike O znaaju muzike u ivotu i potrebi uenja muziciranja kao cjeloivotnom procesu Izraavanje intenzivne elje za bavljenjem muzikom Interesi i ljubav prema sadrajima muzike batine BiH postaju intenzivni Razvijanje trajnih interesa i ljubavi prema muzici kako bi ona postala trajna potreba djece

Samopouzdanje u pjevanju, zalaganje i odgovornost za kvalitet skupnog muziciranja Iskazivati svoje miljenje, korigirati sebe i druge, te potovati i cijeniti miljenja i stavove drugih Shvatati i razlikovati, te aplauzom nagraditi najkvalitetnije izvoenje Uviati i objanjavati ulogu muzike u ivotu Sa vidnim zadovoljstvom sve samostalnije se ukljuivati u projekte Iskazivati sve veu elju i potrebu za posjeivanjem koncerata. Ukljuivati se u muzike sekcije Upisati se u muziku kolu

198

PROGRAMSKI SADRAJI
1. 2. 3. 4. 5. PJEVANJE I SVIRANJE MUZIKE/GLAZBENE IGRE BROJALICE SLUANJE MUZIKE DJEIJE STVARALATVO

DIDAKTIKO-METODIKE NAPOMENE U etvrtom razredu polazei od nivoa postignua svakog pojedinog djeteta, treba naroito raditi na korigiranju problema u razvoju muzikih sposobnosti i muzikom opismenjavanju koje je u ranijim razredima bilo spontano, nesvjesno i usputno (muziki termini). I dalje u sreditu nastavnog djelovanja ostaje rad na otklanjanju problema koje dijete ima, razvoju opsega djeijeg glasa, tanosti intonacije i opsegu muzike memorije, a posebno na kultiviranju glasa i porastu kvalitetu pjevanja. Treba i nadalje raditi na razvoju osjeaja za ritam i metrike kroz brojalice i muzike/glazbene igre, upoznavanju notnih znakova i prihvatanju muzikih termina kroz svjesno reprodukciju trajanja prikazanim u notnom zapisu. Raditi na sve samostalnijem tanom zapaanju i odreivanju tempa, dinamike, forme muzikog djela, izvoaa i sastava, muzikih instrumenata orkestra, vrste glasova u horu. U skladu s djeijim uzrastom i navedenim zahtjevima i potrebama povean je broj pjesama za pjevanje i sviranje, kao i sluanje muzike, a smanjen broj muzikih igara i brojalica. Razlike meu djecom bit e u skladu s razlikama u samom startu i dinamici napredovanja u usvajanju znanja i vjetina, te razvoju muzikih sposobnosti tokom godine. Pjevanjem i sviranjem treba obraditi najmanje 20 pjesama u toku kolske godine. Predloene pjesme odgovaraju opsegu djeijeg glasa, a po sadraju i karakteru su interesantne su i bliske djeci u etvrtom razredu. Nakon doivljaja pjesme u izvoenju nastavnika ili sa CD-a, djeca je ue pjevajui uz nastavnika, u cjelini odnosno po strofama, uz pratnju melodijskog instrumenta (klavir, sintisajzer, gitara). Praenjem i analizom notnog zapisa u udbeniku, djeca e uvrstiti znanja iz notnih vrijednosti (osminka, etvrtinka, polovinka i cijela nota i odgovarajue pauze), mjere (2, 3 i 4-dijelne), tempa i dinamike, te pjesmu tano interpretirati. Kreativnost u ovoj oblasti izraavat e se kroz djeiju primjenu novih muzikih znanja u izradi pratnje i aranmana, te sviranju na Orffovim ritmikim i melodijskim instrumentima. U toku kolske godine uenici trebaju nauiti najmanje 8 muzikih igara koje ukljuuju pokret. One imaju razliit sadraj koji, pored ostalog, podrava ivot u prirodi i razne radove, tradicionalne narodne obiaje i drugo. Igre i narodna kola, pomau i tjelesnom odgoju i upoznavanju narodne muzike tradicije, jer se sastoje iz osnovnih pokreta: hodanje, poskakivanje s plesnim elementima, te raznih kretnji ruku, pljeskanje, tapkanje, okreti. U takvim sluajevima, koreografije okretnih igara i narodnih kola iz razliitih krajeva svih naroda i narodnosti, mogu imati utvrene figure i kretnje. U etvrtom razredu treba nauiti najmanje 8 brojalica to je neto manje nego u prethodnoj godini. Brojalice, koje su djeija igra, a istovremeno i djeije tradicionalno stvaralatvo, imaju u ovom razredu veoma razliit sadraj (racionalne i iracionalne brojalice), sloeniji ritam i metriku, pa su u razvoju muzikalnosti djeteta ove dobi od izuzetnog znaaja. Imenovanje nota po trajanju i podjela jedinice mjere na dva dijela, i ritamskog govora (ta i ta-te) je novina, koja e omoguiti izvoenje lakih brojalica na osnovu notnog zapisa, pa to predstavlja stvarni poetak muzikog opismenjivanja, koje se bazira na osvjetavanje ranijih doivljaja muzikih zakonitosti. Nastavnik u etvrtom razredu treba posvetiti posebnu panju organiziranju matovitih naina njene interpretacije sa i bez sviranja na instrumentima, sada i uz svjesnu primjenu novih znanja, ohrabrujui i potujui djeije prijedloge jer je brojalica dio svakodnevne djeije igre na igralitu i kolskom dvoritu. Sluanje prua obilje mogunosti za upoznavanje muzike umjetnosti i muzike literature iz svijeta. Zato u etvrtom razredu treba upoznati najmanje 20 kompozicija, sa teitem i nadalje na umjetniko-doivljajnoj komponenti, sa ciljem da pozitivni interesi i stavovi prema muzikim

199

vrednotama budu sve jasnije izraeni. Usvajanje muzikih pojmova i dalje treba da bude prirodno, bez pretjeranog optereenja muzikom terminologijom. Sluanjem treba blie upoznati vizualno i zvuno orkestarske instrumente po grupama: gudaki (kontrabas), duhaki: drveni (flauta, klarinet) i limeni (truba, trombon) i udaraljke. I nadalje podsticati djecu da svoje zapaanje i doivljaje izraze opisno ili likovno, kao i pokretom, jer se time podstie njihova kreativnost. U oblasti djeijeg stvaralatva djecu treba uputiti na samostalnije praenje pjevanja, sigurniju i slobodniju individualnu improvizaciju, komunikaciju putem dijaloga: u paru, te grupnu i kolektivnu. Podsticati i pratiti nivo uea u muziciranju: po zadatku, samoinicijativno, sa zadovoljstvom i interesom. Podsticati djecu da izmiljaju prie, slikaju seriju slika i muziko-scenske igre koje e povezati razne umjetnike oblasti i dinamizirati rad u razredu, te da improviziraju na zadanu melodiju, ritam, te izmiljaju melodije na date stihove, kao i stihove na zadanu ili novu melodiju. Navedene oblike djeijeg stvaralatva raditi uz koritenje instrumenata vlastitog tijela, predmeta u okolini, instrumentima koje su napravila djeca, kao i Orffovog djeijeg instrumentarija, s naglaskom na originalnost i raznovrsnost djeijih rjeenja. Ovakav rad e snano doprinijeti razvoju djeije kompetentnosti i kreativnih sposobnosti u oblasti muzike kao neverbalne komunikacije, djelujui snano i na sva druga nastavnih podruja. Muziki sadraji u sebi imaju sve elemente koji prirodno pomau i podravaju savlaivanje i ostalih sadraja ovog razreda, pa je i korelacija sa svim drugim predmetima, sasvim prirodna. RAZRADA SADRAJA
Sad raji 1. PJEVANJE I SVIRANJE Zn an je i razum ijevanje Sposobnosti Razvija osjet za mjeru i promjenu mjere: 2, 3 i 4, tezu i arzu Razvija osjet za ritam: podjela jedinice mjere na dva (ta, ta - te) Osjet za tempo i dinamiku je sve razvijeniji Uporeuje se s drugima i korigira vlastito pjevanje i sviranje Samostalno istrauje i ukljuuje se u sviranje pratnje pjesmi Kad zatreba trai, i prihvata pomo, prua pomo, drugima i sarauje Poznaje mogunosti i Orffovih instrumenata i adekvatno ih i kombinira s prirunim Muzicira samoinicijativno i bez podsticaja i aktivno uestvuje u izradi aranmana Pokazuje visok nivo spretnosti u sviranju i improvizaciji Vrijednosti, stavovi, ponaanje Pokazuje veliko zalaganje i trud da svoje muziciranje usaglasi s grupom i kolektivom esto pjeva i svira jer uvia da treba vjebati ako se eli postii kvalitet Vri samoprocjenu i procjenu u odnosu na druge Ima pozitivnu sliku i razvija svijest o znaaju svakog pojedinca u horu Shvata potrebu uklapanja svog glasa u hor/zbor da se doprinese boljem zvuanju Razumije i svjesno obavlja muzike zadatke i obaveze (kao pojedinac ili dio grupe) Komentarima i praktinim djelovanjem pokazuje pozitivne stavove i vrednote prema muzici Aktivnosti dje ce Redovno uee u pjevanju i sviranju: nastava, priredbe, izleti, kua Komunikacija i interakcija u muziciranju (improvizaciji) Ponaanje u skladu sa zahtjevima muzike igre Stalna briga i uvanje kolskih muzikih instrumenata Samostalna izrada vlastitih improviziranih instrumenata Upotreba instrumenata u skladu sa zadacima pjesme i/ili dogovorenim aranmanom Kroz svoje ponaanje i uestalo muziciranje pokazuje da muziku doivljava i cijeni Ak tivnosti nastavnik a Planira i osmiljava muzike igre kao podsticaj za uenje Inicira i organizira pjevanje i sviranje u interakciji (uenje u koli, u porodici) Stalno komunicira s djecom i upuuje ih na izvore znanja Motivira rad i nenametljivo rukovodi djeijim aktivnostima Aktivnim ukljuenjem u zajedniki rad pomae deci u kolektivnom, grupnom i individualnom muziciranju Prati i procjenjuje njihova individualna postignua, u poreenju s rezultatima u treem razredu

Ima veliki fond muzikih igara Izbor: Prati ritam pjesmice U proljee - Evo nas opet pokretom spontano ili (Vlad imir orev i) izvodi zadatu Na kii (St. Korunov i) koreografiju Avanture mal og a J uju Pamti i imenuje (Petar Bergamo) pojedine pjesme, igre Medo k oija (Franjo i kola Pov ia) Nestani djeaci (Josif Primjenjuje ranije Marin kovi) znanje na novu igru tamparsk a greka (A sim Ispravno primjenjuje Horozi, stihov i Kemal Coco ) pravila muzike igre Maak i mi (Asim Ho ro zi, Pravilno izvodi igru, stihovi Brato Pav lov i) odnosno kolo Pokraj grada Sarajeva (narodna pjesma) Prepoznaje pojedine Hej, potoe tradicionalne nonje
(M. M ernik) k olski odmor (D. Basrak) Majica (Vera Makjan i) Nina, nina, ne da majka sina (uspavanka, zap isao C. Rihtman , Cazin) Baba ni na, malo ububano (uspavan ka, zapisao C. Rihtman , Tiina- B. amac) Jag oda batovank a (E. Pandu r) Dva i dva s u etiri Vrani se konji igraju (svatovska, zap isao C. Rihtman , Lubovo- ipovo) Us pavank a (sefards ka trad icionalna) Us pavank a (romska trad icionalna) Jesen u umi (M. M ili) Us pavank a za jednu l utk u (Refik Hod i, stihovi Ismet Bekri) Notni stan (Marija Matanovi) Bratec Marti n, k anon (francus ka pjesma) Sova, kanon (M. Anceva) Igra k ol o veselo, kanon (Z. Grgoevi)

200

2. MUZIKE / GLAZBENE IGRE Izbor: Sk ae vrabac u k olu (zapisao C. Rihtman) Treskavica sitna, narodno kolo (Sarajevo i okolica) Starobosansko kolo osnovni korak (sela iz okolice Glamoa) Sk ak a, narodno kolo (sela iz okolice Bosanskog amca) Koko graja (Adnan Muanovi, stihovi Jasmina M uanovi) Djeca se igraju hvataa (Refik Hodi, stihovi Grigor Vitez) Hula hop (Adnan Muanovi, stihovi Jasmina M uanovi) Muzika (iz zbirke J. Tomasa) Urodile tetrejike , (starogradsko kolo iz Livna)

Poznaje velik broj muzikih igara Prati ritam pjesmice pokretom spontano ili izvodi zadatu koreografiju Pamti i imenuje pojedine pjesme, igre i kola Primjenjuje ranije znanje na novu igru Ispravno primjenjuje pravila muzike igre Pravilno izvodi igru odnosno kolo Prepoznaje pojedine tradicionalne nonje

Samostalno pjeva i igra s osjeajem sigurnosti Pokretima opisuje dogaaje u muzikoj igri (u prirodi, narodne obiaji) Samostalno izvodi zadane pokrete Predlae i nove pokrete koji su adekvatni Samostalno igra u kolu i usvaja ih sa vie sigurnosti Samostalno izraava kretnjama ono to muzika sugerira

Shvatanje i razumijevanje znaaja pokreta u plesu i kolu Razvijanje svijesti o kolima kao tradicionalnom muzikom stvaralatvu BiH s utvrenim pravilima (koreografija) Podsticanje kreativnosti igrom, pokretom i pjevanjem Slobodno i organizirano kretanje u prostoru Razvijanje svijesti o kulturi ponaanja na nastupima folklornih ansambala

Odabiranje prikladne igre u uionici Predlaganje muzike igre za priredbe Praktian rad: zajedniko i pojedinano izvoenje pokreta uz pjevanje, na raznim mjestima (u razredu, u dvoritu, vrtu, na izletu) Ukljuenje u modeliranje narodnih nonji (prema originalu ili slikama) Izrada nonji od razliitih materijala u uionici Crtanje (slikanje) narodnih nonji Rasprave o ponaanju u situacijama na smotri i koncertu Ulanjenje u ritmiku i/ili folklornu sekciju Izvoenje zapisa na originalnim i napravljenim instrumentima Osmiljavanje novih matovitih igara s instrumentima Pronalaenje i zapisivanje brojalica, sortiranje i izvoenje zakljuaka Dopunjavanje zidnog panoa novim zapisima Dopunjavanje razredne izlobe stalna postavka Crtanje i fotografiranje instrumenata i njihova samostalna prezentacija

Osmiljava, priprema i organizira igre, posebno tradicionalne, u uionici Vodi aktivnosti, demonstrira i usmjerava u pravcu djeijih interesa i mogunosti Posmatra i prati djecu u radu Stimulira ih i direktnim ueem u igrama i kolu Upuuje, pomae, pokazuje simulacije na kompjuteru Sarauje s roditeljima i ukljuuje ih u rad Organizira praktine vjebe i odlazak na probu folklorne sekcije u koli i u KUD

3. BROJALICE Izbor: Eglen, beglen (Sarajevo) Igralica (zapisala Bogdanka uri, Srbija) Elem, belem (zapisao Branko Rakija, Senj) Ako poe negdje van Le ti, le ti, ptiica Alaj ovaj Miki le p (zapisala Elly Bai, Cetinje) Miu, miu, miiu Eti peti, u raketi Tip, tip, tip (Nestani vrapii)

Ima u memoriji vei broj ranije obraenih brojalica i po sjeanju ih izvodi Izvodi brojalicu precizno i tano u skladu s tekstom Prema zadatku izvodi ogovarajue pokrete u mjeri i ritmu Svira ritam na instrumentu po dogovoru i na osnovu vlastitih ideja Pokreti su precizni i tani Gledanjem u notni zapis izvodi ritam brojalice (ritamskim slogovima: ta, ta-te)

Uporeuje note i njihovo trajanje u brojalici Brzo uoava slinosti i razlike u trajanju nota i obrazlae ih Na osnovu sviranja ritma prepoznaje ranije nauene brojalice (muzike zagonetke) Tano izvodi mjeru i ritam skandiranjem, odbrojavanjem rukom, koraanjem u koloni, izgovaranjem ritamskih slogova Samostalno izvodi ritam sviranjem na instrumentima, Poigrava se s brojalicom, predlae i izvodi pratnju, kombinira instrumente (aranmani)

Pozitivno vrednuje brojalicu kao matovitu igru i komunikaciju, koja razvija osjeaj pripadnosti grupi S posebnim zadovoljstvom se ukljuuje u izvoenje i raduje se novim iskustvima Ui i druge izvoenju ritma na instrumentima Kroz kreativne naine ritmikog izraavanja jaa samosvijest Pamti i donosi u razred nove brojalice i izmilja nove zajednike igre Shvata da je orkestar muziki ureena zajednica koja svira prema pravilima i znaku dirigenta

Pokazuje i demonstrira izvoenje i sviranje Osmiljava prigodne muzike igre za interaktivno uenje Pomae, koordinira rad Usmjerava aktivnosti djece Procjenjuje interesovanja i napredak djece Razvija kreativnost, djeije radne i kulturne navike

201

4. SLUANJE MUZIKE Izbor: Ne dam kame n zemlje moje (S. Oluji -stihovi Z. Artukovi) Amsej Paka Poan (Adnan Muanovi) Pjesma umskih vila, odlomak iz opere Aska i vuk (Asim Horozi) Dolo pismo iz Bosne (narodna, obrada Read Arnautovi) Ljeto - II stav, iz etiri godinja doba A. Vivaldi) Iznad duge (Over the Rainbow), odlomak iz mjuzikla arobnjak iz Oza (H. Arlen, E.Y. Harburg). Bumbari i pele (S. Rajii - tekst ika Andra) Sretna Nova godina (Arsen Dedi) Nebo i planete (Nedad Merdanovi, stihovi Sanela Pre) Bosna, Bosnia (Dani Hot) Za d je cu svije ta na kril'ma vje tra (Suad Arnautovi, stihovi Velimir Miloevi) Kornjae , iz svite Karneval ivotinja (C. S. Sans) Slon, iz svite Karneval ivotinja (C. S. Sans), kontrabas Ples ee rne vile i ruski ples -Trepak iz baleta Krcko Orai (Petar Ilji ajkovski) Dje ija simfonija I stav (J. Haydn ili L. Mozart) Ples pilia u ljuskama, stav iz djela Slike sa izlobe (M. P. Musorgski) Mali crnac plee (C. Debussy) Klovnovi (D. Kabalevski) Pjesma sedam patu ljaka iz filma S njeguljica, W. Desney Neko me voli (G.Gerhw in) Sretan roe ndan (Happy birthday, pjesma iz Engleske) Darovi za svu djecu (P ajo Kaniaj, stihovi Dijana Bujlat uta podmornica (Bitlsi)

Ima bogat fond djela koja prepoznaje prilikom sluanja P repoznaje i saopava ime kompozitora P repoznaje orkestarske instrumente po grupama (gudaki, duhaki, drveni i limeni, udaraljke) Razlikuje izvoake ansamble: orkestar, gudaki kvartet, hor (horski glasovi enski, djeiji hor) P repoznaje vokalno, instrumentalno i vokalno instrumentalno izvoenje P repoznaje narodnu muziku tradiciju P oznaje i pamti imena bh. kompozitora i njihova najpoznatija djela

Brzo pamti i pjevui melodiju pjesme koju slua Uoava, uporeuje, razlikuje i samostalno i tano izvodi zakljuke o sluanom djelu Brzo uoava i saopava izvoaa djela Samostalno odreuje karakter kompozicije Tano odreuje jainu (glasnou), tempo i druge karakteristike djela Razlikuje i poznaje pojedine instrumente i vizualno i auditivno Sposoban je da uz sluanje praenje jednostavni notni zapis i primjeni muzike termine: legato, staccato, ritam, melodija Prilikom sluanja muzike, posebno na koncertu, potuje pravila ponaanja Koristiti jednostavan muziki jezik za saopavanje ideja, imenovanje i opis djela i instrumenata

S vidnim zadovoljstvom izraava utiske o sluanom djelu Razgovora o osjeaju ugodnosti i oputanja esto trai da se djelo ponovno slua Komentira osobine djela, saopava zato mu se dopada ili ne dopada Vidljivo pokazuje pozitivne navike i potrebu za muzikom Biranim rijeima i odnosom pokazuje da cijeni muziku, izvoae i kompozitore Trai da ih vidi uivo na koncertima P okazuje kulturu ponaanja kad slua izvoenje djece u razredu i na koncertu Aplaudiranjem drugarima i na koncertu pokazuje pozitivan odnos prema djelima i muzikim umjetnicima P okazuje razvoj svijesti o znaaju muzike u porodici, koli i okolini Razgovorom o muzici izraava svoje stavove i potrebu za lijepim (auditivna ekologija) Shvata da muzika ima vanu ulogu za poboljanje kvaliteta ivota

Prikupljanje kaseta i CD-a sa djelima koja e se sluati u koli Pronalaenje i prikupljanje slika kompozitora i muzikih instrumenata Pravljenje panoa na koji se dodaju slike instrumenata koje su upoznali, to ih motivira na uenje Pronalaenje i prikupljanje slika tradicionalnih narodnih instrumenata i nonji naroda BiH Izrada zidnih panoa s tematskim sadrajima Pronalaenje i prikupljanje tradicionalnih instrumenata iz zaviaja Pravljenje zajednike makete koncertnog podija Voenje intervjua s umjetnicima Izrada plakata sa vanijim telefonskim brojevima Prikupljanje isjeaka iz tampe s najavom koncerata u gradu (Vodi kroz kulturne muzike dogaaje) Posjeta najznaajnijim kulturnim objektima u mjestu

Osposobljava djecu za uoavanje i biljeenje Upuuje i podstie na prikupljanje materijala Osmiljava i realizira simulacione igre za djecu P riprema i vodi djecu kroz aktivnosti dijaloga i interakcije P omae djeci u samostalnom i grupnom radu Ukazuje na adekvatan nain izrade preglednih zidnih kalendara s terminima koncerata P lanira termine za posjete kulturnim ustanovama i biljei ih na kalendaru Osmiljava i obavlja temeljitu pripremu djece za izlaske iz kole i posjete koncertu i kulturnim ustanovama Objanjava ponaanje na koncertu, odijevanje Sarauje s roditeljima i umjetnikim ustanovama P osmatra i prati napredak djece, pohvale i nagrade

202

5. DJEIJE STVARALATVO Izmiljanje novih pjesmica na zadani ili novi tekst Izmiljanje teksta na zadanu ili izmiljenu melodiju Slobodnija improvizacija na Orffovim instrumentima Improvizacija pokreta u ritmu i plesu Plesna dramatizacija Literarno i/ili likovno izraavanje doivljaja muzike Osmiljavanje nekoliko novih muzikih igrokaza Prezentacija rezultata samostalnog i grupnog rada Eksperimentira, istrauje i kombinira instrumente Samostalno spontano dovri zapoetu pjesmu pjevanjem ili sviranjem Samostalno istrauje instrument i na njemu improvizira P ravi varijacije na zadanu temu (melodiju, ritam) Spontano na muziku progovara pokretom, likovno ili literarno; Na podsticaj, ali i spontano, daje svoje ideje za rad Improvizacijom kreira nove aranmane za pjesmice i brojalice Koristiti vlastitu kreativnost i matu za rjeavanje jednostavnih praktinih problema Samostalno smilja, uporeuje, dodaje, mijenja Izraava razne ritmove iz ivota instrumentima Pravi improvizaciju ritmike pratnje pjesmi Stvara kombinacijom rijei, instrumenata, pokreta i likovnim izrazom Predlae ideje i ukljuuje se u rad na muzikoj dramatizaciji Predlae instrumente za doaravanje likova u igrokazu eljom za estim muziciranjem pokazuje pravilan odnos prema muzici P rati pjevanje instrumentima sigurnije i samostalnije Vidno iskazuje i saopava interes i elju za njihovim kombiniranjem Slobodnija improvizacija kolektivna, grupna, u paru (dijalogom), individualna Uee sa zadovoljstvom u muzikim igrokazima svog razreda Uee u prezentaciji muzikih igrokaza na kolskoj priredbi Posjeta koncertima u osnovnoj muzikoj koli Predlaganje oblika muzikog stvaralatva Dogovaranje o improvizaciji koja omoguava neverbalnu komunikaciju i socijalizaciju. Komunikacija kroz muziku i kooperacija u radu Pronalaenje pria i bajki iji se likovi mogu muzikom ozvuiti Izvoenje muzikog igrokaza uz kombinaciju pojedinaca likova i kolektiva P odstie kreativne oblike izraavanja P riprema, rukovodi i razvija interes djece prema muzici svojim odnosom i stavovima P lanira aktivnosti i muzike sadraje u korelaciji sa ostalim umjetnikim i drugim odgojnim podrujima P osjete koncertima, priredbama saradnja s lokalnom zajednicom P rocjenjuje djeija postignua, hvali i ohrabruje

203

(2 asa sedmino, 70 asova godinje)

Likovna kultura

CILJEVI I REZULTATI ODGOJNO-OBRAZOVNOG RADA

PROGRAMSKI SADRAJI TEMATSKE CJELINE / OBLASTI 1. TAKA I LINIJA Fokusirano istraivanje i uoavanje u okruenju i na likovnim djelima bogatstva raznolikosti linija/crta, njihovih odnosa, kontrasta, ritma, smjerova i analiza uoenog i istraenog Kombiniranje linije/crte s plohom, takom i mrljom Crtake teksture MOTIVI I TEHNIKE Iz djetetove okoline: ljudi, ivotinje, biljke, pojave u prirodi, objekti, prostori Iz sadraja ostalih predmeta (korelacija s drugim predmetima): maternji jezik (pria, bajka, pjesma, poslovica..), moja okolina, matematika, muzika i tjelesna kulture Iz narodnih obiaja: praznici, znaajni datumi, etnografsko naslijee Taka i crta/linija kao samostalni likovni element sa svim svojim karakteristikama i kompozicionim odnosima u vizualno likovnim sadrajima Nevizualni poticaji: emocije, ula, muzika Olovka, tu i drvce, tu i kist, lavirani tu, flomasteri /crni ili tamni/ Akvarel, gva, tempera, kola, pastel, flomasteri u boji (za manje formate radova) ODGOJNO-OBRAZOVNI CILJEVI I ZADACI OB RAZOVNI CILJEVI Uoiti i uporediti na svojim i umjetnikim radovima kontrast, ritam, prostiranje linija, moi se izraavati linijama razliitog karaktera i toka Uoiti, razumjeti i moi predstaviti crtaku teksturu kroz kontrast skupljenih i rasprenih taaka i linija u razliitim odnosima Usvojeni pojmovi za oblast linija: odnos linija/crta, ritam, smjer, mrlja, crtaka tekstura, povrina, tlocrt ODGOJNI I SOCIJALIZIRAJUI CILJEVI Razvijanje senzornih, manipulativnih, izraajnih i praktikih sposobnosti sa naglaskom na divergentno miljenje Formiranje stavova i odnosa prema vrijednostima, ouvanje kulturne batine i prirodne okoline P ozitivan odnos prema radu: inicijativa, samostalnost, angairanost, spremnost za saradnju i timski rad Razvijanje humanosti, solidarnosti, drugarstva, jaanje i bogaenje emocija Razvijanje sposobnosti posmatranja, uoavanja, zakljuivanja, snalaljivosti, kreativnog, konkretnog i apstraktnog miljenja i mate, orijentacija u vremenu i prostoru

2. BOJA Usmjereno istraivanje i opaanje u okruenju i na likovnim djelima kontrast kvaliteta razlika (degradacija boja), kontrasta kvantiteta i komplementarnog kontrasta i prezentiranje istraenog i uoenog Mehaniko i optiko mijeanje boja Tonsko i koloristiko slikanje Slikarske teksture

3. PLOHA Daljnje razvijanje senzibiliteta prema grafikom izrazu. Izrada sloenije ablone za grafiki otisak Crta i ploha, fundamentalni element grafike Viebojna papir grafika

Papir grafika (izrada ablona od papira kartona), matrica, grafika boja, tempera

Uoiti, razumjeti i moi predstaviti kontrast malih razlika obojenih povrina, velikih razlika (kontrast) obojenih povrina; uoiti razumjeti i izraziti komplementarni kontrast Razumjeti i moi predstaviti optiko mijeanje boja upotrebom obojenih taaka osnovnih boja Razumjeti i moi predstaviti mehaniko mijeanje boja (dvije osnovne boje daju izvedenu boju) Usvojeni pojmovi za oblast boja: intenzitet boje, razrjeivanje boje, kvalitet boje, komplementaran kontrast, optiko mijeanje boja, tonsko i koloristiko slikanje, slikarska tekstura Uoiti, razumjeti i moi predstaviti grafike odnose, rad na izradi ablona za grafiki otisak (papir grafika jednobojna i viebojna), razvijanje senzibiliteta prema grafikom izrazu Usvojeni pojmovi za oblast ploha (grafika: viebojna grafika, ablon /matrica za preslikavanje), grafiki otisak, grafiar, tampanje

Razvijanje sposobnosti dovoenja u sklad tonova boja, njihova praktina primjena u odijevanju, ureenje ivotnog prostora, izrada estitki, ukrasnih predmeta, nakita... Razvijanje sposobnosti predstavljanja sadraja pjesme, prie, dogaaja, pojava u prirodi, emocija i sl. kroz likovni izraz

204

4. POVRINA Koncentrirana panja na istraivanje i uoavanje proporcija oblika i prostora osnovnih kompozicionih odnosa (simetrije, asimetrije) u okolini i na umjetnikim djelima i predstavljanje istraenog i uoenog crta/linija u prostoru /prostorni crte Vizualno opaanje kadra na fotografiji, stripu, TV-slici Kadrovi u nizu Crno-bijeli film Boja na filmu Spot i njegovo znaenje Pismo kao element vizualnih poruka i njegova likovnost Scena i scenografija i scenska maska - oblikovanje i razumijevanje Zatitni znakovi

Realizacija u materijalu po izboru: izrada scenskih elemenata, maski, lutki, estitki, opreme knjige, reklama (pismo kao element vizualnih poruka), tehnike

Uoavanje proporcija oblika i prostora i prostornih odnosa (simetrije, asimetrije) u neposrednom okruenju i na umjetnikim djelima, sposobnost predstavljanja istraenog i zapaenog Registrirati, razumjeti i moi predstavit: elemente scenografije, scene i scenske maske, spotove i zatitne znakove, koristiti pismo kao element vizualnih poruka (likovnost pisma, bosanica, kaligrafija...) Uloga i znaaj vizualnih medija: filma, TV-a, fotografije, znaaj boje u medijima Usvojeni pojmovi za oblast povrina: grafiki dizajn, maska, scena, scenografija, zatitni znak, film, video, kadar, strip Usvojeni pojmovi masa i prostor: proporcija, kompozicija oblika i prostora, simetrija i asimetrija, prostorni crte, trodimenzionalna tekstura, puna plastika, reljef

5. MASA I PROSTOR Ploha u prostoru Plastine teksture (teksture u prostoru) Karakter oblika i prostora je rezultat / to proizlazi iz njihovih funkcija Puna plastika i reljef

Glina, glinamol, plastelin, papir, karton, mekani lim, ica, papirna ambalaa, drveni otpadni materijal

OEKIVANI REZULTATI / ISHODI UENJA

Da djeca usvoje pojmove, da se znaju koristiti materijalima i sredstvima. Za oblast linija: - da znaju razlikovati linije po intenzitetu /jaini/, po prostiranju, smjerovima prostiranja linije, - da prepoznaju ritam kao princip komponiranja, - da znaju koristiti mrlju i taku kao likovni element u predstavljanju razliitih tekstura i osmiljavanju kompozicije, - da tlocrt predstavlja crte osnove nekog objekta, neke graevine, - da dalje usavravaju tehniku koritenja; olovke, tua i drvca, tua i kista, da savladaju tehniku laviranog tua. Za oblast slikarstva: - da dopunjuju i proiruju znanja o slikarskim tehnikama; akvarelu, gvau, temperi, kolau, pastelu, flomasterima u boji, - da mijeaju boje i da upotrebljavaju razliite intenzitete boja (da se boja moe oslabiti), - da dobiju osnovne pojmove o komplementarnom kontrastu (boje koje se slau a nalaze se u suprotnosti), - optiko mijeanje boja (takice dviju razliitih boja na jednoj povrini daju treu boju), - usvojit e da nain na koji je nanesena boja predstavlja slikarsku teksturu. Za oblast ploha/grafika: - da usvoje pojam ablon /matrica/, grafiki otisak, grafiar, tampanje, - da savladaju princip izrade jednostavnog ablona za viebojnu grafiku (papir grafika).

205

Za oblast povrina, masa i prostor: - da shvate ta je proporcija, - da su sposobni organizirati kompoziciju oblika u prostoru, - da znaju ta je simetrija i asimetrija, - da su u stanju izvesti prostorni crte (crte tankom mekom icom), - da znaju ta je to trodimenzionalna tekstura (tekstura izvedena s nekim oblikovnim materijalom), - da raspoznaju ta je puna plastika (figura u prostoru), a ta reljef, - da rade na jednostavnim rjeenjima grafikog dizajna (naslovna strana za knjigu, prospekt ), - da kreativno izvedu masku, osmisle scenografiju teksta (za predstavu u razredu, koli), - da kreiraju kadar stripa, - da usvoje pojmove, zatitni znak, strip, film, video, kadar.

PROGRAMSKI SADRAJI 1. TAKA I LINIJA

Likovno podruje crtanje: U okviru ovog likovnog podruja, djeca u etvrtom razredu radit e na daljnjem savladavanju koritenja linije, take i mrlje kao izraajnog sredstva u predstavljanju prostora i trodimenzionalnih oblika na plohi i u prostoru. Oekuje se da dijete polazei od vlastitih iskustava iznalazi vlastita, rjeenja u prikazivanju prostora (svoje perspektive) i prostornih odnosa.

2. BOJA
Likovno podruje slikanje: U slikanim radovima primjeuje se da pored intenzivnih osnovnih boja djeca postepeno uvode i izvedene (sekundarne) boje. Jo uvijek je prisutna naglaena konturna linija, a prisutne su i hromatske boje; crna, bijela i siva. Boje se postepeno mijeaju i s drugim bojama, te se na taj nain proiruje paleta boja. Psihikim odrastanjem djeteta poveava se broj predstavljenih detalja na likovnom radu.

3. PLOHA
Kroz tematsku oblast ploha mogu se realizirati sve likovne oblasti koje se predstavljaju u dvodimenzionalnoj formi; crtanje, slikanje, grafika. U etvrtom razredu, pored organizacije kompozicije u formi ritma (ponavljanja oblika), krunog ritma, izmijenjenog ritma; slikarskih tekstura, transparentnosti oblika, odnosa slike i teksta, znaajniji broj asova moe biti usmjeren prema daljnjem savladavanju oblasti grafike, jednobojne i viebojne (visokog tiska), u tehnici papir grafike.

4. MASA I PROSTOR
Tematska oblast masa i prostor obuhvata likovne oblasti: oblikovanje, graenje, primijenjena umjetnost i dizajn. I dalje je u ovom uzrastu prisutan izraen interes za oblikovanjem u prostoru, koje djeca doivljavaju kao igru povezanu s estetskim stvaralakim procesom. U kreativnom procesu koriste se: glina, glinamol, plastelin, stiropor, vata, vunica i ica, neoblikovani materijal (ambalaa, kutijice ) i drugi prirodni materijali (plodovi kestena, ira, iarke i slino). Definiraju se pojmovi i realiziraju radovi u punoj plastici i reljefu. Teme (motivi za rad) su iz djetetovog okruenja; predstave ljudi, ivotinja, makete, objekti, predmeti primijenjene umjetnosti.

5. POVRINA Tematska oblast povrina realizira se kroz likovne oblasti; dizajna, grafikog dizajna, kroz analizu i uoavanju proporcija i odnosa oblika i povrina, kompozicionih odnosa: simetrije i asimetrije. Izrada scenografije, oblikovanje maske, kostima. Pismo kao element vizualnih poruka i njegova likovnost. Djeca rade na izradi stripa, znakova vizualnih komunikacija, analizi fotografije, uoavanju i razumijevanju spota, vizualne medijske poruke.

206

DIDAKTIKO-METODIKE NAPOMENE
Likovna kultura u IV razredu, podrazumijeva angairanje i povezivanje novih vizualnih iskustava sa do tada usvojenim znanjem i dodavanjem novih likovnih sadraja i likovnih iskustava, usvojenom razumijevanju likovne umjetnosti. Usvajanje znanja i likovno kreativni rad realizira se kroz forme prostorne organizacije kompozicije: 1. OBLIKOVANJE NA PLOHI - dvodimenzionalna organizacija kompozicije 2. OBLIKOVANJE U PROSTORU - rjeavanja trodimenzionalnih formi Ove dvije podjele kreativnog rada po prostornoj organizaciji kompozicije, realiziraju se kroz LIKOVNE OBLASTI /likovna podruja. Za oblikovanje na plohi kroz podruja: - CRTANJE - SLIKANJE - GRAFIKA Oblikovanje u prostoru kroz podruja: - PROSTORNO OBLIKOVANJE I GRAENJE - PODRUJE VIZUELNIH KOMUNIKACIJA Programski sadraji predmeta LIKOVNA KULTURA u osnovnoj koli realiziraju se kroz formu tematskih cjelina/oblasti koje bi trebale biti ustrojene (unificirane) jednoobrazno za sve razrede od prvog do devetog razreda. 1. TAKA I LINIJA 2. BOJA 3. PLOHA 4. MASA I PROSTOR 5. POVRINA Ovakva forma osigurava kontinuitet u usvajanju i proirivanju znanja, sposobnosti i likovne kreativnosti djece, permanentno kroz cjelokupni osnovnokolski odgoj i obrazovanje. Tematske cjeline bi se realizirale kroz likovno kreativni rad u svakom polugoditu, to znai da bi svaka tematska cjelina bila dva puta obraena u toku kolske godine. Ovakav pristup zaokruivanja jedne cjeline kroz likovne zadatke (likovne probleme) osigurao bi veu preglednost i sistematiziranje gradiva koje djeca trebaju usvojiti i njegovo logiko ponovno proirivanje u drugom polugoditu. Ponavljanje tematskih cjelina u formi koncentrinih krugova prua mogunost preispitivanja usvojenih i prezentiranja novih sadraja i znanja. Ovako postavljene tematske cjeline ne iskljuuju ni jednu oblast, niti bilo koju tehniku. Kvalitet uenja u likovnoj kulturi je proces kada djeca vizualiziraju problem koji ranije nisu znala, prepoznaju ga i razrijee putem likovno-tehnikih sredstava. Taj proces kod djece razvija kreativno miljenje, sposobnosti i saznanja, to utie na formiranje likovno oblikovnih temelja koji e im pomoi u analizi sloenih vizualno likovnih ideja i problema u komponiranju osmiljenih likovnih kompozicija. Likovna pismenost podstie se kroz nastavu koja djecu ukljuuje u aktivan proces vizualnog istraivanja, doivljaj zadovoljstva u razrjeavanju problema i sposobnosti vrednovanja. Razvoj likovne pismenosti obuhvata razradu zadatih nastavnih tema putem kojih djeca spoznaju (stvaraju predstavu) o znaaju likovne umjetnosti u vlastitom ivotu, i interakciju umjetnosti, nauke i drutva, novih medija i okruenja. Motivi teme (likovni sadraji) Zahvalne teme za likovno kreativni rad predstavljaju doivljaji i spoznaje. Motive prema vizualizaciji sadraja dijelimo na: 1. Vizualne motive 2. Nevizualne motive 3. Motive likovne forme (likovni i kompozicioni elementi) - iz neposrednog okruenja djeteta: porodica, kola, mjesto stanovanja, prostori, objekti, pojave u prirodi, biljke i sl.,

207

sadraji drugih predmeta (korelacija s drugim predmetima): maternjeg jezika (pria, bajka, poslovica, basna, pjesmica), matematike, moje okoline, muzike kulture, tjelesnog i zdravstvenog odgoja, iz narodnih obiaja (tradicije) - znaajni datumi, praznici, etnografsko naslijee likovni i kompozicioni elementi, u skladu s djetetovim uzrastom, razrjeavanje likovnih zadataka kroz upotrebu likovnih i kompozicionih elemenata, nevizualni poticaji, emocije (osjeanja), ula, muzika ...

POJMOVI KOJE E DJECA USVOJITI

CRTANJE: odnos linija/crta, ritam, smjer, mrlja, crtaka tekstura, povrina, tlocrt SLIKANJE: intenzitet boje, razrjeivanje boje, kvalitet boje, komplementarni kontrast, optiko mijeanje boja, tonsko i koloristiko slikanje, slikarska tekstura GRAFIKA: viebojna grafika, ablon /matrica za preslikavanje/, grafiki otisak, grafiar, tampanje PROSTORNO OBLIKOVANJE I GRAENJE: proporcija, kompozicija oblika i prostora, simetrija i asimetrija, prostorni crte, trodimenzionalna tekstura, puna plastika, reljef VIZUALNA KOMUNIKACIJA: grafiki dizajn, maska, scena, scenografija, zatitni znak, film, video, kadar, stripa

OCJENJIVANJE
Ocjenjivanje u predmetu Likovna kultura je izuzetno sloen segment rada nastavnika, s obzirom na to da crte predstavlja cjelinu koja u sebi sadri komplekse sposobnosti i osobina djeteta, upornosti i iskustva, steenog znanja i usvojenih navika, pozitivnog i negativnog uticaja sredine, kao i sklad emocionalnih i izraajnih sposobnosti transponiranih u likovne elemente. Iz tog razloga i djeiji crte mogue je analizirati s razliitih aspekata: - estetskog, - psiholokog, - pedagokog. Ako prihvatimo da se djeca likovno izraavaju jer imaju potrebu da iskau svoj svijet, svoje vienje svijeta, predmeta i pojava, svoje strahove i oduevljenja, onda su svi ti radovi ,,stenografski zapis due i kao takvi moraju biti dobri. injenica je da se nastavnik u razredu susree s djecom koja su nadarena i onom koja nisu, pa se postavlja pitanje: ta raditi u takvoj situaciji? Djeca koja nisu nadarena ne bi smjela biti ,,kanjena slabim ocjenama zato to je priroda ,,zaboravila da ih obdari sposobnosti za likovno-kreativno izraavanje (ne posjeduju likovni talent). Predmet Likovna kultura sloen je iz dva segmenta: 1. Likovna forma /likovni jezik/ 2. Likovni sadraji Oblast Likovna forma (likovni jezik) koja se odnosi na likovne elemente i principe komponiranja teoretskog je karaktera i moe se savladati i usvojiti. Dakle, djeca koja nisu talentirana trebaju imati priliku da u skladu sa svojim mogunostima usvajaju likovni jezik i njime se izraavaju. Prilikom ocjenjivanja manje nadarene djece treba pratiti i imati u vidu individualne mogunosti, stepen zalaganja i elje da se realizira postavljeni zadatak, napor koji dijete ulae u realizaciju zadatka da bi postiglo rezultat, aktivnost na nastavi likovne kulture. Nema loih djeijih radova. Vizualno-estetska kultura razvija kod djece sposobnost uivanja i razumijevanja umjetnosti, odnos prema estetskom, pravilno doivljavanje vizualnih informacija, odnos prema svjetskoj i naoj kulturnoj batini. Pravilan odnos nastavnika prema djeijim radovima je od izuzetnog znaaja za likovnokreativni rad djece. Ako nastavnik trai od djece da tano ,,prepisuju percipirano, da doivljavaju i oima odraslih gledaju svijet oko sebe, onda takva nastava Likovne kulture ne odgovara osnovnim principima savremene nastave, ciljevima i zadacima koji se pred nju postavljaju.

208

(2 asa sedmino, 70 asova godinje)

Tjelesni i zdravstveni odgoj

CILJEVI I REZULTATI TJELESNOG I ZDRAVSTVENOG ODGOJA

CILJEVI ISHODI UENJA Zna zato je zdravlje osnova i preduvjet svih ljudskih aktivnosti Zna zato tjelesna aktivnost utjee na ouvanje i unapreenje zdravlja Zna zato je pravilno dranje tijela uvjet za spreavanje deformacija kime, grudnog koa, ekstremiteta i da se osigura normalno funkcioniranje organizma Zna zato je prekomjerna tjelesna teina izvor brojnih tegoba i zdravstvenih problema i da joj je najee uzrok nepravilna ishrana i nekretanje Zna zato je fizika aktivnost izvor dobrog raspoloenja koje pomae zdravlju Zna da je ovjek dio prirode i da su fizike aktivnosti u prirodi vane za djecu Zna zato kvalitet, oblik i veliina, te vanjskim prilikama i aktivnosti neprimjerena odjea i obua mogu negativno uticati na zdravlje P orodino koristi zdravstvene usluge Ima usklaen dnevni ritam odmora, spavanja, uenja i igre, primjeren uzrastu, uz asistenciju odraslih Izbjegava situacije u kojima se moe povrijediti i zna traiti pomo P oznaje principe pravilne i redovite ishrane, ima kulturu ishrane Ima osnovne navike line i kolektivne higijene Zna zato su psihoaktivne supstance tetne Trait e pomo ako je zlostavljano (fiziki, emocionalno ili seksualno) i/ili zanemarivano, ili zna za takav sluaj

Ouvanje i unapreenje zdravlja Antropom etrijska obiljeja

U poetnom i zavrnom stanju, utvrena karakteristina odstupanja izmeu djece od prosjeka (razreda, kole) i izvreno razvrstavanje djece prema njihovom stvarnom stanju i razvojnim potrebama U poetnom i zavrnom stanju, utvreno stvarno stanje: stopala, ekstremiteta, kime, grudnog koa i potrebne korektivne aktivnosti U poetnom i zavrnom stanju, utvren napredak u visini, prosjean, natprosjean, ispod prosjeka U poetnom i zavrnom stanju, utvren napredak u teini: normalan, povean, smanjen U poetnom i zavrnom stanju, utvren odnos teina-visina: normalan, mravost, pretilost, potrebne aktivnosti za normalizaciju odnosa U poetnom i zavrnom stanju, utvren odnos potkonog masnog tkiva i miine mase: izvrstan, natprosjean, prosjean, ispod prosjeka, lo, potrebne aktivnosti za normalizaciju odnosa U poetnom i zavrnom stanju, za etiri minute pretri distancu za ocjenu aerobne izdrljivosti: loe, ispod prosjeka, prosjeno, natprosjeno, izvrsno, predloene aktivnosti za normalizaciju stanja U poetnom i zavrnom stanju, puls u mirovanju je: vrlo nizak, nizak, umjeren, visok, vrlo visok, potrebne aktivnosti za praenje i normalizaciju stanja U poetnom i zavrnom stanju, krvni pritisak je: vrlo nizak, nizak, normalan, visok, vrlo visok, potrebne aktivnosti za praenje i normalizaciju stanja U poetnom i zavrnom stanju, funkcionalne sposobnosti omoguavaju mu adaptaciju na primjerene fizike napore: normalno, sa primjetnim znakovima zamora, s izraenim znakovima zamora, s izrazito izraenim znakovima zamora, potrebne aktivnosti za praenje i normalizaciju stanja

Funkcionalne sposobnosti

Rast i razvoj

U poetnom i zavrnom stanju, ocjena za taping rukom: loe, ispod prosjeka, prosjeno, natprosjeno, izvrsno, potrebne aktivnosti za stimuliranje napretka U poetnom i zavrnom stanju, ocjena za skok udalj s mjesta: loe, ispod prosjeka, prosjeno, natprosjeno, izvrsno, potrebne aktivnosti za stimuliranje napretka U poetnom i zavrnom stanju, ocjena za poligon natrake: loe, ispod prosjeka, prosjeno, natprosjeno, izvrsno, potrebne aktivnosti za stimuliranje napretka U poetnom i zavrnom stanju, ocjena za izdraj u visu zgibom: loe, ispod prosjeka, prosjeno, natprosjeno, izvrsno, potrebne aktivnosti za stimuliranje napretka U poetnom i zavrnom stanju, ocjena za podizanje trupa: loe, ispod prosjeka, prosjeno, natprosjeno, izvrsno, potrebne aktivnosti za stimuliranje napretka U poetnom i zavrnom stanju, procijenjene psihomotorike sposobnosti: loe, ispod prosjeka, prosjeno, natprosjeno, izvrsno, potrebne aktivnosti za stimuliranje napretka

Psihomotorike sposobnosti

209

CILJEVI

ISHODI UENJA Zna zato su djetinjstvo i mladost odluujui za potpuni rast i razvoj ovjeka, njegovih osobina i sposobnosti Zna zato su osobine i sposobnosti ovjeka nedjeljiva cjelina Zna da je visina preteno uroena osobina, razliito vana za razliite sportove Zna da je u odnosu na visinu, normalna teina preduvjet za optimalno funkcioniranje organizma i uspjeh u psihomotorikim i drugim aktivnostima Zna zato je potkono masno tkivo izvor fizikih i psihikih problema Zna zato pravilna ishrana i svakodnevno vjebanje smanjuju potkono masno tkivo i poveavaju miinu masu Zna zato fizike aktivnosti utiu na pravilan rast, razvoj i funkcioniranje organizma, ukoliko svakodnevno vjeba Zna da bez kisika ovjek ne moe ivjeti i da je dovoljna koliina kisika uvjet za normalan rast, razvoj i dobro funkcioniranje organizma tokom svih ljudskih aktivnosti Zna da svakodnevnim vjebanjem pomaemo organizmu da optimalno regulira potrebu za kisikom P repoznaje fizioloke znake umjerenog optereenja i zamora i zna traiti pomo ako se loe osjea Zna da je kretanje ovjekova prirodna potreba i da je svakodnevno kretanje uvjet za normalan rast, razvoj i funkcioniranje organizma Zna da ovjek posjeduje kretne sposobnosti, koje se mogu poveati i prilagoavati potrebama ovjeka svakodnevnim vjebanjem u djetinjstvu i mladosti Zna da su za poveanje nivoa i kvaliteta razliitih kretnih sposobnosti potrebne i razliite vjebe Zna zato je igra posebno znaajna za razvoj djeijih osobina i sposobnosti Zna ulogu dijelova tijela prilikom vjebanja P oznaje termine za oznaavanje osnovnih vjebovnih poloaja, stavova, pokreta i kretanja Zna tri kompleta jutarnjih vjebi u trajanju od po 12 minuta Zna pravilno izvesti raznovrsne forme prirodnih oblika kretanja kao atletskih sadraja: tranje, visoki i niski start, skok udalj iz mjesta i zaleta, skok uvis i bacanje predmeta Zna pravilno izvesti osnovne elemente gimnastike vjebe oblikovanja: jaanja, istezanja i labavljenja Zna pravilno izvesti osnovne sadraje planiranih elemenata ritmike, plesa i narodnih igara Zna pantomimom i pokretom pokazati razliite ivotne situacije Naviklo je da pravilno dri tijelo pri sjedenju, stajanju i hodanju P ozitivno doivljava i vrednuje nastavu tjelesnog i zdravstvenog odgoja Upoznaje i prihvata svoje osobine, sposobnosti i ogranienja, od znaaja za uee u fizikoj aktivnosti Samostalno primjenjuje nauene modele fizike aktivnosti, jutarnja gimnastika, zagrijavanje i smirivanje organizma, igre P osjeduje pozitivno iskustvo kroz ovladavanje sve sloenijim kretnim zadacima P oznaje rodne (spolne) karakteristike, uvaava suprotni spol Uvaava kolektiv i meusobnu saradnju P otie prijateljstvo i strpljivo ponaanje u grupi U igri je aktivno, interaktivno i kreativno Razvija smisao za takmienje uz potovanje pravila igre i takmienja P repoznaje nesportsko ponaanje: gruba igra, krenje pravila, nepristojno ponaanje Razvija dobre ekoloke navike

Usvajanje znanja, razvijanje sistema v rijednosti , stavova i navika

Poetno (inicijalno) i zavrno (finalno) stanje vee se za kolsku godinu i za drugi ciklus osnovnog obrazovanja

Vrijednosti, stavovi, navike

Znanja

PROGRAMSKI SADRAJI
I Hodanja i tranja 1. Hodanje zadatom brzinom 2. Ciklina kretanja razliitim tempom do 4 minute 3. Brzo tranje na 50 m iz poluvisokog starta; 1. 2. 3. 4. Skakanja i preskakanja Preskakivanje kratke vijae u kretanju Naskok na povienje do 60 cm i razliiti saskoci Sunoni naskok na odskonu dasku i skok prueno Skok u dalj iz zaleta

II

210

III

Bacanja i gaanja 1. Gaanje lopticom u pokretni cilj s udaljenosti do 5 m 2. Bacanje medicinke od 1 kg suruno iz razliitih poloaja Kolutanja 1. Kombinacije koluta naprijed i natrag Penjanja 1. Penjanje na mornarske ljestve 2. Penjanje na konopac ili motku uz pomo ruku i nogu do 2 m Vienja i upiranja 1. Vis prednji na karikama 2. Vis stojei prednji provlakom u vis stojei stranji 3. Saskok iz upora prednjeg odnjihom Vuenja i potiskivanja 1. Vuenje i potiskivanje suvjebaa na razliite naine uz koritenje pomagala Ritmike i plesne strukture Trokorak Galop naprijed i bono Vaga zanoenjem na tlu Narodni ples po izboru iz zaviajnog podruja Igre Djeiji rukomet Dodavanje i hvatanje lopte u kretanju Djeija koarka Osnovno dodavanje i hvatanje lopte u mjestu i kretanju Osnovna promjena pravca i tempa kretanja bez i s loptom Djeija odbojka Igre vrnim odbijanjem 1 : 1, 2 : 2 Djeiji nogomet Voenje lopte sredinom hrpta stopala ut na gol sredinom hrpta stopala

IV V

VI

VII

VIII 1. 2. 3. 4. IX 1. 2. 3. 4. 5. 6. 7. 8. 9. 10.

Sadraji zdravstvenog odgoja uvjetovani su injenicom da je zdravstveni odgoj ne samo irenje informacija o zdravlju, ve aktivan proces uenja kroz iskustva primjerena individualnim i zajednikim potrebama s ciljem da se zdravlje uini cijenjenom drutvenom vrijednou, pomogne djetetu da postane odgovorno za svoje zdravlje i unaprijedi razvoj i koritenje zdravstvenih usluga. Najei sadraji su iz slijedeih nastavnih cjelina i tema: zdravlje porodice, zdrava ivotna sredina, ishrana, humani odnosi meu spolovima, meuljudski odnosi, mentalno zdravlje, povrede, razliiti faktori rizika, odnos zdravstvenog radnika i pacijenta, zatita od bolesti, itd.

DIDAKTIKO METODIKE NAPOMENE

Polazni kriteriji za to kvalitetniji obrazovni standard tjelesnog i zdravstvenog odgoja su: objektivnost prilagoenost sadraja materijalnim uvjetima, primjerenost sadraja dobi i spolu djeteta, sigurnost djece, korisnost sadraja za svakodnevni ivot, sportsku rekreaciju, urgentne situacije ili pogodnost za nadgradnju razliitih kineziolokih aktivnosti, 5. razvoj antropolokih obiljeja djece, 6. interes i potreba djece. 1. 2. 3. 4.

211

Program tjelesnog i zdravstvenog odgoja integrira obrazovnu, antropoloku odgojnu komponentu. U razrednoj nastavi teite obrazovne komponente je na usvajanju bitnih teorijskih i psihomotorikih znanja, odnosno na modificiranim biolokim i osnovnim kineziolokim znanjima, upotpunjenim osnovnim teorijskim znanjima iz kineziologije. Cilj primjene osnovnih teorijskih znanja o ubrzanim biolokim promjenama u organizmu je upoznavanje djece s povezanou tjelesnog vjebanja i voluminoznosti tijela, prenoenje saznanja o uticaju pravilne prehrane na zdravlje, kao i o uzrocima moguih nesrazmjera u odnosu visine i teine. Djecu je potrebno uputiti u nain izraunavanja ITM (indeks tjelesne mase), upoznati ih sa kontrolnim ureajem za spreavanje pojave pretilosti, razlozima pojave umora u koli i nainima njegova otklanjanja. Uvoditi djecu u organizaciju sportskih natjecanja s naglaskom na ukljuivanje u suenje razliitih kineziolokih djelatnosti. U 4. razredu potrebno je usavriti sva osnovna motorika znanja, kao pripremu za predmetnu nastavu tjelesne i zdravstvene kulture. Uz osnovna motorika znanja iz hodanja, tranja, skakanja, potrebno je posebno usvojiti osnovne sadraje iz nogometa, odbojke i rukometa, te iz narodnog plesa iz zaviajnog podruja. Antropoloka komponenta odnosi se na sistemsku i trajnu promjenu prvenstveno morfolokih, motorikih i funkcionalnih obiljeja djece. Opi morfoloki uinci podrazumijevaju uticaj na sastav tijela unutar kojeg se istie povoljan odnos izmeu koliine miine mase i potkonog masnog tkiva, te spreavanje pretilosti. Fizioloki uinci su usmjereni na podsticanje funkcija krvotoka i dinog sistema, te djelovanje na kvalitet kotano-miinog sistema, pri emu istodobno poboljavaju aerobne i anaerobne sisteme dobijanja energije. Pozitivno djelovanje na imunoloki sistem jednako je potrebno za odravanje zdravlja i spreavanje akutnih i hroninih bolesti. Samosvojnost tjelesnog i zdravstvenog odgoja ogleda se i u prostoru razvoja motorikih sposobnosti, ime poveava mogunosti motorikog izraavanja djece u svim ljudskim aktivnostima. U ovom razvojnom razdoblju treba podsticati aktivaciju motorikih jedinica s obzirom na potrebnu snagu i brzinu u jednostavnijim pokretima i kretanjima. Sloenijim kretanjima razvijati sa stajalita nervno-miine koordinacije kontrolu pokreta. Motorike sposobnosti koje su posebno pod uticajem podraaja su: brzina, koordinacija, ravnotea i gibljivost. U podruju funkcionalnih sposobnosti ukljuivanjem aerobnih programa uticati na srano-ilni i dini sistem te na razvoj maksimalnog relativnog primitka kisika. Takoer zapoeti znaajnije djelovati na sisteme anaerobnog dobivanja energije potrebne pri eksplozivnim, odnosno brzinskim aktivnostima. Obiljeje etvrtog razvojnog razdoblja, odnosno drugog osnovnokolskog ciklusa, to obuhvaa 4., 5. i 6. razred osnovne kole, jeste postupno, ali progresivno razlikovanje djevojica i djeaka u morfolokim osobinama, te psihomotorikim i funkcionalnim sposobnostima. Odgojna komponenta ima za cilj stvaranje takvog sistema vrijednosti u vezi s tjelesnim vjebanjem da tokom ivota samoinicijativno i trajno provode tjelovjebu. Odgojni zadaci koji se podjednako odnose na prvi, drugi, trei i etvrti razred osnovne kole: 1. sticanje higijenskih navika, 2. razvijanje individualne odgovornosti za vlastito zdravlje, 3. podsticanje interesa za bavljenje sportom i sportskom rekreacijom, 4. prihvaanje i uvaavanje razliitosti, 5. prihvaanje vlastite linosti, 6. razvijanje pozitivne slike o sebi, 7. razvijanje sposobnosti samokontrole, 8. razvijanje vjetine svladavanja straha, 9. podsticanje ustrajnosti, 10. postavljanja cilja i postupno dolaenje do njega, 11. razvoj saradnikog ponaanja, 12. prihvaanje i razumijevanje potreba djece s tekoama, 13. praenje vlastitog napretka, 14. razvijanje komunikacijskih vjetina, 15. razvijanje osjeaja zadovoljstva, 16. poznavanje i pridravanje mjera opreza za ouvanje ivota i zdravlja, 17. podsticanje potovanja tradicije kolektivnog identiteta.

212

VREDNOVANJE I OCJENJIVANJE
Rjeavanje problema vrednovanja i ocjenjivanja djece u nastavi tjelesnog i zdravstvenog odgoja izvodi se: 1. procjenjivanjem tjelesnog razvoja (visine, teine i dranja tijela), 2. testiranjem manifestnih motorikih i funkcionalnih dimenzija i procjenom latentnih motorikih (koordinacije, agilnosti, ravnotee, preciznosti, gipkosti, snage, brzine i izdrljivosti) i funkcionalnih (kardiovaskularnih i respiratornih) sposobnosti, 3. ocjenjivanjem znanja, sportsko-tehnikih dostignua i stavova djece prema tjelesnom i zdravstvenom odgoju. Jedna od baterija mjernih instrumenata za procjenu tjelesnog razvoja, funkcionalnih i psihomotorikih sposobnosti mogla bi biti: 1. Tjelesni razvoj: tjelesna visina, tjelesna masa i dranje tijela, 2. Funkcionalne sposobnosti: tranje u vremenu od 3 minute, 3. Psihomotorike sposobnosti: brzina frekvencije pokreta taping rukom, koordinacije poligon natrake, eksplozivne snage skok u dalj s mjesta, repetitivne snage pretklon trupa, statistike snage vis u zgibu, fleksibilnosti pretklon raznono. U drugom ciklusu ocjenjivanje je brojano i opisno. Opisna ocjena obuhvaa kratak opis uspjenosti i napretka djeteta, njegove saradnje, aktivnosti u pojedinim sadrajnim cjelinama i, eventualno, sklonosti. Podaci o tjelesnom razvoju i sposobnostima unose se u dnevnik rada nastavnika. Rezultati praenja slue kao osnova za programiranje rada, u individualnom pristupu i odreivanju radnih zadataka za svako dijete, kao i za njihovo ocjenjivanje. Ocjenjivanje ima ulogu podsticajne povratne informacije, to znai da se mora voditi rauna o slijedeem: 1. povratna informacija je efikasna kada je data neposredno nakon aktivnosti na koju se odnosi, ili tokom obavljanja aktivnosti, 2. ona mora biti konkretna, tj. mora se odnositi na aktivnosti i uinak djeteta, a ne na linost ili trajne karakteristike osobe, 3. ona mora biti pozitivna, sadrati isticanje onih elemenata koji su za pohvalu, a tek potom onih elemenata u odnosu na koje bi dijete trebalo ili moglo uloiti dodatne napore. Ovako postavljeno i realizirano praenje napretka i ocjenjivanje (kvalitativno, kontinuirano, konkretno, pozitivno i adekvatno obrazloeno), doprinosi i njihovom razvoju pojma o sebi, formiranju realne sliku o sebi, o onome to znaju, umiju, o svojim sposobnostima, to je znaajno za razvoj samopotovanja djeteta i zdravog odnosa prema sebi i svijetu oko sebe.

213

OKVIRNI NASTAVNI PLAN I PROGRAM za peti razred devetogodinje osnovne kole

214

Nastavni plan za peti razred devetogodinje osnovne kole Nastavni programi obaveznih nastavnih predmeta
1. 2. 3. 4. 5. 6. 7. 8. 9. 10. 11. 12. 13. Bosanski, hrvatski, srpski jezik i knjievnost Engleski jezik Francuski jezik Njemaki jezik Arapski jezik Matematika Priroda Drutvo Osnove tehnike Kultura ivljenja Likovna kultura Muzika / glazbena kultura Tjelesni i zdravstveni odgoj

OKVIRNI NASTAVNI PLAN ZA PETI RAZRED DEVETOGODINJE OSNOVNE KOLE

REDNI BROJ OBAVEZNI NASTAVNI P REDMETI SEDMIN I B ROJ NASTAVNIH ASOVA GODINJI BROJ NASTAVNIH ASOVA

1. 2. 3. 4. 5. 6. 7. 8. 9. 10.

Bosanski, hrvatski, srpski jezik i knjievnost Strani jezik Matematika Priroda Drutvo Osnove tehnike Kultura ivljenja Likovna kultura Muzika/glazbena kultura Tjelesni i zdravstveni odgoj UKUPNO

5 3 4 2 2 1 2 1 1 2 23

175 105 140 70 70 35 70 35 35 70 805

Napomena: Nastavni predmet Vjeronauka reguliran je kantonalnim obrazovnim zakonodavstvom.

215

Bosanski, hrvatski, srpski jezik i knjievnost

(5 asova sedmino 175 asova godinje)
* Podruja i globalne naznake elemenata plana i ukupnih programskih zahtjeva itanje u funkciji razumijevanja sadraja, doivljaja estetskih i etikih vrednota teksta (tekstovi tampani latinicom i irilicom) Usavravanje svih aspekata itanja (pravilnost, brzina, izraajnost) Samostalno itanje nepoznatih tekstova, brzo pronalaenje vanih informacija Razvijanje sposobnosti izraavanja misli, osjeanja, stavova logiki strukturiranim i gramatiki tanim reenicama uz uvaavanje kompozicijskih cjelina u pisanom radu Daljnji rad na usavravanju tehnike pisanja i estetske strane rukopisa Lektirom razvijati sposobnost samostalnog itanja i izraavanja doivljaja knjievnih djela, kao i sposobnost procjene djela i poruke, zauzimanje stava i sposobnost uivanja u itanju

ITANJE 15 nastavnih asova

PISANJE 10 nastavnih asova

INTERPRETACIJA KNJIEVNOG TEKSTA 40 nastavnih asova (itanaka tiva) 20 nastavnih asova (lektira)

Razvijanje recepcijskih sposobnosti, osjetljivosti za umjetniko kazivanje, obogaivanje emotivnog svijeta, smisla i sposobnosti za prepoznavanje i izraavanje ljepote rijeima Razvijanje jezikih sposobnosti , kreativnog i kritikog miljenja, linih i drutvenih vrlina i vrijednosti

GRAMATIKA, PRAVOGOVOR I PRAVOPIS 45 nastavnih asova

Usvajanje znanja o jeziku, zakonitosti, pravila i normi bosanskog/hrvatskog/srpskog jezika Razumijevanje znaenja reenica u tekstu i teksta, mogunost prepoznavanja potrebnih primjera i njihovo razlikovanje od (ne)primjera Izraavanje znaenja reenicama koje su organizirane u skladu sa zakonitostima, pravilima i normama gramatike, ortoepije i ortografije Razvijanje jeziko-komunikacijskih sposobnosti, osvjeivanje vanosti korektnog i lijepog govora u usmenoj i p isanoj formi Ovladavanje jezikim sredstvima potrebnim za uspjeno izraavanje u pojedinim oblicima usmenog i pismenog izraavanja Pojaavanje mogunosti razumijevanja znaenja i izraavanja smislenim reenicama Recepcija sadraja filma, pozorine/kazaline predstave, radio-emisije, sadraja tampe Razvijanje sposobnosti upotrebe i selekcije sadraja medija s obzirom na vrijednost (pouno, manje pouno, djela umjetnikih kvaliteta i filmski i televizijski ki) Ovladavanje termino logijom vanom za snalaenje u svijetu filma, radija, televizije, tampe

KULTURA IZRAAVANJA 30 nastavnih asova

MEDIJSKA KULTURA 15 nastavnih asova

* Nastavnik ima slobodu da u procesu planiranja, na osnovu procjene svoga razreda, odstupi od navedenog prijedloga podjele nastavnih asova na podruja

216

ITANJE I PISANJE
PROGRAMSKI ZAHTJEVI itanje tekstova tampanih latininim i irilinim pismom Razvijanje tehnike itanja, razumijevanje i reprodukcija proitanog sa ili bez elemenata stvaralatva itanjem do novih informacija i novih znanja itanje kao inilac razvoja djeijeg govornog izraza itanje u funkciji estetskog i etikog odgoja P i s a nj e P repisivanje P isanje po diktatu Kreativno pisanje ODGOJNOOB RAZOVNI CILJEVI Osamostaljivanje djece u komunikaciji s tekstom Uvjebavanje samostalnog itanja pomou uputstava tipa: prethodno proitati tekst, podcrtati manje poznate i rijei koje su teke za izgovor, uvjebati izgovor tih rijei, zamisliti da ima mnogo slualaca, povremeno pogledati u njihovom pravcu, razmisliti kada je umjesna upotreba primjerenih pokreta, glas prilagoditi karakteru teksta Usavravanje itanja u sebi radi breg razumijevanja Razvijanje sposobnosti samostalne interpretacije proitanog i sposobnosti izdvajanja bitnih elemenata Razvijanje sposobnosti oblikovanja smislenog sadraja, prepoznavanje kompozicionih cjelina P isanje uz uvaavanje zakonitosti, pravila i normi gramatike , ortoepije i ortografije, izraavanje linih osjeanja, stavova i miljenja OEKIVANA POSTIGNUA MINIMALNA P ravilno itanje i razumijevanje proitanog Mogunost reprodukcije (samostalno ili na osnovu pitanja) Mogunost prepoznavanja vanih pojedinosti u tekstu Mogunost samostalnog sluenja tekstom radi usvajanja novih znanja Mogunost identifikacije rijei, reenica, dijelova teksta koji predstavljaju prepreku u uspjenom druenju s tekstom Mogunost tanog prepisivanja teksta P isanje po diktatu kratkih reenica Tano odgovaranje na postavljena pitanja DOVOLJNA Razvijena tehnika itanja pravilnost brzina i izraajnost Razumijevanje proitanog, mogunost samostalne reprodukcije (odgovorima na postavljena pitanja, prepriavanjem bez plana, rjeavanjem zadataka koji podrazumijevaju linu procjenu) Snalaenje u tekstovima koji se razlikuju po obimu i sloenosti radi usvajanja novih znanja Razvijena samostalnost u pisanju po diktatu, prepisivanju i pisanju slobodnih sastava i u oblicima izraavanja koji su programska obaveza VISOKA Izraajno itanje, prenoenje tona i raspoloenja na sluaoce Usklaenost intonacije, jaine i boje glasa sa sadrajem itanje manje poznatog i nepoznatog teksta, razumijevanje proitanog i reprodukcija vanih pojedinosti Sposobnost kritikog i stvaralakog itanja Jasno izgraen stav o sadraju, mogunost diferencijacije sadraja s obzirom na vanost u pamenju i reprodukciji Mogunost snalaenja u svim oblicima izraavanja , poznavanje pravila pisanja i gramatike u obimu koji je utvren programom

217

PROGRAMSKI ZAHTJEVI Knjievni tekstovi: Ivo Andri: Aska i vuk Skender Kulenovi: Cesta Alija Duboanin: arko Branko opi: Izokrenuta pria Ela Peroci: Majin dar Narodna pria: Ko je na svijetu najjai A. S. Pukin: Bajka o ribaru i ribici Stevan Bulaji: Sarka Eref Berbi: Kako je otilo ljeto Poslovice (izbor) Aleksa Miki: Lipov cvat Vesna Krmpoti: Koliko je teka pahuljica (igrokaz) Nasiha Kapidi-Hadi: Vezeni most Enes Kievi: Kia Grigor Vitez: evina jutarnja pjesma Musa azim ati: Bosna ubori Dobria Cesari: Jesen Gustav Krklec: Bijeli grad Dragan Kulidan: Potoi ukrija Pando: Posljednje laste Lektira: Ahmet Hromadi: Patuljak vam pria Alija Duboanin: Tiha rijeka djetinjstva Ivana Brli Maurani: P rie iz davnine ani Rodari: Putovanje Plave Strijele Mato Lovrak: Vlak u snijegu Ismet Bekri: Jesen u gradu

ODGOJNOOB RAZOVNI CILJEVI Doivljaj knjievnog djela u cjelini i sposobnost izraavanja dojma Formiranje i usvajanje osnovnih pojmova iz teorije knjievnosti Zapaanje i formulacija teme knjievnog djela (o emu tekst govori), razumijevanje rijei/pojmova: f a b u l a, k o m p o z i c i ja Uoavanje i karakterizacija likova u djelu: zakljuivanje o osjeanjima likova na osnovu dijaloga i njihovih postupaka Uoavanje karakteristinih dijelova teksta, reenica, rijei kojima su direktno izraeni osnovna misao, pievi stavovi i stavovi lica Izbor karakteristinih mjesta u tekstu: opis lika, pejzaa, dijalog, mjesto i vrijeme radnje, pojaavanje dinaminosti, humor Razlikovanje govora pisca i govora lica Zapaanje logikih cjelina u kompoziciji teksta Lirska pjesma Osnovna osjeanja u pjesmi Stilsk a sre dstva: poreenje, epitet Pjesnika slika vizuelni i akustiki (sluni) elementi u pjesnikoj slici, pjesnika slika izraena bojom i zvukom, zapaanje ritma i rime, izraavanje dojma Izgraivanje knjievnoestetskog senzibiliteta Razvijanje sposobnosti uenja napamet i mogunosti izraajnog recitovanja Samostalnost u itanju, razumijevanju Razvijanje crta kreativnosti posredstvom aktivnosti koje podrazumijeva domaa lektira

OEKIVANA POSTIGNUA MINIMALNA Samostalno itanje, razumijevanje proitanog i mogunost reprodukcije Uoavanje likova u knjievnom tekstu i mogunost uoavanja njihovih glavnih osobina Mogunost zakljuivanja (o porukama zakljuuje uz nastavnikovu pomo i posredovanje) Uoavanje logikih cjelina u knjievnom djelu Mogunost prepoznavanja karakteristinih mjesta u tekstu Mogunost uoavanja uzroka i posljedica u ponaanju likova u knjievnom djelu Mogunost adekvatnog odgovora na doivljaj pjesme rijeima, likovnim izrazom P repoznavanje pjesnikih slika Mogunost memoriranja i recitiranja Mogunost samostalnog itanja i razumijevanja toka dogaaja, uoavanje likova, mogunost reprodukcije DOVOLJNA P otpuna samostalnost u itanju, razumijevanju i reprodukciji sadraja P oznavanje i razlikovanje pojmova: tema knjievnog djela, fabula i kompozicija Uoavanje logikih cjelina u tekstu i formuliranje podnaslova Uoavanje likova u knjievnom djelu, karakterizacija, formuliranje poruke Mogunost uoavanja opisa, dijaloga, mjesta i vremena radnje, dijelova teksta koji predstavljaju posebnu dinaminost u razvoju dogaaja P otpuna samostalnost u analizi knjievnog teksta, mogunost reprodukcije svih vanih elemenata P repoznavanje osnovnog osjeanja u pjesmi Mogunost uoavanja stilskih sredstava Uoavanje ritma i rime Razlikovanje pojmova iz teorije knjievnosti koji su programska obaveza Sposobnost samostalnog itanja, izraavanja doivljaja u usmenoj i pisanoj formi Mogunost prepriavanja teksta i prilagoavanja posebnim zahtjevima (oekivanim slijedom, uz saimanje) VISOKA P otpuna samostalnost u sluenju tekstom kao izvorom informacija, doivljaja i vrijednosti Mogunost kritikog promiljanja o knjizi, likovima i njihovim postupcima Razumijevanje pojmova iz teorije knjievnosti koji su programska obaveza Stvaralaka upotreba sadraja proitanih knjievnih tekstova u vlastitim pismenim radovima Bogat rjenik koji je u funkciji komunikacije i kvaliteta usmenih i pismenih vjebi Mogunost uporedbe knjievnih tekstova s obzirom na tematiku, ljepotu kazivanja, jezike aspekte Uporeivanje vrijednosti, poruka pojedinih knjievnih djela Razvijen senzibilitet za doivljaj i izraavanje doivljaja na nain koji ima elemente originalnosti (izbor rijei, dojmovi) Razvijen senzibilitet za poetsku rije Doivljavanje snage poetske rijei Vjetina u izboru i upotrebi rijei u govoru i pisanju P okuaji pisanja poezije Mogunog ivog izraajnog govorenja stihova P otpuna samostalnost u itanju Bogatstvo rjenika i Izgraen kriterij za izbor knjige Mogunost osobenog govora o proitanom djelu P repoznavanje dijelova karakteristinih po naraciji, opisu

218

RJENIK, GRAMATIKA, PRAVOGOVOR I PRAVOPIS

P ROGRAMSKI ZAHTJEVI
Zaviajni govor i knjievni jezik Rijei iz mog zaviaja Azbuka Vrste rijei: Imenice: zajednike, vlastite, zbirne, gradivne, stvarne i nestvarne Zamjenice: line, prisvojne, pokazne P ridjevi (opisni, prisvojni, gradivni), poreenje, komparacija pridjeva Brojevi (glavni i redni) Reenica: Atribut i apozicija, objekt u reenici P ravogovor i pravopis: Veliko slovo u jednolanim i vielanim imenima gradova, naselja, zemalja P isanje prisvojnih pridjeva: -na, -ov, - ev, -in -na, -ski , -ki, -ki P isanje brojeva slovima (glavni i redni) Upravni i neupravni govor Upotreba interpunkcijskih znakova u reenici: zareza, crte, take, dvotake, upitnika, usklinika, navodnika

ODGOJNOOBRAZOVN I CILJEVI
Doivljaj ljepote vlastitog, organski utemeljenog govora ali i razumijevanje znaaja upotrebe normativno i stilski ureenog jezika Usvajanje znanja o pravilima, jedinicama jezikog sistema principima i zakonitostima njihovog ustrojstva Razvijanje logikog miljenja i zakljuivanja (sposobnosti analize, sinteze, uporeivanja, apstrakcije i generalizacije)

OEKIVANA POSTIGNUA MINIMALNA

Poznavanje azbuke i abecede Razlikovanje promjenljivih vrsta rijei i mogunost prepoznavanja potrebnih primjera u tekstu Mogunost sluenja smislenim reenicama Prepoznavanje proste neproirene i proirene reenice Mogunost uoavanja subjekta i predikata u reenicama, atributa, apozicije i objekta Pravilna upotreba interpunkcijskih znakova

DOVOLJNA
Mogunost tane gramatike analize teksta na nivou usvojenih znanja od I do V razreda Mogunost navoenja novih primjera Korektno sluenje pravilima o upotrebi interpunkcijskih znakova

VISO KA
Dobro poznavanje sadraja gramatike i pravopisa koji su programska obaveza od I do V razreda Mogunost samostalne analize reenice i teksta u skladu s postavljenim zahtjevima Vjeta upotreba znanja o reenici u samostalnim pismenim radovima Primjena nauenih pravila na nivou automatizacije

KULTURA IZRAAVANJA
P ROGRAMSKI ZAHTJEVI
Naracija P repriavanje bez obaveznog sastavljanja plana P repriavanje s usmjerenjem na saimanje teksta P rianje na osnovu datih tematskih rijei P rianje dogaaja i doivljaja Deskripcija Opis pojave, zbivanja u prirodi Opis pejzaa

ODGOJNOOBRAZOVNI CILJEVI
Osposobljavanje za reprodukciju teksta bez formuliranja naslova cjelinama sadraja, potujui hronologiju u izraavanju i normu standardnog jezika Razvijanje sposobnosti uoavanja uporinih mjesta, saimanje sadraja i izraavanje punim reenicama P ojaavanje mogunosti samostalnog izraavanja reenicama koje su jasne i gramatiki pravilno strukturirane Osposobljavanje za ivo, jasno, ubjedljivo govorenje i pisanje Razvijanje sposobnosti organizacije usmenog i pisanog izraavanja i procjene efekata, rezultata vlastitog rada

OE KIVANA POSTIG NUA MIN IMALNA

Mogunost prepriavanja koje e osigurati razumijevanje svih vanih elemenata u sadraju Sposobnost sastavljanja prie na osnovu poticajnih rijei: uz svaku tematsku rije da kae smislenu reenicu, a da reenice ine cjelovitu priu Mogunost prianja dogaaja i linog doivljaja sa bitnim elementima sadraja i naglaenom emotivnom notom Izraavanje vienog rijeima koje su primjerene tematici, situaciji

DOVOLJNA
Snalaenje u svim oblicima izraavanja P repriavanje sadraja bez sastavljanja plana Sastavljanje prie po datim rijeima, a da pria ima sve vane elemente Reenice su jasne i tematski se oslanjaju na sadraj, odnosno date rijei kao uporine, poticajne take Mogunost govorenja o dogaajima i doivljajima Mogunost prepriavanja teksta potpunim jasnim i gramatiki pravilno oblikovanim reenicama

VISOKA
Sposobnost sluenja svim oblicima izraavanja i mogunost unoenja elemenata originalnosti Mogunost proirivanja i saimanja teksta unoenjem novih ideja Osoben izbor jezikih i stilskih sredstava Iskazivanje smisla za upotrebu epiteta, uvoenje dijaloga, unoenje elemenata humora P ostojanje kriterija za procjenu kvaliteta usmenog i pismenog izraavanja (ovo je dobro uraeno, a ovo mogu uraditi bolje)

219

MEDIJSKA KULTURA
PROGRAMSKI ZAHTJEVI Izraajna sredstva djela ekrana (kadar, montaa, muzika), dijalog u filmu i pozorinoj/kazalinoj predstavi Film - knjievno djelo - pozorite (poreenje izraajnih mogunosti) ODGOJNO-OBRAZOVNI CILJEVI Razumijevanje djela ekrana /filma i televizije/ P ovezivanje kadrova po sjeanju (sposobnost identifikacije mjesta i vremena, likova, objekata, radnji, povezanost radnji, odnosa i sukoba meu likovima) Razumijevanje redoslijeda kauzaliteta dogaaja, odnosa meu akterima radnje Razumijevanje poruka Razvijanje sposobnosti prepoznavanja vlastitih potreba i stavova posredstvom identifikacije s linostima na ekranu Odgoj za gledanje djela ekrana s ciljem uoavanja vanih pojedinosti, mogunosti izbora, osmiljavanje i mogunost klasifikacije sadraja Razumijevanje sloenosti filmskog djela i izraajnih mogunosti filma, gledanje djela ekrana kao vjeba u umijeu posmatranja i obogaivanja vizuelnog pamenja, mate, miljenja, bogaenja asocijacija Razvijanje senzibiliteta za prepoznavanje i doivljavanje snage rijei i slike, govora, zvuka i tiine OEKIVANA POSTIGNUA MINIMALNA Razlikovanje sredstava izraavanja Mogunost koncentracije panje na sadraj u kontinuitetu Mogunost memoriranja i reprodukcije vienog po sjeanju Sposobnost razlikovanja prihvatljivog i neprihvatljivog ponaanja likova u djelima ekrana sa stanovita vrijednosnih principa DOVOLJNA Razlikovanje sredstava izraavanja filma, radija, televizije, pozorita/ kazalita, knjievnosti Sposobnost percepcije i recepcije djela filmske umjetnosti pozorita /kazalita Mogunost samostalne reprodukcije po sjeanju i ocjene sa stanovita vrijednosnog sistema Prepoznavanje izraajnih sredstava filma, televizije, pozorita/kazalita VISOKA Razvijena sposobnost analize umjetnikih djela, filma, knjievnosti, pozorine umjetnosti u obimu koji je predvien programom Razvijen senzibilitet za poreenje djela ekrana i mogunost kritikog pristupa analizi Posjedovanje bogatstva ideja o moguem sadraju novih filmova Naglaen interes prema umjetnosti

220

(3 asa sedmino 105 asova godinje)

Engleski jezik

CILJEVI I REZULTATI ODGOJNO - OBRAZOVNOG RADA Ciljevi nastave engleskog jezika Nastaviti n a naglaavanju ciljeva promoviranih u prvoj i drugoj godini uenja: uenje jezika, a ne o jeziku dalje njegovati razvijanje pozitivnog, razigranog stava prema uenju jezika poticati motiviranje odgovornog i aktivnog stava poticati radoznalost i kreativnost dalje njegovati razumijevanje i logiko pamenje poticati temeljitost, predanost i preciznost u uenju jezika njegovati samostalnost u govoru i vlastitoj produkciji nauenog, primjereno uzrastu kroz igru, pjesmu i ples uiniti da uenje engleskog jezika bude zabava i zadovoljstvo postupni i odmjereni prijelaz ka itanju i pisanju jednostavnih rijei i reenica. Oek ivani re zultati / ishodi uenja Djeca e: razviti elju i ljubavi prema uenju engleskog jezika razumjeti primjerene sadraje na engleskom jeziku prihvatiti logiki pristup upotrebi nauenog izraavati slobodu i samostalnost u govoru i direktnom reagiranju znati itati rijei pojedinano povezano sa konkretnim pojmovima znati itati jednostavne reenice znati prepisivati, davati kratke pismene odgovore, popunjavati slova i rijei razviti samopouzdanje u izraavanju primjereno uzrastu prepoznati zadovoljstvo i korist pri proirivanju znanja stranog jezika

Nastavni program za peti razred, trea godina uenja engleskog jezika

Nivo 5. razred Prvi stepen elementarnog znanja Teme Porodica Funkcije i vjetine Aktivnosti RECEPCIJA a) SLUANJE I REAGIRANJE: Djeca e sluati izgovoreni tekst i reagirati: 1) Neverbalno: pokazivanjem/doticanjem predmeta ili dijela tijela koji se spominje, izvravanjem uputa i nareenja, zaokruivanjem tanog odgovora/opcije, ispunjavanjem tabele oznaavajui na odgovarajui nain potvrdne ili tane odgovore, odnosno negativne ili netane odgovore, povezivanjem odreenih ilustracija sa odgovarajuim tekstom, oznaavanjem tanih/netanih (T/F) tvrdnji itd. 2) Verbalno : ponavljanjem rijei, izraza ili itavih reenica koje je izgovorio nastavnik ili koje su uli sa kasetofona, davanjem kratkih odgovora na pitanja koja je postavio nastavnik ili koja su uli sa kasetofona, popunjavanjem tabela, biljeki ili reenica itd. b) ITANJE I REAGIRANJE Djeca e itati kratke tekstove, u sebi ili naglas, i reagirati 1) Neverbalno: traenjem odreenih informacija, izvravanjem uputa i nareenja, povezivanjem odreenih ilustracija sa odgovarajuim tekstom, povezivanjem nabrojanih rijei sa odgovarajuim brojevima ili simbolima, oznaavanjem tanih/netanih (T/F) tvrdnji itd. 2) Verbalno : postavljanjem pitanja i davanjem odgovora, biranjem tanog odgovora, ispunjavanjem tabela i krialjki, dovravanjem reenica, popunjavanjem praznina zadatim rijeima, povezivanjem Gramatik a Dje ca e ponavljati ili uiti: Ime nice : brojive, nebrojive pravilnu/nepravilnu mnoinu Zamje nice : Line, subjekatski i objekatski pade P okazne, this, that, these, those Upitne, who, which, what, whose P risvojne Neodreene, somebody, anybody, nobody Pridje vi: Determinatori lanovi, a/an, the, nulti P risvojni pridjevi, P okazni pridjevi, this (girl), that (boy), these (girls), those (boys) P ridjevi za neodreenu koliinu i broj, e.g. some, any, much, many, all Upitni pridjevi, what, which, w hose Opisni pridjevi, najei, u okviru datih tema B rojevi: 1-100 Glagoli: P resent S imple (potvrdna, negativna, upitna forma) P resent Continuous (potvrdna, negativna, upitna forma) Glagoli be, have/have got (potvrdna, negativna, upitna forma) Vok abular Dje ca e ponavljati i uiti samo osnovni vokabular koji se odnosi na date teme , kao npr. lanovi ue i nek i lanovi ire porodice, npr. mother, grandfather, uncle, aunt, grandson kola, npr. school premises, school subjects, furniture, pupils things, extracurriculum activities, some musical instruments, itd. Ok rue nje, seasons of the year, weather (npr. rainy, sunny) in the garden, (npr.vegetable / flower garden), some gardening tools (npr. spade, rake, watering can), in the country (npr. camping, tent, lunch box, fire) Svakodnevni ivot, rutinske aktivnosti, shopping (npr. at the supermarket, buying some vegetables and fruits)going out (npr. library, swimming pool), my clothes, visiting relatives, friends, itd. Slobodno vrije me, at the park (npr. slide, jungle gym, swing, jump rope), snow, snowball, snowman, outings ivotinje, domestic, wild animals, pets Djeca e znati: upuivati kola odgovarajue pozdrave i Moje odgovarati na njih ok rue nje vriti upoznavanje obraati se ljudima Svakodnevni identificirati ljude i ivot predmete locirati ljude i Slobodno predmete vrije me opisivati ljude i predmete, neka ivotinje raspoloenja i stanja, trenutnu aktivnost Ze mlje , postavljati poznata narodi pitanja i odgovarati na njih traiti i nuditi pomo (Can you help me? Can I help you?) traiti i d avati informacije sluati oekujui da uju odreenu informaciju izraziti na vrlo jednostavan nain: - slaganje i neslaganje - znanje i neznanje - sposobnost i doputanje (can, may) - ponudu (pismenu ili usmenu) koristei najosnovniji vokabular - sljedee emocije: slaganje, neslaganje,

221

dopadanje, nedopadanje, zadovoljstvo, zanimanje i oduevljenje za neto, iznenaenje, razoarenje, zahvalnost ideju posjedovanja (have, have got, Johns book, his house etc.) izviniti se i prihvatiti izvinjenje suge rirati neku akciju (Lets ) prihvatiti i odbiti ponudu ili molbu govoriti na jednostavan nain o svakodnevnim aktivnostima i radnjama

rijei u stupcima A i B, sklapanjem ispreturanog teksta u smislenu cjelinu itd. PRODUKCIJA a) GOVOR Djeca e: uestvovati u razgovoru sa drugom djecom ili nastavnikom davati upute i nareenja igrati uloge recitirati, pjevati i igrati jezine igre itd. b) PISANJE Djeca e: prepisivati kratke tekstove pisati po diktatu ispunjavati tabele/krialjke ubacivati/podvlaiti/redati rijei u smislene reenice pisati reenice koristei tanu formu glagola u zagradi dovravati reenice pisati kratke sastave na poznate teme itd.

Modalni glagoli can, may (potvrdna, negativna, upitna forma) Imperativ, sva lica jednine i mnoine Prilozi (najei) - Mjesto - Smjer, npr. left, right, east, west - Vrijeme, - Nain, npr. slowly, quickly Prijedlozi: Mjesto, npr. in, on, under, behind, in front of Vrijeme, npr. in, on, at Reenica: Osnovni red rijei u potvrdnoj, negativnoj, upitnoj i zapovjednoj reenici There is a/There are someIs the re a? Are the re any?

(osnovni vokabular) Ze mlje i oblasti, peoples, their culture (osnovni vokabular) Osim to e stalno proirivati vok abular, dje ca e ponavljati ili uiti koristiti: Skraenice, najee, npr. a.m., p.m., UK, USA, skraenice za dane u sedmici i mjesece Afikse u vezi sa datim temama i gramatikom, npr. -s, -ing Antonime u vezi sa datim temama, npr. fast slow, up down, hot cold Sloenice u vezi sa datim temama, npr. football, basketball, swimming-pool, penfriend Kolokacije u vezi sa datim temama, npr. outdoor sports, to do homework, make a phone call

INTERDISCIPLINARNI SADRAJI Djeca e takoer uiti jezik i proirivati svoj vokabular oslanjajui se na znanje koje su stekla uenjem nekih drugih kolskih predmeta, npr.: kroz crtanje, slikanje, oblikovanje, itd. (Likovna kultura), kroz sportove i igre (Tjelesni i zdravstveni odgoj), sluanjem i pjevanjem omiljene vrste muzike (Muzika kultura).

INTERKULTURALNE VJETINE:
Djeca e : upoznavati kulturu svoje zemlje i uiti da je bolje potuju i cijene, upoznavati neke osnovne razlike izmeu njihove kulture i kulture naroda sa engleskog govornog podruja (npr. razlike u upotrebi nekih pozdrava u engleskom i u maternjem jeziku djeteta: Dobar dan i Good morning/afternoon ili Dobar dan i Good day), uiti komunicirati i ponaati se u svakodnevnim situacijama na nain koji je prirodan za kulturu zemlje iji jezik ue. Ovo moe podrazumijevati: - govor tijelom, koji se razlikuje od kulture do kulture, kao to je poinjanje nabrajanja od malog prsta, pokret glavom kad se eli rei da/ne, itd., - uzvike (npr. Oops! kada neko padne, ispusti neto ili pogrijei ili Ouch! kojim se izraava iznenadna bol) i sl.

UENJE KAKO TREBA UITI:

Djeca e uiti da: razvijaju pozitivan stav prema uenju jezika, budu odgovorna i aktivna u situacijama kada se ui jezik, koriste kljune metode iz prakse pri radu u parovima ili malim grupama, ocjenjuju svoje aktivnosti i aktivnosti svojih kolega.

PROGRAMSKI SADRAJI
Teme (tematska podruja vezana za svakodnevni ivot, aktivnosti i interesovanja djeteta ovog uzrasta); Funkcije i vjetine (usmena i pismena kompetencija primjerena datom nivou uenja); Aktivnosti (kojima se realiziraju vjetine);

222

 Gramatika (gramatika podruja za dati nivo); Vokabular (koji odgovara datim temama, predvienim funkcijama i vjetinama).

DIDAKTIKO-METODIKE NAPOMENE
U prvim godinama uenja usmjeriti panju na razumijevanje, ponavljanje i na usmenu komunikaciju sa zabavnim aktivnostima, koje imaju za cilj da pobude, razviju i podravaju zainteresiranost za uenje jezika. Nastavnik treba da: - paljivo planira svaki as, cilj i nain rada, - priprema materijal i opremu, zadatke za djecu pojedinano, za grupe i cijeli razred, - pie pismenu pripremu za svaki as, - stvori pozitivnu i zabavnu atmosferu za uenje, - razvija od poetka radne navike, - razvija komunikacijske sposobnosti, - razvije vlastiti sistem praenja i provjeravanja napredovanja svakog djeteta, - osposobi djecu da samostalno rade tokom asa i kod kue, - njeguje potivanje drugog u toku zajednikog rada i natjecanja, - slobodno oblikuje svoje asove, proiruje materijal prema datoj situaciji, sarauje sa kolegama i strunim savjetnikom, - se dri principa jednostavnosti, primjerenosti i postupnosti, idui od jednostavnih ka sloenijim jezikim ciljevima, - procijeni kojim fondom rijei trebaju ovladati djeca u datoj grupi i datim uvjetima, - primjenjuje direktni, frontalni, grupni i individualni pristup, - praktikuje prvo usvajanje pravilnog izgovora auditivnim putem, a potom usmenu upotrebu bilo izolovano ili u govornoj interakciji, - ne prihvata kruto uputstva data u programu, udbenicima i prirunicima, nego da kreativno i fleksibilno kreira svoj rad u okvirima zacrtanog, ali primjereno uvjetima u kojima radi. Praenje i vrednovanje treba da je konstantno i provedeno veoma paljivo i nenametljivo. Ono treba da je u funkciji motivacije djece na daljnji rad i razvijanje naklonosti i ambicije za uenje jezika. Nastavnik istovremeno procjenjuje realizaciju zadanih ciljeva i vlastiti uinak. Preporuke Za organizaciju i realizaciju nastave engleskog jezika u treoj godini uenja i dalje je naglaena potreba za fleksibilnou, kako u nastavnim aktivnostima tako u rasporedu i trajanju asova. I dalje je mogue i poeljno paralelno izvoenje nastave engleskog jezika sa nastavom drugih predmeta. Trajanje asa ne postavljati kruto, prilagoditi ga raspoloenju i trenutnim potrebama djece. Koristiti igru i pjesmu kao osvjeenje i uenje jezika provoditi u razigranom, vedrom i privlanom okruenju. Koristiti mogunosti izlaska iz uionice radi neposrednosti i oiglednosti u nastavi. Nastavne metode i oblici rada Koristiti to raznovrsnije nastavne metode i oblike rada. Primjenjivati frontalni i individualni pristup, kao i rad u manjim i veim grupama i rad u parovima. Role playing, drama-playing, igranje po ulogama, pjevanje horsko i pojedinano, pantomima, pogaanje, maskiranje, pretending, igre rijeima, rjeavanje jezike zagonetke i krialjke, igre pogaanja su neki oblici koji su se pokazali efikasnim i koje treba primjenjivati. Napomena nastavnicima: Uvijek imati dovoljno tolerancije i fleksibilnosti prema djeci u samostalnom sastavljanju i izgovoru reenica.

223

(3 asa sedmino 105 asova godinje)

Francuski jezik

CILJEVI I REZULTATI ODGOJNO-OBRAZOVNOG RADA

U nastavi francuskog jezika u petom razredu osnovne kole djeca treba da proire programske sadraje iz IV razreda i tee dostizanju nivoa A1.2 Evropskog okvira za strane jezike.
Jezike vjetine Sluanje i razumijevanje Oekivani rezultati / ishodi uenja dijete prepoznaje glasove, naglasak, ritam i intonaciju u jeziku koji ui razumije jednostavna uputstva, pitanja, izjave, upozorenja, kratka objanjenja nastavnika i pravilno reagira na iste razumije kratke dijaloge na poznatu temu

itanje i razumijevanje

prepoznaje slova, napisane rijei i kratke reenice ita naglas poznate rijei i reenice ita i razumije kratki tekst u kojem su mu poznate sve rijei pravilno artikulira glasove, naglaava rijei, potuje ritam i intonaciju reenice postavlja i odgovara na jednostavna pitanja aktivno uestvuje u razgovoru po modelu moe dati jednostavne informacije o sebi, svojoj porodici i prijateljima, koli itd. opisuje u nekoliko reenica poznatu situaciju prepisuje, dopunjava i samostalno pie rijei i krae reenice zapisuje poznate rijei ili krae reenice po modelu pie kratke reenice ili sastave o sebi i svom okruenju

Govor

Pisanje

Znanje o jeziku

Na o vom nivou uenja dijete jo uvijek ne stjee znanje o jeziku, nego prepoznaje i pravilno upotrebljava osnovne jezike elemente

224

Nivo 5. razred 3. godina uenja francuskog je zik a Razvijanje poetnog znanja

Teme - Svakodnevni ivot (porodica i ivot u porodici) - kola i uionica - Dani u sedmici - Godinja doba i mjeseci - Atmosfersko vrijeme - Jelo i pie - Slobodno vrijeme - Proslave (roendana, Nove godine, blagdana) - Domae ivotinje - Dijelovi tijela

Funkcije i sposobnosti Djeca e znati: pozdravljati i odgovarati na pozdrave obraati se ljudima, upoznavati se identificirati i locirati ljude i predmete opisivati ljude i predmete, neka raspoloenja i stanja i aktivnosti postavljati poznata pitanja i odgovarati na njih traiti i nuditi pomo traiti i davati informacije na jednostavan nain izraziti slaganje i neslaganje, doputanje, dopadanje, nedopadanje, zadovoljstvo

Ak tivnosti RECEPCIJA a) SLUANJE I REAGIRANJE Djeca e sluati izgovoreni tekst i reagirati: 1) Neverbalno: pokazivanjem / doticanjem predmeta ili dijela tijela koji se spominje, izvravanjem uputa i nareenja, zaokruivanjem tanog odgovora, odnosno tanih i netanih tvrdnji (V i F), povezivanjem odreenih ilustracija sa odgovarajuim tekstom, itd. 2) Verbalno : ponavljanjem rijei, izraza ili itavih reenica koje je izgovorio nastavnik ili koje su ula sa audio ili video zapisa, davanjem kraih odgovora na pitanja koja je postavio nastavnik ili koja su ula sa audio ili video zapisa, popunjavanjem i itanjem tabela, biljeki ili reenica, itd. b) ITANJE I REAGIRANJE Djeca e itati kratke tekstove, u sebi ili naglas, i reagirati: 1) Neverbalno: izvravanjem uputa i nareenja, povezivanjem odreenih ilustracija sa odgovarajuim tekstom, povezivanjem nabrojanih rijei sa odgovarajuim brojevima ili simbolima, oznaavanjem tanih / netanih tvrdnji (V i F), itd.

Gramatika Djeca e koristiti (ali nee uiti o tome): Imenice sa lanom u jednini i mnoini (le livre, la classe, l'cole, les livres...) Zamjenice: Line, subjekatski i objekatski pade Pridjevi: Prisvojni (mon ami, ma mre, mes parents) Pokazni (ce garon, cette femme, ces livres) Upitni (Q uelle heure est-il?) Opisni pridjevi (u okviru datih tema) Brojevi: 1 100 (desetice) Glagoli: prezent (le prsent), imperativ (l'impratif) Pomoni glagoli avoir i tre (potvrdna, upitna i negativna forma) Prilozi: za mjesto, vrijeme, koliinu (ici, aujourd'hui, beaucoup) Prijedlozi: , dans, de ... ( l'cole, dans la classe, le livre de mon ami) Reenica: Osnovni red rijei u potvrdnoj, negativnoj, upitnoj reenici

Vokabular - Svakodnevni ivot (faire des courses, aller au march, aller au supermarch et acheter du pain, des fruits, du lait..., aller la bibliothque, au match de foot, visiter des amis) - lanovi ue i neki lanovi ire porodice (maman, soeur, grandpre, oncle, petit-fils) - kola (la classe, l'lve, l'instituteur, les matires, l'emploi du temps, la forniture scolaire) - Godinja doba (le printemps, l't, l'automne, l'hiver) - Dani u sedmici (lundi, mardi...) - Mjeseci u godini (janvier, fvrier...) - Atmosfersko vrijeme (Il fait beau, Il fait gris, Il pleut) - P oziv na proslavu roendana - P isanje kratke estitke (Joyeux anniversaire ..., Joyeux N ol, Bonne Anne) - Jelo i pie (le petit djeuner, le djeuner, le dner, la soupe, l'omelette, la salade, le jus de fruits, le pain...) - Domae ivotinje (le chat, le chien, le cheval, la vache) - Dijelovi tijela (la tte, le bras, le pied, la main)

225

DIDAKTIKO METODIKE NAPOMENE

Zadaci nastave francuskog jezika u petom razredu su prije svega usmjereni na poticanje interesa za uenje stranih jezika, na usvajanje elementarnih jezikih sredstava i usvajanje strategija uenja stranog jezika. Djeca se osposobljavaju za usmenu komunikaciju u jednostavnim svakodnevnim situacijama, usvajaju ogranien fond rijei i izraza, pri emu je prvenstveno nastavnik onaj kojeg imitiraju i za kojim ponavljaju. U ovom uzrastu djeca rado i lako ue prikazujui scenski ono to su usvojila, tako da e dramatizacija kratkih dijaloga biti esto zastupljen oblik nastavne aktivnosti kada je u pitanju razvoj vjetine govora. Nakon usmenog usvajanja postepeno se prelazi na itanje (prepoznavanje ve nauenih rijei) horsko i pojedinano, te pisanje (prvo preslikavanje, a potom prepisivanje rijei i kratkih reenica do usvajanja pravilnog pisanja). Teme koje se obrauju u prve tri godine uenja stranog jezika vezane su za svakodnevni ivot i interese djece ovog uzrasta, kao i njihovih vrnjaka u zemljama frankofonskog govornog podruja. Budui da se odreene teme iz razreda u razred ponavljaju, omogueno je kontinuirano ponavljanje, uvjebavanje i proirivanje leksikog fonda. Djeca u nastavi francuskog jezika imaju priliku upoznati kulturu zemlje iji jezik ue, nain ivota njenih stanovnika, kao i da prepoznaju slinosti i razlike. Na taj nain kod djece se razvija duh tolerancije. Djeci se takoer prua mogunost susreta sa govornicima francuskog jezikog podruja i uspostavljanje prvih kontakata razmjenom kratkih pisama ili elektronske pote. Djeca usvajaju i nove tehnike uenja stranog jezika kao to su prepoznavanje znaenja jezikih izraza, koritenja rjenika i leksikona prilagoenih njihovom uzrastu i praenja vlastitog napretka u uenju stranog jezika uz primjenu jezikog portofolija. Praenje i vrednovanje U petom razredu osnovne kole iskazuju se brojane ocjene za postignute rezultate u nastavi. Ocjena iz stranog jezika treba da bude odraz cjelokupnog djetetovog odnosa prema kolskim obavezama, njegovog aktivnog uea u nastavnom procesu i pokazanih rezultata koje nastavnik kontinuirano prati i ocjenjuje.
INTERDISCIPLINARNI SADRAJ INTERKULTURALNE VJETINE UENJE KAKO TREBA UITI

Djeca e uiti francuski jezik i proirivati svoj vokabular oslanjajui se na znanje koje su stekli uenjem nekih drugih kolskih predmeta npr. maternji jezik (svijet bajki i imaginacije, elementi dramatizacije neverbalno u funkciji teatarskog izraavanja) Likovna kultura (crtanje, slikanje, oblikovanje) Tjelesna i zdravstvena kultura (ples, sportske aktivnosti, igre) Muzika kultura (sluanje i pjevanje omiljene vrste muzike, upoznavanje sa najpoznatijim francuskim izvoaima, muziki instrumenti) Priroda (dijelovi ljudskog tijela, znaaj ishrane za zdravlje, namirnice...) Matematika (brojevi) Kultura ivljenja

Djeca e se: upoznati sa kulturom svoje zemlje i uiti da je bolje potuju i cijene upoznavati sa kulturom naroda francuskog govornog podruja i sa nekim osnovnim razlikama izmeu njihove i francuske kulture uiti da komuniciraju i da se ponaaju u svakodnevnim situacijama na nain koji je prirodan za kulturu zemlje iji jezik ue (et bien, tiens, oh l l, itd.)

Djeca e uiti da: razvijaju pozitivan stav prema uenju jezika budu odgovorna i aktivna u situacijama kada se ui jezik koriste kljune metode iz prakse pri radu u parovima ili malim grupama ocjenjuju svoje aktivnosti i aktivnosti drugova iz razreda

226

(3 asa sedmino 105 asova godinje)

Njemaki jezik

CILJEVI I REZULTATI ODGOJNO-OBRAZOVNOG RADA

U nastavi njemakog jezika u petom razredu osnovne kole treba teiti dostizanju nivo a A1.2 E vropskog okvira za strane jezike.
Je zike vjetine Sluanje i razumijevanje Oek ivani re zultati/ ishodi uenja dijete moe razumjeti ogranien broj rijei, obinih fraza i reenica, pitanja i uputstva line prirode ili vezana za neposrednu situaciju i na njih jeziki ili nejeziki reagirati potrebna mu je znatna pomo da bi razumio: usporavanje brzine govora, ponavljanje, pokazivanje ili prijevod ita naglas poznate rijei i reenice zna pronai odreenu informaciju u jednostavnom tekstu ako je dozvoljeno ponovljeno itanje pravilno artikulira glasove, naglaava rijei, potuje ritam i intonaciju reenice reproducira napamet nauene stihove i pjesmice zna postavljati pitanja i davati odgovore u toku dijaloga o osnovnim temama uestvuje u razgovoru po modelu daje jednostavne informacije o sebi, porodici i prijateljima opisuje u nekoliko reenica poznatu situaciju pravi pauze, oklijeva, pravi greke i kod najjednostavnije usmene produkcije prepisuje, dopunjava i samostalno pie rijei i krae reenice zapisuje pojedine (poznate) rijei ili krae reenice po modelu zna napisati nekoliko reenica o sebi i o veoma poznatim temama (odgovori na direktno postavljena pitanja, pisanje kratkog pisma, kratkog opisa neke osobe) na ovom nivou uenja jezika dijete ne stjee znanje o jeziku nego prepoznaje i pravilno upotrebljava osnovne jezike elemente

itanje i razumijevanje

Govor

Pisanje

Znanje o jeziku

PROGRAMSKI SADRAJI
Uz ponavljanje i proirivanje tematskih cjelina obraenih u treem i etvrtom razredu, u petom razredu e se ponuditi i nove tematske cjeline: 1. Upoznavanje 2. Moja soba 3. Dijelovi tijela 4. Boje 5. Voe i povre, zdrava ishrana 6. Kupovina 7. Dnevne aktivnosti 8. Na igralitu 9. ivotinje (zooloki vrt) 10. Karneval

227

Vjetine Djeca e znati: - imenovati predmete u svojoj sobi - rei koje je neto boje - opisati sebe i druge - imenovati voe i povre - rei ta vole jesti a ta ne - nabrojati aktivnosti kojima se bave u toku dana - rei ta znaju uraditi - rei u koliko sati i u koji dan se neim bave - nabrojati aktivnosti u slobodno vrijeme - imenovati ivotinje u zolokom vrtu - pitati za cijenu - rei koliko neto kota - napisati kratko pismo i predstaviti u njemu sebe i svoju porodicu

Aktivnosti SLUANJE I RAZUMIJEVANJE Djeca e sluati izgovoreni tekst i reagirati 1) Neverbalno - crtanjem, - razvrstavanjem slika, - povezivanjem slike i sluanog teksta, - oznaavanjem tanih i netanih tvrdnji 2) Verbalno - davanjem kratkih odgovora na nastavnikova pitanja ili pitanja koja su ula sa kasetofona i sl. ITANJE I RAZUMIJEVANJE Djeca e - itati reenice i krae tekstove, - traiti osnovne informacije u tekstu i reagirati: 1) Neverbalno - crtanjem., razvrstavanjem slika, pridruivanjem slike tekstu, oznaavanjem tanih i netanih tvrdnji 2) Verbalno - davanjem kraih odgovora, - dopunjavanjem teksta - rjeavanjem jednostavnijih zadataka sa viestrukim izborom GOVOR Djeca e: - recitirati, pjevati - postavljati jednostavna pitanja - odgovarati na pitanja - igrati uloge - pripremati i provoditi jednostavne dijaloge PISANJE Djeca e: - prepisivati pojedinane rijei, reenice i krae tekstove - rekonstruirati rijei - dopunjavati izostavljene rijei - od ponuenih rijei rekonstruirati krae reenice

Gram atik a Djeca e: k oristiti (ali nee uiti o tome): Imenice sa lanom u jednini i mnoini: das Buch, die Tafel, die Bcher.... Zamjenice : - Line zamjenice u jednini i u 1. licu mnoine - Prisvojne zamjenice (mein, dein, sein, ihr, unser) - upitne: wer, was, wann, wie, warum, welche (Farbe) Pridjeve u pre dikativnoj upotrebi Glagole : - u prezentu u sva tri lica jednine i prvom licu mnoine, - negativan i upitni oblik glagola, - za izraavanje elje oblik mchte - prezent glagola knnen i mgen u jednini, - imperativ za 2. lice jednine i 2. lice mnoine Brojeve : do 100 (desetice) Priloge za mjesto i vrijeme Prijedloge u njihovoj funkcionalnoj upotrebi Ve znike und i aber

Vokabular Djeca e usvajati novi i proirivati ve usvoje ni vokabular koji se odnosi na date teme, npr.: Upoznavanje Bist du Peter? Ich komme aus Sarajevo. Und du? Moja soba: das Bett, der Tisch, der Stuhl, der Computer, der Teddy, die Puppe... Dijelovi tijela: der Kopf, die Nase, das Auge / die Augen, der Bauch... Ich habe zwei Augen. Maine Nase ist klain. Maine Augen sind blau... Vo e , povre, kupovina: Der Apfel ist rot. Die Banane ist gelb. Welches Obst magst du?Ich mag Bananen. Tomaten mag ich nicht. Was kostet ein Kilo Bananen? Bananen kosten 1 Euro. Dnevne aktivnosti: Ich frstcke um acht Uhr Wann gehst du in die Schule? Um zwei Uhr. Ich komme um sechs Uhr nach Hause. Am Samstag gehe ich nicht in die Schule. Na igralitu Ich spiele Ball und mein Bruder spielt Tennis. Ich kann schnell laufen aber ich kann nicht hoch springen. Kannst du hoch springen? Zoolok i vrt Der Elefant ist gro. Der Vogel kann singen.

DIDAKTIKO METODIKE NAPOMENE

Zadaci nastave njemakog jezika e i u petom razredu biti usmjereni na poticanje interesa za uenje stranih jezika kao temelja za budue cjeloivotno uenje, te razvoj viejezinosti, na usvajanje elementarnih jezikih sredstava, usvajanje strategija uenja stranog jezika. Djeca se prvenstveno osposobljavaju za usmenu komunikaciju u jednostavnim svakodnevnim situacijama uz usvajanje ogranienog fonda rijei i izraza pri emu je prvenstveno nastavnik onaj kojeg imitiraju i za kojim ponavljaju. Djeca u ovom uzrastu rado scenski prikazuju naueno tako da e u razvoju vjetine govora dramatizacija nauenih modela kratkih dijaloga biti esto zastupljen oblik nastavne aktivnosti. Nakon usmenog usvajanja postepeno se prelazi na itanje (prepoznavanje ve nauenih rijei) - horsko i pojedinano, te pisanje (preslikavanje, a potom prepisivanje rijei i kratkih reenica do

228

usvajanja pravilnog pisanja pojedinih rijei i kraih reenica. Teme koje se obrauju u prve tri godine uenja stranog jezika vezane su za svakodnevni ivot i interesovanja djece ovog uzrasta kao i njihovih vrnjaka u zemljama njemakog govornog podruja. Odreene teme se iz razreda u razred ponavljaju u vidu koncentrinih krugova, to omoguava kontinuirano ponavljanje, uvjebavanje i proirivanje leksikog fonda. Polazei od vlastitih iskustava djeca u nastavi njemakog jezika imaju priliku upoznati i stranu kulturu i nain ivota pri emu prepoznaju slinosti i razlike. Time se kod njih razvija duh tolerancije. Interkulturalno uenje na ovom nivou se postie i primjenom odreenih autentinih materijala poput djejih pjesmica, slikovnica i drugih multimedijalnih materijala. Mogunost autentinog susreta sa govornicima kojima je njemaki maternji jezik jeste i uspostavljanje prvih kontakata razmjenom kratkih pisama ili elektronske pote. Djeca usvajaju i osnovne tehnike uenja stranog jezika, poput - prepoznavanja znaenja jezikih izraza na osnovu sluanja ili itanja jednostavnih tekstova, - koritenja njihovom uzrastu prilagoenih rjenika, leksikona i sl. (rjenik sa slikama), - praenja vlastitog napretka u uenju stranog jezika uz primjenu jezikog portfolija. Praenje i vrednovanje U petom razredu osnovne kole iskazuju se brojane ocjene za postignute rezultate u nastavi. Ocjena iz stranog jezika odraz je cjelokupnog djetetovog odnosa prema kolskim obavezama, njegovog aktivnog uea u nastavnom procesu i pokazanih rezultata koje e nastavnik kontinuirano pratiti i ocjenjivati. Interdisciplinarni sadraj Programski sadraj je meusobno povezan sa drugim predmetima. Djeca e tako uiti jezik i proirivati svoj vokabular oslanjajui se na znanje koje su stekli uenjem nekih drugih kolskih predmeta ali i kombinirajui uenje stranog jezika sa aktivnostima preuzetim iz drugih predmeta, kao npr. Likovna kultura, Tjelesni i zdravstveni odgoj, Muzika kultura, Priroda (igralite, zooloki vrt, kupovina, ljudsko tijelo), Matematika (brojevi), Kultura ivljenja (moja soba, zdrava ishrana). Interkulturalne vjetine Djeca e: - upoznavati razliite kulture i tradicije, - uiti da komuniciraju i da se ponaaju koji je primjeren kulturi zemlje iji jezik ue.

svakodnevnim situacijama

na

nain

229

(3 asa sedmino 105 asova godinje) Uloga i znaaj nastave arapskog jezika Tokom procesa obrazovanja, a u okviru nastave stranih jezika, neophodno je razvijanje svijesti o poznavanju dvaju ili vie stranih jezika. Evropska Unija je multietnika zajednica iji su opstanak i prosperitet uvjetovani viejezinou. Rezultat takvih razmiljanja je i stav Vijea Evrope da svaki graanin Evrope mora poznavati najmanje dva strana jezika. Vijekovima Bosna i Hercegovina ima civilizacijske i privredne veze s Bliskim i Srednjim Istokom, kao i sjevernom Afrikom, gdje se u vie od 20 zemalja sa vie od 250 miliona govornika kao slubeni jezik koristi arapski. Pored toga, vie od 35 miliona ljudi kao drugi strani jezik koristi arapski jezik. Sve prethodno spomenuto govori u prilog neophodnosti uenja arapskog jezika kao jednog od stranih jezika tokom osnovne kole. Cilj i zadaci uenja arapskog jezika Cilj uenja arapskog jezika je osposobljavanje djece za usmenu i pismenu komunikaciju na arapskom jeziku o razliitim temama iz svakodnevnog ivota. Proirivanje ope kulture djeteta kroz upoznavanje s nainom ivota i tradicijom zemalja u kojima se govori arapski jezik. Kroz uenje stranog jezika kod djece se razvija svijest o znaaju viejezinosti, duhu tolerancije, kozmopolitizmu, toleranciji, humanizmu i internacionalizmu. Zadaci nastave arapskog jezika su: - razvoj sve etiri jezike vjetine, - ovladavanje osnovnim leksikim, fonetskim i gramatikim minimumom, - upoznavanje sa kulturom naroda iji se jezik izuava i razumijevanje i potivanje drugih kultura; - razvijanje motivacije za uenje jezika i zadovoljstva u uenju, - razvijanje samopouzdanja i samopotovanja, - razvijanje samostalnosti i kreativnosti, - razvijanje sposobnosti sluanja i meusobnog uvaavanja, - osposobljavanje djece za samostalno koritenje razliitih izvora znanja, odnosno ovladavanje strategijama uenja (nauiti kako uiti).
CILJEVI I REZULTATI ODGOJNO-OBRAZOVNOG RADA Ciljevi poetne nastave arapskog jezika Oekivani rezultati uenja

Arapski jezik

uenje jezika, a ne o jeziku razvijanje pozitivnog stava prema uenju jezika razvijanje radoznalosti i kreativnosti razvijanje razumijevanja i logikog pamenja razvijanje temeljitosti, predanosti i preciznosti u uenju jezika razvijanje samostalnosti u govoru putem igara, pjesme i plesa uiniti da uenje arapskog jezika bude zabavno itanje i pisanje jednostavnih sintagmi i reenica

ljubav i spremnost za uenje arapskog jezika razumijevanje jednostavnih sadraja na arapskom jeziku sloboda i samostalnost u govoru itanje rijei, vezanih za konkretan pojam (samostalno upotrebljenih) itanje i pisanje jednostavnih sintagmi i reenica prepisivanje rijei i kratkih sadraja kratki usmeni i pismeni odgovori dopunjavanje rijei i reenica

230

PROGRAMSKI SADRAJI
Teme (opa tematska podruja kao osnov za daljnji rad) Funkcije i vjetine (usmena i pismena kompetencija) Aktivnosti (pomou kojih se realiziraju vjetine) Gramatika (osnove gramatike za dati nivo) Vokabular (u okviru datih tema)

Neophodno je ponoviti osnovne fraze i provjeriti da li su usvojeni: osnovni oblici slova, varijante pisanja slova, kratki i dugi vokali, sukun, tadid, tanwin, pisanje odreenog lana, vezivanje slova u rijei, sintagme i krae reenice.

231

Nivo Peti razred 3. godina uenja arapskog jezika Prvi stepen elementarnog znanja

Te me - Pozd ravljanje upoznavanje - Opisati porodicu, sebe i druge - Kua - Svakodnevni ivot - kola (sportske i kulturne aktivnosti) - Nabrojati aktivnosti u slobodno vrijeme - Koristiti brojeve do 20 (bez objanjavanja inkongruencije) - Iskazivanje starosti - P roslava roendana, praznika
i

Funkcije i vje tine Djeca e znati: - P ozdravljati na formalan i neformalan nain - P redstaviti sebe i druge - Imenovati lanove svoje ue porodice - Opisati jednostavni m reenicama (imenskim) i ogranienim brojem rijei ljude i predmete u kui - Imenovati predmete u kolskoj torbi i uionici - Brojati od 1 do 10 - Rei koliko je sati (puni sat) - Nabrojati dane u sedmici - Nabrojati ogranien broj odjevnih predmeta

Aktivnosti SLUANJE I RAZUMIJEVANJE Djeca e sluati izgovoreni tekst i reagirati 1) Neve rbalno: - gestikulacijom predstaviti ono to su uli - bojenjem navedenih predmeta / osoba - lijepljenjem, odnosno slaganjem slika redoslijedom koji proistekne iz teksta koji su uli - pokazivanjem na odreene ilustracije koje se odnose na rijei koje su djeca uli, odnosno povezivanjem slike sa tekstom koji uju, - podvlaenjem i bojenjem ilustracija koje se odnose na rijei koje su uli - izvoenjem uputstava koje nastavnik izgovara ili koja uju sa kasetofona 2) Ve rbalno: - ponavljanjem odreenih rijei koje je izgovorio nastavnik ili koje su uli sa kasetofona - davanjem kratkih odgovora na nastavnikova pitanja ili pitanja koja su uli sa kasetofona ITANJE I RAZUMIJEVANJE Djeca e prepoznati jednu ili vie napisanih rijei, sintagmi ili reenica i reagirati: 1) Neve rbalno: - gestikuliranjem, imitiranjem povezivanjem pisanih rijei i odgovarajuih ilustracija 2) Ve rbalno: - kraim pismenim ili usmenim odgovorima na pitanja - dopunjavanjem izostavljenih rijei ili sintagmi u tekstu - povezivanjem ponuenih rijei u tekstuitd. GOVOR Djeca e: - ponavljati rijei nastavnika ili rijei izgovorene sa kasetofona - voditi krae dijaloge u parovima sa drugom djecom ili sa nastavnikom - pjevati - recitirati krae pjesmice - glumiti PISANJE Djeca najprije prepisuju rijei koje su prije toga usmeno usvojila, a potom postepeno usvajaju i pravilan nain njihovog pisanja kroz vjebe poput: - popunjavanja sintagmi i reenica (npr. Gdje su nestale rijei? - nastavnik ispisuje sintagme/reenice na tablu, izostavljajui odreene rijei koje djeca trebaju popuniti)

Gramatika - Odreeni i neodreeni lan - Elementarn a imensk a reenica - Upitna re enica - Gramatiki e nski rod (nastavci za enski rod) - Osnovne boje (muki i enski rod) - Pokazne zamje nice (za blie i dalje objekte) - Line zam je nice (jednina i 1. lice mnoine) - Pridjevi (najee upotrebljavani) - Prije dlozi (fi, min, 'ila, `ala) - Particip aktivni - Upitni izraz (min ayna) - -Brojevi (do 20)

Vok abular Djeca e: Uiti samo osnovni vokabular, koji e biti osnova za tvorbu kratkih sintagmi i (imenskih) reenica Kroz dijalog (igre, pjesmice, ponavljanje, prepoznavanje, crtanje i druge vjebe) uvjebavati osnovni vokabular Vokabular treba proirivati u skladu sa temama koje se obrauju

232

- rekonstruiranje rijei od ponuenih slova - takmienje u pisanju brojeva itd.

DIDAKTIKO METODIKE NAPOMENE

U prvim godinama uenja arapskog jezika panju treba usmjeriti na aktivnosti koje imaju za cilj da razviju zainteresiranost djece za uenje jezika. Arapski jezik se na ovom nivou ui kroz razliite jezike igre, ponavljanje, pjesmu, ples, sa postepenim uvoenjem itanja i pisanja. Rad u parovima ili grupama doprinosi dinamici asa i veoj angairanosti djece. Nastavnik treba da: paljivo planira svaki as, postavljajui ciljeve, detaljno razraujui naine kako da ih postigne, pripremajui materijale/opremu koja je potrebna u uionici, kao i dodatne materijale u sluaju neoekivanih situacija, pripremajui zadatke za pojedinu djecu, grupe i cijeli razred, te planirajui trajanje svakog segmenta aktivnosti u uionici, pie pismene pripreme za svaki as, kreativno i fleksibilno kreira svoj rad u okviru zacrtanih ciljeva, a u skladu sa uvjetima u kojima radi, procjeni kojim fondom rijei djeca trebaju ovladati u datoj grupi i datim uvjetima, kontrolira i razvija kod djece pravilno usvajanje izgovora, potuje osnovne didaktike principe primjerenosti i postupnosti, razvija pozitivnu atmosferu u uionici, razvija kod djece radne navike, marljivost, odgovornost i motivaciju za uenje, razvija vlastiti sistem praenja i provjeravanja napredovanja svakog djeteta, razvija komunikacijske sposobnosti kod djece, potiui ih da maksimalno koriste vlastite talente i sposobnosti. Praenje i vrednovanje U petom razredu osnovne kole iskazuju se brojane ocjene za postignute rezultate. Ocjena treba da bude odraz cjelokupnog odnosa djeteta prema kolskim obavezama. Nastavnik treba kontinuirano pratiti i ocjenjivati rad svakog djeteta. Interdisciplinarni sadraji U svim oblastima sadraj je povezan sa drugim kolskim predmetima: crtanjem, oblikovanjem (Likovna kultura), plesom, igrom (Tjelesni i zdravstveni odgoj), pjevanjem (Muzika/glazbena kultura), zajednikom etnjom kroz park, prirodu i sl. (Priroda). Interkulturalne vjetine Djeca e: upoznati kulturu i obiaje razliitih zemalja u kojima se govori arapski jezik, uporeivati je sa vlastitom kulturom i razvijati pozitivan stav prema razliitosti. Preporuke

Kod organizacije nastave arapskog jezika u treoj godini uenja, preporuke se odnose prvenstveno na to da djeca rado prihvataju i provode proces imitiranja i ponavljanja, rado insceniraju nauene dijaloge. Ukoliko se u nastavni proces integriraju igre, njihove prednosti su velike. Igre doprinose poveanju aktivnosti djece, poboljanju njihovih jezikih znanja, uspostavljanju prijatnije atmosfere u uionici, kao i njegovanju prisnijih odnosa izmeu djece i nastavnika, te izmeu same djece. Razvija se takmiarski duh, stvara iva atmosfera u uionici. Postojanje i njegovanje

233

takmiarskog duha tijesno je povezano s motivacijom za uenje jezika. Izlasci djece u prirodu su takoer prilika za igre i pjesmice na arapskom jeziku.

Matematika
(4 asa sedmino - 140 asova godinje)
PODRUJA CILJEVI Stican je znan ja: - poznavanje i upotreba matematikih simbola - formiranje pojmova brojeva prvog miliona i skupa brojeva N0 - formiranje pojmova brojevne crte brojeva skupa N 0 - formiranje pojmova i usvajanje procedura etiri osnovne raunske operacije u skupu N 0 - usvajanje znanja o viecifrenim brojevima i njihovoj strukturi - o jednainama i nejednainama s nepoznatom na jednom mjestu - o rjeavanju aritmetikih (brojevnih) izraza - prave i poluprave i crtanju (modela) prave i poluprave - upotrebe brojeva u razlitim kontekstima, u drugim predmetima i svakodnevnom ivotu - o uglovima (prepoznavanje, elementi, obiljeavanje, vrste), a naroito o pravom uglu i nekim njegovim dijelovima (polovini i treini) - o trouglovima (prepoznavanje, elementi, obiljeavanje, vrste), a naroito o pravouglom trouglu - o jedininim povrinama, o povrini pravougaonika (mjerenje i izraunavanje) - o izraunavanju povrine kvadrata - o jedininim zapreminama, o zapremini kvadra (mjerenje i raunanje) - o izraunavanju zapremine kocke OEKIVANI REZULTATI Dijete e znati: - prepoznati, razumjeti i pravilno koristiti matematike simbole - prepoznati brojeve prvog miliona i brojeve skupa N 0, njihov poloaj na brojevnoj polupravoj i njihovu strukturu - sa sigurnou obavljati raunanja u N0 - rjeavati brojevne izraze - modelirati brojevne izraze prema datim (tekstualnim) uvjetima - prepoznati i rjeavati zadatke date rijeima (i problemske zadatake) - uglove (crtati i klasifikovati), trouglove (crtati i klasifikovati) - prepoznati i crtati pravougonike (spec. kvadrate) - vanost procjene i provjere rezultata - izraditi modele 1 mm2, 1 cm2 , 1 dm2 i 1 m2 - izraditi modele kvadra (spec. kocke) iz modela njihovih mrea i na druge naine - izraditi modele 1 cm3 i 1 dm3 - izvesti jednostavnija praktina mjerenja i raunanja povrina i zapremina

Znan je

Razvijanje vjetina i sposobnosti: usporeivanja nizanja slijeenja niza uputa prostornog organiziranja i orijentiranja vizuelizacije i vizuelnog grupiranja procjenjivanja prepoznavanja obrasca induktivnog miljenja induktivnog i analognog zakljuivanja razliitih naina matematikog izraavanja i komuniciranja matematikog jezika prikupljanja, selekcije i koritenja informacija

Sposobnosti i vjetine

Dijete e moi: - s lakoom uporediti ma koja dva viecifrena broja - izvoditi jednostavnije zakljuke (a+ b = b+a, a b = b a , a ( b+c) = a b + ac i sline) - sigurno izvoditi osnovne raunske operacije u N 0 - prepoznati i rjeavati osnovne oblike jednaina i nejednaina u N 0 - koristiti pomagala za crtanje uglova, trouglova i pravougaonika - mjeriti, jedininim povrinama, povrine (pravougaonika), jedininim zapreminama, zapreminu (kvadara) uz prethodno procjenjivanje i pravilan izbor jedinine mjere - koristiti se induktivnim i analognim miljenjem u rjeavanju razliitih zadataka i problema

234

Razvijanje spoznaja o drutvenim vrijednostima: uvaavanja argumentacije u branjenju linih stavova i stavova drugih vanosti donoenja sudova na osnovu provjerenih injenica i izgraenih kriterija rada, posebno kolektivnog (timskog) rada pozitivnim crtama linosti vanosti radovanja linom uspjehu i uspjehu drugih ocjenjivanja i samoocjenjivanja na osnovu objektivnog i konstruktivnog vrednovanja samopouzdanja, samoaktualizacije uloge kritikog miljenja i zakljuivanja u donoenju razliitih odluka

Dijete e: pokazivati vie zanimanja za timski rad i socijalizaciju nauiti da saslua argumentaciju i kritiki preispituje line stavove i stavove drugih prepoznavati vrijednosti unutranjeg (nehedonistikog) ivota i unutranje nagrade poboljati vlastitu listu motiva, emocija i doivljaja prepoznati vanost matematikih znanja u rjeavanju problema i sveprisutnost matematike u univerzumu

Vrijednosti i stavovi

NASTAVNI PROGRAM MATEMATIKE

Programski sadraji

1.

BROJEVI PRVOG MILIONA

itanje, pisanje i uporeivanje brojeva do 1.000 ponavljanje Zapisivanje brojeva u obliku zbira viekratnika dekadskih jedinica itanje, pisanje i uporeivanje brojeva prvog miliona Klase i razredi. Mjesne vrijednosti cifara Brojevna crta 1.000.000

2.

SABIRANJE I ODUZIMANJE BROJEVA U PRVOM MILIONU

Sabiranje i oduzimanje brojeva u prvoj hiljadici - ponavljanje Povezanost sabiranja i oduzimanja - ponavljanje Sabiranje i oduzimanje brojeva u prvom milionu (usmeni postupak) Sabiranje i oduzimanje brojeva u prvom milionu Sabiranje i oduzimanje brojeva u prvom milionu (pismeni postupak) Osnovna svojstva sabiranja (komutativnost, asocijativnost, nula kao sabirak) Primjena osnovnih svojstava sabiranja u raunanju Brojevni izrazi sa sabiranjem i oduzimanjem Zavisnost zbira od sabiraka. Nepromjenljivost zbira i primjena Zavisnost razlike od umanjenika i umanjioca. Nepromjenljivost razlike i primjena Oduzimanje zbira od broja Brojevni izrazi sa sabiranjem i oduzimanjem koji sadre slovo (promjenljivu) Odreivanje nepoznatog sabirka, umanjenika i umanjitelja Rjeavanje jednaina oblika: x a = b, a x = b , (x a) b = c Nejednaine oblika: x a < b, a x < b, x a b , x a > b, a x > b, x a b

3.

MNOENJE I DIJELJENJE U PRVOM MILIONU

Mnoenje u prvom milionu kao sabiranje jednakih sabiraka. Mnoenje jednocifenim brojem Nula i jedinica kao inioci/faktori Dijeljenje kao obrnuta operacija mnoenju. Jedinica i nula u dijeljenju Mnoenje broja dekadskom jedinicom i viekratnikom broja deset. Mnoenje dekadskom jedinicom Dijeljenje broja dekadskom jedinicom Mnoenje zbira i razlike brojem (Distributivnost mnoenja prema sabiranju i oduzimanju) Dijeljenje zbira i razlike brojem Pismeno mnoenje i dijeljenje jednocifrenim brojem

235

Pismeno mnoenje i dijeljenje dvocifrenim brojem Pismeno mnoenje trocifrenim brojem Osnovna svojstva mnoenja i primjena (komutativnost i asocijativnost mnoenja) Zavisnost proizvoda od inilaca (faktora) Nepromjenljivost proizvoda i primjena Zavisnost kolinika od djeljenika i djelitelja Nepromjenljivost kolinika i primjena Mnoenje i dijeljenje proizvoda brojem Mnoenje i dijeljenje koritenjem olakica Brojevni izrazi u prvom milionu s mnoenjem i dijeljenjem koji sadre promjenljivu (slovo) Jednaine oblika: a x = b, x a = b, x : a = b, a : x = b Nejednaine oblika: a x > b, a x b, a x < b, a x b, x : a < b

3. BROJNI IZRAZI Brojni izrazi sa operacijama razliitog reda (stepena), sa zagradama i bez zagrada Sastavljanje jednostavnijih brojnih izraza koji odgovaraju tekstualnim zadacima 4. BROJEVI VEI OD MILIONA. SKUP PRIRODNIH BROJEVA (N) I SKUP N O
Primjeri brojeva koji su vei od miliona. Tablica sa razredima/klasama cifara. Upisivanje brojeva u tablice. Skup prirodnih brojeva (N) i skup N0. Brojna poluprava brojeva skupa N0.

5.

UGAO

Par polupravih sa zajednikom poetnom takom - ugao Kraci i vrh ugla. Obiljeavanje uglova Uporeivanje uglova Pravi, otri i tupi ugao Uglovi tangram figura Mjerenje uglova tangram figura polovinom pravog ugla

6.

TROUGAO

Stranice, vrhovi i uglovi trougla. Raznostranian, jednakokraki i jednakostranian trougao - crtanje. Pravougli trougao - crtanje Crtanje tangram-figura Izraunavanje obima trougla

7.

POVRINA PRAVOUGAONIKA
2 2 2 2 2

Modeliranje pravougaonika od kvadrata, rastavljanje pravougaonika na kvadrate Uporeivanje i mjerenje povrine pravougaonika Jedinine mjere za povrinu (1 m . 1 dm . 1 cm . 1 mm ; 1 a, 1 ha, 1 km ) Izraunavanje povrine pravougaonika (spec. kvadrata) Mrea kvadra (spec. kocke). Izraunavanje povrine kvadra (spec. kocke) Kvadratni oblici i kvadratni brojevi

8.

ZAPREMINA KVADRA (SPECIJALNO KOCKE)

3 3 3 3 3

Modeliranje kvadra od kocki, rastavljanje kvadra na kocke. Uporeivanje i mjerenje zapremine kvadara Jedinine mjere za zapreminu (1 m , 1 dm , 1 cm , 1 mm , 1 km ) Izraunavanje zapremine kvadra (specijalno kocke) Povrina kvadra i kocke, zapremina kvadra (specijalno kocke) zadacima iz prakse

DIDAKTIKO-METODIKE NAPOMENE 236

BROJEVI PRVOG MILIONA

Sadrajima ove tematske cjeline prirodno se proiruju i produbljuju znanja koja su djeca stekla u okviru tematske cjeline hiljada. Sva pravila i zakonitosti o brojevima i raunskim radnjama iz prve hiljade uvode se i provjeravaju i u skupu brojeva prvog miliona, odnosno u skupu brojeva N0. I ovdje e se koristiti sva tri pristupa: skupovni, brojni i perceptivno predodbeni, ali sa dominacijom brojnog pristupa. Posebnu panju potrebno je posvetiti poimanju skupa prirodnih brojeva i vanom svojstvu beskonanosti. Pojam beskonanosti treba kod djece razvijati samo intuitivno i uz izbjegavanje rijei beskonano. Mogue je koristiti izraz preko svakog broja.

RAUNSKE OPERACIJE U PRVOM MILIONU

Svi metodiki postupci koji su se koristili prilikom usvajanja raunskih operacija u prvoj hiljadi koriste se i kod usvajanja raunskih operacija u prvom milionu, kada su u pitanju usmena raunanja. Pismenom raunanju dati adekvatan (ne prevelik) znaaj, s obzirom na njegovu malu upotrebu u savremenom ivotu. Zadnjom konstatacijom ne misli se na umanjivanje znaaja pismenog raunanja na razvoj iroke lepeze sposobnosti djeteta. Kao i u matematikim sadrajima prethodnih razreda, jednaine i nejednaine rjeavati, iskljuivo, na osnovu definicija raunskih operacija i komponenti koje ih ine. Rjeavanje jednaina i nejednaina, u kojima je nepoznata na jednom mjestu, ne smije biti samo sebi svrha, nego te postupke treba vezivati za rjeevanje razliitih logikih, problemskih, a posebno praktinih zadataka.

UGAO I TROUGAO
Imajui u vidu da djeca geometrijske sadraje u poetnoj nastavi matematike usvajaju polazei od konkretnog, doivljajnog, pouavanje u znanjima o uglu i trouglu treba zapoeti od konkretnih rogljastih oblika (tijela) iz okruenja. Posebnu panju treba obratiti kod formiranja pojma pravog ugla. Koritenje origami tehnika (tehnike presavijanja papira) pokazalo se kao izvanredna mogunost u formiranju pojma pravog ugla i u uporeivanju uglova. Jednakokrakom i pravouglom trouglu treba pristupiti s posebnom panjom. Izvanredno nastavno sredstvo za to je tangram - set figura. POVRINA PRAVOUGAONIH OBLIKA Dosadanja iskustva i pokuaji (u etvrtom razredu osmogodinje osnovne kole) u pomalo deduktivnom zasnivanju uenja povrine pokazali su da je taj pristup bio neshvatljiv za vei broj djece. Ovdje preporuujemo da se uenje o mjerenju povrine iskljuivo vee za mjerenje povrine pravougaonika. Bitno je da djeca praktinim modeliranjem (isijecanjem u papiru) jedininih povrina (kvadrata) formiraju pravilne predodbe o povrini kvadrata, a poslije toga i pravougaonika. Izraunavanje povrine pravougaonika ne smije se pretvoriti u formalizam koji ogoljava postupak izraunavanja povrine do tablinog mnoenja brojeva. Slino, povrinu kvadra treba postaviti u kontekst uenja i vjebanja povrine pravougaonika.

MJERENJE I RAUNANJE ZAPREMINE KVADRA

I ovdje treba poeti od modeliranja jedininih zapremina (kocki). Koristei prirodnu sklonost djeteta ka igri i istraivanju, moe se dosta uspjeno razviti pojam zapremine (kvadra). Nastavnik treba biti duboko svjestan vanog zakona konzervacije zapremine koju

237

dijete moe doivjeti slaganjem razliitih kvadara od jednakih kocki i oblikujui kvadre od plastelina.

238

NASTAVNI PROGRAM MATEMATIKE ZA PETI RAZRED

SADRAJI BROJEVI PRVOG MILIONA ZNANJE Vezana za prvu hiljadicu brojeva Prepoznavanje , itan je i pisanje brojeva koji su vei od hiljade Povezanost brojeva i skupova Dekadske jedinice i viekratnici dekadskih jedinica do miliona Cifre, osnovna (brojevna) i mjesna vrijednost cifre Veze brojeva i taaka poluprave Ureenost skupa brojeva prvog miliona. Uporeivanje brojeva prvog miliona Brojevi polindromi SPOSOB NOSTI Razumijevanje materije i problema Razvijanje pamenja, te stvaralako i logiko razmiljanje. Razvijanje mate i percepcije Odvajanje bitnog od nebitnog Vjetina odabiranja inovacija, razvrstavanja, klasifikacije, uporeivanja, nizanja i slijeenja niza uputa Prostorno organiziranje i orijentiranje Vizuelno grupiranje i procjenjivanje Induktivno miljenje Razvijanje prostorne organizacije i orijentacije Razliiti naini matematikog izraavanja i komuniciranja koritenjem matematikog jezika, prostorne organizacije i orijentacije Konvergentna i divergentna produkcija ideja Pamenje i odabir informacija koje je potrebno upamtiti Evaluacija efikasnosti uenja i rada. VRIJEDNOSTI STAVOVI PONAANJA Samopouzdanje, jasan osjeaj vlastitih moi i limita Adaptivnost i fleksibilnost u prihvatanju promjena Inovacije i otvorenost za nove ideje i informacije Uvaavanje razliitosti, tolerancija Podrka drugima i servilna orijentacija Savjesno preuzimanje odgovornosti za ostvarenja Optimizam, unutranja motivisanost, volja za rad i kultura rada: pozitivan odnos prema radu i rezultatima svog rada i rada svojih drugova Znaaj ocjenjivanja rezultata rada i vanost samokontrole Znaaj znanja o brojevima i kvantitativnim odnosima Interes za rjeavanje problema i zadataka timskim radom Procjenjuju i vrednuju vlastite stavove i stavove drugih Potivanje pravila obrazovne igre i aktivnosti uope AKTIVNOSTI DJECE Aktivno uestvuju u svim socijalnim oblicima nastavnog rada Prate izlaganja nastavnika Sarauju u kreiranju obrazovnih situacija Pomau nastavniku u izradi i kreiranju nastavnih sredstava i obrazovnih situacija (modela brojeva, brojevnih linija ...) Koriste udbenik i literaturu Dosljedno izvravaju sve zahtjeve nastavnika u individualnom, grupnom i frontalnom radu Uredno piu sve informacije koje im daje nastavnik. Ue kod kue i rade domae zadatke Aktivno uestvuju u svim socijalnim oblicima nastavnog rada Prate izlaganja nastavnika Sarauju u kreiranju obrazovnih situacija Pomau nastavniku u izradi i kreiranju nastavnih sredstava i obrazovnih situacija (modela brojeva, brojevnih linija, ...) Koriste udbenik i literaturu Dosljedno izvravaju sve zahtjeve nastavnika u individualnom, grupnom i frontalnom radu Uredno piu sve informacije koje AKTIVNOSTI NASTAVNIKA Izvodi sadraje iz nastavnog plana i programa, kreira godinji, mjesene i dnevne planove rada P riprema nastavnu tehniku i tehnologiju Izrauje didaktiki materijal P rimjenjuje modele interaktivne nastave Bira zadatke i probleme usklaene u mogunostima Ostvaruje produktivnu stvaralaku atmosferu i pozitivno ozraje u odjelu Vodi evidenciju svojih zapaanja o napredovanju djece Koristi razliite metode i strategije u praenju postignua i sposobnosti djece Redovito ocjenjuje rad djece i vodi uredne zabiljeke

SABIRANJE I ODUZIMANJE BROJEVA U PRVOM MILIONU

Nealgoritamsko (usmeno) sabiranje i oduzimanje brojeva u prvom milionu Sabiranje i oduzimanje brojeva u prvom milionu Algoritamsko (pismeno) sabiranje i oduzimanje brojeva u prvom milionu Svojstva sabiranja i oduzimanja brojeva u prvom milionu Nula kao sabirak

Razumijevanje materije i problema Razvijanje pamenja, te stvaralako i logiko razmiljanje Razvijanje mate i percepcije Odvajanje bitnog od nebitnog Vjetina odabiranja inovacija, razvrstavanja, klasificiranja, uporeivanja, nizanja i slijeenja niza uputa Prostorno organiziranje i orijentiranje Vizuelno grupiranje, procjenjivanje, induktivno miljenje. Razvijanje prostorne organizacije i

Samopouzdanje, jasan osjeaj vlastitih moi i limita Adaptivnost i fleksibilnost u prihvatanju promjena Inovacije i otvorenost za nove ideje i informacije Savjesno preuzimanje odgovornosti za ostvarenja Optimizam, unutranja motiviranost, volja za rad, kultura rada , pozitivan odnos prema radu i rezultatima svog rada i rada svojih drugova Znaaj ocjenjivanja rezultata rada i vanost samokontrole Znaaj znanja o

Izvodi sadraje iz nastavnog plana i programa, kreira godinji, mjesene i dnevne planove rada P riprema nastavnu tehniku i tehnologiju i izrauje didaktiki materijal P rimjenjuje modele interaktivne nastave Bira zadatke i probleme usklaene u mogunostima Ostvaruje

239

MNOENJE I DIJELJENJE U PRVOM MILIONU

Mnoenje u prvom milionu kao sabiranje vie jednakih brojeva Nealgoritamsko (usmeno) mnoenje Algoritamsko (pismeno) mnoenje brojeva Dijeljenje u prvom milionu kao suprotna r.o. mnoenju Nealgoritamsko (usmeno) dijeljenje brojeva Algoritamsko (pismeno) mnoenje brojeva Jedinica i nula u mnoenju i dijeljenju Svojstva raunskih operacija Prepoznavanje i raunanje brojnih izraza

orijentacije Razliiti naini matematikog izraavanja i komuniciranja koritenjem matematikog jezika, prostorne organizacije i orijentacije Konvergentna i divergentna produkcija ideja Pamenje i odabir informacija koje je potrebno upamtiti Evaluacija efikasnosti uenja i rada Apstrahiranja i konkretizacija vizuelnog pamenja, uopavanja Praenje niza uputa (algoritam) Uopavanja, prepoznavanja i koritenje obrasca Induktivno analogno zakljuivanje Praenje niza uputa (algoritam)

brojevima i kvantitativnim odnosima Interes za rjeavanje problema i zadataka timskim radom Procjena i vrednovanje vlastitih stavova i stavova drugih Potivanje pravila obrazovne igre i aktivnosti uope

im daje nastavnik Ue kod kue i rade domae zadatke

produktivnu stvaralaku atmosferu i pozitivnu klimu u razredu Vodi evidenciju svojih zapaanja o napredovanju djece Koristi razliite metode i strategije u praenju postignua i sposobnosti djece Redovito ocjenjuje rad djece i vodi uredne zabiljeke

BROJNI IZRAZI

BROJEVI VEI OD MILIONA SKUP PRIRODNIH BROJEVA (N) I SKUP NO

Osnovne informacije o prirodnim brojevima i brojevnoj polupravoj prirodnih brojeva

UGAO

Prepoznavanje ugla Oznaavanje ugla Prepoznavanje pravog, otrog i tupog ugla Crtanje pravog, otrog i tupog ugla Oznaavanje trougla Prepoznavanje pravouglog trougla Prepoznavanje jednakostraninog, jednakokrakog trougla Crtanje trougla i (specijalno) pravouglog trougla Prepoznavanje i crtanje tramfigura

TROUGAO

Razumijevanje materije i problema Razvijanje pamenja, stvaralakog i logikog razmiljanja Razvijanje mate i percepcije Odvajanje bitnog od nebitnog Vjetina odabiranja informacija, razvrstavanja, klasifikovanja, uporeivanja Prostorno organiziranje i orijentiranje Vizuelno grupiranje Procjenjivanje Induktivno miljenje Razvijanje prostorne organizacije i orijentacije Razliiti naini

Savjesno preuzimanje odgovornosti za ostvarenja Optimizam, unutranja motivisanost, volja za rad Kultura rada, pozitivan odnos prema radu i rezultatima svog rada i rada svojih drugova Znaaj ocjenjivanja rezultata rada i vanost samokontrole Znaaj znanja o brojevima i kvantitativnim odnosima Interes za rjeavanje problema i zadataka timskim radom. Procjena i vrednovanje vlastitih stavova i stavova drugih Potivanje pravila obrazovne igre i

Aktivno uestvuje u svim socijalnim oblicima nastavnog rada Prati izlaganja nastavnika Sarauje u kreiranju obrazovnih situacija Pomae nastavniku u izradi i kreiranju nastavnih sredstava i obrazovnih situacija (modela brojeva, brojevnih linija,....) Koristi udbenik i literaturu Dosljedno izvrava sve

Izvodi sadraje iz nastavnog plana i programa, kreira godinji mjesene i dnevne planove rada Priprema nastavnu tehniku i tehnologiju Izrauje didaktiki materijal P rimjenjuje modele interaktivne nastave Bira zadatke i probleme usklaene u mogunostima (individualizirano pristupanje djeci kroz primjenu zadataka na vie

240

POVRINA PRAVOUGAONIKA

Jedinine povrine. Mjerenje povrine pravougaonika Izraunavanje povrine pravougaonika (specijalno kvadrata) i kvadra (specijalno kocke)

Jedinine zapremine Mjerenje zapremine kvadra Izraunavanje zapremine kvadra (specijalno kocke)

ZAPREMINA KVADRA (SPECIJALNO KOCKE)

matematikog izraavanja i komuniciranja koritenjem matematikog jezika, prostorne organizacije i orijentacije Konvergentna i divergentna produkcija ideja Pamenje i odabir informacija koje je potrebno upamtiti Evaluacija efikasnosti uenja i rada Apstrahiranje i konkretizacija vizualnog pamenja, uopavanja Praenje niza uputa (algoritam) U opavanja, prepoznavanja i koritenje obrasca. Induktivno analogno zakljuivanje. P raenje niza uputa (algoritam).

aktivnosti uope

zahtjeve nastavnika u individualnom, grupnom i frontalnom radu Uredno pie sve informacije koje mu daje nastavnik Ui kod kue i radi domae zadatke

nivoe sloenosti). Odvajanjem bitnog od nebitnog, precizira znanja: dovoljnog, srednjeg i visokog nivoa, koja dijete treba usvojiti. Ostvaruje produktivnu, stvaralaku atmosferu i stvaralaku i pozitivnu klimu u odjeljenju Vodi evidenciju svojih zapaanja o napredovanju djece Koristi razliite metode i strategije u praenju postignua i sposobnosti djece Redovito ocjenjuje rad djece i vodi uredne zabiljeke U evaluaciji i ocjenjivanju koristi razliite oblike i strategije, uvaavajui i samoocjenjivanje djece zasnovano na utvrenim kriterijima

241

(2 asa sedmino 70 asova godinje)

Priroda

CILJEVI I REZULTATI ODGOJNO-OBRAZOVNOG RADA

PODRUJA UENJA CILJEVI Djeca e stei znanje o: ivotnim zajednicama, biljkama kao proizvoaima hrane i kisika, grai i funkciji biljaka, disanju biljaka, fotosintezi, cvijetu i cvatu, opraivanju i oplodnji biljaka Raznovrsnosti i rasprostranjenosti plodova i sjemenki, znaaju biljaka za ovjeka Divljim i samoniklim biljkama, gajenim biljkama, uzgoju i zatiti biljaka Uzgoju i zatiti ivotinja, njihovoj potrebi za hranom i kisikom, razmnoavanju i ponaanju ivotinja Ekologiji i ouvanju ivotne sredine OEKIVANI REZULTATI Djeca znaju; Nabrojati i opisati ivotne zajednice, kako biljke proizvode hranu i kisik, grau i funkciju biljaka i nain na koji biljke diu, objasniti proces fotosinteze, praviti razliku izmeu cvijeta i cvata, znati kako se vri oplodnja biljaka opraivanjem Da razliite biljke imaju razliita plodove, da su plodovi pojedinih biljaka jestivi, znaaju biljaka za ovjeka Da se biljke koje u prirodi same rastu nazivaju divljim, a one koje uzgaja ovjek gajenim, naine uzgoja i zatite biljaka Naine uzgoja ivotinja, vrste uzgajanih ivotinja i njihovom ivotu, nainu razmnoavanja i njihovo, ponaanju Da je ekologija nauka o ouvanju ivotne sredine, kako djeca mogu dati svoj doprinos ouvanju ivotne sredine koristiti prethodna iskustva koristiti odreene kriterije za prikupljanje i zapisivanje podataka uz pomo nastavnika razvijati plan istraivanja pratiti redoslijed uputstava pri istraivanju i mjerenju uz pomo nastavnika procjenjivati relevantnost podataka i informacija praviti jednostavna poreenja, raspravljati o tome ta se deava i u kojim uvjetima, te donositi odgovarajue zakljuke koristiti vlastitu kreativnost i matu za rjeavanje problema koristiti jednostavan nauni jezik za saoptavanje ideja, i za imenovanje i opis ivih bia, tvari, pojava i procesa u prirodi i drutvu pokazivati vie samopouzdanja i odgovornosti potivati razliite stavove prepoznavati ulogu nauke za razumijevanje svijeta u kojem ive i za poboljanje kvaliteta ivota

ZNANJE

Djeca e: razvijati kritiko razmiljanje sposobnost planiranja provoenje istraivanja izvoditi mjerenja dobivati i prezentirati dokaze razmatrati dokaze i vriti procjene prenositi informacije putem individualnog i timskog rada kroz: traenje ideja i provoenje jednostavnih posmatranja i ogleda, te poreenjem svojih predvianja sa stvarnim rezultatima sistematiziranje znanja prezentiranje postignutih rezultata Djeca e razviti pozitivne vrijednosti i stavove: prema sebi samima, prema drugima, svojoj porodici, okolini i uenju kao cjeloivotnom procesu

SPOSOBNOSTI I VJETINE

VRIJEDNOSTI, STAVOVI, PONAANJE

NASTAVNI SADRAJI / Teme

1. 2. 3. ivotne zajednice Biljke proizvoai hrane i kisika Graa i funkcija biljaka - korijen (graa i funkcija) - izdanak (graa i funkcija) - stablo (graa i funkcija) - list (graa i funkcija) Disanje biljaka Fotosinteza Cvijet i cvat Opraivanje biljaka

4. 5. 6. 7.

242

8. 9. 10. 11. 12. 13. 14. 15. 16. 17. 18.

Oplodnja biljaka Raznovrsnost plodova i sjemenki Rasprostranjenost sjemenki i plodova Znaaj biljaka za ovjeka Divlje (samonikle) i gajene biljke Uzgoj i zatita biljaka Uzgoj i zatita ivotinja ivotinje i njihova potreba za hranom i kisikom (razmnoavanje i ponaanje ivotinja) Ekologija; ouvanje ivotne sredine Fizikalna svojstva tvari/tvar ili supstanca, uzorak O tijelima

DIDAKTIKO-METODIKE NAPOMENE
Priroda je novi nastavni predmet u V razredu devetogodinje osnovne kole. Njegove specifinosti se ogledaju u mogunostima objedinjavanja i povezivanja prirodoslovnih cjelina koje se odnose na razliita podruja prirode i svijeta u irem smislu rijei. Stoga Priroda, kao malo koji predmet u cjelokupnom kolovanju, doprinosi stvaranju djetetove cjelovite slike o svemu to nas okruuje u svijetu. To okruenje je potrebno spoznavati sa aspekta biolokih, hemijskih i fizikalnih procesa. Takav nain pristupa predmetu priprema dijete za cjelovit nain shvatanja i rjeavanja problema, te priprema pojmovne podloge za budue predmete prirodnih nauka u viim razredima, tj. fiziku i hemiju. Da bi se taj cilj u potpunosti ostvario, neophodno je, to je vie mogue, prakticirati izvanuioniku nastavu gdje se posmatraju, prate i biljee prirodne pojave i procesi. Nain realizacije izvanuionike nastave bi planirale kole u ovisnosti o svojim mogunostima. Kod planiranja nastave prirode na umu se moraju imati iskustveno i interaktivno uenje, problemski orijentirana nastava i primjeri iz svakodnevnog ivota i okruenja u kojem dijete ivi. Gdje god je mogue nastavni sadraji koje planira nastavnik trebali bi se drati naela aktuelnosti u neposrednom okruenju djeteta i lokalnoj zajednici.

243

TEME

ZNANJE

SPOSOBNOSTI I VJETINE

VRIJEDNOSTI, STAVOVI, PONAANJE Pozitivan stav o ivotnim zajednicama, cijeni vrijednosti ivotnih zajednica, ne unitava biljke i ivotinje u ivotnim zajednicama

AKTIVNOSTI DJECE

AKTIVNOSTI NASTAVNIKA (ORGANIZACIJA I METODE NASTAVE I UENJA, OCJENJIVANJE) Planiranje, osmiljavanje igara i interakcijskog uenja, komuniciranje sa djecom, diskutiranje, upuivanje djece na razliite izvore znanja, ukljuivanje roditelja i drugih uposlenika u koli u realizaciju programskih sadraja, motiviranje djece za rad Posmatranje i procjenjivanje Osmiljavanje igara u uionici Organizacija praktinih vjebi Saradnja sa roditeljima Saradnja sa lokalnom zajednicom, koritenje njenih resursa za potrebe nastave Procjenjivanje napretka djece, podsticanje radoznalosti, mate i razvoj kreativnosti

ivotne zajednice

Posjeduje znanje o ivotnim zajednicama livade, povrtnjaka, vonjaka, ume, bare, mora, jezera i vazduha, o uvjetima ivota i rasta biljaka i ivotinja u ivotnim zajednicama, o uzajamnom odnosu biljaka i ivotinja u ivotnoj zajednici

Prepoznaje ivotne zajednice, opisuje ih, nabraja biljke i ivotinje, pravi lance uzajamnih odnosa, doprinosi poboljanju uvjeta ivota u ivotnim zajednicama, posmatra i zakljuuje

Ispunjavanje domaih zadataka Saradnja, posmatranje, prikupljanje informacija, dogovaranje, diskutiranje, razmjena iskustava, predvianje, sakupljanje materijala, sistematiziranje Sakupljanje, sistematiziranje, zakljuivanje, izrada panoa Pomaganje drugima

Biljke proizvoai hrane i kisika, vanost biljnog svijeta za ivot na Zemlji

Posjeduje znanja o biljkama kao proizvoaima hrane i kisika, vanosti biljnog svijeta za ivot na Zemlji

Prepoznaje razne Pravilan odnos biljke u okruenju, prema biljkama u prikuplja razliite okruenju biljke i priprema ih za herbarijum, koristi dodate izvore znanja Razlikovanje biljnog od ivotinjskog svijeta, pravljenje jednostavnijih klasifikacija biljaka opisivanje grae korijena, izdanka, stabla i lista, povezivanje ve steenih znanja i iskustava sa materijom koja se obrauje Pravljenje shematskog prikaza disanja biljaka na primjeru stablaice uvanje biljnog svijeta u okruenju, uestvovanje u akcijama uzgajanja biljaka u koli i kolskom dvoritu

Graa i funkcija biljaka korijen (graa i funkcija) izdanak (graa i funkcija) stablo (graa i funkcija) list (graa i funkcija)

Posjeduje znanja o grai funkciji biljaka, njihovim osnovnim dijelovima, grai i funkciji osnovnih dijelova

Sakupljanje biljaka, pravljenje zbirki korijena, izdanaka, listova, izrada tematskih panoa, pomo drugima

Disanje biljaka

Zna ta je biljkama potrebno za disanje i na koji nain diu, znaaj disanja biljaka za ivot na Zemlji

Pozitivan stav prema znaaju biljaka koje svojim disanjem proizvode kisik neophodan za ivot ljudi i ivotinja na Zemlji

Uee u radovima u okolini kole Pomo roditeljima Posmatranje, izvoenje zakljuaka, predvianje

Pripremanje, organizacija nastave u prirodi Izrada didaktikih materijala Posmatranje i praenje napretka djece

Fotosinteza

Zna objasniti proces fotosinteze kod zelene biljke

Izrada shema, pripreme mikroskopa i mikroskopiranje lista biljke, koritenje dodatnih izvora znanja

Izgraen stav prema povezanosti ive i neive prirode i ulozi neive prirode u fotosintezi

Izvoenje ogleda, Osmiljavanje predvianje, situacija za zakljuivanje, interaktivno uenje izrada shematskih prikaza Organizacija izleta Poticanje razvoja radnih navika

244

Cvijet i cvat

Posjeduje osnovna znanja o cvijetu i cvatu,

Razlikuju cvijet i cvat, znaju osnovne dijelove cvijeta i njihovu ulogu

Izgraen pozitivan stav prema cvijetu i cvatu, uee u zajednikim radovima u koli na izradi tematskih panoa i prikupljanju i pravljenju zbirki cvjetova i cvatova Pozitivan stav o prirodnom i vjetakom opraivanju biljaka

Prikupljanje razliitih cvjetova i cvatova, pravljenje zbirki, izrada tematskih panoa

Planiranje, pripremanje i podsticanje djece na kreativan i istraivaki rad Predlaganje i rukovoenje kolskim projektom

Opraivanje i oplodnja biljaka

Posjeduje znanja o prirodnom i vjetakom opraivanju i oplodnji biljaka

Sposobnost razlikovanja prirodnog i vjetakog naina opraivanja i oplodnje

Praktini radovi, izvoenje zakljuaka, predvianje

Planiranje, pripremanje, podsticanje, voenje Izrada edukativnih i didaktikih materijala Biljeenje, pomaganje, sistematiziranje Saradnja sa lokalnom zajednicom, porodicom Procjenjivanje postignua Organizacija izleta u umu Razvijanje ljubavi prema prirodnim ljepotama BiH Motiviranje, praenje, procjenjivanje

Raznovrsnost plodova i sjemenki

Posjeduju znanja o raznovrsnosti plodova i sjemenki, njihovoj ulozi u ivotu i razmnoavanju biljaka

Prepoznavanje plodova i sjemenki razliitih biljaka, razlikovanje jestivih od nejestivih

Izgraen stav prema raznovrsnosti plodova i sjemenki u prirodi i njihovom znaaju i razmnoavanju biljaka Ispravan stav prema biljkama i njihovom znaaju za ovjeka

Rad na prikupljanju plodova i sjemenki, pravljenje zbirki i tematskih panoa

Znaaj biljaka za ovjeka

Posjeduje znanja o znaaju biljaka za ovjeka

Sposobnost prepoznavanja biljnog svijeta, prepoznavanje jestivih biljaka i njihovih dijelova, pravilna upotreba biljaka u ishrani ljudi i ivotinja Razlikovanje divljih od gajenih biljaka, opisivanje izgleda i upotrebe biljaka od strane ljudi

Istraivanje u prirodi, izvoenje ogleda, koritenje dodatnih izvora znanja

Razvijanje interesovanja i poeljnih navika djece Praenje zdravlja djece Motiviranje djece na igre i sport

Divlje (samonikle) i gajene biljke

Posjedovanje znanja o samoniklim i gajenim biljkama i njihovoj upotrebi u ishrani ljudi i ouvanju zdravlja

Pravilan stav prema divljim i samoniklim biljkama i gajenim biljkama, pomo u gajenju biljaka

Prikupljanje, sistematiziranje, izrada panoa, pravljenje zbirki

Organiziranje malih radnih akcija, motiviranje djece

Uzgoj i zatita biljaka

Posjedovanje znanja o uzgoju i zatiti biljaka, nainu uzgoja i nainu zatite biljaka

Prepoznavanje znaaja uzgoja biljaka za ishranu ljudi i ishranu ivotinja, pravilna upotreba zatitnih sredstava kod uzgoja biljaka i zatita prilikom upotrebe tih sredstava Razlikovanje divljih od pitomih ivotinja, sistematizacija ivotinja prema stanitu, nainu ishrane, izgledu i drugim karakteristikama

Izgraen pravilan Praktian rad u stav prema uionici i izvan uzgoju i zatiti uionice biljaka

Organizacija i izvoenje razliitih ogleda sa vodom Priprema materijala Pripremanje cjelokupnog nastavnog procesa Organizacija ureenja izvora

Uzgoj i zatita ivotinja

Posjedovanje znanja o uzgoju i zatiti ivotinja, nainu i znaaju uzgoja i njihove zatite

Izgraen pravilan stav prema uzgoju i zatiti ivotinja

Praktian rad u seoskom dvoritu ili farmi, prikupljanje slika ivotinja, pravljenje panoa

Organizacija izlaska u prirodu Podsticanje, praenje, pomaganje

245

ivotinje i njihova potreba za hranom i kisikom (razmnoavanje i ponaanje ivotinja)

Posjedovanje znanja o razmnoavanju i ishrani ivotinja i njihovoj potrebi za kisikom, uee u lancima ishrane

Pravljenje lanaca ishrane, nain ivota pojedinih ivotinja i njihovo razmnoavanje, potreba za kisikom

Pravilan odnos prema ivotinjskom svijetu

Izrada tematskih panoa, istraivanje dodatnih izbora znanja, praktini radovi u koli i izvan kole, posmatranje i zakljuivanje

Planiranje, pripremanje, podsticanje i rukovoenje u istraivanju Pomaganje djeci u izradi kalendara, plakata i drugog obrazovnog materijala Saradnja sa lokalnom zajednicom i porodicom Planiranje, pripremanje, organiziranje Praenje, biljeenje, pomaganje Omoguavanje posmatranja, prikupljanje materijala, pomo djeci u samostalnom i grupnom radu Organizacija akcija ouvanja zdravog okolia Planiranje i pripremanje ogleda, preporuka ire literature djeci, praenje i ocjenjivanje

Ekologija; ouvanje ivotne sredine

Posjedovanje znanja o ekologiji kao nauci o ouvanju zdrave ivotne sredine

Ouvanje ivotne sredine, uee u akcijama ureenja okolia, davanje doprinosa ouvanju ivotne sredine

Pravilan odnos prema ouvanju ivotne sredine

Aktivno uee u ouvanju ivotne sredine, praktini radovi u koli i izvan nje, prikupljanje materijala za nastavu, istraivanje, zakljuivanje Aktivno uee u pripremi i izvoenju ogleda, preduzimanje mjera opreza, izvoenje zakljuaka i interpretacija dobivenih rezultata

Fizikalna svojstva tvari Tvar/supstanca, uzorak Mjerenje temperature leda prilikom topljenje i temperature vode koja se zagrijava, vode koja kljua i isparava se, izrada grafikona promjene temperature u odnosu na vrijeme zagrijavanja. Kroz oglede usvojiti pojmove u vezi s prijelazom tvari iz jednog u drugo agregatno stanje O tijelima Usvojiti pojmove vrstih, tenih i gasovitih tijela, pravilnih i nepravilnih oblika, agregatnog stanja pojedine materije

Prepoznavanje agregatnih stanja vode, mjerenje temperature vode, izrada grafikona

Pravilan odnos prema preuzetim obavezama i zadacima, pravilno rukovanje priborom i materijalom za izvoenje ogleda

Ogledom pokazati da su i plinovi tijela i da zauzimaju prostor (npr. obrnutim uranjanjem ae u vodu), usporedba pravilnih i nepravilnih oblika

Zauzimanje pravilnih stavova prema oblicima iz prirode i vjetakim oblicima, pravilna upotreba materijala i pribora za izvoenje ogleda

Istraivanje u neposrednom okruenju, izvoenje zakljuaka i donoenje sudova o pojedinim pojavama, aktivno uee u izvoenju ogleda

Planiranje i pripremanje nastavnog procesa, upuivanje djece na iru literaturu, praenje i vrednovanje rada djece, pomo djeci s posebnim potrebama u radu

246

(2 asa sedmino 70 asova godinje)

Drutvo

CILJEVI I REZULTATI ODGOJNO-OBRAZOVNOG RADA

Stjecanje znanja: - o svojoj domovini, njezinom poloaju, historijskim etapama razvoja, dogaajima iz prolosti, stanovnitvu, okruenju i vanosti ouvanja domovine kao integralnog dijela evropske i svjetske zajednice, - o borbi naroda za slobodu i neovisnost domovine u toku njenog dugog postojanja, - o kulturno-historijskim znamenitostima domovine, - o nacionalnim, vjerskim i kulturolokim obiljejima i razliitostima stanovnika Bosne i Hercegovine, - o regionalnim obiljejima Bosne i Hercegovine. Djeca znaju: - obiljeja koja simboliziraju nau domovinu (grb, zastava i himna), - geografski poloaj Bosne i Hercegovine, - teritorijalno ureenje Bosne i Hercegovine, ulogu i znaaj glavnog grada, - narode i narodnosti koje ive u naoj domovini i ire, - objasniti poloaj Bosne i Hercegovine kroz historiju, borbu i tenje njezinih naroda za slobodom i nezavisnosti, - to karakterizira narode Bosne i Hercegovine u nacionalnom, kulturnom i vjerskom pogledu, - ulogu i znaaj vanih kulturnih i vjerskih sredita za ivot stanovnitva, - regionalnu podjelu Bosne i Hercegovine, karakteristike regija u ekonomskom, saobraajnom i kulturnom pogledu. Sposobnosti i vjetine Djeca: - samostalno ili u grupama posmatraju, ue i dolaze do individualnih ili zajednikih zakljuaka koje mogu prezentirati, - kroz uenje razvijaju kritiko razmiljanje, spoznaje o okruenju u kojem ive i na osnovu ponuenih teza dolaze do vlastitih zakljuaka bez nametanja stavova od strane nastavnika, to je doprinos razvitku tolerancije i prava na razliita miljenja, - samostalno planiraju i po vanosti odreuju kulturnohistorijske spomenike koje e posjetiti, o njima razgovarati, voditi rasprave iznositi zapaanja ili napisati referat kako bi se dolo do zajednike ocjene. Djeca znaju: - kroz ponavljanje i sistematiziranje gradiva utvrditi prethodno steena znanja, - izraditi lentu vremena i druga pomagala za orijentaciju u vremenu, - izraditi mapu/kartu kulturnohistorijskih znamenitosti nae domovine, - dati prijedloge kako sauvati kulturnohistorijske spomenike i vlastiti doprinos za ouvanje spomenika kulture u svom kraju i ire. Vrijednosti, stavovi, ponaanje Djeca razvijaju pozitivne vrijednosti i stavove prema domovini, porodici, prema sebi samima, prema drugima i drugaijima; - Nauiti sluati druge potovati i uvaavati i drugaije stavove; - Oblikovanje moralnih vrijednosti; - Utjecati na usvajanje i bogaenje vlastitog rjenika. -

247

Nastavni sadraji / teme 1. Moja domovina 1.1. Moja domovina Bosna i Hercegovina 1.2. Geografska obiljeja Bosne i Hercegovine 1.3. Bosna i Hercegovina i okruenje 1.4. Glavni grad Bosne i Hercegovine, sredita kantona i njihova uloga 1.5. Stanovnitvo Bosne i Hercegovine (broj, raspored, nacionalna struktura i konstitutivni narodi) 2. Iz prolosti domovine 2.1. Podruje dananje Bosne i Hercegovine u prahistoriji najznaajnija nalazita 2.2. Podruje dananje Bosne i Hercegovine u antiko doba antika kultura u mom kraju 2.3. Slaveni i njihovi civilizacijski okviri, nastanak i teritorijalnopolitiki razvoj srednjovjekovne bosanske drave 2.4. Najznaajnije linosti bosanske drave vjerska slika, kultura i umjetnost 2.5. Gubitak samostalnosti bosanske drave pad pod tuinsku vlast (Osmansko carstvo i AustroUgarska) 2.6. Narodni preporod kulturno-prosvjetna aktivnost u Bosni i Hercegovini u austro-ugarskom periodu 2.7. Posebnosti, razliitosti i znaaj razvitka Bosne i Hercegovine od 1918. do 1941. godine (politike, drutvene i kulturne) 2.8. Posebnosti, razliitosti i znaaj razvitka Bosne i Hercegovine od 1941. do 1991. godine (politike, drutvene i kulturne) 2.9. Nastanak suverene i nezavisne Bosne i Hercegovine 3. Kulturno-historijske / povijesne znamenitosti 3.1. Kulturne, prosvjetne i vjerske ustanove naroda u Bosni i Hercegovini 3.2. Kulturno-historijske znamenitosti Bosne i Hercegovine 3.3. Znaajni kulturno-historijski objekti u zaviaju 3.4. Religija - pojam, vjerska slika zaviaja i naroda u Bosni i Hercegovini 4. Geografska obiljeja Bosne i Hercegovine 4.1. Prirodni resursi, geografske odlike Bosne i Hercegovine 4.2. Razvijenost Bosne i Hercegovine, privreda i turizam 4.3. Uzajamni odnos privrede 5. Saobraaj 5.1. Vrste saobraaja u Bosni u Hercegovini 5.2. Najvanije saobraajnice i saobraajna povezanost 5.3. Saobraajna povezanost u naselju i zaviaju

248

TEME 1. Moja domovina 1.1. Moja domovina BiH 1.2. Geografska obiljeja Bosne i Hercegovine 1.3. Bosna i Hercegovina i okruenje 1.4. Glavni grad BiH, sredita kantona i uloga 2. Iz prolosti domovine 2.1. Podruje dananje Bosne i Hercegovine u prahistoriji najznaajnija nalazita 2.2. Podruje dananje Bosne i Hercegovine u antiko doba antika kultura u mom kraju 2.3. Slaveni i njihovi civilizacijski okviri, nastanak i teritorijalnopolitiki razvoj srednjovjekovne bosanske drave 2.4. Najznaajnije linosti bosanske drave vjerska slika, kultura i umjetnost 2.5. Gubitak samostalnosti bosanske drave pad pod tuinsku vlast (Osmansko carstvo i AustroUgarska) 2.6. Narodni preporod kulturnoprosvjetna aktivnost u Bosni i Hercegovini u austro-ugarskom periodu 2.7. P osebnosti, razliitosti i znaaj razvitka Bosne i Hercegovine od 1918. do 1941. godine (politike, drutvene i kulturne) 2.8. P osebnosti, razliitosti i znaaj razvitka Bosne i Hercegovine od 1941. do 1991. godine (politike, drutvene i kulturne) 2.9. Nastanak suverene i

ZNANJE - djeca na kartama znaju poloaj B iH i granice sa susjednim dravama poloaj B iH - prepoznaju obiljeja domovine i znaju ih objasniti

SPOSOBNOSTI - na geografskim kartama prepoznaju granice svoje domovine, te ih znaju pokazati - prepoznaju dravna obiljeja - na kartama pokazuju teritorijalno ureenje B iH , granice entiteta i kantona - na geografskim kartama prepoznaju razvoj i granice Bosne i Hercegovine kroz historiju od prvih poetaka do danas - usvajaju zakljuke vezane za dogaaje iz prolosti i projiciraju ih u smislu vanosti za nau sadanjost i budunost

VRIJEDNOSTI, STAVOVI, PONAANJE - izgradnja pozitivnog stava o svojoj domovini, - potovanje drugih naroda koji ive u naem okruenju

AKTIVNOSTI DJECE - samostalna izrada dravnih obiljeja - izrada karte sa entitetima

AKTIVNOSTI NASTAVNIKA - pripremanje audiovizualni h materijala koji e pomoi u obradi gradiva i djeci vjernije prikazati novo gradivo - pomaganje djeci u izradi njihovih zadataka - organizacija posjeta - pripremanje potrebnog audiovizuelnog materijala vezanog za prolost nae domovine - posjeta muzejima i izlobama koji govore o prolosti Bosne i Hercegovine

- djeca znaju o prolosti svoje domovine od doseljenja do danas - vanost srednjovjekovne bosanske drave i njezine glavne linosti - djeca znaju o osvajaima iz prolosti i borbi naroda za svoju slobodu - djeca znaju o nastanku suverene Bosne i Hercegovine

- izgraivanje vlastitih stavova o prolosti Bosne i Hercegovine na osnovu nauenog gradiva - razumijevanje dogaaja iz prolosti i njihovo preslikavanje na sadanjost, izvlaenje pozitivnih zakljuaka za bolje sutra svih u B osni i Hercegovini - vrednovanje ispravne borbe za slobodu Bosne i Hercegovine

- prikupljanje materijala o prolosti nae domovine - izrada panoa o prolosti nae domovine - organiziranje kolskih izlobi povodom dravnih praznika

249

nezavisne B osne i Hercegovine 3. Kulturno historijske zn ame nitosti 3.1. K ulturnoprosvjetne i vjerske ustanove naroda u BiH 3.2. K ulturnohistorijske znamenitosti B iH 3.3. Z naajni kulturno- historijskih spomenika u zaviaju 3.4. Religija pojam, vjerska slika zaviaja i naroda u BiH 4. Geografsk a obiljeja BiH 4.1. Prirodni resursi, geografska obiljeja BiH 4.2. Razvijenost BiH, privreda i turizam 4.3. Uzajamni odnos privrede - djeca znaju o kulturnohistorijskim spomenicima BiH - znanje o najvanijim spomenicima iz prolosti BiH - znanje o prolosti svog zaviaja - vjerski spomenici naroda u BiH - znaju karakteristike religija naroda u BiH - imaju znanja o privredi i turizmu BiH i njihovoj povezanosti - razlikuju spomenike prema starosti i prema vanosti - mogu objasniti to simboliziraju odreeni spomenici u njihovom uem okruenju - prepoznaju obiljeja vjerskih spomenika - razvijanje pozitivnih stavova o ouvanju kulturne batine iz prolosti domovine i naroda koji u njoj ive - razvijanje pozitivnog stava o vjerskim spomenicima i njihovoj ulozi - Izrada replika spomenika ili crtanje - obilazak kulturnohistorijskih spomenika i rad na njihovoj zatiti i ienje okolnih prostora - organiziranje posjeta kulturnohistorijskim znamenitostim a - organiziranje posjeta muzejima - organiziranje akcija na ouvanju spomenika - organiziranje posjeta vjerskim spomenicima

- razlikuju grane privrede i njihovu zastupljenost u BiH

- razvijanje pozivnog odnosa prema okolini i prema kulturnim vrijednostima koje ta sredina ima

- izrada karte prema privrednoj razvijenosti - posjeta lokalnim privrednim objektima i sajmovima

- pripremanje djece prema individualnim i grupnim zadacima - pripremanje potrebnog materijala za bolju prezentaciju novog gradiva - organiziranje posjeta

5. Saobraaj 5.1. Vrste saobraaja u B iH 5.2. Najvanije saobraajnice i saobraajna povezanost 5.3 Saobraajna povezanost naselja u zaviaju

- o vrstama saobraaja koji je zastupljen u BiH - najvanije saobraajnice u BiH - saobraajnu povezanost u svom kraju

- pokazuju na karti gdje se nalaze najvanije saobraajnice - objasniti vanost dobrih saobraajnica za ivot ljudi i za razvoj privrede

- razvijanje kulturnih navika i civiliziranog ponaanja u saobraaju

- na karti ucrtati najvanije saobraajnice u B iH

- aktiviranje djece na civilizirano ponaanje u saobraaju - priprema audiovizuelnih sredstava za izvoenje nastave

250

DIDAKTIKO-METODIKE NAPOMENE
Nastavni predmet Drutvo zauzima sredinje mjesto u programiranju i integriranju nastavnih sadraja ostalih predmeta u niim razredima osnovne kole. Po svojim programskim sadrajima i oblicima rada on prua neiscrpne mogunosti odgojno obrazovnih strategija koje potiu aktivno uenje i umijee kritikog miljenja kako bi obrazovanje na elementarnom stepenu odraavalo potrebe demokratizacije obrazovanja u kojem dijete moe opisati svijet i suditi o njemu. U tom procesu vana je uloga savremenog uitelja. Nastavni predmet Drutvo u svome razvoju iznjedrio se na osnovi spoznaje o djetetovoj potrebi za cjelovitim doivljajem neposredne stvarnosti i participiranjem kole u potpomaganju djeteta u njegovoj spremnosti za sve sloenije zahtjeve ivotnog okruenja kao i potrebe stjecanja bazinih znanja koja garantiraju uspjeno snalaenje u drutvenim predmetima u viim razredima osnovne kole. U ostvarivanju sloenih pitanja razumijevanja uzrono-posljedinih veza i odnosa u drutvenim pojavama i procesima koje predvia nastavni program kod djeteta je prije svega potrebno poticati i razvijati znatielju i propitivanje, te umijee kritikog miljenja, koje stavlja u funkciju vie mentalne procese. Ako polazimo od uvaavanja demokratskih procesa putem kvalitetne nastave predmeta Drutvo, za dijete je vano kako u predvienim nastavnim sadrajima i postavkama razmiljati samostalno i postupati u skladu sa svojim razmiljanjima, te kako iskoristiti odreene informacije sa razliitih stajalita, prosuivati o njihovim vrijednostima na osnovu linih potreba i ciljeva. Da bi djeca djelotvorno razmiljala, kritiko miljenje mora postati konstanta njihova neposrednog iskustva pa se s pravom problematizira uloga uitelja kao odgovorne osobe u kreiranju kvalitetne nastave. Nastavnik u ovom predmetu treba voditi djecu kroz procese uenja i njegove prednosti s aktiviranjem miljenja, odreivanjem svrhe uenja (motivacijom), aktivnim ukljuivanjem djece u procesu uenja razliitim tehnikama, poticanjem refleksije (razliitost miljenja, poticanje samoistraivanja) olakava obradu informacija u procesu uenja i olakava kritiko miljenje. U ovom razredu djeca e proiriti steena znanja o svojoj domovini, ljubavi prema domovini, kulturolokim razlikama koje postoje u naoj domovini. Takoer, djeca e posebno uiti i o ureenju svoje domovine te kulturno-historijskim spomenicima koje karakteriziraju njeno podruje. I na kraju, djeca e obnoviti i produbiti svoja znanja o vrsti naselja i saobraajnoj povezanosti svoje domovine. Izuavanjem ovako predvienih sadraja djeca e stei potrebna znanja o svojoj domovini i tako se postupno ukljuiti u drutvene predmete koji su predvieni u viim razredima u osnovnoj koli. Primjenom metoda racionalnog uenja i motiviranjem djece u obradi nastavnih sadraja uz aktivno uee nastavnika omoguit e djeci stjecanje neophodnih znanja iz predmeta Drutvo. Pri realizaciji nastavnih sadraja treba teiti primjeni raznovrsnih izvora saznanja. Potrebno je voditi rauna da nivo interpretacije odgovara uzrastu djece, pa u tom cilju ograniiti broj termina sa kojima se ona susreu prvi put. Realizacija ovog programa podrazumijeva da udbenik predstavlja spoj sa drugim izvorima saznanja, to je znaajno za proirivanje znanja djece.

251

Osnove tehnike (1 as sedmino 35 asova godinje)

Cilj nastave predmeta: Osnove tehnike Cilj nastave predmeta Osnove tehnike u 5. razredu devetogodinje osnovne kole je da upozna djecu sa osnovnim elementima tehnike kao jednim od najbitnijih segmenata ivota savremenog ovjeka, kao i da ih pripremi za to uspjenije pohaanje nastave i usvajanje znanja iz predmeta Tehnika kultura (6., 7., 8. i 9. razred) i predmeta Informatika (6. i 7. razred). Zadaci nastave iz predmeta Osnove tehnike - uvoenje djece u tehnika i informatika znanja - podizanje svijesti kod djece o tehnikim i informacionim tehnologijama: pripreme, organizacija, dostignua, mogunosti koje pruaju - uvoenje djece u kreativan rad putem kreativnih radionica s ciljem izrade predmeta od upotrebne vrijednosti (kola, domainstvo...) - upoznavanje djece sa kreativnim raunarskim programima za ilustraciju i crtanje - podizanje nivoa korelacije izmeu nastavnih predmeta: tehnika kultura, informatika, matematika, priroda, drutvo, kultura ivljenja - upoznavanje osobina materijala i njihovih tehnolokih karakteristika - ovladavanje elementarnim postupcima obrade materijala, kao i upotrebom alata - razvijanje kreativnosti, mate, osjeaja za koristan rad i tehnikog stvaralatva izradom predmeta od upotrebne i estetske vrijednosti - osposobljavanje djece za pravilno i sigurno kretanje u saobraaju - podizanje nivoa svijesti kod djece o znaaju ouvanja ivotne okoline i uticaja tehnike na ivotnu okolinu, kao i o znaaju njene primjene na zatitu ivotne okoline - poticanje djece na samostalnost i samoinicijativu - ukazivanje na znaaj individualnog rada, sa postepenim uvoenjem rada u paru, kao kvalitetnoj pripremi za kasniji rad u grupi/timu

NASTAVNE CJELINE I OBLASTI

Uvod u nastavni predmet Tehnika i informatika Informatika i tehnika Izborni dio nastave Sadraj nastave iz Osnova tehnike i informatike u 5. razredu: planiranje i priprema za rad u kabinetima za tehniku kulturu i informatiku, organizacija radnih mjesta, HTZ, literatura i pribor za praenje i realizaciju nastavnih sadraja.

UVOD U NASTAVNI PREDMET

-

TEHNIKA I INFORMATIKA
Izrada mehaniko-tehnikih modela i maketa od upotrebne vrijednosti - Definiranje osnovnih pojmova: ta je tehnika, podjela tehnike, zanimanja u tehnici i informatici, historijski razvoj tehnike i informatike - Savladavanje osnovnih pravila tehnikog crtanja: vrste linija, rukovanje i upotreba pribora za tehniko crtanje - Upoznavanje sa osnovnim principima uticaja tehnike i tehnologije u zatiti ivotne okoline: reciklaa, prerada starog papira, organizacija skladitenja papirnog otpada - Usvajanje osnovnih znanja o saobraajnim pravilima i propisima: uloga i znaenje saobraajnih znakova, osnovni pojmovi, reguliranje saobraaja na raskrsnicama, bicikl kao saobraajno sredstvo (kombinacija teoretskog izlaganja i praktinog rada)

KREATIVNA RADIONICA: praktina primjena usvojenih znanja iz tehnikog crtanja, osobine

materijala, obrada, alati i pribor za obradu papira, kartona, ljepenke, koe, platna, plastine folije,

252

kao i iz saobraajno-tehnike kulture - izrada geometrijskih figura i tijela - izrada odgojno-obrazovnih panoa, prigodnih estitki - izrada igraaka, akcent baciti na kreativne igrake (razne vrste slagalica od kartona) - izrada modela saobraajnih sredstava (kopnenog, vodenog i zranog saobraaja) uz upoznavanje sa osnovnim mehanikim karakteristikama (korelacija nastavnog gradiva: tehnika - informatika)

INFORMATIKA I TEHNIKA
historijski razvoj informatike, raunara i raunarske tehnologije definicija i pojam informatike, raunara i primjena informatike pojam hardvera i softvera dijelovi raunara savladavanje osnovnih pravila koritenja raunara (ukljuivanje i iskljuivanje, pokretanje aplikacija, rukovanje tastaturom i miem) kreiranje i brisanje foldera upoznavanje sa adekvatnim programom za unos teksta (osnove) upoznavanje sa programom za crtanje (Paint osnove) izrada crtea geometrijskih figura i tijela izrada sastavnih dijelova odgojno-obrazovnih panoa, prigodnih estitki izrada nacrta igraaka, kao i kreativnih igraaka (razne vrste slagalica od kartona) izrada nacrta modela saobraajnih sredstava (kopnenog, vodenog i zranog saobraaja) uz upoznavanje sa osnovnim mehanikim i fizikim karakteristikama (korelacija nastavnog gradiva: tehnika - informatika) izrada kreativnih programa za testiranje usvojenih znanja iz saobraajno-tehnike kulture
Nastavna oblast i sadraj OBRADA: Definiranje osnovnih pojmova: ta je tehnika, podjela tehnike, zanimanja u tehnici i informatici, historijat i razvoj tehnike i informatike Aktivnosti dje ce Praenje izlaganja i svih prezentacija predmetnog nastavnika, kao i aktivno uee u radu Aktivno uee u kreiranju asa podrazumijeva adekvatnu pripremu djece da prikupe odreeni broj informacija sa: medija, inerneta, literature i sl. (priprema multimedijalnog sadraja, pisanog materijala i crtea za izradu obrazovnog panoa) Oekivana postignua Usvajanje osnovnih znanja o: tehnici, znaaju tehnike u svakodnevnom ivotu, razvoju tehnike, informatike, naunicima zaslunim za razvoj razliitih oblasti tehnike, afirmacija i otkria iz tehnikih oblasti. Upoznavanje sa zanimanjima (uvod u profesionalnu orijentaciju), razvijanje ope kulture, proirivanje vlastitih afiniteta i ljubavi prema vanom segmentu ljudskog ivota (bez tehnike, tehnologije i informatike je nezamisliv ivot savremenog ovjeka u 21. vijeku) Aktivnosti nastavnika Izlaganja nastavnog gradiva primjenom razliitih metoda u cilju to kvalitetnije, zanimljivije i afirmativnije prezentacije gradiva. Postavljanje razliitih vrsta jednostavnih pitanja potie djecu na kvalitetne odgovore. Nastavnik ilustrira, objanjava i prezentira prethodno pripremljen obrazovni pano, koji kreira zajedno sa djecom. U cilju osavremenjavanja nastavnog procesa nastavnik ukljuuje i multimedijalne sadraje: hronoloki prikaz tehnikih ostvarenja, podatke o ivotu ljudi zaslunih na polju tehnike.

KREATIVNE VJEBE (praktina primjena usvojenih znanja iz tehnikog crtanja):

-

253

Nastavna oblast i sadraj OBRADA: Savladavanje osnovnih pravila tehnikog crtanja: tehniko pismo, vrste linija, rukovanje i upotreba pribora za tehniko crtanje, pravila kotiranja, mjerilo ili razmjere, format A4, okvir, zaglavlje i sastavnica Aktivnosti dje ce Aktivno uee u svim oblicima nastavnog rada. Praenje izlaganja i prezentacija predmetnog nastavnika, praenje multimedijalnih i drugih sadraja koji prezentiraju nastavno gradivo na asu. Upoznavanje sa sastavom pribora za tehniko crtanje i njegovim pravilnim koritenjem, usvajanje elementarnih znanja o vrstama linija. Oekivana postignua Djeca usvajaju osnovna znanja o tehnikom crtanju, znaaju poznavanja tehnikog crtanja, ulozi i znaaju tehnikih crtea. Vizuelno uoavaju i usvajaju znanja o crtanju u mjerilu/razmjeri, kako se i zato kotira/dimenzionira tehniki crte, usvajaju znanja o veliinama/formatima tehnikih crtea i njegovom izgledu (sadraju) s posebnim akcentom na format crtea A 4. Usvajaju znanja o zanimanjima i strunoj spremi osoba koje se u profesionalnom ivotu bave kreacijama i ilustracijama razliitih dijelova maina, ureaja i sl. Nastavna oblast i sadraji OBRADA: Upoznavanje sa materijalima: papir, karton i ljepenka, dobivanje, prerada, poluproizvodi i proizvodi, osobine i primjena. Alat i pribor za rad sa ovim materijalima, osnovne operacije obrada materijala u cilju odbijanja predmeta, modela i maketa od upotrebne vrijednosti. Ak tivnost djece Aktivno uee u izlaganju predmetnog nastavnika i praenje multimedijalnih i drugih sadraja koji prezentiraju nastavno gradivo na asu. Uz adekvatnu pripremu uenik moe na kvalitetan nain, primjenom do sada usvojenih znanja iz ove oblasti vezane za razliite materijale, aktivnou na izradi ilustracijacrtea, kao praenju zanimljivih lanaka i informacija sa medija, uestvovati u kreiranju obrazovnog panoa. Oekivana postignua Uenici usvajaju osnovna znanja o materijalima koji su namijenjeni njihovom uzrastu: papir, karton, ljepenka, koa, platno, plastina folija. Usvajaju znanja o alatima i priborima za obradu ovih materijala, a ono to je posebno specifino redoslijedu radnih operacija koje se primjenjuju kod izrade predmeta i ureaja od upotrebne vrijednosti. Aktivnosti nastavnika Izlaganja nastavnog gradiva primjenom vezano za osnovne materijale (papir, karton, ljepenka, koa, platno, plastina folija), kao i o alatu i priboru za rad sa ovim materijalima. Koritenje razliitih metoda u cilju to kvalitetnije prezentacije gradiva. P ostavljanje razliitih vrsta jednostavnih pitanja potie uenike na kvalitetne odgovore. Nastavnik ukljuuje i upotrebu grafoskopa, izradu obrazovnog panoa, a posebno multimedijalnih sadraja iz oblasti materijala i njihove industrijske prerade, reciklae i sl. Demonstrira radne operacije sa alatom koji je namijenjen za dalju obradu u cilju odbijanja finalnih proizvoda. Aktivnosti nastavnika Izlae nastavno gradivo vezano za osnovna pravila tehnikog crtanja. Primjenjuje razliite metode u cilju to kvalitetnije, i afirmativnije prezentacije gradiva. Objanjava i prezentira prethodno pripremljen obrazovni pano, koji kreira zajedno sa djecom. U cilju osavremenjavanja nastavnog procesa nastavnik ukljuuje i upotrebu grafoskopa, radnih listova, a posebno multimedijalnih sadraja iz oblasti tehnikog crtanja.

Nastavna oblast i sadraj VJEBE: Tehniko crtanje VJEBE: Savladavanje radnih postupaka i upotrebe alata za rad sa papirom, kartonom, ljepenkom, koom, platnom, plastinom folijom Ak tivnosti djece Uee u radu prema uputstvima predmetnog nastavnika i aktivna primjena usvojenih znanja iz tehnikog crtanja: - vrste linija - crte A 4 formata - okvir, zaglavlje i sastavnica Aktivno uee u radu prema uputstvima predmetnog nastavnika i aktivna primjena usvojenih znanja. Samostalan pristup radu, razvijanje vlastite kreativnosti i sticanje radnih navika. Oek ivana postignua Djeca primjenjuju usvojena znanja o tehnikom crtanju na osnovu ega se stie ukupan uvid u stepen usvojenosti nastavnog gradiva. Vjeba: savladavanje osnova rukovanja priborom. Vjeba: razvijanje osjeaja za pravilnu ilustraciju svih vrsta linija u odnosu na njenu ulogu na tehnikom crteu. Ak tivnosti nastavnika Nastavnik savjetima i adekvatnim pomaganjem na praktian rad uvodi djecu u sr primjene usvojenih znanja, demonstrira radne postupke iz stalno potenciranje realizacije aktivnosti (samostalnost djece u radu).

254

Nastavna oblast i sadraj OBRADA: Upoznavanje sa osnovnim principima uticaja tehnike i tehnologije u zatiti ivotne okoline: reciklaa, prerada starog papira, organizacija skladitenja papirnog otpada Aktivnosti dje ce Praenje izlaganja i svih prezentacija nastavnika, kao i aktivno uee u radu. Praenje multimedijalnih i drugih sadraja koji prezentiraju nastavno gradivo na asu. Uz adekvatnu pripremu dijete moe na kvalitetan nain primjenom do sada usvojenih znanja iz ove oblasti, uestvovati u kreiranju obrazovnog panoa. Oekivana postignua Djeca usvajaju osnovna znanja tehnikim mjerama zatite ivotne okoline (reciklaa, organizacija i upravljanje deponijama papira i papirnih proizvoda). Usvajanje znanja o novim proizvodima napravljenih od otpadnih papirnih materijala. Aktivnosti nastavnika Prezentacija gradiva i tematike vezane za osnovne principe uticaja tehnike i tehnologije u zatiti ivotne okoline: reciklaa, prerada starog papira, organizacija skladitenja papirnog otpada. Koritenje razliitih metoda u cilju to kvalitetnije i afirmativnije. U cilju osavremenjavanja nastavnog procesa nastavnik ukljuuje i upotrebu grafoskopa, izradu obrazovnog panoa, a posebno multimedijalnih sadraja iz oblasti osobina materijala, predmeta i ureaja tehnikim mjerama zatite ivotne okoline. Poseban obrazovni osvrt dati na tehnike mjere zatite ivotne okoline i uticaj tvornica za preradu papira na ivotnu okolinu, uticaj sjee ume na eroziju tla, industrijskoj preradi, reciklai i sl.).

Nastavna oblast i sadraj OBRADA: Usvajanje osnovnih znanja o saobraajnim pravilima i propisima: uloga i znaenje saobraajnih znakova, osnovni pojmovi, reguliranje saobraaja na raskrsnicama, bicikl kao saobraajno sredstvo (kombinacija teoretskog izlaganja i praktinog rada) Aktivnosti dje ce Praenje izlaganja vezanih za saobraajna pravila i propise, kao i aktivno uee u radu. Praenje multimedijalnih i drugih sadraja koji prezentiraju nastavno gradivo vezano za saobraajna pravila i propise. Uz adekvatnu pripremu dijete moe na kvalitetan nain primjenom do sada usvojenih znanja iz ove oblasti uestvovati u kreiranju obrazovnog panoa. Oekivana postignua Djeca usvajaju osnovna znanja o saobraajnim pravilima i propisima: usvajanje teoretskih znanja o sigurnosti u saobraaju, definicijama: saobraajni znakovi, ta je pjeak, kolovoz, kolovozna traka, trotoar, saobraajna traka, pjeaki prelaz, nosivost, vozila, optereenje, radnje vozilom na putu, pravila reguliranja saobraaja na raskrsnicama: pravilo desne strane, saobraajnim znacima. Bicikl u javnom saobraaju, savladavanje vonje bicikla na adekvatno ocrtanom poligonu (prepreke, zaustavljanje, mimoilaenje, startanje i sl.) Aktivnosti nastavnika Izlaganje nastavnog gradiva o saobraajnim pravilima i propisima, ulozi i znaenju saobraajnih znakova, reguliranju saobraaja na raskrsnicama. Primjena razliitih metoda u cilju to kvalitetnije, zanimljivije i afirmativnije prezentacije gradiva. U cilju osavremenjavanja nastavnog procesa nastavnik ukljuuje i upotrebu grafoskopa, izradu obrazovnog panoa, radnih listova, a posebno multimedijalnih sadraja iz oblasti saobraajno-tehnike kulture, sigurnosti u saobraaju, faktora sigurnosti i sl.

Nastavna oblast i sadraj

KREATIVNA RADIONICA: praktina primjena usvojenih znanja iz tehnikog crtanja, osobine materijala, obrada, alati i pribor za obradu papira, kartona i ljepenke, kao i iz saobraajno-tehnike kulture) izrada geometrijskih figura i tijela izrada odgojno-obrazovnih panoa, prigodnih estitki izrada igraaka, akcent baciti na kreativne igrake (razne vrste slagalica od kartona) izrada modela saobraajnih sredstava (kopnenog, vodenog i zranog saobraaja) uz upoznavanje sa osnovnim mehanikim i fizikim karakteristikama (korelacija nastavnog gradiva: tehnika, informatika)

Aktivnosti djece
Aktivno uee u radu prema uputstvima predmetnog nastavnika i aktivna primjena usvojenih znanja iz tehnikog crtanja. Aktivno uee u radu prema uputstvima predmetnog nastavnika i aktivna primjena usvojenih znanja. Samostalan pristup radu, razvijanje vlastite kreativnosti i sticanje radnih navika.

Oekivana postignua
Djeca primjenjuju usvojena znanja o tehnikom crtanju na osnovu ega se stie ukupan uvid u stepen usvojenosti nastavnog gradiva. Vjeba: savladavanje osnova rukovanja priborom Vjeba: razvijanje osjeaja za pravilnu ilustraciju svih vrsta linija u odnosu na njenu ulogu na tehnikom crteu. Vjeba: razvijanje osjeaja prema ilustraciji u mjerilu/razmjeri.

Aktivnosti nastavnika
Nastavnik savjetima i adekvatnim pomaganjem na praktian rad uvodi djecu u sr primjene usvojenih znanja, demonstrira radne postupke iz stalno potenciranje realizacije aktivnosti djece (samostalnost djece u radu).

255

Nastavna oblast i sadraj

OBRADA: Definiranje osnovnih pojmova: ta je informatika, zanimanja u informatici, tehnici, fizici, razvoj informatike, informatike tehnologije, znaaj poznavanja osnovnih funkcija raunara, osnovni dijelovi raunara, uloga i znaaj poznavanja informatikih programa i aplikacija, ta je hardver, ta je softver, funkcija tipki i tastature i perifernih ureaja, ta je folder-direktorij, ta je datoteka, na kojem principu radi raunar, kako obrauje podatke, ta je podatak, ta je informacija

Aktivnosti djece
Praenje izlaganja vezanih za definiranje osnovnih pojmova o informatici, o osnovnim funkcijama raunara, osnovnim dijelovima raunara, informatikim programima i aplikacija, hardveru, softveru, funkcijama tipki i tastature, perifernim ureajima, direktoriju, datoteci, principu rada raunara. Aktivno uee u kreiranju asa podrazumijeva adekvatnu pripremu djece da prikupe odreeni broj informacija iz medija, literature i sl.

Oekivana postignua
Nastavnik na ovaj nain moe stei uvid u predznanje koje dijete posjeduje i sa ime raspolae kada je u pitanju nastavak rada na asovima informatike. Djeca usvajaju osnovna znanja o tehnici, informatici, znaaju informatike i informatike tehnologije u savremenom ivotu ovjeka. Historijski razvoj raunara i raunarske tehnike, dananja dostignua o naunicima zaslunim za razvoj hardvera i softvera. Upoznavanje sa zanimanjima (uvod u profesionalnu orijentaciju), Razvijaju opu kulturu, proiruju vlastite afinitete i ljubav prema vanom segmentu ljudskog ivota (bez tehnike, tehnologije, informatike, i drugih tehnikih oblasti nezamisliv je ivot savremenog ovjeka u 21. vijeku)

Aktivnosti nastavnika
Izlaganje nastavnog gradiva vezanog za osnovne pojmove (informatika, razvoj informatike, osnovni elementi raunara, znaaj poznavanja osnovnih funkcija raunara, uloga i znaaj poznavanja informatikih programa i aplikacija). Postavljanjem razliitih vrsta jednostavnih pitanja potie djecu na kvalitetne odgovore Ilustrira, objanjava, prezentira i demonstrira Nastavnik ukljuuje i raunar i direktno na raunaru prezentira gradivo.

Nastavna oblast i sadraj OBRADA: Savladavanje osnovnih pravila koritenja raunara: pokretanje raunara, osnovni i periferni ureaji. Rukovanje tastaturom/tipkovnicom funkcije tipki raunara. Upoznavanje sa perifernim ureajima (mi) funkcije tipki mia i rukovanje. Upoznavanje sa adekvatnim programima (prednost dati jednostavnim programima za crtanje npr. Corel) Upoznavanje sa pravilima kreiranja foldera i datoteke. Opcije: kreiranje, memoriranje, rezanje, kopiranje i lijepljenje teksta Aktivnosti djece Oekivana postignua Aktivnosti nastavnika
Paralelan rad sa izlaganjem predmetnog nastavnika-svaka tipka, njena funkcija, rad sa miem, rad na tekstu, rad sa opcijama: pisanje, brisanje, kopiranje, rezanje, lijepljenje, memoriranje, kreiranje foldera i datoteke. Djeca usvajaju osnovna znanja o koritenju raunara: - kako kreirati folder, datoteku - kako ispisivati i ureivati tekst - kako povlaiti i ureivati linije , kako bojiti kreirane /nacrtane povrine - kako i prema kojim pravilima nacrtati okvir, zaglavlje i sastavnicu na crteu odreenog formata (A4) - kako koristiti aplikacije koje kao gotove nudi program za crtanje - kako memorirati ureeno i kako datoteku smjestiti u kreirani folder - kako izai iz datoteke i ponovno ui u nju, kako izvriti izmjene, memoriranje Aktivnost na prenoenju znanja o osnovnim pravilima koritenja raunara. Izlaganje gradiva primjenom razliitih metoda. Postavljanje razliitih vrsta jednostavnih pitanja potie djecu na kvalitetne odgovore, ilustrira, objanjava, prezentira i demonstrira. U cilju osavremenjavanja nastavnog procesa nastavnik direktno ukljuuje i raunar kao osnovno sredstvo rada, a pratea nastavna sredstva e biti: grafoskop i multimedijalni sadraji.

IZBORNI DIO NASTAVE

Izborni dio nastave iz Osnova tehnike u 5. razredu sastoji se od jedne od slijedeih oblasti:
1. 2. 3. 4. Izrada modela Izrada kolskih uila Izrada fotografija Tehniko-didaktiki ureaji za potrebe kole i vlastitu upotrebu

256

(2 asa sedmino 70 asova godinje)

PROGRAMSKI ZAHTJEVI ODGOJNI Da kod djeteta razvije potrebu za radom i uenjem Upuivanje djeteta na vrijednosti porodinog i drugih oblika drutvenog ivota Da putem praktinih vjebi djeca razviju svoju kreativnost koja e im u ivotu koristiti da stvaraju bolje uvjete ivljenja Da djeca steknu osnovne higijenske navike pri odravanju line higijene, higijene stambenog prostora, odjee i obue Uputiti djecu na izbor odreenih zanimanja i zanata Uputiti djecu da izmijene loe prehrambene navike Da se djeca naue pravilno odnositi prema privatnim i drutvenim dobrima, razvijanje ekolokog ponaanja Ouvanje kulturne batine naih naroda i narodnosti, uenjem raznih obiaja, posjetom muzejima, starinama,uvanjem starinskih upotrebnih predmeta i narodnih nonji u okviru svoje porodice i sl. Upoznavanje djece sa bolestima savremenog svijeta i tetnim djelovanjem alkohola, cigareta i opojnih sredstava OB RAZOVNI Razvijanje osjeaja i potrebe kod djece za kulturnim ophoenjem i ponaanjem u okviru svoje porodice, kole i drutva uope Odnosi unutar porodice. Uloge lanova porodice a posebno,djece. Ljubav unutar porodice . , podje le ljubavi, ljub av me u ljudima. Nauiti ih pravilima kulturnog ponaanja, kulturom dijaloga Usvajanje znanja o kulturnom nainu stanovanja, odijevanja, pravilnoj prehrani itd. Nauiti ih da budu tolerantni prema drugim i drugaijim u sredini ivljenja i uope u ivotu Razvijanje estetskih vrijednosti ivota Stvaranje navika za tednjom linih, drutvenih i prirodnih materijalnih dobara Adolescencija: ta je adole scencija ? Bioloke, psiholoke i socijalne promjene u adole scenciji. Rizina ponaanja. Uticaj alkohola, duhana i opojnih droga na odnose unutar porodice. te tne poslje dice na rast, razvoj u adolescenciji, drutvene odnose i poslje dice u kasnijim periodima ivota. OEKIVANA POSTIGNUA MINIMALNA Znanja o osnovnim i osnovnim potrebama kulturnog ivljenja djeteta uzrasta od deset godina Znanja o odnosima unutar porodice i vanosti zd ravog ivljenja. Znanja o vanosti provoenja osnovnih higijenskih, zdravstvenih, estetskih i kulturnih potreba Znanja o osnovama kulture stanovanja, odijevanja i prehrane DOVOLJNA Razvijena svijest o neophodnosti povezanosti teorijskog znanja i njegove primjene u svakodnevnom ivotu Osposobljenost da nauena pravila i postupke o osnovnim potrebama kulturnog ivljenja, putem praktinog rada mogu izvoditi meusobnom saradnjom, samostalno, grupnim radom, Ishodi uenja e biti zadovoljavajui, ako roditelji i nastavnici primijete pozitivne promjene u nainu ponaanja djeteta, i usvajan ja zd ravih ivotnih navika VISOKA Razvijena uspjena komunikacija, potivanje kulture dijaloga i meusobnog uvaavanja Razvijen odnos tolerantnog ponaanja i rjeavanje sukoba nenasilnim putem Ljubav i pravilan odnos prema svim ivotnim dobrima koja su neophodna za kulturno ivljenje . Zn an ja o promje nama k oje ih oekuju u periodu adole scencije.

Kultura ivljenja

PROGRAMSKI SADRAJI

1. UVOD

1. Upoznavanje sa programskim sadrajem, zadacima i obave zama

2. SAVREMENA PORODICA

1. Porodini (obiteljski) ivot - lano vi porodice, uloga lanova porodice, ravnopravnost i uvaavanje lanova porodice, poznavanje porodinog porijekla 2. Potrebe savremene porodice - raspodjela poslova u porodici, ustano ve koje pruaju pomo porodici

257

1. Ljubav-porodina ljubav, razliite vrste ljubavi, ljubav prema ljudima, ,stavljanje naglaska na vjernost kao metoda zatite od prenoenja bolesti savremenog svijeta, nenasilno ponaanje u porodici, oblici nasilja u porodici i uope u drutvu, kultura dijaloga 2. Pravilan odnos prema ivotnim dobrima - privatnost, privatna imovina, uvanje drutvene imovine, ekoloka pravila ponaanja u sredini ivljenja i uope 3. Pravilan odnos prema starinama - ouvanje kulturne batine sredine ivljenja, uope nae domovine BOSNE I HERCEGOVINE, tradicije i tradicionalnih obiaja naih naroda, prednosti i bogatstvo raznolikosti u naoj dravi BOSNI I HERCEGOVINI, potivanje drugih i drugaijih 4. Obilazak starina, obiljeavanje i uenje tradicionalnih obiaja i sl. 5. Vjeba izrada portfolija - Starine moga zaviaja 6. Kultura demokratskog ponaanja - pojam demokratskog drutva, kako ostvariti svoje pravo i rijeiti problem demokratskim putem 7. Sistematizacija programskih sadraja ope kulture ponaanja 1. 2. 3. 4. 5. 6. Estetski elementi u stanu - tekstil, zidni ukrasi, narodne rukotvorine, sitni ukrasni predmeti Vjeba - Izrada ukrasnog predmeta, araniranje cvijea Tradicionalni elementi stanovanja - arhitektura bosanske kue Posebna obiljeja seoskog stanovanja - gospodarski objekti Vjeba - Moj izbor namjetaja za moju sobu Razvijanje i provoenje stambene kulture - koritenje zajednikih prostorija i prostora, u sredini ivljenja, potivanje kunog reda

5. LINA HIGIJENA 6. KULTURA ODIJEVANJA

4. KULTURA STANOVANJA

3. OPA KULTURA PONAANJA (BONTON)

1. Bolesti uzrokovane nehigijenom (bolesti prljavih ruku i druge bolesti savremenog svijeta) 2. Vjeba estetika lica, kose, noktiju, tijela i sl., vrste zanimanja i zanata, posjeta frizerskom, kozmetikom i drugim salonima za uljepavanje

1. 2. 3. 4. 5.

Vrste materijala za izradu odjee - prednosti i nedostaci prirodnih i vjetakih Boje u odijevanju - osobenost svake boje, osnovna pravila dobrog kombiniranja boja Vjeba - kombiniranje dijelova odjee u jednu estetsku cjelinu Narodne nonje u BiH sastavni dio kulturne batine, vrste runog rada Pratei elementi u odijevanju-vjeba vezivanja kravate, marame i sl.

1. Hranjivi sastojci hrane neophodni za rast, razvoj, rad i ouvanje zdravlja, pravilan raspored dnevnih obroka i njihova kalorijska vrijednost 2. Prehrambene namirnice vrste namirnica, njihova upotrebna i hranjiva vrijednost, higijena i pravilno uvanje namirnica 3. Kulinarski postupci pripreme hrane i kontrola kvaliteta hrane, ekoloka proizvodnja hrane 4. Vjeba pravilan nain kombiniranja namirnica pripremanje uine i jednostavnog jela 5. Sistematizacija rada iz prehrane 1. Bolesti uzrokovane nedostatkom hranjivih sastojaka u hrani, nedostatkom hrane, nepravilnom, prekomjernom i nehigijenskom prehranom

8. PREHRA NA I ZDRAVL JE

9. SERVIRANJE HRANE I PONAANE ZA VRIJEME JELA 10. TRADICIONALNO KULINARSTVO 11. EKONOMIKA DOMAINSTVA 12. 1. Hobi, zabava, znaaj odmora, sporta i rekreacije za kulturno ivljenje LJEPA 2. E valuacija programskog sadraja kulture ivljenja STRANA IVOTA 13. TETNE Pripreme za adolescenciju kao period ivota sa velikim mogunostima i velikim opasnostima NAVIKE I za dalji razvoj linosti. tetne ivotne navike sa naglaskom na drogu, alkohol, duhan (pasivno BOLESTI puenje posebno), zavisnost od kompjutera, intereta, online igara-ali i nekretanje, nezdrave SAVREMENOG prehrambene navike, putevi prenoenja bolesti, te naglasiti znaaj line higijene, kako rei SVIJETA

7. VANOST PREHRANE

NE onima koji Vam nude alkohol, duhan ili drogu. Apstinencija i znaaj vjernosti.

258

Likovna kultura
(1 as sedmino 35 asova godinje)
CILJEVI I REZULTATI ODGOJNO-OBRAZOVNOG RADA PROGRAMSKI SADRAJI TEMATSKE CJELINE, OBLASTI 1.TAKA I LINIJA Prepoznavanje, uoavanje /registriranje/ odnosa u svom okruenju i na likovnim djelima i sposobnost primjene prostornih organizacija kompozicije: - statina i dinamina - vodoravna /horizontalna/ - okomita/uspravna - kruna - piramidalna - slobodna Savladavanje upotrebe linija /crta/, taaka u cilju ostvarivanja prostornih organizacija kompozicije - Kombiniranje linije /crte/ sa plohom, takom i mrljom i njihov odnos -Crtake teksture MOTIVI I TEHNIKE ODGOJNO-OBRAZOVNI CILJEVI I ZADACI OB RAZOVNI CILJEVI ODGOJNI I SOCIJALIZIRAJUI CILJEVI - Daljnji rad na razvijanju senzornih, manipulativnih, izraajnih i praktinih sposobnosti kod djece sa naglaskom na karakterizaciju oblika i figura, u dvo i trodimenzionalnoj organizaciji prostora - Razvijanje sposobnosti kombinatorike, logikog zakljuivanja, divergentnog miljenja - Razvijanje kritikog miljenja, formiranje stavova i odnosa prema vrijednostima, ouvanje kulturne batine i prirodne okoline - Izgraivanje pozitivnog odnosa prema radu: inicijativa, samostalnost, istrajnost, dosljednost, angairanost, spremnost za saradnju i timski rad - Razvijanje humanih odnosa, solidarnosti: jaanje i bogaenje emocija - Razvijanje sposobnosti posmatranja, sintetikog koncipiranja, uoavanja, zakljuivanja, snalaljivosti, kreativnog, konkretnog i apstraktnog miljenja, bogaenje mate, orijentacija u vremenu i prostoru - Razvijanje sposobnosti pripremanja tonova boja, valerskih /svjetlosnih/ vrijednosti, za njihovu primjenu u praktinom radu /realizaciji likovnih radova/, odijevanju, oplemenjivanju ivotnog prostora, kreiranju znakova vizuelnih komunikacija, kreiranju izgleda upotrebnih predmeta.... dalji rad na razvijanju sposobnosti predstavljanja sadraja; pjesme, prie, dogaaja, pojava u prirodi, osjeanja, emocija i slino kroz likovni izraz

- Iz neposrednog okruenja: ljudi, ivotinje, biljke, pojave u prirodi, objekti, prostori - Korelacija sa drugim predmetima /sadraji drugih predmeta/: maternjeg jezika,/pria, bajka, pjesma, poslovica.../ P rirode i drutva, Matematike, Muzike kulture, T jelesnog odgoja, Kulture ivljenja, - Njegovanje tradicije i narodnih obiaja: praznici, znaajni datumi, etnografsko naslijee - P rimjena taaka i crta/ linija sa svim karakteristikama u isticanju teksture - Kompozicioni /prostorni/ odnosi u vizuelno likovnim sadrajima - P rimjena svih oblika poticaja u realizaciji likovnih radova - Grafitna olovka, tu i pero, tu i drvce, tu i kist, lavirani tu, flomasteri/crni ili tamni/drveni ugljen - Akvarel, gva, tempera, kola, pastel, zgrafito /grebanje premazane osnove prethodno obojene votanim bojama/, flomasteri u boji /za manje formate radova/, mozaik

- P repoznati i uporediti na svojim umjetnikim radovima prostornu organizaciju kompozicije: - statinu dinaminu, - vodoravnu /horizontalnu/ - okomitu /uspravnu/ - krunu - piramidalnu - slobodnu - Moi registrirati, razumjeti i predstaviti razliite forme organizacije kompozicije upotrebom crtakih tekstura - Usvojiti pojmove organizacije kompozicije: - statino i dinamino - vodoravno /horizontalno/ - okomito /uspravno/ - kruno - piramidalno - slobodno

2. BOJA - Sposobnost opaanja, prepoznavanja i predstavljanja uoenog u okruenju i na likovnim djelima: - likovnih elemenata i - principa komponiranja mrlja, ploha, potez, debeli namaz, lazurni namaz, kompozicija boja, harmonija, ritam, dominacija, harmonija hromatske boje u funkciji bogaenja palete boja - oslabljene i intenzivne boje - boja kao sredstvo ostvarivanja slikarskih tekstura

- Uoavanje znaaja obogaivanja izraza uvoenjem vie valerskih vrijednosti boje - Uoavanje, shvatanje znaaja i mogunosti upotrebe potpunije /bogatije/ palete boja, kao i naina njene primjene - Lazurno, transparentno, boja preko boje daje novu valersku vrijednost /boju/ - Pastuozno, naglaen deblji nanos boje /uoava se potez kista, rukopis autora/ - Razumjeti i moi predstaviti oslabljenu boju /mijeanje boja/ proirivanje /bogaenje/ palete boja - Usvojeni pojmovi za oblast boja: mrlja, ploha, potez, debeli namaz, lazurni namaz, kompozicija boja, harmonija, ritam, dominacija

259

3. PLOHA - Dalje savladavanje oblasti grafike, graenje i razvijanje senzibiliteta prema grafikom izrazu i oblasti grafike - Dalji rad na potpunijem odnosu primjene slike i teksta - Organizacija kompozicije kroz oblasti: crtanja, slikanja, grafike

- Papir grafika /izrada ablona od papira kartona/ - Visoki tisak, linorez /izrada ablona, kliea na linoleumu/ - Kola kroz primjenu kompozicionih odnosa slike i teksta

- Uoavanje znaaja vizuelnog odnosa slike i teksta u primjeni organizacije kompozicije - Razumijevanje sloenih grafikih odnosa, rad na izradi kliea za visoki tisak /linorez, karton grafiku/ dalje razvijanje senzibiliteta u grafikom izrazu - Usvojeni pojmovi za oblast ploha: inicijal, kaligrafija, minijatura, vizuelna informacija, znak, linorez, visoki tisak, grafiar Razumijevanje uloge i znaaja znakova vizuelnih komunikacija i ovladavanje mogunostima koritenja sa ciljem prenoenja vizuelnih informacija Osposobljavanje za kreiranje novih vizuelnih znakova i vizuelnih poruka Uoavanje znaaja uloge povrine u naglaavanju vanog /bitnog/, maloveliko, statino-dinamino, svijetlo-tamno Uoavanje izraajnih mogunosti stripa /sinteze slike i teksta/ Razumijevanje spota, TV poruke, plakata kao forme vizuelnih komunikacija Usvojeni pojmovi za oblast povrina: vizuelna informacija /poruka/, industrijski dizajn, spot, TV poruka, statino, dinamino

4. POVRINA - Povrina u likovnoj oblasti: dizajna, grafikog dizajna, industrijskog dizajna, primijenjene umjetnosti - Uloga povrine u savremenim medijima: kompjuterskoj grafici, spotu, TV poruci, plakatu kroz razliite kompozicije /dinamina i statina kompozicija/ - Uloga povrine u formi poruke, novi kreirani znakovi vizuelnih komunikacija, odnos povrina i vizuelna jasnoa poruka

- Sloenija kreativna rjeenja i realizacija u razliitim materijalima - Kreiranje novih vizuelnih informacija /poruka/, novih znakova, odnos slike i teksta: naslovne stranice /knjige, kolskog lista/ - Kreiranje novog izgleda industrijskog predmeta /proizvoda/

5. MASA I PROSTOR - Dalji rad na potpunijem shvatanju prostora i oblikovanja u prostoru - Puna plastika u prostoru - Mobili /pokretne forme u prostoru/ dinamina skulptura - Reljef kao skulptorska forma: niski /plitki/ reljef, meco reljef /srednje ispupene forme, 1-2 treine mase u prostoru/, visoki reljef /skulptura u prostoru koja se samo sa nekim djelom utapa u osnovu/ - Masa i prostor u arhitekturi, elementi graenja: - Konstrukcija - Zid - Stub /kvadratne osnove/ - Stub /krune osnove/ - Krov

- Uslonjavanje odnosa prema prostoru i oblikovanje prostora u oblasti oblikovanja, graenja, primijenjene umjetnosti i dizajna - Upotreba svih materijala dostupnih uzrastu - Rad na karakterizaciji figura u prostoru, odnos dijelova i cjeline - Realizacija plitkog reljefa - Ravnotea i pokret u prostoru /mobili/ realizacija skulpture u prostoru - Organizacija prostorne kompozicije razliitim elementima /po veliini i obliku/, instalacija, prostorna organizacija /maketa, urbanizam/

- Razumijevanje i mogunosti predstavljanja prostora i oblika u prostoru - Sticanje sposobnosti prevoenja /transponovanja/ dvodimenzionalnog u trodimenzionalno i trodimenzionalne u dvodimenzionalnu formu /organizaciju/ - Prostorna organizacija moe imati malu i veliku masu: mobili rad na organizaciji ravnotee i pokreta - Usvojeni pojmovi: masa, prostor, gradnja, arhitektura, graenje, elementi graenja, zid, stub, stup, krov, niski /plitki/ reljef, meco reljef, visoki reljef, mobili /skulptura u pokretu, pokretne forme/

260

OEKIVANI REZULTATI
Sa djecom se radi na daljnjem usvajanju i proirivanju znanja o upotrebi materijala i sredstava koja se koriste u oblasti taka i linija: - da znaju razlikovati vrijednosti linija, po intenzitetu /jaini/, po prostornoj orijentaciji, - da mogu prepoznati ritam i upotrebljavati ga u svom likovnom izrazu, - da mrlju i taku koriste kao likovni element u predstavljanju razliitih tekstura i osmiljavanju kompozicije, organizacije kompozicije: statina i dinamina, vodoravna /horizontalna/, okomita /uspravna/, kruna, piramidalna, slobodna - da znaju da je povrina omota nekog oblika /objekta, predmeta/ u prostoru - da tlocrt predstavlja crte osnove nekog objekta /neke graevine/ - da usvoji termine, elementi graenja, arhitektura, konstrukcija, zid, stub, stup, krov - da dalje usavravaju tehniku koritenja; olovke, tua i drveta, tua i kista, da savladaju tehniku laviranog tua, za oblast slikarstva: - da dopunjuju i proiruju znanja o slikarskim tehnikama; akvarelu, gvau, temperi, kolau, pastelu, flomasterima u boji, mozaiku - da mijeaju boje i da upotrebljavaju razliite intenzitete boja /da jedna boja moe biti svjetlija i tamnija/ da se mijeanjem mogu dobiti tonovi drugih boja - da proiruju znanje o komplementarnom kontrastu /boje koje se slau, a nalaze se u suprotnosti/, - usvojit e da nain na koji je nanesena boja predstavlja slikarski rukopis /teksturu/, lazurno i pastuozno, rukopis autora za oblast ploha/grafika: - da usvoje pojam klie, ablon /matrica/, grafiki otisak, grafiar, tampanje - da savladaju princip izrade jednostavnog ablona za visoki tisak, linorez, papir grafika - da znaju osmiljeno u organizaciji kompozicije primjenjivati sliku i tekst, izrada stripa, naslovne strane knjige za oblast povrina, masa i prostor: - da uoavaju odnose u prostoru, uoavaju proporcije, prepoznaju karakter oblika - da su sposobni organizirati kompoziciju po principu pokretne ravnotee /mobili/, - da znaju ta je simetrija i asimetrija, - da su u stanju izvesti prostorni crte /crte sa tankom mekom icom/ - da znaju ta je to trodimenzionalna tekstura /tekstura izvedena sa nekim oblikovnim materijalom/ - da raspoznaju ta je puna plastika /figura u prostoru/, a ta reljef: plitki, meco i visoki reljef - da rade na jednostavnim rjeenjima grafikog dizajna, odnos plohe i teksta /naslovna strana za knjigu, plakat, papir za pakovanje.../ - da kreiraju kadar stripa ili strip, TV spot ... da usvoje pojmove, vizuelna informacija, kadar, strip, fotografija

STRUKTURA PROGRAMA
1. TAKA I LINIJA Likovno podruje crtanje: Organizacija kompozicije, smjetanje rada u zadati format, dinamina i statina kompozicija, horizontalna/ vodoravna/ kompozicija, vertikalna /uspravna/ kompozicija, kruna, piramidalna /trougaona/, slobodna /rasprena/, dominacija 2. BOJA Likovno podruje slikanje: U slikanim radovima primjenjivat e se kao izraajna sredstva pri realizaciji kompozicije: mrlje, potezi, lazurni /tanki/ nanos boje, pastuozni /debeli/ nanos boje, harmonian /skladan/ odnos boja, ritam, dominacija 3. PLOHA Kroz tematsku oblast PLOHU realizirat e se sve likovne oblasti koje se u svojoj konanici iskazuju u dvodimenzionalnoj formi; crte, slika, grafika. U petom razredu, pored navedenih organizacija

261

kompozicije, dalje e se raditi na potpunijoj primjeni odnosa slike i teksta, s obzirom na uzrast interes djece e biti usmjeren prema daljnjem savladavanju oblasti grafike, jednobojne i viebojne /visokog tiska/, u tehnici papir grafika i linorez. 4. POVRINA Tematska oblast Povrina realizira se kroz likovne oblasti; dizajna, grafikog dizajna, industrijskog dizajna, primijenjene umjetnosti, kompjuterske grafike, spot, TV poruka, plakat, navedenih kompozicionih odnosa: dinamina i statina kompozicija, horizontalna /vodoravna/ kompozicija, vertikalna /uspravna/ kompozicija, kruna, piramidalna /trougaona/, slobodna /rasprena/, dominacija. Znakovi vizuelnih komunikacija, kao elementi vizuelnih poruka i njihova likovnost. Djeca rade na izradi stripa, znakova vizuelnih komunikacija, analizi fotografije, uoavanju i razumijevanju spota, vizuelne medijske poruke. 5. MASA I PROSTOR Tematska cjelina, masa i prostor obuhvata likovne oblasti: Oblikovanje, graenje, primijenjenu umjetnost i dizajn. I dalje u ovom uzrastu prisutan je izraen interes za oblikovanjem u prostoru, koje djeca doivljavaju kao igru povezanu sa estetskim stvaralakim procesom. U kreativnom procesu koriste se svi materijali pristupani uzrastu i psihofizikim mogunostima djeteta. Definiraju se pojmovi i realiziraju radovi u punoj plastici, mobili /pokretne forme u prostoru/ kao i reljefi /niski reljef, meco reljef, visoki reljef/. Arhitektonski elementi /elementi gradnje/: konstrukcija, zid, stub, stup, krov.

DIDAKTIKO-METODIKE NAPOMENE
Likovna kultura u petom razredu, podrazumijeva poetak sintetikog koncipiranja vizuelnog doivljaja, povezivanje novih vizuelnih iskustava sa do tada prethodno steenim znanjem, bogaenjem novim likovnim sadrajima i likovnim iskustvima, nivoom usvojenog doivljavanja likovne umjetnosti. Usvajanje znanja i likovno kreativni rad realizira se kroz forme prostorne organizacije kompozicije: 1. OBLIKOVANJE NA PLOHI - dvodimezionalna organizacija kompozicije 2. OBLIKOVANJE U PROSTORU rjeavanja trodimenzionalnih formi Ove dvije podjele kreativnog rada po prostornoj organizaciji kompozicije, realiziraju se kroz LIKOVNE OBLASTI /likovna podruja. Za oblikovanje na plohi kroz podruja: - CRTANJE - SLIKANJE - GRAFIKA - PODRUJE VIZUELNIH KOMUNIKACIJA Oblikovanje u prostoru kroz podruja: - PROSTORNO OBLIKOVANJE I GRAENJE - PODRUJE VIZUELNIH KOMUNIKACIJA Programski sadraji predmeta LIKOVNA KULTURA u osnovnoj koli realiziraju se kroz formu tematskih cjelina/oblasti koje bi trebale biti ustrojene /unificirane/ jednoobrazno za sve razrede od 1. do 9. razreda. 1. TAKA I LINIJA 2. BOJA 3. PLOHA 4. POVRINA 5. MASA I PROSTOR Ovakva forma osigurava kontinuitet u usvajanju i proirivanju znanja, sposobnosti i likovne

262

kreativnosti djece, permanentno kroz cjelokupni osnovnokolski odgoj i obrazovanje. Tematske cjeline bi se realizirale kroz likovno kreativni rad u svakom polugoditu, to znai da bi svaka tematska cjelina bila dva puta obraena u toku kolske godine. Ovakav pristup zaokruivanja jedne cjeline kroz likovne zadatke /likovne probleme/ osigurao bi veu preglednost i sistematiziranje gradiva koje djeca trebaju usvojiti i njegovo logiko ponovno proirivanje u drugom polugoditu. Ponavljanje tematskih cjelina u formi koncentrinih krugova prua mogunost preispitivanja usvojenih i prezentiranja novih sadraja i znanja. Ovako postavljene tematske cjeline ne iskljuuju ni jednu oblast, niti bilo koju tehniku. Kvalitet uenja u likovnoj kulturi je proces kada djeca vizueliziraju problem koji ranije nisu znali, prepoznaju ga i razrijee putem likovno tehnikih sredstava. Taj proces kod djece razvija kreativno miljenje, sposobnosti i saznanja to utie na formiranje likovno oblikovnih temelja koji e im pomoi u analizi sloenih vizuelno likovnih ideja i problema u komponiranju osmiljenih likovnih kompozicija. Likovna pismenost podstie se kroz nastavu koja djecu ukljuuje u aktivan proces vizuelnog istraivanja, doivljaj zadovoljstva u razrjeavanju problema i sposobnosti vrednovanja. Razvoj likovne pismenosti obuhvata razradu zadatih nastavnih tema putem kojih djeca spoznaju /stvaraju predstavu/ o znaaju likovne umjetnosti u vlastitom ivotu, i interakciju umjetnosti, nauke i drutva, novih medija i okruenja. Motivi teme /likovni sadraji/ Zahvalne teme za likovno kreativni rad predstavljaju doivljaji i spoznaje. Motive prema svojoj vizuelizaciji sadraja dijelimo na: 1. Vizuelne motive 2. Nevizuelne motive 3. Motive likovne forme /likovni i kompozicioni elementi/ iz neposrednog okruenja djeteta; porodica, kola, mjesto stanovanja, prostori, objekti, pojave u prirodi, biljke sadraji drugih predmeta /korelacija sa drugim predmetima/: maternjeg jezika /pria, bajka, poslovica, basna, pjesmica/, matematike, prirode i drutva, muzike kulture, tjelesnog i zdravstvenog odgoja i kulture ivljenja iz narodnih obiaja /tradicije/; znaajni datumi, praznici, etnografsko nasljee znaajna umjetnika ostvarenja iz svjetske likovne /batine/ umjetnosti likovni i kompozicioni elementi, shodno uzrastu djeteta razrjeavanje likovnih zadataka kroz upotrebu likovnih i kompozicionih elemenata nevizuelni poticaji, emocije /osjeanja/, ula, muzika...

POJMOVI KOJE E DJECA USVOJITI

CRTANJE: usvajanje pojmova organizacije kompozicije: statino-dinamino, vodroravno-uspravno, kruno, piramidalno i slobodno SLIKANJE: uoavanje znaaja obogaivanja izraza uvoenjem vie valerskih vrijednosti boje, usvojeni pojmovi mrlja, ploha, potez, pastuozni namaz, lazurni namaz, kompozicija boja, harmonija, ritam, dominacija GRAFIKA: malo-veliko, statino-dinamino, svijetlo-tamno, klie za visoki tisak linorez, karton grafiku, inicijal, kaligrafija, minijatura PROSTORNO OBLIKOVANJE I GRAENJE: masa, prostor, gradnja, arhitektura, graenje, elementi graenja, zid, stub, stup, krov, niski /plitki/ reljef, meco reljef, visoki reljef, mobili /skulptura u pokretu, pokretne forme/ VIZUELNA KOMUNIKACIJA: grafiki dizajn, vizuelna informacija /poruka/, industrijski dizajn, spot, TV poruka, statino, dinamino

263

OCJENJIVANJE
Ocjenjivanje u predmetu Likovna kultura je izuzetno sloen segment rada nastavnika, s obzirom na injenicu da crte predstavlja cjelinu koja u sebi sadri komplekse sposobnosti i osobina djeteta, upornosti i iskustva, steenog znanja i usvojenih navika, pozitivnog i negativnog uticaja sredine, kao i sklad emocionalnih i izraajnih sposobnosti transponiranih u likovne elemente. Iz tog razloga i djeiji crte mogue je analizirati sa razliitih aspekata: 1. estetskog, 2. psiholokog, 3. pedagokog. Ako prihvatimo da se djeca likovno izraavaju jer imaju potrebu da iskau svoj svijet, svoje vienje svijeta, predmeta i pojava, svoje strahove i oduevljenja, onda su svi ti radovi ,,stenografski zapis due i kao takvi moraju biti dobri. Predmet Likovna kultura sloen je iz dva segmenta: 1. Likovna forma /Likovni jezik/ i 2. Likovnih sadraja Oblast Likovna forma /Likovni jezik/ koji se odnosi na likovne elemente i principe komponiranja su teoretskog karaktera i mogu se savladati i usvojiti. injenica je da se nastavnik u razredu susree sa djecom koja su nadarena i onom koja nisu. Djeca koja nisu talentirana trebaju imati priliku u skladu sa svojim mogunostima usvajati likovni jezik i njime se izraavati. Prilikom ocjenjivanja manje nadarene djece treba pratiti i imati u vidu individualne mogunosti, stepen zalaganja i elje da se realizira postavljeni zadatak, napor koji dijete ulae u realizaciju zadatka da bi postiglo rezultat, aktivnost na asovima likovne kulture. Nema loih djeijih radova. Vizuelno estetska kultura razvija kod djece sposobnost uivanja i razumijevanja umjetnosti, odnos prema estetskom, pravilno doivljavanje vizuelnih informacija, odnos prema svjetskoj i naoj kulturnoj batini. Pravilan odnos nastavnika prema djeijim radovima je od izuzetnog znaaja za likovno kreativni rad djece. Ako nastavnik trai od djece da tano ,,prepisuju percipirano, da doivljavaju i gledaju oima odraslih svijet oko sebe, onda takva nastava Likovne kulture ne odgovara osnovnim principima savremene nastave, ciljevima i zadacima koji se pred nju postavljaju.

264

Muzika/glazbena kultura (1 as sedmino - 35 asova godinje)

CILJEVI I REZULTATI ODGOJNO-OBRAZOVNOG RADA PODRUJA UENJA ZNANJE CILJEVI Stican je znanja: - mjeoviti hor i vieglasno pjevanje, horski glasovi - tano imenovanje nauenih notnih trajanja, oznaka i termina (italijanski) - pjevanje jednostavnih primjera solmizacijom - svjesno izvoenje jednostavnih brojalice i primjera prema notnom zapisu u 2, 3 i 4dijelnoj-dobnoj mjeri ritamskim govorom - sviranje kao pratnja uz pjevanje i kroz aranman uz svjesno koritenje muzikih znanja - orkestarski instrumenti po grupama: gudaki, duhaki drveni i limeni, udaraljke Razvijanje muzike sposobnosti i vjetine: - samostalnog uoavanja, saoptavanja poznatih i novih termina i pojava u notnom zapisu - samostalne i kvalitetne interpretacije muzikog djela (od solistikog do skupnog) - memoriranja djela, naslova i autora - sistematiziranja muzikih znanja uz koritenje muzikih termina - Improvizacija i prezentacija ideja (individualno i u grupi), predvianja rezultata - koritenja znanja u osmiljavanju ideja za kreativno izraavanje doivljaja (likovno, literarno i pokretom) Razvijanje pozitivnih vrije dnosti i stavova: - samokritinost prema sebi kao izvoau (vokalnom i instrumentalnom), a u odnosu na druge - postaje sve snanije i intenzivnije izraavanje emocionalne i estetske osjetljivosti na kvalitet muzike - izraavanje vrlo intenzivnih interesa i ljubavi prema sadrajima iz muzike batine BiH - svjesnost znaaja muzike u ivotu i potrebi uenja o muzici i muziciranja kroz itav ivot - vrlo jasno izraavanje razvoja interesa i intenzivne elje za bavljenjem muzikom koja treba da postane trajna potreba OEKIVANI REZULTATI / ISHODI UENJA Dje ca bi trebala imati zn an je i razumijevan je : - osnovnih elemenata vokalne tehnike (tana intonacija, dikcija, artikulacija), te tehnike sviranja radi kvalitetnije interpretaciji muzikog djela u horu i orkestru - osnovnih muzikih pojmova iz metrike, ritmike i melodike - svjesnog obrazlaganja adekvatne primjene raznih instrumenata u samostalnoj izradi originalnih aranmana - pokazuju veliku zainteresiranost i ljubav prema muzici, svjesnost o znaaju i potrebi muzike u ivotu - svjesno prihvataju i ispravljaju svoje greke u intonaciji i u muziciranju, ukazuju i na greke i ispravljaju druge - prethodna muzika iskustva i muzike termine koriste u daljnjem uenju - ve formirane kriterije za procjenu kvaliteta koriste prilikom izvoenja i sluanja djela - uivanje u sve slobodnijem predstavljanju publici sa improvizacijama na Orffovim instrumentima na vlastitu inicijativu - pred novim muzikim zadatkom pitaju i trae odgovor - slobodno izlau svoje miljenje i ideje i prave poreenja ostvarenog - Samopouzdanje u pjevanju i sviranju je sve vee, kao i zalaganje i odgovornost za kvalitet skupnog muziciranja - Iskreno i dobronamjerno iskazuje svoje miljenje i kritiku, a potuje i cijeni miljenja i stavove drugih - Uoava i hvali, aplauzom nagrauje najkvalitetnije izvoenje - Izraava svoj odnos prema muzici i elju da je esto slua u koli, na koncertima i sl. - Trai sam i sa vidnim zadovoljstvom se ukljuuje u muziko-scenske i druge projekte sa muzikom - Samostalno se ukljuuje u muzike sekcije - Djeluje i na druge da slijede njegov primjer - Propagira upis mlae djece u muziku kolu

SPOSOBNOSTI I VJETINE

VRIJEDNOSTI, STAVOVI, PONAANJE

STRUKTURA SADRAJA I. PJEVANJE I SVIRANJE II. MUZIKE/GLAZBENE IGRE III. BROJALICE IV. SLUANJE MUZIKE V. DJEIJE STVARALATVO

265

DIDAKTIKO-METODIKE NAPOMENE
Iako u uvjetima minimalnog broja asova (1 as sedmino) u petom razredu pored upornog i istrajnog rada na korekciji problema koje imaju pojedina djeca u oblasti melodike (tana intonacija, irenje opsega glasa, memoriranje melodije), ili ritmike, posebno intenzivno raditi na kultiviranju djeijeg glasa i podizanju kvaliteta pjevanja pojedinca i prilagoavanja glasa u skupnom muziciranju. U ovom razredu pored rada na razvoju muzikalnosti i trajnih interesa i ljubavi prema muzici, raditi vrlo seriozno na osvjetavanju i koritenju ranije usputno usvojenih italijanskih muzikih termina u muzikom opismenjavanju. U ovoj oblasti velika novina je pjevanje solmizacijom u C dur ljestvici i kontinuirani rad na razvoju osjeaja za ritam i metriku kroz brojalice koje treba izvoditi ritamskim govorom, polazei od svjesne analize notnog zapisa, te reprodukcije trajanja prikazanih u notnom zapisu, te upoznavanje novih notnih znakova i mjere (6/8, informativno). I dalje raditi na sve samostalnijem odreivanju osnovnih elemenata muzikog djela, a posebno zapaanju i odreivanju forme muzikog djela (muzika reenica, tema, fraza, cjeline), izvoaa i sastava, muzikih instrumenata orkestra, vrste glasova u horu (etveroglasni hor). U skladu sa smanjenim brojem asova u odnosu na prethodna etiri razreda smanjen je broj pjesama za pjevanje i sviranje, kao i sluanje muzike, a posebno broj muzikih igara i brojalica. Pjevanjem i sviranjem treba obraditi najmanje 12 pjesama u toku kolske godine. Nakon doivljaja pjesme u izvoenju nastavnika i sa CD-a, djeca je ue pjevajui uz nastavnika, u cjelini, uz pratnju melodijskog instrumenta (klavir, sintisajzer, gitara). Praenjem i analizom notnog zapisa u udbeniku, djeca e uvrstiti i u praksi i interpretaciji svjesno koristiti ranija znanja vezana za tempo i dinamiku, notne vrijednosti (osminka, etvrtinka, polovinka i cijela nota i odgovarajue pauze), mjere (2, 3 i 4-dijelnu) i nauiti i novu 6/8 mjeru. Primijeniti ranija i nova muzika znanja u kreiranju pratnje i aranmana za Orffove instrumente. Najjednostavnije pjesme iz ranijih razreda, kao to su: Sati kuca, Patak, Hodavka, Sage se mlada do zemlje i slino, prema izboru nastavnika mogu se sa djecom raditi tako da ih djeca ue svirati na klaviru, metalofonu ili ksilofonu, prema tehnikim mogunostima u koli. Djeca u petom razredu trebaju nauiti najmanje 4 muzike igre koje ukljuuju pokret. One pomau i tjelesnom odgoju i upoznavanju narodne muzike tradicije raznih zemalja svijeta, a sastoje se iz osnovnih pokreta s plesnim elementima, te raznih kretnji ruku. Koreografije okretnih igara i kola iz razliitih krajeva imaju utvrene figure i kretnje. Tako su djeca kroz pjevanje i sviranje i muzike igre bila u prilici da upoznaju pored djela iz BiH, stvaralatvo i tradiciju iz Hrvatske, Srbije, Slovenije, te Slovake, Engleske, kotske, Francuske, Austrije, Njemake, Rusije, Norveke i Meksika. Na taj nain je Nastavni program za peti razred dobio multikulturalni karakter. U petom razredu treba nauiti najmanje 4 brojalice, koje su djeija igra, a istovremeno i djeije tradicionalno stvaralatvo. One i u ovom razredu spadaju u racionalne i iracionalne brojalice, iji ritam i metrika pomau razvoju muzikalnosti djeteta. Ova oblast je veoma pogodna za uvjebavanje nota po trajanju i podjelu jedinice na dva dijela, i ritamskog govora pa e omoguiti da se ranije doivljene muzike zakonitosti osvijeste, te znanja uvrste i sistematiziraju Kreativnost u ovoj oblasti podrazumijeva podsticanje djece u osmiljavanju originalnih aranmana i inventivnoj interpretaciji. Sluanjem u petom razredu treba upoznati najmanje 14 kompozicija, jer ono prua obilje mogunosti za upoznavanje muzike umjetnosti i muzike literature iz svijeta. I nadalje je teite na umjetniko-doivljajnoj komponenti, sa ciljem da pozitivni interesi i stavovi prema muzikim vrednotama budu u stalnom porastu. Sluanjem treba uvrstiti vizuelno i zvuno orkestarske instrumente po grupama: gudaki, duhaki: drveni i limeni i udaraljke. I nadalje poticati djecu da svoje zapaanje i doivljaje izraze opisno ili likovno, kao i pokretom jer se time potie njihova kreativnost. Za oblast djeijeg stvaralatva u petom razredu zbog smanjenog broja nastavnih asova, nisu mogli biti odvojeni posebni asovi kao u prethodna etiri razreda. Zato je neophodno u svakoj od navedenih oblasti pronai najefikasnije naine za slobodniju individualnu improvizaciju i druge oblike neverbalne komunikacije (u paru, grupnu i kolektivnu). Poticati djecu da kroz muziko-scenske igre povezuju razne umjetnike oblasti s naglaskom na originalnost i raznovrsnost djeijih rjeenja.

266

Njegovati razne oblike svjesne improvizacije (na zadanu melodiju, ritam, te izmiljanju melodije na date stihove, kao i stihove na zadanu ili novu melodiju), uz koritenje instrumenata (vlastito tijelo, priruna sredstva, instrumenti koje su napravila djeca, Orffov djeiji instrumentarij), Muziki sadraji u sebi imaju sve elemente koji prirodno ostvaruju korelaciju sa svim drugim predmetima pa i stranim jezikom.

SADRAJ

ZNANJE I RAZUMIJEVANJE

SPOSOBNOSTI

VRIJEDNOSTI, STAVOVI, PONAANJE

AKTIVNOSTI DJECE

AKTIVNOSTI NASTAVNIKA (ORGANIZACIJA I METODE NASTAVE I UENJA, OCJENJIVANJE) - P lanira i osmiljava muzike zagonetke, rebuse, premetaljke i druge igre kao podsticaj za uenje muzikih pojmova - Inicira, organizira i sam uestvuje u interpretaciji i improvizaciji u interakciji (kolaporodica) - Motivira i upuuje djecu na druge izvore znanja pored udbenika. - Motivira pojedinani i skupni rad i njim nenametljivo rukovodi - Aktivnim ukljuenjem u zajedniki rad pomae komunikaciju i podstie zagrijanost u radu - P rilikom praenja i procjene individualnih postignua, vri poreenje sa rezultatima u etvrtom razredu

1. PJEVANJE I SVIRANJE Izbor: 1. Prvi maj (Milan Jelianin) 2. Pijetao i sat (Refik Hodi, stihovi Arif Semani) ili Vuja elja (Marija Matanovi) 3. iak (Julio Mari stihovi Rajko Balaban) 4. Cvrak i bubamara (Alfi Kabiljo, stihovi Stjepan Jakevac) i evin kljun(Asim Horozi, stihovi Ivica Vanja Rori) 5. Tetkino, tetkino (Damir P jani, stihovi Enes Kievi) ili Mjeseev pjesnik (J. Kaplan) 6. Dajte nam ljubavi (Hana i D inko imi) 7. Macice u livadama (J.Kaplan) 8. Osvanu dan, kanon ili Svitac (Boidar Stani) 9. S one strane Jajca, narodna ili P jevaj mi pjevaj sokole, narodna 10. Bosa Mara Bosnu pregazila, narodna ili Trepetljika trepetala, narodna svatovska, Mostar 11. Marko S kae po zelenoj trati (narodna iz Slovenije) ili P o korokem, po Kranjskem (narodna) 12. E vo san ti doa ili Juer si mi rekla (narodna pjesma iz Dalmacije)

- Potuje pravila vokalne tehnike koja dovode do kvalitetnog pjevanja (intonacija, artikulacija, dikcija) - Razumije, koristi i u interpretaciji potuje osnovne muzike oznake u notnom zapisu (muziki termini na italijanskom) - Izvodi lake notne zapise ritamskim govorom i primjenjuje znanja iz metrike i ritmike - Pjeva solmizacijom lake primjere - Prihvata i po potrebi korigira svoju intonaciju radi podizanja kvaliteta muziciranja - Samostalno pjeva i svira Orffove instrumente - Shvata dvoglasje i pjeva kanon u dva glasa

- Osjet za ritam i mjeru je sve izraeniji - Samostalno koriguje vlastito pjevanje i sviranje uporeujui se sa drugima - Istrauje samoinicijativno i ukljuuje se u sviranje pratnje pjesmi. - Kooperativnost u stalnom porastu, kao i osjeaj kompetentnosti u pjevanju i sviranju - Muzicira samoinicijativno i bez podsticaja komunicira uz pomo instrumenata - Aktivno uestvuje u izradi i izvoenju aranmana - Sve vea samostalnost, originalnost i spretnosti u improvizaciji

- U skladu sa samoprocjenom i u odnosu na druge vjeba da postigne kvalitet - P ozitivan interes prema muzici ga podstie na veliko zalaganje i trud u skupnom muziciranju - Ima sve razvijeniju svijest o znaaju svakog pojedinca u horu i shvata potrebu uklapanja svog glasa u cjelinu (hor/zbor, orkestar) - Svjesno obavlja muzike zadatke i obaveze (kao pojedinac ili dio grupe), radi postizanja kolektivnog uspjeha - Linim primjerom i djelovanjem u razredu, pokazuje pozitivne stavove i vrednote prema muzici

- Stalno uee u pjevanju i sviranju kroz redovnu nastavu i vannastavne aktivnosti: priredbe, izleti, u porodici - Komunikacija i interakcija u improvizaciji - Muziciranje i djelovanje u skladu sa zahtjevima muzikog djela - Upotreba instrumenata u skladu sa zadacima pjesme odnosno osmiljenog aranmana - Zajednika i stalna briga o uvanju kolskih muzikih instrumenata kao vrijednosti, - P okazuje da muziku doivljava i cijeni linim primjerom i muziciranjem

267

2. MUZIKE /GLAZB ENE IGRE Izbor: 1. L ovac Ranko (V. Makjani) 2. Na slovo (pjesma iz Engleske) 3. P lei, plei (Slovaka, tradicionalni ples) 4. La kukaraa, Meksiko, tradicionalna

Prati ritam pjesmice - Samostalno pjeva - Shvatanje i - Odabiranje i pokretom spontano ili i izvodi zadane razumije predlaganje izvodi zadatu pokrete, sa postojanje i znaaj muzike igre za koreografiju. osjeajem plesa i kola kod priredbe i Ispravno izvodi novu sigurnosti svih naroda svijeta uvjebavanju igru primjenjujui - Samostalno igra i (multikulturalnost) pokreta uz ranija znanja usvaja pravila sa - Podsticanje pjevanje Prepoznaje pojedine vie sigurnosti kreativnosti igrom, (zajedniko i tradicionalne nonje. - Samostalno pokretom i pojedinano) izraava pjevanjem. - Crtanje (slikanje) kretnjama ono to - Razvijanje svijesti narodnih nonji tekst i muzika o kulturi ponaanja - Rasprave i sugeriu na nastupima dogovori o folklornih ponaanju na ansambala smotri - Ulanjenje u ritmiku i/ili folklornu sekciju - Aktivno i samoinicijativno se ukljuuje i mata kroz brojalicu koju pozitivno vrednuje - Raduje se novom iskustvu, igri i komunikaciji koja razvija osjeaj pripadnosti grupi - Samosvijest je sve vea kroz kreativne naine ritmikog izraavanja, a ui i druge - Pamti i donosi u razred nove brojalice i izmilja nove zajednike igre - Osmiljava nove matovite igre sa instrumentima - Pronalaenje i zapisivanje brojalica, sortiranje i izvoenje zakljuaka - Dopunjavanje zidnog panoa novim zapisima - Dopunjavanje razredne izlobestalna postavka

- Priprema, osmiljava, i demonstrira, te prati i stimulira svojim ueem - Upuuje i pokazuje simulacije na kompjuteru - Sarauje sa roditeljima i ukljuuje ih u rad - Organizira praktine vjebe i odlazak na probu KUD-a

3. BROJALICE Izbor : 1 . Aro, baro, piko, paro (Zaspisala Elly Bai, Bilja-Gorica) ili Ena, mena, nikoti (Zapisala Milica Obradovi, Jajce) 2. S jela baba u balon (Zagreb) 3. A n, ban, zekapan (Zapisala E lly Bai, Gornji Mihaljevac, Meimurje) 4. Maco, maco, mala

- Izvodi brojalicu - Uporeuje i brzo precizno i tano u uoava slinosti i skladu sa tekstom razlike u trajanju - Prema zadatku izvodi nota, obrazlae ih odgovarajue pokrete i tano izvodi po u mjeri i ritmu zadatku - Svira ritam na - Na osnovu instrumentu po sviranja ritma dogovoru i na osnovu prepoznaje ranije vlastitih ideja nauene brojalice - Gledanjem u notni (muzike zapis izvodi ritam zagonetke) brojalice ritamskim - Samostalno izvodi slogovima (ta, ta-te) ritam sviranjem na instrumentima, - Osmiljava, predlae i izvodi pratnju, kombinira instrumente (aranmani)

- Osmiljava prigodne muzike igre za interaktivno uenje demonstrira izvoenje i sviranje - Aktivnim ueem pomae, koordinira rad i usmjerava aktivnosti djece - Razvija kreativnost, djeije radne i kulturne navike - Procjenjuje interesovanja i napredak djece

4. SLUANJE MUZIKE Izbor : 1. T u hanina, jo hanino, sefardska romansa. 2. elem,elem, romska pjesma 3. Na Avinjonskom mostu (S ur le pont d'Avignon, Francuska pjesma) ili Pjesma rastanka (popijevka iz kotske) 4. Molimo za finu tiinu (A. Kora)) i Zdravo maleni (Alfi Kabiljo) 5 Osmjeh majke (S. Mihaljinac, stihovi M. Keran, arr. Dr Vinko Krajtmajer) 6. U z jutarnju etnju (A.Smailovi) 7. amor i smijeh djece-Kad bi svi ljudi na svijetu (Arsen Dedi stihovi Milan Grgi) i Dvoboj (Asim Horozi i stihovi imo

- Ima bogat fond djela koja prepoznaje prilikom sluanja - Prepoznaje i saoptava ime kompozitora - Prepoznaje orkestarske instrumente po grupama (gudaki, duhaki drveni i limeni, udaraljke) - Razlikuje izvoake ansamble: orkestar, hor: izvoake glasove - Mjeoviti hor: muki i enski glasovi - Muzika reenica, tema, fraza, cjeline ili dijelovi kompozicije - Prepoznaje vokalno, instrumentalno i vokalnoinstrumentalno izvoenje - Prepoznaje narodnu muziku tradiciju - Poznaje i pamti imena BH kompozitora i njihova najpoznatija

- Brzo pamti i - Samostalno pjevui melodiju izraava utiske o pjesme koju slua sluanom djelu, - Brzo uoava i pokazujui pri tom saoptava vidno zadovoljstvo izvoaa djela i interes - Uporeuje, - esto trai da se razlikuje i djelo ponovno samostalno i tano slua izvodi zakljuke o - Samostalno sluanom djelu saopava zato mu se dopada ili ne - Tano odreuje dopada i dinamiku, tempo i komentira osobine druge djela karakteristike - Svojim estim djela komentarima i - Razlikuje i biranim rijeima i poznaje pojedine odnosom pokazuje instrumente i da cijeni muziku, vizuelno i izvoae i auditivno kompozitore - Uz sluanje - Trai da djela i muzike prati umjetnike vidi jednostavni notni uivo na zapis i primjeni koncertima i tako muzike termine: pokazuje pozitivne legato, staccato, navike i potrebu za ritam, melodija, te muzikom odredi mjeru i - Shvata da je notne vrijednosti orkestar - muziki

- Prikupljanje kaseta i CD-a sa djelima koja e se sluati u koli - Pronalaze i prikupljaju slike kompozitora i muzikih instrumenata u knjigama i tampi (simfonijski orkestar) - Pravljenje preglednog panoa na koji se dodaju slike instrumenata koje su upoznali, to ih motivira na uenje - Tradicionalnih narodnih instrumenata i nonji naroda BiH-pano (pronalaze i prikupljaju slike) - Izrauju zidne panoe sa tematskim

Osposobljava ih za uoavanje i biljeenje Upuuje i podstie na prikupljanje materijala Osmiljava i realizira simulacione igre za djecu Priprema i vodi djecu kroz aktivnosti dijaloga i interakcije Pomo djeci u samostalnom i grupnom radu Ukazuje na adekvatan nain izrade preglednih zidnih kalendara sa terminima koncerata. Planira termine za posjete kulturnim ustanova i biljei ih na kalendaru Osmiljava i obavlja temeljitu pripremu djece za izlaske iz kole i posjete koncertu i kulturnim ustanovama:

268

Ei) 8. D jeca i skakavci (Ema esasa, Josip Magdi) ili Jadovanka za teletom (J. Gotovac) 9. Vesela pjesma (Do, re, mi), pjesma iz mjuzikla Moje pjesme moji snovi (The sound of music, Richard Rogers) 10. Scene, II in (Andante-Andante non troppo, Tempo I, odlomak iz baleta Labudovo jezero (P.I.ajkovski), violonelo i violina 11. eherezada I stavak, S indbadovo putovanje, odlomak iz orkestarske svite eherezada (Bajka iz 1001 noi, N. R. Korsakov 12. Nekoliko varijacija iz djela 12 varijacija u C duru, (W. A. Mozart) ili Posljednje proljee (E. Grig) 13. Barcarolla iz opere Hoffmannove prie (J. Offenbach, orkestarska izvedba) 14. Djeiji hor iz opere Karmen (G. B izet) i Vidjeh udo (V lado Miloevi, mjeoviti hor) 5. DJEIJE STVARALATVO - Slobodna improvizacija na Orffovim instrumentima: - Plesna dramatizacija, - Literarno i /ili likovno izraavanje doivljaja muzike - Osmiljavanje muzikog igrokaza i prezentacija rezultata samostalnog i grupnog rada

djela

- P rilikom sluanja ureena zajednica muzike, posebno koja svira prema na koncertu, pravilima i znaku potuje pravila dirigenta ponaanja. - Pokazuje lijepu - Koristiti kulturu ponaanja jednostavan kad slua muziki jezik za izvoenje djece u saopavanje ideja, razredu i na i za imenovanje i koncertu opis djela, - Svoj pozitivan instrumenata odnos prema ansambala, djelima i - Razlikuje i umjetnicima obrazlae vrste pokazuje horova (djeiji, aplaudiranjem na enski, muki, koncertu mjeoviti) i enske - Pokazuje razvoj i muke glasove svijesti o znaaju po visini i zvunoj muzike u porodici, boji koli i okolini - Razgovorom o muzici u izraava svoje stavove i potrebe za lijepim i shvatanje da muzika podie kvalitet ivota

sadrajima - Vodi kroz kulturne muzike dogaaje u gradu (isjeci iz tampe sa najavom koncerata u gradu) - Posjeta najznaajnijim kulturnim objektima u mjestu. - Voenje intervjua sa umjetnicima - Posjeta koncertima u osnovnoj muzikoj koli

Objanjava ponaanje na koncertu, oblaenje Saradnja sa roditeljima i umjetnikim ustanovama Posmatranje i praenje napretka djece, pohvale i nagrade

- Eksperimentira, - Samostalno istrauje i kombinira smilja, instrumente uporeuje, - P ravi varijacije na dodaje, mijenja zadanu temu - Pravi (melodiju, ritam) improvizaciju - Spontano na muziku ritmike pratnje progovara pokretom, pjesmi likovno ili literarno - Stvara - Improvizacijom kombinacijom kreira nove rijei, aranmane za instrumenata, pjesmice i brojalice pokreta i likovnim izrazom. - Samo predlae ideje i instrumente za doaravanje likova i ukljuuje s u rad na muzikoj dramatizaciji.

- Vidnom eljom za - Predlaganje i - Svojim odnosom i estim dogovaranje o stavovima podstie muziciranjem improvizaciji koja kreativne oblike pokazuje pravilan prua neverbalnu izraavanja prati i odnos prema komunikaciju, ohrabruje muzici kooperaciju i - Priprema, rukovodi i - Improvizacija je socijalizaciju. planira muzike slobodnija - Pronalaenje pria sadraje u korelaciji kolektivna, i bajki iji se sa ostalim grupna, u paru likovi mogu umjetnikim i (dijalogom), muzikom drugim odgojnim individualna ozvuiti. podrujima - Sa zadovoljstvom - Izvoenje - Saradnja sa uestvuje u muzikog lokalnom muzikoj igrokaza uz zajednicom, posjeta dramatizaciji i kombinaciju kolskoj priredbi, njihovoj javnoj pojedinaca likova posjete koncertima prezentaciji. i kolektiva

269

(2 asa sedmino - 70 asova godinje) Osnovni cilj tjelesnog i zdravstvenog odgoja je osposobiti djecu za primjenu osnovnih kineziolokih znanja i kineziolokih iskustava - koja e im omoguit samostalno tjelesno vjebanje u funkciji usavravanja psihomotornih i funkcionalnih sposobnosti i stimuliranja normalnog rasta i razvoja, a sve to u interesu njegovanja i zatite zdravlja i ope dobrobiti djece. Komplementarni ciljevi tjelesnog i zdravstvenog odgoja tiu se napora usmjerenog ka stvaranju sistema uvjeta, koji e djeci pomoi da: (1) usvoje osnovna znanja i razviju interes i naviku za njegu i zatitu zdravlja; (2) usvoje osnovna kinezioloka znanja (iz podruja naunih disciplina kineziologije) i steknu kinezioloka iskustva (iz podruja psihomotornih aktivnosti) za cjeloivotno tjelesno vjebanje; (3) usvoje znanja o kontroli osnovnih parametara kineziolokog statusa; (4) aktivno koriste slobodno vrijeme i snalaze se u urgentnim situacijama; (5) zadovolje potrebu za igrom i kretanjem i razviju interes za bavljenje sportskim, rekreativnim i, eventualno, kinezio-terapijskim aktivnostima; (6) razumiju, potuju i promoviraju ekoloke vrijednosti u duhu biocentrizma; (7) uvaavaju svoje kompetencije i racionalno ih afirmiraju. Polazni kriteriji za to kvalitetniji obrazovni standard tjelesnog i zdravstvenog odgoja jesu: (1) objektivnost prilagoenost sadraja materijalnim uvjetima, (2) primjerenost sadraja dobi i spolu djeteta, (3) sigurnost djeteta (4) korisnost sadraja za svakodnevni ivot, sportsku rekreaciju, urgentne situacije ili pogodnost za nadgradnju razliitih kineziolokih aktivnosti, (5) razvoj antropolokih obiljeja djeteta (6) interes i potreba djeteta.

Tjelesni i zdravstveni odgoj

CILJEVI, SADRAJI I ISHODI

CILJEVI SADRAJI ISHODI Djevojice Djeaci

Tje lesno vje ban je i volumenoznost tije la 1. Osnovna teorijska znanja Ishrana i zdravlje Indeks tje lesne mase (ITM) Umor u koli i naini njegovog otk lanjanja Organizacija sportskih tak mie nja

posjeduje osnovna znanja o povezanosti tjelesnog vjebanja sa volumenoznou tijela posjeduje osnovna znanja o uticaju pravilne ishrane na zdravlje izraunava ITM-a posjeduje osnovna znanja o umoru u koli i nainima njegovog otklanjanja posjeduje osnovna teorijska i praktina znanja o organizaciji sportskih takmienja i suenju u razliitim kineziolokim aktivnostima posjeduje osnovna teorijska i praktina znanja o znaaju prehrane za tjelesne napore posjeduje osnovna teorijska i praktina znanja o ciklinim kretanjima razliitim tempom do 6 min, te brzom tranju do 60 m iz niskog starta, zgrka

x x x x

x x x x

1. Obrazovni

Prehrana i tjelesni napor 1. Tranja: - Ciklina kretanja razliitim tempom do 6 minuta - Brzo tranje do 60 m iz niskog starta 2. Sk ak anja: - Skok uvis prekoranom tehnikom kare - Skok udalj zgrnom tehnikom - Zgreni skok odrazom s odskone daske 3. Bacanja: - Bacanje male medicinke od 1 kg s mjesta lijevom i desnom rukom

2. Osnovna motorika znanja

posjeduje osnovna teorijska i praktina znanja o skoku u uvis ,,karama

posjeduje osnovna teorijska i praktina znanja o bacanju medicinke od 1 kg s mjesta zamahom lijevom i desnom rukom

270

4. Vienja, upiranja i penjan ja: - Penjanje po motki do 5 m - Jednononi uzmah na niskoj pritci - Stoj na rukama uz okomitu plohu - Njih u uporu na paralelnim rukama do sjeda raznono - Galop naprijed po tlu i na gredama razliitih visina -Vaga zanoenjem na tlu i na gredama razliitih visina 5. Presk akanja: - Raznoka 6. Ritmike i plesne strukture: - Osnovni koraci aerobike niskog i visokog intenziteta - Skok karice - Narodni ples po izboru iz zaviajnog podruja 7. Igre: Rukomet: voenje lopte razliitim nainima; dodavanje i hvatanje lopte razliitim nainima; ut s tla osnovnim nainom Koarka: osnovni koarkaki stav u napadu s loptom i pivotiranje; ut jednom rukom s prsiju iz mjesta; slobodna igra 1:1 Odbojka: vrno odbijanje iz srednjeg odbojkakog stava; podlaktino odbijanje; donji servis i prijem servisa vrno; igre vrnim odbijanjem 1 : 1, 2 : 2 Nogomet: Zaustavljanje lopte hrptom stopala principom amortizacije; osnovno oduzimanje lopte suelice; ongliranje lopte 1. Motorike sposobnosti Odgovarajui sadraji iz: 1.2..1., 2., 3., 4., 5., 6., 7. i 8., kao drugi kinezioloki sadraji, a shodno potrebama djece i mogunostima kole i okoline

posjeduje osnovna teorijska i praktina znanja o njihu u uporu na rukama do sjeda raznono, jednononom uzmahu na niskoj preki, stoju na rukama uz vertikalnu povrinu, penjanju na motku do 5 m, galopu naprijed po tlu i na gredama razliitih visina, vagi zanoenjem na tlu i na gredama razliitih visina posjeduje osnovna teorijska i praktina znanja o izvoenju zgrke posjeduje osnovna teorijska i praktina znanja o osnovnim koracima aerobike niskog i visokog intenziteta, skoku karice, te narodnom plesu po izboru iz zaviajnog podruja posjeduje osnovna teorijska i praktina znanja o: ruk ome tu -voenju lopte rukom razliitim nainima, dodavanju i hvatanju lopte rukom razliitim nainima, utiranje s tla rukom osnovnim nainom; koarci utiranje jednom rukom s grudi iz mjesta, koarkakom stavu i pivotiranju; odbojci -vrnom odbijanju iz srednjeg odbojkakog stava, podlaktinom odbijanju, donjem servisu i prijemu servisa vrno, mini odbojci 3:3; nogometu zaustavljanju lopte amortizacijom hrptom stopala, oduzimanju lopte suelice ili bonim izbijanjem, ongliranju loptom

s potrebnom jakou i brzinom izvodi jednostavne pokrete i kretanja posjeduje neophodnu nervno-miinu kordinaciju i kontrolu sloenijih pokreta postie optimum motorikih sposobnosti brzine, koordinacije, gibljivosti i ravnotee samostalno primjenjuje aerobne programe za razvoj maksimalnog primitka kisika

x x

x x

2. Antropoloki

-Snaga: -Brzina: -Koordinacija: -Ravnotea: -Gibljivost: -Preciznost:

x x

x x

2. Funkcionalne sposobnosti

znaajnije usavrava sisteme anaerobnog dobivanja energije za eksplozivne i brzinske aktivnostima odrava povoljan odnos izmeu koliine miine mase i potkonog masnog tkiva, razumije funkcionalno-morfoloke promjene i probleme tokom puberteta i sazrijevanja potuje razlike u tjelesnim sposobnostima izmeu osoba razliitih spolova potuje razlike u tjelesnim sposobnostima izmeu osoba sa i bez posebnih potreba posjeduje dovoljan nivo strpljivosti u odnosu prema uitelju i sistem rada posjeduje uljudne navijake navike, prihvaa pozitivne sportske i ljudske uzore dostojanstveno iskazuje razoarenje i zadovoljstvo neuspjehom odnosno uspjehom; prepoznaje pogreke i osuuje neprimjerena ponaanja; surauje u igri i nenasilno rjeava konflikte

3. Morfoloke osobine

Tje lesne sposobnosti osoba razliitih spolova Tje lesne sposobnosti osoba s posebnim potrebama 3. Odgojni Emocionalna samoregulacija Suenje i pravila igre

x x x

x x x

Kultura ponaanja

271

Sadraji zdravstvenog odgoja uvjetovani su injenicom da je zdravstveni odgoj ne samo irenje informacija o zdravlju ve aktivan proces uenja kroz iskustva primjerena individualnim i zajednikim potrebama s ciljem da se: zdravlje uini cijenjenom drutvenom vrijednou, pomogne djetetu da postane odgovorno za svoje zdravlje i unaprijedi razvoj i koritenje zdravstvenih usluga. Najei sadraji su iz slijedeih nastavnih cjelina i tema: zdravlje porodice, zdravi stilovi ivota odn. zdrava ponaanja, zdrava ivotna sredina, ishrana, humani odnosi meu spolovima, meuljudski odnosi, mentalno zdravlje, povrede, razliiti faktori rizika, odnos zdravstvenog radnika i pacijenta, zatita od bolesti itd. Rast i razvoj djeteta u ovom periodu, prije svega, karakterizira usporen tjelesni rast, poetak intenzivnog rasta miia, veliki nivo razvijenosti koordinacije kretanja, odreeni nivo intelektualne razvijenosti za prihvatanje grupnih uputstava, socijalna razvijenost za kooperativne odnose sa vrnjacima i, zbog optereenja u koli, viak tjelesne energije koji se moe uspjeno osloboditi u tjelesnim aktivnostima. Ovo razdoblje je najpogodnije vrijeme za uenje motorikih aktivnosti za koje je potrebno mnogo usvojenih elemenata, a koje ine osnovu za uspjean razvoj struktura motorikih programa pojedinca. Potrebno je usvojiti odreeni fond osnovnih sportskih znanja iz atletike, gimnastike, ritmike i sportskih igara. Posebna panja posveuje se odgovarajuem izboru sadraja za optimalan razvoj motorikih sposobnosti i usvajanje brojnih i raznovrsnih sportskih znanja. Takoer, igra je jo uvijek zastupljena skoro na svakom asu vjebanja. U razliite dijelove nastavnog asa, gdje to uvjeti omoguuju, ukljuuje se muzika, naglaava izraavanje pokretima, imitiranje i stvaralatvo i upotrebljavaju razliiti rekviziti. Djeca ovog uzrasta su sposobna za prihvatanje detaljnih uputstava, njihova socijalna razvijenost osigurava uspjean grupni rad, spremna su za usvajanje osnova pomoi i sigurnosti. Razvija se i njeguje shvatanje sporta kao vane vrijednosti zdravog ivota. Za drugi osnovnokolski ciklus, koji obuhvaa 4., 5. i 6. razred osnovne kole, karakteristino je postupno i progresivno razlikovanje djevojica i djeaka u morfolokim, motorikim i funkcionalnim obiljejima. Stoga treba postupno usmjeravati nastavu tjelesne i zdravstvene kulture prema optimalnom razvoju i usavravanju onih znanja, sposobnosti i osobina koje su u ovom i narednom razvojnom razdoblju bitne za djecu. Uenici i uenice trebaju osnovne informacije radi ega dolazi do razlikovanja izmeu spolova.Openito govorei pubertet poinje ranije kod djevojica nego kod djeaka.Danas djevojice ulaze u pebertet u dobi izmeu 8 i 13 godina, a djeaci u dobi izmeu 9 i 14 godina. Ova dob se karakterie fiziolokim i morfolokim promjenama.Slijedom biolokih i popratnih psihosociolokih razliitosti izmeu djevojica i djeaka, sa stajalita naunih i strunih saznanja predmetna nastava tjelesne i zdravstvene kulture mora biti organizirana posebno za djevojice, a posebno za djeake. Program tjelesnog i zdravstvenog odgoja zasnovan je na osnovnim postavkama tjelesnog i zdravstvenog odgojno-obrazovnoga podruja, a usmjeren je na obrazovnu, antropoloku i odgojnu komponentu sistema odgoja i obrazovanja. S obzirom da je ovo razdoblje optimalno za usvajanja motorikih znanja, obrazovna komponenta pretpostavlja usvajanje naprednih kineziolokih motorikih znanja koja, upotpunjena osnovnim teorijskim znanjima iz kineziologije, podstiu razvoja osobnosti djeteta. Cilj joj je sistemska i trajna promjena prvenstveno motorikih, morfolokih i funkcionalnih obiljeja djeteta putem tjelesne aktivnosti iskazane kroz djelotvorno: (a) svladavanje prostora (razliiti oblici i vrste kotrljanja, kolutanja. puzanja, hodanja i tranja, kojima se svladavaju distance na razliitim vrstama podloge, nagiba i pravaca), (b) svladavanje prepreka (razliite vrste i oblici provlaenja, penjanja i silaenja, skokovi, naskoci, saskoci i preskoci, kojima se svladavaju razliite vrste okomitih, kosih i horizontalnih prepreka bez uporabe tehnikih i drugih pomagala), (c) svladavanje otpora (razliite vrste i oblici potiskivanja, vuenja, dizanja i noenja, kojima se svladavaju pasivni otpori objekata razliitih masa i oblika, te razliite vrste i oblici pojedinanih skupina tzv. navlaenja, potiskivanja i njihove kombinacije, kojima se svladavaju nepredvidive aktivne dinamike sile suvjebaa). (d) manipuliranje objektima (razliite vrste i oblici bacanja i hvatanja, ciljanja i gaanja, slaganja i rastavljanja predmeta, kojima se svladavaju jednostavne i sloene operacije baratanja objektima razliitog broja, oblika i masa u odreenom prostoru i vremenu); ili specificirane kao: (a) monostrukturalna motorika znanja, koja su dominantno obiljeje aktivnosti tipa atletike, plivanja, biciklizma i dr., (b) aciklina motorika znanja, koja su bitno obiljeje tzv. borilakih aktivnosti, kao to su boks, hrvanje, judo, karate i dr., (c) kompleksna motorika znanja, dakle ciklina i aciklina, koja se susreu u sportskim igrama, kao sto su nogomet, rukomet, koarka i

272

dr., (d) estetska motorika znanja (ili znanja za koja je estetski kriterij vaan faktor uspjeha), koja su sadrana u aktivnostima tipa gimnastike, ritmike gimnastike, skokova u vodu i dr.; odnosno i kao opa motorika znanja podijeljena na znanja za: (a) razvoj funkcionalnih sposobnosti (aerobnih i anaerobnih), (b) razvoj motorikih sposobnosti (koordinacije, ravnotee, brzine, preciznosti, fleksibilnosti, eksplozivne, repetitivne, statike snage i dinamometrijske sile, te (c) regulaciju morfolokih obiljeja (aktivne miine mase i balastne mase). Ovo je razdoblje optimalno za razvoj brzine reakcije na zvune i vidne podraaje, manipulaciju predmetima i suradnju u prostoru s drugom djecom. Motorike sposobnosti koordinacija, gibljivost, statika i dinamika ravnotea nalaze se u razdoblju pojaane transformacijske osjetljivosti, to omoguuje vee promjene. Tjelesna aktivnost uz ope morfoloke uinke, koji podrazumijevaju utjecaj na sastav tijela unutar kojeg se istie povoljan odnos izmeu koliine miine mase i potkonog masnog tkiva te prevencija pretilosti; razvoj motorikih sposobnosti znatno iznad nivoa dostinog samo spontanim biolokim rastom i razvojem, ime se poveava mogunost motorikog izraavanja djeteta u svim aktivnostima; te uz fizioloke uinke usmjerene na podsticanje funkcija krvoilnog i dinog sistema i djelovanje na kvalitet kotano-miinoga sistema -pozitivno djeluje i na imunoloki sistem, nuan za odravanje zdravlja i prevenciju akutnih i hroninih bolesti, odnosno i na cjelokupni antropoloki status. S ukupnog antropolokoga stajalita izrazito je znaajno prepoznati nadarenu djecu i, u dogovoru s roditeljima ili starateljima, uputiti ih u primjerene sportske klubove. Cilj odgojne komponente tjelesnog i zdravstvenog odgoja jeste stvaranje takvog sistema vrijednosti djeteta prema tjelesnom vjebanju koji e podstaknuti samostalno i cjeloivotno provoenje tjelovjebe, te stimulirati djecu i mlade da se ukljue u sportske klubove i bave sportskom rekreacijom u drugoj i treoj ivotnoj dobi.

VREDNOVANJE I OCJENJIVANJE U NASTAVI TJELESNOG I ZDRAVSTVENOG ODGOJA Aktivnost djeteta se prati, vrednuje i ocjenjuje u okviru nastavnog procesa (asa), vanastavnog procesa u okviru kole, vankolskim aktivnostima i slobodnim aktivnostima. Rjeavanje problema vrednovanja i ocjenjivanja djece u nastavi tjelesne i zdravstvene kulture izvodi se: (1) procjenjivanjem tjelesnog razvoja (visine, teine i dranja tijela), (2) testiranjem manifestnih motorikih i funkcionalnih dimenzija i procjenom latentnih motorikih (koordinacije, agilnosti, ravnotee, preciznosti, gipkosti, snage, brzine i izdrljivosti) i funkcionalnih (kardiovaskularnih i respiratornih) sposobnosti i (3) ocjenjivanjem znanja, sportsko-tehnikih dostignua i stavova djece prema tjelesnom i zdravstvenom odgoju. Jedna od baterija mjernih instrumenata za procjenu tjelesnog razvoja, funkcionalnih i psihomotorikih sposobnosti mogla bi biti: 1. Tjelesni razvoj: tjelesna visina, tjelesna masa i dranje tijela; 2. Funkcionalne sposobnosti: tranje u vremenu od 3 minute; 3. Psihomotorike sposobnosti: brzina frekvencije pokreta taping rukom, koordinacije poligon natrake, eksplozivne snage skok u dalj s mjesta, repetitivne snage pretklon trupa, statike snage vis u zgibu, fleksibilnosti pretklon raznono. U drugom ciklusu ocjenjivanje je opisno i brojano i opisno. Opisna ocjena obuhvaa kratak opis uspjenosti i napretka djeteta, njegove suradnje, aktivnosti u pojedinim sadrajnim cjelinama i, eventualno, sklonosti. Podaci o tjelesnom razvoju i sposobnostima unose se u dnevnik rada nastavnika. Rezultati praenja slue kao osnova za programiranje rada, u individualnom pristupu i odreivanju radnih zadataka za svako dijete, kao i za njihovo ocjenjivanje. Ocjenjivanje ima ulogu podsticajne povratne informacije, to znai da se mora voditi rauna o sljedeem: (1) povratna informacija je efikasna ukoliko je data neposredno nakon aktivnosti na koju se odnosi, ili tokom obavljanja aktivnosti, (2) ona mora da bude konkretna, tj. mora da se odnosi na aktivnosti i uinaka ne na linost ili trajne karakteristike osobe, (3) ona mora biti pozitivna, da sadri isticanje onih elemenata koji su za pohvalu, a tek potom onih elemenata u odnosu na koje bi dijete trebalo ili moglo da uloi dodatne napore. Ovako postavljeno i realizirano praenje napretka djece i ocjenjivanje (kvalitativno, kontinuirano, konkretno, pozitivno i adekvatno obrazloeno), doprinosi i

273

njihovom razvoju pojma o sebi, formiranju realne sliku o sebi, o onome to znaju, umiju, o svojim sposobnostima, to je znaajno za razvoj samopotovanja djeteta i zdravog odnosa prema sebi i svijetu oko sebe.

OKVIRNI NASTAVNI PLAN I PROGRAM za esti razred devetogodinje osnovne kole

274

SADRAJ Okvirni nastavni plan za esti razred devetogodinje osnovne kole Nastavni programi obaveznih nastavnih predmeta 1. 2. 3. 4. 5. 6. 7. 8. 9. 10. 11. 12. 13. 14. Bosanski, hrvatski, srpski jezik i knjievnost Engleski jezik Francuski jezik Njemaki jezik Arapski jezik Matematika Biologija Geografija/zemljopis Historija/povijest Tehnika kultura Informatika Likovna kultura Muzika/glazbena kultura

Tjelesni i zdravstveni odgoj

NASTAVNI PLAN ZA ESTI RAZRED DEVETOGODINJE OSNOVNE KOLE

SEDMINI BROJ NASTAVNIH ASOVA 5 2 2 4 1 2 1 1 2 1 1 2 UKUPNO 22 GODINJI BROJ NASTAVNIH ASOVA 175 70 70 140 35 70 35 35 70 35 35 70 770

REDNI BROJ

OBAVEZNI NASTAVNI PREDMETI

1. 2. 3. 4. 5. 6. 7. 8. 9. 10. 11. 12.

Bosanski, hrvatski, srpski jezik i knjievnost Prvi strani jezik Drugi strani jezik Matematika Biologija Geografija/zemljopis Historija/povijest Tehnika kultura Informatika Likovna kultura Muzika/glazbena kultura Tjelesni i zdravstveni odgoj i zdravi stilovi ivota

275

Napomena: Nastavni predmet Vjeronauka/vjeronauk reguliran je kantonalnim obrazovnim zakonodavstvom

276

Bosanski, hrvatski, srpski jezik i knjievnost

KNJIEVNOST
KNJIEVNI TEKSTOVI KNJIEVNOTEORIJSKI POJMOVI Usmena knjievnost: Stalni epiteti Epski deseterac Epska i lirska pjesma u usmenoj knjievnosti Fantastini elementi u bajci; likovi i motivi u bajci Basna likovi u basni, preneseni smisao basne, pouka basne Umjetnika knjievnost: Lirska poe zija: ulni elementi pjesnike slike, motiv kao najmanja tematska jedinica lirske pjesme, vrste stiha, rima ili srok, ritam, osnovni pojmovi o stilskim figurama (izraajnim sredstvima): epitet, personifikacija, poreenje, onomatopeja, inverzija, Vrste lirske poezije: ljubavna, deskriptivna, domovinska (patriotska, zaviajnorodoljubiva) Umjetnika proza: fabula, kompozicija, tematsko-idejna osnova, likovi, karakterizacija likova, naini pripovijedanja Vrste umjetnike proze: novela, crtica, pripovijetka, ODGOJNOOBRAZOVNI CILJEVI Uoiti obiljeja epske i lirske narodne pjesme Uoiti stalne epitete i deseterac kao obiljeja usmenog stvaralatva Razlikovati epsku od lirske pjesme na temelju opreke dogaaja i doivljaja Upoznati usmenu knjievnu batinu Razvijati svijest o opstojnosti naroda i nacionalnih i kulturnih vrednota (domoljublje, junatvo, hrabrost, vjernost, obiaji, tradicija) koje utjelovljuju junaci opjevani u usmenim epskim pjesmama Uoiti opkoraenja, glavna obiljeja ritma pjesme Prepoznati obiljeja domoljubne, opisne, aljive pjesme Prepoznati stilska sredstva na tekstu i razumjeti preneseno znaenje Prepoznati dijelove fabule i njihovu logiku povezanost, pokretae, sredstva zaustavljanja Prepoznati i karakterizirati moralne vrijednosti likova (hrabar, plemenit, kukavica...) ISHODI UENJA MINIMALNI Uoavanje lirskih slika, motiva i stalnih izraajnih sredstava u narodnoj knjievnosti Razlikovanje usmenih lirskih i epskih vrsta Uoavanje likova i motiva u bajci Samostalnost u analizi basne, njenog prenesenog smisla i pouke Prepoznavanje osnovnih osjeanja izraenih u pjesmi Otkrivanje lirskih slika, motiva, poente pjesme i stilsko-izraajnih sredstva u poeziji Prepoznavanje epiteta, poreenja, personifikacije, onomatopeje Razlikovanje pripovijetke, romana i igrokaza prema najizraenijim obiljejima Prepriavanje fabule ukratko (najvaniji dogaaj i lik, osnovna obiljeja lika) OPTIMALNI Zapaanje tematike, likova, osnovnih stilskih obiljeja i osobitosti stiha u naoj narodnoj epici Mogunost uoavanja historijske podloge fabule narodne epike Uoavanje vrijednosti poruka: pobjeda pravde kao osnovna misao Odreivanje lirske slike, motiva, poente pjesme Izraajno itanje i recitiranje pjesme, savladavanje tehnike pisanja vlastitog lirskog teksta Odreivanje teme, poruke na osnovi razumijevanja teksta, osu ivanje negativnih postupaka likova, povezivanje sadraja s konkretnim pojavama iz ivota, pravilno iznoenje slijeda dogaaja, uz pridravanje uzronoposljedinih odnosa Objanjavanje razlike izmeu prie, romana i igrokaza na osnovu glavnih znaajki knjievne vrste

- Narodna lirska pjesma iz B iH (po izboru) - Narodna epska pjesma iz B iH (po izboru) - Usmena narodna proza: bajka, basna, kratka pria - S. S. Kranjevi: Lijep si, bijeli svijete - J. Dui: Selo - A. B. imi: Ah, evo opet - M. Beirbai: Harfa - D. Trifunovi: isti zrak - I. Kajan: uta ptica - Z. Hasi: P ravi se vaan - . Pando: List na putu - S. Kulenovi: Gromovo ule - B. Prosenjak: Otac - S. orovi: U noi - I. Sekuli: Bura (odlomak) - P. Koi: Jablan - I. V. Rori: P jesma - . Ei: Cvjetko - I. Samokovlija: Djeak Aron - H. K. Andersen: Slavuj - I. S inger: Ole i Trufa - N. Ibriimovi: Sijelo mudraca - J. Swift: Guliverova putovanja (odlomak) - H. Sjenkjevi: Kroz pustinju i praumu (odlomak) - R. Pavlovi: Jarac u pozoritu - G. Vitez: P lava boja snijega (igrokaz)

277

SPISAK KNJIEVNIH DJELA ZA DOMAU LEKTIRU: 1. 2. 3. 4. 5. 6. 7. 8. 9. 10. 11. 12. S. Pili: Mrvice iz dnevnog boravka B. opi: Orlovi rano lete K. Mahmutefendi: Roman o noviu Z. Balog: Nevidljiva Iva M. Anti: Plavi uperak A. Isakovi: Lijeve prie . Ivankovi: Zvjezdangrad D. Lati: Srebrena esma V. Miloevi. Djeca su vojska najjaa (izbor) K. Neslinger: Konrad, dijete iz limenke D. Defo: Robinzon Kruso M. Tven: Doivljaji Haklberi Fina

U toku jedne kolske godine treba obraditi 8/9 lektirskih djela, po izboru samih nastavnika od ponuenih djela, s time da se za svaku novu kolsku godinu izbor dijela moe mijenja. RJENIK, GRAMATIKA, PRAVOGOVOR I PRAVOPIS
PROGRAMSKI ZAHTJEVI Glasovi: samoglasnici i suglasnici Slog duina sloga Uoavanje naglaenih i nenaglaenih rijei Naglaeni slog u rijei Naglasnice i nenaglasnice Rije (znaenje, oblik i funkcija) Pisana i usmena rije Samostalne rijei (rijei koje imaju samostalno, vlastito znaenje) Nesamostalne rijei (rijei koje nemaju samostalno znaenje) Jednoznanost i vieznanost rijei (rijei u osnovnom i prenesenom znaenju) Onomatopejske rijei Vrste rijei: Promjenjive i nepromjenjive rijei Promjenjive rije i: Glagoli Pomoni glagoli biti i htjeti Ime nice: Deklinacija imenica Nazivi i znaenja padea Glasovne promjene u deklinaciji imenica Prid je vi: Odreeni i neodreeni oblik pridjeva Deklinacija pridjeva Zam je nice: Upitne, odnosne, ope, prisvojne, pokazne Deklinacija linih zamjenica Brojevi: Glavni i redni brojevi Deklinacija brojeva ODGOJNO-OBRAZOVNI CILJEVI Razlikovanje osnovnog i prenesenog znaenja poznatih rijei Zapaanje, imenovanje i razlikovanje promjenjivih i nepromjenjivih rijei P repoznavanje oblika pomonih glagola biti i htjeti P repoznavanje nepromjenjivih rijei Razumijevanje osnovne uloge padea u jeziku P repoznavanje padea u reenici u njihovim osnovnim znaenjskim ulogama Ovladavanje upotrebom padea uz pojedine prijedloge u skladu s normom Razvijanje jezine sposobnosti i komunikacijskih vjetina P repoznavanje odreenog oblika pridjeva u nominativu P repoznavanje padea pridjevnih oblika pomou proirenog padenog pitanja i imenice s kojom se pridjev slae. Uoavanje naglaenih i nenaglaenih oblika linih zamjenica Upotreba i pisanje line zamjenice za svako lice (povratne zamjenice) sebe, se Upotreba i pisanje prisvojne zamjenice za svako lice svoj Uoavanje razliitih oblika glavnih i rednih brojeva u reenici P repoznavanje glagolskog predikata kao glavnog dijela reenice P repoznavanje imenskog ISHODI UENJA MINIMALNI Mogunost primjene vieznane rijei u jezinim djelatnostima (sluanju, itanju, govoru, razgovoru i pisanju) Razlikovanje promjenjive od nepromjenjive rijei P ravilna upotreba prijedloga s (a), k (a) i priloga gdje, kamo, kuda; P ravilna upotreba veznika, uzvika i rijeci u govorenju i pisanju P repoznavanje pomonih glagola u govorenju i pisanju. Upotreba proirenih padenih pitanja u odreivanju padea P repoznavanje padea u njihovim osnovnim znaenjskim ulogama P repoznavanje oblika s provedenim glasovnim promjenama P ravilna upotreba neodreenih oblika pridjeva Upotreba neodreenih i odreenih pridjeva s padenim nastavcima P repoznavanje svih vrsta zamjenica Uoavanje naglaenih i nenaglaenih oblika povratne zamjenice Dekliniranje linih zamjenica P repoznavanje glavnih i rednih brojeva u reenici Odreivanje glagolskog predikata, izreenog subjekta i prilokih odredbi P rimjena nauenih pravila Razumijevanje primjene OPTIMALNI Razvijen interes za otkrivanje snage, dubine i ljepote rijei Razumijevanje osnovne uloge promjenjivih i nepromjenjivih rijei Uoavanje osnove i nastavka u promjenjivoj rijei Uoavanje i prepoznavanje veza: prilog ili pridjev prilog ili prijedlog (L ijepo dijete lijepo pie). Prepoznavanje pomonih glagola u reenici. Prepoznavanje padea u reenici Pravilna upotreba padenih oblika u govoru, pismu (oblici s provedenim glasovnim promjenama) Prepoznavanje jednakih oblika rijei u razliitim padeima Uoavanje duge i kratke mnoine u nominativu Uoavanje imenica koje imaju samo mnoinu / jedninu Samostalno pronalaenje primjera odreenih i neodreenih oblika pridjeva u reenici Uoavanje jednakog glasovnog sastava razliitih padea Pravilna upotreba prisvojnih i pokaznih zamjenica u svim oblicima Dekliniranje prisvojnih i pokaznih zamjenica. Pisanje brojeva u skladu s pravopisom Pravilna deklinacija brojeva

278

Nepromjenjive rijei: Prilozi (mjesta, vremena, naina) Prijedlozi Veznici Uzvici Rijeice Reenica: Predikat glagolski i imenski Subjekt vie subjekata, neizreeni subjekt Priloke odredbe u reenici (mjesto, vrijeme, nain) Reenica s izreenim i neizreenim subjektom, reenica s vie subjekata, reenica bez subjekta, krnja reenica Pravogovor i pravopis: Veliko slovo u jednolanim i vielanim nazivima planeta, kontinenata, okeana, drava, naroda i naseljenih mjesta Pisanje i izgovor superlativa pridjeva Veliko slovo u pridjevima izvedenim od vlastitih imena Izgovor i pisanje rijei u kojima su provedene glasovne promjene Izgovor i pisanje rijei s glasovima ije, je (deminutivi i komparativ pridjeva) Izgovor i pisanje glasova i u deklinaciji imenica i komparaciji pridjeva Reenini i pravopisni znakovi: trotaka, crtica, zagrada

predikata Uoavanje prilokih odredbi u reenici P repoznavanje reenica s vie subjekata i proirene reenice s vie istovrsnih dijelova P repoznavanje reenice s neizreenim subjektom Osvijestiti potrebu usvajanja pravopisne norme radi upotrebe u svakodnevnom pisanju i itanju P rimjenjivati pravopisnu normu u drugim nastavnim predmetima

reeninih i pravopisnih znakova

Odreivanje imenskog predikata Uoavanje lica, vrioca radnje, u reenicama s neizreenim subjektom Razlikovanje besubjektne i neoglagoljene reenice Sluenje pravopisom (snalaenje u pravopisnom rjeniku) u skladu s uzrastom djeteta Prepoznavanje trotake i zagrade u tekstu kao reeninih znakova, a crtice kao pravopisnog znaka

KULTURA IZRAAVANJA
PROGRAMSKI ZAHTJEVI Prepriavanje Razgovor Recitacija itanje i sluanje Prian je kao pripovjedaka (narativna) vrsta izraavanja u nastavi ili doivljaju Prian je stvarnog dogaaja (hronoloko i retrospektivno) Prian je izmiljenog dogaaja ili doivljaja (hronoloko i retrospektivno) Prian je prema zadanoj slici ili muzici Opisivan je prema predmetu, biu ili pojavi kao osnovici opisa: opis osobe PROGRAMSKI SADRAJI Stvaralako prepriavanje, prepriavanje saimanjem fabule Privatni i slubeni razgovor Izraajno itanje knjievnog teksta; govorne vrednote izraajnog itanja, jaina, boja glasa, dikcija, pauze, logika, gramatika i stilistika interpunkcija u kontekstu izraajnog itanja Ostale vrsta itanja u nastavi: naglas, u sebi, usmjereno, s biljekama, italake tehnike i stilovi (vjebe itanja na odabranim tekstovima knjievnim, naunim, administrativnim, publicistikim i dr.) ODGOJNOOBRAZOVNI CILJEVI Prepriati tekst potujui hronoloki slijed, jasno i logino povezivanje reenica izdvajajui vanije dijelove, izraziti vlastiti komentar Poznavati osnovna pravila slubenoga razgovora, uoavati razliku izmeu slubene i privatne komunikacije; poznavati nain oslovljavanja, izraze utivosti Prepoznati i izraajno itati istaknute dijelove teksta itati tekst s razumijevanjem; sluati druge uenike i uitelja i zapaati obiljeja dobroga itanja OEKIVANA POSTIGNUA MINIMALNA Prepoznaje i prepriava najvaniji dio teksta Zna osnovna obiljeja slubenoga razgovora Teno i jasno govorenje stihova Pravilno i umjereno brzo ita tekst, razumje proitano i sluano Pravilna primjena naracije u vjebama usmenog i pismenog izraavanja Pravilna primjena deskripcije u vjebama usmenoga i pismenog izraavanja Savladavanje osnovnih pravopisnih pravila Stvaranje vjetina i navika u pravilnom pisanju informativnih oblika usmenoga i pismenog izraavanja OPTIMALNA Prepriava cijeli tekst prema hronologiji dogaaja, komentira postupke i ponaanje likova, smisleno povezuje reenice, saima fabulu navodei najvanije dijelove Navodi primjere slubenoga razgovora u razliitim situacijama, poznaje razliite utive izraze i primjenjuje ih u razgovoru Oivljeno i s razumijevanjem izraajno govori stihove, koristei razliite govorne vrednote Izraajno ita tekst, razumije ga, naglaava vane dijelove i govorno obiljeava pojedine sadraje (intonacija, tempo, reenini naglasak)

279

(portret); opis kraja (pejza); opis zatvorenog prostora (interijer); opis otvorenog prostora (eksterijer); opis bia ili grupe bia unutar prostora ili pojave. Pisanje diktata (s obzirom na pravopisne pojave obraene u 5. i 6. razredu: kontrolni diktat, diktat s predusretanjem greaka, slobodni diktat) Pisanje pisama, telegrama, mobitelske poruke, jezik bloga, messenger servisi, uputnice, priznanice Pisanje kolskih pismenih zadaa (dvije u toku kolske godine)

Pisanje vlastitih tekstova i pravilna primjena narativnih tehnika Pisanje vlastitih deskriptivnih tekstova i primjena pravilnih opisivakih postupaka. Pravilno pisanje diktiranih tekstova i uoavanje odgovarajuih pravila ili potekoa u pisanju Pravilno pisanje pisma, mobitelske poruke, uputnice, priznanice

MEDIJSKA KULTURA
POJMOVI
Osnovne vrste medija: tampani, elektronski Novine, asopisi, strip, radio, televizija, internet (postanak i razvoj) Film (postanak, historijat, filmski rodovi i vrste) Teatar (pozorite/ kazalite) kao knjievno scenska umjetnost: scena, kulisa, pozorini/kazalini prostor Osnovne vrste radijskih i televizijskih emisija, zabavne, sportske) Uloga kolske biblioteke u nastavi maternjeg jezika i knjievnosti Principi katalogizacije knjiga (s posebnim osvrtom na internet) Nastavni as lektire u kolskoj biblioteci

ODGOJNOOBRAZOVNI CILJEVI
Razlikovati vrste medija, upoznati najvanije osobitosti filmskih vrsta, televizijskih i radijskih emisija Upoznati se s najznaajnijim dnevnim i periodinim novinama/ asopisima Poznavati karakteristike stripa

OEKIVANA POSTIGNUA MINIMALNA

P oznaje najvanija obiljeja pojedinih vrsta medija na razlikovnom nivou Navodi razliite vrste asopisa, filmova, pozorinih/kazalinih izvedbi, radijskih i televizijskih emisija

MAKSIMALNA
P oznaje osnovne karakteristike filmskih vrsta na primjerima, komentira filmska izraajna sredstva, zna osnovne historijske podatke o poecima filmske umjetnosti Odreuje vrste poznatih televizijskih emisija Razlikuje strip kao dio medijske kulture i kao jednostavni prozni tekst, samostalno pie strip Samostalno vri dramatizaciju tekstova

280

RAZVOJ STANDARDNOG (KNJIEVNOG) JEZIKA Bosanski, hrvatski, srpski jezik u porodici srodnih jezika Historija Junih Slavena i jezici junoslavenskih naroda Poeci slavenske pismenosti i staroslavenski jezik Pisma u bosanskom, hrvatskom, srpskom jeziku - historijski presjek: glagoljica, irilica (bosanica), arabica, latinica Spomenici pismenosti u bosanskom, hrvatskom, srpskom jeziku (Humaka ploa, Povelja Kulina bana, natpisi na stecima, prvi rjenici i gramatike); prve tamparije, prva tampana djela, narodni govori (Ishodi uenja u gramatici, pravogovoru, pravopisu i razvoju standardnoga jezika: voditi rauna o spiralnom razvoju nastavnoga programa, od 6. do 9. razreda osnovne kole; navedene programske jedinice uskladiti s mogunostima djece te ih postupno uvoditi u osnovne gramatike pojmove i kategorije).

DIDAKTIKO-METODIKE NAPOMENE
Nastavni program za predmet Bosanski, hrvatski, srpski jezik i knjievnost u estom razredu devetogodinje osnovne kole strukturiran je od slijedeih nastavnih podruja: 1. Knjievnost (interpretacija knjievnih tekstova, itanakih i lektirskih); 2. Jezik (gramatika, pravopis, pravogovor, rjenik, razvoj standardnog jezika); 3. Kultura izraavanja (oblici izraavanja u nastavi i vjebe usmenog i pismenog izraavanja, te dvije kolske pismene zadae); 4. Film (historijat i osnove filmske umjetnosti); 5. Scenske umjetnosti (dramski igrokazi, poetske recitacije i dramatizacije tekstova); 6. Medijska kultura (strip, periodika, radio, televizija, internet, biblioteka). Prijedlog Nastavnog programa ukljuuje jezike, umjetnike, stvaralake i medijske sadraje zasnovane na meusobnom proimanju (korelativnost i integrativnost) nastavnih podruja i nastavnih disciplina i predmeta (interdisciplinarnost i povezanost sa drugim nastavnim predmetima: historijom, likovnom kulturom, muzikom kulturom i dr.) Takoer, Nastavni program se zasniva na: a) izboru umjetnikih i sadraja na principima primjerenosti, reprezentativnosti, egzemplarnosti, odgojnosti i tekstualne adekvatnosti b) rasporedu, odnosno organizaciji nastavnih sadraja po principima kontinuiteta i vertikalnospiralnog slijeda, kao i principima integracije i korelacije. Osnovni ciljevi, zadaci, sloenost i svrha nastave po pojedinim nastavnim podrujima trebaju biti zasnovani na usvajanju osnovnih pojmova iz gramatike, teorije i interpretacije knjievnosti, vjebi usmenog i pismenog izraavanja, stvaranja vlastitih tekstova (pismenih sastava), te ovladavanje osnovnim elementima i tehnikama iz filmske i scenskih umjetnosti, te medijske kulture. Prilikom izrade Nastavnoga programa iz knjievnosti vodilo se rauna o estetskim, etikim i nacionalnim kriterijima u izboru knjievnih djela i pisaca, to je uzrokovalo relativno vei broj obaveznih tekstova za itanku. Zato je vano naglasiti da sami nastavnici prilikom izrade globalnih i operativnih nastavnih planova i programa trebaju izvriti selekciju obaveznih knjievnih tekstova, u skladu s planiranim brojem nastavnih asova, ali svi tekstovi moraju biti zastupljeni u itankama. Prilikom selekcije treba voditi rauna o reprezentativnosti odabranih tekstova, tako da osposobimo djecu za samostalan pristup interpretaciji umjetnikog djela (potrebno je ukljuiti djela koja predstavljaju razliite knjievne rodove i vrste).

281

Engleski jezik prvi strani jezik, etvrta godina uenja (2 asa sedmino, 70 asova godinje)
CILJEVI I REZULTATI ODGOJNO - OBRAZOVNOG RADA Je zike vjetine Sluanje i razumijevanje Oekivani rezultati / ishodi uenja Dje ca razu miju : razgovor na poznate teme jednostavna pitanja, upute, saopenja nastavnika i druge djece, snimljeni materijal i reaguju na njih krae tekstove sastavljene od poznatih informacija sutinu teksta koji sadri neke nepoznate informacije Dje ca itaju: upute, kratke poruke i natpise krae tekstove, pjesme i prie koje ne prelaze ili neznatno prelaze njihov leksiki fond Dje ca: uestvuju u razgovoru s nastavnikom i drugom djecom, postavljaju i odgovaraju na jednostavna pitanja koriste izraze i reenice u vezi sa svakodnevnim aktivnostima, recitiraju i pjevaju poznate pjesme Dje ca piu: jednostavne tekstove potujui pravopis line poruke i krae dijaloge tekst na poznatu temu, uz pomo nastavnika dopunjuju obrasce i reenice i izrauju jednostavne projekte Dje ca: prepoznaju i upotrebljavaju jezik poinju sticati znanja o jeziku

itan je i razumijevan je

Govor

Pisanje

Znanje o jeziku

Nastavni plan i program za esti razred, etvrta godina uenja engleskog jezika
Nivo 6. razre d e tvrta godina ue nja engleskog jezika Razvijanje osnovnog znanja o jeziku Teme Porodica Svakodnevni ivot Slobodno vrijeme Zabava Priroda kola Svakodnevni ivot ivotinje Zemlje, narodi Funkcije i sposobnosti Dje ca e znati: postavljati poznata pitanja i odgovarati na njih traiti i davati osnovne informacije identificirati i locirati ljude i predmete pratiti jednostavne upute koristiti brojeve opisivati ljude (njihov izgled i raspoloenja) i predmete Ak tivnosti RECEPCIJA: b) SLUANJE I REAGIRANJE Djeca e sluati izgovoreni tekst i reagirati: 1. neverbalno, npr. spajanjem slika i tekstova, oznaavanjem tanih i netanih izraza, prezentiranjem odreenih dijelova odsluanog teksta mimikom i sl. 2. verbalno, npr. odgovaranjem na pitanja, prepoznavanjem netanih/tanih tvrdnji, dopunjavanjem nedovrenih reenica i sl. b) ITANJE I REAGIRANJE Djeca e itati kratke tekstove, u sebi ili naglas, i reagirati: 1. neverbalno, npr. traenjem odreenih informacija, spajanjem Gramatika Djeca e ponavljati ili uiti: Ime nice: brojive i nebrojive pravilnu/nepravilnu mnoinu Zam je nice: line (pade subjekta i objekta) pokazne (this, that, these, those) upitne (who, which, what, whose) prisvojne (mine, his, hers, its, ours, yours, theirs) neodre ene (somebody, anybody, nobody something, anything, nothing Prid je ve Dete rminatore: lanove: a/an, the, zero prisvojne pridjeve pokazne pridjeve, this (girl), that (boy), these (girls), those (boys) Vokabular Djeca e uiti ili ponavljati rjenik ve zan za zadane te me, npr. Porodica, neto proireniji vokabular, npr. family members and their occupations Svakodnevni ivot, neto proireniji vokabular, npr. daily routine, means of transport (npr. bicycle, bus, car) Slobodno vrije me, neto proireniji vokabular, npr. pupils hobbies, favourite sports and games, unusual hobbies itd. Zabava, neto proireniji vokabular, npr. going out to the cinema, theatre, going to the party, pyjama party, surprise party, going to an amusement park itd.

282

izraavati na jednostavan nain: slaganje i neslaganje, znanje i neznanje, obaveze i potrebe, sposobnosti, doputenja, koliine, cijene, vrijeme razliite osjeaje kao to su: zadovoljstvo, nezadovoljstvo, iznenaenje, razoarenje i sl. govoriti o svojim svakodnevnim aktivnostima kao i onima svojih vrnjaka itd.

slika i tekstova, traenjem pogreaka i njihovim ispravljanjem u tekstu, oznaavanjem tanih i netanih tvrdnji, prezentiranjem odreenih dijelova teksta mimikom i sl. 2. ve rbalno, npr. postavljanjem pitanja i odgovaranjem na pitanja, prepriavanjem dijelova ili cijelih kratkih tekstova jednostavnim reenicama, upotrebom novog vokabulara u konkretnim primjerima/reenicama, prepoznavanjem netanih tvrdnji, dopunjavanjem nedovrenih reenica i sl. PRODUKCIJA a) GOVOR Djeca e: praviti kratke, jednostavne dijaloge koji setemelje na temama o kojima seraspravljalo prepriavati kratke prie i ale uestvovati u razgovoru o zadanim temama pjevati djeije pjesmice igrati igrice: po ulogama jezine igre itd. recitirati, dramatizirati itd. b) PISANJE Djeca e: prepriavati/p re pisivati kratke tekstove pisati kratke sastave na poznate teme itd. dopunjavati: nedovrene reenice tabele i krialjke re dati ispremetane rijei u smislene reenice

pridjeve neodreene koliine i broja, npr. some, any, much, many, all, (a) few, (a) litle upitne, what, which, whose Opisne prid jeve vezane za zadane teme Nepravilno poreenje pridjeva Brojeve: 1-1000 Glagole: Present Simple (potvrdni, odrini, upitni) Present Continuous (potvrdni, odrini, upitni) Past Simple pravilnih i nepravilnih glagola (potvrdni, odrini, upitni) Future Simple: shall/will (potvrdni, odrini, upitni) Present Continuous za izraavanje budunosti Going to- oblik Glagole be, have/have got (potvrdni, nijeni, upitni) Modalne glagole, can, may, have to, must Zapovjedni nain, sva lica jednine i mnoine Priloge: neto proireniji obim priloga vezanih za zadane teme, npr. - za mjesto - pravac/smjer, npr. left, right, east, west - vrijeme, npr. last week, last year - nain, npr. quickly, fast Prije dloge: neto proirenija upotreba prijedloga za mjesto i vrijeme vezanih za zadane teme Mjesto, npr. in, on, under, behind, in front of Vrijeme, npr. in, on, at Reenica: Osnovni red rijei u potvrdnoj, negativnoj, upitnoj i zapovjednoj reenici The re is a/There are someIs there a? Are there any?

Priroda, neto proireniji vokabular, npr. wildlife, animals, plants, mountain, river, picnic kola, neto proireniji vokabular, npr. school subjects, timetable, teachers Osim stalne nadogradnje svog vokabulara, uenici e nauiti koristiti: Afikse , vezane za zadane teme i gramatiku, npr. expensive, dirty Antonime, vezane za zadane teme, npr. dirtyclean, ask-answer, crylaugh Sloenice, vezane za zadane teme, npr. school choir, guitar lessons, orange juice Kolok acije , vezane za zadane teme, npr. discuss a subject, walk a dog, care about us itd. Ekvivalente prijevoda estih i kljunih rijei, uz selektivno poreenje sa maternjim jezikom i nekim drugim stranim jezicima

283

INTERDISCIPLINARNI SADRAJ Djeca e uiti engleski jezik i proirivati svoj vokabular oslanjajui se na znanje koje su stekli uenjem nekih drugih kolskih predmeta: Maternji jezik (svijet bajki i imaginacije, elementi dramatizacije), Likovna kultura (crtanje, slikanje, oblikovanje ...), Tjelesni i zdravstveni odgoj (sportske aktivnosti i igre, ples), Muzika kultura (sluanje i pjevanje omiljene vrste muzike, muziki instrumenti, upoznavanje sa najpoznatijim izvoaima na engleskom jeziku), Biologija (dijelovi ljudskog tijela, znaaj ishrane za zdravlje...).

INTERKULTURALNE VJETINE: Djeca e : upoznavati kulturu svoje zemlje i uiti da je bolje potuju i cijene, upoznavati neke osnovne razlike izmeu svoje kulture i kulture naroda sa engleskog govornog podruja, uiti da komuniciraju i da se ponaaju u svakodnevnim situacijama na nain koji je prirodan za kulturu zemlje iji jezik ue.

UENJE KAKO TREBA UITI: Djeca e uiti da: ocjenjuju svoje aktivnosti i aktivnosti svojih drugova iz razreda, kao i nivo svog i njihovog znanja u odnosu na postavljene ciljeve, razvijaju pozitivan stav prema uenju jezika, budu odgovorna i aktivna u situacijama kada se ui jezik, koriste kljune metode iz prakse pri radu u parovima ili malim grupama.

Ciljani nivo znanja evropskog okvira za strane jezike:

6. razred 4. godina uenja Nivo i

Sluanje i razumijevanje A2.1

Govor A1.3

itanje i razumijevanje A2.1

Pisanje A1.3

284

Engleski jezik drugi strani jezik, prva godina uenja (2 asa sedmino, 70 asova godinje)
Nivo Teme Funkcije i sposobnosti Vjetine Gramatika Vokabular

Djeca e uiti osnovni 6. razred Lino Djeca e znati: RECEPCIJA Djeca e uiti da vokabular koji se odnosi osnovne a) SLUANJE I REAGIRANJE koriste i uiti o na date teme npr: predstavljanj - pozdravljati na kole formalan/neforma Djeca e sluati izgovoreni tekst i sljedeem: P redstavljanje, npr. e lan nain reagirati: Imenice: name, friend, itd. Porodica 1. godina Kua, dom - predstaviti sebe ili 1. Neverbalno: - vlastite, ope lanovi ue i neki uenja druge crtanjem, redanjem ilustracija po - mnoina lanovi ire porodice, Moja okolina engleskog kola - opisivati: odreenom redoslijedu, bojenjem - prisvojni genitiv npr. mother, jezika - ljude i predmete navedenih predmeta/osoba navedenim (Johns, Marys) grandmother, Svakodnevni - boje predmeta bojama, povezivanjem odreenih Zamjenice: grandfather, uncle, itd. ivot - trenutne ilustracija sa odgovarajuim tekstom, - line P rostorije u kui i namjetaj, aktivnosti izvravanjem uputa i nareenja, - pokazne, (neto proireniji - ogranien broj oznaavanjem tanih/netanih (T/F) this, that, these, those vokabular) npr. kitchen, raspoloenja i tvrdnji itd. - upitne, who, what hall, loo/ lavatory, stanja 2. Verbalno: P ridjevi: coffee-table, bookcase, - locirati ljude i ponavljanjem rijei, izraza ili itavih - Determinatori: curtain predmete reenica koje je izgovorio nastavnik ili lanovi, a/an, Okolina, ivot u - govoriti o koje su uli sa kasetofona, davanjem the gradu i na selu, npr. svakodnevnim kratkih odgovora na pitanja koja P risvojni pridjevi, garden, yard street, aktivnostima i postavlja nastavnik ili koja uju sa my, your, his, her, traffic-lights, park, shop, radnjama kasetofona, ispunjavanjem tabela ili our, their bus station, car park, post - brojati ljude i dopunjavanjem reenica itd. Upitni pridjevi, office, cinema, theatre, predmete (How b) ITANJE I REAGIRANJE what(color) village, river, wood, lake, many are Djeca e itati kratke tekstove, u sebi - Opisni, osnovni hill, bridge, trees, itd. there?) ili naglas, traei odreenu pridjevi, npr. sad, kola, npr. school - rei koliko je sati informaciju ili detalje i reagirati: happy, nice, bad, subjects, school mates, - nabrojati dane u 1. Neverbalno: good, fine, tired, school furniture, pupils sedmici crtanjem, redanjem ilustracija po scared, hungry, things, posters, itd. - izraziti: odreenom redoslijedu, izvravanjem thirsty Svakodnevni ivot, - sposobnost/ uputa i nareenja, povezivanjem Glagoli: rutinske aktivnosti, npr., nesposobnost da odreenih ilustracija sa odgovarajuim - P resent Simple sleep, get up, in the neto urade (I can tekstom, oznaavanjem (potvrdna, negativna, kitchen (npr. tableware: I cant tanih/netanih (T/F) tvrdnji itd. upitna forma) spoon, knife, fork, plate, - ideju posjedovanja 2. Verbalno: - P resent cup, glasses), in the (Johns book, my kratkim odgovorima na pitanja, Continuous bathroom (npr. house) povezivanjem rijei u stupcima A i B (potvrdna, negativna, toothpaste, toothbrush), (npr. da se dobiju kolokacije), upitna forma) wash (npr. main parts of ispunjavanjem tabela, dovravanjem - P omoni glagol be the face/body neto reenica, ispunjavanjem krialjki, - Modalni glagol can proireniji vokabular), sklapanjem ispreturanog teksta u (potvrdna, negativna, learn, clean, work, job, smislenu cjelinu itd. upitna forma) car, bus, walk, sports, itd. PRODUKCIJA P rilozi za: Osim to e stalno a) GOVOR - mjesto, here, there proirivati vokabular, Djeca e: - vrijeme, npr. djeca e uiti da koriste: - zahtijevati, moliti today, now, itd. Afikse, u vezi s datim - davati upute i naredbe P rijedlozi za: temama i gramatikom, - uestvovati u razgovoru - mjesto, npr. in, at npr. s, -ing (pitanja/odgovori) sa drugom - vrijeme, npr. at, Antonime, u vezi sa djecom ili nastavnikom on, in, after datim temama, npr. - igrati uloge, recitirati, pjevati i Reenice: happy- sad, hungryigrati jezine igre - Red rijei (osnovni thirsty, clean - dirty b) P ISANJE red rijei u potvrdnoj, Sloenice, u vezi sa Djeca e: negativnoj, upitnoj i datim temama, npr. - prepisivati kratke tekstove zapovjednoj reenici cupboard, wardrobe, - zapisivati po diktatu - There is a T here shop-w indow, bus-stop, - odgovarati na pitanja are two phone-box - ubacivati, podvlaiti, redati rijei u Kolokacije, u vezi sa smislene reenice datim temama, npr. make - ispunjavati tabele, krialjke noise, have - dovravati reenice itd. breakfast/lunch/dinner, turn on/off the radio/ the television, miss the bus, itd.

285

DIDAKTIKO METODIKE NAPOMENE

esti razred je poetak nove etape u uenju prvog stranog jezika, ali i vrijeme poetka uenja drugog stranog jezika. S obzirom na to da djeca imaju iskustvo u uenju prvog stranog jezika, njega svakako treba iskoristiti i u usvajanju novog drugog stranog jezika. U savladavanju novog stranog jezika obradit e se veliki broj istih onih tema koje su predviene u prvim godinama uenja prvog stranog jezika, no pristup je razliit zbog razliitih uzrasta u kojima se poinje sa uenjem prvog odnosno drugog stranog jezika. Na ovom uzrastu djeca dobivaju svjestan uvid u zakonitosti jezika koji ue. Uz razvijanje sve etiri jezike vjetine, mnogo vremena e se morati utroiti na usvajanje leksike, pravopisa, te gramatike predviene za ovaj razred. Na svim nivoima uenja stranog jezika neophodna je vizualizacija, u poetnoj fazi uenja pogotovo. Dobro osmiljenom vizualizacijom olakava se proces razumijevanja i pamenja i doprinosi redukciji upotrebe maternjeg jezika na asu stranog jezika. Kontinuirano uvjebavanje i sistematiziranje usvojenih znanja takoer e olakati njihovo usvajanje. Zbog toga veliki broj asova treba posvetiti upravo uvjebavanju gradiva. Djeca su na poetku uenja novog stranog jezika po pravilu zainteresirana za rad. Nastavnik/nastavnica mora znati iskoristiti tu dobru motivaciju i u njima probuditi elju za daljnjim uenjem novog jezika. Tome e sigurno doprinijeti i jezike igre te uenje pjesmica koje e djeca rado zapjevati kako na poetku tako i pred kraj nastavnog asa. Praenje i vrednovanje U estom razredu osnovne kole iskazuju se brojane ocjene za postignute rezultate u nastavi. Ocjena iz stranog jezika odraz je cjelokupnog djetetovog odnosa prema kolskim obavezama, njegovog aktivnog uea u nastavnom procesu i pokazanih rezultata koje e nastavnik kontinuirano pratiti i ocijeniti. U tu svrhu preporuuju se ee i krae provjere u formi kratkih pet - i desetominutnih testova kao i izrada dviju kolskih pismenih zadaa (po jedna u svakom polugoditu). Interdisciplinarni sadraj Programski sadraj je meusobno povezan sa drugim predmetima. Djeca e tako uiti jezik oslanjajui se na znanje koje su stekli uenjem nekih drugih kolskih predmeta ali i kombinirajui uenje stranog jezika sa aktivnostima preuzetim iz nekih drugih predmeta, kao npr. Bosanski, hrvatski, srpski jezik, Likovna kultura, Muzika kultura, Matematika, Geografija. Djeca e: - upoznavati razliite kulture i tradicije, - uiti da komuniciraju i da se ponaaju u svakodnevnim situacijama na nain koji je primjeren kulturi zemlje iji jezik ue.

286

Francuski jezik prvi strani jezik, etvrta godina uenja (2 asa sedmino, 70 asova godinje)
CILJEVI I REZULTATI ODGOJNO-OBRAZOVNOG RADA U nastavi francuskog jezika u 6. razredu osnovne kole djeca trebaju proiriti programske sadraje iz 5. razreda i teiti dostizanju nivoa A1.2 Evropskog okvira za strane jezike
Jezike vjetine Sluanje i razumijevanje Oekivani rezultati / ishodi uenja Dijete e prepoznavati glasove, naglasak, ritam i intonaciju u jeziku koji u i razumjeti ogranien broj rije i i izraza, kratke dijaloge o poznatim temama, pjesmice razumjeti i reagirati na odgovarajui nain na kratke usmene poruke prepoznavati slova i napisane rijei, te kratke reenice prepoznavati poznate rijei i kratke reenice i znati ih povezati sa ilustracijama itati krae tekstove pravilno artikulirati glasove, naglaavati rijei, potovati ritam i intonaciju reenice davati osnovne informacije o sebi i svom okruenju opisivati u nekoliko reenica poznatu situaciju sluei se pritom ogranienim brojem osnovnih rijei i zapamenih reeninih shema razmjenjivati sa sagovornicima nekoliko osnovnih iskaza u vezi sa konkretnom situacijom prepisivati, dopunjavati i samostalno pisati rije i i krae reenice Dijete e na ovom nivou uenja jezika svjesno sticati znanje o jeziku, prepoznavati i pravilno upotrebljavati osnovne jezike elemente.

itanje i razumijevanje

Govor

Pisanje Znanje o jeziku

287

Nivo 6. razred osnovne kole etvrta godina uenja francuskog jezika

Te me - Pozdravljanje i predstavljanje - Porodica - Kua, dom - Moja blia okolina - kola - Svakodnevni ivot - Dani u sedmici, mjeseci i godinja doba - Kazivanje vremena

Funkcije i sposobnosti Djeca e znati: - pozdravljati - predstaviti sebe ili druge - identificirati ljude i predmete - opisati: ljude i predmete, boje predmeta, ogranien broj raspoloenja - brojati predmete - locirati ljude i predmete - rei koliko je sati (puni sati) - izraziti: dopadanje, sposobnost da neto urade (Je peux), ideju posjedovanja (le livre de Jean, ma maison)

Ak tivnosti RECEPCIJA a) SLUANJE I REAGIRANJE Djeca e sluati izgovoreni tekst i reagirati: 1) Neve rbalno: imitiranjem nastavnika/nastavnice ili neke popularne linosti (npr. iz crtia), gestikuliranjem, glumljenjem, izvravanjem uputa, pokazivanjem odreenih ilustracija koje se odnose na rijei koje im se usmeno upuuju, crtanjem, bojenjem navedenih predmeta/osoba navedenim bojama, podvlaenjem ili bojenjem rijei koje im se usmeno upuuju, lijepljenjem slika, redanjem slika itd. 2) Ve rbalno: ponavljanjem rijei koje izgovara nastavnik/nastavnica ili koje su uli sa kasetofona, davanjem kratkih odgovora na pitanja nastavnika/nastavnice ili pitanja koja su uli sa kasetofona, popunjavanjem praznina rijeima odabranim sa zidnih karata na kojima se te rijei nalaze itd. b) ITANJE I REAGIRANJE Djeca e prepoznati jednu ili vie napisanih rijei ili uputa i reagirati: 1) Neve rbalno: gestikuliranjem, glumljenjem (npr. tuan, sretan), pokazivanjem, biranjem ili povezivanjem pisanih rijei i odgovarajuih ilustracija, crtanjem, pravljenjem/oblikovanjem stvari, bojenjem ili podvlaenjem samo odreenih rijei (npr. onih koje oznaavaju neku aktivnost, raspoloenje, brojeve itd.), rasporeivanjem ilustracija po odreenom redu prema pisanim uputama itd. 2) Ve rbalno: davanjem kratkih pismenih ili usmenih odgovora na pitanja, zamjenjivanjem ilustracija u tekstu ponuenim rijeima, povezivanjem rijei u stupcu A sa odgovarajuim ilustracijama u stupcu B, zamjenjivanjem inicijala punim rijeima ili popunjavanjem praznina odgovarajuim rijeima itd. PRODUKCIJA a) GOVOR Djeca e: ponavljati rijei nastavnika/nastavnice ili rijei izgovorene sa kasetofona, uestvovati u razgovoru (pitanja/odgovori) sa drugom djecom ili nastavnikom, igrati uloge, recitirati, pjevati i igrati jezine igre, davati upute i naredbe b) PISANJE Djeca e: prepisivati izolirane rijei, uiti pisati pomou igara na CD-u, pomou drutvene igre u kojoj se sastavljaju rijei od slova, drutvene igre u kojoj se slau ploice sa slovima jedna na drugu, zamjenjivati inicijale punim rijeima, ubacivati, podvlaiti, redati rijei po odreenom redoslijedu, od ponuenih rijei sastavljati krae reenice, pisati kratki, jednostavan tekst prema tekstu modelu, samostalno napisati kratki tekst (estitku, razglednicu SMS poruku)

Gramatik a Djeca e uiti o tome i koristiti : Imenice - jednina i mnoina Zamjenice Line Upitne, qui? De/ qui? Que? De/ quoi Determinatore - lanove, un, une, des, le, la, l, les - Prisvojne pridjeve, mon, ton, son,ma, ta, sa - Opisne pridjeve koji su najee u upotrebi, osnovne (npr. triste, malheureux, beau, petit, grand,...) Glagole P rezent pomonih glagola avior, tre, pravilnih glagola, povratnih glagola i nepravilnih glagola aller, faire i venir Imperativ P riloge za mjesto, ici, l, devant, dehors Brojeve 1 - 50 P rijedloge , dans, sur, avec, de (u osnovnim znaenjima)

Vokabular Djeca e uiti samo osnovni vokabular koji se odnosi na teme : Pozdravljanje: Bonjour, Salut, Au revoir itd. Predstavljanje: Je mappelle Je suis, Cest , itd. Quest-ce que cest ? Q ui est-ce? Quel ge as tu? lanovi ue porodice: mre, pre, frre, soeur, grand- mre, grandpre Prostorije u kui i namjetaj: cuisine, sale manger, chambe, armoire, chaise, table, lit, itd. Blia okolina: rue, jardin, arbre, parc, kola: enseignant, lve,livre, cahier, itd Svakodnevni ivot, rutinske aktivnosti npr dormir, se lever, se laver, prendre l autobus, se promener, manger Moje lice, moje tijelo, samo osnovne rijei Opisivanje: Il est grand / petit. Il a les cheveux noirs, bruns, blonds. De quelle couleur est? rouge, jaune, blanc itd. Raspoloenja: heureux, triste Odreivanje mjesta i ploaja: P ardon, pour aller Cest loin (de) / prs (de) Aller tout droit, tourner droite / gauche Vrijeme: Qelle heure est-il? Il est Dani u sedmici, mjeseci, godinja doba Djeca e vjebati da koriste (a ne uiti o tome!): Afikse, u vezi sa datim temama i gramatikom, npr. s Antonime, u vezi sa datim temama, npr. Bon mauvais, grand petitl Sloenice, u vezi sa datim temama, npr. Sale manger, sac dos, itd Kolokacije, u vezi sa datim temama, npr. Prendre un bain, il fait froid, faire attention

288

DIDAKTIKO METODIKE NAPOMENE Zadaci nastave francuskog jezika u estom razredu su prije svega usmjereni na poticanje interesa za uenje stranih jezika, na usvajanje elementarnih jezikih sredstava i usvajanje strategija uenja stranog jezika. Djeca se osposobljavaju za usmenu komunikaciju u jednostavnim svakodnevnim situacijama, usvajaju ogranien fond rijei i izraza, pri emu je prvenstveno nastavnik onaj kojeg imitiraju i za kojim ponavljaju. U ovom uzrastu djeca rado i lako ue prikazujui scenski ono to su usvojila, tako da e u razvoju vjetine govora dramatizacija kratkih dijaloga esto biti zastupljen oblik nastavne aktivnosti. Nakon usmenog usvajanja postepeno se prelazi na itanje (prepoznavanje ve nauenih rijei) horsko i pojedinano, te pisanje (prvo preslikavanje, a potom prepisivanje rijei i kratkih reenica do usvajanja pravilnog pisanja). Teme koje se obrauju u prve tri godine uenja stranog jezika vezane su za svakodnevni ivot i interese djece ovog uzrasta, kao i njihovih vrnjaka u zemljama frankofonskog govornog podruja. Budui da se odreene teme iz razreda u razred ponavljaju, omogueno je kontinuirano ponavljanje, uvjebavanje i proirivanje leksikog fonda. Djeca u nastavi francuskog jezika imaju priliku upoznati kulturu zemlje iji jezik ue, nain ivota njenih stanovnika kao i da prepoznaju slinosti i razlike. Na taj nain kod djece se razvija duh tolerancije. Djeci se takoer prua mogunost susreta sa govornicima francuskog jezikog podruja i uspostavljanje prvih kontakata razmjenom kratkih pisama ili elektronske pote. Djeca usvajaju i nove tehnike uenja stranog jezika kao to su prepoznavanje znaenja jezikih izraza, koritenja rjenika i leksikona prilagoenih njihovom uzrastu i praenja vlastitog napretka u uenju stranog jezika uz primjenu jezikog portofolija. Praenje i vrednovanje U estom razredu osnovne kole iskazuju se brojane ocjene za postignute rezultate u nastavi. Ocjena iz stranog jezika treba biti odraz cjelokupnog djetetovog odnosa prema kolskim obavezama, njegovog aktivnog uea u nastavnom procesu i pokazanih rezultata koje nastavnik kontinuirano prati i ocjenjuje.

INTERDISCIPLINARNI SADRAJI Djeca e uiti francuski jezik i proirivati svoj vokabular oslanjajui se na znanje koje su stekli uenjem nekih drugih kolskih predmeta npr. - Maternji jezik (svijet bajki i imaginacije, elementi dramatizacije neverbalno u funkciji teatarskog izraavanja) - Likovna kultura (crtanje, slikanje, oblikovanje) - Tjelesni i zdravstveni odgoj (ples, sportske aktivnosti, igre) - Muzika kultura (sluanje i pjevanje omiljene vrste muzike, upoznavanje sa najpoznatijim francuskim izvoaima, muziki instrumenti) - Priroda (dijelovi ljudskog tijela, znaaj ishrane za zdravlje, namirnice...) - Matematika (brojevi)

INTERKULTURALNE VJETINE Djeca e se: - upoznati sa kulturom svoje zemlje i uiti da je bolje potuju i cijene - upoznavati sa kulturom naroda francuskog govornog podruja i sa nekim osnovnim razlikama izmeu njihove i francuske kulture - uiti da komuniciraju i da se ponaaju u svakodnevnim situacijama na nain koji je prirodan za kulturu zemlje iji jezik ue (et bien, tiens, oh l l itd)

UENJE KAKO TREBA UITI Djeca e uiti da: - razvijaju pozitivan stav prema uenju jezika - budu odgovorna i aktivna u situacijama kada se ui jezik - koriste kljune metode iz prakse pri radu u parovima ili malim grupama - ocjenjuju svoje aktivnosti i aktivnosti drugova iz razreda

289

Francuski jezik drugi strani jezik, prva godina uenja (2 asa sedmino, 70 asova godinje)
Cilj nastave francuskog jezika u estom razredu osnovne kole, kao drugog stranog jezika, je razvijanje svijesti o postojanju drugih jezika i mogunosti komuniciranja na nekom drugom jeziku koji nije na maternji. Uenje stranog jezika treba djetetu olakati razumijevanje drugih i razliitih kultura i tradicija i jaati motivaciju za uenje stranih jezika. Dijete treba osposobiti da na francuskom jeziku komunicira na osnovnom nivou o temama iz svog neposrednog okruenja. Uenje stranog jezika treba poticati njegovu matu, radoznalost i kreativnost. U nastavi francuskog jezika u estom razredu osnovne kole treba teiti dostizanju nivoa A 1.2 Evropskog okvira za strane jezike u sluanju i razumijevanju i itanju i razumijevanju, odnosno A1.1 u govoru i pisanju.

Jezike vjetine Sluanje i razumijevanje

Oekivani rezultati / ishodi uenja Dijete e prepoznavati glasove, naglasak, ritam i intonaciju u jeziku koji u i razumjeti ogranien broj rijei i izraza, kratke dijaloge o poznatim temama, pjesmice razumjeti i reagirati na odgovarajui nain na kratke usmene poruke prepoznavati slova i napisane rijei, te kratke reenice prepoznavati poznate rijei i kratke reenice i znati ih povezati sa ilustracijama itati krae tekstove pravilno artikulirati glasove, naglaavati rijei, potovati ritam i intonaciju reenice davati osnovne informacije o sebi i svom okruenju opisivati u nekoliko reenica poznatu situaciju sluei se pritom ogranienim brojem osnovnih rijei i zapamenih reeninih shema razmjenjivati sa sagovornicima nekoliko osnovnih iskaza u vezi sa konkretnom situacijom prepisivati, dopunjavati i samostalno pisati rije i i krae reenice

itanje i razumijevanje

Govor

Pisanje Znanje o jeziku

Dijete e na ovom nivou uenja jezika svjesno sticati znanje o jeziku, prepoznavati i pravilno upotrebljavati osnovne jezike elemente.

290

Nivo 6. razred osnovne kole Prva godina uenja francuskog jezika Prvi stepen poetnog znanja

Te me - Pozdravljanje i predstavljanje - Porodica - Kua, dom - Moja blia okolina - kola - Svakodnevni ivot - Dani u sedmici, mjeseci i godinja doba - Kazivanje vremena

Ak tivnosti RECEPCIJA SLUANJE I REAGIRANJE: Djeca e sluati izgovoreni tekst i reagirati: 1) Neverbalno: imitiranjem nastavnika/nastavnice ili neke popularne linosti (npr. iz crtia), gestikuliranjem, glumljenjem, izvravanjem uputa, pokazivanjem odreenih ilustracija koje se odnose na rijei koje im se usmeno upuuju, crtanjem, bojenjem navedenih predmeta/osoba navedenim bojama, podvlaenjem ili bojenjem rijei koje im se usmeno upuuju, lijepljenjem slika, redanjem slika itd. 2) Verbalno: ponavljanjem rijei koje izgovara nastavnik/nastavnica ili koje su uli sa kasetofona, davanjem kratkih odgovora na pitanja nastavnika/nastavnice ili pitanja koja su uli sa kasetofona, popunjavanjem praznina rijeima odabranim sa zidnih karata na kojima se te rijei nalaze itd. ITANJE I REAGIRANJE Djeca e prepoznati jednu ili vie napisanih rijei ili uputa i reagirati: 1) Neverbalno: gestikuliranjem, glumljenjem (npr. tuan, sretan), pokazivanjem, biranjem ili povezivanjem pisanih rijei i odgovarajuih ilustracija, crtanjem, pravljenjem/oblikovanjem stvari, bojenjem ili podvlaenjem samo odreenih rijei (npr. onih koje oznaavaju neku aktivnost, raspoloenje, brojeve itd.), rasporeivanjem ilustracija po odreenom redu prema pisanim uputama itd. 2) Verbalno: davanjem kratkih pismenih ili usmenih odgovora na pitanja, zamjenjivanjem ilustracija u tekstu ponuenim rijeima, povezivanjem rijei u stupcu A sa odgovarajuim ilustracijama u stupcu B, zamjenjivanjem inicijala punim rijeima ili popunjavanjem praznina odgovarajuim rijeima itd. PRODUKCIJA a) GOVOR Djeca e: ponavljati rijei nastavnika/nastavnice ili rijei izgovorene sa kasetofona, uestvovati u razgovoru (pitanja/odgovori) sa drugom djecom ili nastavnikom, igrati uloge, recitirati, pjevati i igrati jezine igre, davati upute i naredbe b) PISANJE Djeca e: prepisivati izolirane rijei, uiti pisati pomou igara na CD-u, pomou drutvene igre u kojoj se sastavljaju rijei od slova, drutvene igre u kojoj se slau ploice sa slovima jedna na drugu, zamjenjivati inicijale punim rijeima, ubacivati, podvlaiti, redati rijei po odreenom redoslijedu, od ponuenih rijei sastavljati krae reenice, pisati kratki, jednostavan tekst prema tekstu modelu, samostalno napisati kratki tekst (estitku, razglednicu SMS poruku)

Gramatika Djeca e uiti o tome i koristiti : Imenice jednina i mnoina Zamjenice Line Upitne, qui? De/ qui? Que? De/ quoi Determinatore - lanove, un, une, des, le, la, l, les - Prisvojne pridjeve, mon, ton, son, ma, ta, sa - Opisne pridjeve koji su najee u upotrebi, osnovne (npr. triste, malheureux, beau, petit, grand,...) Glagole Prezent pomonih glagola avior, tre, pravilnih glagola, povratnih glagola i nepravilnih glagola aller, faire i venir Imperativ Priloge za mjesto, ici, l, devant, dehors Brojeve 1 - 50 Prijedloge , dans, sur, avec, de (u osnovnim znaenjima)

Vokabular Djeca e uiti samo osnovni vokabular koji se odnosi na teme : Pozdravljanje: Bonjour, Salut, Au revoir itd. Predstavljanje: Je mappelle Je suis, Cest , itd. Quest-ce que cest ? Qui est-ce? Quel ge as tu? lanovi ue porodice: mre, pre, frre, soeur, grand- mre, grandpre Prostorije u k ui i namje taj: cuisine, sale manger, chambe, armoire, chaise, table, lit, itd. Blia okolina: rue, jardin, arbre, parc, kola: enseignant, lve,livre, cahier, itd. Svakodnevni ivot, rutinske aktivnosti npr dormir, se lever, se laver, prendre l autobus, se promener, manger Moje lice , moje tijelo, samo osnovne rijei Opisivan je : Il est grand / petit. Il a les cheveux noirs, bruns, blonds. De quelle couleur est? rouge, jaune, blanc itd. Raspoloenja: heureux, triste Odreivanje mjesta i ploaja: Pardon, pour aller Cest loin (de) / prs (de) Aller tout droit, tourner droite / gauche Vrijeme: Qelle heure est-il? Il est Dani u se dmici, mjeseci, godinja doba Djeca e vjebati da koriste (a ne uiti o tome!): Afik se , u vezi sa datim temama i gramatikom, npr. s Antonime, u vezi sa datim temama, npr. Bon mauvais, grand petitl Sloenice , u vezi sa datim temama, npr. Sale manger, sac dos, itd Kolok acije , u vezi sa datim temama, npr. Prendre un bain, il fait froid, faire attention

291

DIDAKTIKO METODIKE NAPOMENE

esti razred je poetak nove etape u uenju prvog stranog jezika ali i vrijeme zapoinjanja uenja drugog stranog jezika. S obzirom da djeca imaju iskustvo u uenju prvog stranog jezika, njega svakako treba iskoristiti i u usvajanju novog drugog stranog jezika. U savladavanju novog stranog jezika obradit e se veliki broj istih onih tema koje su predviene u prvim godinama uenja prvog stranog jezika, no pristup istima je razliit zbog razliitih uzrasta u kojima se poinje sa uenjem prvog odnosno drugog stranog jezika. Na ovom uzrastu djeca dobivaju svjestan uvid u zakonitosti jezika koji ue. Uz razvijanje sve etiri jezike vjetine, mnogo vremena e se morati utroiti na usvajanje leksike, pravopisa, te gramatike predviene za ovaj razred. Na svim nivoima uenja stranog jezika neophodna je vizualizacija, u poetnoj fazi uenja pogotovo. Dobro osmiljenom vizualizacijom olakava se proces razumijevanja i pamenja i doprinosi redukciji upotrebe maternjeg jezika na asu stranog jezika. Kontinuirano uvjebavanje i sistematiziranje usvojenih znanja takoer e olakati njihovo usvajanje. Zbog toga veliki broj asova treba posvetiti upravo uvjebavanju gradiva. Djeca su na poetku uenja novog stranog jezika po pravilu zainteresirana za uenje. Nastavnik/nastavnica mora znati iskoristiti tu dobru motivaciju i u njima probuditi elju za daljim uenjem novog jezika. Tome e sigurno doprinijeti i jezike igre te uenje pjesmica koje e djeca rado zapjevati kako na poetku asa tako i pred kraj asa. Interdisciplinarni sadraji Djeca e takoer uiti jezik i proirivati svoj vokabular oslanjajui se na znanje koje su stekli uenjem nekih drugih kolskih predmeta, npr.: - kroz crtanje, slikanje, oblikovanje itd. (Likovna kultura) - kroz sportove i igre (Tjelesni i zdravstveni odgoj) - sluanjem i pjevanjem omiljene vrste muzike (Muzika kultura) - Matematika - Geografija Interkulturalne vjetine Djeca e se: - upoznavati sa kulturom svoje zemlje i uiti da je bolje potuju i cijene, - upoznavati se sa nekim osnovnim razlikama izmeu njihove kulture i kulture naroda sa francuskog govornog podruja (npr. Razlike u upotrebi nekih pozdrava u francuskom jeziku i u maternjem jeziku uenika, npr. Dobro jutro i dobar dan / Bonjour), - uiti da komuniciraju i da se ponaaju u svakodnevnim situacijama na nain koji je prirodan za kulturu zemlje iji jezik ue. Ovo moe podrazumijevati npr. uzvike (helas! (Jao!) ili eh bien! (pa lijepo! No!) ta ta ta! (kojeta!) tiens! (gle!) itd. Uenje kako uiti Djeca e: - razvijati pozitivan stav prema uenju jezika, - biti odgovorna i aktivna u situacijama kada se ui jezik, - koristiti kljune metode iz prakse pri radu u parovima ili malim grupama, - ocjenjivati svoje aktivnosti i aktivnosti svojih drugova/drugarica iz razreda, kao i nivo svog i njihovog znanja u odnosu na postavljene ciljeve. Praenje i vrednovanje U estom razredu osnovne kole ocjene se iskazuju brojano, a ocjena treba biti odraz cjelokupnog odnosa djeteta prema kolskim obavezama, njegovog aktivnog uea u nastavnom procesu i pokazanih rezultata. Ocjenjuju se usmeni i pismeni odgovori. Pored dvije kolske pismene zadae preporuuju se i krae provjere znanja (petominutni i desetominutni testovi).

292

Njemaki jezik prvi strani jezik, etvrta godina uenja (2 asa sedmino, 70 asova godinje) CILJEVI I REZULTATI ODGOJNO-OBRAZOVNOG RADA
U nastavi njemakog jezika u estom razredu osnovne kole treba teiti dostizanju nivoa A1.3 Evropskog okvira za strane jezike (funkcionalno poetno znanje). Jezike vjetine Oekivani rezultati/ishodi uenja Sluanje i razumijevanje Dijete moe razumjeti pitanja koja se odnose na lino iskustvo i svakodnevne zahtjeve, potvrdne i negativne zapovijesti u okviru jednostavnog rutinskog dijaloga koji se odnosi na neposrednu situaciju. Dijete moe pratiti standardan govor ukoliko se govori tempom sporijim od normalnog i ako mu se neko obraa direktno. Dijete zna proitati poznate i neke nepoznate rijei i pasuse iz kratkih tekstova, koji govore o svakodnevnom ivotu, rutinskim dogaanjima ili koji sadre jednostavne upute. Moe pronai odreenu informac iju u tekstovima u kojima se koristi jednostavan jezik (razglednice, vremenska prognoza). Teko razumijeva i treba mu dosta vremena da proita ak i kratke dijelove teksta. Dijete zna opisati sebe i razgovarati o osnovnim svakodnevnim temama. Moe voditi jednostavne neformalne razgovore i obavljati jednostavne transakcije (npr. u prodavnici). Povremeno mu moe zatrebati pomo. Izgovara bez potekoa poznate rijei, ali pravi primjetne pauze i oklijeva kad izgovara manje poznate rijei. Potekoe kod izgovora mogu povremeno oteati komunikaciju. Vlada osnovnim fondom jednostavnih, nauenih izraza, osnovnim vokabularom i osnovnim gramatikim strukturama. Dijete moe pisati jednostavne tekstove line prirode u okviru predvidivih svakodnevnih potreba i iskustva. Zna pisati jednostavne poruke (jednostavan tekst na razglednici, line podatke, jednostavan diktat). Kod slobodnog pismenog izraavanja pravi brojne greke razli ite prirode. Od ovog razreda djeca poinju svjesno usvajati znanje o jeziku.

itanje i razumijevanje

Govor

Pisanje Znanje o jeziku

PROGRAMSKI SADRAJI Tematske cjeline: kola nastavni predmeti, raspored asova Vrijeme na satu Slobodno vrijeme Druenje TV-emisije Grad Seosko imanje Zemlje, narodi, jezici Kupovina odjee Saobraaj, prijevozna sredstva

293

Funk cije i sposobnosti Djeca e znati: imenovati nastavne predmete, govoriti o svojim omiljenim predmetima itati raspored sati i opisati svoj raspored sati itati vrijeme na satu (ne samo pune sate i na pola sata) iskazati miljenje o neem (Ich finde es super!) imenovati evropske zemlje i odreeni broj stranih jezika opisati ljude i predmete govoriti o trenutnoj aktivnosti imenovati TV-emisije imenovati domae ivotinje i opisati ih imenovati zgrade u gradu iskazati na jednostavan nain dopadanje i nedopadanje izviniti se traiti i nuditi pomo, jednostavne informacije i sl.

Vjetine SLUANJE I RAZUMIJEVANJE Djeca e sluati izgovoreni tekst i reagirati: 1) Neve rbalno: - razvrstavanjem slika, - povezivanjem slike i sluanog teksta, - oznaavanjem tanih i netanih tvrdnji 2) Ve rbalno: - davanjem kratkih odgovora na nastavnikova pitanja ili pitanja koja su ula sa kasetofona i sl. - popunjavanjem praznina u tekstu, - popunjavanjem tabela i sl. ITANJE I RAZUMIJEVANJE Djeca e: - itati reenice i krae tekstove - traiti osnovne informacije u tekstu i reagirati: 1) Neve rbalno: - razvrstavanjem slika - pridruivanjem slike tekstu - pridruivanjem podnaslova dijelovima teksta - oznaavanjem tanih i netanih tvrdnji 2) Ve rbalno: - davanjem kraih odgovora - dopunjavanjem teksta - rjeavanjem jednostavnijih zadataka sa viestrukim izborom GOVOR Djeca e: - recitirati, pjevati - postavljati jednostavna pitanja - odgovarati na pitanja - igrati uloge - pripremati i provoditi jednostavne dijaloge - voditi dijaloge prema datoj skici - jednostavnim reenicama opisivati, govoriti o aktivnostima i odreenim situacijama PISANJE Djeca e: - prepisivati reenice i krae tekstove - rekonstruirati rijei - dopunjavati izostavljene rijei - od ponuenih rijei rekonstruirati krae reenice - pisati kratki jednostavan tekst prema datom tekstualnom modelu - samostalno napisati kratki tekst (razglednicu, SMS, estitku)

Gramatika Djeca e uiti o tome i koristiti : Imenice sa lanom u jednini i mnoini u nominativu i akuzativu: das Buch, die Tafel, die Bcher.... Zamje nice: Line zamjenice u jednini i mnoini u nominative Zamjenica Sie za utivo oslovljavanje Line zamjenice u jednini (ich, du, er, sie, es) u akuzativu Prisvojne zamjenice za jedninu i prvo lice mnoine u nominativu i akuzativu (mein, dein, sein, ihr, unser) Pridjeve u predikativnoj upotrebi Glagole: u prezentu u sva tri lica jednine i mnoine (pomone glagole sein i haben, pravilne glagole te nepravilne glagole fahren, schlafen, sehen, essen, sprechen, lesen) negativan i upitni oblik glagola, za izraavanje elje oblik mchte prezent glagola knnen u jednini i mnoini, imperativ za 2. lice jednine i 2. lice mnoine Negacija nicht i kein (nominativ i akuzativ) Brojeve: do 100 (jedinice i desetice) te brojeve do 1000 (samo stotice) Djeca e koristiti ali ne i uiti o sljedeem: Priloge za mjesto i vrijeme Prijedloge u njihovoj funkcionalnoj upotrebi Ve znike und, aber, oder

Vok abular Djeca e usvajati novi i proirivati ve usvojeni vokabular koji se odnosi na date teme, npr. : kola Deutsch, Mathe, Erdkunde... Wann ist Deutsch? Haben wir heute Mathe? Mathe habe ich am Montag. Grad: das Kaufhaus, die Post, der Supermarkt, das Kino, das Theater, der Park Wo ist das Kino? Hier, dort, links, rechts Seosko iman je : der Bauernhof, Tiere, die Kuh, das Pferd, das Schaf, das Schwein Ze mlje , narodi, jezici: Er ist Englnder. Er spricht Englisch. Sie kommt aus sterreich. Sie spricht Deutsch. Woher kommst du? Aus Bosnien-Herzegowina. Kupovina odje e Die Jacke gefllt mir. Ich finde die Jacke schn und modern. Saobraaj, prijevozna sre dstva: Wir reisen mit dem Zug, Womit mchtest du reisen?

294

DIDAKTIKO METODIKE NAPOMENE

esti razred je poetak nove etape u uenju stranog jezika. Djeca ovog uzrasta ne ue jezik samo imitiranjem i stvaranjem jezikih navika nego svjesnim uvidom u njegove zakonitosti. Ona poinju dakle sticati i znanje o jeziku koristei se ve nauenim jezikim kategorijama iz maternjeg jezika. Pritom e ih nastavnik/nastavnica induktivnim putem voditi ka otkrivanju osnovnih jezikih zakonitosti koje e teiti primjenjivati samostalno i funkcionalno. I na ovom uzrastu izuzetno je bitna vizualizacija koja mora pratiti kako rad na leksici tako i gramatici. U radu na tekstu podjednaka e se panja posvetiti razvijanju receptivnih jezikih vjetina (sluanje i razumijevanje te itanje i razumijevanje) uz razvijanje razliitih strategija sluanja i itanja ali i produktivnih vjetina, govora i pisanja. Djeca e rado inscenirati nauene dijaloge ali i voditi sline na osnovu datih modela ili skica dijaloga. Postepeno e se osposobljavati i za jednostavnu reprodukciju teksta odgovaranjem na postavljena pitanja ili najjednostavnijim prepriavanjem uz pomo slika. U vjebama pismenog izraavanja djeca e dopunjavati izostavljene dijelove teksta, na osnovu predoenog modela jednostavnog teksta pisati slian ili samostalno pisati jednostavan kratki tekst (estitku, razglednicu, SMS). Posebno je vano istai neophodnost kontinuiranog uvjebavanja i ponavljanja. Sistematiziranje nauenog i voenje neke vrste jezikog portfolija razvit e kod djeteta svijest o linom napredovanju u procesu uenja stranog jezika. Nastavnik/nastavnica potie motivaciju za uenje stranog jezika. Dinaminosti nastavnog asa doprinijet e smjena vie aktivnosti, oblika nastavnog rada ali i igara i pjesmica koje e na svojevrstan nain unijeti potrebnu vedrinu i oputenost u nastavu. Nastava stranog jezika, osim kognitivnog ima i duboko humanistiki aspekt. Ona omoguava i favorizira autonomnost djeteta, potie na samostalnost i kreativnost u procesu uenja, ukazuje na neophodnost permanentnog razvijanja jezikih kompetencija, znaaj meusobnog razumijevanja, saradnje, uvaavanja, tolerancije, potovanja razliitosti, kulture dijaloga, interkulturalnog proimanja i uvaavanja, kao i svestrano i iroko usvajanje sposobnosti primjenjivih i u drugim disciplinama. Ona doprinosi razvijanju smisla za opservaciju, postavljanje pretpostavki, kritikog miljenja i tako znaajno utjee na formiranje linosti u cjelini. Veoma je vano da nastavnik/nastavnica upute ponuene u programu, udbenicima i prirunicima ne prihvata kruto, nego da kreativno i fleksibilno kreira aktivnosti, primjereno uvjetima u kojima radi i uzimajui u obzir specifinosti stranog jezika koji predaje. Praenje i vrednovanje U estom razredu osnovne kole iskazuju se brojane ocjene za postignute rezultate u nastavi. Ocjena iz stranog jezika odraz je cjelokupnog djetetovog odnosa prema kolskim obavezama, njegovog aktivnog uea u nastavnom procesu i pokazanih rezultata koje e nastavnik/nastavnica kontinuirano pratiti i ocijeniti. U tu svrhu preporuuju se ee i krae provjere u formi kratkih desetominutnih testova kao i izrada dviju kolskih pismenih zadaa (po jedna u svakom polugoditu). Konanu ocjenu ne treba izvoditi na osnovu proste aritmetike sredine ocjena. Svaka konana ocjena treba da istovremeno odraava stvarni i mjerljivi napredak koji su djeca postigla tokom kolovanja i utisak predmetnog nastavnika/nastavnice o napredovanju. Interdisciplinarni sadraj Programski sadraj je meusobno povezan sa drugim predmetima. Djeca e tako uiti jezik i proirivati svoj vokabular oslanjajui se na znanje koje su stekli uenjem nekih drugih kolskih predmeta ali i kombinirajui uenje stranog jezika sa aktivnostima preuzetim iz nekih drugih predmeta, kao npr. Maternji jezik, Likovna kultura, Muzika kultura, Matematika (brojevi), Geografija (zemlje, narodi, jezici). Interkulturalne vjetine Djeca e: - upoznavati razliite kulture i tradicije, - uiti da komuniciraju i da se ponaaju u svakodnevnim situacijama na nain koji je primjeren kulturi zemlje iji jezik ue.

295

Njemaki jezik drugi strani jezik, prva godina uenja (2 asa sedmino, 70 asova godinje)
CILJEVI I REZULTATI ODGOJNO-OBRAZOVNOG RADA
Cilj nastave njemakog jezika kao drugog stranog jezika u estom razredu osnovne kole podrazumijeva sticanje elementarne jezike kompetencije koja se funkcionalno postepeno razvija. Dijete je na ovom stepenu u stanju da na njemakom jeziku komunicira na osnovnom nivou o temama iz svog neposrednog okruenja. Uenje stranog jezika treba da potakne njegovu matu, radoznalost i kreativnost. Nastava njemakog jezika treba da doprinese daljem jaanju motivacije za uenje stranih jezika i da osposobi dijete da na njemakom jeziku komunicira na osnovnom nivou o temama iz svog neposrednog okruenja i da razumije pojedinane informacije u jednostavnom tekstu U nastavi njemakog jezika u estom razredu osnovne kole, kao prvoj godini uenja njemakog jezika, treba teiti dostizanju nivoa A1.2 Evropskog okvira za strane jezike. Jezike vjetine Sluanje i razumijevanje itanje i razumijevanje Oek ivani rezultati/ ishodi uenja dijete moe razumjeti ogranien broj rijei, obinih fraza i reenica, pitanja i uputa line prirode ili vezanih za neposrednu situaciju i na njih jeziki ili nejeziki reagirati potrebna mu je znatna pomo da bi razumjelo: usporavanje brzine govora, ponavljanje, pokazivanje ili prijevod ita naglas poznate rijei i reenice zna pronai odreenu informaciju u jednostavnom tekstu ako je dozvoljeno ponovljeno itanje pravilno artikulira glasove, naglaava rijei, potuje ritam i intonaciju reenice reproducira napamet nauene stihove i pjesmice zna postavljati pitanja i davati odgovore u toku dijaloga o osnovnim temama uestvuje u razgovoru po modelu daje jednostavne informacije o sebi, porodici i prijateljima opisuje u nekoliko reenica poznatu situaciju pravi pauze, oklijeva, pravi greke i kod najjednostavnije usmene produkcije prepisuje, dopunjava i samostalno pie rijei i krae reenice zapisuje pojedine (poznate) rijei ili krae reenice po modelu zna napisati nekoliko reenica o sebi i o veoma poznatim temama (odgovori na direktno postavljena pitanja, pisanje kratkog pisma, kratkog opisa neke osobe) Od samog poetka uenja drugog stranog jezika uenici svjesno usvajaju znanje o jeziku.

Govor

Pisanje

Znanje o jeziku

PROGRAMSKI SADRAJI Tematske cjeline: 1. 2. 3. 4. 5. 6. 7. 8. 9. 10. 11. Pozdravljanje, predstavljanje, utvrivanje neijeg identiteta kolsko okruenje lanovi porodice ivot uenika za vrijeme nastave i odmora Dani u sedmici, mjeseci, godinja doba Vremenske prilike Brojevi do 100 Kazivanje vremena (puni sat, pola sata) Proslava roendana Seosko imanje, ivotinje Odlazak na raspust

296

Funk cije i sposobnosti Djeca e znati: - pozdravljati na formalan i neformalan nain - predstaviti sebe i druge - rei koliko imaju godina i odakle dolaze - imenovati lanove svoje ue porodice - imenovati predmete u kolskoj torbi i uionici - nabrojati dane u sedmici, mjesece i godinja doba - pitati za vrijeme na satu i rei koliko je sati - rei kakvo je atmosfersko vrijeme - brojati do 100 - govoriti o trenutnoj aktivnosti - estitati roendan - nabrojati domae ivotinje - nabrojati osnovna prijevozna sredstva - iskazati elju (ta eli jesti i piti, kuda putovati) - kupiti voznu kartu

Vjetine SLUANJE I RAZUMIJEVANJE Djeca e sluati izgovoreni tekst i reagirati: 1) Neve rbalno : - razvrstavanjem slika - povezivanjem slike i sluanog teksta, - oznaavanjem tanih i netanih tvrdnji 2) Ve rbalno : - davanjem kratkih odgovora na nastavnikova pitanja ili pitanja koja su uli sa kasetofona - popunjavanjem tabela i sl. ITANJE I RAZUMIJEVANJE Djeca e: - itati reenice i krae tekstove, - traiti osnovne informacije u tekstu i reagirati: 1) Neve rbalno : - razvrstavanjem slika, pridruivanjem slike tekstu, oznaavanjem tanih i netanih tvrdnji 2) Ve rbalno: - davanjem kraih odgovora - dopunjavanjem teksta - rjeavanjem jednostavnijih zadataka sa viestrukim izborom GOVOR Djeca e: - recitirati, pjevati - postavljati jednostavna pitanja - odgovarati na pitanja - igrati uloge - pripremati i provoditi jednostavne dijaloge - voditi dijaloge prema datoj slici PISANJE Djeca e: - prepisivati pojedinane rijei, reenice i krae tekstove - rekonstruirati rijei - dopunjavati izostavljene rijei - od ponuenih rijei rekonstruirati krae reenice - pisati kratki jednostavan tekst prema datom tekstualnom modelu - samostalno napisati kratki tekst (estitku, pozivnicu za roendansku proslavu)

Gramatika Djeca e uiti o tome i koristiti: Imenice sa lanom u jednini i mnoini u nominativu i akuzativu: das Buch, die Tafel, die Bcher.... Zamjenice: - Line zamjenice u jednini i mnoini u nominativu - Zamjenica Sie za utivo oslovljavanje - P risvojne zamjenice za prvo i drugo lice jednine u nominativu Pridjeve u predikativnoj upotrebi Glagole: - prezent pomonih glagola sein i haben - prezent pravilnih glagola - prezent glagola knnen - izraavanje elje pomou oblika mchte - imperativ (2. lice jednine i 2. lice mnoine) - negativan i upitni oblik glagola Negacija nicht i kein (nominativ i ak uzativ) Brojeve do 100 Djeca e koristiti ali ne i uiti o sljedeem: Priloge za mjesto i vrijeme Prijedloge u njihovoj funkcionalnoj upotrebi

Vokabular Djeca e usvajati vok abular koji se odnosi na date teme, npr. : Pozdravljanje: Hallo!, Guten Tag, Guten Morgen, Auf Wiedersehen! Predstavljan je: Ich bin ... Ich heie.... Ich komme aus Deutschland. Wie heit du? Wie alt bist du? Ich bin .... Jahre alt. Wer ist das? Das ist... Porodica: Vater, Mutter, Bruder, Schwester, Eltern, Oma, Opa kola: Das Klassenzimmer,die Schultasche, das Buch, das Heft, der Bleistift, die Tafel, die Kreide, die Bank... Ro endan: Mein Geburtstag ist am Samstag um 18 Uhr. eine Geburtstagsparty machen, Freunde einladen, die Torte, die Kerzen, Geschenke bekommen Seosko iman je: der Bauernhof, Tiere, die Kuh, das Pferd, das Schaf, das Schwein Atmosfe rsko vrije me: Es ist kalt (warm). Die Sonne scheint. Es schneit. Odlazak na raspust: ins Gebirge, ans Meer, mit dem Zug, mit dem Bus, mit dem Flugzeug reisen

297

DIDAKTIKO METODIKE NAPOMENE esti razred je poetak nove etape u uenju prvog stranog jezika ali i vrijeme poetka uenja drugog stranog jezika. S obzirom na to da djeca imaju iskustvo u uenju prvog stranog jezika, njega svakako treba iskoristiti i u usvajanju novog drugog stranog jezika. U savladavanju novog stranog jezika obradit e se veliki broj istih onih tema koje su predviene u prvim godinama uenja prvog stranog jezika, no pristup je razliit zbog razliitih uzrasta u kojima se poinje sa uenjem prvog, odnosno drugog stranog jezika. Na ovom uzrastu djeca dobivaju svjestan uvid u zakonitosti jezika koji ue. Uz razvijanje sve etiri jezike vjetine, mnogo vremena e se morati utroiti na usvajanje leksike, pravopisa, te gramatike predviene za ovaj razred. Na svim nivoima uenja stranog jezika neophodna je vizualizacija, u poetnoj fazi uenja pogotovo. Dobro osmiljenom vizualizacijom olakava se proces razumijevanja i pamenja i doprinosi redukciji upotrebe maternjeg jezika na asu stranog jezika. Kontinuirano uvjebavanje i sistematiziranje usvojenih znanja takoer e olakati njihovo usvajanje. Zbog toga veliki broj asova treba posvetiti upravo uvjebavanju gradiva. Djeca su na poetku uenja novog stranog jezika po pravilu zainteresirana za isti. Nastavnik mora znati iskoristiti tu dobru motivaciju i u njima probuditi elju za daljim uenjem novog jezika. Tome e sigurno doprinijeti i jezike igre te uenje pjesmica koje e uenici rado zapjevati kako na poetku asa tako i pred kraj asa. Praenje i vrednovanje U estom razredu osnovne kole iskazuju se brojane ocjene za postignute rezultate u nastavi. Ocjena iz stranog jezika odraz je cjelokupnog uenikovog odnosa prema kolskim obavezama, njegovog aktivnog uea u nastavnom procesu i pokazanih rezultata koje e nastavnik kontinuirano pratiti i ocijeniti. U tu svrhu preporuuju se ee i krae provjere u formi kratkih pet i desetominutnih testova kao i izrada dvije kolske pismene zadae (po jedna u svakom polugoditu). Interdisciplinarni sadraj Programski sadraj je meusobno povezan sa drugim predmetima. Uenici e tako uiti jezik oslanjajui se na znanje koje su stekli uenjem nekih drugih kolskih predmeta ali i kombinirajui uenje stranog jezika sa aktivnostima preuzetim iz nekih drugih predmeta, kao npr. Maternji jezik, Likovna kultura, Muzika kultura, Moja okolina, Matematika, Geografija. Interkulturalne vjetine Djeca e: - upoznavati razliite kulture i tradicije, - uiti da komuniciraju i da se ponaaju u svakodnevnim situacijama na nain koji je primjeren kulturi zemlje iji jezik ue.

298

Arapski jezik prvi strani jezik, etvrta godina uenja (2 asa sedmino, 70 asova godinje)
Uloga i znaaj nastave arapskog jezika Tokom procesa obrazovanja, a u okviru nastave stranih jezika, neophodno je razvijanje svijesti o poznavanju dva ili vie stranih jezika. Evropska Unija je multietnika zajednica iji su opstanak i prosperitet uvjetovani viejezinou. Rezultat takvih razmiljanja je i stav Vijea Evrope da svaki graanin Evrope mora poznavati najmanje dva strana jezika. Vijekovima Bosna i Hercegovina ima civilizacijske i privredne veze sa Bliskim i Srednjim istokom, kao i sjevernom Afrikom, gdje se u vie od 20 zemalja sa vie od 250 miliona govornika kao slubeni jezik koristi arapski. Pored toga, vie od 35 miliona ljudi kao drugi strani jezik koristi arapski jezik. Znaajno je napomenuti da je u jednom periodu nae historije nemali broj knjievnika pisao djela na arapskom jeziku. Sve prethodno spomenuto govori u prilog neophodnosti uenja arapskog jezika kao jednog od stranih jezika tokom osnovne kole. Cilj i zadaci uenja arapskog jezika Cilj uenja arapskog jezika je osposobljavanje djece za usmenu i pismenu komunikaciju na arapskom jeziku o razliitim temama iz svakodnevnog ivota. Proirivanje ope kulture uenika kroz upoznavanje s nainom ivota i tradicijom zemalja u kojima se govori arapski jezik. Kroz uenje stranog jezika kod djece se razvija svijest: o znaaju viejezinosti, duhu tolerancije, kozmopolitizmu, toleranciji, humanizmu i internacionalizmu. Zadaci nastave arapskog jezika su: - razvoj sve etiri jezike vjetine, - ovladavanje osnovnim leksikim, fonetskim i gramatikim minimumom, - upoznavanje sa kulturom naroda iji se jezik izuava i razumijevanje i potivanje drugih kultura, - razvijanje motivacije za uenje jezika i zadovoljstva u uenju, - razvijanje samopouzdanja i samopotovanja, - razvijanje samostalnosti i kreativnosti, - razvijanje sposobnosti sluanja i meusobnog uvaavanja, - osposobljavanje djece za samostalno koritenje razliitih izvora znanja, odnosno ovladavanje strategijama uenja (nauiti kako uiti).
CILJEVI I REZULTATI ODGOJNO-OBRAZOVNOG RADA Ciljevi nastave arapskog jezik a uenje jezika, a ne o jeziku razvijanje pozitivnog stava prema uenju jezika razvijanje radoznalosti i kreativnosti razvijanje razumijevanja i logikog pamenja razvijanje temeljitosti, predanosti i preciznosti u uenju jezika razvijanje samostalnosti u govoru putem igara, pjesme i plesa uiniti da uenje arapskog jezika bude zabavno itanje i pisanje jednostavnih sintagmi i reenica Oek ivani re zultati uenja ljubav i spremnost za uenje arapskog jezika razumijevanje jednostavnih sadraja na arapskom jeziku sloboda i samostalnost u govoru itanje rijei, vezanih za konkretan pojam (samostalno upotrebljenih) itanje i pisanje jednostavnih sintagmi i reenica prepisivanje rijei i kratkih sadraja kratki usmeni i pismeni odgovori dopunjavanje rijei i reenica

299

PROGRAMSKI SADRAJI Teme (opa tematska podruja kao osnov za daljnji rad) Funkcije i vjetine (usmena i pismena kompetencija) Aktivnosti (pomou kojih se realiziraju vjetine) Gramatika (osnove gramatike za dati nivo) Vokabular (u okviru datih tema)

Neophodno je, ponoviti osnovne fraze, i provjeriti da li su usvojeni: sukun; tadid; tanwin; pisanje odreenog lana; pisanje tanwina u akuzativu; nastavci gramatikog enskog roda; line i pokazne zamjenice.
Nivo 6. razred osnovne kole 4. godina uenja arapskog jezika Prvi stepen elementarnog znanja Teme - Opisati kolu - Aktivnosti u nastavi - Kupovina (voe, povre, brojevi)
- Izraav anje

Funk cije i vjetine Djeca e znati: - P redstaviti sebe i druge - Imenovati lanove svoje ue porodice, njihova zanimanja i interesovanja - Opisati jednostavnim reenicama (imenskim i glagolskim) i ogranienim brojem rijei ljude i predmete u kui - Imenovati predmete u kolskoj torbi i uionici - Nabrojati ogranien broj voa i povra i neke osnovne prehrambene artikle - Brojati od 1 do 100 - Koristiti redne brojeve do 12 za izraavanje punih sati - Nabrojati dane u sedmici - Iskazivati posjedovanje putem pronominalnih sufiksa i genitivne veze

Aktivnosti SLUANJE I RAZUMIJEVANJE Djeca e sluati izgovoreni tekst i reagirati 1) Neverbalno: - gestikulacijom predstaviti ono to su uli - bojenjem navedenih predmeta / osoba - pokazivanjem na odreene ilustracije koje se odnose na rijei koje su ula odnosno povezivanjem slike sa tekstom koji uju - izvoenjem uputstava koje nastavnik izgovara ili koja uju sa kasetofona 2) Verbalno: - ponavljanjem odreenih sintagmi i reenica koje je izgovorio nastavnik ili koje su ula sa kasetofona, davanjem kratkih odgovora na nastavnikova pitanja ili pitanja koja su ula s kasetofona ITANJE I RAZUMIJEVANJE Djeca e prepoznati jednu ili vie napisanih sintagmi ili reenica i reagirati 1) Neverbalno: - gestikuliranjem, imitiranjem povezivanjem pisanih sintagmi i odgovarajuih ilustracija 2) Verbalno - kraim pismenim ili usmenim odgovorima na pitanja - dopunjavanjem izostavljenih sintagmi u tekstu - povezivanjem ponuenih rijei u tekstu GOVOR Djeca e: - ponavljati rijei nastavnika ili rijei izgovorene sa kasetofona - voditi krae dijaloge u parovima sa drugom djecom ili sa nastavnikom - pjevati - recitirati krae pjesmice - glumiti PISANJE Djeca najprije prepisuju rijei koje su prije toga usmeno usvojila, a potom postepeno usvajaju i pravilan nain njihovog pisanja kroz vjebe poput: - popunjavanja sintagmi i reenica (npr.: Gdje su nestale rijei?) - nastavnik ispisuje sintagme/reenice na tablu, izostavljajui odreene rijei koje djeca trebaju popuniti - rekonstruiranje rijei od ponuenih slova, - takmienje u pisanju brojeva - samostalno stvaranje sintagmi, imenskih i glagolskih reenica na osnovu materijala koji je usvojen

Gramatik a - Line zamjenice (mnoina) - Pridjevi - Komparacija pridjeva - Pravi prijedlozi - Genitiv poslije prijedloga - Iskazivanje posjedovanja pomou pronominalnih sufiksa (jednina, 1. lice mnoine) - Genitivna veza - Izraavanje glagola ,,imati - Dvojina - Pravilna mnoina - Pokazne zamjenice (oblici koji nisu uraeni) - Perfekt - Direktni objekt (akuzativ) - Brojevi do 100 - Redni brojevi do 12

Vokabular Djeca proiruju vokabular u okviru zadanih tema i koriste ga za stvaranje jednostavnih atributivnih sintagmi, genitivne veze; imenske i glagolske reenice Kroz dijalog (igre, pjesmice, ponavljanje, prepoznavanje, crtanje i druge vjebe) uvjebavati osnovni vokabular Vokabular treba proirivati u skladu sa temama koje se obrauju Postepeno uvoditi sinonime za leksiku koju je usvojila veina djece

vremena (puni sati) - Opisati slobodne aktivnosti (sportske, kulturne i dr.) - P orodica i lanovi Porodice - zanimanja - Opisati grad, kuu, sobu

300

DIDAKTIKO METODIKE NAPOMENE

esti razred je poetak nove etape u uenju stranog jezika. Djeca ovog uzrasta ne ue jezik samo imitiranjem i stvaranjem jezikih navika nego svjesnim uvidom u njegove zakonitosti. Ona poinju dakle stjecati i znanje o jeziku koristei se ve nauenim jezikim kategorijama iz maternjeg jezika. Pritom e ih nastavnik induktivnim putem voditi ka otkrivanju osnovnih jezikih zakonitosti koje e teiti primjenjivati samostalno i funkcionalno. I u ovom uzrastu izuzetno je bitna vizualizacija koja mora pratiti kako rad na leksici tako i gramatici. U radu na tekstu podjednaka e se panja posvetiti razvijanju receptivnih jezikih vjetina (sluanje i razumijevanje te itanje i razumijevanje) uz razvijanje razliitih strategija sluanja i itanja ali i produktivnih vjetina, govora i pisanja. Uenici e rado inscenirati nauene dijaloge ali i voditi sline na osnovu datih modela ili skica dijaloga. Postepeno e se osposobljavati i za jednostavnu reprodukciju teksta odgovaranjem na postavljena pitanja ili najjednostavnijim prepriavanjem uz pomo slika. U vjebama pismenog izraavanja uenici e dopunjavati izostavljene dijelove teksta, na osnovu predoenog modela jednostavnog teksta pisati slian ili samostalno pisati jednostavan kratki tekst (estitku, razglednicu, SMS). Posebno je vano istai neophodnost kontinuiranog uvjebavanja i ponavljanja. Sistematiziranje nauenog i voenje neke vrste jezikog portfolija razvit e kod uenika svijest o linom napredovanju u procesu uenja stranog jezika. Nastavnik potie motivaciju za uenje stranog jezika. Dinaminosti nastavnog asa doprinijet e smjena vie aktivnosti, oblika nastavnog rada ali i igara i pjesmica koje e na svojevrstan nain unijeti potrebnu vedrinu i oputenost u nastavu. Nastava stranog jezika, osim kognitivnog ima i duboko humanistiki aspekt. Ona omoguava i favorizira autonomnost uenika, podstie na samostalnost i kreativnost u procesu uenja, ukazuje na neophodnost permanentnog razvijanja jezikih kompetencija, znaaj meusobnog razumijevanja, saradnje, uvaavanja, tolerancije, potovanja razliitosti, kulture dijaloga, interkulturalnog proimanja i uvaavanja, kao i svestrano i iroko usvajanje sposobnosti primjenjivih i u drugim disciplinama. Ona doprinosi razvijanju smisla za opservaciju, postavljanje pretpostavki, kritikog miljenja i tako znaajno utjee na formiranje linosti u cjelini. Veoma je vano da nastavnik uputstva ponuena u programu, udbenicima i prirunicima ne prihvata kruto, nego da kreativno i fleksibilno kreira aktivnosti, primjereno uvjetima u kojima radi i uzimajui u obzir specifinosti stranog jezika koji predaje. Praenje i vrednovanje U estom razredu osnovne kole iskazuju se brojane ocjene za postignute rezultate u nastavi. Ocjena iz stranog jezika odraz je cjelokupnog djetetovog odnosa prema kolskim obavezama, njegovog aktivnog uea u nastavnom procesu i pokazanih rezultata koje e nastavnik/nastavnica kontinuirano pratiti i ocijeniti. U tu svrhu preporuuju se ee i krae provjere u formi kratkih desetominutnih testova kao i izrada dviju kolskih pismenih zadaa (po jedna u svakom polugoditu). Konanu ocjenu ne treba izvoditi na osnovu proste aritmetike sredine ocjena. Svaka konana ocjena treba istovremeno odraavati stvarni i mjerljivi napredak koji su djeca postigla tokom kolovanja i utisak predmetnog nastavnika o napredovanju. Interdisciplinarni sadraj Programski sadraj je meusobno povezan sa drugim predmetima. Uenici e tako uiti jezik i proirivati svoj vokabular oslanjajui se na znanje koje su stekli uenjem nekih drugih kolskih predmeta ali i kombinirajui uenje stranog jezika sa aktivnostima preuzetim iz nekih drugih predmeta, kao npr. Maternji jezik, Likovna kultura, Muzika kultura, Matematika (brojevi), Geografija (zemlje, narodi, jezici). Interkulturalne vjetine Djeca e: - upoznavati razliite kulture i tradicije, - uiti da komuniciraju i da se ponaaju u svakodnevnim situacijama na nain koji je primjeren kulturi zemlje iji jezik ue.

301

Arapski jezik drugi strani jezik, prva godina uenja (2 asa sedmino, 70 asova godinje)
Uloga i znaaj nastave arapskog jezika Tokom procesa obrazovanja, a u okviru nastave stranih jezika, neophodno je razvijanje svijesti o poznavanju dva ili vie stranih jezika. Evropska Unija je multietnika zajednica iji su opstanak i prosperitet uvjetovani viejezinou. Rezultat takvih razmiljanja je i stav Vijea Evrope da svaki graanin Evrope mora poznavati najmanje dva strana jezika. Vijekovima Bosna i Hercegovina ima civilizacijske i privredne veze sa Bliskim i Srednjim istokom, kao i sjevernom Afrikom, gdje se u vie od 20 zemalja sa vie od 250 miliona govornika kao zvanini jezik koristi arapski. Pored toga, vie od 35 miliona ljudi kao drugi strani jezik koristi arapski jezik. Znaajno je napomenuti da je u jednom periodu nae historije nemali broj knjievnika pisao djela na arapskom jeziku. Sve prethodno spomenuto govori u prilog neophodnosti uenja arapskog jezika kao jednog od stranih jezika tokom osnovne kole. Cilj i zadaci uenja arapskog jezika Cilj uenja arapskog jezika je osposobljavanje djece za usmenu i pismenu komunikaciju na arapskom jeziku o razliitim temama iz svakodnevnog ivota. Proirivanje ope kulture uenika kroz upoznavanje s nainom ivota i tradicijom zemalja u kojima se govori arapski jezik. Kroz uenje stranog jezika kod djece se razvija svijest: o znaaju viejezinosti, duhu tolerancije, kozmopolitizmu, toleranciji, humanizmu i internacionalizmu. Zadaci nastave arapskog jezika su: - razvoj sve etiri jezike vjetine, - ovladavanje osnovnim leksikim, fonetskim i gramatikim minimumom, - upoznavanje sa kulturom naroda iji se jezik izuava i razumijevanje i potivanje drugih kultura, - razvijanje motivacije za uenje jezika i zadovoljstva u uenju, - razvijanje samopouzdanja i samopotovanja, - razvijanje samostalnosti i kreativnosti, - razvijanje sposobnosti sluanja i meusobnog uvaavanja, - osposobljavanje djece za samostalno koritenje razliitih izvora znanja, odnosno ovladavanje strategijama uenja (nauiti kako uiti).
CILJEVI I REZULTATI ODGOJNO-OBRAZOVNOG RADA Ciljevi poetne nastave arapskog jezika uenje jezika, a ne o jeziku razvijanje pozitivnog stava prema uenju jezika razvijanje radoznalosti i kreativnosti razvijanje razumijevanja i logikog pamenja razvijanje temeljitosti, predanosti i preciznosti u uenju jezika razvijanje samostalnosti u govoru putem igara, pjesme i plesa uiniti da uenje arapskog jezika bude zabavno postupan prelaz ka itanju i pisanju jednostavnih rijei i reenica Oekivani rezultati uenja ljubav i spremnost za uenje arapskog jezika razumijevanje jednostavnih sadraja na arapskom jeziku sloboda i samostalnost u govoru itanje rijei, vezanih za konkretan pojam (samostalno upotrebljenih) itanje jednostavnih reenica prepisivanje rije i i kratkih sadraja kratki usmeni i pismeni odgovori

302

PROGRAMSKI SADRAJI Teme (opa tematska podruja kao osnov za daljnji rad) Funkcije i vjetine (usmena i pismena kompetencija) Aktivnosti (pomou kojih se realiziraju vjetine) Gramatika (gramatika za dati nivo uz koritenje znanja iz maternjeg jezika i prvog stranog jezika) Vokabular (u okviru datih tema)

Specifinosti arapskog pisma e uvjetovati i poetnu fazu uenja arapskog jezika. Neophodno je, uz uenje osnovnih fraza, usvojiti: osnovne oblike slova; varijante pisanja slova; kratke i duge vokale; sukun; tadid; tanwin; vezivanje slova u rijei i krae reenice. Koristiti jezika znanja koja su djeca stekla tokom uenja maternjeg jezika i prvog stranog jezika i komparativnom metodom voditi djecu da sama dolaze do odreenih zakljuaka.
Nivo esti razred osnovne kole Prva godina uenja arapskog jezik a Prvi ste pen elementarnog znan ja Te me Pozdravljanje i upoznavanje Porodica i prijatelji Kua Svakodnevni ivot kola Blia okolina Odjevni predmeti Funkcije i vjetine Dje ca e znati: Pozdravljanje na formalan i neformalan nain - Predstaviti sebe i druge - Imenovati lanove svoje ue porodice - Opisati jednostavnim reenicama (imenskim) i ogranienim brojem rijei ljude i predmete u kui - Imenovati predmete u kolskoj torbi i uionici - Brojati od 1 do 10 - Rei koliko je sati (puni sat) - Nabrojati dane u sedmici - Nabrojati ogranien broj odjevnih predmeta Aktivnosti SLUANJE I RAZUMIJEVANJE Djeca e sluati izgovoreni tekst i reagirati 1) Neverbalno: - gestikulacijom predstaviti ono to su uli, - slaganjem slika redoslijedom koji proistekne iz teksta koji su uli, - pokazivanjem na odreene ilustracije koje se odnose na rijei koje su djeca uli, odnosno povezivanjem slike sa tekstom koji uju, - podvlaenjem rijei koje su djeca uli 2) Verbalno: - ponavljanjem odreenih rijei koje je izgovorio nastavnik ili koje su uli sa kasetofona - davanjem kratkih odgovora na nastavnikova pitanja ili pitanja koja su uli sa kasetofona ITANJE I RAZUMIJEVANJE Djeca e prepoznati jednu ili vie napisanih rijei ili reenica i reagirati: 1) Neverbalno: - gestikuliranjem, imitiranjem - povezivanjem pisanih rijei i odgovarajuih ilustracija - podvlaenjem pojedinih rijei 2) Ve rbalno: - kraim pismenim ili usmenim odgovorima na pitanja - dopunjavanjem izostavljenih slova ili rijei u tekstu - povezivanjem ponuenih rijei u tekstu GOVOR Djeca e: - ponavljati rijei nastavnika ili rijei izgovorene sa kasetofona, - voditi krae dijaloge u parovima sa drugom djecom ili sa nastavnikom, - pjevati, - recitirati krae pjesmice, - glumiti, itd. PISANJE Djeca najprije preslikavaju slova koja su prije toga usmeno usvojili, a potom postepeno usvajaju i pravilan nain njihovog pisanja kroz vjebe poput: - popunjavanja slova (npr.: Gdje su nestala slova? - nastavnik ispisuje rijei na tablu, izostavljajui odreena slova koje djeca trebaju popuniti) - rekonstruiranje rijei od ponuenih slova, - takmienje u pisanju brojeva itd. Gram atika Line zamjenice ('ana, 'anta, 'anti, huwa, hiya, nahnu) Upitne zamjenice (man, ma) Pokazne zamjenice (hara, harihi) Vokativna partikula ,,ya Potvrdne i odrine rijei (na`am, la) Upitne partikule (hal, 'a) Prije dlozi (fi, min, 'ila, `ala) Upitna rije ,,'ayna Kategorija roda Prepoznavanje gramatik og enskog roda (okruglo ,,ta) Brojevi (1 do 10) Vokabular Djeca e: Uiti samo osnovni vokabular, koji e biti osnova za tvorbu kratkih (imenskih) reenica. Kroz dijalog (igre, pjesmice, ponavljanje, prepoznavanje, i druge vjebe) uvjebavati osnovni vokabular.

303

DIDAKTIKO METODIKE NAPOMENE

esti razred je poetak nove etape u uenju prvog stranog jezika ali i vrijeme poetka uenja drugog stranog jezika. S obzirom na to da uenici imaju iskustvo u uenju prvog stranog jezika, njega svakako treba iskoristiti i u usvajanju novog drugog stranog jezika. U savladavanju novog stranog jezika obradit e se veliki broj istih onih tema koje su predviene u prvim godinama uenja prvog stranog jezika, no pristup istima je razliit zbog razliitih uzrasta u kojima se poinje sa uenjem prvog odnosno drugog stranog jezika. Na ovom uzrastu uenici dobivaju svjestan uvid u zakonitosti jezika koji ue. Uz razvijanje sve etiri jezike vjetine, mnogo vremena e se morati utroiti na usvajanje leksike, pravopisa, te gramatike predviene za ovaj razred. Na svim nivoima uenja stranog jezika neophodna je vizualizacija, u poetnoj fazi uenja pogotovo. Dobro osmiljenom vizualizacijom olakava se proces razumijevanja i pamenja i doprinosi redukciji upotrebe maternjeg jezika na asu stranog jezika. Kontinuirano uvjebavanje i sistematiziranje usvojenih znanja takoer e olakati njihovo usvajanje. Zbog toga veliki broj asova treba posvetiti upravo uvjebavanju gradiva. Djeca su na poetku uenja novog stranog jezika po pravilu zainteresirana za uenje. Nastavnik mora znati iskoristiti tu dobru motivaciju i u njima probuditi elju za daljnjim uenjem novog jezika. Tome e sigurno doprinijeti i jezike igre te uenje pjesmica koje e djeca rado zapjevati kako na poetku tako i pred kraj nastavnog asa. Praenje i vrednovanje U estom razredu osnovne kole iskazuju se brojane ocjene za postignute rezultate u nastavi. Ocjena iz stranog jezika odraz je cjelokupnog odnosa djeteta prema kolskim obavezama, njegovog aktivnog uea u nastavnom procesu i pokazanih rezultata koje e nastavnik kontinuirano pratiti i ocijeniti. U tu svrhu preporuuju se ee i krae provjere u formi kratkih pet - i desetominutnih testova kao i izrada dviju kolskih pismenih zadaa (po jedna u svakom polugoditu). Interdisciplinarni sadraj Programski sadraj je meusobno povezan sa drugim predmetima. Djeca e tako uiti jezik oslanjajui se na znanje koje su stekla uenjem nekih drugih kolskih predmeta ali i kombinirajui uenje stranog jezika sa aktivnostima preuzetim iz nekih drugih predmeta, kao npr. Maternji jezik, Likovna kultura, Muzika kultura, Matematika, Geografija. Interkulturalne vjetine Djeca e: - upoznavati razliite kulture i tradicije, - uiti da komuniciraju i da se ponaaju u svakodnevnim situacijama na nain koji je primjeren kulturi zemlje iji jezik ue.

PODRUJA

CILJEVI

OEKIVANI REZULTATI

304

Sticanje znanja: - poznavanje i upotrebu matematikih simbola - usvajanje pojma skupa, unije, presjeka, razlike i direktnog produkta skupova - usvajanje pojma relacije i funkcije - poznavanje koordinatne prave i koordinatne ravnine - usvajanje razliitih uglova, jedinica za mjerenje uglova, mjerenje uglomjerom - raunanja s mjernim brojevima za kutove (+, -, , :) - grafikog prenoenja, uporeivanja, sabiranje i oduzimanja uglova - usvajanje procedura etiri osnovne raunske operacije u skupu No i skupu Q+ - usvajanje znanja o viecifrenim brojevima, razlomcima (decimalnim brojevima) i njihovoj strukturi - o jednainama i nejednainama s nepoznatom na jednom mjestu - o rjeavanju aritmetikih (brojevnih) izraza - upotreba brojeva u razliitim kontekstima, u drugim predmetima i svakodnevnom ivotu - usvajanje postupaka za etiri raunske operacije s razlomcima i decimalnim brojevima - raunanja postotka - raunanje aritmetike sredine dvaju ili vie brojeva - raunanje pomou depnog raunala Razvijanje sposobnosti i vjetina: - uporeivanja, nizanja - slijeenja niza uputa - prostornog organiziranja i orijentiranja - vizualizacije i vizualnog grupiranja - procjenjivanja Sposobnosti - prepoznavanja obrasca i vjetine - induktivnog miljenja - induktivnog i analognog zakljuivanja - razliitih naina matematikog izraavanja i komuniciranja, - matematikog jezika - prikupljanja, selektiranja i koritenja informacija

Dijete e znati: - matematikim simbolima zapisati odnos dva ili vie zadanih skupova - prepoznati relaciju, odnosno funkciju - nacrtati zadani ugao, kao i ve nacrtani izmjeriti uglomjerom - znat e raunski sabirati, oduzimati, mnoiti i dijeliti uglove - grafiki sabirati, oduzimati i mnoiti uglove - prepoznati, razumjeti i pravilno koristiti matematike simbole - prepoznati brojeve prve milijarde i brojeve skupa N o, njihov poloaj na brojnom polupravcu i njihovu strukturu - sa sigurnou obavljati raunanja u skupu N o rjeavati matematike izraze - modelirati matematike izraze prema zadanim (tekstualnim) uvjetima - prepoznati i rjeavati zadatke date rijeima (i problemske zadatke) - procijeniti i provjeriti tanost rezultata - obavljati sve etiri raunske operacije u skupu Q+ - rjeavat e jednostavnije jednaine i nejednaine u Q+ - nauit e izraunavati postotak od zadanog broja, kao i aritmetiku sredinu za dva ili vie brojeva - raunati pomou depnog raunala

Zn an je

Dijete e moi: - promatrajui otkrivati nova svojstva u okruenju i logiki ih povezivati - nakon obavljenog zapaanja izvoditi zakljuke - raditi po odreenom planu - pripremati se za odreeno napredovanje - koristiti pomagala za crtanje uglova, paralelnih i okomitih pravaca ... - matematikim jezikom izraavati ope ideje

Razvijanje spoznaja o drutve nim vrije dnostima: Dijete e: - razvijanje argumentacije u branjenju linih stavova i stavova drugih - o vanosti donoenja sudova na osnovu provjerenih injenica i izgraenih kriterija Vrije dnosti i - rada, posebno timskog i pozitivnim crtama linosti - vanosti radovanja linom uspjehu, kao i uspjehu stavovi drugih, - ocjenjivanje i samoocjenjivanje na osnovu objektivnog i konstruktivnog vrednovanja - samopuzdanja i samoaktualizacije - uloge kritikog miljenja i zakljuivanja u donoenju razliitih odluka - pokazivati vie zanimanja za timski rad i socijalizaciju - nauiti da slua argumentaciju i kritiki preispituje osobne stavove i stavove drugih - nauiti prepoznavati unutarnje vlastito razmiljanje i vlastito prosuivanje. - poboljati linu listu motiva , emocija i doivljaja - pokazati vie altruizma (ovjekoljubivosti, spremnosti da se pomogne drugim), pokazati vie senzibiliteta prema matematici i kritikom miljenju uope - prepoznati vanost matematikih znanja u rjeavanju problema i sveprisutnost matematike u univerzumu

Matematika

305

Programski sadraji 1. Skupovi, relacije i preslikavanja 2. Krunica, krug, ugao (kut) 3. Prirodni brojevi 4. Djeljivost brojeva 5. Razlomci 1. Skupovi, relacije i preslikavanja Skupovi Presjek, unija i razlika skupova Direktni produkt skupova Relacije. Funkcije (preslikavanja) Koordinatni polupravac i koordinatni sistem u ravni 2. Krunica, krug, ugao (kut) Izlomljena linija, mnogougao (mnogokut), krunica i krug. Prava i krunica; Dvije krunice Ugao (elementi, obiljeavanje) Konveksni i nekonveksni uglovi Sredinji ugao, kruni luk i tetiva Prenoenje uglova; Uporeivanje uglova Grafiko sabiranje i oduzimanje uglova Vrste uglova: puni, oprueni, tupi, pravi, otri, nula ugao, susjedni i usporedni Mjerenje uglova (jedinice: stepen, minuta, sekunda), uglomjer Raunske operacije s mjernim brojevima za uglove Komplementni i suplementni uglovi 3. Prirodni brojevi Skup N i N0 Sabiranje, oduzimanje, mnoenje i dijeljenje (s ostatkom) u skupu N0 Svojstva raunskih operacija: komutativnost, asocijativnost, distributivnost Izrazi s promjenljivim Pridruivanje brojeva po datom pravilu (brojna vrijednost izraza) 4. Djeljivost u N0 Dijeljenje u skupu N0 (Jednakost a = b c + r) Djeljivost u skupu N0, faktori i sadraoci prirodnog broja Djeljivost zbira, razlike i proizvoda prirodnih brojeva Djeljivost dekadnim jedinicama i brojevima: 2, 3, 4, 9, 25 Prosti i sloeni brojevi Rastavljanje sloenih brojeva na proste faktore Zajedniki djelitelji brojeva, najvea zajednika mjera Zajedniki sadralac i najmanji zajedniki sadralac danih brojeva 5. Razlomci Pojam razlomka b/a (a, b e N): brojnik i nazivnik Razlomci vei i manji od 1 Proirivanje i skraivanje razlomaka Uporeivanje razlomaka Razmjera (omjer) Decimalni i postotni zapis razlomka, postotak Pridruivanje taaka brojnog polupravca razlomcima Osnovne raunske operacije sa razlomcima i njihova svojstva Aritmetika sredina danih brojeva Brojevni izrazi sa zagradama, Tekstualni zadaci Izrazi s promjenljivim; Brojna vrijednost izraza Jednaine i nejednaine u Q+ (najjednostavniji oblici)

306

VRIJEDNOSTI, STAVOVI, PONAANJA Razvijanje SKUPOVI, RELACIJE Djeca trebaju usvojiti: Dijete treba skup i elementi skupa radei s priborom osjeaja za I PRESLIKAVANJE Skupovi kao osnovni pojam. za geometriju percepciju Presjek, unija i razlika Ureeni par, jednakost razvijati prostora, za skupova ureenih parova, prvu motorike urednost, Direktni produkt skupova i drugu koordinatu sposobnosti kao i preglednost, Relacija; F unkcija ureenog para. uvjebavati oko preciznost u Koordinatni polupravac i Trebaju definirati da pravilno mjerenju. koordinatni sistem u ravni relaciju, odnosno procjenjuje slike Razvijanje KRUNICA, KRUG, funkciju. Trebaju znati koje crta. Treba osjeaja za UGAO (KUT) nacrtati zadane take promatrati i urednost pri Izlomljena linija, na koordinatnom otkrivati nova crtanju. mnogougao, pravcu i u svojstva, i Razvijanje krunica (kruna crta) i koordinatnom sistemu logiki ih odgovornosti za krug u ravni. Djeca povezivati. samostalno Prava i krunica trebaju znati koji su Treba razviti obavljanje Ugao; Vrste uglova; osnovni pojmovi u osjeaj za zadataka. Dijete se Sredinji ugao geometriji (taka, promatranje treba osposobiti za Jedinice za mjerenje prava, ravnina, raznih uglova i samostalan rad s uglova prostor, skup), a koji njihovih veliina. geometrijskim Mjerenje uglova su i izvedeni pojmovi Dijete treba priborom, za Raunske operacije sa (duina, izlomljena usvojiti i razviti procjenjivanje mjernim brojevima za linija, mnogougao, matematiki rezultata i za uglove krunica, krug, jezik. pomo ostaloj Suplementarni, sredinji ugao...). Uoavati djeci. K od djeteta komplementarni uglovi Jedinice za mjerenje slinosti izmeu treba potaknuti rad Prenoenje uglova uglova: stepen, algebarskih i po planu. Uporeivanje uglova minute, i sekunda. geometrijskih Razvijanje Grafiko sabiranje i Stepen (stupanj) zadataka. zapaanja i oduzimanje uglova povezati sa stepenima Dijete treba izvoenje iz geografije, radi nauiti definirati zakljuaka. povezivanja gradiva i pojmove koji ga lakeg usvajanja. okruuju, a Dijete treba usvojiti osnovne crtanje, mjerenje, pojmove upore ivanje, razumjeti. sabiranje, oduzimanje uglova, kao i mnoenje uglova prirodnim brojem. Djeca trebaju Razvijati Razumijevanje PRIRODNI BROJEVI Skup N i N0 savladati sve raunske misaonost i prirodnosti i Sabiranje (sabiranje) , operacije. Insistirati na loginost kroz prirodne loginosti oduzimanje, mnoenje i skraenom dijeljenju i rjeavanje u radu sa dijeljenje (s ostatkom) u mnoenju, gdje se razliitih prirodnim skupu N 0 trebaju koristiti zadataka. Dijete brojevima. Svojstva raunskih olakice. Vjebati treba samostalno Razvijanje i operacija: komutativnost, zadatke s vie odluivati koju jaanje asocijativnost, raunskih operacije i operaciju e prije samopouzdanja u distributivnost zagrada, da djeca rjeavati, kao i vlastitu sposobnost Izrazi s promjenljivim uvjebaju red koje zagrade e uenja i Pridruivanje brojeva po raunskih operacija i prije raunati. zakljuivanja. danom pravilu (brojna oslobaanja od Svjesno vrijednost izraza) zagrada. Uvjebavati preuzimanje rjeavanje zadataka s odgovornosti za opim brojevima, sa i uraeno. P ozitivan bez zadanih odnos prema radu, vrijednosti opeg kao i volja za rad i broja. Djeca trebaju za iskazivanje znati koristiti svojstva pozitivnih raunskih operacija. rezultata rada. SADRAJI ZNANJE SPOSOB NOSTI

AKTIVNOSTI DJETETA Dijete treba paljivo pratiti izlaganje nastavnika/ce i uestvovati u radu svojim komentarima i pitanjima. Koristiti udbenik, zbirku zadataka i ostalu preporuenu literaturu.

AKTIVNOSTI NASTAVNIKA/CE Nastavnik/ca e svojim znanjem i vjetinama obraditi nastavne sadraje tako da djeca usvoje pojmove i definicije i da razumiju i prihvate odreene zakonitosti. Nastavnik/ca e paziti da sadraj i objanjenja budu dostupna uzrastu djeteta. Poticati e dijete na rad. Zahtijevat e od djece da uredno rade i da ravnomjerno rasporeuju crtee na listu papira. Insistirat e na saimanju pojmova geometrije u opisivanju tokom izlaganja. Poticat e dijete na slobodno procjenjivanje veliine uglova prije mjerenja.

Aktivno uestvuje u svim oblicima nastavnog rada. P rati izlaganja nastavnika/ce. Uestvuje u stvaranju obrazovnih situacija, sredstava i modela. Koristi udbenik i literaturu. Dosljedno izvrava sve zahtjeve nastavnika/ce u individualnom, grupnom i frontalnom radu. Uredno pie sve informacije koje mu daje nastavnik/ca. Ui kod kue i radi domae zadae.

Ostvaruje produktivnu stvaralaku atmosferu u razredu. Vodi evidenciju svojih zapaanja o napredovanju djeteta. Koristi razliite metode i strategije praenja postignua i sposobnosti djeteta. Redovito ocjenjuje rad djeteta i vodi uredne zabiljeke.

307

Djeca trebaju znati rastaviti sloeni broj na proste faktore. Trebaju znati prepoznati brojeve koji su djeljivi sa: 2, 3, 4, 5, 6, 9, 10, 15 ... Djeca trebaju znati odrediti najmanji zajedniki sadralac, kao i najvei zajedniki djelitelj. Moraju razlikovati proste od sloenih brojeva, kao i relativno proste brojeve. Dijete usvaja RAZLOMCI - P ojam razlomka pojam cijelog, - Uporeivanje razlomaka polovine, treine ... jednakih nazivnika kao i zapis istih. - Sabiranje i oduzimanje Crteima prikazuje razlomaka jednakih zadane brojeve i nazivnika ita nacrtane - P roirivanje i skraivanje dijelove kako bi razlomaka zapamtilo zapis. - Svoenje razlomaka na P reko mjernih jednake nazivnike brojeva: povrine, - Uporeivanje razlomaka duljine, vremena, i sa jednakim nazivnikom odgovarajuih - Sabiranje i oduzimanje zadataka odreuje razlomaka razliitih razlomke izraene nazivnika manjim - Jednaine u vezi sa odgovarajuim sabiranjem i oduzimanjem jedinicama. Usvaja razlomaka: algoritme (x+a= b; x-a= b; a-x= b; (x- sabiranja, jednakih a)+b= c; (x+a)-b=c) i razliitih - Nejednaine u vezi sa razlomaka, sabiranjem i oduzimanjem mnoenja i razlomaka: (a+ x< b; dijeljenja x+a> b; x-a<b; x-a>b; arazlomaka. Rjeava x< b; a-x>b) razliite jednaine i - Mnoenje razlomaka nejednaine - Dijeljenje razlomka pomou svojstava razlomkom raunskih - Svoenje razlomaka na operacija. Rauna jednake nazivnike postotak. - Uporeivanje razlomaka Razmjeru rjeava - Sabiranje i oduzimanje kao jednakost razlomaka razliitih dvaju razlomaka nazivnika (primjena na - Mnoenje razlomaka nastavi geografije, - Dijeljenje razlomka izraunavanje razlomkom udaljenosti na - Jednaine (jednaine) u karti). vezi sa mnoenjem i dijeljenjem razlomaka (ax=b; x:a=b; a:x=b; ax+b=c; ax-b=c) - Nejednaine (nejednaine) u vezi sa mnoenjem i dijeljenjem razlomaka - P ostotak - Razmjera i njena primjena DJELJIVOST U N 0 Djelitelj i sadralac broja Djeljivost zbira, razlike i proizvoda Djeljivost sa 2, 3, 4, 5, 6, 9, 10, 15 ... Prosti, sloeni i relativno prosti brojevi Rastavljanje broja na proste faktore Najvei zajedniki djelitelj Najmanji zajedniki sadralac

Razumijevanje materije i problema. Razvijanje logikog i stvaralakog miljenja. Razvijati matovitost i sposobnost percipiranja bitno od nebitnog. Vjetina odabira inovacija, razvrstavanja, klasificiranja, uporeivanja.

Adaptivnost i fleksibilnost u prihvaanju promjena. Znaaj znanja o brojevima i kvantitativnim odnosima. Interes za rjeavanje problema i zadataka timskim radom. P rocjenjuju i vrednuju vlastite stavove i stavove drugih. P otivanje pravila obrazovne igre i aktivnosti uope. Cijelo i razlomljeno. Usvaja pojmove cjeline i jedinke i ope odnose izmeu dijela neega i kolektiviteta (cjeline)

Radi na satu i kod kue po uputama nastavnika/ce. Za svaki nerazumljivi zadatak trai objanjenje, kod kue ili u koli. Ne ostavlja nita nerazjanjeno ni nenaueno.

Nastavnik/ca postavlja pitanja i trai adekvatne odgovore, da sazna da li su sva djeca razumjela postavljene zadatke. Potie dijete da pita i da trae odgovore.

Vizualno ralanjivanje i grupiranje. Induktivno miljenje. Procjenjivanje. Razliiti naini matematikog izraavanja i komuniciranja koritenjem matematikog jezika. Konvergentna i divergentna produkcija ideja.

Prati aktivno rad na asu i pri tome usvaja nova znanja. Donosi potreban didaktiki materijal za razumijevanje novog gradiva (razlomaka). Crta i ree, polovi i dijeli, preklapa i mjeri.

Priprema nastavnu tehniku i tehnologiju. Izrauje didaktiki materijal. Primjenjuje modele interaktivne nastave. Usklauje zadatke i probleme spram mogunosti djeteta. Individualno prilazi djeci kod rjeavanja sloenijih zadataka. Odmjerava znanja: dovoljnog, srednjeg i visokog nivoa. (Origami - japanska tehnika savijanja papira, Geometer's Sketchpad, Geogebra programi iz matematike na kompjuteru su veoma zgodni za jednostavno i brzo prikazivanje razliitih razlomaka i odnosa izmeu cijelog i njegovih dijelova, kao i izmeu samih dijelova cijelog). Zadatke osmiljava tako da dijete potie na razmiljanje.

308

DIDAKTIKO-METODIKE NAPOMENE
1. Skupovi, relacije i preslikavanja Skup, koji su djeca ranije poimala vie intuitivno, u ovoj se temi, do odreenog stepena formalizira. Meutim, formaliziranju ovih sadraja mora se pristupiti oprezno i postupno od konkretnih ivotnih situacija. Potrebno je uvesti pojam skupa i elementa, kao osnovnih pojmova, pomou razliitih primjera iz djetetovog svakodnevnog okruenja. Navesti djecu da sama prepoznaju skupove i da odrede njihove elemente po prepoznatoj osobini. Navesti djecu da nauene geometrijske likove (pravac, polupravac, duina, izlomljena linija...) doive kao skupove taaka. S (Venovim) dijagramima uvesti slikoviti zapis skupova, presjeka, razlike kao i produkte skupova. Odnose izmeu geometrijskih likova zapisati pomou simbola za uniju, presjek i razliku skupova. Dijagramom uvesti produkt skupova. Kasnije na dijagramu uvesti relacije i funkcije, kao i za koordinatni sistem u ravnini. Uvesti pojam relacije i funkcije na jednostavnijim primjerima. 2. Krunica, krug, ugao Ve ranije dijete je upoznalo oblike kruga i krunice. Ova su znanja bila na intuitivno konkretnom nivou (krunica je bila granica kruga). U ovom programu dijete ispituje udaljenost taaka krunice i sredita krunice, zakljuujui da su te udaljenosti jednake. Djeca sada krunicu i krug poimaju kao skup taaka. Znanja o uglu ovdje se proiruju i produbljuju. Uvoenje pojma centralni ugao povezuju se ugao i krunica ime se ostvaruju pretpostavke za konstruiranje podudarnih uglova odnosno za (grafiko) sabiranje i oduzimanje uglova. Uvesti ugao i vrste uglova kao kretanje polupravca oko krajnje take, uglomjer, jedinice za mjerenje uglova (po mogunosti koristiti namjenske raunarske softvere (npr. Geometer's Skachpad i Geogebra kompjuterski program za nastavu matematike) ili grafo-folije Uvjebati raunske operacije s vieimenovanim brojevima (stepen, minuta, sekunda): +, -, , :. Uvjebati grafiko sabiranje i oduzimanje uglova. 3. Prirodni brojevi Realizaciju ove tematske cjeline treba, u najveem dijelu, postaviti kao ponavljanje, proirivanje i produbljivanje znanja koja je dijete usvojilo ranije. Meutim, u toku ponavljanja treba podii nivo znanja od konkretnog poimanja pojmova koji se ponavljaju ka njihovom apstraktnom znaenju. Ovdje prvenstveno mislimo na vane generalizacije kao to su svojstva skupa N i operacija u njemu. Ponoviti sve raunske operacije s brojevima. Djeci pokazati neke interesantne jednostavnije operacije mnoenja (tablica malih brojeva, do 10, pomou prstiju lijeve i desne ruke, mnoenje prirodnih brojeva kojima je zbir posljednjih cifri 10, mnoenje dvocifrenih brojeva napisanih jedan ispod drugoga, ili pronai neke druge zanimljivosti vezane za brojeve. Uvjebati svojstva raunskih operacija, osobito distribuciju mnoenja prema sabiranju i oduzimanju. Uvjebati grupiranje jednakih faktora u zagradu. Uvjebati zadatke sa zagradama, izraunavanje i oslobaanje zagrada. 4. Djeljivost brojeva Kroz niz primjera dijete treba da kolinik ,,a podijeljeno sa b povezuje sa relacijom a = b q + r , odnosno sa jednakou a = b q. Pojam djeljivosti moe se sada korektno tumaiti, pa i definirati. Prije nego to se krene sa djeljivosti konkretnim brojevima (2, 5 ) potrebno je na dosta primjera pokazati djeljivost zbira odnosno produkta brojem. Nakon toga rezultate zakljuivanja uopiti u stavove odnosno teoreme. Potrebno je proiriti znanja o djeljivosti prirodnih brojeva i nauiti pravila (teoreme) djeljivosti.

309

Tvrdnje o djeljivosti djeca trebaju nauiti kroz razliite plastine primjere. Uvesti pojam najmanjeg zajednikog sadraoca i najveeg zajednikog djelitelja za dva ili vie prirodnih brojeva. 5. Razlomci

U ovom sadraju obraditi samo pozitivne razlomke. S djecom raditi figurice od papira, i pri tome radu naglaavati da se papir poinje savijati od cijelog, prema polovinama, etvrtinama, itd. Djeca mogu donijeti i kola papir, makaze i ljepilo, pa zadane likove lijepiti cijele, isijecati polovine, treine..., lijepiti i razgovarati o razlomcima. Na internetu pronai web stranice s uraenim materijalima, vezanim za uvoenje razlomaka. Za koritenje u neposrednom radu na asu, dobar je takoer i raunarski program Geogebra. Uvesti decimalne razlomke. Uvesti pojam postotka, kao razlomka s nazivnikom 100. Kod mnoenja, razlomak prvo mnoiti prirodnim brojem, zatim razlomak i prividni razlomak, a tek onda razlomak s razlomkom. Uvjebati sve etiri raunske operacije. Aritmetiku sredinu uvesti na brojnoj polupravoj, kako bi djeci bio jasniji navedeni pojam. Jednaine i nejednaine uvesti pomou vage za mjerenje: lijeva strana jednaka desnoj, ako dodamo ili oduzmemo istovremeno na jednoj i drugoj strani jedan broj neemo naruiti ravnoteu, isto razmiljamo i kad mnoimo i dijelimo lijevu i desnu stranu brojem razliitim od nule. Postepenim prebacivanjem poznatih na jednu stranu rijeimo jednainu, odnosno nejednainu.

310

Biologija
ODGOJNI - upoznavanje djece s pojmom biologije, njenim predmetom, problemom izuavanja - posebnu panju usmjeriti na eliju kao osnovnu strukturnu i funkcionalnu jedinicu svih ivih bia - pruanje osnovnih znanja, vjetina i sposobnosti o gra i i funkciji biljnog organizma - shvatanje toka fiziolokih pojava i procesa u biljnom organizmu vezanim za grau i funkciju biljnih organa - upoznavanje sa biosistematikom biljnog svijeta, odnosno sa najznaajnijim karakteristikama pojedinih grupa biljaka - shvatanje filogenije biljnog svijeta, podjele i znaaja - ovladavanje odabranim metodama i tehnikama rada u nastavi biologije - razvijanje pogleda i sticanje osnovnih znanja o ivom svijetu u skladu sa dostignuima savremene bioloke nauke i univerzalnih odgojnih vrijednosti - shvatanje znaaja biljaka za prirodu, ivotinje i ovjeka OBRAZOVNI - sticanje novih znanja o predmetu izuavanja biologije - nauiti razliku izmeu biljne i ivotinjske elije - koristiti prethodna iskustva djece i ostvariti korelaciju s gradivom drugih nastavnih predmeta multidisciplinarni pristup - da pomou praktinog rada djeca shvate fizioloke pojave i procese u biljnom organizmu i da poveu grau i funkciju biljnih organa i biljke - upoznati djecu s osnovnim sistematskim kategorijama i njihovom hijerarhijom formiranje svjetonazora / pogleda o porijeklu i razvoju biljnog svijeta - razvijati kritiko miljenje i kreativnost - poseban znaaj posvetiti planiranju i pripremanju laboratorijske vjebe, posmatranju, modeliranju elije i biljnih organa i eksperimentima - istaknuti znaaj biljaka kao jedinih proizvoaa hrane i kisika na Zemlji, razvijati senzibilitet o potrebi zatite biljnog svijeta od unitavanja OEKIVANJA - djeca se slue literaturom iz biologije i prepoznaju predmet izuavanja pojedinih grana biologije - razumiju grau elije i njenu funkciju u jednoelijskom i vieelijskom organizmu, diobu elije, pojam haploidnog i diploidnog broja hromozoma - razumiju fizioloke procese u biljkama i znaju povezati grau i funkciju biljnog organa i biljke - prave herbar i odreuju biljke pomou kratkih didaktikih kljueva za grupu biljaka - znaju klasificirati biljke i razumiju razvoj od niih ka viim - uz pomo nastavnika/ce znaju procjenjivati relevantnost podataka i informacija - shvataju ulogu nauke za razumijevanje svijeta u kojem ive - znaju da svaki pojedinac moe dati vlastiti doprinos u ouvanju i obogaivanju biljnog svijeta - razvijaju pozitivne vrijednosti i stavove prema sebi, prema drugima, prema svojoj okolini i uenju kao cjeloivotnom procesu

PROGRAMSKI SADRAJI
Uvod 1. BIOLOGIJA - NAUKA O IVIM BIIMA Podjela biologije prema predmetu i problemu izuavanja, znaaj biologije Povezanost i ovisnost ive i neive prirode i zajednike osobine ivih bia CITOLOGIJA Biljna stanica: elija, osnovna jedinica grae organizma. Dioba elije Posmatranje elija pokoice luka pod mikroskopom. Tkivo: graa i funkcija, organ, organizam. Jednoelijski i vieelijski organizmi. GRAA I FUNKCIJA BILJAKA SJEMENKA: graa sjemenke dvosupnica dikotila i jednosupnica monokotila, klijanje sjemenke: uslovi klijanja, voda, zrak, toplota, klijavost. KORIJEN: Graa i funkcija korijena. Difuzija, osmoza, kapilarnost i korijenov pritisak. Ogled rastenja korijena. Vegetativno razmnoavanje korijenom. IZDANAK: Nadzemni i podzemni izdanak. Stablo: graa i funkcija stabla. Drvenasto i zeljasto stablo, preobraaj. Vegetativno razmnoavanje podzemnim izdankom.

2.

3.

311

LIST: Vanjska i unutranja graa, funkcija. Vegetativno razmnoavanje listom. Laboratorijska vjeba: Mikroskopiranje unutranje grae lista. Postavljanje eksperimenata vegetativnog razmnoavanja. CVIJET CVAST: Graa i funkcija cvijeta i cvasti OPRAIVANJE I OPLODNJA: Plod i sjemenka, raznovrsnost plodova i sjemenki 4. BIOSISTEMATIKA BILJAKA Bioloka raznolikost i uzroci bioloke raznolikosti. Pojam biosistematika. Karl Line. Binarna nomenklatura. Na primjeru jedne biljke objasniti biosistematske kategorije, vrsta, rod, porodica, red, klasa, odjeljak i carstvo. ORGANIZMI NEELIJSKE GRAE VIRUSI NA GRANICI IVOTA: Karakteristike grae virusa, viroze, medicinski i ekonomski znaaj virusa. ORGANIZMI IJE ELIJE NEMAJU PRAVO JEDRO PROKARIOTI BAKTERIJE I MODROZELENE ALGE. Karakteristike grae, razmnoavanje, podjela i znaaj. Bakterije izazivai bolesti i koritenje bakterija u ratnim uslovima kao boloki agansi. ORGANIZMI IJE ELIJE IMAJU PRAVO JEDRO - EUKARIOTI ALGE: Graa, razmnoavanje, rasprostranjenost, podjela i znaaj. Od biara do volvoksa. Posmatranje algi mikroskopom GLJIVE I LIAJEVI: Graa, razmnoavanje i razvie, rasprostranjenost, podjela i znaaj. STABLAICE MAHOVINE: Graa, razmnoavanje i razvie, rasprostranjenost i najvanije grupe Mahovina. PAPRATNJAE: Graa, razmnoavanje i razvie, podjela i porijeklo, znaaj, izumrle papratnjae. SJEMENJAE: Osnovne karakteristike, podjela. Golosjemenjae. Graa, Razmnoavanje, znaaj i podjela. Prelaz na kopno. SKRIVENOSJEMENJAE / KRITOSJEMENJAE Ope odlike. Podjela skriven osjemenjaa na dvosupnice i jednosupnice. DVOSUPNICE. PORODICE LJUTIA I RUA Ope karakteristike porodica, predstavnici, znaajne vrste u ishrani. Voarstvo. PORODICE LEPTIRNJAA I USNATICA Ope karakteristike porodice, predstavnici i znaaj vrsta u lijeenju i ishrani. PORODICE KRSTAICA I GLAVOIKA Opa karakteristika porodice, predstavnici i znaaj u ishrani. Laboratorijska vjeba: Odreivanje dvosupnica prema kljuu. JEDNOSUPNICE - PORODICE LJILJANA I TRAVA Opa karakteristika porodice, predstavnici, znaaj u ishrani. KRATAK PREGLED RAZVOJA BILJNOG SVIJETA ZNAAJ BILJAKA

312

(2 asa sedmino, 70 asova godinje)

ODGOJNO OBRAZOVNI CILJEVI I ZADACI POSTAVLJENI CILJEVI Programski zahtje vi o: geografiji kao nauci i kolskom predmetu znaaju kolske geografije objektu i predmetu prouavanja prirodnoj sredini geografskoj sredini definiciji i definicijama geografije kao nauke i podjeli geografije nebu i nebeskim tijelima kosmikom beskraju; kretanjima nebeskih tijela Suncu i sunevom sistemu Zemlji kao planeti u sunevom sistemu horizontu i podjeli horizonta orijentaciji na horizontu orijentaciji na povrini Zemlje geografskim koordinatama prividnom kretanju Sunca stvarnom kretanju Zemlje rotaciji i posljedicama rotacije Zemlje revoluciji i posljedicama revolucije Zemlje OEKIVANI REZULTATI Djeca zn aju: Oekivana znanja o: opisivati ranije poznate geografske geografiji kao opem obrazovnom predmetu pojmove koje su nauili tokom prirodnoj i geografskoj sredini razrednog obrazovanja iz predmeta proirenim znanjima prirodnih pojava i Prirode i drutva procesa i nainima njihovih nastanaka opisivati pojave i procese koje da geografija daje znanje o doivljava u blioj i daljoj okolini prirodnogeografskim i drutvenogeografskim procesima i pojavama opisati nebo, Sunce, zvijezde i Mjesec Kosmosu ili nebu Prividna kretanja Sunca nebeskim tijelima zvijezdama i Galaktici Suncu i njegovom sistemu Mjesecu i njegovom kretanju Zemlji u sunevom sistemu osnovna znanja o horizontu; metodama orijentacije na horizontu prividnom kretanju S unca geografskoj mrei osnovama orijentacije na horizontu odre ivanju apsolutnog poloaja taaka na povrini Zemlje opisati prividno dnevno kretanje Sunca sutini prividnih kretanja nebeskih tijela opisati nastanak i trajanje astronomskih sutini stvarnih kretanja Zemlje godinjih doba rotaciji Zemlje i njenim posljedicama: objasniti pojam protoka (temporalnog) smjeni dana i noi i raunanje vremena vremena revoluciji Zemlje i njenim posljedicama sutini nejednakog trajanja duine dana i noi smjeni godinjih doba i postojanju toplotnih pojaseva na Zemlji izgled svoje blie i dalje okoline rasporedu i odnosima kopna i mora na o izradama plana, uionice i makete globusu zaviaja nainu umanjenja veliina iz prirode o osnovama izrade geografske karte elementima i sadraju geografskih karta vrstama geografskih karata sutini itanja geografskih karata prepoznavanju geografskih sadraja na karti osnove o stijenama u zaviaju, vodi, zraku i tlu prepoznati osnovne oblike reljefa zemlji i njenim sferama geosferama grai zemljine kore razvoju Zemlje i litosfere tokom geoloke prolosti unutranjim procesima i obliku vanjskim procesima i oblicima hidrosferi vodenom omotau Zemlje krunim tokovima u hidrosferi jedinstvo i podjelu S vjetskog okeana osnovnim fizikim, hemijskim i dinamikim procesima u Svjetskom okeanu kopnenim vodama na Zemlji zakonomjernoj smjeni vegetacije na Zemlji uticaju prirodnih faktora na rast i razvoj vegetacije na Zemlji pojasno zonalnom rasporedu flore na Zemlji akvatinim ivotnim zajednicama na Zemlji ekumeni i anekumeni sutini i znaenju pojmova: prirodna i geografska sredina urbanizaciji i urbaniziranim regijama privredi i podjeli privrede osnovne elemente primarne, tercijarne i sekundarne privrede geografsko poimanje prirodne, geografske i ivotne sredine najvanije geogene i antropogene uzronike naruavanja ivotne sredine posljedicama negeativnih uticaja na zrak, vodu i tlo

Geografija/zemljopis

predstavljanju izgleda Zemlje i njene povrine na globusu i kartama umanjenju veliina iz prirode i nainima njihovog prenoenja na papir razmjeri i razmjernicima elementima i sadraju geografske karte vrstama i nainu koritenja geografskih karata zemlji i njenim sferama litosferi, zemljinoj kori i njenom sastavu razvoju zemljine kore kroz geoloka razdoblja oblicima reljefa nastalim unutranjim i vanjskim silama unutranjim procesima i pojavama vodenom omotau Zemlje kruenju vode u prirodi jedinstvu i podjeli Svjetskog okeana kopnenim vodama ivom svijetu na Zemlji ili biosferi geografskoj rasprostranjenosti biljaka i ivotinja

podjelu voda na slane i slatke vode podjeli kopnenih voda i njihovom znaaju

osnovne biljne i ivotinjske vrste u bliem i irem zaviaju

opim drutvenogeografskim elementima na Zemlji stanovnitvu na Zemlji; naseljenosti i naseljima na Zemlji privredi i privrednim djelatnostima globalnim geografskim aspektima ivotne sredine uzrocima geoekoloke krize posljedicama geoekolokih poremeaja na Zemlji

stanovnitvu ueg i ireg zaviaja gradskim i seoskim naseljima osnovnim ljudskim aktivnostima

osnove ugroavanja okolice i okolia u uem zaviaju

313

NASTAVNI SADRAJI (NASTAVNE TEME)

UVOD U GEOGRAFIJU Objekat, predmet, zadaci geografije. Podjela geografije NEBO (KOSMOS) I NEBESKA (KOSMIKA) TIJELA Osnovne predstave o Kosmosu i kosmikim tijelima. Zvijezde i sazvijea. Galaktike i galaktika jata. Sunce i Sunev sistem. Planete. Sateliti. Mjesec. Mjeseeva kretanja. Pomaraenja Sunca i Mjeseca. Zemlja u Sunevom sistemu. Zemlja oblik i veliina. ORIJENTACIJA NA HORIZONTU Horizont i orijentacija na horizontu. Odreivanje poloaja taaka i objekta u odnosu na stajnu taku. Orijentacija pomou Sunca. Orijentacija pomou Sunca i sata. Orijentacija pomou zvijezde Polare (Sjverenjae). Orijentacija pomou kompasa ili busole. Najnovija savremena orijentacija. ORIJENTACIJA NA POVRINI ZEMLJE Geografska mrea. Paralele ili uporednici. Meridijani ili podnevnici. Geografske koordinate. Geografska duina. Geografska irina. Nadmorska visina. Relativna visina. Odreivanje poloaja taaka i objekata na povrini Zemlje. PRIVIDNO KRETANJE SUNCA I STVARNO ROTIRANJE ZEMLJE Prividno kretanje Sunca. Putanja Dnevni lukovi Sunca iznad horizonta. Stvarno dnevno kretanje Zemlje. Rotacija Zemlje. Posljedice rotacije Zemlje. Smjena dana i noi. Lokalno vrijeme. Zonalno vrijeme. Satne zone. Datumska granica. GODINJE OBILAENJE ZEMLJE OKO SUNCA Revolucija Zemlje obilaenje Zemlje oko Sunca. Ekliptika. Poloaj Zemlje na ekliptici. Posljedice revolucije Zemlje. Nejednako trajanje dana i noi. Kalendar. Godinja doba. Toplotni pojasevi na Zemlji. PRIKAZIVANJE POVRINE ZEMLJE NA RAVNI Globus model Zemlje. Razmjera i razmjernik. Plan. Geografska karta. Osnovni elementi geografske karte. Vrste karata. itanje geografskih karata. ZEMLJA I NJENE SFERE GEOSFERE Geografski omota. Sastav geografskog omotaa. Sfere Zemlje geosfere. LITOSFERA I KORA ZEMLJE Unutranja graa Zemlje. Sastav zemljine kore. Razvoj Zemlje kroz geoloka razdoblja. Izgled povrine Zemlje. RELJEF ZEMLJE ENDOGENI PROCESI I OBLICI Oblici reljefa nastali djelovanjem unutranjih sila. Tektonski procesi i oblici. Vulkani i vulkanski reljef. Zemljotresi. Reljef na kopnu i u podmorju. RELJEF ZEMLJE EGZOGENI PROCESI I OBLICI Oblikovanje reljefa raspadanjem i taloenjem stijena. Oblikovanje reljefa tekuicama. Oblikovanje reljefa morskom vodom. Oblikovanje reljefa ledom. Oblikovanje reljefa vjetrom. Oblikovanje reljefa rastvarakim djelovanjem vode. ATMOSFERA ZRANI OMOTA ZEMLJE Atmosfera gasoviti omota Zemlje. Znaaj atmosfere. Sastav atmosfere. Podjela atmosfere. SUNEVA TOPLOTA POKRETA ATMOSFERE Suneva radijacija. Zagrijavanje kopna, vode i zraka. Zrani pritisak. Vjetar.

314

ATMOSFERSKI PROCESI Vlanost zraka. Oblaci i magle. Padavine. VRIJEME I KLIMA Pojam vremena. Meteoroloko vrijeme. Pojam klime. Klimatski faktori. OSNOVNI TIPOVI KLIME NA ZEMLJI Tople klime u arkom pojasu. Klime umjerenih pojaseva. Klime polarnih oblasti. HIDROSFERA VODENI OMOTA ZEMLJE Ope odlike hidrosfere. Kruenje vode u prirodi. Svjetski okean. Prirodne osobine morske vode. Jedinstvo i podjela Svjetskog okeana. Okeani. Mora. DINAMIKA SVJETSKOG OKEANA Kretanje morske vode. Talasi u Svjetskom okeanu. Struje u Svjetskom okeanu. Morske mijene i morske dobi. Znaaj Svjetskog okeana. KOPNENE VODE Podzemne vode. Izvori i vrela. Tekuice. Jezera. Movare i bare. Led na Zemlji. Znaaj kopnenih voda. BIOSFERA BILJNI I IVOTINJSKI SVIJET NA ZEMLJI Biosfera pojam i podjela. Biogeografski faktori na Zemlji. Kopneni i vodeni (akvatini) organizmi na Zemlji. BIOGEOGRAFSKE OBLASTI NA ZEMLJI Biogeografske oblasti arkog pojasa. Biogeografske oblasti umjerenog pojasa. Biogeografske oblasti polarnog pojasa. DEMOGEOGRAFSKE ODLIKE NA ZEMLJI Naseljeni prostori na Zemlji ekumena. Porast svjetskog stanovnitva. Rasna i jezika raznolikost svjetskog stanovnitva. Migracije mehaniko kretanje stanovnitva. PROIZVODI LJUDSKE DJELATNOSTI NA ZEMLJI Naselja i tipovi naselja na Zemlji. Urbanizacija. Privreda i privredne djelatnosti. GEOEKOLOGIJA GLOBALNI ASPEKTI IVOTA NA ZEMLJI Geoekologija nauka o kvalitetu ivota na Zemlji. Uzroci geoekoloke krize na Zemlji. Ugroeni elementi ivotne sredine.

DIDAKTIKO-METODIKE NAPOMENE O NASTAVNOM PLANU I PROGRAMU

Nastavni program koncepcijski odgovara shvatanju osnovnih saznanja o pojavama i procesima koje su vidljive i spadaju u domen prirodnogeografskih i drutvenogeografskih pojava i procesa. Nastavni program omoguava shvatanje i apstraktnih geografskih znanja putem otkrivajueg uenja. Nastavna graa je koncipirana za interaktivne, ali i druge oblike nastavnog rada u kojima su uenici subjekti nastavnog procesa. Ostvarivanje ovih ciljeva temelji se na nastavnoj grai, koja pobuuje veliku motiviranost kod uenika. To se prevashodno odnosi na nastavnu teme koje tretiraju Kosmos, Zemlju u Kosmosu, posljedice Zemljinih kretanja i sl. I druge nastavne teme, a koje tretira ovaj nastavni program su, uglavnom, nove i dosta uopene. Pored ove nastavne grae nastavni program tretira i Zemljine geosfere. Kako je ovo dosta nepoznata i teko shvatljiva

315

materija, za uenike ovog uzrasta, potrebno je u nastavnom procesu uenike dodatno motivirati sa crteima, slikama, grafikonima i primjerima, kako bi lake shvatili postavljenu nastavnu grau. Posljednje nastavne teme se odnose na drutvenogeografske elemente na Zemlji i interakcijske odnose izmeu prirodne i geografske sredine. Drutvenogeografske odnose na Zemlji treba povezati sa prirodnogeografskim faktorima, koji uslovljavaju te odnose. Drutvenogeografski procesi su uvjetovani prirodnim faktorima. To se posebno odnosi na raspored stanovnitva na Zemlji, razvoj urbanizacije i urbanih sistema, te privredu i privredne aktivnosti stanovnitva. U ovim temama, uvijek je potrebno ukazivati na interakcijske odnose drutva i prirode. U geoekolokim problemima na Zemlji ukazati na geogene, kosmogene i antropogene uticaje, kojima se naruava normalno funkcionisanje prirodne i geografske sredine. Interaktivna obrada geoekolokih problema mora biti postavljena u uzrono-posljedinim odnosima i vezama. Iz ovih veza i odnosa uenici e shvatiti mjesto i ulogu ovjeka u uvanju svog ivotnog okruenja. Prije realizacije nastavnog procesa potrebno je prouiti i shvatiti sadraj svake nastavne teme i nastavne jedinice. Pored toga, potrebno je osmisliti najprikladniji nastavni metod, oblik nastavnog rada i nastavna pomagala u realizaciji nastavne jedinice. Nastavni program koncepcijski je postavljen da se njime mogu sticati nova znanja, a na osnovu steenih u razrednoj nastavi iz Prirode i drutva. Nastavni program uz savremeni udbenik omoguava shvatanje apstraktnih geografskih znanja putem otkrivajueg uenja.

316

(1 as sedmino, 35 asova godinje)

TEM E ZNANJE SPOS OBNOS TI VRIJEDNOSTI, S TAVOVI PONA ANJE AKTIVNOS TI DJ EC E AKTIVNOSTI NASTAVNIKA/CE

Historija/povijest

Razumiju kako je podijeljena prolost, objasne pojmove arheologija i kultura Mogu se orijentirati na lenti (crti) vremena. Razlikuju prethistorijsko i historijsko doba. Djeca znaju kako je Mogu uoiti Prethistorija ivot ljudi u najstarije ivio ovjek starijeg razlike u nainu doba kamenog doba, ime ivota ljudi Mlae kameno doba se bavio, a kako starijeg i mlaeg Vjerovanje ljudi ovjek mlaeg kamenog doba kamenog doba kamenog doba Razumiju kako se Ljudi metalnog doba Znaju u ta su razvilo vjerovanje Podruje dananje vjerovali ljudi ljudi kamenog Bosne i Hercegovine u kamenog doba, ta je doba prahistoriji animizam, totemizam Razumiju kako je Znaju da je upotreba metala ovjeanstvo bre uticala na nain napredovalo u ivota i promjenu dolinama velikih odnosa meu rijeka (Stari Istok) ljudima, kritiki Znaju pokazati razmiljaju lokalitete na kojima Na karti pokazuju su pronaeni podruja koja su materijalni dokazi iz naseljena u razliitih razdoblja prahistoriji. Prethistorije Mogu objasniti razmjena proizvoda kako je razmjena izmeu Istoka i uticala na Zapada. Gdje se stvaranje kretske razvila prva evropska kulture, kretskog civilizacija Da su pisma . Kako je Kreani i Feniani nastalo glasovno posredovali izmeu pismo Feniana. Istoka i Zapada Djeca znaju koja Razumiju kako su Stara Grka Grka-zemlja i more plemena naseljavaju novi uvjeti ivota Seoba grkih plemena prostore Grke, uticali na ivot Homerski svijet Objasniti pojmove ljudi, mogu bogova i ljudi Helada i Heleni objasniti kako je Grki polis Znaju o emu govore nastala mikenska Velika grka grki epovi Ilijada i kultura kolonizacija Odiseja, grka Razumiju i mogu Atena religija i mitologija da objasne kako Grko- perzijski ratovi Znaju ta su polisi se razvila grka ivot i kultura starih Koje prostore religija i Grka koloniziraju mitologija Grka pod objasniti pojam Djeca razumiju makedonskom vlau kolonizacija kako su se razvili polisi, zato je dolo do grke kolonizacije Uvod u historiju Prolost i sadanjost Raunanje vremena

Djeca znaju kako doznajemo o ivotu u prolosti, ta su historijski izvori Znaju kako se rauna vrijeme, vremenska razdoblja

Djeca razvijaju interes i pozitivan odnos prema historiji Imaju orijentaciju u vremenu, demonstriraju

Analiziraju izvore, iznose vlastito miljenje zakljuuju Rjeavaju zadatke na crti vremena

Motivira djecu, potie ih da samostalno zakljuuju. Priprema analizu izvora Demonstriraju, pripremaju zadatke na lenti (crti) vremena

Komuniciraju, na osnovu analize izvora mogu opisati i prezentirati, razlikuju periode Sluaju, samostalno zakljuuju, komuniciraju posmatraju i iznose vlastiti stav Razvijaju svijest o kontinuitetu ivota u BiH od prahistorije Djeca izgrauju stav o znaaju razmjene kulturnih dostignua za napredak ovjeanstva. Da ovjeanstvo ne napreduje kao jedinstvena cjelina

Analiziraju izvore (ilustracije) samostalno zakljuuju Rjeavaju zadatke (Venov dijagram) P osmatraju ilustracije i samostalno zakljuuju Analiziraju kartu, opisuju izvore, iznose vlastiti sud (percepciju)

Priprema analizu izvora (ilustracija) postavlja jasna i konkretna pitanja, potie djecu da samostalno zakljuuju Predaje , usmjerava analizu izvora potie uenike na kreativno razmiljanje Demonstrira na karti, prezentira. Priprema analizu izvora i potie djecu da kritiki i kreativno razmiljaju Demonstrira na karti motivira uenike da ue

Djeca historijski razmiljanju informacije o odreenom dogaaju smjetaju u slijed (ta se prvo dogaalo, a ta kasnije) Djeca mogu razlikovati historijski stav od mitologije Djeca razvijaju svijest o tome kako dolazilo do promjena u prolosti i Izgrauju stav o znaaju Olimpijskih igara

Analiziraju kartu, daju odgovore na postavljena pitanja Analiziraju tekst i na osnovu analize tumae Na osnovu analize teksta djeca predstavljaju temu (usmeno ili pismeno) Sluaju, posmatraju, na osnovu analize izvora iznose vlastiti stav

Demonstrira na karti, predaje , priprema zadatke za uenike, usmjerava aktivnosti uenja Priprema analizu izvora, potie djecu na samostalan rad i kreativno razmiljanje Demonstrira na karti predaje, dri predavanje i usmjerava aktivnosti djece. Priprema zadatke za djecu Potie interes djece, priprema izvore za analizu, usmjerava aktivnosti

317

Kako su nastale Olimpijske igre Znaju gdje je nastala Atena, njeno ureenje, pojmove demos i aristokracija. Kako je dolo do Grko-perzijskih ratova Djeca znaju kako su se oblaili, stjecali znanja, kakvu hranu su jeli, kakva je bila kultura stanovanja. Znaju ta je Agora, kakav je poloaj robova, vanije graevine i stilove gradnje, znaajnije umjetnike i naunike Grke Djeca znaju koje su posljedice Peloponeskog rata, lik i djelo Aleksandra Velikog , znaenje pojma Helenizam

Historijsko doba Egipat Vjerovanje i kultura starih Egipana Civilizacija stare Mezopotamije Posrednici izmeu Istoka i Zapada

Stara Grka Grka-zemlja i more Seoba grkih plemena Homerski svijet bogova i ljudi Grki polis Velika grka kolonizacija Atena

Razumiju znaaj Olimpijskih igara Djeca mogu da objasne uzroke i posljedice Grkopersijskih ratova Razvijaju sposobnost empatije (saosjeanje i razumijevanje ivota u robovlasnikom drutvu) Razumiju kakav je uticaj Grke civilizacije na razvoj suvremenog svijeta Djeca razumiju, mogu objasniti zbog ega su znaajna osvajanja Aleksandra Makedonskog i Helenistika kultura, kritiki i kreativno razmiljaju Djeca znaju gdje i Djeca razumiju kako je nastala zato je E gipat Egipatska drava dar Nila Znaju u ta su Razumiju kako se vjerovali E gipani, razvilo vjerovanje objasniti pojam Egipana i mnogoboci, mitologija, mogu zagrobni ivot kako da objasne ta je nastaju prvi gradovi, uticalo na razvoj kako se razvija egipatske umjetnost, pismo i umjetnosti nauna znanja Uoiti slinosti i Koje su drave razlike izmeu nastale na tlu egipatske i Mezopotamije civilizacija - Sumerske gradove Mezopotamije - Najvanije vladare i Usvajanje novih njihova djela pojmova. - P ismo. P rvu Sposobnost poznatu biblioteku analize i sinteze - Vjerovanje kritikog - Najvanije miljenja graevine Mogu objasniti - Knjievna djela kako je razmjena Znaju da je vrena uticala na razmjena proizvoda stvaranje kretske izmeu Istoka i kulture, kretskog Zapada. Gdje se pisma . Kako je razvila prva evropska nastalo glasovno civilizacija Da su pismo Feniana. Kreani i Feniani posredovali izmeu Istoka i Zapada Djeca znaju koja Razumiju kako su plemena naseljavaju novi uvjeti ivota prostore Grke, uticali na ivot Objasniti pojmove ljudi, mogu Helada i Heleni objasniti kako je Znaju o emu govore nastala mikenska grki epovi Ilijada i kultura Odiseja, grka religija i mitologija

Djeca razvijaju sposobnost hronolokog razumijevanja razlikuju sadanjost, prolost i budunost Djeca razvijaju empatiju Sa sigurnou demonstriraju i iznose stavove Imaju izgraen stav o znaaju Helenistike kulture

Sluaju, Procjenjuje usvojeno analiziraju, znanje i razumijevanje P ripremaju sadraja kod djece prezentaciju da kroz glumu (podjela uloga) prezentiraju kakav je bio poloaj robova Djeca koriste izvore i na osnovu relevantnih informacija odgovaraju na postavljena pitanja

Sluaju , izvode zakljuke i iznose vlastiti stav historijski razmiljaju. D jeca pronalaze razliite informacije Djeca razliite informacije smjetaju u kontekst Razvijaju sposobnosti hronolokog razumijevanja i sposobnost tumaenja na osnovu analize, da razlikuju bitno od nebitnog osnovu analize Djeca izgrauju stav o znaaju razmjene kulturnih dostignua za napredak ovjeanstva. Da ovjeanstvo ne napreduje kao jedinstvena cjelina

Analiziraju kartu i izvore P okazuju na karti P rikupljaju izvore za izradu panoa Izrauju pano o Egiptu, Demonstriraju Analiziraju izvore, postavljaju pitanja, daju odgovore na postavljene zadatke Analiziraju kartu, izvore rjeavaju pripremljene zadatke

Rezimira prethodna znanja djece o temi, demonstrira, pojanjava, daje smjernice za izradu panoa o Egiptu Usmjerava aktivnosti djece Procjenjuje usvojeno znanje Dri mini predavanja Demonstrira na karti Demonstrira, priprema analizu izvora i zadatke za djecu, procjenjuje usvojeno znanje

Djeca historijski razmiljanju informacije o odreenom dogaaju smjetaju u slijed (ta se prvo dogaalo, a ta kasnije)

Analiziraju kartu, daju odgovore na postavljena pitanja Analiziraju tekst i na osnovu analize tumae Na osnovu analize teksta djeca predstavljaju temu (usmeno ili pismeno)

Demonstrira na karti, predaje , priprema zadatke za uenike, usmjerava aktivnosti uenja Priprema analizu izvora, potie djecu na samostalan rad i kreativno razmiljanje

318

Razumiju i mogu da objasne kako se razvila grka religija i mitologija Djeca razumiju kako su se razvili polisi, zato je dolo do grke kolonizacije Razumiju znaaj Olimpijskih igara Djeca mogu da objasne uzroke i posljedice Grkopersijskih ratova Razvijaju sposobnost empatije (saosjeanje i razumijevanje ivota u robovlasnikom drutvu) Razumiju kakav je uticaj Grke civilizacije na razvoj suvremenog svijeta Djeca razumiju, mogu objasniti zbog ega su znaajna osvajanja Aleksandra Makedonskog i Helenistika kultura, kritiki i kreativno razmiljaju Djeca znaju gdje se Mogu uoiti i Stari Rim Zemlja i stanovnitvo nalazi A peninski pokazati na karti Doba kraljeva poluotok i njegove poloaj Rimska republika geografske odlike, ko Apeninskog Prodor Rima na su najstariji poluotoka. Mogu Sredozemno more stanovnici Italije uoiti razlike i ivot i vjerovanje Djeca znaju kada i slinosti izmeu starih R imljanja kako je osnovan grad najstarijih kultura Kraj Rimske republike Rim (prema legendi i na A peninskom Rimsko carstvo historijskim poluotoku Kranstvo injenicama, Mogu objasniti Rimska kultura pojmove: kraljevina, kako je nastao republika, senat, Rim. Antika k ultura na konzuli, Razumiju prostoru danan je drutvene borbe u Bosne i Hercegovine patriciji i plebejci Djeca treba da znaju Rimu kako su Rimljani - prepoznaju i na irili svoju teritoriju karti pokazuju Djeca znaju kako je prostore koje su izgledao grad R im Rimljani osvojili (ivotni i radni Analiziraju i prostor), iznose svoj stav o Kakav je bio poloaj razlikama robova u R imu, izmeu drutvene razlike bogatih i Vjerovanje R imljana siromanih Djeca znaju po emu (kritiki su bili poznati braa razmiljaju) Grah, o najveem Razumiju i mogu ustanku robova. objasniti uzroke drutvenih sukoba u Rimu Stara Grka Grka-zemlja i more Seoba grkih plemena Homerski svijet bogova i ljudi Grki polis Velika grka kolonizacija Atena Grko- perzijski ratovi ivot i kultura starih Grka Grka pod makedonskom vlau

Znaju ta su polisi Koje prostore koloniziraju objasniti pojam kolonizacija Kako su nastale Olimpijske igre Znaju gdje je nastala Atena, njeno ureenje, pojmove demos i aristokracija. Kako je dolo do Grko-perzijskih ratova Djeca znaju kako su se oblaili, stjecali znanja, kakvu hranu su jeli, kakva je bila kultura stanovanja. Znaju ta je Agora, kakav je poloaj robova, vanije graevine i stilove gradnje, znaajnije umjetnike i naunike Grke Djeca znaju koje su posljedice Peloponeskog rata, lik i djelo Aleksandra Velikog , znaenje pojma Helenizam razmjena proizvoda izmeu Istoka i Zapada. Gdje se razvila prva evropska civilizacija Da su Kreani i Feniani posredovali izmeu Istoka i Zapada

Djeca mogu razlikovati historijski stav od mitologije Djeca razvijaju svijest o tome kako dolazilo do promjena u prolosti i Izgrauju stav o znaaju Olimpijskih igara Djeca razvijaju sposobnost hronolokog razumijevanja razlikuju sadanjost, prolost i budunost Djeca razvijaju empatiju Sa sigurnou demonstriraju i iznose stavove Imaju izgraen stav o znaaju Helenistike kulture

Sluaju, posmatraju, na osnovu analize izvora iznose vlastiti stav Sluaju, analiziraju, P ripremaju prezentaciju da kroz glumu (podjela uloga) prezentiraju kakav je bio poloaj robova Djeca koriste izvore i na osnovu relevantnih informacija odgovaraju na postavljena pitanja

Demonstrira na karti predaje, dri predavanje i usmjerava aktivnosti djece. Priprema zadatke za djecu Potie interes djece, priprema izvore za analizu, usmjerava aktivnosti Procjenjuje usvojeno znanje i razumijevanje sadraja kod djece

Djeca izgrauju stav o znaaju mitova o postanku drave za njeno stanovnitvo Djeca imaju izgraen stav o znaaju rimske civilizacije Djeca imaj stav o tome kako su Rimljani dospjeli na prostore dananje BiH Djeca razvijaju empatiju (sposobnost da se stave u poloaj rimskih robova i da ih razumiju) Djeca su u stanju da prezentiraju vlastiti stav uz argumentaciju, historijski razmiljaju, imaju stav o tome zato su vane reforme Djeca imaju izgraen stav o vrijednostima kranskog uenja

Analiziraju kartu odgovaraju na postavljena pitanja Djeca identificiraju relevantne informacije koje e im pomoi da odgovore na postavljena pitanja Analiziraju historijsku kartu, odgovaraju na postavljena pitanja Na osnovu relevantnih informacija demonstriraju kroz glumu drutvene razlike u Rimu Djeca analiziraju tekst i na osnovu relevantnih informacija pismeno ili usmeno izlau temu Djeca istrauju i odgovaraju na postavljena pitanja, prezentiraju odgovore

Demonstrira na karti, priprema zadatke za uenje i usmjerava aktivnosti djece. Procjenjuju usvojeno znanje na osnovu odreenih kriterija Rezimira prethodna znanja djece o temi, dri mini predavanje, priprema odgovarajue izvore informacija Priprema izvore i smjernice za njihovu analizu. Potie djecu na samostalan rad, kritiko i kreativno razmiljanje. Dri mini predavanje, demonstrira na karti, priprema analizu izvora, Procjenjuje usvojeno znanje kod djece.. Dobro bi bilo da se organizira posjeta najbliem historijskom lokalitetu iz ovog perioda ili muzeju.

319

Pojam graanski rat, koji su uzroci i sudionici graanskih ratova Djeca znaju kada je nastalo Rimsko carstvo, najznaajnije Rimske careve, pojmove: koloni, gladijatori. Kada se pojavljuje kranstvo i kako se irilo. Kako je podijeljeno carstvo, uzroke slabljenja carstva Djeca znaju osnovna obiljeja Rimske kulture (graditeljstvo i vajarstvo, knjievnost i nauka) pojam Antika kultura Djeca trebaju znati koja su ilirska plemena naseljavala prostore dananje BiH i susjednih zemalja. Kada Rimljani pokoravaju Ilire, historijske spomenike iz ovog perioda

Djeca razumiju i mogu objasniti razvoj Rimskog carstva, pojavu kranstva i razliku u odnosu na ranije vjerovanje Rimljana, uzroke propasti Rimskog carstva Razumiju vanost Rimske kulture Djeca razumiju i mogu objasniti uticaj i vrijednosti antikih civilizacija na ovim prostorima

Djeca su svjesna znaaja antike kulture Djeca razvijaju svijest o tome da se na prostoru BiH nalazi brojni ostatci antike kulture koji nisu dovoljno istraeni i cijenjeni

Djeca analiziraju izvore i na osnovu njih zakljuuju i iznose svoj stav, ue Sluaju predavanje, analiziraju izvore, odgovaraju na postavljena pitanja i demonstriraju na karti

DIDAKTIKE UPUTE ZA NASTAVNIKE

U estom razredu devetogodinjeg osnovnog obrazovanja djeca se prvi put susreu s historijom. Kakav e odnos izgraditi prema predmetu najvie zavisi od nastavnika/ce. Nastavnik/ca treba motivirati djecu, ukljuiti njihova interesovanja, pokazati im znaaj onoga to ue, poticati ih na kritiko i kreativno razmiljanje i razvijati empatiju, kreirati atmosferu uenja na asu. Savremeni pristupi u pouavanju historije fokus u radu pomjeraju s nastave na uenje, a nastavnikova uloga je da usmjerava rad i nudi resurse. Uenjem historije, djeca trebaju da graditi posebno razumijevanje, kompetencije i vjetine, zato je poeljno da nastavnici koristiti razliite izvore (pisane i vizuelne), postavljaju pitanja i daju zadae, aktivnosti i zadatke. Mlaoj djeci moe biti teko apstraktno razmiljati o iskustvima ljudi ranijih historijskih razdoblja, pa je poeljno ukljuiti i druge izvore (muzika i film) ili pristupe ukljuivanja u atmosferu nekog perioda (djeca se ponaaju ili rade kao da ive u tom periodu, kao robovi, robovlasnici, faraoni). Djeca e razviti interesovanje za historiju ukoliko posjete muzej, arhiv ili neki lokalitet gdje su sauvani materijalni ostaci iz prolosti. Detaljnije upute za pripremu analize izvora, naine postavljanja pitanja, koritenje razliitih tehnika interaktivne nastave i procjene znanja djece nalaze se u Priruniku za nastavnike historije. Izradu ovog prirunika potakla je Misija OSCE-a u BiH zajedno sa Vijeem Evrope i Institutom za Istraivanje udbenika Georg Eckert. Ovaj prirunik moe biti koristan saradnik nastavniku, postavljen je i na Internet stranici www.coe.ba.

320

Tehnika kultura (1 as sedmino, 35 asova godinje)

CILJEVI I REZUL TATI ODGOJNO-OBRAZO VNOG RADA P ODRUJA UENJA ZN ANJE CILJEVI Sticanje znanja: upoznavanje osnovnih osobina materijala: drvo, PVC, ica; njiho vih tehnikih karakteristika i naina proizvodnje i prerade upoznavanje s historijatom arhitekture i graevinarstva uvoenje djece u graevinsku tehniku upoznavanje uenika sa mjerama zatite na radu u graevinarstvu razvijanje spretnosti i kreativnosti u oblikovanju i sastavljanju modela i maketa sticanje novih znanja iz oblasti saobraajnotehnike kulture sticanje novih znanja iz oblasti tehnike u zatiti ivotne sredine i podizanje nivoa svijesti o znaaju ouvanja ivotne okoline i uticaja tehnike u zatiti ivotne okoline OEKIVANI REZULTATI - ISHODI UENJA Djeca trebaju imati znanje i razumijevanje o: pravilnom itanju i tumaenju gotove tehnike dokumentacije koja se odnosi na jednostavne modele i makete materijalima koji su namijenjeni njihovom uzrastu: drvo, PVC, ica (pri tome koriste povremeno po potrebi i materijale sa kojima su se susreli u 5. razredu: papir, karton, ljepenka, koa, platno, plastina folija), kao i o alatima i priborima za obradu o vih materijala obradi materijala, prema uputama nastavnika zahtjevima i potrebama koje trebaju ispunjavati graevinski objekti u cilju ispunjavanja njihovih funkcija razvoju graditeljstva na podruju BiH i u svijetu arhitekturi, graevinarstvu, zanimanjima u graevinskoj tehnici i razvoju graevinske tehnike, stilovima i pravcima u arhitekturi graevinskom tehnikom crtanju, simbolima u graevinarstvu, ulozi i znaaju tehnikih crtea projekata u izgradnji graevinskog objekta (crtei formata A4, sa osnovnim crteima - nacrt, tlocrt i bokocrt, sa ilustracijom simbola), tehnikom pismu, materijalima i alatima u graevinarstvu graditeljskoj batini, o historijatu znaajnih graevina iz ranijih historijskih perioda u BiH i na Balkanu o saobraajno - tehnikoj kulturi, javnim putevima, objektima na putu i saobraajnim znakovima, putnikom saobraaju o ekolokim aspektima kulture stanovanja ve zanim za zatitu ivotne i radne sredine, mjerama koje treba preduzeti u cilju osavremenjavanja ivotnih i radnih uvjeta u graevinskim objektima obrazlaganje adekvatne primjene raznih alata u samostalnoj izradi originalnih predmeta pokazivanje zainteresiranosti i ljubavi prema tehnici, svjesnost o znaaju i potrebi tehnike u ivotu svjesno prihvatanje i ispravljanje greaka pri izradi modela i praktinim radovima, ukazivanje na greke drugih koritenje prethodnih tehnikih iskustava i termina u daljnjem uenju koritenje induktivnim i analognim miljenjem u rjeavanju razliitih zadataka i problema improvizacija i prezentacija ideja (individualno i u grupi) i predvianje rezultata koritenje ve formiranih kriterija za procjenu kvaliteta prilikom realizacije tehnikih ideja izraavanje pozitivnog odnosa prema tehnici i elje za praenjem tehnikih dostignua traene odgovora pred novim tehnikim zadatkom slobodno izlaganje miljenja i ideja i poreenje ostvarenog razvijanje samopouzdanja, kao i zalaganje i odgovornost za kvalitet tehnikih realizacija dobronamjerno iskazivanje svog miljenja i potivanje miljenja i stavova drugih ukljuivanje u tehnike aktivnosti sa vidnim zado voljstvom te djelovanje i na druge da slijede njegov primjer pokazuje vie zanimanja za timski rad i socijalizaciju

POSOBNOSTI I VJETINE

VR IJEDNOSTI, STAVOVI, PONAANJE

Razvijanje tehnikih sposobnosti i vjetina: samostalno uoavanje, saopavanje poznatih i novih termina i procesa u tehnici samostalna i kvalitetna interpretacija tehnikih dostignua sistematiziranja tehnikih znanja uz koritenje tehnikih termina prikupljanje, selekcija i koritenje informacija uporeivanje vizuelizacija i vizuelno grupiranje procjenjivanje razliiti naini tehnikog izraavanja i komuniciranja induktivno i analogno zakljuivanje prostorno organiziranje i orijentiranje Razvijanje pozitivnih vrijednosti i stavova: sve snanije i intenzivnije izraavanje estetske osjetljivosti na kvalitet tehnikih dostignua svjesnost znaaja tehnike u ivotu i potrebi uenja o tehnici kroz itav ivot vrlo jasno izraavanje razvoja interesa i intenzivne elje za bavljenje tehnikom koja treba da postane trajna potreba poticanje na samostalnost i samoinicijativu uvaavanje argumentacije u branjenju

321

stavova donoenje sudova na osnovu provjerenih injenica i izgraenih kriterija afirmacija rada, posebno timskog rada razvijanje pozitivnih crta linosti ocjenjivanje i samoocjenjivanje na osnovu objektivnog i konstruktivnog vrednovanja samopouzdanje kritiko miljenje i zakljuivanje u donoenju razliitih odluka

sluanje argumentacije i kritiko preispitivanje linih stavova i stavova drugih pokazivanje spremnosti da se pomogne drugima prepoznavanje vanosti tehnikih znanja u rjeavanju problema i sveprisutnosti tehnike u ivotu

STRUKTURA SADRAJA
1. Uvod u nastavni predmet Upoznavanje djece s nastavnim programom, priprema za rad u kabinetu za tehniki odgoj, organizacija radnog mjesta, higijensko-tehnika zatita Tehnika obrade materijala, makete, modeli Usvajanje osnovnih znanja o materijalima: drvo, PVC, ica. Porijeklo, osobine, prerada, obrada, radne operacije, alati i maine za obradu navedenih materijala. Ljepila. Nastavak obrade i primjene znanja iz tehnikog crtanja iz 5. razreda (analiza gotovih tehnikih crtea jednostavnih maketa ili modela). Izrada jednostavnih modela (statikih i dinamikih, na primjer: model kunog namjetaja, model saobraajnog sredstva sa jednostavnim pogonom - poluge, tokovi). Pored navedenih vrsta materijala koristiti po potrebi i materijale koje su uenici upoznali u 5. razredu u predmetu Osnovi tehnike (papir, karton, ljepenka, koa, platno, plastina folija). Urbanizam, rurizam, arhitektura i graevinarstvo Osnovni pojmovi o urbanizmu, rurizmu, arhitekturi i graevinarstvu, Historijat arhitekture i graevinarstva. Urbanistiki i regulacioni planovi, sadraj objekata u naselju grad, opi zahtjevi u gradnji naselja. Graevinski materijali Konstrukcioni materijali (kamen, drvo, elik, beton...), vezivni materijali (kre, gips, cement..), instalacioni materijali (materijali za elektrine instalacije, materijali za vodovodne instalacije, materijali za centralno grijanje..), izolacioni materijali (staklena vuna, stiropor, staklo..), novi graevinski materijali (gotovi malteri, armirano-betonske konstrukcije, pur- pjena). Alati i maine u graevinarstvu Mjerni alati, alati za zidarske radove, alati za zemljane radove, alati za tesarske radove, graevinske maine (mijealice, dizalice, kamioni, bageri..). Graevinska tehnika - P rojektiranje graevinskih objekata i naselja Visokogradnja, niskogradnja, hidrogradnja, graevinsko tehniko crtanje (kotiranje, mjerilo, itanje tehnikih crtea), razvoj savremenog naselja (praktian rad-izrada makete savremenog naselja), tehnika graenja (praktian rad - izrada makete stambene zgrade). Faze izgradnje graevinskih objekata i mjere zatite na radu Pripremni radovi, temeljni radovi, zidarski radovi, krovni i ostali radovi, ope mjere zatite na radu, line mjere zatite na radu. Saobraajno-tehnika kultura Javni putevi, objekti na putu i saobraajni znakovi, putniki saobraaj, saobraajne patrole. Tehnika u zatiti ovjekove okoline Upravljanje otpadom, reciklaa graevinskog otpada, ureaji za spreavanje zagaivanja

2.

3.

4.

5.

6.

7.

8. 9.

322

okoline, ureaji i sredstva za gaenje poara. 10. Izborni dio (konkretan program izbornog dijela utvruje nadleni organ kole na osnovu potreba lokalne zajednice, interesa djece i mogunosti kole). - Modelarstvo - Maketarstvo - Stari zanati: kujundije, obuari, vezenje i pletenje, lonarstvo, - Agrotehnika: voarstvo, povrtlarstvo - Izrada uila i pomagala - Fotografija - Graditeljstvo: nosive konstrukcije, graevinski materijali, projektiranje naselja - Graditeljska batina u BiH: upoznavanje sa arhitekturom i graditeljstvom u BiH. Historijski pregledi i ilustracije graevina iz osmanskog i austro-ugarskog perioda (zadubine) Izgled i karakteristike bosanske kue u razliitim dijelovima BiH (Hercegovina, Krajina, Posavina...) Objekti od kulturne, sakralne i druge vrijednosti u BiH. Izrada makete objekta od kulturne, historijske i graditeljske batine.

DIDAKTIKO-METODIKE NAPOMENE
Nastava tehnike kulture realizira se u kabinetu, kolskoj radionici ili na poligonu koji je u tu svrhu posebno pripremljen (samo pojedini dijelovi programa). Kabinet za tehniku kulturu treba biti opremljen potrebnim alatima, priborima, mainama i materijalima koji su neophodni za realizaciju programskih sadraja. Nastava ovog predmeta se realizira putem praktinih vjebi i predavanja. Ukoliko u odjeljenju ima vie od 20 uenika/uenica, vri se podjela u dvije grupe. Za uspjenu realizaciju sadraja ove nastave potrebno je u pripremnoj fazi za praktian rad osigurati potrebnu tehniku dokumentaciju, alate, maine i materijale, kao i sredstva higijensko-tehnike zatite. Pri realizaciji programskih sadraja ovog predmeta treba voditi rauna o korelaciji nastavnih sadraja sa drugim predmetima (matematika, likovna kultura, biologija). U realizaciji nastavnih sadraja djeca koriste udbenike, dnevnike rada, crtee i ostale izvore znanja. Djeca vode dnevnik rada koji se, po pravilu, uva u koli, s tim da ga djeca mogu povremeno nositi i kui na uvid roditeljima. Pored svakodnevnog vrednovanja tehnikih znanja, vjebi i praktinih radova, dva puta godinje treba sistematizirati preeno gradivo i izvriti vrednovanje putem zadataka objektivnog tipa. Programske zadatke nastave ovog predmeta kola ostvaruje putem: redovne nastave, slobodnih tehnikih aktivnosti, dodatne nastave, osmiljenih odgojno-obrazovnih sadraja (izlobe, smotre, takmienja).
SADRAJ Uvod u nastavni predme t Te hnik a obrade mate rijala, make te , modeli Urbanizam, rurizam, arhitek tura i graevinarstvo ZNANJE Upoznavanje djece s radom u kabinetu za tehniki odgoj, organizacija radnog mjesta, higijenskotehnika zatita Usvajanje osnovnih znanja o materijalima: drvetu, SPOSOBNOSTI Shvatanje znaaja tehnikog odgoja Pravilno koritenje materijala: drvo, PVC, ica, koritenje alata i pribora za obradu ovih materijala, kao i ovladavanje VRIJEDNOSTI, STAVOVI, PONAANJE Svjesnost znaaja tehnike u ivotu i potrebi uenja o tehnici kroz itav ivot Inovacije i otvorenost za nove ideje i informacije Razvijanje i AKTIVNOSTI DJECE Aktivno praenje izlaganja nastavnika/ce Uee u izlaganju nastavnika/ce i praenje multimedijalnih i drugih sadraja koji prezentiraju AKTIVNOSTI NASTAVNIKA/CE Izlaganje nastavnog gradiva primjenom razliitih metoda u cilju to kvalitetnije i afirmativnije prezentacije gradiva pripremanje nastavne tehnike i tehnologije

323

Alati i maine u graevinarstvu Graevinsk i mate rijali Faze izgradnje graevinskih objekata i m je re zatite na radu Saobraajnotehnik a kultura Te hnik a u zatiti ovjekove okoline Izborni dio (konkretan program izbornog dijela utvruje nadleni organ kole na osnovu potreba lokalne zajednice, interesa djece i mogunosti kole)

PVC-u, ici i alatima i mainama za njihovu obradu Analiza gotovih tehnikih crtea jednostavnih maketa ili modela Usvajanje osnovnih pojmova o urbanizmu, rurizmu, arhitekturi i graevinarstvu Usvajanje osnovnih znanja o historijatu arhitekture i graevinarstva Upoznavanje sa urbanistikim i regulacionim planovima, sadrajem objekata u naselju - gradu, opim zahtjevima u gradnji naselja Usvajanje znanja i razumijevanje rada mjernih alata, alata za zidarske radove, alata za zemljane radove, alata za tesarske radove Usvajanje znanja o graevinskim mainama Upoznavanje sa konstrukcionim materijalima (kamen, drvo, elik, beton...), Upoznavanje sa vezivnim materijalima (kre, gips, cement..), instalacionim materijalima (materijali za elektrine instalacije, materijalima za vodovodne instalacije, materijalima za centralno grijanje..), izolacionim materijalima (staklena vuna, stiropor, staklo..), novim graevinskim materijalima (gotovi malteri, armiranobetonske konstrukcije, purpjena..) Upoznavanje s pripremnim radovima, temeljnim radovima, zidarskim radovima, krovnim i ostalim radovima, kao i sa opim mjerama zatite na radu i linim mjerama zatite na radu Usvajanje znanja o javnim putevima,

redoslijedom radnih operacija koje se primjenjuju kod izrade predmeta od tih materijala Izrada jednostavnih modela Shvatanje zahtjeva i potreba koje trebaju ispunjavati graevinski objekti Pravilno shvatanje urbanistikih i regulacionih planova, sadraja objekata u naselju, opih zahtjeva pri gradnji naselja Shvatanje potrebe koritenja i funkcija alata u graevinarstvu, kao i graevinskih maina (mijealice, dizalice, kamioni, bageri..) Razumijevanje o potrebi i nainu koritenja razliitih materijala: konstrukcionih materijala, vezivnih materijala, instalacionih materijala, elektrinih instalacija, materijala za vodovodne instalacije, materijala za centralno grijanje, izolacionih materijala, novih graevinskih materijala Shvatanje znaaja razliitih vrsta radova u graevinarstvu, kao i opih i linih mjera zatite na radu Prepoznavanje osnovnih saobraajnih pojmova, saobraajnih znakova itd. P repoznavanje vanosti upravljanja otpadom, reciklae graevinskog otpada, ureaja za spreavanje zagaivanja okoline, ureaja i sredstava za gaenje poara, koritenje dodatnih izvora znanja Samostalno prouavanje navedene oblasti, prikupljanje informacije i podatke, sticanje vjetina, posmatranje i

poticanje svijesti o potrebi razvoja estetike, matovitosti i vlastite kreativnosti Donoenje sudova na osnovu provjerenih injenica i izgraenih kriterija P oticanje samostalnosti i samoinicijative Razvoj samosvijesti kroz kreativne naine tehnikog izraavanja Afirmacija rada i samopouzdanja Kritiko miljenje i zakljuivanje u donoenju razliitih odluka P ozitivan odnos prema radu i rezultatima svog rada i rada svojih drugova P okazivanje pozitivnih stavova prema tehnici linim primjerom i djelovanjem u razredu Iskazivanje svijesti o znaaju tehnike u porodici, koli i okolini P rocjenjivanje i vrednovanje vlastitih stavova i stavova drugih Sve snanije i intenzivnije iskazivanje estetske osjetljivosti na kvalitet tehnikih dostignua P otivanje pravila obrazovne igre i aktivnosti uope Shvatanje znaaja ocjenjivanja rezultata rada Interes za rjeavanje problema i zadataka timskim radom P odrka drugima P oticanje kreativnosti

nastavno gradivo na satu P rimjena znanja: itanje i analiza gotovih tehnikih crtea, izrada tehnikih crtea, primjena radnih operacija i rukovanje alatom Aktivno uee u radu prema uputama nastavnika/ce i aktivna primjena usvojenih znanja iz obrade materijala P raenje izlaganja i svih prezentacija nastavnika uz aktivno uee Usvajanje osnovnih znanja o potrebama stanovanja i obavljanja drugih ivotnih potreba, zahtjevima stanovanja i zahtjevima koje treba ispuniti graevinski objekat bilo koje namjene Razvijanje ope kulture kroz usvajanje znanja o graditeljstvu u razliitim oblastima BiH i svijetu P rimjena usvojenih znanja iz graevinskog tehnikog crtanja, znanja vezanih za zahtjeve graevinskog objekta, za kulturu stanovanja, ekonomino, ekoloko i estetsko ureenje Izrada maketa graevinskih objekata: visokogradnja, niskogradnja, hidrogradnja Aktivno sudjelovanje u svim prezentacijama nastavnika/ce koje Samopouzdanje, se odnose na jasan osjeaj razliite faze vlastitih moi i graevinskih radova limita Uredno pisanje svih Savjesno obavljanje informacije koje zadataka i obaveze daje nastavnik/ca (kao pojedinac ili P omaganje dio grupe), radi nastavniku/ci postizanja Uestvovanje u kolektivnog uspjeha kreiranju Razvijanje i obrazovnog panoa, poticanje svijesti o uz adekvatnu potrebi razvoja pripremu, estetike, matovitosti primjenom do sada i vlastite kreativnosti usvojenih znanja iz Adaptivnost i ove oblasti vezanih

Izrada didaktikog materijala P rimjena modela interaktivne nastave Biranje zadataka i problema usklaenih sa mogunostima djece P ostavljanje razliitih vrsta jednostavnih pitanja u cilju poticanja djece na kvalitetne odgovore Koritenje razliitih metoda i strategije u praenju postignua i sposobnosti djece P ripremanje, osmiljavanje, i demonstriranje, te praenje i stimulacija svojim ueem Upuivanje i pokazivanje simulacije na kompjuteru Objanjavanje i prezentiranje prethodno pripremljenih obrazovnih panoa, koji kreira zajedno s djecom P omaganje komunikacije i poticanje interesa za rad aktivnim ukljuenjem u zajedniki rad Ostvarivanje produktivne stvaralake atmosfere u odjeljenju Iniciranje, organizacija i uestvovanje u interpretaciji i improvizaciji u interakciji Motiviranje i upuivanje djece na druge izvore znanja pored udbenika P reciziranje znanja: dovoljnog, srednjeg i visokog nivoa, koja dijete treba usvojiti, odvajanjem bitnog od nebitnog Osmiljavanje i realizacija simulacione igre za djecu P omo djeci u samostalnom i grupnom radu P oreenje rezultata prilikom praenja i procjene individualnih postignua P rocjenjivanje interesovanja i

324

objektima na putu i zakljuivanje saobraajnim znakovima, putnikom saobraaju, saobraajnim patrolama Usvajanje osnovnih znanja o upravljanju otpadom, reciklai graevinskog otpada, ureajima za spreavanje zagaivanja okoline, ureajima i sredstvima za gaenje poara Proirivanje znanja i sticanje novih znanja iz oblasti: modelarstvo, maketarstvo, stari zanati, agrotehnika, izrada uila i pomagala, fotografija, graditeljstvo, graditeljska batina u BiH

fleksibilnost u prihvatanju promjena Donoenje sudova na osnovu provjerenih injenica i izgraenih kriterija Afirmacija rada i samopouzdanja Uloga kritikog miljenja i zakljuivanja u donoenju razliitih odluka

za razliite materijale, izradom ilustracija-crtea, kao praenjem zanimljivih lanaka i informacija sa medija Koritenje udbenika i literature Usvajanje osnovnih znanja o saobraajno - tehnikoj kulturi (sigurnost, pravila i propisi, pratei objekti) Usvajanje znanja o ekolokim aspektima ivota, mjerama zatite ivotne i radne sredine, mjerama koje treba preduzeti u cilju osavremenjavanja ivotnih i radnih uvjeta u graevinskim objektima Aktivnost na izradi ilustracija-crtea, praenje zanimljivih lanaka i informacija sa medija, kreiranje obrazovnog panoa Dosljedno izvravanje svih zahtjeva nastavnika/ce u individualnom, grupnom i frontalnom radu

napretka djece Redovno ocjenjivanje rada i voenje urednih zabiljeki Saradnja sa roditeljima i njihovo ukljuivanje u rad P ripremanje nastavne tehnike i tehnologije Izrada didaktikog materijala P rimjena modela interaktivne nastave P omaganje komunikacije i poticanje interesa za rad aktivnim ukljuenjem u zajedniki rad Iniciranje, organizacija i uestvovanje u interpretaciji i improvizaciji u interakciji Voenje evidencije zapaanja o napredovanju djece

325

Informatika (2 asa sedmino, 70 asova godinje) UVOD Nastavni predmet Informatika ima znaajnu ulogu u procesu upoznavanja djece sa savremenom informacijskom i komunikacijskom tehnologijom. Dostignua i sadraji iz podruja informacijske i komunikacijske tehnologije prilagoeni su uzrasnoj dobi djece u osnovnoj koli i treba da omogue: - upoznavanje s osnovnim principima i praktinim rjeenjima na kojima je zasnovana raunarska odnosno informacijska i komunikacijska tehnologija (osnovna znanja), - sticanje umijea upotrebe savremenih raunara i aplikativnih programa, - stvaranje navika za koritenje informacijske i komunikacijske tehnologije i - sticanje i razvijanje sposobnosti za rjeavanje problema u razliitim oblastima primjene informacijske i komunikacijske tehnologije. Osnovna znanja, umijea, navike i sposobnosti za rjeavanje problema primjenom informacijske i komunikacijske tehnologije etiri su odrednice na kojima poiva koncepcija nastave Informatike.

PODRUJA UENJA

CILJEVI - da djeci omogui da shvate ulogu informacijskih tehnologija u savremenom drutvu - da djeca upoznaju strukturu raunara - da se upoznaju sa osnovnim mogunostima softvera ope namjene - da djeca upoznaju osnovne karakteristike programskih jezika - da upozna djecu sa nainima komuniciranja posredstvom razliitih medija - da upozna djecu sa nainima koritenja Internet usluga - da djeci predstavi naine pohranjivanja i uvanja informacija u raunarima - da upozna djecu sa mjerama sigurnosti pri radu sa raunarima i drugom opremom - da upozna djecu kako mogu uspjeno upotrebljavati ulazno-izlazne ureaje - da se djeca osamostale i steknu samopouzdanje pri rukovanju i koritenju raunara i prateih ureaja - da upozna djecu kako mogu uspjeno upotrebljavati pomagala za pripremu pisanih dokumenata i izradu prikaza - da djeca znaju upotrebljavati osnovne programske alate kao sredstva za uenje i istraivanje

ISHODI UENJA - osnovna znanja o strukturi raunara, njegovoj primjeni u raznim djelatnostima, primjeni u komunikaciji i rjeavanju problema - osnovna znanja i vjetine povezivanja raunara sa prateom opremom, postupke ukljuivanja i iskljuivanja raunara, pokretanja i koritenja uobiajenih programa (operativni sistemi, opa aplikacijska programska sredstva i okolinu programskih jezika) - osnovna znanja o jednom programskom jeziku

OSNOVNA ZNANJA

UMIJEA I VJETINE

- osnovne vjetine pretraivanja Interneta i slanja i primanja elektronike pote - osnovne vjetine rjeavanja problema uz pomo raunara (unos teksta i njegov prikaz, rjeavanje numerikih zadataka uz pomo ICT-a) - vjetine individualnog i kolektivnog rada u grupama rjeavajui zadatke uz pomo ICT-a - osnovne vjetine pretraivanja Interneta i slanja i primanja elektronike pote

- da upozna djecu sa nainima rjeavanja - sposobnosti koritenja softvera ope namjene (opa problema uz pomo raunara aplikacijska programska sredstva: obrada teksta, rad - da djeca upoznaju kako mogu sa proraunskim tablicama i grafikom) upotrebljavati multimedijske alate kao - sposobnost za donoenje zakljuaka na temelju podrku vlastitim i grupnim rezultatima prikupljenih informacija SPOSOBNOSTI ZA uenja - sposobnost algoritamskoga naina razmiljanja pri RJEAVANJE PROBLEMA - da djeci predstavi mogue sklopovske i rjeavanju svakodnevnih problema programske probleme u svakodnevnom radu i uputi na naine njihova otklanjanja

326

NAVIKE, STAVOVI

- da djeca prihvate oblik timskog rada pri rjeavanju problema - da upozna djecu sa zahtjevima kulturne upotrebe raunarske i informacione tehnologije - da djeci ukae na pravne i etike principe upotrebe informacijske i komunikacijske tehnologije i ukae na posljedice njihova naruavanja - da djeci ukae na potrebu da koriste raspoloivu literaturu

- navika koritenja informatike literature - navika pretraivanja i prikupljanja informacija elektronskim putem, putem Interneta

DIDAKTIKO-METODIKE NAPOMENE
Navedeni nastavni sadraji podijeljeni su u sedam nastavnih tema, to samo po sebi ne prejudicira da su obuhvaeni svi sadraji koje je mogue izuavati na ovom uzrasnom nivou. Nastavne teme omoguuju da se izvedbeni program prilagodi tehnikim mogunostima pojedinih kola. Naime, njegovo potpuno izvoenje zahtijeva odreeni standard tehnike opremljenosti. Kvalitetno organizirana nastava i realizacija programa pretpostavlja samostalan rad uenika na raunaru, po principu: jedan raunar jedno radno mjesto jedan uenik. Nastavnicima koji realiziraju nastavni program ostavljena je potpuna sloboda: - izbora operativnih sistema i aplikativnog softvera koji e biti preferirani u nastavi, - odreivanja broja sati za obradu pojedinih tema (Programom je samo predvieno koji se sadraji obrauju u prvom a koji u drugom polugoditu), - izbora praktinih vjebi koje treba kombinirati sa sadrajima drugih nastavnih predmeta. Pri obradi nastavnih tema Programiranje i Rjeavanje problema uz pomo raunara ne preporuuje se upotreba vie programskih jezika. Korelacija sa nastavom matematike (matematike osnove funkcioniranja raunara) i tehnike kulture (raunala su sastavni dijelovi mnogih tehnikih naprava i sistema) je sama po sebi razumljiva, ali je isto tako potrebno ostvariti povezanost sa nastavom maternjeg jezika i knjievnosti, stranih jezika (obrada teksta ima neposredne veze s funkcionalnom pismenou), likovne kulture (raunarski dizajn, grafiki i slikovni prikazi zahtijevaju sposobnost likovnog izraavanja) i drugih nastavnih predmeta. Neposredna povezanost nastave informatike sa nastavnim sadrajima drugih predmeta mogla bi omoguiti bolje razumijevanje i korisniju upotrebu informacijske i komunikacijske tehnologije.
SADRAJ Uvod Potre ba za raunarskom tehnologijom u historiji razvoja pojedinih ljudsk ih dje latnosti i drutva u cje lini VRIJEDNOSTI, STAVOVI, PONAANJE Spoznaje o ulozi i Sposobnost Pravilan stav razumijevanje zakljuivanja na prema znaaja raunarske osnovu dobijenih raunarskoj opreme kao informacija. tehnologiji i neophodnog sredstva njeno koritenje u razvoju svih oblasti u svim moguim ljudskog djelovanja i situacijama. drutva u cijelosti. Razvoj raunara kroz historiju. ZNANJE I SPOSOBNOSTI RAZUMIJEVANJE Razumijevanje pojmova: podatak, bit, vrijednost bita, nizovi bita i mogua stanja. Poimanje predstavljanja podataka u raunaru. Sposobnost Formiran zapisivanje bita i pravilan stav nizova bita. prema matematikim osnovama rada raunara. AKTIVNOSTI DJECE Aktivno sluanje i ukljuivanje u raspravu o razvoju raunarske tehnike i tehnologije. Uee u demonstraciji raunarske opreme. Voenje pribiljeki. Aktivno uee u nastavnom procesu. Zapisivanje bita i nizova bita. AKTIVNOST NASTAVNIKA/CE P rezentacija nastavnih sadraja. Organiziranje i voenje rasprave o razvoju ICT-a. Demonstarcija raspoloive raunarske opreme. Zakljuivanje rasprave. Upute za dalji rad. Izlaganje nastavnih sadraja uz upotrebu najpogodnijih metoda i oblika rada. Ukljuivanje djece u nastavni proces. Motiviranje djece da prate izlaganje. Kontrola individualnog napredovanja djece u usvajanju znanja. Ocjenjivanje.

Mate matike osnove rada raunara Predstavljanje podataka u raunaru Bit Pojam bita i n jegove vrije dnosti (0-nula i 1jedan), nizovi bita i mogua stan ja

327

Brojevi zapisani nizom do etiri b ita Te insk a vrije dnost bita, binarni zap is broja, b in arna cifra, zapis broja nula i raspon zapisa brojeva Bajt Bajt kao niz bita, mogua stan ja i brojne vrije dnosti, uzastopno mnoenje sa dva

Usvojena znanja o zapisivanju brojeva u binarnoj algebri. itanje binarnih brojeva. Sabiranje i oduzimanje binarnih brojeva sa etiri cifre. Shvatanje i razumijevanje bajta kao niza bita. Zna odreivati mjesnu vrijednost svake cifre, uzastopnim mnoenjem sa dva sa desne na lijevu stranu. Usvojio je pravila binarnog predstavljanja decimalnih brojeva.

Odreivanje vrijednosti bita. Zapisivanje binarnog broja. Zapisivanje i itanje binarne cifre. Sposoban je da interpretira steena znanja i razumijevanja iz oblasti binarne algebre i numerike matematike.

Svjesno obavlja zadatke u vezi sa binarnom algebrom. Ima pozitivan odnos prema uenju osnova rada na raunaru. Pravilan stav da treba tumaiti binarnu algebru kao matematike osnove funkcioniranja raunala i drugih elektronskih ureaja. Navika da sa drugom djecom raspravlja o zadacima koje treba da rjeavaju. Iskazuje interes za prouavanje matematikih osnova funkcioniranja raunara. Pravilno i realno samoprocjenjuje svoj i uspjeh drugih uenika. Ima potrebnu panju i oprez pri radu sa raunarom i drugom raunarskom opremom. Koristi raunar za izvravanje kolskih zadataka i zadataka koje obavlja kod kue. Stekao je naviku da raunar koristi kao neophodno sredstvo za uspjeno uenje. Svoja iskustva u radu sa raunarom prenosi na druge. Uspjeno u diskusijama tumai znaaj raunara. Odrava raunar i vodi brigu da uvjeti u kojima ureaji rade budu u skladu sa zahtjevima.

Prati predavanje. Izvrava instrukcije nastavnika. Pomae drugim uenicima da savladaju zadatke koji se postavljaju. Aktivno uestvuje u nastavnom procesu. Prati upute nastavnika.

Izlae nastavno gradivo. Daje karakteristine primjere zadataka iz binarne algebre. Motivira uenike da savladaju predvieno gradivo.

Prati i procjenjuje individualno napredovanje pojedinaca. Prema potrebi daje dodatna objanjenja grupi djece ili svima.

Kodiranje Prikazivanje znakova nizom bitova Binarno kodiran i de cimalni zapis

Razumije i shvata pojam kodiranje. Zna prikazati znakove nizom bitova. Zna binarno kodirati decimalni zapis.

Arhitek tura raunara Hardve r (mainska opre ma raunara) Dijelovi raunara, procesor, radna me morija, pomone me morije , ulazno izlazne jedinice, ad resne i podatkovne ve ze Kuite raunara, uk ljuivanje , isk ljuivanje, restartiranje raunara, hlaenje raunara Odravan je raunara

Sposoban da objasni pojmove: bit, bajt, binarni zapis, decimalni zapis, kodiranje. Sposoban je da postavi jednostavniji zadatak i da ga rijei. Zna dijelove raunara. Sa sigurnou Usvojeno je potrebno prepoznaje i znanje o svim pokazuje dijelovima raunara: dijelove procesor, radna raunara. memorija, pomone Moe prepoznati memorije, ulaznovrste i oblike izlazne jedinice. raunara. Upoznat je i zna Sposoban je razliite pojavne koristiti dodatnu oblike linih raunara. opremu raunara. Zna vanost linih Uspjeno puta u raunara kao pomagala pogon raunar i u uenju. dodatnu opremu. Uoava razliku izmeu P o potrebi programske i mainske restartira rad opreme raunara i zna raunara. pojasniti njihovu Sloenije nerazdruivost. operacije rada sa Zna ulogu obje vrste raunarom opreme raunara povjerava (programske i strunim licima. mainske). Osigurava Zna razlikovati kvalitetne raunare, kao i prostorne uvjete pojedine vanjske i za rad raunara unutranje dijelove te za smjetaj mainske opreme. dodatne opreme. Shvata ulogu CP J, Vri matine ploe i RAM- jednostavnija memorije. ienja i Zna jedinice za odravanje. mjerenje brzine rada raunara i kapacitet memorije.

Rjeava zadatke koje postavlja nastavnik. Vjebe uredno biljei u svesku. Ima urednu dokumentaciju prema zahtjevu nastavnika. Aktivno prati izlaganje nastavnika/ce. Izvrava upute i instrukcije. Uredno vodi pribiljeke, a dokumentaciju redovno aurira i stavlja na uvid nastavniku/ci. Ukljuuje se u demonstriranje raunara, raunarske opreme. Postupke rada prethodno provjerava i ukazuje drugim na pravilan rad ukoliko je to potrebno. Ukljuuje se u aktivnosti pri ureenju kabineta.

Ponavlja i sistematizira izloeno gradivo. Provjerava postignua uenika, njihova znanja, sposobnosti i ponaanje. Vri evidentiranje i uredno vodi nastavnu dokumentaciju. Transparentno vri ocjenjivanje. Priprema i izlae nastavno gradivo. Demonstrira opremu i postupke rada. Priprema tekstualne upute za postupanje i rad djece. Kontrolira rad djece. Prati napredovanje djece u uenju i izvoenju vjebi u toku nastave. Prema potrebi daje dodatna objanjenja. Stvara povoljnu mikro klimu u kabinetu informatike. Zajedno sa djecom pravi raspored radnih mjesta i ureuje ih prema standardnim zahtjevima i HTZ pri radu sa raunalima. Potie djecu u radu i zajedno sa njima osmiljava izgled kabineta.

328

Razumije nain rada raunara. Upoznao je elemente interfejsa OS. Softver i nje gove Zna uspjeno vrste : pokrenuti OS i - ope rativni siste mi, aplikativni softver. vrste ope rativnih Uspjeno radi s sistema, zad aci OS, grafikim sueljem. grafik i inte rfejs, podizan je (pokre tanje) Zna upravljati sistema, uvodni ekran, korisnikim fajlovima i folderima kao i radn a povrina, osnovne operacije s dijelovi radne njima. povrine, pokaziva Usvojio je osnovne mia, p rozor, startni principe odravanja me ni operativnog sistema, - programsk i jezici aplikativnih programa - aplikativni softve r i odravanje mehanikih dijelova Vrste programske opre me , nabavljanje i raunara i njegovih ulazno izlaznih pravo koritenja (prikljunih) jedinica. programske opreme (licencni softver) Organizacija rad a raunara

Sposoban je objasniti rad raunara. P okree operativni sistem. P rimjenjuje u jednostavnim oblicima aplikativni softver. Koristi grafiko suelje i prilagoava ga prema potrebama. Upravlja dokumentima, datotekama, direktorijima. Vri jednostavnije postupke odravanja i kontrole operativnog Odravan je siste ma sistema. Kontrolira aplikativni softver prije upotrebe. Organizacija podatak a Ima znanje o nainu Uspjeno koristi organizacije podataka, postojee na raunaru, zapis i sistemu datoteke. pristup datotekama, pomoi, Formira prema stablo mapa prilagoavanju. potrebi Nauio je raditi sa nove datoteke. Vrste datoteka: Stablo mapa sistemske, podatkovne datotekama i direktorijima koristi za i izvrne datoteke (kopiranje, organiziranje i preimenovanje, uvanje premjetanje), dokumenata. i sa pogonskim Na odgovarajue programima. lokacije postavlja Zna instalirati nove dokumente programsku i datoteke. opremu i ukloniti jednostavne programe s raunara. Znati napisati i Koristi program Primje na raunara oblikovati razna za pisanje teksta pisma, molbe, pomou Tekst procesori zahtjeve, referate, raunara. (editori) seminarske radove itd. Sposobnosti: Primje na tekst Znati kako se pokree otvoriti i spasiti procesora i primjer novi dokument, rada sa je dnostavnim i zatvara tekst procesor. mijenjati, brisati tek st procesorom Ureivanje teksta i Znati otvoriti i spasiti i premjetati dokument. dijelove teksta, osnovne strukture: Izmjene i brisanje traiti, mijenjati liste, nabrajan je , teksta u dokumentu, rijei u tekstu. tabele, zaglavlja, oznaavanje teksta, Oblikuje izgled kolone, slike, brojevi ponitavanje izmjena, stranice. stranica, struk tura premjetanje i Radi sa dokumenata: paragrafi, sekcije kopiranje teksta. tabelama, Izbor vrste i veliine crteima i Odreivanje jezika, pisma, odrediti boju, slikama. provjera pravopisa, dodatno isticanje Ispis dokumenta. samoispravljanje , teksta. Uspjeno crta podeavanje Oblikovanje geometrijske odlomaka, poravnanje, likove. Ispis dokumenata tabulatori. Samostalno Oblikovanje stranice kreira potrebne Formatiranje dokumenata, p rikaz i dokumenta, zaglavlje, forme podnoje, promjena geometrijskih primjena najee

Pravilno drugima tumai rad raunara. Stekao je naviku da koristi mjere zatite. Potuje redoslijed postupaka pri putanju sistema u rad i pri njegovom iskljuivanju. Prikuplja interesantne lanke o raunarima, raunarskoj opremi, operativnim sistemima, aplikativnom softveru i dr. te ih uz dozvolu nastavnika/ce prezentira na asu. Izrauje zidne slike i panoe. Izgradio je pravilan pristup i racionalno koristi mogunosti organizacije podataka na raunaru. Pravilno koristi sistemske, podatkovne i izvrne datoteke. Za sloenije radnje trai savjet i preputa ih nastavniku. Povezati naueno o obradi teksta s uenjem sadraja iz Bosanskog, hrvatskog i srpskog jezika, te sa sadrajima Engleskog jezika i drugih nastavnih predmeta. Koritenje znanja o obradi teksta u uenju Rad u timu. Zajednike aktivnosti na obradi teksta, crtea, slika i izradi zidnih tabela, grafikona i shema. uvanje i odravanje raunarske opreme.

Aktivno se ukljuuje u nastavni proces. Pomae nastavniku/ci pri demonstraciji rada raunara. Izvrava instrukcije nastavnika/ce. Pomae drugoj djeci. Trudi se da doprinese kvalitetnoj radnoj disciplini na asu.

Planira i osmiljava rad u kabinetu informatike. Prezentira gradivo na savremen nain. Koristi najpogodnije metode i oblike rada. Prati i procjenjuje individualna postignua djece. Analizira i uporeuje ih sa uspjehom u prethodnom razredu. Uporeuje aktivnosti i rezultate rada i uenja djece u odjeljenju i sa uspjehom u drugim odjeljenjima.

Praenje izlaganja nastavnika. Izvodi potrebne postupke za savladavanje gradiva. Potuje uputstva. Ukljuuje se u rad informatike i raunarske sekcije.

Izlae nastavno gradivo. Demonstrira postupke organizacije podataka na raunaru. Daje neophodne upute. Priprema grafikone i druga sredstva za demonstriranje organizacije podataka. Prati i vrednuje rad i kompletnu aktivnost uenika.

Aktivno uestvovanje u nastavnom procesu. Komunicira sa drugom djecom i doprinosi lijepom ambijentu. Radi na raunaru nadahnuto i sa zadovoljstvom. U kabinetu odrava red i ima pravilan odnos prema sredstvima i opremi. Pokazuje zadovoljstvo postignutim rezultatom.

Nastavno gradivo izlae na popularan nain tako da djeca sa motivacijom i zadovoljstvom prate nastavu. Aktivno je ukljuen u rad djece i njihovo obavljanje vjebi. Stalno je u toku ta djeca rade i usmjerava njihove aktivnosti. Prati individualno napredovanje djece. Pomae djeci da uspjeno podeavaju alatne trake i da koriste sve mogunosti tekst procesora. Omoguuje djeci da steknu samopouzdanje pri izvravanju postavljenih zadataka.

329

izgleda stranice, pisanje u kolonama. Zna odrediti format Crtanje jednostavnih i dokumenta, podesiti sloe nih geometrijskih alatne trake i postaviti potrebne alate. lik ova Zna koristiti alat za crtanje jednostavnih i sloenih geometrijskih likova. korite nih traka sa alatima

Afirmativno govori o mogunostima i znaaju raunara. Steeno znanje primjenjuje u nastavi matematike, tehnike kulture, likovne kulture. Znanje koristi pri crtanju u slobodnom vremenu. Zna koristiti Izrauje Ima pravilan Programi za crtanje jednostavan program jednostavne odnos prema crtee. uenju crtanja Primje na programa za za crtanje. Radi sa slikama. pomou crtan je i primjer rada Razumije kako se mogu odreivati vrste Koristi programa. uz objan jenje i debljine linija, kako mogunosti Koristi steena osnovnih pojmova: znanja u nastavi linije i de bljine linija, se mogu koristiti boje i programa za drugi raspoloivi crtanje. drugih predmeta. boje i bojenje, elementi i alati. Sposoban je da Prenosi znanje na geometrijsk i likovi, Zna isijecati i kopirati znanje drugu djecu. etkica, b ris a dijelove slike. primjenjuje pri Pokazuje Zna umetati tekst u uenju i spremnost za Ume tanje teksta crte. savladavanju saradnju i programskih zajedniki rad. Isijecan je , kopiranje i sadraja iz Unaprijed se zakretanje dijelova drugih predmeta: priprema za slike tehniki odgoj, nastavu. kultura ivljenja, biologija i dr. Zna raditi sa U toku rada na Izgradio je Korite nje meuspremnikom i u tekstu i naviku da me uspre mnika u potpunosti vlada sa crtanja koristi znanje o obradi radu s programima sadrajima mogunosti teksta i crtanju Sadraji smjetenim u meuspremnika. pomou meuspremnik. Ima razvijenu programa koristi me uspre mnika Zna koristit jedan sposobnost u svakodnevnom kombiniranja uenju. Primje ri koritenja n a aplikativni program za crtanje. teksta sa Znanja koristi i u tek st procesorima i Zna izraditi sloeniji crteima. druge svrhe u programima za crte pomou Razvio je logiko slobodnom crtan je programa. razmiljanje o vremenu. Zna gdje moe nainima upotrijebiti program za kombiniranja crtanje. teksta sa crteima. Uspjeno poima piksel Sposoban je Ima naviku da Pikse l Mapa pik se la kao element slike izraivati BMP odnosno kao jednu crtee i spremiti grafiku koristi Bitmapirana grafik a taku na slici. kao bitmapnu kao moan Poveavanje i Zna ta je mapa grafiku. vizuelni efekat u sman jivanje bitova. Ima znanje o Sposoban je komunikaciji sa pogleda na slik u prenoenju grafike mijenjati raunarom. Promje na veliine (slika) iz memorije na izgled zaslona crtea, dubina boja, zaslon. koristei kontrast i Zna koristiti BMP datoteke. osvijetljenost mogunosti promjene veliine crtea te mijenjati kontrast i osvijetljenost. Programiranje Usvojio pojmove: Sposobnost Sve aktivnosti programiranje, opisivanja i posmatra Pojam algoritma algoritam, objanjavanja kao niz Osnovne algoritamske strukture. pojma algoritamskih algoritamske Zna ta su strukture: algoritma. koraka. struk ture : slijedna, ciklika i Sposobnost Prihvata slijedna, cik lika i grananje. uoavanja algoritamski struk tura gran anja razlike izmeu nain (odluivanja) slijedne, razmiljanja ciklike i (logiku) pri strukture rjeavanju grananja. problema.

likova. Kombinira: vie osnovnih u sloenije likove. Koristi boje za ispunu.

Aktivno prati nastavu. Na vrijeme izvrava zadatke i pomae drugoj djeci koja zaostaju. Stavlja se na raspolaganje nastavniku/ci da se nastavni proces uspjenije realizira.

Program za crtanje i njegove mogunosti jednostavno predstavlja djeci, da ga brzo savladaju i steknu dobar preduvjet za rad s drugim programima iste namjene. Koritenjem programa za crtanje kod djece razvijati matu i kreativnost.

Prenosi iskustva na druge uenike. Ukljuuje se u rasprave i zajednike aktivnosti u savladavanju gradiva.

Prati individualno napredovanje svakog pojedinog uenika. Uenike podstie u radu, pohvaljuje uspjene i one koji pomau drugim uenicima. Ocjenjuje i vrednuje ukupna postignua uenika.

Prenosi steeno znanje na druge uenike. Rado pokazuje drugim uenicima kako da savladaju upotrebu BMP grafike.

Ukljuuje uenike u nastavne aktivnosti, podrava ih i stimulira. Vri ponavljanje I sistematizaciju gradiva obraene nastavne teme. Provjerava postignua uenika, njihova znanja, sposobnosti i ponaanje. Vrednuje postignua uenika.

Ukljuuje se u raspravu o algoritmu i algoritamskom nainu rjeavanja problema. Aktivan je u toku nastavnog procesa.

Nastavnu grau iznosi na popularan nain, pristupaan i prihvatljiv za veinu uenika. Vodi rauna o sloenosti nastavnih sadraja pa ih zato postupno izlae.

330

Zna simbole za grafiko prikazivanje algoritma, te zna jeziki prikaz. P osjeduje znanje kako Primje ri algoritama: crtan je je dnostavnih i se pie algoritam za sloe nih geometrijskih crtanje jednostavnih geometrijskih lik ova likova. Prikaz algoritma. Grafik i i je ziki (pseudokod) nain prikaza

Mree raunara Raunarske mre e , vrste , veliina, namjena, naini pove zivanja Interne t k ao globalna mrea raunara Osnovni servisi, www, elektronika pota (poiljalac i primatelj, struk tura elektronikog maila) Web pregle dnici, web pretraivai, n aini pretrage Zapisivan je stranica Vrste datoteka koje se susre u na we bu Hipe rtekstualni dokumenti i multimedija Slika, zvuk i video Programi za njihovu reproduk ciju

Rad sa slikovnim, zvunim i video dok umentima Kreiranje video zapis a, izdvajanje dijelova u zasebne datoteke, sinte za (obje dinjavanje) multimedijalnog sadraja

Izgraena sposobnost za pisanje algoritma, opisivanje korak po korak postupka za rjeavanje nekog problema ili zadatka. Izgraena sposobnost grafikog predstavljanja algoritma. Zna ta su raunarske Sposoban je mree i koja im je ukljuiti raunalo namjena. na mreu koja Vlada podacima o mu je dostupna vrstama mrea, (konektiranje i njihovoj veliini i diskonektiranje). namjeni, te o nainima Sposoban je povezivanja. koristiti usluge P otpuno razumije ta www i e-mail je Internet. Sposoban je Zna ulogu i pronai potrebne mogunosti Interneta a podatke i izvriti posebno www i eselekciju. mail. Zna kako se mogu upotrebljavati preglednici koji mu stoje na raspolaganju. Zna kako se vri pretraivanje i nalaenje potrebnih podataka. Zna ta su datoteke Sposoban je weba. formirati Zna za mogunosti datoteku sa kombiniranja podacima (istovremenog koje je preuzeo koritenja) sa www. hipertekstualnih Sposobnost dokumenata i koritenja multimedije. hipertekstualnih Zna programe kojim dokumenata i se vri reprodukcija. multimedijalnih programa (slika, zvuk i video). Zna mogunosti rada Ima razvijenu sa slikovnim, zvunim sposobnost i video dokumentima. kombiniranja Zna proceduru tekstualnih, kreiranja video slikovnih, zapisa. Z na objediniti zvunih i video multimedijalne zapise. zapisa. Kreativan je i uspjeno kreira zadane videozapise. P rihvatio je i uspjeno upotrebljava pojam tablini kalkulator te razumije ta su elije, redovi, kolone i ta je regija. Otvara program koji obrauje tablini kalkulator i uspjeno vri pripreme za rad. Odreuje broj elija, broj kolona, broj redova.

Prihvata kao neophodnost da se rjeavanje nekog problema treba planirati, unaprijed je potrebno predvidjeti postupke, korake. Prihvata injenicu da je potrebno osigurati uvjete za rjeavanje problema. Stekao je naviku koritenja mogunosti koje prua raunarska mrea. Mogunosti Interneta shvata kao bazu podataka koja mu stoji na raspolaganju. Ima naviku traenja podataka koji su mu potrebni za uenje i savladavanje gradiva iz drugih nastavnih predmeta. Ima naviku da koristi mogunosti hiperteksta i multimedije npr. za uenje sadraja iz muzike kulture ali i drugih nastavnih predmeta.

Rjeava postavljene zadatke. Sam postavlja jednostavnije zadatke i rjeava ih. Donosi na asove lanke o programskim jezicima iz informatikih asopisa. Uestvuje u diskusiji i iznosi svoja iskustva. Steeno znanje prenosi na druge. Ukljuuje se u rad Internet sekcije. Podatke kojima raspolae ustupa i drugoj djeci.

Izlae nastavno gradivo. Prati napredovanje uenika. Bira jednostavne primjere za izradu algoritma, a onda prelazi na sloenije zadatke. Demonstrira primjere gotovih algoritama.

Priprema nastavni proces. Aurira stanje raunara i dovodi ih u funkciju. Izlae nastavno gradivo u vezi sa mreama raunara. Koristi raspoloiva nastavna sredstva. Prati napredovanje djece. Organizira efikasan rad tako da djeca stiu kvalitetna i trajna znanja o raunarskih mrea. Demonstrira koritenje preglednika, web pretraivaa i daje upute o nainima pretrage.

Aktivno Ponavljanje i vjebanje. uestvuje u Utvrivanje steenih diskusijama o znanja. hipertekstu i multimediji. Znanja koristi u svakodnevnim aktivnostima.

Izraava progresivne ideje u koritenju hiperteksta i multimedije. Stekao je naviku da koristi elektronska sredstva za biljeenje dogaaja. Razvio je potrebu da razne podatke obrauje i predstavlja u tablicama.

Rjeavanje problema uz pomo raunara Tablini k alkulatori i primjer primjene e lija, re d i kolona Regija

Iskazuje postignuto znanje. Uestvuje u kreiranju kolskih videozapisa. Ukljuuje se u rad kolske videosekcije. Organizira rad kolske videosekcije. Slijedi uputstva nastavnika. Kreira samostalno izgled tablice. Pomae drugim uenicima.

Praenje i evidencija postignua uenika. Provodi transparentno ocjenjivanje.

Istie potrebu i znaaj obrade i predstavljanja podataka putem tablica. Demonstrira mogunosti tablinog kalkulatora. Daje jednostavne zadatke.

331

Stekao je znanje o Kreira tabele sa nainima odreivanja svim potrebnim vrste i debljine linija, elementima. njihove boje te o Uspjeno bojenju elija, redova i formatira i kolona. koristi mogunost autoformatiranja. Obavlja Sortiranje u tablicama P oima pojmove sortiranje. Sabiran je u tablicama sortiranja u tablicama. Uspjeno obavlja Nauio je kako se raunsku sabira. operaciju sabiranja. Formatiranje i autoformatiranje Linije, debljine i vrste linija boje , bojenje elija

Kreativan je pri koritenju tablinog kalkulatora.

Pokazuje veliki interes za rad sa tablinim kalkulatorom.

Demonstrira nain formatiranja, autoformatiranja te naine rada sa linijama. Demonstrira upotrebu boje za linije i elije. Demonstrira sortiranje i sabiranje. Kontrolira rad uenika. Usmjerava, pokazuje. Motivira uenike.

Prezentacije i primje ri primjene Kreiranje pre zentacije i rad sa je dnostavnim programom za izradu prezentacije

Zna kreirati prezentaciju, sauvati, pohraniti i otvoriti postojeu prezentaciju.

Uspjeno kreira prezentaciju. P rikazuje prezentaciju i objanjava.

Svoja znanja o mogunostima tablinog kalkulatora primjenjuje pri uenju sadraja iz matematike i drugih nastavnih predmeta. Koristi priliku da kreira prezentaciju i predstavi je u koli, ali i na drugim mjestima.

Sarauje sa drugim uenicima i nastavnikom. Samostalno kreira realne zadatke.

Ukljuuje se u grupni rad na formiranju prezentacije. Prati uputstva nastavnika.

Sigurnost pri radu sa raunarima Raunarska ergonomija Postupci pravilne upotrebe raunarske opre me

Zna pravilne postupke pri upotrebi raunarske opreme. Zna posljedice nepravilnog koritenja opreme i njihov uticaj na organizam ovjeka, pogotovo mladih koji su u razvoju.

Zatita i odravanje raunarske opre me (disc de fragme nter, back up-sigurnosna kopija i sl.)

Virusi i zatita od virusa Scan disc

Ima naviku potovanja predvienih postupaka (procedura). Ukazuje na pravilno postupanje i drugima. Obavezno koristi proizvoake deklaracije i tampane kataloge sa uputama. Upoznat je sa Obavezno Navikao je da u potrebom zatite i primjenjuje raunalu, na odravanja raunarske mjere zatite pri discu opreme. radu sa defragmentira Zna namjenu raunarom i presloi podatke. softverskih programa i ostalom Pravi sigurnosne alata za zatitu. opremom. kopije esto koristi dokumenata i programe kao to datoteka. su disc, defragmenter i bacup. Zna ta znai rije Uspjeno koristi Stvorio je naviku virus u raunarskoj i antivirusni da obavezno informatikog program. pregleda terminologiji. P ostupa u skladu prikljueni medij Zna vrste programa za sa uputstvima za na raunar zatitu od virusa. uklanjanje koristei neki od otkrivenog antivirusnih virusa. programa.

P ostupa u skladu sa uputama za koritenje raunarske opreme (tastatura, mi, monitor, kuite, printer, skener, zvunici i dr.). P rimjenjuje predviene procedure.

Aktivno uestvuje u demonstraciji pravilnih postupaka. Slijedi upute nastavnika/ce. ita i tumai proizvoake deklaracije, upute i drugi tampani i grafiki materijal. Uestvuje u diskusijama u vezi sa zatitom raunara i njihovim pravilnim odravanjem. Iznosi negativne, ali i pozitivne primjere.

Predstavlja jednostavne forme kreiranja prezentacije, pohranjivanja, prikazivanja i zatvaranja. Istie znaaj prezentacije. Provjerava postignua uenika i vri evidenciju. Transparentno ocjenjuje. Demonstrira pravilnu upotrebu raunarske opreme. Upozorava. Priprema u pisanoj formi najvanije sadraje. Istie znaaj pravilnog koritenja i posljedice nepravilne upotrebe opreme.

Istie i tumai znaaj zatite raunara, njegovih tvrdih komponenti (hardvera) i programa (softvera). Daje upute kako se to uspjeno ostvaruje.

Prikuplja Sistematizira preeno informacije o gradivo. P rimjenjuje najnovijim standardne forme provjere vrstama virusa i znanja. Transparentno antivirusnih vrednuje postignua djece i programa za predlae zakljunu ocjenu. zatitu.

332

Likovna kultura (1 as sedmino, 35 asova godinje)

CILJEVI I REZULTATI ODGOJNO-OBRAZOVNOG RADA PROGRAMSKI SADRAJI TEMATSKE CJELINE, OBLASTI 1. TAKA I LINIJA Registrirati u svom okruenju, spoznati i biti sposoban /ovladati/ primijeniti ekspresivne vrijednosti toka i karaktera konturnih /obrisnih/ linija/crta P repoznavanje karaktera i vrijednosti linije: - meke tvrde - svijetle tamne - prozrane zasiene Linija /crta/ u funkciji definiranja oblika i poloaja u prostoru: - tok linije/crte - graenje linijom/crtom - linija/crta koja definira oblik - kroki Analitiki spoznati, istraiti, vrednovati i moi izraziti razliitost Konstruktivnije linije/crte i take, promjena duine, smjera, i gustine rasporeda u predstavljanju sloenih struktura MOTIVI I TEHNIKE - Situacije i ne posredno ok rue nje ljudi pri odreenim aktivnostima, ivotinje, biljke, pojave u prirodi, objekti, prostori - Kore lacija s a d rugim predme tima povezivanje sadraja drugih predmeta: maternji jezik /pripovijetka, bajka, pjesma, poslovica /, matematike, stranog jezika, informatike, biologije, historije/povijesti, geografije, tjelesnog odgoja, muzike i tehnike kulture, BiH kulturne batine ... - Rad na ouvanju trad icija i narodnih obiaja: prigodni praznici, znaajni datumi, kulturno/etnografsko naslijee - Primjena taaka i crta/linija sa svim karakteristikama i vrijednostima u funkciji definiranja oblika i poloaja u prostoru - Linija/crta u funkciji predstavljanja sloenih struktura
- Meka grafitna olovka, tu i pero, tu i d rvce, tu i kist, laviran i tu, flomasteri, drv en i ugljen

ODGOJNO-OBRAZOVNI CILJEVI I ZADACI OBRAZOVNI CILJEVI Ekspresivne vrijednosti toka i karaktera konturnih /obrisnih/ linija na umjetnikim i svojim radovima prepoznati i biti sposoban upotrijebiti ekspresivne vrijednosti toka i karaktera konturnih /obrisnih/ linija/crta Ovladati mogunostima koritenja razliitih vrijednosti linija: meke-tvrde, svijetletamne, prozrane-zasiene, u cilju prepoznavanja i definiranja pokreta, poloaja u prostoru i karaktera oblika: - linija koja nagovjetava; svijetla, meka, prozrana; - linija koja naglaava; vrsta, tamna, zasiena - Biti sposoban prepoznati i upotrijebiti razliite vrijednosti konstruktivnih linija/crta, razliitih duina, smjera i gustine rasporeda, u cilju predstavljanja sloenih struktura - Usvojiti pojmove: crte, konturna linija/obris/, tok linije, karakter linije, smjer linije, graenje linijom, kroki ODGOJNI I SOCIJALIZIRAJUI CILJEVI - Razvijanje stavova i odnosa prema likovnoj umjetnosti i estetskim vrijednostima, sposobnost vrednovanja sadraja i ideja - Otkrivanje estetske vrijednosti konturne linije, karaktera i smjera linije u izraaju crtea i predstavljanju motiva - Razvijanje kritikog miljenja, graenje stavova i odnosa prema vrijednostima, patriotizmu, ouvanje kulturne batine i prirodne okoline - Daljnji rad na njegovanju pozitivnog odnosa prema radu: inicijativi, samostalnosti, istrajnosti, dosljednosti, angairanosti, spremnost za saradnju i timski rad

2. BOJA Razvijanje sposobnosti uoavanja, analitikog pristupa, vrednovanja i usvajanja hromatskih karakteristika boja Osnovne karakteristike hromatskih boja: - zasienost boje, - valerska vrijednost P odjela boja po psiholokom djelovanju na: tople i hladne Daljnji rad na sposobnosti uoavanja, analitikoj spoznaji, procjeni i mogunosti predstavljanja Komplementarni kontrast/ kontrast boja koje se dopunjuju

- Akvarel, gva, tempera, kola razliitim materijalima, pastel (suhi, votani), zgrafito (grebanje premazane osnove prethodno obojene votanim bojama), flomasteri u boji (za manje formate radova), mozaik

- Uoiti, razumjeti znaaj i biti u mogunosti potpunije /bogatije/ upotrijebiti hromatsku paletu boja - Razviti kod djece sposobnost uoavanja, vrednovanja i usvajanja hromatske karakteristike boja - Spoznati i moi koristiti njihove karakteristike zasienosti /intenziteta/ i psiholokog djelovanja u odnosima: toplo hladno kao i naina njene primjene - Boje punog intenziteta i oslabljene boje - Daljnji rad na sposobnosti, uoavanja, spoznaji, procjeni i mogunostima predstavljanja bojom - Komplementarni ili nadopunjujui kontrast, komplementarni parovi - P roirenje usvojenih pojmova za oblast boja: spektar boja, hromatske karakteristike, zasienost i valerske vrijednosti boja, podjela boja na tople i hladne

- Razvijanje humanih odnosa meu spolovima, drugarstvu, solidarnosti, jaanje i bogaenje emocija - Razvijanje sposobnosti posmatranja, povezivanja pojmova, uoavanja, zakljuivanja, snalaljivosti, likovne kreativnosti, konkretnog i apstraktnog miljenja, bogaenje mate, orijentacija u vremenu i prostornim odnosima - Otkrivanje estetskih vrijednosti i dinamike istih boja, odnosa /kontrasta/ toplo hladno i njegove primjene u kreativnom radu /realizaciji likovnih radova/, u odijevanju, kreiranju ivotnog prostora, osmiljavanju novih znakova vizuelnih komunikacija, primijenjenoj umjetnosti /kreiranju upotrebnih predmeta/.
- Razvijanje sposobnosti predstavljanja sadraja; teksta, pripovijetke, p jesme, p rie, doga aja, pojava u prirodi, os jeanja, emocija i drugo putem likovnog izraza

333

3. PLOHA Primjena /predstavljanje/ lika na plohi kroz razliite forme komponiranja: - simetrina kompozicija - asimetrina kompozicija Primjena dvodimenzionalne organizacije kompozicije u oblastima crtanja, slikanja i grafike, statine i dinamine plohe u kompoziciji - Razvedena ploha - P reklopljena ploha Statina i dinamina ploha, pozitivnog i negativnog /crnog i bijelog/ prostora grafikog lista /otiska/

- L ik /forma, oblik/ i ploha u dvodimenzionalnoj organizaciji kompozicije - P rimjena slikarskih tehnika u oblasti slikanja kroz kompozicione odnose simetrije i asimetrije - Linija i taka kao sredstvo u predstavljanju tekstureSlikarske teksture u funkciji definiranja karaktera povrine - Grafike teksture i odnosi svijetlih i tamnih ploha, primjena kontrasta statinih i dinaminih ploha, ostvarivanje ritma crnog i bijelog /pozitivnog i negativnog/, organizacija prostora u formatu /okviru/ grafikog lista - Sloenija kreativna rjeenja i realizacija u razliitim materijalima - Kreiranje novih vizuelnih informacija /poruka/, novih znakova, odnos slike i teksta: naslovne stranice /knjige, kolskog lista/ - Kreiranje novog izgleda industrijskog predmeta /proizvoda/

- Uoavanje vizuelnih karakteristika lika /forme, oblika/ u primjeni dvodimenzionalne organizacije kompozicije - Razumijevanje i mogunost primjene kompozicionih odnosa simetrije i asimetrije - Sposobnost primjene sloenih tekstura u likovnim podrujima: crtanja, slikanja i grafike Ovladati sposobnostima prepoznavanja, vrednovanja i primjene statinih i dinaminih crnih i bijelih /pozitivnih i negativnih/ ploha, u organizaciji grafikog lista - Usvojeni pojmovi za oblast ploha: Lik, ploha, dvodimenzionalno, simetrija, asimetrija, statino, dinamino, grafiki list, tiskanje/tampanje/otiskivanje - Razumijevanje uloge i znaaja znakova vizuelnih komunikacija i ovladavanje mogunostima koritenja sa ciljem prenoenja vizuelnih informacija - Osposobljavanje za kreiranje novih vizuelnih znakova i vizuelnih poruka - Uoavanje znaaja uloge povrine u naglaavanju vanog /bitnog/; maloveliko, statino-dinamino, svijetlotamno - Uoavanje izraajnih mogunosti stripa /sinteze slike i teksta/ - Razumijevanje spota, TV poruke, plakata kao forme vizuelnih komunikacija - Usvojeni pojmovi za oblast povrina: vizuelna informacija /poruka/, industrijski dizajn, spot, TV poruka, statino, dinamino - Daljnji rad na potpunijem doivljavanju, analizi i sagledavanju/upore ivanu mase i prostora na umjetnikim djelima i radovima djece - U svom okruenju i skulptorskim djelima registrirati, analizirati i moi procijeniti odnos mase i prostora - Shavatanje i sposobnost predstavljanja mase i prostora, i oblika u prostoru - Ovladavanje sposobnosti uoavanja karakteristika prirodnih i nainjenih /vjetakih/ oblika - P repoznavanje karakteristika i sposobnost upotrebe u vlastitom likovnom izrazu jednostavnih i sloenih trodimenzionalnih oblika - Usvojeni pojmovi: kip, kiparstvo, kipar, prostor, masa, prirodni oblici, nainjeni oblici, gradnja, jednostavni oblici, sloeni oblici, zatvoreni i otvoreni oblici struktura, nosive konstrukcije, funkcionalnost prostora, tlocrt

4. POVRINA - P ovrina u likovnoj oblasti: dizajna, grafikog dizajna, industrijskog dizajna, primijenjene umjetnosti - Uloga povrine u savremenim medijima: kompjuterskoj grafici, spotu, TV poruci, plakatu kroz razliite kompozicije /dinamina i statina kompozicija/ - Uloga povrine u formi poruke, novi kreirani znakovi vizuelnih komunikacija, odnos povrina i vizuelna jasnoa poruka

5. MASA I PROSTOR Odnos mase i prostora u trodimenzionalnoj organizaciji kompozicije Uoiti karakteristike prirodnih i nainjenih oblika Karakteristike oblika: - jednostavni oblici - sloeni oblici Sloene prostorne strukture i kompozicije u oblasti arhitekture: - nosive konstrukcije - funkcionalnost prostora

Daljnji rad na potpunijem doivljavanju, analizi i sagledavanju/uporeivanu mase i prostora na umjetnikim djelima i radovima djece Kroz upotrebu razliitih skulptorskih materijala ovladati mogunostima predstavljanja mase i prostora putem jednostavnih i sloenih oblika Izvoenje sloene prostorne strukture /kompozicije/ kroz izradu makete predstavljanjem karakteristinih nosivih elemenata i funkcionalne organizacije prostora

334

OEKIVANI REZULTATI
Djeca dalje rade na usvajanju i proirivanju znanja o nainu i mogunostima upotrebe materijala i sredstava za kreativni rad koji se koriste u oblastima: Taka i linija: da mogu razlikovati ekspresivne vrijednosti linija, da razlikuju linije po toku, ravne, zakrivljene i linije svih pravaca, horizontalna, vertikalna i sve kose /dijagonalne/, sa ciljem osmiljavanja i predstavljanja organizacije kompozicije i definiranja prostora, moi predstaviti kompozicije sa naglaenim prostornim orijentacijama, moi prepoznati karakter i vrijednost linije: meke i tvrde linije, svijetle i tamne, prozrane i zasiene linije, ovladati primjenom razliitih vrsta i vrijednosti linija u cilju predstavljanja sloenih struktura, moi prepoznati karakter konturnih /obrisnih/ linija, ovladavanje konstruktivnom linijom, linija u funkciji definiranja oblika, primjena savladanog i usvojenog znanja o liniji u cilju pokuaja ,,stenografskog biljeenja, izvedbe kroki crtea, sposobnost predstavljanja karaktera figure u razliitim poloajima, da usvoji termine: konturna /obrisna/ linija, meka-tvrda, prozrana-zasiena linija, kroki.

Slikarstvo: Ploha: da vladaju sposobnostima prepoznavanja, procjene i primjene statinih i dinaminih ploha, pozitivnog i negativnog /crnog i bijelog/ prostora grafikog lista /otiska/, simetrina i asimetrina kompozicija, dalji rad na savladaju izrade ablona za visoki tisak, linorez, gipsorez, karton /papir/ grafika, daljnji rad na usvajanju primjene dvodimenzionalne organizacije kompozicije u likovnim oblastima; grafike, crtanja i slikanja, prepoznavanje i primjena u likovnom izrazu statine i dinamine organizacije kompozicije, uoavanje, usvajanje i primjena razvedenih /razuenih/ ploha u organizaciji kompozicije /plohe koje ne predstavljaju geometrijske oblike, neodreeni amorfni, slobodni oblici/, usvajanje i primjena preklopljene /nefunkcionalne/ plohe, ploha koja zatvara neki volumen, dio oploja predmeta prostornog oblikovanja /skulptura/, objekat u prostoru /geometrijsko tijela, kvadar, kocka i sl./. da proiruju i dopunjuju znanja o slikarskim tehnikama: akvarelu, gvau, temperi, pastelu, flomasterima u boji, kolau, mozaiku, da proiruju znanje o hromatskim bojama /obojenim bojama/, da prepoznaju i u svojim radovima koriste razliite stepene zasienosti /intenzitet obojenosti/ boje, da na svojim radovima upotrebljavaju pripremljene /na paleti mijeane/ boje u cilju dobijanja skale razliitih valerskih vrijednosti /primjena svjetlijih i tamnijih boja/ i razliite obojenosti, da proiruju znanje o psiholokom djelovanju boja: da boje dijelimo na tople i hladne, daljnji rad na proirivanju i usvajanju znanja o komplementarnom kontrastu /parovi boja koje se slau, a koje su u suprotnosti/, daljnji rad na pravilnoj primjeni slikarskih tehnika, upotrebi materijala i sredstava za rad.

Povrina; Masa i prostor: daljnji rad na uoavanju odnosa u prostoru, uoavanje proporcije, prepoznavanje karaktera oblika,

335

daljnji rad na prepoznavanju i usvajanju slikarskih tekstura, biti sposoban primijeniti ih u vlastitom likovnom izrazu, - da su sposobni prepoznati i razlikovati niski i visoki reljef, - u prostornom oblikovanju, uoiti i moi predstaviti kontrast oblika i kontrast razliitih tekstura u niskom i visokom reljefu /primjena kompozicije jednostavnog ritma/, - oblikovanje sa primjenom mekih skulptorskih materijala podesnih za izvoenje razliitih tekstura, - u okruenju i na skulptorskim djelima uoiti, izvriti analizu i moi procijeniti odnos mase i prostora, - biti sposoban uoiti karakteristike prirodnih i nainjenih oblika, - moi prepoznati jednostavne i sloene oblike u prostoru, - biti sposoban prepoznati i napraviti razliku u sloenim prostornim strukturama /kompozicijama objekata, ili sloenom objektu/ u oblasti arhitekture, - moi prepoznati dijelove zgrade koji predstavljaju nosive konstrukcije, - spoznati karakteristike funkcionalnosti prostora, prostor u kojem boravimo; kua, kola, zajedniki javni objekti, sportska dvorana, pota, pozorite i sl. -

STRUKTURA PROGRAMA 1. TAKA I LINIJA Likovno podruje crtanje: Analitiki spoznati, istraiti, vrednovati i moi izraziti razliitost konstruktivnih linija/crta i taaka, promjena duine, smjera, i gustine rasporeda u predstavljanju sloenih struktura. Registrirati u svom okruenju, spoznati i biti sposoban /ovladati/ primijeniti ekspresivne vrijednosti toka i karaktera konturnih /obrisnih/ linija/crta. Prepoznavanje karaktera i vrijednosti linije; meke i tvrde, svijetle i tamne, prozrane i zasiene u cilju potpunijeg likovnog izraza. Primjena linije/crte u funkciji definiranja karaktera oblika i poloaja u prostoru; linije koje se razlikuju po toku, graenje putem linije, linija koja definira oblik. Kroki kao crtaka disciplina. Linija sa karakteristikama ,,stenografskog biljeenja poloaja karaktera figure u pokretu i prostoru. 2. BOJA Likovno podruje slikanje: Razvijanje sposobnosti uoavanja, analitikog pristupa, vrednovanja i usvajanja hromatskih karakteristika boja. Koje su osnovne karakteristike hromatskih boja? Osnovne karakteristike hromatskih boja su: ton /boja/, zasienost boje /intenzitet obojenosti/, valerska vrijednost /koliina svjetla u tonu boje/. Podjela boja se vri i po psiholokom djelovanju na posmatraa, boje dijelimo na tople i hladne. Tople boje djeluju dinamino ,,veselo ine nas raspoloenim i aktivnim, prostorno izgledaju blie, dok hladne boje djeluju smirujue, oputaju i prostorno izgledaju udaljenije. Daljnji rad na razvijanju sposobnosti, uoavanja, analizi i mogunosti predstavljanja komplementarnog kontrasta. Kontrasta parova boja koje se, kada se nalaze jedna pored druge meusobno naglaavaju, a kada se pomijeaju, jedna drugu ponitavaju. 3. PLOHA U okviru tematske oblasti PLOHA realizirat e se sva likovna podruja koja se u svojoj realizaciji predstavljaju u dvodimenzionalnoj formi /na plohi/; crtanju, slikanju, grafici. Razvijanje sposobnosti uoavanja karakteristika i primjene u predstavljanju oblika na plohi putem razliitih formi komponiranja. Primjena kompozicije u kojoj dominira simetrian raspored elemenata. Realizacija kompozicije u asimetrinom odnosu elemenata. Dvodimenzionalna organizacija kompozicije i njena primjena u likovnim podrujima crtanja, slikanja i grafike. U okviru kompozicije plohe mogu imati svoje karakteristike mogu biti: statina i dinamina ploha. Ovladavanje sposobnostima uoavanja, vrednovanja i primjene statinih i dinaminih ploha, plozitivnog i negativnog /crnog i bijelog/ prostora na grafikom listu /grafikom otisku/. Rad na daljem savladavanju oblasti grafike, primjene jednobojnog i viebojnog visokog tiska, u tehnici gipsoreza, linoreza i karton /papir/ grafike.

336

Pored ovih karakteristika ploha moe biti razvedena, ako nije pravilnog geometrijskog oblika i tada za takvu plohu kaemo da ima amorfni oblik. Ploha moe biti i preklopljena, ako se odnosi na geometrijsko tijelo u prostoru ili skulpturu, kada se misli na oploje predmeta u prostoru. 4. POVRINA U tematskoj oblasti Povrina, u likovnim djelima umjetnika prepoznati i analizirati karakteristike skulptorskih tekstura i biti sposoban primijeniti ih u vlastitom likovnom radu /izrazu/. Proirivanje ranije usvojenih kompozicionih odnosa: dinamina i statina kompozicija, horizontalna /vodoravna/ kompozicija, vertikalna /uspravna/ kompozicija, kruna, piramidalna /trougaona/, slobodna /rasprena/, dominacija. U prostornom oblikovanju, u niskom i visokom reljefu prepoznati i moi predstaviti kontraste oblika i razliitih tekstura /primjena kompozicije jednostavnog ritma/. Primjena mekih skulptorskih materijala podesnih za izvoenje razliitih tekstura, glina, glina-mol, plastelin i sl. 5. MASA I PROSTOR Tematska cjelina, masa i prostor obuhvata likovne oblasti: oblikovanje, graenje. U svom okruenju i na skulptorskim djelima registrirati, analizirati i moi procijeniti odnos mase i prostora. Volumen predstavlja obim i zapreminu nekog tijela. Ako je volumen ispunjen, onda govorimo o masi. Masu definiramo kao materijal koji ispunjava i zauzima neki prostor /primjer: kamen, komad drveta, puna cigla, kao oblik koji je u potpunosti ispunjen svojom strukturom/. Prostor moe biti otvoreni i zatvoreni /unutranji i vanjski/. Oblici u prirodi mogu biti prigodni i nainjeni. Prirodni oblici nastaju kao rezultat djelovanja prirodnih sila na neki prirodni materijal, a nainjeni oblici nastaju kao rezultat ovjekovog rada. Oblike karakterie njihova forma pa oni mogu biti jednostavni i sloeni. Sloeni oblici su oni za koje kada ih analiziramo moemo rei da se sastoje iz veeg broja jednostavnih /geometrijskih/ oblika. Arhitektura je oblast koja se izraava u strukturama prostornih kompozicija. Arhitektonski objekti mogu imati jednostavne i sloene forme. Karakteristika savremene gradnje je da se u realizaciji objekata primjenjuju nosive konstrukcije. Nosive konstrukcije su dijelovi arhitektonskih objekata koji predstavljaju skelet neke graevine. Prilikom projektiranja jedan od osnovnih zadataka je da se vodi rauna o namjeni i funkcionalnosti prostora.

DIDAKTIKO - METODIKE NAPOMENE

Likovna kultura u VI razredu podrazumijeva poetak sintetikog koncipiranja vizuelnog doivljaja, povezivanje novih vizuelnih iskustava sa do tada prethodno steenim znanjem, bogaenjem novim likovnim sadrajima i likovnim iskustvima, nivoom usvojenog doivljavanja likovne umjetnosti, podrazumijevamo fazu likovnog izraavanja vizuelni realizam. Pristup okolini je intelektualno vizuelni, a miljenje apstraktno. Usvajanje znanja i likovno kreativni rad realizira se kroz forme prostorne organizacije kompozicije: 1. OBLIKOVANJE NA PLOHI - dvodimezionalna organizacija kompozicije, 2. OBLIKOVANJE U PROSTORU rjeavanja trodimenzionalnih formi. Ove dvije podjele kreativnog rada po prostornoj organizaciji kompozicije, realiziraju se kroz LIKOVNE OBLASTI /likovna podruja. Za oblikovanje na plohi kroz podruja: CRTANJE, SLIKANJE, GRAFIKA, PODRUJE VIZUELNIH KOMUNIKACIJA.

337

Oblikovanje u prostoru kroz podruja: PROSTORNO OBLIKOVANJE I GRAENJE, PODRUJE VIZUELNIH KOMUNIKACIJA.

Programski sadraji predmeta LIKOVNA KULTURA u osnovnoj koli realiziraju se kroz formu tematskih cjelina/oblasti koje bi trebale biti ustrojene /unificirane/ jednoobrazno za sve razrede od 1. do 9. 1. TAKA I LINIJA 2. BOJA 3. PLOHA 4. POVRINA 5. MASA I PROSTOR Ovakva forma osigurava kontinuitet u usvajanju i proirivanju znanja, sposobnosti i likovne kreativnosti djece, permanentno kroz cjelokupni osnovnokolski odgoj i obrazovanje. Tematske cjeline bi se realizirale kroz likovno - kreativni rad u svakom polugoditu, to znai da bi svaka tematska cjelina bila dva puta ukljuena u realizaciju u toku kolske godine. Ovakav pristup zaokruivanja jedne cjeline kroz likovne zadatke /likovne probleme/ osigurao bi veu preglednost i sistematiziranje gradiva koje djeca trebaju usvojiti i njegovo logiko ponovno proirivanje u drugom polugoditu. Ponavljanje tematskih cjelina u formi koncentrinih krugova prua mogunost preispitivanja usvojenih i prezentiranja novih sadraja i znanja. Ovako postavljene tematske cjeline ne iskljuuju ni jednu oblast, niti bilo koju tehniku. Kvalitet uenja u likovnoj kulturi je proces kada djeca vizueliziraju problem koji ranije nisu znala, prepoznaju i razrijee ga putem likovno - tehnikih sredstava. Taj proces kod djece razvija kreativno miljenje, sposobnosti i saznanja to utie na formiranje likovno oblikovnih temelja koji e im pomoi u analizi sloenih vizuelno likovnih ideja i problema u komponiranju osmiljenih likovnih kompozicija. Likovna pismenost potie se kroz nastavu koja djecu ukljuuje u aktivan proces vizuelnog istraivanja, doivljaj zadovoljstva u razrjeavanju problema i sposobnosti vrednovanja. Razvoj likovne pismenosti obuhvata razradu zadatih nastavnih tema putem kojih djeca spoznaju /stvaraju predstavu/ o znaaju likovne umjetnosti u vlastitom ivotu, i interakciju umjetnosti, nauke i drutva, novih medija i okruenja. Motivi teme /likovni sadraji/ Prikladne teme za likovno kreativni rad predstavljaju ueniki doivljaji i spoznaje. Motive prema svojoj vizuelizaciji sadraja dijelimo na: 1. Vizuelne motive 2. Nevizuelne motive 3. Motive likovne forme /likovni i kompozicioni elementi/ - iz neposrednog okruenja djeteta; porodica, kola, mjesto stanovanja, prostori, objekti, pojave u prirodi, biljke, - sadraji drugih predmeta /korelacija sa drugim predmetima/; maternjeg jezika /pria, bajka, poslovica, basna, pjesmica, matematike, muzike kulture, tjelesne i zdravstvene kulture, - iz narodnih obiaja /tradicije/; znaajni datumi, praznici, etnografsko naslijee, - znaajna umjetnika ostvarenja iz svjetske likovne /batine/ umjetnosti, - likovni i kompozicioni elementi; prilagoeni uzrastu, razrjeavanje likovnih zadataka kroz upotrebu likovnih i kompozicionih elemenata, - nevizuelni poticaji; emocije /osjeanja/, ulni poticaji, srea, tuga, strah, muzika, vjetar...

338

POJMOVI KOJE E DJECA USVOJITI CRTANJE: usvojiti pojmove crte, tok linije, konturna linija /obris/, karakter linije, smjer linije, graenje linijom, kroki /crte koji sa malim brojem linija definira pokret i karakter figure/; SLIKANJE: proirivanje usvojenih pojmova za tematsku oblast boja: spektar boja, hromatske karakteristike boja, zasienost boja, valerska vrijednost boja, podjela boja po psiholokom znaenju; tople i hladne; GRAFIKA: usvojeni pojmovi za oblast ploha: lik, ploha, dvodimenzionalno, simetrija, asimetrija, statino, dinamino, grafiki list, tiskanje /tampanje/ otiskivanje, gipsorez; PROSTORNO OBLIKOVANJE I GRAENJE: usvojeni pojmovi za oblast povrina; slikarska tekstura, karakter povrine, za oblast prostornog oblikovanja; reljef, niski/plitki reljef sa malim ispupenjima, visoki reljef puni oblici /forme/ koji se sa nekim svojim dijelom veu za pozadinu /osnovu/, jednostavan ritam, tekstura, skulptorski /vajarski, kiparski/ materijali, kip, kiparstvo, kipar, prostor, masa, prirodni oblici, nainjeni oblici, gradnja, jednostavni oblici, sloeni oblici, zatvoreni i otvoreni oblici, struktura, nosive konstrukcije, funkcionalnost prostora, tlocrt. OCJENJIVANJE Ocjenjivanje u predmetu Likovna kultura je izuzetno sloen segment rada nastavnika, s obzirom na to da crte predstavlja cjelinu koja u sebi sadri komplekse sposobnosti i osobina djeteta, upornosti i iskustva, steenog znanja i usvojenih navika, pozitivnog i negativnog uticaja sredine, kao i sklad emocionalnih i izraajnih sposobnosti transponovanih u likovne elemente. Iz tog razloga i djeiji crte mogue je analizirati sa razliitih aspekata: estetskog, psiholokog, pedagokog.

Ako prihvatimo da se djeca likovno izraavaju jer imaju potrebu da iskau svoj svijet, svoje vienje svijeta, predmeta i pojava, svoje strahove i oduevljenja, onda su svi ti radovi ,,stenografski zapis due i kao takvi moraju biti dobri. injenica je da se nastavnik u razredu susree sa djecom koja su nadarena i onom koja nisu, i postavlja se pitanje ta raditi u takvoj situaciji? Djeca koja nisu nadarena ne bi trebala biti ,,kanjena slabim ocjenama zato to je priroda ,,zaboravila da ih obdari sposobnou za likovno-kreativno izraavanje /ne posjeduju likovni talenat/. Predmet Likovna kultura sloen je iz dva segmenta: 1. Likovna Forma /Likovni jezik/ 2. Likovni sadraj. Oblast Likovna Forma /Likovni jezik/ koji se odnosi na likovne elemente i principe komponiranja su teoretskog karaktera i mogu se savladati i usvojiti. Dakle, djeca koja nisu talentirana trebaju imati priliku u skladu sa svojim mogunostima da usvajaju likovni jezik i njime se izraavaju. Prilikom ocjenjivanja manje nadarenih uenika treba pratiti i imati u vidu individualne mogunosti, stepen zalaganja i elje da se realizira postavljeni zadatak, napor koji dijete ulae u realizaciju zadatka da bi postiglo rezultat, aktivnost na asovima likovne kulture. Nema loih djeijih radova. Vizuelno-estetska kultura razvija kod uenika sposobnost uivanja i razumijevanja umjetnosti, odnos prema estetskom, pravilno doivljavanje vizuelnih informacija, odnos prema svjetskoj i naoj kulturnoj batini. Pravilan odnos nastavnika/ce prema radovima djece od izuzetnog znaaja za likovno - kreativni rad djece. Ako nastavnik/ca trai od djece da tano ,,prepisuju percipirano, da doivljavaju i gledaju oima odraslih svijet oko sebe, onda takva nastava Likovne kulture ne odgovara osnovnim principima savremene nastave, ciljevima i zadacima koji se pred nju postavljaju.

339

(1 as sedmino, 35 asova godinje)

CILJEVI I REZULTATI ODGOJNO-OBRAZOVNOG RADA PODRUJA UENJA CILJEVI Sticanje znanja o: - elementarnim muzikim komponentama i pojmovima te njihova primjena tokom pjevanja pjesama, sluanja muzike, izvoenja muzikih igara i brojalica - dinamika - poznavanje italijanskih oznaka za dinamiku: piano - tiho, mezzoforte srednje glasno (jako), forte glasno (jako, snano), crescendo i decrescendo - te mpo - poznavanje italijanskih oznaka za tempo: lagani Andante-hodajui, umjeren Moderato, brzi tempo Allegro - veselo, radosno, u irem smislu, brzo i Presto veoma hitro, brzo - artikulacija (akcenti, staccato, legato); - intonacija, pravilno fraziranje; - razliita notna trajanja: cijela nota, polovina, etvrtina, osmina, esnaestina i odgovarajue pauze - poznaje violinski klju, uoava mjeru - sticanje znanja u odreivanju forme muzikog dje la (motiv, reenica, mala dvodijelna pjesma, mala trodijelna pjesma) bez ulaenja u detaljniju analizu djela - primjena pojmova: reenica, tema, mala dvodijelna i trodijelna pjesma Razvijanje muzike sposobnosti i vjetine: - razvijanje muzikih sposobnosti: ritmika reprodukcijasloenije kombinacije, vokalna reprodukcija, razvijanje obima glasa, razvijanje muzike memorije, kao i osjeaja za harmoniju i vieglasno pjevanje kanoni) - izvoenje ritma na osnovu notnog zapisa sa izgovorom (za etvrtinu ''ta'', dvije osmine ''ta-te'' - upoznaje i uoava u notnom tekstu podjelu jedinice brojanja na tri-triola i etiri dijela (informativno) - sigurno izvodi estosminsku mjeru - izvoenje jednostavnijih brojalica na osnovu notnog zapisa - pjevanje pjesama na osnovu notnog zapisa u C duru - tokom sluanja pamti naziv djela, ime kompozitora i uporeuje ga sa drugim sluanim djelima Razvijanje pozitivnih vrijednosti i stavova: - kritinost prema sebi kao izvoau (vokalnom i instrumentalnom) i u odnosu na druge - izraavanje emocionalne i estetske osjetljivosti na kvalitet muzike sve je intenzivnije - izraavanje interesa i ljubavi prema sadrajima iz muzike batine B iH - svjesnost znaaja muzike u ivotu i potrebi uenja o muzici - vrlo jasno izraavanje razvoja interesa i intenzivne elje za bavljenjem muzikom koja treba da postane trajna potreba - Svjesno prihvata i ispravlja svoje greke u intonaciji i u muziciranju; ukazuje i na greke i ispravlja i druge - P rethodna muzika iskustva i muzike termine koristi u daljnjem uenju - Ve formirane kriterije za procjenu kvaliteta koristi prilikom izvoenja i sluanja djela - Uivanje u sve slobodnijem predstavljanju publici - Slobodno izlae svoje miljenje i ideje i pravi poreenja ostvarenog - Informativno upoznaje pjevanje i sviranje na osnovu notnog zapisa OEKIVANI REZULTATI / ISHODI UENJA Znanje i razumijevanje : - djeca uoavaju vanost poznavanja navedenih pojmova, primjenjuju ih tokom izvoenja pjesme, muzike igre ili brojalice te na taj nain poboljavaju kvalitetu interpretacije - Uoavanjem navedenih elemenata interpretacije tokom sluanja, djeca vre analizu djela i donose estetski sud o njima - Sigurno uoavaju i primjenjuju oznake za dinamiku; tempo, artikulaciju - Analizirajui notni tekst djeca sigurno prepoznaju navedena notna trajanja i izvode ritam uz kucanje ili taktiranje - Svjesno obrazlau adekvatnu primjenu raznih instrumenata u samostalnoj izradi originalnih aranmana - P okazuju veliku zainteresiranost i ljubav prema muzici, svjesnost o znaaju i potrebi muzike u ivotu

Muzika/glazbena kultura

ZNANJE

SPOSOB NOSTI I VJETINE

VRIJEDNOSTI, STAVOVI, PONAANJE

- Samopouzdanje u pjevanju i sviranju je sve vee, kao i zalaganje i odgovornost za kvalitet skupnog muziciranja - Iskreno i dobronamjerno iskazuje svoje miljenje i kritiku, a potuje i cijeni miljenja i stavove drugih - Uoava i hvali; aplauzom nagrauje najkvalitetnije izvoenje - Izraava svoj odnos prema muzici i elju da je esto slua u koli, na koncertima i sl. - Samostalno se ukljuuje u muzike sekcije, a djeluje i na druge da slijede njegov primjer

340

STRUKTURA SADRAJA I II III IV V PJEVANJE I SVIRANJE MUZIKE/GLAZBENE IGRE BROJALICE SLUANJE MUZIKE DJEIJE STVARALATVO DIDAKTIKO-METODIKE NAPOMENE
Program za esti razred sastavljen je tako da se njegovom realizacijom sistematiziraju prethodna znanja, ali i stiu nova. Nastavna graa se izlae linearno i sistemom koncentrinih krugova. Postavljeni zahtjevi se ostvaruju preko novih primjera: novih djejih pjesmica, brojalica, muzikih igara i kompozicija za sluanje muzike. Nastava muzike kulture se ostvaruje pjevanjem djejih pjesama, pjevanjem pjesama narodne tradicije, uvrivanjem precizne intonacije, sviranjem na ritmikim i melodijskim instrumentima Orffovog instrumentarija, izvoenjem muzikih igara naroda Bosne i Hercegovine kao i drugih naroda, upoznavanjem i usvajanjem muzikih pojmova, uenjem notnog pisma u okvirima njihovih potreba, sluanjem muzike/glazbe, djeje stvaralatvo i kroz izvoenje ritma. U sreditu nastavnog djelovanja i dalje ostaje rad na otklanjanju problema koje djeca imaju: razvoj opsega djejeg glasa, preciznost intonacije, pravilna dikcija i akcenti, fraziranje, disanje, kultivisanje glasa, reprodukcija ritma i razvijanje muzike memorije. Pjevanjem i sviranjem treba u toku kolske godine obraditi najmanje 12 pjesama. Predloene pjesme odgovaraju opsegu djejeg glasa, a po sadraju i karakteru su interesantne i bliske djeci u estom razredu. Nakon doivljaja pjesme u izvoenju nastavnika ili sa CD-a, djeca je ue pjevajui uz nastavnika. Pjevajui i uei pjesmu uenici/ice uvruju svoja znanja o formi kompozicije (fraza, reenica, mala dvodijelna i trodijelna pjesma). Pjesmu uiti uz pratnju melodijskog instrumenta (klavir, sintisajzer, gitara). Praenjem i analizom notnog zapisa u udbeniku, uenici e uvrstiti prethodna i sticati nova znanja. Kreativnost u ovoj oblasti ispoljavat e se kroz djeju primjenu novih muzikih znanja u izradi pratnje i aranmana, te sviranju na Orffovim ritmikim i melodijskim instrumentima. U estom razredu uenici/ice pjevaju lake pjesmice na osnovu notnog zapisa, i dalje u obimu oktave, C dur ljestvice, kao u petom razredu. U estom razredu je potrebno u sviranju postavljati iste zahtjeve. Ponoviti abecedu i solmizaciju, te svirati lake pjesmice na metalofonu, ksilofonu, blokflauti, na instrumentu kojim nastavnik (kola) raspolae. Cilj pjevanja i sviranja je upoznavanje uenika sa ovim elementima muzikog obrazovanja vie informativno. U estom razredu treba nauiti najmanje 4 brojalice. Brojalice imaju u ovom razredu razliit sadraj: racionalne (Dinaj, dinaj, diniica, Jedan, dva, tri, etiri, Mladi kova i tuka, tuku pojela) i iracionalne brojalice (Engele, bengele). Ritam u njima je sloeniji a esta je i promjena mjere iz dvodijelne u trodijelnu i etverodijelnu mjeru, te druge kombinacije. Novina su podjela jedinice brojanja na tri dijela-triola i etiri dijela. Brojalice koje sadre dvodijelnu podjelu jedinice mjere / brojanja i dalje se izvode na osnovu notnog zapisa uz ritmiki izgovor ta'' i ta-te, dok su brojalice sa podjelom jedinice mjere na tri (ta-te-ti) i etiri dijela (ta-fa-te-fe) date da ih djeca doive kroz brojalice i zapaze, ali e se njihovo usvajanje i obrada vriti u VII razredu. Posebnu panju treba posvetiti organiziranju matovitih naina interpretacije brojalice sa i bez sviranja na instrumentima, ohrabrujui djecu i potujui njihove prijedloge. U toku kolske godine djeca trebaju nauiti 4 muzike igre. Uenjem muzikih igara upoznaju narodnu tradiciju naroda Bosne i Hercegovine i zemalja iz regije odnosno najblieg okruenja i drugih

341

zemalja (Brazil, Izrael, Libija, Italija), ime se ostvaruje multikulturalni muziki odgoj. Koreografije okretnih igara i narodnih plesova iz razliitih krajeva imaju utvrene figure i kretnje, te je potrebno djecu upoznati sa pravilima igre ili plesa. Muzike igre predviene Nastavnim programom su preteno igre sa pjevanjem. Potrebno je nauiti prvo pjesmu, pa zatim uiti pravila igre, pokrete, spojiti elemente igre i tada izvoditi igru u cjelini. Kroz uenje muzikih igara i dalje se ostvaruje visoka korelacija nastave Muzike kulture sa nastavom Tjelesnog odgoja. Sluanjem muzike djeca upoznaju kompozicije domaih i stranih autora. Potrebno je tokom godine obraditi najmanje 12 kompozicija, sa teitem na umjetniko-doivljajnoj komponenti i sa ciljem da pozitivni interesi i stavovi prema muzikim vrednotama budu sve jasnije izraeni. U program su uvrtene vokalne, instrumentalne i vokalno-instrumentalne kompozicije. Sluanjem uenici/ice zvuno razlikuju orkestarske instrumente (pojedinano i po grupama) kao i glasove (djeji, enski, muki glas, hor/zbor). Ne treba zanemariti vizuelni doivljaj svakog instrumenta, grupe instrumenata i orkestra. Uenicima/icama pokazati uivo ili na slici instrumente koje sluaju. Odabrane kompozicije treba sluati u cjelini sa CD-a (globalno sluanje, emocionalno). Pored umjetnikog doivljaja sluane kompozicije, uenicima postavljati i zadatke sa ciljem uoavanja karaktera kompozicije, tempa, dinamike, artikulacije, izvoaa, itd. Na kraju asa obavezno dati zakljuak o sluanom djelu, pa potom ponoviti sluanje. Podsticati djecu da svoja zapaanja i doivljaje izraze usmeno, opisno, likovno i pokretom jer se time podstie njihova kreativnost. Pored redovne nastave, vanu ulogu imaju izborna nastava i nastava koja ukljuuje dodatnu aktivnost i vrijeme (posjete koncertima, itd.). Od izuzetnog znaaja su vannastavne aktivnosti: hor (mlaa i starija uzrasna grupa) i orkestar (tamburaki, harmonikaki i drugi). Mlai hor/zbor ine uenici od treeg do petog razreda (dvoglasno pjevanje) a uenici od 6. do 9. razreda formiraju hor starije uzrasne grupe (troglasno pjevanje). Pjevanje u horu ili sviranje u orkestru dovode uenike/ice na najvii stepen muziciranja i imaju najsnaniji efekt u muzikom/glazbenom razvoju djeteta te svakako zasluuju svoje mjesto u godinjem programu rada svake osnovne kole. Talentirane uenike treba ukljuivati u hor/zbor i orkestar te predlagati da se upisuju u muziku/glazbenu kolu. Ove aktivnosti su opirnije obrazloene u tabelama. Za hor je potrebno 2 asa sedmino po dionici (dvoglasni hor 4 asa sedmino). Za orkestar je potrebno 2 asa sedmino za svaku grupu instrumenata.
AKTIVNOSTI NASTAVNIKA (ORGANIZACIJA I METODE NASTAVE I U ENJA, OCJ E NJIVANJ E)

SADRAJ

ZNANJE I RAZUMIJEVANJE - P jevanjem jednoglasnih pjesama i kanona uenici/ice obogauju fond pjesama i proiruju teoretska znanja - uoavaju i odreuju karakter pjesme, tempo, dinamiku i primjenjuju ih - poznaju notna trajanja i pauze - sigurnije izvode 6/8 mjeru - prihvataju korekcije i potuju pravila (preciznija intonacija, artikulacija, dikcija, disanje, fraziranje)

SPOSOBNOSTI - Kod djece se poboljava vokalna reprodukcija, razvija muzika memorija i proiruje obim glasa - Djeca osjeaju i svjesno izvode 2, 3, 4-dijelnu mjeru, promjenu mjere i koriste pojmove teza i arza - Razvija se osjet za ritam: podjela jedinice mjere na dva: ta, ta-te) - Osjet za tempo i dinamiku je sve razvijeniji

VRIJEDNOSTI, STAVOVI, PONAANJE - Pokazuje veliko zalaganje i trud da svoje muziciranje usaglasi sa grupom i kolektivom - esto pjeva i svira jer uvia da treba vjebati ako se eli postii kvalitet - Vri samoprocjenjivanje i procjenjuje pjevanje drugih - Ima pozitivnu sliku i razvija svijest o znaaju svakog pojedinca u horu ili orkestru

AKTIVNOSTI DJECE - Redovno uee u pjevanju i sviranju: nastava, priredbe, izleti, kua - Komunikacija i interakcija u muziciranju (improvizaciji) - Stalna briga i uvanje kolskih muzikih instrumenata kao vrijednosti - Samostalna izrada vlastitih improviziranih instrumenata

1. PJEVANJE I SVIRANJE Izbor: 1. Ja bih (Asim Horozi, imo Ei) 2. List na putu (Nada L udvigPear, stihovi ukrija Pando) 3. Cvje tni puteljak (J. Kaplan) i Pjesma dje aka (D. Basrak, stihovi Zl. KolariKiur) 4. Srebreni voz (B. Nikoli, stihovi M. Alekovi)

- Planira i osmiljava muzike igre kao podsticaj za uenje zagonetke, premetaljke rebuse - Inicira i organizira pjevanje i sviranje u interakciji (uenje u koli, u porodici) - Uestvuje u interpretaciji i improvizaciji i potie komunikaciju - Stalno komunicira sa djecom i upuuje ih na izvore znanja pored udbenika

342

5. Moja domovina (Han a i Dinko izmi) 6 Dan prazn ini (W. A. Mozart) 7. No as (B. Nikoli, stihovi (Zl. Kolari-Kiur) 8. Na livadi (M. Milojevi) i. Proljee (I. Ge nov) 9. Repata pria (M. Je lianin, stihovi Grigor Vite z) 10. Ne uri tata, ne uri mama, muzika: Kolakovi Ajk a, tek st: Bekri Ismet, 11. Adio kerida, Se fardska romansa, 12. Cazin-grade, (Zapisao Vlado Miloevi) KANONI 1. Tiina lje tne noi (Zl. Grgoevi) 2. Kukavica (J. G. Fe rari)

- shvataju svrhu korekcije pojedinca radi podizanja kvaliteta muziciranja - pjevanje pjesmica prema notnom zapisu u u C duru - imaju vie povjerenja u sebe i samostalnije pjevaju i sviraju Orffove instrumente - zvuno i vizuelno prepoznavanje metalofona, ksilofona, blok flaute, melodike - sviranje na metalofonu - sviranje na instrumentima kao pratnja pjevanju - izrada aranmana za sviranje na Orffovim ritmikim instrumentima - pokret i ples kao elementi u izraavanju ritma, tempa i dinamike - sticanje znanja u odreivanju forme muzikog djela (motiv, reenica, tema; mala dvodijelna pjesma, mala trodijelna pjesma) i primjena bez detaljnije analizu djela

- Samostalno istraivanje i ukljuivanje u sviranje pratnje pjesmi - Poznaju mogunosti i Orffovih instrumenata i adekvatno ih kombinira sa prirunim - Muziciraju samoinicijativno i bez poticaja i aktivno uestvuju izradi aranmana - Pokazuju visok nivo spretnosti u sviranju i improvizaciji

Shvata potrebu uklapanja svog - Upotreba - Motivira rad i glasa u hor/zbor da instrumenata u nenametljivo se doprinese skladu sa rukovodi djeijim boljem zvuanju zadacima aktivnostima Razumije i svjesno pjesme i/ili - Aktivnim obavlja muzike dogovorenim ukljuenjem u zadatke i obaveze aranmanom zajedniki rad (kao pojedinac ili - Kroz svoje pomae djeci u dio grupe) ponaanje i kolektivnom, Komentarima i uestalo grupnom i praktinim muziciranje individualnom djelovanjem pokazuje da muziciranju pokazuje pozitivne muziku - Prati i procjenjuje stavove i vrednote doivljava i njihova prema muzici cijeni individualna - pjevanje u postignua, u kolskom horu/ poreenju sa zboru njihovim - sviranje u individualnim kolskom rezultatima u orkestru petom razredu

343

- Ima veliki fond - Samostalno pjeva i 2. MUZIKE igra sa osjeajem /GLAZBENE IGRE muzikih igara - Pamti i imenuje sigurnosti Izbor: pojedine pjesme, - Samostalno izvodi 1. La igre i kola zadane pokrete Gvantanamera, - Izvodi zadatu - Samostalno igra u Brazil, tradicionalna koreografiju kolu i usvaja pjesma - primjenjuje ranije pokrete sa vie 2. Havanagila, znanje na novu igru sigurnosti Izrael, tradicionalni - pravilno izvodi igru ples odnosno kolo 3. Zan iz Abedina - prepoznaje pojedine (Zane from tradicionalne nonje Abedeen), Libija, - primjeuje i tradicionalna pjesma razumije da svaka 4. Bella bamba, zemlja ima svoje Italija, tradicionalni tradicionalne igre i ples plesove 5. Narodno kolo

- Shvata i razumije znaaj pokreta u plesu i kolu - Razvijanje svijesti o kolima kao tradicionalnom muzikom stvaralatvu BiH sa utvrenim pravilima (koreografija) - Razvijanje svijesti o kulturi ponaanja na nastupima folklornih ansambala - Shvata da svaka zemlja ima svoje tradicionalne igre i plesove i da je to vrijednost koju treba uvati (multikulturalnost)

- P redlaganje muzike igre za priredbe - P onaanje u skladu sa zahtjevima muzike igre - Ukljuenje u modeliranje narodnih nonji (prema originalu ili slikama) - Izrada nonji od razliitih materijala u uionici - Crtanje (slikanje) narodnih nonji - Ulanjenje u ritmiku i/ili folklornu sekciju

- Priprema, osmiljava, i demonstrira, te prati i stimulira svojim ueem - Upuuje i pokazuje simulacije na kompjuteru - Sarauje sa roditeljima i ukljuuje ih u rad - Organizira praktine vjebe i odlazak na probu KUD-a - Osmiljava, priprema i organizira igre posebno tradicionalne - Vodi aktivnosti, demonstrira i usmjerava u pravcu djeijih interesa i mogunosti - Posmatra i prati djecu u radu - Stimulira ih i direktnim ueem u igrama i kolu

- Upuuje, pomae, pokazuje simulacije na kompjutoru - Sarauje sa roditeljima i ukljuuje ih u rad - Organizira praktini rad i odlazak na probu folklorne sekcije u koli i u KUD - Ima u memoriji vei 3. BROJALICE Izbor: broj ranije obraenih brojalica i izvodi ih 1. Dinaj, dinaj, diniica (Zapisala po sjeanju Elly Bai, Zagreb) - Izvodi brojalicu precizno i tano u 2. Engele, benge le skladu sa tekstom 3. Jedan, dva, tri, et'ri, pet (Beograd) - Razlikuje note po trajanju: cijela nota, 4. Mladi k ova polovina, etvrtina, 5. tuk a tuku osmina, esnaestina pojela - Izvoenje ritma na osnovu notnog zapisa sa podjelom jedine mjere na dva, sa izgovorom: za etvrtinu ta, dvije osmine ta-te; Triolu (ta-te-ti) i podjelu na etiri esnaestine ta-fa-tefe treba da doivi samo informativno - Prema zadatku izvodi odgovarajue pokrete u mjeri i ritmu - Svira ritam na instrumentu po dogovoru i na - Uporeuje note i njihovo trajanje u brojalici - Brzo uoava slinosti i razlike u trajanju nota i obrazlae ih - Na osnovu sviranja ritma prepoznaje ranije nauene brojalice (muzike zagonetke) - Tano izvodi mjeru i ritam uz taktiranje i izgovaranje ritamskih slogova - Samostalno izvodi ritam sviranjem na instrumentima - Predlae i izvodi pratnju, kombinira instrumente (aranmani) - P ozitivno vrednuje brojalicu kao matovitu igru i komunikaciju, koja razvija osjeaj pripadnosti grupi - Sa posebnim zadovoljstvom se ukljuuje u izvoenje i raduje novim iskustvima - Ui i druge izvoenju ritma na instrumentima - Kroz kreativne naine ritmikog izraavanja jaa samosvijest - P amti i donosi u razred nove brojalice i izmilja nove zajednike igre - Shvata da je orkestar muziki ureena zajednica koja svira prema - Izvoenje po notnom tekstu na originalnim i napravljenim instrumentima - Osmiljava nove matovite igre sa instrumentima - P ronalaenje i zapisivanje brojalica, sortiranje i izvoenje zakljuak - Dopunjavanje zidnog panoa novim zapisima - Dopunjavanje razredne izlobe-stalna postavka - Crtanje i fotografiranje instrumenata i njihova samostalna prezentacija - Demonstrira izvoenje i sviranje - Osmiljava prigodne muzike igre za interaktivno uenje - Aktivnim ueem pomae, koordinira rad i usmjerava aktivnosti djece - Razvija kreativnost, djeije radne i kulturne navike - P rocjenjuje interesovanja i napredak djece - Uzima uee u izradi improvizacije na ritam brojalice i aranmana za izvoenje brojalice

344

osnovu vlastitih ideja - Pokreti su precizni i tani

pravilima i znaku dirigenta

4. SLUANJE MUZIKE Izbor: Tiha, tiha pjesma, J. Magdi, stihovi: Grigor Vitez i Me ditacije s Benbae, M. Jelianin; 2. Uspavank a, odlomak iz opere Hasanaginica'', Asim Horozi, 3. Zvije zd a tje ra mjeseca, dvoglasni enski ili djeji hor/zbor, stilizacija Read Arnautovi 4. Tambu rice, muzika i tekst: Aleksa anti i S. S. Mokranjac: II Rukovet U Budimu gradu 5. Ja volim Sarajevo, Slavko Oluji, stihovi Velimir Miloevi i Sarajevo ZOI 84, M. Fetahovi 6. Valcer u Desduru, F. Chopin i Mazurka Op. 67 br. 4, F. Chopin; 7. Kraljevsk i mar lavova, stav iz Karnevala ivotinja, C. S. Sans, 8. Picik ato polka, J. Strauss, 9. Menuet iz Male none muzike, W. A. Mozart, 10. Konce rt za trubu i orkestar u Es duru, I stav, J. Haydn i Ples sa sabljam a, odlomak iz baleta Gajana, Aram Haaturjan 11. Ples pastira, Marsch i Kinesk a igra, odlomci iz baleta Krcko Orai, P. I. ajkovski 12. Iz ciklusa pet impresije a, Avdo Smailovi i Fantazija za dvije flaute, Asim Horozi 13. Tebi majko misli lete, Ismet Alajbegovi, tekst

Shvata znaaj poznavanja umjetnikih djela kao vrijednosti, donoenje estetskog suda o djelu poznavanje umjetnikih djela Ima bogat fond djela koja prepoznaje prilikom sluanja Zna naslov djela i saopava ime kompozitora Odreuje karakter djela Prepoznaje orkestarske instrumente po grupama (gudaki, duhaki, udaraljke) Razlikuje izvoake ansamble: solopjeva ili soloinstrument, orkestar ili grupa orkestarskih instrumenta, hor Razlikuje glasove: djeji, enski, muki Prepoznaje vokalno, instrumentalno i vokalnoinstrumentalno izvoenje Prepoznaje narodnu muziku tradiciju; Poznaje i pamti imena bh. kompozitora i njihova najpoznatija djela poznavanje italijanskih oznaka za dinamiku: piano mezzopiano srednje tiho, mezzoforte srednje glasno forte; crescendo i decrescendo; poznavanje italijanskih oznaka za te mpo: lagani andante-hodajui), umjeren (moderato), brzi tempo (allegroveselo, radosno, brzo) i veoma brzo, hitro (presto) uoava promjene u tempu

- Brzo pamti i pjevui melodiju pjesme koju slua - Uoava, uporeuje, razlikuje, samostalno i tano izvodi zakljuke o sluanom djelu - Brzo uoava i saotava izvoaa djela - Samostalno odreuje karakter kompozicije - Tano odreuje dinamiku (glasnou), tempo i druge karakteristike djela - Razlikuje i poznaje pojedine instrumente i vizuelno i auditivno - Sposoban je da uz sluanje muzike i praenje notnog zapisa uoi i primjeni muzike termine: legato, staccato, piano, mp, mf, f, crescendo, decrescendo, oznake za tempo, znak ponavljanja, ritam, melodija - Prilikom sluanja muzike, posebno na koncertu, potuje pravila ponaanja - Koristiti jednostavan muziki jezik za saopavanje ideja, i za imenovanje i opis djela i izvoaa

- Razvijanje osjeaja za lijepo - Sa vidnim zadovoljstvom izraava utiske o sluanom djelu - Razgovora o osjeaju ugodnosti i oputanja - esto trai da se djelo ponovno slua - Komentira osobine djela, saoptava zato mu se dopada ili ne dopada - Biranim rijeima i odnosom pokazuje da cijeni muziku, izvoae i kompozitore - Trai da ih vidi uivo na koncertima - P okazuje kulturu ponaanja kad slua izvoenje djece u razredu i na koncertu - Aplaudiranjem drugarima i na koncertu pokazuje pozitivan odnos prema djelima i muzikim umjetnicima - P okazuje razvoj svijesti o znaaju muzike u porodici, koli i okolini - Razgovorom o muzici u okolini, ispoljava svoje stavove i potrebe za lijepim (auditivna ekologija) - Shvata da muzika ima vanu ulogu za poboljanje kvaliteta ivota.

- P rikupljanje kaseta i CD-a sa djelima koja e se sluati u koli - U knjigama i tampi pronalaze i prikupljaju slike kompozitora i muzikih instrumenata (simfonijski orkestar) - Izrada preglednog panoa na koji se dodaju slike instrumenata koje su upoznali, to ih motivira na uenje - P ronalaze i prikupljaju slike tradicionalnih narodnih instrumenata i nonji naroda BiH - Izrauju zidne panoe sa tematskim sadrajima - P ronalaze i prikupljaju tradicionalne instrumente iz kraja gdje je kola - Izrada zajednike makete koncertnog podijuma - Voenje intervjua sa umjetnicima - Izrada plakata sa vanijim telefonskim brojevima (Narodno pozorite, Opera) - P rikupljanje isjeaka iz tampe sa najavom koncerata u

- Osposobljava ih i potie za uoavanje, prikupljanje materijala i biljeenje - Osmiljava i realizira simulacione igre za djecu - P riprema i vodi djecu kroz aktivnosti dijaloga i interakcije - P omo u samostalnom i grupnom radu - Ukazuje na adekvatan nain izrade preglednih zidnih kalendara sa terminima koncerata - P lanira termine za posjete kulturnim ustanova i biljei ih na kalendaru - Osmiljava i obavlja temeljitu pripremu uenika za izlaske iz kole i posjete koncertu i kulturnim ustanovama - P rati ponaanje na koncertu, oblaenje (pravila i kulturne navike) - Saradnja sa roditeljima i umjetnikim ustanovama - P ohvale i nagrade u skladu sa individualnim napredovanjem u odnosu na V razred

345

Nikola krba 14. U ul bai, sevdalinka

gradu (Vodi kroz kulturne muzike dogaaje) - P osjeta najznaajnijim kulturnim objektima u mjestu - P osjeta koncertima u osnovnoj muzikoj koli

5. DJEIJE STVARALATVO - Izmiljanje novih pjesmica na zadani ili novi tekst - Izmiljanje teksta na zadanu ili izmiljenu melodiju - Slobodna improvizacija na Orffovim instrumentima - Improvizacija pokreta u ritmu i plesu - P lesna dramatizacija - Literarno i /ili likovno izraavanje doivljaja muzike - P rezentacija rezultata samostalnog i grupnog rada

- Eksperimentira, istrauje i kombinira instrumente - P ravi varijacije na zadanu temu (melodiju, ritam) - Spontano na muziku progovara pokretom, likovno ili literarno - Improvizacijom kreira nove aranmane za pjesmice i brojalice

- Samostalno - Vidnom eljom - P redlaganje i - Svojim odnosom i smilja, za estim dogovaranje o stavovima podstie uporeuje, muziciranjem improvizaciji kreativne oblike dodaje, mijenja pokazuje pravilan koja prua izraavanja prati i - Pravi odnos prema neverbalnu ohrabruje improvizaciju muzici komunikaciju, - P riprema, rukovodi i ritmike pratnje - Improvizacija je kooperaciju i planira muzike pjesmi slobodnija socijalizaciju. sadraje u korelaciji - Stvara kolektivna, - P ronalaenje sa ostalim kombinacijom grupna, u paru pria i bajki iji umjetnikim i rijei, (dijalogom), se likovi mogu drugim odgojnim instrumenata, individualna muzikom podrujima pokreta i - Sa ozvuiti. - Saradnja sa likovnim zadovoljstvom - Izvoenje lokalnom izrazom uestvuje u muzikog zajednicom, posjeta - Samo predlae muzikoj igrokaza uz kolskoj priredbi, ideje i dramatizaciji i kombinaciju posjete koncertima instrumente za njihovoj javnoj pojedinaca doaravanje prezentaciji likova i likova i kolektiva ukljuuje s u rad na muzikoj dramatizaciji

346

Tjelesni i zdravstveni odgoj i zdravi stilovi ivota

(2 asa sedmino, 70 asova godinje) Osnovni cilj tjelesne i zdravstvene kulture je osposobiti uenike za primjenu osnovnih kineziologijskih znanja i kineziolokih iskustava - koja e mu omoguiti samostalno tjelesno vjebanje u funkciji usavravanja psihomotorikih i funkcionalnih sposobnosti i stimuliranja normalnog rasta i razvoja, a sve to u interesu njegovanja i zatite zdravlja i ope dobrobiti uenika. Komplementarni ciljevi tjelesne i zdravstvene kulture tiu se napora usmjerenog ka stvaranju sistema uvjeta, koji e ueniku pomoi da: - Upozna svoje tijelo, upozna razlike meu spolovima, usvoji osnovna znanja o razvoju sekundarnih spolnih karakteristika - usvoji osnovna znanja i razvije interes i naviku za njegu i zatitu zdravlja,i osnovama pravilne prehrane, - usvoji osnovna kineziologijska znanja (iz podruja naunih disciplina kineziologije) i stekne kinezioloka iskustva (iz podruja psihomotorikih aktivnosti) za cjeloivotno tjelesno vjebanje, - usvoji znanja o kontroli osnovnih parametara kineziolokog statusa, - aktivno koristi slobodno vrijeme i snalazi se u urgentnim situacijama, - zadovolji potrebu za igrom i kretanjem i razvije interes za bavljenje sportskim, rekreativnim i, eventualno, kinezio-terapijskim aktivnostima, - razumije, potuje i promovira ekoloke vrijednosti u duhu biocentrizma, - uvaava svoje kompetencije i racionalno ih afirmira. Polazni kriteriji za to kvalitetniji obrazovni standard tjelesnog i zdravstvenog odgoja jesu: (1) objektivnost prilagoenost sadraja materijalnim uvjetima, (2) primjerenost sadraja dobi i spolu uenika, (3) sigurnost uenika, (4) korisnost sadraja za svakodnevni ivot, sportsku rekreaciju, urgentne situacije ili pogodnost za nadgradnju razliitih kineziolokih aktivnosti, (5) razvoj antropolokih obiljeja uenika i (6) interes i potreba uenika.

Ciljevi

Sadraji Tjelesno vje ban je i volume noznost tijela Osnovna teorijska znanja Ishrana i zd ravlje Indeks tjelesne mase (ITM) Umor u koli i naini njegovog otklanjan ja Organizacija sportsk ih natjecanja Prehrana i tje lesni napor 1. Tranja: - Tranja razliitim tempom do 6 minuta - P reponsko tranje 2. Sk akanja: - Skok udalj jedan i pol koranom tehnikom - Osnovni skokovi s mini trampolina prueni, zgreni, raznoni 3. Bacanja: - Bacanje male medicinke do 2 kg bonom tehnikom 4. Kolutanja: - Letei kolut na povienje od mekanih strunjaa

Ishodi Posjeduje osnovna znanja o povezanosti tjelesnog vjebanja sa volumenoznou tijela. Posjeduje osnovna znanja o uticaju pravilne ishrane na zdravlje. Izraunava ITM-a. Posjeduje osnovna znanja o umoru u koli i nainima njegovog otklanjanja. Posjeduje osnovna teorijska i praktina znanja o organizaciji sportskih natjecanja i suenju u razliitim kineziolokim aktivnostima. Posjeduje osnovna teorijska i praktina znanja o znaaju prehrane za tjelesne napore. Posjeduje osnovna teorijska i praktina znanja o: tranju razliitim tempom do 6 min; preponskom tranju. Posjeduje osnovna teorijska i praktina znanja o: skoku udalj jedan i pol koranom tehnikom; osnovnim skokovima s mini trampolina - pruenim, zgrenim, raznonim. Posjeduje osnovna teorijska i praktina znanja o bacanju male medicinke do 2 kg bonom tehnikom. Posjeduje osnovna teorijska i praktina znanja o leteem kolutu na povienje od mekanih strunjaa.

Uenice x x x x x x

Uenici x x x x x x

Obrazovni

1.

Osnovna motorika znanja

347

348

5. Vienja, upiran ja i penjanja: - Penjanje po konopu do 5 m - Ljuljanje na karikama malom amplitudom, saskok u zaljuljaju - Njih u uporu na niskim paralelnim rukama, saskok zanono - Klimom premah zgrno i raznono na dvovisinskim rukama - Naskok u upor uei na gredu, saskok prueno 6. Presk ak anja: - Zgrka 7. Ritmike i plesne strukture : - Narodni ples po izboru iz zaviajnog podruja - Osnovne vjebe aerobika za razvoj repetitivne snage - Maiji skok - Daleko-visoki skok 8. Borilake struk ture : - Pad natrag i u stranu - Osnovni zahvati dranja u parteru 9. Igre : Rukomet: - Skok ut - Blokiranje i oduzimanje lopte - Zonska odbrana 6:0, sistem igre s jednim krunim napadaem Koarka: - Kretanje u voenju i zaustavljanje ili zaustavljanje na dodatu loptu - Voenje lopte s promjenom smjera i brzine kretanja - Saradnja dva igraa u odbrani i napadu Odbojka: - Prijem servisa podlaktino - Mini odbojka 3:3 Nogomet: - Voenje lopte s promjenom smjera i brzine kretanja - Driblinzi i fintiranja - Udarac glavom iz kretanja bez skoka
Motorike sposobno sti

P osjeduje osnovna teorijska i praktina znanja o: penjanju po konopu do 5 m; ljuljanju na karikama malom amplitudom i saskoku u zaljuljaju; njihu u uporu na niskim paralelnim rukama i saskoku zanono; premahu zgrno klimom i raznono na dvovisinskim rukama; naskoku u upor uei na gredu, saskoku prueno. P osjeduje osnovna teorijska i praktina znanja o izvoenju preskoka ,,zgrka. P osjeduje osnovna teorijska i praktina znanja o: narodnom plesu po izboru iz zaviajnoga podruja; osnovnim vjebama aerobika za razvoj repetitivne snage; maijem skoku; daleko-visoko skoku. P osjeduje osnovna teorijska i praktina znanja o: padu natrag i u stranu; osnovnim zahvatima dranja u parteru.

x x x x

x x x x

P osjeduje osnovna teorijska i praktina znanja o: ruk ome t - skok utu; blokiranju i oduzimanju lopte; zonskoj obrana 6:0, sistemu igre s jednim krunim napadaem, k oarka - kretanju u voenju i zaustavljanju ili zaustavljanju na dodatu loptu; voenju lopte s promjenom smjera i brzine kretanja; suradnji dva igraa u odbrani i napadu, odbojka - prijemu servisa podlaktino; mini odbojci 3:3, nogomet - voenju lopte s promjenom smjera i brzine kretanja; driblinzima i fintiranjima; udaracu glavom iz kretanja bez skoka.

2. Antropoloki

- Snaga: - Brzin a: - Koordinacija: - Ravnotea: - Gibljivost: - Preciznost:

Odgovarajui sadraji iz: 1., 2., 3., 4., 5., 6., 7., 8. i 9., kao drugi kinezioloki sadraji, a shodno potrebama uenika i mogunostima kole i okoline

S potrebnom jakou i brzinom izvodi jednostavne pokrete i kretanja. P osjeduje neophodnu nervno-miinu kordinaciju i kontrolu sloenijih pokreta. P ostie optimum motorikih sposobnosti brzine, koordinacije, gibljivosti i ravnotee. samostalno primjenjuje aerobne programe za razvoj maksimalnog primitka kisika. znaajnije usavrava sisteme anaerobnog dobivanja energije za eksplozivne i brzinske aktivnostima. odrava povoljan odnos izmeu koliine miine mase i potkonog masnog tkiva, razumije funkcionalnomorfoloke promjene i probleme tokom puberteta i sazrijevanja. potuje razlike u tjelesnim sposobnostima izmeu osoba razliitih spolova. potuje razlike u tjelesnim sposobnostima izmeu osoba sa i bez posebnih potreba. posjeduje dovoljan nivo strpljivosti u odnosu prema uitelju i sistem rada. posjeduje uljudne navijake navike, prihvaa pozitivne sportske i ljudske uzore. dostojanstveno iskazuje razoarenje i zadovoljstvo neuspjehom odnosno uspjehom; prepoznaje pogreke i osuuje neprimjerena ponaanja; sarauje u igri i nenasilno rjeava konflikte.

x x

x x

x x x

x x x

2. F unkcionalne sposobnosti:

3. Morfoloke osobine:

Tje lesne sposobnosti osoba razliitih spolova: Tje lesne sposobnosti osoba s posebnim potrebama: 3. Odgojni Emocionalna samoregulacija: Suenje i pravila igre:

x x x x

x x x x

Kultura ponaanja:

349

Sadraji zdravstvenog odgoja uvjetovani su injenicom da je zdravstveni odgoj ne samo irenje informacija o zdravlju ve aktivan proces uenja kroz iskustva primjerena individualnim i zajednikim potrebama s ciljem da se: zdravlje uini cijenjenom drutvenom vrijednou, pomogne djetetu da postane odgovorno za svoje zdravlje i unaprijedi razvoj i koritenje zdravstvenih usluga. Najei sadraji su iz slijedeih nastavnih cjelina i tema: zdravlje porodice, zdravi stilovi ivota odn. zdrava ponaanja, zdrava ivotna sredina, ishrana, humani odnosi meu spolovima, meuljudski odnosi, mentalno zdravlje, povrede, razliiti faktori rizika, odnos zdravstvenog radnika i pacijenta, zatita od bolesti itd. Rast i razvoj djeteta u ovom periodu, prije svega, karakterizira usporen tjelesni rast, poetak intenzivnog rasta miia, veliki nivo razvijenosti koordinacije kretanja, odreeni nivo intelektualne razvijenosti za prihvatanje grupnih uputstava, socijalna razvijenost za kooperativne odnose sa vrnjacima i, zbog optereenja u koli, viak tjelesne energije koji se moe uspjeno osloboditi u tjelesnim aktivnostima. Ovo razdoblje je najpogodnije vrijeme za uenje motorikih aktivnosti za koje je potrebno mnogo usvojenih elemenata, a koje ine osnovu za razvoj struktura motorikog programa pojedinca. Potrebno je usvojiti odreeni fond osnovnih sportskih znanja iz atletike, gimnastike, ritmike i sportskih igara. Posebna panja posveuje se odgovarajuem izboru sadraja za optimalan razvoj motorikih sposobnosti i usvajanje brojnih i raznovrsnih sportskih znanja. Takoer, igra je jo uvijek zastupljena skoro na svakom asu vjebanja. U razliite dijelove nastavnog asa, gdje to uvjeti omoguuju, ukljuuje se muzika, naglaava izraavanje pokretima, imitiranje i stvaralatvo i upotrebljavaju razliiti rekviziti. Djeca ovog uzrasta su sposobna za prihvatanje detaljnih uputstava, njihova socijalna razvijenost osigurava uspjean grupni rad, spremna su za usvajanje osnova pomoi i sigurnosti. Razvija se i njeguje shvatanje sporta kao vane vrijednosti zdravog ivota. Za drugi osnovnokolski ciklus, koji obuhvaa 4., 5. i 6. razred osnovne kole, karakteristino je postupno i progresivno razlikovanje djevojica i djeaka u morfolokim, motorikim i funkcionalnim obiljejima.Uenici i uenice trebaju osnovne informacije radi ega dolazi do razlikovanja izmeu spolova. Openito govorei pubertet poinje ranije kod djevojica nego kod djeaka.Danas djevojice ulaze u pebertet u dobi izmeu 8 i 13 godina, a djeaci u dobi izmeu 9 i 14 godina. Ova dob se karakterie fiziolokim i morfolokim promjenama. Stoga treba postupno usmjeravati nastavu tjelesnog i zdravstvenog odgoja prema optimalnom razvoju i usavravanju onih znanja, sposobnosti i osobina koje su, u ovom i narednom razvojnom razdoblju, bitne za uenike. Slijedom biolokih i popratnih psihosociolokih razliitosti izmeu uenica i uenika, sa stajalita naunih i strunih saznanja predmetna nastava tjelesnog i zdravstvenog odgoja mora biti organizirana posebno za uenice, a posebno za uenike. Program tjelesnog i zdravstvenog odgoja zasnovan je na osnovnim postavkama tjelesnog i zdravstvenog odgojno-obrazovnoga podruja, a usmjeren je na obrazovnu, antropoloku i odgojnu komponentu sistema odgoja i obrazovanja. S obzirom na to da je ovo razdoblje optimalno za usvajanja motorikih znanja, obrazovna komponenta pretpostavlja usvajanje naprednih kineziolokih motorikih znanja koja, upotpunjena temeljnim teorijskim znanjima iz kineziologije, podstiu razvoja osobnosti uenika. Cilj joj je sistemska i trajna promjena prvenstveno motorikih, morfolokih i funkcionalnih obiljeja uenika putem tjelesne aktivnosti ispoljene kroz djelotvorno: (a) svladavanje prostora (razliiti oblici i vrste kotrljanja, kolutanja. puzanja, hodanja i tranja, kojim se savlauju distance na razliitim vrstama podloge, nagiba i pravaca), (b) svladavanje prepreka (razliite vrste i oblici provlaenja, penjanja i silaenja, skokovi, naskoci, saskoci i preskoci, kojim se savlauju razliite vrste okomitih, kosih i horizontalnih prepreka bez upotrebe tehnikih i drugih pomagala), (c) svladavanje otpora (razliite vrste i oblici potiskivanja, vuenja, dizanja i noenja, kojim se savlauju pasivni otpori objekata razliitih masa i oblika, te razliite vrste i oblici pojedinanih skupina tzv. navlaenja, potiskivanja i njihove kombinacije, kojim se savlauju nepredvidive aktivne dinamike sile suvjebaa), (d) manipuliranje objektima (razliite vrste i oblici bacanja i hvatanja, ciljanja i gaanja, slaganja i rastavljanja predmeta, kojim se savladavaju jednostavne i sloene operacije baratanja objektima razliitog broja, oblika i masa u odreenom prostoru i vremenu); ili specificirane kao: (a) monostrukturalna motorika znanja, koja su dominantno obiljeje aktivnosti tipa atletike, plivanja, biciklizma i dr., (b) aciklina motorika znanja, koja su bitno obiljeje tzv. borilakih aktivnosti, kao to su boks, hrvanje, judo, karate i dr., (c) kompleksna motorika znanja, dakle ciklina

350

i aciklina, koja se susreu u sportskim igrama, kao to su nogomet, rukomet, koarka i dr., (d) estetska motorika znanja (ili znanja za koja je estetski kriterij vaan faktor uspjeha), koja su sadrana u aktivnostima tipa gimnastike, ritmike gimnastike, skokova u vodu i dr.; odnosno i kao opa motorika znanja podijeljena na znanja za: (a) razvoj funkcionalnih sposobnosti (aerobnih i anaerobnih), (b) razvoj motorikih sposobnosti (koordinacije, ravnotee, brzine, preciznosti, fleksibilnosti, eksplozivne, repetitivne, statike snage i dinamometrijske sile, te (c) regulaciju morfolokih obiljeja (aktivne miine mase i balastne mase). Ovo je razdoblje optimalno za razvoj brzine reakcije na zvune i vidne podraaje, manipulaciju predmetima i suradnju u prostoru s drugim uenicima. Motorike sposobnosti koordinacija, gibljivost, statika i dinamika ravnotea nalaze se u razdoblju pojaane transformacijske osjetljivosti, to omoguuje vee promjene. Tjelesna aktivnost - uz ope morfoloke uinke, koji podrazumijevaju uticaj na sastav tijela unutar kojeg se istie povoljan odnos izmeu koliine miine mase i potkonog masnog tkiva te prevencija pretilosti; razvoj motorikih sposobnosti znatno iznad nivoa dostinog samo spontanim biolokim rastom i razvojem, ime se poveava mogunosti motorikog izraavanja uenika u svim aktivnostima; te uz fizioloke uinke usmjerene na podsticanje funkcija krvoilnog i dinog sistema i djelovanje na kvalitet kotano-miinog sistema - pozitivno djeluje i na imunoloki sistem, nuan za odravanje zdravlja i prevenciju akutnih i hroninih bolesti, odnosno i na cjelokupni antropoloki status. S ukupnog antropolokog stajalita izrazito je znaajno prepoznati nadarenu djecu i, u dogovoru s roditeljima ili starateljima, uputiti ih u primjerene sportske klubove. Cilj odgojne komponente tjelesnog i zdravstvenog odgoja jeste stvaranje takvog sistema vrijednosti uenika prema tjelesnom vjebanju koji e podstaknuti samostalno i cjeloivotno provoenje tjelovjebe, te stimulirati djecu i mlade da se ukljue u sportske klubove i bave sportskom rekreacijom u drugoj i treoj ivotnoj dobi.

VREDNOVANJE I OCJENJIVANJE U NASTAVI TJELESNOG I ZDRAVSTVENOG ODGOJA

Aktivnost djeteta se prati, vrednuje i ocjenjuje u okviru nastavnog procesa, vanastavnog procesa u okviru kole, vankolskim aktivnostima i slobodnim aktivnostima. Rjeavanje problema vrednovanja i ocjenjivanja uenika u nastavi tjelesnog i zdravstvenog odgoja izvodi se: (1) procjenjivanjem tjelesnog razvoja (visine, teine i dranja tijela), (2) testiranjem manifestnih motorikih i funkcionalnih dimenzija i procjenom latentnih motorikih (koordinacije, agilnosti, ravnotee, preciznosti, gipkosti, snage, brzine i izdrljivosti) i funkcionalnih (kardiovaskularnih i respiratornih) sposobnosti i (3) ocjenjivanjem znanja, sportsko-tehnikih dostignua i stavova uenika prema tjelesnom i zdravstvenom odgoju. Jedna od baterija mjernih instrumenata za procjenu tjelesnog razvoja, funkcionalnih i psihomotorikih sposobnosti mogla bi biti: 1. Tjelesni razvoj: tjelesna visina, tjelesna masa i dranje tijela; 2. Funkcionalne sposobnosti: tranje u vremenu od 6 minuta; 3. Psihomotorike sposobnosti: brzina frekvencije pokreta taping rukom, koordinacije poligon natrake, eksplozivne snage skok u dalj s mjesta, repetitivne snage pretklon trupa, statike snage vis u zgibu, fleksibilnosti pretklon raznono. U drugom ciklusu ocjenjivanje je opisno, te brojano i opisno. Opisna ocjena obuhvaa kratak opis uspjenosti i napretka uenika, njegove suradnje, aktivnosti u pojedinim sadrajnim cjelinama i, eventualno, sklonosti. Podaci o tjelesnom razvoju i sposobnostima unose se u dnevnik rada nastavnika. Rezultati praenja slue kao osnova za programiranje rada, u individualnom pristupu i odreivanju radnih zadataka za svakog uenika, kao i za njihovo ocjenjivanje. Ocjenjivanje ima ulogu podsticajne povratne informacije, to znai da se mora voditi rauna o sljedeem: (1) povratna informacija je efikasna ukoliko je data neposredno nakon aktivnosti na koju se odnosi, ili tokom obavljanja aktivnosti, (2) ona mora da bude konkretna, tj. mora da se odnosi na aktivnosti i uinak a ne na linost ili trajne karakteristike osobe, (3) ona mora biti pozitivna, da sadri isticanje onih elemenata koji su za pohvalu, a tek potom onih elemenata u odnosu na koje bi dijete

351

trebalo ili moglo da uloi dodatne napore. Ovako postavljeno i realizirano praenje napretka uenika i ocjenjivanje (kvalitativno, kontinuirano, konkretno, pozitivno i adekvatno obrazloeno), doprinosi i njihovom razvoju pojma o sebi, formiranju realne sliku o sebi, o onome to znaju, umiju, o svojim sposobnostima, to je znaajno za razvoj samopotovanja uenika i zdravog odnosa prema sebi i svijetu oko sebe. Metodoloke napomene uz 3. trijadu I. Didaktiko-metodiko strukturiranje Nastavnog plana i programa u 3. trijadi

Nastavni plan i program (NPP) za 3. trijadu devetogodinje osnovne kole sainjen je prema temeljnim principima oblikovanja NPP-a i elementima kurikularne teorije, to su prvenstveno njegova fleksibilnost i otvorenost prema svim dometima i postignuima odgojno-obrazovnog i nastavnog rada, te inkluzivnost, integriranost i nauna kompatibilnost sa evropskim odgojno-obrazovnim i prosvjetnim paradigmama. Kao i za prethodne dvije trijade, programski sadraji nastavnih predmeta u 3. trijadi odreeni su prema ope usvojenim kriterijima: a) svrha, ciljevi i zadaci nastavnoga predmeta (obrazovni, odgojni, psihofunkcionalni, jezikokumunikacijski), b) sadraj, predmet i specifini ishodi uenja unutar konkretnih nastavnih predmeta. Za svaki nastavni predmet napravljen je poseban silabus (fond nastavnih sati, dinamika realizacije i razrada specifinih programskih sadraja), koji su metodologijski ujednaeni do mjere u kojoj je to bilo tehniki i praktiki mogue, budui da svaki nastavni predmet ima i svoje specifine programskosadrajne okolnosti. Ope didaktiko-metodike napomene date su za sve silabuse u sedmom razredu i u kasnijim razredima se ne ponavljaju, s tim da su za neke nastavne predmete ope napomene davane i u sedmom, osmom i devetom razredu, zbog specifinosti nastavnih tema i sadraja (npr. za matematiku ili likovnu kulturu). Za one nastavne predmete koji se u NPP-u pojavljuju nakon sedmog razreda ope didaktio-metodike napomene prezentirane su u onom razredu kada se taj predmet prvi put pojavljuje. Za sve strane jezike ope didaktiko-metodike napomene date su zajedniki budui da se nastava stranih jezika realizira u skladu sa zajednikim Europskim okvirnim planom i programom. Prilikom didaktiko-metodikog strukturiranja NPP-a u 3. trijadi vodilo se rauna o svim elementima kvalitetnog i funkcionalnog programiranja, a to su, prije svega, poznavanje uenika i njihovih kognitivnih, emocionalnih i psiholokih sposobnosti. U tom smislu za veinu nastavnih predmeta odreeni su opi i pojedinani ciljevi odgojno-obrazovnog rada, odnosno ishodi uenja prema tano utvrenoj metodologiji i naunoj standardizaciji. Za pojedine nastavne predmete precizirani su ishodi uenja prema savremenoj kurikularnoj teoriji (utvrivanje ishoda uenja do najmanjih organizacijskih jedinica, kao to su nastavne jedinice i nastavne teme). Vano je naglasiti da su svi nastavni programi poredani po razredima, a ne po nastavnim predmetima, to je uobiajeno u kurikulumskoj organizaciji nastave. Svi nastavni programi uraeni su prema naelima korelacije i povezanosti predmetnih sadraja, kao zaokruene i tano definirane nastavne cjeline u toku jednog razrednog godita, to omoguuje meupredmetnu korelaciju i integrirano uenje. Osnovni cilj svih nastavnih programa u 3. trijadi jeste njihova usmjerenost ka uenicima i uvoenje didaktiko-metodike strategije koja podrazumijeva svu potrebnu strunu pomo nastavnicima u realizaciji nastavnih programa (izbor adekvatnih oblika, metoda, sredstava, pomagala i medija nastavnog rada). Dakle, osnovna intencija u didaktiko-metodikom strukturiranju NPP-a u 3. trijadi bila je usmjerena ka akcentiranju kognitivnih, emocionalnih i intelektualnih predispozicija uenika (7., 8. i 9. razreda) i svih aktivnosti koje e kod uenika poticati stvaralako, kritiko, partnersko i integrirano uenje, ime se stvaraju neophodni uvjeti za stvaranje cjelovitog odgojno-obrazovnog rada i principa savremene kole. II. Provoenje NPP-a u 3. trijadi

352

Predvieni NPP u 3. trijadi trebao bi se provoditi prema specifinim kriterijima didaktiko-metodike organizacije nastave u sistemu devetogodinje osnovne kole i prema didaktikoj strategiji koja maksimalno respektira principe kolskog rada kao to su: - individualno i diferencirano uenje, uenje usmjereno ka ueniku kao osnovnom subjektu nastavnog procesa, orijentacija na polifunkcionalnu strategiju uenja i sticanja znanja, podrka kvalitetnom procesu uenja zasnovanog na didaktiki funkcionalnim oblicima, metodama, sredstvima i medijima nastavnog rada, insistiranje na partnerskim odnosima u relaciji nastavnik-uenik-kola-porodica.

III. Oblici, metode, sredstva, pomagala, mediji i tehnologija nastavnog rada u 3. trijadi Nastavni predmeti u 3. trijadi kao predmeti finalne faze devetogodinje osnovne kole zasnovani su na onim oblicima, metodama, sredstvima, pomagalima, medijima i tehnologiji koji su specifini za tzv. zavrne razrede, to znai da se oblici i metode nastavnog rada prilagoavaju starijem uzrastu uenika, odnosno naelima tzv. predmetne nastave. Priroda pojedinih nastavnih predmeta uvjetovala je i dominaciju odreenih nastavnih metoda i sredstava, tako da se primjerice kod jezikih, drutvenih i humanistikih oblasti u pojedinim predmetima (maternji jezik, strani jezici, historija, geografija) vie preferiraju metode kao to su: metode razgovora, pisanja, tekstualna metoda i dr., dok se unutar predmeta koji tematiziraju tzv. prirodne i tehnike nauke (matematika, fizika, hemija, biologija) preferiraju neke praktine metode (primjerice metoda eksperimenata i tzv. oiglednih sredstava), to je donekle sluaj i kod ovih nastavnih predmeta koji tematiziraju tzv. umjetnike vjetine i (likovna i muzika kultura). Takoer, ovisno o prirodi i didaktikom kontekstu pojedinih nastavnih predmeta, predviena su i specifina sredstva, pomagala, mediji i tehnologija nastavnog rada, kao to su udbenici, prirunici, radni kabineti, didaktike uionice, kolska biblioteka, fiskulturna sala, fonolaboratorij i dr. Cijeli didaktiki kontekst determinirao je ope usvojene oblike odgojno-obrazovnog i nastavnog rada u devetogodinjoj osnovnoj koli, a to su: - Redovna nastava (razredna od I do IV razreda i predmetna od VI do IX razreda) Dopunska nastava (organizirana prvenstveno za one uenike koji iz razliitih razloga zaostaju u praenju i savlaivanju programskih sadraja iz konkretnih nastavnih predmeta); Dodatna nastava (usmjerena ka nadarenim uenicima i onima koji pokazuju poseban interes za odreena nastavna podruja ili ue nastavne teme).

IV. Nastavni rad sa talentiranim (nadarenim) uenicima U planiranju i programiranju nastavnih sadraja za sve predmete u 3. trijadi vodilo se rauna o tome da su uspostavljeni obrazovni standardi ne samo prilagoeni tzv. prosjenim uenicima, ve da omoguavaju i ona postignua preko kojih se otkrivaju i motiviraju i tzv. nadareni uenici. To se postie preko oblika dodatne nastave, ali rjee i preko tzv. akceleracije (ubrzanja) nastavnog programa za ove uenike koji pokazuju vidan napredak u toku redovne nastave, to ih kandidira da pod posebno propisanim zakonskim uvjetima eventualno mogu zavriti dva razreda u toku jedne kolske godine. Ipak, kod akceleracije treba biti posebno obazriv, jer su uenici devetogodinje osnovne kole poeli pohaati kolu ve u veoma ranoj dobi (i sa nepunih 6 godina), pa princip akceleracije treba koristiti samo u izuzetnim sluajevima. V. Rad sa uenicima sa posebnim potrebama

353

Jedna od osnovnih pedagokih intencija devetogodinje osnovne kole jeste otvorenost, fleksibilnost i inkluzivnost, te tome smislu i integracija i podrka uenicima sa posebnim potrebama. Ta integracija moe biti djelomina ili potpuna, ali je u oba sluaja usmjerena ka funkcionalnom ukljuivanju takvih uenika u redovni odgojno-obrazovni sistem devetogodinje osnovne kole.

OKVIRNI NASTAVNI PLAN I PROGRAM za sedmi razred devetogodinje osnovne kole

354

OKVIRNI NASTAVNI PLAN ZA SEDMI RAZRED DEVETOGODINJE OSNOVNE KOLE

SEDMINI BROJ NASTAVNIH ASOVA 4 2 2 4 1 2 2 2 1 2 1 1 2 26 GODINJI BROJ NASTAVNIH ASOVA 140 70 70 140 35 70 70 70 35 70 35 35 70 910

REDNI BROJ

OB AVEZNI NASTAVNI PREDMETI

1. 2. 3. 4. 5. 6. 7. 8. 9. 10. 11. 12. 13.

Bosanski, hrvatski, srpski jezik i knjievnost P rvi strani jezik Drugi strani jezik Matematika Fizika Biologija Geografija / zemljopis Historija / povijest Tehnika kultura Informatika Likovna kultura Muzika / glazbena kultura Tjelesni i zdravstveni odgoj, i zdravi stilovi ivota UKUPNO REDOVNE NASTAVE

Napomena: Broj nastavnih asova za vjeronauku, dopunske/dodatne programe, vannastavne aktivnosti, odjeljensku zajednicu, eventualno neki novi predmet (izborni, fakultativni) odredit e se na lokalnom nivou, u skladu s mogunostima o kojima je rije u Koncepciji. SADRAJ:

1. Bosanki, hrvatski, srpski jezik i knjievnost 2. Engleski jezik 3. Njemaki jezik 4. Francuski jezik 5. Arapski jezik 6. Matematika 7. Fizika 8. Biologija 9. Geografija/zemljopis 10. Historija/povijest 11. Tehnika kultura 12. Informatika 13. Likovna kultura 14. Muzika/glazbena kultura

355

15. Tjelesni i zdravstveni odgoj

Bosanski, hrvatski, srpski jezik i knjievnost

PRIJEDLOG OKVIRNOG NASTAVNOG PROGRAMA ZA VII RAZRED KNJIEVNOST
Knjievni tekstovi 1. D. Cesari, Voka poslije kie 2. T. Ujevi, Dad 3. N. op, Bakine naoari 4. M. Krlea, ovjek je lava 5. M. Dizdar, Zapis o zemlji 6. E. Kievi, Lampa na prozoru 7. H. Humo, Akvarel 8. S. Jesenjin, Pjesma o kuji 9. V. Ili, U poznu jesen 10. D. Trifunovi, Neto vano da ti kaem 11. Ne rkesi, P jesma o peru 12. M. Anti, Poslije djetinjstva 13. V. Novak, Iz velegradskog podzemlja(odlomak) 14. Z. Dizdarevi, Naza vezilja 15. . Sijari, Hrt (odlomak) 16. S. orovi, Ibrahimbegov oak 17. A. P. ehov, Vanjka 18. K. Bruckner, Sadako hoe ivjeti 19. R. Pavlovi, ista obue 20. Z. Grey, K omani (odlomak iz pustolovnog romana Grmljavina stada) 21. A. Egzipe ri, Mali princ (odlomak) 22. M. M. Beeskija, Sarajevski ljetopis(odlomak) 23. N. ukovski, James Cook (odlomak) 24. I. Sekuli, Oslo pod snijegom(odlomak) 25. Dnevnik Ane Frank (odlomak) 26. P. Ko i, Jazavac pred sudom(odlomak) 27. F. ehovi, P utovanje kapetana Porporelosa (odlomak) Hasanaginica (narodna balada) Narodna romansa (po izboru) Narodna lirska pjesma (sevdalinka) po izboru Knjievno-teorijski pojmovi Lirika Ritam-intonacija, stanka, opkoraenjestanka u opkoraenju, naglaavanje rijei i ritam Stilska sredstvametafora, inverzija, kontrast. Vrste - pejzana, aljiva, deskriptivna i domoljubna pjesma Epik a Fabula -pokretai fabule, zaustavljanje fabule Lik-psiholoko-etika karakterizacija, Portretvanjski i unutarnji, forme pripovijedanja Pozicija pripovjedaa u prii Pustolovni i povijesni romani Fantastina pripovijest Granine k njievne vrste: lje topis, putopis, dnevnik Drama Satirina komedija Dramski igrokaz Usmena knjievnost Termini balada i romansa Epskolirske karakteristike Odgojno-obrazovni ciljevi i zadaci Prepoznaje metaforu, inverziju, kontrast i njihovu ulogu u knjievnom tekstu, razumije preneseno znaenje. Prepoznaje osnovna obiljeja opisne, domoljubne i aljive pjesme. Prepoznaje pokretae fabule i sredstva zaustavljanja. Moe okarakterizirati lik. Uoava glavne znaajke povijesnoga i pustolovnog romana Uoava razliite pozicije pripovjedaa i forme pripovijedanja Uoava razliku izmeu ljetopisa, putopisa i dnevnika Uoava glavne osobine drame: dijalog, likovi Uoava glavne karakteristike lirske i epsko lirske poezije Minimaln a postignua Otkriva stilskoizraajna sredstva u knjievnom tekstu. Prepoznaje osnovno osjeanje u lirskoj pjesmi. Otkriva glavne kompozicijske dijelove knjievnog teksta. Prepoznaje glavne znaajke povijesnoga i pustolovnog romana Prepoznaje fabulativnu i tematsko idejnu okosnicu djela Razlikuje knjievne i ekstraknjievne elemente Uoava razliku izmeu drame i drugih knjievnih vrsta Prepoznaje usmene knjievne vrste Maksimalna postignua Odreuje i razumije stilska sredstva, upotrebljava ih u vlastitom tekstu. Odreuje pokretae radnje, sredstva zaustavljanja radnje. Povezuje ritam i osjeanje u pjesmi. Razumije, zapaa i povezuje sa savremenom stvarnou psiholoko-etike karakteristike lika Uoava glavne karakteristike fantastine knjievnosti Uoava glavne karakteristike ljetopisa, putopisa i dnevnika Uoava glavne karakteristike usmene knjievnosti

356

RJENIK, GRAMATIKA P rogramski zahtjevi Naglaene i nenaglaene rijei (naglasne cjeline) Rijei za imenovanje pripadnosti mjestu, kraju, zemlji narodu Osnovno i preneseno znaenje rijei estice ili rijece (proirivanje znanja o ovoj vrsti rijei) GLAGOLI Glagolski oblik/osoba i broj Glagoli po predmetu radnje Glagoli po vidu Infinitiv (infinitivna osnova i zavreci) Glagolski pridjevi i glagolska imenica Prezent. sprezanje/ konjugacija. prezent pomonih glagola Perfekt Izricanje prolosti aoristom, imperfektom i pluskvamperfektom Izricanje budunosti futurom Izricanje zapovijedi i molbe imperativom Kondicional I i II Glagolski prilozi REENICA Jednostavna proire na re enica Predikat imenski i glagolski Prilone oznake u reenici (uzrok, koliina, drutvo) Objekt (izravni i neizravni) Atribut: pridjevni atribut i imeniki atribut Apozicija (pojam) Sloena reenica (pojam sloene reenice) Odgojnoobrazovni ciljevi Uoavati nenaglaene rijei i pravilno ih itati u izgovornim cjelinama Razlikovanje osnovnog znaenja od prenesenog (dopunskog, proirenog) znaenja rijei Uoiti da esticama moemo preoblikovati reenino ustrojstvo Prepoznavati glagolski oblik/osobu i broj u reenici Razlikovati prijelazne, neprijelazne i povratne glagole Razlikovati svrene i nesvrene glagole Prepoznati infinitiv i njegove zavretke Prepoznati i tvoriti glagolske pridjeve Prikladno upotrebljavati prezent u govorenju i pisanju Usvojiti prezent pomonih glagola Prepoznati perfekt i razumjeti njegovo osnovno znaenje Vladati oblicima perfekta pomonih glagola Prepoznavanje aorista i imperfekta kao jednostavnih oblika Prepoznavanje pluskvamperfekta kao sloenog oblika Prepoznati, razlikovati, pravilno pisati i izgovarati futur prvi i drugi te razumijevati njihova znaenja i tvorbe Prepoznati imperativ kao glagolski nain i razumjeti njegovo znaenje i tvorbu Prepoznati i razlikovati kondicional prvi i drugi te njihovu tvorbu Uoiti znaenje, tvorbu i slubu u reenici Razlikovati imenski predikat od glagolskog predikata Primjenjivati i uoavati prilonu oznaku uzroka, drutva i koliine Uoiti i prepoznati objekt u reenici Razlikovati izravni i neizravni objekt Razlikovati pridjevni i imeniki atribut Prepoznati apoziciju ISHODI UENJA MINIMALNI MAKSIMALNI P ravilno pisanje i izgovor Razlikuje nenaglasnica/atonikih rijei prednaglasnice/predtonike rijei Uoava preneseno znaenje i zanaglasnice/izatonike rijei rijei na jednostavnim Zamjeuje preneseno znaenje primjerima iskazano pjesnikom slikom u P repoznaje osnovne estice knjievnim djelima (da, ne, li, za) Uoava da esticama moemo Razlikovanje glagola po izrei i svoje dojmove (ma, god, znaenju doista, naravno, sigurno) Razlikovanje glagola po Razvrstavanje povratnih glagola predmetu radnje i po vidu na prave povratne, neprave i Razumije ulogu infinitiva u uzajamno povratne. tvorbi glagolskih oblika Razlikuje i uoava trajne i P ravilno upotrebljava uestale glagole. glagolske pridjeve Razumije ulogu infinitiva u P repoznaje prezent i razumije dopuni glagola njegovo osnovno znaenje Uoava glasovne promjene u Spree glagole u prezentu glagolskim pridjevima promjena prema morfolokim je ispred i u o obiljejima (osoba i broj) Razumije pravu i prenesenu P rikladno upotrebljava perfekt sadanjost u govorenju i pisanju Uoava palatalizaciju i jotaciju u Moe proizvoditi oblike prezentu glagola koji se u aoristu, Uoava futurski perfekt imperfektu i Moe zamjenjivati aorist, pluskvamperfektu najee imperfekt i pluskvamperfekt upotrebljavaju perfektom Usvajanje aorista i imperfekta Uoava glasovne promjene u pomonih glagola biti i htjeti sprezanju Samostalno spree glagole u Uoava isti oblik prezenta i futuru I i II aorista u 3. licu jednine kod nekih P repoznaje imperativ u glagola reenici Uoavanje gnomskog i futurskog Imperativom izrie zapovijed, aorista molbu i zabranu Zamjenjuje futur drugi svrenim P ravilno koristi kondicional. u prezentom govorenju i pisanju Preoblikuje prezent u oba futura Upotrebljava glagolske Uoava pripovjedni i priloge u govorenju i pisanju svevremenski imperativ P repoznaje imenski predikat Razlikuje istoblinice imperativa Uoava prilone oznake i prezenta u reenici P repoznaje objekt u reenici, Uoava i razumije znaenje i atribut i apoziciju tvorbu kondicionala II, Razlikuje izravni i neizravni Objanjava slubu glagolskih objekt priloga u reenici Prepoznaje imenski predikat u razliitim glagolskim oblicima Uoava da glagoli otvaraju mjesto razliitim vrstama objekata Razlikuje pridjevni i imeniki atribut Pravilno pie zarez kod apozicije i apozicijskog skupa u poslijeimeninom poloaju Uoava glagolske pridjeve u funkciji atributa

357

KULTURA USMENOG I PISMENOG IZRAAVANJA Oblici izraavanja Prianje Programski sadraj Prianje dogaaja ili doivljaja retrospektivnim slijedom izlaganja Prianje dogaaja/ doivljaja uz upotrebu opisa (pejzaa ili lika) Odgojnoobrazovni ciljevi i zadaci Povezivanje dogaaja po njihovim uzajamnim vezama i odnosima Stvaranje sloenije kompozicije sastava Uvoenje retrospektivnih epizoda u prianje Uoavanje povezanosti opisa s doivljajem i njegov znaaj za tok radnje Uoavanje stilske funkcije glagola, imenica i pridjeva Opis vanjskog i unutarnjeg portreta Prikazivanje osobina, osjeaja i postupaka lika te utjecaj drutvene sredine na lik

ISHODI UENJA MAKSIMALNI Kompozicija sastava sloenija Sloenije pripovijedanje i skladno povezivanje niza dogaaja i doivljaja u cjelinu Mogunost uporabe/upotrebe retrospektivnih epizoda i shvaanje njihove funkcije Sastav opirniji Opis pejzaa upotpunjuje prianje doivljaja, predstavlja njegov prirodni sastavni dio Opisuje drutvenu sredinu u kojoj lik ivi i nain na koji ona utjee na njegovo ponaanje i osjeaje Prikazuje detalje koji su vani za doivljaj lika

MINIMALNI Kompozicija sastava jednostavna Mogunost stvaranja redoslijeda znaajnih trenutaka i uvoenja retrospekcije u priu Opis pejzaa usklaen je s tokom dogaaja i povezan s doivljajima sudionika

Deskripcija

Opis portreta

Opis dinaminog zbivanja u prirodi

Uoavanje redoslijeda prikazivanja pojedinosti u dinaminom opisu Mogunost opisivanja vizualnih i akustinih pojedinosti Funkcija glagola u opisu Odgojnoobrazovni ciljevi i zadaci Sluiti se govornim vrednotama: reenini naglasak, reenina intonacija, boja, visina i jaina glasa Upoznavanje s nainom voenja linog dnevnika Napisati svoju autobiografiju

Razlikuje vanjski od unutarnjeg opisa osobe Samostalno pravi plan za opis U sastavu iznosi podatke o izgledu lika, njegovim postupcima, sklonostima i interesovanjima Opisuje zbivanje uz pomo plana U sastavu upotrebljava glagole kretanja, pojedinosti slijede jedna iza druge u vremenskom tijeku

Izraen stil i jezik Saetom, kratkom i izraajnom reenicom doarava uzbudljive trenutke Slika zbivanja oko sebe, ali i svoje raspoloenje i misli

Oblici izraavanja itanje i sluanje

Programski sadraj Interpretativno itanje lirskih, pripovjednih i dramskih tekstova Ostale vrste itanja: u sebi, usmjereno itanje

Oekivana postignua u usmenom i pismenom izraavanju MINIMALNA P ravilno ita tekst Umjerena brzina govora i pravilna artikulacija glasova MAKSIMALNA Govorno obiljeava intonaciju reenice te bojom i jainom glasa doarava sadraje

Pisanje

Pisanje dnevnika Pisanje autobiografije Pisanje diktata: kontrolni diktat, stvaralaki diktat, diktat sa spreavanjem greaka Pisanje kolskih pismenih zadaa: dvije tokom/tokom kolske godine PRAVOGOVOR I PRAVOPIS Odgojno-obrazovni ciljevi

Biljei dogaaje, misli i osjeaje Iznosi podatke o svom ivotu: boravak u vrtiu, polazak u kolu, kako je dobio ime itd.

Dnevnik pripovjedaki uoblien, zanimljiv nain slikanja dogaaja i osjeaja Autobiografija proeta humorom

Programski zahtjevi

MINIMALNI

ISHODI UENJA MAKSIMALNI

358

Veliko slovo u jednolanim i vielanim imenima pokrajina i krajeva, dijelova naselja, trgova i ulica Pisanje etnika Pisanje i izgovor zamjenice sebe (se) uz povratne glagole Pisanje i izgovor aorista glagola biti i nijenice uz glagolske oblike Pisanje infinitiva i glagolskog pridjeva radnog (m. r. jednine) Izgovor i pisanje glagolskih oblika u kojima su provedene glasovne promjene (, , je i ije u gl. oblicima) Izgovor i pisanje prednaglasnica i zanaglasnica (zamjenikih i glagolskih) Zarez u jednostavnoj i sloenoj reenici (odvajanje apozicije, pisanje vokativa, nabrajanje reeninih dijelova, nabrajanje reenica) Pisanje izostavnika (apostrofa) i take sa zarezom Programski zahtjevi Filmska izraajna sredstva Kadar, plan, ugao snimanja Knjiga film: Mark Twain: Kraljevi i prosjak (igrani film) Henryk S ienkiew icz: Kroz pustinju i praumu (igrani film) Pozorina izraajna sredstva: govor, gluma, scenografija, kostimografija Izraajna sredstva stripa: crte, kvadrat, fabula prikazana kvadratima

Pravilno pisati veliko poetno slovo u imenima pokrajina i krajeva te dijelova naselja (gradske etvrti, dijelovi sela, trgovi, ulice, parkovi) Pravilno pisati i govoriti povratne glagole (smijati se, aliti se ) Pravilno pisati i govoriti infinitiv ispred zanaglasnice i iza nje Pravilno pisati glagolski pridjev radni u m.r. jednine ija osnova zavrava na je (htjeti, smjeti, ivjeti, umrijeti, vidjeti) Sluno razlikovati i pravilno pisati i izgovarati rijei u kojima su provedene glasovne promjene Pravilno upotrebljavati prednaglasnice i zanaglasnice u izgovoru i pisanju Prepoznati i pravilno pisati izostavnik/apostrof i taku sa zarezom

Primjena pravila o upotrebi velikog slova u primjerima koje predvia Program Primjena gramatike norme u govoru i pismu Primjena steenih znanja u govoru i pismu Razlikovanje naglasnica i nenaglasnica (prednaglasnica i zanaglasnica tipini primjeri) Prepoznaje pravopisne znakove i koristi ih u pisanju

P isanje naziva naselja i dijelova naselja na stranim jezicima P ravilno izgovara i pie glagolske oblike u svakodnevnom razgovoru Uoavanje glagolskih oblika u kojima su provedene glasovne promjene u jezino i pedagoki primjerenim tekstovima P repoznavanje i pravilan izgovor naglaenih i nenaglaenih rijei Uoava i obiljeava naglasne cjeline P rimjena pravopisne norme u tekstovima (zadae, plakati, literarni sastavi)

MEDIJSKA KULTURA Odgojnoobrazovni zahtjevi ISHODI UENJA MINIMALNI MAKSIMALNI P repoznati izraajna sredstva Upoznavanje naina stvaranja Razumije tehniku stvaranja filma u filmu, pokreti kamere kao filma uoavanje nastanka Razvija sposobnost za estetsko i izraajno sredstvo filma jednog kadra etiko vrednovanje filma (statina kamera, dinamina P ovezivanje filma sa stripom, Uoava slinosti i razlike kamera, vonja, panorama) crtanje iz raznih uglova pozorine i filmske glume, Filmska maska, scenografija pravljenje pokretnog stripa scenografije, maske i i kostimografija kao filmska Razumije ulogu pozorina kostimografije izraajna sredstva izraajnih sredstava Razvijena sposobnost etike i P repoznati pozorina Uoava razliku izmeu glume u estetske procjene vrijednosti izraajna sredstva u pozoritu i glume pred pojedinih stripova predstavi: scenografiju, kamerom Sposobnost primanja poruka stripa kostimografiju, rasvjetu Razumije priu u stripu i nain (reklamnih, domoljubnih, P repoznati izraajna sredstva izraavanja govora stripom ekolokih) stripa Razlikuje vrste stripa po temi Uoiti slinosti i razliku povijesni, kriminalistiki, izmeu filmskog kadra i pustolovni, naunofantastini kvadrata stripa (plan i ugao gledanja)

LEKTIRA VII 1. Alija H. Duboanin: Brod na vidiku (izbor pripovjedaka) 2. ukrija Pando: Ruka na kosi (izbor pripovjedaka) 3. Skender Kulenovi: Gromovo ule 4. Dragutin Tadijanovi: Srebrne svirale (izbor poezije) 5. Dubravko Jelai Buimski: Sportski ivot leteeg Martina 6. Branka Primorac: Maturalac 7. Stevan Raikovi: Na kraju grada (izbor poezije i proze) 8. Desanka Maksimovi: Strepnja (izbor poezije) 9. Nenad Radanovi: Mali Jan (izbor pripovjedaka)

359

10. Isak Samokovlija: Nosa Samuel i druge pripovijetke 11. Mark Tven: Kraljevi i prosjak 12. Oskar Vajld: Sretni princ i druge bajke

DIDAKTIKO-METODIKE NAPOMENE Nastavni program za predmet Bosanski, hrvatski, srpski jezik i knjievnost u VII razredu devetogodinje osnovne kole strukturiran je od slijedeih nastavnih podruja: 1. Jezik (gramatika, pravopis, pravogovor, rjenik, razvoj standardnog jezika). 2. Knjievnost (interpretacija knjievnih tekstova, itanakih i lektirskih). 3. Kultura izraavanja (oblici izraavanja u nastavi i vjebe usmenog i pismenog izraavanja, te dvije kolske pismene zadae). 4. Film (povijest i osnove filmske umjetnosti). 5. Scenske umjetnosti (dramski igrokazi, poetske recitacije i dramatizacije tekstova). 6. Medijska kultura (strip, periodika, radio, televizija, internet, biblioteka). Prijedlog Nastavnog programa ukljuuje jezike, umjetnike, stvaralake i medijske sadraje zasnovane na meusobnom proimanju (korelativnost i integrativnost) nastavnih podruja i nastavnih disciplina i predmeta (interdisciplinarnost i povezanost sa drugim nastavnim predmetima: historijom, likovnom kulturom, muzikom kulturom i dr.) Takoer, prijedlog Nastavnog programa zasniva se na: a) izboru umjetnikih i naunih sadraja na principima primjerenosti, reprezentativnosti, egzemplarnosti, odgojnosti, tekstualne adekvatnosti itd. b) rasporedu, odnosno organizaciji nastavnih sadraja po principima kontinuiteta i vertikalnospiralnog slijeda, kao i principima integracije i korelacije. Osnovni ciljevi, zadaci, sloenost i svrha nastave po pojedinim nastavnim podrujima trebaju biti zasnovani na usvajanju osnovnih pojmova iz gramatike, teorije i interpretacije knjievnosti, vjebi usmenog i pismenog izraavanja, stvaranja vlastitih tekstova (pismenih sastavaka), te ovladavanje osnovnim elementima i tehnikama iz filmske i scenskih umjetnosti, te medijske kulture. Prilikom izrade Nastavnoga programa iz knjievnosti vodilo se rauna o estetskim, etikim i nacionalnim kriterijima u izboru knjievnih djela i pisaca, to je uzrokovalo relativno vei broj obaveznih tekstova za itanku. Zato je vano naglasiti da sami nastavnici prilikom izrade globalnih i operativnih nastavnih planova i programa mogu vriti odreenu selekciju obaveznih knjievnih tekstova, ali svi tekstovi moraju biti zastupljeni u itankama. Vrlo je vano naglasiti da ovaj Nastavni program treba biti popraen adekvatnom udbenikom i prirunikom literaturom (itanka, na jezik, kultura izraavanja, prirunici za nastavnike, prirunici za uenike (radne sveske), vodi kroz lektiru, videoitanka, medijska itanka. Knjige lektire moraju biti opremljene standardiziranom kritiko-metodikom aparaturom (predgovor, biografija i bibliografija, metodika studija) koju trebaju uraditi struno kvalificirana lica (kritiari, pisci, metodiari).

360

STRANI JEZIK ENGLESKI FRANCUSKI NJEMAKI ARAPSKI

Engleski jezik prvi strani jezik, peta godina uenja

(2 asa sedmino, 70 asova godinje) CILJEVI I OEKIVANI REZULTATI ODGOJNO-OBRAZOVNOG RADA
U nastavi engleskog kao prvog stranog jezika u sedmom razredu osnovne kole treba teiti potpunom dostizan ju n ivoa A1.3 i djelimino nivoa A2.1 Zajednikog evropskog okvira za jezike CEFR (funkcionalno poetno znanje) Je zike vjetine Oek ivani rezultati/ishodi uenja Sluanje i razumijevanje Uenik e moi razumjeti pitanja koja se odnose na lino iskustvo i svakodnevne zahtjeve i rutine razumjeti poruke/savjete, potvrdne i odrine zapovijesti u rutinskim dijalozima koji se odnose na neposrednu situaciju razumjeti opis stvari i situacija iz svakodnevnog ivota razumjeti iskaz ukoliko je jasno artikuliran standardnim jezikom i sporije od normalne brzine i ako mu se obraa direktno, ali e esto morati traiti da mu se odreene stvari ponove itanje i razumijevanje Uenik e moi proitati poznate i neke nepoznate rijei i pasuse iz kratkih tekstova koji govore o svakodnevnom ivotu, rutinskim dogaanjima i koji sadre jednostavna uputstva pronai odreenu informaciju u tekstovima u kojima se koristi jednostavan jezik (red vonje, jelovnici, natpisi na javnim mjestima, vremenska prognoza) itati i razumjeti krae i jednostavne tekstove na poznatu temu, koji sadre najfrekventniji vokabular razumjeti glavne ideje i neke detalje u kraim tekstovima Govor Uenik e moi opisati sebe, porodicu ili druge osobe i razgovarati o osnovnim svakodnevnim aktivnostima uestvovati u jednostavnom neformalnom razgovoru obavljati jednostavne transakcije: u kupovini, na poti, u restoranu izgovarati bez potekoa poznate rijei i fraze uz oklijevanje kod manje poznatih rijei voditi rauna o gramatikoj korektnosti, pravilnom izgovoru i intonaciji Pisanje Uenik e moi opisivati situacije line prirode u okviru svakodnevnih potreba i iskustva pisati jednostavne tekstove na obraene teme popunjavati jednostavne obrasce vriti prepisku s prijateljima: razglednice, kratka pisma, poruke, ali e kod slobodnog pismenog izraavanje praviti brojne greke razliite prirode Znanje o jeziku Uenici su ve usvojili neka znanja /pravila o jeziku i razvili osnovne strategije uenja stranog jezika i poinju ih svjesno primjenjivati.

* A1.3 za sve etiri jezike vjetine i A2.1 djelimino za sluanje i razumijevanje, te itanje i razumijevanje.

361

Engleski jezik (prvi strani jezik)

Ste pen/nivo 7. razred Osnovna kola 5 godina uenja engleskog jezika Funkcionalno osnovno znanje Teme Porodica kola Moja zemlja Zemlje engleskog govornog podruja i druge zemlje Zdravlje zdrava ishrana Svijet ivotinja Slobodn o vrijeme Vrijeme i godinja doba ivotni uvjeti Funkcije i vje tine Uenik e znati: - reagirati na odgovarajui nain na izjave drugih ljudi - koristiti javne usluge (npr. supermarket, telefon, potu, eljezniku stanicu, aerodrom) - izraavati: - slaganje i neslaga-nje vezano za zadate teme opisivati: - osobe, predmet, mjesta, Svakodnevne aktivnosti - prole i sadanje dogaaje uspore iva ti - ljude - predmete - govoriti o prolim dogaajima i aktivnostima - izraavati svoje miljenje o poznatim temama na jednostavan nain Aktivnosti RECEPCIJA a) SLUANJE I REAGIRANJE Uenici e sluati izgovoreni tekst i reagirati: - odgovaranjem na pitanja nastavnika ili drugih uenika - sastavljanje m reenica od novonauenih rijei itd. -prepriavan je m kratkih tekstova - spajan jem stubaca A i B - rjeavanjem zadataka viestrukog izbora - oznaavanjem: - odreenih rijei, fraza i reenica - tanih/netanih tvrdnji -popunjavan jem praznina b) ITANJE I REAGIRANJE Uenici e itati kratke tekstove u sebi ili naglas i reagirati: - odgovaranjem na pitanja - prepriavanje m dijelova teksta ili cijelih kratkih tekstova - re citiranjem pjesama - rjeavanjem zadataka viestrukog izbora i tanih/netanih tvrdnji - ispravljanjem pogreaka, dopunjavanjem nedovrenih reenica PRODUKCIJA a) GOVOR Uenici e: - sastavljati dijaloge - davati specifine obavijesti - uestvovati u razgovorima na zadane teme - igrati po ulogama i dramatizirati b) PISANJE Uenici e pisati: - diktate - kratke opise ljudi, predmeta, dogaaja, mjesta itd. - pisma dopisnom prijatelju itd. Gramatika Uenici e ponavljati ili uiti: Imenice: - brojive i nebrojive -pravilnu/nepravilnu mnoinu Zamjenice: - line (pade subjekta i objekta) - pokazne (this, that, these, those) - upitne (who, which, what, whose) -posvojne (mine, his, hers, its, ours,yours, theirs, ones) - neodreene (somebody, anybody, nobody, something, anything, nothing) Pridjeve - Determinatore -lanove: a, an, the, zero - posvojne pridjeve - pokazne pridjeve: this (girl), that (boy), these (girls), those (boys) - pridjeve neodreene koliine i broja, npr. some, any, much, many, all, (a) few, (a) litle - upitne pridjeve, what, which, whose - Opisne pridjeve vezane za zadane teme - nepravilnu usporedbu pridjeva Brojeve : redne: 1-100 Glagole : Present Simple Present Continuous Past Simple pravilnih i nepravilnih glagola Future S imple Present Continuous za izraavanje budunosti Going to -oblik Glagole be, have/have got (potvrdni, nijeni, upitni) Modalne glagole: can,could, may, have to, must, will, would (nijeni i upitni oblik) Zapovjedni nain, sva lica jednine i mnoine Priloge sa i bez nastavka ly Prije dloge vezane za zadane teme Ve znike: and, but, or, because itd. Vok abular Uenici e ponavljati ili uiti nove rijei vezane za zadane teme, npr. - Porodica, proireniji rjenik, npr. family gatherings - kola, proireniji rjenik, npr. school curriculum, some extracurricular activities - Moja zemlja, osnovni rjenik, npr. geography, climate, people - Ze mlje engleskog govornog podruja i druge ze mlje , osnovni rjenik, npr. geography, climate, people, social customs itd. - Zd ravlje, zdrava ishran a, osnovni rjenik, npr. names of some meals, preparing meals, ordering or serving a meal in a restaurant, culinary art itd. - ivotni uvje ti, osnovni rjenik, npr. possessions, employment, unemployment, work ing conditions, transport itd. - Svije t ivotinja, neto proireniji rjenik, npr. pets, domestic and wild animals - Slobodno vrijeme, proireniji rjenik, npr. sports and games - Vrije me i godinja doba, proireniji rjenik, npr. description of climate, seasons of the year, particular weather, outings itd. Osim stalne nadogradnje svog rjenika, uenici e nauiti koristiti: Afikse , vezane za zadane teme i gramatiku, npr. expensive, dirty Antonime, vezane za zadane teme, npr. dirtyclean, ask-answer, crylaugh Sloenice, vezane za zadane teme, npr. school choir, guitar lessons, orange juice Kolok acije , vezane za zadane teme, npr. discuss a subject, walk a dog,

362

- redati rijei u reenice

Re enice: - Vremenske reenice - If- reenice (prvi tip) - Red rijei (red rijei tipine reenice)

care about us itd. Prijevodne ekvivale nte estih i kljunih rijei, selektivna usporedba sa materinjim jezikom uenika i nekim drugim stranim jezicima

INTERDISCIPLINARNI SADRAJ Uenici e takoer uiti jezik i proirivati svoj vokabular oslanjajui se na znanje steeno kroz uenje nekih drugih kolskih predmeta, a u okviru datih tema. INTERKULTURALNE VJETINE Uenici e se: - upoznavati sa slinostima i razliitostima izmeu svoje zemlje i zemalja engleskog govornog podruja u podruju kulture, edukacije, slobodnog vremena uenika, naina ivljenja, a u okviru datih tema, - navikavati da se obhode utivo u komunikaciji sa pripadnicima kulture o kojoj ue, - uiti da komuniciraju i da se ponaaju u svakodnevnim situacijama na nain koji je prirodan za kulturu zemlje iji jezik ue, obraajui posebnu panju na odnose meu ljudima pri neposrednom kontaktu, komunikaciji, na ono to uenike interesuje itd., - nauiti da potuju tradiciju, obiaje, navike drugih ljudi itd. UENJE: KAKO TREBA UITI? Uenici e uiti da: - budu odgovorni i aktivni kada ue jezik, - koriste razliite radne metode i strategije uenja tipine za uenje jezika, kao to je razumijevanje smisla iz konteksta itd., - nadoknauju praznine u znanju koritenjem razliitih metoda, kao to je parafraziranje, - koriste informacione tehnologije kod uenja jezika, - ocjenjuju svoje aktivnosti i aktivnosti svojih drugara iz razreda, kao i nivo svog i njihovog znanja u odnosu na postavljene ciljeve i, ako je potrebno, mijenjaju metode rada, - koriste samostalno udbenike, rjenike i druge prirunike.

363

364

Engleski jezik drugi strani jezik, druga godina uenja

(2 asa sedmino 70 asova godinje) CILJEVI I OEKIVANI REZULTATI ODGOJNO-OBRAZOVNOG RADA
U nastavi engleskog kao drugog stranog jezika u sedmom razredu osnovne kole treba teiti dostizanju n ivoa A1.3 za sve etiri jezike vjetine, a za vjetine govora i pisanja bar A1.2 Zajednikog evropskog okvira za jezike CEFR. (funkcionalno poetno znanje) Jezike vjetine Oek ivani rezultati/ishodi uenja Uenik e moi razumjeti pitanja koja se odnose na lino iskustvo, svakodnevne potvrdne i odrine zapovijesti u okviru jednostavnog rutinskog dijaloga koji se odnosi na neposrednu situaciju pratiti standardni govor ukoliko se govori sporije od normalne brzine i ako mu se obraa direktno Uenik e moi proitati kratke tekstove koji sadre poznate rijei/fraze i govore o svakodnevnom ivotu, rutinskim dogaanjima, ili sadre jednostavna uputstva Moe pronai odreenu informaciju u tekstu u kojem se koristi jednostavan jezik (lina prepiska, vozni red, jelovnici, vremenska prognoza) Uenik e moi opisati sebe i razgovarati o osnovnim svakodnevnim temama uestvovati u jednostavnom neformalnom razgovoru i obavljati jednostavne transakcije (u kupovini, u restoranu) koristiti najosnovniji fond jednostavnih nauenih izraza, vokabulara i osnovnih gramatikih struktura, ali e imati oteanu komunikaciju usljed malog fonda vokabulara i potekoa u izgovoru Uenik e moi ispunjavati jednostavne obrasce pisati jednostavne poruke, razglednice ili jednostavna pisma, diktat primjerene teine pisati jednostavne tekstove line prirode u okviru predvidivih svakodnevnih rutina, ali e praviti brojne greke kod slobodnog pismenog izraavanja Uenici su ve usvojili neka znanja /pravila o jeziku i razvili osnovne strategije uenja stranog jezika i poinju ih svjesno primjenjivati, posebno kroz usvajanje/uenje prvog stranog jezika.

Sluan je i razumijevanje

itanje i razumijevanje

Govor

Pisanje

Znanje o je ziku

365

Engleski jezik (drugi strani jezik)

Stepen 7. razred Osnovna kola 2. godina uenja engleskog jezika Teme Porodica kola Svakodnevni ivot Slobodno vrijeme Moje okruenje Zemlje, narodi ivotinje Praznici Funkcije i vje tine Uenici e znati: - upuivati odgovarajue pozdrave i odgovarati na njih - predstaviti sebe i druge - obraati se ljudima - identificirati ljude i predmete - locirati ljude i predmete - opisivati: - ljude i predmete - neka raspoloenja i stanja - trenutnu aktivnost - postavljati poznata pitanja i odgovarati na njih - traiti i nuditi pomo (Can you help me? Can I help you?) - traiti i davati informacije - sluati oekujui da uju odreenu informaciju - izraziti na vrlo jednostavan nain: slaganje i neslaganje - znanje i neznanje - sposobnost i doputanje (can, may) - ponudu (pismenu ili usmenu) koristei najosnovniji vokabular - emocije: slaganje, neslaganje, dopadanje, nedopadanje, - zadovoljstvo, zanimanje i oduevljenje za neto, iznenaenje, razoarenje, zahvalnost - posjedovanje (have, have got, Johns book, his house etc.) Aktivnosti RECEPCIJA: a) SLUANJE REAGIRANJE: Uenici e sluati izgovoreni tekst i reagirati: 1) Neve rbalno pokazivanjem/doticanjem predmeta ili dijela tijela koji se spominje, izvravanjem uputa i nareenja, zaokruivanjem tanog odgovora/opcije, ispunjavanjem tabele oznaavajui na odgovarajui nain potvrdne ili tane odgovore, odnosno negativne ili netane odgovore, povezivanjem odreenih ilustracija sa odgovarajuim tekstom, oznaavanjem tanih/netanih tvrdnji itd. 2) Ve rbalno ponavljanjem rijei, izraza ili itavih reenica koje je izgovorio nastavnik ili koje su uli sa CD-a,davanjem kratkih odgovora na pitanja koja je postavio nastavnik/drugi uenici ili koja su uli sa CD-a itd. b) ITANJE I REAGIRANJE Uenici e itati kratke tekstove, usebi ili naglas, i reagirati: 1) Neve rbalno izvravanjem uputa i nareenja, povezivanjem odreenih ilustracija sa odgovarajuim tekstom, povezivanjem nabrojanih rijei sa odgovarajuim brojevima ili simbolima, oznaavanjem tanih/netanih tvrdnji, ispunjavanjem tabela i krialjki, dovravanjem reenica, popunjavanjem praznina, povezivanjem rijei u stupcima A i B, sklapanjem ispreturanog teksta u smislenu cjelinu itd. 2) Ve rbalno postavljanjem pitanja nastavniku ili drugim uenicima, davanjem odgovora na pitanja nastavnika ili drugih uenika, prepriavanjem kraih tekstove, opisivanjem predmeta, situacije ili aktivnosti itd. PRODUKCIJA a) GOVOR Uenici e: - uestvovati u razgovoru sa drugim uenikom/uenicima ili nastavnikom davati upute i nareenja - igrati uloge - recitirati, pjevati i igrati jezine igre itd. Gramatika Ue nici e ponavljati ili uiti: Imenice: - brojive, nebrojive - pravilnu/nepravilnu mnoinu Zamje nice : - Line (pade subjekta i objekta) - P okazne (this, that, these, those) - Upitne (who, which, what, whose) - P risvojne (mine, yours) - Neodreene (somebody, anybody, nobody, something) Prid je ve De terminatore , - lanove: a/an, the,zero - prisvojne pridjeve, - pokazne pridjeve, this (girl), that (boy), these (girls), those (boys) - pridjeve neodreene koliine i broja (some, any, much, many, all) - upitne pridjeve (what, which, whose) - Opisne pridjeve (najee): u okviru datih tema B rojeve: 1-100 Glagole: P resent S imple (potvrdna, odrina, upitna forma) P resent C ontinuous (potvrdna, odrina, upitna forma) Glagole: be, have/have got (potvrdna, odrina, upitna forma) Modalne glagole: can, may (potvrdna, odrina, upitna forma) Imperativ (sva lica jednine i mnoine) P ast Simple (have, be, do) Priloge (najee): - mjesto - smjer (left, right, east, west) - vrijeme - nain (slowly, quickly) Prijedloge : mjesto (in, on, under, behind, in front of) Vok abular Uenici e ponavljati i uiti samo osnovni vokabular koji se odnosi na date teme, kao npr. - lanovi ue i neki lanovi ire porodice (mother, grandfather, uncle, aunt, grandson) - Svakodnevni ivot - rutinske aktivnosti, kupovina (at the supermarket, buying some vegetables and fruit), going out (library, swimming pool), my clothes, visiting relatives, friends itd. - S lobodno vrijeme - at the park (slide, gym, swing, jump rope), outings, entertainment - Okruenje, seasons of the year, weather (rainy, sunny) in the garden, (vegetable/flower garden), some gardening tools (spade, rake, watering can), in the country (camping, tent, lunch box, fire) - kola (school premises, school subjects, furniture, pupils things, extra-curricular activities, some musical instruments) - Zemlje i oblasti, peoples, their culture (osnovni vokabular) - ivotinje, domestic, wild animals, pets (osnovni vokabular) - P raznici Osim to e stalno proirivati vokabular, uenici e ponavljati ili uiti da koriste:

366

- izviniti se i prihvatiti izvinjenje - sugerirati neku akciju (Lets ) - prihvatiti i odbiti ponudu ili molbu - govoriti na je dnostavan nain o svakodnevnim ak tivnostima i radn jama

b) PISANJE Uenici e: - prepisivati kratke tekstove - pisati po diktatu - ispunjavati tabele/krialjke - ubacivati/podvlaiti rijei ili fraze, redati rijei u smislene reenice - pisati reenice koristei tanu formu glagola u zagradi - dovravati reenice - pisati kratke sastave o poznatim temama itd.

- vrijeme: in, on, at Reenice : Osnovni red rije i u potvrdnoj, odrinoj, upitnoj i zapovjednoj reenici - There is a/The re are some Is there a? Are the re any?

- Skraenice, najee (a, m, p, m, UK, USA, skraenice za dane u sedmici i mjesece). - Afikse u vezi sa datim temama i gramatikom (-s, ing) - Antonime u vezi sa datim temama (fast slow, up down, hot cold - S loenice u vezi sa datim temama - (football, basketball, swimming-pool, pen-friend) - Kolokacije u vezi sa datim temama (outdoor sports, to do homework, make a phone call)

INTERDISCIPLINARNI SADRAJ Uenici e takoer uiti jezik i proirivati svoj vokabular oslanjajui se na znanje koje su stekli uenjem nekih drugih kolskih predmeta, npr. - kroz crtanje, slikanje, oblikovanje itd. (Likovno obrazovanje), - kroz sportove i igre (Tjelesni odgoj), - sluanjem i pjevanjem omiljene vrste muzike (Muziko obrazovanje, ples). INTERKULTURALNE VJETINE Uenici e se: - upoznavati sa kulturom svoje zemlje i uiti da je bolje potuju i cijene, - upoznavati sa nekim osnovnim razlikama izmeu svoje kulture i kulture naroda sa engleskog govornog podruja (npr. razlike u upotrebi nekih pozdrava u engleskom i u maternjem jeziku uenika, npr. Dobar dan i Good morning/afternoon, ili Dobar dan i Good day), - uiti da komuniciraju i da se ponaaju u svakodnevnim situacijama na nain koji je prirodan za kulturu zemlje iji jezik ue. Ovo moe podrazumijevati govor tijelom, koji se razlikuje od kulture do kulture, kao to je poinjanje od malog prsta prilikom nabrajanja, pokret glavom kad se eli rei da/ne itd., uzvike (npr. Oops! kada neko padne, ispusti neto ili pogrijei, ili Ouch! kojim se izraava iznenadna bol), itd. UENJE: KAKO TREBA UITI? Uenici e uiti da: - razvijaju pozitivan stav prema uenju jezika, - budu odgovorni i aktivni u situacijama kada se ui jezik, - koriste kljune metode iz prakse pri radu u parovima ili malim grupama, - ocjenjuju svoje aktivnosti i aktivnosti svojih drugova iz razreda, kao i stepen svog i njihovog znanja u odnosu na postavljene ciljeve.

367

Njemaki jezik prvi strani jezik, peta godina uenja

(2 asa sedmino 70 asova godinje) CILJEVI I REZULTATI ODGOJNO-OBRAZOVNOG RADA
U nastavi njemakog jezika u sedmom razredu osnovne kole treba teiti potpunom dostizan ju nivoa A1.3 i djelimino nivoa A2.1 Evropskog okvira za strane jezike (funkcionalno poetno znanje). Jezike vjetine Oekivani rezultati/ ishodi uenja

Sluanje i razumijevanje

Uenik moe razumjeti jednostavne i esto koritene reenice (npr. kratke informacije o nekoj osobi, porodici, poslu, blioj okolini), Razumije bitne stvari iz kratkih jednostavnih obavijesti i pria, Moe dati informacije o kratkim tekstovima koje je sluao, Uenik moe pratiti standardan govor ukoliko se govori tempom sporijim od normalnog i ako mu se neko obraa direktno. esto mora zahtijevati da mu se neto ponovi.

itan je i razumijevan je

Uenik zna proitati poznate i neke nepoznate rijei i pasuse iz kratkih tekstova, koji govore o svakodnevnom ivotu, rutinskim dogaanjima ili koji sadre jednostavna uputstva, U svakodnevnim tekstovima (npr. oglasi, prospekti, jelovnici, red vonje) zna pronai konkretne informacije i moe razumjeti kratka jednostavna pisma, Na javnim mjestima razumije natpise koji se esto pojavljuju.

Govor

Uenik zna opisati porodicu, druge ljude, ime se bavi, vlastito porijeklo, obrazovanje, Moe razgovarati na zadanu temu. Komunikacija moe biti oteana i moe doi do nesporazuma, Razgovor o svakodnevnim temama jo je ogranien zbog malog fonda rijei te se slui uglavnom jednostavnim strukturama, P otekoe kod izgovora mogu povremeno oteati komunikaciju. Jo uvijek se primjeuje strani naglasak Vlada najosnovnijim fondom jednostavnih, nauenih izraza, osnovnim vokabularom i osnovnim gramatikim strukturama. Pravi esto greke i kod veoma jednostavnog, neto produenog razgovora.

Pisanje

Uenik zna dosta tano pisati najee rijei ali stalno pravi osnovne greke i daje mnogo nespretnih formulacija (iz konteksta moemo zakljuiti ta je uenik htio rei), Uenik moe pisati jednostavne tekstove line prirode u okviru predvidivih svakodnevnih potreba i iskustva (jednostavan tekst na razglednici, line podatke, jednostavan diktat), Kod slobodnog pismenog izraavanja pravi brojne greke razliite prirode.

Znanje o jeziku

Uenici svjesno usvajaju znanje o jeziku.

PROGRAMSKI SADRAJI Tematske cjeline 1. ivot u porodici 2. Stanovanje 3. kola i uenje 4. Slobodno vrijeme: odlazak u kino, pozorite, muzej, posjetu prijatelju, odlazak na izlet, igra u parku 5. Vikend 6. Kupovina na trnici 7. ivotinjski svijet 8. Moja zemlja

368

Funk cije i sposobnosti Uenici e znati: - jednostavnim izrazima iskazati ta vole a ta ne, - zamoliti za jednostavne svakodnevne stvari, - razumjeti ako se od njih neto zahtijeva, zahvaliti se, - razumjeti elementarne informacije bazirane na brojevima, - popuniti jednostavne formulare podacima o sebi, - napisati sasvim jednostavna saopenja, - pisati jednostavne potanske karte ili e-mail, - u programu kina odabrati film, razumjeti mjesto i vrijeme, - razumjeti jednostavne pisane upute, posebno ako su ilustrirane, - zapisati jednostavne biljeke koje sadre podatke o mjestu i vremenu (npr. plan uenja, putovanja i slino)

Vjetine SLUANJE I RAZUMIJEVANJE Uenici e sluati izgovoreni tekst i reagirati - povezivanjem slike i sluanog teksta, - oznaavanjem tanih i netanih tvrdnji - davanjem kratkih odgovora na nastavnikova pitanja ili pitanja koja su uli sa CD-a i sl. - popunjavanjem praznina u tekstu, - popunjavanjem tabela, - rjeavanjem zadataka viestrukog izbora ITANJE I RAZUMIJEVANJE Uenici e - itati reenice i krae tekstove, - traiti osnovne informacije u tekstu pritom rjeavajui zadatke poput: - pridruivanja slike tekstu, - pridruivanja podnaslova dijelovima teksta, - oznaavanja tanih i netanih tvrdnji, - odgovaranja na postavljena pitanja, - dopunjavanja teksta, - popunjavanja tabela i sl. GOVOR Uenici e: - govoriti kratke iskaze sa mnogo pauza, traei odgovarajue izraze, - postavljati jednostavna pitanja, - davati vane informacije o sebi i neposrednom okruenju, - rijei i grupe rijei i reenice povezivati jednostavnim veznicima i, ili, onda - igrati uloge, - pripremati i provoditi jednostavne dijaloge, - voditi dijaloge prema datoj skici, PISANJE Uenici e: - prepisivati reenice i krae tekstove, - rekonstruirati rijei i reenice, - dopunjavati izostavljene rijei, dijelove reenice ili cijele reenice, - pisati kratki jednostavan tekst prema datom tekstualnom modelu - samostalno napisati kratki tekst (voeno pisanje)

Gramatika Uenici e uiti o tome i koristiti Imenice: sa lanom u jednini u dativu (kao odgovor na pitanje wem? ali i na pitanje wo?) der Mutter helfen,in der Kche, Zamjenice: - Line zamjenice u akuzativu (mnoina) - Line zamjenice u dativu (mir, dir, Ihnen) - P risvojne zamjenice u 2. i 3. licu mnoine (euer, ihr) - Bezlina zamjenica es u idiomatskim izrazima (Es regnet. Wie geht es dir?) - Pokazna zamjenica der/die/das u nominativu i akuzativu (Welcher Mantel gefllt dir? Der!) - Upitna zamjenica welcher/welche/welches Pridjevi: u predikativnoj upotrebi Glagoli: - prezent glagola sa razdvojnim prefiksom, - prezent modalnih glagola mgen, mssen, wollen, - prezent povratnih glagola, - konstrukcija es gibt + akuzativ, - preterit glagola sein i haben (1. i 3. lice jednine) B rojevi: - redni brojevi (za iitavanje datuma) Reenica: - glavna reenica (izjavna, upitna (W-Fragen, Ja/NeinFragen), - neovisno sloena reenica) (Der Vater liest die Zeitung und die Mutter kocht), Uenici e koristiti ali ne i uiti o sljedeem: Priloge najfrekventnije priloge za mjesto i vrijeme Prijedloge u njihovoj funkcionalnoj upotrebi Veznike und, aber, oder

Vokabular Uenici ce usvajati novi i proirivati ve usvojeni vokabular koji se odnosi na date teme, npr. kola Ich lerne Deutsch besonders gern, Mathe mag ich nicht. Stanovanje : Wo liegt deine Wohnung? Die Kche ist ziemlich klein, aber sie gefllt mir, Das Zimmer ist nicht gro, aber ich habe genug Platz. Posjeta prijatelju: Wie geht es dir?, Mchtest du etwas trinken?, Ich mchte lieber eine Cola. Kuni ljubimci: Ich habe Tiere gern Meine Eltern sind gegen Haustiere. Mein Lieblingstier ist .... Ich habe kein Haustier. Mein Vogel kann ... Odlazak u kino, pozorite, muze j Wann beginnt die Vorstellung?, Haben wir schon Eintrittskarten? Welchen Film mchtest du sehen? Der Film luft im Kino Imperial. Wie findest du den Film? der Zeichentrickfilm, der Krimi, Zirkusnumme. Kupovina na trnici: Was darf es sein? Ein Pfund Tomaten, Was kostet? Odlazak na izle t: einen Ausflug machen, mitnehmen/vergessen, Ball spielen. etwas

die

Vikend: richtig ausschlafen, zu Hause bleiben, die Clique treffen, frei haben.

369

Njemaki jezik drugi strani jezik, druga godina uenja

(2 asa sedmino 70 asova godinje) CILJEVI I REZULTATI ODGOJNO-OBRAZOVNOG RADA
U nastavi njemakog kao drugog stranog jezika u sedmom razredu osnovne kole treba teiti dostizanju nivoa A1.3 Evropskog okvira za strane jezike (funkcionalno poetno znanje) Jezike vjetine Sluanje i razumijevanje Oekivani rezultati/ ishodi uenja Uenik moe razumjeti pitanja koja se odnose na lino iskustvo i svakodnevne zahtjeve, potvrdne i negativne zapovijesti u okviru jednostavnog rutinskog dijaloga koji se odnosi na neposrednu situaciju. Uenik moe pratiti standardan govor ukoliko se govori tempom sporijim od normalnog i ako mu se neko obraa direktno. Uenik zna proitati poznate i neke nepoznate rijei i pasuse iz kratkih tekstova, koji govore o svakodnevnom ivotu, rutinskim dogaanjima ili koji sadre jednostavna uputstva. Moe pronai odreenu informaciju u tekstovima u kojima se koristi jednostavan jezik (razglednice, vremenska prognoza). Teko razumijeva i treba mu dosta vremena da proita ak i kratke dijelove teksta. Uenik zna opisati sebe i razgovarati o osnovnim svakodnevnim temama. Moe voditi jednostavne neformalne razgovore i obavljati jednostavne transakcije (npr. u prodavnici). Povremeno mu moe zatrebati pomo. Izgovara bez potekoa poznate rijei ali pravi primijetne pauze i oklijeva kad izgovara manje poznate rijei. Potekoe kod izgovora mogu povremeno oteati komunikaciju. Vlada najosnovnijim fondom jednostavnih, nauenih izraza, osnovnim vokabularom i osnovnim gramatikim strukturama. Uenik moe pisati jednostavne tekstove line prirode u okviru predvidivih svakodnevnih potreba i iskustva. Zna pisati jednostavne poruke (jednostavan tekst na razglednici, line podatke, jednostavan diktat). Kod slobodnog pismenog izraavanja pravi brojne greke razliite prirode. Uenici svjesno usvajaju znanje o jeziku.

itanje i razumijevanje

Govor

Pisanje

Znanje o jeziku

PROGRAMSKI SADRAJI Tematske cjeline 9. 10. 11. 12. 13. 14. 15. 16. 17. 18. 19. Ljetni raspust kola (kolski predmeti, raspored asova) Svakodnevni ivot ivot u porodici Praznici Odlazak u kupovinu Stanovanje Ljudsko tijelo i zdravlje Moje okruenje Odijevni predmeti ivotinski svijet

370

Funkcije i sposobnosti Uenici e znati: - imenovati nastavne predmete, govoriti o svojim omiljenim predmetima, - itati raspored asova i opisati svoj raspored asova - itati vrijeme na asu - iskazati miljenje o neem (Ich finde es super!) - opisati ljude i predmete - govoriti o trenutnoj aktivnosti - pitati nekog za zdravlje, poeljeti mu brzo ozdravljenje, - imenovati zgrade u gradu, - imenovati odijevne predmete, - iskazati na najjednostavniji nain dopadanje i nedopadanje, - izviniti se, - traiti i nuditi pomo, jednostavne informacije i sl. - napisati boinu i novogodinju estitku

Vjetine SLUANJE I RAZUMIJEVANJE Uenici e sluati izgovoreni tekst i reagirati - povezivanjem slike i sluanog teksta, - oznaavanjem tanih i netanih tvrdnji - davanjem kratkih odgovora na nastavnikova pitanja ili pitanja koja su uli sa CD-a i sl. - popunjavanjem praznina u tekstu, - popunjavanjem tabela, - rjeavanjem zadataka viestrukog izbora ITANJE I RAZUMIJEVANJE Uenici e: - itati reenice i krae tekstove, - traiti osnovne informacije u tekstu pritom rjeavajui zadatke poput: - pridruivanja slike tekstu, - pridruivanja podnaslova dijelovima teksta, - oznaavanja tanih i netanih tvrdnji, - odgovaranja na postavljena pitanja, - dopunjavanja teksta, - popunjavanja tabela i sl. GOVOR Uenici e: - govoriti kratke iskaze sa mnogo pauza i traei odgovarajue izraze, - postavljati jednostavna pitanja, - davati vane informacije o sebi i neposrednom okruenju, - rijei i grupe rijei i reenice povezivati jednostavnim veznicima i, ili, onda - igrati uloge, - pripremati i sprovoditi jednostavne dijaloge, - voditi dijaloge prema datoj skici. PISANJE Uenici e: - prepisivati reenice i krae tekstove, - rekonstruirati rijei i reenice, - dopunjavati izostavljene rijei, dijelove reenice ili cijele reenice, - pisati kratki jednostavan tekst prema datom tekstualnom modelu - samostalno napisati kratki tekst (voeno pisanje)

Gramatik a Uenici e uiti o tome i koristiti : Imenice: - sa lanom u jednini u dativu (kao odgovor na pitanje wem i na pitanje wo?) der Mutter helfen,in der Kche Zamjenice: - Line zamjenice u akuzativu - P risvojne zamjenice u nominativu i akuzativu, - Bezlina zamjenica es u idiomatskim izrazima (Es regnet. Wie geht es dir?) - Pokazna zamjenica der/die/das u nominativu i akuzativu (Welcher Mantel gefllt dir? Der!) - Upitna zamjenica welcher/welche/welches Pridjevi: u predikativnoj upotrebi

Vokabular Uenici ce usvajati novi i proirivati ve usvojeni vokabular koji se odnosi na date teme, npr. Ljetni raspust: am M eer, im Gebirge, Ich war mit meinen Eltern im Ausland. kola: das Schuljahr, Deutsch, Mathe, Wann haben wir Deutsch? in der ersten Stunde, Deutsch finde ich super. ivot u porodici: Ich stehe um 7 Uhr auf. Gegen Mittag komme ich nach Hause. Die Mutter ist zu Hause und wartet auf mich.

Praznici: Frohe Weihnachten! der Weihnachtsmann, Geschenke, der Wunschzettel ... Glagoli: - prezent nepravilnih glagola Odlazak u k upovinu: (fahren, sprechen), der Supermarkt, der - prezent modalnih glagola Einkaufswagen, zahlen, Was mgen, mssen, wollen, kostet? - prezent povratnih glagola, Stanovanje: - konstrukcija es gibt + akuzativ, in der Stadtmitte, im Haus, in - preterit glagola sein i haben (1. i der Wohnung, im zweiten 3. lice jednine) Stock, das Wohnzimmer, die Brojevi: Kche ... - glavni brojevi do 1000 Ljudsko tije lo, zdravlje: Wie geht es dir? Gute Reenica: - glavna reenica (izjavna, upitna Besserung! Medikamente (W-Fragen, Ja/Nein-Fragen), nehmen, im Bett liegen ... - neovisno - sloena reenica Kupovina odje e (Der Vater liest die Zeitung und Die Jacke gefllt mir. die Mutter kocht). Ich finde die Jacke schn und modern. Uenici e koristiti ali ne i uiti Moja okolina: o sljedeem: der Wald, der Park, die Wiese, einen Ausflug Priloge najfrekventnije priloge za mjesto i machen, vrijeme Prijedloge u njihovoj funkcionalnoj upotrebi Ve znike und, aber, oder

371

Francuski jezik prvi strani jezik, peta godina uenja

(2 asa sedmino - 70 asova godinje)
U nastavi francuskog jezik a u sedmom razredu osnovne kole treba teiti dostizanju u potpunosti nivoa A1.3 i dje limino nivoa A2.1 Evropskog okvira za strane jezike (funkcionalno poetno znan je ) Je zike vjetine Oekivani re zultati / ishodi uenja Uenik razumije govor na poznatu temu iz svakodnevnog ivota razumije jednostavne poruke, savjete, zadatke, pitanja,vremenske i prostorne upute razumije krae dijaloge sastavljene od poznatih informacija, razumije osjeanja i stavove govornika uenik uspijeva da prati standardan govor, ukoliko mu se obraa sporije i direktno ita i razumije krae tekstove na poznatu temu ita i pronalazi traene informacije u prospektima, oglasima, uputstvima, natpisima, ita i razumije kratka pisma, poruke, estitke, pozivnice, vremenske i prostorne upute uestvuje u razgovoru na poznatu temu, izraava lini stav i osjeanje govori o svojim svakodnevnim aktivnostima postavlja pitanja i daje odgovore na njih pjeva, recituje i govori uloge iz kraih skeeva u govoru vodi rauna o pravilnoj artikulaciji glasova i intonaciji reenice komunikacija moe biti oteana zbog ogranienog fonda rijei i specifinosti izgovora pojedinih glasova u francuskom jeziku, te zahtijevati ponavljanja i pojanjenja pie jednostavne tekstove na obraene teme popunjava obrasce, upitnike, krialjke pie line poruke, estitke, pozivnice, oglase, plakate pri slobodnom pismenom izraavanju pravi brojne greke razliite prirode Na ovom nivou uenja uenici prepoznaju, ponavljaju i upotrebljavaju steena znanja o jeziku Uenici stiu znanje o najznaajnijim strategijama uenja stranog jezika

Sluanje i razumijevanje

itanje i razumijevanje

Govor

P isanje

Znanje o jeziku

Nivo 7. razre d Osnovna kola 5 godina uenja francuskog jezika Razvijanje osnovnog znanja

Te me - Moja porodica i ja - Kua/dom (stanovanje i blia okolina) - Kupovina - kola - Francuska / moja zemlja - S lobodno vrijeme - Zdravlje i ishrana - P riroda (svijet ivotinja)

Funk cije i sposobnosti Uenici e znati - predstaviti sebe i druge - opisati sebe, lanove porodice, predmete koji ga okruuju, svoju okolinu - reagirati na izjave ili upite drugih ljudi - traiti i dati informacije (postavljati i odgovarati na pitanja, razmjenjivati, provjeravati i potvrivati informacije - prihvatiti ili odbiti poziv - izraavati slaganje ili neslaganje, zahvalnost, interesovanje, bol, elju, sposobnost - govoriti o prolim dogaajima i planovima za budunost - koristiti javne usluge u zemlji francuskog govornog podruja (supermarket,

Aktivnosti RECEPCIJA a) SLUANJE I REAGOVANJE Uenici e sluati tekst koji je izgovorio nastavnik ili izvorni govornik i reagovati 1. Neve rbalno - obiljeavanjem odreenih rijei i fraza - tanih ili netanih tvrdnji - popunjavanjem praznina novonauenim rijeima i izrazima - sastavljanjem reenica od novonauenih rijei i izraza 2. Verbalno - odgovaranjem na pitanja nastavnika ili osobe sa zvunog snimka - prepriavanjem kraih tekstova - rjeavanjem zadataka viestrukog izbora - postavljanjem pitanja nastavniku ili drugim uenicima b) ITANJE I REAGOVANJE Uenici e znati itati kratke tekstove u sebi ili naglas i reagovati : 1. Neverbalno

Gramatik a Uenici e stalno ponavljati n aue no i uiti i primje njivati novo gradivo Re enica - Red rijei u potvrdnoj, upitnoj, odrinoj i neovisno-sloenoj reenici Fonetik a - Stalno insistirati na intonaciji reenice, (pogotovo upitne) i na vezivanju rijei u izgovorne cjeline Imenice - rod prirodni i gramatiki na e i neki oblici na eur, euse i eur, trice - mnoina pravilna na -s - neki primjeri nepravilne mnoine na x : eau eaux, al aux lan - ponavljanje odreenog i neodreenog lana - partitivni lan Zamjenice - line zamjenice u funkciji subjekta i direktnog i indirektnog objekta - line naglaene zamjenice - proste upitne zamjenice : qui, que, de qui, qui - neodreene zamjenice : on, tout, personne

Vok abular -uenici e ponavljati i proirivati vokabular u vezi sa sljedeim temama: Porodica: i dogaaji unutar porodice - les ftes en famille : Le Jour de lAn, Nol, lanniversaire, les cartes dinvitation, les cartes de voeu, choisir/acheter des cadeaux, les chansons de fte. Kua / dom Stanovanje, selidba, naselje: le quartier (jhabite loin de / prs de/ au centre de ...) limmeuble :le rez-de chausse, les tages, monter/descendre lescalier, prendre lascenseur, les voisins, lappartement: les pices, les meubles , ma chambre, mettre en ordre, faire le mnage ... Kupovina Aller aux centres de commerce, au supermarch (les rayons, les articles, les prix, choisir, essayer, payer la caisse

372

pota, telefon, eljezniki, autobuski i avio saobraaj Napomena: sve ove funkcije i vjetine e biti svedene na uenikove jezike kompetencije

- rjeavanjem zadataka viestrukog izbora i tanih i netanih tvrdnji - ispravljanjem pogreaka - dopunjavanjem reenica 2. Ve rbalno - odgovaranjem na pitanja - prepriavanjem teksta u cjelini ili njegovih dijelova - recitovanjem recitacija i pjevanjem pjesmica PRODUKCIJA a) GOVOR uenici e u skladu sa dostignutim jezikim kompetencijama - govoriti na zadatu temu - sastavljati krae dijaloge - davati i traiti obavijesti - igrati po ulogama i uz pomo nastavnika dramatizirati tekst b) PISANJE uenici e znati pisati - krae diktate - pisma poznaniku iz frankofonske zemlje - slati SMS ili e-mail poruke na francuskom jeziku - od ponuenih rijei napraviti krai tekst - popunjavati tabele i jednostavne krialjke

Pridjevi - prisvojni - pokazni - upitni - opisni pravilna komparacija Glagoli Potvrdni, odrini i upitni oblik : - prezent ponavljanje pravilnih glagola - uenje povratnih glagola i osobenosti glagola sa infinitivom na ir, re, oir - bliski futur - futur I - perfekt glagola na er - perfekt pomonih glagola avoir i tre Brojevi do 1000 Ponavljanje glavnih brojeva Uenici e koristiti ali ne i uiti o sljedeem: Prilozi -za mjesto: ici, l, o, dedans, dehors -za vrijeme: maintenant, encore, toujours, puis, ensuite, finalement, longtemps - za koliina: peu, assez, beaucoup, trop, trs, encore - za nain : bien, mal, vite, volontiers, souvent - priloki izrazi za vrijeme i mjesto: dabord, la fin, loin de, prs de, ct de, au milieu de Prije dlozi , dans, de, chez, en, pour, avec, entre, contre Ve znici: et, ou, mais, car, parce que

Combien cote ? Quelle taille / quelle pointure fais-tu ? Combien de ? kola proirivanje vokabulara - les activits l'cole : les excursions, les visites / les changes scolaires, les projets scolaires, la correspondence ... Drava (Francuska/BiH) -geografski poloaj, strane svijeta : le pays/la ville natal, les rgions, la capitale, les habitants, les beauts de mon pays (les lacs, les rivires, les mers, les montagnes) Slobodno vrijeme -les activits sportives et culturelles, les loisirs : participer / assister aux comptitions sportives, gagner / perdre, aller la bibliothque, au concert, organiser le pique-nique Zd ravlje i ishran a -Etre de bonne / mauvaise sant, aller voir le docteur, prendre des mdicaments, avoir de la fivre, avoir mal . - prendre des vitamines, des fruits et des lgumes, les repas, les recettes Priroda - les animaux domestiques : visite dune ferme - les animaux sauvages : visite de ZOO

373

Francuski jezik drugi strani jezik, druga godina uenja

(2 asa sedmino 70 asova godinje) Cilj nastave francuskog jezika kao drugog stranog jezika u sedmom razredu osnovne kole je razviti uenikove komunikacijske sposobnosti, omoguiti uenicima uivanje u uenju i motivaciju za uenje. Izuavanje jo jednog stranog jezika treba da pomogne uenicima da pozitivno odgovore na izazove svijeta koji se brzo mijenja. Uenje jezika prua anse uenicima da otvorenije prihvataju razliitosti, da imaju vie potovanja prema drugima. Nastava i uenje jo jednog stranog jezika treba da pomogne uenicima da steknu neophodna znanja koja e doprinijeti njihovom ukupnom intelektualnom razvoju.U nastavi francuskog jezika, kao drugog stranog jezika, u sedmom razredu osnovne kole treba teiti dostizanju nivoa A 1.3 Evropskog okvira za strane jezike (funkcionalno poetno znanje).
Je zike vjetine Sluanje i razumijevanje Oekivani re zultati / ishodi uenja Uenici razumiju, uz znatan napor, jednostavan formalan i neformalan razgovor.esto zahtijevaju da im se neto ponovi Razumiju glavnu poentu u kratkim jednostavnim porukama koje sadre neke nepoznate informacije Razumiju krae tekstove sastavljene od poznatih informacija U stanju je da razumije kratke, jednostavne tekstove (pisma, kratke vijesti, jednostavna uputstva) Moe razumjeti glavne ideje i neke detalje u tekstu koji se sastoji od nekoliko pasusa Sporije ita i tee razumije ak i relativno kratke odlomke teksta Uenici uestvuju u razgovoru s nastavnikom i drugim uenicima Jednostavnim reenicama izraavaju svakodnevne aktivnosti ali prave mnogo primjetnih pauza i greaka U stanju su da postave jednostavna pitanja i daju odgovor na njih Vladaju najosnovnijim gramatikim strukturama u proirenijem usmenom izlaganju, ali jo uvijek prave mnogo osnovnih greaka Uenici znaju da napiu kratke, jednostavne poruke (lina pisma, biljeke) u vezi s svakodnevnim potrebama Uz nastavnikovu pomo piu kratke tekstove koristei osnovne rijei i osnovna glagolska vremena Izrauju jednostavne projekte Na ovom nivou uenja uenici prepoznaju, upotrebljavaju i stjeu znanja o jeziku

itanje i razumijevanje

Govor

Pisanje

Znanje o jeziku

374

Nivo 7. razred Osnovna kola 2. godina uenja francuskog jezika Funkcionano osnovno znanje

Teme - Porodica - kola - Slobodno vrijeme - Moje okruenje - U restoranu - U super-marketu - Praznici i odmori

Funk cije i sposobnosti Uenici e znati: - predstaviti sebe i lanove svoje porodice - vriti upoznavanje - obraati se ljudima - opisivati: - ljude i predmete - neka raspoloenja i stanja - trenutnu aktivnost - postavljati i odgovarati na pitanja koja se odnose na obraene teme - locirati ljude i predmete - traiti i nuditi pomo - traiti i davati informacije - izraziti - slaganje i neslaganje - dopadanje i nedopadanje - izvinjenje - estitanje - govoriti na jednostavan nain o - porodici - slobodnom vremenu - svom okruenju, svakodnevnim aktivnostima

Ak tivnosti RECEPCIJA a) SLUANJE I REAGOVANJE Uenici e sluati izgovoreni tekst i reagovati: 1) Neverbalno pokazivanjem/doticanjem predmeta koji se spominje, izvravanjem uputa i nareenja, zaokruivanjem tanog odgovora, povezivanjem odreenih ilustracija sa odgovarajuim tekstom itd. 2) Verbalno davanjem kratkih odgovora na postavljena pitanja, popunjavanjem reenica sa kljunim rijeima (les mots cl) b) ITANJE I REAGOVANJE Uenici e itati kratke tekstove, usebi ili naglas i reagovati: 1) Neverbalno traenjem odredjenih informacija, povezivanjem pisanih rijei i odgovarajuih ilustracija, oznaavanjem vrai/faux, podvlaenjem odredjenih informacija, itd. 2) Verbalno odgovaranjem na postavljena pitanja, biranjem tanog odgovora, dovravanjem reenica, popunjavanjem praznina zadatim rijeima, sklapanjem ispreturanog teksta u smislenu cjelinu, itd. PRODUKCIJA a) GOVOR Uenici e: - uestvovati u kratkom razgovoru s drugima - davati upute i informacije - prepriavati kratke prie, pjevati, recitovati b) PISANJE Uenici e: - praviti reenice od datih elemenata - pisati krae diktate - popunjavati tabele i jednostavne krialjke - prepriavati krae tekstove - pisati kratke tekstove na poznatu temu (carte postale, lettre, plan de la ville)

Gram atika Uenici e uiti o tome, ponavljati i koristiti: Imenice sa lanom - jednina i mnoina - pravilna mnoina na s - neki primjeri nepravilne mnoine (le journal les journaux ) Zamjenice - line nenaglaene - line naglaene (subjekatski i objekatski pade) - upitne: Qui?, De/ qui?, Que?, De/ quoi - proste odnosne zamjenice: qui, que, dont, o Pridje ve - opisne - prisvojne - pokazne Glagole (potvrdni i odrini oblik) - Prezent (ponavljanje) - Prezent nekih nepravilnih glagola (pouvoir, vouloir savoir, devoir) - Imperativ (ponavljanje) - Bliski futur - Perfekat glagola na er Priloge za - mjesto: ici, l, o, - vrijeme: aujourd'hui, hier, demain, tt, tard - koliinu: peu, assez, beaucoup, trop, trs Prijedloge , dans, de, chez, avec etc. Brojeve do 100

Vokabular Uenici e uiti samo osnovni vokabular koji se odnosi na date teme, npr.: - Porodica: lanovi ire porodice i porodine veze les rencontres familiales (le frre de mon oncle, les parents de ma belle-soeur tec) - kola (proirivanje vokabulara): les activits l'cole (clubs, spectacles, etc.) - Slobodno vrije me : les activits sportives et culturelles (faire du sport, pratiquer un sport, aller au stade, aller la piscine, aller au cinma, aller au thtre, etc.) - Moje ok rue nje : naselja (grad/selo): les tablissements d'une ville la mairie, le thtre, la bibliothque, l'hpital, la banque, la poste. campagne, la ferme, les animaux, jardinier, etc - U restoranu, osnovni vokabular: carte/menu, commander un plat, etc - U supermarketu, osnovni vokabular npr. S ituations propres aux actes d'achat, acheter et payer, etc. - Prazn ici i odmori, osnovni vokabular: faire des projets de vacances: visiter la famille, aller la mer, la montagne, faire / dfaire la valise etc.

375

Arapski jezik prvi strani jezik, peta godina uenja

(2 asa sedmino 70 asova godinje) Cilj i zadaci uenja arapskog jezika Cilj uenja arapskog jezika je osposobljavanje uenika za usmenu i pismenu komunikaciju na arapskom jeziku o razliitim temama iz svakodnevnog ivota. Proirivanje ope kulture uenika kroz upoznavanje s nainom ivota i tradicijom zemalja u kojima se govori arapski jezik. Kroz uenje stranog jezika kod uenika se razvija svijest: o znaaju viejezinosti, duhu tolerancije, kozmopolitizmu, humanizmu i internacionalizmu. Zadaci nastave arapskog jezika su: - razvoj sve etiri jezike vjetine, - ovladavanje leksikom i gramatikom predvienom za ovaj nivo, - upoznavanje sa kulturom naroda iji se jezik izuava. razumijevanje i potivanje drugih kultura, - razvijanje motivacije za uenje jezika i zadovoljstva u uenju, - razvijanje samopouzdanja i samopotivanja, - razvijanje samostalnosti i kreativnosti, - razvijanje sposobnosti sluanja i meusobnog uvaavanja, - osposobljavanje uenika za samostalno koritenje razliitih izvora, odnosno ovladavanje strategijama uenja (nauiti kako uiti). NIVO: PETA GODINA UENJA - VII RAZRED OSNOVNE KOLE (2 asa sedmino/ 70 asova godinje)
CILJEVI I REZULTATI ODGOJNO-OBRAZOVNOG RADA Ciljevi nastave arapskog jezika Uenje jezika, a ne o jeziku razvijanje pozitivnog stava prema uenju jezika razvijanje radoznalosti i kreativnosti razvijanje razumijevanja i logikog pamenja razvijanje temeljitosti, predanosti i preciznosti u uenju jezika razvijanje samostalnosti u govoru putem igara, pjesme i plesa uiniti da uenje arapskog jezika bude zabavno itanje i pisanje jednostavnih reenica i tekstova Oekivani rezultati uenja Ljubav i spremnost za uenje arapskog jezika razumijevanje jednostavnih sadraja na arapskom jeziku sloboda i samostalnost u govoru itanje i pisanje jednostavnih sintagmi, reenica i tekstova kratki usmeni i pismeni odgovori dopunjavanje reenica i kraih tekstova

PROGRAMSKI SADRAJI Teme (opa tematska podruja kao osnov za daljnji rad) Funkcije i sposobnost (usmena i pismena kompetencija) Aktivnosti (pomou kojih se realiziraju vjetine) Gramatika (osnove gramatike za dati nivo) Vokabular (u okviru datih tema)

Neophodno je, ponoviti osnovne fraze, line i pokazne zamjenice, komparaciju pridjeva, prijedloge, izraavanje posjedovanja, dual i plural imena, brojeve.

376

Nivo VII razred Osnovna kola 5. godina uenja arapskog jezika

Te me Aktivnosti u nastavi - Kupovina (voe, povre, brojevi) - Izraavanje vremena (15 minuta, 20 min, pola sata) - Opisati slobodne aktivnosti (sportske, kulturne, posjeta prijatelju, odlazak na izlet i dr.) - Moja domovina, glavni grad - Arapske zemlje i glavni gradovi - Kod doktora - Dani, mjeseci, godinja doba

Funkcije i sposobnosti Uenici e znati: - Opisati jednostavnim reenicama (imenskim i glagolskim) i ogranienim brojem rijei ljude i predmete u kui - Imenovati predmete u kolskoj torbi i uionici - Nabrojati ogranien broj voa i povra i neke osnovne prehrambene artikle - upotrebljavati brojeve do 1000 - Koristiti redne brojeve za izraavanje sati - Nabrojati dane u sedmici, mjesece i godinja doba i koristiti u govoru i pisanju - Iskazivati posjedovanje putem pronominalnih sufiksa i genitivne veze - jednostavnim izrazima izraziti ta ele, vole, mogu - razumjeti ukoliko se od njih neto zahtijeva - razumjeti jednostavne pisane upute, posebno ako su ilustrirane

Vjetine SLUANJE I RAZUMIJEVANJE Uenici e sluati izgovoreni tekst i reagirati 1) Neverbalno - gestikulacijom predstaviti ono to su uli, - pokazivanjem na oredene ilustracije koje se odnose na rijei i konstrukcije koje su uenici uli, odnosno povezivanjem slike sa tekstom koji uju, - izvoenjem uputstava koje nastavnik izgovara ili koja uju sa kasetofona, 2) Verbalno - ponavljanjem odreenih sintagmi i reenica koje je izgovorio nastavnik ili koje su uli sa kasetofona, - davanjem kratkih odgovora na nastavnikova pitanja ili pitanja koja su uli sa kasetofona, - popunjavanjem praznina u tekstu i tabelama. ITANJE I RAZUMIJEVANJE Uenici e prepoznati jednu ili vie napisanih sintagmi ili reenica i reagirati: 1) Neverbalno - gestikuliranjem, imitiranjem - povezivanjem pisanih sintagmi i odgovarajuih ilustracija, 2) Verbalno - kraim pismenim ili usmenim odgovorima na pitanja, - dopunjavanjem izostavljenih sintagmi u tekstu - povezivanjem ponuenih rijei u tekstu itd. GOVOR Uenici e: - ponavljati kratke iskaze nastavnika ili iskaze koje uju sa CD-a. - voditi krae dijaloge u parovima sa drugim uenicima ili sa nastavnikom, - pjevati, - recitirati krae pjesmice, - glumiti itd. - postavljati jednostavna pitanja. - povezivati rijei i sintagme osnovnim veznicima PISANJE Uenici prepisuju rijei, reenice i krae tekstove koje su prije toga usmeno usvojili - rekonstruiu sintagme i reenice, - dopunjavaju izostavljene rijei, dijelove reenice i cijele reenice, - piu kratke tekstove prema datom tekstualnom modelu.

Gramatika - e nski rod (aktivni parni dijelovi tijela) - Potpuna i nepotpuna dek linacija - Prije dlozi (pravi i osnovni sekundarni) Izraavanje posjedovanja (putem pronominalnih sufiksa i genitivne veze) -Upitni izraz liman" -Ime relacije (-iyyun) Izraava-n je glagola imati" -korijen i osnova rije i -Prezent -Impe rativ -Futur -Modalni glagoli (elim da, volim da, mogu da) -Brojevi (100 do 1000) -Re dni brojevi (vei od 12)

Vok abular - Uenici proiruju vokabular u okviru zadanih tema i koriste ga za konstruisanje atributivnih sintagmi, genitivne veze, imenske i glagolske reenice - Kroz dijalog (igre, pjesmice, ponavljanje, prepoznavanje, i druge vjebe) uvjebavati osnovni vokabular - Vokabular treba proirivati u skladu sa temama koje se obrauju. - P ostepeno uvoditi sinonime za leksiku koju je usvojila veina uenika

377

Arapski jezik drugi strani jezik, druga godina uenja

(2 asa sedmino 70 asova godinje) Cilj i zadaci uenja arapskog jezika Cilj uenja arapskog jezika je osposobljavanje uenika za usmenu i pismenu komunikaciju na arapskom jeziku o razliitim temama iz svakodnevnog ivota. Proirivanje ope kulture uenika kroz upoznavanje s nainom ivota i tradicijom zemalja u kojima se govori arapski jezik. Kroz uenje stranog jezika kod uenika se razvija svijest: o znaaju viejezinosti, duhu tolerancije, kozmopolitizmu, humanizamu i internacionalizmu. Zadaci nastave arapskog jezika su: - razvoj sve etiri jezike vjetine, - ovladavanje osnovnim leksikim, fonetskim i gramatikim minimumom, - upoznavanje sa kulturom naroda iji se jezik izuava i razumijevanje i potivanje drugih kultura, - razvijanje motivacije za uenje jezika i zadovoljstva u uenju, - razvijanje samopouzdanja i samopotivanja, - razvijanje samostalnosti i kreativnosti, - razvijanje sposobnosti sluanja i meusobnog uvaavanja, - osposobljavanje uenika za samostalno koritenje razliitih izvora znanja, odnosno ovladavanje strategijama uenja (nauiti kako uiti). NIVO: DRUGA GODINA UENJA - VII RAZRED OSNOVNE KOLE (2 asa sedmino - 70 asova godinje)
CILJEVI I REZULTATI ODGOJNO-OBRAZOVNOG RADA Ciljevi nastave arapskog jezika Oekivani rezultati uenja Nastaviti sa naglaavanjem ciljeva koji su dati u Ljubav i spremnost za uenje arapskog jezika prvoj godini uenja razumijevanje jednostavnih sadraja na arapskom jeziku uenje jezika, a ne o jeziku sloboda i samostalnost u govoru razvijanje pozitivnog stava prema uenju jezika itanje rijei,vezanih za konkretan pojam (samostalno razvijanje radoznalosti i kreativnosti upotrebljenih) razvijanje razumijevanja i logikog pamenja itanje jednostavnih reenica razvijanje temeljitosti, predanosti i preciznosti u prepisivanje rijei i kratkih sadraja uenju jezika kratki usmeni i pismeni odgovori razvijanje samostalnosti u govoru popunjavanje slova i rijei putem igara, pjesme i plesa uiniti da uenje razvijanje samopouzdanja u izraavanju arapskog jezika bude zabavno prepoznavanje zadovoljstva i koristi pri proirivanju znanja postupan prijelaz ka itanju i pisanju rijei i reenica arapskog jezika

PROGRAMSKI SADRAJI - Teme (opa tematska podruja kao osnov za daljnji rad) - Funkcije i sposobnosti (usmena i pismena kompetencija) - Aktivnosti (pomou kojih se realiziraju vjetine) - Gramatika (osnove gramatike za dati nivo) - Vokabular (u okviru datih tema) Specifinosti arapskog pisma e uvjetovati i rad u drugoj godini uenja arapskog jezika (VII razred). Usvajanje grafike strukture slova (po grupama slova), kratki i dugi vokali, pisanje tanwina, pisanje odreenog lana, sunevih i mjeseevih slova. S obzirom na to da je drugi strani jezik zastupljen sa dva asa sedmino, treba uzeti u obzir da e pojedini uenici imati problema sa arapskom grafijom.

378

Nivo III razred Osnovna kola 2. godina uenja arapskog jezika Prvi stepen elementar nog znanja

Teme Proirivanje tema Pozdravljanje i upoznavanje Porodica i prijatelji - Kua Svakodnevni ivot - kola - Blia okolina - Odjevni predmeti - Hrana i pie

Funkcije i sposobnosti Uenici e znati: - Pozdravljanje na formalan i neformalan nain - Predstaviti sebe i druge - Imenovati lanove svoje ue porodice - Opisati jednostavnim reenicama (imenskim) i ogranienim brojem rijei ljude i predmete u kui - Imenovati predmete u kolskoj torbi i uionici - Brojati od 1 do 10 - Rei koliko je sati (puni sat) - Nabrojati dane u sedmici - Nabrojati ogranien broj odjevnih predmeta - Nabrojati nekoliko osnovnih prehrambenih proizvoda i vrsta pia

Vjetine SLUANJE I RAZUMIJEVANJE Uenici e sluati izgovoreni tekst i reagovati 1. Neve rbalno - crtanjem, - razvrstavanjem slika, - povezivanjem slike i teksta, - oznaavanjem tanih i netanih tvrdnji - navikavanje na izgovor i intonaciju izvornih govornika (zvuni zapisi) 2. Verbalno - davanjem kratkih odgovora na nastavnikova pitanja ili pitanja koja su uli sa CD-a - dopunjavanjem teksta ITANJE I RAZUMIJEVANJE Uenici e - itati krae tekstove naglas i u sebi, - traiti odreene informacije u tekstu i reagirati: 1. Neve rbalno - crtanjem, razvrstavanjem slika, pridruivanjem slike tekstu, oznaavanjem tanih i netanih tvrdnji 2. Ve rbalno - davanjem kraih odgovora, - dopunjavanjem teksta - rjeavanjem jednostavnijih zadataka sa viestrukim izborom - GOVOR Uenici e: - recitirati, pjevati - postavljati jednostavna pitanja, - odgovarati na pitanja, - igrati uloge, - uestvovati u dramatizacijama, - pripremati i sprovoditi jednostavne dijaloge PISANJE Uenici se: - prepisivati pojedinane rijei i krae tekstove, - rekonstruirati rijei, - dopunjavati izostavljene rijei, - od ponuenih rijei rekonstruirati krae reenice - prepoznavanje i koritenja slova koja ne postoje u bosanskom jeziku (qaf, sad, yn itd.)

Gramatik a Line zam je nice ('ana, 'anta, 'anti, huwa, hiya, nahnu) Upitne zamjenice (man, ma, kam) Pokazne zamjenice (hara, harihi, ralika, tilka) Potvrdne i odrine rijei (na`am, la) Upitne partikule (hal, 'a) Prije dlozi (fi, min, 'ila, `ala) Sekundarni prijedlozi (tahta, fawqa, 'amama, wara'a) Upitna rije "'ayna Prepoznavanje gramatik og enskog roda (okruglo ta) Brojevi (1 do 10) Pridjevi (kabir, sagir, qasir, taw il, \amil i drugi frekventni pridjevi) Boje (osnovne) Razlomlje ni plural (nekoliko usvojenih imenica)

Vokabular Uenici e: uiti samo osnovni vokabularkoji e biti osnova za tvorbu kratkih (imenskih) reenica Kroz dijalog (igre, pjesmice, ponavlja nje, prepoznavanj e crtanje i druge vjebe) uvjebavati osnovni vokabular

DIDAKTIKO-METODIKE NAPOMENE I PREPORUKE ZA VII, VIII I IX RAZRED (1. strani jezik) Savremena nastava stranog jezika treba da proizilazi iz najnovijih dostignua nauke o jeziku, savremenih psiholoko-pedagokih teorija i saznanja o procesu uenja i kao takva treba da bude usmjerena ka ueniku. Metodika nastave stranog jezika i u ovoj trijadi (VII, VIII i IX razred osnovne kole) treba da omogui skladno razvijanje uenikovih sposobnosti, podstie slobodu i kreativnost ideja, te razvija njegove kulturne, estetske i intelektualne vrijednosti i sposobnosti.Na ovim polazitima zasnivaju se i didaktika uputstva. Prije svega neophodno je uspostaviti pozitivne emotivne odnose i atmosferu uzajamnog povjerenja i razumijevanja izmeu nastavnika i uenika, jer taj afektivni potencijal predstavlja preduvjet za nesmetani razvoj kognitivnih sposobnosti u procesu uenja. I na ovom nivou (esta godina uenja) treba istai poseban znaaj motivacije, kao i paljivog izbora nastavnih sadraja usklaenih sa spoznajnim svijetom djeteta, i njegovim doivljajima i uzrastom. Raznolike aktivnosti treba da imaju za cilj uenje stranog jezika bez pritiska i straha od neznanja, uz punu slobodu neverbalnog i verbalnog izraavanja. Sredstva, naini i postupci kojima nastavnik moe pomoi uenicima u svjesnom uenju jezika su raznoliki. Preporuuju se:

379

dinaminost i krativnost, favoriziranje interaktivnog i grupnog rada, podsticanje inicijative uenika, obogaivanje nastave elementima igre, ritma i dramatizacije, unoenje civilizacijskih i interkulturolokih elemenata, upotreba savremenih tehnikih sredstava, stalno ohrabrivanje i podsticanje uenika na samostalno uenje, analiziranje tekoa u procesu uenja, upoznavanje uenika sa kriterijima uenja itd.

Treba ponoviti da u ovoj fazi uenici svjesno stiu kognitivne sposobnosti razvijanjem vjetina sluanja, govora, itanja i pisanja. Izmeu usmenih i pismenih aktivnosti treba nastojati uspostaviti ravnoteu. Po pitanju sluanja postepeno se pristupa sluanju malo duih tekstova i dijaloga, a prije njihovih sluanja nastavnik odgovarajuim aktivnostima priprema uenike za uspjeno prihvatanje sadraja. Mada komunikativan pristup u nastavi podrazumijeva usklaenost sve etiri vjetine, znaajnu panju treba posvetiti razvijanju vjetine govora. Za uspjeno razvijanje ove vjetine potrebni su: paljiva priprema, izbor i prilagoenost teme, precizna uputstva, optimalan period za razmiljanje i pripremanje, nuenje potrebnih rijei i izraza i sl. Poeljno je da u ovim aktivnostima uestvuje to vei broj uenika. Preporuuje se rad u parovima ili u manjim grupama kako bi se svi ukljuili. Tokom aktivnosti usmenog izraavanja uenika ne treba prekidati niti ispravljati, ve mu nakon toga, uz pohvalu za aktivno uee, na prikladan nain ukazati na greke. Cilj vjetine itanja je da osposobi uenika za samostalno itanje tekstova odgovarajuom brzinom i razumijevanje njihove osnovne ideje, odreene pojedinane informacije, za uoavanje pojedinih detalja itd. Pri izboru tekstova treba voditi rauna o tome koje tekstove odabrati za ovaj uzrast uenika, da bi im bili to atraktivniji, raznovrsniji i pristupaniji. Treba voditi rauna i o korelaciji nastavnih sadraja, koliko je to mogue. Cilj razvijanja vetine pisanja je osposobljavanje uenika da u pisanoj formi ostvari komunikaciju i svoje misli izrazi na logian i razumljiv nain. Metodiki pristup pisanju podrazumijeva da se potuje zadata tema, da se logiki slijede dogaaji koji se opisuju, koristi odgovarajua leksika, potuju gramatika i sintaksika pravila, kao i pravila pravopisa i interpunkcije. Naravno ulogu igra i kreativnost izraavanja. Pisanje moe biti kontrolirano (dovravanje teksta, pisanje prema modelu, popunjavanje formulara, diktati) ili slobodno (kreativno), kao to su pisanje pisama, oglasa, izvjetaja, SMS ili e-mail poruka itd. Sve ove vjetine treba da budu u skladu sa jezikim kompetencijama uenika ovog uzrasta. Korelacija meu predmetima Na ovom nivou za uenje stranog jezika koriste se znanja iz maternjeg jezika i drugih stranih jezika. Ve usvojena teoretska znanja iz maternjeg jezika olakat e razumijevanje pojedinih jezikih kategorija u stranom jeziku. Pri uenju stranog jezika uenici e takoer koristiti steena znanja iz geografije historije i umjetnosti, to e im omoguiti da se bolje upoznaju i shvate slinosti i razlike meuljudskih odnosa. Odreeni nastavni sadraji koji se obrauju u ovom razredu povezani su sa bilogijom (okolina, ivotna sredina), fizikom i hemijom. Uenici e nastojati uspostaviti kontakte sa korespondentima iz zemlje iji jezik ue. Tu e im pomoi znanje iz informatikih tehnologija. Da bi se ostvarila to bolja meupredmetna povezanost potrebna je saradnja kolega u koli i po mogunosti zajedniko planiranje godinjih nastavnih planova.

380

Provjeravanje znanja i ocjenjivanje Provjeravanje i ocjenjivanje uenika vri se kontinuiranim praenjem aktivnosti na asovima, prilikom rada u parovima, individualnog izlaganja, tumaenja i razumijevanja. Provjeravanje znanja je sastavni dio nastave i treba po mogunosti da se obavlja na svakom asu. Cilj provjeravanja znanja je da uenik dobije povratnu informaciju o svom radu, ali i da nastavnik sagleda uspjenost metoda svog rada. Radi uspjenijeg i objektivnijeg ocjenjivanja preporuuju se ee i krae provjere znanja putem testova, kontrolnih zadataka, pismenih vjebi, upitnika, diktata (10-15 min) nakon svake obraene nastavne jedinice uz prethodno jasno obrazloen cilj provjere. Na osnovu rezultata provjere nastavnik se vraa unazad, ako je potrebno usporava tempo, produbljuje, proiruje ili mijenja pedagoki pristup.Treba istai da provjeravanje ne podrazumijeva uvijek i ocjenjivanje. Provjeravanje znanja provedeno prema unaprijed utvrenim kriterijima, sa insistiranjem na pozitivnim stranama uenja, predstavlja pomo i ueniku i nastavniku. Tokom kolske godine rade se dva pismena zadatka, u svakom polugoditu po jedan. Ocjena na pismenom zadatku treba da bude jedan od kljunih faktora za formuliranje konane ocjene. Rad sa djecom sa posebnim potrebama Ukoliko se ukae prilika rad sa ovom djecom treba da se odvija prema prilagoenom program. DIDAKTIKO-METODIKE NAP OMENE I PREPORUKE ZA VII, VIII I IX RAZRED (2. strani jezik) Savremena nastava stranog jezika treba da proizilazi iz najnovijih dostignua nauke o jeziku, savremenih psiholoko-pedagokih teorija i saznanja o procesu uenja i kao takva treba da bude usmjerena ka ueniku. Metodika nastave stranog jezika i u ovoj trijadi (VII,VIII i IX razred osnovne kole) treba da omogui skladno razvijanje uenikovih sposobnosti, podstie slobodu i kreativnost ideja, te razvija njegove kulturne, estetske i intelektualne vrijednosti i sposobnosti. Na ovim polazitima zasnivaju se i didaktika uputstva. Prije svega neophodno je uspostaviti pozitivne emotivne odnose i atmosferu uzajamnog povjerenja i razumijevanja izmeu nastavnika i uenika, jer taj afektivni potencijal predstavlja preduvjet za nesmetani razvoj kognitivnih sposobnosti u procesu uenja. I na ovom nivou (trea godina uenja) treba istai poseban znaaj motivacije, kao i paljivog izbora nastavnih sadraja usklaenih sa spoznajnim svijetom djeteta, i njegovim doivljajima i uzrastom. Raznolike aktivnosti treba da imaju za cilj uenje stranog jezika bez pritiska i straha od neznanja, uz punu slobodu neverbalnog i verbalnog izraavanja. Sredstva, naini i postupci kojima nastavnik moe pomoi uenicima u svjesnom uenju jezika su raznoliki. Preporuuju se: dinaminost i krativnost, favoriziranje interaktivnog i grupnog rada, podsticanje inicijative uenika, obogaivanje nastave elementima igre, ritma i dramatizacije, unoenje civilizacijskih i interkulturolokih elemenata, upotreba savremenih tehnikih sredstava, stalno ohrabrivanje i podsticanje uenika na samostalno uenje, analiziranje tekoa u procesu uenja, upoznavanje uenika sa kriterijima uenja itd.

Treba ponoviti da u ovoj fazi uenici svjesno stiu kognitivne sposobnosti razvijanjem vjetina sluanja, govora, itanja i pisanja. Izmeu usmenih i pismenih aktivnosti treba nastojati uspostaviti finu ravnoteu. Po pitanju sluanja postepeno se pristupa sluanju malo duih tekstova i dijaloga, a prije njihovih sluanja nastavnik odgovarajuim aktivnostima priprema uenike za uspjeno prihvatanje sadraja.

381

Mada komunikativan pristup u nastavi podrazumijeva usklaenost sve etiri vjetine, znaajnu panju treba posvetiti razvijanju vjetine govora. Za uspjeno razvijanje ove vjetine potrebni su: paljiva priprema, izbor i prilagoenost teme, precizna uputstva, optimalan period za razmiljanje i pripremanje, nuenje potrebnih rijei i izraza i sl. Poeljno je da u ovim aktivnostima uestvuje to vei broj uenika. Preporuuje se rad u parovima ili u manjim grupama kako bi se svi ukljuili.Tokom aktivnosti usmenog izraavanja uenika ne treba prekidati niti ispravljati, ve mu nakon toga, uz pohvalu za aktivno uee, na prikladan nain ukazati na greke. Cilj vjetine itanja je da osposobi uenika za samostalno itanje tekstova odgovarajuom brzinom i razumijevanje njihove osnovne ideje, odreene pojedinane informacije, za uoavanje pojedinih detalja itd. Pri izboru tekstova treba voditi rauna o tome koje tekstove odabrati za ovaj uzrast uenika, da bi im bili to atraktivniji, raznovrsniji i pristupaniji.Treba voditi rauna i o korelaciji nastavnih sadraja, koliko je to mogue. Cilj razvijanja vetine pisanja je osposobljavanje uenika da u pisanoj formi ostvari komunikaciju i svoje misli izrazi na logian i razumljiv nain. Metodiki pristup pisanju podrazumijeva da se potuje zadata tema, da se logiki slijede dogaaji koji se opisuju, koristi odgovarajua leksika, potuju gramatika i sintaksika pravila, kao i pravila pravopisa i interpunkcije. Naravno ulogu igra i kreativnost izraavanja. Pisanje moe biti kontrolirano (dovravanje teksta, pisanje prema modelu, popunjavanje formulara, diktati) ili slobodno (kreativno), kao to su pisanje pisama, oglasa, izvjetaja, SMS ili e-mail poruka itd. Sve ove vjetine treba da budu u skladu sa jezikim kompetencijama uenika ovog uzrasta. Korelacija meu predmetima Na ovom nivou za uenje stranog jezika koriste se znanja iz maternjeg jezika i drugih stranih jezika. Ve usvojena teoretska znanja iz maternjeg jezika olakat e razumijevanje pojedinih jezikih kategorija u stranom jeziku. Pri uenju stranog jezika uenici e takoer koristiti steena znanja iz geografije historije i umjetnosti, to e im omoguiti da se bolje upoznaju i shvate slinosti i razlike meuljudskih odnosa. Odreeni nastavni sadraji koji se obrauju u ovom razredu povezani su sa bilogijom (okolina, ivotna sredina), fizikom i hemijom. Uenici e nastojati uspostaviti kontakte sa korespondentima iz zemlje iji jezik ue. Tu e im pomoi znanje iz informatikih tehnologija. Da bi se ostvarila to bolja meupredmetna povezanost potrebna je saradnja kolega u koli i po mogunosti zajedniko planiranje godinjih nastavnih planova. Provjeravanje znanja i ocjenjivanje Provjeravanje i ocjenjivanje uenika vri se kontinuiranim praenjem aktivnosti na asovima, prilikom rada u parovima, individualnog izlaganja, tumaenja i razumijevanja. Provjeravanje znanja je sastavni dio nastave i treba po mogunosti da se obavlja na svakom asu. Cilj provjeravanja znanja je da uenik dobije povratnu informaciju o svom radu, ali i da nastavnik sagleda uspjenost metoda svog rada. Radi uspjenijeg i objektivnijeg ocjenjivanja preporuuju se ee i krae provjere znanja putem testova, kontrolnih zadataka,pismenih vjebi, upitnika, diktata (10-15 min) nakon svake obraene nastavne jedinice uz prethodno jasno obrazloen cilj provjere. Na osnovu rezultata provjere nastavnik se vraa unazad, ako je potrebno usporava tempo, produbljuje, proiruje ili mijenja pedagoki pristup.Treba istai da provjeravanje ne podrazumijeva uvijek i ocjenjivanje. Provjeravanje znanja provedeno prema unaprijed utvrenim kriterijima, sa insistiranjem na pozitivnim stranama uenja, predstavlja pomo i ueniku i nastavniku. Tokom kolske godine rade se dva pismena zadatka, u svakom polugoditu po jedan. Ocjena na pismenom zadatku treba da bude jedan od kljunih faktora za formuliranje konane ocjene. Rad sa djecom sa posebnim potrebama Ukoliko se ukae prilika rad sa ovom djecom treba da se odvija prema prilagoenom program.

382

Matematika
(4 asa sedmino, 140 asova godinje) UVOD: Program nastave matematike za sedmi razred sadri pet tema. U prve tri teme proiruju se do sada steena znanja o brojevima i osnovnim raunskim operacijama sa brojevima. Naime, uvodi se decimalni zapis za pozitivne racionalne brojeve, zatim se uenici upoznaju sa pojmom negativnog cijelog broja i sa operacijama i poretkom u skupu cijelih brojeva. U treoj temi uvodi se skup racionalnih brojeva, osnovne raunske operacije i ureenje skupa racionalnih brojeva. Ovim uenici obogauju svoja saznanja o brojevima i koriste ih u rjeavanju konkretnih problema (rjeavanje linearnih jednaina i nejednaina i sl.). Naredne dvije teme obnavljaju i produbljuju znanja iz oblasti geometrije i daju nove spoznaje o uglovima, trouglu, krunici i etverouglu. Proiruju se osnovna znanja o meusobnim odnosima tih pojmova u ravni i stiu nova znanja o osnovnim konstruktivnim problemima i zadacima.Takodjer, definiu se pojmovi obima i povrine i daju se formule za njihovo izraunavanje. PROGRAMSKI SADRAJ 1. TEMA RAZLOMCI U DECIMALNOM OBLIKU Decimalni zapis razlomka. Decimalni brojevi. Pretvaranje decimalnig broja u razlomak oblika

b e N). Pridruivanje taaka brojne poluprave decimalnim brojevima.Usporeivanje decimalnih brojeva. Zaokruivanje decimalnih brojeva. Osnovne raunske operacije sa decimalnim brojevima. Brojevni izrazi. Jednaine (jednadbe) i nejednaine (nejednadbe) u skupu Q + (decimalni zapis). 2. TEMA CIJELI BROJEVI Pojam negativnog cijelog broja. Skup cijelih brojeva. Pridruivanje cijelih brojeva takama brojevne prave. Suprotni brojevi. Apsolutna vrijednost cijelog broja. Ureenje u skupu cijelih brojeva.Osnovne raunske operacije u skupu cijelih brojeva i njihova svojstva. Jednaine i nejednaine u skupu cijelih brojeva. TEMA RACIONALNI BROJEVI Uvodjenje u skup racionalnih brojeva. Pozitivni i negativni racionalni brojevi. Predstavljanje racionalnih brojeva na brojevnoj pravoj. Uporedjivanje racionalnih brojeva. Apsolutna vrijednost racionalnog broja. Ureenje u skupu racionalnih brojeva. Decimalni zapis racionalnog broja. Osnovne raunske operacije u skupu racionalnih brojeva (u obliku

a (a, b

3.

nejednaine u skupu racionalnih brojeva rjeavanje i primjena. 4.

a i u decimalnom zapisu) i njihova svojstva. Brojevni izrazi. Linearne jednaine i b

TEMA UGAO I TROUGAO Ponavljanje pojma ugla. Jednakost uglova. Uglovi sa paralelnim kracima. Uglovi sa normalnim kracima. Trougao. Vrste trouglova prema stranicama i uglovima.Uglovi trougla. Zbir uglova trougla.Odnos stranica i uglova u trouglu. Odnos stranica u trouglu.Konstrukcije nekih uglova (60 0, 120 0, 45 0, 75 0, 135 0). Podudarnost trouglova. Primjena pravila o podudarnosti trouglova.Osnovne konstrukcije trougla. Pravougli trougao. Znaajne take trougla i njihove konstrukcije. Centralni i periferni ugao. Uzajamni poloaj prave i krunice. Konstrukcija tangente krunice. Uzajamni poloaj dvije krunice. Opisana i upisana krunica trougla.

383

5.

TEMA ETVEROUGAO. OBIM I POVRINA TROUGLA I ETVEROUGLA etverougao. Vrste etverouglova. Uglovi etverougla. Paralelogram. Svojstva paralelograma. Vrste paralelograma. Pravougaonik. Romb. Kvadrat. Konstrukcije paralelograma. Trapez. Svojstva trapeza. Srednja linija trapeza. Konstrukcije trapeza. Deltoid. Pojam i svojstva. Konstrukcije deltoida. Obim trougla i etverougla. Mjerenje povrina. Povrina peralelograma. Povrina trougla. Povrina trapeze. Povrina etverougla sa normalnim dijagonalama.
PODRUJA ZNANJE CILJEVI STICANJE ZNANJA Upoznavanje sa odnosom pozitivnog razlomka i decimalnog broja i pretvaranje iz jednog oblika u drugi Usvajanje pravila za izvoenje raunskih operacija sa decimalnim brojevima Shvatanje matematike i praktine potrebe uvoenja negativnih brojeva, upoznavanje strukture skupa Z i skupa Q Odreivanje apsolutne vrijednosti cijelog i racionalnog broja Usvajanje postupka za izvoenje osnovnih raunskih operacija u skupu Z i u skupu Q uz koritenje njihovih svojstava O rjeavanju izraza sa racionalnim brojevima O jednainama i nejednainama u skupu Z i u skupu Q Upoznavanje podjele trouglova i etverouglova i usvajanje njihovih osnovnih svojstava Shvatanje relacije podudarnosti trouglova i njene primjene u izvoenju osnovnih konstrukcija trougla i etverougla Upoznavanje znaajnih taaka trougla Raunanje obima i povrine trougla i etverougla OEKIVANI REZULTATI UENIK E ZNATI: Uoiti vezu izmeu razlomaka i decimalnih brojeva i znati ih predstavljati na brojevnoj pravoj Obavljati sve etiri raunske operacije sa decimalnim brojevima Prepoznati cijele i racionalne brojeve i odrediti njihov poloaj na brojnoj pravoj Izvoditi osnovne raunske operacije u skupu Z i u skupu Q i primjenjivati racionalne postupke u raunanju Rjeavati i primjenjivati jednaine i nejednaine u praktinim problemima Dokazivati jednostavnije tvrdnje i rjeavati praktine zadatke primjenom tvrdnji o trouglu i etverouglu Izvoditi osnovne konstrukcije trougla i znaajne take trougla i osnovne konstrukcije etverougla Raunati obim i povrinu trougla i nekih etverouglova UENIK E MOI: Raditi sistematino, ustrajno, precizno i postupno, Logiki povezivati podatke i izvoditi zakljuke, Prevoditi tekstualne zadatke na matematiki jezik, Planski pristupiti problemima i rjeavati ih, Sigurno i spretno koristiti geometrijski pribor, Samostalno sticati znanje primjenom didaktikog materijala, Pripremati se za nastavak daljeg matematikog obrazovanja. UENIK E: Razvijati iskustvo i potrebu za kolektivni rad, Razumjeti razlike u sposobnostima i predznanju drugih, Uvaavati zahtjeve govorne komunikacije i stavove drugih uenika, Prepoznati primjenu matematikog miljenja u ivotu savremenog ovjeka.

SPOSOB NOSTI I VJETINE

RAZVIJANJE SPOSOBNOSTI I VJETINA: Za brzo i tano raunanje (usmeno i pismeno), Precizno izraavanje i simboliko zapisivanje, Kombiniranje i racionalisanje postupaka u radu, Samostalnog otkrivanje novih injenica, Logikog miljenja primjenom misaonih operacija komparacije, analize i sinteze, Izvoenje pravilnih zakljuaka putem indukcije i dedukcije, Razvijanje miljenja identifikacijom i diferencijacijom, Samostalno sastavljanje zadataka.

VRIJEDNOSTI I STAVOVI:

RAZVIJANJE SPOZNAJA O DRUTVENIM VRIJEDNOSTIMA: Razvijanje samopouzdanja i odgovornosti, Samokontrole i kontrole drugih u radu, Kritiko o samokritiko prihvatanje greke, Rada, drugarstva i uzajamne pomoi u uenju, Uspostavljanje grupne saradnje, Karakternim osobinama uenikove linosti.

384

NASTAVNI PROGRAM MATEMATIKE ZA SEDMI RAZRED (Devetogodinja osnovna kola etiri asa sedmino)
VRIJEDNOSTI, STAVOVI, PONAANJA Znaaj znanja o vezi razlomaka i decimalnih brojeva. Interes za rjeavanje zadataka u ivotnim situacijama. Osjeanje odgovornosti kritinosti prema svome i tuem radu. AKTIVNOST UENIKA AKTIVNOSTI NASTAVNIKA

SADRAJI 1. RAZLOMCI U DECIMALNOM OBLIKU Decimalni zapis razlomka. Decimalni brojevi. Pretvaranje decimalnog broja u razlomak. Pridruivanje taaka brojevne poluprave decimalnim brojevima. Uporeivanje decimalnih brojeva. Zaokruivanje decimalnih brojeva Sabiranje i oduzimanje decimalnih brojeva Svojstva sabiranja decimalnih brojeva Jednaine u vezi sa sabiranjem i oduzimanjem decimalnih brojeva : x+a=b. x-a=b. a-x=b. (x-a)+ b=c. (x+a)b=c Nejednaine u vezi sa sabiranjem i oduzimanjem decimalnih brojeva: x+a<b. x+a> b. x-a<b. xa>b. a-x<b. a-x>b. Mnoenje decimalnih brojeva Osobine mnoenja decimalnih brojeva Dijeljenje decimalnih brojeva Jednaine u vezi sa mnoenjem i dijeljenjem decimalnih brojeva: ax= b. x:a=b. a:x=b. ax+b=c. ax-b=c. Nejednaine u vezi sa mnoenjem i dijeljenjem decimalnih brojeva

ZNANJE

SPOSOB NOSTI

Usvajaju pojam decimalnog razlomka i decimalnog broja, nain zapisivanja i itanja te prevoenja iz jednog oblika u drugi. P rikazuju decimalne brojeve sa jednom decimalom na brojevnoj polupravoj. Istrauju koji je od dva decimalna broja vei, redaju tri ili vie decimalnih brojeva po veliini. Zaokruuju decimalne brojeve do zadanog broja decimala. Izvode osnovne raunske operacije sa decimalnim brojevima. vre procjenu rjeenja prije raunanja, primjenjuju steeno znanje na preraunavanje mjernih jedinica. Rjeavaju razliite jednaine i nejednaine pomou svojstava raunskih operacija. Rjeavaju tekstualne zadatke uz primjenu jednaina i nejednaina.

Osposobljavaju se za pismeno i usmeno matematiko izraavanje. P repoznaju matematike sadraje u tekstualnim zadacima. Na konkretnim primjerima dijeljenja uviaju potrebu izraunavanja i zadravanja odreenog broja decimala. P rimjenjuju znanja o decimalnim brojevima u rjeavanju zadataka iz svakodnevnog ivota.

Uvjebavaju raunanje sa decimalnim brojevima kako bi ih mogli primjenjivati u nastavi geometrije i fizike. Rjeavaju osnovne matematike probleme potrebne za nastavak kolovanja Aktivno uestvuju u svim oblicima nastavnog rada u koli, a kod kue rade domae zadatke.

Vjeba uenike transformacijama i uporeivanju razlomaka uporedo u oba zapisa. U operacijama sa decimalnim brojevima i razlomcima izbjegava glomazna raunanja. Insistira na razumijevanju pojmova i uvjebavanju pojedinih postupaka. Za nastavnu jedinicu: dijeljenje decimalnih brojeva priprema vei broj zadataka i uvjebava uenike kako bi ta operacija postala njihovo trajno vlasnitvo. Odabira problemske zadatke prema mogunostima uenika. Razvija sposobnost uenika za samostalan rad, odgovornost za rad, tanost, urednost i sistematinost. P osveuje panju izradi domaih zadataka.

385

2. CIJELI BROJEVI P ojam negativnog cijelog broja. Skup cijelih brojeva. P ridruivanje cijelih brojeva takama brojevne prave. Suprotni brojevi. Apsolutna vrijednost cijelog broj. Ureenje u skupu cijelih brojeva. Sabiranje cijelih brojeva. Oduzimanje cijelih brojeva. Svojstva sabiranja cijelih brojeva. Jednaine u vezi sa sabiranjem i oduzimanjem cijelih brojeva. Nejednaine u vezi sa sabiranjem i oduzimanjem cijelih brojeva. Mnoenje cijelih brojeva i svojstva mnoenja. Dijeljenje cijelih brojeva. Jednaine u vezi sa mnoenjem i dijeljenjem cijelih brojeva. Nejednaine u vezi sa mnoenjem i dijeljenjem cijelih brojeva. 3. RACIONALNI BROJEVI Pozitivni i negativni racionalni brojevi. Skup racionalnih brojeva Predstavljanje racionalnih brojeva na brojevnoj pravoj Apsolutna vrijednost racionalnog broja. Ureenje u skupu racionalnih brojeva. Decimalni zapis racionalnog broja. Sabiranje i

Razlikuju pozitivne i negativne cijele brojeve i prepoznaju ih u primjerima iz svakodnevnog ivota. P ridruuju cijele brojeve takama brojevne prave. Usvoje pojmove suprotan broj i apsolutna vrijednost. Odreuju apsolutnu vrijednost cijelog broja i cijele brojeve ako je zadana njihova apsolutna vrijednost. Uporeuju zadane cijele brojeve. Usvajaju postupak za izvoenje raunskih operacija sa cijelim brojevima. Znaju nabrojati svojstva operacija u skupu cijelih brojeva. Uspjeno rjeavaju jednaine i nejednaine datih oblika u skupu cijelih brojeva. Izvode raunske operacije u skup Z racionalnim postupcima.

P ravilno shvataju potrebu uvoenja negativnih brojeva. Upotrebljavaju prethodno steeno znanje o svojstvima raunskih operacija. Usvojeno znanje o cijelim brojevima znaju primjeniti pri rjeavanju zadataka iz svakidanjice. Osposobljavaju se za izraunavanje vrijednosti jednostavnijih izraza sa vie operacija i zagrada u skupu cijelih brojeva.

Pokazuju elju za usvajanjem novih znanja i proirivanje postojeih. Razvijaju upornost, dosljednost i ostale pozitivne crte linosti.

Uestvuje u svim etapama i oblicima rada (par, grupa). Raunaju na razliite naine, vertikalno i horizontalno, pomou brojne prave. Logiki zakljuuju i vre procjenu pri rjeavanju zadataka. Predviaju priblian rezultat. Pomau nastavniku u izradi zidnih slika.

P onavlja usvojena znanja o skupu prirodnih brojeva. P ostepeno formira skup cijelih brojeva kao proirenje skupa N. Od samog poetka cijele brojeve prikazuje na brojevnoj pravoj i u vezi s tim definira ureenost u skupu cijelih brojeva. Uz adekvatnu motivaciju objanjava i uvjebava postupke za izvoenje raunskih operacija, jednaina i nejednaina na osnovu definicija raunskih radnji. P odstie na razumijevanje i primjenu na razne probleme iz okoline. Redovno prati i ocjenjuje rad uenika.

Shvataju uvoenje pozitivnih i negativnih racionalnih brojeva, zapisuju racionalne brojeve u obliku razlomka i decimalnog broja. P rocjenjuju i zakljuuju izmeu koja dva cijela broja se nalazi zadani racionalni broj i na brojevnoj pravoj prikazuju racionalne

P renoenjem definicija i pravila sa jednog skupa na drugi osposobljavaju se za zakljuivanje po analogiji. Ovladaju operacijama racionalnim brojevima do nivoa njihove primjene i potpune usvojenosti. P rimjenjuju pravila raunanja u izradi praktinih zadataka iz geometrije pri

Razvoj svijesti o potrebi raunanja i primjene steenog znanja u zadacima iz ivotnih situacija. Samostalno sastavljaju zadatke koristei matematiki jezik za iskazivanje teksta. Motiviranost za individualni i rad u parovima. Jasan osjeaj vlastitog dostignua.

Uenici treba da ponove pozitivne razlomke, decimalne brojeve i cijele brojeve kako bi mogli usvojiti nova znanja (skup Q). Pregledno i uredno zapisuju i rjeavaju zadatke. Da vre samokontrolu svoga rada i provjeravaju rjeenja.

Formira skup racionalnih brojeva kao proirenje ve upoznatih skupova. Radi boljeg uoavanja ilustrira pridruivanje taaka brojevne prave racionalnim brojevima. Uvjebava raunske operacije u skupu Qiu izraunavanju vrijednosti

386

oduzimanje racionalnih brojeva. Svojstva sabiranja racionalnih brojeva. Jednaine u vezi sa sabiranjem i oduzimanjem racionalnih brojeva. Nejednaine u vezi sa sabiranjem i oduzimanjem racionalnih brojeva Mnoenje racionalnih brojeva (u obliku

brojeve sa nazivnikom manjim od 10. Uporeuju racionalne brojeve zapisane u obliku

decimalnom zapisu). Svojstva mnoenja racionalnih brojeva. Dijeljenje racionalnih brojeva (u obliku

a b

iu

a b

iu

decimalnom obliku). Brojevni izrazi sa racionalnim brojevima sa osnovnim raunskim operacijama (sa zagradama i bez zagrada). Jednaine u vezi sa mnoenjem i dijeljenjem racionalnih brojeva. Nejednaine u vezi sa mnoenjem i dijeljenjem racionalnih brojeva. Primjena linearnih jednaina sa jednom nepoznatom.

obliku decimalnog broja. Izvode osnovne raunske operacije u skupu racionalnih brojeva uz koritenje svojstava tih operacija. Rjeavaju jednaine i nejednaine u skupu racionalnih brojeva, usvajaju pojam rjeenja jednaine, vre provjeru rjeenja i objanjavaju postupak rjeavanja. itaju, sastavljaju i odreuju vrijednosti jednostavnijih izraza sa racionalnim brojevima. Izvode raunske operacije u skupu Q racionalnim postupcima.

a b

iu

izraunavanju povrina raznih figura. Razumiju i analiziraju problemske zadatke, mogu zapisati jednostavnije probleme u obliku jednaine. Razvijaju sposobnost da greku shvataju kao podsticaj za ponovni rad. Osposobljavaju se da samostalno izaberu pogodniji oblik racionalnog broja u smislu racionalnog pristupa u rjeavanju zadatka.

Sami odluuju o nainu rjeavanja zadatka i o karakteru rjeenja. Koriste udbenik i dostupne zbirke zadataka.

brojnih izraza. Razvija naviku racionalisanja postupaka u radu. U rjeavanju jednaina i nejednaina sa uenicima razgovara o prirodi rjeenja i insistira na provjeravanju dobivenih rezultata. Osposobljava uenike u prevoenju tekstualnih zadataka u oblik jednaine i nejednaine. Izbor problema vri kvalitativno i u skladu sa mogunostima uenika. Koristi radne listie za provjeru usvojenosti pojedinih raunskih operacija u skupu racionalnih brojeva, izrauje programirani materijal za samostalno uenje.

387

4. UGAO I TROUGAO Jednakost uglova Uglovi sa paralelnim kracima. Uglovi sa normalnim kracima Trougao E lementi trougla. Uglovi uz presjenicu paralelnih pravih (transferzalni uglovi). Vrste trouglova prema prema stranicama i prema uglovima. Zbir unutranjih uglova trougla. Vanjski uglovi trougla. Odnos stranica i uglova u trouglu. Odnos stranica u trouglu. Konstrukcije uglova (600, 1200 , 300 , 450 , 750 , 1350) Podudarnost trouglova. Pravila podudarnosti. Primjena pravila podudarnosti kod pravouglog i jednakokrakog trougla Osnovne konstrukcije trougla Pravougli trougao Centar opisane i centar upisane krunice trougla Teite i orto centar trougla. Znaajne take trougla. Centralni i periferijski ugao. Uzajamni poloaj prave i krunice. Konstrukcija tangente krunice. Uzajamni poloaj dvije krunice. Opisana i upisana krunica trougla.

P repoznaju jednake uglove Usvoje pojam trougla i elemente, razlikuju vrste trouglova i primjenjuju pravilo odnosa izmeu elemenata trougla. Definiraju pojam transferzale i prepoznaju uglove uz presjenicu. Znaju dokazati jednostavnije tvrdnje o uglovima trougla i primjenjivati ih u zadacima. Konstruiraju uglove primjenjuju i svojstva simetrale ugla Svate podudarnost trouglova i usvoje simbol podudarnosti Razlikuju pravila o podudarnosti trouglova i znaju ih primijeniti u izvoenju osnovnih konstrukcija trougla. Izvode osnovne konstrukcije trougla primjenom sve etiri etape (skiciraju, analiziraju, konstruiraju i diskutuju rjeenje). Konstruktivno odreuju znaajne take trougla.

Razvijaju sposobnost za posmatranje, zapaanje i zakljuivanje. Svojstva transferzalnih uglova znaju primijeniti na rjeavanje zadataka. Uoavaju praktini znaaj primjene znanja o podudarnosti trouglova Uoavaju neophodnost primjene podudarnosti kada to nije naglaeno. Osposobljavaju se za analitiko miljenje naroito uoavanjem ovisnosti meu datim elementima trougla kao i za utvrivanje redoslijeda konstruktivnih koraka. Osposobljavaju se za precizno izraavanje i simboliko zapisivanje.

Razvijaju preciznost u mjerenju, crtanju i geometrijskim konstrukcijama. Razvijanje sposobnosti posmatranja, zapaanja i logikog miljenja. Razvijanje zapaanja posebnog i opeg. Uoavaju ulogu i znaaj matematike u svakodnevnom ivotu.

Prati predavanja nastavnika Aktivno posmatra, uoava odnose meu elementima. Samostalno crta, zapisuje i primjenjuje matematiku simboliku. Priprema didaktiki materijal i vri potrebne oglede. Vrednuje rezultate svoga rada i izraava kritinost u radu.

Novi sadraj nadovezuje na ranije steeno znanje o trouglu. Dokazuje tvrdnju o zbiru unutranjih i vanjskih uglova trougla pri emu navodi uenike na samostalno logiko zakljuivanje. Objanjava odnos stranica i uglova u trouglu pomou svojstava osne simetrije. Dokazuje tvrdnju o odnosu stranica u trouglu i izvodi ogled na svom demonstracionom modelu a uenici na svojim modelima. P ravila podudarnosti primjenjuje kroz raznovrsne zadatke i sa umjerenim zahtjevima. P osebnu panju posveuje svakom koraku u rjeavanju konstruktivnog zadatka. Uenike potie na urednost i preciznost u radu, pravilno formulisanje iskaza i zakljuka. Koristi model za demonstraciju zbira unutranjih uglova u trouglu, mehaniko kretanje modela trougla pri dokazivanju podudarnosti, grafoskop, nastavne plakate i dr.

388

5. ETVEROUGAO, OB IM I POVRINA TROUGLA I ETRVEROUGLA etverougao. Elementi etverougla. Vrste etverouglova. Uglovi etverougla. Paralelogram. Svojstva paralelograma. Vrste paralelograma. Pravougaonik, romb, kvadrat. Konstrukcije paralelograma. Trapez.Svojstva trapeza. Srednja linija trapeza. Konstrukcije trapeza. Deltoid. S vojstva deltoida. Konstrukcija deltoida. Obim trougla i etverougla. Mjerenje povrina. Povrina peralelograma. Povrina trougla. Povrina trapeze. Povrina etverougla sa normalnim dijagonalama.

Usvoje pojam etverougla i elemente, razlikuju vrste etverouglova i prepoznaju ih na predmetima i modelima. Uenici trebaju nauiti definirati paralelogram, kvadrat, romb, kvadrat, trapez i deltoid. Znaju dokazivati tvrdnje kod paralelograma i trapeza i iste primjenjivati u zadacima. Shvataju zajednika i posebna svojstva paralelograma i primjenjuju ih. Izvode konstrukcije svih etverouglova i obrazlau ih. Rjeavaju jednostavnije zadatke sa srednjom linijom trapeza. Savladati pojmove obima i povrine. Nauiti formule za raunanje obima i povrine.

Osposobljavaju se za uoavanje i raspoznavanje etverouglova u okolini. Stiu vjetinu koritenja, pribor, tanost i preciznost u radu. Razvijaju matematiko miljenje primjenom dedukcije u dokazima svojstava paralelograma Osposobljavaju se za precizno formulisanje pojmova i definicija kod podjele etverouglova. Koriste pravilno matematiko izraavanje.

Razvijanje radnih navika, smisla za preciznost, tanost, upornost. Razvijanje sposobnosti za posmatranje, opaanje i logiko stvaralako miljenje. Razvijanje osjeaja odgovornosti za izvravanje postavljenih zadataka.

Paljivo prati rad nastavnika, pravilno pie i crta u svojoj svesci. Samostalno uoava i logiki zakljuuje. Uestvuje neposredno u dokazivanju tvrdnji. Redovno radi domae zadatke i ulae napor da shvati gradivo.

P onavlja pojam izlomljene linije i mnogougla, zavrava izgraivanje pojma etverougla. Izvrava klasifikaciju etverouglova naglaavajui nove pojmove i odnose. Dokazuje tvrdnju o zbiru unutranjih i vanjskih uglova etverougla zajedno sa uenicima. Dokazuje svojstva srednje linije trapeza i svojstva jednakokrakog trapeza. Odgovarajuu panju obraa pojmu deltoida i razumijevanju njegovih svojstava. P riprema modele za to prirodniji pristup pojmu obima i povrine trougla i etrverougla

DIDAKTIKO-METODIKE NAPOMENE 1. TEMA RAZLOMCI U DECIMALNOM OBLIKU U ovoj temi obraditi decimalne brojeve, raunske operacije sa decimalnim brojevima i racionalnu tehniku raunanja. Uvesti pojma decimalnog broja kao rezultat mjerenja veliine koja se ne moe tano izmjeriti jedinicom za mjerenje nego i mjerenim dijelovima. Potrebno je da uenici sami mjere veliine i predstavljaju ih decimalnim brojevima. Vjebati itanje i pisanje decimalnih brojeva, pomjerati zarez u datim decimalnim brojevima udesno ili ulijevo. Usporeivati decimalne brojeve po analogiji sa usporeivanjem prirodnih brojeva (najjednostavnije je poredati ih tako da im se dopisivanjem nula izjednai broj decimala, a onda izvriti poreenje kao da su prirodni brojevi). Sabiranje i oduzimanje decimalnih brojeva obraditi na konkretnim problemima (prvo kao sabiranje i oduzimanje imenovanih brojeva) uz naglaavanje kako treba vriti potpisivanje. Kod mnoenja ii ovim redom: mnoenje decimalnog broja prirodnim (jednocifrenim, dekadnom jedinicom, viecifrenim brojem) a zatim mnoenje decimalnog broja decimalnim brojem. Provjeravati zakone komutacije, asocijacije i distribucije u raunskim zadacima.

389

Dijeljenje decimalnih brojeva vriti koristei imenovane brojeve pa tek onda prei na dijeljenje neimenovanih brojeva. Vjebati i dijeljenja u kojima je rezultat beskonaan periodian decimalan broj i objasniti periodinost decimalnog broja. Pokazati pravila u vezi sa odbacivanjem zadnjih decimala (zaokruivanje decimalnih brojeva na pribline vrijednosti koje mogu biti manje ili vee od datih decimalnih brojeva).

2. TEMA CIJELI BROJEVI Pri uvoenju cijelih brojeva treba iskoristiti znanja o prirodnim brojevima, ali je potrebno koristiti i druga znanja i iskustva uenika. Formirati pojam pozitivnog i negativnog broja koritenjem nekih matematikih i praktinih razloga: rjeavanja jednaina, izvodljivosti raunskih operacija, raunanja sa veliinama koje se mogu mijenjati u dva suprotna smjera (vrijeme, kretanje udesno ulijevo, gore dole, geografska duina i irina itd.) Definirati pojam suprotnog broja na brojevnoj pravoj povezujui to sa centralnom simetrijom. Istaknuti znaenje predznaka + i brojeva za razliku od znakova za raunske operacije sabiranja i oduzimanja. Prvo definirati skup cijelih negativnih brojeva i uvesti drugi naziv za skup prirodnih brojeva (kao skup pozitivnih cijelih brojeva), a zatim definirati skup cijelih brojeva. Ilustrirati apsolutnu vrijednost i uporeivanje cijelih brojeva na brojevnoj pravoj i upotrijebiti termin koordinata take. Sabiranje cijelih brojeva izvesti koristei primjere stanja temperature, promjene vodostaja rijeke, nadmorske visine dubine mora, dobitka gubitka i dr. Zatim sabiranje ilustrirati na brojevnoj pravoj i poslije vie primjera usmenog raunanja uvesti definiciju sabiranja cijelih brojeva. Operaciju oduzimanja uvesti kao obrnutu operaciju sabiranju ime je postignut jedan od ciljeva proirivanja skupa prirodnih brojeva do skupa cijelih brojeva. Koristiti odgovarajue primjere iz stvarnosti za uvoenje definicije mnoenja u skupu cijelih brojeva. Poslije toga dati zadatke u kojima se izraunavaju proizvodi od dva faktora, a zatim prei na proizvode od vie faktora. Dijeljenje definisati kao obrnutu operaciju operaciji mnoenja. Pokazati svojstva operacija sabiranja i mnoenja na primjerima. Jednaine u skupu Z rjeavati na osnovu svojstava raunskih operacija, a za rjeavanje nejednaina koristiti svojstva nejednakosti i svojstva raunskih operacija. 3. TEMA RACIONALNI BROJEVI Realizacija ove tematske cjeline vri se proirivanjem skupa Z cijelih brojeva na osnovu ega se odreenim matematikim postupcima gradi i razvija skup Q racionalnih brojeva i skup R realnih brojeva (8. razred). Uvesti prvo skup negativnih razlomaka a zatim skup racionalnih brojeva. Ponoviti sa uenicima decimalni zapis pozitivnog razlomka da bi mogli usvojiti decimalni zapis racionalnog broja. Operacije sabiranja i oduzimanja koje su ve definisane u skupu cijelih brojeva proiriti sa skupa cijelih u skup svih racionalnih brojeva. Potvrditi na primjerima svojstva sabiranja u skupu Q, ne treba ih dokazivati. Uvesti definiciju oduzimanja u skupu Q polazei od definicije oduzimanja u skupu Q+ (6. razred) i ilustraciju oduzimanja na brojevnoj pravoj. Obraditi rjeavanje jednaina i nejednaina u skupu Q odreujui nepoznate komponente zbira ili razlike na osnovu ovisnosti rezultata od komponenata. Koristiti znanja o mnoenju pozitivnih razlomaka i o mnoenju cijelih brojeva za usvajanje pravila za mnoenje racionalnih brojeva. Dijeljenje, kao obratnu operaciju uvesti pomou ve poznatih pravila mnoenja.

390

Rjeavanje jednaina i nejednaina zasnovati na definicijama operacija mnoenja i dijeljenja. Obratiti panju sluaju kada se nejednaina mnoi, odnosno dijeli negativnim brojem.

4. TEMA UGAO I TROUGAO Prouavanje trougla treba nadovezati na usvojena znanja o trouglu u niim razredima. Zato je potrebno ponoviti sve to se zna o trouglu a nova znanja usvajati posmatranjem, neposrednim mjerenjem i ogledom. Formirati pojam trougla kao skup taaka. Crtati uglove sa paralelnim i normalnim kracima koritenjem pribora. Predoiti sve elemente trougla i insistirati da nasuprot svakog vrha odnosno ugla trougla je odgovarajua stranica i obrnuto. Odrediti zbir uglova trougla eksperimentalno na modelu trougla od papira, a zatim izvesti dokaz da je + + = 180 0 . Odnos stranica i uglova u raznostraninom trouglu uoiti posmatrajui ilustracije ili projekciju sa grafofolije vie trouglova. Dokazati tvrdnju. Odnos stranica u trouglu najprije pokazati na odgovarajuem modelu a zatim izvesti dokaz tvrdnje. Obrnutu tvrdnju ne treba dokazivati. Ponoviti podudarnost dui, uglova i geometrijskih figura uope prije obrade sadraja o podudarnosti trouglova. Dokazati podudarnost trouglova koristei ogled (mehaniko kretanje modela trougla). Upotrijebiti i grafoskop. Koristiti osobine simetrala dui i ugla u obradi centra opisane i centra upisane krunice. Eksperimentalno provjeriti teite trougla i objasniti odnos dijelova teine dui jer se to koristi kod odreivanja poluprenika upisane i opisane krunice jednakostraninog trougla. Izvesti zakljuak o centru opisane krunice pravouglog trougla. Osnovne konstrukcije trougla bazirati na primjeni pravila podudarnosti i elementarnih konstrukcija (odreivanje presjeka dvije prave, prave i krunice i dvije krunice). Rjeavati konstruktivne zadatke po etapama, a naroito insistirati na analizi jer je ona bitna za uvianje ovisnosti meu datim elementima, kao i za utvrivanje svih koraka u samoj konstrukciji. 5. TEMA ETVEROUGAO. OBIM I POVRINA TROUGLA I ETVEROUGLA Znanja o nekim etverouglovima uenici su dobili u mlaim razredima to sada treba ponoviti i nastaviti sa detaljnom obradom ovog sadraja. Objasniti pojam etverougla pomou pojma mnogougla. Poeti sa posmatranjem objekata u uionici i na pripremljenim modelima. Precizirati pojmove: suprotne stranice i suprotni uglovi, susjedne stranice i uzastopni uglovi. Dokazati tvrdnje o zbiru unutranjih i vanjskih uglova etverougla koristei tvrdnje o zbiru unutranjih uglova trougla i suplementnost uporednih uglova. Ove dokaze uenici mogu samostalno izvoditi uz pomo nastavnika. Ukazati na odreenost etverougla sa pet elemenata. Ukazivati na uvjete sadrane u definicijama jer to smanjuje broj potrebnih elemenata za konstrukciju paralelograma, trapeza, deltoida. Uenicima mora biti jasno zato je za konstrukciju ma kog etverougla neophodno pet elemenata, a za kvadrat samo jedan. Dokazati osnovna svojstva paralelograma: jednakost suprotnih stranica, jednakost suprotnih uglova, da se dijagonale polove i izvesti zakljuak da ova svojstva imaju i posebni paralelogrami: pravougaonik, kvadrat i romb. Insistirati na tome da svaki uenik zna ove dokaze. Crtati i konstruisati razliite deltoide i u razliitim poloajima radi pravilnog shvatanja ovog etverougla, jer sama definicija asocira na romb i kvadrat. Izvriti sistematizaciju znanja o etverouglovima prikazivanjem skupa etverouglova Venovim dijagramom (koristiti grafofolije ili crtee etverouglova). Pomou svakodnevnih primjera uvesti pojam obima i povrine trougla i etrerougla.

391

Nauiti ih da sistemom slaganja slika znaju izraunati povrinu komplikovanijih slika pomou povrina jednostavnijih ve poznatih slika (kombinacije trouglova, pravougaonika i sl.).

Ocjenjivanje Napredovanje uenika treba kontinuirano provjeravati i ocjenjivati, vodei rauna o individualnim mogunostima, sposobnostima i sklonostima. U skladu s tim, ocjenjivanje treba da bude zasnovano na razliitim metodama, procedurama i instrumentima. Najbolji nain za procjenjivanje da li uenik moe izvriti neku aktivnost je posmatrati ga i ocijenjivati dok on izvodi zadanu aktivnost. Pored tradicionalnog pristupa ocjenjivanju potrebno je pratiti i ocjenjivati: kreativnu razradu nekog zadatka, rad na projektu, ueniki doprinos za vrijeme grupnog rada, specifine komunikativne i radne vjetine, ukljuujui i kolegijalno (meusobno) ocjenjivanje i samoocjenjivanje i dr. U svakom polugoditu radi se po jedna kolska pisana zadaa. Prilagoavanje programa Za uenike s posebnim potrebama razvijaju se prilagoeni programi. Prilagoavanje se moe provoditi modifikacijom programa redovne nastave u pogledu sadraja, procesa, proizvoda i sredine uenja, ovisno od osobenosti potreba uenika odreene populacije, odnosno do nivoa individualno prilagoenih programa. Individualno prilagoeni program, kao i plan rada razvijaju zajedno nastavnik MATEMATIKE i struni tim za podrku uenika sa posebnim potrebama na nivou kole/ pedagokog zavoda, uz koritenje potrebne ekspertize i uee roditelja.

392

Fizika ( as , asova) 1 as sedmi no, 35 asova godinje

Zato uiti fiziku? Fizika je fundamentalna prirodna nauka i osnova razvoja tehnologije. Kako nauna i tehnoloka dostignua predstavljaju neodvojiv dio kulturnog naslijea ovjeanstva, nastava fizike znaajno doprinosi opem obrazovanju, za nastavak kolovanja i profesionalno usmjeravanje. Ovaj program fizike koncipiran je tako da se uenici kroz znanje fizike upoznaju s bitnim elementima procesa fizikalnog saznanja i spoznajama do kojih je fizika dola tokom svog razvoja. U kontekstu toga, nastava fizike doprinosi razvoju miljenja svojstvenog nauci i usvajanju jezika i metoda fizike, te glavnih koncepata i teorija koje uokviruju savremena saznanja o materijalnom svijetu i koritenje tog znanja u razliitim situacijama. Nastava fizike takoer podrava uenika/cu u razvoju njegove/njene osobnosti i u formiranju modernog pogleda na svijet, te pravljenju svakodnevnih izbora, posebno onih koji su vezani za demokratsku i kulturnu participaciju u drutvu, ouvanje prirodne sredine i racionalnu upotrebu energetskih resursa. S druge strane, ona olakava ueniku ovladavanje gradivom hemije, biologije, geografije, matematike, tehnike kulture, informatike, a i u izvjesnoj mjeri i drugih nastavnih predmeta u osnovnoj koli.
Podruja uenja Zn an je fizike: Procesi CILJEVI I ZADACI Uiti: P osmatrati i mjeriti radi prikupljanja informacija o tijelima i pojavama u prirodi. Klasificirati tijela i pojave na osnovu slinosti, razlika i povezanosti. Izvoditi eksperimente radi otkrivanja informacija. OEKIVANI REZULTATI / OBRAZOVNI ISHODI Ue nik: Razumije i koristi osnovne elemente metoda fizike i kritikog miljenja: Identificira kvalitativne i kvantitativne fizikalne veliine. Koristi odgovarajui pribor/eksperimentalne ureaje i instrumente. Koristi SI mjerne jedinice i prefikse (mikro, mili, centi, kilo, mega). Koristi odreena svojstva na osnovu kojih smjeta tijelo ili pojavu u sistem klasifikacije. Identificira svojstva na kojim je sistem klasifikacije zasnovan. P lanira i implementira jednostavne eksperimente prema datom uputstvu, ukljuujui postavljanje pitanja, formuliranje hipoteza koje se mogu lako provjeriti i izbor pribora i tehnologije. Identificira nezavisnu i zavisnu varijablu. Opisuje, biljei i izvjetava o podacima i rezultatima istraivanja/mjerenja koristei se jezikom fizike i odgovarajuim tabelama, graficima, matematikim formulama, pisanim izvjetajem. Diskutuje i objanjava dobivene rezultate. Interpretira dati model, vri predvianja zasnovana na modelu i poredi ga sa fizikalnom realnou. Zna opisati ime se bavi fizika i njenu primjenu. Razumije ulogu i znaaj fizike za razvoj nauke i tehnologije, njene koristi za svakodnevni ivot, kao i to da se fizikalna slika svijeta mijenja. P oznaje simbole i SI mjerne jedinice, pretvara vee jedinice u manje i obrnuto. Koristi fizikalne veliine da opie svojstva tijela i tvari i da ih objasni uz pomo tih veliina, kao i ire, za objanjenje razliitih pojava. Klasificira tijela odnosno tvari po njihovim svojstvima. Opisuje grau tvari sluei se estinim modelom. Identificira i opisuje razliita meudjelovanja i sile u prirodi, istrauje i uporeuje efekte djelovanja rezultujue sile. Zna vezu izmeu mase i teine tijela. Opisuje, objanjava i analizira ravnomjerno i ravnomjerno ubrzano pravolinijsko kretanje u razliitim reprezentacijama. Razumije razliku izmeu kinematikog i dinamikog opisa kretanja i stanja ravnotee. Zna da se pritisak kroz vrsta tijela i fluide ne prenosi na isti nain, opisuje efekte djelovanja sile potiska.

Sadraj

Komunicirati. Modelirati. injenice koje se odnose na predmet prouavanja fizike i njenu primjenu, povezanost fizike sa drugim naukama i razvoj tehnologija, fizikalna svojstva tijela i pojava, grau tvari, efekte meudjelovanja, sile u prirodi, energiju i njeno koritenje, promjene stanja tvari. Konceptualni okvir tijela, tvari, fizike pojave, fizikalnog stanja, meudjelovanja, sile, kretanja, energije, rada, toplote, elektrinog naboja, elektrinog polja, istosmjerne struje stalne jaine, magnetnog polja, povezanosti elektrinih i magnetskih pojava, talasnog kretanja, zvuka, svjetlosti, prirodne strukture, grae atoma, procesa vezanih za promjene u atomskom jezgru.

393

Zakoni: kretanja u kinematici, Newtonovi zakoni, P ascalov zakon, Arhimedov zakon, zakoni odranja, Ohmov zakon, Joule-Lenzov zakon, Faradayev zakon, zakoni geometrijske optike. P rimjena znanja fizike Korelacija fizike s drugim predmetima

Identificira i opisuje razliite oblike energije, transformaciju energije i povezanost sa radom. Uoava da neke fizikalne veliine imaju stalnu vrijednost i znaaj zakona odranja u prirodi. Shvata princip rada jednostavnih mehanikih ureaja i zna njihovu primjenu Razlikuje pojmove temperatura, toplota i koliina toplote. Zna da se unutranja energija tijela moe mijenjati radom i toplotom. Razumije stanje toplotne ravnotee. Razlikuje prenoenje toplote voenjem, strujanjem i zraenjem. Razumije da su makrosvojstva tvari povezana sa njenom strukturom, objanjava zato se temperatura tvari ne mijenja dok je u toku proces promjene agregatnog stanja, analizira svakodnevne primjere vezane za toplotu. Identificira primjere elektrine i magnetne sile u svakodnevnom ivotu. U oava povezanost elektrinih i magnetnih pojava. Zna veliine koje karakteriu elektrino i magnetno polje. Prikazuje i analizira elektrino kolo. Opisuje i objanjava elektromagnetsku indukciju i njenu primjenu u prijenosu energije. Primjenjuje znanje fizike u tehnikoj kulturi i informatici. Ispituje i opisuje prostiranje talasa u razliitim sredinama, opisuje njihove karakteristike i pojave odbijanja i prelamanja. Identificira karakteristike i pojave zvuka i svjetlosti. Istrauje odbijanje i prelamanje svjetlosti koristei se modelom zrake svjetlosti i funkcioniranje ogledala, soiva i prizme. O bjanjava kako vidimo razliito obojena tijela. Uoava lanac i razmjeru prirodnih struktura, od osnovnih estica do galaksija, zna kako ilustrirati ove strukture i sisteme sa odgovarajuim modelima. Opisuje strukturu jezgra atoma, tipove i efekte radioaktivnog zraenja, fisiju i fuziju. P rimjenjuje znanje fizike za razumijevanje hemije. Usvoji nauni pogled na svijet. Stekne neophodno saznanje o koristima uenja fizike. Zna cijeniti stavove i shvatanje drugih. P reuzima odgovornost za zajedniki proces uenja grupe / tima i samostalan rad. P ostaje osjetljiv na kritiko razmiljanje i rjeavanje problema.

Vrije dnosti, stavovi, navike

P odsticati interes uenika za prouavanje prirode i dalje obrazovanje u fizici. Razvijati navike na urednost, preciznost i tanost, sistematinost, meusobno uvaavanje, rad u grupama/ timu, samostalan rad, evaluaciju i samoevaluaciju. Razvijati naviku koritenja raznovrsnih izvora informacija.

OSNOVNI SADRAJ
VII razre d 1. Fizika i priroda 2. Mjerenje 3. Graa tvari VIII razred 1. Meudjelovanje sila 2. Kretanje 3. P ritisak 4. E nergija i rad 5. T oplota IX razred 1. Naelektrisanja u naem okruenju 2. E lektrina struja 3. Magnetno polje 4. Talasi 5. S vjetlost 6. P rirodne strukture. Svijet atoma.

DIDAKTIKO-METODIKE NAPOMENE Ovaj nastavni program fizike usmjeren je na ciljeve i oekivane rezultate odnosno ishode obrazovanja u fizici. U skladu s tim, nastava fizike treba da bude zasnovana na odgovarajuem didaktikom pluralizmu i koritenju multimedija, i to je najvanije, aktivnom ueu uenika u svim etapama nastavnog procesa. Pored znanja i drugih postignua, iskazanih eksplicitno u ovom programu, vano je kod uenika razvijati pozitivan stav prema fizici. Obaveza je nastavnika fizike da uenje i nastavu fizike ispuni aktivnostima u kojima e uenici sticati znanje sopstvenim iskustvom, da postie radoznalost kod uenika i ukae na koristi od uenja fizike. Uei fiziku uenici treba da steknu

394

kvalitetno i primjenljivo znanje. Na nivou osnovne kole to ukljuuje konceptualno razumijevanje sadraja fizike, uenje procesa promatranja opisivanja, uporeivanja, klasifikacije, prikupljanja i zapisivanja podataka, analize i tumaenja podataka, predvianja i uopavanja, i u skladu s tim, razvoj relevantnih sposobnosti, vjetina, vrijednosti, stavova i ponaanja. Redoslijed pouavanja pojedinih tema nije obavezujui. Nastavnik ima slobodu i odgovornost da rasporeuje nastavne sadraje i obrauje ih u irini i dubini u okviru broja asova u datom razredu i oekivanih rezultata, vodei rauna o obrazovnim standardima utvrenih u fizici i ostvarivanju principa inkluzivnosti u obrazovanju s aspekta individualizacije i diferencijacije nastave. U nastavi fizike poeljna je kombinacija raznovrsnih metoda i oblika rada. Za realizaciju predvienih ciljeva i oekivanih rezultata u pojedinim dijelovima programa, veoma su pogodne problemski usmjerena i istraivaka nastava i rad u grupama/ timovima i individualni rad. Takoer, pored tradicionalnih medija neophodno je koristiti moderne medije, vodei rauna o njihovim didaktikim potencijalima i funkciji. Stoga je upotreba kompjutera u nastavi fizike nezaobilazna (simulacije i animacije fizikalnih sadraja, obrada rezultata mjerenja i njihovo grafiko predstavljanje, kreiranje modela, koritenje interneta i dr.). Rjeavanje zadataka je izuzetno vana komponenta uenja fizike. U osnovnoj koli dominantno mjesto imaju zadacipitanja, jednostavniji raunski, grafiki i eksperimentalni zadaci. Poeljno je rjeavati problemske zadatke, primjerene uenicima. Ocjenjivanje Napredovanje uenika treba kontinuirano provjeravati i ocjenjivati, vodei rauna o individualnim mogunostima, sposobnostima i sklonostima. Za uenje fizike od bitnog znaaja su sva tri podruja uenja Njihov sklad zavisi o prirodi izuavanog gradiva, ali se moe kao relevantan omjer smatrati: Znanje sadraja fizike 60% Procesi, sposobnosti i vjetine 30% Afektivno uenje 10% U skladu s tim, ocjenjivanje treba da bude zasnovano na razliitim metodama, procedurama i instrumentima. Najbolji nain za procjenjivanje da li uenik moe izvriti neku aktivnost je posmatrati ga i ocjenjivati dok on izvodi zadanu aktivnost. Pored tradicionalnog pristupa ocjenjivanju potrebno je pratiti i ocjenjivati: izvoenje demonstracionih ogleda, laboratorijski rad uenika, kreativnu razradu nekog zadatka (esej), rad na projektu, izvedbe (referat, tehniki proizvod), ueniki doprinos za vrijeme grupnog rada, specifine komunikativne i radne vjetine, ukljuujui i kolegijalno (meusobno) ocjenjivanje i samoocjenjivanje i dr. U svakom polugoditu osmog i devetog razreda radi se po jedna kolska pisana zadaa. Prilagoavanje programa Za uenike s posebnim potrebama razvijaju se prilagoeni programi. Prilagoavanje se moe provoditi modifikacijom programa redovne nastave u pogledu sadraja, procesa, proizvoda i sredine uenja, ovisno od osobenosti potreba uenika odreene populacije, odnosno do nivoa individualno prilagoenih programa. Individualno prilagoeni program, kao i plan rada razvijaju zajedno nastavnik fizike i struni tim za podrku uenika sa posebnim potrebama na nivou kole/ pedagokog zavoda, uz koritenje potrebne ekspertize i uee roditelja. Resursi za realizaciju Za realizaciju ovog programa fizike neophodno je da kola osigura specijaliziranu uionicu za fiziku, laboratorij (moe zajedniki za prirodne nauke) i spremite za uila. Za izvoenje eksperimenata kola osigurava potreban pribor odnosno ureaje za eksperimente (za eksperimente koje izvode uenici potrebno je najmanje est kompleta), kao i obrazovne materijale i literaturu za potrebe redovne i izborne nastave fizike, slobodnih aktivnosti i uee kole u raznim projektima.

395

FIZIKA
OEKIVAN I REZULTATI/ OBRAZOVNI IS HODI

CILJEVI I ZADACI

Tematske cjeline / Teme

Zn an je fizike: Proces i sadraj Uiti: P ristup saznavanju prirode, metod fizike - teorija, eksperiment. P riroda, materija, kretanje, tvar, tijelo, estica, fizikalni sistem. Meudjelovanje, promjene, svojstva tijela, stanje materije, fizikalne pojave. Fizikalna veliina. Meunarodni sistem mjernih jedinica (SI). Mjerenje, mjerila, vrste greaka, srednja vrijednost mjerene veliine. Duljina, metar (m). Uenik : Zna da je fizika fundamentalna prirodna nauka i da se fizikalna slika svijeta mijenja. Kritiki rasuuje o ulozi i znaaju fizike fizika nudi objanjenje prirode, a razvoj tehnologija doprinosi poboljanju kvaliteta ivota ovjeka. Opisuje i uporeuje tijela i pojave po njihovim svojstvima. S istematski upoznaje znaaj i etape eksperimenta i procesa saznanja u fizici. Iskazuje fizikalnu veliinu kao umnoak brojne vrijednosti i mjerne jedinice. Prepoznaje simbole i SI mjerne jedinice nekih fizikalnih veliina. Razlikuju znaenja za kilo, deci, centi i mili. Prepoznaje razloge zbog kojih se javljaju greke u mjerenju. Z na da odredi srednju vrijednost niza ponovljenih mjerenja. Razlikuje pojmove duina i duljina, mjeri duine koristei se odgovarajuim jedinicama i instrumentima. Procjenjuje pogreku mjerenja na osnovu mjerne skale. Odreuje povrinu pravilnih geometrijskih ploha i zapremine pravilnih geometrijskih i drugih tijela. Izraava te veliine odgovarajuim mjernim jedinicama. Uoava razliku izmeu neposrednog i posrednog mjerenja. Mjeri masu tijela pomou vage i izraava je u razliitim jedinicama. Zna da svako tijelo ima odreenu masu i da je njegova masa stalna veliina. Zna da je gustina kolinik mase i zapremine tijela. Razlikuje gustinu tvari od gustine tijela. Odreuje gustinu razliitih tijela i izraava je razliitim mjernim jedinicama. Koristei tablicu gustina odreuje vrstu tvari od koje tijelo napravljeno. Razlikuje pojmove trenutak i vremenski period. Zna odnos sekunde prema minuti, satu, danu.

Vrije dnosti, stavovi, ponaanje

Aktivnosti uenik a

Ak tivnosti nastavnik a

Fizika i priroda Mjere nje Mjere nje duljine

Zanimanje i radoznalost za znanje o prirodi. Razvoj svijesti o ulozi ogleda u fizikalnom saznanju, povezanost teorije i eksperimenta. Razvoj navike istraivanja.

Promatraju i raspravljaju o razliitim prirodnim pojavama i ogledima koje izvodi nastavnik. Sami izvode oglede, prikupljaju podatke, provjeravaju svoje ideje i zakljuke, diskutuju i objanjavaju dobivene rezultate, odreuju uzroke (razloge) koji su doveli do odreenog rezultata, povezujui to sa prethodnim iskustvima i znanjem iz drugih predmeta. Upoznaju se sa razliitim mjerilima odnosno njihovim skalama, prikupljaju i obrauju podatke, prave tabele, raunaju srednje vrijednosti.

Za uvoenje uenika u svijet fizike, nastavnik kreira problemsku situaciju, izvodei odabrane oglede. Pomae formiranje grupa uenika, nadgleda njihov rad i daje im smjernice. Pomae uenicima da naprave prve istraivake korake u svijet fizike, sluei se modelom crne kutije. Priprema vjebe mjerenja. Vodi sa uenicima raspravu o potrebi koritenja standardnih mjernih jedinica. Raspravlja s uenicima o vanosti duljine kao veliine u svakodnevnom ivotu, sportu, saobraaju, geografiji i dr., koritenju jo nekih doputenih mjernih jedinica duljine. Raspravlja s uenicima o mogunostima mjerenja povrine i zapremine. Ukazuje na razliku izmeu pojmova masa i teina tijela i na povezanost mase tijela sa vrstom tvari od koje je tijelo napravljeno, kao i njegovom zapreminom. Pokazuje da neka tijela jednake zapremine imaju razliite mase. Ukazuje na ulogu vremena i razliku izmeu trenutka i vremena trajanja.

Mjere nje povrine i zap re mine Mjere nje mase Mjere nje gustoe Mjere nje vre me na

P ovrina plohe, kvadratni metar (m). P rostornost i oblik tijela. Zapremina tijela, kubni metar (m), litar (l). Masa tijela, kilogram (kg),vaga. Gustina tvari, gustina tijela, kilogram po metru kubnom (kg/m) Vremenski period, trenutak. Mjerenje vremena, sekunda (s).

Tanost i preciznost u mjerenju. Razvoj navike rada u grupama/ timovima Razvijanje svijesti o ogranienosti ljudskih ula i redu veliina objekata u prirodi.

Pocjenjuju i mjere duljine duina, opsega, debljine, prenika, odreuju srednju vrijednost. Zapisuju podatke u odgovarajue tabele i izraunavaju srednje vrijednosti. Iskazuju rezultate mjerenja i o njima raspravljaju. Odreuju povrine lista papira i zapreminu kvadra, uz prethodno procjenjivanje. M jere zapreminu tenosti. Odreuju zapreminu nepravilnog vrstog tijela koristei se menzurom Procjenjuju i mjere mase tijela koristei se razliitim vagama i izraavaju ih u razliitim mjernim jedinicama, uporeuju mase razliitih tijela. Mjere mase i zapremine pravilnih i nepravilnih tijela i

396

izraunavaju njihov kolinik, utvruju da li je tijelo homogeno Na osnovu podatka za gustinu utvruju od koje je tvari napravljeno tijelo. Odreuju gustine smjee dvije tenosti. Odreuju masu tijela koristei se tablicom gustina. Raspravljaju o vremenu i jedinicama. Mjere periode trajanja nekih periodinih pojava sluei se razliitim instrumentima. Mjere nje tempe ratu re Graa tvari Temperatura. Kelvin (K), stepen Celzijusov (C). Mjerenje temperature. estini model tvari. Molekule, atomi. Agregatna stanja tvari. Pravilno oitava temperaturu na Celzijusovoj i Kelvinovoj skali. Interpretira estini model tvari: - da su tvari izgraene od estica i da se te estice neprestano i nasumino kreu. - da neka fizika svojstva tvari znaajno zavise o rasporedu molekula, odnosno meumolekularnom prostoru. - da je molekula graena od atoma. - da je atom graen od protona, neutrona i elektrona. Klasificira tijela prema agregatnom stanju u kojem se nalaze. Pomou estinog modela tvari opisuje razlike izmeu vrstih, tenih i gasovitih tijela. Mjere temperature zraka, vode, smjee hladne i zagrijane vode. Koriste se Internetom traei najbolju ilustraciju / simulaciju estinog modela tvari. Piu eseje u kojima razmatraju fizika svojstva tijela, koristei se estinim modelom tvari. Prezentiraju svoje radove. Zajedno sa nastavnikom istrauju veze izmeu eksperimentalnih injenica i teorijskog modela odgovaraju na pitanja nastavnika, iznose svoje ideje, predviaju specifinosti agregatnih stanja i kako ostvariti promjenu agregatnog stanja tvari. Priprema nizove zadataka za kontrolni rad. Ocjenjuje uenike. Nastavnik stvara problemsku situaciju i uvodi pojam modela - vodi raspravu o grai tvari (neprekinuta ili estina), izvodi oglede, prikazuje modele molekula i atoma. Predstavlja historijski pregled spoznaje o estinoj grai tvari. Demonstrira svojstva tvari u pojedinim agregatnim stanjima, slui se odgovarajuim ilustracijama/ simulacijama. Ukazuje na povezanost fizike s hemijom. Ocjenjuje uenike.

397

Biologija
Programski sadraji biologije za sedmi razred posveeni su izuavanju ivotinjskog svijeta. Svrha ovog programa je sticanje novih znanja o morfolokoj, anatomskoj, funkcionalnoj raznolikosti ivotinja. Znanja iz navedenih oblasti povezana su sa sistematikom ivotinjskog svijeta, biolokom disciplinom koja je u najveoj mjeri zastupljena u ovom programu. Dat je takoer osvrt na ponaanje ivotinja odnosno sticanje znanja iz oblasti etologije. Istaknut je privredni znaaj i vanost pojedinih skupina ili vrsta ivotinja kao i nunost njihove zatite i ouvanja. Zatim, obuhvaeni su mnogi uzronici zaraznih bolesti kojima su izloeni ljudi i ivotinje kao i nain zatite.
CILJEVI I ZADACI Uiti: Cilj nastave biologije je da uenicima osigura sticanje osnovnih znanja o ivom svijetu, u skladu s dostignuima savremene bioloke nauke i prakse iji su sadraji neophodni za razumijevanje biolokih pojava, procesa i zakonitosti o prirodi, te da doprinese kod uenika razvijanju pravilnog pogleda (svjetonazora) o ivom svijetu. Takoer, uenike e senzibilirati u pogledu pravilnog odnosa prema prirodi, a posebno prema prirodnom nasljeu Bosne i Hercegovine. P osmatra, istrauje, prati i biljei bioloke pojave i procese kod ivih organizama. Mikroskopirati. Modelirati. Ovladava metodama i tehnikama laboratorijskog rada u nastavi. Izvodi eksperimente radi otkrivanja informacija. Razumije sistem klasifikacije ivotinjskog svijeta zasnovanog na osnovu srodnikih odnosa. Stie osnovna znanja o ponaanju ivotinja. Stie znanja koja doprinose odravanju i unapreenju zdravlja ovjeka i ivotinja. Komunicira i iznosi svoje stavove, kritiki razmilja. Stie osnovna znanja o ivom svijetu, u skladu s dostignuima savremene bioloke nauke i prakse, ui sadraje koji sa odnose na predmet prouavanja biologije i njihovu primjenu, povezanost biologije sa drugim naukama i razvojem tehnike, grau ivotinjske elije/stanice, diobu elije, razlika izmeu biljne i ivotinjske elije, grau i funkciju ivotinjskog organizma. Sistematski pregled ivotinjskog svijeta zasnovan na filogenetikim odnosima. P onaanje ivotinja, koritenje ivotinja u ishrani ovjeka, privredni znaaj i zatita. P rimjena znanja biologije P odsticati interes uenika za prouavanje prirode i dalje obrazovanje u biologiji. Razvija naviku koritenja raznovrsnih izvora informacija: Razvija navike u pogledu urednosti, preciznosti, tanosti, sistematinosti, meusobnog uvaavanja, rada u grupama/timu, samostalnog rada, evaluacije tuih dostignua i samoevaluacije. OEKIVANI REZULTATI / OB RAZOVNI ISHODI Ue nik:

Podruja uenja Cilj nastave biologije

Znanje biologije Procesi Sadraji

Vrijednosti, stavovi, navike

Razumije i koristi rezultate svog istraivanja za savladavanje nastavne grae i razvija kritiko miljenje. Shvata i uoava da sva iva bia predstavljaju visokoorganizirane prirodne sisteme (organizme, jedinke) graene od elija/stanica. Interpretira model i poredi ga sa prirodnom realnou. Koristi odgovarajui laboratorijski pribor, radi u grupama, parovima i pojedinano stiui nova znanja, vjetine i navike. Identificira i razumije razliitosti i slinosti ivotinjskih vrsta, klasificira steena znanja, proiruje ih i praktino primjenjuje. Uenici izvode disekcije nekih organizama: priprema, izvoenje, evaluacija. P osmatra ivi svijet u prirodnom okruenju, biljei rezultate, takoer koriste i druge izvore znanja. Razumije i koristi osnovne elemente naunih metoda u biologiji. Uenici u parovima, a zatim u velikoj grupi razgovaraju o temi Zdrav ivot. Svojim aktivnostima, u granicama mogunosti, doprinosi ouvanju ivotne sredine koja je pogodna za neometan ivot organizama, ali i samog ovjeka kao dijela prirode. Radi u grupama, prikuplja materijale, pravi portfolije sa porukama protiv naruavanja ravnotee u prirodi, P rihvata svjetonazor zasnovan na dostignuima biolokih nauka i usvaja univerzalne odgojne vrijednosti. Zna opisati ime se bavi biologija i njenu primjenu. Razumije ulogu i znaaj biologije za razvoj nauke i tehnologije uope, njene koristi za svakodnevni ivot, kao i to da se bioloka slika svijeta mijenja tokom vremena. Razumije klasifikaciju ivotinjskih organizma prema stepenu sloenosti grae tijela i drugih karakteristika. Opisuje, objanjava i analizira ponaanje ivotinja u sklopu obrade pojedinih sistematskih kategorija. Uoava povezanost biologije sa hemijom/kemijom i fizikom kao i ostalim prirodnim i drutvenim naukama. Usvaja nauni pogled na svijet. Stie neophodno saznanje o koristi izuavanja biologije. Izgrauje sposobnost kritikog razmiljanja i rjeavanja problema. Cijeni stavove i shvatanje drugih (sposobnost tolerancije). P reuzima dio odgovornosti tokom zajednikog rada, procesa uenja u grupi (timu), ali i samostalnog rada.

398

BIOLOGIJA, VII razred 2 asa sedmino, 70 asova godinje

Tematske cjeline/teme Uvod Graa i funk cija ivotinjskog organizm a ivotinjska elija/ stanica, Graa i funkcija ivotinjskih tkiva, organa i sistema organa Siste matika ivotinja i ponaanje ivotinja Znaaj ivotinja za ovjek a Ciljevi i zadaci Oekivani rezultati/obrazovni ishodi Znanje biologije: proces i sadraj Uiti Uenik Uenike upoznati sa Zna da je biologija ciljevima nastave fundamentalna biologije u narednoj prirodna kolskoj godini, tj. nauka/znanost o openito s biolokim ivotu koja ukljuuje disciplinama iz okvira niz disciplina. kojih e sticati nova Zna grau ivotinjskih znanja (morfologija, organizama prema fiziologija, sistematika, nivoima tjelesne etologija ivotinja). organizacije od nivoa Upute za koritenje elije/stanice do udbenika i upoznavanje organizma. sa biolokim kabinetom Usvaja pojmove: (oprema). tkivo, organ, Uiti o grai ivotinjskih sistem/sustav organa, organizama, prema organizam. nivoima tjelesne Usvaja detaljnija organizacije. elija/ znanja o ivotinjskoj stanica, tkivo, organ, eliji. znaju funkciju sistem organa, pojedinih organela. organizam. Takoer, zna razliku u Stei e znanja o grai gra i izmeu biljne i ivotinjske elije/stanice, ivotinjske elije. kao osnovne jedinice Zna navesti da se ivotinjskog organizma. mitoza odvija kroz organele elije: elijska nekoliko faza i moe opna , citoplazma, jedro, objasniti bitne pojave centrozom, mitohondrije, u svakoj od njih. ribosomi. Zna da polne elije Razlika izmeu biljne i nastaju putem mejoze ivotinjske elije/stanice. i razlikuje pojmove Diobe ivotinjske elije: haploidan i diploidan mitoza i mejoza broj hromosoma. informativno. Haploidan Stie znanje o gra i i i diploidan broj funkcijama hromosoma. ivotinjskih tkiva, ivotinjska tkiva: organa i sistema epitelno, potporno, organa od miino, nervno. najjednostavnijih do Sistemi organa: tj. najodvedenijih koni sistem organa, (komparativno potporni sistem i kretanje morfoloko ivotinja, probavni fizioloki pristup). sistem/ sustav i prehrana, Iskazuju svoje sistem organa za disanje sposobnosti i cirkulaciju tjelesnih posmatranja i tenosti, sistem organa uoavanja spoljanje i za izluivanje, nervni/ ope unutranje grae ivani sistem i osjetila, ivotinja koja se razmnoavanje. temelji na Komparativno filogenatikim morfoloko-fizioloki odnosima te znaaju pristup. sistematike za druge Klasifikacija bioloke discipline. ivotinjskog carstva od Zna koje zarazne praivotinja preko niza bolesti mogu biti grupa ahordata: spuve, izazvane protozoama dupljari, pljosnate gliste/ nain zatite i pljosnati crvi, valjkaste lijeenja. gliste/ obli crvi, Zna osnovne teorije o lankovite nastanku vieelijskih gliste/prstenasti crvi, organizama. zglavkari, insekti, Stie vjetine mekuci i bodljokoci/ posmatranja i bodljari. analiziranja slika u Hordati/svitkovci: udbeniku i drugim osnovne karakteristike izvorima znanja. prisustvo unutranjeg Zna navesti glavne osovinskog skeleta, morfoloke Vrijednosti , stavovi, ponaanje Razvija naune misli i stavove na osnovi fundamentalnih i primijenjenih biolokih znanja. Zanimanje i radoznalost za znanje o prirodi. Shvata pojavu bioraznolikosti kao nune pojave u prirodi za opstanak ivog svijeta i njegovog razvoja kroz vrijeme. Shvataju jedinstvo ivog svijeta kroz elijsku grau. Razvoj svijesti o znaaju mikroskopa. Ovladava metodama i tehnikama laboratorijskog rada. Razvoj navike istraivanja Svijest o higijenskim navikama Doprinosi kod uenika razvijanju pravilnog pogleda (svjetonazora) o svijetu u skladu s dostignuima savremene bioloke prakse. Razvijanje potrebe zatite od otrovnih ivotinja i u pogledu prenoenja bolesti sa ivotinja na ovjeka. Naini zatite ptica i ouvanje njihovog stanita. Razvoj svijesti o ugroenosti i zatiti sisara. Razvijanje pravilnog odnosa prema ivotinjama openito, posebno prema domaim i kunim Aktivnosti nastavnika Motivira uenike i razvija njihov interes za izuavanje biologije. Nastavni proces usaglaava s psihofizikim razvojem i mogunostima uenika, Podeava namjetaj i prostor u razredu potrebama nastavnih aktivnosti. Priprema laboratorijsku vjebu: Mikroskopiranje ivotinjske elije i tkiva (trajni i svjei preparati) Samostalno i sa uenicima priprema nastavna oigledna sredstva (prirodni materijal, mokre preparate, crtee). esto koristi dodatne izvore podataka i podstie uenike da priloe i svoje radove (modeli, crtei, posteri i dr.). Izlae radove uenika i zajedniki ih ocjenjuju. Ukljuuje uenike u grupni rad. Omoguava uenicima da ue zajedno, da se drue, razmjenjuju miljenja i sarauju. donose zakljuke Prilagoava nastavne sadraje uenicima sa posebnim potrebama. Posveuje panju odnosu elemenata uenja i odgoja u sadrajima nastave biologije. Predoava uenicima kriterije za ocjenjivanje i o njima raspravlja prije ispitivanja, uvaava prijedloge uenika

Aktivnosti uenika Vode diskusiju sa nastavnikom o izuavanju ivotinjskog svijeta. Posmatraju laboratorijski pribor koji mora biti ist (sterilan) prije prve upotrebe, hemikalije, mjerne instrumente, preparate ... esto rade u parovima i grupama za kooperativno uenje. Grafiki predstavljaju pojedine faze diobe ivotinjskih elija. U dogovoru sa nastavnikom pripremaju razliita nastavna oigledna sredstva. Iskazuju svoje sposobnosti posmatranja i uoavanja spoljanje i unutranje grae ivotinja koja se zasniva na filogenetikim odnosima. Crtaju unutranje organe predstavnika pojedinih grupa ivotinja i modeliraju ih. Donose u kolu materijal koji su pronali na Internetu i drugim izvorima znanja. Rade u timu. Pomau uenicima sa posebnim potrebama. Uestvuju u pravljenju zbirki beskimenjaka (insekata, kuica pueva i koljaka i dr.) Upoznaju neke naine primjene fundamentalnih biolokih znanja u praksi (uzgoj koljaka). Posjeuju neki izlobeni prostor sa prepariranim ili

399

podjela i znaaj, bezlubnjaci/ kopljae. kimenjaci/ kraljenjaci: ope morfolokoanatomske karakteristike, kolouste/krunouste, glavne odlike i znaaj Ribe: ope osobine, graa i razmnoavanje, rasprostranjenost, glavne grupe. Z naaj u ishrani. Etologija riba. Vodozemci: prijelaz na ivot u zranu ivotnu sredinu (kopno). Graa tijela, razmnoavanje i razvie. Glavne grupe i znaaj. Gmizavci/ Gmazovi: Prilagoenost zranoj/ vazdunoj sredini. Ope osobine grae i razmnoavanja. Sistematske grupe. Izumrli gmizavci. Ptice: ope odlike grae i razmnoavanja, rasprostranjenost. najvanije grupe ptica Seoba ptica. Polni dimorfizam i briga o potomstvu. Sisari/sisavci: Ope odlike i raznovrsnost sisara. Vanije grupe sisara. P orijeklo i znaaj (stoarstvo, lovna divlja). P olni/spolni dimorfizam i briga/ skrb o potomstvu. Kratak pregled filogenetikog razvoja ivotinjskog svijeta. Znaaj ivotinja za ovjeka. Jestive ivotinje vodene i zrane sredine. Koritenje u ishrani u vanrednim uvjetima.

karakteristike svake sistematske grupe na viem nivou. Zna najbitniju i najznaajniju karakteristiku hordata prisustvo unutranjeg osovinskog skeleta. U okviru pojedinih sistematskih grupa ivotinja upoznaje njihovo ponaanje kao i znaaj za prirodu, a posebno za ovjeka. Upoznaje se sa pojavom endemizma i znat e navesti niz endeminih svojti (podvrsta i vrsta) u fauni BiH. Zna zato je krvotok vodozemaca napredniji u odnosu na riblji, pojam postepene preobrazbe (metamorfoze). Zna da su gmizavci evolucijski prvi pravi kopneni kimenjaci. Zna zato su upravo ptice za razliku od svih drugih ivotinja najbolji letai. Zna zato je intenzivan metabolizam ptica. - perje kao zatita i stalna temperatura tijela. Zna glavna obiljeja ove veoma raznolike skupine po kojima se razlikuju od svih drugih ivotinja, a to su dlaka i prehrana mladunadi mlijekom. - stalna temperatura tijela. P rodubljuje znanje o sistematici ivotinja na osnovu pregleda filogenetskog razvoja ivotinjskog svijeta. P oznaje odreeni broj vrsta divljih ivotinja koje mogu koristiti u ishrani, posebno u vanrednim uvjetima ivota (elementarne nepogode i rat).

ljubimcima. Razvoj svijesti o znaaju biologije za razumijevanje svijeta u kojem ovjek ivi naunih spoznaja.

ivim ivotinjama (muzejsku zbirku, zooloki vrt i dr.). Upoznaju neke naine primjene fundamentalnih biolokih znanja u praksi (uzgoj riba). Posmatraju i analiziraju slike i sheme u udbeniku i prikupljaju materijale iz drugih izvora. Istrauju ptice svog zaviaja i biljee podatke o istraivanju. Sakupljaju razne tekstove i fotografije i prave zbirke i panoe prema sistematskoj podjeli sisara. Istrauju koje su divlje ivotinje jestive i na koji nain se mogu pripremati i konzervirati.

u postupku osmiljavanja kriterija. Priprema grupni odlazak uenika u muzej ili zooloki vrt. Priprema laboratorijsku vjebu (disekcija ribe) i odre ivanje riba pomou kljua. Priprema i izvodi laboratorijsku vjebu: disekcija abe. Pregleda materijal koji donose uenici iz prirode, takoer i tampani materijal te raspravlja sa uenicima o vanosti i znaaju odreene sistematske grupe. Pomae uenicima pri odreivanju vrsta uz pomo odgovarajuih kljueva i drugih izvora. Potie uenike da se ukljue u rad neke ornitoloke organizacije. Raspravlja s uenicima na koje naine moemo zatititi ugroene sisare. Znaaj ponovnog naseljavanja istrijebljenih ivotinja u stanita odakle su nestali. esto koristi dodatne izvore podataka i podstie uenike da priloe svoje podatke. Izvodi uenike u prirodu na sigurne prostore. Redovno provjerava znanje uenika i ostala postignua, te ih ocjenjuje.

DIDAKTIKO-METODIKE NAPOMENE
Predmet nauke biologije je ivi svijet koji openito kod uenika od najranijeg stepena obrazovanja izaziva veliki interes. Ovu injenicu treba imati stalno na umu tokom realizacije nastavnih sadraja iz predmeta Biologija i shvatiti je kao veliku prednost i olakicu u radu s uenicima. Da bi se na ovim osnovama dalje razvijao i obogaivao interes uenika za prirodu nastavnik u svom radu treba u velikoj mjeri uloiti potreban napor u obrazovno-odgojnom djelovanju i uticaju na uenike. Obrazovno-odgojna postignua nastavnika iz razliitih biolokih disciplina s obzirom na problem

400

istraivanja (citologije, morfologije, sistematike, fiziologije, etologije, genetike, evolucije, ekologije), jednako i s obzirom na predmet istraivanja (botanike, zoologije, antropologije, mikologije, mikrobiologije) omoguit e uenicima da se u osnovnoj koli razvije pozitivan stav prema biolokoj nauci. Iskustva steena u nastavi biologije bit e dobra osnova da uenici shvate potrebu, znaaj i efekte nastave biologije za svakodnevni ivot kao i osnovu za dalje kolovanje. Da bi se ostvarili navedeni ciljevi nastave biologije tokom osnovnog obrazovanja kod uenika treba razvijati sposobnosti: - posmatranja (u prvom redu prirodnih objekata ivih organizama ili njihovih preparata), - sakupljanja, klasificiranja i tumaenje podataka, - uoavanja promjena u vremenu i prostoru, - predstavljanja grae i funkcija ivih organizama putem crtea, shema, grafikona i modela, - sabiranja, prepariranja i izrade zbirki dijelova ili cijelih organizama u ogranienom broju, - praktinog uticaja na prirodu u skladu sa potrebom zatite i unapreenja prirode, takoer praktine primjene znanja u pogledu zatite osobnog zdravlja putem dobrih higijenskih navika i pravilne ishrane. Nastavnik mora u procesu nastave koristiti sve raspoloive oblike rada, nastavne metode i nastavna sredstva, a to e biti uvjetovano nastavnim sadrajem, psihofizikim razvojnim stepenom uenika i materijalnim mogunostima kole. U pogledu naina primanja biolokih informacija uenici imaju vrlo visoke zahtjeve. Koritenje elektronskih nastavnih sredstava predstavlja osnovni zahtjev, to podrazumijeva da nastavnik zna i umije sabrati i emitirati zanimljive emisije iz prirode putem TV ekrana i multimedijskog projektora povezanog s kompjuterom. Problemska i interaktivna nastava treba da bude dominirajua, jer su uenici u poziciji da budu pobueni na ulaganje vlastitog napora u saznavanju i donoenju zakljuaka. Ovako steeno znanja uenika je trajnije i viedimenzionalno. Ueniku prua mogunost da samostalno stie i proiruje znanje u vannastavno vrijeme i priprema ga cjeloivotno uenje. Izvoenje ogleda, bilo demonstrativno ili tokom rada u grupama, treba biti obavezno ukljueno u realizaciji odgovarajuih sadraja. Rad na terenu (u umi, parku, livadi/travnjaku, uz obalu tekuice, bare i mora ovisno od lokacije i mogunosti kole) treba izvesti da bi se savladalo gradivo iz sistematike, etologije i ekologije. Koritenje mikroskopa i savladavanje tehnike mikroskopiranja treba realizirati tokom obrade gradiva vezanog za citologiju, sistematiku i to u granicama materijalnih mogunosti kole i uzrasta uenika. Uenicima treba redovno davati domae zadatke vodei rauna da budu primjereni raspoloivom vremenu kojeg mogu odvojiti za predmet Biologija u kompleksu ostalih zastupljenih predmeta u nastavnom planu. Zadaci mogu biti: kratki eseji, izrada postera, izrada nastavnih sredstava, sakupljanje svjeeg biljnog i ivotinjskog materijala kao i njegovog prepariranja, posmatranje ponaanja ivotinja, izvoenje ogleda, sakupljanje i biljeenje podataka u toku ogleda i njegovog ishoda, gajenje biljaka i ivotinja, posmatranje TV obrazovnih emisija i informacija steenih preko Interneta. Frontalni oblik rada treba to ee zamjenjivati s radom u grupama, u parovima i individualiziranim radom. Promjena forme doprinosi zanimljivosti nastave, ali i razvijanju sposobnosti uenika da kolektivno rade i preuzimaju dio odgovornosti za postignute rezultate rada. Napredovanje uenika Nastavnik je duan kontinuirano pratiti rad uenika da bi mogao stei uvid u njihovo napredovanje u pogledu sticanja znanja, vjetina i navika. To se postie putem kontinuirane provjere. Provjeru prati ocjenjivanje - aktivnost nastavnika od izuzetne vanosti. S obzirom da treba maksimalno teiti da ova aktivnost bude objektivna i da broj ocjena bude velik, treba primjenjivati usmeni, pismeni i praktini oblik provjere napredovanja uenika. Ocjena mora biti javna, a u proces ocjenjivanja treba ukljuiti i uenike. Ukoliko nastavnik stekne naviku da ueniku obrazloi ocjenu koju mu je dao on e postupno sticati uvid u kriterije ocjenjivanja te e s vremenom i sam moi vrlo objektivno ocjenjivati sebe i svoje kolege.

401

Inkluzivna nastava Ukljuenje uenika sa posebnim potrebama u nastavu sa ostalim uenicima postavlja pred nastavnika zadatak da svoj rad u svim segmentima treba prilagoditi zahtjevima ovih uenika. Kreiranje nastavnog sadraja primjerenog sposobnostima uenika zahtijevat e od nastavnika primjenu specifinih metoda i oblika rada, a esto i koritenje nastavnih sredstva prilagoenih uenikim potrebama. Takoer e morati voditi rauna da i ostali uenici uestvuju, u granicama mogunosti, u radu s kolegom kojem je potrebna pomo i razumijevanje vrnjaka. Isto tako e saraivati s pedagogom kole, intenzivno s roditeljima, a mogue i zdravstvenim osobljem da bi zajednikim snagama na adekvatan nain pristupili u radu s uenikom. Nastavnik mora biti spreman na dodatne i fizike i psihike napore koji e mu u konanici otvoriti nove vidike i puteve i dati snage i sposobnosti da doprinos u osposobljavanju i ovih uenika za samostalni ivot. Resursi za realizaciju programa Za nastavu biologije neophodna je specijalizirana uionica (kabinet) koja nee biti okrenuta sjevernoj strani. Ovaj laboratorij treba da prati manja prostorija u kojoj e nastavnik pripremati nastavu. kolski namjetaj (klupe i stolice) trebaju biti prilagoene za premjetanje tj. za organiziranje razliitih oblika rada. Takoer, ova uionica treba da bude opremljena sa: modelima, suhim i mokrim preparatima, mikroskopima, mikroskopskim preparatima, priborom za disekciju, zidnim slikama, ali isto tako svim audiovizuelnim pomagalima i sredstvima. Na vie mjesta trebaju biti instalirani mokri vorovi i izvodi elektrine struje. Internet konekcija takoer mora biti prisutna. Takoer, jedan dio prostora mora biti odvojen za organizaciju ivog kutka, a na bar jednom zidu treba postaviti podlogu pogodnu za postavljanje postera, izloaka koje priprema nastavnik i uenici. Ukoliko kola ima iri zeleni pojas u svom okruenju nastavnik moe zajedno s uenicima organizirati i odravati kolski vrt. Rad u vrtu e poluiti dobre odgojne i obrazovne vrijednosti, ponekad i skromne ekonomske uinke. U nedostatku uvjeta za osnivanje vrta donekle adekvatna zamjena moe biti cvijetnjak ili dio dvorinog prostora uz kolsku zgradu.

402

Geografija/zemljopis
GEOGRAFIJE PODRUJA UENJATEMATSKE CJELINE Evropa P rirodne i drutvene karakteristike - osobenosti ODGOJNO-OBRAZOVNI ZADACI I CILJEVI PROGRAMSKIH SADRAJA CILJEVI I ZADACI Uiti znanje Znaenje i uzajamna povezanost prirodnih i drutvenih pojava i procesa u svjetlu savremenih zbivanja u svijetu. Regije svijeta njihova meusobna povezanost, prirodnogeografske i drutvenogeografske odlike, meusobni utjecaj i meusobna ovisnost. Sluiti se literaturom i samostalno dolaziti do potrebnih informacija. P osmatrati okolinu u kojoj ive, radi prikupljanja informacija o pojavama u prirodi i drutvu i njihovoj analizi. Klasificirati prirodne i drutvene pojave i uoavati meusobne ovisnost i utjecaj jednih na druge. P repoznavanje geografskih objekata na geografskim kartama, znati koristiti se, kartografskim znacima. Odreivati udaljenosti u prirodi uz pomo brojane razmjere (mjerila) i razmjernika. injenice pojmovi, koji se odnose na izuavanje regionalne geografije Evrope i svijeta Evropa, regije Evrope, njihove prirodne i drutvene karakteristike, faktori - inioci, koji su utjecali na formiranje Evrope i njenih regija, ovakve kakve su danas Zemlje koje su nastale na prostoru Evrope, a posebnu reprezentativne zemlje Uvoenje uenika u metode naunog istraivanja (neposredno posmatranje, crtanje, skiciranje, rad na uzorcima, pisanje izvjetaja o istraivanju). Sposobnosti Samostalnog pronalaenja informacijama o zakonomjernosti i meuovisnosti odvijanja prirodnih i drutvenih pojava i procesa. P ovezivanje poznatog (ve nauenog) gradiva sa novim i nepoznatim. PRETHODNA ZNANJA Kontinenti, gdje se nalazi Evropa, reljef, klima, stanovnitvo i naselja na Zemlji. Sluiti se geografskom kartom, koristiti kartografske znakove. Nabrojati vrste krakih oblika, florne i faunistike karakteristike, morske i rijene slivove, otoke i poluotoke, moreuze, vrste mora. ta je struktura stanovnitva, gustina naseljenosti, dinamika stanovnitva. ta su naselja i koje su vrste naselja, od ega zavisi karakter naselja na Zemlji. OEKIVANI REZULTATI Znati na geografskoj karti pokazati granice Evrope, geomorfoloke cjeline (mlae i starije planine geomorfoloke razliitosti), rijeke i jezera. Utjecaj klimatskih faktora na floru i faunu E vrope, znati analizirati klimatske dijagrame, klimatske karte. Znati pokazati na geografskoj karti, evropska mora, poluotoke, otoke, zaljeve, moreuze, znati objasniti razuenost obala. Analizirati znaaj rijeka za snabdijevanje stanovnitva vodom, za saobraaj, za proizvodnju energije. Znati pokazati i objasniti morske slivove, najvee rijeke u njima. Znati strukturu stanovnitva,(raznolikost etnikog i jezikog sastava stanovnitva), gustinu naseljenosti, dinamiku stanovnitva (analizirati demografske karte) migraciona kretanja u prolosti i danas, njihove posljedice, demografska stagnacija. Znati objasniti uvjete privrednog razvoja, prirodna bogatstva, industrijalizacija, uvjeti za razvoj poljoprivrede, znati analizirati ekonomsku kartu Evrope i koristiti se njom. Privredni tokovi i najvei privredni centri E vrope. Znati znaaj EU i zato sve zemlje Evrope nastoje postati njene lanice.

Sre doze mlje Medite ran

Gdje se nalazi Sredozemlje, pokazati na geografskoj karti, ta su otoci, poluotoci, koja mora nazivamo sredozemnim, obala i njena razuenost, a iz historije znaju o kulturama i civilzacijama, koje su nastale na ovom prostoru, klimi koja je zastupljena uz obale

Znati objasniti (na geografskoj karti) geografski poloaj, saobraajni, privredni i turistiki znaaj. Znati pokazati pripadajua mora, poluotoke i otoke Sredozemlja. Znati pokazati geomorfoloke cjeline (reljefne razliitosti), razlikovati i objasniti krake oblike i strukturu zemljita Sredozemlja. Karakteristike klime, hidrografske karakteristike.

403

Evropsko Sredozemlje

Planeta zemlja, prirodnogeografske i drutvenogeografske karakteristike - osobenosti njenih kontinenata i regija. Razvijanje i njegovanje geografskog naina razmiljanja. Razvijanje sposobnosti izvoenja samostalnih ili zajednikih zakljuaka na osnovu prezentiranih i samostalno, prikupljenih informacija. Razvijanje kritikog miljenja, razvijanje sposobnosti samostalnog planiranja, izdvajanja bitnog od nebitnog individualnim radom Razvijanje kritikog miljenja, naunog razmiljanja i izlaganja. Razvijanje socioemocionalnih sposobnosti uenika

Sredozemnog mora, pravac pruanja planina, raspored padavina u toku godine. Karakteristike biljnog i ivotinjskog svijeta.

Stanovnitvo i naselja Sredozemlja, privredna razvijenost i uvjeti za razvoj privrede. Znaaj Sredozemlja na historijska zbivanja u prolosti i njegov utjecaj na dananji privredni razvoj i kulturu. Prirodna bogatstva i mogunosti njihovog iskoritavanja.

Azijsko Sre doze mlje

Vrije dnosti, stavovi, navike Razvijanje pozitivnih stavova prema okruenju, tolerancije i vlastitog znaaja u sredini u kojoj ive i rade.

Prostiranje i poloaj Evropskog Sredozemlja, zato je Evropsko, njegov znaaj u geografskom i historijskom smislu, to je korelacija izmeu nastavnih predmeta Geografije i Historije. Geomorfoloke, klimatske i hidrografske karakteristike. Narodi koji su se nastanili na ovom prostoru, stari gradovi centri kulturnog, industrijskog i historijskog znaaja. Prostorni obuhvat, geografski poloaj A zijskog Sredozemlja, njegov znaaj. Geomorfoloke, klimatske i hidrografske karakteristike. Demografske karakteristike, prirodna bogatstva.

Karakteristike najznaajnijih zemalja Sredozemlja i njihov utjecaj na politika i privredna zbivanja, kako u regionu, tako i na Evropskom kontinentu. Stanovnitvo i naselja tih zemalja, najznaajniji gradovi. Zato je ovo specifian prostor u historijskom, prirodnogeografskom i drutvenogeografskom smislu. Znaaj nafte, uzroke politike nestabilnosti, uzroke niskog stepena privrednog razvoja, Znaaj geografskog poloaja u geostratekom i vojnom smislu, prostor sukoba interesa velikih sila. Tri reljefne cjeline i njihove karakteristike. Velike pustinje i uzroci njihovog nastanka. Z naaj morskih tjesnaca (B osfora i Dardanela) Znaaj Nila za razvoj kulture i civilizacije, prostor sukoba velikih sila, Sucki kanal njegov saobraajni, ali i geostrateki znaaj. Prostor najveih pustinja na Zemlji. Stoari nomadi pustinjski narod Karakteristike reljefa i klime ovog podruja. Znati na geografskoj karti objasniti poloaj Zapadne E vrope, prostorni obuhvat, geomorfoloke, hidrografske i klimatske karakteristike. Demografske i privredne karakteristike(visok ivotni standard i industrijski najrazvijenije zemlje, velika prirodna bogatstva). S jedite NATO-a i EU, Brisel. Osnovne geografske podatke o zemljama Zapadne Evrope. Znati na geografskoj karti objasniti poloaj Sjeverne Evrope,

Afriko Sredoze mlje

Zapadna Evropa

Osposobljavanje za grupni rad, samostalan rad, evaluaciju i samoevaluaciju. Razvijanje navike za istraivanje i upoznavanje geografskog prostora u kojem ive ili se nalaze. Razvijanje navike ouvanja geografske sredine, radi boljeg kvaliteta ivota sada i u budunosti. Navika preuzimanja odgovornosti za izvravanje dobijenih zadataka, u grupi ili samostalno. Razvijanje svijesti o znaaju uenja Geografije i odgoja u duhu geoekolokih principa, postupaka i metoda djelovanja.

Poloaj Afrikog Sredozemlja na karti, njegov znaaj. Pustinje i oaze. Geomorfoloke, klimatske i hidrografske karakteristike. Demografske karakteristike, prirodna bogatstva.

Poloaj Zapadne Evrope, razuenost obala, geografski poloaj, saobraajni znaaj, drave koje su nastale na ovom prostoru prije vie od X vjekova, toplotni pojas u kojem se prostire, razuenost obale, klima i rijeke. Narodi koji nastanjuju ovaj prostor, gustina naseljenosti, dinamika stanovnitva, gradski centri. Prostiranje Sjeverne E vrope, veliki S kandinavski poluotok,

Sjeverna Evropa

Razvijanje moralnih etikih vrijednosti i stavova.

404

mora na koja izlazi Sjeverna Evropa, fjordovi i fjeldovi, klima S jeverne E vrope. Narodi koji ive na ovom prostoru. Srednja Evropa Poloaj srednje E vrope, razuenost i karakter obala Srednje E vrope, drave koje su nastale na ovom prostoru prije vie od X vjekova, toplotni pojas u kojem se prostire, razuenost obale, klima i rijeke. Narodi koji nastanjuju ovaj prostor, gustina naseljenosti, dinamika stanovnitva, gradski centri.

Istona Evropa Rusk a Fede racija (Isto noevropska nizija i Sjeverna Azija)

Poloaj Istone E vrope, razuenost i karakter obala Istone Evrope, velike ravnice, Evrope, geografski poloaj, drave koje su nastale na ovom prostoru prije vie od X vjekova, toplotni pojas u kojem se prostire, klima i rijeke. Narodi koji nastanjuju ovaj prostor, gustina naseljenosti, dinamika stanovnitva, gradski centri. Poloaj R uske Federacije, razuenost i karakter obala Istone Evrope i Sjeverne Azije, velike ravnice, geografski poloaj, drava koja zauzima najvee prostranstvo na svijetu, toplotni pojas u kojem se prostire, razuenost obale, klima i rijeke. Narodi koji nastanjuju ovaj prostor, gustina naseljenosti, dinamika stanovnitva, gradski centri.

prostorni obuhvat, geomorfoloke, hidrografske i klimatske karakteristike. Demografske i privredne karakteristike(najvii ivotni standard).Narode koji nastanjuju ovaj prostor. F inska zemlja jezera. Znati na geografskoj karti objasniti poloaj Srednje Evrope, prostorni obuhvat, geomorfoloke, hidrografske i klimatske karakteristike. Demografske i privredne karakteristike (visok ivotni standard i veoma razvijena industrija, golema prirodna bogatstva). Alpske zemlje, uloga, geografski i historijski znaaj. Osnovne geografske podatke o zemljama Srednje E vrope, specifinosti pojedinih zemalja. Znati na geografskoj karti objasniti poloaj Istone Evrope, prostorni obuhvat, geomorfoloke, hidrografske i klimatske karakteristike. Demografske i privredne karakteristike (golema prirodna bogatstva). Osnovne geografske podatke o zemljama Istone Evrope. Znati na geografskoj karti objasniti poloaj Ruske Federacije (Istonoevropske ravnice i Sjeverne Azije),prostorni obuhvat, geomorfoloke, hidrografske i klimatske karakteristike. Demografske i privredne karakteristike(golema prirodna bogatstva). Osnovni geografske podatke o Ruskoj Federaciji, znaaj R uske Federacije.

OSNOVNI SADRAJI
VII RAZRED Evropa opti pregled Sre doze mlje - Mediteran Evropsko S redozemlje Balkansko poluostrvo - Jugoistona Evropa Azijsko Sredozemljem Afriko Sredozemljem Regije Evrope: Zapadna Evropa Sjeverna E vropa Srednja Evropa Istona Evropa VIII RAZRED Azija opti pregle d Centralna Azija i Zakavkazje Monsunska Azija (Juna, Jugoistona i Istona Azija) Afrik a Ame rik a (Angloamerika i Latinska Amerika) Australija Okeanija Polarne oblasti IX RAZRED BOSNA I HERCEGOVINA Ime, historijski razvoj i drutveno ureenje BiH P rirodna i kulturna batina BiH Prirodnogeografske odlike BiH Drutvenogeografske odlike B iH Regionalna podjela BiH Geoekologija

405

DIDAKTIKOMETODIKE NAPOMENE
Nastavni program geografije se zasniva na savremenim dostignuima geografije, kao nauke, prilagoene savremenim potrebama i mogunostima kako uenika tako i nastavnika. Ovaj program je prilagoen savremenim i tradicionalnim metodama nastave u osnovnoj koli, gdje e grupni rad, individualizacija nastavnog procesa biti osnova za obradu ovako zamiljenih nastavnih sadraja, a u skladu sa principima okvirnog nastavnog programa nastave geografije u osnovnoj koli. Predmet Geografija se poinje izuavati u VI razredu devetogodinjeg obrazovanja, ali se direktno naslanja na sadraje Prirode i drutva u 1. i 2. trijadi, kao i predmeta Drutvo u V razredu iji je u sutini sastavni dio. Nastavne teme predmeta Drutvo (V razred), su direktni uvod u geografske i historijske sadraje koji e se obraivati u VI, VII, VIII i IX razredu, tj. na kraju 2. trijade i tokom itave 3. trijade osnovnog obrazovanja i odgoja. Nastavni sadraji (gradivo), koji su obraivani do sada, bili su preobimni, dovodili su do estog ponavljanja istih sadraja, ne u funkciji, ponavljanja i utvrivanja, nego kao ponovno uenje novog gradiva. Ovaj nastavni program je izvrio preraspodjelu nastavnog gradiva, izvrio racionalizaciju i sveo nastavne sadraje na prihvatljivu mjeru, promijenivi pristup, redoslijedu obrade nastavnog gradiva, ne zanemarujui osnovne didaktiko-metodske principe. Ovaj program osigurava korelaciju izmeu srodnih nastavnih podruja (predmeta), izbjegavajui obradu nastavnih sadraja, koji se obrauju u okviru drugih nastavnih predmeta, da bi se izbjegla ponavljanja (dupliranja), kao i radi sticanja percepcije cjelovitosti prirode i drutva koji ih okruuju. Korelacija geografije s prirodnim grupama nauka (predmeta) a i s ostalim nastavnim predmetima je vrlo bitna, radi stvaranja cjelovite slike geografije svijeta uvaavajui naunu, odnosno strunu tematiku, naunu terminologiju i specifinost uenika i nastavnoga procesa. Obim znanja, predvien ovim NP, je u skladu sa potrebama i mogunostima (sposobnostima) djece, a koncipiran je tako da nastavniku, pa i ueniku omoguava, slobodu izbora sadraja, koji e se temeljitije obraditi, odnosno kojima e se ire baviti, (kroz timski rad, rad u parovima, samostalan rad, samostalno pronalaenje injenica informacija, koji tretiraju odreeni problem). Ovim NP je predvieno da se u VI razredu devetogodinjeg, osnovnog obrazovanja i odgoja iz predmeta Geografija obradi opta geografija i da uenici steknu osnovna znanja o Geografiji kao nauci, da bi u narednim razredima, mogli razumjeti gradivo regionalne geografije svijeta, jedinstvenost i meuovisnost prirodnih i drutvenih faktora. U VII razredu je predviena obrada Evropskog, odnosno Evroazijskog kontinenta, kao i dijela Afrike, kojim pripada i Mediteran Sredozemlje, kao izvore civilizacije i kulture koju batinimo svi mi koji, danas ivimo na Zemlji. Smatrali smo da ovakav pristup proizilazi iz principa od blieg ka daljem i od poznatog ka nepoznatom. Da bi se izbjeglo ponavljanje gradiva o jugoistonoj Evropi i u VII i u IX razredu, Jugoistonoj Evropi i Mediteranu je dato vie prostora, nego ostalim temama. Terenska i nastava van uionice treba biti logistiki i struno dobro pripremljena, (u korelaciji s drugim nastavnim predmetima historija, biologija, bosanski, hrvatski, srpski jezik i knjievnost ...). Jedan od zadataka nastavnog programa geografije jest i razvijanje smisla za timski rad kako bi uenici usvojili odreene vrijednosti i usvojili pozitivne stavove o potrebi saradnje meu ljudima i potovanja tuega rada. Njegovanje ljubavi prema zaviaju i domovini stalni je zadatak nastave geografije, a ogleda se u vrijednostima kao to su: znatielja i oduevljenje prirodom i prirodnim pojavama, elja za ouvanjem i zatitom prirodne i kulturne batine, ekoloka svijest i zatita biljnog i ivotinjskog svijeta,

406

osjeaj za lijepo, ljubav prema zaviaju. Izborne su teme predloene kao projekti i istraivanja.

Ocjenjivanje: Napredovanje uenika treba provjeravati i ocjenjivati vriti u kontinuitetu, vodei rauna o individualnim mogunostima i sposobnostima uenika. Za uenje geografije/zemljopisa (kao i za druge nastavne predmete) bitna su sva tri podruja uenja. Njihova zakonomjernost i usklaenost zavise od niza faktora, koji su esto i objektivne i subjektivne prirode o emu se mora voditi rauna. Teoretska znanja su bitna, kao to su bitna znanja iz oblasti kartografije, a element aktivnog uenja je takoer vrlo vaan prilikom ocjenjivanja i provjeravanja. Usmeno i pismeno provjeravanje znanja treba da budu ravnomjerno rasporeeni i da imaju cilj provjeru postignua uenika, kao i provjere uspjenosti primijenjenih nastavnih metoda i sredstava koja su koritena prilikom obrade nastavnog gradiva geografije/zemljopisa. U skladu sa naprijed navedenim, prilikom provjeravanja i ocjenjivanja treba se koristiti razliitim metodama, sredstvima, procedurama i instrumentima, a sve u skladu sa uvjetima rada kole i mogunostima uenika. Pored tradicionalnog ocjenjivanja, treba koristiti i druge metode i sredstva, kako bi ocjenjivanje bilo to objektivnije i na zadovoljstvo i uenika i nastavnika - uesnika u nastavnom procesu. Primjenjivati u svakom, moguem sluaju, zajedniko ocjenjivanje i samoocjenjivanje, da bi kod uenika razvili sposobnost kritikog odnosa prema vlastitom i tuem rade, kao i objektivnog odnosa prema sebi i okolini u kojoj ivi. Prilagoavanja programa kolama koja rade sa djecom sa posebnim potrebama: Za uenika sa posebnim potrebama (inkluzivna nastava) potrebno je sa strunjacima za inkluzivni odgoj i obrazovanje revidirati postojei program nastave geografije zemljopisa i prilagoditi ga djeci sa posebnim potrebama, da bi se to lake i bezbolnije uklopili u redovnu nastavu, to je i cilj inkluzivnog odgoja. S obzirom da je inkluzivna nastava u manjoj i veoj mjeri, individualna nastava, sa voditeljima takvih kola uskladiti i individualne programe za djecu sa posebnim potrebama. Resursi za realizaciju ovog programa: Za realizaciju programa nastave geografije/zemljopisa, nadlene institucije su obavezne da osiguraju kabinete za geografiju/zemljopis, opremljene sa svim vrstama geografskih karata, grafoskopom, videotoptom, odnosno kompjuterom, telurijem ili nekim savremenijim sredstvom za objanjavanje revolucije i rotacije, literaturu, koju e uenici samostalno individualno analizirati i prezentirati, na asovima slobodnih aktivnosti, dodatne nastave i terenske nastave. Posebnu prostoriju kao spremite za nastavna sredstva, koja e biti u svakom trenutku pri ruci i nastavnicima i uenicima.

407

GEOGRAFIJA VII RAZRED 2 asa sedmino - 70 asova godinje

VRIJEDNOSTI,

TEME 1. EVROPA Geografski poloaj, granice i veliina. 2. Prirodnogeografske odlike Evrope 3. Drutvenogeografske odlike Evrope.

ZNANJE Uenici na geografskim kartama trebaju znati odrediti poloaj Evrope i njene granice prema ostalim kontinentima. P repoznaju prirodnogeografska obiljeja (reljef, klimu vode, biljni i ivotinjski svijet) Znaju o stanovnitvu (strukturi, dinamici, naseljima, saobraaju i privrednim djelatnostima stanovnitva)

SPOSOBNOSTI Sposobnost prepoznavanja na geografskim kartama, granice, geografskog poloaja, obala i mora Evrope. Sposobnost pronalaenja na geografskim kartama reljefnih cjelina i oblika, rijeka i jezera. Sposobnost itanja klimatolokih, geolokih i geomorfolokih karata Evrope. Osposobiti uenike da na demografskim kartama mogu odrediti podruja vee i manje gustine naseljenosti, podruja velike koncentracije stanovnitva i podruja sa intenzivnijom dinamikom i migracijama stanovnitva. Sposobnost prepoznavanja na geografskim kartama prostora Mediterana i njegovu podjelu na Evropsko, Afriko i Azijsko Sredozemlje. Odrediti i pokazati na karti mlada nabrana gorja Osposobiti uenike za analizu klimograma (padavine i temperature). Spoznati i istaknuti klimatske razlike (naroito u koliini padavina) izmeu zapadnog i istonog Mediterana. Sposobnost pronalaenja drava koje su najvee turistike destinacije Mediterana, te izvui zakljuak (uzrok) zato neke mediteranske zemlje nisu dovoljno turistiki razvijene. P repoznati egipatske piramide kao jedno od sedam

STAVOVI, PONAANJA Izgraivanje pozitivnog stava o kontinentu na kojem uenici ive, njegovim narodima i zemljama koje su nastale na tom prostoru. Razvijanje potovanja prema drugim narodima, njihovim kulturama, a koji ive na prostoru cijele Evrope.

AKTIVNOSTI UENIKA Samostalna izrada slijepe karte Evrope. Unoenje u slijepu kartu najznaajnijih planina i ravnica (reljefnih cjelina), rijeka i jezera. Izrada spolno starosne piramide i obiljeavanje podruja sa veom gustinom naseljenosti. (Rad u parovima i grupama).

AKTIVNOSTI NASTAVNIKA P riprema didaktikog materijala, geografskih karata, globusa, tekstova. P omaganje uenicima u izradi slijepih karata i unoenju geografskih podataka u njih. P omaganje uenicima pri izradi starosnospolne piramide.

4. SREDOZEMLJE MEDITERAN (definicija prostora, Evropsko, Azijsko i Afriko Sredozemlje). 5. Evropsko Sredozemlje. 6. panija i Italija. 7. B alkansko poluostrvo Jugoisto na Evropa prirodne i drutvene odlike. 8. Republika Hrvatska 9. Republika Srbija 10.Republika Crna Gora. 11. Albanija, Grka, Bugarska, Rumunija 12. Azijsko Sredozemlje:Mala Azija, Bliski Istok Srednji istok, nemirni prostor 13. Turska i zemlje Bliskog i Srednjeg istoka. 14. Afriko Sredozemlje. 15. Egipat i zemlje

Definirati Mediteran i odrediti njegove prirodne odlike, a naroito povoljnost klime ivot. P repoznati izuzetno povoljan geografski poloaj regije. P repoznati da je Mediteran ishodite, arite i rasadite posebno Zapadne civilizacije, te da ova regija od antike povezuje tri kontinenta. Identificirati kulture i civilizacije koje su ovdje ponikle. Uoiti znaaj regije kroz razliite historijske epohe(Fenianska-drava, StaraGrka, Rimsko carstvo samo informativno, Suecki kanal) Saobraajni znaaj Mediterana kroz historiju i danas. Markirati regiju kao najznaajnije turistiko odredite Evrope i jednu od najznaajnijih turistikih destinacija u svijetu. P repoznati mlade vjenane planine Mediterana (Pireineji, Alpi, Apenini, Dinaridi, Helenidi, Tauridi i

Razvijanje svijesti o bogatom kulturno historijskom naslijeu Mediterana. Skrenuti panju na mnoge spomenike koji su tokom duge historije porueni ili oteeni, ime je okrnjena izvorna kulturna batina, te istai potrebu za restauriranjem, obnovom i uvanjem tih spomenika Razvijati osjeaj za uvanja svih, a posebno prirodnih ljepota regije, te poticati ekoloku svijest (istai opasnosti od pojave poara u ljetnim periodu - vruine i sue). Izgraditi pravilan

P ronai na karti sva mora Sredozemlja, te vee otoke ili skupine otoka, kao i etiri velika poluotoka (Iberijski P irinejski, Apeninski, Balkanski i Maloazijski). P okazati na karti mjesta sa velikom gustinom naseljenosti, kao i ona rijetko naseljena. Komparirati starosnu piramidu Italije i E gipta ili nekih drugih zemalja. P ronai na karti najvee i najstarije gradove. Na karti pronai i obiljeiti sve vee rijeke (povrinske i podzemne) Mediterana. P osebno oznaiti podruja bez vodenih tokova.

Nastavnici trebaju ukazati na primjeru nafte i plina kao najvanijim energetskim izvorima, da je energija faktor koji mijenja savremeni svijet i da su zemlje bogate naftom (S. Arabija, Kuvajt, Libija, Emirati) napravile veliki civilizacijski skok u razvoju. P ored pomaganja uenicima u svim aktivnostima koje su osmiljene da se obrade u razredu, nastavnici e unaprijed pripremiti pitanja. Uz zadatke upore ivanja, analogije, sintetiziranja i sistematiziranja na asovima ponavljanja nastavnici trebaju esto koristiti

408

Afrikog Sredozemlja.

Atlas), kao i vulkane june Evrope, te klimatske slinosti, slinosti vegetacije i tla, ali i razlike klime i vegetacije uskog primorskog pojasa i unutranjih dijelova koji su pod utjecajem kontinenta. P repoznati Italiju i paniju, kao ekonomski najrazvijenije zemlje evropskog Sredozemlja, zemlje sa visokim standardom i izuzetno vanim saobraajnim i turistikim znaajem. Uoiti razliitosti u razvijenosti pojedinih dijelova evropskog Sredozemlja, navesti uzroke. Uoiti prirodne odlike zemalja Pirinejskog i Apeninskog poluotoka, suprotnosti unutar Italije (izmeu sjevera i juga) P repoznati prirodne i drutvene odlike Balkana, te identificirati slinosti i razlike izmeu pojedinih balkanskih zemalja. P ojasniti specifinu poziciju (geografski poloaj) Balkana, kao mjesta susreta razliitih civilizacija, te mjesta migracija i izraenih emigracijskih procesa. Definirati i objasniti pojam Jugoistone Evrope, ekonomsku, kulturnu i politiku meuovisnost zemalja ovog prostora, osobito u procesima tranzicije i pridruivanja. Upoznati se sa prirodno geografskim i drutveno geografskim odlikama Azijskog Sredozemlja mjestima (prapoetka ljudske civilizacije) gdje su pronaeni neki od najstarijih ostataka ljudskog roda i najstarijih gradova svijeta. P repoznati zemlje Azijskog Sredozemlja (najvea leita nafte i zemnog plina, politiki veoma nemiran prostor, itd.) Kao predstavnike ovog prostora, pored ostalih posebnu (panju posvetiti) prepoznati Tursku, Iran i Saudijsku Arabiju. P repoznati na primjeru Sjeverne Afrike da su kroz historiju mora esto spajala razliite narode i civilizacije, a prirodne osobine kopna razdvajale narode i zemlje na kojima su ivjeli. Znati da Hamiti i Semiti ine 90% stanovnitva Sjeverne Afrike, da je ovo podruje arapske kulture,

svjetskih uda starog svijeta koje je ouvano znaaj egipatske kulture i civilizacije. P risjetiti se krake erozije (obra ivano u VI razredu), koja je jedan od osnovnih reljefnih procesa degradacije zemljita u Mediterana. Sposobnost prepoznavanja i pronalaenja turistikogeografskih sadraja koji se odnose na regiji Mediterana. Razviti sposobnost prepoznavanja znaaja tla za proizvodnju hrane i ouvanju prirodne vegetacije koja je zbog dugog boravka ovjeka na ovim prostorima dobrim dijelom unitena degradirana Razvijati navike tednje i uvanja prirodnih resursa (geoekologija) Razviti sposobnost uvaavanja svih promjena u ekonomiji usmjerenih na poboljanje privrednog razvoja, a istovremeno upozoriti na probleme uzrokovane zastarjelou tehnologija u tranzicijskim zemljama.

stav prema historijskoj tenji svih naroda Mediterana za samostalnou. Razvijati svijest o prirodnoj raznolikosti Mediterana, bogatstvu krakih i drugih reljefnih oblika, koji su od velike vanosti za ivot stanovnitva ove regije. Razvijati interes kod uenika za klimu i klimatske karakteristike Mediterana Upoznati elemente ekoloke ugroenosti Sredozemnog mora, te razvijati navike u pogledu potrebe njegovog ouvanja Izgraditi pravilan stav o znaaju vode na kopnu za ivot ljudi i razvijati ekoloku svijest o uvanju voda, kojima je ovo podruje siromano Razvijati svijest o vanosti razvoja poljoprivrede u svim zemljama ove regije, kao prosperitetne djelatnosti Stjecanje navika koritenja razliitih izvora znanja. Stvarati naviku kod uenika da koriste kartu i atlas u svakodnevnom ivotu. Razvijati pozitivan odnos prema radu, saradnikom uenju sa nastavnikom ili ostalim uenicima u razredu. Sticati navike koritenja dodatnih nastavnih sredstava i

Izrada slijepe karte reljefa, veih rijeka, jezera, drava, veih gradova i saobraajnica Oznaiti bojama turistiki najrazvijenije manje razvijene i zemlje koje su u poetnoj fazi tog razvoja. U kartu ucrtati podruja vee gustine naseljenosti, podruja izrazite poljoprivredne aktivnosti, te podruja sa najznaajnijim prirodnim resursima u Mediteranu. Nacrtati slijepu kartu te odrediti granice i razliitim bojama oznaiti drave Balkana. Za domau zadau, uenici se trebaju pripremiti za razgovore, diskusije, prezentiranje najinteresantnijih geografskih podruja ili oblasti. (Npr. patuljaste zemlje Evrope (najvie u junoj Evropi). najljepi gradovi Mediterana, najstariji ili sveti gradovi Mediterana (centri vjerskog turizma). P iramide Gize. Antiki Rim ili Atina. Turizam u pojedinim zemljama. Vulkani June Evrope itd.

zadatke bazirane na upotrebi karte i ponavljanja u obliku zamiljenog putovanja, jer su to zadaci koje najbolje pogoduju mentalnoj sferi uenika mlaeg uzrasta, omoguavajui im da se stave u poziciju neposrednih uesnika, dozvoljavajui slobodu i slikovito izraavanje, te stvaranje neusiljene atmosfere u razredu. (Npr. uenici putuju od panije, kruno, do Maroka Koje e vee gradove vidjeti na tom putu, koji su glavni gradovi drava i to smo nauili o tim gradovima, preko kojih mora se plovi, koju bi odjeu nosili sa sobom itd.). Na kraju svake nastavne teme, nastavnik treba uraditi zadatke za pismenu provjeru znanja. Zadaci mogu biti tipa tano netono, ili mjeoviti zadaci, zadaci objektivnog tipa, testovi...

409

16. Zapadna Evropa 17. Francuska, V. Britanija, zemlje Beneluksa.

jezika, pisma, tradicije i civilizacije, te islamske vjeroispovijesti, da je rijetko naseljeno s izuzetkom obale i doline Nila (Egipat kao dar Nila). Istai geografski poloaj Egipta na mjestu susretanja dva kontinenta i dva mora, to mu daje izuzetno geopolitiko znaenje. Egipat, kao zemlja duge historije i tradicije. Nafta i rude kao prirodna bogatstva. Turistike destinacije. Uenici trebaju stei znanja, na osnovu kojih e moi imati jasnu predstavu o tome koji prostor i drave obuhvataju Zapadnu Evropu. Istai da je geografski i saobraajni poloaj Zapadne Evrope izuzetno povoljan (izlaz na najprometnije evropsko more), da ima povoljne klimatske uvjete, plodno zemljite, velike zalihe ruda, dobro i prihvatljivo drutveno ureenje, ljudske resurse i strune kadrove, to sve zajedno uvjetuje da su na ovom prostoru smjetene najrazvijenije zemlje svijeta. Uoiti veliku raznolikost reljefa, vrlo gustu rijenu mreu, najgue naseljene evropske zemlje, najvee evropske gradove (konurbacije), niske stope prirodnog prirasta, te razvijene tercijarne djelatnosti. Upoznati uenike sa historijskim i savremenim znaajem UK u Evropi i svijetu, te znaaju industrije kroz historiju i danas. Nauiti ih da prepoznaju regije i glavna metropolitanska podruja u UK, te znaaj Londona. Upoznati uenike sa prirodnim regijama Francuske, te sa politikom i privrednom situacijom u Francuskoj. P rouiti kakva je uloga Francuske u Evropi i svijetu, u prolosti i danas u okvirima EU. P repoznati male zemlje (manje od BiH), velike gustine naseljenosti, siromane resursima, a koje su ipak visoko razvijene agroindustrijske zemlje (zemlje Beneluksa). Upoznati se sa sjevernom Evropom, njenim prirodnim regijama Skandinavski poluotok, Jiland, Island, kao

pomagala u nastavnom procesu (tabele, grafikoni, dijagrami, tematske karte, itd.)

Razviti sposobnost uoavanja najvanijih injenica u odreenom tekstu, kao i sposobnost komentiranja analiziranja. P rimjenjujui ve steena znanja o razvijenim malim evropskim dravama, razvijati sposobnost upore ivanja komparacije sa drugim manje razvijenim zemljama na osnovu poznatih podataka. Na primjerima zemalja Zapadne Evrope, razvijati kod uenika interes i elju za uvanjem i unapreenjem ivotne sredine. Osposobiti uenike da metodom razgovora mogu istai sve pozitivne i negativne posljedice izuzetno niske stope prirodnog prirataja (staro stanovnitvo, potreba za radnom snagom, ekonomske migracije).

Razvijati pravilan stav prema posebnostima pojedinih naroda i elju za saznanjima o ostalim kulturama Evrope. Razviti pravilan stav o doprinosu svjetske nauke i kulture ukupnom razvoju ovjeanstva. Razviti pravilan stav o nainu ivota i rada u zemljama EU. Razviti kod uenika uvjerenje da su osnovni faktori privrednog i kulturnog razvoja struni rad i veliko zalaganje.

Na slijepoj karti Zapadne Evrope ucrtati glavne gradove i najvee evropske luke. Izraditi slijepu kartu reljefa, veih rijeka i bojama oznaiti drave kroz koje protiu. Na osnovu izvora do kojih su uenici doli prouavajui Zapadnu Evropu, treba izvesti zakljuke o tome ta je uvjetovalo da L ondon i P ariz, najvei evropski gradovi, postanu svjetske metropole. Kroz raspravu, potai uenike da prepoznaju englesku kulturu, a naroito jezik i njegovu poziciju i utjecaj u Evropi i svijetu.

Na osnovu poznate nastavne materije, nastavnik produktivnim, aktivnim i stvaralakim djelovanjem treba kod uenika ne samo mobilizirati svo znanje kojim uenici raspolau o regiji Zapadne Evrope, nego i angairati intelektualnostvaralake snage uenika. Tako e se poveati, motiviranost uenika za rad. Frontalnim i individualnim oblikom rada nastavnik treba pokazati na koji nain je industrija promijenila savremeni svijet (markirati UK, kao zemlju iz koje je krenula industrija industrijska revolucija). P ruiti pomo uenicima pri ucrtavanju razliitih sadraja u slijepe karte

18. SJEVER NA EVROPA 19. Norveka, vedska, Finska,

Razviti sposobnost snalaenja na karti Sjeverne Evrope Razviti sposobnost

Razviti pozitivan stav o zemljama koje imaju osiguran najvii

Za zadau uenici trebaju pripremiti materijal o Gradu Djeda Mraza, o

P omagati uenicima pri izradi i analizi starosne piramide

410

Danska. 20. Pribaltike zemlje

21. SREDNJA EVROPA 22. Njemaka, vicarska, Austrija 23. Poljska, Slovenija, eka, Slovaka, Maarska

i ekonomskom i politikom situacijom uoiti na geografskoj karti i objasniti prirodne resurse na kojima pojedine Sjevernoevropske (skandinavske) zemlje zasnivaju svoj privrednu razvijenost, visok ivotni standard svog stanovnitva. Upoznati uenike da je neravnomjerna gustina naseljenosti S jeverne Evrope, kao i pozicija gradova uvjetovana specifinom klimom i geografskim poloajem. Znati na geografskim kartama odrediti poloaj Srednje Evrope i granice dodira sa svim ostalim evropskim regijama Da uenici prepoznaju prirodno geografska obiljeja regiona, kao i da steknu saznanja o stanovnitvu, koje pripada svim jezikim grupama u Evropi (germanska, romanska, slavenska, ugroaltajska) Da prepoznaju visoki stepen urbanizacije, nizak prirodni prirataj,(navesti uzroke) najrazvijeniju industriju, znaajne prirodne resurse, saobraajni znaaj, veliki znaaj tercijarnih djelatnosti, te izrazitu turistiku orijentaciju nekih od zemalja Srednje Evrope. Znati pokazati na karti sve zemlje ove regije, kao i sve reljefne cjeline Srednje Evrope. Shvatiti razlike prirodno geografskih i drutveno geografskih karakteristika izmeu Alpskih zemalja i zemalja istoka Srednje Evrope. Znati vrednovati i cijeniti znaaj N jemake i alpskih zemalja u Evropi danas.

spoznaje odnosa prirodne sredine (bogatstava) i standarda stanovnitva.

nivo zatite i socijalne sigurnosti u svijetu, a koje su prve na UN ljestvici razvijenosti.

danskom Legolandu i o Finskoj kao zemlji uma i jezera.

za sjevernu Evropu (npr. vedsku) i neke zemlje gdje se stanovnitvo ekstremno poveava (demografska eksplozija).

22. ISTONA EVROPA 23. Ukrajina, Bjelorusija, Moldavija. 24. Ruska Federacija (S jeverna A zija)

Objasniti geografski poloaj, reljef, klimu, vode i veliinu istone Evrope Znaaj utjecaja lednike erozije na formiranje reljefa ovog prostora, u kome planinski reljef zahvata samo malu rubnu povrinu. Upoznati uenike sa nacionalnom arolikou prostora biveg SSSR-a i napetostima koje postoje meu pojedinim narodima. Objasniti nunost drutvenih promjena. Uenici trebaju shvatiti poziciju i politiki znaaj

Razviti sposobnost vrednovanja i uporedbe N jemake sa ostalim zemljama Evrope Razviti sposobnost snalaenja na geografskoj karti (pokazati na karti sve zemlje ove regije, kao i sve reljefne cjeline Srednje Evrope). Sposobnost shvatanja razlike u prirodnogeografskom i drutvenogeografskom pogledu izmeu Alpskih zemalja i zemalja istoka Srednje Evrope. Razviti sposobnost snalaenja na geografskoj karti. Razviti sposobnost vrednovanja i usporedbe Njemake (privredna razvijenost) sa ostalim zemljama Evrope. Kod uenika razvijati interes za humanitarni rad, solidarnost i pomo slabije razvijenim zemljama Srednje Evrope. Razvijati kod uenika sposobnost zakljuivanja i stvaranja vlastitog miljenja, te potaknuti povezivanje svakodnevnih vijesti iz medija sa gradivom iz udbenika. Razvijati sposobnost uoavanja, usporedbe komparacije, te povezivanja i

Razviti pravilan stav prema drutvenim i ekonomskim promjenama u zemljama istoka Srednje Evrope. Kod uenika razvijati interes za humanitarni rad, solidarnost i pomo slabije razvijenim zemljama. Razvijati kod uenika smisao za samostalni rad, za koritenje pismenog teksta i grafikih prikaza, te aktivan odnos prema radu i smisao za tanost i urednost. Kod uenika formirati pravilan stav o aktivnosti Poljske, eke, Slovake i Maarske da kroz sveobuhvatne drutvene i ekonomske reforme prihvate evropske standarde i ukljue se u EU. Razvijati praktian i pozitivan stav o potrebi provoenja irokih drutvenih i ekonomskih promjena u zemljama Zapadnog Balkana i prihvatanju zapadnih standarda. Razvijati pozitivan stav o

Na plakatu nacrtati visokovegetacijske pojase u Alpima i na crteu pokazati - objasniti kako nastaje fen. Nacrtati na slijepoj karti najvee rijeke Srednje Evrope, te slivove kojima pripadaju. Traiti od uenika da samostalno, koristei udbenik, nau analogiju ili zajednike elemente karakteristine za zemlje Srednje, Zapadne i Istone Evrope.

P ruiti pomo uenicima pri izradi plakata i zadacima traenja zajednikih elemenata karakteristinih za zemlje Srednje, Zapadne i Istone Evrope. Uenicima dati dopunska pitanja koja e im panju usmjeriti na odreene objekte, pojave i karakteristike predjela na zamiljenom putovanju od izvora do ua Dunava. Navikavati uenike na samoobrazovanje i logiko zakljuivanje, istraivako uenje i na primjerima nejednake razvijenosti zemalja Srednje E vrope nauiti ih da uoe drutvene protivrjenosti savremenog svijeta i njihove uzroke.

Na slijepoj karti Rusije obiljeiti najvee metropolitansko podruje Moskvu, te inicirati uenike da pokuaju ocijeniti vanost geografskog poloaja Moskve. U slijepu kartu ucrtati neka od najvanijih prirodnih bogatstava Rusije. Na primjeru

P ripremiti pored geografske karte i globusa, grafofolije i izvode iz dnevne tampe. P omoi uenicima da ucrtaju Transsibirsku eljeznicu i objasne njen znaaj za naseljavanje i privredno iskoritavanje azijskog dijela Rusije. P ripremiti materijal o

411

Ruske Federacije, njene velike prirodne i regionalno - geografske raznolikosti. Uoiti i shvatiti prostorni znaaj R usije, njene ogromne prirodne resurse, posebno velike rezerve nafte i plina, te ovisnost Evrope o njima. Znaaj prostornog obuhvata - veliine Ruske Federacije (11 satnih zona).

primjene ranije steenih znanja.

snoljivosti toleranciji izmeu razliitih nacionalnih zajednica.

Ruske Federacije koja obuhvata sve klimatsko vegetacijske zone, pojasniti ove zone. U okviru ponavljanja, zadatak uenika je pokuati osmisliti raspravu o glavnim problemima zemalja u tranziciji.

ernobilu, podvlaei razmjere ekoloke katastrofe, a s druge strane istai Beloveku praumu nedirnutu prirodu Bjelorusije sa jedinstvenim primjercima evropskog bizona. Jasno je da se nastavnicima ostavlja sloboda i drugaijeg pristupa i osmiljavanja obrade nastavnih sadraja.

412

Historija/povijest
Zato uiti historiju/povijest? Historija je drutvena nauka. Prvi put pojavljuje se u V vijeku p.n.e. kod grkog pisca Herodota. Ime joj je od grke rijei historija koja u prijevodu znai uenje ili znaenje kroz priu, pripovijedanje. Cilj nastave historije jeste upoznavanje razvoja ljudskog drutva na opem, regionalnom i lokalnom nivou u okvirima spoznaje tokova i razvoja kroz koje je prolazilo ovjeanstvo u razliitim epohama. Da bi bila to objektivnija, sva zbivanja posmatra u vremenu i prostoru. Zato se moe i kazati da cijeli svijet ima svoju historiju. Izuavanjem historije uenici treba da se upoznaju sa razvojem ljudskog drutva u opim, evropskim i bosanskohercegovakim okvirima kroz sve epohe kojima je prolazilo. Posebno treba voditi rauna da uenici steknu pravilnu predstavu o historiji kao nauci i nastavnom predmetu. Takoer treba da sagledaju politiki, drutveni, ekonomski i obrazovno-kulturni razvoj ovjeanstva u svim historijskim periodima i da shvate njihova glavna obiljeja.Da bi u tome uspjeli, potrebno je da steknu predstavu i o Bosni i Hercegovini kao integralnom dijelu evropske i svjetske zajednice. Prouavanjem historije uenici treba da razviju spoznaju i o okruenju u kome ive, te da shvate razvijanje savremenog drutva i njegove historijske uvjetovanosti. Historija kod uenika treba razviti duh tolerancije i demokratskog prava na razliitost miljenja, kao i tenje da se na osnovu dostupnih injenica doe do objektivne predstave o prolost. Da bi to postigao potrebno je uenika osposobiti za samostalno koritenje historijskih izvora zasnovanih na nauno-historijskim injenicama. Historija kao predmet olakava ueniku da stekne vie znanja u ovladavanju gradiva i iz jezika, knjievnosti, geografije, likovne i muzike kulture i drugih nastavnih predmeta koji su zastupljeni u osnovnoj koli. Ta multidisciplinarnost jo vie obogauje uenikovo znanje u prihvatanju historije kao predmeta koji je uvijek cijenjen kao ozbiljna nauna oblast i zahvaljujui kome imamo realnu predstavu o svojoj i prolosti naih naroda, susjednih zemalja i cijelog ovjeanstva. to se historija vie ui to se i vie zna, a time ima i manje predrasuda jer je cijeli univerzum povezan brojnim vidljivim i nevidljivim historijskim nitima. Zato je historija kao predmet u svim vremenima i sredinama nezaobilazna i kao nauka i kao predmet u koli.
Podruja uenja Znanje historije Procesi: Sadraj: Vrije dnosti, stavovi, navike CILJEVI I ZADACI Uiti: Historijske vjetine Tumaenje historijskih dogaaja Kritiku analizu historijskih izvora Prepoznavanje injenica i objektivnosti Hronoloko i tematsko razumijevanje uzroka i posljedica Zauzimati stav uz koritenje dokaza, kritiki analizirati dokaze i postavljati analitika pitanja. Osnovne injenice i pojmove koji se odnose na: politiki, drutveni, ekonomski i obrazovnokulturni razvoj ovjeanstva u svim historijskim periodima, na nacionalnu historiju Bosne i Hercegovine u regionalnom kontekstu sa susjednim zemljama, linosti iz ope i nacionalne historije koje su obiljeile razliit vremenski period, poloaj i ulogu ena u drutvu kroz razliite historijske periode, na historiju sva tri konstitutivna naroda i nacionalne manjine u B iH. Razvijati svijest da se svaki dogaaj moe interpretirati na vie naina. Kritiki odnos prema razliitim miljenjima o jednom te istom pitanju/dogaaju. Razvijati naviku koritenja raznovrsnih izvora informacija. Znanja i vjetine koje omoguavaju stvaranje vlastite slike o historiji Razvija sposobnosti empatije OEKIVANI REZULTATI / OBRAZOVNI ISHODI Ue nik : Razlikuje prolost, sadanjost i budunost, tumai podatke predstavljene u vremenskim okvirima Istrauje, analizira, tumai i ocjenjuje razliite historijske izvore Razlikuje bitne od nebitnih informacija, razlikuje injenice i miljenja, objektivnost i subjektivnost Razumije znaajne i manje znaajne uzroke, kratkorone dugorone, namjerne i nenamjerne posljedice, kao i odnos uzroka i posljedica Identifikuje i objanjava promjene i kontinuitet unutar i kroz historijske periode Identifikuje, bira i koristi razliite historijske izvore da bi dao obrazloeno historijsko tumaenje Zna opisati ime se bavi historija i njen znaaj. Poznaje najvanije historijske injenice i pojmove, stavlja ih u odgovarajui redoslijed, razumije njihovo znaenje, identificira uzroke historijskih dogaaja, mjeri relevantni znaaj injenica, moe da interpretira temu u kontekstu ire slike. Na karti pokazuje prethistorijska, antika i srednjovjekovna nalazita u BiH i vanija nalazita u susjednim zemljama Usvaja nauni pogled na svijet, spoznaju o okruenju u kome ivi, shvata razvijanje savremenog drutva i njegove historijske uvjetovanosti Stie neophodne saznanje o koristima uenja historije. Zna cijeniti stavove i shvata druge. Preuzima odgovornost za zajedniki proces uenja grupe / tima i samostalan rad. Postaje osjetljiv na kritiko razmiljanje i rjeavanje problema. U stanju je da ue u nain razmiljanja ljudi koji su ivjeli u prolosti.

413

OSNOVNI SADRAJI
VII razre d 1. Osnovna obiljeja srednjeg vijeka 2. E vropa, Bizant, Arapski svijet u ranom srednjem vijeku 3. E vropsko drutvo u razvijenom i kasnom srednjem vijeku 4. Bosna u srednjem vijeku 5. Osmansko carstvo 6. Bosna u osmanskom periodu do kraja XVIII vijeku VIII razred 1. Evropa Novi vijek 2. Zemlje Jugoistone Evrope i nacionalni pokreti 3. Graansko drutvo - Nacionalne drave 4. Bosna u XIX vijeku IX razred 1. E vropa i evropske zemlje do Prvog svjetskog rata 2. P rvi svjetski rat 3. S vijet izmeu dva svjetska rata 4. Drugi svjetski rat 5. Savremeno doba (1945-1990) 6. Bosna i Hercegovina u XX vijeku

DIDAKTIKO-METODIKE NAPOMENE Kad uenici ue historiju, grade posebno razumijevanje, kompetencije i vjetine - ue kako da misle, kao i da savladaju konkretne historijske vjetine (naini rada jednog historiara). U realizaciji sadraja uloga nastavnika sadrana je u tome da pomogne uenicima da upoznaju i razumiju prolost i svijet u kome ive. Uz pomo razliitih izvora kod uenika treba da razvijaju konkretne vjetine historiara. Savremenim pristupom u pouavanju, nastavnici treba da organizuju interaktivno uenje, nastavu u kojoj e se uenici aktivno i odgovorno ukljuiti u procesu uenja. To e se postii tako to e u toku nastave, pored osnovnog teksta iz udbenika, koristiti razliite izvore znanja (objavljene izvore, slike, crtee, slajdove, dokumentarne filmove sa historijskim sadrajima). Za uspjeno koritenje bilo kojeg od navedenih ili nekih drugih vrsta povijesnih izvora rjeenje opet treba potraiti u postavljanju dobrih pitanja, a to prije svega znai konstruktivnih i razumljivih pitanja. Uvijek treba ii od onih osnovnih, globalnih pitanja ka onim sloenijim koji e i dati odgovore. Nastavnikov zadatak je da uz koritenje razliitih izvora oslobodi kreativnost uenika, da trai od uenika da daju sudove i obrazloenja (tumaenja) o historijskim dogaajima, da razvija kulturu dijaloga to znai da potuju razliita miljenja, te da razlikuju injenice od miljenja. U odabiru izvora takoer treba obratiti panju na ciljeve i definisane ishode koji se ele postii. Izvori pruaju iroke mogunosti prouavanja i sticanja novih znanja. Nastavnik treba da usmjerava aktivnosti u uionici, nudi resurse i fokus nastave pomie sa predavanja na uenje. Takoer u sklopu nastave sa uenicima trebaju da posjete muzeje i historijske lokalitete u sredinama u kojima borave, a po mogunosti i ire. Ovakav pristup u obradi sadraja omoguava sticanje znanja za cijeli ivot koje se moe koristiti i prenositi na mnoga druga podruja. Ocjenjivanje Provjera znanja i ocjenjivanje uenika ne treba da budu odvojeni od nastave i uenja historije. Oni trebaju da prirodno izrastaju iz prolaska kroz gradivo, testiranja znanja, razumijevanja i vjetina koje uenici stiu Nastavnim planom i programom definisani su standardi znanja. Standardi opisuju ta se od uenika oekuje, razgraniavaju znanje i vjetine koje uenici grade kao rezultat nastave u razredu, oni definiu ta svaki uenik treba da zna i da je u stanju raditi. Kriteriji za ocjenjivanje odreuju se u skladu sa propisanim standardima. Kriteriji za ocjenjivanje su poredani od najnieg (nivo reprodukcije) do najvieg (znanje na nivou sinteze i procjene). Prilagoavanje programa Za uenike s posebnim potrebama razvijaju se prilagoeni programi. Prilagoavanje se moe provoditi modifikacijom programa redovne nastave u pogledu sadraja, procesa, proizvoda i sredine uenja, ovisno od osobenosti potreba uenika odreene populacije, odnosno do nivoa individualno prilagoenih programa. Individualno prilagoeni program, kao i plan rada, razvijaju zajedno nastavnik historije i struni tim za podrku uenika sa posebnim potrebama na nivou kole/ pedagokog zavoda, uz koritenje potrebne ekspertize i uee roditelja. Resursi za realizaciju: Udbenici za historiju, radne sveske za uenike, prirunici za nastavnike, dokumenti na CD-u, historijski atlas, dokumentarni filmovi, slajdovi, Internet.

414

Historija/povijest
(2 asa sedmino, 70 asova godinje)
Te matske cje line Osnovna obiljeja Srednjeg vijeka Evropa, Bizant i Arapski svije t u ranom srednjem vijeku Evropsko drutvo u razvije nom i kasnom Srednjem vijeku. Bosna u Srednjem vijeku Osmansko carstvo Bosna u osmanskom pe riodu do kraja XVIII vijeka CILJEVI I ZADACI OEKIVANI REZULTATI/OBRAZOVNI ISHODI Znanje iz historije/povijesti: Proces i sadraj Uiti: Ue nik: Periodizacija, Zna vremenske granice i feudalizam, podjelu Srednjeg vijeka. batina i Osnovna obiljeja feudalnog pronija, kako drutva - kljune pojmove je izgledao (feud, feudalizam, feudalni feudalizacija, feudalac, posjed. kmet, vazal, feudalna Drutveni hijerarhija, batina, pronija). ivot u Razumije i prepoznaje period feudalizmu. Srednjeg vijeka,moe da se Uzburkana snalazi u vremenu,objasni Evropa strukturu drutva i uoi razlike i Franaka slinosti izmeu drava, robovlasnikog i feudalnog Bizant drutva. (Vizantija), Zna pojam velika seoba Arapi i uspon naroda i njene islama, susret posljedice.T okove historijskog istoka i razvitka Franake, Bizantije i zapada, Arapske drave.Velike kranstvo i srednjovjekovne civilizacije. islam, ultura Glavne linosti koje su obiljeile Srednjeg pojavu kranstva i islama. vijeka. Pojam monoteizam. Glavna ivot ljudi u obiljeja srednjovjekovne Srednjem kulture.Regione srednjovjekovne vijeku, umjetnosti.Razumije posljedice privreda. velike seobe naroda i prepoznaje Kriarski osnovne grupe naroda u Evropi ratovi,sukob (Germani, R omani, Slaveni i dr.) carstva i Snalazi se na karti. Razumije i papstva. zna objasniti historijski znaaj Hereza. pojave kranstva i islama. Suprotnosti Moe objasniti kako su istona i srednjovjekov zapadna civilizacija utjecale nog drutva. jedna na drugu i razumije Srednjovjekov posljedice tih utjecaja. Razumije ni parlament. vanost razvoja nauke i Slaveni (ivot kulture.Jednostavno uoava u razliite stilove u umjetnosti. pradomovini) Jasno prepoznaje reprezentativna Slavenske umjetnika djela nastala u drave u Srednjem vijeku. Srednjem Zna osnovne tokove drutvenog, vijeku privrednog i politikog razvoja Politiki, Evrope u razvijenom i kasnom privredni i Srednjem vijeku.Zna o drutveni svakodnevnom ivotu razvoj Bosne u ljudi.Razvija kreativno i kritiko Srednjem miljenje i logiko zakljuivanje. vijeku,vjerska Razvija sposobnost empatije slika,kultura i (suosjeanje i razumijevanje umjetnost ljudi iz prolosti). Moe Nastanak,dra objasniti i razumjeti suprotnosti vno i feudalnog drutva. Razvijaju drutveno sposobnost komunikacije sa ureenje. drugima. Teritorijalni Uenici znaju Slavenske narode razvitak. i njihove drave. Znaju kako je tekao dravni, drutveni i privredni razvoj Bosne u Srednjem vijeku. Znaju vjersku sliku i osnovna obiljeja kulture i umjetnosti Uspostava i Snalaze se na karti (prepoznaju i organizacija pokau pradomovinu Slavena, Vrijednosti, stavovi, ponaanje Razvijanje sposobnosti hronolokog razumijevanja. Sposobnost analize, ocjene i biljeenja dokaza. Razvijanje kritikog miljenja kroz analizu razliitih historijskih izvora. Razvijanje pozitivnog stava prema razliitim civilizacijama i njihovim dostignuima Razvijanje vjetina empatije i njegovanje duha vjerske tolerancije, uvaavanje drugih i drugaijih Izgradnja pozitivnog odnosa prema umjetnosti i estetici. Razvijanje vjetina koritenja dokaza Uenici su u stanju da opiu vizuelni izvor Razvijanje interesa za prouavanje Srednjeg vijeka. Razvijaju svijest o tome da o historijskim dogaajima postoje razliita gledita. Razvijaju iru sliku hronoloki kontekst (vremenska crta) i Ak tivnosti uenik a Analizalizira razliite izvore i iznosi vlastito miljenje. Moe da objasni osnovne pojmove vezane za temu. Na osnovu primjera iz svakodnevnog ivota moe da objasni nain ivota i drutvene odnose u srednjem vijeku. U parovima ili grupi analiziraju kartu i historijske izvore, daju odgovore na postavljena pitanja. Informacije o dogaajima slau u slijed. Pripremaju igrokaz kojim predstavljaju drutvene odnose. Uenici se ukljuuju u atmosferu perioda Srednjeg vijeka, procjenjuju puzdanost izvora, opisuju razliite elemente izvora i odgovaraju na pripremljena pitanja, zavravaju analizu Uenici analiziraju razliite izvore i odgovaraju na postavljena pitanja Analiziraju razliite izvore, opisuju izvore i odgovaraju na postavljena pitanja Razmjenjuju iskustva i u grupama pripremaju prezentaciju Ak tivnosti nastavnika P riprema analizu izvora. Izvore bira u skladu sa ciljevima koje eli postii. P itanja formulie jasno i precizno. P otie uenike da iznose svoje promiljanje, poglede, stavove i tumaenje ponuenog izvora. P rocjenjuje pretpostavke i razmiljanja uenika. Usmjerava aktivnosti u uionici i razvija kulturu dijaloga, djelotvorno komunicira sa uenicima. P omae uenicima da razviju sposobnosti orijentacije na karti P omae uenicima da razumiju i naue nove pojmove. Ocjenjuje uenike P riprema analizu vizuelnih izvora (dokumentarni ili igrani film) koji obrauje period Srednjeg vijeka P rimjenjuje multiperspektivnost u nastavi: priprema analizu izvora koji daju razliitu sliku o Kriarskim ratovima Ocjenjuje uenike P riprema analizu razliitih izvora: vizuelnih, pisanih, karte, arheoloki artefakti, pjesme.. P riprema posjetu historijskom lokalitetu Ocjenjuje uenike P riprema analizu razliitih izvora, organizira razliite oblike rada u uionici, usmjerava aktivnosti uenika Ocjenjuje uenike

415

osmanske vlasti u Bosni. irenje islama, vjerski mozaik, manjinski narodi Bosna od 1580-1791. god. Drutvo, privreda, kultura i umjetnost.

slavenske drave, teritorijalno irenje Bosne). Razumiju drutvene, privredne i politike tokove i znaju ih objasniti. Razumiju vjerske prilike, povezuju prolost sa sadanou. Razumiju znaaj kulturnog razvoja B osne u Srednjem vijeku. Teritorijalno - politiki razvoj Osmanskog carstva. Dravno i drutveno ureenje (kljuni pojmovi:bejluk,emir, sultan, veliki vezir, timarskospahijski sistem, asker, raja, ejalet ...). Mogu prepoznati i na karti i pokazati kako se irilo Osmansko carstvo. Mogu objasniti i razumjeti drutveni i politiki razvoj Razumiju posljedice osmanskih osvajanja. Uenici znaju kako je uspostavljena osmanska drava. Upravno-teritorijalnu organizaciju, vjersku strukturu i manjinske narode. Politiki razvoj Bosanskog ejaleta u XVII i XVIII st. Razvoj bosanskog drutva, privredne tokove, osnovna obiljeja kulture i umjetnosti. Objasne i razumiju osnovne oblike historijskog razvoja B osne od XVI do kraja XVIII st. Mogu dati vlastita tumaenja odreenih dogaaja na osnovu izvora. Razlikuju bitne od nebitnih injenica.

geografski kontekst (mapa) Izgraivanje svijesti o kontinuitetu dravnosti pozitivnog stava o civilizacijskim vrijednostima BiH Razvijanje interesa za prolost BiH Razvijanje pozitivnog stava prema drugim kulturama. Uvaavanje razliitih civilizacijskih uticaja na razvijanje kulturnog identiteta BiH Upoznavanje sa historijom nacionalnih manjina u BiH (Jevreja itd.)

zadate teme Analiziraju izvore, u grupi ili paru razmjenjuju razmiljanja, odgovaraju na pripremljena pitanja. Iznose vlastiti stav Posmatraju, objanjavaju izvore, povezuju prethodna znanja, iznose stav Istrauju, prikupljaju informacije.

P riprema analizu izvora: vizuelnih pisanih Usmjeravaju uenike na istraivanja (npr. hrana)

416

Tehnika kultura
Zato uiti tehniku kulturu? Tehnika kultura je primijenjena disciplina u kojoj se uenici upoznaju sa osnovnim granama tehnike i tehnologije. Tehniki ureaji u moderno doba sve vie zamjenjuju rad ovjeka. Na taj nain je olakan svakodnevni ivot ovjeka, tako da on ima vie vremena za svoje aktivnosti koje su vezane za odmor, kulturni ivot i uopte drutveni ivot. Kako nauna i tehnoloka dostignua predstavljaju neodvojiv dio ukupne aktivnosti ovjeka, nastava Tehnikog kulture znaajno doprinosi opem obrazovanju i razvijanju modernog pogleda na svijet. Program Tehnike kulture osmiljen je tako da se uenici kroz znanje ovog predmeta upoznaju s bitnim elementima u raznim granama tehnike: mainske tehnike, elektrotehnike, graevinske tehnike, saobraaja itd. Takoer se upoznaju sa osnovnim elementima historijata pojedinih tehnikih dostignua, bez kojih bi ivot savremenog ovjeka bio nezamisliv. U okviru praktinih radova iz ovog predmeta uenici razvijaju svoju radne navike, inventivnost, spretnost, a takoer se navikavaju na timski rad i usvajaju navike koje su vezane za racionalno troenje materijala i energije, ouvanje ivotne sredine, elemente tehnike zatite na radu i sl. Uporedo s tim, kroz aktivnosti u okviru Tehnike kulture uenici potpunije mogu da sagledaju i primjenjivost nekih drugih disciplina kao to su: matematika, fizika, hemija, organizacija rada, pri emu im znanja i vjetine sa kojima se susreu u tehnikom odgoju omoguavaju da sve te discipline posmatraju integralno. Naroitu ulogu tehnika kultura ima kada je u pitanju budua profesionalna orijentacija uenika, kao i sticanje znanja primjenjivih u domainstvu i u svakodnevnom ivotu.

Podruja ue nja Znanje: Procesi

CILJEVI I ZADACI Uiti: Aktivno pratiti izlaganja predmetnog nastavnika u cilju sticanja znanja iz Tehnike kulture. P rimijenjena znanja koristiti kroz praktine vjebe (izradu razliitih predmeta u kolskom kabinetu). Razvijati razliitih misaonih operacija (analiza, sinteza, generalizacija) na osnovu praktinog rada, eksperimentiranja i promatranja. Razvijati stvaralake sposobnosti.

OEKIVANI REZULTATI / OB RAZOVNI ISHODI Ue nik: P repoznaje vanost tehnikih znanja u rjeavanju problema i sveprisutnosti tehnike u ivotu. Trai odgovor pred novim tehnikim zadatkom. Koristi ve formirane kriterije za procjenu kvaliteta prilikom realizacije tehnikih ideja. Koristi induktivno i analogno miljenje u rjeavanju razliitih zadataka i problema. Improvizuje i prezentira ideju (individualno i u grupi) i predvia rezultate. P ravilno koristi alate za izradu predmeta u okviru praktine nastave. Uoava propuste na tehnikim proizvodima vizuelnom kontrolom i putem mjernih instrumenata. Koristi prethodna tehnika iskustva i termine u daljem uenju. Svjesno prihvata i ispravlja svoje greke u toku praktinih radova, ukazuje i na greke drugih. Komunicira u cilju otklanjanja propusta u izradi. Zalae se za odgovornost, za kvalitet tehnikih realizacija. Interpretira dati model, vri predvianja zasnovana na modelu i poredi ga sa tehnikom realnou. Zna primijeniti osnovna znanja o tehnikom crtanju u mainstvu: formati crtea, mjerenje, kotiranje, tehniko pismo, zaglavlje sa sastavnicom, itanje mainskih crtea, izrada jednostavnih mainskih tehnikih crtea. P oznaje mainske materijale, njihove mehanike i tehnoloke osobine i njihovu primjenu. Klasificira vrste mainskih elemenata, zna primjenu tih elemenata u mainstvu, kao i grafiko predstavljanje najprostijih mainskih elemenata. Opisuje princip rada maina, pogon, naine stezanja radnog komada, mjere zatite na radu, odravanje maina, pruanje prve pomoi u sluaju povreda na radu, vanost pravilnog rukovanja i odravanja maina.

Sadraj

Komunicirati. Modelirati. Tehniko crtanje u mainstvu. Materijali u mainstvu. Osnovni elementi maina. Alati i maine za obradu metala. P ostupci obrade metala. Motoristika. Robotika. Izborni dio. Izvori elektrine energijeelektrane. Simboli i sheme u elektrotehnici Elektroinstalacioni materijali. Alati i pribori u elektrotehnici. Kuanski elektrini aparati. Elektromotori. Elektroniki ureaji. Simboli i sheme u elektrotehnici. Osnovni elektroniki elementi. Alati, instrumenti, pribori. Vjebe i praktini radovi. Razvoj komunikacija. NF telefonija. Telegrafija. Saobraajna kultura. Energija i okolina. Izborni dio. Mehatronika - mainstvo.

417

Sadraj

Mehatronika - elektrotehnika. Mehatronika - elektronika. A utomatika i sistem upravljanja. Obnovljivi izvori energije. Izborni dio.

Vrijednosti, stavovi, navike

Ispoljavati spremnost i sposobnost za sticanje novih znanja i vjetina iz oblasti tehnike i njihovu primjenu u rjeavanju praktinih problema. Razvijati vjetine i navike u cilju profesionalne orijentacije uenika. Razvijati smisao za racionalno koritenje energije i materijala. Razvijati smisao za tanost, urednost i savjesnost pri obavljanju zadataka teorijskim praktinim i eksperimentalnim radom. Razvijati naviku koritenja raznovrsnih izvora informacija. Na osnovu praktinih radova razvijati razliite misaone operacije (analiza, sinteza, generalizacija).

P osjeduje osnovna znanja iz oblasti motoristike: vrste motora, princip rada, goriva i maziva, odravanje motora. Ima osnovna znanja o: razvoju robota, radnom prostoru robota, nainu prijenosa kretanja kod robota, pogonu robota. Opisuje osnovne karakteristike elektrana: podjelu, princip rada, razlike, prijenos i distribuciju elektrine energije. Opisuje i razumije skiciranja simbola i izradu elektrinih shema. P osjeduje znanja iz oblasti elektroinstalacionih materijala, alata i pribora u elektrotehnici, rukovanja i odravanja. P oznaje elektrine ureaje i aparate u domainstvu sa posebnim osvrtom na vanost pravilnog rukovanja i odravanja. Opisuje osnovne karakteristike elektromotora: pogon, princip rada, odravanje. Opisuje i razumije skiciranja i itanje simbola i shema u elektronici. Razumije karakteristike osnovnih elemenata u elektronici: otpornika, kondenzatora, poluprovodnika, kao i alata, instrumenata i pribora u elektronici, rukovanja, odravanja. Opisuje osnove iz oblasti komunikacija: razvoj, telefonija, telegrafija, sastavni dijelovi telefonskih centrala, organizacija telefonske mree, telegrafija, telegrafski sistemi i mree. P oznaje i opisuje osnovne elemente sigurnosti saobraaja. Identificira i opisuje problematiku iz oblasti: racionalnog koritenja energije i materijala, pravilnog izbora goriva za domainstvo, pravilnog odnosa prema prirodi i ovjekovoj okolini. Interpretira povezanost mehatronike sa mainstvom, elektrotehnikom, elektronikom. P osjeduje osnovna znanja iz automatike i sistem upravljanja. P oznaje i opisuje obnovljive izvori energije (hidropotencijal, energija vjetra i sl.). Ukljuuje se u tehnike aktivnosti sa vidnim zadovoljstvom. Zalae se za odgovornost, za kvalitet tehnikih realizacija. Trai odgovor pred novim tehnikim zadatkom. Dobronamjerno iskazuje svoje miljenje i potuje miljenja i stavove drugih. P repoznaje vanost tehnikih znanja u rjeavanju problema i sveprisutnosti tehnike u ivotu. P okazuje zanimanje za timski rad i socijalizaciju. Slua argumentacije i kritiki preispituje line stavove i stavove drugih. Slobodno izlae miljenja i ideje i poredi ostvareno. Razvija spremnost da se pomogne drugima. Djeluje na druge da slijede njegov primjer. Savladava osnovne vjetine i procese. Rjeava probleme primjenom novih znanja i naunih dostignua. Afirmie timski rad i argumenate drugih.

OSNOVNI SADRAJ
VII razred 1. Uvod u nastavni predmet 2. Tehniko crtanje u mainstvu 3. Materijali u mainstvu 4. Osnovni elementi maina 5. Alati i maine za obradu metala 6. Postupci obrade metala 7. Motoristika 8. Robotika 9. Izborni dio VIII razre d 1. Izvori elektrine energije - elektrane 2. Simboli i sheme u elektrotehnici 3. Elektroinstalacioni materijali 4. Alati i pribori u elektrotehnici 5. Kuanski elektrini aparati 6. Elektromotori 7. Elektroniki ureaji 8. Simboli i sheme u elektrotehnici 9. Osnovni elektroniki elementi 10. Alati i pribori u elektronici 11. Razvoj komunikacija 12. NF telefonija 13. Telegrafija 14. Saobraajna kultura 15. Energija i okolina 16. Izborni dio IX razre d 1. Mehatronika-mainstvo 2. Mehatronika-elektrotehnika 3. Mehatronika-elektronika 4. Automatika i sistem upravljanja 5. Obnovljivi izvori energije 6. Izborni dio

418

DIDAKTIKO-METODIKE NAPOMENE
Nastava iz ovog predmeta se realizuje putem praktinih vjebi i predavanja. Za uspjenu realizaciju sadraja ove nastave potrebno je u pripremnoj fazi za praktian rad osigurati potrebnu tehniku dokumentaciju, alate, maine i materijale, kao i sredstva higijensko-tehnike zatite. Da bi se omoguilo svakom ueniku da za vrijeme nastave tehnike kulture praktino radi, potrebno je da se odjeljenja obavezno dijele u grupe koje mogu imati maksimalno 16 uenika. Svakoj grupi pripada planirani fond asova, a nastava se izvodi u blok asovima (po dva asa). To omoguava svakom ueniku da cio proces doivi, tj. da planira, projektuje i praktino izrauje predmete. Pri realizaciji programskih sadraja ovog predmeta treba voditi rauna o korelaciji nastavnih sadraja sa drugim predmetima (matematika, likovna kultura, kultura ivljenja, biologija ...). U realizaciji nastavnih sadraja uenici koriste udbenike, dnevnike rada, crtee i ostale izvore znanja. Uenici vode dnevnik rada (kao tehniku dokumentaciju) koji se, po pravilu, uva u koli, s tim da ga uenici mogu povremeno nositi i kui na uvid roditeljima. Pored svakodnevnog vrednovanja tehnikih znanja, vjebi i praktinih radova, dva puta godinje treba sistematizovati preeno gradivo i izvriti vrednovanje putem zadataka objektivnog tipa. Programske zadatke nastave ovog predmeta kola ostvaruje putem: redovne nastave, slobodnih tehnikih aktivnosti, dodatne nastave, osmiljenih odgojno-obrazovnih sadraja (izlobe, smotre, takmienja). Ocjenjivanje Napredovanje uenika treba kontinuirano provjeravati i ocjenjivati, vodei rauna o individualnim mogunostima, sposobnostima i sklonostima. Za uenje Tehnike kulture od bitnog znaaja su svi elementi koji su relevantni za postizanje potrebnog znanja uenika: - Znanje sadraja predmeta, - Sposobnosti i vjetine, - Odnos prema tehnikim sredstvima i prema ekonominom troenju materijala i energije, - Odnos prema tehnikoj zatiti na radu. Njihov udio u sklopu ukupne ocjene zavisi od prirode izuavanog gradiva. U skladu s tim, ocjenjivanje treba da bude zasnovano na razliitim metodama i instrumentima. Najpogodniji nain za procjenjivanje da li uenik moe izvriti neku aktivnost je posmatrati ga i ocjenjivati dok on izvodi zadanu aktivnost. Pored tradicionalnog pristupa ocjenjivanju potrebno je pratiti i ocjenjivati: izvoenje eksperimentalnih i praktinih vjebi, rad na projektu, aktivnosti na smotrama tehnike kulture, ueniki doprinos za vrijeme grupnog rada, aktivnosti u okviru izbornog programa predmeta, specifine komunikativne i radne vjetine itd. Prilagoavanje programa Za uenike s posebnim potrebama potrebno je imati posebno prilagoene programe. Prilagoavanje se moe provoditi modifikacijom programa redovne nastave u pogledu sadraja, procesa, kao i sredine uenja, ovisno od osobenosti potreba uenika sa posebnim potrebama. Pri tome, po potrebi, treba imati i individualno prilagoene programe. Individualno prilagoeni program, kao i plan rada razvijaju zajedno nastavnik Tehnike kulture i struni tim za podrku uenika sa posebnim potrebama na nivou kole/ pedagokog zavoda, uz koritenje potrebne ekspertize i uee roditelja. Resursi za realizaciju Nastava iz Tehnike kulture realizuje se u kabinetu, kolskoj radionici ili na poligonu koji je u tu svrhu posebno pripremljen (samo pojedini dijelovi programa). Kabinet za Tehniku kulturu treba biti opremljen potrebnim alatima, priborima, mainama i materijalima koji su neophodni za realizaciju programskih sadraja.

419

TEHNIKA KULTURA, VII razred 1 as sedmino, 35 asova godinje

CILJEVI I ZADACI OEKIVANI REZULTATI/ OBRAZOVNI ISHODI Zn an je Tehnike k ultura: Proces i sadraj Uiti: Uenik : Organizacija radnog Shvata znaaj mjesta, rad u tehnike kulture. radionici, higijenskotehnikoj zatiti. Osnove tehnikog crtanja u mainstvu: formati crtea, mjerenje, kotiranje, tehniko pismo, zaglavlje sa sastavnicom, ortogonalni i aksonometrijski crte, itanje mainskih crtea, izrada jednostavnih mainskih tehnikih crtea. Vrste mainskih materijala, mehanike i tehnoloke osobine mainskih materijala, primjena. Vrste mainskih elemenata, primjena tih elemenata u mainstvu, grafiko predstavljanje najprostijih mainskih elemenata. Princip rada alatnih maina, pogoni, naini stezanja radnog komada, mjere zatite na radu, odravanje maina, pruanju prve pomoi u sluaju povreda na radu, vanosti pravilnog rukovanja i odravanja maina. Savladavanje postupaka obrade putem praktinih vjebi u kolskoj radionici ili kabinetu (izrada jednostavnih radnih komada): ocrtavanje i obiljeavanje radnih komada, ravnanje i rezanje, turpijanje, savijanje, buenje i bruenje, zakivanje, lemljenje, zatita metala od korozije, (pri tome koristiti gotov tehniki crte ili ga izraditi Izrauje, ita i koristi mainske tehnike crtee.

Tematske cjeline / Teme Uvod u nastavni predmet

Vrijednosti, stavovi, ponaanje Svjesnost znaaja tehnike u ivotu i potrebi uenja o tehnici kroz itav ivot. P oticanje na samostalnost i samoinicijativu. Afirmacija rada i stvaralatva. Otvorenost za nove ideje i informacije. Iskazivanje svijesti o znaaju tehnike u porodici, koli i okolini. P ozitivan odnos prema rezultatima svog rada i rada svojih drugova. Sve snanije i intenzivnije ispoljavanje estetske osjetljivosti na kvalitet tehnikih dostignua. Razvijanje i poticanje svijesti o potrebi razvoja estetike, matovitosti i vlastite kreativnosti. Kritiko miljenje i zakljuivanje u donoenju razliitih odluka. P rocjenjivanje i vrednovanje vlastitih stavova i stavova drugih. Interes za rjeavanje problema i zadataka timskim radom. Svjesno obavljanje zadatke i obaveze radi postizanja kolektivnog uspjeha. Razvijanje pozitivnih stavova prema tehnici linim primjerom i djelovanjem u razredu. Razvijanje vjetina i navika u cilju profesionalne orijentacije uenika. Ispoljavanje spremnosti i sposobnosti za

Aktivnosti ue nika

Ak tivnosti nastavnika Priprema nastavnu tehniku i tehnologiju. Izrauje didaktiki materijal. Izlae nastavno gradivo primjenom razliitih metoda u cilju to kvalitetnije prezentacije gradiva. Primjenjuje model interaktivne nastave. Ostvaruje radnu i stvaralaku atmosferu u razredu. Bira zadatke i probleme usklaene sa mogunostima. Postavlja razliite vrste jednostavnih pitanja u cilju poticanja uenika na kvalitetne odgovore. Pokazuje simulacije na kompjuteru. Objanjava i prezentira prethodno pripremljeni obrazovni panoa, koji kreira zajedno sa uenicima. Podstie interes za rad aktivnim ukljuenjem u zajedniki rad. Motivira i upuuje uenike na druge izvore znanja pored udbenika. Koristi razliite metode i strategije u praenju postignua i sposobnosti uenika. Pomae uenicima u samostalnom i grupnom radu. Precizira znanja: dovoljnog, srednjeg i visokog nivoa, koja treba uenik usvojiti, odvajanjem bitnog od nebitnog. Procjenjuje interesovanje i napredak uenika.

Tehniko crtanje u mainstvu

Upoznaju se sa radnim mjestom i osnovnim naelima rada u radionici, kao i sa higijensko-tehnikom zatitom. Usvajaju znanja vezana za pravila itanja i analizu gotovih tehnikih crtea, izrauju tehnike crtee.

Materijali u mainstvu

Vri pravilan izbor i koritenje mainskih materijala.

Osnovni elementi maina

Alati i m aine za obradu metala Postupci obrade metala Motoristika Robotika Izborn i dio (konkretan program izbornog dijela utvruju nadleni organi kole na osnovu potreba lokalne zajednice, interesa uenika i mogunosti kole).

Vri izbor materijala za izradu pojedinih mainskih elemenata. Snima najprostije mainske elemente. Koritenje najprostije maine uz prisustvo i kontrolu nastavnika. Osposobljava se za pravilnu upotrebu i rukovanje pojedinim mjernim i kontrolnim alatima. Shvata znaaj pravilnog izbora postupka obrade metala. Ekonomino koristi materijal i energiju. Razvija sposobnosti izrade prostijih radnih komada koristei tehnologiju: obiljeavanja i ocrtavanja, rezanja, ravnanja,

Upoznaju se sa razliitim vrstama mainskih materijala, sa njihovim mehanikim i tehnolokim osobinama, kao i sa njihovom primjenom. Usvajaju osnovna znanja o elementima maina, izboru materijala za njihovu izradu, namjeni, optereenju. Izuavaju osnovne principe rada alatnih maina, ukljuuju i putaju u rad alatne maine koje se nalaze u kolskoj radionici, uz saglasnost, prisustvo i kontrolu predmetnog nastavnika. Steu odreeni radni komad u stegu i vre radne operacije potrebne za izradu radnog komada (obiljeavanje i ocrtavanje, rezanje, ravnanje, turpijanje, savijanje, buenje, bruenje i sl.). pri emu aktivno primjenjuju usvojena znanja iz obrade materijala. Izvravaju neophodna mjerenja i oitavanja dimenzija radnog komada u cilju postizanja njegovih predvienih mjera, kao i u cilju uvjebavanja i obuavanja u

420

procjena nastavnika) Vrste motora, princip rada, goriva i maziva, odravanje motora. Razvoj robota, o radnom prostoru robota, nainu prijenosa kretanja kod robota, pogonu robota. - proirivanje znanja i sticanje novih znanja iz jedne od sljedeih oblasti: a) konstruisanje, proizvodnja i montaa: - elemenata maina, - razliitih vrsta mainskih konstrukcija, - mehanizama i ureaja, b) robotika: - mehanika osnova robota, - povezivanje robota s raunarom, - programiranje robota, - gradnja sklopova u robotici, c) saobraaj: - vrste saobraaja, - razvoj saobraaja, - motori SUS i motorna vozila

turpijanja, savijanja, buenja, bruenje i sl. Osposobljava se za koritenje mjernih i kontrolnih instrumenata. Osposobljava se za meusobnu komunikaciju i za saradnju sa nastavnikom. Stie praktine vjetine za obavljanje jednostavnih poslova u kuanstvu. Koristi steena znanja, vjetine i navike za profesionalnu orijentaciju (izbor zanimanja). Razumije znaaj pravilnog odravanja i upotrebe motora SUS i motornih vozila. Shvata znaaj razvoja tehnike i tehnologije u ivotu ovjeka. Proiruje svoja znanja o koritenju tehnike u cilju zamjene ljudskog rada radom maina. Proiruje ve steena znanja iz pojednih oblasti koje je odabrao za izbornu nastavu. Samostalno prouava odabrane oblasti, prikuplja informacije i podatke, stie vjetine, posmatra i zakljuuje.

sticanje novih znanja i vjetina i njihovu primjenu u rjeavanju praktinih problema. P otovanje kunog reda u kolskoj radionici, potovanje uputstava nastavnika i izgraivanje jasnih stavova o radnoj i tehnolokoj disciplini. Usavravanje razliitih misaonih operacija (analiza, sinteza, generalizacija) na osnovu praktinog rada, eksperimentiranja i promatranja. Razvijanje smisla za racionalno koritenje energije i materijala. Razvijanje smisla za tanost, urednost i savjesnost pri obavljanju zadataka teorijskim praktinim i eksperimentalnim radom. Razvijanje navike odravanja sredstava za rad, primjenu mjera zatite na radu i zatite okoline. Ispoljavanje spremnosti i sposobnosti za sticanje novih znanja i primjenu novih naunih dostignua u korist blagostanja ovjeka. Jasno ispoljavanje interesa i elje za bavljenje tehnikom koja treba da postane trajna potreba. Kritiko miljenje i zakljuivanje u donoenju razliitih odluka.

koritenju kontrolnih alata (najprostijih). Vre vjebu zakivanja, lemljenja i premazivanja zatitnim slojem u svrhu zatite od korozije. P ri tome potuju ope i line mjere zatite na radu, a prije navedenih operacija izvravaju uvid u sadraj kutije prve pomoi. P aljivo prate izlaganja i demonstriranja nastavnika o motorima i sklopovima motora i aktivno uestvuju u nastavnom procesu, a pri tome koriste eme, fotografije, model, kao i slajdove ili multimedijalne prikaze. Aktivno prate izlaganja i nastavnika o osnovama robotike, a pri tome koriste eme, fotografije, model, kao i slajdove ili multimedijalne prikaze. Dosljedno izvravaju sve zahtjeve nastavnika u individualnom, grupnom i frontalnom radu. P ored udbenika i osnovne literature koriste i druge izvore: enciklopedije, prirunike, internet (po mogunosti). Uestvuju u izradi ilustracija crtea, prate zanimljive lanke i informacija sa medija. Kreiraju obrazovni pano. Dopunjavaju pano novim zapisima. Uoavaju vanost korelacije nastavnih sadraja iz ostalih predmeta i Tehnike kulture i primjenjuju ve steenih znanja u rjeavanju postavljenih zadataka.

Poredi rezultate prilikom praenja i procjene individualnih postignua. Redovno ocjenjuje rad uenika i voenje urednih zabiljeki. Vodi evidenciju svojih zapaanja o napredovanju uenika. Sarauje sa roditeljima. Objanjava ope i line mjere zatite na radu. Objanjava vanost potovanja radne i tehnoloke discipline (sve ove mjere su neophodne jer se uenici prvi put susreu sa ovakvim mainama i programima rada). Vri pravilan izbor grafikih priloga, jasno prezentira osnovne podatke iz razliitih oblasti tehnike u skladu s uzrastom i mogunostima uenika. Koordinira rad i usmjerava aktivnosti uenika.

421

Informatika (2 asa sedmino, 70 asova godinje)

Zato uiti informatiku i raunarstvo (informaciono-komunikacionu tehnologiju)? Izuavanje sadraja iz oblasti informatike i raunarstva u sedmom razredu osnovne kole ima znaajnu ulogu u pripremanju uenika za nastavak kolovanja i u njihovom osposobljavanju za kasnije ukljuivanje u svijet rada i ivotne tokove. Uspjeno snalaenje mladih osoba u tehniki i tehnoloki razvijenom drutvu u mnogome zavisi od njihovih steenih znanja, vjetina i razvijenih sposobnosti na osnovnokolskom uzrastu. Sve savrenija sredstva (hardver i softver) u oblasti informacijskih i komunikacijskih tehnologija koja nezadrivo osvajaju svijet i prodiru u sve oblasti ljudskog rada i djelovanja, zahtijevaju da opta populacija stanovnitva mora raspolagati sposobnostima, ali i kulturnim navikama, za koritenje raspoloivih tehnikih resursa u razliitim situacijama. etiri odrednice: osnovna znanja, umijea i vjetine, navike i stavovi te sposobnosti za rjeavanje problema uz primjenu raunara, ine podruja uenja i na njima poiva koncepcija nastave Informatike u osnovnoj koli. 1. Osnovna znanja uenici stiu upoznavanjem principa i praktinih rjeenja na kojima je zasnovana raunarska, odnosno informacijska i komunikacijska tehnologija, 2. Umijea i vjetine uenici stiu upotrebom savremenih raunara i aplikativnih programa, 3. Stvaranje i razvijanje navika i stavova u vezi sa koritenjem informacijske i komunikacijske tehnologije i 4. Sticanje i razvijanje sposobnosti za rjeavanje problema u razliitim oblastima primjene informacijske i komunikacijske tehnologije.
PODRUJA UENJA CILJEVI I ZADACI - da uenici shvate ulogu informacijskih tehnologija u savremenom drutvu. - da uenici upoznaju strukturu raunara. - da se upoznaju sa mogunostima softvera ope i posebne namjene. - da uenici upoznaju karakteristike programskih jezika. - da uenike upozna sa nainima komuniciranja posredstvom razliitih medija. - da uenike upozna sa nainima koritenja Internet usluga. - da uenicima predstavi naine pohranjivanja i uvanja informacija u raunarima. - da uenike upozna sa mjerama sigurnosti pri radu sa raunarima i drugom opremom. - da uenike upozna kako mogu uspjeno upotrebljavati ulaznoizlazne ureaje. - da se uenici osamostale i steknu samopouzdanje pri rukovanju i koritenju raunara i prateih ureaja. - da uenike upozna kako mogu uspjeno upotrebljavati pomagala za pripremu pisanih dokumenata i izradu prikaza. - da uenici znaju upotrebljavati osnovne programske alate kao sredstva za uenje i istraivanje. - da uenike upozna sa nainima rjeavanja problema uz pomo raunara. - da uenici upoznaju kako mogu upotrebljavati multimedijske alate kao podrku vlastitim i grupnim rezultatima uenja. - da uenicima predstavi mogue sklopovske i programske probleme u svakodnevnom radu i uputi na naine njihova otklanjanja. - da uenici prihvate oblik timskog rada pri rjeavanju problema. - da uenike upozna sa zahtjevima kulturne upotrebe raunarske i informacione tehnologije. - da uenicima ukae na pravne i etike principe upotrebe informacijske i komunikacijske tehnologije i ukae na posljedice njihova naruavanja. - da uenicima ukae na potrebu da koriste raspoloivu literaturu. OEKIVANI REZULTATI/ISHODI UENJA - osnovna znanja o strukturi raunara, njegovoj primjeni u raznim djelatnostima, primjeni u komunikaciji i rjeavanju problema. - osnovna znanja i vjetine povezivanja raunara sa prateom opremom, postupke ukljuivanja i iskljuivanja raunara, pokretanja i koritenja uobiajenih programa (operativni sistemi, opa aplikacijska programska sredstva i okolinu programskih jezika). - osnovna znanja o jednom programskom jeziku.

OSNOVNA ZNANJA

UMIJEA I VJETINE

SPOSOBNOSTI ZA RJEAVANJE PROBLEMA

NAVIKE, STAVOVI

- osnovne vjetine pretraivanja Interneta i slanja i primanja elektronike pote. - osnovne vjetine rjeavanja problema uz pomo raunara (unos teksta i njegov prikaz, rjeavanje numerikih zadataka uz pomo ICT-a). - vjetine individualnog i kolektivnog rada u grupama rjeavajui zadatke uz pomo ICT-a. - osnovne vjetine pretraivanja Interneta i slanja i primanja elektronike pote. - sposobnosti koritenja softvera ope namjene (opa aplikacijska programska sredstva: obrada teksta, rad sa proraunskim tablicama i grafikom). - sposobnost za donoenje zakljuaka na osnovu prikupljenih informacija. - sposobnost algoritamskoga naina razmiljanja pri rjeavanju svakodnevnih problema. - navika pretraivanja i prikupljanja informacija elektronskim putem, putem Interneta. - navika koritenja informatike literature.

422

DIDAKTIKO-METODIKE NAPOMENE
Nastavne teme: arhitektura raunara, primjena raunara, prijenos podataka i raunarske mree, rjeavanje problema uz pomo raunara i programiranje imaju naslove kao i u estom razredu. Nastavni sadraji u okviru ovih tema su novi ili su proireni. Ponavljanje pojedinih nastavnih jedinica treba izbjegavati, ali ako se to ini onda zato treba da postoje dva razloga: da osigura korelaciju sa sloenijim gradivom koje treba da se realizuje poslije toga i da se obrade pojedini aspekti koji nisu obraeni u estom razredu. Zato realizacija programskih sadraja u sedmom razredu od nastavnika zahtijeva znatno sloeniju pripremu za izvoenje nastave. Nastavnik Informatike organizuje i izvodi nastavni proces uz primjenu svih savremenih oblika i metoda rada koristei raspoloiva nastavna sredstva. Resursi za realizaciju Nastavne teme omoguuju da se izvedbeni program prilagodi tehnikim mogunostima pojedinih kola. Naime, njegovo potpuno izvoenje zahtijeva odreeni standard tehnike opremljenosti. Kvalitetno organizovana nastava i realizacija programa pretpostavlja samostalan rad uenika na raunaru, po principu: jedan raunar jedno radno mjesto jedan uenik. Odjeljenja se dijele u dvije grupe koje, svaka posebno, ostvaruju predvieni sedmini fond asova. Grupe ne treba da imaju vie od 16 uenika. Nastavnicima koji realizuju nastavni program ostavljena je potpuna sloboda: izbora operativnih sistema i aplikativnog softvera koji e biti preferirani u nastavi, bez obzira to su u programu navedeni drugi primjeri, odreivanja broja asova za obradu pojedinih tema, to u velikoj mjeri zavisi od uvjeta u kojima nastavnik treba da realizuje nastavu. izbora praktinih vjebi koje treba kombinirati sa sadrajima drugih nastavnih predmeta.

Pri obradi nastavnih tema Programiranje i Rjeavanje problema uz pomo raunara ne preporuuje se upotreba vie od jednog programskog jezika. U programu je preferiran BASIC, ali nastavnici mogu koristiti i neki drugi programski jezik vodei rauna da realizuju kompletnu strukturu odabranog programskog jezika. Izvedbeni program kojeg sainjavaju nastavnici mora biti tako koncipiran da uenici na svakom blok asu izvode vjebe i rjeavaju probleme uz pomo raunara. U nastavi informatike nema asova na kojima se obrauju iskljuivo teoretski sadraji. Korelacija nastavnih sadraja Korelacija sa nastavom matematike (Numeriki brojni sistemi i Binarna aritmetika), nastavom tehnike kulture (raunala su sastavni dijelovi mnogih tehnikih naprava i sistema) i nastavom kulture ivljenja (raunala i pratea oprema i namjetaj treba da imaju mjesto u savremenom stanu), je neophodna i po prirodi sadraja unaprijed odreena, ali je isto tako potrebno ostvariti povezanost sa nastavom maternjeg jezika i knjievnosti, stranih jezika (obrada teksta ima neposredne veze s funkcionalnom pismenou), likovne kulture (raunarski dizajn, grafiki i slikovni prikazi zahtijevaju sposobnost likovnog izraavanja) i drugih nastavnih predmeta. Neposredna povezanost nastave informatike sa nastavnim sadrajima drugih predmeta mogla bi omoguiti bolje razumijevanje i korisniju upotrebu informacijske i komunikacijske tehnologije. Nastavnici Informatike treba da, u skladu sa mogunostima kole, organizuju rad i vode sekcije informatikog i raunarskog karaktera u okviru slobodnih tehnikih aktivnosti uenika.

423

Vrednovanje i ocjenjivanje Nastavnik Informatike treba neprestano da prati napredovanje uenika. Kontinuirano ocjenjivanje doprinosi poboljanju kvaliteta nastave, stvara povoljnu mikroklimu za uenje, podstie uenike na intenzivan rad i poluuje oekivane ishode uenja. U konanoj ocjeni koju uenik dobija na kraju kolske godine treba da ravnopravno uestvuju rezultati koje je uenik postigao u podrujima: - sticanja osnovnih ICT znanja, - sticanja umijea i vjetine, - usvajanju navika i stavova, te u podruju - izgraivanja sposobnosti za rjeavanje problema uz primjenu raunara (primjena znanja i umijea). Pored toga nastavnik treba da prati, evidentira i ocjenjuje aktivnost uenika prilikom izvoenja vjebi, uea uenika u grupnom radu, njegovu spremnost na saradnju i ukljuivanje u zajedniko rjeavanje pojedinih problema, uenikovo uee u diskusijama o pojedinim temama, meusobnom ocjenjivanju i samoocjenjivanju i drugo. Prilagoavanje programa U kolama u kojima postoje uenici sa posebnim potrebama razvijaju se prilagoeni programi. Prilagoavanje se vri prema sposobnostima uenika koji treba da pohaaju nastavu sa prilagoenim programom. Prilagoavanje se moe izvriti za grupu uenika ili individualno. Proces prilagoavanja se vri na osnovu programa redovne nastave u pogledu sadraja, naina organizacije rada i oekivanih ishoda uenja. Prilagoavanje vri nastavnik informatike u saradnji sa strunim timom za podrku uenika sa posebnim potrebama na nivou kole ili ire, kako je predvieno zakonom.

SADRAJ

ZNANJE I RAZUMIJEVANJE P ojmovi: informatika, informacija i podatak. Obrada informacija i obrada podataka P ojmovi: ulazne i izlazne informacije.

SPOSOBNOSTI

VRIJEDNOSTI, STAVOVI, PONAANJE Uenik treba da usvoji i razvija pozitivan stav prema informacijama koje mu stoje na raspolaganju, posebno u procesu uenja u koli i kod kue. Podsticanje radoznalosti za spoznajama u oblasti informatike. Izgraen stav o znaaju brojnih sistema u oblasti informatike i raunarstva. Uenik treba da pravilno i uspjeno tumai ulogu brojnih sistema. Izgraen stav o ulozi binarne aritmetike u nainu rada raunara. Shvatanje i prihvatanje informacione i raunarske

AKTIVNOST UENIKA Aktivno uestvovanje u nastavnom procesu, ukljuivanje u rasprave i diskusije o informatici. Izvravanje obaveza u toku izvoenja vjebi.

AKTIVNOST NASTAVNIKA Prezentovanje nastavnih sadraja, organizovanje, voenje i usmjeravanje rasprave o informatici, informacijama i podacima. Praenje aktivnosti uenika. Prezentovanje nastavnih sadraja. Pomaganje uenicima koji zaostaju u savladavanju gradiva. Davanje dodatnih objanjenja grupi ili pojedinim uenicima. Izbor oblika rada koji e omoguiti uenicima razumijevanje i usvajanje znanja o binarnoj aritmetici. Prezentovanje primjera koji

1. OSNOVE INFORMATIKE De finicija informatike . Informacija i podatak. Obrada informacija.

Sposobnost razlikovanja pojma informacije od pojma podatak. Razlikovanje ulazne od izlazne informacije. Razvijanje sposobnosti selekcije i koritenja raspoloivih informacija.

Numerik i (brojni) sistemi. De cimalni, b in arni, heksadecimaln i (heksadek adni) sistem.

Usvojen pojam brojni (numeriki) sistem. Baza (osnova) brojnog sistema Decimalni (dekadni), binarni i heksadecimalni brojni sistemi. Elementi brojnih sistema.

Sposobnost zapisivanja brojeva u decimalnom, binarnom i heksadecimalnom brojnom sistemu. Sposobnost prevoenja brojeva iz jednog sistema u drugi

Praenje predavanja i uputa nastavnika. Voenje potrebne dokumentacije i pribiljeki. Aktivno uee u vjebama. Ukljuivanje u rasprave o ulozi binarne aritmetike u funkcionisanju raunara Rad na prikupljanju tekstualnog i drugog

Binarna aritmetika. Utjecaj raunara n a okolinu i pojedinca.

Sabiranju, oduzimanju, mnoenju i dijeljenju binarnih brojeva Uticaj raunara na cjelokupno drutvo i na poveanje ovjekovih sposobnosti.

Uoavanje znaaja binarne aritmetike kao matematike osnove funkcionisanja (rada raunara) Sposobnost uoavanja efekata uticaja raunara na ovjeka i zastupljenosti u svim

424

oblastima ljudskog rada.

tehnologije kao vanog inioca ljudske savemene svakodnevnice. Pokazuju interes za koritenje svih vrsta raunara. Pravilno se odnose prema ICT sredstvima u kabinetu informatike. Odravaju odgovarajuu panju na asu, prate izlaganje nastavnika.

2. ARHITEKTURA RAUNARA Historijsk i razvoj raunara. John Von Ne umannova struk tura raunara. Pojava mikroprocesora Podjela (vrste ) raunara.

PC raunari. Hardve rska struk tura PC raunara (CPU, me morije , sabirn ice, ulazn i ure aji, izlazni ureaji)

Razvoj raunara, pomagala za raunanje, mehanikih automata za obavljanje raunskih operacija, generacije raunara. Grupe ureaja: ulazne jedinice, izlazne jedinice i centralna jedinica. P ojava, vrste i uloga mikroprocesora. Vrste raunara: kuni i personalni (PC), stolni (desktop) i prenosni (laptop, notebook, hand-held, palmtop, PDA Personal Digital Assistant). Radne stanice, mini raunari, veliki raunari, superraunari. Ulazne i izlazne jedinice P C raunara i njihove uloge. Ulazni i izlazni vezni sklopovi PC raunara. P rocesor (centralna jedinica), interna memorija, eksterna memorija, kontroler eksterne memorije. Blok ema hardverske strukture PC raunara. Znaju nabrojati ulazne jedinice: tastatura, mi, pomina kuglica, grafika ploa ili tablet, skener, palica za igru (dojstik), mikrofon, digitalna kamera. Znaju nabrojati izlazne jedinice: monitor, tampa (printer),crta (ploter), multimedijski projektor, zvunik. Modem (ulazno-izlazni ureaj) Ulazno-izlazni vezni sklopovi: paralelna vrata (port), serijska vrata, USB (Univesal Serial Bus) vrata, grafika kartica, zvuna kartica. Interne memorije: RAM i ROM, PROM, EPROM i EEPROM. Interne i eksterne sabirnice. Matina ploa, kartice (adapteri), utinice (slotovi).

Uenici razlikuju ulogu raunara po generacijama (prva peta). Uenici su sposobni da nacrtaju blok emu raunara (John von Neumannova arhitektura raunara). Sposobnost razlikovanja vrsta raunara i poznavanje njihove namjene.

grafikog materijala za izradu panoa o znaaju informatike i raunarstva. Uporeuju raunare i njihove mogunosti, ranijih generacija i sadanjih. Organizuju prikupljanje pojedinih dijelova raunara i demonstriraju ih na asovima.

ukazuju na rezultate uticaja raunara na okolinu i pojedinca. Koristi raspoloiva sredstva pri obradi novog gradiva. Demonstrira razliite dijelove raunara, ulazno izlazne jedinice, nain njihovog povezivanja i drugo. Kontrolie stepen usvojenosti znanja od strane uenika.

Uenici su sposobni razlikovati ulazne i izlazne jedinice od ulaznih i izlaznih veznih sklopova. Sposobni su objasniti ulogu centralne jedinice (procesna jedinica, procesor). Sposobnost prikljuivanja ulaznoizlaznih jedinica na raunar i podeavanje njihovog rada. Uenici su sposobni razlikovati pojedine ulazno izlazne vezne sklopove. Raspoznaju fizike oblike pojedinih eksternih memorija. Razlikuju jedinice za brzinu pristupa podacima od jedinica za kapacitet memorije. Znaju vrste eksternih memorija: disketa (flopi disk), ZIP disk, hard (tvrdi, fiksni) disk, kompakt disk (CD), magnetne trake, USB Drive.

Prihvataju realnost u vezi sa primjenom raunarske tehnologije. Pravilno koriste ulazno izlazne jedinice i vezne sklopove. Izgrauju pravilan stav prema hardverskim komponentama. Ukazuju na pravilan nain upotrebe, uvanja i skladitenja opreme.

Aktivno uestvuju u voenju rasprave o raunarskom hardveru. Prikupljaju tampani (grafiki materijal u vezi sa raunarskom hardverom te izrauju zidne novine. Postupke rada sa hardverskom opremom prethodno provjeravaju. Ukazuju na propuste koje ine njihovi drugari. Uredno vode pribiljeke na asovima

Kontrolie izvravanje radnih obaveza: voene odgovarajue dokumentacije i pravljenja pribiljeki. Evidentira napredovanje uenika. Govori o pravilnom odlaganju starih komponenti i kompletne raunarske opreme. Prezentuje nastavno gradivo uz optimalnu primjenu metode demonstracije. Objanjava posljedice nepravilnog prikljuivanja i rukovanja komponentama raunara. Ukazuje na mjere HTZ pri radu sa raunarom

425

Softver za PC raunare. Sistemsk i i aplik ativni.

Definicija softvera (software). Podjela softvera: sistemski i aplikativni (korisniki). Raunarski virusi (antiaplikativni softver). Sistemski softver, najvaniji operativni sistem. MS Windows, Unix-Linux, MS DOS. P omoni usluni programi: programi za arhiviranje WinZip, Win RAR i razni programi za odravanje. Kompajleri. Raunarski virusi: trojanski konj, kameleoni, softverske bombe, logike bombe, vremenske bombe, crvi. Antivirusni programi: detektori, itai, titovi. Mjere sigurnosti pri radu sa raunarom: hardverska i softverska sigurnosti. Nain instaliranja raunara: instaliranje hardvera, instaliranje softvera. Instalacioni program: install ili setup. Start meni. Vrste instalacije: tipina, kompaktna, prilagodljiva. Negativne posljedice pri koritenju ilegalnih kopija originalnih diskova legalnog softvera. Besplatni programi (freeware), koritenje programa besplatno na odreeno vrijeme (shareware programi). Demo i pune verzije programa. Pomoni upravljaki programi drajveri. Dijelovi koji sainjavaju moderni raunar. Neophodna oprema: kuite raunara, napojna jedinica, prikljuni kablovi. P oeljna (preporuljiva) oprema: ZIP disk, tampa, skener, pisa CD diskova, pisa i ita DVD diskova i drugo. Neophodan softver za rad raunara: operativni sistem Windows ili Linux i korisniki softver Microsoft Office sa svojim aplikativnim programima.

Sposobni su instalisati odgovarajue programe (softversku podrku), slijedei uputstva o upotrebi. Razlikuju sistemski od aplikativnog softvera. Sposobni su da otkriju prisustvo virusa i da ga uklone pomou programa: Norton Antivirus, McAfee, VirusScan Deluxe, Sophos A ntivirus, FProt Professional i drugi.

Imaju izgraen stav prema raunarskom softveru. Znaju njegovu ulogu i vrijednost. Raunarski sotver znaju uvati i sa njim pravilno rukovati

Pokazuju interes za primjenu savremenog softvera. Ukljuuju se u diskusije o primjeni softvera, njegovim mogunostima i uvjetima za instalisanje. Pomau drugarima koji zaostaju u savladavanju i usvajanju gradiva.

Ukazuje na razvoj softvera i na sve vee mogunosti njegove praktine primjene, jer se raunarski hardver brzo razvija, a cijene postaju sve pristupanije. Kontrolie napredovanje pojedinih uenika. Informacije prua postupno, vodei rauna o psihofizikim sposobnostima uenika da ih prihvate. Demonstrira siguran rad sa raunarom i nain instalisanja programa. Posveuje panju da uenici steknu pravilan odnos prema primjeni mjera sigurnosti. Prati i evidentira napredovanje uenika, istie i pohvaljuje napredne. Onima koji zaostaju prua neophodnu pomo i daje dodatna uputstva.

3. OSNOVNI PRINCIPI RADA RAUNARA Mjere sigurnosti pri radu sa raunarima. Instaliran je raunara. Startup proces (ukljuivanje i pokretanje) raunara.

Sposobni su da primjenjuju mjere sigurnosti u radu sa raunarima. Sposobni su da ukljue i pokrenu raunar. Zna ta je registracijska baza. Sposoban je da vri deinstalaciju pojedinih programa i poznaje opasnosti koje tom prilikom prijete drugim instalisanim programima.

Stekli su potreban nivo odgovornosti da potuju mjere sigurnosti pri radu sa raunarom (softverska i hardverska sigurnost. Pravilno postupaju pri instalisanju softvera, ukljuivanju i pokretanju raunara. Ne vre deinstalaciju pojedinih programa bez prisustva strunih lica. Pravilno tumae i pravilno se odnose prema raunarima i raunarskoj opremi. Podravaju nastojanje da se kad god je to mogue nabavlja i instalira savremeni hardver i softver sa velikim mogunostima. Pokazuju interesovanje za najnovije verzije raunarskog hardvera i softvera. Prihvataju nain komunikacije ovjeka sa raunarom. Raunar i svu njegovu opremu doivljavaju kao ovjekovu neminovnost za uspjeno

Analiziraju postupke pravilnog rada sa raunarom. Primjenjuju mjere sigurnosti pri radu. Organizuju rasprave o legalnom i nelegalnom softveru, ukazujui na tetne posljedice primjene nelegalnog softvera.

Minimaln a hardve rska i softverska konfiguracija PC raunara. (Neophodni minimu m hardvera i softvera d a bi raunar mogao da radi).

Sposobni su da nabroje dijelove modernih raunara. Hardverski dijelovi: - matina ploa sa mikroprocesorom, - RAM memorija, - tastatura i mi, - hard disk, - flopi disk, - ita kompakt diskova, - grafika kartica, - zvuna kartica, - modem. Znaju koji je neophodan softver za rad raunara.

Poseban iteres pokazuju prema novim konfiguracijama prijenosnih raunara LAP TOP, za novije ulazno izlazne jedinice i drugo. Pribavljaju dodatnu raunarsku i informatiku literaturu koju itaju i analiziraju na asu.

Komunik acija korisnika sa raunarom. Opa struktura komunikacionog procesa, komunikacija ovjek raun ar, vrste komunikacije: grafik o okruenje ,

P otreba za komunikacijom ovjek raunar (dostava podataka raunaru prihvatanje i interpretacija informacija). Elementi komunikacije: izvor informacija, prijemnik informacija, kanal veze (komunikacioni kanal). Opti model

Sposobni su da ostvare neophodnu komunikaciju sa raunarom kako bi rjeavali pojedine probleme. Sposobni su da grafiki predstave opti model komunikacije ovjeka sa raunarom.

Aktivni su na asu, uestvuju u raspravi koja se vodi o temi komunikacije korisnika sa raunarom. Daju primjere uspjene komunikacije,

Demonstrira neophodnu opremu, odnosno raunala sa minimalnom konfiguracijom, te ih poredi sa drugim raunarima savremene konfiguracije. Organizuje vjebe i kontrolie izvravanje zadataka. Podstie uenike na kupovinu i itanje strunih asopisa iz oblasti raunarstva i informatike. Vri prezentaciju ope strukture komunikacionog procesa, objanjava vrste komunikacije i raunarsku ergonomiju. Demonstrira komunikaciju

426

glasovna komunikacija. Raunarska ergonomija.

4. PRIMJENA RAUNARA Programi za obradu tek sta. Razvoj softvera za obradu tek sta (tekst procesora) n a PC raunarima. P regled osnovnih operacija.

Ubacivan je tablica i ostalih ne tekstualnih elemenata u tek stualne dokumente. Provje ra pravopisa, gramatike i automatsko ispravljan je greak a Proraunske tablice. Razvoj softvera za tabelarne proraune na PC raun arima. Unos podataka. Ureivanje i oblikovanje radnih stranica. Pregled operacija. Obavljanje prorauna. Kreiranje grafikona.

komunikacionog procesa. Hardverski interfejs (meuveza): ulazno izlazne jedinice i pripadajui vezni sklopovi. Softverski interfejs: odgovarajua programska podrka npr. za funkcionisanje tastature, mia i drugo. Komunikacija ovjeka sa raunarom pomou grafikog okruenja (GUI Graphical User Interface). Komunikacija izmeu ovjeka i raunara putem glasa. Raunarska ergonomija. Klasina primjena raunara: nauno-tehniki prorauni, masovna obrada podataka. Uloga tekst procesora: editiranje (ureivanje) teksta i formatiranje (oblikovanje) teksta. Microsoft Word za Windows. Izgled (elementi) prozora: naslovna traka sa dugmadima za minimizaciju, maksimizaciju i zatvaranje prozora, traka glavnog menija, trake Standard, Formating i Drawing sa alatima, horizontalni i vertikalni linijar, horizontalna i vertikalna traka za pomak, taka umetanja (kursor), dugmad za izbor naina prikaza, statusna traka, prozor dokumenta (radna povrina), pokaziva mia (kada je prikljuen). P regled osnovnih operacija u programu M icrosoft Word za Windows. P adajui meniji kao skupovi logiki povezanih naredbi. Upotreba padajueg menija Table za ubacivanje tablica u tekstualne dokumente. P ostupci ubacivanja crtea, slika, grafikona, ema i drugih elemenata. Zna nabrojati koji su danas u upotrebi programi za tabelarne proraune: Microsoft Excel, Lotus 1-2-3, Quattro Pro. Microsoft Excel ima karakteristian oblik. Njegovi osnovni elementi su: naslovna traka, traka glavnog menija, trake sa altima Standard, Formatting i Drawing, dugmad za ure ivanje, polje sa nazivom elija, traka formula, oznake kolona, polje za ureivanje formula, horizontalna i vertikalna

Sposobni su opisati hardverski i softverski interfejs. Sposobni su objasniti ta je GUI. Znaju oblike i fizike karakteristike radnog prostora i ulazno izlaznih jedinica, zraenje i osjetljivost ekrana, izbor boja na ekranu, vrste namjetaja (stolica i radni sto).

Uenici su sposobni da ponove klasinu primjenu raunara. Sposobni su da reproduciraju znanja o razvoju softvera za obradu teksta. Sposobni su da demonstriraju i pokau izgled i elemente prozora tekst procesora. Sposobni su da objasne sadraj trake glavnog menija: F ile, E dit, View, Insert, F ormat, Tools, Table, Window i Help.

savremeno ivljenje. Pravilno se odnose prema uvjetima rada sa raunarom potujui savremene ergonomske zahtjeve. Izgradili su osobinu potovanja raunarskih ergonomskih zahtjeva i primjene potrebnih mjera. Iskazuju poseban interes da se upoznaju sa mogunostima teksta procesora, a posebno sadraja pojedinih menija. Pravilno postupaju u toku izvoenja vjebi. Razvijaju navike koritenja tekst procesora u svakodnevnom radu i uenju. Provjera znanja iz ortoepije i ortografije, te povezivanje raunarskih znanja sa znanjima iz drugih nastavnih predmeta.

ali i primjere kada komunikacija treba da bude drugaija. Istiu primjere primjene mjera koje zahtijeva raunarska ergonomija.

pomou grafikog okruenja, a po mogunosti i komunikaciju putem glasa. Potie uenike na savladavanje teorijskih ali i praktinih sadraja.

Aktivno se ukljuuju u nastavni proces, prate nastavnikovo izlaganje, uestvuju u fazi ponavljanja i utvrivanja gradiva. Vode pribiljeke na asu. Vre demonstraciju elemenata prozora tekst procesora i vode diskusiju o pojedinim elementima prozora.

Prezentuje nastavno gradivo. Klasinu primjenu raunara, razvoj softvera za obradu teksta, izgled i elemente prozora, osnovne operacije u MS Wordu. Kontrolie aktivnost uenika. Potie one koji zaostaju, istie one koji bre savladavaju gradivo. Evidentira rezultate koje uenici postiu na vjebama. Vodi rauna da uenici pravilno i prema uputstvima koriste raunarsku opremu.

Sposobni su da se slue padajuim menijima a posebno menijem Table kako bi umetnuli netekstualne elemente u tekstualni dokument. Sposobni su pokrenuti program za tabelarne proraune. Sposobni su pokazati i demonstrirati osnovne elemente prozora, unos podataka, zatim urediti i oblikovati radne stranice, vriti proraune i kreirati grafikone. Sposobni da objasne i koriste padajue menije smjetene u traku glavnog menija: File, Edit, V iew, Insert, Format, T ools, Data,

Upotrebljavaju naredbe za provjeru pravopisa, gramatike i automatskog ispravljanja greaka. Stvaraju naviku upotrebe tablinog kalkuratora u procesu uenja i pisanju referata i raznih izvjetaja. Razvijaju sposobnost i znanje predstavljanja podataka (i informacija) u tablicama i pomou grafikona. Razvijanje

Aktivno se ukljuuju u izvoenje vjebi.

Kontrolie izvoenje vjebi i evidentira rezultate.

Ukljuuju se u kreiranje vjebi. Izvravaju obaveze koje postavlja nastavnik, a zatim predlau vjebe prema svojim potrebama i nahoenjima Trae pomo ukoliko ne uspijevaju da rijee svoj zadatak. Koriste

Prezentuje nastavno gradivo: razvoj softvera za tabelarne proraune, naine unosa podataka, ureivanje i oblikovanje radnih listova, pregled operacija, daje instrukcije za obavljanje prorauna i kreiranje grafikona. Nadzire aktivnost uenika.

427

Programi za upravljan je bazama podataka. Osnovni pojmovi o bazam a podataka. Organizacija b aza podataka. Aplikacije baza podataka. Grafik i programi. Uvod u raunarsku grafiku. Struktura g rafikih sistema. Manipuliranje elementima slike . Grafik i pake ti. Programi za stolno izdavatvo - DTP.

traka za pomak, oznake redova, oznaka aktivne elije, dugmad za izbor radnih stranica, oznake radnih stranica, statusna traka. Unos podataka se vri u aktivne elije. M ogu se unositi slijedei podaci: tekstualni, brojani, datumski, vremenski i formule. Najpoznatiji programi za upravljanje bazama podataka: Microsoft Access, Microsoft Visual Foxpro, Paradox i Claris Filemaker Pro. Baze linih informacija (organizeri) koriste: Lotus Organizer, Microsoft Outlook i Act. P od raunarskom grafikom podrazumijeva prezentacija informacija pomou slika u kojima su glavni nosioci informacija oblici i boje. Grafiki programi: programi za crtanje, programi za slikanje i programi za dizajniranje. P rogrami za crtanje su: CorelDRAW, Adobe Illustrator. P rogrami za slikanje su: Adobe P hotoShop, Corel P hotoPaint, M etaCreations' P ainter i JASC's PaintShop P ro. P rogram za projektovanje i dizajniranje je CAD (Computer Aided Desingn). Osnovne operacije sa grafikim objektima: translacija, rotacija, skaliranje i smicanje. Druge operacije: prevrtanje slike po horizontali i vertikali, izmjena svjetla slike, izmjena kontrasta, izmjena boja, pretvaranje kolor slike u crno-bijelu sliku. Stolno izdavatvo DTP (Desktop P ublishing) kao skup postupaka koji koriste raunar (i sve njegove ulazno-izlazne jedinice) i odgovarajui softver za izdavanje knjiga, broura, novina, kataloga, itd. Vladaju znanjem da komunikacioni programi upravljaju prijenosom podataka izmeu vie povezanih raunara (raunarska mrea). Usvojili su pojam INTERNETA i znaju da je to najpoznatija raunarska mrea. Znaju koji su servisi Interneta neophodni za

Window i Help.

estetskih osobina i likovnih sposobnosti pri ureivanju dokumenata, koristei prostor, oblike, boje i druge elemente.

raspoloive udbenike i drugu literaturu kako bi prije doli do rjeenja.

Osigurava pedagoku, nastavnu mikroklimu u kabinetu pogodnu za uspjeno uenje i ugodan boravak uenika.

Sposobni su nabrojati najpoznatije programe za upravljanje bazama podataka, te organizere i aplikacije koje korisniku omoguavaju manipulaciju podacima. Sposobni objasniti da raunarsku grafiku moemo podijeliti na dvodimenzionalnu (2D) i trodimenzionalnu (3D) grafiku. Raunarska grafika mora imati hardversku i softversku strukturu. Hardversku strukturu (podrku) ine ulazno izlazne jedinice raunara. Softversku strukturu (podrku) ini jezgro grafikog sistema. Sposobni su da izvode nad elementima slike, npr. fotografijama (grafikim objektima) slijedee operacije: filtriranje, izotravanje i specijalne efekte. Mogu nabrojati poznate DTP programe: QuarkXP ress, Adobe PageMaker, Microsoft Publisher, A dobe In Design itd.

Uoavaju potrebu da koriste baze podataka za potrebe uenja, zatim za unos, pohranjivanje i koritenje linih informacija i slino. Stekli su znanja i uvjerenja da je raunarska grafika neophodna kada se govori o primjeni raunara. Imaju izgraen stav da je potrebno stei (usvojiti) elementarna znanja o raunarskoj grafici i mogunostima njene primjene. Stekli su uvjerenja i zauzeli stav da bez poznavanja strukture grafikih sistema i manipuliranja elementima slike nije mogue uspjeno koristiti bogate mogunosti raunarske grafike. Posebno iskazuju interes za sticanje znanja o programima za stolno izdavatvo DTP.

Aktivno uestvuju u vjebama koje je planirao nastavnik. U toku asa uredno vode zabiljeke u biljenice. Uestvuju u nastavnom procesu i prema uputstvima nastavnika izvode vjebe. Pripremaju se da znanja koja steknu iz oblasti raunarske grafike koriste pri uenju sadraja iz drugih nastavnih premeta. Prikupljaju dodatnu literaturu i tekstove iz tampe i strune periodike. Ukljuuju se u raspravu o grafikim paketima, iznose svoja iskustva i spoznaje. Izrauju odgovarajue panoe sa sadrajima iz oblasti raunarske grafike.

Organizuje vjebe u MS Accessu li MS Outlooku. Daje potrebne dodatne informacije.

Komunik acioni programi. Interak tivni multimedijski obrazovni programi. Enciklopedije, atlasi, rje nici, e lektronike knjige, obrazovne igre, simulacije. Osnovni pojmovi o multimediji. Neophodna

Sposobni su da definiu pojam komunikacionih programa. Sposobni su da nabroje neophodnu hardversku i softversku opremu za multimedijsku primjenu (oprema multimedijskih raunara). Sposobni su pokrenuti

Imaju pravilan stav i afirmativno se izraavaju o komunikacionim programima Stekli su naviku da koriste multimedijske obrazovne programe. Za uenje sadraja iz drugih

Paljivo prate izlaganje nastavnika. Uestvuju u fazi ponavljanja, vjebanja i utvrivanja gradiva. Istiu doprinos multimedijalnih obrazovnih programa,

Vri prezentaciju nastavnog gradiva: o grafikim paketima, strukturi grafikih sistema, o manipuliranju elementima slike, grafikim paketima, programima za DTP. Bira najpovoljnije nastavne metode i oblike rada prema uvjetima u kojima nastavu izvodi. Takoer, u skladu sa raspoloivom raunarskom opremom organizuje vjebe tako da svaki uenik moe savladati osnovne zahtjeve u pogledu poznavanja hardverske i softverske podrke za DTP . Prati aktivnosti uenika i podstie njihov rad. U sluaju potrebe vri naknadnu demonstraciju svima ili samo pojedinim uenicima. Prezentuje nastavno gradivo. Koristi nastavne metode demonstracije i objanjavanja prvo frontalno a zatim u grupama. Primjenjuje efikasne oblike rada. Organizuje

428

hardve rska i softverska podrka.

Hipe rtekst i hipermedija

Primje na raunara u sljedeim dje latnostima: obrazovanje , inenje rstvo, upravljan je procesima, saobraaj, me dicina, sport, uprava, uredi, bank arstvo, trgovina, ugostite ljstvo, masovni me diji.

multimediju: World Wide Web (WWW), elektronika pota (E-mail), askanje IRC (Internet Relay Chat), prijenos glasa VOI (Voice Over Internet) tehnologije, FTP (File Transfer P rotocol) za prijenos dokumenata, Telnet, mrene novine itd. Multimedijalni programi namijenjeni za obrazovanje (edukaciju) koriste razliite vrste medija za prezentaciju informacija: tekst, grafiku, animaciju, videoisjeak, muziku, govor. P rincip WWW zasnovan na hipertekstu i hipermediji. HTML (Hiper Text Markup Language) je standard za zapisivanje hipertekstualnih dokumenata. P osebni (specijalni) programi za kreiranje hipertekstualnih i hipermedijalnih dokumenata su: Microsoft FrontP age i M acromedia Dreamweaver. P rikaz i manipulacija sa trodimenzionalnim objektima vri se u 3D multimediji (3D WEB). P rimjena raunara u obrazovanju: multimedijalni obrazovni programi, programi za vjebanje i uenje, upotreba raunala kao nastavnog sredstva, voenje evidencije, statistike, razrednih knjiga, izrada kolskih novina, publikacija, asopisa, knjiga, itd. U inenjerstvu: projektovanje uz pomo raunara, izrada tehnikih crtea i dokumentacije, upotreba raunala u proizvodnim procesima, upravljanje proizvodnim mainama, kontrola kvaliteta proizvoda itd. U saobraaju: upravljanje, regulisanje i kontrola zranog, kopnenog i vodenog saobraaja. U sportu se raunari koriste za praenje fizikih aktivnosti sportista, mjerenje i registrovanje postignutih rezultata itd.

programe (servise Interneta) sa obrazovnim sadrajima kao to su: enciklopedije, atlasi, rjenici, elektronike knjige, obrazovne igre, simulacije. Znaju da ovi programi slue za vjebanje i uenje u raznim oblastima: matematika, jezik, fizika, saobraaj, biologija itd.

nastavnih predmeta koriste enciklopedije, atlase, rjenike, elektronike knjige, obrazovne igre, simulacije.

postizanju boljeg uspjeha u uenju. Trude se da upoznaju savremenu hardversku i softversku podrku potrebnu za multimediju.

vjebe te osigurava da uenici ispune planirane obaveze i rijee postavljene zadatke. Provjerava nivo usvojenosti znanja i evidentira uspjeh uenika.

Znaju pojam hiperteksta, podvlaenje i bojenje teksta drugom bojom, hiperveza (hiperlink). Znaju pojam hipermedije (hiperlinkovanje slike, animacije). Sposobni su pokrenuti programe i koristiti hipertekst i hipermediju u toku uenja. Sposobni su pokrenuti programe u 3D multimediji. Sposobni su da uspjeno predstave i opiu primjenu raunara u raznim djelatnostima, a posebno u obrazovanju. Sposobni su da pokrenu programe u kojima mogu izraivati tehnike crtee i drugu tehniku dokumentaciju za svoje potrebe u nastavi tehnike kulture i drugih nastavnih predmeta. Znaju da se u medicini raunari koriste za voenje evidencija o korisnicima zdravstvenih usluga, za praenje i nadzor pacijenata, odre ivanje dijagnoze, analizu zdravstvenog stanja pacijenata i dr.

Stekli su naviku da koriste hipertekst i hipermediju u toku uenja i rjeavanja problema. 3D multimediju koriste i za line potrebe, za prikupljanje potrebnih informacija, ali i za igru i razonodu. Primjenu raunara u svim oblastima ljudskog rada i ivota shvataju kao dio svakodnevnice. Trude se da uz primjenu raunara i aplikativnog softvera to vie olakaju svoj rad i da ivot uine ugodnijim. Pravilno tumae i shvatili su ulogu raunara u medicini, trgovini, saobraaju, privredi itd.

Iskustva sa koritenjem hiperteksta i hipermedije te 3D multimedije prenose drugim uenicima. Vode rasprave na ovu temu. Pomau uenicima koji nisu na vrijeme izvrili zadatke.

Vri prezentaciju nastavnih sadraja. Angauje uenike koji imaju iskustva i znanja u koritenju hiperteksta i hipermedije da pomau drugim uenicima u toku vjebi. Organizuje raspravu na temu o hipertekstu i hipermediji. Na popularan nain izlae nastavno gradivo i trudi se da kod uenika razvije radoznalost i pobudi znatielju. Uenicima omoguava da o temi primjene raunara samostalno napiu referat i prikupe interesantne tekstove, slike i drugi grafiki materijal. Redovno vri provjeru usvojenosti znanja i vjetina. Transparentno vri ocjenjivanje uz neophodna obrazloenja.

Analiziraju i raspravljaju o tome gdje se sve raunar primjenjuje i koja mu je uloga. Porede rezultate rada ljudi postignute uz primjenu raunara sa rezultatima koji se postiu bez primjene informacione komunikacione tehnologije. Planiraju primjenu raunara u svojim aktivnostima.

429

5. PRIJENOS PODATAKA RAUNARSKE MREE Osnovni principi prije nosa podataka. Te lefonsk a mrea kao dominantna komunikacijsk a mrea. Mree za prije nos podataka (WAN i LAN).

Interne t Upotre ba Inte rneta i WWW se rvisa (provajde ri: BIHNET, UTIC) Raunari pretraivai informacija: Google, Alta Vista, Yahoo, Lycos. Elektronska pota.

Raunarska mrea ima zadatak da prenosi podatke i informacije izmeu dva fiziki odvojena mjesta. Ostvarivanje digitalnog prijenosa (prijenos digitalnih informacija). Brzina prijenosa informacija bps (broj prenesenih bita u sekundi). Koritenje telefonske mree (koja prenosi analogne signale) za prijenos digitalnih informacija uz primjenu modulatora i demodulatora (modem). P odjela raunarskih mrea: lokalne ili LAN (Local Area Network) i globalne mree za ire podruje WAN (Wide Area Network). Internet kao najrasprostranjenija svjetska (globalna) raunarska mrea. P rikljuivanje na Internet putem provajdera: BIHNET, UTIK i drugih. Upotreba WWW servisa. P rogrami za izradu WWW stranice. Koritenje raunara pretraivaa: Google, A lta Vista, Yahoo, Lycos. P rogrami za koritenje usluga elektronike pote (E-mail): Eudora, Microsoft Outlook, Lotus CC : Mail, Outlook Express. Servis IRC (Internet Relay Chat) Razgovor meu korisnicima u realnom vremenu itajui poruke. P rijenos slike i zvuka (glasa) putem VOI (Voise Over Internet) tehnologije. FTP (File transfer Protocol) protokol za prijenos hipertekstualnih i hipermedijalnih dokumenata. Znaju ta je globalna strategija rjeavanja problema prema POLY-u. Nauili su tipove problema: problemi za nalaenje rjeenja (problemi raunanja) i problemi za dokazivanje (problemi odluivanja). P ostupci u rjeavanju problema su: razumijevanje i definiranje problema, razrada plana akcije, realizacija akcije i osvrt na rjeenje.

Sposobni su objasniti principe prijenosa podataka. Pokreu programe kojim se vri prijenos podataka. Sposobni su objasniti razliku izmeu lokalne i globalne raunarske mree. Sposobni su objasniti prednosti mrea: ISDN (Integrated Service Digital Network) i ADSL (Asymetric Digital Subscriber Line).

Uoavaju vanost prijenosa podataka izmeu dva fiziki odvojena mjesta. Imaju pravilan stav i znaju razlikovati analogni i digitalni prijenos podataka. Znaju prednosti digitalnog prijenosa podataka i informacija.

Ocjenjuju efekte koji se postiu prijenosom podataka na velike udaljenosti. Raspravljaju o nainima telefonskog analognog prijenosa zvuka (govora) i o upotrebi telefonskih mrea za prijenos digitalnih informacija ugradnjom modema. Paljivo prate izlaganje nastavnika. Vode potrebne zabiljeke o uputstvima za izvoenje vjebi. Rjeavaju zadatke koje postavlja nastavnik u vezi sa Internetom i njegovim servisima WWW-om.

Organizuje vjebe i prati izvravanje zadataka. Uenicima pomae da rijee pojedine zadatke. Primjenjuje metode i oblike rada kojim se postiu najbolji rezultati u uenju. Podstie uenike na razmiljanje o mogunostima koje se pruaju korisnicima prikljuivanjem na mreu raunara. Govori o Internetu vrei korelaciju sa obraenom temom komunikacioni i interaktivni multimedijalni programi. Planira da uenici savladaju izradu jednostavne WWW stranice i da uenici savladaju komunikaciju elektronskom potom (slanje i prijem E-maila) Daje potrebna uputstva za izvoenje vjebi. Kontrolie da li uenici pravilno koriste raunar. Evidentiraju uspjeh koji su postigli uenici.

Uenici znaju koristiti Internet potujui predviene procedure. Ovladali su vjetinom koritenja usluga Internet servisa. Slanje elektronike pote putem WWW servisa (Yahoo, Hotmail, Web Mail HTML). Sposobni su kreirati WWW stranicu.

Formirali su stav da je neophodno koristiti servise Interneta. Svjesni su ogromnog znaaja Interneta u savremenom ivotu ljudi. Uspjeno se slue servisima Interneta, posebno WWWom i E-mail-om.

Ostali internet se rvisi (IRC, VOI tehnologije multimedijske interak tivne komunikacije, FTP protokol, Te lnet).

Uenici su savladali i mogu koristiti i druge servise Interneta kao to su: IRC, VOI i FTP . Znaju da je Telnet servis za rad na udaljenom raunaru.

6. RJEAVANJE PROBLEMA UZ POMO RAUNA-RA Rjeavanje problema. Tipovi problema. Razumije vanje, de finiranje problema. Stvaran je plan a rje avanja p roblema.

Sposobni su da rjeavaju probleme uz pomo raunara. Primjenjuju redoslijed postupaka pri rjeavanju problema.

Stekli su naviku da koriste raspoloive resurse Interneta, da komuniciraju putem elektronske pote. Znaju prednosti koritenja raunara pretraivaa da bi doli do potrebnih informacija. Stekli su navike i potrebna znanja da mogu postavljene probleme rjeavati planski, potujui redoslijed postupaka. Uoili su potrebu da se poslije realizacije plana izvri analiza rjeenja kako bi se unaprijedio opti pristup rjeavanju problema uz pomo raunara.

Organizuju rad na raunalu prema uputstvu nastavnika. Uspostavlja-ju meusobnu komunikaciju koristei svoje kune raunare.

Analiziraju i uoavaju prednosti planskog rjeavanja problema.

Nastavnik bira karakteristine primjere rjeavanja problema uz pomo raunara na kojima se jasno razlikuju postupci i koji e uspjeno pokazati znaaj planskog rjeavanja.

430

Algoritam Pojam i zapisivanje algoritma (line arni tok, grananje i pe tlja). Konstruk cija algoritma za rje avanje problema. Put od algoritma do programa.

6. PROGRAMIRANJE Osnovne karakte ristike programskih jezika. Proceduraln i programski je zici. Objektno orije ntirani programski je zici. Ne proceduralni programski je zici. Metodologija programiranja. Proceduralno i ne proceduralno komuniciranje sa raunarom. Razvoj proceduralnog komuniciranja. Struktuirani p ristup razvoju program a. Programski je zik BASIC. Osnovni e le menti BASIC-a. Osnovne nare dbe BASIC-a. Programske struk ture . Sloene strukture podataka. Funk cije i potprogrami. Grafika i zvuk . Izrad a programa po zadatku i samostalno.

Algoritam je svaki jasan, precizan i nedvosmislen ureeni niz koraka, koji u konanom vremenu vodi do rjeenja nekog problema. Naine zapisa algoritma: govornim jezikom i grafikim prikazom. P ostupak razvoja algoritma odozgo prema dole (topdow n pristup). Razlike izmeu sloenih mainskih instrukcija (nule i jedinice) i jednostavnih naredbi u programskim jezicima. Nedostaci govornog jezika za potrebe komuniciranja sa raunarom. P rogramski jezici niskog nivoa. Proceduralni (problemski orijentirani) programski jezici (BASIC, P ascal, FORTRAN, COBOL, C itd). Objek tno orijentirani programski jezici: C++, Java, Object P ascal. Neproceduralni (deklarativni, opisni) programski jezici. Kompajleri i interpreteri. Proceduralno i neproceduralno komuniciranje sa raunarom. Razvoj proceduralnog komuniciranja. Razumiju naine rada u BASIC-u (direktni i indirektni). Alfabet BASIC-a. Tipovi podataka. Konstante, promjenljive i izrazi. Struktura ponavljanja. FOR petlja, IF THEN i GOTO. Indeksirane promjenljive nizovi. Rad sa podacima. P ostavljanje zadatka, izrada algoritma i pisanje programa. Dokumentiranje i testiranje programa.

Zapis govornim jezikom (prikaz sa numeriranim koracima) svaki korak se oznaava rednim brojem od 1 nadalje. Znaju da grafiki nain zapisa algoritma podrazumijeva izradu dijagrama toka (organigram). Mogu nabrojati grafike simbole koji se koriste za izradu dijagrama toka. Uenici su sposobni objasniti osnovne karakteristike programskih jezika. Sposobni su praviti razlike izmeu vrsta (grupa) programskih jezika: jezici niskog nivoa (mainski jezik), proceduralnih, objektno orijentiranih i neproceduralnih programskih jezika. Sposobni su objasniti struk turirani pristup razvoju programa.

Prihvatili su stav da je u postupku izrade raunarskog programa za rjeavanje problema potrebno prvo sainiti algoritam. Prave razlike kod zapisa algoritma.

Uestvuju u raspravi o algoritmu. Samostalno postavljaju (definiu) problem i prave algoritam.

Izlae nastavno gradivo vodei rauna o korelaciji ove nastavne jedinice sa obraenim nastavnim sadrajima u estom razredu.

Shvataju znaaj programiranja sa aspekta rjeavanja mnogih problema koje ovjek bez raunara vjerovatno ne bi nikada rijeio. Posebno se interesuju za savremene programske jezike koji su od praktinog znaaja.

Ukljuuju se u diskusije o programskim jezicima. Analiziraju razlike izmeu kompajlera i interpretera. Postavljaju pitanja u vezi sa strukturiranim pristupom razvoju programa, te u kojim programskim jezicima se primjenjuje ovaj pristup.

Izlae nastavno gradivo i povezuje ga sa gradivom o programiranju koje je obraeno u estom razredu. Vodi rauna da se ponavlja samo ono gradivo koje je potrebno za razumijevanje ovog nastavnog gradiva. Organizuje vjebe i prati u kojoj mjeri uenici izvravaju zadatke.

Sposobni su pokrenuti program BASIC. Sposobni su primijeniti naredbe koje pripadaju strukturi ponavljanja.

Primjenjuju verziju BASIC-a koja im je na raspolaganju. Primjenjuju funkcije i potprograme.

Interesuju se koje probleme je mogue rijeiti koristei BASIC. Uredno vode pribiljeke. Izvode predviene vjebe.

Izlae nastavno gradivo. Nastavnu grau izlae na nain kojim e kod uenika izazvati panju i podstai interesovanje.

Sposobni su rjeavati probleme uz pomo raunara. Takoer znaju formulisati i postaviti zadatak za koji je mogue napisati program.

Imaju potpuno izgraen pozitivan stav prema raunarima (ukljuujui kompletan hardver i softver) te se u svom radu oslanjaju na usluge koje im raunar prua.

Aktivno uestvuju u izvoenju vjebi. Demonstriraju svoja rjeenja. Pomau drugim uenicima.

Primjere programiranja bira paljivo, one koji imaju edukativnu vrijednost i koji su u korelaciji sa sadrajima iz drugih nastavnih predmeta.

431

(jedan as sedmino - 35 asova godinje)

STVARALAKE KARAKTERISTIKE - OSTVARIVOST LIKOVNE PRAKSE I PROCESA P R O GRAM S K I SA D R AJ I LIKOVNO- PROB LEMSKE CJELINE 1. TAKA I LINIJA Moi uoiti u svom okruenju, prepoznati i biti sposoban ovladati primjenom teksturnih linija, crta, moi predstaviti razliite teksture upotrebom raznovrsnih kombinacija linija, crta. Ovladati, biti sposoban predstaviti, spoznati kako primijeniti linije, crte u cilju postizanja razliitih tekstura, linija, crta u funkciji definisanja tekstura: - hrapava tekstura - glatka tekstura - sjajna tekstura - mat tekstura. Usvajanje teksturne crte, linije i mogunost njene primjene Upoznavanje strukturne crte, linije i nain njene primjene. Ovladavanje sposobnosti prepoznavanja karaktera teksturnih i strukturnih crta, linija/ i ovladavanje njihovom primjenom u cilju predstavljanja grae i povrine neke materije. 2. BOJA Razvijanje sposobnosti uoavanja i prepoznavanja lokalne boje. Razvijanje sposobnosti prepoznavanja i usvajanje sposobnosti primjene tonskog stepenovanja /tonska gradacija/ valerska vrijednost boje. Ovladavanje primjenom optikog mijeanja boja /poentilizam-divizionizam/ postupak rada koji omoguava realizaciju kompozicijskih zadataka Dalji rad na usvajanju sposobnosti, uoavanja, analitikoj procjeni i mogunostima predstavljanja upotrebom lokalne boje Istraivanja putem primjene optikog mijeanja boja /poentlizam-divizionizam/, plave i ute take rezultiraju zelenu boju 3. PLOHA Dalji rad na razvijanju primjene /predstavlja- nju/ lika /oblika/ na plohi u razliitim formama realizacije kompozicije: - simetrina kompozicija plonih oblika - asimetrina kompozicija plonih oblika. Realizacija dvodimenzionalne organizacije kompozicije u POTICAJNE PREFERENCIJE, LIKOVNO- DIDAKTIKI I TEHNIKI MEDIJI - Dogaanja u neposrednom okruenje uenika: ljudi pri razliitim aktivnostima, pojave u prirodi, ivotinje, biljke,objekti, prostori - Korelacija sa drugim nastavnim predmetima, povezivanje sadraja drugih predmeta: maternji jezik: pripovijetka, prozni tekst, roman, pjesma, poslovica, matematike, stranog jezika, informatike, biologije, historije/povijesti, geografije/ zemljopisa, muzike /glazbene, tjelesne i tehnike kulture, BiH kulturne batine ... - Upotreba: (udbenika za VII razred (likovna kultura).O dgovarajue reprodukcije ili pripremljene grafofolije, dijaprojektor-slajd, video DVD material, multimedija, video). - Akvarel, gva, tempera, kola razliitim materijalima, pastel /suhi, votani/, zgrafito /grebanje premazane osnove prethodno obojene votanim bojama/, flomasteri u boji /za manje formate radova/, mozaik -Upotreba: (udbenika za VII razred (likovna kultura). Odgovarajue reprodukcije ili pripremljene grafofolije, dijaprojektor-slajd, video DVD materijal, multimedija video). - Oblik /forma, lik/ i ploha u realizaciji dvodimenzionalne organizacije kompozicije - Realizacija kompozicionih odnosa simetrije i asimetrije u oblasti slikanja upotrebom razliitih slikarskih tehnika - Pozitivni i negativni odnos kao nain u predstavljanju teksture, plastinost plohe /ispupeno-udubljeno/ -Grafike forme i odnosi svijetlih i tamnih ploha, pozitivno i negativno, primjena kontrasta statinih i dinaminih ploha, ostvarivanje ritma crnog i bijelog /pozitivnog i negativnog/, organizacija prostora primjenom simetrije /asimetrije/ u realizaciji grafikog lista C ILJ E V I LIKOVNO- OBRAZOVNI Izraajne mogunosti teksturnih linija, crta, moi ih uoiti na umjetnikim i svojim radovima i biti sposoban primijeniti mogunosti razliitih karakteristika tekstura putem slaganja linija, crta, mrlja i taaka - Upotreba razliitih vrsta linija, crta crtakim materijalima u cilju ostvarivanja hrapave, glatke, sjajne, mat, svijetle i tamne teksture - zasiena tekstura - prozrana, meka tekstura - Biti sposoban prepoznati i upotrijebiti razliite vrijednosti tekstura u cilju dobijanja sloenih organizacijskih formi struktura. - Usvojiti pojam tekstura: hrapava tekstura, glatka tekstura, sjajna tekstura, mat tekstura, zasiena tekstura, prozrana- meka tekstura. - Usvojiti pojam struktura, ono to definie organizaciju i strukturu neke plohe, oblika-forme, materiju: rastresito-prhko tvrdo-vrsto /sabijeno/ - Biti sposoban prepoznati i biti u mogunosti koristiti se lokalnom bojom, - Razviti kod uenika sposobnost uoavanja, davanja znaaja i usvajanja primjene lokalnih boja - Ovladati i moi se koristiti njihovim karakteristikama valerske vrijednosti /tonskog stepenovanja boje/ i koritenja odnosa, svijetlo-tamno - Primjene primarnih boja punog intenziteta u funkciji optikog mijeanja boja i dobijanja izvedenih razliitih tonskih vrijednosti Dalji rad na sposobnosti, uoavanja, spoznaji i mogunostima predstavljanja bojom - Lokalna boja, njene karakteristike, - Primjena stepenovane, valerski promijenjene boje - Usvojenih pojmova za oblast boja: lokalna boja, stepenovanje boje /valerske vrijenosti/, optiko mijeanje boja - Sagledavanje znaaja vizuelnih karakteristika lika /forme, oblika/ u realizaciji dvodimenzionalne organizacije kompozicije - Razumijevanje i usvajanje LIKOVNO ODGOJNI - Usvajanje pozitivnih stavova i odnosa prema likovnoj umjetnosti i estetskim vrijednostima, produbljivanje sposobnosti vrednovanja sadraja i ideja - Otkrivanje estetske vrijednosti teksture i mogunosti raznovrsne primjene u realizaciji crtea u predstavljanju motiva i sadraja - Razvijanje kritikog miljenja, formiranje stavova i odnosa prema pozitivnim vrijednostima, patriotizmu, ouvanje kulturne, batine i prirodne okoline. - Dalji rad na njegovanju pozitivnog odnosa prema radu: inicijativi samostalnosti, istrajnosti, dosljednosti i angaovanosti, spremnost za saradnju, opredijeljenost za timski rad. -Razvijanje humanih odnosa meu polovima, drugarstvu, solidarnosti, jaanje i bogaenje emocija - Razvijanje sposobnosti posmatranja, diferenciranje bitnog od manje vanog, povezivanja pojmova, uoavanja, zakljuivanja, sposobnost snalaenja u rjeavanju novonastale situacije, razvijanje likovne kreativnosti, konkretnog i apstraktnog miljenja, bogaenje mate, orijentacija u

Likovna kultura

432

likovnim oblastima: crtanja, slikanja, primijenjene umjetnosti i grafike Organizacija kompozicije po principu pozitivni i negativni prostor plohe /ornament-arabeska, P ozitivni-negativni prostor plohe u grafikom izrazu Obogaivanje izraza i ostvarivanje dinamike putem variranja odnosa simetrijaasimetrija, pozitiv-negativ u primijenjenoj umjetnosti i realizaciji grafikog lista 4. POVRINA P roirivanje znanja o usvojenim slikarskim teksturama i fakturama kroz analizu likovnih djela i moi prepoznati ih i primijeniti u sopstvenom likovno-kreativnom radu, izrazu. U oblasti oblikovanje, u realizaciji kompozicionih formi primijeniti razliite teksture: grebanjem povrine, slaganjem urezanih linija, snopova linija, utiskivanjem razliitih materija, predmeta razliite teksture, primjena kompozicije simetrinog i asimetrinog ritma, pozitivnih i negativnih formi, u reljefu, u prostornom oblikovanju P rimjena mekih skulptorskih materijala prikladnih za izvoenje razliitih tekstura i faktura 5. MASA I PROSTOR Dalji rad na usvajanju odnosa mase i prostora u trodimenzionalnoj organizaciji kompozicije Linijski istanjena masa, ica ili nit u funkciji realizacije kompozicije linijski istanjenom masom Karakteristike oblika: - jednostavni i - sloeni oblici - simetrija i asimetrija u prostornim organizacijama - pozitivne i negativne forme u predstavljanju prostornih struktura upotrebom mase i prostora. Sloene prostorne strukture i kompozicije u oblasti arhitekture - urbanizacija prostora - forme urbanih organizacija, naselje, grad, selo: ravniarsko, planinsko

-Upotreba: (udbenika za VII razred (likovna kultura). Odgovarajue reprodukcije ili pripremljene grafofolije, dijaprojektor-slajd, video DVD material, multimedia-ja, video). - Primjena slikarskih tekstura i faktura u funkciji predstavljanja razliitih karakteristika, vrijednosti i karaktera povrine - U realizaciji sa materijalom u oblasti prostornog oblikovanja, predstaviti suprotnosti u formi pozitivno-negativno, ispupeno-udubljeno, kroz primjenu razliitih tekstura. P ovrine sa crtama, parnicama, urezanim linijama, sloenim u guem i rjeem rasporedu, takama, utisnutim razliitim oblicima, predmetima u cilju ostvarivanja razliitih faktura i ponavljanja oblika, ostvarivanje simetrije i asimetrije u realizaciji prostornih kompozicija -Upotreba: (udbenika za VII razred (likovna kultura). Odgovarajue reprodukcije ili pripremljene grafofolije, dijaprojektor-slajd, video DVD material, multimedija, video). - Dalji rad na potpunijem doivljavanju, analitikom pristupu i sagledavanju, upore ivanju elemenata skulptorskog jezika, mase i prostora, na umjetnikim djelima i uenikim radovima - Upotrebom razliitih skulptorskih materijalaglinamol, glina, plastelin, sapun predstaviti prostorne organizacije, forme, putem mase i prostora - Pri realizaciji skulptorskih formi koristiti se linijski istanjenom masom pri realizaciji prostorne kompozicije - Izvoenje sloene prostorne strukture, kompozicije kroz izradu makete, predstavljanjem karaktera urbanih prostora: grad, selo: ravniarsko, planinskonaselje, varo - Upotreba: udbenika za VII razred (likovna kultura). Odgovarajue reprodukcije ili pripremljene grafofolije, dijaprojektor-slajd, video DVD material, multimedija, video).

mogunosti primjene kompozicionih odnosa simetrije i asimetrije - Sposobnost primjene odnosa simetrije i asimetrije, pozitivno i negativno u likovnim podrujima: crtanja, slikanja, grafike i primijenjene umjetnosti Ovladati sposobnostima prepoznavanja, vrednovanja i primjene Odnosa simetrije i asimetrije, crnih i bijelih /pozitivnih i negativnih/ ploha, u organizaciji grafikog lista - Usvojeni pojmovi za oblast ploha: lik, ploha, dvodimenzionalno, simetrija, asimetrija, pozitivno, negativno, viebojna grafika - Biti sposoban uoiti i prepoznati razliite teksture i fakture na umjetnikim djelima i u realizaciji svog rada - Uoavanje, razumijevanje i ovladavanje mogunostima predstavljanja na svojim radovima, u sopstvenom likovnom izrazu razliitih slikarskih i skulptorskih tekstura i faktura - U prostornom oblikovanju predstaviti simetrine i asimetrine oblikovne forme - Pozitivno i negativno kao nain govora u skulptorskom izrazu - Usvojeni pojmovi za oblast povrina: - slikarska faktura, - rukopis umjetnika, nain nanoenja boje kistom ili lopaticom - skulptorska faktura, nain nanoenja, obrade materijala u oblasti prostornog oblikovanja: - pozitivne i negativne forme kao element teksture i fakture Skulptorski, kiparski, vajarski materijali, glina, glinamol, vosak, sapun U svom okruenju i skulptorskim djelima registrovati, moi izvriti i procijeniti odnos mase i prostora - Shavatanje i sposobnost predstavljanja mase i prostora, i oblika u prostoru upotrebom: - simetrinih i asimetrinih formi, - pozitivnih i negativnih formi. - Ovladavanje sposobnosti predstavljanja trodimenzio-nalnih oblika putem linijski istanjene mase - Prepoznavanje karakteristika razliitih materija i sposobnost upotrebe u vlastitom likovnom izrazu pri predstavljanju trodimenzionalnih. P rostornih organizacija iz oblasti arhitekture Usvojeni pojmovi: linijski istanjena masa, oblikovanje icom, prostorna organizacija, urbanizacija prostora, selo: ravniarsko, planinsko, grad, naselje.

vremenu i sigurnije rjeavanje prostornih odnosa - Otkrivanje znaaja i mogunosti primjene lokalnih boja - Stepenovanje boja u funkciji ostvarivanja bogatije skale valerski vrijednosti i njihove primjene u kreativnom radu /realizaciji likovnih radova/, u odijevanju, kreiranju ivotnog prostora, osmiljavanju novih znakova vizuelnih komunikacija, primijenjenoj umjetnosti /kreiranju upotrebnih predmeta/ - Razvijanje sposobnosti predstavljanja sadraja proznog teksta, pripovijetke, pjesme, prie, dogaaja, pojava u prirodi, osjeanja, emocija i drugo putem likovnog izraza.

433

OEKIVANI REZULTATI Uenici nastavljaju rad na usvajanju i proirivanju znanja o nainu i mogunostima upotrebe materijala i sredstava za kreativni rad koji se koriste u oblastima: Taka i linija: - da mogu razlikovati teksturne crte /linije i praviti gradaciju izmeu njih - da spoznaju karakteristike i mogunosti strukturne linije u realizaciji svojih ideja, osmiljavanju i predstavljanju kompozicionih formi i definisanja prostora - moi predstaviti kompozicije sa naglaenom strukturom - moi prepoznati strukturne linije, linije koje difiniu neki oblik, linije koje predstavljaju neku formu - okoristiti se primjenom razliitih vrsta u cilju ostvarivanja razliitih struktura u osmiljavanju kreativnog rada - moi prepoznati karakter i karakteristike strukturnih linija - ovladavanje strukturnim linijama; linija u funkciji predstavljanja oblika /forme - primjena savladanog i usvojenog znanja o liniji u cilju predstavljanja teksturalnih razlika /karakteristika razliitih materijala, realizacija kroz crte, sposobnost predstavljanja karaktera razliitih materijala /tekstura slaganjem razliitih rasporeda ukrtenih linija /rafurom - da usvoji termine: hrapava tekstura, glatka tekstura, sjajna tekstura, mat tekstura, zasiena tekstura, prozrana- meka tekstura - Usvojiti pojam struktura, ono to definie organizaciju i strukturu neke plohe, oblika-forme, materiju: rastresito-prhko, tvrdo-vrsto, sabijeno. Slikarstvo: - da proiruju i dopunjuju znanja o slikarskim tehnikama, akvarelu, gvau, temperi, pastelu, flomasterima u boji, kolau, mozaiku - da proiruju znanje o lokalnim bojama, bojama koje karakteriu odreeni oblik - da prepoznaju i u svojim radovima koriste lokalne boje - da proire znanje o tonskom stepenovanju boje, u cilju predstavljanja prostornosti, plastinosti, trodimenzionalnosti oblika - da na svojim radovima upotrebljavaju pripremljene, na paleti mijeane boje u cilju ostvarivanja skale razliitih valerskih vrijednosti, primjena svjetlije i tamnije boje jednog tona u realizaciji tonskog stepenovanja boje - da proiruju znanje o optikom mijeanju boja i njegovom djelovanju: da dvije osnovne boje postavljene jedna pored druge u formi sitnih takica, rezultiraju treom bojom /kao rezultat daju izvedenu, koja bi se dobila i fizikim mijeanjem, ali je na ovaj nain dobijena boja intenzivnija. Na ovom principu funkcionie kolor ofset tampa. - dalji rad na proirivanju i usvajanju znanja o osnovnim boja i mogunostima njihove primjene - dalji rad na pravilnoj primjeni slikarskih tehnika, upotrebi materijala i sredstava za rad u oblasti slikanje Ploha: - da razviju sposobnost prepoznavanja, procjene i primjene simetrinih i asimetrinih plonih oblika kompozicija - da su sposobni u svom kreativnom radu realizovati likovne kompozicije u formi simetrinog i asimetrinog rasporeda elemenata - da su sposobni realizovati likovne kompozicije u kojima dominiraju pozitivne i negativne forme, oblici - dalji rad na savladaju znanja u pripremanju ablona za visoki tisak, linorez, gipsorez, karton, papirgrafika u kojima dominira simetrija, asimetrija - dalji rad na usvajanju primjene dvodimenzionalne organizacije kompozicije u likovnim oblastima, grafike, crtanja i slikanja - prepoznavanje i primjena u likovnom izrazu pozitivne i negativne forme u organizaciji kompozicije - uoavanje, usvajanje i primjena pozitivnih i negativnih ploha u organizaciji kompozicije, plohe koje predstavljaju geometrijske oblike, pozitivno-negativno.

434

- usvajanje i primjena simetrije, preslikavanje u ogledalu i asimetrije - Usvojeni pojmovi za oblast ploha: Simetrija-preslikavanje u ogledalu, asimetrija, pozitivno, negativno. Povrina, masa i prostor: - dalji rad na uoavanju odnosa mase i prostora, uoavanje simetrije i asimetrije u realizaciji prostornih organizacija, prepoznavanje karaktera oblika - dalji rad na prepoznavanju i usvajanju slikarskih tekstura i faktura, rukopis autora, biti sposoban primijeniti ih u sopstvenom likovno - kreativnom izrazu - da su sposobni prepoznati i razlikovati pozitivne i negativne forme i koristiti ih u svom kreativnom radu - u prostornom oblikovanju, uoiti i moi predstaviti kontrast oblika i kontrast razliitih tekstura u prostornim organizacijama - primjena kompozicije razliitih tekstura - dalji rad sa primjenom mekih skulptorskih materijala podesnih za realizovanje razliitih tekstura - u okruenju i na skulptorskim djelima prepoznati, moi izvriti analizu i procijeniti odnos mase i prostora u odnosu pozitivno i negativno - biti sposoban uoiti karakteristike simetrinih i asimetrinih oblika - biti sposoban prepoznati i napraviti sloenu prostornu organizaciju, urbanistiku prostornu organizaciju upotrebom simetrije i asimetrije u oblasti arhitekture - moi izvriti analizu dijelova zgrade i uoiti formu organizacije, prisustvo simetrije-asimetrije Usvojeni pojmovi za oblast povrina: slikarska faktura, rukopis umjetnika, nain nanoenja boje kistom ili lopaticom, skulptorska faktura, nain nanoenja, obrade materijala. U oblasti prostornog oblikovanja: pozitivne i negativne forme kao element teksture i fakture skulptorski/kiparski, vajarski materijali, glina, glinamol, vosak, sapun. STRUKTURA PROGRAMA 1. TAKA I LINIJA Likovno podruje crtanje: Usvojiti pojam teksturne crte, linije, biti sposoban prepoznati njihove razliitosti, istraiti putem teksturnih linija, spoznati njihove mogunosti i moi izraziti razliite teksture putem linija, crta i taaka, izmjenama duina, pravaca i punoe rafure u predstavljanju razliitih tekstura. Prepoznavati u svom neposrednom okruenju, usvojiti i biti sposoban ovladati, primijeniti razliite vrijednosti tekstura putem linija, crta u cilju predstavljanja razliitih kvaliteta, vrsta povrina. Moi prepoznati razliitost izmeu teksturnih i strukturnih linija. Teksturne linije, crte, linije koje objanjavaju izgled neke plohe u smislu glatka, hrapava, sjajna, mat, zasiena, zatamnjena, prozrana, svijetla Strukturne linije, crte u funkciji definisanja karaktera oblika i poloaja u prostoru, linije koje definiu oblik, njegovu formu i materiju. Strukturne linije, crte u funkciji predstavljanja karaktera materije putem rafura linija, u cilju definisanja oblika i karakteristika materijala. Razliite vrste struktura: tvrda, vrsta, kristalna, sainjena od malih kristala, kamen granit, mramor, kocka eera i sl., meka: tijesto, plastelin, vata i sl. 2. BOJA Likovno podruje- slikanje: Dalji rad na razvijanju sposobnosti uoavanja, analitikog pristupa, vrednovanja i usvajanja lokalnog tona boja. ta je to lokalna boja? Tonsko stepenovanje tona boja. Ostvarivanje skale valerskih vrijednosti /koliina svjetla u tonu boje, boje stepenovane do bijele /dodavanje svjetla/ ili do crne /oduzimanje svjetla. Optiko mijeanje boja na plohi putem slaganja takica sa osnovnim bojama /poentilizam fr. point = taka, divizionizam. Dvije osnovne boje rezultiraju izvedenom bojom, mijeaju se u oku posmatraa i stvaraju utisak izvedene boje, boje koja se dobije fizikim mijeanjem odabranih osnovnih boja. Plava i uta kao rezultat mijeanja daju vizuelni utisak zelene plohe, crvene i ute takice utisak narandaste boje a crvena i plava utisak ljubiaste. Dodavanjem veeg procenta jedne ili druge boje i ton boje se

435

mijenja, boja je svjetlija ako na plohi ima manje obojenih takica, a dodavanjem crne boja gubi svoju zasienost /slabi gubi intenzitet/ i postaje tamnija. Na pomenutom principu optikog mijeanja boja se realizuje i kolor tisak/tampa, ofset tampa, koja je danas prisutna u svim sferama ivota. Siva boja se ostvaruje mijeanjem takica svih osnovnih boja na jednoj plohi. 3. PLOHA Kroz tematsku oblast PLOHA realizovat e se sva likovna podruja koja se u svojoj realizaciji predstavljaju u dvodimenzionalnoj formi, na plohi crtanju, slikanju, grafici, primijenjenoj umjetnosti i dizajnu, u formi skice, predloka za izvoenje. Razvijanje sposobnosti uoavanja karakteristika i primjene u predstavljanju oblika na plohi putem razliitih formi komponovanja, koritenjem simetrije i asimetrije. Primjena kompozicije sa naglaenom organizacijom kompozicije u simetrinom rasporedu elemenata. Realizacija kompozicije kroz formu asimetrinih odnosa elemenata. Dvodimenzionalna organizacija kompozicije i njena primjena u likovnim podrujima crtanja, slikanja i grafike, primijenjenoj umjetnosti i dizajnu /u formi skice, predloka za izvoenje. Pri organizaciji kompozicije plohe mogu imati svoje karakteristike, mogu biti: simetrine i asimetrine plohe kao i pozitivne i negativne /svijetle ili tamne, predstavljene u ogledalu. Ovladavanje sposobnostima uoavanja, vrednovanja i primjene simetrije i asimetrije, pozitivnih i negativnih ploha, pozitivnog i negativnog /crnog i bijelog/ oblika i prostora na grafikom listu /otisku/. Rad na daljem savladavanju izrade kliea i principa rada u oblasti grafike, primjene jednobojnog i viebojnog visokog tiska, u tehnici gipsoreza, linoreza i karton /papir/ grafike. Primjena teksturnih i strukturnih vrijednosti u grafikom izrazu, slaganje snopova linija u cilju ostvarivanja odgovarajue rafure, predstavljanja plohe ili definisanja oblika /materijala. 4. POVRINA U tematskoj oblasti Povrina, u likovnim djelima umjetnika prepoznati i analizirati karakteristike slikarskih tekstura i faktura i biti sposoban sluiti se njima i primijeniti ih u sopstvenom likovnokreativnom radu /izrazu/. Tekstura karakterie plohu i slojevitost nanesene boje, a faktura predstavlja rukopis, odnosno nain na koji je boja nanesena na neku plohu. Boja nanesena u jednom smjeru, kruno, u razliitim smjerovima /pravcima/, tanjim ili debljim /irim/ kistom. Karakteristike skulptorskih /vajarskih/ tekstura. U prostornom oblikovanju, realizacijom figura u prostoru /prostornih organizacija/, u niskom i visokom reljefu prepoznati i moi predstaviti kontraste razliitih tekstura, pozitivnih i negativnih oblika, i primjene simetrije i asimetrije. Koritenje i upotreba razliitih materijala koji su podesni za realizaciju razliitih tekstura /povrina/ glina glinamol, plastelin i sl. u cilju predstavljanja. hrapavo, izbrazdano, izgrebano, neravno, uglaano, ravno 5. MASA I PROSTOR Tematska cjelina, masa i prostor realizuje se u likovnim oblastima: oblikovanje, graenje, primijenjena umjetnost i dizajn. Od uenika se oekuje da u svom okruenju, na skulptorskim djelima kao i djelima primijenjene umjetnosti i dizajna, mogu registrovati, analizirati i procijeniti odnos mase i prostora. Ako govorimo o volumenu koji je ispunjen /sainjen/ odreenim materijalom, onda on predstavlja masu. Masu definiemo kao materijal koji ispunjava i zauzima neki prostor npr.: kamen, komad drveta, puna cigla, kao oblik koji je u potpunosti ispunjen svojom strukturom. Masa i prostor, kao naizmjenine forme mogu biti prisutne u realizaciji kompozicionih organizacija odnosa pozitivno-negativno. Organizovanje kompozicija na principu primjene simetrinog rasporeda prostornih elemenata. Primjena asimetrije u realizaciji likovno - kreativnih kopmozicionih organizacija. Usvajanje od strane uenika pojam linijski istanjena masa, ili masa koja ima izuzetno malen volumen, i koja moe da se organizuje na takav nain da se sa njom ostvaruju sloene kompozicione forme /oblici/. Arhitektonske i urbanistike organizacije u formi izraavanja strukturnih prostornih kompozicija. Primjena arhitektonskih /urbanistikih/ organizacija u cilju ostvarivanja kompozicionih odnosa simetrije, asimetrije, odnosa pozitivno i negativno. Karakteristika savremene gradnje je jednostavnost, koja se ogleda u odnosu velikih istih ploha u kombinaciji sa savremenim arhitektonskim /graevinskim/ materijalima. Prilikom pravljenju urbanistikog rjeenja jedan od osnovnih zadataka je

436

racionalnost /iskoritenost/, infrastruktura, saobraajnice, pjeake staze, namjena prostora i objekata svim sferama ivota, zelene povrine /parkovi/, igralita za djecu i funkcionalnosti prostora. DIDAKTIKO - METODIKE NAPOMENE Likovna kultura u VII razredu podrazumijeva sintetiko koncipiranja vizuelnog doivljaja, povezivanje novih vizuelnih iskustava i spoznaja sa do tada prethodno steenim znanjem, bogaenjem novim likovnim sadrajima i likovnim iskustvima, nivoom usvojenog doivljavanja likovne umjetnosti, vizuelni realizam. Pristup doivljavanju i percipiranju okoline je intelektualno - vizuelni, a miljenje apstraktno. Dalje usvajanje znanja, likovnog jezika i likovno - kreativni rad realizuje se kroz forme prostorne organizacije kompozicije: 1. OBLIKOVANJE NA PLOHI - dvodimezionalna organizacija kompozicije 2. OBLIKOVANJE U PROSTORU rjeavanja trodimenzionalnih formi Ove dvije podjele kreativnog rada po prostornoj organizaciji kompozicije, razlikuju se kroz LIKOVNE OBLASTI /likovna podruja, koja ine strukturu programa predmeta LIKOVNA KULTURA. Za oblikovanje na plohi kroz podruja: - CRTANJE - SLIKANJE - GRAFIKA - PODRUJE VIZUELNIH KOMUNIKACIJA - PRIMIJENJENA UMJETNOST i DIZAJN /u formi skica, izvedbenih predloaka. Oblikovanje u prostoru kroz podruja: - PROSTORNO OBLIKOVANJE I GRAENJE - PODRUJE VIZUELNIH KOMUNIKACIJA - PRIMIJENJENA UMJETNOST i DIZAJN /realizacija u materijalu, krajnje idejno rjeenje. Programski sadraji predmeta LIKOVNA KULTURA u osnovnoj koli realizuju se kroz likovno problemske cjeline koje bi trebale biti ustrojene /unificirane/ jednoobrazno za sve razrede od 1.-9. razreda, to trenutno nije sluaj. 1. TAKA I LINIJA 2. BOJA 3. PLOHA 4. POVRINA 5. MASA I PROSTOR Ovakva forma ima za cilj da osigura kontinuitet u usvajanju i proirivanju znanja, sposobnosti i likovne kreativnosti djece, permanentno kroz cjelokupni osnovnokolski odgoj i obrazovanje. Likovno- problemske cjeline bi se realizovale kroz likovno- kreativni rad u svakom polugoditu, to znai da bi svaka tematska cjelina bila dva puta ukljuena u realizaciju u toku kolske godine. Ovakav pristup zaokruivanja jedne cjeline kroz likovne zadatke /likovne probleme/ osigurao bi veu preglednost u sistematizovanju gradiva koje uenici trebaju usvojiti i njegovo logiko ponovno proirivanje u drugom polugoditu. Ponavljanje likovno - problemskih cjelina u formi koncentrinih krugova prua mogunost preispitivanja usvojenih i prezentiranja novih sadraja i znanja. Ovako postavljene tematske cjeline ne iskljuuju nijednu oblast, niti bilo koju tehniku. Kvalitet uenja u likovnoj kulturi je proces kada uenici vizueliziraju problem koji ranije nisu znali, prepoznaju i razrijee ga putem likovno- tehnikih sredstava. Taj proces kod uenika razvija kreativno miljenje, sposobnosti i saznanja to utie na formiranje likovno - oblikovnih osnova koji e im pomoi u analizi sloenih vizuelno- likovnih ideja i problema u komponovanju osmiljenih likovnih kompozicija.

437

Likovna pismenost podstie se kroz nastavu koja uenike ukljuuje u aktivan proces vizuelnog istraivanja, doivljaj zadovoljstva u razrjeavanju problema, sposobnosti analize i vrednovanja. Razvoj likovne pismenosti obuhvata razradu zadatih nastavnih tema putem kojih uenici spoznaju, stvaraju predstavu o znaaju likovne umjetnosti u vlastitom ivotu i interakciju umjetnosti, nauke i drutva, novih medija i okruenja. Poticajne preferencije su motivi teme /likovni sadraji/ Prikladne teme za likovno - kreativni rad predstavljaju ueniki doivljaji i spoznaje. Motive prema svojoj vizuelizaciji sadraja dijelimo na: 1. Vizuelne motive 2. Nevizuelne motive 3. Motive likovne forme /likovni i kompozicioni elementi/ - iz neposrednog okruenja djeteta: porodica, kola, mjesto stanovanja, prostori, muzika, muziki spotovi, znakovi vizuelnih komunikacija, plakati, sportski, muziki, kulturna deavanja, objekti, pojave u prirodi, biljke - sadraji drugih predmeta, korelacija sa drugim predmetima: maternjeg jezika: pria, roman, pripovijetka, poezija; matematike, prirode i drutva, muzike kulture, tjelesnog i zdravstvenog odgoja i kulture ivljenja - iz narodnih obiaja /tradicije: znaajni datumi, praznici, etnografsko nasljee - znaajna umjetnika ostvarenja iz svjetske likovne batine, umjetnosti - likovni i kompozicioni elementi, shodno uenikom uzrastu razrjeavanje likovnih zadataka kroz upotrebu likovnih i kompozicionih elemenata likovnog jezika - nevizuelni poticaji, emocije /osjeanja, ulni poticaji, srea, tuga, strah, muzika, vjetar ... POJMOVI KOJE E UENICI USVOJITI CRTANJE Usvojiti pojmove: tekstura, hrapava tekstura, glatka tekstura, sjajna tekstura, mat tekstura, zasiena tekstura, prozrana- meka tekstura. Usvojiti pojam struktura - ono to definie organizaciju i strukturu neke plohe, oblika-forme, materiju: rastresito-prhko, tvrdo-vrsto, sabijeno, kompaktno. SLIKANJE Proirivanje usvojenih pojmova za tematsku oblast boja: lokalna boja, stepenovanje boje, valerske vrijednosti, optiko mijeanje boja, boje se mijeaju u oku posmatraa i na taj nain ostvaruju utisak, privid izvedene boje, slikarska faktura, rukopis umjetnika, nain nanoenja boje kistom ili lopaticom. GRAFIKA Proirivanje usvojenih pojmova za oblast ploha: lik, ploha, dvodimenzionalno, simetrija, asimetrija, pozitivno, negativno, viebojna grafika PROSTORNO OBLIKOVANJE I GRAENJE Usvojeni pojmovi za oblast povrina: skulptorska faktura, nain nanoenja, obrade materijala, pozitivne i negativne forme kao element teksture i fakture, skulptorski, kiparski, vajarski materijali, glina, glinamol, vosak, sapun, linijski istanjena masa, oblikovanje icom, prostorna organizacija, urbanizacija prostora, selo: ravniarsko, planinsko, grad, naselje. OCJENJIVANJE Ocjenjivanje u predmetu Likovna kultura je izuzetno sloen segment rada nastavnika, s obzirom na to da crte predstavlja cjelinu koja u sebi sadri komplekse sposobnosti i osobina djeteta, upornosti i

438

iskustva, steenog znanja i usvojenih navika, pozitivnog i negativnog uticaja sredine, kao i sklad emocionalnih i izraajnih sposobnosti transponovanih u formu likovnog izraza. Iz tog razloga i djeiji crte mogue je analizirati sa razliitih aspekata: 1. estetskog, 2. psiholokog, 3. pedagokog. Ako prihvatimo da se djeca likovno izraavaju jer imaju potrebu da iskau svoj svijet, svoje vienje svijeta, predmeta i pojava, svoje strahove i oduevljenja, onda su svi ti radovi odraz unutranjeg stanja ivota due djeteta i kao takvi moraju biti dobri, ne mogu biti loi. injenica je da se nastavnik u razredu susree sa uenicima koji su nadareni i onima koji nisu, i sa opravdanjem se postavlja pitanje ta u takvim situacijama raditi. Stav nastavnika bi trebao biti, da uenici koji nisu nadareni ne bi trebali biti kanjeni slabim ocjenama zato to je priroda zaboravila da ih obdari sposobnou za likovno-kreativno izraavanje, zato to ne posjeduju likovni talenat. Predmet Likovna kultura sloen je iz dva segmenta. 1. Likovna Forma, Likovni jezik i 2. Likovni sadraji. Oblast Likovna Forma, Likovni jezik/ koji se odnosi na likovne elemente i principe komponovanja su teoretskog karaktera i mogu se savladati i usvojiti. Dakle, uenici koji nisu talentovani trebaju imati priliku u skladu sa svojim mogunostima da usvajaju likovni jezik i njime se izraavaju. Prilikom ocjenjivanja manje nadarenih uenika treba pratiti i imati u vidu individualne mogunosti, stepen zalaganja i elje da se realizuje postavljeni zadatak, napor koji dijete ulae u realizaciju zadatka da bi postiglo rezultat, aktivnost na asovima likovne kulture. To znai da nastavnik, dobar pedagog moe iznai nain za rjeavanje tog problema uzimajui u obzir trud, aktivnost na asu, elju za postizanjem rezultata i sl. Nema loih djeijih radova. Vizuelno estetska kultura razvija kod uenika sposobnost uivanja i razumijevanja umjetnosti, odnos prema estetskom, pravilno doivljavanje vizuelnih informacija, odnos prema svjetskoj i naoj kulturnoj batini. Pravilan odnos nastavnika prema uenikim radovima je od izuzetnog znaaja za likovno- kreativni rad djece. Ako nastavnik trai od djece da tano prepisuju percipirano, da doivljavaju i gledaju oima odraslih svijet oko sebe, onda takva nastava Likovne kulture ne odgovara osnovnim principima savremene nastave, ciljevima i zadacima koji se pred nju postavljaju. RAD SA DJECOM SA POSEBNIM POTREBAMA Ono to treba naglasiti je da sam plan i program predmeta Likovna kultura dozvoljava veliku slobodu svakom nastavniku u kreiranju godinjeg programa rada i da se bazira, u najveoj mjeri, na usvajanju ponuenih programskih sadraja i odgojno obrazovnih ciljeva i zadataka, likovnih zadataka-problema, i likovnog jezika, u okviru individualnih mogunosti svakog pojedinog uenika. To je razlog to u okviru redovne devetogodinje osnovne kole nije potrebno praviti posebne planove i programe za djecu sa posebnim potrebama, jer bi to znailo da se treba stepenovati sloenost programa. Potrebno je u individualnom pristupu likovne zadatke odmjeriti prema mogunostima svakog od pomenutih kategorija uenika, to u izvjesnom smislu podrazumijeva reduciranje obima i sloenosti redovnog programa, sa ciljem zadovoljavanja intencija inkluzije u osnovnim kolama.

439

(1 as sedmino 35 asova godinje)

CILJEVI I REZULTATI ODGOJNO-OBRAZOVNOG RADA PODRUJA UENJA ZNANJE SPOSOB NOSTI I VJETINE CILJEVI Sticanje novih znan ja i p rimjena ste enih-upotreba usvojenih pojmova: - dinamika - poznavanje italijanskih oznaka za dinamiku: p, mp, mf, f, crescendo i decrescendo i njihova primjena u muziciranju te uoavanje oznaka pri sluanju muzike. - tempo - poznavanje italijanskih oznaka za lagana (spora), umjerena i brza tempa, - artikulacija (akcenti, staccato, portato, legato, te luk i njegova razliita primjena). - intonacija, pravilno fraziranje. - primjena znanja pri izvoenju brojalica i pjesama na osnovu notnog zapisa (razliita notna trajanja: cijela nota, polovinka, etvrtinka, osminka, esnaestinka i sve pauze). - poznaje violinski i bas klju, - poznaje i tano odreuje mjeru 2/4, , 4/4, 6/8, (jedinica brojanja etvrtina i osmina), - upoznaje 2/2 mjeru. - stie znanja o prirodnoj, harmonskoj i melodijskoj a-moll (mol) ljestvici sluanjem-pjevanjem pjesmica (bez teoretskog objanjenja o rasporedu cijelih i polustepena) - primjena pojmova: reenica, tema, mala dvodijelna i trodijelna pjesma. - formiranje pojmova i njihova primjena tokom sluanja muzike: arabeska, burleska, suita, simfonijska poema, uvertira, arija, filmska muzika, bez ulaenja u analizu muzikog oblika. - upoznavanje membranofonih tradicionalnih instrumenata. Razvijanje muzike sposobnosti i vjetine: - razvijanje ritmike reprodukcijesloenije kombinacije, vokalne reprodukcije, obima glasa, muzike memorije, kao i osjeaja za harmoniju i vieglasno pjevanje kanoni. - prepoznaje u notnom tekstu triolu i izvodi je ritmikim slogovima (ta-te-ti) kao i podjelu jedinice brojanja na etiri dijela (ta-fa-te-fe). - prepoznaje promjenu mjere u notnom tekstu. - izvoenje brojalica na osnovu notnog zapisa (dvodijelna, trodijelna i etverodijelna podjela jedinice brojanja). - pjevanje pjesama na osnovu notnog zapisa u C - duru. - tokom sluanja pamti naziv djela, ime kompozitora i poredi ga sa drugim sluanim djelima. - razlikuje vokalna, instrumentalna i vokalno-instrumentalna djela, izvoae i izvoake sastave. Razvijanje pozitivnih vrije dnosti i stavova: - Sve vea samokritinost prema sebi kao izvoau (vokalnom i instrumentalnom) i u odnosu na druge, - Sve vee ispoljavanje emocionalne i estetske osjetljivosti na kvalitet muzike. -Ispoljavanje interesa i ljubavi prema sadrajima iz muzike batine BiH. - Sve vea svjesnost znaaja muzike u ivotu i potrebi uenja o muzici i bh. kompozitorima. -Vrlo jasno ispoljavanje razvoja interesa i intenzivne elje za bavljenjem muzikom koja treba da postane trajna potreba. OEKIVANI REZULTATI / ISHODI UENJA Uenici bi tre bali znati i razumje ti: - vanost poznavanja navedenih pojmova i znati ih primijeniti tokom izvoenja pjesama, muzikih igara ili brojalica, te razumjeti da na taj nain poboljavaju kvalitetu interpretacije. - Kroz analizu elemenata interpretacije tokom sluanja, uenici/ice vre analizu djela i donose estetski sud o njima. - Sa veom sigurnou primjenjuju oznake za dinamiku. tempo, artikulaciju. - Analizirajui notni tekst uenici sigurno prepoznaju navedena notna trajanja i izvode ritam uz kucanje ili taktiranje. -Svjesno obrazlau najadekvatniju primjenu raznih instrumenata u samostalnoj izradi originalnih aranmana. - Svjesno prihvataju i ispravljaju svoje greke u intonaciji i u muziciranju. Ukazuju na greke i ispravljaju i druge. - Prethodna muzika iskustva i muzike termine koristi u daljem uenju. - Ve formirane kriterije za procjenu kvaliteta koristi prilikom izvoenja i sluanja djela. - Informativno upoznaje pjevanje i sviranje na osnovu notnog zapisa. - Uivanje u sve slobodnijem predstavljanju publici. - Slobodno izlau svoje miljenje i ideje i prave poreenja ostvarenog. - Informativno upoznaje pjevanje i sviranje na osnovu notnog zapisa. - Samopouzdanje u pjevanju i sviranju je sve vee, kao i zalaganje i odgovornost za kvalitet skupnog muziciranja.

Muzika/glazbena kultura

VRIJEDNOSTI, STAVOVI, PONAANJE

Iskreno i dobronamjerno iskazuje svoje miljenje i kritiku a potuje i cijeni miljenja i stavove drugih. - Uoava i hvali, aplauzom nagrauje najkvalitetnije izvoenje. - Ispoljava svoj odnos prema muzici i elju da je esto slua u koli, na koncertima i sl. - Samostalno se ukljuuje u muzike sekcije, a djeluje i na druge da slijede njegov primjer.

DIDAKTIKO-METODIKE NAPOMENE Nastava muzike kulture prema Okvirnom programu za sedmi razred se ostvaruje pjevanjem novih djejih pjesama, pjevanjem pjesama narodne tradicije naroda Bosne i Hercegovine kao i drugih naroda, sviranjem na ritmikim i melodijskim instrumentima Orffovog instrumentarija, izvoenjem muzikih igara naroda Bosne i Hercegovine, upoznavanjem i usvajanjem muzikih pojmova, uenjem notnog pisma u okvirima njihovih potreba, sluanjem muzike/glazbe i djejim stvaralatvom. Program je sastavljen tako da se nastavna graa izlae linearno i sistemom koncentrinih krugova, te se njegovom realizacijom sistematiziraju prethodna znanja i stiu nova. U sreditu nastavnog djelovanja i

440

dalje ostaje rad na otklanjanju problema koje djeca imaju: razvoj opsega djejeg glasa, preciznost intonacije, pravilna dikcija i akcenti, fraziranje, disanje, kultivisanje glasa, reprodukcija ritma i razvijanje muzike memorije. Pjevanjem i sviranjem treba u toku kolske godine obraditi najmanje 12 pjesama. Predloene pjesme odgovaraju opsegu djejeg glasa, a po sadraju i karakteru su primjerene djeci ovog uzrasta. Djeca i dalje ue pjesme po sluhu, prvenstveno uz pjevanje profesora i sluanje tonskog zapisa. Pjevajui i uei pjesmu uenici/ice uvruju svoja znanja o formi kompozicije (fraza, reenica, mala dvodijelna i trodijelna pjesma). Pjesmu uiti uz pratnju melodijskog instrumenta (klavir, sintisajzer, gitara). U sedmom razredu uenici/ice pjevaju lake pjesmice na osnovu notnog zapisa, i dalje u obimu oktave, Cdur ljestvice, kao u estom razredu. Tokom sviranja treba postavljati iste zahtjeve. Ponoviti abecedu i solmizaciju, te svirati lake pjesmice na metalofonu, ksilofonu, blok-flauti, na instrumentu kojim nastavnik (kola) raspolae. Upoznati uenike sa nainom nastajanja povienih i snienih tonova uz pomo klavijature (jedna oktava). Upoznati A-mol prirodni, harmonski i melodijski kroz pjevanje - doivljaj molskog tonaliteta. Teoretiziranje svesti na najmanju moguu mjeru. Na spisku se nalazi 6 narodnih pjesama iz BiH koje je potrebno prvo sluati u izvoenju najpoznatijih interpretatora narodne muzike. U Programu se nalaze pjesme zemalja iz regije, odnosno, najblieg okruenja i drugih zemalja (Hrvatska, Srbija, Poljska, Belgija, Rusija, Izrael ...), ime se ostvaruje multikulturalni muziki/glazbeni odgoj. U toku kolske godine uenici treba da naue 3 muzike igre i 2 brojalice. Uenjem muzikih igara uenici upoznaju narodnu tradiciju naroda Bosne i Hercegovine. Koreografije narodnih kola i igara imaju utvrene figure i kretnje, te je potrebno djecu upoznati sa njihovim pravilima. Potrebno je nauiti prvo pjesmu, pa zatim uiti pravila igre, pokrete, spojiti elemente igre i tada izvoditi igru odnosno kolo u cjelini. Tokom obrade brojalica i pjesama, na osnovu slunog primanja, obraditi ritmike figure koje sadre. Upoznati uenike sa membranofonim tradicionalnim instrumentima BiH: bubanj, bubnji-dobo (mali bubanj), bubanj na erdinu, talambas i def. Sluanjem muzike uenici upoznaju kompozicije domaih i stranih autora. Potrebno je tokom godine obraditi sve kompozicije uvrtene u program sa teitem na umjetniko-doivljajnoj komponenti i sa ciljem da pozitivni interesi i stavovi prema muzikim vrednotama budu sve jasnije izraeni. U program su uvrtene vokalne, instrumentalne i vokalno-instrumentalne kompozicije. Sluanjem uenici/ice zvuno i vizuelno razlikuju orkestarske instrumente (pojedinano i po grupama), pjevake glasove (djeiji, enski, muki glas), hor/zbor (dvoglasni, troglasni, etveroglasni), vrste hora (djeiji, enski i mjeoviti) i orkestra. Odabrane kompozicije treba sluati u cjelini sa CD-a (globalno sluanje, emocionalno) ali po potrebi i selektivno. Pored umjetnikog doivljaja sluane kompozicije, sa uenicima treba analizirati djela postavljanjem zadatka koji se odnose na uoavanje karaktera kompozicije, tempa, dinamike, artikulacije, izvoaa, muzikog oblika (informativno) itd. Nakon analize slijedi razgovor sa uenicima, zakljuak o sluanom djelu te ponovno sluanje istog. Djeije stvaralatvo u oblasti pjevanja i sviranja ispoljavat e se kroz djeiju primjenu novih muzikih znanja u izradi pratnje i aranmana, te sviranju na Orffovim ritmikim i melodijskim instrumentima. Posebnu panju treba posvetiti organiziranju matovitih naina improviziranja na instrumentima, ohrabrujui djecu i potujui njihove prijedloge. Podsticati djecu da svoja zapaanja i doivljaje muzike izraze usmeno, opisno, likovno i pokretom jer se time podstie njihova kreativnost, kao i na izmiljanje muziko-scenskih igara. Pored redovne nastave, vanu ulogu imaju izborna nastava i nastava koja ukljuuje dodatnu aktivnost i vrijeme (posjete koncertima, itd.) Od izuzetnog znaaja su vannastavne aktivnosti: hor (mlaa i starija uzrasna grupa) i orkestar (tamburaki, harmonikaki i drugi). Za hor/zbor je potrebno 2 asa sedmino po dionici (dvoglasni hor 4 asa). Za orkestar je potrebno 2 asa sedmino za svaku grupu instrumenata. Mlai hor/zbor ine uenici od treeg do petog razreda (dvoglasno pjevanje) a uenici od 6. 9. razreda formiraju hor starije uzrasne grupe (troglasno pjevanje). Pjevanje u horu ili sviranje u orkestru kao najvii stepen muziciranja ima najsnaniji efekt u muzikom/glazbenom razvoju djeteta te svakako zasluuju svoje mjesto u godinjem programu rada svake osnovne kole. Posebno zainteresovane i talentirane uenike treba ukljuivati u hor/zbor i orkestar, te predlagati da se upisuju u muziku/glazbenu kolu.

441

RAZRADA SADRAJA (TABELE)

SADRAJ ZNANJE I RAZUMIJEVANJE SPOSOBNOSTI VRIJEDNOSTI, STAVOVI, PONAANJE
- Vri samoprocjenjivanje i proc jenjuje pjevanje drugih; - Ima pozitivnu s liku i razvija svijest o znaaju svakog pojedinca u horu ili orkestru; -Pokazuje veliko zalaganje i trud da svoje muzic iranje usaglas i s a grupom i kolektivom; - Uvia da treba vjebati ako se eli postii kvalitet te esto pjeva i svira; - Shvata potrebu uklapanja svog glasa u hor da se doprinese boljem zvuanju; - Svjes no obavlja muzike zadatke i obaveze (kao pojedinac ili dio grupe), jer zna da tako treba; -Komentarima i praktinim djelovanjem pokazuje pozitivne stavove i vrednote prema muzic i. -Shvata i razum ije znaaj pokreta u plesu i kolu; -Razvijanje svijesti o kolima kao tradicionalnom muzikom stvaralatvu BiH sa utvrenim pravilima (koreografija); -Shvata da svaka zemlja ima svoje tradicionalne igre i ples ove i da je to vrijednost koju treba uvati (multikulturalnost); - Pamti i donos i u razred nove brojalic e i izmilja nove zajednike igre; -Na razne naine is kazuje razvijanje os jeaja za lijepo: izraava utis ke o sluanom djelu, komentira osobine djela, objanjava svoj odnos (zato mu se dopada ili ne dopada); esto trai da se djelo ponovno slua;

AKTIVNOST UENIKA

AKTIVNOS TI NAS TAVNIKA

(O RG ANIZAC IJA I METO DE NASTAV E I UENJA, O CJE NJIVANJE)

I PJEVANJE I SVIRANJE Izbor: 1. Stoljee ljubavi, Slavko Oluji, stihovi Read Hadrovi, 2. Kako je divna, Julio Mari, stihovi Miros lav Kovaevi, 3. Ispraaj zime, N. R. Kors akov, 4. Simpatija, tekst i muzika: Ajka Kolakovi, 5.Prijatelj, tekst: Mahir Vehabovi, muzika: Belkisa Vehabovi, 6.Nek' svud' ljubav s ja, Belgija ili Kad s e pjeva, narodna iz Poljs ke, 7. Podmoskovske veeri, Rusija, 8.vrsta volja, L.V. Beethoven, odlomak iz opere ''Fidelio'', 9. Do banana, Minja Subota, kantautor, pjeva M inja Subota i djeiji hor, 10. Moja mala djevoj ica, pjevaju Zdenka Vukovi i Ivo Robi, 11. Bulbul mi poje, zora mi rudi, 12.ija je ono djevojka, 13. T amburalo mome uz tamburu, 14. Hajde duo da aikujemo, 15. Hej ja zagrizoh areniku jabuku, 16. Moj beharu, ko li mi te bere, KANONI 1.Troglasni kanon, Joachim Denhof, 2.Shalom Chaverim, jevrejska II MUZIKE IGRE I BROJALICE Izbor: 1. ota, igra ili Anterija kolo, gradsko kolo bonjake tradic ije iz Sarajeva, 2. Herc egovaki lino, Neum Klek ili Paun pase, trava raste, 3. Igre iz Sarajevs kog polja, seos ko srpsko stanovnitvo 1. ''Ekete pekete'' i ''Aka jaka patanaka'', zapisala Elly Bai, Sarajevo

- Pjevanjem jednoglasnih pjesama i kanona u enici/ice obogauju fond pjesama i uporedo proiruju teoretska znanja: - uoavaju i odreuju karakter pjesme, mjeru, tempo, dinamiku, i primjenjuju ih tokom izvoenja pjes ama; - poznaju notna trajanja, pauze, violinski i bas klju; - prihvataju korekc ije i potuju pravila (preciznija intonac ija, artikulac ija, dikc ija, disanje, fraziranje); -imenuju solmizac ijom i abecedom tonove iz niza c1 c2 u violins kom kljuu; -pjevanje pjesmica prema notnom zapisu u C duru; - imaju vie povjerenja u sebe i samostalnije pjevaju i sviraju Orffove instrumente; - sviranje na metalofonu; - izrada aranmana za sviranje na Orffovim ritmikim instrumentima; -upoznaju a-m oll prirodni, harmonski i melodijski, (doivljaj). -Pored velikog fonda muzikih igara, pamti i imenuje pojedine pjesme, igre i kola; - Izvodi zadanu koreografiju; -Primjenjuje ranije znanje na novu igru; -Pravilno izvodi igru odnosno kolo (informativno mjeoviti taktovi); -Prepoznaje pojedine tradic ionalne nonje; -Primjeuje i razum ije da svaka zemlja ima svoje tradic ionalne igre i ples ove; - Poznaje instrumente narodnog orkestra. - Izvoenje ritma na osnovu notnog zapis a, sa podjelom jedine mjere (etvrtinke) na dva,(''ta-te' ; triolu ''tate-ti'', i etiri es naestine''ta-fa-tefe'');

- Kod uenika/ic a se poboljava vokalna reprodukcija, razvija muzika memorija i proiruje obim glasa; - Uenic i/ic e osjeaju i svjesno izvode 2, 3, 4-dijelnu mjeru, promjenu m jere i koriste pojmove ''teza i arza'; -Razvija se os jeaj za ritam: podjela jedinice mjere na dva, tri i etiri dijela; -Osje aj za tempo i dinamiku je sve razvijeniji; - Samostalno istraivanje i uklju ivanje u sviranje pratnje pjesmi; -Poznaje mogunosti Orffovih instrumenata i adekvatno ih koristi; - Muzicira samoinic ijativno i bez podsticaja; - Aktivno uestvuje u izradi aranmana i pokazuje vis ok nivo spretnosti u sviranju i improvizac iji; -Samostalno pjeva i igra sa osjeajem sigurnosti; -Samostalno izvodi zadane pokrete; -Samostalno igra u kolu i usvaja pokrete sa vie sigurnosti; - Uporeuje note i njihova trajanja; - Tano izvodi mjeru i ritam ritamskih slogovoma uz taktiranje odnosno sviranje na instrumentima; -Predlae i izvodi pratnju, kombinuje (aranmani); - Brzo pamti i pjevui melodiju kompozic ije koju slua; - Uoava, uporeuje, razlikuje, samostalno i tano izvodi zakljuke o sluanom djelu ; - Samostalno odreuje karakter kompozicije; - Brzo uoava i saoptava izvoaa; - Tano odreuje

- Redovno uee u pjevanju i sviranju: nastava, priredbe, izleti, ku a; -Komunikacija i interakcija u muziciranju (improvizaciji) ; -Stalna briga i uvanje kolskih muzikih instrumenata kao vrijednosti; -Samostalna izrada vlastitih improvizovanih instrumenata; -Upotreba instrumenata u skladu sa zadacima pjesme i/ili dogovorenim aranmanom; - Kroz svoje ponaanje i uestalo muziciranje pokazuje da muziku doivljava i cijeni ; - Pjevanje u kolskom horu; - Sviranje u kolskom orkestru; -Ponaanje u skladu sa zahtjevima muzike igre; -Ukljuenje u modeliranje narodnih nonji (prema originalu ili slikama). -Crtanje (s likanje) narodnih nonji ; - Ulanjenje u ritm iku i/ili folklornu sekc iju ; - Predlaganje muzike igre za priredbe; -Osmiljava nove matovite igre s a instrumentima; - Pronalaenje i zapis ivanje brojalica, sortiranje i izvoenje zakljuaka; -Dopunjavanje zidnog panoa novim zapisima i s likama; -Prikupljanje kaseta i CD-a sa djelima koja e se sluati u koli; - U knjigama i tampi pronalaze i prikupljaju slike kompozitora i muzikih instrumenata (simfonijski orkestar, narodni orkestar; -Izrada preglednog panoa na koji se

- Planira i osmiljava muzike igre kao podsticaj za uenje zagonetke, premetaljke rebusa; -Inicira i organizuje pjevanje i sviranje u interakc iji (uenje u koli, u porodici); -I sam uestvuje u interpretac iji i improvizac iji i podsti e komunikac iju; -Stalno komunic ira sa djecom i upuuje ih na izvore znanja pored udbenika; - Aktivnim ukljuenjem u zajedniki rad pomae djeci u kolektivnom, grupnom i individualnom muzic iranju; -Prati i procjenjuje njihova individualna postignua u poreenju sa njihovim individualnim rezultatima u estom razredu;. -Osmiljava, priprema i organizira igre, posebno tradicionalne. -Vodi aktivnosti, demonstrira i usmjerava u pravcu djeijih interesa i mogunosti te ih stimulie direktnim ueem u kolu; -Upuuje, pomae, pokazuje s imulacije na kompjuteru, uklju uje roditelje u rad; -Planira odlazak na probu folklorne sekcije u koli i u KUD-u (praktini rad). -Demonstrira izvoenje i sviranje; -Razvija kreativnost, djeije radne i kulturne navike; uzima ue e u improvizaciji; -Osposobljava ih i podstie za uoavanje, prikupljanje materijala i

442

III SLUANJE MUZIKE Izbor: 1. Refleks za flautu, klarinet, violinu, klavir, udaraljke, Andante, Jasmin Osmi 2. Varijacije za gudaki kvartet, (I-IV), Julio Mari 3. Tri burleske, Vlado Miloevi 4. Uvertira iz opere Carmen, G. Bizet 5. Jutarnje raspoloenje i Anitrin ples iz Peer Gynta,. Suita br. 1. op. 46, E. Grieg 6. Valcer u As-duru, J. Brahms i Arabeska u C-duru op. 18., Robert Schumann 7. Brandenburki koncert br. 3 u G-duru, I stav Allegro moderato, Johan Sebastian Bach 8. arobna frula: Arija Papagena i Papagene i arija Kraljice noi, W.A. Mozart 9. Koncert za mandolinu i gudae u C-duru RV 425, I stavak, Antonio Vivaldi 10. Igra satova, odlomak iz opere ''La Gioconda'' (okonda), Amilcare Ponchielli 11. T ako je govorio Zaratustra op. 30., simfonijska poema, Introduction, Richard Strauss, timpani, 12. Runolist, austrijs ka narodna, iz mjuzikla Moje pjesme moji snovi (The sound of music, Richard Rogers) 13. XIV Rukovet, pjesma: to no mi se Travnik zamaglio, S. S. Mokranjac (enski ili mjeoviti hor) 14. Na asu pjevanja, Cherubini, Kanon (dje iji hor) 15. I opet mi dua za tobom sanja ili Proljee iz filma ''Moj brat Aleks a'', muzika: Ranko Rihtman, stihovi: Aleksa anti, pjeva Dragan Stojni IV DJEIJE ST VARALAT VO
-Izmiljanje novih pjesmica na zadani tekst; - Izmiljan je teksta na zad anu melod iju; - Slobodna improvizacija na Orffovim instru ment ima: - Literarno i / ili likovno izraavanje do iv ljaja mu zike; - Prezentacija rezu ltata samostalnog i grupnog rada.

- Shvata znaaj poznavanja umjetnikih djela kao vrijednosti; - Donos i estetski sud o djelu; - Ima bogat fond djela koja prepoznaje prilikom sluanja; -Zna nas lov djela i saoptava ime kompozitora; - Odreuje karakter djela; - Prepoznaje orkestars ke instrum ente po grupama (gudaki, duhaki, udaraljke); - Razlikuje izvoake ans amble: solo- pjeva ili s olo-instrument, orkestar ili grupa orkestars kih instrumenata, hor ; - Razlikuje glasove: djeiji, enski (sopranalt), muki (tenor-bas); -Prepoznaje vokalno, instrumentalno i vokalno-instrumentalno izvoenje; -Prepoznaje narodnu muziku tradiciju; -Poznaje i pamti im ena bh. kompozitora i njihova najpoznatija djela; -Poznavanje italijanskih oznaka za dinam iku: p, mp, mf, f, te oznake za crescendo i decresc endo; -Poznavanje italijanskih oznaka za tempo; - Uoava promjene u tempu (postepeno ubrzavanje accelerando ili usporavanjeriterdando). -Samostalno eksperim entie, istrauje, improvizuje i kombinuje instrumente; -Samostalno spontano dovrava zapoetu pjesmu pjevanjem ili sviranjem; - Samostalno istrauje instrument i na njemu improvizuje; -Na muziku progovara likovno ili literarno; - Samostalno i spontano daje svoje ideje za rad; kreira nove aranmane za pjesme i brojalic e.

dinamiku (glasnou), tempo (brzinu) i druge karakteristike djela; - Razlikuje i poznaje pojedine instrumente vizuelno i auditivno; - Sposoban je da uz sluanje muzike i praenje notnog zapisa uo i i primjeni muzike termine za artikulac iju, dinamiku, tempo, kao i da koristi pojmove: znak ponavljanja-repetic ija, ritam, melodija itd; - Prilikom sluanja muzike, posebno na koncertu, potuje pravila ponaanja; - Koristiti jednostavan muziki jezik za imenovanje i analizu djela; - Samostalno smilja, uporeuje, dodaje, mijenja; - Izraava instrumentima razne ritmove iz ivota; - Pravi improvizac iju ritm ike pratnje pjesmi ; - Stvara kombinacijom rije i, instrumenata, pokreta i likovnim izrazom; - Predlae instrumente za doaravanje likova u igrokazu.

-Biranim rijeima i odnosom pokazuje da cijeni muziku, izvoae i kompozitore. - Insistira da prisustvuje uivo na konc ertima; -Pokazuje kulturu ponaanja kad s lua izvoenje djece u razredu i na koncertu; - Vidljivo pokazuje pozitivan odnos prema djelima i muzikim umjetnicima: aplaudiranjem drugarima i na koncertu; - Razgovorom o muzic i u okolini, is poljava svoje stavove i potrebe za lijepim (auditivna ekologija); - Pokazuje razvoj svijesti o znaaju muzike u porodic i, koli i okolini; - Shvata da muzika ima vanu ulogu za poboljanje kvaliteta ivota. - eljom za estim muziciranjem pokazuje pravilan odnos prema muzici; - Slobodnija improvizacija kolektivna, grupna, u paru (dijalogom), individualna; - Uee sa zadovoljs tvom u muzikim igrokazima svog razreda; - Uee u prezentac iji muzikih igrokaza na kolskoj priredbi; - eli da uestvuje u raznim segm entim a stvaranja predstave (izradi rekvizita).

dodaju slike tradic ionalnih interumenata i nonji naroda BiH koje su upoznali, to ih motivie na u enje; -Pronalaze i prikupljaju slike tradicionalnih narodnih instrumenata i nonji iz regije i svijeta te izrauju zidne panoe sa tematskim sadrajima; -Izrada zajedni ke makete koncertnog podijum a; -Prikupljanje is jeaka iz tampe sa najavom koncerata u gradu (Vodi kroz kulturne muzike dogaaje, sa vanijim telefonskim brojevima Narodno pozorite, Opera); -Posjeta najznaajnijim kulturnim objektima u mjestu; -Voenje intervjua sa umjetnicima; -Posjeta koncertima u osnovnoj muzikoj koli; -Pronalaze i prikupljaju tradic ionalne instrumente iz kraja gdje je kola ; -Predlaganje oblika muzikog stvaralatva; -Dogovaranje o improvizaciji koja omoguava neverbalnu komunikac iju i socijalizaciju. -Komunikacija kroz muziku i kooperac ija u radu -Pronalaenje pria i bajki iji se likovi mogu muzikom ozvuiti; -Izvoenje muzikog igrokaza uz kombinaciju pojedinaca -likova i kolektiva; - Sam uzima ue e u izradi kos itma, s lika za scenu itd.

biljeenje; -Priprema i vodi djecu kroz aktivnosti dijaloga i interakcije; -Pomo uenicima u samostalnom i grupnom radu. -Ukazuje na adekvatan na in izrade preglednih zidnih kalendara sa terminim a koncerata. -Planira termine za pos jete kulturnim ustanovama i biljei ih na kalendaru; -Osmiljava i obavlja temeljitu pripremu uenika za izlaske iz kole i pos jete koncertu i kulturnim ustanovama; - Prati ponaanje na koncertu; -Pohvale i nagrade u skladu sa individualnim napredovanjem u odnosu na VI razred; -Pisanje eseja o pos jetam a koncertima; - Priprema, rukovodi i planira muzi ke sadraje u korelaciji sa ostalim umjetnikim i drugim odgojnim podrujima; -Saradnja s a lokalnom zajednicom, pos jeta kolskoj priredbi i koncertima; -Prati i ohrabruje oblike djeijeg kreativnog ispoljavanja i pronalazi podruje u kojem je najslobodnije. - Uporeuje individualno postignue i samostalnost u kreativnom izraavanju.

443

Tjelesni i zdravstveni odgoj i zdravi stilovi ivota

(2 asa sedmino, 70 asova godinje) Program nastave tjelesnog i zdravstvenog odgoja za sedmi razred osnovne kole Osnovni cilj tjelesnog i zdravstvenog odgoja je osposobiti uenika za primjenu osnovnih kineziologijskih znanja i kineziolokih iskustava - koja e mu omoguit samostalno tjelesno vjebanje u funkciji usavravanja psihomotorikih i funkcionalnih sposobnosti i stimuliranja normalnog rasta i razvoja, a sve to u interesu njegovanja i zatite zdravlja i ope dobrobiti uenika. Komplementarni ciljevi tjelesnog i zdravstvenog odgoja tiu se napora usmjerenog ka stvaranju sistema uvjeta, koji e ueniku pomoi da: (1) usvoji osnovna znanja i razvije interes i naviku za njegu i zatitu zdravlja. (2) usvoji osnovna kineziologijska znanja (iz podruja naunih disciplina kineziologije) i stekne kinezioloka iskustva (iz podruja psihomotorikih aktivnosti) za cjeloivotno tjelesno vjebanje. (3) usvoji znanja o kontroli osnovnih parametara kineziolokog statusa. (4) aktivno koristi slobodno vrijeme i snalazi se u urgentnim situacijama. (5) zadovolji potrebu za igrom i kretanjem i razvije interes za bavljenje sportskim, rekreativnim i, eventualno, kinezio-terapijskim aktivnostima. (6) razumije, potuje i promovira ekoloke vrijednosti u duhu biocentrizma. (7) uvaava svoje kompetencije i racionalno ih afirmira.(7) Usvaja zdrave ivotne stilove, radi izbjegavanja rizika po zdravlje u kasnijem ivotnom periodu. Polazni kriteriji za to kvalitetniji obrazovni standard tjelesnog i zdravstvenog odgoja jesu: (1) objektivnost prilagoenost sadraja materijalnim uvjetima, (2) primjerenost sadraja dobi i spolu uenika, (3) sigurnost uenika, (4) korisnost sadraja za svakodnevni ivot, sportsku rekreaciju, urgentne situacije ili pogodnost za nadgradnju razliitih kineziolokih aktivnosti, (5) razvoj antropolokih obiljeja uenika i (6) interes i potreba uenika. U ovom ciklusu, pored obaveznog, realizira se i program koji kola mora da ponudi a uenici biraju i to: a) sportsko - rekreativni sadraji b) sport za sportiste c) umjetniki sadraji (ples, sportski ples, folklor). Ovaj program realizira se jedanput sedmino sa po jednim asom, a ukljuivanje uenika je dobrovoljno. Sadraji zdravstvenog odgoja uvjetovani su injenicom da je ovaj razvojni period karakteristian ne samo po burnom tjelesnom rastu i razvoju, koji vodi do bioloke i spolne zrelosti pojedinca, ve i po razvoju psiholokih obiljeja linosti. U tom kontekstu, sadraji zdravstvenog odgoja trebaju biti preventivnog i usmjeravajueg karaktera a u odnosu na oekivane i stvarne probleme djece u ovoj razvojnoj dobi. Tjelesni i zdravstveni odgoj i zdravi stilovi ivota prua osnovne informacije uenicima koji se sreu sa izazovima savremenog drutva.Ovi izazovi nose velike opasnosti ovisnosti (poetak eksperimentiranja sa duhanom, alkoholom, drogama),nedostatkom fizike aktivnosti u slobodno vrijeme (druga vrsta ovisnosti : o internetu, on-line igricama i sl.), loim prehrambenim navikama koje dovode do pretilosti(brza hrana, hrana bogata mastima,eerom ili vjetakim zaslaivaima ili bojama),nepotivanje suzdravanjau spolnim aktivnostima ( apstinencija do potpune emocionalne zrelosti, opasnosti koje nosi prerano stupanje u spolne odnose, mijenjanje partnera, posljedicama spolno prenosiviih zaraza, maloljetnikih trudnoa). Po svojoj koncepciji, program uklanja granicu izmeu nastave i vannastavnih aktivnosti, zbog toga je potrebno da kola, zajedno sa drutvenim subjektima, pomae svim oblicima slobodne aktivnosti uenika (sportske sekcije, kolska sportska drutva),kreirajui zdravo okruenje, a u prvom redu u osiguranju strunog kadra, materijalnih i prostornih uvjeta. CILJEVI, SADRAJI I ISHODI
Cilje vi Sad raji tetna djelovan ja nikotina, alkohola, dopinga i drugih sredstava ovisnosti na zdravlje (*) Ishodi P osjeduje osnovna znanja o tetnosti nikotina, alkohola, dopinga i drugih ovisnosti na zdravlje. Ue nice x Ue nic i x

444

Pubertet (*)

Kriva rasta i razvoja Dje lovan je tjelesnog vjebanja n a ovjekov metabolizam, te funkciju krvoilnog, dinog i kotano-zglobnog siste ma Poseban dnevni raspored uzimanja h rane i tekuine u vrije me poveanih tje lesnih napora Korisni i tetni sadraji tjelovjebe za vrijeme mjesenoga ciklusa (*) Dnevna organizacija rada, odmora i zabave i njen znaaj Dobrobiti igre i boravka u prirodi Higije nski standardi pri izletima i ekskurzijama (*) Kultura i p ravilno odijevanje u cilju zatite tijela i zd ravlja od nepovoljnih van jskih uticaja u razliitim uvjetima 1. Tran ja: - tafetna tranja s predajom palice odozdo (*) - Tranje na 20 m letei 2. Skakanja: - Skok uvis prekoranom tehnikom kare iz polukrunog zaleta 3. B acan ja: - Bacanje loptice do 200 g tehnikom bacanja koplja - Bacanje male medicinke do 3 kg bonom tehnikom 4. Kolutanja: - Letei kolut na povienje od mekih strunjaa 5. Vienja, upiran ja i penjanja: - Podmetni saskok iz visa stojeeg prednjeg s preke (*) - Njih na preci - Razliite varijante premeta u stranu - Salto natrag odrazom iz visa stojeeg na doelnim karikama - Premasi odnono na dvovisinskom razboju, saskok s premahom odnonim i okretom za 90 - Naskok na gredu visine 80-120 cm s premahom odnonim i okretom za 90, usprav kroz uanj 6. Ritmike i plesne struk ture : - Engleski valcer (*) - Disco fox 2. Osnovna motorika znanja - Sloeniji koraci aerobike niskog i visokog intenziteta - Okreti - Valovite kretnje rukama i tijelom - Skokovi sa spravom po izboru - Maji skok na niskoj gredi 7. Borilake struk ture: - Tehnika ramenog bacanja kroz klek 7. Koreografija ae robike

P osjeduje osnovna znanja o morfolokim, funkcionalnim i psihomotorikim promjenama u pubertetu. Dje lovanje spolnih hormona. Menarha ( prva menstruacija) kod djevojica. Higije na spolnih organa..Pp rosjena dob menarhe u nae m podneblju je 12.6 godina. Ovo je povezano sa tje lovje bam a za vrije me m jesenog ciklusa. Zna da je razvojni period burnog tjelesnog rasta i razvoja povoljan za razvoj i usavravanje snage i brzine, te koordinacije i gibljivosti. P osjeduje osnovna znanja o djelovanju tjelesnog vjebanja na ovjekov metabolizam, te funkciju krvoilnog, dinog i kotano-zglobnog sistema. P osjeduje osnovna znanja o dnevnom rasporedu uzimanja hrane i tekuine u vrijeme poveanih tjelesnih napora, ali i vrstama i tetnim djelovanjima ne adekvatne ishrane P osjeduje osnovna znanja o korisnim i tetnim sadrajima tjelovjebe za vrijeme mjesenoga ciklusa. P osjeduje osnovna znanja o dnevnoj organizacija rada, odmora i zabave i njenom znaaju za zdravlje. P osjeduje osnovna znanja o dobrobiti igre i boravka u prirodi. P osjeduje osnovna znanja o higijenskim standardima pri izletima i ekskurzijama. P osjeduje osnovna znanja o kulturi i pravilnom odijevanje u cilju zatite tijela i zdravlja od nepovoljnih vanjskih uticaja u razliitim uvjetima P osjeduje osnovna teorijska i praktina znanja o: tafetnom tranju s predajom palice odozdo te tranju na 20 m. P osjeduje osnovna teorijska i praktina znanja o: skoku uvis prekoranom tehnikom kare iz polukrunog zaleta. P osjeduje osnovna teorijska i praktina znanja o: bacanje loptice do 200 g tehnikom bacanja koplja, te bacanje male medicinke do 3 kg bonom tehnikom. P osjeduje osnovna teorijska i praktina znanja o leteem kolutu na povienje od mekih strunjaa.

x x x x x x x x x x x x x

P osjeduje osnovna teorijska i praktina znanja o: podmetnom saskoku iz visa stojeeg prednjeg s preke, njihu na preci, razliitim varijante premeta u stranu, saltu natrag odrazom iz visa stojeeg na doelnim karikama, premasima odnono na dvovisinskom razboju uz saskok s premahom odnonim i okretom za 90, naskoku na gredu visine 80-120 cm s premahom odnonim i okretom za 90 i uspravu kroz uanj.

P osjeduje osnovna teorijska i praktina znanja o: engleskom valceru, disco fox-u, sloenijim koracima aerobike niskog i visokog intenziteta, okretima, valovitim kretnjama rukama i tijelom, skokovima sa spravom po izboru, majem skoku na niskoj gredi.

P osjeduje osnovna teorijska i praktina znanja o: tehnikama ramenog bacanja kroz klek. koreografiji aerobike.

x x

445

8. Igre : Rukomet: - ut s pozicija krila i krunog napadaa (*) - Pojedinani i grupni protunapad Koarka: - Odbrambeni stav i kretanje u odbrani - Ubacivanje lopte u ko jednom rukom odozgo nakon dodane lopte - koarkaki dvokorak (*) - Kontranapad - zavrna akcija Odbojka: - Dizanje lopte visoko na krajeve mree - Napad iz zaleta prebacivanjem jednom rukom kuhanje (*) - Mini odbojka 4:4 Nogomet: - Tehnika ubacivanja lopte u igru rukama - Zaustavljanje lopte natkoljenicom principom amortizacije - Oduzimanje lopte presijecanjem (*) - Snaga: Odgovarajui sadraji iz: 1.2.1, - B rzina: 2., 3., 4., 5., 6., 7., i 8., kao - Koordinacija: drugi kinezioloki sadraji, a - Ravnote a: shodno potrebama uenika i - Gib ljivost: mogunostima kole i okoline - Pre ciznost:

P osjeduje osnovna teorijska i praktina znanja o: rukomet - utu s pozicija krila i krunog napadaa, pojedinanom i grupnom protunapadu, koark a - odbrambenom stavu i kretanju u odbrani, ubacivanju lopte u ko jednom rukom odozgo nakon dodane lopte - koarkaki dvokorak. kontranapadu - zavrna akcija, odbojka - dizanju lopte visoko na krajeve mree, napadu iz zaleta prebacivanjem jednom rukom kuhanje. mini odbojci 4:4, nogomet - tehnici ubacivanja lopte u igru rukama. zaustavljanju lopte natkoljenicom principom amortizacije, oduzimanju lopte presijecanjem

1. Motorike sposobnosti

S potrebnom snagom i brzinom izvodi sloenije pokrete i kretanja. x x

2. Funkcionalne sposobnosti

P osjeduje neophodnu nervno-miinu koordinaciju i kontrolu sloenijih pokreta. P osebnu panju poklanja usavravanju snage i brzine, te koordinacije i gibljivosti. P ostie optimum motorikih sposobnosti snage, brzine, koordinacije, gibljivosti i ravnotee. Samostalno primjenjuje aerobne programe za razvoj poboljanje maksimalnog primitka kisika. P ozitivno utie na krvoilni sistem radom na poboljanju aktivnosti dinog sistema. Vjebama snage pozitivno utie na razvoj miinog i gustou kotanoga tkiva, te poboljava postoru, odnosno pravilan uspravni poloaj tijela. Razliitim vjebama istezanja pozitivno utie na fleksibilnost zglobnih tijela i skupina zglobova. Ima pravilan odnos prema slobodi i odgovornosti, samopotovanju i potovanju drugih bez obzira na njihove individualne i kolektivne osobenosti. P ostupno gradi racionalan stav prema autoritetima. P osjeduje zdrave prehrambene navike i zdrav stil ivota i racionalno se odnosi prema modnim izazovima zasnovanim na upotrebi tjelesnih osobina i sposobnosti. Uspjeno kontrolira agresivnost u igri. P osjeduje ekoloke navike i aktivno uestvuje u rjeavanju ekolokih problema. Uljudno se ponaa na asu i u koli. Aktivno, interaktivno i kreativno uestvuje u rjeavanju problema u koli i meu vrnjacima. Postupno shvata da je osnovno obrazovanje paso za ivot.

x x x x x

x x x x x

2. Antropoloki 3. Morfoloke osobine

Odnos izmeu slobode i odgovornosti i sposobnost izraavanja samopotovanja i potovanje drugih

Odgojni

Odnos prema tjelesnoj teini i tijelu uope Emocionalna samoregulacija (*) Odnos prema ekolokim problemima

x x x

x x x

4. Kultura ponaanja

DIDAKTIKO-METODIKE NAPOMENE Ovaj razvojni period karakteristian je po burnom tjelesnom rastu i razvoju, koji vodi do bioloke i spolne zrelosti uenika. Ubrzani tjelesni rast i razvoj odvija se po fazama ispruanja i popunjavanja" pa se esto stie utisak tjelesne disharmonije. Uee mase meusobno se mijenja i prema dijelovima cijelog tijela. Ove proporcionalne promjene utiu na kontinuirani razvoj motorikih sposobnosti, odnosno, dovode do odreene stagnacije ili usporenog razvoja, to uenici teko prihvaaju. Dodatni problem ovog razvojnog perioda predstavlja razvoj psihikih obiljeja linosti. Drutveni zahtjevi, kao i bioloke promjene u ovom razvojnom periodu vode ka emocionalnoj neujednaenosti. Pravilno

446

voena tjelesna aktivnost moe znaajno da kompenzira ovaj veoma osjetljiv period i da veliki doprinos za stvaranje i oblikovanje zdrave linosti. S obzirom na to da su uenici naroito zainteresirani za produbljivanje znanja i irenje sadraja rada, ovaj period je veoma pogodan za poetak sportske aktivnosti. Zbog efikasnosti vjebe i bolje motivacije, u zadnje tri godine program tjelesnog i zdravstvenog odgoja zahtijeva savremeniji didaktiko-metodiki postupak nastavnika, to se, u prvom redu, odnosi na slobodniju kompoziciju asa tjelesnog i zdravstvenog odgoja i zdravih stilova ivota i na usavravanje i osavremenjivanje tehnologije nastave. etverodijelnu kompoziciju asa treba shvatiti samo kao obavezno polazite, koje osigurava optimalne psiholoke, fizioloke i pedagoke preduvjete za realizaciju neposrednog zadatka asa tjelesnog i zdravstvenog odgoja. Na toj osnovi, sa dosta slobode, treba i komponirati konanu strukturu asa za svaki zadatak. Intezivnije se koriste metode rada kao to su: metod dopunskog vjebanja, krunointervalni metod, metod stanica, targent-trening i sl. Da bi intenzitet vjebanja bio optimalan, treba voditi rauna o racionalnom koritenju objekata, sprava, rekvizita i ostalog nastavnog pribora, te o racionalnijem koritenju raspoloivog vremena za as i sl. S obzirom na to da je ovo razdoblje optimalno za usvajanja motorikih znanja, obrazovna komponenta pretpostavlja usvajanje naprednih kineziolokih motorikih znanja koja, upotpunjena osnovnim teorijskim znanjima iz kineziologije, podstiu razvoj linosti uenika. Uz opa motorika znanja za razvoj (a) razvoj funkcionalnih sposobnosti (aerobnih i anaerobnih) i (b) razvoj motorikih sposobnosti (koordinacije, ravnotee, brzine, preciznosti, fleksibilnosti, eksplozivne, repetitivne, statike snage i dinamometrijske sile, te (c) regulaciju morfolokih obiljeja (aktivne miine mase i balastne mase), potrebno je uenicima osigurati i mogunost sticanja znanja specificiranih kao: (a) monostrukturalna motorika znanja, koja su dominantno obiljeje aktivnosti tipa atletike, plivanja, biciklizma i dr., (b) aciklina motorika znanja, koja su bitno obiljeje tzv. borilakih aktivnosti, kao to su boks, hrvanje, judo, karate i dr., (c) kompleksna motorika znanja, dakle ciklina i aciklina, koja se susreu u sportskim igrama, kao to su nogomet, rukomet, koarka i dr., te (d) estetska motorika znanja (ili znanja za koja je estetski kriterij vaan faktor uspjeha), koja su sadrana u aktivnostima tipa gimnastike, ritmike gimnastike, skokova u vodu i dr. Ocjenjuju se: sadraji oznaeni sa (*) Procjenjuju se: morfoloke osobine, funkcionalne i motorike sposobnosti uenika u odnosu na njihovo inicijalno, stvarno i oekivano stanje osobina i sposobnosti.

447

OKVIRNI NASTAVNI PLAN I PROGRAM za osmi razred devetogodinje osnovne kole

448

OKVIRNI NASTAVNI PLAN I PROGRAM ZA OSMI RAZRED DEVETOGODINJE OSNOVNE KOLE

REDNI BROJ 1. 2. 3. 4. 5. 6. 7. 8. 9. 10. 11. 12. 13. SEDMINI BROJ NASTAVNIH ASOVA 4 2 2 4 2 2 1 1 1 2 1 1 2 25 GODINJI BROJ NASTAVN IH ASOVA 140 70 70 140 70 70 35 35 35 70 35 35 70 875

OBAVE ZNI NASTAVNI PREDMETI Bosanski, srpski, hrvatski jezik i knjievnost Prvi strani jezik Drugi strani jezik Matematika Fizika Hemija/kemija Biologija Geografija/zemljopis Historija/povijest Tehnika kultura Likovna kultura Muzika/glazbena kultura Tjelesni i zdravstveni odgoj i zdravi stilovi ivota UKUPNO REDOVNE N ASTAVE

Napomena: Broj nastavnih asova za vjeronauku, dopunske/dodatne programe, vannastavne aktivnosti, odjeljensku zajednicu, eventualno neki novi predmet (izborni, fakultativni) odredit e se na lokalnom nivou, u skladu s mogunostima o kojima je rije u Koncepciji.

449

Bosanski, hrvatski, srpski jezik i knjievnost

(4 asa sedmino, 140 asova godinje)
PRIJEDLOG PROGRAMA ZA VIII RAZRED DEVETOGODINJEG OBRAZOVANJA Knjievni tekstovi Narodna knjievnost 1. Lirska narodna pjesma (L jubavni rastanak, Nesretna djevojka ili Majka Fatu kroz tri godine vie) 2. Smrt Omera i Merime, narodna epsko lirska pjesma Umjetnika poezija 3. Dobria Cesari: Oblak 4. Vesna Parun: Kad sunce umiva oi 5. D. Bajezidagi: Gazel o Starom mostu 6. R. M. R ilke: Na uglu 7. J. Prevert: Za tebe ljubavi moja 8. Sergej Jesenjin: Pismo majci 9. D. Sekuli: Majka 10. S. Kulenovi: Steak 11. A. Sidran: San o Baeskiji 12. A. Mato: Noturno Prozni tekstovi 13. S lavko Kolar: Breza (odlomak) 14. J. Kozarac: Moj djed 15. Z. Kolari: Suze kojih se stidim (odlomak) 16. S vetozar orovi: pijun (odlomak) 17. M. Kova: Sjeanje na arenu pticu (odlomak) 18. E. Ko: Ujka Filip 19. Ivo Andri: Knjiga 20. Mea Selimovi: Zlatna ptica (odlomak iz romana Dervi i smrt) 21. E. olakovi: Legenda o Ali-pai (odlomak iz romana) 22. A. Nametak: Tuturuza i eh Meco (odlomak iz romana) 23. B. opi: Bata sljezove boje 24. E. Hemingvej: Starac i more (odlomak iz romana) 25. S. O'Dell: Otok plavih dupina (odlomak) 26. Arthur C. Clarke: Odiseja u svemiru 2001. (odlomak) 27. D. Selinder: Lovac u rai (odlomak) 28. Isidora Sekuli: Oslo pod Knjievnoteorijski pojmovi Motivi, slike, muziki/glazbeni elementi stiha, stilska obiljeja lirske narodne pjesme Kompozicija, likovi, idejno tematska svojstva, stilski postupci, jezik Odlike epskog i lirskog Misaona (refleksivna) pjesma Misaoni motivi Forma gazela, pjesnitvo na orijentalnim jezicima Ljubavna pjesma Podjela pjesama prema obliku: oda, himna, elegija, idila sonet i haiku pjesma. Rima i njezina uloga u oblikovanju stiha (obgrljena rima) Pjesnika sredstva: alegorija, gradacija, hiperbola Fabula razvijena u romanu i pripovijetci, saeta u basni i anegdoti (uoavanje uz interpretaciju teksta) Glavni dijelovi epskog teksta (funkcija preokreta) Kompozicija fabule odnos pojedinih dogaaja u fabuli, odnos narativnih i ostalih dijelova prie Lik unutranji monolog kao sredstvo slikanja lika Psiholoka analiza lika: posebna funkcija opisnih, dijalokih i monolokih mjesta Uloga opisa u pripovijedanju Humor, ironija i satira u proznom djelu Karakterizacija glavnog lika (fizika, psiholoka) Odgojnoobrazovni zadaci Uoavanje obiljeja lirske narodne pjesme Poticati osjeaje i um itanjem i sluanjem narodnih pjesama Buenje plemenitih osjeaja i potrebe da se prevladavaju nepravedni ljudski odnosi koji gue slobodu linosti, pravo na samostalno odluivanje i opredjeljenje Uoavanje teme i motiva u misaonim i duhovnim pjesmama Razlikovati tematsku i vrstovnu podjelu pjesama Primijeniti znanja o strofi, stihu, lirskoj pjesmi i stilskim sredstvima u interpretaciji soneta Uoavanje kompozicije, pripovjednih tehnika i njihove uloge u proznom djelu Zapaanje postupka u karakterizaciji likova Prepoznavanje uloge opisa u pripovijedanju (statian, dinamian opis, zaustavljanje i pokretanje radnje) Uoavanje motiva u putopisnom djelu, objektivnog i subjektivnog stava pisca i naina stvaranja ugoaja Analiziranje bitnih problema dramskog djela itanje i razumijevanje dramskog djela ISHODI UENJA MINIMALNI Uoavanje stilskih sredstava i osnovnog osjeaja u pjesmi Mogunost saetog prepriavanja pjesme Izraavanje doivljaja i dojmova Uoava i izdvaja gradaciju i hiperbolu Razlikuje pjesme prema obliku Iznosi redoslijed dogaaja i odreuje naslov svakoj kompozicijskoj jedinici Razumijevanje sadraja i sposobnost saeta formuliranja Razvrstavanje likova prema mjestu i vanosti u djelu i prema socijalnim kriterijima Otkrivanje zanimanja za putopisne teme Opisivanje jednog svog putovanja Uoava ustrojstvo dramske radnje Izdvaja protagoniste i antagoniste i odreuje osnovni sukob MAKSIMALNI Mogunost shvaanja idejne sutine Uoavanje faza u razvoju radnje Uoavanje ponavljanja, sintaksikog ustrojstva stiha Obrazlaganje i dokumentiranje tvrdnji citatima iz teksta Otkrivanje povezanosti jezinostilistikih elemenata i osjeaja u pjesmi Razumije sadraj misaonog motiva (osjeaj, misao) Objanjava alegoriju Odreivanje faza u razvoju radnje i uoavanje epizoda koje ulaze u pojedine faze Uoava i izdvaja lirske epizode u proznom djelu, statine i dinamine elemente Mogunost praenja unutranjeg razvoja lika Uoava obiljeja putopisa i asocijativnosti kao vanog postupka u nastajanju putopisa Iznosi lina zapaanja o dramskom djelu Ocjenjuje postupke likova s etikog, drutvenog ili idejnog stajalita

450

snijegom (odlomak iz putopisa P isma iz Norveke) 29. Z. Dumhur: Nekrolog jednoj ariji (odlomak iz putopisa) 30. Milan Ogrizovi: Hasanaginica (odlomak iz drame)

Nauno fantastini roman Roman odrastanja Obiljeja putopisa: granine knjievne vrste Kompozicija i znaajke drame Protagonist, antagonist Dramatizacija

Scensko oblikovanje dramskog djela

Lektira 1. 2. 3. 4. 5. 6. 7. 8. 9. 10. 11. 12. . Sijari: Zapisi o gradovima N. Bazdulj: Rua I - II H. Bai: Izbor pripovjedaka V. Krmpoti: Pisma iz Indije D. Cesari: Lirika (izbor poezije) S. ui: Pripovijetke (izbor) B. Nui: Sumnjivo lice (izabrane komedije) P. Koi: Jazavac pred sudom / Izabrane pripovijetke Zoran M. Jovanovi: Bulke pored pruge E. Kestner: Letei razred A. P. ehov: ala / Vinjik (izbor pripovjedaka i drama) Dnevnik Ane Frank

RJENIK, GRAMATIKA Programski zahtje vi Znae nje rijei Sinonimi. istoznanice, slinoznanice Homonimi / istozvunice Antonimi rijei suprotna znaenja Arhaizmi zastarjelice Vrste rijei Zamjenice i njihova uloga u reenici (upitne, odnosne i neodreene zamjenice) P isanje i izgovor prijedloga, priloga, veznika i estica P ravilna upotreba prijedloga uz pojedine padee Jednostavni i sloeni prijedlozi P rilozi i prijedlozi pisanje (iz daleka svijeta i izdaleka) Odnosne zamjenice i nepromjenjive rijei u veznikoj slubi u reenici Glagolski prilozi REENICA Jednostavna neproirena, jednostavna proirena, besubjektna i neoglagoljena reenica lanovi reenice: samostalni (glavni) i nesamostalni (sporedni) Samostalni lanovi: predikat, subjekt, objekt i prilone oznake Gramatika svojstva predikata i subjekta Slaganje predikata i subjekta Objekt Odgojno obrazovni ciljevi MINIMALNI ISHODI UENJA MAKSIMALNI Stvaranje razrednog rjenika sinonima, homonima, antonima i arhaizma Rad u skupinama i svaka skupina zapisuje abecednim redom ono to je dobila za zadatak Antonime zapisivati u parovima Razumijeti tvorbu neodreenih zamjenica Razumije kad se estica god pie sastavljeno, a kada rastavljeno uz zamjenicu Mogunost razlikovanja priloga i prijedloga te priloga i pridjeva u primjerima istooblinih rijei Mogunost preoblike zavisne reenice glagolskim prilozima i obratno Uoava popridjevljene glagolske priloge Uoava neoglagoljenu i besubjektnu reenicu Uoava dijelove imenskog predikata: spona ili kopula (pomoni glagol biti u bilo kojem obliku) i imenska rije Mogunost izricanja prijedlonog objekta Otkrivanje prilonih oznaka upitnim prilozima Uoava prijedloni atribut.

Znaenje i prepoznavanje sinonima, antonima, homonima i arhaizama Pravilno rabiti/upotrebljavati padene oblike upitnih, odnosnih i neodreenih zamjenica u govorenju i pisanju Razumjeti uloge povratne i povratno posvojne zamjenice u reenici Prepoznati priloge, prijedloge, veznike i estice u reenici Pravilno upotrebljavati veznike, estice, usklike u govorenju i pisanju Prepoznati i razlikovati glagolski prilog proli Razumjeti njihovo znaenje i slubu u reenici Upoznati strukturu neproirene i proirene reenice Prepoznati i imenovati besubjektnu i neoglagoljenu reenicu Utvrditi znanje o glagolskom i imenskom predikatu Imenica, pridjev, zamjenica, broj i prilog kao dio imenskog predikata Izricanje subjekta svim vrstama rijei Sronost predikata i subjekta Ponavljanje i produbljivanje znanja o objektu i prilonim oznakama Prepoznavanje atributa i apozicije i njihovih gramatikih svojstava

Svojim rijeima zna objasniti pojmove: sinonim, antonim, homonim, arhaizam Prepoznaje i pravilno pie neodreenu zamjenicu s prijedlogom Pravilno pie sloene zamjenice s esticom god (nekoliko najeih primjera) Mogunost prepoznavanja i imenovanja nepromjenjivih vrsta rijei Pravilno upotrebljava glagolske priloge Prepoznaje subjekt i rijei koje ga dopunjuju Prepoznaje predikat i rijei koje ga dopunjuju Mogunost uoavanja gramatikih svojstava subjekta i predikata Prikladno slae subjekt i predikat Uoava vrste objekta i prilonih oznaka Uoava vrste rijei kojima izriemo objekt i prilone oznake Razlikuje imeniki i pridjevski atribut Prepoznaje apoziciju i prikladno upotrebljava atribut i apoziciju u govorenju i pisanju

451

(besprijedloni i prijedloni) P rilone oznake (namjera, pogodba, doputenje, posljedica) Nesamostalni reenini lanovi: atribut i apozicija Sloena reenica nezavisna i zavisna Stvaranje sloene reenice nizanjem, povezivanjem i uvrtavanjem Nezavisno sloena reenica: veznike i neveznike reenice (reenini niz) Vrste nezavisno sloenih reenica: sastavna, rastavna, suprotna, iskljuna i zakljuna Zavisno sloena reenica Izricanje predikata, subjekta, objekta i atributa reenicom Vrste prilonih reenica: mjesna, vremenska, nainska, namjerna, uzrona, posljedina, dopusna reenica Izricanje pogodbe, mogunosti i elje sloenim reenicama

Atribut i apozicija kao lanovi subjektnog, objektnog ili prilonog skupa Razumjeti naine sklapanja jednostavnih reenica u sloenu Udruivati jednostavne reenice u sloenu nizanjem i povezivanjem Razumjeti znaenje razliitih vrsta nezavisno sloenih reenica Prepoznati zavisno sloenu reenicu Prepoznati glavnu i zavisnu reenicu u zavisno sloenoj reenici Razumjeti znaenje predikatne, subjektne, objektne i atributne reenice Prepoznavati prilone reenice i razumjeti njihovo znaenje Prepoznati i razumjeti pogodbu, mogunost i elju izreene kondicionalima Izricati pogodbu i uvjet pogodbenom zavisnom reenicom

Uoava kako udruivanjem jednostavnih reenica nastaje sloena Prepoznaje vrste nezavisno sloenih reenica i zna tipine veznike Uoava da je nezavisno sloena reenica sloena od reenica koje ne ovise jedna o drugoj Uvrtava jednostavne reenice u sloenu Uoava veznika sredstva Prepoznaje glavnu i zavisnu sureenicu u zavisno sloenoj reenici Razumije da se subjekt, predikat, objekt i atribut moe izrei reenicom Prepoznaje prilone reenice i razumije njihovo znaenje Mogunost preoblike zavisne reenice glagolskim prilozima

atributni i apozicijski skup Zakljuuje u kojem je skupu atribut i apozicija u reenici / objektnom, subjektnom ili prilonom P repoznaje veznika sredstva: veznike, veznike skupove, priloge i zamjenice kao veznike rijei Razlikuje vrste veznika u nezavisno sloenim reenicama i pravilno pie zarez Uoava zavisne umetnute reenice Upotreba sloene reenice u govorenoj i pisanoj komunikaciji U jednostavnijim primjerima zamjenjuje imenski predikat predikatnom reenicom, subjekt subjektnom reenicom, objekt objektnom reenicom i atribut atributnom reenicom Zamjenjivanje prilonih oznaka zavisnim sureenicama P isanje zareza u zavisno sloenoj reenici s obzirom na razliita mjesta zavisne sureenice Uoavanje razlika izmeu reenica s veznicima da i kako

PRAVOGOVOR I PRAVOPIS P rogramski zahtjevi Veliko poetno slovo u imenima drutava, organizacija, udruga i ustanova, drutvenih i stilski pokreta, povijesnih dogaaja i javnih skupova P isanje neodreenih zamjenica i prijedloga, zamjenica i estice god P isanje rijei s glasovima , , d, , ije, je Zarez u jednostavnoj i sloenoj reenici (suprotnost, naknadno dodani dio, modalne rijei, isticanje i nabrajanje) P isanje zareza u nezavisno sloenim reenicama P isanje zareza u zavisno sloenim reenicama Upravni i neupravni govor u pisanju Odgojno obrazovni ciljevi i zadatci Pravilno pisati veliko slovo u najeim primjerima Pravilno pisati neodreene zamjenice s prijedlogom i esticom god Uvjebati pisanje i izgovor rijei u kojima se pojavljuju glasovi , , d, , ije, je Produbljivanje znanja o uporabi zareza u jednostavnoj i sloenoj reenici Pisati upravni govor u reenicama s razliitim odnosima reenice objanjenja i reenice upravnog govora ISHODI UENJA MINIMALNI Veliko slovo u jednostavnijim i ee rabljenim primjerima Pravilno pisanje i govorenje u skladu s pravopisnom pravogovornom i gramatikom normom Pravilo pie zarez u jednostavnoj reenici Zarezom odvaja vokativ, apoziciju i apozicijski skup iza imenice, naknadno dodane i istaknute rijei i skupove rijei Zarezom odvaja reenice u nizu Pisanje upravnog govora u skladu s pravopisom ISHODI UENJA MAKSIMALNI P rimjena pravopisne norme u svakodnevnom pisanju i itanju Razvijena sposobnost primjene steenih znanja u novonastalim situacijama (sluanje, govorenje, razgovaranje, itanje i pisanje) Zarezom odvaja zavisnu sureenicu umetnutu meu dijelove glavne sureenice P ravilna upotreba zareza kada je zavisna sureenica u inverziji Mogunost preoblike upravnog u neupravni govor i obratno

KULTURA USMENOGA I PISMENOGA IZRAAVANJA Oblici izraavanja Programsk i sadraji Odgojno obrazovni ciljevi i zadaci Oek ivana postignua u usmenom i pismenom izraavan ju MINIMALNA MAKSIMALNA

452

NARACIJA

Stvaranje zamiljene prie Odabrati zanimljivu, neobinu i originalnu temu iz fantastinog, raunarskog, ivotinjskog i biljnog svijeta ili iz djeje svakodnevnice

Poticati matu i objediniti znanje iz teorije knjievnosti Prianje u 1. ili 3. licu

Sposobnost stvaranja prie koja ima naslov, temu, kompoziciju (dijelove fabule), likove Likovi imaju imena (obina i neobina), vlastite osobine, jezik i meusobno su povezani.

Sposobnost uvoenja u priu stvarnih personificiranih likova U oblikovanju prie upotrebljava pripovijedanje, opisivanje, dijalog i monolog U portretiranju i karakterizaciji likova koristi se humorom Subjektivno, pristrano, na osnovu vlastitih dojmova opisuje doivljaj zatvorenog prostora Izraena matovitost, slikovitost i subjektivnost u putopisu Pie putopis o udaljenim krajevima

Opis zatvorenog prostora (interijera) Pisanje putopisa DESKRIPCIJA

Uoavanje pojedinosti i ostvarivanje prostornih i drugih veza meu njima Njegovanje slikovitosti u izraavanju Uoavanje obiljeja putopisa i mogunost opisa osobnog putovanja

Kompozicija sastava ostvarena, pazi na redoslijed pojedinosti u interijeru Opisuje stvarno, nepristrano, objektivno Mogunost pisanja putopisa o vlastitom zaviaju Putopis ima elemente slikovitosti ostvarene epitetom i usporedbom

RASP RAVLJANJE

Problemski lanak Odabrati temu koja predstavlja neki problem iz oblasti sporta, nauke, stanovanja, zabave, uvanja okolia itd. Pisanje scenarija (uoavanje obiljeja scenarija)

Uoiti da je problemski lanak vrsta raspravljanja i da se zasniva na miljenju i prosuivanju pojava, stvari, bia i dogaaja Usporeivanje literarnog djela i scenarija

Sposobnost stvaranja kompozicije problemskog lanka: najava problema (tvrdnja), traganje za rjeenjima problema, predlaganje najboljeg rjeenja i zakljuak Mogunost preoblike nekog kraeg knjievnog teksta iz itanke u scenarij Scenarij ima dva tekstualna dijela: video i audio Pravilno ita naglasnu ili akcenatsku cjelinu Pravilno ita prozne, lirske i dramske tekstove Zamjeuje ulogu reeninih znakova i njihovu vezu s govornim vrednotama

Mogunost samostalnog izbora teme i pisanja problemskog lanka prema shemi: NASLOV TVRDNJA DOKAZI I PRIJEDLOZI ZAKLJUAK Pokuaj stvaranja vlastitog scenarija Interpretativno itanje lirskih, pripovjednih i dramskih tekstova

Provoenje artikulacijskih akcenatskih i intonacijskih govornih vjebi ITANJE

Prepisati sve glasove s kojima uenici imaju problema pri izgovoru - napraviti kolsku razlikovnu gramatiku Razvijati vjetinu interpretativnog itanja

P ISANJE

Dramatizacija neke prie iz itanke Pisanje diktata: kontrolni diktat, diktat sa sprjeavanjem greaka, izborni diktat Pisanje dviju kolskih zadaa tokom kolske godine.

Preoblikovati pripovjedni tekst u dramski

Vri dramatizaciju na kratkim primjerima

Dramatizira opirniji tekst

MEDIJSKA KULTURA P rogramski zahtjevi Odgojno obrazovni ciljevi i zadaci ISHODI UENJA MINIMALNI ISHODI UENJA MAKSIMALNI

453

Igrani film Vrste igranog filma Literarni elementi filma (scenarij) Radio Zvuk radijsko izraajno sredstvo Vrste radijskih emisija: obavijesne, obrazovne, zabavne Televizijske emisije (informativne, obrazovne, dokumentarne, zabavne) Knjinica / biblioteke knjina graa

Prepoznati i objasniti obiljeja igranoga filma i filmske prie Razumjeti nastanak filma od prie do snimanja Prepoznati radijska izraajna sredstva Razlikovati vrste radijskih emisija Razlikovati vrste televizijskih emisija s obzirom na njihovu namjenu Samostalno se sluiti rjenikom, enciklopedijom i pravopisom

Prepoznaje i imenuje obiljeja igranoga filma: postojanje glumaca i izmiljene filmske prie Pokuaj stvaranja scenarija prema knjievnom djelu (pria iz itanke) Uoava obavijesnu, obrazovnu i zabavnu ulogu radija Mogunost iznoenja doivljaja jedne obavijesne i jedne zabavne televizijske emisije Mogunost pronalaenja pojma u rjeniku i enciklopediji

Uoava ideju te odnose meu likovima i izraajna sredstva Razlikuje vrste igranoga filma. usporeuje film i knjievno djelo Pokuaj stvaranja vlastitog scenarija Razvijena kultura sluanja, razmiljanja, govorenja i prosuivanja Uoava ulogu televizijskoga programa u ivotu savremenog ovjeka Razvijen selektivni pristup televizijskom programu Enciklopedija na raunaru nain nalaenja podataka

STRANI JEZIK ENGLESKI FRANCUSKI NJEMAKI ARAPSKI Engleski jezik prvi strani jezik, esta godina uenja
(2 asa sedmino, 70 asova godinje)

CILJEVI I OEKIVANI REZULTATI ODGOJNO-OBRAZOVNOG RADA

U nastavi engleskog kao prvog stranog jezika u osmom razredu osnovne kole treba teiti potpunom dostizan ju nivoa A2.1 i djeliminom dostizanju n ivoa A2.2 Zajednikog evropskog okvira za jezike CEFR. Jezike vjetine Oekivani rezultati/ishodi uenja Sluanje i razumijevanje Uenik moe uz znatan napor razumjeti jednostavan formalan i neformalan razgovor o temama koje su za njega od neposredne vanosti. moe razumjeti glavnu poentu u kratkim jednostavnim porukama (uputstva, objave) i pratiti promjenu teme na TV vijestima. moe razumjeti iskaz ukoliko je jasno artikuliran standardnim jezikom i brzinom sporijom od normalne. esto mora zahtijevati da mu se neto ponovi. itanje i razumijevanje Uenik moe razumjeti kratke jednostavne tekstove koji sadre najfrekventniji vokabular (privatna pisma, kratke vijesti, jednostavna uputstva). moe razumjeti glavne ideje i neke detalje u tekstu koji se sastoji od nekoliko pasusa. moe locirati, komparirati, kontrastirati jednu ili vie odreenih informacija u neto irem tekstu. Ponekad je u stanju da pogodi iz konteksta znaenje nepoznatih jezikih jedinica. jo uvijek sporo ita. Uenik moe dati kratak jednostavan opis u okviru poznate teme za koju je lino vezan. moe razumjeti kratke informacije drutvenog tipa, te obavljati dosta transakcija (kupiti potanske marke na poti, pitati za cijenu, u restoranu traiti pomo konobara i sl.). moe nakratko povesti razgovor, ali je rijetko u stanju da ga dobrovoljno nastavi jer ne razumije dovoljno. izgovara bez potekoa neke poznate nizove, ali pravi mnogo veoma primjetnih pauza i greaka kod zapoinjanja. Izgovor uenika je openito dovoljno jasan i razumije se, iako sagovornici mogu zahtijevati da im poneto ponovi. vlada osnovnim vokabularom, fondom jednostavnih nauenih fraza i osnovnim gramatikim strukturama u proirenoj usmenoj produkciji, ali jo uvijek pravi osnovne greke. Uenik moe pismeno opisati nekolicinu svakodnevnih situacija. zna napisati kratke jednostavne poruke (lina pisma, biljeke) u vezi sa svakodnevnim

Govor

Pisanje

454

Znanje o jeziku

potrebama. zna popuniti jednostavne formulare linim podacima. Zna pisati jednostavne opise i sastave na poznate teme (stvarne i izmiljene linosti, dogaaji, vlastiti planovi i planovi lanova porodice). zna koristiti neke izvedene oblike osnovnih rijei i osnovna glagolska vremena, prosto proirene reenice i reenice spojene jednostavnim veznicima (i, ali). zna dosta tano pisati najee rijei ali esto pravi osnovne greke (vremena, afiksi) i daje nespretne formulacije. Uenici svjesno stiu znanje o jeziku primjenjujui razliite strategije uenja.

455

PROGRAMSKI SADRAJI Nivo 8. razred Osnovna kola 6. godina uenja engleskog jezik a Prvi nivo osnovnog znanja Te me kola Prijateljstvo Nauka i tehnologija Zdravlje i dobra kondicija Praznici i tradicija Funkcije i vjetine Uenici e moi da: - opiu neto opirnije: - osobe, predmete, mjesta - dogaaje u prolosti - neki izum, proces - osjeanja postavljaju i daju odgovore na lina pitanja, kao i pitanja u vezi sa miljenjima drugih - trae, daju i slijede uputstva (npr. kako da koriste neku nap ravu) - izraze u usmenom ili pisanom obliku: - svoje stavove u vezi sa datim temama, pri emu e iznositi razloge za i protiv - koriste javne usluge (npr. banka, eljeznika /autobuska stanica/ aerodrom, telefon) - pore de ljude i predmete - govore /piu o dobrim i loim stranama, na datu temu - izlau u oblik u usmene pre ze ntacije (npr. uticaj nauke i tehnologije na svakodnevni ivot) - inte rvjuiu svog para, susjeda, poznatu linost itd. - rade zaje dniki na rjeavanju nekog problema Ak tivnosti RECEPCIJA a) SLUANJE I REAGIRANJE Uenici e sluati izgovoreni tekst i reagirat e : - davanjem kratkih i neto duih odgovora - uoavanjem opte i posebne informacije - spajanjem pitanja i odgovarajuih odgovora, te spajanjem stubaca - predvianjem osnovnog sadraja teksta - popunjavanjem praznina i tabela - biljeenjem kljunih rijei i izraza - rjeavanjem zadataka: - tano/netano - viestrukog izbora b) ITANJE I REAGIRANJE Uenici e itati k ratke tekstove u sebi ili n aglas i re agirat e: - uoavanjem opte ili posebne in form acije - predvianjem sadraja ili sutine teksta - rjeavanjem zadataka - tano/netano - viestrukog izbora P RODUKCIJA a) GOVOR Uenici e : - uestvovati u je dnostavnim: - razgovorima i diskusijama iz svakodnevnog ivota (npr. izraavajui slaganje i neslaganje uz obrazloenje) - aktivnostima u kojima se igra po ulogama - raditi zajedniki na projektu, rjeavajui problem kako bi podnijeli izvjetaj o rezultatima - igrati po ulogama - izraziti milje nje u vezi sa datom temom, pri emu e navesti prednosti i loe strane onoga to obrazlau - prepriavati priu, dogaaj ili davati uzroke/posljedice - odrati usmenu prezentaciju koja se zasniva na prethodnom itanju, sluanju, sprovedenom istraivanju ili intervjuiranju nekolicine ljudi (integrated sk ills) b) P ISANJE Uenici e : - pisati: - kratke poruke - krau priu, radove u kojim a se iznosi miljenje - razliite opise - lina pisma, razglednice, (aktivnosti koje vodi nastavnik, ili koje se zasnivaju na prethodnom itanju, sluanju ili k oritenju bilje aka) - kljune rije i i izraze - svoje biljeke - diktate - ispravljati greke - popunjavati i pisati upitnike - praviti postere, raspored asova itd. Gramatika Uenici e obnavljati i uiti: Ime nice : - brojive i nebrojive, u vezi sa rijeima koje izraavaju neodreenu koliinu ili broj: some, any, i konstrukcijom There is /There are - Sloenice u mnoini (npr. grandmothers, grandfathers) Zamje nice : - Line - P okazne - Upitne - P risvojne - Neodreene - Odnosne zamjenice: who, which, that Prid je ve: Determinatore: lanove: a/an, the, zero P risvojne pridjeve P okazne pridjeve P ridjeve za neodreenu koliinu i broj, npr. some, any, much, many, all, (a) few, (a) little, itd. Upitne pridjeve: what, which, whose - Opisne prid jeve, koji se odnose na date teme - Nepravilnu komparaciju Glagole: - Present Simple i Past Simple - Past Continuous - Past Continuous vs. Past Simple - Present Perfect (sa for, since, just, yet, already) - Present Perfect vs. P ast Simple - Modalni glagoli: must, have to, may, might, can, could, should P asiv, najbitnije Priloge, raznih oblika i znaenja, u vezi sa datim temama Komparaciju priloga Prijedloge u konstrukcijama: - pridjev + prijedlog (npr. afraid of, ready for, itd.) Reenice: - If - reenice (prvi tip) - Vremenske (koje zapoinju sa when) Direktni i indirek tni govor (izjave, zapovijesti, molbe) Vokabular Uenici e obnavljati ili uiti vokabular koji se odnosi na date teme: - kolsk i pre dme ti i prostorije u koli, neto proiren rjenik, npr. crafts room, assembly hall, computer room, gymnasium, laboratory, library, itd. - Prijateljstvo, neto proiren rjenik, npr. good friend, best friend, close friend, old friend - Nauka i tehnologija i njihov uticaj n a na svakodnevni ivot, uglavnom osnovni rjenik, npr. home appliances, camara, telephone, computers, itd. - Zdravlje i dobra k ondicija, osnovni rjenik, npr.. smok ing, drinking, fast food, itd. - Kultura i umjetnost, osnovni rjenik, npr. music, drama, literature, musician, guitarist, orchestra, painter, actor, itd. - Nacionalni praznici i proslave u razliitim zemljama, npr. weddings, birthday parties, marriages, births, funerals, carnivals, itd. Pored stalnog izgraivanja vokabulara, uenici e uiti da koriste: Afikse, koji se odnose na date teme i gramatiku, npr. friendship , discussion, itd. Antonime, koji se odnose na date teme , npr. popular, unpopular, obedient disobedient, sensitive insensitive, considerate inconsiderate itd. Sloenice, koje se odnose na date teme, npr. school day, power station, petrol pump, portrait painter, landscape painter itd. Homofone, koji se odnose na date teme, npr. sun, son. here, hear. new, knew. no, know itd.. Kolokacije, koje se odnose na date teme, npr. take up an activity, do a sport, go for a walk, go on a diet Prije vodne ekvivale nte kljunih rijei i izraza, pri emu se vri odabrano poreenje sa maternjim jezikom uenika, kao i nekim drugim stranim jezicima Napomena Navedena leksika je prijedlog i ne treba se shvatiti kao ograniavajua.

456

Engleski jezik drugi strani jezik, trea godina uenja

(2 asa sedmino, 70 asova godinje) CILJEVI I OEKIVANI REZULTATI ODGOJNO-OBRAZOVNOG RADA
U nastavi engleskog kao drugog stranog jezika u osmom razredu osnovne kole treba teiti potpunom dostizan ju n ivoa A1.3 i djeliminom postizanju n ivoa A2.1 Zajednikog evropskog okvira za jezike - CEFR. Je zike vjetine Oek ivani rezultati/ ishodi uenja Uenik moe razumjeti jednostavne i esto koritene reenice (npr. kratke informacije o nekoj osobi, porodici, poslu, blioj okolini na poznate teme i situacije). razumije glavnu poentu u kratkim jednostavnim uputstvima, objavama i prati promjenu teme na TV vijestima. moe dati informacije o kratkim tekstovima koje je sluao. moe pratiti standardan govor ukoliko se govori tempom sporijim od normalnog i ako mu se neko obraa direktno. esto mora zahtijevati da mu se neto ponovi. Uenik zna proitati poznate i neke nepoznate rijei i pasuse iz kratkih tekstova, koji govore o svakodnevnom ivotu, rutinskim dogaanjima ili koji sadre jednostavna uputstva. moe pronai odreene informacije u tekstovima u kojima se koristi jednostavan jezik (npr. razglednice/kratka pisma, vremenska prognoza, oglasi, prospekti, jelovnici, red vonje). na javnim mjestima razumije natpise koji se esto pojavljuju. Uenik zna opisati sebe - vlastito porijeklo, obrazovanje, porodicu i druge ljude moe razgovarati na zadanu temu. Komunikacija moe biti oteana i moe doi do nesporazuma. razgovor o svakodnevnim temama jo je ogranien zbog malog fonda rijei te se slui uglavnom jednostavnim strukturama. ima jo potekoa kod izgovora, to moe povremeno oteati komunikaciju. Jo uvijek se primjeuje strani naglasak. vlada najosnovnijim fondom jednostavnih, nauenih izraza, osnovnim vokabularom i osnovnim gramatikim strukturama. P ravi esto greke i kod veoma jednostavnog, neto produenog razgovora. Uenik zna dosta tano pisati najee rijei ali esto pravi osnovne greke i daje nespretne formulacije (iz konteksta moemo zakljuiti ta je uenik htio rei). moe pisati jednostavne tekstove line prirode u okviru predvidivih svakodnevnih potreba i iskustva (jednostavan tekst na razglednici, line podatke, jednostavan diktat). kod slobodnog pismenog izraavanja pravi brojne greke razliite prirode. Uenici svjesno stiu znanje o jeziku primjenjujui razliite strategije uenja.

Sluanje i razum ijevanje

itan je i razum ijevanje

Govor

Pisanje

Znanje o je ziku

457

PROGRAMSKI SADRAJI Stepen 8. razre d Osnovna kola 3. godina ue nja engleskog jezika Te me Dom i porodica Zabava i slobodne aktivnosti Kultura Svije t sutranjice Proli dogaaji London /Sarajevo Film i TV Problemi Funkcije i vje tine Uenici e: - upuivati odgovarajue pozdrave i odgovarati na njih - predstaviti sebe i druge - obraati se drugima - upoznavati - druge koristiti rjenik i nauiti voditi svoj vlastiti - uiti i vjebati fonetski izgovor - opisivati budue planove - prihvatiti ili odbiti ponude - izraavati zahtjeve i prijedloge - traiti i davati savjete - opisivati: - ljude i predmete - neka raspoloenja i stanja - aktivnosti - postavljati pitanja i odgovarati na njih - traiti i davati informacije - sluati oekujui da uju odreenu informaciju - sluati pjesme i prepoznavati stihove - vjebati pisanje razliitih tekstova Aktivnosti RECEPCIJA a) SLUANJE REAGIRANJE Uenici e sluati izgovoreni tekst i reagirati: 2) Neverbalno spajanjem slika i tekstova, tanih i netanih izraza, prezentiranjem odreenih dijelova odsluanog teksta mimikom itd. 3) Verbalno odgovaranjem na pitanja, prepoznavanjem netanih/tanih tvrdnji, dopunjavanjem nedovrenih reenica c) ITANJE I REAGIRANJE Uenici e itati kratke tekstove, u sebi ili naglas, i reagirati 3) Neverbalno traenjem odreenih informacija, spajanjem slika i tekstova, traenjem pogreaka i njihovim ispravljanjem u tekstu, oznaavanjem tanih i netanih tvrdnji, prezentiranjem odreenih dijelova teksta mimikom itd. 4) Verbalno postavljanjem pitanja i odgovaranjem na pitanja, prepriavanjem dijelova ili cijelih kratkih tekstova jednostavnim reenicama, upotrebom novog vokabulara u konkretnim primjerima/ reenicama, prepoznavanjem netanih tvrdnji, dopunjavanjem nepoznatih reenica itd. PRODUKCIJA b) GOVOR Uenici e: Praviti kratke jednostavne dijaloge koji se zasnivaju na temama o kojima se raspravljalo Prepriavati kratke prie i ale Uestvovati u razgovoru o zadanim temama Pjevati pjesme Igrati po ulogama, jezine igre itd. Recitirati, d ramatizirati c) PISANJE Uenici e: Pisati diktate Prepriavati/prepisivati kratke tekstove Pisati sastave na odreene teme Dopunjavati nedovrene reenice, tabele krialjke, pjesme itd. Redati ispremetane rijei Gram atik a Uenici e uiti ili ponavljati: Imenice: - brojive, nebrojive - pravilnu/nepravilnu mnoinu Zamje nice: - Line (pade subjekta i objekta) - Pokazne (this, that, these, those) - Upitne (who, which, what, whose) - Prisvojne (mine, yours) - Neodreene (somebody, anybody, nobody, something) Prid jeve: - De terminatore , - lanove: a/an, the, zero - prisvojne pridjeve, - pokazne pridjeve, this (girl), that (boy), these (girls), those (boys) - pridjeve neodreene koliine i broja (some, any, much, many, all) - upitne pridjeve (w hat, which, whose) - Opisne pridjeve (najee): u okviru datih tema Nepravilno poreenje pridjeva Brojeve: 100, 1000 Glagole: Present Simple (potvrdna, odrina, upitna forma) Present Continuous (potvrdna, odrina, upitna forma) Past Simple pravilnih i nepravilnih glagola Future Simple: shall/w ill (potvrdna, odrina, upitna forma) Present Continuous za izraavanje budunosti Going to oblik Glagole: be, have/have got (potvrdna, odrina, upitna forma) Modalne glagole: can, may, have to, must, should Imperativ (sva lica jednine i mnoine) Present Perfect Priloge (najee): - mjesto - pravac, smjer (left, right, east, west) - vrijeme (last week, last year) - nain (slowly, quickly) Prije dloge: neto proirenija upotreba prijedloga za mjesto i vrijeme Reenice : Red rijei (uz upotrebu priloga uestalosti npr. always, never, sometimes) There is a/There are someIs there a? Are there any? Vok abular Uenici e ponavljati i uiti samo osnovni vokabular koji se odnosi na date teme, kao npr. Dom i porodica neto proireniji vokabular npr. family members and their occupations Zab ava i slobodne aktivnosti neto proireniji rjenik npr. favourite sports, games unusual hobbies, going out to the cinema, theatre, party, amusement park Kultura rjenik vezan uz tipine karakteristike britanskog i bh. domainstva, uvenih Britanaca i mjesta engleskog govornog podruja Svijet sutranjice rjenik vezan uz transport, vrijeme, mjesta i budue dogaaje Proli dogaaji P riloke odredbe za vrijeme, rijei koje idu zajedno London/Sarajevo rjenik vezan uz upute i lokacije pri razgledanju grada Film i TV rjenik vezan za vrste filmova i serija Problemi rjenik vezan uz kolska pravila, probleme uenika u svakodnevnom ivotu Osim to e stalno proirivati vokabular, uenici e ponavljati ili uiti da k oriste: - Skrae nice , najee (a. m., p.m., UK, USA, skraenice za dane u sedmici i mjesece - Afik se u vezi sa datim temama i gramatikom (-s, -ing) - Antonime u vezi sa datim temama (fast slow, up down, hot cold - Sloe nice u vezi sa datim temama (football, basketball, swimming pool, pen-friend) - Kolokacije u vezi sa datim temama (outdoor sports, to do homew ork, make a phone call) Napomena Navedena leksika je prijedlog i ne treba se shvatiti kao ograniavajua.

458

Njemaki jezik prvi strani jezik, esta godina uenja

(2 asa sedmino 70 asova godinje) CILJEVI I REZULTATI ODGOJNO-OBRAZOVNOG RADA
U nastavi njemakog jezika u osmom razredu osnovne kole treba teiti potpunom dostizanju nivoa A2.1 i dje liminom dostizanju nivoa A2.2 Evropskog okvira za strane jezike (prvi stepen osnovnog znanja). Jezike vjetine Sluanje i razumijevanje itanje i razumijevanje Oekivani rezultati/ ishodi uenja Uenik moe uz znatan napor razumjeti jednostavan formalan i neformalan razgovor o temama koje su za njega od neposredne vanosti. Moe razumjeti glavnu poentu u kratkim jednostavnim porukama (uputstva, objave) i pratiti promjenu teme na TV vijestima. Moe razumjeti iskaz ukoliko je jasno artikuliran standardnim jezikom i brzinom sporijom od normalne. esto mora zahtijevati da mu se neto ponovi.

Govor

Uenik moe razumjeti kratke jednostavne tekstove koji sadre najfrekventniji vokabular (privatna pisma, kratke vijesti, jednostavna uputstva). Moe razumjeti glavne ideje i neke detalje u tekstu koji se sastoji od nekoliko pasusa. Moe locirati, komparirati, kontrastirati jednu ili vie odreenih informacija u neto irem tekstu. Ponekad je u stanju da pogodi iz konteksta znaenje nepoznatih jezikih jedinica. Sporo ita i tee razumije ak i relativno kratke odlomke teksta.

Pisanje

Uenik moe dati kratak jednostavan opis u okviru poznate teme za koju je lino vezan. Moe razumjeti kratke informacije drutvenog tipa, te obavljati dosta transakcija (kupiti potanske marke na poti, pitati za cijenu, u restoranu traiti pomo konobara i sl.). Moe nakratko povesti razgovor, ali je rijetko u stanju da ga dragovoljno nastavi jer ne razumije dovoljno. Izgovara bez potekoa neke poznate nizove ali pravi mnogo veoma primjetnih pauza i greaka kod zapoinjanja. Izgovor uenika je openito dovoljno jasan i razumije se ak i u sluaju kada sagovornici zahtijevaju da im poneto ponovi. Vlada najosnovnijim gramatikim strukturama, ali jo uvijek pravi mnogo osnovnih greaka.

Uenik je u stanju da pismeno opie nekolicinu svakodnevnih situacija. Zna napisati kratke jednostavne poruke (lina pisma, biljeke) u vezi sa svakodnevnim potrebama. Zna popuniti jednostavne formulare linim podacima. Zna pisati jednostavne opise i sastave na veoma poznate teme (stvarne i izmiljene linosti, dogaaji, vlastiti planovi i planovi lanova porodice). Zna dosta tano pisati najee rijei ali stalno pravi osnovne greke (vremena, afiksi) i daje mnogo nespretnih formulacija.

Znanje o jeziku Uenici svjesno usvajaju znanje o jeziku.

PROGRAMSKI SADRAJI
Tematske cjeline: 1. kola 2. Svakodnevni ivot 3. Prijateljstvo 4. ivot u gradu 5. Nauka i tehnologija 6. Zdravlje i dobra kondicija 7. Praznici i tradicija 8. Sredstva informiranja 9. Zemlje njemakog govornog podruja znamenitosti, poznate linosti

459

Funk cije i sposobnosti Uenici e znati: - razumjeti tekst oglasa, prospekta i slino - uspostaviti kontakt telefonom ili mailom - diskutirati pro i kontra - ispriati o neem u prolosti - predstaviti najboljeg prijatelja - imenovati zgrade u gradu - opisati put - neto obrazloiti - opisati mjesto stanovanja - izraziti osjeanja - govoriti o svom hobiju - nabrojati vrste sportova - objasniti statistiku, grafiki prikaz i sl. - iskazati miljenje o neem - neto uporediti - razgovarati sa ljekarom - opisati medije i njihovu funkciju - diskutirati o TVprogramu - nabrojati svoje omiljene emisije i obrazloiti izbor - iskazati sklonosti - opisati omiljene zvijezde, predstaviti neku muziku grupu i sl. - opisati proslave - estitati praznike - opisati ivot u porodici - nabrojati zemlje njemakog govornog podruja i neke poznate znamenitosti u pojedinim gradovima

Vjetine SLUANJE I RAZUMIJEVANJE Uenici e sluati izgovoreni tekst i reagirati - povezivanjem slike i sluanog teksta, - oznaavanjem tanih i netanih tvrdnji - davanjem kratkih odgovora na nastavnikova pitanja ili pitanja koja su uli sa CD-a i sl. - popunjavanjem praznina u tekstu, - popunjavanjem tabela, - rjeavanjem zadataka viestrukog izbora ITANJE I RAZUMIJEVANJE Uenici e - itati reenice i krae tekstove, - traiti osnovne informacije u tekstu pritom rjeavajui zadatke poput: pridruivanja slike tekstu, pridruivanja podnaslova dijelovima teksta, oznaavanja tanih i netanih tvrdnji, odgovaranja na postavljena pitanja, dopunjavanja teksta, popunjavanja tabela i sl. GOVOR Uenici e: - govoriti kratke iskaze sa mnogo pauza i traei odgovarajue izraze, - postavljati jednostavna pitanja, - davati vane informacije o sebi i neposrednom okruenju, - rijei i grupe rijei i reenice povezivati jednostavnim veznicima i, ili, onda - igrati uloge, - pripremati i provoditi jednostavne dijaloge, - voditi dijaloge prema datoj skici. PISANJE Uenici e: - prepisivati reenice i krae tekstove, - rekonstruirati rijei i reenice, - dopunjavati izostavljene rijei, dijelove reenice ili cijele reenice, - pisati kratki jednostavan tekst prema datom tekstualnom modelu - samostalno napisati kratki tekst (voeno pisanje)

Gramatik a Uenici e uiti o tome i koristiti : Imenice: - Dativ mnoine - Sloenice Zamje nice: - Line zamjenice u dativu - Pokazne zamjenice dieser, diese, dieses - Neodreene zamjenice viele, nichts, etwas, man Pridjevi: - Komparacija pridjeva (pravilna i nepravilna) - glagol werden + pridjev Glagoli: - prezent glagola werden, - prezent za izraavanje aktuelnog, prolog, navika, budunosti - prezent modalnih glagola drfen, sollen, - futur I, - preterit pomonih i modalnih glagola, - ich htte za izraavanje elje - perfekt slabih glagola Prijedlozi: - Prijedlozi sa dativom Reenica: - Red rijei u zavisnosloenoj reenici - Zavisnosloena reenica sa veznicima weil i dass - Indirektni govor u indikativu bez veznika dass (Er hat gesagt, er kommt morgen.) Uenici e koristiti ali ne i uiti o sljedeem: Priloge najfrekventnije priloge za mjesto i vrijeme

Vok abular Uenici ce usvajati novi i proirivati ve usvojeni vokabular koji se odnosi na date teme, npr. : kola: Schulrume. Schulalltag, Schulpartnerschaft, S prachkenntnisse verbessern, Kontakt aufnehmen, Schulen vergleichen, Schleraustausch. Prijateljstvo: jemanden gut verstehen, gemeinsame Interessen haben, jemandem vertrauen, jemandem zuhren, lgen, verzeihen, loben, Toleranz, Freundschaften schlieen, Missverstndnis . . . Svakodnevni ivot: Tagesablauf, der A lltag, Termine vereinbaren, Verabredungen, Wochenplan, Freizeitaktivitten ivot u gradu: der Bahnhof, das Rathuas, die Kirche, das Schwimmbad, die Brcke, der Markt, die Ampel, geradeaus, die zweite Strae links, durch den Park, an der P ost vorbei, bis zur nchsten Kreuzung, sich orientieren, vom Markt zum Rathaus, einen Weg beschreiben . . Nauk a i te hnologija Handy, Computer, im Internet surfen, der Bildschirm, die Tastatur, Wettbewerb, sich fr etwas interessieren, Erfindungen . . . Zdravlje i dobra kondicija: (un)gesund leben, nicht rauchen drfen, bergew icht, gesundes Essen, Medikamente nehmen, die Apotheke, sich bewegen, F itness, Sportarten, Sport treiben, einen Rekord aufstellen . . . Sre dstva informiran ja: Fernsehprogramm, Nachrichtensendung, Werbung, Jugendsendung, Sportreportage, Zeitung, Zeitschrift, Rundfunk, Medien frher und heute, berichten . . . Praznici i tradicija:Weihnachten, Weihnachtslieder, Ostern, Bajram, Familienfeste, Karneval, Valentinstag, feierlich, gemtlich, ein Fest vorbereiten, Glckwnsche, sich bedanken . . . Zemlje nje makog govornog podruja: Sehensw rdigkeiten, Wo spricht man Deutsch?, Reisen und Ausflge . . . Napome na: Navedena leksika je samo prijedlog mogue leksike te se ne smije shvatiti kao obavezan leksiki minimum.

460

Njemaki jezik drugi strani jezik, trea godina uenja

(2 asa sedmino, 70 asova godinje)

CILJEVI I REZULTATI ODGOJNO-OBRAZOVNOG RADA

U nastavi njemakog jezika u osmom razredu osnovne kole treba teiti potpunom dostizanju nivoa A1.3 i dje liminom postizanju nivoa A2.1 Evropskog okvira za strane jezike. Je zike vjetine Oekivani rezultati/ ishodi uenja Sluanje i razumijevanje itanje i razumijevanje Govor Pisanje Uenik moe razumjeti jednostavne i esto koritene reenice (npr. kratke informacije o nekoj osobi, porodici, poslu, blioj okolini). Razumije bitne stvari iz kratkih jednostavnih obavijesti i pria. Moe dati informacije o kratkim tekstovima koje je sluao. Uenik moe pratiti standardan govor ukoliko se govori tempom sporijim od normalnog i ako mu se neko obraa direktno. esto mora zahtijevati da mu se neto ponovi. Uenik zna proitati poznate i neke nepoznate rijei i pasuse iz kratkih tekstova, koji govore o svakodnevnom ivotu, rutinskim dogaanjima ili koji sadre jednostavna uputstva. U svakodnevnim tekstovima (npr. oglasi, prospekti, jelovnici, red vonje) zna pronai konkretne informacije i moe razumjeti kratka jednostavna pisma. Na javnim mjestima razumije natpise koji se esto pojavljuju. Uenik zna opisati porodicu, druge ljude, ime se bavi, vlastito porijeklo, obrazovanje. Moe razgovarati na zadanu temu. Komunikacija moe biti oteana i moe doi do nesporazuma. Razgovor o svakodnevnim temama jo je ogranien zbog malog fonda rijei te se slui uglavnom jednostavnim strukturama. P otekoe kod izgovora mogu povremeno oteati komunikaciju. Jo uvijek se primjeuje strani naglasak. Vlada najosnovnijim fondom jednostavnih, nauenih izraza, osnovnim vokabularom i osnovnim gramatikim strukturama. P ravi esto greke i kod veoma jednostavnog neto produenog razgovora. Uenik zna dosta tano pisati najee rijei ali stalno pravi osnovne greke i daje mnogo nespretnih formulacija (iz konteksta moemo zakljuiti ta je uenik htio rei). Uenik moe pisati jednostavne tekstove line prirode u okviru predvidivih svakodnevnih potreba i iskustva (jednostavan tekst na razglednici, line podatke, jednostavan diktat). Kod slobodnog pismenog izraavanja pravi brojne greke razliite prirode. Uenici svjesno usvajaju znanje o jeziku.

Znanje o jeziku

PROGRAMSKI SADRAJI
Tematske cjeline: 1. 2. 3. 4. 5. 6. 7. 8. ivot u porodici Slobodno vrijeme (odlazak u kino, na koncert, u muzej, posjeta prijatelju . . .) Nastavne i vannastavne aktivnosti i kolske proslave ivot u gradu Bavljenje sportom Jelo i pie, odlazak u restoran Zemlje njemakog govornog podruja Moja domovina

461

Funk cije i sposobnosti Uenici e znati: - govoriti o svojoj porodici i odnosu sa roditeljima, podjeli poslova u porodici - imenovati predmete u domainstvu - opisati vlastitu sobu -govoriti o interesovanjima - voditi intervju - opisati jedan dan - navesti datum - naruiti neto u restoranu - itati jelovnik - govoriti o vlastitim navikama kada je jelo u pitanju - davati prijedloge - prihvatiti ili odbiti neiji poziv - opisati neki predio - neto porediti - popuniti formular - napisati razglednicu - davati savjete - imenovati zgrade u gradu - opisati put - opisati mjesto stanovanja - imenovati vrste sportova - iskazati miljenje o neem - opisati omiljenu muziku grupu, sportaa i sl. - osnovne informacije o Njemakoj i Austriji - znati govoriti o znamenitostima u zemljama njemakog govornog podruja i svojoj domovini

Vjetine SLUANJE I RAZUMIJEVANJE Uenici e sluati izgovoreni tekst i reagirati - povezivanjem slike i sluanog teksta, - oznaavanjem tanih i netanih tvrdnji - davanjem kratkih odgovora na nastavnikova pitanja ili pitanja koja su uli sa kasetofona i sl. - popunjavanjem praznina u tekstu, - popunjavanjem tabela, - rjeavanjem zadataka viestrukog izbora ITANJE I RAZUMIJEVANJE Uenici e - itati reenice i krae tekstove, - traiti osnovne informacije u tekstu pritom rjeavajui zadatke poput: pridruivanja slike tekstu, pridruivanja podnaslova dijelovima teksta, oznaavanja tanih i netanih tvrdnji, odgovaranja na postavljena pitanja, dopunjavanja teksta, popunjavanja tabela i sl. GOVOR Uenici e: - govoriti kratke iskaze sa mnogo pauza i traei odgovarajue izraze, - postavljati jednostavna pitanja, - davati vane informacije o sebi i neposrednom okruenju, - rijei i grupe rijei i reenice povezivati jednostavnim veznicima i, ili, onda - igrati uloge, - pripremati i provoditi jednostavne dijaloge, - voditi dijaloge prema datoj skici, PISANJE Uenici e: - prepisivati reenice i krae tekstove, - rekonstruirati rijei i reenice, - dopunjavati izostavljene rijei, dijelove reenice ili cijele reenice, - pisati kratki jednostavan tekst prema datom tekstualnom modelu - samostalno napisati kratki tekst (voeno pisanje)

Gramatik a Uenici e uiti o tome i koristiti : Imenice: Dativ mnoine Zamje nice: - Line zamjenice u dativu - Pokazne zamjenice dieser, diese, dieses - Neodreene zamjenice viele, nichts, etwas, man - Upitna zamjenica welcher, welche, welches

Vokabular Uenici ce usvajati novi i proirivati ve usvojeni vokabular koji se odnosi na date teme, npr. : ivot u porodici: im Haushalt helfen, das Z immer aufrumen, auf die Geschw ister aufpassen, den Mll wegbringen

Slobodno vrije me: ins Konzert gehen, gute Musik genieen, der Z irkus, das Publikum, Pridjevi: - Komparacija pridjeva (pravilna i die Artistenummer, der C lown, nepravilna) auftreten, ein Museum besichtigen - glagol werden + pridjev Nastavne i vannastavne aktivnosti Glagoli: i kolske proslave: - prezent glagola werden, die P rojektarbeit, an einem Projekt - prezent modalnih glagola drfen, teilnehmen, ein Thema bearbeiten, sollen, sich mit einem Thema beschftigen, - prezent glagola sa razdvojivim eine Schulfeier organisieren, ein prefiksom Theaterstck auffhren . . . - futur I, - preterit pomonih glagola, ivot u gradu - ich htte za izraavanje elje der Bahnhof, die Kirche, die Brcke, - perfekt slabih glagola die P ost, das Schwimmbad, Wie komme ich zum Schwimmbad?, die erste Strae links, geradeaus, an der Brojevi: - redni brojevi za iskazivanje Ampel . . . datuma Bavljenje sportom Sportarten, S port treiben, trainieren, Prijedlozi: - Prijedlozi sa dativom die Sporthalle, das Stadion, der Leistungssportler . . . Reenica: - Red rijei u zavisnosloenoj Je lo, pie , odlazak u restoran reenici Hunger haben, Durst haben, - Zavisnosloena reenica sa bestellen, die S peisekarte, der veznikom weil Nachtisch, zahlen, die - Indirektni govor u indikativu bez Lieblingsspeise . . . veznika dass Ze mlje njemakog govornog Uenici e koristiti ali ne i uiti o podruja: sljedeem: Wo liegt ? grenzen an, die Einwohnerzahl, die Hauptstadt, der Fluss, das Gebirge . . . Priloge najfrekventnije priloge za mjesto i vrijeme Napomena: Navedena leksika je samo prijedlog mogue leksike te se ne smije shvatiti kao obavezan leksiki minimum.

462

Francuski jezik prvi strani jezik, esta godina uenja

(2 asa sedmino, 70 asova godinje)
U nastavi francuskog jezika u osmom razre du osnovne kole treba teiti u potpunosti dostizanju nivoa A2.1. i djelimino nivoa A2.2. Evropskog okvira za strane je zike . Jezike Oek ivani re zultati / ishodi uenja vje tine Sluanje i Uenik razumijevanje razumije govor na poznatu temu iz domena svakodnevnog ivota (line informacije, kupovina, praznici, sport, kola, zdravlje) razumije krae dijaloge / diskusije u situacijama iz svakodnevnog ivota (u restoranu, na ulici, u koli, na utakmici) razumije jednostavne upute, savjete, zadatke, razumije osjeanja i stavove govornika itanje i ita i razumije krae tekstove na poznatu temu iz domena svakodnevnog ivota razumijevanje ita i pronalazi traene informacije u katalozima, oglasima, brourama, jelovnicima, kuhinjskim receptima ita i razumije kratke novinske lanke, kratka pisma, poruke, estitke, pozivnice, uputstva o upotrebi Govor uestvuje u razgovoru na poznatu temu, postavlja pitanja i daje odgovore izraava lini stav i osjeanja govori o svojim svakodnevnim aktivnostima opisuje i govori o osobama iz blieg okruenja (porodica, prijatelji . . .) opisuje i uporeuje predmete i osobe u govoru vodi rauna o pravilnoj artikulaciji glasova i intonaciji reenice pie kratki opis dogaaja, linog iskustva, kratko pismo pie line napomene, podsjetnike, biljeke pie line poruke, estitke, pozivnice, plakate pie kratke, upute o upotrebi, recepte . . . Na ovom nivou uenja uenik prepoznaje, ponavlja, ui i upotrebljava steena znanja o jeziku Uenik stie znanje o najznaajnijim strategijama uenja stranog jezika

P isanje

Znanje o jeziku

Nivo 8. razred Osnovna kola 6. godina uenja francuskog jezika Razvijanje osnovnog znanja

teme - Prijateljstvo - kola - Svakodnevni ivot u gradu - Praznici, tradicije - ovjek dijelovi tijela - Zdravlje i sport - Sredstva informisanja - Nove tehnologije (mobite l, kompjute r i dr.)

funkcije i sposobnosti Uenici e znati - predstaviti svoje prijatelje - opisati osnovne karakterne osobine ovjeka - tijelo ovjeka - kretanje u gradu - sportsku aktivnost - predstaviti (usmeno i pismeno) svoju kolu, aktivnosti u koli, - priati, postavljati i odgovarati na pitanja u vezi sa nainom obiljeavanja praznika u Francuskoj i kod nas, - davati, traiti i slijediti usmena i pismena uputstva u vezi sa funkcijom i nainom upotrebe kompjutera, mobitela, telefona . ..

aktivnosti RECEPCIJA a) SLUANJE I REAGOVANJE Uenici e sluati tekst koji je izgovorio nastavnik ili izvorni govornik i reagovati - davanjem odgovora na pitanja - postavljanjem pitanja u vezi sa tekstom - potvr ivanjem ili negiranjem tvrdnji - popunjavanjem tabela ili vjebi sa prazninama - podvlaenjem tanog odgovora - zaokruivanjem viestrukog izbora - biljeenjem kljunih rijei ili traenih informacija b)ITANJE I REAGOVANJE Uenici e znati itati kratke tekstove u sebi ili naglas i reagovati : - rjeavanjem zadataka viestrukog izbora i tanih i netanih tvrdnji - podvlaenjem traenih informacija - ispravljanjem pogreaka

gramatika Uenici e ponavljati i utvrivati steena znanja, te uiti i primjenjivati novo gradivo Fonetika - intonacija reenice - vezivanje rijei - specifini fonemi vokali, nazali Ime nice - rod - prirodni i gramatiki - mnoina pravilna i nepravilna - slaganje pridjeva sa imenicom lan - ponavljanje odreenog i neodreenog lana - partitivni lan Zam je nice - line zamjenice u funkciji subjekta i direktnog i indirektnog objekta i njihovo mjesto u potvrdnoj, odrinoj i upitnoj reenici - pokazne zamjenice - proste upitne zamjenice: qui, que, (de qui, qui) - neodreene zamjenice: on, tout, personne, chaque

vokabular Uenici e ponavljati i proirivati vokabular u vezi sa sljedeim temama: Prijate ljstvo: - le/la meilleur/e ami/e, avoir de la confiance , se confier , sortir ensemble, samuser bien, organiser une fte. une surprise - partie - la description du caractre : bon, confiant, gai, timide, sociable, renferm, rleur, discret/indiscret. kola: proirivanje vokabulara - le journal dcole. rapporter des activits lcole, les nouvelles de la vie scolaire - crer les affiches reprsentant la France et la langue franaise - changes scolaires. inviter / accueillir quelquun, prsenter sa ville, son cole Svakodnevni ivot u gradu proirivanje vokabulara - se dplacer dans la ville - les moyens de transport commun, prendre lautobus, le tram, le mtro, le taxi monter/descendre acheter le ticket de mtro, lhoraire du mtro, quelle heure part . ? le dpart / larrive - les institutions de culture dans la ville (muse,

463

- govoriti o svom linom stavu u vezi sa datim temama - davati savjete, naredbe, pozivati i odgovarati na pozive, - opisati situaciju u prolosti - opisati situaciju u budunosti - uporeivati ljude i predmete - pisati kratke lanke i intervjue za kolske novine Napomena: sve ove funkcije i vjetine e biti svedene na uenikove jezike kompetencije

- dopunjavanjem reenica - odgovaranjem i postavljanjem pitanja - prepriavanjem teksta PRODUKCIJA a) GOVOR Uenici e u skladu sa dostignutim jezikim kompetencijama - govoriti na zadanu temu - prepriavati dogaaj - predstavljati predmet ili osobu - sastavljati krae dijaloge - davati i traiti obavijesti - igrati po ulogama - recitovati - pjevati b) PISANJE Uenici e znati pisati: - kratke poruke, SMS, mail, pozivnice, pisma - kratku priu, dogaaj - kratki opis - intervju - diktate - kratke lanke o kolskom ivotu - popunjavati tabele i jednostavne krialjke - praviti postere,

- odnosne zamjenice qui, que, o Prid je vi - prisvojni - pokazni - upitni - opisni pravilna i nepravilna komparacija Glagoli Potvrdni, odrini i upitni oblik : - prezent ponavljanje pravilnih glagola i uenje osobenosti glagola sa infinitivom na ir, re, oir - bliski futur - futur I - perfekt glagola na er - perfekt pomonih glagola i nekih nepravilnih glagola estih u upotrebi - imperfekt - sibonktiv prezenta glagola ne er i glagola avoir, tre i faire Prilozi - tvorba priloga na ment - komparacija priloga - komparacija priloga bien, mal - ponavljanje priloga : - za mjesto: ici, l, o, dedans, dehors . . . - za vrijeme: maintenant, encore, toujours, puis, ensuite, finalement, longtemps - za koliina: peu, assez, beaucoup, trop, trs, encore - za nain: bien, mal, vite, volontiers, souvent - priloki izrazi za vrijeme: dabord, la fin . . . - priloke odredbe za mjesto: loin de, prs de, ct de, au milieu de . . . Prijedlozi , dans, de, chez, en, pour, avec, entre, contre . . . (ponavljanje) Brojevi do 1000 Ponavljanje glavnih brojeva Veznici et, ou, mais, car, Reenica - red rijei u potvrdnoj, upitnoj i odrinoj reenici - sloena reenica : uzrona (parce que), vremenska (lorsque, pendant que)

bibliothque, expositions, cinma, mdiathque) Praznici i tradicije u Francuskoj i kod nas - le calendrier, les jours fris, - les ftes religieuses et les ftes nationales en France et en Bosnie-Herzgovine - la fte de Nol, le Jour de lAn, P ques, la fte de Bajram - le P remier Mai - le dfil du 14 juillet - la Fte de la musique - le menu de fte - les chansons de fte ovjek dijelovi tije la - les parties du corps, (le pied, la jambe, la main, le bras,la gorge, le ventre, le cur,) souffrir, avoir mal , lever le bras, plier les genoux, baisser les paules, marcher, sarrter, se retourner - lhygine du corps prendre la douche, se laver, se brosser les dents . . . - le savon, le shampoing, la serviette, le dentifrice Zdravlje i sport - entretenir le corps et la sant - tre en pleine forme, tre sportif/ive . . . - les sports collectifs, jouer - les sports individuels (faire de la musculation, de la natation, du ski . . .) - lesprit sportif, savoir gagner/perdre un match - tre fort/e, persistant/e, patient/e, courageux/euse, audacieux/euse, - supporter une quipe Sredstva informisanja - les journaux, les magazines, les quotidiens, les hebdomadaires - la radio, la tl : les missions en direct, les infos, les films, les reportages - les chanes, les pubs - les zappeurs, lanimateur/trice, l/la prsentateur/trice les vedettes de tl Nove tehnologije - acheter le nouveau tlphone portable, le nouvel ordinateur Comment a marche ? -allumer/teindre, appuyer le bouton/la touche, envoyer/recevoir un SMS, un message, taper sur le clavier, enregistrer, imprimer,

464

Francuski jezik drugi strani jezik, trea godina uenja

(2 asa sedmino, 70 asova godinje) Cilj nastave francuskog jezika kao drugog stranog jezika u osmom razredu osnovne kole je omoguiti razvoj jezine kompetencije uenika, to predstavlja sredinji, nezamjenjiv vid uenja jezika, a naroito je potrebno razviti komunikacijske sposobnosti. Uenike treba bolje upoznati sa elementima civilizacije i kulture zemlje iji jezik ue, kao i sa njihovom vlastitom kulturom te, kad god je to mogue i u okviru njihovih sposobnosti, vriti usporedbe izmeu kulture zemlje iji jezik ue i kulture njihove zemlje. Na taj nain bi bilo, izmeu ostaloga, mogue kod uenika razviti pozitivnu radoznalost, samostalnost i kreativnost. Takoer, uenjem francuskog jezika u ovom uzrastu, trebalo bi usaditi uenicima ljubav prema prirodi i svijest o potrebi ekoloke zatite. Izuavanje jo jednog stranog jezika treba da pospjei kontinuitet i povezanost uenja kao cjeloivotnog procesa. U nastavi francuskog jezika, kao drugog stranog jezika, u osmom razredu osnovne kole treba teiti potpunom dostizanju nivoa A 1.3 i djeliminog A 2.1 Evropskog okvira za strane jezike.
Je zike vjetine Sluanje i razumijevanje Oekivani re zultati / ishodi uenja Uenici razumiju, uz znatan napor, jednostavan formalan i neformalan razgovor o temama koje su za njih od neposredne vanosti. Mogu da razumiju glavnu poentu u kratkim jednostavnim porukama (uputstva, objave) i mogu da prate promjenu teme na TV vijestima Mogu da razumiju iskaz ukoliko je jasno artikulisan standardnim jezikom i brzinom sporijom od normalne. esto zahtijevaju da im se neto ponovi. U stanju su da razumiju kratke, jednostavne tekstove koji sadre najfrekventniji vokabular Mogu da razumiju glavne ideje i neke detalje u kraem tekstu. Mogu locirati i komparirati jednu ili vie odreenih informacija u neto irem tekstu. Ponekad su u stanju da pogode iz konteksta znaenje nepoznatih jezikih jedinica Sporije ita i tee razumije due odlomke teksta Uenici mogu dati kratak jednostavan opis u okviru poznate teme. Mogu razmjenjivati kratke informacije drutvenog tipa (npr. pri kupovini ili obavljanju nekih usluga). Mogu nakratko povesti razgovor, ali su rijetko u situaciji da ga nastave jer ne razumiju dovoljno. Izgovaraju bez potekoa neke poznate nizove ali prave dosta primjetnih pauza. Izgovor im je openito dovoljno jasan Vladaju osnovnim gramatikim strukturama u proirenijem usmenom izlaganju, ali jo uvijek prave mnogo osnovnih greaka Uenici su u stanju da pismeno opiu nekolicinu svakodnevnih situacija Znaju napisati jednostavne, linearne opise i sastave na poznate teme (stvarne i izmiljene linosti, dogaaji, vlastiti planovi, planovi lanova porodice) Uenici piu kratke tekstove koristei osnovne rijei i osnovna glagolska vremena Izrauju projekte Na ovom nivou uenja uenici prepoznaju, upotrebljavaju i stjeu nova znanja o jeziku

itanje i razumijevanje

Govor

Pisanje

Znanje o jeziku

465

Nivo 8. razred Osnovna kola 3. godina uenja

francuskog

Te me - Moja porodica i ja - Kua/dom (stanovanje i blia okolina) - U kupovini - kola - Francuska/BiH - Slobodno vrijeme - Zdravlje i ishrana - Priroda

Funkcije i sposobnosti Uenici e znati: - predstaviti sebe i lanove svoje porodice - opisati sebe i lanove porodice, svoju okolinu, trenutnu aktivnost - obraati se ljudima - postavljati i odgovarati na pitanja koja se odnose na obraene teme - traiti i davati informacije (postavljati pitanja i odgovarati na pitanja, davati i potvrivati informacije) - izraziti - slaganje i neslaganje - zahvalnost - interesovanje - bol - govoriti o - sebi i porodici - slobodnom vremenu - Francuskoj /B iH - zdravlju - prirodi koristei sadanje i prolo vrijeme, kao i blisku budunost. Sve ove funkcije e biti u okviru uenikove jezine sposobnosti.

Aktivnosti RECEPCIJA a) SLUANJE I REAGOVANJE: Uenici e sluati izgovoreni tekst i reagovati: 1) neve rbalno, npr.: obiljeavanjem odreenih rijei i fraza, zaokruivanjem tanog odgovora, popunjavanjem praznina novim usvojenim rijeima i izrazima itd. 2) ve rbalno, npr.: davanjem kratkih odgovora na pitanja koje je postavio nastavnik ili osoba sa zvunog snimka, prepriavanjem kraih tekstova, biranjem tanog odgovora, postavljanjem pitanja nastavniku ili drugim uenicima b) ITANJE I REAGOVANJE: Uenici e itati kratke tekstove, u sebi ili naglas i reagovati: 1) neve rbalno, npr.: traenjem odreenih informacija, rjeavanjem zadataka viestrukog izbora i tanih i netanih tvrdnji, dopunjavanjem i dovravanjem reenica 2) ve rbalno, npr.: odgovaranjem na postavljena pitanja, prepriavanjem dijelova teksta, recitovanjem recitacija PRODUKCIJA a) GOVOR Uenici e u skladu sa dostignutim jezikim kompetencijama: - uestvovati u razgovoru s drugima - govoriti na zadanu temu - davati upute i informacije - traiti obavijesti - uz nastavnikovu pomo izvoditi dramatizirani tekst b) PISANJE Uenici e: - pisati krae diktate - popunjavati tabele i jednostavne krialjke - prepriavati tekstove - pisati kratke tekstove na poznatu temu (carte postale, lettre) - slati SMS ili e-mail

Gramatik a Uenici e uiti o tome, ponavljati i koristiti: Re enica Red rijei u potvrdnoj odrinoj i upitnoj reenici Fonetika Intonacija reenice i vezivanje rijei u izgovorne cjeline Imenice - rod: prirodni i gramatiki na -e i neki oblici na eur, -euse i -eur, -trice - jednina i mnoina - pravilna mnoina na s - neki primjeri nepravilne mnoine na x: eau-eaux, al-aux . . lan - ponavljanje odreenog i neodreenog lana - partitivni lan Zamjenice - line nenaglaene - line naglaene (subjekatski i objekatski pade) - upitne: Qui?, De/ qui?, Que?, De/ quoi - proste odnosne zamjenice: qui, que, o - neodreene: on, tout, personne Pridjeve - opisne - prisvojne - pokazne - komparacija pridjeva Glagole (potvrdni i odrini oblik) - P rezent (ponavljanje) - P rezent gl. na ir, re, oir - P rezent povratnih glagola - Imperativ (ponavljanje) - Bliski futur (ponavljanje) - Futur I - P erfekat glagola na er Priloge za - mjesto: ici, l, o, - vrijeme: aujourd'hui, hier, demain, tt, tard - koliinu: peu, assez, beaucoup, trop, trs - za nain: bien, mal, vite, volontiers, souvent Prije dloge , dans, de, chez, avec etc. Brojeve (glavne) do 1000

Vokabular Uenici e ponavljati i proirivati vokabular koji se odnosi na date teme, npr.: - Porodica: dogaaji unutar porodice (les ftes en famille: Le Jour de l'An, Nol, Paques, ftes en famille bosniaque, les cartes de voeux, les cadeaux, spcificits des ftes - Kua/dom (proirivanje vokabulara): les diffrents types de logement: la maison, l'appartement, le studio, la grande villa, etc. les diffrentes pices et les lieux de la maison. les meubles, les accessoires, les lments de dcoration - U kupovini (proirivanje vokabulara): situations propres aux actes d'achat: acheter et payer, l'argent, demander le prix (Combien a fait?, Combien cote . . .? C'est combien?) Comment payer: en espces (avec des billets, avec des pices), par carte bancaire, par chque kola: (proirivanje vokabulara): le systme ducatif (osnovne odlike), les activits l'cole, entrer l'cole . . ./sortir de . . .. suivre des cours de . . ., une formation de . . ., faire des tudes, passer un examen, chouer . . . - Francusk a / B iH, osnovni vokabular: le pays / la ville natale, la capitale, les rgions, les paysages, le climat, les habitudes des gens, exprimer les ressemblances et les diffrences - Slobodno vrije me, proireniji vokabular npr. les activits de loisirs, expressions des gots et des prfrences en matires de loisirs, les spectacles (le cinma, le thtre, la musique, la danse), les sports (le football, le ski, le vlo, la natation), les loisirs la maison (la tlvision, la radio), voir une exposition, visiter un muse, lire (la lecture), voyager (le voyage), etc - Zd ravlje i ishran a: - tre de bonne/mauvaise sant. aller voir le docteur, prendre des mdicaments, avoir mal . . . - la nourriture et les repas, situation propres la nourriture et au restaurant, avoir faim manger. avoir soif boire. la table: une assiette, un verre, une forchette, une cuillre, un couteau, une tasse. apprcier: c'est bon, excellent, dlicieux, a a bon/mauvais got. etc - Priroda: les paysages: le lac, la rivire, la mer, la montagne. les animaux: domestiques et sauvages. etc

jezika

Prvi stepen osnovnog znanja

466

Arapski jezik prvi strani jezik, esta godina uenja

(2 asa sedmino, 70 asova godinje) Cilj i zadaci uenja arapskog jezika Cilj uenja arapskog jezika je osposobljavanje uenika za usmenu i pismenu komunikaciju na arapskom jeziku o razliitim temama iz svakodnevnog ivota. Proirivanje ope kulture uenika kroz upoznavanje s nainom ivota i tradicijom zemalja u kojima se govori arapski jezik. Kroz uenje stranog jezika kod uenika se razvija svijest: o znaaju viejezinosti, duhu tolerancije, kozmopolitizmu, toleranciji, humanizmu i internacionalizmu. Zadaci nastave arapskog jezika su: razvoj sve etiri jezike vjetine, ovladavanje leksikom i gramatikom predvienom za ovaj nivo, upoznavanje sa kulturom naroda iji se jezik izuava. razumijevanje i potivanje drugih kultura, razvijanje motivacije za uenje jezika i zadovoljstva u uenju, razvijanje samopouzdanja i samopotivanja, razvijanje samostalnosti i kreativnosti, razvijanje sposobnosti sluanja i meusobnog uvaavanja, osposobljavanje uenika za samostalno koritenje razliitih izvora, odnosno ovladavanje strategijama uenja (nauiti kako uiti).

NIVO: ESTA GODINA UENJA - VIII RAZRED OSNOVNE KOLE

(2 asa sedmino/ 70 asova godinje)

CILJEVI I REZULTATI ODGOJNO-OBRAZOVNOG RADA Ciljevi nastave arapskog jezika Oekivani rezultati uenja uenje jezika, a ne o jeziku - ljubav i spremnost za uenje arapskog razvijanje pozitivnog stava prema uenju jezika jezika - voenje kratkih razgovora prilikom razvijanje radoznalosti i kreativnosti upoznavanja razvijanje razumijevanja i logikog - razumijevanje jednostavnih sadraja na pamenja arapskom jeziku razvijanje temeljitosti, predanosti i - sloboda i samostalnost u govoru preciznosti u uenju jezika - itanje i pisanje jednostavnih sintagmi, razvijanje samostalnosti u govoru reenica i tekstova putem igara, pjesme i plesa uiniti da - kratki usmeni i pismeni odgovori uenje arapskog jezika bude zabavno - dopunjavanje reenica i kraih tekstova itanje i pisanje jednostavnih reenica i tekstova

PROGRAMSKI SADRAJI
Teme (opa tematska podruja kao osnov za daljnji rad) Funkcije i sposobnost (usmena i pismena kompetencija) Aktivnosti (pomou kojih se realiziraju vjetine) Gramatika (osnove gramatike za dati nivo) Vokabular (u okviru datih tema) Neophodno je ponoviti osnovne fraze, line i pokazne zamjenice, komparaciju pridjeva, prijedloge, izraavanje posjedovanja, dual i plural imena, brojeve, enski rod, potpunu i nepotpunu deklinaciju, ime relacije, modalne glagole (elim, volim, mogu), izraavanje vremena putem rednih brojeva.
Nivo VIII razred Osnovna kola 6. godina uenja arapskog jezika Teme Aktivnosti u koli Funkcije i sposobnosti Uenici e znati: - Opisati jednostavnim reenicama (imenskim i glagolskim) i ogranienim brojem rijei kolske aktivnosti Vjetine Gramatika Vokabular

SLUANJE I RAZUMIJEVANJE - Kongruencija Uenici e sluati izgovoreni tekst i reagirati subjekta i predikata u 1) Neve rbalno Kupovina - gestikulacijom predstaviti ono to su uli, glagolskoj (voe, reenici - pokazivanjem na odreene ilustracije koje se odnose na povre, - Atributivna rijei i konstrukcije koje su uenici uli, odnosno brojevi) sintagma povezivanjem slike sa tekstom koji uju, - Glagoli - Kratki - izvoenjem uputstava koje nastavnik izgovara ili koja uju sa kana i dijalozi laysa i CD-a. vezani za - Imenovati izraavanje 2) Verbalno putovanje predmete u njihovog - ponavljanjem odreenih sintagmi i reenica koje je izgovorio predikata (autobuska kolskoj torbi i stanica, uionici Pronominalni nastavnik ili koje su uli sa kasetofona, aerodrom, - P rilikom sufiksi iza - davanjem kratkih odgovora na nastavnikova pitanja ili restoran) kupovine traiti prijedloga i pitanja koja su uli sa kasetofona, odreenu koliinu imenica - popunjavanjem praznina u tekstu i tabelama Sportske i voa, povra i - Negativni druge drugih oblici prezenta ITANJE I RAZUMIJEVANJE aktivnosti prehrambenih i futura Uenici e prepoznati jednu ili vie napisanih sintagmi ili - Moja artikala - Izraavanje reenica i reagirati: domovina, - upotrebljavati priloga za 1) Neve rbalno glavni grad brojeve preko vrijeme - Arapske 1000 - gestikuliranjem, imitiranjem - povezivanjem pisanih sintagmi - Razlomljeni zemlje i - Koristiti redne plural i odgovarajuih ilustracija, glavni brojeve za - Brojevi 2) Ve rbalno gradovi i izraavanje sati preko 1000 - kraim pismenim ili usmenim odgovorima na pitanja, druge - Kongruencija karakteristike - Nabrojati dane u broja i imenice - dopunjavanjem izostavljenih sintagmi u tekstu sedmici, - povezivanjem ponuenih rijei u tekstuitd. Hidretski hidretske GOVOR mjeseci mjesece i Izraavanje godinja doba i Uenici e: datuma koristiti u govoru - ponavljati kratke iskaze nastavnika ili iskaze koje uju sa - Arapski i pisanju CD-a jezik na - Koristiti jusiv u WWW funkciji negacije - voditi krae dijaloge u parovima sa drugim uenicima ili sa perfekta (lam nastavnikom yaktub) - pjevati - upotrebljavati - recitirati krae pjesmice futur - glumiti, itd. - jednostavnim izrazima izraziti - postavljati jednostavna pitanja. ta ele, vole, - povezivati rijei i sintagme osnovnim veznicima mogu PISANJE - razumjeti ukoliko se od njih Uenici prepisuju rijei, reenice i krae tekstove koje su prije neto zahtijeva toga usmeno usvojili. - razumjeti - rekonstruiu sintagme i reenice jednostavne - dopunjavaju izostavljene rijei, dijelove reenice i cijele pisane upute, reenice posebno ako su - piu kratke tekstove prema datom tekstualnom modelu ilustrirane

- Uenici proiruju vokabular u okviru zadanih tema i koriste ga za konstruisanje atributivnih sintagmi, genitivne veze. imenske i glagolske reenice - Kroz dijalog (igre, pjesmice, ponavljanje, prepoznavanje, i druge vjebe) uvjebavati osnovni vokabular. - Vokabular treba proirivati u skladu sa temama koje se obrauju.

- Postepeno uvoditi sinonime za leksiku koju je usvojila veina uenika

Arapski jezik drugi strani jezik, trea godina uenja

(2 asa sedmino, 70 asova godinje) Cilj i zadaci uenja arapskog jezika Cilj uenja arapskog jezika je osposobljavanje uenika za usmenu i pismenu komunikaciju na arapskom jeziku o razliitim temama iz svakodnevnog ivota. Proirivanje ope kulture uenika kroz upoznavanje s nainom ivota i tradicijom zemalja u kojima se govori arapski jezik. Kroz uenje stranog jezika kod uenika se razvija svijest: o znaaju viejezinosti, duhu tolerancije, kozmopolitizmu, toleranciji, humanizmu i internacionalizmu. Zadaci nastave arapskog jezika su: - razvoj sve etiri jezike vjetine, - ovladavanje osnovnim leksikim, fonetskim i gramatikim minimumom, - upoznavanje sa kulturom naroda iji se jezik izuava i razumijevanje i potivanje drugih kultura, - razvijanje motivacije za uenje jezika i zadovoljstva u uenju, - razvijanje samopouzdanja i samopotivanja, - razvijanje samostalnosti i kreativnosti, - razvijanje sposobnosti sluanja i meusobnog uvaavanja, - osposobljavanje uenika za samostalno koritenje razliitih izvora znanja, odnosno ovladavanje strategijama uenja (nauiti kako uiti).

TREA GODINA UENJA - VIII RAZRED OSNOVNE KOLE

(2 asa sedmino / 70 asova godinje) CILJEVI I REZULTATI ODGOJNO-OBRAZOVNOG RADA Ciljevi poetne nastave arapskog jezika Oekivani rezultati uenja uenje jezika, a ne o jeziku - ljubav i spremnost za uenje arapskog razvijanje pozitivnog stava prema uenju jezika jezika - razumijevanje jednostavnih sadraja na razvijanje radoznalosti i kreativnosti arapskom jeziku razvijanje razumijevanja i logikog - sloboda i samostalnost u govoru pamenja - itanje rijei vezanih za konkretan pojam razvijanje temeljitosti, predanosti i (samostalno upotrebljenih) preciznosti u uenju jezika - itanje i pisanje jednostavnih sintagmi i razvijanje samostalnosti u govoru reenica putem igara, pjesme i plesa uiniti da - prepisivanje rijei i kratkih sadraja uenje arapskog jezika bude zabavno - kratki usmeni i pismeni odgovori itanje i pisanje jednostavnih sintagmi i - dopunjavanje rijei i reenica reenica PROGRAMSKI SADRAJI Teme (opa tematska podruja kao osnov za daljnji rad) Funkcije i vjetine (usmena i pismena kompetencija) Aktivnosti (pomou kojih se realiziraju vjetine) Gramatika (osnove gramatike za dati nivo) Vokabular (u okviru datih tema) Neophodno je, ponoviti osnovne fraze, i provjeriti da li su usvojeni: osnovni oblici slova, varijante pisanja slova, kratki i dugi vokali, sukun, tadid, tanwin, pisanje odreenog lana, vezivanje slova u rijei, sintagme i krae reenice. -

Nivo VIII razred Osnovna kola 3. godina uenja arapskog jezika Prvi stepen elementarno g znanja

Teme Pozdravljanje i upoznavanje

Funkcije i vje tine Uenici e znati: Pozdravljanje na formalan i neformalan nain

Aktivnosti

Gramatika - Odreeni i neodreeni lan - Elementarn a ime nska reenica - Upitna reenica Gram atiki ensk i rod (nastavci za .r.) - Osnovne boje (muki i enski rod) - Pok azne zamje nice (za blie i dalje objekte) - Line zamje nice (jednina i 1. lice mnoine) - Prid jevi (najee upotrebljavani) - Prijedlozi (fi, min, 'ila, `ala) - Particip aktivni - Upitni izraz (min ayna) - Brojevi (do 20)

Vokabular

SLUANJE I RAZUMIJEVANJE Uenici e sluati izgovoreni tekst i reagirati 1) neverbalno: - gestikulacijom predstaviti ono to su uli, - Opisati - bojenjem navedenih predmeta / osoba, porodicu, - P redstaviti sebe i - lijepljenjem odnosno slaganjem slika redoslijedom sebe i druge druge koji proistekne iz teksta koji su uli, - Kua - Imenovati - pokazivanjem na odreene ilustracije koje se lanove svoje ue odnose na rijei koje su uenici uli odnosno porodice povezivanjem slike sa tekstom koji uju, Svakodnevni - podvlaenjem i bojenjem ilustracija koje se ivot - Opisati jednostavnim odnose na rijei koje su uenici uli, - kola reenicama - izvoenjem uputstava koje nastavnik izgovara ili (sportske i (imenskim) i koja uju sa kasetofona, kulturne ogranienim aktivnosti) brojem rijei ljude i 2) ve rbalno: predmete u kui - ponavljanjem odreenih rijei koje je izgovorio Nabrojati nastavnik ili koje su uli sa kasetofona, aktivnosti u - Imenovati - davanjem kratkih odgovora na nastavnikova slobodno predmete u pitanja ili pitanja koja su uli sa CD-a, vrijeme kolskoj torbi i - Koristiti uionici ITANJE I RAZUMIJEVANJE brojeve do Uenici e prepoznati jednu ili vie napisanih rijei, 20 (bez - Brojati od 1 do 10 sintagmi ili reenica i reagirati: objanjavanj a - Rei koliko je sati 3) neve rbalno: inkongruenci (puni sat) - gestikuliranjem, imitiranjem - povezivanjem je) pisanih rijei i odgovarajuih ilustracija, Iskazivanje - Nabrojati dane u 2) ve rbalno: starosti sedmici - P roslava - kraim pismenim ili usmenim odgovorima na roendana, - Nabrojati pitanja, praznika ogranien broj - dopunjavanjem izostavljenih rijei ili sintagmi u odjevnih predmeta tekstu - povezivanjem ponuenih rijei u tekstuitd. GOVOR Uenici e: - ponavljati rijei nastavnika ili rijei izgovorene sa CD-a, - voditi krae dijaloge u parovima sa drugim uenicima ili sa nastavnikom, - pjevati, - recitirati krae pjesmice, - glumiti, itd. PISANJE Uenici najprije prepisuju rijei koje su prije toga usmeno usvojili, a potom postepeno usvajaju i pravilan nain njihovog pisanja kroz vjebe poput: - popunjavanja sintagmi i reenica (npr. Gdje su nestale rijei? - nastavnik ispisuje sintagme/reenice na tablu, izostavljajui odreene rijei koje uenici treba da popune) - rekonstruiranje rijei od ponuenih slova, - takmienje u pisanju brojeva itd.

Uenici e: uiti samo osnovni vokabular, koji e biti osnova za tvorbu kratkih sintagmi i (imenskih) reenica. Kroz dijalog (igre, pjesmice, ponavljanje, prepoznavanje, crtanje i druge vjebe) uvjebavati osnovni vokabular. Vokabular treba proirivati u skladu sa temama koje se obrauju.

Matematika
(4 asa sedmino, 140 asova godinje) Programski sadraj matematike za osmi razred koncipiran je kao logian nastavak nastave matematike iz ranijih razreda, utvruje i proiruje do sada steena znanja i vjetine. Prva tema: Vektori nudi osnovne pojmove i operacije sa vektorima. U drugoj temi proiruju se do sada steeno znanje o brojevima i osnovnim raunskim operacijama sa njima. Naime, uvodi se izraunavanje procenta broja, pojam kvadratnog broja, pojam iracionalnog i realnog broja. U treoj temi stiu se znanje o Pitagorinoj teoremi i njenim primjenama. U etvrtoj temi formiraju se pojmovi vezani za koordinatni sistem i funkcije direktne i obrnute proporcionalnosti. U petoj temi uenici se upoznaju sa pojmom stepena i operacijama sa njima, a ova znanja proiruju do pojma polinoma i raunanja sa polinomima. Naredne dvije teme obnavljaju i produbljuju znanja iz oblasti geometrije i daju nove spoznaje o uglovima, trouglu, etverouglu, krunici i krugu. Proiruju se osnovna znanja o meusobnim odnosima tih pojmova u ravni i stiu nova znanja o osnovnim konstruktivnim problemima i zadacima. Takoer, uvodi se pojam broja i na osnovu njega definiu se pojmovi obima i povrine kruga i upoznaju se formule za njihovo izraunavanje. Nastavni sadraj matematike za osmi razred devetogodinje osnovne kole koncipiran je u sedam nastavnih tema: 1. VEKTORI Pojam vektora. Jednakost vektora. Osnovne raunske operacije sa vektorima. Neke primjene vektora. 2. REALNI BROJEVI Kvadrat cijelih i racionalnih brojeva. Rjeenje jednaine x 2 = a (a 0 ) . Kvadratni korijen racionalnog broja. Iracionalni brojevi. Realni brojevi i brojevna prava. Ureenost u skupu realnih brojeva. Jednakost a 2 = a . Pribline vrijednosti realnog broja. Osnovne raunske operacije sa realnim brojevima i njihova svojstva. 3. PITAGORINA TEOREMA I NJENA PRIMJENA
Pitagorina teorema. Obrat Pitagorine teoreme. Primjena Pitagorine teoreme na kvadrat, pravougaonik, jednakokraki / jednakostrani ni trougao, romb, trapez i krug. Konstrukcija ta aka na brojevnoj pravoj koje odgovaraju iracionalnim brojevima. Primjena Pitagorine teoreme u konstruktivnim zadacima.

4. PROPORCIONALNOST. FUNKCIJA DIREKTNE I OBRNUTE PROPORCIONALNOSTI

Mjerenje dui. Samjerljive i nesamjerljive dui. Razmjera dui. Proporcionalne dui. Dijeljenje dui na dijelove jednakih duina. Talesova teorema i njena primjena. Pravougli koordinatni sistem u ravni. Proporcionalne veliine. Proporcija i njena svojstva.

Funkcija direktne i obrnute proporcionalnosti. Primjena direktne i obrnute proporcionalnosti. Procentni ra un. Interesni (kamatni) ra un.

5. CIJELI RACIONALNI IZRAZI

Stepen iji je izloilac prirodan broj. Operacije sa stepenima mnoenje i dijeljenje stepena jednakih osnova. Stepen proizvoda, koli nika i stepena. Konstante i promjenljive. Cijeli racionalni izrazi. Brojna vrijednost racionalnog algebarskog izraza. Cijele racionalne funkcije polinomi. Osnovne raunske operacije sa monomima. Sabiranje, oduzimanje i mnoenje polinoma. Kvadrat binoma. Kub binoma. Razlika kvadrata. Zbir i razlika kubova. Rastavljanje polinoma na faktore. Rjeavanje jednaine oblika ax 2 + bx = 0 , x 2 a = 0 , a 0 i x 2 2 xy + y 2 = 0 .

6. MNOGOUGAO (POLIGON)
Mnogougao. Podjela mnogouglova. Zbir unutranjih i zbir vanjskih uglova mnogougla. Broj dijagonala mnogougla. Pravilni mnogougao i njemu karakteristini trougao. Konstrukcije pravilnih mnogouglova. Povrina mnogougla.

7. KRUNICA I KRUG
Dijelovi krunice i dijelovi kruga. Omjer obima kruga i pre nika kruga broj . Duina krunog luka. Povrina kruga. Povrina krunog prstena i krunog isje ka.

MATEMATIKA
Za VIII razred devetogodinje kole (etiri asa sedmino)
PODRUJA ZNANJE Sticanje znanja: Usvajanje pojma vektora i osnovnih operacija sa vektorima. Upoznavanje i shvatanje pojma iracionalnog broja i proirivanje skupa racionalnih brojeva u skup realnih brojeva. Shvatanje da je tek sada mogue obostrano jednoznano pridruivanje izmeu realnih brojeva i taaka brojevne prave. Raunanje s realnim brojevima, izraunavanje vrijednosti algebarskih izraza primjenom osnovnih svojstava operacija. Usvajanje Pitagorine teoreme i obrnute teoreme. Primjenjivanje P itagorine teoreme u zadacima o trouglu i etverouglu O Talesovoj teoremi. Shvatanje Dekartove ideje pridruivanja ureenih parova realnih brojeva takama ravni. Dobro usvajanje sadraja o stepenima. Izvoenje identinih transformacija polinoma. Da proiri i uopi znanja o trouglu i etverouglu do mnogougla. Da proiri i produbi znanja o krugu i krunici i njihovim dijelovima. Da se uvjeri u stalnost omjera obima i prenika kruga i usvoji pojam iracionalnog broja . Da uenik shvati i upamti obazac za raunanje povrine kruga. CILJEVI Uenik: Razlikovat e racionalne od iracionalnih brojeva kada su dati u decimalnom zapisu a uvijek su to njihove pribline vrijednosti (na odreeni broj decimala). Nauit e da se svaki realan broj, kako racionalan tako i iracionalan moe zapisati kao beskonaan decimalni razlomak. Zakljuivat e o mogunostima primjene Pitagorine teoreme uoavanjem ovisnosti izmeu elemenata geometrijske figure. Primjenjivat e Talesovu teoremu u rjeavanju raunskih i konstruktivnih zadataka. Grafiki prikazivati funkcije kada su domena i kodomena skupovi realnih brojeva. Izvoditi operacije sa stepenima na nivou automatizma. Povezivati znanja o djeljivosti sa identinim transformacijama polinoma i rjeavati lake zadatke iz teorije brojeva. Prepoznati pojedine mnogouglove, pravilne mnogouglove i njihove karakteristine trouglove. Zna izraunati zbir unutranjih uglova i broj dijagonala n-tougla. Proiri znanje o raunanje povrine trougla i etverougla na izraunavanje povrine mnogougla uope. Definiciju krunice i kruga i pouzdano uoavati njihove dijel ove. Znat e izraunavati obim kruga iz njegovog prenika i obrnuto. Znati bez tekoa, izraziti povrinu kruga brojem ili raunanjem doi do pribline decimalnim brojem iskazane vrijednosti. OEKIVANI REZULTATI

SPOSOBNOSTI Razvijanje sposobnosti i vjetina: I VJETINE itanje i razumijevanje matematikih tekstova i simbolike. Precizno formulisanje pojmova. Razvijanje sposobnosti za posmatranje i zapaanje. Kreativnog miljenja i rasuivanja Intuitivnim putem dolaze do uoptavanja. Koriste indukciju, dedukciju i analogiju prilikom zakljuivanja. Sastavljanje matematikih zadataka razliite sloenosti i strukture. Razvijanje smisla za samostalan rad. Samouenje koritenjem matematikog teksta (udbenika). VRIJEDNOSTI Razvijanje spoznaja o drutvenim vrijednostima: I STAVOVI: Razvijanje osjeaja odgovornosti. Kritiki odnos prema radu i rezultatima rada. Sticanje navike grupnog (ekipnog) rada. Izgraivanje pozitivnog stava prema matematici. Razvijanje matematike radoznalosti i motivacije u sticanju znanja. Izgraivanje pozitivnih osobina uenikove linosti.

Uenik e moi: Izraavati se matematikim jezikom pismeno i usmeno. Objanjavati pravila i postupke. Izvoditi i formulisati zakljuke. Prevoditi tekstualne zadatke na jednaine. Raditi pregledno, postupno i sistematino. Precizno i spretno koristiti nastavna sredstva (tabla, depni raunar) i geometrijski pribor. Razumjeti odgovarajui sadraj prirodnih nauka.

Uenik e : Analizirati i vrednovati rezultate svoga rada. Uoavati greke. Razvijati smisao za saradnju u procesu uenja. Pruati pomo uenicima koji se ne snalaze u radu. Formirati nauni pogled na svijet.

NASTAVNI PROGRAM MATEMATIKE ZA OSMI RAZRED (Devetogodinja osnovna kola etiri asa sedmino)
VR IJ EDNOSTI, STAVOVI, PONA ANJA AKTIVNOSTI U ENIKA AKTIVNOS TI NAS TAVNIKA

S ADRAJI

ZNANJ E

SPOS OBNOS TI

1. VEKTORI Usmjerene du vektor. Jednakost vektora. Sabiranje vektora. Mnoenje vektora prirodnim brojem. Neke primjene vektora.

Upoznaju pojam vektora i osnovne operacije sa vektorima. Znaju izvoditi potrebne konstrukcije. Upoznaju konkretne primjene vektora.

Razvijaju sposobnost za posmatranje, zapaanje i zakljuivanje. Steeno znanje o vektorima znaju koristiti za rjeavanje zadataka iz fizike.

Pokazuju interes prilikom upoznavanja novih pojmova i proirivanja matematikih znanja. Razvijaju preciznost i urednost u crtanju, procjenjuju i vrednuju vlastiti rad i rad svojih drugara.

2. REALNI BROJEVI Kvadriranje cijelih brojeva. Kvadrat racionalnog broja. Rjeenje jednaine x2=a, (a 0 ). Kvadratni korijen racionalnog broja. Iracionalni brojevi. Realni brojevi. Brojevna prava. Ureenost u skupu realnih brojeva. Jednakost

a =a
2

Pribline vrijednosti realnog broja. Osnovne raunske operacije u skupu realnih brojeva i njihova svojstva.

Usvajaju pojam kvadrata i kvadratnog korijena, racionalnog broja i aritmetikog kvadratnog korijena. Shvataju potrebu proirivanja skupa racionalnih brojeva. Upoznaju skup iracionalnih i skup realnih brojeva. P ridruuju realne brojeve takama brojevne prave. Uporeuju dva realna broja. Shvataju da za raunanje sa realnim brojevima vrijede svi osnovni zakoni raunanja sa racionalnim brojevima. P rimjenjuju osnovna svojstva operacija u izraunavanju vrijednosti algebarskih izraza.

Osposobljavaju se da vre priblina procjenjivanja kod izraunavanja kvadrata i kvadratnih korijena. Osposobljavaju se za rjeavanje praktinih zadataka primjenom kvadratnog korijena. Rjeavanjem geometrijskih zadataka prihvataju iracionalne brojeve kao realne, na primjer, da je mjerni broj stranice kvadrata i slino. U praktinom raunanju zamjenjuju iracionalne brojeve priblinim racionalnim vrijednostima u decimalnom zapisu (sa konanim brojem decimala, odnosno sa odreenom tanou) i operacije sa iracionalnim brojevima izvode kao sa

Paljivo slua i prati rad na asu, crta, konstruira i pri tome usvaja nova znanja. Za svaki nejasan zadatak trai objanjenje od nastavnika. Kod kue rade redovno domae zadatke posveujui punu panju pravilnom i tanom crtanju. Stiu navike Kvadriraju koritenja racionalne pomonih brojeve u obliku sredstava za razlomaka ili u raunanje decimalnom (tablice kvadrata zapisu i i kvadratnog procjenjuju korijena i depni vrijednost raunar) kvadrata. Razvijaju Odreuju rjeenja intuitivno jednaine x2 = a i miljenje. izraunavaju kvadratni korijen Primjenjuju broja (pogodno misaone izabranog). operacije identifikacije i Primjenjuju apstrakcije. jednakost

Uvodi pojam vektora i neke operacije sa vektorima intuitivno Povezuje tematski matematike sadraje sa sadrajima drugih predmeta. Pomae uenicima da naue pravilno koristiti geometrijski pribor.

Ponavlja skupove N, Z i Q i operacije u tim skupovima Pravilno formiraju pojmove: kvadratni korijen i aritmetiki kvadratni korijen i upoznaje uenike sa pojmom iracionalnog broja. Kratko objanjava terminoloko znaenje i historijat iracionalnog broja. Kao primjer

a2 = a
rjeavanju jednaina. Racionalno raunaju sa realnim brojevima.

2 , 3 , 5 i sl. Kod odreivanja taaka brojevne prave koje odgovaraju iracionalnim brojevima koristi njihove pribline vrijednosti s napomenom da postoje i tane konstrukcije koje e se izvoditi poslije obrade Pitagorine teoreme Skup realnih brojeva uvodi kao uniju skupova racionalnih i iracionalnih brojeva. Rjeava kvadratne jednaine oblika x2-a, =0, a>0 kod kojih rjeenja mogu biti racionalni ili iracionalni brojevi. Tako navodi uenike da shvataju iracionalan broj kao realan broj.

racionalnim brojevima. 3. PITAGORINA TEOREMA I NJENA PRIMJENA Usvoje P itagorinu teoremu (izreku i Pitagorina teorema smisao) i (formulacija i dokaz). razumiju Obrat P itagorine teoreme. dokaz. P rimjena P itagorine teoreme na kvadrat i Shvate obrat pravougaonik. P itagorine teoreme. P rimjena P itagorine P rimjenjuju teoreme na jednakokraki P itagorinu i jednakostranini teoremu kod trougao. izraunavanja geometrijskih P rimjena P itagorine figura u teoreme na romb. kojima se P rimjena P itagorine pojavljuje teoreme na jednakokraki pravougli i pravougli trapez. trougao. P rimjena P itagorine Rjeavaju teoreme na krug. praktine Konstrukcija taaka na probleme brojevnoj pravoj koje primjenom odgovaraju iracionalnim P itagorine brojevima. teoreme. P rimjena P itagorine teoreme u konstruktivnim Znaju konstruktivno zadacima. odrediti take brojevne prave koje odgovaraju iracionalnim brojevima. Mogu primijeniti P itagorinu teoremu u jednostavnijim konstruktivnim zadacima. 4. PROPORCIONALNOS T
FUNKC IJA DIREKTN E I OBRNUTE PROPORCIONALNOS TI

Razvijaju sposobnost posmatranja i uoavanja funkcionalne ovisnosti meu elementima geometrijskih figura.

Uspjeno Analiziraju svoje primjenjuju rezultate i usvojene Primjenom uporeuju ih sa pojmove i misaonih rezultatima svojih Na osnovu P itagorine teoreme u operacija: drugova. teoreme najprije rjeavanju analize, Uoavaju greke i izraunava jednu stranicu zadataka. apstrakcije i shvataju kako se pravouglog trougla kada su U raznovrsnim generalizacije pravilno rjeavaju poznate druge dvije, a praktinim osposobljavaju isti zadaci i vre zatim njenu primjenu zadacima mogu se za deduktivan ispravak netano uvjebava na figurama kod dati tekst nain uraenih kojih se javlja pravougli prevesti na zakljuivanja. zadataka. trougao. matematiki Razvijaju ideje i Podstie uenike da jezik. istraivaki duh svjesno i aktivno uestvuju u samostalnom u radu radu. (u izvoenju i formulisanju zakljuaka, primjeni P itagorine teoreme na izuavane geometrijske figure). Primjenjuje raznovrsne naine rada do metode problemskog uenja.

Uoavaju veliku vanost Pitagorine teoreme i njenu primjenu u mnogim granama matematike. Stiu naviku preciznosti i tanosti u radu.

Izvode ogled (dokaz Pitagorine teoreme) na svojim modelima koje su napravili. Uvjebavaju primjenu Pitagorine teoreme.

Ponavlja sa uenicima trougao, posebno pravougli trougao. Dokazuje P itagorinu teoremu na svom demonstracionom modelu. Istie da je P itagorina teorema nastala iz potrebe rjeavanja praktinih ivotnih pitanja i o tome uenicima daje neophodne historijske injenice

Usvajaju Brzo i pojmove racionalno razmjere i izvode proporcioraunske Mjerenje dui. nalnosti dui i operacije sa Samjerljive i nesamjerljive pojam brojevima i dui samjerljivih i uoavaju vezu Razmjera dui. nesamjerljivih izmeu dui i Proporcionalne dui dui. brojeva. Dijeljenje dui na Znaju Osposobljavaju jednake dijelove i u datoj podijeliti du se za razmjeri. grafiki funkcionalno Talesova teorema i njena (konstruktivno posmatranje i primjena. ) na jednake rasuivanje P ravougli koordinatni dijelove i u uei o sistem u ravni. Rastojanje datoj razmjeri. funkcijama dvije tane. kroz nastavu Razumiju P roporcionalne veliine. aritmetike i Talesovu P roporcija i njena algebre. teoremu, svojstva. znaju je Razlikuju Funkcija direktne iskazati, na direktnu i proporcionalnosti y = kx. slici navesti obrnutu pro Funkcija obrnute date uslove i porcionalnost proporcionalnosti tvrdnje. veliina.

y = k / x.

Sticanje navika Uoavaju odnose preciznog i meu duima i urednog crtanja i precizno grafiki spretnog mjere dui. koritenja Uporeuju dvije pribora. veliine iste vrste, Razvijanje pravilno piu, matematikog i itaju i sastavljaju funkcionalnog razmjere. miljenja Primjenjuju uoavanjem Talesovu teoremu zavisnosti meu za konstrukciju veliinama. etvrte geometrijske proporcionale za tri dui, u dokazima svojstava nekih geometrijskih figura i dr. Crtaju grafike upoznatih funkcija i iz njih itaju potrebne podatke.

Ponavlja pojam razmjere usvojen ranije. ee ukazuje kako na asovima obrade, tako i na asovima utvr ivanja na to da se razmjera dvije dui definira samo pod uvjetom da su obje dui mjerene istom jedininom dui i da razmjera ne ovisi od jedinice mjere. Navodi uenike da sami odreuju razmjeru dvije dui i da na osnovu vrijednosti razmjere zakljuuju da li su dui samjerljive ili nesamjerljive. Kod Talesove teoreme, odnosno kod proporcionalnosti odsjeaka na pravima insistira vie na razumijevanju i primjeni a ne zahtijeva od uenika dokaze teorema.

 P rimjena direktne i Detaljno Osposobljavaju obrnute proporcionalnosti upoznaju se za (srazmjerni raun, pravougli dokazivanje procentni raun, interesni koordinatni geometrijskih raun, proporcionalna sistem u ravni. tvrdnji sa podjela). slikama, Znaju odrediti iskazima i take, koje zapisivanjem odgovaraju uslova. datim ureenim parovima i obrnuto. Usvajaju pojam i osobine proporcije. Dograuju i usvajaju pojam funkcije, nain zapisivanja funkcije i njen grafik. Znaju prikazivati funkciju direktne i obrnute proporcionalnosti na razne naine Rjeavaju zadatke iz ivota i prirodnih nauka primjenom direktne i obrnute proporcionalnosti.
5. CIJ ELI RA CIONALNI IZRAZI

Ispituju da li 4 dui ine proporciju, postavljaju proporcije i izraunavaju nepoznati lan proporcije. Primjenjuju proporcije na zadatke iz prakse, u procentnom i kamatnom raunu, na nastavi geometrije, fizike i hemije.

Radi shvatanja pojma pravouglog koordinatnog sistema ponavlja o brojevnoj pravoj kao koordinatnoj osi realnih brojeva. Odreivanje taaka koje odgovaraju datim ureenim parovima realnih brojeva i obrnuto izvodi na modelu koordinatnog sistema ili na pripremljenoj grafofoliji. Daje informacije o Dekartu i njegovom doprinosu Pojam direktno i obrnuto proporcionalnih veliina uvodi na primjerima iz ivota, geometrije i prirodnih nauka. Dograuje pojam funkcije, a pojam funkcije direktne i obrnute proporcionalnosti izgrauje na primjerima. Navodi uenike da prvo utvrde da li formule odreuju funkciju, a zatim indukcijom dolaze do formule za funkciju direktne i obrnute proporcionalnosti. Ui uenike primjeni proporcija u tekstualnim zadacima. Detaljno objanjava postavljanje problema , jer ih uenici tee shvataju.

Stepen iji je izloilac prirodan broj. Operacije sa stepenima mnoenje stepena jednakih osnova. Dijeljenje stepena jednakih osnova. Stepen proizvoda. Proizvod stepena jednakih izloilaca. Stepen kolinika. Kolinik stepena jednakih izloilaca. Stepen stepena. Konstante i promjenljive. Cijeli racionalni izrazi. Brojevna vrijednost racionalnog algebarskog izraza Monom, binom, trinom. Sabiranje slinih monoma. Sreeni oblik polinoma. Stepen polinoma. Sabiranje polinoma. Suprotni polinomi

Usvoje pojam stepena kada je izloilac prirodan broj a osnova realan broj. Izvode osnovne raunske operacije sa stepenima i interpreteraju usvojena pravila obrnutim putem. P repoznaju algebarske izraze (monom, binom, trinom). Uoavaju sline monome i formiraju polinom od datih

Osposobljavaju se da u toku rada daju objanjenja za svaki korak u rjeavanju zadataka. Navikavaju se na postupnost u radu i automatizam u primjeni formula za rastavljanje polinoma na faktore. Racionalno raunaju. Osposobljavaju se da pri izvoenju zakljuaka koriste indukciju, dedukciju i analogiju.

Ispoljavaju preglednost u pisanju i rjeavanju zadataka Stiu naviku za izostavljanje znaka za operaciju mnoenja izmeu faktora monoma kao i broja 1, kad je on faktor. Induktivnim putem dolaze do uoptavanja. Stiu vjetinu snalaenja u izboru pravilne metode kod faktorizacije polinoma. Osposobljavaju se za samostalan rad i samokontrolu. Osposobljavaju

Odreuju vrijednost stepena i raunaju sa stepenima. Pravilno interpletiraju i primjenjuju usvojena pravila za izvoenje raunskih operacija sa monomima i polinomima. Usvojene formule i postupke primjenjuju pri rastavljanju polinoma na faktore. Uvjebavaju faktorizaciju algebarskih izraza.

Proiruje pojam stepena tako da a R i n N. Insistira na usmenom odre ivanju znaka i vrijednosti stepena u jednostavnijim izrazima. Kod obrade stepena uvaava princip postupnosti i posveuje vie vremena uvoenju odgovarajuih pojmova. Ponavlja pojam brojnog izraza i izraza sa promjenljivom i uvodi naziv algebarski racionalni izraz. Ponavlja zakone komutativnosti, asocijativnosti i distributivnosti. Vie algebarskih operacija sa polinomima, ilustrira grafiki, pregledno, sa objanjenjem svakog koraka (koristi grafofolije) Ovo realizira na asovima utvrivanja. Rastavljanje polinoma na

Razlika polinoma monoma. Mnoenje monoma. Izvode Mnoenje polinoma osnovne monomom. raunske Mnoenje polinoma operacije sa polinomom. polinomima i Kvadrat binoma. izraunavaju Kub binoma. brojnu Rastavljanje polinoma na vrijednost faktore primjenom izraza. zakona distributivnosti. P repoznaju Rjeavanje jednaine kvadrat oblika ax2 + bx = 0. binoma i Razlika kvadrata. razliku Rastavljanje polinoma oblika razlike kvadrata na kvadrata. Znaju rastaviti faktore. polinome na Rjeavanje jednaine faktore 2 oblika x a = 0, a 0 . primjenom Zbir i razlika kubova. zakona Rastavljanje polinoma x3 distributivnost 3 i, oblike y na faktore. kvadrata Faktorizacija polinoma binoma, oblika x2 2xy + y2. razlike Rjeavanje jednaine kvadrata, oblika x2 2xy + y2 = kvadratnog 0. trinoma koji Faktorizacija polinoma nije kvadrat oblika binoma, zbira i razlike x3 3x2 y + 3xy2 y3. kubova. Rjeavaju jednaine na novi nain koji se zasniva na rastavljanju polinoma na faktore. 6. MNOGOUGAO (POLIGON) Mnogougao. Podjela mnogouglova. - Zbir unutranjih i zbir vanjskih uglova mnogougla. - Broj dijagonala mnogougla. - P ravilni mnogougao i njemu karakteristini trougao. - Konstrukcije pravilnih mnogouglova. - P ovrina mnogougla. Razumije i zna ta su poligoni i njihove podjele Upamti da je zbir vanjskih uglova svakog poligona pun ugao P repozna i razumije pravilne poligone i konstrukcije Zna procedure raunanja povrina pravilnih i nepravilnih mnogouglova.

se za samostalno sticanje znanja primjenom didaktikog materijala.

faktore vri postupno, posebno u primjeni usvojenih formula. Sistematizira znanje da bi uenici imali potpuniju sliku sadraja koji su obraeni u ovoj nastavnoj cjelini. Koristi zidne slike sa formulama, vieslojne grafofolije, nastavne listie: za ispodprosjene, prosjene i nadprosjene uenike.

Razvijaju Razvijaju sposobnost za stavove o posmatranje, vanosti i zapaanje i znaaju estetskih zakljuivanje. vrijednosti, harmoninosti i Uoavaju pravilnosti u praktini znaaj primjene znanja matematici i svakodnevnom o uglovima i ivotu. dijagonalama mnogougla. O znaaju posmatranja, Osposobljavaju zapaanja, se za analitiko analize i miljenje. logikog Uoavanja miljenja. ovisnosti meu Razvijaju datim pozitivne elementima stavove prema mnogougla. uenju Utvr ivanje geometrije i redoslijeda ulozi geometrije konstruktivnih u svakodnevnom koraka. ivotu. Osposobljavaju se za uoavanje i raspoznavanje mnogouglova u okolini Stiu vjetinu koritenja pribora.

Aktivno uestvuje u nastavnom procesu Razvija stavove o vanosti i znaaju estetskih vrijednosti, harmoninosti i pravilnosti u matematici i povezuje matematike pojmove sa primjerima iz svakodnevnog ivota. Razvijaju pozitivne stavove prema uenju geometrije i ulozi geometrije u svakodnevnom ivotu. Aktivno posmatra, uoava odnose meu elementima u mnogouglu. Samostalno crta, zapisuje i primjenjuje matematiku simboliku. Vrednuje rezultate svoga

Novi sadraj nadovezuje na ranije steeno znanje o mnogouglu. Dokazuje tvrdnju o zbiru unutranjih i vanjskih uglova mnogougla pri emu navodi uenike na samostalno logiko zakljuivanje. Posebnu panju posveuje svakom koraku u rjeavanju konstruktivnog zadatka. Uenike potie na urednost i preciznost u radu, pravilno formulisanje iskaza i zakljuka.

rada i ispoljava kritinost u radu. 7. KRUNICA I KRUG - Dijelovi krunice i dijelovi kruga. - Omjer obima kruga i prenika kruga broj . - Duina krunog luka. - P ovrina kruga. - P ovrina krunog prstena i krunog isjeka. Razlikuje krug(povr) od Krunice (linije). Broj shvata kao omjer obima kruga i prenika kruga i na osnovu toga rauna priblinu vrijednost broja Povrinu kruga razumijeva kao povrinu puta veu od povrine kvadrata stranice r. Vizuelne organizacije i orijentacije Vizuelnog pamenja Primjene algoritamskog rjeavanja zadataka Mjerenja i procjenjivanja Induktivnog i deduktivnog zakljuivanja Identifikacije i generalizecije Razvijaju stavove o znaaju estetskih vrijednosti, Harmoninosti i pravilnosti u matematici I svakodnevnom ivotu. Znaaju posmatranja, zapaanja, analize i logikog miljenja. Razvijaju pozitivne stavove prema uenju geometrije i ulozi geometrije u svakodnevnom ivotu. Aktivno i kritiki uestvuje u nastavnom procesu Posmatra, uoava odnose meu elementima krunice i kruga. Samostalno crta, zapisuje i primjenjuje matematike formule i dovodi ih u korelacije sa primjerima iz ivota Kritiki vrednuje rezultate svoga rada i ispoljava zainteresiranost u radu. Uestvuje u grupnom radu i pomae drugima u rjeavanju problema Novi sadraj nadovezuje na ranije steeno znanje o krunici i krugu Navodi uenike na samostalno razmiljanje i logiko zakljuivanje Organizuje eksperimentalne i numerike postupke utvrivanja odnosa matematikih pojmova vezanih za krunicu i krug. Koristi zidne slike sa formulama, grafofolije, nastavne listie: za ispodprosjene, prosjene i nadprosjene uenike.

DIDAKTIKO-METODIKE NAPOMENE
1. TEMA VEKTORI
Uvesti pojam vektora na prirodan na in, sa puno primjera (koristite i pojmove iz fizike i sl.). Posebnu panju obratiti na odnos dva vektora (kolinearnost, jednakost, upore ivanje po intenzitetu) i povezivati to sa fizikalnim procesima. Na primjeru usmjerene dui objasniti pojam vektora i njegove karakteristike (pravac, smjer i intenzitet). Za prirodnije shvatanje pojma vektora koristiti primjere iz fizike. Obratiti posebnu panju na odnose dva vektora (kolinearni - lee na paralelnim pravima, upore ivati ih po intenzitetu, obratiti panju na promjenu smjera vektora i sl.). Posebno definisati i objasniti jednakost dva vektora. Grafiki uvesti operaciju sabiranja dva vektora i pokazati osobine te operacije. Grafiki uvesti operaciju mnoenja vektora i skalara (skalare uzimati iz skupa prirodnih brojeva) i pokazati osobine. Navesti neke konkretne primjere i zadatke iz fizike koji se rjeavaju pomo u vektora, uz koritenje uvedenih relacija i operacija.

2. TEMA REALNI BROJEVI

Za razumijevanje skupa realnih brojeva potrebno je najprije ponoviti sve o skupovima prirodnih, cijelih i racionalnih brojeva i operacije sa tim brojevima. Postupno i pravilno formiranje pojmova: kvadratni korijen, aritmetiki kvadratni korijen i iracionalan broj je uvjet za pravilno shvatanje realnog broja. Objasniti dobro pojam kvadrata racionalnog broja i pojam rjeavanja kvadratne jednaine x2 = a, a 0. Izraunavati vrijednost kvadrata racionalnog broja (u obliku razlomka i u obliku decimalnog broja) to e pripremiti u enike za kasnije shvatanje i izraunavanje vrijednosti stepena.

Uvesti kvadratni korijen kao na in zapisivanja rjeenja kvadratne jednaine, a vrijednost kvadratnog korijena kao broj koji treba kvadrirati da se dobije potkorjena veli ina. Posebno naglaavati uzimanje pozitivne vrijednosti kvadratnog korijena kod aritmetikog kvadratnog korijena. Detaljno obrazloiti jednakost

a 2 = a uz ponavljanje pojma apsolutne vrijednosti broja.

Objasniti i pokazati na primjerima identitet a = a, a 0, tj. da se broj ne mijenja ako ga korjenujemo a zatim kvadriramo. Primijeniti definiciju kvadratnog korijena i relacije i za objanjavanje pribline vrijednosti kvadratnog korijena racionalnog broja (koristiti tablice kvadrata u udbeniku). Izraunavanje priblinih vrijednosti kvadratnog korijena brojeva vriti na unaprijed odre en broj decimala (pomo u tablice ili depnog raunara). Prije uvo enja iracionalnih brojeva navesti razloge njihovog postojanja. Svaki racionalan broj moe se napisati kao decimalan broj ( isto periodi an ili mjeovito periodian). I obrnuto, svaki racionalan broj u decimalnom obliku sa kona nim ili beskona nim brojem decimala moe se a napisati u obliku razlomka . Sada saopiti u enicima da ima i takvih brojeva u decimalnom b a obliku sa beskonano decimala (neperiodini), koji se ne mogu napisati u obliku razlomka , to b znai da nisu racionalni. Kao primjer uzeti 2 ili u decimalnom zapisu 1,4142135. . . i dokazati poznatim postupkom da 2 nije racionalan broj. Zaklju ak uopiti npr. 3, 5 , 7 , 8 itd. nisu racionalni brojevi i da se takvi brojevi koji nisu racionalni zovu iracionalni. Definirati iracionalan broj kao decimalan neperiodian zapis sa beskona no decimala. Definirati skup realnih brojeva kao uniju skupova Q i I kada uenici usvoje da je Q I = . Primjenjivati sadraje iz nastavne teme. Realni brojevi u kombiniranim zadacima u cilju sistematiziranja znanja.

( )

3. TEMA PITAGORINA TEOREMA I NJENA PRIMJENA

Potrebno je uenike upoznati sa: formulacijom Pitagorine teoreme iskazom i zapisom, shvatanjem i razumijevanjem sutine Pitagorine teoreme i njenom irokom primjenom u raunskim, konstruktivnim i prakti nim zadacima. Upoznati uenike sa Pitagorinom teoremom slue i se tzv. egipatskim trouglom Historijski se osvrnuti na egipatski trougao ije su stranice 3, 4 i 5 jedinica. Utvrditi da e trouglovi sa stranicama 5, 12 i 13. 6, 8 i 10 isto tako biti pravougli (konstrukcijom trougla datih stranica i provjerom mjerenjem). Navoditi uenike na pronalaenje ovisnosti 32 + 42 = 5 5, 52 + 122 = 132 i 62 + 82 = 102 (aritmeti ka interpretacija), a zatim dati informaciju o Pitagorinim brojevima. Konstruisati kvadrate nad katetama i hipotenuzom konstruisanog egipatskog trougla i dati geometrijsko tuma enje Pitagorine teoreme koje se zasniva na jednakosti povrina. Na modelu Pitagorine teoreme potvrditi da je zbir kvadrata konstruisanih nad katetama jednak kvadratu konstruisanom nad hipotenuzom. Geometrijski dokaz Pitagorine teoreme izvodi svaki uenik na svom modelu koji je donio (od kartona u boji kvadrata i pravouglih trouglova i njihovim sklapanjem), a nastavnik na svom modelu ili koristi vieslojnu grafofoliju. Moe izvesti i stroiji dokaz uz simboliko zapisivanje. Iskazati bez dokaza obrnutu teoremu Pitagorinoj teoremi i utvrditi je na primjerima. Primjenom Pitagorine teoreme konstrukcijski odre ivati ta ke brojevne prave kojima se pridruuju iracionalni brojevi 2 , 2 , 3, 3 , 5 , 5,... Uvjebavati primjenu Pitagorine teoreme.

4. TEMA PROPORCIONALNOST, PROPORCIONALNOSTI

FUNKCIJA

DIREKTNE

OBRNUTE

Pri uvo enju pojmova razmjere i proporcionalnosti dui treba koristiti prethodna znanja u enika o razmjeri, mjerenju i upore ivanju dui. Samjerljivost i nesamjerljivost dui vezati za vrijednost razmjere njihovih duina koja je racionalan ili iracionalan broj. Kada u enici upoznaju op i pojam razmjere, uvodi se pojam proporcije a zatim proporcionalnost dui. Talesovu teoremu o proporcionalnosti odsjeaka koje paralelne prave grade na kracima ugla treba dokazati i dobro uvjebati njenu primjenu. Pojam pravilnog koordinatnog sistema treba dograditi i upoznati vanije pojmove u vezi sa funkcijom. Posebnu panju posvetiti funkcijama direktne i obrnute proporcionalnosti. Razgraniiti jasno pojmove upore ivanja dui, mjere, jedinine mjere, mjernog broja i duine dui Grafi ki upore ivati dui i obuhvatiti dva slu aja: za koliko je jedna du ve a (manja) od druge dui i koliko puta je jedna du ve a (manja) od druge dui. Pojam mjere dui (du koja se sadri cio broj puta u datoj dui) tako er formirati na primjerima. Uvesti mjerni broj i jedininu du, a zatim izvesti zaklju ak da se svakoj dui moe pridruiti pozitivan broj. Pojam duine dui izgraditi na primjerima. Na primjer, ako je MN = 12 cm, uenik treba znati odgovoriti na pitanje: koja je jedini na du? Koji broj je mjerni broj? Koliko puta je du MN ve a od jedini ne dui? Kolika je duina dui MN? Ponoviti razmjeru dva broja (definiciju i osnovne osobine) bez obzira to su taj pojam uenici u 6 razredu upoznali i koristili u zadacima. Pojam samjerljivosti i nesamjerljivosti dui definirati pomou vrijednosti razmjere dui. Na primjeru razmjere dijagonale i stranice kvadrata koja je 2 tj. iracionalan broj primijeniti definiciju i izvesti ta an zakljuak. Definirati proporcionalne dui i ukazati da osnovne osobine proporcije za brojeve vrijede iz dui Uvesti pojam pravouglog koordinatnog sistema prikazivanjem podataka sa dvije veliine (npr. promjena vremena i temperature). Objasniti pojmove: koordinatni poetak, jedinina du, apscisna osa, ordinatna osa a zatim definirati pravougli koordinatni sistem. Ponoviti prikazivanje funkcija grafom, tablicom i formulom a zatim definirati funkciju. Obratiti panju na grafiko predstavljanje funkcija. U enici treba da shvate da grafik funkcije ini skup svih ta aka dobivenih tako da se za svaki broj X R moe po formuli izra unati vrijednost funkcije Y R, i da svakom ure enom paru (X, Y) odgovara samo jedna taka koordinatne ravni. Navesti vie primjera direktno proporcionalnih veliina pa na osnovu jednakosti omjera (razmjera) definisati proporciju i njene osobine. Pojam procenta kao specijalni slu aj razlomka koji su u enici upoznali u 6 razredu proiriti i rjeavati zadatke procentnog ra una proporcijom. Uvesti pojmove iz kamatnog rauna i rjeavati probleme koristei svojstva direktno proporcionalnih veliina.
5. TEMA CIJELI RACIONALNI IZRAZI

Ova tematska cjelina realizira se prvo daljom izgradnjom pojma stepena koji su uenici ve upoznali u temi realni brojevi. Poslije toga se prelazi na upoznavanje pojma racionalnog izraza i izraunavanje brojne vrijednosti. Me u racionalnim izrazima posebno su zna ajni polinomi. Identine transformacije polinoma mogu se uspjeno vriti uz dobro poznavanje sadraja o stepenima, kao i svojstava raunskih operacija. Pojam stepena obraditi postupno. Navoditi primjere tako da se za bazu uzimaju prirodni, cijeli, racionalni i iracionalni brojevi, nakon ega izvriti uoptavanje. Za odre ivanje vrijednosti stepena koristiti obrnut proces predstavljanje stepena u obliku proizvoda jednakih faktora.

Kod operacija sa stepenima svako pojedina no pravilo uvjebavati na dovoljnom broju raznovrsnih zadataka. Proiriti pojam izraza koji je uveden u skupu racionalnih brojeva na skup realnih brojeva i uvesti naziv algebarski izraz. Raunske operacije sa monomima i polinomima (u sre enom obliku) vriti na osnovu poznatih zakona ra unanja sa brojevima. Poslije uvjebavanja pojedinih formula dati njihovo geometrijsko tumaenje pomo u odgovarajuih slika, ime se u enici oigledno uvjeravaju u istinitost tvr enja. Postupno raditi rastavljanje polinoma na faktore jer je dosta teko za uenike. Na primjer, polinom prilagoditi obliku usvojene formule pa ga onda rastaviti na faktore. (4x2 25y2 = (2x)2 (5y) 2. 8x3 + 27y3 = (2x)3 + (3y) 3 itd.). Racionalno raunati primjenjujui formulu za razliku kvadrata na isto brojevne izraze (7,292 2,71 2). Rastavljanje polinoma na faktore primjenjivati pri rjeavanju jedna ina datih oblika.
6. TEMA MNOGOUGAO POLIGON

Ovom tematskom cjelinom proiriti, produbiti i sistematizovati e se ranije steena znanja o trouglu i etverouglu. Mnogougao uvesti, induktivnom metodom uopavanjem i sistematizacijom ranije nau enih pojmova o trouglu i etverouglu. Svaki uenik nekim od metoda treba se uvjeriti da je zbir vanjskih uglova svakog mnogougla pun ugao. Formula, pravilo ra unanja broja dijagonala mnogougla treba koristiti i kod rjeavanja nekih logiko kombinatornih zadataka. Na primjer: Koliko se razliitih pravih moe povu i kroz deset taaka od kojih tri nisu kolinearne Na osnovu nau enih znanja raunanja povrine trougla, posebno jednakokrakog, uvoditi uenike u strategije izra unavanja povrina mnogougla uope. Naroito je korisno povezivanje konstruisanja pravilnih poligona i ra unanje obima i povrina istih.
7. TEMA KRUNICA I KRUG

Nakon to se ponove proire i kompletiraju znanja o krugu i krunici i dijelovima istih, pristupa se izuzetno vanom problemu izgradnji pojma broja . U procesu formiranja broja obavezno na po etku koristiti eksperiment, mjerenje i dijeljenje brojeva (obima i pre nika). Nakon toga prou avaju se omjeri obima i pre nika pravilnih poligona upisanih i opisanih krugu. Broj svojim nastankom upu uje uenika na na in izra unavanja obima kruga. Do formule za raunanje povrine kruga treba do i eksperimentalnim putem. Aproksimativnom transformacijom povri kruga u povr pravougaonika. Polazite za izvoenje formule za povrinu kruga moe biti i formula za povrinu krunog isje ka posmatranog kao trougao sa osnovicom l i visinom r. Formuli za povrinu kruga treba dati geometrijsko zna enje (povrina puta ve a od povrine kvadrata stranice r, ili povrina jednaka povrini pravougaonika ije su stranice r i r).

Ocjenjivanje Ocjenjivanjem treba utvrditi u kojoj mjeri su uenici usvojili pre eno gradivo i stekli matemati ke vjetine i radne navike i kako ste ena znanja umiju primjenjivati u rjeavanju prakti nih zadataka . Napredovanje u enika treba kontinuirano provjeravati i vrednovati njihova znanja, vode i rauna o individualnim mogunostima, sposobnostima i sklonostima. U skladu s tim, vrednovanje treba da bude zasnovano na razli itim metodama, procedurama i instrumentima. Najbolji na in za procjenjivanje da li uenik moe izvriti neku aktivnost je posmatrati ga dok on izvodi zadanu aktivnost. Pored tradicionalnog pristupa vrednovanju, potrebno je pratiti i procjenjivati: kreativnost u enika prilikom rjeavanja zadataka, rad uenika na projektima, ueniki

doprinos za vrijeme grupnog rada, specifi ne komunikativne i radne vjetine, ukljuujui i kolegijalno (meusobno) ocjenjivanje i samoocjenjivanje i dr. Osim navedenog, prilikom utvr ivanja ocjene iz matematike treba vrednovati i neke druge komponente: trud i zalaganje uenika, motive i interese, sklonosti i sposobnosti, objektivne uvjete za rad. U svakom polugoditu radi se najmanje jedna kolska pisana zada a sa analizom i ispravkom.
Prilagoavanje programa Za u enike s posebnim potrebama razvijaju se prilago eni programi. Prilago avanje se moe provoditi modifikacijom programa redovne nastave u pogledu sadraja, procesa, proizvoda i sredine u enja, zavisno od osobenosti potreba uenika odre ene populacije, odnosno do nivoa individualno prilago enih programa. Individualno prilago eni program, kao i plan rada razvijaju zajedno nastavni MATEMATIKE i stru ni tim za podrku u enika sa posebnim potrebama na nivou kole/ pedagokog zavoda, uz koritenje potrebne ekspertize (zdravstvenih i socijalnih radnika) i u e e roditelja.

Fizika
(2 asa sedmino, 70 asova godinje)

CILJEVI I ZADACI OEKIVANI REZULTATI/ OB RAZOVNI ISHODI Te matske cje line/ Te me Uiti: Meudjelovanje, Meudjelovanje , sila sila, klasifikacija sila. Mjerenje sile, njutn (N). Kretanje Slaganje i i sile razlaganje sila. Ravnotea sila. Pritisak Moment sile. Kretanje, relativnost kretanja. Kinematiki opis kretanja, poloaj, pomak, putanja i preeni put, brzina. Ravnomjerno pravolinijsko kretanje, Ubrzanje, ravnomjerno promjenljivo pravolinijsko kretanje. Veza izmeu ubrzanja, sile i mase. Prvi, Drugi i Trei Newtonov zakon. Gravitaciona sila, sila tea, slobodan pad, teina tijela, bezteinsko stanje. Teite, teinica, stabilna, labilna i indiferentna ravnotea, stabilnost tijela. Trenje klizanja, sila trenja, faktor trenja, efekti djelovanja sile trenja. Pritisak u vrstim tijelima. Pritisak u tenostima. Atmosferski pritisak, Pascalov zakon. Mjerenje pritiska. Arhimedov zakon, potisak. Zn an je fizike: Proces i sadraj Vrijednosti, stavovi, ponaanje Ak tivnosti ue nika Aktivnosti nastavnika

Ue nik: Zna da postoje razliite vrste meudjelovanja u prirodi i da su promjene svojstava i stanja tijela uzrokovani meudjelovanjem. Razumije silu kao mjeru meusobnog djelovanja tijela. Opisuje sile koje uzrokuju promjenu kretanja i deformaciju tijela, razlikuje sile koje djeluju na daljinu i kontaktne sile. Klasificiraju sile. Grafiki predstavlja silu i zna njenu mjernu jedinicu. Razumije princip dinamometra. Rjeava grafiki i raunski jednostavne primjere slaganja i razlaganja sila. Razumije efekt djelovanja momenta sile. P repoznaje razliite vrste kretanja u prirodi. Opisuje i tumai referentni sistem i model materijalne take. Razlikuje pojmove putanja, preeni put i pomak, srednja i trenutna brzina, srednje i trenutno ubrzanje. Z na izvesti jedinice brzine i ubrzanja. Opisuju kretanja sluei se razliitim reprezentacijama. Rjeava jednostavne eksperimentalne i raunske zadatke. Razumije vezu izmeu ubrzanja, sile i mase tijela. Izvodi jedinicu sile. Zna da je inertnost svojstvo tijela da se protivi promjeni stanja kretanja i da je masa mjera inertnosti tijela. Objanjava promjenu impulsa tijela kao posljedicu njihovog meudjelovanja. Razumije da tijelo na koje djeluje stalna sila izvodi ravnomjerno ubrzano pravolinijsko kretanje. Razumije da dva tijela u izolovanom sistemu meusobno djeluju jednakim silama suprotnog smjera i opisuje efekte tog meudjelovanja. Zna da je uzrok gravitacionog meudjelovanja masa tijela. Razlikuje pojmove sila tea i teina. Zna vezu izmeu mase i teine tijela, razumije znaenje ubrzanja slobodnog pada. Razlikuje stabilnu, labilnu i indiferentnu ravnoteu i Razvijanje svijesti o: - vezi izmeu znanja fizike i svakodnevnog iskustva - uzronoposljedinim vezama u prirodi - ulozi pojmovnih modela u fizici. Razvijanje osjetljivosti na probleme. Razvijanje svijesti o povezanosti fizike i matematike. Razvijanje navika da rade timski i razmjenjuju iskustva i ideje. Razvijanje navike istraivanja. Identificiraju razliite tipove meudjelovanja odnosno sila u prirodi. Ispituju istezanje elastine opruge, ue kako sami da naprave dinamometar. Analiziraju tijelo koje miruje na stolu, tijelo koje je objeeno o oprugu i druge oglede s dinamometrom. Analiziraju grafiki i raunski rezultantu kolinearnih sila i grafiki rezultantu nekolinearnih sila, te silu razloenu na normalne komponente. Rade i analiziraju domae zadae, kontrolne zadatke i kolske pisane zadae. Diskutuju o razliitim vrstama kretanja, uvjetima nastanka, efektima i nainima opisivanja. Identificiraju primjere iz iskustva koji ukazuju na mogunosti i ogranienja modela materijalne take. Mjere preeni put i proteklo vrijeme, crtaju histograme kretanja i s-t, v-t i at grafike. Ispituju povezanost meu zbirom spoljanjih sila, masom i ubrzanjem. Diskutuju o vrstama kretanja s obzirom na rezultantu spoljanjih sila i posljedicama koje slijede iz Treeg Newtonovog zakona. Dinamometrom mjere silu tee na

P olazei od iskustva i jednostavnih ogleda pomae uenicima da formiraju pojam sile. Obraa panju na uenike koncepcije u vezi sa silom. Upuuje uenike na koritenje raznovrsnih izvora informacija. Zadaje zadae, priprema nizove zadataka za kontrolne radove i kolske pisane zadae, ocjenjuje uenike. P omae uenicima da istrauju kretanja, koristei se razliitim medijima (pored tradicionalnih ogleda i snimanje kretanja pomou vibratora i analiza histograma, simuliranje odreene vrste kretanja koritenjem senzora kretanja ili video analiza za odreivanje veliina koje karakteriu kretanje tijela prikazanih na snmcima) Obraa panju na uenike miskoncepcije u vezi sa teinom tijela. Ukazuje na razlike i povezanost mase i teine tijela. P omae uenicima da uoe veze izmeu veliina koje karakteriu stabilnost tijela i trenje. Zajedno sa uenicima izvodi razliite oglede i pomae im da razumiju razliku u znaenju pojma pritisak u fizici i jeziku svakodnevnice. Stvara problemsku

primjenjuje znanje o teinici, teitu, ravnotei i stabilnosti na praktinim primjerima. Objanjava djelovanje sile trenja na kretanje tijela i opisuje primjere koji pokazuju vanost sile trenja. Zna da je pritisak kolinik sile i povrine na koju sila djeluje pod pravim uglom. Z na izvesti jedinicu za pritisak i povezanost paskala sa milibarom. Razumije da se pritisak kroz vrsta tijela i fluide ne prenosi na isti nain. Zna da su hidrostatiki pritisak i atmosferski pritisak posljedica teine slojeva tenosti odnosno zraka. Opisuju efekte potiska. Z na da je sila potiska jednaka teini istisnute tenosti i iskaz Arhimedovog zakona. Razlikuje u kakvim okolnostima tijelo pliva, lebdi i tone i zna to odrediti poreenjem gustina. Zna da atmosferski pritisak opada sa nadmorskom visinom.

tijela razliite mase. Uporeuju mase i teine tijela. Opisuju i tumae besteinsko stanje. Odreuju teite tijela. Istrauju ravnotena stanja i stabilnost tijela. Istrauju ovisnost sile trenja o vrsti podloga, veliine dodirnih povrina i teini (pritisnoj sili). Tabelarnim i grafikim prikazom dolaze do pojma faktor trenja Navode razliite primjere pritiska iz ivota, raspravljaju o primjerima u kojima je vana vea, odnosno manja vrijednost pritiska. Ispituju prenoenje pritiska kroz razliite sredine, utvruju veliine od kojih ovisi hidrostatiki pritisak. Diskutuju o razlozima zbog kojih neko tijelo uronjeno u tenost prividno postaje lake. M jere hidrostatiki i atmosferski pritisak i analiziraju dobivene rezultate. Razvijanje svijesti o potrebi racionalnog koritenja energije, ouvanju okolia i nunosti pronalaenja alternativnih izvora energije Razvijanje svijesti da svako tijelo ima odreenu energiju. Kritiki razmatraju pojave u prirodi. Razvijanje svijesti o postojanju nekih opih zakona u prirodi. Diskutuju o znaenju energije u razliitim kontekstima, identificiraju razliite oblike energije u prirodi i komentariu njihovo koritenje. Opisuju primjere pretvaranja energije i crtaju dijagrame energetskog bilansa, koristei se primjerima iz svakodnevnog ivota. Identificiraju pojave prilikom kojih se mijenjaju kinetika i potencijalna energija i analiziraju date formule. Istrauju rad razliitih sila: rad vune sile, sile tee, sile trenja, rad elastine sile. Razlikuju sile koje vre rad od onih koje ne vre rad. Rjeavaju

situaciju tako da pokazuje da tijelo od plastelina moe, a i ne mora da pliva u vodi (zavisno o obliku) i usmjerava uenike na pravilno tumaenje ove pojave.

Energija i rad Toplota

Razliiti oblici energije u prirodi, dul (J), znaaj energije. Pretvaranje energije. Kinetika, potencijalna i elastina energija. Zakon odranja ukupne energije. Rad, dul (J). Snaga, vat (W) Poluga, zakon poluge, primjena poluge. Strma ravan, zakon strme ravni, primjena Termiko kretanje molekula, unutranja energija tijela, temperatura, toplota, koliina toplote, dul (J), specifini toplotni kapacitet, dul po kilogram i Kelvinu (J/kgK), razmjena toplote, termiko irenje tijela, princip termometra.

Identificira razliite oblike energije. Zna fiziki smisao energije i njenu povezanost sa radom. Zna jedinicu energije. Opisuje primjere pretvaranja energije. Povezuje kinetiku energiju je sa brzinom kretanja. Razumije da promjena potencijalne energije ovisi o razlici visina poetnog i krajnjeg stanja. P ovezuje gravitacionu potencijalnu energiju sa radom sile tee, Izraunava vrijednosti kinetike i gravitacione potencijalne energije u jednostavnim primjerima. Opisuje elastinu potencijalnu energiju. Razumije pojam zatvorenog (izolovanog) sistema i da je cjelokupna energija u tom sistemu sauvana. Opisuje vezu izmeu rada, sile i preenog puta. Zna izvesti jedinicu dul. Razumije da je za vrenje rada potrebna energija, povezuju rad sa transformacijom energije iz jednog u drugi oblik. Razumije fiziki smisao snage, koristi vee i manje jedinice od vata.

Priprema i izvodi oglede kojima pokazuje postojanje razliitih oblika energije, njeno pretvaranje i povezanost sa radom da bi uenicima olakao konceptualno razumijevanje energije i rada. Istie da je energija stanje, a rad proces i da je energija neophodna za ivot ovjeka i sve procese u prirodi. Pomae uenicima da sistematiziraju znanje o energiji i radu. Sa uenicima raspravlja o primjerima snage u prirodi i nainima njenog koritenja. Podstie uenika na samostalno zakljuivanje. P omae uenicima da sistematiziraju svoje

Prenoenje toplote. Promjena agregatnih stanja: ovravanje, topljenje, isparavanje i kondenzacija Odranje mase.

Primjenjuje znanje o radu i snazi na primjerima iz ivota i jednostavnim zadacima. Razumije i objanjava zakonitost poluge i njenu primjenu. R jeava jednostavne probleme. Z na da odnos sile i tereta ovisi o usponu strme ravni. Razumije jednakost rada uz razliite sile i puteve. Identificira razliite primjere prostih mehanizama i prepoznaje ih u spravama iz svakodnevnog ivota. Zna da svako tijelo posjeduje energiju jer se sastoji od estica koje se kreu i meusobno djeluju. Razlikuje pojmove temperatura, toplota, koliina toplote. Informisan je o nuli apsolutne temperature. Zna da je uzrok toplotnom procesu gradijent temperature i da se toplota uvijek prenosi sa tijela vie na tijelo nie temperature. Zna da se unutranja energija tijela moe mijenjati radom i toplotom. Odreuje koliinu toplote i temperaturu smjese. Opisuje primjere toplotnog irenja iz ivota, povezuje i objanjava ovisnost zapremine tijela, odnosno gustine o temperaturi, razumije anomaliju vode. Razumije princip termometra. Razlikuje prenoenje toplote voenjem, strujanjem i zraenjem, klasificira tvari na dobre i loe provodnike toplote, zna objasniti provoenje toplote pomou estinog modela tvari, princip centralnog grijanja i kako Suneva energija dospijeva do Zemlje. Zna da tvari mogu prelaziti iz jednog u drugo agregatno stanje dovoenjem ili oduzimanjem toplote. Objanjava zato se temperatura tvari ne mijenja dok je u toku proces promjene agregatnog stanja. Zna da tenost prokljua na nioj temperaturi kad se pritisak iznad nje smanji i da se vrsto tijelo topi na nioj temperaturi kada se povea spoljanji pritisak. Objanjava razliku izmeu kljuanja i isparavanja. Uoava da se masa tvari ne mijenja ma kakve fizike promjene i procesi se deavali.

jednostavne zadatke. Ispituju uslove ravnotee na poluzi, raunaju i uporeuju momente sile i tereta. Diskutuju primjenu i koritenje poluge u tehnici, sportu, ljudska ruka kao poluga. Ispituju meusobnu ovisnost sile, tereta, duine i visine strme ravni, tabelarno prikazuju dobivene podatke i uoavaju jednakost rada uz razliite sile i puteve. Diskutuju primjenu strme ravni. Odreuju temperaturu kao jednu od veliina koje opisuju stanje posmatranog tijela, vre pretvaranja vrijednosti temperature iz Celzijusove u Kelvinovu skalu i obrnuto. Ispituju kako se mijenja temperatura razliitih tvari pri dovoenju jednakih koliina toplote. Postavljaju hipoteze i kreiraju modele pomou kojih objanjavaju toplotne procese. Polazei od zakona odranja energije opisuju i raunaju ta se deava kada zagrijano tijelo stavimo u vodu. Izvode oglede i uoavaju promjene duljine i zapremine vrstih tijela, tenosti i gasova. Predviaju ishode ogleda, diskutuju o svojim iskustvima i idejama u vezi s prenoenjem toplote. Mjere promjenu temperature pri promjeni agregatnog stanja tvari. Grafiki prikazuju procese promjene agregatnih stanja i odreuju koliinu toplote koju treba dovesti (oduzeti). Odreuju kolika masa leda odgovara odreenoj masi vode.

znanje o poluzi i strmoj ravni i razumiju funkciju prostih mehanizama. Ispituje prisustvo uenikih miskoncepcija o toploti i kreira situacije njihovog prevazilaenja Demonstrira razliite vrste termometara. Demonstrira i objanjava razliite naine prenoenja toplote. Demonstrira i objanjava ciklus promjene agregatnih stanja vode. Upuuje uenika u istraivanja specifinosti agregatnih stanja. Ukazuje na znaaj zakona odranja u fizici.

Hemija/kemija
Zato je vano je u iti hemiju/kemiju? Ako pretpostavimo da je paljenje vatre prvo hemijsko otkrie, moemo zaklju iti da je kemija/hemija me u najstarijim prirodnim naukama. Hemiju uimo zato jer ona zadire u sve grane industrije, tako to oko 80% vrijednosti svjetske proizvodnje ine proizvodi hemijske industrije. Kada bi iz svakodnevnog ivota ljudi iskljuili proizvode hemijske industrije sigurno je da bi ljudi bili bosi, goli, gladni i obolijevali bi od mnogih danas izljeivih bolesti. Dakle hemija je svuda oko nas i ulazi u sve pore ivota. Hemija prouava gra u, svojstva i promjene tvari/supstance kao i sve uvjete koji na njih utjeu, a pri tom se koristi metodom pokusa/ogleda ili eksperimenta. Ovaj program hemije koncipiran je tako da u enicima prui osnovna znanja o prirodnim pojavama, tvarima koje izgrauju nau okolinu, hemijskim procesima koji se odvijaju u prirodi, o njihovoj povezanosti i faktorima koji na njih utje u. Program kemije treba zasnivati na nau nim postignu ima, prilagoditi ga psihofizi kom uzrastu u enika i usmjeriti na potrebna hemijska znanja za svakodnevni ivot.

PODRUJA UENJA Uiti: Znanje hemije: Procesi

CILJEVI I ZADACI Uenik:

OEKIVANI REZULTATI/ISHODI UENJA

P osmatrati i stei znanja o osnovnim hemijskim teorijama, prvenstveno atomskoj teoriji i njezinim popratnim koncepcijama i modelima kako bi na osnovu njih mogli opisati, razumjeti svojstva i promjene tvari. Zadaci nastave hemije su: Razvijati vjetinu eksperimentiranja, razvijati sposobnost opaanja tokom eksperimenta, razvijati sposobnost usmenog i pismenog izraavanja, razvijati sposobnost predvianja hemijskih promjena u danim/datim okolnostima. Uenje o elementima, hemijskim spojevima i proizvodima hemijske industrije vanim u svakodnevnom ivotu. Uenje o fizikim i hemijskom promjenama, fazama i faznim prijelazima pri hemijskim reakcijama. Razumijevanje pojmova o neunitivosti materije i prirodnim ciklusima kruenja, odnosno o prijelazu tvari iz jednog oblika u drugi, te posljedica ljudskog upletanja u prirodne procese. P rimjena znanja hemije. Korelacija hemije s drugim predmetima

Stjee osnovna znanja o hemijskoj grai tvari, promjenama i podjeli. Prepoznaje raznovrsne promjene i procese u prirodi. Razvija navike donoenja zakljuaka o pojavama u prirodi na osnovu eksperimenata, odnosno promatranja pojava. Stjee vjetine planiranja i izvoenja jednostavnih pokusa da bi se uoile hemijske promjene i svojstva tvari.

Sadraj

Razvrstava i usporeuje tvari/supstance na osnovu njihovih svojstava. Razumije pojmove: krutina/vrsto, tekuina, plin/gas, isparavanje, kondenzacija, kristalizacija. Poznaje faktore koji uzrokuju raspadanje nekih tvari i znati kako se ono moe sprijeiti. Znati najvanija svojstva zraka/vazduha i vode, poznavati najvanije prirodne cikluse. Dobro poznavati one hemijske elemente, hemijske spojeve i proizvode hemijske industrije koji su vani u svakodnevnom ivotu Znati koje su tetne i opasne hemikalije u kuanstvu, kako se njima rukuje i kako su obiljeene. Razvijati svijest o potrebi ouvanja vlastitog zdravlja i ivotne sredine. Interdisciplinarnost mnogih nastavnih sadraja zahtjeva timski rad nastavnika svih prirodnih predmeta. Stei neophodna saznanja o koristima uenja hemije u svakodnevnom ivotu. Preuzimati odgovornost pri zajednikom procesu uenja. Prepoznavati ulogu nauke za razumijevanje hemijskih procesa i pojava u prirodi. Praviti odreena poreenja, vriti analizu pojava i procesa, koristiti kritiko razmiljanje pri rjeavanju problema. Znati pravilno koristiti izvore informacija.

Sposobnosti i vjetine, vrijednosti, stavovi, navike

P oticati interes uenika na prouavanje hemije. Razvijati navike za urednost, tanost i preciznost pri izvoenju ogleda. Meusobno uvaavanje i rad u grupama kroz pozitivne stavove i vrijednosti. Razvijati naviku koritenja raznih izvora informacija. P oticati na kritiko razmiljanje i rjeavanje problema.

PROGRAMSKI SADRAJI (Tematske cjeline) VIII razred 1. Uvod u hemiju 2. Tvari/supstance 3. Hemijska sistematika 4. Hemijske reakcije i hemijski zakoni 5. Nemetali 6. Vrste hemijskih spojeva
DIDAKTIKOMETODIKE NAPOMENE

Sadraj i proces u enja, a posebno rezultati uenja, bitno su uvjetovani na inom u enja, odnosno kako u enici trebaju u iti, a nastavnici ih pou avati i pomagati im u stjecanju odgovaraju ih znanja i razvijanju njihovih vjetina i sposobnosti. To e svakako utjecati na njihove vrijednosti, stavove i ponaanje. U enici e u iti samostalno i u grupi, planirati svoj rad i rad grupe. Provoditi e istraivanja i rjeavanje problema putem eksperimenta i dobivene rezultate prezentirati putem individualnog i timskog rada. Sve aktivnosti u enici e vriti u koli i kod kue koristei se dodatnim izvorima informacija. Ambijent u kojem se u enici osje aju dobro i sigurno, uz dobro rukovo enje svim aktivnostima u nastavnom procesu je neophodan uvjet dobrih rezultata. To se postie kombiniranjem tradicionalnih nastavnih metoda i oblika rada sa koritenjem i primjenom metoda aktivnog u enja i interaktivne nastave: problemska, heuristi ka, programirana, istraivanje, simulacija, projekat, praktini radovi. Postupci za realizaciju navedenih nastavnih metoda su: pitanja i odgovori, razgovor, rasprava, u eni ki eksperimenti, demonstracija, ueniki izvjetaji, mali istraiva ki projekti, programirani tekst, itd. Svladavanje programa hemije treba se zasnivati na neposrednom promatranju svojstava tvari i njihovih promjena putem eksperimenta kojeg uz pomo nastavnika pripremaju i izvode uenici. Za realizaciju programskih sadraja neophodno je to vie rjeavanje stehiometrijskih zadataka. Preporuuje se nastavnicima da insistiraju na u enikim zabiljekama, jer njihove su zabiljeke ustvari dnevnici rada koji ih u e redu, radu i sistematinosti. Redoslijed pouavanja pojedinih tema nije obavezuju i. Na nastavniku je odgovornosti da rasporeuje nastavne sadraje i obrauje ih u okviru plana.

OCJENJIVANJE
Napredovanje uenika treba kontinuirano pratiti i ocjenjivati, vode i rauna o individualnim mogunostima, vjetinama, sposobnostima i sklonostima. Poeljno bi bilo obavljati kako interno tako i eksterno ocjenjivanje (potrebno uspostaviti standarde za ocjenjivanje). Interno ocjenjivanje uenika vriti na osnovu obrazovnih postignu a, vjetina, sposobnosti, razvijanja koncepta i kritikog razmiljanja. U enike treba pratiti i ocjenjivati tokom izvo enja aktivnosti i razvijati njihove sposobnosti za samoprocjenjivanje. Za pra enje, ocjenjivanje i napredovanje u enika treba koristiti razliite postupke i instrumente. - sposobnost i vjetine uenika za vrijeme eksperimentalnog rada, usmenog i pisanog izvjetaja i dr.

uestvovanje i doprinos pri radu u grupama, uenikim projektima, istraivanjima, rjeavanju problema rjeavanje zadataka objektivnog tipa i drugih ispitnih postupaka.

RESURSI ZA REALIZACIJU Za realizaciju ovog programa hemije neophodno je da kola osigura specijaliziranu prostoriju (kabinet) za nastavu hemije s pomonom prostorijom za hemikalije i pribor. Za izvo enje eksperimenata potrebno je osigurati opremu i pribor prema pedagokim standardima za nastavu hemije. U kolskoj knjinici je potrebna odre ena stru na literatura za nastavnike i darovite uenike koji ele znati vie.
Hemija/kemija (2 asa sedmino, 70 asova godinje)
Te matske cjeline , Teme UVOD U HEMIJU Kratak pregled razvoja kemije to sve rade hemiari Hemijski laboratorij i mjere zatite TVARI P ojam tvari Fizikalne i hemijske promjene tvari. Vrste tvari. Zrak/vazduh Voda Graa tvari. Hemijski elementi Ciljevi i zad aci Oek ivani rezultati Uenik : Znati da je hemija prirodna nauka, i kako je tekao njen razvoj kroz povijest. Poznavati pribor i posue i znati ga koristiti pri izvoenju eksperimenata Poznavati znakove opasnosti i mjere zatite. Pokusima pokazati razlike izmeu fizikalne i hemijske promjene. Pokusima razjasniti pojmove: taloenje, filtracija, destilacija, kristalizacija. Rjeavati raunske zadatke. Shvatiti da je zrak smjesa plinova/gasova Razumjeti osnovne probleme u vezi s kvalitetom vode za pie. Stei osnovne predodbe o atomu. Znati da se pojam hemijski element odnosi na vrstu atoma. Nauiti strukturu PSE, Iitavati podatke o atomima elemenata na osnovu njegove pozicije u PSE Odreivati valenciju elemenata. Razlikovati atome od Poticanje saradnikog uenja, saradnike diskusije i vlastite kreativnosti. Promoviranje Pokusima pokazati hemijsku slinost elemenata iste grupe PSE. Izrada male zbirke hemijskih elemenata. Izraditi modele Angairanje uenika za vlastite aktivnosti, npr. izrada zidne tablice PSE. Ukazati uenicima na vanost rjeavanja raunskih Vrijednosti stavovi, ponaanje Razvijanje navike timskog rada i saradnje pri uenju. Razvijanje istraivakog duha. Aktivnosti uenik a Steeno teoretsko znanje iskoristiti za praktian rad. Samostalno izvoditi neke jednostavne pokuse. Prepoznavati znakove opasnosti. Aktivnosti nastavnika Nastavnik treba nadzirati uenike pri njihovom radu u laboratoriji, teoretski ih pripremiti za taj rad, osigurati im potrebnu literaturu sa slikama. P oticati uenike na znatielju. P omagati im pri izvoenju pokusa. Dodatno pojanjenje nekih pojmova. Stalno nadzirati uenike za vrijeme izvoenja pokusa. Zadati uenicima da sami izrade plakate s kljunim pojmovima.

Uiti:

Znaaj uenja hemije kao prirodne nauke. Hemija kroz povijest Izvesti neke atraktivne pokuse Nauiti rukovati s laboratorijskim priborom i posuem, Definicija svojstva, rasprostranjenost. Navesti primjere fizikalih i hemijskih promjena. Uiti pojam smjese i iste tvari. Raunati maseni udio tvari u smjesi. Metode razdvajanja tvari iz smjese. Sastav zraka, svojstva. Voda u prirodi, dobivanje i svojstva, problem oneienja. P ojam i graa atoma, atomski i maseni broj, elektronski omota, pojam izotopa. Elementi u prirodi i podjela. Simboli hemijskih elemenata.

Razvijanje samopouzdanja kroz samostalno izvoenje pokusa, diskusija o rezultatima pokusa. Razvijanje ekoloke svijesti. Poticanje znatielje za mikrosvijet.

Na osnovu grupnih i samostalnih pokusa trebaju sami zakljuiti kad dolazi do fizikalne a kad do hemijske promjene. Izvesti pokuse za razdvajanje smjesa. Izvesti pokuse: dok. kisika i nitrogena u zraku, elektrolizu vode. Shvatiti siunost atoma. Rjeavati raunske zadatke. Nauiti simbole najeih elemenata.

HEMIJSKA SISTEMATIKA P eriodni sistem elemenata Valencija elemenata i hemijske formule hemijske

P SE kroz povijest, Zakon periodinosti (grupe i per.) veza PSE i grae atoma. Definirati valenciju. P isati formule spoja na osnovu valencije. P ojam i podjela,

veze i struktura molekule Relativna atomska i molekularna masa Ar, Mr Uvod u Stehiometriju HEMIJSKE REAKCIJE, HEMIJSKI ZAKONI Hemijske reakcije Hemijske jednaine Zakon o ouvanju mase Zakon o stalnim odnosima masa

ionska i kovalentna. Formule za izraun. relativne atomske i molekulske mase. Izraunavanje Ar, Mr i koliine tvari.

iona, oznaavanje iona. Obrazloiti zato Ar nije cijeli broj Raunski zadaci

opih vrijednosti. Stvaranje navike timskog rada

nekih molekula.

zadataka u hemiji.

Definirati hemijsku reakciju. Opisivanje hemijske reakcije jednainom Kvantitativno i Kvalitativno itanje hemijskih jednaina. Sinteza i analiza Lavoazijeov zakon P rustov zakon

Znati uvjete pod kojim dolazi do hemijske reakcije, znati pisati hemijske jednaine i njihovo kvantitativno i kvalitativno znaenje, ime e se doi do osnovnih hemijskih zakona. Kao potvrdu tih zakona znati izjednaavati hemijske jednaine. Znati primjer sinteze i analize. Rjeavanje zadataka. Spoznati da se po svojim fizikalnim i hemijskim svojstvima nemetali razlikuju od metala. Poznavati naine dobijanja, svojstva i glavne spojeve koje grade.

Poticanje uenika na istraivanje prirode i njenih zakonitosti.

Izvesti eksperimente koji e objasniti hemijske reakcije. Metodom vaganja dokazati hemijske zakone. Vriti hemijska izraunavanja na osnovu hemijskih jednaina.

P reporuuje se nastavniku da bude moderator i voditelj nastave pri usvajanju novih pojmova i pri izvoenju pokusa, kako ne bi dolo do povrede pri radu.

NEMETALI Svojstva nemetala Vodik Kisik Duik/azot Sumpor Klor/hlor

Svojstva metala i njihov poloaj u P SE. Svojstva, nalaenje, dobivanje i upotreba vodika. Svojstva kisika nalaenje, dobivanje i znaaj za ivot. Svojstva duika, nalaenje, dobivanje i upotreba. Nauiti svojstva sumpora, spojeve i njihovu upotrebu. Svojstva, upotreba i najznaajniji spojevi hlora. Oksidacija, oksidi metala i nemetala (svojstva) Nauiti najvanije anorganske kiseline, njihova svojstva i primjenu. P ojam disocijacije. Svojstva hidroksida, nastajanje luina Nastajanje soli (neutralizacija) Dobivanje soli.

Razvijanje istoe i urednosti pri izvoenju hemijskih pokusa. Usvojiti pravila pri radu i pravilnom skladitenju hemikalija.

Trebaju teoretski savladati gradivo i na osnovu tog znanja izvesti pokuse za dokazivanje vodika, kisika i duika. Dokazati hlor u vodi iz slavine.

Nastavnik treba aktivno uestvovati u pripremi pokusa koje e uenici izvoditi. P okuse s hlorom izvodi nastavnik.

VRSTE HEMIJSKIH SPOJEVA Oksidi Kiseline Hidroksidi Soli

Nauiti reakcije nastajanja oksida i pisanje formula oksida. Pisati reakcije disocijacije kiselina i luina. Uoiti razliku izmeu pojma hidroksida i luine. Nauiti reakcije nastajanja soli, i njihov znaaj za ivot.

Shvatiti znaaj ovih spojeva za ivot. Nauiti mjere opreza pri radu s ovim hemikalijama

Uenici trebaju stei teoretska znanja o ovim spojevima, Izvoditi neke manje opasne pokuse, npr. dokazivanje kiselina i luina indikatorom. Nauiti kako se skladite ove hemikalije. Ispitati pH otopina nekih soli i izvesti zakljuke.

P ripremiti uenike za izvoenje pokusa s kiselinama i luinama. Stalno nadzirati njihov rad. Ne izvoditi pokuse s konc. kiselinama.

Biologija
(jedan as sedmino, 35 asova godinje)
CILJEVI I ZADACI I OEKIVANI REZULTATI/ OB RAZOVNI ISHODI Tematske cjeline /te me Proces i sadraj Uiti: Uvod u ekologiju Ekologija nauka o odnosima ivih bia i njihovih zajednica i ivotne sredine/okolia. Ekoloki faktori i njihov uticaj. Stanite (biotop), ivotna zajednica (biocenoza) i ekosistem. Zrak/vazduh i voda kao ivotne sredine. Znaaj ekologije. Ue nik: Zna da je ekologija nauka o odnosima ivih bia i njihovih zajednica i ivotne sredine/okolia. Shvaa pojmove: biotop (stanite), ivotna zajednica (biocenoza) i ekosistem/ekosustav. Zna da na iva bia utie kompleks ekolokih faktora. Zna da postoje samo dvije ivotne sredine: zrana i vodena. Stei e predodbu o znaaju ekologije kao bioloke discipline, posebno u praktinom pogledu. Razvoj svijesti o povezanosti ive i neive prirode (ekosistem) kao i meusobne povezanosti ivih bia u okviru ivotnih zajednica Razvoj interesa za ivi svijet i sposobnosti posmatranja pojava vezanih za ivu prirodu. P osmatraju ilustrativni materijal, uoavaju komponente ekosistema. Uoavaju i istiu razlike izmeu ekosistema na osnovu osobina stanita i karakteristika ivotnih zajednica. S obzirom da iva bia koriste oksigen iz zraka/vazduha ili otopljenog u vodi zakljuuju o postojanju dvije ivotne sredine. Mogu zakljuiti koliko su vana znanja iz ekologije za svakodnevni ivot ovjeka i ouvanje prirode. Upoznaje se sa ivotnom zajednicom ume posjeujui neku umu u blioj okolici kole. Sakuplja biljne i ivotinjske organizme. Uz pomo nastavnika preparira sakupljeni materijal putem suenja i stavljanja u odreene konzervanse. Daje doprinos pravljenju kolskih zbirki organizama svrstanih po spratovima ume. P redstavlja umske organizme putem postera. Sabirat e biljke i ivotinje u etinarskoj i listopadnoj umi, a zatim ih na odreeni nain, uz pomo nastavnika konzervirati i sistematizirati (izrada herbarske zbirke, zbirke Vodei dijalog podsjea uenike na bioloke discipline koje su upoznali u prethodnim razredima. Najavljuje da e u ovom razredu sticati znanja iz ekologije koja prouava odnose ive i neive prirode. Poticat e uenike da sami dou do zakljuka da na iva bia djeluju razliiti faktori ivotne sredine i da su ti faktori meusobno povezani. Vodit e raspravu o aktuelnim problemima o kojima su informirani putem TV ili na drugi nain kada je u pitanju djelovanje ovjeka na prirodu i tako doi do zakljuka o vanosti ekologije. Pojam ume formirat e koristei niz ilustracija koje predstavljaju razliite tipove uma. Sa uenicima e organizirati izlazak u umu ili bar park u blizini kole. U umi e uenike potaknuti na posmatranje organizama po spratovima. Pokazat e i imenovati dominantne vrste biljaka i ivotinja u svakom spratu poevi od sprata visokog drvea do umske stelje. Podijelit e uenike u grupe i dati im zadatke za sakupljanje biljnih i ivotinjskih organizama, ali u ogranienim koliinama. Sakupljeni materijal posluit e za dopunu kolskih zbirki. Konstruirat e primjere nekih lanaca ishrane (slikom i rijeju) u liarskoj i etinarskoj umi. K onstruirat e nepotpune lance ishrane koje e uenici dopuniti. Potaknut e uenike na

Vrije dnosti, stavovi, ponaanje

Aktivnosti uenik a

Ak tivnosti nastavnika

Ekosiste mi/ ekosustavi zrane / vazdune sredine

Listopadna/ liarska uma. ivotna zajednica ume: pojam ume, raspored uma u odnosu na nadmorsku visinu i geografsku irinu. Spratovnost /slojevitost ume (nadzemna i podzemna). B iljne i ivotinjske vrste listopadnih i etinarskih uma. Lanci ishrane, trofika piramida, bioloka ravnotea. Ekosistem/ ekosustav ume: mikroklima ume, kruenje tvari i proticanje energije u umi, sezonske promjene u umi. Znaaj ume za ovjeka Uticaj ovjeka na ume: uvanje, podizanje i zatita uma.

Zna da je uma najsloeniji tip ekosistema i da postoje razliiti tipovi uma, takoer da postoji zakonitost u rasporedu uma s obzirom na nadmorsku visinu i geografsku irinu. Zna da su organizmi u umi rasporeeni po spratovima/slojevima (nadzemna i podzemna spratovnost), takoer da u umi dominira sprat drvea. Moe navesti i prepoznati biljne vrste koje izgrauju sprat visokog drvea u razliitim tipovima listopadnih uma: hrast kitnjak, obini grab, hrast medunac, divlja trenja, gorski javor, lipa, pitomi kesten, bukva, a u etinarskim umama: bor, jela, smra. Takoer, navesti i prepoznati vrste iz sprata grmova: lijeska, glog, drijen zova/bazga, divlja rua i iz sprata zeljastih biljaka proljetnice: jagorevina, procjepak, visibaba, podljesak i umarica. Takoer i paprati: muka paprat, slatka paprat, jelenak. U prizemnom spratu znaju

Razvoj svijesti o pravilnom odnosu ovjeka prema umskim ekosistemima koji imaju znaajnu funkciju u opem kruenju materije, takoer, koji su resursno vani i znaajni za ekonomski razvoj drutva. Radei u grupama na terenu i u kabinetu za biologiju razvija se vjetina za timski rad. P rilikom rada na terenu koristit e priliku da uenike

Kr: nastanak, uvjeti ivota, krka uma, kamenjare. Livada: vrste i nastanak. B iljni i ivotinjski svijet livada.

da se nalaze: mahovine i liaji. Znaju da u umi u svakom spratu, ive brojne vrste ivotinja koje se hrane na razliite naine: biljojedi, mesojedi i svatojedi. U spratu visokog drvea: gubar, jelenak, potkornjak, veliki djetli, jastreb kokoar, sova, kreja, krstokljun, vjeverica, kuna zlatica. U umi ive takoer: umski mi, lisica, srna, medvjed, divlja svinja. Shvata povezanost organizama ume putem ishrane i moe navesti niz lanaca ishrane/hranidbenih lanaca. Takoer shvata odnose broja i mase pojedinih lanova lanaca ishrane koji se predstavljaju piramidom. Zna da u umi postoji ravnotea u broju jedinki koje su vezane procesom ishrane. Zna da je umska stelja poseban sloj koji ine izumrli dijelovi biljaka i ivotinja. U stelji su vrlo naglaeni procesi razlaganja putem razaraa (bakterije i gljive). U tom procesu nastaje humus, a daljim radom bakterija od organskih tvari nastaju neorganske koje su dostupne biljkama. Znaju da u stelji ive ivotinjske vrste: stonoge, mokrice, pauci, larve insekata, sljepi. Zna da ekosistem ume predstavlja jedinstvo ive (biocenoza) i neive (biotop) prirode. U biocenozi postoje tri grupe organizama: proizvoai, potroai i razarai i zna kakva je uloga svake grupe u ekosistemu. Njihovo prisustvo omoguava kruenje tvari i protok energije u ekosistemu. Zna da u umi vlada klima (mikroklima) koja se razlikuje od one izvan ume. Moi e navesti glavne razlike izmeu listopadne i etinarske ume posebno tokom promjena godinjih doba. Zna da je uma izvor drvne mase viestruko korisne za ovjeka (u proizvodnji papira, raznih hemikalija, ogrjev itd.). Takoer, uma je izvor hrane i ljekova biljnog i ivotinjskog porijekla. uma je izvor zdravlja (ist zrak bogat kisikom). uma slui u rekreaciji ovjeka. uma sprjeava eroziju tla,

senzibiliziraju za ouvanje bioraznolikost i tj. sakupljat e i rtvovati za zbirke minimalni broj organizama i nee unitavati organizme nepromiljeni m gaenjem, upanjem, kidanjem i kopanjem tla. Zeleni pojasevi oko prometnica uvaju od buke i praine. U gradskoj sredini parkovi predstavljaju plua grada te ih treba uvati i dati doprinos u odravanju. P ovezuju znanje iz sistematike biljaka i ivotinja sa znanjem iz ekologije. uma predstavlja najsloeniji tip ekosistema, posebno praume koje su proizvoai organske mase i kisika. uma uva tlo i vodu, sprjeava razorno djelovanje vjetrova. Na temelju steenih znanja o umskim ekosistemima shvaaju smisao svog uea u akcijama poumljavanj a. Znanje o umskim ekosistemima dat e doprinos pravilnom stavu uenika prema prirodi.

pueva, insekata i dr.) P ovezanost organizama u umi putem ishrane prikazuje pomou slikovnog prikaza na posterima. Na nizu primjera moe objasniti kako poveanje brojnosti jedinki jedne vrste utie na brojnost druge s kojom je vezana u procesu ishrane (npr. vjevericakuna zlatica, mievi-zmije, zeevi-lisice itd.) U organiziranom grupnom radu slikovno e prikazati povezanost biotopa i biocenoze, a isto tako pojedinih lanova biocenoze ume - izrada poster prezentacije. Odlaskom u neku umu ili park iskustveno e doi do spoznaje o mikroklimi ume. P rikljuit e se akciji poumljavanja koju organizira kola, mjesna zajednica ili neko ekoloko drutvo. U dostupnim izvorima informacija pronai e primjere pozitivnog i negativnog uticaja ovjeka na ume koji e koristiti za izradu pismenih radova i poster prezentacija (individualno i grupno). Saznat e osnovne razlike izmeu zmija otrovnica i neotrovnica da bi se mogao zatititi openito kada se kree u prirodi, a posebno na kru. Sakupit e fotografije i ljekovite biljke u osuenom stanju koje potjeu sa kra. Sakupit e livadne vrste biljaka i napraviti herbarsku zbirku. Uz svaku vrstu napisat e njezin naziv, mjesto

izradu zbirki fotografija ptica, sisara/sisavaca i drugih ivotinjskih organizama. Pronai e zanimljive tekstove o poremeaju ravnotee u prirodi, posebno pod uticajem ovjeka, takoer e dati zadatak uenicima da pronau neke zanimljivosti u njima dostupnim izvorima. Organizirat e dugotrajno praenje fenolokih promjena drvea i grmlja, ponaanje ivotinja i voenje zajednikog dnevnika na poster podlozi. Rezultate zapaanja tokom posmatranja biocenoze ume ili parka u blizini kole uenici mogu saopiti kao samostalne radove u pisanom ili usmenom obliku. Pokazat e neku TV emisiju ili insert koji prikazuje ivot u praumi. Potaknut e uenike da sami zakljue, na osnovu steenog iskustva, da postoji mikroklima ume. Obavijestit e se o akcijama poumljavanja i zajedno sa uenicima prikljuiti se nekoj od akcija. Ukoliko kola ima kolski vrt taj objekt e upotrijebiti u edukativne svrhe za ekoloke sadraje, takoer ukljuiti uenike u njegovo odravanje. Koristit e preparirane zmije, ili bar dobre fotografije, da uenici naue bitne razlike izmeu otrovnica i neotrovnica. Uenike e nauiti kako pruiti prvu pomo kod ujeda zmije. Potaknut e uenike da istrauju koje se ljekovite biljke sa kra mogu kupiti na prodajnim mjestima ljekovitih biljaka. Sa uenicima e uestvovati u izradi zbirki ljekovitih biljaka Organizirat e izlazak uenika na livadu u blizini kole ili na travnatu povrinu u oblinjem parku. U grupnom radu uenici e sabirati, odreivati i preparirati biljne i ivotinjske organizme.

smanjuje buku, kupi prainu. Uoava pozitivan i negativan uticaj ovjeka na umu. Moe navesti primjere za svaki vid uticaja. Pozitivan: poumljavanje, racionalno koritenje. Uzgoj lovne divljai. Hranjenje divljai tokom zime. Negativno: golosjea, izazivanje poara, pretjeran izlov divljai, sakupljanje gljiva, ljekovitih biljaka. Zna da je kr nastao nakon to je ovjek unitio ume, nastupila je erozija nastala su ogoljela podruja. Na ovom stanitu ivi specifian biljni i ivotinjski svijet i zna navesti neke predstavnike (biljke: draa, vrijesak, smilje, bjeluina. ivotinje: guteri, zmije, jarebica kamenjarka). Moi e navesti stanita koje zauzimaju livadne zajednice i podjelu livada s obzirom na koliinu vode u tlu. Takoer e znati da ovjek stvara livade sjeom ume, a odrava ih kosidbom i ispaom stoke. Moi e navesti i prepoznati i opisati niz livadnih vrsta biljaka. Trave: livadarka, jeevica, mirisavka, livadnu djetelinu, zvjezdan, majina duica, maslaak Takoer ivotinjske vrste: skakavac, bumbar i pela, kina glista, poljski mi, krtica, prepelica, poljska eva. Moi e shvatiti povezanost pojedinih vrsta livadne zajednice u procesu ishrane (lanci ishrane). Ekosiste mi/ ekosustavi vodene sre dine Osobine vode kao ivotne sredine Tekuice: osobine vode, organizmi uz obalu tekuice, planinski potoci, rijeke, lanci ishrane u tekuici Bara ili jezero More Zna navesti hemijske i fizike osobine vode (voda je prozirna tekuina, dobro otapalo, ledi se na 0C, a vri na 100C, proputa svjetlost do odreene dubine, uestvuje u metabolikim procesima organizama itd.). Zna navesti i prepoznati organizme uz obalu tekuice (vrba, bijela topola, joha, siva aplja, vodeni kos, vodomar). Organizmi u planinskom potoku prilagoeni su na hladnu i brzu vodu (vodene mahovine, alge, rakuac, pu kapica, tulari, vodeni cvijet potona pastrmka). Donji tok tekuice (rijeke) je sporiji, a voda je dublja. Tu ive: rijena koljka, razne vrste riba: tuka, grge, som, aran, mrena). Zna objasniti nastanak bara,

Na primjeru kra se uoava dugotrajno negativno djelovanje ovjeka na prirodu S jea ume dovodi do gubitka tla/zemljita to onemoguava obnovu vegetacije tokom dugog vremenskog perioda. Livade nastale antropogenim putem imaju pozitivnu ekonomske vrijednosti (izvor su hrane za stoku, veliki potencijal ljekovitih i medonosnih biljaka i dr.) i negativnu stranu (smanjenje povrine uma.

sabiranja i datum. P omou entomoloke mree sakupit e insekte livada. Sakupit e i upoznati ivotinjske vrste koje su vezane za livadno tlo. Moi e konstruirati lance ishrane.

Voda je izvor ivota. Sve vie postoje ekoloki pritisci na izvore vode to dovodi u opasnost biodiverzitet vodenih organizama i izvore pitke vode za ovjeka. Bosna i Hercegovina je jo uvijek zemlja istih rijeka i kvalitetnih izvora za pie. Tekuice su baza za razvoj raznih privrednih

P utem ogleda na nekoj od vodenih biljaka moe utvrditi da temperatura vode utie na brzinu odvijanja fotosinteze. Na razne naine e skupljati znanja o biljnom i ivotinjskom svijetu uz obalu tekuica i u tekuicama: posmatrajui u prirodi tokom etnje uz pratnju nastavnika ili neke odrasle osobe, gledajui filmove ili koristei pisane izvore. U laboratorijskoj vjebi mikroskopiranja

Uenike e podijeliti u grupe, a svaka grupa e pratiti brzinu fotosinteze neke vodene biljke postavljene u au sa vodom razliito zagrijane. Tabelarno e predstaviti rezultate ogleda i izvesti zakljuke o uticaju toplote vode na brzinu fotosinteze. U kolskom akvariju zajedno s uenicima uzgajat e razliite vodene organizme i traiti od uenika da prate njihovo ponaanje, zatim opisuju zapaanja. Sa uenicima e napraviti poster koji prikazuje razliite vrste biocenoza tekuica. Donijet e barsku vodu i pripremiti laboratorijsku vjebu mikroskopiranja barskog planktona.

karakteristike barskog stanita i ivotne zajednice stajae vode. Moe navesti i prepoznati biljne vrste koje ive u dvije ivotne sredine: rogoz, trska, sita, biljke s plivajuim listovima (lokvanj, lopo, soivica/lea) i one koje su potopljene u vodi (hara, mrijesnak, stolisnik i neke planktonske). Takoer, potroae barske biocenoze (hidra, vodeni pu, gnjurac, kara, somi, barska koljka i neke planktonske vrste). ivotinje dviju ivotnih sredina: komarac, aba, barska kornjaa, bjelouka). Moi e navesti primjere nekoliko lanaca ishrane, objasniti kruenje materije i energije u bari i promjene u ekosistemu bare tokom dueg vremena. Poznaje fizikalne i kemijske osobine morske vode. Zna kako su organizmi ivotne zajednice mora rasporeeni u horizontalnom i vertikalnom smislu. Zna navesti predstavnike biljaka i ivotinja u podruju plime i oseke, koje su stalno uronjene u vodi, te planktonskih organizama i onih koji su vezani za puinu (gmizavci: morske kornjae, ribe: srdela, skua, tunj, sisari: kitovi, delfini). Moe objasniti kruenje materije i protok energije u moru. Zatita i unapreivanje ivotne sre dine / okolia Uticaj ovjeka na prirodu. Zagaivanje/onei enje i zatita zraka, vode i zemljita/tla. Endemine i rijetke vrste biljaka i ivotinja i njihova zatita. Crvena knjiga. Nacionalni parkovi, parkovi prirode i spomenici prirode. Pokreti za zatitu prirode. Poznavat e najvidljivije pozitivne i negativne utjecaje ovjeka na prirodu s posebnom panjom na sve vee negativne utjecaje na vodene i kopnene ekosisteme (uticaj industrije, otpadne vode, unitavanje uma, brodske havarije itd.). Upoznat e neke rijetke i endemine vrste flore i faune Bosne i Hercegovine (panieva omorika, munika, bijelo zvonce, prenjski karanfil, bosanski ljiljan, mekousna pastrmka, pijurica, bosanski argan). Znat e navesti naine kako se zatiuje bioraznolikost (osnivanjem nacionalnih parkova, parkova prirode i pokretima za zatitu prirode). Zna da u BiH postoje 3 nacionalna parka: Sutjeska, Kozara i Una. Crvena knjiga je dokument sa popisom ugroenih i rijetkih biljnih i ivotinjskih vrsta.

djelatnosti Kruenje materije i protok energije je univerzalna pojava vezana za ekosisteme Bosna i Hercegovina je pomorska zemlja iako s kratkom obalom (oko 20 km), ali pored toga ima vanu ulogu u upravljanju biodiverzitetom na odriv nain. Saznat e o opasnostima i nainima zatite od morskih organizama (ubod ribe otrovnice, jeeve igle, opekotina meduze i dr.).

planktona porijeklom iz bare prepoznat e: diatomeje, zelene alge, vodenu buhu i veslonoca. Crteom e predstaviti neke lance ishrane, a isto tako kruenje materije i protok energije u bari Tokom ljetnog raspusta boravei na odmoru na moru sakupljat e na obali kuice pueva, ljuture koljaka, jeeva i morskih zvijezda. Neke primjerke e donijeti u kolu i obogatiti kolske zbirke. Napisat e tekst vezan za ivi svijet mora i priobalja, takoer svoja zapaanja o ishrani domaeg stanovnitva. Gledat e televizijske emisije koje prikazuju ekosisteme mora i oceana.

Potaknut e uenike da naprave poster koji prikazuje ivot u bari. Takoer e uputiti uenike na gledanje TV programa u kojem e moi vidjeti ivi svijet stajaica. Ekosistem mora prezentirat e koristei obilje ilustacija kao i kraih inserata TV filmova. Poticat e uenike da za vrijeme ljetovanja na moru posmatraju ivi svijet koji im bude dostupan (ribe, glavonoce, koljke, pueve, jeeve itd.) Takoer e poticati uenike da sabiraju vrste ostatke ivotinja koje budu nali na plai i to donijeti za kolske zbirke.

Naruavanje ravnotee u prirodi negativno se odraava openito na prirodu i u krajnjoj liniji na samog ovjeka. Flora Bosne i Hercegovine raspolae izuzetnim prirodnim vrednotama po emu se istie u cijeloj Evropi. P ostoji velika potreba da se to blago uva i zatiuje.

Sabirat e lanke u dnevnoj tampi i drugim dostupnim tampanim publikacijama koji pokazuju primjere pozitivnih i negativnih uticaja na prirodu. Nastojat e u svojoj najblioj okolini prepoznati kako ovjek djeluje na prirodu. Uestvovat e, u granicama svojih mogunosti u akcijama koje tee zatiti prirode. Sabrat e ilustracije naih endeminih vrsta i uestvovati u pravljenju postera. U vidu referata obradit e pojedine vrste endeminih svojti.

Potaknut e uenike da praktino djeluju u pravcu ouvanja prirode tj. daju doprinos u tednji energije, vode, viestrukoj upotrebi odreenih predmeta, ne stvaranju otpada, poumljavanju i gajenju biljaka itd. Prikazat e inserte TV emisija o endeminom svijetu Bosne i Hercegovine. P otaknut e uenike da se ukljue u ekoloke pokrete.

(1 as sedmino, 35 asova godinje)

Ciljevi i zadaci Oek ivani re zultati /obrazovni ishodi TEME 1. AZIJA Prirodnogeografske i drutvenogeografske odlike Prirodnogeografske odlike Azije Drutvenogeografske odlike Azije ZNANJE Uenici na geografskim kartama trebaju znati pronai: Evropu i Aziju i njihove granice prema ostalim kontinentima. Poznaju osnovne pojmove koji se odnose na reljef, klimu vode, biljni i ivotinjski svijet Azije kartografske znake kojima su predstavljeni pojedini geografski/zemljopisni objekti). Znati da je Azija kontinent najveih planina, nizija, morskih dubina, najveih rijeka, pustinja. . . Znaju osnovne(ope) pojmove o stanovnitvu, naseljima, privredi i privrednim djelatnostima Azije (strukturi, i dinamici stanovnitva, privrednim djelatnostima velika koncentracija stanovnitva u pojedinim regionima uzroci i posljedice po cjelokupno ovjeanstvo Znaju izdvojiti, oblasti sa veoma visokim stepenom privredne djelatnosti i oblasti sa izuzetnom privrednom nerazvijenou. Sposobnost prepoznavanja na geografskim /zemljopisnim kartama, granice, geografskog poloaja, obala i mora Azije. Sposobnost pronalaenja na geografskim kartama reljefnih cjelina i oblika, rijeka i jezera. Sposobnost itanja Klimatolokih, geolokih i geomorfolokih karata Azije. Sposobnost uenike da na demografskim kartama mogu odrediti podruja vee i manje gustine naseljenosti, podruja velike koncentracije stanovnitva i podruja sa intenzivnijom dinamikom stanovnitva. VRIJEDNOSTI STAVOVI, PONAANJA Izgraivanje pozitivnog stava o kontinentu koji je najvei na zemlji i na kojem ivi najvei broj stanovnika, razliitih rasa i religija. Razvijanje potovanja prema drugim narodima, rasama, njihovim kulturama, a koji ive na prostoru cijele Azije. Razvijati kod uenika, duh tolerancije prema drugim rasama i narodima koji ive na Zemlji u duhu potivanja ljudskih prava. AKTIVNOSTI NASTAVNIKA

Geografija/zemljopis

SPOSOBNOSTI

AKTIVNOSTI UENIKA

Samostalna izrada slijepe karte Azije,(reljefne i klimatske, Demografske) Unoenje u slijepu kartu najznaajnijih planina i ravnica (reljefnih cjelina), rijeka i jezera pomou kartografskih znakova. Znaaj razmjere i razmjernika za izradu geografskih karata (rad u grupama) Izrada spolno starosne piramide i obiljeavanje podruja sa veoma velikom i veoma malom gustinom naseljenosti. Utvrditi uzroke takvog stanja (Rad u parovima i grupama). Samostalan rad uenika na prikupljanju aktuelnih geografskih podataka (koji se odnose na temu koja se obrauje). P ronai na karti Turansku niziju, njene granice, Kaspijsko jezero, Aralsko Balhako jezero, visije koje je ograniavaju, rijeke i pustinje koje su se nastale na ovom prostoru. Objanjavati (nivalni reim rijeka znaaj takvog reima). Objanjavati nastanak Kaspijskog jezera, smanjenje povrine Aralskog jezera(uzroci i posljedice). Istraivaki rad

P riprema didaktikog materijala, geografskih karata, globusa, tekstova, pomo uenicima. P riprema grafolija, radi analize. P omaganje uenicima u izradi slijepih karata i unoenju geografskih podataka u njih davanje uputstava (za individualni ili grupni rad uenika). P omaganje uenicima pri izradi starosnospolne piramide Azije. P okazati uenicima na koji nain samostalno mogu doi do vanih geografskih podataka.

4,CENTRALNA AZIJA. Zak avkazje, SREDNJI ISTOK (definicija prostora, prirodne i drutvene odlike, politika podjela zemlje nastale na ovom prostoru).

Definisati Centralnu Aziju, Zakavkazje i Srednji istok kao regiju sa istim ili slinim prirodnogeografskim i drutvenogeografskim odlikama, odrediti njihove prirodne odlike, nedostatak vode, ogromni prirodni potencijali (nafta), mogunost navodnjavanja, nepovoljni uvjeti za ivot, mala gustina naseljenosti, politiki nestabilan prostor. Mozaik naroda, jezika i religija. Fergana kolijevka velikog broja kulturnih biljaka (penice . . .) Turanska nizija, pustinje na jugu, rijeke Centralne Azije, politika podjela,

Sposobnost prepoznavanja na geografskim kartama prostora Kontinentalne Azije, Zakavkazja prostora izmeu dva mora, i Srednjeg istoka(prostora visoravni i dinovskih planina) odreivanje njihovih granica, sposobnost odreivanja klime na osnovu geografskog poloaja, odnosa kopna i mora, sposobnost procjene uslova za

Razvijanje svijesti o bogatom kulturno historijskom naslijeu Centralne Azije, Zakavkazja i Srednjeg istoka Kolhida, Samarkand, Buhara, P erzija, Ferganska dolina). Tolerantan i solidaran odnos prema narodima koji ive na ovom prostoru i njihovoj kulturi. Mozaik naroda, jezika i religija

Nastavnici trebaju pomoi uenicima da uz pomo karte i podataka iz udbenika definiu prostor Centralne A zije, njenih prirodnih i drutvenih odlika, specifinosti ovog geografski i historijski vrlo vanog prostora. P omoi uenicima da sami zakljue zato je nafta jedan od osnovnih uzroka politike nestabilnosti ovog

Znati nabrojati zemlje koje su nastale na ovom prostoru, zemlje sa najveim politikim i ekonomskim utjecajem (izdvojiti)

ivot stanovnitva. Razvijanje sposobnosti samostalnog istraivanja, analize i sinteze, izvoenja zakljuaka, sposobnost podnoenja izvjetaja Korelacija sa Historijom i Biologijom. Osposobiti uenike da na osnovu dijagrama, grafikona, grafikih prikaza sami procjene i zakljue kakvi su uvjeti za ivot u pojedinim podrujima Monsunske Azije. Osposobiti uenike da shvate i zakljue posljedice i pogubnost, velikih koliina padavina (erozija) po ivot stanovnitva, i ta su posljedice (migracije i kocentacija stanovnitva u gradovima. Razvijati sposobnost timskog rada, rada u grupama, i parovima.

Razvijanje navike istraivanja individualnog ili grupnog. Razvijanje svijesti o znaaju timskog rada. Istraivanje legendi koje govore o ivotu na ovom prostoru. Razvijanje svijesti, kod uenika, o znaaju Indijskog i Indokineskog poluostrva za svjetsku kulturu i civilizaciju. Sposobnost razumijevanja regija u kojoj je mogue i tri etve godinje, a ipak 1/3 stanovnitva gladuje. Razlozi navesti. Razvijanje sposobnosti shvatanja, utjecaja padavinskih voda na eroziju zemljita i siromaenje stanovnitva.

uenika na samostalnom prikupljanju injenica, geografskih podataka o regiji koja se obrauje. Individualizacija nastavnog procesa.

podruja.

5. MONSUNSKA AZIJA Monsunska Azija (Juna, Jugoistona) monsuni, aluvijalne ravni, tropske ume, tropske poljoprivredne kulture. Velika gustina naseljenosti, intenzivna dinamika stanovnitva, religije. P olitika podjela. Indija i Malezija, osnovni geografski podaci.

Prepooznati da je Juna Azija Indijski podkontinet, Indokina, regija vrlo duge kulture i tradicije. Z nati reljefne i klimatske karakteristike, a posebno objasniti nastanak i funkcionisanje monsuna i njihov znaaj za ivot uope June Azije i Indokine. Podruje velikih nizija i rijeka. Velika gustina naseljenosti, intenzivna dinamika stanovnitva uzroci i posljedice. Privredni napredak nekih zemalja JI Azije. Poljoprivreda kao glavno zanimanje stanovnitva, prirodna bogatstva Identificirati kulture, Indija, Malezija. Znati politiku podjelu prostora osnovne geografske podatke o Indiji i Indoneziji.

P ronai na karti najvee i najstarije gradove Indijskog i Indokineskog poluotoka (Tad Mahal), ravnice, visoravni, najvee planine na svijetu (Himalaji) rijeke i podruja sa najveom gustinom naseljenosti i najsiromanijim stanovnitvom na svijetu Na karti pronai i obiljeiti sve vee povrinske rijeke Objanjavati (analizirati) znaaj navodnjavanja za ivot stanovnitva ovog podruja. Shvatati znaaj proirivanja obradivih povrina i osavremenjavanja poljoprivredne proizvodnje. Analizirati religijska shvatanja stanovnitva ovog prostora i utjecaj takvih stavova i shvatanja na nain ivota. P ronai na karti najvee i najstarije gradove Dalekog istoka (P eking, angaj, Tokio . . .) aluvijalne ravni, najvee planine (Kingan, Tjen an, K ven Lun, Altaj itd. (visoravni Tibet, Mongolska visoravan) Odrediti podruja, koja su stalno ugroena od poplava (uzroci i posljedice)

Nastavnici trebaju pomoi uenicima da uz pomo karte i podataka iz udbenika definiu prostor June i Jugoistone Azije, njihovih prirodnih i drutvenih odlika, specifinosti ovog geografski i historijski vrlo vanog prostora. P oticati uenike na samostalno istraivanje i prikupljanje podataka o ovim regijama i zemljama koje su nastale na ovom prostoru. Upuivati uenike na mjesta gdje mogu nai dodatne informacije o regiji, koju izuavaju, specifinosti zemalja ovog prostora.

6. Daleki istok Specifinosti prirodnogeografsko g poloaja i drutvenogeografskih odlika, politika podjela prostora. Kina i Japan osnovni geografski podaci

Uoiti i shvatiti razvoj ove regije kroz razliite historijske epohe (nastanak i razvoj Kineske i Japanske drave kao najznaajnijih zemalja Dalekog istoka, njihov znaaj i utjecaj na svjetsku kulturu i civilizaciju) Znati morfoloke, klimatske, hidrografske, florne i faunistike karakteristike Dalekog istoka. Tibet - osnovne karakteristike, najvee visoravni na svijetu, pustinja Gobi, Takla Makan, Mongolska visoravan.

Osposobiti uenike za analizu klimograma padavina i temperature i izvoenje zakljuaka na osnovu njih. Stei sposobnost uoavanja klimatskih razlika (naroito u koliini padavina) izmeu junih i sjevernih dijelova Kine (izvantropski monsuni), utjecaj morskih struja, kao jednog od klimatskih faktora.

Razvijanje svijesti,kod uenika, o znaaju Dalekog istoka za svjetsku kulturu i civilizaciju. Stei svijest o tradicionalnom drutvu, koje ima i sada velik utjecaj na stanje drutvene organizacije zemalja ovog prostora. Shvatiti filozofiju naina ivota stanovnitva koje nastanjuje ovu regiju.

Nastavnici pomau uenicima da uz pomo karte i podataka iz udbenika definiu prostor Dalekog istoka, njegovih i prirodnih i drutvenih odlika, specifinosti ovog geografski i historijski vrlo vanog i interesantnog prostora.

Znati objasniti drutvenogeografske karakteristike (najbrojnije zemlje na svijetu, ogromni nenaseljeni i prenaseljeni prostori, razumjeti uzroke i posljedice ovih pojava. P rivredni razvoj/uvjeti privrednog razvoja), prirodna bogatstva, savremeni privredni i politiki trendovi. Utjecaj na svjetsku politiku. Znati osnovne geografske podatke Kine i Japana, kao reprezentativnih zemalja ovog prostora.

Sposobnost uenika da na osnovu dijagrama, grafikona, grafikih prikaza sami procjene uslove za ivot u pojedinim podrujima. Razviti sposobnost procjene utjecaja klimatskih faktora na klimatske prilike analizom grafikona, klimodijagrama, grafikona. Osposobljavati, navikavati uenike na timski rad. Sposobnost razumijevanja tradicije, kulture i religije, regije u kojoj ivi najvei broj stanovnika na zemlji:

Shvatanje da je mogue ivjeti i na velikim nadmorskim visinama kao to je T ibet iako su prirodni uvjeti za ivot nepovoljni.

P omou podataka, utvrivati znaaj navodnjavanja za ivot stanovnitva ovog podruja. Objanjavati (razgovor) znaaj proirivanja obradivih povrina i osavremenjavanja poljoprivredne proizvodnje za poboljanje ivota stanovnitva. P isanje izvjetaja o provedenim istraivanjima, itanje i analiza na asu. Voenje rjenika geografskih pojmova.

Pomagati uenicima na samostalnom istraivanju i prikupljanju podataka o ovim regijama i zemljama koje su nastale na ovom prostoru forma i sadraj pisanja izvjetaja. Upuivati uenike na mjesta gdje mogu nai dodatne informacije o regiji, koju izuavaju, specifinosti zemalja ovog prostora (spisak literature): Objanjavati nepoznate pojmove uzroke i posljedice pojava, koje se odnose na Daleki istok. Nastavnici pomau uenicima da uz pomo karte i podataka iz udbenika definiu prostor Afrikog kontinenta, njegovih prirodnih i drutvenih odlika, specifinosti ovog geografski i historijski vrlo vanog i interesantnog prostora. Pomagati uenicima na samostalnom istraivanju i prikupljanje podataka o Africi i njenim regijama i zemljama koje su nastale na ovom prostoru forma i sadraj pisanja izvjetaja. Upuivati uenike na mjesta gdje mogu nai dodatne informacije o regiji, koju izuavaju, specifinosti zemalja ovog prostora(spisak literatura): Objanjavati nepoznate pojmove

7. AFRIKA AFRIKA - geografski poloaj i prirodnogeografske odlike Afrike(reljef, klima, vode, flora i fauna osnovne karakteristike) Stanovnitvo i privreda Afrike osnovni geografski (demografski podaci) 8. Najznaajn ije ze mlje Ekvatorijalne Afrike (Zapadne, Sredinje i Istone) Nigerija, Kongo, Etiopija i June Afrike JAR osnovni geografske karakteristike, stepen privredne razvijenosti (prirodna bogatstva), osnova za razvoj, naseljenost i stepen razvijenosti aparthejd. 9. AMERIKA (AMERIKE) 10. Geografski poloaj, prostiranje, Prirodnogeografska obiljeja Amerike 10.a) Stanovnitvo i privreda Amerike karakteristike privrednog razvoja.

Stei znanje o Afrikom kontinentu, njegovom geografskom poloaju, prostornom obuhvatu, granicama, veliini. Znanje o prirodnogeografskim obiljejima (morfolokim cjelinama,/najveim pustinjama na svijetu, visokim planinama, visoravnima/ tipovi klime (klimatskim faktorima), hidrografskim/najvee rijeke na svijetu, slana jezera /flornim i faunistikim obiljejima/ tropske ume, savane, najstranije i najvee ivotinje na svijetu lavovi, slonovi Naseljavanje i upoznavanje Afrike. Struktura, dinamika i gustina naseljenosti Afrike(razlike u naseljenosti u ovisnosti od prirodnih uslova za ivot), nizak stepen privrednog razvoja, uz velika prirodna bogatstva (kolonijalna prolost). Znati da i uz povoljne prirodne faktore, a uz nepovoljne drutvene faktore, privredni razvoj je usporen ili stagnira.

Sposobnost pronalaanj na geografskoj karti Afrikog kontinenta, odre ivanje njegovih granica (prostornog obuhvata). Sposobnost pronalaenja na geografskoj karti geografskih cjelina, planina, visoravni, rijeka, pustinja . . . Sposobnost odre ivanja, u skladu sa G tipova klime, koliina padavina, temperatura, flornih oblasti. Razviti sposobnost da u skladu sa prirodnim uvjetima za ivot procijeniti gustirnu naseljenosti pojedinih prostora, uzroke i posljedice. Sposobnost shvatanja znaaja klime i djelovanja egzogenih sila na formiranje pustinja u Africi. Sposobnost shvatanja, koliki znaaj tlo i klima, imaju na proizvodnju hrane

Izgraditi pravilan stav prema historijskoj tenji svih naroda Afrike za samostalnou Stvoriti kod uenika svijest o prirodnoj raznolikosti Afrike, bogatstvu reljefnih oblika, koji su od velike vanosti za ivot stanovnitva ovog kontinenta, ali njegov i hendikep. Razvijati interes, kod uenika, za shvatanje klimatskih karakteristike Afrike, kao kontinenta, koji se prostire najveim dijelom u arkom toplotnom pojasu. Izgraditi pravilan stav o ljudima i rasama koje nastanjuju Afriki kontinent i imati razumijevanje za njihov teak ekonomski poloaj. Sposobnost shvatanja geografskog poloaja Nigerije, Etiopije i JAR-e i njihovih prirodnih bogatstava za povean interes

Na geografskoj karti (u parovima) pronai geografske objekte, koji se odnose na prirodne odlike Afrike, njenog geografskog poloaja i granica. Izrada slijepe karte reljefa, veih rijeka, jezera, drava, veih gradova i saobraajnica Afrikog kontinenta. Oznaiti bojama turistiki najrazvijenije, manje razvijene i zemlje koje su u poetnoj fazi tog razvoja. U kartu ucrtati podruja vee gustine naseljenosti, podruja izrazite poljoprivredne aktivnosti, te podruja sa najznaajnijim prirodnim resursima na podruju Afrikog kontinenta. Nacrtati slijepu kartu te oznaiti granice i razliitim bojama oznaiti regije i zemlje koje su nastale na tom kontinentu.

Usvojiti osnovna znanja o geografskom poloaju Nigerije u sklopu regije: Zapadna Afrika, Konga kao centralne zemlje Ekvatorijalne (Sredinje Afrike), Etiopije kao predstavnika Istone Afrike, JAR-a, kao predstavnika regije Juna Afrika i jedne od privredno najrazvijenijih zemalja Afrikog kontinenta. Stei osnovna znanja o prirodnogeografskim i drutvenogeografskim obiljejima regija u kojima se ove zemlje nalaze. (voditi rauna da se ve obraeni sadraji ponovo obrauju Afriko Sredozemlje). Znati prirodne i drutvene odlike Amerike, odlike geografskog poloaja, te identificirati slinosti i razlike izmeu pojedinih dijelova kontinenta. Znati objasniti specifinu poziciju (geografski poloaj) Amerike, kao kontinenta novog svijeta, civilizacije koje su nastale na ovom prostoru, proces osvajanja i naseljavanja ovog kontinenta. Znati definisati i objasniti pojam Amerika, Sjeverna i Juna Amerika, Latinska i Angloamerika Upoznati se sa prirodno geografskim (geomorfolokim odlikama, klimatskim odlikama, flornim i faunistikim odlikama Amerike. Drutveno geografske odlike Amerikog kontinenta (najstariji stanovnici Amerike, naseljavanje, koje u SAD-a poprimilo karakter veoma intenzivnih migracionih procesa. Neravnomjerna privredna razvijenost i pored ogromnih prirodnih bogatstava (kolonijalna prolost). Razvijeni S jever (SAD i Kanada) i nerazvijeniji jug Latinska Amerika.

na ovom, kao i drugim kontinentima. Razvijati navike tednje i uvanja prirodnih resursa (geoekologija) Razviti sposobnost uvaavanja svih promjena u ekonomiji usmjerenih na poboljanje privrednog razvoja, a istovremeno upozoriti na probleme koji nastaju nastankom neokolonijalizma. Sposobnost pronalaenja na geografskoj karti Amerikog kontinenta, odre ivanje njegovih granica (prostornog obuhvata). Sposobnost pronalaenja na geografskoj karti geografskih cjelina, planina, visoravni, rijeka, pustinja . . . Sposobnost odre ivanja, u skladu sa G tipova klime, koliina padavina, temperatura, flornih oblasti. Sposobnost shvatanja znaaja klime i djelovanja egzogenih sila na formiranje pustinja, tajgi, prauma, savana i stepa u Americi. Razviti sposobnost uvaavanja svih promjena u ekonomiji usmjerenih na poboljanje privrednog razvoja, a istovremeno upozoriti na probleme koji nastaju prekomjernim iskoritavanjem prirodnih bogatstava (Amazonije) i zaga ivanjem atmosfere.

velikih sila za ovaj prostor, oduvijek. Stvarati naviku kod uenika da koriste kartu i atlas u svakodnevnom ivotu, a posebno prilikom uenja geografije i historije. Razvijati pozitivan odnos prema radu, saradnikom uenju Sticati navike koritenja dodatnih nastavnih sredstava i pomagala u nastavnom procesu (tabele, grafikoni, dijagrami, tematske karte, itd.) Stvoriti kod uenika svijest o prirodnoj raznolikosti Amerike, bogatstvu reljefnih oblika, koji su od velike vanosti za ivot stanovnitva ovog kontinenta. Biti sposoban shvatiti uzroke i posljedice pojave uragana na istonim obalama Amerike.

Za domau zadau, uenici se trebaju pripremiti za razgovore, diskusije, prezentiranje najinteresantnijih geografskih podruja ili oblasti, Afrikog kontinenta. Znati navesti religije Afrike. Aloi i ostatke animizma, koji svjedoe o veoma niskom kulturnom i civilizacijskom stepenu razvojaZapadne, Centralne i Istone Afrike. Na geografskoj karti (u parovima) pronai geografske objekte, koji se odnose na prirodne odlike Amerike, njenog geografskog poloaja i granica. U kartu ucrtati podruja vee gustine naseljenosti, podruja izrazite poljoprivredne aktivnosti (obojiti razliitom bojom beltove), te podruja sa najznaajnijim prirodnim resursima na podruju Amerikog kontinenta. Nacrtati slijepu kartu te odrediti granice i razliitim bojama oznaiti regije, poljoprivrdna i industrijska podruja Amerike. P isanje izvjetaja o provedenom istraivanju, itanje i analiza na asu.

Objasniti, uz pomo uenikih predznanja, uzroke nastanka pustinja u Africi. Izrada nastavnih listia Izrada pitanja objektivnog tipa radi provjere steenih znanja zajedno sa ostalim lanovima aktiva nastavnika geografije. Nastavnici pomau uenicima da uz pomo karte i podataka iz udbenika definiu prostor Amerikog kontinenta, njegovih prirodnih i drutvenih odlika, specifinosti ovog geografski i historijski vrlo vanog i interesantnog prostora. Pomae uenicima na samostalnom istraivanju i prikupljanju podataka o Americi i njenim regijama forma i sadraj pisanja izvjetaja. Upuivati uenike na mjesta gdje mogu nai dodatne informacije o kontinentu koji izuavaju, specifinosti zemalja ovog prostora (spisak literatura): Pruiti pomo uenicima pri izradi plakata i zadacima traenja

10.b) SAD i Kanada zemlje vrlo visoko privredno razvijene, karakteristike drutvenog ureenja i organizacije drava:

10.c) Brazil, Argentina i ile osnovni geografski podaci, razlika u razvijenosti Angloamerike i Latinske Amerike uzroci i posljedice.

11. Australija i Oke anija

11.a) Australija: - prirodnogeografske i drutvenogeografske odlike.

Uenici trebaju stei znanja, na osnovu kojih e moi imati jasnu predstavu o tome koji prostor i drave obuhvataju SAD i Kanada. Znaaj unutranjih vodenih pusteva. Golemih prirodnih bogatstava. Visokostrune radne snage i drutveno ureenje. Znati da je geografski i saobraajni poloaj SAD i Kanade izuzetno povoljan (izlaz na najprometnije okeane i mora),da ima povoljne klimatske uvjete, plodno zemljite, velike zalihe ruda, dobro i prihvatljivo drutveno ureenje, ljudske resurse i strune kadrove, to sve zajedno uvjetuje da su na ovom prostoru smjetene najrazvijenije zemlje svijeta(SAD i Kanada) Upoznati uenike sa historijskim i savremenim znaajem zemalja Latinske Amerike, politika podjela ovog prostora, diktatorski reimi, narkomafija nerjeivi problem ovih zemalja. Osnovni geografski podaci o Brazilu, kao najveoj zemlji June Amerike, karakteristike privrednog razvoja, naseljenost i struktura stanovnitva, gradovi. Osnovni geografski podaci o Argentini, kao privredno najrazvijenijoj zemlji June Amerike. Osnovni geografski podaci o ileu kao najznaajnijoj zemlji zapadnog dijela kontinenta. Razumjeti politiku i privrednu situacijom u Latinskoj Americi. Znati reljefne, klimatske, hidroloke, florne i faunistike karakteristike i specifinosti Australije i Okeanije (podjela). Znati da je Australija kontinent kontrasta u svakom pogledu

Razviti sposobnost uoavanja najvanijih injenica u odreenom tekstu, kao i sposobnost komentiranja analiziranja. Primjenjujui ve steena znanja o ekonomski razvijenim nerazvijenim zemljama svijeta razviti sposobnost uporeivanja komparacije visoko razvijenih sa srednje razvijenim i slabo razvijenim zemljama Amerike, sa drugim manje razvijenim zemljama na osnovu poznatih podataka. Osposobiti uenike da metodom razgovora mogu istai sve pozitivne i negativne posljedice izuzetno niske stope prirodnog prirataja Angloamerike i zadovoljavajueg stepena nataliteta Latinske Amerike. (staro stanovnitvo, potreba za radnom snagom, ekonomske migracije).

Razvijati pravilan stav prema posebnostima pojedinih naroda i elju za saznanjima o ostalim kulturama svijeta. Razviti pravilan stav o doprinosu svjetske nauke i kulture ukupnom razvoju ovjeanstva Razviti pravilan stav o nainu ivota i rada u zemljama Anglo i Latinske Amerike (bez euforinog prikazivanja). Sposobnost da se bez uljepavanja predstavi stanje u zemljama koje se obrauju (Angloamerika i Latinska Amerika). Razviti kod uenika uvjerenje da su osnovni faktori privrednog i kulturnog razvoja prirodni i drutveni uvjeti u kojima se djeluje, struni rad i veliko zalaganje stanovnitva (radinost) primjer Kine i Japana.

Na slijepoj karti Angloamerike ucrtati konture saveznih drava(SAD) i pokrajina (Kanada) najznaajnije gradove, industrijska, rudarska i poljoprivredna sredita, najvee luke pristanita. Izraditi slijepu kartu reljefa veih rijeka i bojama oznaiti drave kroz koje protiu. Na osnovu izvora do kojih su uenici doli prouavajui Ameriku, trebaju izvoditi zakljuke o tome ta je uvjetovalo da Njujork, Vaington, Los Anelos, San Francisko itd. postanu najvei gradovi Amerike, svjetske metropole megalopolisi. Kroz raspravu, uenici trebaju da prepoznaju englesku kulturu, a naroito jezik i njegovu poziciju i utjecaj u Americi i svijetu. Utjecaj panske i portugalske kolonizacije na zemlje i stanovnitvo Latinske Amerike.

Pogodnim pitanjima potai uenike da razmiljanjem i prikupljanje injenica o poloaju SAD-a, kao svjetske supersile, shvate znaaj i njenog utjecaja na globalna deavanja u svijetu. Pored pomaganja uenicima u svim aktivnostima koje su osmiljene da se obrade u razredu, nastavnici e unaprijed pripremiti odgovarajua pitanja. Uz zadatke upore ivanja, analogije, sintetiziranja i sistematiziranja na asovima ponavljanja nastavnici trebaju esto koristiti zadatke bazirane na upotrebi karte i ponavljanja u obliku zamiljenog putovanja. Na kraju svake nastavne teme, nastavnik treba pripremiti zadatke za kratku(brzu) pismenu provjeru znanja. Zadaci mogu biti tipa tano netano, ili mjeoviti zadaci, zadaci objektivnog tipa, testovi itd.

Razviti sposobnost snalaenja na karti Australije, odre ivanje geografskog poloaja Australije. Stei sposobnost uoavanja i objanjavanja izoliranosti

Razviti pozitivan stav o zemljama koje imaju osiguran najvii nivo zatite i socijalne sigurnosti u svijetu, a koje su prve na UN ljestvici razvijenosti.

P ronai fotografije i opise biljaka i ivotinja koje jedino ive na prostoru Australije i Okeanije. P okuati nai slike ili tekstove, na kojima se vidi, kako se spaavaju

Na osnovu poznate nastavne materije, nastavnik produktivnim, aktivnim i stvaralakim djelovanjem treba kod uenika ne samo mobilizirati svo znanje kojim

11.b) Okeanija

3.

Polarne oblasti na zemlji

(velike pustinje u sredinjem dijelu, tropske oblasti na sjeveru (monsuni), ugodno jugozapadno i jugoistono primorje, mali broj rijeka, ogromna koliina vode ispod pustinja (arteki bunarevi), milioni grla ovaca i goveda, koje nisu ovdje ivjele do dolaska bijelaca, specifian biljni i ivotinjski svijet. (Uoiti na geografskoj karti) Znati prirodne resurse na kojima Australija zasniva svoju privrednu razvijenost i visok ivotni standard svog stanovnitva. Upoznati uenike da je neravnomjerna gustina naseljenosti Australije, kao i pozicija velikih gradova uvjetovana specifinom prirodnogeografskim uvjetima a najvie klimom i geografskim poloajem. Znati ta obuhvata Okeanija i kako se dijeli (Melanezija, Mikronezija , Polinezija, Novi Zeland). Znati osnovne geografske pojmove koji se odnose na otoke Okeanije, nain ivota stanovnitva, uloga i znaaj Okeanije u svijetu (neki izvozni proizvodi tropski), turizam. Znati osnovne geografske karakteristike Novog Zelanda (dva otoka, vulkansko tlo, gejziri, zemlja ovaca i goveda, mlijeka i mlijenih preraevina. Naseljenost Novog Zelanda, bijelci najbrojniji, Maori. Velington. Znati na geografskim kartama odrediti poloaj Arktika i Antarktika. Razlika izmeu ova dva ledena podruja, Grenland najvei otok na zemlji naseljenost. Da prepoznaju prirodno geografska obiljeja polarnih oblasti i njihov znaaj za klimu na Zemlji. Ledeni bregovi opasnosti.

Australskog kontinenta, kao nedostatak geografskog poloaja i plasmana industrijskih i poljoprivrednih proizvoda. Razviti sposobnost razumijevanja odnosa prirodne sredine (bogatstava), organizacije drave/drutvenog ureenja) i standarda stanovnitva. Sposobnost razumijevanja meuzavisnosti prirodne i drutvene sredine. Zavisnost gustine naseljenosti od prirodnih faktora. Biti sposoban shvatiti i razumjeti uslove ivota stanovnitva Okeanije i prirodnih ljepote koje se na njima nalaze. Biti sposoban shvatiti zato su velike sile drale pod kolonijalnim jarmom stanovnitvo Okeanije.

Razviti pozitivan stav prema starosjediocima Australije (Aboridanima), koji su u ovoj zemlji stanovnici drugog reda i teko se prilagoavaju nainu ivota bijelog ovjeka. Imati pozitivan stav prema stanovnitvu do kojeg jo nije doprla civilizacija u punoj mjeri i razumjeti njihov nain ivota. Kod uenika razvijati interes za humanitarni rad, solidarnost i pomo slabije razvijenim zemljama.

kitovi koji se esto nasuu na plitki dio mora uz june obale Australije. Nacrtati slijepu kartu Australije i Okeanije, pa onda unijeti u nju podruja, na kojima su uvjeti za ivot najpovoljniji i gdje se uzgaja najvei broj goveda i ovaca. Obiljeiti izvozne luke i najvee gradske centre. P oloaj Melanezije, Mikronezije i P olinezije u odnosu na Australiju. P ronai objanjenja za pojmove: rasna segregacija i rasna diskriminacija.

uenici raspolau o Australiji, nego i angairati intelektualne stvaralake snage uenika Tako e se poveati motiviranost uenika za rad. Frontalnim i individualnim oblikom rada nastavnik treba pokazati na koji nain je naseljavanje bijelaca, razvoj gradova, industrije i stoarstava promijenio izgled Australije, u odnosu na vrijeme kada je otkrivena. Voditi raspravu sa uenicima, zato je sve do nedavno zabranjivano useljavanje nebjelakog stanovnitva na Australski kontinent. Pruiti pomo uenicima pri ucrtavanju razliitih sadraja u slijepe karte.

Razviti sposobnost vrednovanja i uporedbe (komparacije)pola rnih oblasti sa ostalim oblastima na Zemlji. Sposobnost itanja geografske karte.

Razviti pravilan stav prema nenaseljenim polarnim prostorima na zemlji i njihovom znaaju za odranje ivota na Zemlji.

Na plakatu nacrtati konture, Arktika, Antarktika i Grenlanda. P ronai podatke koja iva bia nastanjuju vode Atlantskog okeana u blizini P olarnih oblasti. Nacrtati na slijepoj karti Arktik, Grenland i

Pomagati uenicima pri izradi karata i pomoi im da shvate znaaj polarnih oblasti za ivot na zemlji. Voditi razgovore sa uenicima o ivom svijetu koji nastanjuje polarne oblasti i vode koje se nalaze u blizini ili ispod leda

Antarktik.

polarnih oblasti.

Historija/povijest
(1 as sedmino, 35 asova godinje)
CILJEVI I ZADACI OEKIVANI REZULTATI/OBRAZOVNI ISHODI Zn an je historije - Proces i sadraj Uiti: Evropa Novi vijek Zemlje Jugoistone Evrope nacionalni pokreti Graansko drutvo nacionalne drave Bosna u XIX vijeku Humanizam i renasansa. Velika geografska otkria. Reformacija i protivreformacija Oblici vladavine: apsolutizam i parlamentarizam. Privredni razvoj Zapadne Evrope, Osmanskog carstva i Rusije. Kapitalizam i kapitalistiko drutvo. Industrijska revolucija. Gradovi. Nauka, tehnika kultura i umjetnost. Zemlje Jugoistone Evrope pod osmanskom, habsburkom i mletakom vlasti od XVI do kraja XVIII vijeka Nacionalno buenje u susjednim zemljama (Hrvatska, Srbija i Crna Gora). Najznaajniji pokreti, njihovi programi i linosti. Nastanak i razvoj SAD-a. Francuska revolucija. Napoleonovo doba. Evropske zemlje u 1848. godine - znaaj i posljedice. Ujedinjenje Italije. Ujedinjenje Njemake. Austrougarska nagodba. Graanski rat u SAD-u.
Poloaj ene u novim v ijeku. Monopolistiki kapitalizam i imperijalizam.

Te matske cjeline / Te me

VRIJEDNOSTI, STAVOVI, PONAANJE

AKTIVNOSTI UENIKA

AKTIVNOSTI NASTAVNIKA

Ue nik: Zna dogaaje i pojave koji su obiljeili poetak novog vijeka (meai novog vijeka). Posljedice velikih geografskih otkria, vanost pojave humanizma i renesanse. Glavne predstavnike humanizma i renesanse. Oblike vladavine i vjersku sliku Evrope. Osobenosti privrednog razvoja Zapadne Evrope, Osmanskog carstva i Rusije. Drutveni poredak koji se javlja u novom vijeku i njegova osnovna obiljeja. Pojam industrijska revolucija i njene posljedice. Znaaj i razvoj gradova. Naune, tehnike i kulturne tekovine N ovog vijeka. Razumije znaaj naunog i kulturnog razvitka. Zna zemlje Jugoistone Evrope koje su bile pod vlasti Osmanskog carstva, Habsburke monarhije i Mletake republike. Zna politiki, privredni i kulturni razvoj susjednih zemalja (Hrvatske, Dubrovake republike, Srbije i Crne Gore) XVI do konca XVIII st. Razvija interes za prouavanje historije novog vijeka. Izgrauje stav o vanosti pojave humanizma i renesanse. Komunicira. P repoznaje i analizira historijske izvore. Zauzima vlastiti stav uz koritenje dokaza. Razvija hronoloko razumijevanje i stav o znaaju razvoja nauke, tehnike, kulture i umjetnosti za civilizacijski razvoj. Razvija sposobnost hronolokog (kronolokog) miljenja i da osnovu analize izvora samostalno i jasno iznosi svoje miljenje. Razvija svijest o politikom, drutvenom kulturnom kontekstu historijskog razvoja BiH i susjednih zemalja. Razvija sposobnost kreativnog i kritikog miljenja, hronolokog miljenja. Izgrauje stav o znaaju graanskih revolucija. Razvija sposobnost empatije. Analizira izvore i iznosi vlastiti sud. P riprema prezentaciju. Analiziraju izvore da bi identificirali relevantne informacije koje e im pomoi da odgovore na pitanja, informacije slau u slijed i povezuju u iri kontekst Izvode zakljuke o tome ta se desilo i zato i za svoje zakljuke navode razloge. Na osnovu analize predstavljaju temu usmeno ili pismeno. Analiziraju izvore i rjeavaju postavljene zadatke. Ispituju relevantnost izvora. P rikupljene informacije slau u slijed i iri kontekst, iznose vlastiti stav na osnovu prikupljenih informacija. Uestvuje u aktivnostima u razredu, Odreuje jasne ciljeve uenja, organizira aktivnosti uenja u paru ili grupi (priprema analizu izvora, formulie jasna pitanja, objanjava nove pojmove, naglaava najvanije ideje, djelotvorno komunicira sa uenicima). Priprema aktivnosti provjere znanja uenika u skladu sa postavljenim standardima. Odreuje jasne ciljeve uenja, organizira aktivnosti uenja na asu.

Evropa Novi vijek Zemlje Jugoistone Evropenacionalni pokreti Graansko drutvonacionalne drave Bosna u XIX vijeku

Reforme u Osmanskom carstvu zadnje decenije XVIII st. i u prvim decenijama XIX st. Administrativno-upravno ureenje B osanskog ejaleta (vilajeta) u XIX st. Pokret za autonomiju Bosne. Drutvo i drutveni odnosi. Privreda, kultura i prosvjeta. Hatierif od Gilhane. Omer paa Latas. Velika istona kriza 18751878. godine. Berlinski kongres i okupacija BiH. Kalajevo doba. Borba za crkveno-kolsku i vakufsko-mearifsku autonomiju.

Zna kako su se razvijali nacionalni pokreti u susjednim zemljama, programe nacionalnih pokreta, istaknute linosti. Zna kako su nacionalni pokreti u susjednim zemljama utjecali na prilike u BiH. Zna pojam revolucija. Vanost ideja Amerikog rata za neovisnost i Francuske graanske revolucije. Posljedice Napoleonovih osvajanja. Pojam nacija, nacionalni pokret. Vanost revolucije 1848./49. Zna kako je teklo ujedinjenje Italije i Njemake.

Izgrauje miljenje i stav o historijskokulturnom i privrednom razvitku BiH u XIX vijeku Njeguje duh tolerancije i demokracije. Uenici razviju svijest o vievijekovnoj prisutnosti nacionalnih manjina na prostoru BiH, multietnikoj i kulturnoj zastupljenosti na tlu Bosne i Hercegovine.

Razlikuje bitne od nebitnih informacija, tumai podatke postavljene u vremenski okvir, identificira i objanjava promjene i kontinuitet unutar i izmeu historijskih perioda, zauzima stav uz koritenje dokaza.

Priprema analizu izvora (rad na tekstualnim izvorima, kartama, slikama, karikaturama, pjesmama i muzikom, Internetom,) formulie jasna pitanja, pojanjava nove pojmove, usmjerava aktivnosti uenja. Provjerava znanje uenika.

Nastanak politikog ivota i stranaka. Aneksija. Privreda i drutvo u B iH u doba A ustrougarske vladavine. Manjinski narodi. Obrazovne i kulturnoprosvjetne prilike.

Austrougarsku nagodbu. P osljedice graanskog rata u SAD-u. P oloaj ene u novom vijeku. Pojmove monopolistiki kapitalizam i imperijalizam. Razumije i moe da objasni uzroke, tok i posljedice velikih revolucija koje su obiljeile poetak stvaranja graanskog drutva u Evropi i svijetu. Moe da objasni poloaj ene u novom vijeku. Razumije i moe da objasni pojmove monopolistiki kapitalizam i imperijalizam. Razumije posljedice pojave monopolistikog kapitalizma i imperijalizma. Zna zato su provoenje reforme u Osmanskom carstvu i posljedice provoenja reformi, uzroke, tok i posljedice borbe za autonomiju Bosne. Ureenje Bosanskog ejaleta (vilajeta) u XIX st. Drutveni, privredni i kulturni razvoj. Zna pojam Istono pitanje, posljedice Istone krize i poloaj B iH u meunarodnoj politici XIX st. Glavne politike, privredne i kulturne tokove razvoja B iH u doba austrougarske uprave. Zna koje nacionalne manjine ive u BiH. Moe da objasni i razumije najvanije tokove, pojave i historijske procese razvoja Bosanskog ejaleta (vilajeta) u XIX st. Razumije i moe da objasni meunarodnu politiku u BiH u XIX st. Povezuje prolost i sadanjost. Razumije vanost multiperspektivnosti u historiji.

Uestvuju u aktivnostima uenja (analiziraju izvore, prikupljaju razliite izvore i procjenjuje njihovu vrijednost, pronalazi odgovore na postavljena pitanja. Iznosi vlastiti stav na osnovu prikupljenih informacija.

P riprema aktivnosti uenja u skladu sa jasno postavljenim ciljevima. P riprema nastavna usmjerenja (didaktiku strukturu s karakteristinim slijedom) :nastavu kroz rad na istraivakim projektima (poloaj ene u Novom vijeku), rad u grupi, usmjereno otkrivanje, diskusiju . . . P ojanjava nove pojmove, djelotvorno komunicira sa uenicima. P rovjerava ono to uenici rade. P rocjenjuje znanje uenika na osnovu postavljenih standarda. Organizira aktivnosti uenja u skladu sa postavljenim ciljevima. Usmjerava aktivnosti uenika, objanjava kontekst, formulie pitanja koja usmjeravaju istraivanja i analizu, organizira prikupljanje razliitih izvora za istraivaki projekt (stanovnitvo BiH

- nacionalne manjine. obiaji, ishrana u BiH).

Djelotvorno ko mun icira sa u enicima. Prati aktivnosti u enika, ocjenju je u enike.

(2 asa sedmino, 70 asova godinje)

Te matske cjeline / Te me ELEKTROTEHNIKA Izvori elektrine energije CILJEVI I ZADACI OEKIVANI REZULTATI/ OBRAZOVNI ISHODI Zn an je Tehnike kulture - Proces i sadraj Uiti: Uenik : Elektrane: podjela, Izrauje crte princip rada, razlike, opis, uprotenog presjeka prijenos i distribucija hidro i termoelektrane, elektrine energije. opisuje princip rada, razlike, prednosti i nedostatke. Shvata prednosti elektrine energije nad energijom vrstih i tenih goriva. Skiciranje simbola i Crta i ita simbole i izrada shema - znaaj sheme. simbola i shema. Vrste i primjena elektroinstalacionih materijala. Osnove o alatima i priborima u elektrotehnici, rukovanje i odravanje. Pravilno vri izbor i upotrebu elektroinstalacionih materijala. Vri pravilan izbor alata i pribora.

Tehnika kultura

VRIJEDNOSTI, STAVOVI, PONAANJE Donoenje sudova i zakljuaka na osnovu provjerenih injenica i izgraenih kriterija. Afirmacija rada i stvaralatva. Razvijanje pozitivnih stavova prema tehnici linim primjerom i djelovanjem u razredu. Ispoljavanje spremnosti za saradnju i pruanje pomoi drugima. Ispoljavanje spremnosti i sposobnosti za sticanje novih znanja i vjetina i njihovu primjenu u rjeavanju praktinih problema. Razvijanje smisla za ekonomino koritenje energije i materijala. Maksimalno potovanje kunog reda pri radu u kolskoj radionici. Ispoljavanje vjetina i navika u cilju profesionalne orijentacije uenika. Razvijanje svijesti o znaaju elektrotehnike i elektronike u ivotu ovjeka. Donoenje zakljuaka na osnovu argumenata, izvrene analize i sinteze. Ispoljavanje spremnosti za primjenu steenih znanja i vjetina u praksi. Shvatanje znaaja blagovremene i ispravne komunikacije meu ljudima. Razvijanje svijesti o znaaju ponaanja i pridravanja propisa u saobraaju, u cilju sigurnosti svih uesnika u saobraaju, sa naglaskom na sigurnost djece. Razvijanje svijesti o znaaju pravilnog odnosa prema prirodi

AKTIVNOSTI UENIKA Aktivno prate izlaganja i prezentaciju predmetnog nastavnika o elektranama.

AKTIVNOSTI NASTAVNIKA Izlae nastavno gradivo primjenom razliitih metoda rada u cilju to kvalitetnije i afirmativnije prezentacije gradiva. P riprema nastavnu tehniku i tehnologiju. Izrauje didaktiki materijal. P rimjenjuje modele interaktivne nastave. Ostvaruje radnu i stvaralaku atmosferu u razredu. P rezentira uenicima najee koritene elektroinstalacione materijale, objanjava namjenu i montau. P rezentira uenicima izbor i upotrebu pojedinih alata i pribora, te ih usmjerava na pravilan izbor i rad. Ukazuje uenicima na vanost pravilnog rukovanja i odravanja elektroureaja u domainstvu, te znaaj ekonominog koritenja elektrine energije. Daje neophodna uputstva uenicima pri rjeavanju praktinih problema. Vodi rauna o sigurnosti uenika u radionici. Vodi rauna o ispravnosti alata i maina u radionici. P rezentira modele elektromotora: objanjava princip rada, odravanje, zatitne mjere, rukovanje. P odsjea uenike na sadraje koje su ve radili na asovima fizike, objanjava visokofrekventne i niskofrekventne oscilacije. P riprema grafike priloge, sklopove pojedinih elektronikih ureaja i sve to na to jednostavniji i razumljiviji nain objanjava uenicima. P raktino objanjava znaaj i primjenu pojedinih elektronikih

Simboli i she me u elektrotehnici Elektroinstalaci oni materijali

Alati i p ribori u elektrotehnici

Kuanski elektrini aparati

Elektrini ureaji i aparati u domainstvu sa posebnim osvrtom na vanost pravilnog rukovanja i odravanja.

Osposobljava se za otklanjanje sitnih kvarova u domainstvu.

Vjebe i praktini radovi

Koritenje simbola i shema u elektrotehnici, izrada jednostavnijih shema, upotreba razliitih alata, pribora i aparata izrada jednostavnijih elektrinih ureaja i ureaja za ispitivanje elektrinih instalacija, ope i line mjere zatite na radu. Elektromotori: pogon, princip rada, odravanje

Izrauje jednostavnije sheme u elektrotehnici. Osposobljava se za izbor potrebnih alata i pribora i izradu prostijih elektroureaja. Ispituje ispravnost pojedinih elektrinih instalacija. Razumije znaaj pravilnog izbora, montae i odravanja elektromotora.

Elektromotori

ELEKTRONI KA Elektroniki ure aji

Uvoenje uenika u elektroniku: prijenos govora, muzike i pokretnih slika na daljinu.

Shvata korelaciju nastavnih sadraja fizika, tehnika kultura, te prijenos govora i muzike transformacijom zvunih signala u elektrine i obrnuto.

Usvajaju znanja vezana za simbole i sheme u elektrotehnici. Samostalno skiciraju i izrauju sheme. Usvajaju osnovna znanja o elektroinstalacionim materijalima, o izboru i montai. P rate izlaganje i demonstriranje upotrebe i rada s pojedinim alatima i priborima, te i sami uestvuju u tim aktivnostima. P rate izlaganje i uputstva nastavnika, te samostalno ili po grupama proraunavaju snagu pojedinih elektropotroaa ili obraunavaju utroak elektrine energije domainstva. Shvataju znaaj potivanja opih i linih mjera zatite na radu. Koristei razliite alate i uz pomo nastavnika izrauju razliite elektrine ureaje. Imaju uvid u sadraj kutije prve pomoi i po potrebi pruaju prvu pomo. P aljivo prate izlaganje i demonstriranje nastavnika o elektromotorima i njihovim sklopovima, znaaju elektromotora u privredi i domainstvima. P aljivo prate izlaganje nastavnika i prezentaciju pojedinih sklopova: telefona, radioaparata. Uestvuju u analizi sklopova.

Simboli i she me u e lektronici

Skiciranje i itanje simbola i shema u elektronici. Otpornici, kondenzatori, poluprovodnici. Osnovni alati, instrumenti i pribori u elektronici, rukovanje, odravanje.

ita i crta simbole i sheme.

i ovjekovoj okolini, kao i o racionalnom koritenju energije.

P aljivo sluaju nastavnika, analiziraju sklopove, a onda ih i grafiki predstavljaju. Analiziraju elektronike elemente i njihovu ugradnju u sklopove. P rate izlaganje i demonstriranje upotrebe i rada na pojedinim alatima, instrumentima i priborima i sami uestvuju u tim aktivnostima. P aljivo sluaju i prate rad nastavnika, pojedine sklopove radio i TV aparata demontiraju po odobrenju i uz prisustvo nastavnika. Usvajaju osnovna znanja iz oblasti komunikacija: instalacionih vodova i materijala. Imaju uvid u sastavne dijelove telefonskih centrala, u organizaciju telefonske mree i u znaaj odravanja. P rate izlaganje nastavnika o principu rada telegrafskih ureaja. Usvajaju znanja potrebna za pravilno ponaanje u saobraaju, u cilju line sigurnosti, kao i sigurnosti ostalih uesnika u saobraaju. P rave skicu urednog odlagalita za otpad. Meusobno komuniciraju u cilju sticanja novih znanja i vjetina. Dosljedno izvravaju sve zahtjeve nastavnika. P ored udbenika i osnovne literature koriste i druge izvore: enciklopedije, prirunike, internet (po mogunosti). Uestvuju u izradi ilustracija-crtea, prate zanimljive lanke i informacija sa medija, kreiraju obrazovni pano.

Osnovni Elektroniki elementi Alati i p ribori u elektronici

Prepoznaje i vri pravilan izbor elektronikih elemenata. Pravilno vri izbor i upotrebljava alate, instrumente i pribore.

Vjebe i praktini radovi

TELEKOMUN IKACIJE Razvoj komunikacija NV tele fonija

Koritenje simbola i shema u elektronici, izrada jednostavnijih shema, upotreba razliitih pribora i alata, montiranje jednostavnijih radioprijemnika, radio i TV antena, uz pomo nastavnika. Osnovna znanja iz oblasti komunikacija: razvoj, telefonija, telegrafija. Sastavni dijelovi telefonskih centrala, organizacija telefonske mree. Osnovna znanja iz oblasti telegrafije, telegrafskih sistema i mree. Pravilno koritenje sredstava javnog saobraaja, faktori koji utiu na sigurnost u saobraaju ovjek (dijete), saobraajne nesree i njihovi uzronici. Racionalno koritenje energije i materijala, pravilan izbor goriva za domainstvo, pravilan odnos prema prirodi i ovjekovoj okolini. -proirivanje znanja i sticanje novih znanja iz jedne od sljedeih oblasti: a) Elektrane b) Elektronika c) Saobraaj

Koristi potrebne alate, instrumente i pribore, demontira i montira prostije ureaje i aparate u elektrotehnici.

Shvata znaaj telekomunikacija u ivotu ovjeka. Razumije znaaj pravilnog odravanja telefonskih aparata i mree. Shvata znaaj razvoja i odravanja telegrafije u komunikacijama. Shvata znaaj pridravanja propisa u saobraaju.

elemenata. P rezentira uenicima izbor i upotrebu pojedinih alata, instrumenata i pribora, te ih usmjerava na pravilan izbor i upotrebu. P aljivo prati rad uenika i daje neophodna uputstva. P riprema didaktike materijale. Uz pomo grafikih priloga, instalacija, telefonskih aparata objasniti uenicima znaaj fiksne i mobilne telefonije. Upoznaje uenike sa telegrafskim sistemima i nainom rada. Objanjava znaaj propisnog ponaanja u saobraaju i ukazuje na opasnosti uslijed nepridravanja tih propisa. Objanjava znaaj: racionalnog koritenja energije, pravilnog zbrinjavanja otpada, znaaj pravilnog odnosa prema prirodi i ovjekovoj okolini.

Te legrafija

Saobraajna kultura

ENERGIJA I OKOLINA

IZBORNI DIO (konkretan program izbornog dijela utvruje nadleni organ kole na osnovu potreba lokalne zajednice, interesa uenika i mogunosti kole).

Osposobljava se za: racionalno koritenje energije, za odabir najpovoljnijeg goriva za domainstvo, za pravilno zbrinjavanje otpada. Proiruje ve steena znanja iz pojedinih oblasti koje je odabrao za izbornu nastavu. Samostalno prouava odabrane oblasti, prikuplja informacije i podatke, stie vjetine, posmatra i zakljuuje.

(jedan as sedmi no - 35 asova godinje)

STVARALAKE KARAKTERISTIKE - OSTVARIVOST LIKOVNE PRAKSE I PROCESA PROGRAMSKI SADRAJI C I LJ E V I LIKOVNO PROBLEMSKE POTICAJNE PREFERENCIJE, LIKOVNOLIKOVNO-ODGOJNI CJELINE LIKOVNO-DIDAKTIKI MEDIJI OBRAZOVNI 1. TAKA I LINIJA U svom okruenju, moi uoiti i biti sposoban prepoznati i predstaviti, /ovladati/ optikim zakonima perspektive, i znati ih primijeniti u crteu /pomou linijacrta/, moi predstaviti razliite vidove perspektive, uglovi gledanja /predstavljanja/ kod razliitih perspektiva: - linearna perspektiva - ptiija perspektiva - ablja perspektiva. Ovladati mogunostima predstavljanja /spoznati zakonitosti predstavljanja linearne perspektive, linije /crte/ u funkciji postizanja razliitih perspektiva: - linearna perspektiva ili nauna /linija horizonta, taka oita sa visine ljudskog gledanja, nedogledi ili ishodita /take na horizontu u kojima se sastaju linije/ - ptiija perspektiva, perspektiva prostora i objekata posmatrana odozgo /taka oita iz zraka, sa visine/ - ablja perspektiva, okruenje posmatrano sa tla /taka oita sasvim blizu ili u visini tla/Usvajanje razliitosti veliina elemenata u prostoru /proporcija/ i mogunost njihovog predstavljanja u cilju definisanja perspektive, prostora i odnosa u prostoru. Odnos vie veliina likova, njihov meusobni odnos u prostoru. 2. BOJA Razvijanje sposobnosti uoavanja i prepoznavanja valerskih vrijednosti boje /tonska skala, stepenovanje boje/. Ovladavanje primjenom tonske skale boja u cilju predstavljanja trodimenzionalnosti oblika i prostora. Razvijanje sposobnosti prepoznavanja i usvajanje sposobnosti primjene koloristike modulacije predstavljanje trodimenzionalnosti oblika i prostora putem izmjene odnosa toplo-hladno-toplo ili hladnotoplo-hladno/ koloristiki bojni odnosi. Ovladavanje primjenom koloristike modulacije u cilju postizanja trodimenzionalnosti i plastinosti pri realizaciji kompozicionih zadataka. Dalji rad na usvajanju primjene modelacije i modulacije u cilju predstavljanja prostora i meusobnih oblika u prostoru. Ispitivanja mogunosti putem primjene modelacije, stepenovanja boje u cilju ostvarivanja iluzije trodimenzionalnosti oblika i - Neposredno okruenje uenika, enterijer i eksterijer: ljudi pri razliitim aktivnostima, pojave u prirodi, predjeli, prijevozna sredstva, sportske, aktivnosti, biljke, objekti, vanjski prostor, unutranji prostor I dalje raditi na povezivanju sadraja sa drugim nastavnim predmetima, povezivanje sadraja drugih nastavnih oblasti: maternji jezik /pripovijetka, prozni tekst, roman, pjesma, dramski tekst matematika, strani jezik, informatika, biologija, historija/povijest, geografija/zemljopis, muzika/glazbena, tjelesna i tehnika kultura, BiH kulturna batina . . . - Upotreba: (udbenika za VIII razred (likovna kultura). Odgovarajue reprodukcije ili pripremljene grafofolije, dijaprojektorslajd, video DVD materijal, multimedija video). Izaanje mogunosti linearne perspektive, moi je prepoznati na umjetnikim radovima i biti sposoban primijeniti u svom likovnom izrazu - P rimjena linearne perspektive uz upotrebu linija /crta/ - Biti u mogunosti predstaviti objekte /oblike/, predmete iz ptiije perspektive - Biti sposoban prepoznati i upotrijebiti ablju perspektivu, kao formu predstavljanja elemenata i oblika u prostoru - Usvojiti pojmove za perspektivu: - linearna perspektiva - ptiija perspektiva - ablja perspektiva - linija horizonta - nedogled ili ishodite /mjesto-taka iz koje polaze sve linije/ Usvojiti relaciju: - meusobni odnos elemenata /veliina likova/ na plohi ili u prostoru organizacija plohe odnosom veliina oblika /likova/ na plohi, - prostorni odnosi - Usvajanje pozitivnih stavova i odnosa prema likovnoj umjetnosti i estetskim vrijednostima, produbljivanje sposobnosti vrednovanja sadraja i ideja - Otkrivanje zakonitosti i estetskih vrijednosti, kao i mogunosti primjene perspektive u predstavljanju motiva i sadraja /eksterijera i enterijera/ - Razvijanje kritikog miljenja, formiranje stavova i odnosa prema pozitivnim vrijednostima, ljubavi prema domovini, ouvanju kulturne batine i prirodne okoline /zaviaja i svjetskih vrijednosti/. - Dalji rad na njegovanju pozitivnog odnosa prema radu: inicijativi, samostalnosti, istrajnosti, dosljednosti i angaovanosti, spremnost za saradnju, opredijeljenost za timski rad. - Razvijanje humanih odnosa meu polovima, drugarstvu, solidarnosti, jaanje i bogaenje emocija. - Razvijanje sposobnosti posmatranja, diferenciranje vanog od manje vanog, povezivanja pojmova, uoavanja, zakljuivanja, sposobnost snalaenja u rjeavanju novonastale situacije, razvijanje likovne kreativnosti, konkretnog i apstraktnog miljenja, bogaenje mate, orijentacija u vremenu i sigurnije rjeavanje prostornih odnosa - Otkrivanje znaaja i mogunosti primjene tonske modelacije i odnosa koloristike modulacije. - Stepenovanje boja u funkciji ostvarivanja bogatije skale valerskih vrijednosti i njihove primjene predstavljanja trodimenzionalnosti oblika i prostornih odnosa u

Likovna kultura

- Akvarel, gva, tempera, kola razliitim materijalima, pastel /suhi, votani/, zgrafito /grebanje premazane osnove prethodno obojene votanim bojama/, flomasteri u boji /za manje formate radova/, tuevi u boji, mozaik. - Upotreba: (udbenika za VII razred (likovna kultura). Odgovarajue reprodukcije ili pripremljene grafofolije, dijaprojektorslajd, video DVD materijal, multimedija video).

- Biti sposoban prepoznati i biti u mogunosti koristiti se modelacijom /kao nainom primjene boja u cilju ostvarivanja privida trodimenzionalnosti oblika/ - Dalji rad na razvijanju kod uenika sposobnosti uoavanja, usvajanja i primjene tonske modelacije kao naina predstavljanja oblika i prostora. - Usvojiti i moi se koristiti koloristikom modulacijom kao nainom slikanja u cilju ostvarivanja prikaza plastinosti oblika i prostora. - P rimjene odnosa toplohladno-toplo ili odnosa hladno-toplo-hladno pri koloristikoj modulaciji Dalji rad na spoznaji o mogunostima i usvajanje sposobnosti predstavljanja prostornih odnosa, blizudaleko, ispupenoudubljeno, primjenom

predstavljanja dubine prostora.

koloristikih odnosa. - P rimjena tonske modelacije, valerski stepenovane boje. - Usvojeni pojmovi za oblast boja: - tonska modelacija /valersko stepenovanje boje/ - koloristika modulacija /izmjena koloristikih odnosa toplo-hladno-toplo ili odnosa hladno-toplohladno/ - Oblik /forma, lik/ i ploha u funkciji realizacije predstavljanja linearne /geometrijske/ perspektive. - Realizacija kompozicije primjenom odnosa ravnotee i proporcije u oblasti slikanja ostvarenih razliitim slikarskim tehnikama. - P redstavljanje prostornih odnosa primjenom geometrijske perspektive: - blie dalje, - malo - veliko - Ostvarivanje odnosa ravnotee u organizaciji likovnog rjeenja /naslovna strana knjige, plakat, propagandni letak, TV reklamni spot i sl./ grafiki dizajn - Grafiki izraz realizovan primjenom svijetlih i tamnih ploha sa ciljem ostvarivanja dinaminosti i ravnotee kompozicije. Izbalansiran odnos svijetlih i tamnih ploha, ostvarivanje ravnotee uz primjenu kontrasta ploha, ostvarivanje izmjene crnog i bijelog /ostvarivanje ravnotee tamnih i svijetlih ploha/, organizacija prostora primjenom simetrije /asimetrije/ u realizaciji grafikog lista upotreba: (udbenika za VII razred (likovna kultura). Odgovarajue reprodukcije ili pripremljene grafofolije, dijaprojektorslajd, video DVD materijal, multimedija video). - Uoavanje znaaja linearne/geometrijske perspektive i mogunosti njene primjene u predstavljanju prostora, u realizaciji plone organizacije kompozicije. - Razumijevanje i usvajanje primjene kompozicionih odnosa u predstavljanju linearne/geometrijske perspektive. - Ovladavanje mogunostima primjene odnosa proporcije /direktne i obrnute proporcionalnosti/ i ravnotee u likovnim podrujima: crtanja, slikanja, grafike, primijenjene umjetnosti i dizajna. Razvijanje sposobnosti prepoznavanja, vrednovanja i primjene odnosa proporcije i ravnotee ploha, u organizaciji rjeenja primijenjenih umjetnosti i dizajna. - Usvojeni pojmovi za oblast ploha: linearna/geometrijska perspektiva, - ravnotea, simetrina ravnotea, asimetrina ravnotea, optika ravnotea, - proporcija, direktna proporcija /odnos ostaje uvijek isti 2:3= 4:6 ili 4:6=8:12 ili 8:12= 16:24 itd./ i obrnuta proporcija /4:6= 2:12 ili 2:12=1:24 itd./ - Moi registrovati i prepoznati razliite perspektivne odnose na umjetnikim djelima i moi primijeniti u vlastitom likovnom izrazu. - Uoavanje, razumijevanje i ovladavanje mogunostima predstavljanja na svojim radovima, u sopstvenom likovnom izrazu, sa

okviru kompozicije.

3. PLOHA Kontinuitet u daljem proirivanju, rad na plohi, produbljivanju primjene /predstavljanju/ kroz razliite oblike realizacije kompozicije: - linearna perspektiva - proporcija i ravnotea predstavljanje dvodimenzionalne organizacije kompozicije sa primjenom odnosa linearnog predstavljanja perspektive u likovnim oblastima: crtanja, slikanja, grafike, primijenjene umjetnosti i dizajna. - Organizacija kompozicije po principu blie i dalje, prostorni odnosi predstavljeni smanjenjem objekata prema horizontu i takama nedogleda. Prostorni odnosi u organizaciji kompozicije ostvareni primjenom ravnotee /simetrina i asimetrina ravnotea/ Proporcija kao skladan odnos meusobnih elemenata u organizaciji forme /cjeline/ 2:3= 4:6. Sa poveanjem ili umanjenjem odnos ostaje uvijek isti/nepromijenjen - direktna proporcionalnost - obrnuta proporcionalnost prikaz i ostvarivanje dinamike kompozicije putem primjene linearne perspektive, proporcije i odnosa ravnotee u realizaciji: crtea, slikarskog izraza, grafikog lista, primijenjene umjetnosti i dizajna.

- Razvijanje sposobnosti doivljavanja i predstavljanja knjievnih sadraja, proznog teksta, pripovijetke, pjesme, prie, predstavljanje sadraja koji se odnose na dogaaje, pojave u prirodi /izmjene godinjih doba/, predstavljanje nevizuelnih motiva: osjeanja, emocija, stanja itd. putem likovnog izraza.

4. POVRINA Usvajanje novih znanja o linearnoj /geometrijskoj perspektivi kroz analizu likovnih djela i primjerima u okruenju, moi ih prepoznati i primijeniti u sopstvenom likovnom radu, kreativnom izrazu. U oblasti oblikovanja, realizovati kompozicije sa primjenom linearne perspektive u cilju stvaranja privida volumena /trodimenzionalnosti/ na povrini.

- P rimjena perspektive u funkciji predstavljanja razliitih uglova gledanja, karakteristike: linearne/geometrijske perspektive - ptiije perspektive, - ablje perspektive, ostvarivanje prostornih odnosa na povrini - U radu sa razliitim materijalom u oblasti prostornog oblikovanja, predstaviti privid trodimenzionalnih odnosa: blie-dalje, vee-manje, koji imaju za cilj prikaz sloenih odnosa

- Usvajanje pozitivnih stavova i odnosa prema likovnoj umjetnosti i estetskim vrijednostima, produbljivanje sposobnosti vrednovanja sadraja i ideja

Nedogledi kao ishodine take perspektivnih linija na horizontu /liniji oita/ odnos: blie-dalje, vee-manje u cilju prikaza volumena u prostornom oblikovanju /reljef kao prostorna organizacija/ Meki skulptorski materijali pogodni za realizaciju razliitih prikaza prostornih odnosa u formi reljefa, prikazi razliitih perspektiva: - linearna perspektiva ili nauna /geometrijska perspektiva/ linija horizonta, taka oita sa visine ljudskog gledanja, nedogledi - ptiija perspektiva, perspektiva prostora i objekata posmatrana odozgo /taka oita sa visine/ - ablja perspektiva, okruenje posmatrano sa tla /taka oita u visini tla/ Iluzija volumena na plohi, plitki reljef /metalni novi, grb i sl./

volumena u realizaciji prostornih kompozicija Upotreba: udbenika za VIII (razred (likovna kultura). Odgovarajue reprodukcije ili pripremljene grafofolije, dijaprojektorslajd, video DVD materijal, multimedija video).

5. MASA I PROSTOR Dalji rad na potpunijem ovladavanju primjene plono istanjene mase kao forme u trodimenzionalnoj organizaciji/predstavljanju kompozicije. Plono istanjena masa, predstavljanje prostornih odnosa blie-dalje u funkciji definisanja prostora Ritam plono istanjenih masa, ritam u alternaciji /ritam u izmijenjenoj formi/ Karakteristike predstavljenih oblika: - proporcionalnost u predstavljanju sloenih oblika /odnos dijelova prema cjelini i cjeline prema dijelovima/ Ravnotea kao oblik definiranja prostorne organizacije. - odnosi elemenata po principu simetrine ravnotee, - asimetrina ravnotea kao oblik prostorne organizacije Sloene prostorne kompozicije u definisanju odnosa. vee-manje sa naglaenim prisustvom ritma u organizaciji asimetrine ravnotee

- Dalji rad na potpunijem doivljavanju, analitikom pristupu, sagledavanju /uporeivanju i usvajanju forme skulptorskog jezika, ritma, plono istanjene mase, proporcije i ravnotee na skulptorskim djelima i uenikim radovima. - Dalji rad na potpunijem ovladavanju ve poznatih razliitih skulptorskih materijala, glinamol, glina, plastelin, sapun, meko drvo Predstavljanje sloenih prostornih organizacija primjenom ritma sa plono istanjenim masama - P roporcija ili sklad elemenata u okviru cjeline, kao princip u realizaciji trodimenzionalnih prostornih skulptorskih kompozicija - U realizaciji trodimenzionalnih prostornih formi koristiti se principom simetrine ravnotee pri realizaciji skulptorske kompozicije - Realizacija sloene prostorne kompozicije /organizacije prostora/ kroz primjenu asimetrine ravnotee /optika teina elemenata nije u veliini nego u dinaminosti izgledaforme/ Upotreba: udbenika za VIII razred (likovna kultura). Odgovarajue reprodukcije ili pripremljene grafofolije.dijaprojektor-slajd, video DVD materijal, multimedija video)

razliitim materijalima, razliite uglove gledanja, koje karakterie: linearna/geometrijska perspektiva - ptiija perspektiva, - ablja perspektiva. - U prostornom oblikovanju predstaviti razliite forme perspektive sa ciljem ostvarivanja iluzije udaljenosti, preklapanja i zaklanjanja oblika. - Blie i dalje kao nain definisanja prostornih odnosa putem perspektive i preklapanja oblika. - Usvojeni pojmovi za oblast povrina: - linearna/geometrijska perspektiva ili nauna perspektiva/ linija horizonta, taka oita sa visine normalnog ljudskog gledanja, nedogledi ili ishodita /take na horizontu u kojima se sastaju linije/ - ptiija perspektiva, /taka oita sa visine/ - ablja perspektiva/taka oita u visini tla/, linija horizonta, taka oita, nedogledi Percepcijom okruenja i na skulptorskim djelima moi registrovati, i izvriti valorizaciju odnosa plono istanjenih masa i primjene ritma u alternaciji. - Razumijevanje i sposobnost predstavljanja plono istanjene mase i ritma u alternaciji oblika u prostoru upotrebom: - simetrine i asimetrine ravnotee, - vee i manje forme/oblici sa naglaenom funkcijom ravnotee - Ovladavanje sposobnosti predstavljanja trodimenzionalnih oblika putem primjene, proporcije i ravnotee /simetrine i asimetrine ravnotee/. - P repoznavanje i usvajanje specifinosti razliitih skulptorskih materija i ovladavanje njihovom upotrebom u sopstvenom likovnom izrazu u trodimenzionalnim/ prostornim organizacijama Usvojeni pojmovi: dinaminost forme, plono istanjena masa, ritam u alternaciji, ritam u izmijenjenoj formi kao A, B, A, B ili A, B, A, C, A, C, B, A /slova predstavljaju primjer pojma nekog elementa, ne kao ono to e se raditi/.

- Dalji rad na njegovanju pozitivnog odnosa prema radu: inicijativi, samostalnosti, istrajnosti, dosljednosti i angaovanosti, spremnost za saradnju, opredijeljenost za timski rad. - Usvajanje pozitivnih stavova i odnosa prema likovnoj umjetnosti i estetskim vrijednostima, produbljivanje sposobnosti vrednovanja sadraja i ideja.

OEKIVANI REZULTATI
U enici kroz praktian rad nastavljaju na usvajanju i proirivanju steenih znanja o likovnim oblastima i na inu upotrebe razliitih materijala i sredstava za kreativni/stvarala ki proces u oblastima: Ta ka i linija: da su sposobni razlikovati linearnu/geometrijsku perspektivu od poliperspektive, da spoznaju karakteristike i mogu nosti definisanja i predstavljanja prostora putem razliitih perspektiva, moi predstaviti linearnu/nau nu perspektivu, spoznati ta je horizont i ta su nedogledi u linearnoj perspektivi moi predstaviti ptiiju perspektivu /prostor i objekti gledani sa visine, odozgo/, razumjeti biti sposoban predstaviti ablju perspektivu /prostor i objekte u prostoru predstaviti gledano sa tla, nivoa zemlje - poda, odozdo, biti sposoban uo iti i predstaviti proporcionalne odnose elemenata u okviru kompozicije, predstaviti ljudsko tijelo u proporcionalnim odnosima, odnos elemenata u okviru postavljene mrtve prirode, vie elemenata razli nih oblika i veli ina, primjena savladanog i usvojenog znanja o linearnoj/geometrijskoj perspektivi u cilju predstavljanja prostornih odnosa, blie - dalje, ve e - manje. da usvoji termine: linearna perspektiva, ptiija perspektiva, ablja perspektiva, linija horizonta, nedogled ili ishodite /mjesto - ta ka iz koje polaze sve linije, usvojiti pojam relacije: meusobni odnos elemenata /veli ina likova/ na plohi ili u prostoru, organizacija plohe odnosom veliina oblika /likova/ na plohi, prostorni odnosi. Boja: dalje proirivanje i usvajanje znanja o slikarskim tehnikama, akvarelu, gvau, temperi, pastelu, flomasterima u boji, kolau, mozaiku, tapiseriji, da proiruju znanje o tonskoj modelaciji bojom /valerskim odnosima definisati formu odre enog oblika, modelacija, valerskim vrijednostima, skalom stepenovane boje, predstavljanje trodimenzionalnosti ili plastinosti oblika na plohi /iluzija prostora/, da proire znanje o koloristi koj modulaciji boje, sa ciljem predstavljanja prostornosti, plastinosti /trodimenzionalnosti/ oblika, modulacija, predstavljanje koloristi kim odnosima trodimenzionalnost oblika i prostorne odnose dalje blie - ve e manje, po principu: toplo hladno - toplo, ili hladno toplo hladno. da na svojim radovima primjene mijeane/stepenovane boje u cilju ostvarivanja skale razli itih valerskih vrijednosti jednog tona u realizaciji predstavljanja iluzije trodimenzionalnosti, da proiruju znanje o koloristikom djelovanju boja: tople boje imaju tendenciju izlaenja u prvi plan, dok hladne boje imaju osobinu povla enja u drugi plan, dalji rad na proirivanju i usvajanju znanja o vizuelnim karakteristikama boja i mogu nostima njihove primjene u predstavljanju trodimenzionalnosti, istrajavanje na pravilnoj primjeni slikarskih tehnika, upotrebi materijala i sredstava za rad u oblasti slikanje.

Ploha: da dalje nastavljaju razvijati sposobnosti prepoznavanja, procjene i primjene proporcije, direktne i obrnute u rjeavanju plonih kompozicija, da su sposobni u svom kreativnom radu realizovati likovne kompozicije po principu ravnotee pri rasporedu elemenata, da su sposobni realizovati likovne kompozicije u kojima dominira simetri na ravnotea, da su sposobni organizovati kompoziciju u kojoj dominira asimetrina ravnotea,

dalji rad na dogra ivanju i primjeni usvojenih znanja u organizaciji elemenata koji odreuju odnose dalje - blie i ve e - manje, Produbljivanje znanja u primjeni dvodimenzionalne organizacije kompozicije u likovnim oblastima: grafike, crtanja, slikanja, primijenjene umjetnosti i dizajna, prepoznavanje i primjena u likovnom izrazu volumena na plohi u organizacije kompozicije, uo avanje, usvajanje i primjena oblika /elemenata, formi/ razli itih veli ina u organizaciji kompozicije, Usvojeni pojmovi za oblast ploha: linearna/geometrijska perspektiva, ravnotea, simetri na ravnotea, asimetrina ravnotea, opti ka ravnotea, proporcija, direktna proporcija i obrnuta proporcija.

Povrina i Masa i prostor: produbljivanje ste enih znanja na uoavanju odnosa mase i prostora, uoavanje simetrije i asimetrije u realizaciji prostornih organizacija, prepoznavanje karaktera oblika, dalji rad na prepoznavanju i usvajanju linearne perspektive, biti sposoban primijeniti je u vlastitom likovnom izrazu, biti sposoban predstaviti privid iluzije prostora, dalje - blie, ve e - manje, da su sposobni prepoznati i razlikovati ravnoteu, simetrinu i asimetri nu i mo i je koristiti u svom kreativnom radu, u prostornom oblikovanju, uoiti i mo i predstaviti asimetri nu ravnoteu /razli ite elemente/ u prostornim organizacijama /primjena kompozicije elemenata razli itih veliina i oblika/, dalji rad sa primjenom skulptorskih materijala, sa ciljem primjene principa rada dodavanjem, u ostvarivanju asimetrine kompozicije, u okruenju i na skulptorskim djelima prepoznati, mo i izvriti analizu i procijeniti odnos proporcionalno - neproporcionalno, biti sposoban uo iti karakteristike ravnotee kod simetrinih i asimetrinih oblika, biti sposoban prepoznati i napraviti sloenu skulptorsku kompoziciju koritenjem simetrije i asimetrije kao oblika organizacije. Usvojeni pojmovi za oblast povrina: linearna/geometrijska perspektiva ili nau na perspektiva, ptiija perspektiva, ablja perspektiva, linija horizonta, ta ka o ita, nedogledi. Usvojeni pojmovi u oblasti prostornog oblikovanja: dinami nost forme, plono istanjena masa, ritam u alternaciji, ritam u izmijenjenoj formi, ritam plono istanjenih masa, ravnotea masa. STRUKTURA PROGRAMA 1. TAKA I LINIJA Likovno podruje crtanje: Ovladati sposobnostima prepoznavanja i razlikovanja linearne/geometrijske perspektive od poliperspektive. Spoznati karakteristike i mogu nosti definisanja i predstavljanja prostora putem razliitih perspektiva, formi perspektive. Usvojiti pojmove ta je horizont, linija na kojoj se projiciraju ta ke nedogleda u kojima je ishodite svih linija. Ta ka o ita je mjesto sa kojeg se posmatra. U linearnoj perspektivi taka oita se nalazi u visini ljudskih o iju, kada stoji na tlu. Biti sposoban predstaviti linearnu/naunu perspektivu u vlastitom izrazu. Pored nau ne perspektive ovladati i biti sposoban predstaviti takozvanu ptiiju perspektivu, u kojoj su prostor i objekti predstavljeni gledani sa visine, ili iz gornjeg ugla posmatranja, odozgo. Razumjeti i biti sposoban predstaviti ablju perspektivu, prostor i objekte u prostoru predstaviti gledano sa tla, nivoa zemlje - poda, odozdo.

Analiti kim posmatanjem mo i uo iti veliine i me usobne odnose ljudskog tijela i biti sposoban predstaviti ljudsku figuru u proporcionalnim /anatomski tanim/ odnosima. Ovladati sposobnostima kriti kog promatranja,uo iti uzajamne odnose elemenata u okviru postavljene mrtve prirode i moi organizovati likovnu kompoziciju sa vie elemenata razliih oblika i veliina. Mo i primjenjivati usvojena i savladana znanja o linearnoj/geomerijskoj perspektivi u cilju predstavljanja prostornih odnosa, biti sposoban doarati dubinu prostora koriste i se odnosima blie dalje,ve e - manje i elemenata koji se me usobno zaklanjaju /preklapaju/. Koristiti se usvojenim znanjem o relaciji, me usobnim odnosima elemenata /veli ina likova i njihovih me usobnih odnosa/ na plohi ili u prostoru u organizaciji likovne kompozicije. 2. BOJA Likovno podruje slikanje: Dalji rad na proirivanju i usvajanju znanja o slikarskim tehnikama i njihovoj prakti noj primjeni: akvarelu, gvau, temperi, pastelu, flomasterima u boji, tuevima u boji, kolau, mozaiku, tapiseriji. Proirivanje znanja o tonskoj modelaciji sa bojom, primjena valerskih odnosa u cilju definisanja forme nekog oblika, ispup eno, udubljeno, zakrivljeno. Prikaz plastinosti oblika skalom stepenovanja boje, predstavljanje trodimenzionalnosti ili plasti nosti oblika na plohi /iluzija prostora/ primjenom valera. Rad na proirivanju znanja o koloristikoj modulaciji, to je ustvari primjena boje sa ciljem predstavljanja prostornosti, prostornih odnosa blie - dalje, vee - manje. Usvajanje da tople boje imaju sposobnost vizuelnog /psiholokog/ utiska izlaenja u prvi plan, dok hladne boje imaju osobinu povlaenja u drugi plan /asocijaciju na udaljenost/. Putem primjene modulacije predstaviti plasti nost /trodimenzionalnosti/ slikanih oblika i likovne kompozicije. Biti sposoban primijeniti princip kloristi ke modulacije: toplo hladno - toplo, ili hladno toplo hladno, koje ima za cilj prikaz trodimenzionalnosti ili iluzije prostora putem primjene koloristi ke skale /palete/ boja. Produbljivanje steenih znanja i istrajnost na pravilnoj i dosljednoj primjeni slikarskih tehnika, kao i upotrebi materijala i sredstava za rad u likovnoj oblasti slikanje. 3. PLOHA Kao i u prethodnom razredu u tematskoj oblasti PLOHA realizovat e se sva likovna podruja /likovne oblasti/ koja se u svojoj kona noj formi realizuju kao dvodimenzionalna /na plohi/, u oblastima: crtanju, slikanju, grafici, primijenjenoj umjetnosti i dizajnu, u formi skice, /predloka za izvo enje/, i kona nog rjeenja. Dalji rad na razvijanju sposobnosti prepoznavanja, uoavanja, sagledavanja odnosa i primjene proporcije, kako direktne, tako i obrnute u rjeavanju likovnih kompozicija. Ovladati sposobnostima u svom kreativnom radu, koje doprinose uspjenoj realizaciji likovnih kompozicija /organizacija/ po principu primjene ravnotee, kao na ina organizacije kompozicije. Biti sposoban realizovati sloenije likovne kompozicije u kojima dominira simetrina ravnotea kao oblik likovne organizacije. Dalji rad na savladavanju i primjeni ste enih znanja o likovnoj organizaciji u kojoj su prisutni elementi koji odreuju prostorne odnose, kao to su relacije: dalje - blie i ve e - manje. Produbljivanje znanja u primjeni dvodimenzionalne organizacije kompozicije u likovnim oblastima: grafike, crtanja, slikanja, primijenjene umjetnosti i dizajna sa naglaenim rjeenjima simetri ne i asimetrine ravnotee. Usvajanje sposobnosti prepoznavanja i primjene u vlastitom likovnom izrazu volumena na plohi, kao privida i iluzije u organizaciji kompozicije. 4. POVRINA U tematskoj oblasti Povrina, produbljivati steena znanja na uo avanju odnosa mase i prostora, uo avanju i analizi simetrije i asimetrije u likovnim djelima umjetnika i biti sposoban primijeniti ih u sopstvenom likovno - kreativnom izrazu.

Biti sposoban u realizaciji vlastitih prostornih organizacija, uoiti bitnost /znaaj, vanost/ karaktera oblika i kao takvog primijeniti. Dalji rad na uo avanju, prepoznavanju i usvajanju linearne/nau ne perspektive, i ovladavanju sposobnostima njenog predstavljanja /primijene/ u vlastitom likovnom izrazu. Mo i se sluiti predstavljanjem koje ostvaruje privid prostora, biti sposoban predstaviti iluziju, odnose koji sugeriraju dubinu prostora, dalje - blie, vee - manje. U svom likovnom izrazu biti sposobni prepoznati i razlikovati razli ite oblike ravnotee, simetri nu i asimetrinu i moi je koristiti u svom likovno-kreativnom radu. U prostornom oblikovanju, realizacijom figura u prostoru /prostornih organizacija/, u niskom i visokom reljefu prepoznati i moi predstaviti odnose mase i prostora sa naglaenim odnosima simetrije i asimetrije. 5. MASA I PROSTOR Tematska cjelina, masa i prostor realizuje se u likovnim oblastima: oblikovanje, gra enje, primijenjena umjetnost i dizajn. U enici treba da budu sposobni u svom okruenju, na skulptorskim djelima kao i djelima primijenjene umjetnosti i dizajna, registrovati, analizirati i procijeniti odnos mase i prostora. Trebaju biti sposobni u prostornom oblikovanju, uo iti i moi predstaviti asimetrinu ravnoteu /koristiti razli ite elemente/ u prostornim organizacijama, realizovati prostorne kompozicije primjenom elemenata razliitih veliina i oblika. Produbljivanje znanja i dalji rad na primjeni skulptorskih materijala, koje imaju za cilj ostvarivanje primjene rada principom dodavanja, u rjeavanju asimetri ne prostorne kompozicije. U vlastitom okruenju i na skulptorskim djelima mo i prepoznati, izvriti analizu i procijeniti odnos proporcionalno - neproporcionalno, upotrijebiti u cilju naglaavanja karaktera oblika. Biti sposoban prepoznati i napraviti sloenu skulptorsku kompoziciju koritenjem simetrije i asimetrije kao oblika organizacije, kao forme likovno-prostornog rjeenja. U okviru arhitektonske i urbanisti ke organizacije kao forme izraavanja prostornih kompozicija primijeniti odnose ravnotee, simetriju i asimetriju, kao oblik organizovanja ivotnog prostora. Mo i analizirati i uo iti karakteristike savremene gradnje, koja se ogleda u jednostavnosti, skladnom odnosu simetri nih i asimetrinih ploha, esto intenzivnih boja, realizovanih savremenim gra evinskim materijalima, elikom, inoksom /nehr ajuim elikom, staklom, plastinim masama, kamenom.

DIDAKTIKO-METODIKE NAPOMENE
U okviru nastavnog predmeta Likovna kultura u VIII razredu, treba naglasiti da je kod uenika prisutno apstraktno miljenje, da je pristup okolini intelektualno-vizuelni. Vizuelni realizam /kao faza likovnog razvoja/, doprinosi povezivanju novih vizuelnih iskustava i spoznaja sa prethodno do tada usvojenim znanjima, ste enim kroz praktino kreativni rad, obogaenim novim likovnim sadrajima i novim likovnim iskustvima. Produbljivanje nivoa usvojenog, savladanog stepena doivljavanja likovne umjetnosti i sposobnost likovnog izraavanja bliskog vizuelnom realisti kom prikazu. U eniki pristup doivljavanju i percipiranju okoline je intelektualno-vizuelni, a miljenje apstraktno, to predstavlja karakteristiku ovog uzrasta. Proirivanje ste enog i rad na daljem usvajanju znanja, likovnog jezika i likovno-kreativni rad koji e se realizovati kroz forme prostornih organizacija kompozicije: 1. OBLIKOVANJE NA PLOHI kao dvodimezionalna organizacija kompozicije 2. OBLIKOVANJE U PROSTORU rjeavanja trodimenzionalnih formi u prostoru. Ovako izvrena podjela na dva pristupa u realizaciji kreativnog rada po prostornoj organizaciji kompozicije, ostvaruju se kroz LIKOVNE OBLASTI /likovna podruja, koja ine strukturu programa predmeta LIKOVNA KULTURA.

Kao to je i u dosadanjem programu bilo naznaeno, za oblikovanje na plohi u realizaciju biti e uklju ena podru ja: - CRTANJE - SLIKANJE - GRAFIKA - PODRUJE VIZUELNIH KOMUNIKACIJA - PRIMIJENJENA UMJETNOST i DIZAJN /u formi skica, i izvedbenih predloaka/ A oblikovanje u prostoru realizovat e se kroz podru ja: - PROSTORNO OBLIKOVANJE I GRAENJE - PODRUJE VIZUELNIH KOMUNIKACIJA - PRIMIJENJENA UMJETNOST i DIZAJN /realizacija u materijalu, krajnje kona no rjeenje/. Programski sadraji predmeta LIKOVNA KULTURA u osnovnoj koli realizuju se po principu koncentrinih krugova, kroz formu tematskih cjelina/oblasti to bi trebalo podrazumijevati ustrojen princip /unificiran/ jednoobrazan za sve razrede, od 1. do 9. Tematske cjeline: 1. TAKA I LINIJA 2. BOJA 3. PLOHA 4. POVRINA 5. MASA I PROSTOR Ovako ponueni oblik realizacije predmeta Likovna kultura ima za cilj da osigura kontinuitet u usvajanju i proirivanju znanja, razvijanju sposobnosti i likovne kreativnosti djece, permanentno kroz cjelokupni ciklus devetogodinjeg osnovnokolskog odgoja i obrazovanja. Likovno problemske cjeline bi se realizovale kroz likovno-kreativni rad u enika i u jednom i u drugom polugoditu, to znai da bi svaka tematska cjelina bila dva puta ukljuena u realizaciju programa u toku jedne kolske godine. Ovakav koncipiran pristup zaokruivanja jedne tematske oblasti /tematske cjeline/ kroz likovne zadatke /likovne probleme/ osigurao bi ve u preglednost u sistematizovanju i usvajanju gradiva i njegovo sistematizirano ponovno proirivanje u drugom polugoditu. Ponavljanje tematskih cjelina u formi koncentri nih krugova prua mogu nost preispitivanja usvojenih, sistematizovanih i ste enih znanja i prezentiranja novih sadraja i iskustava. Koncept realizacije programa kroz tematske cjeline /tematske oblasti/ ne iskljuuju niti jednu likovnu oblast /likovno podru je/, niti bilo koju tehniku /materijal/ za rad. Koncept usvajanja znanja, uenja u likovnoj kulturi je proces, u kojem u enici vizueliziraju likovni problem koji trebaju rijeiti a sa kojim se ranije nisu susretali i realizuju ga putem likovno-tehnikih sredstava, ponu enim materijalom. Kreativni proces kod uenika razvija divergentno /kreativno/ miljenje, sposobnosti koje utiu na formiranje likovno-oblikovnih osnova, koji e im pomoi u analizi sloenih vizuelno-likovnih ideja i doprinijeti razrjeenju problema u osmiljavanju likovnih kompozicija. Likovna pismenost podstie se kroz nastavu koja u enike ukljuuje u aktivan kreativni proces vizuelnog istraivanja, doivljaj zadovoljstva u razrjeavanju problema i podstie sposobnosti likovne analize i vrednovanja. Usvajanje likovne pismenosti ostvaruje se sa realizacijom postavljenih ciljeva i zadataka kroz predloene nastavne teme, putem kojih u enici /stvaraju predstavu/ o zna aju likovne umjetnosti u vlastitom ivotu, kao i interakciji umjetnosti sa naukom i drutvenim tokovima, novim medijima, i okruenjem u kojem ive. Poticajne preferencije su motivi - teme /likovni sadraji/ I dalje su teme za likovno-kreativni rad uenika one koje predstavljaju njihove doivljaje, vlastita iskustva i spoznaje. Likovne motive prema vizuelizaciji sadraja dijelimo na: 1. Vizuelne motive 2. Nevizuelne motive

3. Motive likovne forme /likovni i kompozicioni elementi/ Kao to je ve ranije pojanjeno, vizuelni motivi su oni sa kojima su se u enici vizuelno susretali, odnosno koje su mogli ulom /organom/ vida percipirati. Dakle, odnosi se na sve ono to je mogue vizuelno registrovati, u svom okruenju ili kreirati kompoziciju od prepoznatljivih elemenata /elemenata koji se mogu vidjeti/. Nevizuelni motivi su oni koji se odnose na podraaje, koje su uenici doivjeli /registrovali/ putem svih ostalih ula i oni koji se odnose na emocionalna stanja /razli ita raspoloenja/. Likovno kompozicioni motivi su oni kod kojih je tema nevana a odnose se na rjeavanje konkretnog likovnog zadatka /likovnog problema, kontrast, harmonija, gradacija, ritam, ravnotea, dominacija/ putem /upotrebom/ likovnih elemenata: ta ka, linija, boja, valer, oblik, tekstura Teme koje se najee realizuju su: - iz neposrednog okruenja djeteta: porodica, kola, mjesto stanovanja, prostori, krajolici, u enicima bliska muzika, muziki spotovi, znakovi vizuelnih komunikacija, plakati /sportskih, muzi kih, kulturnih deavanja/, objekti, pojave u prirodi, biljke - sadraji drugih predmeta /korelacija sa drugim predmetima/: maternjeg jezika /pria, roman, pripovijetka, poezija/, matematike, prirode i drutva, muzike kulture, tjelesnog i zdravstvenog odgoja i kulture ivljenja - predstavljanje narodnih obiaja /tradicije/, zna ajni datumi, praznici, etnografsko naslje e, zavi ajne kulturne batine - priznata umjetni ka ostvarenja /umjetnika djela/ iz svjetske likovne /batine/ umjetnosti - likovni i kompozicioni elementi, shodno uenikom uzrastu, razrjeavanje likovnih zadataka kroz upotrebu likovnih i kompozicionih elemenata /usvajanje likovnog jezika/ - nevizuelni poticaji: emocije /osjeanja/, ulni poticaji, sre a, tuga, strah, bol, muzika, vjetar.

POJMOVI KOJE E UENICI USVOJITI

CRTANJE : usvojiti pojmove za perspektivu: linearna perspektiva ili nauna /geometrijska/ perspektiva, ptiija perspektiva /prostor gledan sa visine ili odozgo/, ablja perspektiva /prostor gledan sa linije tla, gledan odozdo/, linija horizonta ili linija u kojoj se susre u ploha tla i ploha neba, nedogled ili ishodite /mjesto - ta ka iz koje polaze sve linije/ usvojiti relaciju, meusobni odnos elemenata /veli ina likova/ na plohi ili u prostoru, organizacija plohe odnosom veli ina oblika /likova/ na plohi, prostorni odnosi, blie - dalje, vee - manje. SLIKANJE: Usvojeni pojmovi za oblast boja: tonska modelacija /valersko stepenovanje boje/ od svjetlije prema tamnijoj i obrnuto, koloristika modulacija /izmjena koloristi kih odnosa toplo hladno - toplo ili odnosa hladno toplo hladno/ u cilju ostvarivanja iluzije trodimenzionalnosti ili predstavljanja prostornih odnosa, blie dalje, ve e - manje. GRAFIKA: proirivanje usvojenih pojmova za oblast ploha: skrivena ravnotea, ravnotea, simetrija, asimetrija, viebojna grafika. PROSTORNO OBLIKOVANJE I GRAENJE: Usvojeni pojmovi: dinami nost forme, plono istanjena masa, ritam u alternaciji, ritam u izmijenjenoj formi kao A, B, A, B ili A, B, A, C, A, C, B, A /slova predstavljaju primjer pojma nekog elementa, ne kao ono to e se raditi/, prostorna organizacija, urbanizacija prostora po principu ostvarivanja ravnotee, simetrije i asimetrije prostora

OCJENJIVANJE Ocjenjivanje u predmetu Likovna kultura je izuzetno sloen segment rada nastavnika, s obzirom na to da likovni rad predstavlja cjelinu koja u sebi sadri komplekse sposobnosti i osobina djeteta, upornosti i iskustva, steenog znanja i usvojenih navika, pozitivnog i negativnog uticaja sredine, kao i sklad emocionalnih i izraajnih sposobnosti transponovanih u formu likovnog izraza. Iz tog razloga i dje iji crte mogue je analizirati sa razli itih aspekata: 1. estetskog 2. psiholokog 3. pedagokog. Ako prihvatimo da se djeca likovno izraavaju jer imaju potrebu da iskau svoj svijet, svoje vi enje svijeta, predmeta i pojava, svoje emocije, strahove i oduevljenja, onda su svi ueniki radovi odraz unutranjeg stanja ivota /due djeteta i kao takvi moraju biti dobri, ne mogu biti loi/. Nastavnik se u razredu susre e sa uenicima koji su nadareni /talentovani/ i onima koji nisu i sa opravdanjem se postavlja pitanje ta u takvim situacijama raditi? Stav nastavnika bi trebao biti da u enici koji nisu nadareni ne bi trebali biti kanjeni slabim ocjenama zato to ih priroda nije obdarila sposobnou za likovno-kreativno izraavanje /zato to ne posjeduju likovni talenat/. Prema tome nastavnik mora imati izbalansiran i istanan osjeaj u procjeni u enikih mogu nosti, njihovog zalaganja i kona nog likovnog rezultata. Postoje pedagoko opravdani razlozi da i u enici sa manje izraenim likovnim sposobnostima budu stimulisani i nagra eni za svoja zalaganja. Predmet Likovna kultura sloen je iz dva segmenta. 1. Likovna Forma /Likovni jezik/ i 2. Likovni sadraji. Oblast Likovna Forma /Likovni jezik/ koji se odnosi na likovne elemente i principe komponovanja su teoretskog karaktera i mogu se savladati i usvojiti /nauiti/. Dakle, uenici koji nisu talentovani trebaju imati priliku da u skladu sa svojim mogu nostima usvajaju likovni jezik i njime se izraavaju. Prilikom ocjenjivanja manje nadarenih uenika treba pratiti i imati u vidu individualne mogunosti, stepen zalaganja i elje da se realizuje postavljeni zadatak, napor koji dijete ulae u realizaciju zadatka da bi postiglo rezultat, aktivnost na asovima likovne kulture i slino. To zna i da nastavnik, dobar pedagog moe iznai na in da rijei taj problem ako uzme u obzir trud /zalaganje/, aktivnost na asu, elju za postizanjem rezultata i sl. Ponovo je potrebno napomenuti da nema loih djeijih radova. Vizuelno-estetska kultura razvija kod uenika sposobnost uivanja i razumijevanja umjetnosti, odnos prema estetskom, pravilno doivljavanje vizuelnih informacija, odnos prema svjetskoj i naoj kulturnoj batini. Pravilan odnos nastavnika prema uenikim radovima je od izuzetnog zna aja za likovno-kreativni rad djece. Ako nastavnik trai od djece da tano prepisuju vizuelno registrovano, da doivljavaju i gledaju svijet oko sebe oima odraslih, onda takva nastava Likovne kulture ne odgovara osnovnim principima savremene nastave, ciljevima i zadacima koji se pred nju postavljaju. RAD SA DJECOM SA POSEBNIM POTREBAMA Ono to treba naglasiti je da sam plan i program predmeta Likovna kultura dozvoljava veliku slobodu svakom nastavniku u kreiranju godinjeg programa rada i da se bazira, u najveoj mjeri, na usvajanju ponu enih programskih sadraja i odgojno obrazovnih ciljeva i zadataka /likovnih zadataka-problema, i likovnog jezika/, u okviru individualnih mogunosti svakog pojedinog uenika. To je razlog da u okviru redovne devetogodinje osnovne kole nije potrebno praviti posebne planove i programe za djecu sa posebnim potrebama, jer bi to zna ilo da se treba stepenovati sloenost programa. Potrebno je u individualnom pristupu likovne zadatke odmjeriti prema mogunostima svakog od pomenutih kategorija u enika, to u izvjesnom smislu podrazumijeva reduciranje obima i sloenosti redovnog programa nastave Likovne kulture, sa ciljem zadovoljavanja intencija inkluzije u osnovnim kolama.

(1 as sedmi no 35 asova godinje)

CILJEVI I REZULTATI ODGOJNO-OBRAZOVNOG RADA PODRUJA UENJA CILJEVI Sticanje novih znan ja i p rimjena ste enih - upotre ba usvojenih pojmova: - dinamika - poznavanje italijanskih oznaka za dinamiku: primjena u muziciranju te uoavanje pri sluanju muzike. - tempo - poznavanje i upotreba italijanskih oznaka za spora, umjerena i brza tempa, - artikulacija. - intonacija, pravilno fraziranje. - primjena znanja pri izvoenju pjesama na osnovu notnog zapisa - razliita notna trajanja. - izvoenje ritma lakih pjesama. - poznaje violinski, bas klju i sistem pisanja nota, - poznaje i tano odreuje mjeru 2/4, , 4/4, 6/8, 2/2, 3/8 (jedinica brojanja polovinka, etvrtinka i osminka), - utvruje znanja o prirodnoj, harmonskoj i melodijskoj A-mol (moll) ljestvici sluanjem - pjevanjem pjesmica, - sviranje pjesmice u prirodnom A-molu na metalofonu ili nekom drugom melodijskom instrumentu. - sticanje znanja o novim ljestvicama G-dur, E-mol, F-dur Dmol (tokom pjevanja pjesmica i sluanja muzike). - primjena znanja u odreivanju muzike reenica, teme, male dvodijelne i trodijelne pjesme. - formiranje pojmova i njihova primjena tokom sluanja muzike: minijatura, preludij, sonata, galop, poloneza, nokturno, habanera, arda, opereta, - poznavanje i primjena pojmova: uvertira, opera (arija, duet), koncert, simfonija, simfonijska poema, balet, arabeska, te filmska muzika, bez ulaenja u analizu muzikog oblika. - P ostepeno sreivanje i dopunjavanje informacija o stilskim periodima u muzikoj umjetnosti. - upoznavanje aerofonih tradicionalnih instrumenata. Razvijanje muzike sposobnosti i vjetine: - razvijanje ritmike reprodukcijesloenije kombinacije, vokalne reprodukcije, obima glasa, muzike memorije, kao i osjeaja za harmoniju i vieglasno pjevanje kanoni. - prepoznaje i izvodi je ritmikim slogovima (ta-te-ti) kao i podjelu jedinice brojanja na etiri dijela (ta-fa-te-fe). - sluanjem pamti naziv djela, ime kompozitora, muziku formu i poredi ga sa drugim sluanim djelima. - pamti i cijeni bosanskohercegovake kompozitore. - razlikuje vrstu djela (vokalna, instrumentalna i vokalnoinstrumentalna), izvoae i izvoake sastave. VRIJEDNOSTI, STAVOVI, PONAANJE Razvijanje pozitivnih vrije dnosti i stavova: - ispoljavanje emocionalne i estetske osjetljivosti na kvalitet muzike. - ispoljavanje interesa i ljubavi prema sadrajima iz muzike batine BiH. - sve vea svjesnost znaaja muzike i elja da muzika postane trajna ivotna potreba. OEKIVANI REZULTATI / ISHODI UENJA Uenici bi tre bali znati i razumje ti: - Vanost poznavanja navedenih pojmova, znati ih primijeniti tokom izvoenja pjesama i muzikih igara, te razumjeti da na taj nain poboljavaju kvalitetu interpretacije. - Ranije muzike termine i prethodna muzika iskustva koristi u daljem uenju. - Prilikom izvoenja i sluanja djela koristi ve formirane kriterije za procjenu kvaliteta. - Kroz analizu elemenata interpretacije u toku sluanja, uenici/ice vre analizu djela, donose i saoptavaju estetske sudove o njima. - Analizirajui notni tekst uenici sigurno prepoznaju navedena notna trajanja i izvode ritam uz kucanje ili taktiranje. - Svjesno obrazlau najadekvatniju primjenu raznih instrumenata, dinamike, tempa, artikulacije u samostalnoj izradi originalnih aranmana.

Muzika /glazbena kultura

ZNANJE

- Informativno upoznaje pjevanje i sviranje na osnovu notnog zapisa. - Slobodno izlau svoje miljenje i ideje. - Samopouzdanje u pjevanju i sviranju je sve vee, kao i zalaganje i odgovornost za kvalitet muziciranja. - Uivanje u sve slobodnijem predstavljanju publici. - Uoava i hvali najkvalitetnije izvoenje. - Ispoljava svoj odnos prema muzici i elju da je esto slua u koli, na koncertima i sl. - Samostalno se ukljuuje u muzike sekcije, a djeluje i na druge da slijede njegov primjer. - Iskreno i dobronamjerno iskazuje svoje miljenje i kritiku a potuje i cijeni miljenja i stavove drugih.

SPOSOB NOSTI I VJETINE

STRUKTURA SADRAJA

I PJEVANJE I SVIRANJE II MUZI KE/GLAZBENE IGRE/PLESOVI III SLUANJE MUZIKE IV DJEIJE STVARALATVO

DIDAKTIKO-METODIKE NAPOMENE
Nastava muzike kulture prema Okvirnom programu za osmi razred, kao i u prethodnim razredima, ostvaruje se pjevanjem novih dje jih pjesama, pjevanjem pjesama narodne tradicije naroda Bosne i Hercegovine i drugih naroda, sviranjem na ritmi kim i melodijskim instrumentima Orffovog instrumentarija, izvo enjem muzi kih igara/plesova, upoznavanjem i usvajanjem muzi kih pojmova, u enjem notnog pisma u okvirima njihovih potreba, sluanjem muzike/glazbe, dje jim stvaralatvom i kroz izvo enje ritma. Njegovom realizacijom sistematiziraju se prethodna znanja ali, i stiu nova. U sreditu nastavnog djelovanja i dalje ostaje rad na otklanjanju problema koje djeca imaju: razvoj opsega dje jeg glasa, preciznost intonacije, pravilna dikcija i akcenti, fraziranje, disanje, kultivisanje glasa, reprodukcija ritma, razvijanje muzike memorije, te donoenje estetskog suda o djelu koje u enici izvode ili sluaju. Pjevanjem i sviranjem treba u toku kolske godine obraditi najmanje 12 pjesama . Nakon doivljaja pjesme u izvo enju nastavnika ili sa CD-a, djeca je ue pjevaju i uz nastavnika. Pjevajui i ue i pjesmu uenici/ice u vruju svoja znanja o formi kompozicije (fraza, reenica, mala dvodijelna i trodijelna pjesma). Pjesmu uiti uz pratnju melodijskog instrumenta (klavir, sintisajzer, gitara). Pra enjem i analizom notnog zapisa u udbeniku, uenici e u vrstiti prethodna i sticati nova znanja. U osmom razredu u enici/ice pjevaju na osnovu notnog zapisa lake pjesmice u C-duru i A-molu. Potrebno je ponoviti abecedu i solmizaciju, te svirati lake pjesmice na metalofonu, ksilofonu, blokflauti, na instrumentu kojim nastavnik (kola) raspolae. Ponoviti sa u enicima/icama nain nastajanja povienih i snienih tonova uz pomo klavijature (jedna oktava). Prirodni, harmonski i melodijski Amol ponavljati tokom pjevanja i analize pjesama. Teoretiziranje svesti na najmanju moguu mjeru. U enici/ice informativno upoznaju G-dur i F-dur ljestvicu, kroz doivljaj i nalazu pjesme. Djeca i dalje u e pjesme na osnovu slunog primanja (po sluhu) prvenstveno uz pjevanje profesora i sluanje tonskog zapisa. U Programu se nalaze pjesme zemalja iz regije, odnosno, najblieg okruenja i drugih zemalja, ime se i nadalje ostvaruje multikulturalni muziki/glazbeni odgoj. U toku kolske godine uenici treba da nau e 3 muzike / glazbene igre /plesa . Uenjem muzikih igara/plesova, u enici upoznaju svjetsku narodnu tradiciju. Koreografije igara/plesova imaju utvrene figure i kretnje, te je potrebno djecu upoznati sa njihovim pravilima. Potrebno je prvo sluati muziku, pa zatim uiti pravila igre/plesa, pokrete, spojiti elemente igre/plesa i tada izvoditi ples u cjelini. Tokom obrade pjesama/igara/plesova, na osnovu slunog primanja, izvriti analizu notnog teksta te obraditi ritmike figure koje sadre. Upoznati u enike sa tradicionalnim aerofonim instrumentima svirale: zurne, diple, duduk, jednojka, dvojnice. Sluanjem muzike u enici upoznaju kompozicije domaih i stranih autora. Potrebno je tokom godine obraditi sve kompozicije uvrtene u Okvirni program sa teitem na umjetni ko-doivljajnoj komponenti i sa ciljem da pozitivni interesi i stavovi prema muzikim vrednotama budu sve jasnije izraeni. U program su uvrtene sevdalinke koje treba da se prikau u enicima/icama u razli itim interpretacijama (u interpretaciji poznatih narodnih i zabavnih pjevaa, te sevdalinke u klasi nom ruhu), muzika bosanskohercegovakih kompozitora za klavir, kompozicija pisana za harmoniku, kako bi se ovaj instrument prikazao i kao solistiki, a ne samo kao prate i. Nadalje uenici upoznaju nove muzike forme: sonata, opereta, zatim preludij, minijatura, poloneza, nokturno, habanera, arda), a proiruju znanja: simfonija, simfonijska poema, opera, uvertira, duet, hor/zbor, balet, arabeska, menuet, filmska muzika , bez ulaenja u analizu muzi kog oblika (potrebno je davati samo osnovne informacije). Sluanjem uenici/ice zvuno i vizuelno razlikuju orkestarske instrumente (pojedinano i po grupama), pjeva ke glasove (dje iji, enski, muki glas), hor/zbor, vrste hora (dje iji, enski ili mjeoviti) i orkestra. Odabrane kompozicije treba sluati u cjelini sa CD-a (globalno sluanje, emocionalno) ali po potrebi i analitiki (selektivno). Pored umjetnikog doivljaja sluane kompozicije, sa u enicima treba analizirati djela postavljanjem zadatka koji se odnose na uo avanje karaktera kompozicije, tempa, dinamike, artikulacije, izvo a a, muzikog oblika (informativno) itd. Nakon analize slijedi razgovor sa uenicima, zakljuak o sluanom djelu te ponovno sluanje istog. Potrebno je postepeno sre ivati i dopunjavati informacije o stilskim periodima u muzikoj umjetnosti u skladu sa mogu nostima kompozicija koje se nalaze u ovom i programima ranijih razjeda (posebno za periode: barok, klasika, romantizam).

Djeije stvaralatvo u oblasti pjevanja i sviranja ispoljavat e se kroz primjenu novih muzikih znanja u izradi pratnje i aranmana, te sviranju na Orffovim ritmi kim i melodijskim instrumentima. Posebnu panju treba posvetiti organiziranju matovitih na ina improviziranja na instrumentima, ohrabrujui djecu i potuju i njihove prijedloge. Podsticati djecu da svoja zapaanja i doivljaje muzike izraze usmeno, opisno, likovno i pokretom jer se time podstie njihova kreativnost, te kroz kreiranje muziko-scenske igre. Kroz uenje muzikih igara/plesova ostvaruje se korelacija nastave muzi ke kulture sa nastavom tjelesnog odgoja. Korelacija sa stranim i naim jezicima je tako er prisutna. Pored redovne nastave, vanu ulogu imaju izborna nastava i nastava koja ukljuuje dodatnu aktivnost i vrijeme (posjete koncertima, itd.). Od izuzetnog znaaja su vannastavne aktivnosti: hor (mla a i starija uzrasna grupa) i orkestar (tamburaki, harmonikaki i drugi). Za hor je potrebno 2 asa sedmino po dionici (dvoglasni hor 4 asa). Za orkestar je potrebno 2 asa sedmi no za svaku grupu instrumenata. Mla i hor/zbor ine uenici od treeg do petog razreda (dvoglasno pjevanje) a uenici od 6. 9. razreda formiraju hor starije uzrasne grupe (troglasno pjevanje). Pjevanje u horu ili sviranje u orkestru kao najvii stepen muziciranja ima najsnaniji efekt u muzi kom/glazbenom razvoju djeteta te svakako zasluuju svoje mjesto u godinjem programu rada svake osnovne kole. Posebno zainteresovane i talentirane uenike treba ukljuivati u hor/zbor i orkestar te predlagati da se upisuju u muzi ku/glazbenu kolu.

SADRAJ

ZNANJE I RAZUMIJEVANJE - Pjevanjem pjesama i kanona uenici/ice obogauju fond pjesama i proiruju teoretska znanja. - imenuju solmizacijom i abecedom tonove (g g2 u violinskom kljuu. - poznaju notna trajanja, pauze. - pjevaju i sviraju pjesmice prema notnom zapisu u Cduru i Amol. - uoavaju, odreuju i primjenjuju u toku izvoenja znanja vezana za mjeru, tempo, dinamiku, - uenici/ice izvode pjesme sa preciznijom intonacijom, pravilnom dikcijom, disanjem i fraziranjem, potujui pri tom artikulacione oznake, - izvoenje ritma na osnovu notnog zapisa. - izrada aranmana za sviranje na Orffovim ritmikim i melodijskim instrumentima - upoznaju G-dur i F-dur ljestvicu. - Uenici/ice imaju veliki fond igara/plesova. - pravilno izvodi igru/ples, koreografiju (informativno mjeoviti taktovi). - prepoznaje pojedine tradicionalne nonje i razumije da svaka zemlja ima svoje tradicionalne igre i plesove. - upoznaje narodne tradicionalne instrumente. - Shvata znaaj poznavanja umjetnikih djela i samostalnije donosi estetski sud o njima. - ima bogat fond

SPOSOBNOSTI

VRIJEDNOSTI, STAVOVI, PONAANJE - Shvata potrebu uklapanja svog glasa u hor/zbor i zalae se da to postigne kako bi dao doprinos boljem zvuanju. - Uvia da treba vjebati ako se eli postii kvalitet, te esto pjeva i svira. -Vri samoprocjenjivanje i procjenjuje pjevanje drugih. - Svjesno obavlja muzike zadatke i obaveze (kao pojedinac ili dio grupe). Komentarima i praktinim djelovanjem pokazuje pozitivne stavove i vrednote prema muzici. - Razumije znaenje koreografije i ima veliki fond kola i plesova iz BiH i ire. - Shvata i razumije znaaj pokreta u plesu. - Shvata da svaka zemlja ima svoje tradicionalne igre i plesove i da je to vrijednost koju treba uvati multikulturalnost - Razvijanje osjeaja za lijepo iskazuje na razne naine - izraava utiske o sluanom djelu, komentira osobine djela, esto trai da se djelo ponovno slua. - Biranim rijeima i odnosom pokazuje da cijeni muziku, izvoae i kompozitore: objanjava svoj odnos (zato mu se dopada ili ne dopada). - P okazuje kulturu ponaanja na koncertu i insistira da

AKTIVNOS TI NAS TAVNIKA

AKTIVNOST UENIKA

(ORGANIZACIJA I METODE NASTAVE I U ENJA, OCJENJ IVANJ E)

PJEVANJE I SVIRANJE 1. Svatovi uranili, zapisao: Cvjetko Rihtman, Vlasenica, 2. to se sjaje kroz prozorje, Bosna, zapisao: L. K uba, 3. Roica sem bila , Meumurje, 4. Kia pada , M eumurje 5. etva , pjesma iz Danske, prijevod i prepjev: M irjana Ivanovi, 6. Pred Senkinom kuom, starogradska 7. Tri put ao, ao, ao, muzika i tekst: Ajka Kolakovi. 8. Ve odavno spremam mog mrkova , Muzika i tekst: Zvonko B ogdan. 9. Balon, Pjesma iz Italije. 10. Mjesec, pjesma iz Japana. 11. Idi kai cijelom svijetu, crnaka duhovna pjesma. 12. Stanica Podlugovi, muzika: Kornelije Kova, stihovi: V. Dijak. KANONI 1. Kanon u F-duru, Johanes Brahms 2. Viva, viva la muzica , kanon, M. Praetorius, II MUZIKE /GLAZBENE IGRE/PLESOVI: 1. Grk Zorba (sirtaki), M. Theodorakis E. Goufas, Grka. 2. Dunavski valovi, Ion (Josif) Ivanovici, Rumunija 3. Tango Jalousie (Tango ljubomore), Jacob Gade, Danska i Blue Tango, Leroy Anderson, Amerika III SLUANJE MUZIKE: 1. Kraj potoka bistre vode, sevdalinka u interpretaciji poznatih izvoaa narodne muzike i Voljelo se dvoje mladih - ute dunje, sevdalinka u interpretaciji poznatih izvoaa zabavne muzike. 2. Ah to emo lju bav kriti, III in, opera: Hasanaginica, Asim Hrozi, sevdalinka u

- Vokalna reprodukcija, razvija muziku memorija i proiruje obim glasa kod uenika/ica je sve bolja. - osjeaju i svjesno izvode 2, 3, 4dijelnu mjeru, mjere 6/8 i 2/2, 9/8, te promjenu mjere, - izvoenjem ritma pjesmica razvija se i dalje osjet za dvodijelnu, trodijelnu i etvorodijelnu podjelu jedinice brojanja. - Osjet za tempo i dinamiku je sve razvijeniji pri muziciranju (pri pratnji i improvizaciji) - aktivno uestvuje u izradi aranmana i pokazuje visok nivo spretnosti u sviranju i improvizaciji. - Samostalno izvodi zadane pokrete. - usvaja pokrete sa vie sigurnosti i samopouzdanja. - Samostalno igra u kolu. - Brzo uoava i saoptava izvoaa. Brzo pamti i pjevui melodiju kompozicije koju slua. - Samostalno odreuje karakter kompozicije. - Tano odreuje dinamiku, tempo i druge karakteristike djela. - Razlikuje i poznaje pojedine instrumente vizuelno i auditivno. - Sposoban je da uz sluanje muzike i praenje notnog zapisa uoi i primjeni muzike termine za artikulaciju, dinamiku, tempo. - Samostalno u notnom zapisu i

- Redovno uee u pjevanju i sviranju: nastava, priredbe, izleti, kua. - Upotreba instrumenata u skladu sa zadacima pjesme i/ili dogovorenim aranmanom. - Kroz svoje ponaanje i uestalo muziciranje pokazuje da muziku doivljava i cijeni. Komunikacija i interakcija u muziciranju (improviza-cija). - Stalna briga i uvanje kolskih muzikih instrumenata. - Pjevanje u kolskom horu/ zboru. - Sviranje u kolskom orkestru. - Pravilno i tano izvoenje pokreta u igri , te kanona. - Ponaanje u skladu sa zahtjevima muzike igre/plesa. - Ukljuivanje u rjeavanje problema oko izrade narodnih nonji - Ulanjenje u ritmiku i/ili folklornu sekciju. - Predlaganje muzike igre/plesa za kolske priredbe. - Podstie djecu i okolinu da se angauju za skupljanje kvalitetnih snimaka i CD-a da se sluaju za vrijeme odmora u koli, te podstie razgovore i borbu protiv nekvalitetne muzike - Pronalaze i prikupljaju slike kompozitora i muzikih instrumenata u knjigama i tampi (simfonijski orkestar, narodni orkestar - izrada panoa). - Izrada preglednog panoa sa tradicionalnim

- Inicira i organizira pjevanje i sviranje u interakciji (uenje u koli, u porodici). - uestvuje u interpretaciji i improvizaciji, te podstie komunikaciju. - Aktivnim ukljuenjem u zajedniki rad pomae djeci u kolektivnom, grupnom i individualnom muziciranju. (demonstrira izvoenje i sviranje). - uenike/ice upuuje na druge izvore znanja pored udbenika. te prati i procjenjuje njihova individualna postignua. - pohvale i nagrade u skladu sa individualnim napredovanjem u odnosu na VII razred. - Vodi aktivnosti i vlastitim ukljuenjem, demonstrira ih i usmjerava u pravcu djeijih interesa i mogunosti. - P lanira odlazak na probu folklorne/ples-ne sekcije u koli i u KUD (praktini rad) - Kroz kola i ples razvija kreativnost, djeije radne i kulturne navike u slobodnom vremenu. - Ukazuje na adekvatan nain izrade preglednih zidnih kalendara sa terminima koncerata. - P lanira termine za posjete kulturnim ustanova i biljei ih na kalendaru. - Osmiljava i obavlja temeljitu pripremu uenika za izlaske iz kole i posjete kulturnim

operi 3. Studije za klavir (VIII, IV, V), Nada Ludvig Pear, Koncertno predstavljanje - I akta, Anelka Bego imuni. 4. Metamorfoze, Avdo Smailovi. 5. Tri min ijature, Evgeny Derbenko. (harmonika) 6. Male kompozicije za klavir, Menuet G-mol BWV 115 i Preludij u D-duru BWV 936 iz est malih preludija, J. S. Bach. 7. Poloneza As-dur, op. 53. i Nocturno op. 9 br. 2, Frederic C hopin. 8. Sonata C-dur, K 545, Facile, I stav, W. A. Mozart i S onata D-dur, (Hob. XVI/37), I stav Allegro con brio, J. Haydn. 9. Simfonija br. 5 u Cmolu , S udbinska, I stav, L. Van Beethoven 10. Can-can (Galop), Orfej u podzemlju, Jacques Offenbach. 11. Uvertira i arda (Klange der Heimat) iz operete imi, J. Strauss 12. Habanera iz opere Karmen, G. Bizet, 13. Napitnica iz opere Traviata i Hor Jevreja iz opere Nabuko, Giuseppe Verdi 14. Vltava , iz ciklusa Moja domovina i Antonin Dvorak: Slavenski ples op. 46, br. 8. G-molu. 15. I Got Rhythm i Amerikanac u Parizu, G. Gershw in 16. Moja mala balerina, Charles Chaplin, muzika iz filma ''S vjetla pozornice'' (Limelight) 17. Nagovjetaj proljea i Proljetna kola (Plesovi mladih djevojaka) iz baleta P osveenje proljea, I dio, Igor Stravinski.
IV DJEIJE STVA RA LATVO - Izmiljanje novih p jes mica na zadan i tekst. - Slobodna imp rovizacija na Orffov im instrument ima. - Literarno i /ili likovno izraavan je do iv ljaja mu zike - Prezentacija rezultata samostalnog i grupnog rada - Muziko scenske ig re

ZNANJE I VRIJEDNOSTI, djela koja sluajui djelo prisustvuje uivo RAZUMISPOSOBNOSTI STAVOVI, prepoznaje, zna koristi pojmove: na koncertima. JEVANJE PONAANJE njihov naslov i ime znak ponavljanja - Vidljivo kompozitora, a repeticija, ritam, pokazuje informativno melodija, itd. pozitivan odnos poznaje muziku - Prilikom sluanja prema djelima i formu, muzike potuje muzikim - prepoznaje pravila ponaanja, umjetnicima, te orkestarske za koje zna da se muzici u okolini. instrumente po moraju znati radi Ispoljava svoje grupama (gudaki, prisustva koncertu i stavove i potrebe duhaki, udaraljke) kulturnog odnosa za lijepim - razlikuje glasove: prema umjetnosti. (auditivna djeji, enski - Koristiti ekologija). (sopran-alt), muki jednostavan - Shvata i zna da (tenor-bas). muziki jezik muzika ima vanu - razlikuje tokom analize djela ulogu za izvoake terminologiju poboljanje ansamble: soloblisku mladima. kvaliteta ivota u pjeva ili solo- Samostalno porodici, koli i instrument, smilja, uporeuje, okolini. orkestar ili grupa dodaje, mijenja. - Muziciranje je orkestarskih - Pravi postalo navika, instrumenta, improvizaciju elja i potreba, pa hor/zbor. ritmike pratnje to radi esto, ime - prepoznaje kroz pjesmi. pokazuje pravilan sluanje italijanske Stvara odnos prema oznaka za kombinacijom muzici. dinamiku i rijei, instrumenata, - S lobodnija - uoava i pokreta i likovnim improvizacija saoptava nazive za izrazom. postala je promjene u tempu. - Na razne teme uivanje i sa - poznaje i pamti samoinicijativno zadovoljstvom imena bh. isprobava uestvuju u njoj kompozitora i instrumente za (kolektivno, njihova doaravanje likova grupno, u paru najpoznatija djela. u igrokazu. dijalogom), - prepoznaje individualno. narodnu muziku - P okazuje tradiciju. izrazitu elju da - Samostalno uestvuje u spontano dovrava raznim zapoetu pjesmu segmentima pjevanjem ili stvaranja i sviranjem. prezentacije - Na muziku stvaralakih progovara likovno postignua svog ili literarno. razreda. - Samostalno i spontano daje svoje ideje za rad, kreira nove aranmane. - Spontano sa sve veom lakoom kreira improvizacije na razne teme i igrokaze.

AKTIVNOSTB iH NAS TAVNIKA instrumentima ustanovama UENIKA koje su upoznali, na (ORGANIZACIJA I (koncerti). koji se dodaju slike - prati ponaanje na idiofonih, koncertu, membranfonih i - P riprema, aerofonih rukovodi i planira instrumenata. muzike sadraje u - Izrada zidnih korelaciji sa ostalim panoa sa tematskim umjetnikim i sadrajima, drugim odgojnim narodnih podrujima. instrumenata i - U korelaciji sa nonji iz regije i profesorima drugih svijeta. umjetnikih i - Voenje intervjua odgojnih podruja, sa umjetnicima. priprema, planira i - Posjeta rukovodi muzikim koncertima u sadrajima koji to osnovnoj muzikoj dozvoljavaju. koli. - P lanira razne - Prikupljanje oblike saradnje sa isjeaka iz tampe lokalnom sa najavom zajednicom, koncerata u gradu posjeta kolskoj (Vodi kroz priredbi, kulturne muzike koncertima. dogaaje, sa - Ohrabruje i prati vanijim podruja u kojima telefonskim su djeca brojevima najkreativnija i narodno pozorite, najslobodnija, opera) ukljuujui sve - Predlaganje i uenike/ce. isprobavanje raznih - Individualna oblika muzikog postignua i stvaralatva, samostalnost djece omoguuje u kreativnom kooperacija u radu , izraavanju prati u ali u jo veoj mjeri odnosu na sedmi vlastito razred. potvrivanje svakog uenika/nice. - Ulau vlastite ideje u radu - Pronalaenje pria i bajki iji se likovi mogu muzikom ozvuiti - Uee u muzikoj kreaciji omoguuje neverbalnu komunikaciju i socijalizaciju. - Sa arom uzima uee u izradi kostima, slika za scenu itd. Na taj nain upoznaju razna umjetnika zanimanja.

AKTIVNOSTI

METODE NAS TAVE I UENJA, OCJENJIVANJE)

I PJEVANJE I SVIRANJE 1. Svatovi uranili, zapisao: C vjetko Rihtman, Vlasenica, 2. to se sjaje kroz prozorje, Bosna, zapisao: L. Kuba, 3. Roica sem bila, Meumurje, 4. Kia pada , Meumurje 5. etva, pjesma iz Danske, prijevod i prepjev: Mirjana Ivanovi, 6. Pred Senkinom kuom, starogradska 7. Tri put ao, ao, ao, muzika i tekst: Ajka Kolakovi. 8. Ve odavno spremam mog mrkova , Muzika i tekst: Zvonko Bogdan. 9. Balon, Pjesma iz Italije. 10. Mjesec, pjesma iz Japana. 11. Idi kai cijelom svijetu, crnaka duhovna pjesma. 12. Stanica Podlugovi, muzika: Kornelije Kova, stihovi: V. Dijak. KANONI 1. Kanon u F-duru, Johanes Brahms 2. Viva, viva la muzica, kanon, M. P raetorius, II MUZIKE /GLAZBENE IGRE/PLESOVI 1. Grk Zorba (sirtaki), M. Theodorakis E. Goufas, Grka. 2. Dunavski valovi, Ion (Josif) Ivanovici, Rumunija 3. Tango Jalousie (Tango ljubomore), Jacob Gade, Danska i Blue Tango, Leroy Anderson, Amerika III SLUANJE MUZIKE: 1. Kraj potoka bistre vode, sevdalinka u interpretaciji poznatih izvoaa narodne muzike i Voljelo se dvoje mladih - ute dunje, sevdalinka u interpretaciji poznatih izvoaa zabavne muzike. 2. Ah to emo ljubav kriti, III in, opera: Hasanaginica, Asim Hrozi, sevdalinka u operi 3. Studije za klavir (VIII, IV, V), Nada Ludvig Pear, Koncertno predstavljanje - I akta, Anelka Bego-imuni. 4. Metamorfoze, Avdo Smailovi.

- P jevanjem pjesama i kanona uenici/ice obogauju fond pjesama i proiruju teoretska znanja. - imenuju solmizacijom i abecedom tonove (g g2 u violinskom kljuu. - poznaju notna trajanja, pauze. - pjevaju i sviraju pjesmice prema notnom zapisu u Cduru i A molu. - uoavaju, odreuju i primjenjuju u toku izvoenja znanja vezana za mjeru, tempo, dinamiku, - uenici/ice izvode pjesme sa preciznijom intonacijom, pravilnom dikcijom, disanjem i fraziranjem, potujui pri tom artikulacione oznake, - izvoenje ritma na osnovu notnog zapisa. - izrada aranmana za sviranje na Orffovim ritmikim i melodijskim instrumentima - upoznaju G-dur i F-dur ljestvicu. - Uenici/ice imaju veliki fond igara/plesova. - pravilno izvodi igru/ples, koreografiju (informativno mjeoviti taktovi). - prepoznaje pojedine tradicionalne nonje i razumije da svaka zemlja ima svoje tradicionalne igre i plesove. - upoznaje narodne tradicionalne instrumente. - Shvata znaaj poznavanja umjetnikih djela i samostalnije donosi estetski sud o njima. - ima bogat fond djela koja prepoznaje, zna njihov naslov i ime

- Vokalna reprodukcija, razvija se muzika memorija i proiruje obim glasa kod uenika/ica. - osjeaju i svjesno izvode 2, 3, 4dijelnu mjeru, mjere 6/8 i 2/2, 9/8, te promjenu mjere, - izvoenjem ritma pjesmica razvija se i dalje osjet za dvodijelnu, trodijelnu i etvorodijelnu podjelu jedinice brojanja. - Osjet za tempo i dinamiku je sve razvijeniji pri muziciranju (pri pratnji i improvizaciji) - aktivno uestvuje u izradi aranmana i pokazuje visok nivo spretnosti u sviranju i improvizaciji. - Samostalno izvodi zadane pokrete. - usvaja pokrete sa vie sigurnosti i samopouzdanja. - Samostalno igra u kolu. - Brzo uoava i saoptava izvoaa. Brzo pamti i pjevui melodiju kompozicije koju slua. - Samostalno odreuje karakter kompozicije. - Tano odreuje dinamiku, tempo i druge karakteristike djela. - Razlikuje i poznaje pojedine instrumente vizuelno i auditivno. - Sposoban je da uz sluanje muzike i praenje notnog zapisa uoi i primjeni muzike termine za artikulaciju, dinamiku, tempo. - Samostalno u notnom zapisu i sluajui djelo koristi pojmove: znak ponavljanja repeticija, ritam, melodija, itd.

- Shvata potrebu uklapanja svog glasa u hor/zbor i zalae se da to postigne kako bi dala doprinos boljem zvuanju. - Uvia da treba vjebati ako se eli postii kvalitet, te esto pjeva i svira. -Vri samoprocjenjivanje i procjenjuje pjevanje drugih. - Svjesno obavlja muzike zadatke i obaveze (kao pojedinac ili dio grupe). Komentarima i praktinim djelovanjem pokazuje pozitivne stavove i vrednote prema muzici. - Razumije znaenje koreografije i ima veliki fond kola i plesova iz BiH i ire. - Shvata i razumije znaaj pokreta u plesu. - Shvata da svaka zemlja ima svoje tradicionalne igre i plesove i da je to vrijednost koju treba uvati. (multikulturalnost ). - Razvijanje osjeaja za lijepo iskazuje na razne naine, - izraava utiske o sluanom djelu, komentira osobine djela, esto trai da se djelo ponovno slua. - Biranim rijeima i odnosom pokazuje da cijeni muziku, izvoae i kompozitore: objanjava svoj odnos (zato mu se dopada ili ne dopada). - Pokazuje kulturu ponaanja na koncertu i insistira da prisustvuje uivo na koncertima. - Vidljivo

- Redovno uee u pjevanju i sviranju: nastava, priredbe, izleti, kua. - Upotreba instrumenata u skladu sa zadacima pjesme i/ili dogovorenim aranmanom. - Kroz svoje ponaanje i uestalo muziciranje pokazuje da muziku doivljava i cijeni. - Komunikacija i interakcija u muziciranju (improvizaciji). - Stalna briga i uvanje kolskih muzikih instrumenata. - Pjevanje u kolskom horu/ zboru. - Sviranje u kolskom orkestru. - Pravilno i tano izvoenje pokreta u igri, te kanona. - Ponaanje u skladu sa zahtjevima muzike igre/plesa. - Ukljuivanje u rjeavanje problema oko izrade narodnih nonji. - Ulanjenje u ritmiku i/ili folklornu sekciju. - Predlaganje muzike igre/plesa za kolske priredbe. - Podstie djecu i okolinu da se angauju za skupljanje kvalitetnih snimaka i CD-a, da se sluaju za vrijeme odmora u koli, te podstie razgovore i borbu protiv nekvalitetne muzike - Pronalaze i prikupljaju slike kompozitora i muzikih instrumenata u knjigama i tampi (simfonijski orkestar, narodni orkestar - izrada panoa). - Izrada preglednog panoa sa tradicionalnim instrumentima B iH koje su upoznali, na koji se dodaju slike idiofonih,

- Inicira i organizira pjevanje i sviranje u interakciji (uenje u koli, u porodici). - uestvuje u interpretaciji i improvizaciji, te podstie komunikaciju. - Aktivnim ukljuenjem u zajedniki rad pomae djeci u kolektivnom, grupnom i individualnom muziciranju (demonstrira izvoenje i sviranje). - uenike/ice upuuje na druge izvore znanja pored udbenika. te prati i procjenjuje njihova individualna postignua. - pohvale i nagrade u skladu sa individualnim napredovanjem u odnosu na VII razred. - Vodi aktivnosti i vlastitim ukljuenjem, demonstrira ih i usmjerava u pravcu djeijih interesa i mogunosti. - P lanira odlazak na probu folklorne/plesne sekcije u koli i u KUD (praktini rad). - Kroz kola i ples razvija kreativnost, djeije radne i kulturne navike u slobodnom vremenu. - Ukazuje na adekvatan nain izrade preglednih zidnih kalendara sa terminima koncerata. - P lanira termine za posjete kulturnim ustanova i biljei ih na kalendaru. - Osmiljava i obavlja temeljitu pripremu uenika za izlaske iz kole i posjete kulturnim ustanovama (koncerti). - prati ponaanje na

5. Tri min ijature, E vgeny Derbenko. (harmonika) 6. Male kompozicije za klavir, Menuet G-mol BWV 115 i Preludij u Dduru BWV 936 iz est malih preludija, J. S. Bach. 7. Poloneza As-dur, op. 53. i Nocturno op. 9 br. 2, Frederic Chopin. 8. Sonata C-dur, K 545, Facile, I stav, W. A. Mozart i Sonata D-dur, (Hob. XVI/37), I stav Allegro con brio, J. Haydn. 9. Simfonija br. 5 u Cmolu , S udbinska, I stav, L. Van Beethoven 10. Can-can (Galop), Orfej u podzemlju, Jacques Offenbach. 11. Uvertira i arda (Klange der Heimat) iz operete imi, J. Strauss 12. Habanera iz opere Karmen, G. Bizet, 13. Napitnica iz opere Traviata i Hor Jevreja iz opere Nabuko, Diuzepe Verdi 14. Vltava, iz ciklusa Moja domovina i Antonin Dvorak: S lavenski ples op. 46, br. 8, G-molu. 15. I Got Rhythm i Amerikanac u Parizu, G. Gershw in 16. Moja mala balerina, Charles C haplin, muzika iz filma ''Svjetla pozornice'' (L imelight) 17. Nagovjetaj proljea i Proljetna kola (P lesovi mladih djevojaka) iz baleta P osveenje proljea, I dio, Igor Stravinski. IV DJEIJE STVARALATVO - Izmiljanje novih pjesmica na zadani tekst. - S lobodna improvizacija na Orffovim instrumentima. - Literarno i /ili likovno izraavanje doivljaja muzike. - P rezentacija rezultata samostalnog i grupnog rada - Muziko-scenske igre

kompozitora, a informativno poznaje muziku formu, - prepoznaje orkestarske instrumente po grupama (gudaki, duhaki, udaraljke) - razlikuje glasove: djeji, enski (sopran-alt), muki (tenor-bas). - razlikuje izvoake ansamble: solopjeva ili soloinstrument, orkestar ili grupa orkestarskih instrumenta, hor/zbor. - prepoznaje kroz sluanje italijanske oznaka za dinamiku i - uoava i saoptava nazive za promjene u tempu. - poznaje i pamti imena bh. kompozitora i njihova najpoznatija djela. - prepoznaje narodnu muziku tradiciju. - Samostalno spontano dovrava zapoetu pjesmu pjevanjem ili sviranjem. - Na muziku progovara likovno ili literarno. - Samostalno i spontano daje svoje ideje za rad, kreira nove aranmane. - Spontano sa sve veom lakoom kreira improvizacije na razne teme i igrokaze.

- Prilikom sluanja muzike potuje pravila ponaanja, za koje zna da se moraju znati radi prisustva koncertu i kulturnog odnosa prema umjetnosti. - Koristiti jednostavan muziki jezik tokom analize djela - terminologiju blisku mladima. - Samostalno smilja, uporeuje, dodaje, mijenja. - Pravi improvizaciju ritmike pratnje pjesmi. Stvara kombinacijom rijei, instrumenata, pokreta i likovnim izrazom. - Na razne teme samoinicijativno isprobava instrumente za doaravanje likova u igrokazu.

pokazuje pozitivan odnos prema djelima i muzikim umjetnicima. te muzici u okolini. Ispoljava svoje stavove i potrebe za lijepim (auditivna ekologija). - Shvata i zna da muzika ima vanu ulogu za poboljanje kvaliteta ivota u porodici, koli i okolini. - Muziciranje je postalo navika, elja i potreba, pa to radi esto, ime pokazuje pravilan odnos prema muzici. - Slobodnija improvizacija postala je uivanje i sa zadovoljstvom uestvuju u njoj (kolektivno, grupno, u paru dijalogom), individualno. - Pokazuje izrazitu elju da uestvuje u raznim segmentima stvaranja i prezentacije stvaralakih postignua svog razreda.

membranfonih i aerofonih instrumenata. - Izrada zidnih panoa sa tematskim sadrajima, narodnim instrumentima, nonjama iz regije i svijeta. - Voenje intervjua sa umjetnicima. - Posjeta koncertima u osnovnoj muzikoj koli. - Prikupljanje isjeaka iz tampe sa najavom koncerata u gradu (Vodi kroz kulturne muzike dogaaje, sa vanijim telefonskim brojevima pozorita, opere) - Predlaganje i isprobavanje raznih oblika muzikog stvaralatva omoguuje kooperacija u radu , ali u jo veoj mjeri vlastito potvrivanje svakog uenika/nice. - Ulau vlastite ideje i radu - Pronalaenje pria i bajki iji se likovi mogu muzikom ozvuiti - Uee u muzikoj kreaciji omoguuje neverbalnu komunikaciju i socijalizaciju. - Sa arom uzimaju uee u izradi kostima, slika za scenu i drugog. Na taj nain upoznaju razna umjetnika zanimanja.

koncertu, - P riprema, rukovodi i planira muzike sadraje u korelaciji sa ostalim umjetnikim i drugim odgojnim podrujima. - U korelaciji sa profesorima drugih umjetnikih i odgojnih podruja, priprema, planira i rukovodi muzikim sadrajima koji to dozvoljavaju. - P lanira razne oblike saradnje sa lokalnom zajednicom, posjeta kolskoj priredbi, koncertima. - Ohrabruje i prati podruja u kojima su djeca najkreativnija i najslobodnija ukljuujui sve uenike/ce. - Individualna postignua i samostalnost djece u kreativnom izraavanju prati u odnosu na sedmi razred.

Tjelesni i zdravstveni odgoj

TJELESNI I ZDRAVSTVENI ODGOJ ZA VIII RAZRED OSNOVNE KOLE
Op i cilj tjelesnog i zdravstvenog odgoja kompatibilan je sa ciljevima kineziologije u kineziolokoj edukaciji i tie se optimalne stimulacije i podrke procesima formiranja antropolokog statusa u enika u korelaciji sa faktorima ograni enja. Antropoloki status suponiran je integralnim skupom biopsihosociolokih obiljeja definiranih kao morfoloka, funkcionalna, motorika, kognitivna, konativna, socioloka i zdravstvena. Osnovni cilj tjelesnog i zdravstvenog odgoja je osposobiti uenika za usvajanje i primjenu osnovnih kineziologijskih znanja i kineziolokih iskustava koja e mu omoguiti samostalno tjelesno vjebanje u funkciji optimalne stimulacije i podrke razvoju psihomotori kih i funkcionalnih sposobnosti i morfolokih osobina u interesu njegovanja i zatite zdravlja i ope dobrobiti u enika. Poseban cilj tjelesnog i zdravstvenog odgoja je optimalna stimulacija i podrka zadovoljavanju posebnih kineziolokih potreba i interesa uenika u sportu, sportskoj rekreaciji, kinezioterapiji i adaptivnoj edukaciji. Komplementarni ciljevi tjelesnog i zdravstvenog odgoja tiu se napora usmjerenog ka stvaranju sistema uvjeta, koji e ueniku pomo i da: (1) usvoji osnovna znanja i razvije interes i naviku za njegu i zatitu zdravlja. (2) usvoji osnovna kineziologijska znanja i stekne kinezioloka iskustva za cjeloivotno tjelesno vjebanje. (3) usvoji znanja o kontroli osnovnih parametara kineziolokog statusa. (4) aktivno koristi slobodno vrijeme i snalazi se u urgentnim situacijama. (5) zadovolji potrebu za igrom i kretanjem i razvije interes za bavljenje sportskim, rekreativnim i, eventualno, kinezioterapijskim i adaptivnim aktivnostima. (6) razumije, potuje i promovira ekoloke vrijednosti u duhu biocentrizma. (7) uvaava svoje kompetencije i racionalno ih afirmira. (8) Usvaja zdrave ivotne stilove, radi izbjegavanja rizika po zdravlje u kasnijem ivotnom periodu. Polazni kriteriji za to kvalitetniji standard tjelesnog i zdravstvenog odgoja jesu: (1) objektivnost prilago enost sadraja materijalnim uvjetima, (2) primjerenost sadraja dobi i spolu uenika, (3) sigurnost u enika, (4) korisnost sadraja za svakodnevni ivot, sportsku rekreaciju, urgentne situacije ili pogodnost za nadgradnju razliitih kineziolokih aktivnosti, (5) razvoj antropolokih obiljeja u enika i (6) interes i potreba uenika. Metodiki principi u nastavi tjelesnog i zdravstvenog odgoja su: (1) postupnost (od biotikih do specijalnih motori kih znanja, od jednostavnijih ka sloenijim motorikim znanjima, od manje ka tjelesno zahtjevnijim kineziolokim sadrajima, od jednostavnijih ka sloenijim uvjetima vjebanja), (2) intezifikacija (to manje praznog hoda, pauza, prekida, zastoja, stajanja i ekanja na asu, to vie kretanja i dinami nosti, odravanje intenziteta optereenja) i (3) situalizacija (pribliavanje nastave ivotnim potrebama i situacijama, to vie natjecanja, igre i utilitarnih sadraja). Peto razvojno razdoblje karakteriziraju izraene razlike izmeu uenica i uenika u morfolokim, motori kim i funkcionalnim obiljejima. Ovaj period rasta i razvoja djece zapoinje sa 8. razredom osnovne i zavrava sa 1. razredom srednje kole. U ovom ciklusu, pored obaveznog realizira se i program koji kola mora da ponudi u enicima za dobrovoljan izbor i to: a) sportsko-rekreativni sadraji b) sport za sportiste c) umjetniki sadraji (ples, sportski ples, folklor). Program se realizira jedanput sedmino sa po jednim asom. Sadraji zdravstvenog odgoja uvjetovani su injenicom da je ovaj razvojni period karakteristian ne samo po burnom tjelesnom rastu i razvoju, koji vodi do bioloke i spolne zrelosti pojedinca, ve i po razvoju psiholokih i sociolokih obiljeja linosti. U tom kontekstu, sadraji zdravstvenog odgoja trebaju biti preventivnog i usmjeravaju eg karaktera a u odnosu na o ekivane i stvarne probleme djece u ovoj razvojnoj dobi. Tjelesni i zdravstveni odgoj i zdravi stilovi ivota prua osnovne informacije uenicima koji se sreu sa izazovima savremenog drutva.Ovi izazovi nose velike opasnosti ovisnosti (poetak eksperimentiranja sa duhanom, alkoholom, drogama),nedostatkom fizike aktivnosti u slobodno vrijeme (druga vrsta ovisnosti : o internetu, on-line igricama i sl.), loim prehrambenim navikama koje dovode do pretilosti(brza hrana, hrana bogata mastima,eerom ili vjetakim zaslaivaima ili bojama),nepotivanje suzdravanjau spolnim aktivnostima ( apstinencija do potpune emocionalne zrelosti, opasnosti koje nosi prerano stupanje u spolne odnose, mijenjanje partnera, posljedicama spolno prenosiviih zaraza, maloljetnikih trudnoa).

522

CILJEVI, SADRAJI I ISHODI

Cilj Sad raji te tna d je lovan ja nikotina, alkohola, dopinga i drugih sre dstava ovisnosti na zdravlje (*) Puberte t Kriva rasta i razvoja Razvojna kore lacija k ineziolok ih i drugih dimenzija antropolokog prostora (*) Poseban dnevni raspored uzimanja hrane i tek uine u vrijeme poveanih tjelesnih napora Korisni i tetni sadraji tje lovje be za vrije me mjesenoga cik lus (*) Dnevna organizacija rad a, odmora i zabave i nje n znaaj Dobrobiti igre i boravka u prirodi Higije nski standardi p ri izletima i ekskurzijama (*) Kultura i pravilno odijevanje u cilju zatite tije la i zdravlja od nepovoljnih vanjskih uticaja u razliitim uvjetima 1. Tran ja: - Osnove brzog hodanja (*) - Kinematike razlike u tehnikama tranja na kratke i duge staze 2. Skakanja: - Skok uvis lenom tehnikom flop - Polusalto na povienje od mekanih strunjaa uz pomo odraznog pomagala 3. Bacan ja: - Bacanje loptice tehnikom OBrien 4. Kolutan ja: - Letei kolut na povienje od mekih strunjaa Osnovna motorika znanja 5. Vienja, upiran ja i penjanja: - Ljuljanje na karikama s okretima za 180 (*) 6. Ritmike i plesne strukture : - Beki valcer (*) - Latinoameriki ples po izboru - Okreti za 180 na tlu/gredi - Kozaki skok - Pirueta u desnu i lijevu stranu (*) 7. Borilake struk ture : - Tehnika bonog bacanja hvatom glave i ruke kroz klek (*) 8. Sastavi - Vjeba na tlu (*) - Vjeba na gredi, do 80 cm visine - Koreografija sa ili bez sprave po izboru (*) 9. Igre: Rukomet: - Finte (*) - Stvaranje vika napadaa zabadanjem Koarka: - Skok ut nakon voenja ili dodane lopte - Igra koarka 3 : 3 ili 5 : 5 (*) Odbojka: - Sme iz zaleta visoko dodane lopte - Gornji servis bez rotacije (*) Ishodi Zna da su nikotin, alkohol, droge i druge ovisnosti tetni po zdravlje i ponaa se u skladu sa tim. Razumije promjene u pubertetu i prihvata ih normalnim. Zna za tetna djelovanja uputanja u prerane spolne aktivnosti i ponaa se u skladu sa tim Posjeduje osnovna znanja o zakonitosti razvoja kineziolokih dimenzija antropolokog prostora u pojedinim fazama rasta i razvoja. Posjeduje osnovna znanja o meuovisnosti kineziolokih i drugih dimenzija antropolokog prostora u pojedinim fazama rasta i razvoja. Zna da su hrana i tenost neophodan izvor poveanim tjelesnim naporima i ponaa se u skladu sa tim.Zna da hrana i pia odreene vrste mogu biti tetna po organizam i ponaa se u skladu sa tim Zna kako tjelovjebe utiu na vrijeme mjesenog cik lusa i ponaa se u skladu sa tim. Posjeduje osnovna znanja o dnevnoj organizacija rada, odmora i zabave i njenom znaaju za zdravlje i ponaa se u skladu sa tim.Zna za tetna dejstva dugotrajnog rada ili igranja na kompjuteru i ponaa se u skladu sa tim Posjeduje osnovna znanja o dobrobiti igre i boravka u prirodi i ponaa se u skladu sa tim. Ponaa se u sk ladu sa higijenskim standardima pri izletima i ek skurzijama. Pravilno se odijeva u cilju zatite tijela i zdravlja od nepovoljnih vanjskih uticaja u razliitim uvjetima. Posjeduje osnovna teorijska i praktina znanja o brzim hodanju i k inematikim razlikama u tranju na kratk e i duge staze.
Uenice U enici

x x x x

x x x x

Osnovna teorijska znanja

x x x

x x x

Obrazovni

x Posjeduje osnovna teorijska i praktina znanja o skoku uvis lenom tehnikom flop, te o polusaltu na povienje. Posjeduje osnovna teorijska i prak tina znanja o bacanju loptice tehnikom OBrien Posjeduje osnovna teorijska i praktina znanja o leteem kolutu na povienje od mek ih strunjaa. Posjeduje osnovna teorijska i praktina znanja o ljuljanju na karikama s okretima za 180. Posjeduje osnovna teorijska i praktina znanja o: bekom valceru, izabranom latinoamerikom plesu, okretu za 180, skoku kazaok i, pirueti u desnu i lijevu stranu x

x x

x x

x x x

x x x x x

Posjeduje osnovna teorijska i praktina znanja o tehnici bonog bacanja hvatom glave i ruke kroz klek. Posjeduje osnovna teorijska i prak tina znanja o vjebi na tlu, te o vjebi na gredi i koreografiji sa ili bez izabrane sprave. Posjeduje osnovna teorijska i prak tina znanja o: rukomet fintama, stvaranju vika napadaa zabadanjem. koarka - skok utu nakon voenja ili dodane lopte, igri koarke 3 : 3 ili 5 : 5. odbojka - meu iz zaleta visoko dodane lopte, gornjem servisu bez rotacije. nogomet - udarcima lopte vanjskom stranom stopala, voleju i/ili poluvoleju, udarcu glavom iz k retanja sa skokom.

523

Nogomet: - Udarci lopte vanjskom stranom stopala - Volej i/ili poluvolej - Udarac glavom iz kretanja sa skokom Odgovarajui sadraji iz: 1.2.1, 2 , 3 , 4 , 5, 6, 7, 8. i 9, kao drugi kinezioloki sadraji, a shodno potrebama i mogunostima uenika i vanjskim restriktorima Posjeduje optimum neuromuskularne sposobnosti. Posjeduje optimum neuroenergetsk e sposobnosti. Posjeduje optimum informacijske sposobnosti. Posebnu panju usmjerava na optimalizaciju brzine, repetitivne i eksplozivne snage, te koordinacije, gibljivosti, ravnotee i preciznosti. Unapreuje aerobne sposobnosti ciklik im aktivnostima malog i umjerenog inteziteta. Unapreuje anaerobne sposobnosti k ineziolok im aktivnostima velikog intenziteta putem intervalne metode rada. Uvaava znaaj kineziolok ih aktivnosti i koristi ih za optimalizaciju masnog tk iva, voluminoznosti i gibljivosti zglobnih tijela i skupina zglobova. Prihvata zdravlje i zdrave ivotne stilove za primarni k riterij vlastitog biopsihosocijalnog integriteta. Uvaava potrebu samokontrole vlastitog ponaanja u odnosu na sve agresivnije kinezioloke izazove. Shvata znaaj k ineziolok ih aktivnosti za razvoj vlastite linosti. Razvija ekoloke navike i aktivno uestvuje u prevenciji i rjeavanju ekolokih problema. Ak tivno, interaktivno i kreativno uestvuje u rjeavanju problema u koli i meu vrnjacima. Shvata da je osnovno obrazovanje paso za ivot.Nenasilno rjeavanje sporova. ta je nasilje, vrste nasilja, posebn o nasilje meu vrnjacima x x x x x x x x x x x x x x x x x x x x x x

Antropoloki

- Snaga - Brzin a - Koordinacija - Gib ljivost - Ravnotea - Pre ciznost

Odgojni

Motorike sposobnosti

Funkcionalne sposobnosti:

Morfoloke osobine: Snalaenje u kineziolokim relacijama: unutranje vanjsko individualno - kolektivno Odnos prema kineziolokim uzorima (*) Samouvaavanje Odnos prema ekolokim problemima (*)

Kultura ponaanja

Uenici su naroito zainteresirani za produbljivanje znanja i irenje sadraja rada, te je ovaj period veoma pogodan za po etak sportske aktivnosti. Zbog efikasnosti vjebe i bolje motivacije, u zadnje tri godine program tjelesnog i zdravstvenog odgoja zahtijeva savremeniji didaktiko-metodiki postupak nastavnika, to se, u prvom redu, odnosi na slobodniju kompoziciju asa tjelesnog i zdravstvenog odgoja i na usavravanje i osavremenjivanje tehnologije nastave. Po svojoj koncepciji, program uklanja granicu izme u nastave i vannastavnih aktivnosti, zbog toga je potrebno da kola, zajedno sa drutvenim subjektima, pomae svim oblicima slobodne aktivnosti u enika (sportske sekcije, kolska sportska drutva), a u prvom redu u osiguranju stru nog kadra, materijalnih i prostornih uvjeta. etvorodjelnu kompoziciju asa treba shvatiti samo kao obavezno polazite, koje osigurava optimalne psiholoke, fizioloke i pedagoke preduvjete za realizaciju neposrednog zadatka asa tjelesnog i zdravstvenog odgoja. Na toj osnovi, sa dosta slobode, treba i komponirati kona nu strukturu asa za svaki zadatak. Intezivnije se koriste metode rada kao to su: metod dopunskog vjebanja, kruno-intervalni metod, metod stanica, targent-trening i sl. Da bi intenzitet vjebanja bio optimalan, treba voditi ra una o racionalnom koritenju objekata, sprava, rekvizita i ostalog nastavnog pribora, te o racionalnijem korienju raspoloivog vremena za as i sl. Uz razvijanje zdravstvenih, estetskih, zabavnih i kompetentivnih ili takmi arskih motiva tjelesnog i zdravstvenog odgoja, a s obzirom da je ovo razdoblje optimalno za usvajanja motorikih znanja, obrazovna komponenta pretpostavlja usvajanje naprednih kineziolokih motorikih znanja koja, upotpunjena osnovnim teorijskim znanjima iz kineziologije, podstiu integritet razvoja li nosti u enika. Uz opa motorika znanja za razvoj (a) razvoj funkcionalnih sposobnosti (aerobnih i anaerobnih) i (b) razvoj motorikih sposobnosti (koordinacije, ravnotee, brzine, preciznosti, fleksibilnosti, eksplozivne, repetitivne, statike snage i dinamometrijske sile, te (c) regulaciju morfolokih obiljeja (aktivne miine mase i balastne mase), potrebno je uenicima osigurati i mogunost sticanja znanja specificiranih kao: (a) monostrukturalna motorika znanja , koja su dominantno obiljeje aktivnosti tipa atletike, plivanja, biciklizma i dr., (b) aciklina motorika znanja , koja su bitno obiljeje tzv. borilakih aktivnosti, kao to su boks, hrvanje, judo, karate i dr., (c) kompleksna motorika znanja , dakle ciklina i aciklina, koja se susreu u sportskim igrama, kao to su nogomet, rukomet, koarka i dr., ta (d) estetska motorika znanja (ili znanja za koja je

524

estetski kriterij vaan faktor uspjeha), koja su sadrana u aktivnostima tipa gimnastike, ritmike gimnastike, skokova u vodu i dr. Ocjenjuju se: sadraji ozna eni sa (*) Procjenjuju se: morfoloke osobine, funkcionalne i motorike sposobnosti u enika u odnosu na njihovo inicijalno, stvarno i oekivano stanje osobina i sposobnosti.

OKVIRNI NASTAVNI PLAN I PROGRAM za deveti razred devetogodinje osnovne kole

525

OKVIRNI NASTAVNI PLAN ZA DEVETI RAZRED DEVETOGODINJE OSNOVNE KOLE

REDNI BROJ 1. 2. 3. 4. 5. 6. 7. 8. 9. 10. 11. 12. 13. OBAVEZNI NASTAVNI PREDMETI Bosanski, hrvatski, srpski jezik i knjievnost P rvi strani jezik Drugi strani jezik Matematika Fizika Hemija / kemija Biologija Geografija / zemljopis Historija / povijest Tehnika kultura Likovna kultura Muzika / glazbena kultura Tjelesni i zdravstveni odgoj i zdravi stilovi ivota UKUPNO REDOVNE NASTAVE SEDMINI BROJ NASTAVNIH ASOVA 4 2 2 4 2 2 2 1 2 1 1 1 2 26 GODINJI BROJ NASTAVNIH ASOVA 140 70 70 140 70 70 70 35 70 35 35 35 70 910

Napomena: Broj nastavnih asova za vjeronauku, dopunske/dodatne programe, vannastavne aktivnosti, odjeljensku zajednicu, eventualno neki novi predmet (izborni, fakultativni) odredit e se na lokalnom nivou, u skladu s mogunostima o kojima je rije u Koncepciji.

SADRAJ
1. Bosanski, hrvatski, srpski jezik i knjievnost 2. Engleski jezik 3. Njema ki jezik 4. Francuski jezik 5. Arapski jezik 6. Matematika 7. Fizika 8. Hemija/kemija 9. Biologija 10. Geografija/zemljopis 11. Historija/povijest 12. Tehni ka kultura 13. Likovna kultura 14. Muzika/glazbena kultura 15. Tjelesni i zdravstveni odgoj

526

Bosanski, hrvatski, srpski jezik i knjievnost

PRIJEDLOG OKVIRNOG NASTAVNOG PROGRAMA ZA IX RAZRED KNJIEVNOST
Knjievni tekstovi 1. A. B. imi: Opomena 2. T. Ujevi: Kolajna 3. S. S. Kranjevi: Moj dom 4. V. Nazor: Znaenje rijei 5. O. Davio: Hana (odlomak iz poeme) 6. V. Ili: L jubavna pria o donu Nunecu i doni Klari 7. V. Popa: Ljubav belutka 8. M. Dizdar: Zapis o zemlji 9. A. S . Pukin: Elegija 10. A. Sidran: Zato tone Venecija 11. E. Mulabdi: Zeleno busenje (odlomak) 12. M. Selimovi . Tvrava (odlomak) 13. M. Jergovi: Rutta Tannenbaum (odlomak) 14. M. Krlea: Bitka kod Bistrice Lesne 15. M. Crnjanski: Dnevnik o arnojeviu (odlomak) 16. I .G. Kovai: Mrak na svijetlim stazama 17. W. Scot: Ajvanho (odlomak) 18. . Sijari: Konak (odlomak) 19. I. B. Singer: Gimpel luda (odlomak) 20. I. A. Krilov: Magarac i slavuj 21. O. Pamuk: Istanbul, grad, uspomene (odlomak) 22. R. Petrovi: L judi govore (odlomak) 23. I. Andri: A. G. Mato (esej) 24. Molijer: Mizantrop (odlomak iz komedije) 25. B. Nui: Oaloena porodica (odlomak) 26. N. Ibriimovi: Zmaj od Bosne (odlomak) 27. D. Sui: Veliki vezir (odlomak) 28. Smrt Brae Moria (narodna balada) 29. Narodna romansa (po Knjievno-teorijski pojmovi Lirika Ritam-intonacija, stanka, opkoraenjestanka u opkoraenju, naglaavanje rijei i ritam Stilska sredstva metafora, inverzija, kontrast. Vrste -refleksivna, aljiva, deskriptivna, domoljubna, ljubavna pjesma Elegija kao vrsta pjesme Epika Fabula-pokretai fabule, zaustavljanje fabule Lik-psiholoko-etika karakterizacija, Portret-vanjski i unutarnji, forme pripovijedanja. P ozicija pripovjedaa u prii, novela P ustolovni i povijesni romani P ripovijest (dua pripovijetka) Umjetnika basna Granine knjievne vrste: ljetopis, putopis, dnevnik, esej Drama Komedija i historijska drama Usmena knjievnost Termini balada i romansa Epsko lirske karakteristike Odgojno-obrazovni ciljevi i zad aci Prepoznaje metaforu, inverziju, kontrast i njihovu ulogu u knjievnom tekstu, razumije preneseno znaenje. Prepoznaje osnovna obiljeja opisne, domoljubne i aljive pjesme. Prepoznaje pokretae fabule i sredstva zaustavljanja. Moe okarakterizirati lik. Uoava glavne karakteristike povijesnoga i pustolovnog romana Uoava razliite stilske karakteristike basne (fabula, dijalog, moral) Uoava glavne karakteristike drame: dijalog, likovi Uoava glavne karakteristike lirske i epsko lirske poezije Minimalna postignua Otkriva stilsko-izraajna sredstva u knjievnom tekstu. Prepoznaje osnovno osjeanje u lirskoj pjesmi. Otkriva glavne kompozicijske dijelove knjievnog teksta. Prepoznaje glavne karakteristike povijesnoga i pustolovnog romana Prepoznaje fabulativnu i tematsko idejnu okosnicu djela Razlikuje knjievne i ekstraknjievne elemente Uoava razliku izmeu drame i drugih knjievnih vrsta Prepoznaje usmenoknjievne vrste Maksimaln a postignua Odreuje i razumije stilska sredstva, upotrebljava ih u vlastitome tekstu. Odreuje pokretae radnje, sredstva zaustavljanja radnje. Povezuje ritam i osjeanje u pjesmi. Razumije, zapaa i povezuje sa savremenom stvarnou psiholokoetike karakteristike lika Uoava glavne karakteristike basne Uoava glavne karakteristike ljetopisa, putopisa, dnevnika, eseja Uoava glavne karakteristike usmene knjievnosti

527

izboru) 30. Narodna lirska pjesma (sevdalinka) po izboru

RJENIK, GRAMATIKA, PRAVOPIS ZA IX RAZRED Programski zahtjevi RJENIK Rijei iz drugih jezika (tuice, posuenice) argonizmi, vulgarizmi, neologizmi Perifraze i frazeologizmi Arhaizmi, dijalektizmi Glas: govorni organi, samoglasnici i suglasnici Podjela suglasnika po zvunosti i mjestu tvorbe Glasovne promjene: sibilarizacija, jotacija, palatalizacija, nepostojano a, prelazak l u o, jednaenje suglasnika po zvunosti, jednaenje suglasnika po mjestu tvorbe, gubljenje suglasnika, refleksi glasa jot (kraenje sloga s dvoglasnikom, duljenje kratkog je, smjenjivanje ije-je-e-i). Naglasak (vrste naglaska, mjesto naglaska u naglaenoj rijei) Naglasna cjelina: prenoenje naglaska na proklitiku TVORBA RIJEI Sastav rijei: korijen rijei, nastavak Naini tvorbe rijei: izvoenje, prefiksacijom, slaganjem (s pomou spojnog samoglasnika i bez njega) Tvorba rijei preobrazbom. tvorba rijei kraenjem Tvorba imenica: etnici, mjesne i mislene imenice, uveanice, umanjenice i zbirne imenice Tvorba pridjeva: pridjevi koji znae slinost, opskrbljenost i obilje Tvorba glagola Reenica Sronost slaganje rijei u reenici po rodu, broju, padeu i licu Red rijei u reenici Viestruko sloena reenica Pravopis i pravogovor Ponoviti znanja iz prethodnih razreda o pisanju velikog slova u vielanim imenicama Reenini i pravopisni znakovi Pisanje rijei s glasovima , , d, , ije, je Pisanje kratica Sastavljeno i rastavljeno pisanje rijei Odgojnoobrazovni ciljevi Razlikovati domae (knjievne i dijalektne) i strane (potrebne i nepotrebne) rijei Prepoznati frazem i njegova glavna obiljeja Razvijati osjetljivost za ljepotu rijei (izbjegava-nje vulgarizma i nepotrebnih tuica) Znati kako nastaje glas i podjelu glasova po zvunosti i mjestu tvorbe Uoiti i prepoznati glasovne promjene i provoditi ih u govorenju i pisanju Izgovarati i pisati rijei u kojima se smjenjuju ije/je/e/i u skladu s normom Prepoznati i pravilno upotrebljavati naglaske u govorenju i itanju. Postupno odreivati naglasna obiljeja: mjesto, duinu i ton u tipinim rijeima. Uoiti razlike izmeu vlastitog i standardnog naglasnog sistema Uoiti naine nastajanja novih rijei Razlikovati obini, neobiljeeni red rijei od stilski obiljeenog reda rijei Prepoznati obiljeja viestruko sloene reenice Prepoznati i primjenjiva-ti pravopisna naela o pisanju velikog slova u vielanim imenicama Uvjebati pisanje i izgovor rijei u kojima se pojavljuju glasovi , , d, , ije, je Pisati kratice u skladu s pravopisom Uvjebati pisanje i izgovor izvedenica, sloenica, polusloenica te naglaenih rijei s proklitikom i enklitikom. ISHODI UENJA MINIMALNI MAKSIMALNI Razlikuje domae i strane rijei Zamjenjuje rijei i izraze zaviajnog govora knjievnim jezikom Tumai poznate frezeme Zna podjelu glasova po zvunosti i mjestu tvorbe Uoava glasovne promjene na jednostavnim primjerima Pravilno ita naglasno oznaene rijei Uoava osnovne pojmove i tvorbene naine Prepoznaje zadanu rije prema tvorbenom modelu Pravilno upotrebljava nenaglasnice u reenici Razlikuje obini (gramatiki) red rijei od stilski obiljeenog Ralanjuje viestruko sloene reenice na ishodine reenice i odreuje njihov meusoban odnos Pie veliko slovo u skladu s pravopisom Primjenjuje steena znanja u govoru, itanju i pisanju Pravilno pie i izgovara nijenicu ne uz glagole Pravilno pie i izgovara imenice sloenice i imenice kojima je prvi dio rijei strana rije ili strani prefiks aero, audio, auto, foto, kino, radio, video. Pravilno pie sloene pridjeve i pridjeve tvorene prefiksom P rikladno upotrebljava ee frazeme Uoava rijei u kojima je provedeno vie glasovnih promjena U skladu s normom izgovora i pie rijei u kojima se smjenjuju ije/je/e/i Biljei naglasak na jednostavnim i estim primjerima Stvara nove rijei svim tvorbenim nainima Razumije ulogu razliitog poretka rijei u reenici P ravilno sastavlja viestruko sloene reenice u pisanju i govorenju Uoava vanost primjene pravopisne norme u drugim nastavnim predmetima Slui se pravopisom (snalaenje u pravopisnom rjeniku) P ravilan izgovor i pisanje sloenih priloga Razumije sastavljeno i rastavljeno pisanje sloenih zamjenica, zamjenica s prefiksom i brojeva

528

KULTURA USMENOG I PISMENOG IZRAAVANJA IX RAZRED Odgojnoobrazovni ISHODI UENJA Programski sadraj ciljevi i zadaci MINIMALNI MAKSIMALNI Razliitost stilova Vrste stilova: Razumjeti potrebu za P repoznaje i Zamjeuje obiljeja Administrativno-poslovni stil knjievno umjetniki, razliitim stilovima razlikuje razliite razliitih stilova nauni, novinarski, izraavanja u stilove Popunjava razliite administrativno drutvenoj zbilji Zna ta su adminivrste obrazaca poslovni i razgovorni Razumjeti znaenje i strativni obrasci i Uoava obiljeja stil ulogu rijei u razliitim kako ih popuniti, dopisa i molbe Zapisnik, zahtjev, djelatnostima odnosno kako prijava (kultura, novinarstvo, napisati zahtjev, Biografija, molba, administracija) prijavu i sl. uz dopis Upoznati stilska popunjen primjerak obiljeja zapisnika, Zna napisati kratki zahtjeva i prijave ivotopis, molbu Razviti vjetinu pisanja ivotopisa i molbe kao administrativnih vrsta tekstova nunih prilikom upisivanja u kole ili zapoljavanja Oblici izraavanja RASPRAVLJANJE Rasprava Prikaz (kritiki prikaz knjige ili filma) Razvijati sposobnost rjeavanja problemskih situacija Razvijati vjetinu dokazivanja (argumentiranja) Osvijestiti potrebu za izricanjem vlastitog stava Uoiti sve elemente rasprave Uoiti obiljeja kritikog prikaza P isati kritiki prikaz na odabranu temu sluei se biljekama Uoava kompoziciju rasprave Jasno iznosi svoje dokaze (argumente) izraavajui misli i stavove u pisanoj i govornoj komunikaciji Razumije ta je kritika i ko je kritiar. Mogunost pisanja prikaza osvrui se na temu i fabulu Razvijena vjetina dokazivanja (argumentiranja). Sposobnost izricanja vlastitog stava s obzirom na iskustvo, Doivljaj i prikupljene podatke o odabranoj temi prikaza

Esej

Uoiti obiljeja eseja. P isati esej o odabranoj temi spajajui pjesniki i nauni nain izraavanja Mogunost uvoenja novih elemenata u pripovijedanje Razvijati osjeaj za humor, smijeh i duhovitost itati i razumjeti tekstove pisane razliitim stilovima Osposobljavanje uenika za upotrebu razliitih stilova u pisanju

Mogunost pisanja eseja o bliskoj temi Tvrdnju dokazuje i pri tome iskazuje svoje osjeaje i misli Humor u pripovijedanju ostvaruje humoristinim poredbama epitetima i perifraza-ma P ravilno ita i razumije tekstove pisane razliitim stilovima Razvijena samostalnost u pisanju po diktatu i pisanju sastava koji su programska obaveza

Iznosi svoja zapaanja, osjeaje i misli Uspjeno spaja subjektivno i objektivno dokazujui tezu Jezini nesporazumi i neobine situacije stvaraju humor. Koristi ironiju u graenju humora. Pravilno ita naglasno oznaene rijei Mogunost snalaenja u svim oblicima izraavanja.

NARACIJA itanje Pisanje

Prianje smijenih dogaaja itanje tekstova pisanih razliitim stilovima: knjievnoumjetniki, nauni, novinski, administrativni Izraajno itanje (artikulacija glasova, naglasak, brzina, stanka, jaina, ton, isticanje rijei) Pisanje molbe, zapisnika, prijave Pisanje teksta na raznim obrascima, uplatnicama, priznanicama, telegramima Pisanje rasprave, kritikog prikaza knjige i eseja Pisanje diktata

529

Pisanje dviju kolskih zadaa

MEDIJSKA KULTURA ZA IX RAZRED Programski zahtjevi Dokumentarni film Scenarij-scenarist, knjiga snimanjaredatelj Filmska montaa Mrea (Internet) Odgojno obrazovni zadatci Razlikovati dokumentarni film od ostalih filmskih radova Uoiti filmska izraajna sredstva u dokumentarnom filmu Razlikovati scenarij i knjigu snimanja Uoiti vrste montae (linearna, paralelna i retrospektivna montaa) Osvijestiti mogunost i prednost nalaenja podataka preko Interneta MINIMALNI ISHODI UENJA MAKSIMALNI Razlikuje vrste dokumentarnih filmova Razlikuje scenarij i knjigu snimanja Razumije ulogu montae u stvaranju filmskog djela Mogunost nalaenja podataka preko Interneta, sluenje raunarskim trailicama

P repoznaje filmske rodove: animirani, dokumentarni i igrani film Razumije ulogu redatelja i glumaca u filmskom ili pozorinom djelu Zna ta je kadar i da se spajaju tokom montiranja filma Moe doi do podataka putem Interneta (npr. prikaz lektire na Internetu)

LEKTIRA 1. 2. 3. 4. 5. 6. 7. 8. 9. 10. 11. 12. M. Dizdar: Pjesme (izbor) N. Ibriimovi : Nepoznati ljudi (izbor pripovijetki) D. Sui: Nevakat V. ekspir: Romeo i Julija Molijer: Tvrdica R. Bach: Galeb Donatan Livingston S. Kolar: Breza V. Parun: Pjesme (izbor) M. Jergovi: Pripovijetke (izbor) I. Andri : Pripovijetke (izbor) V. Popa: O iju tvojih da nije (izbor pjesama) R. Pavlovi: Pripovijetke (izbor)

530

STRANI J EZIK ENGLESKI FRANCUSKI NJEMAKI ARAPSKI Engleski jezik prvi strani jezik, sedma godina uenja
(2 asa sedmino, 68 asova godinje)
CILJEVI I REZULTATI ODGOJNO-OBRAZOVNOG RADA
U nastavi engleskog kao prvog stranog jezika u devetom razredu osnovne kole treba teiti potpunom dostizanju nivoa A2.2 Evropskog okvira za strane jezike - CEFR. Jezike vjetine Oek ivani rezultati / ishodi uenja Sluanje i razumijevanje Uenik moe razumjeti dovoljno da zadovolji osnovne, konkretne potrebe. Moe, s izvjesnim naporom, razumjeti samo sutinu direktnog, stvarnog, usmenog diskursa u kontekstu osrednje teine. moe uglavnom razumjeti temu rasprave kojoj prisustvuje, moe razumjeti niz svakodnevnih rijei i veoma ogranien broj idioma u logiki povezanom govornom iskazu u kojem se raspravlja o poznatim temama ili opepoznatim stvarima. moe razumjeti iskaz ukoliko se govori sporije i koristi standardan, jasan jezik, moe esto zahtijevati da mu se neto ponovi. Uenik moe razumjeti glavne misli i neke detalje u osrednje tekim tekstovima iz svakidanjice koji se sastoje od dva-tri pasusa (reklame, pisma, jelovnici, raspored) i u tekstovima baziranim na injenicama (uputstva, kratke vijesti). moe nai novu predvidivu informaciju u jednostavnom i jasno strukturiranom tekstu o poznatim temama, moe povremeno pogoditi znaenje nepoznatih rijei prema njihovom obliku i kontekstu. esto mora ponovno proitati i koristiti rjenik . Uenik moe razmjenjivati rutinske informacije i voditi kratke razgovore o za njega vanim temama. moe zahtijevati da mu se pomogne ili svjesno izbjegavati neke teme. govori relativno teno, ali su jo uvijek veoma primjetni razliiti tipovi zastajkivanja. izgovara razumljivo, iako je primjetan strani akcenat i pravi greke fonoloke prirode. relativno dobro vlada svakodnevnim vokabularom i ogranienim brojem idioma. U stanju je koristi razne jednostavne konstrukcije i neke sloene. u proirenoj usmenoj produkciji pravi mnogo osnovnih greaka koje mogu povremeno prouzrokovati nerazumijevanje. Uenik je u stanju pismeno opisati uobiajene svakodnevne situacije. zna u veoma kratkim crtama opisati neki obian dogaaj, ranije aktivnosti i lina iskustva ili ono to se svakodnevno pie u njegovom okruenju (kratka pisma, biljeke, molbe, telefonske poruke). zna koristiti svakodnevni osnovni vokabular i konstrukcije te najee veznike. zna napisati najee rijei i konstrukcije, ali pravi mnogo greaka kod pisanja ostalih formi i konstrukcija i daje nespretne formulacije. Uenici svjesno stiu znanje o jeziku primjenjujui razliite strategije uenja.

itanje i razumijevanje

Govor

Pisanje

Znanje o jeziku

531

Nivo

Teme

Funk cije i vje tine Uenici e moi da: - izraze usmeno ili pismeno: - svoj stav u vezi sa datim temama dajui argumente za i protiv - dopadanje i nedopadanje - slaganje i neslaganje -opiu: - osobe, predmete, mjesta - osjeanja - neki dogaaj u prolosti - neki izum, proces - porede ljude i predmete - trae, d aju i slije de uputstva - postavljaju pitanja i daju odgovore na lina pitanja, kao i pitanja u vezi sa miljenjima drugih - trae, d aju i slije de uputstva (npr. kako se koristi neki ureaj) - piu - prijavu na dati oglas - krai sastav / opis - koriste javne usluge (npr. banku, eljeznicu, telefon) - govore /piu o dobrim i loim stranama neega u okviru date teme - vode anketu u vezi sa datom temom, na osnovu ega e napisati kratak izvjetaj, lanak ili usmeno izlagati - intervjuiu svoga druga, susjeda, poznatu linost itd. - rade zaje dniki na rjeavanju nekog problema / izradi projekta.

Ak tivnosti RECEPCIJA a) SLUANJE I REAGIRANJE Uenici e sluati izgovore ni tekst i re agirat e : -davan je m kratkih i neto duih odgovora - uo avanje m ope i posebne informacije - pove zivanje m odgovarajuih dijelova - predvian je m osnovnog sadraja teksta - popunjava-n je m praznina i tabela - pravlje nje m bilje aka - rje avanjem zadataka tano/netano, zadataka viestrukog izbora b) ITANJE I REAGIRANJE Uenici e itati kratke tekstove u sebi ili naglas i re agirat e : - uoavanjem ope ili posebne in form acije - predvian je m sadraja ili sutine teksta - rje avanjem - zadataka tano/netano - zadataka viestrukog izbora PRODUKCIJA a) GOVOR Uenici e: - ue stvovati u razgovorima, debatama i panel diskusijama - strukturiranim diskusijama - igrati po ulogama - izraziti miljenje navodei prednosti i nedostatke neega, u okviru date teme - pre priavati priu ili dogaaj - odrati usmenu prezentaciju koja se zasniva na prethodnom sluanju ili itanju b) PISANJE Uenici e: pisati dik tat, k ratke poruke, lina pisma, razglednice (aktivnosti koje vodi nastavnik, a k oje se

Gram atika Uenici e ponavljati i uiti: Imenice: broj, rod i pade (npr. He gave me a letter. He gave a letter to me.) Zamje nice: - Line - Pokazne - Upitne - Prisvojne - Neodreene - Odnosne zamjenice: who, which, that Prid jeve: - De terminatore : lanove: a/an, the, zero Prisvojne pridjeve Pokazne pridjeve Pridjeve za neodreenu koliinu i broj, npr. some, any, much, many, all, (a) few, (a) little, itd. Upitne pridjeve: what, which, whose - Opisne pridjeve, koji se odnose na date teme - Pridjeve i priloge (npr. good well, friendly in a friendly way/manner) Glagole: Present Simple, Present Continuous, Past Simple, Past Continuous, Present Perfect, F uture Tense, Going to forma Present Perfect Continuous (sa for, since) Past Perfect (u reenicama sa after/when/before) - Modalne glagole : have to/not have to, must, mustnt, neednt - Ve zne glagole koji zahtijevaju dopunu pridjevom (npr. appear upset, seem right, look nice, smell/taste/sound nice) - Glagole iza kojih slijedi gerund i/ili infinitiv (npr. begin reading/to read, enjoy walk ing, want to walk ) - Passive Voice, neto opirnije Reenice: - If reenice (drugi tip) - Vremenske - Odnosne (restriktivne i nerestriktivne) Direktni i indirektni govor (izjave, zapovijesti, molbe, pitanja) sa uvodnim glagolima say, tell i ask

Vokabular Uenici e uiti ili ponavljati vokabular koji se odnosi na date teme: Uenje kako treba uiti, osnovni vokabular, npr. the importance of education, selfassessment, life-long learning itd. razlike UK, USA, B iH. Razliiti n aini putovanja, proireniji vokabular neophodan za opisivanje mjesta, npr. journey, excursion, trip, outing, itd. Dokolica, neto proireniji vokabular, npr. film, theatre, TV series, soap operas, reading books, itd. Tradicije, stare legende iz raznih zemalja, osnovni vokabular, npr. Robin Hood, Loch Ness Monster, urbane legende, legende iz naeg vremena i okruenja Ljudi i dogaaji u prolosti, vokabular vezan uz znamenite ljude i dogaaje iz prolosti te izume koji su promijenili svijet, sa osvrtom na BiH, npr. scientific discoveries, the wheel, the telephone itd. Okoli promjene i zatita, osnovni vokabular, npr. air pollution, heat, greenhouse effect, deforestation, exhaust fumes, changes in climate. reduce car traffic, use leadfree gas/petrol, recycling, itd. Zanimanja/karijere , osnovni vokabular uz upotrebu fraznih glagola i izraza, kao to su: set up, drop out, leave, apply for a job, free lance, give up, attend a training course, read, advert itd. Moja domovina, osnovni vokabular za opisivanje u okviru odabranog aspekta prikazivanja svoje domovine Svije t budunosti, osnovni vokabular vezan uz predvianja dogaaja i razvoja u budunosti nae planete itd. Pored toga to e neprestano dograivati vokabular, uenici e uiti da koriste: Afikse, koji se odnose na date teme i gramatiku, npr. scholarship, apprenticeship, irregular, indefinite, unpopular, unfair itd. Antonime, koji se odnose na date teme, npr. reliable unreliable, possible impossible, moral immoral, itd. Sloenice, koje se odnose na date teme, npr. self-service, self-control, itd. Homografe, koji se odnose na date teme, npr. use (noun) i

9. razred Osnovna kola 7. godina uenja engleskog jezika

Ue nje i kolovanje Putovanja Dokolica Tradicije, legende, praznovjerja Ljudi i dogaaji u prolosti Okoli promjene i zatita Zanimanja / karijere Moja domovina Svijet budunosti

532

zasnivaju n a prethodnom itanju, sluanju ili korite nju biljeak a) - krau priu, radove u kojima se iznosi miljenje - razliite krae opise - popunjavati obrasce i pisati upitnike - praviti poste re , raspored asova - praviti biljeke - ispravljati greke se lf-correction, peer-correction

u sadanjem vremenu.

use (verb), record (noun) i record (verb), itd. Kolokacije, koje se odnose na date teme, npr. do some revision, take an exam, fail/pass an exam, fill in the application form, go for a first/final interview Prevodne ekvivalente kljunih rijei i izraza, uz selektivno poreenje sa maternjim jezikom uenika, kao i nekim drugim stranim jezicima.

INTERDISCIPLINARNI SADRAJ

U enici e tako er uiti jezik i proirivati svoj vokabular oslanjaju i se na znanje steeno kroz u enje drugih kolskih predmeta u okviru datih tema.
INTERKULTURALNE VJETINE

U enici e se: upoznavati sa slinostima i razli itostima izme u Bosne i Hercegovine i zemalja engleskog govornog podruja u oblasti kulture, edukacije, slobodnog vremena u enika, na ina ivljenja u okviru datih tema navikavati da se ophode u tivo u komunikaciji sa pripadnicima kulture o kojoj ue - u iti da komuniciraju i da se ponaaju u svakodnevnim situacijama na na in koji je prirodan za kulturu zemlje iji jezik u e, obra ajui posebnu panju na odnose me u ljudima pri neposrednom kontaktu, komunikaciji itd. - nauiti da potuju tradiciju, obiaje, navike drugih ljudi itd.
UENJE KAKO TREBA UITI

U enici e u iti da: - budu odgovorni i aktivni kada u e jezik - koriste razli ite radne metode i strategije u enja tipi ne za uenje jezika, kao to je razumijevanje smisla iz konteksta itd. - nadokna uju praznine u znanju koritenjem razliitih metoda, kao to je parafraziranje - koriste informacionu tehnologiju kod u enja jezika - ocjenjuju svoje aktivnosti i aktivnosti svojih drugova iz razreda, kao i nivo svog i njihovog znanja u odnosu na postavljene ciljeve i, ako je potrebno, mijenjati metode rada - koriste samostalno udbenike, rje nike i druge priru nike
CILJANI NIVO ZNANJA

9. razred 7. godina uenja Nivoi

Sluanje i razumijevanje A2.2

Govorenje A2.2

itanje i razumijevanje

Pisanje A2.2

A2.2

533

Engleski jezik drugi strani jezik, etvrta godina uenja

(2 asa sedmino, 68 asova godinje)

CILJEVI I REZULTATI ODGOJNO-OBRAZOVNOG RADA

U nastavi engleskog kao drugog stranog jezika u devetom razredu osnovne kole treba teiti potpunom dostizanju nivoa A2.1 Zajednikog evropskog okvira za jezike - CEFR. Jezike vjetine Oek ivani rezultati/ ishodi uenja Sluanje i razumijevanje Uenik moe uz znatan napor razumjeti jednostavan formalan i neformalan razgovor o temama koje su za njega od neposredne vanosti. moe razumjeti glavnu poentu u kratkim jednostavnim porukama (uputstva, objave) i pratiti promjenu teme na TV vijestima. moe razumjeti iskaz ukoliko je jasno artikuliran standardnim jezikom i brzinom sporijom od normalne. esto mora zahtijevati da mu se neto ponovi. Uenik moe razumjeti kratke jednostavne tekstove koji sadre najfrekventniji vokabular (privatna pisma, kratke vijesti, jednostavna uputstva). moe razumjeti glavne ideje i neke detalje u tekstu koji se sastoji od nekoliko pasusa. moe locirati, komparirati, kontrastirati jednu ili vie odreenih informacija u neto irem tekstu. ponekad je u stanju da pogodi iz konteksta znaenje nepoznatih jezikih jedinica. sporo ita i tee razumije ak i relativno kratke odlomke teksta. Uenik moe dati kratak jednostavan opis u okviru poznate teme za koju je lino vezan. moe razumjeti kratke informacije drutvenog tipa, te obavljati dosta transakcija. M oe nakratko povesti razgovor, ali je rijetko u stanju da ga dobrovoljno nastavi jer ne razumije dovoljno. izgovara bez potekoa neke poznate nizove, ali pravi mnogo veoma primjetnih pauza i greaka kod zapoinjanja. izgovara openito dovoljno jasno i razumije se ak i u sluaju kada sagovornici zahtijevaju da im poneto ponovi. vlada najosnovnijim gramatikim strukturama, ali jo uvijek pravi mnogo osnovnih greaka. Uenik je u stanju da pismeno opie nekolicinu svakodnevnih situacija. zna napisati kratke jednostavne poruke (lina pisma, biljeke) u vezi sa svakodnevnim potrebama. zna pisati jednostavne linearne opise i sastave na veoma poznate teme (stvarne i izmiljene linosti, dogaaji, vlastiti planovi i planovi lanova porodice). zna dosta tano pisati najee rijei ali stalno pravi osnovne greke (vremena, afiksi) i daje mnogo nespretnih formulacija. Uenici svjesno stiu znanje o jeziku.

itanje i razumijevanje

Govor

Pisanje

Znanje o jeziku

534

Stepen IX razre d Osnovna kola 4. godina uenja engleskog je zika

Te me Ljudsko tijelo odje a Linost, k arak teristike i odrastan je Zabava i slobodne aktivnosti Kultura, medijska k ultura i sport Prolost i historijski dogaaji Novac i materijalni svijet Izbor zaniman ja

Funkcije i vje tine Uenik e: - koristiti rje nik i nauiti voditi svoj vlastiti - uiti i vje bati fone tski izgovor - opisivati budue planove - prihvatiti ili odbiti ponude - izraavati zahtjeve i prije dloge - traiti i davati savjete - opisivati: - ljude i predmete - neka raspoloenja i stanja - trenutnu ak tivnost - prole radn je - dopadanja, ne dopadan ja - postavljati pitanja i odgovarati n a njih - traiti i davati in formacije - sluati oekujui da uju odreenu in formaciju - sluati razne pjesme i prepoznavati stihove - raditi na unapreenju spellinga - pisati k ratke poruke i opise

Aktivnosti RECEPCIJA: a) SLUANJE I REAGIRANJE Uenik e sluati izgovoreni tekst i reagirati: 1) Neverbalno spajanjem slika i sluanog teksta, oznaavanjem tanih/netanih tvrdnji, davanjem kratkih odgovora na pitanja, popunjavanjem praznina u tekstu / tabela, rjeavanje zadataka viestrukog izbora itd. 2) Verbalno postavljanjem jednostavnih pitanja, davanjem informacija, ueem u dijalozima / igranjem uloga itd. d) ITANJE I REAGIRANJE Uenik e itati kratke tekstove, u sebi ili naglas, i reagirati 1) Neverbalno spajanjem slika i tekstova, oznaavanjem tanih i netanih tvrdnji, prezentiranjem odreenih dijelova teksta mimikom, dopunjavanjem teksta itd. 2) Verbalno postavljanjem pitanja i odgovaranjem na pitanja, prepriavanjem dijelova ili cijelih kratkih tekstova proirenim reenicama, upotrebom novog vokabulara u konkretnim primjerima/reeni-cama, reagiranjem na tvrdnje itd. PRODUKCIJA: d) GOVOR Uenik e: - ue stvovati u kratkim jednostavnim dijalozima - pripremati dijaloge prema zadatim elementima - davati vane in form acije o sebi i svom okruenju - pre priavati kratke sadraje /govoriti kratke iskaze - ue stvovati u razgovoru o zadanim temama - pjevati pjesme - igrati uloge, jezine igre itd. - recitirati, dramatizirati e) PISANJE Uenik e: - pisati kratke diktate - pre pisivati reenice i krae tekstove - pisati k ratke sastave prema datom modelu voeno pisanje - dopunjavati nedovrene reenice, tabele krialjke, pjesme itd. - konstruirati re enice od niza zadatih rijei

Gramatik a Uenik e uiti ili ponavljati: Imenice: - brojive, nebrojive - pravilnu/nepravilnu mnoinu Zamjenice: - L ine (pade subjekta i objekta) - P okazne (this, that, these, those) - Upitne (who, which, what, whose) - P risvojne (mine, yours) - Neodreene (somebody, anybody, nobody, something) Odnosne zamjenice: who, which, that, whose Pridjeve: Determinatore, - lanove: a/an, the, zero - prisvojne pridjeve, - pokazne pridjeve, this (girl), that (boy), these (girls), those (boys) - pridjeve neodreene koliine i broja (some, any, much, many, all) - upitne pridjeve (what, which, whose) - Opisne pridjeve (najee): u okviru datih tema - opore enje pridjeva (pravilno i nepravilno) Brojeve: glavni i redni Glagole: Present Simple (potvrdna, odrina, upitna forma) Present Continuous (potvrdna, odrina, upitna forma) Past Simple pravilnih i nepravilnih glagola (potvrdna, odrina, upitna forma) Future Simple: shall/will (potvrdna, odrina, upitna forma) Present Continuous za izraavanje budunosti Going to-oblik Glagole: be, have/have got (potvrdna, odrina, upitna forma) Izraavanje navika u prolosti: used to Gerund-upotreba gerunda Modalne glagole: can, may, must ,have to, should, Present Perfect

Vok abular Uenik e ponavljati i uiti samo osnovni vokabular koji se odnosi na date teme, kao npr. Ljudsko tijelo odjea, proireni rjenik za dijelove tijela, odjee i boja, npr. multicoloured leggings, baggy trousers Linost, k arakteristike i odrastan je rjenik vezan uz odrastanje: age, height, weight, tall, white, big, health. house and school rules: must/mustnt, should/shouldn't Zab ava i slobodne aktivnosti neto proireniji rjenik, npr. favourite sports, games unusual hobbies, I like listening to music itd. Kultura, medijska k ultura i sport osnovni rjenik vezan za film i TV, novine/ asopise, npr. drama, documentarie, quiz shows, news, column. rjenik vezan uz poznate kulturno-sportske dogaaje Prolost i historijski dogaaji rjenik vezan za naseljavanje i nastanak civilizacija na dananjem govornom prostoru engleskog jezika i BiH, Australia Native Australians, America - Native Americans Novac i mate rijaln i svijet rjenik vezan uz injenice o novcu, money facts, banknote, coins, cheque, shopping, customer itd. Izbor zanimanja Osim to e stalno proirivati vokabular, uenici e ponavljati ili uiti d a koriste: - Skraenice , - Afikse - Antonime - Sloenice - Kolok acije u vezi sa datim temama.

535

Simple with just, already, yet, since, for Past Continuous Tense Passive (present i past simple, future) Priloge za mjesto, vrijeme, nain Prije dloge: neto proirenija upotreba prijedloga za mjesto i vrijeme Re enice : - if reenice, prvi tip - vremenske reenice (when) - direktni i indirektni govor - izjave, zapovijesti (glagol glavne reenice u prezentu)

INTERDISCIPLINARNI SADRAJ U enici e tako er uiti jezik i proirivati svoj vokabular oslanjaju i se na znanje steeno kroz u enje drugih kolskih predmeta u okviru datih tema. INTERKULTURALNE VJETINE U enici e se: upoznavati sa slinostima i razli itostima izme u Bosne i Hercegovine i zemalja engleskog govornog podruja u oblasti kulture, edukacije, slobodnog vremena u enika, na ina ivljenja u okviru datih tema navikavati da se ophode u tivo u komunikaciji sa pripadnicima kulture o kojoj ue u iti da komuniciraju i da se ponaaju u svakodnevnim situacijama na na in koji je prirodan za kulturu zemlje iji jezik u e, obra ajui posebnu panju na odnose me u ljudima pri neposrednom kontaktu, komunikaciji itd. nauiti da potuju tradiciju, obiaje, navike drugih ljudi itd. UENJE KAKO SE TREBA UITI U enici e u iti da: - budu odgovorni i aktivni kada u e jezik - koriste razli ite metode i strategije uenja jezika iz najbolje prakse - nadokna uju praznine u znanju koritenjem razliitih metoda, kao to je parafraziranje itd. - koriste informacionu tehnologiju kod u enja jezika - ocjenjuju svoje aktivnosti i aktivnosti svojih drugova iz razreda, kao i nivo svog i njihovog znanja u odnosu na postavljene ciljeve i, ako je potrebno, mijenjaju metode rada - koriste samostalno udbenike, rje nike i druge priru nike. CILJANI NIVO ZNANJA

9. razred 4. godina u enja Nivoi

Sluanje i razumijevanje A2.1

Govorenje A2.1

itanje i razumijevanje

Pisanje A2.1

A2.1

536

Njemaki jezik prvi strani jezik, sedma godina uenja

(2 asa sedmino, 68 asova godinje)
CILJEVI I REZULTATI ODGOJNO-OBRAZOVNOG RADA
U nastavi njemakog jezika u devetom razredu osnovne kole treba teiti potpunom dostizanju nivoa A2.2 Evropskog okvira za strane jezike. Je zike Oek ivani rezultati/ ishodi uenja vjetine Sluanje i Uenik moe razumjeti dovoljno da zadovolji osnovne, konkretne potrebe. Moe s izvjesnim naporom razumijevanje razumjeti samo sutinu direktnog, stvarnog, usmenog diskursa u kontekstu osrednje teine. Uenik moe uglavnom razumjeti temu rasprave kojoj prisustvuje. Moe razumjeti niz obinih rijei i veoma ogranien broj idioma u logiki povezanom govornom iskazu u kojem se raspravlja o poznatim temama ili opepoznatim stvarima. Moe razumjeti iskaz ukoliko se govori sporije i koristi standardan, jasan jezik. Moe esto zahtijevati da mu se neto ponovi. itanje i razumijevanje Uenik moe razumjeti glavne misli i neke detalje u osrednje tekim tekstovima iz svakidanjice koji se sastoje od dva-tri pasusa (reklame, jelovnici, raspored) i u tekstovima baziranim na injenicama (uputstva, kratke vijesti). Moe nai novu predvidivu informaciju u jednostavnom i jasno strukturiranom tekstu o poznatim temama. Moe povremeno pogoditi znaenje nepoznatih rijei prema njihovom obliku i kontekstu . esto mora ponovno proitati i koristiti rjenik. Uenik moe razmjenjivati rutinske informacije i voditi kratke razgovore o za njega vanim temama. Moe zahtijevati da mu se pomogne ili svjesno izbjegavati neke teme. Govori relativno teno, ali su jo uvijek veoma primjetni razliiti tipovi zastajkivanja. Izgovor je razumljiviji, uprkos primjetnog stranog akcenta i greaka fonoloke prirode. Relativno dobro vlada svakodnevnim vokabularom i ogranienim brojem idioma. U stanju je da koristi razne jednostavne konstrukcije i neke sloene. U proirenoj usmenoj produkciji pravi mnogo osnovnih greaka koje mogu povremeno prouzrokovati nerazumijevanje. Uenik je u stanju pismeno opisati najuobiajenije svakodnevne situacije. Zna u veoma kratkim crtama opisati neki obian dogaaj, ranije aktivnosti i lina iskustva ili ono to se svakodnevno pie u njegovom okruenju (kratka pisma, biljeke, molbe, telefonske poruke). Zna koristiti svakodnevni osnovni vokabular i konstrukcije te najee veznike. Zna napisati najee rijei i konstrukcije, ali pravi mnogo greaka kod pisanja ostalih formi i konstrukcija i daje nespretne formulacije. Uenici svjesno usvajaju znanje o jeziku.

Govor Pisanje

Znanje o jeziku

PROGRAMSKI SADRAJI
Tematske cjeline: 1. 2. 3. 4. 5. 6. 7. 8. 9. Uenje i kolovanje Putovanja Prijateljstvo, druenje, konflikti, rjeavanje problema Prva ljubav Dokolica Tradicija, legende, praznovjerja Okoli i zatita okolia Izbor zanimanja Moja domovina

537

Funk cije i sposobnosti Uenici e znati: -govoriti o svojim navikama -pronai potrebne informacije u prospektu - opisati mjesto u kojem ive ili provode odmor -odabrati cilj putovanja i prijevozno sredstvo - planirati putovanje -argumentirati svoju odluku, nekoga uvjeriti u njenu ispravnost -rei s kime se najvie drue i zato dolazi do nesporazuma i konflikata s prijateljima ili roditeljima - voditi razgovor u hotelu, restoranu, na eljeznikoj stanici - priati o dogaajima sa putovanja - imenovati probleme -dati savjete -definirati pravila ponaanja i komuniciranja - govoriti o prednostima i nedostacima nekog zanimanja -razumjeti reklamne tekstove -razumjeti vremensku prognozu -govoriti o vremenu -govoriti o ekolokim problemima -govoriti o tome kako sami doprinose zatiti okolia -rei koliko svako moe uiniti za zatitu okolia

Vjetine SLUANJE I RAZUMIJEVANJE Uenici e sluati izgovoreni tekst i reagirati - povezivanjem slike i sluanog teksta, - oznaavanjem tanih i netanih tvrdnji - davanjem kratkih odgovora na nastavnikova pitanja ili pitanja koja su uli sa nosaa zvuka i sl. - popunjavanjem praznina u tekstu, - popunjavanjem tabela, - rjeavanjem zadataka viestrukog izbora ITANJE I RAZUMIJEVANJE Uenici e - itati reenice i krae tekstove, - traiti osnovne informacije u tekstu pritom rjeavajui zadatke poput: pridruivanja slike tekstu, pridruivanja podnaslova dijelovima teksta, oznaavanja tanih i netanih tvrdnji, odgovaranja na postavljena pitanja, dopunjavanja teksta, popunjavanja tabela GOVOR Uenici e: - govoriti kratke iskaze sa mnogo pauza i traei odgovarajue izraze, - postavljati jednostavna pitanja, - davati vane informacije o sebi i neposrednom okruenju, - rijei i grupe rijei i reenice povezivati jednostavnim veznicima i, ili, onda - igrati uloge, - pripremati i sprovoditi jednostavne dijaloge, - voditi dijaloge prema datoj skici PISANJE Uenici e: - prepisivati reenice i krae tekstove, - rekonstruirati rijei i reenice, - dopunjavati izostavljene rijei, dijelove reenice ili cijele reenice, - pisati kratki jednostavan tekst prema datom tekstualnom modelu - samostalno napisati kratki tekst (voeno pisanje)

Gramatika Uenici e uiti o tome i k oristiti: Imenice: Sistematizacija znanja o deklinaciji imenica Zamjenice: - Line i prisvojne zamjenice sistematizacija - Upitna zamjenica was fr ein - Neodreene zamjenice alles, einer, keiner, jeder, jemand, was - Odnosna zamjenica der/die/das u nominativu, akuzativu i dativu te zamjenica das, was (Das, was du gesagt hast . . .) Pridjevi: - Atributivno upotrijebljen pridjev u nominativu i akuzativu (slaba, jaka, mjeovita deklinacija) Glagoli: - perfekt jakih glagola - perfekt pomonih glagola - perfekt glagola sa nenaglaenim prefiksom i glagola na ieren - perfekt glagola sa razdvojivim prefiksom - glagoli sa prijedlozima najfrekventniji (einladen zu, sich interessieren fr) . . ., Prijedlozi: - P rijedlozi sa dativom i akuzativom - P rijedlozi sa akuzativom Reenica: - Vremenska reenica sa veznicima wenn i als - Atributska reenica sa odnosnom zamjenicom u nominativu i akuzativu - Eliptina sporedna reenica sa W-upitnom rijei (Ich wei nicht, wo .) - P oredbena reenica: Sie haben einen greren Garten als wir. Uenici e koristiti ali ne i uiti o sljedeem: Priloge najfrekventnije priloge za mjesto i vrijeme

Vok abular Uenici ce usvajati novi i proirivati ve usvojeni vok abular koji se odnosi na date teme, npr.: Putovanja: in den Urlaub fahren, andere Lnder und Leute kennen lernen, Sonne und Meer genieen, die Natur erleben, das H otelzimmer reservieren, der Reiseprospekt, Klassenfahrt, Jugendherberge, Ankunft, Landschaft, Verkehrsmittel, eine Stadt besichtigen, Stadtrundfahrt . . . Dru e nje, konflikti, rje avanje proble ma: miteinader reden, Ratschlge geben, bei Problemen helfen, fr jemanden da sein, auf Kritik reagieren, nett zueinander sein, an andere denken, argumentieren, sich streiten, sich beruhigen . . . Dokolica Computerspiele, Gameboy, Leselust, Telefonieren, Internet, faulenzen . . . Tradicija, legende , praznovje rja Glcksbringer, P ech haben, Glck haben, das Kleeblatt, der P ilz, der Schornsteinfeger, das Hufeisen . . . Okoli i zatita okolia Wetterbericht, Tageshchsttemperatur, stark bewlkt, Nebel, Regen, Wolken, die Temperatur steigt auf 10 Grad, Umweltaktionen in der Schule, Abfall, T ierschutz, Mll, Verpackung . . . Izbor zanimanja Vorteile, Nachteile eines Jobs, Geld verdienen, Teamarbeit, Erfahrungen sammeln, S pa haben, Traumberuf, Nebenjobs . . . Napomena: Navedena leksika je samo prijedlog mogue leksike. Ne smije se shvatiti kao obavezan leksiki minimum.

538

Njemaki jezik drugi strani jezik, etvrta godina uenja

(2 asa sedmino, 68 asova godinje)
CILJEVI I REZULTATI ODGOJNO-OBRAZOVNOG RADA
U nastavi njemakog jezika u devetom razredu osnovne kole treba teiti potpunom dostizanju nivoa A2.1 Evropskog okvira za strane jezike. Jezike vjetine Oek ivani rezultati/ ishodi uenja Sluanje i razumijevanje itanje i razumijevanje Uenik moe uz znatan napor razumjeti jednostavan formalan i neformalan razgovor o temama koje su za njega od neposredne vanosti Moe razumjeti glavnu poentu u kratkim jednostavnim porukama (uputstva, objave) i pratiti promjenu teme na TV vijestima. Moe razumjeti iskaz ukoliko je jasno artikuliran standardnim jezikom i brzinom sporijom od normalne. esto mora zahtijevati da mu se neto ponovi. Uenik moe razumjeti kratke jednostavne tekstove koji sadre najfrekventniji vokabular (privatna pisma, kratke vijesti, jednostavna uputstva). Moe razumjeti glavne ideje i neke detalje u tekstu koji se sastoji od nekoliko pasusa. Moe locirati, komparirati, kontrastirati jednu ili vie odreenih informacija u neto irem tekstu. Ponekad je u stanju da pogodi iz konteksta znaenje nepoznatih jezikih jedinica. Sporo ita i tee razumije ak i relativno kratke odlomke teksta. Uenik moe dati kratak jednostavan opis u okviru poznate teme za koju je lino vezan. Moe razumjeti kratke informacije drutvenog tipa, te obavljati dosta transakcija. Moe nakratko povesti razgovor, ali je rijetko u stanju da ga dobrovoljno nastavi jer ne razumije dovoljno. Izgovara bez potekoa neke poznate nizove ali pravi mnogo veoma primjetnih pauza i greaka kod zapoinjanja. Izgovor uenika je openito dovoljno jasan i razumije se ak i u sluaju kada sagovornici zahtijevaju da im poneto ponovi. Vlada najosnovnijim gramatikim strukturama, ali jo uvijek pravi mnogo osnovnih greaka. Uenik je u stanju da pismeno opie nekolicinu svakodnevnih situacija. Zna napisati kratke jednostavne poruke (lina pisma, biljeke) u vezi sa svakodnevnim potrebama. Zna pisati jednostavne linearne opise i sastave na veoma poznate teme (stvarne i izmiljene linosti, dogaaji, vlastiti planovi i planovi lanova porodice). Zna dosta tano pisati najee rijei ali stalno pravi osnovne greke (vremena, afiksi) i daje mnogo nespretnih formulacija. Uenici svjesno usvajaju znanje o jeziku.

Govor

Pisanje

Znanje o jeziku .

PROGRAMSKI SADRAJI

Tematske cjeline: 1. Zemlje njema kog govornog podru ja 2. Moja domovina 3. Svakodnevni ivot i slobodno vrijeme 4. Putovanje 5. Prijateljstvo 6. Prva ljubav 7. Sredstva informiranja 8. Praznici i tradicija 9. Izbor zanimanja

539

Funk cije i sposobnosti Uenici e znati: - planirati putovanje, - odabrati cilj putovanja i prijevozno sredstvo, -razumjeti tekst oglasa, prospekta i slino, -uspostaviti kontakt telefonom ili mailom, -diskutirati pro i kontra, -argumentirati svoju odluku, - predstaviti najboljeg prijatelja, - izraziti osjeanja, - govoriti o svom hobiju, svojim navikama, - neto opisati, porediti sa neim, iskazati miljenje o neem, . . . - diskutirati o TVprogramu, -nabrojati svoje omiljene emisije i obrazloiti izbor, - opisati medije i njihovu funkciju, - govoriti o omiljenom prazniku, - estitati praznike, - govoriti o svojim eljama vezano za budunost i izbor zanimanja, - nabrojati zemlje njemakog govornog podruja, poznate linosti sa njemakog govornog podruja, - govoriti o svojoj domovini

Vjetine SLUANJE I RAZUMIJEVANJE Uenici e sluati izgovoreni tekst i reagirati: - povezivanjem slike i sluanog teksta, - oznaavanjem tanih i netanih tvrdnji - davanjem kratkih odgovora na nastavnikova pitanja ili pitanja koja su uli sa CD-a i sl. - popunjavanjem praznina u tekstu, - popunjavanjem tabela, - rjeavanjem zadataka viestrukog izbora ITANJE I RAZUMIJEVANJE Uenici e: - itati reenice i krae tekstove, - traiti osnovne informacije u tekstu pritom rjeavajui zadatke poput: pridruivanja slike tekstu, pridruivanja podnaslova dijelovima teksta, oznaavanja tanih i netanih tvrdnji, odgovaranja na postavljena pitanja, dopunjavanja teksta, popunjavanja tabela i sl. GOVOR Uenici e: - govoriti kratke iskaze sa mnogo pauza i traei odgovarajue izraze, - postavljati jednostavna pitanja, - davati vane informacije o sebi i neposrednom okruenju, - rijei i grupe rijei i reenice povezivati jednostavnim veznicima i, ili, onda - igrati uloge, - pripremati i sprovoditi jednostavne dijaloge, - voditi dijaloge prema datoj skici. PISANJE Uenici e: - prepisivati reenice i krae tekstove, - rekonstruirati rijei i reenice, - dopunjavati izostavljene rijei, dijelove reenice ili cijele reenice, - pisati kratki jednostavan tekst prema datom tekstualnom modelu - samostalno napisati kratki tekst (voeno pisanje)

Gramatik a Uenici e uiti o tome i koristiti: Imenice: Sistematizacija znanja o deklinaciji imenica Zam je nice: - Sistematizacija linih i prisvojnih zamjenica u nominativu, dativu i akuzativu - Upitna zamjenica was fr ein Pridjevi: - Atributivno upotrijebljen pridjev u nominativu Glagoli: - preterit modalnih glagola - perfekt najfrekventnijih jakih glagola - perfekt glagola sa nenaglaenim prefiksom i glagola na ieren - perfekt glagola sa razdvojivim prefiksom Prijedlozi: - Prijedlozi sa dativom i akuzativom - Prijedlozi sa akuzativom (najei) Reenica: - Zavisnosloena reenica sa veznikom dass - Vremenska reenica sa veznicima wenn i als Uenici e koristiti ali ne i uiti o sljedeem: Priloge najfrekventnije priloge za mjesto i vrijeme

Vokabular Uenici ce usvajati novi i proirivati ve usvojeni vok abular koji se odnosi na date teme, npr.: Svakodnevni ivot: der Alltag, Termine vereinabren, Wochenplan, Verabredungen, Freizeitaktivitten, etwas unternehmen . . . Putovanje : in den Urlaub fahren, andere Lnder und S itten kennen lernen, die Natur erleben, Reiseprospekt, Klassenfahrt, Jugendherberge, Verkehrsmittel, Stadtrundfahrt.. Prijateljstvo, prva ljubav: miteinander reden, Ratschlge geben, bei Problemen helfen, gemeinsam etwas unternehmen, sich auf jemanden verlassen, fr jemanden da sein . . . Sre dstva informiranja: Fernsehprogramm, Nachrichten, Werbung, Jugendsendung, Sportreportage, Zeitung, Zeitschrift, Rundfunk, Medien frher und heute, berichten . . . Izbor zanimanja Vorteile, Nachteile eines Jobs, Geld verdienen, Teamarbeit, Erfahrungen sammeln, Spa haben, Traumberuf, Nebenjobs.. Praznici i tradicija: Weihnachten, Weihnachtslieder, Ostern, Bajram, Familienfeste, Karneval, Valentinstag, feierlich, gemtlich, ein Fest vorbereiten, Glckwnsche, sich bedanken, . . . Napomena: Navedena leksika je samo prijedlog mogue leksike. Ne smije se shvatiti kao obavezan leksiki minimum

540

Francuski jezik prvi strani jezik, sedma godina uenja

(2 asa sedmino, 70 asova godinje)
U nastavi francuskog jezika u ovom razre du osnovne kole treba te iti u potpunosti dostizanju nivoa A2.2. Evropskog okvira za strane je zike. Jezike vjetine Oekivani re zultati / ishodi uenja Sluanje i Uenik razumijevanje razumije govor na poznatu temu iz domena svakodnevnog ivota (line informacije, kupovina, putovanje, kola, profesija, moda ) razumije krae dijaloge i diskusije u situacijama iz svakodnevnog ivota (u restoranu, na ulici, u koli, na poslu, na putovanju) razumije kratke upute, savjete, zadatke, razumije osjeanja i stavove govornika itanje i razumijevanje Govor ita i razumije krae tekstove na poznatu temu iz domena svakodnevnog ivota ita i pronalazi traene informacije u katalozima, oglasima, turistikim brourama ita i razumije kratke novinske lanke, lina pisma, poruke, estitke, pozivnice, uputstva o upotrebi uestvuje u razgovoru na poznatu temu, postavlja pitanja i daje odgovore izraava lini stav i osjeanja govori o svojim svakodnevnim aktivnostima opisuje i govori o osobama iz blieg okruenja (porodica, prijatelji . . .) opisuje i uporeuje predmete i osobe u govoru vodi rauna o pravilnoj artikulaciji glasova i intonaciji reenice pie kratki opis dogaaja, linog iskustva, kratko pismo pie line napomene, podsjetnike, biljeke pie line poruke, estitke, pozivnice, plakate pie kratke upute o upotrebi . . Na ovom nivou uenja uenik prepoznaje, ponavlja, ui i upotrebljava steena znanja o jeziku Uenik stie znanje o najznaajnijim strategijama uenja stranog jezika

Pisanje

Znanje o jeziku

Nivo 9. razred Osnovna kola 7. godina uenja francuskog jezika Prvi stepen osnovnog znanja

Te me Svakodnevni ivot (kuanski aparati, kvarovi, popravke) Obrazovanje i zaniman ja - Priroda: okoli i zatita - Zemlje francuskog govornog podruja - Moda - Izlasci - Putovan ja - Nove tehnologije: Interne t

Funkcije i sposobnosti Uenici e znati - opisati (pismeno i usmeno) - osnovne karakterne i fizike osobine ovjeka - osobenosti odreene profesije - opisati putovanje u prolosti, sadanjosti i budunosti - predmete i njihovu upotrebu - situacije iz datih tema - porediti predmete i ljude, - traiti, davati i slijediti savjete - traiti, davati i slijediti uputstva o upotrebi ureaja - priati o prednostima i loim stranama predmeta, poslova i dogaaja u okviru datih tema - govoriti o svom linom stavu u vezi sa datim temama

Aktivnosti RECEPCIJA a) SLUANJE I REAGOVANJE Uenici e sluati tekst koji je izgovorio nastavnik ili izvorni govornik i reagovati - davanjem odgovora na pitanja - postavljanjem pitanja u vezi sa tekstom - potvr ivanjem ili negiranjem tvrdnji - popunjavanjem tabela ili vjebi sa prazninama - podvlaenjem tanog odgovora - zaokruivanjem viestrukog izbora - biljeenjem kljunih rijei ili traenih informacija b) ITANJE I REAGOVANJE Uenici e znati itati kratke tekstove u sebi ili naglas i reagovati: - rjeavanjem zadataka viestrukog izbora i tanih i netanih tvrdnji - podvlaenjem traenih informacija - ispravljanjem pogreaka

Gramatika Uenici e ponavljati i utvr ivati steena znanja, te uiti i primjenjivati novo gradivo Fonetika (ponavljanje i utvrivanje) - intonacija reenice - vezivanje rijei - specifini fonemi vokali, nazali Ime nice - rod i broj imenica - sloene imenice npr. le portemanteau, la bellesur, larc en ciel, lan - ponavljanje odreenog i neodreenog lana - partitivni lan - izostavljanje lana Zamjenice - line zamjenice u funkciji subjekta i direktnog i indirektnog objekta i njihovo mjesto u potvrdnoj, odrinoj i upitnoj reenici - pokazne zamjenice - prisvojne

Vokabular Uenici e ponavljati i proirivati vokabular u vezi sa sljedeim temama: Svakodnevni ivot - les appareils lectromnagers: le rfrigrateur, la cuisinire lectrique, laspirateur, la machine laver la vaisselle / le linge - la fuite deau, de gaz, les pannes dlectricit - tre/tomber en panne rparer, dpanner - les mtiers: le plombier, llectricien, le peintre, le maon . Obrazovan je i zan imanja - le systme scolaire en France / en BosnieHerzgovine - entrer dans le collge, dans le lyce, luniversit - passer / chouer lexamen, le bac - la formation pour devenir / tre mdecin, ingnieur, vtrinaire, journaliste, interprte

541

- pisati kratke lanke i intervjue za kolske novine, turistike prospekte, plakate Napomena: sve ove funkcije i vjetine e biti svedene na uenikove jezike kompetencije.

- dopunjavanjem reenica - odgovaranjem i postavljanjem pitanja - prepriavanjem teksta PRODUKCIJA a) GOVOR Uenici e u skladu sa dostignutim jezikim kompetencijama - govoriti na zadanu temu - prepriavati dogaaj -predstavljati predmet ili osobu - sastavljati krae dijaloge - davati i traiti obavijesti i uputstva - igrati po ulogama - recitovati - pjevati b) PISANJE Uenici e znati pisati: - line poruke, SMS , mail, pozivnice, pisma - kratku priu, dogaaj - kratki opis - intervju - diktate - kratke lanke o kolskom ivotu - popunjavati tabele i jednostavne krialjke - praviti postere, plakate, uputstva

zamjenice: - odnosne zamjenice qui, que, o, dont Pridje vi - prisvojni - pokazni - upitni - opisni pravilna i nepravilna komparacija Glagoli P otvrdni, odrini i upitni oblik: - prezent - bliski futur - futur I - perfekt glagola na er - perfekt nepravilnih glagola estih u upotrebi: - imperfekt - subonktiv prezenta glagola ne er i glagola avoir, tre i faire - glagolski izrazi: venir de + infinitiv, tre en train de + infinitiv, -pasiv prezenta, perfekta, imperfekta i futura Prilozi - za mjesto - za vrijeme - za koliinu - za nain - komparacija priloga (ponavljanje) - prilozi i priloki izrazi za vrijeme: dabord, la fin, ensuite, enfin, puis - priloke odredbe za mjesto: loin de, prs de, ct de, au milieu de, autour de Prijedlozi , dans, de, chez, en, pour, avec, entre, contre (ponavljanje) B rojevi -Ponavljanje glavnih brojeva do 1000 - Redni brojevi do 20 Veznici et, ou, mais, car Reenica - prosta reenica - sloena reenica: - uzrona: parce que vremenska: lorsque, pendant que, quand - pogodbena reenica: si + prezent si + imperfekt - reenica u pasivu - neupravni govor u prezentu

Priroda i okoli - les termes gographiques et lenvironnement: la pollution de lair, de leau, du sol: les orages, les scheresses, linondation, la destruction de la couche dozone - prserver la nature, les actions cologiques, recycler les dchets Ze mlje francuskog govornog podruja Le franais dans le monde les continents, les pays / les rgions du monde o on parle franais, La France mtropolitaine et les Domaines et les Terres dOutre Mer les cultures, les traditions, les lgendes Moda - Les vtements de diffrents styles: classique, moderne, prt--porter, rock, rap . . . . (le chapeau, la casquette, la veste, la chemise, le pantalon, la jupe, la robe, le T-shirt, le manteau, le/la parka . . .) - les chaussures, les bottes, les baskets, les sandales - les crateurs de mode, les stylistes, - porter, aller bien, sembler . - les couleurs claires/fonces - les matriaux: coton, laine, jean, cuir - les coiffures modernes - le maquillage Izlasci - la vie et les sorties des jeunes: aller au caf, la discothque, au club, au concert - samuser bien, danser - sortir ensemble, tre / tomber amoureux de quelquun/une, inviter quelquun/e, rserver et acheter le billet pour - se prparer pour la sortie Putovanja proirivanje vokabulara les moyens de transport: lavion, le train, le TGV, le bateau Prendre lavion, monter / descendre, composter le billet, rserver et payer par linternet, confirmer / annuler la rservation, dposer / retirer les bagages, les agences de voyage, les pliants touristiques, les guides, les prparatifs pour le voyage: faire / dfaire la valise, la trousse hyginique Nove tehnologije - Interne t - faire sa page / un site personnelle, faire lUne de lcole, dune association, - naviguer sur le rseau, chercher des informations, acheter par internet, les jeux vido, charger de la musique, des films

542

Francuski jezik drugi strani jezik, etvrta godina uenja

(2 asa sedmino, 68 asova godinje)
U nastavi francuskog jezika u devetom razredu osnov ne kole tre ba te iti potpunom dostizanju nivoa A2.1 Evropskog okvira za strane je zike. Jezike vjetine Oekivani rezultati / ishodi uenja Sluanje i Uenici razumiju dovoljno kako bi zadovoljili osnovne, konkretne potrebe. Mogu s izvjesnim naporom, razumijevanje razumjeti samo sutinu izravnog, stvarnog, usmenog diskursa u kontekstu osrednje teine. Mogu uglavnom razaznati temu rasprave kojoj prisustvuju. M ogu razumjeti niz obinih rijei i veoma ogranien broj idioma u logiki povezanom govornom iskazu u kojem se raspravlja o poznatim temama ili opepoznatim stvarima. Mogu da razumiju iskaz ukoliko se govori sporije i koristi standardan, jasan jezik. Mogu esto zahtijevati da im se neto ponovi. itanje i Mogu razumjeti glavne misli i neke detalje u osrednje tekim tekstovima koji se sastoje od dva-tri pasusa razumijevanje (reklame, jelovnici, raspored) i u tekstovima baziranim na injenicama (uputstva, kratke vijesti) Mogu povremeno pogoditi znaenje nepoznatih rijei prema njihovom obliku i kontekstu esto moraju ponovo proitati tekst i koristiti rjenik Govor Mogu razmjenjivati rutinske informacije i voditi kratke razgovore o, za njih, vanim temama. Mogu traiti pomo. Govore relativno teno, ali su jo uvijek veoma primjetni razliiti tipovi zastajkivanja Izgovor je razumljiv, uprkos primjetnog stranog akcenta i greaka fonoloke prirode Relativno dobro vladaju svakodnevnim vokabularom U proirenoj usmenoj produkciji jo uvijek prave mnogo osnovnih greaka (npr. glagolska vremena) Pisanje Uenici su u stanju da pismeno opiu najuobiajenije svakodnevne situacije Znaju u veoma kratkim crtama opisati neki obian dogaaj, ranije aktivnosti i lina iskustva (kratka pisma, biljeke, molbe, telefonske poruke) Znaju napisati najee rijei i konstrukcije ali i dalje prave mnogo greaka kod pisanja i daju nespretne formulacije Znanje o jeziku Na ovom nivou uenja uenici prepoznaju, ponavljaju, ue i upotrebljavaju steena znanja o jeziku

Nivo 9. razred Osnovna kola 4. godina uenja francuskog jezika Razvijanje osnovnog znanja

Te me Druenje i prijateljstva kola ovjek / dijelovi ljudskog tijela Zdravlje i sport Mediji Nove tehnologije

Funk cije i sposobnosti Uenici e znati: - pre dstaviti svoje prijatelje - opisati - osnovne karakterne osobine ovjeka - tijelo ovjeka - sportske aktivnosti - pre dstaviti (usmeno i pismeno) svoju kolu, aktivnosti u koli, sport kojim se bave, nove tehnologije koje ih interesuju - priati, postavljati i odgovarati na pitanja u vezi sa zdravljem, sportskim aktivnostima, medijima, novim tehnologijama - davati, traiti i slijediti usmena i pismena uputstva u vezi sa funkcijom i nainom upotrebe telefona, mobitela, kompjutera

Ak tivnosti RECEPCIJA a) SLUANJE I REAGOVANJE Uenici e sluati tekst koji je izgovorio nastavnik ili izvorni govornik i reagovati 1) Neverbalno izvravanjem uputa i nareenja, popunjavanjem tabela ili vjebi sa prazninama, podvlaenjem ili zaokruivanjem tanog odgovora, biljeenjem kljunih rijei ili traenih informacija, 2) Verbalno davanjem odgovora na pitanja, postavljanjem pitanja u vezi sa tekstom, potvrivanjem ili negiranjem tvrdnji b) ITANJE I REAGOVANJE Uenici e znati itati kratke tekstove u sebi ili naglas i reagovati:

Gramatik a Uenici e ponavljati i utvrivati steena znanja, te uiti i primjenjivati novo gradivo Fonetik a - intonacija reenice - vezivanje rijei - specifini fonemi vokali, nazali Imenice - rod: prirodni i gramatiki - mnoina pravilna i nepravilna - slaganje pridjeva sa imenicom lan - ponavljanje odreenog i neodreenog lana - partitivni lan Zamjenice - line zamjenice u funkciji subjekta i direktnog i indirektnog objekta i njihovo mjesto u potvrdnoj, odrinoj i upitnoj reenici - pokazne zamjenice - proste upitne zamjenice: qui, que (de qui, qui)

Vokabular Uenici e ponavljati i proirivati vokabular u vezi sa sljedeim temama: Druenje i prijateljstva: - le/la meilleur/e ami/e, avoir de la confiance , se confier , sortir ensemble, samuser bien, organiser une fte, une surprise-partie . - la description du caractre: bon, confiant, gai, timide, sympathique, sociable, renferm, rleur, discret/indiscret . kola: proirivanje vokabulara - le journal dcole, rapporter des activits lcole, les nouvelles de la vie scolaire - crer les affiches reprsentant le systme scolaire en France et chez nous, prsenter son cole, ses amis, ses professeurs - ovjek / dijelovi ljudskog tije la - les parties du corps, (le pied, la jambe, la main, le bras, le doigt, le cou, le ventre, le cur)

543

- govoriti o svom linom stavu u vezi sa datim temama - davati savjete, naredbe, pozivati i odgovarati na pozive, - opisati situaciju u prolosti - opisati situaciju u budunosti - upore ivati ljude i predmete - pisati kratke lanke i intervjue za kolske novine, molbe, telefonske poruke Napomena: sve ove funkcije i vjetine e biti svedene na uenikove jezike kompetencije

1) Neverbalno rjeavanjem zadataka viestrukog izbora i tanih i netanih tvrdnji, podvlaenjem traenih informacija, ispravljanjem pogreaka, dopunjavanjem reenica, itd. 2) Verbalno - odgovaranjem i postavljanjem pitanja, dovravanjem reenica, prepriavanjem teksta, itd. PRODUKCIJA a) GOVOR Uenici e u skladu sa dostignutim jezikim kompetencijama - voditi kratke razgovore koristei jednostavne konstrukcije - govoriti na zadanu temu - prepriavati dogaaj - predstavljati predmet ili osobu - davati i traiti obavijesti - glumiti / recitovati - pjevati b) PISANJE Uenici e znati pisati - kratke poruke, SMS, mail, pozivnice, pisma, kratku priu, dijalog, kratki opis, diktate, popunjavati tabele i jednostavne krialjke

- neodreene zamjenice: on, tout, personne, chaque - odnosne zamjenice qui, que, o, dont Pridje vi - prisvojni - pokazni - upitni - opisni (pravilna i nepravilna komparacija) Glagoli P otvrdni, odrini i upitni oblik: - prezent ponavljanje pravilnih glagola i uenje osobenosti glagola sa infinitivom na ir, re, -oir - blisk i futur - futur I - perfekt glagola na er - perfekt pomonih glagola i nekih nepravilnih glagola estih u upotrebi (aller, pouvoir, devoir, faire, prendre, venir) - imperfekt Prilozi: - tvorba priloga na ment - ponavljanje priloga: - za mjesto: ici, l, o, dedans, dehors - za vrijeme: maintenant, encore, toujours, puis, ensuite, finalement, longtemps - za koliinu: peu, assez, beaucoup, trop, trs, Prijedlozi (ponavljanje): , dans, de, chez, pour, avec etc Brojevi - glavni do 1000 (ponavljanje) - Redni do 10 Reenica - red rijei u potvrdnoj, upitnoj i odrinoj reenici

souffrir, avoir mal , lever le bras, plier les genoux, baisser les paules, marcher, sarrter, se retourner - lhygine du corps prendre la douche, se laver, se brosser les dents, - le savon, le shampoing, la serviette, le dentifrice Zd ravlje i sport - entretenir le corps et la sant - tre en pleine forme, tre sportif/ive, - les sports collectifs, jouer - les sports individuels, faire de la natation, du ski, faire du vlo, - lesprit sportif: savoir gagner/perdre un match - supporter une quipe Mediji - les journaux, les magazines, les quotidiens - la radio, la tl: les missions en direct, les infos, les films, les reportages - les chanes, les pubs - lanimateur/trice, le/la prsentateur/trice les vedettes de tl Nove tehnologije - le tlphone portable, lordinateur: comment a marche? - allumer/teindre, appuyer le bouton/la touche, envoyer/recevoir un SMS , un message, taper sur le clavier, enregistrer, imprimer

544

Arapski jezik prvi strani jezik, sedma godina uenja

(2 asa sedmino, 68 asova godinje)

Cilj i zadaci uenja arapskog jezika Cilj u enja arapskog jezika je osposobljavanje uenika za usmenu i pismenu komunikaciju na arapskom jeziku o razli itim temama iz svakodnevnog ivota. Proirivanje ope kulture u enika kroz upoznavanje s nainom ivota i tradicijom zemalja u kojima se govori arapski jezik. Kroz u enje stranog jezika kod u enika se razvija svijest: o znaaju viejezinosti, duhu tolerancije, kozmopolitizmu, toleranciji, humanizmu i internacionalizmu. Zadaci nastave arapskog jezika su:

razvoj sve etiri jezike vjetine, ovladavanje leksikom i gramatikom predvi enom za ovaj nivo upoznavanje sa kulturom naroda iji se jezik izu ava, razumijevanje i potivanje drugih kultura. razvijanje motivacije za uenje jezika i zadovoljstva u uenju, razvijanje samopouzdanja i samopotivanja, razvijanje samostalnosti i kreativnosti, razvijanje sposobnosti sluanja i meusobnog uvaavanja, osposobljavanje u enika za samostalno koritenje razliitih izvora, odnosno ovladavanje strategijama uenja (nau iti kako u iti).
NIVO: SEDMA GODINA UENJA - IX RAZRED OSNOVNE KOLE (2 asa sedmino/ 68 asova godinje ) CILJEVI I REZULTATI ODGOJNO-OBRAZOVNOG RADA

Ciljevi nastave arapskog jezika u enje jezika, a ne o jeziku razvijanje pozitivnog stava prema u enju jezika razvijanje radoznalosti i kreativnosti razvijanje razumijevanja i logi kog pamenja razvijanje temeljitosti, predanosti i preciznosti u uenju jezika razvijanje samostalnosti u govoru putem igara, pjesme i plesa uiniti da u enje arapskog jezika bude zabavno itanje i pisanje jednostavnih re enica i tekstova

Oekivani rezultati uenja ljubav i spremnost za u enje arapskog jezika vo enje kratkih razgovora prilikom upoznavanja razumijevanje jednostavnih sadraja na arapskom jeziku sloboda i samostalnost u govoru itanje i pisanje jednostavnih sintagmi, re enica i tekstova kratki usmeni i pismeni odgovori dopunjavanje re enica i kra ih tekstova

545

PROGRAMSKI SADRAJI
Teme (op a tematska podru ja kao osnov za daljnji rad) Funkcije i sposobnost (usmena i pismena kompetencija) Aktivnosti (pomou kojih se realiziraju vjetine) Gramatika (osnove gramatike za dati nivo) Vokabular (u okviru datih tema)

Neophodno je ponoviti osnovne fraze, line i pokazne zamjenice, komparaciju pridjeva, prijedloge, izraavanje posjedovanja, dual i plural imena, brojeve, enski rod, potpunu i nepotpunu deklinaciju, ime relacije, modalne glagole (elim, volim, mogu), kongruenciju subjekta i predikata u glagolskoj reenici, upotrebu glagola "k na" i njemu slinih relevantnih glagola.
Nivo IX razred Osnovna kola 7. godina uenja arapskog jezika Teme - Uenje i kolovanje P utovanja P rijateljstvo, druenje, konflikti, rjeavanje problema - Prva ljubav Dokolica Tradicija, legende, praznovjerja - Okoli i zatita okolia - Izbor zanimanja - Moja domovina Funk cije i sposobnosti Uenici e znati: - govoriti o svojim navikama - pronai potrebne informacije u prospektu - opisati mjesto u kojem ive ili provode odmor - odabrati cilj putovanja i prijevozno sredstvo - rei s kime se najvie drue i zato dolazi do nesporazuma i konflikata s prijateljima ili roditeljima - voditi razgovor u hotelu, restoranu, na eljeznikoj stanici - priati o dogaajima sa putovanja - imenovati probleme -dati savjete - govoriti o prednostima i nedostacima nekog zanimanja - govoriti o vremenu - govoriti o ekolokim problemima - govoriti o tome kako sami doprinose zatiti okolia - rei koliko svako moe uiniti za zatitu okolia. Vjetine SLUANJE I RAZUMIJEVANJE Uenici e sluati izgovoreni tekst i reagirati 1) Neve rbalno - gestikulacijom predstaviti ono to su uli, - pokazivanjem na odreene ilustracije koje se odnose na rijei i konstrukcije koje su uenici uli, odnosno povezivanjem slike sa tekstom koji uju, - izvoenjem uputstava koje nastavnik izgovara ili koja uju sa CD-a, 2) Ve rbalno - ponavljanjem odreenih sintagmi i reenica koje je izgovorio nastavnik ili koje su uli sa CD-a, - davanjem kratkih odgovora na nastavnikova pitanja ili pitanja koja su uli sa CD-a, - popunjavanjem praznina u tekstu i tabelama ITANJE I RAZUMIJEVANJE Uenici e prepoznati jednu ili vie napisanih sintagmi ili reenica i reagirati: 1) Neve rbalno - gestikuliranjem, imitiranjem - povezivanjem pisanih sintagmi i odgovarajuih ilustracija, 2) Ve rbalno - kraim pismenim ili usmenim odgovorima na pitanja, - dopunjavanjem izostavljenih sintagmi u tekstu - povezivanjem ponuenih rijei u tekstuitd. GOVOR Uenici e: - ponavljati kratke iskaze nastavnika ili iskaze koje uju sa CD-a. - voditi krae dijaloge u parovima sa drugim uenicima ili sa nastavnikom. - pjevati. - recitirati krae pjesmice. - glumiti itd. - postavljati jednostavna pitanja - povezivati rijei i sintagme osnovnim veznicima PISANJE Uenici prepisuju rijei, reenice i krae tekstove koje su prije toga usmeno usvojili. - rekonstruiu sintagme i reenice - dopunjavaju izostavljene rijei, dijelove reenice i cijele reenice - piu kratke tekstove prema datom tekstualnom modelu. Gramatika Kongruencija subjekta i predikata u glagolskoj reenici Proirene glagolske vrste Nepravilni glagoli Imperativ Futur I i II Jusiv Konjunktiv - pogodbena reenica - pasiv glagola - particip pasivni - odnosne zamjenice - Uvodne reenine partikule Vok abular - Uenici proiruju vokabular u okviru zadanih tema i koriste ga za konstruisanje atributivnih sintagmi, genitivne veze, imenske i glagolske reenice. - Kroz dijalog (igre, pjesmice, ponavljanje, prepoznavanje, i druge vjebe) uvjebavati osnovni vokabular. Vokabular treba proirivati u skladu sa temama koje se obrauju Postepeno uvoditi sinonime za leksiku koju je usvojila veina uenika.

546

Arapski jezik drugi strani jezik, etvrta godina uenja

(2 asa sedmino, 68 asova godinje)
Cilj i zadaci uenja arapskog jezika Cilj u enja arapskog jezika je osposobljavanje u enika za usmenu i pismenu komunikaciju na arapskom jeziku o razli itim temama iz svakodnevnog ivota. Proirivanje op e kulture u enika kroz upoznavanje s nainom ivota i tradicijom zemalja u kojima se govori arapski jezik. Kroz u enje stranog jezika kod u enika se razvija svijest: o zna aju viejezi nosti, duhu tolerancije, kozmopolitizmu, toleranciji, humanizmu i internacionalizmu. Zadaci nastave arapskog jezika su:

razvoj sve etiri jezike vjetine, ovladavanje osnovnim leksi kim, fonetskim i gramati kim minimumom, upoznavanje sa kulturom naroda iji se jezik izu ava i razumijevanje i potivanje drugih kultura, razvijanje motivacije za uenje jezika i zadovoljstva u uenju, razvijanje samopouzdanja i samopotivanja, razvijanje samostalnosti i kreativnosti, razvijanje sposobnosti sluanja i meusobnog uvaavanja, osposobljavanje uenika za samostalno koritenje razli itih izvora znanja, odnosno ovladavanje strategijama uenja (nau iti kako u iti).
NIVO: ETVRTA GODINA UENJA - IX RAZRED OSNOVNE KOLE (2 asa sedmino/ 68 asova godinje ) CILJEVI I REZULTATI ODGOJNO-OBRAZOVNOG RADA

Ciljevi nastave arapskog jezika u enje jezika, a ne o jeziku razvijanje pozitivnog stava prema u enju jezika razvijanje radoznalosti i kreativnosti razvijanje razumijevanja i logi kog pamenja razvijanje temeljitosti, predanosti i preciznosti u uenju jezika razvijanje samostalnosti u govoru putem igara, pjesme i plesa uiniti da u enje arapskog jezika bude zabavno itanje i pisanje jednostavnih sintagmi i reenica

Oekivani rezultati uenja ljubav i spremnost za u enje arapskog jezika razumijevanje jednostavnih sadraja na arapskom jeziku sloboda i samostalnost u govoru itanje rije i, vezanih za konkretan pojam itanje i pisanje jednostavnih sintagmi i reenica prepisivanje rije i i kratkih sadraja kratki usmeni i pismeni odgovori dopunjavanje rije i i re enica

547

PROGRAMSKI SADRAJI

Teme (op a tematska podru ja kao osnov za daljnji rad) Funkcije i vjetine (usmena i pismena kompetencija) Aktivnosti (pomou kojih se realiziraju vjetine) Gramatika (osnove gramatike za dati nivo) Vokabular (u okviru datih tema)

Neophodno je, ponoviti osnovne fraze i provjeriti da li su usvojeni: sukun, tadid, tanwin, pisanje odre enog lana, pisanje tanwina u akuzativu, nastavci gramatikog enskog roda, li ne i pokazne zamjenice.
Nivo IX razred Osnovna kola 4. godina uenja arapskog jezika Prvi stepen elementarnog znanja Aktivnosti u nastavi Kupovina (voe, povre itd.) Brojevi Izraavanje vremena (puni sati) Opisati slobodne aktivnosti (sportske, kulturne i dr.) P orodica i lanovi P orodice zanimanja Opisati (grad, kuu, sobu) Teme Opisati kolu Funk cije i vjetine Ue nici e znati: - Predstaviti sebe i druge - Imenovati lanove svoje ue porodice, njihova zanimanja i interesovanja - Opisati jednostavnim reenicama (imenskim i glagolskim) i ogranienim brojem rijei ljude i predmete u kui - Imenovati predmete u kolskoj torbi i uionici - Nabrojati ogranien broj voa i povra i neke osnovne prehrambene artikle - Brojati od 1 do 100 - Koristiti redne brojeve do 12 za izraavanje punih sati - Nabrojati dane u sedmici - Iskazivati posjedovanje putem pronominalnih sufiksa i genitivne veze Ak tivnosti SLUANJE I RAZUMIJEVANJE Uenici e sluati izgovoreni tekst i reagirati 1) neve rbalno: - gestikulacijom predstaviti ono to su uli, - bojenjem navedenih predmeta / osoba - pokazivanjem na odreene ilustracije koje se odnose na rijei koje su uenici uli odnosno povezivanjem slike sa tekstom koji uju, - izvoenjem uputstava koje nastavnik izgovara ili koja uju sa kasetofona, 2) ve rbalno: - ponavljanjem odreenih sintagmi i reenica koje je izgovorio nastavnik ili koje su uli sa CD-a, - davanjem kratkih odgovora na nastavnikova pitanja ili pitanja koja su uli sa CD-a, ITANJE I RAZUMIJEVANJE Uenici e prepoznati jednu ili vie napisanih sintagmi ili reenica i reagirati: 1) neverbalno, npr.: - gestikuliranjem, imitiranjem - povezivanjem pisanih sintagmi i odgovarajuih ilustracija, 2) verbalno, npr.: -kraim pismenim ili usmenim odgovorima na pitanja, -dopunjavanjem izostavljenih sintagmi u tekstu - povezivanjem ponuenih rijei u tekstuitd. GOVOR Uenici e: - ponavljati rijei nastavnika ili rijei izgovorene sa kasetofona, - voditi krae dijaloge u parovima sa drugim uenicima ili sa nastavnikom, - pjevati, - recitirati krae pjesmice, - glumiti, itd. PISANJE Uenici najprije prepisuju rijei koje su prije toga usmeno usvojili, a potom postepeno usvajaju i pravilan nain njihovog pisanja kroz vjebe poput: - popunjavanja sintagmi i reenica (npr.: Gdje su nestale rijei? - nastavnik ispisuje sintagme/reenice na tablu, izostavljajui odreene rijei koje uenici treba da popune), - rekonstruiranje rijei od ponuenih slova, - takmienje u pisanju brojeva itd. - samostalno konstruisanje sintagmi, imenskih i glagolskih reenica na osnovu materijala koji je usvojen. Gramatika - Line zam je nice (mnoina) - Pridje vi - Komparacija p ridjeva - Pravi prijedlozi - Genitiv poslije prijedloga - Isk azivanje Posjedovanja pomo u pronominalnih sufiksa (jednina 1. lice mnoine) - Genitivna veza - Izraavanje glagola imati - Dvojina - Pravilna mnoin a - Pokazne zamje nice (oblici koji nisu uraeni) - Perfekat - Direk tni objekat (akuzativ) - Brojevi do 100 Redni brojevi do 12 Vokabular - Uenici proiruju vokabular u okviru zadanih tema i koriste ga za konstruisanje jednostavnih atributivnih sintagmi, genitivne veze, imenske i glagolske reenice - Kroz dijalog (igre, pjesmice, ponavljanje, prepoznavanje, crtanje i druge vjebe) uvjebavati osnovni vokabular. - Vokabular treba proirivati u skladu sa temama koje se obrauju P ostepeno uvoditi sinonime za leksiku koju je usvojila veina uenika.

548

Matematika

(4 asa sedmino, 136 asova godinje)

UVOD: Programski sadraj matematike za deveti razred koncipiran je kao logi an nastavak nastave matematike iz osmog razreda i ranijih razreda, tako da utvr uje i proiruje do sada steena znanja i vjetine. U prvom dijelu u enici se upoznaju sa odnosima ta ke, prave i ravni. U drugoj temi proiruju se znanja o direktnoj i obrnutoj proporcionalnosti kroz grafiki prikaz i uvodi se pojam linearne funkcije. U treoj i etvrtoj temi rjeavaju se linearne jednaine i sistemi linearnih jedna ina i osposobljavaju uenici za njihove primjene. Peta tema daje u enicima spoznaju o tijelima u prostoru i osnovnim proraunima vezanim za geometrijska tijela. Nastavni sadraj matematike za deveti razred devetogodinje osnovne kole koncipiran je u pet nastavnih tema: 6. TEMA TAKA, PRAVA I RAVAN Me usobni odnos take i prave. Me usobni odnos take i ravni. Odre enost prave. Odre enost ravni. Me usobni odnos dvije prave. Me usobni odnos prave i ravni. Me usobni odnos dvije ravni. Diedar. 7. TEMA GRAFICI FUNKCIJE DIREKTNE I OBRNUTE PROPORCIONALNOSTI. LINEARNA FUNKCIJA Pravougli koordinatni sistem u ravni. Rastojanje izmeu dvije ta ke. Grafik funkcije direktne i obrnute proporcionalnosti. Linearna funkcija, eksplicitni i implicitni oblik. Grafik linearne funkcije. Nula i tok linearne funkcije.

8. TEMA LINEARNE JEDNAINE I NEJEDNAINE SA JEDNOM NEPOZNATOM . Pojam linearne jedna ine. Jednakosti i jedna ina. Ekvivalentne jedna ine. Grafi ko i algebarsko rjeavanje linearnih jedna ina sa jednom nepoznatom. Primjena linearnih jedna ina sa jednom nepoznatom. Linearne nejedna ine- osnovni pojmovi. Ekvivalentne nejedna ine. Algebarsko rjeavanje linearnih nejedna ina sa konstantnim koeficijentom. 9. TEMA SISTEM LINEARNIH JEDNAINA SA DVIJE NEP OZNATE Pojam linearne jedna ina sa dvije nepoznate i njena rjeenja. Grafiki prikaz rjeenja sistema od dvije linearne jedna ine sa dvije nepoznate. Ekvivalentni sistem linearnih jedna ina. Rjeavanje sistema od dvije linearne jedna ine sa dvije nepoznate grafikom i algebarskom metodom (metodom supstitucije i metodom suprotnih koeficijenata). Primjena sistema od dvije linearne sa dvije nepoznate. 10. TEMA GEOMETRIJSKA TIJELA Rogalj. Poliedar. Prizma, piramida, valjak (cilindar), kupa (stoac, konus), lopta (kugla). Vrste, elementi, presjeci, mree, povrine i zapremine nekih geometrijskih tijela. Primjena Pitagorine teoreme na geometrijska tijela.

549

PODRUJA ZNANJE

CILJEVI STICANJE ZNANJA Usvajanje osnovnih geometrijskih pojmova (taka, prava, ravan), odreenost prave i ravni, kao i pojmova: paralelne prave, mimoilazne prave, prava paralelna sa ravni, prava normalna na ravan. Usvajanje pojmova: definicija, stav, aksioma i teorema. O meusobnim odnosima take i prave, take i ravni, dvije prave i dvije ravni. Shvaanje Dekartove ideje pridruivanje ureenih parova realnih brojeva takama ravni. Usvajanje znaenja nagiba prave i odsjeka na y osi i njihovu geometrijsku interpretaciju. Shvaaju jednaine odnosno nejednaine kao uslove izraene algebarskim jezikom koji postoji izmeu poznatih i nepoznatih veliina. Grafikom metodom ilustriraju jednaine koje imaju jedinstveno rjeenje, koje nemaju rjeenje i one jednaine koje imaju beskonano mnogo rjeenja. O rogljastim i oblim geometrijskim tijelima.

OEKIVANI REZULTATI UENIK E ZNATI: Da li je prava odreena sa dvije razliite take, a ravan sa tri nekolinearne take. Na modelu kvadra odreivat e meusobni poloaj prave i ravni, znat e sistematski prebrojavati sve prave odreene datim takama koje su paralelne, odnosno koje nisu paralelne sa datom ravni. P repoznat e na modelu kvadra da li je zadana prava normalna na ravan ili nije, da li su zadane ravni normalne ili nisu, prebrojavat e prave odreene datim takama koje su normalne na datu ravan. Grafiki prikazivati funkcije kada su domena i kodomena skupovi realnih brojeva. Ispravit e rast ili pad linearne funkcije prema nagibu prave. Transformirat e datu jednainu (nejednainu) u njoj ekvivalentnu jednainu (nejednainu) najprostijeg oblika. P rimjenjivat e linearne jednaine i sisteme linearnih jednaina sa dvije nepoznate u rjeavanju raznih problema iz ivota i raznih oblasti nauke (geometrije, fizike, hemije). Izvodit e ope i pojedinane formule za povrinu i zapreminu geometrijskih tijela i primjenjivat e ih u praktinim zadacima.

SPOSOB NOSTI I VJETINE

RAZVIJANJE SPOSOBNOSTI I VJETINA: Funkcionalno posmatranje i rasu ivanje. Razvijanje sposobnosti zavisnosti u razliitim matematikim sadrajima. Razvijanje istraivakog duha i osjeaja zadovoljstva poslije rijeenih zadataka. P rimjenjivanje matematikog znanja na razne probleme iz svog okruenja. Sticanje osnovne matematike kulture potrebne za nastavljanje obrazovanja. RAZVIJANJE SPOZNAJA O DRUTVENIM VRIJEDNOSTIMA: Razvijanje smisla za simetriju, harmoniju, preciznost, jasnou . Razvijanje istrajnosti, strpljenja, inicijativnosti, pedantnosti, discipliniranosti, konciznosti u pismenom i usmenom izraavanju. Izgraivanje pozitivnih navika, volje i moralnih vrlina.

UENIK E MOI: Uoavati funkcionalnu ovisnost u raznim oblastima i prikazivati ih na razliite naine Usvojeno matematiko znanje primjenjivati u prirodnim naukama i tehnici. Uspjeno koristiti razne izvore znanja. P ripremati se za samoobrazovanje.

VRIJEDNOSTI I STAVOVI:

UENIK E: 8. Kritiki prihvatati rezultate svoga rada. 9. Uvaavati razliite stavove. 10. Prepoznavati matematiku kao praktian i koristan predmet.

550

NASTAVNI PROGRAM MATEMATIKE ZA DEVETI RAZRED

( etiri asa sedmi no)
VRIJEDNOSTI, STAVOVI, PONAANJA AKTIVNOSTI NASTAVNIKA

SADRAJI

ZNANJE

SPOSOBNOSTI

AKTIVNOST UENIKA

TAKA, PRAVA, RAVAN Meusobni odnos take i prave. Odreenost prave. Meusobni odnos take i ravni. Odreenost ravni. P rava u ravni Meusobni odnos dvije prave. Meusobni odnos prave i ravni. Normala na ravan. Rastojanje take i ravni. Meusobni odnos dvije ravni. Rastojanje izmeu dvije paralelne ravni. Diedar. 5. GRAFICI FUNKCIJE DIREKTNE I OBRNUTE PROPORCIONALNOSTI LINEARNA FUNKCIJA P ravougli koordinatni sistem u ravni. Rastojanje dvije take. Grafik funkcije direkne proporcionalnosti y = kx. Linearna funkcija oblika y = kx + n. Eksplicitni i implicitni oblik. Grafik linearne funkcije. P arametri k i n i njihovo geometrijsko znaenje. Nula funkcije. Tok funkcije. Grafik funkcije obrnute proporcionalnosti

4.

Prepoznaju Stiu sposobnost osnovne prostornog geometrijske posmatranja i pojmove . pravilnog uoavanja odnosa Usvajaju geometrijskih osnovne elemenata. stavove (aksiome) i Razvijaju teoreme o sposobnost odreenosti deduktivnog prave i ravni . zakljuivanja pri dokazivanju Objanjavaju teorema. meusobne odnose taka, pravih i ravni u prostoru . Usvajaju pojam diedra, ugla diedra i okomitost ravni.

Crtanjem razvijaju Uoavanjem odnosa P onavlja osnovne i poboljaavaju taaka i pravih, taaka i geometrijske prostorne ravni primjenjuju aksiome pojmove i pokazuje predstave. u dokazivanju teorema. ih na modelima. Samostalno Sarauju sa nastavnikom, P otpuno formira posmatranje i daju inicijative, donose pojam prouavanje zakljuke i stavove geometrijskog geometrijskih geometrije. prostora koristei injenica. ogled i posmatranja. Usvojena znanja iz ove O stvaranju i teme primjenjuju na Trudi se da nastava razvijanju rjeavanje zadataka. bude iva, koristi logikog raznovrsno rasuivanja posmatranje upotrebom nekih geometrijskih aksioma i oblika. teorema.

Detaljno Razumijevajui Primjenom upoznaju ideju grafikih pravougli koordinatnog ilustracija koordinatni sistema u ravni razvijaju sistem u ravni. stiu vjetinu funkcionalno snalaenja. miljenje, tj. Znaju odrediti take koje Razlikuju pojam funkcionalne odgovaraju eksplicitni i ovisnosti veliina. datim ureenim implicitini oblik parovima i linearne funkcije. Shvaaju da je obrnuto. linearna funkcija Povezuju linearnu Usvajaju funkciju sa njenim model pomou kojeg se mogu formulu za grafikom predstavljati udaljenost pravom. razliite situacije i taaka u ravni. procesi. Usvajaju nain Razvijaju vjetinu zapisivanja brzog i spretnog funkcija, crtanja. izraunavaju vrijednosti funkcije. Shvaaju da je funkcija direktne proporcionalnosti linearna funkcija. Crtaju grafike upoznatih funkcija i iz njih itaju potrebne podatke. Odreuju nul taku zadane linearne funkcije grafiki i

Navode primjere Radi shvaanja promjenjivih veliina i pojma pravouglog njihovu povezanost. koordinatnog P ronalaze njihove veze i sisteme ponavlja se izraavaju ih o brojevnoj pravoj matematskim jezikom. kao koordinatnoj osi P redstavljaju ovisne realnih brojeva. veliine odgovarajuim Odreivanje taaka graficima, obrnuto sa koje odgovaraju datog grafika uoavaju datim ureenim ovisnost meu parovima realnih veliinama. brojeva i obrnuto izvodi na modelu P rocjenjuju i provjeravaju koordinatnog (raunski i grafiki) sistema ili na pripada li zadana taka primljenoj grafiku funkcije. grafofoliji. P rimjenjuju znanja na Daje informacije o rjeavanje zadataka u Dekartu i njegovom kojima se ilustruju razni doprinosu razvoju procesi iz stvarnosti. matematike. P onavlja funkcije direktne i obrnute proporcio-nalnosti. Kroz odabrane primjere objanjava eksplicitni i implicitni oblik funkcije nula, znak, tok i grafik linearne funkcije. Naglaava da uzimamo bez dokaza da je grafik linearne funkcije prava i da emo taj dokaz uiti u izbornoj ili dodatnoj nastavi.

551

raunski.

Zadacima iz tehnike ili fizike jo vie upotpunjuje i utvruje znanje uenika o linearnoj funkciji.

6.

LINEARNE JEDNAINE I NEJEDNAINE SA JEDNOM NEPOZNATOM Linearne jednaine, osnovni pojmovi. Grafiko rjeavanje linearnih jednaina. Ekvivalentne jednaine. Algebarsko rjeavanje linearnih jednaina sa jednom nepoznatom. P rimjena linearnih jednaina sa jednom nepoznatom. Linearne nejednaine, osnovni pojmovi. Ekvivalentne nejednaine. Algebarsko rjeavanje linearnih nejednaina sa jednom nepoznatom.

Usvajaju Razvijaju Tekstualne osnovna razumijeva-nje i zadatke koji se svojstva analiziranje rjeavaju pomou jednakosti i problemskih jednaina mogu nejednakosti. zadataka. prevesti u odgovarajue Rjeavaju Osposobljavaju se jednaine. linearne za rjeavanje jednaine i zadataka iz ivota, Stiu naviku za nejednaine sa geometrije, fizike, preciznost u radu, jednom hemije. preglednost i nepoznatom urednost u Osposobljavaju se svodei ih na rjeavanju za samokontrolu ekvivalentne zadataka. pri rjeavanju jednaine, zadataka u cilju Razvijaju odnosno izgraivanja matematiko jednaine samostalnog miljenje prostijeg naina miljenja. analogijom, oblika. induktivnim i Usvajaju pojam deduktivnim rjeenje zakljuiva-njem. jednaine i Znaaj primjene nejednaine i steenog znanja o provjere jednainama. rjeenja. Shvaaju i usvajaju pojam ekvivalentnosti jednaina i nejedanina. Primjenjuju jednaine u rjeavanju problemskih zadataka.

Objanjavaju postupak rjeavanja jednaina i nejednaina koristei osobine jednaina, odnosno nejednaina. Uporno razmiljaju i vjebaju i na osnovu ranije steenog znanja iz aritmetike, algebre, geometrije i prirodnih nauka sastavljaju barske izraze koji predstavljaju vezu izmeu poznatih i nepoznatih veliina. P rovjeravaju da li dobivena rjeenja jednaina zadovoljava i postavljenu jednainu i dati problem. U rjeavanju problema pokazuju to vie samostalnosti.

Dopunjava pojam jednaine i njenog rjeenja kako bi uenici shvatili njegovu pravu sutinu. P roiruje ranije steeno znanje o linearnim jednainama kroz sloenije zadatke. Grupira problem po srodnosti da bi sastavljanje jednaina uenicima zadavalo manje tekoa. P onavlja brojnu nejednakost i osobine relacije poretka i koje su neophodne za uspjeno rjeavanje nejednaina. Objanjava uenicima da pri rjeavanju nejednaina postupamo na isti nain kao pri rjeavanju jednaina (zamjenjujemo polaznu nejednainu ekvivalentnom nejednainom oblika: x > m ili x < m, odnosno x m ili x m, m R).

7.

SISTEM LINEARNIH JEDNAINA SA Usvajaju pojam Razvijaju DVIJE sistema od sposobnost NEPOZNATE dvije linearne logikog Linearna jednaina jednaine sa povezivanja sa dvije nepoznatedvije nepoznate podataka. pojam i njena i pojam Izvode ispravne rjeenja. Grafiki rjeenje zakljuke. prikaz rjeenja. sistema. Stiu sposobnost Sistem od dvije Usvajaju da tekstualne linearne jednaine osnovna zadatke izraze sa dvije nepoznate. pravila matematikim P ostojanje rjeenja zamjenjivanje jezikom. i geometrijski jednog sistema prikaz moguih u njemu sluajeva. ekvivalentan, Ekvivalentni ali jednostavsistemi linearnih niji sistem jednaina. Shvaaju Grafika metoda sutinu rjeavanja sistema grafike od dvije linearne metode da se jednaine sa dvije obje jednaine nepoznate. sistema prikau kao prave u Ovisnost rjeenja

Sistemski i pregledno ispisuju pronaene veze koje postoje meu veliinama u datom zadatku. Stiu naviku pravilnog potpisivanja jednaine jednu ispod druge, kao i odgovarajuih lanova. Osposobljavaju se za samostalno uenje koritenjem udbenika i poluprogramiranog materijala.

P rovjeravaju da li je zadani ureeni par rjeenje sistema. Vre ekvivalentne transformacije sistema jednaina. Samostalno odreuju koja od dvije algebarske metode dovodi do jednostavnijeg naina rjeavanja u zadanom primjeru. Na geometrijskom jeziku interpretiraju rjeenje sistema linearnih jednaina Svode problemske zadatke na rjeavanje sistema, zapisuju i provjeravaju rjeenje, te ga po potrebi diskutiraju.

P onavlja pojam jednaine sa jednom i dvije nepoznate. Definira sistem od dvije linearne jednaine sa dvije nepoznate, rjeenje sistema i ekvivalentne sisteme. P onavlja meusobni poloaj dvije prave u ravni i grafik linearne funkcije. P rilikom grafikog rjeavanja sistema ukazuje na konkretnim primjerima na sluajeve protivrjenosti i neodreenosti. Koristei grafike i algebarske metode

552

sistema linearnih koordinatnom jednaina od sistemu, kao i odnosa nedostatak ove koeficijenata metode jer daje sistema. samo priblino rjeenje Rjeenje sistema od sistema. dvije linearne jednaine sa dvije Rjeavaju nepoznate sisteme metodom suprotnih linearnih koeficijenata. jednaina navedenim P rimjena sistema algebraskim od dvije linearne metodama. jednaine sa dvije nepoznate. Rjeavaju probleme u kojima treba odrediti dvije nepoznate veliine i da postavljeni sistem od dvije linearne jednaine ima jedinstveno rjeenje Znaju da je korisno provjeriti dobiveno rjeenje u tekstu zadatka.

demonstrira rjeavanje sistema od dvije linearne jednaine sa dvije nepoznate. Kod rjeenje problema objanjava kako se oznaavaju i kako se povezuju zadani podaci i kako se odreuju nepoznate veliine. Napominje uenicima da se veliki broj problema koje znaju rjeavati pomou jedne linearne jednaine znatno lake rjeava utvrivanjem dviju nepoznatih, tj. pomou sistema linearnih jednaina sa dvije nepoznate. Bira probleme sa tematikom iz praktinog ivota koji nisu ni suvie teki, ni suvie laki, takvi da razvijaju interes za njihovim rjeavanjem. Upotrebljava svu svoju vjetinu da ovu materiju to vie priblii uenicima. Razvijaju Pregledno i sposobnost pravilno zapisuju uoavanja zadatke i rjeenja prostornih odnosa. zadataka. Od oiglednog Stiu naviku za opaanja dolaze spretnost, do apstrakcije. preciznost i tanost u radu i Osposobljavaju se crtanju. za ispravno donoenje Uviaju da je zakljuaka koritenje opih (naroito formula za deduktivnog). povrinu i zapreminu Osposobljavaju se pogodnije i da za praktinu primjenu steenog dovodi bre do rezultata. znanja. Razvijaju matematiko miljenje primjenom misaonih operacija, generalizacije i analogije. Osposobljavaju se za samouenje. P rimjenjuju teoreme o ivinim uglovima roglja u zadacima. Skiciraju slike i crtaju mree rogljastih i oblih geometrijskih tijela, na modelima uoavaju njihove elemente. Izrauju modele geometrijskih tijela. Izraunavaju nepoznate elemente primjenjujui P itagorinu teoremu. U praktinim zadacima povezuju zapreminu, masu i gustinu tijela. Izraunavaju povrine i zapremine tijela koja nastaju rotacijom trougla, pravougaonika, jednakokrakog trapeza. P onavlja o trouglu, konveksnom mnogouglu i diedru. Objanjava pojmove: rogljasta povr, rogalj, ivice roglja, vrh roglja, strane roglja, konveksan rogalj. Uvodi pojmove: povr tijela, unutranja i vanjska oblast geometrijskog tijela, rogljasta i obla tijela, poliedar. Definira pravilan poliedar i pokazuje slike i mree pet pravilnih poliedara. Koristi mree, skice, slike, karton za savijanje i modele (drvene, kartonske, plastine, iane) pri obradi tijela. P onavlja trougao, etverougao, estougao, romb, jednakokraki trapez, krug, krunicu, kruni isjeak Objanjava i jednakoivinu prizmu,

5.

GEOMETRIJSKA TIJELA Rogalj. Poliedar. P rizma: pojam, vrste, elementi i presjeci prizme. Mrea prizme. P ovrina prizme, kvadra i kocke. Zapremina prizme. Zapremina kvadra i kocke. P ovrina i zapremina pravilne etverostrane prizme. P ovrina i zapremina pravilne trostrane prizme. P ovrina i zapremina pravilne estostrane prizme. P iramida: pojam, vrste, elementi i presjeci piramide. Mrea i povrina piramide. P ovrina pravilne etverostrane piramide. Zapremina piramide. Zapremina pravilne etverostrane

Usvajaju pojam roglja, pojam geometrijskog tijela i pojam poliedra. Usvajaju definiciju prizme i piramide. Prepoznaju i opisuju prizme i piramide (pravilne, nepravilne, prave, kose). Usvajaju pojmove: baza (osnova), bone strane, osnovna i bona ivica, visina, visina bone strane (apotema). Razumiju presjek prizme i piramide, znaju ih skicirati. Shvataju nastanak cilindrine i konusne povri, zatim pravog valjka i

553

piramide. P ovrina i zapremina pravilne trostrane piramide. P ovrina i zapremina pravilne estostrane piramide. Valjak: nastanak, elementi, vrste i presjeci. Mrea i povrina valjka. Zapremina valjka. Kupa, konusna povrina, elementi, vrste, presjeci Mrea i povrina kupe Zapremina kupe. Sfera i lopta. P resjeci i dijelovi lopte. P ovrina lopte Zapremina lopte. P rimjena P itagorine teoreme na razne problema koji se mogu postaviti za navedena geometrijska tijela.

prave kupe Znaju definirati valjak, kupu, sferu i loptu. Razlikuju prav i kosi valjak, pravu i kosu kupu Uoavaju osni presjek valjka, osni presjek kupe, zatim veliki loptin krug Koritenjem opih formula izraunavaju povrine i zapremine navedenih tijela. Koritenjem Pitagorine teoreme, na osnovu datih elemenata za konkretno geometrijsko tijelo, mogu sraunatu ostale bitne elemente tog tijela.

jednakoivinu piramidu, jednakostranian (ravnostrani) valjak i jednakostraninu (ravnostranu) kupu. Ukazuje na razliku presjeka i dijelova lopte . Insistira na koritenju skice prilikom rjeavanja zadataka. Bira zadatke koji su bliski uenicima i koji kod njih pored praktinog interesa pobuuju i intelektualni.

DIDAKTIKO - METODIKE NAPOMENE TAKA, PRAVA, RAVAN U ovoj temi treba uvaavati didaktike principe: oiglednost i postupnost i poeti izlaganje od konkretnog ka apstraktnom. Koristiti oglede koji nisu ilustracija gotovih zakljuaka, nego sredstvo za njihovo donoenje. GRAFICI FUNKCIJE DIREKTNE I OBRNUTE PROPORCIONALNOSTI. LINEARNA FUNKCIJA Pojam pravouglog koordinatnog sistema treba dograditi i sve znanje o funkcijama koje su uenici ranije stekli sada treba sistematizirati i uvesti definiciju funkcije. i. Uvesti pojam pravouglog koordinatnog sistema prikazivanjem podataka sa dvije veliine (npr. promjena vremena i temperature). Objasniti pojmove: koordinatni poetak, jedini na du, apscisna osa, ordinatna osa a zatim definirati pravougli koordinatni sistem. ii. Ponoviti prikazivanje funkcija grafom, tablicom, i formulom a zatim definirati funkciju. iii. Posebnu panju obratiti na sastavljanje tablica a naroito na sastavljanje jedna ina funkcionalnih zavisnosti dviju veliina. iv. Linearnu funkciju y = kx + n obraditi na primjerima iz ivota, geometrije i prirodnih nauka. Za parametre k i n uzimati i racionalne brojeve. Kada je potrebno za crtanje grafika koristiti milimetarski papir. v. Obratiti panju na grafiko predstavljanje funkcije. U enici treba da shvate da grafik funkcije ini skup svih taaka dobivenih tako da se za svaki broj x R moe po formuli izra unati vrijednost funkcije y R i da svakom ure enom paru (x,y) odgovara samo jedna to ka koordinatne ravni. vi. U prvim primjerima nastavnik sam daje odgovaraju e jedinice na koordinatnim osama a zatim u enici sami biraju jedinice prema potrebama zadatka. vii. Kada se u enici na primjerima uvjere da je grafik linearne funkcije prava konstrukcijom grafika sa vie ta aka, prei na konstrukciju grafika pomou dvije proizvoljne ta ke a zatim skrenuti panju da je najbolje izabrati presje ne ta ke prave sa koordinatnim osama.

554

viii. Pokazati da se grafik linearne funkcije y = kx + n moe dobiti i na taj nain da se nacrta grafik funkcije direktne proporcionalnosti y = kx a zatim kroz taku T(0, n) povu e se prava paralelna tom grafiku. ix. Preko vie primjera pokazati da linearna funkcija y = kx + n raste kad x raste ako je k > 0, a opada kad x raste ako je k < 0. x. Daju i proizvoljne vrijednosti argumentu x uzeti i vrijednost x = - n/k koja predstavlja nulu (nulite) funkcije. Odre ivati nulu funkcije ra unski (rjeavati jedna inu kx + n = 0) i grafi ki (pomou dva ure ena para u koordinatnom sistemu nacrtati grafik funkcije y = kx + n). xi. Tok linearne funkcije predstavljati simboli ki tablicama: (a) za k > 0: (b) za k < 0.
LINEARNE JEDNAINE I NEJEDNAINE SA JEDNOM NEPOZNATOM Sistematsko izu avanje jedna ina obrauje se poslije linearne funkcije i njenog grafikog predstavljanja kako bi se uz rjeavanje linearne jedna ine uporedo vrila geometrijska interpretacija rjeenja. Algebarsko rjeavanje linearnih jedna ina treba vriti na osnovu osobina jednakosti realnih brojeva. Za rjeavanje linearnih nejedna ina koristiti osobine relacije nejednakosti u skupu R. xii. Opisati jednakost kao najiri pojam a zatim definirati identitet i na kraju jedna inu. xiii. Ponoviti osnovne osobine jednaina a zatim uvesti pojam ekvivalentnih jednaina. xiv. Znanje o jedna inama produbiti i utvrditi primjenom "matematike vage". xv. Tek tada pre i na rjeavanje jednaina novom metodom. xvi. Za koeficijente uz nepoznatu uzimati realne brojeve, a za nepoznate uzimati oznake: y, m, n, t, u, itd . jer to u enike navodi na opte matematiko promiljanje. xvii. Obraditi primjere za rjeavanje jedna ina sa zagradama, razlomcima, algebarskim razlomcima, dvojnim razlomcima, promjenljivim koeficijentom koji ne treba da budu komplicirani niti sa prevelikim brojem lanova.

xviii. xix. xx.

xxi.

Navesti i jedna ine u kojima se rjeavanje svodi na objanjenje izraza a/0, a 0 i 0/0 i objasniti diskusiju jedna ine. Postavljati probleme koji odgovaraju uzrastu uenika sa raznovrsnom tematikom (iz odnosa meu brojevima, problemi o radu, problemi procentnog rauna, problemi iz geometrije i na kraju problemi iz fizike). Objasniti ta znai rijeiti nejednainu (rijeiti nejedna inu zna i odrediti granice u kojima lee vrijednosti nepoznate koje zadovoljavaju zadanu nejedna inu) i da rjeenje nejedna ine ne daje konanu odre enu vrijednost nepoznate (rjeenje nejedna ine odreuje interval u kome "lee" traene vrijednosti nepoznate). Zapisivati rjeenja nejednaina na vie na ina (ra unski, na brojevnoj pravoj, u intervalu).

SISTEM LINEARNIH JEDNAINA SA DVIJE NEP OZNATE Uvesti prvo pojam algebarske jedna ina sa dvije nepoznate i dati njenu geometrijsku prezentaciju. Postepeno uvesti pojam sistema linearnih jednaina sa dvije nepoznate, posmatraju i dvije prave u ravni koje se sijeku. Od oiglednog geometrijskog presjeka dvije prave napraviti algebarski sistem. - Posebno obratiti panju na postojanje rjeenja sistema (jedno rjeenje, beskonano mnogo rjeenja, nema rjeenja) i dati geometrijsku prezentaciju svih slu ajeva. - Postepeno izloiti metode za rjeavanje sistema, od jednostavnijih ka teim, uz stalno poticanje razmiljanja o egzistenciji rjeenja. to je e e mogue davati geometrijske prezentacije i sistema i rjeenja. - U zavrnoj prezentaciji teme navoditi problemske zadatke koji se u na elu svode na sistem od dvije linearne jednaine sa dvije nepoznate. Poticati u enike da posebno izotre razmiljanje, kako dati problem preformulisati u matemati ki model. Rjeavanjem matematikog modela (u ovom slu aju sistema), traiti analizu i tumaenje rjeenja izvornog problema. GEOMETRIJSKA TIJELA Postanak i osobine pojedinih geometrijskih tijela i njihovo skiciranje treba obraditi uporedo. Izvesti prvo ope formule za izraunavanje povrine i zapremine rogljastih geometrijskih tijela a zatim ih primjenjivati na pojedine prizme i piramide (trostranu, etverostranu, estostranu) ime dobivaju svoj

555

odgovarajui poseban oblik. Uporedo sa izvedenim formulama vri se rjeavanje ra unskih zadataka i njihova primjena. xxii. Objasniti pojam roglja i njegove elemente ilustrirati slikom i pokazati na modelu trostrane piramide. xxiii. Pojam geometrijskog tijela, pojam poliedra, elementi poliedra, broj strana poliedra, nazivi i mrea poliedra (objasniti i pokazati modele kocke i trostrane piramide). xxiv. Podsjetiti uenike na oblike prizmi i piramida. Postanak rogljastih tijela demonstrirati pokretnim modelima. xxv. Pokazati u enicima kako se dolazi do modela prizme i piramide za iju izradu od papira je potrebna mrea (pomou gotovog modela praviti sliku mree na papiru). xxvi. Crtati mree svih prizmi i piramida. Obraditi svaku prizmu i piramidu pojedinano i detaljno. xxvii. Pokazati kako nastaje zarubljena piramida. xxviii. Uenici prave modele tijela, a bolje modele nastavnik ostavlja jer mu mogu posluiti kao nastavno sredstvo. xxix. Podsjetiti uenike na predmete oblika valjka, kupe i lopte iz svoje okoline. Objasniti i demonstrirati nastanak oblih tijela rotacijom ravnih figura (valjak nastaje rotacijom za 3600 pravougaonika oko jedne njegove stranice, kupa nastaje obrtanjem za 360 0 pravouglog trougla oko jedne njegove katete kao ose ili jednakokrakog trougla oko njegove ose simetrije, a lopta nastaje obrtanjem kruga oko jednog njegovog prenika ili polukruga od ice (kartona) tako er oko pre nika). xxx. Pokazati kako nastaje zarubljena kupa. xxxi. Naglasiti da je svaki presjek lopte sa ravni krug, a presjek sfere sa ravni krunica. Takve krunice na globusu su ekvator i meridijani. xxxii. Kod konstrukcije mree valjka objasniti konstrukciju dui r, a kod mree kupe objasniti konstrukciju krunog isjeka. xxxiii. Za izvo enje formula za povrinu tijela koristiti mree tijela. xxxiv. Objasniti kako se odre uje (mjeri) zapremina tijela i ponoviti jedinice za zapreminu. xxxv. Prvo podsjetiti u enike na izraunavanje zapremine kvadra (slaganjem i prebrojavanjem jedinica zapremine u datom kvadru), a zatim odrediti zapreminu proizvoljne prizme (za prvi sluaj uzeti da je baza prizme pravougli trougao, pa je dopunit ido kvadra dopuna je prizma podudarna datoj prizmi). xxxvi. Potrebno je odmah objasniti vezu izme u mase i zapremine kako bi se mogli rjeavati prakti ni zadaci. xxxvii. Zapreminu piramide, valjka i kupe utvrditi ogledom. Koristiti uplje modele tijela: prizme i piramide jednakih baza i jednakih visina. valjka polupre nika baze r, visine H i kvadra sa ivicama r, r, H. valjka i kupe jednakih baza i jednakih visina. Puniti ove modele vodom ili sitnim pijeskom i utvrditi odnos zapremina ovih tijela. xxxviii. Za konkretna geometrijska tijela, davati samo odreene podatke, koji nisu dovoljni za sraunavanje povrine ili zapremine, a da uenici koritenjem Pitagorine teoreme, izraunaju ostale potrebne elemente (npr. Za kupu dati izvodnicu i visinu, a da u enici izraunaju polupre nik baze, pa potom izra unaju zapreminu ili povrinu).

556

Fizika

(2 asa sedmino, 68 asova godinje)

CILJEVI I ZADACI OEKIVANI REZULTATI/OBRAZOVNI ISHODI Zn an je fizike: Proces i sadraj Ue nik: Zna da je naboj svojstvo naelektrisanog tijela i da su elektroni i protoni nosioci negativnog odnosno pozitivnog naboja. Zna da elektrina sila moe biti privlana ili odbojna. Zna mjernu jedinicu naboja i da postoji elementarni (osnovni) naboj. Zna objasniti naelektrisanje tijela trenjem, dodirom i influencijom, koristei se zakonom odranja ukupnog naboja. Razlikuje provodnike i izolatore. Razumije nastanak elektrinog polja. Zna odrediti jainu polja takastog naboja u nekoj taki polja i grafiki prikazati jednostavnija elektrina polja. Razlikuje pojmove elektrine energije, potencijala i napona. Zna njihove mjerne jedinice. Razumije elektrini kapacitet provodnika i zna njegovu mjernu jedinicu. Navodi razliite vrste kondenzatora i zna matematiki izraz za kapacitet ploastog kondenzatora .Odreuje kapacitet kondenzatora vezanih redno ili paralelno u bateriju. Rjeava jednostavne zadatke. Zna opisati eksperiment za odreivanje elementarnog naelektrisanja. Vrije dnosti, stavovi ponaanje Razvijanje svijesti o raznovrsnosti prirodnih fenomena i njihovoj povezanosti. Podsticanje radoznalosti i matanja Razvijanje osjetljivosti na probleme.

Te matske cjeline / Te me Nae lektrisanje u naem okruenju Elektrini naboji Elektrino polje

Uiti:

Ak tivnosti uenik a Izvode razliite oglede naelektrisanja tijela trenjem, dodirom, influencijom i istrauje njihovo meudjelovanje Navode primjere pojava statikog naboja u svakodnevnom ivotu P rave jednostavan elektroskop. Izvode oglede i donose odgovarajue zakljuke o elektrinom polju. Uporeuje gravitaciono i elektrino polje. Istrauje od kojih veliina ovisi kapacitet ploastog kondenzatora i odreuju kapacitete kondenzatorskih baterija. Rjeavaju razliite zadatke raunskim i eksperimentalni m putem. Analiziraju sastav i princip rada razliitih elektrinih izvora, te uslove za pojavu elektrine struje. Sastavljaju jednostavne krugove i istrauju put elektrine struje, spajajui razliite provodnike (npr. metalni provodnik, plastiku, karton, destiliranu vodu, elektrolit).

Ak tivnosti nastavnika P riprema pribor za izvoenje razliitih ogleda, kreira problemske situacije i motivira uenike da predviaju i objanjavaju ishode tih ogleda. P omae uenicima da usvoje injenicu da pri naelektrisavanju tijela elektroni prelaze sa jednog tijela na drugo i da u prirodi vrijedi zakon odranja ukupnog naboja. P omae uenicima da dou do spoznaje o elektrinom polju koristei se znanjem o gravitacionom polju i promatranjem ogleda. Upoznaje uenike sa razliitim vrstama kondenzatora i nainom dobivanja jednostavnijih kondenzatorskih baterija. Zadaje domae zadae, priprema nizove zadataka za kontrolne radove i kolske pisane zadae, ocjenjuje uenike.

Elektrini naboj, kulon (C). Meudjelovanje naboja. Razdvajanje naboja trenjem i elektrinim djelovanjem, elektroskop. Elektrino polje, jaina elektrinog polja, kulon po metru kvadratnom (C/m). Elektrini potencijal i napon, volt (V). Elektrini kapacitet, farad (F), kondenzatori.

Elektrina stru ja Istosmjerna elektrina struja stalne jaine Zakonitosti u strujnom krugu

Nastanak elektrine struje u provodniku. Izvori elektrine struje, elektromotorna sila. Elektrini krug i njegovi elementi. Veliine koje mjerimo u strujnom krugu, napon, jaina elektrine struje, amper (A). O hmov zakon za dio strujnog kruga. Elektrini otpor, om (). Otpornici. vezivanje otpornika u strujni krug. Ohmov zakon za zatvoreni strujni krug.

Zna da se u provodniku javlja elektrina struja kada na njegovim krajevima postoji razlika potencijala. Zna da je za odranje stalne razlike potencijala odnosno napona potrebna energija i da elektrine izvore karakterie odreena elektromotorna sila. Razumije princip rada razliitih elektrinih izvora. Crta sheme i sastavlja strujne krugove i obratno. Zna jedinicu za jainu elektrine struje i koristiti se ampermetrom i voltmetrom. Zna spojiti strujni krug sa paralelno vezanim sijalicama i izmjeriti jainu struje i napon u svakom dijelu odnosno grani kruga. Usvoji Prvo Kirchhoffovo pravilo.

Razvijanje navike istraivanja Razvijanje svijesti o potrebi kvalitativnog i kvantitativnog prouava-nja fizikalnih fenomena. Razvijanje navike kritikog analiziranja veza i odnosa meu fizikim veliinama.

P omae uenicima da isprave pogrene predodbe o elektrinoj struji koje su prisutne u svakodnevnom ivotu. P omae uenicima da napiu pripremu za laboratorijski rad. P riprema pribor za sastavljanje strujnih krugova za samostalan ili grupni rad uenika, upoznaje ih sa mjerama zatite i nadgleda njihovo istraivanje.

557

Eksperimentalno odreuje odnos napona i jaine struje na sijalici u jednostavnom strujnom krugu. Zna Ohmov zakon za dio elektrinog kruga. Razumije da je otpor osobina provodnika i da se moe odrediti kao kolinik elektrinog napona i struje. Z na njegovu mjernu jedinicu i matematiki izraz za otpor ianog provodnika pri stalnoj temperaturi. Zna da otpor provodnika ovisi od temperature. Razlikuje otpornike prema namjeni. Zna izraunati ekvivalentni otpor za redno i paralelno spojene otpornike u elektrinom krugu. Zna Ohmov zakon za zatvoreni strujni krug.

Istrauju koji uvjeti trebaju biti ispunjeni da sijalica svijetli u krugu. Crtaju odgovarajue sheme strujnog kruga koji su sastavili, i obratno, pomou date sheme sastavljaju strujni krug. Nakon izvedenih ogleda raspravljaju o provoenju struje kroz razliite sredine. Samostalno ili u grupama: 1. Istrauju strujne krugove. 2. Provjeravaju Ohmov zakon za dio strujnog kruga. Rezultate predstavljaju tabelarno i grafiki. Sticanje navike paljivog rukovanja sa elektrinim ureajima. Razvijanje navike naunog pristupanja analiziranju prirodnih pojava. Razvijanje svijesti o ulozi i znaaju fizike za razvoj novih tehnologija. Razvijanje svijesti o povezanosti fizike sa stvarnim ivotom i svakodnevnim iskustvima, te potrebe koritenja znanja fizike. Razvijanje svijesti o ulozi i znaaju fizike za razvoj tehnike. Podsticanje uenika na Proiruju konceptualno razumijevanje energije i snage sa energijom i snagom elektrine struje. Raspravljaju o primjeni toplotnog dejstva struje u svakodnevnom ivotu i djelovanju osiguraa kao zatite elektrinih aparata. Opisuje svoje doivljaje za vrijeme nevremena. Proiruju konceptualno razumijevanje naboja upoznavanjem nosilaca naboja kod poluprovodnika. Prikupljaju podatke i prezentuju informacije o primjeni poluprovodnika. Istrauju i otkrivaju osnovna svojstva trajnih magneta. Uporeuju meudjelovanje magneta sa meudjelovanjem naboja. Istrauju Demonstrira efekte djelovanja elektrine struje i istie njihove primjene. Upozorava uenike na opasnosti pri radu sa elektrinim aparatima. P omae uenicima da poveu pretvaranje elektrine energije u unutranju energiju sa zakonom odranja energije i estinom strukturom tvari. Demonstrira na influentnoj maini postanak elektrine iskre kao i ulogu gromobrana. Koristi ilustracije pojava. Upozorava uenike na ponaanje u sluaju nevremena. Demonstrira odgovarajue ilustracije i provoenje struje poluprovodnicima, te ulogu diode kao ispravljaice. Razmatra sa uenicima domete mikrolektronike. P riprema magnete raznih oblika, eljeznu prainu, sitne predmete i usmjerava uenike na istraivanje magnetskog polja, podstie diskusiju o svojstvima i primjeni magneta. U kazuje da se magnet uvijek javlja kao dipol. P riprema demonstracionoistraivaki ogled o djelovanju provodnika sa strujom na magnetsku

Uinci elektrine struje Rad i snaga elektrine struje Elektrine promjene u atmosferi P oluprovodnici Magnetsko polje Trajni magneti Magnetsko polje elektrine struje Djelovanje magnetskog polja na elektrinu struju Elektromagnetska indukcija Naizmjenina struja

Toplotno, hemijsko i magnetsko djelovanje elektrine struje. Rad i snaga elektrine struje, voltamper (VA), kilovatsat (kWh). Primjena efekata elektrine struje, opasnost i zatita od elektrinog udara. Naelektrisanje oblaka. Munja, grom. Poluprovodnika dioda. tranzistor. Magnet, magnetsko polje trajnog magneta. Magnetsko polje Zemlje. Magnetsko polje pravolinijskog provodnika. Magnetsko polje zavojnice. Magnetska indukcija, Tesla (T). Elektromagnet. Provodnik sa strujom u magnetskom polju, Ampereova sila. Magnetsko djelovanje paralelnih struja. Elektromotor. Elektrini mjerni instrumenti. Pojava elektromagnetske indukcije, Faradayev zakon, Lenzovo pravilo. Izvori naizmjenine struje. Transformatori.

Opisuje toplotno, hemijsko i magnetno djelovanje elektrine struje i navode odgovarajue ureaje. Zna matematiki izraz za DulLenzov zakon i njegovu primjenu. Z na mjerne jedinice za rad i snagu elektrine struje. Zna osnovne mjere zatite od opasnog djelovanja elektrine struje i nain pruanja prve pomoi. Razumije elektrine procese i nain provoenja struje u atmosferi. Zna mjere zatite od udara munje. Zna da su nosioci naboja u poluprovodnicima elektroni i upljine i princip rada diode i tranzistora. Zna osnovne osobine magneta i djelovanje magnetske sile. Zna uzrok nastanka i osobine magnetskog polja. Grafiki prikazuje polje ipkastog i potkoviastog magneta. Opisuje magnetsko polje Zemlje, razumije princip kompasa. Zna da se oko provodnika kojim tee struja stvara magnetsko polje. Zna grafiki prikazati i odrediti smjer magnetskog polja pravolinijskog provodnika i zavojnice. P rimjenjuje matematiki izraz za jainu magnetskog polja pravolinijskog provodnika i zavojnice za rjeavanje jednostavnih zadataka. Zna da je magnetsko polje opisano vektorom magnetske indukcije i njenu jedinicu. Zna odnos magnetske indukcije i jaine magnetskog

558

polja. Razumije princip rada elektromagneta i njegovu primjenu. Zna djelovanje magnetskog polja na pravolinijski provodnik i zavojnicu kojima tee elektrina struja. Zna matematiki izraz za Ampereovu silu i da je meudjelovanje paralelnih struja osnov za definiciju ampera. Razumije osnovni princip rada elektromotora i nekih elektrinih mjernih instrumenata. Zna objasniti pojavu elektromagnetske indukcije i opisati meusobnu indukciju. Razumije Lenzovo pravilo. Koristi se pravilom desne ruke za odreivanje smjera inducirane struje. Zna osnovne karakteristike naizmjenine struje. Razumije princip generatora i transformatora. Z na opisati prenos elektrine energije od izvora do potroaa.

stvaralatvo.

Valovi Nastanak i vrste valova Brzina irenja valova Odbija-nje i prelama-nje valova Zvuni valovi Svje tlost Svjetlosni valovi

Periodino i oscilatorno kretanje. Valovi, izvori valova, longitudinalni i transverzalni valovi. Prijenos energije valom, brzina irenja vala u razliitim sredinama. Odbijanje valova na ravnim povrinama, prelamanje valova na granici dvije sredine. Zvuk kao longitudinalni val, izvori zvuka, brzina zvuka. ultrazvuk. primjena. Izvori svjetlosti, pravolinijsko prostiranje svjetlosti, brzina.

Zna osnovne karakteristike periodinog i oscilatornog kretanja. Zna opisati postanak valova. Crta valove koristei se valnom zrakom i valnom povrinom, odnosno valnom frontom. Zna osnovne karakteristike vala: valnu duinu, period i frekvenciju. Razlikuje kruni i ravni val, longitudinalni i transverzalni val. Zna da se energija prenosi valovima odreenom brzinom. Zna vezu izmeu brzine irenja vala, valne duine i perioda. Izvodi jedinicu za frekvenciju. Rjeava jednostavne raunske zadatke. Zna zakon odbijanja valova, zna da dolazi do loma valova pri prijelazu iz jedne sredine u drugu zbog razliite brzine prostiranja valova u tim sredinama. Grafiki rjeava odbijanje i prelamanje valova.
Zna opisat i nastanak zvu ka i v rstu zvunih izvora. Razlikuje ton i um. Zna da brzina zvuka ovis i od sred ine ko jo m se zvu k iri.

Razvijanje navike analiziranja pojava, postavljanja hipoteza i njihovo eksperimentalno provjeravanje. Razvijanje navike generaliziranja rezultata eksperimenta.

djelovanje elektrine struje na magnetsku iglu. Grafiki prikazuju magnetsko polje elektrine struje u provodnici-ma raznih oblika i uporeuju sa magnetskim poljem ipkastog i potkoviastog magneta. Istrauju rad elektrinog zvona. Raspravljaju da li trajni magnet djeluje na provodnik sa strujom. Nakon ogleda provjeravaju tanost svojih zapaanja. Opisuju primjenu elektromotora u ureajima iz svakodnevnog ivota. Diskutuju o povezanosti elektrinih i magnetskih pojava. Izvode razliite oglede kojima ostvaruju elektromagnetsku indukciju i njenu primjenu. Razmatraju rad i funkciju elektrana i trafostanica. Diskutiraju o razliitim vrstama kretanja. Navode primjere periodinog odnosno oscilatornog kretanja iz svakodnevnog ivota. Prouavaju valove na povrini vode i elastinoj opruzi. Iz grafiki prikazanih valova mjerenjem valne duine i perioda odreuje brzinu valova.

iglu. Demonstrira magnetsko polje pravolinijskog provodnika, zavojnice i rad elektromagneta. P omae uenicima u istraivanju rada elektrinog zvona. P riprema pribor za istraivanje djelovanja trajnog magneta na provodnik sa strujom. Demonstrira princip rada elektromotora i galvanometra. P ostavlja odgovarajua pitanja koja e omoguiti uenicima da razumiju zato kretanje magneta u odnosu na zavojnicu inducira napon u zavojnici. Surauje sa nastavnikom tehnikog odgoja u prikupljanju i izradi pribora za oglede. P o mogunosti organizira posjetu hidroelektrani, odnosno termoelektrani.

P ostavljanjem odgovarajuih pitanja omoguava uenicima da uoe razliku izmeu titranja estice sredine i irenja vala u toj sredini. P riprema pribor za izvoenje ogleda. P riprema grafike prikaze odnosno odgovarajue simulacije transverzalnih i longitudunalnih valova, odreene valne duine i perioda. Bira odgovarajue raunske zadatke. P odstie uenike na samostalno razmiljanje i zakljuivanje o svojstvima i vrstama valova. Usmjerava ih na pravilno sluanje muzike. P odstie uenike na razmiljanje o svjetlosti. Demonstrira razliite svjetlosne efekte i koritenje lasera kao izvora.

559

Valovi Nastanak i vrste valova Brzina irenja valova Odbija-nje i prelama-nje valova Zvuni valovi Svje tlost Svjetlosni valovi

Periodino i oscilatorno kretanje. Valovi, izvori valova, longitudinalni i transverzalni valovi. Prijenos energije valom, brzina irenja vala u razliitim sredinama. Odbijanje valova na ravnim povrinama, prelamanje valova na granici dvije sredine. Zvuk kao longitudinalni val, izvori zvuka, brzina zvuka. ultrazvuk. primjena. Izvori svjetlosti, pravolinijsko prostiranje svjetlosti, brzina.

Zna primijeniti izraz za brzinu kod rjeavanja jednostavnijih zadataka. Razlikuje primarne i sekundarne izvore svjetlosti. Usvoji predstavu o pravolinijskom prostiranju svjetlosti, pojavu sjenke i polusjenke. Zna da brzina svjetlosti ovisi od sredine kojom se svjetlost iri . Zna da brzina svjetlosti u vakuumu iznosi 300 000 km/s i da je to najvea brzina u prirodi.

Razvijanje navike analiziranja pojava, postavljanja hipoteza i njihovo eksperimentalno provjeravanje. Razvijanje navike generaliziranja rezultata eksperimenta.

Odbijanje svjetlosti P relama-nje svjetlosti P riroda svjetlosti

Odbijanje svjetlosti od ravnog ogledala, primjena. Sferno ogledalo, jednaina preslikavanja, primjena. Zakon prelamanja svjetlosti. Prolaz svjetlosti kroz prizmu i planparalelnu plou. Optike lee, jaina lee, dioptrija, jednaina preslikavanja, primjena lea. Razlaganje svjetlosti. Dualna priroda svjetlosti, elektromagnetski val i estica.

Razumije da i za svjetlosne valove vrijedi zakon odbijanja. Zna konstruirati i odrediti prirodu slike kod ravnog ogledala. Zna opisati periskop. Zna osnovne karakteristike udubljenog i ispupenog sfernog ogledala, konstruirati i odrediti prirodu slike u ogledalima. Zna izvesti jednainu preslikavanja sfernih ogledala i odrediti uveanje. Opisuje primjenu sfernih ogledala. Zna da je lom svjetlosti na granici dvije optike sredine posljedica promjene brzine svjetlosti u drugoj sredini. Usvoji pojam indeksa loma date sredine. Razumije nastanak totalne refleksije i zna neke njene primjene. Zna objasniti prolaz svjetlosti kroz planparalelnu plou. Usvoji definiciju tanke optike lee i razlikuje sabirne i rasipne lee. Zna definiciju jaine lee i njenu mjernu jedinicu. Konstruie i odreuje prirodu slike kod sabirne i rasipne lee pomou karakteristinih zraka svjetlosti. Z na primijeniti jednainu preslikavanja pri rjeavanju problema. Opisuje primjenu lea u razliitim optikim instrumentima. Zna objasniti razlaganje svjetlosti, razliite boje tijela i nastanak duge.

Razvijanje navike koritenja razliitih reprezentacija jezika fizike. Razvijanje svijesti o irokoj primjeni znanja optike za poboljanje kvaliteta ivljenja. Razvijanje svijesti o razvoju fizikalne slike svijeta.

Izvode oglede i raspravljaju o uzroku prelamanja valova na granici dvije sredine. Iznose svoja iskustva doivljavanja razliitih zvunih valova. Raspravljaju o tetnosti buke. Koristei se primjerima iz svakodnevnog ivota iznose svoje miljenje o razlici izmeu zvunih, svjetlosnih i drugih valova. Razmatraju razliite svjetlosne efekte. Crtaju nastanak pomrine Mjeseca i Sunca i daju svoja objanjenje. Primjenjuju znanje o odbijanju mehanikih valova na svjetlosne valove. Prave model periskopa. Rjeavaju njima primjerene grafike i raunske zadatke. Eksperimentalno odreuju fokusnu daljinu udubljenog ogledala. Koristei znanje o prelamanju mehanikih valova na granici dvije sredine trae odgovor na pitanje ta se u tom sluaju dogaa sa svjetlosnim valovima. Analiziraju oglede i donose odgovarajue zakljuke. Samostalno rade zadatak: Odreivanje fokusne daljine sabirne lee. Rjeavaju raunske i grafike zadatke.

Daje upustvo kako napraviti tamnu komoru i sa njom vriti odreena istraivanja.

Demonstrira odbijanje svjetlosti. P omae uenicima da naprave model periskopa i planiraju ogled za samostalno odreivanje fokusne daljine sfernog ogledala. Diskutuje sa uenicima o pojavi prelamanja svjetlosti i njenim efektima. Demonstrira prelamanje svjetlosti na ravnom dioptru, kao i totalnu refleksiju. i princip lupe, teleskopa i dr. Demonstrira prolaz svjetlosti kroz prizmu i planparalelnu plou. P omae uenicima da istrauju prelamanje svjetlosti kroz razliite lee. Demonstrira razlaganje bijele svjetlosti . Zajedno sa uenicima analizira spektar elektromagnetskog zraenja. Demonstrira prenoenje energije svjetlosnim valovima. P riprema ilustracije o estinoj prirodi svjetlosti, a po mogunosti demonstrira i fotoelektrini efekat .

560

Zna da irenjem titranja elektrinog i magnetskog polja u prostoru nastaje elektromagnetski val, a svjetlosni valovi su dio spektra elektromagnetskih valova odreene valne duine. Zna da se svjetlosna energija pojavljuje samo u malim nedjeljivim koliinama koju zovemo foton.

Prirodne strukture Svijet atoma Radioaktivnost Nuklarne reakcije Fizika tijela i sistemi

Otkrie atoma. Jezgro atoma. Elektroni u atomu. Sile u atomu. Prirodna radioaktivnost. Radioaktivni izotopi, primjena. Fisija, fuzija, primjena. Fizika tijela i sistemi, meudjelovanja, promjene.

Zna strukturu atoma i sile koje djeluju u atomu i jezgri atoma. Zna da radioaktivni elementi emitiraju , i zraenje, primjenu radioaktivnih izotopa, kao i opasnosti od zraenja. Zna opisati nuklearnu fisiju i nastanak lanane reakcije. Zna vezu izmeu osloboene energije i mase pri cijepanju atoma, te primjenu kontrolirane lanane reakcije u nuklearnim reaktorima. Zna opisati nuklearnu fuziju i mogunost dobivanja energije kontroliranom fuzijom. Zna opisati lanac i razmjeru strukturnih elemenata, od osnovnih estica do galaksija. Uporeuju i klasificiraju meudjelovanja i promjene u prirodi.

Razvi-janje svijesti da se fizikalna slika svijeta mijenja. Razvijanje svijesti o jedinstvu prirode i povezanosti prirodnih nauka.

Sistematiziraju znanje o valovima svjetlosti. Koristei se Internetom ilustriraju estinu prirodu svjetlosti ili koriste audiovizuelna sredstva koja postoje u kolskoj zbirci uila. Analiziraju povijest razvoja znanja o atomu, ilustruju razliite modele i vre predvianja. Sistematiziraju znanja o svijetu atoma. Raspravljaju o koristi radioaktivnosti, ali i tetnom djelovanju. Razgovaraju o termonuklearnim reakcijama u prirodnim uvjetima. Razmatraju hijerarhiju fizikih tijela u prirodi. Ilustruju strukture i sisteme odgovarajuim modelima. Razmatraju razliita meudjelovanja i promjene.

P riprema literaturu o povijesti otkria atoma i radioaktivnosti. Analizira sa uenicima periodni sistem elemenata. Povezuje znanje fizike sa znanjem hemije. Koristi Internet i druga nastavna sredstva koja e uenicima pribliiti svijet atoma i efekte radioaktivnosti. Upoznaje uenike sa interesantnim dijelovima iz biografija naunika. Ocjenjuje znanje uenika, uvaavajui njihovu kreativnost, sposobnost istraivanja i kritike stavove. P omae uenicima da sistematiziraju znanje o razliitim prirodnim strukturama, interakciji njihovih komponenti i razumijevanju uzronih veza meu razliitim prirodnim fenomenima.

561

Hemija/kemija
Te matske cje line Te me METALI Hemijski sastav zemljine kore Natrij Kalcij, Magnezij, Aluminij eljezo i elik Bakar i Zlato Korozija i zatita metala

(2 asa sedmino, 68 asova godinje)

Ciljevi i zad aci, Oek ivani re zultati Uiti P ozicija metala u PSE. Minerali kao sastojci zemljine kore. Rude. Svojstva, dobivanje, spojevi i njihova uporaba, natrija, kalcija magnezija, aluminija i eljeza. Uloga eljeza u organizmu. Vrste i upotreba elika. Svojstva i znaaj kroz povijest. Osnovni proces korozije i zatita metala. Kruenje ugljika u prirodi. P odjela tvari na organske i anorganske. Ugljen kao gorivo. Suha destilacija . Svojstva ugljika i nain povezivanja . Od kojih je elemenata izgraen organski spoj. P odjela ugljikovodika, graa, homologni niz. Metan, svojstva i nalaenje. Alkeni, alkini, veza atoma. Upotreba etena i etina. P rimjer jedinstvenog nazivlja spojeva. Nafta i zemni plin. Benzen, svojstva. Uenik Nauiti koji je osnovni znaaj metala za ivot i u kojoj su mjeri zastupljeni u Zemljinoj kori. Razlika izmeu ruda i minerala. Bioloki znaaj ovih elemenata. Tehnoloki znaaj elika. P lemenitost metala. Zato eljezo korodira a zlato ne. Vrije dnosti, stavovi, ponaanje P oticanje znatielje za izvoenje i rezultate pokusa. Razvoj interesa i smisla za istraivanje, otkrivanje i rjeavanje problema. Razvoj interesa i svijesti o potrebi hemijskog raunanja. Ak tivnosti uenik a Teoretski ovladati sadrajima. Izvesti pokuse u saradnji s nastavnikom, one manje opasne. P ratiti proces hranja na ekseru. Rjeavati stehiometrijske zadatke. Aktivnosti nastavnika Planira nastavne sadraje. Traiti od uenika da naprave mini zbirku minerala. Pripremiti uenike za izvoenje pokusa.

UGLJIK Pojam organske tvari Goriva Ugljikov atom Kvalitativni sastav organskih spojeva

UGLJIKOVODICI Zasieni ugljikovodici Nezasieni ugljikovodici IUPAC Nafta Aromatski ugljikovodici

Znati da ugljik u prirodi dolazi u elementarnom stanju. Napisati jednainu nastajanja ugljikova dioksida, uz dovoljan i nedovoljan pristup zraka. Dokazivanje Osnovnih gradivnih elemenata organskih spojeva. Dokazati kemijsku stabilnost zasienih ugljikovodika Dokazati reaktivnost nezasienih ugljikovodika prikazati jednainama reakcije adicije. Znaaj jedinstvenog nazivlja spojeva Znati strukturu Benzena. Znati napisati reakciju fotosinteze i alkoholnog vrenja. Uoiti funkcionalne skupine kod razliitih spojeva. Znaaj kroba u ljudskoj ishrani. Razlikovati pojam zasiene i nezasiene

P oticanje znatielje za prirodu i pojave u njoj. Razvijanje svijesti o potrebi racionalnog gospodarenja sirovinama.

Napraviti modele grafita i dijamanta . P okusom dokazati ugljikov dioksid u mineralnoj vodi i izdahnutom zraku Izvesti pokuse za dokazivanje ugljika i vodika u organskom spoju .

P romoviranje preciznosti, istoe i urednosti u radu. Diskusija o pravilnom Odlaganju kancerogenih tvari.

Samostalno izvoditi pokuse, uoavati promjene, usmeno i pismeno iskazivati opaanja. Ispitivati kemijska svojstva ugljikovodika. Sastavljati i izraivati modele jednostavnih alkana. Rjeavati raunske zadatke.

ORGANSKI SPOJEVI I IVI SVIJET Ugljikohidrati Alkoholi Karboks. kiseline Esteri Masti i ulja Sapuni i deterdenti.

Znaaj organskih spojeva za ovjeka. P odjela i znaaj ugljikohidrata Glukoza i saharoza. Svojstva i podjela alkohola i karboksilnih kiselina Imenovati jednostavne estere. Razlika izmeu masti i ulja, znaaj za organizam

Isticanje vanosti pravilne upotrebe ugljikohidrata u prehrani ovjeka Oblikovanje stavova o tetnosti alkohola.

Samostalno izvoditi pokuse dokazivanja reducirajuih eera u tvarima prirodnog podrijetla P oznavati princip rada kemijskog alkotesta. Ispitati topljivost masti i ulja. Izvesti pokus dobivanja sapuna.

Shvatiti vanost Nezasienih masnih kiselina u prehrani.

Nastavnik je moderator i voditelj nastavnog procesa. Pratiti uenike pri izvoenju pokusa. Tematski povezuje hemijske sadraje sa sadraji-ma drugih predmeta. Nastavnik treba nadzirati rad uenika i pomagati im pri izvoenju pokusa. Ukazati na opasnost slijepljenih prstenova koji su kancerogeni. Priprema zadatke i zaduenja na tri i vie nivoa. Uloga nastavni-ka je da rukovodi nastavom i pomae u pripremi pokusa i navodi uenike na kritiko razmiljanje.

562

Aminokiseline i bjelanevine Enzimi

Uloga i nastajanje sapuna i deterdenata P odjela aminokiselina. Jednostavne bjelanevine Uloga enzima u organizmu.

masne kiseline. Reakcija esterifikacije P ovezivanje aminokiselina P rimjere nekih enzima.

Osigurati uenicima preparate za izvoenje pokusa. Kontinuirano prati i vrednuje zalaganje uenika i njihov rad. Navike raspoznavanja sintetskih tvari od prirodnih. Izvesti neke pokuse za ispitivanje svojstava polimera. Ukazati uenicima na opasnost otpada sintetskih polimera. Uloga nastavnika je organizacija strunih predavanja na nivou kole o promicanju ekoloke svijesti. Vodi rauna o ravnopravnoj zastupljenosti spolova u grupi i zaduenjima, stvara pozitivan odnos prema okolini i prirodi.

SINTETIKI SPOJEVI Polimeri EKOLOGIJA Voda, zrak, tlo Utjecaj industrijske proizvodnje na okoli Saobraaj i okolina Gospodarenje otpadom Zatita okolia

P olimeri i monomeri. P rimjere nekih polimera. Faktori oneienja zraka, tla i vode. Industrija i saobraaj najvei izvor oneienja. Recikliranje otpada. Mjere zatite za ouvanje okolia.

Nauiti znaaj sintetskih spojeva za ivot.

Kisele kie, uinak staklenika, umjetna gnojiva, podzemne vode. Utjecaj automobila na zagaenje okolia. Sortiranje otpada kao prva faza gospodarenja otpadom.

Razvijanje ekoloke svijesti i pozitivnog odnosa prema prirodi i aktivno ukljuivanje u ekoloke akcije.

Uenici trebaju izraditi zidne plakate i izvjesiti ih po zidovima kole kako bi ukazali svima uenicima i zaposlenicima na vanost ouvanja ivotne sredine.

563

(dva asa sedmi no, 68 asova godinje)

CILJEVI I ZADACI OEKIVANI REZULTATI/OBRAZOVNI ISHOD Proces i sadraj Uiti: Uvod Reprodukcija Genetika Hromosomi Genetika ifra Geni Nasljeivanje jednostavnih osobina Promjenljivost organizama Evolucija Nauka o ovjeku: uvod Sastav ovjeijeg tijela Organski sistemi: kotano-miini sistem Miii: Sistem organa za probavu Probava hrane Njega i bolesti organa za probavu Ciljevi i zadaci nastave biologije u 9. razredu vezani za discipline: re produkcij a genetika, evolucija i antropologija Pojam genetike i njezin znaaj. Pojam i znaaj biolokog naslje ivanja Izgled i hemijska graa hromosoma. Nukleinske kiseline (DNK i RNK). Broj hromosoma. Molekuli DNK nositelji genetike poruke (ifre ili koda). Prepisivanje i prevoenje ifre. Pojam, hemijski sastav, dominantni i recesivni geni, homozigoti i heterozigoti, genotip, fenotip Mendelovi zakoni naslje ivanja Nasljedna promjenljivost: kombinacija roditeljskih osobina i mutacije. Nenasljedna promjenljivost: modifikacije Uenik : Zna kako e koristiti udbenik kao osnovni izvor znanja, ali i druge izvore (enciklopedije, filmove, Internet itd.) . Zna da e najvie vremena biti posveeno uenju o ljudskom organizmu s nizom dragocjenih poruka o tome kako je on izgraen, kako funkcionira te ta svakodnevno treba poduzimati za ouvanje svojeg i tueg zdravlja. Zn a za odnose meu spolovima i ta je humana re produk cija - Zna da se genetika bavi pojavama i zakonitostima nasljeivanja, ali i promjenljivosti u ivom svijetu. - Dostignua iz genetike imaju primjenu u raznim ljudskim djelatnostima: poljoprivredi, umarstvu, medicini, sudstvu . . . - Roditelji i potomci su slini, jer spolne elije roditelja sadravaju nasljedni materijal sadran u genima koji omoguava razvoj slinih osobina u potomstvu . Bioloko nasljeivanje omoguava ouvanje korisnih osobina u datim uvjetima ivota iz generacije u generaciju. Zna da se nasljedni materijal nalazi u hromosomima, da postoje elije sa diploidnim i haploidnim brojem, da je broj karakteristian za pojedine vrste organizama, da su hromosomi razliitog izgleda i veliine , - NK izgrauje hromosome, - DNK je dvostruki lanac nukleotida s moi udvajanja. - Moe opisati izgled hromosoma za vrijeme diobe elije. - Zna da se genetika ifra ili kod nalazi u molekulama DNK tj. u jedru. Moe objasniti nain prepisivanja ifre uz pomo molekula RNK, te prevoenje jezika baza u njima na jezik aminokiselina koje se povezuju u molekule bjelanevina sintetiziranih u ribozomima. Korisne poruke o potrebi kontinuiranog uenja kako tokom nastave tako i u vannastavno vrijeme. - Znanja iz fundamentalnih nauka kao to je genetika pomau razvoju ljudske prakse. - Genetika je relativno mlada nauka, ali dala je snaan peat na razvoj biologije uope. Osobine bilo koje vrste organizma ne nasljeuju se u gotovom obliku nego se nasljeuju molekule DNK, sadrane u jedru elije, sa zapisom za tvorbu odreenih bjelanevina i u krajnjoj liniji razvoj osobina organizma. Na osnovu pregleda kariograma ovjeka mogu se identificirati odreene anomalije. P osebno je to vano da se sazna na poetku razvoja embiona ovjeka (praktina primjena genetike!). - Shvaa vanost gena u stanici. Zna da zdravi ivot uvjetuje zdravo potomstvo. - U razvijanju nasljednih osobina kod organizama koji se spolno razmnoavaju, a meu njima je i ljudska vrsta, uestvuju geni oba roditelja. Vode diskusiju sa nastavnikom o nainu rada i sadraju gradiva koji ih oekuje u IX razredu. Promatraju u prirodi, na selu, u zoolokom vrtu, slinosti i razliitosti ivih bia. Laboratorijska vjeba: -Izrada modele ovjekovih hromosoma i simuliranje diobe tjelesnih i spolnih stanica/elija. -Razgovaraju o nespolnom i spolnom razmnoavanju. Laboratorijska vjeba: Izrada modela DNA. -Koriste model DNK, koji su napravili u laboratorijskoj vjebi da bi bolje shvatili ulogu DNK u sintezi bjelanevina. Uenici na primjeru visine ovjeka zakljuuju da nije dovoljno samo posjedovati gene za visinu ve da je potrebna i odreena hrana koliina hrane te potrebni sastojci hrane (bjelanevine, ugljikohidrati, voda, mineralne tvari i vitamini). Uenici pronalaze primjere razlika u biljaka iste vrste koje rastu u razliitim uvjetima. - Prave u vidu crtea i krialjki prikaz naslje ivanja boje i oblika zrna graka kroz dvije generacije. - Uoavaju da homozigoti dominantni i heterozigoti ispoljajvaju u fenotipu osobinu dominantnog gena, a homozigoti recesivni osobinu recesivnog gena. Razgovaraju o promjeni boje koe pod utjecajem sunevog zraenja i znaaju ove Motivira uenike za rad tokom nastave i u vannastavno vrijeme. Daje praktine upute za koritenje literature. Pobuuje interes kod uenika za gradivo genetike, evolucije upoznavanje grae i funkcije vlastitog tijela. Vodi raspravu o nasljednim osobinama. - P otie diskusiju o slinostima i razliitostima koje uenici uoavaju meusobno, u porodici izmeu roditelja i djece kao i djece meusobno. - Navode neke osobine koje su uoili da se u porodici ponavljaju kroz generacije. - O vanosti otkria dvojne molekule DNK koja se moe samoreproducirati ukazuje podatak da su Watson i Crik dobili Nobelovu nagradu za to otkrie. - Upuuje uenike da izrade modele s razliitim rasporedom parova nukleotida. Insistira da se dobro shvati pojam odgovarajuih baza u nukleotidima (AT, C-G) - Naglaava da se osobine organizama ne nasljeuju u gotovom obliku nego se one razvijaju u emu kljunu ulogu ima DNK, proces

Biologija

Tematske cje line / teme

Vrije dnosti, stavovi, ponaanje

Ak tivnosti ue nika

Aktivnosti nastavnika

564

Uvod u organsku evoluciju. Pojam i znaaj Dokazi evolucije Faktori evolucije openito Proces nastanka novih vrsta (specijacija) Pojam i znaaj antropologije Anatomija, fiziologija i higijena ovjeka elija/ stanica, tkivo, organi, sistemi organa, organizam ovjeka kao cjelina Graa i funkcija kostiju. Kostur/skelet Graa, oblik i funkcije. Veze miia i kostiju. Rad i zamor miia. Bolesti i njega kostiju i miia. Usna duplja, jezik, drijelo, jednjak, eludac, tanko i debelo crijevo, probavne lijezde Hrana, probavni sokovi, mehanika i hemijska obrada hrane, enzimi resorpcija hranljivih tvari Higijena usta, ruku i koritenje ispravne hrane. Bolesti zuba, eluca, jetre, crijeva. Trovanja.

- Zna da su geni strukturne i funkcionalne jedinice procesa nasljeivanja i da se sastoje od molekula DNK. U tjelesnim elijama nalaze se u parovima (aleli). -Oni nose genetiku ifru koja se prenosi sa roditelja na potomstvo . Svi geni elije ine njen genotip. K od organizama koji se spolno razmnoavaju u genotipu polovica gena potjee od oca, a polovica od majke. - Genotip u sadejstvu s faktorima vanjske sredine omoguava formiranje fenotipa. - Po nainu djelovanja geni se dijele na dominantne i recesivne, a u elijama mogu biti u homozigotnom ili heterozigotnom stanju. -Zna da je Mendel svojim eksperimentima utvrdio zakonito nasljeivanje osobina. - Moe opisati oglede na graku i zijevalici koje je Mendel izvodio, a isto tako objasniti rezultate ogleda. - Zakon uniformnosti hibrida i zakon rastavljanja osobina. -Zna da su potomci organizama koji su nastali u procesu spolnog razmnoavanja su slini roditeljima, jer se geni roditelja kombiniraju i to predstavlja veliku zalihu ukupne promjenljivosti ivih bia. - Mutacije su sasvim nove osobine koje su posljedica promjene u rasporedu nukleotida u molekulama DNK. - Mutacije mogu zahvatiti cijele hromosome ili pak njihove dijelove. - P rimjeri nasljednih bolesti kod ovjeka: hemofilija, daltonizam, mongoloidnost. -Uzroci mutacija raznoliki: razliite hemijske tvari, svjetlosno, atomsko kozmiko zraenje i dr. - Veina mutacija su tetne, ali mali omjer korisnih je vaan za evolutivni razvoj ivog svijeta. Modifikacije - nenasljedne promjene nastale pod utjecajem faktora okolia, a vane su za opstanak individua u promjenljivim uvjetima ivota (dobivanje tamne boje koe na suncu, poveanje broja eritrocita tokom boravka na planinama poveanje povrine lista u sjeni itd.) Historijski razvoj ivog svijeta prouava nauka organska evolucija. Ona

Genetika je relativno mlada nauka, ali je dala snaan peat na razvoj biologije uope. Za razvoj zdravog potomstva vano je da roditeljske spolne stanice ne budu pod utjecajem mutagenih faktora sredine u kojoj ive. Iako su modifikacije nenasljedne promjene organizama one su od izuzetne vanosti za opstanak organizama u promjenljivim uvjetima ivota. Gradivo evolucije razvija nauni pogled na razvoj ivog svijeta kroz vrijeme na planeti Zemlji. Realno postojanje organske evolucije da se dokazati naunim injenicama. Spoznaje genetike i niza drugih biolokih disciplina koriste objanjenju procesa evolucije ivog svijeta. -Dananja bioraznolikost mjerena brojem vrsta ivih bia na Zemlji je rezultat dugotrajnog evolutivnog razvoja ivog svijeta. Broj vrsta se tokom vremena na Zemlji poveavao, ali tokom razvoja ivog svijeta brojne vrste ivih bia u prolosti ivjele, a zatim izumrle i danas o njima saznajemo na osnovu fosilnih ostataka. Razvijanje svijesti i sticanje navika o linoj i komunalnoj higijeni. Shvatanje da je tijelo ovjeka kao i tijela biljaka i ivotinja graeno od elija. Razvijanje

modifikacije za ivot ovjeka. Koristei geografsku kartu svijeta da markiraju put oko svijeta u koji se Darvin ukljuio. -P osmatrajui paralelno kosture razliitih klasa kimenjaka uoit e homologe i analoge organe. -Fotografije posjedovanja repa, vei broj pari gudi, pretjerana dlakavost kod ovjeka su atavizmi i ukazuju na evolutivni tok ljudske vrste. Praktini rad za sagledavanje promjenljivosti organizama: -Sabrat e po nekoliko listove sa najniih grana dviju drvenastih biljka i uporedit e njihovu veliinu i oblik. -Izmjerit e visinu svojih drugova i drugarica koji su roeni iste godine, po mogunosti istog mjeseca. -P odatke e zabiljeiti u tabeli, uporediti ih i donijeti zakljuke. Pronai e podatke o broju vrsta pojedinih klasa kimenjaka u Bosni i Hercegovini, takoer i broju nekih grupa viih biljaka. Uporedit e brojnost tih grupa sa podacima za neke druge zemlje u Evropi. Vode diskusiju sa nastavnikom o potrebi sticanja znanja o vlastitom tijelu. Pomou crtea prikazanih u udbeniku i na grafoskopskim folijama ili na drugi nain posmatrajui ih uoavaju i istiu razliitosti crtajui ih u svojim sveskama. Mikroskopiraju trajne preparate kotanog tkiva. Posmatraju oblik, spoljanji izgled i popreni presjek duge kosti. Rade pokuse dokazivanja neorganskih i organskih tvari u kostima (paljenje i potapanje u kiselinu). Crtaju popreni

sinteze bjelanevina i faktori sredine. Ukazuje da u prirodi vrlo esto jedna osobina se razvija uz uee veeg broja gena. - Istie da danas spoznaje genetike daju nadu da e mnoge nasljedne bolesti moi biti izlijeene. - Diskusija ili okrugli stol o temi nasljedna svojstva i nasljedne bolesti. - Vodi raspravu o nasljednim osobinama i prilagoava-nju. - Usmjerava uenike na primjere mutacija i modifikacija koje mogu navesti u svojem okruenju. - Razgovara sa uenicima o osobama pogoenim nasljednim bolestima i kako se treba ponaati u odnosu na njih. Nastavnik ukazuje na sve jaa upozorenja lijenika da pretjerano izlaganje suncu ljudskog tijela , iz pomodnih razloga, moe biti od trajne tete za zdravlje. Ukazuje na vanost teorija evolucije koje su postavili prvo Lamark, a kasnije Darvin. Nastavnik nastoji pruiti to vie informacija iz razliitih biolokih disciplina koje daju potporu naunom shvaanju historijskog razvoja ivog svijeta. Obrazloit e ulogu nenasljedne i nasljedne promjenljiv-osti u procesu evolucije na nizu primjera kod biljaka, ivotinja i ovjeka. - Organizirat e odlazak u neki od muzeja koji raspolau sa bogatim zbirkama

565

sagledava razvoj ivog svijeta kroz vrijeme i objanjava nastanak novih vrsta organizama. Prvu teoriju evolucije dao je Lamark, a Darvin je svojom teorijom prirodne selekcije unaprijedio spoznaju evolucije ivog svijeta. Paleontoloki: prijelazni oblici i razvojni nizovi. Uporedno - anatomski dokazi: slian plan grae organizama otkriva srodnike odnose. Rudimentni organi i atavizmi. Nasljeivanje je proces ouvanja steenog stanja, a promjenljivost omoguava nastanak novih osobina. Posebnu vanost imaju mutacije. Prirodno odabiranje (selekcija) ima stvaralaku i pokretaku ulogu. Selekcija se odvija pomou borbe za opstanak. Izolacija (prostorna, ekoloka, reproduktivna ...), kao i sluajni procesi zajedno s prethodno navedenim faktorima omoguavaju cjelokupan tok evolucije. - P roces divergencije. - Mikroevolucija (evolucioni procesi unutar vrste), a to su promjene genofonda uslijed djelovanja razliitih faktora evolucije koji dovode do nastanka novih vrsta. - Krupne promjene u evolutivnom toku ivih bia dovode do nastanka novih planova grae organizama i drugih novih osobina to dovodi do procesa makroevolucije. Stie znanja o grai i funkcionisanju ovjekova organizma i osnovnih higijenskih mjera za uvanje zdravlja. - Zna o grai i diobi elije, razliku izmeu mitotike i mejotike diobe elija. - Tkiva ovjeijeg organizma: epitelno, vezivno, potporno, miino i nervno. - P ojam organa i organskih sistema Zna da je kostur potporanj tijela i zatita organa. Zna grau, funkciju, sastav kostiju, razvoj kostura, debljanje, zarastanje i veze meu kostima. Moe imenovati, opisati i navesti funkcije glavnih kostiju glave, trupa i udova kao i veze meu kostima. Povezuje kotanu sr sa stvaranjem krvnih stanica. Moe navesti glavne nepravilnosti u razvoju kostura (skolioza, rahitis i dr.), njegove povrede (prelomi, uganue, iaenja Zna pruiti prvu pomo

pravilnog stava o povezanosti i znaaju jedinstva kotano miinog sistema. Shvatanje neophodnosti linog uestvovanja u odravanju zdravlja pomou pravilnog naina ivota (pravilna ishrana, boravak na suncu radi pravilnog razvoja kostiju) Shvatanje zato su kosti tvrde i lomljive i vanosti vitamina D i sunanja u spreavanju rahitisa Vanost redovne i umjerene tjelesne aktivnosti za normalan rad miia. P ravilna ishrana bogata bjelanevina-ma osigurava pravilan razvoj skeletnih miia. - Potreba stalne brige o odravanju zdravlja zuba putem stalne njege, redovitog lijenikog pregleda i eventualnih popravki naruenog zdravlja (karijes). - Korekcijom nepravilni poloaj zuba efikasno se otklanja. - ovjek se ne hrani samo zato da utoli glad nego da izgrauje i obnavlja svoje tijelo, ima energiju za rad organa i kretanje i bude zdrav i otporan prema bolestima. - Postoje potrebe za svakodnevnim unoenjem svih sastojaka hrane. Vano je znati da redovito pranjenje crijeva daje doprinos u zdravlju ovjeka. Opravdana potreba brige o izboru sredstava za koritenje higijene usta i ruku (prirodna,

presjek kosti i obiljeavaju njenu grau. Na modelu kostura ovjeka posmatraju kako su kosti meusobno povezane i rasporeene. Posmatranje miia na modelu ovjeka, slici i na vlastitom tijelu. Crtaju miine elije i miie. Rad miia prate na grimasama lica i miiima ruke. Praktini rad: razdvajanje miinih vlakana na ivotinjskom tkivu. Laboratorijska vjeba: Izrada modela zuba. Crtaju svoje zubalo i oznaavaju znakovima + i - zdrave i pokvarene zube. -P o skupinama prave jedan dnevni jelovnik ukljuujui sve potrebne sastojke hrane, ukljuujui i njihovu energetsku vrijednost izraenu u dulima. -Demonstriraju pokus probave u ustima i uloge enzima ptijalina na razgradnju sloenih ugljikohidrata na prostije eere. Napraviti popis sredstava koje svakodnevno koriste za odravanje higijene svoga tijela. Napraviti popis ne manje od 10 prehrambenih artikala sa podatkom o trajnosti koja je navedena na ambalai. Napraviti popis gljiva iz skupine otrovnih.

prepariranih biljaka i ivotinja da bi uenici mogli dobiti predodbu o bioraznolikosti. - U muzejima se nalazi i puno fosilnih ostataka. Nadomjestak muzejskim zbirkama je puno literaturnih izvora kao i Internet informacija. - P ovezat e gradivo evolucije sa gradivom sistematike biljaka i ivotinja koje su uenici usvojili u ranijim razredima. Motivira uenike i razvija njihov interes za nauku o ovjeku. Nastavnik priprema vjebe mikroskopiranja elija/stanica i tkiva. Potie uenike na razmiljanje o povezanosti oblika elija s njihovom funkcijom. Podeava namjetaj i prostor u razredu potrebama nastavnih aktivnosti. Uenicima pokazuje (prepilanu) bedrenu kost ovce ili teleta, trajni preparat kotanog tkiva, slike kostura i veze meu kostima, na modelu skeleta ovjeka. Pokazuje kosti na kosturu ili slici i navodi uenike da ih pokau na svom tijelu. Upozorava da nepravilno sjedenje i noenje neudobne obue izaziva promjene na kosturu djece i odraslih. Priprema mikroskopiranje trajnih preparata poprenoprugastih i glatkih miinih vlakana. Izvodi sa uenicima jednostavne vjebe kojim pokazuje antagonisti-ki rad

566

prilikom ozljeda kostura. - Moe opisati grau miinog tkiva i razlikovati glatko, poprenoprugasto i srano miino tkivo i zna navesti organe koji su graeni od tih miia, te na koji nain se pokreu . - Veza izmeu miia i nervnog sistema. pojam tetive. - Zna objasniti da je za rad miia potrebna energija koju miii dobivaju razgradnjom eera-glikogena. - Zna da je usna duplja obloena sluzokoom te zna nabrojati i opisati grau i funkciju organa vezane za nju: zubi, jezik, pljuvane lijezde. - Zna opisati grau i navesti funkciju: drijela, jednjaka, tankog i debelog crijeva kao i lijezda jetre i guterae vezanih za tanko crijevo. - Zna obrazloiti vanost hrane kao izvora gradivnih tvari, energije i zatitno gergulatorskih tvari. Moe razlikovati najvanije sastojke hrane i namirnice gdje se nalaze. - Zna opisati mehaniko usitnjavanje organa i funkciju organa koji u tome uestvuje. - Moe objasniti proces hemijske obrade hrane (probava/varenje) u pojedinim dijelovima sistema za probavu. - Zna navesti imena pojedinih enzima kao i ulogu u razgradnji hranljivih tvari, takoer mjesto i nain apsorpcije hranljivih tvari razloenih do aminokiselina, prostih eera i masnih kiselina i njihove konane upotrebe (biosinteza bjelanevina, respiracija u elijama). - Shvata potrebu odravanja higijene: usta (etkanje zuba), ruku (vie puta dnevno, a obavezno prije jela i poslije obavljene nude), noktiju, koritenje raznovrsne svjee spremljene hrane i oprane hrane koja se jede u svjeem stanju.Zna za bolesti prljavih ruku, odnosno bolesti koje se prenose fekalno oralnim pute m - Zna da je pored karijesa zuba esto oboljenje paradentoza. esta oboljenja probavnog trakta: gastritis, ir eluca, upala slijepog crijeva, rak eluca i debelog crijeva, dizenterija, trbuni tifus. Paraziti probavnih organa: djeje gliste, pasja, svinjska pantljiara, trhinoza. B olesti jetre: uni kamenci, utica, ciroza. Trovanja hranom.

blaga, netestirana na ivotinjama itd.). Ne povoditi se za svakim sredstvom koji se nudi u prodaji putem agresivnih reklama.

miia. - Demonstrira model zubala ovjeka. - Demonstrira model probavnog sistema ili prikazuje na zidnoj slici, grafoskopskoj foliji grau sistema organa za probavu. Nastavnik donosi koaru sa razliitim namirnicama i razvrstava namirnice po njihovim sastojcima. Nudi jelovnike primjerene uzrastu devetog razreda. Potie uenike na uzimanje svih sastojaka hrane. Zajedno sa uenicima prave sintetiku tabelu o sredstvima za odravanje higijene i trajnosti ambalairanih prehrambenih artikala Prikazuje video zapis o najeim bolestima probavnih organa.

567

SISTEM ORGANA ZA DISANJE I GLAS: ORGANI ZA DISANJE NJEGA I BOLESTI ORGANA ZA DISANJE SISTEM ORGANA ZA KRVOTOK: KRV I LIMFA SRCE, KRVNI SUDOVI/ ILE, LIMFNI SUDOVI TRANSP ORTNA I ZATITNA ULOGA KRVI NJEGA I BOLESTI ORGANA ZA KRVOTOK SISTEM ORGANA ZA IZLUIVANJE: BUBREZI, MOKRAOVODI I MOKRANA BEIKA KONI SISTEM: GRAA I ULOGA KOE NJEGA, BOLESTI I POVREDE KOE NERVNI/IVA NI SISTEM .:

Nosna upljina, drijelo, grkljan, dunik, dunica, plua). P luno i elijsko disanje. Vitalni kapacitet plua. tetan utjecaj zagaenog zraka, tetan utjecaj duhanskog dima i mjere suzbijanja puenja. Guenje i utapanje. Bolesti: tuberkuloza i upala plua, rak plua. Sastav krvi i limfe Graa i uloga. Krvotok i limfotok. Transport oksigena, karbondioksida, hranljivih tvari, imunitet, serum i vakcine, krvne grupe i transfuzija krvi. Mane i bolesti srca,

Moe opisati grau i i funkciju organa za disanje. Moe opisati put zraka od nosa do plua i objasniti izmjenu plinova u kontaktu plunih mjehuria i krvnih kapilara. Razumjeti razlike izmeu plunog i elijskog disanja. Shvatiti povezanost dinog sistema i kretanja krvi. Zna ta je vitalni kapacitet plua, od ega ovisi i kako se mjeri. Zna opisati grkljan i glasnice i objasniti funkciju glasnica i nain oblikovanja glasa. Zna: - objasniti potrebu zatite dinog sistema od praine, plinova i drugih tetnih utjecaja te smisla noenja zatitnih maski kod obavljanja izvjesnih zanimanja. - obrazloiti tetnost puenja za dine organe i glasnice. - navesti vanost disanja na nos, i boravka u prirodi. - navesti uzroke i zatitu od najeih oboljenja disajnih organa: gripa, bronhitis, upala plua, tuberkuloza i rak. - guenje i utapanje nastaje uslijed trajnog spreavanja plunog disanja i moe pruiti prvu pomo kod unesreenih. Zna sastav krvi: uoblieni elementi (eritrociti, leukociti, trombociti), krvna plazma, serum i funkciju pojedinih komponenti. (prenoenje kisika, odbrana, gruanje), sastav limfe i njezinu ulogu, limfni sistem: vorii, sudovi, krajnici, slezena, prsna lijezda, crvuljak i ulogu (posrednik u razmjeni izmeu krvi i stanica, odbrani organizma).

Sticanje znanja koje potie uenike da se ukljue u borbu protiv puenja, poevi od svog doma i uticanje na roditelje i starije i na svoje vrnjake. Sticanje znanja o potrebi boravka na istom zraku u prirodi i ouvanja prirode za zdrav ivot. Razvija svijest o zatiti sistema organa za disanje od praine, industrijskih opasnijih plinova i drugih tetnih estica - noenje zatitnih maski. Razvija svijest o tetnom utjecaju duhanskog dima za dine organe i glasnice i mjerama za suzbijanje puenja. Navesti vanost disanja na nos, boravka u prirodi, zatitu od promuklosti i oteenja glasnica. -Potreba stalne kontrole krvnog tlaka/pritiska. -Neophodnost primjene prakse vakciniranja djece, uenika i odraslih u smislu masovne i jeftine zatite zdravlja. - Znaaj dobrovoljnog

Uenici e donijeti dio plua nekog sisara (iz mesnice) i promatrati spuvastu grau plua. Izvesti pokus dokazivanja CO2 u izdahnutom zraku. Simuliranjem puenja pomou price i vate pokazati tetnost puenja. Napisati referat na temu tetnosti puenja. Crtaju glasnice pri proizvodnji zvuka. Savladati jedan od naina pruanja prve pomoi putem vjetakog disanja. P osmatrat e zgruavanje krvi ivotinjske krvi u ai tj. odvajanje krvnog seruma i krvnog ugruka. - Promatraju pod mikroskopom krvne stanice, preparat krvnih stanica. - Odreuju poloaj srca u prsnom kou. - Ispituju vlastiti bilo puls. - Otkucaji srca i frekvencija nakon fizikog optereenja (uspinjanja uz stepenice). - Prave referat na temu SIDA. - Prave plakat mali veliki krvotok i nakupine limfnih vorova na tijelu. Istrauju ko su davaoci krvi iz njihove blie okoline.

-Nastavnik priprema uionicu i laboratorijski pribor za pokuse. -Stimulirat e uenike na ouvanje zdravlja disajnih puteva posebno ako je u pitanju puenje cigareta bogatih nikotinom i nekoliko stotina drugih tetnih tvari za zdravlje ovjeka . -Priprema video zapis na temu tetnosti puenja. -Svojim primjerom nastavnik nepua usmjerava uenike na brigu o zdravlju. Nastavnik e slikovno pokazati naine izvoenja vjetakog disanja i praktino izvesti jedan od njih. Nabavit e u mesnici ivotinjsku krv. P ripremit e mikroskopske preparate za posmatranje krvnih stanica. Nastavnik pokazuje rasklopni model srca. P o mogunosti nabavlja srce nekog sisavca i usporeuje sa modelom ljudskog srca. P riprema uionicu (kabinet) i potreban pribor za izvoenje praktinog rada. Nastavnik upuuje uenike gdje mogu nabaviti potreban materijal za praktian rad.

568

OSNOVA NERVNOG SISTEMA CENTRALNI NERVI SISTEM: KIMENA MODINA MOZAK VEGETATIVNI NERVNI SISTEM NJEGA I BOLESTI NERVNOG SISTEMA SISTEM ULNIH/ OSJETILNIH ORGANA: ULNE ELIJE, ULNI ORGANI, KONA ULA ULA OSJETLJIVA NA HEMIJSKE DRAI OKO ORGAN ULA VIDA ULNI ORGANI U UHU LIJEZDE SA UNUTRANJIM LUENJEM ENDOKRINI SISTEM RAZMNOAVANJE I RAZVIE OVJEK I IVOTNA SREDINA: OVJEK KAO BIOLOKO I DRUTVENO BIE. BIOLOKO PORIJEKLO I P ROMJENLJIVOST LJUDSKE VRSTE

krvnih ila i krvi. Faktori rizika i njihovo izbjegavanje . Graa i funkcija. Nastanak i izluivanje mokrae. Njega i bolesti mokranih organa Organi koe: dlaka, nokti, znojne i lojne lijezde. Funkcije koe. Opekotine, gljivina oboljenja, svrab Nervne elije i vrste nervnih vlakana. Nervno tkivo i nervi Graa i uloga. Refleksi i refleksni luk. Glavni dijelovi: veliki, meumozak, srednji i mali mozak i produe-na modina. Graa i funkcija pojedinih dijelova Graa i uloga, simpatika i parasimpatika nervna vlakna Zamor, odmor, spavanje, neuroze, iijas, epilepsija i dr. Opasnosti: strujni udar, grom, saobraajne nezgode, padovi i dr . Drai, nadraaji i nadraljivost Receptori, osjeajni nervi i efektori.

Zna objasniti grau srca i obrazloiti ulogu srca kao crpke koja potiskuje krv u organizmu. Moe razlikovati krvne ile arterije, vene i kapilare. Objasniti krvotok (mali i veliki) i limfotok, te povezati grau srca sa optokom krvi. Obrazloiti i povezati ulogu limfnih ila s krvotokom. Zna da se putem krvi transportiraju kisik s kljunom ulogom hemeoglobina, takoer i karbon- dioksida kao i razliite organske tvari (aminokiseline, eeri itd.). Leukociti imaju funkciju odbrane organizma. Zarazne bolesti i uloga antitijela. Razlikovati uroeni i steeni imunitet kao i vjetaki steen putem vakcinacije. Shvata sistem krvnih grupa: A, B, AB i O i zna nain nasljeivanja. Zna da se izgubljena krv moe nadoknaditi- (transfuzija) krvlju odgovarajue grupe. Bolesti krvotoka i krvi: infarkt srca, arteroskleroza, tromboza, modana kap (apopleksija), proirenje vena, hemofilija, leukemija, trovanje krvi, malarija. Krvni tlak/pritisak i kontrola. Opasnost od ujeda i uboda otrovnih ivotinja. Opasnost i zatita od prenoenja HIV-a pute m krvi i jo vanije he patitisa B i C Bolesti koje se prenose putem krvi, potreba opreza pri dodiru s tuom ljudskom i ivotinjskom krvlju, posebno prenoenja HIV a, he patitisa B i C Zna da se parni organi bubrezi sastoje od bubrene kore i sri. B ubrena tjelaca su osnovne funkcionalne jedinice bubrega, nastanak primarne i definitivne mokrae (urina), sastav mokrae. Razumije povezanost organa za izluivanje s probavom, disanjem i optokom krvi. Najee bolesti bubrega: bubreni kamenac, upale, zatajivanje rada bubrega, endemski nefritis. Na rad mokranih organa tetno djeluje: prevelika koliina tenosti, alkohola, duhana, suvie zainjena hrana. Vanost dijalize i transplantacije bubrega. Moe opisati grau slojeva koe (pokoica i krzno), ronih tvorevina koe te zadau lijezda lojnica i znojnica. Viestruka funkcija koe:

davanja krvi za spaavanje ljudskih ivota. -Znaaj spoznaje o vlastitoj krvnoj grupi. -Neke bolesti se prenose putem krvi te postoji potreba opreza pri dodiru s tuom ljudskom i ivotinjskom krvi. -Povezati zarazu HIV virusom s gubitkom imunosti. P repoznavanje alergena kao tvari koje uzrokuju alergije. Vanost izbjegavanja faktora rizika za zdravlje krvi i krvotoka (smog, puenje, alkohol, opijati . . .), nezdrava ishrana, fizika neaktivnost, a kod starijih osoba izbjegavanje kontrole zdravlja kod ljekara. -Vanost uzimanja tekuine (higijenski i bakterioloki ispravne) za pravilan rad bubrega, nadoknada izgubljene vode zajedno sa solima izluene znojenjem. -Ouvanje izvora pitke i zdrave vode kojom obiluje Bosna i Hercegovina. -Pravilna ishrana bez pretjerane koliine soli uva zdravlje sistema organa za izluivanje. Transplantacijom bubrega spaavaju se ivoti brojnih bolesnika, takoer i pomou vjetakog bubrega - aparata koji vri dijalizu krvi. Daktiloskopijavijuge i brazde na povrini koe u funkciji identifikacije osobe. -Pretjerano sunanje tijela na plaama je opasno

P raktian rad: Mjerenje krvnog pritiska. P raktian rad: - Odreuju poloaj bubrega na svojem tijelu . - Nabavljaju bubreg nekog sisavca (u mesnici) i vre njegovu disekciju. - Imenuju dijelove bubrega prema slici u udbeniku. - Prave prigodan jelovnik namijenjen bubrenim bolesnicima. - Uenici donose jedan laboratorijski nalaz urina i saznaju koje su normalne vrijednosti urina zdravog ovjeka. Laboratorijske vjebe: - Ispituju masnou svoje koe pomou upijajueg papira. - Prave otiske prsta palca i uporeuju njihov izgled. Sakupljaju podatke o UV faktoru na sredstvima za sunanje. - Vode raspravu na temu tetnosti pretjeranog sunanja i solarija. P romatranje rasporeda sive i bijele tvari na lenoj modini nekog sisavca . Diskusija o negativnom utjecaju alkohola i droge na zdravlje centralnog nervnog sistema. Izrada postera na temu: Stop drogi! Na modelu mozga sagledava dijelove. Izrauju referate na temu: Homo sapiens P risustvovanje predavanjima strunjaka vezanim za ovisnosti. Ispunjavaju anketu na temu ovisnosti i vode diskusiju nakon provedene ankete. Razgovaraju o vrstama boli i nainima uklanjanja. Izvode zakljuak na osnovu vlastitog iskustva koji su dijelovi tijela vie, a koji manje osjetljivi na hladnou. Razgovaraju o sredstvima za njegu

Nabavlja tlakomjer. P otie uenike da istrauju podatke iz raznih izvora vezanih za krv i krvotok . Vodi razgovor o bolestima sistema organa za krvotok, a posebnu panju posveuje AIDS-u i zatitu od ove opake bolesti. -Koristi rasklopni model bubrega ovjeka. - Priprema uionicu za laboratorijsku vjebu. -Upuuje uenike gdje mogu pronai potreban materija za praktian rad. - Vodi razgovor o izvorima i kvaliteti vode za pie i ouvanja izvora pitke vode. P riprema materijal za laboratorijski rad uenika . - Upuuje uenike na lanke iz asopisa na temu oteenja i bolesti koe. Nastavnik donosi lenu modinu (svinje, goveda) na kojoj uenici vre promatranje rasporeda sive i bijele mase. Organizira, usmjerava diskusiju i potie izvoenje najvanijih zakljuaka nakon provedene diskusije. Koristi model mozga koji se da rastaviti i tako vidjeti svi dijelovi. Nadomjestak modela su crtei mozga. Organizira predavanja o ovisnosti (uee lijenika, pedagoga, sociologa). Na predavanja poziva i roditelje uenike. Upuuje uenike na edukativna tiva iz podruja zdravog ivota-bez ovisnosti. P ravi anketu na temu ovisnosti. Obavjetava o raznim tradicionalnim i oficijelnim nainima uklanjanja bola. Vanost otkria koritenja narkotika u medicinske svrhe (narkoza, za vrijeme operativnih zahvata na ovjeku i ivotinjama, bezbolne intervencije zubara

569

ulo, ulne elije, ulni organi. Kona ula: ulo dodira, bola, toplote i hladnoe Njega i bolesti konih ula ulo mirisa i okusa Graa oka. Mane i bolesti oka. uvanje i njega oiju. Graa i funkcija uha. ulo ravnotee i kretanja. Njega i zatita i bolesti uha. Faktori oteenja uha. Njega i bolesti uha Graa i funkcija. Hormoni regulatori ivotnih procesa. Jedinstvo regulatornog sistema. P oremeaji funkcija lijezda i bolesti endokrinog sistema. enski polni organi Muki polni organi Individualno razvie (ontogeneza) ovjeka. Jedinstvo ovjekove prirodne i drutvene sredine. Dananje ovjeanstvo Bioloki i drutveni znaaj naglog rasta i razvoja ovjeanstva Bioloka i kulturna evolucija ljudske vrste. Varijabilnost ljudske vrste ljudske rase. Rasizam i genocid i

zatita, izluivanje tetnih tvari, termoregulacija, u njoj smjetena osjetila za opip, toplotu, hladnoa i bol. Moe navesti nastanak opekotina, stepene oteenja, naine lijeenja. Najee bolesti koe uzrokuju: gljivice, bakterije i paraziti. Melanomi, rak. Vanost odravanja higijene koe blagim sredstvima, zatita od pretjeranog sunevog zraenja. Nokti i kosa se njeguju svakodnevno (pranje, eljanje, podsjecanje). Moe opisati grau nervne stanice (neurit, dendrit) i objasniti pojam sinapse i provodljivost nervne elije. Zna objasniti putovanje nervnih impulsa. Vrste nervnih vlakana: senzitivna, motorna, asocijativna i mjeovita. Nervo tkivo: siva i bijela masa, ivci (nervi) i vrste nerava: osjetilni, pokretaki i mjeoviti. Zna objasniti poloaj i grau. Modinski nervi. Refleksni pokreti i refleksni luk. Uroene i steene refleksne radnje i njihov znaaj. Moe imenovati pojedine dijelove mozga i objasniti njihovu grau i funkciju. Produena modina upravlja miiima bez nae volje. Mali mozak upravlja ravnoteom tijela, usmjerava voljne pokrete i snalaenje u prostoru. Meumozak je centar termoregulacije, sna i drugih ivotno vanih procesa. Srednji mozak ima ulogu podeavanja refleksnih pokreta i dr. veliki mozak je najvii centar nervnih funkcija: pamenje, miljenje, inteligencije itd. . Zna da upravlja najbitnijim ivotnim funkcijama unutranjih organa bez utjecaja nae volje tj. djeluje autonomno. Prema ustrojstvu i funkciji dijeli se na simpatiki i parasimpatiki koji djeluje antagonistiki. Povezan je sa centralnim nervnim sistemom (kimena modina i produena modina). Pravilna ishrana, spavanje povoljno djeluju na zdravlje nervnog sistema. Bolesti: neuroze, iijas, padavica, djeja paraliza, virusni meningitis i dr. Povrede: potres mozga, modani udar, elektrini udar, saobraajne nezgode i dr. Ovisnosti kao faktori negativnog utjecaja na zdravlje nervnog sistema: alkoholizam, tabletomanija, nikotinizam, narkomanija.

zbog tetnog djelovanja UV zraenja. - Dezodoranse i druga kozmetika sredstva koja nudi kozmetika industrija treba oprezno koristiti. Nervne elije se ne mogu tokom ivota ovjeka obnavljati. P ovrede i bolesti nervnog sistema mogu biti vrlo opasne i tetne po zdravlje ovjeka te stoga treba voditi rauna o ouvanju zdravlja. Razvijenost centralnog nervnog sistema kod ljudske vrste u procesu evolucije odmakla je najdalje. ovjek je razumno bie (Homo sapiens razumni ovjek) . ovjek ima izuzetan poloaj u prirodi koju koristi, njom upravlja, ali naruava i zatiuje. Zdravlje centralnog nervnog sistema mogu naruiti razliiti faktori vanjske sredine (saobraajne nezgode, pretjerano koritenje alkoholnih pia i narkotika i dr. tetno djelovanje droga na mladi organizam. Kratkotrajne i dugotrajne posljedice ovisnosti na zdravlje. Ovisnosti donose tetu pojedincu, porodici i drutvu. Neophodno je voditi akcije spreavanja ovisnosti svih vrsta, ali i pomagati ovisnicima u procesu odvikavanja. Bol je vaan prirodni signal poremeaja u organizmu. Neki kozmetiki

koe. Izvesti pokus sa zonama okusa na jeziku. Vjeba: P repoznavanje mirisa hrane sa povezom na oima. Objanjavanje grae oka pomou modela P raktini rad: -Disekcija goveeg oka. -Pokus s leom: nastanak slike. . -Na osnovu modela izduene i spljotene one jabuice odrediti + ili - leu. P raktini rad: P okus 1 .: Kako ujemo jednim uhom? I pokus 2 . Ispitujemo ravnoteu . Zavrtimo se i naglo stanimo . Uenici prave plakat sa rasporedom hormonskih lijezda u tijelu. P o skupinama obrauju bolesti hormonskih lijezda, postignuima u lijeenju sluei se odgovarajuom literaturom i Internetom. Vode diskusiju o eernoj bolesti vrlo rairenoj u dananje vrijeme (uzroci, posljedice, nain lijeenja). Razgovaraju o vlastitom tijelu, ponaanju i promjenama u pubertetu. Istrauju i prave panoe na teme: spolne bolesti i zatita od istih, ravnopravnost spolova. Razgovaraju sa roditeljima i u uionici o znakovima trudnoe: izostanak mestruacije, tjelesne promjene. P rave jelovnik za trudnicu i razgovaraju kako budua majka svojim nainom ivota doprinosi zdravlju djeteta i svom linom zdravlju. Navode negativne primjere iz svog okruenja o majkama ovisnicama. Istrauju zato nastaje vieplodna trudnoa.

itd.) Nastavnik apelira da se koriste sredstva koja nisu testirana na ivotinjama. to je napisano na proizvodu i stavljen znak kunia. P riprema uionicu za laboratorijsku vjebudisekcija ivotinjskog oka. Donosi materijal (plastelin) za oblikovanje one jabuice. Vodi razgovor o slabovidnim i slijepim osobama i razvija suosjeanje sa njima. Vodi diskusiju o vrstama pomoi koje drutvo moe pruiti slabovidnim i slijepim osobama. Teze za razgovor: zvuni signali na semaforima, psi vodii, savladavanje Brajevog pisanja, zvuna biblioteka itd. Demonstrira sliku i rasklopni model uha. P okazuje abecedu znakova za gluhe osobe. Upuuje uenike na izvore podatka, prikladne njihovom uzrastu, o najnovijim dostignuima medicine u oblasti endokrinologije. Nastavnik demonstrira rasklopni model ovjeka i slike iz udbenika. Gleda i komentira sa uenicima videozapis na temu Vrijeme sazrijevanja. Razgovorom stvara atmosferu povjerenja i razumijevanja za probleme koje nosi to ivotno razdoblje. Nastavnik vodi razgovor sa uenicima na temu odgovornog roditeljstva. P otaknut e uenike na razmiljanje i traenje primjera koji ilustriraju pozitivne i negativne odnosa ovjeka prema prirodi. Stimulirat e uenike da se ulane u neku od ekolokih organizacija. Upuuje uenike na izvore znanja o razvojnom putu

570

borba protiv njih.

Potreba i naini odvikavanja. Uloga ulnog sistema i sistem realizacije putem: prijemnika, provodnika, preraivaa i izvritelja realizacije. Moe objasniti i razlikovati pojmove: dra, nadraaj i nadraljivost, takoer i pojmove ulo, ulne elije i ulni organi. Zna podjelu ula. Zna koja su ula smjetena u koi, nain funkcioniranja i koju imaju ulogu u ivotu ovjeka. Razumije funkcionalnu cjelovitost: dra-ulna elijanadraaj-osjeajni nerv-centar u mozgu-impuls-pokretaki nerv-efektor. Bakterijska, mehanika, hemijska, toplotna oteenja koe smanjuju osjetljivost koe na drai. Odravanje higijene koe putem redovitog pranja i neutralnih sredstava za njegu koe uva se njezino zdravlje. ulo okusa smjeteno na jeziku. ovjek razlikuje okuse: slatko, slano, gorko i kiselo. Uloga zatitna i poticanje luenja probavnih sokova. ulo mirisa (njuha) smjeteno u nosnoj upljini. Vano u procjeni kvaliteta hrane, pia, zraka. Moe opisati, prepoznati i imenovati glavne i pomone dijelove oka. Opisati nastanak slike u oku. Nedostaci vida (kratkovidnost i dalekovidnost, razrokost, siva mrena, sljepoa, astigmatizam, daltonizam), bolesti: zelena mrena, trahom, upala one sluznice. Ouvanje zdravlja: pravilna udaljenost od predmeta posmatranja, povremeno odmaranje tokom dugotrajnijeg itanja ili gledanja u ekran. Odravanje higijene oiju, noenje naoala ili kontaktnih lea za korekciju vida i oprez kod koritenja kozmetikih sredstava. Moe objasniti grau, prepoznati i imenovati dijelove spoljanjeg, srednjeg i unutranjeg uha. Zna da je organ ula sluha pu i moe objasniti kako se uje zvuk. Zna da se u unutranjem uhu nalazi ulo za ravnoteu i ulo za orijentaciju u prostoru. Moe objasniti funkcioniranje ova dva ula. Odravanje higijene uha i zatita od velike buke. Nagluhost i gluhoa i uzroci ovih nedostataka. Najea bolest je upala srednjeg uha. Zna da nabroji lijezde s unutarnjim izluivanjem i

preparati mogu tetno djelovati na zdravlje koe i ugroziti ulnu funkciju koe. Osjetilom vida primamo oko 90% informacija iz vanjskog svijeta stoga ovo ulo ima veliku vanost u procesu uenja. P otreba humanog ponaanja prema slabovidnim i slijepim osobama. Hendikepira-nim osobama kao zamjena mogu posluiti osjetila mirisa okusa dodira. P repoznavanje zanimanja koja ugroavaju sluh. tetno sluanje prejake muzike. P otreba humanog odnosa prema gluhim i nagluhim osobama. P otreba poznavanja znakova komunikacije gluhih, posebno u javnoj slubi (alteri pota, banaka itd.) Razvoj svijesti o znaaju lijezda sa unutranjim luenjem i njihovih hormona u upravljanju rastom, razvojem i funkcionalnom aktivnou svih organa ovjeka. Spolna zrelost je povezana sa odgovornim spolnim ponaanjem. Shvatiti da je pojava menstruacije i polucije znak spolne zrelosti organizma i mogunost zaea. P ovezati menstrualni ciklus s plodnim i neplodnim danima. Razvoj svijesti o odgovornom roditeljstvu. Znaju da su zdrav ivot, pravilna prehrana i boravak na istom zraku znaajni za ivot trudnice i za zdravo potomstvo.

Vodit e diskusiju o pojavi eksplozije populacije i njezinim posljedicama. Na poster prezentaciji prikazat e probleme koje ovjek stvara u odnosu na prirodu. Uestvovat e u radu neke organizacije koja se bavi problemom ouvanja prirode. Sakupljaju iz razliitih izvora podatke o porijeklu ovjeka i ljudskim rasama. Gledaju film Preci ovjeka, a nakon filma vode diskusiju. Izrauju plakat na temu Ljudske rase.

ovjeka. Organizira posjetu muzeju gdje se nalaze izloci - ostaci predaka savremenog ovjeka.

571

njihove hormone (hipofiza, titna lijezda, paratitna lijezda, grudna lijezda, guteraa, nadbubrene lijezde, polne lijezde). Nauiti nazive pojedinih hormona i znati njihovo dejstvo u hormonskoj regulaciji ivotnih procesa. Zna podjelu lijezda s obzirom na nain izluivanja svojih produkata (lijezde s unutranjim i vanjskim izluivanjem) . Zna navesti poremeaje vezane za pojedine endokrine lijezde i bolesti nastale uslijed toga (dijabetes, Bazedovljeva bolest, guavost, gigantizam, patuljasti rast i dr.) . Zna objasniti grau i funkciju enskih polnih organa, razvoj jajne elije, ovulacija i menstrualni ciklus, primarna i sekundarna polna obiljeja ene, higijena enskih polnih organa. Zna objasniti grau i funkciju mukih polnih organa. Higijena mukih polnih organa. Bolesti koje se najee prenose polnim aktom (gonore ja,sifilis,humani papiloma virus,herpes simplex tip2, HIV) i zna kako se zatititi od njih, po ABC metotodi (Apstinencija, Biti vjeran jednom partneru- mu i e na, Condom) ili s amo AB me todi, ako je C komponenta neprihvatljiva za nastavnika. Zn a za zn aaj vakcina, a posebno vakcine za hepatitis ili naro ito za djevojice HPVvakcine. , ta odreuje pol novog ljudskog bia. Oplodnja jajne elije, uvjeti za oplodnju, mjesto oploene jajne elije, uloga posteljice i pupane vrpce, trudnoa, poroaj. Plodni dani ene. Kontrace pcija (spomenuti i muki i e nbski kondomfemidom). Vjetaka oplodnja. Razvoj organizma poslije roenja. P olni ivot, roditeljstvo i porodica.Pravo na re produkciju kao jedno od osnovnih ljudsk ih prava. ta su seksualna i re produk tivna prava. Zna da je ljudska vrsta u sklopu ivog svijeta planete Zemlje (bioloko bie), ali je i drutveno bie koje se svjesno prilagoava sredini i nju mijenja prema svojim potrebama (mijenja prirodu). Ljudska populacija ima eksplozivan rast koji namee niz problema (potreba za

ovjek mijenja prirodu od vremena nastanka. Razvijanje svijesti da je ovjek sastavni dio prirode i da nju moe koristiti, ali ne i iskoritavati. Razvoj komunikacije dovodi do pojave da je svijet globalno selo. Spoznaja da svi dananji ljudi pripadaju istoj biolokoj vrsti savremenom ili razumnom ovjeku, a kao vrst dokaz je injenica da se raa zdravo potomstvo izmeu pripadnika razliitih. P rihvatanje stavova o jednakopravnosti svih rasa, podskupina ljudi i naroda. Spoznaja da je rasizam raireni oblik krenja ljudskih prava.

572

prostorom, hranom, energijom itd.). P ostojanje i uveavanje, ali i rjeavanje pritisaka ovjeka na prirodu. Zna sistematsko mjesto ljudske vrste (Homo sapiens) i moe objasniti evolutivni razvoj ljudske vrste preko prethumane faze do humane. Zna da postoji samo jedna vrsta ljudi sa rasama: bijela, crna i uta. Razumije i objanjava kako su okolini uvjeti utjecali na razvoj ljudskih obiljeja i koji su faktori doveli do postanka ljudskih rasa. ta je stigma i zato se raa diskrim in acija u drutvu prema svemu to je razliito od nas. Rasizam i genocid su negativni stavovi prema vrijednostima rasa.

573

Geografija / zemljopis

(1 as sedmi no 35 asova godinje)

SPOSOBNOSTI Osposobljavati uenike za razumijevanje grafikih priloga i tematskih karata, sposobnosti pravilnog usporeivanja teritorije BiH kroz historiju sa dananjim teritorijem drave. Sticanje sposobnosti razlikovanja razliitih stilova umjetnosti i spomenike vrijednosti te primjena steenog znanja u savremenom ivotu. Razvijanje sposobnosti geografskog miljenja o vrijednosti i znaaju kulturnohistorijske batine BiH, a posebno za turizam nae zemlje. P rimjena geografske karte i razvijanje kartografske pismenosti . Sposobnost primjenjivanja ranije steenih znanja o granicama BiH . Sposobnost uenika da shvate i prepoznaju na karti razlike izmeu prirodne i umjetne granice . Da su sposobni shvatiti da veliina teritorije u savremenom svijetu ne znai, automatski, razvijenost i visoki ivotni standard stanovnitva. (Belgija, Holandija, Danska). Razvijanje sposobnosti snalaenja na geografskoj karti itanje karte, analiza geografskih VRIJEDNOSTI, STAVOVI PONAANJA Izgraditi pravilan stav prema historijskoj tenji Bosne i Hercegovine za samostalnou. Razvijati potovanje prema bosanskohercegovakoj prolosti i svim zaslunim ljudima koji su se borili za nju. Razvijanje svijesti o bogatom kulturnohistorijskom nasljeu koje je odraz i dokaz identiteta naroda i vremena u kojem ive. Stav o vrijednosti spomenika koji su tokom posljednjeg rata porueni ili oteeni ime je okrnjena naa izvorna kulturna batina kao neprocjenjiv element kulturnoghistorijskog identiteta i turistikog proizvoda te potreba za restauracijom, obnovom i uvanjem tih vrijednosti . AKTIVNOSTI UENIKA Metodom razgovora utvrditi da je BiH zajednica njenih konstitutivnih (ravnopravnih) naroda. Na plakatima uenici treba da polijepe slike (iz novina ili turistikih prospekata) kulturnih ustanova, kulturnih spomenika iz perioda antike, srednjeg vijeka i novog vijeka, slike kulturnih manifestacija i istaknutih umjetnika. Slike treba na asu prouiti, prokomentirati svaku i zakljuiti to sve ini kulturnu tradiciju i batinu neke drave. AKTIVNOSTI NASTAVNIKA Metodom razgovora i demonstracije naglasiti bitne sadraje nastavne jedinice (koritenje ploe). Metodom razgovora pomoi uenicima da proue sve slikovne materijale, da se prisjete ostalog to nije vidljivo na tim grafikim prilozima i slikama a potrebno je o tome razgovarati (knjievna, nauna djela, kipovi, slike, orua i oruja itd .) Upoznati uenike sa razlikom pojmova: kulturne ustanove i kulturni spomenici . Metodom izlaganja pomoi u prezentiranju historijskog razvoja kulturne batine uz biljeenje bitnog sadraja na ploi i navesti ih da shvate znaenje kulturnih manifestacija za razvoj turizma .

TEME Ime , historijski razvoj i drutveno ure enje B iH Prirodna i k ulturna trad icija (batina) B iH

ZNANJE Osnovno znanje o porijeklu imena B osna i Hercegovina i njenoj starosti. Znati imenovati i opisati historijske faze teritorijalnog razvoja BiH. Znanja o samostalnosti, neovisnosti i suverenosti BiH kao drave sa demokratskim drutvenim ureenjem (2 entiteta i 1 distrikt). Znati prepoznati kulturnohistorijske spomenike i razlikovati razliite stilove umjetnosti i bogate kulturne batine BiH.

Geografski poloaj, granice i veliina B iH Reljef BiH re lje fne cjeline , geoloka razdoblja nastanka Klima, biljni i ivotinjskih svijet i ekoloka obiljeja B iH Vode BiH: Rijeke i je ze ra Stanovnitv o i naselja

Znanje o veliini, granicama i obliku bosansko-hercegovakog teritorija te o saobraajnom znaaju i poloaju . Znanje o kompleksnosti geografskog poloaja BiH u ovom dijelu Evrope, njegova vanost za opi razvoj kao i perspektivne djelatnosti bosanskohercegovake privrede . Znanje o vanosti tri osnovne geografske cjeline BiH za njen geografskosaobraajni poloaj . Znati pronai i prepoznati na geografskoj karti razliite reljefne oblike. Znati sastav i geoloku grau reljefa BiH (nastanak reljefa, tipovi reljefa, visinske regije). Znati suprotnosti reljefnih oblika i cjelina (planinskokotlinska, peripanonska Bosna i Niska Hercegovina).

Izgraditi stav o vrsti granica BiH (orografske i hidrografske) prirodne granice . Razvijati svijest kod uenika o prirodnoj raznolikosti BiH i bogatstvu krakih i drugih reljefnih oblika koji su od ogromne vanosti za poljoprivredu, industriju i turizam BiH. Poticati razvoj ekoloke svijesti o ouvanju prirodne sredine. Razvijanje interesa kod uenika za usvajanje gradiva o klimi BiH. Razvijati osjeaj uvanja ljepota nae domovine te upozoravanje na svijest i mogunost

Metodom izlaganja i razgovora te koritenjem zidne karte traiti od uenika da objasne koje su tri prirodno geografske cjeline BiH i pozvati uenike da na karti pokau okvirne granice nizijske Bosne, planinske i Niske (Mediteranske) Hercegovine . Nabrojati vrste stijena koje grade reljef BiH (specijalno sedimentne koje grade vei dio Bosne i Hercegovine). Na kartama treba da pronau najvie planine i planine koje su zaslune za odravanje XIV Zimskih olimpijskih

Direktnim grafikim metodama nacrtati tablicu na ploi sa podacima o povrini i broju stanovnika (u %) pojedinih geografskih regija BiH . Metodom izlaganja upoznati uenike o postanku i formiranju reljefa prije 60 mil. godina i objasniti kako je ledeno doba utjecalo na oblikovanje reljefa u BiH. P onoviti s uenicima endogene i egzogene sile koje stvaraju reljef, nabrojati tipove reljefa, reljefne oblike i navesti primjere tih reljefnih oblika u B iH. Uenicima dati nekoliko pitanja za ponavljanje i uvjebavanje gradiva o klimi, tlu, biljnom i

574

B iH Privre da B iH prirodni i drutveni uvje ti za razvoj priv re de.

Znati znaenje i utjecaj pojedinih reljefnih oblika za razvoj BiH uope. Znanja o faktorima koji utjeu na klimu B iH (znanja o Sunevu zraenju, temperaturi zraka, padavinama i najeim i najznaajnijim vrstama vjetrova). Da znaju pokazati na karti klimatske regije BiH i da znaju navesti i opisati tipove klime i objasniti utjecaj klime na privredni razvoj BiH. Znanja o vrstama tla (pedologija, vegetaciji te o njihovoj geografskoj rasprostranjenosti kroz tri klimatske vegetacijske zone. Znati razlikovati karakteristike jadranskog od rijeka crnomorskog sliva. Znati rijeke jadranskog i crnomorskog sliva/njihove karakteristike), prirodna i vjetaka jezera, ponornica, 2 movare u BiH i termalne i termomineralne izvore (znati pokazati ih na karti). Znati objasniti znaenje rijeka i jezera te ostalih kopnenih voda na kopnu za razvoj BiH i turizma koji se na njima razvijaju. Znati imenovati vode (rijeke, jezera, movare) koje bi trebalo zakonom zatititi. Znati objasniti znaaj podzemnih voda, uzroke i nain njihovog sporog obnavljanja, potrebu da se zatite, znati znaaj obale bosansko-hercegovakog Jadrana. Znanje o broju stanovnika u 2005. godini, prema procjenama. Znati osnovne karakteristike razvoja naseljenosti, razmjetaju i kretanju (dinamici) stanovnitva u BiH. Znati osnovna obiljeja i historijski slijed migracija kao i uzroke vanjskih i unutranjih migracija. (Da znaju razlikovati politike i ekonomske migracije). Znanje o biolokoj, etnikoj, vjerskoj, obrazovnoj i ekonomskoj strukturi stanovnitva. Da znaju uzroke koji su uvjetovali poremeaje u polnoj i dobnoj strukturi stanovnitva BiH. Da znaju odrediti udio stanovnitva u primarnom, sekundarnom, tercijarnom i kvartalnom sektoru

podataka i generalizacija istih: Sposobnost povezivanja usvojenog znanja o reljefu BiH i formiranje geografskog miljenja o meuovisnosti prirodnih i drutvenih procesa, znaaj za razvoj poljoprivrede i turizma BiH. Sposobnost razumijevanja grafikih priloga (klimatski dijagrami). Sposobnost primjene steenog znanja. Sposobnost razlikovanja karakteristika rijeka jadranskog od rijeka crnomorskog sliva. Osposobiti uenike za pronalaenje usvojenih pojmova na geografskoj karti. Razviti sposobnost prepoznavanja znaaja i vrijednosti rijeka, jezera, termalnih izvora za razvoj BiH, a posebno za razvoj turizma. Razviti sposobnost razumijevanja grafikih priloga (profila rijeka, karata hidrogradske mree, tablica o proticaju, itd.) to omoguava istraivako uenje i uenje sa razumijevanjem. Sposobnost analize dijagrama kretanja broja stanovnika BiH od prvog popisa 1879. godine do posljednjeg popisa 1991. godine (analizira grafikone o broju kretanja stanovnitva od 1991-1995. i od 1995 2006. Sposobnost prepoznavanja i uoavanja uzroka i posljedica migracija u BiH. Razvijati kreativnost u radu i osposobiti uenike da uoavaju veze i

pojave poara u razdoblju ljetnih vruina. Razvijati svijesti kod uenika o znaaju tla za proizvodnju hrane te nunost ouvanja prirodne sredine. Izgraditi pravilan stav o znaaju vode na kopnu za ivot ljudi. Navika upozoravanja na elemente ekoloke ugroenosti vode na Zemlji. Razvijati svijest o potrebi borbe protiv oneienja voda, kao i naviku potrebe ouvanja voda na kopnu. Stav o prirodnim ljepotama naih voda. Razvijati stajalite (stav) o potrebi obnove stanovnitva BiH i nunoj pranatalitetnoj politici, zbog negativnog prirodnog prirataja. Shvatanje da BiH u daljnjem razvoju treba mlade, perspektivne i kreativne ljude. Uvaavati pravo svakog ovjeka da odluuje o mjestu rada i stanovanja. Razvijati pozitivan stav prema vjerskoj i nacionalnoj pripadnosti (tolerancija). Razvijati pravilan stav prema vlastitoj naciji, religiji, pismima, jeziku. Pozitivan stav o ravnopravnosti spolova. Razvijati potovanje i ljubav prema naseljima irom BiH. Izgraditi pravilan stav prema ouvanju i zatiti znamenitosti naselja BiH. Razvijanje njegovanje i sticanje navike: upoznavanja obilaska, razgledanja i fotografisanja pojedinih naselja i njihovih znamenitosti ( kola u prirodi). Razvijati osjeaje razumijevanja problema sa kojim se suoava bosansko hercegovaka privreda

igara (Bjelanica, Jahorina, Igman). Pronai na karti BiH najvea krka polja BiH . Uenici treba da ponove pojmove vrijeme, klima, klimatski faktori, cikloni i anticikloni. Koritenje ilustrovanih priloga iz novina. Na osnovu poznatih klimatskih faktora i elemenata treba da navedu i objasne tip klime zaviaja. Kako planinske barijere utjeu na klimu nae zemlje. Izvesti zakljuak da je ovakav reljef presudan za klimu glavnog grada BiH. Metodom razgovora navesti uenika da izdvoje najvanije prirodne karakteristike nastanka razliitih klimatskih faktora u B iH. Na slijepoj karti BiH ucrtati povrinske vodene tokove, ponornice, jezera, termalne i mineralne izvore. Na osnovu iskustva potaknuti uenike da se prisjete svih svojstava voda i poveu ih sa gradivom, koje se obrauje Razgovarati s uenicima o rijekama, jezerima i moru i njihovom znaaju. 1. Koje su osnovne karakteristike rijeka crnomorskog sliva? 2. Opii privredni znaaj bosanskohercegovakih rijeka. 3. Koje je najvee prirodno, a koje vjetako jezero BiH? 4. Navedi i pokai na karti nekoliko banjskih ljeilita u BiH. 5. Koje turistiko znaenje imaju vode na kopnu? 6. Kvalitet kopnenih voda u BiH? Metodom razgovora ponoviti pojmove natalitet mortalitet, prirodni prirataj, gustoa naseljenosti,

ivotinjskom svijetu i zatiti okolia. Metodom razgovora ponoviti kroz pitanja, geografski poloaj BiH, kontinentalnost, jadranska zemlja: Navesti uenike na povezivanje, ve steenih znanja o klimi, klimatskim tipovima BiH. P omo u izradi klimodijagrama. Kroz razgovor, a na osnovu pripremljenih pitanja, razgovarati o najveim rijekama jadranskog i crnomorskog sliva. Razgovarati sa uenicima o karakteristikama rijeka crnomorskog sliva, jadranskog sliva, o njihovom privrednom znaaju: Sa uenicima na slijepoj karti ucrtavati ponornice B iH i upisati njihove nazive, pripremiti grafofolije sa rijenom mreom BiH. P ripremiti grafofolije (plakate sa ucrtanim vjetakim jezerima i HE na njima). Razgovarati o najatraktivnijim turistikim destinacijama, a koje su vezane za vode BiH. Razgovarati o iskustvu sa vodama u B iH. P riprema didaktikog materijala grafikona, geografskih karata i pomonih tekstova. P omagati uenicima pri izradi starosnospolne piramide. Metodom razgovora uvesti uenike u problematiku o (pogodna, voena pitanja) stanovnitvu i naseljima: Voditi razgovor o tome kako i kada su nastali prvi gradovi u BiH? Razgovor o nastanku i razvoju modernih gradski centri BiH? Upoznati uenike o znamenitostima glavnog grada BiH i veih regionalnih centara (uputiti uenike na pronalaenje informacija o ovim gradovima). P riprema didaktikog

575

(razlikovanje tercijarnog i kvartalnog sektora djelatnosti). Znanje o osnovnim razlikama izmeu seoskog i gradskog naselja. Znanje o problemima bosanskohercegovakih sela (opisati gradove B iH i znati osnovne podatke o svakom od 6 najveih gradova BiH). Upoznati uenike o fazama razvoja BiH privrede od manufakturno-industrijske preko socijalistike do tranzicijske faze. Znaju probleme s kojima se suoava savremena bosansko-hercegovaka privreda u tranzicijskoj fazi. Upoznati uenike sa rudama i energetskim izvorima kojima raspolae BiH /rad na geografskim kartama/ leita rudnog bogatstva i lokacije energetskih izvora. Znaju ekoloke probleme vezane za energetski sistem koji utjee na kvalitet zraka, vode i tla. Znanje o nekokurentnosti bh. privrede i potrebi njenog prestrukturiranja, da prehrambena i drvna industrija imaju sve potrebne sirovine na teritoriji B iH ali su nedovoljno razvijene, a samo hemijska industrija (Soda so, D ita, P olihem i Bosnalijek) proizvode plasiraju na trite u okruenju. Upoznati uenika sa pet osnovnih ekonomskih regija na teritoriji BiH. Znati prirodne i drutvene uslove razvoja bosanskohercegovake poljoprivrede i osnovne probleme njenog razvoja. Razlikovanje tri osnovne poljoprivredne regije (karakteristike poljoprivredne proizvodnje za svaku regiju pojedinano). Znati definirati pojam saobraaj i meuovisnost sa turizmom. Opisati razvoj eljeznike i cestovne mree kroz historiju i njen znaaj za razvoj BiH. Objasniti ulogu zranog saobraaja i znati aerodrome u B iH. Upoznati uenike sa preduvjetima i ograniavajuim faktorima razvoja turizma.

razlike izmeu nacionalne i religijske strukture stanovnitva. Sposobnost razumijevanja dobno - spolne piramide, kartograma, geografskih i dr. karata i strukturnih krugova. Razvijati sposobnost usporeivanja i razlikovanja pojedinih sektora djelatnosti. Razvijati sposobnost usporedbe seoskih naselja (brdskih, nizijskih i krakih predjela). Razvijati sposobnost upore ivanja (kompariranja), analize i sinteze, opisivanja i logikog zakljuivanja Osposobiti uenike za razumijeva-nje savremenih procesa koji optereuju bosanskohercegovaku privredu. Razvijati sposobnost primjene steenog znanja o energentima i rudama u svakodnevnom ivotu. Osposobiti uenike za razumijeva-nje tematskih karata i primjenu steenog znanja na fizikoj geografskoj karti BiH. Razvijati sposobnost kartografske pismenosti i osposobljavati uenike za samostalan rad.

(veliki broj nezaposlenih i niska zarada zaposlenih). Izgraivati pravilan stav o mogunostima razvoja bosansko hercegovake privrede. Razvijati interes za nastavni predmet ekoloku svijest naglaavajui utjecaj energetskog sistema na kvalitet zraka i vode u BiH. Stjecati naviku tednje elektrine energije i razvijati pozitivan odnos prema radu. Uvaavati sve promjene u privredi BiH, kao faktore njenog razvoja. Upozoravati na ekoloke probleme izazvane zastarjelom tehnologijom nekih grana bosanskohercegovake industrije. Razvijati svijest o poljoprivredi kao perspektivnoj djelatnosti bosanskohercegovake privrede u sklopu proizvodnje zdrave hrane.

migracije, emigracija, imigracija, vanjske i unutranje migracije itd. Uenici treba da odgovore na pitanja: Gdje stanuju? K oji su faktori utjecali na produenju ivota stanovnika BiH? ta treba uraditi da bi poboljali obrazovnu strukturu BiH? Ima li u vaoj okolini nepismenih stanovnika (uzroci i posljedice)? Na (slijepojdemografskoj karti BiH), uenici treba da unesu mjesta guste i vrlo rijetke naseljenosti (krki predjeli) i da objasne zato je to tako. Na plakatima koje e pripremiti (grupa uenika) treba da nalijepe slike iz novina, ili one koje su sami fotografirali ili nacrtali gradova ili sela u kojima ive i da opiu ta vide na fotografijama ili slikama. Na slijepu kartu BiH unijeti lokacije, glavnih rudnomineralnih bogatstva BiH Izraditi privrednu kartu BiH Da navedu mjesta rudarske bazene koji raspolau sa znaajnijim koliinama (nalazitima) ruda metala, nemetala, energenata. Namjena pojedinih ruda energenata, (objasniti!).

materijala potrebnog za obradu ove nastavne teme. P omoi uenicima pri unoenju na kartu mjesta i podruja rudno-mineralnih leita i energetskih izvora. pomo pri analizi privredne karte BiH (rad u grupama). Izrada folije sa tabelom, folija ispravnih odgovora. Izrada folije sa grafikonom rudnih, mineralnih i energentskih bogatstava i mogunostima njihovog iskoritavanja. Izrada tabele stepena obrazovanosti stanovnitva B iH. Izrada zadataka objektivnog tipa za provjeru steenog znanja.

Saobraajn o -turistike vrijednosti B iH Regionalna podjela B iH: Regija B iH Geoloki aspekti zatite

Razvijati sposobnost upore ivanja i razlikovanja (prednosti i nedostataka) pojedinih vrsta saobraaja. Razvijati sposobnost uoavanja meuovisnosti saobraaja i

Razvijati ekoloku svijest, uenika, te naglasiti utjecaj saobraaja na kvalitet ivotne sredine. Stjecati naviku koritenja razliitih izvora znanja (novine, monografije, turistike vodii, itd.). Uvaavati

Uenici individualno ili sa nastavnikom treba da posjete jednu ili vie turistikih agencija. Da (na asu) prezentiraju svoja iskustva i tok posjete, da objasne pojam propagande marketinga i da zakljue kakav

P riprema didaktikog materijala potrebnog za obradu ove nastavne teme (reljefna karta BiH-) P osjeta nekoj turistikoj agenciji. Metodom razgovora (pitanja) treba utvrditi preeno gradivo: ta je saobraaj, uee u saobraaju, vrste saobraaja, uloga

576

geografske sredine Nastava u prirodi (terensk a nastava)

Upoznati uenike da turizam dostie svoj maksimum u razdoblju Socijalistike Jugoslavije (olimpijske igre - planine), njegov krah 90-tih godina (zbog rata). Znaaj unapreenja bh. turizma za razvoj i zapoljavanje stanovnitva. Upoznati uenike da B iH ima velike turistike potencijale koji nisu u potpunosti, iskoriteni. Znati oblike turizma koji imaju razvojne mogunosti. (turistike destinacije)Da znaju koje su etiri osnovne prirodno i drutveno - geografske regije B iH , znati osnovne karakteristike (prirodne i drutvene). Znanje o glavnim nodalnofunkcionalnim centrima svake od regija i znanje o trenutnom stepenu razvijenosti privrede, kao i mogunosti razvoja svake od regija. Da znaju najpoznatija rudna leita, najpoznatije povrinske i podzemne tokove, kakav je reljef a kakva gustina naseljenosti. Znati elemente ugroenosti geografske sredine (voda, vazduh, tlo). Znati koji su najvei zagaivai ivotne (geografske sredine), metode i sredstava zatite ivotne (geografske sredine). Znati ta je to fenomen staklenika. Znati na koji se nain i koja sredstva unitavaju (nagrizaju) ozonski omota. Na nastavno - naunim ekskurzijama (dva puta u toku kolske godine) upoznati prirodne i drutvene pojave na prostoru B iH i posljedice njihovog djelovanja.

turizma. Osposobljavati uenike za formiranje geografskog miljenja, sposobnosti analize grafikih priloga i primjene steenog znanja kao i razvijanja sposobnosti snalaenja na geografskim kartama. Razvijanje sposobnosti usporeivanja posebnosti turistikih regija kao i primjenu steenog znanja o tipovima i vrstama turizma u B iH. Razvijati sposobnost individualnog rada, te primjene kreativnosti u radu. Sposobnost usporeivanja posebnosti jedne sa ostalim regijama BiH. S posobnost uoavanja veze izmeu razliitih vrsta prirodnih resursa i njihovog znaaja za razvoj regije. P rimjena steenog znanja u svakidanjem ivotu. Sposobnost primjene steenog znanja i razvijanje geografskog miljenja o zatiti ivotne sredine. Sposobnost utjecaja na stanovnike (okolinu) u BiH na rjeavanju problema geoekologije. Sposobnost posmatranja, analiziranja , odvajanja bitnog od nebitnog, uoiti proces i posljedice djelovanja egzogenih sila. Uoiti proces i posljedice djelovanja ovjeka na promjene u prirodi.

dolazak stranih gostiju (bez obzira na politiku, nacionalnu, vjersku i rasnu pripadnost) tolerancija. Izgraivati pozitivan stav prema turistikim mogunostima BiH i razvijati pozitivan odnos prema radu i saradnikom uenju s nastavnikom ili ostalim uenicima u razredu. Sticati naviku pozitivnog odnosa prema radu i naviku rada u grupama i parovima. Stvarati ugodnu, kreativnu i stvaralaku atmosferu u razredu. Razvijati pravilan odnos prema uvanju i zatiti prirode kao i prema prirodnim i drutvenim geografskim ljepotama i razliitostima B iH. Razviti stav o potovanju i ljubavi prema prirodnim ljepotama BiH. Razvijati uvjerenje da svako od nas moe uiniti mnogo na zatiti i unapreenju ivotne sredine i prirodne okoline u BiH. Razvijati naviku korektnog i zatitnikog odnosa prema okolini i prirodi. Razvijati ekoloku svijest o zatiti biljnih i ivotinjskih vrsta na okolini i na prostoru BiH. Sposobnost izraavanja emocija za neke grandiozne oblike koji su posljedice djelovanja prirodnih sila. Razviti sposobnost uoavanja uzroka zagaenosti ivotne sredine i zato to ovjek ini sam sebi.

utjecaj ima propaganda na ovu privrednu gradu u BiH. Unoenje u slijepu kartu najznaajnijih planina, ravnica (reljefnih cjelina) rijeka, jezera, podruja sa veom gustinom naseljenosti i nadalno funkcionalnih centara. (rad u grupama) detaljano opisivanje jedne od etiri regije B iH , ilustracija: prospektima, fotografijama, slikama i drugim grafikim materijalom koji se odnosi na regiju koja se obrauje. Uenici e objanjavati na koji nain se moe ukljuiti u rjeavanje ekolokih problema. Analiza tabelu uea zatienih zona u ukupnoj povriti u BiH, Evropi, Albaniji, Hrvatskoj, Njemakoj i Norvekoj. Organizirati akciju, provoditi kontinuirane akcije na sakupljanja starog papira, ienja kolskog dvorita i okoline. Uenici e objanjavati kako i zato koristiti kante za smee. Posmatranje, postavljanje pitanje, prikupljanje informacija o geografskim objektima koji se posmatraju i posjeuju.

i znaaj saobraaja za razvoj neke drave. Najrazvijenija grana turizma u B iH, turistiki slabo razvijena podruja BiH, koja imaju mogunosti za razvoj itd. P omoi uenicima pri izradi slijepe karte i prezentaciji regije koju obrauje. Uenicima dati pitanja za ponavljanje i uvjebavanje gradiva o geografskom poloaju, klimi, tlu, biljnom svijetu i zatiti okolia u regijama. Metodom razgovora treba uputiti uenike na injenicu da je uee zatienih zona u ukupnoj povrini BiH svega 0,5%, potreba da bar 15-20% teritorije nae drave treba da ue u neki program zatite parkovi prirode, nacionalni parkovi, zatiene zone itd.) po Evropskim mjerilima. P omoi uenicima u organizaciji akcija sakupljanja starog papira i pri izradi plakata upozoravanja stanovnitva na pogubnost nastavka zagaivanja ivotne sredine. Objanjavanje pojava i procesa, koji su se deavali li se deavaju na lokacijama koje uenici posmatraju i prouavaju (kraka korizija i erozija, djelovanje snage tekue vode, vjetra, karakteristike flore i faune, kao i vrste naselja i naina ivota ljudi privredne djelatnosti).

577

Historija/povijest
Tematske cje line / te me CILJEVI I ZADACI, OEKIVANI REZULTATI, OBRAZOVNI ISHODI Znanje historije, proces i sadraj Uiti Evropske i Vanevropske zemlje do Prvog svjetskog rata Interesi velikih sila. E vropski vojno-politiki savezi. Kolonije i borbe za novu kolonijalnu Prvi preraspodjelu. svjetski rat Velike (1914meunarodne 1918.) krize pred prvi svjetski rat. Svijet Nauka, tehnika i izmeu dva kultura na svjetska prijelazu dva rata vijeka. Uzroci i povodi Drugi izbijanja rata svjetski rat Frontovi (ratita). (1939Svakodnevni 1945) ivot. Revolucije u Savremeno Rusiji. doba (1945- Rezultati i 2000). posljedice Prvog svjetskog rata. BiH u XX Versajski mir i vijeku njegove odluke .Nastanak novih drava na evropskom kontinentu .Drutvo (L iga naroda) . Svjetska ekonomska kriza . Stanje i prilike u vanevropskim zemljama od 1918-1939. godine. Liberalna demokratija. Socijalizam. Sovjetski savez (SSSR). Faizam u Italiji .Nacizam u Njemakoj Formiranje saveza sila Osovine. Nunotehnoloka otkria i uspjesi izmeu dva svjetska rata. Obrazovno kulturni ivot. Uzroci i povodi izbijanja rata Prvi ratni period (1939-1943.). Antifaistika koalicija. P rekretnice rata i glavne ofanzive saveznikih Ue nik Zna koje su zemlje najvee kolonijalne sile i njihove kolonijalne posjede. Vojno politike saveze i njihove lanice. P ojam imperijalizam. Meunarodne krize koje su prijetile da prerastu u ratni sukob. Nauna, tehnika i kulturna dostignua na prijelazu dva vijeka. Razumije i moe objasniti kolonijalnu podjelu svijeta. Moe objasniti i razumije zato su izbile politike krize. Razumije znaaj naunog, tehnikog i kulturnog napretka. Zna uzroke i povod izbijanja prvog svjetskog rata. Glavne frontove. Kako je tekao svakodnevni ivot ljudi. Z na revolucije u R usiji. Rezultate i posljedice prvog svjetskog rata . Razumije i moe objasniti zato je borba za novu podjelu svijeta dovela do izbijanja prvog svjetskog rata Razumije i moe objasniti kako su se ratni sukobi odrazili na svakodnevni ivot ljudi i poloaj ena Razumije i moe objasniti znaaj revolucija u Rusiji Moe objasniti i razumije posljedice prvog svjetskog rata. Zna odluke Versajskog mira. Drave nastale nakon P rvog svjetskog rata . ta je Drutvo (Liga naroda) . Razdoblje svjetske ekonomske krize . Politika i drutvena zbivanja u vanevropskim zemljama (Indija, Kina, Japan, Osmansko carstvo (Turska), Arapske zemlje, zemlje Latinske Amerike i SAD-e). Pojam liberalna demokratija. Pojmove: komunizam socijalizam, totalitarna drava, faizam, nacizam .Razvoj Italije i Njemake izmeu dva svjetska rata. lanice sila Osovine. Kako je tekao nauni, tehniki i kulturni razvoj. Z na da navede linosti koje su obiljeile razdoblje. Razumije i moe da objasni razvoj evropskih drava. Razumije i moe da objasni uzroke pojave i posljedice velike ekonomske krize. Razumije i moe da objasni razvoj vanevropskih drava. Razumije znaaj liberalne demokracije. Razumije i moe da objasni posljedice pojave totalitarnih reima. Razumije znaaj nauno-tehnolokih dostignua i kulturnog napretka. Uzroke izbijanja rata. Z na linosti koje su obiljeile period. Uenici razvijaju svijest o tome kakav je bio odnos velikih sila prema kolonijama, kako se razvijala suprotnost i kako su se formirali savezi velikih sila. Razvijaju sposobnost multiperspektivnosti (gledanje na dogaaje iz razliitih uglova).. Razviju svijest o tome kako je razvoj nauke i tehnike uticao na ivot ljudi. Uenici razvijaju svijest o tome da su suprotnosti interesa velikih sila doveli do izbijanja svjetskog sukoba - prvog svjetskog rata, mogu da razlikuju uzroke i povod. Razvijaju svijest o tome kako su ljudi ivjeli u vrijeme ratnih sukoba i kako se mijenjala uloga ena u ratu. Uenici razvijaju svijest o tome da se Versajskim mirovnim ugovorom mijenjala politika karta Evrope, da su formirane nove drave u Evropi . Mogu da objasne politika kretanja i drutvene sisteme nakon Prvog svjetskog rata Uenici razvijaju svijest o tome kako dolazi do politikih preokreta u zemljama liberalne demokratije. Mogu da nabroje slinosti i razlike totalitarnih reima u Evropi. Razvijaju svijest o tome kako se ekonomska kriza odraava na ivot ljudi, da je zavretak rata donio promjene i na drugim kontinentima, da su se najvee promjene odigrale u A ziji gdje jaa nacionalna svijest i demokratija. Razvijaju svijest o tome kako se velika Uenici analiziraju izvore koji iz razliitih perspektiva govore o kolonijalnoj politici, razmjenjuju miljenja i izvode zakljuke. Istrauju temu i odgovaraju na postavljene zadatke. Uenici analiziraju razliite izvore, iznose vlastiti stav, razmjenjuju miljenja, rjeavaju postavljene zadatke. Piu istraivake radove o promjenama u svakodnevnom ivotu u vrijeme ratnih sukoba. Analiziraju izvore, istrauju teme, razmjenjuju stavove, odgovaraju na pripremljene zadatke. U grupama istrauju zadatu temu i prezentiraju je na portfoliu Uenici analiziraju razliite izvore, razmjenjuju miljenja iznose vlastiti sud, na osnovu osnovu istraivanja teme izvode zakljuke. Uenici analiziraju razliite izvore, iznose vlastite stavove, uestvuju u aktivnostima uenja na asu. Jasno formulie ciljeve asa. P riprema analizu izvora u skladu sa postavljenim ciljevima. P riprema zadatke za uenike. Odreuje kriterije za procjenu znanja i ocjenjivanje uenika. P riprema pitanja za analizu izvora u skladu sa postavljenim ciljevima asa, usmjerava aktivnosti uenika na asu i na osnovu jasno postavljenih kriterija ocjenjuje uenike. P riprema analizu izvora (formuliu pitanja za analizu) u skladu sa postavljenim ciljevima asa. Organiziraju i usmjeravaju aktivnosti uenja na asu. Definiu kriterije za procjenu znanja uenika u skladu sa postavljenim ciljevima asa . P riprema aktivnosti uenja na asu u skladu sa postavljenim ciljevima, kreira poticajno okruenje za uenje. Usmjerava aktivnosti na asu. Definie kriterije za ocjenjivanje. P ripremaju aktivnosti uenja na asu u skladu sa postavljenim ciljevima. Formuliu pitanja za analizu izvora i pripremaju zadatke za uenike. Kreiraju poticajno okruenje za uenje. Usmjeravaju aktivnosti uenja. Izgrauje kriterije za ocjenjivanje. Nastavnici pripremaju procesuiranje uenja u skladu sa postavljenim ciljevima. Izrauju smjernice za planirane aktivnosti uenja. Daju jasna uputstva i usmjeravaju aktivnosti uenja. P ripremaju i koriste razliite tehnike uenja i analizu razliitih izvora. P rimjenjuje koncept multiperspektivnosti. Organizuju posjete muzeju ili kulturno historijskim

Vrijednosti, stavovi, ponaanje

Aktivnosti uenika

Aktivnosti nastavnik a

578

snaga (19431945.).P oraz sila Osovine. Osnivanje OUNa. Blokovska podjela. Najvee politike krize i ratovi. Nastanak bloka zemalja treeg svijeta i njihova politika. Nastanak i irenje evropske zajednice. Pad komunistikih reima i nova realnost. Nauna, tehnika i obrazovno kulturna dostignua. Elektronsko doba. BiH u prvom svjetskom ratu. Stanje i prilike u BiH izmeu dva svjetska rata: Kraljevini SHS/Jugoslaviji (politiki, privredni i obrazovnokulturni ivot). BiH u II svjetskom ratu (1941-1945). P oslijeratni period (19451990). D isolucija SFR Jugoslavije i sticanje neovisnosti. Meunarodno priznanje Republike BiH. Rat i njegove posljedice. Dejton. Postdejtonski period do 2000. godine.

Ratne operacije (1939-1943.). Formiranje antifaistike koalicije. P rekretnice rata (bitke) i tok ofanziva saveznikih snaga. Zavrne ratne operacije. P oloaj ena i djece u ratu. Posljedice rata. Razumije i moe objasniti uzroke rata. Razumije i moe objasniti tok rata. Razumije znaaj antifaistike koalicije. Moe objasniti poloaj ena i djece u ratu. Razumije i moe objasniti posljedice rata. Kada i zato je odran Nirnberki proces. Kada i zato je osnovana OUN, vojno politike saveze, politike krize i ratove, nastanak evropske zajednice. Komunistike zemlje i pad komunistikih reima, najvanija dostignua iz oblasti nauke i tehnike, kulturne tokove, razumije i moe objasniti zato je odrano suenje u Nirnbergu, razumije znaaj osnivanja OUN-a. Moe objasniti i razumije zato su formirani vojno - politiki blokovi nakon II svjetskog rata. Moe objasniti i razumije zato je dolo do velikih politikih kriza i lokalnih ratova. Moe objasniti i razumije politiku zemalja treeg svijeta. Moe objasniti i razumije znaaj formiranja evropske zajednice. Razumije znaaj naunog i tehnolokog razvoja. Moe objasniti i razumije kulturne tokove. P rilike u BiH u toku Prvog svjetskog ratu. P olitika, drutvena i kulturna zbivanja u BiH izmeu dva svjetska rata. Stanje u BiH u II svjetskom ratu ivot pod okupacijom. Politiki i ekonomski poloaj BiH od 1945. do 1990. godine. Disoluciju Jugoslavije. Razvoj nauke i kulture u B iH u drugoj polovini XX vijeka. Meunarodno priznanje Republike BiH. P olitiki, drutveni i ekonomski razvoj BiH od 1996-2000. godine. Razumije i moe da objasni prilike u BiH za vrijeme I svjetskog rata. Razumije i moe da objasni razvoj B iH izmeu dva svjetska rata. Moe da objasni i razumije prilike u BiH za vrijeme II svjetskog rata. Razumije i moe da objasni poloaj BiH u jugoslavenskoj federaciji. Razumije i moe da objasni razliite interese jugoslavenskih republika. Razumije znaaj naunog i kulturno razvoja B iH u drugoj polovini XX vijeka. Moe da objasni i razumije tok i posljedice rata. Razumije znaaj Dejtonskog mirovnog sporazuma. Razumije i moe da objasni politiki, drutveni i ekonomski razvoj BiH od 1996. do 2000. godine.

ekonomska kriza odrazila na politiku situaciju i zaotravanje meunarodnih odnosa to je dovelo do ponovnog stvaranja politikih i vojnih blokova, o znaaju formiranja antifaistike koalicije i anlanske povelje, o poloaju i stradanju civila u Drugom svjetskom ratu Uenici razvijaju svijest o znaaju suenja ratnim zloincima u II svjetskom ratu. Razvijaju svijest o ulozi OUN-a u svijetu. Razvijaju sposobnost da sagledaju razliite poglede na formiranje vojno-politikih saveza . Kako se period hladnog rata odrazio na mir u svijetu. Uenici razvijaju pozitivan stav o dekolonizaciji i integrativnim procesima u Evropi i svijetu. Uenici su svjesni da je nauni i kulturni razvoj u XX st. iz temelja izmijenio ivot ovjeanstva. Razvijaju svijest o poziciji B iH u I svjetskom ratu, kako je dolo do formiranja Kraljevine SHS i poziciju BiH u njenim okvirima I kakav je njen privredni i kulturni razvoj. Uenici razvijaju sposobnost da na osnovu primjera iz svakodnevnog ivota, razumiju ekonomski razvoj BiH od 19451990. Razvija pozitivan stav prema tekovinama kulturnog razvoja ovog perioda. Uenici razvijaju svijest o znaaju medija na formiranje javnog mijenja i njihovoj ulozi u vrijeme rata. Uenici su svjesni znaaja Hakog Tribunala, procesuiranja svih ratnih zloina. Izrauju svijest o znaaju ouvanja kulturne batine BiH.

Istrauju i spomenicima. prezentiraju temu. Pripremaju argumentaciju za uee u debatama na asu. Uenici analiziraju razliite izvore, iznose vlastiti stav, razmjenjuju miljenja. Istrauju i predstavljaju temu.

579

(1 as sedmi no, 34 asa godinje)

Tematske cjeline / Te me Mehatronikamainstvo CILJEVI I ZADACI OEKIVANI REZULTATI/ OBRAZOVNI ISHODI Znanje Tehnike kultura: Proces i sadraj Uiti: Ue nik: Prijenos signala i P repoznaje osnovne snage pomou elemente hidraulinih i hidraulikog i pneumatskih pneumatskog sistema. sistema. Osnovni elementi Koristi instrumente hidraulikog za mjerenje sistema, primjena hidraulinohidraulinih sistema. pneumatskih Osnovni elementi veliina. pneumatskih sistema, primjena pneumatskih sistema. Veze izmeu karakteristinih veliina hidraulinopneumatskih sistema. Veza izmeu P repoznaje glavnih elemenata elemente elektromotornog elektromotornog pogona pogona i shvata (elektromotor, radni njihove funkcije. mehanizam, spojni Koristi mjerne elementi instrumente u elektromotora sa elektrotehnici i radnim objanjava greke mehanizmom, do kojih dolazi pri elementi za mjerenju i prikljuivanje na oitavanju. izvor struje). P rovodi mjere Karakteristine zatite na radu. osobine radnih mehanizama (izbor motora, snaga, prikljuni napon .). Primjena pravila i propisa pri provjeri mehatronikih sistema. Izrada osnovne tehnike dokumentacije pri mjerenju. Mjerenje veliina u Razvija svijest o elektronici. znaaju elektronike Signalni ureaji, u ivotu ovjeka analiza signala u (TV, telefon, mehatronikom signalni ureaji). sistemu. Mjeri veliina u Analiza mjernih elektronici, montira, vrijednosti u demontira i otklanja upravljakom kvarove na sistemu. elektrinom Prikupljanje, zvoncetu. elektronska obrada Koristi pojedine podataka i signalne ureaje i memorisanje analizira signale u podataka. mehatronikom sistemu. Osnovni pojmovi automatskog upravljanja. P repoznaje osnovne mehanizme maina: pogonski, prenosni i

Tehniki odgoj

Vrijednosti, stavovi, ponaanje Razvijanje svijesti o utjecaju nauno tehnolokog razvoja na ivot ovjeka. Razvijanje vjetina i navika u cilju profesionalne orijentacije uenika. Afirmacija rada i stvaralatva. Potivanje kunog reda. potivanje i provoenje opih i linih mjera zatite na radu. Shvatanje znaaja modernizacije proizvodnje u cilju poveanja produktivnosti rada. Donoenje sudova i zakljuaka na osnovu provjerenih injenica. Ispoljavanje spremnosti za saradnju i pruanje pomoi drugim. Shvatanje znaaja blagovremene i ispravne komunikacije meu ljudima. Ispoljavanje spremnosti za saradnju. Ispoljavanje spremnosti za primjenu steenih znanja i vjetina u praksi. Donoenje loginih i samostalnih zakljuaka o znaaju tehnikih tvorevina i tehnolokih dostignua u ivotu ovjeka. Razvijanje navike odravanja sredstava za rad, primjene mjera zatite na radu i

Ak tivnosti ue nik a

Aktivnosti nastavnik a

Prate izlaganja i prezentacije predmetnog nastavnika. Paljivo rukuju i odravaju mjerne i kontrolne instrumente. Analiziraju elemente hidraulikopneumatskih sistema.

Mehatronika Elektrotehnika

Analiziraju elemente elektromotornog pogona, uoavaju funkciju i znaaj ovih elemenata, koristei model ili grafiki prikaz. Vjebaju oitavanje pojedinih mjernih veliina i uoavaju greke mjerenja.

Mehatronika e lektronika

Prepoznaju osnovne elemente elektronikog sistema i shvataju njihovu ulogu. Uz prisustvo nastavnika vre mjerenje pojedinih veliina u elektronici, analiziraju rad pojedinih signalnih ureaja uz primjenu oiglednih nastavnih sredstava i shema. Prate izlaganje nastavnika. analiziraju grafike

Ostvaruje radnu i stvaralaku atmosfere u razredu. Izrauje didaktiki materijal. Priprema oigledna nastavna sredstva vezana za hidrauline i pneumatske sisteme (pumpe, kompresori, ventili, mjerni instrumenti) i prezentira njihov rad i funkciju. Bira zadatke i probleme u skladu sa NPP i mogunostima uenika. Postavlja razliite vrste jednostavnih pitanja u cilju podsticanja uenika na razmiljanje i davanje ispravnih odgovora. Priprema modele elektromotornog pogona, crtee i sheme. Koristi model interaktivne nastave. Podstie uenike na samostalnost i kreativnost. Priprema elektronike elemente i upoznaje uenike s njihovom funkcijom i montaom. Priprema mjerne instrumente, upoznaje uenike s njima, obuava ih u oitavanju mjernih veliina i u uoavanju greaka u procesu mjerenja. Objanjava uenicima vanost signalnih ureaja u zatiti objekata, imovine. Priprema oigledna nastavna sredstva i izlae nastavnu grau, vodei rauna o mogunostima i potrebama uenika. Prua neophodnu pomo uenicima pri sagledavanju utjecaja mehanizacije na produktivnost rada. Priprema grafike prikaze rada pojedinih tipova mehatronikih ureaja i objanjava

Automatik a i siste m upravljanja

580

Obnovljivi izvori energije

Automatizacija procesa rada. Podjela automatiziranih sredstava za rad (sredstva za rad sa mehanikim upravljanjem, sredstva za rad sa elektronskim, odnosno numerikim upravljanjem, sredstva za rad za kombinovanim upravljanjem). Prednosti automatskih maina za obradu metala nad klasinim mainama. CNC maine - nain upravljanja. Energija uspostavljanje korelacije sa sadrajima iz fizike. Podjela izvora energije (obnovljivi izvori, neobnovljivi izvori). Obnovljivi izvori energije (vodeni tokovi, plima i oseka, vjetrovi, energija sunca). Problemi energije u svijetu.

izvrni. Uoava prednosti maina sa automatskim upravljanjem nad klasinim mainama, kao i utjecaj mehanizacije na produktivnost proizvodnje.

zatite okoline. Afirmacija znanja i stvaralatva Razvijanje svijesti o potrebi racionalnog koritenja energije i potrebi ouvanja okoline.

priloge i druga oigledna nastavna sredstva i izvlae zakljuke o znaaju automatike u sistemu proizvodnje.

njihov rad. Skree panju uenicima na: mogue kvarove na pojedinim elektroinstalacijama, alatima i aparatima. Prua prvu pomo u sluaju povreda .

Uoava i razumije: znaaj energije u savremenom svijetu, prednosti obnovljivih izvora energije nad neobnovljivim proces transformacije energije.

Analiziraju grafike priloge na kojim su prikazana pojedini obnovljivi izvori elektrine energije. Uoavaju znaaj finalne energije u: industriji, domainstvima, saobraaju.

Izborn i dio (konkretan program izbornog dijela utvruje nadleni organ kole na osnovu potreba lokalne zajednice, interesa uenika i mogunosti kole).

Proirivanje znanja i sticanje novih znanja iz jedne od sljedeih oblasti: a) Robotika, b) CNC maine, c) Saobraaj, d) Zatita ivotne okoline.

P roiruje ve steena znanja iz pojednih oblasti koje odabrao za izbornu nastavu. Samostalno prouava odabrane oblasti, prikuplja informacije i podatke, stie vjetine, posmatra i zakljuuje.

Dosljedno izvravaju sve zahtjeve nastavnika u individualnom, grupnom i frontalnom radu. Uoavaju vanost korelacije nastavnih sadraja Tehnike kulture i ostalih predmeta. Pored udbenika i osnovne literature koriste i druge izvore: enciklopedije, prirunike, Internet (po mogunosti). Uestvuju u izradi ilustracija-crtea, prate zanimljive lanke i informacija sa medija, kreiraju obrazovni pano.

581

Likovna kultura
(jedan as sedmino - 35 asova godinje)
STVARALAKE KARAKTERISTIKE-OSTVARIVOST LIKOVNE PRAKSE I PROCESA PROGRAMSKI SADRAJI POTICAJNE LIKOVNO- PROBLEMSKE PREFERENCIJE, CJELINE LIKOVNO - DIDAKTIKI MEDIJI 1 . TAKA I LINIJA Neposredno okruenje uenika, Istraivati, oznaavati, prepoznavati enterijer i eksterijer: i likovno oblikovati liniju u njenoj ljudi pri razliitim sutinskoj dominantnosti aktivnostima, pojave u prirodi, razlikovanjem, predjeli, sportske, aktivnosti, (dominacija u likovnom kontekstubiljke, objekti, vanjski prostor, pravih i krivih, mlitavih i snanih. unutranji prostor, likovno konstruktivnih i konturnih linija u transponovanje naslonjeno na slici-crteu. iskustva nastanka Razmiljanje i likovno zahvatanje nekih umjetnikih djela: Antika, kada je u pitanju umjetnika Renesansa, Barok, Moderna skulptura, graevina kao samostalni umjetnost i sl. dominirajui faktor, dominacija I dalje raditi na povezivanju meu ravnim, krivudavim, sadraja sa drugim nastavnim iskidanim, ravnim i lunim, predmetima, povezivanje sadraja mekanim, otrim i tvrdim, u drugih nastavnih oblasti: inventivnosti tehnikih-preciznih, maternji jezik /pripovijetka, spontanih-neobuzdanih. prozni tekst, roman, pjesma, U svom okruenju, moi uoiti i biti dramski tekst . ./, sposoban prepoznati i predstaviti, matematika, informatika, donekle vjebanjem, umjetnost biologija, historija / povijest, linije, po obrascima (Leonarda, geografija / zemljopis, muzika Rafaela, Direra, Engra, Degasa, /glazbena/, tjelesna i tehnika Tuluz Lotreka, P ikasa, Mondriana, kultura, bh. Vazarelija. kulturna batina . . . Posebno isticati dominantnost -Upotreba: kvaliteta linije u grafikom izrazu i (udbenika za VIII/IX razred tehnikama: kolograf-formiranjem (likovna kultura). Odgovarajue tiskovne povrine ljepljenjem reprodukcije ili pripremljene jednostavnih materijala, grafofolije, dijaprojektor-slajd, monotipijom, graviranje u maniri video DVD materijal, multimedistruganja, grebanja i urezivanja, ja video). suha igla, suha igla komibinovana sa kolografom, gipsorez, linorez, drvorez. Harmoniju skladnost - upoznavati i likovno misaono zahvatiti kao kategoriju bliskog ili slinog. Preko umjetnosti i umjetnikih programa kroz historiju nastanka umjetnikih djela - harmoniju, gledati, uoavati i razlikovati kao skladniju simetriju i likovnu proporciju. (Antika iskustva). Harmoniju uoavati i likovno memorisati vjebama, kao usaglaenost dijelova meu sobom i u okviru cjeline. (renesansna iskustva). Harmonija proporcija-usklaenost slinosti i razlika. Harmonija funkcije to je ine razliiti predmeti koje povezuje ista funkcija. CILJEVI LIKOVNOOB RAZOVNI Izraajne mogunosti dominacije likovnog kvaliteta linije, moi je prepoznati na umjetnikim radovima i biti sposoban primijeniti u svom likovnom izrazu kao aktivnu dominantnost koja likovno istie svoju funkciju u slubi percipiranog, ili vizibilno shvaenog motiva-teme. U svim dostupnim tehnikama suhim i kombinovanim crtaim ili slikarskim, isticati ovu funkciju u likovnoj obradi. P osebno pristupiti grafikim tehnikama i kroz njihovu manipulaciju i grafiki izraz kreirati predloak ili tiskovnu formu oblikujui rad sa dominirajuim linijama i njenim vrijednostima. Takoer primjenom najrazliitijih tehnika i materijala, po slobodnom izboru graditi, osmiljavati i vrednovati harmoniju bliskih i dalekih redova. P redstavljatioblikovati razliite tipove harmonije: harmoniju slinosti. funkcije i simbola: uoivi najbolje relacije i kompozicioni sklad, oblicima i likovima. LIKOVNO-ODGOJNI - Usvajanje pozitivnih stavova i odnosa prema likovnoj umjetnosti i estetskim vrijednostima, produbljivanje sposobnosti vrednovanja sadraja i ideja - Otkrivanje zakonitosti i estetskih vrijednosti, kao i mogunosti primjene perspektive u predstavljanju motiva i sadraja: afirmacija preferencija na likovne poticaje i didaktike medije, a samim tim isticati razvijanje kritikog miljenja, formiranje stavova i odnosa prema pozitivnim vrijednostima, ljubavi prema domovini, ouvanju kulturne batine i prirodne okoline /zaviaja i svjetskih vrijednosti/. - Dalji rad na njegovanju pozitivnog odnosa prema radu: inicijativi

582

2. PLOHA Osjeaj i razvijanje sposobnosti zapaanja razlika na objektivnom sagledavanju stvari, pojava i likovnih predstava. Ove razlike prepoznati i rjeavati likovnim medijima u cilju pojaavanja i vrednovanja istiui takve meusobne karakteristike. Poseban i odabran pristup uviati u smislu konkretnog shvatanja da u kontrastima obavezno te osobine dolaze i prepoznaju se u razlikama. Naroito primjenjivati zakonitosti u kojima se realizuju takvi odnosi gdje ritam i dinamika koje svuda zapaamo najee nastaju zbog intervala i kontrasta. Teiti za isticanjem oznaavanjem i likovnim prezentiranjem u kojima i preko kojih se manifestovanje pojava ne moe likovno shvatiti niti predstaviti, bez njihovih suprotnosti. Poeti od osnovnih primjera o razlikama: hladnou primamo kao suprotnost toplome. Meko kao suprotnost tvrdome, glatkou kao suprotnost hrapavom. Karakteristinost pojma kontrasta izdvojiti posebno izmeu svijetlog i tamnog sa naglaskom da sva slijedea likovna promiljanja zasnivamo na injenici oblike zapaamo vie po njihovim razlikama i kontrastima. Kod valera crno i bijelo su dvije krajnosti-najvei kontrast. Kontrastne osobine harmonije boja komplementarni kontrast: crvena-zelena, utaljubiasta, plava-narandasta. U umjetnosti se kontrasti koriste da bi se pojaao intenzitet, unijela preglednost jasnoa, ostvario ritam i uopte vea dinamika. Aktivnosti na identifikovanju opeg svojstva ritma. Ponavljanje dva ili vie motiva s razliitim intervalom-pauzom-razmakom ili posebnim likovnim podatkom. Razvijati osjeaj recepcijom na umjetnost ili traenje aspekta koji odreenu cjelinu iripomjera, zahvaljujui njenom ponavljanju. Uoiti "friz""rozetu"gdje ritam upravo stvara ivost a istovremeno uspostavlja red i preglednost. P onavljanjem veine inilaca, ritmikim izmjenama-naroito oblik i veliina. Zahvatiti sadraje gdje simetrian raspored ostvaruje prostorno jedinstvo-simetrija ima statini karakter. Simetrini oblici u umjetnosti-ornamentalne forme. Asimetrini nain organizacije dinamika. 3. BOJA Izraajne mogunosti svojstva boje: Vizija na svijet svjetlosti i boja. Karakter koji objanjava da su boje posljedica svjetlosti i manifestacija cjelokupnog ivota,(vizuelnog i vozibolnog). Ispoljenost karaktera oblika uz uee boje. Boje inspiriu i vano su sredstvo likovnog izraavanja. Duh se ovjekov razvija pored ostalog upotrebom boja od Egipana, Grka, Asiraca, Kineza, Japanaca. Kombinacijom boja slijedila je obrada pri izradi odjee, slika, mozaika.

Neposredni predmeti, stvari iz okruenja uenika, enterijer i eksterijer: pokretne pojave u razliitim aktivnostima, pojave u prirodi, predjeli, biljke, objekti, vanjski prostor, unutranji prostor-oblika. Akvarel, gva, tempera, tu, kola razliitim materijalima, pastel /suhi, votani/, flomasteri u boji /za manje formate radova/, tuevi u boji. I dalje raditi na povezivanju sadraja sa drugim nastavnim predmetima, povezivanje sadraja drugih nastavnih oblasti: maternji jezik /pripovijetka, prozni tekst, roman, pjesma, dramski tekst /, matematika, informatika, biologija, historija /povijest, geografija / zemljopis, muzika /glazbena/, tjelesna i tehnike kulture, bh. kulturne batine . . . . . -Upotreba: (udbenika za VIII/IX razred (likovna kultura). Odgovarajue reprodukcije ili pripremljene grafofolije, dijaprojektor-slajd, video DVD materijal, multimedija video).

Biti sposoban prepoznavati i uoavati stvarajui predstave, inicirajui razliite razlike-kontraste. Koristiti se odnosima suprotnosti /komplementarnim kontrastima, nainom primjene boja i drugih likovnih elemenata u cilju ostvarivanja gdje bi sve likovne injenice bile upravo zapaane na osnovu njihovih razlika. - Primjene odnosa toplohladno-toplo ili odnosa hladno-toplo-hladno, pri koloristikoj orkestraciji teiti veoj dinamici naroito valerskim kontrastom. Razvijati ponaanje kontrasta s pomou inverzije, oblika i valera, harmonijom oblika. Razumijevati, postavljati, likovno interpretirati dinamiku masa u prostoruritam. P ostavljati i analizirati ritam dominacijom smjera. Razumijevati odnose nastanka i prikaza utjecajem intervala na ritam. Uoavati ritam sre ivanjem ritmikih izmjena: izazvana nestabilnou u vidnom polju: V. Vazareli. Komponovati analizirati i vrednovati smisao simetrije.

- Usvajanje pozitivnih stavova i odnosa prema likovnoj umjetnosti i estetskim vrijednostima, produbljivanje sposobnosti vrednovanja sadraja i ideja. Razvijanje sposobnosti posmatranja, diferenciranje vanog od manje vanog kada su u pitanju odnosi suprotnog i razlika. Povezivanje pojmova, uoavanja, zakljuivanja, sposobnost snalaenja u rjeavanju novonastale situacije, razvijanje likovne kreativnosti, konkretnog i apstraktnog miljenja, bogaenje mate. Otkrivanje znaaja i mogunosti primjene kontrasta-razlika suprotnosti, dinamike simetrije. Razvijanje kritikog miljenja, formiranje stavova i odnosa prema pozitivnim vrijednostima, ljubavi prema domovini, ouvanju kulturne batine i prirodne okoline /zaviaja i svjetskih vrijednosti/. Njegovanje pozitivnog odnosa prema radu: inicijativi

Poseban izbor predmeta i stvari iz ueg i ireg okruenja: pokretne pojave u razliitim aktivnostima, pojave u prirodi, predjeli, biljke, objekti, vanjski prostor, unutranji prostor. Slobodne dekorativne Kompozicije. Akvarel, gva, tempera, tu, kola razliitim materijalima, pastel /suhi, votani/ tuevi u boji.

Uvoditi uenike studioznijem prepoznavanju i uoavanju stvarajui predstave, inicirajui razliite razlike izraajnih mogunosti i svojstava boje. Kontrolisati opaajne doivljaje boje. P otvrivati svojstvo da boja ovisi od talasnih duina svjetlosti. Likovnim rjeenjima odgovoriti na karakteristiku boje kao prostorne funkcije. Tehnologijski pristup mijeanja boja.

- Usvajanje pozitivnih stavova i odnosa prema likovnoj umjetnosti i estetskim vrijednostima, produbljivanje sposobnosti vrednovanja sadraja i koji proistiu iz ulnosti i ljepoti boje. Razvijanje sposobnosti posmatranja, obojenosti, svjetlosti i snazi boje. Povezivanje pojmova, uoavanja, zakljuivanja, sposobnost snalaenja u rjeavanju novonastale situacije, razvijanje likovne kreativnosti, konkretnog i apstraktnog miljenja, bogaenje mate.

583

Grci su bojili skulpturekineska glazirana keramika, glazurom toplim i hladnim bojama. Rimska-bizantska umjetnost: koritenjem boje kamena, keramike i stakla. Zajedniki skup osnovnih boja daju osjeanje potpunosti punoe, ravnotee. Dopunjavanje kolorita do potpunog broja osnovnih boja u parovima komplementarni sklad. Istraivanje komplementarnosti i slikarska obrada tog optikog dejstva. Boja ima sopstvenu: svjetlinu, prostornost njena snaga djelovanja na okolinu, volumen, njeno zahvatanje prostora po dubini, toplotu, hladnou - njihov utjecaj na emocije, ritam to ga obrazuju njen kontrast i harmonija, materijalnost - upotrebom nijansi dominacijom vie tonaliteta. Uzajamni odnosi boja proiruje i obogauje dejstvo boja. Boja ima tonsku gradaciju, veu i manju zasienost. Mijeanje bojom (aditivno-supstraktivno), izvedenost boje. Prostorna funkcija boje-jednobojne kombinacije, oblikovanje prostora, (monohromna kombinacija), dodavanje crne i bijele i komplementarne-umnoavanje harmonijske mogunosti. Dvobojne kombinacije, oblikovanje prostora,(veliki intervali), uta plavo-ljubiasta, crvena-plavo-zelena, plava-naranasta. Trobojne kombinacije, vjeba po krunom spektru Osvald. etvorobojne kombinacije, po istom postupku. Uzajamno djelovanje vie boja, vjebe harmonije boja. Svojstva kontrasta boje: J. Iten (sedam vrsta kontrasta). Ritam boje: potreba za dinaminim odnosima. Ravnotea boje: potreba za uskla ivanjem ,tona-svjetline i zasienosti. Boje vezane za predmete koje tumae (simbolika boje). Kolorit boja: odabir koloristikih vrijednosti. Gama boja: dominacija jednog hromatskog podruja iz skale boja.

I dalje raditi na povezivanju sadraja sa drugim nastavnim predmetima, povezivanje sadraja drugih nastavnih oblasti: maternji jezik /pripovijetka, prozni tekst, roman, pjesma, dramski tekst . ./, matematika, informatika, biologija, istorija /povijesti, zemljopis, muzika /glazbena/, tjelesna i tehnika kulture, bh. kulturne batine . . . . . -Upotreba: (udbenika za VIII/IX razred(likovna kultura). Odgovarajue reprodukcije ili pripremljene grafofolije, dijaprojektor-slajd, video DVD materijal, multimedija video).

P itanje organskih i neorganskih boja. M ijeanje pigmenata, odnosi koji vladaju u spektru trebaju imati svrhu prostorne funkcije boja. Koristiti se odnosima kombinacija boja u cilju obogaivanja prostora. (V. V. Gog, E. Munk, Vermer, V. Delft, K. Mone).

Otkrivanje znaaja i mogunosti primjene mnogih svojstava i izraajnih mogunosti boje. Razvijanje kritikog miljenja, formiranje stavova i odnosa prema pozitivnim vrijednostima, ljubavi prema domovini, ouvanju kulturne batine i prirodne okoline /zaviaja i svjetskih vrijednosti/. Njegovanje pozitivnog odnosa prema radu: inicijativi.

4. POVRINA Linearna tekstura: Ispitivati i likovno odreivati kvalitet povrina na stvarima, predmetima koristei se linijom linearnim konceptom. Postupno prevoenje posmatranih reprodukcija u cilju rjeavanja plastinosti, svjetlo sjene i vrijednosti obojenih povrina, linijom. Bogatstvo linearnog u realizaciji vienih objekata, pojava. Likovno osmiljavanje vizibilnih situacija unutar kojih se moe graditi tekstura-koja odgovara individualnom senzibilitetu, uenika. Crtanje upotrebom i koritenjem raznovrsnosti snage linije i to od otre do tvrde, isprekidane, takaste.

Obiljeja i pojave iz prirode, segmenti materijalne stvarnosti, (stijena, plima-veliki val plime, ograda, nasip, kamen-sitniji oblutci, niani, steci. Kronje, razno rastinje, rue, lie. Kompozicije perom nastale nakon vienja teksture kroz lupu (potka tkanine), kolanovina, strip, reprodukcioni materijali u razliitim bojama.

Razumijevanje linearnog koncepta kao postupka u kojem su sada iskoritene sve mogunosti likovnog karaktera linije - linearnosti u svrhu pokazivanja i oznaavanja teksture. Japanski drvorez, renesansni rezbari, grafiari. Dalje razvijati sposobnosti da se linijom maksimalno izraze u likovnom smislu.

Njegovanjem pojma teksture, uviati i uvaavati pravilo da upotreba teksture treba biti u skladu sa cjelinom. Odnosom prema klasinoj umjetnosti uiti i likovno propitivati, posvetiti svoju panju, (Rembrandt, bakrorezi, Rubens, Direr na svojstven nain obogatio umjetniku teksturu linearnim rezom). Njegovanje senzibiliteta i snage linije. Prihvatiti i likovno razmiljati da je u pravilu racionalnosti osnovno.

584

Upotreba grafike-suha igla, rad sa predlocima od ice. Crtanje (simuliranje teksture-ukrtanjem linija rafurom: izraavanje glatkoe ,hrapavosti, zguvanosti-draperije, ispletenosti, zrnatosti. Posmatranje tkanja kroz lupu, traenje smisla u preklapanju, razdvajanju, susretu linijskog tkanja i potke. -Razliitost simulirane teksture: unakrsnom tehnikom pera, takastom tehnikom pera, povlaenje suhom etkom u jednom pravcu i unakrsno, pricanjem crnim na bijelo i obrnuto, pricanjem kroz mreu, nanoenjem sunerom i grafikim valjkom. Sadrajna osnova odreuje formu. Stvaralatvo usmjereno sadrajnom predstavljanju - ueem rekomonovanja fotomontaom. Sadraje vezati za oblike i njihove matom razraene karakteristike-povezivanje oblika, ljudi, ivotinja itd. (S. Dali, M. Ernst, I. Tangi i sl.) Fantastika u svijetu oblika: opaanje okoline bez uea uobiajene logike: Realizacija oblika spajanjem fotomontaom suprotnosti. 5. MASA I PROSTOR Suprotnost je rezultat razlika u kontrastukontrast oblika i veliina: kontrast u svim motivima raspore ivati po naelu odjeljivanja, razdvajanja i izdvajanja oblika. Naelo veega i manjega, ravnomjernog ili neravnomjernog skupljanje likovnih injenica u formatu i u odreenom prostoru gradei kontrast prema cjelini. Izvoenje likovnim transponovanjem vie varijacija u kojima vlada kontrast veliinom oblika. Upotrijebiti inverziju oblika sa dodatnim obradama: uveanjem i smanjivanjem odreenih pojedinosti: raznim tehnikama umetanje dinaminoga u statini oblik-sloenije ornamentalne strukture. Aktivne i pasivne plohe, oblici u veliinama, ovisno o materijalu i postupku. Razmjetanje udubljenja i izboenja (mala plastika) KOMP OZICIJA Komponovanje predstavljanje u okviru odreenog prostora - rad grupe, likovna kombinatorika Kombinatorika s formatom Graenje jedinstva u raznolikosti, napetost i protivrjenost u likovnom smislu, prisutnost vie likovnih elemenata u predstavi i u kompoziciji.

Kompozicijageometrija i tekstura. Tajanstveni svijet, moj filmski prikaz scene. I dalje raditi na povezivanju sadraja sa drugim nastavnim predmetima, neoekivani susreti stvari i bia: upotreba makaza, ljepila, skalpela i sl. Povezivanje sadraja drugih nastavnih oblasti: informatike, biologije, historije umjetnosti - BiH kulturne batine . . . . . - Upotreba: (udbenika za VIII/IX razred(likovna kultura).Odgovarajue reprodukcije ili pripremljene grafofolije, dijaprojektor slajd, video DVD materijal, multimedija video). Koliba i livada, empresi kraj rijeke, izlazak sunca. Nova arhitektura, trgovaki centar, (grupni rad) oblikovanje - graenje Veliki dekor na ulazu Odreenog objekta. Oblikovanje glinom, siporeksom, kartonom mekani lim-folija Slikarski teni materijali, kolane aplikacije, konstrukcija mosta, naselje u brdu, kostim za moju ulogu. Razliiti materijali. Dizajn: Trougao i BiH Komponovanje iz kruga, komponovanje iz kvadrata - vei formati papira, kartonske podloge, ambalani papir troslojni karton. Upotreba udbenika za VIII/IX razred (likovna kultura). Odgovarajue reprodukcije ili pripremljene grafofolije, dijaprojektor-slajd, video DVD materijal, multimedija video).

Udruivanje iskustva povezanog sa osjeajem vida i dodira - stvaranje potpune predstave o posebno odabranim modelimatemama teksture. Osposobljavati uenike da vide likovne forme, njeno djelovanje je onda bogatije i dublje.

Navikavati i dalje ustrajavati na recepciji i razvoju likovne kulture, likovnog i vizuelnog miljenja, preko umjetnostiModerna umjetnost, P . Mondrian - razrjeavanje suprotnosti: K. Maljevi: rotiranje i umnoavanje veih i manjih cjelina Obrazovati smisao koji uenika obogauje za razumijevanje diobe: vee gore, manje dole i obrnuto po obojenosti oblika ili povrina. A. Kalder, mobilna skulptura, Brancusijeva skulptura - eskimske maske

Izbjegavati kod isticanja i izraavanja teksture monotoniju ali isto tako vano i veliku raznorodnost upotrebljenih tekstura. Doivljaj umjetnosti i recepcija na umjetnika djela, stalno percipirati preko njegove forme. Strukturu forme ine svi elementi likovni kao i ostala likovna sredstva, uenike navikavati da su to ujedno i forma i sadraj. Isticati kod uenika smisao za neoekivani obrt i spoj, s ime obrazuju novi dogaaj priu, fotomontaa. Razvijati osjeaj snage simbola upotrebom gotovih slika-tiska. Povezivanje pojmova, uoavanja, zakljuivanja, sposobnost snalaenja u rjeavanju novonastale situacije, razvijanje likovne kreativnosti, konkretnog i apstraktnog miljenja, bogaenje mate. Razvijanje kritikog miljenja, formiranje stavova i odnosa prema pozitivnim vrijednostima, ljubavi prema domovini, ouvanju kulturne batine i prirodne okoline /zaviaja i svjetskih vrijednosti/. Njegovanje pozitivnog odnosa prema radu: inicijativi Produbljivati osjeaj da su uzrok zapaanju ritma i dinamike, upravo intervali i kontrasti. Teiti da kod uenika razvijamo takve perceptibilne navike o tome da je uinak dogaanja likovnog prikazivanja u smislu zbijanja, napredovanja, uzmicanja veliina i oblika imanentno samim oblicima ime je istovremeno rijeen kontrast. U skulpturi od antike do novijeg vremena uoiti odlike rasporeda i obrade masa. Razvijanje kritikog miljenja, formiranje stavova i odnosa prema pozitivnim vrijednostima, ljubavi prema domovini, ouvanju kulturne batine i prirodne okoline /zaviaja i svjetskih vrijednosti/. Njegovanje pozitivnog odnosa prema radu, inicijativi.

585

OEKIVANI REZULTATI KROZ STRUKTURU PROGRAMA

U enici kroz praktian rad nastavljaju na usvajanju i proirivanju steenih znanja o likovnim oblastima i na inu upotrebe razliitih materijala i sredstava za kreativni/stvarala ki proces u likovno problemskim cjelinama, njenim poticajnim preferencijama i didaktikim medijima. Ta ka i linija: Istraivati, oznaavati, prepoznavati i likovno oblikovati liniju u njenoj sutinskoj dominantnosti-razlikovanjem (dominacija u likovnom kontekstu-pravih i krivih, mlitavih i snanih, konstruktivnih i konturnih. Razmiljanje i likovno zahvatanje kada je u pitanju umjetnika skulptura, Dominacija meu ravnim, krivudavim, iskidanim, ravnim i lu nim, mekanim, otrim i tvrdim, u inventivnosti tehni kih-preciznih, spontanih-neobuzdanih. Mo i uoiti i biti sposoban prepoznati i predstaviti, donekle vjebanjem umjetnost linije, po obrascima (Leonarda, Rafaela, Direra, Engra, Degasa, Lotreka, Pikasa, Mondriana, Vazarelija). Posebno isticati dominantnost kvaliteta linije u grafikom izrazu i tehnikama. Harmoniju - skladnost - upoznavati i likovno misaono zahvatiti kao kategoriju bliskog ili sli nog. Preko umjetnosti i umjetni kih programa kroz historiju nastanka umjetnikih djela harmoniju gledati, uo avati i razlikovati kao skladniju simetriju i likovniju proporciju (anti ka iskustva). Harmoniju uoavati i likovno memorisati vjebama, kao usaglaenost dijelova meu sobom i u okviru cjeline (renesansna iskustva). Mo i predstaviti takvu likovnu cjelinu u kojoj se name u dominantnosti linijom. Boja: Uoiti mnoge izraajne mogu nosti svojstva boje: Vizija na svijet svjetlosti i boja - Karakter koji objanjava da su boje posljedica svjetlosti i manifestacija cjelokupnog ivota (vizuelnog i vozibolnog). Primjenjivati i razumijevati ispoljenost karaktera oblika uz u e e boje. Da boje inspiriu i vano su sredstvo likovnog izraavanja. Da se duh ovjekov zapravo razvija pored ostalog upotrebom boja od Egipana, Grka, Asiraca, Kineza, Japanaca. Saznanje o tome da zajedniki skup osnovni boja daju osje anje potpunosti punoe, ravnotee. Dopunjavanje kolorita do potpunog broja osnovnih boja u parovima komplementarni sklad. Istraivanje komplementarnosti i slikarska obrada tog optikog dejstva. Da boja ima sopstvenu svjetlinu, prostornost - njena snaga djelovanja na okolinu, volumennjeno zahvatanje prostora po dubini, toplotu, hladnou - njihov utjecaj na emocije, ritam to ga obrazuju njen kontrast i harmonija, materijalnost - upotrebom nijansi dominacijom vie tonaliteta. Da boja ima tonsku gradaciju, ve u i manju zasi enost, mijeanje bojom (aditivno supstraktivno), izvedenost boje, prostorna funkcija boje. Postojanost jednobojne kombinacije - oblikovanje prostora (monohromna kombinacija), dodavanje crne i bijele i komplementarne umnoavanje harmonijske mogu nosti. Dvobojne kombinacije, oblikovanje prostora (veliki intervali), uta plavo-ljubi asta, crvena plavo-zelena, plava-naran asta. Trobojne kombinacije, vjeba po krunom spektru Osvald. etvorobojne kombinacije po istom postupku. Uzajamno djelovanje vie boja, Vjebama harmonije boja, izuavati svojstva kontrasta boje: J. Iten (sedam vrsta kontrasta). Boje vezane za predmete koje tumae (simbolika boje). Obogaivati smisao o koloritu boja: odabir koloristikih vrijednosti, o gami boja: dominacija jednog hromatskog podru ja iz skale boja.

586

Ploha: Osjeaj i razvijanje sposobnosti zapaanja razlika na objektivnom sagledavanju stvari, pojava i likovnih predstava. Ove razlike prepoznati i rjeavati likovnim medijima u cilju pojaavanja i vrednovanja istiui takve me usobne karakteristike. Poseban i odabran pristup uvi ati u smislu konkretnog shvatanja da u kontrastima obavezno te osobine dolaze i prepoznaju se u razlikama. Naroito primjenjivati zakonitosti u kojima se realizuju takvi odnosi gdje ritam i dinamika koje svuda zapaamo naje e nastaju zbog intervala i kontrasta. Shvatati temeljne primjere o razlikama: hladnou primamo kao suprotnost toplome. Meko kao suprotnost tvrdome, glatkou kao suprotnost hrapavom. Karakteristi nost pojma kontrasta izdvajati posebno izmeu svijetlog i tamnog sa naglaskom da sva slijede a likovna promiljanja zasnivamo na injenici oblike zapaamo vie po njihovim razlikama i kontrastima". Aktivnosti na identifikovanju opeg svojstva ritma. Ponavljanje dva ili vie motiva s razli itim intervalom-pauzom-razmakom ili posebnim likovnim podatkom. Razvijati osjeaj recepcijom na umjetnost ili traenje aspekta koji odre enu cjelinu iri-pomjera, zahvaljujui njenom ponavljanju. Uoiti friz" i rozetu" gdje ritam upravo stvara ivost a istovremeno uspostavlja red i preglednost. Zahvatiti sadraje gdje simetrian raspored ostvaruje prostorno jedinstvo-simetrija ima stati ni karakter. Aprecijativno uiti o simetrinim oblicima u umjetnosti-ornamentalne forme kao i simetri ni na in organizacije dinamika. Povrina: Likovno prepoznavati i osmisliti linearnu teksturu: Ispitivati i likovno odre ivati kvalitet povrina na stvarima, predmetima koriste i se linijom linearnim konceptom. Postupno prevoenje posmatranih reprodukcija u cilju rjeavanja plastinosti, svjetlo sjene i vrijednosti obojenih povrina, linijom. Likovno osmiljavanje vizibilnih situacija unutar kojih se moe graditi tekstura - koja odgovara individualnom senzibilitetu, uenika. Crtanje upotrebom i koritenjem raznovrsnosti snage linije i to od otre do tvrde, isprekidane, ta kaste. Upotreba grafike - suha igla, rad sa predlocima od ice. Crtanje (simuliranje teksture - ukrtanjem linija rafurom). Posmatranje tkanja kroz lupu, traenje smisla u preklapanju, razdvajanju, susretu linijskog tkanja i potkanja. Razliitost simulirane teksture: unakrsnom tehnikom pera, ta kastom tehnikom pera, povla enje suhom etkom u jednom pravcu i unakrsno, pricanjem crnim na bijelo i obrnuto, pricanjem kroz mreu, nanoenjem sunerom i grafi kim valjkom. Stvaralatvo usmjereno sadrajnom predstavljanju - ue em rekomonovanja fotomontaom. Realizacija oblika spajanjem fotomontaom suprotnosti. Masa i prostor: Konstantno uo avati da je suprotnost rezultat razlika u kontrastu - kontrast oblika i veliina. Kontrast u svim motivima pokuavati raspore ivati po naelu odjeljivanja, razdvajanja i izdvajanja oblika. Pratiti i prepoznavati na elo ve eg i manjeg, ravnomjernog ili neravnomjernog. Skupljanje likovnih injenica u formatu i u odre enom prostoru grade i kontrast prema cjelini. Izvo enje likovnim transponovanjem vie varijacija u kojima vlada kontrast veli inom oblika. Upotrijebiti inverziju oblika sa dodatnim obradama: uve anjem i smanjivanjem odreenih pojedinosti: raznim tehnikama.

587

Nalaziti mogunosti sopstvenih rjeenja, umetanjem dinaminoga u statini oblik - sloenije ornamentalne strukture. Razumijevati i likovno razrjeavati aktivne i pasivne plohe, oblike u veliinama, ovisno o materijalu i postupku. Razmjetanje udubljenja i izboenja (mala plastika). O KOMPOZICIJI razmiljati kao rekapitulaciji svih znanja i osje anja prema problemu kompoziciji - Komponovanje predstavljanje u okviru odre enog prostora. Razvijati rad grupe, likovna kombinatorika - kombinatorika s formatom - Prisutnost vie likovnih elemenata u predstavi i u kompoziciji.

DIDAKTIKO-METODIKE NAPOMENE
U okviru nastavnog predmeta Likovna kultura u IX razredu, treba naglasiti da je kod uenika prisutno apstraktno miljenje, da je pristup okolini intelektualno vizuelni. Vizuelni realizam /kao faza likovnog razvoja/, doprinosi povezivanju novih vizuelnih iskustava i spoznaja sa prethodno do tada usvojenim znanjima, ste enim kroz praktino - kreativni rad, oboga enim novim likovnim sadrajima i novim likovnim iskustvima. Produbljivanje nivoa usvojenog, savladanog stepena doivljavanja likovne umjetnosti, i sposobnost likovnog izraavanja bliskog vizuelnom realisti kom prikazu. U eniki pristup doivljavanju i percipiranju okoline je intelektualno vizuelni, a miljenje apstraktno, to predstavlja karakteristiku ovog uzrasta. Proirivanje ste enih i rad na daljem usvajanju znanja, likovnog jezika i likovno- kreativni rad koji e se realizovati kroz forme prostornih organizacija kompozicije: 1. OBLIKOVANJE NA PLOHI kao dvodimezionalna organizacija kompozicije 2. OBLIKOVANJE U PROSTORU rjeavanja trodimenzionalnih formi u prostoru. Ovako izvrena podjela na dva pristupa u realizaciji kreativnog rada po prostornoj organizaciji kompozicije, ostvaruju se kroz LIKOVNE OBLASTI /likovna podruja, koja ine strukturu programa predmeta LIKOVNA KULTURA. Kao to je i u dosadanjem programu bilo naznaeno, za oblikovanje na plohi u realizaciju biti e uklju ena podru ja: - CRTANJE - SLIKANJE - GRAFIKA - PODRUJE VIZUELNIH KOMUNIKACIJA - PRIMIJENJENA UMJETNOST i DIZAJN /u formi skica, i izvedbenih predloaka/ A oblikovanje u prostoru realizovat e se kroz podru ja: PROSTORNO OBLIKOVANJE I GRAENJE PODRUJE VIZUELNIH KOMUNIKACIJA PRIMIJENJENA UMJETNOST i DIZAJN /realizacija u materijalu, krajnje konano rjeenje/ Programski sadraji predmeta LIKOVNA KULTURA u osnovnoj koli realizuju se po principu koncentrinih krugova, kroz formu tematskih cjelina/oblasti to bi trebalo podrazumijevati ustrojen princip /unificiran/ jednoobrazan za sve razrede, od 1-9. Tematske cjeline: 1. TAKA I LINIJA 2. BOJA 3. PLOHA 4. POVRINA 5. MASA I PROSTOR

588

Ovako ponueni oblik realizacije predmeta Likovna kultura ima za cilj da osigura kontinuitet u usvajanju i proirivanju znanja, razvijanju sposobnosti i likovne kreativnosti djece, permanentno kroz cjelokupni ciklus devetogodinjeg osnovnokolskog odgoja i obrazovanja. Likovno problemske cjeline bi se realizovale kroz likovno - kreativni rad u enika i u jednom i u drugom polugoditu, to znai da bi svaka tematska cjelina bila dva puta uklju ena u realizaciju programa u toku jedne kolske godine. Ovakav koncipiran pristup zaokruivanja jedne tematske oblasti /tematske cjeline/ kroz likovne zadatke /likovne probleme/ osigurao bi ve u preglednost u sistematizovanju i usvajanju gradiva i njegovo sistematizirano ponovno proirivanje u drugom polugoditu. Ponavljanje tematskih cjelina u formi koncentri nih krugova prua mogu nost preispitivanja usvojenih, sistematizovanih i ste enih znanja i prezentiranja novih sadraja i iskustava. Koncept realizacije programa kroz tematske cjeline /tematske oblasti/ ne iskljuuju niti jednu likovnu oblast /likovno podru je/, niti bilo koju tehniku /materijal/ za rad. Koncept usvajanja znanja, uenja u likovnoj kulturi je proces, u kojem u enici vizueliziraju likovni problem koji trebaju rijeiti a sa kojim se ranije nisu susretali i realizuju ga putem likovno - tehnikih sredstava, ponu enim materijalom. Kreativni proces kod uenika razvija divergentno /kreativno/ miljenje, sposobnosti koje utiu na formiranje likovno - oblikovnih osnova, koje e im pomo i u analizi sloenih vizuelno likovnih ideja i doprinijeti razrjeenju problema u osmiljavanju likovnih kompozicija. Likovna pismenost podstie se kroz nastavu koja u enike ukljuuje u aktivan kreativni proces vizuelnog istraivanja, doivljaj zadovoljstva u razrjeavanju problema i podstie sposobnosti likovne analize i vrednovanja. Usvajanje likovne pismenosti ostvaruje se sa realizacijom postavljenih ciljeva i zadataka kroz predloene nastavne teme, putem kojih u enici /stvaraju predstavu/ o zna aju likovne umjetnosti u vlastitom ivotu, kao i interakciji umjetnosti sa naukom i drutvenim tokovima, novim medijima, i okruenjem u kojem ive. Poticajne preferencije su motivi-teme /likovni sadraji/ iz kojih proistiu pojmovi koje uenici trebaju usvajati. I dalje su teme za likovno - kreativni rad u enika one koje predstavljaju njihove doivljaje, vlastita iskustva i spoznaje. Likovne motive prema vizuelizaciji sadraja dijelimo na: 1. Vizuelne motive 2. Nevizuelne motive 3. Motive likovne forme /likovni i kompozicioni elementi/. Kao to je ve ranije pojanjeno, vizuelni motivi su oni sa kojima su se u enici vizuelno susretali, odnosno koje su mogli ulom /organom/ vida percipirati. Dakle, odnosi se na sve ono to je mogue vizuelno registrovati, u svom okruenju ili kreirati kompoziciju od prepoznatljivih elemenata /elemenata koji se mogu vidjeti/. Nevizuelni motivi su oni, koji se odnose na podraaje, koje su u enici doivjeli /registrovali/ putem svih ostalih ula i oni koji se odnose na emocionalna stanja /razli ita raspoloenja/. Likovno - kompozicioni motivi su oni kod kojih je tema nevana a odnose se na rjeavanje konkretnog likovnog zadatka /likovnog problema: kontrast, harmonija, gradacija, ritam, ravnotea, dominacija itd./ putem /upotrebom/ likovnih elemenata. taka, linija, boja, valer, oblik, tekstura Teme koje se najee realizuju su: iz neposrednog okruenja djeteta, porodica, kola, mjesto stanovanja, prostori, krajolici, uenicima bliska muzika, muzi ki spotovi, znakovi vizuelnih komunikacija, plakati /sportskih, muzikih, kulturnih deavanja/, objekti, pojave u prirodi, biljke . . sadraji drugih predmeta /korelacija sa drugim predmetima/: maternjeg jezika /pri a, roman, pripovijetka, poezija/, matematike, prirode i drutva, glazbene kulture, tjelesne i zdravstvene kulture i kulture ivljenja. predstavljanje narodnih obiaja /tradicije/, znaajni datumi, praznici, etnografsko naslje e, zavi ajne kulturne batine, priznata umjetnika ostvarenja /umjetnika djela/ iz svjetske likovne /batine/ umjetnosti likovni i kompozicioni elementi, shodno u enikom uzrastu, razrjeavanje likovnih zadataka kroz upotrebu likovnih i kompozicionih elemenata /usvajanje likovnog jezika/

589

nevizuelni poticaji, emocije /osje anja/, ulni poticaji, srea, tuga, strah, bol, muzika, vjetar . . OCJENJIVANJE Ocjenjivanje u predmetu Likovna kultura je izuzetno sloen segment rada nastavnika, s obzirom na to da likovni rad predstavlja cjelinu koja u sebi sadri komplekse sposobnosti i osobina djeteta, upornosti i iskustva, ste enog znanja i usvojenih navika, pozitivnog i negativnog utjecaja sredine, kao i sklad emocionalnih i izraajnih sposobnosti transponovanih u formu likovnog izraza. Iz tog razloga i dje iji crte mogue je analizirati sa razli itih aspekata: 1. estetskog 2. psiholokog 3. pedagokog . Ako prihvatimo da se djeca likovno izraavaju jer imaju potrebu da iskau svoj svijet, svoje vi enje svijeta, predmeta i pojava, svoje emocije, strahove i oduevljenja, onda su svi ueniki radovi odraz unutranjeg stanja ivota /due djeteta i kao takvi moraju biti dobri, ne mogu biti loi/. Nastavnik se u razredu susre e sa uenicima koji su nadareni /talentovani/ i onima koji nisu i sa opravdanjem se postavlja pitanje ta u takvim situacijama raditi. Stav nastavnika bi trebao biti, da u enici koji nisu nadareni ne bi trebali biti kanjeni slabim ocjenama zato to ih priroda nije obdarila sposobnou za likovno-kreativno izraavanje /zato to ne posjeduju likovni talenat/. Prema tome nastavnik mora imati izbalansiran i istanan osjeaj u procjeni u enikih mogu nosti, njihovog zalaganja i kona nog likovnog rezultata. Postoje pedagoko opravdani razlozi da i u enici sa manje izraenim likovnim sposobnostima budu stimulisani i nagra eni za svoja zalaganja. Predmet Likovna kultura sloen je iz dva segmenta: 1. Likovna Forma /Likovni jezik/ i 2. Likovnih sadraja Oblast Likovna Forma /Likovni jezik/ koji se odnosi na likovne elemente i principe komponovanja su teoretskog karaktera i mogu se savladati i usvojiti /nauiti/. Dakle, uenici koji nisu talentovani trebaju imati priliku da u skladu sa svojim mogu nostima usvajaju likovni jezik i njime se izraavaju. Prilikom ocjenjivanja manje nadarenih uenika treba pratiti i imati u vidu individualne mogunosti, stepen zalaganja i elje da se realizuje postavljeni zadatak, napor koji dijete ulae u realizaciju zadatka da bi postiglo rezultat, aktivnost na asovima likovne kulture i slino. To zna i da nastavnik, dobar pedagog moe iznai na in da rijei taj problem ako uzme u obzir trud /zalaganje/, aktivnost na asu, elju za postizanjem rezultata i sl. Ponovo je potrebno napomenuti da nema loih djeijih radova. Vizuelno estetska kultura razvija kod uenika sposobnost uivanja i razumijevanja umjetnosti, odnos prema estetskom, pravilno doivljavanje vizuelnih informacija, odnos prema svjetskoj i naoj kulturnoj batini. Pravilan odnos nastavnika prema u enikim radovima je od izuzetnog znaaja za likovno - kreativni rad djece. Ako nastavnik trai od djece da ta no prepisuju vizuelno registrovano, da doivljavaju i gledaju svijet oko sebe oima odraslih, onda takva nastava Likovne kulture ne odgovara osnovnim principima savremene nastave, ciljevima i zadacima koji se pred nju postavljaju. RAD SA DJECOM SA POSEBNIM POTREBAMA Ono to treba naglasiti je da sam plan i program predmeta likovna kultura dozvoljava veliku slobodu svakom nastavniku u kreiranju godinjeg programa rada i da se bazira, u najveoj mjeri, na usvajanju ponu enih programskih sadraja i odgojno obrazovnih ciljeva i zadataka /likovnih zadataka-problema, i likovnog jezika/, u okviru individualnih mogunosti svakog pojedinog uenika. To je razlog da u okviru redovne devetogodinje osnovne kole nije potrebno praviti posebne planove i programe za djecu sa posebnim potrebama, jer bi to zna ilo da se treba stepenovati sloenost programa. Potrebno je u individualnom pristupu likovne zadatke odmjeriti prema mogunostima svakog od pomenutih kategorija u enika, to u izvjesnom smislu podrazumijeva reduciranje obima i sloenosti redovnog programa nastave Likovne kulture, sa ciljem zadovoljavanja intencija inkluzije u osnovnim kolama.

590

Muzika/glazbena kultura

(1 as sedmino 34 asa godinje)

CILJEVI I REZULTATI ODGOJNO-OBRAZOVNOG RADA PODRUJA UENJA CILJEVI Sticanje novih znan ja, p rimjena i siste matizacija: - dinamika - poznavanje svih italijanskih oznaka za dinamiku, njihova primjena u muziciranju, te uoavanje oznaka pri sluanju muzike. - tempo - poznavanje italijanskih oznaka za lagana (spora), umjerena i brza tempa, - artikulacija. - intonacija, pravilno fraziranje. - Primjena steenih znanja pri izvoenju pjesama na osnovu notnog zapisa: - o razliitim notnim trajanjima, - sistemu pisanja nota u violinskom i bas kljuu, - poznaje i tano odreuje mjeru 2/4, , 4/4, 6/8, 2/2, 7/8, (jedinica brojanja etvrtinka, osminka i polovinka) - utvruje znanja o G-dur, E-mol, F-dur i D-mol ljestvici kroz analizu notnog teksta pjesama. - uvoenje pojmova (muzike forme) i njihova primjena tokom sluanja muzike: tokata, gigue, badineri, suita, fuga, kantata, oratorij. - poznavanje i primjena pojmova: sonata, simfonija, svita, opereta, opera, uvertira, arija, duet, balet, koncert, filmska muzika, jazz. - stilske epohe: renesansa, barok, klasicizam, romantizam, impresionizam, XX vijek - upoznavanje kordofonih tradicionalnih instrumenata . Razvijanje muzike sposobnosti i vjetine: - svjesni su porasta kvaliteta ritmike reprodukcije sloenijih kombinacija, te vokalne reprodukcije, obima glasa i promjena nakon mutacije. -Svjesni su proirenja i kvalitetnog porasta muzike memorije, kao i osjeaja za harmoniju i polifoniju kroz pjevanje (vieglasno pjevanje kanoni), sluanje (preludijum, fuga, suita), - Brzo prepoznaje u notnom tekstu i tano realizuje, odnosno izvodi dvodijelnu, trodijelnu i etvorodijelnu podjelu jedinice brojanja, a takoer i promjenu mjere u notnom tekstu. - pjevanje pjesama na osnovu notnog zapisa u G duru i F - duru. -Tokom sluanja pamti naziv djela, ime kompozitora, muziku formu i poredi djelo sa drugim sluanim djelima. - razlikuje vokalna, instrumentalna i vokalnoinstrumentalna djela, izvoae i izvoake sastave. -Cijeni i pamti stvaralatvo bh. kompozitora i tradicionalnu narodnu muziku OEKIVANI REZULTATI / ISHODI UENJA Ue nici tre baju znati i razumje ti: - Prilikom analize elemenata interpretacije u toku sluanja, uenici/ice primjenjuju ranija znanja i iskustva , stiu nova saznanja i sa dosta samopouzdanja vre analizu djela i donose estetski sud o njima. - Samostalno primjenjuju nauene pojmove (melodija, ritam, takt, mjera, dinamika, tempo, artikulaciju) korigiraju izvoenje svjesni da tako poboljavaju kvalitet interpretacije. - Analizirajui notni tekst uenici sigurno prepoznaju navedena notna trajanja i izvode ritam uz kucanje ili taktiranje, kao i ritam pjesme na osnovu notnog zapisa. -Svjesno obrazlau najadekvatniju primjenu raznih instrumenata u samostalnoj izradi originalnih aranmana. - Formirane kriterije za procjenu kvaliteta koristi prilikom izvoenja i sluanja djela. - Uivanje u predstavljanju svojih znanja i sposobnosti publici. - Slobodno izlae svoje miljenje i ideje jer osjea porast vlastite kompetitivnosti. - Ima razvijenu potrebu da upoznaje pjevanje i sviranje na osnovu notnog zapisa. - Samopouzdanje u pjevanju i sviranju je sve vee, kao i zalaganje i odgovornost za kvalitet skupnog muziciranja.

ZNANJE

SPOSOB NOSTI I VJETINE

VRIJEDNOSTI, STAVOVI, PONAANJE

Razvijanje pozitivnih vrije dnosti i stavova: - ispoljavanje emocionalne i estetske osjetljivosti na kvalitet muzike, utjecaj i na druge osobe i okolinu svojim pozitivnim stavovima. - ispoljavanje izrazitog interesa i ljubavi prema umjetnikom stvaralatvu i sadrajima iz muzike batine BiH i drugih naroda. te potrebe za komparacijom i irom prezentacijom u regiji i svijetu. - sve vea svjesnost znaaja muzike u ivotu i potrebi uenja i poveavanja znanja o muzici. -Razvoj interesa i intenzivne elje za bavljenjem muzikom koja polako postaje trajna potreba.

- Iskreno i dobronamjerno iskazuje svoje miljenje (rijeima ili aplauzom) i kritiku a potuje i cijeni miljenja i stavove drugih. - Ispoljava svoj odnos prema muzici i elju da je esto slua u koli, na koncertima i utie i na svoje vrnjake da se isto tako ponaaju i sl. - Samostalno se ukljuuje u muzike sekcije, a djeluje i na druge da slijede njegov primjer.

STRUKTURA SADRAJA: I PJEVANJE I SVIRANJE

591

II MUZIKE/GLAZBENE IGRE/PLESOVI III SLUANJE MUZIKE IV DJEIJE STVARALATVO

DIDAKTIKO-METODIKE NAPOMENE
Nastava muzike/glazbene kulture prema Okvirnom programu za deveti razred se ostvaruje u kontinuitetu kroz pjevanje novih djejih pjesama, pjevanjem pjesama narodne tradicije naroda Bosne i Hercegovine kao i drugih naroda, sviranjem na ritmi kim i melodijskim instrumentima Orffovog instrumentarija, izvo enjem muzikih igara/plesova, upoznavanjem i usvajanjem novih muzikih pojmova, u enjem notnog pisma u okvirima uenikih potreba razumijevanja muzikih/glazbenih sadraja, sluanjem muzike/glazbe, dje jim stvaralatvom i kroz izvo enje ritma pjesama. U sreditu nastavnog djelovanja i dalje ostaje rad na stvaranju estetskog suda o sluanom djelu, kultivisanju glasa, razvoju opsega/obima, preciznosti intonacije, pravilnoj dikciji i akcentiranju, fraziranju, disanju, kultivisanju glasa, reprodukciji ritma, razvijanju muzike memorije, te osjeaja za harmoniju (vieglasno pjevanje-kanoni). Pjevanjem i sviranjem treba u toku kolske godine obraditi 10 pjesama . Djeca i dalje u e pjesme po sluhu, prvenstveno uz pjevanje nastavnika i sluanje tonskog zapisa . Nakon doivljaja pjesme sa CDa ili u izvo enju nastavnika, u iti pjesmu u skladu sa potrebama, u cjelini, po strofama ili po frazama, spojiti ih a zatim pjesmu pjevati u cjelini, sa svim elementima interpretacije. Pjesmu u iti uz pratnju melodijskog instrumenta (klavir, sintisajzer, gitara). Pra enjem i analizom notnog zapisa u udbeniku, u enici e u vrstiti prethodna i sticati nova znanja. Na osnovu notnog zapisa uenici/ice u devetom razredu pjevaju i sviraju pjesme u G i F - duru. U Okvirni program su za pjevanje i sluanje uvrtene po 4 narodne pjesme iz BiH koje bi bilo dobro uti u izvo enju poznatih interpretatora narodne i zabavne muzike. U toku kolske godine uenici treba da naue 3 muzike igre/plesa . U enjem muzikih igara/plesova u enici upoznaju narodnu tradiciju drugih zemalja. Koreografije narodnih igara/plesova imaju utvr ene figure i kretnje, te je potrebno djecu upoznati sa njihovim pravilima. Potrebno je nauiti prvo pjesmu (ako je u pitanju muzi ka/glazbena igra/ples sa pjevanjem), pa zatim u iti pravila igre/plesa, pokrete, spojiti elemente igre i tada izvoditi igru/ples u cjelini. Tokom obrade pjesama, na osnovu slunog primanja, obraditi ritmike figure koje sadre. Upoznati uenike sa kordofonim tradicionalnim instrumentima BiH: argija, bugarija, saz, lirica, gusle, bozuk. Sluanjem muzike uenici upoznaju kompozicije domaih i stranih autora. Potrebno je tokom godine obraditi najmanje 18 kompozicija sa teitem na umjetni ko-doivljajnoj komponenti i sa ciljem da pozitivni interesi i stavovi prema muzikim vrednotama budu sve jasnije izraeni. U program su uvrtene vokalne, instrumentalne i vokalno-instrumentalne kompozicije. Sluanjem u enici/ice zvuno i vizuelno razlikuju orkestarske instrumente, pjeva ke glasove, hor/zbor i orkestre. Odabrane kompozicije treba sluati u cjelini sa CD-a (globalno sluanje, emocionalno) ali po potrebi i selektivno. Pored umjetni kog doivljaja sluane kompozicije, sa uenicima treba analizirati djela postavljanjem zadatka koji se odnose na uoavanje karaktera kompozicije, tempa, dinamike, artikulacije, izvo a a, muzikog oblika (informativno), stilske epohe, itd. Nakon analize slijedi razgovor sa uenicima, zakljuak o sluanom djelu te ponovno sluanje istog. Djeije stvaralatvo u oblasti pjevanja i sviranja ispoljavat e se kroz djeiju primjenu novih muzi kih znanja u izradi pratnje i aranmana, te sviranju na Orffovim ritmikim i melodijskim instrumentima. Posebnu panju treba posvetiti organiziranju matovitih na ina improviziranja na instrumentima, ohrabrujui djecu i potuju i njihove prijedloge. Podsticati djecu da svoja zapaanja i doivljaje muzike izraze usmeno, opisno, likovno i pokretom jer se time podstie njihova kreativnost, kao i na izmiljanje muzi ko-scenskih igara. Kroz u enje muzikih igara/plesova ostvaruje se korelacija nastave muzike kulture sa nastavom tjelesnog odgoja. Visok stepen korelacije se ostvaruje i sa nastavom bosanskog/hrvatskog/srpskog jezika, likovne kulture, ali i drugih predmeta. Pored redovne nastave, vanu ulogu imaju izborna nastava i nastava koja ukljuuje dodatnu aktivnost i vrijeme (posjete koncertima, plesnoj koli, kulturno-umjetni kim drutvima, itd.). Od izuzetnog znaaja su vannastavne aktivnosti: hor/zbor (mla a i starija uzrasna grupa) i orkestar

592

(tamburaki, harmonikaki i drugi). Za hor je potrebno 2 asa sedmi no po dionici (dvoglasni hor 4 asa). Za orkestar je potrebno 2 asa sedmino za svaku grupu instrumenata. Mla i hor/zbor ine u enici od tre eg do petog razreda (dvoglasno pjevanje) a uenici od 6. do 9. razreda formiraju hor starije uzrasne grupe (troglasno pjevanje). Horsko i orkestarsko muziciranje izvodi predmetni nastavnik muzike. Nastavu muzike od druge trijade izvodi tako er predmetni nastavnik muzike. Pjevanje u horu/zboru ili sviranje u orkestru kao najvii stepen muziciranja ima najsnaniji efekt u muzi kom/glazbenom razvoju djeteta te svakako zasluuju svoje mjesto u godinjem programu rada svake osnovne kole. Posebno zainteresovane i talentirane uenike treba ukljuivati u hor/zbor ili orkestar.

593

RAZRADA SADRAJA (TABELE) VRIJEDNOSTI, STAVOVI, PONAANJE

AKTIVNOSTI NASTAVNIKA (ORGANIZACIJA I METOD E NAS TAV E I U ENJA, OCJ E NJIVANJ E)

SADRAJ

RAZUMIJ EVANJ E

ZNANJE I

SPOSOBNOSTI

AKTIVNOST UENIKA

PJEVANJE I SVIRANJE-IZ BOR 1 . Rua, Phillipp Fridrich S ilcher, sa njem akog prijevod i prepjev: Mirjana Ivanovi. dvoglasno pjevanje i Rierkar, Franjo Bosanac (lutnja) 2. Biljana platno belee, Makedonska pjesma, zabiljeio: Vasil Hadimanov 3. Blijedi mjesec, Hrvatska, 4. Ne, ja ne znam, G .F. Handel 5. Uspavanka, Finska, 6. Sumrak, L . V. Beethoven, 7. Zamisli se svijete, muzika i aranman Ashar Kurtovi, tekst Sanela Pre, 8. Yesterday, tekst i muzika: John L ennon i Paul McCartney, The Beatles, 9. Stade se cvijee rosom kititi, sevdalinka 10. ela Fato, ela zlato, muzika: narodna, stihovi: Osman iki, 11. Oj, jesenske duge noi, prema tekstu Branka Radievi a, sremska, 12. Oj golube, moj golube, sevdalinka, 13. Bila bilko, bihaka djevojko, narodna, zapisao: Bajro Redi, 14. Jesenje lie, starogradska ili Ne jurite konji u kas, ruska ciganska, KANONI 15. Hajdmo sad veselo, K . G. Horing, troglasno 16. Samo pjesma, samo smijeh, II MUZIKE /GLAZBENE IGRE/PL ES-OVI 1. Kalinka, Rus ija, 2. Makedonsko devoje, Jonce Hristovski, Makedonija, 3. Brazil, (samba), Ary Barrosso, Brazil, III SLUANJE MUZI KE: 1. Kraj tanana adrvana - Azra, tek st: Heinrich Heine, muzika narodna i Moj dilbere, sevdalinke 2. Bulbul pjeva okolo Mostara, stihovi: Aleksa anti, muzika: Ismet Alajbegovi erbo i Emina, stihovi:

- P jevanjem jednoglasnih, dvoglasnih pjesama i troglasnih kanona uenici/ice obogauju fond pjesama i uporedo proiruju teoretska znanja: -imenuju solmizacijom i abecedom tonove iz niza g g2 u violinskom kljuu. - poznaju notna trajanja, pauze. -pjevaju i sviraju pjesmice prema notnom zapisu u C-duru i A molu. - pjevanje i sviranje pjesama prema notnom zapisu u G i Fduru. - dvoglasno pjevanje. - uoavaju i odreuju karakter pjesme, mjeru, tempo, dinamiku, i primjenjuju ih tokom izvoenja pjesama. - uenici/ice izvode pjesme sa preciznijom intonacijom, pravilnom dikcijom, disanjem i fraziranjem. - primjenjuju tokom pjevanja artikulacione oznake. - izvoenje ritma na osnovu notnog zapisa (ritam pjesme koja se obrauje), - izrada aranmana za sviranje na Orffovim ritmikim i melodijskim instrumentima. - Fond igara/ plesova se iri, a izvode ih pravilno. - prepoznaje pojedine tradicionalne nonje. - razumije da svaka

- Kod uenika/ica se poboljava vokalna reprodukcija, razvija muzika memorija i proiruje obim glasa. - Uenici/ice osjeaju i svjesno izvode 2, 3, 4dijelnu mjeru, mjere 6/8 i 2/2, 7/8, te promjenu mjere. - izvoenjem ritma pjesmica razvija se i dalje osjet za dvodijelnu, trodijelnu i etvorodijelnu podjelu jedinice brojanja. - Osjet za tempo i dinamiku je sve razvijeniji. - aktivno uestvuje u izradi aranmana i pokazuje visok nivo spretnosti u sviranju i improvizaciji. - Uporeuje note i njihova trajanja . - Samostalno izvodi zadane pokrete: -Samostalno se ukljuuje u kolo. - usvaja pokrete sa vie sigurnosti. - Brzo pamti i pjevui melodiju kompozicije koju slua. - Samostalno odreuje karakter kompozicije. - Brzo uoava i saoptava izvoaa. - Tano odreuje dinamiku, tempo i druge karakteristike djela. - Razlikuje i poznaje pojedine instrumente vizuelno i auditivno. - Sposoban je da uz sluanje muzike i praenje notnog zapisa uoi i primjeni muzike termine za artikulaciju, dinamiku, tempo,

-Vri samoprocjenjivanje i procjenjuje pjevanje drugih. - Razvija svijest o znaaju svakog pojedinca u horu ili orkestru. -P okazuje veliko zalaganje i trud da svoje muziciranje usaglasi sa grupom i kolektivom. - Uvia da treba vjebati ako se eli postii kvalitet, te esto pjeva i svira. - Svjesno obavlja muzike zadatke i obaveze (kao pojedinac ili dio grupe). Komentarima i praktinim djelovanjem pokazuje pozitivne stavove i vrednote prema muzici -Shvata i razumije znaaj pokreta u plesu i kolu. -Shvata da su tradicionalne igre i plesovi svake zemlje vrijednost koju treba uvati. (multikulturalnost) -P oznaje termin koreografija. -Na razne naine iskazuje razvijanje osjeaja za lijepo: izraava utiske o sluanom djelu, komentira osobine djela, objanjava svoj odnos (zato mu se dopada ili ne dopada). - esto trai da se djelo ponovno slua. -Biranim rijeima i odnosom pokazuje da cijeni muziku, izvoae i kompozitore - Insistira da prisustvuje koncertima. -P okazuje kulturu ponaanja kad slua izvoenje djece u razredu i na koncertu. - Pokazuje pozitivan odnos

-Redovno uee u pjevanju i sviranju: nastava, priredbe, izleti, kua. Komunikacija i interakcija u muziciranju (improviza-ciji). -Stalna briga i uvanje kolskih muzikih instrumenata. -Samostalna izrada vlastitih improvizovanih instrumenata. - Upotreba instrumenata u skladu sa zadacima pjesme i/ili dogovorenim aranmanom. - Pjevanje u kolskom horu/ zboru. - Sviranje u kolskom orkestru. - Izvodi koreografiju u skladu sa zahtjevima muzike igre /plesa. - Samostalno se ulanjenje u ritmiku i/ili folklornu sekciju. - Aktivno uestvuje u izboru programa igre/plesa za priredbe. - Zidni pano dopunjava novim zapisima i slikama instrumenata iz zemalja iz kojih je igra/ples. -Prikupljanje kaseta i CD-a sa djelima koja e se sluati u koli. - U knjigama i tampi pronalaze i prikupljaju slike kompozitora i muzikih instrumenata (simfonijski orkestar, narodni orkestar. - Izrada preglednog panoa na koji se dodaju slike tradicionalnih instrumenata -Pronalaze i

-Inicira i organizira pjevanje i sviranje u interakciji (uenje u koli i u porodici). - sam/a uestvuje u interpretaciji i improvizaciji, te podstie komunikaciju. - upuuje uenike/ice na druge izvore znanja. - pomae djeci u kolektivnom, grupnom i individualnom muziciranju. - Prati i procjenjuje njihova individualna postignua u poreenju sa njihovim individualnim rezultatima u osmom razredu. - Osmiljava, priprema i a Vodi izvoenje igara/plesova. te demonstrira i stimulira vlastitim ukljuenjem i usmjerava u pravcu djeijih interesa i mogunost. - Radi poveane stimulacije uenika/ica, planira i realizira odlazak na probu folklorne sekcije u koli, u KUD-u ili plesnoj koli (praksa) . Razvija kreativnost, djeije radne i kulturne navike. -Uestvuje pri izradi preglednih zidnih kalendara sa terminima koncerata . - Planira termine za posjete kulturnim ustanova i biljei ih na kalendaru. - Osmiljava i obavlja temeljitu pripremu za posjete kulturnim ustanovamakoncerti, - Prati ponaanje na

594

Aleksa anti, muzika narodna. 3. Dvije tokate, Milan Jelianin i Grave, Mladen Pozaji, 4. Kapija, Asim Horozi, 5. Romanian Folk Dances, Romanian Polka Bela Bartok i O fortuna, Carmina Burana, Carl Orff, 6. Gigue iz Francuske suite br. 4 BWV 815 i Badinerie iz Suite u Hmolu BWV 1067, za flautu i gudaki orkestar, J. S. Bach. 7. Preludij i fuga BWV 875, br. 6. D-mol ili BWV 884, br. 15 Gdur, II sveska. 8. Hallelujah, iz oratorija Mesija. i L a Rjouissance: Allegro iz Mus ic for the R oyal Fiereworks, G.. Handel, 9. Koncert za violinu i orkestar u E-m olu I stav, F. Mendelsohn. 10. Arabeska br. 2 i Prelude iz Suite bergamasque, C. Debuss y. 11. Chatanooga Choo Choo, Glenn M iller i When The Saints Go Marching In, Louis Armstrong, 12. Die Forelle (Pastrmka) i Heidenroslein, (Cvijet divlje rue), solopjesme, Franz Schubert, 13. Casta Diva, iz opere Norma, Vincenzo Bellini 14. Hor seljaka iz opere ''Prodana nevjesta'' i P les komedijaa (finale), Bedrich Smetana, 15. P jesma Splitu opereta Splitski akvarel, Ivo Tijardovi, 16. Valcer, I act. No. 6. i Panorama, act. II No. 17 iz baleta Uspavana ljepotic a op. 66, P. I. ajkovski. 17. Grlica, momaka igra iz I ina, balet Ohridsk a legenda, Stevan Hristi, 18. Sonata F-moll op. 2 br. 1, I stav i Oda radosti iz IX Simfonije, L. van Beethoven. 19. Chi la gagliarda, Baldassare Donati IV DJEIJE STVARALATVO Izmiljanje novih pjesmica na zadani tekst. - Literarno i /ili likovno izraavanje doivljaja muzike. - Prezentacija rezultata samostalnog i grupnog rada.

zemlja ima tradicionalne igre i plesove. - cijeni i upoznaje narodne tradicionalne instrumente, - Shvata znaaj poznavanja umjetnikih djela, - donosi estetski sud o djelu, - ima bogat fond djela koja prepoznaje prilikom sluanja, - zna naslov djela, informativno poznaje muziku formu, te saoptava ime kompozitora. - odreuje karakter djela. - prepoznaje orkestarske instrumente po grupama (gudaki, duhaki, udaraljke) - razlikuje izvoake ansamble: solopjeva ili soloinstrument, orkestar ili grupa orkestarskih instrumenta, hor/zbor. - razlikuje glasove: djeji, enski (sopran-alt), muki (tenor-bas). - prepoznaje vokalno, instrumentalno i vokalnoinstrumentalno izvoenje. - prepoznaje narodnu muziku tradiciju. - poznaje i pamti imena BH kompozitora i njihova najpoznatija djela. - poznavanje italijanskih oznaka za dinamiku i tempo. - samostalno uoava promjene u tempu. - Samostalno spontano dovrava zapoetu pjesmu pjevanjem ili sviranjem. - Na muziku progovara likovno ili literarno. - Samostalno i spontano daje svoje ideje za rad. kreira nove aranmane za pjesme.

- Sposoban je da shvati osnovne karakteristike muzikih stilova (barok, klasika, romantizam): - P rilikom sluanja muzike potuje pravila ponaanja. - Koristiti jednostavan muziki jezik tokom analize djela. - Sposoban je da uoi i da koristi pojmove: znak ponavljanjarepeticija, ritam, melodija, itd. - Samostalno smilja, uporeuje, dodaje, mijenja. - P ravi improvizaciju ritmike pratnje pjesmi.

prema djelima i muzikim umjetnicima. - Razgovorom o muzici u okolini, ispoljava svoje stavove i potrebe za lijepim (auditivna ekologija). - Shvata da muzika ima vanu ulogu za poboljanje kvaliteta ivota. - eljom za estim muziciranjem pokazuje pravilan odnos prema muzici. - Slobodnija improvizacija kolektivna, grupna, u paru (dijalogom), individualna. - eli da uestvuje u raznim segmentima stvaranja predstave (izradi rekvizita).

prikupljaju slike tradicionalnih narodnih instrumenata i nonji iz regije i svijeta: te izrauju zidne panoe sa tematskim sadrajima. - Posjeta najznaajnijim kulturnim objektima u mjestu - Voenje intervjua sa umjetnicima. - Posjeta koncertima u osnovnoj muzikoj koli. - Predlaganje oblika muzikog stvaralatva. - Dogovaranje o improvizaciji koja omoguava neverbalnu komunikaciju i socijalizaciju. Komunikacija kroz muziku i kooperacija u radu.

koncertu . - Priprema, rukovodi i planira muzike sadraje u korelaciji sa ostalim umjetnikim i drugim odgojnim podrujima. - Prati i ohrabruje oblike djeijeg kreativnog ispoljavanja i pronalazi podruje u kojem je najslobodnije. - Uporeuje individualno postignue i samostalnost u kreativnom izraavanju.

595

(kurikulum tjelesnog i zdravstvenog odgoja za deveti razred osnovne kole)

Svrha kinezioloke edukacije je u doprinosu integralnom razvoju i ostvarenju linosti, shodno njenim maksimalnim biopsihosocijalnim kapacitetima sa kojima aktivno, interaktivno i kreativno moe uestvovati u unapre enju kvaliteta ivota i suivota. Cilj kinezioloke edukacije je nau na i profesionalna podrka optimalnom rastu i razvoju, ispoljenju i ouvanju kineziolokih dimenzija antropolokog prostora koje zna ajno sudjeluju u unapre enju kvaliteta ivota i suivota linosti. Komplementarni ciljevi kinezioloke edukacije mogu biti: (1) antropoloki, (2) obrazovni i (3) odgojni. Antropoloki ciljevi kinezioloke edukacije su u korelaciji sa procesom kineziolokih transformacija antropolokih: (1) sposobnosti (a) psihomotorikih i (b) funkcionalnih. (2) osobina (a) morfolokih. Obrazovni ciljevi kinezioloke edukacije u korelaciji su sa procesom u enja i sticanja kineziolokih znanja, i to: (1) kognitivnih (a) verbalnih informacija, (b) intelektualnih vjetina i (c) kognitivnih strategija. (2) psihomotorikih (a) informacija, (b) znanja, (c) iskustva i (d) motori kih programa. Odgojni ciljevi kinezioloke edukacije u korelaciji su sa procesom razvoja kineziolokih (1) interesa, (2) stavova i (3) navika. Ciljevi, dalje, mogu biti: (1) osnovni, (2) posebni i (3) specifini. Osnovni ciljevi kinezioloke edukacije su ciljevi nastave Tjelesnog i zdravstvenog odgoja. Posebni ciljevi kinezioloke edukacije su ciljevi izvannastavnih i izvankolskih kineziolokih aktivnosti. Specifini ciljevi kinezioloke edukacije tiu se djece sa posebnim potrebama. Lista osnovnih zadataka kinezioloke edukacije u osnovnoj koli usmjerena je na optimalno stimuliranje procesa rasta, razvoja i sazrijevanja uenika, kroz profesionalnu podrku u enicima u aktivnostima tokom kojih e oni, pojedina no: (1) usvojiti osnovna znanja i razviti interes i naviku za njegu, zatitu i promociju zdravlja kineziolokim sredstvima, (2) usvojiti teorijska i motorika znanja i iskustava korisna za svakodnevne i urgentne kinezioloke situacije, (3) optimalno razviti ope, posebne, te specifine kinezioloke osobine i sposobnosti. (4) razviti interes i naviku za cjeloivotni kinezioloki angaman, (5) osposobiti se za samostalnu kontrolu i vrednovanje kineziolokih parametara koji sudjeluju u definiranju zdravlja i odravanju kinezioloke kondicije, (6) ste i samopouzdanje da dosljedno i kontinuirano uvaava, razvija i afirmira vlastite kinezioloke mogunosti i kompetencije u prilog kvalitetu ivota i suivota. Standardi kinezioloke edukacije jesu: (1) nauna zasnovanost, (2) usmjerenost na izvo enje operacionalizaciju, (3) izazovnost i afirmativnost, (4) objektivnost prilago enost sadraja prirodnim i drutvenim uvjetima. (5) primjerenost sadraja dobi, spolu i zdravlju u enika. (6) sigurnost u enika, (7) korisnost sadraja za svakodnevni ivot, sportsku rekreaciju, urgentne situacije ili pogodnost za nadgradnju razliitih kineziolokih aktivnosti, (8) razvoj antropolokih dimenzija u enika i (9) interes i afiniteti uenika. Osnovni sadraj kinezioloke edukacije je pokret i kretanje i na njima razvijene teorijske i praktine situacije i strategije namijenjene operacionalizaciji ciljeva, odnosno realizaciji zadataka edukacije shodno individualnim potrebama uenika i uvjetima za edukaciju. Poto je dominantno pod genetskim koordinatama, u kineziologiji potreba je uvijek u funkciji mogunosti: kao prirodna potreba kretanje ima funkciju biolokog amaneta i stimulira ne samo rast i razvoj ve i homeostazu i stabilnost organskih sistema i ivotnih funkcija. Oekivani ishodi kinezioloke edukacije su u korelaciji sa operacionalizacijom ciljeva kinezioloke edukacije s obzirom na (1) uzrast, (2) spol i (3) ambijentalne prilike. Na kraju treega odgojno-obrazovnog ciklusa, odnosno po zavretku devetog razreda svaki uenik bi trebao da : (1) zna i ima interes i naviku da njeguje i titi vlastito zdravlje i zdravlje okoline, (2) posjeduje osnovna kineziologijska znanja i kinezioloka iskustva koja e mu omoguiti kinezioloki aktivan ivot, (3) uvaava i razvija vlastite ope i posebne kinezioloke potrebe i kompetencije i racionalno ih afirmira, (4) zna i ima interes i naviku da kontrolira i vrednuje osnovne parametare vlastitog kineziolokog stanja, (5) razumije, potuje, razvija i promovira lokalne ekoloke vrijednosti u duhu globalno to humanijeg biocentrizma.

Tjelesni i zdravstveni odgoj i zdravi stilovi ivota

596

Ciljevi, sadraji i ishodi

Cilj Lista sadraja Prijate ljski pristup mladima, gdje potraiti pomo ako imate psiholoke, emocionalne , mentalne ili druge zdravstvene probleme? Poznavanje pojmova i termina iz dome na kine ziologije Poznavanje prostornih, vre me nskih, te hnikih, tak tikih i admin istrativnih pojmova i termina znaajnih za kine zioloku aktivnost Poznavanje najosnovnijih zakonitosti proce sa kine ziolok ih transformacija antropolok ih svojstava Kontrola k ineziolokog statusa morfolokog i funkcionalnog Kontrola psihomotorikog kineziolokog statusa Kriva rasta i razvoja - adolescencija Djelovan je kine ziolok ih ak tivnosti na antropoloki status Kultura ishrane Obrazovni Poe ljni ishodi Poznaje zdravse stilove ivota,tetne posljedice rizinog ponaanja,zna k ak o smanjiti te tu za zd ravlje, zna kome se treba obratiti za pomo Korektno opisuje osnovne edukativne, sportske i rekreativne kinezioloke sadraje i aktivnosti Korektno opisuje osnovne prostorne, vremenske, tehnike, taktike i administrativne sadraje i uvjete znaajne za izvoenje sportskih i rekreativnih kineziolokih aktivnosti Posjeduje najosnovnija znanja o modelu planiranja, programiranja, izvoenja, kontrole i vrednovanju procesa kineziolokih transformacija Posjeduje osnovna znanja o testiranju i procjeni morfolokih i funkcionalnih dimenzija znaajnih za antropoloki status Posjeduje osnovna znanja o testiranju i procjeni stanja: gibljivosti, ravnotee, preciznosti, brzine, koordinacije, izdrljivosti, eksplozivne snage, repetitivne snage Posjeduje osnovna znanja o kineziolokim aspektima adolescencije - zavrne faze procesa sazrijevanja linosti Posjeduje najosnovnija znanja o pozitivnim utjecajima tjelesnog i zdravstvenog odgoja, sporta i sportske rekreacije na ljudski organizam Posjeduje osnovna znanja o meuovisnosti kvaliteta i kvantiteta hrane i tenosti, ivotnih namirnica, i uspjeha u kineziolokim aktivnostima - sa energetskog i, prevashodno, zdravstvenog aspekta Posjeduje osnovna znanja o pozitivnim i negativnim utjecajima izbora odjee i obue na kinezioloko stanje i na zdravlje uope Posjeduje osnovna znanja o kriterijima korienju naunih, strunih i javnih informacija i saznanja iz domena tjelesne i zdravstvene kulture, sporta, kinezioloke rekreacije i kinezioterapije Posjeduje osnovna teorijska i praktina znanja o hodanju i brzom hodanju, te tranju na 100 m, 400 m i 800 m, korektno ih primjenjuje u rekreaciji i sportu Posjeduje osnovna teorijska i praktina znanja o skoku udalj i skoku uvis, korektno ih primjenjuje u rekreaciji i sportu Zna znaaj ovih oblika kretanja i spretno ih izvodi Posjeduje osnovna znanja o planinarenju i boravku u planini u razliitim prostornim i atmosferskim uvjetima Posjeduje osnovna teorijska i praktina znanja o narodnim igrama i plesovima iz Bosne i Hercegovine Posjeduje osnovna teorijska i praktina znanja o rukometu, koarci, odbojci i nogometu i korektno ih koristi u rekreaciji i sportu S potrebnom snagom i brzinom izvodi sloene pokrete i kretanja Normalno podnosi kinezioloka optereenja Posjeduje neophodnu nervno-miinu koordinaciju i kontrolu sloenih pokreta i kretanja Posebnu panju poklanja usavravanju snage i brzine, te koordinacije i gibljivosti Postie optimum motorikih sposobnosti snage, brzine, izdrljivosti, koordinacije, gibljivosti, ravnotee i preciznosti Samostalno primjenjuje programe za odravanje aerobne izdrljivosti Normalno reagira u aktivnostima u kojima je dominantna anaerobna komponenta x x x x x x x x x x U -e x x x U -i x x x

2.

1.

x x x x x

x x x x x

2.

Osnovna teorijska znanja

Kultura odjevanja Izbor izvora informacija i znanja iz domena kine ziologije 1. Hodan ja i tran ja: - Obnoviti tehnike hodanja i brzog hodanja - Obnoviti tehnike tranja na 100 m, 400 m i 800 m - Takmienje u hodanju, brzom hodanju i tranju 2. Skakanja: - Obnoviti tehnike skoka udalj i skoka uvis - Takmienja u skoku udalj i skoku uvis 3. Vjebe na tlu: - Pravolinijska i krivolinijska valjanja, puzanja i kolutanja u ogranienom prostoru 4. Osnove planinarenja i boravk a u planini u razliitim p rostornim i atmosfersk im uvje tima 5. Ritmike i plesne struk ture : - Narodne igre i plesovi iz Bosne i Hercegovine - Takmienja u narodnim igrama i plesovima 6. Igre : - Takmienja u rukometu, koarci, odbojci, nogometu 1. Motorike sposobnosti - Snaga: - B rzina: - Izdrljivost - Koordinacija: - Ravnote a: - Gib ljivost: - Pre ciznost: Odgovarajui praktini sadraji iz: 1.2.1., 1.2.2 ., 1 .2.3., 1.2.4 ., 1 .2 .5 . i 1 .2 .6. kao drugi kinezioloki sadraji, shodno potrebama uenika i mogunostima kole i okoline

3.

Osnovna motorika znanja

x x x

x x x

3.

x x

x x

2. Antropoloki

2. Funkcionalne sposobnosti:

597

3. Morfoloke osobine: 1. Kultura tijela 2. Emocionalna samoregulacija 3. Odgojni 3 . O dnos prema ekolokim problemima

Odrava poeljan odnos visine i teine tijela, odrava funkcionalnost lokomotornog sistema na poeljnom nivou Posjeduje zdrave prehrambene navike i zdrav stil ivota i racionalno se odnosi prema modnim izazovima zasnovanim na upotrebi tjelesnih osobina i sposobnosti Prepoznaje se po zadovoljstvu, oputenosti, otvorenosti i spremnosti za saradnju, zajednika razmiljanja, diskusije i usaglaavanje postupaka Posjeduje ekoloke navike i aktivno i kreativno sudjeluje u rjeavanju ekolokih problema. Redovno prisustvuje nastavi i vannastavnim aktivnostima. zainteresiran, motiviran, spreman na tjelesne i mentalne napore, zna, hoe i moe uestvovati u njima natjeui se sa samim sobom, s drugima i zajedno s drugima, ima pravilan odnos prema slobodi i odgovornosti, samopotovanju i potovanju drugih bez obzira na njihove individualne i kolektivne osobenosti, te korektan stav prema autoritetima Morfoloke osobine, funkcionalne sposobnosti, motorike sposobnosti i zdravstveni status se testiraju, procjenjuju i vrednuju s namjerom da se na njih moe sistematski i pozitivno uticati, a kontroliraju se po potrebi

x x x x

x x x x

4. Kultura ponaanja

Testiranje, procje na i vre dnovanje kine ziolokog stan ja uenik a na poe tku i na k raju kolske godine*

*Morfoloke osobine - visina, teina, opseg podlaktice, koni nabor nadlaktice, funkcionalne sposobnosti- tranje 6 minuta, motorike sposobnosti - taping rukom, skok u dalj s mjesta, pretklon raznono, poligon natrake, izdraj u visu zgibom, podizanje trupa.
Ocjena i vrednovanje obrazovne i odgojne komponente tjelesnog i zdravstvenog odgoja Obrazovna i odgojna komponenta tjelesnog i zdravstvenog odgoja se ocjenjuju x x

U tre em ciklusu, pored obaveznog, realizira se i program koji kola mora ponuditi i to: (1) sportsko - rekreativni sadraji, (2) sport za sportiste, (3) umjetniki sadraji (ples, sportski ples, folklor).

598

Na asu tjelesnog i zdravstvenog odgoja u koli treba, ako je ikako mogue, pruiti uenicima priliku da snano ispolje sputanu radost, koja oplemenjuje duh i razigrava organe. Nastava tjelesnog i zdravstvenog odgoja mora biti as radosti (Boigey, 1939).

599

SADRAJ RIJE IZDAVAA................................................................................................................. 2 POPIS LANOVA UPRAVNOG TIJELA I KOMISIJA ZA IZRADU MODELA OKVIRNOG NASTAVNOG PLANA I PROGRAMA ZA DEVETOGODINJE OSNOVNO OBRAZOVANJE U FEDERACIJI BOSNE I HERCEGOVINE.................................................................................................... 4 U V O D .................................................................................................................................. 18 PRISTUP KONCEPCIJI DEVETOGODINJEG OSNOVNOG OBRAZOVANJA .................................................................................................................. 19 MODEL OKVIRNOG NASTAVNOG PLANA ZA DEVETOGODINJU OSNOVNU KOLU .............................................................................................................. 22 OKVIRNI NASTAVNI PLAN I PROGRAM ZA PRVI RAZRED DEVETOGODINJE OSNOVNE KOLE ........................................................................ 23
Bosanski, hrvatski, srpski jezik i knjievnost ..................................................................... 25 Matematika .......................................................................................................................... 31 Moja okolina........................................................................................................................ 35 Muzika/glazbena kultura ................................................................................................... 42 Tjelesni i zdravstveni odgoj................................................................................................. 56

OKVIRNI NASTAVNI PLAN I PROGRAM ZA DRUGI RAZRED DEVETOGODINJE OSNOVNE KOLE ........................................................................ 63
Bosanski, hrvatski, srpski jezik i knjievnost...................................................................... 64 Matematika .......................................................................................................................... 77 Moja okolina........................................................................................................................ 81 Muzika/glazbena kultura ................................................................................................... 87 Likovna kultura ................................................................................................................... 91 Tjelesni i zdravstveni odgoj................................................................................................. 95

OKVIRNI NASTAVNI PLAN I PROGRAM ZA TREI RAZRED DEVETOGODINJE OSNOVNE KOLE ........................................................................ 99
Bosanski, hrvatski, srpski jezik i knjievnost.................................................................... 101 Matematika ........................................................................................................................ 112 Moja okolina...................................................................................................................... 117 Muzika/glazbena kultura ................................................................................................. 126 Likovna kultura ................................................................................................................. 132 Tjelesni i zdravstveni odgoj............................................................................................... 139 Engleski jezik .................................................................................................................... 143 Njema ki jezik ................................................................................................................... 146 Francuski jezik................................................................................................................... 150 Arapski jezik ..................................................................................................................... 154

OKVIRNI NASTAVNI PLAN I PROGRAM ZA ETVRTI RAZRED DEVETOGODINJE OSNOVNE KOLE ...................................................................... 162
Bosanski, hrvatski, srpski jezik i knjievnost ................................................................... 164 Engleski jezik .................................................................................................................... 172 Njema ki jezik ................................................................................................................... 175

600

Francuski jezik................................................................................................................... 178 Arapski jezik...................................................................................................................... 181 Moja okolina...................................................................................................................... 184 Matematika ........................................................................................................................ 192 Muzika/glazbena kultura ................................................................................................. 198 Likovna kultura ................................................................................................................. 204 Tjelesni i zdravstveni odgoj .............................................................................................. 209

OKVIRNI NASTAVNI PLAN I PROGRAM ZA PETI RAZRED DEVETOGODINJE OSNOVNE KOLE ...................................................................... 214
Bosanski, hrvatski, srpski jezik i knjievnost.................................................................... 216 Engleski jezik .................................................................................................................... 221 Francuski jezik................................................................................................................... 224 Njema ki jezik ................................................................................................................... 227 Arapski jezik...................................................................................................................... 230 Matematika ........................................................................................................................ 234 Priroda ............................................................................................................................... 242 Drutvo .............................................................................................................................. 247 Osnove tehnike .................................................................................................................. 252 Kultura ivljenja ................................................................................................................ 257 Likovna kultura ................................................................................................................. 259 Muzika/glazbena kultura ................................................................................................. 265 Tjelesni i zdravstveni odgoj .............................................................................................. 270

OKVIRNI NASTAVNI PLAN I PROGRAM ZA ESTI RAZRED DEVETOGODINJE OSNOVNE KOLE ...................................................................... 274
Bosanski, hrvatski, srpski jezik i knjievnost.................................................................... 277 Engleski jezik prvi strani jezik, etvrta godina u enja ................................................... 282 Engleski jezik drugi strani jezik, prva godina u enja..................................................... 285 Francuski jezik prvi strani jezik, etvrta godina uenja ................................................. 287 Francuski jezik drugi strani jezik, prva godina u enja ................................................... 290 Njema ki jezik prvi strani jezik, etvrta godina u enja ................................................. 293 Njema ki jezik drugi strani jezik, prva godina uenja ................................................... 296 Arapski jezik prvi strani jezik, etvrta godina u enja .................................................... 299 Arapski jezik drugi strani jezik, prva godina u enja ...................................................... 302 Matematika ........................................................................................................................ 305 Biologija ............................................................................................................................ 311 Geografija/zemljopis ......................................................................................................... 313 Historija/povijest ............................................................................................................... 317 Tehni ka kultura ................................................................................................................ 321 Informatika ........................................................................................................................ 326 Likovna kultura ................................................................................................................. 333 Muzika/glazbena kultura ................................................................................................. 340 Tjelesni i zdravstveni odgoj .............................................................................................. 347

OKVIRNI NASTAVNI PLAN I PROGRAM ZA SEDMI RAZRED DEVETOGODINJE OSNOVNE KOLE ...................................................................... 354
Bosanski, hrvatski, srpski jezik i knjievnost ................................................................... 356 Engleski jezik prvi strani jezik, peta godina u enja ....................................................... 361 Engleski jezik drugi strani jezik, druga godina u enja ................................................... 365 Njema ki jezik prvi strani jezik, peta godina u enja ...................................................... 368 601

Njema ki jezik drugi strani jezik, druga godina uenja ................................................. 370 Francuski jezik prvi strani jezik, peta godina u enja ..................................................... 372 Francuski jezik drugi strani jezik, druga godina u enja ................................................. 374 Arapski jezik prvi strani jezik, peta godina uenja......................................................... 376 Arapski jezik drugi strani jezik, druga godina u enja .................................................... 378 Matematika ........................................................................................................................ 383 Fizika ................................................................................................................................. 393 Biologija ............................................................................................................................ 398 Geografija/zemljopis ......................................................................................................... 403 Historija/povijest ............................................................................................................... 413 Historija/povijest ............................................................................................................... 415 Tehni ka kultura ................................................................................................................ 417 Informatika ........................................................................................................................ 422 Likovna kultura ................................................................................................................. 432 Muzika/glazbena kultura ................................................................................................. 440 Tjelesni i zdravstveni odgoj .............................................................................................. 444

OKVIRNI NASTAVNI PLAN I PROGRAM ZA OSMI RAZRED DEVETOGODINJE OSNOVNE KOLE ...................................................................... 448
Bosanski, hrvatski, srpski jezik i knjievnost ................................................................... 450 Engleski jezik prvi strani jezik, esta godina u enja ...................................................... 454 Engleski jezik drugi strani jezik, trea godina u enja .................................................... 457 Njema ki jezik prvi strani jezik, esta godina u enja..................................................... 459 Njema ki jezik drugi strani jezik, tre a godina u enja................................................... 461 Francuski jezik prvi strani jezik, esta godina u enja .................................................... 463 Francuski jezik drugi strani jezik, tre a godina u enja .................................................. 465 Arapski jezik prvi strani jezik, esta godina u enja ....................................................... 467 Arapski jezik drugi strani jezik, tre a godina u enja ..................................................... 469 Matematika ........................................................................................................................ 471 Fizika ................................................................................................................................. 483 Hemija/kemija ................................................................................................................... 486 Biologija ............................................................................................................................ 490 Geografija/zemljopis ......................................................................................................... 494 Historija/povijest ............................................................................................................... 500 Tehni ka kultura ................................................................................................................ 503 Likovna kultura ................................................................................................................. 505 Muzika/glazbena kultura ................................................................................................. 515 Tjelesni i zdravstveni odgoj .............................................................................................. 522

OKVIRNI NASTAVNI PLAN I PROGRAM ZA DEVETI RAZRED DEVETOGODINJE OSNOVNE KOLE ...................................................................... 525
Bosanski, hrvatski, srpski jezik i knjievnost ................................................................... 527 Engleski jezik prvi strani jezik, sedma godina u enja.................................................... 531 Engleski jezik drugi strani jezik, etvrta godina u enja ................................................. 534 Njema ki jezik prvi strani jezik, sedma godina u enja .................................................. 537 Njema ki jezik drugi strani jezik, etvrta godina u enja ............................................... 539 Francuski jezik prvi strani jezik, sedma godina u enja .................................................. 541 Francuski jezik drugi strani jezik, etvrta godina u enja ............................................... 543 Arapski jezik prvi strani jezik, sedma godina u enja ..................................................... 545 Arapski jezik drugi strani jezik, etvrta godina u enja .................................................. 547 Matematika ........................................................................................................................ 549 602

Fizika ................................................................................................................................. 557 Hemija/kemija ................................................................................................................... 562 Biologija ............................................................................................................................ 564 Geografija/zemljopis ......................................................................................................... 574 Historija/povijest ............................................................................................................... 578 Tehni ki odgoj ................................................................................................................... 580 Likovna kultura ................................................................................................................. 582 Muzika/glazbena kultura ................................................................................................. 591 Tjelesni i zdravstveni odgoj............................................................................................... 596

603