OKVIRNI NASTAVNI PLAN I PROGRAM za devetogodišnju osnovnu školu u Federaciji Bosne i Hercegovine

1

RIJEČ IZDAVAČA Okvirni zakon o osnovnom i srednjem obrazovanju u Bosni i Hercegovini (2003) utvrdio je i konkretizirao tok promjena u osnovnom odgoju i obrazovanju, a kantonalni zakoni koji su u toku 2004. godine s njim usklañeni, dali su pravnu osnovu za promjenu u osnovnom odgoju i obrazovanju i implementaciju tih promjena kroz zajedničke aktivnosti svih kantona, koje koordinira Federalno ministarstvo obrazovanja i nauke. Federalno ministarstvo obrazovanja i nauke je 2003. godine preuzelo vodeću ulogu u kreiranju novog koncepta odgoja i obrazovanja u Federaciji Bosne i Hercegovine. Formirano je Upravno tijelo za pripremu prijedloga strategije prelaska na devetogodišnje osnovno obrazovanje u Federaciji Bosne i Hercegovine koji su, slijedeći principe reformisane obrazovne politike, uradili Koncepciju devetogodišnjeg osnovnog obrazovanja, koja predstavlja prekretnicu i osnovu za temeljitu promjenu nastavnog plana i programa, metoda rada, poimanja uloge učenika i nastavnika u nastavnom procesu, a čija je srž u promjeni obrazovne paradigme da težište nije na onome što učitelj treba da predaje, već na onome šta dijete treba da zna. Naglasak je stavljen na osiguranje i poticanje razvojnih efekata ranog učenja, kao ključnog faktora za razvoj sposobnosti učenja uopće, a učenik je postao aktivni subjekt procesa učenja, što mu je omogućeno programima učenja usmjerenim na dijete, u skladu sa obrazovnim praksama mnogih evropskih zemalja. Koncepciju i nastavni plan devetogodišnje osnovne škole, kao i program razvoja osnovnog obrazovanja u Federaciji Bosne i Hercegovine uradila je Stručna komisija koja je rukovodila i koordinirala poslovima za pripremu i izradu prijedloga koncepcije devetogodišnjeg odgoja i obrazovanja, davala prijedloge za izmjenu i dopunu koncepcije devetogodišnje osnovne škole i nastavnih planova i programa, pratila rad drugih stručnih komisija i predlagala izmjene i dopune u nastavnom planu i programu, te sarañivala sa ministarstvima obrazovanja i meñunarodnim organizacijama uključenim u reformu obrazovanja u BiH. Stručna komisija za izradu okvirnog nastavnog plana i programa, standarda i normativa za devetogodišnju osnovnu školu sa potkomisijama za bosanski, hrvatski, srpski jezik i književnost, matematiku, moju okolinu, prirodu, kulturu življenja, društvo, historiju, geografiju, biologiju, informatiku, tehničku kulturu, hemiju, fiziku, engleski jezik, njemački jezik, francuski jezik, arapski jezik, likovnu kulturu, muzičku kulturu, tjelesni i zdravstveni odgoj i inkluzivno i specijalno obrazovanje, definisala je okvirni nastavni program za svaki predmet, kao osnovu, okvir za koncipiranje i realizaciju kantonalnih nastavnih programa, na osnovu kojih se ostvaruje nastavni proces u Federaciji Bosne i Hercegovine. Nastavni plan i program osnovne škole koncipiran je tako da omogućava kvalitetno obrazovanje za sve. Kao takav, on prepoznaje, priznaje, uvažava i odgovara na obrazovne potrebe, iskustva i interese svih učenika, bez obzira na pol, uzrast, etničku, socijalnu i vjersku pripadnost, sposobnosti, mogućnosti i ograničenja, uvažavajući, poštujući i razvijajući ljudska, dječja i obrazovna prava, obaveze i odgovornosti. On je inkluzivan, otvoren za djecu i odrasle, sa posebnim i drugim potrebama. Što se tiče upravljanja nastavnim planovima i programima, odgovornost za njegovo kreiranje i razvoj se dijeli izmeñu obrazovnih aktera svih nivoa, uključujući i nastavnike, učenike i njihove roditelje. Nastavni planovi i programi kantona integriraju u sebi opći dio - zajedničke jezgre i lokalne komponente, s tim da se zajednička jezgra nastavnih planova i programa sastoji od svih nastavnih planova i programa, sa što je moguće širim zajedničkim osnovama za sve nastavne predmete. On osigurava koheziju sistema osnovnog odgoja i obrazovanja u Bosni i Hercegovini, a lokalna komponenta daje mogućnost školama, općinama i kantonima da razviju vlastite programe, birajući sadržaje i područja učenja. Nastavni planovi i programi pojedinih predmeta (silabusi) daju upute nastavnicima: šta treba podučavati (koja područja, oblasti treba podučavati), zašto to treba podučavati (koji su ciljevi i koncepti), kako to treba podučavati (koristeći različite metode i oblike prilagoñene potrebama i interesima učenika) i kada to treba podučavati (razvojna primjerenost uzrastu, ciklusima). Nastavni plan i program svakog predmeta sadrži argumentaciju uloge i značaja predmeta, ciljeve, očekivane ishode učenja, sadržaj, strategije učenja i nastave (didaktičko-metodičke upute) i smjernice za praćenje i ocjenjivanje. Dakle,nastavni plan i program devetogodišnjeg osnovnog obrazovanja okrenut je ka zadovoljavanju obrazovnih potreba svakog učenika. Svrha odgoja i

obrazovanja u savremenom društvu je poticanje i ostvarivanje povoljnih prilika za razvoj ljudskog bića tokom čitavog života, a čiji je smisao cjelovito lično učešće u intelektualnom, osjećajnom, tjelesnom, moralnom i duhovnom djelovanju koje upućuje pojedinca na ostvarivanje visoke kvalitete života. Novi model predviña da je ,,krajnja svrha obrazovanja unapreñenje kvalitete života’’ (Koncepcija, 2004; 5), dok je dosadašnjem modelu obrazovanja primarna svrha bila ,,dostizanje individualnog nivoa spoznaja i potreba za dalje obrazovanje i osposobljavanje za život i rad’’ (NPP, 1999; 7). Zato su promjene u odgoju i obrazovanju orijentisane na demokratizaciju i humanizaciju obrazovnog sistema, s fokusom na osposobljavanje učenika da zadovolji vlastite potrebe (preživljavanje, ljubav, moć, zabava i sloboda) i potrebe savremenog, demokratskog društva. Znanje i vještine se stiču obrazovanjem, a vrijednosti, stavovi i navike odgojem. Škole trebaju odgajati dobre ljude, a ne samo dobre učenike. Imajući u vidu da su inicijalno obrazovanje i stalno profesionalno usavršavanje ključni faktori kvalitetnog obrazovanja i da u reformisanom obrazovanju nastavnik nije više samo posrednik znanja, nego savjetnik i pratilac učeniku na putu ka njegovoj većoj samostalnosti, ka ,,učenju otkrićem”, Komisija za izradu Nastavnog plana i programa stručnog usavršavanja nastavnika razredne i predmetne nastave, direktora/ravnatelja osnovnih škola, savjetnika i stručnih saradnika ministarstava i pedagoških zavoda u Federaciji Bosne i Hercegovine uradila je Model plana i programa stručnog usavršavanja, s namjerom da nastavnike obuči za kvalitetnu implementaciju reformisanih nastavnih planova i programa. Komisija za praćenje i vrednovanje primjene koncepcije devetogodišnje osnovne škole i novih nastavnih programa uradila je temeljitu evaluaciji Koncepcije devetogodišnje osnovne škole i programskih sadržaja nastavnih planova i programa za prvu trijadu devetogodišnje osnovne škole, fokusirajući se na njihovo usklañivanje sa spoznajnim mogućnostima djeteta. Koordinacijsko tijelo za provoñenje i praćenje obrazovne reforme u Federaciji Bosne i Hercegovine usvojilo je navedene dokumente kao polazne modele za izradu i usvajanje kantonalnih dokumenata strateškog razvoja osnovnog odgoja i obrazovanja i općih i specifičnih sadržaja nastavnih planova i programa za devetogodišnju osnovnu školu. Objavljivanjem ove publikacije krunisan je višegodišnji napor mnogobrojnih učesnika reforme osnovnog obrazovanja u Federaciji Bosne i Hercegovine, kojima Federalno ministarstvo obrazovanja i nauke izražava iskrenu zahvalnost sa uvjerenjem da će i dalje zajedno doprinositi reformi obrazovanja koja se neprestano modernizira, vodeći računa o psihofizičkoj ličnosti djeteta kojoj trebaju biti prilagoñeni nastavni planovi i programi i o potrebi cjeloživotnog učenja kao imperativa današnjeg vremena i osnove konkurentnog tržišta rada, te da će se na taj način otvoriti novo poglavlje pogleda na ljudske resurse kao ključni koncept ekonomskog rasta. Posebno se zahvaljujemo prof. dr. Muhidinu Džanki, Muneveri Selmanović, direktorici Pedagoškog zavoda Zenica i Jasminki Bujanović, savjetnici ministra za predškolsko i osnovno obrazovanje u Vladi Unsko-sanskog kantona što su pomogli u definisanju konačnog dokumenta ,,Okvirni nastavni plan i program za devetogodišnju osnovnu školu”, koji će zasigurno biti tačka nadahnuća za budući razvoj i osavremenjavanje osnovne supstance odgojno-obrazovnog procesa nastavnog programa u kojem predmetna fragmentarnost prerasta u koherentan sistem utemeljen na interdisciplinarnom pristupu i meñusobnoj vertikalnoj i horizontalnoj povezanosti nastavnih sadržaja. Idući u susret vremenu u kojem će obrazovanje biti najmoćnije oružje u transformaciji obrazovnih politika želimo ovoj publikaciji plodan i efikasan život u rukama kreatora obrazovnih politika, nastavnika, učenika, roditelja i svih učesnika u nastavno-obrazovnom procesu. Federalno ministarstvo obrazovanja i nauke

POPIS ČLANOVA UPRAVNOG TIJELA I KOMISIJA ZA IZRADU MODELA OKVIRNOG NASTAVNOG PLANA I PROGRAMA ZA DEVETOGODIŠNJE OSNOVNO OBRAZOVANJE U FEDERACIJI BOSNE I HERCEGOVINE
Na osnovu rješenja, broj 01-34-2329/03 od 26. 6. 2003. godine i broj 01-34-4637/03 od 28. 10. 2003. godine, zasnovano je Upravno tijelo za pripremu prijedloga strategije prelaska na devetogodišnje osnovno obrazovanje u Federaciji BiH u sljedećem sastavu: 1. Alija P irić, Federalno ministarstvo obrazovanja i nauke, predsjedavajući Upravnog tijela; 2. Viktor Marić, Ministarstvo prosvjete, znanosti, kulture i športa, Zapadnohercegovački kanton, zamjenik predsjedavajućeg Upravnog tijela; 3. Ekrem Hajrulahović, Ministarstvo obrazovanja, nauke, kulture i sporta Bihać, član Upravnog tijela; 4. Marko Nedić, Ministarstvo obrazovanja, nauke i kulture, Posavski kanton, član Upravnog tijela; 5. Hazim Halilović, Ministarstvo obrazovanja, nauke, kulture i sporta Tuzlanskog kantona, član Upravnog tijela; 6. Munevera Selmanović, Ministarstvo obrazovanja, nauke, kulture i sporta Zeničko-dobojskog kantona, član Upravnog tijela; 7. Murto Horo, Ministarstvo obrazovanja, nauke, kulture i sporta Bosansko-podrinjskog kantona, član Upravnog tijela; 8. Stipo Nakić, Ministarstvo obrazovanja, nauke, kulture i sporta Srednjobosanskog kantona, član Upravnog tijela; 9. Lidija Markotić, OŠ Ilije Jakovljevića, Hercegovačko-neretvanski kanton, Mostar, član Upravnog tijela; 10. Sretko Žmukić, Ministarstvo obrazovanja i nauke, kantona Sarajevo, član Upravnog tijela; 11. Filip Zrno, Ministarstvo društvenih djelatnosti Kantona 10, član Upravnog tijela. Rješenjem, broj 08-02-3965/07 od 17. 7. 2007. godine imenovana je stalna komisija - Upravno tijelo za pripremu prijedloga strategije prelaska na devetogodišnje osnovno obrazovanje u Federaciji BiH u sljedećem sastavu: 1. Alija Pirić, Federalno ministarstvo obrazovanja i nauke, predsjedavajući Upravnog tijela; 2. Jasminka Bujanović, Ministarstvo obrazovanja, nauke, kulture i sporta Bihać, član Upravnog tijela; 3. Marko Nedić, Ministarstvo obrazovanja, nauke i kulture, Posavski kanton, član Upravnog tijela; 4. Munevera Selmanović, Ministarstvo obrazovanja, nauke, kulture i sporta Zeničkodobojskog kantona, član Upravnog tijela; 5. Stipo Nakić, Ministarstvo obrazovanja, nauke, kulture i sporta Srednjobosanskog kantona, član Upravnog tijela; 6. Meliha Alić, OŠ Ilije Jakovljevića, Hercegovačko-neretvanski kanton, Mostar, član Upravnog tijela; 7. Mario Mikulić, Ministarstvo prosvjete, znanosti, kulture i športa, Zapadnohercegovački kanton, član Upravnog tijela; 8. Sretko Žmukić, Ministarstvo obrazovanja i nauke, kantona Sarajevo, član Upravnog tijela;

9. Tomislav Buljan, Ministarstvo društvenih djelatnosti Kantona 10, član Upravnog tijela 10. Mersija Jahić, Ministarstvo obrazovanja, nauke, kulture i sporta Tuzlanskog kantona, član Upravnog tijela; 11. Hasnija Muratović, Prirodno-matematički fakultet Sarajevo, član Upravnog tijela; 12. Nadija Bandić, Federalno ministarstvo obrazovanja i nauke, član Upravnog tijela; 13. Viktorija Mira Merlo, spoljni saradnik Federalnog ministarstva obrazovanja i nauke, član Upravnog tijela. Koncepciju i nastavni plan devetogodišnje osnovne škole, kao i program razvoja osnovnog obrazovanja u Federaciji Bosne i Hercegovine, izradila je Stručna komisija za izradu prijedloga koncepcije i nastavnog plana devetogodišnje osnovne škole i izradu programa razvoja osnovnog obrazovanja u Federaciji Bosne i Hercegovine, na osnovu Rješenja, broj 05-38-1323/05 od 11. 4. 2005. godine, i to u sljedećem sastavu: 1. Marko Nedić, Ministarstvo obrazovanja, nauke i kulture, Posavski kanton, koordinator Upravnog tijela; 2. Jasminka Bujanović, Ministarstvo obrazovanja, nauke i kulture, Unsko-sanski kanton Bihać, član Upravnog tijela; 3. Ivo Jelušić, Srednja škola Pere Zečevića, Posavski kanton, Odžak, član Upravnog tijela; 4. Ediba Pozderović, Pedagoški zavod, Tuzla,Tuzlanski kanton, član Upravnog tijela; 5. Vahid Mulić, Pedagoški zavod, Zenica, Zeničko-dobojski kanton, član Upravnog tijela; 6. Ševala Vrpčić, OŠ „Fahro Baščelija” Goražde, Bosansko-podrinjski kanton, član Upravnog tijela; 7. Sulejman Ribo, Ministarstvo obrazovanja, nauke, kulture i sporta Srednjobosanski kanton – Travnik, član Upravnog tijela; 8. Marko Tokić, Pedagoški fakultet, Mostar, Hercegovačko-neretvanski kanton, član Upravnog tijela; 9. Ivan Tomas, OŠ A. B. Šimića Drinovci, Zapadnohercegovački kanton, član Upravnog tijela; 10. Safet Smajkić, Pedagoška akademija, Sarajevo, Kanton Sarajevo, član Upravnog tijela. Zadatak Stručne komisije je da rukovodi i koordinira poslovima za pripremu i izradu prijedloga koncepcije devetogodišnjeg odgoja i obrazovanja; daje prijedloge za izmjenu i dopunu koncepcije devetogodišnje osnovne škole i nastavnih planova i programa; prati rad drugih stručnih komisija, predlaže izmjene i dopune u nastavnom planu i programu; sarañuje sa federalnim ministarstvom obrazovanja i nauke i meñunarodnim organizacijama uključenim u reformu obrazovanja u BiH. Posao izrade nastavnih planova i programa po kojima se ostvaruje nastavni proces u Federaciji Bosne i Hercegovine radila je Komisija za izradu Okvirnog nastavnog plana i programa prve trijade u Federaciji BiH na osnovu Rješenja o formiranju Stručne komisije za izradu okvirnog nastavnog plana i programa, standarda i normativa za devetogodišnju osnovnu školu sa potkomisijama, 05-38-1219/05 od 7. 4. 2005. godine.

Članovi Stručne komisije: 1. Ekrem Hajrulahović, Ministarstvo obrazovanja, nauke, kulture i sporta Bihać, koordinator Stručne komisije; 2. Gabriela Bundalo, OŠ Pazar, Tuzla, član Stručne komisije i koordinator Potkomisije za matematiku; 3. Sabaheta Bijedić, Meñuopštinski pedagoški zavod, Mostar, član Stručne komisije i koordinator Potkomisije za muzičku kulturu, 4. Ivan Madžar, Pedagoški fakultet Sveučilišta u Mostaru, član Stručne komisije i koordinator Potkomisije za moju okolinu; 5. Fatima Prohić, Osnovna škola „Musa Ćazim Ćatić, Sarajevo, član Stručne komisije i koordinator Potkomisije za likovnu kulturu; 6. Zehra Hubijar, Pedagoška akademija, Sarajevo, član Stručne komisije i koordinator Potkomisije za maternji jezik i književnost; 7. Vojka Komljenović, Centar za odgoj i obrazovanje, edukaciju i rehabilitaciju mentalno retardirane djece „Vladimir Nazor“, Sarajevo, član Stručne komisije i koordinator Potkomisije za inkluzivno i specijalno obrazovanje; 8. Milica Bešević, Pedagoška akademija, Sarajevo, član Stručne komisije i koordinator Potkomisije za tjelesni i zdravstveni odgoj; 9. Nada Hrasnica, Pedagoška akademija Sarajevo, član Stručne komisije i koordinator Potkomisije za engleski jezik. Članovi Potkomisije za bosanski, hrvatski, srpski jezik i književnost: 1. Katica Krešić, Pedagoški fakultet Sveučilište u Mostaru; 2. Biljana Nikolić, OŠ „Novi Travnik” Novi Travnik; 3. Esma Kapetanović, OŠ „Novi grad” Tuzla. Članovi Potkomisije za matematiku: 1. Marinko Pejić, Pedagoška akademija Sarajevo; 2. Denis Lasić, Pedagoški fakultet Sveučilište Mostar; 3. Enisa Mehić, Pedagoški zavod, Zenica. Članovi Potkomisije za moju okolinu: 1. Sabira Mićanović, OŠ „Brčanska malta”, Tuzla; 2. Vahid Mulić, Pedagoški zavod, Zenica; 3. Jozo Ćurčić, OŠ Vladmira Nazora Odžak. Članovi Potkomisije za likovnu kulturu: 1. Tihomir Zovko, Pedagoški fakultet Sveučilište u Mostaru; 2. Ragib Lubovac, Pedagoška akademija Sarajevo; 3. Sadina Sijerčić, OŠ „Husein Efendija ðozo” Goražde. Članovi Potkomisije za muzičku kulturu: 1. Selma Ferović, Muzička akademija, Sarajevo; 2. Berislav Džaja, Muzička škola Livno; 3. Refik Hodžić, Umjetnička škola Bihać.

Članovi Potkomisije za tjelesni i zdravstveni odgoj: 1. Mladen Kvesić, Ministarstvo prosvjete, znanosti, kulture i sporta, Široki Brijeg; 2. Samra Salibašić-Akšamija, Osnovna škola Kovačići, Sarajevo; 3. Milica Bešević, Pedagoška akademija Sarajevo. Članovi Potkomisije za engleski jezik: 1. Sanja Hadžihajdić, Pedagoški zavod Zenica; 2. Dinko Jurić, Gimnazija Fra Dominika Mandića, Široki Brijeg; 3. Marina H. Avdić, Katolički školski centar, Tuzla. Članovi Potkomisije za inkluzivno i specijalno obrazovanje: 1. Šaćira Mešalić, Defektološki fakultet, Tuzla; 2. Sadeta Zečić, Zavod za specijalno obrazovanje i odgoj djece „Mjedenica” Sarajevo; 3. Biljana Pejić, Zavod za specijalno obrazovanje i odgoj djece „Mjedenica” Sarajevo; 4. Imšir Zubović, Centar za slušno oštećenu djecu Tuzla; 5. Milenko Kordić, Treća osnovna škola Mostar. Zadatak članova Stručne komisije i njenih potkomisija je bio da: - priprema i izrañuje modele okvirnog nastavnog plana i programa za prvi, drugi i treći razred devetogodišnje osnovne priprema i izrañuje modele okvirnog nastavnog plana i programa za prvi, drugi i treći razred devetogodišnje osnovne škole za djecu sa teškoćama u razvoju, koja se obrazuju u specijalnim odgojno-obrazovnim ustanovama; - ostvaruje saradnju sa drugim stručnim komisijama i daje prijedloge i sugestije u vezi sa definiranjem strategije prelaska na devetogodišnje obavezno osnovno obrazovanje i edukaciju nastavnika, pedagoga i direktora osnovne škole; - predlaže pedagoško-didaktičku literaturu za obuku nastavnika, pedagoga i direktora osnovne škole i sarañuje sa Federalnim ministarstvom obrazovanja i nauke i meñunarodnim organizacijama uključenim u reformu obrazovanja u BiH. Okvirni nastavni plan i program za 4. razred devetogodišnje osnovne škole je izradila Stručna komisija na osnovu Rješenja o obrazovanju Stručne komisije za izradu okvirnog nastavnog plana i programa, standarda i normativa za devetogodišnju osnovnu školu sa potkomisijama, 03-382933/06 od 29. 5. 2006. godine. Članovi stručne komisije su: 1. Jasminka Bujanović, Ministarstvo obrazovanja, nauke, kulture i sporta Bihać, koordinator Stručne komisije; 2. Hasnija Muratović, Prirodno-matematički fakultet, Sarajevo; 3. Sabaheta Bijedić, Meñuopštinski pedagoški zavod, Mostar, član Stručne komisije i koordinator Potkomisije za muzičku kulturu; 4. Gabrijela Bundalo, OŠ Pazar, Tuzla, član Stručne komisije i koordinator Potkomisije za matematiku;

5. Ivan Madžar, Pedagoški fakultet Sveučilišta u Mostaru, član Stručne komisije i koordinator Potkomisije za moju okolinu; 6. Fatima Prohić, Osnovna škola „Musa Ćazim Ćatić“, Sarajevo, član Stručne komisije i koordinator Potkomisije za likovnu kulturu; 7. Zehra Hubijar, Pedagoška akademija, Sarajevo, član Stručne komisije i koordinator Potkomisije za maternji jezik i književnost; 8. Vojka Komljenović, Centar za odgoj i obrazovanje, edukaciju i rehabilitaciju mentalno retardirane djece „Vladimir Nazor”, Sarajevo, član Stručne komisije i koordinator Potkomisije za inkluzivno i specijalno obrazovanje; 9. Milica Bešević, Pedagoška akademija, Sarajevo, član Stručne komisije i koordinator Potkomisije za tjelesni i zdravstveni odgoj; 10. Nada Hrasnica, Pedagoška akademija Sarajevo, član Stručne komisije i koordinator Potkomisije za engleski jezik. Članovi Potkomisije za izradu nastavnog plana devetogodišnje osnovne škole su: 1. Marko Nedić, Ministarstvo obrazovanja, nauke i kulture Posavskog kantona, Orašje; 2. Safet Smajkić, Pedagoška akademija, Sarajevo, Kanton Sarajevo; 3. Vahid Mulić, Pedagoški zavod, Zenica, Zeničko-dobojski kanton; 4. Sulejman Ribo, Ministarstvo obrazovanja, nauke, kulture i sporta, Srednjobosanski kanton, Travnik; 5. Ševala Vrpčić, OŠ „Fahro Baščelija” Goražde, Bosansko-podrinjski kanton; 6. Marko Tokić, Pedagoški fakultet, Mostar, Hercegovačko-neretvanski kanton; 7. Robert Onodi, Pedagoški zavod, Tuzla. Članovi Potkomisije za bosanski, hrvatski, srpski jezik i književnost: 1. Katica Krešić, Pedagoški fakultet Sveučilište u Mostaru; 2. Biljana Nikolić, OŠ „Novi Travnik” Novi Travnik; 3. Esma Kapetanović, OŠ „Novi grad” Tuzla; 4. Olga Lekić, OŠ „Jozo Gadžić-Čupo“, Stojkovići, Travnik. Članovi Potkomisije za matematiku: 1. Marinko Pejić, Pedagoška akademija Sarajevo; 2. Denis Lasić, Pedagoški fakultet Sveučilište Mostar; 3. Enisa Mehić, Pedagoški zavod, Zenica Članovi Potkomisije za moju okolinu: 1. Sabira Mićanović, OŠ „Brčanska malta”, Tuzla; 2. Vahid Mulić, Pedagoški zavod, Zenica; 3. Irena Damjanović, OŠ „Fra Ilije Starčevića“, Tolisa. Članovi Potkomisije za likovnu kulturu: 1. Tihomir Zovko, Pedagoški fakultet Sveučilišta u Mostaru; 2. Fikret Lukać, Pedagoški zavod Sarajevo; 3. Sadina Sijerčić, OŠ „Husein Efendija ðozo”, Goražde.

Članovi Potkomisije za muzičku kulturu: 1. Selma Ferović, Muzička akademija, Sarajevo; 2. Berislav Džaja, Muzička škola Livno; 3. Vesna Kečalović, Umjetnička škola Bihać. Članovi Potkomisije za tjelesni i zdravstveni odgoj: 1. Mladen Kvesić, Ministarstvo prosvjete, znanosti, kulture i sporta, Široki Brijeg; 2. Samra Salibašić-Akšamija, Osnovna škola Kovačići Sarajevo; 3. Milica Bešević, Pedagoška akademija Sarajevo. Članovi Potkomisije za engleski jezik: 1. Sanja Hadžihajdić, Pedagoški zavod Zenica; 2. Dinko Jurić, Gimnazija Fra Dominika Mandića, Široki Brijeg, 3. Marina H. Avdić, Katolički školski centar, Tuzla; 4. Esmeralda Iftić, prof., OŠ „Gornje Prekounje- Ripač“, Bihać. Članovi Potkomisije za njemački jezik: 1. Elvedina Bilajbegović, Srednja poljoprivredna škola „Sanus futurum“, Sanski Most; 2. Miloje ðurñević, Filozofski fakultet, Sarajevo; 3. Aldina Herić, Gimnazija „Meša Selimović“, Tuzla; 4. Memnuna Hasanica, Pedagoši fakultet, Zenica. Članovi Potkomisije za francuski jezik: 1. Vlado Sučić, Filozofski fakultet, Sarajevo; 2. Melisa Begović, Gimnazija, Zenica. Članovi Potkomisije za arapski jezik: 1. Mehmed Kudić, Medresa „Džemaludin Čaušević“, Cazin; 2. Esad Duraković, Filozofski fakultet, Sarajevo. Članovi Potkomisije za specijalno obrazovanje i inkluziju: 1. Šaćira Mešalić, Defektološki fakultet, Tuzla; 2. Sadeta Zečić, Zavod za specijalno obrazovanje i odgoj djece „Mjedenica”, Sarajevo; 3. Nevenka Veljović, Centar za slijepu i slabovidnu omladinu, Sarajevo; 4. Imšir Zubović, Centar za slušno oštećenu djecu Tuzla; 5. Milenko Kordić, Treća osnovna škola Mostar. Okvirni nastavni plan i program za 5. razred devetogodišnje osnovne škole je izradila Stručna komisija na osnovu Rješenja o obrazovanju Stručne komisije za izradu okvirnog nastavnog plana i programa, standarda i normativa za devetogodišnju osnovnu školu sa potkomisijama, 03-381343/07 od 16. 3. 2007. godine.

Članovi stručne komisije su: 1. Jasminka Bujanović, Ministarstvo obrazovanja, nauke, kulture i sporta Bihać, koordinator Stručne komisije i član Upravnog tijela; 2. Zehra Hubijar, Pedagoška akademija, Sarajevo; 3. Marinko Pejić, Pedagoška akademija, Sarajevo; 4. Iv ica Glibušić, Pedagoški fakultet Sveučilišta u Mostaru; 5. Vahid Mulić, Pedagoški zavod, Zenica; 6. Faiza Muštović, Pedagoška akademija, Sarajevo; 7. Željko Filipović, Pedagoška akademija, Sarajevo; 8. Selma Ferović, Muzička akademija, Sarajevo; 9. Milica Bešović, Pedagoška akademija, Sarajevo; 10. Nada Hrasnica, Pedagoška akademija, Sarajevo; 11. Zlata Maglajlija, Filozofski fakultet, Sarajevo; 12. Vasvija Ibrahimkadić, Prva gimnazija, Sarajevo; 13. Amir Dervišević, Filozofski fakultet, Sarajevo; 14. Vojka Komljenović, Centar za odgoj i obrazovanje, edukaciju i rehabilitaciju mentalno retardirane djece. Članovi Potkomisije za izradu nastavnog plana devetogodišnje osnovne škole su: 1. Marko Nedić, Ministarstvo obrazovanja, nauke i kulture Posavskog kantona, Orašje; 2. Safet Smajkić, Pedagoška akademija, Sarajevo, Kanton Sarajevo; 3. Vahid Mulić, Pedagoški zavod, Zenica, Zeničko-dobojski kanton; 4. Sulejman Ribo, Ministarstvo obrazovanja, nauke, kulture i sporta, Srednjobosanski kanton, Travnik; 5. Ševala Vrpčić, OŠ „Fahro Baščelija” Goražde, Bosansko-podrinjski kanton; 6. Robert Onodi, Pedagoški akademija, Tuzla. Članovi Potkomisije za bosanski, hrvatski, srpski jezik i književnost: 1. Zehra Hubijar – koordinator; 2. Katica Krešić – Pedagoški fakultet Sveučilišta u Mostaru; 3. Biljana Nikolić – OŠ „Novi Travnik” Novi Travnik; 4. Esma Kapetanović – OŠ „Novi grad” Tuzla; 5. Ivan Penava – OŠ „Ivan Brlić Mažuranić“, Humac, Ljubuški. Članovi Potkomisije za matematiku: 1. Marinko Pejić – koordinator; 2. Denis Lasić – Pedagoški fakultet Sveučilište Mostar; 3. Enisa Mehić – Pedagoški zavod, Zenica; 4. Jasna Lovrinović – OŠ „Novi Travnik“, Novi Travnik. Članovi Potkomisije za društvo: 1. Iv ica Glibušić – koordinator; 2. Miljenko Miloš – Zavod za školstvo, Mostar; 3. Zora Kudić – OŠ „Ivan Goran Kovačić“, Livno; 4. Slaven Ljubić – OŠ „Kočerin“, Široki Brijeg.

Članovi Potkomisije za prirodu: 1. Vahid Mulić – koordinator, 2. Mate Živković – Zavod za školstvo i Federalno ministarstvo obrazovanja i nauke, Mostar; 3. Marija ðukić – OŠ „Ruñer Bošković“, Donja Mahala; 4. Ankica Prskalo – OŠ „Silvije Strahimir Kranjčević“, Mostar. Članovi Potkomisije za kulturu življenja: 1. Faiza Muštović – koordinator, 2. Hajrija Cokoja – Pedagoški zavod Mostar, Mostar; 3. Subhija Kapić – „Druga osnovna škola“, Konjic; 4. Razija Hamzabegović – OŠ „Husino” Tuzla. Članovi Potkomisije za likovnu kulturu: 1. Željko Filipović – koordinator, 2. Fatima Prohić – OŠ „Musa Ćazim Ćatić”, Sarajevo; 3. Elvedin Drkenda – OŠ „Husein efendija ðozo”, Goražde. Članovi Potkomisije za muzičku kulturu: 1. Selma Ferović – koordinator; 2. Berislav Džaja – Muzička škola, Livno; 3. Vesna Kečalović – Umjetnička škola, Bihać; 4. Mirko Setkević – OŠ „Novi Grad”, Tuzla. Članovi Potkomisije za tjelesni i zdravstveni odgoj: 1. Milica Bešević – koordinator; 2. Samir Palić – OŠ „Jablanica“, Jablanica; 3. Miro Marić – Ministarstvo prosvjete, znanosti, kulture i sporta, Široki Brijeg. Članovi Potkomisije za engleski jezik: 1. Nada Hrasnica – koordinator; 2. Sanja Hadžihajdić – član, Pedagoški zavod Zenica; 3. Dinko Jurić – član, Gimnazija Fra Dominika Mandića, Široki Brijeg; 4. Marina H. Avdić – član, Katolički školski centar, Tuzla. Članovi Potkomisije za njemački jezik: 1. Zlata Maglajlija – koordinator, 2. Memnuna Hasanica – Pedagoši fakultet, Zenica 3. Enisa Mirvić – OŠ „Hasan Kaimija“, Sarajevo. Članovi Potkomisije za francuski jezik: 1. Vasvija Ibrahimkadić – koordinator; 2. Melisa Begović – Gimnazija, Zenica; 3. Anica Majić – OŠ „Tin Ujević“, Vitina, Ljubuški.

Članovi Potkomisije za arapski jezik: 1. Amir Dervišević – koordinator; 2. Mehmed Kudić – Medresa „Džemaludin Čaušević“, Cazin, Unsko-sanski kanton. Članovi Potkomisije za specijalno obrazovanje i inkluziju: 1. Vojka Komljenović – koordinator; 2. Mirela Duranović – Defektološki fakultet, Tuzla; 3. Sadeta Zečić – Zavod za specijalno obrazovanje i odgoj djece „Mjedenica” Sarajevo; 4. Nevenka Veljović – Centar za slijepu i slabovidnu omladinu, Sarajevo; 5. Imšir Zubović – Centar za slušno oštećenu djecu Tuzla; 6. Milenko Kordić – Treća osnovna škola Mostar. Okvirni nastavni plan i program za 6. razred devetogodišnje osnovne škole je izradila Stručna komisija za izradu okvirnog nastavnog plana i programa, standarda i normativa za devetogodišnju osnovnu školu sa potkomisijama. Rješenjem, broj: 08-02-3965/07 od 17. 7. 2007. godine imenuje se Stalna komisija Upravnog tijela za pripremu i izradu prijedloga strategije prelaska na devetogodišnje osnovno obrazovanje, a članovi su: 1. Alija Pirić, Filozofski fakultet, Sarajevo; 2. Jasminka Bujanović, Ministarstvo obrazovanja, nauke, kulture i sporta Bihać, koordinator Stručne komisije; 3. Marko Nedić, Ministarstvo prosvjete, kulture i športa, Posavski kanton; 4. Munevera Selmanović, Ministarstvo obrazovanja, nauke i kulture, Zenica; 5. Stipo Nakić, Ministarstvo obrazovanja, nauke, kulture i sporta/športa, Srednjobosanski kanton; 6. Meliha Alić, Ministarstvo prosvjete, znanosti, kulture i športa, Hercegovačko-neretvanski kanton; 7. Mario Mikulić, Ministarstvo prosvjete, znanosti, kulture i športa, Zapadno-hercegovački kanton; 8. Sretko Žmukić, Ministarstvo obrazovanja i nauke, Sarajevo; 9. Tomislav Buljan, Ministarstvo znanosti, prosvjete, kulture i športa, Kanton 10; 10. Mersija Jahić, Ministarstvo obrazovanja, nauke, kulture i sporta, Tuzlanski kanton; 11. Hasnija Muratović, Prirodno-matematički fakultet, Sarajevo; 12. Nadija Bandić, Federalno ministarstvo obrazovanja i nauke; 13. Viktorija Mira-Merlo, spoljni saradnik Federalnog ministarstva obrazovanja i nauke. Članovi stručne komisije su: 1. Jasminka Bujanović, Ministarstvo obrazovanja, nauke, kulture i sporta Bihać, koordinator Stručne komisije i član Upravnog tijela; 2. Muhidin Džanko, Filozofski fakultet, Sarajevo; 3. Selma Ferović, Muzička akademija, Sarajevo; 4. Enes Duvnjaković, Prirodno-matematički fakultet, Tuzla; 5. Željko Filipović, Pedagoška akademija, Sarajevo; 6. Enes Pelidija, Filozofski fakultet, Sarajevo;

10. Tuzla. 2. Sarajevo. Milica Bešović. 16. operativna podrška Komisiji. Sarajevo. OŠ „Ruñer Bošković“. 2. Federalno ministarstvo obrazovanja i nauke. Centar za odgoj i obrazovanje. OŠ „Novi Travnik“. 13. Mostar. 17. 14. 8. Jasna Lovrinović.7. Muhidin Džanko. Pedagoški zavod. 2. Filozofski fakultet. Sarajevo. 15. 3. Ivan Madžar. Donja Mahala. Prirodno-matematički fakultet. Sarajevo. Pedagoška akademija. srpski jezik i književnost: 1. Sveučilište u Mostaru. Filozofski fakultet. Vojka Komljenović. edukaciju i rehabilitaciju mentalno retardirane djece. Članovi Potkomisije za geografiju: 1. Prva gimnazija. Druga gimnazija. Miralem Marić. Novi Travnik. Sarajevo. Pedagoški zavod – Zenica. Marija ðukić. 9. sekretar Komisije. Enisa Mehić. Filozofski fakultet. Filozofski fakultet. 2. Fikreta Haračić. Amir Dervišević. Jesenka Vasić-Pujo. Enes Duvnjaković. 11. Članovi Potkomisije za historiju: 1. 3. Nadija Bandić. Sarajevo. Druga gimnazija. Vasvija Ibrahimkadić. Federalno ministarstvo obrazovanja i nauke. Sarajevo. Prirodno-matematički fakultet. Filozofski fakultet. 3. . Milan Cvijetinović. 2. Dževahira Arslanagić. hrvatski. Muriz Spahić. Mašinski fakultet. OŠ „Novi Travnik” Novi Travnik. Sarajevo. Prirodno-matematički fakultet. Enes Pelidija. Katica Krešić. Prva osnovna škola. Pedagoški zavod Mostar. 12. Avdić. Pedagoški zavod. II Gimnazija. 3. Članovi Potkomisije za matematiku: 1. 3. Marina H. Rifat Škrilj. Pedagoški fakultet Sveučilišta u Mostaru. Dubravka Šoljan. Avdo Voloder. 18. Članovi Potkomisije za engleski jezik: 1. Tuzla. Aida Kovačević. Sarajevo. 3. Hajrija Cokoja. Samka Hadžihasanović-Mithat. Orašje. Članovi Potkomisije za bosanski. Prirodno-matematički fakultet. Maja ðuretić. Zavidovići. Sarajevo. Sarajevo. Mostar. Članovi Potkomisije za biologiju: 1. 2. Sarajevo. Biljana Nikolić. Zlata Maglajlija. Sarajevo. Sarajevo. OŠ „Sveti Franjo“. Sarajevo. Samka Hadžihasanović-Mithat. Filozofski fakultet.

Željko Filipović. Sarajevo. Katarina Petrović. Zenica. Članovi Potkomisije za tjelesni i zdravstveni odgoj: 1. Jablanica. 1. 2. Mašinski fakultet. Irfan Handukić. Amir Dervišević. Sarajevo. Pedagoški zavod. Pedagoška akademija. Pedagoški zavod. 3. Članovi Potkomisije za francuski jezik: 1. Zenica. Fatima Prohić. Centar za odgoj i rehabilitaciju mentalno retardirane djece. 2. Vasvija Ibrahimkadić. 3. Pedagoški zavod. Sarajevo. 3. Muzička škola. Livno. Samir Palić. Pedagoška akademija. OŠ „Jablanica“. Sarajevo. Filozofski fakultet. Gimnazija. Berislav Džaja. 3. Članovi Potkomisije za muzičku kulturu: 1. 2. OŠ „Safvet beg Bašagić“. Fakultet sporta i tjelesnog odgoja. Sarajevo. Defektološki fakultet. Tuzla. Sarajevo. Članovi Potkomisije za specijalno obrazovanje i inkluziju: 1. Mehmed Kudić. Zlata Maglajlija. Enes Šurković. Unsko-sanski kanton. Umjetnička škola. 3. djece oboljele od autizma i cerebralne paralize „Vladimir Nazor“. Lejla Dizdarević. . Muzička akademija. Medresa „Džemaludin Čaušević“. 3. 2.Članovi Potkomisije za njemački jezik: 1. Selma Ferović. 2. Milica Bešević. Sarajevo. Avdo Voloder. 2. 2. Članovi Potkomisije za likovnu kulturu: 1. Filozofski fakultet. Memnuna Hasanica. Sarajevo. Sarajevo. Selma Babović. Tuzla. Edin Hadžikadunić. Sarajevo. Robert Onodi. Zenica. 3. Druga gimnazija. Melisa Begović. Sarajevo. Sarajevo. Cazin. Članovi Potkomisije za tehničku kulturu: 1. Vesna Kečalović. Tuzla. Sarajevo. OŠ „Musa Ćazim Ćatić”. Vojka Komljenović. Zenica. Mirela Duranović. Filozofski fakultet. Likovna akademija. Pedagoški zavod. Milan Cvijetinović. Sarajevo. Članovi Potkomisije za informatiku. Prva gimnazija. Muris Hadžikadunić. 2. Član Potkomisije za arapski jezik: 1. 2. Bihać.

godine. srpski jezik i književnost: 1. Ministarstvo obrazovanja. Vasvija Ibrahimkadić. Dubravkla Šoljan. 2. OŠ „Novi Travnik” Novi Travnik. 18. 2008. 13. 3. Sarajevo. Sarajevo. 14. Prva gimnazija. koordinator. 15. Mašinski fakultet. Prirodno-matematički fakultet. Meliha Zejnilagić-Hajrić. Sarajevo. Zavod za specijalno obrazovanje i odgoj djece „Mjedenica” Sarajevo. Sarajevo. Ivan Madžar. 5. . Nevenka Veljović. Amir Dervišević. 2. Hasnija Muratović. Milan Cvijetinović. Irfan Handukić. Sarajevo. 7. Centar za odgoj i obrazovanje. 6. 2. 17. 3. Sarajevo. Enes Duvnjaković. osmi i deveti razred devetogodišnje osnovne škole izradila je Stručna komisija na osnovu Rješenja o obrazovanju Stručne komisije za izradu okvirnog nastavnog plana i programa. Tuzla. 04-38-4551/08 od 1. Katica Krešić. Mostar. Likovna akademija. Pedagoška akademija. 4. Članovi potkomisija su: Članovi Potkomisije za bosanski. Milenko Kordić. Tuzla. Imšir Zubović. Dževahira Arslanagić. Prirodno-matematički fakultet. 5. standarda i normativa za devetogodišnju osnovnu školu sa potkomisijama. 11. Filozofski fakultet. Darija Burić. Muzička akademija. Avdo Voloder.3. Filozofski fakultet. Sarajevo. Enes Pelidija. Jasminka Bujanović. koordinator. Sarajevo. OŠ „Ilidža“. kulture i sporta. Milica Bešović. Filozofski fakultet. Zenica. Selma Ferović. Sadeta Zečić. Članovi ove stručne komisije su: 1. Okvirni nastavni plan i program za sedmi. 16. 9. Sarajevo. Vojka Komljenović. 4. nauke. Enes Duvnjaković. Sarajevo. Sarajevo. Sarajevo. Zlata Maglajlija. Treća osnovna škola Mostar. Centar za slušno oštećenu djecu Tuzla. edukaciju i rehabilitaciju mentalno retardirane djece. Prirodno-matematički fakultet. Enisa Mehić. Sarajevo. Članovi Potkomisije za matematiku: 1. 8. 4. 10. Bihać. Prirodno-matematički fakultet. 3. Filozofski fakultet. Muhidin Džanko. 12. 6. Muhidin Džanko. Pedagoški fakultet Sveučilišta u Mostaru. Pedagoški zavod. Filozofski fakultet. Centar za slijepu i slabovidnu omladinu. Biljana Nikolić. Sarajevo. Sarajevo. Prirodno-matematički fakultet. Filozofski fakultet. hrvatski.

Irfan Handukić. Zenica. 2. Članovi Potkomisije za njemački jezik: 1. Pedagoški zavod. Mehmed Kudić. Mostar. Cazin. OŠ „Ruñer Bošković“. Zavidovići. Berislav Džaja. OŠ „Musa Ćazim Ćatić”. Mostar. Jesenka Vasić-Pujo. 2. Avdić. Dževahira Arslanagić. koordinator. Mostar. Amir Dervišević. Donja Mahala. koordinator. Dubravka Šoljan. 2.Članovi Potkomisije za historiju: 1. Sarajevo. Vesna Kečalović. Članovi Potkomisije za engleski jezik: 1. 3. Druga gimnazija. koordinator. Muzička škola. Članovi Potkomisije za geografiju: 1. Pedagoški zavod. Članovi Potkomisije za biologiju: 1. Sarajevo. Samka Hadžihasanović-Mithat. Enes Pelidija. 3. Orašje. Druga gimnazija. 3. koordinator. OŠ „Sveti Franjo“. 2. 2. Pedagoška akademija. Vasvija Ibrahimkadić. Fatima Prohić. Marija ðukić. Srednja škola „Fra Slavko Barbarić“. Hajrija Cokoja. Sarajevo. Marina H. koordinator. 3. Željko Filipović. Livno. 3. Član Potkomisije za arapski jezik: 1. koordinator. Članovi Potkomisije za likovnu kulturu: 1. Prva osnovna škola. Druga gimnazija. 2. Selma Ferović. Zlata Maglajlija. . Aida Kovačević. koordinator. koordinator. Tuzla. Članovi Potkomisije za francuski jezik: 1. Umjetnička škola. Ivan Madžar. Sarajevo. Zenica. Pedagoški zavod. Selma Babović. koordinator. 3. Maja ðuretić. Članovi Potkomisije za muzičku kulturu: 1. Bihać. Pedagoški zavod Mostar. 2. Miralem Marić. Unsko-sanski kanton. Melisa Begović. Memnuna Hasanica. Medresa „Džemaludin Čaušević“. 3. 2. Sarajevo. Gimnazija. Katarina Petrović. 2. 3.

Mostar. Mostar. Sarajevo. Hasnija Muratović. Milica Bešević. Članovi Potkomisije za fiziku: 1. . Milan Cvijetinović. 4. Šesta osnovna škola. 6. 3. Muris Hadžikadunić. Pedagoški zavod. Fakultet sporta i tjelesnog odgoja. Medicinska škola. Treća osnovna škola Mostar. Članovi Potkomisije za informatiku: 1. Enes Šurković. Zenica. 2. koordinator. Sarajevo. Edin Hadžikadunić. Imšir Zubović. koordinator. Članovi Potkomisije za hemiju: 1. Robert Onodi. Lejla Dizdarević. koordinator. 2. OŠ „Safvet beg Bašagić“. koordinator. 2. 3. Centar za slijepu i slabovidnu omladinu. 3. Gračanica. Defektološki fakultet. 2. Sarajevo. Safija Džiber. Šemso Maslić. Sadeta Zečić. Zavod za specijalno obrazovanje i odgoj djece „Mjedenica” Sarajevo. Mirela Duranović. Jablanica. Pedagoški zavod. 3. 2. Samir Palić. 2. Sarajevo. Prirodno-matematički fakultet. Stana Rotim. Članovi Potkomisije za tehničku kulturu: 1. 5. Tuzla. koordinator. koordinator. Članovi Potkomisije za specijalno obrazovanje i inkluziju: 1. OŠ „Jablanica“. Nada Gabela. Zenica. Tuzla. Centar za slušno oštećenu djecu Tuzla. 3. Meliha Zejnilagić-Hajrić. OŠ „Gračanica“. Avdo Voloder. Nevenka Veljović. Pedagoški zavod. Vojka Komljenović.Članovi Potkomisije za tjelesni i zdravstveni odgoj: 1. Milenko Kordić. 3.

dezorijentirati. Izabrali smo pristup koji osigurava realizaciju potrebnih priprema za uvoñenje promjena. nudi prije svega savremene programske ciljeve i sadržaje učenja svih nastavnih predmeta koji su prilagoñeni interesima. poboljšanje kvaliteta komunikacije meñu svim učesnicima odgojno-obrazovnog procesa. s posebnim naglaskom da mnogo djece nije obuhvaćeno predškolskim odgojem pa im škola postaje prvo mjesto šire društvene socijalizacije. Već je naglašeno da smo se opredijelili za pristup koji podrazumijeva oprez i obazrivost jer je nedopustivo eksperimentisati na djeci koja su najdragocjeniji resurs svake zemlje. S obzirom na činjenicu da je svaka reforma dugotrajan proces.UVOD Reforma sistema odgoja i obrazovanja u Bosni i Hercegovini zahtijeva promjene u svim važnim segmentima tog sistema: promjenu nastavnih planova. Treba imati na umu ukupne efekte promjena: da li će zbuniti. promjenu metoda rada u nastavnom i vannastavnom radu. Nužno je naći mjeru izmeñu novog i onog što je već dobilo pozitivnu potvrdu u školama. koji neće izazvati poremećaje u školama. To znači da se promjene odnose na generaciju upisanih učenika u školskoj 2004/2005. usmjeravanje pažnje na sadržaje koji su važni u temeljnom obrazovanju (kao priprema za život i osnova za nastavak školovanja u srednjoj školi).. . djecom. jer se svijet u kojem će živjeti djeca mijenja četiri puta brže od naših škola. ali i utiču na kvalitet življenja. godini. U dijelu Federacije Bosne i Hercegovine taj prelazak je počeo školske 2004/2005. meñu nastavnicima. Reforma u prvi plan stavlja dječiju dobrobit. vrijedne elemente ukupnog pedagoškog nasljeña. potrebama i sposobnostima djece u osnovnoj školi. a koje poboljšavaju kvalitet sistema odgoja i obrazovanja. emocionalne i duhovne sposobnosti. godine kada je devetogodišnje osnovno obrazovanje uvedeno u cijeloj Federaciji Bosne i Hercegovine. ali i prihvatiti ideje iz svijeta. te je prilika da se lagano i sistematično uvode promjene posredstvom priprema onih koji će te promjene realizirati. U svemu je važno imati kriterij selektivnosti s obzirom na već evidentne spoznaje da su se neki modeli organizacije nastavnog rada pokazali uspješnijim i prihvatljivijim od drugih modela. Reforma prati ovu generaciju. te veća demokratizacija i humanizacija našeg obrazovnog sistema općenito. kognitivne. humaniziranje škole i razvijanje senzibiliteta u pristupima djetetu. osmišljeniji izbor sadržaja programa. Promjene u sistemu odgoja i obrazovanja prilika su da se otklone uočene slabosti postojeće osnovne škole i stvori temelj za njenu modernizaciju i poboljšanje kvalitete. Sama činjenica da šestogodišnje dijete postaje školskim obveznikom za sobom povlači promjenu svih važnih segmenata odgojno-obrazovnog procesa. a to znači da smo krenuli od uvoñenja promjena na samom početku školovanja i u prvoj godini samo u prvom razredu. To su novi sadržaji prilagoñeni karakteristikama šestogodišnjeg djeteta. ili će od početka pridobiti za saradnju i motivirati da svi učesnici reforme i sami prihvate promjene s ciljem da mijenjaju odgojno-obrazovni proces. Spomenute promjene su neminovne. imajući u vidu njihove tjelesne. a proces je okončan školske 2009/2010. potrebno je mnogo obazrivosti i postupnosti u uvoñenju promjena. U Bosni i Hercegovini prelazi se na devetogodišnje obavezno osnovno obrazovanje u skladu sa iskustvima kvalitetne pedagoške prakse u zemljama Evrope i svijeta. Ne može biti riječi o prilagoñavanju ranijih programa. dobrobit zajednice. preuzimanju ili bilo kakvim drugim vidovima improvizacije. izazvati otpore. Prije svega valja procijeniti šta će svaki korak u reformi izazvati u školi. Treba sačuvati naša dosadašnja pozitivna pedagoška iskustva. Nastavni plan i program za devetogodišnju osnovnu školu. roditeljima.

vjerojatno doći do drugih promjena). −izrada novog nastavnog plana i programa. • Temeljna znanja i vještine su u funkciji globalnog razvoja i globalnih interesa. • Orijentacija na ishode odgoja i obrazovanja. • Naglašenije afirmiranje novih i fleksibilnijih metoda učenja koje mijenjaju poziciju učenika u nastavi. autonomija i odgovornost. promijenite li jednu stvar.5 godina). solidarnost i kompetencija u razvoju pojedinca. Spremnost. stoga je upornost nužna (čak i promjene umjerenog obima mogu trajati tri-pet godina). • Cjelovitost razvoja individue: kognitivnog. polazak u školu sa 6 godina. • Aktivno učešće lokalne sredine u radu škole (roditelja.učenik. • Obaveznost i besplatnost osnovne škole. −promjena odnosa nastavnik . • Općeobrazovnost i cjelovitost znanja. • Deveta godina školovanja uvodi se za šestogodišnjake. • Decentralizacija. te se u tom smislu fokus promjena stavlja na sljedeće: • Upis u školu djece mlañe hronološke dobi (sa 5. Za uspješan proces promjena nužne su slijedeće pretpostavke: • Promjena od vrha prema dnu. afektivnog. • Ubrzano napredovanje učenika. uvažavanje individualnih karakteristika i različitosti. • Sloboda. . i od dna prema vrhu (izaziva više angažmana i trajnija je od autokratskog. • Promjene malo kad uključuju samo jednu inovaciju (ono što želite promijeniti tako je usañeno u sistem interaktivnih djelovanja da će.PRISTUP KONCEPCIJI DEVETOGODIŠNJEG OSNOVNOG OBRAZOVANJA Osnovni principi Koncepcije U skladu sa iskustvima evropskih zemalja i postignuća pedagoških nauka. • Osnovna škola traje devet godina (a ne osam). • Osnovna škola je obavezna i neselektivna za svu djecu bez obzira na razlike u sposobnostima. a ne za petnaestogodišnjake. −promjena atmosfere u učionici. a fokus promjena je slijedeći: −individualizacija i bavljenje kompletnim djetetom. od I-IX razreda. −institucionalne i sistemske promjene. otvorenost ka promjenama bitan je preduvjet uspjeha bilo koje promjene. psihomotornog i voljnog. koncept je zasnovan na slijedećem: • Pravo sve djece na osnovno obrazovanje u skladu sa Konvencijom o dječjim pravima. Djelotvorna promjena iziskuje vremena. • Novi nastavni plan i program za sve razrede. • Naučna utemeljenost obrazovanja kao doživotnog procesa (cjeloživotno učenje). udruženja). lokalne zajednice. −uključivanje roditelja. • Jačanje odgojne funkcije osnovne škole. Promjene koje donosi reforma osnovne škole Razumijevanje procesa promjena u osnovnoj školi prva je i osnovna pretpostavka ljudske sklonosti prema tim promjenama. • Demokratizacija i depolitizacija obrazovanja. • Usklañenost sa modernim koncepcijama osnovne škole i kompatibilnost standarda u obrazovanju sa zemljama Evropske unije. • Jednakost i pravičnost u obrazovanju. −savremene metode nastave. centraliziranog pristupa). • Inkluzivno obrazovanje posmatrano mnogo šire kao proces uklanjanja prepreka u učenju i učešću za sve učenike.

tehnička ostvarenja. a unaprijediti njene najslabije tačke. • Objašnjenja i didaktičko-metodičke napomene. Novom koncepcijom treba sačuvati pozitivno iskustvo i tradiciju postojeće organizacije škole. Sposobnost kritičkog mišljenja i uspješnog rješavanja problema. Zajednička jezgra Zajednička jezgra su sadržaji pojedinih nastavnih predmeta bez kojih predmet ne može postojati (primjereni uzrastu učenika). razvijenost pozitivnih navika.• • • Povećana saradnja škole. Razlike na nivou postignuća na početku i na kraju devetogodišnjeg odgoja i obrazovanja. Jasna predstava o značaju nauke i tehnologije u savremenom životu. Spremnost učenika za prihvatanje uloge odgovornog grañanina (koliko cijeni kulturu i običaje drugih ljudi. Posjedovanje ličnih vještina (mogućnost donošenja odluka. Visokoškolsko obrazovanje za sve profile nastavnika će raditi na uspostavljanju balansa u zastupljenosti stručnih. običaji). Devetogodišnja osnovna škola osigurat će temeljna znanja i vještine za uspješan nastavak školovanja u srednjoj školi. Ishodi i kompetencije odgoja i obrazovanja • • • • Učenička pismenost u širem smislu riječi (čitanje i pisanje. Ovi potencijali se najbolje mogu iskoristiti spuštanjem granice upisa u osnovnu školu. • Očekivani rezultati učenja. odgojno-obrazovni ciljevi. ovisit će kojom brzinom će teći uspostavljeni proces promjene škole i proces obrazovanja. nastavnika i svih zaposlenih.zajedničke jezgre i posebnog dijela . rezultati u kulturi i kulturnom nasljeñu. socijalnoj i emocionalnoj razvijenosti. No. a to su nastavnici. numerička i informatička pismenost. briga o vlastitom zdravlju i zdravlju drugih. • Indikatori uspješnosti. Ovladavanje osnovnim znanjima dva strana jezika. • Smjernice za praćenje napredovanja učenika. Zajednička jezgra . • Cilj izučavanja. Plan i program nastavnih predmeta sadrži slijedeće elemente: • Uloga i značaj nastavnog predmeta. različita iskustva i predznanja itd. nastavni planovi i programi kantona sastoje se od općeg dijela . medijska kultura). kao i zajednice u kojoj škola djeluje. bez obzira na veliku raznolikost kod svih je zajedničko da imaju znatne potencijale i mogućnosti ranog učenja. procjenjivanje nivoa postignuća. likovnu i muzičku pismenost i sposobnost pojedinca da zna napraviti izbor u skladu s kriterijima lijepog u svim sadržajima. Zato je itekako važno pitanje kako nastavnici razumiju devetogodišnje obavezno osnovno školovanje. Od onih koji će nositi te promjene. human odnos prema svakom živom biću. • Sadržaji.). koliko utiče na atmosferu mira i tolerancije u zajednici). mentalnoj. U skladu s Koncepcijom devetogodišnjeg obaveznog odgoja i obrazovanja. Sposobnost pozitivne komunikacije. sposobnost uspješnog nošenja s teškoćama u životu. Tu su i sadržaji koji osiguravaju kvalitetnu i korektnu informaciju o onima koji su pored nas i sa nama (umjetnička.lokalne komponente.Populacija šestogodišnjaka je izuzetno heterogena (individualne razlike u tjelesnoj. naučna. koliko zastupa jednakost i pravdu. pojmovi koji daju identitet nastavnom predmetu. te didaktičko-metodičkih i pedagoško-psiholoških sadržaja u edukaciji nastavnika. • • • • Svemu treba dodati estetsku dimenziju.

Lokalna komponenta Ovaj dio programa daje mogućnost školama. razvijaju zajedno nastavnik i stručni tim za podršku učenika sa posebnim potrebama na nivou škole uz učešće roditelja. kao i plan rada. kao i praćenja i ocjenjivanja učenika. Odreñeni su opći ishodi učenja u osnovnoj školi i u okviru toga. Date su smjernice za organizaciju nastave i strategije učenja. Prilagoñavanje podrazumijeva modifikaciju programa redovne nastave u skladu sa sposobnostima. Za izradu nastavnog plana i programa korištena je sljedeća metodologija: Sadržajna i vremenska raspodjela programskih sadržaja po pojedinim nastavnim predmetima. Pri tome se prevashodno vodi računa o potencijalima učenika i mogućnostima za razvoj. razvijaju se prilagoñeni programi. Rad sa učenicima sa posebnim obrazovnim potrebama Za učenike sa posebnim obrazovnim potrebama. . općenito vodilo računa da oni budu što više uporedivi i kompatibilni sa sadržajima učenja u zemljama evropske zajednice na tom nivou obrazovanja. Važno je istaći da se pri odabiru sadržaja. općinama i kantonima da razviju vlastite programe. birajući sadržaje i područja učenja koji su specifični za lokalnu zajednicu. motivaciji. emocionalnoj i socijalnoj zrelosti.osigurava transparentnost unutar školskog sistema u različitim dijelovima u Bosni i Hercegovini i Federaciji Bosne i Hercegovine. ishodi učenja svakog nastavnog predmeta. samokontroli) svakog pojedinog učenika. iskustvom. kao i drugim važnim osobinama (kvalitetu pažnje. a ne samo na identificiranju problema ili smetnji. istrajnosti u radu. Odreñeni su indikatori uspješnosti za svaki predmet. oblastima i temama. odnosno učenike koji nailaze na prepreke u učenju i učešću. Individualno prilagoñeni program.

vannastavne aktivnosti. fakultativni) odredit će se na kantonalnom nivou. dopunske/dodatne programe. u skladu s mogućnostima o kojima je riječ u Koncepciji. odjeljensku zajednicu.MODEL OKVIRNOG NASTAVNOG PLANA ZA DEVETOGODIŠNJU OSNOVNU ŠKOLU Obrazovne oblasti i programi Jezici Zastupljenost nastavnih časova sedmično po trijadama I trijada I II 4 3 3 2 2 2 16 III 4 2 3 3 2 2 2 18 II trijada IV 5 3 3 4 2 2 2 21 V 5 3 1 2 4 2 1 1 1 2 22 VI 5 2 2 1 4 1 2 1 2 1 1 2 24 III trijada VII VIII 4 2 2 2 4 2 2 1 1 2 1 1 2 26 4 2 2 1 4 1 1 2 2 2 1 1 2 25 IX 4 2 2 2 4 2 1 2 2 1 1 1 2 26 38 16 8 11 1 2 6 32 2 6 6 5 4 1 5 4 13 13 18 191 Predmeti obavezni / izborni Ukupno nastave B/H/S jezik i 3 književnost Prvi strani jezik Drugi strani jezik Moja okolina 2 Društvene Društvo nauke Kultura življenja Historija/povijest Matematika 2 Priroda Prirodne nauke i Biologija matematika Geografija/zemljopis Fizika Hemija/kemija Tehnika i Osnove tehnike informatičke Tehnička kultura tehnologije Informatika Likovna kultura 2 Umjetnosti Muzička/glazbena 2 kultura Tjelesni i Tjelesni i zdravstveni 2 zdravstveni odgoj odgoj Ukupno redovna nastava 13 Izborni Vjeronauka/vjeronauk predmet Napomena: Broj nastavnih časova za vjeronauku. . eventualno neki novi predmet (izborni.

OKVIRNI NASTAVNI PLAN I PROGRAM za prvi razred devetogodišnje osnovne škole .

4. dopunske/dodatne programe.OKVIRNI NASTAVNI PLAN ZA PRVI RAZRED DEVETOGODIŠNJE OSNOVNE ŠKOLE REDNI BROJ 1. eventualno neki novi predmet (izborni. srpski jezik i književnost Matematika Moja okolina Muzička kultura Likovna kultura Tjelesni i zdravstveni odgoj UKUP NO: Izborni. 2. . OBAVEZNI NASTAVNI PREDMETI Bosanski. fakultativni) odredit će se na lokalnom nivou. u skladu s mogućnostima o kojima je riječ u Koncepciji. 3. 5. vannastavne aktivnosti. hrvatski. odjeljensku zajednicu. fakultativni predmeti SEDMIČNI BROJ NASTAVNIH ČASOVA 3 2 2 2 2 2 13 GODIŠNJI BROJ NASTAVNIH ČASO VA 102 68 68 68 68 68 442 Napomena: Broj nastavnih časova za vjeronauku. 6.

srpski jezik i književnost (102 nastavna časa) Globalne naznake dinamike usvajanja elementarne pismenosti Radi orijentacije u kreiranju sadržaja nastavnih programa svih nastavnih predmeta ponuñen je raspored usvajanja sadržaja jednog i drugog pisma. II Vježbe čitanja (pravilnost. brzina). Usavršavanje tehnike čitanja u okviru ćiriličnog pisma. Usavršavanje tehnike i logike čitanja u okviru latiničnog pisma. Dalji rad na svim aspektima i kvalitetima čitanja tekstova štampanih ćiriličnim pismom. hrvatski. III Usvajanje štampanih slova ćirilice. ščitavanje i čitanje (pravilnost i razumijevanje pročitanog). Priprema za usvajanje štampanih slova latinice Drugo polugodište I RAZRED Usvajanje velikih i malih štampanih slova. Usavršavanje tehnike i logike čitanja. . IV Korektno samostalno čitanje tekstova štampanih latinicom. Korektno samostalno čitanje tekstova štampanih latiničnim pismom. Prvo polugodište Razvoj govora. Usvajanje pisanih slova ćirilice. razumijevanje.Bosanski. uvoñenje elemenata izražajnosti. Vježbe izražajnog i stvaralačkog čitanja i izražavanja u okviru latiničnog pisma. vježbe iščitavanja i čitanja (pravilnost čitanja i razumijevanje). Usavršavanje tehnike pisanja.

Nastavu čitanja i pisanja nužno je posmatrati u kontekstu ukupnog napredovanja učenika i posvećivati joj onoliko pažnje koliko stvarno utiče na osvješćivanje smisla stalnog učenja. sadržaje usmenog i pismenog izražavanja. Brojni su činioci koji utiču na kultivisanje govora: nivo govorne razvijenosti (kvalitet diskriminacije glasova i artikulacije. razvijamo gramatičko-pravopisne aspekte i uvodimo ih u različite oblike usmenog i pismenog izražavanja. pojmovnu distinkciju. Ako dijete ima problema sa čitanjem – sigurno će se to odraziti na njegova postignuća u svim nastavnim predmetima. osnove teorije književnosti i samostalno. srpski jezik i književnost kao nastavni predmet je sistem jezičnog i književnog znanja. Program nastave jezika uključuje sadržaje nastave gramatike. Čitanje i učenje su u osnovi komunikacije i sami su komunikacija. komunikacijsku funkciju. diferencijacije. zaključivanje. razvijenost individualnih programa. A neuspjeh obeshrabruje i raña nove neuspjehe. izvanškolsko čitanje. mogućnost poreñenja. grupe i zajednicu u cjelini. stilskom. izbor sadržaja koji poticajno djeluju na govorni razvoj. korektno vladanje rečenicom. Govor je u osnovi komunikacije i ukupnog učenja.ULOGA I ZNAČAJ Jezik je važan činilac u razvoju svakog ljudskog bića. Na funkcionalnom nivou jezik i govor utiču na psihološke i lingvističke sposobnosti: zapažanje i imenovanje bitnih elemenata. Bosanski. temeljnu pismenost u gramatičko-pravopisnom. odgojnu. Ima posebno naglašenu informativnu i komunikativnu vrijednost jer je zajednički za ljude koji žive u odreñenoj zajednici. A program nastave književnosti sadrži književna djela. razvijenost i bogatstvo rječnika). U prvom razredu bavimo se govorom djeteta i dalje radimo na razvijanju pojedinih kvaliteta usmenog govora. hrvatski. Govor je aktivnost komunikacije pomoću jezika. funkcionalnu. živjeti sa svrhom. Čitanje je sredstvo i metoda učenja. . pravogovora i pravopisa. radošću. prisustvo govornih smetnji i poremećaja. Posredstvom programskih sadržaja ovog nastavnog predmeta razvijamo jezično osjećanje učenika. Samo pismen čovjek može djelovati efikasno. punoćom i mudrošću. Razvoj dječijih govornih sposobnosti moguće je posmatrati u kontekstu usvajanja jezika. kvalitet govora u razredu i ukupnom okruženju. ali je i moćno sredstvo djelovanja na pojedinca. Jezik ima obrazovnu. uopštavanje. sadržajnom i kompozicijskom smislu. Ta znanja utiču na uspjeh u učenju i drugih nastavnih predmeta. Važno je znati da nastava maternjeg jezika daje temeljna znanja iz jezika i književnosti.

a šta vidim ? (glasovi i zvukovi. doživljavam i izražavam riječima Slušam i izražavam pokretom Razgovor Imitacija Igranje uloga Pričanje Prepričavanje opis (perceptivni i doživljajni nivo). traženju kreativnijih rješenja P SIHOMOTORIČKO PODRUČJE rukovanje priborom za pisanje i crtanje položaj tijela pri čitanju i pisanju koordinacija pokreta šake i prstiju i pokreta očiju gipkost pokreta i estetika rukopisa brzina i tačnost u prepoznavanju oblika. izrezujem iz novina Specifične metode i postupci Glasovna analitičko sintetička metoda Globalna metoda Kombinovana metoda Grupna obrada slova Monografska obrada slova (povremeno: u usvajanju slova složenije grafičke strukture.radionice Igraonice . predmeti i bića) slovo . postupku riječ . sastavljanje plana sposobnost zaključivanja sposobnost evaluacije i samoevaluacije AF EKTIVNO PODRUČJE Stavovi. predaha nakon usvajanja više od 15 slova. u radu s djecom sa posebnim potrebama u individualnom programu) Oblici jezičke/jezične i socijalne komunikacije Rad u grupi. gest. to mi liči na… igra kao situacija. ovo govori pisac. ja s drugima i drugi sa mnom Rad u paru Kooperatvni rad Frontalni rad Individualni rad Individualizirani rad Igraonice – maštaonice Igraonice . pojava Slike dogañaja Crteži Niz slika koje predstavljaju dogañaj Ilustrirana razredna slovarica Razredna slo varica bez ilustracija Individualne slovarice Aplikacije Slogovnice Kartoni riječi Filmovi Glina. riječi i djela/ nadzor nad govorom i ponašanjem disciplina odgovornost marljivost poštenje istinoljublje pravdoljublje Interesi usmjereni prema: knjizi i znanju (čitanju i sadržajima koje nudi knjiga) lijepom u svim sadržajima.rečenica poznavanje štampanih slova latinice ovo je priča ovo je pjesma lik u priči ovo je dobro a o vo nije dobro ponašanje zato što….struktura boja klasifikacija slova. postupak i sredstvo Nastavna sredstva Slike predmeta. posebno u jeziku i književnosti) ljepoti kazivanja (usmena i pisana forma) vlastitom napredovanju kreativnom izrazu potrebi učenja o načinima učenja prema poboljšanju kvaliteta komunikacije govorom istraživanju. crtežom. vrijednosti život je vrijednost znanje je važno pismenost je važna za pojedinca i zajednicu (čitanje mi je potrebno da bih mogao učiti iz knjiga. osjećam. bića. šta treba zapamtiti zašto je nešto lijepo. dodir mi kaže. a ovo lik iz priče Vještine i sposobnosti sposobnost pravilnog i smislenog govora sposobnost pravilnog i jasnog izražavanja sposobnost posmatranja i zapažanja bitnih elemenata sposobnost analize i sinteze sposobnost klasifikacije elemenata praćenje toka dogañaja u priči uočavanje važnih pojedinosti uočavanje likova i njiho vih osobina sposobnost zamišljanja situacija i ponašanja sposobnost pravilnog i jasnog izražavanja uočavanje slijeda. kretnjom mimika.slog riječ . a pisanje da bih kazao šta mislim u pisanoj formi) i iskustvo je važno u učenju priroda je otvorena knjiga iz koje mogu učiti vrline ispravnog ponašanja /sklad misli. plastelin .glas riječ . gline. pamtim i znam Slušam.pričaonice Individualni programi u učionici za sve Komunikacijski postupci Slušanje govora i čitanja Slušamo glaso ve u prirodi i oponašamo Slušam. slogova riječi čujem – pišem poručujem simbolom. a nešto nije lijepo u sadržaju.značenje izbor riječi i rečenica prihvatljivo neprihvatljivo u govoru. pantomima neverbalna komunikacija u funkciji poruke pravim slo va od plastelina.drugo.O D G O J N O-O B R A Z O V N I C I LJ E V I U I R A Z R E D U SPOZNAJNO PODRUČJE Znanja šta čujem. prvo..

Zehra Hubijar: Zeko i djeca. pričama. u dikciji (Novo ime za dan. Razvijanje spontanosti govora (memorisanje i reprodukcija stihova. razgovor. Stvaranje priče naizmjeničnim učešćem nastavnika i učenika. emotivnom i kreativnom razvoju: sadržaji posredne i neposredne stvarnosti. olovku. organiziranih usmjerenih imitacija. Bosiljka Letić – Fabri: Jesen Filmske priče za djecu . smijeha. jezičnom/jezičnom. neverbalna komunikacija (gest. teksta. iskazu. Vesna Parun: Uspavanka za ježa. Da sam vjetar. zagonetki. Riječi (duže i kraće. opis. dramatizacija. Predmet – slika – riječ Riječ – glas. Grigor Vitez: Gitara jesenjeg vjetra. GvidoTartalja: Kratkotrajna škola. Sjedimo u krugu. Poticanje i razvijanje stvaralačke mašte i stvaralačkog mišljenja radi praćenja napredovanja u govoru. Uočavanje značenja riječi. mimika. stvaralačke primjene (prepoznavanje i oponašanje glasova i zvukova. prepoznavanje elemenata vedrine.rečenica (rečenica ima dvije riječi. Priča ne počinje tako. uspostavljanje logike u iskazima. Upitne. Narodna priča: Zekina kućica. govor i čitanje) Vježbe slušanja uzornog književnog govora. slušao sam i «vidim». Kritičko slušanje: Nije tako u priči. Razvijanje jezičkog/jezičnog osjećaja djece posredstvom spontane (nenamjerne) imitacije. brzalica). noć. Razmišljanje o značenjima riječi. Muzika mi je šapnula. Vježbe tipa: Tišina mi je rekla. Glasovna analiza riječi (glas na početku. pantomima u komunikaciji i igranju uloga).TV-emisije su poticaji i sredstva u realizaciji svih sadržaja. zapamtio-ilustriram). Riječ . slika dogañaja kao podsticaj. tri ili više riječi). Razvijanje fonemskog sluha i fonemskog kapaciteta. Nije to rekao. Bogaćenje rječnika. na kraju i u sredini riječi). posebno sadržaji književnih tekstova. Želim da). rekreativni razgovor. drugarici). Transformacija smislenog iskaza u besmisleni iskaz i obrnuto. niz slika). Ščitavanje i . knjigu. uzvičnim i izjavnim rečenicama te sa pisanjem riječce “li”). broj glasova). Vježbe stvaralačkog slušanja (izbacio bih iz priče. svjesne (namjerne) imitacije. promijenio bih kraj priče. Ja sam voditelj i upoznaću vas. Poželim da vjetar odnese zauvijek.PROGRAMSKI SADRŽAJI Jezičko/jezično izražavanje (slušanje. čitanja. pitalica. cvijet. pozvao bih u priču. mikrofon je moj i reći ću nešto lijepo o mom drugu. Riječ i promjena konteksta. pripovijedanja.uspjeha u samostalnom sastavljanju rečenica. Nasiha Kapidžić-Hadžić: Lutke u školi. Predvježbe za usvajanje velikih i malih štampanih slova latinice. Razumijevanje sadržaja rečenica. Razvijanje sluha za gramatičku ispravnost govora. razvoj jezičnog stvaralaštva (pričanje. nonsensnih iskaza i nonsensnih književnih tekstova. drvo. Prepoznavanje i imenovanje predmeta i bića. Podsticaji kognitivnom. šale u priči. a da rečenica ne promijeni smisao). Usvajanje štampanih slova latinice (veliko i malo slovo na istom nastavnom času). ščitavanja i čitanja. Rečenice (zamjenjujemo riječ u rečenici. teksta. uzvične i izjavne rečenice i pisanje riječce “li” (učenici se samo pojmovno trebaju upoznati sa upitnim. Vježbe artikulacije. Luko Paljetak: Gramatička česma. Humoristično/humorističko pričanje. zapažanje osobina. Priprema za usvajanje štampanih slova. Vježbe diskriminacije glasova. ritma).

životinje. dinamiku. Vježbe s kartonima riječi. raduju se. poručivati. Uspostavljanje logičkog slijeda u poremećenom slijedu rečenica. Razumiju pročitano. gramatička pravilnost. Sasvim je svjesno okruženja koje je bilo u njegovom iskustvu. jednostavno komunicira. čitati i razumjeti pročitano u skladu s individualnim razvojem i mogućnostima učenja. reprodukcija pročitanog na osnovu detaljnih pitanja u usmenoj formi. Govorom. ali i efektnost izražavanja. Zamjena riječi u rečenici. Grupiranje riječi oko izbarane riječi (ŠKOLA. knjiga. OČEKIVANI REZULTATI Smanjit će se razlike meñu djecom u pogledu prethodnih postignuća . radost. Spretniji su u rukovanju priborom za crtanje i pisanje. Ispoljavaju interes prema knjizi i znanju. Oponaša s uspjehom ljude. pravilno čitaju jednostavnije riječi i rečenice. bolje razumiju nastavnikova pitanja. odobrava ili se suprotstavlja. vještinama i ukupnim postignućima učenika je indikator uspjeha i nastavnikovog profesionalnog umijeća. oblak. čitanje. predstoji usvajanje . Žele učiti. Zapamtio sam ko nije dobar u priči. DIDAKTIČKO-METODIČKE NAPOMENE U prvom razredu osnovne škole pažnja je usmjerena na razvoj govora i usmenog izražavanja. Objašnjenja: zašto je ta riječ uz riječ ŠKOLA. nizove rečenica. Dijete će govorom u usmenoj formi izražavati misli osjećaje. zeko. INDIKATORI USPJEŠNOSTI Koliko djeca doživljavaju školu kao svoj drugi dom. teksta.pokušaji čitanja riječi. rečenica. Dopunjavanje rečenica. a druge riječi su nebo.. Čitanje kraćih tekstova. Elementi svih prethodno navedenih područja uključeni su u programske sadržaje. Razvijanje sposobnosti povezivanja riječi u smislene cjeline (rečenice. briga. Savladana je većina padeža. Stvarat će nove riječi. Šta sam zapamtio? Čitam. pjesma. razumijevanje pročitanog i mogućnost reprodukcije). Čitanje kraćih rečenica.finijih aspekata jezičkog sistema”. ilustriranje). bliska mu je dramska imitacija i aktivnosti koje podrazumijevaju promjenu. objašnjenja. kraćeg teksta (pravilnost razumijevanje pročitanog. brži su u reakcijama. Ovladalo je govorom i sistemom pravila bez poznavanja pravila. Uspješna . mogućnost analitičko sintetičkog pristupa riječima i rečenicama. Usvojit će štampana slova latinice. fluentnost. U osnovi je ovakvog izražavanja adekvatan izbor riječi. Obogatiće rječnik u kvantitativnom i kvalitativnom smislu. djeca…). Usvajanje pojedinih segmenata elementarne pismenosti (pravilan govor. livada. ali bez naznačenih obaveza u pojmovnom smislu. učenje. U oblikovanju komunikacijskog sadržaja važni su: pravilnost. napomene. maštaju i stvaraju. ali će polaskom u školu u njegov život ući potpuno novi svijet i novi načini postavljanja zahtjeva. uspjeh. Poboljšat će se fonemski sluh i fonemski kapacitet. Riječ je o šestogodišnjem djetetu koje vlada rečenicom sa približnom strukturom rečenice odraslih. jato. poznavanje štampanih slova latinice. strukturiranje rečenice. jasnoća. Ovladat će glasovnom analizom riječi. Očekivani rezultati su istovremeno i nastavni ciljevi. razumijevanje pročitanog i reprodukciju sa ili bez elemenata kreativnosti. predvježbe za čitanje. Poboljšat će se sposobnosti artikulacije i ukupnog kvaliteta govora (u meñusobnoj komunikaciji i u vježbama reprodukcije. Posredstvom govora ono traži mjesto u grupi i načine integriranja. more. Razlike izmeñu inicijalne i finalne slike o znanjima. raspoloženja. kraće tekstove). ukupna artikulacija i organizacija. odnosno produkcije sadržaja) . Da li je uočljivo napredovanje učenika u usvajanju znanja i vještina navedenih u definiranim ishodima učenja: učenici uspješnije govore i komuniciraju. ščitavanje. ščitavanje i čitanje riječi i rečenica. Radoznali su. Znaju slova.

. Prvi mjesec je mjesec snalaženja. ili izazvati teškoće. Igra je u funkciji ostvarivanja nastavnih ciljeva. ili ima drugi problem nastavnik će strpljivim i upornim radom pokušati otklanjati smetnje. ako zamjenjuje glasove. komunikacijske situacije i adaptacioni okvir. Nastavnik bi morao razumijevati smisao svih aktivnosti. ali ne i preklapanje sadržaja. Motoriku šake dijete može vježbati na smislenim sadržajima. To je vrijeme predviñeno za govorni razvoj. Nastavnik će koristiti oblike izražavanja i vježbe primjerene šestogodišnjem djetetu (prepričavanje na osnovu detaljnih pitanja. osiguravati meñusobno prožimanje. Dijete se veoma lijepo igra i bez nas. ali u kombinaciji: pričanje i objašnjavanje. Od prvog dana nastavnik će koristiti dječiju radoznalost. a ne prihvatati slijepo bilo čije sugestije. mogu usporiti ili ubrzati govorni razvoj i dovesti do napretka. U učenju su važna emocionalna stanja. U prvom polugodištu učenici ne usvajaju slova i čitanje. dodaje. prezentacije i uživljavanje u situaciju . Igra je sredstvo i metod pri ostvarivanju odgojno-obrazovnih ciljeva. Djetetu je bliska igra. Na bazi slušanja formira se osjećaj za pravilnost. To vrijedi za sve nastavne predmete i obaveze u njima. pričanje o sadržaju slika). Kada je u pitanju ovaj uzrast važno je imati u vidu da je mnoge sadržaje moguće realizirati u igri i kroz igru. Zato je moguće planiranjem sadržaja uspostaviti tematske krugove. U drugom polugodištu uključite slovo kao znak. Ne zahtijevajte od djeteta da preslikavaju grafičke strukture slova jer je to besmislena aktivnost. ali i kognitivni i krajnje lični fenomen. S tim treba računati. pa i raspravljanje o pitanjima koja su njima važna. normu. na drugoj sadržaji. standard. spontano usvaja lekseme iz nastavnikovog govora. kombinovana). izostavlja. razgovor. kao i specifične metode (globalna. metode koje podrazumijevaju upotrebu teksta. priča i način pričanja. Važno je da učenici ne usvajaju pravila i definicije. Igra ne smije biti sama sebi svrha. Ta nova situacija traži komunikacioni kontekst. glasovna analitičko-sintetička. Dijete oponaša nastavnika. Dijete zna i može veoma pažljivo slušati pod uvjetom da je nastavnikova priča živa i zanimljiva. Važno je da ne «osvješćuje» teškoću kao takvu. A u igri su primjenjive sve nastavne metode. traženja sebe meñu drugima i s drugima. Ako dijete nema razvijenu glasovnu osjetljivost. Za sve vidove slušanja važan je sadržaj. U uvjetima školskog učenja na jednoj su strani učenici. Nastavnik ne smije pokazivati zabrinutost. opisivanje na nivou opažanja svojstava predmeta i bića uz angažiranje svih čula. Ta saznanja treba usmjeriti prema individualizaciji ukupnog rada. Izmeñu su načini posredovanja. strah. napetost. dinamičnost i usmjeravati ukupnu aktivnost prema novim spoznajama i drugim segmentima koji su sastavni dijelovi programa. Prisustvo ili odsustvo ljubavi i razumijevanja. ilustracija. Treba imati na umu činjenicu da je učenje socio-kulturni.komunikacija je načelo cjelokupnog rada u školi i snalaženja u životu. otvorenost.

Obrazovna uloga sastoji se u usvajanju programom propisanih matematičkih sadržaja. − Otvorene i zatvorene ravne i krive linije (crte). prirodni brojevi do 10. SKUPOVI. rasuñivanja. LIKOVI I LINIJE (CRTE) − Likovi oblika kruga. − Blizu. te operacije sabiranja i oduzimanja. − Broj 10. VALJKA I PIRAMIDE − Upoznavanje predmeta oblika lopte.(2 časa sedmično. unutra – na – izvan. mjerne jedinice. − Prethodnik i sljedbenik. .. te opće kompjuterizacije. kao i razvoju gore navedenih pozitivnih crta ličnosti. − Odnos meñu predmetima i veličina predmeta. desno. RELACIJE I OPERACIJE − Primjeri skupova. posebno danas. duljini. 68 časova godišnje) ULOGA I ZNAČAJ Nastavni predmet Matematika. a odgojna uloga se ogleda u njenom utjecaju na razvoj pozitivnih crta učeničke ličnosti (tačnost.. − Brojevi od 6 do 9. funkcionalna se ogleda u njenom velikom utjecaju na razvoj općih intelektualnih sposobnosti (pamćenja. BROJEVI. 2. visini. KOCKE. sat i KM). − Članovi skupa. ispod-na-iznad. − Broj 0. ispred-izmeñu-iza. 4. upornost). =.). debljini. u eri dinamičnog naučnog i tehničko tehnološkog razvoja. mjerenje veličina. ima bitan značaj i ulogu u odgoju i obrazovanju mlade generacije i njihovom pripremanju za budući život i rad. stvaralačko i kreativno mišljenje. ≠). relacije meñu njima. valjka i piramide. litar. fizike. 3. − Brojevi od 1 do 3. imenovanje oblika i uočavanje njihovih sličnosti i razlika.jedinice i mjere (kilogram. hemije. te pomažu pri izučavanju drugih nastavnih predmeta – moje okoline. PREDMETI OBLIKA LOPTE (KUGLE). daleko. − Mjerenje veličina . logičko. označavanje. − Brojevi 4 i 5. CILJEVI I ZADACI Cilj nastave matematike u prvom razredu devetogodišnje osnovne škole je odgajanje i obrazovanje učenika na temelju formiranja osnovnih matematičkih pojmova i usvajanje sadržaja kao što su usporeñivanje predmeta po osobinama i uzajamnom položaju (odnosu). trokuta. itd. RAVNE I ZAKRIVLJENE PLOHE (POVRŠI). − Tačke kao presjeci linija (sjecišta). P ROCJENJIVANJE I MJERENJE VELIČINE PREDMETA − Usporeñivanje predmeta po boji. širini. opadajući i rastući brojni niz (predstavljanje na brojnoj liniji). pridruživanje elemenata dvaju skupova. − Zbrajanje i oduzimanje. metar. − Redni brojevi od 1 do 5. Matematika PROGRAMSKI SADRŽAJI 1. − Uporeñivanje brojeva (<. likovne kulture. odgojnim i funkcionalnim). USPOREðIVANJE. preciznost. >. Matematički nastavni sadržaji zbog svoje egzaktnosti i logičke strukture upravo pogoduju razvoju intelektualnih i stvaralačkih sposobnosti učenika. pažnje. brojnost. uspravno-koso-vodoravno. lijevo. pravokutnika i kvadrata. urednost. Nastava matematike predstavlja glavni segment cjelokupnog općeg obrazovanja i temelj razvoja cjelovite ličnosti učenika jer daje značajan doprinos u sveukupnim učeničkim postignućima (obrazovnim. unutrašnjost i spoljašnjost (vanjština). kocke.

• Upoznati tačku kao presjek linija. • Identifikovati sabiranje kroz aktivnosti dodavanja. • Usvajanje izraza «manje» i oznake «-». uzimanja i odvajanja. ≠. veza sabirajanja i oduzimanja. PREDMETI OBLIKA LOPTE. • Upoznati čime mjerimo (pedalj. >. poreñenje dobivenih rezultata sa predviñenim rezultatima. • Procjenjivanje veličine predmeta na temelju vizualne percepcije i odnosa meñu predmetima. SKUPOVI. 4. • Upoznati učenike sa postupkom pridruživanja. upoznati i primijeniti izraze «manje». • Kroz primjere iz svakodnevnog života upoznati redne brojeve. =. • Upoznati i imenovati jedinice za pojedine veličine. • Uočiti sličnosti i različitosti meñu njima. 3. «element skupa» i «nije element skupa». brojnost praznog skupa. • Identifikovati oduzimanje kroz aktivnosti smanjenja. spajanja i grupiranja. OČEKIVANI REZULTATI (ISHODI) UČENJA 1. termometar. • Usvajanje izraza «plus» i oznake «+». «veće». USPOREðIVANJE. . linijar. LIKOVI I LINIJE (CRTE) • Promatranjem prepoznati ravne i zakrivljene plohe (površi). • Prepoznati da predmeti iz životnog okruženja imaju sličnosti i različitosti sa geometrijskim oblicima. vaga. • Preko konkretnih primjera navesti učenike da zaključe da se zbir neće promijeniti ako sabirci zamijene mjesta i da su sabiranje i oduzimanje suprotne računske operacije (radnje). • Nula. • Osposobiti učenike da sabiraju i oduzimaju na različite načine (korištenjem tabela i brojevnog pravca. otvorene i zatvorene linije (njihovu unutrašnjost i spoljašnjost). • Usvojiti izraz «pripada» i «ne pripada» skupu . KOCKE. • Upoznati brojeve od 1 do 9. • Uporeñivati brojeve (već od broja 3). sat) • Mjeriti to znači uporeñivati.− Redni brojevi od 1 do 10. valjka i piramide. pravilna interpretacija jednostavnijih grafikona) u okviru prve desetice. štap. BROJEVI. VALJKA I PIRAMIDE • Promatranjem predmeta iz svoje okoline upoznati i imenovati oblike lopte. kocke. metar. RAVNE I ZAKRIVLJENE PLOHE (POVRŠI). «jednako» i «nejednako» i oznake <. likove. 2. • Grafičko predstavljanje tačke. • Procjenjivanje rezultata mjerenja. • Prepoznati da je desetica skup od 10 jedinica i upoznati učenika s načinom bilježenja broja 10. P ROCJENJIVANJE I MJERENJE VELIČINE PREDMETA • Uporeñivanjem otkriti sličnosti i razlike prema osobinama i uzajamnom položaju predmeta. • Zapažati i identificirati skupove iste i različite brojnosti. Napomena: Nastavnik može sa djecom koja pokazuju interes i visoke sposobnosti za matematiku raditi i računske operacije u skupu brojeva do 20. RELACIJE I OPERACIJE • Osposobiti učenike za promatranje skupova u neposrednoj okolini. • Upoznati učenike sa pojmovima «prethodnik» i «sljedbenik» (već od broja 5). stopa.

sat i km) SPOSOBNOSTI sposobnost korištenja matematičkog jezika i simbola . računaju predviñaju. STAVOVI. duljini. metar. sjecište linija 33 . reagira. duljini i širini prostorno se orjentišu (uotvorenom i zatvorenom prostoru) procjenjuju meñusobne odnose predmeta logički zaključuju. razmjenu informacija i iskustava sposobnost kritičkog vrednovanja vlastitih postignuća (ishoda znanja) i usporeñivanje sa rezultatima drugih (par.. razred. tim. izražavaju rezultate mjerenja AKTIVNOSTI NASTAVNIKA planira i organizira. lijevodesno. debljini blizu.) procjenjivanje meñusobnog odnosa predmeta i njihove veličine učenici se trebaju samo pojmovno upoznati sa mjerenjem veličina. metar. upućuje. ispred-izmeñuiza. odnosno sa jedinicama i mjerama (kilogram. ponašanja i sklonosti za otkrivanje. uspravno-kosovodoravno odnos meñu predmetima i veličina predmeta mjerenje veličina – jedinice i mjere (kilogram. litar.) sposobnost da se greška doživljava kao stimulans za nove pokušaje iznalaženja rješenja. pomaže i korigira tematski povezuje sadržaje uključuje roditelje i druge uposlene u školi u realizaciju programskih sadržaja permanentno prati napredovanje učenika potiče samostalna i timski istraživački i kreativni rad učenika II Predmeti oblika lopte . širini. valjk a i piramide upoznavanje predmeta oblika lopte. unutrašnjost i spoljašnjost zatvorenih linija. Samostalno i timsko formuliranje zaključaka razvijanje sposobnosti za komunikaciju. istraživanje i rješavanje problema kroz igru i zabavu AKTIVNOSTI UČENIKA Kroz je dnostavnije i složenije aktivnosti i igre učenici: učestvuju u svim etapama rada. desno. prepoznavanje sličnosti i različitosti predmeta iz neposrednog okruženja sa geometrijskim oblicima prepoznavanje i razlikovanje likova datih oblika razlikovanje vrste linija. sat i KM) ZNANJE razlučivanje (razlikovanje) predmeta po boji. litar. kao i njihovom značaju u svakodnevnom životu razvijanje interesa i smisla za kolektivne igre i zajedništvo kao faktora koji utiču na formiranje pozitivnih crta ličnosti razvijanje pozitivnog stava.. prati. PONAŠANJE razvijanje svijesti o potrebi procjenjivanja. mjere. kocke... ispod-na-iznad. prepoznaju i definiraju uočavaju različite linije. unutrašnjost i spoljašnjost (vanjština). trokuta i pravokutnika otvorene i zatvorene ravne i krive linije (crte). procjenjivanje i mjerenje veličine predmeta uporeñivanje predmeta po boji. lijevo. unutra – na . mjerenja i računanja. orijentacija u prostoru (blizudaleko. valjka i piramide imenovanje oblika III Ravne i zakrivlje ne plohe (površi).. unutrašnjost i spoljašnjost zatvorene linije identifikovanje i označavanje tačke gdje se linije presijecaju razlikuju i imenuju predmete po obliku samostalno uočavaju.ODGOJNO-OBRAZOVNI CILJEVI I ZADACI SADRŽAJ I Uporeñivanje. širini. visini. koordinira. kocke. likovi i linije (crte) likovi oblika kruga. a ne kao kočnicu u daljem radu VRIJEDNOSTI.izvan tačke kao presjeci linija (sjecište) imenovanje i razlikovanje predmeta po obliku zapažanje. duljini. Razlikuju predmete po boji. daleko..

Do indikatora uspješnosti dolazimo primjenom: . Sposobnosti Razvijat će logičke sposobnosti kroz igru. da poštuje pravila. Učenik treba postati svjestan da može koristiti matematiku za bolje upoznavanje stvarnosti i njenu primjenu u svakodnevnom životu. 34 .≠ ) brojevi 4 i 5 prethodnik i sljedbenik.=.=. opadajući i rastući brojni niz (predstavljanje na brojnoj liniji) redni brojevi od 1 do 5 zbrajanje i oduzimanje broj 0 brojevi od 6 do 9.zadataka objektivnog tipa i drugih oblika vrednovanja. . prepoznati podatke (koji su poznati. verbalizirati proces i tačno izražavati odgovor. Sve je slovo – sve je broj! Vrijednosti i stavovi: Dijete bi trebalo biti osposobljeno za samostalni rad.IV Sk upovi.<.Da znaju prepoznati i imenovati oblike u neposrednoj okolini.praktičnih radova. manjim i većim grupama i da pri tome pokazuje odvažnost u otkrivanju i istraživanju novog i nepoznatog. brojnost brojevi od 1 do 3 uporeñivanje brojeva (>. relacije i operacije primjeri skupova. vrednuje lične i stavove drugih. INDIKATORI USPJEŠNOSTI Znaju rješavati problemske zadatke koji se odnose na sabiranje i oduzimanje u okviru prve desetice. rješavanje tekstualnih zadataka vezanih za sabiranje i oduzimanje korištenje rednih brojeva prve desetice imenuju različite skupove predmeta i bića iz bliže i dalje okoline čitaju i zapisuju brojeve do 10 predstavljaju odnose meñu brojevima identifikuju prethodnika i sljedbenika sabiraju i oduzimaju do 10 rješavajući konkretne zadatke GLAVNI ISHODI UČENJA Znanje i razumijevanje Učenici će znati koristiti matematički jezik. rad u parovima. da razvija sposobnost komunikacije i timskog rada.>. ulaganjem misaonih napora pri rješavanju odreñenih matematičkih situacija i njihovim povezivanjem sa iskustvima iz vlastitog života . aritmetičke probleme rješavati numeričkim operacijama. označavanje članovi skupa. Cifre (znamenke) od 0 do 9 broj 10 redni brojevi od 1 do 10 uporeñivanje brojeva od 0 do 10 imenovanje skupova prema različitim osobinama čitanje i pisanje brojeva od 0 do 10 uporeñ ivanje brojeva od 0 do 10 Predstavljanje odnosa izmeñu dvaju brojeva koristeći znakove <. pridruživanje elemenata dvaju skupova. a koji nepoznati). brojevi. .Da s radošću rješavaju zadatke. . ≠ identifikacija prethodnika i sljedbenika. slikovito prikazivanje na brojevnoj pravoj (u nizu) poznavanje sabiranja i oduzimanja do 10. rješavati opće primjerene matematičke i logičke zadatke.

Šire informacije o organizaciji nastave i strategijama učenja. uz didaktičko . tj. Sadržaje iz matematike treba tematski povezivati sa nastavom drugih predmeta. na način primjeren uzrastu i interesima djeteta. U fokusu pažnje su znanje o prirodi i čovjeku. U okviru predmeta MOJA OKOLINA. Zagovaramo tzv. istražuju i postavljaju pitanja o školi.metodičke upute je data njihova detaljnija razrada (specificirana u odnosu na znanje i razumijevanje učenika. u nastavi matematike primjenjivati diferencirani pristup izboru sadržaja i načina rada. Uvažavajući individualne sposobnosti učenika. razvoj njegovih sposobnosti. Oni rade zajedno u prikupljanju dokaza i materijala pomoću kojih traže odgovore na ta pitanja. Ovaj dio programa treba da olakša nastavniku planiranje nastave sve do nivoa nastavnog časa.- portfolija kao pokazatelja aktivnosti u učenju i usvojenosti matematičkih sadržaja. tvarima i društvenim i prirodnim pojavama i procesima. porodici i okolini kao važnim mjestima njihovog života i razvoja. potrebnih za uvoñenje učenika u razumijevanje svijeta koji ga okružuje. kognitivistički pristup koji podrazumijeva razvijanje konceptualnih znanja i smisleno usvajanje kognitivnih shema (koncepata). Proučavanje predmeta MOJA OKOLINA olakšava kasniji proces sticanja akademskih znanja iz oblasti prirodnih i društvenih nauka. učenici opažaju. STRATEGIJE NASTAVE I UČENJA (DIDAKTIČKO – METODIČKE NAPOMENE) U nastavi matematike smatramo kao najidealniju kombinaciju tradicionalnih i savremenih metoda i oblika rada. povezujući to sa jednostavnim naučnim idejama i postupcima. uz uvažavanje individualnosti učenika. na ono što bi učenici trebali znati i umjeti nakon završetka prvog razreda. 35 . živim bićima. kao i odgovarajućih tehničkih i tehnoloških znanja CILJ Razvoj dječjih potencijala i radoznalosti kroz aktivan odnos i komunikaciju sa sredinom koja ga okružuje. Moja okolina (68 nastavnih časova) UVOD Nastavni program MOJA OKOLINA integriše aspekte proučavanja prirode i društva. te aktivnosti učenika i nastavnika). Proučavanje nauke pomaže učenicima da ispituju utjecaj naučnog znanja na vlastiti život i primjenu tog znanja u vlastitom okruženju i zajednici. ULOGA I ZNAČAJ PREDMETA Nauka pruža jasan pogled i način razmišljanja o svijetu. sigurnost drugih i zdrav način života. vrijednosti. ocjenjivanju i stručnoj spremi i profilu nastavnika date su u okviru zajedničkog dijela nastavnih programa i planova. umjesto dosadašnjeg asocijativnog pristupa koji insistira na vježbanju (usvajanju) postupaka. Ono takoñer pruža učenicima priliku da postanu osobe koje samostalno uče i promovira razvoj njihovih stavova prema nauci i okruženju. Pri tome oni izvode oglede i koriste jednostavan naučni jezik za saopćavanje ideja i prepoznaju uvjete za sopstvenu sigurnost. da bi se utvrdili stavovi o pitanjima koji se tiču okoline. Da bi se realizacija nastavnog programa što više usmjerila na ishode učenja. stavova i ponašanja. zdravlja i meñuljudskih odnosa. znanje o načinima rada u nauci i razvoj sposobnosti korištenja tih znanja.

4. 3. Naše tijelo 36 . Razvijanje i njegovanje kulturnih. kroz aktivnu komunikaciju i odnos prema sadržajima učenja u neposrednoj okolini. 3. Škola 1. 4. PRIRODA 2. SREDINA U KOJOJ ŽIVIM 1. Biljke i životinje 2. Moje mjesto i okolina 2. Ja na putu od kuće do škole 1. Čovjek i priroda 2.ZADACI • Upoznavanje živog i materijalnog svijeta kroz igru i učeniku primjerene aktivnosti istraživačkog. radnih i higijenskih navika. osposobljavanje za primjenu ekoloških znanja u neposrednoj okolini i svakodnevnom životu. zračni i vodeni saobraćaj). 1. Razvijanje ekološke svijesti i kulture. Osposobljavanje za kulturu komunikacije sa odraslima i vršnjacima u socijalnom okruženju i podsticanje razvoja socio-emotivne inteligencije. Moja porodica/obitelj 1. Podsticanje i razvijanje stvaralačke mašte i stvaralačkog mišljenja. Vrijeme 2. 1. logičkog i praktičnog karaktera. Upoznavanje učenika sa vrstama saobraćajnih sredstava (kopneni. 2. • • • • • • SADRŽAJ 1. 2. Osposobljavanje za sigurnost u saobraćaju.

drugih uposlenika u školi. kopneni i vodeni). Pravilno kretanje ulicom bez i sa trotoarom. argumenata saradnja. zajedničko i pojedinačno kretanje ulicom. šta radi i Uzajamno Iznošenje mišljenja. šta. ponašanja i rada u uposlenicima u školi. (prva znanja iz kretanje lijevom prijevoza. sa trotoarom i vozilima javnog zebri. pješački prijelaz (zebra). Ulica. upućuje. Održavanje higijene radnog prostora. odvija po striktno znak zelenog svjetla Raspoznavanje i utvrñenim i na znak policajca razlikovanje pravilima. trotoara. Razvijanje svijesti o obavezama i njihovom ispunjavanju. Direktno učešće sa učenicima u saobraćaju. saobraćajnih dolazak u školu Razvijanje sredstava od koristeći najsigurniji poštovanja prema različitih materijala i najkraći put. Sam i zajedno sa ostalim učenicima. Nastavnikova procjena individualnog napretka učenika. P lanira. Organizira praktične vježbe na ulici i raskrsnici. nalazi. P osmatra i prati učenika u saobraćaju. diskutuje. Vozila javnog prevoza i ponašanja u tim vozilima. kartografske stranom ulice bez Razvijanje svijesti o pismenosti). Saobraćajna sredstva i vrste saobraća (vazdušni. Simulacione igre. namjenu. učionici. zašto). Higijena u školi. Praktičan rad van škole. Održavanje higijene radnog prostora. i njihova odbrana. Izrada maketa. (gdje se ko prostorija u školi. Prepoznavanje pješačkog prelaza (zebre) kao mjesta na kojima se jedino može preći ulica. Komunicira sa učenicima/cama. Pronalazak učionice i mjesta u njoj. Interakcija u odjeljenju. P rostorije u školi. Razvijanje svijesti da smo član organiziranog društva i da se ponašamo po odreñenim pravilima. učitelja/ice. prevozna sredstva. Raskrsnica. drugova Komuniciraju sa u razredu i šire. STAVOVI. Razvijanje svijesti o ekologiji. Stvaranje pozitivne slike o školi i školskoj zajednici. Stajališta sredstava javnog prevoza. Provedba discipline i higijene u školi. Rasprave o ponašanju u pojedinim situacijama. imenovanje vrsta saobraćaja. prelazak preko ulice. nastavnikom/icom i Razumiju pravila ostalim Uposlenici u školi. saobraćajnih Modeliranje Samostalan i siguran znakova i propisa. Meñusobno pozdravljanje. Raspoznavanje *Dodatni sadržaji za saobraćajnih učenike koji žive na znakova koji se većoj udaljenosti od nalaze na putu od škole i koriste kuće do škole. Škola kao organizirana Posmatranje organizirana zajednica u kojoj se dešavanja u školi : zajednica. Prepoznavanje semafora i značenje boja svjetlosti na semaforu kao sredstvu za regulisanje saobraćaja na raskrsnicama. pomaže… Simulacije na kompjuteru. koji reguliše sredstava za prijevoz Poštivanje saobraćaj. Rukovodi. Učenici/ce znaju: učenike/ice u Ime škole. priprema i organizira igre u učionici vezane za saobraćaj. Opisivanje puta od privrede koji se Prelazak ulice na kuće do škole. Samostalno P ravila ponašanja. Osmišljava. Uključuje roditelje i druge uposlene u školi u realizaciju programskih sadržaja. Korištenje pješačkog invalidima.MOJA OKOLINA AKTIVNOSTI NASTAVNIKA (ORGANIZACIJA I METODE NASTAVE I UČENJA. za kretanje ulicom Kultura ponašanja u Crtanje raskrsnica. zna ko šta radi. Da je u čistom Pozdravljanje radnom prostoru starijih. P ut od kuće do škole. Redovan i blagovremen dolazak u školu. Semafor. kako. za ustupanje mjesta znakova kao prelazak ulice. Ime (naziv škole). Razvijanje svijesti o Imenovanje saobraćaju kao grani sobraćajnih znakova. da je škola školi. P ravila kretanja putem (ulicom) bez trotoara i ulicom sa trotoarom. roba i ljudi. Imenovanje svog naselja i ulice. osmišljava igre i interakcijsko učenje. simbola. prijatnije raditi i nastavnika/ica i boraviti. upućuje učenike/ce na izvore znanja. drugovima. Život i rad u školi se odvija po striktno definiranim pravilima. odjeljenju i šire. Pozdravljanje uposlenih u školi. Crtanje saobraćajnih prelaza (zebre). Saobraćajni znaci na putu od kuće do škole. Prepoznavanje vozila javnog prijevoza. prijelaz preko raskrsnice. Školska zgrada. pješačka staza. PONAŠANJE AKTIVNOST UČENIKA SREDINA U KOJOJ ŽIVIM ŠKOLA Učenici/ce mogu: Ja u školi. Razvijanje pozitivne slike i pozitivnog stava o sebi. Imenovati prostorije pronalaženje u školi i njihovu učionice i ostalih P rava djeteta. Sarañuje sa roditeljima i saobraćajnom policijom. kulturi ponašanja u Prikladne igre u saobraćaju. Ponašanje po pravilima. UČENIK U SAOBRAĆAJU Ja u saobraćaju. Pozdravljanje nastavnika/ca. starijima i jednostavnih Korištenje trotoara invalidima. potpomaganje i stavova. OCJENJIVANJE) SADRŽAJ ZNANJE I RAZUMIJEVANJE SPOSOBNOSTI VRIJEDNOSTI. zašto. Prepoznati uposlenike u školi. samostalno i sigurno prelaženje ulice. 37 . starijima i u učionici. Motiviranje učenika/ca za rad.

Imenovanje mjesta u kojem živimo. poljoprivrednom dobru ili gazdinstvu na selu. ili uz pomoć nekoga ponaša prema Rukuje od članova porodice. Razlika izmeñu grada i sela. jednostavnim Uočavanje opasnosti Poštivanje članova kućanskim od neispravnih porodice. Demonstracija rukovanja kućanskim aparatima. Opisivanje grada i sela. P osjeta tvornici. djed. Praćenje promjena u prirodi u godišnja doba (imenovanje godišnjih doba prema vremenskim prilikama) i bilježenje. sestre… Imenovanje zanimanja članova uže porodice. znamenitostima mjestu i prirodnim ljepotama. njivi. Rukovoñenje aktivnostima učenika. baka). mjesec. unuci. godina. 38 . Rukovanje jednostavnim kućanskim aparatima. (nepravilno rukovanje i nepravilni kućanski aparati mogu biti opasni po život). Imenovanje prirodnih bogatstava mjesta. *FAKULTATIVNI SADRŽAJI P rirodne ljepote u mjestu . Pravljenje zajedničke makete mjesta. članova porodice). Razvijanje Održavanje higijene pozitivnog mišljenja doma i lične Poreñenje porodica. Vodi aktivnosti učenika. Razlikovanje krvnih odnosa u porodici/obitelji: roditelji. Pomaganje odnose u porodici. Tematsko planiranje. Osmišljavanje prigodnih igara za interaktivno učenje. Tematsko sa godišnjim Čuvanje zdravlja. P rocjenjuje učenička postignuća. diskusije. braća. obaveze samostalno kojoj se svako fotografija. podstiče kreativnost. unuk. uočavanje sličnosti i pripadnosti porodici. Crtanje mjesta i okoline. Razvijanje pozitivnih stavova prema mjestu stanovanja. brat. Namještaj u stanu. Tematsko planiranje. pokazuje. sestra. pravilima. nana (nena. Saradnja sa lokalnom zajednicom. Godišnja doba. kulturnim i javnim Razvijanje pravilnog ustanovama: odnosa prema Posjeta drugom mjestu mjestu. sedmica. Porodica kao članovima porodice. Razlikovanje grada od sela. sestra. Život i rad ljudi u mjestu. oranici livadi. Imenovanje mjeseci u godini i nihovo trajanje. Ja u porodici. značajnom objektu. Istraživačke demonstrira. Poštivanje kućnog Izrada maketa reda. Odijevanje prema prognoziranja pozitivnih navika. vremenskim vremena. Kultura ponašanja na javnom mjestu. kći. učenika. Imenovanje članova uže i dalje familije. Imenovanje godišnjih doba. Ponašanje u zgradi i u kući. i dana u sedmici. rukovanje kućanskim aparatima… MOJE MJESTO I OKOLINA Moje mjesto je grad/selo. Život i rad u porodici. Posjeta najznačajnijim objektima u mjestu. djeca. Organizira posjetu porodici. dobima. Osmišljavanje i realizacija simulacionih igara za djecu. razvijanje je…biće… simulacije ekoloških stavova. Prigodne igre (uloge razlika .obilazak. planiranje. povjerenja i stabla. Identifikuje i njeguje samopouzdanja. kućanskih aparata. Higijena u stanu. Razvijanje kreativnosti i radnih i higijenskih navika kod učenika. P omoć učenicima u samostalnom i grupnom radu. unuka. Moje mjesto je brdovito/ ravničarsko. aparatima. Razvijanje aktivnosti u prirodi P odstiče radoznalost pozitivnih stavova i Izrada zidnih panoa. Pomoć u porodici. Ispunjava svoje ureñena zajednica u Prezentacija crteža. osjećaja higijene. Mjesto kao ureñena zajednica ljudi. P orodica kao organizirana zajednica se ponaša po jasno utvrñenim pravilima. namještaja. očuvanje prirodnih ljepota. trgovini. grafikon). Razlikovanje dijelova dana. radionici. usmjerava. o samom sebi.PORODICA/ OBITELJ Moja porodica i njeni članovi: majka. ambulanti – u gradu. o porodici. mišljenja o (lente vremena). otac. P ripremanje i voñenje djece kroz aktivnosti dijaloga i interakcije. Koristi prirodnom Bilo je…sada kompjuterske okruženju. P orodica živi u kući (stanu). Imenovanje dijelova dana. Razlikovanje grada od sela. brat. Poštovanje članova Razvijanje Crtanje porodičnog uže porodice. imenovanje mjeseci. Poštivanje pravila ponašanja. Imenovanje značajnijih objekata u mjestu. ponašanje u skladu prilikama. Razvoj svijesti o očuvanju životne sredine. bilježenja podataka i njihovo predstavljanje (tabela. Imenovanje dana u sedmici. sin. Opisivanje mjesta sa isticanjem najznačajnijih objekata. njihovo trajanje i karakteristike. P rocjena interesovanja i napretka učenika. Razvoj svijesti o položaju u društvu. Posmatranje vremena tokom dana. ambulanti. zaduženja i obaveze. ili. P RIRODA VRIJEME Dan i dijelovi dana /dan-noć. Razvijanje pozitivnog ponašanja.

Svijest o mom tijelu. biljkama… Upućuje učenike na relevantne TV emisije i upotrebu kompjutera.BILJKE I ŽIVOTINJE Istraživačke aktivnosti u prirodi. Biljke i životinje su korisne i zato ih uzgajamo. Sredstva za higijenu. Čistoća je pola NAŠE TIJELO zdravlja. školskom dvorištu. higijene prostora u kojem boravimo i radimo i higijene okoline. Čišćenje školskog životinjskog svijeta. Pravilna upotreba pribora za upis. Prepoznavanje i imenovanje lista. posjeta pozitivnog odnosa doba. stabla i korijena kod cvjetnih biljaka. cvijeta. učenicima oglede. 39 . pomaže. upućuje koordinira. životinjskom svijetu. starijima i slabijima. P romjene na biljkama i životinjama u različita godišnja doba. Pomoć u kućanskim i drugim poslovima. Dječaci i djevojčice. Poštivanje drugarica u učionici. njihove karakteristikesličnosti i razlike. Razvijen gender stav u okruženju. Održavanje lične higijene. Pravilna ishrana je garant dobrog zdravlja. voli i ljude. Životinje iz bližeg okruženja. održavamo redovno. prema prirodi i P omaže i savjetuje Skupljanje i čuvanju okoline. kućnih na biljkama i ljubimaca. Biljke i životinje zajedno čine živu prirodu. zbirke i Ogledi sa vodom dr. Pravilna ishrana. razlikama. Razlika izmeñu biljaka i životinja. evaluira. učenike u bilježenju Uočavanje promjena Prikupljanje Razvoj ekološke podataka i na biljkama i prirodnih materijala svijesti i svijesti o prikupljanju životinjama u iz prirode koji mogu korisnosti postojanja materijala. prikuplja. zrakom. životinjama u Posjeta zoološkom Razvijanje različita godišnja Imenovanje biljaka i vrtu. (naročito domaćih). pravilnog odnosa prema okruženju. Ogledi sa biljkama. biljnog i P lanira zajedno sa doba. Razvija interesovanja učenika. Imenovanje pojedinih biljaka i životinja iz bližeg okruženja i njihove osobine. Pomaganje drugaricama i drugovima. rukovodi. vodom i svjetlosti. Ličnu higijenu Higijena. različita godišnja koristiti u radu. Izrada jelovnika. Postavljanje i raspremanje stola. Razvoj ekološke svijesti. Koristi od biljaka i životinja. osmišljava igre interakcije. kućni ljubimci. Imenovanje raznovrsne hrane i razlikovanje zdravog od nezdravog. životinja iz poljoprivrednom prema biljnom i P omaže i savjetuje okruženja. dobru ili plasteniku. mladunčad životinja. P ripremanje učenika za posjete i izlaske u prirodu. Grupiranje živih vrta ili okolice Ko voli životinje nadzire i bića prema vidljivim škole. za ličnu i drugu higijenu. procjenjuje individualna postignuća učenika. Domaće i divlje životinje. Osposobljavanje učenika za Uzgoj kućnog uočavanje promjene cvijeća. Uloga i značaj vode i svjetlosti za živi svijet. kalendare. Izbor zdrave hrane. komentariše sličnostima i Uzgoj cvijeća u Razvija ljubav izvoñenje. Redovno održavanje lične higijene. Praktična upotreba sredstava za ličnu higijenu. pokazuje. učenike kako da sreñivanje uzoraka i naprave zidne zbirki. Redovno održavanje lične higijene. Korištenje sredstava za ličnu higijenu. Na biljkama nastaju promjene u različita godišnja doba. rasporeda zaduženja za održavanje higijene životnog prostora. Imenovanje sredstva Ishrana..

Učenici samostalno posmatraju. Sposobnosti Učenici bi trebali razviti sposobnost istraživanja: • kroz traženje ideja. učenički ogledi. Učenici su sposobni da uočavaju promjene na živim bićima i prirodna dešavanja u svojoj okolini i ovisnost žive od nežive prirode i iskazuju radoznalost za proučavanje prirode. Učenici su sposobni da na osnovu posmatranja i aktivnog učešća samostalno donose odgovarajuće zaključke i imaju izgrañen stav prema okruženju. dramatizacije. INDIKATORI USPJEŠNOSTI 1. Vrijednost. SREDINA U KOJOJ ŽIVIM 1. rad u manjim i većim grupama. da ih uporeñuju i iskazuju interes za njihovo razumijevanje. Djeca uzrasta od šest godina su veoma sklona istraživanju. a nastavnici da poučavaju i pomažu da bi učenici sticali odgovarajuća znanja.GLAVNI ISHODI UČENJA Znanje i razumijevanje Učenici bi trebali imati znanje i razumijevanje: • o svojoj užoj i široj okolini i dešavanjima u njima. 2. snalaze se u saobraćaju. razvijali sposobnosti. predmeta i pojava u njihovom okruženju. stavove i ponašanje. jer jedino na takav način se može udovoljiti radoznalosti učenika. ispitivanju i provjeravanju svega što ih okružuje. To se postiže kombiniranjem tradicionalnih metoda i oblika rada sa korištenjem i primjenom metoda aktivnog učenja i interaktivne nastave (pitanja i odgovori. planiran i pripremljen. Za učenike koji pokazuju poseban interes ili veće sposobnosti planiraju se posebni sadržaji. 3. a pogotovo rezultati učenja bitno su uvjetovani načinom učenja. svojoj okolini i učenju kao cjeloživotnom procesu. samostalan rad učenika i dr. parovima. donose zaključke i objašnjavaju i obrazlažu posmatrane pojave i procese i pravilno se ponašaju prema prirodi. uporeñuju. uz dobro rukovoñenje svim aktivnostima u nastavi je neophodan uvjet dobrih rezultata. PRIRODA 1. 40 . • prenošenjem informacija kroz pojedinačni i timski rad. te poreñenjem svojih predviñanja sa stvarnim rezultatima. ORGANIZACIJA NASTAVE I STRATEGIJE UČENJA (DIDAKTIČKO –METODIČKE NAPOMENE) Sadržaj i proces učenja. Njihova radoznalost nema granica i nju treba razvijati i jačati kroz voñenje učenika u «njihovom svijetu» radi sticanja spoznaje o svijetu općenito. nastavni proces mora biti dobro osmišljen. Učenici su sposobni da uoče bitne osobine živih bića. Učenici razlikuju živu od nežive prirode i navode sličnosti i razlike. 2. i u skladu s tim. predstave užu i širu porodicu. mali istraživački projekti). izvještaji. Stoga. prema drugima. što je vrlo bitno kod planiranja i individualnog pristupa sadržaju i učeniku. 2. rasprave. opišu svoje mjesto. Učenici su sposobni da opišu razred i školu. odnosno kako učenici treba da uče. 3. igre i simulacije. Ambijent u kojem se djeca osjećaju udobno i sigurno. vrijednosti. prikupljaju. provoñenjem jednostavnih posmatranja i ogleda. stavovi i ponašanje Učenici će razviti pozitivne vrijednosti i stavove prema sebi samima. • o živim bićima i odnosima meñu njima i posebno o čovjeku i njegovom odnosu prema prirodi.

na način na koji je svojstven nauci. Učenike treba posmatrati i ocjenjivati tokom izvoñenja aktivnosti. Kako učenici o nekoj aktivnosti najbolje uče na neposrednom iskustvu. usmeno i pisano izvještavanje i drugo). istraživanja i dr. učenički projekti. praktičan rad. bilježe i ureñuju dobivene podatke. U nastavi Moje okoline važno je osposobljavati učenike da kritički razmišljaju i razumiju koncepte. njihovih obrazovnih postignuća i sposobnosti primjene novog znanja.Pojedine sadržaje Moje okoline treba realizirati u meñusobnoj povezanosti sa sadržajima svih drugih predmeta. ohrabriti ih za drugačije i nove oglede. • Putem zadataka objektivnog tipa i drugih odgovarajućih ispitnih postupaka. kritički razmatraju uočeno i donose odgovarajuće zaključke i upozoriti ih na eventualne opasnosti. da li su predviñanja bila ispravna. maštu i divergentno mišljenje. i u okviru toga podsticati učenje putem otkrivanja i rješavanja problema. predviñaju šta će se desiti. • Učešće i doprinos u interakciji (rad u velikim i malim grupama. Poslije provedenog ogleda treba zajedno sa učenicima pažljivo razmotriti šta se dogañalo i zbog čega. Pri tome je neophodno objasniti učenicima procedure i tehnike izvoñenja ogleda. • Portfolio učenika. OCJENJIVANJE Učenici se ocjenjuju na osnovu sposobnosti da razumiju koncepte i kritički razmišljaju.). dominantno mjesto treba da imaju ogledi koje izvode učenici individualno ili u timovima. pomoći im da uoče sličnosti i razlike. Za praćenje i ocjenjivanje napredovanja učenika treba koristiti različite instrumente i postupke: • Demonstraciju sposobnosti i vještine učenika za vrijeme izvoñenja aktivnosti (učenički ogled. Prilikom planiranja i izvoñenja ogleda bitno je kod učenika podsticati radoznalost. 41 . naučiti ih kako da koriste svoja čula u tom procesu.

. . neverbalna i univerzalna komunikacija meñu ljudima cijelog svijeta u čovjekovom životu ima dominantno mjesto i kao potreba. osjećaj za ritam. intonativno tačno pjevanje). trajanje i kvalitet zvuka). PROGRAMSKI SADRŽAJI I II III IV PJEVANJE I SVIRANJE MUZIČKE IGRE BROJALICE SLUŠANJE MUZIKE 42 . Muzika je značajan faktor u funkciji podsticanja pažnje. otkrivanje i razvoj senzibiliteta i muzikalnosti. sviranje i improvizacija na Orfovim instrumentima) snažno podstiče dječiju kreativnost i stvaralaštvo uopće.Muzička/glazbena kultura (2 časa sedmično. a takvu snagu nema ni jedno područje u nauci i umjetnosti. 68 časova godišnje) ULOGA I ZNAČAJ Sa stanovišta razvojne psihologije i potreba djeteta ovog uzrasta. Zadaci nastave Muzička kultura su: . te dječijih kreativnih i estetskih sposobnosti.da se kod djece podstiče razvoj trajnih interesa i ljubav prema muzici kako bi ona postala njihova trajna potreba. CILJ I ZADACI Cilj nastave predmeta Muzička kultura uopće je buñenje interesa. . Zbog toga muzika kao verbalna. . pamćenja i mišljenja. Muzika je ključni faktor u emocionalnom razvoju djeteta jer omogućava izražavanje i doživljavanje emocija i snažno doprinosi razvoju estetske kulture ličnosti.da se otkriva i razvija dječija muzikalnost sa specifičnim sposobnostima. razvija i njeguje dječija kreativnost u muzici (kao i ostalim oblicima stvaralaštva: pokret. grupno i kolektivno muziciranje djeca osamostaljuju i socijaliziraju. jasan izgovor riječi. a aktivno muziciranje (pjevanje. osjećaj kompetentnosti i vlastite vrijednosti. Istovremeno.da se kroz individualno.da se njeguje i kultivira dječiji glas (pravilno disanje. likovno i literarno uz muziku). ona najprirodnije uspostavlja odnose i relacije u grupi i društvu. da bi muzika vremenom postala ne samo znanje nego i potreba svake ličnosti. ljubavi i razvoj pozitivnog odnosa prema muzici. . Kroz muziku dijete iskazuje i jača svoje samopouzdanje. značaj sadržaja predmeta Muzička kultura sastoji se u sljedećem: Muzika je jedan od ključnih elemenata u razvoju govora i verbalne komunikacije i eventualnom blagovremenom otklanjanju teškoća u ovom području. muzičko pamćenje. skladnih pokreta i korekcija eventualnih poteškoća u ovom domenu. ona je jedan od najznačajnijih elemenata razvoja motorike.da se razvija emocionalna i estetska osjetljivost djeteta za kvalitet muzike.da se podstiče. Pored individualnog izražavanja.upoznavanje karakterističnih narodnih pjesama razvijati ljubav prema muzičkoj i kulturnoj baštini BiH i domovini. za visinu. .

Carstvo u drugarstvu Branko Kockica 32. Maca prede 21. Semafor Asim Horozić 31. Moja zemlja BiH Suad Arnautović 19. Astardžijeva 24. Majka uz kolijevku J. Schubert 7. spavaj F. Dom J. Hercigonja 12. Izbor: 1. B. Čestitka majčica S. Lete. šušti bambusov list A. Milić 6. Mali ñački valcer N. ide patak J. Stanković 11. Kad bi svi ljudi na svijetu Arsen Dedić 38. Školsko zvono D. Djeca rastu Asim Horozić 30. Bitenc 26. Djeca su vojska najjača (stihovi V. Padaj. Desilo se prekjučer M. Bila mama Kukunka. Gotovac 25 Ide. Razgranala grana jorgovana 41. Milić 18. Usporite pored škole 40. Robert Grubišić. Kanižaj 3. padaj snježiću Dragutin Basrak 22. Milošević 39. Pastirče 17. Ršumović 46. Snivaj. Proljeće V. Kišobran za dvoje 8. Basrak 14. Jesen M. Špoljar 20. Josip Kaplan 43. Gotovac 5. Visibaba mala 45. Čisto dijete 10. Višnjičica rod rodila 42. Prvačić Kike Budalike 34. zaigrajmo 4. Roñendanska pjesma iz zbirke-Zapjevajmo. Na krilima vjetra Suad Arnautović 29. Korać i Lj. Veseljak Z. Milošević) 15. ðak veseljak Refik Hodžić 33. Šaputanje N. Korunović 44. Satić kuca Zlatko Špoljar 23. Kiša pada trava raste Franjo Barić. Zavičaju moj M. Djeca su vojska najjača stihovi V. Lako je prutu Laka 37. Lili 16. Kad si sretan pjesma iz Švedske 27. Hej potoče A. Meršnik 9.STRUKTURA SADRŽAJA I PJEVANJE I SVIRANJE U toku školske godine djeca treba da nauče najmanje 15 pjesama. Što se u vrtiću radi P. ðak veseljak Refik Hodžić 28. Hercigonja 13. Dok mjesec sja J. Šušti. Braću ne donose rode 43 . laste Julio Marić/Nasiha Kapidžić-Hadžić 2. bio tata Taranta 35. lete. Najljepša mama na svijetu hor Kolibri 36.

Guče siva grlica 18. Glava. U šumici zeko 5. Hoki . Semafor Asim Horozić 19. tri 3. Voli da se mazi 44 . ramena. Tri 11. peci. pec 4. Lete. Od koga si ti 10. stomak. Pilići 16. laste Julio Marić. Nasiha Kapidžić-Hadžić III BROJALICE U toku godine treba naučiti 15 brojalica Izbor: 1. tara. Izbor: 1. Dječija narodna kola BiH 17. Mali kauboj Refik Hodžić 18. Pusti pužu rogove 8. Klackalica Grčka dječija igra 4. Kulina Bana vojska je (narodna) 6. ten. Pačiji ples 3. Tužibaba Reza 14. Djeca i zečići 14. Zeko pleše 13. dva. Prešo Petar 9. Zlokotlokrp stihovi Duško Radović 20. Jedna vrana gakala 6. Tara. padaj snježe 19. Eci. koljena Melodium 22.II MUZIČKE IGRE U toku školske godine djeca treba da nauče najmanje 10 igara koje uključuju pokret.poki 2. tini 2. Ringeraja 11. Žabe i roda 15. U šumici zeko 21. lete. En. Golub s krova guče 12. žar 16. Jedan. Zeleni se tratina 15. Berem. Strina rodo 12. žari. Žari. Čisto dijete 24. Igraju se vrapci 8. berem grožñe 10. Kiša pada na travicu 17. Koka i pilići 7. Padaj. tačke 5. Ovako se ruke miju 9. Kad si sretan 23. Pliva patka 7. Čudo golemo 13.

Arija iz svite br. Aska i vuk 26. Uspavanka 4. Krnic M. Sa unukom Janom 27. pis 24. Šostaković A. Bach A. Lastavice. P. maco. A. Sarajevo ljubavi moja 11. Rossini D. Sans N. Brahms L. Ples pilića u ljuskama 14. Ide. Pis. Kad bi svi ljudi na svijetu 20. Duet mačaka 18. Satić kuca Zlatko 22. Dom W. 3 15. Bumbarov let 8. Uvijek nek bude sunce 10. Subota B. Kanon za tri glasa u D-duru 16. Leptiriću šarenić IV SLUŠANJE MUZIKE Slušanjem upoznati najmanje 15 kompozicija putem audio-vizuelnih aparata. Labud 7. Korsakov J. Dedić Muzička priča Princes krofne Princes krofne Kemal Monteno Odlomci iz opere Asim Horozić Avdo Smailović Zagrebački mališani Jakov Gotovec 45 . Djeca pjevaju uspavanke 22. I. Ah. Medo pleše (tamburaši) 13. ide patak 25. Zemljo moja 24. Mozart F. Schumann K. S. Deca su ukras sveta 12. S. Bach J. Uspavanka 3. Schubert J. Valcer cvijeća 17. Uspavanka 2. S. Ostrovski Kemal Monteno M.20. Izbor: 1. Za Elizu 5. Koračnica 19. Pachelbel P. Instrument čarobnjak 21. zvončići 28. Sanjarenje 6. Zvončići. što volim 9. van Beethoven R. Igra kolo naokolo Minja Subota 23. Musorgski J. Tradicionalne pjesme naroda Bosne i Hercegovine 25. Djeca pjevaju sevdalinke 23. R. gdje si bila 21. Čajkovski G.

pljeskanje. tempo i dinamika pjesme. uputiti djecu na praćenje pjevanja. uz odgovarajući tempo i dinamiku u skladu sa njenim karakterom najprije kolektivno. ritmičko-metričko stvaralaštvo u ovoj oblasti zauzima posebno mjesto u razvoju osjećaja za ritam. kolektivno. te interes i odnos prema muzici. U prigodnoj atmosferi. Pri tom se vodi računa da li djeca doživljavaju i razumiju muzičke elemente. likovno ili literarno. izražajno. slobodno i ritmički povezano kretanje uz muziku. ritam. Brojalicu treba izvoditi najprije skandiranjem teksta uz odbrojavanje kao na igralištu. kretanjem u koloni (u «voziću») 46 . Objašnjenja i didaktičko-metodičke napomene U izboru pjesama nastavnik treba voditi računa o tome da one odgovaraju opsegu dječijeg glasa i da su im po sadržaju i karakteru interesantne i bliske. topot nogama). a razvijaju i usavršavaju preciznost. i usavršava skladno. Brojalica kao poetsko. labirint. glasnoću i boju odnosno zvučne kvalitete (formativno ocjenjivanje). OCJENJIVANJE Učenici se ocjenjuju opisno. život u prirodi. projekti. narodne običaje i drugo. zatim u grupi. lakoća. istraživanja zvučnih boja i izradi instrumenata). dijete treba najprije emotivno da doživi pjesmu i osjeti njen umjetnički kvalitet. slagalice. kako razmišljaju. u paru i individualno. improvizaciju. Na kraju godine sumiraju se rezultati u obliku više opisnih ocjena i najzad u jednu koja se unosi u svjedodžbu. sa odgovarajućom intonacijom i dikcijom. sviranje na Orffovim instrumentima. Poželjno je sa djecom raditi nekoliko ovakvih muzičkih dramatizacija. Portfolio učenika. muzička memorija. skladnost i izražajnost pokreta uz muziku. Za ocjenjivanje i evaluaciju napredovanja učenika koriste se instrumenti i postupci: • • • • Demonstiranje sposobnosti kroz pjevanje. brojalice. zatim instrumentima vlastitog tijela (pljeskanje rukama. rebusi) putem raznih ispitnih postupaka. One imaju osnovni zadatak da se pravilno izvodi melodija. Orffovim instrumentima. Igre sa pjevanjem i različitim sadržajem treba birati u tom smislu da djeca podražavaju razne radove. osjećaj za visinu. Uz pjevanje nastavnika djeca će naučiti pjevati pjesmicu istovremeno melodiju i tekst. Najprije se napravi inicijalno ispitivanje i izvrši procjena muzikalnosti i znanja i konstatiraju problemi u razvoju djeteta u ovom području. izražavanje doživljaja muzike pokretom. Tako se istovremeno kretnjama izražava karakter. postignuća u primjeni saznanja. poskakivanje s plesnim elementima. te učešće u muzičkim dramatizacijama. okreti itd. trajanje. slušajući nastavnika koji pjeva uz pratnju melodijskog instrumenta (klavir ili sintisajzer). priručnim instrumentima. U toku edukativnog procesa prati se i evidentira ispoljavanje dječije muzikalnosti. Učiti ih u cjelini slušajući pjevanje nastavnika (uz pratnju instrumenta) uz pravilno držanje tijela i disanje (preduvjet za pjevanje). precizno i ujednačeno. razne kretnje ruku. improvizaciju. tapkanje.V DJEČIJE STVARALAŠTVO Uz korištenje Orffovog dječijeg instrumentarija i priručnih instrumenata. Veoma su vrijedne slobodne ritmičke igre u kojima dolazi do izražaja dječija improvizacija i kretnje i to uz muziku koju su prethodno dobro upoznala. Koreografija okretne igre i narodna kola mogu imati utvrñene figure i kretnje. Igre i narodna kola sastoje se iz osnovnih pokreta: hodanje. grupno i individualno. Učešće i doprinos u interakciji (rad u velikim i malim grupama. Zadaci objektivnog tipa u sličicama (instrumenti.

. razrednim horom. dječije narodne igre. .Osmišljavanje igara za bolje učenje pjevanja i sviranja. i kombinira ih sa . . odnosu na druge. socijalizira i djeluje terapeutski.) s upoznavanjem okoline odnosno prirode i društva (godišnja doba. P JEVANJE I SVIRANJE . noge. . koordinacija pokreta i sl. sala za . Djeca mogu izmisliti priče ili naslikati seriju slika koje će uz pomoć instrumenata «oživjeti». U području dječijeg stvaralaštva treba koristiti Orffov instrumentarij i priručne instrumente.Pjevanje i sviranje u raznim prilikama (učionica.Vježba glas u skladu sa . .Napraviti poster sa .P jeva i prepoznaje ranije pjesmice na osnovu melodije.P repoznaje kola. . . prsti. muzičke instrumente. ples uz muziku. STAVOVI.P jeva u skladu sa mogućnostima. treba voditi računa da njihovo trajanje i složenost budu u skladu sa uzrastom.Sam traži pomoć greške u pjevanju. .Samostalno pjeva i igra. muziciranje ljepše.P rimjenjuje igre za slikama vježba nje disanja i instrumenata razvoj glasa i vlastitog tijela (glas. okolini. Korelacija sa drugim predmetima je sasvim prirodna: likovno izražavanje doživljaja muzike ili ilustracija pjesme. instrumenata. fizičkom/tjelesnom kulturom (ritmika.). OCJENJIVANJE) SADRŽAJ ZNANJE I RAZUMIJEVANJE SPOSOBNOSTI VRIJEDNOSTI. . životinja ma.Improvizovani instrumenti. -Uporeñivanje zvuka sa originalnim. improvizacija forme. .Usklañuje svoje pjevanje sa dječijim horom/zborom. pismenosti i sl.Predlaganje muzičke igre za priredbe. formu kompozicije. što ljepše i da se porodični skupovi usaglasi sa (bogaćenje emocija).Svira na priručnim. svirati zvukove iz prirode i razne ritmove i sa njima svirati uz pjevanje. i priručne . porodici. narodni običaji).) i matematikom (brojanje.P repoznaje vježbe i instrukcijama primjenjuje ih. . pojam veličine i sl. .Učestvuje u zajedničkom pjevanju i poštuje pravila.Prikupljanje. s maternjim jezikom (rješavanje problema dikcije. kao i uz upotrebu lutke koja pjeva i govori. II MUZIČKE IGRE . dvorište.Uviña da pjevanje treba najviše vježbati. komponovanje i likovno i literarno izražavanje na osnovu doživljaja muzike.Sviranje na Orffovom dječijem instrumentariju. . Djecu učiti da zapažaju i prepoznaju karakter kompozicije. . Orffove instr. vokalna. demonstrira i usmjerava u pravcu interesa i mogućnosti. .Spontano koristi tijelo. kao i za upoznavanje muzičke baštine BiH. godišnjim dobima) umjerenog tempa i jednostavne strukture. . . 47 . Sadržaj muzičke kulture koji su u funkciji estetskog odgoja mladih ima u sebi elemente koji prirodno pomažu i podržavaju savlañivanje i ostalih sadržaja na ovom uzrastu.Vodi aktivnosti učenika pokazuje.Pjevanje uz usklañivanje glasa po visini i glasnoći. ritam. provjerava sebe u jezik. .P repoznaje instrumente. dlanovi.Tijelo kao instrument. . grupnom i individualnom muziciranju. .Razvijanje mišljenja da je pokret važan u plesu i kolu.P ovezuje ritam pjesmice sa pokretom.Samostalno igra u kolu. instrumentu kako mu se pokaže.Demonstrira i rukovodi aktivnostima učenika i motivira ih u radu. izvoñače i sastave. Podsticati djecu da svoje zapažanje i doživljaje izraze opisno ili likovno jer se time podstiče njihova kreativnost. životinje. tempo i dinamiku izvoñenja. MUZIČKA/GLAZBENA KULTURA AKTIVNOSTI NASTAVNIKA (ORGANIZACIJA I METODE NASTAVE I UČENJA.Koristi instrumente . muziku. . naročito za slušatelje. procjenjuje njihova kao pratnju pjevanju ispitivanje materijala individualna i uviña da je takvo i izrada postignuća. što povećava osjećaj kompetencije. PONAŠANJE AKTIVNOST UČENIKA I. .Ulaže trud da pjeva priredbe. izleti.Svira sam i bez podsticaja nastavnika.Pomaže učenicima u kolektivnom. .Prilikom izbora djela za slušanje muzike. . nastavnika. kad osjeti da mu treba.Igre za vježbavanje disanja i razvoj glasa. odrastanju. .P redlaže i nove pokrete. svijet oko nas. kao i muzičko-scenske igre koje povezuju muziku.Učlanjenje u ritmičku i/ili folklornu sekciju.Dječija narodna kola .Razumije i korigira .Pjesmice sa odreñenim pokretima (život u prirodi. radovi. . Uz njihovu upotrebu treba organizirati različite oblike improvizacije: melodijska. . . odnosno prati datu koreografiju. meñu kojima treba da budu zastupljena. pokret i govor. . instrumentalna i vokalno–instrumentalna. prepoznavati ih. ritmička. narodna muzička tradicija BiH).Pjevanje dječijih prigodnih pjesmica (o školi.

narodne tona (visok-dubok. uporeñuje. . razlikuje. .Komentariše osobine tona i njegove karakteristike. . -P ronalaženje priča i bajki čiji se likovi mogu muzikom «ozvučiti». . . -Osmišljavanje muzičkog igrokaza.Rukovodi. koračnice. .P okazuje da cijeni izvoñače i razvija pozitivan stav prema muzici i kompozitorima. .Razgovara o djelu i osjećaju ugodnosti i opuštanja i traži da se ponovi. . -Dogovaranje o kolektivnoj improvizaciji tipa «mozaik zvuci» koja omogućuje neverbalnu komunikaciju i socijalizaciju. .Tačno izvodi mjeru i ritam.Izvoñenje kretanjem u koloni («voziću»). . . . uči druge i jača njegova samosvijest. . .P amtiti i donositi u razred nove brojalice za zajedničku igru. glasno-tiho). osmišljava igre interakcije.S lušajući pjevuši melodiju. podstiče učenike na kreativan rad u oblasti muzike i sadržaje predmeta korelira sa ostalim. izvodi zaključke. 48 . .Literarno i/ili -Na podsticaj daje likovno izražavanje ideje. .Razlikuje instrumente i vizuelno i auditivno.Prikupljanje kaseta i CD-ova sa odgovarajućim djelima.Saopštava interes i želju za njihovo kombiniranje. muzičke forme.Upoznavanje zvučnih svojstava muzičkih instrumenata. IV SLUŠANJE MUZIKE . bilježenje prikupljanje materijala i izradu zidnih kalendara sa terminima koncerata. upućuje. . dinamika. . . priprema i dovrši .Izvoñenje mjere i ritma instrumentima tijela.Plesna pokretom. -Sam predlaže ideje.Samostalno odreñuje karakter kompozicije.Prikupljanje štampanih materijala i slika kompozitora i muzičkih instrumenata simfonijskog orkestra i tradicionalnih narodnih instrumenata i nošnji naroda u BiH. . gitara. dodaje. . . V DJEČIJE STVARALAŠTVO . . karakter muzike. razvija interes kod učenika svojim odnosom prema radu i muzici.Skupljanje i zapisivanje broja lica.Saopštava ko je izvodi. . .Upoznavanje instrumente (klavir. dramatizacija. -Uočava razlike i sa zanimanjem opisuje. harmonika).P ravilno izvodi ritam na ritmičkom instrumentu po uzoru. instrumenata.P ravilno korača u ritmu.P repoznaje ranije naučene brojalice na osnovu ritma bez teksta (zagonetke). pokreta i likovnim izrazom. rukovodi.Tačno odreñuje osnovne osobine tona: visinu trajanje. tempo.III BROJALICE . osobina tona. muziku progovara . .Prikupljanje tradicionalnih instrumenata iz kraja gdje je škola. .Izvoditi zapise napravljenim instrumentima.P onavlja i razumije pokrete brojalice. . . -Izvoñenje muzičkog igrokaza umjetničkim područjima.Posjeta koncertima u osnovnoj muzičkoj školi. .Odbrojavanje brojalica kao na igralištuskandiranje. vokalno-Prepoznaje karakter instrumentalnih i djela. koordinira.P okazati je drugarima i radovati se novim zajedničkim iskustvima. instrumentalnih. .Reprodukuje ritam na instrumentu. .Izabrati po zvuku najsličnije Orffovim i napraviti stalnu razrednu izložbu. pomaže. mijenja -Stvara kombinacijom riječi.Izvodi ih tačno i samostalno na instrumentu bez pomoći. .P repoznaje . .Smišljanje -Spontano melodija na zadani improvizira: tekst. likovno ili literarno. uporeñuje. -Raduje ga vlastito učešće u igrokazu razreda -Planira.Izvoñenje ritma brojalice Orffovim instrumentima. glasnoća. -Samostalno smišlja. pri ručnim instrumentima učenika. .Izrada zidnog panoa sa zapisima.Slušanje stranih i -Prepoznaje ranije domaćih slušana djela.Saopštava svoj doživljaj. pjesme i igre. . Orffovim pjevanjem ili instrumentima. bubanj. demonstrira procjenjuje individualna poistignuća i interesovanja. sortiranje i izvoñenje zaključaka o dječijoj igri. kompozicija: vokalnih.P rati izvodi pokrete u mjeri i ritmu (dugi i kratki slogovi). brzuspavanke spor. sviranjem.Obavlja studiozno pripremanje učenika za posjete i izlaske u ustanove i osposobljava ih za uočavanje. i izrada zidnih panoa.Vedre dječije -Prepoznaje osobine pjesmice.Improvizacija na započetu pjesmu.Planira.Vodi i usmjerava aktivnosti pokazuje. prigodne pjesme. . .Traži da ih vidi uživo na koncertu. . .P oigrava se i kombinira ih. . boja tempo.Razvijanje pozitivnih navika i potrebe za muzikom. -Improvizacija -Spontano na pokreta u ritmu. doživljaja muzike. . brojanje.

dug-kratak. Nastavnik kao didaktičar izmjenjuje nastavne metode. kao i da razlikuju zvučno i vizuelno muzičke instrumente: Orffove dječije instrumente. u timskom radu i komuniciranju koja je u muzici sasvim prirodna. truba i klavir) koje nalaze primjenu na koncertima i u svakodnevnom životu djece. prepoznaju i uporede zvukove odnosno tonove u svom okruženju i muzici (odreñen-neodreñen po visini. INDIKATORI USPJEŠNOSTI Uočljivo je napredovanje učenika kroz sve veću bliskost sa muzikom. te donose zaključke o pojedinim muzičkim elementima i pravilno se ponašaju prema muzici kao vrijednoj umjetnosti. VRIJEDNOSTI I STAVOVI Dijete će biti osposobljeno da muzicira kolektivno (hor/zbor. Indikatori uspjeha i nastavnikovog profesionalnog umijeća su razlike izmeñu inicijalne i finalne slike o znanjima. istraživanju novih rješenja u muziciranju i izradi instrumenata. porodične proslave. Ispoljavaju interes prema muzici i saznavanju i žele da je još bolje upoznaju i primjenjuju u školi i svakodnevnom životu. kao planer metoda interaktivnog učenja: kooperativne metode. pripovijedanje i razgovor (usmjereni i impuls-razgovor). a posebno praktični rad i posjete kulturnim i muzičkim ustanovama. Prepoznat će načine na koje muzika učestvuje u svakodnevnom životu i čini ga ljepšim i bogatijim (u dječijoj igri. prepoznaju kompozicije koje su slušali. glasan-tih. ženski i dječiji). ritmičkih i zvučnih efekata za pjesme. radovanje. koji time postaje bogatiji i ljepši. brz-spor. sigurniji su u interpretaciji melodije i ritma brojalice. Kreativne i logičke sposobnosti razvijat će se osmišljavanjem jednostavne pratnje. literarno i improviziranim pokretima. vrednuje lične i stavove drugih. prepoznaju tempo (brz-spor). te izvoñenjem brojalica u odgovarajućoj mjeri i ritmu Orffovim instrumentima. stihove. fotografije. Pokazat će odvažnost u otkrivanju. često pjevanje. muzičke igre. gitara. te pjevanje pojedinca (solo) od skupnog pjevanja (hor/zbor). kao i neke druge (harmonika. koristeći različite zvukove odnosno izvore zvuka (tijelo. blizu-daleko) i odrede karakter kompozicije (koračnica. violina. u manjim grupama. u paru i samostalno. te kroz muziciranje vidno iskazati zadovoljstvo i osjećaj kompetentnosti. glas. vlastite improvizirane instrumente). dubok-visok. te učešćem u osmišljavanju i izvoñenju muzičko-scenskih igara (igrokaza) i izražavanju vlastitih doživljaja muzike likovno. što ima primjenu i u svakodnevnom životu u porodici. želju i potrebu za čestim muziciranjem. u medijima. predmete iz okruženja. obrazlažu. razlikuju. dinamiku (glasno-tiho). maštanje i improvizaciju na Orffovim instrumentima. uporeñuju. Pjevaju intonativno pravilnije. vještinama i ukupnim postignućima učenika STRATEGIJE NASTAVE I UČENJA (DIDAKTIČKO-METODIČKE UPUTE) Strategije nastave i učenja bazirane su na višestrukoj ulozi nastavnika koje se izmjenjuju u nastavi muzičke kulture. te uspješnije meñusobno aktivno komuniciraju muzikom. vještina i razvoju sposobnosti koje su precizirane u ishodima učenja. poštuje pravila muzičke igre. posmatraju. transparentne folije). Orffove dječije instrumente. SPOSOBNOSTI Izvoñačke muzičke sposobnosti razvijat će se pjevanjem sa tačnom intonacijom. Detaljna objašnjenja nastavnici će naći u pratećem priručniku za nastavnike razredne nastave. kao i napredovanje u sticanju saznanja. pjevanje.ZNANJE I RAZUMIJEVANJE Učenici će znati da koriste jezik muzike. melodije pjesmica i ranije slušane kompozicije. glas (muški. priče. egzemplarna 49 . Moći će da prepoznaju brojalice. objašnjavaju.). a prirodi predmeta najbolje odgovaraju: metoda demonstracije i ilustracije (instrumenti. praćenjem pjevanja pokretima u skladu sa sadržajem pjesme i muzičke igre. školske svečanosti) i pokazati interes. uspavanka i sl.

stvaralačka nastava. društvu i životu uopće. te stvaranje učenici razvijaju dublje razumijevanje prema naporima u umjetnosti i muzici kao posebnom sistemu saznanja i vrijednosti i njenoj složenosti. grupni projekt metod. problemska. metoda analogije. odnosno prakticirajući iskustvenu nastavu. 50 . učenje putem otkrića. rad u parovima. mozaik metod i njegove modifikacije. Detaljniji opisi aktivnosti učenika i nastavnika dati su u ishodima učenja i objašnjenju. Uključivanjem učenika u sve aktivnosti. kao instruktor aktivne nastave: analitičko-sintetička. kooperativna mreža (muzičke radionice. različiti nivoi složenosti. izložbe improviziranih instrumenata i sl. razvijaju se pozitivni stavovi o značaju muzike u porodici.nastava. Sadržaje nastave muzičke kulture treba tematski povezati sa nastavom drugih predmeta. kao koordinator kooperativnog učenja: timski metod učenja. Kroz istraživanje i ispitivanje. školi. projekt-metoda.). algoritamske metode. primjena modela.

da kroz igru.slici”). Da se svim učenicima nude raznovrsni sadržaji kao podsticaji (iz života. 68 časova godišnje) Likovna kultura ULOGA I ZNAČAJ I umjetnost i crtež su postali iz nagona za igrom ili . te slikom dolazi do prvih pojava. vršnjacima i nastavnikom. Da upoznaju sadržaj i likovni jezik.crtežom” prvi put crta. Likovna kreativnost. predstava i pojmova. podloge i materijale. Nastavnik.crtežu“ da komunicira sa samim sobom. I umjetnost i . Nervni sistem djeteta liči na stanicu u koju ulazi pet puteva. Polaskom u školu učenik se prvi put susreće i kontaktira sa umjetnostima koje po prvi put estetski doživljava i svojim . Likovna kultura..(2 časa sedmično. a iz koje poslije žestoke borbe vani probija samo jedan. Da se kultiviše svijest o potrebi čuvanja tekovina likovne. a učenik svoj crtež crta svojim perceptivnim.slici” ne vidi. prirode). umjetnosti. Time se realizira metoda intenzivnog.. Ono u nastavnom procesu aktivno osjeća i misli. Da se uspavane likovne sposobnosti djece koja dolaze iz roditeljskog doma izjednače s probuñenim likovnim sposobnostima djece koja su boravila u predškolskim ustanovama.. dodaje i ono što se u . Da učenici analizom upoznaju sopstveni crtež.sanjarenje na javi” i dinamizira prohodnost sadržaja u i iz učenika. a time se .. svojom porodicom.. Učenicima prvog razreda nudi se najstarija magijska umjetnost kao estetski doživljaj i inspiracija za vlastiti . Uloga nastavnog predmeta je. U ovom nastavnom predmetu izdvajaju se tri stepena: • • • Likovna pismenost..crtež” se učenicima nude u formi vizuelno-estetske analize u kojoj riječ ima ulogu poticaja (potiče učenika da priča o onom što vidi u . aktivnog doživljaja..crtež”. djela domaće i svjetske likovne baštine.sanjarenjem na javi“.. materijalne i duhovne kulture. 51 . nastavu i stvaralaštvo usmjeri i obogati . doživljajnim i iskustvenim svijetom. te da se njima služe. opet. Da se kod djece razvija uroñeni i stečeni senzibilitet i subjektivni likovni izraz.. a u . te osnovne likovne nazive. Uloga je umjetnosti da omogući učeniku komunikaciju sa svojom i svjetskom likovnom baštinom. Zadaci: • • • • • • • Da učenici upoznaju likovni pribor.uvijeni duh djeteta u sebi“ otvara.

vodoravne i vertikalne. likovnu formu. predstavljanje bojom dominantnih osobina lika iz književnog teksta. društvo vršnjaka. književne i filmske umjetnosti. Imenovanje osnovnih boja: crvene. Imenovanje prave i krive. Čega se plašim. doživljavanje svim čulima. PROGRAMSKI SADRŽAJI Rad po sjećanju Iskustveni sadržaji. Svjesni i podsvjesni sadržaji u crtežu. grafičkih. likovno sredstvo. Poticaji su: književnost. porodice. kompozicije i ritma. likovni element. hoda. Posmatranje kao poticaj 1) 2) Posmatranje prirode. doživljaji iz života djeteta (porodica. glina. Upotreba osnovnih školskih crtačkih . Kreativan crtež Koristiti shematsku ili simboličku fazu. pjesnička slika . psihološku proporciju i opisni prostor. motiv. tempera. Uočavanje kompozicija figura i predmeta: skupljeno. vodoravno i vertikalno.. Lutkarske predstave. Crta i govori. simetrično. žute. doživljava srcem. Da dijete svijet gleda svojim očima. kose i cik-cak linije. Ja i moji roditelji. misli svojom glavom i samo realizira svoj crtež. Ja i moji novi prijatelji. upoznavanje funkcije i izražavanje Svijet mašte kao inspiracija • • • Da sam nevidljiv Kakav bih automobil želio Stigli su vanzemaljci 52 . škola. kipa. slike. Procjenjuje radove drugih učenika i svoj rad (prepoznavanje slabije i jače strane vlastitog rada: drvo sam dobro nacrtao. Dok crta. ali boje mi nisu baš najbolje… dopada mi se kako sam nacrtao lava. paleta. Kreativan crtež je plod . sjedi. objašnjava. Priča o onom što vidi na slici. Ugodni i neugodni doživljaji –sjećanje. a Ado je dobro uradio…). izleta. rasuto. plohe i volumena i njihovih regulatora: simetrije. bijele i sive. Imenovanje likovnih formi: crteža. pastel. flomaster.ODGOJNO-OBRAZOVNI CILJEVI U PRVOM RAZREDU Sadržaj u dječjem crtežu Za svaki navedeni sadržaj neophodno je da nastavnik formuliše: likovno područje. života i rada. te neutralnih: crne. “zlatni period dječijeg crteža”. slikarskih i kiparskih materijala i tehnika: grafitna olovka.likovni izraz. ilustriranje toka dogañaja u priči. Uvoñenje djeteta u posmatranje i zapažanje svega što se nalazi u njegovom okruženju. Likovni jezik Forme i tehnike Uočavanje osnovnih likovnih elemenata: linije. Sadržaji iz života učenika. stoji. akvarel. grafike. šire okruženje). četkica. Sadržaji iz likovne. boje. Rad svim sredstvima i tehnikama. savijeno i kružno. Komunikacija i otvaranje učenika U kreaciji crteža koristi i desnu i lijevu ruku. zgrade i grada. likovni problem.sanjarenja na javi”. dotjeruje. izražava zadovoljstvo. analiza umjetničkih djela. U realizaciju su uključena sva čula. Šta sanjam. Doživljaji s mora. promjena tog osjećanja bojom. Sadržaji iz škole. plastelin. plave. koso. U crtežu primjenjivati i njegovati simboličku boju. Iz prirode i godišnjih doba. osjećanja glavnog junaka.

zvučne i jezičke umjetnosti 53 . basne. Crtačke tehnike: grafitna i hemijska olovka. Tu spada modeliranje i grañenje. U crteža i slike su po jedan original. Papirne: kolaž i druge. Dekorativni rad s grafikom Ova je forma bliža primijenjenim umjetnostima i grafici. Osim u slikanju boje se upotrebljavaju i u drugim likovnim formama. Otisak prsta i dlana. Dekorativni rad podrazumijeva ukrašavanje upotrebnih predmeta: ukrase. crtu. Dječaci su skloni liniji. Otuda naglašeno čulo opipa. zagonetke i odgonetke. Slikanje Likovna forma riješena bojom i plohom na ravnoj podlozi je slika. već kao inspiraciju za vlastiti subjektivni crtež. iskorištava likovne elemente: liniju. Tehnički su predmeti prikladniji grañenju. kist. djevojčice boji. kratkih i dugih linija. FORMA ILI LIKOVNI JEZIK Crtanje. sve dotle dok ne preñe u sliku. Učenicima nudimo umjetnost kao estetski čin. kip i zgrada Linija ima samo jednu dimenziju (dužinu). Likovna umjetnost kao inspiracija Posmatranje originalnih umjetničkih djela na izložbama. Boja je zahvalna u radu sa djecom svih uzrasta. Može biti urañen crnom. Vizuelno-estetsko procjenjivanje Estetika je nauka o lijepom. Šestogodišnje dijete koristi tzv. reljef i kip. gvaš. priče i legende. s tim da svi ovi sadržaji niču iz teksta. folije na zidu. tako ono volumenom mijenja mjesto predmetu. Crtež se može dobiti i drugim crtačkim tehnikama i na svim podlogama na kojima neki predmet ostavlja trag. ptičije pero. šare. koja u umjetnosti i crtežu ispituje pojavu stvaranja i doživljavanja. Prirodni su predmeti pogodni za modeliranje: reljef i kip. izreke i brojalice (omogućiti rad na većim formatima papira. metalno pero. Prostorno-plastično oblikovanje: reljef. Kao što biće u ranom djetinjstvu crtežom rasporeñuje predmete tražeći prostor. Krute su: pastel. Stoga se ovdje nameće izbor raznovrsnih materijala. plohu i boju. grafika ima više otisaka ili originala.• • Pronašao sam posebnu olovku Kad bi drveće hodalo Rad prema tekstu. isprekidanih. otiskom ili tiskom u neograničenom broju originala. volumen ima tri dimenzije (visinu širinu i debljinu) i zauzima stvarni prostor. ne kao memorisanje. kreda. krompira i lista je prirodni otisak. sliku. reprodukcija u knjigama. te regulatore: ritam i simetriju. sivom. ploha ima dvije (visinu i širinu). Njeni su praiskonski izvori majčino tijelo i priroda. Grafika se dobiva štampom. kompoziciju i ritam. crtež Likovni izraz linijom nazivamo crtežom. a preko njega i spoznaja. flomaster. ilustracija i strip Bajke. simboličke i šarene boje. tako da može biti u boji. o osjetilnom i čulnom činu. ornamente i arabeske. kreda. I umjetnici i djeca likovnim elementima bojom i plohom grade likovne regulatore: simetriju. temperu. ali i na malim. mrlja ili fleka. akvarel. tvrdih i mekih. metodom oduzimanja i dodavanja. Njen predmet su vizuelne. To je za djecu najkonkretniji likovni element kojim najradije manipuliraju i za koji postoji izrazita radoznalost. klasičnih i savremenih. bijelom linijom i bojom u vidu tačkica. ugljen. upoznaje prostor. nekoliko crteža u formi stripa. U tehničkom smislu boje se dijele na vodene. sve one koje se miješaju vodom. i to je u prvom razredu dovoljno.

crteža”podrazumijeva pokušaje učenika da nešto kažu o onom što su nacrtali. redu. demonstracijom i analizom „crteža“ i umjetnosti. Učenici će prihvatiti. Rado crta. Očekuje se realizacija tvrdnje mnogih pedagoga i estetičara. ravnoteži. Upoznat će osnovne likovne materijale i tehnike. To im daje sigurnost i ideju. keramiku. bajkom i basnom. da ne samo da oni „crtaju“ već da je „crtež“ sredstvo koje su koristili i koje koriste i odrasli. suočava se istovremeno s pitanjem šta će i kako će? Misli o sadržaju i o likovnom jeziku ili formi. Uspješno se služi priborom.crtežu” izražava neku ideju.. Sadržaj je šta. razred bili. crtež ili sliku. To će se realizirati kreativnim „crtežom“. kao i likovna forma: likovni elementi i njihovi regulatori. nastave i stvaralaštva Smanjit će se razlike meñu učenicima koji su prije upisa u 1. ono što u umjetnosti i .. tekstil. likovni je internacionalan.. i onih koji nisu bili u predškolskim ustanovama.Ljepota je u skladu. ono subjektivno poigravanje srca i nerva. koje su se inspirisale mitom i legendom.. Mi im nudimo njihov . Po subjektivnom kriteriju. te će se i ta razlika. umjetnost . Maternji jezik je nacionalan. U dječijem crtežu se analizira vizuelni ili svjesni sadržaj. DIDAKTIČKO-METODIČKE NAPOMENE Sadržaj i forma su obrañeni u uvodnim tekstovima.djetinjstva čovječanstva”. Zna kazati šta je zamislilo i šta je ilustriralo. magijsku..Kako će” dijete rasporediti sadržaj i formu u crtežu je kompozicija i u njoj simetrija koja je svojstvena djeci. talentirani“. ovdje ih prevodimo u: Šta i kako? Kada se dijete s kistom u ruci nañe pred bijelim papirom. te da taj smisao treba koristiti i njegovati kao mladu biljku. onaj dodir. boju. i skriveni ili podsvjesni sadržaji. Sama ideja gledanja i procjenjivanja crteža i umjetnosti u školi je estetski čin. kompoziciju i ritam. ali samo kao inspiraciju za vlastiti . te njihove mogućnosti. . Analiza . ono što se ne vidi.crteža” Analiza . da „crtež“ i umjetnost treba njegovati i čuvati.samo po sebi sviña”. kostim. izmeñu maternjeg jezika. simboličke umjetnosti i simboličkog „crteža“ učenika.crtež”. Ritam je rukopis. Učenici će iz slika upoznavati i proširivati svoj pogled na svijet. OČEKIVANI REZULTATI Prožimanje igre. ono što se vidi. Učenici će postepeno oslobañati svoj ekspresivni i impresivni doživljaj i izraz. igračke. ono što se . zagonetkom i pričom. približiti..crtež”. forma je kako. linije i boje na papiru. Djeca počinju analizirati predmete i pojave iz svoje sredine: slikovnice. ili neće ni biti. Korelacijom „crteža“ sa književnosti za djecu i umjetnost iz «djetinjstva čovječanstva» kao estetskim činom i inspiracijom za vlastiti „crtež“. harmoniji. „da su svi prvačići. ruke.. INDIKATORI USPJEŠNOSTI Dijete bez opterećenja stvara svoj rad. naivne i narodne umjetnosti. On ima samo četiri osnovna elementa: crtu. a da nastavnik zna na kraju nastavnog časa kazati ono šta su učenici crtali. te bogatiti jezik uopće. izuzev jednog. Dijete će u skladu s vlastitom percepcijom i recepcijom izraziti doživljaj. koje su i učenicima svojstvene. stil pisanja i stil crtanja. na svoj način imenovati ono što je u domenu percepcije i doživljaja. plohu i volumen i psihičke likovne regulatore: simetriju. materijalima i tehnikama.. ostvarit će se kontakt „crteža“ sa umjetnostima. SADRŽAJ: 54 . a njima najbližu. najstariju.

volumena i njihovih regulatora: kolorizma.U crtežu je ono što crtež sam po sebi priča. zagonetke.djetinjstva čovječanstva” koje su same po sebi bliske uzrastu učenika. To je prijevod motiva. mozaik. glina i plastelin. i simetrija i raspored i rukopis.. ali rukopis ili ritam ne! Samo to mi. a ne kao učenje. kompozicije i ritma. ilustracija i inspiracija u priču. crtačkim. asimetrije. grafičkim i kiparskim tehnikama i materijalima: olovka i flomaster. kolaž. 55 . akvarel. Vizueni-likovni prilozi umjetnosti i . tema.. likovne i književne baštine. Ovaj okvirni program treba realizirati u skladu s okolnostima i mogućnostima. • PSIHIČKA forma je bliska tehnici. • ESTETSKO u crtežu je ideja da dijete nešto crta. otisak lista i dlana. bajke. proces rada.crtež” istog ili starijeg uzrasta. U isto vrijeme im nudi vlastiti . pa ide u strip. sve ono što se u dječijoj glavici dešava dok crta (od borbe do uspjeha i sreće. To je naš cilj. boje. s djecom. ono što njega bogati) i lijep crtež. To znači da učenicima prvog razreda nudimo njihovu umjetnost kao estetski doživljaj i inspiraciju za interpretaciju i kreaciju vlastitog crteža. sve se može kopirati. ono kada učeniku nije dovoljan crtež i ilustracija. basne i priče koje ovaj koncept nudi učenicima prvog razreda su iz . već se domišlja i crtežu dodaje tekst. slikarskim. Likovni prilozi Umjetnosti. ali i legende i priče iz domaće kulturne. plohe.. treba da imenujemo. Analiza LIKOVNOG JEZIKA ili FORME je subjektivna analiza likovnih elemenata: • crte.crteža” su podloga nastavniku i inspiracija učenicima. tempera. To i jest umjetnost i ona zagonetka u crtežu: i žestoka boja.

a svrsishodno kretanje u osnovi tjelesnog i zdravstvenog odgoja. Zadaci su: • Shvatanje smisla. Poboljša li se zdravlje generacije koja dolazi imaćemo zdraviju populaciju. vrijednosti i principa tjelesnog vježbanja. Značaj boravka na svježem zraku i u igri. Tjelesna aktivnost i zdravlje. svrsishodne i humane primjene psihomotoričkih sposobnosti. snaga. brzina. a to znači i radno spremniju. 68 časova godišnje) ULOGA I ZNAČAJ Briga o zdravlju djeteta osnovni je princip na kojem se zasnivaju sadržaji tjelesnog i zdravstvenog odgoja u prvom razredu osnovne škole. piće. Kretanje je potreba svakog djeteta. • Sticanje motoričkih znanja i razvijanja motoričkih vještina i navika. preciznost. Selektivan pristup sadržajima medija. tablete. izdržljivost. Motoričke sposobnosti i vještine kretanja Lokomocija (stabilnost. biljke. Informacije o pomoći u slučaju zlostavljanja. gipkost. prisustvo droge i drugih nepoželjnih sredstava). • Razvijanje pozitivne slike o sebi. • Promoviranje pozitivnih socijalnih interakcija. • Očuvanje. motoričkih znanja. Tom je principu sve podreñeno. Opasnosti po zdravlje: zagañena okolina. mogućnost zaštite. ali i uči kako da ih primijeni u životu. Tjelesni i zdravstveni odgoj ODGOJNO-OBRAZOVNI CILJEVI U PRVOM RAZREDU Znanje o činiocima zdravog života Lična higijena i zdravlje. Hrana i zdravlje.(2 časa sedmično. na tlu i sportske igre jednostavne vježbe oblikovanja (bez rekvizita) usklañenost kretnje s kretanjem rekvizita kontrola pokreta hoda. vještina i navika. U ovom nastavnom predmetu dijete usvaja osnovna znanja o zdravlju. Ograničavanje vremena provedenog pred TV ekranom. U ovom vremenu tjelesni i zdravstveni odgoj ima posebnu važnost zbog sve prisutnijih pojava koje ugrožavaju zdravlje djece (dominacija medija i smanjivanje kretanja kao prijeke potrebe djeteta. stiče navike i vještine. trči pleše Pozitivne socijalne interakcije i osobine ličnosti Komunikacija i saradnja poštuje pravila igre cijeni tuñi i vlastiti napor stabilnost i realnost u postavljanju cilja istrajnost rješavanje sukoba na prihvatljiv način planiranje vremena izbjegavanje rizika i briga za vlastitu sigurnost samokontrola donošenje ispravnih odluka rješavanje problema razumijevanje smisla takmičenja (prihvatanje “poraza” i nošenje “pobjede”) 56 . koordinacija. njegovanja i unapreñenja zdravlja. lično predano i dnevnoj fizičkoj aktivnosti. ravnoteža) vježbe na spravama. Utjecaj medija. • Razvijanje kreativnosti kroz pokret. • Razvijanje i usavršavanja motoričkih sposobnosti u skladu sa uzrasnim i individualnim karakteristikama. zagañen zrak. kreativniju i zadovoljniju. Dijete uči kako da postane fizički spremno. Pravilno i nepravilno držanje tijela. • Osposobljavanje za svrsishodno i efektno samostalno vježbanje. pojava deformiteta. skače.

igra lastiša. trčanja itd. klizanje. razredu) u saradnji sa lokalnom zajednicom i profesionalno angažiranim instruktorima. jednom rukom). Hodanje: Prirodno hodanje . kombinirano. Jednostavni poligoni sastavljeni tako da zahtijevaju primjenu naučenih gimnastičkih elemenata.Zečji“ poskoci (iz upora čučećeg skoka u upor čučeći. obruči.Kan-kan“ poskoci (poskok na jednoj nozi. kroz upor klečeći.. a distribucijom šta vježbati u pojedinom razdoblju.) na različite načine (pogañanje. Kombinacija hodanja.. uz ripstol. trčanja. odručenje. trčanjem i dr. nastavnika i roditelja. okvir od švedskog sanduka ili sandučića. dječji poskoci.. grupno. hodanja. označeni prostor i sl. „Kik“ poskoci (poskoci na jednoj nozi. Brzo trčanje (sprint) . realiziraju se i drugi sadržaji: vožnja bicikla. Ritmički skokovi. preskakanje iz obilježenog prostora u prostor i preko prepreka (linije.pravolinijsko. . dimenzijama i obliku podloge. Različite vrste hodanja po liniji.u trajanju od 6 minuta. prvo sa male udaljenosti. Hodanja u različitim kretnim zadacima. različitih lopti u daljinu i visinu. puzanje ispod grede. Oponašanje pokreta i kretanja drugih živih stvorenja (Kako medo hoda? A slon? Kako ptica leti?) Trčanje: Trčanje . Istrajno trčanje . doskok sa povišenja (do visine švedske klupe). . u paru. Nekonvencionalni sardžaji su uvijek u simbiozi s odreñenim konvencionalnim sadržajem. provlačenjem itd. sanjkanje.. sa opružanjem potkoljenice slobodne noge). skakanja. odnosno i u funkciji usvajanja motoričkih informacija. Dizanje i nošenje: Dizanje i nošenje jednog ili više različitih rekvizita odgovarajuće veličine i mase.). Sunožni skokovi. pješačenje u prirodi. ubacivanje. tempa i ritma. smjera. galop naprijed i strance.).pravolinijsko. Kombinacija trčanja. skijanje. na različitoj vrsti. Penjanje: Penjanje uz stepenice.šta vježbati. Igre loptom: Različite elementarne igre loptom. kao i mogućnosti sredine (škole.dionice do 30 m. Plivanje . Provlačenje kroz obruč. sa visokim prednoženjem drugom). Hodanje uz različite položaje ruku. Primjena puzanja i provlačenja u različitim kretnim manifestacijama.. preći na drugi ripstol. narodna. rušenje i sl.). tempa i ritma. dimenzijama i obliku podloge. preskakanje kratke vijače (individualno). razapete vijače itd. Bacanje i hvatanje: Bacanje različitih lopti kotrljanjem. Puzanje i provlačenje: Puzanje četveronoške. Skakanje: Sunožni poskoci u mjestu i kretanju. izvoñenje poskoka i skokova uz različite pokrete rukama (uzručenje.. Primjena penjanja u različitim kretnim zadacima. kombinirano. puzanje uz/niz kosu švedsku klupu. koljena i stopala. Kretanje poskocima i skokovima u zadatom pravcu Kombinacije skokova i poskoka sa hodanjem. obrnutoj švedskoj klupi ili niskoj gredi. usklañivanje pokreta pojedinih dijelova tijela i kretanja cijelog tijela sa karakterom muzike i ličnim doživljajem. skakanja. uz kosinu (švedska klupa. Kombinacija penjanja sa hodanjem. švedski sandučić. koturaljki (rolera). Gimnastika: Gimnastičko hodanje. desnom i lijevom rukom i suručno. preskakanja i dr. s promjenom pravca.PROGRAMSKI SADRŽAJI Izbor i distribucija sadržaja meñuovisne su operacije u programiranju procesa vježbanja. Izborom se odgovara na pitanje . makazice. . 2. Primarna funkcija nekonvencionalnih sadržaja je razvoj i usavršavanje osobina i sposobnosti. trčanjem. samostalno. dodavanje u paru. Druga motorička iskustva: U ovisnosti od interesovanja učenika. Primjena bacanja i gañanja u različitim kretnim manifestacijama. sportski ples i dr. Sunožni naskok iz mjesta na povišenje. a zatim sa veće udaljenosti (suručno. sunožni poskoci sa okretom od 90 stepeni (u jednu i drugu stranu). švedski sanduk. smjera.4 plesa (društvena. lopta.). ili 3. Primjena trčanja u različitim kretnim manifestacijama. u jednom trenutku noge nisu u kontaktu sa podlogom). vijače i sl. Sunožni preskoci. puzanjem. Ritmički okreti.obuka neplivača: Obuka neplivača organizira se tokom prvog ciklusa (u 1. pljesak i sl. uz mornarske ljestve do 2 m visine. švedske klupe. 57 . na različitoj vrsti. Izabrati 2 . plivanje. Kombinacija puzanja i provlačenja i hodanja. izmeñu nogu para. s promjenom pravca. preskakanja itd.Školica". lokalne zajednice). Primjena dizanja i nošenja u različitim kretnim zadacima. puzanje po švedskoj klupi. gañanje u metu (korpa. penjanje na švedsku klupu. prirodni uspon itd. Primjena skokova i poskoka u različitim kretnim manifestacijama. moderna) u skladu sa mogućnostima i interesu učenika i nastavnika i naučiti osnovne korake. Ples i pantomima: Prikazivanje različitih pojava i situacija iz svakodnevnog iskustva pantomimom. itd.

nazad). dnevni ritam odmora i rada. Upoznaje se sa osnovnim principima pravilne ishrane. igra.). • Vješto izvodi jednostavne forme prirodnih oblika kretanja (hodanje. • Usklañuje svoje kretanje sa kretanjem rekvizita u jednostavnijim kretnim zadacima. • Unapreñuje motoričke sposobnosti (brzinu. ravnotežu i preciznost) u skladu sa individualno postavljenim normama. trčanje. Posjeduje informacije o značaju tjelesne aktivnosti i boravka u prirodi za pravilan rast. Uz pomoć odraslih usklañuje svoje aktivnosti (učenje. desno. skakanje. pokreta i kretanja. 3... Informiranje o štetnosti: Tablete. čučanj. Posjeduje informacije o štetnosti duhana.. • Vlada izabranim vještinama iz vježbi na spravama. tlu i sportskih igara. pješačenje u prirodi.. zrak.. Vodi računa o pravilnom držanju tijela u sjedećem i u stojećem položaju. odmor. vožnja bicikla. ISHODI UČENJA 1. klizanje. • Posjeduje i druga motorička iskustva u ovisnosti od ličnih interesovanja i mogućnosti sredine (npr. piće. Očuvanje i unapreñenje zdravlja: • • • • • • • • • • • Razlikuje pravilno od nepravilnog držanja tijela. koordinaciju.). Održava ličnu higijenu (pranje ruku i zuba. Redovno i aktivno učestvuje u nastavi tjelesnog odgoja. spavanje). razvoj i otpornost organizma. dinamika uzimanja obroka. pravilno izvodi jednostavne vježbe oblikovanja bez rekvizita.ostvarivanje verbalnog i tjelesnog kontakta. • Pravilno izvodi osnovni korak dva izabrana plesa. kombiniranje u obroku. umivanje. Posjeduju informacije da može da traži pomoć ukoliko je zlostavljano i zanemareno. kolektivna i higijena životnog prostora. naprijed. Izvori opasni za zdravlje: Mogućnosti lične zaštite. II ili III razredu). tjelesna aktivnost. snagu. tuširanje i dr. 58 . gipkost. biljke. tenis. ili zna za takav slučaj. stavova. skijanje. Higijena: Lična. Posjeduje informacije o značaju zdravlja. dolje. obim obroka. Osposobljavanje za samostalno vježbanje u slobodno vrijeme: • Imenuje osnovne položaje i stavove (uspravni stav. • Primjenjuje prirodne oblike kretanja u jednostavnim igrama i poligonima. 2..SADRŽAJI ZDRAVSTVENOG ODGOJA Pravilna ishrana: Izbor zdrave hrane. izdržljivost. Usavršavanje motoričkih sposobnosti u skladu sa uzrasnim i individualnim karakteristikama i sticanje i razvijanje vještina i navika: • Izvodi pokrete i kreće se u zadatom smjeru (gore. Uči da izbjegne situacije u kojima može da se povrijedi i umije da traži pomoć. sjedeći i ležeći položaj. • Izvodi pokrete i kreće se po pravolinijskoj putanji. sportski ples itd. sanjkanje. ponašanje i ophoñenje za stolom. lijevo. • Sposoban je da prepliva 25 m slobodnom tehnikom (u I. alkohola i droga. boravak u prirodi i zdravlje. Zdravlje: Značaj i važnost zdravlja. i održava kolektivnu higijenu (provjetravanje prostorija i odlaganje otpadaka. razmjena ličnih iskustava.). Druženje: Upoznavanje .

znojenje. kretanjem djeca zadovoljavaju i svoje društvene potrebe. U prvom razredu naglasak je na socijalizaciji djeteta. organizacije i institucije). značajno korelira sa pravilnim i harmoničnim rastom i razvojem (1) morfoloških (procesi rastenja. klečeći. U tom pogledu. (3) kognitivnih (prijem.bez rekvizita 59 .posebnu pažnju usmjeriti na disanje).hodanje.. podsticaj i nadzor nastavnika. valjanje. održavanje na vodi. skakanje. ruci. sa rekvizitima. valjanju. Istražuje svoje sposobnosti.). zadržavanje i transformacija informacija i efikasnost u novim netipičnim situacijama). pojedinačnih pokreta i frekvencije pokreta . 5.. kotrljanje. nesvjestica itd.). u elementarnim sportskim aktivnostima). Pridržava se dogovorene procedure dolaska u salu (igralište).• • • • • • Imenuje dijelove tijela i zna njihovu osnovnu ulogu prilikom vježbanja. izdržljivosti (opće . ravnoteže (statističke i dinamičke . Meñutim. (4) konativnih (modaliteti reakcija i sposobnost adaptacije) i (5) socioloških (društvene grupe. Većina djece svoje pokrete i kretnje uspješno formira do četvrte godine.. Opća psihomotorička spremnost. stojeći. sa osloncem na jednoj nozi. viseći. 6. uz podsticanje i nadzor nastavnika. 4. za noge. puzanju. glavi. Pantomimom i pokretom prikazuje različite pojave i svakodnevne situacije. Razvijanje pozitivne slike o sebi: • • • Primjećuje svoje motoričke i druge sposobnosti i osobine. ima izgrañenu tjelesnu shemu. čučeći. uz podsticanje i nadzor nastavnika. kretanje na vodi. kotrljanju. DIDAKTIČKO-METODIČKE NAPOMENE Bazična komponenta ponašanja djece je kretna aktivnost. Prepoznaje fiziološke znake umjerenog opterećenja i zamora (npr. Kretanje ima funkciju psihosocijalnog komuniciranja.vježbe oblikovanja).) i umije da traži pomoć ako se loše osjeća. Kretanje ima funkciju biološkog nagona i zadovoljava potrebe stimuliranja tjelesnog rasta i razvoja. ritmičke. ponašanja na času i odlaska iz sale (sa igrališta). Dalji razvoj psihomotorike karakterizira njeno usavršavanje. provlačenje... penjanju. pozitivno vrednuje uspješne poteze i uloženi trud svih učesnika u igri. Uočava sličnosti i razlike meñu vršnjacima. Psihomotorička aktivnost se usmjerava prije svega na razvijanje i usavršavanje: snage (položaji tijela . kao rezultat procesa u kojem se posredstvom tjelesnih vježbi povećava obim i kvalitet kretanja. diferencijacije tkiva i funkcionalnog dozrijevanja). Razvijanje kreativnosti kroz pokret: • • Jednostavne pokrete usklañuje sa muzikom. Poznaje pravila elementarnih igara i pridržava ih se uz. u trčanju.ležeći. brzine (reakcije.). gibljivosti (aktivne kompleksne i lokalne .u hodanju. agilnosti (brzine promjene smjera kretanja . Promoviranje pozitivnih socijalnih interakcija: • • • • Ni na koji način ne ugrožava one koji se od njega razlikuju. Uz podršku odraslih primjenjuje naučene i model jutarnje gimnastike. provlačenju. neobični položajni. u skakanju. tokom vježbanja i igre prijateljski komunicira i sarañuje sa vršnjacima. (2) funkcionalnih (sistem za transport kiseonika i aerobni kapaciteti). puzanje. koordinacije (brzinske. trčanje. brži rad srca. kretanje zadovoljava prirodne potrebe djeteta. orijentacije). za trup.. penjanje. odnosno harmoniziranju pokreta i kretnji djeteta sa pokretima i kretanjem svijeta oko njega. Vježba u odgovarajućoj odjeći i obući. trčanju. laktu. Umije da odredi kom dijelu tijela je namijenjena vježba oblikovanja (za ruke.

i to izvan igre. Odvijanje odgojno-obrazovnog procesa neposredno prethode mjere sigurnosti: (1) zdravstvenohigijenske. za njih je najznačajnije šta se dogaña u datom trenutku. Za razvoj djeteta značajno je da ono bude aktivno na prikladne i različite načine. koja može biti jedan od znakova tjelesne zrelosti. hvatanje. Takoñer. osjećanja su im nestabilna i izazivaju različite reakcije. ograničavajući procesi razdraženja se sve više pojavljuju i osnovni prirodni pokreti djeteta oslobañaju se suvišnih. Ljudski organizam nastoji uspostaviti ravnotežu izmeñu povećanog inteziteta motoričkih aktivnosti i trenutnog stanja organizma. Izbor modaliteta rada kojima će se provoditi proces vježbanja uvijek mora biti u funkciji ishoda za postojeće stanje učenika. usporava se frekvencija srčanog rada i akcija postaje ritmičnija. tačnije. a ne šta je bilo i šta će biti. skače itd. Razvoj osobina i sposobnosti moguć je jedino u uvjetima progresivnog i diskontinuiranog opterećenja. šutiranje. rekvizita i pomagala. jer su konačni rezultati vježbanja u pozitivnoj korelaciji sa situacijama u kojima se efekti vježbanja realno mogu primijeniti. Usredtočenost na jednu stvar. mogući su i različiti deformiteti. što rezultira brzom promjenom raspoloženja i podložnošću sugestiji. dizanje. razvijenija je njihova sposobnost kretanja. jer im je zapremina želuca još uvijek mala i izmjena materije je velika. prostorija. Kod djece. nošenje. najbolje kao dopunska aktivnost. Uz to. Djeca su sposobna izvoditi pokrete. Za istovremeno usavršavanje motoričkih znanja i mijenjanje osobina i sposobnosti najproduktivnija je situacijska metoda rada. Promjena savremenih tendencija učenja i obučavanja. Individualne razlike meñu djecom navedene dobi veće su nego meñu odraslima i treba ih u radu respektirati. ako nisu u stanju dovoljno brzo i efikasno savladati složenu cjelinu.pamćenja samo redoslijeda elemenata koji se sukcesivno reñaju" (Roger Spirri. mogu trajati i do 30 minuta.na suženoj i nestabilnoj podlozi) i preciznosti (držanje. bacanje. povećana je njihova otpornost na promjene okoline i na promjene izazvane pod utjecajem kretanja. Djeca imaju potrebu za više obroka dnevno. igrovne aktivnosti i igra kao kontekst kreativnog komuniciranja djece sa sobom. Njihove tjelesne aktivnosti. aktivnost ili vježbanje ne traje im dugo. usmjerena je prema sintetičkom metodu motoričkog učenja . prije svega. spuštanje). bolja im je prostorna orijentacija i spremnija su i za izvoñenje složenijih pokreta.i sa rekvizitima . u radu s djecom treba uvažavati i mnoge specifične razlike meñu njima. a zaustaviti se eventualno samo tamo gdje se cjelina ne može savladati. što se postiže osmišljenim povezivanjem onih dječijih aktivnosti u kojima se dijete najadekvatnije ukupno izražava to su u periodu prvog školskog uzrasta. dijete lako i sigurno koristi samo jednu ruku i nogu. u ovom periodu počinje i druga denticija.. sprava. ali i razlike meñu starijima. s društvom i sa prirodom. Osim uzrasnog kriterija. kao i o ličnoj higijeni. sporednih pokreta što djetetu daje mogućnost da sigurnije hoda. snaga i izdržljivost. higijeni odjeće i obuće učenika. bez ikakvih rizika. Oprez u radu s djecom ove ontogenetske dobi potenciran je činjenicom da su vegetativni procesi stabilniji. postavljanje. gañanje. Uz to. trči. obaveza mu je da vodi računa i o higijensko-tehničkoj kontroli prostora.kombiniranje situacijske i sintetičke). primjenjuje se analitički način rada (izvoñenje pojedinačnih elemenata . posebno kada su u pitanju vanjska opterećenja. Srce i dalje zaostaje za porastom cjelokupne tjelesne mase. 60 . 1981). učenje treba provoditi cjelovito. Mora se voditi računa da se ne mogu forsirati dijelovi u kojima se ne vidi cjelina. Ako treba naučiti neku igru. zato podražaji uvijek moraju biti na nivou koji uvjetuje adaptacijske procese. Kako je mreža krvnih sudova relativno sužena u odnosu na kapacitet srca. Briga o zdravlju učenika mora uvijek biti na prvom mjestu. odnosno kretanja. Pod preventivnim mjerama podrazumijeva se pregled obuće i odjeće za vježbanje. Kako u funkciji centralnog nervnog sistema moždana kora sve više dominira nad njegovim nižim dijelovima. prisutna je sklonost porasta arterijskog krvnog pritiska. Pošto u ovom uzrasnom periodu okoštavanje grudne kosti i rebara tek počinje. nastavnik je dužan u neposrednom radu sa učenicima pratiti i kontrolirati njihovo zdravlje. Mada se može javiti i ranije. (2) preventivne i (3) mjere asistencije. odnosno tjelesnog vježbanja. beskorisnih. Kod djece uzrasta oko šest godina znatno se povećava spremnost za uključivanje u različite oblike tjelesnih aktivnosti. opreme. ali ekonomičnost reakcije je mala i iradijacija je jača od inhibicije. Razvija se finija muskulatura. osnovni oblici kretanja postepeno se automatizuju.usvajanje i usavršavanje motoričkog akta u cjelini. srazmjerno opterećenju. Pored ljekarskog pregleda. Temeljna metoda vježbanja je iterativna (ponavljajuća). nakon saznanja o funkcioniranju moždanih hemisfera. brže. koncentrišući se na najpravilnije izvoñenje najvažnije faze globalne motoričke aktivnosti po principu .

izbor terena za vježbanje i drugo. U početnom izvoñenju će. (2) izvoñenje motoričkog kretanja. s ciljem upoznavanja učenika sa osnovnom strukturom vježbe i upozorenja na bitne momente i bitne karakteristike pokreta i kretanja. ali i sprječavanja padova i ozljeda. ishodi i sadržaji iz dva i više predmeta sa razvojnim potrebama djece. Slijedi nakon izvoñenja kompletnog motoričkog sadržaja i po principu od krupnijih (odnose se na motoričku strukturu) ka sitnijim odstupanjima od očekivanog ishoda. šta preskače i kako. Čuvanjem se štiti učenik od pada. princip svjesnosti (aktivno i stvaralačko učešće učenika ostvaruje se kroz različite sadržaje koji potenciraju samostalnost i odlučnost i mogućnost izbora načina i sredstava za uspješan ishod). Trajanje rada na odabranoj temi. u skladu sa mogućnostima i interesima učenika). i nakon njegovog usvajanja u finalnom obliku. korištenje sportskih sprava i rekvizita. Nakon zvaničnog okončanja rada prostor za vježbanje se ostavlja u primjerenom stanju i učenici napuštaju isti. Uvijek promovirati nadmetanje sa samim sobom. uvježbavanjem i individualnim vježbanjem on se stabilizira i prilagoñava uvjetima identičnim praktičnoj primjeni. princip odgojnosti (usmjerenost ka pozitivnim vrijednostima. poligone.čula vida). opisivanje. Asistencija (čuvanje i pomaganje) je vid stvaranja sigurnosti i samopouzdanja kod učenika. usvajanjem vještina i navika stvara se osnova za kasniju individualnu sportsku diferencijaciju. Uočavanje i otklanjanje grešaka je izuzetno značajna faza. koja pretpostavlja uočavanje. u skladu sa individualnim karakteristikama učenika. kratko i razumljivo najavljivanje motoričkog sadržaja. Potom se najavljeni sadržaj opisuje. slijedi glasno. akciju i svjesno aktivno učešće. vjerovatno. princip ponavljanja (osigurava racionalizaciju i trajnost usvojenih sadržaja). primjerenom doziranju i distribuciji opterećenja. Odvijanje odgojno-obrazovnog procesa prema prirodnom redu uvjetno podrazumijeva sljedeće etape: (1) upoznavanje (najavljivanje. a pomaganjem mu se olakšava izvoñenje vježbe. bit će izraženije prisutne individualne razlike. izbor i redoslijed vježbi i opterećenje usklañuju se sa mogućnostima učenika). Hodanje i trčanje. ali i uvjete koji će omogućiti najveći mogući utjecaj na njihov organizam. kroz tematsku cjelinu kojoj je u osnovi ideja ili problem JA . Demonstracija se izvodi u finalnom obliku. djelimične automatizacije i nedorečene individualizacije. jasno i glasno. (4) ponavljanje. motorički akt je nestabilan i podložan različitim utjecajima. Takoñer. Npr. Ponavljanjem. koje treba uvažavati. (3) ispravljanju grešaka. Eventualno objašnjenje treba biti kratko. princip reverzibilnosti (podrazumijeva opadanje tjelesnih sposobnosti sa prestankom vježbanja i potencira potrebu za kontinuiranom vježbom u skladu sa tempom njihovog opadanja) i princip svestranosti (podizanjem opće tjelesne pripremljenosti. pažnja učenika biti usmjerena više na način izvoñenja nego na cilj.pregled i ispravnost opreme za vježbanje. prekidu rada u slučaju umora ili zbog drugih razloga. stavovima i navikama). Nakon uspješno provedene tjelesne i psihičke pripreme učenika. demonstracija i objašnjavanje) novog motoričkog sadržaja. potrebama i interesima učenika). Najčešći principi na kojima se zasniva motoričko učenje su: princip očiglednosti (sticanje znanja uz pomoć analizatora . s ciljem podsticanja učenika na razmišljanje. pravovremenom osiguranju asistencije. princip sistematičnosti (ponavljanje i usavršavanje racionalnih pokreta i broj ponavljanja.DRUGI . Za vrijeme rada preventivne mjere se sastoje u pravilnom postavljanju sprava. Tok odgojno-obrazovnog procesa učesnicima bi trebao osigurati usvajanje odreñenog motoričkog kretanja brže i lakše. koje prepreke zaobilazi i sl. Pored planiranja i realizacije raznovrsnih poligona sa unaprijed definiranim kretnim zadacima (gdje se učenik provlači. sadržaji i struktura pojedinačnih časova. kad god je moguće. 61 . radionice. realizirati u prirodi. uvježbavanje i individualno uvježbavanje i (5) praćenje i realizaciju ishoda. analiziranje i pronalaženje uzroka te utvrñivanje najkraćeg i najefikasnijeg puta za ispravljanje pogrešaka. odgovarajućem izboru sadržaja.). stanice. u ovisnosti od postavljenih ciljeva i očekivanih ishoda. variraju u ovisnosti od reakcije učenika. Teme se realiziraju kroz: igru. važno je predvidjeti i postavljanje poligona koji zahtijevaju samostalno rješavanje datog motoričkog problema (učenik sam osmišljava na koji način će savladati prepreke). princip individualnosti (zasnovan je na prirodnoj psihomotoričkoj diferencijaciji i usklañivanju procesa obuke prema mogućnostima.OKRUŽENJE na smislen način mogu se povezati pojedini ciljevi. Kao organizacioni model nastavnik može integrirati sadržaje iz dva ili više predmeta ili oblasti. U fazi nepotpune stabilizacije.

i odnosi se na uspješnost učenika u svakom od planiranih ishoda. Saznanje da postoje okretniji ili brži vršnjaci.protivničkih igrača i suigrača. istezanja vrata. Ocjenjivanje i zaključna ocjena su opisni. nastavnik mora uložiti maksimalan napor kako bi kroz individualizaciju nastave svim učenicima omogućio doživljaj uspješnosti u ovladavanju sve složenijim kretnim zadacima.). Treba izbjegavati kretanje u čučnju zbog mogućih oštećenja zglobova. Kod skakanja treba paziti da svi poskoci budu u pokretima. prednost imaju saradničke igre. fer-plej odnosu i poštovanju pravila. a u cilju pravilnog rasta i razvoja. I u takmičarskim igrama promovirati uvažavanje drugih . Kod gimnastičkih preskakanja treba obratiti pažnju na mogućnosti učenika.U kontekstu tjelesne aktivnosti. naravno pod odreñenim uvjetima (insistirati na prijateljskom. Obavezno omogućiti učenicima slobodu izbora kad je riječ o učešću u takmičarskim igrama. ne precjenjivati značaj pobjede. Veoma je bitan odabir vježbi oblikovanja i zagrijavanja. za dijete ne treba da bude izvor prepoznavanja različitosti i spoznaje sopstvenih osobina (dobrih i manje dobrih) i prihvatanje sebe i drugih kao jednako vrijednih. te se ni u kom slučaju ne smiju izvoditi isti i nagli pokreti glave. Kod izbora igara. Potrebno je sistematično pratiti i valorizirati rad svakog učenika. mada djeci koja to žele treba omogućiti iskustvo takmičarske situacije. kontrolirati i suzbijati agresivnost. insistirati na samoprevazilaženju i sl. Valorizacija efekata Valorizacija procesa tjelesnog i zdravstvenog odgoja je procjena ostvarenja cilja . Akcenat treba da se stavi na vježbe zagrijavanja. Nije moguće upravljati transformacijskim procesom niti očekivati željene ishode bez stalnog registriranja stanja i promjena u odgojno-obrazovnom procesu. te na veličinu i visinu predmeta koji se preskaču. 62 . omogućiti visok stepen učešća svih takmičara.procjena ostvarenja ishoda . a nikako veliki doskoci. Što potpunije informacije su neophodne i učeniku i nastavniku za procjenu i ocjenu njihove uspješnosti. Naročito treba izbjegavati jačanje sklopa trbušnih mišića zbog povijanja kičmenog stuba.

OKVIRNI NASTAVNI PLAN I PROGRAM za drugi razred devetogodišnje osnovne škole 63 .

srpski jezik i književnost (4 časa sedmično. 140 časova godišnje) Nastavni predmet Bosanski. 3. srpski jezik i književnost Matematika Moja okolina Muzička /glazbena kultura Likovna kultura Tjelesni i zdravstveni odgoj UKUPNO: Izborni. Bosanski. odjeljensku zajednicu. hrvatski. 2. dopunske/dodatne programe. fakultativni) odredit će se na lokalnom nivou. fakultativni predmeti 4 3 3 2 2 2 16 140 105 105 70 70 70 560 Napomena: Broj nastavnih časova za vjeronauku. vannastavne aktivnosti. 5. Bosanski. gramatika ortoepija ortografija Kultura izražavanja 64 . 6. 4. u skladu s mogućnostima o kojima je riječ u Koncepciji. hrvatski. hrvatski.OKVIRNI NASTAVNI PLAN ZA DRUGI RAZRED DEVETOGODIŠNJE OSNOVNE ŠKOLE REDNI BROJ OBAVEZNI NASTAVNI PREDMETI SEDMIČNI BROJ NASTAVNIH ČASOVA GODIŠNJI BROJ NASTAVNIH ČASOVA 1. srpski jezik i književnost u drugom razredu devetogodišnje osnovne škole sadrži sljedeća područja: Početno čitanje i pisanje Jezik Književnost Medijska kultura a. te eventualno neki novi predmet (izborni.

Zna uspostaviti logički slijed u nonsensnom iskazu.Zna da bilo koji izbor i redoslijed riječi ne predstavlja rečenicu.Uočava uzrok i . finalna latiničnim pismom. . . na kraju sadržaju. . . šta slovo.Razumije . .Prema knjizi. . . za dobrobit svakog čovjeka.Zna šta je glas. pozicija. . ponašanju likova.Prema stvaralaštvu i stvaralačkom izražavanju. piše ih pravilno.Zna prepoznati .Pravilno i spretno rukovanje priborom za pisanje. . . . vrijednost i bogatstvo. . riječi.Orijentac ija u prostoru i pisanje pisanih slova velikih i malih u ograničenom prostoru.Prema lijepom kazivanju. . .Zapaža pojedinosti u neposrednom okruženju. .Važno je da naučimo dobro čitati-pa ćemo voljeti knjigu i cijeniti znanje.Ono što znamo to i volimo. INTERESI VRIJEDNOSTI .Čita pravilno i razumije pročitano. . razgovoru.Brzo i adekvatno reaguje na novo i nepoznato.I PODRUČJE: POČETNO ČITANJE I PISANJE ODGOJNO–OBRAZOVNI CILJEVI I ZADACI SPOZNAJNO PODRUČJE VJEŠTINE I ZNANJA SPOSOBNOSTI .Može pronaći je najvažnije slovo na početku u pročitanom u sredini. . AFEKTIVNO PODRUČJE STAVOVI.Zainteresiranost zajednice.Čitamo knjige ali ne učimo samo iz knjiga.Životu i radostima života. .Zna pisana slova.Samo oni koji znaju mogu uticati na razvoj . njenoj dobrobiti. osjećanja i raspoloženja mimikom i govorom tijela. . . . . a pročitano.Pravilno oblikovanje grafičke strukture slova linijama normalne debljine. .Može kazati šta . PSIHOMOTORIČKO PODRUČJE .Čitanje i znanje su važni.Koordinacija pokreta očiju i pokreta šake.Prepoznaje humor u govoru. . . .Važno je da usvajamo vrijednosti koje osiguravaju dobrobit.Izražavanje ideja.Knjiga je vrijedna poštovanja. potreba da sebe i zajednicu predstavlja u najboljem svjetlu.Prema pisanju.Ljudi od znanja i poštenja su bogatstvo svakog društva. iskustvenim sadržajima. 65 . .Unosi elemente izražajnosti u čitanje. na slici. rečenice napisane medijalna. tekstu.Knjiga je .Prema zajednici. .Čita riječi i glas /inicijalna.Razlikuje riječi posljedicu u od rečenica. .Ko mnogo čita mnogo i zna. .Prema saznanju.

individualno i horsko čitanje. mudre izreke.Vježbe usmjerene na estetsku stranu rukopisa. . .Vježbe pisanja primjenom diktata s komentarom i stvaralačkih diktata.Pisanje riječi i rečenica uz ilustrirani sadržaj.Prepisivanje niza rečenica teksta.Predvježbe za pisanje pisanih slova. . razvijanje osjećaja za tempo i samostalnosti u čitanju.Usvajanje pisanih slova latiničnog pisma. . . b) Čitanje brzinom koja odgovara brzini govora (uvažavati individualne osobine učenika. usavršavanje tehnike pisanja. .Rečenice napisane pisanim slovima prepisujemo pisanim slovima. c) Čitanje prirodnom jačinom glasa. .Igre zajedničkog sastavljanja rečenica. .Slušam-pamtim-pišem. Čitanje dramskog teksta. čitanje po ulogama.Povezivanje slova u strukture riječi. . Razumijevanje poslovice. izostavljanje pojedinosti). protumači zašto si odabrao tu riječ. d) Čitanje naglas i čitanje u sebi.Jezične igre: igre rasutim slovima.Leksički nizovi riječi (odaberi riječi koje voliš. . . Vježbe koje zahtijevaju uočavanje uzroka i posljedice. Ilustriranje priče. . Vježbe reproduktivnog tipa (odgovori na detaljna i uopćena pitanja).Rečenice napisane štampanim slovima prepisujemo pisanim slovima. . Razumijevanje poruke teksta posredstvom analize ponašanja likova. Vježbe koje podrazumijevaju rješavanje problemske situacije. .Vježbe usavršavanja estetske strane rukopisa.Pisanje rečenica uz ilustracije. vježbe vizuelne i akustičke identifikacije glasova-slova.Vježbe dopunjavanja rečenica. vježbe disanja. identifikacija s likom i preuzimanje uloge lika.Pisanje pojedinačnih slova.Uvoñenje elemenata izražajnosti u čitanje.Usavršavanje tehnike i logike čitanja. stvaraj rečenicu). . 66 .Pisanje po uzoru. Stvaralačka reprodukcija (dodavanje. P o č e t n o p i s a nj e . zvukova i usavršavanje preciznosti u diferencijaciji i imenovanju sadržaja koje su vidjeli i čuli). . . riječi. . . riječi s poremećenim slijedom slogova.PROGRAMSKI SADRŽAJI P o č e t n o č i t a nj e Usavršavanje tehnike čitanja: Mogućnost analize i reprodukcije a) Pravilnosti čitanja. Razumijevanje pročitanog sadržaja: Rješavanje jednostavnijih zadataka radi provjere razumijevanja pročitanog.

Prema jeziku .Pravilna artikulacija svih glasova. situacijom. . šumo va i . čuje i osjeti .Zna napisati pisana slova latinice pravilno ih povezuje u riječima bez obzira na poziciju u strukturi riječi. .Upotreba velikog slova na početku rečenice i u .Pravilno disanje i i razvijanje izgovor. 67 .Glasovi i slova.Interes prema elementarnim znanjima o maternjem jeziku i njegovim normama. . PSIHOMOTORIČKO PODRUČJE . dio opće kulture.Razlikuje rečenicu upotrebljavanih kao jedinstvenu riječi i biranih misaonu cjelinu riječi i izraza u pisanoj formi. .Potreba i interes tonova. .Važni su svi segmenti napisanog sadržaja pravilnost.Usavršavanje tehnike pisanja i dalji rad na estetskoj strani rukopisa.Sposobnost .Pisanje vlastitih pisanju vlastitih imena: kako imena ljudi i u pišemo imena ljudi pisanju imena i grado va i sela.Analiza i ljepotu riječi u sinteza maternjem jeziku. programskim zahtjevima.Važno je znati pravilno govoriti.Pravilna percepcija i recepcija napisanog. . . da govori pravilno u svim situacijama .Govor prilagoñavamo sago vorniku i situacionom .Pravilan go vor je važan za meñusobno razumijevanje i komunikaciju.Izgovara pravilno izražavanja glasove i riječi kratkim.Riječi i značenje riječi /glasovi-slova su u riječima/.Pisanje naziva . AFEKTIVNO PODRUČJE STAVOVI.Interpunkcijski praznika.Razlikovanje glaso va. .osjećanja .Ostvariti . . tačnost.Jezik kojim govorim kod kuće i u školi ima svoju ljepotu. . . potrebe da sluša.Važno je da prema postignuću biramo riječi u u skladu s skladu sa mogućnostima.Znaci i tačka na kraju interpunkcije rečenice.Osjećaj za postignuće u tačnost i skladu s urednost.Rečenice su sastavljene od riječi.Pisanje ispravnih rečenica (u formalno gramatičkom smislu).Važan je formalnopojavni izgled pisanog rada. .misli . zarez u nabrajanju . smislenim .Treba poznavati svoj maternji jezik. .Osjeća razliku rečenicama. znaci: dvotačka. . izmeñu svakodnevno . . blagdana. dvotačka. estetska strana. standardnom književnom jeziku. izgovorenog.Interes i želja .Jezik kojim govorim je jezik moga zavičaja. .II PODRUČJE: JEZIK ODGOJNO –OBRAZOVNI CILJEVI I ZADACI SPOZNAJNO PODRUČJE VJEŠTINE I ZNANJA SPOSOBNOSTI .kako to činimo? .Šta izražavamo rečenicama? . . . grado va i sela. zarez u nabrajanju i tačka na kraju rečenice. .Kultura govora je kontekstu. INTERESI VRIJEDNOSTI .Veliko slovo na početku rečenice. aktivnosti pisanja i sadržaj. . . . .Uspostavljanje logičkog i gramatički ispravnog slijeda u nonsensnim iskazima.Važno je vježbati pravilnu upotrebu riječi. .Svako je slovo važno za zavičaja i prema značenje riječi. usklañenost misli. jasnim.

. . . .Riječ. Upotreba dvotačke i zareza u nabrajanju. .Razlikuje govor lica i piščev govor. kako se priča razvijala i šta je na kraju .Zna o čemu se u tekstu govori. .Doživljavanje radosti u samostalnom druženju s tekstom. pravi pauze tamo gdje je potrebno. . igranje uloga. zamisliti. osjetiti.Zna šta je u priči na početku. .Igra. .Zna šta je basna . pjesmu. pokret verbalni izraz. izraziti riječima. Veliko slovo u pisanju imena gradova i sela. III PODRUČJE: ČITANJE I INTERPRETIRANJE KNJIŽEVNOG TEKSTA ODGOJNO–OBRAZOVNI CILJEVI I ZADACI SPOZNAJNO PODRUČJE VJEŠTINE I ZNANJA SPOSOBNOSTI . . . . PSIHOMOTORIČKO PODRUČJE . pokretom muzikom. Pisana slova latiničnog pisma: .Ispoljava interes prema lijepom kazivanju. okolini u kojoj živi i da učestvuje u aktivnostima koje će poboljšati kvalitet života (da prepozna ljepotu u umjetničkom djelu. . . . . . . razumijevanju drugog. tišinom. dž.Uživljavanje u situaciju. . stvaram. života sa smislom. ć.Izražavanje doživljaja riječima.Uočavanje ljepote pjesničkog jezikaimpresija i izraz.Razumijevanje. . . .Zapaža i razumije osnovne misli teksta bilo da su piščev stav ili stav lica. o sebi. . . lična komunikacija je kvalitetna komunikacija. izražavanje glumom. preuzimanje uloge lika. . . .Stvaralaštvo kao ishod druženja s tekstom.Interes prema sadržajima književnosti i medijske kulture. ñ.Boja. INTERESI VRIJEDNOSTI .Vidjeti.Pjesnička slika zvuk. rečenice kraći tekst. značenje i pouke basne.Poticanje dramske darovitosti.Razlikuje priču. u cvijetu.Vrijedno je sve ono što ima ličnu dimenziju. . zvukom. . te da taj senzibilitet ispoljava u svakodnevnom životu i stvaralaštvu.Otkrivanje značenja teksta. . .P otreba da sazna više o životu. .Unosi elemente izražajnosti u čitanje iskaza.Počinje razlikovati dobro i loše u sadržajima medijske kulture. Pravogovor (ortoepija). Gramatika / slovnica. . . napisanim riječima.Slobodna.Sposobnost uočavanja pojedinosti u tekstu i imenovanja tih pojedinosti. Skupovi je/ije u učestalim riječima.pravilno pisanje pojedinačnih slova. . . uvjerenju.Sposobnost doživljavanja ljepote i dinamičnosti teksta. igrokaz. pjesme igrokaze.povezivanje slova u strukturu riječi. Pravopis (ortografija). osjećam. .Samostalna komunikacija s knjigom.Biti tolerantan radi usmjerenosti prema zajedničkim civilizacijskim ciljevima. Veliko početno slovo na početku i tačka na kraju rečenice. . . ljudskom ponašanju. (kombinacija radi punoće doživljaja). . U ovim se cjelinama nalaze sljedeći sadržaji: Rečenica-riječ-slog.Zanimanje za različitost u stavu. Pisanje naziva praznika. .Pokret.Čitam da bih bolje pisao.JEZIK: PROGRAMSKI SADRŽAJI U ovom području su sljedeće cjeline: Rječnik.Zna kazati nekoliko rečenica o priči.Uočava likove u priči. .Uočavanje mnogoznačnosti pjesničkog jezika.Mislim.Zvuk. AFEKTIVNO PODRUČJE STAVOVI. pišem da bih čitao bolje i izražajnije.Voli priče.uočavanje dijela i cjeline priče. Veliko početno slovo u pisanju vlastitih imena ljudi. .P rema potrebi. naglašava neke riječi. .Pravilno čita riječi.P rema traganju i otkriću. . 68 .Otkrivanje novih aspekata smisla teksta. ponašanju.Izražavanje doživljaja na svoj originalan način: riječju. h u izgovorenim. čuti dodirnuti.Znanje je u funkciji kvalitetnijeg i punijeg života. Glasovi-slova č.Prostor.Predstavljanje situacija i osjećanja neverbalnim znacima (pantomima). u žuboru vode.razumijevanje napisanog.

igrom na pozornici prikazuju tekst. 69 . Dramski tekst (igrokaz): pozorište. Lik u priči i basni Postoje glavni i sporedni likovi. Glumci predstavljaju likove. publika-gledatelji (objašnjenja u kontekstu dramske radnje i realizacije dramskog teksta). Pjesma: Uočavanje i doživljavanje osnovnog raspoloženja u pjesmi. Priču možemo prepričati. najuzbudljivijeg. u njima je znanje i odgovori na ono što ne znamo. U priči najčešće nema natprirodnih bića i čudesnih dogañanja. Basna je kratka priča u kojoj su glavni likovi životinje. I pjesma u nama izaziva različita osjećanja. muziku .osobine likova (prepoznavanje i zauzimanje stava prema liku). Možemo ilustrirati pročitano. glumci.Čitanje i interpretacija književnog teksta /Programski sadržaji/ Razumijevanje i doživljavanje proznog književnog teksta. dojmovi) . bude nam lijepo. zvuk. Čitajući priču mi doživljavamo radost tugu. riječ. slikom. Medijska kultura (primarno u funkciji odgojnog djelovanja i edukacije za selektivan pristup sadržajima) Crtani i lutkarski film (crtež ili lutka u funkciji pričanja priče. . . Pjesma: Pjesmu čitamo. pisci maštaju i pišu priče. gledalište. najljepšeg dijela priče (zapažanje. ugodno ili neugodno.poreñenje izražajnih mogućnosti: film ima pokretnu sliku. Gledalište. o životinjama. a ponekad i biljke i predmeti. . Priča ima sadržaj. učimo napamet. Iz priče učimo o životu).glavni dogañaj. recitujemo. može emitovati različite vrste programa.o čemu ili o kome se govori u tekstu. glavni dio i kraj. Priča u nama izaziva osjećanja. . O glavnom se liku najviše govori. Bajka je priča o čudesnim. Razlikovati bajku od basne. Prava pozornica postoji u pozorištu. pokretom. pozornica. Pjesmu ne prepričavamo. nestvarnim dogañajima i likovima. zvukom. Medijska kultura Crtani i lutkarski film Televizijske emisije Školska biblioteka Književnoteorijski pojmovi: (Orijentacione naznake obima i dubine) Priča – pjesma (prepoznavanje u toku rada i interpretacije na nastavnim časovima) U pričama čitamo o dogañajima i doživljajima. Školska biblioteka ima nezamjenjivo bogatstvo knjiga. oživljavanje neživog) Televizijske emisije . Basna ima sadržaj i pouku. Doživlja j možemo izraziti riječima. crtežom.televizija je moćna jer može pratiti i prenositi dešavanja u momentu kada se zbivaju.odreñivanje glavnog. publika-gledatelji. pozornica.slijed dogañaja. Priča je ispričana odreñenim redom: ima početak. Igrokaz: U igrokazu likovi razgovaraju na pozornici.

Osjetiti. 70 . .Podvrgavanje govora zahtjevima igre.P rema prvim pokušajima literarnog izražavanja i stvaranja rečenicom.Zamisliti. pojave. a u funkciji pripreme za samostalno čitanje: Branko Ćopić: Sunčana Škrinjarić: Zehra Hubijar: Ježeva kućica Dućan kod svrake Medin roñendan IV PODRUČJE: KULTURA IZRAŽAVANJA ODGOJNO –OBRAZOVNI CILJEVI I ZADACI SPOZNAJNO PODRUČJE VJEŠTINE I ZNANJA SPOSOBNOSTI . . . .Prenošenje igre sa senzorno-motornog na verbalni. . .Čuti.Izraziti.Zna odabrati gledište koje je u skladu s njegovim stavom. bojom. stihom.Uočava da su .Sposobnost pretpostavka izražavanja literarnom pravilnim. .Znam šta bi lijepo i precizno moglo izgledati bolje i izraziti misli.Spontanost. .Vidjeti.Priču čitamo i prepričavamo (po detaljnim pitanjima). . pristupa i kao . INTERESI VRIJEDNOSTI . . kraj). izraziti.Adekvatna i brza reakcija na pitalicu. . .Uspostavlja . izražavanju misli i . je poseban. koje nisu u tekstu.Govorim kako .Reprodukuje riječi osjećanja. . PSIHOMOTORIČKO PODRUČJE . . predmeta. a ne povezane smislom.Sadržaj predstavljen nizom slika ili jednom slikom možemo ispričati riječima. nonsensnim transformacijama-literarno stvaralaštvo. odabrati poboljšati. . izražavanje po diktatu. sloboda u izražavanju . glavni dio i kraj priče.Opisivanje na osnovu zvučnih efekata. .Priča ima smislen sadržaj koji je rezultat verbalizacije sadržaja slika.Priča može biti predstavljena nizom slika ili jednom slikom.Sposobnost kao zamišljanja i «viñenja» kvalitet ličnog pjesničkih slika.Razvoj čitalačkih interesa i čitalačke kulture. . . doživljenog u riječi. . maštu u pričanju (početak. pokazuje originalnost u samostalnost i izboru riječi. .Spontano rečenice meñusobno izražavanje. bitno. analizu i kao poticaj literarnom i drugim vidovima stvaralaštva.Čitanje logičku vezu obogaćuje rječnik. . . AFEKTIVNO PODRUČJE STAVOVI. . . .Snalaženje u verbalnim igrama.Interes i potreba za izražavanje govorom.Uočavanje uzroka jer je samo moj i zato i posljedice.Moći će pravilno . .Igra.Moj rad je vrijedan . .Pretvaranje viñenog i osjećam.Utvrditi slijed. i pomaže u boljem glavni dio. zagonetku.Zapaziti.Prikazivanje stanja i situacija pokretom.Može ispričati priču kao običan slijed dogañaja. rečenicama. . ja to mogu .igrom i kroz igru.Književni tekstovi Ahmet Hromadžić: Enisa Osmančević-Ćurić: Ivica Vanja Rorić: Bisera Alikadić: Velimir Milošević: Šimo Ešić: Narodna priča: Grigor Vitez: Branko Čopić: Jadranka Čunčić: Narodna basna: Kasim Deraković: Stanislav Femenić: Mirsad Bećirbašić: Bajke Medeni Za sretan put po dukat žut Bubamara Štipaljke Nebeska crtanka Zašto volim svoju baku Vrana i vrč s vodom Zalazak sunca Lijin oglas Strašan pas Lisica i roda Teče rijeka Suza Naušnice od trešanja (po izboru) Tekstovi za zajedničko čitanje.Prema senzibilitetu kazivanja i imaginaciji kao poticaju stvaralačkim vidovima izražavanja. . odnosno imaginativni plan.Govor. . aktivnost i govorni izraz.Opisujem na osnovu dodira. radnje.Služi se uspješno govorom u objašnjenju situacije.Uočava da priča ima početak. jasnim i skladnim stvaralaštvu.

Programski sadržaji Vježbe usmenoga izražavanja Situacioni i telefonski razgovor Pričanje Pričanje dogañaja predstavljenog nizom slika Pričanje dogañaja (odgovori na pitanja koja se odnose na sadržaj niza slika) Dopunjavanje rečenica uzetih iz priče Vježbe pismenoga izražavanja Pričanje sa stanovišta ličnog učešća (Ja sam u priči) Prepričavanje Prepričavanje teksta na osnovu detaljnih pitanja Odgovori na pitanja Opisivanje poznatih sadržaja Opis predmeta (doživljavanje svim osjetilima i izražavanje doživljaja riječima). učtivost u obraćanju. književnost. uvažavanje različitosti. poštivanje drugog) Razglednica i pismo Pisanje čestitke Pravimo i pišemo čestitku Pisanje razglednice i pisma Znamo pisana slova – pišemo prvo malo pismo Tematika: Neposredno i posredno dati sadržaji (dogañaji i doživljaji. veličina. praznik ? (igranje uloga. 71 . od čega je izrañen) Čestitka Kako čestitati praznik ? Kako čestitati roñendan. Opisivanje kao vježba izoštravanja percepcije i izbora adekvatne riječi kao oznake) Pisanje rečenica o dragom predmetu Koji je to predmet? Kako izgleda? (boja. ponašanje. sadržaji mašte).

neće mnogo vremena provoditi pred TV ekranom. Posjedovat će svijest o štetnosti djelovanja sadržaja sa TV ekrana. po detaljnim pitanjima). Moći će procijeniti šta je posebno važno u tekstu. a šta manje važno i kazati razloge za takav stav. uočiti uzrok i posljedicu. Znatno će napredovati u sposobnosti praćenja i slušanja tuñeg govora. Može napisati pisanim slovima riječi i rečenice napisane štampanim slovima. Učenik će razumjeti sadržaj pročitanog: moći će ispričati sadržaj pročitanog samostalno ili uz neznatnu nastavnikovu pomoć. Potpunije će razumijevati značaj kulture čitanja i rado će čitati. 72 . Moći će na kraju drugog razreda samostalno prepisati tekst obima 15-20 riječi (do 4 riječi u rečenici) ili napisati riječi. posjedovat će informacije o štetnosti pretjerane identifikacije s likovima iz crtanog filma. Zna razgovarati s drugom osobom ili osobama direktno ili telefonom uz uvažavanje pravila lijepog ponašanja. povezivati pravilno u strukture riječi i rečenica). Uvažavat će pravopisne zahtjeve o pisanju velikog slova na početku rečenice.Očekivani rezultati (ishodi učenja) Učenik će posjedovati kvalitete odreñene odgojno-obrazovnim ciljevima za svako pojedino područje. Pisanje imena gradova i sela treba zasnivati na prepoznatljivim imenima u pojedinim sredinama (kriterij blizine i poznatosti). kratko pismo-poruku. Prepoznavat će uspješno glavne i sporedne likove i njihove osobine. Može prepričati tekst pomoću detaljnih pitanja. poželjnog-nepoželjnog ponašanja. Može govoriti u kontinuitetu i služiti se programom predviñenim oblicima izražavanja. Može prepričati priču u pisanoj formi (po nizu slika. Moći će odrediti početak i kraj rečenice na usmenoj i pisanoj razini. Uočavanje karakteristika likova pomoći će učeniku u uočavanju poželjnih i nepoželjnih vidova ponašanja ljudi u njegovom okruženju. prihvatljivog-neprihvatljivog. Moći će usredsrijediti pažnju na sadržaj ili aktivnost. Realizacija programskih sadržaja nastavnog predmeta u cjelini treba rezultirati sljedećim ishodima : Učenik će poznavati prvo pismo latinicu. tekst u formi diktata (objašnjenog i diktata s komentarom. Može ispričati priču predstavljenu nizom slika ili jednom slikom (kao običan slijed dogañaja). Zna napisati čestitku-poruku. a razvijanje opreza u komunikaciji je mjera prevencije eventualnih negativnih iskustava. u pisanju vlastitih imena ljudi. Poznavat će pisana slova latinice (moći će napisati slova. Može tačno prenijeti informaciju. jednoj slici. stvaralačkog diktata. rečenice. imenovat će te osobine na nivou dobrog i lošeg. sadržaj razglednice. Ispoljavat će ekspresivnu kreativnost u govoru i pisanju. odnosno TV likovima kako bi se izbjegle eventualne nezgode. Može precizno odgovoriti na postavljena pitanja i tako prepričati tekst. čitaće pravilno tekstove koji su njemu primjereni i brzinom koja odgovara običnom svakodnevnom usmenom govoru. Može napisati priču ispričanu nizom slika ili jednom slikom. izbornog diktata).

postupak i sredstvo. P ričanje. Heuristički metod. bića. konotativnim. P itanje-odgovor.. pamtim i znam. Analiza likova. Igra kao situacija. Igranje uloga. Aplikacije.. Kooperatvni rad. sadržaj teksta. Postepeno navikavati učenike na čitanje u sebi i kombinirati te vježbe s vježbama glasnog čitanja. Rješavanje problema. Razredna slovarica bez ilustracija. ja sa drugima i drugi sa mnom. metode koje su specifične u procesu uvoñenja učenika u elementarnu pismenost Glasovna analitičkosintetička metoda. Gramatička analiza. Razgovor. moći reprodukovati. Lutke. Igraonice. ispričati suštinu pročitanog.. paralelno s ostalim programskim zahtjevima. Slike dogañaja. plastelin. dodir mi kaže. Štampana slova su jednostavnija. Rad u paru.pričaonice. Nastavno područje početnog čitanja i pisanja podrazumijeva sljedeće aspekte: U čitanju: *Tehniku čitanja (samo one segmente koji su usklañeni s učeničkim mogućnostima) *Razumijevanje pročitanog sadržaja (u skladu s kognitivnim. odnosno uočiti besmislenost u nonsensnom sadržaju i moći uspostaviti logički slijed riječi i rečenica. izraze i rečenice. Čitati s razumijevanjem znači: razumjeti riječi. osjećam. Slušam. Induktivni i deduktivnu metod. u drugom razredu treba dalje raditi na ostvarivanju odgojno-obrazovnih ciljeva posredstvom novih programskih sadržaja. Nastavna sredstva Slike predmeta. Individualizirani rad. Igraonice-radionice. Slogovnice. Individualni rad. Oblici jezičke i socijalne komunikacije Svi oblici nastavnog rada koji podrazumijevaju sve jezičke i socijalne aspekte i dinamizme Rad u grupi. Globalna i detaljna analiza. Filmovi. Imitacija. Postupci Frontalni rad. Individualne slovarice. u kontinuitetu realizirati predvježbe za pisanje. ne povezujemo ih. Igraonice –maštaonice. DIDAKTIČKO-METODIČKE NAPOMENE DIDAKTIČKO-METODIČKE NAPOMENE Uvažavajući nivo postignuća svakog pojedinog učenika. Jezička i stilska analiza. uočiti likove i njihove osobine (na osnovu njihovih postupaka). Kartoni riječi. emocionalnim i drugim osobinama ličnosti djeteta) Još uvijek je u prvom planu pravilnost čitanja i razumijevanje. Monografska obrada pisanih slova. P repričavanje. Od početka prvog polugodišta treba. Opis (perceptivni i doživljajni nivo).U FUNKCIJI REALIZACIJE PROGRAMSKIH SADRŽAJA I OSTVARIVANJA POSTAVLJENIH ODGOJNO-OBRAZOVNIH CILJEVA I ZADATAKA SU: Specifične metode i postupci Sve nastavne metode. Glina. Slušam. to mi liči na. 73 .. Brzina čitanja ovisi od brzine razumijevanja. Individualni programi u učionici za sve. Slušamo glasove u prirodi i oponašamo. Kombinovana metoda. Komunikacijski postupci Posmatranje Slušanje Doživljavanje Izražavanje Slušanje govora i čitanja. Slušam i izražavam pokretom. Etička analiza. uporeñivanje. Crteži. Niz slika koje predstavljaju dogañaj: Ilustrirana razredna slovarica. Grupna obrada pisanih slova koja nemaju složenu grafičku strukturu. Modeli predmeta. pojava. doživljavam izražavam riječima..

ali različito usmjerenje: jezično. a i istovremeno motivirati učenike da prezentiraju ideje. • Etički kriterij (afirmacija sistema vrijednosti koji je neprolazan). Sadržaji gramatike su apstraktnog karaktera i kao takvi daleki razumijevanju učeniku drugog razreda. Nastavnikovo posredovanje je još uvijek veoma važno u uspostavljanju komunikacije s tekstom. situacionom govornom kontekstu. Razlike će biti uočljive od učenika do učenika. • Gnoseološki kriterij (koliko književni tekstovi služe kao osnova znanjima o jeziku i književnosti i životu). Još uvijek ima vremena za ublažavanje ili otklanjanje eventualnih teškoća u govoru. s obzirom na konkretnost kao osnovno obilježje njegovog mišljenja. jezičke i kulturološke aspekte. stavove i ispolje kreativne crte. Raznovrsnim vježbama koje mogu imati identičnu polaznu osnovu (sliku. povezivanjem tih sadržaja sa sadržajima drugih nastavnih predmeta i sa iskustvenim elementima. rečenice. Pretpostavljamo da će učenici na kraju prvog polugodišta drugog razreda čitati korektno (pravilno i s razumijevanjem). pa i elementarne pojmove treba zasnivati na komunikaciji. emocionalna zrelost. Pri izboru tekstova uvažavani su ovi kriteriji: • Psihološki kriterij (primjerenost teksta receptivnim mogućnostima učenika drugog razreda). To je sasvim u skladu s razlikama u samom startu i dinamici napredovanja u usvajanju znanja i vještina tokom razreda. dogañaju ili dogañajima. U razrednoj je nastavi težište na umjetničkoj. Manje zanimljive sadržaje. srpske književnosti i književnih djela pisaca izvan Bosne i Hercegovine. dijete još uvijek ima problema s čitanjem. Ovo je područje u funkciji usavršavanja tehnike čitanja. mogućnost pisanja i pravilnog povezivanja slova u strukture riječi. komunikacijskim tekstovima i zadržati se na nivou prepoznavanja jezičnih sadržaja. 74 . približit ćemo učenicima pomoću elemenata igre. Književnost kao područje u nastavnom predmetu ima umjetničke i književnonaučne aspekte. • Estetski kriterij (umjetnička vrijednost teksta). likovima i njihovim osobinama. Ne treba zaboraviti da stepen razvijenosti pamćenja. film). posebno na rječnik. čitanju i pisanju. a u skladu sa zahtjevima programa. doživljajnoj komponenti. • Nacionalni kriterij i zastupljenost bošnjačke. senzibilitet i doživljajno-spoznajni intenzitet u procesu komunikacije s književnim tekstom. Književnonaučne aspekte čine osnovni pojmovi o sadržaju teksta. Nastavno područje Jezik ima ove jezikoslovne sadržaje: * Rječnik * G ra matika * P r a v o g o v o r (ortoepija) * P r a v o p i s (ortografija) Ove sadržaje dijete usvaja na sadržajima drugih područja nastave maternjeg jezika. Uz to. kao i stepen lingvističkog razvoja utiču na percepciju i recepciju književnog djela. Još uvijek učenici nisu spremni za usvajanje apstraktnih sadržaja. tekst. toku dogañaja. U pisanju: * Usvajanje pisanih slova latiničnog pisma: razlikovanje grafičke strukture pojedinih slova. pa i sadržajima drugih nastavnih predmeta. To će biti tako sve do trenutka kada proces čitanja postane automatiziran. pomalo i apstraktnije. govornu situaciju. Nastavnik je samo posrednik koji dobro razumije sve aspekte organizacije i realizacije sadržaja nastavnih programa. A književno djelo ukupnim bogatstvom i ljepotom djeluje poticajno na sve navedene aspekte. igre sa svrhom. razumijevanja sadržaja i ostalih segmenata. mišljenja. U igri kao ugodnom situacionom kontekstu moguće je ostvariti uspješnu komunikaciju. stilsko. raditi dalje na poboljšanju kvaliteta govora. Vježbe čitanja i predvježbe za pisanje idu paralelno. gramatičko. hrvatske.Pisana slova imaju složeniju grafičku strukturu i mnogo specifičnosti u povezivanju.

izborni. Maštom i svježinom misli i osjećanja dijete stvara novi svijet postavlja nova pitanja. nego na razumijevanju komunikacije i poruke. zakonitostima u jeziku. to treba vidjeti nakon analize ukupnih postignuća i evaluacije rada u prvom i drugom razredu. književnim djelima. podari smisao tekstu i na odreñen način dovršava započeto kazivanje. kad znaju šta čitaju uvodimo i lektiru. predviñanja.*Tematska i žanrovska raznovrsnost U drugom razredu još uvijek ne uvodimo lektiru u klasičnom smislu. zanimljivi tekstovi sa zadacima koji su primjereni učenicima) mogu biti u funkciji osamostaljivanja učenika u druženju s tekstom. u skladu s karakteristikama lokalne zajednice. Radi uvježbavanja tehnike pisanja. odnosno snalaženju u toj komunikaciji. prepisivanje riječi. Ali. raste i uči. Optička slika će izazvati sve ono što je potrebno za doživljaj umjetnine: asocijacije. kad se ne boje susreta s knjigom. pa oživljava). stvaralački diktat). Imaju funkciju pravovremenog preveniranja negativnog djelovanja sadržaja malih i velikih ekrana i postepenog osposobljavanja učenika za selektivan pristup sadržajima filma i televizije. refleksije. Samo oko posmatrača može unijeti život u sve segmente likovnog izraza . kulture komunikacije na usmenom i pisanom nivou. ili da u stvarnom životu nije moguće da lik umire. Moguće ih je izučavati u meñusobnoj povezanosti. kao i u značajnoj povezanosti sa sadržajima drugih nastavnih predmeta. objašnjeni diktat. Treba koristiti one oblike pismenih vježbi koji su primjereni učenicima drugog razreda. sposobnost pamćenja. sastavljanje rečenica prema slici. Kriterij blizine i zavičajnosti je u kompetenciji škole i lokalne zajednice. Tu individualnost treba poštovati. skale preferencija vrijednosti. Ukupan broj nastavnih časova ovog nastavnog predmeta podijelili smo po pojedinim područjima u skladu s postavljenim ciljevima i obimom programskih zahtjeva. Evo primjera moguće raspodjele nastavnih časova: 75 . razglednicu pismo. Ukupne napore treba usmjeriti na čitanje u razredu. Samo kod uvoñenja u situacioni razgovor i upoznavanju pravila telefonskog razgovora ostajemo na nivou usmene komunikacije. To je samo mnoštvo slovnih znakova do onog trenutka kada čitač stupa u dijalog. Ovi su sadržaji i u sadržajima svih drugih područja. preuzme ulogu kreatora ukupnog nastavnog procesa. Ovaj je program globalni okvir na nivou Federacije Bosne i Hercegovine. Sadržaje medijske kulture treba posmatrati u kontekstu sadržaja drugih područja nastave maternjeg jezika i sadržaja drugih nastavnih predmeta i u kontekstu života. Metodički dobro osmišljenom primjenom diktata u drugom je razredu moguće razvijati pažnju. Posebno je važno učenicima objasniti da ono što je moguće u crtanom filmu nije moguće i u stvarnom životu (da kišobran ne može zamijeniti padobran i da nije moguće pomoću kišobrana spustiti se s balkona. izborni diktat. rečenica. Zamislimo umjetničku sliku koju niko neće vidjeti. Sadržaji kulture usmenog i pismenog izražavanja su u funkciji razvoja jezičkih sposobnosti. kraćeg teksta. Tekst postoji samo u komunikaciji s čitaocem. A ko ne nauči pravilno čitati ne može u čitanju uživati. kako s obzirom na potrebno vrijeme. Duga je staza kojom treba s učenicima preći kako bi svako u njemu dostupnom trenutku i obimu shvatio smisao rečenog. zaključivanja. smisleni. i to je shvatanje strogo individualno. ali i da osigura kontinuitet pamćenja datuma i dogañaja i imena pojedinaca koji su dio tog kontinuiteta. A to niko na zna bolje od djeteta. Tek kad učenici savladaju tehniku čitanja. Slično je i sa tekstom. Ta je podjela samo jedan od parametara u procjeni vremena potrebnog za usvajanje sadržaja odreñenog područja. Ali. na korekcije i uvoñenje učenika u pravilno čitanje. tako i s obzirom na mogućnost izražavanja smisla pročitanog. Pretpostavljamo da će to biti moguće u trećem razredu. Čini se da još jedino dijete ima dušu. diktat s predusretanjem pogrešaka. praćenja i provjeravanje nivoa postignuća u gramatici i pravopisu koristiti diktate (diktat s komentarom. Sadržaji svih područja čine cjelinu spoznaje o jeziku. Posebni (kratki. Škola ima obavezu da. dopunjavanje rečenica. odgovore na pitanja. samostalnost i istrajnost u radu. Valja znati da vježbama pismenog izražavanja uvijek prethodi vježba usmenog izražavanja. pisati čestitku. Knjiga koju niko ne čita i ne postoji. Nije naglasak na pojmovima i njihovom definiranju.

To je preporuka autora Okvirnog nastavnog plana i programa u smislu uspostavljanja balansa izmeñu definiranih rezultata učenja u prvom i zahtjeva u drugom razredu. a nikako kao obavezu. 76 . lutkarski) Televizijski programi za djecu Biblioteka 12 nastavnih časova 5 5 2 Važna napomena: Broj nastavnih časova za realizaciju sadržaja pojedinih područja treba shvatiti kao prijedlog.Početno čitanje i pisanje Usavršavanje tehnike čitanja Rad na poboljšanju razumijevanja pročitanog Usvajanje pisanih slova latiničnog pisma Usavršavanje tehnike pisanja 65 nastavnih časova 5 15 30 15 Jezik Rječnik Gramatika 26 nastavnih časova 5 5 10 6 Pravogovor Pravopis Čitanje i interpretacija književnog teksta Čitanačka štiva Priprema za lektiru 21 nastavni čas 15 6 Čitanje i interpretacija književnog teksta Situacioni i telefonski razgovor Pričanje Prepričavanje Opisivanje 16 nastavnih časova 4 4 6 2 Medijska kultura Animirani film (crtani.

Rimski brojevi od I do X. Sabiranje i oduzimanje u skupu brojeva do 20 . .Koristiti jednostavni matematički jezik za saopštavanje ideja.Sabiranje i oduzimanje brojeva u drugoj desetici (oblici kao: 10+4.Računanje sa deseticama. .Kritičkog mišljenja.Upotreba simbola. .Svojstva zbira: Nula kao sabirak.Sabiranje i oduzimanje brojeva u prvoj desetici (Ponavljanje i produbljivanje znanja). .Sabiranja i oduzimanja oblika: 6+4 = 10. uporeñuju i u jednostavnim situacijama donose zaključke.P redstavljanje prirodnih brojeva na brojevnoj pravoj i razumijevanje da postoje brojevi veći od 20.Veza izmeñu sabiranja i oduzimanja. .Svojstva razlike: nula kao umanjitelj.Uočiti vezu izmeñu sabiranja i oduzimanja i vršiti provjeru jedne operacije pomoću druge.Da uz pomoć nastavnika procjenjuju. 77 . .P renošenja informacije putem individualnog i timskog rada. . . .P repoznati i imenovati jedinice za mjerenje.Rješavati matematičke zadatke. . . 13+4.Formiranje brojnog niza do 100. a zbir iz druge desetice i odgovarajuće oduzimanje. 105 časova godišnje) PODRUČJA UČENJA CILJEVI OČEKIVANI REZULTATI / ISHODI UČENJA Sticanje znanja: . Sposobnosti i vještine . 17-4.O značaju praktične primjene mjerenja i procjene količinskih odnosa. BROJEVI 1. . Pravilo zamjene mjesta sabiraka.Upotreba zagrada u sabiranju i oduzimanju. Zn an je Razvijan je . .Matematika (3 časa sedmično. Uče nici bi tre bali zn ati: . . . procjenjivanja i usporeñivanja.Čitanje i pisanje brojeva do 20 i njihovo uporeñ ivanje. .1.Izračunavanje zbirova od tri sabiraka. . . . . . 14-4. 10+10). umanjitelj jednak umanjeniku. . 10-4 (Ponavljanje i produbljivanje). .I slovo nekada uzimamo da je broj.sabirati i oduzimati u skupu brojeva do 20. . NASTAVNE TEME 1.Sabirati i oduzimati desetice u skupu brojeva do 100.Sabiranja kada su sabirci iz prve desetice.P ovezivanje broja i skupa. Nepoznati broj. .Usvajanje osnovnih mjera i mjernih jedinica.Sposobnosti logičkog razmišljanja i zaključivanja. . .Izvoñenja i mjerenja.Koristiti matematički jezik i simbole pri sabiranju i oduzimanju u skupu do 20.Koristiti kreativnost i maštu za rješavanje njima primjerenih problema.

kvadra. lopte i kupe. 3.Duž kao dio izlomljene linije (crte). .. 100. Brojanje (u oba smjera). Primjena korelativnih odnosa meñu predmetima.Sabiranje i oduzimanje višekratnika broja 10 u prvoj stotini. .Granica kruga kao zatvorena zakrivljena linija (crta).Jedinice za novac (konvertibilna marka. . konvertibilni fening). 1. piramide (strane. ..Formiranje pojmova ostalih brojeva prve stotine..Mjerenje mase.Formiranje pojmova višekratnika broja 10. piramide i kupe .2.Površi-granice predmeta.Izlomljena linija (crta)..Uporeñivanje brojeva iz prve stotice. Znaci: =. 20. .Jedinice za vrijeme (sat.Niz brojeva: 0. . . Prethodnici i sljedbenici brojeva iz prve stotice. . 3.. DIDAKTIČKO METODIČKE NAPOMENE Za uspješno savladavanje programskih sadržaja u nastavi matematike drugog razreda devetogodišnjeg osnovnog obrazovanja neophodno je napraviti uspješan spoj tradicionalnih i savremenih oblika i metoda rada. MJERENJE I MJERE . minuta). Jedinice za dužinu (metar).Linija (crta) kao granica površi (površine). o sposobnosti shvatanja i razumijevanja matematičkih zakonitosti..2. 2.Jedinice za tečnost (litar). Pri tome je značajno da se vodi računa o spoznajnim mogućnostima učenika. Skup brojeva do 100 . . . GEOMETRIJA 2. valjka. 2. .Predmeti oblika kocke. .Brojevna linija (crta): 0-100. Jedinice za masu (kilogram).1. . 99. ..Ravne i zakrivljene linije (crte).Pravougaonik. • • • Ravnopravno zastupiti tri pristupa: skupovni.Redni brojevi. vrhovi). . Ravne i zakrivljene površi. Tačke kao granice linije (crte). Uporeñivanje duži.Mjerenje dužine. . Površi (površine) i linije (crte) . . . 100. . 78 . ?. Približiti racionalizirani postupak tumačenja i objašnjavanja broja (10+7 = 17 nije produkt sabiranja već poimanje broja 17). bridovi. kvadrat i trougao kao zatvorene (proste) izlomljene linije. 10. . brojevni i perceptivno-predodžbeni (korištenje brojevnih slika) kod predstavljanja brojeva. Predmeti oblika lopte.Predmeti oblika valjka. 30. kocke. 2. 1. kvadra.Brojevna linija (crta): 0. te o interesima i optimalnim igrovnim metodama kojima će se apstraktni pojmovi i činjenice približiti učeničkim spoznajnim mogućnostima.Uporeñivanje višekratnika broja 10 u prvoj stotini.. .

rad.P odstiče igara istraživački i primjenjuje kreativan rad svih 79 . (ponavljanje i produbljivanje znanja). 14-4.I slovo nekada uzimamo da je broj. .P riprema zadatke i rimskih brojeva zaduženja za pomoću šibica. Podsticanje kreativnosti istraživačkog rada i insistiranje na ravnopravnom učešću dječaka i djevojčica u fizičkom i slikovnom materijalu. . .1. sadržaje sa igra parnih i sadržajima drugih neparnih brojeva. mjerenja.Znati odrediti neposrednog sljedbenika i prethodnika datog broja. Podsticanje samostalnog (individualnog) i timskog rada.Sabiranje brojeva i oduzimanje brojeva u drugoj desetici (oblici kao: 10+4. tombola.Razvoj svijesti o potrebi računanja. te brojeva od 21 do 100. STAVOVI. . Primjena didaktičkog materijala s ciljem boljeg razumijevanja odreñenih matematičkih radnji. svakog učenika u pronalaženje grupi. >. predmeta.Koristi svojstva operacije sabiranja (komutativnost i asocijativnost). Taktivnim (dodirnim) efektima razumijevanje pojma površi i njihovo perceptivno (vizualno) prepoznavanje predmeta i slika.P repoznati i koristiti simbole < .Samostalno i timsko formiranje stavova i zaključaka. a tek kasnije na pamćenju. Pravilo zamjene mjesta sabiraka.P redstavljati prirodne brojeve na brojevnoj pravoj. .Upotreba zagrada u sabiranju i oduzimanju. .P odstiče kako samostalan rad . brojevni i perceptivnopredodžbeni.Vrši provjeru sabiranja pomoću oduzimanja i obratno. . . a naročito kod sabiranja i oduzimanja insistirati na razumijevanju. BROJEVI 1. AKTIVNOSTI NASTAVNIKA . da na taj način razlikuju ravne i zakrivljene površi i linije. Sabiranje i oduzimanje u skupu višekratnika broja 10 tumačiti analogno sabiranju u prvoj desetici. Prikupljanje didaktičkog materijala iz okoline i njegova primjena u adekvatnim situacijama. . korištenjem sata i novca). Nepoznati broj.Svojstva zbira: Nula kao sabirak.P rikuplja didaktički materijal za rad. rednih i rimskih brojeva u . igre s kartama.Izračunavanje zbirova od tri sabiraka. • SADRŽAJI 1. Sabiranje i oduzimanje u skupu brojeva do 20 . ZNANJE . .P utem matematičkih .Sabiranja kada su sabirci iz prve desetice.Aktivno učestvuje u matematičkim igrama primjenjujući ranije stečena znanja.. . Produbljivanje i proširivanje pojma brojeva do 20.Razvoj smisla za rad u paru. .Sabiranja i oduzimanja oblika: 6+ 4 = 10. . samostalno i sa učenicima.).Razvija sposobnost da grešku shvata kao stimulans za nove pokušaje.Razvoj interesa i smisla za kolektivne igre i zajedništvo kao faktor koji utiče na formiranje pozitivnih crta ličnosti. . matematičke bacanje kockice. tako i rad u matematičke igre paru.Režira učenika.P repoznati deseticu kao skup od 10 jedinica.Razvijanje pozitivnog stava u ponašanju i AKTIVNOSTI UČENIKA . zapisivanje . Unutarpredmetna korelacija (povezivanje sadržaja unutar predmeta).P lanira nastavne sadržaje. Pomenute programske zahtjeve realizirati kroz sva tri postupka: skupovni.Razvijanje sposobnosti za komunikaciju. 17-4. .• • • • • • • • • Kroz poučavanje i učenje brojeva. pretakanjem. 13+4. 10+ 10). razred).Kritičko vrednovanje vlastitih postignuća i uporeñivanje sa rezultatima drugih (par. Geometrijska tijela u prostoru nisu cilj.Tematski (čovječe ne ljuti povezuje se.Uočava kako se mijenja zbir i razlika u zavisnosti od promjene SPOSOB NOS TI . Prikupljanje i ukazivanje na oblike i slike predmeta u bližoj okolini bez obaveze crtanja pomenutih predmeta. i oduzimanje kroz društvene igre . procjenjivanja i predviñanja i značaju tih aktivnosti u svakodnevnom životu. . VRIJ EDNOS TI. manjim i koristeći sabiranje većim grupama.Znati usmeno i pismeno sabirati i oduzimati do 20. . . . već sredstvo da učenici pouzdanije modeliraju skupove.Razvoj interesa i smisla za istraživanje. .Sabiranje i oduzimanje brojeva u prvoj desetici. . prati i opisno časopisima i vrednuje napore svakodnevnom učenika i njihov životu.Učestvuje u svim etapama rada na času. .. . . razmjenu informacija i iskustava.Kontinuirano novinama. . Mjerenju i mjeri pristupiti isključivo praktičnim aktivnostima učenika (vaganjem. 10-4 (ponavljanje i produbljivanje). otkrivanje i rješavanje problema kroz igru.P repoznati stotinu kao skup od 10 desetica.Znati da su sabiranje i oduzimanje suprotne računske operacije. . =.Korištenje matematičkog jezika i simbola. PONAŠANJE . . kao i osnov za formiranje pojmova brojeva. . manjoj ili većoj grupi. a zbir iz druge desetice i odgovarajuće oduzimanja. grupa.Veza izmeñu sabiranja i oduzimanja. • • Korištenjem brojevne linije omogućiti očiglednost nizanja i niza brojeva prve stotine. .

min). Jedinice za masu (kg).Ravne i zakrivljene linije (crte). . .Duž kao dio izlomljene linije (crte). Predmeti oblika lopte. . na pijacu itd. boji i obliku. Sk up brojeva do 100 . -Jedinice za vrijeme (h..Formiranje pojmova ostalih brojeva prve stotine.Izlomljena linija (crta) .Zna rimske brojeve od I do X . . GEOMETRIJA 2. . . ? i . .). . -U bližem i širem okruženju pronalazi linije.Brojevna linija (crta): 0. piramide i kupe . vunom. vrhovi). Površi (površine) i linije (crte) . kvadra. P rethodnici i sljedbenici brojeva iz prve stotice. . . -Jedinice za tečnost (l).P ravi jednostavne grafikone.Granica kruga kao zatvorena zakrivljena linija (crta). -Može imenovati sprave kojima se vrše mjerenja.Rješava jednostavne problemske zadatke koji se svode na rješavanje brojnog izraza.Uporeñuje i procjenjuje veličinu površi.Čita i piše brojeve do 100.Razlikuje vrste linija.. Ravne i zakrivljene površi. pronalaženje najkraćeg puta. bridovi.Koristi svakodnevne situacije za primjenu stečenih matematičkih znanja (odlazak u trgovinu. . KF). 3.. . . .Redni brojevi . .Uporeñivanje višekratnika broja 10 u prvoj stotini. .. .Rimske cifre od I do X. zapreminu i novac. masu.Predmet oblika kocke.. Brojanje (u oba smjera). 1.. .Formiranje pojmova višekratnika broja 10. 3. . vrijeme..).Sabiranje i oduzimanje višekratnika broja 10 u prvoj stotini. . .Uporeñivanje duži.Reda prirodne brojeve do 100. umanjitelj jednak umanjeniku.20. . vrijednost i vrijeme. . 2.Zna rješavati jednostavnije tekstualne zadatke u kojima se koriste mjerne jedinice i operacije sa njima... 100. Z naci: = . .Pravougaonik. Jedinice za dužinu (m) . -Pomoću različitih materijala izrañuje oblike i površine.Označava duž.. .P oima duž kao najkraće rastojanje izmeñu dvije tačke. 1. kocke. .Predmeti oblika valjka.P osmatranjem tijela prepoznaje i imenuje mnogouglove (trougao. . .Površi-granice predmeta. 99. komponenti. njeguje pozitivan odnos prema okolini i prirodi.Korištenje rednih brojeva. . -Uporeñivanje brojeva iz prve stotice . . 2.Linija (crta) kao granica površi (površine). površi i oblike. -Jedinice za novac (KM. kvadrat. Mjerenja i mjere -Mjerenje dužine.Sastavlja jednostavne brojne izraze koji odgovaraju tekstualnom zadatku.P rocjenjuje dužinu.Uočava i imenuje ravne i zakrivljene površi (gleda. . . 100. 30. .Razvija sposobnost korištenja jednostavnijeg matematičkog pribora.P repoznaje predmete iz životnog okruženja koji imaju sličnosti i različitosti sa geometrijskim oblicima. . Tačke kao granice linije (crte). . . tačke. pravougaonik) i precrtava ih.Vodi računa o ravnopravnoj zastupljenosti spolova u igrama i zaduženjima.P repoznaje i imenuje dotad naučene jedinice za dužinu.1.Brojevna linija (crta): 0100. . kvadrat i trougao kao zatvorene (proste) izlomljene linije. 80 .Vrednovanje svojih i tuñih stavova.Razvoj ekološke svijesti i pozitivnog odnosa prema spolovima. masu.Niz brojeva: 0. učenika.Odreñuje nepoznatu komponentu u jednostavnim tekstualnim zadacima. dodiruje). kvadra piramide (strane.2. . valjka. . 2. stečeno znanje (igre koncem. lopte i kupe.10. .Izračunava vrijednost izraza sa i bez zagrada. .2.Mjerenje mase.Svojstva razlike: nula kao umanjitelj. sklonosti za otkrivanje i istraživanje.Imenuje i razlikuje predmete po veličini.

. PONAŠANJE ⇒ ⇒ ⇒ 81 . sličnosti i razlike meñu njima koristi i opasnosti od biljnog i životinjskog svijeta iz bližeg okruženja opisati promjene na biljkama i životinjama u zavisnosti od godišnjeg doba o potrebi i načinu čuvanja zdravlja i prirodne sredine da su tijela sagrañena od tvari da tvari mogu biti u čvrstom. svojoj porodici. okolini i učenju ⇒ ⇒ ⇒ VRIJEDNOSTI. bitna svojstva živih bića.) i davati odgovore koristiti se neposrednim iskustvima koristiti odreñene kriterije za prikupljanje i zapisivanje podataka uz pomoć nastavnika razvijati plan istraživanja pratiti redoslijed uputstava pri istraživanju i mjerenju uz pomoć nastavnika procjenjivati relevantnost podataka i informacija praviti jednostavna poreñenja.. život i rad u porodici i mjestu i njihovim karakteristikama. pojava i procesa u prirodi i društvu pokazuju više samopouzdanja i odgovornosti.(3 časa sedmično. tvari. njegovom zdravlju i odnosu prema prirodi o tvarima (samo pojmovno) o zdravoj okolini ⇒ ⇒ ⇒ ⇒ ZNANJE ⇒ ⇒ ⇒ ⇒ ⇒ ⇒ ⇒ Razvijanje: ⇒ ⇒ ⇒ ⇒ ⇒ ⇒ ⇒ ⇒ kritičkog mišljenja sposobnosti planiranja provoñenja istraživanja izvoñenja mjerenja dobivanja i prezentovanja podataka razmatranja dokaza i procjenjivanja prenošenja informacija putem individualnog i timskog rada postavljati pitanja (Kako?. prema drugima. Šta bi se desilo ako . STAVOVI. 105 časova godišnje) Moja okolina CILJEVI I REZULTATI ODGOJNO-OBRAZOVNOG RADA PODRUČJA UČENJA CILJEVI Sticanje znanja: ⇒ o užoj i široj okolini i dešavanjima u njima OČEKIVANI REZULTATI / ISHODI UČENJA Učenici znaju: ⇒ ⇒ ⇒ da je škola organizovana zajednica učenika i nastavnika siguran put od kuće do škole povezanost i meñusobnu zavisnost ljudi. te uz pomoć nastavnika izvoditi poopćavanja i donositi odgovarajuće zaključke koristiti sopstvenu kreativnost i maštu za rješavanje jednostavnih praktičnih problema koristiti jednostavan naučni jezik za saopštavanje ideja i za imenovanje i opis živih bića. moja domovina i njeni državni simboli razlike izmeñu žive i nežive prirode. Zašto?. aktivniji su u nastavi nastoje poštivati različite stavove prepoznaju ulogu nauke za razumijevanje sredine u kojoj žive i za poboljšanje kvaliteta života ⇒ ⇒ ⇒ ⇒ ⇒ SPOSOBNOSTI I VJEŠTINE kroz: ⇒ traženje ideja i provoñenjem jednostavnih posmatranja i ogleda. svojstvima živih bića i meñusobnim odnosima i posebno o čovjeku. tečnom ili gasovitom stanju urediti školsku učionicu čuvati okolinu značaj čistog zraka i značaj boravka u prirodi za zdravlje ⇒ ⇒ živom svijetu. te poreñenjem svojih predviñanja sa stvarnim rezultatima ⇒ sistematiziranje znanja ⇒ prezentiranje postignutih rezultata Razvijanje pozitivnih vrijednosti i stavova: ⇒ prema sebi samima. raspravljati o tome šta se dešava i u kojim uvjetima.

ČIST ZRAK 2.3. 1. razvoja sposobnosti. BUDUĆNOST 2. sticanja vještina. U smislu toga predloženi model može poslužiti kao pomoć nastavniku. 2.3. Takoñer se šire znanja i u dijelu koji se bavi izučavanjem prirode. PUT OD KUĆE DO ŠKOLE 1. pažnju treba usmjeriti na znanje činjenica i koncepata koji nude učenicima. kroz sadržaje o čovjeku i njegovom odnosu prema prirodi. 1. te na znanje i razumijevanje prošlosti. Što se tiče sadržaja. U skladu s tim. kao toka vremena i dešavanja koje karakterišu meñusobna povezanost i odnosi. životu i radu ljudi. ZDRAVA OKOLINA 2. proučavanje prirode u njenom jedinstvu sa različitih aspekata.3. MOJE MJESTO I OKOLINA 1. PRAZNICI 1. SVA TIJELA SE SASTOJE OD TVARI 2. i u kontekstu toga.2. ČOVJEK I PRIRODA 2. mjestu življenja i njegovoj okolini. SREDINA U KOJOJ ŽIVIM 1.NASTAVNA PODRUČJA / TEME 1. u okviru koje se stiču osnovna znanja o tvarima (samo pojmovno) i «Zdrava okolina». 1. AGREGATNA STANJA TVARI 2. Date teme treba razraditi kroz kontekst pojava i procesa koji su učenicima interesantni. 2. 2. te uticaj na društvo i okolinu i korištenje metodologije aktivnog učenja. SADAŠNJOST. U ovom razredu šire se znanja o školi i porodici. ZNAČAJ BORAVKA U PRIRODI ZA ZDRAVLJE DIDAKTIČKO. u okviru koje se jača ekološka svijest učenika. njenu primjenu i korištenje. potrebno je voditi računa i o meñupredmetnoj korelaciji i planirati izradu zajedničkog školskog projekta.METODIČKE NAPOMENE Dominantno mjesto u programu imaju ciljevi i očekivani rezultati učenja u područjima znanja. te izučavanjem životinjskog i biljnog svijeta u bližem okruženju. 2. UREDIMO ŠKOLSKU UČIONICU 2.1. TVARI 2. 2. s kojima je tijesno povezan razvoj sposobnosti. 3. 2. 5. uzimajući u obzir razvoj nauke. 1. BILJKE I ŽIVOTINJE 2. ŠKOLA 1. razumljiva i izazovna objašnjenja o društvenim i prirodnim pojavama i procesima.3.3. MOJA PORODICA 1. sadašnjosti i budućnosti. PROŠLOST. kao domovini i državi. Novi sadržaji se odnose na znanje o Bosni i Hercegovini. 82 . ŽIVA BIĆA 2. 6. stavova i ponašanja. Novi sadržaj čine teme «Tvari ». 1. Ovakav izbor nastavnog gradiva i njegovo strukturiranje osiguravaju povezanost društvenih i prirodnih pojava i procesa. vrijednosti. PRIRODA 2. 4. Područje znanja čine sadržaji i procesi. od bitnog značaja za uvoñenje učenika u istraživački rad i razvoj naučnog mišljenja. 1.

Održavanje Higijena u školi. Školom Samostalno Život u školi. Ljudi imaju različita Razlikovanje broj pozivati fabrici. Poštivanje saobraćajnih znakova i propisa. ŠKOLA imenovanje. red) kojeg se svi u dodatnih izvora Ustroj škole. Organizacija praktičnih vježbi na ulici i raskrsnici.Drugi smo razred. škole. pomaganje i saradnja. Ponašanje u skladu sa kućnim redom i odjeljenjskim pravilima. već briga svih članova škole. prijevoza. čuvanje. zavičaju.Značaj znanja za život. Simuliranje saobraćajnih igara u učionici. Razvijanje svijesti o kulturi ponašanja u saobraćaju. Korištenje sigurnog puta od kuće do škole. Saradnja sa roditeljima i saobraćajnom policijom. izrada maketa i dr. svoja pravila Pronalaženje i ponašanja (kućni upotreba . pravila upotreba. vezana za grad Razgovor sa poslenicima o od zanimanja Ponašanje na njihovom zanimanju. pridržavati. Rješavanje jednostavnijih Ustupanje mjesta saobraćajnih situacija. I VJEŠTINE PONAŠANJE AKTIVNOST UČENIKA Prepoznavanje učenika i uposlenika u školi i njihovo 1. Procjenjivanje napretka učenika. Uprava škole. rukovodi direktor učenje. do škole. kućnom redu . Saradnja sa lokalnom zajednicom. Posjedovanje znanja o školi. Ispunjavanje domaćih zadataka. korištenje Siguran put od kuće Smanjena vidljivost trotoara. koristeći najsigurniji i najkraći put. posmatranje. SPOSOB NOSTI STAVOVI. Upućivanje učenika P rovoñenje discipline i higijene na različite izvore u školi. Učiti se mora časova. vozila. očuvanje Čišćenje okoliša. mašte i razvoj kreativnosti. usvajaju učeći i rasporedu . zanimanja ljudi u su isključivo brigadu. drugovima u razredu i šire. izvoñenje simulacija na kompjuteru. SREDINA U KOJOJ ŽIVIM Prepoznavanje elemenata saobraćajnica. diskutiranje.1. pitanja. podsticanje radoznalosti. u vozilima javnog prijevoza starijima i bolesnima.Školska pravila. Pozitivan stav o školi . interakcijskog prikupljanje informacija. bilježenje. prelaza (zebre). učenja. Motiviranje učenika za rad.. i uposlenicima u školi. hodnika) i okoline škole. P rikupljanje podataka o školi. Spremanje . crtanje. vezana za selo. predviñanje. školi moraju znanja. Posmatranje i procjenjivanje sigurnosti učenika u saobraćaju. . Svakom pravu prethode obaveze. Uključivanje roditelja i drugih uposlenika u školi u realizaciju programskih sadržaja. otpada.2. znanja. radeći. razvrstavanje životnog okoliša. raspoznavanje Korištenje saobraćajnih pješačkog Pravila ponašanja u znakova. učenicima/cama. crtanje. Osnovni Korištenje saobraćajni znaci u Vrste saobraćaja i sredstava javnog blizini škole. Osmišljavanje igara u učionici vezanih za saobraćaj.Upotreba i Svaka škola ima škole. raditi i boraviti.Kako učiti. diskutiranje.Udžbenici i redovno. 1. osmišljavanje igara i Saradnja. RAD I ZANIMANJA LJUDI Život i rad ljudi u mjestu (u gradu/na selu). kulturnim i javnim zanimanja. zanimanje. ocjenjivan je ) TEME ZNANJE VRIJEDNOSTI. dogovaranje. Svakodnevno ispunjavanje školskih obaveza. Značaj znanja za školske torbe i . higijene radnog U čistom radnom prostora prostoru je prijatnije (učionice. zanimanja koja vatrogasnu ustanovama. Razvijanje svijesti o pripadnosti školskoj zajednici. Kada i na koji P osjeta zanatskoj radionici. Učitelj/ica je koja su isključivo izletištima . policiju. PUT OD KUĆE DO ŠKOLE Samostalan i siguran dolazak u školu. Meñusobno komuniciranje. može biti opasna.PREDLOŽENI MODEL AKTIVNOSTI NASTAVNIKA (organizacija i me tode nastave i učenja. predviñanje. Komuniciranje sa razmjena iskustava. 1. Modeliranje. Planiranje. Z nanja se udžbenika po život. ponašanja u raznim prijevoznim sredstvima. 83 . Učestvovanje u saobraćaju. Ponašanje prema pribor. saobraćaju. Higijena nije obaveza samo pojedinaca. Razna prijevozna prepoznavanje i sredstva i njihova imenovanje. korištenje njenih resursa za potrebe nastave.

Poštovanje državnih i vjerskih praznika. Poštivanje pojedinaca i uvažavanje njihovih potreba. Neispravni kućanski aparati su opasni po život. Posmatranje i praćenje napretka učenika. Šira porodica. (na. Ono je smješteno u. Organiziranje njihovog obilježavanja u saradnji sa roditeljima i sredinom u kojoj se nalazi škola. himne BiH.. plakata. Ponašanje u kulturnim i javnim ustanovama. u gradu kulturne ustanove. okolini i državi. izletištima. podjela poslova u kući. roditelji pomažu djeci. Poštivanje praznika drugih naroda. 1. Prepoznavanje reljefa mjesta i okoline. Razlikovanje vozila policije i vatrogasne brigade od drugih vozila. brigade i policijske Pošta. Podsticanje razvoja radnih i higijenskih navika. PRAZNICI Šta slavimo. Uzajamni odnosi u porodici. Upućivanje čestitki. policijska stanice. pošte i Kulturne i javne škole su javne ustanove ustanove. Pisanje naziva države. uvažanje tradicije i vrijednosti. Poštivanje članova porodice. Voñenje intervjua sa uposlenicima. Pozitivan stav o čistom okolišu. Povezanost ljudi u mjestu i okolini. Pozitivan stav i Opisivanje i demostriranje mišljenje o aktivnosti u porodici. Predlaganje i rukovoñenje školskim projektom. himna. Izrada didaktičkih materijala. lokalni i školski. brojevi. privrednim objektima. zastava.5. izleta.. Izrada plakata sa važnijim telefonskim brojevima. Biti koristan član zajednice. Boravak u prirodi je Izletišta. ali i ljudi iz različitih država. ureñena izrada porodičnog stabla. Prepoznavanje pošte po znaku za poštu.U gradu se nalaze različite kulturne i javne ustanove. Planiranje. grb. Identifikacija praznika. Opisivanje načina proslave pojedinih praznika.. P rikupljanje podataka o svojoj Porodica je porodici. učešće u njihovoj proslavi. Organiziranje proslave roñendana. Kućanski aparati i namještaj. Bolnice. Djeca pomažu roditeljima. Razlikovanje namještaja od kućanskih aparata. kućnog reda. Uzajamno Prepoznavanje pomaganje ljudi. sebi. državni. Neki praznici su povezani sa borbom za odreñena prava. koristan za zdravlje Priroda se mora čuvati. roditelji se pomažu uzajamno. državnih simbola zastava. Pripremanje. U porodici svi na odreñeni način rade. vatrogasna brigada. Moja domovina je Bosna i Hercegovina. Bosne i Hercegovine. Moje mjesto se zove. Pozitivan stav i ljubav prema domovini. Imenovanje mjesta i njegov opis. poštivanje državnih simbola. njihova sistematizacija. Pozorište i kinu su Npr. Pozitivan stav o kulturi. državi. MOJE MJESTO I OKOLINA Važniji podaci o mjestu Reljef mjesta i okoline Moja zemlja se zove Bosna i Hercegovina Državni simboli Bosne i Hercegovine. Izrada kalendara praznika. čestitanje.4. organizacija posjeta kulturnim i javnim ustanovama. modela i njihovo prezentiranje.). MOJA PORODICA /OBITELJ Uža porodica. 84 . Preduzeća i drugi Funkcije vatrogasne privredni objekti. Sposobnost uočavanja opasnosti od neispravnih kućanskih aparata. P osjeta kulturnim i javnim ustanovama. njihovi postaja. učešće u porodici i samom prigodnim imitacionim igrama. uočavanje sličnosti i razlika.. Kako slavimo. Razlikovanje kulturnih od javnih ustanova. zajednica u kojoj se svako ponaša prema pravilima. Razumijevanje porodice kao krvno srodne grupe. grb i himna. Zašto slavimo. Učešće u aktivnostima na obilježavanju praznika. P rikupljanje i zapisivanje podataka o mjestu / okolini i domovini. Podjela poslova u porodici. Posjeta porodici. reljefa.. vjerski. Roñendan je dan kada smo roñeni. pripremanje i podsticanje učenika na kreativan i istraživački rad. Praznici mogu biti meñunarodni. Demonstriranje rukovanja kućanskim aparatima. tumačenje fotografija. 1. kulturnim i javnim ustanovama.. Osmišljavanje situacija za interaktivno učenje. Izrada mapa. Uočavanje povezanosti ljudi u mjestu. meñusobno se pomažu i doprinose njenoj sreći i uspjehu. Identifikacija i njegovanje odnosa u porodici.3. Njeni simboli Bosne prepoznavanje i Hercegovine. Uporeñivanje različitih porodica. 1.

Planiranje. 85 . Živa bića ne bi mogla živjeti bez nežive prirode. Živjeti u prirodi. Bilo je nekad: Život ljudi u prošlosti bio je drugačiji. izlaganje. Redovno održavanje lične higijene. Redovni odlasci ljekaru nam pomažu u otkrivanju i liječenju bolesti. za zdrav život važna je zdrava i čista sredina. pravljenje zbirki. historijskog kalendara Bilježenje. Odijevanje u skladu sa vremenskim prilikama i godišnjim dobima. Vrste čula. Redovno održavanje lične higijene. voñenje. sadašnjost. radnog i životnog prostora. Prepoznavanje današnjih dobara Čuvanje kao najvećeg kulturnonapretka historijskih čovjeka. Izbor prikladne odjeće i obuće. ali i sadašnjosti. sistematiziranje. Mala živa bića su Uspostavljanje veze izmeñu žive i nežive prirode. Motiviranje učenika na igre i sport. redovni odlasci ljekaru. gdje su boravili. hranu treba dobro sažvakati. živih bića od imaju svoja staništa. Pravilna ishrana je garant dobrog zdravlja. Izbor zdrave hrane. istraživanje. pripremanje.1. Odnos prema Razlikovanje prošlosti mora termina. ŽIVA BIĆA 2. Pravljenje plana rada kao kategorije budućnosti.1. stare i umiru. Pozitivan odnos prema mjestu i okolini. neke specifične karakteristike djevojčica. Procjenjivanje postignuća. porodicom. Redovnim vakcinisanjem štitimo naš organizam od zaraznih bolesti. meñusobno pomaganje i pomaganje starijima i slabijima. Kako se oblačimo. Prepoznavanje i opisivanje života ljudi u prošlosti i sadašnjosti. razred. Iduće godine ću biti 3. Praćenje zdravlja učenika. (kalendara prošlost ili kalendara pomaganje. razred. Zdravom ishranom i svakodnevnim tjelesnim vježbanjem živimo zdrav život. Vremenski termini. razlike i sličnosti izmeñu dječaka i djevojčica. pravilna upotreba hrane (pravilna ishrana. To je budućnost. Izrada kalendara. traka. Uvažavanje suprotnog spola. PROŠLOST. kako su se hranili. ponašanje u skladu s prema okruženju. P raktična upotreba sredstava za ličnu higijenu. izlaganje. pravilno korištenje. imenovanje sredstava za ličnu i drugu higijenu. zaključivanje. života).1. Njegovanje i čuvanje prirodne pravilnog odnosa sredine. Saradnja sa lokalnom zajednicom. opisivanje P rikupljanje. sastavljanje odgovarajuće liste. Čuvanje čula Pozitivan odnos prema prirodi. redovna ishrana). sortiranje. Razlikovanje rastu.6. 2. čime su se ljudi prevozili. SADAŠNJOST. higijene prostora u kojem boravimo i radimo i higijene okoline. edukativnih i didaktičkih materijala. B ILJKE I ŽIVOTINJE Živa bića i njihova staništa Živa bića su povezana meñu Živa bića se rañaju. PRIRODA 2. Stariji sam jednu godinu Moje mjesto danas Prisjećanje na značajne dogañaje iz života. Intervjuiranje. ilustracija.1. To je sadašnjost. ljubav prema životinjama. Odabiranje i upotreba zdrave hrane. šta su radili. Održavanje lične higijene. sistematiziranje. I mi smo dio prošlosti. P ravljenje trake vremena. promjene u prirodi. budućnost. nežive prirode. godišnjim dobima. biti pozitivan. 2. kako su se djeca u prošlosti igrala. Čistoća je pola zdravlja. spomenika. na proteklu školsku godinu. razgovor. izvoñenje zaključaka. Izrada jelovnika i postavljanje i raspremanje stola. Sada je : Drugi sam razred. Razlikovanje i imenovanje pojedinih dijelova tijela. ČOVJEK I PRIRODA Dijelovi tijela Čuvanje zdravlja Svijest o mom tijelu Higijena Sredstva za higijenu Ishrana Odijevanje Čula Odnos prema prirodi Glavni dijelovi tijela. Razvoj ekološke svijesti. BUDUĆNOST Važni dogañaji iz mog života.1. podsticanje. Razvijanje interesovanja i poželjnih navika učenika. ne jesti previše. prikupljanje. Težnja ka boljitku.2. P risjećanje. To je prošlost. uporeñivanje. Korištenje čula u procesu saznanja i svakodnevnom životu. prošlost. Važan dogañaj u životu djeteta je roñendan i polazak u školu. korištenje sredstava za ličnu higijenu. Sada sam 2. vakcinisanje. Imenovanje raznovrsne hrane i razlikovanje zdrave od nezdrave hrane.

zajednice. Pripremanje i rukovoñenje izvoñenja učeničkih istraživačkih ogleda. (naročito herbicida. životinje. gmizavci.. korisne i zato ih uzgajamo. biljnom i Uočavanje Životinje kote Opisivanje životinjskom promjena na mlade. životinja iz toplota. Organiziranje posjeta poljoprivrednom dobru / botaničkoj bašti/ zoološkom vrtu i dr. čvrstom. a ljudi se potomstva kod životinjama u rañaju. TVARI Sva tijela se sastoje Tijela se sastoje od Tijela se sastoje Svjesnost o od tvari. interaktivno učenje. potrebna Razvijanje životinja i biljaka. Zdrava od onih koje se «Ko voli ljubimci. Izvoñenje različitih ogleda sa vodom. pesticida i Uočavanje domaćih). hrana je hrana koja hrane mesom. kućni ishrana. za Bez svjetlosti. Upoznavanje sa drugim primjerima agregatnog stanja. životinje voli i mladunčad se proizvodi bez ljude». 86 . Značaj boravka u prirodi za zdravlje. Aktivno učešće u ekološkim aktivnostima odjeljenja. u grupi. od tvari. voda i pozitivnog vrste i održavanje. P osmatranje. škole. Izrada zidnih panoa. predviñanje. Organizacija akcija očuvanja zdrave okoline. vode život biljaka i i toplote ne bi bilo životinja je Nastanak i rast života. tečnom ili različitih gasovitom stanju. odnosa prema okruženja.sobom i sa neživom prirodom Velika i mala živa bića Promjene žive i nežive prirode. Znaju značaj čistog zraka i značaj boravka u prirodi za zdravlje. Uočavanje Uočavanje koristi i promjena na opasnosti od biljnog biljkama i i životinjskog svijeta životinjama i iz bližeg okruženja. Uzgajanje cvijeća i povrća. Opisivanje života biljaka i životinja. Divlje životinje i njihovi mladunci.2. Agregatna stanja Tvari mogu biti u Uočavanje tvari. bubice. Čist zrak. plakata i drugog obrazovnog materijala. Saradnja sa lokalnom zajednicom i porodicom učenika. drugih hemijskih sličnosti i razlika sredstava. U različita godišnja doba se dešavaju Razlikovanje različite promjene u dijelova različitih prirodi. agregatnom stanju tvari. zbirki materijala iz prirode. Čuvaju zdravu okolinu. životinja. mesom (svaštojedi). istraživanju iskustveno učenje. podsticanje i rukovoñenje u P omaganje. Pomaganje učenicima u izradi kalendara. (podzemni i Biljke i životinje su nadzemni dio). Razlikovanje biljnog i Za zdrav život životinja koje se životinjskog Domaće i divlje potrebna je zdrava hrane biljkama svijeta. Znaju urediti školsku učionicu. 2. i razmnožavanje svijesti i svijesti mesom (mesojedi) biljaka. Pozitivan stav o zdravoj okolini. Ponašanje u skladu sa zdravom okolinom. promjena. ptice se legu nastanka svijetu. otkrivanje životnih procese Domaće životinje i kod biljaka i njihovi mladunci. izmeñu pojedinih biljaka. ZDRAVA OKOLINA Uredimo školsku učionicu. različitih različita godišnja Životinje se hrane životinjskih vrsta Razvoj ekološke doba. biljkama i iz jaja. Izvoñenje ogleda samostalno ili pripremanje. agregatnih stanja tvari.3. Znaju čuvati okolinu. životinjskog i biljnog svijeta. a velika živa bića su divlje i domaće životinje i čovjek. o korisnosti Koristi od biljaka i ili i biljkama i postojanja životinja. Imenovanje biljaka i svjetlost. 2. Planiranje. briga o kućnim ljubimcima. biljkama (biljojedi). životinja. na biljkama biljaka i životinjama. tvari.

S istematiziranjem muzičkih znanja.Koristiti prethodna iskustva u pjevanju i sviranju i jednostavne muzičke termine.Aktivne interakcije sa okruženjem: kroz pjevanje i sviranje. tempa i dinamike. .P rezentiranjem postignutih rezultata i aktivnim pozitivnim odnosom na koncertima. . muzičke igre. dikciji i artikulaciji.Prepoznaje zvučne odnose po visini.P rezentiranja.Iskazuje želju i potrebu za posjećivanjem koncerata.Često traži i/ili sluša muziku i pjeva i sam i sa . ritma. . CILJEVI OČEKIVANI REZULTATI UČENJA Uče nici bi tre bali imati znanje i razumijevanje : . -O učenju muziciranja kao cjeloživotnom procesu. horu. . . bilježenja.Izražava odgovornost za kvalitetno sviranje u -Porodici kao grupi.P osmatranja. truba. interakciji (rad u velikim i malim grupama. . učenika za muzikom u životu.P repoznaje muzičke instrumente: ritmičke i melodijske C.Razvijanje trajnih interesa i ljubavi prema muzici projekti. PONAŠANJE 87 . .Pokazuje sve više samopouzdanja u pjevanju. instrumenata).Skladno i ritmički povezano kretanje uz muziku: izražavanje karaktera. . improvizaciju. . orkestru. Razvijanje pozitivnih vrijednosti i stavova: . . u čemu učenik pokazuje sve veću samostalnost. .Postavljati pitanja kad se nañe pred novim muzičkim zadatkom. . istraživanja zvučnih boja i izradi kako bi ona postala trajna potreba djece. . boji.O značaju muzike u životu djeteta.Osluškivati i ispravljati greške u pjevanju prema uputstvu nastavnika. . interpretacije.Da bez tačnog pjevanja nema lijepog zajedničkog muziciranja u horu. . . . violina. . iznositi svoje mišljenje i ideje. . .Doživljava i izvodi mjeru (dobe) i ritam brojalica.Pratiti redoslijed uputstava i pravila muzičke igre. STAVOVI. te karakter djela.Poštuje muziciranje i stavove drugih.Razvijanje ljubavi prema muzičkoj i kulturnoj . sredini u kojoj živi.Koristiti odreñene kriterije za izvoñenje i/ili procjenu slušanog djela. grafički prikaz i notni zapis.Da je znanje sviranja na instrumentima značajno radi muziciranja u orkestru. . školi. dinamici i tempu.Muzičke memorije.Učešće sa zadovoljstvom i veći doprinos u baštini BiH.Prepoznaje i razumije trajanje četvrtinki i osminki.O instrumentima i odnosima meñu njima.O muzici. sviranje na osnovu partitura u slikama (sa simbolima). izvoñenje ritma brojalice.Improvizirati samostalno maštovito i originalno. Razvijanje muzičke sposobnosti i vještine: .Pokazuje odgovornost za zajedničko pjevanje u -Prema sebi kao pjeva ču i svira ču. flauta.Samostalno sviranje na ritmičkim i početno sviranje na melodijskim instrumentima (metalofon i ksilofon). SPOSOBNOSTI I VJEŠTINE VRIJEDNOSTI. u paru. . . tačnoj intonaciji. muzičkoscenske igre i improvizaciju.Muzička/glazbena kultura (2 časa sedmično. .Upoznaje četvrtinku i osminke kroz izgovor slogova. razredu kao horu ili /i orkestru. njenim svojstvima i osobinama tona. . njihovom značaju u igri. razvijanje emocionalne i estetske drugom djecom. trajanju.P ostavljanju glasa. klavir i druge).Prepoznaje ulogu muzike u okruženju: porodici. što ukazuje na narastanje potrebe osjetljivosti djeteta na kvalitet muzike. gitara. 70 časova godišnje) CILJEVI I REZULTATI ODGOJNO-OBRAZOVNOG RADA PODRUČJA UČENJA Sticanje znanja o: .P ravilnoj interpretaciji pjesme u odgovarajućem tempu i dinamici.Samostalnije sviranje kao pratnja pjevanju. . . .Uz pomoć nastavnika praviti jednostavna poreñenja o interpretaciji učenika. predviñanjem odreñenih rezultata. .Prepoznaje razlike izmeñu zvukova neodreñene i odreñene visine i koristi ih u improvizaciji.Orffa i orkestarske (harmonika. ZNANJE . . .Nadalje. . .

slobodniju improvizaciju. Usvajanje muzičkih pojmova kojih u muzici ima mnogo treba da teče postupno nakon doživljaja muzike. Djecu učiti da sa sve većom tačnošću zapažaju i odreñuju karakter kompozicije. U oblasti dječijeg stvaralaštva u drugom razredu. Učenici u toku godine treba da nauče najmanje 10 muzičkih igara koje uključuju pokret. kao i pokretom jer se time podstiče njihova kreativnost. Neophodno je napomenuti da gradivo iz muzičke kulture u sebi ima elemente koji prirodno pomažu i podržavaju savlañivanje i ostalih sadržaja u drugom razredu. Kako spadaju u dječiju igru. Predložene brojalice imaju različit sadržaj (neke su iz kategorije „iracionalnih“). učenike treba uputiti na sigurnije i samostalnije praćenje pjevanja.kolektivnu. Slušanjem upoznati najmanje 15 kompozicija. ali i tradicionalno dječije stvaralaštvo imaju veliki značaj u razvoju muzikalnosti djeteta najmlañe dobi. složeniji ritam i metriku u odnosu na prvi razred. Podsticati djecu da izmišljaju priče ili naslikaju seriju slika koje će sada znatno samostalnije sami moći uz pomoć instrumenata «oživjeti». kao i učešće sa zadovoljstvom i većim interesom u muzičkim dramatizacijama. priručnih i improviziranih instrumenata. opsega muzičke memorije i tačnog izvoñenja ritma i metrike kroz brojalice i muzičke igre. formu kompozicije. Predložene pjesme za drugi razred odgovaraju opsegu dječijeg glasa. Predložene pjesme u drugom razredu imaju različit sadržajem koji. život u prirodi. 88 . U toku godine treba obraditi najmanje 15 pjesama pjevanjem i sviranjem. muzičke instrumente. Nakon doživljaja pjesme djeca je uče pjevati slušajući nastavnika. pa su u razvoju djeteta u ovoj oblasti od neprocjenjivog značaja. Najvažnije je raditi dalje na poboljšanju kvaliteta pjevanja. tačnosti intonacije. tapkanje.STRUKTURA SADRŽAJA PJEVANJE I SVIRANJE II MUZIČKE/ GLAZBENE IGRE III BROJALICE IV SLUŠANJE MUZIKE V DJEČIJE STVARALAŠTVO DIDAKTIČKO-METODIČKE NAPOMENE Uz neophodno uvažavanje nivoa postignuća svakog pojedinog učenika. izvoñače i sastave. poskakivanje s plesnim elementima. individualnu i u paru (komunikacija putem dijaloga). Ovo područje u nastavnom predmetu ima velike mogućnosti za upoznavanje muzičke umjetnosti i muzičke literature iz svijeta. grupnu. Razlike meñu učenicima bit će u skladu s razlikama u samom startu i dinamici napredovanja u usvajanju znanja i vještina. pored ostalog podražava i razne radove. U toku godine treba naučiti 15 brojalica. Igre i narodna kola. što će biti jednostavno jer ih djeca kao dio svakodnevne igre zaista vole. koja se sastoje iz osnovnih pokreta: hodanje. nenametljivo i bez opterećenja muzičkom terminologijom koja je za djecu ove dobi apstraktnog karaktera. U toku godine treba uraditi nekoliko ovakvih muzičkih dramatizacija. okreti. kao i uz upotrebu lutke koja pjeva i govori. uz korištenje Orffovog dječijeg instrumentarija. te razvoju muzičkih sposobnosti tokom razreda. pomaže i tjelesnom odgoju i upoznavanju narodne muzičke tradicije. U razrednoj nastavi težište je na umjetničko-doživljajnoj komponenti. u drugom razredu treba dalje raditi na ostvarivanju postavljenih muzičkih odgojno-obrazovnih ciljeva posredstvom navedenih programskih sadržaja. tempo i dinamiku izvoñenja. pa je i korelacija sa drugim predmetima sasvim prirodna. narodne običaje i drugo. te raznih kretnji ruku. po sadržaju i karakteru interesantne su i bliske djeci ovog uzrasta. koji pjeva uz pratnju melodijskog instrumenta (klavir ili sintisajzer). a u funkciji razvoju pozitivnih interesa i stavova prema muzičkim vrednotama. I nadalje podsticati djecu da svoje zapažanje i doživljaje izraze opisno ili likovno. pljeskanje. Koreografije okretnih igara u takvim slučajevima i narodnih kola mogu imati utvrñene figure i kretnje. Zato im nastavnik u drugom razredu treba posvetiti dužnu pažnju.

Samostalno izvodi zadane pokrete. 10. čvorak . Berem. STAVOVI. posebno trradicionalne igre. Milošević) II MUZIČKE/ GLAZBENE IGRE . Korać i Lj. Korunović) 6. . PONAŠANJE AKTIVNOS T UČ ENIKA AKTIVNOSTI NASTAVNIKA (O RGANIZACIJA I METO D E NAS T AVE I UČENJA. A.Opisivanje pokretima odreñenih dogañaja u prirodi (život u prirodi. Vučer) 4.Redovno učešće u pjevanju i sviranju i u raznim prilikama: nastava. artikulacija.P rikladne igre u učionici. Čestitka majčica (Franjo Barić. razgovara i upućuje ih na izvore znanja.Samostalno igra u kolu i .Poznaje i pjevanju i koristi Orffove sviranju. A u. Pačiji ples koreografiju. priredbe. . Robert Grubišić. ñački valcer (Nikola Hercigonja) 28. K iša pada trava raste 25. . primjenjuje 9. Stojanov) 2. Begić) 8. instrumente i kombinira ih sa priručnim. Dok mjesec sja (J. Uspavanka 19. Razgranala grana jorgovana 23. kao pojedinac ili dio grupe.Rukovodi. stvara pozitivnu sliku i razvija svijest o značaju svakog pojedinca u horu i potrebi uklapanja svog glasa u skupno muziciranje. . .Razvijanje svijesti o kolima kao muzičkom stvaralaštvu sa utvrñenom pravilima (koreografija). .Razumije. demonstrira i usmjerava u pravcu interesa i mogućnosti. 2. B osno moja.Interakcija u improvizaciji. pomaže.Rukovodi aktivnostima i motivira rad učenika. dikcija) koja dovode do kvalitetnijeg muziciranja kolektiva. Jesenska 29. . Najljepša mama na svijetu (hor Kolibri) 20.Izrada od različitih materijala . izleti. ritam (duge i kratke slogove). .P repoznaje pjesmice.Osmišljava. narodna koristi ih u igri. D jeca su vojska najjača (stihovi V. Blistaj.P rihvata i narodna. Ruku meni bato daj (Njemačka) 5. Imamo učiteljicu za čistu peticu (Senad Bostandžić stihovi Mirsad Bećirbašić) 15.Vodi aktivnosti učenika. K olanje (okolica Sarajeva). Tašun. . . 8. .P jeva i svira Orffove instrumente samostalnije i sa više povjerenja u sebe. . . S pavaj.P repoznaje 6. . Saonice male Sanje (J. vrtu van škole. PJEVANJE I SVIRANJE Izbor: 1. zajedničko i pojedinačno izvoñenje pokreta uz pjevanje.P ovezuje ritam pjesmice sa pokretom.Uviña da pjevanje treba najviše vježbati. iš igre i kola.P ravilno izvodi . pokretom i pjevanjem. V išnjičica rod rodila 24. Iš.P osmatra i prati učenika u radu -Direktno učešće sa učenicima u igrama i kolu. . kuća. Čvorak. . Ja kupih jednu koku malu dinamiku i (Jajce). narodni običaji). .Ulaže veliki trud da usaglasi pjevanje i sviranje sa grupom i kolektivom. sviranje i improvizaciju. razredu.P rati i procjenjuje njihova .Milić) 21.Traži. tro i četverodijelnu) tezu i arzu. Ršumović) 22. pokazuje. . Strina rodo . doprinoseći boljem zvuku. Josip Kaplan) 26.Modeliranje narodnih nošnji prema originalu ili fotografijama. Kaplan) 7. što je škola zgodna 27. P jesma o konjiću Božidar Stančić 11. R oñendan u Š umi (R. 89 . . Braću ne donose rode (A. S pavaj sine (Mostar).Samostalno snalaženje u sviranju kao pratnji pjesmi. Jesenska (J. u porodici. Mak oznake za 7. priprema i organizira igre u učionici. . Batist Lily) 3.Kroz pjevanje. .Osluškuje.Samostalno pjeva i igra. imenuje i korigira greške u .P repoznaje i 3. upućuje. Mali. . . . pjevanje i sviranje u interakciji i učenje. prihvata i poštuje pravila pjevanja (intonacija. u ñiñali beši (Srebrenica). uspavanka 18. .Razvijanje mišljenja da je pokret važan u plesu i kolu. sarañuje sa drugima. Hodžić-stihovi Nasiha Kapidžić-Hadžić) 13. OCJENJIVANJ E ) I.Komunicira sa djecom. uporeñuje i koriguje vlastito pjevanje i sviranje.P redlaganje muzičke igre za priredbe. . nina. prihvata i pruža pomoć. Zavičaju moj (M.Podsticanje kreativnosti igrom. .P rihvata korekcije i . .Čuvanje školskih muzičkih instrumenata. .Raspoznavanje pojedine muzičke znakove u notnom zapisu (dinamika. B'jela roda (S. Stupa (okolica Mostara) narodno pravila muzičke kolo igre. . . u školskom dvorištu. muziciranje u razredu. razvija osjet za: mjeru (dvo. u muziciranjem poreñenju sa pokazuje da muziku rezultatima u prvom doživljava i cijeni. kao i za upoznavanje muzičke baštine BiH. Mozart) 10.RAZRADA SADRŽAJA (TABELA) SADRŽAJ ZNANJ E I RAZUMIJEVANJ E SPOS OBNOS TI VRIJ EDNOS TI. radovi. grupnom i individualnom muziciranju. . narodna 16.P raktičan rad u razredu. blistaj zvijezdo mala (W.Kroz muzičke zadatke razvijanje svijesti o obavezama i njihovom ispunjavanju. Dječiji snovi (Refik Hodžić -stihovi V.Osmišljava prigodne muzičke igre za bolje učenje u školi. . N ina. prihvatanje i ponašanje u skladu sa pravilima muzičke igre u svim prilikama.P onašanjem i individualna učestalim postignuća. Visibaba (S. berem grožñe imenuje pojedine 4. iš. .Razumije.Muzicira shvata da će tako samoinicijativno biti ljepše i bez podsticaja. izrada vlastitih improviziranih instrumenata i njihova upotreba u skladu sa zadacima pjesme odnosno brojalice. note: duge i kratke). Korunović) 12. . bijela golubica (Krčevina-Vareš). odnosno prati Izbor: datu 1.Samostalno predlaže i nove pokrete koji su prihvatljivi.Održavanje instrumenata i njihovo odreñeno mjesto. 5. . Mrav (A. . tašun tanana (Sarajevo). R odila se nota (Melisa Ibrahimbegović-Salihović) 14. tempo i dinamiku.Procjenjuje sebe. . brojalice i muzičke igre. Kiša pada (Nada Ludvig -Pečar) 9. . uspavanka 17. Dano.P omaže djeci u kolektivnom.

samosvijest. . odbrojavanjem . svira prema notni zapis poigrava se i pravilima i odreñuje duge i kombinira ih. digin disin (Valjevac. pomaže. . Ljulja.Samostalno . razvijanje kreativnosti i radnih i kulturnih navika kod učenika.Učlanjenje u ritmičku i/ili folklornu sekciju.Vodi i usmjerava aktivnosti učenika. . Trči zeko kroz šumicu 8. nastavnika). uči . Ivin voz 14. Ja sam ja 6.Skupljanje i zapisivanje brojalica. . Imamo učiteljicu za čist peticu 19.Razvijanje osjećaja za mjeru.Izabrati po zvuku najsličnije Orffovim i napraviti stalnu razrednu izložbu. izražavanju. . .P rigodne igre uloge članova porodice u izradi instrumenata.P rocjena interesovanja i napretka učenika.Tačno izvodi na instrumentu.Prepoznavanje zajedničku igru.S lušanjem i sviranjem na zajednica: svako gledanjem u instrumentima. H odavka (Sarajevo i okolina) 12. Jedan dodan. sortiranje i izvoñenje zaključaka o dječijoj igri. P išem. . (slogove teksta). kratki slogovi). .P okazuje i demonstrira izvoñenje i sviranje. . . Tri su mace skakale 12.P ravilno izvodi . 14.Osmišljava prigodne muzičke igre za interaktivno učenje.Rukovodi. Golub s krova guče 2. izvoñenje ritma kao brojalice porodica i ureñena . K išobran za dvoje 18.P onavlja i . Sage se mlada do zemlje (Livno) 13. iskustvima. III BROJALICE l. ljulja. . Jedna vrana gakala 7. diskusije.P ravilno korača mjeru i ritam druge i jača njegova u ritmu. ten. ljuške 10. . fotografija.Izražava kretnjama šta muzika sugeriše.Razvijanje . menci. . tri 4.P rati i izvodi uočavanje pokrete u mjeri i sličnosti i ritmu (dugi i razlika.Razvijanje pozitivnog mišljenja o brojalici kao maštovitoj igri koja razvija osjećaj pripadnosti grupi. ritam na ranije naučene . G.S likanje instrumenata i prezentacija crteža. . skandiranjem. zaslužuje kratke note . tini 3. u učionici. Pliva patka preko Save 9.Reprodukuje ritam . .Slobodno i organizirano kretanje u prostoru. E nci. En. na kamenci (Jezero.Orffov orkestar teksta. tekstom i bez .Razvijanje svijesti o kulturi ponašanja na koncertima i nastupima folklornih ansambala. C ica maca plakala 11. .Pokazati je ritmičkom brojalice na drugarima i radovati instrumentu po osnovu ritma bez se novim uzoru (na teksta zajedničkim osnovu primjera (zagonetka).Poreñenja nota razumije pokrete i trajanja prema brojalice.Pamtiti i donositi u razred nove brojalice za .Izvoditi zapise napravljenim instrumentima. Pužu. . mužu 5. upućuje koordinira rad u ovom području. usvaja ih sa više sigurnosti. M uzikaš .11. Jajce) 17. P ada snijeg (Zvjezdice) 15. .U saradnji sa roditeljima organizira praktične vježbe i odlazak na probu u KUD. Saonice male sanje igru odnosno kolo. -crtanje (slikanje) narodnih nošnji. . slogovima riječi brojalice. pišem petnaeest. .Izrada zidnog panoa sa zapisima. . pokazuje simulacije na kompjuteru.Vakuf) 16.P repoznaje pojedine tradicionalne nošnje. . Jen.Rasprave o ponašanju u pojedinim situacijama na koncertu.P repoznaje rukom i u koloni kreativnosti i mašte ranije obrañene (stupanje u ritmičkom brojalice sa nogama). Ide maca oko tebe 13. ritam i izražavanje muzičkog djela. 90 . . razlike izmeñu odreñenih i neodreñenih zvukova.Uočavanje poštovanje. U maloga svica 15. dva.

Učenik se u „crtežu“ bori i troši. Sadržaji na temu praznici. Imenovanje i korištenje osnovnih i neutralnih boja-akvarel. opisnim prostorom i psihološkom proporcijom. škole. isprekidana. “piše“ i briše.. reljefa i kipa. dijete svoj svijet gleda svojim očima.. tuguje i raduje se. u subjektu. vertikalna i kosa. drvo. zato se učenicima nudi njihov crtež i umjetnost kao estetska inspiracija. gubi i dobiva. 70 časova godišnje) CILJEVI I REZULTATI ODGOJNO-OBRAZOVNOG RADA SADRŽAJI U „CRTEŽU“ Za svaki navedeni sadržaj neophodno je da nastavnik formuliše: 1.(2 časa sedmično. crta svojim rukama. Motiv 6. Unutarnji sadržaji: šta sanjam. Korištenje osnovnih grafičkih prirodnih otisaka. Sadržaji iz prirode i godišnjih doba.. Dijete crta i govori. Komunicira sa sobom i okolinom. Inspiracije iz primijenjenih i likovnih umjetnosti. cik-cak. pastel. razvija maštu. da sam ja . Sadržaji iz sporta. Izražavanje simboličkim bojama. koji ne liči ni na koji drugi „crtež“. Priča o onome šta se pojavljuje u crtežu i umjetnosti. glina. flomaster. Zadovoljava svoju radoznalost. zgrade i gradnje... Toliko se dijete srodi sa crtežom da ono crtež crta iz crteža. nov i svjež. oduzima i dodaje. Kreativan crtež je plod „sanjarenja na javi“ u koju učenik unosi svu svoju energiju. Likovni problem 4. tempera. doživljava svojim srcem. Likovna kultura 91 . proizvod je talenta. a mišljenje dodaje šta je to. Korištenje raznovrsnih linija: kriva i prava. KREATIVAN CRTEŽ Treba njegovati subjektivan crtež. Kreativan crtež je snažan.. lutkarska predstava. sažeta i rasuta. brz. a subjekt u crtežu i umjetnosti. On je originalan. mit. roñendani. Likovni element 3. zagonetka i odgonetka. ploha i volumen i njihovih regulatora: simetrija. vertikalna i kosa. basna. slike. Prepoznavanje i usavršavanje likovnih formi: crteža.. legenda. porodice. U realizaciju su uključena sva čula. U „crtežu“ učenik projicira sebe. ulice. Analizira svoj „crtež“ i crteže svojih vršnjaka. Ljepota se osjeća. boja. Osjećanje kaže da nešto postoji. šta ću biti kad porastem. kolaž. papir. Strip inspirisan crtanim filmom. kompozicija. dramski i lirski. Likovno sredstvo 5. Uočavanje kompozicije: vodoravna. Likovnu formu pretače u verbalnu priču. olovke u boji. Likovnu formu Sadržaji iz života učenika. mozaik. LIKOVNE FORME Izražavanje osnovnim likovnim elementima: linija. te kiparskih materijala: plastelin. piramidalna i kružna. individualan. grafike. horizontalna. igrokazom.. Otkriva asocijacije i izmišlja. Likovno područje 2. plijeni pažnju. KOMUNIKACIJA I OTVARANJE UČENIKA Dijete komunicira sa sadržajem u svom crtežu.. Ilustracije: bajka. kolorizam i ritam.. okoline.. misli svojom glavom. čega se plašim.

književnosti za djecu i likovnih umjetnosti. likovno. ulice. mit. da time obogate sadržaje iz života. Likovna i primijenjena umjetnost kao inspiracija Posmatranje originalnih umjetničkih djela na izložbama. društvo vršnjaka. Rad prema tekstu-ilustracija i inspiracija Nastavniku se prepušta izbor sadržaja koji se odnose na legende. simboličku. da se učenici uspješno služe osnovnim i neutralnim bojama. video i dr. Legende treba da su povezane sa lokalnom zajednicom. .Da učenici vole «crtati» i da vole gledati umjetnost. po direktnom posmatranju. reprodukcija u knjigama i udžbenicima.Da učenici u crtežu kritikuju i hvale. godine. 92 . Učenicima se nudi umjetnost kao inspiracija za vlastiti subjektivni crtež.Da učenici u «crtežu» i umjetnosti prepoznaju vodoravnu. sa više asocijacija.. . već stvaranje. okoline. . reljef i kip. Rad po direktnom posmatranju Posmatranje prirode života i rada. ilustracije i inspiracije: po sjećanju. .Da učenici proširuju svoja osjećanja i znanja o «crtežu» i umjetnosti.Da učenici prihvaćaju kako «crtež» i umjetnost nije oponašanje. .Da prepoznaju simboličku umjetnost iz «djetinjstva čovječanstva» blisku svome «crtežu». kosu i kružnu kompoziciju. motive. radu prema tekstu-ilustracija i strip. porodice. XIV zimske olimpijske igre u Sarajevu 1984. .Da je. analiziraju: sadržaj. PROGRAMSKI SADRŽAJI Iz prošlosti. kao što vole uopće slike iz kojih uče: . vertikalnu. legenda. . porodice i «crteža». animiranih filmova i stripa. sliku.Da u «crtežu» i umjetnosti. a ne objektivnu proporciju. . šta ću biti kad porastem. radu po mašti. te toplim i hladnim…. škole. inspiracijom iz likovnih i primijenjenih umjetnosti. sadašnjosti i budućnosti Učenici drugog razreda treba da nastave sa praksom i teorijom koju su započeli u prvom razredu. basna. a ne lokalnu boju. čega se plašim. odgonetka i zagonetka. posebno shematsko-simboličke faze «crteža» učenika. Bajka. te ilustracije iz književnosti za djecu i junaka crtanih. a potom likovno izražavanje. doživljavanja svim čulima i misaonim kategorijama. Rad po sjećanju Doživljaji iz života djeteta. učenika.. folija. estetsko i tehničko. Razvijanje kod djeteta posmatranja i zapažanja svega što se nalazi u njegovom okruženju.OČEKIVANI REZULTATI / ISHODI UČENJA . Rad po mašti Šta sanjam.Da prihvaćaju kako je u «crtežu» i umjetnosti podjednako prisutan sadržaj i forma. da u svom „crtežu“ obrañuju teme. porodice. priča i izreka. Ugodni i neugodni dogañaji. .Da učenici njeguju emotivnu. škole.Da je «crtež» i umjetnost uzajamna igra izmeñu viñenja i mišljenja. te subjektivni doživljaj-sjećanje. uz nastavnikovo poznavanje umjetnosti i društva. . logično očekivati pozitivne likovne rezultate.Da učenici malo po malo usvajaju osnovnu likovnu terminologiju. da sam ja učiteljica.

dok ona žele da «crtaju». Crtež našeg uzrasta je u usponu. gradeći likovne regulatore: a-simetriju. ploha. nije kriva ni škola ni učitelj niti nastavnik. na svoj način imenovati ono što je u domenu percepcije. metalno pero. kreda. temperu. usavršavati i kombinirati dekorativni rad s grafikom korištenjem likovnih elemenata: linija. u osmom i devetom razredu saopćavaju «da ne znaju». Ta činjenica predmet Likovnu kulturu čini specifičnom. a da se ta želja u devetom razredu prirodno gasi. Koristiti prirodne otiske upotrebom osnovnih boja. Dijete će u skladu s vlastitom percepcijom i recepcijom izraziti doživljaj. kao što ih proñe djetinjstvo.LIKOVNI JEZIK ILI FORMA U drugom razredu učenici treba da prošire osjećanje i znanja o likovnim elementima: crta. Crtanje Dalje usavršavati upotrebu crtačkih tehnika: grafitna i hemijska olovka. Zato. Slikanje Usavršavati tehniku slikanja koristeći akvarel. ornamenti i arabeske. Dekorativni rad podrazumijeva ukrašavanje upotrebnih predmeta: ukrasi. flomaster. Na taj način učenici upoznaju simboličke likovne i primijenjene umjetnosti. iako nastavnik uvijek od učenika zahtijeva maksimum. što duže budu djeca.. te regulatora: ritam i simetrija. A što učenici kada odrastu prestaju «crtati». kredu. na neki način. flomaster. kroz koju prolazi ovaj uzrast. šarene i neutralne boje. likovnom. Tome treba dodati i slijedeće: iako se spoznaja može razviti po nekoj odreñenoj metodi i bez svijesti o njoj. ugljen. Prostorno-plastično oblikovanje: reljef. simboličke. kao što bi to moglo da se primijeni za dječiji «crtež». kip i zgrada Razvijati i dalje sposobnosti modelovanja i grañenja kod djece. gvaš. u Likovnoj kulturi nisu. te on tako ne liči ni na jedan drugi predmet. pastele. Vizuelno-estetsko procjenjivanje Pri doživljaju „crteža“ i umjetnosti učenici postepeno upoznaju likovnu terminologiju i posmatrajući svoj „crtež“ i umjetnost umjetnika bogate doživljaj i znaju kazati o sadržaju. pa se daju stepenovati. Boja je zahvalna u radu sa djecom ovog uzrasta.. svi ostali predmeti bilježe logične rezultate napretka. već je identičan samom sebi. volumen i regulatora: a-simetrija. pa se onda izvodi definicija: da se djeci i učenicima nudi «crtež» kao sredstvo odgoja i obrazovanja. Djecu proñe «crtanje». na neki su način logični. estetskom i tehničkom. kolorizam. već je to prirodni proces. koje su bliske shematsko-simboličkoj fazi dječijeg crteža. da bi duže «crtala». boja i ploha. šare. da dijete «crta» čak i bez svijesti o sebi i 93 . boja. kolorizam. Sedmogodišnje dijete koristi tzv. Zašto? Zato što u prvom i drugom razredu svi učenici znaju crtati. DIDAKTIČKO-METODIČKE NAPOMENE Svi drugi predmeti u školi imaju uzlaznu liniju. Zato neki pedagozi žele da djeca. kompozicija i ritam. kompoziciju i ritam. Dekorativni rad s grafikom I dalje koristiti. a preko njih i dječija čula i spoznaje. a Likovna kultura «nazatka».

ipak nastava Likovne kulture ima svoje jasne metode i principe u kojima nastavnik u praksi sa manje truda postiže zavidne stvaralačke rezultate. nastave i stvaralaštva kao jedinstva suprotnosti i metodu aktivnog doživljaja u kojima učenik aktivno učestvuje u procesu rañanja svog subjektivnog „crteža“. nagañamo: šta je učenik htio da kaže. pa mi onda. zagonetke i tajne „crteža“ („crtež“ je crtež. koju je dijete stavilo kistom na papir. u kojemu je sve simbolično. Stoga simboličku umjetnost. kip i zgrada). I u 1. Ali. te da sedmično „crtaju“ 2 „crteža“.«crtežu». 94 . i 2. Ali je takva umjetnost i takav „crtež“ bogata umjetnost i bogat „crtež“. a 20 minuta je dovoljno vrijeme za uvodni i završni dio nastavnog sata. formulišemo: estetsko nastoji da u „crtežu“ razotkrije tajnu koja u njemu ipak ostaje sačuvana. a iz svih ostalih priloga izviru dodatne upute. „crtež“ i u njima simbole je teško odgonetati. objašnjavamo naš naslov: Didaktičko-metodičke napomene. slika. Specifičnost je i u internacionalnom likovnom jeziku. Učenike ne treba do kraja iscrpljivati. da bi opravdali sebe. Ovdje samo ističemo princip nastavnikova rukovoñenja i metode igre. Da li zato što je od svih mogućih učenik izabrao baš tu ili zato što na paleti nije imao neku drugu. jer niko ne zna šta ova ili ona linija i boja. predstavlja. za 25 minuta. razredu učenici mogli „crtati“ u blokčasu. niti dozvoljavati da oni opet „gnjave“ svoj „crtež“. Oni treba da kreiraju brz i svjež „crtež“. Navodeći principe i metode. iako to sve izvire iz njegove duboke psihe. grafika. i napominjući specifičnosti. Tek bi u 5. razredu učenici svoj „crtež“ brzo završe. Nastava se realizira u dva odvojena nastavna sata.

Sposoban je da prepliva 25 m slobodnom tehnikom (u I. Razumije značaj pravilnog držanja tijela za zdravlje. 95 . trčanje. Samostalno izvodi jednostavne plesne korake . Posje duje i druga motorička isk ustva u zavisnosti od ličnih interesovanja i mogućnosti sredine (npr. P oznaje termine za označavanje osnovnih položaja. umijeća i navika u skladu sa uzrasnim i individualnim karakteristikama Osposobljavanje za samostalno vježbanje u slobodno vrijeme Usklañuje svoje kretanje sa kretanjem rekvizita. snagu.. ravnotežu. Izvodi pokret/ kretanje u zadatom smjeru i po zadatoj putanji. brzinu i izdržljivost).Tjelesni i zdravstveni odgoj (2 časa sedmično. P osjeduje znanja o značaju prirodnih faktora (zrak. k lizan je .. ili zna za takav slučaj. P orodično koristi zdravstvene usluge. i sportsk ih igara. sanjk anje .). P ovezuje prirodne oblike kretanja (npr. P repoznaje fiziološke znake umjerenog opterećenja i zamora (npr.. pokreta i kretanja. tlu. Vlada izab ranim vještinam a iz vje žbi na spravama. Pravilno drži tije lo. ima kulturu objedovanja. nesvjestica itd. 70 časova godišnje) CILJEVI I REZULTATI ODGOJNO-OBRAZOVNOG RADA CILJEVI OČEKIVANI REZULTATI/ISHODI UČENJA Razlikuje pravilno od nepravilnog držanja tijela.). agilnost. vožnja b icikla. Ima usklañen dnevni ritam odmora. Razvijanje motoričkih sposobnosti. spavanja. uvažava suprotan spol.. zagrijav an je i smirivanje organizma).) i umije da traži pomoć ako se loše osjeća. znojenje. stavova. voda) i tjelesne aktivnosti u prirodi. Poznaje rodne (spolne) karakteristik e. vje žbe istezanja. sunce. Primjenju je prirodne oblike kretanja i njihove kombinacije u igrama i poligonima (sa i be z rekvizita). uz asistenciju odraslih. na igralištu i bazenu. Pre poznaje osnovne vrste vje žbi oblikovanja (vježbe jačanja. Očuvanje i unapreñenje zdravlja Posjeduje znanja o zna čaju zdravlja. II ili III razredu). učenja i igre. Izbjegava situacije u kojima može da se povrijedi i umije da traži pomoć. Zna da su psihoaktivne supstance štetne. vježbe labavljenja). Pozitivno doživljava i vrjednuje nastavu tje lesnog i zdravstvenog odgoja. primjeren uzrastu. pješačenje u prirodi. Samostalno primje njuje nauče ne mode le tje lesne aktivnosti (igre. sa i bez rekvizita.). sportski ples itd. stolni te nis. brži rad srca. Zna ulogu dijelova tijela prilikom vježbanja. Vješto izvodi raznovrsne forme prirodnih oblika kretanja (hodanje. P oznaje osnovna načela sigurnosti u sali. P oznaje principe pravilne i redovne ishrane. jutarn ja gimnastika. Tražit će pomoć ukoliko je zlostavljano (tjelesno. Usklañuje svoje kretanje sa kretanjem para (partnera) u jednostavnijim kretnim zadacima. trčanje i skakanje. preciznost gipkost. P osjeduje osnovne navike lične i kolektivne higijene. P ravilno izvodi jednostavnije vježbe oblikovanja. sk ijanje. Unapreñuje motoričke sposobnosti (koordinaciju. Posje duje znan ja o značaju tjelesne ak tivnosti za očuvanje i unapreñivanje zdravlja. emocionalno ili seksualno) i (ili) zanemareno. skakanje.

poligoni sa prelaženjem sprava. štafetne igre sa elementima trčanja..visoki start. opuštanje smirenje. Dizanja i nošenja: nošenje 3 . Preskoci: naskok na švedski sanduk uzduž u čučanj. naprijed i nazad na raznim dijelovima stopala. osobine i ograničenja značajna za učešće u tjelesnoj aktivnosti. P okretom izražava svoje emocije i iskustva. nošenje 2 medicinke (0. penjanje i spuštanje sa sprava.4 lopte istovremeno 8 m. k ršenje pravila. Upoznaje i prihvata svoje sposobnosti. Upiranja: kratkotrajni upori na tlu. bez i sa rekvizitima. trčanje umjerenim tempom do 1 min. bacanja i skokova.“četveronožno“. osnovi akrobatike valjanje povaljka¸ ”svijeća“.5 m od dohvatne visine. penjanje uz stablo. Gimnastički sadržaji: vježbe oblikovanja za razvoj svih većih mišićnih grupa. preskakanje kratke vijače u mjestu i kretanju na različite načine. Višenja: izdržaj u visu.). preskakanje duge vijače pojedinačno. NASTAVNI SADRŽAJI Prirodni oblici kretanja: različiti oblici hodanja i trčanja .sa promjenom pravca kretanja. sunožno ili jednonožno. Provlačenja: kroz ljestve. povlačenje užeta. skok u dubinu pijesak (60 cm). skok udalj iz mjesta sunožnim odrazom. Elementarne igre s različitim odgojno-obrazovnim ciljevima: razvoj koordinacije. nepristojno ponašanje. ispod sprava i drugih prepreka. Igra se i vježba u grupi uspostavljajući saradničke odnose. Upoznaje svoje sposobnosti. Promoviranje pozitivnih socijalnih interakcija Razvijanje pozitivne slike o sebi Razvijanje kreativnosti kroz pokret Ophodi se s pažnjom prema vršnjacima i pokazuje spremnost da im pomogne. o zid. trčanje 30 m . pomicanje rukama u visu. P antomimom i pokretom prikazuje različite životne situacije. Puzanja: potrbuške. zgib u visu. sa i bez muzičke pratnje. funkcija socijalizacija i sl. kretanje u uporu za rukama . penjanje uz mornarske ljestve. Atletski sadržaji: hodanje i trčanje u prirodi. „borba pijetlova” i slično. savlañivanje straha od sprava.5 – 1 kg) u odručenju 6 m. Vučenja i guranja: preko linije u parovima. uz pomoć izdržaj. penjanje i provlačenje kroz velike ljestve. pokret usklañuje sa muzikom. na leñima. protrčavanje ispod vijače. krugu ili polukrugu. bacanje medicinke jednom rukom sa ramena (1 kg). Pozitivno vrednuje uspješne poteze i uloženi trud svih učesnika u igri. sa posebnim akcentom na mišiće trbuha. obručeve. P osjeduje pozitivno iskustvo uspješnosti kroz ovladavanje sve složenijim kretnim zadacima. penjanje uz motku 1. promjenom tempa. Penjanja: penjanje uz švedske ljestve. preskakanje niskih prepreka jednonožnim odrazom. u paru i u trojkama jednonožno i sunožno. Upoznaje i prihvata sebe. mekani doskok. bacanje loptice (200 g) udalj i cilj. preskakanje odreñene razdaljine (jarka. leña i ramenog pojasa. 96 . strunjače) kratkim zaletom jednonožnim odrazom i sunožnim doskokom. na boku.. saskok na meku strunjaču.Prihvata one koji se od njega razlikuju. skok uvito. Prepoznaje nesportsko ponašanje (gruba igra. o spravu. Skokovi i poskoci: sunožni skok uvis iz mjesta. preskakanje raznih rekvizita poredanih u nizu. Poštuje postavljena pravila uz podsticanje i nadzor u čitelja.

improvizirane koreografije na različite vrste muzike. potapanje glave. (5) razvijanje pozitivne slike o sebi. odnosno da razgovara sa učenicima o nekoj temi. te objektivnim mogućnostima njihovog rezidencijalnog ambijenta. zdrava ishrana. kako da održavaju ličnu higijenu (pranje ruku i zuba. kontrolirano odbijanje balona jednom ili objema rukama. programiranim. primjereno njihovim stvarnim mogućnostima. trideset minuta. zdravi zubi. Posebni ciljevi u području tjelesnog i zdravstvenog odgoja su: (1) shvatanje smisla. u dvorištu ili na livadi. vježbe za sigurnost u dubokoj vodi. alkohola i duhana po zdravlje. dječji poskok. osnovi tehnike plivanja – rad nogu. biti i čas moje okoline. Izleti i pješačenja: dva izleta. voñenje obruča kotrljanjem naprijed. značaj školske sredine za zdravlje.kako očuvati zdravlje. nastanak bolesti . konativnih i ekoloških struktura i funkcija. (7) promoviranje pozitivnih socijalnih interakcija i (8) praktična primjena sposobnosti i stečenih znanja. Sadržaj i metode moraju biti sisitematski planirani i sprovoñeni uz uključivanje: zdravstvenih radnika. Opći cilj tjelesnog i zdravstvenog odgoja je da se planiranim. vještina i navika u konkretnim uvjetima života i rada. deset. nastavnika. (4) osposobljavanje za samostalno vježbanje u slobodno vrijeme. Zdravstvene radionice. plutanje na grudima. Nastavnik može tokom nekog drugog časa. morfološkog i funkcionalnog razvoja djece. vrijednosti i principa tjelesnog vježbanja. plesne koreografije po izboru učitelja. vježbe za prilagoñavanje na otpor vode. glavom palicom ili reketom: voñenje lopte rukom ili nogom u jednom pravcu ili sa promjenom pravca. učenika. dodavanje lopte nogom. Ritmika i ples: okretanje obruča oko ruke i struka. Zdravstveno preventivni sadržaji moraju da odgovore zdravstvenim potrebama učenika. pri čemu nastavnik mora voditi računa da ne zaplaši i ne zabrine djecu. Plivanje: hodanje i trčanje u plitkoj vodi sa različitim zadacima kroz igru. od kojih jedan zahtjevniji u pogledu dužine puta i konfiguracije terena. (3) stimuliranje razvoja motoričkih. zdrava životna sredina. kako da održavaju kolektivnu higijenu. Čas tjelesnog i zdravstvenog odgoja može biti integriran u cjelokupnu nastavu. odnosno edukativne grupne igre bit će trenuci kada će djeca učiti kako da izbjegnu situacije u kojima mogu da se povrede. izdisanje pod vodom. značaj tjelesne aktivnosti i rekreacije za zdravlje. plesni dokoraci uz pratnju muzike. ona mora da odgovori promjenama zdravstvenih potreba učenika. kognitivnih. s učenicima organizirati prigodnu tjelesnu aktivnost. dodavanje i hvatanje lopte jednom i objema rukama. motoričkih. To može da traje pet. svejedno. značaj igre i radosti za zdravlje. kako da zatraže pomoć ako su žrtva zlostavljanja. nogom. umivanje. usvajanje znanja. posljedice uzimanja droga. zdrava kičma i kostur. (6) razvijanje kreativnosti kroz pokret. Igre sa loptom: igranje različitim loptama rukom. ili izmeñu dva časa. odbojka preko konopa sa balonom. ciljevi su prilagoñeni nasljednim mogućnostima učenika. (2) očuvanje i unapreñenje zdravlja. sunožni saskok. tuširanje). školske sredine i socijalnog okruženja. organiziranim i kontroliranim vježbanjem i učenjem utiče na povoljnu konstalaciju antropoloških osobina i sposobnosti. njihovoj hronološkoj dobi i stvarnom stanju. Kako je škola dinamična organizacija. ujedno. motoričkih znanja i stanja zdravlja. Učenje i igra su kompleksne aktivnosti. Usmjereni su prevashodno da stimuliranje psihomotoričkog. štafetne i elementarne igre sa loptom. na primjer iz prirode koja ih okružuje i to će. a odnose se na konkretne sadržaje preko kojih se oni realiziraju. Za prvi ciklus obaveznog obrazovanja. nenastavnog osoblja i roditelja. pušenja i konzumiranja alkohola.Vježbe ravnoteže: hodanje po niskoj gredi i klupi u svim smjerovima. U isto vrijeme nastavnik može da predaje. Pojedinačni ciljevi tjelesnog i zdravstvenog odgoja izvode se iz posebnih ciljeva. rad ruku leñno i kraul. sunožni okret za 180 stepeni. zasnovane na nedjeljivosti morfoloških. o štetnosti droga. funkcionalnih. gledanje pod vodom. kotrljanje obruča u parovima. tematski sadržaji zdravstvenog odgoja su: naše tijelo. lična higijena. a i inače. morfoloških i funkcionalnih osobina i sposobnosti. vještina i navika u skladu sa uzrasnim i individualnim karakteristikama. odnosno aktivnost učenika. DIDAKTIČKO – METODIČKE NAPOMENE U prvom ciklusu obaveznog obrazovanja. ali i to će biti čas tjelesnog i zdravstvenog odgoja. 97 .

morfoloških i funkcionalnih osobina i sposobnosti. ritmičke. U odnosu na idealno i očekivano stanje učenika primjereno njihovom inicijalnom stanju i faktorima ograničenja. cilj je razvoj. provlačenje. bacanje.). Naročito treba izbjegavati jačanje sklopa trbušnih mišića zbog povijanja kičmenog stuba. viseći. laktu. u odnosu na pojedinačne i posebne. Takoñer. ukoliko za njih postoji realna potreba. pojedinačnih pokreta i frekvencije pokreta hodanje. predstavljaju osnov za koncipiranje. šutiranje. hvatanje. neobični položajni. organiziranje. te se ni u kom slučaju ne smiju izvoditi isti i nagli pokreti glave. agilnosti (brzine promjene smjera kretanja . U ovom uzrastu su utjecaji na pozitivnu transformaciju antropoloških dimenzija učenika najveći. izdržljivosti (opće . te analizu i procjenu ishoda tjelesnog i zdravstvenog odgoja. kotrljanju. puzanje. puzanju. kretanje na vodi. sistematizacija i primjena meñuzavisnih antropoloških. gañanje. Treba izbjegavati kretanje u čučnju zbog mogućih oštećenja zglobova. sa sadržajima i pristupima koji prevaliraju dječiju potrebu za aktivnošću i stimuliraju dječiju želju za napretkom – podraženu aktivnom. a u cilju pravilnog rasta i razvoja. Zbog toga je nastavni program zasnovan na igri i prirodnim oblicima kretanja. Akcenat treba da se stavi na vježbe zagrijavanja. penjanju. Ovaj period razvoja djeteta je veoma pogodan za početak planskih — ciljanih uticaja. metodoloških. Psihomotorička aktivnost se usmjerava prije svega na na razvijanje i usavršavanje: koordinacije (brzinske. u skakanju. Ciljevi u školskom procesu tjelesnog i zdravstvenog odgoja su operativni. planiranje i programiranje sadržaja. u tom smislu. trčanju.. održavanje na vodi. istezanja vrata. kotrljanje. čučeći. u trčanju. trčanje.vježbe oblikovanja). orijentacije). Kod skakanja treba paziti da svi poskoci budu u pokretima.na suženoj i nestabilnoj podlozi).bez rekvizita i sa rekvizitima . stojeći. glavi.Specifični ciljevi tjelesnog i zdravstvenog odgoja mogu se ticati sporta. snage (položaji tijela . i. brzine (reakcije.ležeći. Uspješan sistem tjelesnog i zdravstvenog odgoja omogućava učeniku – istovremeno i podjednako značajno – rast i razvoj. spuštanje). dizanje. klečeći. ruci.u hodanju. u elementarnim sportskim aktivnostima).. postavljanje. putem vježbanja. odnosno i opći cilj. na organizam djeteta. usvajanje korisnih teorijskih i praktičnih znanja. primjeren dispoziciji i razvoju pojedinih motoričkih. sa osloncem na jednoj nozi. interaktivnom i kreativnom dječijom prirodom. valjanje. metodičkih i stručnih saznanja. skakanje. penjanje. Oni su usmjereni prevashodno na razvijanje motivacije kod učenika i interesa kod roditelja za navedene kineziološke aktivnosti.posebnu pažnju usmjeriti na disanje).. Veoma je bitan odabir vježbi oblikovanja i zagrijavanja.). izvoñenje i kontrolu aktivnosti. gibljivosti (aktivne kompleksne i lokalne . te na veličinu i visinu predmeta koji se preskaču. nošenje. ravnoteže (statističke i dinamičke . Kod gimnastičkih preskakanja treba obratiti pažnju na mogućnosti učenika. sa rekvizitima. 98 . primjerenih kineziološkim potrebama djece i omladine.. a na neke dimenzije i jedino mogući. preciznosti (držanje. valjanju. provlačenju. a nikako veliki doskoci. sportske rekreacije i kinezioterapije.

OKVIRNI NASTAVNI PLAN I PROGRAM za treći razred devetogodišnje osnovne škole 99 .

Napomena: Broj nastavnih časova za vjeronauku. hrvatski.OKVIRNI NASTAVNI PLAN ZA TREĆI RAZRED DEVETOGODIŠNJE OSNOVNE ŠKOLE REDNI B ROJ OBAVEZNI NASTAVNI PREDMETI Bosanski. 2. dopunske/dodatne programe. odjeljensku zajednicu. fakultativni) odredit će se na lokalnom nivou. 100 . vannastavne aktivnosti. 4. 7. 5. 6. u skladu s mogućnostima o kojima je riječ u Koncepciji. srpski jezik i književnost Strani jezik Matematika Moja okolina Muzička /glazbena kultura Likovna kultura Tjelesni i zdravstveni odgoj UKUPNO: UKUPNO OPTEREĆENJE UČENIKA : SEDMIČNI BROJ NASTAVNIH ČASOVA 4 2 3 3 2 2 2 18 GODIŠNJI BROJ NASTAVNIH ČASOVA 140 70 105 105 70 70 70 630 1. 3. eventualno neki novi predmet (izborni.

uporedba) Glumac. rečenica štampanih ćiriličnim pismom. 140 časova godišnje) Čitanje i pisanje Usavršavanje tehnike čitanja: pravilno i izražajno čitanje. Sricanje. Čitanje i interpretacija Književnog teksta Štiva u čitankama Lektira Jezik Rječnik Gramatika Pravogovor Pravopis Kultura izražavanja Narativni i deskriptivni oblici Pričanje Prepričavanje Medijska kultura Filmske vrste: Igrani film (film za djecu) Izražajna sredstva filmske umjetnosti: filmska slika. čitanje riječi. uloga. hrvatski. Čitanje kraćeg teksta štampanog ćiriličnim pismom. muzika (književno djelo-film. reprodukcija pročitanog Napomena: Usvajanje štampanih slova ćirilice se može realizirati u prvom ili u drugom polugodištu.Bosanski. srpski jezik i književnost (4 časa sedmično. Rad na poboljšanju razumijevanja pročitanog. zvuk. po izboru nastavnika. gluma 101 . tišina. Usvajanje štampanih slova ćiriličnog pisma.

. prepoznavanje ortografskih znakova i njihove uloge. reklamnih panoa. pjesmu.P repoznajemo osjećaje. .Čitamo geografske karte. .pročitaj i kaži što je izostavljeno u rečenici.P repoznajemo namjere (čitamo).Znaju latinična slova na nivou automatizirane radnje. čitaju riječi.pročitaj i ispričaj što si pročitao. .Mogućnost razumijevanja i reprodukcije. . .pročitaj i objasni svojim riječima.Razumjet će šta znači čitati s namjerom da doñu do odreñenih informacija.Razumije smisao pročitanog i reproducira. .sastavi rečenice od napisanih riječi. o likovima. . objašnjavanje smisla. nježnost).pročitaj i dopuni nepotpunu rečenicu. . vještine.Sastavljanje rečenica od ispremetanih riječi. .Usredotočenost pažnje na sadržaj. vidio sam.ČITANJE I PISANJE ODGOJNO-OBRAZOVNI CILJEVI I ZADAĆE – OČEKIVANI REZULTATI SPOZNAJNO PODRUČJE Znanja. interesi .Povezuju slova. vrijednosti. . pojam. poruke. . . pravilno povezivanje u strukture riječi. slušati s cilje m da čuju obavijesti. s TV ekrana. . . rečenice.Mogućnost uočavanja uporišnog mjesta u tekstu. . izgubljenosti ili kad je bio sretan.P ismo je veoma važno u komuniciranju. sriču. . .Pisanje o iskustvu /nekoliko rečenica/ (Desilo mi se. tekst i razumiju pročitano. . nego i radost.uspostavi pravilan redoslijed riječi u rečenici. plakata. . . kompjuterskog zaslona.Čitanje poslovice.L ijepo pisanje je znak poštovanja. .Pisanje pisanih latiničnih slova. . pišu lijepo.Čitamo misli.dopiši izostavljene riječi i rečenice. a pisanje već ima osobni pečat.P ismo je dio jezičnoga i kulturnog identiteta. . Riječi. odgovori na postavljena pitanja: o toku dogañaja. . priči.Usvojili su štampana slova ćiriličnog pisma. . .Knjige su važne i u isticanju iskustva (čitamo upute.Rješavaju zadatke tipa: . uvažavanja osobe kojoj pišemo.Izrazom lica pokazuju kako se osjećao lik u priči.Kompjuter ne može zamijeniti naše pisanje.Znaju naći u rječniku riječ. . čita. .Pisanje poruka pisanim slovima. priču. . 102 .Rečenica može zadržati smisao ako u njoj jednu riječ zamijenimo drugom ili ako neke riječi izostavimo. . . .Kombiniraju riječi i pokrete radi prenošenja poruke. posebice u glasnom čitanju. užitak. tekst prepisujemo pisanim slovima. zaključivanje o poruci. . .Sposobnost uopćavanja. uplašio sam se). .Knjiga nije samo poruka. .Čitamo iz knjiga. rečenice.Čitanje kraćeg teksta u sebi. strah.Čitanje rečenica u sebi.Čitamo da bismo razumjeli sebe i svijet oko sebe. OČEKIVANI REZULTATI . .pročitaj i objasni šta to znači.Mogu se usredotočiti na sadržaj.Zna štampana ćirilična slova. . sriče riječi rečenice. odnosno naslova. proširujemo znanje. . .Čitaće rado i bez zahtjeva odraslih. AFEKTIVNO PODRUČJE Stavovi. a da rečenica nosi mudrost i da je poticaj za razmišljanje.Znaju povezati pronañene informacije.Predstavljaju situacijski kontekst neverbalnim znacima (pogledom izražavam sumnju.Čitanjem sakupljamo obavijesti. U pisanju . kako je izgledao u situaciji: razočarenja. . poboljšavamo komuniciranje. . PSIHOMOTORIČKO PODRUČJE . sposobnost U latiničnom pismu .Ne čitamo samo knjige. . U ćiriličnom pismu .Važno je znati iskazati misao u usmenom i pisanom obliku.Riječ do riječi poruka.Znaju u knjizi (analiziranjem sadržaja) doći do tražene stranice. . razumijevanje smisla. obavijesti).Čitamo tragove .

PROGRAMSKI SADRŽAJI
Čitanje i pisanje sadržaja pisanih latiničnim pismom Čitanje naglas i čitanje u sebi Dalji rad na razvijanju i usavršavanju tehnike čitanja (pravilnosti, brzine i izražajnosti) • Čitanje proznog teksta, priče, bajke; • Čitanje dramskog teksta; • Čitanje poetskog teksta; • Čitanje stripa; • Usvajanje štampanih slova ćirilice i pravilno čitanje riječi i rečenica. Razumijevanje sadržaja štampanih latiničnim pismom i u opsegu • Razumijevanje sadržaja na nivou reprodukcije pročitanog; • Razumijevanje na nivou uočavanja glavnog dogañaja, glavnih i sporednih likova; • Razumijevanje na nivou uopćavanja i formuliranja podnaslova logičkim cjelinama u književnom tekstu; • Razumijevanje kao ishod uviñanja uzroka i posljedice. Razumijevanje sadržaja štampanih ćiriličnim pismom • Razumijevanje na nivou uočavanja dogañaja; • Na nivou mogućnosti odgovaranja na postavljena pitanja; • Dopunjavanje nepotpunih rečenica; • Mogućnost ilustriranja pročitanog. Pisanje Dalji rad na usavršavanju tehnike pisanja; Usavršavanje estetske strane rukopisa. Pisanje riječi i rečenica uz ilustrirane sadržaje iz izravno danog okruženja; Pisanje rečenica o pročitanim sadržajima; Pisanje o sadržajima mašte; Prepisivanje riječi, rečenica, kraćeg teksta; Pisanje po diktatu (diktat s komentarom, objašnjeni diktat, diktat s prepričavanjem pogrešaka, izborni diktat, stvaralački diktati, kontrolni diktat).

103

ČITANJE I INTERPRETIRANJE KNJIŽEVNOG TEKSTA ODGOJNO–OBRAZOVNI CILJEVI, ZADACI I REZULTATI UČENJA
SPOZNAJNO PODRUČJE Znanja, vještine, sposobnost - Opažanje bitnih misli u tekstu; - Izdvajanje rečenica koje upućuju na poruku; - Opažanje meñusobne povezanosti rečenica i dijelova teksta; - Uočavanje logičkih cjelina u tekstu; - Formuliranje podnaslova u dijelovima teksta; - Izražavanje doživljaja teksta na svoj način; - Pokazati inventivnost u izboru riječi u prepričavanju; - Uočavanje opisa prirode, lika, pojave u književnom tekstu; - Povezati pjesničku sliku, likovni izraz, muziku; - Iskustvo lika i moje iskustvo; - Pisanje dijaloga iz teksta s no vim obrtima; Uporedba tekstova: - U kojim se tekstovima pojavljuju pozitivni likovi? - U kojim smo pričama upoznali sebične osobe? - U kojoj smo priči prepoznali pravdu? - Moja omiljena priča. AFEKTIVNO PODRUČJE Stavovi, vrijednosti, interesi - Učenici su svjesniji značaja knjige; - Čitamo s ciljem prikupljanja obavijesti o ljudima i dogañajima, o pojavama i okruženju; - Vjerovanje u važnost osobina: poštenja, meñusobnog uvažavanja; osobina koje su važne za uspjeh: rad, upornost, saradnja i kooperativnost, samokontrola; - Ponašanje u situacijama neuspjeha; - Usklañenost riječi i djela; - Vrijednost otvorenosti, vedrine, optimizma u životu; - Sposobnost razumijevanja smisla života: živimo da bismo razumjeli smisao, znali doživljavati ljepotu i stvarati lijepo, da doprinesemo razvoju ljudske zajednice i humanijem životu; - Sila ne vodi nigdje i ničemu; - Razgo vorom se može mnogo postići; - Prijateljstvo je važno; - Mudrost je važna i mogućnost predviñanja posljedica odreñenog postupka. PSIHOMOTORIČKO PODRUČJE - Pisanje o pojedinostima iz knjiže vnog teksta; - Prepisivanje rečenica, karakterističnih kraćih dijelova teksta; - Opis predmeta, likova prirodnih pojava, pretvara u slike, boje crteže, stripove; - Izmjena toka dogañaja u priči ilustriranjem; - Razrješavanje situacije pomoću stripa; - Predstavljanje dominantnih osjećanja bojom; - Crtanje u funkciji razrješavanja konflikta u priči; - Dio teksta zamjenjuje ilustracijom; - Ponuñenu ilustraciju stavljamo u kontekst priče; - Ilustriramo ključne riječi u priči; - Neverbalnim znacima pokazujemo prevladavajući osjećaj lika. OČEKIVANI REZULTATI - Tekst štampanim latiničnim pismom čita pravilno i izražajno; - Čita rado, radi zadovoljstva; - Razumije upute: čitaj brže, sporije, pročitaj u sebi i kaži što si pročitao, čitaj tako da ti se u glasu prepoznaje nježnost, strogost, neka to bude grub glas, čitaj tako da se u glasu osjeća radost, tuga; - Razumjet će poruku i može je iskazati u obliku kratke rečenice; - Može prepričati tekst na reproduktivnom nivou; - Može u prepričavanje uključiti elemente kreativnosti: promjenom toka dogañaja u priči (uvoñenjem novog lika u priču), promjenom završetka ili unošenjem elemenata opisa (proširivanje teksta); - Može samostalno pročitati tekst i odgovoriti na zadatke koji se odnose: - na tok dogañaja, mjesto i vrijeme, glavni dogañaj u priči, - na osobine glavnih i sporednih likova, - na formuliranje podnaslova dijela teksta; - Zna šta je priča, razlikuje bajku i basnu; - Zna šta je pjesma, stih, kitica (strofa); - Prepoznaje dramske testove; - Prepoznaje strip i zna predstaviti dijelove teksta ili dogañaje i likove stripom.

104

Čitanje i interpretacija književnog teksta /programski sadržaji/
Priča: - tok dogañaja, - mjesto i vrijeme radnje, - uočavanje najvažnijih trenutaka u priči; Likovi u priči: glavni i sporedni; Osobine likova: osobine likova u priči; Logičke cjeline u priči; Formulisanje podnaslova u dijelovima (logičkim cjelinama) teksta; Priča u stripu, dramatizacija priče u stripu; Bajka; Pjesma; * Dijelovi pjesme (stih, kitica).

Književnoteorijski pojmovi: (Orijentacione naznake opsega i dubine) Priča pjesma (prepoznavanje u toku rada i interpretiranje na nastavnim časovima). U pričama čitamo o dogañajima i doživljajima, o životinjama, pisci maštaju i pišu priče. Priču možemo prepričati. Možemo ilustrirati pročitano. Iz priče učimo o životu. U priči najčešće nema nadnaravnih bića i čudesnih dogañanja. Priča ima sadržaj Priča je ispričana odreñenim redoslijedom: ima početak, glavni dio i završetak. Lik u priči i basni Postoje glavni i sporedni likovi. Najviše se govori o glavnom liku. Priča u nama izaziva osjećaje. Čitajući priču, mi doživljavamo radost, tugu, bude nam lijepo, ugodno ili neugodno. Doživljaj možemo izraziti riječima, pokretom, crtežom, slikom, zvukom. Bajka je priča o čudesnim, izmišljenim dogañajima i likovima. Basna je kratka priča u kojoj su glavni likovi životinje, a ponekad i biljke i predmeti. Basna ima sadržaj i pouku. Pjesma: Pjesmu čitamo, učimo napamet, recitiramo. I pjesma u nama izaziva različite osjećaje. Pjesmu ne prepričavamo. Igrokaz: U igrokazu likovi razgovaraju na pozornici. Glumci predstavljaju likove, igrom na pozornici prikazuju tekst. Prava pozornica postoji u pozorištu. Gledalište, pozornica, publika-gledatelji (objašnjenja u kontekstu dramske radnje i realizacije dramskog teksta). Književni tekstovi Alija H. Dubočanin: Ahmet Hromadžić: Luko Paljetak: Jevrejska narodna pjesma: Ešref Berbić: Branko Ćopić: Bisera Alikadić: Azra Mulalić: Oton Župančič: Jermenska priča: Nasiha Kapidžić-Hadžić: Želja Plamena Rijeka Izgubljeno stado Čuvar Bosna Na pijaci Lastavice Zlatna kantica Ćup sa zlatom Trčimo za suncem

105

Stanislav Femenić: Rizo Džafić: Zoran Jovanović : Šimo Ešić: Šukrija Pandžo: Narodna basna : Ferida Duraković: Fikreta Kenović-Salihović: Stanko Rakita: Ivica Vanja Rorić: ðani Rodari: Grigor Vitez: Le ktira Nasiha Kapidžić-Hadžić: Šimo Ešić: Ahmet Hromadžić: Stanislav Femenić:

Carevo treće uho Skrovište Drug Kako je procvjetala prva visibaba List na putu Vrba i trn Važnost Asja Cvjetovi Čudesna pjesma Ribar iz Cefalua Zima se razboljela

Pjesme (po izboru) Vezena torbica Zelena šuma (Priče: Ledena gora; Prijatelji; Miš vitez) Idi pa vidi

J EZIK ODGOJNO–OBRAZOVNI CILJEVI , ZADACI I OČEKIVANI REZULTATI
SPOZNAJNO PODRUČJE Znanja, vještine, sposobnost - Jačati saznanje o značaju riječi i jezika u komunikaciji i ukupnom učenju; - Riječ-smisao-poruka Riječ ima mnogo značenja, sasvim odreñeno značenje ima u rečenici (uočavanje na primjerima); - Poznavanje abecede; - Razlikuje imenice i glagole u opsegu koji je naznačen u programskim sadržajima; - Prepoznaje gramatički pravilnu od gramatički nepravilne rečenice; - Pravilno artikulira sve glasove, posebice glasove č, ć, dž, ñ, h, te glasovne skupove je i ije u riječima; - Jasno izgovara riječi; - Izgovara rečenice jasno i tempom koji osigurava slušanje i razumijevanje izgo vorenog; - Zna gdje treba napisati veliko slovo; - Razvijanje jezičkih sposobnosti; - Razumije vanje upotrebne vrijednosti jezika. AFEKTIVNO PODRUČJE Stavovi, vrijednosti, interesi - Poticanje interesa za jezik analizom književnih djela; - Promjenom lingvodidaktičke osnove pri usvajanju sadržaja jezika i književnosti; - Poticati interes i utjecati na saznanje o širokim mogućnostima govornog i pisanog izraza; - Znanje o jeziku i umijeće pisanja u službi razvoja sposobnosti samostalnog izražavanja; - Poznavanje značenja riječi pomaže u orijentaciji i u drugim područjima; - Razumiju pojmove: tekst-djelo, naslovteksta, pisac pjesnik, dio teksta, sadržaj priče; - Šta je tačka, zarez, upitnik, uskličnik; -Znanje daje sigurnost, a sigurnost jača motivaciju za dalje učenje, jača samopoštovanje. PSIHOMOTORIČKO PODRUČJE - Razumijevanje značaja usmenog i pisanog načina izražavanja; - Pokušaji usklañivanja izražavanja u usmenom i pisanom obliku; - Postepeno oslobañanje i odvajanje od reproduktivnog pristupa i slobodnije, osobnije izražavanje; - Poboljšanje koncentracije na bitne elemente sadržaja; - Razvijanje kulture slušanja sagovornika bez obzira na razlike u jeziku, nivou razvijenosti komunikativnih sposobnosti; - Uvažavanje posebnih potreba sago vornika (govorne teškoće, smetnje, oskudan rječnik, sporost u pisanju, crtanju); - Pomoć i saradnja u prepoznavanju zahtje va. OČEKIVANI REZULTATI - Vidljiv je i mjerljiv napredak u izražavanju, s obzirom na izbor izražajnih sredstava i spretniju upotrebu riječi u usmenom i pismenom izražavanju; - Znaju napamet abecedu; - Razlikuju pojmove: Imenica (vlastita, opća, rod i broj imenice i označavaju li nešto umanjeno ili uvećano); Glagol – prepoznavanje glagola i glagolskih vremena u tekstu (glagolska vremena: prošlo, sadašnje i buduće vrijeme); - Znaju da rečenica može biti izrična, upitna, usklična, u potvrdnom i odričnom obliku; - Pišu pravilno riječcu ne i riječcu li uz glagol; - Poznaju interpunkcijske znakove u obimu koji je predviñen Programom i pravilno ih upotrebljavaju u pismenom radu, odnosno uvažavaju u čitanju; - Uočavaju i ispravljaju pogreške u svom radu.

106

JEZIK - PROGRAMSKI SADRŽAJI U ovom su području sljedeće cjeline: - Rječnik - Gramatika /slovnica - Pravogovor (ortoepija) - Pravopis (ortografija) R je č n ik Gra ma t ik a

BOSANSKI, HRVATSKI, SRPSKI JEZIK I KNJIŽEVNOST
Abeceda Samoglasnici i suglasnici (samoglasnik, suglasnik, slog) Vrste riječi: Im e n ic e Vlastite i opće Broj i rod imenica Umanjenice i uvećanice G l a g o l i: prepoznavanje glagola i glagolskih vremena u tekstu (glagolska vremena: prošlo, sadašnje i buduće vrijeme) Rečenica: Izrična, upitna, usklična Potvrdna (jesna), (odrična) Gramatički pravilan redoslijed riječi u rečenici (povezivanje riječi, rečenica u smislene cjeline: dopuni, promijeni riječ u rečenici da ona ne mijenja smisao, napiši riječi u niz koji ima smisao, složi rečenice prema slijedu dogañaja). Vježbe koncentracije u službi trajnijeg pamćenja: Od slova u nizu koji ne daje riječ sastavi riječ: roziver elet, itel, hejims ; Koje su to vrste riječi? Imaš niz riječi ; Prepiši samo imenice i glagole. Imenice u žuta polja, glagole u plava polja. Imaš riječi. Dopiši slovo i dobićeš novu vrstu riječi: vara (vatra), sad izostavi slovo i Ponovo dobivaš riječ s novim značenje. Učenici sami pronalaze nove primjere. Pravogovor i pravopis Veliko i malo slovo Pisanje imena planina, polja, rijeka Dvotačka u nabrajanju, tačka, upitnik, uskličnik na kraju izrične, upitne, usklične rečenice Pisanje odrične riječce ne uz glagole Pisanje upitne riječce li u upitnim rečenicama Glasovi i glasovni skupovi: č, ć , dž , h, je i ije u izgovorenim i napisanim riječima Pravilan izgovor i pisanje glasova č, ć , dž i ñ u umanjenicama (čamčić, prozorčić, lončić, ključić) Izgovor i pisanje glasova č i ć u imenicama za označavanje zanimanja: voćar, dimnjačar, knjižničar, muzičar, učitelj, vodeničar, matičar.

107

K U L T U R A I Z R A Ž A V A NJ A ODGOJNO- OBRAZOVNI CILJEVI, ZADAĆE I OČEKIVANI REZULTATI
SPOZNAJNO PODRUČJE Znanja, vještine, sposobnost - Znaju šta je govor, šta razgovor; - Memoriranje teksta i reprodukcija osnovnih informacija i poruka; - Prepričavanje teksta na osnovu detaljnih i uopćenih pitanja; - Prepričavaju tekst na osnovu zajednički sačinjenog plana: u uvjetima frontalnog rada, u grupi, u paru; - Slikom predstavljen sadržaj ispričati riječima (sposobnost predviñanja, smisao za dedukciju (pretpostavljanje, pokušaj nadogradnje unošenjem elemenata osobnog doživljavanja); - Poticanje mašte (priča može imati i ovakav završetak); - Jačanje kompetencije još uvijek elementarnog je zičkog komuniciranja na usmenom i pismenom nivou. AFEKTIVNO PODRUČJE Stavo vi, vrijednosti, interesi - Svjesniji su ljepote jezika, govora, komuniciranja i uloge vježbanja, čitanja u izgrañivanju kulture usmenog i pismenog izražavanja; - Uočavaju da je kultura govora sastavni dio opće kulture; - Naš govor govori o nama (poželjno u govoru, nepoželjno, kontrola izgovorenoga); - Riječ može ohrabriti, oraspoložiti, može djelovati poticajno, obeshrabriti i uvrijediti; - Izražavaju interes i želju za učenjem; - Svjesni su razlika u načinima govora: pred razredom, pred nepoznatim slušateljima, kada neko drugi govori, kada oni go vore; - Uče o potrebi prilagoñavanja go vora i ponašanja prilikama (jačina glasa, boja, brzina). PSIHOMOTOR IČKO PODRUČJE - Izbor riječi koje će uljepšati priču; - Prepisivanje riječi bez kojih ne možemo opisati predmet, govoriti o iskustvu; - Prepisivanje rečenica s unošenjem promjena, s obzirom na značenje; - Promjene usmjerene na stil; - Kraj priče predstavljamo pantomimom - Pokazujem izrazom lica prevladavajuće osjećanje u priči. OČEKIVANI REZULTATI - Govori i piše gramatički tačno /zahtjevi Programa/; - Piše jasne rečenice i logički ih povezuje u cjelinu teksta; - Uspješno prepričava tekst na osnovu uopćenih pitanja u usmenom i pisanom obliku; - Može prepričati tekst: unosom elemenata kreativnosti: promjenom toka dogañaja u priči (uvoñenjem novog lika u priču), promjenom završetka priče unošenjem elemenata opisa); - Može opisati situaciju, govoriti o iskustvu na jednostavan način; - Može povezati sadržaj u cjelinu (vezani tekst) tako da su prepoznatljivi: uvodni dio, glavni i završni dio i da je moguće prepoznati uzrok i posljedicu (koherencija i kohezija); - Kritički razmišlja i zna misao izraziti u usmenom i pisanom obliku (Ovo nije dobro jer... Mislim da je ova poruka veoma mudra zato što... Ljudi nedovoljno brinu o okolišu pa to može štetno za... Objasniću...); - Može kritički posmatrati vlastiti pismeni rad i procijeniti: uočiti dobre strane i one koje mogu biti bolje (rukopis mi je dobar, ali imam mnogo pogrešaka u ...).

108

Kultura izražavanja Programski sadržaji NARATIVNI I DESKRIPTIVNI OBLICI
Prepričavanje Prepričavanje na osnovu uopćenih pitanja 1+1+1, Prepričavanje na osnovu zajednički sastavljenog plana 2+1+1; Prepričavanje s promjenom: a) toka dogañaja 1+1+1, b) kraja priče 1+1+1, c) unošenjem elemenata deskripcije (proširivanje teksta) 1+1+1; Pričanje Pričanje dogañaja predstavljenog slikom 1+1+1; Tematika Sadržaji nastave kulture izražavanja u direktnoj su stvarnosti i iskustvu (dogañaji i doživljaji, predmeti, biljni i životinjski svijet, igra, druženje, rad stvaralaštvo), Slike i nizovi slika, Književni tekstovi, Sadržaji filma, radija i televizije, Sadržaji mašte.

MEDIJSKA KULTURA ODGOJNO-OBRAZOVNI CILJEVI, ZADAĆE I OČEKIVANI REZULTATI
SPOZNAJNO PODRUČJE Znanja, vještine, sposobnost - Usvajanje znanja o filmu; - Percepcija i recepcija sadržaja filma; - Razumije vanje igranoga filma (i u filmu je uočljiv tok dogañaja, mjesto i vrijeme radnje, likovi); - U književnom tekstu jezik je osnovno sredstvo; - U filmu je to slika, riječ, zvuk, tišina; - Sposobnost razlikovanja filma za djecu i filma za odrasle; - Glumci tumače uloge, - Oni glume u filmu; - Usvajanje znanja o oznaci RP. AFEKTIVNO PODRUČJE Stavovi, vrijednosti, interesi - Film je veoma privlačan, nudi korisne informacije o ljudima životu, prirodi, ali može biti veoma štetan ako ne znamo napraviti izbor; - Postepeno djelovati na stavo ve: nije dobro sve što je privlačno i drago; - O svemu valja razmisliti; - Razvijanje pozitivnih stavo va prema filmo vima koji su umjetnička djela. PSIHOMOTOR IČKO PODRUČJE - Priču iz čitanke pretvaramo u filmsku priču (ilustriramo slike, dijelimo uloge, igramo pred razredom); - Reprodukcija snimljenog govora i pokazivanje ilustriranog sadržaja; - Možemo osmisliti i muziku koja prati prikazivanje; - Potvrñuje likove iz knjiže vnih tekstova i likova iz filmskih priča. OČEKIVANI REZULTATI -Učenici će znati da je igrani film priča koja ima svoj tok, uzbudljiva mjesta; - Filmsku sliku prate: muzika, zvuk, tišina; - Uloge tumače glumci; - Likovi u filmskoj priči mogu biti dobri, hrabri, pošteni, ali i loši, kukavice, prevaranti, baš kao i u priči u čitankama, baš kao i u životu; - Moći će govoriti o toku dogañaja; - Kritički govoriti o likovima; - Znaju zašto postoji napomena pred projekciju: RODITELJSKA P AŽNJA - Šta to znači? Koje i kakve sadržaje djeca ne smiju gledati? Zašto? - Imaće toliko snage da kažu sebi: „Neću gledati taj film; Bolje je da uradim zadaću ili pročitam koju stranicu, ili da to vrijeme...“

109

Medijska kultura Programski sadržaji Filmske vrste: igrani film (film za djecu) Izražajna sredstva filmske umjetnosti: filmska slika, zvuk, tišina, muzika (književno djelo-film, usporedba) Glumac, uloga, gluma. U SLUŽBI REALIZACIJE PROGRAMSKIH SADRŽAJA I OSTVARIVANJA POSTAVLJENIH ODGOJNO-OBRAZOVNIH CILJEVA I ZADATAKA SU:
Specifične metode i postupci i oblici rada
U čitanju i pisanju: - Skupna i monografska obrada štampanih slova ćiriličnog pisma(drugo polugodište); Ščitavanje; Čitanje; Analiza na reproduktivnom nivou; Analiza usmjerena na kreativnu produkciju; - Sveobuhvatna i detaljna analiza, uporeñivanje; - Jezička i stilska analiza; - Etička analiza; - Analiza likova; - Gramatička analiza; - Induktivna i deduktivna metoda; - Heuristička metoda; - Rješavanje problema; Skupni oblik rada: - rad u parovima, frontalni rad. - individualni rad, - individualizirani rad, - igraonice-maštaonice, - igraonice-radionice. - igraonice- pričaonice; Individualni programi u učionici za sve.

Oblici jezičke komunikacije
Aktivnosti RECEP CIJE Pretpostavke: - Tišina i usredotočenost pažnje prema izvoru informacija; Aktivnosti PRODUKCIJE /Usmene/pismene/ Pretpostavke: - odgovarajuća motivacija; - poznavanje sadržaja; - posjedovanje odgovarajućeg leksičkog bogatstva; INTERAKCIJA - Uzajamno djelovanje učesnika koji koriste produkciju i interakciju; Razmjena informacija; Pretpostavke: - pažljivo slušanje; - meñusobno uvažavanje; - mogućnost anticipacije (predviñanja) reakcije. MEDIJACIJA (Usmena /pismena) - Istodobno prisustvo recepcije i produkcije u službi prenosa informacije nekoj trećoj osobi (prepričavanjem teksta učenik je posrednik izmeñu teksta i onog kome prepričava; pisanjem obavijesti posreduje izmeñu onog koji obavještava i onih koje se obavještava itd.); Pretpostavke: - poznavanje sadržaja; - posjedovanje adekvatne terminologije; - sposobnost selektiranja sadržaja po važnosti.

Komunikacijski postupci
-Posmatranje, slušanje, doživljavanje, izražavanje; -Govorne igre u službi brzine mišljenja i reagiranja; - Neverbalno i verbalno; - Riječ i pokret, gest, mimika; - Pokreti i radnje, značenje;

Estetske aktivnosti, sadržaji i sredstva
- Slike dogañaja, predmeta, bića, pojava; - Čitanje, recitovanje, pjevanje; - Igranje uloga; - Čitanje prepričavanje; - Opisivanje; - Slikanje; - Kreativno pisanje;

- Na osnovu glasa prepoznajemo osjećaje; - Mašta kao komunikacija; - Ljepota nam govori s ljepotom razgo varamo (cvijet na kamenu, cvijet na livadi, ubrani cvijet; drvo u šumi, drvo u gradskoj vrevi ;;; Rijeka moru govori); - Igre riječi; - Pišemo reklame, oglase (obične, duhovite); - Upozorenje kao komuniciranje; - Slušamo glasove u prirodi i oponašamo.

- Sadržaji: priče, bajke, basne, znanstvenopopularni tekstovi, uspavanke, stripovi; - Filmo vi u službi razvijanja estetskog senzibiliteta; - Dramski tekst i interakcija; go vor, likovni sadržaji, gluma, muzika, pokret.

110

Didaktičko-metodičke napomene U I i II razredu učenici su usvojili štampana i pisana slova latinice, čitanje i pisanje. U I i II razredu učenici su usvojili štampana i pisana latinična slova, čitanje i pisanje. Treba nastaviti rad na usavršavanju kvaliteta čitanja (pravilno čitanje, čitanje brzinom koja odgovara karakteristikama teksta, unošenje elemenata izražajnosti), čitanje s razumijevanjem, kritičko čitanje i uočavanje uporišnih mjesta. Vježbati čitanje naglas i čitanje u sebi. U pisanju latiničnim pismom treba realizirati vježbe primjerene učenicima III razreda koje su navedene uz programske sadržaje. Raditi na estetskoj strani rukopisa i istovremeno ne zaboraviti da u trećem razredu učenički rukopis počinje poprimati obilježje njegove osobnosti. U drugom polugodištu usvajaju štampana slova ćirilice, ščitavaju i čitaju. Prestaje potreba oponašanja tuñeg pisanja. Dijete formira vlastiti i prepoznatljiv rukopis. Isto se dogaña i sa drugim aktivnostima. Učenici čitaju, pa su samim tim samostalniji u učenju. Tek će samostalna komunikacija s tekstom utjecati na emocionalno otvaranje učenika prema knjizi i prihvatanje knjige srcem. To je presudno u razvoju čitalačke samostalnosti i otvorenosti prema knjizi. U interpretaciji književnog teksta još je uvijek u prvom planu doživljaj književnog djela, uočavanje i izražavanje onih elemenata koji su učeniku III razreda, s obzirom na ukupne karakteristike, najbliži: dogañaj, tok radnje, upečatljiva mjesta, likovi i njihove karakteristike. Postepeno ih počinjemo navikavati na uopćavanja, pa odreñujemo i podnaslove dijelovima teksta. To je istodobno priprema za časove kulture izražavanja i prepričavanje teksta na osnovu plana. Još uvijek učenike ne treba opteretiti složenijim pojmovima. Neka čitaju i čitaju. Čitanje će ih obogatiti, pa će kasnije i pojmove bez teškoća razumjeti. Moramo čekati vrijeme i spremnost učenika (u psihološkom smislu) za recepciju sadržaja koji su suviše uopćeni. Sadržaji nastave maternjeg jezika, posebice sadržaji kulture izražavanja, morali bi biti u službi doživljavanja bogatstva i ljepote ljudskog govora. Nastavnik im to pokazuje i vlastitim govorom, demonstrira nijanse u tonu, jačini i boji glasa, rečeničnim ritmom i intonacijom, a ukupan uspjeh posmatra samo u kontekstu promjena na planu komunikacije shvaćene u najširem značenju riječi. Nastava maternjeg jezika je u funkciji razvoja općih sposobnosti, svijesti o jeziku i kulturi. To je moguće postići jasnim odreñenjem ciljeva i posredstvom sadržaja koji su povezani sa sadržajima drugih nastavnih predmeta. Evo i primjera moguće podjele nastavnih časova po područjima, s tim što nastavnik ima slobodu da u procesu planiranja, na temelju procjene potreba njegovog razreda, odstupi od ovog modela.

Čitanje i pisanje /38/
Usavršavanje tehnike čitanja: pravilno i izražajno čitanje; Rad na poboljšanju razumijevanja pročitanog; Usvajanje štampanih s lova ćiriličnog pisma; Sricanje, čitanje riječi, rečenica štampanih ćiriličnim pismom; Čitanje kraćeg teksta štampanog ćiriličnim pismom.

Čitanje i interpretacija /40/
Književnog teksta Štiva iz čitanke (28) Lektira (12)

Kultura izražavanja /25/
Narativni i deskriptivni oblici
Prepričavanje (16) Pričanje (3)

Jezik /30/
Rječnik Gramatika Pravogovor Pravopis

Medijska kultura /10/
Filmske vrste: igrani film (film za djecu) Izražajna sredstva filmske umjetnosti: filmska slika, zvuk, tišina, muzika (književno djelo-film, usporedba) Glumac, uloga, gluma

111

(3 časa sedmično, 105 časova godišnje)

Matematika

Programski sadržaji
Programska struktura predmetnih područja 1. Sabiranje i oduzimanje do 100 2. Ravne i zakrivljene plohe (površine) likovi, linije 3. Množenje i dijeljenje do 100 4. Mjerenje, uporeñivanje i procjenjivanje ____________________________________________________________________ 1. Sabiranje i oduzimanje do 100 - Sabiranje i oduzimanje brojeva unutar desetica (oblici kao: 50+4, 54-4, 73+4, 77-4); - Upoznavanje relacija ≤ i ≥; - Odreñivanje nepoznatih brojeva (x<14, 40<x<50); - Sabiranje brojeva prve stotice kada je zbir naznačenih jedinica sabiraka manji od 10 (ab+cd, b+d<10) i odgovarajuća oduzimanja; - Sabiranje brojeva prve stotice kada je zbir naznačenih jedinica sabiraka jednak 10 i odgovarajuća oduzimanja; - Sabiranje brojeva prve stotice kada je zbir naznačenih jedinica sabiraka veći od 10 i odgovarajuća oduzimanja; - Sabiranje više sabiraka. Zagrade; - Oduzimanje više brojeva. Zagrade; - Veza sabiranja i oduzimanja; - Zadaci sa dvije operacije; - Brojevni izrazi. Rješavanje jednostavnijih jednačina; - Izračunavanje nepoznatog sabirka; - Izračunavanje nepoznatog umanjenika; - Izračunavanje nepoznatog umanjitelja; - Jednostavniji tekstualni (problemski) zadaci; - Rimski brojevi od XI do XX; - Redni brojevi do 100; - Parni i neparni brojevi do 100; - Stotice prve hiljade. 2. Ravne i zakrivljene plohe (površine), likovi i linije - Pravac, polupravac, duž, ugao – crtanje i obilježavanje; - Crtanje paralelnih i okomitih pravaca; - Uporeñivanje duži. 3. Množenje i dijeljenje do 100 - Množenje kao sabiranje jednakih sabiraka; - Znak «•» (puta). Množilac, množenik (množenje broja i množenje brojem) i produkt umnožak; - Činitelj ili faktori; - Množenje brojeva (i množenje brojem) prve desetice; - Tablica množenja; - Broj 1 i broj 0 činitelj množenja; - Osobine proizvoda: zamjena mjesta činitelja (komutativnost i asocijativnost); - Pisanje dvocifrenog broja u obliku a10+b;

112

- Djeljenik (broj koji se dijeli), djelitelj (broj kojim se dijeli), količnik (ishod dijeljenja); - Dijeljenje brojevima prve desetice; - Količnik čiji je djeljenik broj 0; - Količnik čiji je djelitelj broj 1 (dijeljenje nulom nema smisla); - Tablica dijeljenja; - Veza množenja i dijeljenja; - Množenje i dijeljenje zbira; - Osobine dijeljenja: distributivnost; - Izvantabelarna množenja i izvantabelarna dijeljenja (30:2, 20:10); - Rješavanje jednačina oblika 3X=18, X4=24, 45:X=5, X:9=8; - Računske operacije prvog i računske operacije drugog reda. Red računanja u izrazima s više računskih operacija. Upotreba zagrada. 4. Mjerenje, usporeñivanje i procjenjivanje - Mjerenje dužine. Jedinice za dužinu. (1 m, 1 dm, 1 cm) - Mjerenje mase. Jedinice za masu (1 kg, 1 dag, 1 g) - Jedinice za tekućinu (1 l, 1 dl, 1 cl) - Jedinice za vrijeme (godina, mjesec, tjedan, dan, sat, minuta) - Jedinice za novac (KM, KF)

MATEMATIKA
PODRUČJA UČENJA CILJEVI OČEKIVANI REZULTATI UČENJA
Uče nici bi tre bali zn ati: Koristiti matematički jezik i simbole za osnovne matematičke operacije u skupu brojeva do 100; Rješavati složenije tekstualne zadatke; Uočiti vezu i redoslijed izmeñu osnovnih računskih operacija i provjerava jedne operaciju s pomoću druge; Mjeriti, uporeñivati i procjenjivati s pomoću jedinica za dužinu, masu, vrijeme…

Sticanje znanja: Zn an je Upotreba simbola; Predstavljanje prirodnih brojeva do 100 na brojevnom pravcu; Povezivanje broja i skupa; Formiranje brojnog niza do 100; Zna rimske brojeve do XX; Osnovne računske operacije u skupu brojeva do 100; Usvajanje osnovnih mjera i mjernih jedinica, upoznavanje njihovih meñusobnih odnosa; Crtanje i označavanje osnovnih geometrijskih figura (pravac, polupravac, duž…).

-

-

Sposobnosti i vještine

Razvijanje: logičkog i kritičkog mišljenja; sposobnosti kritičkog vrednovanja vlastitih rezultata i njihovo poreñenja sa rezultatima drugih; sposobnosti predviñanja, mjerenja, usporeñivanja i procjenjivanja.

-

Da uz pomoć nastavnika procjenjuje, uporeñuje i u jednostavnim situacijama donosi zaključke; Koristi kreativnost i maštu za rješavanje njima primjerenih problema; Koristiti jednostavni matematički jezik za saopćavanje ideja.

Vrije dnosti i stavovi

Razvijanje pozitivnih vrije dnosti i stavova: prema sebi samome, prema drugima, prema okolini, prema učenju.

-

Pokazivati više samopouzdanja i odgovornosti; Poštovati različite stavove; Prepoznati ulogu i značaj matematike u svakodnevnom životu.

113

MATEMATIKA ZA III RAZRED DEVETOGODIŠNJEG OBRAZOVANJA
SADRŽAJ 1. Sabiranje i oduzimanje do 100 - Sabiranje i oduzimanje brojeva unutar desetica (oblici kao: 50+4, 54-4, 73+4, 77-4) - Upoznavanje relacija i odreñivanje nepoznatih brojeva (x<15, 40<x<50) - Sabiranje brojeva prve stotice kada je zbir naznačenih jedinica sabiraka manji od 10 (ab+cd, b+d<10) i odgovarajuća oduzimanja - Sabiranje brojeva prve stotice kada je zbir naznačenih jedinica pribrojaka jednak 10 i odgovarajuća oduzimanja; - Sabiranje brojeva prve stotice kada je zbir naznačenih jedinica pribrojaka veći od 10 i odgovarajuća oduzimanja; - Sabiranje više pribrojaka; - Zagrade - Oduzimanje više brojeva; Zagrade; - Veza sabiranja i oduzimanja; - Zadaci sa dvije operacije; - Brojevni izrazi; Rješavanje jednostavnijih jednačina; - Izračunavanje nepoznatog sabiraka; - Izračunavanje nepoznatog umanjenika; - Izračunavanje nepoznatog umanjitelja; - Jednostavniji tekstualni (problemski) zadaci; - Redni brojevi do 100 - Rimski brojevi od XI do XX; - Parni i neparni brojevi do 100; - Stotice prve hiljade. 2. Ravne i zak rivljene površi, likovi i crte - Pravac, polupravac, duž, ugao–crtanje i obilježavanje - Crtanje paralelnih i okomitih pravaca; - Uporeñivanje duži; 3. Množe nje i ZNANJE - Prepoznaju, zapisuju, čitaju i usporeñuju brojeve do 100; - Sabiraju i oduzimaju sa i bez prelaza do 100; - Prepoznaju podatke koji su poznati i koji su nepoznati u jednačinama i nejednačinama; - Rješavaju jednostavne jednačine i tekstualne zadatke do 100; - Rješavaju jednostavnije nejednačine; - Upotrebljavaju redne brojeve do 100; - Zna simbole I, V i X kao simbole pomoću kojih pišemo sve rimske brojeve do XX; - Upotrebljavaju jednostavne tabele; - Interpretiraju (pravilno) jednostavnije grafikone; - Upotrebljavaju matematički jezik, rješavaju matematičke i logičke zadatke; - Čitaju, zapisuju, uporeñuju stotice prve hiljade; - Opažaju i imenuju ravne i zakrivljene površine i klasificiraju ih; - Prepoznaju i imenuju pojmove: pravac, polupravac, duž, ugao, kružnica i krug; - Razlikuju kružnicu i krug; - Samostalno uočavaju, definiraju, - Sposobnost kritičkog vrednovanja vlastitih ishoda i uporeñ ivanje s ishodima drugih (par, grupa, razred...); - Sposobnost uočavanja razlika izmeñu paralelnih i okomitih pravaca; - Uočavanje likova oblika trougaoa, kvadrata, pravougaonika i kruga u okružju; SPOSOBNOSTI - Sposobnost upotrebe matematičkog jezika i simbola; - Sposobnost primjene matematičkih znanja u svakodnevnom životu; - Samostalno i timsko formuliranje zaključaka; - Razvijanje logičke sposobnosti kroz igru i rješavanje matematičkih problema; - Sposobnost za razmjenu informacija, rezultata i iskustava sa drugarima i nastavnikom; VRIJEDNOST I, STAVOVI, PONAŠANJE - Osposobljeni su za samostalan rad, rad u parovima, malim i velikim grupama; - Pokazuju smisao, želju, zanimanje i odvažnost za otkrivanje i istraživanje novog i nepoznatog; - Pokazuju zanimanje prilikom upoznavanja novih pojmova i proširivanja matematičkog znanja; - Pokazuju zanimanje za učešće u matematičkim kolektivnim igrama; - Rješavaju probleme kroz igru i zabavu poštujući pravila; - Vrednuju lične i stavove drugih; - Razvijaju pozitivne stavove, ponašanja za rad i igru; - Učestvuju u sastavljanju i rješavanju matematičkih zadataka iz svakodnevnog života; - Množe i dijele u skupu brojeva do 100; AKTIVNOSTI UČENIKA - Učestvuju u svim etapama i oblicima rada (grupa, tim, par); - Aktivno učestvuju u matematičkim igrama i primjenjuju ranije stečena znanja i iskustva; - Čitaju i zapisuju brojeve do 100; - P redstavljaju odnose meñu brojevima upotrebljavajući matematičke znake; - Identificiraju prethodnika i sljedbenika zadanog broja; - U računanju zbira koriste zamjenu mjesta sabiraka (osobina komutativnosti zbira); - Upotrebljavaju simbole za računske operacije; - Sabiraju i oduzimaju u skupu brojeva do 100; - P redviñaju približan ishod operacija; - Rješavaju probleme sabiranjem i oduzimanjem; - Računaju na različite načine, okomito i vodoravno, pomoću brojne ose; - Upotrebljavaju jednostavne grafikone i interpretiraju ih; - Imenuju i zapisuju redne brojeve do 100; -Čitaju, zapisuju i usporeñuju stotice prve hiljade; - P rocjenjuju vjerovatni rezultat u igrama na sreću; - P utem dvaju čula osjećaju odnose granice/ruba i regije/područja, crte, površine i prostora; - Samostalno crtaju paralelne i okomite pravce upotrebljavajući AKTIVNOSTI NASTAVNIKA - Sadržaje Nastavnog programa utvrñuje prema interesima i sposobnostima učenika i prilagoñava zahtjeve postavljene programom kako bi bio uspješno ostvaren; - Stavlja naglasak na razumijevanje osnovnih matematičkih pojmova; - Pomaže djeci da poboljšaju izražavanje svojih matematičkih ideja i zapažanja; - Prilagoñava nastavu svakom učeniku pojedinačno; - Primjenjuje pristupe i postupke kojima se uvažava stepen razvoja djeteta; - Pomaže djeci da kritički sagledaju ono što su naučili; - Tematski povezuje nastavne sadržaje unutar Nastavnog plana i programa; - Uključuje matematiku u druge nastavne oblasti.

114

. . .Djeljenik (broj koji se dijeli). . .Pisanje dvocifrenog broja u obliku a10+ b . .Koriste standardne jedinice za dužinu. vremena i novca.Sastavljaju i rastavljaju brojeve.Mjere upotrebljavajući mjernim jedinice. . obujam. . . razlikuju crte i konstruiraju ih .Vrednuju ishode cjelokupnog rada. . . mase.Množenje kao sabiranje jednakih sabiraka.Vrednuju ishode mjerenja. 1 cm). sa i bez upotrebe zagrada. X4= 24. Mje re nje . .P oduzimaju mjerenja i predviñaju ishode. .Logički zaključuju i računaju. djelitelj (broj kojim se dijeli). .Prepoznaju značenje termina „dvostruko više (dvostruki broj)” i „polovina” broja.Rješavanje jednačina oblika 3X=18.Dovode u vezu odnose izmeñu brojeva i operacija. .Dijeljenje brojevima prve desetice. usporeñivanje i procjenjivanje objašnjavaju djeci.Rješavaju jednostavnije jednačine i nejednačine.Brojne nizove izražavaju verbalno i simbolički.Koriste mjerne instrumente.Izvantablična množenja i izvantablična dijeljenja (30:2. . . množenik (množenje broja i množenjem brojem) i umnožak. mase. .Koriste strelice. .Znak «•» (puta). geometrijski pribor. grafikone. . . .Koriste standardne jedinice za mjerenje dužine. . dan. . . Red računanja u izrazima sa više računskih operacija.Veza množenja i dijeljenja.Osobine dijeljenja: distributivnost. 4.Jedinica za novac (KM. . .Samostalno smišljaju zadatke. . . 115 . . Množilac. sedmica.Upotrebljavaju kreativne postupke za rješavanje svakodnevnih problema i objašnjavaju poduzete postupke. kvadrata.Tablica množenja. 45:X=5. . Upotreba zagrada. . količnik (ishod dijeljenja).Broj 1 i broj 0 kao činitelji množenja.P ravilno interpretiraju grafikone i tabele.Množenje brojeva (i množenje brojem) prve desetice.P ripremaju didaktički materijal.Količnik čiji je djelitelj broj 1. . X:9=8) .Koriste množenje i dijeljenje u svakodnevnim radnjama i situacijama.Množenje zbira i dijeljenje zbira. .Osobine umnoška: zamjena mjesta činitelja (komutativnost i asocijativnost) .Interpretiraju operacije kroz transformacije.Mjerenje dužine Jedinice za dužinu (1 m. (dijeljenje nulom nema smisla). tablice. masu.Mjerenje.Mjere uz korištenje dogovorenih jedinica i sprava.Znaju množiti i dijeliti u skupu brojeva do 100.Sposobnost samostalnog mjerenja i zapisivanja rezultata.Činitelj ili faktori. . . 1 dag= 10 grama.Količnik čiji je djeljenik broj 0. . . . mjesec.dije lje nje do 100 . 1 dag. . pravougaonika i kruga.Tablica dijeljenja.Predviñaju ishode mjerenja i provjeravaju rješenja zadataka u kojima se koriste mjerne jedinice. .Obavljaju pripremne radnje za osnovne operacije.Koriste mjerenje za rješavanje problema. koristeći što više primjera i očiglednih sredstava iz okruženja.P redviñaju približan rezultat. 20:10).Izražavaju ishode mjerenja. . . minuta). vrijeme i novac u svakodnevnom životu. .Sposobnost razlikovanja značenja termina „jednakost” i “ jednačina” kao i „nejednakost”. uporeñivan je i procje njivanje . .Mjerenje mase Jedinice za masu (1 kg.Jedinice za vrijeme (godina. sat. . KF). . .Vrednuju ishode.Istražuju različite načine množenja i dijeljenja. 1 dm. 1 g).Jedinice za tečnost (1 l. .Osposobljeni su za rješavanje matematičkih zadataka sa više računskih operacija. .Rješavaju geometrijske zadatke .Računske operacije prvog i računske operacije drugog reda.Crtaju pravac i polupravac.Pomaže učenicima da nauče pravilno koristiti geometrijski pribor pri crtanju i konstruiranju geometrijskih likova oblika trougla.Sposobnost meñusobnog povezivanja i upotreba osnovnih računskih operacija do nivoa automatizma. . .Dijele na jednake dijelove.P rikupljaju podatke iz stvarnih situacija.Samostalno sastavljaju i rješavaju jednostavne matematičke probleme putem jednačina i nejednačina. 1 cl). .Usvojili su tablicu množenja i dijeljenja do nivoa automatizma. obujma tekućine. . .Prepoznaju znak „•” kao oznaku za množenje i znak „:” kao oznaku za dijeljenje. . simbole za operacije i brojne relacije. . tačno izražavaju rezultate mjerenja. . 1 dl. dag je oznaka za dekagram. .

Na primjer 23+34. Pri tome. Ukazivati na oblike. Primjenjivati didaktički materijal s ciljem boljeg razumijevanja odreñenih matematičkih radnji. Približiti sabiranje brojeva prve stotice kada je zbir naznačenih jedinica pribrojaka manji od 10 (ab+cd. učenik treba znati zapisati i pretvarati mjere. imenovanja i označavanja (prava. poimanja. duž. te o interesima i optimalnim igrovnim metodama kojima će se apstraktni pojmovi i činjenice približiti učeničkim spoznajnim mogućnostima. uporeñivati. • Uz pomoć brojevne linije omogućiti očiglednost nizanja i niza brojeva prve stotine i stotica prve hiljade. a naročito množenja i dijeljenja. značajno je voditi računa o spoznajnim mogućnostima učenika. • • • • • • • • • • • • Spomenute programske zahtjeve realizirati kroz sva tri postupka: skupovni. osim praktičnih aktivnosti. Kroz poučavanje i učenje brojeva. ugao. kreativnost i istraživački duh. 116 . te stotica do 1000. procjenjivati jedinice. slike i primjere predmeta u bližoj okolini. U geometrijskim sadržajima učenika dovesti na nivo prepoznavanja. U domeni mjera i mjerenja učenik treba da zna mjeriti. a tek kasnije na pamćenju. brojevni i perceptivno-predodžbeni (korištenje brojevnih slika) kod predstavljanja brojeva. insistirati na razumijevanju. Produbljivanje i proširivanje pojma brojeva do 100. Nastojati uspostaviti što užu korelaciju unutar samog predmeta a i sa drugim predmetima. kooperativnost. brojevni i perceptivnopredodžbeni. • U domeni mjera i mjerenja. 3+4<10. Objasniti sabiranje i oduzimanje s prelazom različitim metodama. b+d<10). Sakupljanje didaktičkog materijala iz okolice i njegova primjena u odgovarajućim situacijama.DIDAKTIČKO METODIČKE NAPOMENE Za uspješno savladavanje programskih sadržaja u nastavi Matematike za III razred devetogodišnjeg osnovnog obrazovanja neophodno je načiniti uspješan spoj tradicionalnih i savremenih oblika i metoda rada. Kroz različite oblike rada poticati i razvijati samostalnost. Ravnopravno zastupiti tri pristupa: skupovni. o sposobnosti shvatanja i razumijevanja matematičkih zakonitosti. kružnica…).

primjenjuju odreñene kriterije za prikupljanje i zapisivanje podataka. tvari. o meñusobnoj ovisnosti meñu živim bićima. svojoj porodici. ⇒ o promjenama na biljkama i životinjama u različita godišnja doba. uzajamnoj ovisnosti ljudi. ⇒ razmatrati dokaze i procjenjivati. sličnosti i razlike izmeñu živih bića. koristiti jednostavan naučni jezik za priopćavanje ideja i za imenovanje i opis živih bića. životnim zajednicama biljaka i životinja. te poreñenjem svojih predviñanja sa stvarnim rezultatima. pratiti redoslijed uputa pri istraživanju i mjerenju. ⇒ provoditi istraživanja. raspravljati o tome što se dogaña i u kojim uvjetima. kompasa i objekata u prirodi i na geografskoj karti. na geografskoj karti. ⇒ ⇒ 117 . ⇒ ⇒ primjenjuju prethodna iskustva. pravilan odnos čovjeka prema prirodi.(3 časa sedmično. ⇒ razvijati kritičko razmišljanje. ⇒ prenositi informacije individualnim timskim radom kroz: ⇒ traženje ideja i provoñenjem jednostavnih posmatranja i ogleda. pojava i procesa u prirodi i društvu. praviti jednostavna usporedbe. šta čini privredu zavičaja. pokazivati više samopouzdanja i odgovornosti. uzajamnu ovisnost ljudi u užem i širem zavičaju. PONAŠANJE ⇒ Učenici razvijaju pozitivne vrijednosti i stavove: ⇒ prema sebi samima. privredi u zavičaju. njegovom zdravlju odrediti glavne i sporedne strane svijeta pomoću sunca. ⇒ samostalno ili u grupi izvoditi zaključke. ⇒ samostalno ili u grupi planirati. te donositi odgovarajuće zaključke. ⇒ ⇒ osnovne pojmove vezane za uži i širi zavičaj. ⇒ ⇒ svojstva naselja u užem i širem zavičaju. uz nastavnikovu pomoć procjenjivati relevantnost podataka i informacija. ⇒ ⇒ uočiti i opisati promjene na biljkama i životinjama u različita godišnja doba. ⇒ sistematiziranje znanja ⇒ prezentiranje postignutih rezultata. ⇒ izvoditi mjerenja. primijeniti vlastitu kreativnost i maštu za rješavanje problema. njegovom zdravlju i odnosu prema prirodi. šta čini životnu zajednicu biljaka i životinja. ⇒ naseljima i saobraćaju u užem i širem zavičaju. poštivati različite stavove. aktuelnosti u užem i širem zavičaju ⇒ ⇒ ⇒ ⇒ ⇒ ⇒ ZNANJE ⇒ razlike izmeñu žive i nežive prirode. ⇒ dobivati i prezentirati dokaze. Učenici će: ⇒ posmatrati. užem i širem zavičaju i dešavanjima u njima. orijentaciji u prostoru i vremenu. STAVOVI. 105 časova godišnje) Moja okolina CILJEVI I REZULTATI ODGOJNO-OBRAZOVNOG RADA PODRUČJA UČENJA CILJEVI OČEKIVANI REZULTATI Učenici znaju Sticanje znan ja: ⇒ o užoj i široj okolini. prema drugima. prepoznavati ulogu nauke za razumijevanje svijeta u kojem žive i za poboljšanje kvaliteta života. o čovjeku. uz nastavnikovu pomoć razvijati plan istraživanja. SPOSOBNOSTI I VJEŠTINE ⇒ ⇒ ⇒ ⇒ ⇒ ⇒ VRIJEDNOSTI. okolini i učenju kao cjeloživotn om procesu.

1.NASTAVNI SADRŽAJI / Teme 1. 2. BILJKE I ŽIVOTINJE. IZGLED UŽEG I ŠIREG ZAVIČAJA. VIDIK. ORIJENTACIJA U VREMENU 2.1. VIDIKOVA LINIJA.4.2. 1.1. OVISNOST RADOVA LJUDI O VREMENSKIM PROMJENAMA U PRIRODI 1. ALKOHOL I DROGA ZDRAV OKOLIŠ 118 . GODIŠNJA DOBA 2. MOJA DOMOVINA BOSNA I HERCEGOVINA PROŠLOST.4. ZNAČENJE BILJAKA ZA LJUDSKU ISHRANU 1. 4.11.5. POZNATE PLANINE U ZAVIČAJU 1.9. PRIRODA I PRIRODNI PROCESI 1. SADAŠNJOST.2.1. MEðUSOBNA OVISNOST BILJNOG I ŽIVOTINJSKOG SVIJETA 1.3. ŽIVOTINJE: DOMAĆE I DIVLJE 1. OBRADIVO I NEOBRADIVO ZEMLJIŠTE 1. 4.1. 4.1.4. 4. ZDRAVSTVENE USTANOVE ISHRANA DUHAN.2. KALENDAR PRIRODE 3. BUDUĆNOST NASELJA U ŠIREM ZAVIČAJU PRIVREDA U UŽEM ZAVIČAJU SAOBRAĆAJ U ŠIREM ZAVIČAJU PRAZNICI 5.2. ORIJENTACIJA U PROSTORU (GLAVNE I SPOREDNE STRANE SVIJETA.1.5. 4. RAVNICE I POLJA U ZAVIČAJU 1. HIGIJENA 5.8. 6. DRUŠTVO 4. 1. PTICE 1. LIČNA HIGIJENA 5.3.10. SKICA OKOLINE ŠKOLE 3. 6. VRIJEME I PROSTOR 2. PRAĆENJE VREMENSKIH PROMJENA. 5.6. ČISTOĆA I KULTURA STANOVANJA 6.6. VODE U ZAVIČAJU 2. 3. UMANJENO PREDSTAVLJANJE PREDMETA I UDALJENOSTI 3. ŽIVOTNE ZAJEDNICE 1. STAJALIŠTE.7. ŠUME U ZAVIČAJ 1. 4.3.3. SNALAŽENJE NA GEOGRAFSKOJ KARTI 4. ZDRAVLJE 6. GEOGRAFSKA KARTA 3. RAZLIČITI NAČINI ORIJENTACIJE) 2.1. RELJEFNA OBILJEŽJA 3. 6.

Razlikuju drvenaste od zeljastih biljaka. . .o životnim zajednicama.Higijena nije obaveza samo pojedinaca. Područje znanja čine sadržaji i procesi s kojima je tijesno povezan razvoj sposobnosti koje su od bitnog značaja za uvoñenje učenika u istraživački rad i razvoj naučnog mišljenja.Motiviranje učenika za rad.Ispunjavanje domaćih zadataka. . . prepoznaju. . . životu i radu ljudi. PREDLOŽENI MODEL SPOSOB NOSTI I VJEŠTINE VRIJEDNOSTI. . .Razvijanje svijesti o pripadnosti školskoj zajednici. već briga svih članova škole. . zaključuju.Prepoznaju karakteristike ljeta.o vrtu i radovima u vrtu u toku ljeta.Posmatraju. te izučavanjem životinjskog i biljnog svijeta u bližem okruženju.1. . uočavaju promjene na biljnom i životinjskom svijetu u ljeto. . ŽIVOTNE ZAJEDNICE Znanje: . . njihovom uzgajanju i upotrebi. STAVOVI. uzajamnoj povezanosti izmeñu živih bića.Razlikuju voće od povrća. .DIDAKTIČKO-METODIČKE NAPOMENE Dominantno mjesto u programu imaju ciljevi i očekivani rezultati učenja u područjima znanja.Sakupljanje materijala.o voću i povrću koje dozrijeva u ljeto. .Komuniciranje sa učenicima/cama. sadašnjosti i budućnosti kao toka vremena i dešavanja koje karakterišu meñusobna povezanost i odnosi. te utjecaj na društvo i okolinu i korištenjem metodologije aktivnog učenja. uzimajući u obzir razvoj nauke.Planiranje. diskutiranje.Saradnja. te na znanje i razumijevanje prošlosti. vinograda i njive. . šumi. PRIRODA I PRIRODNI PROCESI 1. Date teme treba razraditi kroz kontekst pojava i procesa koji su učenicima interesantni. mjestu življenja i njegovoj okolici. . sticanja vještina. BILJKE I ŽIVOTINJE. U smislu toga predloženi model može da posluži kao pomoć nastavniku. osmišljavanje igara i interakcijskog učenja. livadi.Svakom pravu prethode obaveze. Novi sadržaji se odnose na znanje o Bosni i Hercegovini kao domovini i državi. predviñanje. o vrtu. voćnjaku. sakupljanje informacija. na znanje o geografskoj karti. Takoñer se šire znanja i u dijelu koji se bavi izučavanjem prirode. .o ljudima. sistematiziranje.o žitaricama i industrijskim biljkama. kroz sadržaje o čovjeku i njegovom odnosu prema prirodi. stavova i ponašanja. razvoja sposobnosti. . . . . diskutiranje. biljkama i životinjama u različitim godišnjim dobima.Uočavaju razliku izmeñu vrta. Ovakav izbor nastavnog gradiva i njegovo strukturiranje osigurava povezanost društvenih i prirodnih pojava i proučavanje prirode u njenom jedinstvu s različitih aspekata. dogovaranje. potrebno je voditi računa i o meñupredmetnoj korelaciji i planirati izradu zajedničkih školskih projekata.o razlikama izmeñu zeljastih i drvenastih biljaka. . na njivi i radovima na njivi u toku ljeta. širem zavičaju i dešavanjima u njemu. voćnjaka.o promjenama u prirodi i prirodnim procesima na biljkama i životinjama u ljeto. 119 .Upućivanje učenika na različite izvore znanja. njenu primjenu i korištenje.Ponašanje u skladu sa kućnim redom i razrednim pravilima. . posmatranje. U ovom razredu šire se znanja o školi i porodici. PONAŠANJE AKTIVNOST UČENIKA AKTIVNOSTI NASTAVNIKA (ORGANIZACIJA I METOD E NAS TAV E I UČ ENJA. . .Pozitivan stav o školi. vrijednosti. .o voćnjaku i vinogradu tokom ljeta.Svakodnevno ispunjavanje školskih obaveza. razmjena iskustava.Prepoznaju žitarice prema zrnevlju.Uključivanje roditelja i drugih uposlenika u školi u realizaciju programskih sadržaja. U skladu s tim. . OCJ E NJIVANJ E) TEME ZNANJE 1.

organizacija posjeta seoskim domaćinstvima i farmama za uzgoj stoke. korištenje njenih resursa za potrebe nastave.Znaju da se u jesen izvode radovi u vrtu. .Pomaganje drugima. 1.Učenici/ce znaju da ljudi uzgajaju različite biljne vrste.3. . .Učenici/ce posjeduju znanja o jeseni kao godišnjem dobu. brizi za potomstvo.2. . . izrada panoa. .Samostalano ili u saradnji sa drugima uzgajaju cvijeće u učionici i ne zagañuje životnu sredinu. promjenama na biljnom i životinjskom svijetu. voće. povrće.Uzgoj i njegovanje jestivog bilja. te o berbi voća i njegovom spremanju za zimu.Pripremanje. koriste dodatne izvore znanja. . o očuvanju šuma.Samostalno ili uz pomoć drugih uzgajanje i briga o nekim vrstama jestivog bilja. . . biljaka i životinja – razumiju i objašnjavaju lance ishrane. izvoñenje zaključaka.Pomoć roditeljima. zaključivanje.Saradnja sa roditeljima.Posmatranje.Definiraju lance ishrane. .1. . . svjestan je koristi koje pružaju divlje i domaće životinje. te o tome da su biljke proizvoñači kisika koji je neophodan za život ljudi i životinja. o mladunčadi domaćih životinja i njihovim karakteristikama. voćnjaku i na njivi.Osmišljavanje situacija za interaktivno učenje.Posjeta farmi.Pozitivan stav o pticama.Na osnovu posmatranja izvode logičke zaključke o jeseni.Znaju da uzgoj domaćih životinja može biti nomadski i stajski.U toku zime pomaže pticama stanaricama.Organizacija praktičnih vježbi .Učešće u radovima u okolini škole. znaju njihove karakteristike. . P repoznaju i imenuju divlje životinje i njihovu mladunčad. predviñanje. . njihovom. .4. .Posmatranje i praćenje napretka učenika. . . zaključivanje.Sakupljanje. .Ispunjavanje domaćih zadataka.Razlikuju voće od povrća po obliku i ukusu. . Izrada kućica za ptice. 1. .Imaju osnovna znanja o domaćim životinjama – znaju podjelu na krupne i sitne domaće životinje.Posjeduju znanja o značaju voća i povrća kao izvora neophodnih sastojaka za zdravu ishranu ljudi.Crtanje domaćih i divljih životinja. podsticanje radoznalosti. radovima u toku jeseni. .Posjeduju osnovna znanja o uzgoju cvijeća. .Posmatranje i procjenjivanje.Imaju osnovna znanja o pticama u zavičaju i njihovim karakteristikama. životu. .Osmišljavanje igara u učionici. . zaključuju. . na njivi. posjeta seoskom domaćinstvu. . . . . Izrada panoa.Znaju uzajamnu ovisnost ljudi.Učenici/ce su sposobni za jednostavnije radove u vrtu. mašte i razvoj kreativnosti.Sakupljaju podatke. . 1.Pozitivan stav o životinjama. ishrani. ŽIVOTINJE: DOMAĆE I DIVLJE . žitarice.Razlikuju domaće od divljih životinja.Podsticanje razvoja radnih navika. . . . .Štiti životinje. .Ispravan stav prema biljkama koje se upotrebljavaju u ishrani ljudi.5.Razlikuju pojedine vrste ptica u zavičaju. sistematiziranje. .Organizacija izleta. .Da se u jesen vrši sjetva pšenice i još nekih biljnih kultura. . .Procjenjivanje napretka učenika. . posmatraju. .Saradnja sa lokalnom zajednicom .Izvode logičke zaključke o pticama. brinu da ona uvijek bude čista i zdrava. znaju njihov značaj za ishranu ljudi.Izrada didaktičkih materijala.Procjenjuje koje radove i zbog čega ljudi izvode u koje godišnje doba.Posmatranje. Ne uništava gnijezda ptica. u voćnjaku i vinogradu.. ZAVISNOST RADOVA LJUDI OD VREMENSKIH PROMJENA U PRIRODI . PTICE . 120 . ZNAČAJ BILJAKA ZA ISHRANU LJUDI . . .

Znaju imenovati planine u zavičaju. obradivo i neobradivo tlo. POZNATE PLANINE U ZAVIČAJU . izvode zaključke. . . sistematiziraju.Planiranje. . . posmatranje. sistematiziranje. OBRADIVO I NEOBRADIVO ZEMLJIŠTE . pomaganje. bilježenje. . sistematiziranje prema zajedničkim osobinama.Praćenje zdravlja učenika.Uspostavljaju logičke veze u životnoj zajednici polja. . 7.Svojim aktivnostima neplodno tlo pretvaraju u plodno.Znaju razlikovati plodno od neplodnog i obradivo od neobradivog tla. . motiviranje učenika.Imaju osnovna znanja o uticaju čovjeka na promjenu zemljišta– od neobradivog do obradivog zemljišta. . da biljni svijet ima važnu ulogu za ishranu ljudi i životinja . .Ukazivanje drugima na značaj obradivog zemljišta.Svojim ponašanjem ne narušava sklad izmeñu biljnog i životinjskog svijeta. .Predlaganje i rukovoñenje školskim projektom.Organiziranje malih radnih akcija.Svjestan je prirodnih ljepota planina u zavičaju. .Motiviranje učenika na igre i sport.Znaju imenovati ravnice i polja u zavičaju. . .Promatranje. . pripremanje.Posjeta najbližoj planini. . .Saradnja sa lokalnom zajednicom i porodicom. . bilježe. zaključivanje. voñenje.Procjenjivanje postignuća.Izrada edukativnih i didaktičkih materijala.Razlikuju biljni od životinjskog svijeta. . 1. 121 . . .8. . prikupljanje.Planiranje.Neposredno uočavaju i opisuju karakteristike planine. .Prema boji na geografskoj karti pronalaze ravnice i brda. 1. .Imaju osnovna znanja o živom svijetu i njegovim karakteristikama.Znaju da ishrana ljudi i životinja ovise jedna od druge.Prepoznaju plodno i neplodno tlo.Posjeta ravnici ili polju u zavičaju.Znaju posmatrati geografska obilježja zemljišta u zavičaju i da zelena boja na geografskoj karti predstavlja ravnice.Imaju znanja o vezi izmeñu biljaka i životinja.Uspostavljaju logičke zaključke o uzajamnosti biljnog i životinjskog svijeta. .Uspostavljaju logičku vezu u životnoj zajednici planine.Uočavaju geografska obilježja zemljišta u zavičaju. zaključivanje.Pozitivan stav i odnos prema prirodnim ljepotama naše domovine.Znaju da biljke i životinje zajedno čine živi svijet. . RAVNICE I POLJA U ZAVIČAJU . 1.6. .S roditeljima ili sa razredom izvodi izlete u prirodu. .Učestvuje u akcijama pretvaranja manjih neobradivih u obradive površine.Ne zagañuje obradivo zemljište otpadom. MEðUSOBNA ZAVISNOST B ILJNOG I ŽIVOTINJSKOG SVIJETA .Uočavaju promjene i životne procese kod biljaka i životinja. .Promatranje. bilježenja. .Znaju da je planina životna zajednica. . . .1.Razvijanje interesovanja i poželjnih navika učenika.Bilježenje. .Prikupljaju. . zaključuju.Posmatraju.Imaju osnovna znanja o polju kao životnoj zajednici.Svjesnost o značaju očuvanja biljnog i životinjskog svijeta. . . . . . 9.Imaju osnovna znanja o planinama. .Učestvuje u akcijama pošumljavanja goleti. . podsticanje. pripremanje i podsticanje učenika na kreativan i istraživački rad. . .

Podstrekavanje. .Bez problema odreñuju lijevu i desnu obalu rijeke. mahovina. . . . RAZLIČITI NAČINI ORIJENTACIJE . . te grobalja.Učestvuje u akcijama pošumljavanja.Imaju osnovna znanja o karakteristikama vode.Pomatraju.Ispravan stav o šumskom bogatstvu domovine.Pojmove stajalište.Da je šuma – životna zajednica. odreñivanje glavnih strana svijeta. prikupljaju.Razlikuju crnogorično drveće od bjelogoričnog. . . .Izgrañen pozitivan stav u pogledu orijentacije u prostoru. . opasnosti od požara. ŠUME U ZAVIČAJU . . vrše sadnju drveća u školskom dvorištu.Orijentacija u prostoru. zvijezda Sjevernjača) i grañevinskih objekata (crkve.Imaju znanja o stajalištu.1. VIDIKOVA LINIJA.Znaju uočiti vode na geografskoj karti. .Na temelju boje na geografskoj karti prepoznaju vode.Organizacija izlaska u prirodu. . . vidik i vidikovac linija koriste pravilno.Posmatranje i uočavanje karakteristika vode. odreñivanju lijeve i desne obale. pošumljavanju.Priprema materijala. .Prepoznaju opasnosti od požara.Uspostavljaju logičke veze u životnoj zajednici voda.Znaju razlikovati stajaće od tekućih voda. . crnogorično (zimzeleno). . Opisuju.Nabrajaju koristi od iskorištavanja šuma. . navode karakteristike. sistematiziraju.Izvoñenje ogleda sa vodom.Znaju se orijentirati u prostoru pomoću kompasa i elemenata iz prirode (panj.Štednja vode. ORIJENTACIJA U PROSTORU. pomaganje. vidiku i vidikovoj liniji.Uspostavljaju logičku vezu u životnoj zajednici šume.Pomoću Sunca odreñuju glavne i sporedne strane svijeta. . . Imaju znanja o značaju i očuvanju šuma. . . zvijezda Sjevernjača) i grañevinskih objekata (crkve. GLAVNE I SPOREDNE STRANE SVIJETA.Znaju da se u prirodi može orijentirati pomoću kompasa i elemenata iz prirode (panj. .11. . .Organizacija i izvoñenje različitih ogleda sa vodom.Pripremanje cjelokupnog nastavnog procesa. iskorištavanju šuma. VRIJEME I P ROSTOR 2. 1. prikupljaju.Posmatraju.Posjeduju znanja o izvoru i toku rijeke. džamije). praćenje. VODA .10. tekuću od stajaće.Znaju da život i zdravlje ljudi ovisi o vodi. 2. .Svojim ponašanjem ne zagañuje čistu vodu.Posjeta šumi u blizini škole. STAJALIŠTE. . posmatranje. -Imaju osnovna znanja o glavnim i sporednim stranama svijeta. zaključuju. procjenjivanje. zaključuju. . izvode jednostavne oglede.Organizacija ureñenja izvora. džamije) te grobalja. Imaju osnovna znanja o životnoj zajednici vode.Izlet u bližu okolinu škole. znaju šta je ušće.Svjestan je značaja šuma za opstanak čovjeka i životinja. prikupljanje.Motiviranje. . praćenje. .Učešće u ureñenju izvora. VIDIK.Razvijanje ljubavi prema prirodnim ljepotama BiH. 122 .Organizacija izleta u šumu. . otklanjaju te opasnosti. izvode zaključke. bilježe. .1. mahovina.Razlikuju čistu od zagañene vode. . . .Posjeduju osnovna znanja o vrstama šuma i vrstama drveća bjelogorično (listopadno). . . . . .Čišćenje korita potoka ili rijeke. . zaključivanje.Učestvuje u akcijama ureñenja izvora u prirodi. . .

.Odijevanje i obuvanje u skladu sa godišnjim dobima.Ispravno korištenje simbola za voñenje kalendara prirode. GODIŠNJA DOBA -Prepoznaju godišnja doba na osnovu vremenskih prilika. . bilježenje. . -P ripremama. .Izvoñenje zaključaka.P redviñanje.Znaju posmatrati reljefna obilježja užeg zavičaja i izraditi jednostavan reljef. a noć za odmor.4. dani u sedmici. sedmica. . KALENDAR PRIRODE . . .Saradnja sa lokalnom zajednicom i porodicom. . IZGLED UŽEG I ŠIREG ZAVIČAJA.Dan koristi za rad. . .Predstavljaju geografske elemente na geografskoj karti. dijelovi dana. .Odijevaju i obuvaju se u skladu sa vremenskim prilikama.1.3. PRAĆENJE VREMENSKIH PROMJENA.Umanjeno predstavljaju predmete i udaljenosti.. 3.Izrada skice (demonstriranje).GEOGRAFSKA KARTA 3. dana.Izrañuju najjednostavnije geografske karte. RELJEFNA OBILJEŽJA 3. .Na osnovu posmatranja izvode ispravne zaključke.Percipiraju prostor i skiciraju ga. Praćenje. . Svjesnost o mogućnosti umanjenoga predstavljanja objekata i udaljenosti u prirodi. znaju izraditi plan učionice i znaju se snalaziti na planu. . . organizacija i realizacija nastave.Bez većih poteškoća se snalaze na kalendaru. . . .Imaju osnovna znanja o prošlosti sadašnjost i budućnosti.Dnevni raspored rada sačinjava sam i pridržava se istog.1. .Znaju se orijentirati u vremenu.Imaju osnovna znanja o vremenskim promjenama i atmosferskim padavinama.Razumiju omjer 1:10.Izrañuju skicu bliže okoline škole.Odijeva se u skladu sa godišnjim dobima. pripremanje.Učenici se znaju služiti različitim materijalima i tehnikama za izradu najjednostavnijih geografskih karta.Svjesni su trajanja kalendarske godine. raspoznaju i pravilno koriste simbole. . dijelovi sata. .Izvoñenje različitih ogleda sa vodom. . bilježenje. mjeseca.Izvoñenje zaključaka. . . . 123 . umanjeno predstavljanje predmeta i udaljenosti. .2. .P laniranje. svjesni su pojmova sat. pomaganje. UMANJENO PREDSTAVLJANJE PREDMETA I UDALJENOSTI .Učešće u posmatranju vremenskih promjena. . te pozitivan stav prema nauci. mjeseca. ORIJENTACIJA U VREMENU . 2.P omaganje učenicima u izradi kalendara.Izrada skica. . plakata i drugog obrazovnog materijala. . Raspoznaju reljef prema konfiguraciji tla.P riprema materijala za izradu skice. . .P ripremanje i voñenje izvoñenja učeničkih istraživačkih ogleda / projekata. .Opisuju vremenske promjene.. 3. podsticanje i rukovoñenje u istraživanju. .Raspoznaju geografske karte.P raćeni napretka učenika i procjena postignuća. .Ukazivanje na koristi i štete vremenskih promjena. . 2. . . .Znaju se koristiti kalendarom prirode. SKICA OKOLINE ŠKOLE .M jerenje. . . pripremanje.Bilježenje uočenih promjena u toku dana.2.Prate vremenske promjene i bilježe ih u kalendar prirode.Izrada skice školske okolice.Izrañuju tlocrt učionice.Samostalno vode zidni kalendar prirode. mjeseci i godine.Izvode zaključke na osnovu praćenja.Imaju osnovna znanja o izradi skice i znaju uraditi skicu školske okoline. godine.Svjesnost o vremenskim promjenama i različitosti klime.1. dan.P ozitivan stav o geografskoj karti i njenom doprinosu u razvoju nauke. .Izrada kalendara i modela sata. sedmice. Planiranje. .Prepoznaju kartu užeg zavičaja.2. . . .1. organiziranje.P ozitivan stav prema učenju i izvršavanju zadataka.

zastavu.P ozitivan stav o Bosni i Hercegovini kao domovini.Učenici/ce imaju znanja o poljoprivredi.Razumiju učešće djece u saobraćaju na putu od kuće do škole. . 4. BUDUĆNOST 4. sadašnjosti i budućnosti.P ravilno ponašanje. . odreñuju strane svijeta. zaključivanje.Znaju granice Bosne i Hercegovine i prepoznaju državna obilježja B osne i Hercegovine. .Osmišljavanje priprema. (odreñuju strane svijeta) . SAOBRAĆAJ U ŠIREM ZAVIČAJU . imaju osnovna znanja za izradu trake vremena. zaključivanje.P riprema materijala. . .Razgovor. . 4. grb.Ispravno se orijentirati na geografskoj karti.Razvijanje ljubavi prema domovini.Izrada trake vremena.Razumiju kulturu življenja i imaju osnovna znanja o očuvanju životne sredine.Koriste javni prijevoz. sadašnjosti. . . . . .Imaju znanja o stočarstvu u užem zavičaju.P riprema i realizacija posjete selu – gradu. . pomoć učenicima u samostalnom i grupnom radu.Razlikuju privredne objekte i imenuju ih. imaju znanja o saobraćajnoj povezanosti naselja u užem i širem zavičaju i to uočavaju na geografskoj karti. .1. . .P onaša se u skladu sa prilikama u kojima se nalazi. interakcijskih igrica. računanje sa jedinicama za vrijeme. .2. .Imaju osnovna znanja o naseljima u užem i širem zavičaju i uočavaju ih na geografskoj karti.Prepoznaju državna obilježja.Odreñivanje strana svijeta na geografskoj karti.Znaju nabrojati tvornice (fabrike) i rudnike u užem zavičaju.Učešće u saobraćaju u različitim situacijama. DRUŠTVO 4.5. .P ravilno se kreću putevima u naselju i van naselja. . posmatranje.Odreñuju dogañaje iz prošlosti. . voćarstvu. vinogradarstvu. 4.Bez većih poteškoća odreñuju strane svijeta na geografskoj karti. . razgovor.Izrada panoa.Sposobni su kretati se putem u naselju i van naselja.P osjete.Razumiju pojam prošlosti. PRIVREDA U UŽEM ZAVIČAJU . . uzgoju industrijskih i krmnih biljaka.Razlikuju različite grane privrede. Cijeni urbanu i ruralnu sredinu pozitivno.Učešće u saobraćajnim simulacijskim igrama. ratarstvu. . .P osjeta selu – gradu. .3. . .Razlikuje različite grane privrede.Ispravna predstava o budućnosti.P osmatranje. prepoznaju saobraćajna sredstva. . PROŠLOST.Cijeni privredu u zavičaju i ima izgrañen stav o značaju privrede za razvoj društva uopće. . . ilustriranje. MOJA DOMOVINA BOSNA I HERCEGOVINA 4.P riprema materijala i vizuelnih sredstava za rad. prepoznaju kartografske karte.Saobraćajne vježbe van učionice.Prepoznaju osnovne kartografske znake. . . uzgoju ljekovitog bilja. SADAŠNJOST. grba i zastave.4. himnu. . . . odnosno putem koji ima trotoar i putem koji to nema.Razlikuju vrste saobraćaja i saobraćajnih sredstava. SNALAŽENJE NA GEOGRAFSKOJ KARTI . lovu i ribolovu. . .Razlikuju privredne objekte i imenuju ih. -Sakupljanje slika i tekstova koji govore o našoj domovini. . 124 . razumiju život u gradu i na selu. 1.U saobraćaju se ponaša u skladu sa propisima.3. .Izgrañen pozitivan stav o prošlosti.Izrada državnih obilježja.Osmišljavanje interakcijskih saobraćajnih igrica. . NASELJA U ŠIREM ZAVIČAJU .Snalaze se na geografskoj karti. planiraju budućnost. . znaju tipove sela.Organizacija nastave van učionice. .Razlikuju grad i selo.P omoć učenicima u samostalnom radu. realiziranje programskih sadržaja. 3. . .

alkohol i droga štetni za ljudsko zdravlje. . .Znaju da su duhan. LIČNA HIGIJENA .5. alkohola i droge i na to upozorava druge. .Razvrstavaju otpad i odlažu ga na za to predviñeno mjesto. . .Učešće u aktivnostima na obilježavanju praznika.Učešće u pripremi organizaciji proslave praznika. (raznovrsnost hrane). . .Redovno ide u posjetu zdravstvenim ustanovama radi kontrole i očuvanja zdravlja. . školski). 125 .P osmatranje.Samostalno održavanje lične čistoće. pomoć učenicima u samostalnom i grupnom radu. 6. . 6. dnevnoj.kako otpad može biti koristan 6.Održava ličnu čistoću samostalno ili uz manju pomoć odraslih.P riprema i organizacija posjeta zdravstvenim ustanovama. prikupljanje materijala. znaju da nečistoća izaziva zarazne bolesti. .Samostalno postavljaju sto i pospremaju ga poslije objeda. . .P ripremaju i slave praznike u lokalnoj zajednici. bolnica). ZDRAV OKOLIŠ 6. vjerski.Znaju koje su najčešće bolesti školske djece i kako se čuva zdravlje. .Znaju prepoznati znak za reciklažu na ambalaži.Ponaša se u skladu sa kućnim redom.P repoznaju znak za reciklažu na ambalaži. .Znaju održavati čistoću stambenog prostora i okoline. . .Svjestan je štetnosti duhana.Odabir i upotreba zdrave hrane.6.P osjeduju znanja o hrani biljnog i životinjskog porijekla.Pozitivan stav o ličnoj higijeni.P osjeta zdravstvenim ustanovama. . .4.P onašanje u skladu sa kućnim redom. Postupanje sa otpadom u školi . zajednice. .Stvaranje preduvjeta za održavanje lične čistoće u školi. lokalnom zajednicom.Učenici/ce posjeduju znanja o jutarnjoj.Održavaju higijenu stambenog prostora.Održavaju ličnu čistoću i čistoću životnog prostora. . .1.Razlikuju zdravu od nezdrave hrane. . . njena priprema i konzumiranje. . dom zdravlja.4. . . HIGIJENA 5.2. ZDRAVLJE 6. . noćnoj i sedmičnoj higijeni.Upotrebljavaju zdravu hranu. škole. 5.Održavanje čistoće stambenog prostora.3. . Izrada panoa.Slavi državne i druge praznike i ima pozitivan stav o praznicima.Organizacija akcija očuvanja zdravog okoliša. . ZDRAVA ISHRANA .Aktivno učešće u ekološkim aktivnostima odjeljenja.P repoznaju zdravstvene ustanove i oznake na zdravstvenim ustanovama.Razgovor sa zdravstvenim radnicima. -Znaju razvrstati otpad i odložiti ga na za to predviñeno mjesto.Znaju nabrojati vrste praznika (državni. . .Znaju čuvati okoliš.2. poliklinika.Ponašanje u skladu sa zdravim okolišem. ALKOHOL I DROGA . .Razlikuju zdravstvene ustanove (ambulanta. DUHAN. .1. .P repoznaju lica u alkoholiziranom stanju.Znaju nabrojati i koristiti sredstva za održavanje lične higijene. .Razlikuju vrste praznika. .Razumiju značaj ishrane ljudi. . . kućnim savjetima.5.Znaju da je neophodna redovna posjeta zdravstvenim ustanovama. . 5. . 6. PRAZNICI . . čistoće zgrade (okoline kuće).Omogućavanje posmatranja. . ima izgrañene pozitivne stavove o kulturi stanovanja. Otpad. .P rikupljanje odreñenih količina zdrave hrane. .Ispravno upotrebljavaju zajedničke prostorije u stanu i stambenoj zgradi. . .Čuvaju vlastito zdravlje.U ishrani koristi samo zdravu hranu. ZDRAVSTVENE USTANOVE . 6.P oštuju kućni red.P ostavljanje i pospremanje stola. .Saradnja sa drugim učenicima. . zaključivanje.1.Organiziranje proslave roñendana. Zaštita i čuvanje okoline 6. -P ozitivan stav o zdravom okolišu.Čuvaju zdrav okoliš.3.5.Pozitivan stav o čistoći stanovanja. Upućivanje čestitki.5. HIGIJENA I KULTURA STANOVANJA .Sačinjavanje dnevnog jelovnika.

.Najkvalitetnije izvoñenje nagrañuje aplauzom.Postavljati pitanja kad se nañe pred novim muzičkim zadatkom. . .Ispoljavanje intenzivne želje za bavljenjem muzikom. od soliste do hora/zbora. boji.Memoriranja muzičkih djela. . . . muzičke igre. trajanju. .Uviña i objašnjava ulogu muzike u životu. .Korištenja znanja u osmišljavanju ideja za kreativno ispoljavanje. . jubileji).Sviranju kao pratnji pjevanju.Uočavanja. .Pokazuje da shvata i razlikuje kvalitet interpretacije. . 70 časova godišnje) Muzička/glazbena kultura CILJEVI I REZULTATI ODGOJNO-OBRAZOVNOG RADA PODRUČJA UČENJA CILJEVI Sticanje znanja o: . . . udaraljke). . .Primjenjuje pravila muzičke igre.Daljnjem radu na artikulaciji i intonaciji.O značaju muzike u životu i potrebi učenja muziciranja kao cjeloživotnom procesu. Razvijanje muzičke sposobnosti i vještine: .Ispoljavanje interesa i ljubavi prema sadržajima muzičke baštine BiH. . Razvijanje pozitivnih vrijednosti i stavova: . .Odgovarajućoj upotrebi gradacije u tempu (spor.Pokazivanje posebnog zanimanja za djecu koja idu u muzičku školu.Sve veće samopouzdanje u pjevanju. orkestru). .Adekvatno koristiti prethodna muzička iskustva i muzičke termine : .Ispravljati svoje i ukazivati na greške drugih u muziciranju.Samostalnog eksperimentiranja.Samostalnom sviranju na melodijskim instrumentima (metalofon. duhački drveni i limeni. koncerti. . ksilofon. dinamici i tempu .Da zajedničko muziciranje treba vježbati i da lijepog muziciranja u horu nema bez tačnog pjevanja i uklapanja svakog pojedinaca. razrednom horu i orkestru. ZN ANJE SPOSOBNOSTI I VJEŠTINE VRIJEDNOSTI. brz) i dinamici (p. izvoñenje ritma brojalice.Poštuje i cijeni mišljenja i stavo ve drugih. cijelu notu i odgovarajuće pauze i razlikuje ih od četvrtinke i osminke kroz grafički prikaz i notni zapis. f).Sistematiziranja muzičkih znanja. .Izražavanje doživljaja djela likovno. . PONAŠANJE 126 . .Da je sviranje na instrumentima potrebno vježbati da bi muziciranje u orkestru bilo skladno.Primjenjivati odreñene kriterije za izvoñenje i/ili procjenu slušanog djela. samostalno i/ili u grupi.Samostalnije i originalnije improvizirati na instrumentima.Upoznavanju informativno orkestarskih instrumenata po grupama (gudački.Prepoznavanju i svjesnom izvoñenju mjeru (2.Prepoznavanju odnosa po visini. blok flauta.Poznaje i razumije osnovne muzičke pojmove (melodija.Sa zadovoljstvom se uključuje i daje sve samostalniji doprinos u interakciji (projekti. .Uočava i obrazlaže razlike izmeñu zvukova odreñene visine i adekvatno ih koristi u improvizaciji. . .Odgovornost za kvalitet muziciranja iskazuje riječima i zalaganjem. sviranje na osnovu partitura u slikama (sa simbolima). mf.Ispoljavanje pozitivnog odnosa prema djeci koja su članovi muzičke sekcije. . . literarno i pokretom.Predviñanja rezultata u improvizaciji. a u odnosu na druge.Muziciranju u grupi. . melodika). umjeren.Vrlo aktivne muzičke interakcije sa okruženjem (kroz pjevanje i sviranje. . . tempa i dinamike pokretom i plesom.(2 časa sedmično. . u paru i kroz timski rad-komunikaciju.Sve snažnije ispoljavanje dječije emocionalne i estetske osjetljivosti na kvalitet muzike. OČEKIVANI REZULTATI / ISHODI UČENJA Učenici bi trebali imati znanje i razumijevanje: .O značaju i potrebi muzike u životu.Slobodnije iznositi svoje mišljenje i ideje i praviti poreñenja ostvarenog. muzičko-scenske igre i improvizaciju). saopćavanja i bilježenja razlika u grafičkom i/ili notnom zapisu. .Izražavanju ritma. -Razlikuje i pokazuje da razumije trajanje nota i odgovarajućih pauza (polovinke i cijele note.Odgovarajućoj upotrebi Orffovih muzičkih instrumenata uz pje vanje.Često traži da sluša muziku i/ili pjeva sam i sa drugom djecom. .Korigira sebe i druge u skupnom muziciranju (horu/zboru. .Razvijanje trajnih interesa i ljubavi prema muzici kako bi ona postala trajna potreba djece. . improvizaciju. . što ukazuje na rast ove potrebe učenika. STAVOVI.Upoznaje polovinku.Da svaki instrument im a značajno mjesto u orkestru i da su odnosi meñu njima u sviranju i igri različiti. . . .Prema sebi kao pjevaču i sviraču. brojalice. . . . . 3 i 4dijelnu-dobnu) i ritam brojalica. u odnosu na četvrtinke i osminke).Uključuje se u muzičke sekcije. ritam. .Iskazuje sve veću želju i potrebu za posjećivanjem koncerata. . . narodna kola. .Kvalitetne interpretacije i prezentacije muziciranja. tempo dinamika…).

U takvim slučajevima. te pjesmu tačno interpretirati. bez pretjeranog opterećenja muzičkom terminologijom. komunikaciju putem dijaloga: u paru. sintisajzer. Slušanjem treba upoznati informativno orkestarske instrumente po grupama. a po sadržaju i značenju zanimljive su i bliske djeci u III razredu. Poticati djecu da izmišljaju priče ili naslikaju seriju slika koje će sami 127 . podržava život u prirodi i razne radove. koreografije okretnih igara i narodnih kola iz različitih krajeva svih naroda i narodnosti. složeniji ritam i metriku. koje su dječija igra. tradicionalne narodne običaje i drugo. usvajanje muzičkih pojmova koji su apstraktni djeci ovog uzrasta. jer se sastoje iz osnovnih pokreta: hodanje. Nastavnik u trećem razredu treba posvetiti posebnu pažnju organiziranju maštovitih načina njihove interpretacije sa i bez sviranja na instrumentima. tapkanje. sigurniju i slobodniju individualnu improvizaciju. Pjesme i u ovom razredu imaju različit sadržaj koji. te sviranju na Orffovim ritmičkim i melodijskim instrumentima. imaju u ovom razredu veoma različit sadržaj. sve češće i sa zadovoljstvom i sve većim interesom. treba se odvija postupno i nenametljivo. a istovremeno i dječije tradicionalno stvaralaštvo. kao i pokretom jer se time podstiče njihova kreativnost. pljeskanje. U trećem razredu treba naučiti 12 brojalica što je nešto manje nego u prethodnoj godini. okreta. biti sposobni prepoznati i izvoditi mjeru (2. I nadalje poticati djecu da svoje zapažanje i doživljaje izraze opisno ili likovno. Predložene pjesme odgovaraju opsegu dječijeg glasa. Poticati i pratiti nivo učešća u muziciranju: po zadatku. Nakon doživljaja pjesme u izvoñenju nastavnika ili sa CD-a. Kreativnost u ovoj području očitovat će se učešćem u izradi pratnje i aranžmana. Nakon doživljaja muzike. pomažu i tjelesnom odgoju i upoznavanju narodne muzičke tradicije. učenici će (osim četvrtinke i osminke u II razredu) upoznati i polovinku i cijelu notu i odgovarajuće pauze. gitara). sa težištem na umjetničko-doživljajnoj komponenti. Brojalice. te grupnu i kolektivnu. polazeći od nivoa postignuća svakog pojedinog učenika.STRUKTURA SADRŽAJA I II III IV V PJEVANJE I SVIRANJE MUZIČKE/GLAZBENE IGRE BROJALICE SLUŠANJE MUZIKE DJEČIJE STVARALAŠTVO DIDAKTIČKO-METODIČKE NAPOMENE U III razredu nadalje raditi na ostvarivanju postavljenih muzičko odgojno-obrazovnih ciljeva kroz navedene programske sadržaje. odnosno po kiticama. djeca je uče pjevajući uz nastavnika u cjelosti. Slušanje pruža obilje mogućnosti za upoznavanje muzičke umjetnosti i muzičke literature. Zato u III razredu treba upoznati najmanje 15 kompozicija. U toku školske godine učenici treba da nauče najmanje 10 muzičkih igara koje uključuju pokret. 3 i 4-dobnu) tempo i dinamiku (tri oznake). Pjevanjem i sviranjem treba obraditi najmanje 15 pjesama u toku školske godine. U oblasti dječijeg stvaralaštva učenike treba uputiti na samostalnije praćenje pjevanja. uz pratnju melodijskog instrumenta (klavir. pa su u razvoju muzikalnosti djeteta ove dobi od iznimnoga značaja. mogu imati utvrñene figure i kretnje. sa ciljem da pozitivni interesi i stavovi prema muzičkim vrijednostima budu sve jasnije izraženi. samoinicijativno. te raznih kretnji ruku. izmeñu ostaloga. poštujući i dječije prijedloge jer je ona dio njihove drage svakodnevne igre. Igre i narodna kola. poskakivanje s plesnim elementima. Praćenjem i analizom notnog zapisa u udžbeniku.

dinamiku. U središtu nastavnikovog interesa treba da bude korigiranje i otklanjanje problema koje dijete ima. Razlike meñu učenicima bit će u skladu s razlikama u samom startu i dinamici napredovanja u usvajanju znanja i vještina. Učiti i poticati djecu da sa sve većom tačnošću zapažaju i odreñuju tempo. U III razredu moguće je uraditi nekoliko muzičkih dramatizacija. poboljšanje kvaliteta pjevanja. vrste glasova u horu. muzičke instrumente orkestra po grupama. priručnih i improvizovanih instrumenata. tačnosti intonacije i opsega muzičke memorije. formu kompozicije. uz korištenje Orffovog dječijeg instrumentarija. Treba nadalje raditi na razvoju osjećaja za ritam i metrike kroz brojalice i muzičke igre. na upoznavanju notnih znakova kroz svjesno pronalaženje razlika u trajanjima prikazanim u notnom zapisu. pa je i korelacija sa drugim predmetima sasvim prirodna. Muzički sadržaji u sebi imaju sve elemente koji prirodno pomažu i podržavaju savlañivanje i ostalih sadržaja ovog razreda. izvoñače i sastave. te razvoju muzičkih sposobnosti u toku godine. razvoj opsega dječijeg glasa. 128 .samoinicijativno i mnogo samostalnije uz pomoć instrumenata «oživjeti». sa naglaskom na originalnost i raznovrsnost dječijih rješenja.

. . Zelen lišće goru kiti.Često pjeva i svira jer uviña da treba vježbati ako se želi postići kvalitet.Uporeñuje i koriguje vlastito pjevanje i sviranje u odnosu na druge. . ritam(duge i kratke slogove). .P rati i procjenjuje njihova individualna postignuća. zlato . .Reci Bosno ljubav i (A sim Horozić) 11. Proljećna p jes ma (St aniša Korunović) 4.Samostalnije pjeva i svira Orffove instrumente i ima više povjerenja u sebe. izleti. K iša pada trava raste 26. Kad se male ru ke slože (A rsen Dedić) 14. . . Svemirac (Refik Hodžić) 6. Kad se male ru ke slože (Zagrebački mališani) 21. grupnom i individualnom muziciranju.Aktivnim uključenjem u zajednički rad pomaže djeci u kolektivnom. . umjeren. Majka Smaju pod ñulo m rod ila (Mostar)uspavanka 19.Jasna mu je potreba uklapanja svog glasa u hor/zbor da doprinese boljem zvučanju. . narodna 18. Igrajmo se svi (Melisa Salihov ićIbrahimbegović) 10. -Vidljivo se trudi da svoje muziciranje usaglasi sa grupom i kolektivom.Čuva i održava instrumenate i pokazuje pozitivne stavove i vrijednosti prema muzici. . Kad ja poñoh na Bentbašu. . u poreñenju sa rezultatima u drugom razredu. stihovi Sanela Pršeš 16. -Zna mogućnosti i adekvatno koristi Orffove instrumente i kombinira ih sa priručnim.M uzicira samoinicijativno i bez podsticaja.RAZRADA SADRŽAJA (TABELA) S ADRŽAJ ZNANJE I RAZUMIJ EVANJE SPOS OBNOSTI VRIJEDNOSTI. razumije obaveze i potrebu ispunjavanja (kao pojedinac ili dio grupe).Ima pozitivnu sliku i razvija svijest o značaju svakog pojedinca u horu. tempo i dinamiku. -Razlikuje i pronalazi osminke.Prihvata korekcije i shvata njihovu svrhu -kvalitet muziciranja u razredu. . S TAVOVI. -Raspoznaje pojedine muzičke znakove u notnom zapisu (dinamika.Stalno komunicira sa djecom i upućuje ih na izvore znanja. Razgranala g ran a jo rgovana 24. -P ronalazi i objašnjava tri oznake za tempo (spor. dikcija) koja dovode do kvalitetnijeg skupnog muziciranja.Stalna briga i čuvanje školskih muzičkih instrumenata. Šala. Šaputanje (N iko la Hercigonja) 22. .Samostalno snalaženje i istraživanje u sviranju kao pratnji pjesmi. K išobran za dvoje (ðelo Jusić) 15. . brz). . PONAŠANJE AKTIVNOS TI NAS TAVNIKA AKTIVNOS T UČ ENIKA (O RG ANIZAC IJA I MET DE O NASTAVE I UČENJA. Čemu slu že rod itelji 23. Vrste kiše (Damir Pjan ić) 3. tempo) note i pauze po trajanju.Organizira pjevanje i sviranje u interakciji i učenje u školi. mf. f) i koristi ih u igri. 129 . . -P oznaje i objašnjava oznake za dinamiku (p. prihvata i pruža pomoć.Razvija osjet za mjeru (dvo. Maestral (Josip Stamac) 2. Spavaj. . kuća.Redovno učešće u pjevanju i sviranju: nastava. . . -Pokazuje visok nivo spretnosti u sviranju i improviziranju. narodna 17.Ponašanje u skladu sa pravilima muzičke igre. Tri ciklame (Refik Hodžić-stihov i Nasiha Kapidžić-Had žić) 12.Upotreba instrumenata u skladu sa zadacima pjesme. . artikulacija.P lanira i osmišljava muzičke igre kao podsticaj za učenje. san t e prevario (Kozarac) 20.Komunikacija i interakcija u muziciranju (improvizaciji). tezu i arzu. -Procjenjuje sebe u odnosu na druge. u porodici. te sarañuje sa drugima.Imenuje i korigira greške u pjevanju i sviranju. šalica (A jka Kolaković) 5. brojalica i muzičkih igara.Nenametljivo rukovodi sa aktivnostima i motiviše rad učenika. -Kad osjeti da mu treba traži. Rob ert Grub išić i Josip Kaplan) -Ima veliki fond pjesmica. OCJENJIVANJE) I PJEVAN JE I SVIRA NJE Izbo r: 1. Zaplovi barka (kanon) (Z lat ko Grgošević) 7. .Pokazuje da muziku doživljava i cijeni kroz svoje ponašanje i učestalo muziciranje. Želim (Nino Pršeš. Čestit ka majčici (Josip Kap lan ) 13.Svjesno obavlja muzičke zadatke. Višnjičica rod rod ila 25. Čestit ka majčica (Fran jo Barić. Trčimo za suncem (Refik Hod žić-st ihovi Nasiha Kapid žićHadžić) 9. četvrtinke i uporeñuje ih sa polovinkama i cijelim notama i njihovim pauzama. Zekin i jadi (Alfi Kabiljo ) 8. . priredbe.Samostalna izrada vlastitih improvizovanih instrumenata. . tro i četverodijelnu). . . -P rihvata korekcije i poštuje pravila pjevanja (intonacija.

Izrada nošnji od različitih materijala u učionici.Sigurno i samostalno pjeva i igra .Osmišljava.Učlanjenje u ritmičku i/ili folklornu sekciju.Crtanje (slikanje) narodnih nošnji.P osmatra i prati učenika u radu.Sarañuje sa roditeljima i uključuje ih u rad. upućuje koordinira rad rukovodi po potrebi.Uključenje u modeliranje narodnih nošnji (prema originalu ili slikama).Izvoñenje zapisa na originalnim i napravljenim instrumentima. . . vrtu. kiša 4. demonstrira i usmjerava u pravcu interesa i mogućnosti djece. .Shvata da je orkestar . . . . Odžak. kroz posmatranje i razgovor. . D vi se babe vozale (Guča Gora-Travnik) 8.Tačno izvodi mjeru i ritam skandiranjem.Razumije i izvodi brojalicu prema zadatku precizno i tačno. Padaju. .P omaže. igre i kola. . Jedna mačka živa 7. . Pre poznavan je ranije naučene brojalice na osnovu ritma bez teksta (zagonetka). Jabučice crvena 5.Osmišljava prigodne muzičke igre za interaktivno učenje.P rocjenjuje interesovanja i napredak učenika. Poskakuša. . Ide kolo naokolo 12. dimi. den. . Brzojav (telegram) Vladimir Tomerlin 2.Pozitivno vrednuje brojalicu kao maštovitu igru i komunikaciju. . Boc. U ovom dvoru bijelom (Livno) 12.Svira pravilno ritam na ritmičkom instrumentu po uzoru i na osnovu vlastitih ideja. . . disi (Saraje vo) 13.Razvijanje svijesti o kulturi ponašanja na koncertima i nastupima folklornih ansambala. dječije radne i kulturne navike. .Predlaže i nove pokrete koji su adekvatni. .Pamti i imenuje pojedine pjesme. Tomerlin) 4. .Pokretima opisuje dogañaje u prirodi (život u prirodi. . na izletu). pokretom i pjevanjem.Samostalnije izražava kretnjama ono šta muzika sugeriše. pokazuje simulacije na kompjuteru. . kombinira instrumente.Pokretom prati ritam pjesmice odnosno izvodi zadatu koreografiju.Prema slogovima riječi brojalice. . .Usmjerava aktivnosti učenika. .Dopunjavanje razredne izložbestalna postavka.Uočava sličnosti i razlike. Razbolje se lisica (Minja i Lidija) 13. . Jedan dodan.Shvatanje značaja pokreta u plesu i kolu.Razvijanje svijesti o kolima kao tradicionalnom muzičkom stvaralaštvu B iH sa utvrñenim pravilima (koreografija). 130 .Izgovaranjem i gledanjem u notni zapis odreñuje duge i kratke note (slogove teksta). Izgubljeno pile (Vl. . . . . padaju s neba bijele zvijezde (hor Kolibri) III BROJALICE Izbor: 1.Izvodi zadane pokrete bez pomoći .Crtanje i fotografisanje instrumenatadoprinos prezentaciji. na raznim mjestima (u razredu. . .Stimuliše ih i direktnim učešćem u igrama i kolu.Prepoznaje pojedine tradicionalne nošnje. .Ispravno primjenjuje pravila muzičke igre. narodni običaji). I mi znamo svirati (G.Veći osjećaj za mjeru.Vodi aktivnosti. pomaže. . . -Podsticanje kreativnosti igrom. Mijau. . (Centralna Bosna) 9.muzički ureñena zajednica koja svira prema pravilima i znaku dirigenta. . predlaže i izvodi pratnju. . .Po sjećanju izvodi veći broj ranije obrañenih brojalica.Pokreti su precizni i tačni. . mijau.Kroz kreativne načine ritmičkog izražavanja jača samosvijest.Predlaganje muzičke igre za priredbe.Rasprave o ponašanju u situacijama na koncertu.Pravilno izvodi igru odnosno kolo. -Razvija kreativnost. . . u dvorištu. . . narodno kolo 11.Uči druge izvoñenju ritma na instrumentima .Primjenjuje ranije znanje na novu igru. koja razvija osjećaj pripadnosti grupi. .Ima veći fond djela koja prepoznaje prilikom slušanja. uporeñuje note i trajanja. tike tačke 6. .Izvodi odgovarajuće pokrete u mjeri i ritmu na razne načine. ritam i izražavanje kroz muzičko djelo.Uključuje se u izvoñenje sa vidnim zadovoljstvom i raduje novim iskustvima. koračanjem u koloni. narodna za zabavljanje 6.II MUZIČKE IGRE Izbor: 1.Upućuje.Slobodno i organizovano kretanje u prostoru.Mnogo samostalnije igra u kolu i usvaja ih sa više sigurnosti. mačka 11.Dopunjavanje zidnog panoa novim zapisima.Praktičan rad: zajedničko i pojedinačno izvoñenje pokreta uz pjevanje. . Kupres) 7. Ljetna pjesma 5. Jedna kola žuta 8. . dore 2. odbrojavanjem rukom. . Patka patku pojela 3.Pronalaženje i zapisivanje brojalica. Treskavica okolo (Sarajevo i okolica). Roma (Polog i okolica Mostara) narodno kolo 10. . sortiranje i izvoñenje zaključaka. Hajd izañi medvjede 9. radovi. Grličica proso brala. Tike. Golubovi 3. .Samostalno izvodi ritam sviranjem na instrumentima P oigrava se s brojalicom.P okazuje i demonstrira izvoñenje i sviranje.Organizira praktične vježbe i odlazak na probu u KUD. . . Kiša. . priprema i organizira igre posebno tradicionalne u učionici. Pipalica pipa (Jezero-Jajce) .Pamti i donosi u razred nove brojalice i izmišlja nove zajedničke igre. En. . . boc iglicama 10.Odabiranje prikladne igre u učionici.Osmišljava maštovite igre sa dječijim instrumentima. . .

. (ritam. -S lobodnija improvizacija na Orffovim instrumentima. A.Učešće sa zadovoljstvom u muzičkim igrokazima svog razreda. . . .Prepoznaje narodnu muzičku tradiciju.Brzo uočava i saopštava ime izvoñača djela. likovno ili literarno. R. . .Željom za muziciranjem pokazuje pravilan odnos prema muzici. . .Prikupljanje kaseta i CD.likova i kolektiva.IV SLUŠANJE MUZIKE Izbor : 1.Stvara kombinacijom riječi. Chop in ) 4. -Improvizacija pokreta u ritmu i plesu. Vrapci i straš ila (Vlado M ilošević) 17. . poštuje pravila ponašanja.Pravljenje preglednog panoa na koji se dodaju slike instrumenata koje su upoznali. Bocherini) 2. izvoñače i kompozitore.Često traži da se djelo ponovno sluša. . Magarac i Pijanist iz Karnevala život inja (C. v .Pronalaze i prikupljaju slike tradicionalnih narodnih instrumenata i nošnji naroda BiH. uporeñuje.Saopštava interes i želju za njihovim kombiniranjem. . što ih motiviše na učenje . posebno na koncertu. Korsakov) 12. hor. iz opere «Čarobna fru la» (W.Pljeskanjem drugarima i na koncertu pokazuje pozitivno ponašanje prema djelima i muzičkim umjetnicima.Planira termine za posjete kulturnim ustanova i bilježi ih na kalendaru. A.Pomoć učenicima u samostalnom i grupnom radu. . violončelo.Komentariše osobine djela. . .Ukazuje na adekvatan način izrade preglednih zidnih kalendara sa terminima koncerata. klarinet harfa. 131 . iz baleta «Krcko Oraščić» . Gle igre li krasne.Dogovaranje o improvizaciji koja omogućava neverbalnu komunikaciju i socijalizaciju.Spontano na muziku progovara pokretom. .Traži da ih vidi uživo na koncertima. .Na podsticaj ali i spontano daje svoje ideje za rad. . .Upućuje i podstiče na prikupljanje materijala . .Izražava razne ritmove iz života instrumentima . Divlji jahač (R. Sarajevo. . gitara. .Razlikuje izvoñačke sastave (orkestar. . Pt ičja tuga (L. grupna. . . ljubav i mo ja .Pokazuje razvoj svijesti o značaju muzike u porodici.Sigurnije i samostalnije praćenje pjevanja. . Sanjaren je (R. Čežn ja za p ro ljećem (W. Beethoven ) 8.Pravi improvizaciju ritmičke pratnje pjesmi.Pokazuje kulturu ponašanja kad sluša izvoñenje i na koncertu. dodaje.Bez vanjskog podsticaja sam predlaže ideje i uključuje se u rad. . . Bumbarov let. . . .Osmišljava i realizuje simulacione igre za djecu. Izvoñenje muzičkog igrokaza uz kombinaciju pojedinaca .Pronalaze i prikupljaju tradicionalne instrumente iz kraja gdje je škola.Tačno odreñuje jačinu (glasnoću). horski glasovi. Bosno mo ja (narodna) 20. razlikuje.Razlikuje i poznaje pojedine instrumente i vizuelno i auditivno. u paru (dijalogom).Izmišljanje melodija na zadani ili novi tekst.Sposoban je za praćenje jednostavnog notnog zapisa i primjenu termina.Poznaje i pamti imena bh. . . pokreta i likovnim izrazom.Samostalno smišlja. Mo zart) 7. instrumentalno i vokalnoinstrumentalno izvoñenje. izvodi zaključke o slušanom djelu. ispoljava svoje stavove i potrebe za lijepim (auditivna ekologija). . V DJEČIJE STVARALAŠTVO . . . . dječiji hor). . . .Razgovora o osjećaju ugodnosti i opuštanja.Izražava ugodnost i utiske o slušanom djelu.Osposobljava ih za uočavanje i bilježenje.Tačno uočava. -Osmišljavanje više novih muzičkih igrokaza. Vrteška (Milan Prebanda) 16. .Planira aktivnosti i muzičke sadržaje u korelaciji sa ostalim umjetničkim i drugim odgojnim područjima.Prepoznaje orkestarske instrumente po grupama (gudački. narodna. (Rešad Arnautović -obrada za dvoglasni ženski ho r) 18. . D jevojka viče iz tanka grla.Posjeta koncertu u mjestu.Prepoznaje i saopštava ime kompozitora. Proljeće (I stav) iz Čet iri godišnja doba. . Da se p ita dijet e (N ino Pršeš. .Plesna dramatizacija. .Osmišljava i obavlja temeljitu pripremu učenika za izlaske iz škole i posjete koncertu i kulturnim ustanovama (ponašanje. Zeko i potočić (Zden ka Vučkov ić) 19. udaraljke). doboš). melodija.Posjeta koncertima u osnovnoj muzičkoj školi. tempo i druge karakteristike djela. Želja (F.Slušajući brzo pamti i pjevuši melodiju. (N. stihov i Sanela Pršeš) 14. duhački drveni i limeni. . .U knjigama i štampi pronalaze i prikupljaju slike kompozitora i muzičkih instrumenata (simfonijski orkestar). . staccato). . . kompozitora. M ozart) 3. Zeko i potočić (Bran ko M ihaljević) 13.Ima veći fond djela koja prepoznaje prilikom slušanja. rukovodi i razvija interes učenika prema muzici svojim odnosom i stavovima.Komunikacija kroz muziku i kooperacija u radu. . . Menuet (L. . bubanj.Predlaže instrumente za dočaravanje likova u igrokazu.Samostalno istražuje instrument i na njemu improvizira . -L iterarno i /ili likovno izražavanje doživljaja muzike. odlomak iz opere «Bajka o caru Saltanu ».Samostalno spontano dovrši započetu pjesmu pjevanjem ili sviranjem. individualna. Schumann ) 6. . (P.Prepoznaje vokalno. legato. . školi i okolini. .Pronalaženje priča i bajki čiji se likovi mogu muzikom „ozvučiti“. saopštava zašto mu se dopada ili ne dopada.Posjete koncertima.Procjenjuje učenička postignuća. .Razgovorom o muzici u okolini.Prepoznaje instrumente predstavnike grupa (flauta. Vivaldi) 9. oblačenje). Čajkovski) 11. . truba. Sa unu kom Janom (A vdo Smailović) 15.Priprema i voñ i djecu kroz aktivnosti dijaloga i interakcije.Slobodnija improvizacija kolektivna.Riječima i odnosom pokazuje da cijeni muziku. . uporeñuje. I.Posjeta najznačajnijim kulturnim objektima u mjestu. instrumenata. . . Schumann ) 5. solista.Pravljenje zajedničke makete koncertnog podijuma.Izrañuju zidne panoe sa tematskim sadržajima . mijenja.Samostalno odreñuje karakter kompozicije.Vidljivo pokazuje pozitivne navike i potrebu za muzikom.Pravi varijacije na zadanu temu . . priredbama saradnja sa lokalnom zajednicom.Prilikom slušanja muzike.Priprema. Valcer cv ijeća. . Saint –Saens ) 10.a sa djelima koja će se slušati u školi. (A. podstiče kreativnost. . .

. . to bi trebala biti ideja vodilja ka otvaranju djeteta.Učenik se u „crtežu” bori i troši.S likanje cvijeća za čestitku za 8. . Likovni element 3.Roršahove mrlje . Likovno područje 2. .Učenički „crtež” nastaje iz nagona za igrom kao živim doživljajem i zbiljom.Njegova je moć da pobudi estetske emocije socijalnog karaktera. likovna. . što je čin kreacije. likovnu formu. . ono više nije «uvijen duh u sebi».Ilustracija crtanog filma. 70 časova godišnje) CILJEVI ODGOJNO-OBRAZOVNOG RADA SADRŽAJI U CRTEŽU Za svaki navedeni sadržaj neophodno je da nastavnik formuliše: 1.P roljetni radovi u bašči i na njivi.Japanska umjetnost savijanja papira.Igre krugova u boji. . . a ova ideju i „crtež».Jesenji plodovi. te psihološko . . koso i dijagonalno. .Ranokršćanska umjetnost. već gledaju likovna djela kao estetski čin).Igra linija i boja.Arhajska i klasična grčka umjetnost.1001 boja crvenih. . V Inspiracija iz umje tnosti . . . LIKOVNE FORME .Islamska umjetnost (Učenici ne memorišu. djetetu i „crtežu».Kako dijete komunicira sa sadržajem i formom u crtežu.sociološko .P raznici.Gradnja u mom gradu.Ilustracija lutkarske predstave. . .U tom procesu učenik zadovoljava svoju radoznalost i komunicira sa sobom i okolinom. .Doček Nove godine. . .Otisak prstiju i dlana na papir. .Kada dječak baca kamen u vodu. otkriva asocijacije i likovnu formu pretače u verbalnu i obratno. .Šira sadržajna.Svjetlost i boja iz prirode i umjetnosti bogati njegov kolorizam. estetska i tehnička. .Jesenje lišće.Razlaganje boja.Dijete „crta” i govori.Saobraćajna nesreća na ulici. . shematsko – simboličko – intelektualno. već mijenjanje i stvaranje. oduzima i dodaje. .Doživljaji sa ljetnog raspusta. .Ono šta nedostaje objektu. kao jednoj tvorevini u kojoj zadovoljava očiglednu sliku nečega što je njegovo. . . već otvoren. . iza njih isplivaju kreativni „crteži».L jepota forme raste s ljepotom sadržaja. . . .Zamišljene životinje sa balonima. akvarel.On izmišlja nove forme za stare sadržaje. u analizi „crteža” komunicira sa učenicima u razredu. Likovno sredstvo 5. ritam. . .Z imske radosti.Izmišlja ili se inspiriše iz prirode i umjetnosti. .Čulna iskustva pišu po duši djeteta na hiljadu načina dok ne proizvedu osjet i opažanje. u crtežu se ona otkriva. žutih i plavih tačkica. . . a podsvjesno izražava unutarnji treptaj.Nasuprot kreativnom „crtežu” je kliše i kič .Autoportret. origami.Igra trouglova. u prirodi i umjetnosti.Klupe i stolice u mom razredu. diveći se krugovima koji se u vodi šire. otisak lista u tri boje.pedagoška analiza „crteža” otkriva i otvara učenike. pjesme basne po izboru učitelja. slikanje. Mostar. ispred i iza. .Učenik spontano i iskustveno koristi likovne elemente i njihove regulatore. „piše” i briše.P lastične prirodne oblike voća i povrća transformiše u plošnu sliku. kružno ili elipsasto. ključ. . Motiv 6. te me po sje ćanju . Likovna kultura .Za raspored figura i predmeta u prostoru: gore i dole. .L jepota se osjeća u subjektu i objektu.ilustracija prema važnijim objektima lokalne zajednice.Ilustracija književnog teksta: bajke. lijevo i desno. gubi i dobiva. predlaže Rad prema tekstu. Tuzla. «rukopis» i stil. svoga lica po opisu.Ilustracija tekstova o Starom mostu. . . koje treba afirmisati. selu ili naselju. Likovni problem 4. . po svom izboru. KREATIVAN CRTEŽ KOMUNIKACIJA I OTVARANJE UČENIKA .Rimska umjetnost. . III Sadržaji iz mašte: . Likovna forma I Motivi. .Doživljaji sa zimskog raspusta.Etrurska umjetnost. priče. mart.Izlet u prirodu.Dijete se izražava impresivno i ekspresivno.„Crtež” je unutarnji život vanjskog oblika. 132 .U „crtežu” je učenik i porodica.Od krokija jedne figure do kompozicije figura. . . drvo… . Ako se odvoje kliširani i objektivni. . II Sadržaji po direktnom posmatran ju .Dok se u verbalnoj priči tuga prikriva.Frotiranje reljefnih predmeta: novčić.Učenički „crtež” nije oponašanje. gnijezda i ptice.Kompoziciju u „crtežu” i prostoru reda: horizontalno i vertikalno. .Priča o onome šta se pojavljuje.Helenistička umjetnost. bojom. manje i veće. tako ono. . . dijete dodaje u „crtežu». .žute i plave linije. .Legenda o Arslanagića mostu.Ja i moja porodica. . . . crvene.P rvi simboli proljeća. .Šta sanjam i čega se plašim. tuguje i raduje se. . . .P tice selice se vraćaju. .(2 časa sedmično. . .Kritsko-mikenska kultura. plohom i volumenom gradi svoju kompoziciju.Umjetnost mog zavičaja: Sarajevo.Vraćaju se laste.Svjesno linijom. IV Prema tekstu ilustracija Nastavnik.

ilustracija. prepiru se i svañaju. terakota i porculan. IZVORI SADRŽAJA Učenicima III razreda se nude široki vremenski sadržaji iz prošlosti. ptica ili bicikl stoje na dohvat ruke djeteta. Romulu i Remu… Djelimično su „zakoračili” u antičku i religijske umjetnosti. Transformišući dogañaj u estetsku ideju. volumen. mozaik. Sjećanje se uzima iz daleke. I dalje je u trećem razredu učenički „crtež” subjektivan. estetskoj i tehničkoj procjeni „crteža” i umjetnosti. basne i bajke tog vremena. Znaju šta je original. Služe se udžbenikom Likovne kulture u kojima su vidjeli i upoznali antičku umjetnost i ranog i srednjeg vijeka. gdje su emotivno učestvovali. šta je objektivno. teme. posmatranju. Na isti način. kopija. a zatim doživljaj i likovna interpretacija. ilustracija. već da ona motiviše i inspiriše. galerija. muzej. „Crtež” po neposrednom posmatranju Podrazumijeva direktno posmatranje prirode. Sadržaj po sjećanju Kada se dijete ne bi moglo sjetiti prošlosti. Legende o Minosu. prvo dogañaj.OČEKIVANI REZULTATI/ISHODI UČENJA Djeca otkrivaju jedan skriveni unutrašnji subjektivni doživljaj. svijet u sebi „crtežu” i umjetnosti.. Sigurniji su u sadržajnoj. ne bi imalo iskustva. opipom i mirisom upozna karakteristiku i funkciju. plitki i duboki reljef. Ovaj rad je u suprotnosti sa tvrdnjom da učenici razredne nastave rade ono šta znaju. šta je kliše. a zatim subjektivni doživljaj su vezani za igru uopće i rad u školi ili van nje. ali time mladi stiču naviku za posmatranje. Objektivni dogañaj. Učenici se sigurnije služe likovnim terminima: kolorizam. „Crtež” se analizom objektivizira. Razvija se likovna radoznalost. što treba gajiti. domaće i svjetske umjetnosti ranog i srednjeg vijeka i svijeta. a šta subjektivno. ploha. razmišljajući o tome šta se i kako se desilo. imitacija. sadašnjosti i budućnosti. po sjećanju. Dakle. ali je zato analiza „crteža” subjektivno-objektivna. Sadržaj sjećanje kod učenika razvija pamćenje i mišljenje. učenici su upoznali i antičku umjetnost. Rad po sjećanju proističe iz činjenice da djeca i učenici do 9. keramika. inspiracija. paleta. kopija. godine života imaju naglašen doživljaj. Znaju šta je kist. lutkarsku umjetnost i popularne crtane filmove Walta Disneya. upoznali legende o Kozijoj ćupriji i Arslanagića mostu. šta je crtež u boji. freska. očekuje se objektivna analiza o tome šta je učenik nesvjesno ili svjesno iznosio u svom „crtežu». izražavaju se simboličkom bojom. ne da se kopira priroda. Iako učenici upotrebljavaju sve boje. motivi. 133 . Rad po učeničkom sjećanju proizlazi iz bliskih i uzbudljivih dogañaja u kojima je dijete neposredno učestvovalo. ali češće iz bliske i neposredne prošlosti. a ne ono šta vide. Učenici su tražeći inspiraciju za svoj „crtež” nenametljivo vidjeli simboličku ili umjetnost „djetinjstva čovječanstva” i upoznali mit i legende. vitraž. spomenik. bogati emocije i razvija likovne sposobnosti. jabuka. ilustracija teksta i inspiracije iz umjetnosti. da ono vidom. ilustracije i inspiracije. kompozicija. arhitektura. štafelaj. šta je domaća i svjetska likovna umjetnost ili baština. Neka cvijet. original. simetrija i asimetrija. o čemu učenici pričaju.. Vučici. likovnoj. transformišući ono šta se objektivno desilo. Dedalu i Ikaru. ritam. tj. života i rada.

ta da sjemenka služi ta razmnožavanje jabuke. Rad po neposrednom posmatranju kod učenika razvija ljubav prema prirodi i tehnici. Ni djeca svjesno ne izmišljaju simbol. moralne i estetske doživljaje i sposobnosti. sjaj materijala. te simbolu i podsvijesti. Tome je blisko dječije „sanjarenje na javi“. nakon objektivnog upoznavanja. Islamska umjetnost. Čak i «kolektivni religijski» simboli potiču iz iskonskih snova i stvaralačkih mašta. mogla biti mašta. Mašta i podsvijest može biti iz bliske. tako oni čitajući ili prepričavajući priču „crtaju crtež“. Rad prema tekstu razvija ljubav prema knjizi. od koje analize ne odustajemo. drugi misle da se tu radi o formi. Kako učenici. te mirovanje ili kretanje. Apolon iz Veja na krovu etrušćanskog hrama. a simbol nešto više. Treba. slijedi. kao što se on javlja u snovima. koji odlazi i iza okuke se izgubi. čega se plašim i šta me raduje. miris i ukus. šta su naše dileme? Jedni smatraju da se u mašti radi o sadržaju. Neki misle. scene Lova. «sad ću izmisliti simbol». ako obiluje živim bićima. Za razliku od motiva i tema sjećanja. a oni sami traže formu. Sa druge strane crtežom se može polaziti i od apstraktnih linija i geometrijskih «slika» u kojima se naknadno traže neki podsvjesni sadržaji. veličinu. intelektualne. ali i iz daleke prošlosti. pri čemu je naš pokušaj estetski čin. jer je dovoljno što se djeci nudi sadržaj. neka oni sami traže likovnu formu. pričaju priču. Ima ih individualnih i kolektivnih. Kamion koji prolazi pored nas. Meñutim i to bi. upoznaje i zbližava narode svijeta i razvija emocionalne. Pretakanje književne forme mita i legende. San i navodi: „Ono što se dešava u začaranom svijetu nije potrebno objašnjavati. kao i telva u fildžanu. da je u njoj sjemenka. Na taj način će djeca izvornije upoznati psihičke i fizičke karakteristike i bolje će se likovno izraziti. a forma sekundarna. Mašta je oblik dječijeg mišljenja. djeca će realizirati tekst istim žarom kojim prate crtane filmove i slikovnice. prilikom ilustrovanja. Šaranje jaja. i zato simbol niko ne može riješiti. 2. kao i u našem „crtežu». jer se simboli dogañaju. Tu «učitelji i učiteljice” direktno idu na teme: Šta sanjam. već ga nesvjesno unose. ali više iz prošlosti. Sve što je dijete znalo pa zaboravilo. ilustracije i strip su namijenjeni djeci. 5. istovremeno se gubi i u našoj svijesti i ide u podsvijest. priče i pjesme u likovnu formu crtež. Dok se u drugim sadržajima rješavaju likovni problemi i zadaci. reljef. Umjetnost bosanskih stećaka. Sadržaj inspirisan tekstom . a ne izmišljaju. U historiji umjetnosti se mašta ili fantazija predstavlja djelom Rusoa (Rousseau). 3. uočavanje lokalnih karakteristika volumena i proporcije. oblik i zvuk. da se razvija iz cvijeta. 4. Ako je tekst bogat. kada djeca izmišljaju formu i sadržaj. kao i gatanje u dlan. ali. bi bila mašta. stećak «Kule . a u nekoliko scena i sa tekstom je strip. kod ilustracije i stripa im se nudi sadržaj. Inspiracije i ilustracije iz starog i srednjeg vijeka kao što su: 1. I ovdje. reljef i kip u jednu formu je ilustracija.Po posmatranju se može raditi sve ono šta se može donijeti na nastavni čas. Iz sna je nastala Bajka o Kiru. Sigurnije je prihvatiti da je to spoj i jednog i drugog. neočekivanim i uzbudljivim situacijama. niti je ono moguće“. u radu po mašti se preko likovne forme dolazi do skrivenih sadržaja. „Ljepota forme raste s ljepotom sadržaja“. U tome i jeste zagonetka mašte. a to znači da treba ići od percepcije do predstave. Legenda o Kozjoj ćupriji. koji gledamo i mislimo o njemu. već subjektivna likovna interpretacija. simbola i podsvijesti. Sadržaj sna sam po sebi može biti iz sadašnjosti. zatim se u snu ili na javi sjetilo. kao i stari narodi i stari proroci kako je san. ono što proriče budućnost. koji samo očekuje odgonetku. posmatrajući crtež. «Carinika». ne objektivna. Savremeni estetičari i psiholozi u centar mašte stavljaju čin sna i podsvijest. te šta je podsvijest i simbol i kada se oni javljaju. bajke i basne.ilustracija i strip Književnost za djecu. izbjegavati ilustraciju odraslih. gdje učenici u sebi traže i sadržaj i formu. Treba li kazati kako je to za djecu senzacionalna ideja. upoznaje temperaturu. postavljanjem zaključaka da je jabuka dio biljke. Sadržaj iz mašte ili fantazije Šta je mašta ili fantazija. svijest o nacionalnoj i internacionalnoj kulturnoj baštini. o Parisu u Trojanskom ratu… ali vratimo se mašti u „crtežu». sposobnost vizuelne percepcije. a „crtež” je dijete umjetnosti. Legenda 134 . Potpuniji je doživljaj ako „učiteljica“ i učenici dramatiziraju tekst. grafiku i sliku. Inspiracije iz likovnih i ilustracije iz književnih umjetnosti Umjetnost je sama po sebi estetska kategorija. Nikakav genije nije nikada sjeo s perom ili kistom u ruci i rekao. Znak uvijek znači nešto manje. Ranokršćanska umjetnost. prozirnost. biljni i geometrijski ornamenti i arabeske. U ilustraciji je sadržaj primaran.

a preko njega i put do spoznaje. školske su tehnike: olovka u boji. Ako postoji interes kod nekih učenika: kako će miješanjem osnovnih dobiti ovu ili onu izvedenu boju. plitkom i dubokom reljefu i gradnji ili arhitekturi. Crtežom se rješavaju svi likovni regulatori. kreda. pastel. trska. 9. zagonetke i odgonetke. sivom ili bijelom «bojom». Bambi. 7. i kako god nanese na svoju podlogu je crtež. LIKOVNI JEZIK ILI FORMA Crtanje CRTEŽ. Njeni su praiskonski izvori majčino i sopstveno tijelo i priroda. isprekidane i neprekidne. a zatim slikali sliku. Crtež može biti i u formi skice. ali i kao kič. boju i sliku. Ranije su i slikari prvo crtali. rasute i skupljene i sve one koje dijete nanosi. tempera i gvaš. a ne za lokalne boje. neutralne. crnim. Taj se prevaziñeni manir zadržao i u školi. kompozicija i psihološka proporcija. cik-cak. trag neke materije. I druge likovne forme crtanje. to proširuje radoznalost učenika za neku novu formu. Radi se o kipu. «rukopis» ili ritam po kojem prepoznajemo dijete u crtežu. likovna i književna umjetnost se istovremeno inspirišu i dopunjavaju. akvarel. slikanje. Bosanski ćilim. sve dok u njemu dominira linija. ugljen. Linija je istovremeno i materijalna i psihološka. Nastava treba da im ponudi umjetnost kao estetsku inspiraciju i prostorno oblikovanje kao vlastitu kreaciju. grade: simetrija. ali se nalazi na plohi. Neograničen je broj crtačkih tehnika i materijala. odmah mu se oduzima ono njegovo. ali zvanično samo imenovati: osnovne i izvedene. grafika i primijenjene umjetnosti. Prostorno oblikovanje je za učenike ovog uzrasta opipljiv likovni element. Nastaje na svim neutralnim i bojenim podlogama. Paul Kle. I ne treba žuriti da učenici što prije izañu iz svoje simboličke ili «zlatne faze». a zatim impresija i ekspresija gdje učenik hvali i kudi. Odmah smo u tzv. treba im kazati kako. ali i svim drugim bojama. Edgar Dega. Fotografija iz Walt Disney filma. igra se. dok ne preñe u plohu i boju i postane slika ili iz crteža u reljef. pravougaonik i krug. Zapravo se radi o spoju i spuštanju umjetnosti kiparstva i arhitekture u školu pod nazivom prostorno oblikovanje. Bojom se.o Arslanagića mostu. On je linearna likovna forma. Konj. a ne nedostatak. metalno pero i pero ptice. sivim i na svim bojenim podlogama i formatima: kvadrat. Moja soba. 135 . To je prednost. Bosanska narodna nošnja. utiskuje boju i bez razloga robuje vlastitom crtežu. foro-kolaž. a zatim u te crtačke okvire. studije i kreacije. ritam i rukopis. Balerina. olovka u boji. tople i hladne. kao i linijom. A što se slikarskih tehnika tiče. 12. koje se stavljaju na različite podloge: grafitna i hemijska olovka. za kojeg postoji naglašena radoznalost. Nastaje crnom. Mersad Berber. crtanje. Djeci se danas igra i plastične igračke kao primijenjena umjetnost. Loša je usluga učeniku kazati da mu obojeni predmet nije obojen lokalnom bojom. flomaster. elegantne i trome. kao i kiparstvo i arhitektura. 11. ali i na svim različitim podlogama: bijelim. kistom i tvrdim predmetom. Otud naglašeno čulo opipa. flomaster. tačkice i mrlje. Crtež je sve crtano linijom. 8. Time učenici upoznaju prostor i odnose u njemu. Otvoreni prozor… Uz umjetnost se nude i mitovi i legende. A onaj dodir koji dijete kuša i dira. Henri Matis. kao i bojom u slici. Prostorno oblikovanje Prostor i oblikovanje u prostoru. pastel. Slikanje SLIKA. teškom mukom. Ako se tome dodaju savremeni materijali u boji. Likovni rad riješen bojom i plohom na papiru je slika. linija nastaje pokretom tačke. stavlja boju nježno kao pahuljicu ili s njom snažno probija papir je njegov temperament. dok ne preñe u plohu. se zapravo transformišu i spuštaju učenicima u nastavu Likovne kulture u školi. Postoji cijela skala linija. imitacija mozaika i vitraža i sve druge vodene boje do kojih se može doći i njihove kombinacije. 6. kojim oni rado manipulišu. ali se više ili manje nesvjesno opredjeljuju za simboličke. slikanje. Pri tome učenici upotrebljavaju sve boje koje imaju. duge i kratke. Ima jednu dimenziju. opisni prostor. čak i sve slikarske i kiparske tehnike izvedene linijom. 10. bajke i basne. pa učenik prvo crta. I boja je materijalna i psihološka. dužinu. te crtež može biti dvodimenzionalan ili vizualno trodimenzionalan. krokija. slika se slika. osmjehuju sa svakog izloga. trodimenzionalnoj formi koja zauzima neki prostor. tj. ali kod ovog uzrasta generalno treba imenovati sve boje kako se one zovu. pa ga nazivamo i crtežom u boji.

ureñenje svoje uže i šire radne i rekreativne sredine i okoline. a Likovna kultura „nazatka“.Dekorativni rad s grafikom Zanatlije prave upotrebni predmet. U muzičkoj kulturi i maternjem jeziku takve anomalije da je književnost odvojena od nastavnog predmeta u školi nisu postojale. Djecu proñe „crtanje“ kao što ih proñe djetinjstvo. kao friz na predmetu. 136 . na neki su način logični. ne četiri. Dekor. Crtež ovog uzrasta je u usponu. Ovdje samo ističemo princip nastavnikova rukovoñenja i metode igre. I njen je put od zanata do umjetnosti. Koristi bezbroj crtačkih. list i dlan s tehnikama vodenih boja. na neki način. Vizuelno-estetsko procjenjivanje Analizom „crteža“ i umjetnosti prepokriva se teorija i historija likovnih umjetnosti. Dekoracija i arabeska se usavršila u umjetnosti islama. razredu objektivno bio bolji. da bi duže „crtala“. dok ona žele da „crtaju“. već osam godina. arabeske. Grafika je umjetnost novijeg datuma. Iz toga nastaje primijenjena umjetnost. Učenici trećeg razreda upotrebljavaju prirodne otiske krompir i platno. ukras može biti cjelovit. kao čin vizualno – estetske analize umjetnosti djetinjstva čovječanstva. nakita i kostima. crtaju. i teoretski jedan nastavni čas. već je to prirodni proces. Tako smo dobili umjetnost koja se primjenjuje u svakodnevnom životu. Sadržaji iz umjetnosti osvježavaju i obogaćuju nastavu. a danas obogatila kompjuterskom grafikom. u Likovnoj kulturi nisu. a ne samog sebe. kao što bi to moglo da se primijeni za dječiji „crtež“. koji nešto ukrašava. a da se ta želja u devetom razredu prirodno gasi. već je identičan samom sebi. zatim ga dekorateri dekorišu. u osmom i devetom razredu saopćavaju „da ne znaju“. Zato neki pedagozi žele da djeca. da dijete „crta“ čak i bez svijesti o sebi i „crtežu“. Rečeno je da se nastava Likovne kulture realizira praktično tri. pa se onda izvodi definicija: da se djeci i učenicima nudi „crtež“ kao sredstvo odgoja i obrazovanja. Tu su dobro došle teoretske pauze da učenici gledaju i doživljavaju umjetnost kao estetski čin. da bi crtež u 6. Dekorativni rad ukrašava ili dekoriše nešto drugo. nastave i stvaralaštva kao jedinstva suprotnosti i metodu aktivnog doživljaja u kojima učenik aktivno učestvuje u procesu rañanja svog subjektivnog „crteža“. otiska. jer se radi o elementima ukrašavanja svakodnevnih predmeta. „crta“. ukrašavaju. Učenici su veoma zainteresirani za formu dekorativni rad sa grafikonima. To su nacrti i kreacije. zašto? Zato što u prvom i drugom razredu svi učenici znaju crtati. pa se daju stepenovati. s bezbroj originala. bogati rječnik i upoznaje umjetnost. U trećem razredu se učenicima nude ilustracije i inspiracije starog i srednjeg vijeka. Grafika se realizira sistemom štampanja. ipak nastava Likovne kulture ima svoje jasne metode i principe u kojima nastavnik u praksi sa manje truda postiže zavidne stvaralačke rezultate. te on tako ne liči ni na jedan drugi predmet. iako nastavnik uvijek od učenika zahtijeva maksimum. slikarskih i kiparskih tehnika i materijala. a samo simbolično ili bojažljivo gledaju umjetnost. u dekorativni rad sa grafikom. Tu je spoj zanata i umjetnosti. što duže budu djeca. na vanjskom i unutarnjem zidu zgrade ili samo kao neki detalj. Pogodan je za individualni i grupni rad. naprotiv! Učenici treba da analiziraju svoj „crtež“ i umjetnost kao estetske kategorije. svi ostali predmeti bilježe logične rezultate napretka. i regulatore simetriju i ritam. Od likovnih elemenata koristi liniju i boju. Tu figurira termin šare. Nije se ranije ni primjećivalo da učenici iz sata u sat. Te se dvije umjetnosti spajaju i spuštaju u školu. ali je subjektivni crtež kreativniji crtež u kojem je potpuniji izraz djeteta. posebno djevojčice. Zato. DIDAKTIČKO-METODIČKE NAPOMENE Svi drugi predmeti u školi imaju uzlaznu liniju. dekoracije. A što učenici kada odrastu prestaju „crtati” nije kriva ni škola ni učitelj niti nastavnik. motiv. Tome treba dodati i slijedeće: iako se spoznaja može razviti po nekoj odreñenoj metodi i bez svijesti o njoj. Ta činjenica predmet Likovnu kulturu čini specifičnom. te vlastitog „crteža“. Time se učenik otvara da priča o onome šta posmatra. grafika se usavršila u Evropi. Učenici analiziraju prostor i predmete iz svoje okoline i umjetnost zavičaja.

jer niko ne zna šta ova ili ona linija i boja. Jer djeca u svom crtežu iznose sebe. da bi opravdali sebe. naš je pokušaj odgonetke estetski čin.. Tu djeluje zagonetka subjektivnog simbola koji treba odgonetati. Kao što sijedi ribar netremice posmatra plovak koji ga ne zanima. a 20 minuta je dovoljno vrijeme za uvodni i završni dio nastavnog časa. svoja osjećanja. već osluškuje pokrete u dubini vode. pa broj nastavnih časova nije 140. tako da crtež zamjenjuje svaki drugi način komunikacije izmeñu učenika i terapeuta. jer je u pitanju uzrast 1. I u 1. Oni treba da kreiraju brz i svjež „crtež“.jabuka. Da li zato što je od svih mogućih dječak izabrao baš tu ili zato što na paleti nije imao neku drugu. predstavlja. dijete iznosi svoj svijet i svijet odraslih. formulišemo: estetsko nastoji da u „crtežu“ razotkrije tajnu koja u njemu ipak ostaje sačuvana. „crtež“ i u njima simboli je teško odgonetati. niti da oni opet gnjave svoj „crtež“. Bilo kako. Ali. posebno porodice. gdje nastavnici s nekim učenicima jedva izlaze na kraj. pa mi onda. već 70 časova godišnje. kazuje ono što priča učenika i roditelja zaobilazi.): Sadržaji Po sjećanju Po direktnom posmatranju Iz mašte Ilustracija teksta Inspiracija iz likovnih umjetnosti Br. ljubav i mržnju. „Crtež” i kod učenika s posebnim potrebama. Priča roditelja je nužno iskrivljena u osvjetljavanju slike koju daje o svojoj djeci. ali ona mora biti takva da dijete koliko je god moguće samo učestvuje u procesu grañenja „crteža». Rad sa djecom s posebnim potrebama iziskuje od nastavnika naglašenu tehničku pomoć. 137 . za 25 minuta. nagañamo: šta je učenik htio da kaže. tako bi nastavnik preko „mirnog crteža” učenika trebao otkriti nemir njegove duše. crtež gdje se figure drže za ruke izražava harmoniju u životu obitelji. dakle. kao svog nukleusa. Tek bi u 5. pa se na prvi pogled prepoznaju „crteži” učenika s posebnim potrebama. Učenike ne treba do kraja iscrpljivati. u kojemu je sve simbolično. crtež kuće sa mnogo prozora i likova dječaka izražava umnoženo čekanje da se mama vrati kući. S toga je psihološka analiza vrlo složena. strah. forma – slikanje = 1 nastavni čas)! UČENICI S POSEBNIM POTREBAMA Dok se u dnu duše i svjesno tuga prikriva i okreće sama sebi. zato je „crtež” zahvalno sredstvo za upoznavanje učenika i porodice. iako to sve izvire iz njegove duboke psihe.Specifičnost je i u internacionalnom likovnom jeziku.časova 15 11 16 17 11 Forma ili likovni jezik Crtanje Slikanje Osnovi grafike Prostorno oblikovanje Vizuelno-estetska analiza „crteža“ Br. Nastava se realizira u 2 odvojena nastavna časa. Primjera radi. tugu i radost. koju je dijete stavilo kistom na papir.. ali i kod redovnih učenika. Predloženi okvirni broj časova (Svaki nastavni čas ima sadržaj i formu. priča iz prakse kaže da ima različitih izuzetaka. Na crtežu porodice u kojoj je ono na posljednjem mjestu. u „crtežu” se tuga nesvjesno ispoljava. psiholozi i sociolozi iznose različite reakcije u crtežu djece. Često. te da sedmično „crtaju“ 2 „crteža“. Mnogi pedagozi. na crtežu gdje su muškarac i žena odvojeni debelom linijom iskazuje svañu i odvojenost roditelja. nastavnik nemoćan stane pred problemom djeteta kome treba pomoći. Stoga simbolička umjetnost. razredu učenici svoj „crtež“ brzo završe. je u stvarnosti i ono u njoj na tom mjestu. razreda.časova 15 16 11 13 15 Napomena: Sadržaji se izražavaju formom (sadržaj . razredu učenici mogli „crtati“ u blok-času. kuća vezana za drvo izražava strah od napuštanja djeteta od porodice. Ali je takva umjetnost i takav „crtež“ bogata umjetnost i bogat „crtež“. i u 2.

Izložbe mogu biti sedmične. mjesečne. U udžbeniku su prezentirani kreativni „crteži“. interes da učenici „crtaju“. Pored toga „crteže” učenika treba prezentirati i na općinskim. Likovna kultura je uz „crtež” kod učenika ono kada oni znaju da kažu nešto u umjetnosti i „crtežu“. Likovna kreativnost je rijedak neponovljiv subjektivni doživljaj „crteža” koji zavisi od trenutka inspiracije. U tom smislu estetska ocjena i procjena treba da bude osnovna orijentacija. Likovna pismenost bi bila nivo koji svi učenici mogu osvojiti. i 3. Ako ne postoji zahtjev učenika. kreativnih crteža. kantonalnim. 2. treba sukcesivno izlagati. Na razrednom panou ili na drugom mjestu u školi od najboljih. roditelja ili staratelja da oni posjeduju crtež učenika. likovna kreativnost (odličan). kod onih učenika koji u svom „crtežu” tražeći nešto. nastavnika i škole. razredu. nastavnik vodi sukcesivno opisnu dokumentaciju. odu najdalje. Ovaj koncept valorizacije ili opisnog ocjenjivanja se nudi u 1. IZLOŽBE I DOKUMENTACIJA Prateći učenika u prvom kvartalu. To je i mogućnost objektiviziranja i afirmacije učenika. S druge strane nastavnik ima dokumentiran pregled likovnog razvoja i napretka učenika. od učenika i nastavnika. polugodišnje i godišnje. državnim i internacionalnim izložbama. 138 . Nastavnici prepoznaju one učenike koji su kreativci i one koji precrtavaju. federalnim. nastavnik „crteže” u školi kao dragocjenu dokumentaciju treba da cijeni i čuva.OPISNO OCJENJIVANJE UČENIČKOG „CRTEŽA“ Subjektivna ocjena subjektivnog „crteža“ Likovna pismenost (dobar). likovna kultura (vrlo dobar). i uz pedagoški odabir.

ocjena za skok udalj s mjesta: loše.U početnom i u završnom stanju. . funkcionalne sposobnosti osiguravaju mu da se adaptira na primjerene tjelesne napore: normalno. nadprosječno. .Izbjegava situacije u kojima može da se po vrijedi i umije da traži pomoć.U početnom i u završnom stanju.Zna zašto tjelesna aktivnost utiče na očuvanje i unapreñivanje zdravlja. . podprosječno. izvrsno. kičme i grudnog koša. ocjena za poligon natraške: loše. izvrsno.U početnom i u završnom stanju. ekstremiteta. . .Zna zašto kvalitet. nadprosječan. . prosječno. prosječno.U početnom i u završnom stanju. podprosječno. ocjena za podizanje trupa: loše.Zna zašto je tjelesna aktivnost izvor dobrog raspoloženja. prosječno.Poznaje principe pravilne i redovne ishrane. potrebne aktivnosti za korekciju.U početnom i u završnom stanju. krvni pritisak je: vrlo nizak. smanjen. koje pomaže zdravlju. .U početnom i u završnom stanju. te vanjskim prilikama i aktivnostima neprimjerena obuća i odjeća mogu negativno uticati na zdravlje. ima kulturu objedovanja. nadprosječno. normalan. . nadprosječno. škole) i izvršena klasifikacija učenika prema njiho vom stvarnom stanju i razvojnim potrebama: . nadprosječnu. potrebne aktivnosti za normaliziranje odnosa. potrebne aktivnosti za stimuliranje napretka. izvrsno. utvrñen odnos težina – visina: normalan. visok. oblik i veličina.Tražit će pomoć ukoliko je zlostavljano (tjelesno.U početnom i u završnom stanju. podprosječan. po većan. .Zna zašto je pravilno držanje tijela uvjet da se spriječe deformacije kičme. podprosječan. . procjenjene psihomotoričke sposobnosti: loše. potrebne aktivnosti za normaliziranje odnosa. vrlo visok. . emocionalno ili seksualno) i (ili) zanemareno. prosječne. ocjena za taping rukom: loše. potrebne aktivnosti za stimuliranje napretka. . uz asistenciju odraslih. utvrñena karakteristična odstupanja meñu učenicima od prosjeka (razreda. nadprosječne.Ima usklañen dnevni ritam odmora. prosječno. izvrsno. umjeren. .Posjeduje osnovne navike lične i kolektivne higijene: . potrebne aktivnosti za praćenje i normaliziranje stanja.U početnom i u završnom stanju. utvrñen napredak u visini: prosječan. izvrsno. grudnog koša. Tjelesni i zdravstveni odgoj Rast i razvoj Psihomotoričke sposobnosti Funkcionalne sposobnosti Antropometrijska obilježja 139 . .Zna zašto je prekomjerna tjelesna težina izvor brojnih tegoba i zdravstvenih problema i da joj je najčešći uzrok nepravilna ishrana i nekretanje. gojaznost.U početnom i u završnom stanju.U početnom i u završnom stanju. potrebne aktivnosti za stimuliranje napretka. . ili zna za takav slučaj. nadprosječno. potrebne aktivnosti za stimuliranje napretka. ekstremiteta i da se osigura normalano funkcioniranje organizma. nadprosječno. . 70 časova godišnje) CILJEVI I ISHODI TJELESNOG I ZDRAVSTVENOG ODGOJA CILJEVI Očuvanje i unapreñenje zdravlja ISHODI UČENJA .Zna zašto je zdravlje osnov i preduvjet za sve ljudske aktivnosti. prosječno. nizak.U početnom i u završnom stanju. . spavanja. nizak. utvrñen napredak u težini: normalan. podprosječno. podprosječno. .(2 časa sedmično. primjeren uzrastu. . nadprosječan. prosječno.U početnom i u završnom stanju. . ocjena za izdržaj u visu zgibom: loše. prosječan.Porodično koristi zdravstvene usluge. .Zna da je čovjek dio prirode i da su tjelesne aktivnosti u prirodi posebno važna za djecu. loš. vrlo visok. izvrsne. . za tri minute pretrči distancu za ocjenu aerobne izdržljivosti: loše.U početnom i u završnom stanju. .U početnom i u završnom stanju. s primjetnim znacima zamora. s izrazito izraženim znacima zamora. potrebne aktivnosti za praćenje i normaliziranje stanja. . s izraženim znacima zamora. visok. .U početnom i u završnom stanju. .Zna zašto su psihoaktivne supstance štetne. učenja i igre. podprosječne. izvrsno. utvrñeno stvarno stanje: stopala. podprosječno. potrebne aktivnosti za praćenje i normaliziranje stanja. predložene aktivnosti za normaliziranje stanja.U početnom i u završnom stanju. potrebne aktivnosti za stimuliranje napretka. mršavost. podprosječno. utvrñen odnos potkožnog masnog tkiva i mišićne mase: izvrstan. potrebne aktivnosti za stimuliranje napretka: . puls u miro vanju je: vrlo nizak.

. neophodnosti održavanja lične higijene. skok u dalj iz mjesta i zaleta.) i umije da traži pomoć ako se loše osjeća. načini samoregulacije i samokontrole: predvidjeti posebne časove (po jedan mjesečno). .Zna da je visina pretežno uroñena karakteristika. .Zna pravilno izvesti osnovne sadržaje planiranih elementarnih i sportskih igara. metode očvršćavanja.. zraka i vode na dječiji organizam. SADRŽAJI TJELESNOG I ZDRAVSTVENOG ODGOJA 1. pravilnom disanju i samomasaži. . štetnosti pušenja. 140 . u odnosu na visinu. ili na drugi način upoznati učenike sa osnovama zdravog života.Zna pravilno izvesti osnovne elemente gimnastike – vježbe oblikovanja: jačanja. . pozitivnom uticaju sunca.Poznaje termine za označavanje osnovnih vježbo vnih položaja. plesa i narodnih igara. .Zna zašto su osobine i sposobnosti čovjeka nedjeljiva cjelina: . istezanja i labavljenja.Zna da bez kisika čovjek ne može živjeti i da je dovoljna količina kisika uvjet za normalan rast. . stajanju i hodanju. . koje se mogu povećavati i prilagoñavati potrebama čovjeka svakodnevnim vježbanjem u djetinjstvu i mladosti.Poznaje rodne (spolne) karakteristike. . uvažava suprotan spol.Prepoznaje fiziološke znake umjerenog opterećenja i zamora (npr .Zna zašto je igra posebno značajna za razvoj dječijih osobina i sposobnosti.Zna pravilno izvesti raznovrsne forme prirodnih oblika kretanja. kršenje pravila.Uvažava kolektiv i meñusobnu saradnju. .Samostalno primjenjuje naučene modele tjelesne aktivnosti: jutarnja gimnastika. načinom praćenja promjena u njihovom razvoju. stavova. normalna težina preduvjet za optimalno funkcioniranje organizma i uspjeh u psihomotoričkim i drugim aktivnostima. stavova i navika Znanja Vrijednosti. . . mjerenju mase tijela.Zna ulogu dijelova tijela prilikom vježbanja.Zna tri kompleta jutarnjih vježbi u trajanju od po 12 minuta.Zna zašto tjelesna aktivnost utiče na pravilan rast. . razvoj i funkcioniranje organizma. . .Zna zašto je potkožno masno tkivo izvor tjelesnih i psihičkih problema. .Posjeduje pozitivno iskustvo uspešnosti kroz ovladavanje sve složenijim kretnim zadacima. . interaktivno i kreativno. . narkotika. sposobnosti i ograničenja značajna za učešće u tjelesnoj aktivnosti.Zna da čovjek posjeduje kretne sposobnosti. visoki i niski start. pokreta i kretanja. razvoj i dobro funkcioniranje organizma tokom svih ljudskih aktivnosti. . . Usvajanje znanja. njegovih osobina i sposobnosti. značaju tjelesne kulture. . nesvjestica itd .Naviklo je pravilno držati tijelo pri sjedenju. kao atletskih sadržaja: trčanje. . znojenje. .Zna zašto je period djetinjstva i mladosti odlučujući za potpun rast i razvoj čovjeka. brži rad srca. . razvijanju kontrole pokreta.Zna pravilno izvesti osnovne sadržaje planiranih elemenata ritmike. . zagrijavanje i smirivanje organizma. razvijanje sistema vrijednosti.U igri je aktivno. igre.Zna da su za povećavanje nivoa i kvaliteta različitih kretnih sposobnosti potrebne i različite vježbe.Razvija dobre ekološke navike. razvoj i funkcioniranje organizma ukoliko vježba svakodnevno. mjerenju visine. alkohola.Zna da je kretanje čovjekova prirodna potreba i da je svakodnevno kretanje uvjet za normalan rast.Zna da se svakodnevnim vježbanjem pomaže organizmu da optimalno regulira potrebu za kisikom. nepristojno ponašanje.Zna da je. . skok u vis i bacanje predmeta.Umije pantomimom i pokretom prikazati različite životne situacije.Razvija smisao za takmičenje uz poštovanje pravila igre i takmičenja. stavovi i navike . različito važna za razne sportove. regulaciji tonusa mišića. . mjerenju pulsa. .Pozitivno doživljava i vrednuje nastavu tjelesnog i zdravstvenog odgoja.Upoznaje i prihvata svoje osobine.Zna zašto je pravilna ishrana i svakodnevno vježbanje smanjuje potkožno masno tkivo i povećava mišićnu masu. .Prepoznaje nesportsko ponašanje: gruba igra.Podstiče prijateljstvo i strpljivo ponašanje u grupi. . Osnovna znanja. .

ustranu i natraške. vučenje i potiskivanje suvježbača uz korišćenje pomagala (palice. razreda. skokovi preko prirodnih horizontalnih i vertikalnih prepreka. vježbe oblikovanja (fiziološki: jačanja mišića i labavljenja mišića i umjerenog istezanja tetiva i mišića. potiskivanje i nadvlačenje: vučenje predmeta po tlu. okretanje tijela oko vertikalne i horizontalne ose. 12. Bacanje. penjanje uz i spuštanje niz blagu padinu. padanje i ustajanje iz pada i slično. U njih ulaze prosti oblici postrojavanja i prestrojavanja. kruženja i lupkanja rukama i nogama u različitim smjerovima). hvatanje i gañanje: bacanje i hvatanje loptice na različite načine. kosoj i vertikalnoj površini. Plivanje prestavlja nezamjenjivo sredstvo za jačanje zdravlja djeteta. Hodanje i trčanje: kretanje u različitim formacijama. 8. Sadržaji obuke su: plivanje u dubokoj vodi.. 7. obuka može početi i od 1. kao što su nošenje i stavljanje skija. iz upora prednjeg spust naprijed. Vučenje. preskoci zgrčeno i raznoške. poskoci i sunožni poskoci s okretima). hodanje. skok uvis kosim zaletom. dodavanje i hvatanje lopte u kretanju. trčanja. puzanje i provlačenje u različitim kretnim manifestacijama (pojedinačno.). grupno. skok udalj zgrčno. u hodu. plivanje na distancu. višenje i upiranje na spravama kao preprekama. prelaženje od 1 do 2 km. provlačenje ispod raznih predmeta (grede. hodanje natraške. krugovi. 4. odbojanje i prebacivanje lopte s jednom rukom. 9. Penjanje. švedske klupe. kombinacija provlačenja. na spravama (švedska klupa. u okretu. Višenje i upiranje: zavjes za oba potkoljena. puzanja. nogu: pisanje i crtanje nogama . trupa. trčanje i poskoci u raznim tlocrtnim oblicima. gañanje glavom vertikalnog cilja). te aktivnost po grupama i kontrola discipliniranosti u grupi. čučeći i saskok. 5. 13. uz kosinu. puzanje i provlačenje: penjanje na različite predmete (švedska klupa. početno plivanje na leñima (leñni kraul). hvatanje. plesna struktura i plesni koraci. vertikalnog i pokretnog cilja rukom i nogom – naprijed. s obje ruke i naizmjenično .u stajanju. početno plivanje na grudima (kraul). ambijentalnim karakteristikama i mogućnostima. Općepripremni sadržaji: gimnastičke vježbe predstavljaju jedan od osnovnih sadržaja pripremnog dijela svakog časa. švedski sanduk. 141 . kolut naprijed i nazad povezano. vježbe koordinacije (ruku: voñenje. 10. gañanjem: gañanje horizontalnog. igre u vodi. naskoci i saskoci u upor. stav na rukama uz pomoć. u parovima. Igre: elementarne. Skijanje: Usvajanje početnih elemenata. 15. nogu i karličnog pojasa). vaga zanoženjem. prirodni uspon i sl) i silaženje. poboljšava rad kardiovaskularnog. veći dio općepripremnih vježbi bez sprava. lopte i kratke vijače). klečeći. bočno i dijagonalno i sl. hodanje zadatom brzinom. 11. nagazni skok na povišenje do 50 cm i saskok. Plesne strukture: vježbe napetosti i opuštanja. 6. štafetne i timske igre. razapete vijače). Posebni sadržaji: vježbe ravnoteže sa otvorenim i sa zatvorenim očima (stajanje i hodanje na ograničenoj i podignutoj podlozi. vijače). 3. bacanje loptice o zid i hvatanje. ciljanje štapom u pokretnu metu.). Skakanje: preskoci kratke i duge vijače sunožnim odrazima. hodanja. jer doprinosi normalnom razvoju. rukomet i košarka. respiratornog i nervnog sistema. Veliki značaj ima prateća muzika. ronjenje. 14. poskoci i okreti u mjestu. trčanje na kraće i duže staze sa startom iz odgovarajućeg položaja. dječiji nogomet. niska greda) i u parovima. medicinke. ali ukoliko škola posjeduje odgovarajuće uvjete. plutanja i klizanja na površini vode. kretanje bez i sa štapovima. vježbe s raznim estetskim sadržajima. opće pripremne vježbe u obliku postavljanja motoričkih zadataka. skokovi. grupno vučenje. plivanje pod vodom sa otvorenim očima. palice. potiskivanje i nadvlačenje. hodanje i trčanje sa oštrim okretanjem glave u stranu. Kotrljanje i kolutanje: kolut naprijed na povišenju. ciljanje rukom i nogom natraške. Varijabilni dio sadržaja: U skladu je sa individualnim potrebama učenika. sa spravama (loptice. realizacija zadatog ritma.po horizontalnoj. razreda. vježbe brzine pojedinačnih pokreta i frekvencije pokreta istih i različitih amplituda (pokreti. ciklična kretanja do dvije minute.2. topološki: ruku i ramenog pojasa. gañanje lopticom u nepokretne i pokretne ciljeve s udaljenosti do 5 m. vježbe preciznosti (ciljanjem: ciljanje rukom i nogom u metu. pravilno disanje. hodanje s ubrzavanjem i usporavanjem tempa. Plivanje: Početak obuke plivanja se preporučuje od 4. odrazom s lijeve ili desne noge.

konativnim i sociološkim karakteristikama. ukupnog trajanja 5-7 minuta. najveći uspjeh nastave tjelesnog i zdravstvenog odgoja bio bi da animira i pripremi učenike za svakodnevno vježbanje. ujedno. da ih pripreme za predstojeću nastavu. čime se nastoji osjećajnu komponentu neke vrijednosti. elementi plesa. Smatra se da – slijedom ishoda u 1. uz blagovremeno ispravljanje grešaka. Neophodna je primjena igre. kako bi dijete bilo u stanju da samostalno pravilno vježba. stava ili navike utemeljiti na odgovarajućoj kognitivnoj osnovi. zajedno sa dežurnim učenicima. kao i za realiziranje socijalizacijskih sadržaja. za sticanje kretnih navika. koja će osigurati da odgojni proces u potpunosti uvažava razvojne potrebe učenika i. slobodne igre i takmičenja. Uz stimuliranje optimalnog razvoja osobina i sposobnosti svakog djeteta – što je dominantan cilj – postupno se intenzivira proces usvajanja znanja i razvijanja sistema vrijednosti. i 2. U konceptu tjelesnog odgoja. odgoj se koristi u širem značenju i obuhvata i pojam obrazovanja. a ne na klasičnom i instrumentalnom čulnom uvjetovanju. te na veličinu i visinu predmeta koji se preskaču. Vježbe priprema nastavnik tjelesnog i zdravstvenog odgoja i mijenja ih petnaestodnevno. njihovim sklonostima i ambijentalnim osobinama. a nikako veliki doskoci. S obzirom na ograničenja u nastavnom procesu. Pri kraju aktivnosti intezitet se smanjuje. Promocija tjelesne kulture i sporta: Cilj aktivnosti je promocija tjelesne kulture i sporta. U toku časova vježbaju se 23 vježbe. te kognitivnim. 142 . tjelesnim i zdravstvenim potrebama. ravnoteže. Treba izbjegavati kretanje u čučnju zbog mogućih oštećenja zglobova. Kod skakanja treba paziti da svi poskoci budu u pokretima.postoji dovoljno saznanja o svakom učeniku o njegovim morfološkim. kao i da preduprijede negativne pojave izazvane dužim zadržavanjem u sjedećem položaju. razredu . Nezamjenjiva je aktivna uloga roditelja (ili staratelja) u dostizanju najboljih ishoda za djecu u području tjelesnog i zdravstvenog odgoja.16. elementarne i sportske igre. Gimnastičke vježbe prije časova sastoje se od nekoliko vježbi niskog inteziteta. kod učenika izgradi aktivan odnos prema ličnim. prigodna sportska druženja. a u cilju pravilnog rasta i razvoja. pod nadzorom nastavnika. Učenike neposredno nadgleda dežurni nastavnik. Program nastave tjelesnog i zdravstvenog odgoja u trećem razredu osnovne škole izražava kontinuitet ciljeva nastavnog predmeta u prvom ciklusu i usmjeren je na usvajanje osnovnih sadržaja tjelesnog i zdravstvenog odgoja. Za vrijeme odmora preporučuju se vježbe sa loptama. funkcionalnim i psihomotoričkim. DIDAKTIČKO–METODIČKE NAPOMENE Početno (inicijalno) i završno (finalno) stanje veže se za školsku godinu i za cikluse (prvi) osnovnog obrazovanja. usmjerene na relaksaciju mišića leña.jer se koristi procesima mišljenja. a treba ih raditi i za vrijeme rješavanja domaćih zadataka. a posebno je važno pravilno nazivanje i demonstriranje svake vježbe. Naročito treba izbjegavati jačanje sklopa trbušnih mišića zbog povijanja kičmenog stuba. kao i uključivanje učenika u aktivno bavljenje tjelesnom i sportskom aktivnošću izvan škole. za vrijeme časova i za vrijeme odmora. odgoj je specifično ljudski . te ni u kom slučaju se ne smiju izvoditi isti i nagli pokreti glave. U obrazovno-odgojnom procesu. vijačom. ruku i ramenog pojasa. Akcenat treba da se stavi na vježbe zagrijavanja. Ovaj uzrasni period je pogodan za razvijanje baznih psihomotoričkih sposobnosti koordinacije. Veoma je bitan odabir vježbi oblikovanja i zagrijavanja. To znači da se nastoji odgajati pomoću obrazovanja. Izvode se po odluci i uz kontrolu nastavnika. istezanja vrata. stavova i navika. Izvode se na početku prvog časa. Vježbe priprema nastavnik tjelesnog i zdravstvenog odgoja. Tjelesno-zdravstvene aktivnosti u toku nastavnog dana: Izvode se prije časova. što posebno dolazi do izražaja ako se proces zasniva na višim oblicima učenja. Mogu se organizirati kao: dani zdravlja i sporta. 17. Cilj im je da povećaju radnu sposobnost učenika. Kod gimnastičkih preskakanja treba obratiti pažnju na mogućnosti učenika. frekvencije pokreta. da učenici budu spremni za slijedeći čas. uz postupno uvoñenje i onih sadržaja što su neophodni individualnim sposobnostima učenika. Teorijski odgojni sadržaji trebaju biti u potpunoj vezi sa praktičnim sadržajima. preciznosti i gibljivosti.

Čitanje riječi pojedinačno povezano s konkretnim pojmovima. naučna istraživanja. Razvijanje sposobnosti slušanja. Prepisivanje. interdisciplinarnih i globalnih zbivanja. 143 .(2 časa sedmično. Dalje njegovanje razumijevanja i logičkog pamćenja. tako i rani početak učenja zauzima posebno mjesto u nastavnom planu i programu za osnovnu školu. Njegovanje i dalje podsticanje želje i ljubavi prema učenju engleskog jezika. Poučavanje engleskog jezika treba promatrati kao učenje osnovne pismenosti nužne u svijetu interkulturalnih. Kako znanje engleskog jezika predstavlja imperativ današnjeg vremena. Zadaci nastave engleskog jezika su: Razvoj jezičke kompetencije kod učenika. Prihvatanje logičkog pristupa upotrebi naučenoga. popuna slova i riječ i. razigranog stava prema učenju jezika. naučna istraživanja. NIVO: PRVA GODINA UČENJA – III razred osnovne škole CILJEVI I REZULTATI ODGOJNO-OBRAZOVNOG RADA Ciljevi početne nastave engleskog jezika Očekivani ishodi učenja Učiti jezik. Znanje engleskog jezika danas predstavlja vid osnovne pismenosti i nastava ima za cilj da učenika osposobi za meñunarodne kontakte. Razumijevanje primjerenih sadržaja na engleskom jeziku. pjesmu i ples učiniti da učenje engleskog jezika bude zabava i zadovoljstvo. Stoga je uloga nastave engleskog jezika veoma značajna i svakim danom biva sve značajnija. Dalje njegovati razvijanje pozitivnog. usredotočenosti pažnje i praćenja logičkog smisla. Izražavanje slobode i samostalnosti u govoru i izravnom reagiranju. Podsticati radoznalost i kreativnost. samostalnosti i kreativnosti. Podsticati temeljitost. Postupno i odmjereno prelaziti ka čitanju i pisanju najjednostavnijih riječi i rečenica. 70 časova godišnje) Uloga i značaj Znanje engleskog jezika danas predstavlja vid osnovne pismenosti. Razvijanje i podržavanje kontinuiteta u učenju jezika kao osnovnog principa. Podsticati motiviranje odgovornog i aktivnog stava. a ne o jeziku. Čitanje jednostavnih rečenica. Kroz igru. Upoznavanje kulture naroda čiji se jezik izučava i pozitivan stav prema različitostima. prijeko potrebne za meñunarodne kontakte. primjereno dobi. sakupljanja obavijesti i komuniciranje korištenjem elektroničkih tehnologija i općenito da služi kao instrument za sticanje znanja. Njegovati samostalnost u govoru i vlastitom produciranju naučenog. kratki pismeni odgovori. uz zahtijeve i izazove koji se neprestano mijenjaju. Razvijanje motivacije za učenje jezika i zadovoljstva u učenju. obavijesti i komunikacije korištenjem elektroničkih tehnologija i općenito. Razvijanje samopouzdanja i samopoštovanja. Engleski jezik Cilj i zadaća Cilj učenja engleskog jezika je da učenika osposobi za aktivno i pozitivno življenje u savremenom svijetu. predanost i preciznost u učenju jezika. Razvijanje i podržavanje radoznalosti. da služi kao instrument za sticanje znanja.

grupni i individualni pristup. Funkcije i vještine (usmena ili pismena kompetencija kao zacrtani cilj na danom nivou). kojima je cilj pobuditi. Procijeniti kojim fondom riječi učenici treba da ovladaju u danoj grupi i danim uvjetima Primjenjivati izravni. Slobodno oblikovati svoje časove. pa se lako mogu 144 . a potom usmenu upotrebu bilo izolovano ili u govornoj interakciji. Preporuke • • • * Preporuke za organizaciju nastave engleskog jezika u prvoj godini učenja prvenstveno se odnose na fleksibilnost u organizaciji nastave i ukupnog rasporeda nastavnih aktivnosti. ali primjereno uvjetima u kojima radi. Nastavnik treba: Pažljivo planira svaki čas. idući od jednostavnih ka složenijim jezičnim ciljevima.PROGRAMSKI SADRŽAJI Teme (opća tematska područja kao osnov za daljnju razradu. nego kreativno i fleksibilno kreirati svoj rad u okvirima zacrtanog. Gramatika (gramatička područja za dani nivo). Ne prihvaćati kruto upute dane u programu. piše pismene pripreme za svaki čas. razviti i poduprijeti zainteresiranost za učenje jezika. primjerenosti i postupnosti. Razviti vlastiti sistem praćenja i provjere napretka kod svakog učenika. proširiti materijal prema danoj situaciji. cilj i način rada. sarañivati s kolegama i stručnim savjetnikom. Proizvesti pozitivno i zabavno ozračje za učenje. kao što su primjerice: muzička kultura. Aktivnosti (s pomoću kojih se realiziraju vještine). udžbenicima i priručnicima. Interdisciplinarni sadržaj U svim je područjima sadržaj vezan uz druge školske predmete (posebno uz likovnu i muzičku kulturu. • − − − − − − − − − − − − − Praćenje i vrednovanje na ovom nivou u službi motiviranja učenika i služi nastavniku za procjenu realizacije zadanih ciljeva. Prakticirati prvo usvajanje pravilnog izgovora auditivnim putem. likovni odgoj i sl. Nastava je razredna. Razvijati komunikacijske sposobnosti. Od početka razvijati radne navike. frontalni. tjelesni i zdravstveni odgoj). DIDAKTIČKO-METODOLOŠKE NAPOMENE U prvim godinama učenja usmjeriti pažnju na razumijevanje. Osposobiti učenike da samostalno rade tokom časa i kod kuće. da priprema materijal i opremu. To podrazumijeva paralelno izvoñenje nastave engleskog jezika s nastavom drugih predmeta. Čas može trajati i kraće (2025 minuta) radi intenziteta pažnje kod djece ove dobi. za skupine i cijeli razred. Njegovati poštivanje drugoga tokom zajedničkog rada i natjecanja. uporeñivati je s vlastitom kulturom i razvijati pozitivan stav prema toleranciji i različitosti. ovisno o danim okolnostima nastavne prakse). kao i na trajanje časa. Vokabular (predloženi vokabular u okviru danih tema). Interkulturalne vještine Upoznati kulturu naroda engleskog govornog područja. ponavljanje i na usmeno komuniciranje sa zabavnim aktivnostima. zadatke za učenike pojedinačno. Držati se načela jednostavnosti.

Ukoliko uvjeti dopuštaju. odjeljak . mogu se organizirati uvježbavanja jezičkog znanja kroz igru i pjesmu u toku odmora ili perioda relaksacije. osvježenje tokom časa. Efekti nastave bi na ovaj način bili poboljšani.formirati grupe koje će se smjenjivati na usporednoj nastavi iz dvaju predmeta. II i III razredu devetogodišnje osnovne škole».Djeca sa oštećenim sluhom i teškoćama u učenju govora». Preporuka se odnosi na nastavnike i škole koje imaju mogućnost za njenu provedbu. Izlasci djece u prirodu su takoñer prilika za igre i pjesme na engleskom jeziku. * Rad sa djecom sa posebnim potrebama: ukoliko se ukaže takva potreba rad sa ovom djecom treba da se odvija prema uputama grupe autora danim u «Inkluzivnom pristupu odgojnoobrazovnom radu u I. 145 . u dogovoru sa nastavnicima drugih predmeta uvježbavanja mogu biti potpora usvajanju gradiva iz tih predmeta.

Njemački jezik 146 . Rezultat takvih razmišljanja je i stav Vijeća Evrope da svaki grañanin Evrope mora poznavati najmanje dva strana jezika. Uz navedene argumente. odnosno od trećeg razreda osnovne škole. Zadaci nastave njemačkog jezika su: Razvijanje sve četiri jezičke vještine. vezane kako za tržište rada tako i za uspostavljanje meñunarodnih kontakata i komunikacija svake vrste. i ubuduće prvenstveno biti upućene na ovaj dio Evrope u kome se intenzivno koristi njemački jezik.(2 časa sedmično. Naše privredne veze će. Bosna i Hercegovina se već godinama uključuje u evropske integracijske procese i nije daleko dan kada će postati punopravni član Evropske Unije. te primjene savremenih informacijskih i komunikacijskih tehnologija. Bosna i Hercegovina je vjekovima bila upućena na Srednju Evropu. Cilj Cilj učenja njemačkog jezika je osposobljavanje učenika za komunikaciju na njemačkom jeziku u usmenom i pismenom obliku o temama iz svakodnevnog života. Kroz nastavu stranog jezika kod učenika se razvija svijest o značaju višejezičnosti u savremenom svijetu odnosno svijest o tome da uspješno ovladavanje jezičkim kompetencijama doprinosi afirmaciji ličnosti i njenom optimalnom razvoju. Razvijanje motivacije za učenje jezika i zadovoljstva u učenju. Razvijanje samopouzdanja i samopoštivanja. interkulturalnih i interdisciplinarnih dogañanja. Razvijanje sposobnosti slušanja. Evropska Unija je multietnička zajednica čiji su opstanak i prosperitet uvjetovani višejezičnošću. Sve ovo učenje njemačkog jezika nameće kao imperativ u toku cjelokupnog osnovnoškolskog obrazovanja sa početkom u najranijoj dobi. kako za uspostavljanje privrednih tako i meñunarodnih kontakata. pravopisnim. Upoznavanje sa kulturom naroda čiji se jezik izučava i razumijevanje i poštivanje drugih kultura. Znanje njemačkog jezika je neophodno. Razvijanje i podržavanje kontinuiteta u učenju jezika. Razvijanje samostalnosti i kreativnosti. praćenja i meñusobnog uvažavanja. kao i do sada. fonetičkim i gramatičkim minimumom. Ovladavanje neophodnim leksičkim. naučnih istraživanja. informacija i komunikacija koje su nužne u današnjem užurbanom svijetu globalnih. Osposobljavanje učenika za samostalno korištenje izvora znanja odnosno ovladavanje strategijama učenja (naučiti kako učiti). 70 časova godišnje) Uloga i značaj nastave njemačkog jezika u osnovnoj školi U toku cjelokupnog procesa učenja i u okviru nastave stranih jezika posebno potrebno je razvijanje svijesti o potrebi poznavanja stranih jezika. humanizma i internacionalizma. ne smije se zaboraviti ni kulturno-historijska veza naše zemlje sa zemljama njemačkog govornog područja. Razvijajući pozitivan stav prema sličnostima i razlikama u kulturama kod učenika se razvija kosmopolitski stav. duh tolerancije.

Daje osnovne informacije o sebi i svom okruženju služeći se pritom ograničenim brojem osnovnih riječi i zapamćenih rečeničnih shema. poštuje ritam i intonaciju rečenice. • • Slušanje i razumijevanje Prepoznaje slova i napisane riječi te kratke rečenice. 5. okolina Škola Svakodnevni život Odjevni predmeti 147 .1 Evropskog okvira za strane jezike. Prepisuje. kratke dijaloge o poznatim temama. pjesmice. dopunjava i samostalno piše riječi i kratke rečenice. 7. Razumije ograničen broj riječi i izraza. Pravilno artikulira glasove. 2. 6. 3. Pozdravljanje Predstavljanje Porodica/obitelj. Sa sagovornicima razmjenjuje nekoliko osnovnih iskaza u vezi sa konkretnom situacijom. Čitanje i razumijevanje • • • • Govor • Pisanje Znanje o jeziku • • PROGRAMSKI SADRŽAJI Tematske cjeline: 1. Na ovom nivou učenja jezika učenik ne stječe znanje o jeziku nego prepoznaje i pravilno upotrebljava osnovne jezičke elemente. Jezičke vještine Očekivani rezultati/ishodi učenja Učenik prepoznaje glasove. pokazivanje i sl. Prepoznaje poznate riječi i kratke rečenice i zna ih povezati sa ilustracijama.CILJEVI I REZULTATI ODGOJNO-OBRAZOVNOG RADA U nastavi njemačkog jezika u trećem razredu osnovne škole treba težiti dostizanju nivoa A 1. ritam i intonaciju u jeziku koji uči. dom.). naglasak. • Razumije i reagira na odgovarajući način na kratke usmene poruke pri čemu mu je potrebna znatna pomoć (ponavljanje. 4. prijatelji Kuća. naglašava riječi.

was. schlafen. das Schlafzimmer.rekonstruiranje riječi od ponuñenih slova. die Wohnung.imperativ za 2. Das ist.bojenjem. Priloge za mjesto: Schwester . Guten Morgen!.povezivanjem ponuñenih riječi u tekstu…itd. Bruder. itd. vježbom falsch / richtig.prostorijama u kući / stanu. die Kreide. itd. bojenjem ilustracija koje se odnose na riječi koje su učenici čuli. . wer. B rojeve: od 1-12 Prijedloge u njihovoj funkcionalnoj upotrebi Prostorije u kući (osnovne riječi). . Učenici najprije preslikavaju riječi koje su prije toga usmeno usvojili a potom postepeno usvajaju i pravilan način njihovog pisanja kroz vježbe poput: .: .: Imenice .. das T-Shirt. lice jednine i 2.. .prisvojni genitiv. dein Pre dikativno upotrije bljene prid jeve.P ozdravljati se na formalni i neformalni način. schreiben. spielen Igračke: der Teddy. Mein Teddy ist groß. Odreñivanje mjesta i položaja: Hier. recitirati kraće pjesmice..itd. Juttas Bleistift Zamje nice ... der Roboter. die Schule.Locirati ljude i predmete. npr. Was ist das? Wer ist das? Wie heißt du? Wie alt bist du? Opisivanje : npr. das Wohnzimmer. izrezivanjem. sagen.kraćim odgovorima na pitanja. crtanjem.. Mein Bleistift ist grün. 148 . npr. ČITANJE I RAZUMIJEVANJE: Učenici će prepoznati jednu ili više napisanih riječi ili rečenica i reagirati: 1) neverbalno. Auf Wiedersehen!.. Er/Sie ist hier.jednina . glumiti. gehen.: ponavljanjem odreñenih riječi koje je izgovorio nastavnik ili koje su čuli sa kasetofona.. . die Bank. Pozdravljanje: Hallo!. npr.Reći koliko imaju godina. bojenjem navedenih predmeta / osoba. voditi kraće dijaloge u parovima sa drugim učenicima ili sa nastavnikom.takmičenje u pisanju brojeva itd. Škola (osnovne riječi)..: ..: Das Haus ist groß. Guten Tag!. Wie geht es Ihnen? itd… Pre dstavljan je: Ich bin.Imenovati predmete u školskoj torbi i u učionici.Lične . lesen.. … . das Bad. . Wer ist dort? Izricanje naredbe: Komm her! Male! Schreibe! Članovi uže porodice: npr. . . .P risvojne: mein. npr. das Auto.Brojati od 1 do 12. hören…. das Schiff. hier..: Mutter. Hausaufgabe machen.Upitne. povezivanjem pisanih riječi i odgovarajućih ilustracija. odnosno povezivanjem slike sa tekstom koji čuju.Reći koliko je sati (puni sat). .Imenovati članove svoje uže porodice. slaganjem slika redoslijedom koji proistekne iz teksta koji su čuli. wie..dopunjavanjem izostavljenih slova ili riječi u tekstu. npr. imitiranjem. .) Vrijeme : Wie spät ist es? Es ist sechs Uhr. der Lehrer. Vater.popunjavanja slova (npr.: gut. 2) verbalno.. .Nabrojati dane u sedmici. der Schüler.Vještine Učenici će znati: .ljudima i predmetima iz neposrednog okruženja.. lice množine: Lies! Schreibe! Antworte! Ergänze! . 2) verbalno. GOVOR: Učenici će: ponavljati riječi nastavnika ili riječi izgovorene sa kasetofona. npr..Reći: a) kome šta pripada b) koje je šta boje. pjevati.gestikuliranjem.itd.. Wie geht es dir?.: Gdje su nestala slova? učenici treba da popune izostavljena slova). npr. schön blau . Gram atik a Vok abular Učenici će koristiti Učenici će: (ali neće učiti o učiti samo osnovni vokabular koji tome): se odnosi na date teme npr. Aktivnosti SLUŠANJE I RAZUMIJEVANJE: Učenici će slušati izgovoreni tekst i reagirati 1) neverbalno. . itd. Odjevni predmeti (osnovni pojmovi): die Jacke. Dort. Svakodnevni život: npr. davanjem kratkih odgovora na nastavnikova pitanja ili pitanja koja su čuli sa kasetofona.P redstaviti sebe i druge. die Hose. der Ball. pokazivanjem na odreñene ilustracije koje se odnose na riječi koje su učenici čuli.. die Puppe (Das ist mein Teddy. . npr.gestikulacijom predstaviti ono što su čuli ili izvršavanjem naredbi koje čuju.Reći nekoliko najjednostavnijih rečenica o: . die Tafel. dort.itd. Mein Name ist. .prezent . .: . PISANJE Pisanje na ovom nivou nije prioritet. Glagole . . die Küche.

: . te planirajući trajanje svakog segmenta aktivnosti u učionici. .crtanjem. te izmeñu samih učenika. Razvija se takmičarski duh. . npr. rado insceniraju naučene dijaloge.Razvija komunikacijske sposobnosti kod učenika. Učenici će tako učiti jezik i proširivati svoj vokabular oslanjajući se na znanje koje su stekli učenjem nekih drugih školskih predmeta ali i kombinirajući učenje stranog jezika sa aktivnostima «preuzetim» iz nekih drugih predmeta. . . . Učenici rado prihvataju i provode proces imitiranja i ponavljanja. poboljšanju njihovih jezičkih znanja. Ukoliko se u nastavni proces funkcionalno integriraju i igre.Učiti da komuniciraju i da se ponašaju u svakodnevnim situacijama na način koji je primjeren kulturi zemlje čiji jezik uče. Nastavnik treba da: . podstičući ih da maksimalno koriste vlastite talente i sposobnosti.zajedničkom šetnjom kroz park. Rad u parovima ili manjim grupama uz smjenu više različitih aktivnosti doprinose dinamici časa i održavanju neophodne pažnje učenika.DIDAKTIČKO–METODIČKE NAPOMENE U prvim godinama učenja njemačkog jezika usmjeriti pažnju na aktivnosti koje imaju za cilj da pobude i razviju zainteresiranost učenika za učenje jezika. Igre doprinose povećanju učeničke aktivnosti.Upoznavati različite kulture i tradicije. Interkulturalne vještine Učenici će: . samostalnost i kreativnost.Poštuje osnovne didaktičke principe primjerenosti i postupnosti. igrom (Tjelesni i zdravstveni odgoj). grupe i cijeli razred. .ekološki odgoj). odgovornost i motivaciju za učenje. (Moja okolina .plesom. . . njihove prednosti su velike.Razvija kod učenika radne navike.Razvija vlastiti sistem praćenja i provjeravanja napredovanja svakog učenika. . pripremajući zadatke za pojedine učenike. 149 . Interdisciplinarni sadržaj Programski sadržaj je meñusobno povezan sa drugim predmetima. Jezik se na ovom uzrastu uči imitiranjem i ponavljanjem sa postepenim prijelazom na čitanje i pisanje i uz angažiranje svih čula. njegovih ciljeva i zadataka. kao i njegovanju prisnijih odnosa izmeñu učenika i nastavnika.Kod učenika podstiče pozitivnu radoznalost. . O odnosu učenika prema nastavnim obavezama. pripremajući adekvatne nastavne materijale (vizualizacija je na početnom nivou učenja stranog jezika neophodna).Pažljivo planira svaki čas za koji piše pismenu pripremu postavljajući ciljeve te detaljno razrañujući načine (strategiju) kako da ih postigne. prirodu i sl. stvara živa atmosfera u učionici što doprinosi povećanju motivacije za učenje jezika. Praćenje i vrednovanje Na početnom nivou učenja stranog jezika nastavnik samo aktivno razvija i prati motivaciju i interes učenika za učenje njemačkog jezika i procjenjuje realizaciju zacrtanog programa.Razvija pozitivnu atmosferu u učionici. njegovom aktivnom učešću u nastavi i rezultatima koje pokazuje nastavnik daje opisnu ocjenu. .Procijeni kojim fondom riječi učenici treba da ovladaju u datoj grupi i datim uvjetima. slikanjem. uspostavljanju prijatnije atmosfere u učionici. oblikovanjem (Likovna kultura).pjevanjem (Muzička kultura). marljivost.Kreativno i fleksibilno kreira svoj rad u okviru zacrtanih ciljeva a u skladu sa uvjetima u kojima radi. .

francuski jezik je jedini jezik koji se izučava u svim zemljama svijeta. kreativnost. 70 časova godišnje) ULOGA I ZNAČAJ Učenje jezika pruža učenicima šansu da prihvataju različitosti i da imaju više poštovanja prema drugima. • Omogućiti učenicima uživanje u učenju. ZADACI Zadaci nastave francuskog jezika su: • Omogućiti razvoj jezičke kompetencije učenika. prikupljanja informacija i komuniciranja putem elektroničkih tehnologija. razumiju i poštuju druge kulture. predstavlja vid osnovne pismenosti i naobrazbe i ima za cilj osposobljavanje učenika za meñunarodne kontakte. te može imati pozitivan utjecaj na opći razvoj i kosmopolitski stav. • Kod učenika razviti pozitivnu radoznalost. Kod učenika treba da se razvije svijest da je jezik jedan od najvažnijih elemenata druge kulture koja je jednako vrijedna kao i njegova vlastita. Poznavanje stranog jezika treba da bude instrument za sticanje drugih znanja. Nastava i učenje stranog jezika treba da pomogne učenicima i doprinese njegovom ukupnom intelektualnom razvoju.1 Evropskog okvira za strane jezike. Učenje stranog jezika treba da podstakne njegovu maštu. III razred osnovne škole Cilj nastave francuskog jezika u trećem razredu osnovne škole je razvijanje svijesti o postojanju drugih jezika i mogućnosti komuniciranja na nekom drugom jeziku koji nije naš maternji.Francuski jezik (2 časa sedmično. • Bolje upoznati učenike s elementima civilizacije i kulture zemlje čiji jezik se uči kao i sa vlastitom kulturom te naučiti ih da cijene. 150 . samostalnost. Pored engleskog. motivaciju za učenje. a to je istovremeno zvanični i radni jezik svih relevantnih meñunarodnih institucija i organizacija. u ovom slučaju francuskog. Učenik treba da se osposobi da na francuskom jeziku komunicira na osnovnom nivou o temama iz svog neposrednog okruženja. FRANCUSKI JEZIK PRVA GODINA UČENJA. Poznavanje stranog jezika. radoznalost i kreativnost. CILJ Predmet ima za cilj osposobljavanje učenika za aktivno i pozitivno življenje u savremenom svijetu. • Razvijati kod učenika sposobnost pažljivog slušanja i uvažavanja mišljenja drugih. Iskustvo učenja jezika će povećati svijest učenika o jeziku. U nastavi francukog jezika u trećem razredu osnovne škole treba težiti dostizanju nivoa A 1. a naročito razviti komunikacijske sposobnosti učenika. Učenje stranog jezika učeniku treba da olakša razumijevanje drugih i različitih kultura i tradicija i jača motivaciju za učenje stranih jezika. treba da mu učenje stranog jezika bude podsticaj za uočavanje kulturalnih sličnosti ali i različitosti u kojima je bogatstvo. Učenjem francuskog jezika učenicima se otvara mogućnost da postanu dio velike porodice govornika francuskog jezika koja broji 56 zemalja na pet kontinenata.

davati osnovne informacije o sebi i svom okruženju. ritam i intonaciju u jeziku koji uči. udžbenicima i priručnicima ne prihvata kruto nego da kreativno i fleksibilno kreira rad primjereno uvjetima u kojima radi. ponavljanje i na usmenu komunikaciju koja će sadržavati elemente zabavnih aktivnosti koje imaju za cilj da pobude. ples). brojevi. prepoznavati poznate riječi i kratke rečenice i znati ih po vezati sa ilustracijama. te da ih osposobi za samostalan rad kako tokom časa tako i kod kuće. (Likovna kultura. frontalni. pjesmice. Vokabular (predlaže se vokabular koji je u skladu s datim temama). npr. škola. razmjenjivati sa sago vornicima nekoliko osnovnih iskaza u vezi sa konkretnom situacijom. imenice. . lično predstavljanje. poštovati ritam i intonaciju rečenice. . • razumjeti i reagirati na odgovarajući način na kratke usmene poruke pri čemu mu je potrebna znatna pomoć (ponavljanje. Veoma je važno da nastavnik uputstva ponuñena u programu. . moja bliža okolina. Interdisciplinarni sadržaji Učenici će takoñer učiti jezik i proširivati svoj vokabular oslanjajući se na znanje koje su stekli učenjem nekih drugih školskih predmeta. pokazivanje i sl.kroz sportove i igre (Tjelesni i zdravstveni odgoj). dom. ples. te kratke rečenice.: . slikanje. DIDAKTIČKO-METODOLOŠKE NAPOMENE U prvim godinama učenja francuskog jezika treba usmjeriti pažnju na razumijevanje. pravilno artikulirati glaso ve. zamjenice. • • prepoznavati slo va i napisane riječi. Nastavnik treba da pažljivo planira svaki čas. dopunjavati i samostalno pisati riječi i kraće rečenice. Učenik neće na ovom nivou učenja jezika sticati znanje o jeziku nego će prepoznavati i pravilno upotrebljavati osnovne jezičke elemente. razviju i podrže zainteresiranost za učenje jezika. svakodnevni život). oblikovanje. Treba da kod učenika razvija radne navike i komunikacijske sposobnosti. naglašavati riječi.).kroz crtanje. Funkcije i sposobnosti (usmena ili pismena kompetencija koja predstavlja zacrtani cilj na datom nivou). kratke dijaloge o poznatim temama. naglasak. grupni i individualni pristup. itd.Jezičke vještine Slušanje i razumijevanje Očekivani rezultati / ishodi učenja Učenik će • prepoznavati glaso ve. • razumjeti ograničen broj riječi i izraza. glagoli itd koje će učenici koristiti a ne učiti o tome!). . 151 . Čitanje i razumijevanje • • • • Govor Pisanje Znanje o jeziku • • PROGRAMSKI SADRŽAJI Teme (opća tematska područja kao osnov za dalju razradu zavisno o datim okolnostima nastavne prakse npr. porodica. Gramatika (gramatička područja koja odgovaraju datom nivou npr. prepisivati. cilj i način rada. Aktivnosti (navedene su aktivnosti pomoću kojih je moguće realizirati sposobnosti). opisivati u nekoliko rečenica poznatu situaciju služeći se pritom ograničenim brojem osnovnih riječi i zapamćenih rečeničnih shema. Potrebno je takoñer primjenjivati direktni.

avoir glasova/zvukova (npr. la. Ovo može podrazumijevati npr. Aktivnosti Gramatika Vok abular Učenici će učiti samo osnovni vokabular koji se odnosi na date teme. Razlike u upotrebi nekih pozdrava u francuskom jeziku i u maternjem jeziku učenika. qui? De/á navedenih predmeta/osoba navedenim qui? Que? De/á bojama. ilustracija koje se odnose na riječi koje im celle-lá se usmeno upućuju. pokazivanjem odreñenih celle. . l’. le. gestikuliranjem. bojenjem ili podvlačenjem (u osnovnim samo odreñenih riječi (npr. iz crtića). une. uzvike (helas! (Jao!) ili eh bien! (pa lijepo! No!) ta ta ta! (koješta!) tien! (gle!) itd. Moje lice.upoznavati sa kulturom svoje zemlje i učiti da je bolje poštuju i cijene. mon. Raspoloženja: heureux. moje tijelo. izvršavanjem uputstava Pokazne. son. Članovi uže porodice : mère. 2) verbalno ponavljanjem riječi koje je izgovorio les nastavnik ili koje su čuli sa kasetofona. itd. lá. crtanjem. C’est …. Salut. Zamjenice oponašanjem glasova/zvukova. podvlačenjem ili bojenjem riječi quoi koje im se usmeno upućuju.Opisati ljude i predmete. ili pokazivanjem. označavaju neku aktivnost. kojima se te riječi nalaze. . samo osnovne riječi. dans.Identificirati ljude i predmete. jaune.Prisvojne davanjem veoma kratkih odgovora na pridjeve.Predstaviti sebe ili druge.sur. popunjavanjem praznina . brun. itd. brojeve itd. pitanja nastavnika ili pitanja koja su čuli sa ton. avec plastelina itd. crtanjem. père. .upoznavati se sa nekim osnovnim razlikama izmeñu njihove kulture i kulture naroda sa francuskog govornog područja (npr. Opisivan je : Il est grand / petit. tourner á droit / á gauche. ta.). Lične glumljenjem.: Pozdravljanje: Bonjour. blonds . beau. životinjskih glasova itd. kasetofona. Ocjenjivanje je opisno i brojčano.slušanjem i pjevanjem omiljene vrste muzike (Muzička kultura). . imitiranjem zvuka Impératif voza. npr. biranjem ili povezivanjem pisanih riječi i dehors odgovarajućih ilustracija. Brojeve: pravljenjem/oblikovanjem stvari (npr.Opisne pridjeve. celle-ci. des. kao i nivo svog i njihovog znanja u odnosu na postavljene ciljeve. blanc.ocjenjuju svoje aktivnosti i aktivnosti svojih drugova iz razreda.razvijaju pozitivan stav prema učenju jezika. Nivo 3. boje predmeta. pour aller á … C’est loin (de) / près (de) Aller tout droit.á. frère. De quelle couleur est…? rouge. Qu’est-ce que c’est ? Qui est-ce? Oui / non.Brojati predmete. . raspoloženje. . ici. Il a les cheveux noirs. nastavnika ili uputstava koje čuju sa celui-ci. Odreñivanje mjesta i položaja: Pardon. rasporeñivanjem ilustracija po odreñenom redu prema pisanim uputstvima 152 . Au revoir itd . . . Praćenje i vrednovanje na ovom nivou treba da bude u službi motivacije učenika i da služi nastavniku za procjenu realizacije zadatih ciljeva. ma. dom • Moja bliža godina učenja okolina francuskog • Škola • Svakodnevni život Prvi ste pen početnog znan ja Učenici će RECEPCIJA koristiti (a ne učiti a) SLUŠANJE I REAGOVANJE Učenici će slušati izgovoreni tekst i o tome!): reagovati: Imenice . onih koje značenjima).Izraziti . veoma ograničen. npr. sa kasetofona. bojenjem Upitne.koriste ključne metode iz prakse pri radu u parovima ili malim grupama. . celui-la. Dobro jutro i dobar dan / Bonjour).učiti da komuniciraju i da se ponašaju u svakodnevnim situacijama na način koji je prirodan za kulturu zemlje čiji jezik uče. devant. tužan. sretan).Reći koliko je sati (puni sati). triste • Lično predstavljanje Osnovna škola • P orodica • Kuća. glumljenjem Priloge za mjesto. b) ČITANJE I REAGOVANJE Učenici će prepoznati jednu ili više Glagole napisanih riječi ili uputa i reagovati: Le présent Pomoćni glagoli 1) neverbalno gestikuliranjem. Interkulturalne vještine Učenici će se: . . oponašanjem être.dopadanje. Učenje kako učiti Učenici će da: .). celui.jednina i 1) neverbalno imitiranjem nastavnika ili neke popularne množina ličnosti (npr. . pravljenjem raznih oblika od .sposobnost da nešto urade (Je peux…).Locirati ljude i predmete.). razre d Teme Funkcije i sposobnosti Učenici će znati: . redanjem slika. broj raspoloženja.. Pre dstavljanje: Je m’appelle …Je suis. . itd.Pozdravljati. malheureux. Q uel âge as – tu? J’ai . . . lijepljenjem Determinatore: slika. . 1-10 rezanjem zahtijevanih oblika/likova iz Prijedloge: papira. un. .Članove. (npr. riječima odabranim sa zidnih karata na najosnovnije. itd . npr. Triste.budu odgovorni i aktivni u situacijama kada se uči jezik. soeur.

povezivanjem riječi u stupcu A sa odgovarajućim ilustracijama u stupcu B. u vezi sa datim temama. celui-ci. Članovi uže porodice : mère. avoir Impératif Priloge za mjesto. najosnovnije. –s. . l’. qui? De/á qui? Que? De/á quoi Dete rminatore: . pomoću društvene igre u kojoj se sastavljaju riječi od slova na kockama. itd. celle-ci. PRODUKCIJA a) GOVOR Učenici će: ponavljati riječi nastavnika ili riječi izgovorene sa kasetofona učestvovati u razgovoru (pitanja/odgovori) sa drugim učenikom/učenicima ili nastavnikom igrati uloge. Prostorije u kući i nam je štaj: cuisine. recitovati. mon. table.itd. itd. frère. celle. Vrijeme : Qelle heure est-il? Il est Svakodnevni život.jednina i množina Zamje nice Lične Pokazne. 2) verbalno davanjem kratkih pismenih ili usmenih odgovora na pitanja. npr. se promener. triste. itd.á. devant. jardin. se laver. zamjenjivanjem ilustracija u tekstu ponuñenim riječima. sa . Škola: insegnant.ideju posjedovanja (le livre de Jean. u vezi sa datim temama. Zamjenjivati inicijale punim riječima ubacivati. Kolok acije . u vezi sa datim temama i gramatikom. Učenici će vježbati da koriste (a ne učiti o tome!): Afik se . ta. père. dans. armoire. npr. le. učenici će: povremeno prepisivati izolovane riječi učiti pisati pomoću igara na CD-u. parc. avec (u osnovnim zn ačenjima). son. faire attention. Triste. lá. rutinske aktivnosti npr dormir se lever. redati riječi po odreñenom redoslijedu. ton. Glagole Le présent Pomoćni glagoli être. Raspoloženja: heureux. pjevati i igrati jezične igre davati uputstva i naredbe b) PISANJE Budući da učenje pisanja na ovom nivou nije prioritet. malheureux. livre. zamjenjivanjem inicijala punim riječima ili popunjavanjem praznina odgovarajućim riječima itd. u vezi sa datim temama. beau. ma. npr. dehors Brojeve: 1-10 Prije dloge: . un. prendre autobus. 153 .Opisne pridjeve. Složenice. arbre. soeur. itd. cahier. celui-la. ma maison).. celle-lá Upitne. une.Prisvojne pridjeve. Učenici će koristiti (a ne učiti o tome!): Ime nice . chamber.sur. la. B liža okolina: rue. des. il fait froid.. Antonime. P rendre un bain. les .Članove. grand – petit. ici. chaise. lit. Bon – mauvais.. društvene igre u kojoj se slažu pločice sa slovima jedna na drugu itd. Sale á manger sac á dos. npr. npr. élève. celui. podvlačiti. sale á manger.

Upoznavanje sa kulturom naroda čiji se jezik izučava i razumijevanje i poštivanje drugih kultura. Čitanje riječi. gdje se u više od 20 zemalja sa više od 200 miliona govornika kao zvanični jezik koristi arapski. Prepisivanje riječi i kratkih sadržaja. Značajno je napomenuti da je u jednom periodu naše historije nemali broj književnika pisao djela na arapskom jeziku. Sloboda i samostalnost u govoru. Razvijanje pozitivnog stava prema učenju jezika. predanosti i preciznosti u učenju jezika. Rezultat takvih razmišljanja je i stav Vijeća Evrope da svaki grañanin Evrope mora poznavati najmanje dva strana jezika.Razvoj sve četiri jezičke vještine. Sve prethodno spomenuto govori u prilog neophodnosti učenja arapskog jezika kao jednog od stranih jezika tokom osnovne škole.(2 časa sedmično. Razvijanje samostalnosti u govoru. Postupan prelaz ka čitanju i pisanju jednostavnih riječi i rečenica. Razvijanje razumijevanja i logičkog pamćenja. a ne o jeziku. .Ovladavanje osnovnim leksičkim. Čitanje jednostavnih rečenica. kao i sjevernom Afrikom. Razvijanje radoznalosti i kreativnosti. . Pored toga više od 35 miliona ljudi kao drugi strani jezik koristi arapski jezik.Razvijanje sposobnosti slušanja i meñusobnog uvažavanja. Proširivanje opće kulture učenika kroz upoznavanje s načinom života i tradicijom zemalja u kojima se govori arapski jezik. 70 časova godišnje) Uloga i značaj nastave arapskog jezika Tokom procesa obrazovanja. duhu tolerancije. vezanih za konkretan pojam (samostalno upotrebljenih).Razvijanje samostalnosti i kreativnosti. . . neophodno je razvijanje svijesti o poznavanju dva ili više stranih jezika. . Kratki usmeni i p ismeni odgovori. III razred osnovne škole CILJEVI I REZULTATI ODGOJNO-OBRAZOVNOG RADA Ciljevi početne nastave arapskog jezika Učenje jezika. Popunjavanje slova i riječi. Vijekovima Bosna i Hercegovina ima civilizacijske i privredne veze sa Bliskim i Srednjim istokom. fonetskim i gramatičkim minimumom. Putem igara. Evropska Unija je multietnička zajednica čiji su opstanak i prosperitet uvjetovani višejezičnošću. Cilj i zadaci učenja arapskog jezika Cilj učenja arapskog jezika je osposobljavanje učenika za usmenu i pismenu komunikaciju na arapskom jeziku o različitim temama iz svakodnevnog života.Osposobljavanje učenika za samostalno korištenje različitih izvora znanja. Arapski jezik ARAPSKI JEZIK PRVA GODINA UČENJA. humanizamu i internacionalizmu. Razumijevanje jednostavnih sadržaja na arapskom jeziku.Razvijanje motivacije za učenje jezika i zadovoljstva u učenju. Zadaci nastave arapskog jezika su: . . pjesme i plesa učiniti da učenje arapskog jezika bude zabavno. 154 . Razvijanje temeljitosti.Razvijanje samopouzdanja i samopoštivanja. a u okviru nastave stranih jezika. Očekivani rezultati učenja Ljubav i spremnost za učenje arapskog jezika. toleranciji. odnosno ovladavanje strategijama učenja (naučiti kako učiti). kozmopolitizmu. Kroz učenje stranog jezika kod učenika se razvija svijest: o značaju višejezičnosti. .

uz učenje osnovnih fraza. kratke i duge vokale. 155 . varijante pisanja slova. vezivanje slova u riječi i kraće rečenice. tanwin.PROGRAMSKI SADRŽAJI Teme (opća tematska područja kao osnov za daljnji rad) Funkcije i vještine (usmena i pismena kompetencija) Aktivnosti (pomoću kojih se realiziraju vještine) Gramatika (osnove gramatike za dati nivo) Vokabular (u okviru datih tema) Specifičnosti arapskog pisma će uvjetovati i početnu fazu učenja arapskog jezika. sukun. Neophodno je. usvojiti: osnovne oblike slova. tašdid.

a potom postepeno usvajaju i pravilan način njihovog pisanja kroz vježbe poput: . GOVOR Učenici će: .Brojati od 1 do 10. oblikovanje plastelinom.: . . .popunjavanja slova (npr.Porodica i prijatelji . .takmičenje u pisanju brojeva itd. .ponavljati riječi nastavnika ili riječi izgovorene sa kasetofona. npr. 'anta.voditi kraće dijaloge u parovima sa drugim učenicima ili sa nastavnikom. ČITANJE I RAZUMIJEVANJE Učenici će prepoznati jednu ili više napisanih riječi ili rečenica i reagirati: 1) neverbalno. . . la) (igre.: (imenskim) i .Reći koliko je sati (puni sat). Lične zamjenice ('ana. .lijepljenjem odnosno slaganjem slika . pjesmice. Ak tivnosti Gram atik a Vok abular Prvi stepen elementarn .povezivanjem pisanih riječi i odgovarajućih ilustracija.Opisati . izrezivanjem.Predstaviti sebe redoslijedom koji proistekne iz teksta koji su i druge. koji ma) će biti osnova za Pok azne tvorbu kratkih zam je nice (hara. . .Nabrojati dane u sedmici. izostavljajući odreñena slova koje učenici treba da popune). prepoznavanje. 'anti.povezivanjem ponuñenih riječi u tekstu…itd.: . hiya.Svakodnevni život Funk cije i vještine Uče nici će znati: .Pozdravljanje i upoznavanje . pitanja ili pitanja koja su čuli sa kasetofona.dopunjavanjem izostavljenih slova ili riječi u tekstu . . 'ila.rekonstruiranje riječi od ponuñenih slova. . osnovni min. . PISANJE Učenici najprije preslikavaju slova koja su prije toga usmeno usvojili.izvoñenjem uputstava koje nastavnik izgovara jednostavnim ili koja čuju sa kasetofona.Bliža okolina . Učenici će: huwa.Odjevni predmeti SLUŠANJE I RAZUMIJEVANJE Učenici će slušati izgovoreni tekst i reagirati 1) neverbalno.davanjem kratkih odgovora na nastavnikova u kući. nahnu) učiti samo Upitne osnovni zam je nice (man. npr.: .Nabrojati ograničen broj odjevnih predmeta. Upitna rije č “'ayna” Pre poznavan je gramatičkog ženskog roda (okruglo “ta”) B rojevi (1 do 10) 156 .gestikuliranjem.Kuća .podvlačenjem pojedinih riječi.ponavljanjem odreñenih riječi koje je izgovorio ograničenim nastavnik ili koje su čuli sa kasetofona. npr.Imenovati odnose na riječi koje su učenici čuli odnosno članove svoje uže povezivanjem slike sa tekstom koji čuju.nastavnik ispisuje riječi na tablu. . . npr.Imenovati predmete u školskoj torbi i učionici.Škola og znanja . ponavljanje.bojenjem.gestikulacijom predstaviti ono što su čuli. . itd.recitirati kraće pjesmice. 'a) uvježbavati Prijedlozi (fi. brojem riječi ljude i predmete .kraćim pismenim ili usmenim odgovorim na pitanja. rečenicama 2) verbalno. vokabular.pjevati. 2) verbalno. (imenskih) harihi) rečenica. imitiranjem. Vokativna partik ula “ya” Kroz dijalog Potvrdne i odrične riječi (na`am.Nivo III razred Osnovna škola 1. .podvlačenjem i bojenjem ilustracija koje se odnose na riječi koje su učenici čuli. .pokazivanjem na odreñene ilustracije koje se .bojenjem navedenih predmeta / osoba. .Pozdravljanje na formalan i neformalan način. .glumiti. `ala) vokabular. crtanje i druge Upitne partikule vježbe) (hal.: Gdje su nestala slova? . čuli. godina učenja arapskog jezika Te me . . porodice. crtanjem.

Preporuke Kod organizacije nastave arapskog jezika u prvoj godini učenja preporuke se odnose prvenstveno na fleksibilnost u organizaciji nastave i ukupnom rasporedu nastavnih aktivnosti. Rad u parovima ili grupama doprinosi dinamici časa i većoj angažovanosti učenika. kao i njegovanju prisnijih odnosa izmeñu učenika i nastavnika. marljivost.razvija vlastiti sistem praćenja i provjeravanja napredovanja svakog učenika.pjevanjem (Muzička kultura) .zajedničkom šetnjom kroz park.upoznati kulturu i običaje različitih zemalja u kojima se govori arapski jezik. .razvija kod učenika radne navike. . prirodu i sl. Ukoliko se u nastavni proces integriraju igre. Izlasci djece u prirodu su takoñer prilika za igre i pjesmice na arapskom jeziku. oblikovanjem (Likovna kultura) . uporeñivati je sa vlastitom kulturom i razvijati pozitivan stav prema različitosti. postavljajući ciljeve. poboljšanju njihovih jezičkih znanja. ponavljanje.piše pismene pripreme za svaki čas. detaljno razrañujući načine kako da ih postigne. tjelesni odgoj. .ekološki odgoj) Interkulturalne vještine Učenici će: .poštuje osnovne didaktičke principe primjerenosti i postupnosti. (Moja okolina .procjeni kojim fondom riječi učenici treba da ovladaju u datoj grupi i datim uvjetima. pjesmu. rado insceniraju naučene dijaloge.DIDAKTIČKO – METODIČKE NAPOMENE U prvim godinama učenja arapskog jezika pažnju treba usmjeriti na aktivnosti koje imaju za cilj da razviju zainteresiranost učenika za učenje jezika. odgovornost i motivaciju za učenje. moja okolina itd. igrom (Tjelesni i zdravstveni odgoj) .plesom. Čas može trajati i kraće (20-25 minuta) radi postizanja maksimalnog intenziteta pažnje kod djece.da kontrolira i razvija kod učenika pravilno usvajanje izgovora. pripremajući materijale/opremu koja je potrebna u učionici. . 157 . muzička kultura. kao i na trajanje časa. njihove prednosti su velike. . Nastavnik treba da: . . . njegovih ciljeva i zadataka. te izmeñu samih učenika. te planirajući trajanje svakog segmenta aktivnosti u učionici. ples. Ovo podrazumijeva i moguće paralelno izvoñenje nastave arapskog jezika sa nastavom drugih predmeta. kao što su npr. Razvija se takmičarski duh. kao i dodatne materijale u slučaju neočekivanih situacija.crtanjem. stvara živa atmosfera u učionici. Praćenje i vrednovanje Na početnom nivou učenja arapskog jezika nastavnik samo aktivno prati i razvija motivaciju i interes učenika za učenje arapskog jezika i procjenjuje realizaciju zacrtanog programa.pažljivo planira svaki čas. uspostavljanju prijatnije atmosfere u učionici. Učenici rado prihvataju i provode proces imitiranja i ponavljanja. grupe i cijeli razred. sa postepenim uvoñenjem čitanja i pisanja.razvija pozitivnu atmosferu u učionici.da kreativno i fleksibilno kreira svoj rad u okviru zacrtanih ciljeva a u skladu sa uvjetima u kojima radi. Nastava je razredna pa se mogu lako formirati grupe koje će se smjenjivati na uporednoj nastavi dva predmeta. Arapski jezik se na ovom nivou uči kroz različite jezičke igre. . Igre doprinose povećanju učeničke aktivnosti. pripremajući zadatke za pojedine učenike. . Interdisciplinarni sadržaj U svim oblastima sadržaj je povezan sa drugim školskim predmetima .razvija komunikacijske sposobnosti kod učenika. Postojanje i njegovanje takmičarskog duha tijesno je povezano sa učeničkom motivacijom za učenje jezika. podstičući ih da maksimalno koriste vlastite talente i sposobnosti . likovna kultura.

prije nego na nastavnom času. ples. U okviru vannastavnih aktivnosti u osnovnoj školi mogu biti zastupljene sljedeće oblasti : • Vannastavne aktivnosti iz oblasti nauke • Vannastavne aktivnosti iz oblasti kulture i umjetnosti • Vannastavne aktivnosti iz oblasti tehnike • Vannastavne aktivnosti iz oblasti sporta • Vannastavne aktivnosti iz oblasti rada i proizvodnje • Vannastavne aktivnosti iz oblasti društvenog života – života zajednice Evo i mogućih sekcija: Zdravlje i sport Mali hor Mladi prirodnjaci 158 . • One se organiziraju u skladu sa interesovanjima. prikupljanje podataka o igrama koje su nekad bile popularne ili bavljenje ekologijom. se utvrñuju Planom i programom koji se donosi na početku školske godine. programiranje. zaštita prirode. Važnije je da učenici prošire vidike. manje je važno. • Planiranje. pri čemu se isključuje novčano nagrañivanje učenika. U vannastavnim aktivnostima moguće je prepoznati sklonosti djeteta. pravo je učenika da učestvuju u odlučivanju o njenoj namjeni i raspodjeli. interakciju i kooperaciju sa drugima • Omogućavanje upoznavanja drugih i drugačijih • Omogućavanje učenja fleksibilnosti i tolerancije 1. njihovi sadržaji i koordinatori . a verificira ga Nastavničko vijeće. ili možda uživanje u novim pričama i razgovorima o ispričanom. vještina i navika • Razvijanje interesovanja za društveno koristan rad. Principi na kojima bi trebalo da počiva Plan i program vannastavnih aktivnosti • Slobodne aktivnosti su integralni dio odgojno-obrazovnog rada u osnovnoj školi i u funkciji su ostvarivanja globalnog cilja odgoja i obrazovanja. organizacija i realizacija vannastavnih aktivnosti podrazumijevaju aktivno učešće učenika. proučavanje običaja. • Osposobljavanje za aktivnosti u slobodnom vremenu koje će biti u funkciji razvoja odgoja i obrazovanja. proširivanje i produbljivanje znanja. pripremanje. • Ako se u okviru nekih vannastavnih aktivnosti ostvaruje i dobit. • Trajanje vannastavnih aktivnosti. ni trajanjem preopteretiti učenike. • Vannastavne aktivnosti ne bi smjele ni sadržajem. Osnovno su obilježje savremene škole . U skladu sa odgovarajućim propisima škola je dužna da način korištenja tako ostvarenih sredstava regulira posebnim aktima. mogućnostima i dobrovoljnim opredjeljenjem učenika. a istovremeno bogate emocionalni svijet. vještina i navika stečenih u nastavi i vannastavnim aktivnostima • Usvajanje novih znanja. Zadaci • Povezivanje. Hoće li to biti gluma. zaštite i unapreñivanja zdravlja • Osposobljavanje za aktivno učešće u društvenom životu i njegovom demokratskom razvoju • Podsticanje dječijeg stvaralaštva – kreativnosti • Osposobljavanje za komunikaciju. otkrivanje pojedinosti o prirodi. Dijete već svojim opredjeljenjem za odreñene sadržaje nagovještava nam i nešto o svojoj jačoj strani.voditelji. • One se ne bi smjele pretvoriti u bilo koju vrstu nastavka nastavnog rada. prevencije svih vrsta ovisnosti. Mogućnost izbora je korak ka slobodi i izražavanju u skladu s mogućnostima i afinitetima.VANNASTAVNE AKTIVNOSTI ULOGA I ZNAČAJ Vannastavne aktivnosti su važan segment života i rada u školi.

specijaliziranih stručnjaka različitog profila (pedagoga. interesovanjima i potrebama djece. u okviru svake oblasti. u skladu s osobnostima sredine i interesima djece. interesovanjima i potrebama. potrebno je na početku školske godine detaljno razmotriti u kojoj mjeri će pojedine oblasti biti zastupljene. Koje organizacione forme aktivnosti će biti zastupljene. mogućnostima.voditelji znaju da će se aktivnosti odvijati sedmično. djece i njihovih roditelja. Plan vannastavnih aktivnosti trebalo bi da obuhvati: • Koliko časova će biti realizirano u okviru vannastavnih aktivnosti u toku školske godine? • Koje oblasti vannastavnih aktivnosti će biti zastupljene u osnovnoj školi? • Dan. sat i mjesto gdje će se one odvijati. Od posebnog značaja je da se u Planu vannastavnih aktivnosti odredi dan. Vannastavne aktivnosti je nužno organizirati na principu homogenih uzrasnih grupa. mjesta i trajanja aktivnosti ima svoju pedagošku vrijednost i zato ga treba osigurati već u Planu na početku školske godine. a za većinu članova grupe programi mogu predstavljati realno i optimalno opterećenje što je osnov za ostvarivanje odgojno-obrazovnih efekata u ovome sektoru školskog života 159 . što će značajno uticati na efekte u njihovom ostvarivanju. oprema. vodeći računa o primjerenosti aktivnosti uzrastu djece. sportista i dr. Škole će na početku školske godine. ljekara. Blagovremeno i tačno odreñenje vremena. Program vannastavnih aktivnosti trebalo bi da obuhvati: • • • • Vrste aktivnosti (sadržaja). 1. Koje uvjete bi trebalo da osigura osnovna škola da bi aktivnosti mogle biti realizirane (objekti-mjesta. a one koji su neophodni. namještaj. prije svega. kao i kadrovskom potencijalu i uvjetima kojima škola raspolaže. škola će osigurati naknadno u skladu sa mogućnostima i uz pomoć nadležnog ministarstva. ili petnaestodnevno i koliko će one trajati. Kada učenici i koordinatori . nego izbora na osnovu unaprijed utvrñenih kriterija od strane najvišeg stručnog organa u osnovnoj školi. Svaka oblast podrazumijeva niz konkretnih aktivnosti (sadržaja) za koje će se škola opredijeliti na početku školske godine. sredstva.Mladi slikari Mali orkestar Ritmička i plesna sekcija Mladi ekolozi Dramska sekcija Škola ima slobodu da uvede nove sekcije. 2.) koji se mogu angažirati na profesionalnoj i volonterskoj osnovi. biće motivirani za aktivnost. na osnovu usvojenog Plana i programa vannastavnih aktivnosti poduzeti odreñene korake kako bi stavila na raspolaganje učenicima i koordinatorima – voditeljima sve raspoložive materijalne resurse. Ko bi trebalo da učestvuje u kreiranju i realiziranju Programa aktivnosti. Imenovanje koordinatora – voditelja vannastavnih aktivnosti vrši Nastavničko vijeće na početku školske godine i ono ne može biti rezultat licitiranja i dobrovoljnog opredjeljivanja nastavnika. materijal i slično). a koji ne postoje. umjetnika. onda se oni mogu adekvatno pripremiti. njihovim mogućnostima. U kreiranju programa i njihovoj realizaciji neophodno je osigurati učešće najšireg kruga zainteresiranih. psihologa. sat i mjesto realizacije vannastavnih aktivnosti • Imena koordinatora – voditelja vannastavnih aktivnosti S obzirom na činjenicu da je u jednoj školi nerealno očekivati da se jednaka pažnja posveti svim oblastima. Samo tada može se postići istinska primjerenost aktivnosti – sadržaja uzrastu.

didaktički materijali Adekavtano opremljen i ureñen prostor (namještaj jednostavnih linija. PROSTOR I UKUP NO OKRUŽENJE U ŠKOLI - Preporuka: Do 25 učenika u odjeljenju i bez uključivanja učenika prvog razreda u kombinovana odjeljenja. predrasude. Primjera radi. odgoju i obrazovanju djece osnovnoškolskog uzrasta do sada dovodila su do dezorijentacije u ovom značajnom sektoru života i rada u osnovnoj školi. Planiranje sadržaja rada u skladu s svim važnim činiocima (struktura odjeljenja. potom se uključuju učenici ostalih razreda. predznanja.Udžbenici za učenike koji podrazumijevaju novija saznanja o djetetu i učenju. Različita shvatanja vannastavnih aktivnosti i njihove funkcije u razvoju. realiziramo sadržaje koji zahtijevaju direktnu komunikaciju. pa i tradicionalna opterećenja. primamljivo. • U situacijama kada su pojedine sredine primorane na organizaciju rada u kombiniranim odjeljenjima. osobnosti lokalne sredine. priručnici za nastavnike. vedro). Partnerstvo u reformi Informacije o važnim promjenama putem seminara PODRŠKA Za direktore i savjetnike pedagoških zavoda RODITELJA UČENIKA Direktore osnovnih škola U LOKALNOJ Nastavnike prvih razreda ZAJEDNICI Pedagoge Posebno: Informativni materijali za roditelje učenike prvog razreda. koji dozvoljava promjene u kombinaciji i usklañivanje s brojem učenika u grupi. Ovim se postiže i još jedan efekat.i rada. lijepo dizajniran. Različita shvatanja. trebalo bi da budu podreñena nastojanjima koja su izražena u Koncepciji devetogodišnje osnovne škole i prevaziñena decidnim zahtjevima koji se tiču sticanja. Izbor načina rada u razredu koji osigurava učenički aktivitet i individualni razvoj. . NOVE METODE RADA Sadržaji koji bitno utiču na kvalitet rada Fleksibilno poimanje artikulacije nastavnih časo va u prvom razredu i mogućnost organizovanja nastavnog časa u skladu s intenzitetom pažnje. 160 . učenike prvog razreda pozivamo ranije u školu. definirani ciljevi. bez oštrih rubova. otpori. djeluje lijepo. razvijanja i usavršavanja profesionalne kompetentnosti svih onih koji su odgovorni za rezultate odgoja i obrazovanja u osnovnoj školi. prateći radni materijali. P RETP OSTAVKE ZA REALIZACIJU SVIH PROGRAMA STRUČNO OSPOSOBLJEN NASTAVNIK Profesor razredne nastave Nastavnik razredne nastave NASTAVNIK KOJI RAZUMIJE SMISAO PROMJENA I KOJI VJERUJE U MOGUĆNOSTI UČENJA I EDUKACIJE Nastavnik koji zna. umije i koji u prvi plan stavlja dječiju dobrobit. lagan. mobilan. treba primijeniti fleksibilniji raspored nastavnih časova. a to je povezivanje vannastavnih aktivnosti sa nastavom i uopće sa životom u užoj i široj socijalnoj sredini. tematski pristup pojedinim dijelovima programa). Roditelji i lokalna zajednica mogu osigurati podršku.

.Opisna ocjena ima svoju . a ne samo zahtjevima nastavne jedinice i apstraktnim ciljevima. život. nije usvojio) • U čemu je učenik uspješan? Šta je njegova jača strana? • Koliko je napredovao u odnosu na početak školske godine? (mnogo. To su informacije o postignućima u pojedinim segmentima nastavnog programa. To je kvalitativno ocjenjivanje. stavovi. ishodi učenja i indikatori uspješnosti. • Da je kontinuirano i zasnovano na praćenju učeničkog rada. samostalan.SMJERNICE ZA PRAĆENJE I OPISNO OCJENJIVANJE Postignuća učenika Opisno ocjenjivanje je kvalitativna analiza učeničkih postignuća. • Da je ocjenjivanje podreñeno važnim ciljevima (znanje. za najmanju sitnicu traži pomoć. kolika je razlika izmeñu startne pozicije i sadašnjeg stanja) • Ima li učenik teškoća? U kojim se to područjima posebno očituje? (izgovor. djelimično. ali su učeniku prevelik teret jer on ne vlada čitanjem kao osnovnim sredstvom.. To podrazumijeva sistematsko praćenje napredovanja svakog učenika i procjenu stanja i situacije u odreñenim intervalima. • Da odražava različitost pristupa. zamjena glasova. • Da polazi od onog što dijete zna i što je njegova jača strana. djelimično je samostalan) • Kakav je njegov odnos prema radu i obavezama? • Da li može usredsrediti pažnju na sadržaje? • Odnos prema drugim učenicima • Odnos prema nastavnicima • Druge osobine Za procjenjivanje i ocjenjivanje je posebno važno: • Da je zasnovano na kriterijima. odsustvo pažnje. nisu obimni. • Da podrazumijeva više aspekata. Programski zahtjevi. • Ocjenjivanje vršiti u okolnostima koje su primjerene potrebama djece. težinom zadataka. ne zastrašivati učenike slabom ocjenom. vještine) • Je li učenik usvojio programske sadržaje? (potpuno. • Da su svi učenici uključeni u postupak i da znaju šta ih očekuje. (Šta ocjenjujem? Kako?).) • Koje su preporuke za prevazilaženje tih teškoća? • Koliko je učenik samostalan u radu? (nesamostalan je. • Da pomaže u identifikaciji djece sa posebnim potrebama. • Imati na umu da ocjenjujemo baš ono što treba ocjenjivati. Opisno je ocjenjivanje primjereno učenicima mlañeg školskog uzrasta. malo. odnosno metodom učenja. 161 . a na drugoj pokušaj da na odreñenoj skali postignuća odredimo poziciju svakog učenika. Ukupna organizacija rada u razredu mora biti podreñena zahtjevu: „Osigurati napredovanje u skladu s individualnim mogućnostima. analiza i sinteza. razumijevanje.. Procjena podrazumijeva iskazivanje kvalitativnih elemenata na početku i nakon odreñenog vremenskog perioda. U prvom razredu osnovne škole predviñeno je opisno iskazivanje uspjeha učenika. vrijednosti. • Ocjenjivati pojedine segmente u odnosu na ciljeve Programa i ukupna postignuća.analitičku strukturu“ i kontinuitet u opservaciji i evidentiranju napredovanja. nemogućnost zaključivanja . Na jednoj su strani ciljevi koje smo definirali. Na osnovu tih informacija moguće je formirati sliku o napredovanju svakog učenika. • Da se oslanja na učeničku mogućnost i slobodu samoprocjenjivanja. s obzirom na sadržaj. To su bitne informacije o nastavniku i njegovoj sposobnost procjene karakterističnih podataka o svakom učeniku koje su istovremeno orijentir za planiranje narednih koraka. rješavanje problema u životnim situacijama). reprodukcija. • Da uvažava razvojne karakteristike djece odreñene dobi i svakog djeteta.“ U donošenju opisne ocjene morali bismo imati u vidu sljedeće elemente: • Ostvarivanje konkretnih odgojno-obrazovnih zadataka koji su definirani u Programu (znanja. nimalo.

OKVIRNI NASTAVNI PLAN I PROGRAM za četvrti razred devetogodišnje osnovne škole 162 .

3. 10. Bosanski. srpski jezik i književnost Prvi strani jezik Moja okolina Matematika Muzička / glazbena kultura Likovna kultura Tjelesni i zdravstveni odgoj UKUPNO: 5 3 3 4 2 2 2 21 175 105 105 140 70 70 70 735 Napomena: Nastavni predmet Vjeronauka reguliran je kantonalnim obrazovnim zakonodavstvom. 7. 5. 3. Bosanski. 4. 6. 5. hrvatski.Sadržaj Okvirni nastavni plan za četvrti razred devetogodišnje osnovne škole Nastavni programi obaveznih nastavnih predmeta 1. 8. hrvatski. srpski jezik i književnost Engleski jezik Njemački jezik Francuski jezik Arapski jezik Moja okolina Matematika Muzička/glazbena kultura Likovna kultura Tjelesni i zdravstveni odgoj OKVIRNI NASTAVNI PLAN ZA ČETVRTI RAZRED DEVETOGODIŠNJE OSNOVNE ŠKOLE RED. 2. 9. 163 . 6. 4. B ROJ SEDMIČNI B ROJ NASTAVNIH ČASOVA GODIŠNJI BROJ NASTAVNIH ČASO VA OBAVEZN I NASTAVNI PREDMETI 1. 2. 7.

brzine i izražajnosti) rad na poboljšanju razumijevanja pročitanog Vje žbe usmjere ne na usavršavanje pisanja latiničnim pismom: tehnika pisanja preciznost u saopćavanju sadržaja mišljenja u pisanoj formi Usvajanje pisanih slova ćirilice: usvajanje grafičke strukture slova povezivanje slova u strukturu riječi pisanje riječi i rečenica prepisivanje kraćeg teksta 10 časova 5 časova 25 časova Čitanačk a štiva: INTERPRETACIJA KNJIŽEVNOG TEKSTA 60 ČASOVA Interpretacija proznih i poetskih tekstova. zbivanja u prirodi Crno-bije li film i film u boji 4 časa Nije mi i zvučni film Radio-emisije Dječiji listovi 2 časa 4 časa 2 časa • Broj nastavnih časova uz pojedina područja je samo orijentaciona naznaka vremena potrebnog za realizaciju predviñenih programskih sadržaja. 175 časova godišnje) Posebni časovi čitan ja: ČITANJE I PISANJE 40 ČASOVA usavršavanje tehnike (pravilnosti. Ali sve je podreñeno postavljenim ciljevima i jasno naznačenim ishodima učenja. podcrtavanje značaja znanja i knjiga u odgoju i samoodgoju 20 časova Opis lika P isanje izvještaja 1+ 1+ 1 1+1 Opis pojave. teksta) 2+2 P ričanje na osnovu datih tematskih riječi 1+1+1 Dokume ntarni film MEDIJSKA KULTURA 15 ČASOVA 3 časa 20 časova Desk riptivni oblici: 10 časova Info rmativni oblici: Mješoviti oblici: Pismo kao obavijest Pismo kao izraz zahvalnosti 2+2 1+ 1+ 1 Gramatika Pravogovor i pravopis Lek tira: Osamostaljivanje u čitanju. Nastavnici imaju slobodu u planiranju i uspostavljanju balansa izmeñu prethodnih postignuća u pojedinim područjima i vremena potrebnog za daljnji rad. srpski jezik i književnost (5 časova sedmično. Imaju punu slobodu u izboru nastavnih metoda. hrvatski. 164 . oblika nastavnog rada. naravno u skladu sa savremenim tendencijama u metodici nastavnog rada.Bosanski. nastavnih sredstava. doživljaj književno-umjetničkih štiva i usvajanje književnoteorijskih pojmova 40 časova Rje čnik JEZIK 35 ČASOVA 5 časova Narativni oblici: P repričavanje na osnovu KULTURA IZRAŽAVANJA samostalno sastavljenog plana 25 ČASOVA 2+2+2 P ričanje na osnovu datog početka (slike.

diktat s pjesme. osobine Uočavanje i uporeñ ivanje postupaka glavnih likova (likovi čiji su postupci izrazito suprotstavljeni) Spoznavanje onoga što nije neposredno dato ali je konstitutivni dio značenja riječi.ČITANJE I P ISANJE Programski zahtjevi Č i t a nj e Čitanje proznog teksta štampanog latiničnim pismom Čitanje naglas Čitanje u sebi Čitanje po ulogama Izražajno čitanje Čitanje i recitiranje lirske pjesme Čitanje teksta štampanog ćiriličnim pismom Odgojno-obrazovni ciljevi i zad aci Minimum Standardi o čekivanih postignuća Prosje čno Izn ad prosjeka Pojačavanje spoznaje o značaju Čitanje tekstova Pravilno i tečno čitanje s Izražajno čitanje čitanja štampanih razumijevanjem i stvaralačko Vježbanje u koncentraciji na latiničnim smisla pročitanog izražavanje sadržaj pismom (glasno i reproduktivni i (mogućnost kritičke Čitanje kao učenje kako da se čita u sebi. teksta Misaono i emocionalno poistovjećivanje s likovima Bogaćenje emocionalne. štampanih ćiriličnim ćiriličnog pisma (pravilno estetskoj strani rukopisa kratkog teksta pismom pisanim slovima pisanje i povezivanje Razvijanje svijesti o značaju Poznavanje ćirilice slova u strukture riječi. Pisanje riječi po Pravilno pisanje procjena nivoa postignuća diktatu svih slova. Razumijevanje napisanog zastoja. P isanje po diktatu (diktat s poruka pisanih slova Pravilno pisanje kompozicijske komentarom. Šta mi je još potrebno? recitiranje po Recitiranje kompozicijskih Koji izvori informacija postoje?) vlastitom izboru Čitanje sadržaja aspekata pažljivo Razvijanje sposobnosti čitanja radi Ilustriranje štampanog ćiriličnim pismom. stvaralački nivo ocjene. Pravilno čitanje. kraćeg teksta napisanog. Prepisivanje riječi Usvojena pisana slova ćirilice evidentiranje vlastitih grešaka. rečenice. Razumije sadržajne. formuliranje poruke P otpuno samostalno čitanje. postupci. pažljivo diktat. daljnji rad na riječi. rečenica. pisanju slovima latinice P isanje riječi i rečenica uz zahtjevi. njihovo pravilno aspekte. kognitivne i socijalne komponente P amćenje slijeda dogañaja Razumijevanje sadržaja na nivou reprodukcije pročitanog Uočavanje glavnog dogañaja.njihov izgled. nivoa automatizma P isanje o sadržajima Priprema za vrijednosnu analizu i pročitanog sastava (u latiničnom pismu) mašte vrednovanje umjetničkih i životnih Poznavanje Usvojena pisana slova ćirilice. mogućnost samostalne analize i raspravljanja o pročitanom sadržaju Izgrañen vlastiti odnos prema književnom tekstu 165 . rečenica. izborni diktat. ritma. strukturiranje pisanog sticanja informacija doživljaja razumijevanje i reprodukcija rada Razvijanje sposobnosti kritičkog pjesme Potpuno Tečno čitanje tekstova čitanja Poznavanje slova snalaženje u štampanih latiničnim i Osposobljavanje za čitanje u sebi i ćiriličnog pisma. glavnih i sporednih likova Mogućnost reprodukcije Razumijevanje na nivou uopćavanja i formuliranja podnaslova logičkim cjelinama Razumijevanje kao rezultat uviñanja uzroka i posljedice. rečenica. Osposobljavanje za analizu u strukture riječi Pisanje riječi. kulture pismenog izražavanja pisanih slova Potpuno snalaženje u razumijevanje napisanog) (raspored teksta. sastava rečenica. čitko i lijepo stvaralački diktat. usklañenost sadržaja mogućnost (pravilan i estetski izgrañen ilustrirane sadržaje mišljenja i napisanog sadržaja) povezivanja slova rukopis) P repisivanje riječi. ortografski ćirilice. unošenja Svijest o zadatku (Šta se traži od razumijevanje Izražajno čitanje naglas i u izmjena) mene? Gdje to mogu naći u pročitanog) sebi. uočavanje nedostataka. razumijevanje i riječi. rime sadržajnih. njihovo pravilno Razumijevanje značaja poznavanja Pisanje kraćih povezivanje u strukturama jednog i drugog pisma i rečenica riječi osposobljavanje Razumijevanje napisanog za čitanje tekstova štampanih Mogućnost prepisivanja ćiriličnim pismom i mogućnost rečenica služenja pisanim slovima ćirilice u štampanih ćiriličnim pismenim vježbama i pismom pisanim slovima komunikaciji ćirilice INTERPRETACIJA KNJIŽEVNOG TEKSTA Književni tekstovi Književno-teorijski Odgojno-obrazovni Ishodi druženja s književnim tekstom pojmovi ciljevi i zad aci Zadovoljavajući Prosje čni Izn ad p rosjeka Čitanačka štiva Nasiha KapidžićHadžić: Divna zemlja i tetka Devla Jakov Jurišić: Srne na santi leda Zehra Hubijar: Kestenjar Armenska bajka: Tumačenje snova Ivan Cankar: Zastidio se majke Japanska bajka: Zlatna sjekira Tok dogañaja u vremenskom slijedu (na obimnijem tekstu) Uočavanje mjesta i vremena radnje Likovi . reprodukcija pročitanog kraćih tekstova Mogućnost prepisivanja kontrolni diktat) Usavršavanje tehnike pisanja Pisanje po diktatu rečenica Usvajanje pisanih slova latiničnim pismom. pisanju slovima latinice ćiriličnim pismom P i s a nje Usavršavanje pisanja brzo uočavanje ključnih riječi pravilno čitanje (pravilan i estetski izgrañen Izgrañen rukopis i P isanje rečenica o Osposobljavanje za samostalno riječi i rečenica. rukopis) pisanje dovedeno do pročitanim sadržajima čitanje i razumijevanje pročitanog razumijevanje Pisanje riječi. prepoznavanje Razumijevanje udžbeniku? Čitanje i pjesničkih slika. mogućnost povezivanje u strukturama strukturiran pisani rad predusretanjem memoriranje sadržaja i recitiranje pravilnog pisanja riječi Pisanje ćirilicom bez pogrešaka. razumijevanje pročitanog. objašnjeni Osposobljavanje za čitanje latinice i svih slova. rečenica.

Ritam . preuzimanje uloge lika. Uočavat će slikovitost. unošenje promjena u tekst Stvaralački odgovor na pjesmu kao poticaj za pisanje pjesme. izdavač. Kako samostalno pamćenje čitati? i mogućnost Čitanje radi uživanja prezentacije Čitanje radi sticanja i Razumijevanje proširivanja znanja značaja znanja i Čitanje radi uloge čitanja u upoznavanja s učenju. poštenja. Čitamo odabrane vježba u dijelove dragih štiva. discipliniranosti i osjećaja za mjeru. predstavljanju teksta. sastava Djeca će o s j e ć a t i.glasovno Ostvarivanje uloge u podudaranje krajnjih igrokazu kao vid slogova (dvosložna govorne produkcije rima) Obično. mislima i osjećanjima. atmosfere izražajnim čitanjem Izražajno čitanje recitiranje. imaginativne komponente. broj stranica. marljivosti) (odgovori na pitanja u usmenoj formi i na pojednostavljena pitanja u pisanoj formi) Razlikovanje vrsta književnog teksta na osnovi osnovnih obilježja Lektira: Ivica Vanja R orić: P lavi vjetar Bisera A likadić: Kraljica iz dvorišta Nedžati Zekerija: Djeca triju ulica Karlo Kolodi: P inokio Vrelo ljepote / Stihovi u lektiri (izbor iz bh. Dijete je pročitalo knjigu Može odgovarati na postavljena pitanja Može učestvovati u analizi i samostalno govoriti o sadržaju. pronalaženje argumenata i formiranje vlastitog ponašanja u skladu s pozitivnim primjerima Afirmacija moralnih vrijednosti: dobrote. vrijednosne. plemenitosti. recitiramo pjesmu po knjige vlastitom izboru Piščev govor i govor lika Didaskalije Razumijevanje sadržaja dijaloga.podizanje i vježbanje spuštanje glasa u ekspresivnosti i govoru i čitanju. autor. jezgrovitost u pjesničkom izrazu.likovi iz svakodnevnih životnih situacija Stav prema likovima i objašnjenje stava Uočavanje opisa lika u književnom tekstu Uočavanje opisa pojave u književnom tekstu Izražavanje vlastitog stava o liku. Moći će porediti kazivanje u proznom tekstu. prepoznavati i doživljavati snagu i ljepotu pjesničke riječi. o čemu vrijeme za pjesmu se govori u knjizi). smisla za isticanje izmjena dugih i značajnih elemenata. pravilno čitanje P ravilno čitanje pjesme. spoznajne.Šefik Daupović: San zubara Pincetija Aleksa Mikić: Neočekivani susret Enes Kahvić: Čamac Branko Ćopić: Nećeš mi vjerovati Nedžati Zekerija: Zar vam nisam rekao Jure Kaštelan: Proljeće je slikar Maja Gjerek – Lovreković: Zimska priča Dramsk i tekstovi: Željka Horvat Vukelja: Reumatični kišobran Jadranka Č unčićBandov: Jesenska šumska šala P jesme Alija H. razumijevanje pojmova predviñenih programom Gluma. odgoj za ljepotu pjesničkog kazivanja Razumijevanje smisla Osposobljavanje čitanja djeteta za Zašto čitamo? samostalno čitanje. reprodukcije i produkcije 166 . svakodnevno u pjesmi Izvori nadahnuća Ritam i rima kao izrazi doživljaja Poezijom do estetskog doživljaja i spajanja emotivne. razumijevanja. raspoloženje u pjesmi. L jepotu će doživljavati svim čulima. poruci Samostalnost u prezentaciji pročitane knjige Mogućnost poreñenja. izvoñenja zaključaka Djeca će moći samostalno pročitati tekstove predviñene za domaću lektiru Učestvovat će u analizi u skladu s mogućnostima samostalnog čitanja. likovnom izrazu. stvarnog i maštovitog Njegovanje senzibiliteta za sugestivnost pjesničke riječi. odgoju i knjigom (naslovna samoodgoju strana. likovima. recitiranje pjesme Dočaravanje likova. poezije za djecu) Daljnji rad na čitanju dramskog teksta (prirodno i bez patetike) Rad na glasovnoj Pjesnička slika izražajnosti. Dubočanin: Jesenja pisma Gustav Krklec: P rvi snijeg Ismet Bekrić: Domovina nije riječ iz spomenara Kasim Deraković: Ljetna noć Muharem Omerović: Moja baka Šukrija Pandžo: Osluškivanje Grigor Vitez: Svirala od vrbe Uspostavljanje analogije: književni lik. Vrijeme za priču. muzičkom djelu. kratkih slogova) Izražajno predstavljanje teksta Rima .

emisije Radio kao medij i radio-emisija u funkciji popularizacije znanja. traženje informacije (u kupovini. a šta dokumentarni film U historiji filma prve filmske predstave odnose se na dokumentarni film i snimljene situacije iz svakodnevnog života Napredak u razvoju filma Tehnički aspekti film u crnobijeloj tehnici film u boji nijemi i zvučni film Odgojno-obrazovni ciljevi Zadovoljavajući Oček ivani re zultati Prosječni P raćenje i razumijevanje filmskog sadržaja.MEDIJSKA KULTURA Programski sadržaji Film Filmske vrste Igrani film Dokumentarni film Crno-bijeli film i film u boji Nijemi i zvučni film Pojmovi Šta je igrani. fonda riječi Razumijevanje značenja riječi. Koje je slovo do mene? Mi smo slova D i H. situacije. sreñivanje kartona riječi koje imaju isto slovo na početku (šuma Šemsa. Koja su slova izmeñu nas? Sreñivanje kartona riječi sa različitim inicijalnim znakom. zahtjeva Izbor riječi kojima opisujemo Riječi kojima pojačavamo argumentaciju Adekvatna upotreba riječi Posjedovanje bogatog u različitim situacijama. Šime. njihova upotreba u govoru i pisanju P osjedovanje smisla za izbor pravih riječi radi dočaravanja raspoloženja. štap. kulture i zabave primjerene djeci Radio. služenje riječima iz književnih djela Prilagoñavanje rječnika situaciji i situacionom kontekstu Prosječna Iznad prosjek a Programski sadržaji Rje čnik Riječi u priči i pjesmi Riječi opisivači Riječi informacije Riječi poruke Odgojno-obrazovni ciljevi Služenje rječnikom i snalaženje u abecedno i azbučnom slijedu (traženje riječi. aktivnosti Upotreba riječi koje su nove i neočekivane s obzirom na uzrast i programske zahtjeve Upotreba riječi na nov i originalan način 167 . zvučnog u odnosu na nijemi film Radio . šećer) Razvijanje sposobnosti izbora adekvatnih riječi u govoru i pisanju Upotreba riječi u komunikaciji: predstavljanje. traženju pomoći u slučaju nesnalaženja) Tačno artikuliranje potrebe. memoriranje Posjedovanje sadržaja. vježbe koje potiču na takmičenje i brzo snalaženje (Ja sam slovo C. razumijevanje poruke Uočavanje relacije tehnika snimanja i punoće doživljaja Iznad p rosjek a Uočavanje povezanosti izražajnih sredstava i ostvarenih efekata Produkcija ideja za snimanje dokumentarnog filma koji se odnosi na život u školi ili široj zajednici Mogućnost šireg objašnjavanja povezanosti pojedinih segmenata u procesu stvaranja filma P ercepcija i recepcija Mogućnost praćenja filmskog sadržaja filmskog sadržaja u kontinuitetu i Uočavanje razumijevanje karakteristika i sadržaja filma značaja dokumentarnog Uočavanje razlike u filma tehnici snimanja Zauzimanje stava P oreñenje efekata crno-bijelog i efekata filma u boji. na putovanju. emisija Dječiji list kao komunikacija i izraz stvaralaštva odraslih za djecu i djece za djecu JEZIK: Rječnik Odgoj i obrazovanje (praćenje radioemisija) Učešće u programima školske radio-stanice Razvijanje općih odgojnih vrijednosti Mogućnost koncentracije slušanja i pamćenja osnovnih informacija P ažljivo praćenje. mogućnost razvijene kulture reprodukcije slušanja i izbora sadržaja Čita i komentira Samostalno čitanje Mogućnost kritičkog čitanja Dje čiji listovi Očekivana postignuća Zadovoljavajuća Pravilan izgovor riječi koje su dominantne u svakodnevnom govoru Razumijevanje značenja riječi u književnom tekstu i mogućnost njihove upotrebe u reprodukciji sadržaja.

dodaci) Azbuka Vrste riječi: Imenice (zbirne i gradivne) Zamjenice (lične i prisvojne) P ridjevi (opisni.. predikat. -ćki. prisvojni. listova. gradivni) Brojevi (glavni i redni) Rečenica Subjekt i predikat u rečenici P rosta neproširena rečenica Subjekatski i predikatski skup P rosta proširena rečenica Azbuka Imenice Zamjenice Pridjevi Brojevi Subjekt i predikat u rečenici Glagol kao predikat Imenica kao subjekt Subjekatski i predikatski skup Pravogovor i pravopis Veliko slovo u pisanju naziva : ulica. -ev. izvoñenja zaključaka Razlikovanje navedenih vrsta riječi i prepoznavanje u tekstu Jednostavna i proširena rečenica u komunikaciji (brzina..slog rastavljanje riječi Zadovoljavajuća Razlikovanje navedenih vrste riječi u jednostavnijim primjerima rečenica Prepoznavanje subjekta i predikata u rečenici Prosje čna Snalaženje u analizi rečenice u obimu koji podrazumijevaju navedeni programski sadržaji Izn ad prosjeka Razlikovanje vrsta riječi. časopisa Pojmovi Očekivana postignuća Prosje čna Pisanje u skladu s pravilima koja su obuhvaćena programskim sadržajima Izn ad prosjeka P ravilna upotreba pravila o pisanju velikog slova Uočavanje i ispravljanje vlastitih i tuñih grešaka u pisanim radovima Veliko slovo u pisanju imena pripadnika naroda P isanje imena životinja P isanje prisvojnih pridjeva na -ov.. -in P isanje prisvojnih pridjeva na -ski . darežljiv . intonacijski modaliteti) Gramatika i vrijednosni system (pozitivna svojstva i imenovanje. -čki P ravilno rastavljanje riječi na kraju retka 168 .Očekivana postignuća Gram atika Pojmovi Ciljevi i zadaci Usavršavanje perceptivnih. uočavanje njihove funkcije u rečenici Mogućnost prepoznavanja u tekstu Samostalna analiza rečenice (subjekt. sebičan.) Ciljevi i zadaci Zadovoljavajuća Veliko slovo u primjerima koji su predviñeni programom Primjena pravila o upotrebi velikog slova u primjerima koje predviña program Pravilna upotreba znakova interpunkcije Riječ . drag. teksta Razlikovanje primjera od (ne)primjera Razvijanje sposobnosti generalizacije. škrt. trgova. pridjevi u funkciji razlikovanja pozitivnih i negativnih osobina: druželjubiv. analitičkih i lingvističkih sposobnosti Razvijanje sposobnosti gramatičke analize rečenice. bulevara škola knjiga.

Njegovanje govornog i pisanog jezika Osposobljavanje za uočavanje redoslijeda dogañanja. svrsishodnost. zbivanja u prirodi Opis lika iz najbliže okoline Odgojno-obrazovni ciljevi i zadaci Čitanje teksta. važnih elemenata u dogañaju. stvaranje rečeničnih struktura u kontekstu tematskog kruga ponuñenih riječi Poticanje individualnog stvaralačkog nerva. Snalaženje u nedovršenim jezičkim strukturama Stvaranje sadržaja na osnovu poticajnih riječi. postupaka. situaciji. rukopis. mašte Osposobljavanje za adekvatan izbor riječi. stil. pričom Dobro zapažanje i bogat rječnik. riječi za označavanje vidljivih osobina i riječi za označavanje ponašanja. aktivnosti Sposobnost sistematičnog predstavljanja Prilagoñavanje namjeni sadržaja i oblika izražavanja Pisanje sa svrhom. ali i Osmišljeno i pravilno mogućnost izražavanje u uspostavljanja usmenoj i pisanoj relacija: formi vidljivo i skriveno Uočavanje smislene povezanosti tematskih riječi Uočavanje reprezentativnih osobina Informativni Pisanje izvještaja Šta? Gdje? Kada? Kako? Zašto? Pisanje pisma .Ishodi rad a na usmenom i pismenom izražavan ju Oblik izražavan ja Vježba Narativni Prepričavanje na osnovi samostalno sastavljenog plana Pričanje na osnovi datog početka (slike. mogućnost poreñenja i zaključivanja Zapažanje važnih osobina. rečenicama. prilagoñavanje načina izražavanja situacijama Mogućnost stvaranja sadržaja koji ima logičan slijed Mogućnost govorenja i pisanja o konkretnim sadržajima (vidim. čujem) i o osjećanjima Prosje čni Sposobnost hipotetičkog mišljenja zamišljanje brojnih alternativa Osmišljenost. Izazivanje širokog spektra asocijacija. urednost kao pokazatelji koliko poštujemo osobu kojoj pišemo Zadovoljavajući Snalaženje u jednostavnim i uobičajenim situacijama. sinteze. izgled papira. razumijevanje uočavanje logičkih cjelina i samostalno formuliranje podnaslova tim cjelinama Razvijanje sposobnosti analize. teksta) Pričanje na osnovi datih tematskih riječi Deskriptivni Opis pojave. oslovljavanje. tečnog izražavanja Sposobnost pisanja emotivno obojenih sadržaja P osjedovanje bogatstva ideja i mogućnost oblikovanja misli na zanimljiv način P osjedovanje dara zapažanja i raspolaganje rječnikom kojim se zapaženo može izraziti riječima. opisivanje poznatih osoba (izbor adekvatnih riječi deskriptora). apstrahovanja i generalizacije (kognitivni nivo).pismo obavijest . način obraćanja. originalnost u upotrebi riječi Mješoviti 169 . mašte i kreativnosti u izražavanju Razvijanje sposobnosti posmatranja i zapažanja svega što je u okruženju Uporeñivanje opisa lika u književnom djelu .pismo zahvale Mogućnost praćenja vremenskog slijeda u dogañaju ili aktivnosti Registrovanje u formi kratkih rečenica Izvještaj ima sve potrebne elemente Sposobnost sažetog i objektivnog prikazivanja dogañaja. situacije P isanje sadrži elemente slikovitog i maštovitog kazivanja Bogatstvo misli i asocijacija. pravilnost i jasnoća izražavanja Uspostavljanje logičkih veza i stvranje smislene i kompozicijski organizirane priče Izn ad p rosjeka P osjedovanje bogatog leksičkog fonda i mogućnost spontanog.

nametljivo poučava. Za pet naslova ostavljeno je 20 nastavnih časova. izrazi pročitano na njemu svojstven način. prisustvo naracije i deskripcije. Posebno mjesto u Programu ima domaća lektira. raspravi. u pojmovnom smislu. posebno ne da nameće stavove i poruke. Kreativnijim. a to je onda i vježba usmjerena na estetsku stranu rukopisa). dominantan vrijednosni sistem. Sadržaji nastave gramatike. neka više uživaju u ritmu. Tako treba i dalje raditi. iskustvom bogatija. Interpretacija teksta kao područje u osnovi je gramatike i nastave usmenog i pismenog izražavanja. Manje insistirajte na reprodukciji u pojmovnom smislu. da može objasniti zašto mu se nešto dopada ili ne dopada. da ostavi traga u doživljajnom smislu. a onda te listove uvežite i dogovorite se s njima o naslovu (Najljepše pjesme. Ne robovati bilo kakvim šablonima i ne smještati sve u racionalne okvire. a manje pamte pojmove. ritam i rima. razumije. U stvaranju ukupne programske strukture uvažavani su važni elementi: broj nastavnih časova. odabrali učenici IV b itd. da ilustrira. fleksibilnijim pristupima radu na ovim tekstovima uvodite djecu u svijet literature i razvijajte samostalnost u druženju s knjigom. misli. Važno je da učenici umjetnička štiva dožive kao nešto što je snažno i lijepo i što djeluje na osjećanja. priču koja se odjeljenju kao takva dopada.Didaktičko-metodičke napomene U četvrtom razredu povećan je fond nastavnih časova. kakvom usmenom i pismenom izražavanju.pročitanih”. ali uvesti ocjenjivanje kvaliteta govora. pojmova i doživljaja. Isto možete uraditi i sa pričama. Ti se tekstovi razlikuju s obzirom na tematiku. To je nepresušan izvor riječi. kriteriji važni za izbor nastavnih sadržaja. pisanju. obrazlože izbor. napišite na razredni pano šta očekujete u pojedinim područjima. priče. Neka lijepo prepišu tekst pjesme (sigurno će se truditi da to bude lijepo. To znači da treba povećati očekivanja i jasno postaviti zahtjeve. zahtjevi ostalih nastavnih predmeta i karakteristike receptivnih mogućnosti djece u četvrtom razredu. Dogovorite se s djecom o nivoima postignuća. Dozvolite djeci da čitaju i da izdvajaju pjesme koje se njima posebno dopadaju. Medijsku kulturu valja posmatrati u kontekstu ukupnih programskih zahtjeva i podcrtavati potrebu selektivnog pristupa ovim sadržajima. Neka u razgovoru. pojačalo bi potrebu da se izbjegavaju 170 . programska struktura ovog nastavnog predmeta u prethodnim razredima i definirani ishodi učenja u pojedinim područjima. Ne unositi podatke o pročitanim knjigama u bilo kakve obrasce. Svako je djelo posebno i traži specifičan pristup.. Važno je da dijete čita. Izbor iz poezije bosanskohercegovačkih autora je poticaj za kreativnije pristupe. Važno je da knjiga ostane u sjećanju. Neka biraju pjesmu. razumijevanju sadržaja.). ilustriraju. U interpretaciji lirske pjesme novi su. slikovitost i ritam. izbor IV a razreda. meñusobna povezanost i prožimanje sadržaja pojedinih područja nastave maternjeg jezika. a ne da bude na popisu . obim. Čitanačka štiva su istovremeno vrijedna književna djela i osnova su za realizaciju svih programskih zahtjeva. U razrednoj nastavi vježba usmenog izražavanja uvijek prethodi pismenoj vježbi. stvorite atmosferu u kojoj će djeca osjetiti zvučnost. To je naznačeno u standardima postignuća. Postepeno ih uvodite u jasnu pojmovnu diferencijaciju. To bi svakako povećalo odgovornost prema izgovorenoj riječi i ulaganju napora u oblikovanje rečenice. Pjesma do pjesme. suprotstavljanjem mišljenja dolaze do zaključaka. Stavite na pano tekst pjesme. maštu. Neka se pripreme za čitanje i recitiranje odabrane pjesme. Bilo bi poželjno da nastavnici ocjenjuju i kvalitet usmenog izražavanja. U samoj interpretaciji teksta treba stalno imati na umu da prava umjetnost ostaje u sferi estetskih osjećanja i nije joj zadatak da direktno. Na početku godine važno je izvršiti evaluaciju postignuća u prethodnim razredima i upoznati djecu čemu težimo u pojedinim područjima: kakvom čitanju. ali koliko mogu biti od pomoći u ostvarivanju ciljeva ostalih područja nastave maternjeg jezika. Čitanje i pisanje ostaju u prvom planu. Da taj susret predstavlja doživljaj ugodnog literarnog iskustva. kulture usmenog i pismenog izražavanja direktno su usmjereni na poboljšavanje nivoa opće pismenosti. Djeca su misaono jača. Poeziju treba čitati i u njoj uživati.

individualne i individualizirane linije razvoja. U realizaciji sadržaja nastave gramatike i pravopisa oslanjati se na dječije doživljavanje jezika. Zajednički dolazimo i do mjera koje će djelovati na poboljšanje postignuća pojedinca i odjeljenja. Svi su ocjenjivači. Nemojte zaboraviti da ocjena ima onoliko smisla koliko vodi ukupnom napredovanju svakog djeteta i koliko u njemu budi želju da se potrudi i poboljša postignuće. Pojmovi se meñusobno razlikuju po stepenu apstrakcije. Uz programske sadržaje su tri nivoa postignuća: zadovoljavajuća (minimalna) postignuća. Kažite im unaprijed šta ćete ocjenjivati. Tako će lakše diferencirati primjere od (ne)primjera. Analiza je zajednička. a jačala bi ukupna motivacija za rad na usmenom izražavanju. kako u okviru ovog nastavnog predmeta. dobra. šta smatrate posebno važnim.ponavljanja. nastavnik kao ocjenjivač mora uvažavati mnoštvo elemenata. Mogu pročitati tekst bez greške. Ističite značaj osmišljenog. tečno. Važno je da i djecu vježbate u samoocjenjivanju. izražajno. Uostalom. tako i u ukupnom ljudskom saznanju. jasnog govora. drugi da čita monotono. Nema univerzalne preporuke ni za navedene stepene ni za sve aspekte znanja i vještina. Uvijek su u odnosu meñuzavisnosti. Na pojmovima raditi uvijek u kontekstu rečenice. I na kraju. Primjera radi: Moje čitanje ima sve karakteristike dobrog čitanja: pravilno je. Plan daljnjih aktivnosti podrazumijeva utvrñivanje bližih i daljih koraka i ciljeva. teksta. Iako ti nivoi nisu podudarni sa skalom ocjenjivanja od 1 do 5 ipak su važan orijentir u postavljanju zahtjeva. 171 . pravilnog. kada. Kažite na koji način ćete bodovati odgovore i neka oni sami upišu ocjenu nakon uvida u tačnost (na bazi poreñenja). Sličan pristup odredite i u ostalim područjima. prosječna i ona iznad prosjeka – visoka postignuća. ukupna postignuća valja iskazati numeričkom ocjenom. Veoma je važno da i roditelji budu upućeni u smisao ocjenjivanja. Neka svako dijete postavi samo sebi pitanje: Gdje sam ja? Neko će primijetiti da njegovo čitanje nije dovoljno brzo. treći da griješi mnogo u izgovoru riječi. Napravite i na panou prikaz očekivanih rezultata opisanih po stepenima.

razumjeti primjerene sadržaje na engleskom jeziku. a ne o jeziku. od početka razvijati radne navike. razviti samopouzdanje u izražavanju primjereno uzrastu. Očekivani rezultati/ishodi učenja Djeca će: razviti želju i ljubav prema učenju engleskog jezika. osjetiti zado voljstvo i prepoznati korist pri proširivanju znanja stranog jezika. znati čitati riječi pojedinačno povezano sa konkretnim pojmovima. davati kratke pismene odgovore. za grupe i cijeli razred. 172 . razviju i podržavaju zainteresiranost za učenje jezika. predanost i preciznost u učenju jezika. Engleski jezik PROGRAMSKI SADRŽAJI Teme (tematska područja vezana za svakodnevni život. zadatke za djecu pojedinačno. znati prepisivati. pjesmu i ples učiniti da učenje engleskog jezika bude zabava i zadovoljstvo. njegovati samostalnost u govoru i vlastitoj produkciji naučenog. kroz igru. koje imaju za cilj da pobude. izražavati slobodu i samostalnost u govoru i direktnom reagiranju. Nastavnik treba: pažljivo planirati svaki nastavni čas. poticati radoznalost i kreativnost. cilj i način rada. postupni i odmjereni prelaz ka čitanju i pisanju najjednostavnijih riječi i rečenica. popunjavati slova i riječi. primjereno uzrastu. dalje njegovati razumijevanje i logičkog pamćenje. dalje njegovati razvijanje pozitivnog. 105 časova godišnje) NIVO: DRUGA GODINA UČENJA CILJEVI I REZULTATI ODGOJNO-OBRAZOVNOG RADA Ciljevi nastave engleskog jezika na početnom nivou Nastaviti rad na naglašavanju ciljeva promoviranih u prvoj godini učenja: učenje jezika. znati čitati jednostavne rečenice. razigranog stava prema učenju jezika.(3 časa sedmično. poticati motiviranje odgovornog i aktivnog stava. aktivnosti i interesovanja djeteta ovog uzrasta) Funkcije i vještine (usmena i pismena kompetencija primjerena datom nivou učenja) Aktivnosti (kojima se realiziraju vještine) Gramatika (gramatička područja za dati nivo) Vokabular (koji odgovara datim temama. ponavljanje i usmenu komunikaciju sa zabavnim aktivnostima. pisati pismene pripreme za svaki nastavni čas. prihvatiti logički pristup upotrebi naučenog. poticati temeljitost. stvoriti pozitivnu i zabavnu atmosferu za učenje. pripremati materijal i opremu. predviñenim funkcijama i vještinama) DIDAKTIČKO-METODIČKE NAPOMENE U prvim godinama učenja usmjeriti pažnju na razumijevanje.

igranje po ulogama. kućni ljubimci). držati se principa jednostavnosti. • Praćenje i vrednovanje treba biti kontinuirano i provedeno veoma pažljivo i nenametljivo. Koristiti mogućnosti izlaska iz učionice radi neposrednosti i očiglednosti u nastavi. moja okolina (naše tijelo i zdravlje. drama-playing. Korelacija je naročito izražena sa predmetima likovne i muzičke kulture. Interkulturalne vještine Upoznavanje kulture engleskog govornog područja. • Interdisciplinarni sadržaji Učenje stranog jezika je izuzetno povezano s područjima drugih školskih predmeta. udžbenicima i priručnicima. slobodno oblikovati svoje nastavne časove. i rad u parovima. Koristiti igru i pjesmu kao osvježenje i učenje jezika provoditi u razigranom. igre riječima. igre pogañanja su neki oblici koji su se pokazali efikasnim i koje treba primjenjivati. poreñenje s vlastitom kulturom i tradicijom.- razvijati komunikacijske sposobnosti. Nastavnik istovremeno procjenjuje realizaciju zadanih ciljeva i vlastiti učinak. pjevanje . • Preporuke Za organizaciju i realizaciju nastave engleskog jezika u drugoj godini učenja i dalje je naglašena potreba za fleksibilnošću. praktikovati prvo usvajanje pravilnog izgovora auditivnim putem. život i rad u školi. razvijanje pozitivnog. Nastavne metode i oblici rada Koristiti što raznovrsnije nastavne metode i oblike rada. sabiranje). nego kreativno i fleksibilno kreirati svoj rad u okvirima zacrtanog. prilagoditi ga raspoloženju i trenutnim potrebama djece. I dalje je moguće i poželjno paralelno izvoñenje nastave engleskog jezika s nastavom drugih predmeta. proširivati materijal prema datoj situaciji. Napomena: na ovom nivou nema djeteta koje ne zadovoljava predviñeni minimum. njegovati poštivanje drugoga u toku zajedničkog rada i natjecanja. tolerantnog stava prema različitostima. procijeniti kojim fondom riječi djeca trebaju ovladati u datoj grupi i datim uvjetima. kako u nastavnim aktivnostima. maternji jezik (opisivanje). razviti vlastiti sistem praćenja i provjeravanja napredovanja svakog djeteta. primjenjivati direktni. maskiranje. rješavanje jezičke zagonetke i križaljke. 173 . matematike (brojevi. grupni i individualni pristup. ne prihvatati kruto upute date u programu. kao i rad u manjim i većim grupama. Ono treba da je u funkciji motivacije djece na daljnji rad i razvijanje naklonosti i ambicije za učenje jezika. osposobiti djecu da samostalno rade tokom časa i kod kuće. a potom usmenu upotrebu bilo izolirano ili u govornoj interakciji.horsko i pojedinačno. primjerenosti i postupnosti. pretending. pogañanje. Trajanje časa ne postavljati kruto. pantomima. surañivati sa kolegama i stručnim savjetnikom. frontalni. Primjenjivati frontalni i individualni pristup. idući od jednostavnih ka složenijim jezičnim ciljevima. konkretno i pozitivno. tjelesnog i zdravstvenog odgoja. ali primjereno uvjetima u kojima radi. tako u rasporedu i trajanju nastavnih časova. vjeronauka (praznici). vedrom i privlačnom okruženju. Role playing.

cry. breakfast. i B. upitnoj i zapovjednoj toothbrush. what) Prostorije u kući i namještaj (k itchen. shop. be. redanjem ilustracija. wood. toys. sad.) 2) verbalno: P resent Simple (potvrdni. množina. brother. npr. postavljanje bathroom (toothpaste. (garden. opće. red riječi. P roširivanje. milk ). 20-100 (– s. molbi. proširivanje osnovnog vokabulara na teme: Predstavljanje : (name. (bread. cow. sitting-room.. trafficodgovarajućim tekstom. curtain) 1) neverbalno: (my. jezičnih igara za mjesto (in. nice. -ing) redanje riječi u smisaone Antonime . redanje. coffee-table. pokazne (this. kratki odgovori na pitanja. give.. clothes (pyjamas. ispunjavanje križaljki. povezivanje ilustracija s tekstom. u vezi sa datim potvrdnoj. itd. označavanje tačnih/netačnih (T/F ) tvrdnji. on. are there?) • čitanje vremena • dani u sedmici • izražavanje sposobnosti (I can . car. friend) vlastite. horse. dom • moja okolina (u gradu i selu) • svakodnevni život • škola • slobodno vrijeme • pozdravljanje • predstavljanje sebe i drugih • identificiranje ljudi i predmeta • lociranje ljudi i predmeta • opisivanje ljudi i predmeta • boje predmeta • raspoloženja i stanja (ograničeno) • trenutne aktivnosti • svakodnevne aktivnosti i radnje • brojanje (How many . Raspolože nje: happy. Djeca će koristiti: pisanje pojedinih riječi po Afikse. look at this. trees. upitni get up. u vezi sa datim Brojevi: diktatu.. temama i gramatikom. čitanje kratkih tekstova u sebi determinatori. u vezi sa datim rečenice.. talk.. u vezi sa datim There are. bojenje. b) pisan je : prepisivanje kratkih tekstova.NASTAVNI PROGRAM ZA ČETVRTI RAZRED DRUGA GODINA UČENJA ENGLESKOG JEZIKA Prvi stepen elementarnog znanja Te me Funkcije i vje štine Aktivnosti Gramatika Vok abular Proširivanje te ma: • lično predstavljanje • porodica • kuća. odrični. small.. upitni oblik). now). modalni glagol can Svakodnevni život: sleep. njeno prihvatanje i odbijanje RECEPCIJA a) slušanje i reagiran je 1) neverbalno: imitiranje. (potvrdni. ispunjavanje tabela.. cinema. npr. raincoat). pomoćni glagol subjects. igranje uloga. označavanjem tačnih/netačnih village. gestikuliranje. face. fine. have got). član (a/an. sandwich. razgovoru sa drugom djecom i shoes. bad. your. zahtjeve. table. that). bathroom. draw. Prijedlozi: recitiranje. thirsty).. scared. grandmother. school dovršavanje rečenica. glass). kratki odgovori na nastavnikova pitanja. yard.) treba izvoditi le žerno i kroz temama. aunt. plate. tired. odričnoj. have igru. gluma. izvršavanjem uputa i nareñenja. hall. PRODUKCIJA a) govor: tablewear (spoon. posters. itd. odgovori na pitanja. pridjevi (what color). korištenje sljedećeg gramatičkog gradiva: Imenice : Ponavljanje. izvršavanje uputa i nareñenja. after). cut teksta prema smislu. happy. lične. itd. naughty. scared. in. Kolokacije. drink. ispunjavanje tabela. naredbi. cup. give-take. bus stop. put. body. book ili naglas i reagiranje the). take. dovršavanje rečenica. vrijeme sports. (potvrdni. povezivanje riječi u stupcima A P resent Continuous Škola: school things. butter. negativni. bridge. Prilozi: izgovorene. osnovni tip u Složenice . upitni crtanjem. Pridjevi: loo/lavatory. turn on / off) 174 . good. his. tired. food nastavnikom. watch TV. chair. push. dopunjavanje. sister. podvlačenje. hungry. prisvojni pridjevi case. (at. redanje oblik). ispunjavanje tabela i Re čenice: temama i gramatikom (bigkrižaljki. jeans. there). push-pull) itd. oblik). river. grandfather. her). upitni school furniture. crtanje. my house) • izražavanje molbe (Can I? May I? ) • ponuda. ubacivanje. 2) verbalno: ponavljanje izgovorenog. park. lake. post office. knife. davanje uputa i za mjesto (here. b) čitan je i reagiran je : bedroom. oblikovanjem u hill. izrezivanjem. dog. cat. temama (k itchen table. toothbrush). I can't) • izražavanje dopadanja • izražavanje • posjedovanja (John's book. Glagoli: plastelinu. učestvovanje u vrijeme (today. itd. eat. at). upitne (who. Okolina u gradu i n a se lu povezivanjem ilustracija s opisni (sad.. out. schoolfriend) Pisanje na ovom nivou nije prio ritet. Članovi uže i šire Mary’s) porodice (mother. ponavljanje riječi koje su fork. pull. bird. odrični. father. prisvojni genitive (John’s. Zamjenice : uncle. podvlačenje. pa sve ak tivnosti rečenici (There is a. lights. pjevanje i igranje orange juice. pig. have.

ritam i intonaciju u jeziku koji uč i razumije jednostavne upute. upozorenja. napisane riječi i kraće rečenice čita naglas poznate riječi i rečenice uoči glavnu misao kratkog pisanog teksta u kojem su mu sve riječi poznate pravilno artikulira glasove. naglašava riječi. radoznalost i kreativnost.1 Evropskog okvira za strane jezike. Njemački jezik Jezičke vještine Očekivani ishodi • dijete prepoznaje glasove. dopunjava i samostalno piše riječi i kraće rečenice zapisuje pojedine (poznate) riječi ili kraće rečenice po modelu / diktatu piše pojedinačne riječi i kratke rečenice o sebi i svom okruženju na ovom nivou učenja jezika dijete ne stiče znanje o jeziku nego prepoznaje i pravilno upotrebljava osnovne jezičke elemente. izjave. porodici i prijateljima opisuje u nekoliko rečenica poznatu situaciju prepisuje. Nastava njemačkog jezika treba doprinijeti daljnjem jačanju motivacije za učenje stranih jezika i osposobiti dijete da na njemačkom jeziku komunicira na osnovnom nivou o temama iz svog neposrednog okruženja. I u nastavi njemačkog jezika u četvrtom razredu osnovne škole treba težiti dostizanju nivoa A1. Slušanje i razumijevanje • • • • • Čitanje i razumijevanje • Govor • • • • • • • • Znanje o jeziku Pisanje 175 . pitanja. poštuje ritam i intonaciju rečenice postavlja i odgovara na jednostavna pitanja učestvuje u razgovoru po modelu daje jednostavne informacije o sebi. Učenje stranog jezika treba podsticati njegovu maštu. 105 časova godišnje) Cilj nastave njemačkog jezika u četvrtom razredu osnovne škole veoma je sličan onom u prvoj godini učenja.(3 časa sedmično. naglasak. kratka objašnjenja nastavnika i reagira na odgovarajući način na iste razumije kratke dijaloge o poznatim temama prepoznaje slova.

. godišnja doba. piti . Slobodno vrijeme: Fußball. Computerspiele .PROGRAMSKI SADRŽAJI Teme Vještine Djeca će znati: Škola i učionica . verbalno. warum) Pridjeve u predik ativnoj upotrebi Glagole: .postavljati jednostavna pitanja .dopunjavati izostavljene riječi .nabrojati aktivnosti u slobodno vrijeme .čestitati nekome roñendan.... was.Lične . Tante. turnen. Jahre alt.: rechnen. der Malkasten Dani u sedmici.. der Frühling.. npr.reći šta voli / želi jesti. Basketball.. ČITANJE I RAZUMIJEVANJE : Djeca će: . npr. Saft.označavanjem tačnih i netačnih tvrdnji 2. im Sommer Porodica i život u porodici: Oma.za izražavanje želje oblik möchte .crtanjem ...imperativ za 2..označavanjem tačnih i netačnih tvrdnji 2. trinken. Nove godine/ Božića Jelo i piće Slobodno vrijeme Životinje 176 . Meine Straße heißt . Meine Katze heißt ..povezivanjem slike i slušanog teksta .u prezentu . lice jednine i 2. Životinje : Ich habe eine Katze. Musik hören. Ich esse gern Schokolade.pitati za vrijeme .učestvovati u dramatizacijama . Alles Gute zum Geburtstag! Jelo.. Sie ist schwarz.. Roñendansk a zab av a: Komm zu mir! Ich mache eine Party.razvrstavanjem slika .reći svoj broj telefona . piće: essen. npr.odgovarati na pitanja . malen. Zamje nice: .prepisivati pojedinačne riječi i kraće tekstove ..nabrojati školske predmete i pribor . wie. Wasser...reći kakvo je vrijeme . neve rbalno.dopunjavanjem tabela i sl.imenovati životinje Ak tivnosti SLUŠANJE I RAZUMIJEVANJE: Djeca će slušati izgovoreni tekst i reagirati 1. Dienstag.reći koliko je sati . die Tafel. lice množine Brojeve do 20 Priloge za mjesto i vrijeme Prijedloge u njihovoj funkcionalnoj upotrebi Vokabular Djeca će proširivati osnovni vokabular koji se odnosi na date teme.imenovati članove porodice ... braći i sestrama . Käse .: .reći gdje stanuje .: Škola: npr. Opa. dein. npr..iskazati želju vezanu za poklon .. Uhr..voditi jednostavne dijaloge PISANJE Djeca će: .igrati uloge . Ich wohne in ..Prisvojne (mein.. Dani u sedmici.pozvati nekog na roñendansku proslavu . neve rbalno.rekonstruirati riječi . am Mittwoch. Wie spät ist es? Es ist . Novu godinu. unser) . Brot. npr. . godišnja doba: Montag. Božić.: . mjeseci.: .nabrojati dane u sedmici .rješavanjem jednostavnijih zadataka sa višestrukim izborom GOVOR: Djeca će: .dati osnovne informacije o svojim roditeljima... Ich wünsche mir einen Teddy.dopunjavanjem teksta .. Meine Telefonnummer ist .od ponuñenih riječi konstruirati kraće rečenice Gramatika Djeca će koristiti (ali neće učiti o tome): Imenice sa članom : das Buch. atmosfersko vrijeme Porodica i život u porodici Proslava roñendana.davanjem kratkih odgovora na nastavnikova pitanja ili pitanja koja su čula s kasetofona .crtanjem ...tražiti osnovne informacije u tekstu i reagirati: 1. der Pinsel. Onkel.imenovati predmete u svojoj školskoj torbi .nabrojati mjesece i godišnja doba .: .upitne (wann. ve rbalno.recitirati. lesen. Milch.pridruživanjem slike tekstu .navesti školske aktivnosti .čitati kraće tekstove naglas i u sebi .razvrstavanjem slika . Mein Bruder ist .davanjem kraćih odgovora . pjevati . Tee.

te pisanje (preslikavanje a potom prepisivanje riječi i kratkih rečenica do usvajanja pravilnog pisanja pojedinih riječi i kraćih rečenica). prirodu i sl.učiti da komuniciraju i da se ponašaju u svakodnevnim situacijama na način koji je primjeren kulturi zemlje čiji jezik uče. npr. imitiranjem i ponavljanjem. Nastavnik treba: pažljivo planirati svaki nastavni čas uz definiranje jasnih ciljeva i ishoda kojima teži. njegovog aktivnog učešća u nastavnom procesu i pokazanih rezultata koje će nastavnik kontinuirano pratiti i ocijeniti. kreativno i fleksibilno kreirati svoj rad u okviru zacrtanih ciljeva. uočiti sposobnosti svakog djeteta i pomoći mu da dostigne svoj maksimum. procijeniti kojim fondom riječi djeca trebaju ovladati u datoj grupi i datim uvjetima razvijati pozitivnu atmosferu u učionici.pjevanjem (Muzička kultura).zajedničkom šetnjom kroz park. samostalnost i kreativnost. nastavni čas koncipira kao smjenu više faza od kojih nijedna ne bi trebala trajati duže od deset minuta. razvijati vlastiti sistem praćenja i provjeravanja napredovanja svakog djeteta. razvijati kod djece radne navike. poštovati osnovne didaktičke principe primjerenosti i postupnosti. .: . Praćenje i vrednovanje U četvrtom razredu osnovne škole iskazuju se brojčane ocjene za postignute rezultate u nastavi. Rad u parovima ili manjim grupama uz smjenu više različitih aktivnosti i angažiranje svih čula doprinose dinamici časa i održavanju neophodne pažnje kod djece. te detaljnu razradu aktivnosti kojima će postavljene ciljeve ostvariti. Jezik se na ovom uzrastu uči kroz igru. u nastavu integrirati igru i sve one aktivnosti koje će doprinijeti usvajanju sadržaja svim čulima.horsko i pojedinačno. (Moja okolina . osposobiti djecu da samostalno rade. tako i kod kuće.plesom. sadržaje koje obrañuje približiti djeci dobrom i pažljivo osmišljenom vizualizacijom. Nakon usmenog usvajanja postepeno se prelazi na čitanje (prepoznavanje već naučenih riječi) . Ocjena iz stranog jezika odraz je cjelokupnog odnosa djeteta prema školskim obavezama.ekološki odgoj). odgovornost i motivaciju za učenje. marljivost. . 177 .upoznavati različite kulture i tradicije. pisati pripreme za svaki čas. a u skladu sa uvjetima u kojima radi.crtanjem. .DIDAKTIČKO – METODIČKE NAPOMENE U prvim godinama učenja njemačkog jezika usmjeriti pažnju na aktivnosti koje imaju za cilj da pobude i razviju zainteresiranost djeteta za učenje jezika. kod djece poticati pozitivnu radoznalost. Djeca će tako učiti jezik i proširivati svoj vokabular oslanjajući se na znanje koje su stekla učenjem nekih drugih školskih predmeta ali i kombinirajući učenje stranog jezika s aktivnostima „preuzetim“ iz nekih drugih predmeta. Interkulturalne vještine Djeca će: . igrom (Tjelesni i zdravstveni odgoj). slikanjem. kako za vrijeme nastave. Interdisciplinarni sadržaj Programski sadržaj je meñusobno povezan sa drugim predmetima. oblikovanjem (Likovna kultura). .

naglašavati riječi. poštovat će ritam i intonaciju rečenice postavljat će jednostavna pitanja i odgovarati na njih učestvovat će u razgovoru po modelu davat će jednostavne informacije o sebi. napisane riječ i i kraće rečenice čitat će naglas poznate riječi i rečenice uočit će glavnu misao kratkog pisanog teksta u kojem su mu sve riječi poznate pravilno će artikulirati glasove. dopunjavati i samostalno pisati riječi i kraće rečenice zapisivat će pojedine (poznate) riječi ili kraće rečenice po modelu / diktatu pisat će pojedinačne riječi i kratke rečenice o sebi i svom okruženju na ovom nivou učenja jezika dijete ne stiče znanje o jeziku nego prepoznaje i pravilno upotrebljava osnovne jezičke elemente Francuski jezik • • • • • • • • • Pisanje • • • Znanje o jeziku • 178 . pitanja. izjave. porodici i prijateljima opisivat će u nekoliko rečenica poznatu situaciju prepisivat će. kratka objašnjenja nastavnika i reagirat će na odgovarajući nač in razumjet će kratke dijaloge o poznatim temama prepoznavat će slova. radoznalosti i kreativnosti Govor Težiti dostizanju nivoa A 1.(3 časa sedmično. • Očekivani rezultati / ishodi učenja • dijete će prepoznavati glasove.1 Evropskog okvira za strane jezike. naglasak. upozorenja. 105 časova godišnje) CILJEVI I REZULTATI ODGOJNO-OBRAZOVNOG RADA Jezičke vještine Slušanje i razumijevanje Ciljevi Razvijanje svijesti o postojanju drugih jezika i mogućnosti komuniciranja na nekom drugom jeziku koji nije naš maternji Učenje stranog jezika djetetu treba olakšati razumijevanje drugih i različ itih kultura i tradicija i jača motivaciju za učenje stranih jezika Čitanje i razumijevanje Osposobljavanje djeteta da na francuskom jeziku komunic ira na osnovnom nivou o temama iz svog neposrednog okruženja Podsticanje mašte. ritam i intonaciju u jeziku koji uči razumjet će jednostavna uputstva.

dom. ponavljanje i usmenu komunikaciju koja će sadržavati elemente zabavnih aktivnosti koje imaju za cilj da pobude. . oblikovanjem itd. Ocjenjivanje je opisno i brojčano. npr. te na prepisivanje riječi i kratkih rečenica dok ne doñe do usvajanja pravilnog pisanja pojedinih riječi i kraćih rečenica. (Moja okolina – ekološki odgoj). . cilj i način rada. Potrebno je takoñer primjenjivati direktni. udžbenicima i priručnicima ne prihvata kruto nego da kreativno i fleksibilno kreira rad primjereno uvjetima u kojima radi.crtanjem. Interkulturalne vještine Djeca će se: .zajedničkom šetnjom u prirodi i sl. Nastavnik treba pažljivo planirati svaki čas. moja bliža okolina. npr.sportova i igara (Tjelesni i zdravstveni odgoj). .slušanjem i pjevanjem omiljene vrste muzike (Muzička kultura). Dobro jutro i dobar dan / Bonjour). razviju i podrže zainteresiranost za učenje jezika. zamjenice. svakodnevni život) Funkcije i sposobnosti (usmena ili pismena kompetencija koja predstavlja zacrtani cilj na datom nivou) Aktivnosti (navedene su aktivnosti pomoću kojih je moguće realizirati sposobnosti) Gramatika (gramatičke oblasti koje odgovaraju datom nivou.PROGRAMSKI SADRŽAJI Teme (opće tematske oblasti kao osnov za daljnju razradu zavisno od datih okolnosti nastavne prakse.upoznavati s nekim osnovnim razlikama izmeñu njihove i kulture naroda s francuskog govornog područja (npr. Interdisciplinarni sadržaji Djeca će takoñer učiti jezik i proširivati svoj vokabular oslanjajući se na znanje koje su stekli učenjem nekih drugih školskih predmeta. uzvike (helas! (Jao!) ili eh bien! (pa lijepo! No!) ta ta ta! (koješta!) tien! (gle!) itd. Praćenje i vrednovanje na ovom nivou treba da bude u službi motivacije djece i da služi nastavniku za procjenu realizacije zadatih ciljeva. Nakon usmenog usvajanja treba postepeno preći na čitanje (horsko i pojedinačno). porodica. koje će učenici koristiti a ne učiti o tome!) Vokabular (predlaže se vokabular koji je u skladu s datim temama) DIDAKTIČKO-METODIČKE NAPOMENE U prvim godinama učenja francuskog jezika pažnju treba usmjeriti na razumijevanje. . kao i nivo svog i njihovog znanja u odnosu na postavljene ciljeve. oponašanjem i ponavljanjem. frontalni. lično predstavljanje. 179 . slikanjem. Treba kod djece razvijati radne navike i komunikativne sposobnosti te ih osposobiti za samostalan rad i tokom časa i kod kuće.upoznavati s kulturom svoje zemlje i učiti da je bolje poštuju i cijene. Veoma je važno da nastavnik uputstva ponuñena u programu. grupni i individualni pristup.ocjenjivati svoje i aktivnosti svojih drugova iz razreda. imenice. Preporučuje se rad u parovima ili manjim grupama uz smjenjivanje različitih aktivnosti što treba da doprinese dinamici časa i održavanju pažnje učenika ovog uzrasta.razvijati pozitivan stav prema učenju jezika.koristiti ključne metode iz prakse pri radu u parovima ili malim grupama. . Jezik se u ovom uzrastu uči kroz igru.biti odgovorni i aktivni u situacijama kada se uči jezik. brojevi. . škola. npr. Ovo može podrazumijevati npr. npr. razlike u upotrebi nekih pozdrava u francuskom jeziku i u maternjem jeziku učenika. . .učiti da komuniciraju i ponašaju u svakodnevnim situacijama na način koji je primjeren za kulturu zemlje čiji jezik uče.. plesom. (Likovna kultura). glagoli itd. Učenje kako učiti Djeca će: .: .

cahier. train.ubacivati. Prijedloge. b) ČITANJE I REAGIRANJE Djeca će prepoznati jednu ili više napisanih riječi ili uputstava i reagirati: 1) Neverbalno gestikuliranjem.glumiti/dramatizirati poznatu priču/bajku . jupe) nourriture (npr.locirati ljude i predmete . moje tije lo. redati riječi odreñenim redoslijedom itd. .brojati predmete . malheureux.reći koliko je sati (puni sati) . Imenice itd. Elle Zamjenice est mince. glumljenjem. machine á laver. Salut. C’est á droit / á gauche une. je me lave. davanjem veoma kratkih odgovora na pitanja nastavnika ili pitanja koja su čuli s kasetofona.triste. actions (npr. • Moje lice . donner-prendre. jus Brojeve: 1 . npr. . chambre á coucher. vokabular. oponašanjem glasova/zvukova (npr.L’Impératif livre. pridjeve.Lične noirs. nešto Glagole prošireniji vokabular. De quelle couleur est . društvene igre u kojoj se slažu pločice sa slovima jedna na drugu. cuisine. pain. . veoma ograničen broj raspoloženja . lijepljenjem slika. á. robe.učestvovati u razgovoru (pitanja/odgovori) s drugim učenikom/djecom ili nastavnikom . ..pjevati i igrati jezičke igre .). … ans itd.druga godina učenja Nivo Če tvrti razre d Te me • Porodica • Kuća. nešto prošireniji najosnovnije. npr. …? itd Quel âge as-tu? J’ai celui.zamjenjivati inicijale punim riječima .vrijeme. popunjavanjem praznina riječima odabranim s kartica na kojima se te riječi nalaze itd. prendre). itd. npr. podvlačiti. . namještaj. crtanjem. père. quel? prošireniji vokabular. pravljenjem raznih oblika od plastelina itd. gestikuliranjem. dans.. Priloge za: Svakodnevni život. de Paul) • Opisivanje. . crayon. npr.jednina i • Predstavljanje : Je množina suis … C’est…Je .). celle. u vezi s datim temama. sur (u parler. dom Funk cije i sposobnosti Djeca će znati: Ak tivnosti RECEPCIJA: a) SLUŠANJE I REAGIRANJE Djeca će slušati izgovoreni tekst i reagirati: 1) Neve rbalno imitiranjem nastavnika ili neke popularne ličnosti (npr. nešto pridjeve. redanjem slika itd. recitirati . 2) Ve rbalno davanjem kratkih pismenih ili usmenih odgovora na pitanja. l’amie Oui/Non…itd. un.prisvojni m’appelle…. Složenice. itd.igrati uloge. Gramatika Vok abular Djeca će učiti samo osnovni Djeca će koristiti vokabular koji se odnosi na (a ne učiti o date teme. • Odreñivanje mjesta i položaja: Où se trouve… Determinatore: Pourriez vous me dire… .Upitne.ponavljati riječi nastavnika ili riječi izgovorene s kasetofona . maintenant jeans. manger. pokazivanjem odreñenih ilustracija koje se odnose na riječi koje im se usmeno upućuju.Francuski jezik . njeno prihvatanje ili odbijanje 180 .povremeno prepisivati izolirane riječi . npr. npr. pyjama. des. heureux. ton/ta. Au revoir. grand-petit. imitiranjem zvuka voza. mon/ma.). . mère. pokazivanjem. bojenjem navedenih predmeta/osoba navedenim bojama. nešto lá prošireniji vokabular. . la. grand-père. pravljenjem/oblikovanjem stvari (npr. itd. frère. salon. sretan). zamjenjivanjem inicijala punim riječima ili popunjavanjem praznina odgovarajućim riječima itd.opisati vrijeme ljude i predmete. Il a les cheveux .Glagole être.. itd.izraziti . tužan. povezivanjem riječi u stupcu A s odgovarajućim ilustracijama u stupcu B. nešto prošireniji vokabular quoi. itd. rezanjem zahtijevanih oblika/likova iz papira. itd • Bliža okolina. beau couloir itd. crtanjem. itd. jouet.učiti pisati pomoću igara na CD-u. rasporeñivanjem ilustracija po odreñenom redu prema pisanim uputstvima itd. stylo. le. grand-mère.dopadanje sposobnost da nešto urade (Je peux. tu te promènes. u vezi s datim temama. • rutinske aktivnosti. značenjima) Djeca će vježbati da koriste (a ne učiti o tome!): Antonime . son/sa itd tante. boje predmeta. npr.Le présent autobus.Opisne • Prostorije u k ući i pridjeve. u vezi s datim temama. životinjskih glasova itd.Članove. onih koje označavaju neku aktivnost. 2) Ve rbalno ponavljanjem riječi koje je izgovorio nastavnik ili koje su čuli s kasetofona.. oncle. itd. salle á manger Kolokacije.P okazne. soeur. podvlačenjem ili bojenjem riječi koje im se usmeno upućuju. raspoloženje.mjesto. bojenjem ili podvlačenjem samo odreñenih riječi (npr. triste. npr. zamjenjivanjem ilustracija u tekstu ponuñenim riječima.) . npr.ideju posjedovanja (le livre de Jean. ici. qui. • Škola. nešto avoir prošireniji vokabular. Qui estgenitiv (la ce? Qu’est-ce que c’est? maison de Comment t’appelles-tu? Nicole. poudre á laver. feu. itd. vêtements (npr. npr.predstaviti život P rvi stepen sebe ili elementarnog • Škola druge znanja • Moja okolina identificirati ljude i predmete • Slobodno . tome!): • Pozdravljan je : Bonjour. glumljenjem (npr. . quelle? (Quelle heureux. lait). npr. • Svakodnevnii pozdravljati . pomoću društvene igre u kojoj se sastavljaju riječi od slova na kockama.davati uputstva i naredbe b) PISANJE Budući da učenje pisanja na ovom nivou nije prioritet. biranjem ili povezivanjem pisanih riječi i odgovarajućih ilustracija. brojeve itd.boire. djeca će: . izvršavanjem uputstava nastavnika ili uputstava koja čuju s kasetofona.20 d’orange. rue. oponašanjem glasova/zvukova. itd… les • Članovi uže i neki . • Vrije me: Quelle heure osnovnim est-il? Il est . couleur…?) fatigué. ma maison) . sandwich.Prisvojne članovi šire porodice. npr. iz crtića).Upitne • Raspoloženja.ponudu. npr. itd. . PRODUKCIJA a) GOVOR Djeca će: .

. pripremajući zadatke za pojedinu djecu. marljivost.sunčevih” i . .piše pismene pripreme za svaki čas. 105 časova godišnje) CILJEVI I REZULTATI ODGOJNO-OBRAZOVNOG RADA Ciljevi početne nastave arapskog jezika Očekivani rezultati / ishodi učenja nastaviti s naglašavanjem c iljeva koji su dati u prvoj godini učenja učenje jezika.. . pjesme i ples učiniti da učenje arapskog jezika bude zabavno postupan prijelaz ka čitanju i pisanju jednostavnih riječi i rečenica ljubav i spremnost za učenje arapskog jezika razumijevanje jednostavnih sadržaja na arapskom jeziku sloboda i samostalnost u govoru čitanje riječi vezanih za konkretan pojam (samostalno upotrijebljenih) čitanje jednostavnih rečenica prepisivanje riječi i kratkih sadržaja kratki usmeni i pismeni odgovori popunjavanje slova i riječi razvijanje samopouzdanja u izražavanju prepoznavanje zadovoljstva i koristi pri proširivanju znanja arapskog jezika Arapski jezik PROGRAMSKI SADRŽAJI Teme (opće tematske oblasti kao osnov za daljnji rad) Funkcije i vještine (usmena i pismena kompetencija) Aktivnosti (pomoću kojih se realiziraju vještine) Gramatika (osnove gramatike za dati nivo) Vokabular (u okviru datih tema) DIDAKTIČKO – METODIČKE NAPOMENE Specifičnosti arapskog pisma uvjetovat će i rad u drugoj godini učenja arapskog jezika (četvrti razred). kratki i dugi vokali.razvija komunikativne sposobnosti kod djece. . .poštuje osnovne didaktičke principe primjerenosti i postupnosti. . . Rad u parovima ili grupama doprinosi dinamici časa i većoj angažiranosti učenika. ..razvija pozitivnu atmosferu u učionici.razvija vlastiti sistem praćenja i provjeravanja napredovanja svakog djeteta. . pripremajući materijale/opremu koja je potrebna u učionici. kao i dodatne materijale u slučaju neočekivanih situacija. detaljno razrañujući načine kako da ih postigne.mjesečevih” slova.kontrolira i razvija kod djece pravilno usvajanje izgovora. ples.pažljivo planira svaki čas. s postepenim uvoñenjem čitanja i pisanja. a ne o jeziku razvijanje pozitivnog stava prema učenju jezika razvijanje radoznalosti i kreativnosti razvijanje razumijevanja i logičkog pamćenja razvijanje temeljitosti.(3 časa sedmično. Nastavnik treba da: . Usvajanje grafičke strukture slova (po grupama slova).kreativno i fleksibilno kreira svoj rad u okviru zacrtanih ciljeva a u skladu s uvjetima u kojima radi. pisanje tanwina. predanosti i preciznosti u učenju jezika razvijanje samostalnosti u govoru kroz igre. postavljajući ciljeve. odgovornost i motivaciju za učenje. potičući ih da maksimalno koriste vlastite talente i sposobnosti. te planirajući trajanje svakog segmenta aktivnosti u učionici.razvija kod djece radne navike. grupe i cijeli razred. . pjesmu.procijeni kojim fondom riječi djeca trebaju ovladati u datoj grupi i uvjetima. 181 . pisanje odreñenog člana. Arapski jezik se na ovom nivou uči kroz različite jezičke igre. ponavljanje.

`ala) Djeca će nabrojati dane u Sek undarni .dopunjavanjem teksta brojati od 1 do 10 vokabular.čitati kraće tekstove naglas i u sebi. (puni sat) 'ila. ma. .crtanjem. uporeñivati je s vlastitom kulturom i razvijati pozitivan stav prema različitosti. rečenica. Treba da je u funkciji motivacije djece na daljnji rad i razvijanje ambicije za učenje arapskog jezika. igrom (Tjelesni i zdravstveni odgoj).druga godina učenja Nivo Če tvrti razre d Te me Funkcije i vje štine Aktivnosti Gramatika Vokabular Djeca će: Lične zamjenice SLUŠANJE I RAZUMIJEVANJE: ('ana. odrične riječi . ralika. sedmici prijedlozi (tahta. nabrojati ograničen reagirati: broj odjevnih wara'a) predmeta 1) Neverbalno nabrojati nekoliko Upitna rije č . U četvrtom razredu ocjenjivanje je brojčano.crtanjem. osnovnih . veoma pažljivo i nenametljivo. . .pjevanjem (Muzička kultura).ekološki odgoj). . . min.označavanjem tačnih i netačnih tvrdnji harihi. razvrstavanjem slika. .navikavanjem na izgovor i intonaciju (igre.povezivanjem slike i teksta svoje uže porodice zam je nice (hara.označavanjem tačnih i netačnih tvrdnji Proširivanje tema: pozdravljanje Prvi stepen i upoznavanje elementarnog porodica i znanja prijatelji kuća svakodnevni život škola bliža okolina odjevni predmeti hrana i piće 182 .davanjem kratkih odgovora na u kući (na`am. udžbenicima i priručnicima. ali primjereno uvjetima u kojima radi. Arapski jezik . . ČITANJE I RAZUMIJEVANJE reći koliko je sati Prijedlozi (fi. . Praćenje i vrednovanje Treba da je stalno. (imenskim) i pjesmice. Potvrdne i 2) Ve rbalno riječi ljude i predmete prepoznavanje. la) crtanje i druge imenovati predmete vježbe) nastavnikova pitanja ili pitanja koja su u školskoj torbi i uvježbavati Upitne partikule čuli s kasetofona učionici (hal. Nastavnik istovremeno procjenjuje realizaciju zadatih ciljeva i vlastiti učinak..- ne prihvata kruto uputstva data u programu.praznicima (Vjeronauka).plesom. (Moja okolina .opisivanjem (Maternji jezik i književnost). 'amama. 'anti. 'anta. tilka) Kroz dijalog opisati jednostavnim rečenicama . nahnu) osnovni formalan i reagirati: vokabular. 'a) osnovni . hiya. već kreativno i fleksibilno kreira svoj rad u okvirima zacrtanog. Učiti samo Dje ca će znati: pozdravljati na Djeca će slušati izgovoreni tekst i huwa.razvrstavanjem slika imenovati članove Pok azne (imenskih) .brojanjem (Matematika). kam) za tvorbu druge kratkih . Interkulturalne vještine Djeca će upoznati kulturu i običaje različitih zemalja u kojima se govori arapski jezik.'ayna” pridruživanjem slike tekstu prehrambenih proizvoda i vrsta pića . izvornih govornika (zvučni zapisi) ograničenim brojem ponavljanje.tražiti odreñene informacije u tekstu i fawqa.crtanjem (man.zajedničkom šetnjom kroz park. prirodu i sl. Interdisciplinarni sadržaji U svim oblastima sadržaj je povezan s drugim školskim predmetima: . oblikovanjem (Likovna kultura). koji neformalan način 1) Neverbalno Upitne zamje nice će biti osnova predstaviti sebe i .

igrati uloge .2) Verbalno . sad.recitirati.od ponuñenih riječi rekonstruirati kraće rečenice .prepisivati pojedinačne riječi i kraće tekstove .) Pre poznavan je gramatičkog ženskog roda (okruglo .dopunjavanjem teksta. tawil\amil) Boje (osnovne) Razlomlje ni plural (nekoliko usvojenih imenica) 182 .pripremati i provoditi jednostavne dijaloge PISANJE Djeca će: . pjevati .odgovarati na pitanja . yn itd. . qasir. sagir.postavljati jednostavna pitanja .prepoznavati i koristiti slova koja ne postoje u bosanskom jeziku (qaf..dopunjavati izostavljene riječi . .ta”) B rojevi (1 do 10) P ridjevi (kabir.učestvovati u dramatizacijama .rekonstruirati riječi .davanjem kraćih odgovora.rješavanjem jednostavnijih zadataka s višestrukim izborom GOVOR Djeca će: .

(3 časa sedmično. lancima ishrane. te poreñenje svojih predviñanja sa stvarnim rezultatima ⇒ sistematiziranje znanja kroz izradu tematskih plakata. pojava i procesa u prirodi i društvu 184 . da su prljave ruke i prostor za stanovanje česti uzročnici bolesti da je kultura življenja odraz vremena u kojem živimo i da je istu potrebno njegovati i razvijati da je čovjek i njegovo djelovanje najveći zagañ ivač tla i zraka i da svaki pojedinac može dati vlastiti doprinos zaštiti od zagañenja ⇒ koristiti prethodna iskustva ⇒ koristiti odreñene kriterije za prikupljanje i zapisivanje podataka ⇒ uz pomoć nastavnika razvijati plan istraživanja ⇒ pratiti redoslijed uputstava pri istraživanju i mjerenju ⇒ uz pomoć nastavnika procjenjivati relevantnost podataka i informacija ⇒ praviti jednostavna poreñenja. prezentiranje postignutih rezultata da je čistoća pola zdravlja i da svaki pojedinac ima svoje higijenske navike koje se usvajaju i razvijaju da su mikroorganizmi uzročnici bolesti. te donositi odgovarajuće zaključke ⇒ koristiti vlastitu kreativnost i maštu za rješavanje problema ⇒ koristiti jednostavan naučni jezik za saopćavanje ideja i imenovanje i opis živih bića. sami ili u timu. javne i prosvjetne ustanove u zavičaju prepoznati i opisati prirodna obilježja zavičaja da dobra saobraćajna povezanost znači i razvijen kraj. znanju i načinu učenja ⇒ raznovrsnosti pojava i procesa u prirodi ⇒ živim bićima. tvari. traženje ideja i provoñenjem jednostavnih i voñenih posmatranja i ogleda. javnim i prosvjetnim ustanovama u kraju ⇒ prirodnim obilježjima kantona ⇒ saobraćajnoj povezanosti. razvijenosti. 105 časova godišnje) Moja okolina CILJEVI I REZULTATI ODGOJNO-OBRAZOVNOG RADA Područja uče nja Ciljevi Stican je znan ja o: ⇒ školi. raspravljati o tome šta se dešava i u kojim uvjetima. učenje kod kuće. vodi i zraku kao uvjetima života ⇒ gibanju zraka i promjeni osobina materije ⇒ zelenoj biljci i njenim dijelovima ⇒ životnim zajednicama ⇒ čovjeku kao prirodnom i društvenom biću ⇒ atmosferskim padavinama ⇒ domaćim životinjama i koristima od njih ⇒ prošlosti i sadašnjosti kraja ⇒ osnovnim obilježjima kraja ⇒ danu i satu i mjerenju vremena satom ⇒ orijentaciji na geografskoj karti ⇒ kulturnim. njihovim osobinama. da naša domovina ima izuzetne prirodno geografske odlike na osnovu kojih se može razvijati turizam kao posebna grana privrede da je odjeće i obuća životna potreba svakog čovjeka i da se ona tokom historije mijenjala i obilježavala pojedine epohe ZNANJE ⇒ ⇒ ZNANJE ⇒ ⇒ ⇒ VJEŠTINE I SPOSOBNOSTI Djeca će: ⇒ učiti (samostalno i u grup i) ⇒ posmatrati i izvoditi zaključke (samostalno i u grupi) ⇒ planirati svoj rad i rad svoje grupe ⇒ razvijati kritičko razmiš ljanje ⇒ provoditi istraživanja i bilježiti zaključke ⇒ izvoditi mjerenja i voditi evidenciju ⇒ dobivati i prezentirati dokaze ⇒ razmatrati dokaze i vršiti procjene ⇒ prenositi informacije putem individualnog i timskog rada kroz: ⇒ učenje u školi. uzajamnim vezama ⇒ sunčevoj svjetlosti. prirodno geografskim odlikama i turizmu ⇒ prirodno-geografskim odlikama B iH ⇒ odjeći i obući ⇒ higijenskim navikama ⇒ rekreaciji kao higijenskoj potrebi ⇒ uzročnicima bolesti ⇒ kulturi življenja ⇒ zagañenosti tla i zraka i zaštiti od zagañivanja ⇒ ⇒ ⇒ ⇒ ⇒ ⇒ ⇒ ⇒ ⇒ ⇒ ⇒ ⇒ ⇒ ⇒ ⇒ Očekivani rezultati Dje ca zn aju: da je osnovno obrazovanje obavezno da bez učenja nema znanja. znaju kako najlakše učiti prepoznati raznovrsne pojave i procese u prirodi uspostavljati logične veze izmeñu živih bića i pojava u prirodi nabrojati dijelove zelene biljke i objasniti ulogu pojedinih dijelova za život i rast biljke da je čovjek prirodno i društveno biće i da ima neizmjeran uticaj na okruženje nabrojati i prepoznati atmosferske pojave nabrojati domaće životinje i njihove koristi za čovjeka osnovne podatke o prošlosti i sadašnjosti zavičaja osnovna obilježja kraja u kojem žive trajanje dana i mjeriti vrijeme satom orijentirati se na geografskoj karti nabrojati kulturne. korištenje dodatne literature.

VRIJEME I PROSTOR • • • • • • • • • • • • • • • • • • • • • • • • • Raznovrsnost pojava i procesa u prirodi Osobine živih bića u vezi sa životnim okruženjem Živa bića u godišnjim i vremenskim promjenama Čovjekove aktivnosti vezane za godišnja doba Sunčeva svjetlost. dijelovi biljke.kantonu Razvijenost šireg zavičaja: privreda. PONAŠANJE Djeca će razviti pozitivne vrijednosti i stavove: ⇒ prema sebi samima. lokalni vjetrovi Promjena osobina materije zagrijavanjem Zelena biljka. javne i prosvjetne ustanove u mom mjestu Širi zavičaj – kanton. turizam Uzajamni odnos privrede i obilježja zavičaja Prirodno-geografske odlike Bosne i Hercegovine 4. HIGIJENA Odjeća i obuća Odmor i rekreacija kao higijenska potreba Uzročnici bolesti – neprijatelji zdravlja Kultura življenja Zagañenost tla. sadašnjost i budućnost kraja Obilježja zavičaja Dan i sat. voda i zrak kao uvjeti života Kretanje zraka. svojoj porodici. brzina i smjer vjetra. PRIRODA I PRIRODNI PROCESI 2. mjerenja vremena satom Orijentacija na geografskoj karti – pronalaženje značajnih geografskih obilježja 3. vode i zraka 185 . STAVOVI. prirodna obilježja Saobraćajna povezanost u širem zavičaju . uloga pojedinih dijelova Čovjek kao prirodno i društveno biće Atmosferske padavine Prošlost. prirodnoj i društvenoj okolini i učenju kao cjeloživotnom procesu ⇒ pokazivati više samopouzdanja i odgovornosti ⇒ poštivati različite stavove ⇒ prepoznavati ulogu nauke za razumijevanje svijeta u kojem žive i za poboljšanje kvaliteta života NASTAVNI SADRŽAJI / TEM E 1. DRUŠTVO Kulturne.VRIJEDNOSTI. prema drugima. vjetar.

. raznolikost i meñusobnu povezanost svih činilaca koji djeluju u dječjem prirodnom i društvenom okruženju. Ovakav izbor nastavnog gradiva i njegovo strukturiranje osigurava povezanost društvenih i prirodnih pojava i proučavanje prirode u njenom jedinstvu s različitih aspekata. te uticaj na društvo i okolinu i korištenjem metodologije aktivnog učenja. za vrijeme izvoñenja te aktivnosti. lancu ishrane i uticaju čovjeka na taj lanac. svjetlosti. Ta saznanja se u nastavi produbljuju i proširuju. Pri tome je neophodno objasniti djeci procedure i tehnike izvoñenja ogleda. predviñaju šta će se desiti. potrebno je voditi računa i o meñupredmetnoj korelaciji i planirati izradu zajedničkih školskih projekata.DIDAKTIČKO. razvoj pravilnog odnosa prema društvenom i prirodnom okruženju. U 4. a znanja povezati i upotrijebiti. sadašnjosti i budućnosti šireg zavičaja. razredu zasnovana je na senzitivnom iskustvu prirode i društvenoj sredini. te poticanje znatiželje za otkrivanjem pojava u prirodnom i društvenom okruženju. te kako objasniti i koristiti dobivene rezultate. uzimajući u obzir razvoj nauke. Novi sadržaji odnose se na znanja o gibanju zraka. domaćim životinjama. čulima. U smislu toga predloženi model može da posluži kao pomoć nastavniku. Kako djeca o nekoj aktivnosti najbolje uče na neposrednom iskustvu. U skladu s tim. ulozi pojedinih dijelova. Moja okolina u 4. vodi i zraku.. Predmet je istovremeno i izvor informacija za upoznavanje načina kako što više saznati. Zato je neophodno podsticati istraživački pristup djeteta svijetu koji ga okružuje. ohrabriti ih za drugačije i nove oglede. maštu i divergentno mišljenje. naučiti ih kako da koriste svoja čula u tom procesu. njenu primjenu i korištenje. Korelacija omogućava multidisciplinaran pristup nastavnoj temi pa se za kratko vrijeme ostvari više zadataka. snošljivo i otvoreno prihvatanje različitih stavova i mišljenja. njihovih obrazovnih postignuća i sposobnosti primjene novog znanja. orijentaciji na geografskoj karti. na način koji je svojstven nauci. Primjena principa korelacije sa drugim predmetima doprinosi racionalizaciji nastavnog procesa što štedi dragocjeno vrijeme i povećava kvalitet odgojno-obrazovnog procesa. Predstavlja nastavak i usmjeravanje spontanog dječjeg istraživanja i otkrivanja meñuzavisnosti pojava i procesa u prirodnom i društvenom okruženju. razvijanje pravilnog odnosa prema ljudima i dogañajima. Moja okolina ujedinjuje sadržaje različitih naučnih područja. PRAĆENJE I OCJENJIVANJE Djecu ocjenjujemo na osnovu sposobnosti da razumiju koncepte i kritički razmišljaju. godišnjim dobima. Djecu treba posmatrati i ocjenjivati u aktivnosti. razredu šire se znanja o životnim zajednicama. promjeni osobina materije. kritički razmatraju uočeno i donose odgovarajuće zaključke i upozoriti ih na eventualne opasnosti. Date teme treba razraditi kroz kontekst pojava i procesa koji su djeci interesantni.METODIČKE NAPOMENE U nastavi Moje okoline važno je osposobljavati djecu da kritički razmišljaju i razumiju koncepte. Za realizaciju programskih sadržaja preporučuje se što češća izvanučionička nastava. dominantno mjesto treba da imaju ogledi koje izvode djeca individualno ili u timovima. bilježe i ureñuju dobivene podatke. prošlosti. te o ljudskom organizmu. biljci i njenim dijelovima. Za ocjenjivanje i evaluaciju napredovanja djece koriste se različiti instrumenti i postupci: 186 . da li su predviñanja bila ispravna. pomoći im da uoče sličnosti i razlike. Osnovni cilj je doživjeti i osvijestiti složenost. Djecu treba naučiti da posmatraju šta se dešava u prirodi i šta se dešava prilikom izvoñenja ogleda. Poslije provedenog ogleda treba zajedno s djecom pažljivo razmotriti šta se dogañalo i zbog čega. atmosferskim padavinama. kulturnim i javnim ustanovama. Značaj predmeta Moja okolina leži u tome što je to jedan od glavnih nosilaca spoznajnog razvoja kod djece ovog uzrasta. Prilikom planiranja i izvoñenja ogleda bitno je kod djece podsticati radoznalost.

svijest o pripadnosti kolektivu u školi. S obzirom na to da se djeca prvi put susreću s brojčanim ocjenjivanjem treba voditi računa kako i kada to raditi. život i rad ljudi. S obzirom na to da u nastavi Moje okoline u trećem i četvrtom razredu postoji sličnost u programskim sadržajima jer se u njima nalaze iste cjeline. i zadaci u operativnom programu bit će ponekad isti. Praćenje tih aktivnosti od strane nastavnika mora biti kontinuirano i aktivno u smislu da nastavnici aktivno ispituju koliko dijete trenutno zna. kretanju Zemlje oko S unca – smjena godišnjih Razvijena svijest o prirodnim procesima.• • • • sposobnosti i vještine djeteta za vrijeme izvoñenja aktivnosti (ogledi. vrenju. navike. AKTIVNOSTI NASTAVNIKA (ORGANIZACIJA I METODE NASTAVE I UČENJA. Najvažnija zadaća ocjenjivanja je osiguranje korisne i poticajne povratne informacije djetetu o njegovom napretku. na početku nastavne godine (kod izrade godišnjeg plana i programa rada). STAVOVI. Ocjenjivanje u četvrtom razredu je brojčano. razvijeni osobni stavovi o prirodnim procesima Planiranje osobnog rada. osmišljavanje ogleda. Za ocjenjivanje je potrebno koristiti svu dostupnu literaturu. pripremanje. Ocjene kroz duže razdoblje bi se trebale temeljiti na različitim ocjenjivačkim aktivnostima radi pokrića različitih aspekata postignuća. organiziranje i izvoñenje posmatranja. a rezultati koji se postižu su bolji. učestvovanje u izvoñenju ogleda. podstiče aktivnost svih. putem zadataka objektivnog tipa i drugih odgovarajućih ispitnih postupaka. Više nego i u jednom drugom nastavnom predmetu ovdje dolazi do izražaja posmatranje i bilježenje. demonstracija. izrada panoa 187 . Na takav način sva djeca imaju mogućnost da dajući odgovore na postavljena pitanja. Praćenje djeteta počinje od prvog školskog dana. Sadržaji programa Moje okoline povezuju se sa sadržajima u svim ostalim nastavnim predmetima. imaju osjećaj da su jednako važna. donošenje zaključaka. Ocjenjivanje u predmetu Moja okolina zasniva se na praćenju cjelokupnih odjeljenjskih aktivnosti. istraživanja i dr. Ovim se izbjegava demotiviranost djece. gorenju. mjestu . OCJENJIVANJE) P laniranje. a ne da se računa da će to nekako doznati. usmeno i pisano izvještavanje i drugo). evaluacija TEME ZNANJE SPOSOBNOSTI I VJEŠTINE VRIJEDNOSTI. gibanju. hrñanju. obrtanju zemlje oko ose . od škole i kuće.. Najvažniji aspekt takvog ocjenjivanja je redovitost (ne samo one djece koja traže više pažnje). Uobičajeni oblici ocjenjivanja se temelje na nastavnikovom posmatranju aktivnosti u odjeljenju. mora se znati šta se ocjenjuje. disanju. Pitanja koja nastavnici postavljaju djeci moraju biti tako koncipirana da se na njih od pojedine djece očekuje tačan odgovor. rastenju. učešće i doprinos u interakciji (rad u velikim i malim grupama. jer jedino takvo ocjenjivanje ima svrhu i njime se postiže željeni cilj.). pa tek onda za ostale predmete zbog integracije rada sa ostalim predmetima. truljenju. ali ponekad i znatno različiti. opadanju lišća. ali se po koncepciji linearno – spiralnog razvoja programa gradivo proširuje i dopunjuje. posmatranje i vrednovanje. razvijena svijest o različitosti prirodnih procesa.smjena dana i noći. zatim. nastavnici bi trebali ponajprije planirati sadržaje iz Moje okoline. donošenje osobnih zaključaka. sposobnosti. Moja okolina čini osnovu za cjelokupan nastavni rad u razrednoj nastavi. Cilj i zadaci nastave Moje okoline pokazuju da će djeca upoznavati prirodnu i društvenu sredinu u svom okruženju. prirodne i društvene pojave i promjene. sposobnost izvoñenja jednostavnih ogleda Pozitivan stav prema prirodnim procesima. kretanju. praktičan rad. portfolio. PONAŠANJE AKTIVNOSTI DJECE RAZNOVRSNOST POJAVA I PROCESA U PRIRODI Imaju znanja o klijanju. Nastavni predmet Moja okolina je kompleksan predmet i zato je vrlo bitno kontinuirano praćenje. Ocjenjivanje za djecu prije svega mora biti motivirajuće.. projekti. Već kod planiranja rada. izrada domaćih zadataka. kući. do mjesta i zavičaja.

pravljenje i postavljanje hranilica za ptice Uzajamno pomaganje. pripremanje izvora znanja. Kultiviranje zemljišta. Organizacija praktičnih vježbi. ispunjavanje obaveza. Uzgoj ukrasnog bilja u učionici Aktivno učešće u radu kolektiva. pomaganje životinjama. demonstracija ogleda. donošenje zaključaka. životinja.doba. čuvanje životne sredine od zagañivanja. Sposobnost izvoñenja jednostavnijih radova u vrtu. uzgoj kućnog cvijeća Karakteristike živih bića u različitim godišnjim dobima – biljke. sistematiziranje Motiviranje djece za rad. uzgajanje ukrasnog bilja u školi. voćnjaku i na njivi. magnetne i druge pojave UVJETI POD KOJIMA SE RAZVIJAJU ŽIVI ORGANIZMI Znanje o meñusobnoj ovisnosti sredine živih bića i čovjeka. planiranje i realiziranje planiranog ŽIVA BIĆA U GODIŠNJIM I VREMENSKIM PROMJENAMA Briga o životinjama i biljkama koje u toku zime ne mogu da doñu do hrane. Ishrana biljaka. prikupljanje. mijenjanje krzna Razlikovanje povoljnih od nepovoljnih uvjeta za razvoj živih organizama. svjetlosne. Zimsko mirovanje. uticaj čovjeka na razvoj živih organizama. zimski san. Samostalno ili u saradnji sa drugima uzgajanje cvijeća u učionici. briga o čistoj i zdravoj životnoj sredini Davanje vlastitog doprinosa stvaranju povoljnih uvjeta za razvoj živih organizama. izvoñenje ogleda. Osmišljavanje ogleda i aktivnosti. Saradnja sa roditeljima 188 . životinje. uzgajanje biljaka P laniranje rada. Stvaranje povoljnih uvjeta za razvoj živih organizama. posmatranje i procjenjivanje. pomaganje drugima. sakupljanje materijala. električne.

životinja i čovjeka Sposobnost razlikovanja i imenovanja različitih biljaka P ozitivan stav i odnos prema biljnom svijetu i čuvanju biljnog svijeta ČOVJEK KAO PRIRODNO I DRUŠTVENO BIĆE Sposobnost razlikovanja muškaraca od žena Komunikacija Sposobnost pravljenja razlike i opisivanje sličnosti izmeñu biljaka. u voćnjaku. čuva okolinu od zagañenja Čuvanje zdravog okoliša. aktivno učešće u radu Osmišljavanje situacija za interaktivno učenje P odsticanje razvoja radnih i navika PROMJENA OSOBINA MATERIJE ZAGRIJAVANJEM Znaju da materije zagrijavanjem mijenjaju svojstva Sposobnost samostalnog posmatranja i izvoñenja zaključaka Svjesnost o promjeni osobina materije zagrijavanjem Posmatranje. BRZINA I SMJER VJETRA. imenovanje. podučava. korištenje njenih resursa za potrebe nastave P rocjenjivanje napretka djece. prikupljanje. sistematiziranje prema zajedničkim osobinama Učestvovanje u grupnom radu. vodi i zraku kako uvjetima života Znaju izmjeriti temperaturu pomoću termometra. LOKALNI VJETROVI Imenovanje vjetrova prema vrsti i brzini P onašanje u slučaju vremenskih nepogoda vjetrova Posmatranje. vode i zraka Znaju da bez vode. Izvršavanje obaveza proisteklih iz svakodnevnog rada P laniranje.ČOVJEKOVE AKTIVNOSTI VEZANE ZA GODIŠNJA DOBA SUNČEVA SVJETLOST. znaju izvesti jednostavne oglede koji pokazuju uzajamnu ovisnost biljnog i životinjskog svijeta od sunčeve svjetlosti. ULOGA Imaju znanja o raznovrsnosti biljaka. pripremanje i podsticanje djece na kreativan i istraživački rad P redlaganje i rukovoñenje školskim aktivnostima P lanira. priprema i organizacija nastavnih aktivnosti P omaganje djeci. organizam čovjeka. vrtu. uočavanje. učestvovanje u radu odjeljenja i grupe. voćnjaku. naciju i vjeroispovijest Istraživanje. P riprema stočne hrane za zimu. sunčeve svjetlosti i zraka nema života na zemlji Imaju osnovna znanja o nastanku vjetra. životinja i ljudi P ozitivan i izgrañen stav o ljudima bez obzira na boju. VJETAR. mašte i razvoj kreativnosti Sposobnost su opisivanja procesa uzajamnosti Izvoñenje ogleda koji pokazuju da bez sunčeve svjetlosti. zaključivanje. govor. o osnovnim dijelovima biljke na primjeru jedne stablašice Imaju osnovna znanja o odlikama čovjeka (uspravan hod. na njivi. društvenost). pomaganje starijima u aktivnostima. radovi u vrtu. mišljenje. toploti. demonstriranje. zaključivanje. izvoñenje ogleda. demonstrira. vinogradu. podsticanje radoznalosti. izvoñenje radova u okolišu škole. vode i zraka nema života na zemlji Ne ugrožava životne uvjete. priprema i realizira nastavu BILJKA. zaštita od elementarnih nepogoda Imaju osnovna znanja o sunčevoj svjetlosti. njegovim karakteristikama i vrstama Prepoznavanje godišnjih doba na osnovu vremenskih prilika. sličnosti i razlike izmeñu muškarca i žene. planiranje aktivnosti zajedno sa odjeljenjem. planiranje. osiguranje uvjeta za zdrav život. uočavanje potreba vezanih za godišnja doba P omaganje starijima u radovima vezanim za godišnje doba P riprema ukrasnih biljaka za zimu Aktivno učešće u pripremi ukrasnih biljaka za zimu. davanje pojašnjenja za odreñene procese P ripremanje ogleda i demonstriranje. pravljenje tematskih panoa P raćenje rada. sličnosti i razlikama izmeñu biljaka. organizacija posjeta plasteniku u bližoj okolini Izrada didaktičkih materijala P osmatranje i praćenje napretka djece KRETANJE ZRAKA. evaluacija 189 . bilježenje. na njivi Saradnja sa lokalnom zajednicom . VODA I ZRAK KAO UVJETI ŽIVOTA Znanja o čovjekovim aktivnostima uvjetovanim godišnjim dobima. DIJELOVI BILJKE.

ATMOSFERSKE PADAVINE Imaju osnovna znanja o atmosferskim padavinama. o spomenicima. pomaganje djeci u samostalnom radu Organiziranje posjeta značajnim privrednim kapacitetima i turističkim destinacijama u kantonu Pozitivan stav prema navedenim ustanovama Pozitivan stav prema učenju i izvršavanju zadataka Pozitivan stav prema širem zavičaju Pravilan odnos prema saobraćaju. praćenje. izgled. prikupljanje grañe. prepoznavanja na slikama. tradiciji i običajima Obilazak značajnih spomenika kulture. izrada tematskog panoa P laniranje. SADAŠNJOST I BUDUĆNOST KRAJA Izgrañen pozitivan stav prema historiji kraja. pripremanje. podsticanje P omaganje djeci u izradi modela satova P raćenje. čuvanje saobraćajnih znakova Pozitivan stav prema privrednim granama i turizmu u zavičaju Posjeta nekim od kulturnih. planiranje i realiziranje planiranog. ilustracijama P repoznavanje i imenovanje karakteristika kraja Pravilno postupanje prilikom različitih atmosferskih padavina Pravilan stav prema prirodi i prirodnim procesima Posmatranje i uočavanje karakteristika atmosferskih padavina Izvoñenje ogleda Učešće u zajedničkom radu Organiziranje i izvoñenje različitih ogleda P riprema materijala P ripremanje cjelokupnog nastavnog procesa PROŠLOST. MJERENJA VREMENA SATOM Sposobnost očitavanja vremena na satu Pozitivan stav o protoku vremena (dana i sata kao jedinica za vrijeme) Prikupljanje različitih slika i modela satova Izrada modela satova Uzajamna pomoć izmeñu djece P laniranje. javnim i prosvjetnim ustanovama. institucija Prikupljanje grañe o prošlosti zavičaja Organizacija posjeta kulturno. razvijenost.historijskim spomenicima i grañevinama kraja P odstrekivanje. posmatranje. demonstriranje Rad na promociji turizma u zavičaju Obilazak značajnih privrednih kapaciteta. zaštita od atmosferskih padavina Sposobnost opisivanja prošlosti zavičaja. pomaganje ORIJENTACIJA NA GEOGRAFSKOJ KARTI PRONALAŽENJE ZNAČAJNIH GEOGRAFSKIH OBILJEŽJA KULTURNE I JAVNE I PROSVJETNE USTANOVE U MOM MJESTU Sposobnost snalaženja na geografskoj karti (odreñivanje strana svijeta). pomoć djeci u samostalnom radu DAN I SAT. pomaganje OBILJEŽJA ZAVIČAJA Vještina imenovanja obilježja zavičaja Pozitivan stav o zavičaju Posmatranje. javnih i prosvjetnih ustanova u mjestu Sposobnost imenovanja kantona u kojem žive i interpretacija znanja o geografskim obilježjima i drugim karakteristikama P repoznavanje značaja saobraćane povezanosti za razvoj zavičaja – kantona Izgrañen pozitivan stav o radu Korištenje geografske karte za usvajanje znanja Učešće u radu odjeljenja i grupe Uzajamno pomaganje Osiguravanje neophodnih sredstava za učenje i rad Organiziranje nastavnog procesa Planiranje i pripremanje P ripremanje i organiziranje nastavnog procesa. konfiguracija terena. položaj. muzeja. značajnih grañevina. grañevinama i pisanim spomenicima kao svjedocima prošlosti Znanje o obilježjima zavičaja. PTT mreža) Imaju osnovna znanja o privredi i njenoj razvijenosti u kantonu. ponašanje ljudi i životinja Imaju znanja o prošlosti i sadašnjosti zavičaja. pripremanje. te turizmu kao značajnoj privrednoj grani P repoznavanje i imenovanje atmosferskih padavina. organizacija rada u učionici i izvan nje. istraživanje.00 sati do 24. izvještavanje. sposobnost prepoznavanja značajnih geografskih obilježja na geografskoj karti Sposobnost imenovanja i prepoznavanja kulturnih. o geografskim i drugim obilježjima zavičaja Imaju znanja o razvijenosti infrastrukture u mjestu (saobraćaj. javnih ili prosvjetnih ustanova u mjestu ŠIRI ZAVIČAJ KANTON Korištenje dodatnih izvora znanja Posjete raznim mjestima u kantonu SAOBRAĆAJNA POVEZANOST U KANTONU Posmatranje. fotografijama. kartografskih znakova Imaju znanja o kulturnim prosvjetnim i javnim ustanovama u mjestu i njihovom značaju za život čovjeka Imaju osnovna znanja o širem zavičaju – kantonu. bilježenje i interpretiranje RAZVIJENOST ŠIREG ZAVIČAJA – PRIVREDA I TURIZAM Sposobnost razlikovanja razvijene od nerazvijene privrede i turizma 190 . linije. posjeta kulturnim. bilježenje. bilježenje. briga o sigurnosti djece P ripremanje nastavnog procesa. komunikacija. saobraćajna povezanost Imaju znanja o danu i mjerenju vremena Dan traje od 0. bilježenje. organizacija i izvoñenje nastave i jednodnevnih izleta u kantonu Osmišljavanje interaktivnog učenje.00 sati (24 sata) Znaju mjeriti vrijeme satom Osnovna znanja o geografskoj karti i snalaženju na njoj Prepoznavanje značajnih geografskih obilježja na osnovu boje. nastanak.

planine. čuvanje odjeće i obuće. te zadovoljavanja osnovnih ljudskih potreba Odjeća i obuća u različita godišnja doba. tla vode i zraka Sposobnost razumijevanja značaja čistog okoliša za zdravlje ljudi Organizacija nastave van učionice KULTURA ŽIVLJENJA Vlastitim primjerom pokazuje civilizacijska dostignuća iz kulture življenja ZAGAðENOST TLA. slaganje odjeće prilikom svlačenja. zaključivanje P ripremanje. polja. prikupljanje odjeće i obuće za humanitarne organizacije Organizacija prikupljanja odjeće i obuće za humanitarne organizacije koje se time bave. organizacija i realizacija nastave P raćenje napretka djece i procjena postignuća P riprema i organizacija nastavanog procesa. higijena odjeće i obuće Znanje da je odmor i rekreacija osnovna ljudska potreba koja utiče na zdravlje i radne aktivnosti. ličnoj higijeni i higijeni prostora Izgrañen odnos prema uzročnicima bolesti P onašanje u skladu s kućnim redom i civilizacijskim dostignućima Razvijena svijest o očuvanju zemljišta. izrada tematskih panoa. odijevanju. ravnice. te mentalne aktivnosti ljudi Osnovni uzročnici bolesti su virusi i bakterije Čistoća je pola zdravlja Kako očuvati zdravlje Znanja o osnovnoj kulturi stanovanja i življenja. raspoznaju kartografske znake i boje na geografskoj karti Osnovna znanja o odjeći i obući kao dijelu kulture i tradicije. organizacija posmatranja. vode i zraka od zagañivanja Vježbanje svlačenja i oblačenja odjeće i obuće. VODE I ZRAKA Znaju da je čovjek i njegovo djelovanje najveći uzročnik zagañ ivanja tla. kultura stanovanja i življenja Razlikovanje zagañenog od nezagañenog zemljišta. prepoznavanje i imenovanje različitih dijelova odjeće Održavanje odjeće i obuće. saradnja sa lokalnom zajednicom P riprema materijala za izradu geografske karte Demonstriranje načina izrade geografske karte PRIRODNO GEOGRAFSKE ODLIKE BOSNE I HERCEGOVINE ORIJENTACIJA NA GEOGRAFSKOJ KARTI – PRONALAŽENJE ZNAČAJNIH GEOGRAFSKIH OBILJEŽJA Izrada jednostavne geografske karte bliže okoline škole sa pravilnom upotrebom simbola i boja P ozitivan stav prema geografskoj karti Učešće u izradi „prve geografske karte“ ODJEĆA I OBUĆA Samostalno obuvanje i oblačenje. obuvanju Sposobnost prepoznavanja privrednih obilježja i pravljenja uzajamne veze meñu obilježjima i privredi u zavičaju Vještina prepoznavanja geografskih odlika na geografskoj karti. posmatranje. izvještavanje Prikupljanje materijala o Bosni i Hercegovini. izvoñenje akcije čišćenja okoline Učešće u pripremi i organizaciji izvoñenja akcija na čišćenju okruženja 191 . prepoznavanje osnovnih kartografskih znakova Razumijevanje odnosa izmeñu obilježja zavičaja i privrede u zavičaju Ljubav prema zavičaju i državi Bosni i Hercegovini. riječne kotline) Imaju elementarna znanja za pretvaranje skice u jednostavnu geografsku kartu. slaganje odjeće i obuće. čuvanje historijskih tekovima Izrada tematskog panoa Posmatranje. organizacija nastave ODMOR I REKREACIJA KAO HIGIJENSKA NAVIKA Čuvanje od zaraznih bolesti Održavanje lične higijene i higijene prostora Održavanje lične higijene i higijene prostora Prevencija od uzročnika bolesti Posjeta nekoj od zdravstvenih ustanova i razgovor s ljekarom o uzročnicima bolesti Istraživanje. ishrani. samostalno svlačenje i oblačenje P ravilan i pozitivan odnos prema zdravlju. vode i zraka Čuvanje okoline. bilježenje.UZAJAMNI ODNOS PRIVREDE I OBILJEŽJA ZAVIČAJA Znaju napraviti vezu izmeñu obilježja zavičaja i privrede u zavičaju Osnovna znanja o prirodno geografskim odlikama Bosne i Hercegovine (reljefu . prikupljanje materijala i prezentiranje naučenog o kulturi življenja Razvijanje radnih navika kod učenika po pitanju higijene P riprema materijala i sredstava za rad P omoć učenicima u samostalnom radu UZROČNICI BOLESTI – NEPRIJATELJI ZDRAVLJA Preventivno djelovanje na sprečavanju zaraznih bolesti Pravilna upotreba lijekova Sposobnost pridržavanja osnovnih pravila kućnog reda.

1 cg.koristiti kreativnost i maštu za rješavanje djeci primjerenih problema. 1 dg. a⋅ (b+c) =a⋅ b + a ⋅ c) − koristiti pomagala za crtanje pravih i duži − mjeriti dužine uz prethodno procjenjivanje i pravilan izbor jedinične mjere . emocija i doživljaja .sposobnosti prezentiranja podataka i prenošenja informacija kroz različite oblike rada − prepoznavanja obrasca − induktivnog mišljenja − induktivnog analognog zaključivanja − različitih načina matematičkog izražavanja i komuniciranja − logičkog i kritičkog mišljenja Razvijanje pozitivnih vrije dnosti i stavova: − uvažavanja argumentacije u branjenju ličnih stavova i poštivanje stavova drugih − kolektivnog (timskog) rada. 1 dg. njihov položaj na brojevnoj crti 0−1000.(4 časa sedmično. masu i zapreminu − izraditi modele 1 mm. razumjeti i pravilno koristiti matematički jezik simbole u skupu brojeva do 1000 − prepoznati brojeve prve hiljadice. 140 časova godišnje) Matematika CILJEVI I REZULTATI ODGOJNO-OBRAZOVNOG RADA PODRUČJA CILJEVI Stican je znanja: − poznavanje i upotreba matematičkih simbola − formiranje pojmova hiljadice i brojeva hiljadice − formiranje pojmova brojevne crte 0−1000 i njihovo predstavljanje na brojevnoj liniji − formiranje pojmova. kritičkog vrednovanja vlastitih rezultata i njihovo poreñenje s rezultatima drugih . a⋅ b = b⋅ a. 100 i 10 u prvoj desethiljadici Razvijanje vještina i sposobnosti: − razvrstavanja − usporeñivanja − nizanja − slijeñenja niza uputa − prostornog organiziranja i orijentiranja − vizualizacije i vizualnog grupiranja − procjenjivanja. razlikovati brojeve iz različitih stotica − sa sigurnošću obavljati računanja u prvoj hiljadi − provjeravati jednu matematičku operaciju pomoću suprotne u skupu brojeva do 1000 − rješavati brojevne izraze − modelirati brojevne izraze prema datim (tekstualnim) uvjetima − prepoznati i rješavati zadatke date riječima (i problemske zadatke) − uočiti važnost procjene i provjere rezultata pomoću jedinica za duljinu. 1 cg i 1 mg − pravilno i na proizvodima čitati i mjere odgovarajućih veličina − izvoditi jednostavnija praktična mjerenja Dije te treba moći: − sigurno razvrstavati brojeve i po različitim kriterijima − s lakoćom uporediti ma koja dva broja prve hiljadice − izvoditi jednostavnije zaključke induktivnim mišljenjem i analogijom (a+ b = b+a. njihovu strukturu. 1 mg − o praktičnoj vrijednosti jediničnih veličina − o višekratnicima brojeva 1000. uočavanje zakonitosti i usvajanje postupaka četiri osnovne računske operacije − uočavanje strukture i zakonitosti predstavljanja trocifrenih i četverocifrenih brojeva − eksperimentalno modeliranje prave i poluprave i crtanje modela prave i poluprave − o krugu i kružnici kao ravnim površima valjka i kupe − crtanje i označavanje elemenata kružnice i kruga − o manjim jediničnim mjerama: 1 mm.crtati kružnicu zadanog središta i poluprečnika . 1 ml. pokazati više samopouzdanja i vlastite odgovornosti i inicijative − poboljšati vlastitu „listu“ motiva. 1 ml.pokazati više samopouzdanja i odgovornosti Z N A NJ A SPOSOBNOSTI I VJEŠTINE VRIJEDNOSTI I STAVOVI 192 . moći primijeniti matematička znanja u svakodnevnom životu i radu Dije te će: − prepoznati značaj i važnost primjene matematike u svakodnevnom životu i radu − imati pozitivan stav prema novim saznanjima − pokazivati više zanimanja za timski rad i socijalizaciju − naučiti saslušati argumentaciju i kritički preispitati lične stavove i stavove drugih − prepoznavati vrijednosti unutrašnjeg života i unutrašnje nagrade. − pozitivnih osobina ličnosti − radovanje ličnom uspjehu i uspjehu drugih − istina je na prvom mjestu − samopouzdanja. samoakutalizacija OČEKIVANI REZULTATI Dije te treba znati: − prepoznati.

Brojevi prve hiljade Modeliranje brojeva prve hiljadice izvan prve stotice (prebrojavanje skupova realnih objekata /zrnjevlja. Množenje i dije ljenje do hiljadu Osobine produkta (komutativnost i asocijativnost) Množenje brojem zbira i razlike (zakon distributivnosti) Nealgoritamsko množenje u prvoj hiljadici (množenje višekratnika broja 10. broja 100 i ma kojeg broja) 193 . papirića/ modeliranjem stotica i desetica) Zapisivanje brojeva hiljadice Čitanje brojeva hiljadice Struktura brojeva hiljadice: S×100 + D×10+ J×1 Stotice hiljadice Brojevna crta 0-1000 Modeliranje brojevne crte 0-1000 iz (10) brojevnih crta stotica Položaji brojeva na brojevnoj crti 0-1000 Redni brojevi prve hiljadice (zapisivanje rimskim ciframa) Uporeñivanje brojeva prve hiljadice Abakus (kineski. Brojevi prve hiljade Prava u ravni Sabiranje i oduzimanje do hiljadu Krug i kružnica Množenje i dijeljenje do hiljadu Brojevi do 10 000 Mjerenje veličina 1. duži (sistematizacija) Prava/pravac i poluprava /polupravac (misaono modeliranje) Tačka i prave Prava koja prolazi dvjema tačkama Prava koja prolazi jednom tačkom 3. 4. 2. šibica. 7. 5. ravne linije. Krug i kružnica Uočavanje kruga i kružnice na valjku i kupi Precrtavanje kružnice sa kupe i valjka Modeliranje krugova od papira Odreñivanje elemenata kružnice na modelima origami-tehnikama. ispitivanje položaja središta i crtanje kružnice šestarom Elementi kruga i kružnice 5. 6.TEM ATSKE CJELINE 1. Sabiranje i oduzimanje na abakusu kao primjer nealgoritamskog sabiranja (sabiranja i oduzimanja) Proširivanje naučenih svojstava sabiranja i oduzimanja na brojeve hiljadice Algoritamsko (pismeno) sabiranje i algoritamsko (pismeno) oduzimanje u hiljadici Zadaci zadani riječima i složeniji brojevni izrazi u prvoj hiljadici (u rješavanju koriste se jednačine i nejednačine odgovarajućih oblika) 4. Prava u ravni Crte/linije. Sabiranje i oduzimanje do hiljadu Pravila o nepromjenljivosti zbira i nepromjenljivosti razlike Promjene na abakusu koje ne mijenjaju vrijednosti Nealgoritamsko (usmeno) sabiranje i oduzimanje. 3. Suan Pan) Pisanje i čitanje brojeva na abakusu 2.

Upotreba abakusa. brojevi prve hiljadice predstavljaju se i na kineskom (Suan Pan) abakusu. Abakus−računanje je izuzetno lijep i očigledan primjer sabiranja i oduzimanja meñu brojevima prve hiljade. 2. 1 cg. prostornu organizaciju i orijentaciju. 1 mg 1 g. 1 cl. Jedinične mjere za zapremine tekućine: 1 l. hekto. Djeci su od naročitog značaja zadaci da prepoznaju i imenuju sve geometrijske oblike na pravoj i na njoj dviju naznačenih tačaka (prava. Prvo. Sabiranje i oduzimanje u prvoj hiljadi Ovdje je predviñeno postepeno uvoñenje pojmova usmeno. 1 km (-. odnosno pismeno računanje. 1 hm. Drugo. O kineskom abakusu možemo naći mnogo podataka na internetu. Treba biti oprezan u upotrebi pojma beskonačno (dobra je zamjena: preko svakog broja). 1 cm. 1 ml 1 l. školskih abakusa). dvije tačke. vještinama. sposobnostima. Jedinične mjere za masu: 1 g. 1 kg Mjerenje zapremine tekućine. 1 dal.). 1 mm (-. pojavljuju se dva nova momenta. časopisima.dijeljenje u prvoj hiljadici Zadaci zadani riječima i složeniji brojevni izrazi u prvoj hiljadici (u rješavanju koriste se jednačine i nejednačine odgovarajućih oblika) 6. prepoznavanje ideje zamjene itd. pokazuju višestruke efekte korištenja abakusa na znanjima. 1 dam. pa i motivaciono-emocionalne efekte.METODIČKE NAPOMENE 1. kasnije. deka. umjesto formulacije brojevi do 1000 uvodi se formulacija kao u nazivu. Mjerenje veličina Mjerenje dužine. Jedinične mjere za dužinu: 1 m. 1 dag. 1 hl. Dakle.). 1 hg. do pojma prave (i poluprave) dijete dolazi misaonim produživanjem duži preko njenih granica. sa naznačenim višekratnicima broja 100 (10) Sabiranje i oduzimanje višekratnika broja 10 u desethiljadici 7. mili) 1 m. centi. ali i u printanim informacijama (knjigama. Brojevi do 10 000 Hiljadice i stotice desethiljadice Struktura brojeva hiljadice (višecifreni brojevi) Brojevna linija 0-10000. itd. 194 . bitno će doprinijeti boljem razumijevanju dekadskog brojevnog sistema i posebno računskih operacija. 3.Algoritamsko množenje u prvoj hiljadici Dijeljenje u prvoj hiljadici Abakus . Prava u ravni Geometrijske sadržaje početne nastave matematike treba prezentirati djeci imajući u potpunosti na umu da smo ovdje u neformalnoj (intuitivnoj) geometriji (tijelo − površ− linija − tačaka). kilo) Mjerenje mase. 1 dl. 1 dg. deci. Modeli kineskog abakusa mogu se izuzetno lako izraditi jednostavnom prepravkom običnih računaljki (tzv. a ne u formalnoj geometriji (tačka − linija − površ − tijelo). naročito vizuelno. četiri poluprave). 1 dm. Iskustva koja imamo u svijetu i kod nas. 1 kl Zadaci o mjerama i mjerenjima Problemski zadaci DIDAKTIČKO . Brojevi prve hiljade U odnosu na dosadašnje programske sadržaje koji se situiraju pod tematskom cjelinom brojevi prve hiljade. Rad na abakusu snažno podstiče razvoj različitih učenikovih sposobnosti (pamćenje. duž.

Zašto je L umjesto l?). razumijevanje i primjenu zakona distributivnosti množenja prema sabiranju i na pravilo „svaki sa svakim“. Kružnica ne sadrži (svoj) centar ali ga ima. Težište će se dati na uočavanje. time što će se govoriti o množenju i dijeljenju u okviru prve hiljade. Model miligrama od copy−papira djeca mogu sama isjeći. Naime. U suštini ova tematska cjelina ima za cilj da se prošire i prodube znanja o mjerenju i mjerama ranije upoznatih veličina. zatim 1 dg na 10 cg. daje niz jasnih metodičkih uputa i učitelju i autoru udžbenika. 5. u prvoj hiljadi proširuju se i produbljuju sadržaji iz prve stotine. kilogram. za njih nerazgovjetne oznake 0. Ovdje predviñamo izvjesno proširivanje dosadašnjeg zahtjeva „množenje i dijeljenje jednocifrenim brojem“. lako je objasniti. Dijeljenjem ovog modela na 10 jednakih dijelova u dječijim je rukama model mase od 1 dg. (a oznaka miligrama su pune fioke za lijekove u djetetovom domu). petina jednog standardnog (80 gramskog) copy-papira. U programu smo. Presavijanjem modela kruga uočavaju središte i intuicijom naslućuju uzajamni položaj tačaka kružnice i središta kružnice. odstupili od uobičajenog. iz fizike izvučenog sistema (metar. 195 . Ovo treba uraditi uz korištenje brojevnih linija. Koristeći se različitim pomagalima dijete može postići takva znanja i sposobnosti da procjenjuje masu jedne kapi vode ili masu suze. centigram i miligram.4. Nadamo se da će djeca koja proñu ovu školu mjera moći utjecati da na bocama Koka-kole nañu i oznake 33 cl umjesto. podcrtavamo da smo u intuitivnoj geometriji. Množenje i dije ljenje u okviru prve hiljade Gledano s aspekta pojmova množenja i dijeljenja. ima masu približno 1 g. kada su u pitanju mjere za masu. iz više razloga smatramo da je uputno (ali. Dimenzije su mu približno: 4 mm x 3 mm. i konačno 1 cg na 10 mg. bez limitiranja veličine množitelja („jednocifrenim brojem“). 7. predloženim metodičkim rješenjima. a nakon toga.33 L (Šta je ovdje zarez. Redoslijed: djeca na predmetima prvo uočavaju krug. Naime. Precrtavaju kružnicu i isijecaju model kruga. Puno značenje mase od jednog grama dijete stvara nakon spoznaje da je masa jednog mililitra vode jedan gram. Elemente kružnice. Mjerenje veličina Usvajanjem brojeva prve hiljadice stvorene su osnove za zaokruživanje svih standardnih (za osnovno obrazovanje) jediničnih veličina i njihovih odnosa. Meñutim. Brojevi do 10 000 Proširivanje skupa brojeva hiljadica na skup brojeva desethiljadice treba realizirati postupno: upoznavanjem svih višekratnika broja hiljade. Krug i kružnica Već i sama struktura teksta koji je naveden. pa onda kružnicu. pa višekratnika broja 100 i konačno broja 10 u prvoj hiljadici. nakon ovakvog pristupa. i moguće) u četvrtom razredu operirati pojmovima: decigram. Slično se može dijeliti sadržaj vrećica šećera od 1 g na 10 dg. radeći na sličan način i modeli mase 1 cg i 1 mg. 6. sekunda).

identifikuje teškoće u njihovom radu Stara se da nastava poprimi forme interaktivne komunikacije Primjenjuje metode i strategije poučavanja adekvatne stepenu postignuća sposobnosti djeteta Redovito ocjenjuje rad djece i vodi uredne zabilješke o tome Bira zadatke i postavlja zahtjeve koji su optimalno usaglašeni s mogućnostima djeteta Ostvaruje produktivnu stvaralačku atmosferu i pozitivno ozračje u razredu Uključuje djecu u aktivan i saradnički rad Ostvaruje saradnju s porodicom djeteta prilikom identifikacije teškoća u učenju matematike kao i u otklanjanju identifikovanih teškoća Prilagoñava nastavu svakom djetetu pojedinačno Primjenjuje različite oblike nastavnog rada u skladu s interesovanjima. čita.. o strukturi trocifrenog broja i predstavljanju brojeva iz prve hiljade na različite načine Primjenjuju svojstva sabiranja i oduzimanja na brojeve hiljadice Pouzdano i brzo. Prava u ravni Prava. poluprave i duži Uočavaju da je duž dio prave i poluprave.) Položaji (redoslijed) brojeva na brojevnoj liniji 01000 Redni brojevi prve hiljade (zapisivanje rimskim ciframa) Uporeñivanje brojeva prve hiljadice Abakus (kineski SUAN PAN) 2. . prave i poluprave Jasan im je pojam prave. posebno grupnom Uredno. V.SADRŽAJI 1. iskustvima i sposobnostima djece Omogućava djeci da prije nego što 196 . X. prepoznavanje i korištenje obrasca P rostorne organizacije i orijentacije Slijeñenja niza uputa (algoritma) Meñusobnog povezivanja i uporabe prethodno stečenih znanja o zakonitostima i pravilima sabiranja i oduzimanja (zakon asocijacije. bilježi informacije koje mu sugerira nastavnik Ulaže napore da ostvari minimalne programske zahtjeve nastave matematike za IV razred: zapisuje. D. prečnik i poluprečnik Sastavljaju brojevne izraze po zadanim uvjetima Rješavaju jednostavne problemske zadatke Uočavaju da je prva hiljada 1-1000. klasificiranja. označavaju elemente kružnice i kruga Odreñuju elemente kruga i kružnice koristeći se origami tehnikom Ističu na kružnici središte. u paru i timu P rocjenjuju i vrednuju vlastite stavove i stavove drugih P okazuju interes za istraživački rad P oštuju pravila edukativne igre Zanimaju se za složenije matematičke igre P okazuju svijest o značaju igre u učenju P okazuju upornost. da je prava skup tačaka Uočavaju da se jednom tačkom može povući beskonačno mnogo pravih Usvajaju pravila i zakonitosti sabiranja i oduzimanja u prvoj hiljadi. L . kreira i modelira planove rada (mjesečne. komutacije i t d u bilo kojem brojnom nizu je isti) Usmenog i VRIJEDNOSTI. okomite i paralelne 3. pismeno i usmeno. sabiraju dva ili više brojeva prve hiljadice Sastavljaju i rješavaju jednostavnije zadatke zadane riječima. čitaju i odreñuju položaj (redoslijed) broja na brojovnoj liniji i 0-1000 Koriste redne brojeve do 1000 Prepoznaju. orijentiranja i vizualnog grupiranja P rocjenjivanja Induktivnog mišljenja Induktivnog analognog zaključivanja Različitih načina matematičkog izražavanja i komuniciranja Korištenja matematičkog jezika i simbola P rimjenjivanja matematičkih znanja u svakodnevnom životu Samostalnog i timskog formuliranje zaključaka Razmjene informacija. poluprava i duž Tačke i prave. usporeñivanja Nizanja. preciznost. slijeñenja niza uputa P rostornog organiziranja. duž kao dio prave Prava koja prolazi jednom tačkom Prava koja prolazi dvjema tačkama Uzajamni položaj pravih: ukrštene. sa i bez abakusa Pismeno sabiranje i oduzimanje u prvoj hiljadi Zadaci zadani riječima i složeniji brojevni izrazi u prvoj hiljadi 4. ishoda. čitaju i usporeñuju brojeve do 1000 Poznaju i upotrebljavaju matematičke simbole Razumiju strukturu brojeva prve hiljade Znaju prvi i zadnji broj stotina i hiljada Zapisuju. PONAŠANJE P okazuju interes za učenje o brojevima i kvantitativnim odnosima P okazuju interes za rješavanje problema i zadataka samostalno. STAVOVI.. usporeñuje na brojevnoj crti predstavlja brojeve hiljadice P ouzdano obavlja četiri osnovne računske AKTIVNOSTI NASTAVNIKA Operacionalizira nastavni program. M) Zapisuju brojeve na abakusu Prepoznaju (modele) pravih u okruženju Da prava nema granica Crtaju i označavaju duži. niže. uz primjenu jednačina i nejednačina odgovarajućih oblika Koriste abakus pri sabiranju i oduzimanju Uočavaju oblike kruga i kružnice u okruženju Crtaju kružnicu Crtaju. a deseta 9001-10 000 SPOSOBNOSTI Razvrstavanja. Krug i kružnica Uočavanje kruga i kružnice na valjku i kupi Crtanje kružnice uz pomoć kupe i valjka Odreñivanje elemenata ZNANJE Prepoznaju. sedmične i dnevne) Priprema nastavnu tehniku i tehnologiju Uz pomoć djece izrañuje didaktički materijal Vodi evidenciju svojih zapažanja o napredovanju djece. 101− 200. zapisuju. uradaka i iskustava sa drugovima/drugari cama i nastavnikom/nasta vnicom Kritičko vrednovanje vlastitih rezultata Korištenje abakusa Apstrahiranja i konkretiziranja vizualnog pamćenja i uopćavanja. u svojoj svesci. čitanju i pišu rimske cifre do M (pomoću I. C . Brojevi prve hiljade: Zapisivanje i čitanje brojeva prve hiljade Stotice prve hiljade (1−100. dosljednost i ostale pozitivne crte ličnosti P okazuju inicijativu i želju za usvajanjem novih znanja i proširivanjem postojećih AKTIVNOSTI DJETETA Aktivno učestvuje u svim oblicima nastavnog rada P ažljivo sluša i prati izlaganje nastavnika i neposredno sarañuje u kreiranju različitih edukativnih situacija u razredu P omaže nastavniku kod izrade nastavnih sredstava i dizajniranja edukacijskih situacija Učestvuje u sastavljanju i rješavanju matematičkih zadataka iz svakodnevnog života Koristi udžbenik i ostalu udžbeničku literaturu Dosljedno izvršava zahtjeve nastavnika (dovoljno vremena posvećuje vježbanju i rješavanju zadataka) Redovito uči kod kuće i izrañuje domaće zadatke Daje puni doprinos kolektivnom radu. Sabiranje i oduzimanje u prvoj hiljadi Pravila o nepromjenljivosti zbira i nepromjenljivosti razlike Promjene na abakusu koje ne mijenjaju vrijednosti Usmeno sabiranje i oduzimanje.

(-. 1 dl. otvorenošću prema novim saznanjima i pozitivnom stavu prema cjeloživotnom učenju daje dobar primjer djeci Permanentno se usavršava u svim segmentima nastavnopedagoškog rada 197 . 1 cm. 1 dam. (-. 1 cl. čitaju i zapisuju svaki broj do 10 000 Povezuju i primjenjuju zakonitosti i pravila množenja i dijeljenja u računanju Znaju sadržioce broja 100 u skupu brojeva do 10 000 povezati s brojevima do 100. prepoznaje i imenuje mjere na različitim predmetima iz okruženja Koristi naučena znanja iz rednih brojeva (prepoznaje i tumači zapise rimskim ciframa) Koristi tablice. 1 dag. 1 hm. decigram. mililitar. 1 ml. decilitar. 1 km. milimetar. asocijativnost i distributivnost). 1 kg) Mjere veličine s preciznošću od 1 mm. Strpljivo i pažljiva obavlja složenije zadatke množenja i dijeljenja Redovito koristi abakus. simbole i grafove sigurno i svrsishodno. preciznost u izražavanju.. a sadržioce broja 10 s brojevima do hiljade Pismeno množe i dijele u prvoj hiljadi Rješavaju matematičke zadatke koristeći se jednačinama i nejednačinama odgovarajućih oblika Koriste se abakusom pri množenju i dijeljenju Prepoznaju i imenuju (čitaju) brojeve do 10 000 Uočavaju strukturu višecifrenih brojeva Prepoznaju. hekto.dijeljenje u prvoj hiljadici Zadaci zadani riječima i složeniji brojevni izrazi u prvoj hiljadi 6.kružnice na modelima origami tehnikom Crtanje kružnice šestarom Elementi kruga i kružnice i njihovo označavanje 5. 1 kl. Usmeno i pismeno množenje u prvoj hiljadi Dijeljenje u prvoj hiljadi Abakus . uz korištenje olakšica Analizira i sintetizira različite zapise brojeva prve hiljadice. zna mjeriti veličinama i koristi jedinične mjere P recizno mjeri. miligram. 5 ml operacije u hiljadici i redovito procjenjuje i provjerava rezultate P osvećuje punu pažnju preciznosti "vodoravnog" i "uspravnog" računanja Računa sigurno. 1 hg. centi. Mje re nje ve ličina Mjerenje dužine Jedinične mjere za dužinu: 1 m. 1 hl. 1 kg Mjerenje zapremine tekućine Jedinične mjere za zapreminu tekućine: 1 l. Uočavanja i razlikovanja krug i kružnicu kao i njihovih osnovnih elemenata Vizualnog grupiranja. zna ih interpretirati Učestvuje u edukativnim igrama uz puno razumijevanje njihove svrsishodnosti budu pitani i sami pitaju Podstiče istraživački duh kod djece i samostalnost u radu Ostvaruje meñupredmetnu korelaciju matematike i drugih predmeta Razvija kritički pristup djeteta u rješavanju zadataka i problema Poučavanjem i matematičkim sadržajima razvija kod djece komunikacijske vještine i sposobnosti (korištenje matematičkog jezika i vokabulara. 1 mg. 1 dg. deci. 1 cg. Brojevi do 10 000 Struktura brojeva do 10 000 Brojevna linija 0 -10000. 1 l. Zadaci s mjerenjima i jedinicama mjerenja Problemski zadaci Prepoznaju. uočavaju odnose meñu njima i kroz primjenu u svakodnevnom životu shvataju praktičnu vrijednost mjera i jedinica mjerenja pismenog sabiranja u skupu brojeva do 1000 Upotrebe abakusa pri sabiranju i oduzimanju P rimijene stečena znanja sabiranja i oduzimanja u svakodnevnom životu Crtanja kružnice i kruga pomoću modela i pomoću šestara.. 1 mm. kilo) Mjerenje mase Jedinične mjere za masu: 1 g. sa naznačenim sadržiocima broja 100 (10) Sabiranje i oduzimanje sadržilaca broja 10 u skupu brojeva do 10 000 7. itd.) Pomaže djeci da matematički izražavaju svoje ideje i zapažanja Povezuje matematičke sadržaje s realnim životnim situacijama Tematski povezuje sadržaje unutar nastavnog programa Pomaže djeci da kritički sagledaju ono što su naučili Podstiče ih na saradnju i razmjenu informacija Kreira saradničku i pozitivnu atmosferu u razredu Prema svakom djetetu se odnosi s pažnjom poštovanjem i uvažavanjem Svojim ponašanjem. odnosno 5 g. deka. čitaju i zapisuju cifre na brojevnoj liniji do 10 000 Sabiraju i oduzimaju sadržioca broja 10 u skupu brojeva do 10 000 Intuicijom i analogijom povezuju decimetar. 1 g. 1 dal. računa na njemu i povezuje kretanje perlica i zapisivanje algoritamskog i nealgoritamskog računanja Uredno koristi geometrijski pribor i precizno crta P repoznaje veličine. Množe nje i dije lje nje u okviru prve hiljade Osobine produkta (komutativnost. prostorne orijentacije i organizacije Slijeñenje uputa za niz koraka Analiziranja i sintetiziranja Korištenja origami tehnike Korištenja algoritama Zaključivanja analogijom Stvaranja i korištenja modela računanja Vrše dijeljenje koristeći se abakusom Koriste množenje i dijeljenje pri rješavanju svakodnevnih životnih izazova Vrše jednostavnija sabiranja i oduzimanja u skupu desethiljadice P rimjenjuju znanja o brojevima prve desethiljadice u svakodnevnom životu Na predmetima prepoznaju oznake jediničnih veličina i razumjeti ih P rocjenjuju veličine od 1 m (1 l. mili) 1 m. 1 dm. Spoznaju da jedan mililitar vode ima masu od jednog grama Sigurno preračunavaju jedinice mjerenja istovrsnih veličina Tačno izražavaju rezultate mjerenja Rješavaju problemske zadatke sa mjernim jedinicama Usvajaju znanja o manjim jedinicama mjerenja.

3 i 4-dijelnu-dobnu mjeru ritamskim govorom. korigirati sebe i druge. četvrtinka. saopćavanja razlika u notnom zapisu (melodija. naslova i autora Aktivne muzičke interakcije sa okruženjem kroz sve muzičke sadržaje Improvizacija i prezentacija ideja (individualno i u grupi) Sistematiziranja muzičkih znanja uz korištenje muzičkih termina Korištenja znanja u osmišljavanju ideja za kreativno izražavanje predviñanja rezultata u improvizaciji Izražavanje doživljaja djela likovno. četvrtinku. tempa i dinamike Orkestarski instrumenti po grupama: gudački. 70 časova godišnje) CILJEVI I REZULTATI ODGOJNO-OBRAZOVNOG RADA Područja učenja • • • ZNANJE • • Ciljevi Oček ivani rezultati / ishodi učenja Djeca bi tre bala zn ati i razumjeti: • O potrebi stalnog vježbanja pjevanja i sviranja svakog pojedinaca i znanja muzičkih termina u interpretaciji muzičkog djela u horu i orkestru • Osnovne muzičke pojmove: trajanja. polovinku. predstavljanje razredu (publici) sve slobodnije Izlagati svoje mišljenje i ideje i praviti poreñenja ostvarenog Ispravljati svoje i ukazivati na greške drugih u muziciranju • • • Razvijanje pozitivnih vrijednosti i stavova: • • • • • • Prema sebi kao pjevaču i sviraču. zalaganje i odgovornost za kvalitet skupnog muziciranja Iskazivati svoje mišljenje. ritam. literarno i pokretom • • • Postavljati pitanja kad se nañu pred novim muzičkim zadatkom. Uključivati se u muzičke sekcije Upisati se u muzičku školu 198 . Improvizacije na Orffovim instrumentima postaju originalnije . te poštovati i cijeniti mišljenja i stavove drugih Shvatati i razlikovati. ritam. melodija. polovinka i cijela nota) • Uočavati i obrazlagati primjenu raznih instrumenata u izradi aranžmana i kreativno ih koristiti u improvizaciji • Da svaki instrument ima značaj u orkestru i da su odnosi meñu njima u sviranju i igri različiti • O značaju i potrebi muzike u životu • • • • Pjevanje jednoglasno. tate) Sviranje kao pratnja pjevanju. aktivno učešće u izradi aranžmana za Orffove muzičke instrumente Zvučno i vizualno prepoznavanje melodijskih Orffovih instrumenata (sviranje na metalofonu) Muzičke igre. cijelu notu i odgovarajuće pauze Svjesno izvodi jednostavne brojalice prema notnom zapisu u 2. Podjela jedinice mjere na dva dijela (ta. PONAŠANJE Uočavanja. Koristiti prethodna muzička iskustva i muzičke termine.Muzička/glazbena kultura (2 časa sedmično. u kanonu (od solističkog do skupog Poznavanje oznaka i termina za gradacije u tempu i dinamici slušanjem i u notnom zapisu Uvoñenje muzičkih termina: prima volta. Koristiti odreñene kriterije za izvoñenje i/ili procjenu slušanog djela. te aplauzom nagraditi najkvalitetnije izvoñenje Uviñati i objašnjavati ulogu muzike u životu Sa vidnim zadovoljstvom sve samostalnije se uključivati u projekte Iskazivati sve veću želju i potrebu za posjećivanjem koncerata. repeticija. trombon). sekonda volta. dvoglasno. STAVOVI. dinamika • Trajanje nota i odgovarajućih pauza (osminka. a u odnosu na druge Sve snažnije izražavanje dječije emocionalne i estetske osjetljivosti na kvalitet muzike O značaju muzike u životu i potrebi učenja muziciranja kao cjeloživotnom procesu Izražavanje intenzivne želje za bavljenjem muzikom Interesi i ljubav prema sadržajima muzičke baštine BiH postaju intenzivni Razvijanje trajnih interesa i ljubavi prema muzici kako bi ona postala trajna potreba djece • • • • • • • • Samopouzdanje u pjevanju. duhački drveni i limeni (truba. tempo. mjera. pokret i ples kao elementi u izražavanju ritma. mjera) Kvalitetne interpretacije muzičkog djela (od solističkog do skupnog) Memoriranja djela. udaraljke Razvijanje muzičke sposobnosti i vještine SPOSOBNOSTI I VJEŠTINE • • • • • • • • • VRIJEDNOSTI. ligatura U notnom zapisu prepoznaje osminku.

koje su dječija igra. U skladu s dječijim uzrastom i navedenim zahtjevima i potrebama povećan je broj pjesama za pjevanje i sviranje. 5. sintisajzer. tradicionalne narodne običaje i drugo. Kreativnost u ovoj oblasti izražavat će se kroz dječiju primjenu novih muzičkih znanja u izradi pratnje i aranžmana. nesvjesno i usputno (muzički termini). vrste glasova u horu. upoznavanju notnih znakova i prihvatanju muzičkih termina kroz svjesno reprodukciju trajanja prikazanim u notnom zapisu. ohrabrujući i poštujući dječije prijedloge jer je brojalica dio svakodnevne dječije igre na igralištu i školskom dvorištu. a istovremeno i dječije tradicionalno stvaralaštvo. Nastavnik u četvrtom razredu treba posvetiti posebnu pažnju organiziranju maštovitih načina njene interpretacije sa i bez sviranja na instrumentima. gitara). 4. te pjesmu tačno interpretirati.PROGRAMSKI SADRŽAJI 1. poskakivanje s plesnim elementima. pa su u razvoju muzikalnosti djeteta ove dobi od izuzetnog značaja. forme muzičkog djela. pored ostalog. te razvoju muzičkih sposobnosti tokom godine. U takvim slučajevima. koje se bazira na osvještavanje ranijih doživljaja muzičkih zakonitosti. složeniji ritam i metriku. tapkanje. djeca je uče pjevajući uz nastavnika. 2. pljeskanje. PJEVANJE I SVIRANJE MUZIČKE/GLAZBENE IGRE BROJALICE SLUŠANJE MUZIKE DJEČIJE STVARALAŠTVO DIDAKTIČKO-METODIČKE NAPOMENE U četvrtom razredu polazeći od nivoa postignuća svakog pojedinog djeteta. U toku školske godine učenici trebaju naučiti najmanje 8 muzičkih igara koje uključuju pokret. uz pratnju melodijskog instrumenta (klavir. pomažu i tjelesnom odgoju i upoznavanju narodne muzičke tradicije. okreti. Pjevanjem i sviranjem treba obraditi najmanje 20 pjesama u toku školske godine. Igre i narodna kola. I dalje u središtu nastavnog djelovanja ostaje rad na otklanjanju problema koje dijete ima. Praćenjem i analizom notnog zapisa u udžbeniku. Imenovanje nota po trajanju i podjela jedinice mjere na dva dijela. pa to predstavlja stvarni početak muzičkog opismenjivanja. Treba i nadalje raditi na razvoju osjećaja za ritam i metrike kroz brojalice i muzičke/glazbene igre. četvrtinka. a posebno na kultiviranju glasa i porastu kvalitetu pjevanja. Zato u četvrtom razredu treba upoznati najmanje 20 kompozicija. koja će omogućiti izvoñenje lakših brojalica na osnovu notnog zapisa. sa težištem i nadalje na umjetničko-doživljajnoj komponenti. razvoju opsega dječijeg glasa. podržava život u prirodi i razne radove. Predložene pjesme odgovaraju opsegu dječijeg glasa. kao i slušanje muzike. jer se sastoje iz osnovnih pokreta: hodanje. tempa i dinamike. Slušanje pruža obilje mogućnosti za upoznavanje muzičke umjetnosti i muzičke literature iz svijeta. treba naročito raditi na korigiranju problema u razvoju muzičkih sposobnosti i muzičkom opismenjavanju koje je u ranijim razredima bilo spontano. mogu imati utvrñene figure i kretnje. te raznih kretnji ruku. 3. imaju u ovom razredu veoma različit sadržaj (racionalne i iracionalne brojalice). polovinka i cijela nota i odgovarajuće pauze). 3 i 4-dijelne). djeca će učvrstiti znanja iz notnih vrijednosti (osminka. dinamike. Razlike meñu djecom bit će u skladu s razlikama u samom startu i dinamici napredovanja u usvajanju znanja i vještina. sada i uz svjesnu primjenu novih znanja. muzičkih instrumenata orkestra. te sviranju na Orffovim ritmičkim i melodijskim instrumentima. a po sadržaju i karakteru su interesantne su i bliske djeci u četvrtom razredu. sa ciljem da pozitivni interesi i stavovi prema muzičkim 199 . i ritamskog govora (ta i ta-te) je novina. mjere (2. Nakon doživljaja pjesme u izvoñenju nastavnika ili sa CD-a. u cjelini odnosno po strofama. izvoñača i sastava. Brojalice. U četvrtom razredu treba naučiti najmanje 8 brojalica što je nešto manje nego u prethodnoj godini. koreografije okretnih igara i narodnih kola iz različitih krajeva svih naroda i narodnosti. One imaju različit sadržaj koji. a smanjen broj muzičkih igara i brojalica. tačnosti intonacije i opsegu muzičke memorije. Raditi na sve samostalnijem tačnom zapažanju i odreñivanju tempa.

te grupnu i kolektivnu. Šamac) Jag oda baštovank a (E. Anceva) Igra k ol o veselo. kanon (M. ritam. Korunov ić) koreografiju Avanture mal og a J uju Pamti i imenuje (Petar Bergamo) pojedine pjesme. pruža pomoć. Muzički sadržaji u sebi imaju sve elemente koji prirodno pomažu i podržavaju savlañivanje i ostalih sadržaja ovog razreda. Grgošević) 200 . priredbe. zap isao C. RAZRADA SADRŽAJA Sad ržaji 1. Lubovo. predmeta u okolini.vrednotama budu sve jasnije izraženi. komunikaciju putem dijaloga: u paru. Podsticati djecu da izmišljaju priče. slikaju seriju slika i muzičko-scenske igre koje će povezati razne umjetničke oblasti i dinamizirati rad u razredu. PJEVANJE I SVIRANJE Zn an je i razum ijevanje Sposobnosti Razvija osjet za mjeru i promjenu mjere: 2. 3 i 4. kao i pokretom. i prihvata pomoć. stihovi Brato Pav lov ić) odnosno kolo Pokraj grada Sarajeva (narodna pjesma) Prepoznaje pojedine Hej. M ilić) Us pavank a za jednu l utk u (Refik Hod žić. ne da majka sina (uspavanka. izleti. duhački: drveni (flauta. ta . sasvim prirodna. s naglaskom na originalnost i raznovrsnost dječijih rješenja. sigurniju i slobodniju individualnu improvizaciju. instrumentima koje su napravila djeca. tezu i arzu Razvija osjet za ritam: podjela jedinice mjere na dva (ta. stihov i Kemal Coco ) pravila muzičke igre Mačak i miš (Asim Ho ro zić. zapisao C. igre Medo k očijaš (Franjo i kola Pov ia) Nestašni dječaci (Josif Primjenjuje ranije Marin ković) znanje na novu igru Štamparsk a greška (A sim Ispravno primjenjuje Horozić. pa je i korelacija sa svim drugim predmetima. grupnom i individualnom muziciranju Prati i procjenjuje njihova individualna postignuća. trombon) i udaraljke. Pandu r) Dva i dva s u četiri Vrani se konji igraju (svatovska.te) Osjet za tempo i dinamiku je sve razvijeniji Uporeñuje se s drugima i korigira vlastito pjevanje i sviranje Samostalno istražuje i uključuje se u sviranje pratnje pjesmi Kad zatreba traži. djelujući snažno i na sva druga nastavnih područja. malo ububano (uspavan ka. Pravilno izvodi igru. zap isao C. stihovi Ismet Bekrić) Notni stan (Marija Matanović) Bratec Marti n. Tišina. k anon (francus ka pjesma) Sova. Rihtman . Cazin) Baba ni na. potoče tradicionalne nošnje (M. ponašanje Pokazuje veliko zalaganje i trud da svoje muziciranje usaglasi s grupom i kolektivom Često pjeva i svira jer uviña da treba vježbati ako se želi postići kvalitet Vrši samoprocjenu i procjenu u odnosu na druge Ima pozitivnu sliku i razvija svijest o značaju svakog pojedinca u horu Shvata potrebu uklapanja svog glasa u hor/zbor da se doprinese boljem zvučanju Razumije i svjesno obavlja muzičke zadatke i obaveze (kao pojedinac ili dio grupe) Komentarima i praktičnim djelovanjem pokazuje pozitivne stavove i vrednote prema muzici Aktivnosti dje ce Redovno učešće u pjevanju i sviranju: nastava. samoinicijativno. sa zadovoljstvom i interesom. Navedene oblike dječijeg stvaralaštva raditi uz korištenje instrumenata vlastitog tijela. Rihtman . Podsticati i pratiti nivo učešća u muziciranju: po zadatku. te izmišljaju melodije na date stihove. kuća Komunikacija i interakcija u muziciranju (improvizaciji) Ponašanje u skladu sa zahtjevima muzičke igre Stalna briga i čuvanje školskih muzičkih instrumenata Samostalna izrada vlastitih improviziranih instrumenata Upotreba instrumenata u skladu sa zadacima pjesme i/ili dogovorenim aranžmanom Kroz svoje ponašanje i učestalo muziciranje pokazuje da muziku doživljava i cijeni Ak tivnosti nastavnik a Planira i osmišljava muzičke igre kao podsticaj za učenje Inicira i organizira pjevanje i sviranje u interakciji (učenje u školi. u porodici) Stalno komunicira s djecom i upućuje ih na izvore znanja Motivira rad i nenametljivo rukovodi dječijim aktivnostima Aktivnim uključenjem u zajednički rad pomaže deci u kolektivnom. U oblasti dječijeg stvaralaštva djecu treba uputiti na samostalnije praćenje pjevanja. kanon (Z. u poreñenju s rezultatima u trećem razredu Ima veliki fond muzičkih igara Izbor: Prati ritam pjesmice U proljeće . drugima i sarañuje Poznaje mogućnosti i Orffovih instrumenata i adekvatno ih i kombinira s priručnim Muzicira samoinicijativno i bez podsticaja i aktivno učestvuje u izradi aranžmana Pokazuje visok nivo spretnosti u sviranju i improvizaciji Vrijednosti. Slušanjem treba bliže upoznati vizualno i zvučno orkestarske instrumente po grupama: gudački (kontrabas). te da improviziraju na zadanu melodiju. Basrak) Majčica (Vera Makjan ić) Nina. Usvajanje muzičkih pojmova i dalje treba da bude prirodno.Šipovo) Us pavank a (sefards ka trad icionalna) Us pavank a (romska trad icionalna) Jesen u š umi (M. kao i stihove na zadanu ili novu melodiju. bez pretjeranog opterećenja muzičkom terminologijom.Evo nas opet pokretom spontano ili (Vlad imir ðorñev ić) izvodi zadatu Na kiši (St. I nadalje podsticati djecu da svoje zapažanje i doživljaje izraze opisno ili likovno. Rihtman . klarinet) i limeni (truba. M eršnik) Šk olski odmor (D.B. nina. jer se time podstiče njihova kreativnost. Ovakav rad će snažno doprinijeti razvoju dječije kompetentnosti i kreativnih sposobnosti u oblasti muzike kao neverbalne komunikacije. stavovi. kao i Orffovog dječijeg instrumentarija.

odbrojavanjem rukom. Poigrava se s brojalicom. narodno kolo (Sarajevo i okolica) Starobosansko kolo osnovni korak (sela iz okolice Glamoča) Sk ak a. igre i kola Primjenjuje ranije znanje na novu igru Ispravno primjenjuje pravila muzičke igre Pravilno izvodi igru odnosno kolo Prepoznaje pojedine tradicionalne nošnje Samostalno pjeva i igra s osjećajem sigurnosti Pokretima opisuje dogañaje u muzičkoj igri (u prirodi. Srbija) Elem. kombinira instrumente (aranžmani) Pozitivno vrednuje brojalicu kao maštovitu igru i komunikaciju. priprema i organizira igre. ptičica Alaj ovaj Miki le p (zapisala Elly Bašić. stihovi Jasmina M ušanović) Djeca se igraju hvatača (Refik Hodžić. izgovaranjem ritamskih slogova Samostalno izvodi ritam sviranjem na instrumentima. ta-te) Uporeñuje note i njihovo trajanje u brojalici Brzo uočava sličnosti i razlike u trajanju nota i obrazlaže ih Na osnovu sviranja ritma prepoznaje ranije naučene brojalice (muzičke zagonetke) Tačno izvodi mjeru i ritam skandiranjem. posebno tradicionalne. koja razvija osjećaj pripadnosti grupi S posebnim zadovoljstvom se uključuje u izvoñenje i raduje se novim iskustvima Uči i druge izvoñenju ritma na instrumentima Kroz kreativne načine ritmičkog izražavanja jača samosvijest Pamti i donosi u razred nove brojalice i izmišlja nove zajedničke igre Shvata da je orkestar muzički ureñena zajednica koja svira prema pravilima i znaku dirigenta Pokazuje i demonstrira izvoñenje i sviranje Osmišljava prigodne muzičke igre za interaktivno učenje Pomaže. u raketi Tip. pokazuje simulacije na kompjuteru Sarañuje s roditeljima i uključuje ih u rad Organizira praktične vježbe i odlazak na probu folklorne sekcije u školi i u KUD 3. mišu. MUZIČKE / GLAZBENE IGRE Izbor: Sk ače vrabac u k olu (zapisao C. (starogradsko kolo iz Livna) Poznaje velik broj muzičkih igara Prati ritam pjesmice pokretom spontano ili izvodi zadatu koreografiju Pamti i imenuje pojedine pjesme. stihovi Grigor Vitez) Hula hop (Adnan Mušanović. BROJALICE Izbor: Eglen. Tomasa) Urodile tetrejike . predlaže i izvodi pratnju. demonstrira i usmjerava u pravcu dječijih interesa i mogućnosti Posmatra i prati djecu u radu Stimulira ih i direktnim učešćem u igrama i kolu Upućuje. sortiranje i izvoñenje zaključaka Dopunjavanje zidnog panoa novim zapisima Dopunjavanje razredne izložbe stalna postavka Crtanje i fotografiranje instrumenata i njihova samostalna prezentacija Osmišljava. tip (Nestašni vrapčići) Ima u memoriji veći broj ranije obrañenih brojalica i po sjećanju ih izvodi Izvodi brojalicu precizno i tačno u skladu s tekstom Prema zadatku izvodi ogovarajuće pokrete u mjeri i ritmu Svira ritam na instrumentu po dogovoru i na osnovu vlastitih ideja Pokreti su precizni i tačni Gledanjem u notni zapis izvodi ritam brojalice (ritamskim slogovima: ta. dječije radne i kulturne navike 201 . stihovi Jasmina M ušanović) Muzikaš (iz zbirke J. Rihtman) Treskavica sitna. Senj) Ako poñeš negdje van Le ti. mišiću Eti peti. belem (zapisao Branko Rakijaš. u učionici Vodi aktivnosti. vrtu. narodno kolo (sela iz okolice Bosanskog Šamca) Koko graja (Adnan Mušanović. tip. beglen (Sarajevo) Igralica (zapisala Bogdanka ðurić. pokretom i pjevanjem Slobodno i organizirano kretanje u prostoru Razvijanje svijesti o kulturi ponašanja na nastupima folklornih ansambala Odabiranje prikladne igre u učionici Predlaganje muzičke igre za priredbe Praktičan rad: zajedničko i pojedinačno izvoñenje pokreta uz pjevanje. pomaže. le ti. koordinira rad Usmjerava aktivnosti djece Procjenjuje interesovanja i napredak djece Razvija kreativnost. koračanjem u koloni. na raznim mjestima (u razredu.2. na izletu) Uključenje u modeliranje narodnih nošnji (prema originalu ili slikama) Izrada nošnji od različitih materijala u učionici Crtanje (slikanje) narodnih nošnji Rasprave o ponašanju u situacijama na smotri i koncertu Učlanjenje u ritmičku i/ili folklornu sekciju Izvoñenje zapisa na originalnim i napravljenim instrumentima Osmišljavanje novih maštovitih igara s instrumentima Pronalaženje i zapisivanje brojalica. u dvorištu. narodne običaji) Samostalno izvodi zadane pokrete Predlaže i nove pokrete koji su adekvatni Samostalno igra u kolu i usvaja ih sa više sigurnosti Samostalno izražava kretnjama ono što muzika sugerira Shvatanje i razumijevanje značaja pokreta u plesu i kolu Razvijanje svijesti o kolima kao tradicionalnom muzičkom stvaralaštvu BiH s utvrñenim pravilima (koreografija) Podsticanje kreativnosti igrom. Cetinje) Mišu.

II stav. Musorgski) Mali crnac pleše (C. Arlen. stihovi Dijana Bujlat Žuta podmornica (Bitlsi) Ima bogat fond djela koja prepoznaje prilikom slušanja P repoznaje i saopćava ime kompozitora P repoznaje orkestarske instrumente po grupama (gudački.Y. odlomak iz mjuzikla „Čarobnjak iz Oza“ (H. E. Bosnia (Džani Hot) Za d je cu svije ta na kril'ma vje tra (Suad Arnautović. iz Četiri godišnja doba A. školi i okolini Razgovorom o muzici izražava svoje stavove i potrebu za lijepim (auditivna ekologija) Shvata da muzika ima važnu ulogu za poboljšanje kvaliteta života Prikupljanje kaseta i CD-a sa djelima koja će se slušati u školi Pronalaženje i prikupljanje slika kompozitora i muzičkih instrumenata Pravljenje panoa na koji se dodaju slike instrumenata koje su upoznali. staccato. stav iz djela Slike sa izložbe (M. stihovi Sanela Pršeš) Bosna.tekst Čika Andra) Sretna Nova godina (Arsen Dedić) Nebo i planete (Nedžad Merdžanović. iz svite Karneval životinja (C. uporeñuje. izvoñače i kompozitore Traži da ih vidi uživo na koncertima P okazuje kulturu ponašanja kad sluša izvoñenje djece u razredu i na koncertu Aplaudiranjem drugarima i na koncertu pokazuje pozitivan odnos prema djelima i muzičkim umjetnicima P okazuje razvoj svijesti o značaju muzike u porodici. Desney Neko me voli (G. kompozitora i njihova najpoznatija djela Brzo pamti i pjevuši melodiju pjesme koju sluša Uočava. Mozart) Ples pilića u ljuskama. SLUŠANJE MUZIKE Izbor: Ne dam kame n zemlje moje (S. S. stihovi Velimir Milošević) Kornjače . razlikuje i samostalno i tačno izvodi zaključke o slušanom djelu Brzo uočava i saopćava izvoñača djela Samostalno odreñuje karakter kompozicije Tačno odreñuje jačinu (glasnoću). duhački. poštuje pravila ponašanja Koristiti jednostavan muzički jezik za saopćavanje ideja. dječiji hor) P repoznaje vokalno. Olujić -stihovi Z. Haydn ili L. hor (horski glasovi ženski. pohvale i nagrade 202 . Harburg). iz svite Karneval životinja (C. instrumentalno i vokalno instrumentalno izvoñenje P repoznaje narodnu muzičku tradiciju P oznaje i pamti imena bh. Sans) Slon. Artuković) Amsej Paka Poan (Adnan Mušanović) Pjesma šumskih vila. W. kontrabas Ples šeće rne vile i ruski ples -Trepak iz baleta“ Krcko Oraščić“ (Petar Iljič Čajkovski) Dje čija simfonija I stav (J. ritam. obrada Rešad Arnautović) Ljeto .Gerhw in) Sretan roñe ndan (Happy birthday. tempo i druge karakteristike djela Razlikuje i poznaje pojedine instrumente i vizualno i auditivno Sposoban je da uz slušanje praćenje jednostavni notni zapis i primjeni muzičke termine: legato. saopćava zašto mu se dopada ili ne dopada Vidljivo pokazuje pozitivne navike i potrebu za muzikom Biranim riječima i odnosom pokazuje da cijeni muziku. drveni i limeni. P. imenovanje i opis djela i instrumenata S vidnim zadovoljstvom izražava utiske o slušanom djelu Razgovora o osjećaju ugodnosti i opuštanja Često traži da se djelo ponovno sluša Komentira osobine djela. odlomak iz opere „Aska i vuk“ (Asim Horozić) Došlo pismo iz Bosne (narodna. melodija Prilikom slušanja muzike. udaraljke) Razlikuje izvoñačke ansamble: orkestar. što ih motivira na učenje Pronalaženje i prikupljanje slika tradicionalnih narodnih instrumenata i nošnji naroda BiH Izrada zidnih panoa s tematskim sadržajima Pronalaženje i prikupljanje tradicionalnih instrumenata iz zavičaja Pravljenje zajedničke makete koncertnog podija Voñenje intervjua s umjetnicima Izrada plakata sa važnijim telefonskim brojevima Prikupljanje isječaka iz štampe s najavom koncerata u gradu (Vodič kroz kulturne muzičke dogañaje) Posjeta najznačajnijim kulturnim objektima u mjestu Osposobljava djecu za uočavanje i bilježenje Upućuje i podstiče na prikupljanje materijala Osmišljava i realizira simulacione igre za djecu P riprema i vodi djecu kroz aktivnosti dijaloga i interakcije P omaže djeci u samostalnom i grupnom radu Ukazuje na adekvatan način izrade preglednih zidnih kalendara s terminima koncerata P lanira termine za posjete kulturnim ustanovama i bilježi ih na kalendaru Osmišljava i obavlja temeljitu pripremu djece za izlaske iz škole i posjete koncertu i kulturnim ustanovama Objašnjava ponašanje na koncertu. Sans). Rajičić . pjesma iz Engleske) Darovi za svu djecu (P ajo Kanižaj. Vivaldi) Iznad duge (Over the Rainbow). S. odijevanje Sarañuje s roditeljima i umjetničkim ustanovama P osmatra i prati napredak djece.4. Debussy) Klovnovi (D. posebno na koncertu. Kabalevski) Pjesma sedam patu ljaka iz filma „S njeguljica“. gudački kvartet. Bumbari i pčele (S.

grupna. dodaje.5. ali i spontano. istražuje i kombinira instrumente Samostalno spontano dovrši započetu pjesmu pjevanjem ili sviranjem Samostalno istražuje instrument i na njemu improvizira P ravi varijacije na zadanu temu (melodiju. Komunikacija kroz muziku i kooperacija u radu Pronalaženje priča i bajki čiji se likovi mogu muzikom „ozvučiti“ Izvoñenje muzičkog igrokaza uz kombinaciju pojedinaca likova i kolektiva P odstiče kreativne oblike izražavanja P riprema. priredbama saradnja s lokalnom zajednicom P rocjenjuje dječija postignuća. pokreta i likovnim izrazom Predlaže ideje i uključuje se u rad na muzičkoj dramatizaciji Predlaže instrumente za dočaravanje likova u igrokazu Željom za čestim muziciranjem pokazuje pravilan odnos prema muzici P rati pjevanje instrumentima sigurnije i samostalnije Vidno iskazuje i saopćava interes i želju za njihovim kombiniranjem Slobodnija improvizacija kolektivna. DJEČIJE STVARALAŠTVO Izmišljanje novih pjesmica na zadani ili novi tekst Izmišljanje teksta na zadanu ili izmišljenu melodiju Slobodnija improvizacija na Orffovim instrumentima Improvizacija pokreta u ritmu i plesu Plesna dramatizacija Literarno i/ili likovno izražavanje doživljaja muzike Osmišljavanje nekoliko novih muzičkih igrokaza Prezentacija rezultata samostalnog i grupnog rada Eksperimentira. mijenja Izražava razne ritmove iz života instrumentima Pravi improvizaciju ritmičke pratnje pjesmi Stvara kombinacijom riječi. ritam) Spontano na muziku progovara pokretom. likovno ili literarno. daje svoje ideje za rad Improvizacijom kreira nove aranžmane za pjesmice i brojalice Koristiti vlastitu kreativnost i maštu za rješavanje jednostavnih praktičnih problema Samostalno smišlja. hvali i ohrabruje 203 . instrumenata. uporeñuje. Na podsticaj. u paru (dijalogom). rukovodi i razvija interes djece prema muzici svojim odnosom i stavovima P lanira aktivnosti i muzičke sadržaje u korelaciji sa ostalim umjetničkim i drugim odgojnim područjima P osjete koncertima. individualna Učešće sa zadovoljstvom u muzičkim igrokazima svog razreda Učešće u prezentaciji muzičkih igrokaza na školskoj priredbi Posjeta koncertima u osnovnoj muzičkoj školi Predlaganje oblika muzičkog stvaralaštva Dogovaranje o improvizaciji koja omogućava neverbalnu komunikaciju i socijalizaciju.

grafičar. Izrada složenije šablone za grafički otisak Crta i ploha. 70 časova godišnje) Likovna kultura CILJEVI I REZULTATI ODGOJNO-OBRAZOVNOG RADA PROGRAMSKI SADRŽAJI TEMATSKE CJELINE / OBLASTI 1. grafički otisak. matrica. rad na izradi šablona za grafički otisak (papir grafika jednobojna i višebojna). njihova praktična primjena u odijevanju. ritam. PLOHA Daljnje razvijanje senzibiliteta prema grafičkom izrazu. kroz likovni izraz 204 . pojave u prirodi. kontrasta kvantiteta i komplementarnog kontrasta i prezentiranje istraženog i uočenog Mehaničko i optičko miješanje boja Tonsko i kolorističko slikanje Slikarske teksture 3. dogañaja. tuš i drvce. uočavanja. značajni datumi. razumjeti i moći predstaviti kontrast malih razlika obojenih površina. životinje. zaključivanja. snalažljivosti. ureñenje životnog prostora. tonsko i kolorističko slikanje. tempera. lavirani tuš. smjerova i analiza uočenog i istraženog Kombiniranje linije/crte s plohom. izražajnih i praktičkih sposobnosti sa naglaskom na divergentno mišljenje Formiranje stavova i odnosa prema vrijednostima. prostori Iz sadržaja ostalih predmeta (korelacija s drugim predmetima): maternji jezik (priča. uočiti razumjeti i izraziti komplementarni kontrast Razumjeti i moći predstaviti optičko miješanje boja upotrebom obojenih tačaka osnovnih boja Razumjeti i moći predstaviti mehaničko miješanje boja (dvije osnovne boje daju izvedenu boju) Usvojeni pojmovi za oblast boja: intenzitet boje. ritam. velikih razlika (kontrast) obojenih površina.. mrlja. biljke. pojava u prirodi. nakita. gvaš. crtačka tekstura. tempera Uočiti. slikarska tekstura Uočiti. fundamentalni element grafike Višebojna papir grafika Papir grafika (izrada šablona od papira kartona). šablon /matrica za preslikavanje). manipulativnih. ritma. razvijanje senzibiliteta prema grafičkom izrazu Usvojeni pojmovi za oblast ploha (grafika: višebojna grafika. moći se izražavati linijama različitog karaktera i toka Uočiti. muzička i tjelesna kulture Iz narodnih običaja: praznici. njihovih odnosa. BOJA Usmjereno istraživanje i opažanje u okruženju i na likovnim djelima kontrast kvaliteta razlika (degradacija boja).. bajka. flomasteri /crni ili tamni/ Akvarel. konkretnog i apstraktnog mišljenja i mašte.…). kolaž. tačkom i mrljom Crtačke teksture MOTIVI I TEHNIKE Iz djetetove okoline: ljudi. razumjeti i moći predstaviti crtačku teksturu kroz kontrast skupljenih i raspršenih tačaka i linija u različitim odnosima Usvojeni pojmovi za oblast linija: odnos linija/crta. čula. izrada čestitki. spremnost za saradnju i timski rad Razvijanje humanosti. TAČKA I LINIJA Fokusirano istraživanje i uočavanje u okruženju i na likovnim djelima bogatstva raznolikosti linija/crta. solidarnosti. komplementaran kontrast. tlocrt ODGOJNI I SOCIJALIZIRAJUĆI CILJEVI Razvijanje senzornih. flomasteri u boji (za manje formate radova) ODGOJNO-OBRAZOVNI CILJEVI I ZADACI OB RAZOVNI CILJEVI Uočiti i uporediti na svojim i umjetničkim radovima kontrast. optičko miješanje boja. očuvanje kulturne baštine i prirodne okoline P ozitivan odnos prema radu: inicijativa. kvalitet boje. ukrasnih predmeta. smjer. kontrasta. objekti.(2 časa sedmično. jačanje i bogaćenje emocija Razvijanje sposobnosti posmatranja. pjesma.. matematika. orijentacija u vremenu i prostoru 2. prostiranje linija. emocija i sl. razumjeti i moći predstaviti grafičke odnose. samostalnost. drugarstva. etnografsko naslijeñe Tačka i crta/linija kao samostalni likovni element sa svim svojim karakteristikama i kompozicionim odnosima u vizualno likovnim sadržajima Nevizualni poticaji: emocije. muzika … Olovka. angažiranost. tuš i kist. priče. štampanje Razvijanje sposobnosti dovoñenja u sklad tonova boja. pastel. površina. Razvijanje sposobnosti predstavljanja sadržaja pjesme. grafička boja. razrjeñivanje boje. kreativnog. poslovica. moja okolina.

.da miješaju boje i da upotrebljavaju različite intenzitete boja (da se boja može oslabiti). . . Za oblast slikarstva: . simetrija i asimetrija. žica. plastelin. reljef 5. stripu.da savladaju princip izrade jednostavnog šablona za višebojnu grafiku (papir grafika). . da se znaju koristiti materijalima i sredstvima.da tlocrt predstavlja crtež osnove nekog objekta. maski. kolažu. sposobnost predstavljanja istraženog i zapaženog Registrirati. scenografija. olovke. scena. čestitki. . zaštitni znak. maska. puna plastika. razumjeti i moći predstavit: elemente scenografije. opreme knjige. akvarelu. TV-slici Kadrovi u nizu Crno-bijeli film Boja na filmu Spot i njegovo značenje Pismo kao element vizualnih poruka i njegova likovnost Scena i scenografija i scenska maska . koristiti pismo kao element vizualnih poruka (likovnost pisma. TV-a. spotove i zaštitne znakove.da znaju koristiti mrlju i tačku kao likovni element u predstavljanju različitih tekstura i osmišljavanju kompozicije. kaligrafija.usvojit će da način na koji je nanesena boja predstavlja slikarsku teksturu. štampanje.da dobiju osnovne pojmove o komplementarnom kontrastu (boje koje se slažu a nalaze se u suprotnosti). bosančica. mekani lim. . trodimenzionalna tekstura. tuša i kista.) Uloga i značaj vizualnih medija: filma. film.. Za oblast ploha/grafika: . tuša i drvca. glinamol. 205 . flomasterima u boji. lutki..optičko miješanje boja (tačkice dviju različitih boja na jednoj površini daju treću boju). grafički otisak.da dalje usavršavaju tehniku korištenja. asimetrije) u neposrednom okruženju i na umjetničkim djelima. fotografije.oblikovanje i razumijevanje Zaštitni znakovi Realizacija u materijalu po izboru: izrada scenskih elemenata. da savladaju tehniku laviranog tuša. . . papirna ambalaža. POVRŠINA Koncentrirana pažnja na istraživanje i uočavanje proporcija oblika i prostora osnovnih kompozicionih odnosa (simetrije.4. MASA I PROSTOR Ploha u prostoru Plastične teksture (teksture u prostoru) Karakter oblika i prostora je rezultat / što proizlazi iz njihovih funkcija Puna plastika i reljef Glina. gvašu. značaj boje u medijima Usvojeni pojmovi za oblast površina: grafički dizajn. Za oblast linija: .da prepoznaju ritam kao princip komponiranja. asimetrije) u okolini i na umjetničkim djelima i predstavljanje istraženog i uočenog crta/linija u prostoru /prostorni crtež Vizualno opažanje kadra na fotografiji. reklama (pismo kao element vizualnih poruka).da usvoje pojam šablon /matrica/. pastelu. grafičar. karton. papir. strip Usvojeni pojmovi masa i prostor: proporcija. drveni otpadni materijal OČEKIVANI REZULTATI / ISHODI UČENJA Da djeca usvoje pojmove.da znaju razlikovati linije po intenzitetu /jačini/.da dopunjuju i proširuju znanja o slikarskim tehnikama. scene i scenske maske. tehnike Uočavanje proporcija oblika i prostora i prostornih odnosa (simetrije. . po prostiranju. smjerovima prostiranja linije. video. kompozicija oblika i prostora. kadar. temperi. prostorni crtež. neke grañevine.

TAČKA I LINIJA Likovno područje crtanje: U okviru ovog likovnog područja.da su sposobni organizirati kompoziciju oblika u prostoru.da su u stanju izvesti prostorni crtež (crtež tankom mekom žicom).da rade na jednostavnim rješenjima grafičkog dizajna (naslovna strana za knjigu. PLOHA Kroz tematsku oblast ploha mogu se realizirati sve likovne oblasti koje se predstavljaju u dvodimenzionalnoj formi.da znaju šta je to trodimenzionalna tekstura (tekstura izvedena s nekim oblikovnim materijalom). Boje se postepeno miješaju i s drugim bojama.da raspoznaju šta je puna plastika (figura u prostoru). izmijenjenog ritma. .da kreativno izvedu masku. . plastelin. primijenjena umjetnost i dizajn. znakova vizualnih komunikacija. te se na taj način proširuje paleta boja.Za oblast površina. . Teme (motivi za rad) su iz djetetovog okruženja. Definiraju se pojmovi i realiziraju radovi u punoj plastici i reljefu. . djeca u četvrtom razredu radit će na daljnjem savladavanju korištenja linije. u tehnici papir grafike. zaštitni znak. Izrada scenografije. predmeti primijenjene umjetnosti. . bijela i siva. makete. a prisutne su i hromatske boje. tačke i mrlje kao izražajnog sredstva u predstavljanju prostora i trodimenzionalnih oblika na plohi i u prostoru. šišarke i slično). predstave ljudi. glinamol. transparentnosti oblika. školi). strip. rješenja u prikazivanju prostora (svoje perspektive) i prostornih odnosa.da kreiraju kadar stripa. Psihičkim odrastanjem djeteta povećava se broj predstavljenih detalja na likovnom radu. objekti.da znaju šta je simetrija i asimetrija.da usvoje pojmove. POVRŠINA Tematska oblast površina realizira se kroz likovne oblasti. oblikovanje maske. crna. koje djeca doživljavaju kao igru povezanu s estetskim stvaralačkim procesom. crtanje. . 3. jednobojne i višebojne (visokog tiska). . PROGRAMSKI SADRŽAJI 1. uočavanju i razumijevanju spota. neoblikovani materijal (ambalaža. kutijice …) i drugi prirodni materijali (plodovi kestena. grafika. video. grañenje. osmisle scenografiju teksta (za predstavu u razredu. 2. kadar. slikanje. a šta reljef. BOJA Likovno područje slikanje: U slikanim radovima primjećuje se da pored intenzivnih osnovnih boja djeca postepeno uvode i izvedene (sekundarne) boje. U kreativnom procesu koriste se: glina. . grafičkog dizajna. dizajna. analizi fotografije. 206 . U četvrtom razredu. Još uvijek je prisutna naglašena konturna linija. značajniji broj časova može biti usmjeren prema daljnjem savladavanju oblasti grafike. 5. kroz analizu i uočavanju proporcija i odnosa oblika i površina. kostima. žira. kružnog ritma. stiropor. Djeca rade na izradi stripa. film. pored organizacije kompozicije u formi ritma (ponavljanja oblika). kompozicionih odnosa: simetrije i asimetrije. vunica i žica. MASA I PROSTOR Tematska oblast masa i prostor obuhvata likovne oblasti: oblikovanje. slikarskih tekstura. masa i prostor: . odnosa slike i teksta.da shvate šta je proporcija. Pismo kao element vizualnih poruka i njegova likovnost. vata. I dalje je u ovom uzrastu prisutan izražen interes za oblikovanjem u prostoru. životinja. 4. prospekt …). Očekuje se da dijete polazeći od vlastitih iskustava iznalazi vlastita. . vizualne medijske poruke.

usvojenom razumijevanju likovne umjetnosti. TAČKA I LINIJA 2. BOJA 3. permanentno kroz cjelokupni osnovnoškolski odgoj i obrazovanje. Kvalitet učenja u likovnoj kulturi je proces kada djeca vizualiziraju problem koji ranije nisu znala. biljke i sl. Likovna pismenost podstiče se kroz nastavu koja djecu uključuje u aktivan proces vizualnog istraživanja. što utiče na formiranje likovno oblikovnih temelja koji će im pomoći u analizi složenih vizualno likovnih ideja i problema u komponiranju osmišljenih likovnih kompozicija. 1.GRAFIKA Oblikovanje u prostoru kroz područja: . prostori. realiziraju se kroz LIKOVNE OBLASTI /likovna područja. PLOHA 4. pojave u prirodi. OBLIKOVANJE U PROSTORU .CRTANJE . prepoznaju ga i razriješe putem likovno-tehničkih sredstava. Tematske cjeline bi se realizirale kroz likovno kreativni rad u svakom polugodištu.SLIKANJE . što znači da bi svaka tematska cjelina bila dva puta obrañena u toku školske godine. 207 . Za oblikovanje na plohi kroz područja: . škola.iz neposrednog okruženja djeteta: porodica. Ovako postavljene tematske cjeline ne isključuju ni jednu oblast. nauke i društva. sposobnosti i likovne kreativnosti djece.PROSTORNO OBLIKOVANJE I GRAðENJE .. MASA I PROSTOR 5.PODRUČJE VIZUELNIH KOMUNIKACIJA Programski sadržaji predmeta LIKOVNA KULTURA u osnovnoj školi realiziraju se kroz formu tematskih cjelina/oblasti koje bi trebale biti ustrojene (unificirane) jednoobrazno za sve razrede od prvog do devetog razreda. Vizualne motive 2. Razvoj likovne pismenosti obuhvata razradu zadatih nastavnih tema putem kojih djeca spoznaju (stvaraju predstavu) o značaju likovne umjetnosti u vlastitom životu. mjesto stanovanja.rješavanja trodimenzionalnih formi Ove dvije podjele kreativnog rada po prostornoj organizaciji kompozicije. Usvajanje znanja i likovno kreativni rad realizira se kroz forme prostorne organizacije kompozicije: 1. novih medija i okruženja. Nevizualne motive 3. Ponavljanje tematskih cjelina u formi koncentričnih krugova pruža mogućnost preispitivanja usvojenih i prezentiranja novih sadržaja i znanja. Motivi – teme (likovni sadržaji) Zahvalne teme za likovno kreativni rad predstavljaju doživljaji i spoznaje. Taj proces kod djece razvija kreativno mišljenje. podrazumijeva angažiranje i povezivanje novih vizualnih iskustava sa do tada usvojenim znanjem i dodavanjem novih likovnih sadržaja i likovnih iskustava.dvodimenzionalna organizacija kompozicije 2.DIDAKTIČKO-METODIČKE NAPOMENE Likovna kultura u IV razredu. objekti. Motive likovne forme (likovni i kompozicioni elementi) . Ovakav pristup zaokruživanja jedne cjeline kroz likovne zadatke (likovne probleme) osigurao bi veću preglednost i sistematiziranje gradiva koje djeca trebaju usvojiti i njegovo logičko ponovno proširivanje u drugom polugodištu. niti bilo koju tehniku. doživljaj zadovoljstva u razrješavanju problema i sposobnosti vrednovanja. sposobnosti i saznanja. Motive prema vizualizaciji sadržaja dijelimo na: 1. OBLIKOVANJE NA PLOHI . POVRŠINA Ovakva forma osigurava kontinuitet u usvajanju i proširivanju znanja. i interakciju umjetnosti.

ritam. scenografija. tjelesnog i zdravstvenog odgoja. razrješavanje likovnih zadataka kroz upotrebu likovnih i kompozicionih elemenata. POJMOVI KOJE ĆE DJECA USVOJITI CRTANJE: odnos linija/crta. Vizualno-estetska kultura razvija kod djece sposobnost uživanja i razumijevanja umjetnosti. kao i sklad emocionalnih i izražajnih sposobnosti transponiranih u likovne elemente. film.estetskog.. grafički otisak. maska. Likovna forma /likovni jezik/ 2. Činjenica je da se nastavnik u razredu susreće s djecom koja su nadarena i onom koja nisu.prepisuju” percipirano. napor koji dijete ulaže u realizaciju zadatka da bi postiglo rezultat. ciljevima i zadacima koji se pred nju postavljaju. Iz tog razloga i dječiji crtež moguće je analizirati s različitih aspekata: . svoje viñenje svijeta. muzika . površina. tlocrt SLIKANJE: intenzitet boje.. onda su svi ti radovi . Nema loših dječijih radova. predmeta i pojava. tonsko i kolorističko slikanje. smjer. matematike.. stepen zalaganja i želje da se realizira postavljeni zadatak. muzičke kulture..pedagoškog. Predmet Likovna kultura složen je iz dva segmenta: 1.stenografski zapis duše” i kao takvi moraju biti dobri. pozitivnog i negativnog uticaja sredine. iz narodnih običaja (tradicije) . grafičar. poslovica. slikarska tekstura GRAFIKA: višebojna grafika. odnos prema estetskom. praznici. Dakle. video. pravilno doživljavanje vizualnih informacija. trodimenzionalna tekstura. puna plastika. simetrija i asimetrija. šablon /matrica za preslikavanje/. Ako nastavnik traži od djece da tačno . reljef VIZUALNA KOMUNIKACIJA: grafički dizajn. kvalitet boje. onda takva nastava Likovne kulture ne odgovara osnovnim principima savremene nastave. u skladu s djetetovim uzrastom.kažnjena” slabim ocjenama zato što je priroda .. mrlja. zaštitni znak. .psihološkog.- sadržaji drugih predmeta (korelacija s drugim predmetima): maternjeg jezika (priča. Pravilan odnos nastavnika prema dječijim radovima je od izuzetnog značaja za likovnokreativni rad djece. stečenog znanja i usvojenih navika.značajni datumi. . komplementarni kontrast. razrjeñivanje boje. crtačka tekstura. aktivnost na nastavi likovne kulture. štampanje PROSTORNO OBLIKOVANJE I GRAðENJE: proporcija. moje okoline. svoje strahove i oduševljenja. etnografsko naslijeñe likovni i kompozicioni elementi. pjesmica). stripa OCJENJIVANJE Ocjenjivanje u predmetu Likovna kultura je izuzetno složen segment rada nastavnika. bajka. kompozicija oblika i prostora. da doživljavaju i očima odraslih gledaju svijet oko sebe. čula. odnos prema svjetskoj i našoj kulturnoj baštini. Likovni sadržaji Oblast Likovna forma (likovni jezik) koja se odnosi na likovne elemente i principe komponiranja teoretskog je karaktera i može se savladati i usvojiti. nevizualni poticaji. kadar. prostorni crtež. pa se postavlja pitanje: šta raditi u takvoj situaciji? Djeca koja nisu nadarena ne bi smjela biti . Prilikom ocjenjivanja manje nadarene djece treba pratiti i imati u vidu individualne mogućnosti. upornosti i iskustva. basna. emocije (osjećanja).. s obzirom na to da crtež predstavlja cjelinu koja u sebi sadrži komplekse sposobnosti i osobina djeteta. djeca koja nisu talentirana trebaju imati priliku da u skladu sa svojim mogućnostima usvajaju likovni jezik i njime se izražavaju. Ako prihvatimo da se djeca likovno izražavaju jer imaju potrebu da iskažu svoj svijet. scena.zaboravila” da ih obdari sposobnosti za likovno-kreativno izražavanje (ne posjeduju likovni talent). optičko miješanje boja. 208 .

smanjen U početnom i završnom stanju. 70 časova godišnje) Tjelesni i zdravstveni odgoj CILJEVI I REZULTATI TJELESNOG I ZDRAVSTVENOG ODGOJA CILJEVI ISHODI UČENJA Zna zašto je zdravlje osnova i preduvjet svih ljudskih aktivnosti Zna zašto tjelesna aktivnost utječe na očuvanje i unapreñenje zdravlja Zna zašto je pravilno držanje tijela uvjet za sprečavanje deformacija kičme. krvni pritisak je: vrlo nizak. normalan. sa primjetnim znakovima zamora. s izrazito izraženim znakovima zamora. prosječno. potrebne aktivnosti za praćenje i normalizaciju stanja U početnom i završnom stanju. izvrsno. ekstremiteta. utvrñena karakteristična odstupanja izmeñu djece od prosjeka (razreda. prosječno. ekstremiteta i da se osigura normalno funkcioniranje organizma Zna zašto je prekomjerna tjelesna težina izvor brojnih tegoba i zdravstvenih problema i da joj je najčešće uzrok nepravilna ishrana i nekretanje Zna zašto je fizička aktivnost izvor dobrog raspoloženja koje pomaže zdravlju Zna da je čovjek dio prirode i da su fizičke aktivnosti u prirodi važne za djecu Zna zašto kvalitet. nizak. za četiri minute pretrči distancu za ocjenu aerobne izdržljivosti: loše. ispod prosjeka U početnom i završnom stanju. učenja i igre. prosječno. utvrñeno stvarno stanje: stopala. natprosječan. mršavost. prosječno. ispod prosjeka. izvrsno. natprosječno. vrlo visok. puls u mirovanju je: vrlo nizak. loš. izvrsno. spavanja. primjeren uzrastu. oblik i veličina.(2 časa sedmično. prosječan. pretilost. natprosječan. visok. izvrsno. natprosječno. prosječno. potrebne aktivnosti za stimuliranje napretka U početnom i završnom stanju. natprosječno. potrebne aktivnosti za praćenje i normalizaciju stanja U početnom i završnom stanju. natprosječno. potrebne aktivnosti za stimuliranje napretka U početnom i završnom stanju. vrlo visok. visok. škole) i izvršeno razvrstavanje djece prema njihovom stvarnom stanju i razvojnim potrebama U početnom i završnom stanju. natprosječno. ispod prosjeka. utvrñen napredak u visini. povećan. emocionalno ili seksualno) i/ili zanemarivano. natprosječno. ocjena za skok udalj s mjesta: loše. ispod prosjeka. s izraženim znakovima zamora. uz asistenciju odraslih Izbjegava situacije u kojima se može povrijediti i zna tražiti pomoć P oznaje principe pravilne i redovite ishrane. potrebne aktivnosti za stimuliranje napretka U početnom i završnom stanju. ima kulturu ishrane Ima osnovne navike lične i kolektivne higijene Zna zašto su psihoaktivne supstance štetne Tražit će pomoć ako je zlostavljano (fizički. ispod prosjeka. utvrñen odnos potkožnog masnog tkiva i mišićne mase: izvrstan. potrebne aktivnosti za stimuliranje napretka Psihomotoričke sposobnosti 209 . predložene aktivnosti za normalizaciju stanja U početnom i završnom stanju. ispod prosjeka. procijenjene psihomotoričke sposobnosti: loše. grudnog koša. te vanjskim prilikama i aktivnosti neprimjerena odjeća i obuća mogu negativno uticati na zdravlje P orodično koristi zdravstvene usluge Ima usklañen dnevni ritam odmora. potrebne aktivnosti za stimuliranje napretka U početnom i završnom stanju. izvrsno. potrebne aktivnosti za praćenje i normalizaciju stanja Funkcionalne sposobnosti Rast i razvoj U početnom i završnom stanju. natprosječno. ocjena za taping rukom: loše. ili zna za takav slučaj Očuvanje i unapreñenje zdravlja Antropom etrijska obilježja U početnom i završnom stanju. prosječan. potrebne aktivnosti za stimuliranje napretka U početnom i završnom stanju. kičme. izvrsno. ocjena za izdržaj u visu zgibom: loše. utvrñen odnos težina-visina: normalan. potrebne aktivnosti za normalizaciju odnosa U početnom i završnom stanju. izvrsno. nizak. ispod prosjeka. ispod prosjeka. grudnog koša i potrebne korektivne aktivnosti U početnom i završnom stanju. prosječno. ocjena za podizanje trupa: loše. umjeren. utvrñen napredak u težini: normalan. ocjena za poligon natraške: loše. ispod prosjeka. funkcionalne sposobnosti omogućavaju mu adaptaciju na primjerene fizičke napore: normalno. prosječno. potrebne aktivnosti za normalizaciju odnosa U početnom i završnom stanju.

jutarnja gimnastika. razvoj i dobro funkcioniranje organizma tokom svih ljudskih aktivnosti Zna da svakodnevnim vježbanjem pomažemo organizmu da optimalno regulira potrebu za kisikom P repoznaje fiziološke znake umjerenog opterećenja i zamora i zna tražiti pomoć ako se loše osjeća Zna da je kretanje čovjekova prirodna potreba i da je svakodnevno kretanje uvjet za normalan rast. razvoj i funkcioniranje organizma Zna da čovjek posjeduje kretne sposobnosti. 4. normalna težina preduvjet za optimalno funkcioniranje organizma i uspjeh u psihomotoričkim i drugim aktivnostima Zna zašto je potkožno masno tkivo izvor fizičkih i psihičkih problema Zna zašto pravilna ishrana i svakodnevno vježbanje smanjuju potkožno masno tkivo i povećavaju mišićnu masu Zna zašto fizičke aktivnosti utiču na pravilan rast. Ciklična kretanja različitim tempom do 4 minute 3. razvijanje sistema v rijednosti . uvažava suprotni spol Uvažava kolektiv i meñusobnu saradnju P otiče prijateljstvo i strpljivo ponašanje u grupi U igri je aktivno. navike Znanja PROGRAMSKI SADRŽAJI I Hodanja i trčanja 1. visoki i niski start. stavova i navika Početno (inicijalno) i završno (finalno) stanje veže se za školsku godinu i za drugi ciklus osnovnog obrazovanja Vrijednosti. stajanju i hodanju P ozitivno doživljava i vrednuje nastavu tjelesnog i zdravstvenog odgoja Upoznaje i prihvata svoje osobine. skok uvis i bacanje predmeta Zna pravilno izvesti osnovne elemente gimnastičke vježbe oblikovanja: jačanja. koje se mogu povećati i prilagoñavati potrebama čovjeka svakodnevnim vježbanjem u djetinjstvu i mladosti Zna da su za povećanje nivoa i kvaliteta različitih kretnih sposobnosti potrebne i različite vježbe Zna zašto je igra posebno značajna za razvoj dječijih osobina i sposobnosti Zna ulogu dijelova tijela prilikom vježbanja P oznaje termine za označavanje osnovnih vježbovnih položaja. razvoj i funkcioniranje organizma. Hodanje zadatom brzinom 2. Skakanja i preskakanja Preskakivanje kratke vijače u kretanju Naskok na povišenje do 60 cm i različiti saskoci Sunožni naskok na odskočnu dasku i skok pruženo Skok u dalj iz zaleta II 210 . Brzo trčanje na 50 m iz poluvisokog starta. stavova. 3. stavovi. igre P osjeduje pozitivno iskustvo kroz ovladavanje sve složenijim kretnim zadacima P oznaje rodne (spolne) karakteristike.CILJEVI ISHODI UČENJA Zna zašto su djetinjstvo i mladost odlučujući za potpuni rast i razvoj čovjeka. sposobnosti i ograničenja. kršenje pravila. nepristojno ponašanje Razvija dobre ekološke navike Usvajanje znanja. plesa i narodnih igara Zna pantomimom i pokretom pokazati različite životne situacije Naviklo je da pravilno drži tijelo pri sjedenju. zagrijavanje i smirivanje organizma. od značaja za učešće u fizičkoj aktivnosti Samostalno primjenjuje naučene modele fizičke aktivnosti. 2. pokreta i kretanja Zna tri kompleta jutarnjih vježbi u trajanju od po 12 minuta Zna pravilno izvesti raznovrsne forme prirodnih oblika kretanja kao atletskih sadržaja: trčanje. ukoliko svakodnevno vježba Zna da bez kisika čovjek ne može živjeti i da je dovoljna količina kisika uvjet za normalan rast. njegovih osobina i sposobnosti Zna zašto su osobine i sposobnosti čovjeka nedjeljiva cjelina Zna da je visina pretežno uroñena osobina. istezanja i labavljenja Zna pravilno izvesti osnovne sadržaje planiranih elemenata ritmike. različito važna za različite sportove Zna da je u odnosu na visinu. 1. skok udalj iz mjesta i zaleta. interaktivno i kreativno Razvija smisao za takmičenje uz poštovanje pravila igre i takmičenja P repoznaje nesportsko ponašanje: gruba igra.

različiti faktori rizika. mentalno zdravlje. meñuljudski odnosi. razvoj antropoloških obilježja djece. 5. Penjanje na konopac ili motku uz pomoć ruku i nogu do 2 m Višenja i upiranja 1. 211 . 9. odnos zdravstvenog radnika i pacijenta. 10. povrede. Vis prednji na karikama 2. Bacanje medicinke od 1 kg suručno iz različitih položaja Kolutanja 1. sportsku rekreaciju. 4. Gañanje lopticom u pokretni cilj s udaljenosti do 5 m 2. 5. Penjanje na mornarske ljestve 2. 2 : 2 Dječiji nogomet Voñenje lopte sredinom hrpta stopala Šut na gol sredinom hrpta stopala IV V VI VII VIII 1. Saskok iz upora prednjeg odnjihom Vučenja i potiskivanja 1. 4. sigurnost djece. 2. 2. 2. zaštita od bolesti. IX 1. 6. primjerenost sadržaja dobi i spolu djeteta. Najčešći sadržaji su iz slijedećih nastavnih cjelina i tema: zdravlje porodice. 7. pomogne djetetu da postane odgovorno za svoje zdravlje i unaprijedi razvoj i korištenje zdravstvenih usluga. 6. itd. 3. DIDAKTIČKO – METODIČKE NAPOMENE Polazni kriteriji za što kvalitetniji obrazovni standard tjelesnog i zdravstvenog odgoja su: objektivnost – prilagoñenost sadržaja materijalnim uvjetima. Sadržaji zdravstvenog odgoja uvjetovani su činjenicom da je zdravstveni odgoj ne samo širenje informacija o zdravlju. 4. korisnost sadržaja za svakodnevni život. 8. urgentne situacije ili pogodnost za nadgradnju različitih kinezioloških aktivnosti. humani odnosi meñu spolovima. Vučenje i potiskivanje suvježbača na različite načine uz korištenje pomagala Ritmičke i plesne strukture Trokorak Galop naprijed i bočno Vaga zanoženjem na tlu Narodni ples po izboru iz zavičajnog područja Igre Dječiji rukomet Dodavanje i hvatanje lopte u kretanju Dječija košarka Osnovno dodavanje i hvatanje lopte u mjestu i kretanju Osnovna promjena pravca i tempa kretanja bez i s loptom Dječija odbojka Igre vršnim odbijanjem 1 : 1. već aktivan proces učenja kroz iskustva primjerena individualnim i zajedničkim potrebama s ciljem da se zdravlje učini cijenjenom društvenom vrijednošću. 1. Vis stojeći prednji provlakom u vis stojeći stražnji 3.III Bacanja i gañanja 1. 3. ishrana. zdrava životna sredina. Kombinacije koluta naprijed i natrag Penjanja 1. interes i potreba djece. 3.

upotpunjenim osnovnim teorijskim znanjima iz kineziologije. 5. što obuhvaća 4. Uvoditi djecu u organizaciju sportskih natjecanja s naglaskom na uključivanje u suñenje različitih kinezioloških djelatnosti. motoričkih i funkcionalnih obilježja djece. podsticanje interesa za bavljenje sportom i sportskom rekreacijom. te psihomotoričkim i funkcionalnim sposobnostima. i 6. Opći morfološki učinci podrazumijevaju uticaj na sastav tijela unutar kojeg se ističe povoljan odnos izmeñu količine mišićne mase i potkožnog masnog tkiva. potrebno je posebno usvojiti osnovne sadržaje iz nogometa. 212 . prenošenje saznanja o uticaju pravilne prehrane na zdravlje. skakanja. sticanje higijenskih navika. 15. 16. U ovom razvojnom razdoblju treba podsticati aktivaciju motoričkih jedinica s obzirom na potrebnu snagu i brzinu u jednostavnijim pokretima i kretanjima. te djelovanje na kvalitet koštano-mišićnog sistema. 11. U 4. U području funkcionalnih sposobnosti uključivanjem aerobnih programa uticati na srčano-žilni i dišni sistem te na razvoj maksimalnog relativnog primitka kisika. Antropološka komponenta odnosi se na sistemsku i trajnu promjenu prvenstveno morfoloških. podsticanje poštovanja tradicije kolektivnog identiteta. upoznati ih sa kontrolnim ureñajem za sprečavanje pojave pretilosti. čime povećava mogućnosti motoričkog izražavanja djece u svim ljudskim aktivnostima. Djecu je potrebno uputiti u način izračunavanja ITM (indeks tjelesne mase). razvijanje pozitivne slike o sebi. poznavanje i pridržavanje mjera opreza za očuvanje života i zdravlja. Uz osnovna motorička znanja iz hodanja. 9. 12. razvijanje vještine svladavanja straha. razvoj saradničkog ponašanja. Odgojna komponenta ima za cilj stvaranje takvog sistema vrijednosti u vezi s tjelesnim vježbanjem da tokom života samoinicijativno i trajno provode tjelovježbu. 4. jeste postupno. odnosno na modificiranim biološkim i osnovnim kineziološkim znanjima. Fiziološki učinci su usmjereni na podsticanje funkcija krvotoka i dišnog sistema. prihvaćanje i uvažavanje različitosti. postavljanja cilja i postupno dolaženje do njega. kao pripremu za predmetnu nastavu tjelesne i zdravstvene kulture. antropološku odgojnu komponentu. podsticanje ustrajnosti. odnosno brzinskim aktivnostima. ravnoteža i gibljivost. Složenijim kretanjima razvijati sa stajališta nervno-mišićne koordinacije kontrolu pokreta. Motoričke sposobnosti koje su posebno pod uticajem podražaja su: brzina. 17.. Pozitivno djelovanje na imunološki sistem jednako je potrebno za održavanje zdravlja i sprečavanje akutnih i hroničnih bolesti.Program tjelesnog i zdravstvenog odgoja integrira obrazovnu. Cilj primjene osnovnih teorijskih znanja o ubrzanim biološkim promjenama u organizmu je upoznavanje djece s povezanošću tjelesnog vježbanja i voluminoznosti tijela. praćenje vlastitog napretka. prihvaćanje vlastite ličnosti. te iz narodnog plesa iz zavičajnog područja. 5. odnosno drugog osnovnoškolskog ciklusa. razvijanje individualne odgovornosti za vlastito zdravlje. ali progresivno razlikovanje djevojčica i dječaka u morfološkim osobinama. razredu potrebno je usavršiti sva osnovna motorička znanja. 13. razred osnovne škole. razvijanje sposobnosti samokontrole. kao i o uzrocima mogućih nesrazmjera u odnosu visine i težine. 3. 8. Samosvojnost tjelesnog i zdravstvenog odgoja ogleda se i u prostoru razvoja motoričkih sposobnosti. Odgojni zadaci koji se podjednako odnose na prvi. trčanja. U razrednoj nastavi težište obrazovne komponente je na usvajanju bitnih teorijskih i psihomotoričkih znanja. odbojke i rukometa. 7. koordinacija. razvijanje komunikacijskih vještina. pri čemu istodobno poboljšavaju aerobne i anaerobne sisteme dobijanja energije. 10. Obilježje četvrtog razvojnog razdoblja. razvijanje osjećaja zadovoljstva. 2. Takoñer započeti značajnije djelovati na sisteme anaerobnog dobivanja energije potrebne pri eksplozivnim. treći i četvrti razred osnovne škole: 1. prihvaćanje i razumijevanje potreba djece s teškoćama. 6. te sprečavanje pretilosti. drugi. 14. razlozima pojave umora u školi i načinima njegova otklanjanja.

ravnoteže. ona mora biti konkretna. sadržati isticanje onih elemenata koji su za pohvalu. konkretno. tj. mora se odnositi na aktivnosti i učinak djeteta. 2. Ovako postavljeno i realizirano praćenje napretka i ocjenjivanje (kvalitativno. sklonosti. 2. 3. 3. težine i držanja tijela). kontinuirano.VREDNOVANJE I OCJENJIVANJE Rješavanje problema vrednovanja i ocjenjivanja djece u nastavi tjelesnog i zdravstvenog odgoja izvodi se: 1. pozitivno i adekvatno obrazloženo). što znači da se mora voditi računa o slijedećem: 1. njegove saradnje. repetitivne snage – pretklon trupa. statističke snage – vis u zgibu. doprinosi i njihovom razvoju pojma o sebi. funkcionalnih i psihomotoričkih sposobnosti mogla bi biti: 1. 3. brzine i izdržljivosti) i funkcionalnih (kardiovaskularnih i respiratornih) sposobnosti. Tjelesni razvoj: tjelesna visina. agilnosti. ocjenjivanjem znanja. eventualno. povratna informacija je efikasna kada je data neposredno nakon aktivnosti na koju se odnosi. testiranjem manifestnih motoričkih i funkcionalnih dimenzija i procjenom latentnih motoričkih (koordinacije. ona mora biti pozitivna. Jedna od baterija mjernih instrumenata za procjenu tjelesnog razvoja. U drugom ciklusu ocjenjivanje je brojčano i opisno. 213 . formiranju realne sliku o sebi. snage. umiju. u individualnom pristupu i odreñivanju radnih zadataka za svako dijete. ili tokom obavljanja aktivnosti. što je značajno za razvoj samopoštovanja djeteta i zdravog odnosa prema sebi i svijetu oko sebe. a tek potom onih elemenata u odnosu na koje bi dijete trebalo ili moglo uložiti dodatne napore. a ne na ličnost ili trajne karakteristike osobe. sportsko-tehničkih dostignuća i stavova djece prema tjelesnom i zdravstvenom odgoju. o svojim sposobnostima. Funkcionalne sposobnosti: trčanje u vremenu od 3 minute. gipkosti. 2. preciznosti. procjenjivanjem tjelesnog razvoja (visine. tjelesna masa i držanje tijela. o onome što znaju. aktivnosti u pojedinim sadržajnim cjelinama i. eksplozivne snage – skok u dalj s mjesta. Opisna ocjena obuhvaća kratak opis uspješnosti i napretka djeteta. Podaci o tjelesnom razvoju i sposobnostima unose se u dnevnik rada nastavnika. Psihomotoričke sposobnosti: brzina frekvencije pokreta – taping rukom. koordinacije – poligon natraške. fleksibilnosti – pretklon raznožno. Rezultati praćenja služe kao osnova za programiranje rada. Ocjenjivanje ima ulogu podsticajne povratne informacije. kao i za njihovo ocjenjivanje.

OKVIRNI NASTAVNI PLAN I PROGRAM za peti razred devetogodišnje osnovne škole 214 .

6. 12. 8. 4. srpski jezik i književnost Strani jezik Matematika Priroda Društvo Osnove tehnike Kultura življenja Likovna kultura Muzička/glazbena kultura Tjelesni i zdravstveni odgoj UKUPNO 5 3 4 2 2 1 2 1 1 2 23 175 105 140 70 70 35 70 35 35 70 805 Napomena: Nastavni predmet Vjeronauka reguliran je kantonalnim obrazovnim zakonodavstvom. 10. 5. 7. 5. 7. 9. hrvatski. Bosanski. 8. hrvatski. srpski jezik i književnost Engleski jezik Francuski jezik Njemački jezik Arapski jezik Matematika Priroda Društvo Osnove tehnike Kultura življenja Likovna kultura Muzička / glazbena kultura Tjelesni i zdravstveni odgoj OKVIRNI NASTAVNI PLAN ZA PETI RAZRED DEVETOGODIŠNJE OSNOVNE ŠKOLE REDNI BROJ OBAVEZNI NASTAVNI P REDMETI SEDMIČN I B ROJ NASTAVNIH ČASOVA GODIŠNJI BROJ NASTAVNIH ČASOVA 1. Bosanski. 3. 2.Nastavni plan za peti razred devetogodišnje osnovne škole Nastavni programi obaveznih nastavnih predmeta 1. 11. 13. 2. 10. 3. 6. 4. 215 . 9.

osvješćivanje važnosti korektnog i lijepog govora u usmenoj i p isanoj formi Ovladavanje jezičkim sredstvima potrebnim za uspješno izražavanje u pojedinim oblicima usmenog i pismenog izražavanja Pojačavanje mogućnosti razumijevanja značenja i izražavanja smislenim rečenicama Recepcija sadržaja filma. na osnovu procjene svoga razreda. odstupi od navedenog prijedloga podjele nastavnih časova na područja 216 . radija. pravilima i normama gramatike. manje poučno. pravila i normi bosanskog/hrvatskog/srpskog jezika Razumijevanje značenja rečenica u tekstu i teksta. izražajnost) • Samostalno čitanje nepoznatih tekstova. zakonitosti. doživljaja estetskih i etičkih vrednota teksta (tekstovi štampani latinicom i ćirilicom) • Usavršavanje svih aspekata čitanja (pravilnost. ličnih i društvenih vrlina i vrijednosti GRAMATIKA. mogućnost prepoznavanja potrebnih primjera i njihovo razlikovanje od (ne)primjera Izražavanje značenja rečenicama koje su organizirane u skladu sa zakonitostima. štampe KULTURA IZRAŽAVANJA 30 nastavnih časova MEDIJSKA KULTURA 15 nastavnih časova * Nastavnik ima slobodu da u procesu planiranja. brzo pronalaženje važnih informacija Razvijanje sposobnosti izražavanja misli. brzina. kreativnog i kritičkog mišljenja. sadržaja štampe Razvijanje sposobnosti upotrebe i selekcije sadržaja medija s obzirom na vrijednost (poučno. stavova logički strukturiranim i gramatički tačnim rečenicama uz uvažavanje kompozicijskih cjelina u pisanom radu Daljnji rad na usavršavanju tehnike pisanja i estetske strane rukopisa Lektirom razvijati sposobnost samostalnog čitanja i izražavanja doživljaja književnih djela.Bosanski. pozorišne/kazališne predstave. televizije. djela umjetničkih kvaliteta i filmski i televizijski kič) Ovladavanje termino logijom važnom za snalaženje u svijetu filma. zauzimanje stava i sposobnost uživanja u čitanju ČITANJE 15 nastavnih časova PISANJE 10 nastavnih časova INTERPRETACIJA KNJIŽEVNOG TEKSTA 40 nastavnih časova (čitanačka štiva) 20 nastavnih časova (lektira) Razvijanje recepcijskih sposobnosti. kao i sposobnost procjene djela i poruke. srpski jezik i književnost (5 časova sedmično – 175 časova godišnje) * Područja i globalne naznake elemenata plana i ukupnih programskih zahtjeva Čitanje u funkciji razumijevanja sadržaja. ortoepije i ortografije Razvijanje jezičko-komunikacijskih sposobnosti. osjetljivosti za umjetničko kazivanje. radio-emisije. smisla i sposobnosti za prepoznavanje i izražavanje ljepote riječima Razvijanje jezičkih sposobnosti . PRAVOGOVOR I PRAVOPIS 45 nastavnih časova Usvajanje znanja o jeziku. obogaćivanje emotivnog svijeta. osjećanja. hrvatski.

uvježbati izgovor tih riječi. stavova i mišljenja OČEKIVANA POSTIGNUĆA MINIMALNA P ravilno čitanje i razumijevanje pročitanog Mogućnost reprodukcije (samostalno ili na osnovu pitanja) Mogućnost prepoznavanja važnih pojedinosti u tekstu Mogućnost samostalnog služenja tekstom radi usvajanja novih znanja Mogućnost identifikacije riječi. razumijevanje pročitanog i reprodukcija važnih pojedinosti Sposobnost kritičkog i stvaralačkog čitanja Jasno izgrañen stav o sadržaju. prenošenje tona i raspoloženja na slušaoce Usklañenost intonacije. mogućnost samostalne reprodukcije (odgovorima na postavljena pitanja. prepisivanju i pisanju slobodnih sastava i u oblicima izražavanja koji su programska obaveza VISOKA Izražajno čitanje. razmisliti kada je umjesna upotreba primjerenih pokreta. prepoznavanje kompozicionih cjelina P isanje uz uvažavanje zakonitosti. prepričavanjem bez plana. izražavanje ličnih osjećanja. ortoepije i ortografije. rješavanjem zadataka koji podrazumijevaju ličnu procjenu) Snalaženje u tekstovima koji se razlikuju po obimu i složenosti radi usvajanja novih znanja Razvijena samostalnost u pisanju po diktatu. pravila i normi gramatike . podcrtati manje poznate i riječi koje su teške za izgovor. poznavanje pravila pisanja i gramatike u obimu koji je utvrñen programom 217 . glas prilagoditi karakteru teksta Usavršavanje čitanja u sebi radi bržeg razumijevanja Razvijanje sposobnosti samostalne interpretacije pročitanog i sposobnosti izdvajanja bitnih elemenata Razvijanje sposobnosti oblikovanja smislenog sadržaja. razumijevanje i reprodukcija pročitanog sa ili bez elemenata stvaralaštva Čitanjem do novih informacija i novih znanja Čitanje kao činilac razvoja dječijeg govornog izraza Čitanje u funkciji estetskog i etičkog odgoja P i s a nj e P repisivanje P isanje po diktatu Kreativno pisanje ODGOJNOOB RAZOVNI CILJEVI Osamostaljivanje djece u komunikaciji s tekstom Uvježbavanje samostalnog čitanja pomoću uputstava tipa: prethodno pročitati tekst. rečenica.ČITANJE I PISANJE PROGRAMSKI ZAHTJEVI Čitanje tekstova štampanih latiničnim i ćiriličnim pismom Razvijanje tehnike čitanja. mogućnost diferencijacije sadržaja s obzirom na važnost u pamćenju i reprodukciji Mogućnost snalaženja u svim oblicima izražavanja . jačine i boje glasa sa sadržajem Čitanje manje poznatog i nepoznatog teksta. dijelova teksta koji predstavljaju prepreku u uspješnom druženju s tekstom Mogućnost tačnog prepisivanja teksta P isanje po diktatu kratkih rečenica Tačno odgovaranje na postavljena pitanja DOVOLJNA Razvijena tehnika čitanja pravilnost brzina i izražajnost Razumijevanje pročitanog. povremeno pogledati u njihovom pravcu. zamisliti da ima mnogo slušalaca.

mjesto i vrijeme radnje. likovnim izrazom P repoznavanje pjesničkih slika Mogućnost memoriranja i recitiranja Mogućnost samostalnog čitanja i razumijevanja toka dogañaja. izražavanje dojma Izgrañivanje književnoestetskog senzibiliteta Razvijanje sposobnosti učenja napamet i mogućnosti izražajnog recitovanja Samostalnost u čitanju. jezičke aspekte Uporeñivanje vrijednosti. pejzaža. pojačavanje dinamičnosti. riječi kojima su direktno izraženi osnovna misao. fabula i kompozicija Uočavanje logičkih cjelina u tekstu i formuliranje podnaslova Uočavanje likova u književnom djelu. piščevi stavovi i stavovi lica Izbor karakterističnih mjesta u tekstu: opis lika. dijelova teksta koji predstavljaju posebnu dinamičnost u razvoju dogañaja P otpuna samostalnost u analizi književnog teksta. mjesta i vremena radnje. razumijevanje pročitanog i mogućnost reprodukcije Uočavanje likova u književnom tekstu i mogućnost uočavanja njihovih glavnih osobina Mogućnost zaključivanja (o porukama zaključuje uz nastavnikovu pomoć i posredovanje) Uočavanje logičkih cjelina u književnom djelu Mogućnost prepoznavanja karakterističnih mjesta u tekstu Mogućnost uočavanja uzroka i posljedica u ponašanju likova u književnom djelu Mogućnost adekvatnog odgovora na doživljaj pjesme riječima. izražavanja doživljaja u usmenoj i pisanoj formi Mogućnost prepričavanja teksta i prilagoñavanja posebnim zahtjevima (očekivanim slijedom. k o m p o z i c i ja Uočavanje i karakterizacija likova u djelu: zaključivanje o osjećanjima likova na osnovu dijaloga i njihovih postupaka Uočavanje karakterističnih dijelova teksta. dijalog. razumijevanju Razvijanje crta kreativnosti posredstvom aktivnosti koje podrazumijeva domaća lektira OČEKIVANA POSTIGNUĆA MINIMALNA Samostalno čitanje. karakterizacija. razumijevanju i reprodukciji sadržaja P oznavanje i razlikovanje pojmova: tema književnog djela. pjesnička slika izražena bojom i zvukom. poruka pojedinih književnih djela Razvijen senzibilitet za doživljaj i izražavanje doživljaja na način koji ima elemente originalnosti (izbor riječi. likovima i njihovim postupcima Razumijevanje pojmova iz teorije književnosti koji su programska obaveza Stvaralačka upotreba sadržaja pročitanih književnih tekstova u vlastitim pismenim radovima Bogat rječnik koji je u funkciji komunikacije i kvaliteta usmenih i pismenih vježbi Mogućnost uporedbe književnih tekstova s obzirom na tematiku.PROGRAMSKI ZAHTJEVI Književni tekstovi: Ivo Andrić: Aska i vuk Skender Kulenović: Cesta Alija Dubočanin: Šarko Branko Ćopić: Izokrenuta priča Ela Peroci: Majčin dar Narodna priča: Ko je na svijetu najjači A. razumijevanje riječi/pojmova: f a b u l a. humor Razlikovanje govora pisca i govora lica Zapažanje logičkih cjelina u kompoziciji teksta Lirska pjesma Osnovna osjećanja u pjesmi Stilsk a sre dstva: poreñenje. S. dijaloga. ljepotu kazivanja. formuliranje poruke Mogućnost uočavanja opisa. mogućnost reprodukcije svih važnih elemenata P repoznavanje osnovnog osjećanja u pjesmi Mogućnost uočavanja stilskih sredstava Uočavanje ritma i rime Razlikovanje pojmova iz teorije književnosti koji su programska obaveza Sposobnost samostalnog čitanja. zapažanje ritma i rime. rečenica. doživljaja i vrijednosti Mogućnost kritičkog promišljanja o knjizi. Puškin: Bajka o ribaru i ribici Stevan Bulajić: Sarka Ešref Berbić: Kako je otišlo ljeto Poslovice (izbor) Aleksa Mikić: Lipov cvat Vesna Krmpotić: Koliko je teška pahuljica (igrokaz) Nasiha Kapidžić-Hadžić: Vezeni most Enes Kišević: Kiša Grigor Vitez: Ševina jutarnja pjesma Musa Ćazim Ćatić: Bosna žubori Dobriša Cesarić: Jesen Gustav Krklec: Bijeli grad Dragan Kulidžan: Potočić Šukrija Pandžo: Posljednje laste Lektira: Ahmet Hromadžić: Patuljak vam priča Alija Dubočanin: Tiha rijeka djetinjstva Ivana Brlić – Mažuranić: P riče iz davnine ðani Rodari: Putovanje Plave Strijele Mato Lovrak: Vlak u snijegu Ismet Bekrić: Jesen u gradu ODGOJNOOB RAZOVNI CILJEVI Doživljaj književnog djela u cjelini i sposobnost izražavanja dojma Formiranje i usvajanje osnovnih pojmova iz teorije književnosti Zapažanje i formulacija teme književnog djela (o čemu tekst govori). uočavanje likova. mogućnost reprodukcije DOVOLJNA P otpuna samostalnost u čitanju. epitet Pjesnička slika vizuelni i akustički (slušni) elementi u pjesničkoj slici. opisu 218 . dojmovi) Razvijen senzibilitet za poetsku riječ Doživljavanje snage poetske riječi Vještina u izboru i upotrebi riječi u govoru i pisanju P okušaji pisanja poezije Mogućnog živog izražajnog govorenja stihova P otpuna samostalnost u čitanju Bogatstvo rječnika i Izgrañen kriterij za izbor knjige Mogućnost osobenog govora o pročitanom djelu P repoznavanje dijelova karakterističnih po naraciji. uz sažimanje) VISOKA P otpuna samostalnost u služenju tekstom kao izvorom informacija.

ev. situaciji DOVOLJNA Snalaženje u svim oblicima izražavanja P repričavanje sadržaja bez sastavljanja plana Sastavljanje priče po datim riječima. unošenje elemenata humora P ostojanje kriterija za procjenu kvaliteta usmenog i pismenog izražavanja (ovo je dobro urañeno. zemalja P isanje prisvojnih pridjeva: -na. komparacija pridjeva Brojevi (glavni i redni) Rečenica: Atribut i apozicija. sinteze.RJEČNIK. rezultata vlastitog rada OČE KIVANA POSTIG NUĆA MIN IMALNA Mogućnost prepričavanja koje će osigurati razumijevanje svih važnih elemenata u sadržaju Sposobnost sastavljanja priče na osnovu poticajnih riječi: uz svaku tematsku riječ da kaže smislenu rečenicu. PRAVOGOVOR I PRAVOPIS P ROGRAMSKI ZAHTJEVI Zavičajni govor i književni jezik Riječi iz mog zavičaja Azbuka Vrste riječi: Imenice: zajedničke. -čki P isanje brojeva slovima (glavni i redni) Upravni i neupravni govor Upotreba interpunkcijskih znakova u rečenici: zareza. prisvojni. objekt u rečenici P ravogovor i pravopis: Veliko slovo u jednočlanim i višečlanim imenima gradova. a da priča ima sve važne elemente Rečenice su jasne i tematski se oslanjaju na sadržaj. navodnika ODGOJNOOBRAZOVN I CILJEVI Doživljaj ljepote vlastitog. vlastite. poticajne tačke Mogućnost govorenja o dogañajima i doživljajima Mogućnost prepričavanja teksta potpunim jasnim i gramatički pravilno oblikovanim rečenicama VISOKA Sposobnost služenja svim oblicima izražavanja i mogućnost unošenja elemenata originalnosti Mogućnost proširivanja i sažimanja teksta unošenjem novih ideja Osoben izbor jezičkih i stilskih sredstava Iskazivanje smisla za upotrebu epiteta. gradivni). pokazne P ridjevi (opisni. stvarne i nestvarne Zamjenice: lične. tačke. apstrakcije i generalizacije) OČEKIVANA POSTIGNUĆA MINIMALNA Poznavanje azbuke i abecede Razlikovanje promjenljivih vrsta riječi i mogućnost prepoznavanja potrebnih primjera u tekstu Mogućnost služenja smislenim rečenicama Prepoznavanje proste neproširene i proširene rečenice Mogućnost uočavanja subjekta i predikata u rečenicama. uskličnika. naselja. zbirne. poreñenje. atributa. GRAMATIKA. gradivne. jasno. apozicije i objekta Pravilna upotreba interpunkcijskih znakova DOVOLJNA Mogućnost tačne gramatičke analize teksta na nivou usvojenih znanja od I do V razreda Mogućnost navoñenja novih primjera Korektno služenje pravilima o upotrebi interpunkcijskih znakova VISO KA Dobro poznavanje sadržaja gramatike i pravopisa koji su programska obaveza od I do V razreda Mogućnost samostalne analize rečenice i teksta u skladu s postavljenim zahtjevima Vješta upotreba znanja o rečenici u samostalnim pismenim radovima Primjena naučenih pravila na nivou automatizacije KULTURA IZRAŽAVANJA P ROGRAMSKI ZAHTJEVI Naracija P repričavanje bez obaveznog sastavljanja plana P repričavanje s usmjerenjem na sažimanje teksta P ričanje na osnovu datih tematskih riječi P ričanje dogañaja i doživljaja Deskripcija Opis pojave. . -ov. prisvojne. sažimanje sadržaja i izražavanje punim rečenicama P ojačavanje mogućnosti samostalnog izražavanja rečenicama koje su jasne i gramatički pravilno strukturirane Osposobljavanje za živo. odnosno date riječi kao uporišne. -in -na. upitnika. -ski . crte. dvotačke. jedinicama jezičkog sistema principima i zakonitostima njihovog ustrojstva Razvijanje logičkog mišljenja i zaključivanja (sposobnosti analize. a da rečenice čine cjelovitu priču Mogućnost pričanja dogañaja i ličnog doživljaja sa bitnim elementima sadržaja i naglašenom emotivnom notom Izražavanje viñenog riječima koje su primjerene tematici. uporeñivanja. zbivanja u prirodi Opis pejzaža ODGOJNOOBRAZOVNI CILJEVI Osposobljavanje za reprodukciju teksta bez formuliranja naslova cjelinama sadržaja. a ovo mogu uraditi bolje) 219 . ubjedljivo govorenje i pisanje Razvijanje sposobnosti organizacije usmenog i pisanog izražavanja i procjene efekata. -ćki. uvoñenje dijaloga. poštujući hronologiju u izražavanju i normu standardnog jezika Razvijanje sposobnosti uočavanja uporišnih mjesta. organski utemeljenog govora ali i razumijevanje značaja upotrebe normativno i stilski ureñenog jezika Usvajanje znanja o pravilima.

pozorišne umjetnosti u obimu koji je predviñen programom Razvijen senzibilitet za poreñenje djela ekrana i mogućnost kritičkog pristupa analizi Posjedovanje bogatstva ideja o mogućem sadržaju novih filmova Naglašen interes prema umjetnosti 220 . govora. objekata. osmišljavanje i mogućnost klasifikacije sadržaja Razumijevanje složenosti filmskog djela i izražajnih mogućnosti filma. filma. odnosa i sukoba meñu likovima) Razumijevanje redoslijeda kauzaliteta dogañaja.MEDIJSKA KULTURA PROGRAMSKI ZAHTJEVI Izražajna sredstva djela ekrana (kadar. pozorišta/kazališta VISOKA Razvijena sposobnost analize umjetničkih djela. mogućnosti izbora.pozorište (poreñenje izražajnih mogućnosti) ODGOJNO-OBRAZOVNI CILJEVI Razumijevanje djela ekrana /filma i televizije/ P ovezivanje kadrova po sjećanju (sposobnost identifikacije mjesta i vremena. odnosa meñu akterima radnje Razumijevanje poruka Razvijanje sposobnosti prepoznavanja vlastitih potreba i stavova posredstvom identifikacije s ličnostima na ekranu Odgoj za gledanje djela ekrana s ciljem uočavanja važnih pojedinosti. mašte. dijalog u filmu i pozorišnoj/kazališnoj predstavi Film . književnosti Sposobnost percepcije i recepcije djela filmske umjetnosti pozorišta /kazališta Mogućnost samostalne reprodukcije po sjećanju i ocjene sa stanovišta vrijednosnog sistema Prepoznavanje izražajnih sredstava filma. povezanost radnji. montaža.književno djelo . književnosti. likova. bogaćenja asocijacija Razvijanje senzibiliteta za prepoznavanje i doživljavanje snage riječi i slike. pozorišta/ kazališta. mišljenja. muzika). gledanje djela ekrana kao vježba u umijeću posmatranja i obogaćivanja vizuelnog pamćenja. televizije. televizije. zvuka i tišine OČEKIVANA POSTIGNUĆA MINIMALNA Razlikovanje sredstava izražavanja Mogućnost koncentracije pažnje na sadržaj u kontinuitetu Mogućnost memoriranja i reprodukcije viñenog po sjećanju Sposobnost razlikovanja prihvatljivog i neprihvatljivog ponašanja likova u djelima ekrana sa stanovišta vrijednosnih principa DOVOLJNA Razlikovanje sredstava izražavanja filma. radnji. radija.

these (girls).ponudu (pismenu ili usmenu) koristeći najosnovniji vokabular . spade. furniture. • • • • • • • • • Oček ivani re zultati / ishodi učenja Djeca će: razviti želju i ljubavi prema učenju engleskog jezika razumjeti primjerene sadržaje na engleskom jeziku prihvatiti logički pristup upotrebi naučenog izražavati slobodu i samostalnost u govoru i direktnom reagiranju znati čitati riječi pojedinačno povezano sa konkretnim pojmovima znati čitati jednostavne rečenice znati prepisivati. many. may) . kao npr. u okviru datih tema B rojevi: 1-100 Glagoli: P resent S imple (potvrdna. (npr. which. some musical instruments. povezivanjem nabrojanih riječi sa odgovarajućim brojevima ili simbolima. popunjavanjem praznina zadatim riječima. predanost i preciznost u učenju jezika • njegovati samostalnost u govoru i vlastitoj produkciji naučenog. at the park (npr. nebrojive pravilnu/nepravilnu množinu Zamje nice : Lične. school premises. much. P okazni pridjevi. in the country (npr. tent. which. e. fire) Svakodnevni život. my clothes. these. any. npr.sposobnost i dopuštanje (can. neka Životinje raspoloženja i stanja. the. razigranog stava prema učenju jezika • poticati motiviranje odgovornog i aktivnog stava • poticati radoznalost i kreativnost • dalje njegovati razumijevanje i logičko pamćenje • poticati temeljitost.slaganje i neslaganje . some. nulti P risvojni pridjevi. slide. this (girl). dovršavanjem rečenica. rake. lunch box. seasons of the year. buying some vegetables and fruits)going out (npr. rainy. pupils’ things. that (boy). weather (npr. primjereno uzrastu • kroz igru. npr. izvršavanjem uputa i nareñenja. uncle. biranjem tačnog odgovora. visiting relatives. negativna. popunjavanjem tabela.g. somebody. snowball. rutinske aktivnosti. this. b) ČITANJE I REAGIRANJE Djeca će čitati kratke tekstove. u sebi ili naglas. those Upitne. extracurriculum activities. neslaganje. Slobodno vrije me. odnosno negativne ili netačne odgovore.znanje i neznanje . grandfather. povezivanjem odreñenih ilustracija sa odgovarajućim tekstom. Članovi uže i nek i članovi šire porodice. popunjavati slova i riječi razviti samopouzdanje u izražavanju primjereno uzrastu prepoznati zadovoljstvo i korist pri proširivanju znanja stranog jezika Nastavni program za peti razred. negativna. 2) Verbalno : postavljanjem pitanja i davanjem odgovora. friends. ispunjavanjem tabele označavajući na odgovarajući način potvrdne ili tačne odgovore. upitna forma) Vok abular Dje ca će ponavljati i učiti samo osnovni vokabular koji se odnosi na date teme . anybody. nobody Pridje vi: Determinatori Članovi. grandson Škola.vegetable / flower garden). that. shopping (npr. subjekatski i objekatski padež P okazne. davati kratke pismene odgovore. najčešći. • postavljati poznata narodi pitanja i odgovarati na njih • tražiti i nuditi pomoć (Can you help me? Can I help you?) • tražiti i d avati informacije • slušati očekujući da čuju odreñenu informaciju • izraziti na vrlo jednostavan način: . swing. those (boys) P ridjevi za neodreñenu količinu i broj. izraza ili čitavih rečenica koje je izgovorio nastavnik ili koje su čuli sa kasetofona. ispunjavanjem tabela i križaljki. swimming pool). itd. aunt. povezivanjem Gramatik a Dje ca će ponavljati ili učiti: Ime nice : brojive. camping. sunny) in the garden. negativna. treća godina učenja engleskog jezika Nivo 5. 2) Verbalno : ponavljanjem riječi. označavanjem tačnih/netačnih (T/F) tvrdnji itd. all Upitni pridjevi. what. library.OBRAZOVNOG RADA Ciljevi nastave engleskog jezika Nastaviti n a naglašavanju ciljeva promoviranih u prvoj i drugoj godini učenja: • učenje jezika. at the supermarket. izvršavanjem uputa i nareñenja. 221 . mother. jump rope).sljedeće emocije: slaganje. school subjects. a/an. i reagirati 1) Neverbalno: traženjem odreñenih informacija. bilješki ili rečenica itd. Ok ruže nje. snowman. who. some gardening tools (npr. trenutnu aktivnost Ze mlje .(3 časa sedmično – 105 časova godišnje) Engleski jezik CILJEVI I REZULTATI ODGOJNO . pjesmu i ples učiniti da učenje engleskog jezika bude zabava i zadovoljstvo • postupni i odmjereni prijelaz ka čitanju i pisanju jednostavnih riječi i rečenica. zaokruživanjem tačnog odgovora/opcije. w hose Opisni pridjevi. watering can). povezivanjem odreñenih ilustracija sa odgovarajućim tekstom. davanjem kratkih odgovora na pitanja koja je postavio nastavnik ili koja su čuli sa kasetofona. razred Prvi stepen elementarnog znanja Teme Porodica Funkcije i vještine Aktivnosti RECEPCIJA a) SLUŠANJE I REAGIRANJE: Djeca će slušati izgovoreni tekst i reagirati: 1) Neverbalno: pokazivanjem/doticanjem predmeta ili dijela tijela koji se spominje. pets Djeca će znati: • upućivati Škola odgovarajuće pozdrave i Moje odgovarati na njih ok ruže nje • vršiti upoznavanje • obraćati se ljudima Svakodnevni • identificirati ljude i život predmete • locirati ljude i Slobodno predmete vrije me • opisivati ljude i predmete. have/have got (potvrdna. itd. jungle gym. upitna forma) Glagoli be. a ne o jeziku • dalje njegovati razvijanje pozitivnog. upitna forma) P resent Continuous (potvrdna. snow. označavanjem tačnih/netačnih (T/F) tvrdnji itd. whose P risvojne Neodreñene. wild animals. what. domestic. outings Životinje.

itd. Modalni glagoli can. sva lica jednine i množine Prilozi (najčešći) . iznenañenje. npr. pokret glavom kad se želi reći da/ne. left. UK. make a phone call INTERDISCIPLINARNI SADRŽAJI Djeca će takoñer učiti jezik i proširivati svoj vokabular oslanjajući se na znanje koje su stekla učenjem nekih drugih školskih predmeta. UČENJE KAKO TREBA UČITI: Djeca će učiti da: • razvijaju pozitivan stav prema učenju jezika. kao što je počinjanje nabrajanja od malog prsta. PRODUKCIJA a) GOVOR Djeca će: • učestvovati u razgovoru sa drugom djecom ili nastavnikom • davati upute i nareñenja • igrati uloge • recitirati. behind. npr. their culture (osnovni vokabular) Osim što će stalno proširivati vok abular. on. • budu odgovorna i aktivna u situacijama kada se uči jezik. fast – slow. outdoor sports. zahvalnost ideju posjedovanja (have. npr. npr. • slušanjem i pjevanjem omiljene vrste muzike (Muzička kultura). football.. sklapanjem ispreturanog teksta u smislenu cjelinu itd. hot – cold Složenice u vezi sa datim temama.: • kroz crtanje. USA. -ing Antonime u vezi sa datim temama.Mjesto . 222 . quickly Prijedlozi: • Mjesto. aktivnosti i interesovanja djeteta ovog uzrasta). skraćenice za dane u sedmici i mjesece Afikse u vezi sa datim temama i gramatikom. swimming-pool. razočarenje. npr. John’s book. oblikovanje. his house etc. • učiti komunicirati i ponašati se u svakodnevnim situacijama na način koji je prirodan za kulturu zemlje čiji jezik uče. have got. itd.Smjer. p. (Likovna kultura). npr. slowly. Oops! kada neko padne. in. up – down.. negativnoj. • kroz sportove i igre (Tjelesni i zdravstveni odgoj). -s. right. b) PISANJE Djeca će: • prepisivati kratke tekstove • pisati po diktatu • ispunjavati tabele/križaljke • ubacivati/podvlačiti/redati riječi u smislene rečenice • pisati rečenice koristeći tačnu formu glagola u zagradi • dovršavati rečenice • pisati kratke sastave na poznate teme itd. under. on. east.govor tijelom. may (potvrdna.Način. zanimanje i oduševljenje za nešto.) izviniti se i prihvatiti izvinjenje suge rirati neku akciju (Let’s …) prihvatiti i odbiti ponudu ili molbu govoriti na jednostavan način o svakodnevnim aktivnostima i radnjama riječi u stupcima A i B. • upoznavati neke osnovne razlike izmeñu njihove kulture i kulture naroda sa engleskog govornog područja (npr. basketball. Ovo može podrazumijevati: . pjevati i igrati jezične igre itd. penfriend Kolokacije u vezi sa datim temama.m. npr. at Rečenica: • Osnovni red riječi u potvrdnoj. najčešće.uzvike (npr.m. . upitnoj i zapovjednoj rečenici • There is a/There are some…Is the re a…? Are the re any…? (osnovni vokabular) Ze mlje i oblasti.Vrijeme. INTERKULTURALNE VJEŠTINE: Djeca će : • upoznavati kulturu svoje zemlje i učiti da je bolje poštuju i cijene. • koriste ključne metode iz prakse pri radu u parovima ili malim grupama. npr. in. peoples. ocjenjuju svoje aktivnosti i aktivnosti svojih kolega. • Funkcije i vještine (usmena i pismena kompetencija primjerena datom nivou učenja). west . dje ca će ponavljati ili učiti koristiti: Skraćenice. razlike u upotrebi nekih pozdrava u engleskom i u maternjem jeziku djeteta: Dobar dan i Good morning/afternoon ili Dobar dan i Good day).- • • • • dopadanje. in front of • Vrijeme. nedopadanje. koji se razlikuje od kulture do kulture. npr.. negativna. upitna forma) Imperativ. PROGRAMSKI SADRŽAJI • Teme (tematska područja vezana za svakodnevni život. . a. npr. to do homework. • Aktivnosti (kojima se realiziraju vještine). ispusti nešto ili pogriješi ili Ouch! kojim se izražava iznenadna bol) i sl. zadovoljstvo. slikanje.

se drži principa jednostavnosti. Ono treba da je u funkciji motivacije djece na daljnji rad i razvijanje naklonosti i ambicije za učenje jezika. • Praćenje i vrednovanje treba da je konstantno i provedeno veoma pažljivo i nenametljivo. za grupe i cijeli razred. • Nastavne metode i oblici rada Koristiti što raznovrsnije nastavne metode i oblike rada.njeguje poštivanje drugog u toku zajedničkog rada i natjecanja. kako u nastavnim aktivnostima tako u rasporedu i trajanju časova. pogañanje.piše pismenu pripremu za svaki čas. Trajanje časa ne postavljati kruto. Koristiti igru i pjesmu kao osvježenje i učenje jezika provoditi u razigranom. predviñenim funkcijama i vještinama). proširuje materijal prema datoj situaciji. razviju i podržavaju zainteresiranost za učenje jezika.priprema materijal i opremu. pantomima. .praktikuje prvo usvajanje pravilnog izgovora auditivnim putem. Nastavnik treba da: . igranje po ulogama. .• Gramatika (gramatička područja za dati nivo).procijeni kojim fondom riječi trebaju ovladati djeca u datoj grupi i datim uvjetima. ponavljanje i na usmenu komunikaciju sa zabavnim aktivnostima.razvije vlastiti sistem praćenja i provjeravanja napredovanja svakog djeteta. Role playing.razvija od početka radne navike. 223 . cilj i način rada. .ne prihvata kruto uputstva data u programu.razvija komunikacijske sposobnosti. Koristiti mogućnosti izlaska iz učionice radi neposrednosti i očiglednosti u nastavi. kao i rad u manjim i većim grupama i rad u parovima. igre riječima.stvori pozitivnu i zabavnu atmosferu za učenje. .primjenjuje direktni. rješavanje jezičke zagonetke i križaljke. . . udžbenicima i priručnicima. zadatke za djecu pojedinačno. pretending. Napomena nastavnicima: Uvijek imati dovoljno tolerancije i fleksibilnosti prema djeci u samostalnom sastavljanju i izgovoru rečenica. maskiranje. grupni i individualni pristup. . a potom usmenu upotrebu bilo izolovano ili u govornoj interakciji. ali primjereno uvjetima u kojima radi. frontalni. drama-playing.slobodno oblikuje svoje časove. vedrom i privlačnom okruženju. . . igre pogañanja su neki oblici koji su se pokazali efikasnim i koje treba primjenjivati. . Nastavnik istovremeno procjenjuje realizaciju zadanih ciljeva i vlastiti učinak. . primjerenosti i postupnosti. Primjenjivati frontalni i individualni pristup.osposobi djecu da samostalno rade tokom časa i kod kuće. koje imaju za cilj da pobude. DIDAKTIČKO-METODIČKE NAPOMENE U prvim godinama učenja usmjeriti pažnju na razumijevanje. idući od jednostavnih ka složenijim jezičkim ciljevima. sarañuje sa kolegama i stručnim savjetnikom. nego da kreativno i fleksibilno kreira svoj rad u okvirima zacrtanog. prilagoditi ga raspoloženju i trenutnim potrebama djece. I dalje je moguće i poželjno paralelno izvoñenje nastave engleskog jezika sa nastavom drugih predmeta. . . • Preporuke Za organizaciju i realizaciju nastave engleskog jezika u trećoj godini učenja i dalje je naglašena potreba za fleksibilnošću. . pjevanje horsko i pojedinačno. • Vokabular (koji odgovara datim temama.pažljivo planira svaki čas.

izjave. svojoj porodici i prijateljima. naglasak. pitanja. poštuje ritam i intonaciju rečenice postavlja i odgovara na jednostavna pitanja aktivno učestvuje u razgovoru po modelu može dati jednostavne informacije o sebi. nego prepoznaje i pravilno upotrebljava osnovne jezičke elemente 224 . naglašava riječi.2 Evropskog okvira za strane jezike. Jezičke vještine Slušanje i razumijevanje Očekivani rezultati / ishodi učenja dijete prepoznaje glasove.(3 časa sedmično – 105 časova godišnje) Francuski jezik CILJEVI I REZULTATI ODGOJNO-OBRAZOVNOG RADA U nastavi francuskog jezika u petom razredu osnovne škole djeca treba da prošire programske sadržaje iz IV razreda i teže dostizanju nivoa A1. dopunjava i samostalno piše riječi i kraće rečenice zapisuje poznate riječi ili kraće rečenice po modelu piše kratke rečenice ili sastave o sebi i svom okruženju Govor - Pisanje - Znanje o jeziku - Na o vom nivou učenja dijete još uvijek ne stječe znanje o jeziku. napisane riječi i kratke rečenice čita naglas poznate riječi i rečenice čita i razumije kratki tekst u kojem su mu poznate sve riječi pravilno artikulira glasove. školi itd. ritam i intonaciju u jeziku koji uči razumije jednostavna uputstva. opisuje u nekoliko rečenica poznatu situaciju prepisuje. upozorenja. kratka objašnjenja nastavnika i pravilno reagira na iste razumije kratke dijaloge na poznatu temu Čitanje i razumijevanje - prepoznaje slova.

Proslave (roñendana. itd. l'emploi du temps. označavanjem tačnih / netačnih tvrdnji (V i F). i reagirati: 1) Neverbalno: izvršavanjem uputa i nareñenja.P oziv na proslavu roñendana . neka raspoloženja i stanja i aktivnosti postavljati poznata pitanja i odgovarati na njih tražiti i nuditi pomoć tražiti i davati informacije na jednostavan način izraziti slaganje i neslaganje. zadovoljstvo Ak tivnosti RECEPCIJA a) SLUŠANJE I REAGIRANJE Djeca će slušati izgovoreni tekst i reagirati: 1) Neverbalno: pokazivanjem / doticanjem predmeta ili dijela tijela koji se spominje. les matières. imperativ (l'impératif) Pomoćni glagoli avoir i être (potvrdna. upitnoj rečenici Vokabular .. les livres. ces livres) Upitni (Q uelle heure est-il?) Opisni pridjevi (u okviru datih tema) Brojevi: 1 – 100 (desetice) Glagoli: prezent (le présent). (à l'école. povezivanjem odreñenih ilustracija sa odgovarajućim tekstom. grandpère. Gramatika Djeca će koristiti (ali neće učiti o tome): Imenice sa članom u jednini i množini (le livre. le déjeuner. aller au marché. Il fait gris. itd. b) ČITANJE I REAGIRANJE Djeca će čitati kratke tekstove. izvršavanjem uputa i nareñenja. količinu (ici. l'école. itd. razred 3. dans la classe. l'instituteur. l'été.) . bilješki ili rečenica.. upoznavati se identificirati i locirati ljude i predmete opisivati ljude i predmete. aujourd'hui. ma mère. le dîner.Godišnja doba i mjeseci . des fruits.Svakodnevni život (porodica i život u porodici) .Dijelovi tijela (la tête. le cheval. le pain. du lait. odnosno tačnih i netačnih tvrdnji (V i F)..Domaće životinje (le chat.Domaće životinje .Škola (la classe. petit-fils) . dopadanje.Dijelovi tijela Funkcije i sposobnosti Djeca će znati: pozdravljati i odgovarati na pozdrave obraćati se ljudima. blagdana) . oncle. godina učenja francuskog je zik a Razvijanje početnog znanja Teme .) . nedopadanje.. le pied.Škola i učionica . la vache) .Godišnja doba (le printemps. Il pleut) . le bras..Dani u sedmici (lundi.. negativnoj. zaokruživanjem tačnog odgovora..Dani u sedmici . upitna i negativna forma) Prilozi: za mjesto.. popunjavanjem i čitanjem tabela. dopuštanje. la forniture scolaire) .. mardi. Bonne Année) .. povezivanjem nabrojanih riječi sa odgovarajućim brojevima ili simbolima.Slobodno vrijeme .Jelo i piće (le petit déjeuner. l'omelette.) .P isanje kratke čestitke (Joyeux anniversaire à.. 2) Verbalno : ponavljanjem riječi. aller au supermarché et acheter du pain. Nove godine.Članovi uže i neki članovi šire porodice (maman.Jelo i piće .Nivo 5.Atmosfersko vrijeme (Il fait beau. au match de foot.) Zamjenice: Lične. le jus de fruits.. povezivanjem odreñenih ilustracija sa odgovarajućim tekstom. de . subjekatski i objekatski padež Pridjevi: Prisvojni (mon ami. le chien.. la main) 225 . l'élève. l'automne. la classe..Mjeseci u godini (janvier. izraza ili čitavih rečenica koje je izgovorio nastavnik ili koje su čula sa audio ili video zapisa. février. la soupe.Svakodnevni život (faire des courses. vrijeme.Atmosfersko vrijeme . beaucoup) Prijedlozi: à. Joyeux N oël. davanjem kraćih odgovora na pitanja koja je postavio nastavnik ili koja su čula sa audio ili video zapisa. mes parents) Pokazni (ce garçon. l'hiver) . dans. soeur. u sebi ili naglas. aller à la bibliothèque. visiter des amis) .. cette femme.. la salade. le livre de mon ami) Rečenica: Osnovni red riječi u potvrdnoj.

Djeca se osposobljavaju za usmenu komunikaciju u jednostavnim svakodnevnim situacijama.DIDAKTIČKO – METODIČKE NAPOMENE Zadaci nastave francuskog jezika u petom razredu su prije svega usmjereni na poticanje interesa za učenje stranih jezika. maternji jezik (svijet bajki i imaginacije. na usvajanje elementarnih jezičkih sredstava i usvajanje strategija učenja stranog jezika. korištenja rječnika i leksikona prilagoñenih njihovom uzrastu i praćenja vlastitog napretka u učenju stranog jezika uz primjenu jezičkog portofolija. Djeca usvajaju i nove tehnike učenja stranog jezika kao što su prepoznavanje značenja jezičkih izraza. značaj ishrane za zdravlje. INTERDISCIPLINARNI SADRŽAJ INTERKULTURALNE VJEŠTINE UČENJE KAKO TREBA UČITI Djeca će učiti francuski jezik i proširivati svoj vokabular oslanjajući se na znanje koje su stekli učenjem nekih drugih školskih predmeta npr. slikanje. te pisanje (prvo preslikavanje. igre) Muzička kultura (slušanje i pjevanje omiljene vrste muzike. Na taj način kod djece se razvija duh tolerancije.. oh là là. uvježbavanje i proširivanje leksičkog fonda. Budući da se odreñene teme iz razreda u razred ponavljaju.) Matematika (brojevi) Kultura življenja Djeca će se: upoznati sa kulturom svoje zemlje i učiti da je bolje poštuju i cijene upoznavati sa kulturom naroda francuskog govornog područja i sa nekim osnovnim razlikama izmeñu njihove i francuske kulture učiti da komuniciraju i da se ponašaju u svakodnevnim situacijama na način koji je prirodan za kulturu zemlje čiji jezik uče (et bien. elementi dramatizacije – neverbalno u funkciji teatarskog izražavanja) Likovna kultura (crtanje. kao i njihovih vršnjaka u zemljama frankofonskog govornog područja. Ocjena iz stranog jezika treba da bude odraz cjelokupnog djetetovog odnosa prema školskim obavezama. namirnice.) Djeca će učiti da: razvijaju pozitivan stav prema učenju jezika budu odgovorna i aktivna u situacijama kada se uči jezik koriste ključne metode iz prakse pri radu u parovima ili malim grupama ocjenjuju svoje aktivnosti i aktivnosti drugova iz razreda - - - - - 226 . itd. Djeca u nastavi francuskog jezika imaju priliku upoznati kulturu zemlje čiji jezik uče. način života njenih stanovnika. usvajaju ograničen fond riječi i izraza. Praćenje i vrednovanje U petom razredu osnovne škole iskazuju se brojčane ocjene za postignute rezultate u nastavi. a potom prepisivanje riječi i kratkih rečenica do usvajanja pravilnog pisanja). U ovom uzrastu djeca rado i lako uče prikazujući scenski ono što su usvojila. Teme koje se obrañuju u prve tri godine učenja stranog jezika vezane su za svakodnevni život i interese djece ovog uzrasta.. Djeci se takoñer pruža mogućnost susreta sa govornicima francuskog jezičkog područja i uspostavljanje prvih kontakata razmjenom kratkih pisama ili elektronske pošte. oblikovanje) Tjelesna i zdravstvena kultura (ples. tiens. kao i da prepoznaju sličnosti i razlike. sportske aktivnosti. Nakon usmenog usvajanja postepeno se prelazi na čitanje (prepoznavanje već naučenih riječi) horsko i pojedinačno. omogućeno je kontinuirano ponavljanje. njegovog aktivnog učešća u nastavnom procesu i pokazanih rezultata koje nastavnik kontinuirano prati i ocjenjuje. upoznavanje sa najpoznatijim francuskim izvoñačima. muzički instrumenti) Priroda (dijelovi ljudskog tijela. tako da će dramatizacija kratkih dijaloga biti često zastupljen oblik nastavne aktivnosti kada je u pitanju razvoj vještine govora. pri čemu je prvenstveno nastavnik onaj kojeg imitiraju i za kojim ponavljaju.

porodici i prijateljima opisuje u nekoliko rečenica poznatu situaciju pravi pauze. naglašava riječi. oklijeva. pokazivanje ili prijevod čita naglas poznate riječi i rečenice zna pronaći odreñenu informaciju u jednostavnom tekstu ako je dozvoljeno ponovljeno čitanje pravilno artikulira glasove. Kupovina 7.2 E vropskog okvira za strane jezike.(3 časa sedmično – 105 časova godišnje) Njemački jezik CILJEVI I REZULTATI ODGOJNO-OBRAZOVNOG RADA U nastavi njemačkog jezika u petom razredu osnovne škole treba težiti dostizanju nivo a A1. zdrava ishrana 6. Moja soba 3. Je zičke vještine • Slušanje i razumijevanje Oček ivani re zultati/ ishodi učenja dijete može razumjeti ograničen broj riječi. Dijelovi tijela 4. pisanje kratkog pisma. pitanja i uputstva lične prirode ili vezana za neposrednu situaciju i na njih jezički ili nejezički reagirati potrebna mu je znatna pomoć da bi razumio: usporavanje brzine govora. u petom razredu će se ponuditi i nove tematske cjeline: 1. običnih fraza i rečenica. Karneval 227 . Upoznavanje 2. Dnevne aktivnosti 8. Voće i povrće. Boje 5. pravi greške i kod najjednostavnije usmene produkcije prepisuje. dopunjava i samostalno piše riječi i kraće rečenice zapisuje pojedine (poznate) riječi ili kraće rečenice po modelu zna napisati nekoliko rečenica o sebi i o veoma poznatim temama (odgovori na direktno postavljena pitanja. Na igralištu 9. Životinje (zoološki vrt) 10. kratkog opisa neke osobe) na ovom nivou učenja jezika dijete ne stječe znanje o jeziku nego prepoznaje i pravilno upotrebljava osnovne jezičke elemente • Čitanje i razumijevanje • • Govor • • • • • • • • • • Pisanje Znanje o jeziku • PROGRAMSKI SADRŽAJI Uz ponavljanje i proširivanje tematskih cjelina obrañenih u trećem i četvrtom razredu. poštuje ritam i intonaciju rečenice reproducira napamet naučene stihove i pjesmice zna postavljati pitanja i davati odgovore u toku dijaloga o osnovnim temama učestvuje u razgovoru po modelu daje jednostavne informacije o sebi. ponavljanje.

wann. ihr.pripremati i provoditi jednostavne dijaloge PISANJE Djeca će: . . die Puppe. razvrstavanjem slika.dopunjavanjem teksta . warum. die Bücher. der Computer. licu množine .odgovarati na pitanja .za izražavanje želje oblik möchte .opisati sebe i druge .prezent glagola können i mögen u jednini.nabrojati aktivnosti kojima se bave u toku dana .reći u koliko sati i u koji dan se nečim bave .tražiti osnovne informacije u tekstu i reagirati: 1) Neverbalno .igrati uloge .imenovati životinje u zološkom vrtu . die Nase. der Tisch. Zamjenice : .povezivanjem slike i slušanog teksta. welche (Farbe) Pridjeve u pre dikativnoj upotrebi Glagole : . te razvoj višejezičnosti. Was kostet ein Kilo Bananen? Bananen kosten 1 Euro. povrće. . Nakon usmenog usvajanja postepeno se prelazi na čitanje (prepoznavanje već naučenih riječi) .imenovati predmete u svojoj sobi . pjevati . Am Samstag gehe ich nicht in die Schule.čitati rečenice i kraće tekstove. .: Upoznavanje Bist du Peter? Ich komme aus Sarajevo. Na igralištu Ich spiele Ball und mein Bruder spielt Tennis.Prisvojne zamjenice (mein. Djeca se prvenstveno osposobljavaju za usmenu komunikaciju u jednostavnim svakodnevnim situacijama uz usvajanje ograničenog fonda riječi i izraza pri čemu je prvenstveno nastavnik onaj kojeg imitiraju i za kojim ponavljaju. .reći koje je nešto boje .Lične zamjenice u jednini i u 1.dopunjavati izostavljene riječi .u prezentu u sva tri lica jednine i prvom licu množine.. pridruživanjem slike tekstu. unser) .. kupovina: Der Apfel ist rot. Und du? Moja soba: das Bett. der Bauch. Ich habe zwei Augen. lice množine Brojeve : do 100 (desetice) Priloge za mjesto i vrijeme Prijedloge u njihovoj funkcionalnoj upotrebi Ve znike und i aber Vokabular Djeca će usvajati novi i proširivati već usvoje ni vokabular koji se odnosi na date teme. Tomaten mag ich nicht. ..reći šta vole jesti a šta ne . Dnevne aktivnosti: Ich früstücke um acht Uhr Wann gehst du in die Schule? Um zwei Uhr.razvrstavanjem slika.pitati za cijenu .nabrojati aktivnosti u slobodno vrijeme . ..recitirati..crtanjem. Djeca u ovom uzrastu rado scenski prikazuju naučeno tako da će u razvoju vještine govora dramatizacija naučenih modela kratkih dijaloga biti često zastupljen oblik nastavne aktivnosti. Der Vogel kann singen. lice jednine i 2. npr. a potom prepisivanje riječi i kratkih rečenica do 228 .rješavanjem jednostavnijih zadataka sa višestrukim izborom GOVOR Djeca će: .horsko i pojedinačno.reći koliko nešto košta . Vo će . DIDAKTIČKO – METODIČKE NAPOMENE Zadaci nastave njemačkog jezika će i u petom razredu biti usmjereni na poticanje interesa za učenje stranih jezika kao temelja za buduće cjeloživotno učenje. dein.reći šta znaju uraditi .označavanjem tačnih i netačnih tvrdnji 2) Verbalno .negativan i upitni oblik glagola. Ich kann schnell laufen aber ich kann nicht hoch springen.napisati kratko pismo i predstaviti u njemu sebe i svoju porodicu Aktivnosti SLUŠANJE I RAZUMIJEVANJE Djeca će slušati izgovoreni tekst i reagirati 1) Neverbalno .. te pisanje (preslikavanje. der Stuhl.davanjem kraćih odgovora. das Auge / die Augen.od ponuñenih riječi rekonstruirati kraće rečenice Gram atik a Djeca će: k oristiti (ali neće učiti o tome): Imenice sa članom u jednini i množini: das Buch. der Teddy. Ich komme um sechs Uhr nach Hause.postavljati jednostavna pitanja . Die Banane ist gelb.davanjem kratkih odgovora na nastavnikova pitanja ili pitanja koja su čula sa kasetofona i sl.imperativ za 2.Vještine Djeca će znati: .crtanjem.rekonstruirati riječi . Maine Nase ist klain. die Tafel. rečenice i kraće tekstove . .. .upitne: wer. ČITANJE I RAZUMIJEVANJE Djeca će .imenovati voće i povrće . Welches Obst magst du?Ich mag Bananen.prepisivati pojedinačne riječi. Kannst du hoch springen? Zoološk i vrt Der Elefant ist groß.. usvajanje strategija učenja stranog jezika. označavanjem tačnih i netačnih tvrdnji 2) Verbalno .. wie. was. sein.. na usvajanje elementarnih jezičkih sredstava. Maine Augen sind blau. Dijelovi tijela: der Kopf.

Kultura življenja (moja soba. Praćenje i vrednovanje U petom razredu osnovne škole iskazuju se brojčane ocjene za postignute rezultate u nastavi. (rječnik sa slikama). kao npr. Polazeći od vlastitih iskustava djeca u nastavi njemačkog jezika imaju priliku upoznati i stranu kulturu i način života pri čemu prepoznaju sličnosti i razlike. Matematika (brojevi). Time se kod njih razvija duh tolerancije. uvježbavanje i proširivanje leksičkog fonda. leksikona i sl.usvajanja pravilnog pisanja pojedinih riječi i kraćih rečenica. u svakodnevnim situacijama na način 229 . kupovina. . Ocjena iz stranog jezika odraz je cjelokupnog djetetovog odnosa prema školskim obavezama. Muzička kultura.učiti da komuniciraju i da se ponašaju koji je primjeren kulturi zemlje čiji jezik uče. Tjelesni i zdravstveni odgoj. Interkulturalne vještine Djeca će: . .upoznavati različite kulture i tradicije. poput . ljudsko tijelo). što omogućava kontinuirano ponavljanje. Interdisciplinarni sadržaj Programski sadržaj je meñusobno povezan sa drugim predmetima. Interkulturalno učenje na ovom nivou se postiže i primjenom odreñenih autentičnih materijala poput dječjih pjesmica. Likovna kultura.korištenja njihovom uzrastu prilagoñenih rječnika. zoološki vrt. njegovog aktivnog učešća u nastavnom procesu i pokazanih rezultata koje će nastavnik kontinuirano pratiti i ocjenjivati. Priroda (igralište. Djeca će tako učiti jezik i proširivati svoj vokabular oslanjajući se na znanje koje su stekli učenjem nekih drugih školskih predmeta ali i kombinirajući učenje stranog jezika sa aktivnostima „preuzetim“ iz drugih predmeta. zdrava ishrana). Teme koje se obrañuju u prve tri godine učenja stranog jezika vezane su za svakodnevni život i interesovanja djece ovog uzrasta kao i njihovih vršnjaka u zemljama njemačkog govornog područja. Djeca usvajaju i osnovne tehnike učenja stranog jezika. . Odreñene teme se iz razreda u razred ponavljaju u vidu koncentričnih krugova. slikovnica i drugih multimedijalnih materijala.praćenja vlastitog napretka u učenju stranog jezika uz primjenu jezičkog portfolija. Mogućnost autentičnog susreta sa govornicima kojima je njemački maternji jezik jeste i uspostavljanje prvih kontakata razmjenom kratkih pisama ili elektronske pošte.prepoznavanja značenja jezičkih izraza na osnovu slušanja ili čitanja jednostavnih tekstova.

upoznavanje sa kulturom naroda čiji se jezik izučava i razumijevanje i poštivanje drugih kultura. Vijekovima Bosna i Hercegovina ima civilizacijske i privredne veze s Bliskim i Srednjim Istokom. .(3 časa sedmično – 105 časova godišnje) Uloga i značaj nastave arapskog jezika Tokom procesa obrazovanja. Kroz učenje stranog jezika kod djece se razvija svijest o značaju višejezičnosti.razvijanje sposobnosti slušanja i meñusobnog uvažavanja. . Zadaci nastave arapskog jezika su: . . odnosno ovladavanje strategijama učenja (naučiti kako učiti). humanizmu i internacionalizmu. . duhu tolerancije. . kozmopolitizmu.razvijanje motivacije za učenje jezika i zadovoljstva u učenju.razvijanje samopouzdanja i samopoštovanja.razvijanje samostalnosti i kreativnosti. fonetskim i gramatičkim minimumom. . . više od 35 miliona ljudi kao drugi strani jezik koristi arapski jezik. Cilj i zadaci učenja arapskog jezika Cilj učenja arapskog jezika je osposobljavanje djece za usmenu i pismenu komunikaciju na arapskom jeziku o različitim temama iz svakodnevnog života. vezanih za konkretan pojam (samostalno upotrebljenih) čitanje i pisanje jednostavnih sintagmi i rečenica prepisivanje riječi i kratkih sadržaja kratki usmeni i pismeni odgovori dopunjavanje riječi i rečenica 230 . toleranciji. CILJEVI I REZULTATI ODGOJNO-OBRAZOVNOG RADA Ciljevi početne nastave arapskog jezika Očekivani rezultati učenja Arapski jezik - učenje jezika.osposobljavanje djece za samostalno korištenje različitih izvora znanja. a u okviru nastave stranih jezika. Rezultat takvih razmišljanja je i stav Vijeća Evrope da svaki grañanin Evrope mora poznavati najmanje dva strana jezika.ovladavanje osnovnim leksičkim. Proširivanje opće kulture djeteta kroz upoznavanje s načinom života i tradicijom zemalja u kojima se govori arapski jezik. gdje se u više od 20 zemalja sa više od 250 miliona govornika kao službeni jezik koristi arapski.razvoj sve četiri jezičke vještine. kao i sjevernom Afrikom. Sve prethodno spomenuto govori u prilog neophodnosti učenja arapskog jezika kao jednog od stranih jezika tokom osnovne škole. neophodno je razvijanje svijesti o poznavanju dvaju ili više stranih jezika. predanosti i preciznosti u učenju jezika razvijanje samostalnosti u govoru putem igara. Evropska Unija je multietnička zajednica čiji su opstanak i prosperitet uvjetovani višejezičnošću. pjesme i plesa učiniti da učenje arapskog jezika bude zabavno čitanje i pisanje jednostavnih sintagmi i rečenica - ljubav i spremnost za učenje arapskog jezika razumijevanje jednostavnih sadržaja na arapskom jeziku sloboda i samostalnost u govoru čitanje riječi. Pored toga. a ne o jeziku razvijanje pozitivnog stava prema učenju jezika razvijanje radoznalosti i kreativnosti razvijanje razumijevanja i logičkog pamćenja razvijanje temeljitosti.

sukun. 231 . tanwin. kratki i dugi vokali. varijante pisanja slova. vezivanje slova u riječi. sintagme i kraće rečenice. pisanje odreñenog člana. tašdid.PROGRAMSKI SADRŽAJI Teme (opća tematska područja kao osnov za daljnji rad) Funkcije i vještine (usmena i pismena kompetencija) Aktivnosti (pomoću kojih se realiziraju vještine) Gramatika (osnove gramatike za dati nivo) Vokabular (u okviru datih tema) Neophodno je ponoviti osnovne fraze i provjeriti da li su usvojeni: osnovni oblici slova.

ponavljanjem odreñenih riječi koje je izgovorio nastavnik ili koje su čuli sa kasetofona .Opisati porodicu. crtanje i druge vježbe) uvježbavati osnovni vokabular Vokabular treba proširivati u skladu sa temama koje se obrañuju 232 .Kuća .Pokazne zamje nice (za bliže i dalje objekte) . `ala) .Pozd ravljanje upoznavanje . min.pjevati .Svakodnevni život . lice množine) .P roslava roñendana.popunjavanja sintagmi i rečenica (npr.-Brojevi (do 20) Vok abular Djeca će: Učiti samo osnovni vokabular.Nabrojati dane u sedmici .Osnovne boje (muški i ženski rod) .izvoñenjem uputstava koje nastavnik izgovara ili koja čuju sa kasetofona 2) Ve rbalno: .dopunjavanjem izostavljenih riječi ili sintagmi u tekstu . odnosno slaganjem slika redoslijedom koji proistekne iz teksta koji su čuli .Reći koliko je sati (puni sat) . .Imenovati članove svoje uže porodice .davanjem kratkih odgovora na nastavnikova pitanja ili pitanja koja su čuli sa kasetofona ČITANJE I RAZUMIJEVANJE Djeca će prepoznati jednu ili više napisanih riječi. sintagmi ili rečenica i reagirati: 1) Neve rbalno: .pokazivanjem na odreñene ilustracije koje se odnose na riječi koje su djeca čuli.ponavljati riječi nastavnika ili riječi izgovorene sa kasetofona . odnosno povezivanjem slike sa tekstom koji čuju.Gramatički že nski rod (nastavci za ženski rod) .Pridjevi (najčešće upotrebljavani) .glumiti PISANJE Djeca najprije prepisuju riječi koje su prije toga usmeno usvojila.Elementarn a imensk a rečenica . Gdje su nestale riječi? . godina učenja arapskog jezika Prvi stepen elementarnog znanja Te me .Odreñeni i neodreñeni član . praznika i Funkcije i vje štine Djeca će znati: .podvlačenjem i bojenjem ilustracija koje se odnose na riječi koje su čuli .nastavnik ispisuje sintagme/rečenice na tablu. sebe i druge .recitirati kraće pjesmice .lijepljenjem.Nabrojati ograničen broj odjevnih predmeta Aktivnosti SLUŠANJE I RAZUMIJEVANJE Djeca će slušati izgovoreni tekst i reagirati 1) Neve rbalno: .Škola (sportske i kulturne aktivnosti) . a potom postepeno usvajaju i pravilan način njihovog pisanja kroz vježbe poput: .Particip aktivni .voditi kraće dijaloge u parovima sa drugom djecom ili sa nastavnikom . prepoznavanje.Brojati od 1 do 10 . 'ila. ponavljanje.Nabrojati aktivnosti u slobodno vrijeme .kraćim pismenim ili usmenim odgovorima na pitanja .P redstaviti sebe i druge .Nivo Peti razred 3.P ozdravljati na formalan i neformalan način . izostavljajući odreñene riječi koje djeca trebaju popuniti) Gramatika .Koristiti brojeve do 20 (bez objašnjavanja inkongruencije) .Imenovati predmete u školskoj torbi i učionici . imitiranjem povezivanjem pisanih riječi i odgovarajućih ilustracija 2) Ve rbalno: .Iskazivanje starosti . pjesmice.Upitni izraz (min ayna) .Upitna re čenica .Prije dlozi (fi.Opisati jednostavni m rečenicama (imenskim) i ograničenim brojem riječi ljude i predmete u kući . GOVOR Djeca će: .Lične zam je nice (jednina i 1.gestikuliranjem.povezivanjem ponuñenih riječi u tekstu…itd.gestikulacijom predstaviti ono što su čuli .bojenjem navedenih predmeta / osoba . koji će biti osnova za tvorbu kratkih sintagmi i (imenskih) rečenica Kroz dijalog (igre.

poštuje osnovne didaktičke principe primjerenosti i postupnosti. Postojanje i njegovanje 233 . Preporuke - - - Kod organizacije nastave arapskog jezika u trećoj godini učenja. kao i njegovanju prisnijih odnosa izmeñu djece i nastavnika. preporuke se odnose prvenstveno na to da djeca rado prihvataju i provode proces imitiranja i ponavljanja. Razvija se takmičarski duh. pjevanjem (Muzička/glazbena kultura). kreativno i fleksibilno kreira svoj rad u okviru zacrtanih ciljeva. razvija kod djece radne navike. grupe i cijeli razred. DIDAKTIČKO – METODIČKE NAPOMENE U prvim godinama učenja arapskog jezika pažnju treba usmjeriti na aktivnosti koje imaju za cilj da razviju zainteresiranost djece za učenje jezika. kontrolira i razvija kod djece pravilno usvajanje izgovora. procjeni kojim fondom riječi djeca trebaju ovladati u datoj grupi i datim uvjetima. prirodu i sl.rekonstruiranje riječi od ponuñenih slova . piše pismene pripreme za svaki čas. te planirajući trajanje svakog segmenta aktivnosti u učionici. uporeñivati je sa vlastitom kulturom i razvijati pozitivan stav prema različitosti. odgovornost i motivaciju za učenje. Igre doprinose povećanju aktivnosti djece. zajedničkom šetnjom kroz park. marljivost. razvija komunikacijske sposobnosti kod djece. detaljno razrañujući načine kako da ih postigne. Praćenje i vrednovanje U petom razredu osnovne škole iskazuju se brojčane ocjene za postignute rezultate. stvara živa atmosfera u učionici. pripremajući zadatke za pojedinu djecu. sa postepenim uvoñenjem čitanja i pisanja. oblikovanjem (Likovna kultura). Nastavnik treba da: pažljivo planira svaki čas. plesom. a u skladu sa uvjetima u kojima radi. ponavljanje. pjesmu. Rad u parovima ili grupama doprinosi dinamici časa i većoj angažiranosti djece.. rado insceniraju naučene dijaloge. pripremajući materijale/opremu koja je potrebna u učionici. uspostavljanju prijatnije atmosfere u učionici. razvija vlastiti sistem praćenja i provjeravanja napredovanja svakog djeteta.takmičenje u pisanju brojeva itd. Interdisciplinarni sadržaji U svim oblastima sadržaj je povezan sa drugim školskim predmetima: crtanjem. Ocjena treba da bude odraz cjelokupnog odnosa djeteta prema školskim obavezama. razvija pozitivnu atmosferu u učionici. Nastavnik treba kontinuirano pratiti i ocjenjivati rad svakog djeteta. kao i dodatne materijale u slučaju neočekivanih situacija. igrom (Tjelesni i zdravstveni odgoj). te izmeñu same djece. postavljajući ciljeve. ples. Arapski jezik se na ovom nivou uči kroz različite jezičke igre. poboljšanju njihovih jezičkih znanja. njihove prednosti su velike. Ukoliko se u nastavni proces integriraju igre. Interkulturalne vještine Djeca će: upoznati kulturu i običaje različitih zemalja u kojima se govori arapski jezik. potičući ih da maksimalno koriste vlastite talente i sposobnosti. (Priroda).

a naročito o pravouglom trouglu .izvoditi jednostavnije zaključke (a+ b = b+a.sa sigurnošću obavljati računanja u N0 .prepoznati i crtati pravougonike (spec. a • b = b •a . jediničnim zapreminama. trouglove (crtati i klasifikovati) .koristiti pomagala za crtanje uglova.o izračunavanju površine kvadrata .upotrebe brojeva u različtim kontekstima.izraditi modele 1 cm3 i 1 dm3 .o jediničnim zapreminama. Izlasci djece u prirodu su takoñer prilika za igre i pjesmice na arapskom jeziku.o trouglovima (prepoznavanje. selekcije i korištenja informacija Sposobnosti i vještine Dijete će moći: . vrste).prepoznati i rješavati zadatke date riječima (i problemske zadatake) . a naročito o pravom uglu i nekim njegovim dijelovima (polovini i trećini) . kocke) iz modela njihovih mreža i na druge načine .rješavati brojevne izraze . zapreminu (kvadara) uz prethodno procjenjivanje i pravilan izbor jedinične mjere .s lakoćom uporediti ma koja dva višecifrena broja . razumjeti i pravilno koristiti matematičke simbole . površine (pravougaonika).uglove (crtati i klasifikovati). 1 dm2 i 1 m2 .koristiti se induktivnim i analognim mišljenjem u rješavanju različitih zadataka i problema 234 .o jednačinama i nejednačinama s nepoznatom „na jednom mjestu“ . njihov položaj na brojevnoj polupravoj i njihovu strukturu .poznavanje i upotreba matematičkih simbola . kvadrate) .140 časova godišnje) PODRUČJA CILJEVI Stican je znan ja: .formiranje pojmova i usvajanje procedura četiri osnovne računske operacije u skupu N 0 .izraditi modele kvadra (spec.takmičarskog duha tijesno je povezano s motivacijom za učenje jezika.prepoznati brojeve prvog miliona i brojeve skupa N 0. trouglova i pravougaonika . elementi. jediničnim površinama.formiranje pojmova brojeva prvog miliona i skupa brojeva N0 .o uglovima (prepoznavanje. a •( b+c) = a • b + a•c i slične) . obilježavanje. elementi.usvajanje znanja o višecifrenim brojevima i njihovoj strukturi . obilježavanje.o rješavanju aritmetičkih (brojevnih) izraza .važnost procjene i provjere rezultata .izraditi modele 1 mm2. Matematika (4 časa sedmično .o izračunavanju zapremine kocke OČEKIVANI REZULTATI Dijete će znati: .izvesti jednostavnija praktična mjerenja i računanja površina i zapremina Znan je Razvijanje vještina i sposobnosti: usporeñivanja nizanja slijeñenja niza uputa prostornog organiziranja i orijentiranja vizuelizacije i vizuelnog grupiranja procjenjivanja prepoznavanja obrasca induktivnog mišljenja induktivnog i analognog zaključivanja različitih načina matematičkog izražavanja i komuniciranja matematičkog jezika prikupljanja.prepoznati. vrste).o jediničnim površinama.formiranje pojmova brojevne crte brojeva skupa N 0 . 1 cm2 .prave i poluprave i crtanju (modela) prave i poluprave . o površini pravougaonika (mjerenje i izračunavanje) .sigurno izvoditi osnovne računske operacije u N 0 .modelirati brojevne izraze prema datim (tekstualnim) uvjetima .prepoznati i rješavati osnovne oblike jednačina i nejednačina u N 0 . u drugim predmetima i svakodnevnom životu .mjeriti. o zapremini kvadra (mjerenje i računanje) .

(x ± a)± b = c Nejednačine oblika: x ± a < b. pisanje i uporeñivanje brojeva prvog miliona Klase i razredi.Razvijanje spoznaja o društvenim vrijednostima: uvažavanja argumentacije u branjenju ličnih stavova i stavova drugih važnosti donošenja sudova na osnovu provjerenih činjenica i izgrañenih kriterija rada. nula kao sabirak) Primjena osnovnih svojstava sabiranja u računanju Brojevni izrazi sa sabiranjem i oduzimanjem Zavisnost zbira od sabiraka. Mjesne vrijednosti cifara Brojevna crta 1. x ± a > b. Nepromjenljivost zbira i primjena Zavisnost razlike od umanjenika i umanjioca. a ± x > b. a ± x < b. x ± a ≤ b . Množenje dekadskom jedinicom Dijeljenje broja dekadskom jedinicom Množenje zbira i razlike brojem (Distributivnost množenja prema sabiranju i oduzimanju) Dijeljenje zbira i razlike brojem Pismeno množenje i dijeljenje jednocifrenim brojem 235 . x ± a ≥ b 3. SABIRANJE I ODUZIMANJE BROJEVA U PRVOM MILIONU Sabiranje i oduzimanje brojeva u prvoj hiljadici . asocijativnost. samoaktualizacije uloge kritičkog mišljenja i zaključivanja u donošenju različitih odluka Dijete će: pokazivati više zanimanja za timski rad i socijalizaciju naučiti da sasluša argumentaciju i kritički preispituje lične stavove i stavove drugih prepoznavati vrijednosti unutrašnjeg (nehedonističkog) života i unutrašnje nagrade poboljšati vlastitu „listu“ motiva. emocija i doživljaja prepoznati važnost matematičkih znanja u rješavanju problema i sveprisutnost matematike u univerzumu Vrijednosti i stavovi NASTAVNI PROGRAM MATEMATIKE Programski sadržaji 1. BROJEVI PRVOG MILIONA Čitanje. posebno kolektivnog (timskog) rada pozitivnim crtama ličnosti važnosti radovanja ličnom uspjehu i uspjehu drugih ocjenjivanja i samoocjenjivanja na osnovu objektivnog i konstruktivnog vrednovanja samopouzdanja.000 2.000 – ponavljanje Zapisivanje brojeva u obliku zbira višekratnika dekadskih jedinica Čitanje. Množenje jednocifenim brojem Nula i jedinica kao činioci/faktori Dijeljenje kao obrnuta operacija množenju. Nepromjenljivost razlike i primjena Oduzimanje zbira od broja Brojevni izrazi sa sabiranjem i oduzimanjem koji sadrže slovo (promjenljivu) Odreñivanje nepoznatog sabirka. a ± x = b .ponavljanje Sabiranje i oduzimanje brojeva u prvom milionu (usmeni postupak) Sabiranje i oduzimanje brojeva u prvom milionu Sabiranje i oduzimanje brojeva u prvom milionu (pismeni postupak) Osnovna svojstva sabiranja (komutativnost.ponavljanje Povezanost sabiranja i oduzimanja . MNOŽENJE I DIJELJENJE U PRVOM MILIONU Množenje u prvom milionu kao sabiranje jednakih sabiraka. umanjenika i umanjitelja Rješavanje jednačina oblika: x ± a = b.000. pisanje i uporeñivanje brojeva do 1. Jedinica i nula u dijeljenju Množenje broja dekadskom jedinicom i višekratnikom broja deset.

a · x < b. oštri i tupi ugao Uglovi tangram figura Mjerenje uglova tangram figura polovinom pravog ugla 6. 5. a · x ≥ b. Skup prirodnih brojeva (N) i skup N0. zapremina kvadra (specijalno kocke) – zadacima iz prakse DIDAKTIČKO-METODIČKE NAPOMENE 236 . ZAPREMINA KVADRA (SPECIJALNO KOCKE) 3 3 3 3 3 Modeliranje kvadra od kocki. Upisivanje brojeva u tablice. x : a = b. BROJNI IZRAZI Brojni izrazi sa operacijama različitog reda (stepena). a : x = b Nejednačine oblika: a · x > b. kvadrata) Mreža kvadra (spec. 1 cm . BROJEVI VEĆI OD MILIONA. jednakokraki i jednakostraničan trougao . rastavljanje pravougaonika na kvadrate Uporeñivanje i mjerenje površine pravougaonika Jedinične mjere za površinu (1 m . Izračunavanje površine kvadra (spec. 1 a.crtanje. 1 mm . TROUGAO Stranice.Pismeno množenje i dijeljenje dvocifrenim brojem Pismeno množenje trocifrenim brojem Osnovna svojstva množenja i primjena (komutativnost i asocijativnost množenja) Zavisnost proizvoda od činilaca (faktora) Nepromjenljivost proizvoda i primjena Zavisnost količnika od djeljenika i djelitelja Nepromjenljivost količnika i primjena Množenje i dijeljenje proizvoda brojem Množenje i dijeljenje korištenjem olakšica Brojevni izrazi u prvom milionu s množenjem i dijeljenjem koji sadrže promjenljivu (slovo) Jednačine oblika: a · x = b. 1 km ) Izračunavanje površine pravougaonika (spec. vrhovi i uglovi trougla. SKUP PRIRODNIH BROJEVA (N) I SKUP N O Primjeri brojeva koji su veći od miliona. 1 dm . Brojna poluprava brojeva skupa N0. 1 ha. UGAO Par polupravih sa zajedničkom početnom tačkom . Uporeñivanje i mjerenje zapremine kvadara Jedinične mjere za zapreminu (1 m . 1 mm . sa zagradama i bez zagrada Sastavljanje jednostavnijih brojnih izraza koji odgovaraju tekstualnim zadacima 4. x : a < b 3. 1 km ) Izračunavanje zapremine kvadra (specijalno kocke) Površina kvadra i kocke. 1 dm . Raznostraničan. rastavljanje kvadra na kocke. POVRŠINA PRAVOUGAONIKA 2 2 2 2 2 Modeliranje pravougaonika od kvadrata. kocke) Kvadratni oblici i kvadratni brojevi 8. Obilježavanje uglova Uporeñivanje uglova Pravi.crtanje Crtanje tangram-figura Izračunavanje obima trougla 7. x · a = b. Pravougli trougao .ugao Kraci i vrh ugla. Tablica sa razredima/klasama cifara. a · x ≤ b. kocke). 1 cm .

MJERENJE I RAČUNANJE ZAPREMINE KVADRA I ovdje treba početi od modeliranja jediničnih zapremina (kocki).set figura. Zadnjom konstatacijom ne misli se na umanjivanje značaja pismenog računanja na razvoj široke lepeze sposobnosti djeteta. POVRŠINA PRAVOUGAONIH OBLIKA Dosadašnja iskustva i pokušaji (u četvrtom razredu osmogodišnje osnovne škole) u pomalo deduktivnom zasnivanju učenja površine pokazali su da je taj pristup bio neshvatljiv za veći broj djece. doživljajnog. odnosno u skupu brojeva N0. Rješavanje jednačina i nejednačina. Izračunavanje površine pravougaonika ne smije se pretvoriti u formalizam koji „ogoljava“ postupak izračunavanja površine do tabličnog množenja brojeva. problemskih. UGAO I TROUGAO Imajući u vidu da djeca geometrijske sadržaje u početnoj nastavi matematike usvajaju polazeći od konkretnog. Kao i u matematičkim sadržajima prethodnih razreda. površinu kvadra treba postaviti u kontekst učenja i vježbanja površine pravougaonika. Sva pravila i zakonitosti o brojevima i računskim radnjama iz prve hiljade uvode se i provjeravaju i u skupu brojeva prvog miliona. ne smije biti samo sebi svrha. Slično. ali sa dominacijom brojnog pristupa. može se dosta uspješno razviti pojam zapremine (kvadra). brojni i perceptivno predodžbeni. Korištenje origami tehnika (tehnike presavijanja papira) pokazalo se kao izvanredna mogućnost u formiranju pojma pravog ugla i u uporeñivanju uglova. a posebno praktičnih zadataka.BROJEVI PRVOG MILIONA Sadržajima ove tematske cjeline prirodno se proširuju i produbljuju znanja koja su djeca stekla u okviru tematske cjeline hiljada. Nastavnik treba biti duboko svjestan važnog zakona konzervacije zapremine koju 237 . Pojam beskonačnosti treba kod djece razvijati samo intuitivno i uz izbjegavanje riječi beskonačno. RAČUNSKE OPERACIJE U PRVOM MILIONU Svi metodički postupci koji su se koristili prilikom usvajanja računskih operacija u prvoj hiljadi koriste se i kod usvajanja računskih operacija u prvom milionu. Jednakokrakom i pravouglom trouglu treba pristupiti s posebnom pažnjom. Posebnu pažnju treba obratiti kod formiranja pojma pravog ugla. Moguće je koristiti izraz preko svakog broja. Posebnu pažnju potrebno je posvetiti poimanju skupa prirodnih brojeva i važnom svojstvu beskonačnosti. Bitno je da djeca praktičnim modeliranjem (isijecanjem u papiru) jediničnih površina (kvadrata) formiraju pravilne predodžbe o površini kvadrata. Ovdje preporučujemo da se učenje o mjerenju površine isključivo veže za mjerenje površine pravougaonika. nego te postupke treba vezivati za rješevanje različitih logičkih. Izvanredno nastavno sredstvo za to je tangram . jednačine i nejednačine rješavati. u kojima je nepoznata „na jednom mjestu“. a poslije toga i pravougaonika. I ovdje će se koristiti sva tri pristupa: skupovni. Koristeći prirodnu sklonost djeteta ka igri i istraživanju. na osnovu definicija računskih operacija i komponenti koje ih čine. Pismenom računanju dati adekvatan (ne prevelik) značaj. poučavanje u znanjima o uglu i trouglu treba započeti od konkretnih rogljastih oblika (tijela) iz okruženja. s obzirom na njegovu malu upotrebu u savremenom životu. kada su u pitanju usmena računanja. isključivo.

238 .dijete može doživjeti slaganjem različitih kvadara od jednakih kocki i oblikujući kvadre od plastelina.

grupnom i frontalnom radu Uredno pišu sve informacije koje AKTIVNOSTI NASTAVNIKA Izvodi sadržaje iz nastavnog plana i programa. brojevnih linija . te stvaralačko i logičko razmišljanje. brojevnih linija. prostorne organizacije i orijentacije Konvergentna i divergentna produkcija ideja Pamćenje i odabir informacija koje je potrebno upamtiti Evaluacija efikasnosti učenja i rada. unutrašnja motivisanost. Uče kod kuće i rade domaće zadatke Aktivno učestvuju u svim socijalnim oblicima nastavnog rada Prate izlaganja nastavnika Sarañuju u kreiranju obrazovnih situacija Pomažu nastavniku u izradi i kreiranju nastavnih sredstava i obrazovnih situacija (modela brojeva. kultura rada . tolerancija Podrška drugima i servilna orijentacija Savjesno preuzimanje odgovornosti za ostvarenja Optimizam. pozitivan odnos prema radu i rezultatima svog rada i rada svojih drugova Značaj ocjenjivanja rezultata rada i važnost samokontrole Značaj znanja o Izvodi sadržaje iz nastavnog plana i programa. VRIJEDNOSTI STAVOVI PONAŠANJA Samopouzdanje. čitan je i pisanje brojeva koji su veći od hiljade Povezanost brojeva i skupova Dekadske jedinice i višekratnici dekadskih jedinica do miliona Cifre. Razvijanje prostorne organizacije i Samopouzdanje. grupnom i frontalnom radu Uredno pišu sve informacije koje im daje nastavnik. volja za rad.. razvrstavanja. razvrstavanja.) Koriste udžbenik i literaturu Dosljedno izvršavaju sve zahtjeve nastavnika u individualnom. induktivno mišljenje. uporeñivanja. kreira godišnji. jasan osjećaj vlastitih moći i limita Adaptivnost i fleksibilnost u prihvatanju promjena Inovacije i otvorenost za nove ideje i informacije Uvažavanje različitosti. Razvijanje mašte i percepcije Odvajanje bitnog od nebitnog Vještina odabiranja inovacija. Uporeñivanje brojeva prvog miliona Brojevi polindromi SPOSOB NOSTI Razumijevanje materije i problema Razvijanje pamćenja. volja za rad i kultura rada: pozitivan odnos prema radu i rezultatima svog rada i rada svojih drugova Značaj ocjenjivanja rezultata rada i važnost samokontrole Značaj znanja o brojevima i kvantitativnim odnosima Interes za rješavanje problema i zadataka timskim radom Procjenjuju i vrednuju vlastite stavove i stavove drugih Poštivanje pravila obrazovne igre i aktivnosti uopće AKTIVNOSTI DJECE Aktivno učestvuju u svim socijalnim oblicima nastavnog rada Prate izlaganja nastavnika Sarañuju u kreiranju obrazovnih situacija Pomažu nastavniku u izradi i kreiranju nastavnih sredstava i obrazovnih situacija (modela brojeva. procjenjivanje. nizanja i slijeñenja niza uputa Prostorno organiziranje i orijentiranje Vizuelno grupiranje. mjesečne i dnevne planove rada P riprema nastavnu tehniku i tehnologiju Izrañuje didaktički materijal P rimjenjuje modele interaktivne nastave Bira zadatke i probleme usklañene u mogućnostima Ostvaruje produktivnu stvaralačku atmosferu i pozitivno ozračje u odjelu Vodi evidenciju svojih zapažanja o napredovanju djece Koristi različite metode i strategije u praćenju postignuća i sposobnosti djece Redovito ocjenjuje rad djece i vodi uredne zabilješke SABIRANJE I ODUZIMANJE BROJEVA U PRVOM MILIONU Nealgoritamsko (usmeno) sabiranje i oduzimanje brojeva u prvom milionu Sabiranje i oduzimanje brojeva u prvom milionu Algoritamsko (pismeno) sabiranje i oduzimanje brojeva u prvom milionu Svojstva sabiranja i oduzimanja brojeva u prvom milionu Nula kao sabirak Razumijevanje materije i problema Razvijanje pamćenja. te stvaralačko i logičko razmišljanje Razvijanje mašte i percepcije Odvajanje bitnog od nebitnog Vještina odabiranja inovacija. mjesečne i dnevne planove rada P riprema nastavnu tehniku i tehnologiju i izrañuje didaktički materijal P rimjenjuje modele interaktivne nastave Bira zadatke i probleme usklañene u mogućnostima Ostvaruje 239 . uporeñivanja. kreira godišnji.NASTAVNI PROGRAM MATEMATIKE ZA PETI RAZRED SADRŽAJI BROJEVI PRVOG MILIONA ZNANJE Vezana za prvu hiljadicu brojeva Prepoznavanje . klasifikacije. jasan osjećaj vlastitih moći i limita Adaptivnost i fleksibilnost u prihvatanju promjena Inovacije i otvorenost za nove ideje i informacije Savjesno preuzimanje odgovornosti za ostvarenja Optimizam.. osnovna (brojevna) i mjesna vrijednost cifre Veze brojeva i tačaka poluprave Ureñenost skupa brojeva prvog miliona.) Koriste udžbenik i literaturu Dosljedno izvršavaju sve zahtjeve nastavnika u individualnom. unutrašnja motiviranost.. nizanja i slijeñenja niza uputa Prostorno organiziranje i orijentiranje Vizuelno grupiranje i procjenjivanje Induktivno mišljenje Razvijanje prostorne organizacije i orijentacije Različiti načini matematičkog izražavanja i komuniciranja korištenjem matematičkog jezika.. klasificiranja. .

razvrstavanja. unutrašnja motivisanost..o. brojevnih linija. prepoznavanja i korištenje obrasca Induktivno analogno zaključivanje Praćenje niza uputa (algoritam) brojevima i kvantitativnim odnosima Interes za rješavanje problema i zadataka timskim radom Procjena i vrednovanje vlastitih stavova i stavova drugih Poštivanje pravila obrazovne igre i aktivnosti uopće im daje nastavnik Uče kod kuće i rade domaće zadatke produktivnu stvaralačku atmosferu i pozitivnu klimu u razredu Vodi evidenciju svojih zapažanja o napredovanju djece Koristi različite metode i strategije u praćenju postignuća i sposobnosti djece Redovito ocjenjuje rad djece i vodi uredne zabilješke BROJNI IZRAZI BROJEVI VEĆI OD MILIONA SKUP PRIRODNIH BROJEVA (N) I SKUP NO Osnovne informacije o prirodnim brojevima i brojevnoj polupravoj prirodnih brojeva UGAO Prepoznavanje ugla Označavanje ugla Prepoznavanje pravog. kreira godišnji mjesečne i dnevne planove rada Priprema nastavnu tehniku i tehnologiju Izrañuje didaktički materijal P rimjenjuje modele interaktivne nastave Bira zadatke i probleme usklañene u mogućnostima (individualizirano pristupanje djeci kroz primjenu zadataka na više 240 . stvaralačkog i logičkog razmišljanja Razvijanje mašte i percepcije Odvajanje bitnog od nebitnog Vještina odabiranja informacija. oštrog i tupog ugla Označavanje trougla Prepoznavanje pravouglog trougla Prepoznavanje jednakostraničnog. množenju Nealgoritamsko (usmeno) dijeljenje brojeva Algoritamsko (pismeno) množenje brojeva Jedinica i nula u množenju i dijeljenju Svojstva računskih operacija Prepoznavanje i računanje brojnih izraza orijentacije Različiti načini matematičkog izražavanja i komuniciranja korištenjem matematičkog jezika. volja za rad Kultura rada. klasifikovanja.... oštrog i tupog ugla Crtanje pravog. jednakokrakog trougla Crtanje trougla i (specijalno) pravouglog trougla Prepoznavanje i crtanje tramfigura TROUGAO Razumijevanje materije i problema Razvijanje pamćenja. Procjena i vrednovanje vlastitih stavova i stavova drugih Poštivanje pravila obrazovne igre i Aktivno učestvuje u svim socijalnim oblicima nastavnog rada Prati izlaganja nastavnika Sarañuje u kreiranju obrazovnih situacija Pomaže nastavniku u izradi i kreiranju nastavnih sredstava i obrazovnih situacija (modela brojeva. pozitivan odnos prema radu i rezultatima svog rada i rada svojih drugova Značaj ocjenjivanja rezultata rada i važnost samokontrole Značaj znanja o brojevima i kvantitativnim odnosima Interes za rješavanje problema i zadataka timskim radom. uopćavanja Praćenje niza uputa (algoritam) Uopćavanja. prostorne organizacije i orijentacije Konvergentna i divergentna produkcija ideja Pamćenje i odabir informacija koje je potrebno upamtiti Evaluacija efikasnosti učenja i rada Apstrahiranja i konkretizacija vizuelnog pamćenja. uporeñivanja Prostorno organiziranje i orijentiranje Vizuelno grupiranje Procjenjivanje Induktivno mišljenje Razvijanje prostorne organizacije i orijentacije Različiti načini Savjesno preuzimanje odgovornosti za ostvarenja Optimizam.) Koristi udžbenik i literaturu Dosljedno izvršava sve Izvodi sadržaje iz nastavnog plana i programa.MNOŽENJE I DIJELJENJE U PRVOM MILIONU Množenje u prvom milionu kao sabiranje više jednakih brojeva Nealgoritamsko (usmeno) množenje Algoritamsko (pismeno) množenje brojeva Dijeljenje u prvom milionu kao suprotna r.

koja dijete treba usvojiti. srednjeg i visokog nivoa. uopćavanja Praćenje niza uputa (algoritam) U općavanja. precizira znanja: dovoljnog. aktivnosti uopće zahtjeve nastavnika u individualnom.POVRŠINA PRAVOUGAONIKA Jedinične površine. prepoznavanja i korištenje obrasca. uvažavajući i samoocjenjivanje djece zasnovano na utvrñenim kriterijima 241 . Mjerenje površine pravougaonika Izračunavanje površine pravougaonika (specijalno kvadrata) i kvadra (specijalno kocke) Jedinične zapremine Mjerenje zapremine kvadra Izračunavanje zapremine kvadra (specijalno kocke) ZAPREMINA KVADRA (SPECIJALNO KOCKE) matematičkog izražavanja i komuniciranja korištenjem matematičkog jezika. stvaralačku atmosferu i stvaralačku i pozitivnu klimu u odjeljenju Vodi evidenciju svojih zapažanja o napredovanju djece Koristi različite metode i strategije u praćenju postignuća i sposobnosti djece Redovito ocjenjuje rad djece i vodi uredne zabilješke U evaluaciji i ocjenjivanju koristi različite oblike i strategije. prostorne organizacije i orijentacije Konvergentna i divergentna produkcija ideja Pamćenje i odabir informacija koje je potrebno upamtiti Evaluacija efikasnosti učenja i rada Apstrahiranje i konkretizacija vizualnog pamćenja. P raćenje niza uputa (algoritam). grupnom i frontalnom radu Uredno piše sve informacije koje mu daje nastavnik Uči kod kuće i radi domaće zadatke nivoe složenosti). Odvajanjem bitnog od nebitnog. Induktivno analogno zaključivanje. Ostvaruje produktivnu.

stablo (graña i funkcija) . praviti razliku izmeñu cvijeta i cvata. 6. cvijetu i cvatu. razmnožavanju i ponašanju životinja ⇒ Ekologiji i očuvanju životne sredine OČEKIVANI REZULTATI Djeca znaju. značaju biljaka za čovjeka ⇒ Divljim i samoniklim biljkama. 2. ponašanju ⇒ Da je ekologija nauka o očuvanju životne sredine. značaju biljaka za čovjeka ⇒ Da se biljke koje u prirodi same rastu nazivaju divljim. grañu i funkciju biljaka i način na koji biljke dišu. grañi i funkciji biljaka. PONAŠANJE ⇒ ⇒ ⇒ NASTAVNI SADRŽAJI / Teme 1. biljkama kao proizvoñačima hrane i kisika. te donositi odgovarajuće zaključke koristiti vlastitu kreativnost i maštu za rješavanje problema koristiti jednostavan naučni jezik za saopštavanje ideja. disanju biljaka. gajenim biljkama. 242 . objasniti proces fotosinteze.korijen (graña i funkcija) . a one koje uzgaja čovjek gajenim. kako biljke proizvode hranu i kisik. raspravljati o tome šta se dešava i u kojim uvjetima. tvari. znati kako se vrši oplodnja biljaka oprašivanjem ⇒ Da različite biljke imaju različita plodove. načine uzgoja i zaštite biljaka ⇒ Načine uzgoja životinja. prema drugima. 7. kako djeca mogu dati svoj doprinos očuvanju životne sredine ⇒ ⇒ ⇒ ⇒ ⇒ ⇒ koristiti prethodna iskustva koristiti odreñene kriterije za prikupljanje i zapisivanje podataka uz pomoć nastavnika razvijati plan istraživanja pratiti redoslijed uputstava pri istraživanju i mjerenju uz pomoć nastavnika procjenjivati relevantnost podataka i informacija praviti jednostavna poreñenja. načinu razmnožavanja i njihovo. Životne zajednice Biljke – proizvoñači hrane i kisika Graña i funkcija biljaka . vrste uzgajanih životinja i njihovom životu. i za imenovanje i opis živih bića. fotosintezi.(2 časa sedmično – 70 časova godišnje) Priroda CILJEVI I REZULTATI ODGOJNO-OBRAZOVNOG RADA PODRUČJA UČENJA CILJEVI Djeca će steći znanje o: ⇒ Životnim zajednicama. njihovoj potrebi za hranom i kisikom.list (graña i funkcija) Disanje biljaka Fotosinteza Cvijet i cvat Oprašivanje biljaka 4. STAVOVI. svojoj porodici. 5. oprašivanju i oplodnji biljaka ⇒ Raznovrsnosti i rasprostranjenosti plodova i sjemenki.izdanak (graña i funkcija) . da su plodovi pojedinih biljaka jestivi. te poreñenjem svojih predviñanja sa stvarnim rezultatima ⇒ sistematiziranje znanja ⇒ prezentiranje postignutih rezultata Djeca će razviti pozitivne vrijednosti i stavove: ⇒ prema sebi samima. 3. ⇒ Nabrojati i opisati životne zajednice. pojava i procesa u prirodi i društvu pokazivati više samopouzdanja i odgovornosti poštivati različite stavove prepoznavati ulogu nauke za razumijevanje svijeta u kojem žive i za poboljšanje kvaliteta života ZNANJE Djeca će: ⇒ razvijati kritičko razmišljanje ⇒ sposobnost planiranja ⇒ provoñenje istraživanja ⇒ izvoditi mjerenja ⇒ dobivati i prezentirati dokaze ⇒ razmatrati dokaze i vršiti procjene ⇒ prenositi informacije putem individualnog i timskog rada kroz: ⇒ traženje ideja i provoñenje jednostavnih posmatranja i ogleda. okolini i učenju kao cjeloživotnom procesu SPOSOBNOSTI I VJEŠTINE ⇒ ⇒ VRIJEDNOSTI. uzgoju i zaštiti biljaka ⇒ Uzgoju i zaštiti životinja.

hemijskih i fizikalnih procesa.8. 17. Takav način pristupa predmetu priprema dijete za cjelovit način shvatanja i rješavanja problema. Način realizacije izvanučioničke nastave bi planirale škole u ovisnosti o svojim mogućnostima. prate i bilježe prirodne pojave i procesi. neophodno je. Stoga Priroda. fiziku i hemiju. očuvanje životne sredine Fizikalna svojstva tvari/tvar ili supstanca. Da bi se taj cilj u potpunosti ostvario. doprinosi stvaranju djetetove cjelovite slike o svemu što nas okružuje u svijetu. 15. prakticirati izvanučioničku nastavu gdje se posmatraju. Njegove specifičnosti se ogledaju u mogućnostima objedinjavanja i povezivanja prirodoslovnih cjelina koje se odnose na različita područja prirode i svijeta u širem smislu riječi. 12. 9. uzorak O tijelima DIDAKTIČKO-METODIČKE NAPOMENE Priroda je novi nastavni predmet u V razredu devetogodišnje osnovne škole. Gdje god je moguće nastavni sadržaji koje planira nastavnik trebali bi se držati načela aktuelnosti u neposrednom okruženju djeteta i lokalnoj zajednici. To okruženje je potrebno spoznavati sa aspekta bioloških. te priprema pojmovne podloge za buduće predmete prirodnih nauka u višim razredima. 11. što je više moguće. Kod planiranja nastave prirode na umu se moraju imati iskustveno i interaktivno učenje. tj. 16. 10. problemski orijentirana nastava i primjeri iz svakodnevnog života i okruženja u kojem dijete živi. 14. Oplodnja biljaka Raznovrsnost plodova i sjemenki Rasprostranjenost sjemenki i plodova Značaj biljaka za čovjeka Divlje (samonikle) i gajene biljke Uzgoj i zaštita biljaka Uzgoj i zaštita životinja Životinje i njihova potreba za hranom i kisikom (razmnožavanje i ponašanje životinja) Ekologija. kao malo koji predmet u cjelokupnom školovanju. 13. 18. 243 .

posmatranje. podsticanje radoznalosti. situacija za zaključivanje. povrtnjaka. o uzajamnom odnosu biljaka i životinja u životnoj zajednici Prepoznaje životne zajednice. njihovim osnovnim dijelovima. sistematiziranje. predviñanje. cijeni vrijednosti životnih zajednica. šume. prema biljkama u prikuplja različite okruženju biljke i priprema ih za herbarijum. povezivanje već stečenih znanja i iskustava sa materijom koja se obrañuje Pravljenje shematskog prikaza disanja biljaka na primjeru stablašice Čuvanje biljnog svijeta u okruženju. značaj disanja biljaka za život na Zemlji Pozitivan stav prema značaju biljaka koje svojim disanjem proizvode kisik neophodan za život ljudi i životinja na Zemlji Učešće u radovima u okolini škole Pomoć roditeljima Posmatranje. mora. posmatra i zaključuje Ispunjavanje domaćih zadataka Saradnja. stabla i lista. o uvjetima života i rasta biljaka i životinja u životnim zajednicama. učestvovanje u akcijama uzgajanja biljaka u školi i školskom dvorištu Graña i funkcija biljaka korijen (graña i funkcija) izdanak (graña i funkcija) stablo (graña i funkcija) list (graña i funkcija) Posjeduje znanja o grañi funkciji biljaka. diskutiranje. osmišljavanje igara i interakcijskog učenja. nabraja biljke i životinje. mašte i razvoj kreativnosti Životne zajednice Posjeduje znanje o životnim zajednicama livade. ne uništava biljke i životinje u životnim zajednicama AKTIVNOSTI DJECE AKTIVNOSTI NASTAVNIKA (ORGANIZACIJA I METODE NASTAVE I UČENJA. STAVOVI. jezera i vazduha. pomoć drugima Disanje biljaka Zna šta je biljkama potrebno za disanje i na koji način dišu. pripreme mikroskopa i mikroskopiranje lista biljke. pravljenje jednostavnijih klasifikacija biljaka opisivanje grañe korijena. pravi lance uzajamnih odnosa. sakupljanje materijala. zaključivanje. voćnjaka. diskutiranje. listova. korištenje njenih resursa za potrebe nastave Procjenjivanje napretka djece. doprinosi poboljšanju uvjeta života u životnim zajednicama. dogovaranje. pravljenje zbirki korijena. Osmišljavanje predviñanje. motiviranje djece za rad Posmatranje i procjenjivanje Osmišljavanje igara u učionici Organizacija praktičnih vježbi Saradnja sa roditeljima Saradnja sa lokalnom zajednicom. upućivanje djece na različite izvore znanja. razmjena iskustava. koristi dodate izvore znanja Razlikovanje biljnog od životinjskog svijeta. izvoñenje zaključaka. interaktivno učenje izrada shematskih prikaza Organizacija izleta Poticanje razvoja radnih navika 244 . predviñanje Pripremanje. organizacija nastave u prirodi Izrada didaktičkih materijala Posmatranje i praćenje napretka djece Fotosinteza Zna objasniti proces fotosinteze kod zelene biljke Izrada shema. izdanka. sistematiziranje Sakupljanje. važnost biljnog svijeta za život na Zemlji Posjeduje znanja o biljkama kao proizvoñačima hrane i kisika. uključivanje roditelja i drugih uposlenika u školi u realizaciju programskih sadržaja. OCJENJIVANJE) Planiranje. komuniciranje sa djecom. izrada panoa Pomaganje drugima Biljke – proizvoñači hrane i kisika. korištenje dodatnih izvora znanja Izgrañen stav prema povezanosti žive i nežive prirode i ulozi nežive prirode u fotosintezi Izvoñenje ogleda. PONAŠANJE Pozitivan stav o životnim zajednicama. grañi i funkciji osnovnih dijelova Sakupljanje biljaka. bare.TEME ZNANJE SPOSOBNOSTI I VJEŠTINE VRIJEDNOSTI. važnosti biljnog svijeta za život na Zemlji Prepoznaje razne Pravilan odnos biljke u okruženju. opisuje ih. prikupljanje informacija. izdanaka. izrada tematskih panoa.

korištenje dodatnih izvora znanja Razvijanje interesovanja i poželjnih navika djece Praćenje zdravlja djece Motiviranje djece na igre i sport Divlje (samonikle) i gajene biljke Posjedovanje znanja o samoniklim i gajenim biljkama i njihovoj upotrebi u ishrani ljudi i očuvanju zdravlja Pravilan stav prema divljim i samoniklim biljkama i gajenim biljkama. pripremanje. Razlikuju cvijet i cvat. njihovoj ulozi u životu i razmnožavanju biljaka Prepoznavanje plodova i sjemenki različitih biljaka. načinu ishrane.Cvijet i cvat Posjeduje osnovna znanja o cvijetu i cvatu. sistematiziranje Saradnja sa lokalnom zajednicom. porodicom Procjenjivanje postignuća Organizacija izleta u šumu Razvijanje ljubavi prema prirodnim ljepotama BiH Motiviranje. učešće u zajedničkim radovima u školi na izradi tematskih panoa i prikupljanju i pravljenju zbirki cvjetova i cvatova Pozitivan stav o prirodnom i vještačkom oprašivanju biljaka Prikupljanje različitih cvjetova i cvatova. pravljenje zbirki Organiziranje malih radnih akcija. pravilna upotreba biljaka u ishrani ljudi i životinja Razlikovanje divljih od gajenih biljaka. prepoznavanje jestivih biljaka i njihovih dijelova. izvoñenje zaključaka. opisivanje izgleda i upotrebe biljaka od strane ljudi Istraživanje u prirodi. predviñanje Planiranje. izrada tematskih panoa Planiranje. sistematiziranje. pravljenje zbirki. praćenje. procjenjivanje Raznovrsnost plodova i sjemenki Posjeduju znanja o raznovrsnosti plodova i sjemenki. znaju osnovne dijelove cvijeta i njihovu ulogu Izgrañen pozitivan stav prema cvijetu i cvatu. pravljenje zbirki i tematskih panoa Značaj biljaka za čovjeka Posjeduje znanja o značaju biljaka za čovjeka Sposobnost prepoznavanja biljnog svijeta. voñenje Izrada edukativnih i didaktičkih materijala Bilježenje. pripremanje i podsticanje djece na kreativan i istraživački rad Predlaganje i rukovoñenje školskim projektom Oprašivanje i oplodnja biljaka Posjeduje znanja o prirodnom i vještačkom oprašivanju i oplodnji biljaka Sposobnost razlikovanja prirodnog i vještačkog načina oprašivanja i oplodnje Praktični radovi. motiviranje djece Uzgoj i zaštita biljaka Posjedovanje znanja o uzgoju i zaštiti biljaka. izvoñenje ogleda. podsticanje. pravilna upotreba zaštitnih sredstava kod uzgoja biljaka i zaštita prilikom upotrebe tih sredstava Razlikovanje divljih od pitomih životinja. pomaganje 245 . načinu uzgoja i načinu zaštite biljaka Prepoznavanje značaja uzgoja biljaka za ishranu ljudi i ishranu životinja. praćenje. izrada panoa. načinu i značaju uzgoja i njihove zaštite Izgrañen pravilan stav prema uzgoju i zaštiti životinja Praktičan rad u seoskom dvorištu ili farmi. prikupljanje slika životinja. izgledu i drugim karakteristikama Izgrañen pravilan Praktičan rad u stav prema učionici i izvan uzgoju i zaštiti učionice biljaka Organizacija i izvoñenje različitih ogleda sa vodom Priprema materijala Pripremanje cjelokupnog nastavnog procesa Organizacija ureñenja izvora Uzgoj i zaštita životinja Posjedovanje znanja o uzgoju i zaštiti životinja. pomaganje. razlikovanje jestivih od nejestivih Izgrañen stav prema raznovrsnosti plodova i sjemenki u prirodi i njihovom značaju i razmnožavanju biljaka Ispravan stav prema biljkama i njihovom značaju za čovjeka Rad na prikupljanju plodova i sjemenki. sistematizacija životinja prema staništu. pomoć u gajenju biljaka Prikupljanje. pravljenje panoa Organizacija izlaska u prirodu Podsticanje.

plakata i drugog obrazovnog materijala Saradnja sa lokalnom zajednicom i porodicom Planiranje. uzorak Mjerenje temperature leda prilikom topljenje i temperature vode koja se zagrijava. izvoñenje zaključaka i interpretacija dobivenih rezultata Fizikalna svojstva tvari Tvar/supstanca. posmatranje i zaključivanje Planiranje. davanje doprinosa očuvanju životne sredine Pravilan odnos prema očuvanju životne sredine Aktivno učešće u očuvanju životne sredine. potreba za kisikom Pravilan odnos prema životinjskom svijetu Izrada tematskih panoa. očuvanje životne sredine Posjedovanje znanja o ekologiji kao nauci o očuvanju zdrave životne sredine Očuvanje životne sredine. tečnih i gasovitih tijela. Kroz oglede usvojiti pojmove u vezi s prijelazom tvari iz jednog u drugo agregatno stanje O tijelima Usvojiti pojmove čvrstih. vode koja ključa i isparava se. agregatnog stanja pojedine materije Prepoznavanje agregatnih stanja vode. bilježenje. pripremanje. praćenje i ocjenjivanje Ekologija. pomoć djeci s posebnim potrebama u radu 246 . izvoñenje zaključaka i donošenje sudova o pojedinim pojavama. pravilnih i nepravilnih oblika. upućivanje djece na širu literaturu. pomoć djeci u samostalnom i grupnom radu Organizacija akcija očuvanja zdravog okoliša Planiranje i pripremanje ogleda. učešće u akcijama ureñenja okoliša. obrnutim uranjanjem čaše u vodu).Životinje i njihova potreba za hranom i kisikom (razmnožavanje i ponašanje životinja) Posjedovanje znanja o razmnožavanju i ishrani životinja i njihovoj potrebi za kisikom. prikupljanje materijala. mjerenje temperature vode. učešće u lancima ishrane Pravljenje lanaca ishrane. praćenje i vrednovanje rada djece. praktični radovi u školi i izvan škole. preduzimanje mjera opreza. podsticanje i rukovoñenje u istraživanju Pomaganje djeci u izradi kalendara. način života pojedinih životinja i njihovo razmnožavanje. izrada grafikona promjene temperature u odnosu na vrijeme zagrijavanja. aktivno učešće u izvoñenju ogleda Planiranje i pripremanje nastavnog procesa. preporuka šire literature djeci. izrada grafikona Pravilan odnos prema preuzetim obavezama i zadacima. zaključivanje Aktivno učešće u pripremi i izvoñenju ogleda. pripremanje. pravilna upotreba materijala i pribora za izvoñenje ogleda Istraživanje u neposrednom okruženju. istraživanje. organiziranje Praćenje. pravilno rukovanje priborom i materijalom za izvoñenje ogleda Ogledom pokazati da su i plinovi tijela i da zauzimaju prostor (npr. prikupljanje materijala za nastavu. usporedba pravilnih i nepravilnih oblika Zauzimanje pravilnih stavova prema oblicima iz prirode i vještačkim oblicima. praktični radovi u školi i izvan nje. istraživanje dodatnih izbora znanja. pomaganje Omogućavanje posmatranja.

o regionalnim obilježjima Bosne i Hercegovine.narode i narodnosti koje žive u našoj domovini i šire. . ponašanje Djeca razvijaju pozitivne vrijednosti i stavove prema domovini.o nacionalnim. historijskim etapama razvoja. . . .kroz učenje razvijaju kritičko razmišljanje. ulogu i značaj glavnog grada. . .regionalnu podjelu Bosne i Hercegovine. saobraćajnom i kulturnom pogledu. . .o borbi naroda za slobodu i neovisnost domovine u toku njenog dugog postojanja.izraditi lentu vremena i druga pomagala za orijentaciju u vremenu.Oblikovanje moralnih vrijednosti. borbu i težnje njezinih naroda za slobodom i nezavisnosti.(2 časa sedmično – 70 časova godišnje) Društvo CILJEVI I REZULTATI ODGOJNO-OBRAZOVNOG RADA Stjecanje znanja: . . karakteristike regija u ekonomskom. . što je doprinos razvitku tolerancije i prava na različita mišljenja.izraditi mapu/kartu kulturnohistorijskih znamenitosti naše domovine. . . .što karakterizira narode Bosne i Hercegovine u nacionalnom.teritorijalno ureñenje Bosne i Hercegovine. stavovi. o njima razgovarati.Naučiti slušati druge poštovati i uvažavati i drugačije stavove. okruženju i važnosti očuvanja domovine kao integralnog dijela evropske i svjetske zajednice. zastava i himna). prema sebi samima. voditi rasprave iznositi zapažanja ili napisati referat kako bi se došlo do zajedničke ocjene.samostalno planiraju i po važnosti odreñuju kulturnohistorijske spomenike koje će posjetiti. Vrijednosti. porodici.geografski položaj Bosne i Hercegovine.o kulturno-historijskim znamenitostima domovine. vjerskim i kulturološkim obilježjima i različitostima stanovnika Bosne i Hercegovine. . uče i dolaze do individualnih ili zajedničkih zaključaka koje mogu prezentirati. Djeca znaju: . Sposobnosti i vještine Djeca: .o svojoj domovini. stanovništvu. dogañajima iz prošlosti. kulturnom i vjerskom pogledu.obilježja koja simboliziraju našu domovinu (grb. .kroz ponavljanje i sistematiziranje gradiva utvrditi prethodno stečena znanja. Djeca znaju: .objasniti položaj Bosne i Hercegovine kroz historiju. njezinom položaju. spoznaje o okruženju u kojem žive i na osnovu ponuñenih teza dolaze do vlastitih zaključaka bez nametanja stavova od strane nastavnika. .ulogu i značaj važnih kulturnih i vjerskih središta za život stanovništva.samostalno ili u grupama posmatraju. .dati prijedloge kako sačuvati kulturnohistorijske spomenike i vlastiti doprinos za očuvanje spomenika kulture u svom kraju i šire. prema drugima i drugačijima. .Utjecati na usvajanje i bogaćenje vlastitog rječnika. . - 247 .

Religija . Nastanak suverene i nezavisne Bosne i Hercegovine 3. Posebnosti. godine (političke. Iz prošlosti domovine 2.4. Narodni preporod – kulturno-prosvjetna aktivnost u Bosni i Hercegovini u austro-ugarskom periodu 2. Geografska obilježja Bosne i Hercegovine 4.Nastavni sadržaji / teme 1. središta kantona i njihova uloga 1.1.1. društvene i kulturne) 2.5. nacionalna struktura i konstitutivni narodi) 2.9. različitosti i značaj razvitka Bosne i Hercegovine od 1941.2. Stanovništvo Bosne i Hercegovine (broj. Saobraćajna povezanost u naselju i zavičaju 248 .3. Značajni kulturno-historijski objekti u zavičaju 3. Kulturne.3. nastanak i teritorijalnopolitički razvoj srednjovjekovne bosanske države 2. Kulturno-historijske / povijesne znamenitosti 3. različitosti i značaj razvitka Bosne i Hercegovine od 1918.pojam.3.7.2. Najznačajnije ličnosti bosanske države – vjerska slika. Glavni grad Bosne i Hercegovine. Područje današnje Bosne i Hercegovine u prahistoriji – najznačajnija nalazišta 2. privreda i turizam 4. Bosna i Hercegovina i okruženje 1. raspored. društvene i kulturne) 2. Moja domovina 1.4. Saobraćaj 5. Najvažnije saobraćajnice i saobraćajna povezanost 5. Uzajamni odnos privrede 5. geografske odlike Bosne i Hercegovine 4.2.1.3. vjerska slika zavičaja i naroda u Bosni i Hercegovini 4.2. Vrste saobraćaja u Bosni u Hercegovini 5.1. Posebnosti. kultura i umjetnost 2. Moja domovina Bosna i Hercegovina 1.4. Gubitak samostalnosti bosanske države – pad pod tuñinsku vlast (Osmansko carstvo i AustroUgarska) 2. do 1941.1. prosvjetne i vjerske ustanove naroda u Bosni i Hercegovini 3. Geografska obilježja Bosne i Hercegovine 1. Prirodni resursi. Kulturno-historijske znamenitosti Bosne i Hercegovine 3. do 1991.5.3.8. Razvijenost Bosne i Hercegovine. godine (političke. Područje današnje Bosne i Hercegovine u antičko doba – antička kultura u mom kraju 2.2.6. Slaveni i njihovi civilizacijski okviri.

P osebnosti. do 1991.samostalna izrada državnih obilježja .3. godine (političke.7.djeca znaju o prošlosti svoje domovine od doseljenja do danas . Glavni grad BiH.pomaganje djeci u izradi njihovih zadataka .razumijevanje dogañaja iz prošlosti i njihovo preslikavanje na sadašnjost.na geografskim kartama prepoznaju razvoj i granice Bosne i Hercegovine kroz historiju od prvih početaka do danas .vrednovanje ispravne borbe za slobodu Bosne i Hercegovine .5.prepoznaju državna obilježja . Moja domovina 1. različitosti i značaj razvitka Bosne i Hercegovine od 1918.4. različitosti i značaj razvitka Bosne i Hercegovine od 1941.pripremanje potrebnog audiovizuelnog materijala vezanog za prošlost naše domovine .9. granice entiteta i kantona .izrada panoa o prošlosti naše domovine . Najznačajnije ličnosti bosanske države – vjerska slika. . Narodni preporod – kulturnoprosvjetna aktivnost u Bosni i Hercegovini u austro-ugarskom periodu 2. Moja domovina BiH 1.1.izgradnja pozitivnog stava o svojoj domovini. do 1941.prikupljanje materijala o prošlosti naše domovine . godine (političke. središta kantona i uloga 2.2.djeca znaju o nastanku suverene Bosne i Hercegovine .organiziranje školskih izložbi povodom državnih praznika 249 .prepoznaju obilježja domovine i znaju ih objasniti SPOSOBNOSTI .djeca znaju o osvajačima iz prošlosti i borbi naroda za svoju slobodu .organizacija posjeta .posjeta muzejima i izložbama koji govore o prošlosti Bosne i Hercegovine .4.pripremanje audiovizualni h materijala koji će pomoći u obradi gradiva i djeci vjernije prikazati novo gradivo . Slaveni i njihovi civilizacijski okviri.poštovanje drugih naroda koji žive u našem okruženju AKTIVNOSTI DJECE . P osebnosti. Geografska obilježja Bosne i Hercegovine 1. izvlačenje pozitivnih zaključaka za bolje sutra svih u B osni i Hercegovini .3. Bosna i Hercegovina i okruženje 1.2. nastanak i teritorijalnopolitički razvoj srednjovjekovne bosanske države 2.8. PONAŠANJE . Nastanak suverene i ZNANJE .na geografskim kartama prepoznaju granice svoje domovine. društvene i kulturne) 2.važnost srednjovjekovne bosanske države i njezine glavne ličnosti . te ih znaju pokazati . društvene i kulturne) 2.na kartama pokazuju teritorijalno ureñenje B iH . kultura i umjetnost 2.djeca na kartama znaju položaj B iH i granice sa susjednim državama – položaj B iH . STAVOVI. Iz prošlosti domovine 2. Područje današnje Bosne i Hercegovine u prahistoriji – najznačajnija nalazišta 2.1.TEME 1. Gubitak samostalnosti bosanske države – pad pod tuñinsku vlast (Osmansko carstvo i AustroUgarska) 2. Područje današnje Bosne i Hercegovine u antičko doba – antička kultura u mom kraju 2.usvajaju zaključke vezane za dogañaje iz prošlosti i projiciraju ih u smislu važnosti za našu sadašnjost i budućnost VRIJEDNOSTI.izrada karte sa entitetima AKTIVNOSTI NASTAVNIKA .izgrañivanje vlastitih stavova o prošlosti Bosne i Hercegovine na osnovu naučenog gradiva .6.

organiziranje akcija na očuvanju spomenika .razlikuju spomenike prema starosti i prema važnosti .organiziranje posjeta muzejima .imaju znanja o privredi i turizmu BiH i njihovoj povezanosti .priprema audiovizuelnih sredstava za izvoñenje nastave 250 . Najvažnije saobraćajnice i saobraćajna povezanost 5.3.aktiviranje djece na civilizirano ponašanje u saobraćaju .1. privreda i turizam 4.nezavisne B osne i Hercegovine 3.posjeta lokalnim privrednim objektima i sajmovima .pripremanje potrebnog materijala za bolju prezentaciju novog gradiva .prepoznaju obilježja vjerskih spomenika .4. Uzajamni odnos privrede .obilazak kulturnohistorijskih spomenika i rad na njihovoj zaštiti i čišćenje okolnih prostora . Vrste saobraćaja u B iH 5.organiziranje posjeta 5.znanje o najvažnijim spomenicima iz prošlosti BiH .mogu objasniti što simboliziraju odreñeni spomenici u njihovom užem okruženju .historijskih spomenika u zavičaju 3.najvažnije saobraćajnice u BiH .vjerski spomenici naroda u BiH .3 Saobraćajna povezanost naselja u zavičaju .objasniti važnost dobrih saobraćajnica za život ljudi i za razvoj privrede .razvijanje pozivnog odnosa prema okolini i prema kulturnim vrijednostima koje ta sredina ima .o vrstama saobraćaja koji je zastupljen u BiH .pokazuju na karti gdje se nalaze najvažnije saobraćajnice . Prirodni resursi.2.znanje o prošlosti svog zavičaja . Religija – pojam. Kulturno – historijske zn ame nitosti 3.3. geografska obilježja BiH 4. Saobraćaj 5. Geografsk a obilježja BiH 4.1.razvijanje pozitivnih stavova o očuvanju kulturne baštine iz prošlosti domovine i naroda koji u njoj žive .znaju karakteristike religija naroda u BiH .organiziranje posjeta vjerskim spomenicima .2.2.razlikuju grane privrede i njihovu zastupljenost u BiH .saobraćajnu povezanost u svom kraju . K ulturnohistorijske znamenitosti B iH 3.razvijanje pozitivnog stava o vjerskim spomenicima i njihovoj ulozi . Z načajni kulturno.Izrada replika spomenika ili crtanje .organiziranje posjeta kulturnohistorijskim znamenitostim a . K ulturnoprosvjetne i vjerske ustanove naroda u BiH 3. vjerska slika zavičaja i naroda u BiH 4.1.djeca znaju o kulturnohistorijskim spomenicima BiH .izrada karte prema privrednoj razvijenosti . Razvijenost BiH.na karti ucrtati najvažnije saobraćajnice u B iH .pripremanje djece prema individualnim i grupnim zadacima .razvijanje kulturnih navika i civiliziranog ponašanja u saobraćaju .

U ovom razredu djeca će proširiti stečena znanja o svojoj domovini. Nastavni predmet Društvo u svome razvoju iznjedrio se na osnovi spoznaje o djetetovoj potrebi za cjelovitim doživljajem neposredne stvarnosti i participiranjem škole u potpomaganju djeteta u njegovoj spremnosti za sve složenije zahtjeve životnog okruženja kao i potrebe stjecanja bazičnih znanja koja garantiraju uspješno snalaženje u društvenim predmetima u višim razredima osnovne škole. koje stavlja u funkciju više mentalne procese. što je značajno za proširivanje znanja djece. U ostvarivanju složenih pitanja razumijevanja uzročno-posljedičnih veza i odnosa u društvenim pojavama i procesima koje predviña nastavni program kod djeteta je prije svega potrebno poticati i razvijati znatiželju i propitivanje. Takoñer. djeca će posebno učiti i o ureñenju svoje domovine te kulturno-historijskim spomenicima koje karakteriziraju njeno područje. za dijete je važno kako u predviñenim nastavnim sadržajima i postavkama razmišljati samostalno i postupati u skladu sa svojim razmišljanjima. Potrebno je voditi računa da nivo interpretacije odgovara uzrastu djece. Primjenom metoda racionalnog učenja i motiviranjem djece u obradi nastavnih sadržaja uz aktivno učešće nastavnika omogućit će djeci stjecanje neophodnih znanja iz predmeta Društvo. Pri realizaciji nastavnih sadržaja treba težiti primjeni raznovrsnih izvora saznanja. odreñivanjem svrhe učenja (motivacijom). te umijeće kritičkog mišljenja. prosuñivati o njihovim vrijednostima na osnovu ličnih potreba i ciljeva. poticanjem refleksije (različitost mišljenja. Realizacija ovog programa podrazumijeva da udžbenik predstavlja spoj sa drugim izvorima saznanja. Po svojim programskim sadržajima i oblicima rada on pruža neiscrpne mogućnosti odgojno obrazovnih strategija koje potiču aktivno učenje i umijeće kritičkog mišljenja kako bi obrazovanje na elementarnom stepenu odražavalo potrebe demokratizacije obrazovanja u kojem dijete može opisati svijet i suditi o njemu. I na kraju.DIDAKTIČKO-METODIČKE NAPOMENE Nastavni predmet Društvo zauzima središnje mjesto u programiranju i integriranju nastavnih sadržaja ostalih predmeta u nižim razredima osnovne škole. pa u tom cilju ograničiti broj termina sa kojima se ona susreću prvi put. 251 . kritičko mišljenje mora postati konstanta njihova neposrednog iskustva pa se s pravom problematizira uloga učitelja kao odgovorne osobe u kreiranju kvalitetne nastave. aktivnim uključivanjem djece u procesu učenja različitim tehnikama. Nastavnik u ovom predmetu treba voditi djecu kroz procese učenja i njegove prednosti s aktiviranjem mišljenja. U tom procesu važna je uloga savremenog učitelja. Izučavanjem ovako predviñenih sadržaja djeca će steći potrebna znanja o svojoj domovini i tako se postupno uključiti u društvene predmete koji su predviñeni u višim razredima u osnovnoj školi. kulturološkim razlikama koje postoje u našoj domovini. poticanje samoistraživanja) olakšava obradu informacija u procesu učenja i olakšava kritičko mišljenje. Da bi djeca djelotvorno razmišljala. te kako iskoristiti odreñene informacije sa različitih stajališta. Ako polazimo od uvažavanja demokratskih procesa putem kvalitetne nastave predmeta Društvo. ljubavi prema domovini. djeca će obnoviti i produbiti svoja znanja o vrsti naselja i saobraćajnoj povezanosti svoje domovine.

Definiranje osnovnih pojmova: šta je tehnika. bicikl kao saobraćajno sredstvo (kombinacija teoretskog izlaganja i praktičnog rada) KREATIVNA RADIONICA: praktična primjena usvojenih znanja iz tehničkog crtanja.) . platna. kao kvalitetnoj pripremi za kasniji rad u grupi/timu NASTAVNE CJELINE I OBLASTI Uvod u nastavni predmet Tehnika i informatika Informatika i tehnika Izborni dio nastave Sadržaj nastave iz Osnova tehnike i informatike u 5.. informatika. osjećaja za koristan rad i tehničkog stvaralaštva izradom predmeta od upotrebne i estetske vrijednosti . UVOD U NASTAVNI PREDMET - TEHNIKA I INFORMATIKA Izrada mehaničko-tehničkih modela i maketa od upotrebne vrijednosti . mogućnosti koje pružaju . kartona. razred) i predmeta Informatika (6. kultura življenja .. i 7. kože. 7. HTZ. priroda.ovladavanje elementarnim postupcima obrade materijala.podizanje nivoa svijesti kod djece o značaju očuvanja životne okoline i uticaja tehnike na životnu okolinu. i 9. reguliranje saobraćaja na raskrsnicama. organizacija skladištenja papirnog otpada . organizacija. kao i o značaju njene primjene na zaštitu životne okoline . Zadaci nastave iz predmeta Osnove tehnike . matematika. mašte. rukovanje i upotreba pribora za tehničko crtanje . prerada starog papira. 252 . društvo.podizanje svijesti kod djece o tehničkim i informacionim tehnologijama: pripreme.razvijanje kreativnosti. obrada. razred). kao i da ih pripremi za što uspješnije pohañanje nastave i usvajanje znanja iz predmeta Tehnička kultura (6. literatura i pribor za praćenje i realizaciju nastavnih sadržaja.poticanje djece na samostalnost i samoinicijativu .Savladavanje osnovnih pravila tehničkog crtanja: vrste linija.uvoñenje djece u tehnička i informatička znanja .upoznavanje osobina materijala i njihovih tehnoloških karakteristika .Usvajanje osnovnih znanja o saobraćajnim pravilima i propisima: uloga i značenje saobraćajnih znakova.Osnove tehnike (1 čas sedmično – 35 časova godišnje) Cilj nastave predmeta: Osnove tehnike Cilj nastave predmeta Osnove tehnike u 5. domaćinstvo. osnovni pojmovi. 8. dostignuća. sa postepenim uvoñenjem rada u paru.. razredu devetogodišnje osnovne škole je da upozna djecu sa osnovnim elementima tehnike kao jednim od najbitnijih segmenata života savremenog čovjeka. ljepenke. podjela tehnike..upoznavanje djece sa kreativnim računarskim programima za ilustraciju i crtanje .Upoznavanje sa osnovnim principima uticaja tehnike i tehnologije u zaštiti životne okoline: reciklaža. osobine materijala.ukazivanje na značaj individualnog rada. kao i upotrebom alata . plastične folije. razredu: planiranje i priprema za rad u kabinetima za tehničku kulturu i informatiku.uvoñenje djece u kreativan rad putem kreativnih radionica s ciljem izrade predmeta od upotrebne vrijednosti (škola.podizanje nivoa korelacije izmeñu nastavnih predmeta: tehnička kultura. zanimanja u tehnici i informatici.osposobljavanje djece za pravilno i sigurno kretanje u saobraćaju . alati i pribor za obradu papira. organizacija radnih mjesta. historijski razvoj tehnike i informatike .

razvoju tehnike. U cilju osavremenjavanja nastavnog procesa nastavnik uključuje i multimedijalne sadržaje: hronološki prikaz tehničkih ostvarenja. vodenog i zračnog saobraćaja) uz upoznavanje sa osnovnim mehaničkim i fizičkim karakteristikama (korelacija nastavnog gradiva: tehnika . rukovanje tastaturom i mišem) kreiranje i brisanje foldera upoznavanje sa adekvatnim programom za unos teksta (osnove) upoznavanje sa programom za crtanje (Paint – osnove) izrada crteža geometrijskih figura i tijela izrada sastavnih dijelova odgojno-obrazovnih panoa. (priprema multimedijalnog sadržaja. KREATIVNE VJEŽBE (praktična primjena usvojenih znanja iz tehničkog crtanja): - - 253 . pisanog materijala i crteža za izradu obrazovnog panoa) Očekivana postignuća Usvajanje osnovnih znanja o: tehnici. podjela tehnike. vijeku) Aktivnosti nastavnika Izlaganja nastavnog gradiva primjenom različitih metoda u cilju što kvalitetnije. značaju tehnike u svakodnevnom životu. podatke o životu ljudi zaslužnih na polju tehnike. vodenog i zračnog saobraćaja) uz upoznavanje sa osnovnim mehaničkim karakteristikama (korelacija nastavnog gradiva: tehnika . koji kreira zajedno sa djecom. prigodnih čestitki izrada nacrta igračaka.informatika) INFORMATIKA I TEHNIKA historijski razvoj informatike. afirmacija i otkrića iz tehničkih oblasti. objašnjava i prezentira prethodno pripremljen obrazovni pano. Upoznavanje sa zanimanjima (uvod u profesionalnu orijentaciju).kao i iz saobraćajno-tehničke kulture . Postavljanje različitih vrsta jednostavnih pitanja potiče djecu na kvalitetne odgovore. informatike. tehnologije i informatike je nezamisliv život savremenog čovjeka u 21. računara i primjena informatike pojam hardvera i softvera dijelovi računara savladavanje osnovnih pravila korištenja računara (uključivanje i isključivanje. proširivanje vlastitih afiniteta i ljubavi prema važnom segmentu ljudskog života (bez tehnike. naučnicima zaslužnim za razvoj različitih oblasti tehnike. računara i računarske tehnologije definicija i pojam informatike.izrada geometrijskih figura i tijela . akcent baciti na kreativne igračke (razne vrste slagalica od kartona) . kao i aktivno učešće u radu Aktivno učešće u kreiranju časa podrazumijeva adekvatnu pripremu djece da prikupe odreñeni broj informacija sa: medija. zanimljivije i afirmativnije prezentacije gradiva. zanimanja u tehnici i informatici. Nastavnik ilustrira. historijat i razvoj tehnike i informatike Aktivnosti dje ce Praćenje izlaganja i svih prezentacija predmetnog nastavnika.informatika) izrada kreativnih programa za testiranje usvojenih znanja iz saobraćajno-tehničke kulture Nastavna oblast i sadržaj OBRADA: Definiranje osnovnih pojmova: šta je tehnika. inerneta. kao i kreativnih igračaka (razne vrste slagalica od kartona) izrada nacrta modela saobraćajnih sredstava (kopnenog.izrada odgojno-obrazovnih panoa.izrada modela saobraćajnih sredstava (kopnenog. prigodnih čestitki .izrada igračaka. literature i sl. razvijanje opće kulture. pokretanje aplikacija.

prerada. Praćenje izlaganja i prezentacija predmetnog nastavnika. kao praćenju zanimljivih članaka i informacija sa medija. 254 . Ak tivnosti nastavnika Nastavnik savjetima i adekvatnim pomaganjem na praktičan rad uvodi djecu u srž primjene usvojenih znanja. platnom. izradu obrazovnog panoa. format A4. Korištenje različitih metoda u cilju što kvalitetnije prezentacije gradiva. radnih listova. ulozi i značaju tehničkih crteža. rukovanje i upotreba pribora za tehničko crtanje. Nastavna oblast i sadržaj VJEŽBE: Tehničko crtanje VJEŽBE: Savladavanje radnih postupaka i upotrebe alata za rad sa papirom. osobine i primjena.Nastavna oblast i sadržaj OBRADA: Savladavanje osnovnih pravila tehničkog crtanja: tehničko pismo. Nastavnik uključuje i upotrebu grafoskopa. zaglavlje i sastavnica Aktivno učešće u radu prema uputstvima predmetnog nastavnika i aktivna primjena usvojenih znanja. koža. Aktivnosti nastavnika Izlaganja nastavnog gradiva primjenom vezano za osnovne materijale (papir. kartonom. a ono što je posebno specifično redoslijedu radnih operacija koje se primjenjuju kod izrade predmeta i ureñaja od upotrebne vrijednosti. ljepenka. platno. Vježba: razvijanje osjećaja za pravilnu ilustraciju svih vrsta linija u odnosu na njenu ulogu na tehničkom crtežu. Oček ivana postignuća Djeca primjenjuju usvojena znanja o tehničkom crtanju na osnovu čega se stiče ukupan uvid u stepen usvojenosti nastavnog gradiva. modela i maketa od upotrebne vrijednosti. Vježba: savladavanje osnova rukovanja priborom. mjerilo ili razmjere. karton. plastična folija. Očekivana postignuća Učenici usvajaju osnovna znanja o materijalima koji su namijenjeni njihovom uzrastu: papir. Nastavna oblast i sadržaji OBRADA: Upoznavanje sa materijalima: papir. karton. Usvajaju znanja o alatima i priborima za obradu ovih materijala. Objašnjava i prezentira prethodno pripremljen obrazovni pano. učestvovati u kreiranju obrazovnog panoa. aktivnošću na izradi ilustracijacrteža. koji kreira zajedno sa djecom. usvajanje elementarnih znanja o vrstama linija. ljepenkom. Usvajaju znanja o zanimanjima i stručnoj spremi osoba koje se u profesionalnom životu bave kreacijama i ilustracijama različitih dijelova mašina.crtež A 4 formata .okvir. razvijanje vlastite kreativnosti i sticanje radnih navika. pravila kotiranja. Vizuelno uočavaju i usvajaju znanja o crtanju u mjerilu/razmjeri. koža. plastičnom folijom Ak tivnosti djece Učešće u radu prema uputstvima predmetnog nastavnika i aktivna primjena usvojenih znanja iz tehničkog crtanja: . usvajaju znanja o veličinama/formatima tehničkih crteža i njegovom izgledu (sadržaju) s posebnim akcentom na format crteža A 4. kako se i zašto kotira/dimenzionira tehnički crtež. Samostalan pristup radu. značaju poznavanja tehničkog crtanja. zaglavlje i sastavnica Aktivnosti dje ce Aktivno učešće u svim oblicima nastavnog rada. praćenje multimedijalnih i drugih sadržaja koji prezentiraju nastavno gradivo na času. primjenom do sada usvojenih znanja iz ove oblasti vezane za različite materijale. Uz adekvatnu pripremu učenik može na kvalitetan način. Alat i pribor za rad sa ovim materijalima. a posebno multimedijalnih sadržaja iz oblasti materijala i njihove industrijske prerade. dobivanje. osnovne operacije obrada materijala u cilju odbijanja predmeta. reciklaže i sl. Aktivnosti nastavnika Izlaže nastavno gradivo vezano za osnovna pravila tehničkog crtanja. Upoznavanje sa sastavom pribora za tehničko crtanje i njegovim pravilnim korištenjem. ureñaja i sl. kao i o alatu i priboru za rad sa ovim materijalima. poluproizvodi i proizvodi.vrste linija . P ostavljanje različitih vrsta jednostavnih pitanja potiče učenike na kvalitetne odgovore. Očekivana postignuća Djeca usvajaju osnovna znanja o tehničkom crtanju. platno. kožom. Ak tivnost djece Aktivno učešće u izlaganju predmetnog nastavnika i praćenje multimedijalnih i drugih sadržaja koji prezentiraju nastavno gradivo na času. plastična folija). demonstrira radne postupke iz stalno potenciranje realizacije aktivnosti (samostalnost djece u radu). karton i ljepenka. a posebno multimedijalnih sadržaja iz oblasti tehničkog crtanja. Demonstrira radne operacije sa alatom koji je namijenjen za dalju obradu u cilju odbijanja finalnih proizvoda. i afirmativnije prezentacije gradiva. ljepenka. okvir. vrste linija. U cilju osavremenjavanja nastavnog procesa nastavnik uključuje i upotrebu grafoskopa. Primjenjuje različite metode u cilju što kvalitetnije.

Očekivana postignuća Djeca usvajaju osnovna znanja tehničkim mjerama zaštite životne okoline (reciklaža. akcent baciti na kreativne igračke (razne vrste slagalica od kartona) izrada modela saobraćajnih sredstava (kopnenog. radnih listova. vozila. Primjena različitih metoda u cilju što kvalitetnije. a posebno multimedijalnih sadržaja iz oblasti saobraćajno-tehničke kulture. učestvovati u kreiranju obrazovnog panoa. Nastavna oblast i sadržaj KREATIVNA RADIONICA: praktična primjena usvojenih znanja iz tehničkog crtanja. reguliranju saobraćaja na raskrsnicama. šta je pješak. faktora sigurnosti i sl. trotoar. informatika) Aktivnosti djece Aktivno učešće u radu prema uputstvima predmetnog nastavnika i aktivna primjena usvojenih znanja iz tehničkog crtanja. Vježba: razvijanje osjećaja prema ilustraciji u mjerilu/razmjeri. kartona i ljepenke. ulozi i značenju saobraćajnih znakova. uticaj sječe šume na eroziju tla. sigurnosti u saobraćaju.Nastavna oblast i sadržaj OBRADA: Upoznavanje sa osnovnim principima uticaja tehnike i tehnologije u zaštiti životne okoline: reciklaža. radnje vozilom na putu. obrada. 255 . osobine materijala. osnovni pojmovi. Praćenje multimedijalnih i drugih sadržaja koji prezentiraju nastavno gradivo vezano za saobraćajna pravila i propise. industrijskoj preradi. Vježba: savladavanje osnova rukovanja priborom Vježba: razvijanje osjećaja za pravilnu ilustraciju svih vrsta linija u odnosu na njenu ulogu na tehničkom crtežu. Praćenje multimedijalnih i drugih sadržaja koji prezentiraju nastavno gradivo na času. savladavanje vožnje bicikla na adekvatno ocrtanom poligonu (prepreke. definicijama: saobraćajni znakovi. saobraćajna traka. prerada starog papira. Bicikl u javnom saobraćaju. startanje i sl. Samostalan pristup radu. pravila reguliranja saobraćaja na raskrsnicama: pravilo desne strane. kao i iz saobraćajno-tehničke kulture) izrada geometrijskih figura i tijela izrada odgojno-obrazovnih panoa. alati i pribor za obradu papira. Usvajanje znanja o novim proizvodima napravljenih od otpadnih papirnih materijala. Poseban obrazovni osvrt dati na tehničke mjere zaštite životne okoline i uticaj tvornica za preradu papira na životnu okolinu. Aktivno učešće u radu prema uputstvima predmetnog nastavnika i aktivna primjena usvojenih znanja. prigodnih čestitki izrada igračaka. Nastavna oblast i sadržaj OBRADA: Usvajanje osnovnih znanja o saobraćajnim pravilima i propisima: uloga i značenje saobraćajnih znakova. kolovozna traka. razvijanje vlastite kreativnosti i sticanje radnih navika. demonstrira radne postupke iz stalno potenciranje realizacije aktivnosti djece (samostalnost djece u radu). Uz adekvatnu pripremu dijete može na kvalitetan način primjenom do sada usvojenih znanja iz ove oblasti učestvovati u kreiranju obrazovnog panoa. Aktivnosti nastavnika Nastavnik savjetima i adekvatnim pomaganjem na praktičan rad uvodi djecu u srž primjene usvojenih znanja.). Uz adekvatnu pripremu dijete može na kvalitetan način primjenom do sada usvojenih znanja iz ove oblasti. prerada starog papira. Aktivnosti nastavnika Prezentacija gradiva i tematike vezane za osnovne principe uticaja tehnike i tehnologije u zaštiti životne okoline: reciklaža. zaustavljanje. Korištenje različitih metoda u cilju što kvalitetnije i afirmativnije. pješački prelaz. kao i aktivno učešće u radu. reciklaži i sl. organizacija i upravljanje deponijama papira i papirnih proizvoda). kao i aktivno učešće u radu. izradu obrazovnog panoa. U cilju osavremenjavanja nastavnog procesa nastavnik uključuje i upotrebu grafoskopa. izradu obrazovnog panoa. U cilju osavremenjavanja nastavnog procesa nastavnik uključuje i upotrebu grafoskopa. kolovoz. opterećenje. vodenog i zračnog saobraćaja) uz upoznavanje sa osnovnim mehaničkim i fizičkim karakteristikama (korelacija nastavnog gradiva: tehnika. organizacija skladištenja papirnog otpada Aktivnosti dje ce Praćenje izlaganja i svih prezentacija nastavnika. Očekivana postignuća Djeca usvajaju osnovna znanja o saobraćajnim pravilima i propisima: usvajanje teoretskih znanja o sigurnosti u saobraćaju.) Aktivnosti nastavnika Izlaganje nastavnog gradiva o saobraćajnim pravilima i propisima. zanimljivije i afirmativnije prezentacije gradiva. Očekivana postignuća Djeca primjenjuju usvojena znanja o tehničkom crtanju na osnovu čega se stiče ukupan uvid u stepen usvojenosti nastavnog gradiva. mimoilaženje. saobraćajnim znacima. nosivost. organizacija skladištenja papirnog otpada. bicikl kao saobraćajno sredstvo (kombinacija teoretskog izlaganja i praktičnog rada) Aktivnosti dje ce Praćenje izlaganja vezanih za saobraćajna pravila i propise. a posebno multimedijalnih sadržaja iz oblasti osobina materijala. predmeta i ureñaja tehničkim mjerama zaštite životne okoline. reguliranje saobraćaja na raskrsnicama.

Aktivno učešće u kreiranju časa podrazumijeva adekvatnu pripremu djece da prikupe odreñeni broj informacija iz medija. prezentira i demonstrira. Historijski razvoj računara i računarske tehnike. osnovni elementi računara. informatičke tehnologije. proširuju vlastite afinitete i ljubav prema važnom segmentu ljudskog života (bez tehnike. značaj poznavanja osnovnih funkcija računara. datoteku . o osnovnim funkcijama računara. Upoznavanje sa zanimanjima (uvod u profesionalnu orijentaciju). Upoznavanje sa adekvatnim programima (prednost dati jednostavnim programima za crtanje – npr. zaglavlje i sastavnicu na crtežu odreñenog formata (A4) . današnja dostignuća o naučnicima zaslužnim za razvoj hardvera i softvera. memoriranje. objašnjava. rad na tekstu. memoriranje Aktivnost na prenošenju znanja o osnovnim pravilima korištenja računara. Corel) Upoznavanje sa pravilima kreiranja foldera i datoteke. prezentira i demonstrira Nastavnik uključuje i računar i direktno na računaru prezentira gradivo. osnovnim dijelovima računara. uloga i značaj poznavanja informatičkih programa i aplikacija). šta je datoteka. šta je podatak. osnovni dijelovi računara. Upoznavanje sa perifernim ureñajima (miš) – funkcije tipki miša i rukovanje. tehnologije. informatici. objašnjava. razvoj informatike. šta je folder-direktorij. rezanje.kako memorirati ureñeno i kako datoteku smjestiti u kreirani folder . značaju informatike i informatičke tehnologije u savremenom životu čovjeka.kako kreirati folder. softveru. Postavljanjem različitih vrsta jednostavnih pitanja potiče djecu na kvalitetne odgovore Ilustrira. njena funkcija. šta je hardver. Rukovanje tastaturom/tipkovnicom – funkcije tipki računara.Nastavna oblast i sadržaj OBRADA: Definiranje osnovnih pojmova: šta je informatika. značaj poznavanja osnovnih funkcija računara. U cilju osavremenjavanja nastavnog procesa nastavnik direktno uključuje i računar kao osnovno sredstvo rada. Djeca usvajaju osnovna znanja o tehnici. osnovni i periferni ureñaji. šta je informacija Aktivnosti djece Praćenje izlaganja vezanih za definiranje osnovnih pojmova o informatici. perifernim ureñajima. na kojem principu radi računar. literature i sl. ilustrira. principu rada računara. brisanje. rezanje. razredu sastoji se od jedne od slijedećih oblasti: 1. Postavljanje različitih vrsta jednostavnih pitanja potiče djecu na kvalitetne odgovore. tehnici. razvoj informatike. kako izvršiti izmjene. Opcije: kreiranje. zanimanja u informatici. kako obrañuje podatke. funkcija tipki i tastature i perifernih ureñaja.kako povlačiti i ureñivati linije . rad sa mišem. 3. Očekivana postignuća Nastavnik na ovaj način može steći uvid u predznanje koje dijete posjeduje i sa čime raspolaže kada je u pitanju nastavak rada na časovima informatike. i drugih tehničkih oblasti nezamisliv je život savremenog čovjeka u 21. kako bojiti kreirane /nacrtane površine . informatičkim programima i aplikacija.kako izaći iz datoteke i ponovno ući u nju. informatike. kopiranje. datoteci. rad sa opcijama: pisanje. Razvijaju opću kulturu.kako ispisivati i ureñivati tekst .kako i prema kojim pravilima nacrtati okvir. kreiranje foldera i datoteke. 2. uloga i značaj poznavanja informatičkih programa i aplikacija. lijepljenje. hardveru. 4. vijeku) Aktivnosti nastavnika Izlaganje nastavnog gradiva vezanog za osnovne pojmove (informatika.kako koristiti aplikacije koje kao gotove nudi program za crtanje . funkcijama tipki i tastature. fizici. Izlaganje gradiva primjenom različitih metoda. a prateća nastavna sredstva će biti: grafoskop i multimedijalni sadržaji. IZBORNI DIO NASTAVE Izborni dio nastave iz Osnova tehnike u 5. Djeca usvajaju osnovna znanja o korištenju računara: . Izrada modela Izrada školskih učila Izrada fotografija Tehničko-didaktički ureñaji za potrebe škole i vlastitu upotrebu 256 . direktoriju. memoriranje. Nastavna oblast i sadržaj OBRADA: Savladavanje osnovnih pravila korištenja računara: pokretanje računara. kopiranje i lijepljenje teksta Aktivnosti djece Očekivana postignuća Aktivnosti nastavnika Paralelan rad sa izlaganjem predmetnog nastavnika-svaka tipka. šta je softver.

Ljubav unutar porodice . duhana i opojnih droga na odnose unutar porodice.(2 časa sedmično – 70 časova godišnje) PROGRAMSKI ZAHTJEVI ODGOJNI Da kod djeteta razvije potrebu za radom i učenjem Upućivanje djeteta na vrijednosti porodičnog i drugih oblika društvenog života Da putem praktičnih vježbi djeca razviju svoju kreativnost koja će im u životu koristiti da stvaraju bolje uvjete življenja Da djeca steknu osnovne higijenske navike pri održavanju lične higijene. razvijanje ekološkog ponašanja Očuvanje kulturne baštine naših naroda i narodnosti. ustano ve koje pružaju pomoć porodici 257 . Upoznavanje sa programskim sadržajem. razvoj u adolescenciji. UVOD 1. OČEKIVANA POSTIGNUĆA MINIMALNA Znanja o osnovnim i osnovnim potrebama kulturnog življenja djeteta uzrasta od deset godina Znanja o odnosima unutar porodice i važnosti zd ravog življenja. Naučiti ih da budu tolerantni prema drugim i drugačijim u sredini življenja i uopće u životu Razvijanje estetskih vrijednosti života Stvaranje navika za štednjom ličnih. Potrebe savremene porodice . društvenih i prirodnih materijalnih dobara Adolescencija: šta je adole scencija ? Biološke. zadacima i obave zama 2. ljub av me ñu ljudima. poznavanje porodičnog porijekla 2.člano vi porodice. higijene stambenog prostora. estetskih i kulturnih potreba Znanja o osnovama kulture stanovanja. kulturom dijaloga Usvajanje znanja o kulturnom načinu stanovanja. putem praktičnog rada mogu izvoditi meñusobnom saradnjom. Rizična ponašanja. Upoznavanje djece sa bolestima savremenog svijeta i štetnim djelovanjem alkohola. pravilnoj prehrani itd. cigareta i opojnih sredstava OB RAZOVNI Razvijanje osjećaja i potrebe kod djece za kulturnim ophoñenjem i ponašanjem u okviru svoje porodice. društvene odnose i poslje dice u kasnijim periodima života. Ishodi učenja će biti zadovoljavajući. i usvajan ja zd ravih životnih navika VISOKA Razvijena uspješna komunikacija. ravnopravnost i uvažavanje članova porodice. škole i društva uopće Odnosi unutar porodice. Zn an ja o promje nama k oje ih očekuju u periodu adole scencije. . psihološke i socijalne promjene u adole scenciji. uloga članova porodice. Šte tne poslje dice na rast. poštivanje kulture dijaloga i meñusobnog uvažavanja Razvijen odnos tolerantnog ponašanja i rješavanje sukoba nenasilnim putem Ljubav i pravilan odnos prema svim životnim dobrima koja su neophodna za kulturno življenje . učenjem raznih običaja. odjeće i obuće Uputiti djecu na izbor odreñenih zanimanja i zanata Uputiti djecu da izmijene loše prehrambene navike Da se djeca nauče pravilno odnositi prema privatnim i društvenim dobrima. ako roditelji i nastavnici primijete pozitivne promjene u načinu ponašanja djeteta. Uticaj alkohola.čuvanjem starinskih upotrebnih predmeta i narodnih nošnji u okviru svoje porodice i sl. Porodični (obiteljski) život . odijevanja. starinama. odijevanja i prehrane DOVOLJNA Razvijena svijest o neophodnosti povezanosti teorijskog znanja i njegove primjene u svakodnevnom životu Osposobljenost da naučena pravila i postupke o osnovnim potrebama kulturnog življenja.raspodjela poslova u porodici. grupnim radom. Kultura življenja PROGRAMSKI SADRŽAJI 1. Znanja o važnosti provoñenja osnovnih higijenskih. SAVREMENA PORODICA 1. samostalno. Naučiti ih pravilima kulturnog ponašanja. Uloge članova porodice a posebno. zdravstvenih. posjetom muzejima. podje le ljubavi.djece.

Izrada ukrasnog predmeta. Obilazak starina. ekološka pravila ponašanja u sredini življenja i uopće 3. zabava. KULTURA ODIJEVANJA 4. EKONOMIKA DOMAĆINSTVA 12. narodne rukotvorine. Vježba – pravilan način kombiniranja namirnica – pripremanje užine i jednostavnog jela 5.gospodarski objekti Vježba . 2. osnovna pravila dobrog kombiniranja boja Vježba . posjeta frizerskom. putevi prenošenja bolesti. marame i sl. Prehrambene namirnice – vrste namirnica. KULTURA STANOVANJA 3. duhan (pasivno BOLESTI pušenje posebno).tekstil. higijena i pravilno čuvanje namirnica 3. 5. pravilan raspored dnevnih obroka i njihova kalorijska vrijednost 2. vrste ručnog rada Prateći elementi u odijevanju-vježba vezivanja kravate. 5. tijela i sl. noktiju. zidni ukrasi. razvoj. aranžiranje cvijeća Tradicionalni elementi stanovanja . vrste zanimanja i zanata.Starine moga zavičaja 6. oblici nasilja u porodici i uopće u društvu. intereta. Apstinencija i značaj vjernosti.prednosti i nedostaci prirodnih i vještačkih Boje u odijevanju . duhan ili drogu.privatnost. SERVIRANJE HRANE I PONAŠANE ZA VRIJEME JELA 10. njihova upotrebna i hranjiva vrijednost.korištenje zajedničkih prostorija i prostora. kultura dijaloga 2. Kulinarski postupci pripreme hrane i kontrola kvaliteta hrane. Bolesti uzrokovane nehigijenom (bolesti prljavih ruku i druge bolesti savremenog svijeta) 2. tradicije i tradicionalnih običaja naših naroda. čuvanje društvene imovine. različite vrste ljubavi. u sredini življenja. rad i očuvanje zdravlja. Estetski elementi u stanu . Vježba – estetika lica. kako reći SVIJETA 7. . nedostatkom hrane. sporta i rekreacije za kulturno življenje LJEPŠA 2. kako ostvariti svoje pravo i riješiti problem demokratskim putem 7. TRADICIONALNO KULINARSTVO 11. Pravilan odnos prema starinama . nezdrave SAVREMENOG prehrambene navike.Moj izbor namještaja za moju sobu Razvijanje i provoñenje stambene kulture . VAŽNOST PREHRANE NE onima koji Vam nude alkohol. 1. sitni ukrasni predmeti Vježba . zavisnost od kompjutera. obilježavanje i učenje tradicionalnih običaja i sl. Sistematizacija programskih sadržaja opće kulture ponašanja 1. LIČNA HIGIJENA 6. E valuacija programskog sadržaja kulture življenja STRANA ŽIVOTA 13. Bolesti uzrokovane nedostatkom hranjivih sastojaka u hrani. nenasilno ponašanje u porodici.1. značaj odmora. Vrste materijala za izradu odjeće . 4.stavljanje naglaska na vjernost kao metoda zaštite od prenošenja bolesti savremenog svijeta. te naglasiti značaj lične higijene. OPĆA KULTURA PONAŠANJA (BONTON) 1. Hobi.osobenost svake boje. 3. 3. privatna imovina. prednosti i bogatstvo raznolikosti u našoj državi BOSNI I HERCEGOVINI. uopće naše domovine BOSNE I HERCEGOVINE. Hranjivi sastojci hrane – neophodni za rast. Sistematizacija rada iz prehrane 1. PREHRA NA I ZDRAVL JE 9. 5. Štetne životne navike sa naglaskom na drogu. 4.kombiniranje dijelova odjeće u jednu estetsku cjelinu Narodne nošnje u BiH – sastavni dio kulturne baštine. poštivanje drugih i drugačijih 4. Vježba – izrada portfolija .očuvanje kulturne baštine sredine življenja. Kultura demokratskog ponašanja . kose. ŠTETNE Pripreme za adolescenciju kao period života sa velikim mogućnostima i velikim opasnostima NAVIKE I za dalji razvoj ličnosti. prekomjernom i nehigijenskom prehranom 8. alkohol. nepravilnom. Pravilan odnos prema životnim dobrima . ljubav prema ljudima. kozmetičkom i drugim salonima za uljepšavanje 1. 2.. ekološka proizvodnja hrane 4. poštivanje kućnog reda 5. online igara-ali i nekretanje. 1. 258 .arhitektura bosanske kuće Posebna obilježja seoskog stanovanja .pojam demokratskog društva. Ljubav-porodična ljubav. 6.

za njihovu primjenu u praktičnom radu /realizaciji likovnih radova/.okomita/uspravna . poslovica. tačkom i mrljom i njihov odnos -Crtačke teksture MOTIVI I TEHNIKE ODGOJNO-OBRAZOVNI CILJEVI I ZADACI OB RAZOVNI CILJEVI ODGOJNI I SOCIJALIZIRAJUĆI CILJEVI . logičkog zaključivanja. angažiranost.kružno . T jelesnog odgoja.slobodna Savladavanje upotrebe linija /crta/. bajka.vodoravnu /horizontalnu/ . zaključivanja.slobodno 2. orijentacija u vremenu i prostoru . OBLASTI 1. ritam. lazurni namaz.slobodnu . . pjesma. konkretnog i apstraktnog mišljenja. potez. BOJA . tačaka u cilju ostvarivanja prostornih organizacija kompozicije . tuš i drvce. kompozicija boja. lavirani tuš.Lazurno. oplemenjivanju životnog prostora. naglašen deblji nanos boje /uočava se potez kista. transparentno.Usvojiti pojmove organizacije kompozicije: . objekti.Razumjeti i moći predstaviti oslabljenu boju /miješanje boja/ proširivanje /bogaćenje/ palete boja . harmonija hromatske boje u funkciji bogaćenja palete boja . debeli namaz.likovnih elemenata i .. etnografsko naslijeñe ..Razvijanje sposobnosti pripremanja tonova boja.Razvijanje sposobnosti posmatranja. divergentnog mišljenja . potez. kao i načina njene primjene . pastel.P repoznati i uporediti na svojim umjetničkim radovima prostornu organizaciju kompozicije: . kreiranju izgleda upotrebnih predmeta.Razvijanje sposobnosti kombinatorike.Njegovanje tradicije i narodnih običaja: praznici. pojava u prirodi.Izgrañivanje pozitivnog odnosa prema radu: inicijativa. Muzičke kulture. izražajnih i praktičnih sposobnosti kod djece sa naglaskom na karakterizaciju oblika i figura.vodoravna /horizontalna/ . harmonija.Likovna kultura (1 čas sedmično – 35 časova godišnje) CILJEVI I REZULTATI ODGOJNO-OBRAZOVNOG RADA PROGRAMSKI SADRŽAJI TEMATSKE CJELINE. ploha. harmonija. dominacija 259 . shvatanje značaja i mogućnosti upotrebe potpunije /bogatije/ palete boja.vodoravno /horizontalno/ . kolaž./priča. flomasteri/crni ili tamni/drveni ugljen . .statično i dinamično . debeli namaz.Uočavanje..P rimjena tačaka i crta/ linija sa svim karakteristikama u isticanju teksture .boja kao sredstvo ostvarivanja slikarskih tekstura . kompozicija boja. biljke.piramidalno . značajni datumi. tempera.. zgrafito /grebanje premazane osnove prethodno obojene voštanim bojama/. snalažljivosti. dosljednost.Akvarel. uočavanje /registriranje/ odnosa u svom okruženju i na likovnim djelima i sposobnost primjene prostornih organizacija kompozicije: . rukopis autora/ . prepoznavanja i predstavljanja uočenog u okruženju i na likovnim djelima: . dogañaja. pojave u prirodi.okomitu /uspravnu/ .statičnu dinamičnu. pjesme. uočavanja.Grafitna olovka.Uočavanje značaja obogaćivanja izraza uvoñenjem više valerskih vrijednosti boje . priče.Razvijanje humanih odnosa. životinje.TAČKA I LINIJA Prepoznavanje. prostori . formiranje stavova i odnosa prema vrijednostima. solidarnosti: jačanje i bogaćenje emocija .Razvijanje kritičkog mišljenja. dominacija. flomasteri u boji /za manje formate radova/. gvaš. emocija i slično kroz likovni izraz .Moći registrirati.kružnu . tuš i pero.Sposobnost opažanja. samostalnost.P rimjena svih oblika poticaja u realizaciji likovnih radova .kružna .Usvojeni pojmovi za oblast boja: mrlja. dalji rad na razvijanju sposobnosti predstavljanja sadržaja. istrajnost.Korelacija sa drugim predmetima /sadržaji drugih predmeta/: maternjeg jezika. mozaik .piramidalna . kreativnog./ P rirode i društva.Daljnji rad na razvijanju senzornih. razumjeti i predstaviti različite forme organizacije kompozicije upotrebom crtačkih tekstura .statična i dinamična . lazurni namaz.principa komponiranja mrlja. boja preko boje daje novu valersku vrijednost /boju/ . ploha. osjećanja.Iz neposrednog okruženja: ljudi. bogaćenje mašte.Pastuozno. manipulativnih.piramidalnu .Kompozicioni /prostorni/ odnosi u vizuelno likovnim sadržajima . kreiranju znakova vizuelnih komunikacija. Kulture življenja.Kombiniranje linije /crte/ sa plohom. tuš i kist. u dvo i trodimenzionalnoj organizaciji prostora . spremnost za saradnju i timski rad . odijevanju. očuvanje kulturne baštine i prirodne okoline .oslabljene i intenzivne boje . Matematike.okomito /uspravno/ . ritam. valerskih /svjetlosnih/ vrijednosti.. sintetičkog koncipiranja.

Masa i prostor u arhitekturi.Razumijevanje složenih grafičkih odnosa.Dalji rad na potpunijem odnosu primjene slike i teksta .Kreiranje novog izgleda industrijskog predmeta /proizvoda/ - - - - - 5.3. statično-dinamično.Zid .Stub /kružne osnove/ .Složenija kreativna rješenja i realizacija u različitim materijalima . linorez /izrada šablona.Dalji rad na potpunijem shvatanju prostora i oblikovanja u prostoru . instalacija. MASA I PROSTOR . odnos površina i vizuelna jasnoća poruka .Usvojeni pojmovi za oblast ploha: inicijal. novi kreirani znakovi vizuelnih komunikacija. vizuelna informacija.Kolaž kroz primjenu kompozicionih odnosa slike i teksta . gradnja.Uloga površine u formi poruke. grafičar Razumijevanje uloge i značaja znakova vizuelnih komunikacija i ovladavanje mogućnostima korištenja sa ciljem prenošenja vizuelnih informacija Osposobljavanje za kreiranje novih vizuelnih znakova i vizuelnih poruka Uočavanje značaja uloge površine u naglašavanju važnog /bitnog/.Uloga površine u savremenim medijima: kompjuterskoj grafici.Organizacija prostorne kompozicije različitim elementima /po veličini i obliku/. svijetlo-tamno … Uočavanje izražajnih mogućnosti stripa /sinteze slike i teksta/ Razumijevanje spota.Usložnjavanje odnosa prema prostoru i oblikovanje prostora u oblasti oblikovanja.Prostorna organizacija može imati malu i veliku masu: mobili – rad na organizaciji ravnoteže i pokreta . krov. prostorna organizacija /maketa. zid. meco reljef.Mobili /pokretne forme u prostoru/ dinamična skulptura .Stub /kvadratne osnove/ . kaligrafija. 1-2 trećine mase u prostoru/.Puna plastika u prostoru .Upotreba svih materijala dostupnih uzrastu .Visoki tisak. maloveliko. arhitektura.Uočavanje značaja vizuelnog odnosa slike i teksta u primjeni organizacije kompozicije .Površina u likovnoj oblasti: dizajna. dinamično 4. odnos dijelova i cjeline . TV poruka. statično.Ravnoteža i pokret u prostoru /mobili/ realizacija skulpture u prostoru . novih znakova. spot. primijenjene umjetnosti . grañenje. odnos slike i teksta: naslovne stranice /knjige. elementi grañenja: . visoki tisak. urbanizam/ .Krov .Razumijevanje i mogućnosti predstavljanja prostora i oblika u prostoru . karton grafiku/ dalje razvijanje senzibiliteta u grafičkom izrazu . industrijski dizajn. PLOHA .Konstrukcija .Organizacija kompozicije kroz oblasti: crtanja.Kreiranje novih vizuelnih informacija /poruka/.Dalje savladavanje oblasti grafike. primijenjene umjetnosti i dizajna . pokretne forme/ 260 . POVRŠINA . visoki reljef.Papir grafika /izrada šablona od papira kartona/ . plakatu kroz različite kompozicije /dinamična i statična kompozicija/ . znak. grañenje i razvijanje senzibiliteta prema grafičkom izrazu i oblasti grafike . rad na izradi klišea za visoki tisak /linorez. minijatura. mobili /skulptura u pokretu.Rad na karakterizaciji figura u prostoru. školskog lista…/ . meco reljef /srednje ispupčene forme. niski /plitki/ reljef. TV poruke. spotu. elementi grañenja.Usvojeni pojmovi: masa.Realizacija plitkog reljefa . TV poruci. visoki reljef /skulptura u prostoru koja se samo sa nekim djelom utapa u osnovu/ . grañenja.Sticanje sposobnosti prevoñenja /transponovanja/ dvodimenzionalnog u trodimenzionalno i trodimenzionalne u dvodimenzionalnu formu /organizaciju/ . industrijskog dizajna. grafike .Reljef kao skulptorska forma: niski /plitki/ reljef. plakata kao forme vizuelnih komunikacija Usvojeni pojmovi za oblast površina: vizuelna informacija /poruka/. slikanja. linorez. stub. grafičkog dizajna. prostor. stup. klišea na linoleumu/ .

rukopis autora za oblast ploha/grafika: . grafički otisak. olovke./ .. za oblast slikarstva: . a nalaze se u suprotnosti/.da usvoji termine. konstrukcija. organizacije kompozicije: statična i dinamična. a šta reljef: plitki. PLOHA Kroz tematsku oblast PLOHU realizirat će se sve likovne oblasti koje se u svojoj konačnici iskazuju u dvodimenzionalnoj formi.. dominacija 3. kadar. kružna.da rade na jednostavnim rješenjima grafičkog dizajna.da su sposobni organizirati kompoziciju po principu pokretne ravnoteže /mobili/. . . fotografija STRUKTURA PROGRAMA 1. slobodna /raspršena/. uočavaju proporcije. flomasterima u boji. horizontalna/ vodoravna/ kompozicija. predmeta/ u prostoru .da miješaju boje i da upotrebljavaju različite intenzitete boja /da jedna boja može biti svjetlija i tamnija/ da se miješanjem mogu dobiti tonovi drugih boja . lazurno i pastuozno. vertikalna /uspravna/ kompozicija. plakat. . zid. stup.da mrlju i tačku koriste kao likovni element u predstavljanju različitih tekstura i osmišljavanju kompozicije. . da savladaju tehniku laviranog tuša. akvarelu. krov . kolažu. piramidalna. štampanje . .. elementi grañenja.da znaju razlikovati vrijednosti linija. vizuelna informacija. dinamična i statična kompozicija.da znaju šta je to trodimenzionalna tekstura /tekstura izvedena sa nekim oblikovnim materijalom/ . linorez. potezi. smještanje rada u zadati format. BOJA Likovno područje slikanje: U slikanim radovima primjenjivat će se kao izražajna sredstva pri realizaciji kompozicije: mrlje. dominacija 2.da mogu prepoznati ritam i upotrebljavati ga u svom likovnom izrazu. da usvoje pojmove.OČEKIVANI REZULTATI Sa djecom se radi na daljnjem usvajanju i proširivanju znanja o upotrebi materijala i sredstava koja se koriste u oblasti tačka i linija: .da znaju šta je simetrija i asimetrija. po prostornoj orijentaciji. odnos plohe i teksta /naslovna strana za knjigu. arhitektura.da znaju osmišljeno u organizaciji kompozicije primjenjivati sliku i tekst. stub.usvojit će da način na koji je nanesena boja predstavlja slikarski rukopis /teksturu/. piramidalna /trougaona/.da su u stanju izvesti prostorni crtež /crtež sa tankom mekom žicom/ .. slika. kružna. pastelu. tuša i drveta. meco i visoki reljef .da tlocrt predstavlja crtež osnove nekog objekta /neke grañevine/ . crtež. tuša i kista. ritam. izrada stripa. šablon /matrica/. pastuozni /debeli/ nanos boje. temperi. lazurni /tanki/ nanos boje. papir grafika . grafika.da uočavaju odnose u prostoru. papir za pakovanje.da kreiraju kadar stripa ili strip. okomita /uspravna/. TAČKA I LINIJA Likovno područje crtanje: Organizacija kompozicije.da znaju da je površina omotač nekog oblika /objekta.da dalje usavršavaju tehniku korištenja.da dopunjuju i proširuju znanja o slikarskim tehnikama.da proširuju znanje o komplementarnom kontrastu /boje koje se slažu. mozaiku .da usvoje pojam kliše. masa i prostor: . harmoničan /skladan/ odnos boja. po intenzitetu /jačini/. pored navedenih organizacija 261 . vodoravna /horizontalna/. strip. grafičar.da raspoznaju šta je puna plastika /figura u prostoru/. prepoznaju karakter oblika . TV spot .da savladaju princip izrade jednostavnog šablona za visoki tisak. naslovne strane knjige… za oblast površina. U petom razredu. gvašu. slobodna .

masa i prostor obuhvata likovne oblasti: Oblikovanje. TAČKA I LINIJA 2. Arhitektonski elementi /elementi gradnje/: konstrukcija. OBLIKOVANJE U PROSTORU – rješavanja trodimenzionalnih formi Ove dvije podjele kreativnog rada po prostornoj organizaciji kompozicije. DIDAKTIČKO-METODIČKE NAPOMENE Likovna kultura u petom razredu. kao elementi vizuelnih poruka i njihova likovnost. uočavanju i razumijevanju spota. POVRŠINA 5. I dalje u ovom uzrastu prisutan je izražen interes za oblikovanjem u prostoru. kružna. primijenjene umjetnosti. Za oblikovanje na plohi kroz područja: . industrijskog dizajna. stub.dvodimezionalna organizacija kompozicije 2. dizajna. stup. Znakovi vizuelnih komunikacija. Usvajanje znanja i likovno kreativni rad realizira se kroz forme prostorne organizacije kompozicije: 1.GRAFIKA . PLOHA 4.PROSTORNO OBLIKOVANJE I GRAðENJE . OBLIKOVANJE NA PLOHI .SLIKANJE . krov. U kreativnom procesu koriste se svi materijali pristupačni uzrastu i psihofizičkim mogućnostima djeteta. navedenih kompozicionih odnosa: dinamična i statična kompozicija. visoki reljef/. Djeca rade na izradi stripa. u tehnici papir grafika i linorez. 4.kompozicije. vertikalna /uspravna/ kompozicija. TV poruka. grafičkog dizajna. piramidalna /trougaona/. mobili /pokretne forme u prostoru/ kao i reljefi /niski reljef. s obzirom na uzrast interes djece će biti usmjeren prema daljnjem savladavanju oblasti grafike.PODRUČJE VIZUELNIH KOMUNIKACIJA Programski sadržaji predmeta LIKOVNA KULTURA u osnovnoj školi realiziraju se kroz formu tematskih cjelina/oblasti koje bi trebale biti ustrojene /unificirane/ jednoobrazno za sve razrede od 1. do 9. povezivanje novih vizuelnih iskustava sa do tada prethodno stečenim znanjem. MASA I PROSTOR Tematska cjelina. vizuelne medijske poruke. 5. razreda. slobodna /raspršena/.PODRUČJE VIZUELNIH KOMUNIKACIJA Oblikovanje u prostoru kroz područja: . bogaćenjem novim likovnim sadržajima i likovnim iskustvima. dominacija. spot.CRTANJE . zid. primijenjenu umjetnost i dizajn. podrazumijeva početak sintetičkog koncipiranja vizuelnog doživljaja. analizi fotografije. Definiraju se pojmovi i realiziraju radovi u punoj plastici. znakova vizuelnih komunikacija. grañenje. dalje će se raditi na potpunijoj primjeni odnosa slike i teksta. POVRŠINA Tematska oblast Površina realizira se kroz likovne oblasti. horizontalna /vodoravna/ kompozicija. 1. meco reljef. nivoom usvojenog doživljavanja likovne umjetnosti. MASA I PROSTOR Ovakva forma osigurava kontinuitet u usvajanju i proširivanju znanja. jednobojne i višebojne /visokog tiska/. plakat. koje djeca doživljavaju kao igru povezanu sa estetskim stvaralačkim procesom. sposobnosti i likovne 262 . realiziraju se kroz LIKOVNE OBLASTI /likovna područja. BOJA 3. kompjuterske grafike.

emocije /osjećanja/. objekti. poslovica. Vizuelne motive 2. meco reljef. pokretne forme/ VIZUELNA KOMUNIKACIJA: grafički dizajn. visoki reljef. sposobnosti i saznanja što utiče na formiranje likovno oblikovnih temelja koji će im pomoći u analizi složenih vizuelno likovnih ideja i problema u komponiranju osmišljenih likovnih kompozicija. basna. niti bilo koju tehniku. statično. ploha. elementi grañenja. - POJMOVI KOJE ĆE DJECA USVOJITI CRTANJE: usvajanje pojmova organizacije kompozicije: statično-dinamično. niski /plitki/ reljef. Razvoj likovne pismenosti obuhvata razradu zadatih nastavnih tema putem kojih djeca spoznaju /stvaraju predstavu/ o značaju likovne umjetnosti u vlastitom životu. grañenje. dominacija GRAFIKA: malo-veliko. minijatura PROSTORNO OBLIKOVANJE I GRAðENJE: masa. harmonija. mjesto stanovanja. biljke… sadržaji drugih predmeta /korelacija sa drugim predmetima/: maternjeg jezika /priča. pastuozni namaz. doživljaj zadovoljstva u razrješavanju problema i sposobnosti vrednovanja. ritam. Motive likovne forme /likovni i kompozicioni elementi/ iz neposrednog okruženja djeteta. i interakciju umjetnosti. Ponavljanje tematskih cjelina u formi koncentričnih krugova pruža mogućnost preispitivanja usvojenih i prezentiranja novih sadržaja i znanja. Nevizuelne motive 3. kružno. praznici. čula. gradnja. prostori. matematike. što znači da bi svaka tematska cjelina bila dva puta obrañena u toku školske godine. Kvalitet učenja u likovnoj kulturi je proces kada djeca vizueliziraju problem koji ranije nisu znali. prepoznaju ga i razriješe putem likovno tehničkih sredstava. pojave u prirodi. piramidalno i slobodno SLIKANJE: uočavanje značaja obogaćivanja izraza uvoñenjem više valerskih vrijednosti boje. etnografsko nasljeñe značajna umjetnička ostvarenja iz svjetske likovne /baštine/ umjetnosti likovni i kompozicioni elementi. industrijski dizajn. Motive prema svojoj vizuelizaciji sadržaja dijelimo na: 1. Ovako postavljene tematske cjeline ne isključuju ni jednu oblast. stup. prirode i društva. bajka. permanentno kroz cjelokupni osnovnoškolski odgoj i obrazovanje. krov. kompozicija boja. inicijal. novih medija i okruženja. Tematske cjeline bi se realizirale kroz likovno kreativni rad u svakom polugodištu. Motivi – teme /likovni sadržaji/ Zahvalne teme za likovno kreativni rad predstavljaju doživljaji i spoznaje.kreativnosti djece. shodno uzrastu djeteta razrješavanje likovnih zadataka kroz upotrebu likovnih i kompozicionih elemenata nevizuelni poticaji. zid. usvojeni pojmovi mrlja. Likovna pismenost podstiče se kroz nastavu koja djecu uključuje u aktivan proces vizuelnog istraživanja. spot. TV poruka.. mobili /skulptura u pokretu. svijetlo-tamno. arhitektura. potez. prostor. statično-dinamično. nauke i društva.. dinamično 263 . vizuelna informacija /poruka/. lazurni namaz. porodica. tjelesnog i zdravstvenog odgoja i kulture življenja iz narodnih običaja /tradicije/. vodroravno-uspravno. Ovakav pristup zaokruživanja jedne cjeline kroz likovne zadatke /likovne probleme/ osigurao bi veću preglednost i sistematiziranje gradiva koje djeca trebaju usvojiti i njegovo logičko ponovno proširivanje u drugom polugodištu. stub. muzičke kulture. pjesmica/. muzika. značajni datumi. karton grafiku. kliše za visoki tisak linorez. kaligrafija. Taj proces kod djece razvija kreativno mišljenje. škola.

odnos prema svjetskoj i našoj kulturnoj baštini. 2. napor koji dijete ulaže u realizaciju zadatka da bi postiglo rezultat. svoje strahove i oduševljenja. psihološkog. Vizuelno estetska kultura razvija kod djece sposobnost uživanja i razumijevanja umjetnosti. Nema loših dječijih radova. da doživljavaju i gledaju očima odraslih svijet oko sebe. Činjenica je da se nastavnik u razredu susreće sa djecom koja su nadarena i onom koja nisu. Predmet Likovna kultura složen je iz dva segmenta: 1. svoje viñenje svijeta. Iz tog razloga i dječiji crtež moguće je analizirati sa različitih aspekata: 1. aktivnost na časovima likovne kulture. predmeta i pojava. pravilno doživljavanje vizuelnih informacija. pozitivnog i negativnog uticaja sredine. Likovna forma /Likovni jezik/ i 2. Pravilan odnos nastavnika prema dječijim radovima je od izuzetnog značaja za likovno kreativni rad djece. estetskog. stepen zalaganja i želje da se realizira postavljeni zadatak. Likovnih sadržaja Oblast Likovna forma /Likovni jezik/ koji se odnosi na likovne elemente i principe komponiranja su teoretskog karaktera i mogu se savladati i usvojiti. pedagoškog. onda su svi ti radovi .stenografski zapis duše” i kao takvi moraju biti dobri. s obzirom na činjenicu da crtež predstavlja cjelinu koja u sebi sadrži komplekse sposobnosti i osobina djeteta. kao i sklad emocionalnih i izražajnih sposobnosti transponiranih u likovne elemente. Djeca koja nisu talentirana trebaju imati priliku u skladu sa svojim mogućnostima usvajati likovni jezik i njime se izražavati. Ako nastavnik traži od djece da tačno .OCJENJIVANJE Ocjenjivanje u predmetu Likovna kultura je izuzetno složen segment rada nastavnika.prepisuju” percipirano. upornosti i iskustva.. Prilikom ocjenjivanja manje nadarene djece treba pratiti i imati u vidu individualne mogućnosti. Ako prihvatimo da se djeca likovno izražavaju jer imaju potrebu da iskažu svoj svijet. ciljevima i zadacima koji se pred nju postavljaju. onda takva nastava Likovne kulture ne odgovara osnovnim principima savremene nastave.. 264 . 3. stečenog znanja i usvojenih navika. odnos prema estetskom.

svjesno prihvataju i ispravljaju svoje greške u intonaciji i u muziciranju. ritmike i melodike . ukazuju i na greške i ispravljaju druge . STAVOVI.mješoviti hor i višeglasno pjevanje.samokritičnost prema sebi kao izvoñaču (vokalnom i instrumentalnom).Muzička/glazbena kultura (1 čas sedmično .samostalnog uočavanja.Propagira upis mlañe djece u muzičku školu SPOSOBNOSTI I VJEŠTINE VRIJEDNOSTI.Traži sam i sa vidnim zadovoljstvom se uključuje u muzičko-scenske i druge projekte sa muzikom . .memoriranja djela.osnovnih muzičkih pojmova iz metrike.Uočava i hvali. kao i zalaganje i odgovornost za kvalitet skupnog muziciranja . literarno i pokretom) Razvijanje pozitivnih vrije dnosti i stavova: . te tehnike sviranja radi kvalitetnije interpretaciji muzičkog djela u horu i orkestru .sistematiziranja muzičkih znanja uz korištenje muzičkih termina . BROJALICE IV.Samostalno se uključuje u muzičke sekcije .svjesnost značaja muzike u životu i potrebi učenja o muzici i muziciranja kroz čitav život . PONAŠANJE STRUKTURA SADRŽAJA I.Izražava svoj odnos prema muzici i želju da je često sluša u školi. 3 i 4dijelnoj-dobnoj mjeri ritamskim govorom . SLUŠANJE MUZIKE V.Djeluje i na druge da slijede njegov primjer . predviñanja rezultata . a u odnosu na druge . saopštavanja poznatih i novih termina i pojava u notnom zapisu .svjesnog obrazlaganja adekvatne primjene raznih instrumenata u samostalnoj izradi originalnih aranžmana .sviranje kao pratnja uz pjevanje i kroz aranžman uz svjesno korištenje muzičkih znanja .vrlo jasno izražavanje razvoja interesa i intenzivne želje za bavljenjem muzikom koja treba da postane trajna potreba OČEKIVANI REZULTATI / ISHODI UČENJA Dje ca bi trebala imati zn an je i razumijevan je : .svjesno izvoñenje jednostavnih brojalice i primjera prema notnom zapisu u 2.prethodna muzička iskustva i muzičke termine koriste u daljnjem učenju .35 časova godišnje) CILJEVI I REZULTATI ODGOJNO-OBRAZOVNOG RADA PODRUČJA UČENJA ZNANJE CILJEVI Stican je znanja: .pred novim muzičkim zadatkom pitaju i traže odgovor .uživanje u sve slobodnijem predstavljanju publici sa improvizacijama na Orffovim instrumentima na vlastitu inicijativu .već formirane kriterije za procjenu kvaliteta koriste prilikom izvoñenja i slušanja djela . PJEVANJE I SVIRANJE II.pjevanje jednostavnih primjera solmizacijom .postaje sve snažnije i intenzivnije izražavanje emocionalne i estetske osjetljivosti na kvalitet muzike .osnovnih elemenata vokalne tehnike (tačna intonacija. MUZIČKE/GLAZBENE IGRE III. svjesnost o značaju i potrebi muzike u životu . dikcija.tačno imenovanje naučenih notnih trajanja. a poštuje i cijeni mišljenja i stavove drugih . udaraljke Razvijanje muzičke sposobnosti i vještine: .orkestarski instrumenti po grupama: gudački. DJEČIJE STVARALAŠTVO 265 . duhački drveni i limeni. na koncertima i sl.slobodno izlažu svoje mišljenje i ideje i prave poreñenja ostvarenog . aplauzom nagrañuje najkvalitetnije izvoñenje .izražavanje vrlo intenzivnih interesa i ljubavi prema sadržajima iz muzičke baštine BiH . oznaka i termina (italijanski) . naslova i autora . artikulacija).Iskreno i dobronamjerno iskazuje svoje mišljenje i kritiku.pokazuju veliku zainteresiranost i ljubav prema muzici.korištenja znanja u osmišljavanju ideja za kreativno izražavanje doživljaja (likovno.Improvizacija i prezentacija ideja (individualno i u grupi). horski glasovi .Samopouzdanje u pjevanju i sviranju je sve veće.samostalne i kvalitetne interpretacije muzičkog djela (od solističkog do skupnog) .

jer ono pruža obilje mogućnosti za upoznavanje muzičke umjetnosti i muzičke literature iz svijeta. kao i pokretom jer se time potiče njihova kreativnost. polovinka i cijela nota i odgovarajuće pauze). djeca je uče pjevajući uz nastavnika. One i u ovom razredu spadaju u racionalne i iracionalne brojalice. gitara). grupnu i kolektivnu). izvoñača i sastava. prema izboru nastavnika mogu se sa djecom raditi tako da ih djeca uče svirati na klaviru. 3 i 4-dijelnu) i naučiti i novu 6/8 mjeru. informativno). tema. fraza. metalofonu ili ksilofonu. širenje opsega glasa. te upoznavanje novih notnih znakova i mjere (6/8. U ovom razredu pored rada na razvoju muzikalnosti i trajnih interesa i ljubavi prema muzici. Rusije. raditi vrlo seriozno na osvještavanju i korištenju ranije usputno usvojenih italijanskih muzičkih termina u muzičkom opismenjavanju. 266 . Ova oblast je veoma pogodna za uvježbavanje nota po trajanju i podjelu jedinice na dva dijela. muzičkih instrumenata orkestra. Zato je neophodno u svakoj od navedenih oblasti pronaći najefikasnije načine za slobodniju individualnu improvizaciju i druge oblike neverbalne komunikacije (u paru. Na taj način je Nastavni program za peti razred dobio multikulturalni karakter. memoriranje melodije).DIDAKTIČKO-METODIČKE NAPOMENE Iako u uvjetima minimalnog broja časova (1 čas sedmično) u petom razredu pored upornog i istrajnog rada na korekciji problema koje imaju pojedina djeca u oblasti melodike (tačna intonacija. a posebno zapažanju i odreñivanju forme muzičkog djela (muzička rečenica. notne vrijednosti (osminka. Pjevanjem i sviranjem treba obraditi najmanje 12 pjesama u toku školske godine. posebno intenzivno raditi na kultiviranju dječijeg glasa i podizanju kvaliteta pjevanja pojedinca i prilagoñavanja glasa u skupnom muziciranju. Engleske. kao što su: „Satić kuca“. Slušanjem u petom razredu treba upoznati najmanje 14 kompozicija. „Sage se mlada do zemlje“ i slično. te reprodukcije trajanja prikazanih u notnom zapisu. polazeći od svjesne analize notnog zapisa. Koreografije okretnih igara i kola iz različitih krajeva imaju utvrñene figure i kretnje. Norveške i Meksika. a istovremeno i dječije tradicionalno stvaralaštvo. te raznih kretnji ruku. Za oblast dječijeg stvaralaštva u petom razredu zbog smanjenog broja nastavnih časova. Srbije. Škotske. i ritamskog govora pa će omogućiti da se ranije doživljene muzičke zakonitosti osvijeste. Najjednostavnije pjesme iz ranijih razreda. „Patak“. I dalje raditi na sve samostalnijem odreñivanju osnovnih elemenata muzičkog djela. stvaralaštvo i tradiciju iz Hrvatske. Francuske. a sastoje se iz osnovnih pokreta s plesnim elementima. U skladu sa smanjenim brojem časova u odnosu na prethodna četiri razreda smanjen je broj pjesama za pjevanje i sviranje. vrste glasova u horu (četveroglasni hor). Njemačke. kao i slušanje muzike. četvrtinka. U petom razredu treba naučiti najmanje 4 brojalice. nisu mogli biti odvojeni posebni časovi kao u prethodna četiri razreda. One pomažu i tjelesnom odgoju i upoznavanju narodne muzičke tradicije raznih zemalja svijeta. Primijeniti ranija i nova muzička znanja u kreiranju pratnje i aranžmana za Orffove instrumente. I nadalje je težište na umjetničko-doživljajnoj komponenti. U ovoj oblasti velika novina je pjevanje solmizacijom u C dur ljestvici i kontinuirani rad na razvoju osjećaja za ritam i metriku kroz brojalice koje treba izvoditi ritamskim govorom. Austrije. mjere (2. Poticati djecu da kroz muzičko-scenske igre povezuju razne umjetničke oblasti s naglaskom na originalnost i raznovrsnost dječijih rješenja. a posebno broj muzičkih igara i brojalica. u cjelini. Nakon doživljaja pjesme u izvoñenju nastavnika i sa CD-a. Slovenije. čiji ritam i metrika pomažu razvoju muzikalnosti djeteta. Slušanjem treba učvrstiti vizuelno i zvučno orkestarske instrumente po grupama: gudački. te Slovačke. sa ciljem da pozitivni interesi i stavovi prema muzičkim vrednotama budu u stalnom porastu. I nadalje poticati djecu da svoje zapažanje i doživljaje izraze opisno ili likovno. Tako su djeca kroz pjevanje i sviranje i muzičke igre bila u prilici da upoznaju pored djela iz BiH. Djeca u petom razredu trebaju naučiti najmanje 4 muzičke igre koje uključuju pokret. cjeline). Praćenjem i analizom notnog zapisa u udžbeniku. te znanja učvrste i sistematiziraju Kreativnost u ovoj oblasti podrazumijeva podsticanje djece u osmišljavanju originalnih aranžmana i inventivnoj interpretaciji. koje su dječija igra. djeca će učvrstiti i u praksi i interpretaciji svjesno koristiti ranija znanja vezana za tempo i dinamiku. ili ritmike. duhački: drveni i limeni i udaraljke. sintisajzer. prema tehničkim mogućnostima u školi. „Hodavka“. uz pratnju melodijskog instrumenta (klavir.

Čičak (Julio Marić – stihovi Rajko Balaban) 4. Kaplan) 6. . Prvi maj (Milan Jeličanin) 2. Bosa Mara Bosnu pregazila. tetkino (Damir P janić. PJEVANJE I SVIRANJE Izbor: 1.Osjet za ritam i mjeru je sve izraženiji . dikcija) .Svjesno obavlja muzičke zadatke i obaveze (kao pojedinac ili dio grupe). ritam. Dajte nam ljubavi (Hana i D inko Šimić) 7.Upotreba instrumenata u skladu sa zadacima pjesme odnosno osmišljenog aranžmana .Izvodi lakše notne zapise ritamskim govorom i primjenjuje znanja iz metrike i ritmike . Tetkino.Ima sve razvijeniju svijest o značaju svakog pojedinca u horu i shvata potrebu uklapanja svog glasa u cjelinu (hor/zbor. Macice u livadama (J.Motivira i upućuje djecu na druge izvore znanja pored udžbenika. uz korištenje instrumenata (vlastito tijelo.Muzicira samoinicijativno i bez podsticaja komunicira uz pomoć instrumenata . Pijetao i sat (Refik Hodžić. SADRŽAJ ZNANJE I RAZUMIJEVANJE SPOSOBNOSTI VRIJEDNOSTI.P lanira i osmišljava muzičke zagonetke. instrumenti koje su napravila djeca.Shvata dvoglasje i pjeva kanon u dva glasa . narodna ili Trepetljika trepetala. Marko S kače po zelenoj trati (narodna iz Slovenije) ili P o koroškem. kao i osjećaj kompetentnosti u pjevanju i sviranju .Pjeva solmizacijom lakše primjere . priručna sredstva. artikulacija. organizira i sam učestvuje u interpretaciji i improvizaciji u interakciji (školaporodica) .Razumije.Istražuje samoinicijativno i uključuje se u sviranje pratnje pjesmi.P rilikom praćenja i procjene individualnih postignuća.Samostalno pjeva i svira Orffove instrumente . izleti. u porodici .Kaplan) 8. Cvrčak i bubamara (Alfi Kabiljo. Orffov dječiji instrumentarij). E vo san ti doša ili Jučer si mi rekla (narodna pjesma iz Dalmacije) . OCJENJIVANJE) . te izmišljanju melodije na date stihove. stihovi Arif Semanić) ili Vučja želja (Marija Matanović) 3. narodna 10.Sve veća samostalnost. .Stalno učešće u pjevanju i sviranju kroz redovnu nastavu i vannastavne aktivnosti: priredbe.Kooperativnost u stalnom porastu. pokazuje pozitivne stavove i vrednote prema muzici . orkestar) .Njegovati razne oblike svjesne improvizacije (na zadanu melodiju. rebuse. Mostar 11. stihovi Stjepan Jakševac) i Ševin kljun(Asim Horozić. kao i stihove na zadanu ili novu melodiju). stihovi Enes Kišević) ili Mjesečev pjesnik (J. stihovi Ivica Vanja Rorić) 5.Zajednička i stalna briga o čuvanju školskih muzičkih instrumenata kao vrijednosti.P ozitivan interes prema muzici ga podstiče na veliko zalaganje i trud u skupnom muziciranju .Aktivno učestvuje u izradi i izvoñenju aranžmana . .Muziciranje i djelovanje u skladu sa zahtjevima muzičkog djela .Ličnim primjerom i djelovanjem u razredu.Inicira.Prihvata i po potrebi korigira svoju intonaciju radi podizanja kvaliteta muziciranja . Muzički sadržaji u sebi imaju sve elemente koji prirodno ostvaruju korelaciju sa svim drugim predmetima pa i stranim jezikom. Osvanu dan. radi postizanja kolektivnog uspjeha . narodna svatovska. STAVOVI. PONAŠANJE AKTIVNOSTI DJECE AKTIVNOSTI NASTAVNIKA (ORGANIZACIJA I METODE NASTAVE I UČENJA.P okazuje da muziku doživljava i cijeni ličnim primjerom i muziciranjem 267 .Aktivnim uključenjem u zajednički rad pomaže komunikaciju i podstiče zagrijanost u radu . po Kranjskem (narodna) 12.Poštuje pravila vokalne tehnike koja dovode do kvalitetnog pjevanja (intonacija. premetaljke i druge igre kao podsticaj za učenje muzičkih pojmova . S one strane Jajca. originalnost i spretnosti u improvizaciji . koristi i u interpretaciji poštuje osnovne muzičke oznake u notnom zapisu (muzički termini na italijanskom) .Motivira pojedinačni i skupni rad i njim nenametljivo rukovodi . narodna ili P jevaj mi pjevaj sokole.Samostalno koriguje vlastito pjevanje i sviranje uporeñujući se sa drugima .Komunikacija i interakcija u improvizaciji . kanon ili Svitac (Božidar Stančić) 9. vrši poreñenje sa rezultatima u četvrtom razredu 1.U skladu sa samoprocjenom i u odnosu na druge vježba da postigne kvalitet .

Makjanić) 2. Keran. U z jutarnju šetnju (A.2.Brzo pamti i .Odabiranje i pokretom spontano ili i izvodi zadane razumije predlaganje izvodi zadatu pokrete.Brzo uočava i pokazujući pri tom saopštava vidno zadovoljstvo izvoñača djela i interes . paro (Zaspisala Elly Bašić.Prepoznaje narodnu muzičku tradiciju .Prema zadatku izvodi nota.Osmišljava.muzički .Aktivnim učešćem pomaže. igri i komunikaciji koja razvija osjećaj pripadnosti grupi .Često traži da se razlikuje i djelo ponovno samostalno i tačno sluša izvodi zaključke o . Molimo za finu tišinu (A. . stihovi M. udaraljke) . što ih motivira na učenje .Aktivno i samoinicijativno se uključuje i mašta kroz brojalicu koju pozitivno vrednuje . obrazlaže ih odgovarajuće pokrete i tačno izvodi po u mjeri i ritmu zadatku .Samostalno pokretom i pojedinačno) izražava pjevanjem. piko.Shvata da je notne vrijednosti orkestar .Raduje se novom iskustvu.Organizira praktične vježbe i odlazak na probu KUD-a 3.Svira ritam na . La kukarača.Na osnovu instrumentu po sviranja ritma dogovoru i na osnovu prepoznaje ranije vlastitih ideja naučene brojalice .Prepoznaje i saopštava ime kompozitora . tradicionalni ples) 4. mala .Tačno odreñuje dopada i dinamiku.Pronalaze i prikupljaju slike kompozitora i muzičkih instrumenata u knjigama i štampi (simfonijski orkestar) . ban. tradicionalna Prati ritam pjesmice .Izvodi brojalicu . Gornji Mihaljevac. instrumentalno i vokalnoinstrumentalno izvoñenje . MUZIČKE /GLAZB ENE IGRE Izbor: 1. te prati i stimulira svojim učešćem .Prepoznaje vokalno.Upućuje i pokazuje simulacije na kompjuteru .Dopunjavanje razredne izložbestalna postavka .Poznaje i pamti imena BH kompozitora i njihova najpoznatija .Smailović) 7. .Razlikuje izvoñačke ansamble: orkestar. hor: izvoñačke glasove . vizuelno i izvoñače i auditivno kompozitore . sortiranje i izvoñenje zaključaka .Shvatanje i .Samostalno pjevuši melodiju izražava utiske o pjesme koju sluša slušanom djelu.Samostalno pjeva . S jela baba u balon (Zagreb) 3. Korać)) i Zdravo maleni (Alfi Kabiljo) 5 Osmjeh majke (S. Planira termine za posjete kulturnim ustanova i bilježi ih na kalendaru Osmišljava i obavlja temeljitu pripremu djece za izlaske iz škole i posjete koncertu i kulturnim ustanovama: 268 . koordinira rad i usmjerava aktivnosti djece . T u hanina.Crtanje (slikanje) kretnjama ono što . predlaže i izvodi pratnju.Učlanjenje u ritmičku i/ili folklornu sekciju .Mješoviti hor: muški i ženski glasovi .Razvijanje svijesti narodnih nošnji tekst i muzika o kulturi ponašanja . sefardska romansa. sa postojanje i značaj muzičke igre za koreografiju. kombinira instrumente (aranžmani) . A n. SLUŠANJE MUZIKE Izbor : 1.Pronalaženje i zapisivanje brojalica.Rasprave i sugerišu na nastupima dogovori o folklornih ponašanju na ansambala smotri . cjeline ili dijelovi kompozicije . Na Avinjonskom mostu (S ur le pont d'Avignon. duhački drveni i limeni.Prikupljanje kaseta i CD-a sa djelima koja će se slušati u školi .Traži da djela i muzike prati umjetnike vidi jednostavni notni uživo na zapis i primjeni koncertima i tako muzičke termine: pokazuje pozitivne legato.Procjenjuje interesovanja i napredak djece 4. Maco.Samostalno igra i (multikulturalnost) pokreta uz ranija znanja usvaja pravila sa . osjećajem plesa i kola kod priredbe i Ispravno izvodi novu sigurnosti svih naroda svijeta uvježbavanju igru primjenjujući .Svojim čestim djela komentarima i .Razvija kreativnost. pleši (Slovačka. tema. romska pjesma 3. (zajedničko i tradicionalne nošnje.ñelem. Bilja-Gorica) ili Ena. Francuska pjesma) ili Pjesma rastanka (popijevka iz Škotske) 4.Izrañuju zidne panoe sa tematskim Osposobljava ih za uočavanje i bilježenje Upućuje i podstiče na prikupljanje materijala Osmišljava i realizira simulacione igre za djecu Priprema i vodi djecu kroz aktivnosti dijaloga i interakcije Pomoć djeci u samostalnom i grupnom radu Ukazuje na adekvatan način izrade preglednih zidnih kalendara sa terminima koncerata. a uči i druge .Uporeñuje. Meksiko. 2. nikoti (Zapisala Milica Obradović. osmišljava. navike i potrebu za ritam.Samosvijest je sve veća kroz kreativne načine ritmičkog izražavanja. ðelem. arr.Uporeñuje i brzo precizno i tačno u uočava sličnosti i skladu sa tekstom razlike u trajanju .Podsticanje pjevanje Prepoznaje pojedine više sigurnosti kreativnosti igrom. BROJALICE Izbor : 1 .Ima bogat fond djela koja prepoznaje prilikom slušanja . fraza. . staccato.Gledanjem u notni (muzičke zapis izvodi ritam zagonetke) brojalice ritamskim .Sarañuje sa roditeljima i uključuje ih u rad . .Pamti i donosi u razred nove brojalice i izmišlja nove zajedničke igre . zekapan (Zapisala E lly Bašić. maco.Samostalno slušanom djelu saopćava zašto mu se dopada ili ne . P leši.Osmišljava nove maštovite igre sa instrumentima .Tradicionalnih narodnih instrumenata i nošnji naroda BiH-pano (pronalaze i prikupljaju slike) . Jajce) 2.Prepoznaje orkestarske instrumente po grupama (gudački. mena. Dr Vinko Krajtmajer) 6. Meñimurje) 4. . i demonstrira.Razlikuje i biranim riječima i poznaje pojedine odnosom pokazuje instrumente i da cijeni muziku.Muzička rečenica. te muzikom odredi mjeru i .Uz slušanje . L ovac Ranko (V. melodija. ta-te) ritam sviranjem na instrumentima. tempo i komentira osobine druge djela karakteristike .Dopunjavanje zidnog panoa novim zapisima . jo hanino.Pravljenje preglednog panoa na koji se dodaju slike instrumenata koje su upoznali.Priprema. Aro. Na slovo (pjesma iz Engleske) 3. dječije radne i kulturne navike . Žamor i smijeh djece-Kad bi svi ljudi na svijetu (Arsen Dedić stihovi Milan Grgić) i Dvoboj (Asim Horozić i stihovi Š imo .Osmišljava prigodne muzičke igre za interaktivno učenje demonstrira izvoñenje i sviranje .Samostalno izvodi slogovima (ta. baro. Mihaljinac.

u paru likovi mogu umjetničkim i (dijalogom).Slobodna improvizacija na Orffovim instrumentima: .Priprema. R. Tempo I.Sa zadovoljstvom . aranžmane za instrumenata.P rilikom slušanja ureñena zajednica muzike.Vidnom željom za . Nekoliko varijacija iz djela „12 varijacija u C duru“.Plesna dramatizacija. . DJEČIJE STVARALAŠTVO .Stvara . Offenbach. B izet) i Vidjeh čudo“ (V lado Milošević. mješoviti hor) 5. posjeta dramatizaciji i kombinaciju školskoj priredbi. pohvale i nagrade . razredu i na i za imenovanje i koncertu opis djela. . Gotovac) 9.Posjeta najznačajnijim kulturnim objektima u mjestu. Mozart) ili Posljednje proljeće (E.Vodič kroz kulturne muzičke dogañaje u gradu (isječci iz štampe sa najavom koncerata u gradu) .Improvizacijom kombinacijom kreira nove riječi.Pokazuje razvoj i muške glasove svijesti o značaju po visini i zvučnoj muzike u porodici.Razgovorom o muzici u izražava svoje stavove i potrebe za lijepim i shvatanje da muzika podiže kvalitet života sadržajima .Predlaganje i . A. .Osmišljavanje muzičkog igrokaza i prezentacija rezultata samostalnog i grupnog rada djela . orkestarska izvedba) 14.I. .Pronalaženje priča sadržaje u korelaciji kolektivna. mi). muški. Josip Magdić) ili Jadovanka za teletom (J. pjesma iz mjuzikla „Moje pjesme moji snovi“ (The sound of music. Dječiji hor iz opere „Karmen“ (G.Improvizacija je socijalizaciju. Richard Rogers) 10. .Svoj pozitivan instrumenata odnos prema ansambala. odlomak iz orkestarske svite „Šeherezada“ (Bajka iz 1001 noći. aplaudiranjem na ženski.Ešić) 8.Posjeta koncertima u osnovnoj muzičkoj školi Objašnjava ponašanje na koncertu.Svojim odnosom i čestim dogovaranje o stavovima podstiče muziciranjem improvizaciji koja kreativne oblike pokazuje pravilan pruža neverbalnu izražavanja prati i odnos prema komunikaciju. pravilima i znaku poštuje pravila dirigenta ponašanja. muzikom drugim odgojnim individualna „ozvučiti“. odlomak iz baleta Labudovo jezero (P. D jeca i skakavci (Ema esasa.Pravi (melodiju.Eksperimentira.Pokazuje lijepu .Spontano na muziku ritmičke pratnje progovara pokretom. područjima .Čajkovski). Scene. planira muzičke slobodnija .Razlikuje i umjetnicima obrazlaže vrste pokazuje horova (dječiji. instrumente uporeñuje.Samo predlaže ideje i instrumente za dočaravanje likova i uključuje s u rad na muzičkoj dramatizaciji. .Koristiti kulturu ponašanja jednostavan kad sluša muzički jezik za izvoñenje djece u saopćavanje ideja. Šeherezada I stavak. pjesmice i brojalice pokreta i likovnim izrazom. Vesela pjesma (Do. . koncertu mješoviti) i ženske .P ravi varijacije na dodaje. boji školi i okolini . i kolektiva 269 . S indbadovo putovanje. ohrabruje muzici kooperaciju i . II čin (Andante-Andante non troppo. (W. posebno koja svira prema na koncertu.Literarno i /ili likovno izražavanje doživljaja muzike .Saradnja sa učestvuje u muzičkog lokalnom muzičkoj igrokaza uz zajednicom. djelima i .Voñenje intervjua sa umjetnicima . mijenja zadanu temu . Korsakov 12. re. rukovodi i .Izvoñenje . N. pjesmi likovno ili literarno . i bajki čiji se sa ostalim grupna. Grig) 13.Samostalno istražuje i kombinira smišlja. njihovoj javnoj pojedinaca likova posjete koncertima prezentaciji. violončelo i violina 11. ritam) improvizaciju . . oblačenje Saradnja sa roditeljima i umjetničkim ustanovama Posmatranje i praćenje napretka djece. Barcarolla iz opere Hoffmannove priče (J.

Skok udalj zgrčnom tehnikom . urgentne situacije ili pogodnost za nadgradnju različitih kinezioloških aktivnosti. a sve to u interesu njegovanja i zaštite zdravlja i opće dobrobiti djece.Ciklična kretanja različitim tempom do 6 minuta . sportsku rekreaciju. (5) razvoj antropoloških obilježja djeteta (6) interes i potreba djeteta. (2) usvoje osnovna kineziološka znanja (iz područja naučnih disciplina kineziologije) i steknu kineziološka iskustva (iz područja psihomotornih aktivnosti) za cjeloživotno tjelesno vježbanje. (5) zadovolje potrebu za igrom i kretanjem i razviju interes za bavljenje sportskim.Zgrčeni skok odrazom s odskočne daske 3. (4) aktivno koriste slobodno vrijeme i snalaze se u urgentnim situacijama. (6) razumiju.Brzo trčanje do 60 m iz niskog starta 2. Obrazovni Prehrana i tjelesni napor 1. Polazni kriteriji za što kvalitetniji obrazovni standard tjelesnog i zdravstvenog odgoja jesu: (1) objektivnost – prilagoñenost sadržaja materijalnim uvjetima.koja će im omogućit samostalno tjelesno vježbanje u funkciji usavršavanja psihomotornih i funkcionalnih sposobnosti i stimuliranja normalnog rasta i razvoja. Sk ak anja: .70 časova godišnje) Osnovni cilj tjelesnog i zdravstvenog odgoja je osposobiti djecu za primjenu osnovnih kinezioloških znanja i kinezioloških iskustava . rekreativnim i. (3) sigurnost djeteta (4) korisnost sadržaja za svakodnevni život.Bacanje male medicinke od 1 kg s mjesta lijevom i desnom rukom x x 2. SADRŽAJI I ISHODI CILJEVI SADRŽAJI ISHODI Djevojčice Dječaci Tje lesno vje žban je i volumenoznost tije la 1. poštuju i promoviraju ekološke vrijednosti u duhu biocentrizma. zgrčka x x x x x x x x x x 1. (2) primjerenost sadržaja dobi i spolu djeteta.Skok uvis prekoračnom tehnikom „škare“ . Komplementarni ciljevi tjelesnog i zdravstvenog odgoja tiču se napora usmjerenog ka stvaranju sistema uvjeta.škarama“ x x posjeduje osnovna teorijska i praktična znanja o bacanju medicinke od 1 kg s mjesta zamahom lijevom i desnom rukom x x 270 . eventualno. Osnovna teorijska znanja Ishrana i zdravlje Indeks tje lesne mase (ITM) Umor u školi i načini njegovog otk lanjanja Organizacija sportskih tak miče nja posjeduje osnovna znanja o povezanosti tjelesnog vježbanja sa volumenoznošću tijela posjeduje osnovna znanja o uticaju pravilne ishrane na zdravlje izračunava ITM-a posjeduje osnovna znanja o umoru u školi i načinima njegovog otklanjanja posjeduje osnovna teorijska i praktična znanja o organizaciji sportskih takmičenja i suñenju u različitim kineziološkim aktivnostima posjeduje osnovna teorijska i praktična znanja o značaju prehrane za tjelesne napore posjeduje osnovna teorijska i praktična znanja o cikličnim kretanjima različitim tempom do 6 min. Osnovna motorička znanja x x posjeduje osnovna teorijska i praktična znanja o skoku u uvis . te brzom trčanju do 60 m iz niskog starta. kinezio-terapijskim aktivnostima. Tjelesni i zdravstveni odgoj CILJEVI.. (7) uvažavaju svoje kompetencije i racionalno ih afirmiraju. koji će djeci pomoći da: (1) usvoje osnovna znanja i razviju interes i naviku za njegu i zaštitu zdravlja.(2 časa sedmično . Bacanja: . Trčanja: . (3) usvoje znanja o kontroli osnovnih parametara kineziološkog statusa.

Igre: Rukomet: voñenje lopte različitim načinima. stoju na rukama uz vertikalnu površinu. Višenja. 2. oduzimanju lopte sučelice ili bočnim izbijanjem. 6. košarci šutiranje jednom rukom s grudi iz mjesta. Odgojni Emocionalna samoregulacija Suñenje i pravila igre x x x x x x x x Kultura ponašanja x x 271 . 4. košarkaškom stavu i pivotiranju. 7. 3. penjanju na motku do 5 m.Narodni ples po izboru iz zavičajnog područja 7. prihvaća pozitivne sportske i ljudske uzore dostojanstveno iskazuje razočarenje i zadovoljstvo neuspjehom odnosno uspjehom. slobodna igra 1:1 Odbojka: vršno odbijanje iz srednjeg odbojkaškog stava. jednonožnom uzmahu na niskoj prečki..Jednonožni uzmah na niskoj pritci . žongliranje lopte 1. osnovno oduzimanje lopte sučelice. šut s tla osnovnim načinom Košarka: osnovni košarkaški stav u napadu s loptom i pivotiranje. nogometu zaustavljanju lopte amortizacijom hrptom stopala.. kao drugi kineziološki sadržaji. donji servis i prijem servisa vršno. Antropološki -Snaga: -Brzina: -Koordinacija: -Ravnoteža: -Gibljivost: -Preciznost: x x x x x x 2.Galop naprijed po tlu i na gredama različitih visina -Vaga zanoženjem na tlu i na gredama različitih visina 5.. 2 : 2 Nogomet: Zaustavljanje lopte hrptom stopala principom amortizacije. podlaktičnom odbijanju. razumije funkcionalno-morfološke promjene i probleme tokom puberteta i sazrijevanja poštuje razlike u tjelesnim sposobnostima izmeñu osoba različitih spolova poštuje razlike u tjelesnim sposobnostima izmeñu osoba sa i bez posebnih potreba posjeduje dovoljan nivo strpljivosti u odnosu prema učitelju i sistem rada posjeduje uljudne navijačke navike.Stoj na rukama uz okomitu plohu .Raznoška 6. dodavanje i hvatanje lopte različitim načinima... prepoznaje pogreške i osuñuje neprimjerena ponašanja.2. žongliranju loptom x x x x x x x x s potrebnom jakošću i brzinom izvodi jednostavne pokrete i kretanja posjeduje neophodnu nervno-mišićnu kordinaciju i kontrolu složenijih pokreta postiže optimum motoričkih sposobnosti brzine.. odbojci -vršnom odbijanju iz srednjeg odbojkaškog stava. 5. Morfološke osobine x x Tje lesne sposobnosti osoba različitih spolova Tje lesne sposobnosti osoba s posebnim potrebama 3. igre vršnim odbijanjem 1 : 1. šutiranje s tla rukom osnovnim načinom. podlaktično odbijanje. Ritmičke i plesne strukture: . i 8. te narodnom plesu po izboru iz zavičajnog područja posjeduje osnovna teorijska i praktična znanja o: ruk ome tu -voñenju lopte rukom različitim načinima. koordinacije.Penjanje po motki do 5 m .4. mini odbojci 3:3. Presk akanja: . Funkcionalne sposobnosti značajnije usavršava sisteme anaerobnog dobivanja energije za eksplozivne i brzinske aktivnostima održava povoljan odnos izmeñu količine mišićne mase i potkožnog masnog tkiva. upiranja i penjan ja: .Osnovni koraci aerobike niskog i visokog intenziteta .1. Motoričke sposobnosti Odgovarajući sadržaji iz: 1. a shodno potrebama djece i mogućnostima škole i okoline posjeduje osnovna teorijska i praktična znanja o njihu u uporu na ručkama do sjeda raznožno. dodavanju i hvatanju lopte rukom različitim načinima.Skok „škarice“ .Njih u uporu na paralelnim ručkama do sjeda raznožno .. skoku „škarice“. gibljivosti i ravnoteže samostalno primjenjuje aerobne programe za razvoj maksimalnog primitka kisika x x x x 2. donjem servisu i prijemu servisa vršno. vagi zanoženjem na tlu i na gredama različitih visina posjeduje osnovna teorijska i praktična znanja o izvoñenju zgrčke posjeduje osnovna teorijska i praktična znanja o osnovnim koracima aerobike niskog i visokog intenziteta. galopu naprijed po tlu i na gredama različitih visina. šut jednom rukom s prsiju iz mjesta. surañuje u igri i nenasilno rješava konflikte 3..

sposobnosti i osobina koje su u ovom i narednom razvojnom razdoblju bitne za djecu. Ovo razdoblje je najpogodnije vrijeme za učenje motoričkih aktivnosti za koje je potrebno mnogo usvojenih elemenata. gimnastike. saskoci i preskoci. Najčešći sadržaji su iz slijedećih nastavnih cjelina i tema: zdravlje porodice. a koje čine osnovu za uspješan razvoj struktura motoričkih programa pojedinca.. odreñeni nivo intelektualne razvijenosti za prihvatanje grupnih uputstava. Posebna pažnja posvećuje se odgovarajućem izboru sadržaja za optimalan razvoj motoričkih sposobnosti i usvajanje brojnih i raznovrsnih sportskih znanja. a dječaci u dobi izmeñu 9 i 14 godina. S obzirom da je ovo razdoblje optimalno za usvajanja motoričkih znanja. 5.. koja se susreću u sportskim igrama. koja su dominantno obilježje aktivnosti tipa atletike. igra je još uvijek zastupljena skoro na svakom času vježbanja. uključuje se muzika. zdrava ponašanja. naglašava izražavanje pokretima. zbog opterećenja u školi. (d) manipuliranje objektima (različite vrste i oblici bacanja i hvatanja. povrede.Slijedom bioloških i popratnih psihosocioloških različitosti izmeñu djevojčica i dječaka. hodanja i trčanja. socijalna razvijenost za kooperativne odnose sa vršnjacima i. karate i dr. karakterizira usporen tjelesni rast. kojima se svladavaju pasivni otpori objekata različitih masa i oblika. plivanja. prije svega. motoričkim i funkcionalnim obilježjima. ritmike i sportskih igara. ishrana. razred osnovne škole. oblika i masa u odreñenom prostoru i vremenu). Za drugi osnovnoškolski ciklus. obrazovna komponenta pretpostavlja usvajanje naprednih kinezioloških motoričkih znanja koja. mentalno zdravlje. kao sto su nogomet. različiti faktori rizika. kojima se svladavaju različite vrste okomitih. Rast i razvoj djeteta u ovom periodu. njihova socijalna razvijenost osigurava uspješan grupni rad. slaganja i rastavljanja predmeta. navlačenja. zdravi stilovi života odn.Općenito govoreći pubertet počinje ranije kod djevojčica nego kod dječaka. Cilj joj je sistemska i trajna promjena prvenstveno motoričkih. humani odnosi meñu spolovima. karakteristično je postupno i progresivno razlikovanje djevojčica i dječaka u morfološkim. hrvanje. meñuljudski odnosi. puzanja. Takoñer. i 6. višak tjelesne energije koji se može uspješno osloboditi u tjelesnim aktivnostima. skokovi. (b) svladavanje prepreka (različite vrste i oblici provlačenja. sa stajališta naučnih i stručnih saznanja predmetna nastava tjelesne i zdravstvene kulture mora biti organizirana posebno za djevojčice. početak intenzivnog rasta mišića. rukomet. ili specificirane kao: (a) monostrukturalna motorička znanja. naskoci.Danas djevojčice ulaze u pebertet u dobi izmeñu 8 i 13 godina. Djeca ovog uzrasta su sposobna za prihvatanje detaljnih uputstava. Razvija se i njeguje shvatanje sporta kao važne vrijednosti zdravog života. dakle ciklična i aciklična. (c) kompleksna motorička znanja. upotpunjena osnovnim teorijskim znanjima iz kineziologije. Potrebno je usvojiti odreñeni fond osnovnih sportskih znanja iz atletike. kao što su boks. košarka i 272 . morfoloških i funkcionalnih obilježja djeteta putem tjelesne aktivnosti iskazane kroz djelotvorno: (a) svladavanje prostora (različiti oblici i vrste kotrljanja. nagiba i pravaca). imitiranje i stvaralaštvo i upotrebljavaju različiti rekviziti. dizanja i nošenja. U različite dijelove nastavnog časa. kolutanja. a usmjeren je na obrazovnu. penjanja i silaženja. podstiču razvoja osobnosti djeteta. koji obuhvaća 4. gdje to uvjeti omogućuju. pomogne djetetu da postane odgovorno za svoje zdravlje i unaprijedi razvoj i korištenje zdravstvenih usluga. kojima se svladavaju jednostavne i složene operacije baratanja objektima različitog broja. borilačkih aktivnosti. biciklizma i dr. kosih i horizontalnih prepreka bez uporabe tehničkih i drugih pomagala). koja su bitno obilježje tzv. vučenja. antropološku i odgojnu komponentu sistema odgoja i obrazovanja. Ova dob se karakteriše fiziološkim i morfološkim promjenama. odnos zdravstvenog radnika i pacijenta.Sadržaji zdravstvenog odgoja uvjetovani su činjenicom da je zdravstveni odgoj ne samo širenje informacija o zdravlju već aktivan proces učenja kroz iskustva primjerena individualnim i zajedničkim potrebama s ciljem da se: zdravlje učini cijenjenom društvenom vrijednošću. a posebno za dječake. (b) aciklična motorička znanja. zdrava životna sredina.. zaštita od bolesti itd. spremna su za usvajanje osnova pomoći i sigurnosti. Učenici i učenice trebaju osnovne informacije radi čega dolazi do razlikovanja izmeñu spolova. ciljanja i gañanja. veliki nivo razvijenosti koordinacije kretanja. te različite vrste i oblici pojedinačnih skupina tzv. (c) svladavanje otpora (različite vrste i oblici potiskivanja. potiskivanja i njihove kombinacije. Program tjelesnog i zdravstvenog odgoja zasnovan je na osnovnim postavkama tjelesnog i zdravstvenog odgojno-obrazovnoga područja. kojima se svladavaju distance na različitim vrstama podloge. Stoga treba postupno usmjeravati nastavu tjelesne i zdravstvene kulture prema optimalnom razvoju i usavršavanju onih znanja. kojima se svladavaju nepredvidive aktivne dinamičke sile suvježbača). judo.

kao i za njihovo ocjenjivanje. težine i držanja tijela). razvoj motoričkih sposobnosti znatno iznad nivoa dostižnog samo spontanim biološkim rastom i razvojem. (2) ona mora da bude konkretna. (b) razvoj motoričkih sposobnosti (koordinacije. vrednuje i ocjenjuje u okviru nastavnog procesa (časa). statička i dinamička ravnoteža nalaze se u razdoblju pojačane transformacijske osjetljivosti. Motoričke sposobnosti koordinacija. Ovo je razdoblje optimalno za razvoj brzine reakcije na zvučne i vidne podražaje.dr. preciznosti. S ukupnog antropološkoga stajališta izrazito je značajno prepoznati nadarenu djecu i. 2. gipkosti. te (c) regulaciju morfoloških obilježja (aktivne mišićne mase i balastne mase). konkretno. u dogovoru s roditeljima ili starateljima. kontinuirano. Jedna od baterija mjernih instrumenata za procjenu tjelesnog razvoja. mora da se odnosi na aktivnosti i učinaka ne na ličnost ili trajne karakteristike osobe. Rezultati praćenja služe kao osnova za programiranje rada. fleksibilnosti – pretklon raznožno. čime se povećava mogućnost motoričkog izražavanja djeteta u svim aktivnostima. koji podrazumijevaju utjecaj na sastav tijela unutar kojeg se ističe povoljan odnos izmeñu količine mišićne mase i potkožnog masnog tkiva te prevencija pretilosti.. Tjelesna aktivnost uz opće morfološke učinke.. što omogućuje veće promjene. uputiti ih u primjerene sportske klubove. pozitivno i adekvatno obrazloženo). te stimulirati djecu i mlade da se uključe u sportske klubove i bave sportskom rekreacijom u drugoj i trećoj životnoj dobi. koja su sadržana u aktivnostima tipa gimnastike. što znači da se mora voditi računa o sljedećem: (1) povratna informacija je efikasna ukoliko je data neposredno nakon aktivnosti na koju se odnosi. statičke snage i dinamometrijske sile. eksplozivne snage – skok u dalj s mjesta. eventualno. 3. sklonosti. a tek potom onih elemenata u odnosu na koje bi dijete trebalo ili moglo da uloži dodatne napore. da sadrži isticanje onih elemenata koji su za pohvalu. Ovako postavljeno i realizirano praćenje napretka djece i ocjenjivanje (kvalitativno. brzine i izdržljivosti) i funkcionalnih (kardiovaskularnih i respiratornih) sposobnosti i (3) ocjenjivanjem znanja. Cilj odgojne komponente tjelesnog i zdravstvenog odgoja jeste stvaranje takvog sistema vrijednosti djeteta prema tjelesnom vježbanju koji će podstaknuti samostalno i cjeloživotno provoñenje tjelovježbe. ravnoteže. odnosno i kao opća motorička znanja podijeljena na znanja za: (a) razvoj funkcionalnih sposobnosti (aerobnih i anaerobnih). u individualnom pristupu i odreñivanju radnih zadataka za svako dijete. eksplozivne. vanškolskim aktivnostima i slobodnim aktivnostima. ili tokom obavljanja aktivnosti. njegove suradnje. repetitivne. aktivnosti u pojedinim sadržajnim cjelinama i. manipulaciju predmetima i suradnju u prostoru s drugom djecom. (2) testiranjem manifestnih motoričkih i funkcionalnih dimenzija i procjenom latentnih motoričkih (koordinacije. sportsko-tehničkih dostignuća i stavova djece prema tjelesnom i zdravstvenom odgoju. odnosno i na cjelokupni antropološki status. funkcionalnih i psihomotoričkih sposobnosti mogla bi biti: 1. nužan za održavanje zdravlja i prevenciju akutnih i hroničnih bolesti. ravnoteže. tjelesna masa i držanje tijela. fleksibilnosti. brzine. repetitivne snage – pretklon trupa. preciznosti. ritmičke gimnastike. (d) „estetska” motorička znanja (ili znanja za koja je estetski kriterij važan faktor uspjeha). (3) ona mora biti pozitivna. Funkcionalne sposobnosti: trčanje u vremenu od 3 minute. statičke snage – vis u zgibu. te uz fiziološke učinke usmjerene na podsticanje funkcija krvožilnog i dišnog sistema i djelovanje na kvalitet koštano-mišićnoga sistema -pozitivno djeluje i na imunološki sistem. skokova u vodu i dr. koordinacije – poligon natraške. Psihomotoričke sposobnosti: brzina frekvencije pokreta – taping rukom. agilnosti. VREDNOVANJE I OCJENJIVANJE U NASTAVI TJELESNOG I ZDRAVSTVENOG ODGOJA Aktivnost djeteta se prati. Tjelesni razvoj: tjelesna visina. gibljivost. Ocjenjivanje ima ulogu podsticajne povratne informacije. U drugom ciklusu ocjenjivanje je opisno i brojčano i opisno. snage. doprinosi i 273 . vanastavnog procesa u okviru škole. Podaci o tjelesnom razvoju i sposobnostima unose se u dnevnik rada nastavnika. Opisna ocjena obuhvaća kratak opis uspješnosti i napretka djeteta. tj. Rješavanje problema vrednovanja i ocjenjivanja djece u nastavi tjelesne i zdravstvene kulture izvodi se: (1) procjenjivanjem tjelesnog razvoja (visine.

formiranju realne sliku o sebi.njihovom razvoju pojma o sebi. što je značajno za razvoj samopoštovanja djeteta i zdravog odnosa prema sebi i svijetu oko sebe. o svojim sposobnostima. umiju. o onome što znaju. OKVIRNI NASTAVNI PLAN I PROGRAM za šesti razred devetogodišnje osnovne škole 274 .

12. 12. 4. 3. 6. 13. 11. 10. 7. 5. 10. 2. 2. 8. 8. 3. 9.SADRŽAJ Okvirni nastavni plan za šesti razred devetogodišnje osnovne škole Nastavni programi obaveznih nastavnih predmeta 1. 5. 6. 11. srpski jezik i književnost Engleski jezik Francuski jezik Njemački jezik Arapski jezik Matematika Biologija Geografija/zemljopis Historija/povijest Tehnička kultura Informatika Likovna kultura Muzička/glazbena kultura Tjelesni i zdravstveni odgoj NASTAVNI PLAN ZA ŠESTI RAZRED DEVETOGODIŠNJE OSNOVNE ŠKOLE SEDMIČNI BROJ NASTAVNIH ČASOVA 5 2 2 4 1 2 1 1 2 1 1 2 UKUPNO 22 GODIŠNJI BROJ NASTAVNIH ČASOVA 175 70 70 140 35 70 35 35 70 35 35 70 770 REDNI BROJ OBAVEZNI NASTAVNI PREDMETI 1. srpski jezik i književnost Prvi strani jezik Drugi strani jezik Matematika Biologija Geografija/zemljopis Historija/povijest Tehnička kultura Informatika Likovna kultura Muzička/glazbena kultura Tjelesni i zdravstveni odgoj i zdravi stilovi života 275 . 9. 4. 14. hrvatski. 7. Bosanski. Bosanski. hrvatski.

Napomena: Nastavni predmet Vjeronauka/vjeronauk reguliran je kantonalnim obrazovnim zakonodavstvom 276 .

osnovnih stilskih obilježja i osobitosti stiha u našoj narodnoj epici Mogućnost uočavanja historijske podloge fabule narodne epike Uočavanje vrijednosti poruka: pobjeda pravde kao osnovna misao Odreñivanje lirske slike. romana i igrokaza prema najizraženijim obilježjima Prepričavanje fabule ukratko (najvažniji dogañaj i lik. Pandžo: List na putu .A. bijeli svijete . običaji. osnovni pojmovi o stilskim figurama (izražajnim sredstvima): epitet.J. personifikacije. glavna obilježja ritma pjesme Prepoznati obilježja domoljubne. onomatopeja. povezivanje sadržaja s konkretnim pojavama iz života.B. preneseni smisao basne. načini pripovijedanja Vrste umjetničke proze: novela.Š. Prosenjak: Otac .P. tematsko-idejna osnova. Kajan: Ž uta ptica . Sjenkjevič: Kroz pustinju i prašumu (odlomak) . rima ili srok.H. šaljive pjesme Prepoznati stilska sredstva na tekstu i razumjeti preneseno značenje Prepoznati dijelove fabule i njihovu logičku povezanost.. Hasić: P raviš se važan .I.Narodna epska pjesma iz B iH (po izboru) . romana i igrokaza na osnovu glavnih značajki književne vrste .R. junaštvo.Š. V. kukavica. hrabrost. likovi. kompozicija.J. likovi i motivi u bajci Basna – likovi u basni. pouka basne Umjetnička književnost: Lirska poe zija: čulni elementi pjesničke slike. sredstva zaustavljanja Prepoznati i karakterizirati moralne vrijednosti likova (hrabar. Swift: Guliverova putovanja (odlomak) . ODGOJNOOBRAZOVNI CILJEVI Uočiti obilježja epske i lirske narodne pjesme Uočiti stalne epitete i deseterac kao obilježja usmenog stvaralaštva Razlikovati epsku od lirske pjesme na temelju opreke dogañaja i doživljaja Upoznati usmenu književnu baštinu Razvijati svijest o opstojnosti naroda i nacionalnih i kulturnih vrednota (domoljublje. vjernost. vrste stiha. Rorić: P jesma . tradicija) koje utjelovljuju junaci opjevani u usmenim epskim pjesmama Uočiti opkoračenja. motiva i stalnih izražajnih sredstava u narodnoj književnosti Razlikovanje usmenih lirskih i epskih vrsta Uočavanje likova i motiva u bajci Samostalnost u analizi basne. poruke na osnovi razumijevanja teksta. osuñ ivanje negativnih postupaka likova. Dučić: Selo .M. Pavlović: Jarac u pozorištu . Ibrišimović: Sijelo mudraca .S. motiv kao najmanja tematska jedinica lirske pjesme.Z. poreñenje. Ćorović: U noći . Sekulić: Bura (odlomak) . basna. opisne. Ešić: Cvjetko . Vitez: P lava boja snijega (igrokaz) 277 . Šimić: Ah.I. inverzija.Bosanski. onomatopeje Razlikovanje pripovijetke. srpski jezik i književnost KNJIŽEVNOST KNJIŽEVNI TEKSTOVI KNJIŽEVNOTEORIJSKI POJMOVI Usmena književnost: Stalni epiteti Epski deseterac Epska i lirska pjesma u usmenoj književnosti Fantastični elementi u bajci.I.. hrvatski.H.I. Trifunović: Čisti zrak . pokretače. motiva. deskriptivna. plemenit. kratka priča .S. zavičajnorodoljubiva) Umjetnička proza: fabula. Vrste lirske poezije: ljubavna. poente pjesme i stilsko-izražajnih sredstva u poeziji Prepoznavanje epiteta. karakterizacija likova.N.G. Kočić: Jablan . motiva. S. poreñenja.) ISHODI UČENJA MINIMALNI Uočavanje lirskih slika.D. K. uz pridržavanje uzročnoposljedičnih odnosa Objašnjavanje razlike izmeñu priče. evo opet . savladavanje tehnike pisanja vlastitog lirskog teksta Odreñivanje teme. Bećirbašić: Harfa .S. pripovijetka. B. pravilno iznošenje slijeda dogañaja. Kranjčević: Lijep si. domovinska (patriotska. Samokovlija: Dječak Aron . personifikacija. poente pjesme Izražajno čitanje i recitiranje pjesme. Andersen: Slavuj . crtica. osnovna obilježja lika) OPTIMALNI Zapažanje tematike. S inger: Ole i Trufa . likova. njenog prenesenog smisla i pouke Prepoznavanje osnovnih osjećanja izraženih u pjesmi Otkrivanje lirskih slika.Usmena narodna proza: bajka.Narodna lirska pjesma iz B iH (po izboru) . ritam. Kulenović: Gromovo ñule .I.

Tven: Doživljaji Haklberi Fina U toku jedne školske godine treba obraditi 8/9 lektirskih djela. izrečenog subjekta i priloških odredbi P rimjena naučenih pravila Razumijevanje primjene OPTIMALNI Razvijen interes za otkrivanje snage. Pisanje brojeva u skladu s pravopisom Pravilna deklinacija brojeva 278 . oblik i funkcija) Pisana i usmena riječ Samostalne riječi (riječi koje imaju samostalno. Prepoznavanje padeža u rečenici Pravilna upotreba padežnih oblika u govoru. se Upotreba i pisanje prisvojne zamjenice za svako lice svoj Uočavanje različitih oblika glavnih i rednih brojeva u rečenici P repoznavanje glagolskog predikata kao glavnog dijela rečenice P repoznavanje imenskog ISHODI UČENJA MINIMALNI Mogućnost primjene višeznačne riječi u jezičnim djelatnostima (slušanju. kamo. 7. kuda. PRAVOGOVOR I PRAVOPIS PROGRAMSKI ZAHTJEVI Glasovi: samoglasnici i suglasnici Slog – dužina sloga Uočavanje naglašenih i nenaglašenih riječi Naglašeni slog u riječi Naglasnice i nenaglasnice Riječ (značenje. 4. Isaković: Lijeve priče Ž. Latić: Srebrena česma V. 3. Mahmutefendić: Roman o novčiću Z. čitanju. GRAMATIKA. Uočavanje naglašenih i nenaglašenih oblika ličnih zamjenica Upotreba i pisanje lične zamjenice za svako lice (povratne zamjenice) sebe. imenovanje i razlikovanje promjenjivih i nepromjenjivih riječi P repoznavanje oblika pomoćnih glagola biti i htjeti P repoznavanje nepromjenjivih riječi Razumijevanje osnovne uloge padeža u jeziku P repoznavanje padeža u rečenici u njihovim osnovnim značenjskim ulogama Ovladavanje upotrebom padeža uz pojedine prijedloge u skladu s normom Razvijanje jezične sposobnosti i komunikacijskih vještina P repoznavanje odreñenog oblika pridjeva u nominativu P repoznavanje padeža pridjevnih oblika pomoću proširenog padežnog pitanja i imenice s kojom se pridjev slaže. Antić: Plavi čuperak A. uzvika i riječci u govorenju i pisanju P repoznavanje pomoćnih glagola u govorenju i pisanju. pismu (oblici s provedenim glasovnim promjenama) Prepoznavanje jednakih oblika riječi u različitim padežima Uočavanje duge i kratke množine u nominativu Uočavanje imenica koje imaju samo množinu / jedninu Samostalno pronalaženje primjera odreñenih i neodreñenih oblika pridjeva u rečenici Uočavanje jednakog glasovnog sastava različitih padeža Pravilna upotreba prisvojnih i pokaznih zamjenica u svim oblicima Dekliniranje prisvojnih i pokaznih zamjenica. k (a) i priloga gdje. Balog: Nevidljiva Iva M. Prepoznavanje pomoćnih glagola u rečenici. 6. Ivanković: Zvjezdangrad Dž. 11. 9. Pilić: Mrvice iz dnevnog boravka B. 10. dijete iz limenke D. Ćopić: Orlovi rano lete K. pokazne Deklinacija ličnih zamjenica Brojevi: Glavni i redni brojevi Deklinacija brojeva ODGOJNO-OBRAZOVNI CILJEVI Razlikovanje osnovnog i prenesenog značenja poznatih riječi Zapažanje. RJEČNIK. Defo: Robinzon Kruso M. s time da se za svaku novu školsku godinu izbor dijela može mijenja. S. po izboru samih nastavnika od ponuñenih djela. govoru. 5. 8. 2. Neslinger: Konrad.SPISAK KNJIŽEVNIH DJELA ZA DOMAĆU LEKTIRU: 1. dubine i ljepote riječi Razumijevanje osnovne uloge promjenjivih i nepromjenjivih riječi Uočavanje osnove i nastavka u promjenjivoj riječi Uočavanje i prepoznavanje veza: prilog ili pridjev prilog ili prijedlog (L ijepo dijete lijepo piše). Djeca su vojska najjača (izbor) K. opće. odnosne. vlastito značenje) Nesamostalne riječi (riječi koje nemaju samostalno značenje) Jednoznačnost i višeznačnost riječi (riječi u osnovnom i prenesenom značenju) Onomatopejske riječi Vrste riječi: Promjenjive i nepromjenjive riječi Promjenjive rije či: Glagoli Pomoćni glagoli biti i htjeti Ime nice: Deklinacija imenica Nazivi i značenja padeža Glasovne promjene u deklinaciji imenica Prid je vi: Odreñeni i neodreñeni oblik pridjeva Deklinacija pridjeva Zam je nice: Upitne. 12. Milošević. prisvojne. P ravilna upotreba veznika. razgovoru i pisanju) Razlikovanje promjenjive od nepromjenjive riječi P ravilna upotreba prijedloga s (a). Upotreba proširenih padežnih pitanja u odreñivanju padeža P repoznavanje padeža u njihovim osnovnim značenjskim ulogama P repoznavanje oblika s provedenim glasovnim promjenama P ravilna upotreba neodreñenih oblika pridjeva Upotreba neodreñenih i odreñenih pridjeva s padežnim nastavcima P repoznavanje svih vrsta zamjenica Uočavanje naglašenih i nenaglašenih oblika povratne zamjenice Dekliniranje ličnih zamjenica P repoznavanje glavnih i rednih brojeva u rečenici Odreñivanje glagolskog predikata.

u rečenicama s neizrečenim subjektom Razlikovanje besubjektne i neoglagoljene rečenice Služenje pravopisom (snalaženje u pravopisnom rječniku) u skladu s uzrastom djeteta Prepoznavanje trotačke i zagrade u tekstu kao rečeničnih znakova.) ODGOJNOOBRAZOVNI CILJEVI Prepričati tekst poštujući hronološki slijed. je (deminutivi i komparativ pridjeva) Izgovor i pisanje glasova č i ć u deklinaciji imenica i komparaciji pridjeva Rečenični i pravopisni znakovi: trotačka. crtica. čitalačke tehnike i stilovi (vježbe čitanja na odabranim tekstovima književnim. neizrečeni subjekt Priloške odredbe u rečenici (mjesto. vršioca radnje. govorne vrednote izražajnog čitanja. s bilješkama. dikcija. gramatička i stilistička interpunkcija u kontekstu izražajnog čitanja Ostale vrsta čitanja u nastavi: naglas. naroda i naseljenih mjesta Pisanje i izgovor superlativa pridjeva Veliko slovo u pridjevima izvedenim od vlastitih imena Izgovor i pisanje riječi u kojima su provedene glasovne promjene Izgovor i pisanje riječi s glasovima ije. poznaje različite učtive izraze i primjenjuje ih u razgovoru Oživljeno i s razumijevanjem izražajno govori stihove. razumje pročitano i slušano Pravilna primjena naracije u vježbama usmenog i pismenog izražavanja Pravilna primjena deskripcije u vježbama usmenoga i pismenog izražavanja Savladavanje osnovnih pravopisnih pravila Stvaranje vještina i navika u pravilnom pisanju informativnih oblika usmenoga i pismenog izražavanja OPTIMALNA Prepričava cijeli tekst prema hronologiji dogañaja. u sebi. komentira postupke i ponašanje likova. rečenica bez subjekta. izraziti vlastiti komentar Poznavati osnovna pravila službenoga razgovora. tempo.Nepromjenjive riječi: Prilozi (mjesta. administrativnim. usmjereno. okeana. načina) Prijedlozi Veznici Uzvici Riječice Rečenica: Predikat – glagolski i imenski Subjekt – više subjekata. jačina. način) Rečenica s izrečenim i neizrečenim subjektom. rečenični naglasak) 279 . rečenica s više subjekata. a crtice kao pravopisnog znaka KULTURA IZRAŽAVANJA PROGRAMSKI ZAHTJEVI Prepričavanje Razgovor Recitacija Čitanje i slušanje Pričan je kao pripovjedačka (narativna) vrsta izražavanja u nastavi ili doživljaju Pričan je stvarnog dogañaja (hronološko i retrospektivno) Pričan je izmišljenog dogañaja ili doživljaja (hronološko i retrospektivno) Pričan je prema zadanoj slici ili muzici Opisivan je prema predmetu. poznavati način oslovljavanja. razumije ga. biću ili pojavi kao osnovici opisa: opis osobe PROGRAMSKI SADRŽAJI Stvaralačko prepričavanje. logička. izraze učtivosti Prepoznati i izražajno čitati istaknute dijelove teksta Čitati tekst s razumijevanjem. slušati druge učenike i učitelja i zapažati obilježja dobroga čitanja OČEKIVANA POSTIGNUĆA MINIMALNA Prepoznaje i prepričava najvažniji dio teksta Zna osnovna obilježja službenoga razgovora Tečno i jasno govorenje stihova Pravilno i umjereno brzo čita tekst. koristeći različite govorne vrednote Izražajno čita tekst. prepričavanje sažimanjem fabule Privatni i službeni razgovor Izražajno čitanje književnog teksta. zagrada predikata Uočavanje priloških odredbi u rečenici P repoznavanje rečenica s više subjekata i proširene rečenice s više istovrsnih dijelova P repoznavanje rečenice s neizrečenim subjektom Osvijestiti potrebu usvajanja pravopisne norme radi upotrebe u svakodnevnom pisanju i čitanju P rimjenjivati pravopisnu normu u drugim nastavnim predmetima rečeničnih i pravopisnih znakova Odreñivanje imenskog predikata Uočavanje lica. naučnim. vrijeme. naglašava važne dijelove i govorno obilježava pojedine sadržaje (intonacija. uočavati razliku izmeñu službene i privatne komunikacije. smisleno povezuje rečenice. jasno i logično povezivanje rečenica izdvajajući važnije dijelove. kontinenata. sažima fabulu navodeći najvažnije dijelove Navodi primjere službenoga razgovora u različitim situacijama. pauze. vremena. publicističkim i dr. boja glasa. krnja rečenica Pravogovor i pravopis: Veliko slovo u jednočlanim i višečlanim nazivima planeta. država.

pozorišni/kazališni prostor Osnovne vrste radijskih i televizijskih emisija. opis otvorenog prostora (eksterijer). radio. filmova. priznanice Pisanje školskih pismenih zadaća (dvije u toku školske godine) Pisanje vlastitih tekstova i pravilna primjena narativnih tehnika Pisanje vlastitih deskriptivnih tekstova i primjena pravilnih opisivačkih postupaka. historijat. Pravilno pisanje diktiranih tekstova i uočavanje odgovarajućih pravila ili poteškoća u pisanju Pravilno pisanje pisma. priznanice MEDIJSKA KULTURA POJMOVI Osnovne vrste medija: štampani. sportske) Uloga školske biblioteke u nastavi maternjeg jezika i književnosti Principi katalogizacije knjiga (s posebnim osvrtom na internet) Nastavni čas lektire u školskoj biblioteci ODGOJNOOBRAZOVNI CILJEVI Razlikovati vrste medija. časopisi. kulisa. uputnice. slobodni diktat) Pisanje pisama. televizijskih i radijskih emisija Upoznati se s najznačajnijim dnevnim i periodičnim novinama/ časopisima Poznavati karakteristike stripa OČEKIVANA POSTIGNUĆA MINIMALNA P oznaje najvažnija obilježja pojedinih vrsta medija na razlikovnom nivou Navodi različite vrste časopisa. radijskih i televizijskih emisija MAKSIMALNA P oznaje osnovne karakteristike filmskih vrsta na primjerima. mobitelske poruke. diktat s predusretanjem grešaka. internet (postanak i razvoj) Film (postanak. strip. Pisanje diktata (s obzirom na pravopisne pojave obrañene u 5. zna osnovne historijske podatke o počecima filmske umjetnosti Odreñuje vrste poznatih televizijskih emisija Razlikuje strip kao dio medijske kulture i kao jednostavni prozni tekst. televizija. mobitelske poruke. opis bića ili grupe bića unutar prostora ili pojave. opis kraja (pejzaž). messenger servisi. samostalno piše strip Samostalno vrši dramatizaciju tekstova 280 . upoznati najvažnije osobitosti filmskih vrsta.(portret). zabavne. opis zatvorenog prostora (interijer). razredu: kontrolni diktat. i 6. elektronski Novine. komentira filmska izražajna sredstva. filmski rodovi i vrste) Teatar (pozorište/ kazalište) kao književno – scenska umjetnost: scena. telegrama. jezik bloga. pozorišnih/kazališnih izvedbi. uputnice.

Osnovni ciljevi. hrvatskom. ali svi tekstovi moraju biti zastupljeni u čitankama. ćirilica (bosančica). poetske recitacije i dramatizacije tekstova). radio.RAZVOJ STANDARDNOG (KNJIŽEVNOG) JEZIKA • Bosanski. pravopisu i razvoju standardnoga jezika: voditi računa o spiralnom razvoju nastavnoga programa. latinica • Spomenici pismenosti u bosanskom. hrvatskom. te dvije školske pismene zadaće).historijski presjek: glagoljica. likovnom kulturom. Jezik (gramatika. tako da osposobimo djecu za samostalan pristup interpretaciji umjetničkog djela (potrebno je uključiti djela koja predstavljaju različite književne rodove i vrste). biblioteka). internet. Prijedlog Nastavnog programa uključuje jezičke. srpski jezik i književnost u šestom razredu devetogodišnje osnovne škole strukturiran je od slijedećih nastavnih područja: 1. stvaralačke i medijske sadržaje zasnovane na meñusobnom prožimanju (korelativnost i integrativnost) nastavnih područja i nastavnih disciplina i predmeta (interdisciplinarnost i povezanost sa drugim nastavnim predmetima: historijom. pravogovor. umjetničke. muzičkom kulturom i dr. srpskom jeziku (Humačka ploča. 2. te medijske kulture. televizija. 3. pravopis. Prilikom selekcije treba voditi računa o reprezentativnosti odabranih tekstova. Zato je važno naglasiti da sami nastavnici prilikom izrade globalnih i operativnih nastavnih planova i programa trebaju izvršiti selekciju obaveznih književnih tekstova. razvoj standardnog jezika). rječnik. Medijska kultura (strip. Film (historijat i osnove filmske umjetnosti). reprezentativnosti. 281 . prva štampana djela. kao i principima integracije i korelacije. arabica. DIDAKTIČKO-METODIČKE NAPOMENE Nastavni program za predmet Bosanski. 5. Kultura izražavanja (oblici izražavanja u nastavi i vježbe usmenog i pismenog izražavanja. do 9. zadaci. 4. natpisi na stećcima. Nastavni program se zasniva na: a) izboru umjetničkih i sadržaja na principima primjerenosti. egzemplarnosti. Književnost (interpretacija književnih tekstova. Prilikom izrade Nastavnoga programa iz književnosti vodilo se računa o estetskim. razreda osnovne škole. prvi rječnici i gramatike). što je uzrokovalo relativno veći broj obaveznih tekstova za čitanku. navedene programske jedinice uskladiti s mogućnostima djece te ih postupno uvoditi u osnovne gramatičke pojmove i kategorije). hrvatski. Povelja Kulina bana. stvaranja vlastitih tekstova (pismenih sastava). odgojnosti i tekstualne adekvatnosti b) rasporedu. pravogovoru. od 6. srpski jezik u porodici srodnih jezika • Historija Južnih Slavena i jezici južnoslavenskih naroda • Počeci slavenske pismenosti i staroslavenski jezik • Pisma u bosanskom. etičkim i nacionalnim kriterijima u izboru književnih djela i pisaca. 6. čitanačkih i lektirskih). srpskom jeziku . složenost i svrha nastave po pojedinim nastavnim područjima trebaju biti zasnovani na usvajanju osnovnih pojmova iz gramatike. prve štamparije. u skladu s planiranim brojem nastavnih časova. hrvatski. odnosno organizaciji nastavnih sadržaja po principima kontinuiteta i vertikalnospiralnog slijeda. Scenske umjetnosti (dramski igrokazi. teorije i interpretacije književnosti. te ovladavanje osnovnim elementima i tehnikama iz filmske i scenskih umjetnosti. narodni govori (Ishodi učenja u gramatici.) Takoñer. periodika. vježbi usmenog i pismenog izražavanja.

npr. family members and their occupations Svakodnevni život. saopćenja nastavnika i druge djece. nešto prošireniji vokabular. nešto prošireniji vokabular. neverbalno. its. npr. these. car) Slobodno vrije me. theirs) neodre ñene (somebody. spajanjem slika i tekstova. recitiraju i pjevaju poznate pjesme Dje ca pišu: • jednostavne tekstove poštujući pravopis • lične poruke i kraće dijaloge • tekst na poznatu temu. the. prezentiranjem odreñenih dijelova odslušanog teksta mimikom i sl. surprise party. npr. going to an amusement park itd. četvrta godina učenja engleskog jezika Nivo 6. npr. whose) prisvojne (mine. pjesme i priče koje ne prelaze ili neznatno prelaze njihov leksički fond Dje ca: • učestvuju u razgovoru s nastavnikom i drugom djecom. Zabava. ours. daily routine. favourite sports and games. pyjama party. postavljaju i odgovaraju na jednostavna pitanja • koriste izraze i rečenice u vezi sa svakodnevnim aktivnostima. that. verbalno. prepoznavanjem netačnih/tačnih tvrdnji. npr. this (girl). going to the party. bus. going out to the cinema. četvrta godina učenja (2 časa sedmično. nešto prošireniji vokabular. 2. nothing Prid je ve Dete rminatore: članove: a/an. b) ČITANJE I REAGIRANJE Djeca će čitati kratke tekstove. these (girls).OBRAZOVNOG RADA Je zičke vještine Slušanje i razumijevanje Očekivani rezultati / ishodi učenja Dje ca razu miju : • razgovor na poznate teme • jednostavna pitanja. 70 časova godišnje) CILJEVI I REZULTATI ODGOJNO .Engleski jezik – prvi strani jezik. narodi Funkcije i sposobnosti Dje ca će znati: • postavljati poznata pitanja i odgovarati na njih • tražiti i davati osnovne informacije • identificirati i locirati ljude i predmete • pratiti jednostavne upute • koristiti brojeve • opisivati ljude (njihov izgled i raspoloženja) i predmete Ak tivnosti RECEPCIJA: b) SLUŠANJE I REAGIRANJE Djeca će slušati izgovoreni tekst i reagirati: 1. pupils’ hobbies. his. bicycle. traženjem odreñenih informacija. Porodica. npr. nobody something. which. means of transport (npr. npr. označavanjem tačnih i netačnih izraza. yours. 282 . those) upitne (who. npr. dopunjavanjem nedovršenih rečenica i sl. uz pomoć nastavnika • dopunjuju obrasce i rečenice i izrañuju jednostavne projekte Dje ca: • prepoznaju i upotrebljavaju jezik • počinju sticati znanja o jeziku Čitan je i razumijevan je Govor Pisanje Znanje o jeziku Nastavni plan i program za šesti razred. that (boy). zero prisvojne pridjeve pokazne pridjeve. what. neverbalno. nešto prošireniji vokabular. kratke poruke i natpise • kraće tekstove. anybody. unusual hobbies itd. razre d Če tvrta godina uče nja engleskog jezika Razvijanje osnovnog znanja o jeziku Teme Porodica Svakodnevni život Slobodno vrijeme Zabava Priroda Škola Svakodnevni život Životinje Zemlje. anything. hers. i reagirati: 1. upute. odgovaranjem na pitanja. u sebi ili naglas. snimljeni materijal i reaguju na njih • kraće tekstove sastavljene od poznatih informacija • suštinu teksta koji sadrži neke nepoznate informacije Dje ca čitaju: • upute. spajanjem Gramatika Djeca će ponavljati ili učiti: Ime nice: brojive i nebrojive pravilnu/nepravilnu množinu Zam je nice: lične (padež subjekta i objekta) pokazne (this. those (boys) Vokabular Djeca će učiti ili ponavljati rječnik ve zan za zadane te me. theatre.

npr. which. jednostavne dijaloge koji setemelje na temama o kojima seraspravljalo • prepričavati kratke priče i šale • učestvovati u razgovoru o zadanim temama • pjevati dječije pjesmice • igrati igrice: po ulogama jezične igre itd. npr. in. dopunjavanjem nedovršenih rečenica i sl. PRODUKCIJA a) GOVOR Djeca će: • praviti kratke. timetable. • recitirati. uz selektivno poreñenje sa maternjim jezikom i nekim drugim stranim jezicima 283 . dirtyclean. odrični. npr. left. teachers Osim stalne nadogradnje svog vokabulara. care about us itd. river. walk a dog. • dopunjavati: nedovršene rečenice tabele i križaljke • re dati ispremetane riječi u smislene rečenice pridjeve neodreñene količine i broja. npr. npr. postavljanjem pitanja i odgovaranjem na pitanja. what. dirty Antonime. Ekvivalente prijevoda čestih i ključnih riječi. npr. npr. many. ask-answer. prepričavanjem dijelova ili cijelih kratkih tekstova jednostavnim rečenicama. dopuštenja. vezane za zadane teme. iznenañenje. vrijeme različite osjećaje kao što su: zadovoljstvo. odrični. picnic Škola. odrični. slika i tekstova. at Rečenica: Osnovni red riječi u potvrdnoj. učenici će naučiti koristiti: Afikse . discuss a subject. (a) litle upitne. nešto prošireniji vokabular.za mjesto . odrični. sposobnosti. must Zapovjedni način.način. traženjem pogrešaka i njihovim ispravljanjem u tekstu. dramatizirati itd. all. prezentiranjem odreñenih dijelova teksta mimikom i sl. on. (a) few. guitar lessons. wildlife. last week. npr. govoriti o svojim svakodnevnim aktivnostima kao i onima svojih vršnjaka itd. in front of • Vrijeme. nešto prošireniji vokabular. razočarenje i sl. plants. 2. npr. under. may. prepoznavanjem netačnih tvrdnji. upitnoj i zapovjednoj rečenici • The re is a/There are some…Is there a…? Are there any…? Priroda. have/have got (potvrdni. expensive. on.• • • izražavati na jednostavan način: slaganje i neslaganje. upitni) Present Continuous (potvrdni. upitni) Present Continuous za izražavanje budućnosti Going to. sva lica jednine i množine Priloge: nešto prošireniji obim priloga vezanih za zadane teme. have to. school subjects. upitni) Past Simple pravilnih i nepravilnih glagola (potvrdni. vezane za zadane teme. east. in.pravac/smjer. upitni) Future Simple: shall/will (potvrdni. can.oblik Glagole be. whose Opisne prid jeve vezane za zadane teme Nepravilno poreñenje pridjeva Brojeve: 1-1000 Glagole: Present Simple (potvrdni. last year . npr. quickly. animals. upotrebom novog vokabulara u konkretnim primjerima/rečenicama.vrijeme. fast Prije dloge: nešto proširenija upotreba prijedloga za mjesto i vrijeme vezanih za zadane teme • Mjesto. količine. npr. mountain. npr. znanje i neznanje. cijene. orange juice Kolok acije . vezane za zadane teme i gramatiku. niječni. crylaugh Složenice. . school choir. npr. negativnoj. west . nezadovoljstvo. some. behind. right. upitni) Modalne glagole. vezane za zadane teme. any. ve rbalno. much. označavanjem tačnih i netačnih tvrdnji. obaveze i potrebe. b) PISANJE Djeca će: • prepričavati/p re pisivati kratke tekstove • pisati kratke sastave na poznate teme itd. npr.

Tjelesni i zdravstveni odgoj (sportske aktivnosti i igre. učiti da komuniciraju i da se ponašaju u svakodnevnim situacijama na način koji je prirodan za kulturu zemlje čiji jezik uče.. razvijaju pozitivan stav prema učenju jezika. razred 4. slikanje. Biologija (dijelovi ljudskog tijela.. ples).). oblikovanje ..3 284 . budu odgovorna i aktivna u situacijama kada se uči jezik. upoznavanje sa najpoznatijim izvoñačima na engleskom jeziku).1 Govor A1. elementi dramatizacije). Muzička kultura (slušanje i pjevanje omiljene vrste muzike.. godina učenja Nivo i Slušanje i razumijevanje A2. upoznavati neke osnovne razlike izmeñu svoje kulture i kulture naroda sa engleskog govornog područja. koriste ključne metode iz prakse pri radu u parovima ili malim grupama. značaj ishrane za zdravlje.INTERDISCIPLINARNI SADRŽAJ Djeca će učiti engleski jezik i proširivati svoj vokabular oslanjajući se na znanje koje su stekli učenjem nekih drugih školskih predmeta: • • • • • Maternji jezik (svijet bajki i imaginacije.).1 Pisanje A1. Ciljani nivo znanja evropskog okvira za strane jezike: 6. UČENJE KAKO TREBA UČITI: Djeca će učiti da: • • • • ocjenjuju svoje aktivnosti i aktivnosti svojih drugova iz razreda.3 Čitanje i razumijevanje A2. Likovna kultura (crtanje. kao i nivo svog i njihovog znanja u odnosu na postavljene ciljeve. muzički instrumenti. INTERKULTURALNE VJEŠTINE: Djeca će : • • • upoznavati kulturu svoje zemlje i učiti da je bolje poštuju i cijene.

river. djeca će učiti da koriste: . at.sposobnost/ uputa i nareñenja. npr. yard street. jezika . smislenu cjelinu itd.zahtijevati. itd. itd. redati riječi u Kolokacije. ispunjavanjem tabela ili our. dovršavanjem .boje predmeta bojama. .locirati ljude i ponavljanjem riječi. .mjesto.brojati ljude i dopunjavanjem rečenica itd. breakfast/lunch/dinner.Determinatori: curtain predmete rečenica koje je izgovorio nastavnik ili Članovi.prisvojni genitiv npr. 285 . knife.lične • P rostorije u kući i namještaj. • Svakodnevni . school mates. toothpaste. npr. Djeca će: . redanjem ilustracija po scared. u vezi s datim . shop. toothbrush). your. svakodnevnim kratkih odgovora na pitanja koja P risvojni pridjevi. npr. pjevati i Rečenice: happy. godina • Kuća.There is a …T here shop-w indow. in the (John’s book.Modalni glagol can prošireniji vokabular). aktivnostima i postavlja nastavnik ili koja čuju sa my. nice. main parts of ispunjavanjem tabela. • Moja okolina engleskog • Škola .mjesto. these. glasses). raspoloženja i tvrdnji itd. . park. PRODUKCIJA P rilozi za: Osim što će stalno a) GOVOR . itd.prepisivati kratke tekstove zapovjednoj rečenici cupboard. • Porodica 1. her. u vezi sa smislene rečenice datim temama. pupils’ sedmici crtanjem. npr. in the nešto urade (I can … tekstom. Continuous bathroom (npr. itd. uncle.igrati uloge. get up. that. izvršavanjem thirsty • Svakodnevni život.P omoćni glagol be the face/body – nešto rečenica. npr. npr. theatre. osnovni hill.dirty b) P ISANJE red riječi u potvrdnoj. here.Red riječi (osnovni thirsty.množina članovi šire porodice. dom . loo/ lavatory.vrijeme. things.P resent Simple sleep. at npr. their bus station.vlastite. u sebi . plate. itd. sklapanjem ispreturanog teksta u (potvrdna. 70 časova godišnje) Nivo Teme Funkcije i sposobnosti Vještine Gramatika Vokabular Djeca će učiti osnovni 6.zapisivati po diktatu . .izraziti: odreñenom redoslijedu.ubacivati. tražeći odreñenu pridjevi. recitirati. • Okolina. predmete (How b) ČITANJE I REAGIRANJE what(color) village. clean . ispunjavanjem križaljki.upitne. clean. kitchen. . traffic-lights. sports.opisivati: odreñenom redoslijedu. wardrobe.odgovarati na pitanja are two … phone-box .davati upute i naredbe P rijedlozi za: temama i gramatikom. there proširivati vokabular. after datim temama.Engleski jezik – drugi strani jezik. (nešto prošireniji . –s. negativna.predstaviti sebe ili 1. razred • Lično Djeca će znati: RECEPCIJA Djeca će učiti da vokabular koji se odnosi osnovne a) SLUŠANJE I REAGIRANJE koriste i učiti o na date teme npr: predstavljanj . . his. . izraza ili čitavih . nesposobnost da odreñenih ilustracija sa odgovarajućim . . Antonime. school . what hall. car park. a/an. Složenice. upitnoj i datim temama. wood.pokazne. work.Opisni. Verbalno: . Verbalno: P ridjevi: coffee-table. bad. sad. those vokabular) npr. trees. tired. Mary’s) grandmother. križaljke noise. subjects. npr. radnjama kasetofona. tableware: I can’t tačnih/netačnih (T/F) tvrdnji itd.ljude i predmete navedenih predmeta/osoba navedenim (John’s.trenutne ilustracija sa odgovarajućim tekstom. bus. npr. e lan način reagirati: Imenice: name. negativna. fork. da se dobiju kolokacije). stanja 2. house) povezivanjem riječi u stupcima A i B (potvrdna. označavanjem (potvrdna. -ing (pitanja/odgovori) sa drugom . lake. podvlačiti. bookcase.nabrojati dane u 1. moliti today. posters. Neverbalno: good. povezivanjem Glagoli: rutinske aktivnosti. Upitni pridjevi. kitchen (npr. job. aktivnosti izvršavanjem uputa i nareñenja. my kratkim odgovorima na pitanja.. hungry. garden. npr. . school furniture. who. u vezi sa Djeca će: negativnoj. itd. (npr. npr. there?) ili naglas. fine.ispunjavati tabele. itd.vrijeme. turn on/off the radio/ the television. bojenjem . friend.sad. upitna forma) car. prva godina učenja (2 časa sedmično. . in. Afikse. in. upitna forma) wash (npr. povezivanjem odreñenih Zamjenice: grandfather.ideju posjedovanja 2. mother. office.govoriti o koje su čuli sa kasetofona. post . Neverbalno: .reći koliko je sati informaciju ili detalje i reagirati: happy. bus-stop. have . bridge. davanjem the gradu i na selu. • Škola. walk. opće • Članovi uže i neki učenja druge crtanjem. život u . negativna. upitna forma) spoon. make . cinema. hungryigrati jezične igre . . . now.P resent cup. many … are Djeca će čitati kratke tekstove. redanjem ilustracija po . u vezi sa djecom ili nastavnikom on. learn.dovršavati rečenice itd. . npr.ograničen broj označavanjem tačnih/netačnih (T/F) this.pozdravljati na škole formalan/neforma Djeca će slušati izgovoreni tekst i sljedećem: • P redstavljanje. .učestvovati u razgovoru . život . miss the bus.

i desetominutnih testova kao i izrada dviju školskih pismenih zadaća (po jedna u svakom polugodištu). Likovna kultura. Djeca će: . njega svakako treba iskoristiti i u usvajanju novog – drugog stranog jezika. pravopisa. Nastavnik/nastavnica mora znati iskoristiti tu dobru motivaciju i u njima probuditi želju za daljnjim učenjem novog jezika. Uz razvijanje sve četiri jezičke vještine. Matematika. kao npr. S obzirom na to da djeca imaju iskustvo u učenju prvog stranog jezika. U tu svrhu preporučuju se češće i kraće provjere u formi kratkih pet . Dobro osmišljenom vizualizacijom olakšava se proces razumijevanja i pamćenja i doprinosi redukciji upotrebe maternjeg jezika na času stranog jezika. u početnoj fazi učenja pogotovo. njegovog aktivnog učešća u nastavnom procesu i pokazanih rezultata koje će nastavnik kontinuirano pratiti i ocijeniti. Na svim nivoima učenja stranog jezika neophodna je vizualizacija. mnogo vremena će se morati utrošiti na usvajanje leksike. Kontinuirano uvježbavanje i sistematiziranje usvojenih znanja takoñer će olakšati njihovo usvajanje.DIDAKTIČKO – METODIČKE NAPOMENE Šesti razred je početak nove etape u učenju prvog stranog jezika. Geografija. . te gramatike predviñene za ovaj razred.upoznavati različite kulture i tradicije. U savladavanju novog stranog jezika obradit će se veliki broj istih onih tema koje su predviñene u prvim godinama učenja prvog stranog jezika. no pristup je različit zbog različitih uzrasta u kojima se počinje sa učenjem prvog odnosno drugog stranog jezika. Zbog toga veliki broj časova treba posvetiti upravo uvježbavanju gradiva. Djeca su na početku učenja novog stranog jezika po pravilu zainteresirana za rad. Na ovom uzrastu djeca dobivaju svjestan uvid u zakonitosti jezika koji uče. Tome će sigurno doprinijeti i jezičke igre te učenje pjesmica koje će djeca rado zapjevati kako na početku tako i pred kraj nastavnog časa. Ocjena iz stranog jezika odraz je cjelokupnog djetetovog odnosa prema školskim obavezama.učiti da komuniciraju i da se ponašaju u svakodnevnim situacijama na način koji je primjeren kulturi zemlje čiji jezik uče. srpski jezik. Bosanski. Muzička kultura. ali i vrijeme početka učenja drugog stranog jezika. 286 . Interdisciplinarni sadržaj Programski sadržaj je meñusobno povezan sa drugim predmetima. Djeca će tako učiti jezik oslanjajući se na znanje koje su stekli učenjem nekih drugih školskih predmeta ali i kombinirajući učenje stranog jezika sa aktivnostima „preuzetim‘‘ iz nekih drugih predmeta. hrvatski. Praćenje i vrednovanje U šestom razredu osnovne škole iskazuju se brojčane ocjene za postignute rezultate u nastavi.

kratke dijaloge o poznatim temama. pjesmice • razumjeti i reagirati na odgovarajući način na kratke usmene poruke prepoznavati slova i napisane riječi. 70 časova godišnje) CILJEVI I REZULTATI ODGOJNO-OBRAZOVNOG RADA U nastavi francuskog jezika u 6. poštovati ritam i intonaciju rečenice davati osnovne informacije o sebi i svom okruženju opisivati u nekoliko rečenica poznatu situaciju služeći se pritom ograničenim brojem osnovnih riječi i zapamćenih rečeničnih shema razmjenjivati sa sagovornicima nekoliko osnovnih iskaza u vezi sa konkretnom situacijom prepisivati. Čitanje i razumijevanje • • • Govor • • • • Pisanje Znanje o jeziku • • 287 . četvrta godina učenja (2 časa sedmično.Francuski jezik – prvi strani jezik. naglašavati riječi. naglasak. razredu osnovne škole djeca trebaju proširiti programske sadržaje iz 5.2 Evropskog okvira za strane jezike Jezičke vještine Slušanje i razumijevanje Očekivani rezultati / ishodi učenja Dijete će • prepoznavati glasove. dopunjavati i samostalno pisati riječ i i kraće rečenice Dijete će na ovom nivou učenja jezika svjesno sticati znanje o jeziku. razreda i težiti dostizanju nivoa A1. te kratke rečenice prepoznavati poznate riječi i kratke rečenice i znati ih povezati sa ilustracijama čitati kraće tekstove pravilno artikulirati glasove. prepoznavati i pravilno upotrebljavati osnovne jezičke elemente. ritam i intonaciju u jeziku koji uč i • razumjeti ograničen broj riječ i i izraza.

jednostavan tekst prema tekstu modelu. cahier. triste. l’. u vezi sa datim temama i gramatikom. crtanjem.Prisvojne pridjeve.Svakodnevni život . itd. faire attention 288 . ideju posjedovanja (le livre de Jean. mjeseci i godišnja doba . manger Moje lice. sa .Pozdravljanje i predstavljanje . chambe. b) ČITANJE I REAGIRANJE Djeca će prepoznati jednu ili više napisanih riječi ili uputa i reagirati: 1) Neve rbalno: gestikuliranjem. 2) Ve rbalno: ponavljanjem riječi koje izgovara nastavnik/nastavnica ili koje su čuli sa kasetofona. Bon – mauvais. izvršavanjem uputa. Škola: enseignant. jaune. npr. igrati uloge. pisati kratki. pjevati i igrati jezične igre. podvlačenjem ili bojenjem riječi koje im se usmeno upućuju. blonds. Au revoir itd. sale à manger. une. davanjem kratkih odgovora na pitanja nastavnika/nastavnice ili pitanja koja su čuli sa kasetofona. od ponuñenih riječi sastavljati kraće rečenice. bojenjem navedenih predmeta/osoba navedenim bojama. il fait froid.) Glagole P rezent pomoćnih glagola avior. petit. pokazivanjem..predstaviti sebe ili druge . arbre. faire i venir Imperativ P riloge za mjesto. pravljenjem/oblikovanjem stvari.locirati ljude i predmete . Il a les cheveux noirs. 2) Ve rbalno: davanjem kratkih pismenih ili usmenih odgovora na pitanja.Moja bliža okolina . Salut. grandpère Prostorije u kući i namještaj: cuisine.. tužan. qui? De/á qui? Que? De/á quoi Determinatore . davati upute i naredbe b) PISANJE Djeca će: prepisivati izolirane riječi. povezivanjem riječi u stupcu A sa odgovarajućim ilustracijama u stupcu B. rutinske aktivnosti npr dormir. iz crtića). là. razglednicu SMS poruku) Gramatik a Djeca će učiti o tome i koristiti : Imenice . se lever. armoire. de (u osnovnim značenjima) Vokabular Djeca će učiti samo osnovni vokabular koji se odnosi na teme : Pozdravljanje: Bonjour.Porodica . raspoloženje.identificirati ljude i predmete . ma maison) Ak tivnosti RECEPCIJA a) SLUŠANJE I REAGIRANJE Djeca će slušati izgovoreni tekst i reagirati: 1) Neve rbalno: imitiranjem nastavnika/nastavnice ili neke popularne ličnosti (npr. biranjem ili povezivanjem pisanih riječi i odgovarajućih ilustracija. ubacivati. redati riječi po odreñenom redoslijedu. povratnih glagola i nepravilnih glagola aller. pravilnih glagola.Škola . recitirati. grand – petitl Složenice. gestikuliranjem. sretan). itd.ma. prendre l’ autobus. Bliža okolina: rue. ton. mjeseci. avec. les .Kuća. u vezi sa datim temama. élève. pomoću društvene igre u kojoj se sastavljaju riječi od slova. dans. se promener. la. npr. devant. malheureux. lit. le. bojenjem ili podvlačenjem samo odreñenih riječi (npr. godišnja doba Djeca će vježbati da koriste (a ne učiti o tome!): Afikse. PRODUKCIJA a) GOVOR Djeca će: ponavljati riječi nastavnika/nastavnice ili riječi izgovorene sa kasetofona.izraziti: dopadanje. triste… Odreñivanje mjesta i pložaja: P ardon.Nivo 6.50 P rijedloge à. popunjavanjem praznina riječima odabranim sa zidnih karata na kojima se te riječi nalaze itd.. glumljenjem (npr. učiti pisati pomoću igara na CD-u. dom . crtanjem. podvlačiti. tourner à droite / à gauche Vrijeme: Qelle heure est-il? Il est Dani u sedmici. frère.pozdravljati . glumljenjem. npr. être. Raspoloženja: heureux. grand. samo osnovne riječi Opisivanje: Il est grand / petit. zamjenjivanjem ilustracija u tekstu ponuñenim riječima. père. pokazivanjem odreñenih ilustracija koje se odnose na riječi koje im se usmeno upućuju. chaise. Qu’est-ce que c’est ? Q ui est-ce? Quel âge as – tu? Članovi uže porodice: mère. son. Predstavljanje: Je m’appelle …Je suis. zamjenjivati inicijale punim riječima. boje predmeta. table. samostalno napisati kratki tekst (čestitku. dehors Brojeve 1 . blanc itd. ici. Prendre un bain.reći koliko je sati (puni sati) . osnovne (npr.Članove. parc. redanjem slika itd. itd Svakodnevni život. sur. ta.Opisne pridjeve koji su najčešće u upotrebi. beau. u vezi sa datim temama. lijepljenjem slika. De quelle couleur est…? rouge.brojati predmete . brojeve itd. razred osnovne škole Četvrta godina učenja francuskog jezika Te me . pour aller à … C’est loin (de) / près (de) Aller tout droit. Sale à manger.Dani u sedmici. onih koje označavaju neku aktivnost.livre. ograničen broj raspoloženja .Kazivanje vremena Funkcije i sposobnosti Djeca će znati: . des. C’est …. zamjenjivanjem inicijala punim riječima ili popunjavanjem praznina odgovarajućim riječima itd.opisati: ljude i predmete. soeur. sac à dos. u vezi sa datim temama. rasporeñivanjem ilustracija po odreñenom redu prema pisanim uputama itd.mère. grand. učestvovati u razgovoru (pitanja/odgovori) sa drugom djecom ili nastavnikom.jednina i množina Zamjenice Lične Upitne. sposobnost da nešto urade (Je peux…). društvene igre u kojoj se slažu pločice sa slovima jedna na drugu. bruns. un. itd Kolokacije. mon.). –s Antonime. npr. moje tijelo. jardin. se laver.

Praćenje i vrednovanje U šestom razredu osnovne škole iskazuju se brojčane ocjene za postignute rezultate u nastavi.Muzička kultura (slušanje i pjevanje omiljene vrste muzike. pri čemu je prvenstveno nastavnik onaj kojeg imitiraju i za kojim ponavljaju. korištenja rječnika i leksikona prilagoñenih njihovom uzrastu i praćenja vlastitog napretka u učenju stranog jezika uz primjenu jezičkog portofolija. U ovom uzrastu djeca rado i lako uče prikazujući scenski ono što su usvojila. uvježbavanje i proširivanje leksičkog fonda. elementi dramatizacije – neverbalno u funkciji teatarskog izražavanja) . oblikovanje) . način života njenih stanovnika kao i da prepoznaju sličnosti i razlike. igre) . Ocjena iz stranog jezika treba biti odraz cjelokupnog djetetovog odnosa prema školskim obavezama. usvajaju ograničen fond riječi i izraza. Nakon usmenog usvajanja postepeno se prelazi na čitanje (prepoznavanje već naučenih riječi) horsko i pojedinačno. Djeca se osposobljavaju za usmenu komunikaciju u jednostavnim svakodnevnim situacijama. značaj ishrane za zdravlje. Budući da se odreñene teme iz razreda u razred ponavljaju.budu odgovorna i aktivna u situacijama kada se uči jezik . kao i njihovih vršnjaka u zemljama frankofonskog govornog područja. omogućeno je kontinuirano ponavljanje.učiti da komuniciraju i da se ponašaju u svakodnevnim situacijama na način koji je prirodan za kulturu zemlje čiji jezik uče (et bien. Teme koje se obrañuju u prve tri godine učenja stranog jezika vezane su za svakodnevni život i interese djece ovog uzrasta. upoznavanje sa najpoznatijim francuskim izvoñačima.razvijaju pozitivan stav prema učenju jezika . slikanje. tako da će u razvoju vještine govora dramatizacija kratkih dijaloga često biti zastupljen oblik nastavne aktivnosti.upoznavati sa kulturom naroda francuskog govornog područja i sa nekim osnovnim razlikama izmeñu njihove i francuske kulture . Djeca usvajaju i nove tehnike učenja stranog jezika kao što su prepoznavanje značenja jezičkih izraza. muzički instrumenti) . tiens. . sportske aktivnosti. a potom prepisivanje riječi i kratkih rečenica do usvajanja pravilnog pisanja).DIDAKTIČKO – METODIČKE NAPOMENE Zadaci nastave francuskog jezika u šestom razredu su prije svega usmjereni na poticanje interesa za učenje stranih jezika. Djeci se takoñer pruža mogućnost susreta sa govornicima francuskog jezičkog područja i uspostavljanje prvih kontakata razmjenom kratkih pisama ili elektronske pošte.Maternji jezik (svijet bajki i imaginacije.ocjenjuju svoje aktivnosti i aktivnosti drugova iz razreda 289 . Na taj način kod djece se razvija duh tolerancije.Matematika (brojevi) INTERKULTURALNE VJEŠTINE Djeca će se: .. te pisanje (prvo preslikavanje..Priroda (dijelovi ljudskog tijela. njegovog aktivnog učešća u nastavnom procesu i pokazanih rezultata koje nastavnik kontinuirano prati i ocjenjuje. Djeca u nastavi francuskog jezika imaju priliku upoznati kulturu zemlje čiji jezik uče.Likovna kultura (crtanje. na usvajanje elementarnih jezičkih sredstava i usvajanje strategija učenja stranog jezika. oh là là itd) UČENJE KAKO TREBA UČITI Djeca će učiti da: . INTERDISCIPLINARNI SADRŽAJI Djeca će učiti francuski jezik i proširivati svoj vokabular oslanjajući se na znanje koje su stekli učenjem nekih drugih školskih predmeta npr.) .Tjelesni i zdravstveni odgoj (ples.upoznati sa kulturom svoje zemlje i učiti da je bolje poštuju i cijene .koriste ključne metode iz prakse pri radu u parovima ili malim grupama . namirnice.

prepoznavati i pravilno upotrebljavati osnovne jezičke elemente. kratke dijaloge o poznatim temama. prva godina učenja (2 časa sedmično. naglašavati riječi. 290 . Učenje stranog jezika treba poticati njegovu maštu. Jezičke vještine Slušanje i razumijevanje Očekivani rezultati / ishodi učenja Dijete će • prepoznavati glasove.1 u govoru i pisanju. pjesmice • razumjeti i reagirati na odgovarajući način na kratke usmene poruke prepoznavati slova i napisane riječi. Učenje stranog jezika treba djetetu olakšati razumijevanje drugih i različitih kultura i tradicija i jačati motivaciju za učenje stranih jezika. ritam i intonaciju u jeziku koji uč i • razumjeti ograničen broj riječi i izraza. Dijete treba osposobiti da na francuskom jeziku komunicira na osnovnom nivou o temama iz svog neposrednog okruženja.Francuski jezik – drugi strani jezik. odnosno A1.2 Evropskog okvira za strane jezike u slušanju i razumijevanju i čitanju i razumijevanju. poštovati ritam i intonaciju rečenice davati osnovne informacije o sebi i svom okruženju opisivati u nekoliko rečenica poznatu situaciju služeći se pritom ograničenim brojem osnovnih riječi i zapamćenih rečeničnih shema razmjenjivati sa sagovornicima nekoliko osnovnih iskaza u vezi sa konkretnom situacijom prepisivati. U nastavi francuskog jezika u šestom razredu osnovne škole treba težiti dostizanju nivoa A 1. kao drugog stranog jezika. 70 časova godišnje) Cilj nastave francuskog jezika u šestom razredu osnovne škole. dopunjavati i samostalno pisati riječ i i kraće rečenice Čitanje i razumijevanje • • • Govor • • • • Pisanje Znanje o jeziku • • Dijete će na ovom nivou učenja jezika svjesno sticati znanje o jeziku. radoznalost i kreativnost. naglasak. te kratke rečenice prepoznavati poznate riječi i kratke rečenice i znati ih povezati sa ilustracijama čitati kraće tekstove pravilno artikulirati glasove. je razvijanje svijesti o postojanju drugih jezika i mogućnosti komuniciranja na nekom drugom jeziku koji nije naš maternji.

pokazivanjem. blonds. lit. igrati uloge. glumljenjem. Au revoir itd. redanjem slika itd. chaise. jaune. itd. se laver.50 Prijedloge à. npr. npr. sale à manger.Porodica . Bon – mauvais. devant. ČITANJE I REAGIRANJE Djeca će prepoznati jednu ili više napisanih riječi ili uputa i reagirati: 1) Neverbalno: gestikuliranjem. moje tijelo. u vezi sa datim temama i gramatikom. Bliža okolina: rue. u vezi sa datim temama. père. faire attention 291 . rasporeñivanjem ilustracija po odreñenom redu prema pisanim uputama itd. Salut.mère. pjevati i igrati jezične igre. triste. soeur. popunjavanjem praznina riječima odabranim sa zidnih karata na kojima se te riječi nalaze itd. se lever. 2) Verbalno: ponavljanjem riječi koje izgovara nastavnik/nastavnica ili koje su čuli sa kasetofona.Prisvojne pridjeve. lijepljenjem slika. itd. zamjenjivati inicijale punim riječima. PRODUKCIJA a) GOVOR Djeca će: ponavljati riječi nastavnika/nastavnice ili riječi izgovorene sa kasetofona. prendre l’ autobus. ubacivati. davanjem kratkih odgovora na pitanja nastavnika/nastavnice ili pitanja koja su čuli sa kasetofona. od ponuñenih riječi sastavljati kraće rečenice. izvršavanjem uputa. C’est …. crtanjem. de (u osnovnim značenjima) Vokabular Djeca će učiti samo osnovni vokabular koji se odnosi na teme : Pozdravljanje: Bonjour. mjeseci i godišnja doba . grand.Moja bliža okolina . Sale à manger.. mon. onih koje označavaju neku aktivnost. son. ta. faire i venir Imperativ Priloge za mjesto. tourner à droite / à gauche Vrijeme: Qelle heure est-il? Il est Dani u se dmici. frère. élève. –s Antonime. Qu’est-ce que c’est ? Qui est-ce? Quel âge as – tu? Članovi uže porodice: mère. les . grandpère Prostorije u k ući i namje štaj: cuisine. se promener. sa . podvlačiti. iz crtića). avec. itd Kolok acije . triste… Odreñivanje mjesta i pložaja: Pardon. arbre. sretan). u vezi sa datim temama..Dani u sedmici. il fait froid. društvene igre u kojoj se slažu pločice sa slovima jedna na drugu. manger Moje lice .livre. pokazivanjem odreñenih ilustracija koje se odnose na riječi koje im se usmeno upućuju. ton. la. recitirati. Predstavljanje: Je m’appelle …Je suis. l’. cahier. grand – petitl Složenice . bruns.Nivo 6. u vezi sa datim temama. razglednicu SMS poruku) Gramatika Djeca će učiti o tome i koristiti : Imenice jednina i množina Zamjenice Lične Upitne. bojenjem navedenih predmeta/osoba navedenim bojama. glumljenjem (npr.. armoire. npr.Opisne pridjeve koji su najčešće u upotrebi. parc. être. Škola: enseignant.Članove. povezivanjem riječi u stupcu A sa odgovarajućim ilustracijama u stupcu B. crtanjem. ma. ici. blanc itd. pour aller à … C’est loin (de) / près (de) Aller tout droit. table. osnovne (npr.Kuća. là. beau. pravljenjem/oblikovanjem stvari. chambe. sac à dos. godišnja doba Djeca će vježbati da koriste (a ne učiti o tome!): Afik se . Il a les cheveux noirs. Prendre un bain. zamjenjivanjem ilustracija u tekstu ponuñenim riječima. Svakodnevni život.Svakodnevni život . mjeseci. dehors Brojeve 1 . jardin. povratnih glagola i nepravilnih glagola aller. brojeve itd. rutinske aktivnosti npr dormir. samo osnovne riječi Opisivan je : Il est grand / petit. petit.Pozdravljanje i predstavljanje . Raspoloženja: heureux. dom . biranjem ili povezivanjem pisanih riječi i odgovarajućih ilustracija. une. zamjenjivanjem inicijala punim riječima ili popunjavanjem praznina odgovarajućim riječima itd. davati upute i naredbe b) PISANJE Djeca će: prepisivati izolirane riječi.Kazivanje vremena Ak tivnosti RECEPCIJA SLUŠANJE I REAGIRANJE: Djeca će slušati izgovoreni tekst i reagirati: 1) Neverbalno: imitiranjem nastavnika/nastavnice ili neke popularne ličnosti (npr. qui? De/á qui? Que? De/á quoi Determinatore . le. gestikuliranjem. sur. razred osnovne škole Prva godina učenja francuskog jezika Prvi stepen početnog znanja Te me . samostalno napisati kratki tekst (čestitku. raspoloženje. 2) Verbalno: davanjem kratkih pismenih ili usmenih odgovora na pitanja.). podvlačenjem ili bojenjem riječi koje im se usmeno upućuju. grand. učiti pisati pomoću igara na CD-u.Škola . itd.) Glagole Prezent pomoćnih glagola avior. pravilnih glagola. jednostavan tekst prema tekstu modelu. pomoću društvene igre u kojoj se sastavljaju riječi od slova. redati riječi po odreñenom redoslijedu. pisati kratki. tužan. malheureux. des. dans. un. bojenjem ili podvlačenjem samo odreñenih riječi (npr. De quelle couleur est…? rouge. učestvovati u razgovoru (pitanja/odgovori) sa drugom djecom ili nastavnikom. npr.

kroz sportove i igre (Tjelesni i zdravstveni odgoj) . uzvike (helas! (Jao!) ili eh bien! (pa lijepo! No!) ta ta ta! (koješta!) tiens! (gle!) itd. Na svim nivoima učenja stranog jezika neophodna je vizualizacija. Na ovom uzrastu djeca dobivaju svjestan uvid u zakonitosti jezika koji uče.biti odgovorna i aktivna u situacijama kada se uči jezik. . Tome će sigurno doprinijeti i jezičke igre te učenje pjesmica koje će djeca rado zapjevati kako na početku časa tako i pred kraj časa.ocjenjivati svoje aktivnosti i aktivnosti svojih drugova/drugarica iz razreda. npr.upoznavati se sa nekim osnovnim razlikama izmeñu njihove kulture i kulture naroda sa francuskog govornog područja (npr. Razlike u upotrebi nekih pozdrava u francuskom jeziku i u maternjem jeziku učenika. 292 .slušanjem i pjevanjem omiljene vrste muzike (Muzička kultura) . u početnoj fazi učenja pogotovo. Pored dvije školske pismene zadaće preporučuju se i kraće provjere znanja (petominutni i desetominutni testovi).razvijati pozitivan stav prema učenju jezika. Praćenje i vrednovanje U šestom razredu osnovne škole ocjene se iskazuju brojčano. no pristup istima je različit zbog različitih uzrasta u kojima se počinje sa učenjem prvog odnosno drugog stranog jezika.: . . Interdisciplinarni sadržaji Djeca će takoñer učiti jezik i proširivati svoj vokabular oslanjajući se na znanje koje su stekli učenjem nekih drugih školskih predmeta. oblikovanje itd. mnogo vremena će se morati utrošiti na usvajanje leksike. Ocjenjuju se usmeni i pismeni odgovori. . a ocjena treba biti odraz cjelokupnog odnosa djeteta prema školskim obavezama. Ovo može podrazumijevati npr. Kontinuirano uvježbavanje i sistematiziranje usvojenih znanja takoñer će olakšati njihovo usvajanje. . pravopisa.kroz crtanje. U savladavanju novog stranog jezika obradit će se veliki broj istih onih tema koje su predviñene u prvim godinama učenja prvog stranog jezika. Dobro jutro i dobar dan / Bonjour).DIDAKTIČKO – METODIČKE NAPOMENE Šesti razred je početak nove etape u učenju prvog stranog jezika ali i vrijeme započinjanja učenja drugog stranog jezika. Zbog toga veliki broj časova treba posvetiti upravo uvježbavanju gradiva.upoznavati sa kulturom svoje zemlje i učiti da je bolje poštuju i cijene. S obzirom da djeca imaju iskustvo u učenju prvog stranog jezika.Geografija Interkulturalne vještine Djeca će se: . Nastavnik/nastavnica mora znati iskoristiti tu dobru motivaciju i u njima probuditi želju za daljim učenjem novog jezika. Dobro osmišljenom vizualizacijom olakšava se proces razumijevanja i pamćenja i doprinosi redukciji upotrebe maternjeg jezika na času stranog jezika. Učenje kako učiti Djeca će: . (Likovna kultura) . kao i nivo svog i njihovog znanja u odnosu na postavljene ciljeve. Djeca su na početku učenja novog stranog jezika po pravilu zainteresirana za učenje. slikanje. njegovog aktivnog učešća u nastavnom procesu i pokazanih rezultata. te gramatike predviñene za ovaj razred.koristiti ključne metode iz prakse pri radu u parovima ili malim grupama. njega svakako treba iskoristiti i u usvajanju novog – drugog stranog jezika. Uz razvijanje sve četiri jezičke vještine.učiti da komuniciraju i da se ponašaju u svakodnevnim situacijama na način koji je prirodan za kulturu zemlje čiji jezik uče.Matematika . npr. .

Zna pisati jednostavne poruke (jednostavan tekst na razglednici. narodi. • • Čitanje i razumijevanje • • • • Govor • • • Pisanje • • Znanje o jeziku • PROGRAMSKI SADRŽAJI Tematske cjeline: • Škola – nastavni predmeti.Njemački jezik – prvi strani jezik. osnovnim vokabularom i osnovnim gramatičkim strukturama. rutinskim dogañanjima ili koji sadrže jednostavne upute. vremenska prognoza). Poteškoće kod izgovora mogu povremeno otežati komunikaciju. četvrta godina učenja (2 časa sedmično. Može voditi jednostavne neformalne razgovore i obavljati jednostavne transakcije (npr. jednostavan diktat). Teško razumijeva i treba mu dosta vremena da pročita čak i kratke dijelove teksta. Od ovog razreda djeca počinju svjesno usvajati znanje o jeziku. naučenih izraza. u prodavnici). lične podatke. Može pronaći odreñenu informac iju u tekstovima u kojima se koristi jednostavan jezik (razglednice. Jezičke vještine Očekivani rezultati/ishodi učenja • Slušanje i razumijevanje Dijete može razumjeti pitanja koja se odnose na lično iskustvo i svakodnevne zahtjeve. jezici • Kupovina odjeće • Saobraćaj. Dijete zna opisati sebe i razgovarati o osnovnim svakodnevnim temama.3 Evropskog okvira za strane jezike (funkcionalno početno znanje). Kod slobodnog pismenog izražavanja pravi brojne greške različ ite prirode. 70 časova godišnje) CILJEVI I REZULTATI ODGOJNO-OBRAZOVNOG RADA U nastavi njemačkog jezika u šestom razredu osnovne škole treba težiti dostizanju nivoa A1. Izgovara bez poteškoća poznate riječi. prijevozna sredstva 293 . Vlada osnovnim fondom jednostavnih. Povremeno mu može zatrebati pomoć. Dijete može pratiti standardan govor ukoliko se govori tempom sporijim od normalnog i ako mu se neko obraća direktno. ali pravi primjetne pauze i oklijeva kad izgovara manje poznate riječi. Dijete može pisati jednostavne tekstove lične prirode u okviru predvidivih svakodnevnih potreba i iskustva. Dijete zna pročitati poznate i neke nepoznate riječi i pasuse iz kratkih tekstova. raspored časova • Vrijeme na satu • Slobodno vrijeme • Druženje • TV-emisije • Grad • Seosko imanje • Zemlje. potvrdne i negativne zapovijesti u okviru jednostavnog rutinskog dijaloga koji se odnosi na neposrednu situaciju. koji govore o svakodnevnom životu.

essen.čitati rečenice i kraće tekstove . Wann ist Deutsch? Haben wir heute Mathe? Mathe habe ich am Montag.razvrstavanjem slika . die Bücher.rješavanjem jednostavnijih zadataka sa višestrukim izborom GOVOR Djeca će: . du. dein. schlafen.. es) u akuzativu Prisvojne zamjenice za jedninu i prvo lice množine u nominativu i akuzativu (mein. aber. Womit möchtest du reisen? 294 . govoriti o aktivnostima i odreñenim situacijama PISANJE Djeca će: . Sie spricht Deutsch. die Kuh.dopunjavati izostavljene riječi .davanjem kraćih odgovora . die Tafel. das Pferd.jednostavnim rečenicama opisivati. jednostavne informacije i sl. Er spricht Englisch. dort. pjevati . npr. er. pravilne glagole te nepravilne glagole fahren. Sie kommt aus Österreich.pisati kratki jednostavan tekst prema datom tekstualnom modelu ..recitirati. links. .samostalno napisati kratki tekst (razglednicu.odgovarati na pitanja .. ihr. Vještine SLUŠANJE I RAZUMIJEVANJE Djeca će slušati izgovoreni tekst i reagirati: 1) Neve rbalno: .pripremati i provoditi jednostavne dijaloge .popunjavanjem tabela i sl. Ich finde die Jacke schön und modern. Saobraćaj.označavanjem tačnih i netačnih tvrdnji 2) Ve rbalno: . imperativ za 2. das Schwein Ze mlje . unser) Pridjeve u predikativnoj upotrebi Glagole: u prezentu u sva tri lica jednine i množine (pomoćne glagole sein i haben. .. das Theater. . : Škola Deutsch. sein. das Kino. der Supermarkt. Mathe. Woher kommst du? Aus Bosnien-Herzegowina. das Schaf.dopunjavanjem teksta . oder Vok abular Djeca će usvajati novi i proširivati već usvojeni vokabular koji se odnosi na date teme. jezici: Er ist Engländer. lesen…) negativan i upitni oblik glagola.prepisivati rečenice i kraće tekstove . govoriti o svojim omiljenim predmetima čitati raspored sati i opisati svoj raspored sati čitati vrijeme na satu (ne samo pune sate i na pola sata) iskazati mišljenje o nečem (Ich finde es super!) imenovati evropske zemlje i odreñeni broj stranih jezika opisati ljude i predmete govoriti o trenutnoj aktivnosti imenovati TV-emisije imenovati domaće životinje i opisati ih imenovati zgrade u gradu iskazati na jednostavan način dopadanje i nedopadanje izviniti se tražiti i nuditi pomoć. Zamje nice: Lične zamjenice u jednini i množini u nominative Zamjenica Sie za učtivo oslovljavanje Lične zamjenice u jednini (ich.igrati uloge .voditi dijaloge prema datoj skici . .razvrstavanjem slika.Funk cije i sposobnosti Djeca će znati: imenovati nastavne predmete.označavanjem tačnih i netačnih tvrdnji 2) Ve rbalno: .povezivanjem slike i slušanog teksta. Erdkunde. prijevozna sre dstva: Wir reisen mit dem Zug. die Post. ČITANJE I RAZUMIJEVANJE Djeca će: . sie. der Park Wo ist das Kino? Hier. sehen..rekonstruirati riječi . Grad: das Kaufhaus.pridruživanjem podnaslova dijelovima teksta . za izražavanje želje oblik möchte prezent glagola können u jednini i množini. lice jednine i 2.postavljati jednostavna pitanja .tražiti osnovne informacije u tekstu i reagirati: 1) Neve rbalno: . narodi.davanjem kratkih odgovora na nastavnikova pitanja ili pitanja koja su čula sa kasetofona i sl. Kupovina odje će Die Jacke gefńllt mir.popunjavanjem praznina u tekstu.od ponuñenih riječi rekonstruirati kraće rečenice . SMS. rechts Seosko iman je : der Bauernhof. lice množine Negacija nicht i kein (nominativ i akuzativ) Brojeve: do 100 (jedinice i desetice) te brojeve do 1000 (samo stotice) Djeca će koristiti ali ne i učiti o sljedećem: Priloge za mjesto i vrijeme Prijedloge u njihovoj funkcionalnoj upotrebi Ve znike und. Tiere.pridruživanjem slike tekstu . sprechen. čestitku) Gramatika Djeca će učiti o tome i koristiti : Imenice sa članom u jednini i množini u nominativu i akuzativu: das Buch.

Pritom će ih nastavnik/nastavnica induktivnim putem voditi ka otkrivanju osnovnih jezičkih zakonitosti koje će težiti primjenjivati samostalno i funkcionalno. uvažavanja. njegovog aktivnog učešća u nastavnom procesu i pokazanih rezultata koje će nastavnik/nastavnica kontinuirano pratiti i ocijeniti. postavljanje pretpostavki. kao npr. Svaka konačna ocjena treba da istovremeno odražava stvarni i mjerljivi napredak koji su djeca postigla tokom školovanja i utisak predmetnog nastavnika/nastavnice o napredovanju. govora i pisanja. U tu svrhu preporučuju se češće i kraće provjere u formi kratkih desetominutnih testova kao i izrada dviju školskih pismenih zadaća (po jedna u svakom polugodištu). Interdisciplinarni sadržaj Programski sadržaj je meñusobno povezan sa drugim predmetima. Matematika (brojevi). Geografija (zemlje. Maternji jezik. Nastava stranog jezika. primjereno uvjetima u kojima radi i uzimajući u obzir specifičnosti stranog jezika koji predaje. I na ovom uzrastu izuzetno je bitna vizualizacija koja mora pratiti kako rad na leksici tako i gramatici. Likovna kultura. osim kognitivnog ima i duboko humanistički aspekt. značaj meñusobnog razumijevanja. Veoma je važno da nastavnik/nastavnica upute ponuñene u programu.upoznavati različite kulture i tradicije. na osnovu predočenog modela jednostavnog teksta pisati sličan ili samostalno pisati jednostavan kratki tekst (čestitku. poštovanja različitosti. nego da kreativno i fleksibilno kreira aktivnosti. Ona doprinosi razvijanju smisla za opservaciju. kritičkog mišljenja i tako značajno utječe na formiranje ličnosti u cjelini. Ona omogućava i favorizira autonomnost djeteta. Ona počinju dakle sticati i znanje o jeziku koristeći se već naučenim jezičkim kategorijama iz maternjeg jezika. narodi. Djeca će tako učiti jezik i proširivati svoj vokabular oslanjajući se na znanje koje su stekli učenjem nekih drugih školskih predmeta ali i kombinirajući učenje stranog jezika sa aktivnostima „preuzetim’’ iz nekih drugih predmeta. Djeca će rado inscenirati naučene dijaloge ali i voditi slične na osnovu datih modela ili skica dijaloga. kao i svestrano i široko usvajanje sposobnosti primjenjivih i u drugim disciplinama. kulture dijaloga. Nastavnik/nastavnica potiče motivaciju za učenje stranog jezika. Djeca ovog uzrasta ne uče jezik samo imitiranjem i stvaranjem jezičkih navika nego svjesnim uvidom u njegove zakonitosti.DIDAKTIČKO – METODIČKE NAPOMENE Šesti razred je početak nove etape u učenju stranog jezika. Posebno je važno istaći neophodnost kontinuiranog uvježbavanja i ponavljanja. potiče na samostalnost i kreativnost u procesu učenja. udžbenicima i priručnicima ne prihvata kruto. Postepeno će se osposobljavati i za jednostavnu reprodukciju teksta odgovaranjem na postavljena pitanja ili najjednostavnijim prepričavanjem uz pomoć slika. interkulturalnog prožimanja i uvažavanja.učiti da komuniciraju i da se ponašaju u svakodnevnim situacijama na način koji je primjeren kulturi zemlje čiji jezik uče. razglednicu. 295 . jezici). Konačnu ocjenu ne treba izvoditi na osnovu proste aritmetičke sredine ocjena. oblika nastavnog rada ali i igara i pjesmica koje će na svojevrstan način unijeti potrebnu vedrinu i opuštenost u nastavu. U vježbama pismenog izražavanja djeca će dopunjavati izostavljene dijelove teksta. SMS). ukazuje na neophodnost permanentnog razvijanja jezičkih kompetencija. . tolerancije. Interkulturalne vještine Djeca će: . Sistematiziranje naučenog i voñenje neke vrste jezičkog portfolija razvit će kod djeteta svijest o ličnom napredovanju u procesu učenja stranog jezika. Dinamičnosti nastavnog časa doprinijet će smjena više aktivnosti. saradnje. Ocjena iz stranog jezika odraz je cjelokupnog djetetovog odnosa prema školskim obavezama. Muzička kultura. Praćenje i vrednovanje U šestom razredu osnovne škole iskazuju se brojčane ocjene za postignute rezultate u nastavi. U radu na tekstu podjednaka će se pažnja posvetiti razvijanju receptivnih jezičkih vještina (slušanje i razumijevanje te čitanje i razumijevanje) uz razvijanje različitih strategija slušanja i čitanja ali i produktivnih vještina.

Njemački jezik – drugi strani jezik, prva godina učenja (2 časa sedmično, 70 časova godišnje)
CILJEVI I REZULTATI ODGOJNO-OBRAZOVNOG RADA
Cilj nastave njemačkog jezika kao drugog stranog jezika u šestom razredu osnovne škole podrazumijeva sticanje elementarne jezičke kompetencije koja se funkcionalno postepeno razvija. Dijete je na ovom stepenu u stanju da na njemačkom jeziku komunicira na osnovnom nivou o temama iz svog neposrednog okruženja. Učenje stranog jezika treba da potakne njegovu maštu, radoznalost i kreativnost. Nastava njemačkog jezika treba da doprinese daljem jačanju motivacije za učenje stranih jezika i da osposobi dijete da na njemačkom jeziku komunicira na osnovnom nivou o temama iz svog neposrednog okruženja i da razumije pojedinačne informacije u jednostavnom tekstu U nastavi njemačkog jezika u šestom razredu osnovne škole, kao prvoj godini učenja njemačkog jezika, treba težiti dostizanju nivoa A1.2 Evropskog okvira za strane jezike. Jezičke vještine Slušanje i razumijevanje • • Čitanje i razumijevanje Oček ivani rezultati/ ishodi učenja dijete može razumjeti ograničen broj riječi, običnih fraza i rečenica, pitanja i uputa lične prirode ili vezanih za neposrednu situaciju i na njih jezički ili nejezički reagirati potrebna mu je znatna pomoć da bi razumjelo: usporavanje brzine govora, ponavljanje, pokazivanje ili prijevod čita naglas poznate riječi i rečenice zna pronaći odreñenu informaciju u jednostavnom tekstu ako je dozvoljeno ponovljeno čitanje pravilno artikulira glasove, naglašava riječi, poštuje ritam i intonaciju rečenice reproducira napamet naučene stihove i pjesmice zna postavljati pitanja i davati odgovore u toku dijaloga o osnovnim temama učestvuje u razgovoru po modelu daje jednostavne informacije o sebi, porodici i prijateljima opisuje u nekoliko rečenica poznatu situaciju pravi pauze, oklijeva, pravi greške i kod najjednostavnije usmene produkcije prepisuje, dopunjava i samostalno piše riječi i kraće rečenice zapisuje pojedine (poznate) riječi ili kraće rečenice po modelu zna napisati nekoliko rečenica o sebi i o veoma poznatim temama (odgovori na direktno postavljena pitanja, pisanje kratkog pisma, kratkog opisa neke osobe) Od samog početka učenja drugog stranog jezika učenici svjesno usvajaju znanje o jeziku.

• • • • • • • • • • • •

Govor

Pisanje

Znanje o jeziku

PROGRAMSKI SADRŽAJI Tematske cjeline: 1. 2. 3. 4. 5. 6. 7. 8. 9. 10. 11. Pozdravljanje, predstavljanje, utvrñivanje nečijeg identiteta Školsko okruženje Članovi porodice Život učenika za vrijeme nastave i odmora Dani u sedmici, mjeseci, godišnja doba Vremenske prilike Brojevi do 100 Kazivanje vremena (puni sat, pola sata) Proslava roñendana Seosko imanje, životinje Odlazak na raspust

296

Funk cije i sposobnosti Djeca će znati: - pozdravljati na formalan i neformalan način - predstaviti sebe i druge - reći koliko imaju godina i odakle dolaze - imenovati članove svoje uže porodice - imenovati predmete u školskoj torbi i učionici - nabrojati dane u sedmici, mjesece i godišnja doba - pitati za vrijeme na satu i reći koliko je sati - reći kakvo je atmosfersko vrijeme - brojati do 100 - govoriti o trenutnoj aktivnosti - čestitati roñendan - nabrojati domaće životinje - nabrojati osnovna prijevozna sredstva - iskazati želju (šta želi jesti i piti, kuda putovati) - kupiti voznu kartu

Vještine SLUŠANJE I RAZUMIJEVANJE Djeca će slušati izgovoreni tekst i reagirati: 1) Neve rbalno : - razvrstavanjem slika - povezivanjem slike i slušanog teksta, - označavanjem tačnih i netačnih tvrdnji 2) Ve rbalno : - davanjem kratkih odgovora na nastavnikova pitanja ili pitanja koja su čuli sa kasetofona - popunjavanjem tabela i sl. ČITANJE I RAZUMIJEVANJE Djeca će: - čitati rečenice i kraće tekstove, - tražiti osnovne informacije u tekstu i reagirati: 1) Neve rbalno : - razvrstavanjem slika, pridruživanjem slike tekstu, označavanjem tačnih i netačnih tvrdnji 2) Ve rbalno: - davanjem kraćih odgovora - dopunjavanjem teksta - rješavanjem jednostavnijih zadataka sa višestrukim izborom GOVOR Djeca će: - recitirati, pjevati - postavljati jednostavna pitanja - odgovarati na pitanja - igrati uloge - pripremati i provoditi jednostavne dijaloge - voditi dijaloge prema datoj slici PISANJE Djeca će: - prepisivati pojedinačne riječi, rečenice i kraće tekstove - rekonstruirati riječi - dopunjavati izostavljene riječi - od ponuñenih riječi rekonstruirati kraće rečenice - pisati kratki jednostavan tekst prema datom tekstualnom modelu - samostalno napisati kratki tekst (čestitku, pozivnicu za roñendansku proslavu)

Gramatika Djeca će učiti o tome i koristiti: Imenice sa članom u jednini i množini u nominativu i akuzativu: das Buch, die Tafel, die Bücher.... Zamjenice: - Lične zamjenice u jednini i množini u nominativu - Zamjenica Sie za učtivo oslovljavanje - P risvojne zamjenice za prvo i drugo lice jednine u nominativu Pridjeve u predikativnoj upotrebi Glagole: - prezent pomoćnih glagola sein i haben - prezent pravilnih glagola - prezent glagola können - izražavanje želje pomoću oblika möchte - imperativ (2. lice jednine i 2. lice množine) - negativan i upitni oblik glagola Negacija nicht i kein (nominativ i ak uzativ) Brojeve do 100 Djeca će koristiti ali ne i učiti o sljedećem: Priloge za mjesto i vrijeme Prijedloge u njihovoj funkcionalnoj upotrebi

Vokabular Djeca će usvajati vok abular koji se odnosi na date teme, npr. : Pozdravljanje: Hallo!, Guten Tag, Guten Morgen, Auf Wiedersehen! Predstavljan je: Ich bin ... Ich heiße.... Ich komme aus Deutschland. Wie heißt du? Wie alt bist du? Ich bin .... Jahre alt. Wer ist das? Das ist... Porodica: Vater, Mutter, Bruder, Schwester, Eltern, Oma, Opa Škola: Das Klassenzimmer,die Schultasche, das Buch, das Heft, der Bleistift, die Tafel, die Kreide, die Bank... Ro ñendan: Mein Geburtstag ist am Samstag um 18 Uhr. eine Geburtstagsparty machen, Freunde einladen, die Torte, die Kerzen, Geschenke bekommen Seosko iman je: der Bauernhof, Tiere, die Kuh, das Pferd, das Schaf, das Schwein Atmosfe rsko vrije me: Es ist kalt (warm). Die Sonne scheint. Es schneit. Odlazak na raspust: ins Gebirge, ans Meer, mit dem Zug, mit dem Bus, mit dem Flugzeug reisen

297

DIDAKTIČKO – METODIČKE NAPOMENE Šesti razred je početak nove etape u učenju prvog stranog jezika ali i vrijeme početka učenja drugog stranog jezika. S obzirom na to da djeca imaju iskustvo u učenju prvog stranog jezika, njega svakako treba iskoristiti i u usvajanju novog – drugog stranog jezika. U savladavanju novog stranog jezika obradit će se veliki broj istih onih tema koje su predviñene u prvim godinama učenja prvog stranog jezika, no pristup je različit zbog različitih uzrasta u kojima se počinje sa učenjem prvog, odnosno drugog stranog jezika. Na ovom uzrastu djeca dobivaju svjestan uvid u zakonitosti jezika koji uče. Uz razvijanje sve četiri jezičke vještine, mnogo vremena će se morati utrošiti na usvajanje leksike, pravopisa, te gramatike predviñene za ovaj razred. Na svim nivoima učenja stranog jezika neophodna je vizualizacija, u početnoj fazi učenja pogotovo. Dobro osmišljenom vizualizacijom olakšava se proces razumijevanja i pamćenja i doprinosi redukciji upotrebe maternjeg jezika na času stranog jezika. Kontinuirano uvježbavanje i sistematiziranje usvojenih znanja takoñer će olakšati njihovo usvajanje. Zbog toga veliki broj časova treba posvetiti upravo uvježbavanju gradiva. Djeca su na početku učenja novog stranog jezika po pravilu zainteresirana za isti. Nastavnik mora znati iskoristiti tu dobru motivaciju i u njima probuditi želju za daljim učenjem novog jezika. Tome će sigurno doprinijeti i jezičke igre te učenje pjesmica koje će učenici rado zapjevati kako na početku časa tako i pred kraj časa. Praćenje i vrednovanje U šestom razredu osnovne škole iskazuju se brojčane ocjene za postignute rezultate u nastavi. Ocjena iz stranog jezika odraz je cjelokupnog učenikovog odnosa prema školskim obavezama, njegovog aktivnog učešća u nastavnom procesu i pokazanih rezultata koje će nastavnik kontinuirano pratiti i ocijeniti. U tu svrhu preporučuju se češće i kraće provjere u formi kratkih pet i desetominutnih testova kao i izrada dvije školske pismene zadaće (po jedna u svakom polugodištu). Interdisciplinarni sadržaj Programski sadržaj je meñusobno povezan sa drugim predmetima. Učenici će tako učiti jezik oslanjajući se na znanje koje su stekli učenjem nekih drugih školskih predmeta ali i kombinirajući učenje stranog jezika sa aktivnostima „preuzetim“ iz nekih drugih predmeta, kao npr. Maternji jezik, Likovna kultura, Muzička kultura, Moja okolina, Matematika, Geografija. Interkulturalne vještine Djeca će: - upoznavati različite kulture i tradicije, - učiti da komuniciraju i da se ponašaju u svakodnevnim situacijama na način koji je primjeren kulturi zemlje čiji jezik uče.

298

Arapski jezik – prvi strani jezik, četvrta godina učenja (2 časa sedmično, 70 časova godišnje)
Uloga i značaj nastave arapskog jezika Tokom procesa obrazovanja, a u okviru nastave stranih jezika, neophodno je razvijanje svijesti o poznavanju dva ili više stranih jezika. Evropska Unija je multietnička zajednica čiji su opstanak i prosperitet uvjetovani višejezičnošću. Rezultat takvih razmišljanja je i stav Vijeća Evrope da svaki grañanin Evrope mora poznavati najmanje dva strana jezika. Vijekovima Bosna i Hercegovina ima civilizacijske i privredne veze sa Bliskim i Srednjim istokom, kao i sjevernom Afrikom, gdje se u više od 20 zemalja sa više od 250 miliona govornika kao službeni jezik koristi arapski. Pored toga, više od 35 miliona ljudi kao drugi strani jezik koristi arapski jezik. Značajno je napomenuti da je u jednom periodu naše historije nemali broj književnika pisao djela na arapskom jeziku. Sve prethodno spomenuto govori u prilog neophodnosti učenja arapskog jezika kao jednog od stranih jezika tokom osnovne škole. Cilj i zadaci učenja arapskog jezika Cilj učenja arapskog jezika je osposobljavanje djece za usmenu i pismenu komunikaciju na arapskom jeziku o različitim temama iz svakodnevnog života. Proširivanje opće kulture učenika kroz upoznavanje s načinom života i tradicijom zemalja u kojima se govori arapski jezik. Kroz učenje stranog jezika kod djece se razvija svijest: o značaju višejezičnosti, duhu tolerancije, kozmopolitizmu, toleranciji, humanizmu i internacionalizmu. Zadaci nastave arapskog jezika su: - razvoj sve četiri jezičke vještine, - ovladavanje osnovnim leksičkim, fonetskim i gramatičkim minimumom, - upoznavanje sa kulturom naroda čiji se jezik izučava i razumijevanje i poštivanje drugih kultura, - razvijanje motivacije za učenje jezika i zadovoljstva u učenju, - razvijanje samopouzdanja i samopoštovanja, - razvijanje samostalnosti i kreativnosti, - razvijanje sposobnosti slušanja i meñusobnog uvažavanja, - osposobljavanje djece za samostalno korištenje različitih izvora znanja, odnosno ovladavanje strategijama učenja (naučiti kako učiti).
CILJEVI I REZULTATI ODGOJNO-OBRAZOVNOG RADA Ciljevi nastave arapskog jezik a učenje jezika, a ne o jeziku razvijanje pozitivnog stava prema učenju jezika razvijanje radoznalosti i kreativnosti razvijanje razumijevanja i logičkog pamćenja razvijanje temeljitosti, predanosti i preciznosti u učenju jezika razvijanje samostalnosti u govoru putem igara, pjesme i plesa učiniti da učenje arapskog jezika bude zabavno čitanje i pisanje jednostavnih sintagmi i rečenica Oček ivani re zultati učenja ljubav i spremnost za učenje arapskog jezika razumijevanje jednostavnih sadržaja na arapskom jeziku sloboda i samostalnost u govoru čitanje riječi, vezanih za konkretan pojam (samostalno upotrebljenih) čitanje i pisanje jednostavnih sintagmi i rečenica prepisivanje riječi i kratkih sadržaja kratki usmeni i pismeni odgovori dopunjavanje riječi i rečenica

299

PROGRAMSKI SADRŽAJI Teme (opća tematska područja kao osnov za daljnji rad) Funkcije i vještine (usmena i pismena kompetencija) Aktivnosti (pomoću kojih se realiziraju vještine) Gramatika (osnove gramatike za dati nivo) Vokabular (u okviru datih tema)

Neophodno je, ponoviti osnovne fraze, i provjeriti da li su usvojeni: sukun; tašdid; tanwin; pisanje odreñenog člana; pisanje tanwina u akuzativu; nastavci gramatičkog ženskog roda; lične i pokazne zamjenice.
Nivo 6. razred osnovne škole 4. godina učenja arapskog jezika Prvi stepen elementarnog znanja Teme - Opisati školu - Aktivnosti u nastavi - Kupovina (voće, povrće, brojevi)
- Izražav anje

Funk cije i vještine Djeca će znati: - P redstaviti sebe i druge - Imenovati članove svoje uže porodice, njihova zanimanja i interesovanja - Opisati jednostavnim rečenicama (imenskim i glagolskim) i ograničenim brojem riječi ljude i predmete u kući - Imenovati predmete u školskoj torbi i učionici - Nabrojati ograničen broj voća i povrća i neke osnovne prehrambene artikle - Brojati od 1 do 100 - Koristiti redne brojeve do 12 za izražavanje punih sati - Nabrojati dane u sedmici - Iskazivati posjedovanje putem pronominalnih sufiksa i genitivne veze

Aktivnosti SLUŠANJE I RAZUMIJEVANJE Djeca će slušati izgovoreni tekst i reagirati 1) Neverbalno: - gestikulacijom predstaviti ono što su čuli - bojenjem navedenih predmeta / osoba - pokazivanjem na odreñene ilustracije koje se odnose na riječi koje su čula odnosno povezivanjem slike sa tekstom koji čuju - izvoñenjem uputstava koje nastavnik izgovara ili koja čuju sa kasetofona 2) Verbalno: - ponavljanjem odreñenih sintagmi i rečenica koje je izgovorio nastavnik ili koje su čula sa kasetofona, davanjem kratkih odgovora na nastavnikova pitanja ili pitanja koja su čula s kasetofona ČITANJE I RAZUMIJEVANJE Djeca će prepoznati jednu ili više napisanih sintagmi ili rečenica i reagirati 1) Neverbalno: - gestikuliranjem, imitiranjem povezivanjem pisanih sintagmi i odgovarajućih ilustracija 2) Verbalno - kraćim pismenim ili usmenim odgovorima na pitanja - dopunjavanjem izostavljenih sintagmi u tekstu - povezivanjem ponuñenih riječi u tekstu… GOVOR Djeca će: - ponavljati riječi nastavnika ili riječi izgovorene sa kasetofona - voditi kraće dijaloge u parovima sa drugom djecom ili sa nastavnikom - pjevati - recitirati kraće pjesmice - glumiti PISANJE Djeca najprije prepisuju riječi koje su prije toga usmeno usvojila, a potom postepeno usvajaju i pravilan način njihovog pisanja kroz vježbe poput: - popunjavanja sintagmi i rečenica (npr.: Gdje su nestale riječi?) - nastavnik ispisuje sintagme/rečenice na tablu, izostavljajući odreñene riječi koje djeca trebaju popuniti - rekonstruiranje riječi od ponuñenih slova, - takmičenje u pisanju brojeva - samostalno stvaranje sintagmi, imenskih i glagolskih rečenica na osnovu materijala koji je usvojen

Gramatik a - Lične zamjenice (množina) - Pridjevi - Komparacija pridjeva - Pravi prijedlozi - Genitiv poslije prijedloga - Iskazivanje posjedovanja pomoću pronominalnih sufiksa (jednina, 1. lice množine) - Genitivna veza - Izražavanje glagola ,,imati” - Dvojina - Pravilna množina - Pokazne zamjenice (oblici koji nisu urañeni) - Perfekt - Direktni objekt (akuzativ) - Brojevi do 100 - Redni brojevi do 12

Vokabular Djeca proširuju vokabular u okviru zadanih tema i koriste ga za stvaranje jednostavnih atributivnih sintagmi, genitivne veze; imenske i glagolske rečenice Kroz dijalog (igre, pjesmice, ponavljanje, prepoznavanje, crtanje i druge vježbe) uvježbavati osnovni vokabular Vokabular treba proširivati u skladu sa temama koje se obrañuju Postepeno uvoditi sinonime za leksiku koju je usvojila većina djece

vremena (puni sati) - Opisati slobodne aktivnosti (sportske, kulturne i dr.) - P orodica i članovi Porodice - zanimanja - Opisati grad, kuću, sobu

300

DIDAKTIČKO – METODIČKE NAPOMENE
Šesti razred je početak nove etape u učenju stranog jezika. Djeca ovog uzrasta ne uče jezik samo imitiranjem i stvaranjem jezičkih navika nego svjesnim uvidom u njegove zakonitosti. Ona počinju dakle stjecati i znanje o jeziku koristeći se već naučenim jezičkim kategorijama iz maternjeg jezika. Pritom će ih nastavnik induktivnim putem voditi ka otkrivanju osnovnih jezičkih zakonitosti koje će težiti primjenjivati samostalno i funkcionalno. I u ovom uzrastu izuzetno je bitna vizualizacija koja mora pratiti kako rad na leksici tako i gramatici. U radu na tekstu podjednaka će se pažnja posvetiti razvijanju receptivnih jezičkih vještina (slušanje i razumijevanje te čitanje i razumijevanje) uz razvijanje različitih strategija slušanja i čitanja ali i produktivnih vještina, govora i pisanja. Učenici će rado inscenirati naučene dijaloge ali i voditi slične na osnovu datih modela ili skica dijaloga. Postepeno će se osposobljavati i za jednostavnu reprodukciju teksta odgovaranjem na postavljena pitanja ili najjednostavnijim prepričavanjem uz pomoć slika. U vježbama pismenog izražavanja učenici će dopunjavati izostavljene dijelove teksta, na osnovu predočenog modela jednostavnog teksta pisati sličan ili samostalno pisati jednostavan kratki tekst (čestitku, razglednicu, SMS). Posebno je važno istaći neophodnost kontinuiranog uvježbavanja i ponavljanja. Sistematiziranje naučenog i voñenje neke vrste jezičkog portfolija razvit će kod učenika svijest o ličnom napredovanju u procesu učenja stranog jezika. Nastavnik potiče motivaciju za učenje stranog jezika. Dinamičnosti nastavnog časa doprinijet će smjena više aktivnosti, oblika nastavnog rada ali i igara i pjesmica koje će na svojevrstan način unijeti potrebnu vedrinu i opuštenost u nastavu. Nastava stranog jezika, osim kognitivnog ima i duboko humanistički aspekt. Ona omogućava i favorizira autonomnost učenika, podstiče na samostalnost i kreativnost u procesu učenja, ukazuje na neophodnost permanentnog razvijanja jezičkih kompetencija, značaj meñusobnog razumijevanja, saradnje, uvažavanja, tolerancije, poštovanja različitosti, kulture dijaloga, interkulturalnog prožimanja i uvažavanja, kao i svestrano i široko usvajanje sposobnosti primjenjivih i u drugim disciplinama. Ona doprinosi razvijanju smisla za opservaciju, postavljanje pretpostavki, kritičkog mišljenja i tako značajno utječe na formiranje ličnosti u cjelini. Veoma je važno da nastavnik uputstva ponuñena u programu, udžbenicima i priručnicima ne prihvata kruto, nego da kreativno i fleksibilno kreira aktivnosti, primjereno uvjetima u kojima radi i uzimajući u obzir specifičnosti stranog jezika koji predaje. Praćenje i vrednovanje U šestom razredu osnovne škole iskazuju se brojčane ocjene za postignute rezultate u nastavi. Ocjena iz stranog jezika odraz je cjelokupnog djetetovog odnosa prema školskim obavezama, njegovog aktivnog učešća u nastavnom procesu i pokazanih rezultata koje će nastavnik/nastavnica kontinuirano pratiti i ocijeniti. U tu svrhu preporučuju se češće i kraće provjere u formi kratkih desetominutnih testova kao i izrada dviju školskih pismenih zadaća (po jedna u svakom polugodištu). Konačnu ocjenu ne treba izvoditi na osnovu proste aritmetičke sredine ocjena. Svaka konačna ocjena treba istovremeno odražavati stvarni i mjerljivi napredak koji su djeca postigla tokom školovanja i utisak predmetnog nastavnika o napredovanju. Interdisciplinarni sadržaj Programski sadržaj je meñusobno povezan sa drugim predmetima. Učenici će tako učiti jezik i proširivati svoj vokabular oslanjajući se na znanje koje su stekli učenjem nekih drugih školskih predmeta ali i kombinirajući učenje stranog jezika sa aktivnostima „preuzetim“ iz nekih drugih predmeta, kao npr. Maternji jezik, Likovna kultura, Muzička kultura, Matematika (brojevi), Geografija (zemlje, narodi, jezici). Interkulturalne vještine Djeca će: - upoznavati različite kulture i tradicije, - učiti da komuniciraju i da se ponašaju u svakodnevnim situacijama na način koji je primjeren kulturi zemlje čiji jezik uče.

301

Arapski jezik – drugi strani jezik, prva godina učenja (2 časa sedmično, 70 časova godišnje)
Uloga i značaj nastave arapskog jezika Tokom procesa obrazovanja, a u okviru nastave stranih jezika, neophodno je razvijanje svijesti o poznavanju dva ili više stranih jezika. Evropska Unija je multietnička zajednica čiji su opstanak i prosperitet uvjetovani višejezičnošću. Rezultat takvih razmišljanja je i stav Vijeća Evrope da svaki grañanin Evrope mora poznavati najmanje dva strana jezika. Vijekovima Bosna i Hercegovina ima civilizacijske i privredne veze sa Bliskim i Srednjim istokom, kao i sjevernom Afrikom, gdje se u više od 20 zemalja sa više od 250 miliona govornika kao zvanični jezik koristi arapski. Pored toga, više od 35 miliona ljudi kao drugi strani jezik koristi arapski jezik. Značajno je napomenuti da je u jednom periodu naše historije nemali broj književnika pisao djela na arapskom jeziku. Sve prethodno spomenuto govori u prilog neophodnosti učenja arapskog jezika kao jednog od stranih jezika tokom osnovne škole. Cilj i zadaci učenja arapskog jezika Cilj učenja arapskog jezika je osposobljavanje djece za usmenu i pismenu komunikaciju na arapskom jeziku o različitim temama iz svakodnevnog života. Proširivanje opće kulture učenika kroz upoznavanje s načinom života i tradicijom zemalja u kojima se govori arapski jezik. Kroz učenje stranog jezika kod djece se razvija svijest: o značaju višejezičnosti, duhu tolerancije, kozmopolitizmu, toleranciji, humanizmu i internacionalizmu. Zadaci nastave arapskog jezika su: - razvoj sve četiri jezičke vještine, - ovladavanje osnovnim leksičkim, fonetskim i gramatičkim minimumom, - upoznavanje sa kulturom naroda čiji se jezik izučava i razumijevanje i poštivanje drugih kultura, - razvijanje motivacije za učenje jezika i zadovoljstva u učenju, - razvijanje samopouzdanja i samopoštovanja, - razvijanje samostalnosti i kreativnosti, - razvijanje sposobnosti slušanja i meñusobnog uvažavanja, - osposobljavanje djece za samostalno korištenje različitih izvora znanja, odnosno ovladavanje strategijama učenja (naučiti kako učiti).
CILJEVI I REZULTATI ODGOJNO-OBRAZOVNOG RADA Ciljevi početne nastave arapskog jezika učenje jezika, a ne o jeziku razvijanje pozitivnog stava prema učenju jezika razvijanje radoznalosti i kreativnosti razvijanje razumijevanja i logičkog pamćenja razvijanje temeljitosti, predanosti i preciznosti u učenju jezika razvijanje samostalnosti u govoru putem igara, pjesme i plesa učiniti da učenje arapskog jezika bude zabavno postupan prelaz ka čitanju i pisanju jednostavnih riječi i rečenica Očekivani rezultati učenja ljubav i spremnost za učenje arapskog jezika razumijevanje jednostavnih sadržaja na arapskom jeziku sloboda i samostalnost u govoru čitanje riječi, vezanih za konkretan pojam (samostalno upotrebljenih) čitanje jednostavnih rečenica prepisivanje riječ i i kratkih sadržaja kratki usmeni i pismeni odgovori

302

PROGRAMSKI SADRŽAJI Teme (opća tematska područja kao osnov za daljnji rad) Funkcije i vještine (usmena i pismena kompetencija) Aktivnosti (pomoću kojih se realiziraju vještine) Gramatika (gramatika za dati nivo uz korištenje znanja iz maternjeg jezika i prvog stranog jezika) Vokabular (u okviru datih tema)

Specifičnosti arapskog pisma će uvjetovati i početnu fazu učenja arapskog jezika. Neophodno je, uz učenje osnovnih fraza, usvojiti: osnovne oblike slova; varijante pisanja slova; kratke i duge vokale; sukun; tašdid; tanwin; vezivanje slova u riječi i kraće rečenice. Koristiti jezička znanja koja su djeca stekla tokom učenja maternjeg jezika i prvog stranog jezika i komparativnom metodom voditi djecu da sama dolaze do odreñenih zaključaka.
Nivo Šesti razred osnovne škole Prva godina učenja arapskog jezik a Prvi ste pen elementarnog znan ja Te me Pozdravljanje i upoznavanje Porodica i prijatelji Kuća Svakodnevni život Škola Bliža okolina Odjevni predmeti Funkcije i vještine Dje ca će znati: Pozdravljanje na formalan i neformalan način - Predstaviti sebe i druge - Imenovati članove svoje uže porodice - Opisati jednostavnim rečenicama (imenskim) i ograničenim brojem riječi ljude i predmete u kući - Imenovati predmete u školskoj torbi i učionici - Brojati od 1 do 10 - Reći koliko je sati (puni sat) - Nabrojati dane u sedmici - Nabrojati ograničen broj odjevnih predmeta Aktivnosti SLUŠANJE I RAZUMIJEVANJE Djeca će slušati izgovoreni tekst i reagirati 1) Neverbalno: - gestikulacijom predstaviti ono što su čuli, - slaganjem slika redoslijedom koji proistekne iz teksta koji su čuli, - pokazivanjem na odreñene ilustracije koje se odnose na riječi koje su djeca čuli, odnosno povezivanjem slike sa tekstom koji čuju, - podvlačenjem riječi koje su djeca čuli 2) Verbalno: - ponavljanjem odreñenih riječi koje je izgovorio nastavnik ili koje su čuli sa kasetofona - davanjem kratkih odgovora na nastavnikova pitanja ili pitanja koja su čuli sa kasetofona ČITANJE I RAZUMIJEVANJE Djeca će prepoznati jednu ili više napisanih riječi ili rečenica i reagirati: 1) Neverbalno: - gestikuliranjem, imitiranjem - povezivanjem pisanih riječi i odgovarajućih ilustracija - podvlačenjem pojedinih riječi 2) Ve rbalno: - kraćim pismenim ili usmenim odgovorima na pitanja - dopunjavanjem izostavljenih slova ili riječi u tekstu - povezivanjem ponuñenih riječi u tekstu… GOVOR Djeca će: - ponavljati riječi nastavnika ili riječi izgovorene sa kasetofona, - voditi kraće dijaloge u parovima sa drugom djecom ili sa nastavnikom, - pjevati, - recitirati kraće pjesmice, - glumiti, itd. PISANJE Djeca najprije preslikavaju slova koja su prije toga usmeno usvojili, a potom postepeno usvajaju i pravilan način njihovog pisanja kroz vježbe poput: - popunjavanja slova (npr.: Gdje su nestala slova? - nastavnik ispisuje riječi na tablu, izostavljajući odreñena slova koje djeca trebaju popuniti) - rekonstruiranje riječi od ponuñenih slova, - takmičenje u pisanju brojeva itd. Gram atika Lične zamjenice ('ana, 'anta, 'anti, huwa, hiya, nahnu) Upitne zamjenice (man, ma) Pokazne zamjenice (hara, harihi) Vokativna partikula ,,ya” Potvrdne i odrične riječi (na`am, la) Upitne partikule (hal, 'a) Prije dlozi (fi, min, 'ila, `ala) Upitna riječ ,,'ayna” Kategorija roda Prepoznavanje gramatičk og ženskog roda (okruglo ,,ta”) Brojevi (1 do 10) Vokabular Djeca će: Učiti samo osnovni vokabular, koji će biti osnova za tvorbu kratkih (imenskih) rečenica. Kroz dijalog (igre, pjesmice, ponavljanje, prepoznavanje, i druge vježbe) uvježbavati osnovni vokabular.

303

DIDAKTIČKO – METODIČKE NAPOMENE
Šesti razred je početak nove etape u učenju prvog stranog jezika ali i vrijeme početka učenja drugog stranog jezika. S obzirom na to da učenici imaju iskustvo u učenju prvog stranog jezika, njega svakako treba iskoristiti i u usvajanju novog – drugog stranog jezika. U savladavanju novog stranog jezika obradit će se veliki broj istih onih tema koje su predviñene u prvim godinama učenja prvog stranog jezika, no pristup istima je različit zbog različitih uzrasta u kojima se počinje sa učenjem prvog odnosno drugog stranog jezika. Na ovom uzrastu učenici dobivaju svjestan uvid u zakonitosti jezika koji uče. Uz razvijanje sve četiri jezičke vještine, mnogo vremena će se morati utrošiti na usvajanje leksike, pravopisa, te gramatike predviñene za ovaj razred. Na svim nivoima učenja stranog jezika neophodna je vizualizacija, u početnoj fazi učenja pogotovo. Dobro osmišljenom vizualizacijom olakšava se proces razumijevanja i pamćenja i doprinosi redukciji upotrebe maternjeg jezika na času stranog jezika. Kontinuirano uvježbavanje i sistematiziranje usvojenih znanja takoñer će olakšati njihovo usvajanje. Zbog toga veliki broj časova treba posvetiti upravo uvježbavanju gradiva. Djeca su na početku učenja novog stranog jezika po pravilu zainteresirana za učenje. Nastavnik mora znati iskoristiti tu dobru motivaciju i u njima probuditi želju za daljnjim učenjem novog jezika. Tome će sigurno doprinijeti i jezičke igre te učenje pjesmica koje će djeca rado zapjevati kako na početku tako i pred kraj nastavnog časa. Praćenje i vrednovanje U šestom razredu osnovne škole iskazuju se brojčane ocjene za postignute rezultate u nastavi. Ocjena iz stranog jezika odraz je cjelokupnog odnosa djeteta prema školskim obavezama, njegovog aktivnog učešća u nastavnom procesu i pokazanih rezultata koje će nastavnik kontinuirano pratiti i ocijeniti. U tu svrhu preporučuju se češće i kraće provjere u formi kratkih pet - i desetominutnih testova kao i izrada dviju školskih pismenih zadaća (po jedna u svakom polugodištu). Interdisciplinarni sadržaj Programski sadržaj je meñusobno povezan sa drugim predmetima. Djeca će tako učiti jezik oslanjajući se na znanje koje su stekla učenjem nekih drugih školskih predmeta ali i kombinirajući učenje stranog jezika sa aktivnostima „preuzetim“ iz nekih drugih predmeta, kao npr. Maternji jezik, Likovna kultura, Muzička kultura, Matematika, Geografija. Interkulturalne vještine Djeca će: - upoznavati različite kulture i tradicije, - učiti da komuniciraju i da se ponašaju u svakodnevnim situacijama na način koji je primjeren kulturi zemlje čiji jezik uče.

PODRUČJA

CILJEVI

OČEKIVANI REZULTATI

304

Sticanje znanja: - poznavanje i upotrebu matematičkih simbola - usvajanje pojma skupa, unije, presjeka, razlike i direktnog produkta skupova - usvajanje pojma relacije i funkcije - poznavanje koordinatne prave i koordinatne ravnine - usvajanje različitih uglova, jedinica za mjerenje uglova, mjerenje uglomjerom - računanja s mjernim brojevima za kutove (+, -, •, :) - grafičkog prenošenja, uporeñivanja, sabiranje i oduzimanja uglova - usvajanje procedura četiri osnovne računske operacije u skupu No i skupu Q+ - usvajanje znanja o višecifrenim brojevima, razlomcima (decimalnim brojevima) i njihovoj strukturi - o jednačinama i nejednačinama s nepoznatom „na jednom mjestu“ - o rješavanju aritmetičkih (brojevnih) izraza - upotreba brojeva u različitim kontekstima, u drugim predmetima i svakodnevnom životu - usvajanje postupaka za četiri računske operacije s razlomcima i decimalnim brojevima - računanja postotka - računanje aritmetičke sredine dvaju ili više brojeva - računanje pomoću džepnog računala Razvijanje sposobnosti i vještina: - uporeñivanja, nizanja - slijeñenja niza uputa - prostornog organiziranja i orijentiranja - vizualizacije i vizualnog grupiranja - procjenjivanja Sposobnosti - prepoznavanja obrasca i vještine - induktivnog mišljenja - induktivnog i analognog zaključivanja - različitih načina matematičkog izražavanja i komuniciranja, - matematičkog jezika - prikupljanja, selektiranja i korištenja informacija

Dijete će znati: - matematičkim simbolima zapisati odnos dva ili više zadanih skupova - prepoznati relaciju, odnosno funkciju - nacrtati zadani ugao, kao i već nacrtani izmjeriti uglomjerom - znat će računski sabirati, oduzimati, množiti i dijeliti uglove - grafički sabirati, oduzimati i množiti uglove - prepoznati, razumjeti i pravilno koristiti matematičke simbole - prepoznati brojeve prve milijarde i brojeve skupa N o, njihov položaj na brojnom polupravcu i njihovu strukturu - sa sigurnošću obavljati računanja u skupu N o rješavati matematičke izraze - modelirati matematičke izraze prema zadanim (tekstualnim) uvjetima - prepoznati i rješavati zadatke date riječima (i problemske zadatke) - procijeniti i provjeriti tačnost rezultata - obavljati sve četiri računske operacije u skupu Q+ - rješavat će jednostavnije jednačine i nejednačine u Q+ - naučit će izračunavati postotak od zadanog broja, kao i aritmetičku sredinu za dva ili više brojeva - računati pomoću džepnog računala

Zn an je

Dijete će moći: - promatrajući otkrivati nova svojstva u okruženju i logički ih povezivati - nakon obavljenog zapažanja izvoditi zaključke - raditi po odreñenom planu - pripremati se za odreñeno napredovanje - koristiti pomagala za crtanje uglova, paralelnih i okomitih pravaca ... - matematičkim jezikom izražavati opće ideje

Razvijanje spoznaja o društve nim vrije dnostima: Dijete će: - razvijanje argumentacije u branjenju ličnih stavova i stavova drugih - o važnosti donošenja sudova na osnovu provjerenih činjenica i izgrañenih kriterija Vrije dnosti i - rada, posebno timskog i pozitivnim crtama ličnosti - važnosti radovanja ličnom uspjehu, kao i uspjehu stavovi drugih, - ocjenjivanje i samoocjenjivanje na osnovu objektivnog i konstruktivnog vrednovanja - samopuzdanja i samoaktualizacije - uloge kritičkog mišljenja i zaključivanja u donošenju različitih odluka - pokazivati više zanimanja za timski rad i socijalizaciju - naučiti da sluša argumentaciju i kritički preispituje osobne stavove i stavove drugih - naučiti prepoznavati unutarnje vlastito razmišljanje i vlastito prosuñivanje. - poboljšati ličnu „listu“ motiva , emocija i doživljaja - pokazati više altruizma (čovjekoljubivosti, spremnosti da se pomogne drugim), pokazati više senzibiliteta prema matematici i kritičkom mišljenju uopće - prepoznati važnost matematičkih znanja u rješavanju problema i sveprisutnost matematike u univerzumu

Matematika

305

Programski sadržaji 1. Skupovi, relacije i preslikavanja 2. Kružnica, krug, ugao (kut) 3. Prirodni brojevi 4. Djeljivost brojeva 5. Razlomci 1. Skupovi, relacije i preslikavanja Skupovi Presjek, unija i razlika skupova Direktni produkt skupova Relacije. Funkcije (preslikavanja) Koordinatni polupravac i koordinatni sistem u ravni 2. Kružnica, krug, ugao (kut) Izlomljena linija, mnogougao (mnogokut), kružnica i krug. Prava i kružnica; Dvije kružnice Ugao (elementi, obilježavanje) Konveksni i nekonveksni uglovi Središnji ugao, kružni luk i tetiva Prenošenje uglova; Uporeñivanje uglova Grafičko sabiranje i oduzimanje uglova Vrste uglova: puni, opruženi, tupi, pravi, oštri, nula – ugao, susjedni i usporedni Mjerenje uglova (jedinice: stepen, minuta, sekunda), uglomjer Računske operacije s mjernim brojevima za uglove Komplementni i suplementni uglovi 3. Prirodni brojevi Skup N i N0 Sabiranje, oduzimanje, množenje i dijeljenje (s ostatkom) u skupu N0 Svojstva računskih operacija: komutativnost, asocijativnost, distributivnost Izrazi s promjenljivim Pridruživanje brojeva po datom pravilu (brojna vrijednost izraza) 4. Djeljivost u N0 Dijeljenje u skupu N0 (Jednakost a = b c + r) Djeljivost u skupu N0, faktori i sadržaoci prirodnog broja Djeljivost zbira, razlike i proizvoda prirodnih brojeva Djeljivost dekadnim jedinicama i brojevima: 2, 3, 4, 9, 25 Prosti i složeni brojevi Rastavljanje složenih brojeva na proste faktore Zajednički djelitelji brojeva, najveća zajednička mjera Zajednički sadržalac i najmanji zajednički sadržalac danih brojeva 5. Razlomci Pojam razlomka b/a (a, b e N): brojnik i nazivnik Razlomci veći i manji od 1 Proširivanje i skraćivanje razlomaka Uporeñivanje razlomaka Razmjera (omjer) Decimalni i postotni zapis razlomka, postotak Pridruživanje tačaka brojnog polupravca razlomcima Osnovne računske operacije sa razlomcima i njihova svojstva Aritmetička sredina danih brojeva Brojevni izrazi sa zagradama, Tekstualni zadaci Izrazi s promjenljivim; Brojna vrijednost izraza Jednačine i nejednačine u Q+ (najjednostavniji oblici)

306

VRIJEDNOSTI, STAVOVI, PONAŠANJA Razvijanje SKUPOVI, RELACIJE Djeca trebaju usvojiti: Dijete treba skup i elementi skupa radeći s priborom osjećaja za I PRESLIKAVANJE Skupovi kao osnovni pojam. za geometriju percepciju Presjek, unija i razlika Ureñeni par, jednakost razvijati prostora, za skupova ureñenih parova, prvu motoričke urednost, Direktni produkt skupova i drugu koordinatu sposobnosti kao i preglednost, Relacija; F unkcija ureñenog para. uvježbavati oko preciznost u Koordinatni polupravac i Trebaju definirati da pravilno mjerenju. koordinatni sistem u ravni relaciju, odnosno procjenjuje slike Razvijanje KRUŽNICA, KRUG, funkciju. Trebaju znati koje crta. Treba osjećaja za UGAO (KUT) nacrtati zadane tačke promatrati i urednost pri Izlomljena linija, na koordinatnom otkrivati nova crtanju. mnogougao, pravcu i u svojstva, i Razvijanje kružnica (kružna crta) i koordinatnom sistemu logički ih odgovornosti za krug u ravni. Djeca povezivati. samostalno Prava i kružnica trebaju znati koji su Treba razviti obavljanje Ugao; Vrste uglova; osnovni pojmovi u osjećaj za zadataka. Dijete se Središnji ugao geometriji (tačka, promatranje treba osposobiti za Jedinice za mjerenje prava, ravnina, raznih uglova i samostalan rad s uglova prostor, skup), a koji njihovih veličina. geometrijskim Mjerenje uglova su i izvedeni pojmovi Dijete treba priborom, za Računske operacije sa (dužina, izlomljena usvojiti i razviti procjenjivanje mjernim brojevima za linija, mnogougao, matematički rezultata i za uglove kružnica, krug, jezik. pomoć ostaloj Suplementarni, središnji ugao...). Uočavati djeci. K od djeteta komplementarni uglovi Jedinice za mjerenje sličnosti izmeñu treba potaknuti rad Prenošenje uglova uglova: stepen, algebarskih i po planu. Uporeñivanje uglova minute, i sekunda. geometrijskih Razvijanje Grafičko sabiranje i Stepen (stupanj) zadataka. zapažanja i oduzimanje uglova povezati sa stepenima Dijete treba izvoñenje iz geografije, radi naučiti definirati zaključaka. povezivanja gradiva i pojmove koji ga lakšeg usvajanja. okružuju, a Dijete treba usvojiti osnovne crtanje, mjerenje, pojmove uporeñ ivanje, „razumjeti“. sabiranje, oduzimanje uglova, kao i množenje uglova prirodnim brojem. Djeca trebaju Razvijati Razumijevanje PRIRODNI BROJEVI Skup N i N0 savladati sve računske misaonost i prirodnosti i Sabiranje (sabiranje) , operacije. Insistirati na logičnost kroz prirodne logičnosti oduzimanje, množenje i skraćenom dijeljenju i rješavanje u radu sa dijeljenje (s ostatkom) u množenju, gdje se različitih prirodnim skupu N 0 trebaju koristiti zadataka. Dijete brojevima. Svojstva računskih olakšice. Vježbati treba samostalno Razvijanje i operacija: komutativnost, zadatke s više odlučivati koju jačanje asocijativnost, računskih operacije i operaciju će prije samopouzdanja u distributivnost zagrada, da djeca rješavati, kao i vlastitu sposobnost Izrazi s promjenljivim uvježbaju red koje zagrade će učenja i Pridruživanje brojeva po računskih operacija i prije računati. zaključivanja. danom pravilu (brojna oslobañanja od Svjesno vrijednost izraza) zagrada. Uvježbavati preuzimanje rješavanje zadataka s odgovornosti za općim brojevima, sa i urañeno. P ozitivan bez zadanih odnos prema radu, vrijednosti općeg kao i volja za rad i broja. Djeca trebaju za iskazivanje znati koristiti svojstva pozitivnih računskih operacija. rezultata rada. SADRŽAJI ZNANJE SPOSOB NOSTI

AKTIVNOSTI DJETETA Dijete treba pažljivo pratiti izlaganje nastavnika/ce i učestvovati u radu svojim komentarima i pitanjima. Koristiti udžbenik, zbirku zadataka i ostalu preporučenu literaturu.

AKTIVNOSTI NASTAVNIKA/CE Nastavnik/ca će svojim znanjem i vještinama obraditi nastavne sadržaje tako da djeca usvoje pojmove i definicije i da razumiju i prihvate odreñene zakonitosti. Nastavnik/ca će paziti da sadržaj i objašnjenja budu dostupna uzrastu djeteta. Poticati će dijete na rad. Zahtijevat će od djece da uredno rade i da ravnomjerno rasporeñuju crteže na listu papira. Insistirat će na sažimanju pojmova geometrije u opisivanju tokom izlaganja. Poticat će dijete na slobodno procjenjivanje veličine uglova prije mjerenja.

Aktivno učestvuje u svim oblicima nastavnog rada. P rati izlaganja nastavnika/ce. Učestvuje u stvaranju obrazovnih situacija, sredstava i modela. Koristi udžbenik i literaturu. Dosljedno izvršava sve zahtjeve nastavnika/ce u individualnom, grupnom i frontalnom radu. Uredno piše sve informacije koje mu daje nastavnik/ca. Uči kod kuće i radi domaće zadaće.

Ostvaruje produktivnu stvaralačku atmosferu u razredu. Vodi evidenciju svojih zapažanja o napredovanju djeteta. Koristi različite metode i strategije praćenja postignuća i sposobnosti djeteta. Redovito ocjenjuje rad djeteta i vodi uredne zabilješke.

307

Različiti načini matematičkog izražavanja i komuniciranja korištenjem matematičkog jezika. 15 . 5. Geogebra programi iz matematike na kompjuteru su veoma zgodni za jednostavno i brzo prikazivanje različitih razlomaka i odnosa izmeñu cijelog i njegovih dijelova. Interes za rješavanje problema i zadataka timskim radom.Sabiranje i oduzimanje kao jednakost razlomaka različitih dvaju razlomaka nazivnika (primjena na .. arazlomaka.. Primjenjuje modele interaktivne nastave. ax-b=c) . 4.Uporeñivanje razlomaka duljine. x:a=b. . 15 . Usvaja razlomaka: algoritme (x+a= b. da sazna da li su sva djeca razumjela postavljene zadatke. kod kuće ili u školi. . kao i izmeñu samih dijelova cijelog). Rješava x< b. Usklañuje zadatke i probleme spram mogućnosti djeteta. Adaptivnost i fleksibilnost u prihvaćanju promjena. 9. 5. Cijelo i razlomljeno. . 9. Procjenjivanje.P ostotak . 10. x-a= b. Vizualno raščlanjivanje i grupiranje. ax+b=c.Nejednačine u vezi sa razlomaka.. Crta i reže. razvrstavanja. 10.P roširivanje i skraćivanje dijelove kako bi razlomaka zapamtilo zapis.Nejednačine (nejednačine) u vezi sa množenjem i dijeljenjem razlomaka . klasificiranja. Odmjerava znanja: dovoljnog. Vještina odabira inovacija. Djeca trebaju znati odrediti najmanji zajednički sadržalac. Trebaju znati prepoznati brojeve koji su djeljivi sa: 2.sabiranja. jednakih a)+b= c.Jednačine (jednačine) u karti). Priprema nastavnu tehniku i tehnologiju. razlike i proizvoda Djeljivost sa 2.Množenje razlomaka nastavi geografije. 3. Usvaja pojmove cjeline i jedinke i opće odnose izmeñu dijela nečega i kolektiviteta (cjeline) Radi na satu i kod kuće po uputama nastavnika/ce.. (Origami . dijeljenja x+a> b. Razvijati maštovitost i sposobnost percipiranja bitno od nebitnog.Množenje razlomaka nejednačine . jednakih nazivnika kao i zapis istih.Sabiranje i oduzimanje zadataka odreñuje razlomaka različitih razlomke izražene nazivnika manjim . trećine .Dijeljenje razlomka pomoću svojstava razlomkom računskih . a-x= b.Dijeljenje razlomka izračunavanje razlomkom udaljenosti na . Značaj znanja o brojevima i kvantitativnim odnosima.Djeca trebaju znati rastaviti složeni broj na proste faktore. 308 . Prosti. P oštivanje pravila obrazovne igre i aktivnosti uopće. Za svaki nerazumljivi zadatak traži objašnjenje. . i sa jednakim nazivnikom odgovarajućih . . P rocjenjuju i vrednuju vlastite stavove i stavove drugih.P ojam razlomka pojam cijelog.Svoñenje razlomaka na P reko mjernih jednake nazivnike brojeva: površine. sabiranjem i oduzimanjem množenja i razlomaka: (a+ x< b. Potiče dijete da pita i da traže odgovore. vremena. kao i najveći zajednički djelitelj.Razmjera i njena primjena DJELJIVOST U N 0 Djelitelj i sadržalac broja Djeljivost zbira.Svoñenje razlomaka na operacija. Ne ostavlja ništa nerazjašnjeno ni nenaučeno. Izrañuje didaktički materijal. x-a<b. 4.Uporeñivanje razlomaka polovine. Induktivno mišljenje. Računa jednake nazivnike postotak.Uporeñivanje razlomaka Razmjeru rješava . a-x>b) različite jednačine i . (x+a)-b=c) i različitih .Sabiranje i oduzimanje Crtežima prikazuje razlomaka jednakih zadane brojeve i nazivnika čita nacrtane .. Moraju razlikovati proste od složenih brojeva. Prati aktivno rad na času i pri tome usvaja nova znanja. uporeñivanja. vezi sa množenjem i dijeljenjem razlomaka (ax=b.Jednačine u vezi sa odgovarajućim sabiranjem i oduzimanjem jedinicama. srednjeg i visokog nivoa. preklapa i mjeri. Zadatke osmišljava tako da dijete potiče na razmišljanje. Razvijanje logičkog i stvaralačkog mišljenja. složeni i relativno prosti brojevi Rastavljanje broja na proste faktore Najveći zajednički djelitelj Najmanji zajednički sadržalac Razumijevanje materije i problema.japanska tehnika savijanja papira. 6. Individualno prilazi djeci kod rješavanja složenijih zadataka. polovi i dijeli. 3. Geometer's Sketchpad. a:x=b.. Donosi potreban didaktički materijal za razumijevanje novog gradiva (razlomaka). kao i relativno proste brojeve. Nastavnik/ca postavlja pitanja i traži adekvatne odgovore. x-a>b. Konvergentna i divergentna produkcija ideja. 6. (x. Dijete usvaja RAZLOMCI . .

. zaključujući da su te udaljenosti jednake. osobito distribuciju množenja prema sabiranju i oduzimanju. množenje dvocifrenih brojeva napisanih jedan ispod drugoga. Potrebno je proširiti znanja o djeljivosti prirodnih brojeva i naučiti pravila (teoreme) djeljivosti. Skupovi. pomoću različitih primjera iz djetetovog svakodnevnog okruženja. Uvježbati grafičko sabiranje i oduzimanje uglova. ugao Već ranije dijete je upoznalo oblike kruga i kružnice. razlike kao i produkte skupova. Dijagramom uvesti produkt skupova. polupravac. odnosno sa jednakošću a = b q. Ova su znanja bila na intuitivno konkretnom nivou (kružnica je bila granica kruga). Kružnica. 2. Djeca sada kružnicu i krug poimaju kao skup tačaka. izračunavanje i oslobañanje zagrada. Meñutim. kao i za koordinatni sistem u ravnini. Prirodni brojevi Realizaciju ove tematske cjeline treba. Navesti djecu da naučene geometrijske likove (pravac. Djeljivost brojeva Kroz niz primjera dijete treba da količnik . 309 . Djeci pokazati neke interesantne jednostavnije operacije množenja (tablica malih brojeva. presjek i razliku skupova. u najvećem dijelu. kao osnovnih pojmova. Uvježbati zadatke sa zagradama. Uvesti ugao i vrste uglova kao kretanje polupravca oko krajnje tačke. dužina. postaviti kao ponavljanje. Kasnije na dijagramu uvesti relacije i funkcije.. Znanja o uglu ovdje se proširuju i produbljuju. izlomljena linija. Ponoviti sve računske operacije s brojevima. 3. 5 …) potrebno je na dosta primjera pokazati djeljivost zbira odnosno produkta brojem. :. proširivanje i produbljivanje znanja koja je dijete usvojilo ranije. minuta.DIDAKTIČKO-METODIČKE NAPOMENE 1.. sekunda): +. U ovom programu dijete ispituje udaljenost tačaka kružnice i središta kružnice. Uvoñenje pojma centralni ugao povezuju se ugao i kružnica čime se ostvaruju pretpostavke za konstruiranje podudarnih uglova odnosno za (grafičko) sabiranje i oduzimanje uglova. u ovoj se temi. krug. Meñutim. u toku ponavljanja treba podići nivo znanja od konkretnog poimanja pojmova koji se ponavljaju ka njihovom apstraktnom značenju. 4. presjeka. do 10. množenje prirodnih brojeva kojima je zbir posljednjih cifri 10. relacije i preslikavanja Skup. •. formaliziranju ovih sadržaja mora se pristupiti oprezno i postupno od konkretnih životnih situacija. S (Venovim) dijagramima uvesti slikoviti zapis skupova.) dožive kao skupove tačaka. pomoću prstiju lijeve i desne ruke. Ovdje prvenstveno mislimo na važne generalizacije kao što su svojstva skupa N i operacija u njemu. jedinice za mjerenje uglova (po mogućnosti koristiti namjenske računarske softvere (npr. Pojam djeljivosti može se sada korektno tumačiti. Potrebno je uvesti pojam skupa i elementa. uglomjer. Nakon toga rezultate zaključivanja uopćiti u stavove odnosno teoreme.a podijeljeno sa b” povezuje sa relacijom a = b q + r . do odreñenog stepena formalizira. koji su djeca ranije poimala više intuitivno. pa i definirati. Navesti djecu da sama prepoznaju skupove i da odrede njihove elemente po prepoznatoj osobini. Prije nego što se krene sa djeljivosti konkretnim brojevima (2. Uvesti pojam relacije i funkcije na jednostavnijim primjerima. Uvježbati svojstva računskih operacija. Odnose izmeñu geometrijskih likova zapisati pomoću simbola za uniju. Geometer's Skachpad i Geogebra – kompjuterski program za nastavu matematike) ili grafo-folije Uvježbati računske operacije s višeimenovanim brojevima (stepen. Uvježbati grupiranje jednakih faktora u zagradu. ili pronaći neke druge zanimljivosti vezane za brojeve. -.

Za korištenje u neposrednom radu na času. i pri tome radu naglašavati da se papir počinje savijati od cijelog. pa zadane likove lijepiti cijele. četvrtinama. Postepenim prebacivanjem poznatih na jednu stranu riješimo jednačinu.Tvrdnje o djeljivosti djeca trebaju naučiti kroz različite „plastične“ primjere. ako dodamo ili oduzmemo istovremeno na jednoj i drugoj strani jedan broj nećemo narušiti ravnotežu. a tek onda razlomak s razlomkom.. Uvesti decimalne razlomke. zatim razlomak i prividni razlomak.. isto razmišljamo i kad množimo i dijelimo lijevu i desnu stranu brojem različitim od nule. 5. isijecati polovine. S djecom raditi figurice od papira. Jednačine i nejednačine uvesti pomoću vage za mjerenje: lijeva strana jednaka desnoj. lijepiti i razgovarati o razlomcima.. Uvesti pojam najmanjeg zajedničkog sadržaoca i najvećeg zajedničkog djelitelja za dva ili više prirodnih brojeva. prema polovinama. Razlomci U ovom sadržaju obraditi samo pozitivne razlomke. Na internetu pronaći web stranice s urañenim materijalima. vezanim za uvoñenje razlomaka. razlomak prvo množiti prirodnim brojem. kako bi djeci bio jasniji navedeni pojam. kao razlomka s nazivnikom 100. Uvesti pojam postotka. dobar je takoñer i računarski program Geogebra. Kod množenja. itd. trećine. 310 . Uvježbati sve četiri računske operacije. Djeca mogu donijeti i kolaž papir. odnosno nejednačinu. Aritmetičku sredinu uvesti na brojnoj polupravoj. makaze i ljepilo.

preobražaj.upoznavanje djece s pojmom biologije. Difuzija. toplota. njenim predmetom. IZDANAK: Nadzemni i podzemni izdanak. BIOLOGIJA . životinje i čovjeka OBRAZOVNI . Drvenasto i zeljasto stablo.upoznati djecu s osnovnim sistematskim kategorijama i njihovom hijerarhijom formiranje svjetonazora / pogleda o porijeklu i razvoju biljnog svijeta .razumiju grañu ćelije i njenu funkciju u jednoćelijskom i višećelijskom organizmu.shvataju ulogu nauke za razumijevanje svijeta u kojem žive .razvijanje pogleda i sticanje osnovnih znanja o živom svijetu u skladu sa dostignućima savremene biološke nauke i univerzalnih odgojnih vrijednosti . vještina i sposobnosti o grañ i i funkciji biljnog organizma . Vegetativno razmnožavanje korijenom.znaju klasificirati biljke i razumiju razvoj od nižih ka višim .shvatanje značaja biljaka za prirodu.razvijati kritičko mišljenje i kreativnost . podjele i značaja .koristiti prethodna iskustva djece i ostvariti korelaciju s gradivom drugih nastavnih predmeta – multidisciplinarni pristup .djeca se služe literaturom iz biologije i prepoznaju predmet izučavanja pojedinih grana biologije . kapilarnost i korijenov pritisak. Ogled rastenja korijena.pružanje osnovnih znanja. Dioba ćelije Posmatranje ćelija pokožice luka pod mikroskopom. Tkivo: graña i funkcija.upoznavanje sa biosistematikom biljnog svijeta.posebnu pažnju usmjeriti na ćeliju kao osnovnu strukturnu i funkcionalnu jedinicu svih živih bića . značaj biologije Povezanost i ovisnost žive i nežive prirode i zajedničke osobine živih bića CITOLOGIJA Biljna stanica: ćelija. odnosno sa najznačajnijim karakteristikama pojedinih grupa biljaka . osmoza. 3.da pomoću praktičnog rada djeca shvate fiziološke pojave i procese u biljnom organizmu i da povežu grañu i funkciju biljnih organa i biljke .prave herbar i odreñuju biljke pomoću kratkih didaktičkih ključeva za grupu biljaka .znaju da svaki pojedinac može dati vlastiti doprinos u očuvanju i obogaćivanju biljnog svijeta .shvatanje filogenije biljnog svijeta.ovladavanje odabranim metodama i tehnikama rada u nastavi biologije .uz pomoć nastavnika/ce znaju procjenjivati relevantnost podataka i informacija . organizam. prema drugima. 2. osnovna jedinica grañe organizma.NAUKA O ŽIVIM BIĆIMA Podjela biologije prema predmetu i problemu izučavanja. diobu ćelije.shvatanje toka fizioloških pojava i procesa u biljnom organizmu vezanim za grañu i funkciju biljnih organa . Stablo: graña i funkcija stabla.naučiti razliku izmeñu biljne i životinjske ćelije . razvijati senzibilitet o potrebi zaštite biljnog svijeta od uništavanja OČEKIVANJA . zrak.poseban značaj posvetiti planiranju i pripremanju laboratorijske vježbe. Vegetativno razmnožavanje podzemnim izdankom. posmatranju. voda. prema svojoj okolini i učenju kao cjeloživotnom procesu PROGRAMSKI SADRŽAJI Uvod 1. modeliranju ćelije i biljnih organa i eksperimentima . Jednoćelijski i višećelijski organizmi.istaknuti značaj biljaka kao jedinih proizvoñača hrane i kisika na Zemlji. klijavost. 311 . GRAðA I FUNKCIJA BILJAKA SJEMENKA: graña sjemenke dvosupnica – dikotila i jednosupnica – monokotila. pojam haploidnog i diploidnog broja hromozoma . klijanje sjemenke: uslovi klijanja.razvijaju pozitivne vrijednosti i stavove prema sebi. problemom izučavanja . KORIJEN: Graña i funkcija korijena.sticanje novih znanja o predmetu izučavanja biologije .Biologija ODGOJNI .razumiju fiziološke procese u biljkama i znaju povezati grañu i funkciju biljnog organa i biljke . organ.

rasprostranjenost. Bakterije izazivači bolesti i korištenje bakterija u ratnim uslovima kao bološki agansi. značaj i podjela. porodica. Laboratorijska vježba: Odreñivanje dvosupnica prema ključu. ORGANIZMI ČIJE ĆELIJE NEMAJU PRAVO JEDRO – PROKARIOTI BAKTERIJE I MODROZELENE ALGE. JEDNOSUPNICE . Binarna nomenklatura. Pojam biosistematika. Posmatranje algi mikroskopom GLJIVE I LIŠAJEVI: Graña. rasprostranjenost i najvažnije grupe Mahovina. razmnožavanje. ORGANIZMI NEĆELIJSKE GRAðE VIRUSI NA GRANICI ŽIVOTA: Karakteristike grañe virusa. raznovrsnost plodova i sjemenki 4. razmnožavanje i razviće. Razmnožavanje. značaj. Karakteristike grañe. značajne vrste u ishrani. podjela i porijeklo. Vegetativno razmnožavanje listom. Na primjeru jedne biljke objasniti biosistematske kategorije. PAPRATNJAČE: Graña. razmnožavanje. odjeljak i carstvo. vrsta. razmnožavanje i razviće. rod. ORGANIZMI ČIJE ĆELIJE IMAJU PRAVO JEDRO . PORODICE KRSTAŠICA I GLAVOČIKA Opća karakteristika porodice. viroze. klasa. predstavnici i značaj u ishrani. SKRIVENOSJEMENJAČE / KRITOSJEMENJAČE Opće odlike. KRATAK PREGLED RAZVOJA BILJNOG SVIJETA ZNAČAJ BILJAKA 312 . Graña. rasprostranjenost. Voćarstvo. predstavnici. značaj u ishrani. red. podjela i značaj. Prelaz na kopno. predstavnici i značaj vrsta u liječenju i ishrani. podjela i značaj. razmnožavanje i razviće. izumrle papratnjače. BIOSISTEMATIKA BILJAKA Biološka raznolikost i uzroci biološke raznolikosti. Karl Line. podjela. medicinski i ekonomski značaj virusa. Podjela skriven osjemenjača na dvosupnice i jednosupnice.PORODICE LJILJANA I TRAVA Opća karakteristika porodice. predstavnici. SJEMENJAČE: Osnovne karakteristike. Golosjemenjače.EUKARIOTI ALGE: Graña. podjela i značaj. Postavljanje eksperimenata vegetativnog razmnožavanja. PORODICE LEPTIRNJAČA I USNATICA Opće karakteristike porodice. Laboratorijska vježba: Mikroskopiranje unutrašnje grañe lista.LIST: Vanjska i unutrašnja graña. funkcija. STABLAŠICE MAHOVINE: Graña. Od bičara do volvoksa. DVOSUPNICE. PORODICE LJUTIĆA I RUŽA Opće karakteristike porodica. CVIJET – CVAST: Graña i funkcija cvijeta i cvasti OPRAŠIVANJE I OPLODNJA: Plod i sjemenka.

kretanjima nebeskih tijela Suncu i sunčevom sistemu Zemlji kao planeti u sunčevom sistemu horizontu i podjeli horizonta orijentaciji na horizontu orijentaciji na površini Zemlje geografskim koordinatama prividnom kretanju Sunca stvarnom kretanju Zemlje rotaciji i posljedicama rotacije Zemlje revoluciji i posljedicama revolucije Zemlje OČEKIVANI REZULTATI Djeca zn aju: Očekivana znanja o: opisivati ranije poznate geografske geografiji kao općem obrazovnom predmetu pojmove koje su naučili tokom prirodnoj i geografskoj sredini razrednog obrazovanja iz predmeta proširenim znanjima prirodnih pojava i Prirode i društva procesa i načinima njihovih nastanaka opisivati pojave i procese koje da geografija daje znanje o doživljava u bližoj i daljoj okolini prirodnogeografskim i društvenogeografskim procesima i pojavama opisati nebo.(2 časa sedmično. zemljinoj kori i njenom sastavu razvoju zemljine kore kroz geološka razdoblja oblicima reljefa nastalim unutrašnjim i vanjskim silama unutrašnjim procesima i pojavama vodenom omotaču Zemlje kruženju vode u prirodi jedinstvu i podjeli Svjetskog okeana kopnenim vodama živom svijetu na Zemlji ili biosferi geografskoj rasprostranjenosti biljaka i životinja podjelu voda na slane i slatke vode podjeli kopnenih voda i njihovom značaju osnovne biljne i životinjske vrste u bližem i širem zavičaju općim društvenogeografskim elementima na Zemlji stanovništvu na Zemlji. naseljenosti i naseljima na Zemlji privredi i privrednim djelatnostima globalnim geografskim aspektima životne sredine uzrocima geoekološke krize posljedicama geoekoloških poremećaja na Zemlji stanovništvu užeg i šireg zavičaja gradskim i seoskim naseljima osnovnim ljudskim aktivnostima osnove ugrožavanja okolice i okoliša u užem zavičaju 313 . tercijarne i sekundarne privrede geografsko poimanje prirodne. vodi. vodu i tlo Geografija/zemljopis predstavljanju izgleda Zemlje i njene površine na globusu i kartama umanjenju veličina iz prirode i načinima njihovog prenošenja na papir razmjeri i razmjernicima elementima i sadržaju geografske karte vrstama i načinu korištenja geografskih karata zemlji i njenim sferama litosferi. geografske i životne sredine najvažnije geogene i antropogene uzročnike narušavanja životne sredine posljedicama negeativnih uticaja na zrak. metodama orijentacije na horizontu prividnom kretanju S unca geografskoj mreži osnovama orijentacije na horizontu odreñ ivanju apsolutnog položaja tačaka na površini Zemlje opisati prividno dnevno kretanje Sunca suštini prividnih kretanja nebeskih tijela opisati nastanak i trajanje astronomskih suštini stvarnih kretanja Zemlje godišnjih doba rotaciji Zemlje i njenim posljedicama: objasniti pojam protoka (temporalnog) smjeni dana i noći i računanje vremena vremena revoluciji Zemlje i njenim posljedicama suštini nejednakog trajanja dužine dana i noći smjeni godišnjih doba i postojanju toplotnih pojaseva na Zemlji izgled svoje bliže i dalje okoline rasporedu i odnosima kopna i mora na o izradama plana. hemijskim i dinamičkim procesima u Svjetskom okeanu kopnenim vodama na Zemlji zakonomjernoj smjeni vegetacije na Zemlji uticaju prirodnih faktora na rast i razvoj vegetacije na Zemlji pojasno – zonalnom rasporedu flore na Zemlji akvatičnim životnim zajednicama na Zemlji ekumeni i anekumeni suštini i značenju pojmova: prirodna i geografska sredina urbanizaciji i urbaniziranim regijama privredi i podjeli privrede osnovne elemente primarne. Sunce. 70 časova godišnje) ODGOJNO OBRAZOVNI CILJEVI I ZADACI POSTAVLJENI CILJEVI Programski zahtje vi o: geografiji kao nauci i školskom predmetu značaju školske geografije objektu i predmetu proučavanja prirodnoj sredini geografskoj sredini definiciji i definicijama geografije kao nauke i podjeli geografije nebu i nebeskim tijelima kosmičkom beskraju. zraku i tlu prepoznati osnovne oblike reljefa zemlji i njenim sferama – geosferama grañi zemljine kore razvoju Zemlje i litosfere tokom geološke prošlosti unutrašnjim procesima i obliku vanjskim procesima i oblicima hidrosferi – vodenom omotaču Zemlje kružnim tokovima u hidrosferi jedinstvo i podjelu S vjetskog okeana osnovnim fizičkim. zvijezde i Mjesec Kosmosu ili nebu Prividna kretanja Sunca nebeskim tijelima zvijezdama i Galaktici Suncu i njegovom sistemu Mjesecu i njegovom kretanju Zemlji u sunčevom sistemu osnovna znanja o horizontu. učionice i makete globusu zavičaja načinu umanjenja veličina iz prirode o osnovama izrade geografske karte elementima i sadržaju geografskih karta vrstama geografskih karata suštini čitanja geografskih karata prepoznavanju geografskih sadržaja na karti osnove o stijenama u zavičaju.

Ekliptika. Zračni pritisak. Oblikovanje reljefa rastvaračkim djelovanjem vode. Oblikovanje reljefa morskom vodom. Relativna visina. Vrste karata. Razvoj Zemlje kroz geološka razdoblja. 314 . Pomaračenja Sunca i Mjeseca. Orijentacija pomoću zvijezde Polare (Sjverenjače). Posljedice rotacije Zemlje. Toplotni pojasevi na Zemlji. Lokalno vrijeme. Izgled površine Zemlje. Putanja Dnevni lukovi Sunca iznad horizonta. Tektonski procesi i oblici. Stvarno dnevno kretanje Zemlje. Sunce i Sunčev sistem. Rotacija Zemlje. Posljedice revolucije Zemlje. PRIVIDNO KRETANJE SUNCA I STVARNO ROTIRANJE ZEMLJE Prividno kretanje Sunca. Geografska širina. Datumska granica. Reljef na kopnu i u podmorju. Oblikovanje reljefa tekućicama. RELJEF ZEMLJE – EGZOGENI PROCESI I OBLICI Oblikovanje reljefa raspadanjem i taloženjem stijena. Meridijani ili podnevnici. Zemlja u Sunčevom sistemu. Nejednako trajanje dana i noći. Mjesečeva kretanja. ZEMLJA I NJENE SFERE – GEOSFERE Geografski omotač. Smjena dana i noći. PRIKAZIVANJE POVRŠINE ZEMLJE NA RAVNI Globus – model Zemlje. zadaci geografije. Sfere Zemlje – geosfere. Zagrijavanje kopna. Najnovija savremena orijentacija. Čitanje geografskih karata. Orijentacija pomoću Sunca i sata. Planete. Podjela geografije NEBO (KOSMOS) I NEBESKA (KOSMIČKA) TIJELA Osnovne predstave o Kosmosu i kosmičkim tijelima. Mjesec. Zemljotresi. Sastav geografskog omotača. Sateliti. Galaktike i galaktička jata. Oblikovanje reljefa ledom. Položaj Zemlje na ekliptici. Vulkani i vulkanski reljef. vode i zraka. Značaj atmosfere. Satne zone. Godišnja doba. Sastav atmosfere. predmet. Sastav zemljine kore. Orijentacija pomoću Sunca. Razmjera i razmjernik. Geografske koordinate. Odreñivanje položaja tačaka i objekta u odnosu na stajnu tačku. Odreñivanje položaja tačaka i objekata na površini Zemlje. Oblikovanje reljefa vjetrom. Plan. Zonalno vrijeme. RELJEF ZEMLJE – ENDOGENI PROCESI I OBLICI Oblici reljefa nastali djelovanjem unutrašnjih sila. Nadmorska visina. ORIJENTACIJA NA POVRŠINI ZEMLJE Geografska mreža. Geografska dužina. ORIJENTACIJA NA HORIZONTU Horizont i orijentacija na horizontu. LITOSFERA I KORA ZEMLJE Unutrašnja graña Zemlje. ATMOSFERA – ZRAČNI OMOTAČ ZEMLJE Atmosfera – gasoviti omotač Zemlje. Zvijezde i sazviježña. Orijentacija pomoću kompasa ili busole. Geografska karta. Paralele ili uporednici. Osnovni elementi geografske karte.NASTAVNI SADRŽAJI (NASTAVNE TEME) UVOD U GEOGRAFIJU Objekat. SUNČEVA TOPLOTA – POKRETAČ ATMOSFERE Sunčeva radijacija. Vjetar. Zemlja – oblik i veličina. Kalendar. Podjela atmosfere. GODIŠNJE OBILAŽENJE ZEMLJE OKO SUNCA Revolucija Zemlje – obilaženje Zemlje oko Sunca.

HIDROSFERA – VODENI OMOTAČ ZEMLJE Opće odlike hidrosfere. Led na Zemlji. OSNOVNI TIPOVI KLIME NA ZEMLJI Tople klime u žarkom pojasu. nove i dosta uopćene.ATMOSFERSKI PROCESI Vlažnost zraka. PROIZVODI LJUDSKE DJELATNOSTI NA ZEMLJI Naselja i tipovi naselja na Zemlji. Pored ove nastavne grañe nastavni program tretira i Zemljine geosfere. BIOGEOGRAFSKE OBLASTI NA ZEMLJI Biogeografske oblasti žarkog pojasa. Kako je ovo dosta nepoznata i teško shvatljiva • 315 . Morske mijene i morske dobi. koja pobuñuje veliku motiviranost kod učenika. uglavnom. Porast svjetskog stanovništva. Svjetski okean. Talasi u Svjetskom okeanu. Kruženje vode u prirodi. Biogeografski faktori na Zemlji. Močvare i bare. I druge nastavne teme. DIDAKTIČKO-METODIČKE NAPOMENE O NASTAVNOM PLANU I PROGRAMU • Nastavni program koncepcijski odgovara shvatanju osnovnih saznanja o pojavama i procesima koje su vidljive i spadaju u domen prirodnogeografskih i društvenogeografskih pojava i procesa. Klimatski faktori. Izvori i vrela. GEOEKOLOGIJA – GLOBALNI ASPEKTI ŽIVOTA NA ZEMLJI Geoekologija – nauka o kvalitetu života na Zemlji. DINAMIKA SVJETSKOG OKEANA Kretanje morske vode. Oblaci i magle. Rasna i jezička raznolikost svjetskog stanovništva. Biogeografske oblasti umjerenog pojasa. To se prevashodno odnosi na nastavnu teme koje tretiraju Kosmos. a koje tretira ovaj nastavni program su. Okeani. Mora. DEMOGEOGRAFSKE ODLIKE NA ZEMLJI Naseljeni prostori na Zemlji – ekumena. Klime polarnih oblasti. Urbanizacija. Uzroci geoekološke krize na Zemlji. ali i druge oblike nastavnog rada u kojima su učenici subjekti nastavnog procesa. Tekućice. Značaj Svjetskog okeana. Prirodne osobine morske vode. posljedice Zemljinih kretanja i sl. Ostvarivanje ovih ciljeva temelji se na nastavnoj grañi. Jezera. Privreda i privredne djelatnosti. KOPNENE VODE Podzemne vode. Kopneni i vodeni (akvatični) organizmi na Zemlji. BIOSFERA – BILJNI I ŽIVOTINJSKI SVIJET NA ZEMLJI Biosfera – pojam i podjela. Migracije – mehaničko kretanje stanovništva. Nastavni program omogućava shvatanje i apstraktnih geografskih znanja putem otkrivajućeg učenja. Jedinstvo i podjela Svjetskog okeana. Ugroženi elementi životne sredine. Nastavna graña je koncipirana za interaktivne. Padavine. VRIJEME I KLIMA Pojam vremena. Zemlju u Kosmosu. Klime umjerenih pojaseva. Pojam klime. Meteorološko vrijeme. Struje u Svjetskom okeanu. Značaj kopnenih voda. Biogeografske oblasti polarnog pojasa.

za učenike ovog uzrasta. koji uslovljavaju te odnose. Posljednje nastavne teme se odnose na društvenogeografske elemente na Zemlji i interakcijske odnose izmeñu prirodne i geografske sredine. kako bi lakše shvatili postavljenu nastavnu grañu. a na osnovu stečenih u razrednoj nastavi iz Prirode i društva. potrebno je osmisliti najprikladniji nastavni metod. Prije realizacije nastavnog procesa potrebno je proučiti i shvatiti sadržaj svake nastavne teme i nastavne jedinice. potrebno je u nastavnom procesu učenike dodatno motivirati sa crtežima. Pored toga. uvijek je potrebno ukazivati na interakcijske odnose društva i prirode. Nastavni program koncepcijski je postavljen da se njime mogu sticati nova znanja. Nastavni program uz savremeni udžbenik omogućava shvatanje apstraktnih geografskih znanja putem otkrivajućeg učenja. Društvenogeografske odnose na Zemlji treba povezati sa prirodnogeografskim faktorima.• • • materija. razvoj urbanizacije i urbanih sistema. oblik nastavnog rada i nastavna pomagala u realizaciji nastavne jedinice. kojima se narušava normalno funkcionisanje prirodne i geografske sredine. 316 . To se posebno odnosi na raspored stanovništva na Zemlji. U geoekološkim problemima na Zemlji ukazati na geogene. Iz ovih veza i odnosa učenici će shvatiti mjesto i ulogu čovjeka u čuvanju svog životnog okruženja. slikama. grafikonima i primjerima. kosmogene i antropogene uticaje. U ovim temama. te privredu i privredne aktivnosti stanovništva. Društvenogeografski procesi su uvjetovani prirodnim faktorima. Interaktivna obrada geoekoloških problema mora biti postavljena u uzročno-posljedičnim odnosima i vezama.

Razlikuju prethistorijsko i historijsko doba. šta je doba prahistoriji animizam. a kako starijeg i mlañeg Vjerovanje ljudi čovjek mlañeg kamenog doba kamenog doba kamenog doba Razumiju kako se Ljudi metalnog doba Znaju u šta su razvilo vjerovanje Područje današnje vjerovali ljudi ljudi kamenog Bosne i Hercegovine u kamenog doba. demonstriraju Analiziraju izvore. samostalno zaključuju. objasne pojmove arheologija i kultura Mogu se orijentirati na lenti (crti) vremena. na osnovu analize izvora mogu opisati i prezentirati. zašto je došlo do grčke kolonizacije Uvod u historiju Prošlost i sadašnjost Računanje vremena Djeca znaju kako doznajemo o životu u prošlosti. opisuju izvore.perzijski ratovi Znaju šta su polisi se razvila grčka Život i kultura starih Koje prostore religija i Grka koloniziraju mitologija Grčka pod objasniti pojam Djeca razumiju makedonskom vlašću kolonizacija kako su se razvili polisi. Priprema analizu izvora i potiče djecu da kritički i kreativno razmišljaju Demonstrira na karti motivira učenike da uče Djeca historijski razmišljanju – informacije o odreñenom dogañaju smještaju u slijed (šta se prvo dogañalo. priprema izvore za analizu. šta su historijski izvori Znaju kako se računa vrijeme. Priprema analizu izvora Demonstriraju. Prethistorije Mogu objasniti razmjena proizvoda kako je razmjena izmeñu Istoka i uticala na Zapada. razlikuju periode Slušaju. iznose vlastito mišljenje zaključuju Rješavaju zadatke na crti vremena Motivira djecu. Istoka i Zapada Djeca znaju koja Razumiju kako su Stara Grčka Grčka-zemlja i more plemena naseljavaju novi uvjeti života Seoba grčkih plemena prostore Grčke. potiče djecu na samostalan rad i kreativno razmišljanje Demonstrira na karti predaje. usmjerava aktivnosti učenja Priprema analizu izvora. na osnovu analize izvora iznose vlastiti stav Demonstrira na karti. Gdje se stvaranje kretske razvila prva evropska kulture. usmjerava analizu izvora potiče učenike na kreativno razmišljanje Demonstrira na karti. posmatraju. Djeca znaju kako je Mogu uočiti Prethistorija Život ljudi u najstarije živio čovjek starijeg razlike u načinu doba kamenog doba. mogu bogova i ljudi Helada i Heleni objasniti kako je Grčki polis Znaju o čemu govore nastala mikenska Velika grčka grčki epovi Ilijada i kultura kolonizacija Odiseja. priprema zadatke za učenike. potiče ih da samostalno zaključuju. predaje . uticali na život Homerski svijet Objasniti pojmove ljudi. Priprema zadatke za djecu Potiče interes djece.(1 čas sedmično. pripremaju zadatke na lenti (crti) vremena Komuniciraju. totemizam Razumiju kako je Znaju da je upotreba metala čovječanstvo brže uticala na način napredovalo u života i promjenu dolinama velikih odnosa meñu rijeka (Stari Istok) ljudima. prezentira. čime života ljudi Mlañe kameno doba se bavio. S TAVOVI PONAŠ ANJE AKTIVNOS TI DJ EC E AKTIVNOSTI NASTAVNIKA/CE Historija/povijest Razumiju kako je podijeljena prošlost. kritički Znaju pokazati razmišljaju lokalitete na kojima Na karti pokazuju su pronañeni područja koja su materijalni dokazi iz naseljena u različitih razdoblja prahistoriji. daju odgovore na postavljena pitanja Analiziraju tekst i na osnovu analize tumače Na osnovu analize teksta djeca predstavljaju temu (usmeno ili pismeno) Slušaju. Kako je Krećani i Feničani nastalo glasovno posredovali izmeñu pismo Feničana. drži predavanje i usmjerava aktivnosti djece. vremenska razdoblja Djeca razvijaju interes i pozitivan odnos prema historiji Imaju orijentaciju u vremenu. 35 časova godišnje) TEM E ZNANJE SPOS OBNOS TI VRIJEDNOSTI. potiče djecu da samostalno zaključuju Predaje . usmjerava aktivnosti 317 . Da čovječanstvo ne napreduje kao jedinstvena cjelina Analiziraju izvore (ilustracije) samostalno zaključuju Rješavaju zadatke (Venov dijagram) P osmatraju ilustracije i samostalno zaključuju Analiziraju kartu. iznose vlastiti sud (percepciju) Priprema analizu izvora (ilustracija) postavlja jasna i konkretna pitanja. kretskog civilizacija Da su pisma . komuniciraju posmatraju i iznose vlastiti stav Razvijaju svijest o kontinuitetu života u BiH od prahistorije Djeca izgrañuju stav o značaju razmjene kulturnih dostignuća za napredak čovječanstva. grčka Razumiju i mogu Atena religija i mitologija da objasne kako Grčko. a šta kasnije) Djeca mogu razlikovati historijski stav od mitologije Djeca razvijaju svijest o tome kako dolazilo do promjena u prošlosti i Izgrañuju stav o značaju Olimpijskih igara Analiziraju kartu.

demonstrira. stjecali znanja.Vjerovanje kritičkog .Sumerske gradove Mezopotamije .Književna djela kako je razmjena Znaju da je vršena uticala na razmjena proizvoda stvaranje kretske izmeñu Istoka i kulture. daju odgovore na postavljene zadatke Analiziraju kartu.P ismo. P rvu Sposobnost poznatu biblioteku analize i sinteze . znanje i razumijevanje P ripremaju sadržaja kod djece prezentaciju da kroz glumu (podjela uloga) prezentiraju kakav je bio položaj robova Djeca koriste izvore i na osnovu relevantnih informacija odgovaraju na postavljena pitanja Slušaju . procjenjuje usvojeno znanje Djeca historijski razmišljanju informacije o odreñenom dogañaju smještaju u slijed (šta se prvo dogañalo. usmjerava aktivnosti učenja Priprema analizu izvora. . izvode zaključke i iznose vlastiti stav historijski razmišljaju. potiče djecu na samostalan rad i kreativno razmišljanje 318 . značenje pojma Helenizam Historijsko doba Egipat Vjerovanje i kultura starih Egipćana Civilizacija stare Mezopotamije Posrednici izmeñu Istoka i Zapada Stara Grčka Grčka-zemlja i more Seoba grčkih plemena Homerski svijet bogova i ljudi Grčki polis Velika grčka kolonizacija Atena Razumiju značaj Olimpijskih igara Djeca mogu da objasne uzroke i posljedice Grčkopersijskih ratova Razvijaju sposobnost empatije (saosjećanje i razumijevanje života u robovlasničkom društvu) Razumiju kakav je uticaj Grčke civilizacije na razvoj suvremenog svijeta Djeca razumiju. važnije grañevine i stilove gradnje. predaje .Kako su nastale Olimpijske igre Znaju gdje je nastala Atena. uticalo na razvoj kako se razvija egipatske umjetnost. lik i djelo Aleksandra Velikog . uticali na život Objasniti pojmove ljudi. Gdje se pisma .Najvažnije mišljenja grañevine Mogu objasniti . pojmove demos i aristokracija. a šta kasnije) Analiziraju kartu. prošlost i budućnost Djeca razvijaju empatiju Sa sigurnošću demonstriraju i iznose stavove Imaju izgrañen stav o značaju Helenističke kulture Slušaju. mogu Helada i Heleni objasniti kako je Znaju o čemu govore nastala mikenska grčki epovi Ilijada i kultura Odiseja. Demonstriraju Analiziraju izvore. kretskog Zapada. kakvu hranu su jeli. mogu objasniti zbog čega su značajna osvajanja Aleksandra Makedonskog i Helenistička kultura. da razlikuju bitno od nebitnog osnovu analize Djeca izgrañuju stav o značaju razmjene kulturnih dostignuća za napredak čovječanstva.Najvažnije vladare i Usvajanje novih njihova djela pojmova. kakav je položaj robova. Krećani i Feničani posredovali izmeñu Istoka i Zapada Djeca znaju koja Razumiju kako su plemena naseljavaju novi uvjeti života prostore Grčke. postavljaju pitanja. mitologija. Znaju šta je Agora. priprema analizu izvora i zadatke za djecu. pojašnjava. daje smjernice za izradu panoa o Egiptu Usmjerava aktivnosti djece Procjenjuje usvojeno znanje Drži mini predavanja Demonstrira na karti Demonstrira. njeno ureñenje. pismo i umjetnosti naučna znanja Uočiti sličnosti i Koje su države razlike izmeñu nastale na tlu egipatske i Mezopotamije civilizacija . grčka religija i mitologija Djeca razvijaju sposobnost hronološkog razumijevanja razlikuju sadašnjost. Kako je razvila prva evropska nastalo glasovno civilizacija Da su pismo Feničana. Da čovječanstvo ne napreduje kao jedinstvena cjelina Analiziraju kartu i izvore P okazuju na karti P rikupljaju izvore za izradu panoa Izrañuju pano o Egiptu. kritički i kreativno razmišljaju Djeca znaju gdje i Djeca razumiju kako je nastala zašto je E gipat Egipatska država dar Nila Znaju u šta su Razumiju kako se vjerovali E gipćani. priprema zadatke za učenike. Procjenjuje usvojeno analiziraju. značajnije umjetnike i naučnike Grčke Djeca znaju koje su posljedice Peloponeskog rata. mogu zagrobni život kako da objasne šta je nastaju prvi gradovi. razvilo vjerovanje objasniti pojam Egipćana i mnogobošci. izvore rješavaju pripremljene zadatke Rezimira prethodna znanja djece o temi. daju odgovore na postavljena pitanja Analiziraju tekst i na osnovu analize tumače Na osnovu analize teksta djeca predstavljaju temu (usmeno ili pismeno) Demonstrira na karti. kakva je bila kultura stanovanja. Kako je došlo do Grčko-perzijskih ratova Djeca znaju kako su se oblačili. D jeca pronalaze različite informacije Djeca različite informacije smještaju u kontekst Razvijaju sposobnosti hronološkog razumijevanja i sposobnost tumačenja na osnovu analize.

posmatraju. pojmove demos i aristokracija. kakvu hranu su jeli. odgovaraju na postavljena pitanja Na osnovu relevantnih informacija demonstriraju kroz glumu društvene razlike u Rimu Djeca analiziraju tekst i na osnovu relevantnih informacija pismeno ili usmeno izlažu temu Djeca istražuju i odgovaraju na postavljena pitanja. analiziraju. priprema zadatke za učenje i usmjerava aktivnosti djece. Mogu Sredozemno more stanovnici Italije uočiti razlike i Život i vjerovanje Djeca znaju kada i sličnosti izmeñu starih R imljanja kako je osnovan grad najstarijih kultura Kraj Rimske republike Rim (prema legendi i na A peninskom Rimsko carstvo historijskim poluotoku Kršćanstvo činjenicama. prezentiraju odgovore Demonstrira na karti. mogu objasniti zbog čega su značajna osvajanja Aleksandra Makedonskog i Helenistička kultura. historijski razmišljaju. Dobro bi bilo da se organizira posjeta najbližem historijskom lokalitetu iz ovog perioda ili muzeju. Drži mini predavanje. demonstrira na karti. stjecali znanja. na osnovu analize izvora iznose vlastiti stav Slušaju. senat. lik i djelo Aleksandra Velikog . Razumiju prostoru današn je društvene borbe u Bosne i Hercegovine patriciji i plebejci Djeca treba da znaju Rimu kako su Rimljani . kakav je položaj robova. Potiče djecu na samostalan rad. kakva je bila kultura stanovanja. iznose svoj stav o Kakav je bio položaj razlikama robova u R imu. priprema odgovarajuće izvore informacija Priprema izvore i smjernice za njihovu analizu. drži predavanje i usmjerava aktivnosti djece. Procjenjuje usvojeno znanje kod djece. imaju stav o tome zašto su važne reforme Djeca imaju izgrañen stav o vrijednostima kršćanskog učenja Analiziraju kartu odgovaraju na postavljena pitanja Djeca identificiraju relevantne informacije koje će im pomoći da odgovore na postavljena pitanja Analiziraju historijsku kartu. važnije grañevine i stilove gradnje. priprema izvore za analizu. usmjerava aktivnosti Procjenjuje usvojeno znanje i razumijevanje sadržaja kod djece Djeca izgrañuju stav o značaju mitova o postanku države za njeno stanovništvo Djeca imaju izgrañen stav o značaju rimske civilizacije Djeca imaj stav o tome kako su Rimljani dospjeli na prostore današnje BiH Djeca razvijaju empatiju (sposobnost da se stave u položaj rimskih robova i da ih razumiju) Djeca su u stanju da prezentiraju vlastiti stav uz argumentaciju. o najvećem Razumiju i mogu ustanku robova. drži mini predavanje. kako je nastao republika. Antička k ultura na konzuli.. Kako je došlo do Grčko-perzijskih ratova Djeca znaju kako su se oblačili. P ripremaju prezentaciju da kroz glumu (podjela uloga) prezentiraju kakav je bio položaj robova Djeca koriste izvore i na osnovu relevantnih informacija odgovaraju na postavljena pitanja Demonstrira na karti predaje. njeno ureñenje. zašto je došlo do grčke kolonizacije Razumiju značaj Olimpijskih igara Djeca mogu da objasne uzroke i posljedice Grčkopersijskih ratova Razvijaju sposobnost empatije (saosjećanje i razumijevanje života u robovlasničkom društvu) Razumiju kakav je uticaj Grčke civilizacije na razvoj suvremenog svijeta Djeca razumiju. kritički i kreativno razmišljaju Djeca znaju gdje se Mogu uočiti i Stari Rim Zemlja i stanovništvo nalazi A peninski pokazati na karti Doba kraljeva poluotok i njegove položaj Rimska republika geografske odlike. Znaju šta je Agora. objasniti uzroke društvenih sukoba u Rimu Stara Grčka Grčka-zemlja i more Seoba grčkih plemena Homerski svijet bogova i ljudi Grčki polis Velika grčka kolonizacija Atena Grčko. Gdje se razvila prva evropska civilizacija Da su Krećani i Feničani posredovali izmeñu Istoka i Zapada Djeca mogu razlikovati historijski stav od mitologije Djeca razvijaju svijest o tome kako dolazilo do promjena u prošlosti i Izgrañuju stav o značaju Olimpijskih igara Djeca razvijaju sposobnost hronološkog razumijevanja razlikuju sadašnjost. kritičko i kreativno razmišljanje.Razumiju i mogu da objasne kako se razvila grčka religija i mitologija Djeca razumiju kako su se razvili polisi.perzijski ratovi Život i kultura starih Grka Grčka pod makedonskom vlašću Znaju šta su polisi Koje prostore koloniziraju objasniti pojam kolonizacija Kako su nastale Olimpijske igre Znaju gdje je nastala Atena. prošlost i budućnost Djeca razvijaju empatiju Sa sigurnošću demonstriraju i iznose stavove Imaju izgrañen stav o značaju Helenističke kulture Slušaju. Procjenjuju usvojeno znanje na osnovu odreñenih kriterija Rezimira prethodna znanja djece o temi. priprema analizu izvora. Mogu objasniti Rimska kultura pojmove: kraljevina. izmeñu društvene razlike bogatih i Vjerovanje R imljana siromašnih Djeca znaju po čemu (kritički su bili poznati braća razmišljaju) Grah. Rim. ko Apeninskog Prodor Rima na su najstariji poluotoka.prepoznaju i na širili svoju teritoriju karti pokazuju Djeca znaju kako je prostore koje su izgledao grad R im Rimljani osvojili (životni i radni Analiziraju i prostor). Priprema zadatke za djecu Potiče interes djece. značajnije umjetnike i naučnike Grčke Djeca znaju koje su posljedice Peloponeskog rata. 319 . značenje pojma Helenizam razmjena proizvoda izmeñu Istoka i Zapada.

Učenjem historije. pojmove: koloni. kao robovi. Izradu ovog priručnika potakla je Misija OSCE-a u BiH zajedno sa Vijećem Evrope i Institutom za Istraživanje udžbenika „Georg Eckert“.coe. historijske spomenike iz ovog perioda Djeca razumiju i mogu objasniti razvoj Rimskog carstva. Nastavnik/ca treba motivirati djecu. Djeca će razviti interesovanje za historiju ukoliko posjete muzej. pa je poželjno uključiti i druge izvore (muzika i film) ili pristupe uključivanja u atmosferu nekog perioda (djeca se ponašaju ili rade kao da žive u tom periodu. zato je poželjno da nastavnici koristiti različite izvore (pisane i vizuelne). Kakav će odnos izgraditi prema predmetu najviše zavisi od nastavnika/ce.ba. uče Slušaju predavanje. odgovaraju na postavljena pitanja i demonstriraju na karti DIDAKTIČKE UPUTE ZA NASTAVNIKE U šestom razredu devetogodišnjeg osnovnog obrazovanja djeca se prvi put susreću s historijom. aktivnosti i zadatke. koji su uzroci i sudionici grañanskih ratova Djeca znaju kada je nastalo Rimsko carstvo. arhiv ili neki lokalitet gdje su sačuvani materijalni ostaci iz prošlosti. pojavu kršćanstva i razliku u odnosu na ranije vjerovanje Rimljana. Mlañoj djeci može biti teško apstraktno razmišljati o iskustvima ljudi ranijih historijskih razdoblja. korištenje različitih tehnika interaktivne nastave i procjene znanja djece nalaze se u „Priručniku za nastavnike historije“. postavljaju pitanja i daju zadaće. književnost i nauka) pojam Antička kultura Djeca trebaju znati koja su ilirska plemena naseljavala prostore današnje BiH i susjednih zemalja. 320 . poticati ih na kritičko i kreativno razmišljanje i razvijati empatiju. gladijatori. Ovaj priručnik može biti koristan saradnik nastavniku. uključiti njihova interesovanja. analiziraju izvore. postavljen je i na Internet stranici www. kompetencije i vještine. Savremeni pristupi u poučavanju historije fokus u radu pomjeraju s nastave na učenje. najznačajnije Rimske careve. kreirati atmosferu učenja na času. Kada Rimljani pokoravaju Ilire. Detaljnije upute za pripremu analize izvora. uzroke propasti Rimskog carstva Razumiju važnost Rimske kulture Djeca razumiju i mogu objasniti uticaj i vrijednosti antičkih civilizacija na ovim prostorima Djeca su svjesna značaja antičke kulture Djeca razvijaju svijest o tome da se na prostoru BiH nalazi brojni ostatci antičke kulture koji nisu dovoljno istraženi i cijenjeni Djeca analiziraju izvore i na osnovu njih zaključuju i iznose svoj stav. uzroke slabljenja carstva Djeca znaju osnovna obilježja Rimske kulture (graditeljstvo i vajarstvo. djeca trebaju da graditi posebno razumijevanje. a nastavnikova uloga je da usmjerava rad i nudi resurse. pokazati im značaj onoga što uče.Pojam grañanski rat. Kako je podijeljeno carstvo. načine postavljanja pitanja. robovlasnici. faraoni…). Kada se pojavljuje kršćanstvo i kako se širilo.

o historijatu značajnih grañevina iz ranijih historijskih perioda u BiH i na Balkanu o saobraćajno . stilovima i pravcima u arhitekturi grañevinskom tehničkom crtanju. PVC. PONAŠANJE Razvijanje tehničkih sposobnosti i vještina: samostalno uočavanje.nacrt. kao i zalaganje i odgovornost za kvalitet tehničkih realizacija dobronamjerno iskazivanje svog mišljenja i poštivanje mišljenja i stavova drugih uključivanje u tehničke aktivnosti sa vidnim zado voljstvom te djelovanje i na druge da slijede njegov primjer pokazuje više zanimanja za timski rad i socijalizaciju POSOBNOSTI I VJEŠTINE VR IJEDNOSTI. razredu: papir. ljepenka. njiho vih tehničkih karakteristika i načina proizvodnje i prerade upoznavanje s historijatom arhitekture i grañevinarstva uvoñenje djece u grañevinsku tehniku upoznavanje učenika sa mjerama zaštite na radu u grañevinarstvu razvijanje spretnosti i kreativnosti u oblikovanju i sastavljanju modela i maketa sticanje novih znanja iz oblasti saobraćajnotehničke kulture sticanje novih znanja iz oblasti tehnike u zaštiti životne sredine i podizanje nivoa svijesti o značaju očuvanja životne okoline i uticaja tehnike u zaštiti životne okoline OČEKIVANI REZULTATI . ulozi i značaju tehničkih crteža – projekata u izgradnji grañevinskog objekta (crteži formata A4. karton. STAVOVI. kao i o alatima i priborima za obradu o vih materijala obradi materijala. selekcija i korištenje informacija uporeñivanje vizuelizacija i vizuelno grupiranje procjenjivanje različiti načini tehničkog izražavanja i komuniciranja induktivno i analogno zaključivanje prostorno organiziranje i orijentiranje Razvijanje pozitivnih vrijednosti i stavova: sve snažnije i intenzivnije izražavanje estetske osjetljivosti na kvalitet tehničkih dostignuća svjesnost značaja tehnike u životu i potrebi učenja o tehnici kroz čitav život vrlo jasno izražavanje razvoja interesa i intenzivne želje za bavljenje tehnikom koja treba da postane trajna potreba poticanje na samostalnost i samoinicijativu uvažavanje argumentacije u branjenju 321 . javnim putevima. koža. sa osnovnim crtežima . objektima na putu i saobraćajnim znakovima.Tehnička kultura (1 čas sedmično. saopćavanje poznatih i novih termina i procesa u tehnici samostalna i kvalitetna interpretacija tehničkih dostignuća sistematiziranja tehničkih znanja uz korištenje tehničkih termina prikupljanje. mjerama koje treba preduzeti u cilju osavremenjavanja životnih i radnih uvjeta u grañevinskim objektima obrazlaganje adekvatne primjene raznih alata u samostalnoj izradi originalnih predmeta pokazivanje zainteresiranosti i ljubavi prema tehnici. simbolima u grañevinarstvu.tehničkoj kulturi. ukazivanje na greške drugih korištenje prethodnih tehničkih iskustava i termina u daljnjem učenju korištenje induktivnim i analognim mišljenjem u rješavanju različitih zadataka i problema improvizacija i prezentacija ideja (individualno i u grupi) i predviñanje rezultata korištenje već formiranih kriterija za procjenu kvaliteta prilikom realizacije tehničkih ideja izražavanje pozitivnog odnosa prema tehnici i želje za praćenjem tehničkih dostignuća tražene odgovora pred novim tehničkim zadatkom slobodno izlaganje mišljenja i ideja i poreñenje ostvarenog razvijanje samopouzdanja. 35 časova godišnje) CILJEVI I REZUL TATI ODGOJNO-OBRAZO VNOG RADA P ODRUČJA UČENJA ZN ANJE CILJEVI Sticanje znanja: upoznavanje osnovnih osobina materijala: drvo.ISHODI UČENJA Djeca trebaju imati znanje i razumijevanje o: pravilnom čitanju i tumačenju gotove tehničke dokumentacije koja se odnosi na jednostavne modele i makete materijalima koji su namijenjeni njihovom uzrastu: drvo. sa ilustracijom simbola). PVC. platno. materijalima i alatima u grañevinarstvu graditeljskoj baštini. plastična folija). zanimanjima u grañevinskoj tehnici i razvoju grañevinske tehnike. putničkom saobraćaju o ekološkim aspektima kulture stanovanja ve zanim za zaštitu životne i radne sredine. svjesnost o značaju i potrebi tehnike u životu svjesno prihvatanje i ispravljanje grešaka pri izradi modela i praktičnim radovima. tlocrt i bokocrt. prema uputama nastavnika zahtjevima i potrebama koje trebaju ispunjavati grañevinski objekti u cilju ispunjavanja njihovih funkcija razvoju graditeljstva na području BiH i u svijetu arhitekturi. grañevinarstvu. žica (pri tome koriste povremeno po potrebi i materijale sa kojima su se susreli u 5. žica. tehničkom pismu.

izrada makete stambene zgrade). gips. armirano-betonske konstrukcije. Urbanizam. alati i mašine za obradu navedenih materijala. mjerilo.. čitanje tehničkih crteža). cement. razredu u predmetu Osnovi tehnike (papir. organizacija radnog mjesta. prerada. Grañevinska tehnika . 322 .. 3. beton. grañevinske mašine (miješalice.. Saobraćajno-tehnička kultura Javni putevi. tehnika grañenja (praktičan rad .). rurizam.pjena). 9. 5..). ljepenka. koža. 4. Nastavak obrade i primjene znanja iz tehničkog crtanja iz 5. opće mjere zaštite na radu.). materijali za centralno grijanje. Historijat arhitekture i grañevinarstva. žica. plastična folija). Alati i mašine u grañevinarstvu Mjerni alati.stavova donošenje sudova na osnovu provjerenih činjenica i izgrañenih kriterija afirmacija rada. reciklaža grañevinskog otpada.. hidrogradnja. niskogradnja. makete. materijali za vodovodne instalacije. stiropor. izolacioni materijali (staklena vuna. karton. Porijeklo. točkovi). higijensko-tehnička zaštita Tehnika obrade materijala. zidarski radovi. novi grañevinski materijali (gotovi malteri. alati za zemljane radove. Tehnika u zaštiti čovjekove okoline Upravljanje otpadom. sadržaj objekata u naselju – grad. radne operacije. drvo. temeljni radovi. na primjer: model kućnog namještaja. osobine. dizalice. posebno timskog rada razvijanje pozitivnih crta ličnosti ocjenjivanje i samoocjenjivanje na osnovu objektivnog i konstruktivnog vrednovanja samopouzdanje kritičko mišljenje i zaključivanje u donošenju različitih odluka slušanje argumentacije i kritičko preispitivanje ličnih stavova i stavova drugih pokazivanje spremnosti da se pomogne drugima prepoznavanje važnosti tehničkih znanja u rješavanju problema i sveprisutnosti tehnike u životu STRUKTURA SADRŽAJA 1. arhitekturi i grañevinarstvu. putnički saobraćaj. ureñaji za sprečavanje zagañivanja 2.poluge. Uvod u nastavni predmet Upoznavanje djece s nastavnim programom. Ljepila. kamioni. Izrada jednostavnih modela (statičkih i dinamičkih. 7. model saobraćajnog sredstva sa jednostavnim pogonom . platno. lične mjere zaštite na radu. arhitektura i grañevinarstvo Osnovni pojmovi o urbanizmu. krovni i ostali radovi. modeli Usvajanje osnovnih znanja o materijalima: drvo. objekti na putu i saobraćajni znakovi. Grañevinski materijali Konstrukcioni materijali (kamen.P rojektiranje grañevinskih objekata i naselja Visokogradnja. 6. čelik. bageri. instalacioni materijali (materijali za električne instalacije. 8. alati za zidarske radove. staklo. vezivni materijali (kreč. grañevinsko tehničko crtanje (kotiranje. pur. PVC. obrada.). opći zahtjevi u gradnji naselja. razvoj savremenog naselja (praktičan rad-izrada makete savremenog naselja). alati za tesarske radove. Pored navedenih vrsta materijala koristiti po potrebi i materijale koje su učenici upoznali u 5. razreda (analiza gotovih tehničkih crteža jednostavnih maketa ili modela). priprema za rad u kabinetu za tehnički odgoj. saobraćajne patrole. Faze izgradnje grañevinskih objekata i mjere zaštite na radu Pripremni radovi. Urbanistički i regulacioni planovi.).. rurizmu.

obućari.Izrada učila i pomagala . kao i ovladavanje VRIJEDNOSTI. Posavina. dva puta godišnje treba sistematizirati preñeno gradivo i izvršiti vrednovanje putem zadataka objektivnog tipa. modeli Urbanizam. Pri realizaciji programskih sadržaja ovog predmeta treba voditi računa o korelaciji nastavnih sadržaja sa drugim predmetima (matematika. organizacija radnog mjesta. lončarstvo. korištenje alata i pribora za obradu ovih materijala. arhitek tura i grañevinarstvo ZNANJE Upoznavanje djece s radom u kabinetu za tehnički odgoj. mašinama i materijalima koji su neophodni za realizaciju programskih sadržaja.Fotografija .Graditeljstvo: nosive konstrukcije. Nastava ovog predmeta se realizira putem praktičnih vježbi i predavanja. vrši se podjela u dvije grupe.Modelarstvo . Ukoliko u odjeljenju ima više od 20 učenika/učenica. historijske i graditeljske baštine. alate. biologija). Izrada makete objekta od kulturne. crteže i ostale izvore znanja. povrtlarstvo .Graditeljska baština u BiH: upoznavanje sa arhitekturom i graditeljstvom u BiH. žica. 10. slobodnih tehničkih aktivnosti. s tim da ga djeca mogu povremeno nositi i kući na uvid roditeljima. priborima. mašine i materijale.. sakralne i druge vrijednosti u BiH. SPOSOBNOSTI Shvatanje značaja tehničkog odgoja Pravilno korištenje materijala: drvo.Maketarstvo . . ureñaji i sredstva za gašenje požara. kao i sredstva higijensko-tehničke zaštite. Za uspješnu realizaciju sadržaja ove nastave potrebno je u pripremnoj fazi za praktičan rad osigurati potrebnu tehničku dokumentaciju. grañevinski materijali. STAVOVI.okoline. likovna kultura.Stari zanati: kujundžije. . SADRŽAJ Uvod u nastavni predme t Te hnik a obrade mate rijala. Pored svakodnevnog vrednovanja tehničkih znanja. DIDAKTIČKO-METODIČKE NAPOMENE Nastava tehničke kulture realizira se u kabinetu. PVC.. čuva u školi. PONAŠANJE Svjesnost značaja tehnike u životu i potrebi učenja o tehnici kroz čitav život Inovacije i otvorenost za nove ideje i informacije Razvijanje i AKTIVNOSTI DJECE Aktivno praćenje izlaganja nastavnika/ce Učešće u izlaganju nastavnika/ce i praćenje multimedijalnih i drugih sadržaja koji prezentiraju AKTIVNOSTI NASTAVNIKA/CE Izlaganje nastavnog gradiva primjenom različitih metoda u cilju što kvalitetnije i afirmativnije prezentacije gradiva pripremanje nastavne tehnike i tehnologije 323 . Djeca vode dnevnik rada koji se. Krajina. U realizaciji nastavnih sadržaja djeca koriste udžbenike. Izborni dio (konkretan program izbornog dijela utvrñuje nadležni organ škole na osnovu potreba lokalne zajednice. rurizam. po pravilu. Programske zadatke nastave ovog predmeta škola ostvaruje putem: redovne nastave. osmišljenih odgojno-obrazovnih sadržaja (izložbe. interesa djece i mogućnosti škole). vezenje i pletenje. takmičenja). Kabinet za tehničku kulturu treba biti opremljen potrebnim alatima. make te . Historijski pregledi i ilustracije grañevina iz osmanskog i austro-ugarskog perioda (zadužbine) Izgled i karakteristike bosanske kuće u različitim dijelovima BiH (Hercegovina.Agrotehnika: voćarstvo. smotre. školskoj radionici ili na poligonu koji je u tu svrhu posebno pripremljen (samo pojedini dijelovi programa). vježbi i praktičnih radova. higijenskotehnička zaštita Usvajanje osnovnih znanja o materijalima: drvetu. dodatne nastave.) Objekti od kulturne. dnevnike rada. projektiranje naselja .

prikupljanje informacije i podatke. instalacionih materijala.).. materijala za vodovodne instalacije. znanja vezanih za zahtjeve grañevinskog objekta. bageri.. zidarskim radovima. posmatranje i poticanje svijesti o potrebi razvoja estetike. sticanje vještina. ureñaja za sprečavanje zagañivanja okoline. saobraćajnih znakova itd.. ekonomično. odvajanjem bitnog od nebitnog Osmišljavanje i realizacija simulacione igre za djecu P omoć djeci u samostalnom i grupnom radu P oreñenje rezultata prilikom praćenja i procjene individualnih postignuća P rocjenjivanje interesovanja i 324 . materijala za centralno grijanje. redoslijedom radnih operacija koje se primjenjuju kod izrade predmeta od tih materijala Izrada jednostavnih modela Shvatanje zahtjeva i potreba koje trebaju ispunjavati grañevinski objekti Pravilno shvatanje urbanističkih i regulacionih planova.. dizalice. materijalima za vodovodne instalacije. alata za tesarske radove Usvajanje znanja o grañevinskim mašinama Upoznavanje sa konstrukcionim materijalima (kamen. staklo. Upoznavanje sa vezivnim materijalima (kreč. osmišljavanje. stiropor. instalacionim materijalima (materijali za električne instalacije. krovnim i ostalim radovima. reciklaže grañevinskog otpada.). kamioni. poticanje svijesti o uz adekvatnu potrebi razvoja pripremu.. drvo. izolacionim materijalima (staklena vuna. se odnose na jasan osjećaj različite faze vlastitih moći i grañevinskih radova limita Uredno pisanje svih Savjesno obavljanje informacije koje zadataka i obaveze daje nastavnik/ca (kao pojedinac ili P omaganje dio grupe). te praćenje i stimulacija svojim učešćem Upućivanje i pokazivanje simulacije na kompjuteru Objašnjavanje i prezentiranje prethodno pripremljenih obrazovnih panoa.. gips. izolacionih materijala. P repoznavanje važnosti upravljanja otpadom. općih zahtjeva pri gradnji naselja Shvatanje potrebe korištenja i funkcija alata u grañevinarstvu.gradu. primjena radnih operacija i rukovanje alatom Aktivno učešće u radu prema uputama nastavnika/ce i aktivna primjena usvojenih znanja iz obrade materijala P raćenje izlaganja i svih prezentacija nastavnika uz aktivno učešće Usvajanje osnovnih znanja o potrebama stanovanja i obavljanja drugih životnih potreba. novih grañevinskih materijala Shvatanje značaja različitih vrsta radova u grañevinarstvu. ekološko i estetsko ureñenje Izrada maketa grañevinskih objekata: visokogradnja.. armiranobetonske konstrukcije. novim grañevinskim materijalima (gotovi malteri. materijalima za centralno grijanje.) Razumijevanje o potrebi i načinu korištenja različitih materijala: konstrukcionih materijala. interesa djece i mogućnosti škole) PVC-u. organizacija i učestvovanje u interpretaciji i improvizaciji u interakciji Motiviranje i upućivanje djece na druge izvore znanja pored udžbenika P reciziranje znanja: dovoljnog. žici i alatima i mašinama za njihovu obradu Analiza gotovih tehničkih crteža jednostavnih maketa ili modela Usvajanje osnovnih pojmova o urbanizmu. radi nastavniku/ci postizanja Učestvovanje u kolektivnog uspjeha kreiranju Razvijanje i obrazovnog panoa. električnih instalacija. zahtjevima stanovanja i zahtjevima koje treba ispuniti grañevinski objekat bilo koje namjene Razvijanje opće kulture kroz usvajanje znanja o graditeljstvu u različitim oblastima BiH i svijetu P rimjena usvojenih znanja iz grañevinskog tehničkog crtanja. alata za zemljane radove. arhitekturi i grañevinarstvu Usvajanje osnovnih znanja o historijatu arhitekture i grañevinarstva Upoznavanje sa urbanističkim i regulacionim planovima. temeljnim radovima. općim zahtjevima u gradnji naselja Usvajanje znanja i razumijevanje rada mjernih alata.). kao i općih i ličnih mjera zaštite na radu Prepoznavanje osnovnih saobraćajnih pojmova.) Upoznavanje s pripremnim radovima. maštovitosti i vlastite kreativnosti Donošenje sudova na osnovu provjerenih činjenica i izgrañenih kriterija P oticanje samostalnosti i samoinicijative Razvoj samosvijesti kroz kreativne načine tehničkog izražavanja Afirmacija rada i samopouzdanja Kritičko mišljenje i zaključivanje u donošenju različitih odluka P ozitivan odnos prema radu i rezultatima svog rada i rada svojih drugova P okazivanje pozitivnih stavova prema tehnici ličnim primjerom i djelovanjem u razredu Iskazivanje svijesti o značaju tehnike u porodici. čelik. beton. i demonstriranje. cement. sadržajem objekata u naselju . korištenje dodatnih izvora znanja Samostalno proučavanje navedene oblasti. sadržaja objekata u naselju. estetike.Alati i mašine u grañevinarstvu Grañevinsk i mate rijali Faze izgradnje grañevinskih objekata i m je re zaštite na radu Saobraćajnotehničk a kultura Te hnik a u zaštiti čovjekove okoline Izborni dio (konkretan program izbornog dijela utvrñuje nadležni organ škole na osnovu potreba lokalne zajednice. kao i sa općim mjerama zaštite na radu i ličnim mjerama zaštite na radu Usvajanje znanja o javnim putevima. hidrogradnja Aktivno sudjelovanje u svim prezentacijama nastavnika/ce koje Samopouzdanje. vezivnih materijala. izrada tehničkih crteža. purpjena. školi i okolini P rocjenjivanje i vrednovanje vlastitih stavova i stavova drugih Sve snažnije i intenzivnije iskazivanje estetske osjetljivosti na kvalitet tehničkih dostignuća P oštivanje pravila obrazovne igre i aktivnosti uopće Shvatanje značaja ocjenjivanja rezultata rada Interes za rješavanje problema i zadataka timskim radom P odrška drugima P oticanje kreativnosti nastavno gradivo na satu P rimjena znanja: čitanje i analiza gotovih tehničkih crteža. rurizmu. za kulturu stanovanja. koji kreira zajedno s djecom P omaganje komunikacije i poticanje interesa za rad aktivnim uključenjem u zajednički rad Ostvarivanje produktivne stvaralačke atmosfere u odjeljenju Iniciranje. ureñaja i sredstava za gašenje požara. srednjeg i visokog nivoa. alata za zidarske radove. kao i grañevinskih mašina (miješalice.). maštovitosti primjenom do sada i vlastite kreativnosti usvojenih znanja iz Adaptivnost i ove oblasti vezanih Izrada didaktičkog materijala P rimjena modela interaktivne nastave Biranje zadataka i problema usklañenih sa mogućnostima djece P ostavljanje različitih vrsta jednostavnih pitanja u cilju poticanja djece na kvalitetne odgovore Korištenje različitih metoda i strategije u praćenju postignuća i sposobnosti djece P ripremanje. koja dijete treba usvojiti. niskogradnja.

objektima na putu i zaključivanje saobraćajnim znakovima. izradom ilustracija-crteža. grupnom i frontalnom radu napretka djece Redovno ocjenjivanje rada i voñenje urednih zabilješki Saradnja sa roditeljima i njihovo uključivanje u rad P ripremanje nastavne tehnike i tehnologije Izrada didaktičkog materijala P rimjena modela interaktivne nastave P omaganje komunikacije i poticanje interesa za rad aktivnim uključenjem u zajednički rad Iniciranje.tehničkoj kulturi (sigurnost. putničkom saobraćaju. prateći objekti) Usvajanje znanja o ekološkim aspektima života. maketarstvo. pravila i propisi. graditeljska baština u BiH fleksibilnost u prihvatanju promjena Donošenje sudova na osnovu provjerenih činjenica i izgrañenih kriterija Afirmacija rada i samopouzdanja Uloga kritičkog mišljenja i zaključivanja u donošenju različitih odluka za različite materijale. stari zanati. graditeljstvo. praćenje zanimljivih članaka i informacija sa medija. mjerama koje treba preduzeti u cilju osavremenjavanja životnih i radnih uvjeta u grañevinskim objektima Aktivnost na izradi ilustracija-crteža. kao praćenjem zanimljivih članaka i informacija sa medija Korištenje udžbenika i literature Usvajanje osnovnih znanja o saobraćajno . izrada učila i pomagala. kreiranje obrazovnog panoa Dosljedno izvršavanje svih zahtjeva nastavnika/ce u individualnom. reciklaži grañevinskog otpada. saobraćajnim patrolama Usvajanje osnovnih znanja o upravljanju otpadom. ureñajima za sprečavanje zagañivanja okoline. agrotehnika. organizacija i učestvovanje u interpretaciji i improvizaciji u interakciji Voñenje evidencije zapažanja o napredovanju djece 325 . fotografija. mjerama zaštite životne i radne sredine. ureñajima i sredstvima za gašenje požara Proširivanje znanja i sticanje novih znanja iz oblasti: modelarstvo.

pokretanja i korištenja uobičajenih programa (operativni sistemi.da djeci predstavi moguće sklopovske i rješavanju svakodnevnih problema programske probleme u svakodnevnom radu i uputi na načine njihova otklanjanja 326 . opća aplikacijska programska sredstva i okolinu programskih jezika) .da upozna djecu sa načinima korištenja Internet usluga . rješavanje numeričkih zadataka uz pomoć ICT-a) .da se djeca osamostale i steknu samopouzdanje pri rukovanju i korištenju računara i pratećih ureñaja .osnovna znanja i vještine povezivanja računara sa pratećom opremom. njegovoj primjeni u raznim djelatnostima.upoznavanje s osnovnim principima i praktičnim rješenjima na kojima je zasnovana računarska odnosno informacijska i komunikacijska tehnologija (osnovna znanja).da djeci omogući da shvate ulogu informacijskih tehnologija u savremenom društvu .da upozna djecu kako mogu uspješno upotrebljavati ulazno-izlazne ureñaje .vještine individualnog i kolektivnog rada u grupama rješavajući zadatke uz pomoć ICT-a .sticanje umijeća upotrebe savremenih računara i aplikativnih programa. rad .da upozna djecu sa mjerama sigurnosti pri radu sa računarima i drugom opremom .da djeca upoznaju osnovne karakteristike programskih jezika .sposobnost algoritamskoga načina razmišljanja pri RJEŠAVANJE PROBLEMA .da djeca znaju upotrebljavati osnovne programske alate kao sredstva za učenje i istraživanje ISHODI UČENJA .da djeci predstavi načine pohranjivanja i čuvanja informacija u računarima .osnovne vještine pretraživanja Interneta i slanja i primanja elektroničke pošte . PODRUČJA UČENJA CILJEVI . postupke uključivanja i isključivanja računara.da djeca upoznaju strukturu računara .sposobnosti korištenja softvera opće namjene (opća problema uz pomoć računara aplikacijska programska sredstva: obrada teksta.stvaranje navika za korištenje informacijske i komunikacijske tehnologije i .da upozna djecu kako mogu uspješno upotrebljavati pomagala za pripremu pisanih dokumenata i izradu prikaza .da upozna djecu sa načinima rješavanja .osnovna znanja o strukturi računara. 70 časova godišnje) UVOD Nastavni predmet Informatika ima značajnu ulogu u p