OKVIRNI NASTAVNI PLAN I PROGRAM za devetogodišnju osnovnu školu u Federaciji Bosne i Hercegovine

1

RIJEČ IZDAVAČA Okvirni zakon o osnovnom i srednjem obrazovanju u Bosni i Hercegovini (2003) utvrdio je i konkretizirao tok promjena u osnovnom odgoju i obrazovanju, a kantonalni zakoni koji su u toku 2004. godine s njim usklañeni, dali su pravnu osnovu za promjenu u osnovnom odgoju i obrazovanju i implementaciju tih promjena kroz zajedničke aktivnosti svih kantona, koje koordinira Federalno ministarstvo obrazovanja i nauke. Federalno ministarstvo obrazovanja i nauke je 2003. godine preuzelo vodeću ulogu u kreiranju novog koncepta odgoja i obrazovanja u Federaciji Bosne i Hercegovine. Formirano je Upravno tijelo za pripremu prijedloga strategije prelaska na devetogodišnje osnovno obrazovanje u Federaciji Bosne i Hercegovine koji su, slijedeći principe reformisane obrazovne politike, uradili Koncepciju devetogodišnjeg osnovnog obrazovanja, koja predstavlja prekretnicu i osnovu za temeljitu promjenu nastavnog plana i programa, metoda rada, poimanja uloge učenika i nastavnika u nastavnom procesu, a čija je srž u promjeni obrazovne paradigme da težište nije na onome što učitelj treba da predaje, već na onome šta dijete treba da zna. Naglasak je stavljen na osiguranje i poticanje razvojnih efekata ranog učenja, kao ključnog faktora za razvoj sposobnosti učenja uopće, a učenik je postao aktivni subjekt procesa učenja, što mu je omogućeno programima učenja usmjerenim na dijete, u skladu sa obrazovnim praksama mnogih evropskih zemalja. Koncepciju i nastavni plan devetogodišnje osnovne škole, kao i program razvoja osnovnog obrazovanja u Federaciji Bosne i Hercegovine uradila je Stručna komisija koja je rukovodila i koordinirala poslovima za pripremu i izradu prijedloga koncepcije devetogodišnjeg odgoja i obrazovanja, davala prijedloge za izmjenu i dopunu koncepcije devetogodišnje osnovne škole i nastavnih planova i programa, pratila rad drugih stručnih komisija i predlagala izmjene i dopune u nastavnom planu i programu, te sarañivala sa ministarstvima obrazovanja i meñunarodnim organizacijama uključenim u reformu obrazovanja u BiH. Stručna komisija za izradu okvirnog nastavnog plana i programa, standarda i normativa za devetogodišnju osnovnu školu sa potkomisijama za bosanski, hrvatski, srpski jezik i književnost, matematiku, moju okolinu, prirodu, kulturu življenja, društvo, historiju, geografiju, biologiju, informatiku, tehničku kulturu, hemiju, fiziku, engleski jezik, njemački jezik, francuski jezik, arapski jezik, likovnu kulturu, muzičku kulturu, tjelesni i zdravstveni odgoj i inkluzivno i specijalno obrazovanje, definisala je okvirni nastavni program za svaki predmet, kao osnovu, okvir za koncipiranje i realizaciju kantonalnih nastavnih programa, na osnovu kojih se ostvaruje nastavni proces u Federaciji Bosne i Hercegovine. Nastavni plan i program osnovne škole koncipiran je tako da omogućava kvalitetno obrazovanje za sve. Kao takav, on prepoznaje, priznaje, uvažava i odgovara na obrazovne potrebe, iskustva i interese svih učenika, bez obzira na pol, uzrast, etničku, socijalnu i vjersku pripadnost, sposobnosti, mogućnosti i ograničenja, uvažavajući, poštujući i razvijajući ljudska, dječja i obrazovna prava, obaveze i odgovornosti. On je inkluzivan, otvoren za djecu i odrasle, sa posebnim i drugim potrebama. Što se tiče upravljanja nastavnim planovima i programima, odgovornost za njegovo kreiranje i razvoj se dijeli izmeñu obrazovnih aktera svih nivoa, uključujući i nastavnike, učenike i njihove roditelje. Nastavni planovi i programi kantona integriraju u sebi opći dio - zajedničke jezgre i lokalne komponente, s tim da se zajednička jezgra nastavnih planova i programa sastoji od svih nastavnih planova i programa, sa što je moguće širim zajedničkim osnovama za sve nastavne predmete. On osigurava koheziju sistema osnovnog odgoja i obrazovanja u Bosni i Hercegovini, a lokalna komponenta daje mogućnost školama, općinama i kantonima da razviju vlastite programe, birajući sadržaje i područja učenja. Nastavni planovi i programi pojedinih predmeta (silabusi) daju upute nastavnicima: šta treba podučavati (koja područja, oblasti treba podučavati), zašto to treba podučavati (koji su ciljevi i koncepti), kako to treba podučavati (koristeći različite metode i oblike prilagoñene potrebama i interesima učenika) i kada to treba podučavati (razvojna primjerenost uzrastu, ciklusima). Nastavni plan i program svakog predmeta sadrži argumentaciju uloge i značaja predmeta, ciljeve, očekivane ishode učenja, sadržaj, strategije učenja i nastave (didaktičko-metodičke upute) i smjernice za praćenje i ocjenjivanje. Dakle,nastavni plan i program devetogodišnjeg osnovnog obrazovanja okrenut je ka zadovoljavanju obrazovnih potreba svakog učenika. Svrha odgoja i

obrazovanja u savremenom društvu je poticanje i ostvarivanje povoljnih prilika za razvoj ljudskog bića tokom čitavog života, a čiji je smisao cjelovito lično učešće u intelektualnom, osjećajnom, tjelesnom, moralnom i duhovnom djelovanju koje upućuje pojedinca na ostvarivanje visoke kvalitete života. Novi model predviña da je ,,krajnja svrha obrazovanja unapreñenje kvalitete života’’ (Koncepcija, 2004; 5), dok je dosadašnjem modelu obrazovanja primarna svrha bila ,,dostizanje individualnog nivoa spoznaja i potreba za dalje obrazovanje i osposobljavanje za život i rad’’ (NPP, 1999; 7). Zato su promjene u odgoju i obrazovanju orijentisane na demokratizaciju i humanizaciju obrazovnog sistema, s fokusom na osposobljavanje učenika da zadovolji vlastite potrebe (preživljavanje, ljubav, moć, zabava i sloboda) i potrebe savremenog, demokratskog društva. Znanje i vještine se stiču obrazovanjem, a vrijednosti, stavovi i navike odgojem. Škole trebaju odgajati dobre ljude, a ne samo dobre učenike. Imajući u vidu da su inicijalno obrazovanje i stalno profesionalno usavršavanje ključni faktori kvalitetnog obrazovanja i da u reformisanom obrazovanju nastavnik nije više samo posrednik znanja, nego savjetnik i pratilac učeniku na putu ka njegovoj većoj samostalnosti, ka ,,učenju otkrićem”, Komisija za izradu Nastavnog plana i programa stručnog usavršavanja nastavnika razredne i predmetne nastave, direktora/ravnatelja osnovnih škola, savjetnika i stručnih saradnika ministarstava i pedagoških zavoda u Federaciji Bosne i Hercegovine uradila je Model plana i programa stručnog usavršavanja, s namjerom da nastavnike obuči za kvalitetnu implementaciju reformisanih nastavnih planova i programa. Komisija za praćenje i vrednovanje primjene koncepcije devetogodišnje osnovne škole i novih nastavnih programa uradila je temeljitu evaluaciji Koncepcije devetogodišnje osnovne škole i programskih sadržaja nastavnih planova i programa za prvu trijadu devetogodišnje osnovne škole, fokusirajući se na njihovo usklañivanje sa spoznajnim mogućnostima djeteta. Koordinacijsko tijelo za provoñenje i praćenje obrazovne reforme u Federaciji Bosne i Hercegovine usvojilo je navedene dokumente kao polazne modele za izradu i usvajanje kantonalnih dokumenata strateškog razvoja osnovnog odgoja i obrazovanja i općih i specifičnih sadržaja nastavnih planova i programa za devetogodišnju osnovnu školu. Objavljivanjem ove publikacije krunisan je višegodišnji napor mnogobrojnih učesnika reforme osnovnog obrazovanja u Federaciji Bosne i Hercegovine, kojima Federalno ministarstvo obrazovanja i nauke izražava iskrenu zahvalnost sa uvjerenjem da će i dalje zajedno doprinositi reformi obrazovanja koja se neprestano modernizira, vodeći računa o psihofizičkoj ličnosti djeteta kojoj trebaju biti prilagoñeni nastavni planovi i programi i o potrebi cjeloživotnog učenja kao imperativa današnjeg vremena i osnove konkurentnog tržišta rada, te da će se na taj način otvoriti novo poglavlje pogleda na ljudske resurse kao ključni koncept ekonomskog rasta. Posebno se zahvaljujemo prof. dr. Muhidinu Džanki, Muneveri Selmanović, direktorici Pedagoškog zavoda Zenica i Jasminki Bujanović, savjetnici ministra za predškolsko i osnovno obrazovanje u Vladi Unsko-sanskog kantona što su pomogli u definisanju konačnog dokumenta ,,Okvirni nastavni plan i program za devetogodišnju osnovnu školu”, koji će zasigurno biti tačka nadahnuća za budući razvoj i osavremenjavanje osnovne supstance odgojno-obrazovnog procesa nastavnog programa u kojem predmetna fragmentarnost prerasta u koherentan sistem utemeljen na interdisciplinarnom pristupu i meñusobnoj vertikalnoj i horizontalnoj povezanosti nastavnih sadržaja. Idući u susret vremenu u kojem će obrazovanje biti najmoćnije oružje u transformaciji obrazovnih politika želimo ovoj publikaciji plodan i efikasan život u rukama kreatora obrazovnih politika, nastavnika, učenika, roditelja i svih učesnika u nastavno-obrazovnom procesu. Federalno ministarstvo obrazovanja i nauke

POPIS ČLANOVA UPRAVNOG TIJELA I KOMISIJA ZA IZRADU MODELA OKVIRNOG NASTAVNOG PLANA I PROGRAMA ZA DEVETOGODIŠNJE OSNOVNO OBRAZOVANJE U FEDERACIJI BOSNE I HERCEGOVINE
Na osnovu rješenja, broj 01-34-2329/03 od 26. 6. 2003. godine i broj 01-34-4637/03 od 28. 10. 2003. godine, zasnovano je Upravno tijelo za pripremu prijedloga strategije prelaska na devetogodišnje osnovno obrazovanje u Federaciji BiH u sljedećem sastavu: 1. Alija P irić, Federalno ministarstvo obrazovanja i nauke, predsjedavajući Upravnog tijela; 2. Viktor Marić, Ministarstvo prosvjete, znanosti, kulture i športa, Zapadnohercegovački kanton, zamjenik predsjedavajućeg Upravnog tijela; 3. Ekrem Hajrulahović, Ministarstvo obrazovanja, nauke, kulture i sporta Bihać, član Upravnog tijela; 4. Marko Nedić, Ministarstvo obrazovanja, nauke i kulture, Posavski kanton, član Upravnog tijela; 5. Hazim Halilović, Ministarstvo obrazovanja, nauke, kulture i sporta Tuzlanskog kantona, član Upravnog tijela; 6. Munevera Selmanović, Ministarstvo obrazovanja, nauke, kulture i sporta Zeničko-dobojskog kantona, član Upravnog tijela; 7. Murto Horo, Ministarstvo obrazovanja, nauke, kulture i sporta Bosansko-podrinjskog kantona, član Upravnog tijela; 8. Stipo Nakić, Ministarstvo obrazovanja, nauke, kulture i sporta Srednjobosanskog kantona, član Upravnog tijela; 9. Lidija Markotić, OŠ Ilije Jakovljevića, Hercegovačko-neretvanski kanton, Mostar, član Upravnog tijela; 10. Sretko Žmukić, Ministarstvo obrazovanja i nauke, kantona Sarajevo, član Upravnog tijela; 11. Filip Zrno, Ministarstvo društvenih djelatnosti Kantona 10, član Upravnog tijela. Rješenjem, broj 08-02-3965/07 od 17. 7. 2007. godine imenovana je stalna komisija - Upravno tijelo za pripremu prijedloga strategije prelaska na devetogodišnje osnovno obrazovanje u Federaciji BiH u sljedećem sastavu: 1. Alija Pirić, Federalno ministarstvo obrazovanja i nauke, predsjedavajući Upravnog tijela; 2. Jasminka Bujanović, Ministarstvo obrazovanja, nauke, kulture i sporta Bihać, član Upravnog tijela; 3. Marko Nedić, Ministarstvo obrazovanja, nauke i kulture, Posavski kanton, član Upravnog tijela; 4. Munevera Selmanović, Ministarstvo obrazovanja, nauke, kulture i sporta Zeničkodobojskog kantona, član Upravnog tijela; 5. Stipo Nakić, Ministarstvo obrazovanja, nauke, kulture i sporta Srednjobosanskog kantona, član Upravnog tijela; 6. Meliha Alić, OŠ Ilije Jakovljevića, Hercegovačko-neretvanski kanton, Mostar, član Upravnog tijela; 7. Mario Mikulić, Ministarstvo prosvjete, znanosti, kulture i športa, Zapadnohercegovački kanton, član Upravnog tijela; 8. Sretko Žmukić, Ministarstvo obrazovanja i nauke, kantona Sarajevo, član Upravnog tijela;

9. Tomislav Buljan, Ministarstvo društvenih djelatnosti Kantona 10, član Upravnog tijela 10. Mersija Jahić, Ministarstvo obrazovanja, nauke, kulture i sporta Tuzlanskog kantona, član Upravnog tijela; 11. Hasnija Muratović, Prirodno-matematički fakultet Sarajevo, član Upravnog tijela; 12. Nadija Bandić, Federalno ministarstvo obrazovanja i nauke, član Upravnog tijela; 13. Viktorija Mira Merlo, spoljni saradnik Federalnog ministarstva obrazovanja i nauke, član Upravnog tijela. Koncepciju i nastavni plan devetogodišnje osnovne škole, kao i program razvoja osnovnog obrazovanja u Federaciji Bosne i Hercegovine, izradila je Stručna komisija za izradu prijedloga koncepcije i nastavnog plana devetogodišnje osnovne škole i izradu programa razvoja osnovnog obrazovanja u Federaciji Bosne i Hercegovine, na osnovu Rješenja, broj 05-38-1323/05 od 11. 4. 2005. godine, i to u sljedećem sastavu: 1. Marko Nedić, Ministarstvo obrazovanja, nauke i kulture, Posavski kanton, koordinator Upravnog tijela; 2. Jasminka Bujanović, Ministarstvo obrazovanja, nauke i kulture, Unsko-sanski kanton Bihać, član Upravnog tijela; 3. Ivo Jelušić, Srednja škola Pere Zečevića, Posavski kanton, Odžak, član Upravnog tijela; 4. Ediba Pozderović, Pedagoški zavod, Tuzla,Tuzlanski kanton, član Upravnog tijela; 5. Vahid Mulić, Pedagoški zavod, Zenica, Zeničko-dobojski kanton, član Upravnog tijela; 6. Ševala Vrpčić, OŠ „Fahro Baščelija” Goražde, Bosansko-podrinjski kanton, član Upravnog tijela; 7. Sulejman Ribo, Ministarstvo obrazovanja, nauke, kulture i sporta Srednjobosanski kanton – Travnik, član Upravnog tijela; 8. Marko Tokić, Pedagoški fakultet, Mostar, Hercegovačko-neretvanski kanton, član Upravnog tijela; 9. Ivan Tomas, OŠ A. B. Šimića Drinovci, Zapadnohercegovački kanton, član Upravnog tijela; 10. Safet Smajkić, Pedagoška akademija, Sarajevo, Kanton Sarajevo, član Upravnog tijela. Zadatak Stručne komisije je da rukovodi i koordinira poslovima za pripremu i izradu prijedloga koncepcije devetogodišnjeg odgoja i obrazovanja; daje prijedloge za izmjenu i dopunu koncepcije devetogodišnje osnovne škole i nastavnih planova i programa; prati rad drugih stručnih komisija, predlaže izmjene i dopune u nastavnom planu i programu; sarañuje sa federalnim ministarstvom obrazovanja i nauke i meñunarodnim organizacijama uključenim u reformu obrazovanja u BiH. Posao izrade nastavnih planova i programa po kojima se ostvaruje nastavni proces u Federaciji Bosne i Hercegovine radila je Komisija za izradu Okvirnog nastavnog plana i programa prve trijade u Federaciji BiH na osnovu Rješenja o formiranju Stručne komisije za izradu okvirnog nastavnog plana i programa, standarda i normativa za devetogodišnju osnovnu školu sa potkomisijama, 05-38-1219/05 od 7. 4. 2005. godine.

Članovi Stručne komisije: 1. Ekrem Hajrulahović, Ministarstvo obrazovanja, nauke, kulture i sporta Bihać, koordinator Stručne komisije; 2. Gabriela Bundalo, OŠ Pazar, Tuzla, član Stručne komisije i koordinator Potkomisije za matematiku; 3. Sabaheta Bijedić, Meñuopštinski pedagoški zavod, Mostar, član Stručne komisije i koordinator Potkomisije za muzičku kulturu, 4. Ivan Madžar, Pedagoški fakultet Sveučilišta u Mostaru, član Stručne komisije i koordinator Potkomisije za moju okolinu; 5. Fatima Prohić, Osnovna škola „Musa Ćazim Ćatić, Sarajevo, član Stručne komisije i koordinator Potkomisije za likovnu kulturu; 6. Zehra Hubijar, Pedagoška akademija, Sarajevo, član Stručne komisije i koordinator Potkomisije za maternji jezik i književnost; 7. Vojka Komljenović, Centar za odgoj i obrazovanje, edukaciju i rehabilitaciju mentalno retardirane djece „Vladimir Nazor“, Sarajevo, član Stručne komisije i koordinator Potkomisije za inkluzivno i specijalno obrazovanje; 8. Milica Bešević, Pedagoška akademija, Sarajevo, član Stručne komisije i koordinator Potkomisije za tjelesni i zdravstveni odgoj; 9. Nada Hrasnica, Pedagoška akademija Sarajevo, član Stručne komisije i koordinator Potkomisije za engleski jezik. Članovi Potkomisije za bosanski, hrvatski, srpski jezik i književnost: 1. Katica Krešić, Pedagoški fakultet Sveučilište u Mostaru; 2. Biljana Nikolić, OŠ „Novi Travnik” Novi Travnik; 3. Esma Kapetanović, OŠ „Novi grad” Tuzla. Članovi Potkomisije za matematiku: 1. Marinko Pejić, Pedagoška akademija Sarajevo; 2. Denis Lasić, Pedagoški fakultet Sveučilište Mostar; 3. Enisa Mehić, Pedagoški zavod, Zenica. Članovi Potkomisije za moju okolinu: 1. Sabira Mićanović, OŠ „Brčanska malta”, Tuzla; 2. Vahid Mulić, Pedagoški zavod, Zenica; 3. Jozo Ćurčić, OŠ Vladmira Nazora Odžak. Članovi Potkomisije za likovnu kulturu: 1. Tihomir Zovko, Pedagoški fakultet Sveučilište u Mostaru; 2. Ragib Lubovac, Pedagoška akademija Sarajevo; 3. Sadina Sijerčić, OŠ „Husein Efendija ðozo” Goražde. Članovi Potkomisije za muzičku kulturu: 1. Selma Ferović, Muzička akademija, Sarajevo; 2. Berislav Džaja, Muzička škola Livno; 3. Refik Hodžić, Umjetnička škola Bihać.

Članovi Potkomisije za tjelesni i zdravstveni odgoj: 1. Mladen Kvesić, Ministarstvo prosvjete, znanosti, kulture i sporta, Široki Brijeg; 2. Samra Salibašić-Akšamija, Osnovna škola Kovačići, Sarajevo; 3. Milica Bešević, Pedagoška akademija Sarajevo. Članovi Potkomisije za engleski jezik: 1. Sanja Hadžihajdić, Pedagoški zavod Zenica; 2. Dinko Jurić, Gimnazija Fra Dominika Mandića, Široki Brijeg; 3. Marina H. Avdić, Katolički školski centar, Tuzla. Članovi Potkomisije za inkluzivno i specijalno obrazovanje: 1. Šaćira Mešalić, Defektološki fakultet, Tuzla; 2. Sadeta Zečić, Zavod za specijalno obrazovanje i odgoj djece „Mjedenica” Sarajevo; 3. Biljana Pejić, Zavod za specijalno obrazovanje i odgoj djece „Mjedenica” Sarajevo; 4. Imšir Zubović, Centar za slušno oštećenu djecu Tuzla; 5. Milenko Kordić, Treća osnovna škola Mostar. Zadatak članova Stručne komisije i njenih potkomisija je bio da: - priprema i izrañuje modele okvirnog nastavnog plana i programa za prvi, drugi i treći razred devetogodišnje osnovne priprema i izrañuje modele okvirnog nastavnog plana i programa za prvi, drugi i treći razred devetogodišnje osnovne škole za djecu sa teškoćama u razvoju, koja se obrazuju u specijalnim odgojno-obrazovnim ustanovama; - ostvaruje saradnju sa drugim stručnim komisijama i daje prijedloge i sugestije u vezi sa definiranjem strategije prelaska na devetogodišnje obavezno osnovno obrazovanje i edukaciju nastavnika, pedagoga i direktora osnovne škole; - predlaže pedagoško-didaktičku literaturu za obuku nastavnika, pedagoga i direktora osnovne škole i sarañuje sa Federalnim ministarstvom obrazovanja i nauke i meñunarodnim organizacijama uključenim u reformu obrazovanja u BiH. Okvirni nastavni plan i program za 4. razred devetogodišnje osnovne škole je izradila Stručna komisija na osnovu Rješenja o obrazovanju Stručne komisije za izradu okvirnog nastavnog plana i programa, standarda i normativa za devetogodišnju osnovnu školu sa potkomisijama, 03-382933/06 od 29. 5. 2006. godine. Članovi stručne komisije su: 1. Jasminka Bujanović, Ministarstvo obrazovanja, nauke, kulture i sporta Bihać, koordinator Stručne komisije; 2. Hasnija Muratović, Prirodno-matematički fakultet, Sarajevo; 3. Sabaheta Bijedić, Meñuopštinski pedagoški zavod, Mostar, član Stručne komisije i koordinator Potkomisije za muzičku kulturu; 4. Gabrijela Bundalo, OŠ Pazar, Tuzla, član Stručne komisije i koordinator Potkomisije za matematiku;

5. Ivan Madžar, Pedagoški fakultet Sveučilišta u Mostaru, član Stručne komisije i koordinator Potkomisije za moju okolinu; 6. Fatima Prohić, Osnovna škola „Musa Ćazim Ćatić“, Sarajevo, član Stručne komisije i koordinator Potkomisije za likovnu kulturu; 7. Zehra Hubijar, Pedagoška akademija, Sarajevo, član Stručne komisije i koordinator Potkomisije za maternji jezik i književnost; 8. Vojka Komljenović, Centar za odgoj i obrazovanje, edukaciju i rehabilitaciju mentalno retardirane djece „Vladimir Nazor”, Sarajevo, član Stručne komisije i koordinator Potkomisije za inkluzivno i specijalno obrazovanje; 9. Milica Bešević, Pedagoška akademija, Sarajevo, član Stručne komisije i koordinator Potkomisije za tjelesni i zdravstveni odgoj; 10. Nada Hrasnica, Pedagoška akademija Sarajevo, član Stručne komisije i koordinator Potkomisije za engleski jezik. Članovi Potkomisije za izradu nastavnog plana devetogodišnje osnovne škole su: 1. Marko Nedić, Ministarstvo obrazovanja, nauke i kulture Posavskog kantona, Orašje; 2. Safet Smajkić, Pedagoška akademija, Sarajevo, Kanton Sarajevo; 3. Vahid Mulić, Pedagoški zavod, Zenica, Zeničko-dobojski kanton; 4. Sulejman Ribo, Ministarstvo obrazovanja, nauke, kulture i sporta, Srednjobosanski kanton, Travnik; 5. Ševala Vrpčić, OŠ „Fahro Baščelija” Goražde, Bosansko-podrinjski kanton; 6. Marko Tokić, Pedagoški fakultet, Mostar, Hercegovačko-neretvanski kanton; 7. Robert Onodi, Pedagoški zavod, Tuzla. Članovi Potkomisije za bosanski, hrvatski, srpski jezik i književnost: 1. Katica Krešić, Pedagoški fakultet Sveučilište u Mostaru; 2. Biljana Nikolić, OŠ „Novi Travnik” Novi Travnik; 3. Esma Kapetanović, OŠ „Novi grad” Tuzla; 4. Olga Lekić, OŠ „Jozo Gadžić-Čupo“, Stojkovići, Travnik. Članovi Potkomisije za matematiku: 1. Marinko Pejić, Pedagoška akademija Sarajevo; 2. Denis Lasić, Pedagoški fakultet Sveučilište Mostar; 3. Enisa Mehić, Pedagoški zavod, Zenica Članovi Potkomisije za moju okolinu: 1. Sabira Mićanović, OŠ „Brčanska malta”, Tuzla; 2. Vahid Mulić, Pedagoški zavod, Zenica; 3. Irena Damjanović, OŠ „Fra Ilije Starčevića“, Tolisa. Članovi Potkomisije za likovnu kulturu: 1. Tihomir Zovko, Pedagoški fakultet Sveučilišta u Mostaru; 2. Fikret Lukać, Pedagoški zavod Sarajevo; 3. Sadina Sijerčić, OŠ „Husein Efendija ðozo”, Goražde.

Članovi Potkomisije za muzičku kulturu: 1. Selma Ferović, Muzička akademija, Sarajevo; 2. Berislav Džaja, Muzička škola Livno; 3. Vesna Kečalović, Umjetnička škola Bihać. Članovi Potkomisije za tjelesni i zdravstveni odgoj: 1. Mladen Kvesić, Ministarstvo prosvjete, znanosti, kulture i sporta, Široki Brijeg; 2. Samra Salibašić-Akšamija, Osnovna škola Kovačići Sarajevo; 3. Milica Bešević, Pedagoška akademija Sarajevo. Članovi Potkomisije za engleski jezik: 1. Sanja Hadžihajdić, Pedagoški zavod Zenica; 2. Dinko Jurić, Gimnazija Fra Dominika Mandića, Široki Brijeg, 3. Marina H. Avdić, Katolički školski centar, Tuzla; 4. Esmeralda Iftić, prof., OŠ „Gornje Prekounje- Ripač“, Bihać. Članovi Potkomisije za njemački jezik: 1. Elvedina Bilajbegović, Srednja poljoprivredna škola „Sanus futurum“, Sanski Most; 2. Miloje ðurñević, Filozofski fakultet, Sarajevo; 3. Aldina Herić, Gimnazija „Meša Selimović“, Tuzla; 4. Memnuna Hasanica, Pedagoši fakultet, Zenica. Članovi Potkomisije za francuski jezik: 1. Vlado Sučić, Filozofski fakultet, Sarajevo; 2. Melisa Begović, Gimnazija, Zenica. Članovi Potkomisije za arapski jezik: 1. Mehmed Kudić, Medresa „Džemaludin Čaušević“, Cazin; 2. Esad Duraković, Filozofski fakultet, Sarajevo. Članovi Potkomisije za specijalno obrazovanje i inkluziju: 1. Šaćira Mešalić, Defektološki fakultet, Tuzla; 2. Sadeta Zečić, Zavod za specijalno obrazovanje i odgoj djece „Mjedenica”, Sarajevo; 3. Nevenka Veljović, Centar za slijepu i slabovidnu omladinu, Sarajevo; 4. Imšir Zubović, Centar za slušno oštećenu djecu Tuzla; 5. Milenko Kordić, Treća osnovna škola Mostar. Okvirni nastavni plan i program za 5. razred devetogodišnje osnovne škole je izradila Stručna komisija na osnovu Rješenja o obrazovanju Stručne komisije za izradu okvirnog nastavnog plana i programa, standarda i normativa za devetogodišnju osnovnu školu sa potkomisijama, 03-381343/07 od 16. 3. 2007. godine.

Članovi stručne komisije su: 1. Jasminka Bujanović, Ministarstvo obrazovanja, nauke, kulture i sporta Bihać, koordinator Stručne komisije i član Upravnog tijela; 2. Zehra Hubijar, Pedagoška akademija, Sarajevo; 3. Marinko Pejić, Pedagoška akademija, Sarajevo; 4. Iv ica Glibušić, Pedagoški fakultet Sveučilišta u Mostaru; 5. Vahid Mulić, Pedagoški zavod, Zenica; 6. Faiza Muštović, Pedagoška akademija, Sarajevo; 7. Željko Filipović, Pedagoška akademija, Sarajevo; 8. Selma Ferović, Muzička akademija, Sarajevo; 9. Milica Bešović, Pedagoška akademija, Sarajevo; 10. Nada Hrasnica, Pedagoška akademija, Sarajevo; 11. Zlata Maglajlija, Filozofski fakultet, Sarajevo; 12. Vasvija Ibrahimkadić, Prva gimnazija, Sarajevo; 13. Amir Dervišević, Filozofski fakultet, Sarajevo; 14. Vojka Komljenović, Centar za odgoj i obrazovanje, edukaciju i rehabilitaciju mentalno retardirane djece. Članovi Potkomisije za izradu nastavnog plana devetogodišnje osnovne škole su: 1. Marko Nedić, Ministarstvo obrazovanja, nauke i kulture Posavskog kantona, Orašje; 2. Safet Smajkić, Pedagoška akademija, Sarajevo, Kanton Sarajevo; 3. Vahid Mulić, Pedagoški zavod, Zenica, Zeničko-dobojski kanton; 4. Sulejman Ribo, Ministarstvo obrazovanja, nauke, kulture i sporta, Srednjobosanski kanton, Travnik; 5. Ševala Vrpčić, OŠ „Fahro Baščelija” Goražde, Bosansko-podrinjski kanton; 6. Robert Onodi, Pedagoški akademija, Tuzla. Članovi Potkomisije za bosanski, hrvatski, srpski jezik i književnost: 1. Zehra Hubijar – koordinator; 2. Katica Krešić – Pedagoški fakultet Sveučilišta u Mostaru; 3. Biljana Nikolić – OŠ „Novi Travnik” Novi Travnik; 4. Esma Kapetanović – OŠ „Novi grad” Tuzla; 5. Ivan Penava – OŠ „Ivan Brlić Mažuranić“, Humac, Ljubuški. Članovi Potkomisije za matematiku: 1. Marinko Pejić – koordinator; 2. Denis Lasić – Pedagoški fakultet Sveučilište Mostar; 3. Enisa Mehić – Pedagoški zavod, Zenica; 4. Jasna Lovrinović – OŠ „Novi Travnik“, Novi Travnik. Članovi Potkomisije za društvo: 1. Iv ica Glibušić – koordinator; 2. Miljenko Miloš – Zavod za školstvo, Mostar; 3. Zora Kudić – OŠ „Ivan Goran Kovačić“, Livno; 4. Slaven Ljubić – OŠ „Kočerin“, Široki Brijeg.

Članovi Potkomisije za prirodu: 1. Vahid Mulić – koordinator, 2. Mate Živković – Zavod za školstvo i Federalno ministarstvo obrazovanja i nauke, Mostar; 3. Marija ðukić – OŠ „Ruñer Bošković“, Donja Mahala; 4. Ankica Prskalo – OŠ „Silvije Strahimir Kranjčević“, Mostar. Članovi Potkomisije za kulturu življenja: 1. Faiza Muštović – koordinator, 2. Hajrija Cokoja – Pedagoški zavod Mostar, Mostar; 3. Subhija Kapić – „Druga osnovna škola“, Konjic; 4. Razija Hamzabegović – OŠ „Husino” Tuzla. Članovi Potkomisije za likovnu kulturu: 1. Željko Filipović – koordinator, 2. Fatima Prohić – OŠ „Musa Ćazim Ćatić”, Sarajevo; 3. Elvedin Drkenda – OŠ „Husein efendija ðozo”, Goražde. Članovi Potkomisije za muzičku kulturu: 1. Selma Ferović – koordinator; 2. Berislav Džaja – Muzička škola, Livno; 3. Vesna Kečalović – Umjetnička škola, Bihać; 4. Mirko Setkević – OŠ „Novi Grad”, Tuzla. Članovi Potkomisije za tjelesni i zdravstveni odgoj: 1. Milica Bešević – koordinator; 2. Samir Palić – OŠ „Jablanica“, Jablanica; 3. Miro Marić – Ministarstvo prosvjete, znanosti, kulture i sporta, Široki Brijeg. Članovi Potkomisije za engleski jezik: 1. Nada Hrasnica – koordinator; 2. Sanja Hadžihajdić – član, Pedagoški zavod Zenica; 3. Dinko Jurić – član, Gimnazija Fra Dominika Mandića, Široki Brijeg; 4. Marina H. Avdić – član, Katolički školski centar, Tuzla. Članovi Potkomisije za njemački jezik: 1. Zlata Maglajlija – koordinator, 2. Memnuna Hasanica – Pedagoši fakultet, Zenica 3. Enisa Mirvić – OŠ „Hasan Kaimija“, Sarajevo. Članovi Potkomisije za francuski jezik: 1. Vasvija Ibrahimkadić – koordinator; 2. Melisa Begović – Gimnazija, Zenica; 3. Anica Majić – OŠ „Tin Ujević“, Vitina, Ljubuški.

Članovi Potkomisije za arapski jezik: 1. Amir Dervišević – koordinator; 2. Mehmed Kudić – Medresa „Džemaludin Čaušević“, Cazin, Unsko-sanski kanton. Članovi Potkomisije za specijalno obrazovanje i inkluziju: 1. Vojka Komljenović – koordinator; 2. Mirela Duranović – Defektološki fakultet, Tuzla; 3. Sadeta Zečić – Zavod za specijalno obrazovanje i odgoj djece „Mjedenica” Sarajevo; 4. Nevenka Veljović – Centar za slijepu i slabovidnu omladinu, Sarajevo; 5. Imšir Zubović – Centar za slušno oštećenu djecu Tuzla; 6. Milenko Kordić – Treća osnovna škola Mostar. Okvirni nastavni plan i program za 6. razred devetogodišnje osnovne škole je izradila Stručna komisija za izradu okvirnog nastavnog plana i programa, standarda i normativa za devetogodišnju osnovnu školu sa potkomisijama. Rješenjem, broj: 08-02-3965/07 od 17. 7. 2007. godine imenuje se Stalna komisija Upravnog tijela za pripremu i izradu prijedloga strategije prelaska na devetogodišnje osnovno obrazovanje, a članovi su: 1. Alija Pirić, Filozofski fakultet, Sarajevo; 2. Jasminka Bujanović, Ministarstvo obrazovanja, nauke, kulture i sporta Bihać, koordinator Stručne komisije; 3. Marko Nedić, Ministarstvo prosvjete, kulture i športa, Posavski kanton; 4. Munevera Selmanović, Ministarstvo obrazovanja, nauke i kulture, Zenica; 5. Stipo Nakić, Ministarstvo obrazovanja, nauke, kulture i sporta/športa, Srednjobosanski kanton; 6. Meliha Alić, Ministarstvo prosvjete, znanosti, kulture i športa, Hercegovačko-neretvanski kanton; 7. Mario Mikulić, Ministarstvo prosvjete, znanosti, kulture i športa, Zapadno-hercegovački kanton; 8. Sretko Žmukić, Ministarstvo obrazovanja i nauke, Sarajevo; 9. Tomislav Buljan, Ministarstvo znanosti, prosvjete, kulture i športa, Kanton 10; 10. Mersija Jahić, Ministarstvo obrazovanja, nauke, kulture i sporta, Tuzlanski kanton; 11. Hasnija Muratović, Prirodno-matematički fakultet, Sarajevo; 12. Nadija Bandić, Federalno ministarstvo obrazovanja i nauke; 13. Viktorija Mira-Merlo, spoljni saradnik Federalnog ministarstva obrazovanja i nauke. Članovi stručne komisije su: 1. Jasminka Bujanović, Ministarstvo obrazovanja, nauke, kulture i sporta Bihać, koordinator Stručne komisije i član Upravnog tijela; 2. Muhidin Džanko, Filozofski fakultet, Sarajevo; 3. Selma Ferović, Muzička akademija, Sarajevo; 4. Enes Duvnjaković, Prirodno-matematički fakultet, Tuzla; 5. Željko Filipović, Pedagoška akademija, Sarajevo; 6. Enes Pelidija, Filozofski fakultet, Sarajevo;

Pedagoški zavod. II Gimnazija. Sarajevo. 3. Zavidovići. Federalno ministarstvo obrazovanja i nauke. Mašinski fakultet. Mostar. OŠ „Novi Travnik” Novi Travnik. Pedagoška akademija. Maja ðuretić. sekretar Komisije. Samka Hadžihasanović-Mithat. Vojka Komljenović. 3. Milica Bešović. 2. Rifat Škrilj. Jesenka Vasić-Pujo. 8. Filozofski fakultet. 3. Sarajevo. 9. Miralem Marić. 13. OŠ „Ruñer Bošković“. 2. Sarajevo. Prirodno-matematički fakultet. Sarajevo. 2. Prirodno-matematički fakultet. Sarajevo. 3. Zlata Maglajlija. Muriz Spahić. Sarajevo. Sarajevo. Sarajevo. Članovi Potkomisije za matematiku: 1. Filozofski fakultet. Prva gimnazija. Sveučilište u Mostaru. Filozofski fakultet. Prirodno-matematički fakultet. Sarajevo. Orašje. Članovi Potkomisije za bosanski. Vasvija Ibrahimkadić. Tuzla. Avdo Voloder. Muhidin Džanko. Druga gimnazija. Nadija Bandić. Druga gimnazija. edukaciju i rehabilitaciju mentalno retardirane djece. Biljana Nikolić. Članovi Potkomisije za biologiju: 1. Pedagoški zavod. Amir Dervišević. Enes Duvnjaković. Aida Kovačević. Centar za odgoj i obrazovanje. Katica Krešić. Filozofski fakultet. Prirodno-matematički fakultet. Sarajevo. Hajrija Cokoja. Samka Hadžihasanović-Mithat. Tuzla. Jasna Lovrinović. Avdić. 11. OŠ „Sveti Franjo“. Fikreta Haračić. hrvatski. Marija ðukić. 14. Članovi Potkomisije za engleski jezik: 1. Članovi Potkomisije za historiju: 1. 18. srpski jezik i književnost: 1. Marina H. Enisa Mehić. Novi Travnik.7. operativna podrška Komisiji. Ivan Madžar. 12. Članovi Potkomisije za geografiju: 1. . 2. 2. 15. Sarajevo. Filozofski fakultet. Prva osnovna škola. Pedagoški zavod Mostar. Sarajevo. Sarajevo. 17. 2. Pedagoški fakultet Sveučilišta u Mostaru. Mostar. 10. Enes Pelidija. OŠ „Novi Travnik“. Filozofski fakultet. Sarajevo. Pedagoški zavod – Zenica. Dževahira Arslanagić. Sarajevo. Donja Mahala. Dubravka Šoljan. 16. Milan Cvijetinović. 3. Federalno ministarstvo obrazovanja i nauke. 3.

Livno. Sarajevo. Filozofski fakultet. 2. 2. Prva gimnazija. Selma Ferović. Medresa „Džemaludin Čaušević“. Gimnazija. Sarajevo. Selma Babović. Filozofski fakultet. 2. Berislav Džaja. Članovi Potkomisije za muzičku kulturu: 1. Zenica. 3. Sarajevo. Pedagoški zavod.Članovi Potkomisije za njemački jezik: 1. Sarajevo. Sarajevo. 3. Milan Cvijetinović. Sarajevo. Enes Šurković. Muzička akademija. 3. Fakultet sporta i tjelesnog odgoja. Tuzla. Pedagoški zavod. Amir Dervišević. Unsko-sanski kanton. Umjetnička škola. Milica Bešević. Sarajevo. Pedagoški zavod. djece oboljele od autizma i cerebralne paralize „Vladimir Nazor“. Defektološki fakultet. Melisa Begović. OŠ „Safvet beg Bašagić“. Cazin. Samir Palić. Robert Onodi. 2. 1. 2. 2. Sarajevo. Sarajevo. Pedagoški zavod. OŠ „Musa Ćazim Ćatić”. 2. Zenica. Katarina Petrović. Zenica. Avdo Voloder. Fatima Prohić. Članovi Potkomisije za francuski jezik: 1. Član Potkomisije za arapski jezik: 1. 3. Irfan Handukić. Sarajevo. Članovi Potkomisije za specijalno obrazovanje i inkluziju: 1. Sarajevo. Edin Hadžikadunić. Filozofski fakultet. Bihać. Pedagoška akademija. Članovi Potkomisije za tjelesni i zdravstveni odgoj: 1. Vesna Kečalović. Memnuna Hasanica. Članovi Potkomisije za tehničku kulturu: 1. Sarajevo. Muzička škola. Tuzla. Vasvija Ibrahimkadić. Vojka Komljenović. Tuzla. Članovi Potkomisije za informatiku. Pedagoška akademija. 2. Mašinski fakultet. Sarajevo. 3. . Centar za odgoj i rehabilitaciju mentalno retardirane djece. 3. Članovi Potkomisije za likovnu kulturu: 1. Lejla Dizdarević. 2. Mehmed Kudić. Muris Hadžikadunić. Sarajevo. Zlata Maglajlija. Druga gimnazija. Jablanica. Mirela Duranović. Likovna akademija. Zenica. Željko Filipović. OŠ „Jablanica“. 3.

04-38-4551/08 od 1. 3. Pedagoška akademija. Pedagoški zavod. Milan Cvijetinović. 14. Filozofski fakultet. Ivan Madžar. Amir Dervišević. Sarajevo. Selma Ferović. Darija Burić. Zenica. 9. edukaciju i rehabilitaciju mentalno retardirane djece. 11. kulture i sporta. Prirodno-matematički fakultet. Dževahira Arslanagić. Prirodno-matematički fakultet. Enes Pelidija. Filozofski fakultet. 15. . Tuzla. srpski jezik i književnost: 1. Ministarstvo obrazovanja. Sarajevo. Sarajevo. Enes Duvnjaković. Hasnija Muratović. 6. 17. Sarajevo. Avdo Voloder. 2. Sarajevo. Treća osnovna škola Mostar. Meliha Zejnilagić-Hajrić. 3.3. 2. Sarajevo. Zavod za specijalno obrazovanje i odgoj djece „Mjedenica” Sarajevo. Filozofski fakultet. hrvatski. Sarajevo. Centar za slušno oštećenu djecu Tuzla. Članovi Potkomisije za matematiku: 1. Imšir Zubović. Filozofski fakultet. Vojka Komljenović. Prirodno-matematički fakultet. koordinator. godine. Prirodno-matematički fakultet. Sarajevo. Prirodno-matematički fakultet. Članovi potkomisija su: Članovi Potkomisije za bosanski. Sarajevo. 4. Likovna akademija. 13. OŠ „Novi Travnik” Novi Travnik. Sarajevo. Sarajevo. 8. Mašinski fakultet. Milenko Kordić. 6. Sarajevo. Sarajevo. nauke. Mostar. 10. Muhidin Džanko. 12. Sarajevo. Okvirni nastavni plan i program za sedmi. Enisa Mehić. Irfan Handukić. 16. 2008. Katica Krešić. Tuzla. 4. 5. osmi i deveti razred devetogodišnje osnovne škole izradila je Stručna komisija na osnovu Rješenja o obrazovanju Stručne komisije za izradu okvirnog nastavnog plana i programa. 3. Milica Bešović. standarda i normativa za devetogodišnju osnovnu školu sa potkomisijama. Centar za slijepu i slabovidnu omladinu. 5. Muhidin Džanko. Dubravkla Šoljan. Prva gimnazija. Vasvija Ibrahimkadić. Bihać. OŠ „Ilidža“. Članovi ove stručne komisije su: 1. Nevenka Veljović. Centar za odgoj i obrazovanje. Sarajevo. koordinator. Filozofski fakultet. Sadeta Zečić. Muzička akademija. Zlata Maglajlija. 7. Filozofski fakultet. 18. 2. Pedagoški fakultet Sveučilišta u Mostaru. 4. Enes Duvnjaković. Jasminka Bujanović. Biljana Nikolić.

Zenica. 3. Orašje. Željko Filipović. koordinator. 2. Hajrija Cokoja. 2. Članovi Potkomisije za biologiju: 1. Selma Babović. koordinator. Amir Dervišević. 3. Aida Kovačević. 3. 3. OŠ „Ruñer Bošković“. 2. Pedagoški zavod. Vasvija Ibrahimkadić. Fatima Prohić. 2. Članovi Potkomisije za likovnu kulturu: 1. Članovi Potkomisije za engleski jezik: 1. koordinator. Pedagoški zavod. Samka Hadžihasanović-Mithat. Gimnazija. Enes Pelidija. Dževahira Arslanagić. 3. koordinator. Zlata Maglajlija. Donja Mahala. Unsko-sanski kanton. Druga gimnazija. OŠ „Musa Ćazim Ćatić”. Mehmed Kudić. 2. Mostar. koordinator. Ivan Madžar. Članovi Potkomisije za francuski jezik: 1. OŠ „Sveti Franjo“. 3. Članovi Potkomisije za geografiju: 1. koordinator. Umjetnička škola. Memnuna Hasanica. Sarajevo. Pedagoški zavod Mostar.Članovi Potkomisije za historiju: 1. Livno. Prva osnovna škola. Član Potkomisije za arapski jezik: 1. 3. Pedagoška akademija. Jesenka Vasić-Pujo. Marina H. Cazin. Medresa „Džemaludin Čaušević“. Muzička škola. Dubravka Šoljan. Berislav Džaja. 2. Zenica. Avdić. Članovi Potkomisije za muzičku kulturu: 1. Sarajevo. Mostar. Druga gimnazija. 3. Članovi Potkomisije za njemački jezik: 1. koordinator. 2. 2. Miralem Marić. Druga gimnazija. Zavidovići. Vesna Kečalović. koordinator. Sarajevo. Pedagoški zavod. Bihać. Selma Ferović. Maja ðuretić. Sarajevo. Mostar. Tuzla. 2. Katarina Petrović. . Sarajevo. koordinator. Melisa Begović. Marija ðukić. Srednja škola „Fra Slavko Barbarić“. Irfan Handukić.

Imšir Zubović. Sarajevo. Članovi Potkomisije za informatiku: 1. Vojka Komljenović. 2. Stana Rotim. Defektološki fakultet. Treća osnovna škola Mostar. 3. 2. Tuzla. Muris Hadžikadunić. OŠ „Jablanica“. Avdo Voloder. Milenko Kordić. Članovi Potkomisije za tehničku kulturu: 1. Hasnija Muratović. Mostar. Fakultet sporta i tjelesnog odgoja. Centar za slijepu i slabovidnu omladinu. Centar za slušno oštećenu djecu Tuzla. 3. Robert Onodi. Zenica. Nada Gabela. koordinator. 2. 3. koordinator. Sarajevo. koordinator. 2. koordinator. Šemso Maslić. Mostar. Pedagoški zavod. 6. koordinator. Samir Palić. 3. Zenica. Pedagoški zavod. Sarajevo. Safija Džiber. Pedagoški zavod. 3. Članovi Potkomisije za hemiju: 1. Milica Bešević. 2. Tuzla. OŠ „Safvet beg Bašagić“. Gračanica. 4. . Lejla Dizdarević. Jablanica. Milan Cvijetinović. OŠ „Gračanica“. Mirela Duranović. Članovi Potkomisije za specijalno obrazovanje i inkluziju: 1. Sarajevo. Šesta osnovna škola. 2. koordinator. Prirodno-matematički fakultet.Članovi Potkomisije za tjelesni i zdravstveni odgoj: 1. Nevenka Veljović. 5. Meliha Zejnilagić-Hajrić. Zavod za specijalno obrazovanje i odgoj djece „Mjedenica” Sarajevo. Medicinska škola. Enes Šurković. 3. Članovi Potkomisije za fiziku: 1. Edin Hadžikadunić. Sadeta Zečić.

potrebno je mnogo obazrivosti i postupnosti u uvoñenju promjena. S obzirom na činjenicu da je svaka reforma dugotrajan proces. te veća demokratizacija i humanizacija našeg obrazovnog sistema općenito. U dijelu Federacije Bosne i Hercegovine taj prelazak je počeo školske 2004/2005. . godine kada je devetogodišnje osnovno obrazovanje uvedeno u cijeloj Federaciji Bosne i Hercegovine. djecom. promjenu metoda rada u nastavnom i vannastavnom radu. ali i utiču na kvalitet življenja. godini. dezorijentirati. potrebama i sposobnostima djece u osnovnoj školi. U svemu je važno imati kriterij selektivnosti s obzirom na već evidentne spoznaje da su se neki modeli organizacije nastavnog rada pokazali uspješnijim i prihvatljivijim od drugih modela. Reforma prati ovu generaciju. izazvati otpore. Izabrali smo pristup koji osigurava realizaciju potrebnih priprema za uvoñenje promjena. imajući u vidu njihove tjelesne. poboljšanje kvaliteta komunikacije meñu svim učesnicima odgojno-obrazovnog procesa. Treba sačuvati naša dosadašnja pozitivna pedagoška iskustva. Nužno je naći mjeru izmeñu novog i onog što je već dobilo pozitivnu potvrdu u školama. Reforma u prvi plan stavlja dječiju dobrobit. Promjene u sistemu odgoja i obrazovanja prilika su da se otklone uočene slabosti postojeće osnovne škole i stvori temelj za njenu modernizaciju i poboljšanje kvalitete. To su novi sadržaji prilagoñeni karakteristikama šestogodišnjeg djeteta. ali i prihvatiti ideje iz svijeta.UVOD Reforma sistema odgoja i obrazovanja u Bosni i Hercegovini zahtijeva promjene u svim važnim segmentima tog sistema: promjenu nastavnih planova. To znači da se promjene odnose na generaciju upisanih učenika u školskoj 2004/2005.. kognitivne. Treba imati na umu ukupne efekte promjena: da li će zbuniti. Spomenute promjene su neminovne. dobrobit zajednice. humaniziranje škole i razvijanje senzibiliteta u pristupima djetetu. nudi prije svega savremene programske ciljeve i sadržaje učenja svih nastavnih predmeta koji su prilagoñeni interesima. Prije svega valja procijeniti šta će svaki korak u reformi izazvati u školi. a koje poboljšavaju kvalitet sistema odgoja i obrazovanja. preuzimanju ili bilo kakvim drugim vidovima improvizacije. a to znači da smo krenuli od uvoñenja promjena na samom početku školovanja i u prvoj godini samo u prvom razredu. meñu nastavnicima. usmjeravanje pažnje na sadržaje koji su važni u temeljnom obrazovanju (kao priprema za život i osnova za nastavak školovanja u srednjoj školi). Već je naglašeno da smo se opredijelili za pristup koji podrazumijeva oprez i obazrivost jer je nedopustivo eksperimentisati na djeci koja su najdragocjeniji resurs svake zemlje. Nastavni plan i program za devetogodišnju osnovnu školu. s posebnim naglaskom da mnogo djece nije obuhvaćeno predškolskim odgojem pa im škola postaje prvo mjesto šire društvene socijalizacije. Ne može biti riječi o prilagoñavanju ranijih programa. Sama činjenica da šestogodišnje dijete postaje školskim obveznikom za sobom povlači promjenu svih važnih segmenata odgojno-obrazovnog procesa. ili će od početka pridobiti za saradnju i motivirati da svi učesnici reforme i sami prihvate promjene s ciljem da mijenjaju odgojno-obrazovni proces. osmišljeniji izbor sadržaja programa. U Bosni i Hercegovini prelazi se na devetogodišnje obavezno osnovno obrazovanje u skladu sa iskustvima kvalitetne pedagoške prakse u zemljama Evrope i svijeta. vrijedne elemente ukupnog pedagoškog nasljeña. emocionalne i duhovne sposobnosti. roditeljima. te je prilika da se lagano i sistematično uvode promjene posredstvom priprema onih koji će te promjene realizirati. a proces je okončan školske 2009/2010. jer se svijet u kojem će živjeti djeca mijenja četiri puta brže od naših škola. koji neće izazvati poremećaje u školama.

Spremnost. • Jednakost i pravičnost u obrazovanju. te se u tom smislu fokus promjena stavlja na sljedeće: • Upis u školu djece mlañe hronološke dobi (sa 5. koncept je zasnovan na slijedećem: • Pravo sve djece na osnovno obrazovanje u skladu sa Konvencijom o dječjim pravima. −izrada novog nastavnog plana i programa. • Naučna utemeljenost obrazovanja kao doživotnog procesa (cjeloživotno učenje). −institucionalne i sistemske promjene. −savremene metode nastave. • Temeljna znanja i vještine su u funkciji globalnog razvoja i globalnih interesa. Promjene koje donosi reforma osnovne škole Razumijevanje procesa promjena u osnovnoj školi prva je i osnovna pretpostavka ljudske sklonosti prema tim promjenama. uvažavanje individualnih karakteristika i različitosti. • Osnovna škola je obavezna i neselektivna za svu djecu bez obzira na razlike u sposobnostima. • Jačanje odgojne funkcije osnovne škole. • Orijentacija na ishode odgoja i obrazovanja. • Sloboda. −promjena atmosfere u učionici. • Deveta godina školovanja uvodi se za šestogodišnjake. promijenite li jednu stvar. afektivnog. solidarnost i kompetencija u razvoju pojedinca.učenik. • Cjelovitost razvoja individue: kognitivnog. • Demokratizacija i depolitizacija obrazovanja. vjerojatno doći do drugih promjena). Za uspješan proces promjena nužne su slijedeće pretpostavke: • Promjena od vrha prema dnu. • Naglašenije afirmiranje novih i fleksibilnijih metoda učenja koje mijenjaju poziciju učenika u nastavi.PRISTUP KONCEPCIJI DEVETOGODIŠNJEG OSNOVNOG OBRAZOVANJA Osnovni principi Koncepcije U skladu sa iskustvima evropskih zemalja i postignuća pedagoških nauka. i od dna prema vrhu (izaziva više angažmana i trajnija je od autokratskog. psihomotornog i voljnog. lokalne zajednice. • Inkluzivno obrazovanje posmatrano mnogo šire kao proces uklanjanja prepreka u učenju i učešću za sve učenike. a fokus promjena je slijedeći: −individualizacija i bavljenje kompletnim djetetom. −uključivanje roditelja. • Ubrzano napredovanje učenika. autonomija i odgovornost. • Općeobrazovnost i cjelovitost znanja. −promjena odnosa nastavnik .5 godina). polazak u školu sa 6 godina. • Decentralizacija. udruženja). od I-IX razreda. • Promjene malo kad uključuju samo jednu inovaciju (ono što želite promijeniti tako je usañeno u sistem interaktivnih djelovanja da će. a ne za petnaestogodišnjake. Djelotvorna promjena iziskuje vremena. • Obaveznost i besplatnost osnovne škole. centraliziranog pristupa). • Novi nastavni plan i program za sve razrede. otvorenost ka promjenama bitan je preduvjet uspjeha bilo koje promjene. • Usklañenost sa modernim koncepcijama osnovne škole i kompatibilnost standarda u obrazovanju sa zemljama Evropske unije. stoga je upornost nužna (čak i promjene umjerenog obima mogu trajati tri-pet godina). • Osnovna škola traje devet godina (a ne osam). . • Aktivno učešće lokalne sredine u radu škole (roditelja.

običaji). Sposobnost pozitivne komunikacije. sposobnost uspješnog nošenja s teškoćama u životu. Od onih koji će nositi te promjene. te didaktičko-metodičkih i pedagoško-psiholoških sadržaja u edukaciji nastavnika. • Očekivani rezultati učenja. odgojno-obrazovni ciljevi. briga o vlastitom zdravlju i zdravlju drugih.). koliko zastupa jednakost i pravdu. • • • • Svemu treba dodati estetsku dimenziju.Populacija šestogodišnjaka je izuzetno heterogena (individualne razlike u tjelesnoj. Novom koncepcijom treba sačuvati pozitivno iskustvo i tradiciju postojeće organizacije škole. koliko utiče na atmosferu mira i tolerancije u zajednici). procjenjivanje nivoa postignuća. Ishodi i kompetencije odgoja i obrazovanja • • • • Učenička pismenost u širem smislu riječi (čitanje i pisanje. razvijenost pozitivnih navika. • Cilj izučavanja. mentalnoj. Zajednička jezgra . • Sadržaji. Visokoškolsko obrazovanje za sve profile nastavnika će raditi na uspostavljanju balansa u zastupljenosti stručnih. Zajednička jezgra Zajednička jezgra su sadržaji pojedinih nastavnih predmeta bez kojih predmet ne može postojati (primjereni uzrastu učenika).zajedničke jezgre i posebnog dijela . Razlike na nivou postignuća na početku i na kraju devetogodišnjeg odgoja i obrazovanja. Plan i program nastavnih predmeta sadrži slijedeće elemente: • Uloga i značaj nastavnog predmeta. naučna. različita iskustva i predznanja itd. socijalnoj i emocionalnoj razvijenosti.• • • Povećana saradnja škole. • Objašnjenja i didaktičko-metodičke napomene. Jasna predstava o značaju nauke i tehnologije u savremenom životu. human odnos prema svakom živom biću. ovisit će kojom brzinom će teći uspostavljeni proces promjene škole i proces obrazovanja. U skladu s Koncepcijom devetogodišnjeg obaveznog odgoja i obrazovanja. rezultati u kulturi i kulturnom nasljeñu. a to su nastavnici. Ovladavanje osnovnim znanjima dva strana jezika. kao i zajednice u kojoj škola djeluje. No. nastavni planovi i programi kantona sastoje se od općeg dijela . nastavnika i svih zaposlenih. a unaprijediti njene najslabije tačke. Posjedovanje ličnih vještina (mogućnost donošenja odluka. Sposobnost kritičkog mišljenja i uspješnog rješavanja problema. tehnička ostvarenja. • Indikatori uspješnosti.lokalne komponente. bez obzira na veliku raznolikost kod svih je zajedničko da imaju znatne potencijale i mogućnosti ranog učenja. • Smjernice za praćenje napredovanja učenika. Ovi potencijali se najbolje mogu iskoristiti spuštanjem granice upisa u osnovnu školu. Spremnost učenika za prihvatanje uloge odgovornog grañanina (koliko cijeni kulturu i običaje drugih ljudi. medijska kultura). likovnu i muzičku pismenost i sposobnost pojedinca da zna napraviti izbor u skladu s kriterijima lijepog u svim sadržajima. Devetogodišnja osnovna škola osigurat će temeljna znanja i vještine za uspješan nastavak školovanja u srednjoj školi. pojmovi koji daju identitet nastavnom predmetu. Zato je itekako važno pitanje kako nastavnici razumiju devetogodišnje obavezno osnovno školovanje. numerička i informatička pismenost. Tu su i sadržaji koji osiguravaju kvalitetnu i korektnu informaciju o onima koji su pored nas i sa nama (umjetnička.

Pri tome se prevashodno vodi računa o potencijalima učenika i mogućnostima za razvoj. . Lokalna komponenta Ovaj dio programa daje mogućnost školama. Rad sa učenicima sa posebnim obrazovnim potrebama Za učenike sa posebnim obrazovnim potrebama. oblastima i temama. odnosno učenike koji nailaze na prepreke u učenju i učešću. razvijaju se prilagoñeni programi. birajući sadržaje i područja učenja koji su specifični za lokalnu zajednicu. samokontroli) svakog pojedinog učenika. razvijaju zajedno nastavnik i stručni tim za podršku učenika sa posebnim potrebama na nivou škole uz učešće roditelja. ishodi učenja svakog nastavnog predmeta. istrajnosti u radu. kao i drugim važnim osobinama (kvalitetu pažnje. Važno je istaći da se pri odabiru sadržaja. kao i praćenja i ocjenjivanja učenika.osigurava transparentnost unutar školskog sistema u različitim dijelovima u Bosni i Hercegovini i Federaciji Bosne i Hercegovine. Date su smjernice za organizaciju nastave i strategije učenja. kao i plan rada. općinama i kantonima da razviju vlastite programe. Odreñeni su indikatori uspješnosti za svaki predmet. općenito vodilo računa da oni budu što više uporedivi i kompatibilni sa sadržajima učenja u zemljama evropske zajednice na tom nivou obrazovanja. Prilagoñavanje podrazumijeva modifikaciju programa redovne nastave u skladu sa sposobnostima. a ne samo na identificiranju problema ili smetnji. Odreñeni su opći ishodi učenja u osnovnoj školi i u okviru toga. iskustvom. Individualno prilagoñeni program. Za izradu nastavnog plana i programa korištena je sljedeća metodologija: Sadržajna i vremenska raspodjela programskih sadržaja po pojedinim nastavnim predmetima. emocionalnoj i socijalnoj zrelosti. motivaciji.

dopunske/dodatne programe. fakultativni) odredit će se na kantonalnom nivou. vannastavne aktivnosti. u skladu s mogućnostima o kojima je riječ u Koncepciji. odjeljensku zajednicu. eventualno neki novi predmet (izborni.MODEL OKVIRNOG NASTAVNOG PLANA ZA DEVETOGODIŠNJU OSNOVNU ŠKOLU Obrazovne oblasti i programi Jezici Zastupljenost nastavnih časova sedmično po trijadama I trijada I II 4 3 3 2 2 2 16 III 4 2 3 3 2 2 2 18 II trijada IV 5 3 3 4 2 2 2 21 V 5 3 1 2 4 2 1 1 1 2 22 VI 5 2 2 1 4 1 2 1 2 1 1 2 24 III trijada VII VIII 4 2 2 2 4 2 2 1 1 2 1 1 2 26 4 2 2 1 4 1 1 2 2 2 1 1 2 25 IX 4 2 2 2 4 2 1 2 2 1 1 1 2 26 38 16 8 11 1 2 6 32 2 6 6 5 4 1 5 4 13 13 18 191 Predmeti obavezni / izborni Ukupno nastave B/H/S jezik i 3 književnost Prvi strani jezik Drugi strani jezik Moja okolina 2 Društvene Društvo nauke Kultura življenja Historija/povijest Matematika 2 Priroda Prirodne nauke i Biologija matematika Geografija/zemljopis Fizika Hemija/kemija Tehnika i Osnove tehnike informatičke Tehnička kultura tehnologije Informatika Likovna kultura 2 Umjetnosti Muzička/glazbena 2 kultura Tjelesni i Tjelesni i zdravstveni 2 zdravstveni odgoj odgoj Ukupno redovna nastava 13 Izborni Vjeronauka/vjeronauk predmet Napomena: Broj nastavnih časova za vjeronauku. .

OKVIRNI NASTAVNI PLAN I PROGRAM za prvi razred devetogodišnje osnovne škole .

5. odjeljensku zajednicu.OKVIRNI NASTAVNI PLAN ZA PRVI RAZRED DEVETOGODIŠNJE OSNOVNE ŠKOLE REDNI BROJ 1. fakultativni predmeti SEDMIČNI BROJ NASTAVNIH ČASOVA 3 2 2 2 2 2 13 GODIŠNJI BROJ NASTAVNIH ČASO VA 102 68 68 68 68 68 442 Napomena: Broj nastavnih časova za vjeronauku. 4. 3. vannastavne aktivnosti. . hrvatski. 6. eventualno neki novi predmet (izborni. srpski jezik i književnost Matematika Moja okolina Muzička kultura Likovna kultura Tjelesni i zdravstveni odgoj UKUP NO: Izborni. dopunske/dodatne programe. fakultativni) odredit će se na lokalnom nivou. u skladu s mogućnostima o kojima je riječ u Koncepciji. 2. OBAVEZNI NASTAVNI PREDMETI Bosanski.

Usavršavanje tehnike čitanja u okviru ćiriličnog pisma. Korektno samostalno čitanje tekstova štampanih latiničnim pismom. Priprema za usvajanje štampanih slova latinice Drugo polugodište I RAZRED Usvajanje velikih i malih štampanih slova. IV Korektno samostalno čitanje tekstova štampanih latinicom. srpski jezik i književnost (102 nastavna časa) Globalne naznake dinamike usvajanja elementarne pismenosti Radi orijentacije u kreiranju sadržaja nastavnih programa svih nastavnih predmeta ponuñen je raspored usvajanja sadržaja jednog i drugog pisma. razumijevanje.Bosanski. Usavršavanje tehnike i logike čitanja. Usavršavanje tehnike i logike čitanja u okviru latiničnog pisma. brzina). uvoñenje elemenata izražajnosti. vježbe iščitavanja i čitanja (pravilnost čitanja i razumijevanje). Dalji rad na svim aspektima i kvalitetima čitanja tekstova štampanih ćiriličnim pismom. Vježbe izražajnog i stvaralačkog čitanja i izražavanja u okviru latiničnog pisma. Usavršavanje tehnike pisanja. Prvo polugodište Razvoj govora. ščitavanje i čitanje (pravilnost i razumijevanje pročitanog). III Usvajanje štampanih slova ćirilice. Usvajanje pisanih slova ćirilice. II Vježbe čitanja (pravilnost. . hrvatski.

Ta znanja utiču na uspjeh u učenju i drugih nastavnih predmeta. Nastavu čitanja i pisanja nužno je posmatrati u kontekstu ukupnog napredovanja učenika i posvećivati joj onoliko pažnje koliko stvarno utiče na osvješćivanje smisla stalnog učenja. Na funkcionalnom nivou jezik i govor utiču na psihološke i lingvističke sposobnosti: zapažanje i imenovanje bitnih elemenata. funkcionalnu. zaključivanje. Ima posebno naglašenu informativnu i komunikativnu vrijednost jer je zajednički za ljude koji žive u odreñenoj zajednici. razvijenost i bogatstvo rječnika). osnove teorije književnosti i samostalno. diferencijacije. srpski jezik i književnost kao nastavni predmet je sistem jezičnog i književnog znanja. živjeti sa svrhom. punoćom i mudrošću. pravogovora i pravopisa. A neuspjeh obeshrabruje i raña nove neuspjehe. mogućnost poreñenja. odgojnu. stilskom. grupe i zajednicu u cjelini. kvalitet govora u razredu i ukupnom okruženju. Razvoj dječijih govornih sposobnosti moguće je posmatrati u kontekstu usvajanja jezika. . korektno vladanje rečenicom. temeljnu pismenost u gramatičko-pravopisnom. Posredstvom programskih sadržaja ovog nastavnog predmeta razvijamo jezično osjećanje učenika. radošću. razvijamo gramatičko-pravopisne aspekte i uvodimo ih u različite oblike usmenog i pismenog izražavanja. Važno je znati da nastava maternjeg jezika daje temeljna znanja iz jezika i književnosti. Čitanje je sredstvo i metoda učenja. prisustvo govornih smetnji i poremećaja. izvanškolsko čitanje. Bosanski. Govor je aktivnost komunikacije pomoću jezika. hrvatski. Program nastave jezika uključuje sadržaje nastave gramatike.ULOGA I ZNAČAJ Jezik je važan činilac u razvoju svakog ljudskog bića. Jezik ima obrazovnu. Čitanje i učenje su u osnovi komunikacije i sami su komunikacija. U prvom razredu bavimo se govorom djeteta i dalje radimo na razvijanju pojedinih kvaliteta usmenog govora. sadržajnom i kompozicijskom smislu. Brojni su činioci koji utiču na kultivisanje govora: nivo govorne razvijenosti (kvalitet diskriminacije glasova i artikulacije. komunikacijsku funkciju. razvijenost individualnih programa. Samo pismen čovjek može djelovati efikasno. izbor sadržaja koji poticajno djeluju na govorni razvoj. ali je i moćno sredstvo djelovanja na pojedinca. Govor je u osnovi komunikacije i ukupnog učenja. pojmovnu distinkciju. sadržaje usmenog i pismenog izražavanja. A program nastave književnosti sadrži književna djela. uopštavanje. Ako dijete ima problema sa čitanjem – sigurno će se to odraziti na njegova postignuća u svim nastavnim predmetima.

a ovo lik iz priče Vještine i sposobnosti sposobnost pravilnog i smislenog govora sposobnost pravilnog i jasnog izražavanja sposobnost posmatranja i zapažanja bitnih elemenata sposobnost analize i sinteze sposobnost klasifikacije elemenata praćenje toka dogañaja u priči uočavanje važnih pojedinosti uočavanje likova i njiho vih osobina sposobnost zamišljanja situacija i ponašanja sposobnost pravilnog i jasnog izražavanja uočavanje slijeda. predmeti i bića) slovo .O D G O J N O-O B R A Z O V N I C I LJ E V I U I R A Z R E D U SPOZNAJNO PODRUČJE Znanja šta čujem. prvo. vrijednosti život je vrijednost znanje je važno pismenost je važna za pojedinca i zajednicu (čitanje mi je potrebno da bih mogao učiti iz knjiga. kretnjom mimika. crtežom. u radu s djecom sa posebnim potrebama u individualnom programu) Oblici jezičke/jezične i socijalne komunikacije Rad u grupi.struktura boja klasifikacija slova. postupak i sredstvo Nastavna sredstva Slike predmeta. osjećam. a šta vidim ? (glasovi i zvukovi. postupku riječ . a nešto nije lijepo u sadržaju. posebno u jeziku i književnosti) ljepoti kazivanja (usmena i pisana forma) vlastitom napredovanju kreativnom izrazu potrebi učenja o načinima učenja prema poboljšanju kvaliteta komunikacije govorom istraživanju. predaha nakon usvajanja više od 15 slova.drugo.značenje izbor riječi i rečenica prihvatljivo neprihvatljivo u govoru.rečenica poznavanje štampanih slova latinice ovo je priča ovo je pjesma lik u priči ovo je dobro a o vo nije dobro ponašanje zato što…. plastelin . gest. doživljavam i izražavam riječima Slušam i izražavam pokretom Razgovor Imitacija Igranje uloga Pričanje Prepričavanje opis (perceptivni i doživljajni nivo).. pantomima neverbalna komunikacija u funkciji poruke pravim slo va od plastelina. pojava Slike dogañaja Crteži Niz slika koje predstavljaju dogañaj Ilustrirana razredna slovarica Razredna slo varica bez ilustracija Individualne slovarice Aplikacije Slogovnice Kartoni riječi Filmovi Glina. bića. sastavljanje plana sposobnost zaključivanja sposobnost evaluacije i samoevaluacije AF EKTIVNO PODRUČJE Stavovi. slogova riječi čujem – pišem poručujem simbolom.radionice Igraonice . to mi liči na… igra kao situacija. gline. a pisanje da bih kazao šta mislim u pisanoj formi) i iskustvo je važno u učenju priroda je otvorena knjiga iz koje mogu učiti vrline ispravnog ponašanja /sklad misli. pamtim i znam Slušam.glas riječ . dodir mi kaže. šta treba zapamtiti zašto je nešto lijepo. traženju kreativnijih rješenja P SIHOMOTORIČKO PODRUČJE rukovanje priborom za pisanje i crtanje položaj tijela pri čitanju i pisanju koordinacija pokreta šake i prstiju i pokreta očiju gipkost pokreta i estetika rukopisa brzina i tačnost u prepoznavanju oblika. izrezujem iz novina Specifične metode i postupci Glasovna analitičko sintetička metoda Globalna metoda Kombinovana metoda Grupna obrada slova Monografska obrada slova (povremeno: u usvajanju slova složenije grafičke strukture. ja s drugima i drugi sa mnom Rad u paru Kooperatvni rad Frontalni rad Individualni rad Individualizirani rad Igraonice – maštaonice Igraonice .slog riječ . ovo govori pisac.pričaonice Individualni programi u učionici za sve Komunikacijski postupci Slušanje govora i čitanja Slušamo glaso ve u prirodi i oponašamo Slušam. riječi i djela/ nadzor nad govorom i ponašanjem disciplina odgovornost marljivost poštenje istinoljublje pravdoljublje Interesi usmjereni prema: knjizi i znanju (čitanju i sadržajima koje nudi knjiga) lijepom u svim sadržajima.

Vesna Parun: Uspavanka za ježa. drugarici). uzvične i izjavne rečenice i pisanje riječce “li” (učenici se samo pojmovno trebaju upoznati sa upitnim. svjesne (namjerne) imitacije. Bosiljka Letić – Fabri: Jesen Filmske priče za djecu . Razmišljanje o značenjima riječi. opis.PROGRAMSKI SADRŽAJI Jezičko/jezično izražavanje (slušanje. na kraju i u sredini riječi). teksta. Zehra Hubijar: Zeko i djeca. Poticanje i razvijanje stvaralačke mašte i stvaralačkog mišljenja radi praćenja napredovanja u govoru. smijeha. Sjedimo u krugu. Riječ i promjena konteksta. Podsticaji kognitivnom. posebno sadržaji književnih tekstova. ščitavanja i čitanja. Transformacija smislenog iskaza u besmisleni iskaz i obrnuto. Ščitavanje i . Razvijanje fonemskog sluha i fonemskog kapaciteta. Razumijevanje sadržaja rečenica. pitalica. prepoznavanje elemenata vedrine. a da rečenica ne promijeni smisao). Rečenice (zamjenjujemo riječ u rečenici. rekreativni razgovor. Narodna priča: Zekina kućica. Da sam vjetar. pričama. zapamtio-ilustriram). Riječi (duže i kraće. Vježbe diskriminacije glasova. u dikciji (Novo ime za dan. uspostavljanje logike u iskazima. zagonetki. jezičnom/jezičnom. broj glasova). šale u priči. cvijet.rečenica (rečenica ima dvije riječi. Ja sam voditelj i upoznaću vas. neverbalna komunikacija (gest. razgovor. Kritičko slušanje: Nije tako u priči. mimika. Predvježbe za usvajanje velikih i malih štampanih slova latinice.TV-emisije su poticaji i sredstva u realizaciji svih sadržaja. Priča ne počinje tako. uzvičnim i izjavnim rečenicama te sa pisanjem riječce “li”). Vježbe artikulacije. Muzika mi je šapnula. Usvajanje štampanih slova latinice (veliko i malo slovo na istom nastavnom času). Prepoznavanje i imenovanje predmeta i bića. Razvijanje sluha za gramatičku ispravnost govora. dramatizacija. slika dogañaja kao podsticaj. Humoristično/humorističko pričanje. govor i čitanje) Vježbe slušanja uzornog književnog govora. Vježbe tipa: Tišina mi je rekla. Luko Paljetak: Gramatička česma. stvaralačke primjene (prepoznavanje i oponašanje glasova i zvukova. razvoj jezičnog stvaralaštva (pričanje. Grigor Vitez: Gitara jesenjeg vjetra. Upitne. iskazu. Stvaranje priče naizmjeničnim učešćem nastavnika i učenika. niz slika). Želim da). promijenio bih kraj priče. olovku. tri ili više riječi). knjigu.uspjeha u samostalnom sastavljanju rečenica. slušao sam i «vidim». Razvijanje jezičkog/jezičnog osjećaja djece posredstvom spontane (nenamjerne) imitacije. Bogaćenje rječnika. pozvao bih u priču. Priprema za usvajanje štampanih slova. GvidoTartalja: Kratkotrajna škola. organiziranih usmjerenih imitacija. noć. Razvijanje spontanosti govora (memorisanje i reprodukcija stihova. brzalica). čitanja. Predmet – slika – riječ Riječ – glas. pripovijedanja. mikrofon je moj i reći ću nešto lijepo o mom drugu. Vježbe stvaralačkog slušanja (izbacio bih iz priče. zapažanje osobina. pantomima u komunikaciji i igranju uloga). Nije to rekao. drvo. nonsensnih iskaza i nonsensnih književnih tekstova. Nasiha Kapidžić-Hadžić: Lutke u školi. Riječ . emotivnom i kreativnom razvoju: sadržaji posredne i neposredne stvarnosti. Poželim da vjetar odnese zauvijek. Glasovna analiza riječi (glas na početku. teksta. Uočavanje značenja riječi. ritma).

U oblikovanju komunikacijskog sadržaja važni su: pravilnost. Usvojit će štampana slova latinice. livada. objašnjenja. Ispoljavaju interes prema knjizi i znanju. dinamiku. ščitavanje i čitanje riječi i rečenica. jednostavno komunicira. Poboljšat će se sposobnosti artikulacije i ukupnog kvaliteta govora (u meñusobnoj komunikaciji i u vježbama reprodukcije. rečenica. Ovladalo je govorom i sistemom pravila bez poznavanja pravila. Uspostavljanje logičkog slijeda u poremećenom slijedu rečenica. OČEKIVANI REZULTATI Smanjit će se razlike meñu djecom u pogledu prethodnih postignuća . raspoloženja. Razumiju pročitano. Razlike izmeñu inicijalne i finalne slike o znanjima. jato. oblak. Spretniji su u rukovanju priborom za crtanje i pisanje. Čitanje kraćih tekstova. kraćeg teksta (pravilnost razumijevanje pročitanog. ilustriranje). Posredstvom govora ono traži mjesto u grupi i načine integriranja. Uspješna . Elementi svih prethodno navedenih područja uključeni su u programske sadržaje. Znaju slova. more. reprodukcija pročitanog na osnovu detaljnih pitanja u usmenoj formi. DIDAKTIČKO-METODIČKE NAPOMENE U prvom razredu osnovne škole pažnja je usmjerena na razvoj govora i usmenog izražavanja.finijih aspekata jezičkog sistema”. Dopunjavanje rečenica. djeca…). odobrava ili se suprotstavlja. ali bez naznačenih obaveza u pojmovnom smislu. Objašnjenja: zašto je ta riječ uz riječ ŠKOLA. Žele učiti. učenje. napomene. zeko. radost. Sasvim je svjesno okruženja koje je bilo u njegovom iskustvu. predstoji usvajanje . Zapamtio sam ko nije dobar u priči. Vježbe s kartonima riječi. ukupna artikulacija i organizacija. kraće tekstove). a druge riječi su nebo. jasnoća. pjesma. bolje razumiju nastavnikova pitanja. Riječ je o šestogodišnjem djetetu koje vlada rečenicom sa približnom strukturom rečenice odraslih. brži su u reakcijama. Govorom. pravilno čitaju jednostavnije riječi i rečenice. knjiga. ščitavanje. fluentnost. Zamjena riječi u rečenici. briga. maštaju i stvaraju. strukturiranje rečenice. raduju se. bliska mu je dramska imitacija i aktivnosti koje podrazumijevaju promjenu. Ovladat će glasovnom analizom riječi. ali i efektnost izražavanja. Šta sam zapamtio? Čitam. životinje. Očekivani rezultati su istovremeno i nastavni ciljevi. gramatička pravilnost. uspjeh. Poboljšat će se fonemski sluh i fonemski kapacitet. Čitanje kraćih rečenica. čitanje. INDIKATORI USPJEŠNOSTI Koliko djeca doživljavaju školu kao svoj drugi dom. Oponaša s uspjehom ljude. ali će polaskom u školu u njegov život ući potpuno novi svijet i novi načini postavljanja zahtjeva. Radoznali su. poznavanje štampanih slova latinice. teksta. razumijevanje pročitanog i mogućnost reprodukcije). Stvarat će nove riječi.. mogućnost analitičko sintetičkog pristupa riječima i rečenicama. Dijete će govorom u usmenoj formi izražavati misli osjećaje. razumijevanje pročitanog i reprodukciju sa ili bez elemenata kreativnosti. Obogatiće rječnik u kvantitativnom i kvalitativnom smislu. Savladana je većina padeža. vještinama i ukupnim postignućima učenika je indikator uspjeha i nastavnikovog profesionalnog umijeća. poručivati. čitati i razumjeti pročitano u skladu s individualnim razvojem i mogućnostima učenja. Da li je uočljivo napredovanje učenika u usvajanju znanja i vještina navedenih u definiranim ishodima učenja: učenici uspješnije govore i komuniciraju. Razvijanje sposobnosti povezivanja riječi u smislene cjeline (rečenice.pokušaji čitanja riječi. predvježbe za čitanje. Usvajanje pojedinih segmenata elementarne pismenosti (pravilan govor. odnosno produkcije sadržaja) . Grupiranje riječi oko izbarane riječi (ŠKOLA. U osnovi je ovakvog izražavanja adekvatan izbor riječi. nizove rečenica.

Dijete zna i može veoma pažljivo slušati pod uvjetom da je nastavnikova priča živa i zanimljiva. dinamičnost i usmjeravati ukupnu aktivnost prema novim spoznajama i drugim segmentima koji su sastavni dijelovi programa. Treba imati na umu činjenicu da je učenje socio-kulturni. Važno je da učenici ne usvajaju pravila i definicije. Ta nova situacija traži komunikacioni kontekst. Nastavnik ne smije pokazivati zabrinutost. razgovor. Igra je u funkciji ostvarivanja nastavnih ciljeva. Ne zahtijevajte od djeteta da preslikavaju grafičke strukture slova jer je to besmislena aktivnost. osiguravati meñusobno prožimanje. otvorenost. opisivanje na nivou opažanja svojstava predmeta i bića uz angažiranje svih čula. Za sve vidove slušanja važan je sadržaj. a ne prihvatati slijepo bilo čije sugestije. Prisustvo ili odsustvo ljubavi i razumijevanja. . U drugom polugodištu uključite slovo kao znak. U učenju su važna emocionalna stanja. pričanje o sadržaju slika). Ako dijete nema razvijenu glasovnu osjetljivost. A u igri su primjenjive sve nastavne metode. kao i specifične metode (globalna.komunikacija je načelo cjelokupnog rada u školi i snalaženja u životu. ali ne i preklapanje sadržaja. kombinovana). prezentacije i uživljavanje u situaciju . U uvjetima školskog učenja na jednoj su strani učenici. Dijete se veoma lijepo igra i bez nas. Motoriku šake dijete može vježbati na smislenim sadržajima. ili izazvati teškoće. Dijete oponaša nastavnika. pa i raspravljanje o pitanjima koja su njima važna. To vrijedi za sve nastavne predmete i obaveze u njima. ako zamjenjuje glasove. normu. komunikacijske situacije i adaptacioni okvir. standard. ilustracija. Prvi mjesec je mjesec snalaženja. Kada je u pitanju ovaj uzrast važno je imati u vidu da je mnoge sadržaje moguće realizirati u igri i kroz igru. S tim treba računati. Igra je sredstvo i metod pri ostvarivanju odgojno-obrazovnih ciljeva. Djetetu je bliska igra. U prvom polugodištu učenici ne usvajaju slova i čitanje. dodaje. Na bazi slušanja formira se osjećaj za pravilnost. Nastavnik će koristiti oblike izražavanja i vježbe primjerene šestogodišnjem djetetu (prepričavanje na osnovu detaljnih pitanja. izostavlja. strah. Nastavnik bi morao razumijevati smisao svih aktivnosti. Važno je da ne «osvješćuje» teškoću kao takvu. napetost. To je vrijeme predviñeno za govorni razvoj. Zato je moguće planiranjem sadržaja uspostaviti tematske krugove. spontano usvaja lekseme iz nastavnikovog govora. na drugoj sadržaji. glasovna analitičko-sintetička. Izmeñu su načini posredovanja. Igra ne smije biti sama sebi svrha. traženja sebe meñu drugima i s drugima. metode koje podrazumijevaju upotrebu teksta. priča i način pričanja. ili ima drugi problem nastavnik će strpljivim i upornim radom pokušati otklanjati smetnje. Od prvog dana nastavnik će koristiti dječiju radoznalost. ali u kombinaciji: pričanje i objašnjavanje. mogu usporiti ili ubrzati govorni razvoj i dovesti do napretka. Ta saznanja treba usmjeriti prema individualizaciji ukupnog rada. ali i kognitivni i krajnje lični fenomen.

− Zbrajanje i oduzimanje. BROJEVI.. debljini. − Brojevi 4 i 5. pravokutnika i kvadrata. − Prethodnik i sljedbenik. daleko. − Članovi skupa. USPOREðIVANJE. te opće kompjuterizacije. − Brojevi od 1 do 3. ima bitan značaj i ulogu u odgoju i obrazovanju mlade generacije i njihovom pripremanju za budući život i rad. označavanje.jedinice i mjere (kilogram. . odgojnim i funkcionalnim). − Redni brojevi od 1 do 5. funkcionalna se ogleda u njenom velikom utjecaju na razvoj općih intelektualnih sposobnosti (pamćenja. kao i razvoju gore navedenih pozitivnih crta ličnosti.(2 časa sedmično. valjka i piramide. − Broj 10. RAVNE I ZAKRIVLJENE PLOHE (POVRŠI). − Otvorene i zatvorene ravne i krive linije (crte). itd. − Uporeñivanje brojeva (<. VALJKA I PIRAMIDE − Upoznavanje predmeta oblika lopte. RELACIJE I OPERACIJE − Primjeri skupova. ≠). opadajući i rastući brojni niz (predstavljanje na brojnoj liniji). 4. likovne kulture. relacije meñu njima. prirodni brojevi do 10. fizike. litar. pridruživanje elemenata dvaju skupova. uspravno-koso-vodoravno. visini. urednost. − Mjerenje veličina . te pomažu pri izučavanju drugih nastavnih predmeta – moje okoline. Matematika PROGRAMSKI SADRŽAJI 1. =. kocke. a odgojna uloga se ogleda u njenom utjecaju na razvoj pozitivnih crta učeničke ličnosti (tačnost. logičko. − Broj 0. Nastava matematike predstavlja glavni segment cjelokupnog općeg obrazovanja i temelj razvoja cjelovite ličnosti učenika jer daje značajan doprinos u sveukupnim učeničkim postignućima (obrazovnim. unutrašnjost i spoljašnjost (vanjština). desno. ispod-na-iznad. − Odnos meñu predmetima i veličina predmeta. hemije. Matematički nastavni sadržaji zbog svoje egzaktnosti i logičke strukture upravo pogoduju razvoju intelektualnih i stvaralačkih sposobnosti učenika. pažnje. duljini. rasuñivanja. P ROCJENJIVANJE I MJERENJE VELIČINE PREDMETA − Usporeñivanje predmeta po boji. preciznost. KOCKE. stvaralačko i kreativno mišljenje. brojnost.. PREDMETI OBLIKA LOPTE (KUGLE). 3.). te operacije sabiranja i oduzimanja. sat i KM). metar. Obrazovna uloga sastoji se u usvajanju programom propisanih matematičkih sadržaja. LIKOVI I LINIJE (CRTE) − Likovi oblika kruga. upornost). unutra – na – izvan. 68 časova godišnje) ULOGA I ZNAČAJ Nastavni predmet Matematika. u eri dinamičnog naučnog i tehničko tehnološkog razvoja. SKUPOVI. mjerne jedinice. trokuta. lijevo. CILJEVI I ZADACI Cilj nastave matematike u prvom razredu devetogodišnje osnovne škole je odgajanje i obrazovanje učenika na temelju formiranja osnovnih matematičkih pojmova i usvajanje sadržaja kao što su usporeñivanje predmeta po osobinama i uzajamnom položaju (odnosu). − Brojevi od 6 do 9. − Tačke kao presjeci linija (sjecišta). 2. mjerenje veličina. imenovanje oblika i uočavanje njihovih sličnosti i razlika. >. širini. − Blizu. posebno danas. ispred-izmeñu-iza.

P ROCJENJIVANJE I MJERENJE VELIČINE PREDMETA • Uporeñivanjem otkriti sličnosti i razlike prema osobinama i uzajamnom položaju predmeta. • Prepoznati da predmeti iz životnog okruženja imaju sličnosti i različitosti sa geometrijskim oblicima. • Uočiti sličnosti i različitosti meñu njima. • Preko konkretnih primjera navesti učenike da zaključe da se zbir neće promijeniti ako sabirci zamijene mjesta i da su sabiranje i oduzimanje suprotne računske operacije (radnje). metar. • Usvajanje izraza «manje» i oznake «-». sat) • Mjeriti to znači uporeñivati. • Zapažati i identificirati skupove iste i različite brojnosti. PREDMETI OBLIKA LOPTE. 2. . KOCKE. • Upoznati učenike sa postupkom pridruživanja. 4.− Redni brojevi od 1 do 10. «element skupa» i «nije element skupa». USPOREðIVANJE. =. štap. poreñenje dobivenih rezultata sa predviñenim rezultatima. linijar. • Upoznati brojeve od 1 do 9. • Usvojiti izraz «pripada» i «ne pripada» skupu . SKUPOVI. • Identifikovati oduzimanje kroz aktivnosti smanjenja. BROJEVI. «veće». >. OČEKIVANI REZULTATI (ISHODI) UČENJA 1. otvorene i zatvorene linije (njihovu unutrašnjost i spoljašnjost). RAVNE I ZAKRIVLJENE PLOHE (POVRŠI). valjka i piramide. pravilna interpretacija jednostavnijih grafikona) u okviru prve desetice. ≠. «jednako» i «nejednako» i oznake <. upoznati i primijeniti izraze «manje». veza sabirajanja i oduzimanja. likove. termometar. • Upoznati i imenovati jedinice za pojedine veličine. VALJKA I PIRAMIDE • Promatranjem predmeta iz svoje okoline upoznati i imenovati oblike lopte. vaga. • Nula. RELACIJE I OPERACIJE • Osposobiti učenike za promatranje skupova u neposrednoj okolini. uzimanja i odvajanja. Napomena: Nastavnik može sa djecom koja pokazuju interes i visoke sposobnosti za matematiku raditi i računske operacije u skupu brojeva do 20. brojnost praznog skupa. • Kroz primjere iz svakodnevnog života upoznati redne brojeve. spajanja i grupiranja. 3. • Upoznati tačku kao presjek linija. • Upoznati čime mjerimo (pedalj. • Grafičko predstavljanje tačke. • Uporeñivati brojeve (već od broja 3). • Procjenjivanje veličine predmeta na temelju vizualne percepcije i odnosa meñu predmetima. • Procjenjivanje rezultata mjerenja. stopa. • Upoznati učenike sa pojmovima «prethodnik» i «sljedbenik» (već od broja 5). • Usvajanje izraza «plus» i oznake «+». • Identifikovati sabiranje kroz aktivnosti dodavanja. LIKOVI I LINIJE (CRTE) • Promatranjem prepoznati ravne i zakrivljene plohe (površi). kocke. • Osposobiti učenike da sabiraju i oduzimaju na različite načine (korištenjem tabela i brojevnog pravca. • Prepoznati da je desetica skup od 10 jedinica i upoznati učenika s načinom bilježenja broja 10.

prepoznaju i definiraju uočavaju različite linije.. prepoznavanje sličnosti i različitosti predmeta iz neposrednog okruženja sa geometrijskim oblicima prepoznavanje i razlikovanje likova datih oblika razlikovanje vrste linija. duljini i širini prostorno se orjentišu (uotvorenom i zatvorenom prostoru) procjenjuju meñusobne odnose predmeta logički zaključuju.. kocke. uspravno-kosovodoravno odnos meñu predmetima i veličina predmeta mjerenje veličina – jedinice i mjere (kilogram. širini. lijevo.) sposobnost da se greška doživljava kao stimulans za nove pokušaje iznalaženja rješenja. STAVOVI. daleko. trokuta i pravokutnika otvorene i zatvorene ravne i krive linije (crte). računaju predviñaju. valjka i piramide imenovanje oblika III Ravne i zakrivlje ne plohe (površi). koordinira. orijentacija u prostoru (blizudaleko. sjecište linija 33 . upućuje. desno. visini. unutrašnjost i spoljašnjost zatvorenih linija. litar. PONAŠANJE razvijanje svijesti o potrebi procjenjivanja. reagira. pomaže i korigira tematski povezuje sadržaje uključuje roditelje i druge uposlene u školi u realizaciju programskih sadržaja permanentno prati napredovanje učenika potiče samostalna i timski istraživački i kreativni rad učenika II Predmeti oblika lopte . procjenjivanje i mjerenje veličine predmeta uporeñivanje predmeta po boji. Razlikuju predmete po boji. litar. duljini.. mjerenja i računanja.. unutrašnjost i spoljašnjost zatvorene linije identifikovanje i označavanje tačke gdje se linije presijecaju razlikuju i imenuju predmete po obliku samostalno uočavaju. razred. Samostalno i timsko formuliranje zaključaka razvijanje sposobnosti za komunikaciju. lijevodesno. tim. metar. izražavaju rezultate mjerenja AKTIVNOSTI NASTAVNIKA planira i organizira. kocke..ODGOJNO-OBRAZOVNI CILJEVI I ZADACI SADRŽAJ I Uporeñivanje. a ne kao kočnicu u daljem radu VRIJEDNOSTI. valjk a i piramide upoznavanje predmeta oblika lopte. širini. unutrašnjost i spoljašnjost (vanjština). ponašanja i sklonosti za otkrivanje. debljini blizu. prati. kao i njihovom značaju u svakodnevnom životu razvijanje interesa i smisla za kolektivne igre i zajedništvo kao faktora koji utiču na formiranje pozitivnih crta ličnosti razvijanje pozitivnog stava.izvan tačke kao presjeci linija (sjecište) imenovanje i razlikovanje predmeta po obliku zapažanje. mjere. unutra – na . metar. duljini. razmjenu informacija i iskustava sposobnost kritičkog vrednovanja vlastitih postignuća (ishoda znanja) i usporeñivanje sa rezultatima drugih (par. sat i km) SPOSOBNOSTI sposobnost korištenja matematičkog jezika i simbola . ispred-izmeñuiza.. likovi i linije (crte) likovi oblika kruga.) procjenjivanje meñusobnog odnosa predmeta i njihove veličine učenici se trebaju samo pojmovno upoznati sa mjerenjem veličina. istraživanje i rješavanje problema kroz igru i zabavu AKTIVNOSTI UČENIKA Kroz je dnostavnije i složenije aktivnosti i igre učenici: učestvuju u svim etapama rada. sat i KM) ZNANJE razlučivanje (razlikovanje) predmeta po boji. odnosno sa jedinicama i mjerama (kilogram. ispod-na-iznad.

rad u parovima. brojevi. da razvija sposobnost komunikacije i timskog rada. INDIKATORI USPJEŠNOSTI Znaju rješavati problemske zadatke koji se odnose na sabiranje i oduzimanje u okviru prve desetice. rješavanje tekstualnih zadataka vezanih za sabiranje i oduzimanje korištenje rednih brojeva prve desetice imenuju različite skupove predmeta i bića iz bliže i dalje okoline čitaju i zapisuju brojeve do 10 predstavljaju odnose meñu brojevima identifikuju prethodnika i sljedbenika sabiraju i oduzimaju do 10 rješavajući konkretne zadatke GLAVNI ISHODI UČENJA Znanje i razumijevanje Učenici će znati koristiti matematički jezik.zadataka objektivnog tipa i drugih oblika vrednovanja. opadajući i rastući brojni niz (predstavljanje na brojnoj liniji) redni brojevi od 1 do 5 zbrajanje i oduzimanje broj 0 brojevi od 6 do 9. 34 . pridruživanje elemenata dvaju skupova. verbalizirati proces i tačno izražavati odgovor. slikovito prikazivanje na brojevnoj pravoj (u nizu) poznavanje sabiranja i oduzimanja do 10. aritmetičke probleme rješavati numeričkim operacijama. .IV Sk upovi. . vrednuje lične i stavove drugih.≠ ) brojevi 4 i 5 prethodnik i sljedbenik.<. Cifre (znamenke) od 0 do 9 broj 10 redni brojevi od 1 do 10 uporeñivanje brojeva od 0 do 10 imenovanje skupova prema različitim osobinama čitanje i pisanje brojeva od 0 do 10 uporeñ ivanje brojeva od 0 do 10 Predstavljanje odnosa izmeñu dvaju brojeva koristeći znakove <. ulaganjem misaonih napora pri rješavanju odreñenih matematičkih situacija i njihovim povezivanjem sa iskustvima iz vlastitog života . manjim i većim grupama i da pri tome pokazuje odvažnost u otkrivanju i istraživanju novog i nepoznatog.=.praktičnih radova.Da s radošću rješavaju zadatke. prepoznati podatke (koji su poznati. Učenik treba postati svjestan da može koristiti matematiku za bolje upoznavanje stvarnosti i njenu primjenu u svakodnevnom životu. označavanje članovi skupa. a koji nepoznati). Do indikatora uspješnosti dolazimo primjenom: . ≠ identifikacija prethodnika i sljedbenika. rješavati opće primjerene matematičke i logičke zadatke. Sposobnosti Razvijat će logičke sposobnosti kroz igru. relacije i operacije primjeri skupova. da poštuje pravila.>.Da znaju prepoznati i imenovati oblike u neposrednoj okolini.=. . brojnost brojevi od 1 do 3 uporeñivanje brojeva (>. Sve je slovo – sve je broj! Vrijednosti i stavovi: Dijete bi trebalo biti osposobljeno za samostalni rad.

U okviru predmeta MOJA OKOLINA.- portfolija kao pokazatelja aktivnosti u učenju i usvojenosti matematičkih sadržaja. Sadržaje iz matematike treba tematski povezivati sa nastavom drugih predmeta. na način primjeren uzrastu i interesima djeteta. Ono takoñer pruža učenicima priliku da postanu osobe koje samostalno uče i promovira razvoj njihovih stavova prema nauci i okruženju. Zagovaramo tzv. da bi se utvrdili stavovi o pitanjima koji se tiču okoline. stavova i ponašanja. Pri tome oni izvode oglede i koriste jednostavan naučni jezik za saopćavanje ideja i prepoznaju uvjete za sopstvenu sigurnost. Moja okolina (68 nastavnih časova) UVOD Nastavni program MOJA OKOLINA integriše aspekte proučavanja prirode i društva. Da bi se realizacija nastavnog programa što više usmjerila na ishode učenja. umjesto dosadašnjeg asocijativnog pristupa koji insistira na vježbanju (usvajanju) postupaka. zdravlja i meñuljudskih odnosa.metodičke upute je data njihova detaljnija razrada (specificirana u odnosu na znanje i razumijevanje učenika. vrijednosti. kognitivistički pristup koji podrazumijeva razvijanje konceptualnih znanja i smisleno usvajanje kognitivnih shema (koncepata). STRATEGIJE NASTAVE I UČENJA (DIDAKTIČKO – METODIČKE NAPOMENE) U nastavi matematike smatramo kao najidealniju kombinaciju tradicionalnih i savremenih metoda i oblika rada. razvoj njegovih sposobnosti. u nastavi matematike primjenjivati diferencirani pristup izboru sadržaja i načina rada. U fokusu pažnje su znanje o prirodi i čovjeku. Šire informacije o organizaciji nastave i strategijama učenja. 35 . Uvažavajući individualne sposobnosti učenika. ULOGA I ZNAČAJ PREDMETA Nauka pruža jasan pogled i način razmišljanja o svijetu. Ovaj dio programa treba da olakša nastavniku planiranje nastave sve do nivoa nastavnog časa. Proučavanje nauke pomaže učenicima da ispituju utjecaj naučnog znanja na vlastiti život i primjenu tog znanja u vlastitom okruženju i zajednici. ocjenjivanju i stručnoj spremi i profilu nastavnika date su u okviru zajedničkog dijela nastavnih programa i planova. tvarima i društvenim i prirodnim pojavama i procesima. Proučavanje predmeta MOJA OKOLINA olakšava kasniji proces sticanja akademskih znanja iz oblasti prirodnih i društvenih nauka. Oni rade zajedno u prikupljanju dokaza i materijala pomoću kojih traže odgovore na ta pitanja. živim bićima. potrebnih za uvoñenje učenika u razumijevanje svijeta koji ga okružuje. te aktivnosti učenika i nastavnika). istražuju i postavljaju pitanja o školi. uz didaktičko . porodici i okolini kao važnim mjestima njihovog života i razvoja. sigurnost drugih i zdrav način života. znanje o načinima rada u nauci i razvoj sposobnosti korištenja tih znanja. tj. uz uvažavanje individualnosti učenika. kao i odgovarajućih tehničkih i tehnoloških znanja CILJ Razvoj dječjih potencijala i radoznalosti kroz aktivan odnos i komunikaciju sa sredinom koja ga okružuje. na ono što bi učenici trebali znati i umjeti nakon završetka prvog razreda. učenici opažaju. povezujući to sa jednostavnim naučnim idejama i postupcima.

radnih i higijenskih navika. PRIRODA 2. zračni i vodeni saobraćaj). Osposobljavanje za kulturu komunikacije sa odraslima i vršnjacima u socijalnom okruženju i podsticanje razvoja socio-emotivne inteligencije. 3. Vrijeme 2. Razvijanje ekološke svijesti i kulture. 4. Ja na putu od kuće do škole 1. 2. 1. Naše tijelo 36 . • • • • • • SADRŽAJ 1. Čovjek i priroda 2. Podsticanje i razvijanje stvaralačke mašte i stvaralačkog mišljenja. kroz aktivnu komunikaciju i odnos prema sadržajima učenja u neposrednoj okolini. 4. logičkog i praktičnog karaktera. SREDINA U KOJOJ ŽIVIM 1. 3. Škola 1. osposobljavanje za primjenu ekoloških znanja u neposrednoj okolini i svakodnevnom životu. Moja porodica/obitelj 1. Biljke i životinje 2. 2.ZADACI • Upoznavanje živog i materijalnog svijeta kroz igru i učeniku primjerene aktivnosti istraživačkog. Razvijanje i njegovanje kulturnih. Moje mjesto i okolina 2. Upoznavanje učenika sa vrstama saobraćajnih sredstava (kopneni. 1. Osposobljavanje za sigurnost u saobraćaju.

Škola kao organizirana Posmatranje organizirana zajednica u kojoj se dešavanja u školi : zajednica. Održavanje higijene radnog prostora. Razvijanje svijesti da smo član organiziranog društva i da se ponašamo po odreñenim pravilima. Semafor. Pozdravljanje uposlenih u školi. Provedba discipline i higijene u školi. Razvijanje svijesti o obavezama i njihovom ispunjavanju. Školska zgrada. kopneni i vodeni). Imenovanje svog naselja i ulice. potpomaganje i stavova. P rostorije u školi. Prepoznavanje pješačkog prelaza (zebre) kao mjesta na kojima se jedino može preći ulica. Ime (naziv škole). učionici. saobraćajnih Modeliranje Samostalan i siguran znakova i propisa. zašto. zajedničko i pojedinačno kretanje ulicom. Pronalazak učionice i mjesta u njoj. priprema i organizira igre u učionici vezane za saobraćaj. upućuje. Imenovati prostorije pronalaženje u školi i njihovu učionice i ostalih P rava djeteta. Vozila javnog prevoza i ponašanja u tim vozilima. kartografske stranom ulice bez Razvijanje svijesti o pismenosti). Ponašanje po pravilima. argumenata saradnja. Život i rad u školi se odvija po striktno definiranim pravilima. učitelja/ice. zna ko šta radi. upućuje učenike/ce na izvore znanja. Ulica. Komunicira sa učenicima/cama. Održavanje higijene radnog prostora. šta. UČENIK U SAOBRAĆAJU Ja u saobraćaju. Sam i zajedno sa ostalim učenicima. 37 . Prepoznati uposlenike u školi. PONAŠANJE AKTIVNOST UČENIKA SREDINA U KOJOJ ŽIVIM ŠKOLA Učenici/ce mogu: Ja u školi. pješački prijelaz (zebra). Prepoznavanje semafora i značenje boja svjetlosti na semaforu kao sredstvu za regulisanje saobraćaja na raskrsnicama. odvija po striktno znak zelenog svjetla Raspoznavanje i utvrñenim i na znak policajca razlikovanje pravilima. koji reguliše sredstava za prijevoz Poštivanje saobraćaj. P ravila kretanja putem (ulicom) bez trotoara i ulicom sa trotoarom. prevozna sredstva. sa trotoarom i vozilima javnog zebri. Razvijanje svijesti o Imenovanje saobraćaju kao grani sobraćajnih znakova. nastavnikom/icom i Razumiju pravila ostalim Uposlenici u školi. Raskrsnica. Izrada maketa. Crtanje saobraćajnih prelaza (zebre). saobraćajnih dolazak u školu Razvijanje sredstava od koristeći najsigurniji poštovanja prema različitih materijala i najkraći put. trotoara. prijatnije raditi i nastavnika/ica i boraviti. Praktičan rad van škole. Rasprave o ponašanju u pojedinim situacijama. diskutuje. prelazak preko ulice. starijima i jednostavnih Korištenje trotoara invalidima. imenovanje vrsta saobraćaja. Uključuje roditelje i druge uposlene u školi u realizaciju programskih sadržaja. namjenu. Stvaranje pozitivne slike o školi i školskoj zajednici. Saobraćajni znaci na putu od kuće do škole.MOJA OKOLINA AKTIVNOSTI NASTAVNIKA (ORGANIZACIJA I METODE NASTAVE I UČENJA. Motiviranje učenika/ca za rad. Simulacione igre. šta radi i Uzajamno Iznošenje mišljenja. Stajališta sredstava javnog prevoza. Raspoznavanje *Dodatni sadržaji za saobraćajnih učenike koji žive na znakova koji se većoj udaljenosti od nalaze na putu od škole i koriste kuće do škole. kako. ponašanja i rada u uposlenicima u školi. zašto). Redovan i blagovremen dolazak u školu. starijima i u učionici. za ustupanje mjesta znakova kao prelazak ulice. P osmatra i prati učenika u saobraćaju. roba i ljudi. (prva znanja iz kretanje lijevom prijevoza. Pravilno kretanje ulicom bez i sa trotoarom. za kretanje ulicom Kultura ponašanja u Crtanje raskrsnica. (gdje se ko prostorija u školi. pješačka staza. STAVOVI. Pozdravljanje nastavnika/ca. i njihova odbrana. Nastavnikova procjena individualnog napretka učenika. Opisivanje puta od privrede koji se Prelazak ulice na kuće do škole. Direktno učešće sa učenicima u saobraćaju. simbola. odjeljenju i šire. kulturi ponašanja u Prikladne igre u saobraćaju. drugova Komuniciraju sa u razredu i šire. Higijena u školi. Interakcija u odjeljenju. Meñusobno pozdravljanje. Da je u čistom Pozdravljanje radnom prostoru starijih. Prepoznavanje vozila javnog prijevoza. P lanira. Saobraćajna sredstva i vrste saobraća (vazdušni. pomaže… Simulacije na kompjuteru. Korištenje pješačkog invalidima. samostalno i sigurno prelaženje ulice. nalazi. Učenici/ce znaju: učenike/ice u Ime škole. Osmišljava. Razvijanje svijesti o ekologiji. drugovima. drugih uposlenika u školi. Organizira praktične vježbe na ulici i raskrsnici. Sarañuje sa roditeljima i saobraćajnom policijom. prijelaz preko raskrsnice. P ut od kuće do škole. Razvijanje pozitivne slike i pozitivnog stava o sebi. Rukovodi. da je škola školi. osmišljava igre i interakcijsko učenje. OCJENJIVANJE) SADRŽAJ ZNANJE I RAZUMIJEVANJE SPOSOBNOSTI VRIJEDNOSTI. Samostalno P ravila ponašanja.

Moje mjesto je brdovito/ ravničarsko. značajnom objektu. Poštivanje kućnog Izrada maketa reda. braća. Imenovanje članova uže i dalje familije. P ripremanje i voñenje djece kroz aktivnosti dijaloga i interakcije. Odijevanje prema prognoziranja pozitivnih navika. grafikon). Pomoć u porodici. Imenovanje dana u sedmici. jednostavnim Uočavanje opasnosti Poštivanje članova kućanskim od neispravnih porodice. Imenovanje prirodnih bogatstava mjesta. Razlikovanje krvnih odnosa u porodici/obitelji: roditelji. Ispunjava svoje ureñena zajednica u Prezentacija crteža. kulturnim i javnim Razvijanje pravilnog ustanovama: odnosa prema Posjeta drugom mjestu mjestu. radionici. ambulanti – u gradu. Ponašanje u zgradi i u kući. obaveze samostalno kojoj se svako fotografija. planiranje. Demonstracija rukovanja kućanskim aparatima. Razlikovanje grada od sela. baka). Ja u porodici. Tematsko planiranje. Posmatranje vremena tokom dana. njihovo trajanje i karakteristike. Imenovanje mjesta u kojem živimo. Poštovanje članova Razvijanje Crtanje porodičnog uže porodice. znamenitostima mjestu i prirodnim ljepotama. razvijanje je…biće… simulacije ekoloških stavova. aparatima. Vodi aktivnosti učenika. učenika. oranici livadi. Identifikuje i njeguje samopouzdanja. Razvoj svijesti o položaju u društvu. Crtanje mjesta i okoline. godina. Tematsko planiranje. nana (nena. Namještaj u stanu. Tematsko sa godišnjim Čuvanje zdravlja. djed. Rukovanje jednostavnim kućanskim aparatima. dobima. ili uz pomoć nekoga ponaša prema Rukuje od članova porodice.obilazak. podstiče kreativnost. Život i rad u porodici. mišljenja o (lente vremena). Mjesto kao ureñena zajednica ljudi. Imenovanje mjeseci u godini i nihovo trajanje. sestra. *FAKULTATIVNI SADRŽAJI P rirodne ljepote u mjestu . Imenovanje dijelova dana. usmjerava. povjerenja i stabla. Higijena u stanu. rukovanje kućanskim aparatima… MOJE MJESTO I OKOLINA Moje mjesto je grad/selo. članova porodice). Prigodne igre (uloge razlika . brat. P rocjenjuje učenička postignuća. njivi. otac. vremenskim vremena. Koristi prirodnom Bilo je…sada kompjuterske okruženju. Razvijanje pozitivnog ponašanja. Organizira posjetu porodici. i dana u sedmici. Razlikovanje dijelova dana. Razlika izmeñu grada i sela. mjesec. Opisivanje mjesta sa isticanjem najznačajnijih objekata. bilježenja podataka i njihovo predstavljanje (tabela. unuci. ponašanje u skladu prilikama.PORODICA/ OBITELJ Moja porodica i njeni članovi: majka. trgovini. Poštivanje pravila ponašanja. Razvoj svijesti o očuvanju životne sredine. o porodici. Imenovanje značajnijih objekata u mjestu. Imenovanje godišnjih doba. unuk. Kultura ponašanja na javnom mjestu. Razvijanje pozitivnih stavova prema mjestu stanovanja. P orodica živi u kući (stanu). kći. Razvijanje Održavanje higijene pozitivnog mišljenja doma i lične Poreñenje porodica. Osmišljavanje prigodnih igara za interaktivno učenje. P RIRODA VRIJEME Dan i dijelovi dana /dan-noć. Porodica kao članovima porodice. Osmišljavanje i realizacija simulacionih igara za djecu. unuka. uočavanje sličnosti i pripadnosti porodici. diskusije. 38 . osjećaja higijene. Praćenje promjena u prirodi u godišnja doba (imenovanje godišnjih doba prema vremenskim prilikama) i bilježenje. Pravljenje zajedničke makete mjesta. ili. Godišnja doba. sestra. imenovanje mjeseci. djeca. Posjeta najznačajnijim objektima u mjestu. namještaja. P rocjena interesovanja i napretka učenika. očuvanje prirodnih ljepota. Život i rad ljudi u mjestu. kućanskih aparata. pokazuje. Razvijanje aktivnosti u prirodi P odstiče radoznalost pozitivnih stavova i Izrada zidnih panoa. Rukovoñenje aktivnostima učenika. o samom sebi. Saradnja sa lokalnom zajednicom. sestre… Imenovanje zanimanja članova uže porodice. Razvijanje kreativnosti i radnih i higijenskih navika kod učenika. Razlikovanje grada od sela. P osjeta tvornici. poljoprivrednom dobru ili gazdinstvu na selu. (nepravilno rukovanje i nepravilni kućanski aparati mogu biti opasni po život). brat. sin. Pomaganje odnose u porodici. zaduženja i obaveze. pravilima. sedmica. Istraživačke demonstrira. Opisivanje grada i sela. ambulanti. P orodica kao organizirana zajednica se ponaša po jasno utvrñenim pravilima. P omoć učenicima u samostalnom i grupnom radu.

različita godišnja koristiti u radu. učenicima oglede. Razvijen gender stav u okruženju. stabla i korijena kod cvjetnih biljaka. Životinje iz bližeg okruženja. P ripremanje učenika za posjete i izlaske u prirodu. Redovno održavanje lične higijene. Imenovanje sredstva Ishrana. vodom i svjetlosti. Postavljanje i raspremanje stola. Imenovanje pojedinih biljaka i životinja iz bližeg okruženja i njihove osobine. školskom dvorištu. Sredstva za higijenu. Korištenje sredstava za ličnu higijenu. Biljke i životinje zajedno čine živu prirodu. evaluira. P romjene na biljkama i životinjama u različita godišnja doba. Izrada jelovnika. Čišćenje školskog životinjskog svijeta. rasporeda zaduženja za održavanje higijene životnog prostora. Razlika izmeñu biljaka i životinja. kalendare. Izbor zdrave hrane. Održavanje lične higijene. pravilnog odnosa prema okruženju. voli i ljude. kućni ljubimci. Razvoj ekološke svijesti. životinjskom svijetu. zrakom. Razvija interesovanja učenika. zbirke i Ogledi sa vodom dr. Pravilna ishrana. prema prirodi i P omaže i savjetuje Skupljanje i čuvanju okoline. Koristi od biljaka i životinja. Imenovanje raznovrsne hrane i razlikovanje zdravog od nezdravog. pokazuje. Poštivanje drugarica u učionici. prikuplja. komentariše sličnostima i Uzgoj cvijeća u Razvija ljubav izvoñenje. Ličnu higijenu Higijena. higijene prostora u kojem boravimo i radimo i higijene okoline. kućnih na biljkama i ljubimaca. za ličnu i drugu higijenu. njihove karakteristikesličnosti i razlike. životinja iz poljoprivrednom prema biljnom i P omaže i savjetuje okruženja. biljkama… Upućuje učenike na relevantne TV emisije i upotrebu kompjutera. Pomoć u kućanskim i drugim poslovima. Praktična upotreba sredstava za ličnu higijenu. Ogledi sa biljkama. Dječaci i djevojčice. biljnog i P lanira zajedno sa doba. životinjama u Posjeta zoološkom Razvijanje različita godišnja Imenovanje biljaka i vrtu. procjenjuje individualna postignuća učenika. posjeta pozitivnog odnosa doba. razlikama. upućuje koordinira. održavamo redovno.BILJKE I ŽIVOTINJE Istraživačke aktivnosti u prirodi. Domaće i divlje životinje. mladunčad životinja.. dobru ili plasteniku. učenike kako da sreñivanje uzoraka i naprave zidne zbirki. rukovodi. starijima i slabijima. Svijest o mom tijelu. Uloga i značaj vode i svjetlosti za živi svijet. (naročito domaćih). cvijeta. Na biljkama nastaju promjene u različita godišnja doba. Pravilna ishrana je garant dobrog zdravlja. Prepoznavanje i imenovanje lista. 39 . Biljke i životinje su korisne i zato ih uzgajamo. Čistoća je pola NAŠE TIJELO zdravlja. Grupiranje živih vrta ili okolice Ko voli životinje nadzire i bića prema vidljivim škole. Redovno održavanje lične higijene. Pomaganje drugaricama i drugovima. pomaže. Pravilna upotreba pribora za upis. Osposobljavanje učenika za Uzgoj kućnog uočavanje promjene cvijeća. učenike u bilježenju Uočavanje promjena Prikupljanje Razvoj ekološke podataka i na biljkama i prirodnih materijala svijesti i svijesti o prikupljanju životinjama u iz prirode koji mogu korisnosti postojanja materijala. osmišljava igre interakcije.

a pogotovo rezultati učenja bitno su uvjetovani načinom učenja. jer jedino na takav način se može udovoljiti radoznalosti učenika. 2. odnosno kako učenici treba da uče. 3. razvijali sposobnosti. izvještaji. Stoga. što je vrlo bitno kod planiranja i individualnog pristupa sadržaju i učeniku. 2. provoñenjem jednostavnih posmatranja i ogleda. PRIRODA 1. Vrijednost. • prenošenjem informacija kroz pojedinačni i timski rad. Učenici samostalno posmatraju. Učenici su sposobni da uoče bitne osobine živih bića. mali istraživački projekti). stavove i ponašanje. 3. SREDINA U KOJOJ ŽIVIM 1. planiran i pripremljen. INDIKATORI USPJEŠNOSTI 1. opišu svoje mjesto. svojoj okolini i učenju kao cjeloživotnom procesu. učenički ogledi. samostalan rad učenika i dr. Učenici razlikuju živu od nežive prirode i navode sličnosti i razlike. vrijednosti. To se postiže kombiniranjem tradicionalnih metoda i oblika rada sa korištenjem i primjenom metoda aktivnog učenja i interaktivne nastave (pitanja i odgovori. donose zaključke i objašnjavaju i obrazlažu posmatrane pojave i procese i pravilno se ponašaju prema prirodi. Učenici su sposobni da na osnovu posmatranja i aktivnog učešća samostalno donose odgovarajuće zaključke i imaju izgrañen stav prema okruženju. • o živim bićima i odnosima meñu njima i posebno o čovjeku i njegovom odnosu prema prirodi. Ambijent u kojem se djeca osjećaju udobno i sigurno. te poreñenjem svojih predviñanja sa stvarnim rezultatima. ORGANIZACIJA NASTAVE I STRATEGIJE UČENJA (DIDAKTIČKO –METODIČKE NAPOMENE) Sadržaj i proces učenja. rasprave. Sposobnosti Učenici bi trebali razviti sposobnost istraživanja: • kroz traženje ideja. Njihova radoznalost nema granica i nju treba razvijati i jačati kroz voñenje učenika u «njihovom svijetu» radi sticanja spoznaje o svijetu općenito. dramatizacije. snalaze se u saobraćaju. predstave užu i širu porodicu. Učenici su sposobni da uočavaju promjene na živim bićima i prirodna dešavanja u svojoj okolini i ovisnost žive od nežive prirode i iskazuju radoznalost za proučavanje prirode. a nastavnici da poučavaju i pomažu da bi učenici sticali odgovarajuća znanja. igre i simulacije. prikupljaju. Djeca uzrasta od šest godina su veoma sklona istraživanju. 2. stavovi i ponašanje Učenici će razviti pozitivne vrijednosti i stavove prema sebi samima. Učenici su sposobni da opišu razred i školu. da ih uporeñuju i iskazuju interes za njihovo razumijevanje. i u skladu s tim. uporeñuju. prema drugima. Za učenike koji pokazuju poseban interes ili veće sposobnosti planiraju se posebni sadržaji. rad u manjim i većim grupama. parovima. ispitivanju i provjeravanju svega što ih okružuje. nastavni proces mora biti dobro osmišljen.GLAVNI ISHODI UČENJA Znanje i razumijevanje Učenici bi trebali imati znanje i razumijevanje: • o svojoj užoj i široj okolini i dešavanjima u njima. uz dobro rukovoñenje svim aktivnostima u nastavi je neophodan uvjet dobrih rezultata. predmeta i pojava u njihovom okruženju. 40 .

naučiti ih kako da koriste svoja čula u tom procesu. kritički razmatraju uočeno i donose odgovarajuće zaključke i upozoriti ih na eventualne opasnosti. bilježe i ureñuju dobivene podatke. • Portfolio učenika.). i u okviru toga podsticati učenje putem otkrivanja i rješavanja problema. učenički projekti. maštu i divergentno mišljenje. Prilikom planiranja i izvoñenja ogleda bitno je kod učenika podsticati radoznalost. njihovih obrazovnih postignuća i sposobnosti primjene novog znanja. OCJENJIVANJE Učenici se ocjenjuju na osnovu sposobnosti da razumiju koncepte i kritički razmišljaju. 41 . dominantno mjesto treba da imaju ogledi koje izvode učenici individualno ili u timovima. U nastavi Moje okoline važno je osposobljavati učenike da kritički razmišljaju i razumiju koncepte. Poslije provedenog ogleda treba zajedno sa učenicima pažljivo razmotriti šta se dogañalo i zbog čega. • Putem zadataka objektivnog tipa i drugih odgovarajućih ispitnih postupaka. istraživanja i dr. da li su predviñanja bila ispravna.Pojedine sadržaje Moje okoline treba realizirati u meñusobnoj povezanosti sa sadržajima svih drugih predmeta. pomoći im da uoče sličnosti i razlike. praktičan rad. predviñaju šta će se desiti. Učenike treba posmatrati i ocjenjivati tokom izvoñenja aktivnosti. Za praćenje i ocjenjivanje napredovanja učenika treba koristiti različite instrumente i postupke: • Demonstraciju sposobnosti i vještine učenika za vrijeme izvoñenja aktivnosti (učenički ogled. Pri tome je neophodno objasniti učenicima procedure i tehnike izvoñenja ogleda. na način na koji je svojstven nauci. ohrabriti ih za drugačije i nove oglede. • Učešće i doprinos u interakciji (rad u velikim i malim grupama. usmeno i pisano izvještavanje i drugo). Kako učenici o nekoj aktivnosti najbolje uče na neposrednom iskustvu.

neverbalna i univerzalna komunikacija meñu ljudima cijelog svijeta u čovjekovom životu ima dominantno mjesto i kao potreba.da se podstiče.upoznavanje karakterističnih narodnih pjesama razvijati ljubav prema muzičkoj i kulturnoj baštini BiH i domovini. te dječijih kreativnih i estetskih sposobnosti. . značaj sadržaja predmeta Muzička kultura sastoji se u sljedećem: Muzika je jedan od ključnih elemenata u razvoju govora i verbalne komunikacije i eventualnom blagovremenom otklanjanju teškoća u ovom području. a aktivno muziciranje (pjevanje. osjećaj za ritam. osjećaj kompetentnosti i vlastite vrijednosti. trajanje i kvalitet zvuka). Zadaci nastave Muzička kultura su: . . ona je jedan od najznačajnijih elemenata razvoja motorike. pamćenja i mišljenja. muzičko pamćenje. razvija i njeguje dječija kreativnost u muzici (kao i ostalim oblicima stvaralaštva: pokret. . 68 časova godišnje) ULOGA I ZNAČAJ Sa stanovišta razvojne psihologije i potreba djeteta ovog uzrasta. .da se otkriva i razvija dječija muzikalnost sa specifičnim sposobnostima. . Zbog toga muzika kao verbalna. Istovremeno.da se kroz individualno. Muzika je ključni faktor u emocionalnom razvoju djeteta jer omogućava izražavanje i doživljavanje emocija i snažno doprinosi razvoju estetske kulture ličnosti. intonativno tačno pjevanje). likovno i literarno uz muziku).da se njeguje i kultivira dječiji glas (pravilno disanje. PROGRAMSKI SADRŽAJI I II III IV PJEVANJE I SVIRANJE MUZIČKE IGRE BROJALICE SLUŠANJE MUZIKE 42 .da se kod djece podstiče razvoj trajnih interesa i ljubav prema muzici kako bi ona postala njihova trajna potreba. a takvu snagu nema ni jedno područje u nauci i umjetnosti. otkrivanje i razvoj senzibiliteta i muzikalnosti.da se razvija emocionalna i estetska osjetljivost djeteta za kvalitet muzike. CILJ I ZADACI Cilj nastave predmeta Muzička kultura uopće je buñenje interesa. da bi muzika vremenom postala ne samo znanje nego i potreba svake ličnosti. skladnih pokreta i korekcija eventualnih poteškoća u ovom domenu. Pored individualnog izražavanja. ljubavi i razvoj pozitivnog odnosa prema muzici. Muzika je značajan faktor u funkciji podsticanja pažnje. Kroz muziku dijete iskazuje i jača svoje samopouzdanje. . za visinu. sviranje i improvizacija na Orfovim instrumentima) snažno podstiče dječiju kreativnost i stvaralaštvo uopće.Muzička/glazbena kultura (2 časa sedmično. grupno i kolektivno muziciranje djeca osamostaljuju i socijaliziraju. jasan izgovor riječi. ona najprirodnije uspostavlja odnose i relacije u grupi i društvu.

Snivaj. Kanižaj 3. Milošević 39. Josip Kaplan 43. Carstvo u drugarstvu Branko Kockica 32. Padaj. Na krilima vjetra Suad Arnautović 29. spavaj F. Špoljar 20. Majka uz kolijevku J. Izbor: 1. Proljeće V. Što se u vrtiću radi P. Hercigonja 12. Kad bi svi ljudi na svijetu Arsen Dedić 38. Visibaba mala 45. Djeca su vojska najjača (stihovi V. Pastirče 17. Djeca su vojska najjača stihovi V. Veseljak Z. Gotovac 5. bio tata Taranta 35. Gotovac 25 Ide. Maca prede 21. Najljepša mama na svijetu hor Kolibri 36. ðak veseljak Refik Hodžić 28. Čestitka majčica S. Schubert 7. Robert Grubišić. Djeca rastu Asim Horozić 30. Satić kuca Zlatko Špoljar 23. Lete. lete. Šušti. Semafor Asim Horozić 31. Mali ñački valcer N. Milošević) 15. Kišobran za dvoje 8. Ršumović 46. Kad si sretan pjesma iz Švedske 27. padaj snježiću Dragutin Basrak 22. Prvačić Kike Budalike 34. Usporite pored škole 40. Dom J. Dok mjesec sja J. ðak veseljak Refik Hodžić 33. Hej potoče A. Desilo se prekjučer M. Roñendanska pjesma iz zbirke-Zapjevajmo. Meršnik 9. Bila mama Kukunka. Hercigonja 13. Čisto dijete 10. Korać i Lj. Jesen M. Bitenc 26. Lili 16. ide patak J. Stanković 11. šušti bambusov list A. Zavičaju moj M. Šaputanje N. Korunović 44. Višnjičica rod rodila 42. Moja zemlja BiH Suad Arnautović 19. Braću ne donose rode 43 . Milić 6. Basrak 14. zaigrajmo 4. Astardžijeva 24.STRUKTURA SADRŽAJA I PJEVANJE I SVIRANJE U toku školske godine djeca treba da nauče najmanje 15 pjesama. Školsko zvono D. B. Kiša pada trava raste Franjo Barić. Lako je prutu Laka 37. Milić 18. laste Julio Marić/Nasiha Kapidžić-Hadžić 2. Razgranala grana jorgovana 41.

tri 3. Izbor: 1. Pusti pužu rogove 8. Pilići 16. laste Julio Marić. Ovako se ruke miju 9. pec 4. Ringeraja 11. Eci. Semafor Asim Horozić 19. Glava. Jedan. Hoki . Golub s krova guče 12. Zeleni se tratina 15. En. stomak. Zeko pleše 13. peci. Od koga si ti 10. Čudo golemo 13. žari. Voli da se mazi 44 . Prešo Petar 9. Padaj. Kulina Bana vojska je (narodna) 6. Tara. Igraju se vrapci 8. Nasiha Kapidžić-Hadžić III BROJALICE U toku godine treba naučiti 15 brojalica Izbor: 1. Koka i pilići 7. koljena Melodium 22. tara.II MUZIČKE IGRE U toku školske godine djeca treba da nauče najmanje 10 igara koje uključuju pokret. Jedna vrana gakala 6. Lete. Tri 11. Berem. ten. Žabe i roda 15. Mali kauboj Refik Hodžić 18. Pliva patka 7. dva. tačke 5. Pačiji ples 3. Guče siva grlica 18. Djeca i zečići 14. Čisto dijete 24. Klackalica Grčka dječija igra 4. berem grožñe 10.poki 2. Zlokotlokrp stihovi Duško Radović 20. padaj snježe 19. žar 16. Tužibaba Reza 14. U šumici zeko 5. ramena. Strina rodo 12. Dječija narodna kola BiH 17. U šumici zeko 21. lete. Kad si sretan 23. Kiša pada na travicu 17. Žari. tini 2.

van Beethoven R. Ostrovski Kemal Monteno M. S. I. Djeca pjevaju sevdalinke 23. zvončići 28.20. Sans N. Valcer cvijeća 17. gdje si bila 21. Sa unukom Janom 27. Deca su ukras sveta 12. Šostaković A. Koračnica 19. Schumann K. Ah. pis 24. Krnic M. Uspavanka 3. Sanjarenje 6. Bach A. Uvijek nek bude sunce 10. ide patak 25. Mozart F. Tradicionalne pjesme naroda Bosne i Hercegovine 25. Dom W. Izbor: 1. Zemljo moja 24. Labud 7. Lastavice. Schubert J. Leptiriću šarenić IV SLUŠANJE MUZIKE Slušanjem upoznati najmanje 15 kompozicija putem audio-vizuelnih aparata. Pis. Brahms L. Djeca pjevaju uspavanke 22. Igra kolo naokolo Minja Subota 23. Subota B. Musorgski J. Sarajevo ljubavi moja 11. Duet mačaka 18. R. Kanon za tri glasa u D-duru 16. Pachelbel P. Zvončići. Medo pleše (tamburaši) 13. Bach J. Instrument čarobnjak 21. Bumbarov let 8. Arija iz svite br. Korsakov J. Ide. Dedić Muzička priča Princes krofne Princes krofne Kemal Monteno Odlomci iz opere Asim Horozić Avdo Smailović Zagrebački mališani Jakov Gotovec 45 . Kad bi svi ljudi na svijetu 20. što volim 9. Čajkovski G. S. A. Aska i vuk 26. 3 15. Za Elizu 5. P. maco. Ples pilića u ljuskama 14. Uspavanka 4. Satić kuca Zlatko 22. Rossini D. Uspavanka 2. S.

dijete treba najprije emotivno da doživi pjesmu i osjeti njen umjetnički kvalitet. kolektivno. Igre sa pjevanjem i različitim sadržajem treba birati u tom smislu da djeca podražavaju razne radove. labirint. kretanjem u koloni (u «voziću») 46 . sviranje na Orffovim instrumentima. Uz pjevanje nastavnika djeca će naučiti pjevati pjesmicu istovremeno melodiju i tekst. Veoma su vrijedne slobodne ritmičke igre u kojima dolazi do izražaja dječija improvizacija i kretnje i to uz muziku koju su prethodno dobro upoznala. brojalice. topot nogama). osjećaj za visinu. i usavršava skladno. glasnoću i boju odnosno zvučne kvalitete (formativno ocjenjivanje). slobodno i ritmički povezano kretanje uz muziku. slagalice. Portfolio učenika. te interes i odnos prema muzici. Brojalica kao poetsko. Učešće i doprinos u interakciji (rad u velikim i malim grupama. zatim u grupi. Poželjno je sa djecom raditi nekoliko ovakvih muzičkih dramatizacija. OCJENJIVANJE Učenici se ocjenjuju opisno. U prigodnoj atmosferi. One imaju osnovni zadatak da se pravilno izvodi melodija. priručnim instrumentima. uputiti djecu na praćenje pjevanja. ritmičko-metričko stvaralaštvo u ovoj oblasti zauzima posebno mjesto u razvoju osjećaja za ritam. U toku edukativnog procesa prati se i evidentira ispoljavanje dječije muzikalnosti. improvizaciju. Orffovim instrumentima. okreti itd. Igre i narodna kola sastoje se iz osnovnih pokreta: hodanje. Objašnjenja i didaktičko-metodičke napomene U izboru pjesama nastavnik treba voditi računa o tome da one odgovaraju opsegu dječijeg glasa i da su im po sadržaju i karakteru interesantne i bliske.V DJEČIJE STVARALAŠTVO Uz korištenje Orffovog dječijeg instrumentarija i priručnih instrumenata. Pri tom se vodi računa da li djeca doživljavaju i razumiju muzičke elemente. narodne običaje i drugo. te učešće u muzičkim dramatizacijama. Brojalicu treba izvoditi najprije skandiranjem teksta uz odbrojavanje kao na igralištu. ritam. Učiti ih u cjelini slušajući pjevanje nastavnika (uz pratnju instrumenta) uz pravilno držanje tijela i disanje (preduvjet za pjevanje). Zadaci objektivnog tipa u sličicama (instrumenti. život u prirodi. rebusi) putem raznih ispitnih postupaka. Najprije se napravi inicijalno ispitivanje i izvrši procjena muzikalnosti i znanja i konstatiraju problemi u razvoju djeteta u ovom području. izražavanje doživljaja muzike pokretom. skladnost i izražajnost pokreta uz muziku. uz odgovarajući tempo i dinamiku u skladu sa njenim karakterom najprije kolektivno. kako razmišljaju. grupno i individualno. pljeskanje. Za ocjenjivanje i evaluaciju napredovanja učenika koriste se instrumenti i postupci: • • • • Demonstiranje sposobnosti kroz pjevanje. poskakivanje s plesnim elementima. sa odgovarajućom intonacijom i dikcijom. postignuća u primjeni saznanja. precizno i ujednačeno. tempo i dinamika pjesme. improvizaciju. projekti. razne kretnje ruku. zatim instrumentima vlastitog tijela (pljeskanje rukama. Koreografija okretne igre i narodna kola mogu imati utvrñene figure i kretnje. istraživanja zvučnih boja i izradi instrumenata). izražajno. lakoća. Tako se istovremeno kretnjama izražava karakter. Na kraju godine sumiraju se rezultati u obliku više opisnih ocjena i najzad u jednu koja se unosi u svjedodžbu. u paru i individualno. slušajući nastavnika koji pjeva uz pratnju melodijskog instrumenta (klavir ili sintisajzer). trajanje. muzička memorija. a razvijaju i usavršavaju preciznost. tapkanje. likovno ili literarno.

kad osjeti da mu treba. kao i uz upotrebu lutke koja pjeva i govori. .P ovezuje ritam pjesmice sa pokretom. U području dječijeg stvaralaštva treba koristiti Orffov instrumentarij i priručne instrumente. .Samostalno pjeva i igra. prsti. . pismenosti i sl.Improvizovani instrumenti. narodni običaji). dvorište. . formu kompozicije. . narodna muzička tradicija BiH). . OCJENJIVANJE) SADRŽAJ ZNANJE I RAZUMIJEVANJE SPOSOBNOSTI VRIJEDNOSTI. Sadržaj muzičke kulture koji su u funkciji estetskog odgoja mladih ima u sebi elemente koji prirodno pomažu i podržavaju savlañivanje i ostalih sadržaja na ovom uzrastu.Pomaže učenicima u kolektivnom. i kombinira ih sa . .Dječija narodna kola .Napraviti poster sa . . godišnjim dobima) umjerenog tempa i jednostavne strukture.Pjevanje i sviranje u raznim prilikama (učionica.Razvijanje mišljenja da je pokret važan u plesu i kolu.P jeva u skladu sa mogućnostima. Korelacija sa drugim predmetima je sasvim prirodna: likovno izražavanje doživljaja muzike ili ilustracija pjesme. s maternjim jezikom (rješavanje problema dikcije.Vodi aktivnosti učenika pokazuje. socijalizira i djeluje terapeutski. sala za .Uviña da pjevanje treba najviše vježbati. provjerava sebe u jezik. svijet oko nas. . dječije narodne igre.P repoznaje vježbe i instrukcijama primjenjuje ih.Spontano koristi tijelo.Pjesmice sa odreñenim pokretima (život u prirodi.Samostalno igra u kolu. . kao i muzičko-scenske igre koje povezuju muziku. što ljepše i da se porodični skupovi usaglasi sa (bogaćenje emocija). . fizičkom/tjelesnom kulturom (ritmika. Podsticati djecu da svoje zapažanje i doživljaje izraze opisno ili likovno jer se time podstiče njihova kreativnost. pokret i govor. meñu kojima treba da budu zastupljena. procjenjuje njihova kao pratnju pjevanju ispitivanje materijala individualna i uviña da je takvo i izrada postignuća.Tijelo kao instrument. radovi. pojam veličine i sl.Usklañuje svoje pjevanje sa dječijim horom/zborom. STAVOVI. noge. Orffove instr.P rimjenjuje igre za slikama vježba nje disanja i instrumenata razvoj glasa i vlastitog tijela (glas. .Igre za vježbavanje disanja i razvoj glasa. . 47 .Prikupljanje. treba voditi računa da njihovo trajanje i složenost budu u skladu sa uzrastom. životinje.P repoznaje instrumente. odnosno prati datu koreografiju. ples uz muziku. . prepoznavati ih. .Sam traži pomoć greške u pjevanju. odrastanju. i priručne . ritam. . razrednim horom. izleti. Djeca mogu izmisliti priče ili naslikati seriju slika koje će uz pomoć instrumenata «oživjeti». .Prilikom izbora djela za slušanje muzike.Vježba glas u skladu sa . okolini. ritmička. vokalna. . muzičke instrumente. .Svira sam i bez podsticaja nastavnika. muziciranje ljepše.P redlaže i nove pokrete. tempo i dinamiku izvoñenja. -Uporeñivanje zvuka sa originalnim. kao i za upoznavanje muzičke baštine BiH. . naročito za slušatelje. porodici. . svirati zvukove iz prirode i razne ritmove i sa njima svirati uz pjevanje. . P JEVANJE I SVIRANJE .Svira na priručnim.) s upoznavanjem okoline odnosno prirode i društva (godišnja doba. MUZIČKA/GLAZBENA KULTURA AKTIVNOSTI NASTAVNIKA (ORGANIZACIJA I METODE NASTAVE I UČENJA. .Pjevanje dječijih prigodnih pjesmica (o školi. demonstrira i usmjerava u pravcu interesa i mogućnosti.Učlanjenje u ritmičku i/ili folklornu sekciju. komponovanje i likovno i literarno izražavanje na osnovu doživljaja muzike. odnosu na druge. što povećava osjećaj kompetencije. improvizacija forme. .) i matematikom (brojanje. muziku. izvoñače i sastave.P repoznaje kola.Sviranje na Orffovom dječijem instrumentariju.Učestvuje u zajedničkom pjevanju i poštuje pravila. Djecu učiti da zapažaju i prepoznaju karakter kompozicije. instrumentu kako mu se pokaže.Koristi instrumente .). instrumenata.P jeva i prepoznaje ranije pjesmice na osnovu melodije.Osmišljavanje igara za bolje učenje pjevanja i sviranja. nastavnika.Ulaže trud da pjeva priredbe. životinja ma. II MUZIČKE IGRE . . grupnom i individualnom muziciranju. Uz njihovu upotrebu treba organizirati različite oblike improvizacije: melodijska. . dlanovi. koordinacija pokreta i sl.Pjevanje uz usklañivanje glasa po visini i glasnoći. PONAŠANJE AKTIVNOST UČENIKA I.Demonstrira i rukovodi aktivnostima učenika i motivira ih u radu.Razumije i korigira .Predlaganje muzičke igre za priredbe. . . . instrumentalna i vokalno–instrumentalna.

muzičke forme. rukovodi. .P oigrava se i kombinira ih. .P ravilno korača u ritmu. . . -Osmišljavanje muzičkog igrokaza. mijenja -Stvara kombinacijom riječi. likovno ili literarno. .Razvijanje pozitivnih navika i potrebe za muzikom. -Sam predlaže ideje. podstiče učenike na kreativan rad u oblasti muzike i sadržaje predmeta korelira sa ostalim. . razlikuje.Izvoñenje mjere i ritma instrumentima tijela. . pomaže. . -Samostalno smišlja. .Izvoñenje ritma brojalice Orffovim instrumentima.III BROJALICE . sviranjem. -Izvoñenje muzičkog igrokaza umjetničkim područjima.Izabrati po zvuku najsličnije Orffovim i napraviti stalnu razrednu izložbu. doživljaja muzike. pri ručnim instrumentima učenika. . gitara. izvodi zaključke. muziku progovara . . prigodne pjesme.Planira.Vodi i usmjerava aktivnosti pokazuje. .Slušanje stranih i -Prepoznaje ranije domaćih slušana djela. instrumentalnih.S lušajući pjevuši melodiju. osobina tona.Literarno i/ili -Na podsticaj daje likovno izražavanje ideje.Izvoñenje kretanjem u koloni («voziću»).Razgovara o djelu i osjećaju ugodnosti i opuštanja i traži da se ponovi. . . . tempo. koordinira. -P ronalaženje priča i bajki čiji se likovi mogu muzikom «ozvučiti». uči druge i jača njegova samosvijest. .Smišljanje -Spontano melodija na zadani improvizira: tekst.Prikupljanje kaseta i CD-ova sa odgovarajućim djelima. . .Razlikuje instrumente i vizuelno i auditivno. . pokreta i likovnim izrazom. . Orffovim pjevanjem ili instrumentima. upućuje.Saopštava ko je izvodi.Rukovodi. sortiranje i izvoñenje zaključaka o dječijoj igri. koračnice. vokalno-Prepoznaje karakter instrumentalnih i djela.Posjeta koncertima u osnovnoj muzičkoj školi. . kompozicija: vokalnih.P repoznaje ranije naučene brojalice na osnovu ritma bez teksta (zagonetke). razvija interes kod učenika svojim odnosom prema radu i muzici. uporeñuje. IV SLUŠANJE MUZIKE . -Improvizacija -Spontano na pokreta u ritmu. narodne tona (visok-dubok. . . osmišljava igre interakcije. brojanje. dodaje.Obavlja studiozno pripremanje učenika za posjete i izlaske u ustanove i osposobljava ih za uočavanje.P repoznaje . .Upoznavanje instrumente (klavir. harmonika). bubanj.Tačno izvodi mjeru i ritam. uporeñuje. dramatizacija.P onavlja i razumije pokrete brojalice. . . . .Skupljanje i zapisivanje broja lica. glasno-tiho). V DJEČIJE STVARALAŠTVO .Samostalno odreñuje karakter kompozicije.P amtiti i donositi u razred nove brojalice za zajedničku igru.Odbrojavanje brojalica kao na igralištuskandiranje. 48 .Prikupljanje tradicionalnih instrumenata iz kraja gdje je škola.P okazuje da cijeni izvoñače i razvija pozitivan stav prema muzici i kompozitorima.Saopštava interes i želju za njihovo kombiniranje.Plesna pokretom. . instrumenata.Izrada zidnog panoa sa zapisima. boja tempo.Izvodi ih tačno i samostalno na instrumentu bez pomoći. . . dinamika. demonstrira procjenjuje individualna poistignuća i interesovanja.Izvoditi zapise napravljenim instrumentima. glasnoća.Komentariše osobine tona i njegove karakteristike. . . karakter muzike. . priprema i dovrši .Traži da ih vidi uživo na koncertu.Vedre dječije -Prepoznaje osobine pjesmice. . -Dogovaranje o kolektivnoj improvizaciji tipa «mozaik zvuci» koja omogućuje neverbalnu komunikaciju i socijalizaciju.Prikupljanje štampanih materijala i slika kompozitora i muzičkih instrumenata simfonijskog orkestra i tradicionalnih narodnih instrumenata i nošnji naroda u BiH. brzuspavanke spor.Reprodukuje ritam na instrumentu.P ravilno izvodi ritam na ritmičkom instrumentu po uzoru. -Uočava razlike i sa zanimanjem opisuje.Improvizacija na započetu pjesmu.Saopštava svoj doživljaj. . . i izrada zidnih panoa.P rati izvodi pokrete u mjeri i ritmu (dugi i kratki slogovi). pjesme i igre.Upoznavanje zvučnih svojstava muzičkih instrumenata. . .P okazati je drugarima i radovati se novim zajedničkim iskustvima. . -Raduje ga vlastito učešće u igrokazu razreda -Planira. . bilježenje prikupljanje materijala i izradu zidnih kalendara sa terminima koncerata. .Tačno odreñuje osnovne osobine tona: visinu trajanje.

prepoznaju i uporede zvukove odnosno tonove u svom okruženju i muzici (odreñen-neodreñen po visini. uspavanka i sl. te uspješnije meñusobno aktivno komuniciraju muzikom. literarno i improviziranim pokretima. Indikatori uspjeha i nastavnikovog profesionalnog umijeća su razlike izmeñu inicijalne i finalne slike o znanjima. želju i potrebu za čestim muziciranjem. truba i klavir) koje nalaze primjenu na koncertima i u svakodnevnom životu djece. te izvoñenjem brojalica u odgovarajućoj mjeri i ritmu Orffovim instrumentima. brz-spor. Nastavnik kao didaktičar izmjenjuje nastavne metode. kao planer metoda interaktivnog učenja: kooperativne metode. SPOSOBNOSTI Izvoñačke muzičke sposobnosti razvijat će se pjevanjem sa tačnom intonacijom. maštanje i improvizaciju na Orffovim instrumentima.). violina. dug-kratak.ZNANJE I RAZUMIJEVANJE Učenici će znati da koriste jezik muzike. u medijima. dubok-visok. školske svečanosti) i pokazati interes. glas (muški. često pjevanje. što ima primjenu i u svakodnevnom životu u porodici. a posebno praktični rad i posjete kulturnim i muzičkim ustanovama. radovanje. poštuje pravila muzičke igre. praćenjem pjevanja pokretima u skladu sa sadržajem pjesme i muzičke igre. Moći će da prepoznaju brojalice. te kroz muziciranje vidno iskazati zadovoljstvo i osjećaj kompetentnosti. fotografije. Ispoljavaju interes prema muzici i saznavanju i žele da je još bolje upoznaju i primjenjuju u školi i svakodnevnom životu. INDIKATORI USPJEŠNOSTI Uočljivo je napredovanje učenika kroz sve veću bliskost sa muzikom. melodije pjesmica i ranije slušane kompozicije. dinamiku (glasno-tiho). te pjevanje pojedinca (solo) od skupnog pjevanja (hor/zbor). posmatraju. sigurniji su u interpretaciji melodije i ritma brojalice. te donose zaključke o pojedinim muzičkim elementima i pravilno se ponašaju prema muzici kao vrijednoj umjetnosti. objašnjavaju. gitara. kao i napredovanje u sticanju saznanja. Pjevaju intonativno pravilnije. koji time postaje bogatiji i ljepši. vrednuje lične i stavove drugih. glasan-tih. kao i da razlikuju zvučno i vizuelno muzičke instrumente: Orffove dječije instrumente. prepoznaju tempo (brz-spor). stihove. pjevanje. u paru i samostalno. u manjim grupama. u timskom radu i komuniciranju koja je u muzici sasvim prirodna. muzičke igre. priče. vlastite improvizirane instrumente). VRIJEDNOSTI I STAVOVI Dijete će biti osposobljeno da muzicira kolektivno (hor/zbor. razlikuju. Prepoznat će načine na koje muzika učestvuje u svakodnevnom životu i čini ga ljepšim i bogatijim (u dječijoj igri. glas. Detaljna objašnjenja nastavnici će naći u pratećem priručniku za nastavnike razredne nastave. istraživanju novih rješenja u muziciranju i izradi instrumenata. porodične proslave. ženski i dječiji). vještinama i ukupnim postignućima učenika STRATEGIJE NASTAVE I UČENJA (DIDAKTIČKO-METODIČKE UPUTE) Strategije nastave i učenja bazirane su na višestrukoj ulozi nastavnika koje se izmjenjuju u nastavi muzičke kulture. uporeñuju. te učešćem u osmišljavanju i izvoñenju muzičko-scenskih igara (igrokaza) i izražavanju vlastitih doživljaja muzike likovno. Pokazat će odvažnost u otkrivanju. egzemplarna 49 . blizu-daleko) i odrede karakter kompozicije (koračnica. Kreativne i logičke sposobnosti razvijat će se osmišljavanjem jednostavne pratnje. a prirodi predmeta najbolje odgovaraju: metoda demonstracije i ilustracije (instrumenti. obrazlažu. kao i neke druge (harmonika. prepoznaju kompozicije koje su slušali. ritmičkih i zvučnih efekata za pjesme. transparentne folije). vještina i razvoju sposobnosti koje su precizirane u ishodima učenja. Orffove dječije instrumente. pripovijedanje i razgovor (usmjereni i impuls-razgovor). koristeći različite zvukove odnosno izvore zvuka (tijelo. predmete iz okruženja.

kao instruktor aktivne nastave: analitičko-sintetička. izložbe improviziranih instrumenata i sl. kao koordinator kooperativnog učenja: timski metod učenja. stvaralačka nastava. problemska. kooperativna mreža (muzičke radionice. školi. primjena modela. projekt-metoda. Sadržaje nastave muzičke kulture treba tematski povezati sa nastavom drugih predmeta. te stvaranje učenici razvijaju dublje razumijevanje prema naporima u umjetnosti i muzici kao posebnom sistemu saznanja i vrijednosti i njenoj složenosti. mozaik metod i njegove modifikacije. odnosno prakticirajući iskustvenu nastavu. algoritamske metode. različiti nivoi složenosti. razvijaju se pozitivni stavovi o značaju muzike u porodici. društvu i životu uopće.nastava. metoda analogije. rad u parovima. Detaljniji opisi aktivnosti učenika i nastavnika dati su u ishodima učenja i objašnjenju. grupni projekt metod. 50 . Uključivanjem učenika u sve aktivnosti. Kroz istraživanje i ispitivanje. učenje putem otkrića.).

. 51 . Ono u nastavnom procesu aktivno osjeća i misli. Polaskom u školu učenik se prvi put susreće i kontaktira sa umjetnostima koje po prvi put estetski doživljava i svojim .crtež”. doživljajnim i iskustvenim svijetom. materijalne i duhovne kulture.crtežom” prvi put crta. Da se kod djece razvija uroñeni i stečeni senzibilitet i subjektivni likovni izraz. da kroz igru. te da se njima služe.. aktivnog doživljaja. Nervni sistem djeteta liči na stanicu u koju ulazi pet puteva.. nastavu i stvaralaštvo usmjeri i obogati .. Nastavnik.slici”). vršnjacima i nastavnikom.uvijeni duh djeteta u sebi“ otvara..crtežu“ da komunicira sa samim sobom.. Da upoznaju sadržaj i likovni jezik.crtež” se učenicima nude u formi vizuelno-estetske analize u kojoj riječ ima ulogu poticaja (potiče učenika da priča o onom što vidi u . Da se svim učenicima nude raznovrsni sadržaji kao podsticaji (iz života. svojom porodicom.. a time se .(2 časa sedmično. 68 časova godišnje) Likovna kultura ULOGA I ZNAČAJ I umjetnost i crtež su postali iz nagona za igrom ili .sanjarenje na javi” i dinamizira prohodnost sadržaja u i iz učenika. Da se kultiviše svijest o potrebi čuvanja tekovina likovne. Zadaci: • • • • • • • Da učenici upoznaju likovni pribor. predstava i pojmova. Uloga nastavnog predmeta je.. opet. umjetnosti. Da se uspavane likovne sposobnosti djece koja dolaze iz roditeljskog doma izjednače s probuñenim likovnim sposobnostima djece koja su boravila u predškolskim ustanovama.slici” ne vidi. Da učenici analizom upoznaju sopstveni crtež. te slikom dolazi do prvih pojava. te osnovne likovne nazive. dodaje i ono što se u . Time se realizira metoda intenzivnog. U ovom nastavnom predmetu izdvajaju se tri stepena: • • • Likovna pismenost.. Likovna kreativnost. podloge i materijale. a učenik svoj crtež crta svojim perceptivnim. a iz koje poslije žestoke borbe vani probija samo jedan. Likovna kultura.sanjarenjem na javi“. I umjetnost i . djela domaće i svjetske likovne baštine. a u . prirode). Učenicima prvog razreda nudi se najstarija magijska umjetnost kao estetski doživljaj i inspiracija za vlastiti . Uloga je umjetnosti da omogući učeniku komunikaciju sa svojom i svjetskom likovnom baštinom.

Ugodni i neugodni doživljaji –sjećanje. Posmatranje kao poticaj 1) 2) Posmatranje prirode. stoji. sjedi. Da dijete svijet gleda svojim očima. zgrade i grada. izleta. društvo vršnjaka. Imenovanje osnovnih boja: crvene. glina. Sadržaji iz likovne. Priča o onom što vidi na slici. flomaster. Rad svim sredstvima i tehnikama. Iz prirode i godišnjih doba. Dok crta. kipa. Svjesni i podsvjesni sadržaji u crtežu. Imenovanje likovnih formi: crteža. hoda. Ja i moji novi prijatelji. boje. života i rada. akvarel. književne i filmske umjetnosti. dotjeruje. Poticaji su: književnost. doživljava srcem. Imenovanje prave i krive. Lutkarske predstave. tempera. pastel. doživljaji iz života djeteta (porodica. motiv. analiza umjetničkih djela. osjećanja glavnog junaka. vodoravno i vertikalno. žute. likovni problem. paleta. psihološku proporciju i opisni prostor. simetrično. objašnjava. “zlatni period dječijeg crteža”. rasuto. kose i cik-cak linije. koso. te neutralnih: crne. Kreativan crtež Koristiti shematsku ili simboličku fazu. Procjenjuje radove drugih učenika i svoj rad (prepoznavanje slabije i jače strane vlastitog rada: drvo sam dobro nacrtao. šire okruženje). Doživljaji s mora. predstavljanje bojom dominantnih osobina lika iz književnog teksta.. Uočavanje kompozicija figura i predmeta: skupljeno. Sadržaji iz škole. Likovni jezik Forme i tehnike Uočavanje osnovnih likovnih elemenata: linije. ilustriranje toka dogañaja u priči. upoznavanje funkcije i izražavanje Svijet mašte kao inspiracija • • • Da sam nevidljiv Kakav bih automobil želio Stigli su vanzemaljci 52 . U crtežu primjenjivati i njegovati simboličku boju. četkica. škola. porodice. ali boje mi nisu baš najbolje… dopada mi se kako sam nacrtao lava. Sadržaji iz života učenika. kompozicije i ritma. Ja i moji roditelji. Upotreba osnovnih školskih crtačkih . a Ado je dobro uradio…). Šta sanjam.likovni izraz. Crta i govori. vodoravne i vertikalne. likovnu formu. promjena tog osjećanja bojom. likovni element. savijeno i kružno. Uvoñenje djeteta u posmatranje i zapažanje svega što se nalazi u njegovom okruženju. slike. plave. grafike. Komunikacija i otvaranje učenika U kreaciji crteža koristi i desnu i lijevu ruku. misli svojom glavom i samo realizira svoj crtež. slikarskih i kiparskih materijala i tehnika: grafitna olovka. pjesnička slika . grafičkih. plohe i volumena i njihovih regulatora: simetrije. plastelin. likovno sredstvo. Kreativan crtež je plod . bijele i sive. U realizaciju su uključena sva čula. PROGRAMSKI SADRŽAJI Rad po sjećanju Iskustveni sadržaji.sanjarenja na javi”. doživljavanje svim čulima.ODGOJNO-OBRAZOVNI CILJEVI U PRVOM RAZREDU Sadržaj u dječjem crtežu Za svaki navedeni sadržaj neophodno je da nastavnik formuliše: likovno područje. Čega se plašim. izražava zadovoljstvo.

folije na zidu. a preko njega i spoznaja. Dekorativni rad s grafikom Ova je forma bliža primijenjenim umjetnostima i grafici. Može biti urañen crnom. Prirodni su predmeti pogodni za modeliranje: reljef i kip. kompoziciju i ritam. gvaš. Dječaci su skloni liniji. već kao inspiraciju za vlastiti subjektivni crtež. koja u umjetnosti i crtežu ispituje pojavu stvaranja i doživljavanja. bijelom linijom i bojom u vidu tačkica. flomaster. djevojčice boji. ptičije pero. Boja je zahvalna u radu sa djecom svih uzrasta. reprodukcija u knjigama. kreda. basne. sve one koje se miješaju vodom. kreda.• • Pronašao sam posebnu olovku Kad bi drveće hodalo Rad prema tekstu. Papirne: kolaž i druge. metalno pero. Likovna umjetnost kao inspiracija Posmatranje originalnih umjetničkih djela na izložbama. Tehnički su predmeti prikladniji grañenju. Crtež se može dobiti i drugim crtačkim tehnikama i na svim podlogama na kojima neki predmet ostavlja trag. te regulatore: ritam i simetriju. Crtačke tehnike: grafitna i hemijska olovka. Krute su: pastel. izreke i brojalice (omogućiti rad na većim formatima papira. i to je u prvom razredu dovoljno. To je za djecu najkonkretniji likovni element kojim najradije manipuliraju i za koji postoji izrazita radoznalost. krompira i lista je prirodni otisak. Stoga se ovdje nameće izbor raznovrsnih materijala. tako ono volumenom mijenja mjesto predmetu. mrlja ili fleka. Slikanje Likovna forma riješena bojom i plohom na ravnoj podlozi je slika. FORMA ILI LIKOVNI JEZIK Crtanje. Njen predmet su vizuelne. Otuda naglašeno čulo opipa. akvarel. sivom. upoznaje prostor. ugljen. Njeni su praiskonski izvori majčino tijelo i priroda. Otisak prsta i dlana. zvučne i jezičke umjetnosti 53 . plohu i boju. kist. temperu. o osjetilnom i čulnom činu. iskorištava likovne elemente: liniju. grafika ima više otisaka ili originala. ali i na malim. ornamente i arabeske. Osim u slikanju boje se upotrebljavaju i u drugim likovnim formama. kratkih i dugih linija. Grafika se dobiva štampom. šare. Tu spada modeliranje i grañenje. kip i zgrada Linija ima samo jednu dimenziju (dužinu). nekoliko crteža u formi stripa. klasičnih i savremenih. Šestogodišnje dijete koristi tzv. tvrdih i mekih. reljef i kip. Dekorativni rad podrazumijeva ukrašavanje upotrebnih predmeta: ukrase. priče i legende. crtež Likovni izraz linijom nazivamo crtežom. otiskom ili tiskom u neograničenom broju originala. sliku. volumen ima tri dimenzije (visinu širinu i debljinu) i zauzima stvarni prostor. crtu. metodom oduzimanja i dodavanja. zagonetke i odgonetke. U crteža i slike su po jedan original. simboličke i šarene boje. Prostorno-plastično oblikovanje: reljef. sve dotle dok ne preñe u sliku. Kao što biće u ranom djetinjstvu crtežom rasporeñuje predmete tražeći prostor. Učenicima nudimo umjetnost kao estetski čin. ilustracija i strip Bajke. Vizuelno-estetsko procjenjivanje Estetika je nauka o lijepom. U tehničkom smislu boje se dijele na vodene. s tim da svi ovi sadržaji niču iz teksta. I umjetnici i djeca likovnim elementima bojom i plohom grade likovne regulatore: simetriju. ne kao memorisanje. tako da može biti u boji. isprekidanih. ploha ima dvije (visinu i širinu).

nastave i stvaralaštva Smanjit će se razlike meñu učenicima koji su prije upisa u 1. Ritam je rukopis. izuzev jednog. a njima najbližu. stil pisanja i stil crtanja. keramiku. Po subjektivnom kriteriju. a da nastavnik zna na kraju nastavnog časa kazati ono šta su učenici crtali. magijsku... ravnoteži. izmeñu maternjeg jezika. da „crtež“ i umjetnost treba njegovati i čuvati. najstariju. ono što u umjetnosti i . Analiza . Upoznat će osnovne likovne materijale i tehnike. Učenici će iz slika upoznavati i proširivati svoj pogled na svijet. U dječijem crtežu se analizira vizuelni ili svjesni sadržaj. SADRŽAJ: 54 . On ima samo četiri osnovna elementa: crtu.crteža” Analiza . Korelacijom „crteža“ sa književnosti za djecu i umjetnost iz «djetinjstva čovječanstva» kao estetskim činom i inspiracijom za vlastiti „crtež“.crteža”podrazumijeva pokušaje učenika da nešto kažu o onom što su nacrtali. demonstracijom i analizom „crteža“ i umjetnosti. i onih koji nisu bili u predškolskim ustanovama. Dijete će u skladu s vlastitom percepcijom i recepcijom izraziti doživljaj.. To će se realizirati kreativnim „crtežom“.Kako će” dijete rasporediti sadržaj i formu u crtežu je kompozicija i u njoj simetrija koja je svojstvena djeci... koje su i učenicima svojstvene. kostim. tekstil. redu. simboličke umjetnosti i simboličkog „crteža“ učenika. Uspješno se služi priborom. te njihove mogućnosti. Zna kazati šta je zamislilo i šta je ilustriralo. koje su se inspirisale mitom i legendom. ovdje ih prevodimo u: Šta i kako? Kada se dijete s kistom u ruci nañe pred bijelim papirom. ono što se . i skriveni ili podsvjesni sadržaji. linije i boje na papiru. .Ljepota je u skladu.. forma je kako. ali samo kao inspiraciju za vlastiti . Rado crta.samo po sebi sviña”. likovni je internacionalan. naivne i narodne umjetnosti. zagonetkom i pričom. Učenici će prihvatiti. kompoziciju i ritam. kao i likovna forma: likovni elementi i njihovi regulatori. DIDAKTIČKO-METODIČKE NAPOMENE Sadržaj i forma su obrañeni u uvodnim tekstovima. OČEKIVANI REZULTATI Prožimanje igre. ruke. Sadržaj je šta. Učenici će postepeno oslobañati svoj ekspresivni i impresivni doživljaj i izraz. na svoj način imenovati ono što je u domenu percepcije i doživljaja. ili neće ni biti.. ono što se ne vidi. te će se i ta razlika. INDIKATORI USPJEŠNOSTI Dijete bez opterećenja stvara svoj rad. razred bili. te bogatiti jezik uopće. materijalima i tehnikama. crtež ili sliku.crtež”. ono subjektivno poigravanje srca i nerva. „da su svi prvačići. Djeca počinju analizirati predmete i pojave iz svoje sredine: slikovnice. onaj dodir. boju. približiti. igračke. bajkom i basnom. harmoniji.djetinjstva čovječanstva”. te da taj smisao treba koristiti i njegovati kao mladu biljku. talentirani“. umjetnost . Sama ideja gledanja i procjenjivanja crteža i umjetnosti u školi je estetski čin. Maternji jezik je nacionalan. Očekuje se realizacija tvrdnje mnogih pedagoga i estetičara. suočava se istovremeno s pitanjem šta će i kako će? Misli o sadržaju i o likovnom jeziku ili formi. ostvarit će se kontakt „crteža“ sa umjetnostima.crtež”. da ne samo da oni „crtaju“ već da je „crtež“ sredstvo koje su koristili i koje koriste i odrasli. To im daje sigurnost i ideju. Mi im nudimo njihov . plohu i volumen i psihičke likovne regulatore: simetriju..crtežu” izražava neku ideju. ono što se vidi.

asimetrije.. Analiza LIKOVNOG JEZIKA ili FORME je subjektivna analiza likovnih elemenata: • crte. zagonetke. već se domišlja i crtežu dodaje tekst. grafičkim i kiparskim tehnikama i materijalima: olovka i flomaster. treba da imenujemo. Vizueni-likovni prilozi umjetnosti i . ono kada učeniku nije dovoljan crtež i ilustracija. bajke. likovne i književne baštine. U isto vrijeme im nudi vlastiti . • PSIHIČKA forma je bliska tehnici. glina i plastelin. Ovaj okvirni program treba realizirati u skladu s okolnostima i mogućnostima. 55 . tempera. otisak lista i dlana. slikarskim. tema..crteža” su podloga nastavniku i inspiracija učenicima. To je naš cilj. akvarel. plohe. kolaž. To i jest umjetnost i ona zagonetka u crtežu: i žestoka boja. To je prijevod motiva. ali i legende i priče iz domaće kulturne. boje. To znači da učenicima prvog razreda nudimo njihovu umjetnost kao estetski doživljaj i inspiraciju za interpretaciju i kreaciju vlastitog crteža. Likovni prilozi Umjetnosti. basne i priče koje ovaj koncept nudi učenicima prvog razreda su iz . ilustracija i inspiracija u priču. ono što njega bogati) i lijep crtež. kompozicije i ritma. ali rukopis ili ritam ne! Samo to mi. crtačkim. sve se može kopirati. s djecom.. pa ide u strip. a ne kao učenje. i simetrija i raspored i rukopis. proces rada. • ESTETSKO u crtežu je ideja da dijete nešto crta. mozaik.crtež” istog ili starijeg uzrasta. sve ono što se u dječijoj glavici dešava dok crta (od borbe do uspjeha i sreće. volumena i njihovih regulatora: kolorizma.U crtežu je ono što crtež sam po sebi priča.djetinjstva čovječanstva” koje su same po sebi bliske uzrastu učenika.

stiče navike i vještine. Ograničavanje vremena provedenog pred TV ekranom. Selektivan pristup sadržajima medija. kreativniju i zadovoljniju. na tlu i sportske igre jednostavne vježbe oblikovanja (bez rekvizita) usklañenost kretnje s kretanjem rekvizita kontrola pokreta hoda. Tjelesni i zdravstveni odgoj ODGOJNO-OBRAZOVNI CILJEVI U PRVOM RAZREDU Znanje o činiocima zdravog života Lična higijena i zdravlje. • Promoviranje pozitivnih socijalnih interakcija. • Razvijanje pozitivne slike o sebi. Hrana i zdravlje.(2 časa sedmično. skače. Informacije o pomoći u slučaju zlostavljanja. Zadaci su: • Shvatanje smisla. mogućnost zaštite. snaga. U ovom vremenu tjelesni i zdravstveni odgoj ima posebnu važnost zbog sve prisutnijih pojava koje ugrožavaju zdravlje djece (dominacija medija i smanjivanje kretanja kao prijeke potrebe djeteta. Tjelesna aktivnost i zdravlje. • Sticanje motoričkih znanja i razvijanja motoričkih vještina i navika. Kretanje je potreba svakog djeteta. Poboljša li se zdravlje generacije koja dolazi imaćemo zdraviju populaciju. trči pleše Pozitivne socijalne interakcije i osobine ličnosti Komunikacija i saradnja poštuje pravila igre cijeni tuñi i vlastiti napor stabilnost i realnost u postavljanju cilja istrajnost rješavanje sukoba na prihvatljiv način planiranje vremena izbjegavanje rizika i briga za vlastitu sigurnost samokontrola donošenje ispravnih odluka rješavanje problema razumijevanje smisla takmičenja (prihvatanje “poraza” i nošenje “pobjede”) 56 . ravnoteža) vježbe na spravama. U ovom nastavnom predmetu dijete usvaja osnovna znanja o zdravlju. • Razvijanje kreativnosti kroz pokret. svrsishodne i humane primjene psihomotoričkih sposobnosti. Opasnosti po zdravlje: zagañena okolina. zagañen zrak. Utjecaj medija. lično predano i dnevnoj fizičkoj aktivnosti. a svrsishodno kretanje u osnovi tjelesnog i zdravstvenog odgoja. Motoričke sposobnosti i vještine kretanja Lokomocija (stabilnost. a to znači i radno spremniju. • Osposobljavanje za svrsishodno i efektno samostalno vježbanje. izdržljivost. gipkost. Značaj boravka na svježem zraku i u igri. Tom je principu sve podreñeno. piće. brzina. koordinacija. preciznost. motoričkih znanja. vještina i navika. 68 časova godišnje) ULOGA I ZNAČAJ Briga o zdravlju djeteta osnovni je princip na kojem se zasnivaju sadržaji tjelesnog i zdravstvenog odgoja u prvom razredu osnovne škole. vrijednosti i principa tjelesnog vježbanja. njegovanja i unapreñenja zdravlja. • Razvijanje i usavršavanja motoričkih sposobnosti u skladu sa uzrasnim i individualnim karakteristikama. biljke. • Očuvanje. prisustvo droge i drugih nepoželjnih sredstava). ali i uči kako da ih primijeni u životu. tablete. Dijete uči kako da postane fizički spremno. pojava deformiteta. Pravilno i nepravilno držanje tijela.

švedske klupe. Različite vrste hodanja po liniji. Kretanje poskocima i skokovima u zadatom pravcu Kombinacije skokova i poskoka sa hodanjem. kombinirano. Ples i pantomima: Prikazivanje različitih pojava i situacija iz svakodnevnog iskustva pantomimom. Primjena bacanja i gañanja u različitim kretnim manifestacijama. izvoñenje poskoka i skokova uz različite pokrete rukama (uzručenje. u paru.). dječji poskoci. smjera. okvir od švedskog sanduka ili sandučića. makazice..). u jednom trenutku noge nisu u kontaktu sa podlogom). Gimnastika: Gimnastičko hodanje.. itd.pravolinijsko.Zečji“ poskoci (iz upora čučećeg skoka u upor čučeći. švedski sandučić. . trčanjem. rušenje i sl. uz ripstol. trčanjem i dr.šta vježbati. Dizanje i nošenje: Dizanje i nošenje jednog ili više različitih rekvizita odgovarajuće veličine i mase. Kombinacija hodanja. klizanje. Druga motorička iskustva: U ovisnosti od interesovanja učenika. ili 3.. 57 . Nekonvencionalni sardžaji su uvijek u simbiozi s odreñenim konvencionalnim sadržajem. Izborom se odgovara na pitanje . Primjena skokova i poskoka u različitim kretnim manifestacijama. skakanja. sa visokim prednoženjem drugom). Primjena penjanja u različitim kretnim zadacima. razapete vijače itd. lokalne zajednice). kroz upor klečeći. preskakanja itd. Sunožni naskok iz mjesta na povišenje. sa opružanjem potkoljenice slobodne noge).pravolinijsko. Plivanje . preskakanje kratke vijače (individualno). kombinirano. Igre loptom: Različite elementarne igre loptom. Primjena dizanja i nošenja u različitim kretnim zadacima. plivanje. smjera. tempa i ritma. preći na drugi ripstol. Sunožni preskoci. Izabrati 2 . sportski ples i dr. prvo sa male udaljenosti. . razredu) u saradnji sa lokalnom zajednicom i profesionalno angažiranim instruktorima. narodna.Kan-kan“ poskoci (poskok na jednoj nozi. kao i mogućnosti sredine (škole. igra lastiša. Puzanje i provlačenje: Puzanje četveronoške. na različitoj vrsti. izmeñu nogu para. desnom i lijevom rukom i suručno. a distribucijom šta vježbati u pojedinom razdoblju. nastavnika i roditelja. jednom rukom). s promjenom pravca. pljesak i sl.u trajanju od 6 minuta. skijanje.. Bacanje i hvatanje: Bacanje različitih lopti kotrljanjem. .. uz mornarske ljestve do 2 m visine. puzanje uz/niz kosu švedsku klupu. Primjena trčanja u različitim kretnim manifestacijama. gañanje u metu (korpa. na različitoj vrsti.). švedski sanduk. odnosno i u funkciji usvajanja motoričkih informacija. preskakanje iz obilježenog prostora u prostor i preko prepreka (linije. sanjkanje. koturaljki (rolera). samostalno.Školica". trčanja itd. Oponašanje pokreta i kretanja drugih živih stvorenja (Kako medo hoda? A slon? Kako ptica leti?) Trčanje: Trčanje . Skakanje: Sunožni poskoci u mjestu i kretanju. prirodni uspon itd. „Kik“ poskoci (poskoci na jednoj nozi. Sunožni skokovi. Provlačenje kroz obruč.dionice do 30 m. trčanja. usklañivanje pokreta pojedinih dijelova tijela i kretanja cijelog tijela sa karakterom muzike i ličnim doživljajem. doskok sa povišenja (do visine švedske klupe). skakanja. dimenzijama i obliku podloge. moderna) u skladu sa mogućnostima i interesu učenika i nastavnika i naučiti osnovne korake. grupno. dimenzijama i obliku podloge. vijače i sl. ubacivanje. Ritmički okreti. provlačenjem itd. pješačenje u prirodi. dodavanje u paru. Kombinacija penjanja sa hodanjem.) na različite načine (pogañanje. Kombinacija puzanja i provlačenja i hodanja. Ritmički skokovi. Kombinacija trčanja. sunožni poskoci sa okretom od 90 stepeni (u jednu i drugu stranu).PROGRAMSKI SADRŽAJI Izbor i distribucija sadržaja meñuovisne su operacije u programiranju procesa vježbanja.obuka neplivača: Obuka neplivača organizira se tokom prvog ciklusa (u 1. Jednostavni poligoni sastavljeni tako da zahtijevaju primjenu naučenih gimnastičkih elemenata. puzanjem. puzanje ispod grede.). galop naprijed i strance. puzanje po švedskoj klupi. hodanja. Primjena puzanja i provlačenja u različitim kretnim manifestacijama. 2. uz kosinu (švedska klupa. s promjenom pravca. odručenje. označeni prostor i sl. Primarna funkcija nekonvencionalnih sadržaja je razvoj i usavršavanje osobina i sposobnosti. Hodanje uz različite položaje ruku. Hodanja u različitim kretnim zadacima. različitih lopti u daljinu i visinu. Brzo trčanje (sprint) . Hodanje: Prirodno hodanje . preskakanja i dr. obrnutoj švedskoj klupi ili niskoj gredi. a zatim sa veće udaljenosti (suručno. koljena i stopala. Penjanje: Penjanje uz stepenice. tempa i ritma. realiziraju se i drugi sadržaji: vožnja bicikla. obruči.4 plesa (društvena.. lopta. Istrajno trčanje . penjanje na švedsku klupu.

).. kolektivna i higijena životnog prostora. vožnja bicikla.. dinamika uzimanja obroka. tjelesna aktivnost. Uz pomoć odraslih usklañuje svoje aktivnosti (učenje. umivanje. 58 . Uči da izbjegne situacije u kojima može da se povrijedi i umije da traži pomoć. skakanje. • Primjenjuje prirodne oblike kretanja u jednostavnim igrama i poligonima. piće. Upoznaje se sa osnovnim principima pravilne ishrane. naprijed. dnevni ritam odmora i rada. ravnotežu i preciznost) u skladu sa individualno postavljenim normama. Redovno i aktivno učestvuje u nastavi tjelesnog odgoja. lijevo. snagu. klizanje. i održava kolektivnu higijenu (provjetravanje prostorija i odlaganje otpadaka. izdržljivost.ostvarivanje verbalnog i tjelesnog kontakta. obim obroka. Osposobljavanje za samostalno vježbanje u slobodno vrijeme: • Imenuje osnovne položaje i stavove (uspravni stav. zrak. Posjeduju informacije da može da traži pomoć ukoliko je zlostavljano i zanemareno. gipkost. Posjeduje informacije o značaju tjelesne aktivnosti i boravka u prirodi za pravilan rast. pravilno izvodi jednostavne vježbe oblikovanja bez rekvizita. Druženje: Upoznavanje . • Unapreñuje motoričke sposobnosti (brzinu. dolje.. • Vješto izvodi jednostavne forme prirodnih oblika kretanja (hodanje. Vodi računa o pravilnom držanju tijela u sjedećem i u stojećem položaju. 2. Zdravlje: Značaj i važnost zdravlja. koordinaciju. igra. Održava ličnu higijenu (pranje ruku i zuba. Informiranje o štetnosti: Tablete.SADRŽAJI ZDRAVSTVENOG ODGOJA Pravilna ishrana: Izbor zdrave hrane. Izvori opasni za zdravlje: Mogućnosti lične zaštite. biljke. kombiniranje u obroku. ili zna za takav slučaj. II ili III razredu). • Izvodi pokrete i kreće se po pravolinijskoj putanji. • Pravilno izvodi osnovni korak dva izabrana plesa. Očuvanje i unapreñenje zdravlja: • • • • • • • • • • • Razlikuje pravilno od nepravilnog držanja tijela.). tenis. • Posjeduje i druga motorička iskustva u ovisnosti od ličnih interesovanja i mogućnosti sredine (npr. alkohola i droga. odmor. tuširanje i dr. ponašanje i ophoñenje za stolom.).. razmjena ličnih iskustava. desno. sportski ples itd. spavanje). stavova. trčanje. Usavršavanje motoričkih sposobnosti u skladu sa uzrasnim i individualnim karakteristikama i sticanje i razvijanje vještina i navika: • Izvodi pokrete i kreće se u zadatom smjeru (gore. skijanje. razvoj i otpornost organizma. pokreta i kretanja. ISHODI UČENJA 1.. pješačenje u prirodi. Posjeduje informacije o štetnosti duhana.. 3. Higijena: Lična. sanjkanje. čučanj. • Vlada izabranim vještinama iz vježbi na spravama. • Sposoban je da prepliva 25 m slobodnom tehnikom (u I. • Usklañuje svoje kretanje sa kretanjem rekvizita u jednostavnijim kretnim zadacima. nazad). tlu i sportskih igara. boravak u prirodi i zdravlje. sjedeći i ležeći položaj. Posjeduje informacije o značaju zdravlja.

koordinacije (brzinske. trčanje.). valjanju. U tom pogledu. (2) funkcionalnih (sistem za transport kiseonika i aerobni kapaciteti).) i umije da traži pomoć ako se loše osjeća. Prepoznaje fiziološke znake umjerenog opterećenja i zamora (npr. glavi. Većina djece svoje pokrete i kretnje uspješno formira do četvrte godine. Dalji razvoj psihomotorike karakterizira njeno usavršavanje. Istražuje svoje sposobnosti. Umije da odredi kom dijelu tijela je namijenjena vježba oblikovanja (za ruke. brzine (reakcije. stojeći. ravnoteže (statističke i dinamičke .). penjanje. viseći. Razvijanje kreativnosti kroz pokret: • • Jednostavne pokrete usklañuje sa muzikom. Uz podršku odraslih primjenjuje naučene i model jutarnje gimnastike. trčanju. kretanje zadovoljava prirodne potrebe djeteta. odnosno harmoniziranju pokreta i kretnji djeteta sa pokretima i kretanjem svijeta oko njega.u hodanju. puzanju. DIDAKTIČKO-METODIČKE NAPOMENE Bazična komponenta ponašanja djece je kretna aktivnost. zadržavanje i transformacija informacija i efikasnost u novim netipičnim situacijama). Poznaje pravila elementarnih igara i pridržava ih se uz. značajno korelira sa pravilnim i harmoničnim rastom i razvojem (1) morfoloških (procesi rastenja. Promoviranje pozitivnih socijalnih interakcija: • • • • Ni na koji način ne ugrožava one koji se od njega razlikuju. ponašanja na času i odlaska iz sale (sa igrališta). kao rezultat procesa u kojem se posredstvom tjelesnih vježbi povećava obim i kvalitet kretanja. 4. Psihomotorička aktivnost se usmjerava prije svega na razvijanje i usavršavanje: snage (položaji tijela . U prvom razredu naglasak je na socijalizaciji djeteta. uz podsticanje i nadzor nastavnika. Meñutim. valjanje. Vježba u odgovarajućoj odjeći i obući.. pozitivno vrednuje uspješne poteze i uloženi trud svih učesnika u igri. izdržljivosti (opće . organizacije i institucije). penjanju.). neobični položajni. kretanje na vodi.vježbe oblikovanja).. Pantomimom i pokretom prikazuje različite pojave i svakodnevne situacije. provlačenje.posebnu pažnju usmjeriti na disanje). puzanje. sa osloncem na jednoj nozi. klečeći. Opća psihomotorička spremnost. podsticaj i nadzor nastavnika.. uz podsticanje i nadzor nastavnika. Razvijanje pozitivne slike o sebi: • • • Primjećuje svoje motoričke i druge sposobnosti i osobine. diferencijacije tkiva i funkcionalnog dozrijevanja). ritmičke. Uočava sličnosti i razlike meñu vršnjacima. u trčanju. ima izgrañenu tjelesnu shemu. kotrljanju. znojenje. brži rad srca. održavanje na vodi. ruci. Kretanje ima funkciju biološkog nagona i zadovoljava potrebe stimuliranja tjelesnog rasta i razvoja. Kretanje ima funkciju psihosocijalnog komuniciranja. kretanjem djeca zadovoljavaju i svoje društvene potrebe. (4) konativnih (modaliteti reakcija i sposobnost adaptacije) i (5) socioloških (društvene grupe. u skakanju.. za noge. 5. skakanje.bez rekvizita 59 . orijentacije). 6. laktu.. sa rekvizitima.ležeći.• • • • • • Imenuje dijelove tijela i zna njihovu osnovnu ulogu prilikom vježbanja. u elementarnim sportskim aktivnostima).hodanje. za trup. pojedinačnih pokreta i frekvencije pokreta . provlačenju.. nesvjestica itd. čučeći. tokom vježbanja i igre prijateljski komunicira i sarañuje sa vršnjacima. agilnosti (brzine promjene smjera kretanja . gibljivosti (aktivne kompleksne i lokalne . Pridržava se dogovorene procedure dolaska u salu (igralište). (3) kognitivnih (prijem. kotrljanje.

Kod djece. Djeca su sposobna izvoditi pokrete. prostorija. nošenje. Njihove tjelesne aktivnosti. a ne šta je bilo i šta će biti. Ljudski organizam nastoji uspostaviti ravnotežu izmeñu povećanog inteziteta motoričkih aktivnosti i trenutnog stanja organizma. Kod djece uzrasta oko šest godina znatno se povećava spremnost za uključivanje u različite oblike tjelesnih aktivnosti. šutiranje. trči. snaga i izdržljivost.kombiniranje situacijske i sintetičke). u ovom periodu počinje i druga denticija. kao i o ličnoj higijeni. opreme. jer im je zapremina želuca još uvijek mala i izmjena materije je velika. a zaustaviti se eventualno samo tamo gdje se cjelina ne može savladati. prije svega. Kako je mreža krvnih sudova relativno sužena u odnosu na kapacitet srca. Odvijanje odgojno-obrazovnog procesa neposredno prethode mjere sigurnosti: (1) zdravstvenohigijenske. dijete lako i sigurno koristi samo jednu ruku i nogu. Osim uzrasnog kriterija. rekvizita i pomagala. Pod preventivnim mjerama podrazumijeva se pregled obuće i odjeće za vježbanje. posebno kada su u pitanju vanjska opterećenja. postavljanje. higijeni odjeće i obuće učenika. Usredtočenost na jednu stvar. Djeca imaju potrebu za više obroka dnevno. jer su konačni rezultati vježbanja u pozitivnoj korelaciji sa situacijama u kojima se efekti vježbanja realno mogu primijeniti. obaveza mu je da vodi računa i o higijensko-tehničkoj kontroli prostora. Mora se voditi računa da se ne mogu forsirati dijelovi u kojima se ne vidi cjelina. zato podražaji uvijek moraju biti na nivou koji uvjetuje adaptacijske procese. Ako treba naučiti neku igru. Uz to. usporava se frekvencija srčanog rada i akcija postaje ritmičnija. ako nisu u stanju dovoljno brzo i efikasno savladati složenu cjelinu. Razvija se finija muskulatura. igrovne aktivnosti i igra kao kontekst kreativnog komuniciranja djece sa sobom.pamćenja samo redoslijeda elemenata koji se sukcesivno reñaju" (Roger Spirri. nakon saznanja o funkcioniranju moždanih hemisfera. beskorisnih. Mada se može javiti i ranije. koja može biti jedan od znakova tjelesne zrelosti. skače itd. Izbor modaliteta rada kojima će se provoditi proces vježbanja uvijek mora biti u funkciji ishoda za postojeće stanje učenika. Pošto u ovom uzrasnom periodu okoštavanje grudne kosti i rebara tek počinje. s društvom i sa prirodom. prisutna je sklonost porasta arterijskog krvnog pritiska. razvijenija je njihova sposobnost kretanja. Kako u funkciji centralnog nervnog sistema moždana kora sve više dominira nad njegovim nižim dijelovima. Za istovremeno usavršavanje motoričkih znanja i mijenjanje osobina i sposobnosti najproduktivnija je situacijska metoda rada.i sa rekvizitima . Razvoj osobina i sposobnosti moguć je jedino u uvjetima progresivnog i diskontinuiranog opterećenja. tačnije. osjećanja su im nestabilna i izazivaju različite reakcije. osnovni oblici kretanja postepeno se automatizuju. u radu s djecom treba uvažavati i mnoge specifične razlike meñu njima. aktivnost ili vježbanje ne traje im dugo. srazmjerno opterećenju. nastavnik je dužan u neposrednom radu sa učenicima pratiti i kontrolirati njihovo zdravlje.. 1981). koncentrišući se na najpravilnije izvoñenje najvažnije faze globalne motoričke aktivnosti po principu . Pored ljekarskog pregleda. Takoñer. gañanje. za njih je najznačajnije šta se dogaña u datom trenutku. ali ekonomičnost reakcije je mala i iradijacija je jača od inhibicije.usvajanje i usavršavanje motoričkog akta u cjelini. učenje treba provoditi cjelovito. što se postiže osmišljenim povezivanjem onih dječijih aktivnosti u kojima se dijete najadekvatnije ukupno izražava to su u periodu prvog školskog uzrasta. povećana je njihova otpornost na promjene okoline i na promjene izazvane pod utjecajem kretanja. sprava. što rezultira brzom promjenom raspoloženja i podložnošću sugestiji. bolja im je prostorna orijentacija i spremnija su i za izvoñenje složenijih pokreta. mogući su i različiti deformiteti. mogu trajati i do 30 minuta. primjenjuje se analitički način rada (izvoñenje pojedinačnih elemenata . Uz to. Oprez u radu s djecom ove ontogenetske dobi potenciran je činjenicom da su vegetativni procesi stabilniji. Temeljna metoda vježbanja je iterativna (ponavljajuća). ali i razlike meñu starijima. 60 . Srce i dalje zaostaje za porastom cjelokupne tjelesne mase. i to izvan igre. Promjena savremenih tendencija učenja i obučavanja. spuštanje). Briga o zdravlju učenika mora uvijek biti na prvom mjestu. (2) preventivne i (3) mjere asistencije. ograničavajući procesi razdraženja se sve više pojavljuju i osnovni prirodni pokreti djeteta oslobañaju se suvišnih. sporednih pokreta što djetetu daje mogućnost da sigurnije hoda. najbolje kao dopunska aktivnost. Individualne razlike meñu djecom navedene dobi veće su nego meñu odraslima i treba ih u radu respektirati. bacanje. odnosno kretanja. brže. hvatanje.na suženoj i nestabilnoj podlozi) i preciznosti (držanje. dizanje. usmjerena je prema sintetičkom metodu motoričkog učenja . odnosno tjelesnog vježbanja. bez ikakvih rizika. Za razvoj djeteta značajno je da ono bude aktivno na prikladne i različite načine.

Pored planiranja i realizacije raznovrsnih poligona sa unaprijed definiranim kretnim zadacima (gdje se učenik provlači. princip ponavljanja (osigurava racionalizaciju i trajnost usvojenih sadržaja). bit će izraženije prisutne individualne razlike. demonstracija i objašnjavanje) novog motoričkog sadržaja.pregled i ispravnost opreme za vježbanje. s ciljem upoznavanja učenika sa osnovnom strukturom vježbe i upozorenja na bitne momente i bitne karakteristike pokreta i kretanja. u skladu sa individualnim karakteristikama učenika. a pomaganjem mu se olakšava izvoñenje vježbe. izbor terena za vježbanje i drugo. usvajanjem vještina i navika stvara se osnova za kasniju individualnu sportsku diferencijaciju. Hodanje i trčanje. važno je predvidjeti i postavljanje poligona koji zahtijevaju samostalno rješavanje datog motoričkog problema (učenik sam osmišljava na koji način će savladati prepreke). vjerovatno. s ciljem podsticanja učenika na razmišljanje. stanice. primjerenom doziranju i distribuciji opterećenja. uvježbavanje i individualno uvježbavanje i (5) praćenje i realizaciju ishoda. variraju u ovisnosti od reakcije učenika. princip reverzibilnosti (podrazumijeva opadanje tjelesnih sposobnosti sa prestankom vježbanja i potencira potrebu za kontinuiranom vježbom u skladu sa tempom njihovog opadanja) i princip svestranosti (podizanjem opće tjelesne pripremljenosti. kroz tematsku cjelinu kojoj je u osnovi ideja ili problem JA . Uočavanje i otklanjanje grešaka je izuzetno značajna faza. analiziranje i pronalaženje uzroka te utvrñivanje najkraćeg i najefikasnijeg puta za ispravljanje pogrešaka. koje prepreke zaobilazi i sl. Takoñer. 61 . Asistencija (čuvanje i pomaganje) je vid stvaranja sigurnosti i samopouzdanja kod učenika. ali i uvjete koji će omogućiti najveći mogući utjecaj na njihov organizam. motorički akt je nestabilan i podložan različitim utjecajima. Tok odgojno-obrazovnog procesa učesnicima bi trebao osigurati usvajanje odreñenog motoričkog kretanja brže i lakše. radionice. Nakon zvaničnog okončanja rada prostor za vježbanje se ostavlja u primjerenom stanju i učenici napuštaju isti. Eventualno objašnjenje treba biti kratko. ishodi i sadržaji iz dva i više predmeta sa razvojnim potrebama djece. Ponavljanjem. Čuvanjem se štiti učenik od pada. uvježbavanjem i individualnim vježbanjem on se stabilizira i prilagoñava uvjetima identičnim praktičnoj primjeni. opisivanje. Demonstracija se izvodi u finalnom obliku. U fazi nepotpune stabilizacije. pažnja učenika biti usmjerena više na način izvoñenja nego na cilj. Uvijek promovirati nadmetanje sa samim sobom. princip svjesnosti (aktivno i stvaralačko učešće učenika ostvaruje se kroz različite sadržaje koji potenciraju samostalnost i odlučnost i mogućnost izbora načina i sredstava za uspješan ishod). akciju i svjesno aktivno učešće. prekidu rada u slučaju umora ili zbog drugih razloga. Potom se najavljeni sadržaj opisuje. princip odgojnosti (usmjerenost ka pozitivnim vrijednostima. Najčešći principi na kojima se zasniva motoričko učenje su: princip očiglednosti (sticanje znanja uz pomoć analizatora . koje treba uvažavati. korištenje sportskih sprava i rekvizita. ali i sprječavanja padova i ozljeda. (3) ispravljanju grešaka. Trajanje rada na odabranoj temi. Npr.čula vida). princip individualnosti (zasnovan je na prirodnoj psihomotoričkoj diferencijaciji i usklañivanju procesa obuke prema mogućnostima. U početnom izvoñenju će. pravovremenom osiguranju asistencije. Za vrijeme rada preventivne mjere se sastoje u pravilnom postavljanju sprava. potrebama i interesima učenika). šta preskače i kako. jasno i glasno.). Nakon uspješno provedene tjelesne i psihičke pripreme učenika. kratko i razumljivo najavljivanje motoričkog sadržaja. Teme se realiziraju kroz: igru. u ovisnosti od postavljenih ciljeva i očekivanih ishoda. (4) ponavljanje. Slijedi nakon izvoñenja kompletnog motoričkog sadržaja i po principu od krupnijih (odnose se na motoričku strukturu) ka sitnijim odstupanjima od očekivanog ishoda.OKRUŽENJE na smislen način mogu se povezati pojedini ciljevi. i nakon njegovog usvajanja u finalnom obliku. djelimične automatizacije i nedorečene individualizacije. slijedi glasno. (2) izvoñenje motoričkog kretanja. sadržaji i struktura pojedinačnih časova. poligone. stavovima i navikama). Odvijanje odgojno-obrazovnog procesa prema prirodnom redu uvjetno podrazumijeva sljedeće etape: (1) upoznavanje (najavljivanje. u skladu sa mogućnostima i interesima učenika). izbor i redoslijed vježbi i opterećenje usklañuju se sa mogućnostima učenika). realizirati u prirodi. koja pretpostavlja uočavanje. odgovarajućem izboru sadržaja.DRUGI . princip sistematičnosti (ponavljanje i usavršavanje racionalnih pokreta i broj ponavljanja. kad god je moguće. Kao organizacioni model nastavnik može integrirati sadržaje iz dva ili više predmeta ili oblasti.

Potrebno je sistematično pratiti i valorizirati rad svakog učenika. Naročito treba izbjegavati jačanje sklopa trbušnih mišića zbog povijanja kičmenog stuba.i odnosi se na uspješnost učenika u svakom od planiranih ishoda. za dijete ne treba da bude izvor prepoznavanja različitosti i spoznaje sopstvenih osobina (dobrih i manje dobrih) i prihvatanje sebe i drugih kao jednako vrijednih. kontrolirati i suzbijati agresivnost. a u cilju pravilnog rasta i razvoja. Kod gimnastičkih preskakanja treba obratiti pažnju na mogućnosti učenika. ne precjenjivati značaj pobjede. naravno pod odreñenim uvjetima (insistirati na prijateljskom. Kod skakanja treba paziti da svi poskoci budu u pokretima. Valorizacija efekata Valorizacija procesa tjelesnog i zdravstvenog odgoja je procjena ostvarenja cilja .procjena ostvarenja ishoda .U kontekstu tjelesne aktivnosti. Ocjenjivanje i zaključna ocjena su opisni. insistirati na samoprevazilaženju i sl. te se ni u kom slučaju ne smiju izvoditi isti i nagli pokreti glave. omogućiti visok stepen učešća svih takmičara. Treba izbjegavati kretanje u čučnju zbog mogućih oštećenja zglobova. prednost imaju saradničke igre. fer-plej odnosu i poštovanju pravila. nastavnik mora uložiti maksimalan napor kako bi kroz individualizaciju nastave svim učenicima omogućio doživljaj uspješnosti u ovladavanju sve složenijim kretnim zadacima. a nikako veliki doskoci. istezanja vrata. mada djeci koja to žele treba omogućiti iskustvo takmičarske situacije.protivničkih igrača i suigrača. Akcenat treba da se stavi na vježbe zagrijavanja. 62 . Obavezno omogućiti učenicima slobodu izbora kad je riječ o učešću u takmičarskim igrama. Što potpunije informacije su neophodne i učeniku i nastavniku za procjenu i ocjenu njihove uspješnosti. I u takmičarskim igrama promovirati uvažavanje drugih . Nije moguće upravljati transformacijskim procesom niti očekivati željene ishode bez stalnog registriranja stanja i promjena u odgojno-obrazovnom procesu.). te na veličinu i visinu predmeta koji se preskaču. Saznanje da postoje okretniji ili brži vršnjaci. Veoma je bitan odabir vježbi oblikovanja i zagrijavanja. Kod izbora igara.

OKVIRNI NASTAVNI PLAN I PROGRAM za drugi razred devetogodišnje osnovne škole 63 .

fakultativni) odredit će se na lokalnom nivou. gramatika ortoepija ortografija Kultura izražavanja 64 . 3. hrvatski.OKVIRNI NASTAVNI PLAN ZA DRUGI RAZRED DEVETOGODIŠNJE OSNOVNE ŠKOLE REDNI BROJ OBAVEZNI NASTAVNI PREDMETI SEDMIČNI BROJ NASTAVNIH ČASOVA GODIŠNJI BROJ NASTAVNIH ČASOVA 1. 6. 140 časova godišnje) Nastavni predmet Bosanski. 4. fakultativni predmeti 4 3 3 2 2 2 16 140 105 105 70 70 70 560 Napomena: Broj nastavnih časova za vjeronauku. u skladu s mogućnostima o kojima je riječ u Koncepciji. Bosanski. srpski jezik i književnost (4 časa sedmično. dopunske/dodatne programe. hrvatski. srpski jezik i književnost u drugom razredu devetogodišnje osnovne škole sadrži sljedeća područja: Početno čitanje i pisanje Jezik Književnost Medijska kultura a. odjeljensku zajednicu. te eventualno neki novi predmet (izborni. srpski jezik i književnost Matematika Moja okolina Muzička /glazbena kultura Likovna kultura Tjelesni i zdravstveni odgoj UKUPNO: Izborni. 2. hrvatski. 5. vannastavne aktivnosti. Bosanski.

potreba da sebe i zajednicu predstavlja u najboljem svjetlu. . . . . na kraju sadržaju. . .Zapaža pojedinosti u neposrednom okruženju.Unosi elemente izražajnosti u čitanje. . ponašanju likova. . . INTERESI VRIJEDNOSTI .Važno je da usvajamo vrijednosti koje osiguravaju dobrobit.Prema zajednici. . . a pročitano.Važno je da naučimo dobro čitati-pa ćemo voljeti knjigu i cijeniti znanje. .Pravilno i spretno rukovanje priborom za pisanje.Zainteresiranost zajednice.Prema lijepom kazivanju.Čita riječi i glas /inicijalna.Uočava uzrok i . .Pravilno oblikovanje grafičke strukture slova linijama normalne debljine.Zna prepoznati . vrijednost i bogatstvo.Knjiga je vrijedna poštovanja.Koordinacija pokreta očiju i pokreta šake. . .Životu i radostima života. .Knjiga je . finalna latiničnim pismom. .Samo oni koji znaju mogu uticati na razvoj .Zna da bilo koji izbor i redoslijed riječi ne predstavlja rečenicu. .I PODRUČJE: POČETNO ČITANJE I PISANJE ODGOJNO–OBRAZOVNI CILJEVI I ZADACI SPOZNAJNO PODRUČJE VJEŠTINE I ZNANJA SPOSOBNOSTI . .Prema saznanju. . piše ih pravilno. tekstu. šta slovo. .Prema pisanju.Ono što znamo to i volimo. . riječi. .Ljudi od znanja i poštenja su bogatstvo svakog društva. . .Prema stvaralaštvu i stvaralačkom izražavanju. 65 . .Čitamo knjige ali ne učimo samo iz knjiga.Orijentac ija u prostoru i pisanje pisanih slova velikih i malih u ograničenom prostoru. osjećanja i raspoloženja mimikom i govorom tijela. PSIHOMOTORIČKO PODRUČJE . za dobrobit svakog čovjeka. rečenice napisane medijalna.Prema knjizi.Zna šta je glas.Ko mnogo čita mnogo i zna. na slici.Izražavanje ideja. njenoj dobrobiti. .Čitanje i znanje su važni. razgovoru.Prepoznaje humor u govoru.Zna pisana slova.Može kazati šta . . AFEKTIVNO PODRUČJE STAVOVI. . pozicija.Razumije .Razlikuje riječi posljedicu u od rečenica.Brzo i adekvatno reaguje na novo i nepoznato.Čita pravilno i razumije pročitano. . iskustvenim sadržajima.Može pronaći je najvažnije slovo na početku u pročitanom u sredini.Zna uspostaviti logički slijed u nonsensnom iskazu.

.Rečenice napisane štampanim slovima prepisujemo pisanim slovima.Pisanje po uzoru. d) Čitanje naglas i čitanje u sebi.Usvajanje pisanih slova latiničnog pisma. razvijanje osjećaja za tempo i samostalnosti u čitanju.PROGRAMSKI SADRŽAJI P o č e t n o č i t a nj e Usavršavanje tehnike čitanja: Mogućnost analize i reprodukcije a) Pravilnosti čitanja. Razumijevanje pročitanog sadržaja: Rješavanje jednostavnijih zadataka radi provjere razumijevanja pročitanog. . . . vježbe disanja. . individualno i horsko čitanje. Razumijevanje poruke teksta posredstvom analize ponašanja likova. .Vježbe pisanja primjenom diktata s komentarom i stvaralačkih diktata. .Usavršavanje tehnike i logike čitanja. Vježbe reproduktivnog tipa (odgovori na detaljna i uopćena pitanja). . . .Rečenice napisane pisanim slovima prepisujemo pisanim slovima.Leksički nizovi riječi (odaberi riječi koje voliš. Vježbe koje podrazumijevaju rješavanje problemske situacije. b) Čitanje brzinom koja odgovara brzini govora (uvažavati individualne osobine učenika. . .Vježbe usavršavanja estetske strane rukopisa.Slušam-pamtim-pišem. . zvukova i usavršavanje preciznosti u diferencijaciji i imenovanju sadržaja koje su vidjeli i čuli). identifikacija s likom i preuzimanje uloge lika.Prepisivanje niza rečenica teksta. usavršavanje tehnike pisanja. . P o č e t n o p i s a nj e . c) Čitanje prirodnom jačinom glasa.Pisanje riječi i rečenica uz ilustrirani sadržaj.Predvježbe za pisanje pisanih slova. 66 . izostavljanje pojedinosti). riječi.Pisanje rečenica uz ilustracije. Ilustriranje priče. Čitanje dramskog teksta.Jezične igre: igre rasutim slovima. mudre izreke. . stvaraj rečenicu). Vježbe koje zahtijevaju uočavanje uzroka i posljedice. Razumijevanje poslovice. .Igre zajedničkog sastavljanja rečenica. vježbe vizuelne i akustičke identifikacije glasova-slova. Stvaralačka reprodukcija (dodavanje. .Vježbe dopunjavanja rečenica. . čitanje po ulogama.Povezivanje slova u strukture riječi. riječi s poremećenim slijedom slogova.Vježbe usmjerene na estetsku stranu rukopisa.Uvoñenje elemenata izražajnosti u čitanje. protumači zašto si odabrao tu riječ. .Pisanje pojedinačnih slova.

Pisanje vlastitih pisanju vlastitih imena: kako imena ljudi i u pišemo imena ljudi pisanju imena i grado va i sela. izmeñu svakodnevno . INTERESI VRIJEDNOSTI . PSIHOMOTORIČKO PODRUČJE .Važno je znati pravilno govoriti. šumo va i . .Važno je vježbati pravilnu upotrebu riječi.Osjećaj za postignuće u tačnost i skladu s urednost. . .Rečenice su sastavljene od riječi.Potreba i interes tonova.Važno je da prema postignuću biramo riječi u u skladu s skladu sa mogućnostima.kako to činimo? . grado va i sela. . aktivnosti pisanja i sadržaj. . 67 . . jasnim.Riječi i značenje riječi /glasovi-slova su u riječima/.Pisanje naziva .Interpunkcijski praznika. zarez u nabrajanju i tačka na kraju rečenice.Šta izražavamo rečenicama? . .osjećanja .Upotreba velikog slova na početku rečenice i u . tačnost. blagdana.Kultura govora je kontekstu. .Pravilna percepcija i recepcija napisanog.Važni su svi segmenti napisanog sadržaja pravilnost. estetska strana.Interes prema elementarnim znanjima o maternjem jeziku i njegovim normama. .Treba poznavati svoj maternji jezik. . čuje i osjeti . . AFEKTIVNO PODRUČJE STAVOVI.misli .Glasovi i slova. zarez u nabrajanju .Interes i želja .II PODRUČJE: JEZIK ODGOJNO –OBRAZOVNI CILJEVI I ZADACI SPOZNAJNO PODRUČJE VJEŠTINE I ZNANJA SPOSOBNOSTI . .Veliko slovo na početku rečenice.Osjeća razliku rečenicama. dvotačka.Sposobnost .Pisanje ispravnih rečenica (u formalno gramatičkom smislu).Jezik kojim govorim je jezik moga zavičaja.Prema jeziku .Uspostavljanje logičkog i gramatički ispravnog slijeda u nonsensnim iskazima.Razlikovanje glaso va.Analiza i ljepotu riječi u sinteza maternjem jeziku.Usavršavanje tehnike pisanja i dalji rad na estetskoj strani rukopisa.Pravilna artikulacija svih glasova. .Razlikuje rečenicu upotrebljavanih kao jedinstvenu riječi i biranih misaonu cjelinu riječi i izraza u pisanoj formi.Znaci i tačka na kraju interpunkcije rečenice. .Svako je slovo važno za zavičaja i prema značenje riječi.Izgovara pravilno izražavanja glasove i riječi kratkim. . smislenim . . programskim zahtjevima. . . potrebe da sluša.Važan je formalnopojavni izgled pisanog rada.Pravilno disanje i i razvijanje izgovor.Pravilan go vor je važan za meñusobno razumijevanje i komunikaciju.Zna napisati pisana slova latinice pravilno ih povezuje u riječima bez obzira na poziciju u strukturi riječi.Ostvariti . usklañenost misli. . standardnom književnom jeziku. . da govori pravilno u svim situacijama . . . dio opće kulture.Jezik kojim govorim kod kuće i u školi ima svoju ljepotu. . znaci: dvotačka.Govor prilagoñavamo sago vorniku i situacionom . izgovorenog. . situacijom.

Doživljavanje radosti u samostalnom druženju s tekstom. . uvjerenju. napisanim riječima. 68 . h u izgovorenim.Zapaža i razumije osnovne misli teksta bilo da su piščev stav ili stav lica. u žuboru vode. Veliko početno slovo na početku i tačka na kraju rečenice.Počinje razlikovati dobro i loše u sadržajima medijske kulture. . . AFEKTIVNO PODRUČJE STAVOVI.uočavanje dijela i cjeline priče.Sposobnost uočavanja pojedinosti u tekstu i imenovanja tih pojedinosti. kako se priča razvijala i šta je na kraju . igranje uloga.Izražavanje doživljaja riječima. . . . Pravogovor (ortoepija). izražavanje glumom.Zanimanje za različitost u stavu. .Igra.Čitam da bih bolje pisao.Razlikuje priču. .Mislim. .P rema potrebi. pjesme igrokaze. . (kombinacija radi punoće doživljaja). Glasovi-slova č. U ovim se cjelinama nalaze sljedeći sadržaji: Rečenica-riječ-slog. INTERESI VRIJEDNOSTI . dž. . osjetiti. .razumijevanje napisanog. lična komunikacija je kvalitetna komunikacija. . pjesmu.JEZIK: PROGRAMSKI SADRŽAJI U ovom području su sljedeće cjeline: Rječnik.Uživljavanje u situaciju. ljudskom ponašanju.Otkrivanje novih aspekata smisla teksta. Pisana slova latiničnog pisma: . ć.pravilno pisanje pojedinačnih slova. zvukom.Biti tolerantan radi usmjerenosti prema zajedničkim civilizacijskim ciljevima. . života sa smislom. . ñ. .Slobodna. izraziti riječima. okolini u kojoj živi i da učestvuje u aktivnostima koje će poboljšati kvalitet života (da prepozna ljepotu u umjetničkom djelu.Sposobnost doživljavanja ljepote i dinamičnosti teksta.Riječ. . čuti dodirnuti. III PODRUČJE: ČITANJE I INTERPRETIRANJE KNJIŽEVNOG TEKSTA ODGOJNO–OBRAZOVNI CILJEVI I ZADACI SPOZNAJNO PODRUČJE VJEŠTINE I ZNANJA SPOSOBNOSTI . osjećam.Zna kazati nekoliko rečenica o priči. .Stvaralaštvo kao ishod druženja s tekstom. .Zna šta je u priči na početku. .Pjesnička slika zvuk. pokret verbalni izraz. .Vrijedno je sve ono što ima ličnu dimenziju. pokretom muzikom.Znanje je u funkciji kvalitetnijeg i punijeg života.Pravilno čita riječi. značenje i pouke basne. Pisanje naziva praznika. . PSIHOMOTORIČKO PODRUČJE . Pravopis (ortografija).Voli priče. igrokaz.Izražavanje doživljaja na svoj originalan način: riječju. Veliko početno slovo u pisanju vlastitih imena ljudi.Vidjeti.Zna šta je basna . tišinom. .Zna o čemu se u tekstu govori. .Interes prema sadržajima književnosti i medijske kulture. naglašava neke riječi. . stvaram. zamisliti.Boja.Ispoljava interes prema lijepom kazivanju. preuzimanje uloge lika. . pišem da bih čitao bolje i izražajnije. te da taj senzibilitet ispoljava u svakodnevnom životu i stvaralaštvu. o sebi.Uočava likove u priči.Pokret.Razumijevanje. .Samostalna komunikacija s knjigom. . .Predstavljanje situacija i osjećanja neverbalnim znacima (pantomima). . ponašanju. . . Gramatika / slovnica.Razlikuje govor lica i piščev govor. .Poticanje dramske darovitosti. . . Veliko slovo u pisanju imena gradova i sela. .povezivanje slova u strukturu riječi.Unosi elemente izražajnosti u čitanje iskaza. . . razumijevanju drugog. . Skupovi je/ije u učestalim riječima. rečenice kraći tekst. .Prostor. . u cvijetu. .Zvuk. .Otkrivanje značenja teksta. Upotreba dvotačke i zareza u nabrajanju.Uočavanje mnogoznačnosti pjesničkog jezika. . .Uočavanje ljepote pjesničkog jezikaimpresija i izraz. pravi pauze tamo gdje je potrebno.P rema traganju i otkriću.P otreba da sazna više o životu.

. 69 . u njima je znanje i odgovori na ono što ne znamo.slijed dogañaja. publika-gledatelji (objašnjenja u kontekstu dramske radnje i realizacije dramskog teksta). učimo napamet. najljepšeg dijela priče (zapažanje. Pjesmu ne prepričavamo.odreñivanje glavnog. a ponekad i biljke i predmeti. Basna ima sadržaj i pouku. glavni dio i kraj. Školska biblioteka ima nezamjenjivo bogatstvo knjiga. Gledalište.Čitanje i interpretacija književnog teksta /Programski sadržaji/ Razumijevanje i doživljavanje proznog književnog teksta. publika-gledatelji. Čitajući priču mi doživljavamo radost tugu. zvuk.o čemu ili o kome se govori u tekstu. Priča ima sadržaj. bude nam lijepo. Prava pozornica postoji u pozorištu. pozornica.poreñenje izražajnih mogućnosti: film ima pokretnu sliku. nestvarnim dogañajima i likovima. Razlikovati bajku od basne. Priča u nama izaziva osjećanja. Basna je kratka priča u kojoj su glavni likovi životinje. ugodno ili neugodno. Iz priče učimo o životu). Dramski tekst (igrokaz): pozorište. zvukom.osobine likova (prepoznavanje i zauzimanje stava prema liku). . Priču možemo prepričati. najuzbudljivijeg. U priči najčešće nema natprirodnih bića i čudesnih dogañanja.televizija je moćna jer može pratiti i prenositi dešavanja u momentu kada se zbivaju. Medijska kultura Crtani i lutkarski film Televizijske emisije Školska biblioteka Književnoteorijski pojmovi: (Orijentacione naznake obima i dubine) Priča – pjesma (prepoznavanje u toku rada i interpretacije na nastavnim časovima) U pričama čitamo o dogañajima i doživljajima. O glavnom se liku najviše govori. oživljavanje neživog) Televizijske emisije . . recitujemo. Igrokaz: U igrokazu likovi razgovaraju na pozornici. Pjesma: Uočavanje i doživljavanje osnovnog raspoloženja u pjesmi. . slikom. o životinjama. Priča je ispričana odreñenim redom: ima početak. muziku . Možemo ilustrirati pročitano.igrom na pozornici prikazuju tekst. pozornica. Medijska kultura (primarno u funkciji odgojnog djelovanja i edukacije za selektivan pristup sadržajima) Crtani i lutkarski film (crtež ili lutka u funkciji pričanja priče. glumci. pisci maštaju i pišu priče. može emitovati različite vrste programa. riječ. dojmovi) . gledalište. Lik u priči i basni Postoje glavni i sporedni likovi. crtežom. Doživlja j možemo izraziti riječima. pokretom.glavni dogañaj. Pjesma: Pjesmu čitamo. Glumci predstavljaju likove. I pjesma u nama izaziva različita osjećanja. Bajka je priča o čudesnim.

maštu u pričanju (početak.Moj rad je vrijedan .Interes i potreba za izražavanje govorom. . aktivnost i govorni izraz.Igra. . . predmeta.Osjetiti. kraj).Opisujem na osnovu dodira. doživljenog u riječi. . odnosno imaginativni plan. . a u funkciji pripreme za samostalno čitanje: Branko Ćopić: Sunčana Škrinjarić: Zehra Hubijar: Ježeva kućica Dućan kod svrake Medin roñendan IV PODRUČJE: KULTURA IZRAŽAVANJA ODGOJNO –OBRAZOVNI CILJEVI I ZADACI SPOZNAJNO PODRUČJE VJEŠTINE I ZNANJA SPOSOBNOSTI .Podvrgavanje govora zahtjevima igre.Govorim kako .Moći će pravilno . .Snalaženje u verbalnim igrama.Čitanje logičku vezu obogaćuje rječnik. bitno.Priča ima smislen sadržaj koji je rezultat verbalizacije sadržaja slika. nonsensnim transformacijama-literarno stvaralaštvo. analizu i kao poticaj literarnom i drugim vidovima stvaralaštva.Pretvaranje viñenog i osjećam.Spontanost. 70 . radnje. .Prema senzibilitetu kazivanja i imaginaciji kao poticaju stvaralačkim vidovima izražavanja. INTERESI VRIJEDNOSTI .Može ispričati priču kao običan slijed dogañaja. .Priča može biti predstavljena nizom slika ili jednom slikom. . .Reprodukuje riječi osjećanja.Spontano rečenice meñusobno izražavanje. izražavanje po diktatu.P rema prvim pokušajima literarnog izražavanja i stvaranja rečenicom. pristupa i kao . . .Prenošenje igre sa senzorno-motornog na verbalni.Uspostavlja . .Sposobnost kao zamišljanja i «viñenja» kvalitet ličnog pjesničkih slika.Sposobnost pretpostavka izražavanja literarnom pravilnim. .igrom i kroz igru.Utvrditi slijed. .Adekvatna i brza reakcija na pitalicu.Izraziti. rečenicama. bojom. . izražavanju misli i . PSIHOMOTORIČKO PODRUČJE . glavni dio i kraj priče. . .Vidjeti. . pokazuje originalnost u samostalnost i izboru riječi. pojave. i pomaže u boljem glavni dio. . .Služi se uspješno govorom u objašnjenju situacije.Uočava da priča ima početak. sloboda u izražavanju . stihom.Znam šta bi lijepo i precizno moglo izgledati bolje i izraziti misli. jasnim i skladnim stvaralaštvu. . koje nisu u tekstu. .Zapaziti.Sadržaj predstavljen nizom slika ili jednom slikom možemo ispričati riječima. je poseban. zagonetku.Zamisliti. odabrati poboljšati. izraziti.Uočava da su . . . .Govor.Priču čitamo i prepričavamo (po detaljnim pitanjima).Književni tekstovi Ahmet Hromadžić: Enisa Osmančević-Ćurić: Ivica Vanja Rorić: Bisera Alikadić: Velimir Milošević: Šimo Ešić: Narodna priča: Grigor Vitez: Branko Čopić: Jadranka Čunčić: Narodna basna: Kasim Deraković: Stanislav Femenić: Mirsad Bećirbašić: Bajke Medeni Za sretan put po dukat žut Bubamara Štipaljke Nebeska crtanka Zašto volim svoju baku Vrana i vrč s vodom Zalazak sunca Lijin oglas Strašan pas Lisica i roda Teče rijeka Suza Naušnice od trešanja (po izboru) Tekstovi za zajedničko čitanje.Opisivanje na osnovu zvučnih efekata. AFEKTIVNO PODRUČJE STAVOVI.Uočavanje uzroka jer je samo moj i zato i posljedice. . .Razvoj čitalačkih interesa i čitalačke kulture. ja to mogu .Zna odabrati gledište koje je u skladu s njegovim stavom.Prikazivanje stanja i situacija pokretom. . . a ne povezane smislom.Čuti.

veličina. sadržaji mašte). književnost. učtivost u obraćanju. praznik ? (igranje uloga. uvažavanje različitosti. 71 . poštivanje drugog) Razglednica i pismo Pisanje čestitke Pravimo i pišemo čestitku Pisanje razglednice i pisma Znamo pisana slova – pišemo prvo malo pismo Tematika: Neposredno i posredno dati sadržaji (dogañaji i doživljaji. ponašanje. od čega je izrañen) Čestitka Kako čestitati praznik ? Kako čestitati roñendan.Programski sadržaji Vježbe usmenoga izražavanja Situacioni i telefonski razgovor Pričanje Pričanje dogañaja predstavljenog nizom slika Pričanje dogañaja (odgovori na pitanja koja se odnose na sadržaj niza slika) Dopunjavanje rečenica uzetih iz priče Vježbe pismenoga izražavanja Pričanje sa stanovišta ličnog učešća (Ja sam u priči) Prepričavanje Prepričavanje teksta na osnovu detaljnih pitanja Odgovori na pitanja Opisivanje poznatih sadržaja Opis predmeta (doživljavanje svim osjetilima i izražavanje doživljaja riječima). Opisivanje kao vježba izoštravanja percepcije i izbora adekvatne riječi kao oznake) Pisanje rečenica o dragom predmetu Koji je to predmet? Kako izgleda? (boja.

čitaće pravilno tekstove koji su njemu primjereni i brzinom koja odgovara običnom svakodnevnom usmenom govoru. povezivati pravilno u strukture riječi i rečenica). Moći će procijeniti šta je posebno važno u tekstu. Moći će usredsrijediti pažnju na sadržaj ili aktivnost. Zna napisati čestitku-poruku. imenovat će te osobine na nivou dobrog i lošeg. Realizacija programskih sadržaja nastavnog predmeta u cjelini treba rezultirati sljedećim ishodima : Učenik će poznavati prvo pismo latinicu. Pisanje imena gradova i sela treba zasnivati na prepoznatljivim imenima u pojedinim sredinama (kriterij blizine i poznatosti). poželjnog-nepoželjnog ponašanja. Može precizno odgovoriti na postavljena pitanja i tako prepričati tekst. Prepoznavat će uspješno glavne i sporedne likove i njihove osobine. Učenik će razumjeti sadržaj pročitanog: moći će ispričati sadržaj pročitanog samostalno ili uz neznatnu nastavnikovu pomoć. stvaralačkog diktata. prihvatljivog-neprihvatljivog. Može govoriti u kontinuitetu i služiti se programom predviñenim oblicima izražavanja. izbornog diktata). Potpunije će razumijevati značaj kulture čitanja i rado će čitati. posjedovat će informacije o štetnosti pretjerane identifikacije s likovima iz crtanog filma. sadržaj razglednice. Moći će odrediti početak i kraj rečenice na usmenoj i pisanoj razini. a šta manje važno i kazati razloge za takav stav. odnosno TV likovima kako bi se izbjegle eventualne nezgode. Poznavat će pisana slova latinice (moći će napisati slova. neće mnogo vremena provoditi pred TV ekranom. Zna razgovarati s drugom osobom ili osobama direktno ili telefonom uz uvažavanje pravila lijepog ponašanja. uočiti uzrok i posljedicu. Posjedovat će svijest o štetnosti djelovanja sadržaja sa TV ekrana. u pisanju vlastitih imena ljudi. Uočavanje karakteristika likova pomoći će učeniku u uočavanju poželjnih i nepoželjnih vidova ponašanja ljudi u njegovom okruženju. jednoj slici. po detaljnim pitanjima). 72 . Znatno će napredovati u sposobnosti praćenja i slušanja tuñeg govora. Može prepričati priču u pisanoj formi (po nizu slika. Može napisati pisanim slovima riječi i rečenice napisane štampanim slovima. tekst u formi diktata (objašnjenog i diktata s komentarom. Može prepričati tekst pomoću detaljnih pitanja. rečenice. kratko pismo-poruku. Moći će na kraju drugog razreda samostalno prepisati tekst obima 15-20 riječi (do 4 riječi u rečenici) ili napisati riječi.Očekivani rezultati (ishodi učenja) Učenik će posjedovati kvalitete odreñene odgojno-obrazovnim ciljevima za svako pojedino područje. Ispoljavat će ekspresivnu kreativnost u govoru i pisanju. Može ispričati priču predstavljenu nizom slika ili jednom slikom (kao običan slijed dogañaja). a razvijanje opreza u komunikaciji je mjera prevencije eventualnih negativnih iskustava. Može tačno prenijeti informaciju. Uvažavat će pravopisne zahtjeve o pisanju velikog slova na početku rečenice. Može napisati priču ispričanu nizom slika ili jednom slikom.

Razredna slovarica bez ilustracija. Rješavanje problema. Slušam i izražavam pokretom. Imitacija. uporeñivanje. moći reprodukovati. Slogovnice.. Aplikacije. pojava. Individualni rad.. Induktivni i deduktivnu metod. Igra kao situacija. Igranje uloga. Brzina čitanja ovisi od brzine razumijevanja. u kontinuitetu realizirati predvježbe za pisanje. Niz slika koje predstavljaju dogañaj: Ilustrirana razredna slovarica. ne povezujemo ih. postupak i sredstvo. dodir mi kaže. to mi liči na... Igraonice –maštaonice. bića. ja sa drugima i drugi sa mnom. sadržaj teksta. odnosno uočiti besmislenost u nonsensnom sadržaju i moći uspostaviti logički slijed riječi i rečenica. Igraonice. Individualne slovarice. Glina. Kooperatvni rad. izraze i rečenice. Individualni programi u učionici za sve. Rad u paru. Gramatička analiza. metode koje su specifične u procesu uvoñenja učenika u elementarnu pismenost Glasovna analitičkosintetička metoda. Od početka prvog polugodišta treba. Igraonice-radionice. Slušam. Štampana slova su jednostavnija. emocionalnim i drugim osobinama ličnosti djeteta) Još uvijek je u prvom planu pravilnost čitanja i razumijevanje. DIDAKTIČKO-METODIČKE NAPOMENE DIDAKTIČKO-METODIČKE NAPOMENE Uvažavajući nivo postignuća svakog pojedinog učenika. Postepeno navikavati učenike na čitanje u sebi i kombinirati te vježbe s vježbama glasnog čitanja. paralelno s ostalim programskim zahtjevima. u drugom razredu treba dalje raditi na ostvarivanju odgojno-obrazovnih ciljeva posredstvom novih programskih sadržaja. Slušamo glasove u prirodi i oponašamo. Etička analiza. Grupna obrada pisanih slova koja nemaju složenu grafičku strukturu. 73 . P itanje-odgovor. Komunikacijski postupci Posmatranje Slušanje Doživljavanje Izražavanje Slušanje govora i čitanja. plastelin. konotativnim. Lutke.U FUNKCIJI REALIZACIJE PROGRAMSKIH SADRŽAJA I OSTVARIVANJA POSTAVLJENIH ODGOJNO-OBRAZOVNIH CILJEVA I ZADATAKA SU: Specifične metode i postupci Sve nastavne metode. Kartoni riječi. Heuristički metod. Globalna i detaljna analiza.. Slike dogañaja. Razgovor. Nastavno područje početnog čitanja i pisanja podrazumijeva sljedeće aspekte: U čitanju: *Tehniku čitanja (samo one segmente koji su usklañeni s učeničkim mogućnostima) *Razumijevanje pročitanog sadržaja (u skladu s kognitivnim. P repričavanje. osjećam. Oblici jezičke i socijalne komunikacije Svi oblici nastavnog rada koji podrazumijevaju sve jezičke i socijalne aspekte i dinamizme Rad u grupi. Postupci Frontalni rad.pričaonice. Crteži. Individualizirani rad. Čitati s razumijevanjem znači: razumjeti riječi. Monografska obrada pisanih slova. ispričati suštinu pročitanog. pamtim i znam. Modeli predmeta. Filmovi. Analiza likova. Opis (perceptivni i doživljajni nivo). Slušam. Nastavna sredstva Slike predmeta. P ričanje. uočiti likove i njihove osobine (na osnovu njihovih postupaka). Jezička i stilska analiza. doživljavam izražavam riječima. Kombinovana metoda.

stavove i ispolje kreativne crte. Uz to. Pretpostavljamo da će učenici na kraju prvog polugodišta drugog razreda čitati korektno (pravilno i s razumijevanjem). tekst. s obzirom na konkretnost kao osnovno obilježje njegovog mišljenja. U razrednoj je nastavi težište na umjetničkoj. To je sasvim u skladu s razlikama u samom startu i dinamici napredovanja u usvajanju znanja i vještina tokom razreda. doživljajnoj komponenti. gramatičko. situacionom govornom kontekstu. Manje zanimljive sadržaje. jezičke i kulturološke aspekte. mogućnost pisanja i pravilnog povezivanja slova u strukture riječi. Nastavnikovo posredovanje je još uvijek veoma važno u uspostavljanju komunikacije s tekstom. igre sa svrhom. Nastavnik je samo posrednik koji dobro razumije sve aspekte organizacije i realizacije sadržaja nastavnih programa. Još uvijek učenici nisu spremni za usvajanje apstraktnih sadržaja. a u skladu sa zahtjevima programa. • Gnoseološki kriterij (koliko književni tekstovi služe kao osnova znanjima o jeziku i književnosti i životu). pa i elementarne pojmove treba zasnivati na komunikaciji. Književnost kao područje u nastavnom predmetu ima umjetničke i književnonaučne aspekte. 74 . film). govornu situaciju. • Etički kriterij (afirmacija sistema vrijednosti koji je neprolazan). čitanju i pisanju. Ne treba zaboraviti da stepen razvijenosti pamćenja.Pisana slova imaju složeniju grafičku strukturu i mnogo specifičnosti u povezivanju. posebno na rječnik. stilsko. Pri izboru tekstova uvažavani su ovi kriteriji: • Psihološki kriterij (primjerenost teksta receptivnim mogućnostima učenika drugog razreda). A književno djelo ukupnim bogatstvom i ljepotom djeluje poticajno na sve navedene aspekte. povezivanjem tih sadržaja sa sadržajima drugih nastavnih predmeta i sa iskustvenim elementima. U igri kao ugodnom situacionom kontekstu moguće je ostvariti uspješnu komunikaciju. ali različito usmjerenje: jezično. To će biti tako sve do trenutka kada proces čitanja postane automatiziran. raditi dalje na poboljšanju kvaliteta govora. Sadržaji gramatike su apstraktnog karaktera i kao takvi daleki razumijevanju učeniku drugog razreda. razumijevanja sadržaja i ostalih segmenata. • Estetski kriterij (umjetnička vrijednost teksta). dogañaju ili dogañajima. pomalo i apstraktnije. Još uvijek ima vremena za ublažavanje ili otklanjanje eventualnih teškoća u govoru. hrvatske. emocionalna zrelost. Vježbe čitanja i predvježbe za pisanje idu paralelno. senzibilitet i doživljajno-spoznajni intenzitet u procesu komunikacije s književnim tekstom. kao i stepen lingvističkog razvoja utiču na percepciju i recepciju književnog djela. Književnonaučne aspekte čine osnovni pojmovi o sadržaju teksta. Raznovrsnim vježbama koje mogu imati identičnu polaznu osnovu (sliku. U pisanju: * Usvajanje pisanih slova latiničnog pisma: razlikovanje grafičke strukture pojedinih slova. toku dogañaja. komunikacijskim tekstovima i zadržati se na nivou prepoznavanja jezičnih sadržaja. Nastavno područje Jezik ima ove jezikoslovne sadržaje: * Rječnik * G ra matika * P r a v o g o v o r (ortoepija) * P r a v o p i s (ortografija) Ove sadržaje dijete usvaja na sadržajima drugih područja nastave maternjeg jezika. a i istovremeno motivirati učenike da prezentiraju ideje. Ovo je područje u funkciji usavršavanja tehnike čitanja. mišljenja. dijete još uvijek ima problema s čitanjem. srpske književnosti i književnih djela pisaca izvan Bosne i Hercegovine. likovima i njihovim osobinama. • Nacionalni kriterij i zastupljenost bošnjačke. Razlike će biti uočljive od učenika do učenika. rečenice. pa i sadržajima drugih nastavnih predmeta. približit ćemo učenicima pomoću elemenata igre.

Metodički dobro osmišljenom primjenom diktata u drugom je razredu moguće razvijati pažnju. Nije naglasak na pojmovima i njihovom definiranju. podari smisao tekstu i na odreñen način dovršava započeto kazivanje. sposobnost pamćenja. ali i da osigura kontinuitet pamćenja datuma i dogañaja i imena pojedinaca koji su dio tog kontinuiteta. preuzme ulogu kreatora ukupnog nastavnog procesa. samostalnost i istrajnost u radu. Evo primjera moguće raspodjele nastavnih časova: 75 . u skladu s karakteristikama lokalne zajednice. Samo kod uvoñenja u situacioni razgovor i upoznavanju pravila telefonskog razgovora ostajemo na nivou usmene komunikacije. Ukupne napore treba usmjeriti na čitanje u razredu. Tekst postoji samo u komunikaciji s čitaocem. Knjiga koju niko ne čita i ne postoji. Maštom i svježinom misli i osjećanja dijete stvara novi svijet postavlja nova pitanja. refleksije. Valja znati da vježbama pismenog izražavanja uvijek prethodi vježba usmenog izražavanja. sastavljanje rečenica prema slici. A to niko na zna bolje od djeteta. izborni. prepisivanje riječi. A ko ne nauči pravilno čitati ne može u čitanju uživati. Radi uvježbavanja tehnike pisanja. raste i uči. Imaju funkciju pravovremenog preveniranja negativnog djelovanja sadržaja malih i velikih ekrana i postepenog osposobljavanja učenika za selektivan pristup sadržajima filma i televizije. Duga je staza kojom treba s učenicima preći kako bi svako u njemu dostupnom trenutku i obimu shvatio smisao rečenog. Tek kad učenici savladaju tehniku čitanja. Slično je i sa tekstom. pisati čestitku. nego na razumijevanju komunikacije i poruke. to treba vidjeti nakon analize ukupnih postignuća i evaluacije rada u prvom i drugom razredu. Optička slika će izazvati sve ono što je potrebno za doživljaj umjetnine: asocijacije. Treba koristiti one oblike pismenih vježbi koji su primjereni učenicima drugog razreda. Ukupan broj nastavnih časova ovog nastavnog predmeta podijelili smo po pojedinim područjima u skladu s postavljenim ciljevima i obimom programskih zahtjeva. zaključivanja. Sadržaji kulture usmenog i pismenog izražavanja su u funkciji razvoja jezičkih sposobnosti. tako i s obzirom na mogućnost izražavanja smisla pročitanog. Ovi su sadržaji i u sadržajima svih drugih područja. Pretpostavljamo da će to biti moguće u trećem razredu. zanimljivi tekstovi sa zadacima koji su primjereni učenicima) mogu biti u funkciji osamostaljivanja učenika u druženju s tekstom. To je samo mnoštvo slovnih znakova do onog trenutka kada čitač stupa u dijalog. kako s obzirom na potrebno vrijeme. skale preferencija vrijednosti. Škola ima obavezu da. Ovaj je program globalni okvir na nivou Federacije Bosne i Hercegovine. kraćeg teksta. Moguće ih je izučavati u meñusobnoj povezanosti. kulture komunikacije na usmenom i pisanom nivou. Zamislimo umjetničku sliku koju niko neće vidjeti. Čini se da još jedino dijete ima dušu. kad se ne boje susreta s knjigom. praćenja i provjeravanje nivoa postignuća u gramatici i pravopisu koristiti diktate (diktat s komentarom. ili da u stvarnom životu nije moguće da lik umire. stvaralački diktat). predviñanja. Ali. izborni diktat. Posebni (kratki. Posebno je važno učenicima objasniti da ono što je moguće u crtanom filmu nije moguće i u stvarnom životu (da kišobran ne može zamijeniti padobran i da nije moguće pomoću kišobrana spustiti se s balkona. i to je shvatanje strogo individualno. Sadržaji svih područja čine cjelinu spoznaje o jeziku. Sadržaje medijske kulture treba posmatrati u kontekstu sadržaja drugih područja nastave maternjeg jezika i sadržaja drugih nastavnih predmeta i u kontekstu života. književnim djelima. diktat s predusretanjem pogrešaka. razglednicu pismo. Ta je podjela samo jedan od parametara u procjeni vremena potrebnog za usvajanje sadržaja odreñenog područja. Ali. na korekcije i uvoñenje učenika u pravilno čitanje. objašnjeni diktat. kao i u značajnoj povezanosti sa sadržajima drugih nastavnih predmeta.*Tematska i žanrovska raznovrsnost U drugom razredu još uvijek ne uvodimo lektiru u klasičnom smislu. zakonitostima u jeziku. Tu individualnost treba poštovati. odgovore na pitanja. odnosno snalaženju u toj komunikaciji. pa oživljava). dopunjavanje rečenica. smisleni. Kriterij blizine i zavičajnosti je u kompetenciji škole i lokalne zajednice. rečenica. kad znaju šta čitaju uvodimo i lektiru. Samo oko posmatrača može unijeti život u sve segmente likovnog izraza .

76 . lutkarski) Televizijski programi za djecu Biblioteka 12 nastavnih časova 5 5 2 Važna napomena: Broj nastavnih časova za realizaciju sadržaja pojedinih područja treba shvatiti kao prijedlog. a nikako kao obavezu. To je preporuka autora Okvirnog nastavnog plana i programa u smislu uspostavljanja balansa izmeñu definiranih rezultata učenja u prvom i zahtjeva u drugom razredu.Početno čitanje i pisanje Usavršavanje tehnike čitanja Rad na poboljšanju razumijevanja pročitanog Usvajanje pisanih slova latiničnog pisma Usavršavanje tehnike pisanja 65 nastavnih časova 5 15 30 15 Jezik Rječnik Gramatika 26 nastavnih časova 5 5 10 6 Pravogovor Pravopis Čitanje i interpretacija književnog teksta Čitanačka štiva Priprema za lektiru 21 nastavni čas 15 6 Čitanje i interpretacija književnog teksta Situacioni i telefonski razgovor Pričanje Prepričavanje Opisivanje 16 nastavnih časova 4 4 6 2 Medijska kultura Animirani film (crtani.

13+4.Kritičkog mišljenja.Veza izmeñu sabiranja i oduzimanja. . .Matematika (3 časa sedmično. .Čitanje i pisanje brojeva do 20 i njihovo uporeñ ivanje.Rimski brojevi od I do X. .Koristiti jednostavni matematički jezik za saopštavanje ideja. 10-4 (Ponavljanje i produbljivanje). 17-4. . .Sabiranja i oduzimanja oblika: 6+4 = 10. . Sposobnosti i vještine .Rješavati matematičke zadatke.P redstavljanje prirodnih brojeva na brojevnoj pravoj i razumijevanje da postoje brojevi veći od 20. .P renošenja informacije putem individualnog i timskog rada. 10+10). umanjitelj jednak umanjeniku. Sabiranje i oduzimanje u skupu brojeva do 20 .Usvajanje osnovnih mjera i mjernih jedinica.Izračunavanje zbirova od tri sabiraka.Koristiti kreativnost i maštu za rješavanje njima primjerenih problema.Svojstva zbira: Nula kao sabirak.Sabiranja kada su sabirci iz prve desetice. .Sabiranje i oduzimanje brojeva u drugoj desetici (oblici kao: 10+4. Nepoznati broj.Koristiti matematički jezik i simbole pri sabiranju i oduzimanju u skupu do 20. Pravilo zamjene mjesta sabiraka. .P ovezivanje broja i skupa. BROJEVI 1.I slovo nekada uzimamo da je broj. NASTAVNE TEME 1. .1.O značaju praktične primjene mjerenja i procjene količinskih odnosa. 77 . procjenjivanja i usporeñivanja. 14-4. 105 časova godišnje) PODRUČJA UČENJA CILJEVI OČEKIVANI REZULTATI / ISHODI UČENJA Sticanje znanja: . uporeñuju i u jednostavnim situacijama donose zaključke. . Uče nici bi tre bali zn ati: . . . .Upotreba zagrada u sabiranju i oduzimanju.Sposobnosti logičkog razmišljanja i zaključivanja. Zn an je Razvijan je .sabirati i oduzimati u skupu brojeva do 20. .Upotreba simbola. .Računanje sa deseticama.Svojstva razlike: nula kao umanjitelj. .Uočiti vezu izmeñu sabiranja i oduzimanja i vršiti provjeru jedne operacije pomoću druge. .Sabiranje i oduzimanje brojeva u prvoj desetici (Ponavljanje i produbljivanje znanja).Sabirati i oduzimati desetice u skupu brojeva do 100. . .Izvoñenja i mjerenja.Da uz pomoć nastavnika procjenjuju. . . a zbir iz druge desetice i odgovarajuće oduzimanje.Formiranje brojnog niza do 100.P repoznati i imenovati jedinice za mjerenje. . . . .

Površi-granice predmeta. . vrhovi). Jedinice za dužinu (metar)..Jedinice za vrijeme (sat. . Uporeñivanje duži. . GEOMETRIJA 2.Ravne i zakrivljene linije (crte).. o sposobnosti shvatanja i razumijevanja matematičkih zakonitosti. .Formiranje pojmova ostalih brojeva prve stotine.Mjerenje mase.1.Duž kao dio izlomljene linije (crte).Uporeñivanje višekratnika broja 10 u prvoj stotini.Jedinice za tečnost (litar). . . 3. Prethodnici i sljedbenici brojeva iz prve stotice. 20. Predmeti oblika lopte. brojevni i perceptivno-predodžbeni (korištenje brojevnih slika) kod predstavljanja brojeva.Uporeñivanje brojeva iz prve stotice. valjka. 100. 2..Brojevna linija (crta): 0. kvadra. 10. Brojanje (u oba smjera).Predmeti oblika kocke.2. kocke. Primjena korelativnih odnosa meñu predmetima. bridovi. . DIDAKTIČKO METODIČKE NAPOMENE Za uspješno savladavanje programskih sadržaja u nastavi matematike drugog razreda devetogodišnjeg osnovnog obrazovanja neophodno je napraviti uspješan spoj tradicionalnih i savremenih oblika i metoda rada. 78 . te o interesima i optimalnim igrovnim metodama kojima će se apstraktni pojmovi i činjenice približiti učeničkim spoznajnim mogućnostima. 1.Granica kruga kao zatvorena zakrivljena linija (crta). .Brojevna linija (crta): 0-100. minuta). .2. Približiti racionalizirani postupak tumačenja i objašnjavanja broja (10+7 = 17 nije produkt sabiranja već poimanje broja 17). piramide i kupe . 30. MJERENJE I MJERE . Znaci: =.Mjerenje dužine. .. Skup brojeva do 100 ..Pravougaonik. .Predmeti oblika valjka. . Ravne i zakrivljene površi. 2. ?. .Jedinice za novac (konvertibilna marka. 3. . 99. konvertibilni fening). .Linija (crta) kao granica površi (površine).Izlomljena linija (crta). kvadra. . .Niz brojeva: 0. Tačke kao granice linije (crte). piramide (strane.Sabiranje i oduzimanje višekratnika broja 10 u prvoj stotini. . . 1... . • • • Ravnopravno zastupiti tri pristupa: skupovni. Pri tome je značajno da se vodi računa o spoznajnim mogućnostima učenika.. 100.Redni brojevi. 2. lopte i kupe. kvadrat i trougao kao zatvorene (proste) izlomljene linije. . Površi (površine) i linije (crte) .Formiranje pojmova višekratnika broja 10. Jedinice za masu (kilogram).

Primjena didaktičkog materijala s ciljem boljeg razumijevanja odreñenih matematičkih radnji.Veza izmeñu sabiranja i oduzimanja. . Podsticanje samostalnog (individualnog) i timskog rada. matematičke bacanje kockice.1.• • • • • • • • • Kroz poučavanje i učenje brojeva.Sabiranje brojeva i oduzimanje brojeva u drugoj desetici (oblici kao: 10+4. da na taj način razlikuju ravne i zakrivljene površi i linije.Uočava kako se mijenja zbir i razlika u zavisnosti od promjene SPOSOB NOS TI . Geometrijska tijela u prostoru nisu cilj. . . . Taktivnim (dodirnim) efektima razumijevanje pojma površi i njihovo perceptivno (vizualno) prepoznavanje predmeta i slika. a tek kasnije na pamćenju. BROJEVI 1.I slovo nekada uzimamo da je broj. manjim i koristeći sabiranje većim grupama. rednih i rimskih brojeva u . AKTIVNOSTI NASTAVNIKA . (ponavljanje i produbljivanje znanja).Razvijanje sposobnosti za komunikaciju.P repoznati stotinu kao skup od 10 desetica. prati i opisno časopisima i vrednuje napore svakodnevnom učenika i njihov životu. rad. Sabiranje i oduzimanje u skupu višekratnika broja 10 tumačiti analogno sabiranju u prvoj desetici. zapisivanje .Razvija sposobnost da grešku shvata kao stimulans za nove pokušaje. grupa. 10-4 (ponavljanje i produbljivanje).Razvoj interesa i smisla za istraživanje.Aktivno učestvuje u matematičkim igrama primjenjujući ranije stečena znanja.Učestvuje u svim etapama rada na času. • • Korištenjem brojevne linije omogućiti očiglednost nizanja i niza brojeva prve stotine. . . .Režira učenika. . . te brojeva od 21 do 100. Podsticanje kreativnosti istraživačkog rada i insistiranje na ravnopravnom učešću dječaka i djevojčica u fizičkom i slikovnom materijalu. manjoj ili većoj grupi. . .P lanira nastavne sadržaje. 13+4. Sabiranje i oduzimanje u skupu brojeva do 20 .Kontinuirano novinama.Sabiranja kada su sabirci iz prve desetice.P odstiče kako samostalan rad . 14-4. pretakanjem. .. PONAŠANJE . Pravilo zamjene mjesta sabiraka. korištenjem sata i novca). 17-4.P odstiče igara istraživački i primjenjuje kreativan rad svih 79 .P repoznati deseticu kao skup od 10 jedinica.P riprema zadatke i rimskih brojeva zaduženja za pomoću šibica. . već sredstvo da učenici pouzdanije modeliraju skupove. . samostalno i sa učenicima. . a naročito kod sabiranja i oduzimanja insistirati na razumijevanju. . otkrivanje i rješavanje problema kroz igru. razred).Sabiranje i oduzimanje brojeva u prvoj desetici. Produbljivanje i proširivanje pojma brojeva do 20.P rikuplja didaktički materijal za rad. tombola.Korištenje matematičkog jezika i simbola. predmeta. .Koristi svojstva operacije sabiranja (komutativnost i asocijativnost). Unutarpredmetna korelacija (povezivanje sadržaja unutar predmeta).Znati usmeno i pismeno sabirati i oduzimati do 20. Pomenute programske zahtjeve realizirati kroz sva tri postupka: skupovni.Znati odrediti neposrednog sljedbenika i prethodnika datog broja. .Upotreba zagrada u sabiranju i oduzimanju. svakog učenika u pronalaženje grupi. igre s kartama.Sabiranja i oduzimanja oblika: 6+ 4 = 10.Znati da su sabiranje i oduzimanje suprotne računske operacije. Mjerenju i mjeri pristupiti isključivo praktičnim aktivnostima učenika (vaganjem. . . razmjenu informacija i iskustava. procjenjivanja i predviñanja i značaju tih aktivnosti u svakodnevnom životu. .Razvijanje pozitivnog stava u ponašanju i AKTIVNOSTI UČENIKA . tako i rad u matematičke igre paru. .P utem matematičkih . .Kritičko vrednovanje vlastitih postignuća i uporeñivanje sa rezultatima drugih (par.Vrši provjeru sabiranja pomoću oduzimanja i obratno. STAVOVI. ZNANJE .Razvoj interesa i smisla za kolektivne igre i zajedništvo kao faktor koji utiče na formiranje pozitivnih crta ličnosti.. . mjerenja. sadržaje sa igra parnih i sadržajima drugih neparnih brojeva. 10+ 10). VRIJ EDNOS TI. i oduzimanje kroz društvene igre .Izračunavanje zbirova od tri sabiraka. .). a zbir iz druge desetice i odgovarajuće oduzimanja. .Svojstva zbira: Nula kao sabirak.Razvoj smisla za rad u paru. =.Samostalno i timsko formiranje stavova i zaključaka. . >.P redstavljati prirodne brojeve na brojevnoj pravoj. Prikupljanje didaktičkog materijala iz okoline i njegova primjena u adekvatnim situacijama. . brojevni i perceptivnopredodžbeni. kao i osnov za formiranje pojmova brojeva.Razvoj svijesti o potrebi računanja. .P repoznati i koristiti simbole < .Tematski (čovječe ne ljuti povezuje se. • SADRŽAJI 1. Nepoznati broj. Prikupljanje i ukazivanje na oblike i slike predmeta u bližoj okolini bez obaveze crtanja pomenutih predmeta.

Brojevna linija (crta): 0100.2. Predmeti oblika lopte. dodiruje). . .Mjerenje mase. -Jedinice za novac (KM..Predmet oblika kocke. . . . 3. . .P oima duž kao najkraće rastojanje izmeñu dvije tačke.Vodi računa o ravnopravnoj zastupljenosti spolova u igrama i zaduženjima. tačke. . Tačke kao granice linije (crte). lopte i kupe.Duž kao dio izlomljene linije (crte)... vrhovi). Sk up brojeva do 100 .Razvija sposobnost korištenja jednostavnijeg matematičkog pribora.Rimske cifre od I do X.Uporeñivanje višekratnika broja 10 u prvoj stotini.Formiranje pojmova višekratnika broja 10.Vrednovanje svojih i tuñih stavova. . kvadrat. . 2. 30.1. Brojanje (u oba smjera).10. .Zna rimske brojeve od I do X . .Uporeñuje i procjenjuje veličinu površi. pravougaonik) i precrtava ih.Razlikuje vrste linija. sklonosti za otkrivanje i istraživanje. . .Označava duž. .. Mjerenja i mjere -Mjerenje dužine. . . .Odreñuje nepoznatu komponentu u jednostavnim tekstualnim zadacima. . .Brojevna linija (crta): 0.Predmeti oblika valjka. -Jedinice za vrijeme (h. umanjitelj jednak umanjeniku. vunom.. .Rješava jednostavne problemske zadatke koji se svode na rješavanje brojnog izraza. 1. učenika.P repoznaje predmete iz životnog okruženja koji imaju sličnosti i različitosti sa geometrijskim oblicima.). . . .. . 3. 2. zapreminu i novac. Ravne i zakrivljene površi. . valjka. komponenti. Jedinice za dužinu (m) . piramide i kupe .Uočava i imenuje ravne i zakrivljene površi (gleda. . pronalaženje najkraćeg puta.Čita i piše brojeve do 100. na pijacu itd. ..Površi-granice predmeta. -Pomoću različitih materijala izrañuje oblike i površine. -U bližem i širem okruženju pronalazi linije.Granica kruga kao zatvorena zakrivljena linija (crta). . 80 .Niz brojeva: 0.P osmatranjem tijela prepoznaje i imenuje mnogouglove (trougao. .Imenuje i razlikuje predmete po veličini. masu. stečeno znanje (igre koncem. kvadrat i trougao kao zatvorene (proste) izlomljene linije..P repoznaje i imenuje dotad naučene jedinice za dužinu.. kvadra piramide (strane. . boji i obliku.Sabiranje i oduzimanje višekratnika broja 10 u prvoj stotini. .Izračunava vrijednost izraza sa i bez zagrada. .Sastavlja jednostavne brojne izraze koji odgovaraju tekstualnom zadatku.Uporeñivanje duži. kocke. Z naci: = .Zna rješavati jednostavnije tekstualne zadatke u kojima se koriste mjerne jedinice i operacije sa njima. kvadra. .Ravne i zakrivljene linije (crte).Formiranje pojmova ostalih brojeva prve stotine.Izlomljena linija (crta) . P rethodnici i sljedbenici brojeva iz prve stotice. GEOMETRIJA 2. . KF).P rocjenjuje dužinu. vrijednost i vrijeme.Linija (crta) kao granica površi (površine). 2.Pravougaonik. masu. -Jedinice za tečnost (l).2. . -Može imenovati sprave kojima se vrše mjerenja.Reda prirodne brojeve do 100.).Svojstva razlike: nula kao umanjitelj. 100. .Redni brojevi .20. min). 1. njeguje pozitivan odnos prema okolini i prirodi.Korištenje rednih brojeva.. površi i oblike. . ? i . . -Uporeñivanje brojeva iz prve stotice .Koristi svakodnevne situacije za primjenu stečenih matematičkih znanja (odlazak u trgovinu. Jedinice za masu (kg). bridovi. Površi (površine) i linije (crte) .P ravi jednostavne grafikone. . . 99. 100. vrijeme.Razvoj ekološke svijesti i pozitivnog odnosa prema spolovima.

bitna svojstva živih bića. aktivniji su u nastavi nastoje poštivati različite stavove prepoznaju ulogu nauke za razumijevanje sredine u kojoj žive i za poboljšanje kvaliteta života ⇒ ⇒ ⇒ ⇒ ⇒ SPOSOBNOSTI I VJEŠTINE kroz: ⇒ traženje ideja i provoñenjem jednostavnih posmatranja i ogleda. tvari. Šta bi se desilo ako . moja domovina i njeni državni simboli razlike izmeñu žive i nežive prirode. svojoj porodici. Zašto?. tečnom ili gasovitom stanju urediti školsku učionicu čuvati okolinu značaj čistog zraka i značaj boravka u prirodi za zdravlje ⇒ ⇒ živom svijetu. prema drugima. PONAŠANJE ⇒ ⇒ ⇒ 81 . pojava i procesa u prirodi i društvu pokazuju više samopouzdanja i odgovornosti. život i rad u porodici i mjestu i njihovim karakteristikama. raspravljati o tome šta se dešava i u kojim uvjetima. te poreñenjem svojih predviñanja sa stvarnim rezultatima ⇒ sistematiziranje znanja ⇒ prezentiranje postignutih rezultata Razvijanje pozitivnih vrijednosti i stavova: ⇒ prema sebi samima.) i davati odgovore koristiti se neposrednim iskustvima koristiti odreñene kriterije za prikupljanje i zapisivanje podataka uz pomoć nastavnika razvijati plan istraživanja pratiti redoslijed uputstava pri istraživanju i mjerenju uz pomoć nastavnika procjenjivati relevantnost podataka i informacija praviti jednostavna poreñenja. njegovom zdravlju i odnosu prema prirodi o tvarima (samo pojmovno) o zdravoj okolini ⇒ ⇒ ⇒ ⇒ ZNANJE ⇒ ⇒ ⇒ ⇒ ⇒ ⇒ ⇒ Razvijanje: ⇒ ⇒ ⇒ ⇒ ⇒ ⇒ ⇒ ⇒ kritičkog mišljenja sposobnosti planiranja provoñenja istraživanja izvoñenja mjerenja dobivanja i prezentovanja podataka razmatranja dokaza i procjenjivanja prenošenja informacija putem individualnog i timskog rada postavljati pitanja (Kako?. STAVOVI.. sličnosti i razlike meñu njima koristi i opasnosti od biljnog i životinjskog svijeta iz bližeg okruženja opisati promjene na biljkama i životinjama u zavisnosti od godišnjeg doba o potrebi i načinu čuvanja zdravlja i prirodne sredine da su tijela sagrañena od tvari da tvari mogu biti u čvrstom. te uz pomoć nastavnika izvoditi poopćavanja i donositi odgovarajuće zaključke koristiti sopstvenu kreativnost i maštu za rješavanje jednostavnih praktičnih problema koristiti jednostavan naučni jezik za saopštavanje ideja i za imenovanje i opis živih bića. svojstvima živih bića i meñusobnim odnosima i posebno o čovjeku.(3 časa sedmično. 105 časova godišnje) Moja okolina CILJEVI I REZULTATI ODGOJNO-OBRAZOVNOG RADA PODRUČJA UČENJA CILJEVI Sticanje znanja: ⇒ o užoj i široj okolini i dešavanjima u njima OČEKIVANI REZULTATI / ISHODI UČENJA Učenici znaju: ⇒ ⇒ ⇒ da je škola organizovana zajednica učenika i nastavnika siguran put od kuće do škole povezanost i meñusobnu zavisnost ljudi.. okolini i učenju ⇒ ⇒ ⇒ VRIJEDNOSTI.

2. BILJKE I ŽIVOTINJE 2. sadašnjosti i budućnosti. 6. PROŠLOST.3. ZDRAVA OKOLINA 2. Takoñer se šire znanja i u dijelu koji se bavi izučavanjem prirode.3. 1. AGREGATNA STANJA TVARI 2. PRIRODA 2.NASTAVNA PODRUČJA / TEME 1. te uticaj na društvo i okolinu i korištenje metodologije aktivnog učenja. SVA TIJELA SE SASTOJE OD TVARI 2. vrijednosti. UREDIMO ŠKOLSKU UČIONICU 2. uzimajući u obzir razvoj nauke. životu i radu ljudi. u okviru koje se jača ekološka svijest učenika. 2. Novi sadržaj čine teme «Tvari ». MOJA PORODICA 1. U ovom razredu šire se znanja o školi i porodici.3. ZNAČAJ BORAVKA U PRIRODI ZA ZDRAVLJE DIDAKTIČKO. Date teme treba razraditi kroz kontekst pojava i procesa koji su učenicima interesantni. od bitnog značaja za uvoñenje učenika u istraživački rad i razvoj naučnog mišljenja. kroz sadržaje o čovjeku i njegovom odnosu prema prirodi. razvoja sposobnosti. ŠKOLA 1.1. potrebno je voditi računa i o meñupredmetnoj korelaciji i planirati izradu zajedničkog školskog projekta. SADAŠNJOST. U skladu s tim. ŽIVA BIĆA 2. 4. 2. 1. 2. PRAZNICI 1. stavova i ponašanja. 2. razumljiva i izazovna objašnjenja o društvenim i prirodnim pojavama i procesima.METODIČKE NAPOMENE Dominantno mjesto u programu imaju ciljevi i očekivani rezultati učenja u područjima znanja. 1. i u kontekstu toga. 2. s kojima je tijesno povezan razvoj sposobnosti.3. U smislu toga predloženi model može poslužiti kao pomoć nastavniku. njenu primjenu i korištenje. mjestu življenja i njegovoj okolini. 5. u okviru koje se stiču osnovna znanja o tvarima (samo pojmovno) i «Zdrava okolina». te na znanje i razumijevanje prošlosti. MOJE MJESTO I OKOLINA 1. 1. proučavanje prirode u njenom jedinstvu sa različitih aspekata. Područje znanja čine sadržaji i procesi. 2. PUT OD KUĆE DO ŠKOLE 1. 1. SREDINA U KOJOJ ŽIVIM 1. pažnju treba usmjeriti na znanje činjenica i koncepata koji nude učenicima.3. 3. Ovakav izbor nastavnog gradiva i njegovo strukturiranje osiguravaju povezanost društvenih i prirodnih pojava i procesa. BUDUĆNOST 2. ČIST ZRAK 2. TVARI 2. kao toka vremena i dešavanja koje karakterišu meñusobna povezanost i odnosi. te izučavanjem životinjskog i biljnog svijeta u bližem okruženju. Novi sadržaji se odnose na znanje o Bosni i Hercegovini. 1. ČOVJEK I PRIRODA 2. sticanja vještina. Što se tiče sadržaja. 82 . kao domovini i državi.

zanimanja ljudi u su isključivo brigadu. Planiranje. izvoñenje simulacija na kompjuteru. RAD I ZANIMANJA LJUDI Život i rad ljudi u mjestu (u gradu/na selu). Razvijanje svijesti o pripadnosti školskoj zajednici. vezana za grad Razgovor sa poslenicima o od zanimanja Ponašanje na njihovom zanimanju. Uprava škole. crtanje. Osmišljavanje igara u učionici vezanih za saobraćaj. pravila upotreba. otpada. zanimanje. vozila. diskutiranje. policiju. pomaganje i saradnja.2. kulturnim i javnim zanimanja. usvajaju učeći i rasporedu . Pozitivan stav o školi . osmišljavanje igara i Saradnja. Značaj znanja za školske torbe i . SREDINA U KOJOJ ŽIVIM Prepoznavanje elemenata saobraćajnica. mašte i razvoj kreativnosti. Rješavanje jednostavnijih Ustupanje mjesta saobraćajnih situacija. Korištenje sigurnog puta od kuće do škole. radeći. već briga svih članova škole. učenicima/cama. SPOSOB NOSTI STAVOVI. Učiti se mora časova. PUT OD KUĆE DO ŠKOLE Samostalan i siguran dolazak u školu. 1. do škole. Motiviranje učenika za rad. bilježenje. znanja. Simuliranje saobraćajnih igara u učionici. Upućivanje učenika P rovoñenje discipline i higijene na različite izvore u školi. rukovodi direktor učenje. red) kojeg se svi u dodatnih izvora Ustroj škole. posmatranje. 1. ocjenjivan je ) TEME ZNANJE VRIJEDNOSTI. Organizacija praktičnih vježbi na ulici i raskrsnici. korištenje Siguran put od kuće Smanjena vidljivost trotoara.Kako učiti. prelaza (zebre).Značaj znanja za život. izrada maketa i dr. predviñanje. diskutiranje.Udžbenici i redovno. učenja. Higijena nije obaveza samo pojedinaca. pitanja. školi moraju znanja.PREDLOŽENI MODEL AKTIVNOSTI NASTAVNIKA (organizacija i me tode nastave i učenja. korištenje njenih resursa za potrebe nastave. Svakom pravu prethode obaveze. Razna prijevozna prepoznavanje i sredstva i njihova imenovanje. pridržavati. svoja pravila Pronalaženje i ponašanja (kućni upotreba . Z nanja se udžbenika po život. Učitelj/ica je koja su isključivo izletištima . ŠKOLA imenovanje. Komuniciranje sa razmjena iskustava. Ljudi imaju različita Razlikovanje broj pozivati fabrici. ponašanja u raznim prijevoznim sredstvima. raspoznavanje Korištenje saobraćajnih pješačkog Pravila ponašanja u znakova. može biti opasna. škole. Posjedovanje znanja o školi. Procjenjivanje napretka učenika. Ispunjavanje domaćih zadataka. Svakodnevno ispunjavanje školskih obaveza. Školom Samostalno Život u školi. u vozilima javnog prijevoza starijima i bolesnima. čuvanje. higijene radnog U čistom radnom prostora prostoru je prijatnije (učionice. Posmatranje i procjenjivanje sigurnosti učenika u saobraćaju. prijevoza. Modeliranje. zanimanja koja vatrogasnu ustanovama. podsticanje radoznalosti. Poštivanje saobraćajnih znakova i propisa. zavičaju. dogovaranje. Uključivanje roditelja i drugih uposlenika u školi u realizaciju programskih sadržaja. raditi i boraviti. P rikupljanje podataka o školi. Meñusobno komuniciranje. .1. Ponašanje prema pribor. interakcijskog prikupljanje informacija. crtanje. saobraćaju. Saradnja sa lokalnom zajednicom. 83 . drugovima u razredu i šire. i uposlenicima u školi. očuvanje Čišćenje okoliša. hodnika) i okoline škole. vezana za selo. Osnovni Korištenje saobraćajni znaci u Vrste saobraćaja i sredstava javnog blizini škole. I VJEŠTINE PONAŠANJE AKTIVNOST UČENIKA Prepoznavanje učenika i uposlenika u školi i njihovo 1. Spremanje . kućnom redu . koristeći najsigurniji i najkraći put.Upotreba i Svaka škola ima škole.Školska pravila.Drugi smo razred. Održavanje Higijena u školi.. Ponašanje u skladu sa kućnim redom i odjeljenjskim pravilima. razvrstavanje životnog okoliša. Razvijanje svijesti o kulturi ponašanja u saobraćaju. Učestvovanje u saobraćaju. Kada i na koji P osjeta zanatskoj radionici. predviñanje. Saradnja sa roditeljima i saobraćajnom policijom.

Poštivanje članova porodice. poštivanje državnih simbola.U gradu se nalaze različite kulturne i javne ustanove. Djeca pomažu roditeljima. Kako slavimo. plakata.5. kućnog reda. Ponašanje u kulturnim i javnim ustanovama. Izrada didaktičkih materijala.. Podjela poslova u porodici. Identifikacija i njegovanje odnosa u porodici.. P rikupljanje podataka o svojoj Porodica je porodici. privrednim objektima. tumačenje fotografija.. Razlikovanje namještaja od kućanskih aparata. državi. roditelji pomažu djeci. Praznici mogu biti meñunarodni. uočavanje sličnosti i razlika. Organiziranje proslave roñendana. sebi. Uporeñivanje različitih porodica.). pripremanje i podsticanje učenika na kreativan i istraživački rad. okolini i državi. Sposobnost uočavanja opasnosti od neispravnih kućanskih aparata. Podsticanje razvoja radnih i higijenskih navika. Pozitivan stav i ljubav prema domovini. Biti koristan član zajednice. Moja domovina je Bosna i Hercegovina. Izrada plakata sa važnijim telefonskim brojevima. Bolnice.. učešće u porodici i samom prigodnim imitacionim igrama. Demonstriranje rukovanja kućanskim aparatima. grb i himna. Boravak u prirodi je Izletišta. Poštivanje pojedinaca i uvažavanje njihovih potreba. Bosne i Hercegovine. učešće u njihovoj proslavi. reljefa. kulturnim i javnim ustanovama. meñusobno se pomažu i doprinose njenoj sreći i uspjehu. zastava. Posjeta porodici. Izrada mapa. PRAZNICI Šta slavimo. policijska stanice. državnih simbola zastava. Pisanje naziva države. njihovi postaja. Poštovanje državnih i vjerskih praznika. Uočavanje povezanosti ljudi u mjestu. 1. Osmišljavanje situacija za interaktivno učenje. 84 . Identifikacija praznika. himna. Povezanost ljudi u mjestu i okolini. Posmatranje i praćenje napretka učenika. vjerski. pošte i Kulturne i javne škole su javne ustanove ustanove. 1. modela i njihovo prezentiranje. Opisivanje načina proslave pojedinih praznika. podjela poslova u kući. MOJA PORODICA /OBITELJ Uža porodica. Uzajamni odnosi u porodici.. izletištima. Neki praznici su povezani sa borbom za odreñena prava. Prepoznavanje reljefa mjesta i okoline. Neispravni kućanski aparati su opasni po život. Šira porodica. Pozitivan stav o čistom okolišu. koristan za zdravlje Priroda se mora čuvati. brigade i policijske Pošta. (na. Zašto slavimo. Razumijevanje porodice kao krvno srodne grupe.. Voñenje intervjua sa uposlenicima. uvažanje tradicije i vrijednosti. izleta. Prepoznavanje pošte po znaku za poštu. zajednica u kojoj se svako ponaša prema pravilima. državni. U porodici svi na odreñeni način rade. lokalni i školski. ali i ljudi iz različitih država. Moje mjesto se zove. roditelji se pomažu uzajamno. Pozitivan stav i Opisivanje i demostriranje mišljenje o aktivnosti u porodici. Upućivanje čestitki. Kućanski aparati i namještaj. brojevi. 1. u gradu kulturne ustanove. Preduzeća i drugi Funkcije vatrogasne privredni objekti. P osjeta kulturnim i javnim ustanovama. njihova sistematizacija.4. Njeni simboli Bosne prepoznavanje i Hercegovine.3. Imenovanje mjesta i njegov opis. ureñena izrada porodičnog stabla. Pozitivan stav o kulturi. Predlaganje i rukovoñenje školskim projektom. Roñendan je dan kada smo roñeni. vatrogasna brigada. Izrada kalendara praznika. Razlikovanje vozila policije i vatrogasne brigade od drugih vozila. Planiranje. Pripremanje. Pozorište i kinu su Npr. P rikupljanje i zapisivanje podataka o mjestu / okolini i domovini. Učešće u aktivnostima na obilježavanju praznika. Ono je smješteno u. MOJE MJESTO I OKOLINA Važniji podaci o mjestu Reljef mjesta i okoline Moja zemlja se zove Bosna i Hercegovina Državni simboli Bosne i Hercegovine. čestitanje. Razlikovanje kulturnih od javnih ustanova. Uzajamno Prepoznavanje pomaganje ljudi. organizacija posjeta kulturnim i javnim ustanovama. Poštivanje praznika drugih naroda. himne BiH. grb. Organiziranje njihovog obilježavanja u saradnji sa roditeljima i sredinom u kojoj se nalazi škola.

Odabiranje i upotreba zdrave hrane. hranu treba dobro sažvakati. kako su se hranili. Planiranje. Motiviranje učenika na igre i sport. porodicom. uporeñivanje. nežive prirode. traka. ne jesti previše. izvoñenje zaključaka. Težnja ka boljitku. Stariji sam jednu godinu Moje mjesto danas Prisjećanje na značajne dogañaje iz života.1. života). živih bića od imaju svoja staništa. To je prošlost. edukativnih i didaktičkih materijala. imenovanje sredstava za ličnu i drugu higijenu. Saradnja sa lokalnom zajednicom. ali i sadašnjosti. Odnos prema Razlikovanje prošlosti mora termina. To je budućnost. redovni odlasci ljekaru. sistematiziranje. Živa bića ne bi mogla živjeti bez nežive prirode. meñusobno pomaganje i pomaganje starijima i slabijima. razred. Razlikovanje rastu. Sada sam 2. PRIRODA 2. istraživanje. Bilo je nekad: Život ljudi u prošlosti bio je drugačiji. neke specifične karakteristike djevojčica. historijskog kalendara Bilježenje. (kalendara prošlost ili kalendara pomaganje. Prepoznavanje današnjih dobara Čuvanje kao najvećeg kulturnonapretka historijskih čovjeka. Izbor zdrave hrane. Redovni odlasci ljekaru nam pomažu u otkrivanju i liječenju bolesti. Vremenski termini. Održavanje lične higijene. Uvažavanje suprotnog spola.1. voñenje. spomenika.1. SADAŠNJOST. Izrada kalendara. B ILJKE I ŽIVOTINJE Živa bića i njihova staništa Živa bića su povezana meñu Živa bića se rañaju. Redovnim vakcinisanjem štitimo naš organizam od zaraznih bolesti.6. Redovno održavanje lične higijene. Mala živa bića su Uspostavljanje veze izmeñu žive i nežive prirode. Pravljenje plana rada kao kategorije budućnosti. razlike i sličnosti izmeñu dječaka i djevojčica. prošlost. BUDUĆNOST Važni dogañaji iz mog života. Iduće godine ću biti 3. Izrada jelovnika i postavljanje i raspremanje stola. Redovno održavanje lične higijene. podsticanje. To je sadašnjost. Živjeti u prirodi. razgovor. na proteklu školsku godinu. Razvoj ekološke svijesti. Kako se oblačimo. ponašanje u skladu s prema okruženju. Sada je : Drugi sam razred. šta su radili. P ravljenje trake vremena. 85 . vakcinisanje.2.1. Razvijanje interesovanja i poželjnih navika učenika. pravilno korištenje. budućnost. Praćenje zdravlja učenika. ljubav prema životinjama. Čuvanje čula Pozitivan odnos prema prirodi. čime su se ljudi prevozili. ŽIVA BIĆA 2. ČOVJEK I PRIRODA Dijelovi tijela Čuvanje zdravlja Svijest o mom tijelu Higijena Sredstva za higijenu Ishrana Odijevanje Čula Odnos prema prirodi Glavni dijelovi tijela. redovna ishrana). pravljenje zbirki. radnog i životnog prostora. Čistoća je pola zdravlja. Vrste čula. izlaganje. pravilna upotreba hrane (pravilna ishrana. izlaganje. Procjenjivanje postignuća. prikupljanje. Važan dogañaj u životu djeteta je roñendan i polazak u školu. sastavljanje odgovarajuće liste. promjene u prirodi. ilustracija. kako su se djeca u prošlosti igrala. Zdravom ishranom i svakodnevnim tjelesnim vježbanjem živimo zdrav život. Pravilna ishrana je garant dobrog zdravlja.1. za zdrav život važna je zdrava i čista sredina. Prepoznavanje i opisivanje života ljudi u prošlosti i sadašnjosti. Odijevanje u skladu sa vremenskim prilikama i godišnjim dobima. Imenovanje raznovrsne hrane i razlikovanje zdrave od nezdrave hrane. P risjećanje. higijene prostora u kojem boravimo i radimo i higijene okoline. korištenje sredstava za ličnu higijenu. razred. Njegovanje i čuvanje prirodne pravilnog odnosa sredine. Izbor prikladne odjeće i obuće. sortiranje. godišnjim dobima. 2. sistematiziranje. I mi smo dio prošlosti. Pozitivan odnos prema mjestu i okolini. 2. PROŠLOST. biti pozitivan. Razlikovanje i imenovanje pojedinih dijelova tijela. stare i umiru. opisivanje P rikupljanje. pripremanje. Korištenje čula u procesu saznanja i svakodnevnom životu. sadašnjost. P raktična upotreba sredstava za ličnu higijenu. zaključivanje. Intervjuiranje. gdje su boravili.

zajednice. Značaj boravka u prirodi za zdravlje. vode život biljaka i i toplote ne bi bilo životinja je Nastanak i rast života. Zdrava od onih koje se «Ko voli ljubimci. Aktivno učešće u ekološkim aktivnostima odjeljenja. zbirki materijala iz prirode. i razmnožavanje svijesti i svijesti mesom (mesojedi) biljaka. briga o kućnim ljubimcima. Divlje životinje i njihovi mladunci. Čuvaju zdravu okolinu. Čist zrak. tvari.sobom i sa neživom prirodom Velika i mala živa bića Promjene žive i nežive prirode. Znaju čuvati okolinu. kućni ishrana. interaktivno učenje. (podzemni i Biljke i životinje su nadzemni dio). Saradnja sa lokalnom zajednicom i porodicom učenika. životinja iz toplota. 86 . agregatnom stanju tvari.2.. Uočavanje Uočavanje koristi i promjena na opasnosti od biljnog biljkama i i životinjskog svijeta životinjama i iz bližeg okruženja. Pomaganje učenicima u izradi kalendara. o korisnosti Koristi od biljaka i ili i biljkama i postojanja životinja. Pripremanje i rukovoñenje izvoñenja učeničkih istraživačkih ogleda. (naročito herbicida. hrana je hrana koja hrane mesom. Izrada zidnih panoa.3. Upoznavanje sa drugim primjerima agregatnog stanja. čvrstom. Organiziranje posjeta poljoprivrednom dobru / botaničkoj bašti/ zoološkom vrtu i dr. 2. životinje. a velika živa bića su divlje i domaće životinje i čovjek. TVARI Sva tijela se sastoje Tijela se sastoje od Tijela se sastoje Svjesnost o od tvari. Uzgajanje cvijeća i povrća. mesom (svaštojedi). plakata i drugog obrazovnog materijala. predviñanje. Organizacija akcija očuvanja zdrave okoline. gmizavci. drugih hemijskih sličnosti i razlika sredstava. otkrivanje životnih procese Domaće životinje i kod biljaka i njihovi mladunci. 2. u grupi. korisne i zato ih uzgajamo. na biljkama biljaka i životinjama. pesticida i Uočavanje domaćih). istraživanju iskustveno učenje. Imenovanje biljaka i svjetlost. za Bez svjetlosti. tečnom ili različitih gasovitom stanju. Opisivanje života biljaka i životinja. Agregatna stanja Tvari mogu biti u Uočavanje tvari. podsticanje i rukovoñenje u P omaganje. od tvari. Planiranje. različitih različita godišnja Životinje se hrane životinjskih vrsta Razvoj ekološke doba. Ponašanje u skladu sa zdravom okolinom. Izvoñenje različitih ogleda sa vodom. voda i pozitivnog vrste i održavanje. Znaju značaj čistog zraka i značaj boravka u prirodi za zdravlje. biljkama i iz jaja. ptice se legu nastanka svijetu. P osmatranje. životinja. Znaju urediti školsku učionicu. biljkama (biljojedi). škole. potrebna Razvijanje životinja i biljaka. životinje voli i mladunčad se proizvodi bez ljude». bubice. biljnom i Uočavanje Životinje kote Opisivanje životinjskom promjena na mlade. ZDRAVA OKOLINA Uredimo školsku učionicu. agregatnih stanja tvari. odnosa prema okruženja. Izvoñenje ogleda samostalno ili pripremanje. a ljudi se potomstva kod životinjama u rañaju. promjena. Pozitivan stav o zdravoj okolini. U različita godišnja doba se dešavaju Razlikovanje različite promjene u dijelova različitih prirodi. životinja. izmeñu pojedinih biljaka. Razlikovanje biljnog i Za zdrav život životinja koje se životinjskog Domaće i divlje potrebna je zdrava hrane biljkama svijeta. životinjskog i biljnog svijeta.

Doživljava i izvodi mjeru (dobe) i ritam brojalica. .Da je znanje sviranja na instrumentima značajno radi muziciranja u orkestru.Prepoznaje i razumije trajanje četvrtinki i osminki. .P repoznaje muzičke instrumente: ritmičke i melodijske C. izvoñenje ritma brojalice.O muzici.O instrumentima i odnosima meñu njima.Skladno i ritmički povezano kretanje uz muziku: izražavanje karaktera. flauta. u čemu učenik pokazuje sve veću samostalnost. . SPOSOBNOSTI I VJEŠTINE VRIJEDNOSTI.Pokazuje sve više samopouzdanja u pjevanju. trajanju. .P osmatranja. dinamici i tempu. gitara. . . .Pratiti redoslijed uputstava i pravila muzičke igre. iznositi svoje mišljenje i ideje. razredu kao horu ili /i orkestru. . predviñanjem odreñenih rezultata.S istematiziranjem muzičkih znanja. učenika za muzikom u životu. violina. razvijanje emocionalne i estetske drugom djecom.Samostalno sviranje na ritmičkim i početno sviranje na melodijskim instrumentima (metalofon i ksilofon). CILJEVI OČEKIVANI REZULTATI UČENJA Uče nici bi tre bali imati znanje i razumijevanje : .Nadalje. boji. .Uz pomoć nastavnika praviti jednostavna poreñenja o interpretaciji učenika. .Orffa i orkestarske (harmonika. grafički prikaz i notni zapis.Poštuje muziciranje i stavove drugih.O značaju muzike u životu djeteta. sviranje na osnovu partitura u slikama (sa simbolima). PONAŠANJE 87 . .Razvijanje trajnih interesa i ljubavi prema muzici projekti. .P rezentiranja.Često traži i/ili sluša muziku i pjeva i sam i sa . tempa i dinamike.Prepoznaje zvučne odnose po visini. improvizaciju.Upoznaje četvrtinku i osminke kroz izgovor slogova. . . . . njihovom značaju u igri.Postavljati pitanja kad se nañe pred novim muzičkim zadatkom. 70 časova godišnje) CILJEVI I REZULTATI ODGOJNO-OBRAZOVNOG RADA PODRUČJA UČENJA Sticanje znanja o: .Muzičke memorije. ZNANJE . . . horu. Razvijanje muzičke sposobnosti i vještine: . te karakter djela.Da bez tačnog pjevanja nema lijepog zajedničkog muziciranja u horu.Izražava odgovornost za kvalitetno sviranje u -Porodici kao grupi.P ostavljanju glasa. . orkestru. Razvijanje pozitivnih vrijednosti i stavova: . . istraživanja zvučnih boja i izradi kako bi ona postala trajna potreba djece. školi. tačnoj intonaciji.P rezentiranjem postignutih rezultata i aktivnim pozitivnim odnosom na koncertima. STAVOVI. muzičkoscenske igre i improvizaciju. . .Prepoznaje razlike izmeñu zvukova neodreñene i odreñene visine i koristi ih u improvizaciji.Prepoznaje ulogu muzike u okruženju: porodici. . . . . što ukazuje na narastanje potrebe osjetljivosti djeteta na kvalitet muzike. . . truba. dikciji i artikulaciji. muzičke igre.Osluškivati i ispravljati greške u pjevanju prema uputstvu nastavnika. -O učenju muziciranja kao cjeloživotnom procesu.P ravilnoj interpretaciji pjesme u odgovarajućem tempu i dinamici. sredini u kojoj živi. .Koristiti odreñene kriterije za izvoñenje i/ili procjenu slušanog djela. ritma.Razvijanje ljubavi prema muzičkoj i kulturnoj . u paru. interpretacije. . njenim svojstvima i osobinama tona.Improvizirati samostalno maštovito i originalno.Iskazuje želju i potrebu za posjećivanjem koncerata. interakciji (rad u velikim i malim grupama. instrumenata).Pokazuje odgovornost za zajedničko pjevanje u -Prema sebi kao pjeva ču i svira ču.Muzička/glazbena kultura (2 časa sedmično. klavir i druge). .Samostalnije sviranje kao pratnja pjevanju.Koristiti prethodna iskustva u pjevanju i sviranju i jednostavne muzičke termine.Aktivne interakcije sa okruženjem: kroz pjevanje i sviranje. bilježenja. .Učešće sa zadovoljstvom i veći doprinos u baštini BiH. .

slobodniju improvizaciju. tapkanje. te raznih kretnji ruku. narodne običaje i drugo. Predložene brojalice imaju različit sadržaj (neke su iz kategorije „iracionalnih“). ali i tradicionalno dječije stvaralaštvo imaju veliki značaj u razvoju muzikalnosti djeteta najmlañe dobi. I nadalje podsticati djecu da svoje zapažanje i doživljaje izraze opisno ili likovno. priručnih i improviziranih instrumenata. 88 . Ovo područje u nastavnom predmetu ima velike mogućnosti za upoznavanje muzičke umjetnosti i muzičke literature iz svijeta. poskakivanje s plesnim elementima. Djecu učiti da sa sve većom tačnošću zapažaju i odreñuju karakter kompozicije. tempo i dinamiku izvoñenja. Usvajanje muzičkih pojmova kojih u muzici ima mnogo treba da teče postupno nakon doživljaja muzike. U razrednoj nastavi težište je na umjetničko-doživljajnoj komponenti. Koreografije okretnih igara u takvim slučajevima i narodnih kola mogu imati utvrñene figure i kretnje. u drugom razredu treba dalje raditi na ostvarivanju postavljenih muzičkih odgojno-obrazovnih ciljeva posredstvom navedenih programskih sadržaja. opsega muzičke memorije i tačnog izvoñenja ritma i metrike kroz brojalice i muzičke igre. pomaže i tjelesnom odgoju i upoznavanju narodne muzičke tradicije. Najvažnije je raditi dalje na poboljšanju kvaliteta pjevanja. pa je i korelacija sa drugim predmetima sasvim prirodna. pa su u razvoju djeteta u ovoj oblasti od neprocjenjivog značaja. Neophodno je napomenuti da gradivo iz muzičke kulture u sebi ima elemente koji prirodno pomažu i podržavaju savlañivanje i ostalih sadržaja u drugom razredu. muzičke instrumente. učenike treba uputiti na sigurnije i samostalnije praćenje pjevanja. Slušanjem upoznati najmanje 15 kompozicija.kolektivnu. a u funkciji razvoju pozitivnih interesa i stavova prema muzičkim vrednotama. kao i pokretom jer se time podstiče njihova kreativnost. život u prirodi. Kako spadaju u dječiju igru. Predložene pjesme u drugom razredu imaju različit sadržajem koji. U toku godine treba naučiti 15 brojalica. pljeskanje. U toku godine treba uraditi nekoliko ovakvih muzičkih dramatizacija. Zato im nastavnik u drugom razredu treba posvetiti dužnu pažnju. Podsticati djecu da izmišljaju priče ili naslikaju seriju slika koje će sada znatno samostalnije sami moći uz pomoć instrumenata «oživjeti». U toku godine treba obraditi najmanje 15 pjesama pjevanjem i sviranjem. okreti. uz korištenje Orffovog dječijeg instrumentarija. nenametljivo i bez opterećenja muzičkom terminologijom koja je za djecu ove dobi apstraktnog karaktera. Predložene pjesme za drugi razred odgovaraju opsegu dječijeg glasa.STRUKTURA SADRŽAJA PJEVANJE I SVIRANJE II MUZIČKE/ GLAZBENE IGRE III BROJALICE IV SLUŠANJE MUZIKE V DJEČIJE STVARALAŠTVO DIDAKTIČKO-METODIČKE NAPOMENE Uz neophodno uvažavanje nivoa postignuća svakog pojedinog učenika. što će biti jednostavno jer ih djeca kao dio svakodnevne igre zaista vole. Razlike meñu učenicima bit će u skladu s razlikama u samom startu i dinamici napredovanja u usvajanju znanja i vještina. Nakon doživljaja pjesme djeca je uče pjevati slušajući nastavnika. Igre i narodna kola. U oblasti dječijeg stvaralaštva u drugom razredu. kao i učešće sa zadovoljstvom i većim interesom u muzičkim dramatizacijama. kao i uz upotrebu lutke koja pjeva i govori. Učenici u toku godine treba da nauče najmanje 10 muzičkih igara koje uključuju pokret. složeniji ritam i metriku u odnosu na prvi razred. grupnu. pored ostalog podražava i razne radove. tačnosti intonacije. koji pjeva uz pratnju melodijskog instrumenta (klavir ili sintisajzer). individualnu i u paru (komunikacija putem dijaloga). koja se sastoje iz osnovnih pokreta: hodanje. formu kompozicije. po sadržaju i karakteru interesantne su i bliske djeci ovog uzrasta. izvoñače i sastave. te razvoju muzičkih sposobnosti tokom razreda.

P osmatra i prati učenika u radu -Direktno učešće sa učenicima u igrama i kolu. sarañuje sa drugima.Milić) 21.Samostalno izvodi zadane pokrete. . R odila se nota (Melisa Ibrahimbegović-Salihović) 14. Visibaba (S. . K iša pada trava raste 25. Hodžić-stihovi Nasiha Kapidžić-Hadžić) 13. K olanje (okolica Sarajeva). .P repoznaje 6. uporeñuje i koriguje vlastito pjevanje i sviranje. priredbe.Modeliranje narodnih nošnji prema originalu ili fotografijama.Samostalno predlaže i nove pokrete koji su prihvatljivi. vrtu van škole. Ršumović) 22. Jesenska (J.Opisivanje pokretima odreñenih dogañaja u prirodi (život u prirodi. S pavaj sine (Mostar). . razgovara i upućuje ih na izvore znanja.P rihvata korekcije i . . pjevanje i sviranje u interakciji i učenje. 8. kao i za upoznavanje muzičke baštine BiH.Čuvanje školskih muzičkih instrumenata. Razgranala grana jorgovana 23. Begić) 8.P ravilno izvodi . S pavaj. .Kroz muzičke zadatke razvijanje svijesti o obavezama i njihovom ispunjavanju. Dječiji snovi (Refik Hodžić -stihovi V. B'jela roda (S. ritam (duge i kratke slogove). iš. upućuje. 5.Razumije. uspavanka 17. blistaj zvijezdo mala (W. ñački valcer (Nikola Hercigonja) 28. .P repoznaje i 3. Korunović) 6.Traži. uspavanka 18. radovi. u ñiñali beši (Srebrenica).Samostalno igra u kolu i . . Mrav (A. prihvata i pruža pomoć.Samostalno pjeva i igra. . Blistaj.Komunicira sa djecom. . .Razvijanje svijesti o kolima kao muzičkom stvaralaštvu sa utvrñenom pravilima (koreografija).Osluškuje.P raktičan rad u razredu. Iš. demonstrira i usmjerava u pravcu interesa i mogućnosti. R oñendan u Š umi (R. Tašun.Osmišljava. posebno trradicionalne igre.P onašanjem i individualna učestalim postignuća. odnosno prati Izbor: datu 1. iš igre i kola. narodna koristi ih u igri.P omaže djeci u kolektivnom. priprema i organizira igre u učionici. imenuje i korigira greške u .Ulaže veliki trud da usaglasi pjevanje i sviranje sa grupom i kolektivom. Ja kupih jednu koku malu dinamiku i (Jajce). tašun tanana (Sarajevo).Samostalno snalaženje u sviranju kao pratnji pjesmi. 10. . . pokretom i pjevanjem. kuća. Josip Kaplan) 26.Razvijanje mišljenja da je pokret važan u plesu i kolu. N ina. narodna 16. Čestitka majčica (Franjo Barić. PONAŠANJE AKTIVNOS T UČ ENIKA AKTIVNOSTI NASTAVNIKA (O RGANIZACIJA I METO D E NAS T AVE I UČENJA. .Muzicira shvata da će tako samoinicijativno biti ljepše i bez podsticaja. . u školskom dvorištu. B osno moja. prihvatanje i ponašanje u skladu sa pravilima muzičke igre u svim prilikama.P repoznaje pjesmice.Raspoznavanje pojedine muzičke znakove u notnom zapisu (dinamika. . u porodici. .Vodi aktivnosti učenika. Mali. pokazuje. Korunović) 12.Kroz pjevanje. . Vučer) 4. . Robert Grubišić.P redlaganje muzičke igre za priredbe. .P ovezuje ritam pjesmice sa pokretom. izleti.Izrada od različitih materijala .Razumije. tro i četverodijelnu) tezu i arzu. što je škola zgodna 27.P rihvata i narodna. Dok mjesec sja (J. sviranje i improvizaciju. V išnjičica rod rodila 24. A. Ruku meni bato daj (Njemačka) 5. prihvata i poštuje pravila pjevanja (intonacija. Milošević) II MUZIČKE/ GLAZBENE IGRE . u muziciranjem poreñenju sa pokazuje da muziku rezultatima u prvom doživljava i cijeni. Dano. artikulacija. Korać i Lj. doprinoseći boljem zvuku. Najljepša mama na svijetu (hor Kolibri) 20.Procjenjuje sebe. .P rati i procjenjuje njihova . . .Podsticanje kreativnosti igrom. .Osmišljava prigodne muzičke igre za bolje učenje u školi. PJEVANJE I SVIRANJE Izbor: 1. .Rukovodi aktivnostima i motivira rad učenika. Berem. note: duge i kratke).Rukovodi. 89 . Braću ne donose rode (A. Uspavanka 19. primjenjuje 9. zajedničko i pojedinačno izvoñenje pokreta uz pjevanje.Redovno učešće u pjevanju i sviranju i u raznim prilikama: nastava. Mozart) 10.P jeva i svira Orffove instrumente samostalnije i sa više povjerenja u sebe. razvija osjet za: mjeru (dvo.Uviña da pjevanje treba najviše vježbati. pomaže.Interakcija u improvizaciji. Kaplan) 7. Kiša pada (Nada Ludvig -Pečar) 9. Stupa (okolica Mostara) narodno pravila muzičke kolo igre. Pačiji ples koreografiju.RAZRADA SADRŽAJA (TABELA) SADRŽAJ ZNANJ E I RAZUMIJEVANJ E SPOS OBNOS TI VRIJ EDNOS TI. .Održavanje instrumenata i njihovo odreñeno mjesto. . 2. bijela golubica (Krčevina-Vareš). D jeca su vojska najjača (stihovi V. instrumente i kombinira ih sa priručnim. . Saonice male Sanje (J. A u.Poznaje i pjevanju i koristi Orffove sviranju. OCJENJIVANJ E ) I. . Imamo učiteljicu za čistu peticu (Senad Bostandžić stihovi Mirsad Bećirbašić) 15. P jesma o konjiću Božidar Stančić 11. Jesenska 29. brojalice i muzičke igre. Strina rodo . kao pojedinac ili dio grupe. . STAVOVI. berem grožñe imenuje pojedine 4. . . . Zavičaju moj (M. . grupnom i individualnom muziciranju. stvara pozitivnu sliku i razvija svijest o značaju svakog pojedinca u horu i potrebi uklapanja svog glasa u skupno muziciranje.P rikladne igre u učionici. čvorak . Čvorak. izrada vlastitih improviziranih instrumenata i njihova upotreba u skladu sa zadacima pjesme odnosno brojalice. . Mak oznake za 7. muziciranje u razredu. tempo i dinamiku. dikcija) koja dovode do kvalitetnijeg muziciranja kolektiva. . Stojanov) 2. . Batist Lily) 3. . . narodni običaji). nina. razredu.

Saonice male sanje igru odnosno kolo. svira prema notni zapis poigrava se i pravilima i odreñuje duge i kombinira ih. odbrojavanjem . . Golub s krova guče 2. . Ljulja. pokazuje simulacije na kompjuteru. ljulja. Jen. razlike izmeñu odreñenih i neodreñenih zvukova. diskusije.S likanje instrumenata i prezentacija crteža. Ivin voz 14. .Samostalno . tini 3.Učlanjenje u ritmičku i/ili folklornu sekciju.Izvoditi zapise napravljenim instrumentima.Razvijanje pozitivnog mišljenja o brojalici kao maštovitoj igri koja razvija osjećaj pripadnosti grupi.P repoznaje rukom i u koloni kreativnosti i mašte ranije obrañene (stupanje u ritmičkom brojalice sa nogama). K išobran za dvoje 18.Orffov orkestar teksta. ljuške 10. zaslužuje kratke note . H odavka (Sarajevo i okolina) 12. fotografija.Rukovodi. dva. . Sage se mlada do zemlje (Livno) 13. Jajce) 17. . izvoñenje ritma kao brojalice porodica i ureñena .Vodi i usmjerava aktivnosti učenika. . E nci. Pliva patka preko Save 9. . nastavnika).Skupljanje i zapisivanje brojalica. G. skandiranjem. 90 . . .Reprodukuje ritam .P onavlja i .Slobodno i organizirano kretanje u prostoru. Ide maca oko tebe 13.Osmišljava prigodne muzičke igre za interaktivno učenje. tri 4. kratki slogovi). ritam i izražavanje muzičkog djela.S lušanjem i sviranjem na zajednica: svako gledanjem u instrumentima.Pokazati je ritmičkom brojalice na drugarima i radovati instrumentu po osnovu ritma bez se novim uzoru (na teksta zajedničkim osnovu primjera (zagonetka). . pišem petnaeest. .Rasprave o ponašanju u pojedinim situacijama na koncertu.Izražava kretnjama šta muzika sugeriše. U maloga svica 15. u učionici. mužu 5. Ja sam ja 6. na kamenci (Jezero. . Pužu. . upućuje koordinira rad u ovom području. . En. -crtanje (slikanje) narodnih nošnji. izražavanju. 14. . Tri su mace skakale 12. iskustvima.P rigodne igre uloge članova porodice u izradi instrumenata.Razvijanje osjećaja za mjeru.U saradnji sa roditeljima organizira praktične vježbe i odlazak na probu u KUD.11. .P repoznaje pojedine tradicionalne nošnje. usvaja ih sa više sigurnosti. tekstom i bez .P okazuje i demonstrira izvoñenje i sviranje.P rati i izvodi uočavanje pokrete u mjeri i sličnosti i ritmu (dugi i razlika.P ravilno izvodi .Pamtiti i donositi u razred nove brojalice za .P rocjena interesovanja i napretka učenika.Vakuf) 16. . P ada snijeg (Zvjezdice) 15. razvijanje kreativnosti i radnih i kulturnih navika kod učenika. uči . III BROJALICE l.Razvijanje svijesti o kulturi ponašanja na koncertima i nastupima folklornih ansambala.P ravilno korača mjeru i ritam druge i jača njegova u ritmu. Imamo učiteljicu za čist peticu 19. Jedna vrana gakala 7.Prepoznavanje zajedničku igru. M uzikaš .Razvijanje .Uočavanje poštovanje. . . digin disin (Valjevac. (slogove teksta).Tačno izvodi na instrumentu.Izrada zidnog panoa sa zapisima. Jedan dodan. P išem. . ten. Trči zeko kroz šumicu 8. slogovima riječi brojalice. . menci. ritam na ranije naučene . . pomaže.Poreñenja nota razumije pokrete i trajanja prema brojalice. sortiranje i izvoñenje zaključaka o dječijoj igri. .Izabrati po zvuku najsličnije Orffovim i napraviti stalnu razrednu izložbu. samosvijest. C ica maca plakala 11.

Dijete crta i govori. papir. Prepoznavanje i usavršavanje likovnih formi: crteža. roñendani. olovke u boji. proizvod je talenta. a mišljenje dodaje šta je to. pastel. LIKOVNE FORME Izražavanje osnovnim likovnim elementima: linija... Kreativan crtež je snažan. Ilustracije: bajka. Imenovanje i korištenje osnovnih i neutralnih boja-akvarel. “piše“ i briše. dramski i lirski. misli svojom glavom. On je originalan. Kreativan crtež je plod „sanjarenja na javi“ u koju učenik unosi svu svoju energiju. Likovnu formu pretače u verbalnu priču. horizontalna. Likovno područje 2. oduzima i dodaje. dijete svoj svijet gleda svojim očima. kolorizam i ritam. Ljepota se osjeća.. Likovni problem 4. gubi i dobiva. boja. kompozicija. tuguje i raduje se. Unutarnji sadržaji: šta sanjam.. Osjećanje kaže da nešto postoji. Likovni element 3. Priča o onome šta se pojavljuje u crtežu i umjetnosti. razvija maštu. vertikalna i kosa. Otkriva asocijacije i izmišlja. Korištenje osnovnih grafičkih prirodnih otisaka. Strip inspirisan crtanim filmom. 70 časova godišnje) CILJEVI I REZULTATI ODGOJNO-OBRAZOVNOG RADA SADRŽAJI U „CRTEŽU“ Za svaki navedeni sadržaj neophodno je da nastavnik formuliše: 1.. sažeta i rasuta. isprekidana. KOMUNIKACIJA I OTVARANJE UČENIKA Dijete komunicira sa sadržajem u svom crtežu.(2 časa sedmično.. KREATIVAN CRTEŽ Treba njegovati subjektivan crtež. Sadržaji iz prirode i godišnjih doba. zgrade i gradnje. reljefa i kipa. brz. Inspiracije iz primijenjenih i likovnih umjetnosti. mit. Sadržaji iz sporta. vertikalna i kosa. legenda. u subjektu. lutkarska predstava. Likovno sredstvo 5. koji ne liči ni na koji drugi „crtež“. tempera. a subjekt u crtežu i umjetnosti.. mozaik. U realizaciju su uključena sva čula. plijeni pažnju.. škole. Korištenje raznovrsnih linija: kriva i prava. nov i svjež. cik-cak.. crta svojim rukama. čega se plašim.. Učenik se u „crtežu“ bori i troši. Motiv 6. Likovnu formu Sadržaji iz života učenika. U „crtežu“ učenik projicira sebe. zato se učenicima nudi njihov crtež i umjetnost kao estetska inspiracija. Zadovoljava svoju radoznalost. ploha i volumen i njihovih regulatora: simetrija. Likovna kultura 91 . šta ću biti kad porastem. porodice. te kiparskih materijala: plastelin. slike. kolaž. opisnim prostorom i psihološkom proporcijom. da sam ja . grafike. flomaster. Uočavanje kompozicije: vodoravna. igrokazom. zagonetka i odgonetka.. ulice. drvo. Izražavanje simboličkim bojama. doživljava svojim srcem. okoline. individualan. Toliko se dijete srodi sa crtežom da ono crtež crta iz crteža. piramidalna i kružna. Sadržaji na temu praznici. basna. glina. Komunicira sa sobom i okolinom. Analizira svoj „crtež“ i crteže svojih vršnjaka.

da u svom „crtežu“ obrañuju teme. . Razvijanje kod djeteta posmatranja i zapažanja svega što se nalazi u njegovom okruženju. da time obogate sadržaje iz života. godine.Da učenici malo po malo usvajaju osnovnu likovnu terminologiju. Rad po mašti Šta sanjam. . vertikalnu. logično očekivati pozitivne likovne rezultate. . doživljavanja svim čulima i misaonim kategorijama. ulice. kao što vole uopće slike iz kojih uče: . Legende treba da su povezane sa lokalnom zajednicom.. priča i izreka. te toplim i hladnim…. . te ilustracije iz književnosti za djecu i junaka crtanih. . legenda. simboličku. sadašnjosti i budućnosti Učenici drugog razreda treba da nastave sa praksom i teorijom koju su započeli u prvom razredu. posebno shematsko-simboličke faze «crteža» učenika. Rad po direktnom posmatranju Posmatranje prirode života i rada. radu prema tekstu-ilustracija i strip.Da je. reljef i kip.Da učenici u «crtežu» i umjetnosti prepoznaju vodoravnu. reprodukcija u knjigama i udžbenicima. mit. analiziraju: sadržaj. a ne lokalnu boju. . PROGRAMSKI SADRŽAJI Iz prošlosti.Da prepoznaju simboličku umjetnost iz «djetinjstva čovječanstva» blisku svome «crtežu». radu po mašti.Da učenici proširuju svoja osjećanja i znanja o «crtežu» i umjetnosti. škole. inspiracijom iz likovnih i primijenjenih umjetnosti. okoline. XIV zimske olimpijske igre u Sarajevu 1984. ilustracije i inspiracije: po sjećanju. 92 . Bajka. čega se plašim. da sam ja učiteljica.Da učenici prihvaćaju kako «crtež» i umjetnost nije oponašanje. basna.Da učenici u crtežu kritikuju i hvale. video i dr. motive..Da u «crtežu» i umjetnosti. da se učenici uspješno služe osnovnim i neutralnim bojama. društvo vršnjaka. likovno. Rad prema tekstu-ilustracija i inspiracija Nastavniku se prepušta izbor sadržaja koji se odnose na legende. Ugodni i neugodni dogañaji. sliku. a ne objektivnu proporciju. animiranih filmova i stripa.Da je «crtež» i umjetnost uzajamna igra izmeñu viñenja i mišljenja.OČEKIVANI REZULTATI / ISHODI UČENJA . škole. Učenicima se nudi umjetnost kao inspiracija za vlastiti subjektivni crtež. odgonetka i zagonetka. sa više asocijacija. . porodice. Likovna i primijenjena umjetnost kao inspiracija Posmatranje originalnih umjetničkih djela na izložbama. već stvaranje. učenika. Rad po sjećanju Doživljaji iz života djeteta. te subjektivni doživljaj-sjećanje. . porodice. šta ću biti kad porastem.Da prihvaćaju kako je u «crtežu» i umjetnosti podjednako prisutan sadržaj i forma. uz nastavnikovo poznavanje umjetnosti i društva. porodice i «crteža». književnosti za djecu i likovnih umjetnosti.Da učenici vole «crtati» i da vole gledati umjetnost. estetsko i tehničko. a potom likovno izražavanje.Da učenici njeguju emotivnu. po direktnom posmatranju. . kosu i kružnu kompoziciju. . folija.

A što učenici kada odrastu prestaju «crtati».. da dijete «crta» čak i bez svijesti o sebi i 93 . a preko njih i dječija čula i spoznaje. gradeći likovne regulatore: a-simetriju. likovnom.. Zato neki pedagozi žele da djeca. DIDAKTIČKO-METODIČKE NAPOMENE Svi drugi predmeti u školi imaju uzlaznu liniju. metalno pero. na svoj način imenovati ono što je u domenu percepcije. Dekorativni rad s grafikom I dalje koristiti. flomaster. boja. iako nastavnik uvijek od učenika zahtijeva maksimum. kao što bi to moglo da se primijeni za dječiji «crtež». te on tako ne liči ni na jedan drugi predmet. kredu. Koristiti prirodne otiske upotrebom osnovnih boja. da bi duže «crtala». Djecu proñe «crtanje». estetskom i tehničkom. Crtanje Dalje usavršavati upotrebu crtačkih tehnika: grafitna i hemijska olovka. koje su bliske shematsko-simboličkoj fazi dječijeg crteža. ploha. boja i ploha. Slikanje Usavršavati tehniku slikanja koristeći akvarel. šarene i neutralne boje. Prostorno-plastično oblikovanje: reljef. Dijete će u skladu s vlastitom percepcijom i recepcijom izraziti doživljaj. kroz koju prolazi ovaj uzrast. Dekorativni rad podrazumijeva ukrašavanje upotrebnih predmeta: ukrasi. Boja je zahvalna u radu sa djecom ovog uzrasta. pa se daju stepenovati. Crtež našeg uzrasta je u usponu. Sedmogodišnje dijete koristi tzv. te regulatora: ritam i simetrija. već je to prirodni proces. u Likovnoj kulturi nisu. pastele. flomaster. gvaš. kompozicija i ritam. kolorizam. svi ostali predmeti bilježe logične rezultate napretka. a Likovna kultura «nazatka». kolorizam. Zašto? Zato što u prvom i drugom razredu svi učenici znaju crtati. kreda. Vizuelno-estetsko procjenjivanje Pri doživljaju „crteža“ i umjetnosti učenici postepeno upoznaju likovnu terminologiju i posmatrajući svoj „crtež“ i umjetnost umjetnika bogate doživljaj i znaju kazati o sadržaju. a da se ta želja u devetom razredu prirodno gasi. na neki su način logični. volumen i regulatora: a-simetrija. simboličke. nije kriva ni škola ni učitelj niti nastavnik. Na taj način učenici upoznaju simboličke likovne i primijenjene umjetnosti. Tome treba dodati i slijedeće: iako se spoznaja može razviti po nekoj odreñenoj metodi i bez svijesti o njoj. u osmom i devetom razredu saopćavaju «da ne znaju». ornamenti i arabeske. Zato.LIKOVNI JEZIK ILI FORMA U drugom razredu učenici treba da prošire osjećanje i znanja o likovnim elementima: crta. Ta činjenica predmet Likovnu kulturu čini specifičnom. kip i zgrada Razvijati i dalje sposobnosti modelovanja i grañenja kod djece. kao što ih proñe djetinjstvo. dok ona žele da «crtaju». na neki način. već je identičan samom sebi. šare. što duže budu djeca. temperu. kompoziciju i ritam. ugljen. pa se onda izvodi definicija: da se djeci i učenicima nudi «crtež» kao sredstvo odgoja i obrazovanja. usavršavati i kombinirati dekorativni rad s grafikom korištenjem likovnih elemenata: linija.

Specifičnost je i u internacionalnom likovnom jeziku. a iz svih ostalih priloga izviru dodatne upute. nastave i stvaralaštva kao jedinstva suprotnosti i metodu aktivnog doživljaja u kojima učenik aktivno učestvuje u procesu rañanja svog subjektivnog „crteža“. u kojemu je sve simbolično. i napominjući specifičnosti. razredu učenici mogli „crtati“ u blokčasu. Ali je takva umjetnost i takav „crtež“ bogata umjetnost i bogat „crtež“. i 2. a 20 minuta je dovoljno vrijeme za uvodni i završni dio nastavnog sata. grafika. Učenike ne treba do kraja iscrpljivati. Ali. Stoga simboličku umjetnost. jer niko ne zna šta ova ili ona linija i boja. Ovdje samo ističemo princip nastavnikova rukovoñenja i metode igre. pa mi onda. predstavlja. razredu učenici svoj „crtež“ brzo završe. koju je dijete stavilo kistom na papir. niti dozvoljavati da oni opet „gnjave“ svoj „crtež“. Navodeći principe i metode.«crtežu». 94 . Oni treba da kreiraju brz i svjež „crtež“. za 25 minuta. da bi opravdali sebe. kip i zgrada). zagonetke i tajne „crteža“ („crtež“ je crtež. te da sedmično „crtaju“ 2 „crteža“. iako to sve izvire iz njegove duboke psihe. Nastava se realizira u dva odvojena nastavna sata. Tek bi u 5. formulišemo: estetsko nastoji da u „crtežu“ razotkrije tajnu koja u njemu ipak ostaje sačuvana. slika. objašnjavamo naš naslov: Didaktičko-metodičke napomene. „crtež“ i u njima simbole je teško odgonetati. Da li zato što je od svih mogućih učenik izabrao baš tu ili zato što na paleti nije imao neku drugu. I u 1. ipak nastava Likovne kulture ima svoje jasne metode i principe u kojima nastavnik u praksi sa manje truda postiže zavidne stvaralačke rezultate. nagañamo: šta je učenik htio da kaže.

ima kulturu objedovanja. brži rad srca. sk ijanje.Tjelesni i zdravstveni odgoj (2 časa sedmično. II ili III razredu). sunce. P repoznaje fiziološke znake umjerenog opterećenja i zamora (npr. Vlada izab ranim vještinam a iz vje žbi na spravama. pješačenje u prirodi. pokreta i kretanja. Izbjegava situacije u kojima može da se povrijedi i umije da traži pomoć.. Samostalno primje njuje nauče ne mode le tje lesne aktivnosti (igre. preciznost gipkost. emocionalno ili seksualno) i (ili) zanemareno. Zna da su psihoaktivne supstance štetne. na igralištu i bazenu. Pre poznaje osnovne vrste vje žbi oblikovanja (vježbe jačanja. P oznaje principe pravilne i redovne ishrane. snagu. i sportsk ih igara. spavanja. Samostalno izvodi jednostavne plesne korake . Pozitivno doživljava i vrjednuje nastavu tje lesnog i zdravstvenog odgoja.) i umije da traži pomoć ako se loše osjeća.). Usklañuje svoje kretanje sa kretanjem para (partnera) u jednostavnijim kretnim zadacima. P ovezuje prirodne oblike kretanja (npr. voda) i tjelesne aktivnosti u prirodi. umijeća i navika u skladu sa uzrasnim i individualnim karakteristikama Osposobljavanje za samostalno vježbanje u slobodno vrijeme Usklañuje svoje kretanje sa kretanjem rekvizita. učenja i igre. vježbe labavljenja). ili zna za takav slučaj. ravnotežu.). Unapreñuje motoričke sposobnosti (koordinaciju.). Zna ulogu dijelova tijela prilikom vježbanja. P ravilno izvodi jednostavnije vježbe oblikovanja.. brzinu i izdržljivost). P oznaje osnovna načela sigurnosti u sali. k lizan je . zagrijav an je i smirivanje organizma). Sposoban je da prepliva 25 m slobodnom tehnikom (u I. Razumije značaj pravilnog držanja tijela za zdravlje. agilnost. Izvodi pokret/ kretanje u zadatom smjeru i po zadatoj putanji. skakanje. znojenje. sportski ples itd. sanjk anje . Posje duje znan ja o značaju tjelesne ak tivnosti za očuvanje i unapreñivanje zdravlja. stolni te nis. trčanje i skakanje. P oznaje termine za označavanje osnovnih položaja. nesvjestica itd. uz asistenciju odraslih. stavova. 95 . uvažava suprotan spol.. Vješto izvodi raznovrsne forme prirodnih oblika kretanja (hodanje. Pravilno drži tije lo.. vožnja b icikla. jutarn ja gimnastika. primjeren uzrastu. trčanje. Tražit će pomoć ukoliko je zlostavljano (tjelesno. Očuvanje i unapreñenje zdravlja Posjeduje znanja o zna čaju zdravlja. Posje duje i druga motorička isk ustva u zavisnosti od ličnih interesovanja i mogućnosti sredine (npr. Primjenju je prirodne oblike kretanja i njihove kombinacije u igrama i poligonima (sa i be z rekvizita). Poznaje rodne (spolne) karakteristik e. P osjeduje znanja o značaju prirodnih faktora (zrak. P orodično koristi zdravstvene usluge. Ima usklañen dnevni ritam odmora. Razvijanje motoričkih sposobnosti. vje žbe istezanja. P osjeduje osnovne navike lične i kolektivne higijene. sa i bez rekvizita. tlu. 70 časova godišnje) CILJEVI I REZULTATI ODGOJNO-OBRAZOVNOG RADA CILJEVI OČEKIVANI REZULTATI/ISHODI UČENJA Razlikuje pravilno od nepravilnog držanja tijela.

). uz pomoć izdržaj. penjanje uz mornarske ljestve. o spravu. Penjanja: penjanje uz švedske ljestve. Upiranja: kratkotrajni upori na tlu. trčanje umjerenim tempom do 1 min. obručeve. Prepoznaje nesportsko ponašanje (gruba igra. protrčavanje ispod vijače. štafetne igre sa elementima trčanja. osobine i ograničenja značajna za učešće u tjelesnoj aktivnosti. NASTAVNI SADRŽAJI Prirodni oblici kretanja: različiti oblici hodanja i trčanja . osnovi akrobatike valjanje povaljka¸ ”svijeća“. u paru i u trojkama jednonožno i sunožno. Puzanja: potrbuške. Gimnastički sadržaji: vježbe oblikovanja za razvoj svih većih mišićnih grupa. sa i bez muzičke pratnje. sunožno ili jednonožno. preskakanje odreñene razdaljine (jarka. savlañivanje straha od sprava. skok uvito. Pozitivno vrednuje uspješne poteze i uloženi trud svih učesnika u igri. Dizanja i nošenja: nošenje 3 . Provlačenja: kroz ljestve. Skokovi i poskoci: sunožni skok uvis iz mjesta. preskakanje duge vijače pojedinačno. Preskoci: naskok na švedski sanduk uzduž u čučanj. Atletski sadržaji: hodanje i trčanje u prirodi. nošenje 2 medicinke (0. naprijed i nazad na raznim dijelovima stopala. P okretom izražava svoje emocije i iskustva. saskok na meku strunjaču. penjanje uz motku 1. skok udalj iz mjesta sunožnim odrazom. Igra se i vježba u grupi uspostavljajući saradničke odnose. mekani doskok. trčanje 30 m . bez i sa rekvizitima. strunjače) kratkim zaletom jednonožnim odrazom i sunožnim doskokom. promjenom tempa. na leñima.“četveronožno“. preskakanje niskih prepreka jednonožnim odrazom. zgib u visu. Poštuje postavljena pravila uz podsticanje i nadzor u čitelja. penjanje i provlačenje kroz velike ljestve. pokret usklañuje sa muzikom. Upoznaje i prihvata sebe. Vučenja i guranja: preko linije u parovima.5 m od dohvatne visine. bacanje loptice (200 g) udalj i cilj..sa promjenom pravca kretanja. Upoznaje i prihvata svoje sposobnosti.. kretanje u uporu za rukama .visoki start. nepristojno ponašanje. „borba pijetlova” i slično. P osjeduje pozitivno iskustvo uspješnosti kroz ovladavanje sve složenijim kretnim zadacima. preskakanje raznih rekvizita poredanih u nizu. ispod sprava i drugih prepreka.4 lopte istovremeno 8 m. Promoviranje pozitivnih socijalnih interakcija Razvijanje pozitivne slike o sebi Razvijanje kreativnosti kroz pokret Ophodi se s pažnjom prema vršnjacima i pokazuje spremnost da im pomogne. bacanje medicinke jednom rukom sa ramena (1 kg). povlačenje užeta. Upoznaje svoje sposobnosti. P antomimom i pokretom prikazuje različite životne situacije. 96 . Višenja: izdržaj u visu. na boku. pomicanje rukama u visu. preskakanje kratke vijače u mjestu i kretanju na različite načine. leña i ramenog pojasa. sa posebnim akcentom na mišiće trbuha. opuštanje smirenje. bacanja i skokova.Prihvata one koji se od njega razlikuju. poligoni sa prelaženjem sprava. k ršenje pravila.5 – 1 kg) u odručenju 6 m. funkcija socijalizacija i sl. o zid. penjanje i spuštanje sa sprava. skok u dubinu pijesak (60 cm). krugu ili polukrugu. penjanje uz stablo. Elementarne igre s različitim odgojno-obrazovnim ciljevima: razvoj koordinacije.

To može da traje pet. od kojih jedan zahtjevniji u pogledu dužine puta i konfiguracije terena. programiranim. osnovi tehnike plivanja – rad nogu. s učenicima organizirati prigodnu tjelesnu aktivnost. motoričkih. (3) stimuliranje razvoja motoričkih. lična higijena. odbojka preko konopa sa balonom. školske sredine i socijalnog okruženja. vrijednosti i principa tjelesnog vježbanja. Igre sa loptom: igranje različitim loptama rukom. (6) razvijanje kreativnosti kroz pokret. ili izmeñu dva časa. primjereno njihovim stvarnim mogućnostima. DIDAKTIČKO – METODIČKE NAPOMENE U prvom ciklusu obaveznog obrazovanja. a odnose se na konkretne sadržaje preko kojih se oni realiziraju. funkcionalnih. glavom palicom ili reketom: voñenje lopte rukom ili nogom u jednom pravcu ili sa promjenom pravca. plesni dokoraci uz pratnju muzike. štafetne i elementarne igre sa loptom. rad ruku leñno i kraul. Pojedinačni ciljevi tjelesnog i zdravstvenog odgoja izvode se iz posebnih ciljeva. (2) očuvanje i unapreñenje zdravlja. Zdravstveno preventivni sadržaji moraju da odgovore zdravstvenim potrebama učenika. alkohola i duhana po zdravlje. Učenje i igra su kompleksne aktivnosti. njihovoj hronološkoj dobi i stvarnom stanju. ciljevi su prilagoñeni nasljednim mogućnostima učenika. kontrolirano odbijanje balona jednom ili objema rukama. vještina i navika u konkretnim uvjetima života i rada. značaj tjelesne aktivnosti i rekreacije za zdravlje. tematski sadržaji zdravstvenog odgoja su: naše tijelo. kognitivnih. (4) osposobljavanje za samostalno vježbanje u slobodno vrijeme. dodavanje i hvatanje lopte jednom i objema rukama. zdrava kičma i kostur. kako da održavaju ličnu higijenu (pranje ruku i zuba. izdisanje pod vodom. vještina i navika u skladu sa uzrasnim i individualnim karakteristikama. zasnovane na nedjeljivosti morfoloških. zdrava ishrana. plesne koreografije po izboru učitelja. organiziranim i kontroliranim vježbanjem i učenjem utiče na povoljnu konstalaciju antropoloških osobina i sposobnosti. kotrljanje obruča u parovima. posljedice uzimanja droga. usvajanje znanja. nastanak bolesti . Kako je škola dinamična organizacija. ujedno. deset. učenika. Posebni ciljevi u području tjelesnog i zdravstvenog odgoja su: (1) shvatanje smisla. Opći cilj tjelesnog i zdravstvenog odgoja je da se planiranim. Usmjereni su prevashodno da stimuliranje psihomotoričkog. (7) promoviranje pozitivnih socijalnih interakcija i (8) praktična primjena sposobnosti i stečenih znanja. gledanje pod vodom. nastavnika. trideset minuta. vježbe za sigurnost u dubokoj vodi. ona mora da odgovori promjenama zdravstvenih potreba učenika. a i inače. 97 . Za prvi ciklus obaveznog obrazovanja. značaj igre i radosti za zdravlje. morfoloških i funkcionalnih osobina i sposobnosti.Vježbe ravnoteže: hodanje po niskoj gredi i klupi u svim smjerovima. kako da zatraže pomoć ako su žrtva zlostavljanja. značaj školske sredine za zdravlje. potapanje glave. te objektivnim mogućnostima njihovog rezidencijalnog ambijenta. konativnih i ekoloških struktura i funkcija. motoričkih znanja i stanja zdravlja. u dvorištu ili na livadi. sunožni saskok.kako očuvati zdravlje. Ritmika i ples: okretanje obruča oko ruke i struka. pušenja i konzumiranja alkohola. ali i to će biti čas tjelesnog i zdravstvenog odgoja. Plivanje: hodanje i trčanje u plitkoj vodi sa različitim zadacima kroz igru. svejedno. o štetnosti droga. plutanje na grudima. odnosno aktivnost učenika. vježbe za prilagoñavanje na otpor vode. Sadržaj i metode moraju biti sisitematski planirani i sprovoñeni uz uključivanje: zdravstvenih radnika. zdravi zubi. pri čemu nastavnik mora voditi računa da ne zaplaši i ne zabrine djecu. nogom. odnosno da razgovara sa učenicima o nekoj temi. U isto vrijeme nastavnik može da predaje. umivanje. (5) razvijanje pozitivne slike o sebi. voñenje obruča kotrljanjem naprijed. kako da održavaju kolektivnu higijenu. Čas tjelesnog i zdravstvenog odgoja može biti integriran u cjelokupnu nastavu. dječji poskok. sunožni okret za 180 stepeni. Nastavnik može tokom nekog drugog časa. nenastavnog osoblja i roditelja. improvizirane koreografije na različite vrste muzike. odnosno edukativne grupne igre bit će trenuci kada će djeca učiti kako da izbjegnu situacije u kojima mogu da se povrede. zdrava životna sredina. tuširanje). Zdravstvene radionice. biti i čas moje okoline. morfološkog i funkcionalnog razvoja djece. na primjer iz prirode koja ih okružuje i to će. Izleti i pješačenja: dva izleta. dodavanje lopte nogom.

te se ni u kom slučaju ne smiju izvoditi isti i nagli pokreti glave. sistematizacija i primjena meñuzavisnih antropoloških. primjeren dispoziciji i razvoju pojedinih motoričkih. valjanje. klečeći. pojedinačnih pokreta i frekvencije pokreta hodanje. Ovaj period razvoja djeteta je veoma pogodan za početak planskih — ciljanih uticaja. sa osloncem na jednoj nozi. primjerenih kineziološkim potrebama djece i omladine. organiziranje. gañanje. te na veličinu i visinu predmeta koji se preskaču. održavanje na vodi. u tom smislu. a u cilju pravilnog rasta i razvoja. skakanje. Kod gimnastičkih preskakanja treba obratiti pažnju na mogućnosti učenika. kotrljanju. spuštanje). provlačenju. ravnoteže (statističke i dinamičke .vježbe oblikovanja). morfoloških i funkcionalnih osobina i sposobnosti. agilnosti (brzine promjene smjera kretanja . brzine (reakcije. U ovom uzrastu su utjecaji na pozitivnu transformaciju antropoloških dimenzija učenika najveći. trčanje.). u trčanju. putem vježbanja. glavi. viseći. Ciljevi u školskom procesu tjelesnog i zdravstvenog odgoja su operativni. ritmičke.. hvatanje. Uspješan sistem tjelesnog i zdravstvenog odgoja omogućava učeniku – istovremeno i podjednako značajno – rast i razvoj. penjanje. U odnosu na idealno i očekivano stanje učenika primjereno njihovom inicijalnom stanju i faktorima ograničenja.posebnu pažnju usmjeriti na disanje).. valjanju. gibljivosti (aktivne kompleksne i lokalne . odnosno i opći cilj.bez rekvizita i sa rekvizitima . Treba izbjegavati kretanje u čučnju zbog mogućih oštećenja zglobova. provlačenje. a nikako veliki doskoci. Veoma je bitan odabir vježbi oblikovanja i zagrijavanja. Oni su usmjereni prevashodno na razvijanje motivacije kod učenika i interesa kod roditelja za navedene kineziološke aktivnosti. predstavljaju osnov za koncipiranje. stojeći. bacanje. orijentacije). izvoñenje i kontrolu aktivnosti. Psihomotorička aktivnost se usmjerava prije svega na na razvijanje i usavršavanje: koordinacije (brzinske. Takoñer. dizanje.ležeći.u hodanju. šutiranje. izdržljivosti (opće . ruci. nošenje. planiranje i programiranje sadržaja. trčanju. te analizu i procjenu ishoda tjelesnog i zdravstvenog odgoja. neobični položajni. metodoloških. usvajanje korisnih teorijskih i praktičnih znanja. u elementarnim sportskim aktivnostima). čučeći. 98 . laktu. Kod skakanja treba paziti da svi poskoci budu u pokretima.. Naročito treba izbjegavati jačanje sklopa trbušnih mišića zbog povijanja kičmenog stuba. sa sadržajima i pristupima koji prevaliraju dječiju potrebu za aktivnošću i stimuliraju dječiju želju za napretkom – podraženu aktivnom. na organizam djeteta.Specifični ciljevi tjelesnog i zdravstvenog odgoja mogu se ticati sporta.na suženoj i nestabilnoj podlozi). kretanje na vodi. postavljanje. preciznosti (držanje. u odnosu na pojedinačne i posebne. cilj je razvoj. i. u skakanju. penjanju. istezanja vrata. sa rekvizitima. a na neke dimenzije i jedino mogući. interaktivnom i kreativnom dječijom prirodom. ukoliko za njih postoji realna potreba. snage (položaji tijela . Akcenat treba da se stavi na vježbe zagrijavanja. metodičkih i stručnih saznanja. sportske rekreacije i kinezioterapije. kotrljanje. Zbog toga je nastavni program zasnovan na igri i prirodnim oblicima kretanja. puzanje.. puzanju.).

OKVIRNI NASTAVNI PLAN I PROGRAM za treći razred devetogodišnje osnovne škole 99 .

u skladu s mogućnostima o kojima je riječ u Koncepciji. srpski jezik i književnost Strani jezik Matematika Moja okolina Muzička /glazbena kultura Likovna kultura Tjelesni i zdravstveni odgoj UKUPNO: UKUPNO OPTEREĆENJE UČENIKA : SEDMIČNI BROJ NASTAVNIH ČASOVA 4 2 3 3 2 2 2 18 GODIŠNJI BROJ NASTAVNIH ČASOVA 140 70 105 105 70 70 70 630 1. vannastavne aktivnosti. hrvatski. 7. 2. 6. Napomena: Broj nastavnih časova za vjeronauku. fakultativni) odredit će se na lokalnom nivou. 4. 100 . 5. dopunske/dodatne programe. 3. eventualno neki novi predmet (izborni. odjeljensku zajednicu.OKVIRNI NASTAVNI PLAN ZA TREĆI RAZRED DEVETOGODIŠNJE OSNOVNE ŠKOLE REDNI B ROJ OBAVEZNI NASTAVNI PREDMETI Bosanski.

140 časova godišnje) Čitanje i pisanje Usavršavanje tehnike čitanja: pravilno i izražajno čitanje. Čitanje kraćeg teksta štampanog ćiriličnim pismom. Usvajanje štampanih slova ćiriličnog pisma.Bosanski. hrvatski. srpski jezik i književnost (4 časa sedmično. reprodukcija pročitanog Napomena: Usvajanje štampanih slova ćirilice se može realizirati u prvom ili u drugom polugodištu. gluma 101 . čitanje riječi. tišina. zvuk. po izboru nastavnika. Sricanje. Rad na poboljšanju razumijevanja pročitanog. rečenica štampanih ćiriličnim pismom. Čitanje i interpretacija Književnog teksta Štiva u čitankama Lektira Jezik Rječnik Gramatika Pravogovor Pravopis Kultura izražavanja Narativni i deskriptivni oblici Pričanje Prepričavanje Medijska kultura Filmske vrste: Igrani film (film za djecu) Izražajna sredstva filmske umjetnosti: filmska slika. uporedba) Glumac. muzika (književno djelo-film. uloga.

pročitaj i dopuni nepotpunu rečenicu.Čitamo misli. uplašio sam se). .Riječ do riječi poruka.Znaju povezati pronañene informacije. U pisanju .Čitamo iz knjiga. .Mogućnost uočavanja uporišnog mjesta u tekstu.Povezuju slova. a pisanje već ima osobni pečat. a da rečenica nosi mudrost i da je poticaj za razmišljanje. . sposobnost U latiničnom pismu . PSIHOMOTORIČKO PODRUČJE . . vrijednosti. plakata. . razumijevanje smisla. .Usredotočenost pažnje na sadržaj.Kombiniraju riječi i pokrete radi prenošenja poruke. .Znaju naći u rječniku riječ. . rečenice. pjesmu.Čitanje kraćeg teksta u sebi.sastavi rečenice od napisanih riječi. . pojam.Knjiga nije samo poruka.Knjige su važne i u isticanju iskustva (čitamo upute.P repoznajemo namjere (čitamo). . . .Zna štampana ćirilična slova.Izrazom lica pokazuju kako se osjećao lik u priči. . .Čitanjem sakupljamo obavijesti. . .pročitaj i objasni šta to znači. OČEKIVANI REZULTATI . poruke. . reklamnih panoa. kako je izgledao u situaciji: razočarenja. uvažavanja osobe kojoj pišemo.L ijepo pisanje je znak poštovanja. . obavijesti).P ismo je veoma važno u komuniciranju. . . . vještine. . užitak. . .Sposobnost uopćavanja.pročitaj i ispričaj što si pročitao.pročitaj i kaži što je izostavljeno u rečenici. objašnjavanje smisla.pročitaj i objasni svojim riječima.Znaju u knjizi (analiziranjem sadržaja) doći do tražene stranice.uspostavi pravilan redoslijed riječi u rečenici. o likovima. .dopiši izostavljene riječi i rečenice.Ne čitamo samo knjige. pišu lijepo.Čitamo geografske karte. .Pisanje pisanih latiničnih slova. . . slušati s cilje m da čuju obavijesti. tekst prepisujemo pisanim slovima.Čitanje poslovice.Znaju latinična slova na nivou automatizirane radnje.Razumjet će šta znači čitati s namjerom da doñu do odreñenih informacija.Razumije smisao pročitanog i reproducira. .Mogu se usredotočiti na sadržaj. . .ČITANJE I PISANJE ODGOJNO-OBRAZOVNI CILJEVI I ZADAĆE – OČEKIVANI REZULTATI SPOZNAJNO PODRUČJE Znanja.Usvojili su štampana slova ćiriličnog pisma. . zaključivanje o poruci. .Predstavljaju situacijski kontekst neverbalnim znacima (pogledom izražavam sumnju. . poboljšavamo komuniciranje. čitaju riječi. . s TV ekrana. AFEKTIVNO PODRUČJE Stavovi. izgubljenosti ili kad je bio sretan. odgovori na postavljena pitanja: o toku dogañaja. U ćiriličnom pismu . . proširujemo znanje. sriče riječi rečenice.Važno je znati iskazati misao u usmenom i pisanom obliku. . .Pisanje o iskustvu /nekoliko rečenica/ (Desilo mi se.P ismo je dio jezičnoga i kulturnog identiteta.Čitamo tragove . vidio sam. . strah. posebice u glasnom čitanju.Čitaće rado i bez zahtjeva odraslih. interesi .Kompjuter ne može zamijeniti naše pisanje. rečenice. Riječi. . .P repoznajemo osjećaje. tekst i razumiju pročitano. priču.Čitanje rečenica u sebi.Čitamo da bismo razumjeli sebe i svijet oko sebe. . 102 . odnosno naslova. . čita.Mogućnost razumijevanja i reprodukcije. pravilno povezivanje u strukture riječi. . nego i radost. prepoznavanje ortografskih znakova i njihove uloge. . kompjuterskog zaslona. priči.Rečenica može zadržati smisao ako u njoj jednu riječ zamijenimo drugom ili ako neke riječi izostavimo.Rješavaju zadatke tipa: .Pisanje poruka pisanim slovima. sriču. nježnost).Sastavljanje rečenica od ispremetanih riječi.

PROGRAMSKI SADRŽAJI
Čitanje i pisanje sadržaja pisanih latiničnim pismom Čitanje naglas i čitanje u sebi Dalji rad na razvijanju i usavršavanju tehnike čitanja (pravilnosti, brzine i izražajnosti) • Čitanje proznog teksta, priče, bajke; • Čitanje dramskog teksta; • Čitanje poetskog teksta; • Čitanje stripa; • Usvajanje štampanih slova ćirilice i pravilno čitanje riječi i rečenica. Razumijevanje sadržaja štampanih latiničnim pismom i u opsegu • Razumijevanje sadržaja na nivou reprodukcije pročitanog; • Razumijevanje na nivou uočavanja glavnog dogañaja, glavnih i sporednih likova; • Razumijevanje na nivou uopćavanja i formuliranja podnaslova logičkim cjelinama u književnom tekstu; • Razumijevanje kao ishod uviñanja uzroka i posljedice. Razumijevanje sadržaja štampanih ćiriličnim pismom • Razumijevanje na nivou uočavanja dogañaja; • Na nivou mogućnosti odgovaranja na postavljena pitanja; • Dopunjavanje nepotpunih rečenica; • Mogućnost ilustriranja pročitanog. Pisanje Dalji rad na usavršavanju tehnike pisanja; Usavršavanje estetske strane rukopisa. Pisanje riječi i rečenica uz ilustrirane sadržaje iz izravno danog okruženja; Pisanje rečenica o pročitanim sadržajima; Pisanje o sadržajima mašte; Prepisivanje riječi, rečenica, kraćeg teksta; Pisanje po diktatu (diktat s komentarom, objašnjeni diktat, diktat s prepričavanjem pogrešaka, izborni diktat, stvaralački diktati, kontrolni diktat).

103

ČITANJE I INTERPRETIRANJE KNJIŽEVNOG TEKSTA ODGOJNO–OBRAZOVNI CILJEVI, ZADACI I REZULTATI UČENJA
SPOZNAJNO PODRUČJE Znanja, vještine, sposobnost - Opažanje bitnih misli u tekstu; - Izdvajanje rečenica koje upućuju na poruku; - Opažanje meñusobne povezanosti rečenica i dijelova teksta; - Uočavanje logičkih cjelina u tekstu; - Formuliranje podnaslova u dijelovima teksta; - Izražavanje doživljaja teksta na svoj način; - Pokazati inventivnost u izboru riječi u prepričavanju; - Uočavanje opisa prirode, lika, pojave u književnom tekstu; - Povezati pjesničku sliku, likovni izraz, muziku; - Iskustvo lika i moje iskustvo; - Pisanje dijaloga iz teksta s no vim obrtima; Uporedba tekstova: - U kojim se tekstovima pojavljuju pozitivni likovi? - U kojim smo pričama upoznali sebične osobe? - U kojoj smo priči prepoznali pravdu? - Moja omiljena priča. AFEKTIVNO PODRUČJE Stavovi, vrijednosti, interesi - Učenici su svjesniji značaja knjige; - Čitamo s ciljem prikupljanja obavijesti o ljudima i dogañajima, o pojavama i okruženju; - Vjerovanje u važnost osobina: poštenja, meñusobnog uvažavanja; osobina koje su važne za uspjeh: rad, upornost, saradnja i kooperativnost, samokontrola; - Ponašanje u situacijama neuspjeha; - Usklañenost riječi i djela; - Vrijednost otvorenosti, vedrine, optimizma u životu; - Sposobnost razumijevanja smisla života: živimo da bismo razumjeli smisao, znali doživljavati ljepotu i stvarati lijepo, da doprinesemo razvoju ljudske zajednice i humanijem životu; - Sila ne vodi nigdje i ničemu; - Razgo vorom se može mnogo postići; - Prijateljstvo je važno; - Mudrost je važna i mogućnost predviñanja posljedica odreñenog postupka. PSIHOMOTORIČKO PODRUČJE - Pisanje o pojedinostima iz knjiže vnog teksta; - Prepisivanje rečenica, karakterističnih kraćih dijelova teksta; - Opis predmeta, likova prirodnih pojava, pretvara u slike, boje crteže, stripove; - Izmjena toka dogañaja u priči ilustriranjem; - Razrješavanje situacije pomoću stripa; - Predstavljanje dominantnih osjećanja bojom; - Crtanje u funkciji razrješavanja konflikta u priči; - Dio teksta zamjenjuje ilustracijom; - Ponuñenu ilustraciju stavljamo u kontekst priče; - Ilustriramo ključne riječi u priči; - Neverbalnim znacima pokazujemo prevladavajući osjećaj lika. OČEKIVANI REZULTATI - Tekst štampanim latiničnim pismom čita pravilno i izražajno; - Čita rado, radi zadovoljstva; - Razumije upute: čitaj brže, sporije, pročitaj u sebi i kaži što si pročitao, čitaj tako da ti se u glasu prepoznaje nježnost, strogost, neka to bude grub glas, čitaj tako da se u glasu osjeća radost, tuga; - Razumjet će poruku i može je iskazati u obliku kratke rečenice; - Može prepričati tekst na reproduktivnom nivou; - Može u prepričavanje uključiti elemente kreativnosti: promjenom toka dogañaja u priči (uvoñenjem novog lika u priču), promjenom završetka ili unošenjem elemenata opisa (proširivanje teksta); - Može samostalno pročitati tekst i odgovoriti na zadatke koji se odnose: - na tok dogañaja, mjesto i vrijeme, glavni dogañaj u priči, - na osobine glavnih i sporednih likova, - na formuliranje podnaslova dijela teksta; - Zna šta je priča, razlikuje bajku i basnu; - Zna šta je pjesma, stih, kitica (strofa); - Prepoznaje dramske testove; - Prepoznaje strip i zna predstaviti dijelove teksta ili dogañaje i likove stripom.

104

Čitanje i interpretacija književnog teksta /programski sadržaji/
Priča: - tok dogañaja, - mjesto i vrijeme radnje, - uočavanje najvažnijih trenutaka u priči; Likovi u priči: glavni i sporedni; Osobine likova: osobine likova u priči; Logičke cjeline u priči; Formulisanje podnaslova u dijelovima (logičkim cjelinama) teksta; Priča u stripu, dramatizacija priče u stripu; Bajka; Pjesma; * Dijelovi pjesme (stih, kitica).

Književnoteorijski pojmovi: (Orijentacione naznake opsega i dubine) Priča pjesma (prepoznavanje u toku rada i interpretiranje na nastavnim časovima). U pričama čitamo o dogañajima i doživljajima, o životinjama, pisci maštaju i pišu priče. Priču možemo prepričati. Možemo ilustrirati pročitano. Iz priče učimo o životu. U priči najčešće nema nadnaravnih bića i čudesnih dogañanja. Priča ima sadržaj Priča je ispričana odreñenim redoslijedom: ima početak, glavni dio i završetak. Lik u priči i basni Postoje glavni i sporedni likovi. Najviše se govori o glavnom liku. Priča u nama izaziva osjećaje. Čitajući priču, mi doživljavamo radost, tugu, bude nam lijepo, ugodno ili neugodno. Doživljaj možemo izraziti riječima, pokretom, crtežom, slikom, zvukom. Bajka je priča o čudesnim, izmišljenim dogañajima i likovima. Basna je kratka priča u kojoj su glavni likovi životinje, a ponekad i biljke i predmeti. Basna ima sadržaj i pouku. Pjesma: Pjesmu čitamo, učimo napamet, recitiramo. I pjesma u nama izaziva različite osjećaje. Pjesmu ne prepričavamo. Igrokaz: U igrokazu likovi razgovaraju na pozornici. Glumci predstavljaju likove, igrom na pozornici prikazuju tekst. Prava pozornica postoji u pozorištu. Gledalište, pozornica, publika-gledatelji (objašnjenja u kontekstu dramske radnje i realizacije dramskog teksta). Književni tekstovi Alija H. Dubočanin: Ahmet Hromadžić: Luko Paljetak: Jevrejska narodna pjesma: Ešref Berbić: Branko Ćopić: Bisera Alikadić: Azra Mulalić: Oton Župančič: Jermenska priča: Nasiha Kapidžić-Hadžić: Želja Plamena Rijeka Izgubljeno stado Čuvar Bosna Na pijaci Lastavice Zlatna kantica Ćup sa zlatom Trčimo za suncem

105

Stanislav Femenić: Rizo Džafić: Zoran Jovanović : Šimo Ešić: Šukrija Pandžo: Narodna basna : Ferida Duraković: Fikreta Kenović-Salihović: Stanko Rakita: Ivica Vanja Rorić: ðani Rodari: Grigor Vitez: Le ktira Nasiha Kapidžić-Hadžić: Šimo Ešić: Ahmet Hromadžić: Stanislav Femenić:

Carevo treće uho Skrovište Drug Kako je procvjetala prva visibaba List na putu Vrba i trn Važnost Asja Cvjetovi Čudesna pjesma Ribar iz Cefalua Zima se razboljela

Pjesme (po izboru) Vezena torbica Zelena šuma (Priče: Ledena gora; Prijatelji; Miš vitez) Idi pa vidi

J EZIK ODGOJNO–OBRAZOVNI CILJEVI , ZADACI I OČEKIVANI REZULTATI
SPOZNAJNO PODRUČJE Znanja, vještine, sposobnost - Jačati saznanje o značaju riječi i jezika u komunikaciji i ukupnom učenju; - Riječ-smisao-poruka Riječ ima mnogo značenja, sasvim odreñeno značenje ima u rečenici (uočavanje na primjerima); - Poznavanje abecede; - Razlikuje imenice i glagole u opsegu koji je naznačen u programskim sadržajima; - Prepoznaje gramatički pravilnu od gramatički nepravilne rečenice; - Pravilno artikulira sve glasove, posebice glasove č, ć, dž, ñ, h, te glasovne skupove je i ije u riječima; - Jasno izgovara riječi; - Izgovara rečenice jasno i tempom koji osigurava slušanje i razumijevanje izgo vorenog; - Zna gdje treba napisati veliko slovo; - Razvijanje jezičkih sposobnosti; - Razumije vanje upotrebne vrijednosti jezika. AFEKTIVNO PODRUČJE Stavovi, vrijednosti, interesi - Poticanje interesa za jezik analizom književnih djela; - Promjenom lingvodidaktičke osnove pri usvajanju sadržaja jezika i književnosti; - Poticati interes i utjecati na saznanje o širokim mogućnostima govornog i pisanog izraza; - Znanje o jeziku i umijeće pisanja u službi razvoja sposobnosti samostalnog izražavanja; - Poznavanje značenja riječi pomaže u orijentaciji i u drugim područjima; - Razumiju pojmove: tekst-djelo, naslovteksta, pisac pjesnik, dio teksta, sadržaj priče; - Šta je tačka, zarez, upitnik, uskličnik; -Znanje daje sigurnost, a sigurnost jača motivaciju za dalje učenje, jača samopoštovanje. PSIHOMOTORIČKO PODRUČJE - Razumijevanje značaja usmenog i pisanog načina izražavanja; - Pokušaji usklañivanja izražavanja u usmenom i pisanom obliku; - Postepeno oslobañanje i odvajanje od reproduktivnog pristupa i slobodnije, osobnije izražavanje; - Poboljšanje koncentracije na bitne elemente sadržaja; - Razvijanje kulture slušanja sagovornika bez obzira na razlike u jeziku, nivou razvijenosti komunikativnih sposobnosti; - Uvažavanje posebnih potreba sago vornika (govorne teškoće, smetnje, oskudan rječnik, sporost u pisanju, crtanju); - Pomoć i saradnja u prepoznavanju zahtje va. OČEKIVANI REZULTATI - Vidljiv je i mjerljiv napredak u izražavanju, s obzirom na izbor izražajnih sredstava i spretniju upotrebu riječi u usmenom i pismenom izražavanju; - Znaju napamet abecedu; - Razlikuju pojmove: Imenica (vlastita, opća, rod i broj imenice i označavaju li nešto umanjeno ili uvećano); Glagol – prepoznavanje glagola i glagolskih vremena u tekstu (glagolska vremena: prošlo, sadašnje i buduće vrijeme); - Znaju da rečenica može biti izrična, upitna, usklična, u potvrdnom i odričnom obliku; - Pišu pravilno riječcu ne i riječcu li uz glagol; - Poznaju interpunkcijske znakove u obimu koji je predviñen Programom i pravilno ih upotrebljavaju u pismenom radu, odnosno uvažavaju u čitanju; - Uočavaju i ispravljaju pogreške u svom radu.

106

JEZIK - PROGRAMSKI SADRŽAJI U ovom su području sljedeće cjeline: - Rječnik - Gramatika /slovnica - Pravogovor (ortoepija) - Pravopis (ortografija) R je č n ik Gra ma t ik a

BOSANSKI, HRVATSKI, SRPSKI JEZIK I KNJIŽEVNOST
Abeceda Samoglasnici i suglasnici (samoglasnik, suglasnik, slog) Vrste riječi: Im e n ic e Vlastite i opće Broj i rod imenica Umanjenice i uvećanice G l a g o l i: prepoznavanje glagola i glagolskih vremena u tekstu (glagolska vremena: prošlo, sadašnje i buduće vrijeme) Rečenica: Izrična, upitna, usklična Potvrdna (jesna), (odrična) Gramatički pravilan redoslijed riječi u rečenici (povezivanje riječi, rečenica u smislene cjeline: dopuni, promijeni riječ u rečenici da ona ne mijenja smisao, napiši riječi u niz koji ima smisao, složi rečenice prema slijedu dogañaja). Vježbe koncentracije u službi trajnijeg pamćenja: Od slova u nizu koji ne daje riječ sastavi riječ: roziver elet, itel, hejims ; Koje su to vrste riječi? Imaš niz riječi ; Prepiši samo imenice i glagole. Imenice u žuta polja, glagole u plava polja. Imaš riječi. Dopiši slovo i dobićeš novu vrstu riječi: vara (vatra), sad izostavi slovo i Ponovo dobivaš riječ s novim značenje. Učenici sami pronalaze nove primjere. Pravogovor i pravopis Veliko i malo slovo Pisanje imena planina, polja, rijeka Dvotačka u nabrajanju, tačka, upitnik, uskličnik na kraju izrične, upitne, usklične rečenice Pisanje odrične riječce ne uz glagole Pisanje upitne riječce li u upitnim rečenicama Glasovi i glasovni skupovi: č, ć , dž , h, je i ije u izgovorenim i napisanim riječima Pravilan izgovor i pisanje glasova č, ć , dž i ñ u umanjenicama (čamčić, prozorčić, lončić, ključić) Izgovor i pisanje glasova č i ć u imenicama za označavanje zanimanja: voćar, dimnjačar, knjižničar, muzičar, učitelj, vodeničar, matičar.

107

K U L T U R A I Z R A Ž A V A NJ A ODGOJNO- OBRAZOVNI CILJEVI, ZADAĆE I OČEKIVANI REZULTATI
SPOZNAJNO PODRUČJE Znanja, vještine, sposobnost - Znaju šta je govor, šta razgovor; - Memoriranje teksta i reprodukcija osnovnih informacija i poruka; - Prepričavanje teksta na osnovu detaljnih i uopćenih pitanja; - Prepričavaju tekst na osnovu zajednički sačinjenog plana: u uvjetima frontalnog rada, u grupi, u paru; - Slikom predstavljen sadržaj ispričati riječima (sposobnost predviñanja, smisao za dedukciju (pretpostavljanje, pokušaj nadogradnje unošenjem elemenata osobnog doživljavanja); - Poticanje mašte (priča može imati i ovakav završetak); - Jačanje kompetencije još uvijek elementarnog je zičkog komuniciranja na usmenom i pismenom nivou. AFEKTIVNO PODRUČJE Stavo vi, vrijednosti, interesi - Svjesniji su ljepote jezika, govora, komuniciranja i uloge vježbanja, čitanja u izgrañivanju kulture usmenog i pismenog izražavanja; - Uočavaju da je kultura govora sastavni dio opće kulture; - Naš govor govori o nama (poželjno u govoru, nepoželjno, kontrola izgovorenoga); - Riječ može ohrabriti, oraspoložiti, može djelovati poticajno, obeshrabriti i uvrijediti; - Izražavaju interes i želju za učenjem; - Svjesni su razlika u načinima govora: pred razredom, pred nepoznatim slušateljima, kada neko drugi govori, kada oni go vore; - Uče o potrebi prilagoñavanja go vora i ponašanja prilikama (jačina glasa, boja, brzina). PSIHOMOTOR IČKO PODRUČJE - Izbor riječi koje će uljepšati priču; - Prepisivanje riječi bez kojih ne možemo opisati predmet, govoriti o iskustvu; - Prepisivanje rečenica s unošenjem promjena, s obzirom na značenje; - Promjene usmjerene na stil; - Kraj priče predstavljamo pantomimom - Pokazujem izrazom lica prevladavajuće osjećanje u priči. OČEKIVANI REZULTATI - Govori i piše gramatički tačno /zahtjevi Programa/; - Piše jasne rečenice i logički ih povezuje u cjelinu teksta; - Uspješno prepričava tekst na osnovu uopćenih pitanja u usmenom i pisanom obliku; - Može prepričati tekst: unosom elemenata kreativnosti: promjenom toka dogañaja u priči (uvoñenjem novog lika u priču), promjenom završetka priče unošenjem elemenata opisa); - Može opisati situaciju, govoriti o iskustvu na jednostavan način; - Može povezati sadržaj u cjelinu (vezani tekst) tako da su prepoznatljivi: uvodni dio, glavni i završni dio i da je moguće prepoznati uzrok i posljedicu (koherencija i kohezija); - Kritički razmišlja i zna misao izraziti u usmenom i pisanom obliku (Ovo nije dobro jer... Mislim da je ova poruka veoma mudra zato što... Ljudi nedovoljno brinu o okolišu pa to može štetno za... Objasniću...); - Može kritički posmatrati vlastiti pismeni rad i procijeniti: uočiti dobre strane i one koje mogu biti bolje (rukopis mi je dobar, ali imam mnogo pogrešaka u ...).

108

Kultura izražavanja Programski sadržaji NARATIVNI I DESKRIPTIVNI OBLICI
Prepričavanje Prepričavanje na osnovu uopćenih pitanja 1+1+1, Prepričavanje na osnovu zajednički sastavljenog plana 2+1+1; Prepričavanje s promjenom: a) toka dogañaja 1+1+1, b) kraja priče 1+1+1, c) unošenjem elemenata deskripcije (proširivanje teksta) 1+1+1; Pričanje Pričanje dogañaja predstavljenog slikom 1+1+1; Tematika Sadržaji nastave kulture izražavanja u direktnoj su stvarnosti i iskustvu (dogañaji i doživljaji, predmeti, biljni i životinjski svijet, igra, druženje, rad stvaralaštvo), Slike i nizovi slika, Književni tekstovi, Sadržaji filma, radija i televizije, Sadržaji mašte.

MEDIJSKA KULTURA ODGOJNO-OBRAZOVNI CILJEVI, ZADAĆE I OČEKIVANI REZULTATI
SPOZNAJNO PODRUČJE Znanja, vještine, sposobnost - Usvajanje znanja o filmu; - Percepcija i recepcija sadržaja filma; - Razumije vanje igranoga filma (i u filmu je uočljiv tok dogañaja, mjesto i vrijeme radnje, likovi); - U književnom tekstu jezik je osnovno sredstvo; - U filmu je to slika, riječ, zvuk, tišina; - Sposobnost razlikovanja filma za djecu i filma za odrasle; - Glumci tumače uloge, - Oni glume u filmu; - Usvajanje znanja o oznaci RP. AFEKTIVNO PODRUČJE Stavovi, vrijednosti, interesi - Film je veoma privlačan, nudi korisne informacije o ljudima životu, prirodi, ali može biti veoma štetan ako ne znamo napraviti izbor; - Postepeno djelovati na stavo ve: nije dobro sve što je privlačno i drago; - O svemu valja razmisliti; - Razvijanje pozitivnih stavo va prema filmo vima koji su umjetnička djela. PSIHOMOTOR IČKO PODRUČJE - Priču iz čitanke pretvaramo u filmsku priču (ilustriramo slike, dijelimo uloge, igramo pred razredom); - Reprodukcija snimljenog govora i pokazivanje ilustriranog sadržaja; - Možemo osmisliti i muziku koja prati prikazivanje; - Potvrñuje likove iz knjiže vnih tekstova i likova iz filmskih priča. OČEKIVANI REZULTATI -Učenici će znati da je igrani film priča koja ima svoj tok, uzbudljiva mjesta; - Filmsku sliku prate: muzika, zvuk, tišina; - Uloge tumače glumci; - Likovi u filmskoj priči mogu biti dobri, hrabri, pošteni, ali i loši, kukavice, prevaranti, baš kao i u priči u čitankama, baš kao i u životu; - Moći će govoriti o toku dogañaja; - Kritički govoriti o likovima; - Znaju zašto postoji napomena pred projekciju: RODITELJSKA P AŽNJA - Šta to znači? Koje i kakve sadržaje djeca ne smiju gledati? Zašto? - Imaće toliko snage da kažu sebi: „Neću gledati taj film; Bolje je da uradim zadaću ili pročitam koju stranicu, ili da to vrijeme...“

109

Medijska kultura Programski sadržaji Filmske vrste: igrani film (film za djecu) Izražajna sredstva filmske umjetnosti: filmska slika, zvuk, tišina, muzika (književno djelo-film, usporedba) Glumac, uloga, gluma. U SLUŽBI REALIZACIJE PROGRAMSKIH SADRŽAJA I OSTVARIVANJA POSTAVLJENIH ODGOJNO-OBRAZOVNIH CILJEVA I ZADATAKA SU:
Specifične metode i postupci i oblici rada
U čitanju i pisanju: - Skupna i monografska obrada štampanih slova ćiriličnog pisma(drugo polugodište); Ščitavanje; Čitanje; Analiza na reproduktivnom nivou; Analiza usmjerena na kreativnu produkciju; - Sveobuhvatna i detaljna analiza, uporeñivanje; - Jezička i stilska analiza; - Etička analiza; - Analiza likova; - Gramatička analiza; - Induktivna i deduktivna metoda; - Heuristička metoda; - Rješavanje problema; Skupni oblik rada: - rad u parovima, frontalni rad. - individualni rad, - individualizirani rad, - igraonice-maštaonice, - igraonice-radionice. - igraonice- pričaonice; Individualni programi u učionici za sve.

Oblici jezičke komunikacije
Aktivnosti RECEP CIJE Pretpostavke: - Tišina i usredotočenost pažnje prema izvoru informacija; Aktivnosti PRODUKCIJE /Usmene/pismene/ Pretpostavke: - odgovarajuća motivacija; - poznavanje sadržaja; - posjedovanje odgovarajućeg leksičkog bogatstva; INTERAKCIJA - Uzajamno djelovanje učesnika koji koriste produkciju i interakciju; Razmjena informacija; Pretpostavke: - pažljivo slušanje; - meñusobno uvažavanje; - mogućnost anticipacije (predviñanja) reakcije. MEDIJACIJA (Usmena /pismena) - Istodobno prisustvo recepcije i produkcije u službi prenosa informacije nekoj trećoj osobi (prepričavanjem teksta učenik je posrednik izmeñu teksta i onog kome prepričava; pisanjem obavijesti posreduje izmeñu onog koji obavještava i onih koje se obavještava itd.); Pretpostavke: - poznavanje sadržaja; - posjedovanje adekvatne terminologije; - sposobnost selektiranja sadržaja po važnosti.

Komunikacijski postupci
-Posmatranje, slušanje, doživljavanje, izražavanje; -Govorne igre u službi brzine mišljenja i reagiranja; - Neverbalno i verbalno; - Riječ i pokret, gest, mimika; - Pokreti i radnje, značenje;

Estetske aktivnosti, sadržaji i sredstva
- Slike dogañaja, predmeta, bića, pojava; - Čitanje, recitovanje, pjevanje; - Igranje uloga; - Čitanje prepričavanje; - Opisivanje; - Slikanje; - Kreativno pisanje;

- Na osnovu glasa prepoznajemo osjećaje; - Mašta kao komunikacija; - Ljepota nam govori s ljepotom razgo varamo (cvijet na kamenu, cvijet na livadi, ubrani cvijet; drvo u šumi, drvo u gradskoj vrevi ;;; Rijeka moru govori); - Igre riječi; - Pišemo reklame, oglase (obične, duhovite); - Upozorenje kao komuniciranje; - Slušamo glasove u prirodi i oponašamo.

- Sadržaji: priče, bajke, basne, znanstvenopopularni tekstovi, uspavanke, stripovi; - Filmo vi u službi razvijanja estetskog senzibiliteta; - Dramski tekst i interakcija; go vor, likovni sadržaji, gluma, muzika, pokret.

110

Didaktičko-metodičke napomene U I i II razredu učenici su usvojili štampana i pisana slova latinice, čitanje i pisanje. U I i II razredu učenici su usvojili štampana i pisana latinična slova, čitanje i pisanje. Treba nastaviti rad na usavršavanju kvaliteta čitanja (pravilno čitanje, čitanje brzinom koja odgovara karakteristikama teksta, unošenje elemenata izražajnosti), čitanje s razumijevanjem, kritičko čitanje i uočavanje uporišnih mjesta. Vježbati čitanje naglas i čitanje u sebi. U pisanju latiničnim pismom treba realizirati vježbe primjerene učenicima III razreda koje su navedene uz programske sadržaje. Raditi na estetskoj strani rukopisa i istovremeno ne zaboraviti da u trećem razredu učenički rukopis počinje poprimati obilježje njegove osobnosti. U drugom polugodištu usvajaju štampana slova ćirilice, ščitavaju i čitaju. Prestaje potreba oponašanja tuñeg pisanja. Dijete formira vlastiti i prepoznatljiv rukopis. Isto se dogaña i sa drugim aktivnostima. Učenici čitaju, pa su samim tim samostalniji u učenju. Tek će samostalna komunikacija s tekstom utjecati na emocionalno otvaranje učenika prema knjizi i prihvatanje knjige srcem. To je presudno u razvoju čitalačke samostalnosti i otvorenosti prema knjizi. U interpretaciji književnog teksta još je uvijek u prvom planu doživljaj književnog djela, uočavanje i izražavanje onih elemenata koji su učeniku III razreda, s obzirom na ukupne karakteristike, najbliži: dogañaj, tok radnje, upečatljiva mjesta, likovi i njihove karakteristike. Postepeno ih počinjemo navikavati na uopćavanja, pa odreñujemo i podnaslove dijelovima teksta. To je istodobno priprema za časove kulture izražavanja i prepričavanje teksta na osnovu plana. Još uvijek učenike ne treba opteretiti složenijim pojmovima. Neka čitaju i čitaju. Čitanje će ih obogatiti, pa će kasnije i pojmove bez teškoća razumjeti. Moramo čekati vrijeme i spremnost učenika (u psihološkom smislu) za recepciju sadržaja koji su suviše uopćeni. Sadržaji nastave maternjeg jezika, posebice sadržaji kulture izražavanja, morali bi biti u službi doživljavanja bogatstva i ljepote ljudskog govora. Nastavnik im to pokazuje i vlastitim govorom, demonstrira nijanse u tonu, jačini i boji glasa, rečeničnim ritmom i intonacijom, a ukupan uspjeh posmatra samo u kontekstu promjena na planu komunikacije shvaćene u najširem značenju riječi. Nastava maternjeg jezika je u funkciji razvoja općih sposobnosti, svijesti o jeziku i kulturi. To je moguće postići jasnim odreñenjem ciljeva i posredstvom sadržaja koji su povezani sa sadržajima drugih nastavnih predmeta. Evo i primjera moguće podjele nastavnih časova po područjima, s tim što nastavnik ima slobodu da u procesu planiranja, na temelju procjene potreba njegovog razreda, odstupi od ovog modela.

Čitanje i pisanje /38/
Usavršavanje tehnike čitanja: pravilno i izražajno čitanje; Rad na poboljšanju razumijevanja pročitanog; Usvajanje štampanih s lova ćiriličnog pisma; Sricanje, čitanje riječi, rečenica štampanih ćiriličnim pismom; Čitanje kraćeg teksta štampanog ćiriličnim pismom.

Čitanje i interpretacija /40/
Književnog teksta Štiva iz čitanke (28) Lektira (12)

Kultura izražavanja /25/
Narativni i deskriptivni oblici
Prepričavanje (16) Pričanje (3)

Jezik /30/
Rječnik Gramatika Pravogovor Pravopis

Medijska kultura /10/
Filmske vrste: igrani film (film za djecu) Izražajna sredstva filmske umjetnosti: filmska slika, zvuk, tišina, muzika (književno djelo-film, usporedba) Glumac, uloga, gluma

111

(3 časa sedmično, 105 časova godišnje)

Matematika

Programski sadržaji
Programska struktura predmetnih područja 1. Sabiranje i oduzimanje do 100 2. Ravne i zakrivljene plohe (površine) likovi, linije 3. Množenje i dijeljenje do 100 4. Mjerenje, uporeñivanje i procjenjivanje ____________________________________________________________________ 1. Sabiranje i oduzimanje do 100 - Sabiranje i oduzimanje brojeva unutar desetica (oblici kao: 50+4, 54-4, 73+4, 77-4); - Upoznavanje relacija ≤ i ≥; - Odreñivanje nepoznatih brojeva (x<14, 40<x<50); - Sabiranje brojeva prve stotice kada je zbir naznačenih jedinica sabiraka manji od 10 (ab+cd, b+d<10) i odgovarajuća oduzimanja; - Sabiranje brojeva prve stotice kada je zbir naznačenih jedinica sabiraka jednak 10 i odgovarajuća oduzimanja; - Sabiranje brojeva prve stotice kada je zbir naznačenih jedinica sabiraka veći od 10 i odgovarajuća oduzimanja; - Sabiranje više sabiraka. Zagrade; - Oduzimanje više brojeva. Zagrade; - Veza sabiranja i oduzimanja; - Zadaci sa dvije operacije; - Brojevni izrazi. Rješavanje jednostavnijih jednačina; - Izračunavanje nepoznatog sabirka; - Izračunavanje nepoznatog umanjenika; - Izračunavanje nepoznatog umanjitelja; - Jednostavniji tekstualni (problemski) zadaci; - Rimski brojevi od XI do XX; - Redni brojevi do 100; - Parni i neparni brojevi do 100; - Stotice prve hiljade. 2. Ravne i zakrivljene plohe (površine), likovi i linije - Pravac, polupravac, duž, ugao – crtanje i obilježavanje; - Crtanje paralelnih i okomitih pravaca; - Uporeñivanje duži. 3. Množenje i dijeljenje do 100 - Množenje kao sabiranje jednakih sabiraka; - Znak «•» (puta). Množilac, množenik (množenje broja i množenje brojem) i produkt umnožak; - Činitelj ili faktori; - Množenje brojeva (i množenje brojem) prve desetice; - Tablica množenja; - Broj 1 i broj 0 činitelj množenja; - Osobine proizvoda: zamjena mjesta činitelja (komutativnost i asocijativnost); - Pisanje dvocifrenog broja u obliku a10+b;

112

- Djeljenik (broj koji se dijeli), djelitelj (broj kojim se dijeli), količnik (ishod dijeljenja); - Dijeljenje brojevima prve desetice; - Količnik čiji je djeljenik broj 0; - Količnik čiji je djelitelj broj 1 (dijeljenje nulom nema smisla); - Tablica dijeljenja; - Veza množenja i dijeljenja; - Množenje i dijeljenje zbira; - Osobine dijeljenja: distributivnost; - Izvantabelarna množenja i izvantabelarna dijeljenja (30:2, 20:10); - Rješavanje jednačina oblika 3X=18, X4=24, 45:X=5, X:9=8; - Računske operacije prvog i računske operacije drugog reda. Red računanja u izrazima s više računskih operacija. Upotreba zagrada. 4. Mjerenje, usporeñivanje i procjenjivanje - Mjerenje dužine. Jedinice za dužinu. (1 m, 1 dm, 1 cm) - Mjerenje mase. Jedinice za masu (1 kg, 1 dag, 1 g) - Jedinice za tekućinu (1 l, 1 dl, 1 cl) - Jedinice za vrijeme (godina, mjesec, tjedan, dan, sat, minuta) - Jedinice za novac (KM, KF)

MATEMATIKA
PODRUČJA UČENJA CILJEVI OČEKIVANI REZULTATI UČENJA
Uče nici bi tre bali zn ati: Koristiti matematički jezik i simbole za osnovne matematičke operacije u skupu brojeva do 100; Rješavati složenije tekstualne zadatke; Uočiti vezu i redoslijed izmeñu osnovnih računskih operacija i provjerava jedne operaciju s pomoću druge; Mjeriti, uporeñivati i procjenjivati s pomoću jedinica za dužinu, masu, vrijeme…

Sticanje znanja: Zn an je Upotreba simbola; Predstavljanje prirodnih brojeva do 100 na brojevnom pravcu; Povezivanje broja i skupa; Formiranje brojnog niza do 100; Zna rimske brojeve do XX; Osnovne računske operacije u skupu brojeva do 100; Usvajanje osnovnih mjera i mjernih jedinica, upoznavanje njihovih meñusobnih odnosa; Crtanje i označavanje osnovnih geometrijskih figura (pravac, polupravac, duž…).

-

-

Sposobnosti i vještine

Razvijanje: logičkog i kritičkog mišljenja; sposobnosti kritičkog vrednovanja vlastitih rezultata i njihovo poreñenja sa rezultatima drugih; sposobnosti predviñanja, mjerenja, usporeñivanja i procjenjivanja.

-

Da uz pomoć nastavnika procjenjuje, uporeñuje i u jednostavnim situacijama donosi zaključke; Koristi kreativnost i maštu za rješavanje njima primjerenih problema; Koristiti jednostavni matematički jezik za saopćavanje ideja.

Vrije dnosti i stavovi

Razvijanje pozitivnih vrije dnosti i stavova: prema sebi samome, prema drugima, prema okolini, prema učenju.

-

Pokazivati više samopouzdanja i odgovornosti; Poštovati različite stavove; Prepoznati ulogu i značaj matematike u svakodnevnom životu.

113

MATEMATIKA ZA III RAZRED DEVETOGODIŠNJEG OBRAZOVANJA
SADRŽAJ 1. Sabiranje i oduzimanje do 100 - Sabiranje i oduzimanje brojeva unutar desetica (oblici kao: 50+4, 54-4, 73+4, 77-4) - Upoznavanje relacija i odreñivanje nepoznatih brojeva (x<15, 40<x<50) - Sabiranje brojeva prve stotice kada je zbir naznačenih jedinica sabiraka manji od 10 (ab+cd, b+d<10) i odgovarajuća oduzimanja - Sabiranje brojeva prve stotice kada je zbir naznačenih jedinica pribrojaka jednak 10 i odgovarajuća oduzimanja; - Sabiranje brojeva prve stotice kada je zbir naznačenih jedinica pribrojaka veći od 10 i odgovarajuća oduzimanja; - Sabiranje više pribrojaka; - Zagrade - Oduzimanje više brojeva; Zagrade; - Veza sabiranja i oduzimanja; - Zadaci sa dvije operacije; - Brojevni izrazi; Rješavanje jednostavnijih jednačina; - Izračunavanje nepoznatog sabiraka; - Izračunavanje nepoznatog umanjenika; - Izračunavanje nepoznatog umanjitelja; - Jednostavniji tekstualni (problemski) zadaci; - Redni brojevi do 100 - Rimski brojevi od XI do XX; - Parni i neparni brojevi do 100; - Stotice prve hiljade. 2. Ravne i zak rivljene površi, likovi i crte - Pravac, polupravac, duž, ugao–crtanje i obilježavanje - Crtanje paralelnih i okomitih pravaca; - Uporeñivanje duži; 3. Množe nje i ZNANJE - Prepoznaju, zapisuju, čitaju i usporeñuju brojeve do 100; - Sabiraju i oduzimaju sa i bez prelaza do 100; - Prepoznaju podatke koji su poznati i koji su nepoznati u jednačinama i nejednačinama; - Rješavaju jednostavne jednačine i tekstualne zadatke do 100; - Rješavaju jednostavnije nejednačine; - Upotrebljavaju redne brojeve do 100; - Zna simbole I, V i X kao simbole pomoću kojih pišemo sve rimske brojeve do XX; - Upotrebljavaju jednostavne tabele; - Interpretiraju (pravilno) jednostavnije grafikone; - Upotrebljavaju matematički jezik, rješavaju matematičke i logičke zadatke; - Čitaju, zapisuju, uporeñuju stotice prve hiljade; - Opažaju i imenuju ravne i zakrivljene površine i klasificiraju ih; - Prepoznaju i imenuju pojmove: pravac, polupravac, duž, ugao, kružnica i krug; - Razlikuju kružnicu i krug; - Samostalno uočavaju, definiraju, - Sposobnost kritičkog vrednovanja vlastitih ishoda i uporeñ ivanje s ishodima drugih (par, grupa, razred...); - Sposobnost uočavanja razlika izmeñu paralelnih i okomitih pravaca; - Uočavanje likova oblika trougaoa, kvadrata, pravougaonika i kruga u okružju; SPOSOBNOSTI - Sposobnost upotrebe matematičkog jezika i simbola; - Sposobnost primjene matematičkih znanja u svakodnevnom životu; - Samostalno i timsko formuliranje zaključaka; - Razvijanje logičke sposobnosti kroz igru i rješavanje matematičkih problema; - Sposobnost za razmjenu informacija, rezultata i iskustava sa drugarima i nastavnikom; VRIJEDNOST I, STAVOVI, PONAŠANJE - Osposobljeni su za samostalan rad, rad u parovima, malim i velikim grupama; - Pokazuju smisao, želju, zanimanje i odvažnost za otkrivanje i istraživanje novog i nepoznatog; - Pokazuju zanimanje prilikom upoznavanja novih pojmova i proširivanja matematičkog znanja; - Pokazuju zanimanje za učešće u matematičkim kolektivnim igrama; - Rješavaju probleme kroz igru i zabavu poštujući pravila; - Vrednuju lične i stavove drugih; - Razvijaju pozitivne stavove, ponašanja za rad i igru; - Učestvuju u sastavljanju i rješavanju matematičkih zadataka iz svakodnevnog života; - Množe i dijele u skupu brojeva do 100; AKTIVNOSTI UČENIKA - Učestvuju u svim etapama i oblicima rada (grupa, tim, par); - Aktivno učestvuju u matematičkim igrama i primjenjuju ranije stečena znanja i iskustva; - Čitaju i zapisuju brojeve do 100; - P redstavljaju odnose meñu brojevima upotrebljavajući matematičke znake; - Identificiraju prethodnika i sljedbenika zadanog broja; - U računanju zbira koriste zamjenu mjesta sabiraka (osobina komutativnosti zbira); - Upotrebljavaju simbole za računske operacije; - Sabiraju i oduzimaju u skupu brojeva do 100; - P redviñaju približan ishod operacija; - Rješavaju probleme sabiranjem i oduzimanjem; - Računaju na različite načine, okomito i vodoravno, pomoću brojne ose; - Upotrebljavaju jednostavne grafikone i interpretiraju ih; - Imenuju i zapisuju redne brojeve do 100; -Čitaju, zapisuju i usporeñuju stotice prve hiljade; - P rocjenjuju vjerovatni rezultat u igrama na sreću; - P utem dvaju čula osjećaju odnose granice/ruba i regije/područja, crte, površine i prostora; - Samostalno crtaju paralelne i okomite pravce upotrebljavajući AKTIVNOSTI NASTAVNIKA - Sadržaje Nastavnog programa utvrñuje prema interesima i sposobnostima učenika i prilagoñava zahtjeve postavljene programom kako bi bio uspješno ostvaren; - Stavlja naglasak na razumijevanje osnovnih matematičkih pojmova; - Pomaže djeci da poboljšaju izražavanje svojih matematičkih ideja i zapažanja; - Prilagoñava nastavu svakom učeniku pojedinačno; - Primjenjuje pristupe i postupke kojima se uvažava stepen razvoja djeteta; - Pomaže djeci da kritički sagledaju ono što su naučili; - Tematski povezuje nastavne sadržaje unutar Nastavnog plana i programa; - Uključuje matematiku u druge nastavne oblasti.

114

Osposobljeni su za rješavanje matematičkih zadataka sa više računskih operacija.Usvojili su tablicu množenja i dijeljenja do nivoa automatizma. . 45:X=5. 1 dl. . 1 dag.Pisanje dvocifrenog broja u obliku a10+ b .Koriste množenje i dijeljenje u svakodnevnim radnjama i situacijama. djelitelj (broj kojim se dijeli).Rješavaju geometrijske zadatke .P ripremaju didaktički materijal.Znaju množiti i dijeliti u skupu brojeva do 100. masu. . 1 dm. 4.Količnik čiji je djeljenik broj 0. . . (dijeljenje nulom nema smisla). X:9=8) .P redviñaju približan rezultat. . .Samostalno smišljaju zadatke. . mase. obujam. . .Interpretiraju operacije kroz transformacije. .Sastavljaju i rastavljaju brojeve. 1 dag= 10 grama.Crtaju pravac i polupravac. .Rješavanje jednačina oblika 3X=18. . 115 . .Broj 1 i broj 0 kao činitelji množenja.Znak «•» (puta). .Mjere upotrebljavajući mjernim jedinice. . .Predviñaju ishode mjerenja i provjeravaju rješenja zadataka u kojima se koriste mjerne jedinice. . . mjesec.Brojne nizove izražavaju verbalno i simbolički. 1 cm). . .Tablica množenja.Sposobnost meñusobnog povezivanja i upotreba osnovnih računskih operacija do nivoa automatizma.Vrednuju ishode. . Upotreba zagrada.Množenje zbira i dijeljenje zbira. . .Samostalno sastavljaju i rješavaju jednostavne matematičke probleme putem jednačina i nejednačina. 1 cl). . .Pomaže učenicima da nauče pravilno koristiti geometrijski pribor pri crtanju i konstruiranju geometrijskih likova oblika trougla. geometrijski pribor.Prepoznaju znak „•” kao oznaku za množenje i znak „:” kao oznaku za dijeljenje. sedmica. tablice.P oduzimaju mjerenja i predviñaju ishode. kvadrata. tačno izražavaju rezultate mjerenja.Izvantablična množenja i izvantablična dijeljenja (30:2.Osobine dijeljenja: distributivnost. Mje re nje .Množenje brojeva (i množenje brojem) prve desetice.Koriste standardne jedinice za dužinu.P rikupljaju podatke iz stvarnih situacija.Računske operacije prvog i računske operacije drugog reda. grafikone.Sposobnost razlikovanja značenja termina „jednakost” i “ jednačina” kao i „nejednakost”. KF).Dijeljenje brojevima prve desetice. pravougaonika i kruga. vrijeme i novac u svakodnevnom životu. .Vrednuju ishode cjelokupnog rada. .Obavljaju pripremne radnje za osnovne operacije. . .Mjerenje.Tablica dijeljenja.Mjerenje mase Jedinice za masu (1 kg.Množenje kao sabiranje jednakih sabiraka.Veza množenja i dijeljenja.Jedinice za tečnost (1 l. .Količnik čiji je djelitelj broj 1. množenik (množenje broja i množenjem brojem) i umnožak. 1 g).P ravilno interpretiraju grafikone i tabele. .Koriste standardne jedinice za mjerenje dužine.Rješavaju jednostavnije jednačine i nejednačine. . Red računanja u izrazima sa više računskih operacija. . količnik (ishod dijeljenja). minuta). .Izražavaju ishode mjerenja.Vrednuju ishode mjerenja. . . sat. . Množilac.Mjere uz korištenje dogovorenih jedinica i sprava. . . razlikuju crte i konstruiraju ih .Jedinice za vrijeme (godina.Koriste strelice. simbole za operacije i brojne relacije. . mase. . koristeći što više primjera i očiglednih sredstava iz okruženja. dag je oznaka za dekagram.Dijele na jednake dijelove.Prepoznaju značenje termina „dvostruko više (dvostruki broj)” i „polovina” broja.Činitelj ili faktori. . . 20:10).Logički zaključuju i računaju. . .Djeljenik (broj koji se dijeli).Mjerenje dužine Jedinice za dužinu (1 m. usporeñivanje i procjenjivanje objašnjavaju djeci.Koriste mjerne instrumente. obujma tekućine. . . . dan.dije lje nje do 100 .Sposobnost samostalnog mjerenja i zapisivanja rezultata.Osobine umnoška: zamjena mjesta činitelja (komutativnost i asocijativnost) .Istražuju različite načine množenja i dijeljenja. .Dovode u vezu odnose izmeñu brojeva i operacija. . . vremena i novca. .Upotrebljavaju kreativne postupke za rješavanje svakodnevnih problema i objašnjavaju poduzete postupke. .Jedinica za novac (KM. . . uporeñivan je i procje njivanje . sa i bez upotrebe zagrada. X4= 24.Koriste mjerenje za rješavanje problema. . . .

Objasniti sabiranje i oduzimanje s prelazom različitim metodama. te stotica do 1000. značajno je voditi računa o spoznajnim mogućnostima učenika. b+d<10). U domeni mjera i mjerenja učenik treba da zna mjeriti. brojevni i perceptivnopredodžbeni. Ravnopravno zastupiti tri pristupa: skupovni. Pri tome. a naročito množenja i dijeljenja. Sakupljanje didaktičkog materijala iz okolice i njegova primjena u odgovarajućim situacijama. imenovanja i označavanja (prava. • Uz pomoć brojevne linije omogućiti očiglednost nizanja i niza brojeva prve stotine i stotica prve hiljade. Primjenjivati didaktički materijal s ciljem boljeg razumijevanja odreñenih matematičkih radnji. 3+4<10. učenik treba znati zapisati i pretvarati mjere. Na primjer 23+34. osim praktičnih aktivnosti. Ukazivati na oblike. poimanja. Približiti sabiranje brojeva prve stotice kada je zbir naznačenih jedinica pribrojaka manji od 10 (ab+cd. procjenjivati jedinice. ugao. • • • • • • • • • • • • Spomenute programske zahtjeve realizirati kroz sva tri postupka: skupovni. uporeñivati. Nastojati uspostaviti što užu korelaciju unutar samog predmeta a i sa drugim predmetima. o sposobnosti shvatanja i razumijevanja matematičkih zakonitosti. duž. insistirati na razumijevanju. Kroz različite oblike rada poticati i razvijati samostalnost. slike i primjere predmeta u bližoj okolini. • U domeni mjera i mjerenja. U geometrijskim sadržajima učenika dovesti na nivo prepoznavanja.DIDAKTIČKO METODIČKE NAPOMENE Za uspješno savladavanje programskih sadržaja u nastavi Matematike za III razred devetogodišnjeg osnovnog obrazovanja neophodno je načiniti uspješan spoj tradicionalnih i savremenih oblika i metoda rada. a tek kasnije na pamćenju. Produbljivanje i proširivanje pojma brojeva do 100. 116 . kreativnost i istraživački duh. kooperativnost. Kroz poučavanje i učenje brojeva. brojevni i perceptivno-predodžbeni (korištenje brojevnih slika) kod predstavljanja brojeva. kružnica…). te o interesima i optimalnim igrovnim metodama kojima će se apstraktni pojmovi i činjenice približiti učeničkim spoznajnim mogućnostima.

pratiti redoslijed uputa pri istraživanju i mjerenju. ⇒ prenositi informacije individualnim timskim radom kroz: ⇒ traženje ideja i provoñenjem jednostavnih posmatranja i ogleda. pravilan odnos čovjeka prema prirodi. te poreñenjem svojih predviñanja sa stvarnim rezultatima. ⇒ razmatrati dokaze i procjenjivati. uz nastavnikovu pomoć razvijati plan istraživanja. šta čini životnu zajednicu biljaka i životinja. PONAŠANJE ⇒ Učenici razvijaju pozitivne vrijednosti i stavove: ⇒ prema sebi samima. te donositi odgovarajuće zaključke. ⇒ razvijati kritičko razmišljanje. kompasa i objekata u prirodi i na geografskoj karti. primjenjuju odreñene kriterije za prikupljanje i zapisivanje podataka. ⇒ ⇒ primjenjuju prethodna iskustva. ⇒ izvoditi mjerenja. životnim zajednicama biljaka i životinja. aktuelnosti u užem i širem zavičaju ⇒ ⇒ ⇒ ⇒ ⇒ ⇒ ZNANJE ⇒ razlike izmeñu žive i nežive prirode. ⇒ samostalno ili u grupi planirati. SPOSOBNOSTI I VJEŠTINE ⇒ ⇒ ⇒ ⇒ ⇒ ⇒ VRIJEDNOSTI. poštivati različite stavove. pokazivati više samopouzdanja i odgovornosti. ⇒ naseljima i saobraćaju u užem i širem zavičaju. ⇒ ⇒ osnovne pojmove vezane za uži i širi zavičaj. ⇒ ⇒ svojstva naselja u užem i širem zavičaju. šta čini privredu zavičaja. praviti jednostavna usporedbe. ⇒ o promjenama na biljkama i životinjama u različita godišnja doba. svojoj porodici. uzajamnoj ovisnosti ljudi. primijeniti vlastitu kreativnost i maštu za rješavanje problema. ⇒ samostalno ili u grupi izvoditi zaključke. pojava i procesa u prirodi i društvu. Učenici će: ⇒ posmatrati. prepoznavati ulogu nauke za razumijevanje svijeta u kojem žive i za poboljšanje kvaliteta života. ⇒ dobivati i prezentirati dokaze. ⇒ sistematiziranje znanja ⇒ prezentiranje postignutih rezultata. užem i širem zavičaju i dešavanjima u njima. ⇒ ⇒ uočiti i opisati promjene na biljkama i životinjama u različita godišnja doba. orijentaciji u prostoru i vremenu. privredi u zavičaju. njegovom zdravlju odrediti glavne i sporedne strane svijeta pomoću sunca. uz nastavnikovu pomoć procjenjivati relevantnost podataka i informacija. ⇒ ⇒ 117 . okolini i učenju kao cjeloživotn om procesu. 105 časova godišnje) Moja okolina CILJEVI I REZULTATI ODGOJNO-OBRAZOVNOG RADA PODRUČJA UČENJA CILJEVI OČEKIVANI REZULTATI Učenici znaju Sticanje znan ja: ⇒ o užoj i široj okolini. o meñusobnoj ovisnosti meñu živim bićima. sličnosti i razlike izmeñu živih bića.(3 časa sedmično. o čovjeku. koristiti jednostavan naučni jezik za priopćavanje ideja i za imenovanje i opis živih bića. STAVOVI. na geografskoj karti. tvari. njegovom zdravlju i odnosu prema prirodi. raspravljati o tome što se dogaña i u kojim uvjetima. uzajamnu ovisnost ljudi u užem i širem zavičaju. ⇒ provoditi istraživanja. prema drugima.

ORIJENTACIJA U VREMENU 2. MEðUSOBNA OVISNOST BILJNOG I ŽIVOTINJSKOG SVIJETA 1.1.3. 4. VODE U ZAVIČAJU 2.1. 1.9. SKICA OKOLINE ŠKOLE 3.8. ZNAČENJE BILJAKA ZA LJUDSKU ISHRANU 1.7.2. BILJKE I ŽIVOTINJE. 4. IZGLED UŽEG I ŠIREG ZAVIČAJA. BUDUĆNOST NASELJA U ŠIREM ZAVIČAJU PRIVREDA U UŽEM ZAVIČAJU SAOBRAĆAJ U ŠIREM ZAVIČAJU PRAZNICI 5. ŽIVOTNE ZAJEDNICE 1.2. 6. PTICE 1. 4.3. UMANJENO PREDSTAVLJANJE PREDMETA I UDALJENOSTI 3.3. LIČNA HIGIJENA 5.NASTAVNI SADRŽAJI / Teme 1.2. KALENDAR PRIRODE 3. PRAĆENJE VREMENSKIH PROMJENA.10. ŽIVOTINJE: DOMAĆE I DIVLJE 1.2.1. 1. MOJA DOMOVINA BOSNA I HERCEGOVINA PROŠLOST. ORIJENTACIJA U PROSTORU (GLAVNE I SPOREDNE STRANE SVIJETA. PRIRODA I PRIRODNI PROCESI 1. ZDRAVLJE 6. SNALAŽENJE NA GEOGRAFSKOJ KARTI 4. 6.1. SADAŠNJOST. ZDRAVSTVENE USTANOVE ISHRANA DUHAN. 3.1. VIDIKOVA LINIJA. OBRADIVO I NEOBRADIVO ZEMLJIŠTE 1. VRIJEME I PROSTOR 2. 4. STAJALIŠTE.6.6. HIGIJENA 5. RAZLIČITI NAČINI ORIJENTACIJE) 2. RAVNICE I POLJA U ZAVIČAJU 1.4. ČISTOĆA I KULTURA STANOVANJA 6. VIDIK.1.4. 4. ŠUME U ZAVIČAJ 1.3. GEOGRAFSKA KARTA 3. GODIŠNJA DOBA 2.1.5.1.5. OVISNOST RADOVA LJUDI O VREMENSKIM PROMJENAMA U PRIRODI 1.11. 2. 4.4. DRUŠTVO 4. POZNATE PLANINE U ZAVIČAJU 1. RELJEFNA OBILJEŽJA 3. ALKOHOL I DROGA ZDRAV OKOLIŠ 118 . 6. 5.

.Uočavaju razliku izmeñu vrta. dogovaranje.Ponašanje u skladu sa kućnim redom i razrednim pravilima.Prepoznaju žitarice prema zrnevlju.o voćnjaku i vinogradu tokom ljeta.Pozitivan stav o školi.o ljudima. U ovom razredu šire se znanja o školi i porodici. . te na znanje i razumijevanje prošlosti.o voću i povrću koje dozrijeva u ljeto.Prepoznaju karakteristike ljeta. U skladu s tim. uočavaju promjene na biljnom i životinjskom svijetu u ljeto. kroz sadržaje o čovjeku i njegovom odnosu prema prirodi.Motiviranje učenika za rad. diskutiranje. . . OCJ E NJIVANJ E) TEME ZNANJE 1. biljkama i životinjama u različitim godišnjim dobima.Saradnja. razvoja sposobnosti.1.Sakupljanje materijala. uzajamnoj povezanosti izmeñu živih bića.o žitaricama i industrijskim biljkama. mjestu življenja i njegovoj okolici. . PONAŠANJE AKTIVNOST UČENIKA AKTIVNOSTI NASTAVNIKA (ORGANIZACIJA I METOD E NAS TAV E I UČ ENJA. .Uključivanje roditelja i drugih uposlenika u školi u realizaciju programskih sadržaja. vrijednosti. . . . . vinograda i njive. U smislu toga predloženi model može da posluži kao pomoć nastavniku. . širem zavičaju i dešavanjima u njemu. o vrtu. . sistematiziranje. . .Posmatraju. na znanje o geografskoj karti. . BILJKE I ŽIVOTINJE. na njivi i radovima na njivi u toku ljeta. sadašnjosti i budućnosti kao toka vremena i dešavanja koje karakterišu meñusobna povezanost i odnosi. razmjena iskustava.Higijena nije obaveza samo pojedinaca. uzimajući u obzir razvoj nauke. Date teme treba razraditi kroz kontekst pojava i procesa koji su učenicima interesantni. stavova i ponašanja.Svakodnevno ispunjavanje školskih obaveza.Upućivanje učenika na različite izvore znanja. potrebno je voditi računa i o meñupredmetnoj korelaciji i planirati izradu zajedničkih školskih projekata.DIDAKTIČKO-METODIČKE NAPOMENE Dominantno mjesto u programu imaju ciljevi i očekivani rezultati učenja u područjima znanja. . PRIRODA I PRIRODNI PROCESI 1. sticanja vještina. STAVOVI. PREDLOŽENI MODEL SPOSOB NOSTI I VJEŠTINE VRIJEDNOSTI. već briga svih članova škole. .o životnim zajednicama. diskutiranje.o promjenama u prirodi i prirodnim procesima na biljkama i životinjama u ljeto. . Područje znanja čine sadržaji i procesi s kojima je tijesno povezan razvoj sposobnosti koje su od bitnog značaja za uvoñenje učenika u istraživački rad i razvoj naučnog mišljenja. 119 .Ispunjavanje domaćih zadataka. . . . posmatranje.Razlikuju voće od povrća. prepoznaju. predviñanje. livadi. voćnjaka. .o razlikama izmeñu zeljastih i drvenastih biljaka. osmišljavanje igara i interakcijskog učenja. njihovom uzgajanju i upotrebi. .Komuniciranje sa učenicima/cama. . . te utjecaj na društvo i okolinu i korištenjem metodologije aktivnog učenja.Planiranje.Razvijanje svijesti o pripadnosti školskoj zajednici.o vrtu i radovima u vrtu u toku ljeta. Novi sadržaji se odnose na znanje o Bosni i Hercegovini kao domovini i državi. šumi. . . ŽIVOTNE ZAJEDNICE Znanje: . Ovakav izbor nastavnog gradiva i njegovo strukturiranje osigurava povezanost društvenih i prirodnih pojava i proučavanje prirode u njenom jedinstvu s različitih aspekata.Razlikuju drvenaste od zeljastih biljaka.Svakom pravu prethode obaveze. Takoñer se šire znanja i u dijelu koji se bavi izučavanjem prirode. sakupljanje informacija. zaključuju. voćnjaku. životu i radu ljudi. njenu primjenu i korištenje. te izučavanjem životinjskog i biljnog svijeta u bližem okruženju.

Procjenjuje koje radove i zbog čega ljudi izvode u koje godišnje doba.Organizacija izleta. brinu da ona uvijek bude čista i zdrava. . predviñanje.Učenici/ce posjeduju znanja o jeseni kao godišnjem dobu. te o tome da su biljke proizvoñači kisika koji je neophodan za život ljudi i životinja. .Učešće u radovima u okolini škole. .5. . brizi za potomstvo. . o očuvanju šuma.Sakupljaju podatke.Posmatranje i praćenje napretka učenika. posmatraju.Štiti životinje.Razlikuju voće od povrća po obliku i ukusu. 1. izvoñenje zaključaka.Znaju da uzgoj domaćih životinja može biti nomadski i stajski.Samostalano ili u saradnji sa drugima uzgajaju cvijeće u učionici i ne zagañuje životnu sredinu. njihovom. .Znaju da se u jesen izvode radovi u vrtu. .Pozitivan stav o pticama.Definiraju lance ishrane.Procjenjivanje napretka učenika.Izrada didaktičkih materijala.Na osnovu posmatranja izvode logičke zaključke o jeseni. . 1.. Izrada kućica za ptice. .Organizacija praktičnih vježbi . . radovima u toku jeseni.Saradnja sa lokalnom zajednicom . svjestan je koristi koje pružaju divlje i domaće životinje. . organizacija posjeta seoskim domaćinstvima i farmama za uzgoj stoke.Crtanje domaćih i divljih životinja.Osmišljavanje situacija za interaktivno učenje. povrće. voće.Imaju osnovna znanja o pticama u zavičaju i njihovim karakteristikama. . . . zaključivanje. Izrada panoa.Posjeta farmi. životu. . . ZNAČAJ BILJAKA ZA ISHRANU LJUDI . o mladunčadi domaćih životinja i njihovim karakteristikama. posjeta seoskom domaćinstvu.Sakupljanje. .Osmišljavanje igara u učionici. 120 . .Pomaganje drugima. . .2. . . . te o berbi voća i njegovom spremanju za zimu.Da se u jesen vrši sjetva pšenice i još nekih biljnih kultura. . na njivi.Ispravan stav prema biljkama koje se upotrebljavaju u ishrani ljudi. .Znaju uzajamnu ovisnost ljudi.Učenici/ce su sposobni za jednostavnije radove u vrtu.Samostalno ili uz pomoć drugih uzgajanje i briga o nekim vrstama jestivog bilja. PTICE . . P repoznaju i imenuju divlje životinje i njihovu mladunčad.U toku zime pomaže pticama stanaricama.Izvode logičke zaključke o pticama.Posmatranje.Pomoć roditeljima. Ne uništava gnijezda ptica. . znaju njihove karakteristike. izrada panoa. .Učenici/ce znaju da ljudi uzgajaju različite biljne vrste.Ispunjavanje domaćih zadataka.Posjeduju znanja o značaju voća i povrća kao izvora neophodnih sastojaka za zdravu ishranu ljudi.Pripremanje. . . korištenje njenih resursa za potrebe nastave.3.Razlikuju pojedine vrste ptica u zavičaju. zaključivanje.4.Podsticanje razvoja radnih navika. žitarice. biljaka i životinja – razumiju i objašnjavaju lance ishrane.Posmatranje i procjenjivanje. ŽIVOTINJE: DOMAĆE I DIVLJE . .1. zaključuju. . . . . . podsticanje radoznalosti. 1. .Saradnja sa roditeljima. . sistematiziranje. promjenama na biljnom i životinjskom svijetu.Posjeduju osnovna znanja o uzgoju cvijeća. .Uzgoj i njegovanje jestivog bilja.Imaju osnovna znanja o domaćim životinjama – znaju podjelu na krupne i sitne domaće životinje. . u voćnjaku i vinogradu. . znaju njihov značaj za ishranu ljudi. koriste dodatne izvore znanja.Razlikuju domaće od divljih životinja. mašte i razvoj kreativnosti.Posmatranje. . . ZAVISNOST RADOVA LJUDI OD VREMENSKIH PROMJENA U PRIRODI . ishrani. voćnjaku i na njivi. .Pozitivan stav o životinjama.

.Predlaganje i rukovoñenje školskim projektom. . .Imaju znanja o vezi izmeñu biljaka i životinja.Znaju imenovati planine u zavičaju.Znaju da je planina životna zajednica. RAVNICE I POLJA U ZAVIČAJU .6.Uočavaju promjene i životne procese kod biljaka i životinja. 1.Svjestan je prirodnih ljepota planina u zavičaju. POZNATE PLANINE U ZAVIČAJU . sistematiziranje. .Razlikuju biljni od životinjskog svijeta.Učestvuje u akcijama pošumljavanja goleti. . bilježe.Imaju osnovna znanja o živom svijetu i njegovim karakteristikama. .Planiranje. . bilježenje. 1. izvode zaključke. .Uspostavljaju logičku vezu u životnoj zajednici planine. . . .Znaju da biljke i životinje zajedno čine živi svijet. motiviranje učenika. . .Uspostavljaju logičke veze u životnoj zajednici polja. prikupljanje. . .Prepoznaju plodno i neplodno tlo. .Motiviranje učenika na igre i sport.Svojim aktivnostima neplodno tlo pretvaraju u plodno. zaključivanje. . . . .Saradnja sa lokalnom zajednicom i porodicom. . .Posjeta ravnici ili polju u zavičaju. 1.Znaju posmatrati geografska obilježja zemljišta u zavičaju i da zelena boja na geografskoj karti predstavlja ravnice. . MEðUSOBNA ZAVISNOST B ILJNOG I ŽIVOTINJSKOG SVIJETA . .Praćenje zdravlja učenika. .Imaju osnovna znanja o planinama.Učestvuje u akcijama pretvaranja manjih neobradivih u obradive površine. 9. bilježenja. pripremanje.Bilježenje.Znaju razlikovati plodno od neplodnog i obradivo od neobradivog tla.Organiziranje malih radnih akcija. sistematiziraju. obradivo i neobradivo tlo. .Znaju imenovati ravnice i polja u zavičaju. voñenje.Uspostavljaju logičke zaključke o uzajamnosti biljnog i životinjskog svijeta.Neposredno uočavaju i opisuju karakteristike planine. zaključivanje.Imaju osnovna znanja o uticaju čovjeka na promjenu zemljišta– od neobradivog do obradivog zemljišta. podsticanje.Planiranje.Pozitivan stav i odnos prema prirodnim ljepotama naše domovine. . zaključuju.Imaju osnovna znanja o polju kao životnoj zajednici. 121 . .Znaju da ishrana ljudi i životinja ovise jedna od druge. .Svjesnost o značaju očuvanja biljnog i životinjskog svijeta.S roditeljima ili sa razredom izvodi izlete u prirodu. . . .Posmatraju.1.Prikupljaju. . . pomaganje.Posjeta najbližoj planini.Razvijanje interesovanja i poželjnih navika učenika.Ukazivanje drugima na značaj obradivog zemljišta. OBRADIVO I NEOBRADIVO ZEMLJIŠTE .Prema boji na geografskoj karti pronalaze ravnice i brda. .Ne zagañuje obradivo zemljište otpadom. .Svojim ponašanjem ne narušava sklad izmeñu biljnog i životinjskog svijeta.8. sistematiziranje prema zajedničkim osobinama. 7.Promatranje. . . .Promatranje. . . . .Procjenjivanje postignuća. da biljni svijet ima važnu ulogu za ishranu ljudi i životinja .Izrada edukativnih i didaktičkih materijala.Uočavaju geografska obilježja zemljišta u zavičaju. pripremanje i podsticanje učenika na kreativan i istraživački rad. posmatranje.

STAJALIŠTE. . RAZLIČITI NAČINI ORIJENTACIJE .Podstrekavanje.Uspostavljaju logičke veze u životnoj zajednici voda. zvijezda Sjevernjača) i grañevinskih objekata (crkve. .11.Nabrajaju koristi od iskorištavanja šuma. . VRIJEME I P ROSTOR 2. .1. . Imaju osnovna znanja o životnoj zajednici vode.Imaju znanja o stajalištu. iskorištavanju šuma. . . zaključuju. zaključuju. tekuću od stajaće. . ŠUME U ZAVIČAJU . vidiku i vidikovoj liniji. . opasnosti od požara.Motiviranje. . . vidik i vidikovac linija koriste pravilno. zvijezda Sjevernjača) i grañevinskih objekata (crkve.Posjeduju osnovna znanja o vrstama šuma i vrstama drveća bjelogorično (listopadno).Uspostavljaju logičku vezu u životnoj zajednici šume.Posmatraju. GLAVNE I SPOREDNE STRANE SVIJETA.Bez problema odreñuju lijevu i desnu obalu rijeke. mahovina. ORIJENTACIJA U PROSTORU. .1.Imaju osnovna znanja o karakteristikama vode. 2. džamije) te grobalja.Izvoñenje ogleda sa vodom. 122 . praćenje. znaju šta je ušće. -Imaju osnovna znanja o glavnim i sporednim stranama svijeta. . . džamije). .Na temelju boje na geografskoj karti prepoznaju vode.Izlet u bližu okolinu škole.10. .Čišćenje korita potoka ili rijeke.Razlikuju čistu od zagañene vode. 1.Pomoću Sunca odreñuju glavne i sporedne strane svijeta. VODA . prikupljaju.Da je šuma – životna zajednica. izvode jednostavne oglede. VIDIKOVA LINIJA.Izgrañen pozitivan stav u pogledu orijentacije u prostoru. . odreñivanje glavnih strana svijeta. sistematiziraju.Učestvuje u akcijama pošumljavanja.Znaju razlikovati stajaće od tekućih voda.Organizacija i izvoñenje različitih ogleda sa vodom. .Znaju uočiti vode na geografskoj karti.Znaju da se u prirodi može orijentirati pomoću kompasa i elemenata iz prirode (panj.Priprema materijala. otklanjaju te opasnosti.Znaju se orijentirati u prostoru pomoću kompasa i elemenata iz prirode (panj. izvode zaključke.Prepoznaju opasnosti od požara.Pripremanje cjelokupnog nastavnog procesa. .Učestvuje u akcijama ureñenja izvora u prirodi. odreñivanju lijeve i desne obale. . . mahovina.Organizacija izlaska u prirodu. . zaključivanje. .Svojim ponašanjem ne zagañuje čistu vodu. pomaganje. . VIDIK. Imaju znanja o značaju i očuvanju šuma. prikupljanje.Štednja vode. bilježe. . prikupljaju. Opisuju. .Pojmove stajalište. . .Učešće u ureñenju izvora.Razvijanje ljubavi prema prirodnim ljepotama BiH. .Organizacija izleta u šumu.Znaju da život i zdravlje ljudi ovisi o vodi. vrše sadnju drveća u školskom dvorištu. . . . crnogorično (zimzeleno).Pomatraju. navode karakteristike. . . procjenjivanje. te grobalja.Posmatranje i uočavanje karakteristika vode. . . . pošumljavanju.Svjestan je značaja šuma za opstanak čovjeka i životinja.Ispravan stav o šumskom bogatstvu domovine.Posjeduju znanja o izvoru i toku rijeke. . .Orijentacija u prostoru. .Posjeta šumi u blizini škole. . praćenje.Organizacija ureñenja izvora. posmatranje.Razlikuju crnogorično drveće od bjelogoričnog. .

.4. te pozitivan stav prema nauci. .2.Znaju se orijentirati u vremenu. SKICA OKOLINE ŠKOLE .P ozitivan stav prema učenju i izvršavanju zadataka. umanjeno predstavljanje predmeta i udaljenosti.2.Ispravno korištenje simbola za voñenje kalendara prirode. bilježenje.Prepoznaju kartu užeg zavičaja. ORIJENTACIJA U VREMENU . . IZGLED UŽEG I ŠIREG ZAVIČAJA. . Praćenje. sedmice.Bilježenje uočenih promjena u toku dana.Umanjeno predstavljaju predmete i udaljenosti.Znaju se koristiti kalendarom prirode. .P riprema materijala za izradu skice.1.. 123 .Percipiraju prostor i skiciraju ga. . Planiranje.Saradnja sa lokalnom zajednicom i porodicom.P omaganje učenicima u izradi kalendara. organiziranje. . plakata i drugog obrazovnog materijala. Svjesnost o mogućnosti umanjenoga predstavljanja objekata i udaljenosti u prirodi. dijelovi sata. mjeseca.GEOGRAFSKA KARTA 3.Predstavljaju geografske elemente na geografskoj karti. mjeseca. .Svjesnost o vremenskim promjenama i različitosti klime. . mjeseci i godine.Imaju osnovna znanja o izradi skice i znaju uraditi skicu školske okoline.P redviñanje.Izrada skica.Učenici se znaju služiti različitim materijalima i tehnikama za izradu najjednostavnijih geografskih karta. 3. . dani u sedmici.Odijevanje i obuvanje u skladu sa godišnjim dobima.Izrada kalendara i modela sata. . .2.Raspoznaju geografske karte.M jerenje. . . .P laniranje.Dnevni raspored rada sačinjava sam i pridržava se istog. . . . . .P ozitivan stav o geografskoj karti i njenom doprinosu u razvoju nauke.Izvoñenje zaključaka.Izrañuju najjednostavnije geografske karte. UMANJENO PREDSTAVLJANJE PREDMETA I UDALJENOSTI .1. sedmica. . .Znaju posmatrati reljefna obilježja užeg zavičaja i izraditi jednostavan reljef. godine. .Izrañuju tlocrt učionice.Imaju osnovna znanja o prošlosti sadašnjost i budućnosti. 2. .Dan koristi za rad.Odijeva se u skladu sa godišnjim dobima. dijelovi dana.P ripremanje i voñenje izvoñenja učeničkih istraživačkih ogleda / projekata. PRAĆENJE VREMENSKIH PROMJENA.Izrada skice školske okolice. dana. Raspoznaju reljef prema konfiguraciji tla. bilježenje. . . .Izrada skice (demonstriranje). dan. . KALENDAR PRIRODE .Izrañuju skicu bliže okoline škole.Imaju osnovna znanja o vremenskim promjenama i atmosferskim padavinama. .Odijevaju i obuvaju se u skladu sa vremenskim prilikama.Ukazivanje na koristi i štete vremenskih promjena.Samostalno vode zidni kalendar prirode. podsticanje i rukovoñenje u istraživanju. RELJEFNA OBILJEŽJA 3. .Bez većih poteškoća se snalaze na kalendaru. a noć za odmor. . 2.3. .Izvode zaključke na osnovu praćenja. . . .Učešće u posmatranju vremenskih promjena. . organizacija i realizacija nastave. pomaganje.Opisuju vremenske promjene. . pripremanje. raspoznaju i pravilno koriste simbole. .Prate vremenske promjene i bilježe ih u kalendar prirode. . .Na osnovu posmatranja izvode ispravne zaključke. znaju izraditi plan učionice i znaju se snalaziti na planu. GODIŠNJA DOBA -Prepoznaju godišnja doba na osnovu vremenskih prilika. .Svjesni su trajanja kalendarske godine. . ..1.1. . pripremanje.Razumiju omjer 1:10.Izvoñenje zaključaka.Izvoñenje različitih ogleda sa vodom. . svjesni su pojmova sat.P raćeni napretka učenika i procjena postignuća. 3. . -P ripremama.

124 .Imaju znanja o stočarstvu u užem zavičaju. uzgoju industrijskih i krmnih biljaka.Osmišljavanje priprema.P ravilno se kreću putevima u naselju i van naselja. . . . znaju tipove sela. . 1. . . .P ozitivan stav o Bosni i Hercegovini kao domovini.Razgovor. BUDUĆNOST 4. posmatranje. 4.Razlikuju privredne objekte i imenuju ih. . . odnosno putem koji ima trotoar i putem koji to nema.Ispravna predstava o budućnosti. SADAŠNJOST. imaju znanja o saobraćajnoj povezanosti naselja u užem i širem zavičaju i to uočavaju na geografskoj karti. . SAOBRAĆAJ U ŠIREM ZAVIČAJU . . . prepoznaju kartografske karte.Odreñivanje strana svijeta na geografskoj karti.P ravilno ponašanje.3. . grb.Učešće u saobraćaju u različitim situacijama. . . NASELJA U ŠIREM ZAVIČAJU .Odreñuju dogañaje iz prošlosti.Razlikuju vrste saobraćaja i saobraćajnih sredstava.Cijeni privredu u zavičaju i ima izgrañen stav o značaju privrede za razvoj društva uopće. Cijeni urbanu i ruralnu sredinu pozitivno. lovu i ribolovu.Izgrañen pozitivan stav o prošlosti. DRUŠTVO 4. . . zaključivanje.1.Imaju osnovna znanja o naseljima u užem i širem zavičaju i uočavaju ih na geografskoj karti. interakcijskih igrica. .Razumiju pojam prošlosti. imaju osnovna znanja za izradu trake vremena.P osjeta selu – gradu. računanje sa jedinicama za vrijeme. vinogradarstvu.Izrada trake vremena.Znaju granice Bosne i Hercegovine i prepoznaju državna obilježja B osne i Hercegovine.Razvijanje ljubavi prema domovini. sadašnjosti i budućnosti. SNALAŽENJE NA GEOGRAFSKOJ KARTI . ratarstvu.P riprema i realizacija posjete selu – gradu.Prepoznaju državna obilježja.Osmišljavanje interakcijskih saobraćajnih igrica. .Razumiju kulturu življenja i imaju osnovna znanja o očuvanju životne sredine.Koriste javni prijevoz. . . .P onaša se u skladu sa prilikama u kojima se nalazi.Sposobni su kretati se putem u naselju i van naselja. . planiraju budućnost. zaključivanje. voćarstvu.Ispravno se orijentirati na geografskoj karti. . . . .Učešće u saobraćajnim simulacijskim igrama.Izrada državnih obilježja. himnu.P riprema materijala i vizuelnih sredstava za rad.P osmatranje. prepoznaju saobraćajna sredstva. . . zastavu.Razlikuje različite grane privrede. razumiju život u gradu i na selu.4. .Organizacija nastave van učionice. PRIVREDA U UŽEM ZAVIČAJU .5. odreñuju strane svijeta. .Razlikuju privredne objekte i imenuju ih. 3. .Bez većih poteškoća odreñuju strane svijeta na geografskoj karti. .Razumiju učešće djece u saobraćaju na putu od kuće do škole. . -Sakupljanje slika i tekstova koji govore o našoj domovini. .Znaju nabrojati tvornice (fabrike) i rudnike u užem zavičaju. (odreñuju strane svijeta) . . razgovor. . MOJA DOMOVINA BOSNA I HERCEGOVINA 4. . . .P osjete.Snalaze se na geografskoj karti. .Razlikuju različite grane privrede.Učenici/ce imaju znanja o poljoprivredi. uzgoju ljekovitog bilja.3.U saobraćaju se ponaša u skladu sa propisima.Izrada panoa. grba i zastave. realiziranje programskih sadržaja. sadašnjosti.P omoć učenicima u samostalnom radu.Saobraćajne vježbe van učionice. PROŠLOST.2. . 4. pomoć učenicima u samostalnom i grupnom radu. . .Prepoznaju osnovne kartografske znake.P riprema materijala. 4.Razlikuju grad i selo. ilustriranje.

znaju da nečistoća izaziva zarazne bolesti.Upotrebljavaju zdravu hranu. . škole.P ripremaju i slave praznike u lokalnoj zajednici.3. . poliklinika. .P repoznaju zdravstvene ustanove i oznake na zdravstvenim ustanovama. ALKOHOL I DROGA .1. 125 . .P repoznaju lica u alkoholiziranom stanju.Učešće u pripremi organizaciji proslave praznika.Znaju nabrojati i koristiti sredstva za održavanje lične higijene. vjerski. Upućivanje čestitki. . kućnim savjetima. . . ZDRAV OKOLIŠ 6. njena priprema i konzumiranje. .2.Organizacija akcija očuvanja zdravog okoliša. . Postupanje sa otpadom u školi . . . .1.Pozitivan stav o ličnoj higijeni.5.Saradnja sa drugim učenicima.Razlikuju zdravu od nezdrave hrane. . -P ozitivan stav o zdravom okolišu.P osmatranje.Omogućavanje posmatranja.Učenici/ce posjeduju znanja o jutarnjoj. . lokalnom zajednicom.P repoznaju znak za reciklažu na ambalaži.Čuvaju zdrav okoliš. . -Znaju razvrstati otpad i odložiti ga na za to predviñeno mjesto. Otpad. HIGIJENA 5. .Ponaša se u skladu sa kućnim redom. .Samostalno postavljaju sto i pospremaju ga poslije objeda. alkohola i droge i na to upozorava druge. 5. . 6. .4. 6. .Organiziranje proslave roñendana. dnevnoj. . HIGIJENA I KULTURA STANOVANJA .Održavanje čistoće stambenog prostora. Izrada panoa.5. .Održava ličnu čistoću samostalno ili uz manju pomoć odraslih.Razumiju značaj ishrane ljudi.6. . zajednice. . .Redovno ide u posjetu zdravstvenim ustanovama radi kontrole i očuvanja zdravlja.Znaju da su duhan.Aktivno učešće u ekološkim aktivnostima odjeljenja.Sačinjavanje dnevnog jelovnika. 6.Čuvaju vlastito zdravlje. . . 6. . .Pozitivan stav o čistoći stanovanja. DUHAN. . .P riprema i organizacija posjeta zdravstvenim ustanovama. .1. (raznovrsnost hrane). školski).Ispravno upotrebljavaju zajedničke prostorije u stanu i stambenoj zgradi.5.4. . .Slavi državne i druge praznike i ima pozitivan stav o praznicima.Razlikuju zdravstvene ustanove (ambulanta.U ishrani koristi samo zdravu hranu.P osjeduju znanja o hrani biljnog i životinjskog porijekla.P oštuju kućni red. prikupljanje materijala.Znaju održavati čistoću stambenog prostora i okoline. ima izgrañene pozitivne stavove o kulturi stanovanja. LIČNA HIGIJENA . .Znaju koje su najčešće bolesti školske djece i kako se čuva zdravlje.Učešće u aktivnostima na obilježavanju praznika.Znaju nabrojati vrste praznika (državni. čistoće zgrade (okoline kuće).P osjeta zdravstvenim ustanovama.5.2. Zaštita i čuvanje okoline 6. .Razgovor sa zdravstvenim radnicima.P ostavljanje i pospremanje stola. .Razvrstavaju otpad i odlažu ga na za to predviñeno mjesto.Održavaju higijenu stambenog prostora. . pomoć učenicima u samostalnom i grupnom radu. . .3.kako otpad može biti koristan 6. dom zdravlja. zaključivanje.Znaju prepoznati znak za reciklažu na ambalaži. .Razlikuju vrste praznika. alkohol i droga štetni za ljudsko zdravlje. .Stvaranje preduvjeta za održavanje lične čistoće u školi. 5. . .Svjestan je štetnosti duhana.Ponašanje u skladu sa zdravim okolišem. . ZDRAVLJE 6.Znaju čuvati okoliš. ZDRAVA ISHRANA .Održavaju ličnu čistoću i čistoću životnog prostora. PRAZNICI .P rikupljanje odreñenih količina zdrave hrane.Samostalno održavanje lične čistoće. noćnoj i sedmičnoj higijeni.Znaju da je neophodna redovna posjeta zdravstvenim ustanovama.Odabir i upotreba zdrave hrane. bolnica). .P onašanje u skladu sa kućnim redom. . . ZDRAVSTVENE USTANOVE .

Uočavanja.Samostalnom sviranju na melodijskim instrumentima (metalofon. . a u odnosu na druge. . umjeren.Izražavanju ritma.Odgovarajućoj upotrebi Orffovih muzičkih instrumenata uz pje vanje.Primjenjivati odreñene kriterije za izvoñenje i/ili procjenu slušanog djela. .Samostalnog eksperimentiranja. melodika).Odgovarajućoj upotrebi gradacije u tempu (spor. ksilofon. .Predviñanja rezultata u improvizaciji. . duhački drveni i limeni. . .Sve veće samopouzdanje u pjevanju. Razvijanje muzičke sposobnosti i vještine: . .Upoznavanju informativno orkestarskih instrumenata po grupama (gudački. . ritam.Da zajedničko muziciranje treba vježbati i da lijepog muziciranja u horu nema bez tačnog pjevanja i uklapanja svakog pojedinaca.Sa zadovoljstvom se uključuje i daje sve samostalniji doprinos u interakciji (projekti. .Pokazivanje posebnog zanimanja za djecu koja idu u muzičku školu. . . . . PONAŠANJE 126 . . trajanju.Odgovornost za kvalitet muziciranja iskazuje riječima i zalaganjem. što ukazuje na rast ove potrebe učenika. .Da je sviranje na instrumentima potrebno vježbati da bi muziciranje u orkestru bilo skladno. . . sviranje na osnovu partitura u slikama (sa simbolima).Korigira sebe i druge u skupnom muziciranju (horu/zboru.Muziciranju u grupi. .Kvalitetne interpretacije i prezentacije muziciranja. blok flauta.Memoriranja muzičkih djela. 3 i 4dijelnu-dobnu) i ritam brojalica.Ispoljavanje interesa i ljubavi prema sadržajima muzičke baštine BiH. udaraljke). . cijelu notu i odgovarajuće pauze i razlikuje ih od četvrtinke i osminke kroz grafički prikaz i notni zapis.Prema sebi kao pjevaču i sviraču. . orkestru). . improvizaciju. izvoñenje ritma brojalice. u odnosu na četvrtinke i osminke).Prepoznavanju i svjesnom izvoñenju mjeru (2.Postavljati pitanja kad se nañe pred novim muzičkim zadatkom. . .Primjenjuje pravila muzičke igre. .Poznaje i razumije osnovne muzičke pojmove (melodija. . samostalno i/ili u grupi. . . .Vrlo aktivne muzičke interakcije sa okruženjem (kroz pjevanje i sviranje.Najkvalitetnije izvoñenje nagrañuje aplauzom. . narodna kola. .(2 časa sedmično.O značaju i potrebi muzike u životu.O značaju muzike u životu i potrebi učenja muziciranja kao cjeloživotnom procesu.Izražavanje doživljaja djela likovno.Sistematiziranja muzičkih znanja. boji. f). od soliste do hora/zbora. .Samostalnije i originalnije improvizirati na instrumentima. 70 časova godišnje) Muzička/glazbena kultura CILJEVI I REZULTATI ODGOJNO-OBRAZOVNOG RADA PODRUČJA UČENJA CILJEVI Sticanje znanja o: . tempo dinamika…). STAVOVI. dinamici i tempu . . . jubileji). Razvijanje pozitivnih vrijednosti i stavova: .Korištenja znanja u osmišljavanju ideja za kreativno ispoljavanje. saopćavanja i bilježenja razlika u grafičkom i/ili notnom zapisu. brojalice.Pokazuje da shvata i razlikuje kvalitet interpretacije.Sviranju kao pratnji pjevanju. . ZN ANJE SPOSOBNOSTI I VJEŠTINE VRIJEDNOSTI. brz) i dinamici (p.Poštuje i cijeni mišljenja i stavo ve drugih.Uviña i objašnjava ulogu muzike u životu. . .Uključuje se u muzičke sekcije. .Sve snažnije ispoljavanje dječije emocionalne i estetske osjetljivosti na kvalitet muzike. OČEKIVANI REZULTATI / ISHODI UČENJA Učenici bi trebali imati znanje i razumijevanje: . .Iskazuje sve veću želju i potrebu za posjećivanjem koncerata.Adekvatno koristiti prethodna muzička iskustva i muzičke termine : .Uočava i obrazlaže razlike izmeñu zvukova odreñene visine i adekvatno ih koristi u improvizaciji. .Razvijanje trajnih interesa i ljubavi prema muzici kako bi ona postala trajna potreba djece. muzičko-scenske igre i improvizaciju).Prepoznavanju odnosa po visini.Slobodnije iznositi svoje mišljenje i ideje i praviti poreñenja ostvarenog.Ispravljati svoje i ukazivati na greške drugih u muziciranju. . .Upoznaje polovinku. mf.Daljnjem radu na artikulaciji i intonaciji. tempa i dinamike pokretom i plesom. .Da svaki instrument im a značajno mjesto u orkestru i da su odnosi meñu njima u sviranju i igri različiti.Ispoljavanje intenzivne želje za bavljenjem muzikom. . . muzičke igre. razrednom horu i orkestru.Ispoljavanje pozitivnog odnosa prema djeci koja su članovi muzičke sekcije. . literarno i pokretom. koncerti. . -Razlikuje i pokazuje da razumije trajanje nota i odgovarajućih pauza (polovinke i cijele note. u paru i kroz timski rad-komunikaciju.Često traži da sluša muziku i/ili pjeva sam i sa drugom djecom.

jer se sastoje iz osnovnih pokreta: hodanje. pomažu i tjelesnom odgoju i upoznavanju narodne muzičke tradicije. U oblasti dječijeg stvaralaštva učenike treba uputiti na samostalnije praćenje pjevanja. te sviranju na Orffovim ritmičkim i melodijskim instrumentima. Pjevanjem i sviranjem treba obraditi najmanje 15 pjesama u toku školske godine. tapkanje. te grupnu i kolektivnu. Poticati i pratiti nivo učešća u muziciranju: po zadatku. Pjesme i u ovom razredu imaju različit sadržaj koji. pljeskanje. te raznih kretnji ruku. U toku školske godine učenici treba da nauče najmanje 10 muzičkih igara koje uključuju pokret. Nakon doživljaja muzike. odnosno po kiticama. sigurniju i slobodniju individualnu improvizaciju. Nastavnik u trećem razredu treba posvetiti posebnu pažnju organiziranju maštovitih načina njihove interpretacije sa i bez sviranja na instrumentima. imaju u ovom razredu veoma različit sadržaj. sve češće i sa zadovoljstvom i sve većim interesom. polazeći od nivoa postignuća svakog pojedinog učenika. Igre i narodna kola. Zato u III razredu treba upoznati najmanje 15 kompozicija. učenici će (osim četvrtinke i osminke u II razredu) upoznati i polovinku i cijelu notu i odgovarajuće pauze. Slušanjem treba upoznati informativno orkestarske instrumente po grupama. poskakivanje s plesnim elementima. koje su dječija igra. Brojalice. usvajanje muzičkih pojmova koji su apstraktni djeci ovog uzrasta. složeniji ritam i metriku. Poticati djecu da izmišljaju priče ili naslikaju seriju slika koje će sami 127 . izmeñu ostaloga. tradicionalne narodne običaje i drugo. gitara). Nakon doživljaja pjesme u izvoñenju nastavnika ili sa CD-a. a po sadržaju i značenju zanimljive su i bliske djeci u III razredu. samoinicijativno. 3 i 4-dobnu) tempo i dinamiku (tri oznake). okreta. djeca je uče pjevajući uz nastavnika u cjelosti. podržava život u prirodi i razne radove. Slušanje pruža obilje mogućnosti za upoznavanje muzičke umjetnosti i muzičke literature. mogu imati utvrñene figure i kretnje. U takvim slučajevima. bez pretjeranog opterećenja muzičkom terminologijom. sa težištem na umjetničko-doživljajnoj komponenti. Kreativnost u ovoj području očitovat će se učešćem u izradi pratnje i aranžmana. komunikaciju putem dijaloga: u paru. Praćenjem i analizom notnog zapisa u udžbeniku. sintisajzer. a istovremeno i dječije tradicionalno stvaralaštvo. treba se odvija postupno i nenametljivo. biti sposobni prepoznati i izvoditi mjeru (2. poštujući i dječije prijedloge jer je ona dio njihove drage svakodnevne igre. I nadalje poticati djecu da svoje zapažanje i doživljaje izraze opisno ili likovno. uz pratnju melodijskog instrumenta (klavir. pa su u razvoju muzikalnosti djeteta ove dobi od iznimnoga značaja.STRUKTURA SADRŽAJA I II III IV V PJEVANJE I SVIRANJE MUZIČKE/GLAZBENE IGRE BROJALICE SLUŠANJE MUZIKE DJEČIJE STVARALAŠTVO DIDAKTIČKO-METODIČKE NAPOMENE U III razredu nadalje raditi na ostvarivanju postavljenih muzičko odgojno-obrazovnih ciljeva kroz navedene programske sadržaje. koreografije okretnih igara i narodnih kola iz različitih krajeva svih naroda i narodnosti. Predložene pjesme odgovaraju opsegu dječijeg glasa. sa ciljem da pozitivni interesi i stavovi prema muzičkim vrijednostima budu sve jasnije izraženi. U trećem razredu treba naučiti 12 brojalica što je nešto manje nego u prethodnoj godini. kao i pokretom jer se time podstiče njihova kreativnost. te pjesmu tačno interpretirati.

izvoñače i sastave. tačnosti intonacije i opsega muzičke memorije. uz korištenje Orffovog dječijeg instrumentarija.samoinicijativno i mnogo samostalnije uz pomoć instrumenata «oživjeti». 128 . Učiti i poticati djecu da sa sve većom tačnošću zapažaju i odreñuju tempo. vrste glasova u horu. priručnih i improvizovanih instrumenata. Treba nadalje raditi na razvoju osjećaja za ritam i metrike kroz brojalice i muzičke igre. pa je i korelacija sa drugim predmetima sasvim prirodna. muzičke instrumente orkestra po grupama. sa naglaskom na originalnost i raznovrsnost dječijih rješenja. U središtu nastavnikovog interesa treba da bude korigiranje i otklanjanje problema koje dijete ima. na upoznavanju notnih znakova kroz svjesno pronalaženje razlika u trajanjima prikazanim u notnom zapisu. te razvoju muzičkih sposobnosti u toku godine. Muzički sadržaji u sebi imaju sve elemente koji prirodno pomažu i podržavaju savlañivanje i ostalih sadržaja ovog razreda. poboljšanje kvaliteta pjevanja. formu kompozicije. dinamiku. Razlike meñu učenicima bit će u skladu s razlikama u samom startu i dinamici napredovanja u usvajanju znanja i vještina. razvoj opsega dječijeg glasa. U III razredu moguće je uraditi nekoliko muzičkih dramatizacija.

zlato .Stalna briga i čuvanje školskih muzičkih instrumenata. Kad se male ru ke slože (Zagrebački mališani) 21. Šala. kuća. te sarañuje sa drugima. narodna 18.Upotreba instrumenata u skladu sa zadacima pjesme. .Aktivnim uključenjem u zajednički rad pomaže djeci u kolektivnom. -P rihvata korekcije i poštuje pravila pjevanja (intonacija. -Procjenjuje sebe u odnosu na druge. Kad se male ru ke slože (A rsen Dedić) 14. u porodici.Svjesno obavlja muzičke zadatke.Čuva i održava instrumenate i pokazuje pozitivne stavove i vrijednosti prema muzici. narodna 17. ritam(duge i kratke slogove). . Spavaj. u poreñenju sa rezultatima u drugom razredu. Vrste kiše (Damir Pjan ić) 3. . .Imenuje i korigira greške u pjevanju i sviranju.P lanira i osmišljava muzičke igre kao podsticaj za učenje. Proljećna p jes ma (St aniša Korunović) 4. Čemu slu že rod itelji 23. tezu i arzu. -P oznaje i objašnjava oznake za dinamiku (p. izleti. šalica (A jka Kolaković) 5. Maestral (Josip Stamac) 2. . OCJENJIVANJE) I PJEVAN JE I SVIRA NJE Izbo r: 1. . dikcija) koja dovode do kvalitetnijeg skupnog muziciranja. . Zekin i jadi (Alfi Kabiljo ) 8. -P ronalazi i objašnjava tri oznake za tempo (spor. brojalica i muzičkih igara. umjeren. tempo i dinamiku. .Često pjeva i svira jer uviña da treba vježbati ako se želi postići kvalitet.Organizira pjevanje i sviranje u interakciji i učenje u školi. -Vidljivo se trudi da svoje muziciranje usaglasi sa grupom i kolektivom. f) i koristi ih u igri. Želim (Nino Pršeš. K iša pada trava raste 26. 129 . . Čestit ka majčici (Josip Kap lan ) 13.Jasna mu je potreba uklapanja svog glasa u hor/zbor da doprinese boljem zvučanju. Razgranala g ran a jo rgovana 24. . .M uzicira samoinicijativno i bez podsticaja. stihovi Sanela Pršeš 16. artikulacija. PONAŠANJE AKTIVNOS TI NAS TAVNIKA AKTIVNOS T UČ ENIKA (O RG ANIZAC IJA I MET DE O NASTAVE I UČENJA. Čestit ka majčica (Fran jo Barić. -Pokazuje visok nivo spretnosti u sviranju i improviziranju.Komunikacija i interakcija u muziciranju (improvizaciji). grupnom i individualnom muziciranju.Prihvata korekcije i shvata njihovu svrhu -kvalitet muziciranja u razredu. četvrtinke i uporeñuje ih sa polovinkama i cijelim notama i njihovim pauzama.Reci Bosno ljubav i (A sim Horozić) 11.P rati i procjenjuje njihova individualna postignuća.Uporeñuje i koriguje vlastito pjevanje i sviranje u odnosu na druge. K išobran za dvoje (ðelo Jusić) 15. . Majka Smaju pod ñulo m rod ila (Mostar)uspavanka 19. .Samostalno snalaženje i istraživanje u sviranju kao pratnji pjesmi. .Ponašanje u skladu sa pravilima muzičke igre. tro i četverodijelnu).Razvija osjet za mjeru (dvo. Tri ciklame (Refik Hodžić-stihov i Nasiha Kapidžić-Had žić) 12. -Razlikuje i pronalazi osminke. S TAVOVI. Rob ert Grub išić i Josip Kaplan) -Ima veliki fond pjesmica. Šaputanje (N iko la Hercigonja) 22.Redovno učešće u pjevanju i sviranju: nastava. . . Višnjičica rod rod ila 25. . -Raspoznaje pojedine muzičke znakove u notnom zapisu (dinamika. -Zna mogućnosti i adekvatno koristi Orffove instrumente i kombinira ih sa priručnim. . Svemirac (Refik Hodžić) 6. Igrajmo se svi (Melisa Salihov ićIbrahimbegović) 10. razumije obaveze i potrebu ispunjavanja (kao pojedinac ili dio grupe).Ima pozitivnu sliku i razvija svijest o značaju svakog pojedinca u horu. prihvata i pruža pomoć. mf. . -Kad osjeti da mu treba traži. .RAZRADA SADRŽAJA (TABELA) S ADRŽAJ ZNANJE I RAZUMIJ EVANJE SPOS OBNOSTI VRIJEDNOSTI. tempo) note i pauze po trajanju. san t e prevario (Kozarac) 20. brz). Zelen lišće goru kiti. .Nenametljivo rukovodi sa aktivnostima i motiviše rad učenika. . Zaplovi barka (kanon) (Z lat ko Grgošević) 7. . Trčimo za suncem (Refik Hod žić-st ihovi Nasiha Kapid žićHadžić) 9.Stalno komunicira sa djecom i upućuje ih na izvore znanja.Pokazuje da muziku doživljava i cijeni kroz svoje ponašanje i učestalo muziciranje.Samostalnije pjeva i svira Orffove instrumente i ima više povjerenja u sebe. priredbe.Samostalna izrada vlastitih improvizovanih instrumenata. Kad ja poñoh na Bentbašu. . .

Jedna mačka živa 7.Uči druge izvoñenju ritma na instrumentima .Pozitivno vrednuje brojalicu kao maštovitu igru i komunikaciju. .Pamti i donosi u razred nove brojalice i izmišlja nove zajedničke igre. . Razbolje se lisica (Minja i Lidija) 13. priprema i organizira igre posebno tradicionalne u učionici. Roma (Polog i okolica Mostara) narodno kolo 10. .Razumije i izvodi brojalicu prema zadatku precizno i tačno.Primjenjuje ranije znanje na novu igru. . . . . . . . Brzojav (telegram) Vladimir Tomerlin 2. .Samostalno izvodi ritam sviranjem na instrumentima P oigrava se s brojalicom. Treskavica okolo (Sarajevo i okolica).Sarañuje sa roditeljima i uključuje ih u rad. dore 2.Učlanjenje u ritmičku i/ili folklornu sekciju. . u dvorištu.Samostalnije izražava kretnjama ono šta muzika sugeriše. . . Padaju. .Prepoznaje pojedine tradicionalne nošnje. . Tomerlin) 4. Kiša.Crtanje i fotografisanje instrumenatadoprinos prezentaciji.Svira pravilno ritam na ritmičkom instrumentu po uzoru i na osnovu vlastitih ideja.Organizira praktične vježbe i odlazak na probu u KUD. narodno kolo 11.Shvata da je orkestar .Tačno izvodi mjeru i ritam skandiranjem. . . .Veći osjećaj za mjeru. Pipalica pipa (Jezero-Jajce) . . Tike.Upućuje.Dopunjavanje zidnog panoa novim zapisima. Pre poznavan je ranije naučene brojalice na osnovu ritma bez teksta (zagonetka). . vrtu. . odbrojavanjem rukom. . . dimi.Prema slogovima riječi brojalice. koja razvija osjećaj pripadnosti grupi. tike tačke 6.Izvodi odgovarajuće pokrete u mjeri i ritmu na razne načine. Mijau.Mnogo samostalnije igra u kolu i usvaja ih sa više sigurnosti.Praktičan rad: zajedničko i pojedinačno izvoñenje pokreta uz pjevanje.Izvodi zadane pokrete bez pomoći .Razvijanje svijesti o kulturi ponašanja na koncertima i nastupima folklornih ansambala. Ljetna pjesma 5. Jedna kola žuta 8. . .P okazuje i demonstrira izvoñenje i sviranje. I mi znamo svirati (G. . den.Crtanje (slikanje) narodnih nošnji. . Boc. pomaže. .Uključenje u modeliranje narodnih nošnji (prema originalu ili slikama).Osmišljava. igre i kola. na raznim mjestima (u razredu. Patka patku pojela 3. predlaže i izvodi pratnju. .II MUZIČKE IGRE Izbor: 1. .Predlaže i nove pokrete koji su adekvatni. . Golubovi 3. . . Ide kolo naokolo 12.Pokreti su precizni i tačni. Hajd izañi medvjede 9. . . padaju s neba bijele zvijezde (hor Kolibri) III BROJALICE Izbor: 1.Odabiranje prikladne igre u učionici.Uključuje se u izvoñenje sa vidnim zadovoljstvom i raduje novim iskustvima. Poskakuša. .Usmjerava aktivnosti učenika. D vi se babe vozale (Guča Gora-Travnik) 8. .Pravilno izvodi igru odnosno kolo. sortiranje i izvoñenje zaključaka. uporeñuje note i trajanja. (Centralna Bosna) 9. dječije radne i kulturne navike.Osmišljava prigodne muzičke igre za interaktivno učenje. U ovom dvoru bijelom (Livno) 12.Izgovaranjem i gledanjem u notni zapis odreñuje duge i kratke note (slogove teksta).Ima veći fond djela koja prepoznaje prilikom slušanja. pokretom i pjevanjem.P omaže.Pokretima opisuje dogañaje u prirodi (život u prirodi.Uočava sličnosti i razlike.Razvijanje svijesti o kolima kao tradicionalnom muzičkom stvaralaštvu B iH sa utvrñenim pravilima (koreografija).Po sjećanju izvodi veći broj ranije obrañenih brojalica.Kroz kreativne načine ritmičkog izražavanja jača samosvijest. narodni običaji). .Dopunjavanje razredne izložbestalna postavka.Shvatanje značaja pokreta u plesu i kolu. pokazuje simulacije na kompjuteru. .Pamti i imenuje pojedine pjesme. Kupres) 7. narodna za zabavljanje 6. Grličica proso brala. . . . 130 . mijau. En. na izletu).Ispravno primjenjuje pravila muzičke igre. . upućuje koordinira rad rukovodi po potrebi. . . -Razvija kreativnost. .Izrada nošnji od različitih materijala u učionici. . koračanjem u koloni. Jedan dodan.Stimuliše ih i direktnim učešćem u igrama i kolu. kroz posmatranje i razgovor. kombinira instrumente. kiša 4.Predlaganje muzičke igre za priredbe.Pronalaženje i zapisivanje brojalica. . . . mačka 11. boc iglicama 10.Vodi aktivnosti. . Izgubljeno pile (Vl.muzički ureñena zajednica koja svira prema pravilima i znaku dirigenta. .P rocjenjuje interesovanja i napredak učenika. radovi. .Rasprave o ponašanju u situacijama na koncertu.Osmišljava maštovite igre sa dječijim instrumentima. . disi (Saraje vo) 13. demonstrira i usmjerava u pravcu interesa i mogućnosti djece.Pokretom prati ritam pjesmice odnosno izvodi zadatu koreografiju. .Slobodno i organizovano kretanje u prostoru. -Podsticanje kreativnosti igrom.P osmatra i prati učenika u radu. Jabučice crvena 5. ritam i izražavanje kroz muzičko djelo.Sigurno i samostalno pjeva i igra .Izvoñenje zapisa na originalnim i napravljenim instrumentima. Odžak.

Slobodnija improvizacija kolektivna. . V DJEČIJE STVARALAŠTVO . .Komunikacija kroz muziku i kooperacija u radu. u paru (dijalogom). 131 . dječiji hor).U knjigama i štampi pronalaze i prikupljaju slike kompozitora i muzičkih instrumenata (simfonijski orkestar). uporeñuje. Schumann ) 5. gitara. D jevojka viče iz tanka grla.Saopštava interes i želju za njihovim kombiniranjem. . izvoñače i kompozitore.IV SLUŠANJE MUZIKE Izbor : 1. Čajkovski) 11.Stvara kombinacijom riječi. legato. . razlikuje. . .Samostalno smišlja. . Sa unu kom Janom (A vdo Smailović) 15. iz opere «Čarobna fru la» (W. Menuet (L. . . likovno ili literarno.Ima veći fond djela koja prepoznaje prilikom slušanja.Priprema i voñ i djecu kroz aktivnosti dijaloga i interakcije.Riječima i odnosom pokazuje da cijeni muziku.Željom za muziciranjem pokazuje pravilan odnos prema muzici. Sarajevo. solista.Posjeta najznačajnijim kulturnim objektima u mjestu. saopštava zašto mu se dopada ili ne dopada. . melodija. bubanj.Izrañuju zidne panoe sa tematskim sadržajima . . stihov i Sanela Pršeš) 14. Magarac i Pijanist iz Karnevala život inja (C. mijenja. . individualna. Pt ičja tuga (L. ispoljava svoje stavove i potrebe za lijepim (auditivna ekologija). Vrteška (Milan Prebanda) 16.Samostalno istražuje instrument i na njemu improvizira . ljubav i mo ja . . . . . .Pravi varijacije na zadanu temu . .Pravljenje zajedničke makete koncertnog podijuma. . . doboš).Prepoznaje vokalno. . .Pronalaze i prikupljaju tradicionalne instrumente iz kraja gdje je škola. . Bosno mo ja (narodna) 20. .Osmišljava i obavlja temeljitu pripremu učenika za izlaske iz škole i posjete koncertu i kulturnim ustanovama (ponašanje. .Tačno odreñuje jačinu (glasnoću). udaraljke).Traži da ih vidi uživo na koncertima. . iz baleta «Krcko Oraščić» . -Improvizacija pokreta u ritmu i plesu.Učešće sa zadovoljstvom u muzičkim igrokazima svog razreda.Razgovorom o muzici u okolini.Slušajući brzo pamti i pjevuši melodiju. .Dogovaranje o improvizaciji koja omogućava neverbalnu komunikaciju i socijalizaciju. A.Prepoznaje narodnu muzičku tradiciju. -S lobodnija improvizacija na Orffovim instrumentima. .Upućuje i podstiče na prikupljanje materijala . .Samostalno odreñuje karakter kompozicije. podstiče kreativnost. hor. . . (N. Saint –Saens ) 10. staccato).likova i kolektiva.a sa djelima koja će se slušati u školi. A. . .Razlikuje izvoñačke sastave (orkestar.Posjeta koncertu u mjestu. (A. Gle igre li krasne. što ih motiviše na učenje .Pravljenje preglednog panoa na koji se dodaju slike instrumenata koje su upoznali. .Priprema. -Osmišljavanje više novih muzičkih igrokaza. Korsakov) 12. . . .Prepoznaje instrumente predstavnike grupa (flauta.Osposobljava ih za uočavanje i bilježenje. Chop in ) 4. instrumenata. Bumbarov let. grupna. . . dodaje. . v . . Beethoven ) 8.Prilikom slušanja muzike. Zeko i potočić (Bran ko M ihaljević) 13. Proljeće (I stav) iz Čet iri godišnja doba.Brzo uočava i saopštava ime izvoñača djela. truba. duhački drveni i limeni.Pomoć učenicima u samostalnom i grupnom radu. (Rešad Arnautović -obrada za dvoglasni ženski ho r) 18. -L iterarno i /ili likovno izražavanje doživljaja muzike. violončelo. . . Da se p ita dijet e (N ino Pršeš. Divlji jahač (R. poštuje pravila ponašanja.Sigurnije i samostalnije praćenje pjevanja. . . Vrapci i straš ila (Vlado M ilošević) 17.Bez vanjskog podsticaja sam predlaže ideje i uključuje se u rad.Pravi improvizaciju ritmičke pratnje pjesmi. Želja (F.Prikupljanje kaseta i CD. . . Bocherini) 2. .Poznaje i pamti imena bh. kompozitora.Pokazuje razvoj svijesti o značaju muzike u porodici.Pronalaženje priča i bajki čiji se likovi mogu muzikom „ozvučiti“. I. odlomak iz opere «Bajka o caru Saltanu ». Izvoñenje muzičkog igrokaza uz kombinaciju pojedinaca . Sanjaren je (R.Samostalno spontano dovrši započetu pjesmu pjevanjem ili sviranjem.Osmišljava i realizuje simulacione igre za djecu. Vivaldi) 9. Mo zart) 7. posebno na koncertu.Razgovora o osjećaju ugodnosti i opuštanja. . priredbama saradnja sa lokalnom zajednicom.Plesna dramatizacija. školi i okolini. . . oblačenje).Izmišljanje melodija na zadani ili novi tekst.Pokazuje kulturu ponašanja kad sluša izvoñenje i na koncertu. (ritam. .Pronalaze i prikupljaju slike tradicionalnih narodnih instrumenata i nošnji naroda BiH.Izražava razne ritmove iz života instrumentima . . horski glasovi.Planira termine za posjete kulturnim ustanova i bilježi ih na kalendaru.Razlikuje i poznaje pojedine instrumente i vizuelno i auditivno.Ukazuje na adekvatan način izrade preglednih zidnih kalendara sa terminima koncerata.Procjenjuje učenička postignuća. . .Posjeta koncertima u osnovnoj muzičkoj školi.Tačno uočava.Često traži da se djelo ponovno sluša.Planira aktivnosti i muzičke sadržaje u korelaciji sa ostalim umjetničkim i drugim odgojnim područjima. tempo i druge karakteristike djela. (P. . klarinet harfa.Komentariše osobine djela. narodna. instrumentalno i vokalnoinstrumentalno izvoñenje. M ozart) 3.Vidljivo pokazuje pozitivne navike i potrebu za muzikom. Čežn ja za p ro ljećem (W. rukovodi i razvija interes učenika prema muzici svojim odnosom i stavovima. . uporeñuje. pokreta i likovnim izrazom.Predlaže instrumente za dočaravanje likova u igrokazu. izvodi zaključke o slušanom djelu.Spontano na muziku progovara pokretom.Prepoznaje i saopštava ime kompozitora.Pljeskanjem drugarima i na koncertu pokazuje pozitivno ponašanje prema djelima i muzičkim umjetnicima.Sposoban je za praćenje jednostavnog notnog zapisa i primjenu termina. Valcer cv ijeća.Prepoznaje orkestarske instrumente po grupama (gudački. . . . Schumann ) 6. . Zeko i potočić (Zden ka Vučkov ić) 19. .Izražava ugodnost i utiske o slušanom djelu.Na podsticaj ali i spontano daje svoje ideje za rad. . R. .Posjete koncertima.

Helenistička umjetnost.Doživljaji sa zimskog raspusta. . iza njih isplivaju kreativni „crteži». .Etrurska umjetnost. gubi i dobiva. gnijezda i ptice.Klupe i stolice u mom razredu. kao jednoj tvorevini u kojoj zadovoljava očiglednu sliku nečega što je njegovo. Likovno područje 2. .P roljetni radovi u bašči i na njivi. .Doček Nove godine.Igra trouglova. tuguje i raduje se.Kritsko-mikenska kultura. estetska i tehnička.Ilustracija lutkarske predstave. . .1001 boja crvenih. svoga lica po opisu.Ilustracija književnog teksta: bajke.Njegova je moć da pobudi estetske emocije socijalnog karaktera.P tice selice se vraćaju.Arhajska i klasična grčka umjetnost. .(2 časa sedmično. priče. . selu ili naselju. LIKOVNE FORME .Doživljaji sa ljetnog raspusta. .S likanje cvijeća za čestitku za 8. .Dok se u verbalnoj priči tuga prikriva.Šira sadržajna. «rukopis» i stil.L jepota forme raste s ljepotom sadržaja. . u prirodi i umjetnosti. predlaže Rad prema tekstu. koje treba afirmisati.Umjetnost mog zavičaja: Sarajevo.Igre krugova u boji.Jesenji plodovi. u crtežu se ona otkriva.pedagoška analiza „crteža” otkriva i otvara učenike.P lastične prirodne oblike voća i povrća transformiše u plošnu sliku. . djetetu i „crtežu». . . lijevo i desno. akvarel.U „crtežu” je učenik i porodica. .Kada dječak baca kamen u vodu. drvo… .Roršahove mrlje .Izmišlja ili se inspiriše iz prirode i umjetnosti.Rimska umjetnost. „piše” i briše. . .Za raspored figura i predmeta u prostoru: gore i dole. . .Učenički „crtež” nastaje iz nagona za igrom kao živim doživljajem i zbiljom. . .Dijete „crta” i govori. . Ako se odvoje kliširani i objektivni.L jepota se osjeća u subjektu i objektu.Učenički „crtež” nije oponašanje. . likovnu formu. ritam. . diveći se krugovima koji se u vodi šire.P rvi simboli proljeća. Likovni element 3.Šta sanjam i čega se plašim. .Igra linija i boja. to bi trebala biti ideja vodilja ka otvaranju djeteta. koso i dijagonalno. . . .Čulna iskustva pišu po duši djeteta na hiljadu načina dok ne proizvedu osjet i opažanje. mart. .Gradnja u mom gradu. likovna. Likovni problem 4. . IV Prema tekstu ilustracija Nastavnik. oduzima i dodaje. te psihološko .Frotiranje reljefnih predmeta: novčić.Izlet u prirodu.On izmišlja nove forme za stare sadržaje. . shematsko – simboličko – intelektualno. .Jesenje lišće. .Otisak prstiju i dlana na papir. ono više nije «uvijen duh u sebi». Likovna kultura . Likovno sredstvo 5. . otkriva asocijacije i likovnu formu pretače u verbalnu i obratno.Ono šta nedostaje objektu.Učenik se u „crtežu” bori i troši.Japanska umjetnost savijanja papira.Z imske radosti. . a ova ideju i „crtež». . manje i veće. . Motiv 6.Ilustracija tekstova o Starom mostu. Mostar. 70 časova godišnje) CILJEVI ODGOJNO-OBRAZOVNOG RADA SADRŽAJI U CRTEŽU Za svaki navedeni sadržaj neophodno je da nastavnik formuliše: 1. . već mijenjanje i stvaranje. . . ključ.žute i plave linije.Kako dijete komunicira sa sadržajem i formom u crtežu. .„Crtež” je unutarnji život vanjskog oblika.Učenik spontano i iskustveno koristi likovne elemente i njihove regulatore. otisak lista u tri boje.Autoportret. KREATIVAN CRTEŽ KOMUNIKACIJA I OTVARANJE UČENIKA . te me po sje ćanju . .Od krokija jedne figure do kompozicije figura.Dijete se izražava impresivno i ekspresivno.Ilustracija crtanog filma.Islamska umjetnost (Učenici ne memorišu. .U tom procesu učenik zadovoljava svoju radoznalost i komunicira sa sobom i okolinom. origami. pjesme basne po izboru učitelja.Svjetlost i boja iz prirode i umjetnosti bogati njegov kolorizam. 132 . što je čin kreacije. Likovna forma I Motivi. .Vraćaju se laste. .Razlaganje boja. bojom. tako ono.ilustracija prema važnijim objektima lokalne zajednice. . već otvoren. .sociološko .Ja i moja porodica. . . . . . . a podsvjesno izražava unutarnji treptaj. ispred i iza. .P raznici.Zamišljene životinje sa balonima.Saobraćajna nesreća na ulici.Priča o onome šta se pojavljuje. V Inspiracija iz umje tnosti . u analizi „crteža” komunicira sa učenicima u razredu.Ranokršćanska umjetnost. plohom i volumenom gradi svoju kompoziciju.Nasuprot kreativnom „crtežu” je kliše i kič . slikanje. žutih i plavih tačkica. Tuzla. . već gledaju likovna djela kao estetski čin).Legenda o Arslanagića mostu. crvene. dijete dodaje u „crtežu». III Sadržaji iz mašte: . . . .Svjesno linijom. II Sadržaji po direktnom posmatran ju . kružno ili elipsasto. po svom izboru. . . .Kompoziciju u „crtežu” i prostoru reda: horizontalno i vertikalno.

posmatranju.. Učenici se sigurnije služe likovnim terminima: kolorizam. Na isti način. freska. Znaju šta je kist. a zatim subjektivni doživljaj su vezani za igru uopće i rad u školi ili van nje. likovnoj. opipom i mirisom upozna karakteristiku i funkciju. Ovaj rad je u suprotnosti sa tvrdnjom da učenici razredne nastave rade ono šta znaju. ilustracije i inspiracije. da ono vidom. Sadržaj sjećanje kod učenika razvija pamćenje i mišljenje. Služe se udžbenikom Likovne kulture u kojima su vidjeli i upoznali antičku umjetnost i ranog i srednjeg vijeka. kompozicija. 133 . već da ona motiviše i inspiriše. paleta. Sjećanje se uzima iz daleke. basne i bajke tog vremena. Sadržaj po sjećanju Kada se dijete ne bi moglo sjetiti prošlosti. Rad po sjećanju proističe iz činjenice da djeca i učenici do 9. ploha. života i rada. ritam. šta je objektivno. arhitektura. godine života imaju naglašen doživljaj. učenici su upoznali i antičku umjetnost. o čemu učenici pričaju. Rad po učeničkom sjećanju proizlazi iz bliskih i uzbudljivih dogañaja u kojima je dijete neposredno učestvovalo. keramika. ali time mladi stiču naviku za posmatranje. Učenici su tražeći inspiraciju za svoj „crtež” nenametljivo vidjeli simboličku ili umjetnost „djetinjstva čovječanstva” i upoznali mit i legende. „Crtež” se analizom objektivizira. šta je kliše. galerija. sadašnjosti i budućnosti. ali je zato analiza „crteža” subjektivno-objektivna. Legende o Minosu. spomenik. kopija. IZVORI SADRŽAJA Učenicima III razreda se nude široki vremenski sadržaji iz prošlosti. šta je domaća i svjetska likovna umjetnost ili baština. terakota i porculan. Znaju šta je original. Iako učenici upotrebljavaju sve boje. a zatim doživljaj i likovna interpretacija. a ne ono šta vide. muzej. Transformišući dogañaj u estetsku ideju. plitki i duboki reljef. mozaik. očekuje se objektivna analiza o tome šta je učenik nesvjesno ili svjesno iznosio u svom „crtežu». upoznali legende o Kozijoj ćupriji i Arslanagića mostu. vitraž. ne bi imalo iskustva. gdje su emotivno učestvovali. Romulu i Remu… Djelimično su „zakoračili” u antičku i religijske umjetnosti. transformišući ono šta se objektivno desilo. I dalje je u trećem razredu učenički „crtež” subjektivan. kopija.OČEKIVANI REZULTATI/ISHODI UČENJA Djeca otkrivaju jedan skriveni unutrašnji subjektivni doživljaj. lutkarsku umjetnost i popularne crtane filmove Walta Disneya. prepiru se i svañaju. Neka cvijet. imitacija. Dakle. domaće i svjetske umjetnosti ranog i srednjeg vijeka i svijeta. bogati emocije i razvija likovne sposobnosti. a šta subjektivno. ilustracija. što treba gajiti. Sigurniji su u sadržajnoj. razmišljajući o tome šta se i kako se desilo. ali češće iz bliske i neposredne prošlosti. Razvija se likovna radoznalost. svijet u sebi „crtežu” i umjetnosti. šta je crtež u boji. ne da se kopira priroda. štafelaj. izražavaju se simboličkom bojom. „Crtež” po neposrednom posmatranju Podrazumijeva direktno posmatranje prirode. jabuka. ilustracija.. ilustracija teksta i inspiracije iz umjetnosti. ptica ili bicikl stoje na dohvat ruke djeteta. prvo dogañaj. Dedalu i Ikaru. estetskoj i tehničkoj procjeni „crteža” i umjetnosti. Objektivni dogañaj. inspiracija. tj. original. simetrija i asimetrija. motivi. po sjećanju. volumen. Vučici. teme.

Sadržaj sna sam po sebi može biti iz sadašnjosti. kao i u našem „crtežu». Savremeni estetičari i psiholozi u centar mašte stavljaju čin sna i podsvijest. prozirnost. a u nekoliko scena i sa tekstom je strip. te simbolu i podsvijesti. scene Lova. koji samo očekuje odgonetku. kao što se on javlja u snovima. Sadržaj inspirisan tekstom . pri čemu je naš pokušaj estetski čin. a „crtež” je dijete umjetnosti. Kamion koji prolazi pored nas. Iz sna je nastala Bajka o Kiru. Islamska umjetnost. Šaranje jaja. Sa druge strane crtežom se može polaziti i od apstraktnih linija i geometrijskih «slika» u kojima se naknadno traže neki podsvjesni sadržaji. ako obiluje živim bićima. U historiji umjetnosti se mašta ili fantazija predstavlja djelom Rusoa (Rousseau). San i navodi: „Ono što se dešava u začaranom svijetu nije potrebno objašnjavati. Ni djeca svjesno ne izmišljaju simbol. bajke i basne. I ovdje. neka oni sami traže likovnu formu. 2. Sadržaj iz mašte ili fantazije Šta je mašta ili fantazija. biljni i geometrijski ornamenti i arabeske. neočekivanim i uzbudljivim situacijama. kao i gatanje u dlan. u radu po mašti se preko likovne forme dolazi do skrivenih sadržaja. ne objektivna. reljef i kip u jednu formu je ilustracija. ta da sjemenka služi ta razmnožavanje jabuke. od koje analize ne odustajemo. i zato simbol niko ne može riješiti. Rad po neposrednom posmatranju kod učenika razvija ljubav prema prirodi i tehnici.ilustracija i strip Književnost za djecu. a ne izmišljaju. izbjegavati ilustraciju odraslih. U ilustraciji je sadržaj primaran. o Parisu u Trojanskom ratu… ali vratimo se mašti u „crtežu». Znak uvijek znači nešto manje. bi bila mašta. Čak i «kolektivni religijski» simboli potiču iz iskonskih snova i stvaralačkih mašta. kao i stari narodi i stari proroci kako je san. koji gledamo i mislimo o njemu. uočavanje lokalnih karakteristika volumena i proporcije. Dok se u drugim sadržajima rješavaju likovni problemi i zadaci. a simbol nešto više. čega se plašim i šta me raduje. svijest o nacionalnoj i internacionalnoj kulturnoj baštini. kod ilustracije i stripa im se nudi sadržaj. Kako učenici. Sigurnije je prihvatiti da je to spoj i jednog i drugog. 3. Neki misle. sposobnost vizuelne percepcije. Nikakav genije nije nikada sjeo s perom ili kistom u ruci i rekao. Tu «učitelji i učiteljice” direktno idu na teme: Šta sanjam. Umjetnost bosanskih stećaka. ono što proriče budućnost. već subjektivna likovna interpretacija. te mirovanje ili kretanje. a to znači da treba ići od percepcije do predstave. 5. oblik i zvuk. Mašta i podsvijest može biti iz bliske. a forma sekundarna. šta su naše dileme? Jedni smatraju da se u mašti radi o sadržaju. ali. nakon objektivnog upoznavanja. postavljanjem zaključaka da je jabuka dio biljke. da je u njoj sjemenka. Mašta je oblik dječijeg mišljenja. Ranokršćanska umjetnost. U tome i jeste zagonetka mašte. tako oni čitajući ili prepričavajući priču „crtaju crtež“. prilikom ilustrovanja. Treba. istovremeno se gubi i u našoj svijesti i ide u podsvijest. Potpuniji je doživljaj ako „učiteljica“ i učenici dramatiziraju tekst. zatim se u snu ili na javi sjetilo. veličinu. drugi misle da se tu radi o formi. reljef.Po posmatranju se može raditi sve ono šta se može donijeti na nastavni čas. gdje učenici u sebi traže i sadržaj i formu. 4. «Carinika». jer se simboli dogañaju. da se razvija iz cvijeta. Za razliku od motiva i tema sjećanja. sjaj materijala. Treba li kazati kako je to za djecu senzacionalna ideja. Ako je tekst bogat. Apolon iz Veja na krovu etrušćanskog hrama. Legenda o Kozjoj ćupriji. Rad prema tekstu razvija ljubav prema knjizi. intelektualne. koji odlazi i iza okuke se izgubi. grafiku i sliku. Tome je blisko dječije „sanjarenje na javi“. mogla biti mašta. Meñutim i to bi. već ga nesvjesno unose. Inspiracije i ilustracije iz starog i srednjeg vijeka kao što su: 1. kada djeca izmišljaju formu i sadržaj. jer je dovoljno što se djeci nudi sadržaj. upoznaje i zbližava narode svijeta i razvija emocionalne. Pretakanje književne forme mita i legende. Sve što je dijete znalo pa zaboravilo. a oni sami traže formu. djeca će realizirati tekst istim žarom kojim prate crtane filmove i slikovnice. pričaju priču. upoznaje temperaturu. niti je ono moguće“. posmatrajući crtež. «sad ću izmisliti simbol». moralne i estetske doživljaje i sposobnosti. „Ljepota forme raste s ljepotom sadržaja“. Na taj način će djeca izvornije upoznati psihičke i fizičke karakteristike i bolje će se likovno izraziti. ali i iz daleke prošlosti. Ima ih individualnih i kolektivnih. Legenda 134 . ilustracije i strip su namijenjeni djeci. stećak «Kule . ali više iz prošlosti. te šta je podsvijest i simbol i kada se oni javljaju. simbola i podsvijesti. Inspiracije iz likovnih i ilustracije iz književnih umjetnosti Umjetnost je sama po sebi estetska kategorija. slijedi. miris i ukus. priče i pjesme u likovnu formu crtež. kao i telva u fildžanu.

a zatim impresija i ekspresija gdje učenik hvali i kudi. a preko njega i put do spoznaje. dok ne preñe u plohu i boju i postane slika ili iz crteža u reljef. plitkom i dubokom reljefu i gradnji ili arhitekturi. 9. 8. Zapravo se radi o spoju i spuštanju umjetnosti kiparstva i arhitekture u školu pod nazivom prostorno oblikovanje. crtanje. flomaster. utiskuje boju i bez razloga robuje vlastitom crtežu. Neograničen je broj crtačkih tehnika i materijala. kao i kiparstvo i arhitektura. koje se stavljaju na različite podloge: grafitna i hemijska olovka. slika se slika. rasute i skupljene i sve one koje dijete nanosi. boju i sliku. kistom i tvrdim predmetom. a ne nedostatak. ritam i rukopis. 6. a zatim u te crtačke okvire. Nastaje crnom. duge i kratke. ali i na svim različitim podlogama: bijelim. Fotografija iz Walt Disney filma. Edgar Dega. Henri Matis. neutralne. ali se više ili manje nesvjesno opredjeljuju za simboličke. opisni prostor. elegantne i trome. likovna i književna umjetnost se istovremeno inspirišu i dopunjavaju. Nastava treba da im ponudi umjetnost kao estetsku inspiraciju i prostorno oblikovanje kao vlastitu kreaciju. osmjehuju sa svakog izloga. sivim i na svim bojenim podlogama i formatima: kvadrat. isprekidane i neprekidne. Radi se o kipu. Prostorno oblikovanje Prostor i oblikovanje u prostoru. trag neke materije. I druge likovne forme crtanje. 10. Ako se tome dodaju savremeni materijali u boji. LIKOVNI JEZIK ILI FORMA Crtanje CRTEŽ. Bambi. Crtež je sve crtano linijom. kao i linijom. I boja je materijalna i psihološka. Moja soba. Nastaje na svim neutralnim i bojenim podlogama. a zatim slikali sliku. zagonetke i odgonetke. kao i bojom u slici. pastel. Otvoreni prozor… Uz umjetnost se nude i mitovi i legende. pravougaonik i krug. Prostorno oblikovanje je za učenike ovog uzrasta opipljiv likovni element. Time učenici upoznaju prostor i odnose u njemu. Paul Kle. dok ne preñe u plohu. ali se nalazi na plohi. 11. ali kod ovog uzrasta generalno treba imenovati sve boje kako se one zovu. i kako god nanese na svoju podlogu je crtež. tempera i gvaš. 7. pa učenik prvo crta. trska. Balerina. Ako postoji interes kod nekih učenika: kako će miješanjem osnovnih dobiti ovu ili onu izvedenu boju. To je prednost. imitacija mozaika i vitraža i sve druge vodene boje do kojih se može doći i njihove kombinacije. Slikanje SLIKA. cik-cak. «rukopis» ili ritam po kojem prepoznajemo dijete u crtežu. slikanje. Ima jednu dimenziju. bajke i basne. tačkice i mrlje. Bosanska narodna nošnja. foro-kolaž. akvarel. Djeci se danas igra i plastične igračke kao primijenjena umjetnost. teškom mukom. flomaster.o Arslanagića mostu. On je linearna likovna forma. treba im kazati kako. a ne za lokalne boje. trodimenzionalnoj formi koja zauzima neki prostor. A što se slikarskih tehnika tiče. crnim. slikanje. tople i hladne. ali zvanično samo imenovati: osnovne i izvedene. tj. pa ga nazivamo i crtežom u boji. olovka u boji. za kojeg postoji naglašena radoznalost. pastel. ali i kao kič. 135 . stavlja boju nježno kao pahuljicu ili s njom snažno probija papir je njegov temperament. ali i svim drugim bojama. Taj se prevaziñeni manir zadržao i u školi. kreda. Linija je istovremeno i materijalna i psihološka. Likovni rad riješen bojom i plohom na papiru je slika. Pri tome učenici upotrebljavaju sve boje koje imaju. krokija. te crtež može biti dvodimenzionalan ili vizualno trodimenzionalan. Odmah smo u tzv. ugljen. linija nastaje pokretom tačke. A onaj dodir koji dijete kuša i dira. I ne treba žuriti da učenici što prije izañu iz svoje simboličke ili «zlatne faze». sivom ili bijelom «bojom». školske su tehnike: olovka u boji. Bojom se. to proširuje radoznalost učenika za neku novu formu. kompozicija i psihološka proporcija. grade: simetrija. dužinu. studije i kreacije. igra se. Loša je usluga učeniku kazati da mu obojeni predmet nije obojen lokalnom bojom. Crtežom se rješavaju svi likovni regulatori. Njeni su praiskonski izvori majčino i sopstveno tijelo i priroda. 12. odmah mu se oduzima ono njegovo. Ranije su i slikari prvo crtali. Otud naglašeno čulo opipa. Mersad Berber. se zapravo transformišu i spuštaju učenicima u nastavu Likovne kulture u školi. kojim oni rado manipulišu. Bosanski ćilim. sve dok u njemu dominira linija. Konj. metalno pero i pero ptice. grafika i primijenjene umjetnosti. čak i sve slikarske i kiparske tehnike izvedene linijom. Crtež može biti i u formi skice. Postoji cijela skala linija.

„crta“. što duže budu djeca. crtaju. Grafika se realizira sistemom štampanja. da bi duže „crtala“. Djecu proñe „crtanje“ kao što ih proñe djetinjstvo. Tu figurira termin šare. da dijete „crta“ čak i bez svijesti o sebi i „crtežu“. i regulatore simetriju i ritam. svi ostali predmeti bilježe logične rezultate napretka. ukrašavaju. iako nastavnik uvijek od učenika zahtijeva maksimum. Zato neki pedagozi žele da djeca. Time se učenik otvara da priča o onome šta posmatra. nakita i kostima. u dekorativni rad sa grafikom. DIDAKTIČKO-METODIČKE NAPOMENE Svi drugi predmeti u školi imaju uzlaznu liniju. Od likovnih elemenata koristi liniju i boju. bogati rječnik i upoznaje umjetnost. 136 . dok ona žele da „crtaju“. Vizuelno-estetsko procjenjivanje Analizom „crteža“ i umjetnosti prepokriva se teorija i historija likovnih umjetnosti. U trećem razredu se učenicima nude ilustracije i inspiracije starog i srednjeg vijeka. kao friz na predmetu. ukras može biti cjelovit. a samo simbolično ili bojažljivo gledaju umjetnost. a ne samog sebe.Dekorativni rad s grafikom Zanatlije prave upotrebni predmet. grafika se usavršila u Evropi. Tome treba dodati i slijedeće: iako se spoznaja može razviti po nekoj odreñenoj metodi i bez svijesti o njoj. Zato. Dekor. naprotiv! Učenici treba da analiziraju svoj „crtež“ i umjetnost kao estetske kategorije. na neki su način logični. Nije se ranije ni primjećivalo da učenici iz sata u sat. ali je subjektivni crtež kreativniji crtež u kojem je potpuniji izraz djeteta. Crtež ovog uzrasta je u usponu. A što učenici kada odrastu prestaju „crtati” nije kriva ni škola ni učitelj niti nastavnik. zašto? Zato što u prvom i drugom razredu svi učenici znaju crtati. i teoretski jedan nastavni čas. Koristi bezbroj crtačkih. otiska. I njen je put od zanata do umjetnosti. da bi crtež u 6. pa se onda izvodi definicija: da se djeci i učenicima nudi „crtež“ kao sredstvo odgoja i obrazovanja. te vlastitog „crteža“. već je identičan samom sebi. list i dlan s tehnikama vodenih boja. koji nešto ukrašava. Te se dvije umjetnosti spajaju i spuštaju u školu. posebno djevojčice. na vanjskom i unutarnjem zidu zgrade ili samo kao neki detalj. razredu objektivno bio bolji. a Likovna kultura „nazatka“. već osam godina. Sadržaji iz umjetnosti osvježavaju i obogaćuju nastavu. Ta činjenica predmet Likovnu kulturu čini specifičnom. nastave i stvaralaštva kao jedinstva suprotnosti i metodu aktivnog doživljaja u kojima učenik aktivno učestvuje u procesu rañanja svog subjektivnog „crteža“. a da se ta želja u devetom razredu prirodno gasi. Učenici su veoma zainteresirani za formu dekorativni rad sa grafikonima. s bezbroj originala. slikarskih i kiparskih tehnika i materijala. U muzičkoj kulturi i maternjem jeziku takve anomalije da je književnost odvojena od nastavnog predmeta u školi nisu postojale. Rečeno je da se nastava Likovne kulture realizira praktično tri. Učenici analiziraju prostor i predmete iz svoje okoline i umjetnost zavičaja. motiv. Tako smo dobili umjetnost koja se primjenjuje u svakodnevnom životu. dekoracije. Dekoracija i arabeska se usavršila u umjetnosti islama. Pogodan je za individualni i grupni rad. na neki način. Učenici trećeg razreda upotrebljavaju prirodne otiske krompir i platno. ipak nastava Likovne kulture ima svoje jasne metode i principe u kojima nastavnik u praksi sa manje truda postiže zavidne stvaralačke rezultate. kao čin vizualno – estetske analize umjetnosti djetinjstva čovječanstva. arabeske. Dekorativni rad ukrašava ili dekoriše nešto drugo. ureñenje svoje uže i šire radne i rekreativne sredine i okoline. jer se radi o elementima ukrašavanja svakodnevnih predmeta. Ovdje samo ističemo princip nastavnikova rukovoñenja i metode igre. a danas obogatila kompjuterskom grafikom. pa se daju stepenovati. zatim ga dekorateri dekorišu. već je to prirodni proces. te on tako ne liči ni na jedan drugi predmet. To su nacrti i kreacije. Iz toga nastaje primijenjena umjetnost. ne četiri. u osmom i devetom razredu saopćavaju „da ne znaju“. Tu su dobro došle teoretske pauze da učenici gledaju i doživljavaju umjetnost kao estetski čin. Tu je spoj zanata i umjetnosti. u Likovnoj kulturi nisu. Grafika je umjetnost novijeg datuma. kao što bi to moglo da se primijeni za dječiji „crtež“.

i u 2. Stoga simbolička umjetnost. Tu djeluje zagonetka subjektivnog simbola koji treba odgonetati. a 20 minuta je dovoljno vrijeme za uvodni i završni dio nastavnog časa. Bilo kako. ljubav i mržnju. zato je „crtež” zahvalno sredstvo za upoznavanje učenika i porodice. forma – slikanje = 1 nastavni čas)! UČENICI S POSEBNIM POTREBAMA Dok se u dnu duše i svjesno tuga prikriva i okreće sama sebi. Oni treba da kreiraju brz i svjež „crtež“. jer niko ne zna šta ova ili ona linija i boja. pa mi onda. Jer djeca u svom crtežu iznose sebe. Da li zato što je od svih mogućih dječak izabrao baš tu ili zato što na paleti nije imao neku drugu. formulišemo: estetsko nastoji da u „crtežu“ razotkrije tajnu koja u njemu ipak ostaje sačuvana. posebno porodice. ali i kod redovnih učenika. Mnogi pedagozi. razredu učenici mogli „crtati“ u blok-času. Na crtežu porodice u kojoj je ono na posljednjem mjestu. u „crtežu” se tuga nesvjesno ispoljava. tako da crtež zamjenjuje svaki drugi način komunikacije izmeñu učenika i terapeuta. predstavlja. nagañamo: šta je učenik htio da kaže. tugu i radost. Primjera radi. „crtež“ i u njima simboli je teško odgonetati.. već 70 časova godišnje.. nastavnik nemoćan stane pred problemom djeteta kome treba pomoći. Ali je takva umjetnost i takav „crtež“ bogata umjetnost i bogat „crtež“. gdje nastavnici s nekim učenicima jedva izlaze na kraj. Tek bi u 5. već osluškuje pokrete u dubini vode. razredu učenici svoj „crtež“ brzo završe. iako to sve izvire iz njegove duboke psihe. Predloženi okvirni broj časova (Svaki nastavni čas ima sadržaj i formu. naš je pokušaj odgonetke estetski čin. S toga je psihološka analiza vrlo složena. svoja osjećanja. I u 1. pa broj nastavnih časova nije 140.Specifičnost je i u internacionalnom likovnom jeziku. tako bi nastavnik preko „mirnog crteža” učenika trebao otkriti nemir njegove duše. psiholozi i sociolozi iznose različite reakcije u crtežu djece. crtež kuće sa mnogo prozora i likova dječaka izražava umnoženo čekanje da se mama vrati kući. Nastava se realizira u 2 odvojena nastavna časa. za 25 minuta. Rad sa djecom s posebnim potrebama iziskuje od nastavnika naglašenu tehničku pomoć. crtež gdje se figure drže za ruke izražava harmoniju u životu obitelji. dijete iznosi svoj svijet i svijet odraslih. „Crtež” i kod učenika s posebnim potrebama. kuća vezana za drvo izražava strah od napuštanja djeteta od porodice.časova 15 11 16 17 11 Forma ili likovni jezik Crtanje Slikanje Osnovi grafike Prostorno oblikovanje Vizuelno-estetska analiza „crteža“ Br. u kojemu je sve simbolično. Ali. ali ona mora biti takva da dijete koliko je god moguće samo učestvuje u procesu grañenja „crteža». razreda. na crtežu gdje su muškarac i žena odvojeni debelom linijom iskazuje svañu i odvojenost roditelja. kazuje ono što priča učenika i roditelja zaobilazi. priča iz prakse kaže da ima različitih izuzetaka.jabuka.): Sadržaji Po sjećanju Po direktnom posmatranju Iz mašte Ilustracija teksta Inspiracija iz likovnih umjetnosti Br. Učenike ne treba do kraja iscrpljivati. je u stvarnosti i ono u njoj na tom mjestu. da bi opravdali sebe. Kao što sijedi ribar netremice posmatra plovak koji ga ne zanima. dakle. koju je dijete stavilo kistom na papir. Često. strah. niti da oni opet gnjave svoj „crtež“. Priča roditelja je nužno iskrivljena u osvjetljavanju slike koju daje o svojoj djeci.časova 15 16 11 13 15 Napomena: Sadržaji se izražavaju formom (sadržaj . kao svog nukleusa. jer je u pitanju uzrast 1. pa se na prvi pogled prepoznaju „crteži” učenika s posebnim potrebama. 137 . te da sedmično „crtaju“ 2 „crteža“.

i 3. To je i mogućnost objektiviziranja i afirmacije učenika. Likovna kultura je uz „crtež” kod učenika ono kada oni znaju da kažu nešto u umjetnosti i „crtežu“. U udžbeniku su prezentirani kreativni „crteži“. IZLOŽBE I DOKUMENTACIJA Prateći učenika u prvom kvartalu. federalnim. državnim i internacionalnim izložbama. nastavnika i škole. Pored toga „crteže” učenika treba prezentirati i na općinskim. polugodišnje i godišnje. U tom smislu estetska ocjena i procjena treba da bude osnovna orijentacija. Ako ne postoji zahtjev učenika. 138 . likovna kreativnost (odličan). treba sukcesivno izlagati. S druge strane nastavnik ima dokumentiran pregled likovnog razvoja i napretka učenika. razredu. roditelja ili staratelja da oni posjeduju crtež učenika. kreativnih crteža.OPISNO OCJENJIVANJE UČENIČKOG „CRTEŽA“ Subjektivna ocjena subjektivnog „crteža“ Likovna pismenost (dobar). Likovna pismenost bi bila nivo koji svi učenici mogu osvojiti. Na razrednom panou ili na drugom mjestu u školi od najboljih. i uz pedagoški odabir. mjesečne. Ovaj koncept valorizacije ili opisnog ocjenjivanja se nudi u 1. interes da učenici „crtaju“. odu najdalje. nastavnik vodi sukcesivno opisnu dokumentaciju. kod onih učenika koji u svom „crtežu” tražeći nešto. Likovna kreativnost je rijedak neponovljiv subjektivni doživljaj „crteža” koji zavisi od trenutka inspiracije. od učenika i nastavnika. Izložbe mogu biti sedmične. Nastavnici prepoznaju one učenike koji su kreativci i one koji precrtavaju. 2. kantonalnim. likovna kultura (vrlo dobar). nastavnik „crteže” u školi kao dragocjenu dokumentaciju treba da cijeni i čuva.

uz asistenciju odraslih. potrebne aktivnosti za stimuliranje napretka: . . . izvrsno. . potrebne aktivnosti za stimuliranje napretka. smanjen. vrlo visok. visok. vrlo visok. potrebne aktivnosti za stimuliranje napretka. normalan. . ocjena za skok udalj s mjesta: loše. krvni pritisak je: vrlo nizak.(2 časa sedmično.Zna zašto je prekomjerna tjelesna težina izvor brojnih tegoba i zdravstvenih problema i da joj je najčešći uzrok nepravilna ishrana i nekretanje. prosječno. gojaznost.U početnom i u završnom stanju.U početnom i u završnom stanju. izvrsno. . procjenjene psihomotoričke sposobnosti: loše.U početnom i u završnom stanju.U početnom i u završnom stanju. .Posjeduje osnovne navike lične i kolektivne higijene: . nadprosječnu.U početnom i u završnom stanju. puls u miro vanju je: vrlo nizak. potrebne aktivnosti za stimuliranje napretka. ili zna za takav slučaj. ekstremiteta.U početnom i u završnom stanju. 70 časova godišnje) CILJEVI I ISHODI TJELESNOG I ZDRAVSTVENOG ODGOJA CILJEVI Očuvanje i unapreñenje zdravlja ISHODI UČENJA .U početnom i u završnom stanju. . potrebne aktivnosti za stimuliranje napretka. prosječne.Zna zašto je zdravlje osnov i preduvjet za sve ljudske aktivnosti. . s primjetnim znacima zamora. podprosječan. . potrebne aktivnosti za korekciju. prosječno. podprosječno. s izraženim znacima zamora. utvrñen napredak u visini: prosječan. utvrñen odnos potkožnog masnog tkiva i mišićne mase: izvrstan. utvrñena karakteristična odstupanja meñu učenicima od prosjeka (razreda.Tražit će pomoć ukoliko je zlostavljano (tjelesno. podprosječan. ocjena za podizanje trupa: loše. oblik i veličina.Zna zašto su psihoaktivne supstance štetne.Zna zašto kvalitet. nizak. s izrazito izraženim znacima zamora. potrebne aktivnosti za normaliziranje odnosa. . nadprosječne.Zna da je čovjek dio prirode i da su tjelesne aktivnosti u prirodi posebno važna za djecu. potrebne aktivnosti za stimuliranje napretka. primjeren uzrastu. izvrsne.U početnom i u završnom stanju. nadprosječan. kičme i grudnog koša. nadprosječno. za tri minute pretrči distancu za ocjenu aerobne izdržljivosti: loše.Porodično koristi zdravstvene usluge. . . .Poznaje principe pravilne i redovne ishrane.U početnom i u završnom stanju. . podprosječne. nadprosječno. utvrñen odnos težina – visina: normalan. emocionalno ili seksualno) i (ili) zanemareno. utvrñeno stvarno stanje: stopala. nadprosječno. . predložene aktivnosti za normaliziranje stanja. . .Zna zašto tjelesna aktivnost utiče na očuvanje i unapreñivanje zdravlja.U početnom i u završnom stanju. ocjena za izdržaj u visu zgibom: loše. funkcionalne sposobnosti osiguravaju mu da se adaptira na primjerene tjelesne napore: normalno. visok. izvrsno.U početnom i u završnom stanju. učenja i igre. mršavost. podprosječno. ocjena za poligon natraške: loše. .Izbjegava situacije u kojima može da se po vrijedi i umije da traži pomoć.U početnom i u završnom stanju. prosječno. škole) i izvršena klasifikacija učenika prema njiho vom stvarnom stanju i razvojnim potrebama: . nadprosječan. prosječan. podprosječno.U početnom i u završnom stanju. . spavanja. . podprosječno. potrebne aktivnosti za praćenje i normaliziranje stanja.U početnom i u završnom stanju. potrebne aktivnosti za normaliziranje odnosa. prosječno. ocjena za taping rukom: loše. koje pomaže zdravlju. Tjelesni i zdravstveni odgoj Rast i razvoj Psihomotoričke sposobnosti Funkcionalne sposobnosti Antropometrijska obilježja 139 . ekstremiteta i da se osigura normalano funkcioniranje organizma. umjeren. utvrñen napredak u težini: normalan. nizak. izvrsno.Ima usklañen dnevni ritam odmora. izvrsno. . ima kulturu objedovanja.U početnom i u završnom stanju. po većan.Zna zašto je pravilno držanje tijela uvjet da se spriječe deformacije kičme. nadprosječno. potrebne aktivnosti za praćenje i normaliziranje stanja. prosječno. loš. te vanjskim prilikama i aktivnostima neprimjerena obuća i odjeća mogu negativno uticati na zdravlje.Zna zašto je tjelesna aktivnost izvor dobrog raspoloženja. . prosječno.U početnom i u završnom stanju. izvrsno. . podprosječno. . nadprosječno. podprosječno. . . grudnog koša. potrebne aktivnosti za praćenje i normaliziranje stanja.

razvoj i funkcioniranje organizma.Zna zašto je pravilna ishrana i svakodnevno vježbanje smanjuje potkožno masno tkivo i povećava mišićnu masu.Umije pantomimom i pokretom prikazati različite životne situacije. pokreta i kretanja. .Poznaje termine za označavanje osnovnih vježbo vnih položaja. koje se mogu povećavati i prilagoñavati potrebama čovjeka svakodnevnim vježbanjem u djetinjstvu i mladosti. razvoj i dobro funkcioniranje organizma tokom svih ljudskih aktivnosti. uvažava suprotan spol.Uvažava kolektiv i meñusobnu saradnju. visoki i niski start.Zna zašto su osobine i sposobnosti čovjeka nedjeljiva cjelina: . . stajanju i hodanju. interaktivno i kreativno. . .Zna pravilno izvesti osnovne elemente gimnastike – vježbe oblikovanja: jačanja. sposobnosti i ograničenja značajna za učešće u tjelesnoj aktivnosti. . . . stavova i navika Znanja Vrijednosti. značaju tjelesne kulture. zagrijavanje i smirivanje organizma.Zna pravilno izvesti raznovrsne forme prirodnih oblika kretanja.Zna da se svakodnevnim vježbanjem pomaže organizmu da optimalno regulira potrebu za kisikom. . njegovih osobina i sposobnosti.Podstiče prijateljstvo i strpljivo ponašanje u grupi. .Zna zašto tjelesna aktivnost utiče na pravilan rast. .Zna zašto je igra posebno značajna za razvoj dječijih osobina i sposobnosti. skok u dalj iz mjesta i zaleta. . . .Naviklo je pravilno držati tijelo pri sjedenju. .Zna pravilno izvesti osnovne sadržaje planiranih elemenata ritmike. razvoj i funkcioniranje organizma ukoliko vježba svakodnevno. pravilnom disanju i samomasaži. mjerenju mase tijela. . . razvijanje sistema vrijednosti.Posjeduje pozitivno iskustvo uspešnosti kroz ovladavanje sve složenijim kretnim zadacima. načini samoregulacije i samokontrole: predvidjeti posebne časove (po jedan mjesečno).Zna zašto je potkožno masno tkivo izvor tjelesnih i psihičkih problema.Pozitivno doživljava i vrednuje nastavu tjelesnog i zdravstvenog odgoja. .U igri je aktivno.Razvija dobre ekološke navike. narkotika. 140 . . . . .Zna pravilno izvesti osnovne sadržaje planiranih elementarnih i sportskih igara. nepristojno ponašanje. stavovi i navike .Poznaje rodne (spolne) karakteristike.Prepoznaje nesportsko ponašanje: gruba igra. . skok u vis i bacanje predmeta. pozitivnom uticaju sunca.Zna da je kretanje čovjekova prirodna potreba i da je svakodnevno kretanje uvjet za normalan rast. . u odnosu na visinu. kao atletskih sadržaja: trčanje. SADRŽAJI TJELESNOG I ZDRAVSTVENOG ODGOJA 1. . regulaciji tonusa mišića.Zna da je visina pretežno uroñena karakteristika.. štetnosti pušenja. brži rad srca. . nesvjestica itd . alkohola. igre. razvijanju kontrole pokreta. stavova. različito važna za razne sportove. kršenje pravila. Osnovna znanja.Samostalno primjenjuje naučene modele tjelesne aktivnosti: jutarnja gimnastika. plesa i narodnih igara.Zna zašto je period djetinjstva i mladosti odlučujući za potpun rast i razvoj čovjeka. .Zna ulogu dijelova tijela prilikom vježbanja.Prepoznaje fiziološke znake umjerenog opterećenja i zamora (npr .Zna da su za povećavanje nivoa i kvaliteta različitih kretnih sposobnosti potrebne i različite vježbe. . . . mjerenju visine. ili na drugi način upoznati učenike sa osnovama zdravog života.) i umije da traži pomoć ako se loše osjeća.Upoznaje i prihvata svoje osobine. neophodnosti održavanja lične higijene.Zna da čovjek posjeduje kretne sposobnosti. metode očvršćavanja. Usvajanje znanja.Zna da je. normalna težina preduvjet za optimalno funkcioniranje organizma i uspjeh u psihomotoričkim i drugim aktivnostima. načinom praćenja promjena u njihovom razvoju. .Zna tri kompleta jutarnjih vježbi u trajanju od po 12 minuta.Zna da bez kisika čovjek ne može živjeti i da je dovoljna količina kisika uvjet za normalan rast. mjerenju pulsa.Razvija smisao za takmičenje uz poštovanje pravila igre i takmičenja. . istezanja i labavljenja. znojenje. zraka i vode na dječiji organizam.

razreda. U njih ulaze prosti oblici postrojavanja i prestrojavanja.po horizontalnoj. 14. trupa. trčanje i poskoci u raznim tlocrtnim oblicima. plivanje na distancu. početno plivanje na grudima (kraul). razapete vijače). odrazom s lijeve ili desne noge. bočno i dijagonalno i sl. hvatanje. 8. vježbe brzine pojedinačnih pokreta i frekvencije pokreta istih i različitih amplituda (pokreti. veći dio općepripremnih vježbi bez sprava. kosoj i vertikalnoj površini. jer doprinosi normalnom razvoju. sa spravama (loptice. vježbe koordinacije (ruku: voñenje. čučeći i saskok. puzanje i provlačenje u različitim kretnim manifestacijama (pojedinačno. Višenje i upiranje: zavjes za oba potkoljena. vaga zanoženjem. prelaženje od 1 do 2 km. kao što su nošenje i stavljanje skija. grupno. 4. Posebni sadržaji: vježbe ravnoteže sa otvorenim i sa zatvorenim očima (stajanje i hodanje na ograničenoj i podignutoj podlozi. Vučenje. dječiji nogomet.. hodanje s ubrzavanjem i usporavanjem tempa. rukomet i košarka. palice. ali ukoliko škola posjeduje odgovarajuće uvjete. lopte i kratke vijače). Hodanje i trčanje: kretanje u različitim formacijama. ronjenje. 15. Općepripremni sadržaji: gimnastičke vježbe predstavljaju jedan od osnovnih sadržaja pripremnog dijela svakog časa. Igre: elementarne. plivanje pod vodom sa otvorenim očima. kretanje bez i sa štapovima. hodanje i trčanje sa oštrim okretanjem glave u stranu. višenje i upiranje na spravama kao preprekama. švedski sanduk. Sadržaji obuke su: plivanje u dubokoj vodi. vježbe oblikovanja (fiziološki: jačanja mišića i labavljenja mišića i umjerenog istezanja tetiva i mišića. Skakanje: preskoci kratke i duge vijače sunožnim odrazima. te aktivnost po grupama i kontrola discipliniranosti u grupi. krugovi. s obje ruke i naizmjenično . odbojanje i prebacivanje lopte s jednom rukom. puzanja. potiskivanje i nadvlačenje. u okretu. grupno vučenje. vijače). 5. hodanje. Plivanje: Početak obuke plivanja se preporučuje od 4. ciljanje štapom u pokretnu metu. nogu i karličnog pojasa). ambijentalnim karakteristikama i mogućnostima. švedske klupe.2. štafetne i timske igre. dodavanje i hvatanje lopte u kretanju. preskoci zgrčeno i raznoške. potiskivanje i nadvlačenje: vučenje predmeta po tlu. Penjanje. trčanje na kraće i duže staze sa startom iz odgovarajućeg položaja.u stajanju. Plesne strukture: vježbe napetosti i opuštanja. 141 . nogu: pisanje i crtanje nogama . hodanje zadatom brzinom. kolut naprijed i nazad povezano. skokovi. 12. opće pripremne vježbe u obliku postavljanja motoričkih zadataka. u parovima. poskoci i okreti u mjestu. respiratornog i nervnog sistema. 11. hodanje natraške. skok udalj zgrčno.). plutanja i klizanja na površini vode. poskoci i sunožni poskoci s okretima). 13. u hodu. Plivanje prestavlja nezamjenjivo sredstvo za jačanje zdravlja djeteta. hodanja. naskoci i saskoci u upor. Bacanje. gañanje glavom vertikalnog cilja). okretanje tijela oko vertikalne i horizontalne ose. obuka može početi i od 1. klečeći. ustranu i natraške. pravilno disanje. ciljanje rukom i nogom natraške. gañanje lopticom u nepokretne i pokretne ciljeve s udaljenosti do 5 m. penjanje uz i spuštanje niz blagu padinu. plesna struktura i plesni koraci. kombinacija provlačenja. Varijabilni dio sadržaja: U skladu je sa individualnim potrebama učenika. prirodni uspon i sl) i silaženje. 9. medicinke. Kotrljanje i kolutanje: kolut naprijed na povišenju. 3. bacanje loptice o zid i hvatanje.). 7. skok uvis kosim zaletom. razreda. vježbe preciznosti (ciljanjem: ciljanje rukom i nogom u metu. trčanja. poboljšava rad kardiovaskularnog. kruženja i lupkanja rukama i nogama u različitim smjerovima). uz kosinu. stav na rukama uz pomoć. puzanje i provlačenje: penjanje na različite predmete (švedska klupa. igre u vodi. Veliki značaj ima prateća muzika. realizacija zadatog ritma. Skijanje: Usvajanje početnih elemenata. skokovi preko prirodnih horizontalnih i vertikalnih prepreka. vertikalnog i pokretnog cilja rukom i nogom – naprijed. padanje i ustajanje iz pada i slično. 6. 10. nagazni skok na povišenje do 50 cm i saskok. provlačenje ispod raznih predmeta (grede. ciklična kretanja do dvije minute. početno plivanje na leñima (leñni kraul). gañanjem: gañanje horizontalnog. vučenje i potiskivanje suvježbača uz korišćenje pomagala (palice. vježbe s raznim estetskim sadržajima. topološki: ruku i ramenog pojasa. iz upora prednjeg spust naprijed. hvatanje i gañanje: bacanje i hvatanje loptice na različite načine. na spravama (švedska klupa. niska greda) i u parovima.

Smatra se da – slijedom ishoda u 1. uz blagovremeno ispravljanje grešaka. Pri kraju aktivnosti intezitet se smanjuje. Akcenat treba da se stavi na vježbe zagrijavanja. Cilj im je da povećaju radnu sposobnost učenika. Veoma je bitan odabir vježbi oblikovanja i zagrijavanja. preciznosti i gibljivosti. 17. 142 . kako bi dijete bilo u stanju da samostalno pravilno vježba.postoji dovoljno saznanja o svakom učeniku o njegovim morfološkim. Promocija tjelesne kulture i sporta: Cilj aktivnosti je promocija tjelesne kulture i sporta. odgoj se koristi u širem značenju i obuhvata i pojam obrazovanja. Naročito treba izbjegavati jačanje sklopa trbušnih mišića zbog povijanja kičmenog stuba. ruku i ramenog pojasa. te ni u kom slučaju se ne smiju izvoditi isti i nagli pokreti glave. odgoj je specifično ljudski . istezanja vrata. Za vrijeme odmora preporučuju se vježbe sa loptama. funkcionalnim i psihomotoričkim. Uz stimuliranje optimalnog razvoja osobina i sposobnosti svakog djeteta – što je dominantan cilj – postupno se intenzivira proces usvajanja znanja i razvijanja sistema vrijednosti. i 2. ravnoteže. Ovaj uzrasni period je pogodan za razvijanje baznih psihomotoričkih sposobnosti koordinacije. S obzirom na ograničenja u nastavnom procesu. stavova i navika. kod učenika izgradi aktivan odnos prema ličnim. njihovim sklonostima i ambijentalnim osobinama. razredu . kao i da preduprijede negativne pojave izazvane dužim zadržavanjem u sjedećem položaju. To znači da se nastoji odgajati pomoću obrazovanja. U konceptu tjelesnog odgoja. Neophodna je primjena igre. najveći uspjeh nastave tjelesnog i zdravstvenog odgoja bio bi da animira i pripremi učenike za svakodnevno vježbanje.16. zajedno sa dežurnim učenicima. kao i za realiziranje socijalizacijskih sadržaja. a nikako veliki doskoci. Vježbe priprema nastavnik tjelesnog i zdravstvenog odgoja i mijenja ih petnaestodnevno. Kod gimnastičkih preskakanja treba obratiti pažnju na mogućnosti učenika. Učenike neposredno nadgleda dežurni nastavnik. a posebno je važno pravilno nazivanje i demonstriranje svake vježbe. tjelesnim i zdravstvenim potrebama. Treba izbjegavati kretanje u čučnju zbog mogućih oštećenja zglobova. Mogu se organizirati kao: dani zdravlja i sporta. te na veličinu i visinu predmeta koji se preskaču. stava ili navike utemeljiti na odgovarajućoj kognitivnoj osnovi. Izvode se na početku prvog časa. te kognitivnim. ujedno. DIDAKTIČKO–METODIČKE NAPOMENE Početno (inicijalno) i završno (finalno) stanje veže se za školsku godinu i za cikluse (prvi) osnovnog obrazovanja. Vježbe priprema nastavnik tjelesnog i zdravstvenog odgoja. slobodne igre i takmičenja. kao i uključivanje učenika u aktivno bavljenje tjelesnom i sportskom aktivnošću izvan škole. a u cilju pravilnog rasta i razvoja. U toku časova vježbaju se 23 vježbe. Teorijski odgojni sadržaji trebaju biti u potpunoj vezi sa praktičnim sadržajima. čime se nastoji osjećajnu komponentu neke vrijednosti. što posebno dolazi do izražaja ako se proces zasniva na višim oblicima učenja. Nezamjenjiva je aktivna uloga roditelja (ili staratelja) u dostizanju najboljih ishoda za djecu u području tjelesnog i zdravstvenog odgoja. Kod skakanja treba paziti da svi poskoci budu u pokretima. usmjerene na relaksaciju mišića leña. U obrazovno-odgojnom procesu. za sticanje kretnih navika.jer se koristi procesima mišljenja. pod nadzorom nastavnika. za vrijeme časova i za vrijeme odmora. da ih pripreme za predstojeću nastavu. a ne na klasičnom i instrumentalnom čulnom uvjetovanju. Gimnastičke vježbe prije časova sastoje se od nekoliko vježbi niskog inteziteta. konativnim i sociološkim karakteristikama. Program nastave tjelesnog i zdravstvenog odgoja u trećem razredu osnovne škole izražava kontinuitet ciljeva nastavnog predmeta u prvom ciklusu i usmjeren je na usvajanje osnovnih sadržaja tjelesnog i zdravstvenog odgoja. elementi plesa. Tjelesno-zdravstvene aktivnosti u toku nastavnog dana: Izvode se prije časova. da učenici budu spremni za slijedeći čas. prigodna sportska druženja. a treba ih raditi i za vrijeme rješavanja domaćih zadataka. vijačom. uz postupno uvoñenje i onih sadržaja što su neophodni individualnim sposobnostima učenika. frekvencije pokreta. elementarne i sportske igre. Izvode se po odluci i uz kontrolu nastavnika. koja će osigurati da odgojni proces u potpunosti uvažava razvojne potrebe učenika i. ukupnog trajanja 5-7 minuta.

Postupno i odmjereno prelaziti ka čitanju i pisanju najjednostavnijih riječi i rečenica. pjesmu i ples učiniti da učenje engleskog jezika bude zabava i zadovoljstvo. Čitanje riječi pojedinačno povezano s konkretnim pojmovima. Upoznavanje kulture naroda čiji se jezik izučava i pozitivan stav prema različitostima. Razumijevanje primjerenih sadržaja na engleskom jeziku. kratki pismeni odgovori. Poučavanje engleskog jezika treba promatrati kao učenje osnovne pismenosti nužne u svijetu interkulturalnih. Podsticati motiviranje odgovornog i aktivnog stava. Razvijanje samopouzdanja i samopoštovanja. predanost i preciznost u učenju jezika. Razvijanje sposobnosti slušanja. usredotočenosti pažnje i praćenja logičkog smisla. Znanje engleskog jezika danas predstavlja vid osnovne pismenosti i nastava ima za cilj da učenika osposobi za meñunarodne kontakte. da služi kao instrument za sticanje znanja. Engleski jezik Cilj i zadaća Cilj učenja engleskog jezika je da učenika osposobi za aktivno i pozitivno življenje u savremenom svijetu. Podsticati radoznalost i kreativnost. a ne o jeziku.(2 časa sedmično. primjereno dobi. Razvijanje i podržavanje radoznalosti. interdisciplinarnih i globalnih zbivanja. Podsticati temeljitost. Čitanje jednostavnih rečenica. Prepisivanje. Zadaci nastave engleskog jezika su: Razvoj jezičke kompetencije kod učenika. Kroz igru. uz zahtijeve i izazove koji se neprestano mijenjaju. Stoga je uloga nastave engleskog jezika veoma značajna i svakim danom biva sve značajnija. Njegovati samostalnost u govoru i vlastitom produciranju naučenog. Izražavanje slobode i samostalnosti u govoru i izravnom reagiranju. Razvijanje motivacije za učenje jezika i zadovoljstva u učenju. 143 . Kako znanje engleskog jezika predstavlja imperativ današnjeg vremena. samostalnosti i kreativnosti. razigranog stava prema učenju jezika. obavijesti i komunikacije korištenjem elektroničkih tehnologija i općenito. NIVO: PRVA GODINA UČENJA – III razred osnovne škole CILJEVI I REZULTATI ODGOJNO-OBRAZOVNOG RADA Ciljevi početne nastave engleskog jezika Očekivani ishodi učenja Učiti jezik. Razvijanje i podržavanje kontinuiteta u učenju jezika kao osnovnog principa. 70 časova godišnje) Uloga i značaj Znanje engleskog jezika danas predstavlja vid osnovne pismenosti. Dalje njegovanje razumijevanja i logičkog pamćenja. sakupljanja obavijesti i komuniciranje korištenjem elektroničkih tehnologija i općenito da služi kao instrument za sticanje znanja. Prihvatanje logičkog pristupa upotrebi naučenoga. naučna istraživanja. prijeko potrebne za meñunarodne kontakte. popuna slova i riječ i. tako i rani početak učenja zauzima posebno mjesto u nastavnom planu i programu za osnovnu školu. Njegovanje i dalje podsticanje želje i ljubavi prema učenju engleskog jezika. Dalje njegovati razvijanje pozitivnog. naučna istraživanja.

Procijeniti kojim fondom riječi učenici treba da ovladaju u danoj grupi i danim uvjetima Primjenjivati izravni. proširiti materijal prema danoj situaciji. a potom usmenu upotrebu bilo izolovano ili u govornoj interakciji. cilj i način rada. Razviti vlastiti sistem praćenja i provjere napretka kod svakog učenika. grupni i individualni pristup. Interdisciplinarni sadržaj U svim je područjima sadržaj vezan uz druge školske predmete (posebno uz likovnu i muzičku kulturu. ovisno o danim okolnostima nastavne prakse). To podrazumijeva paralelno izvoñenje nastave engleskog jezika s nastavom drugih predmeta. Funkcije i vještine (usmena ili pismena kompetencija kao zacrtani cilj na danom nivou). udžbenicima i priručnicima. zadatke za učenike pojedinačno. kao i na trajanje časa. frontalni. Proizvesti pozitivno i zabavno ozračje za učenje. Ne prihvaćati kruto upute dane u programu. razviti i poduprijeti zainteresiranost za učenje jezika. Prakticirati prvo usvajanje pravilnog izgovora auditivnim putem. idući od jednostavnih ka složenijim jezičnim ciljevima. Čas može trajati i kraće (2025 minuta) radi intenziteta pažnje kod djece ove dobi. ali primjereno uvjetima u kojima radi. Aktivnosti (s pomoću kojih se realiziraju vještine). tjelesni i zdravstveni odgoj). • − − − − − − − − − − − − − Praćenje i vrednovanje na ovom nivou u službi motiviranja učenika i služi nastavniku za procjenu realizacije zadanih ciljeva. Razvijati komunikacijske sposobnosti. Nastava je razredna. Preporuke • • • * Preporuke za organizaciju nastave engleskog jezika u prvoj godini učenja prvenstveno se odnose na fleksibilnost u organizaciji nastave i ukupnog rasporeda nastavnih aktivnosti.PROGRAMSKI SADRŽAJI Teme (opća tematska područja kao osnov za daljnju razradu. Nastavnik treba: Pažljivo planira svaki čas. uporeñivati je s vlastitom kulturom i razvijati pozitivan stav prema toleranciji i različitosti. za skupine i cijeli razred. ponavljanje i na usmeno komuniciranje sa zabavnim aktivnostima. primjerenosti i postupnosti. nego kreativno i fleksibilno kreirati svoj rad u okvirima zacrtanog. da priprema materijal i opremu. kao što su primjerice: muzička kultura. Slobodno oblikovati svoje časove. kojima je cilj pobuditi. Osposobiti učenike da samostalno rade tokom časa i kod kuće. Držati se načela jednostavnosti. DIDAKTIČKO-METODOLOŠKE NAPOMENE U prvim godinama učenja usmjeriti pažnju na razumijevanje. Gramatika (gramatička područja za dani nivo). sarañivati s kolegama i stručnim savjetnikom. Od početka razvijati radne navike. Interkulturalne vještine Upoznati kulturu naroda engleskog govornog područja. piše pismene pripreme za svaki čas. Njegovati poštivanje drugoga tokom zajedničkog rada i natjecanja. pa se lako mogu 144 . Vokabular (predloženi vokabular u okviru danih tema). likovni odgoj i sl.

Ukoliko uvjeti dopuštaju. odjeljak .formirati grupe koje će se smjenjivati na usporednoj nastavi iz dvaju predmeta. * Rad sa djecom sa posebnim potrebama: ukoliko se ukaže takva potreba rad sa ovom djecom treba da se odvija prema uputama grupe autora danim u «Inkluzivnom pristupu odgojnoobrazovnom radu u I. Izlasci djece u prirodu su takoñer prilika za igre i pjesme na engleskom jeziku. osvježenje tokom časa. Efekti nastave bi na ovaj način bili poboljšani.Djeca sa oštećenim sluhom i teškoćama u učenju govora». 145 . Preporuka se odnosi na nastavnike i škole koje imaju mogućnost za njenu provedbu. mogu se organizirati uvježbavanja jezičkog znanja kroz igru i pjesmu u toku odmora ili perioda relaksacije. II i III razredu devetogodišnje osnovne škole». u dogovoru sa nastavnicima drugih predmeta uvježbavanja mogu biti potpora usvajanju gradiva iz tih predmeta.

Razvijanje motivacije za učenje jezika i zadovoljstva u učenju. informacija i komunikacija koje su nužne u današnjem užurbanom svijetu globalnih. Naše privredne veze će. kao i do sada. Uz navedene argumente. fonetičkim i gramatičkim minimumom. Razvijanje i podržavanje kontinuiteta u učenju jezika. naučnih istraživanja. Evropska Unija je multietnička zajednica čiji su opstanak i prosperitet uvjetovani višejezičnošću.(2 časa sedmično. Upoznavanje sa kulturom naroda čiji se jezik izučava i razumijevanje i poštivanje drugih kultura. Razvijajući pozitivan stav prema sličnostima i razlikama u kulturama kod učenika se razvija kosmopolitski stav. Rezultat takvih razmišljanja je i stav Vijeća Evrope da svaki grañanin Evrope mora poznavati najmanje dva strana jezika. pravopisnim. Osposobljavanje učenika za samostalno korištenje izvora znanja odnosno ovladavanje strategijama učenja (naučiti kako učiti). Razvijanje samopouzdanja i samopoštivanja. humanizma i internacionalizma. te primjene savremenih informacijskih i komunikacijskih tehnologija. Razvijanje sposobnosti slušanja. Njemački jezik 146 . interkulturalnih i interdisciplinarnih dogañanja. Sve ovo učenje njemačkog jezika nameće kao imperativ u toku cjelokupnog osnovnoškolskog obrazovanja sa početkom u najranijoj dobi. Zadaci nastave njemačkog jezika su: Razvijanje sve četiri jezičke vještine. vezane kako za tržište rada tako i za uspostavljanje meñunarodnih kontakata i komunikacija svake vrste. Bosna i Hercegovina se već godinama uključuje u evropske integracijske procese i nije daleko dan kada će postati punopravni član Evropske Unije. Cilj Cilj učenja njemačkog jezika je osposobljavanje učenika za komunikaciju na njemačkom jeziku u usmenom i pismenom obliku o temama iz svakodnevnog života. duh tolerancije. ne smije se zaboraviti ni kulturno-historijska veza naše zemlje sa zemljama njemačkog govornog područja. Ovladavanje neophodnim leksičkim. Bosna i Hercegovina je vjekovima bila upućena na Srednju Evropu. Znanje njemačkog jezika je neophodno. Kroz nastavu stranog jezika kod učenika se razvija svijest o značaju višejezičnosti u savremenom svijetu odnosno svijest o tome da uspješno ovladavanje jezičkim kompetencijama doprinosi afirmaciji ličnosti i njenom optimalnom razvoju. Razvijanje samostalnosti i kreativnosti. praćenja i meñusobnog uvažavanja. kako za uspostavljanje privrednih tako i meñunarodnih kontakata. i ubuduće prvenstveno biti upućene na ovaj dio Evrope u kome se intenzivno koristi njemački jezik. 70 časova godišnje) Uloga i značaj nastave njemačkog jezika u osnovnoj školi U toku cjelokupnog procesa učenja i u okviru nastave stranih jezika posebno potrebno je razvijanje svijesti o potrebi poznavanja stranih jezika. odnosno od trećeg razreda osnovne škole.

3. naglašava riječi. 5. 6. 4. pjesmice. poštuje ritam i intonaciju rečenice. pokazivanje i sl. dopunjava i samostalno piše riječi i kratke rečenice. prijatelji Kuća. Pravilno artikulira glasove. okolina Škola Svakodnevni život Odjevni predmeti 147 . Razumije ograničen broj riječi i izraza. Sa sagovornicima razmjenjuje nekoliko osnovnih iskaza u vezi sa konkretnom situacijom. Na ovom nivou učenja jezika učenik ne stječe znanje o jeziku nego prepoznaje i pravilno upotrebljava osnovne jezičke elemente. 7.CILJEVI I REZULTATI ODGOJNO-OBRAZOVNOG RADA U nastavi njemačkog jezika u trećem razredu osnovne škole treba težiti dostizanju nivoa A 1. ritam i intonaciju u jeziku koji uči. Prepoznaje poznate riječi i kratke rečenice i zna ih povezati sa ilustracijama. Jezičke vještine Očekivani rezultati/ishodi učenja Učenik prepoznaje glasove. dom. 2. kratke dijaloge o poznatim temama. Čitanje i razumijevanje • • • • Govor • Pisanje Znanje o jeziku • • PROGRAMSKI SADRŽAJI Tematske cjeline: 1. Pozdravljanje Predstavljanje Porodica/obitelj. • Razumije i reagira na odgovarajući način na kratke usmene poruke pri čemu mu je potrebna znatna pomoć (ponavljanje. • • Slušanje i razumijevanje Prepoznaje slova i napisane riječi te kratke rečenice. naglasak.). Prepisuje.1 Evropskog okvira za strane jezike. Daje osnovne informacije o sebi i svom okruženju služeći se pritom ograničenim brojem osnovnih riječi i zapamćenih rečeničnih shema.

lice množine: Lies! Schreibe! Antworte! Ergänze! . Vater.Reći koliko imaju godina. voditi kraće dijaloge u parovima sa drugim učenicima ili sa nastavnikom. . schlafen.ljudima i predmetima iz neposrednog okruženja. Wie geht es Ihnen? itd… Pre dstavljan je: Ich bin.. lesen...Vještine Učenici će znati: .bojenjem. Wer ist dort? Izricanje naredbe: Komm her! Male! Schreibe! Članovi uže porodice: npr.. die Schule. Škola (osnovne riječi). Pozdravljanje: Hallo!. Guten Morgen!. Mein Bleistift ist grün.: .: Imenice .Reći nekoliko najjednostavnijih rečenica o: . Mein Name ist. das Auto.. dein Pre dikativno upotrije bljene prid jeve. wer... die Bank.prostorijama u kući / stanu. izrezivanjem..Brojati od 1 do 12.. lice jednine i 2. die Hose. npr. hier.. was. spielen Igračke: der Teddy.Upitne.itd. Hausaufgabe machen. itd.: ponavljanjem odreñenih riječi koje je izgovorio nastavnik ili koje su čuli sa kasetofona.P ozdravljati se na formalni i neformalni način.. odnosno povezivanjem slike sa tekstom koji čuju.imperativ za 2. Juttas Bleistift Zamje nice .. gehen. der Lehrer. Aktivnosti SLUŠANJE I RAZUMIJEVANJE: Učenici će slušati izgovoreni tekst i reagirati 1) neverbalno. die Wohnung. Bruder.prezent . bojenjem navedenih predmeta / osoba.dopunjavanjem izostavljenih slova ili riječi u tekstu. . itd. Guten Tag!.P redstaviti sebe i druge.Nabrojati dane u sedmici. npr. das Schlafzimmer. … .povezivanjem ponuñenih riječi u tekstu…itd.kraćim odgovorima na pitanja. Wie geht es dir?. das Wohnzimmer. hören…. das Bad. davanjem kratkih odgovora na nastavnikova pitanja ili pitanja koja su čuli sa kasetofona.Reći: a) kome šta pripada b) koje je šta boje. Was ist das? Wer ist das? Wie heißt du? Wie alt bist du? Opisivanje : npr. der Ball. povezivanjem pisanih riječi i odgovarajućih ilustracija. bojenjem ilustracija koje se odnose na riječi koje su učenici čuli. . . Svakodnevni život: npr.: .Reći koliko je sati (puni sat). npr. Odreñivanje mjesta i položaja: Hier. PISANJE Pisanje na ovom nivou nije prioritet.. Auf Wiedersehen!. pokazivanjem na odreñene ilustracije koje se odnose na riječi koje su učenici čuli. der Schüler.... 148 .prisvojni genitiv. das T-Shirt.rekonstruiranje riječi od ponuñenih slova.: Das Haus ist groß. imitiranjem. die Küche.takmičenje u pisanju brojeva itd. .P risvojne: mein.: . Das ist. Er/Sie ist hier. schreiben. . Učenici najprije preslikavaju riječi koje su prije toga usmeno usvojili a potom postepeno usvajaju i pravilan način njihovog pisanja kroz vježbe poput: . die Kreide.popunjavanja slova (npr.: Mutter. Gram atik a Vok abular Učenici će koristiti Učenici će: (ali neće učiti o učiti samo osnovni vokabular koji tome): se odnosi na date teme npr. Glagole . die Puppe (Das ist mein Teddy. Dort. 2) verbalno. npr. wie. . glumiti.Imenovati članove svoje uže porodice. . Mein Teddy ist groß. dort.) Vrijeme : Wie spät ist es? Es ist sechs Uhr. pjevati. Odjevni predmeti (osnovni pojmovi): die Jacke. sagen.gestikulacijom predstaviti ono što su čuli ili izvršavanjem naredbi koje čuju. 2) verbalno. slaganjem slika redoslijedom koji proistekne iz teksta koji su čuli. . Priloge za mjesto: Schwester . npr. . .Locirati ljude i predmete. .jednina . die Tafel.: gut. npr. der Roboter. GOVOR: Učenici će: ponavljati riječi nastavnika ili riječi izgovorene sa kasetofona.Imenovati predmete u školskoj torbi i u učionici.Lične ..itd. itd. das Schiff. crtanjem.itd. . npr. . recitirati kraće pjesmice. B rojeve: od 1-12 Prijedloge u njihovoj funkcionalnoj upotrebi Prostorije u kući (osnovne riječi).. vježbom falsch / richtig.: Gdje su nestala slova? učenici treba da popune izostavljena slova).gestikuliranjem. ČITANJE I RAZUMIJEVANJE: Učenici će prepoznati jednu ili više napisanih riječi ili rečenica i reagirati: 1) neverbalno. schön blau . . . npr.

oblikovanjem (Likovna kultura). pripremajući adekvatne nastavne materijale (vizualizacija je na početnom nivou učenja stranog jezika neophodna). Razvija se takmičarski duh.Kreativno i fleksibilno kreira svoj rad u okviru zacrtanih ciljeva a u skladu sa uvjetima u kojima radi.crtanjem. stvara živa atmosfera u učionici što doprinosi povećanju motivacije za učenje jezika. . slikanjem. Ukoliko se u nastavni proces funkcionalno integriraju i igre. Interdisciplinarni sadržaj Programski sadržaj je meñusobno povezan sa drugim predmetima. te planirajući trajanje svakog segmenta aktivnosti u učionici. . poboljšanju njihovih jezičkih znanja. odgovornost i motivaciju za učenje. . . Učenici rado prihvataju i provode proces imitiranja i ponavljanja. . te izmeñu samih učenika. Interkulturalne vještine Učenici će: . Jezik se na ovom uzrastu uči imitiranjem i ponavljanjem sa postepenim prijelazom na čitanje i pisanje i uz angažiranje svih čula.: .Razvija vlastiti sistem praćenja i provjeravanja napredovanja svakog učenika.Učiti da komuniciraju i da se ponašaju u svakodnevnim situacijama na način koji je primjeren kulturi zemlje čiji jezik uče. kao i njegovanju prisnijih odnosa izmeñu učenika i nastavnika. . Učenici će tako učiti jezik i proširivati svoj vokabular oslanjajući se na znanje koje su stekli učenjem nekih drugih školskih predmeta ali i kombinirajući učenje stranog jezika sa aktivnostima «preuzetim» iz nekih drugih predmeta. .Pažljivo planira svaki čas za koji piše pismenu pripremu postavljajući ciljeve te detaljno razrañujući načine (strategiju) kako da ih postigne. Rad u parovima ili manjim grupama uz smjenu više različitih aktivnosti doprinose dinamici časa i održavanju neophodne pažnje učenika. rado insceniraju naučene dijaloge.Razvija komunikacijske sposobnosti kod učenika.pjevanjem (Muzička kultura). pripremajući zadatke za pojedine učenike. .Procijeni kojim fondom riječi učenici treba da ovladaju u datoj grupi i datim uvjetima. prirodu i sl.plesom.zajedničkom šetnjom kroz park. grupe i cijeli razred. . npr. samostalnost i kreativnost.Razvija pozitivnu atmosferu u učionici. uspostavljanju prijatnije atmosfere u učionici. njihove prednosti su velike. Igre doprinose povećanju učeničke aktivnosti. .Razvija kod učenika radne navike. njegovih ciljeva i zadataka. podstičući ih da maksimalno koriste vlastite talente i sposobnosti.DIDAKTIČKO–METODIČKE NAPOMENE U prvim godinama učenja njemačkog jezika usmjeriti pažnju na aktivnosti koje imaju za cilj da pobude i razviju zainteresiranost učenika za učenje jezika. (Moja okolina .Upoznavati različite kulture i tradicije. . O odnosu učenika prema nastavnim obavezama. 149 . njegovom aktivnom učešću u nastavi i rezultatima koje pokazuje nastavnik daje opisnu ocjenu.ekološki odgoj). Praćenje i vrednovanje Na početnom nivou učenja stranog jezika nastavnik samo aktivno razvija i prati motivaciju i interes učenika za učenje njemačkog jezika i procjenjuje realizaciju zacrtanog programa. igrom (Tjelesni i zdravstveni odgoj). Nastavnik treba da: . .Kod učenika podstiče pozitivnu radoznalost. marljivost.Poštuje osnovne didaktičke principe primjerenosti i postupnosti.

Poznavanje stranog jezika treba da bude instrument za sticanje drugih znanja. III razred osnovne škole Cilj nastave francuskog jezika u trećem razredu osnovne škole je razvijanje svijesti o postojanju drugih jezika i mogućnosti komuniciranja na nekom drugom jeziku koji nije naš maternji. Nastava i učenje stranog jezika treba da pomogne učenicima i doprinese njegovom ukupnom intelektualnom razvoju. treba da mu učenje stranog jezika bude podsticaj za uočavanje kulturalnih sličnosti ali i različitosti u kojima je bogatstvo. a naročito razviti komunikacijske sposobnosti učenika. predstavlja vid osnovne pismenosti i naobrazbe i ima za cilj osposobljavanje učenika za meñunarodne kontakte. CILJ Predmet ima za cilj osposobljavanje učenika za aktivno i pozitivno življenje u savremenom svijetu. motivaciju za učenje. u ovom slučaju francuskog. Učenje stranog jezika učeniku treba da olakša razumijevanje drugih i različitih kultura i tradicija i jača motivaciju za učenje stranih jezika. Pored engleskog. Iskustvo učenja jezika će povećati svijest učenika o jeziku. Učenjem francuskog jezika učenicima se otvara mogućnost da postanu dio velike porodice govornika francuskog jezika koja broji 56 zemalja na pet kontinenata. Učenik treba da se osposobi da na francuskom jeziku komunicira na osnovnom nivou o temama iz svog neposrednog okruženja. kreativnost. samostalnost. • Bolje upoznati učenike s elementima civilizacije i kulture zemlje čiji jezik se uči kao i sa vlastitom kulturom te naučiti ih da cijene. 70 časova godišnje) ULOGA I ZNAČAJ Učenje jezika pruža učenicima šansu da prihvataju različitosti i da imaju više poštovanja prema drugima. razumiju i poštuju druge kulture. • Omogućiti učenicima uživanje u učenju. ZADACI Zadaci nastave francuskog jezika su: • Omogućiti razvoj jezičke kompetencije učenika. radoznalost i kreativnost. • Kod učenika razviti pozitivnu radoznalost.1 Evropskog okvira za strane jezike. FRANCUSKI JEZIK PRVA GODINA UČENJA. • Razvijati kod učenika sposobnost pažljivog slušanja i uvažavanja mišljenja drugih. Kod učenika treba da se razvije svijest da je jezik jedan od najvažnijih elemenata druge kulture koja je jednako vrijedna kao i njegova vlastita. U nastavi francukog jezika u trećem razredu osnovne škole treba težiti dostizanju nivoa A 1. francuski jezik je jedini jezik koji se izučava u svim zemljama svijeta. a to je istovremeno zvanični i radni jezik svih relevantnih meñunarodnih institucija i organizacija. te može imati pozitivan utjecaj na opći razvoj i kosmopolitski stav. 150 . Učenje stranog jezika treba da podstakne njegovu maštu.Francuski jezik (2 časa sedmično. Poznavanje stranog jezika. prikupljanja informacija i komuniciranja putem elektroničkih tehnologija.

kroz crtanje. naglašavati riječi. porodica. oblikovanje. pjesmice. cilj i način rada. davati osnovne informacije o sebi i svom okruženju. moja bliža okolina. Treba da kod učenika razvija radne navike i komunikacijske sposobnosti. dopunjavati i samostalno pisati riječi i kraće rečenice. DIDAKTIČKO-METODOLOŠKE NAPOMENE U prvim godinama učenja francuskog jezika treba usmjeriti pažnju na razumijevanje. . poštovati ritam i intonaciju rečenice. prepisivati. (Likovna kultura. Aktivnosti (navedene su aktivnosti pomoću kojih je moguće realizirati sposobnosti). ritam i intonaciju u jeziku koji uči. Funkcije i sposobnosti (usmena ili pismena kompetencija koja predstavlja zacrtani cilj na datom nivou). brojevi. ples).). . Gramatika (gramatička područja koja odgovaraju datom nivou npr. imenice.Jezičke vještine Slušanje i razumijevanje Očekivani rezultati / ishodi učenja Učenik će • prepoznavati glaso ve. Učenik neće na ovom nivou učenja jezika sticati znanje o jeziku nego će prepoznavati i pravilno upotrebljavati osnovne jezičke elemente. Veoma je važno da nastavnik uputstva ponuñena u programu. naglasak. frontalni. ples. Nastavnik treba da pažljivo planira svaki čas. opisivati u nekoliko rečenica poznatu situaciju služeći se pritom ograničenim brojem osnovnih riječi i zapamćenih rečeničnih shema. Interdisciplinarni sadržaji Učenici će takoñer učiti jezik i proširivati svoj vokabular oslanjajući se na znanje koje su stekli učenjem nekih drugih školskih predmeta. glagoli itd koje će učenici koristiti a ne učiti o tome!). te kratke rečenice. itd. te da ih osposobi za samostalan rad kako tokom časa tako i kod kuće. • • prepoznavati slo va i napisane riječi. Čitanje i razumijevanje • • • • Govor Pisanje Znanje o jeziku • • PROGRAMSKI SADRŽAJI Teme (opća tematska područja kao osnov za dalju razradu zavisno o datim okolnostima nastavne prakse npr. Vokabular (predlaže se vokabular koji je u skladu s datim temama). pravilno artikulirati glaso ve. • razumjeti i reagirati na odgovarajući način na kratke usmene poruke pri čemu mu je potrebna znatna pomoć (ponavljanje.kroz sportove i igre (Tjelesni i zdravstveni odgoj). svakodnevni život). zamjenice. pokazivanje i sl. razmjenjivati sa sago vornicima nekoliko osnovnih iskaza u vezi sa konkretnom situacijom. udžbenicima i priručnicima ne prihvata kruto nego da kreativno i fleksibilno kreira rad primjereno uvjetima u kojima radi. ponavljanje i na usmenu komunikaciju koja će sadržavati elemente zabavnih aktivnosti koje imaju za cilj da pobude. lično predstavljanje. grupni i individualni pristup. škola. . Potrebno je takoñer primjenjivati direktni. dom. . • razumjeti ograničen broj riječi i izraza. kratke dijaloge o poznatim temama. prepoznavati poznate riječi i kratke rečenice i znati ih po vezati sa ilustracijama.: . npr. razviju i podrže zainteresiranost za učenje jezika. slikanje. 151 .

Nivo 3. beau. Ovo može podrazumijevati npr. Raspoloženja: heureux. 1-10 rezanjem zahtijevanih oblika/likova iz Prijedloge: papira. Triste. Pre dstavljanje: Je m’appelle …Je suis. pour aller á … C’est loin (de) / près (de) Aller tout droit. pokazivanjem odreñenih celle. un. Salut. itd. Praćenje i vrednovanje na ovom nivou treba da bude u službi motivacije učenika i da služi nastavniku za procjenu realizacije zadatih ciljeva. triste • Lično predstavljanje Osnovna škola • P orodica • Kuća. .Članove. des. biranjem ili povezivanjem pisanih riječi i dehors odgovarajućih ilustracija. nastavnika ili uputstava koje čuju sa celui-ci. lá. itd .razvijaju pozitivan stav prema učenju jezika. podvlačenjem ili bojenjem riječi quoi koje im se usmeno upućuju. rasporeñivanjem ilustracija po odreñenom redu prema pisanim uputstvima 152 . moje tijelo. Au revoir itd .upoznavati se sa nekim osnovnim razlikama izmeñu njihove kulture i kulture naroda sa francuskog govornog područja (npr. celui. De quelle couleur est…? rouge. boje predmeta.budu odgovorni i aktivni u situacijama kada se uči jezik. riječima odabranim sa zidnih karata na najosnovnije. npr. sa kasetofona. . bojenjem Upitne. . npr. jaune. . Dobro jutro i dobar dan / Bonjour).Opisne pridjeve. veoma ograničen. dom • Moja bliža godina učenja okolina francuskog • Škola • Svakodnevni život Prvi ste pen početnog znan ja Učenici će RECEPCIJA koristiti (a ne učiti a) SLUŠANJE I REAGOVANJE Učenici će slušati izgovoreni tekst i o tome!): reagovati: Imenice . ili pokazivanjem. samo osnovne riječi. . ici. Razlike u upotrebi nekih pozdrava u francuskom jeziku i u maternjem jeziku učenika. redanjem slika.sur.Identificirati ljude i predmete.Opisati ljude i predmete. kojima se te riječi nalaze. avec plastelina itd. Odreñivanje mjesta i položaja: Pardon. . Lične glumljenjem.).učiti da komuniciraju i da se ponašaju u svakodnevnim situacijama na način koji je prirodan za kulturu zemlje čiji jezik uče. crtanjem. . pitanja nastavnika ili pitanja koja su čuli sa ton. raspoloženje. npr.koriste ključne metode iz prakse pri radu u parovima ili malim grupama. označavaju neku aktivnost.á. Ocjenjivanje je opisno i brojčano. Zamjenice oponašanjem glasova/zvukova. . crtanjem. père. une. . 2) verbalno ponavljanjem riječi koje je izgovorio les nastavnik ili koje su čuli sa kasetofona. blonds . tužan. Moje lice. blanc. kao i nivo svog i njihovog znanja u odnosu na postavljene ciljeve. b) ČITANJE I REAGOVANJE Učenici će prepoznati jednu ili više Glagole napisanih riječi ili uputa i reagovati: Le présent Pomoćni glagoli 1) neverbalno gestikuliranjem. . avoir glasova/zvukova (npr.Brojati predmete. Brojeve: pravljenjem/oblikovanjem stvari (npr. ilustracija koje se odnose na riječi koje im celle-lá se usmeno upućuju. . životinjskih glasova itd. oponašanjem être. malheureux.Predstaviti sebe ili druge. .Reći koliko je sati (puni sati).Pozdravljati.Izraziti . Opisivan je : Il est grand / petit.slušanjem i pjevanjem omiljene vrste muzike (Muzička kultura). celui-la. Interkulturalne vještine Učenici će se: . Qu’est-ce que c’est ? Qui est-ce? Oui / non. razre d Teme Funkcije i sposobnosti Učenici će znati: .Locirati ljude i predmete. . Članovi uže porodice : mère. C’est ….upoznavati sa kulturom svoje zemlje i učiti da je bolje poštuju i cijene. ma. onih koje značenjima). popunjavanjem praznina . gestikuliranjem.).jednina i 1) neverbalno imitiranjem nastavnika ili neke popularne množina ličnosti (npr. son. Učenje kako učiti Učenici će da: . kasetofona. . . celle-ci. mon. dans. uzvike (helas! (Jao!) ili eh bien! (pa lijepo! No!) ta ta ta! (koješta!) tien! (gle!) itd. lijepljenjem Determinatore: slika.sposobnost da nešto urade (Je peux…).dopadanje.ocjenjuju svoje aktivnosti i aktivnosti svojih drugova iz razreda. frère. Aktivnosti Gramatika Vok abular Učenici će učiti samo osnovni vokabular koji se odnosi na date teme. pravljenjem raznih oblika od . la. Q uel âge as – tu? J’ai . (npr. sretan). le. itd. iz crtića). glumljenjem Priloge za mjesto. bojenjem ili podvlačenjem (u osnovnim samo odreñenih riječi (npr. Il a les cheveux noirs.Prisvojne davanjem veoma kratkih odgovora na pridjeve. tourner á droit / á gauche. izvršavanjem uputstava Pokazne. imitiranjem zvuka Impératif voza.: Pozdravljanje: Bonjour. . devant. ta. brojeve itd. brun. itd.. l’. soeur. qui? De/á navedenih predmeta/osoba navedenim qui? Que? De/á bojama. broj raspoloženja.).

soeur. –s. PRODUKCIJA a) GOVOR Učenici će: ponavljati riječi nastavnika ili riječi izgovorene sa kasetofona učestvovati u razgovoru (pitanja/odgovori) sa drugim učenikom/učenicima ili nastavnikom igrati uloge. pomoću društvene igre u kojoj se sastavljaju riječi od slova na kockama. parc. Zamjenjivati inicijale punim riječima ubacivati. avoir Impératif Priloge za mjesto. pjevati i igrati jezične igre davati uputstva i naredbe b) PISANJE Budući da učenje pisanja na ovom nivou nije prioritet.Prisvojne pridjeve. faire attention. armoire. une. u vezi sa datim temama i gramatikom. 2) verbalno davanjem kratkih pismenih ili usmenih odgovora na pitanja. P rendre un bain.itd. chaise. mon. Triste. élève. les . se promener. društvene igre u kojoj se slažu pločice sa slovima jedna na drugu itd. B liža okolina: rue. son. prendre autobus. dehors Brojeve: 1-10 Prije dloge: . zamjenjivanjem ilustracija u tekstu ponuñenim riječima. beau. sale á manger. Članovi uže porodice : mère.. celle. ma maison). Prostorije u kući i nam je štaj: cuisine. Antonime. u vezi sa datim temama. Učenici će vježbati da koriste (a ne učiti o tome!): Afik se . sa . podvlačiti. itd. učenici će: povremeno prepisivati izolovane riječi učiti pisati pomoću igara na CD-u. la. l’. redati riječi po odreñenom redoslijedu.Članove. npr. lá.. najosnovnije. il fait froid. Složenice. ton.sur. un. cahier. table. arbre. grand – petit. rutinske aktivnosti npr dormir se lever. npr. . le. se laver. triste. avec (u osnovnim zn ačenjima). npr. celui-la. u vezi sa datim temama. npr..jednina i množina Zamje nice Lične Pokazne.ideju posjedovanja (le livre de Jean. Kolok acije . itd. u vezi sa datim temama. Raspoloženja: heureux. celle-lá Upitne. celle-ci.Opisne pridjeve. itd. des. qui? De/á qui? Que? De/á quoi Dete rminatore: . père. Sale á manger sac á dos. Škola: insegnant. Vrijeme : Qelle heure est-il? Il est Svakodnevni život. dans. malheureux. devant. celui. itd. Bon – mauvais. ici. ta. chamber. zamjenjivanjem inicijala punim riječima ili popunjavanjem praznina odgovarajućim riječima itd. frère. npr. recitovati. livre. Glagole Le présent Pomoćni glagoli être.á. ma. celui-ci. jardin. Učenici će koristiti (a ne učiti o tome!): Ime nice . lit. 153 . povezivanjem riječi u stupcu A sa odgovarajućim ilustracijama u stupcu B.

Sloboda i samostalnost u govoru. . Proširivanje opće kulture učenika kroz upoznavanje s načinom života i tradicijom zemalja u kojima se govori arapski jezik. 70 časova godišnje) Uloga i značaj nastave arapskog jezika Tokom procesa obrazovanja. Razvijanje pozitivnog stava prema učenju jezika. Razumijevanje jednostavnih sadržaja na arapskom jeziku. predanosti i preciznosti u učenju jezika. odnosno ovladavanje strategijama učenja (naučiti kako učiti). Zadaci nastave arapskog jezika su: . Kratki usmeni i p ismeni odgovori. Sve prethodno spomenuto govori u prilog neophodnosti učenja arapskog jezika kao jednog od stranih jezika tokom osnovne škole. . gdje se u više od 20 zemalja sa više od 200 miliona govornika kao zvanični jezik koristi arapski. kozmopolitizmu. humanizamu i internacionalizmu. Razvijanje samostalnosti u govoru. fonetskim i gramatičkim minimumom. vezanih za konkretan pojam (samostalno upotrebljenih). Evropska Unija je multietnička zajednica čiji su opstanak i prosperitet uvjetovani višejezičnošću. Čitanje jednostavnih rečenica.Osposobljavanje učenika za samostalno korištenje različitih izvora znanja. Razvijanje radoznalosti i kreativnosti. a ne o jeziku. a u okviru nastave stranih jezika. Putem igara.Ovladavanje osnovnim leksičkim. 154 . Rezultat takvih razmišljanja je i stav Vijeća Evrope da svaki grañanin Evrope mora poznavati najmanje dva strana jezika. . Vijekovima Bosna i Hercegovina ima civilizacijske i privredne veze sa Bliskim i Srednjim istokom.(2 časa sedmično.Razvijanje samopouzdanja i samopoštivanja.Razvoj sve četiri jezičke vještine. Očekivani rezultati učenja Ljubav i spremnost za učenje arapskog jezika. . toleranciji. Kroz učenje stranog jezika kod učenika se razvija svijest: o značaju višejezičnosti. pjesme i plesa učiniti da učenje arapskog jezika bude zabavno. kao i sjevernom Afrikom. neophodno je razvijanje svijesti o poznavanju dva ili više stranih jezika. Značajno je napomenuti da je u jednom periodu naše historije nemali broj književnika pisao djela na arapskom jeziku. duhu tolerancije. .Razvijanje samostalnosti i kreativnosti. Pored toga više od 35 miliona ljudi kao drugi strani jezik koristi arapski jezik. III razred osnovne škole CILJEVI I REZULTATI ODGOJNO-OBRAZOVNOG RADA Ciljevi početne nastave arapskog jezika Učenje jezika. Arapski jezik ARAPSKI JEZIK PRVA GODINA UČENJA. . Cilj i zadaci učenja arapskog jezika Cilj učenja arapskog jezika je osposobljavanje učenika za usmenu i pismenu komunikaciju na arapskom jeziku o različitim temama iz svakodnevnog života. Razvijanje razumijevanja i logičkog pamćenja. Čitanje riječi. Prepisivanje riječi i kratkih sadržaja. Popunjavanje slova i riječi.Razvijanje sposobnosti slušanja i meñusobnog uvažavanja.Razvijanje motivacije za učenje jezika i zadovoljstva u učenju. . Postupan prelaz ka čitanju i pisanju jednostavnih riječi i rečenica. Razvijanje temeljitosti.Upoznavanje sa kulturom naroda čiji se jezik izučava i razumijevanje i poštivanje drugih kultura.

usvojiti: osnovne oblike slova. varijante pisanja slova. Neophodno je. vezivanje slova u riječi i kraće rečenice. 155 .PROGRAMSKI SADRŽAJI Teme (opća tematska područja kao osnov za daljnji rad) Funkcije i vještine (usmena i pismena kompetencija) Aktivnosti (pomoću kojih se realiziraju vještine) Gramatika (osnove gramatike za dati nivo) Vokabular (u okviru datih tema) Specifičnosti arapskog pisma će uvjetovati i početnu fazu učenja arapskog jezika. uz učenje osnovnih fraza. kratke i duge vokale. sukun. tašdid. tanwin.

. izrezivanjem. . crtanje i druge Upitne partikule vježbe) (hal. la) (igre. čuli. 2) verbalno. . hiya.lijepljenjem odnosno slaganjem slika . oblikovanje plastelinom.dopunjavanjem izostavljenih slova ili riječi u tekstu .pjevati. npr. (imenskih) harihi) rečenica. .Svakodnevni život Funk cije i vještine Uče nici će znati: .voditi kraće dijaloge u parovima sa drugim učenicima ili sa nastavnikom. . a potom postepeno usvajaju i pravilan način njihovog pisanja kroz vježbe poput: . . `ala) vokabular. brojem riječi ljude i predmete . Upitna rije č “'ayna” Pre poznavan je gramatičkog ženskog roda (okruglo “ta”) B rojevi (1 do 10) 156 . npr. rečenicama 2) verbalno.Opisati . .recitirati kraće pjesmice.Odjevni predmeti SLUŠANJE I RAZUMIJEVANJE Učenici će slušati izgovoreni tekst i reagirati 1) neverbalno. Vokativna partik ula “ya” Kroz dijalog Potvrdne i odrične riječi (na`am. . .: (imenskim) i .izvoñenjem uputstava koje nastavnik izgovara jednostavnim ili koja čuju sa kasetofona.Imenovati odnose na riječi koje su učenici čuli odnosno članove svoje uže povezivanjem slike sa tekstom koji čuju. Lične zamjenice ('ana. .: .bojenjem navedenih predmeta / osoba. .Pozdravljanje i upoznavanje .Predstaviti sebe redoslijedom koji proistekne iz teksta koji su i druge.podvlačenjem pojedinih riječi.bojenjem. . . imitiranjem. Ak tivnosti Gram atik a Vok abular Prvi stepen elementarn . osnovni min. godina učenja arapskog jezika Te me . .pokazivanjem na odreñene ilustracije koje se .Porodica i prijatelji .: . . PISANJE Učenici najprije preslikavaju slova koja su prije toga usmeno usvojili.podvlačenjem i bojenjem ilustracija koje se odnose na riječi koje su učenici čuli. porodice.glumiti. pjesmice.Kuća . itd. 'a) uvježbavati Prijedlozi (fi.povezivanjem ponuñenih riječi u tekstu…itd.Škola og znanja . ČITANJE I RAZUMIJEVANJE Učenici će prepoznati jednu ili više napisanih riječi ili rečenica i reagirati: 1) neverbalno. .Nabrojati ograničen broj odjevnih predmeta.popunjavanja slova (npr. nahnu) učiti samo Upitne osnovni zam je nice (man. . 'anti.: Gdje su nestala slova? . Učenici će: huwa. 'anta.Reći koliko je sati (puni sat).davanjem kratkih odgovora na nastavnikova u kući. GOVOR Učenici će: . pitanja ili pitanja koja su čuli sa kasetofona.Nivo III razred Osnovna škola 1.rekonstruiranje riječi od ponuñenih slova. vokabular. crtanjem.: .Pozdravljanje na formalan i neformalan način.gestikuliranjem.povezivanjem pisanih riječi i odgovarajućih ilustracija.Nabrojati dane u sedmici.Bliža okolina .nastavnik ispisuje riječi na tablu.kraćim pismenim ili usmenim odgovorim na pitanja.takmičenje u pisanju brojeva itd. npr. .Brojati od 1 do 10.ponavljati riječi nastavnika ili riječi izgovorene sa kasetofona. izostavljajući odreñena slova koje učenici treba da popune). npr. . koji ma) će biti osnova za Pok azne tvorbu kratkih zam je nice (hara.gestikulacijom predstaviti ono što su čuli. . ponavljanje. 'ila.Imenovati predmete u školskoj torbi i učionici. prepoznavanje.ponavljanjem odreñenih riječi koje je izgovorio ograničenim nastavnik ili koje su čuli sa kasetofona.

. poboljšanju njihovih jezičkih znanja. grupe i cijeli razred. . ponavljanje. sa postepenim uvoñenjem čitanja i pisanja. ples. . .razvija kod učenika radne navike. pripremajući materijale/opremu koja je potrebna u učionici. moja okolina itd.pjevanjem (Muzička kultura) . Interdisciplinarni sadržaj U svim oblastima sadržaj je povezan sa drugim školskim predmetima . pripremajući zadatke za pojedine učenike. . 157 . njegovih ciljeva i zadataka. stvara živa atmosfera u učionici. . Arapski jezik se na ovom nivou uči kroz različite jezičke igre. Izlasci djece u prirodu su takoñer prilika za igre i pjesmice na arapskom jeziku.procjeni kojim fondom riječi učenici treba da ovladaju u datoj grupi i datim uvjetima. Ukoliko se u nastavni proces integriraju igre. prirodu i sl. te izmeñu samih učenika. postavljajući ciljeve. kao i dodatne materijale u slučaju neočekivanih situacija.plesom. Praćenje i vrednovanje Na početnom nivou učenja arapskog jezika nastavnik samo aktivno prati i razvija motivaciju i interes učenika za učenje arapskog jezika i procjenjuje realizaciju zacrtanog programa. Rad u parovima ili grupama doprinosi dinamici časa i većoj angažovanosti učenika. Razvija se takmičarski duh.da kontrolira i razvija kod učenika pravilno usvajanje izgovora.razvija vlastiti sistem praćenja i provjeravanja napredovanja svakog učenika. njihove prednosti su velike. igrom (Tjelesni i zdravstveni odgoj) . .ekološki odgoj) Interkulturalne vještine Učenici će: .DIDAKTIČKO – METODIČKE NAPOMENE U prvim godinama učenja arapskog jezika pažnju treba usmjeriti na aktivnosti koje imaju za cilj da razviju zainteresiranost učenika za učenje jezika. Čas može trajati i kraće (20-25 minuta) radi postizanja maksimalnog intenziteta pažnje kod djece. tjelesni odgoj. Postojanje i njegovanje takmičarskog duha tijesno je povezano sa učeničkom motivacijom za učenje jezika.zajedničkom šetnjom kroz park. (Moja okolina .da kreativno i fleksibilno kreira svoj rad u okviru zacrtanih ciljeva a u skladu sa uvjetima u kojima radi. kao i na trajanje časa. odgovornost i motivaciju za učenje. Ovo podrazumijeva i moguće paralelno izvoñenje nastave arapskog jezika sa nastavom drugih predmeta. . Nastava je razredna pa se mogu lako formirati grupe koje će se smjenjivati na uporednoj nastavi dva predmeta. Preporuke Kod organizacije nastave arapskog jezika u prvoj godini učenja preporuke se odnose prvenstveno na fleksibilnost u organizaciji nastave i ukupnom rasporedu nastavnih aktivnosti.crtanjem. te planirajući trajanje svakog segmenta aktivnosti u učionici.poštuje osnovne didaktičke principe primjerenosti i postupnosti.upoznati kulturu i običaje različitih zemalja u kojima se govori arapski jezik. pjesmu. kao što su npr. . muzička kultura. rado insceniraju naučene dijaloge. uporeñivati je sa vlastitom kulturom i razvijati pozitivan stav prema različitosti. oblikovanjem (Likovna kultura) . Nastavnik treba da: . marljivost. Igre doprinose povećanju učeničke aktivnosti. likovna kultura. uspostavljanju prijatnije atmosfere u učionici. Učenici rado prihvataju i provode proces imitiranja i ponavljanja. detaljno razrañujući načine kako da ih postigne.razvija pozitivnu atmosferu u učionici.pažljivo planira svaki čas.razvija komunikacijske sposobnosti kod učenika. kao i njegovanju prisnijih odnosa izmeñu učenika i nastavnika. podstičući ih da maksimalno koriste vlastite talente i sposobnosti .piše pismene pripreme za svaki čas.

U skladu sa odgovarajućim propisima škola je dužna da način korištenja tako ostvarenih sredstava regulira posebnim aktima. zaštita prirode. ni trajanjem preopteretiti učenike. a istovremeno bogate emocionalni svijet. U vannastavnim aktivnostima moguće je prepoznati sklonosti djeteta. mogućnostima i dobrovoljnim opredjeljenjem učenika.voditelji. se utvrñuju Planom i programom koji se donosi na početku školske godine. ili možda uživanje u novim pričama i razgovorima o ispričanom. a verificira ga Nastavničko vijeće. prevencije svih vrsta ovisnosti.VANNASTAVNE AKTIVNOSTI ULOGA I ZNAČAJ Vannastavne aktivnosti su važan segment života i rada u školi. programiranje. • Osposobljavanje za aktivnosti u slobodnom vremenu koje će biti u funkciji razvoja odgoja i obrazovanja. ples. • Ako se u okviru nekih vannastavnih aktivnosti ostvaruje i dobit. interakciju i kooperaciju sa drugima • Omogućavanje upoznavanja drugih i drugačijih • Omogućavanje učenja fleksibilnosti i tolerancije 1. proučavanje običaja. prikupljanje podataka o igrama koje su nekad bile popularne ili bavljenje ekologijom. pravo je učenika da učestvuju u odlučivanju o njenoj namjeni i raspodjeli. • Planiranje. proširivanje i produbljivanje znanja. pripremanje. U okviru vannastavnih aktivnosti u osnovnoj školi mogu biti zastupljene sljedeće oblasti : • Vannastavne aktivnosti iz oblasti nauke • Vannastavne aktivnosti iz oblasti kulture i umjetnosti • Vannastavne aktivnosti iz oblasti tehnike • Vannastavne aktivnosti iz oblasti sporta • Vannastavne aktivnosti iz oblasti rada i proizvodnje • Vannastavne aktivnosti iz oblasti društvenog života – života zajednice Evo i mogućih sekcija: Zdravlje i sport Mali hor Mladi prirodnjaci 158 . Dijete već svojim opredjeljenjem za odreñene sadržaje nagovještava nam i nešto o svojoj jačoj strani. • Vannastavne aktivnosti ne bi smjele ni sadržajem. organizacija i realizacija vannastavnih aktivnosti podrazumijevaju aktivno učešće učenika. • One se ne bi smjele pretvoriti u bilo koju vrstu nastavka nastavnog rada. Osnovno su obilježje savremene škole . prije nego na nastavnom času. • Trajanje vannastavnih aktivnosti. zaštite i unapreñivanja zdravlja • Osposobljavanje za aktivno učešće u društvenom životu i njegovom demokratskom razvoju • Podsticanje dječijeg stvaralaštva – kreativnosti • Osposobljavanje za komunikaciju. Mogućnost izbora je korak ka slobodi i izražavanju u skladu s mogućnostima i afinitetima. pri čemu se isključuje novčano nagrañivanje učenika. Principi na kojima bi trebalo da počiva Plan i program vannastavnih aktivnosti • Slobodne aktivnosti su integralni dio odgojno-obrazovnog rada u osnovnoj školi i u funkciji su ostvarivanja globalnog cilja odgoja i obrazovanja. manje je važno. vještina i navika stečenih u nastavi i vannastavnim aktivnostima • Usvajanje novih znanja. Važnije je da učenici prošire vidike. njihovi sadržaji i koordinatori . • One se organiziraju u skladu sa interesovanjima. Zadaci • Povezivanje. vještina i navika • Razvijanje interesovanja za društveno koristan rad. otkrivanje pojedinosti o prirodi. Hoće li to biti gluma.

specijaliziranih stručnjaka različitog profila (pedagoga. interesovanjima i potrebama djece. onda se oni mogu adekvatno pripremiti. na osnovu usvojenog Plana i programa vannastavnih aktivnosti poduzeti odreñene korake kako bi stavila na raspolaganje učenicima i koordinatorima – voditeljima sve raspoložive materijalne resurse. Vannastavne aktivnosti je nužno organizirati na principu homogenih uzrasnih grupa. Plan vannastavnih aktivnosti trebalo bi da obuhvati: • Koliko časova će biti realizirano u okviru vannastavnih aktivnosti u toku školske godine? • Koje oblasti vannastavnih aktivnosti će biti zastupljene u osnovnoj školi? • Dan. a one koji su neophodni. Kada učenici i koordinatori . Škole će na početku školske godine.Mladi slikari Mali orkestar Ritmička i plesna sekcija Mladi ekolozi Dramska sekcija Škola ima slobodu da uvede nove sekcije. a koji ne postoje. prije svega. sredstva. mogućnostima. umjetnika. mjesta i trajanja aktivnosti ima svoju pedagošku vrijednost i zato ga treba osigurati već u Planu na početku školske godine. U kreiranju programa i njihovoj realizaciji neophodno je osigurati učešće najšireg kruga zainteresiranih. vodeći računa o primjerenosti aktivnosti uzrastu djece. njihovim mogućnostima. ili petnaestodnevno i koliko će one trajati. a za većinu članova grupe programi mogu predstavljati realno i optimalno opterećenje što je osnov za ostvarivanje odgojno-obrazovnih efekata u ovome sektoru školskog života 159 .voditelji znaju da će se aktivnosti odvijati sedmično. oprema. u skladu s osobnostima sredine i interesima djece. što će značajno uticati na efekte u njihovom ostvarivanju. materijal i slično). djece i njihovih roditelja.) koji se mogu angažirati na profesionalnoj i volonterskoj osnovi. sat i mjesto realizacije vannastavnih aktivnosti • Imena koordinatora – voditelja vannastavnih aktivnosti S obzirom na činjenicu da je u jednoj školi nerealno očekivati da se jednaka pažnja posveti svim oblastima. Samo tada može se postići istinska primjerenost aktivnosti – sadržaja uzrastu. Program vannastavnih aktivnosti trebalo bi da obuhvati: • • • • Vrste aktivnosti (sadržaja). namještaj. potrebno je na početku školske godine detaljno razmotriti u kojoj mjeri će pojedine oblasti biti zastupljene. Imenovanje koordinatora – voditelja vannastavnih aktivnosti vrši Nastavničko vijeće na početku školske godine i ono ne može biti rezultat licitiranja i dobrovoljnog opredjeljivanja nastavnika. Svaka oblast podrazumijeva niz konkretnih aktivnosti (sadržaja) za koje će se škola opredijeliti na početku školske godine. Ko bi trebalo da učestvuje u kreiranju i realiziranju Programa aktivnosti. sportista i dr. Koje organizacione forme aktivnosti će biti zastupljene. škola će osigurati naknadno u skladu sa mogućnostima i uz pomoć nadležnog ministarstva. u okviru svake oblasti. Blagovremeno i tačno odreñenje vremena. psihologa. interesovanjima i potrebama. ljekara. 2. nego izbora na osnovu unaprijed utvrñenih kriterija od strane najvišeg stručnog organa u osnovnoj školi. sat i mjesto gdje će se one odvijati. 1. kao i kadrovskom potencijalu i uvjetima kojima škola raspolaže. Od posebnog značaja je da se u Planu vannastavnih aktivnosti odredi dan. Koje uvjete bi trebalo da osigura osnovna škola da bi aktivnosti mogle biti realizirane (objekti-mjesta. biće motivirani za aktivnost.

primamljivo. Primjera radi. priručnici za nastavnike. djeluje lijepo. treba primijeniti fleksibilniji raspored nastavnih časova. pa i tradicionalna opterećenja. odgoju i obrazovanju djece osnovnoškolskog uzrasta do sada dovodila su do dezorijentacije u ovom značajnom sektoru života i rada u osnovnoj školi. umije i koji u prvi plan stavlja dječiju dobrobit. bez oštrih rubova. lagan. koji dozvoljava promjene u kombinaciji i usklañivanje s brojem učenika u grupi. P RETP OSTAVKE ZA REALIZACIJU SVIH PROGRAMA STRUČNO OSPOSOBLJEN NASTAVNIK Profesor razredne nastave Nastavnik razredne nastave NASTAVNIK KOJI RAZUMIJE SMISAO PROMJENA I KOJI VJERUJE U MOGUĆNOSTI UČENJA I EDUKACIJE Nastavnik koji zna. Ovim se postiže i još jedan efekat. tematski pristup pojedinim dijelovima programa). Partnerstvo u reformi Informacije o važnim promjenama putem seminara PODRŠKA Za direktore i savjetnike pedagoških zavoda RODITELJA UČENIKA Direktore osnovnih škola U LOKALNOJ Nastavnike prvih razreda ZAJEDNICI Pedagoge Posebno: Informativni materijali za roditelje učenike prvog razreda. 160 . Planiranje sadržaja rada u skladu s svim važnim činiocima (struktura odjeljenja. a to je povezivanje vannastavnih aktivnosti sa nastavom i uopće sa životom u užoj i široj socijalnoj sredini. didaktički materijali Adekavtano opremljen i ureñen prostor (namještaj jednostavnih linija. realiziramo sadržaje koji zahtijevaju direktnu komunikaciju. osobnosti lokalne sredine. . predznanja. vedro).Udžbenici za učenike koji podrazumijevaju novija saznanja o djetetu i učenju. NOVE METODE RADA Sadržaji koji bitno utiču na kvalitet rada Fleksibilno poimanje artikulacije nastavnih časo va u prvom razredu i mogućnost organizovanja nastavnog časa u skladu s intenzitetom pažnje. lijepo dizajniran. razvijanja i usavršavanja profesionalne kompetentnosti svih onih koji su odgovorni za rezultate odgoja i obrazovanja u osnovnoj školi. Roditelji i lokalna zajednica mogu osigurati podršku. definirani ciljevi. učenike prvog razreda pozivamo ranije u školu. otpori. Izbor načina rada u razredu koji osigurava učenički aktivitet i individualni razvoj. potom se uključuju učenici ostalih razreda. Različita shvatanja. predrasude. mobilan. Različita shvatanja vannastavnih aktivnosti i njihove funkcije u razvoju. • U situacijama kada su pojedine sredine primorane na organizaciju rada u kombiniranim odjeljenjima. prateći radni materijali. trebalo bi da budu podreñena nastojanjima koja su izražena u Koncepciji devetogodišnje osnovne škole i prevaziñena decidnim zahtjevima koji se tiču sticanja. PROSTOR I UKUP NO OKRUŽENJE U ŠKOLI - Preporuka: Do 25 učenika u odjeljenju i bez uključivanja učenika prvog razreda u kombinovana odjeljenja.i rada.

(Šta ocjenjujem? Kako?). stavovi. a na drugoj pokušaj da na odreñenoj skali postignuća odredimo poziciju svakog učenika. analiza i sinteza. Na jednoj su strani ciljevi koje smo definirali.analitičku strukturu“ i kontinuitet u opservaciji i evidentiranju napredovanja. • Imati na umu da ocjenjujemo baš ono što treba ocjenjivati. vrijednosti..Opisna ocjena ima svoju . • Da uvažava razvojne karakteristike djece odreñene dobi i svakog djeteta. To podrazumijeva sistematsko praćenje napredovanja svakog učenika i procjenu stanja i situacije u odreñenim intervalima. To su informacije o postignućima u pojedinim segmentima nastavnog programa. U prvom razredu osnovne škole predviñeno je opisno iskazivanje uspjeha učenika. ishodi učenja i indikatori uspješnosti. težinom zadataka. To je kvalitativno ocjenjivanje. • Da su svi učenici uključeni u postupak i da znaju šta ih očekuje. djelimično je samostalan) • Kakav je njegov odnos prema radu i obavezama? • Da li može usredsrediti pažnju na sadržaje? • Odnos prema drugim učenicima • Odnos prema nastavnicima • Druge osobine Za procjenjivanje i ocjenjivanje je posebno važno: • Da je zasnovano na kriterijima. Procjena podrazumijeva iskazivanje kvalitativnih elemenata na početku i nakon odreñenog vremenskog perioda. nemogućnost zaključivanja . • Ocjenjivanje vršiti u okolnostima koje su primjerene potrebama djece. život. Ukupna organizacija rada u razredu mora biti podreñena zahtjevu: „Osigurati napredovanje u skladu s individualnim mogućnostima. Programski zahtjevi. • Da odražava različitost pristupa. nije usvojio) • U čemu je učenik uspješan? Šta je njegova jača strana? • Koliko je napredovao u odnosu na početak školske godine? (mnogo. vještine) • Je li učenik usvojio programske sadržaje? (potpuno. rješavanje problema u životnim situacijama). Na osnovu tih informacija moguće je formirati sliku o napredovanju svakog učenika. • Da podrazumijeva više aspekata.. nimalo. razumijevanje. nisu obimni. ali su učeniku prevelik teret jer on ne vlada čitanjem kao osnovnim sredstvom. Opisno je ocjenjivanje primjereno učenicima mlañeg školskog uzrasta..“ U donošenju opisne ocjene morali bismo imati u vidu sljedeće elemente: • Ostvarivanje konkretnih odgojno-obrazovnih zadataka koji su definirani u Programu (znanja. s obzirom na sadržaj. 161 . za najmanju sitnicu traži pomoć. ne zastrašivati učenike slabom ocjenom.) • Koje su preporuke za prevazilaženje tih teškoća? • Koliko je učenik samostalan u radu? (nesamostalan je.SMJERNICE ZA PRAĆENJE I OPISNO OCJENJIVANJE Postignuća učenika Opisno ocjenjivanje je kvalitativna analiza učeničkih postignuća. samostalan. djelimično. • Da je kontinuirano i zasnovano na praćenju učeničkog rada. kolika je razlika izmeñu startne pozicije i sadašnjeg stanja) • Ima li učenik teškoća? U kojim se to područjima posebno očituje? (izgovor. odsustvo pažnje. malo. • Da pomaže u identifikaciji djece sa posebnim potrebama. • Da je ocjenjivanje podreñeno važnim ciljevima (znanje. • Da polazi od onog što dijete zna i što je njegova jača strana. reprodukcija. • Da se oslanja na učeničku mogućnost i slobodu samoprocjenjivanja. a ne samo zahtjevima nastavne jedinice i apstraktnim ciljevima. odnosno metodom učenja. zamjena glasova. To su bitne informacije o nastavniku i njegovoj sposobnost procjene karakterističnih podataka o svakom učeniku koje su istovremeno orijentir za planiranje narednih koraka. • Ocjenjivati pojedine segmente u odnosu na ciljeve Programa i ukupna postignuća.

OKVIRNI NASTAVNI PLAN I PROGRAM za četvrti razred devetogodišnje osnovne škole 162 .

10. 7. 5. 4. 5. 4. 6. B ROJ SEDMIČNI B ROJ NASTAVNIH ČASOVA GODIŠNJI BROJ NASTAVNIH ČASO VA OBAVEZN I NASTAVNI PREDMETI 1. 3. srpski jezik i književnost Prvi strani jezik Moja okolina Matematika Muzička / glazbena kultura Likovna kultura Tjelesni i zdravstveni odgoj UKUPNO: 5 3 3 4 2 2 2 21 175 105 105 140 70 70 70 735 Napomena: Nastavni predmet Vjeronauka reguliran je kantonalnim obrazovnim zakonodavstvom. hrvatski. 7. srpski jezik i književnost Engleski jezik Njemački jezik Francuski jezik Arapski jezik Moja okolina Matematika Muzička/glazbena kultura Likovna kultura Tjelesni i zdravstveni odgoj OKVIRNI NASTAVNI PLAN ZA ČETVRTI RAZRED DEVETOGODIŠNJE OSNOVNE ŠKOLE RED. hrvatski. 6.Sadržaj Okvirni nastavni plan za četvrti razred devetogodišnje osnovne škole Nastavni programi obaveznih nastavnih predmeta 1. 2. 3. 8. Bosanski. Bosanski. 163 . 2. 9.

oblika nastavnog rada. Imaju punu slobodu u izboru nastavnih metoda. brzine i izražajnosti) rad na poboljšanju razumijevanja pročitanog Vje žbe usmjere ne na usavršavanje pisanja latiničnim pismom: tehnika pisanja preciznost u saopćavanju sadržaja mišljenja u pisanoj formi Usvajanje pisanih slova ćirilice: usvajanje grafičke strukture slova povezivanje slova u strukturu riječi pisanje riječi i rečenica prepisivanje kraćeg teksta 10 časova 5 časova 25 časova Čitanačk a štiva: INTERPRETACIJA KNJIŽEVNOG TEKSTA 60 ČASOVA Interpretacija proznih i poetskih tekstova.Bosanski. srpski jezik i književnost (5 časova sedmično. Nastavnici imaju slobodu u planiranju i uspostavljanju balansa izmeñu prethodnih postignuća u pojedinim područjima i vremena potrebnog za daljnji rad. 164 . doživljaj književno-umjetničkih štiva i usvajanje književnoteorijskih pojmova 40 časova Rje čnik JEZIK 35 ČASOVA 5 časova Narativni oblici: P repričavanje na osnovu KULTURA IZRAŽAVANJA samostalno sastavljenog plana 25 ČASOVA 2+2+2 P ričanje na osnovu datog početka (slike. hrvatski. teksta) 2+2 P ričanje na osnovu datih tematskih riječi 1+1+1 Dokume ntarni film MEDIJSKA KULTURA 15 ČASOVA 3 časa 20 časova Desk riptivni oblici: 10 časova Info rmativni oblici: Mješoviti oblici: Pismo kao obavijest Pismo kao izraz zahvalnosti 2+2 1+ 1+ 1 Gramatika Pravogovor i pravopis Lek tira: Osamostaljivanje u čitanju. podcrtavanje značaja znanja i knjiga u odgoju i samoodgoju 20 časova Opis lika P isanje izvještaja 1+ 1+ 1 1+1 Opis pojave. zbivanja u prirodi Crno-bije li film i film u boji 4 časa Nije mi i zvučni film Radio-emisije Dječiji listovi 2 časa 4 časa 2 časa • Broj nastavnih časova uz pojedina područja je samo orijentaciona naznaka vremena potrebnog za realizaciju predviñenih programskih sadržaja. 175 časova godišnje) Posebni časovi čitan ja: ČITANJE I PISANJE 40 ČASOVA usavršavanje tehnike (pravilnosti. naravno u skladu sa savremenim tendencijama u metodici nastavnog rada. Ali sve je podreñeno postavljenim ciljevima i jasno naznačenim ishodima učenja. nastavnih sredstava.

nivoa automatizma P isanje o sadržajima Priprema za vrijednosnu analizu i pročitanog sastava (u latiničnom pismu) mašte vrednovanje umjetničkih i životnih Poznavanje Usvojena pisana slova ćirilice. kulture pismenog izražavanja pisanih slova Potpuno snalaženje u razumijevanje napisanog) (raspored teksta. ortografski ćirilice. diktat s pjesme. Razumije sadržajne. teksta Misaono i emocionalno poistovjećivanje s likovima Bogaćenje emocionalne. uočavanje nedostataka. rečenice.ČITANJE I P ISANJE Programski zahtjevi Č i t a nj e Čitanje proznog teksta štampanog latiničnim pismom Čitanje naglas Čitanje u sebi Čitanje po ulogama Izražajno čitanje Čitanje i recitiranje lirske pjesme Čitanje teksta štampanog ćiriličnim pismom Odgojno-obrazovni ciljevi i zad aci Minimum Standardi o čekivanih postignuća Prosje čno Izn ad prosjeka Pojačavanje spoznaje o značaju Čitanje tekstova Pravilno i tečno čitanje s Izražajno čitanje čitanja štampanih razumijevanjem i stvaralačko Vježbanje u koncentraciji na latiničnim smisla pročitanog izražavanje sadržaj pismom (glasno i reproduktivni i (mogućnost kritičke Čitanje kao učenje kako da se čita u sebi. P isanje po diktatu (diktat s poruka pisanih slova Pravilno pisanje kompozicijske komentarom. Razumijevanje napisanog zastoja. rečenica. čitko i lijepo stvaralački diktat. rime sadržajnih. rečenica. pisanju slovima latinice P isanje riječi i rečenica uz zahtjevi. prepoznavanje Razumijevanje udžbeniku? Čitanje i pjesničkih slika. štampanih ćiriličnim ćiriličnog pisma (pravilno estetskoj strani rukopisa kratkog teksta pismom pisanim slovima pisanje i povezivanje Razvijanje svijesti o značaju Poznavanje ćirilice slova u strukture riječi. strukturiranje pisanog sticanja informacija doživljaja razumijevanje i reprodukcija rada Razvijanje sposobnosti kritičkog pjesme Potpuno Tečno čitanje tekstova čitanja Poznavanje slova snalaženje u štampanih latiničnim i Osposobljavanje za čitanje u sebi i ćiriličnog pisma. objašnjeni Osposobljavanje za čitanje latinice i svih slova. daljnji rad na riječi. sastava rečenica. Pravilno čitanje. kraćeg teksta napisanog. rečenica. razumijevanje i riječi. mogućnost povezivanje u strukturama strukturiran pisani rad predusretanjem memoriranje sadržaja i recitiranje pravilnog pisanja riječi Pisanje ćirilicom bez pogrešaka. usklañenost sadržaja mogućnost (pravilan i estetski izgrañen ilustrirane sadržaje mišljenja i napisanog sadržaja) povezivanja slova rukopis) P repisivanje riječi. pažljivo diktat. pisanju slovima latinice ćiriličnim pismom P i s a nje Usavršavanje pisanja brzo uočavanje ključnih riječi pravilno čitanje (pravilan i estetski izgrañen Izgrañen rukopis i P isanje rečenica o Osposobljavanje za samostalno riječi i rečenica. njihovo pravilno aspekte. stvaralački nivo ocjene. razumijevanje pročitanog. izborni diktat.njihov izgled. Prepisivanje riječi Usvojena pisana slova ćirilice evidentiranje vlastitih grešaka. reprodukcija pročitanog kraćih tekstova Mogućnost prepisivanja kontrolni diktat) Usavršavanje tehnike pisanja Pisanje po diktatu rečenica Usvajanje pisanih slova latiničnim pismom. glavnih i sporednih likova Mogućnost reprodukcije Razumijevanje na nivou uopćavanja i formuliranja podnaslova logičkim cjelinama Razumijevanje kao rezultat uviñanja uzroka i posljedice. unošenja Svijest o zadatku (Šta se traži od razumijevanje Izražajno čitanje naglas i u izmjena) mene? Gdje to mogu naći u pročitanog) sebi. osobine Uočavanje i uporeñ ivanje postupaka glavnih likova (likovi čiji su postupci izrazito suprotstavljeni) Spoznavanje onoga što nije neposredno dato ali je konstitutivni dio značenja riječi. Osposobljavanje za analizu u strukture riječi Pisanje riječi. njihovo pravilno Razumijevanje značaja poznavanja Pisanje kraćih povezivanje u strukturama jednog i drugog pisma i rečenica riječi osposobljavanje Razumijevanje napisanog za čitanje tekstova štampanih Mogućnost prepisivanja ćiriličnim pismom i mogućnost rečenica služenja pisanim slovima ćirilice u štampanih ćiriličnim pismenim vježbama i pismom pisanim slovima komunikaciji ćirilice INTERPRETACIJA KNJIŽEVNOG TEKSTA Književni tekstovi Književno-teorijski Odgojno-obrazovni Ishodi druženja s književnim tekstom pojmovi ciljevi i zad aci Zadovoljavajući Prosje čni Izn ad p rosjeka Čitanačka štiva Nasiha KapidžićHadžić: Divna zemlja i tetka Devla Jakov Jurišić: Srne na santi leda Zehra Hubijar: Kestenjar Armenska bajka: Tumačenje snova Ivan Cankar: Zastidio se majke Japanska bajka: Zlatna sjekira Tok dogañaja u vremenskom slijedu (na obimnijem tekstu) Uočavanje mjesta i vremena radnje Likovi . mogućnost samostalne analize i raspravljanja o pročitanom sadržaju Izgrañen vlastiti odnos prema književnom tekstu 165 . postupci. rečenica. Pisanje riječi po Pravilno pisanje procjena nivoa postignuća diktatu svih slova. Šta mi je još potrebno? recitiranje po Recitiranje kompozicijskih Koji izvori informacija postoje?) vlastitom izboru Čitanje sadržaja aspekata pažljivo Razvijanje sposobnosti čitanja radi Ilustriranje štampanog ćiriličnim pismom. ritma. formuliranje poruke P otpuno samostalno čitanje. kognitivne i socijalne komponente P amćenje slijeda dogañaja Razumijevanje sadržaja na nivou reprodukcije pročitanog Uočavanje glavnog dogañaja. rukopis) pisanje dovedeno do pročitanim sadržajima čitanje i razumijevanje pročitanog razumijevanje Pisanje riječi.

prepoznavati i doživljavati snagu i ljepotu pjesničke riječi. sastava Djeca će o s j e ć a t i. izdavač. broj stranica.podizanje i vježbanje spuštanje glasa u ekspresivnosti i govoru i čitanju. Čitamo odabrane vježba u dijelove dragih štiva. kratkih slogova) Izražajno predstavljanje teksta Rima . odgoju i knjigom (naslovna samoodgoju strana.likovi iz svakodnevnih životnih situacija Stav prema likovima i objašnjenje stava Uočavanje opisa lika u književnom tekstu Uočavanje opisa pojave u književnom tekstu Izražavanje vlastitog stava o liku. recitiramo pjesmu po knjige vlastitom izboru Piščev govor i govor lika Didaskalije Razumijevanje sadržaja dijaloga. jezgrovitost u pjesničkom izrazu. autor. stvarnog i maštovitog Njegovanje senzibiliteta za sugestivnost pjesničke riječi. Uočavat će slikovitost. pronalaženje argumenata i formiranje vlastitog ponašanja u skladu s pozitivnim primjerima Afirmacija moralnih vrijednosti: dobrote. Vrijeme za priču. Moći će porediti kazivanje u proznom tekstu.Šefik Daupović: San zubara Pincetija Aleksa Mikić: Neočekivani susret Enes Kahvić: Čamac Branko Ćopić: Nećeš mi vjerovati Nedžati Zekerija: Zar vam nisam rekao Jure Kaštelan: Proljeće je slikar Maja Gjerek – Lovreković: Zimska priča Dramsk i tekstovi: Željka Horvat Vukelja: Reumatični kišobran Jadranka Č unčićBandov: Jesenska šumska šala P jesme Alija H. muzičkom djelu. poruci Samostalnost u prezentaciji pročitane knjige Mogućnost poreñenja. likovnom izrazu. mislima i osjećanjima. L jepotu će doživljavati svim čulima. pravilno čitanje P ravilno čitanje pjesme. recitiranje pjesme Dočaravanje likova. vrijednosne. raspoloženje u pjesmi. reprodukcije i produkcije 166 . Ritam . poezije za djecu) Daljnji rad na čitanju dramskog teksta (prirodno i bez patetike) Rad na glasovnoj Pjesnička slika izražajnosti. imaginativne komponente. odgoj za ljepotu pjesničkog kazivanja Razumijevanje smisla Osposobljavanje čitanja djeteta za Zašto čitamo? samostalno čitanje. poštenja. atmosfere izražajnim čitanjem Izražajno čitanje recitiranje. o čemu vrijeme za pjesmu se govori u knjizi). likovima. razumijevanja. preuzimanje uloge lika. smisla za isticanje izmjena dugih i značajnih elemenata. razumijevanje pojmova predviñenih programom Gluma.glasovno Ostvarivanje uloge u podudaranje krajnjih igrokazu kao vid slogova (dvosložna govorne produkcije rima) Obično. spoznajne. Dijete je pročitalo knjigu Može odgovarati na postavljena pitanja Može učestvovati u analizi i samostalno govoriti o sadržaju. svakodnevno u pjesmi Izvori nadahnuća Ritam i rima kao izrazi doživljaja Poezijom do estetskog doživljaja i spajanja emotivne. unošenje promjena u tekst Stvaralački odgovor na pjesmu kao poticaj za pisanje pjesme. plemenitosti. izvoñenja zaključaka Djeca će moći samostalno pročitati tekstove predviñene za domaću lektiru Učestvovat će u analizi u skladu s mogućnostima samostalnog čitanja. Kako samostalno pamćenje čitati? i mogućnost Čitanje radi uživanja prezentacije Čitanje radi sticanja i Razumijevanje proširivanja znanja značaja znanja i Čitanje radi uloge čitanja u upoznavanja s učenju. Dubočanin: Jesenja pisma Gustav Krklec: P rvi snijeg Ismet Bekrić: Domovina nije riječ iz spomenara Kasim Deraković: Ljetna noć Muharem Omerović: Moja baka Šukrija Pandžo: Osluškivanje Grigor Vitez: Svirala od vrbe Uspostavljanje analogije: književni lik. discipliniranosti i osjećaja za mjeru. predstavljanju teksta. marljivosti) (odgovori na pitanja u usmenoj formi i na pojednostavljena pitanja u pisanoj formi) Razlikovanje vrsta književnog teksta na osnovi osnovnih obilježja Lektira: Ivica Vanja R orić: P lavi vjetar Bisera A likadić: Kraljica iz dvorišta Nedžati Zekerija: Djeca triju ulica Karlo Kolodi: P inokio Vrelo ljepote / Stihovi u lektiri (izbor iz bh.

fonda riječi Razumijevanje značenja riječi. služenje riječima iz književnih djela Prilagoñavanje rječnika situaciji i situacionom kontekstu Prosječna Iznad prosjek a Programski sadržaji Rje čnik Riječi u priči i pjesmi Riječi opisivači Riječi informacije Riječi poruke Odgojno-obrazovni ciljevi Služenje rječnikom i snalaženje u abecedno i azbučnom slijedu (traženje riječi. kulture i zabave primjerene djeci Radio.emisije Radio kao medij i radio-emisija u funkciji popularizacije znanja. memoriranje Posjedovanje sadržaja. aktivnosti Upotreba riječi koje su nove i neočekivane s obzirom na uzrast i programske zahtjeve Upotreba riječi na nov i originalan način 167 . traženju pomoći u slučaju nesnalaženja) Tačno artikuliranje potrebe. Koja su slova izmeñu nas? Sreñivanje kartona riječi sa različitim inicijalnim znakom. njihova upotreba u govoru i pisanju P osjedovanje smisla za izbor pravih riječi radi dočaravanja raspoloženja. zahtjeva Izbor riječi kojima opisujemo Riječi kojima pojačavamo argumentaciju Adekvatna upotreba riječi Posjedovanje bogatog u različitim situacijama. šećer) Razvijanje sposobnosti izbora adekvatnih riječi u govoru i pisanju Upotreba riječi u komunikaciji: predstavljanje.MEDIJSKA KULTURA Programski sadržaji Film Filmske vrste Igrani film Dokumentarni film Crno-bijeli film i film u boji Nijemi i zvučni film Pojmovi Šta je igrani. mogućnost razvijene kulture reprodukcije slušanja i izbora sadržaja Čita i komentira Samostalno čitanje Mogućnost kritičkog čitanja Dje čiji listovi Očekivana postignuća Zadovoljavajuća Pravilan izgovor riječi koje su dominantne u svakodnevnom govoru Razumijevanje značenja riječi u književnom tekstu i mogućnost njihove upotrebe u reprodukciji sadržaja. vježbe koje potiču na takmičenje i brzo snalaženje (Ja sam slovo C. emisija Dječiji list kao komunikacija i izraz stvaralaštva odraslih za djecu i djece za djecu JEZIK: Rječnik Odgoj i obrazovanje (praćenje radioemisija) Učešće u programima školske radio-stanice Razvijanje općih odgojnih vrijednosti Mogućnost koncentracije slušanja i pamćenja osnovnih informacija P ažljivo praćenje. zvučnog u odnosu na nijemi film Radio . Šime. štap. a šta dokumentarni film U historiji filma prve filmske predstave odnose se na dokumentarni film i snimljene situacije iz svakodnevnog života Napredak u razvoju filma Tehnički aspekti film u crnobijeloj tehnici film u boji nijemi i zvučni film Odgojno-obrazovni ciljevi Zadovoljavajući Oček ivani re zultati Prosječni P raćenje i razumijevanje filmskog sadržaja. na putovanju. Koje je slovo do mene? Mi smo slova D i H. sreñivanje kartona riječi koje imaju isto slovo na početku (šuma Šemsa. situacije. razumijevanje poruke Uočavanje relacije tehnika snimanja i punoće doživljaja Iznad p rosjek a Uočavanje povezanosti izražajnih sredstava i ostvarenih efekata Produkcija ideja za snimanje dokumentarnog filma koji se odnosi na život u školi ili široj zajednici Mogućnost šireg objašnjavanja povezanosti pojedinih segmenata u procesu stvaranja filma P ercepcija i recepcija Mogućnost praćenja filmskog sadržaja filmskog sadržaja u kontinuitetu i Uočavanje razumijevanje karakteristika i sadržaja filma značaja dokumentarnog Uočavanje razlike u filma tehnici snimanja Zauzimanje stava P oreñenje efekata crno-bijelog i efekata filma u boji. traženje informacije (u kupovini.

-ev. uočavanje njihove funkcije u rečenici Mogućnost prepoznavanja u tekstu Samostalna analiza rečenice (subjekt.) Ciljevi i zadaci Zadovoljavajuća Veliko slovo u primjerima koji su predviñeni programom Primjena pravila o upotrebi velikog slova u primjerima koje predviña program Pravilna upotreba znakova interpunkcije Riječ . časopisa Pojmovi Očekivana postignuća Prosje čna Pisanje u skladu s pravilima koja su obuhvaćena programskim sadržajima Izn ad prosjeka P ravilna upotreba pravila o pisanju velikog slova Uočavanje i ispravljanje vlastitih i tuñih grešaka u pisanim radovima Veliko slovo u pisanju imena pripadnika naroda P isanje imena životinja P isanje prisvojnih pridjeva na -ov. trgova. listova. drag. -čki P ravilno rastavljanje riječi na kraju retka 168 . pridjevi u funkciji razlikovanja pozitivnih i negativnih osobina: druželjubiv. -in P isanje prisvojnih pridjeva na -ski . intonacijski modaliteti) Gramatika i vrijednosni system (pozitivna svojstva i imenovanje.Očekivana postignuća Gram atika Pojmovi Ciljevi i zadaci Usavršavanje perceptivnih.slog rastavljanje riječi Zadovoljavajuća Razlikovanje navedenih vrste riječi u jednostavnijim primjerima rečenica Prepoznavanje subjekta i predikata u rečenici Prosje čna Snalaženje u analizi rečenice u obimu koji podrazumijevaju navedeni programski sadržaji Izn ad prosjeka Razlikovanje vrsta riječi. darežljiv . sebičan.. bulevara škola knjiga. gradivni) Brojevi (glavni i redni) Rečenica Subjekt i predikat u rečenici P rosta neproširena rečenica Subjekatski i predikatski skup P rosta proširena rečenica Azbuka Imenice Zamjenice Pridjevi Brojevi Subjekt i predikat u rečenici Glagol kao predikat Imenica kao subjekt Subjekatski i predikatski skup Pravogovor i pravopis Veliko slovo u pisanju naziva : ulica. prisvojni.. -ćki. izvoñenja zaključaka Razlikovanje navedenih vrsta riječi i prepoznavanje u tekstu Jednostavna i proširena rečenica u komunikaciji (brzina. dodaci) Azbuka Vrste riječi: Imenice (zbirne i gradivne) Zamjenice (lične i prisvojne) P ridjevi (opisni.. škrt. predikat. analitičkih i lingvističkih sposobnosti Razvijanje sposobnosti gramatičke analize rečenice. teksta Razlikovanje primjera od (ne)primjera Razvijanje sposobnosti generalizacije.

stil. situacije P isanje sadrži elemente slikovitog i maštovitog kazivanja Bogatstvo misli i asocijacija. originalnost u upotrebi riječi Mješoviti 169 . urednost kao pokazatelji koliko poštujemo osobu kojoj pišemo Zadovoljavajući Snalaženje u jednostavnim i uobičajenim situacijama. opisivanje poznatih osoba (izbor adekvatnih riječi deskriptora).pismo obavijest .pismo zahvale Mogućnost praćenja vremenskog slijeda u dogañaju ili aktivnosti Registrovanje u formi kratkih rečenica Izvještaj ima sve potrebne elemente Sposobnost sažetog i objektivnog prikazivanja dogañaja. čujem) i o osjećanjima Prosje čni Sposobnost hipotetičkog mišljenja zamišljanje brojnih alternativa Osmišljenost. rukopis. situaciji. važnih elemenata u dogañaju. pričom Dobro zapažanje i bogat rječnik. razumijevanje uočavanje logičkih cjelina i samostalno formuliranje podnaslova tim cjelinama Razvijanje sposobnosti analize. svrsishodnost. ali i Osmišljeno i pravilno mogućnost izražavanje u uspostavljanja usmenoj i pisanoj relacija: formi vidljivo i skriveno Uočavanje smislene povezanosti tematskih riječi Uočavanje reprezentativnih osobina Informativni Pisanje izvještaja Šta? Gdje? Kada? Kako? Zašto? Pisanje pisma . oslovljavanje. tečnog izražavanja Sposobnost pisanja emotivno obojenih sadržaja P osjedovanje bogatstva ideja i mogućnost oblikovanja misli na zanimljiv način P osjedovanje dara zapažanja i raspolaganje rječnikom kojim se zapaženo može izraziti riječima. riječi za označavanje vidljivih osobina i riječi za označavanje ponašanja. sinteze. Snalaženje u nedovršenim jezičkim strukturama Stvaranje sadržaja na osnovu poticajnih riječi. mašte Osposobljavanje za adekvatan izbor riječi. teksta) Pričanje na osnovi datih tematskih riječi Deskriptivni Opis pojave. postupaka. zbivanja u prirodi Opis lika iz najbliže okoline Odgojno-obrazovni ciljevi i zadaci Čitanje teksta. prilagoñavanje načina izražavanja situacijama Mogućnost stvaranja sadržaja koji ima logičan slijed Mogućnost govorenja i pisanja o konkretnim sadržajima (vidim. stvaranje rečeničnih struktura u kontekstu tematskog kruga ponuñenih riječi Poticanje individualnog stvaralačkog nerva. Njegovanje govornog i pisanog jezika Osposobljavanje za uočavanje redoslijeda dogañanja. rečenicama. izgled papira. Izazivanje širokog spektra asocijacija.Ishodi rad a na usmenom i pismenom izražavan ju Oblik izražavan ja Vježba Narativni Prepričavanje na osnovi samostalno sastavljenog plana Pričanje na osnovi datog početka (slike. aktivnosti Sposobnost sistematičnog predstavljanja Prilagoñavanje namjeni sadržaja i oblika izražavanja Pisanje sa svrhom. pravilnost i jasnoća izražavanja Uspostavljanje logičkih veza i stvranje smislene i kompozicijski organizirane priče Izn ad p rosjeka P osjedovanje bogatog leksičkog fonda i mogućnost spontanog. mogućnost poreñenja i zaključivanja Zapažanje važnih osobina. apstrahovanja i generalizacije (kognitivni nivo). način obraćanja. mašte i kreativnosti u izražavanju Razvijanje sposobnosti posmatranja i zapažanja svega što je u okruženju Uporeñivanje opisa lika u književnom djelu .

Važno je da knjiga ostane u sjećanju. maštu.. kakvom usmenom i pismenom izražavanju. U samoj interpretaciji teksta treba stalno imati na umu da prava umjetnost ostaje u sferi estetskih osjećanja i nije joj zadatak da direktno. zahtjevi ostalih nastavnih predmeta i karakteristike receptivnih mogućnosti djece u četvrtom razredu. meñusobna povezanost i prožimanje sadržaja pojedinih područja nastave maternjeg jezika.pročitanih”. U interpretaciji lirske pjesme novi su. u pojmovnom smislu. ritam i rima. izbor IV a razreda. Interpretacija teksta kao područje u osnovi je gramatike i nastave usmenog i pismenog izražavanja. a manje pamte pojmove. Ti se tekstovi razlikuju s obzirom na tematiku. priče. To je nepresušan izvor riječi. iskustvom bogatija. Važno je da dijete čita. Čitanačka štiva su istovremeno vrijedna književna djela i osnova su za realizaciju svih programskih zahtjeva. Kreativnijim. raspravi. Izbor iz poezije bosanskohercegovačkih autora je poticaj za kreativnije pristupe. pojmova i doživljaja. Stavite na pano tekst pjesme. U stvaranju ukupne programske strukture uvažavani su važni elementi: broj nastavnih časova. razumije. razumijevanju sadržaja. Važno je da učenici umjetnička štiva dožive kao nešto što je snažno i lijepo i što djeluje na osjećanja. pojačalo bi potrebu da se izbjegavaju 170 . fleksibilnijim pristupima radu na ovim tekstovima uvodite djecu u svijet literature i razvijajte samostalnost u druženju s knjigom. da može objasniti zašto mu se nešto dopada ili ne dopada. To znači da treba povećati očekivanja i jasno postaviti zahtjeve. Tako treba i dalje raditi. Neka biraju pjesmu. Posebno mjesto u Programu ima domaća lektira. a to je onda i vježba usmjerena na estetsku stranu rukopisa). pisanju. Poeziju treba čitati i u njoj uživati. programska struktura ovog nastavnog predmeta u prethodnim razredima i definirani ishodi učenja u pojedinim područjima. dominantan vrijednosni sistem. Neka se pripreme za čitanje i recitiranje odabrane pjesme. Sadržaji nastave gramatike. a onda te listove uvežite i dogovorite se s njima o naslovu (Najljepše pjesme. napišite na razredni pano šta očekujete u pojedinim područjima. misli. Djeca su misaono jača. prisustvo naracije i deskripcije. a ne da bude na popisu . Manje insistirajte na reprodukciji u pojmovnom smislu. da ostavi traga u doživljajnom smislu. Čitanje i pisanje ostaju u prvom planu. obim. Pjesma do pjesme. Neka u razgovoru. Isto možete uraditi i sa pričama. ali koliko mogu biti od pomoći u ostvarivanju ciljeva ostalih područja nastave maternjeg jezika. Bilo bi poželjno da nastavnici ocjenjuju i kvalitet usmenog izražavanja. Da taj susret predstavlja doživljaj ugodnog literarnog iskustva. Medijsku kulturu valja posmatrati u kontekstu ukupnih programskih zahtjeva i podcrtavati potrebu selektivnog pristupa ovim sadržajima. izrazi pročitano na njemu svojstven način. Svako je djelo posebno i traži specifičan pristup. Za pet naslova ostavljeno je 20 nastavnih časova. posebno ne da nameće stavove i poruke. Dozvolite djeci da čitaju i da izdvajaju pjesme koje se njima posebno dopadaju.). Postepeno ih uvodite u jasnu pojmovnu diferencijaciju. Na početku godine važno je izvršiti evaluaciju postignuća u prethodnim razredima i upoznati djecu čemu težimo u pojedinim područjima: kakvom čitanju. nametljivo poučava. ali uvesti ocjenjivanje kvaliteta govora. neka više uživaju u ritmu. suprotstavljanjem mišljenja dolaze do zaključaka. To je naznačeno u standardima postignuća. Ne unositi podatke o pročitanim knjigama u bilo kakve obrasce. Neka lijepo prepišu tekst pjesme (sigurno će se truditi da to bude lijepo. priču koja se odjeljenju kao takva dopada. stvorite atmosferu u kojoj će djeca osjetiti zvučnost. odabrali učenici IV b itd. obrazlože izbor.Didaktičko-metodičke napomene U četvrtom razredu povećan je fond nastavnih časova. U razrednoj nastavi vježba usmenog izražavanja uvijek prethodi pismenoj vježbi. slikovitost i ritam. kulture usmenog i pismenog izražavanja direktno su usmjereni na poboljšavanje nivoa opće pismenosti. Dogovorite se s djecom o nivoima postignuća. kriteriji važni za izbor nastavnih sadržaja. To bi svakako povećalo odgovornost prema izgovorenoj riječi i ulaganju napora u oblikovanje rečenice. da ilustrira. Ne robovati bilo kakvim šablonima i ne smještati sve u racionalne okvire. ilustriraju.

tako i u ukupnom ljudskom saznanju. Iako ti nivoi nisu podudarni sa skalom ocjenjivanja od 1 do 5 ipak su važan orijentir u postavljanju zahtjeva. pravilnog. treći da griješi mnogo u izgovoru riječi. Napravite i na panou prikaz očekivanih rezultata opisanih po stepenima. Kažite im unaprijed šta ćete ocjenjivati. Mogu pročitati tekst bez greške. 171 . Ističite značaj osmišljenog. Nemojte zaboraviti da ocjena ima onoliko smisla koliko vodi ukupnom napredovanju svakog djeteta i koliko u njemu budi želju da se potrudi i poboljša postignuće. Veoma je važno da i roditelji budu upućeni u smisao ocjenjivanja. kada. prosječna i ona iznad prosjeka – visoka postignuća. Uostalom. kako u okviru ovog nastavnog predmeta.ponavljanja. U realizaciji sadržaja nastave gramatike i pravopisa oslanjati se na dječije doživljavanje jezika. teksta. Nema univerzalne preporuke ni za navedene stepene ni za sve aspekte znanja i vještina. Zajednički dolazimo i do mjera koje će djelovati na poboljšanje postignuća pojedinca i odjeljenja. Svi su ocjenjivači. Tako će lakše diferencirati primjere od (ne)primjera. Neka svako dijete postavi samo sebi pitanje: Gdje sam ja? Neko će primijetiti da njegovo čitanje nije dovoljno brzo. Plan daljnjih aktivnosti podrazumijeva utvrñivanje bližih i daljih koraka i ciljeva. Primjera radi: Moje čitanje ima sve karakteristike dobrog čitanja: pravilno je. Važno je da i djecu vježbate u samoocjenjivanju. Sličan pristup odredite i u ostalim područjima. Analiza je zajednička. Na pojmovima raditi uvijek u kontekstu rečenice. izražajno. šta smatrate posebno važnim. nastavnik kao ocjenjivač mora uvažavati mnoštvo elemenata. a jačala bi ukupna motivacija za rad na usmenom izražavanju. dobra. jasnog govora. Kažite na koji način ćete bodovati odgovore i neka oni sami upišu ocjenu nakon uvida u tačnost (na bazi poreñenja). individualne i individualizirane linije razvoja. drugi da čita monotono. Uz programske sadržaje su tri nivoa postignuća: zadovoljavajuća (minimalna) postignuća. Pojmovi se meñusobno razlikuju po stepenu apstrakcije. tečno. I na kraju. ukupna postignuća valja iskazati numeričkom ocjenom. Uvijek su u odnosu meñuzavisnosti.

stvoriti pozitivnu i zabavnu atmosferu za učenje. osjetiti zado voljstvo i prepoznati korist pri proširivanju znanja stranog jezika. dalje njegovati razvijanje pozitivnog. dalje njegovati razumijevanje i logičkog pamćenje. razigranog stava prema učenju jezika. kroz igru. davati kratke pismene odgovore. 172 . pripremati materijal i opremu. znati čitati riječi pojedinačno povezano sa konkretnim pojmovima. poticati temeljitost. od početka razvijati radne navike. ponavljanje i usmenu komunikaciju sa zabavnim aktivnostima. popunjavati slova i riječi. postupni i odmjereni prelaz ka čitanju i pisanju najjednostavnijih riječi i rečenica. znati prepisivati. a ne o jeziku. izražavati slobodu i samostalnost u govoru i direktnom reagiranju. aktivnosti i interesovanja djeteta ovog uzrasta) Funkcije i vještine (usmena i pismena kompetencija primjerena datom nivou učenja) Aktivnosti (kojima se realiziraju vještine) Gramatika (gramatička područja za dati nivo) Vokabular (koji odgovara datim temama. primjereno uzrastu.(3 časa sedmično. poticati motiviranje odgovornog i aktivnog stava. Nastavnik treba: pažljivo planirati svaki nastavni čas. cilj i način rada. razviti samopouzdanje u izražavanju primjereno uzrastu. zadatke za djecu pojedinačno. predviñenim funkcijama i vještinama) DIDAKTIČKO-METODIČKE NAPOMENE U prvim godinama učenja usmjeriti pažnju na razumijevanje. znati čitati jednostavne rečenice. njegovati samostalnost u govoru i vlastitoj produkciji naučenog. pisati pismene pripreme za svaki nastavni čas. prihvatiti logički pristup upotrebi naučenog. predanost i preciznost u učenju jezika. pjesmu i ples učiniti da učenje engleskog jezika bude zabava i zadovoljstvo. koje imaju za cilj da pobude. za grupe i cijeli razred. razumjeti primjerene sadržaje na engleskom jeziku. 105 časova godišnje) NIVO: DRUGA GODINA UČENJA CILJEVI I REZULTATI ODGOJNO-OBRAZOVNOG RADA Ciljevi nastave engleskog jezika na početnom nivou Nastaviti rad na naglašavanju ciljeva promoviranih u prvoj godini učenja: učenje jezika. poticati radoznalost i kreativnost. Engleski jezik PROGRAMSKI SADRŽAJI Teme (tematska područja vezana za svakodnevni život. Očekivani rezultati/ishodi učenja Djeca će: razviti želju i ljubav prema učenju engleskog jezika. razviju i podržavaju zainteresiranost za učenje jezika.

prilagoditi ga raspoloženju i trenutnim potrebama djece. Koristiti igru i pjesmu kao osvježenje i učenje jezika provoditi u razigranom. Ono treba da je u funkciji motivacije djece na daljnji rad i razvijanje naklonosti i ambicije za učenje jezika. vjeronauka (praznici). igre riječima. Interkulturalne vještine Upoznavanje kulture engleskog govornog područja. moja okolina (naše tijelo i zdravlje. grupni i individualni pristup. kako u nastavnim aktivnostima. primjerenosti i postupnosti. tjelesnog i zdravstvenog odgoja. i rad u parovima. igranje po ulogama. idući od jednostavnih ka složenijim jezičnim ciljevima. maskiranje.horsko i pojedinačno. nego kreativno i fleksibilno kreirati svoj rad u okvirima zacrtanog. • Preporuke Za organizaciju i realizaciju nastave engleskog jezika u drugoj godini učenja i dalje je naglašena potreba za fleksibilnošću. ali primjereno uvjetima u kojima radi. razviti vlastiti sistem praćenja i provjeravanja napredovanja svakog djeteta. Nastavnik istovremeno procjenjuje realizaciju zadanih ciljeva i vlastiti učinak. osposobiti djecu da samostalno rade tokom časa i kod kuće. kućni ljubimci). Koristiti mogućnosti izlaska iz učionice radi neposrednosti i očiglednosti u nastavi. proširivati materijal prema datoj situaciji. kao i rad u manjim i većim grupama. sabiranje). matematike (brojevi. Trajanje časa ne postavljati kruto. pretending. Nastavne metode i oblici rada Koristiti što raznovrsnije nastavne metode i oblike rada. ne prihvatati kruto upute date u programu. njegovati poštivanje drugoga u toku zajedničkog rada i natjecanja. a potom usmenu upotrebu bilo izolirano ili u govornoj interakciji. pjevanje . 173 . tolerantnog stava prema različitostima.- razvijati komunikacijske sposobnosti. pantomima. Primjenjivati frontalni i individualni pristup. frontalni. poreñenje s vlastitom kulturom i tradicijom. primjenjivati direktni. pogañanje. slobodno oblikovati svoje nastavne časove. igre pogañanja su neki oblici koji su se pokazali efikasnim i koje treba primjenjivati. surañivati sa kolegama i stručnim savjetnikom. I dalje je moguće i poželjno paralelno izvoñenje nastave engleskog jezika s nastavom drugih predmeta. • Praćenje i vrednovanje treba biti kontinuirano i provedeno veoma pažljivo i nenametljivo. praktikovati prvo usvajanje pravilnog izgovora auditivnim putem. procijeniti kojim fondom riječi djeca trebaju ovladati u datoj grupi i datim uvjetima. Napomena: na ovom nivou nema djeteta koje ne zadovoljava predviñeni minimum. život i rad u školi. • Interdisciplinarni sadržaji Učenje stranog jezika je izuzetno povezano s područjima drugih školskih predmeta. tako u rasporedu i trajanju nastavnih časova. maternji jezik (opisivanje). razvijanje pozitivnog. Role playing. rješavanje jezičke zagonetke i križaljke. konkretno i pozitivno. Korelacija je naročito izražena sa predmetima likovne i muzičke kulture. držati se principa jednostavnosti. vedrom i privlačnom okruženju. drama-playing. udžbenicima i priručnicima.

bathroom. prisvojni pridjevi case. red riječi. upitni oblik). cup. Prilozi: izgovorene. good. watch TV. član (a/an. take. tired. on. what) Prostorije u kući i namještaj (k itchen. povezivanje ilustracija s tekstom. dom • moja okolina (u gradu i selu) • svakodnevni život • škola • slobodno vrijeme • pozdravljanje • predstavljanje sebe i drugih • identificiranje ljudi i predmeta • lociranje ljudi i predmeta • opisivanje ljudi i predmeta • boje predmeta • raspoloženja i stanja (ograničeno) • trenutne aktivnosti • svakodnevne aktivnosti i radnje • brojanje (How many . naughty. your. Raspolože nje: happy. schoolfriend) Pisanje na ovom nivou nije prio ritet. učestvovanje u vrijeme (today. cry. I can't) • izražavanje dopadanja • izražavanje • posjedovanja (John's book. b) pisan je : prepisivanje kratkih tekstova. izvršavanje uputa i nareñenja. odrični. food nastavnikom. bus stop. father. posters. itd. odgovori na pitanja. table. tired. upitni crtanjem. cat. trafficodgovarajućim tekstom. his.. ispunjavanje tabela i Re čenice: temama i gramatikom (bigkrižaljki. breakfast. oblik).. scared.. happy. nice. upitni get up. odričnoj. yard. oblikovanjem u hill. have got). bad. pomoćni glagol subjects. ispunjavanje tabela. hall. igranje uloga. Članovi uže i šire Mary’s) porodice (mother. kratki odgovori na pitanja.NASTAVNI PROGRAM ZA ČETVRTI RAZRED DRUGA GODINA UČENJA ENGLESKOG JEZIKA Prvi stepen elementarnog znanja Te me Funkcije i vje štine Aktivnosti Gramatika Vok abular Proširivanje te ma: • lično predstavljanje • porodica • kuća. kratki odgovori na nastavnikova pitanja. lične. have igru. are there?) • čitanje vremena • dani u sedmici • izražavanje sposobnosti (I can .. knife.) 2) verbalno: P resent Simple (potvrdni. temama i gramatikom. itd. itd. njeno prihvatanje i odbijanje RECEPCIJA a) slušanje i reagiran je 1) neverbalno: imitiranje. hungry.. u vezi sa datim Brojevi: diktatu. grandmother. sandwich.. butter. opće. modalni glagol can Svakodnevni život: sleep. P roširivanje. plate. talk. označavanje tačnih/netačnih (T/F ) tvrdnji. there). jezičnih igara za mjesto (in. Kolokacije. bird. small. that). bridge. zahtjeve. sad. 20-100 (– s. pridjevi (what color). raincoat). pig. give. ispunjavanje križaljki. ponavljanje riječi koje su fork. odrični. množina. glass). face. coffee-table. podvlačenje. trees. push. negativni. postavljanje bathroom (toothpaste. čitanje kratkih tekstova u sebi determinatori. dopunjavanje. Prijedlozi: recitiranje. povezivanje riječi u stupcima A P resent Continuous Škola: school things. fine. temama (k itchen table. post office. after). davanje uputa i za mjesto (here. pa sve ak tivnosti rečenici (There is a. lake.) treba izvoditi le žerno i kroz temama. sitting-room. redanje oblik). pull. b) čitan je i reagiran je : bedroom. redanjem ilustracija. molbi. be. put. friend) vlastite. milk ). i B. (potvrdni. horse. school dovršavanje rečenica. turn on / off) 174 . (potvrdni. look at this. gluma. jeans. prisvojni genitive (John’s. osnovni tip u Složenice . toothbrush). razgovoru sa drugom djecom i shoes. Zamjenice : uncle.. drink. grandfather. ubacivanje. 2) verbalno: ponavljanje izgovorenog. npr. crtanje. redanje. chair. pjevanje i igranje orange juice. car. at). pokazne (this. sister. (bread. her). cut teksta prema smislu. vrijeme sports. Okolina u gradu i n a se lu povezivanjem ilustracija s opisni (sad. naredbi. shop. scared. river. push-pull) itd. book ili naglas i reagiranje the). u vezi sa datim There are. clothes (pyjamas. my house) • izražavanje molbe (Can I? May I? ) • ponuda. draw. thirsty). (at. upitne (who. proširivanje osnovnog vokabulara na teme: Predstavljanje : (name. upitni school furniture. aunt. cinema. now). cow.. izvršavanjem uputa i nareñenja. eat. izrezivanjem. wood. give-take. ispunjavanje tabela. lights. (garden. curtain) 1) neverbalno: (my. itd. označavanjem tačnih/netačnih village. brother. Glagoli: plastelinu. npr. gestikuliranje. park. podvlačenje. dovršavanje rečenica. u vezi sa datim potvrdnoj. have. PRODUKCIJA a) govor: tablewear (spoon. Pridjevi: loo/lavatory. body. u vezi sa datim rečenice. dog. bojenje. -ing) redanje riječi u smisaone Antonime . Djeca će koristiti: pisanje pojedinih riječi po Afikse. out. upitnoj i zapovjednoj toothbrush. toys.. in. korištenje sljedećeg gramatičkog gradiva: Imenice : Ponavljanje.

upozorenja. izjave. napisane riječi i kraće rečenice čita naglas poznate riječi i rečenice uoči glavnu misao kratkog pisanog teksta u kojem su mu sve riječi poznate pravilno artikulira glasove. pitanja.(3 časa sedmično. Učenje stranog jezika treba podsticati njegovu maštu. kratka objašnjenja nastavnika i reagira na odgovarajući način na iste razumije kratke dijaloge o poznatim temama prepoznaje slova. Njemački jezik Jezičke vještine Očekivani ishodi • dijete prepoznaje glasove. porodici i prijateljima opisuje u nekoliko rečenica poznatu situaciju prepisuje. Slušanje i razumijevanje • • • • • Čitanje i razumijevanje • Govor • • • • • • • • Znanje o jeziku Pisanje 175 . radoznalost i kreativnost. I u nastavi njemačkog jezika u četvrtom razredu osnovne škole treba težiti dostizanju nivoa A1. naglasak. Nastava njemačkog jezika treba doprinijeti daljnjem jačanju motivacije za učenje stranih jezika i osposobiti dijete da na njemačkom jeziku komunicira na osnovnom nivou o temama iz svog neposrednog okruženja. ritam i intonaciju u jeziku koji uč i razumije jednostavne upute.1 Evropskog okvira za strane jezike. poštuje ritam i intonaciju rečenice postavlja i odgovara na jednostavna pitanja učestvuje u razgovoru po modelu daje jednostavne informacije o sebi. naglašava riječi. 105 časova godišnje) Cilj nastave njemačkog jezika u četvrtom razredu osnovne škole veoma je sličan onom u prvoj godini učenja. dopunjava i samostalno piše riječi i kraće rečenice zapisuje pojedine (poznate) riječi ili kraće rečenice po modelu / diktatu piše pojedinačne riječi i kratke rečenice o sebi i svom okruženju na ovom nivou učenja jezika dijete ne stiče znanje o jeziku nego prepoznaje i pravilno upotrebljava osnovne jezičke elemente.

davanjem kraćih odgovora .imenovati predmete u svojoj školskoj torbi .razvrstavanjem slika . npr. npr.. der Pinsel.imenovati životinje Ak tivnosti SLUŠANJE I RAZUMIJEVANJE: Djeca će slušati izgovoreni tekst i reagirati 1. Uhr. mjeseci.nabrojati dane u sedmici . Wasser. am Mittwoch. Basketball. Käse . wie.PROGRAMSKI SADRŽAJI Teme Vještine Djeca će znati: Škola i učionica .: rechnen.: .dopunjavati izostavljene riječi . godišnja doba.pitati za vrijeme . atmosfersko vrijeme Porodica i život u porodici Proslava roñendana... warum) Pridjeve u predik ativnoj upotrebi Glagole: .upitne (wann.: . Wie spät ist es? Es ist . trinken. piti .voditi jednostavne dijaloge PISANJE Djeca će: ....reći koliko je sati . Tante.Prisvojne (mein.odgovarati na pitanja .igrati uloge . verbalno.. die Tafel. Novu godinu. Božić.rekonstruirati riječi . Ich wohne in .iskazati želju vezanu za poklon ....označavanjem tačnih i netačnih tvrdnji 2.navesti školske aktivnosti .postavljati jednostavna pitanja . Nove godine/ Božića Jelo i piće Slobodno vrijeme Životinje 176 .crtanjem . .tražiti osnovne informacije u tekstu i reagirati: 1.. ve rbalno.dati osnovne informacije o svojim roditeljima.pozvati nekog na roñendansku proslavu .recitirati. dein.reći gdje stanuje . neve rbalno. Slobodno vrijeme: Fußball.nabrojati mjesece i godišnja doba .nabrojati školske predmete i pribor . npr. der Frühling. turnen...od ponuñenih riječi konstruirati kraće rečenice Gramatika Djeca će koristiti (ali neće učiti o tome): Imenice sa članom : das Buch. Alles Gute zum Geburtstag! Jelo.. lice množine Brojeve do 20 Priloge za mjesto i vrijeme Prijedloge u njihovoj funkcionalnoj upotrebi Vokabular Djeca će proširivati osnovni vokabular koji se odnosi na date teme. Zamje nice: . der Malkasten Dani u sedmici.dopunjavanjem teksta .u prezentu .označavanjem tačnih i netačnih tvrdnji 2. npr. neve rbalno. Meine Katze heißt ... Roñendansk a zab av a: Komm zu mir! Ich mache eine Party.nabrojati aktivnosti u slobodno vrijeme . Onkel.reći svoj broj telefona . was..davanjem kratkih odgovora na nastavnikova pitanja ili pitanja koja su čula s kasetofona .pridruživanjem slike tekstu .prepisivati pojedinačne riječi i kraće tekstove . Meine Straße heißt .rješavanjem jednostavnijih zadataka sa višestrukim izborom GOVOR: Djeca će: . im Sommer Porodica i život u porodici: Oma.. Ich esse gern Schokolade. Saft. Brot.za izražavanje želje oblik möchte . Tee.: . unser) .. Ich wünsche mir einen Teddy.Lične .reći kakvo je vrijeme . Jahre alt.povezivanjem slike i slušanog teksta . lice jednine i 2.imenovati članove porodice .učestvovati u dramatizacijama .imperativ za 2. Milch. ČITANJE I RAZUMIJEVANJE : Djeca će: . npr. braći i sestrama . Opa. Dienstag. Životinje : Ich habe eine Katze.čestitati nekome roñendan. Musik hören.dopunjavanjem tabela i sl. godišnja doba: Montag.. piće: essen.. Mein Bruder ist ..: . Computerspiele .. lesen.. malen.. pjevati . Dani u sedmici.reći šta voli / želi jesti.crtanjem .. Sie ist schwarz.. Meine Telefonnummer ist .čitati kraće tekstove naglas i u sebi .: Škola: npr..razvrstavanjem slika .

te detaljnu razradu aktivnosti kojima će postavljene ciljeve ostvariti. Ocjena iz stranog jezika odraz je cjelokupnog odnosa djeteta prema školskim obavezama.crtanjem. razvijati vlastiti sistem praćenja i provjeravanja napredovanja svakog djeteta.horsko i pojedinačno. samostalnost i kreativnost.zajedničkom šetnjom kroz park. nastavni čas koncipira kao smjenu više faza od kojih nijedna ne bi trebala trajati duže od deset minuta. u nastavu integrirati igru i sve one aktivnosti koje će doprinijeti usvajanju sadržaja svim čulima. . njegovog aktivnog učešća u nastavnom procesu i pokazanih rezultata koje će nastavnik kontinuirano pratiti i ocijeniti. odgovornost i motivaciju za učenje. npr. razvijati kod djece radne navike.pjevanjem (Muzička kultura).ekološki odgoj). . te pisanje (preslikavanje a potom prepisivanje riječi i kratkih rečenica do usvajanja pravilnog pisanja pojedinih riječi i kraćih rečenica). Praćenje i vrednovanje U četvrtom razredu osnovne škole iskazuju se brojčane ocjene za postignute rezultate u nastavi. marljivost. 177 . kreativno i fleksibilno kreirati svoj rad u okviru zacrtanih ciljeva. oblikovanjem (Likovna kultura). sadržaje koje obrañuje približiti djeci dobrom i pažljivo osmišljenom vizualizacijom. Jezik se na ovom uzrastu uči kroz igru. Interdisciplinarni sadržaj Programski sadržaj je meñusobno povezan sa drugim predmetima. poštovati osnovne didaktičke principe primjerenosti i postupnosti. pisati pripreme za svaki čas. Interkulturalne vještine Djeca će: .DIDAKTIČKO – METODIČKE NAPOMENE U prvim godinama učenja njemačkog jezika usmjeriti pažnju na aktivnosti koje imaju za cilj da pobude i razviju zainteresiranost djeteta za učenje jezika. slikanjem.plesom. osposobiti djecu da samostalno rade. igrom (Tjelesni i zdravstveni odgoj). imitiranjem i ponavljanjem. kako za vrijeme nastave.: . tako i kod kuće. procijeniti kojim fondom riječi djeca trebaju ovladati u datoj grupi i datim uvjetima razvijati pozitivnu atmosferu u učionici. (Moja okolina . . uočiti sposobnosti svakog djeteta i pomoći mu da dostigne svoj maksimum.učiti da komuniciraju i da se ponašaju u svakodnevnim situacijama na način koji je primjeren kulturi zemlje čiji jezik uče. Nastavnik treba: pažljivo planirati svaki nastavni čas uz definiranje jasnih ciljeva i ishoda kojima teži. prirodu i sl. kod djece poticati pozitivnu radoznalost. a u skladu sa uvjetima u kojima radi. Djeca će tako učiti jezik i proširivati svoj vokabular oslanjajući se na znanje koje su stekla učenjem nekih drugih školskih predmeta ali i kombinirajući učenje stranog jezika s aktivnostima „preuzetim“ iz nekih drugih predmeta. . Rad u parovima ili manjim grupama uz smjenu više različitih aktivnosti i angažiranje svih čula doprinose dinamici časa i održavanju neophodne pažnje kod djece. Nakon usmenog usvajanja postepeno se prelazi na čitanje (prepoznavanje već naučenih riječi) .upoznavati različite kulture i tradicije.

105 časova godišnje) CILJEVI I REZULTATI ODGOJNO-OBRAZOVNOG RADA Jezičke vještine Slušanje i razumijevanje Ciljevi Razvijanje svijesti o postojanju drugih jezika i mogućnosti komuniciranja na nekom drugom jeziku koji nije naš maternji Učenje stranog jezika djetetu treba olakšati razumijevanje drugih i različ itih kultura i tradicija i jača motivaciju za učenje stranih jezika Čitanje i razumijevanje Osposobljavanje djeteta da na francuskom jeziku komunic ira na osnovnom nivou o temama iz svog neposrednog okruženja Podsticanje mašte.1 Evropskog okvira za strane jezike. radoznalosti i kreativnosti Govor Težiti dostizanju nivoa A 1. porodici i prijateljima opisivat će u nekoliko rečenica poznatu situaciju prepisivat će. poštovat će ritam i intonaciju rečenice postavljat će jednostavna pitanja i odgovarati na njih učestvovat će u razgovoru po modelu davat će jednostavne informacije o sebi. pitanja. • Očekivani rezultati / ishodi učenja • dijete će prepoznavati glasove. izjave. naglasak.(3 časa sedmično. dopunjavati i samostalno pisati riječi i kraće rečenice zapisivat će pojedine (poznate) riječi ili kraće rečenice po modelu / diktatu pisat će pojedinačne riječi i kratke rečenice o sebi i svom okruženju na ovom nivou učenja jezika dijete ne stiče znanje o jeziku nego prepoznaje i pravilno upotrebljava osnovne jezičke elemente Francuski jezik • • • • • • • • • Pisanje • • • Znanje o jeziku • 178 . naglašavati riječi. napisane riječ i i kraće rečenice čitat će naglas poznate riječi i rečenice uočit će glavnu misao kratkog pisanog teksta u kojem su mu sve riječi poznate pravilno će artikulirati glasove. kratka objašnjenja nastavnika i reagirat će na odgovarajući nač in razumjet će kratke dijaloge o poznatim temama prepoznavat će slova. upozorenja. ritam i intonaciju u jeziku koji uči razumjet će jednostavna uputstva.

svakodnevni život) Funkcije i sposobnosti (usmena ili pismena kompetencija koja predstavlja zacrtani cilj na datom nivou) Aktivnosti (navedene su aktivnosti pomoću kojih je moguće realizirati sposobnosti) Gramatika (gramatičke oblasti koje odgovaraju datom nivou.koristiti ključne metode iz prakse pri radu u parovima ili malim grupama.zajedničkom šetnjom u prirodi i sl. frontalni. (Likovna kultura). moja bliža okolina.ocjenjivati svoje i aktivnosti svojih drugova iz razreda. kao i nivo svog i njihovog znanja u odnosu na postavljene ciljeve.upoznavati s kulturom svoje zemlje i učiti da je bolje poštuju i cijene. Interdisciplinarni sadržaji Djeca će takoñer učiti jezik i proširivati svoj vokabular oslanjajući se na znanje koje su stekli učenjem nekih drugih školskih predmeta. (Moja okolina – ekološki odgoj). Preporučuje se rad u parovima ili manjim grupama uz smjenjivanje različitih aktivnosti što treba da doprinese dinamici časa i održavanju pažnje učenika ovog uzrasta. npr. porodica. . slikanjem. npr. Dobro jutro i dobar dan / Bonjour). Veoma je važno da nastavnik uputstva ponuñena u programu. . te na prepisivanje riječi i kratkih rečenica dok ne doñe do usvajanja pravilnog pisanja pojedinih riječi i kraćih rečenica.biti odgovorni i aktivni u situacijama kada se uči jezik. ponavljanje i usmenu komunikaciju koja će sadržavati elemente zabavnih aktivnosti koje imaju za cilj da pobude. koje će učenici koristiti a ne učiti o tome!) Vokabular (predlaže se vokabular koji je u skladu s datim temama) DIDAKTIČKO-METODIČKE NAPOMENE U prvim godinama učenja francuskog jezika pažnju treba usmjeriti na razumijevanje.: .sportova i igara (Tjelesni i zdravstveni odgoj). imenice. plesom. Ovo može podrazumijevati npr. Interkulturalne vještine Djeca će se: . . 179 . uzvike (helas! (Jao!) ili eh bien! (pa lijepo! No!) ta ta ta! (koješta!) tien! (gle!) itd. grupni i individualni pristup. cilj i način rada. razviju i podrže zainteresiranost za učenje jezika. škola. razlike u upotrebi nekih pozdrava u francuskom jeziku i u maternjem jeziku učenika. Praćenje i vrednovanje na ovom nivou treba da bude u službi motivacije djece i da služi nastavniku za procjenu realizacije zadatih ciljeva. .crtanjem. glagoli itd. Potrebno je takoñer primjenjivati direktni.upoznavati s nekim osnovnim razlikama izmeñu njihove i kulture naroda s francuskog govornog područja (npr. dom. Nakon usmenog usvajanja treba postepeno preći na čitanje (horsko i pojedinačno). Treba kod djece razvijati radne navike i komunikativne sposobnosti te ih osposobiti za samostalan rad i tokom časa i kod kuće. zamjenice. oponašanjem i ponavljanjem. Jezik se u ovom uzrastu uči kroz igru. udžbenicima i priručnicima ne prihvata kruto nego da kreativno i fleksibilno kreira rad primjereno uvjetima u kojima radi. brojevi. Ocjenjivanje je opisno i brojčano. Nastavnik treba pažljivo planirati svaki čas. lično predstavljanje. oblikovanjem itd.učiti da komuniciraju i ponašaju u svakodnevnim situacijama na način koji je primjeren za kulturu zemlje čiji jezik uče.slušanjem i pjevanjem omiljene vrste muzike (Muzička kultura). . . Učenje kako učiti Djeca će: .PROGRAMSKI SADRŽAJI Teme (opće tematske oblasti kao osnov za daljnju razradu zavisno od datih okolnosti nastavne prakse. .razvijati pozitivan stav prema učenju jezika. . npr.. npr.

dans. stylo.druga godina učenja Nivo Če tvrti razre d Te me • Porodica • Kuća. itd • Bliža okolina. sretan). . veoma ograničen broj raspoloženja . itd. robe. triste. vêtements (npr. npr. glumljenjem.20 d’orange.Le présent autobus. pyjama. popunjavanjem praznina riječima odabranim s kartica na kojima se te riječi nalaze itd. pokazivanjem odreñenih ilustracija koje se odnose na riječi koje im se usmeno upućuju. grand-mère.Glagole être. . Elle Zamjenice est mince.davati uputstva i naredbe b) PISANJE Budući da učenje pisanja na ovom nivou nije prioritet. jus Brojeve: 1 . tome!): • Pozdravljan je : Bonjour. podvlačenjem ili bojenjem riječi koje im se usmeno upućuju. • Odreñivanje mjesta i položaja: Où se trouve… Determinatore: Pourriez vous me dire… . npr. salon. tužan. njeno prihvatanje ili odbijanje 180 .. feu. crtanjem. oponašanjem glasova/zvukova.predstaviti život P rvi stepen sebe ili elementarnog • Škola druge znanja • Moja okolina identificirati ljude i predmete • Slobodno . ici. 2) Ve rbalno ponavljanjem riječi koje je izgovorio nastavnik ili koje su čuli s kasetofona. sur (u parler. tu te promènes. chambre á coucher. • Moje lice . qui. npr. Gramatika Vok abular Djeca će učiti samo osnovni Djeca će koristiti vokabular koji se odnosi na (a ne učiti o date teme. pokazivanjem. b) ČITANJE I REAGIRANJE Djeca će prepoznati jednu ili više napisanih riječi ili uputstava i reagirati: 1) Neverbalno gestikuliranjem. itd.ponudu. á. iz crtića). un.ponavljati riječi nastavnika ili riječi izgovorene s kasetofona . salle á manger Kolokacije. djeca će: . u vezi s datim temama. . . redati riječi odreñenim redoslijedom itd. bojenjem navedenih predmeta/osoba navedenim bojama. grand-père. npr. quelle? (Quelle heureux.vrijeme. . itd. društvene igre u kojoj se slažu pločice sa slovima jedna na drugu. mon/ma. brojeve itd. nešto prošireniji najosnovnije. jupe) nourriture (npr. vokabular. PRODUKCIJA a) GOVOR Djeca će: . • Svakodnevnii pozdravljati . …? itd Quel âge as-tu? J’ai celui. C’est á droit / á gauche une.jednina i • Predstavljanje : Je množina suis … C’est…Je . itd. son/sa itd tante.boire. npr. jouet. podvlačiti. ton/ta. nešto Glagole prošireniji vokabular. nešto prošireniji vokabular quoi.učestvovati u razgovoru (pitanja/odgovori) s drugim učenikom/djecom ili nastavnikom . grand-petit. nešto pridjeve.ideju posjedovanja (le livre de Jean. lijepljenjem slika. sandwich. . oncle.L’Impératif livre. dom Funk cije i sposobnosti Djeca će znati: Ak tivnosti RECEPCIJA: a) SLUŠANJE I REAGIRANJE Djeca će slušati izgovoreni tekst i reagirati: 1) Neve rbalno imitiranjem nastavnika ili neke popularne ličnosti (npr. npr. itd. pain. izvršavanjem uputstava nastavnika ili uputstava koja čuju s kasetofona.locirati ljude i predmete . ma maison) . lait). onih koje označavaju neku aktivnost.). bojenjem ili podvlačenjem samo odreñenih riječi (npr.Upitne.izraziti . … ans itd. itd.pjevati i igrati jezičke igre . celle. soeur. životinjskih glasova itd. pridjeve. itd. nešto avoir prošireniji vokabular. Au revoir.Lične noirs. Prijedloge. povezivanjem riječi u stupcu A s odgovarajućim ilustracijama u stupcu B.prisvojni m’appelle…. • Vrije me: Quelle heure osnovnim est-il? Il est . davanjem veoma kratkih odgovora na pitanja nastavnika ili pitanja koja su čuli s kasetofona. moje tije lo. rezanjem zahtijevanih oblika/likova iz papira. glumljenjem (npr.. gestikuliranjem.zamjenjivati inicijale punim riječima .P okazne. zamjenjivanjem ilustracija u tekstu ponuñenim riječima.glumiti/dramatizirati poznatu priču/bajku . je me lave. zamjenjivanjem inicijala punim riječima ili popunjavanjem praznina odgovarajućim riječima itd. itd… les • Članovi uže i neki .Francuski jezik . pravljenjem raznih oblika od plastelina itd. des. manger.ubacivati. donner-prendre. u vezi s datim temama. npr. machine á laver. imitiranjem zvuka voza. redanjem slika itd. Qui estgenitiv (la ce? Qu’est-ce que c’est? maison de Comment t’appelles-tu? Nicole.). Imenice itd. itd. nešto lá prošireniji vokabular.Upitne • Raspoloženja.opisati vrijeme ljude i predmete.) . couleur…?) fatigué.igrati uloge. pravljenjem/oblikovanjem stvari (npr. mère.brojati predmete .triste.dopadanje sposobnost da nešto urade (Je peux. de Paul) • Opisivanje.reći koliko je sati (puni sati) . maintenant jeans. • rutinske aktivnosti. la. 2) Ve rbalno davanjem kratkih pismenih ili usmenih odgovora na pitanja. npr. . malheureux. père.učiti pisati pomoću igara na CD-u. npr. npr. • Škola. Složenice. npr. cuisine. recitirati . . le. Il a les cheveux . De quelle couleur est . l’amie Oui/Non…itd. prendre). itd. . heureux. train. npr. . actions (npr..Članove. crtanjem. Salut. beau couloir itd. pomoću društvene igre u kojoj se sastavljaju riječi od slova na kockama. boje predmeta. Priloge za: Svakodnevni život. biranjem ili povezivanjem pisanih riječi i odgovarajućih ilustracija. poudre á laver.Prisvojne članovi šire porodice. rue.Opisne • Prostorije u k ući i pridjeve.povremeno prepisivati izolirane riječi .).. cahier. rasporeñivanjem ilustracija po odreñenom redu prema pisanim uputstvima itd. namještaj. crayon. frère. quel? prošireniji vokabular.mjesto. značenjima) Djeca će vježbati da koriste (a ne učiti o tome!): Antonime . raspoloženje. oponašanjem glasova/zvukova (npr. u vezi s datim temama. npr.

pažljivo planira svaki čas. Rad u parovima ili grupama doprinosi dinamici časa i većoj angažiranosti učenika. detaljno razrañujući načine kako da ih postigne. a ne o jeziku razvijanje pozitivnog stava prema učenju jezika razvijanje radoznalosti i kreativnosti razvijanje razumijevanja i logičkog pamćenja razvijanje temeljitosti.(3 časa sedmično. grupe i cijeli razred. te planirajući trajanje svakog segmenta aktivnosti u učionici. .razvija vlastiti sistem praćenja i provjeravanja napredovanja svakog djeteta.razvija komunikativne sposobnosti kod djece. Nastavnik treba da: . postavljajući ciljeve.kreativno i fleksibilno kreira svoj rad u okviru zacrtanih ciljeva a u skladu s uvjetima u kojima radi. . pisanje tanwina.. potičući ih da maksimalno koriste vlastite talente i sposobnosti.razvija pozitivnu atmosferu u učionici. pjesmu. pripremajući zadatke za pojedinu djecu. . 105 časova godišnje) CILJEVI I REZULTATI ODGOJNO-OBRAZOVNOG RADA Ciljevi početne nastave arapskog jezika Očekivani rezultati / ishodi učenja nastaviti s naglašavanjem c iljeva koji su dati u prvoj godini učenja učenje jezika.razvija kod djece radne navike. . . .procijeni kojim fondom riječi djeca trebaju ovladati u datoj grupi i uvjetima. s postepenim uvoñenjem čitanja i pisanja. marljivost. ponavljanje.mjesečevih” slova.poštuje osnovne didaktičke principe primjerenosti i postupnosti. ples. odgovornost i motivaciju za učenje. pisanje odreñenog člana.sunčevih” i . Arapski jezik se na ovom nivou uči kroz različite jezičke igre. kao i dodatne materijale u slučaju neočekivanih situacija. 181 . .piše pismene pripreme za svaki čas. . pjesme i ples učiniti da učenje arapskog jezika bude zabavno postupan prijelaz ka čitanju i pisanju jednostavnih riječi i rečenica ljubav i spremnost za učenje arapskog jezika razumijevanje jednostavnih sadržaja na arapskom jeziku sloboda i samostalnost u govoru čitanje riječi vezanih za konkretan pojam (samostalno upotrijebljenih) čitanje jednostavnih rečenica prepisivanje riječi i kratkih sadržaja kratki usmeni i pismeni odgovori popunjavanje slova i riječi razvijanje samopouzdanja u izražavanju prepoznavanje zadovoljstva i koristi pri proširivanju znanja arapskog jezika Arapski jezik PROGRAMSKI SADRŽAJI Teme (opće tematske oblasti kao osnov za daljnji rad) Funkcije i vještine (usmena i pismena kompetencija) Aktivnosti (pomoću kojih se realiziraju vještine) Gramatika (osnove gramatike za dati nivo) Vokabular (u okviru datih tema) DIDAKTIČKO – METODIČKE NAPOMENE Specifičnosti arapskog pisma uvjetovat će i rad u drugoj godini učenja arapskog jezika (četvrti razred). pripremajući materijale/opremu koja je potrebna u učionici.kontrolira i razvija kod djece pravilno usvajanje izgovora. predanosti i preciznosti u učenju jezika razvijanje samostalnosti u govoru kroz igre. Usvajanje grafičke strukture slova (po grupama slova).. . kratki i dugi vokali. .

'a) osnovni . koji neformalan način 1) Neverbalno Upitne zamje nice će biti osnova predstaviti sebe i . razvrstavanjem slika. Nastavnik istovremeno procjenjuje realizaciju zadatih ciljeva i vlastiti učinak. la) crtanje i druge imenovati predmete vježbe) nastavnikova pitanja ili pitanja koja su u školskoj torbi i uvježbavati Upitne partikule čuli s kasetofona učionici (hal. ma. . nabrojati ograničen reagirati: broj odjevnih wara'a) predmeta 1) Neverbalno nabrojati nekoliko Upitna rije č . osnovnih . . izvornih govornika (zvučni zapisi) ograničenim brojem ponavljanje. kam) za tvorbu druge kratkih . uporeñivati je s vlastitom kulturom i razvijati pozitivan stav prema različitosti.čitati kraće tekstove naglas i u sebi. Učiti samo Dje ca će znati: pozdravljati na Djeca će slušati izgovoreni tekst i huwa.dopunjavanjem teksta brojati od 1 do 10 vokabular.ekološki odgoj).povezivanjem slike i teksta svoje uže porodice zam je nice (hara.druga godina učenja Nivo Če tvrti razre d Te me Funkcije i vje štine Aktivnosti Gramatika Vokabular Djeca će: Lične zamjenice SLUŠANJE I RAZUMIJEVANJE: ('ana. tilka) Kroz dijalog opisati jednostavnim rečenicama .označavanjem tačnih i netačnih tvrdnji harihi.crtanjem (man.razvrstavanjem slika imenovati članove Pok azne (imenskih) . ali primjereno uvjetima u kojima radi. rečenica.'ayna” pridruživanjem slike tekstu prehrambenih proizvoda i vrsta pića . . Interkulturalne vještine Djeca će upoznati kulturu i običaje različitih zemalja u kojima se govori arapski jezik.crtanjem. već kreativno i fleksibilno kreira svoj rad u okvirima zacrtanog. . Potvrdne i 2) Ve rbalno riječi ljude i predmete prepoznavanje.- ne prihvata kruto uputstva data u programu.pjevanjem (Muzička kultura). `ala) Djeca će nabrojati dane u Sek undarni . . min.praznicima (Vjeronauka). .označavanjem tačnih i netačnih tvrdnji Proširivanje tema: pozdravljanje Prvi stepen i upoznavanje elementarnog porodica i znanja prijatelji kuća svakodnevni život škola bliža okolina odjevni predmeti hrana i piće 182 . (puni sat) 'ila. Interdisciplinarni sadržaji U svim oblastima sadržaj je povezan s drugim školskim predmetima: . odrične riječi . hiya. 'anti. Praćenje i vrednovanje Treba da je stalno.opisivanjem (Maternji jezik i književnost). igrom (Tjelesni i zdravstveni odgoj).navikavanjem na izgovor i intonaciju (igre. prirodu i sl. ralika. .brojanjem (Matematika).zajedničkom šetnjom kroz park. veoma pažljivo i nenametljivo.crtanjem.davanjem kratkih odgovora na u kući (na`am.tražiti odreñene informacije u tekstu i fawqa. (imenskim) i pjesmice. (Moja okolina .plesom. Arapski jezik . ČITANJE I RAZUMIJEVANJE reći koliko je sati Prijedlozi (fi. udžbenicima i priručnicima. 'amama. Treba da je u funkciji motivacije djece na daljnji rad i razvijanje ambicije za učenje arapskog jezika. U četvrtom razredu ocjenjivanje je brojčano. . oblikovanjem (Likovna kultura). nahnu) osnovni formalan i reagirati: vokabular. sedmici prijedlozi (tahta.. 'anta.

recitirati. yn itd. tawil\amil) Boje (osnovne) Razlomlje ni plural (nekoliko usvojenih imenica) 182 .od ponuñenih riječi rekonstruirati kraće rečenice . ..dopunjavanjem teksta. pjevati .igrati uloge .prepoznavati i koristiti slova koja ne postoje u bosanskom jeziku (qaf.) Pre poznavan je gramatičkog ženskog roda (okruglo .2) Verbalno .odgovarati na pitanja .rekonstruirati riječi .rješavanjem jednostavnijih zadataka s višestrukim izborom GOVOR Djeca će: .ta”) B rojevi (1 do 10) P ridjevi (kabir.učestvovati u dramatizacijama . sad. sagir.postavljati jednostavna pitanja .pripremati i provoditi jednostavne dijaloge PISANJE Djeca će: .prepisivati pojedinačne riječi i kraće tekstove . qasir. .davanjem kraćih odgovora.dopunjavati izostavljene riječi .

da su prljave ruke i prostor za stanovanje česti uzročnici bolesti da je kultura življenja odraz vremena u kojem živimo i da je istu potrebno njegovati i razvijati da je čovjek i njegovo djelovanje najveći zagañ ivač tla i zraka i da svaki pojedinac može dati vlastiti doprinos zaštiti od zagañenja ⇒ koristiti prethodna iskustva ⇒ koristiti odreñene kriterije za prikupljanje i zapisivanje podataka ⇒ uz pomoć nastavnika razvijati plan istraživanja ⇒ pratiti redoslijed uputstava pri istraživanju i mjerenju ⇒ uz pomoć nastavnika procjenjivati relevantnost podataka i informacija ⇒ praviti jednostavna poreñenja. te poreñenje svojih predviñanja sa stvarnim rezultatima ⇒ sistematiziranje znanja kroz izradu tematskih plakata. lancima ishrane. prezentiranje postignutih rezultata da je čistoća pola zdravlja i da svaki pojedinac ima svoje higijenske navike koje se usvajaju i razvijaju da su mikroorganizmi uzročnici bolesti. traženje ideja i provoñenjem jednostavnih i voñenih posmatranja i ogleda. prirodno geografskim odlikama i turizmu ⇒ prirodno-geografskim odlikama B iH ⇒ odjeći i obući ⇒ higijenskim navikama ⇒ rekreaciji kao higijenskoj potrebi ⇒ uzročnicima bolesti ⇒ kulturi življenja ⇒ zagañenosti tla i zraka i zaštiti od zagañivanja ⇒ ⇒ ⇒ ⇒ ⇒ ⇒ ⇒ ⇒ ⇒ ⇒ ⇒ ⇒ ⇒ ⇒ ⇒ Očekivani rezultati Dje ca zn aju: da je osnovno obrazovanje obavezno da bez učenja nema znanja. razvijenosti. javne i prosvjetne ustanove u zavičaju prepoznati i opisati prirodna obilježja zavičaja da dobra saobraćajna povezanost znači i razvijen kraj. znanju i načinu učenja ⇒ raznovrsnosti pojava i procesa u prirodi ⇒ živim bićima. te donositi odgovarajuće zaključke ⇒ koristiti vlastitu kreativnost i maštu za rješavanje problema ⇒ koristiti jednostavan naučni jezik za saopćavanje ideja i imenovanje i opis živih bića. uzajamnim vezama ⇒ sunčevoj svjetlosti. vodi i zraku kao uvjetima života ⇒ gibanju zraka i promjeni osobina materije ⇒ zelenoj biljci i njenim dijelovima ⇒ životnim zajednicama ⇒ čovjeku kao prirodnom i društvenom biću ⇒ atmosferskim padavinama ⇒ domaćim životinjama i koristima od njih ⇒ prošlosti i sadašnjosti kraja ⇒ osnovnim obilježjima kraja ⇒ danu i satu i mjerenju vremena satom ⇒ orijentaciji na geografskoj karti ⇒ kulturnim. tvari. raspravljati o tome šta se dešava i u kojim uvjetima. znaju kako najlakše učiti prepoznati raznovrsne pojave i procese u prirodi uspostavljati logične veze izmeñu živih bića i pojava u prirodi nabrojati dijelove zelene biljke i objasniti ulogu pojedinih dijelova za život i rast biljke da je čovjek prirodno i društveno biće i da ima neizmjeran uticaj na okruženje nabrojati i prepoznati atmosferske pojave nabrojati domaće životinje i njihove koristi za čovjeka osnovne podatke o prošlosti i sadašnjosti zavičaja osnovna obilježja kraja u kojem žive trajanje dana i mjeriti vrijeme satom orijentirati se na geografskoj karti nabrojati kulturne. korištenje dodatne literature. učenje kod kuće. 105 časova godišnje) Moja okolina CILJEVI I REZULTATI ODGOJNO-OBRAZOVNOG RADA Područja uče nja Ciljevi Stican je znan ja o: ⇒ školi. javnim i prosvjetnim ustanovama u kraju ⇒ prirodnim obilježjima kantona ⇒ saobraćajnoj povezanosti. pojava i procesa u prirodi i društvu 184 . sami ili u timu. njihovim osobinama.(3 časa sedmično. da naša domovina ima izuzetne prirodno geografske odlike na osnovu kojih se može razvijati turizam kao posebna grana privrede da je odjeće i obuća životna potreba svakog čovjeka i da se ona tokom historije mijenjala i obilježavala pojedine epohe ZNANJE ⇒ ⇒ ZNANJE ⇒ ⇒ ⇒ VJEŠTINE I SPOSOBNOSTI Djeca će: ⇒ učiti (samostalno i u grup i) ⇒ posmatrati i izvoditi zaključke (samostalno i u grupi) ⇒ planirati svoj rad i rad svoje grupe ⇒ razvijati kritičko razmiš ljanje ⇒ provoditi istraživanja i bilježiti zaključke ⇒ izvoditi mjerenja i voditi evidenciju ⇒ dobivati i prezentirati dokaze ⇒ razmatrati dokaze i vršiti procjene ⇒ prenositi informacije putem individualnog i timskog rada kroz: ⇒ učenje u školi.

PONAŠANJE Djeca će razviti pozitivne vrijednosti i stavove: ⇒ prema sebi samima. STAVOVI. brzina i smjer vjetra.VRIJEDNOSTI. HIGIJENA Odjeća i obuća Odmor i rekreacija kao higijenska potreba Uzročnici bolesti – neprijatelji zdravlja Kultura življenja Zagañenost tla. svojoj porodici. vjetar. prirodna obilježja Saobraćajna povezanost u širem zavičaju . VRIJEME I PROSTOR • • • • • • • • • • • • • • • • • • • • • • • • • Raznovrsnost pojava i procesa u prirodi Osobine živih bića u vezi sa životnim okruženjem Živa bića u godišnjim i vremenskim promjenama Čovjekove aktivnosti vezane za godišnja doba Sunčeva svjetlost. prema drugima. vode i zraka 185 . turizam Uzajamni odnos privrede i obilježja zavičaja Prirodno-geografske odlike Bosne i Hercegovine 4.kantonu Razvijenost šireg zavičaja: privreda. prirodnoj i društvenoj okolini i učenju kao cjeloživotnom procesu ⇒ pokazivati više samopouzdanja i odgovornosti ⇒ poštivati različite stavove ⇒ prepoznavati ulogu nauke za razumijevanje svijeta u kojem žive i za poboljšanje kvaliteta života NASTAVNI SADRŽAJI / TEM E 1. DRUŠTVO Kulturne. lokalni vjetrovi Promjena osobina materije zagrijavanjem Zelena biljka. voda i zrak kao uvjeti života Kretanje zraka. dijelovi biljke. uloga pojedinih dijelova Čovjek kao prirodno i društveno biće Atmosferske padavine Prošlost. sadašnjost i budućnost kraja Obilježja zavičaja Dan i sat. PRIRODA I PRIRODNI PROCESI 2. javne i prosvjetne ustanove u mom mjestu Širi zavičaj – kanton. mjerenja vremena satom Orijentacija na geografskoj karti – pronalaženje značajnih geografskih obilježja 3.

Poslije provedenog ogleda treba zajedno s djecom pažljivo razmotriti šta se dogañalo i zbog čega. U smislu toga predloženi model može da posluži kao pomoć nastavniku. potrebno je voditi računa i o meñupredmetnoj korelaciji i planirati izradu zajedničkih školskih projekata. Djecu treba posmatrati i ocjenjivati u aktivnosti. Prilikom planiranja i izvoñenja ogleda bitno je kod djece podsticati radoznalost. Kako djeca o nekoj aktivnosti najbolje uče na neposrednom iskustvu. raznolikost i meñusobnu povezanost svih činilaca koji djeluju u dječjem prirodnom i društvenom okruženju. na način koji je svojstven nauci. Primjena principa korelacije sa drugim predmetima doprinosi racionalizaciji nastavnog procesa što štedi dragocjeno vrijeme i povećava kvalitet odgojno-obrazovnog procesa.. ohrabriti ih za drugačije i nove oglede. Moja okolina ujedinjuje sadržaje različitih naučnih područja. njenu primjenu i korištenje. Date teme treba razraditi kroz kontekst pojava i procesa koji su djeci interesantni. lancu ishrane i uticaju čovjeka na taj lanac. te poticanje znatiželje za otkrivanjem pojava u prirodnom i društvenom okruženju. snošljivo i otvoreno prihvatanje različitih stavova i mišljenja.. biljci i njenim dijelovima. razredu šire se znanja o životnim zajednicama. orijentaciji na geografskoj karti. Korelacija omogućava multidisciplinaran pristup nastavnoj temi pa se za kratko vrijeme ostvari više zadataka. Novi sadržaji odnose se na znanja o gibanju zraka. svjetlosti. Za ocjenjivanje i evaluaciju napredovanja djece koriste se različiti instrumenti i postupci: 186 . Zato je neophodno podsticati istraživački pristup djeteta svijetu koji ga okružuje. prošlosti. predviñaju šta će se desiti. razvoj pravilnog odnosa prema društvenom i prirodnom okruženju. U skladu s tim. ulozi pojedinih dijelova. Moja okolina u 4. PRAĆENJE I OCJENJIVANJE Djecu ocjenjujemo na osnovu sposobnosti da razumiju koncepte i kritički razmišljaju. a znanja povezati i upotrijebiti. kritički razmatraju uočeno i donose odgovarajuće zaključke i upozoriti ih na eventualne opasnosti. Ta saznanja se u nastavi produbljuju i proširuju. dominantno mjesto treba da imaju ogledi koje izvode djeca individualno ili u timovima. te kako objasniti i koristiti dobivene rezultate. promjeni osobina materije. te uticaj na društvo i okolinu i korištenjem metodologije aktivnog učenja. vodi i zraku. domaćim životinjama. Djecu treba naučiti da posmatraju šta se dešava u prirodi i šta se dešava prilikom izvoñenja ogleda. Značaj predmeta Moja okolina leži u tome što je to jedan od glavnih nosilaca spoznajnog razvoja kod djece ovog uzrasta. naučiti ih kako da koriste svoja čula u tom procesu. kulturnim i javnim ustanovama.METODIČKE NAPOMENE U nastavi Moje okoline važno je osposobljavati djecu da kritički razmišljaju i razumiju koncepte. maštu i divergentno mišljenje. godišnjim dobima. bilježe i ureñuju dobivene podatke.DIDAKTIČKO. Ovakav izbor nastavnog gradiva i njegovo strukturiranje osigurava povezanost društvenih i prirodnih pojava i proučavanje prirode u njenom jedinstvu s različitih aspekata. razvijanje pravilnog odnosa prema ljudima i dogañajima. da li su predviñanja bila ispravna. Osnovni cilj je doživjeti i osvijestiti složenost. za vrijeme izvoñenja te aktivnosti. razredu zasnovana je na senzitivnom iskustvu prirode i društvenoj sredini. Predstavlja nastavak i usmjeravanje spontanog dječjeg istraživanja i otkrivanja meñuzavisnosti pojava i procesa u prirodnom i društvenom okruženju. sadašnjosti i budućnosti šireg zavičaja. pomoći im da uoče sličnosti i razlike. U 4. atmosferskim padavinama. uzimajući u obzir razvoj nauke. čulima. Za realizaciju programskih sadržaja preporučuje se što češća izvanučionička nastava. njihovih obrazovnih postignuća i sposobnosti primjene novog znanja. Pri tome je neophodno objasniti djeci procedure i tehnike izvoñenja ogleda. Predmet je istovremeno i izvor informacija za upoznavanje načina kako što više saznati. te o ljudskom organizmu.

kući. sposobnost izvoñenja jednostavnih ogleda Pozitivan stav prema prirodnim procesima. Cilj i zadaci nastave Moje okoline pokazuju da će djeca upoznavati prirodnu i društvenu sredinu u svom okruženju. učešće i doprinos u interakciji (rad u velikim i malim grupama. Moja okolina čini osnovu za cjelokupan nastavni rad u razrednoj nastavi. Uobičajeni oblici ocjenjivanja se temelje na nastavnikovom posmatranju aktivnosti u odjeljenju. gorenju. imaju osjećaj da su jednako važna. praktičan rad. Na takav način sva djeca imaju mogućnost da dajući odgovore na postavljena pitanja. učestvovanje u izvoñenju ogleda. vrenju. Ocjenjivanje za djecu prije svega mora biti motivirajuće. izrada domaćih zadataka. AKTIVNOSTI NASTAVNIKA (ORGANIZACIJA I METODE NASTAVE I UČENJA. organiziranje i izvoñenje posmatranja. od škole i kuće. rastenju. sposobnosti. kretanju Zemlje oko S unca – smjena godišnjih Razvijena svijest o prirodnim procesima. donošenje osobnih zaključaka. Praćenje djeteta počinje od prvog školskog dana. S obzirom na to da se djeca prvi put susreću s brojčanim ocjenjivanjem treba voditi računa kako i kada to raditi. jer jedino takvo ocjenjivanje ima svrhu i njime se postiže željeni cilj. prirodne i društvene pojave i promjene. Sadržaji programa Moje okoline povezuju se sa sadržajima u svim ostalim nastavnim predmetima. Pitanja koja nastavnici postavljaju djeci moraju biti tako koncipirana da se na njih od pojedine djece očekuje tačan odgovor. hrñanju. Najvažnija zadaća ocjenjivanja je osiguranje korisne i poticajne povratne informacije djetetu o njegovom napretku. putem zadataka objektivnog tipa i drugih odgovarajućih ispitnih postupaka.smjena dana i noći. život i rad ljudi. nastavnici bi trebali ponajprije planirati sadržaje iz Moje okoline. podstiče aktivnost svih. Ocjenjivanje u četvrtom razredu je brojčano. Više nego i u jednom drugom nastavnom predmetu ovdje dolazi do izražaja posmatranje i bilježenje. ali se po koncepciji linearno – spiralnog razvoja programa gradivo proširuje i dopunjuje. disanju. Praćenje tih aktivnosti od strane nastavnika mora biti kontinuirano i aktivno u smislu da nastavnici aktivno ispituju koliko dijete trenutno zna. portfolio.• • • • sposobnosti i vještine djeteta za vrijeme izvoñenja aktivnosti (ogledi. Za ocjenjivanje je potrebno koristiti svu dostupnu literaturu. Već kod planiranja rada. Ocjenjivanje u predmetu Moja okolina zasniva se na praćenju cjelokupnih odjeljenjskih aktivnosti. OCJENJIVANJE) P laniranje. opadanju lišća. zatim. pripremanje. gibanju. izrada panoa 187 . Ovim se izbjegava demotiviranost djece. projekti. navike. donošenje zaključaka. a rezultati koji se postižu su bolji. usmeno i pisano izvještavanje i drugo). a ne da se računa da će to nekako doznati. STAVOVI. kretanju. truljenju. do mjesta i zavičaja. osmišljavanje ogleda. ali ponekad i znatno različiti. razvijena svijest o različitosti prirodnih procesa. posmatranje i vrednovanje. Najvažniji aspekt takvog ocjenjivanja je redovitost (ne samo one djece koja traže više pažnje). demonstracija. PONAŠANJE AKTIVNOSTI DJECE RAZNOVRSNOST POJAVA I PROCESA U PRIRODI Imaju znanja o klijanju. obrtanju zemlje oko ose . istraživanja i dr.. pa tek onda za ostale predmete zbog integracije rada sa ostalim predmetima. Ocjene kroz duže razdoblje bi se trebale temeljiti na različitim ocjenjivačkim aktivnostima radi pokrića različitih aspekata postignuća. na početku nastavne godine (kod izrade godišnjeg plana i programa rada). evaluacija TEME ZNANJE SPOSOBNOSTI I VJEŠTINE VRIJEDNOSTI. mjestu . i zadaci u operativnom programu bit će ponekad isti. S obzirom na to da u nastavi Moje okoline u trećem i četvrtom razredu postoji sličnost u programskim sadržajima jer se u njima nalaze iste cjeline. razvijeni osobni stavovi o prirodnim procesima Planiranje osobnog rada. mora se znati šta se ocjenjuje.).. Nastavni predmet Moja okolina je kompleksan predmet i zato je vrlo bitno kontinuirano praćenje. svijest o pripadnosti kolektivu u školi.

voćnjaku i na njivi. Ishrana biljaka. čuvanje životne sredine od zagañivanja.doba. pomaganje drugima. Osmišljavanje ogleda i aktivnosti. uzgoj kućnog cvijeća Karakteristike živih bića u različitim godišnjim dobima – biljke. sistematiziranje Motiviranje djece za rad. demonstracija ogleda. donošenje zaključaka. Samostalno ili u saradnji sa drugima uzgajanje cvijeća u učionici. životinja. Organizacija praktičnih vježbi. Sposobnost izvoñenja jednostavnijih radova u vrtu. magnetne i druge pojave UVJETI POD KOJIMA SE RAZVIJAJU ŽIVI ORGANIZMI Znanje o meñusobnoj ovisnosti sredine živih bića i čovjeka. mijenjanje krzna Razlikovanje povoljnih od nepovoljnih uvjeta za razvoj živih organizama. električne. uzgajanje ukrasnog bilja u školi. planiranje i realiziranje planiranog ŽIVA BIĆA U GODIŠNJIM I VREMENSKIM PROMJENAMA Briga o životinjama i biljkama koje u toku zime ne mogu da doñu do hrane. Saradnja sa roditeljima 188 . zimski san. Zimsko mirovanje. uzgajanje biljaka P laniranje rada. posmatranje i procjenjivanje. uticaj čovjeka na razvoj živih organizama. pripremanje izvora znanja. svjetlosne. pravljenje i postavljanje hranilica za ptice Uzajamno pomaganje. ispunjavanje obaveza. briga o čistoj i zdravoj životnoj sredini Davanje vlastitog doprinosa stvaranju povoljnih uvjeta za razvoj živih organizama. Stvaranje povoljnih uvjeta za razvoj živih organizama. pomaganje životinjama. sakupljanje materijala. izvoñenje ogleda. prikupljanje. životinje. Uzgoj ukrasnog bilja u učionici Aktivno učešće u radu kolektiva. Kultiviranje zemljišta.

učestvovanje u radu odjeljenja i grupe. sistematiziranje prema zajedničkim osobinama Učestvovanje u grupnom radu. Izvršavanje obaveza proisteklih iz svakodnevnog rada P laniranje. naciju i vjeroispovijest Istraživanje. prikupljanje. u voćnjaku. organizacija posjeta plasteniku u bližoj okolini Izrada didaktičkih materijala P osmatranje i praćenje napretka djece KRETANJE ZRAKA. izvoñenje ogleda. vode i zraka Znaju da bez vode. pravljenje tematskih panoa P raćenje rada. osiguranje uvjeta za zdrav život. mašte i razvoj kreativnosti Sposobnost su opisivanja procesa uzajamnosti Izvoñenje ogleda koji pokazuju da bez sunčeve svjetlosti. korištenje njenih resursa za potrebe nastave P rocjenjivanje napretka djece. društvenost).ČOVJEKOVE AKTIVNOSTI VEZANE ZA GODIŠNJA DOBA SUNČEVA SVJETLOST. njegovim karakteristikama i vrstama Prepoznavanje godišnjih doba na osnovu vremenskih prilika. sličnosti i razlike izmeñu muškarca i žene. pomaganje starijima u aktivnostima. sličnosti i razlikama izmeñu biljaka. vodi i zraku kako uvjetima života Znaju izmjeriti temperaturu pomoću termometra. uočavanje. zaštita od elementarnih nepogoda Imaju osnovna znanja o sunčevoj svjetlosti. aktivno učešće u radu Osmišljavanje situacija za interaktivno učenje P odsticanje razvoja radnih i navika PROMJENA OSOBINA MATERIJE ZAGRIJAVANJEM Znaju da materije zagrijavanjem mijenjaju svojstva Sposobnost samostalnog posmatranja i izvoñenja zaključaka Svjesnost o promjeni osobina materije zagrijavanjem Posmatranje. mišljenje. zaključivanje. uočavanje potreba vezanih za godišnja doba P omaganje starijima u radovima vezanim za godišnje doba P riprema ukrasnih biljaka za zimu Aktivno učešće u pripremi ukrasnih biljaka za zimu. vode i zraka nema života na zemlji Ne ugrožava životne uvjete. vrtu. životinja i ljudi P ozitivan i izgrañen stav o ljudima bez obzira na boju. VODA I ZRAK KAO UVJETI ŽIVOTA Znanja o čovjekovim aktivnostima uvjetovanim godišnjim dobima. na njivi Saradnja sa lokalnom zajednicom . znaju izvesti jednostavne oglede koji pokazuju uzajamnu ovisnost biljnog i životinjskog svijeta od sunčeve svjetlosti. zaključivanje. imenovanje. evaluacija 189 . na njivi. davanje pojašnjenja za odreñene procese P ripremanje ogleda i demonstriranje. planiranje aktivnosti zajedno sa odjeljenjem. sunčeve svjetlosti i zraka nema života na zemlji Imaju osnovna znanja o nastanku vjetra. voćnjaku. ULOGA Imaju znanja o raznovrsnosti biljaka. organizam čovjeka. demonstriranje. vinogradu. podučava. priprema i organizacija nastavnih aktivnosti P omaganje djeci. LOKALNI VJETROVI Imenovanje vjetrova prema vrsti i brzini P onašanje u slučaju vremenskih nepogoda vjetrova Posmatranje. DIJELOVI BILJKE. pripremanje i podsticanje djece na kreativan i istraživački rad P redlaganje i rukovoñenje školskim aktivnostima P lanira. o osnovnim dijelovima biljke na primjeru jedne stablašice Imaju osnovna znanja o odlikama čovjeka (uspravan hod. BRZINA I SMJER VJETRA. govor. demonstrira. toploti. izvoñenje radova u okolišu škole. životinja i čovjeka Sposobnost razlikovanja i imenovanja različitih biljaka P ozitivan stav i odnos prema biljnom svijetu i čuvanju biljnog svijeta ČOVJEK KAO PRIRODNO I DRUŠTVENO BIĆE Sposobnost razlikovanja muškaraca od žena Komunikacija Sposobnost pravljenja razlike i opisivanje sličnosti izmeñu biljaka. radovi u vrtu. P riprema stočne hrane za zimu. priprema i realizira nastavu BILJKA. podsticanje radoznalosti. čuva okolinu od zagañenja Čuvanje zdravog okoliša. bilježenje. planiranje. VJETAR.

konfiguracija terena. briga o sigurnosti djece P ripremanje nastavnog procesa. bilježenje. podsticanje P omaganje djeci u izradi modela satova P raćenje. značajnih grañevina. MJERENJA VREMENA SATOM Sposobnost očitavanja vremena na satu Pozitivan stav o protoku vremena (dana i sata kao jedinica za vrijeme) Prikupljanje različitih slika i modela satova Izrada modela satova Uzajamna pomoć izmeñu djece P laniranje. prikupljanje grañe.ATMOSFERSKE PADAVINE Imaju osnovna znanja o atmosferskim padavinama. organizacija i izvoñenje nastave i jednodnevnih izleta u kantonu Osmišljavanje interaktivnog učenje. javnim i prosvjetnim ustanovama. fotografijama. izgled. pomaganje djeci u samostalnom radu Organiziranje posjeta značajnim privrednim kapacitetima i turističkim destinacijama u kantonu Pozitivan stav prema navedenim ustanovama Pozitivan stav prema učenju i izvršavanju zadataka Pozitivan stav prema širem zavičaju Pravilan odnos prema saobraćaju. organizacija rada u učionici i izvan nje. pomoć djeci u samostalnom radu DAN I SAT. izvještavanje. javnih i prosvjetnih ustanova u mjestu Sposobnost imenovanja kantona u kojem žive i interpretacija znanja o geografskim obilježjima i drugim karakteristikama P repoznavanje značaja saobraćane povezanosti za razvoj zavičaja – kantona Izgrañen pozitivan stav o radu Korištenje geografske karte za usvajanje znanja Učešće u radu odjeljenja i grupe Uzajamno pomaganje Osiguravanje neophodnih sredstava za učenje i rad Organiziranje nastavnog procesa Planiranje i pripremanje P ripremanje i organiziranje nastavnog procesa. muzeja. grañevinama i pisanim spomenicima kao svjedocima prošlosti Znanje o obilježjima zavičaja. nastanak. razvijenost. posjeta kulturnim. prepoznavanja na slikama. o spomenicima. javnih ili prosvjetnih ustanova u mjestu ŠIRI ZAVIČAJ KANTON Korištenje dodatnih izvora znanja Posjete raznim mjestima u kantonu SAOBRAĆAJNA POVEZANOST U KANTONU Posmatranje. ilustracijama P repoznavanje i imenovanje karakteristika kraja Pravilno postupanje prilikom različitih atmosferskih padavina Pravilan stav prema prirodi i prirodnim procesima Posmatranje i uočavanje karakteristika atmosferskih padavina Izvoñenje ogleda Učešće u zajedničkom radu Organiziranje i izvoñenje različitih ogleda P riprema materijala P ripremanje cjelokupnog nastavnog procesa PROŠLOST.historijskim spomenicima i grañevinama kraja P odstrekivanje. bilježenje. ponašanje ljudi i životinja Imaju znanja o prošlosti i sadašnjosti zavičaja. institucija Prikupljanje grañe o prošlosti zavičaja Organizacija posjeta kulturno. SADAŠNJOST I BUDUĆNOST KRAJA Izgrañen pozitivan stav prema historiji kraja. planiranje i realiziranje planiranog. pomaganje OBILJEŽJA ZAVIČAJA Vještina imenovanja obilježja zavičaja Pozitivan stav o zavičaju Posmatranje. pripremanje. sposobnost prepoznavanja značajnih geografskih obilježja na geografskoj karti Sposobnost imenovanja i prepoznavanja kulturnih. komunikacija.00 sati (24 sata) Znaju mjeriti vrijeme satom Osnovna znanja o geografskoj karti i snalaženju na njoj Prepoznavanje značajnih geografskih obilježja na osnovu boje. bilježenje. čuvanje saobraćajnih znakova Pozitivan stav prema privrednim granama i turizmu u zavičaju Posjeta nekim od kulturnih. istraživanje. linije. posmatranje. kartografskih znakova Imaju znanja o kulturnim prosvjetnim i javnim ustanovama u mjestu i njihovom značaju za život čovjeka Imaju osnovna znanja o širem zavičaju – kantonu.00 sati do 24. zaštita od atmosferskih padavina Sposobnost opisivanja prošlosti zavičaja. izrada tematskog panoa P laniranje. pomaganje ORIJENTACIJA NA GEOGRAFSKOJ KARTI PRONALAŽENJE ZNAČAJNIH GEOGRAFSKIH OBILJEŽJA KULTURNE I JAVNE I PROSVJETNE USTANOVE U MOM MJESTU Sposobnost snalaženja na geografskoj karti (odreñivanje strana svijeta). te turizmu kao značajnoj privrednoj grani P repoznavanje i imenovanje atmosferskih padavina. saobraćajna povezanost Imaju znanja o danu i mjerenju vremena Dan traje od 0. o geografskim i drugim obilježjima zavičaja Imaju znanja o razvijenosti infrastrukture u mjestu (saobraćaj. pripremanje. PTT mreža) Imaju osnovna znanja o privredi i njenoj razvijenosti u kantonu. demonstriranje Rad na promociji turizma u zavičaju Obilazak značajnih privrednih kapaciteta. tradiciji i običajima Obilazak značajnih spomenika kulture. praćenje. bilježenje i interpretiranje RAZVIJENOST ŠIREG ZAVIČAJA – PRIVREDA I TURIZAM Sposobnost razlikovanja razvijene od nerazvijene privrede i turizma 190 . položaj.

izrada tematskih panoa. raspoznaju kartografske znake i boje na geografskoj karti Osnovna znanja o odjeći i obući kao dijelu kulture i tradicije. vode i zraka Čuvanje okoline. te zadovoljavanja osnovnih ljudskih potreba Odjeća i obuća u različita godišnja doba. bilježenje. posmatranje. riječne kotline) Imaju elementarna znanja za pretvaranje skice u jednostavnu geografsku kartu. samostalno svlačenje i oblačenje P ravilan i pozitivan odnos prema zdravlju. organizacija i realizacija nastave P raćenje napretka djece i procjena postignuća P riprema i organizacija nastavanog procesa. te mentalne aktivnosti ljudi Osnovni uzročnici bolesti su virusi i bakterije Čistoća je pola zdravlja Kako očuvati zdravlje Znanja o osnovnoj kulturi stanovanja i življenja. izvještavanje Prikupljanje materijala o Bosni i Hercegovini. VODE I ZRAKA Znaju da je čovjek i njegovo djelovanje najveći uzročnik zagañ ivanja tla. vode i zraka od zagañivanja Vježbanje svlačenja i oblačenja odjeće i obuće. polja. prikupljanje odjeće i obuće za humanitarne organizacije Organizacija prikupljanja odjeće i obuće za humanitarne organizacije koje se time bave. kultura stanovanja i življenja Razlikovanje zagañenog od nezagañenog zemljišta. čuvanje historijskih tekovima Izrada tematskog panoa Posmatranje. slaganje odjeće prilikom svlačenja. organizacija nastave ODMOR I REKREACIJA KAO HIGIJENSKA NAVIKA Čuvanje od zaraznih bolesti Održavanje lične higijene i higijene prostora Održavanje lične higijene i higijene prostora Prevencija od uzročnika bolesti Posjeta nekoj od zdravstvenih ustanova i razgovor s ljekarom o uzročnicima bolesti Istraživanje. izvoñenje akcije čišćenja okoline Učešće u pripremi i organizaciji izvoñenja akcija na čišćenju okruženja 191 . tla vode i zraka Sposobnost razumijevanja značaja čistog okoliša za zdravlje ljudi Organizacija nastave van učionice KULTURA ŽIVLJENJA Vlastitim primjerom pokazuje civilizacijska dostignuća iz kulture življenja ZAGAðENOST TLA. ravnice. saradnja sa lokalnom zajednicom P riprema materijala za izradu geografske karte Demonstriranje načina izrade geografske karte PRIRODNO GEOGRAFSKE ODLIKE BOSNE I HERCEGOVINE ORIJENTACIJA NA GEOGRAFSKOJ KARTI – PRONALAŽENJE ZNAČAJNIH GEOGRAFSKIH OBILJEŽJA Izrada jednostavne geografske karte bliže okoline škole sa pravilnom upotrebom simbola i boja P ozitivan stav prema geografskoj karti Učešće u izradi „prve geografske karte“ ODJEĆA I OBUĆA Samostalno obuvanje i oblačenje. ličnoj higijeni i higijeni prostora Izgrañen odnos prema uzročnicima bolesti P onašanje u skladu s kućnim redom i civilizacijskim dostignućima Razvijena svijest o očuvanju zemljišta. čuvanje odjeće i obuće. slaganje odjeće i obuće. organizacija posmatranja. prepoznavanje i imenovanje različitih dijelova odjeće Održavanje odjeće i obuće. obuvanju Sposobnost prepoznavanja privrednih obilježja i pravljenja uzajamne veze meñu obilježjima i privredi u zavičaju Vještina prepoznavanja geografskih odlika na geografskoj karti. prepoznavanje osnovnih kartografskih znakova Razumijevanje odnosa izmeñu obilježja zavičaja i privrede u zavičaju Ljubav prema zavičaju i državi Bosni i Hercegovini. higijena odjeće i obuće Znanje da je odmor i rekreacija osnovna ljudska potreba koja utiče na zdravlje i radne aktivnosti.UZAJAMNI ODNOS PRIVREDE I OBILJEŽJA ZAVIČAJA Znaju napraviti vezu izmeñu obilježja zavičaja i privrede u zavičaju Osnovna znanja o prirodno geografskim odlikama Bosne i Hercegovine (reljefu . prikupljanje materijala i prezentiranje naučenog o kulturi življenja Razvijanje radnih navika kod učenika po pitanju higijene P riprema materijala i sredstava za rad P omoć učenicima u samostalnom radu UZROČNICI BOLESTI – NEPRIJATELJI ZDRAVLJA Preventivno djelovanje na sprečavanju zaraznih bolesti Pravilna upotreba lijekova Sposobnost pridržavanja osnovnih pravila kućnog reda. ishrani.planine. odijevanju. zaključivanje P ripremanje.

koristiti kreativnost i maštu za rješavanje djeci primjerenih problema. masu i zapreminu − izraditi modele 1 mm. 1 cg i 1 mg − pravilno i na proizvodima čitati i mjere odgovarajućih veličina − izvoditi jednostavnija praktična mjerenja Dije te treba moći: − sigurno razvrstavati brojeve i po različitim kriterijima − s lakoćom uporediti ma koja dva broja prve hiljadice − izvoditi jednostavnije zaključke induktivnim mišljenjem i analogijom (a+ b = b+a. 1 ml.crtati kružnicu zadanog središta i poluprečnika . 1 cg. pokazati više samopouzdanja i vlastite odgovornosti i inicijative − poboljšati vlastitu „listu“ motiva.sposobnosti prezentiranja podataka i prenošenja informacija kroz različite oblike rada − prepoznavanja obrasca − induktivnog mišljenja − induktivnog analognog zaključivanja − različitih načina matematičkog izražavanja i komuniciranja − logičkog i kritičkog mišljenja Razvijanje pozitivnih vrije dnosti i stavova: − uvažavanja argumentacije u branjenju ličnih stavova i poštivanje stavova drugih − kolektivnog (timskog) rada. a⋅ (b+c) =a⋅ b + a ⋅ c) − koristiti pomagala za crtanje pravih i duži − mjeriti dužine uz prethodno procjenjivanje i pravilan izbor jedinične mjere . 1 mg − o praktičnoj vrijednosti jediničnih veličina − o višekratnicima brojeva 1000.pokazati više samopouzdanja i odgovornosti Z N A NJ A SPOSOBNOSTI I VJEŠTINE VRIJEDNOSTI I STAVOVI 192 . 1 ml. 140 časova godišnje) Matematika CILJEVI I REZULTATI ODGOJNO-OBRAZOVNOG RADA PODRUČJA CILJEVI Stican je znanja: − poznavanje i upotreba matematičkih simbola − formiranje pojmova hiljadice i brojeva hiljadice − formiranje pojmova brojevne crte 0−1000 i njihovo predstavljanje na brojevnoj liniji − formiranje pojmova. 1 dg. kritičkog vrednovanja vlastitih rezultata i njihovo poreñenje s rezultatima drugih . uočavanje zakonitosti i usvajanje postupaka četiri osnovne računske operacije − uočavanje strukture i zakonitosti predstavljanja trocifrenih i četverocifrenih brojeva − eksperimentalno modeliranje prave i poluprave i crtanje modela prave i poluprave − o krugu i kružnici kao ravnim površima valjka i kupe − crtanje i označavanje elemenata kružnice i kruga − o manjim jediničnim mjerama: 1 mm. razlikovati brojeve iz različitih stotica − sa sigurnošću obavljati računanja u prvoj hiljadi − provjeravati jednu matematičku operaciju pomoću suprotne u skupu brojeva do 1000 − rješavati brojevne izraze − modelirati brojevne izraze prema datim (tekstualnim) uvjetima − prepoznati i rješavati zadatke date riječima (i problemske zadatke) − uočiti važnost procjene i provjere rezultata pomoću jedinica za duljinu. a⋅ b = b⋅ a. emocija i doživljaja .(4 časa sedmično. − pozitivnih osobina ličnosti − radovanje ličnom uspjehu i uspjehu drugih − istina je na prvom mjestu − samopouzdanja. razumjeti i pravilno koristiti matematički jezik simbole u skupu brojeva do 1000 − prepoznati brojeve prve hiljadice. moći primijeniti matematička znanja u svakodnevnom životu i radu Dije te će: − prepoznati značaj i važnost primjene matematike u svakodnevnom životu i radu − imati pozitivan stav prema novim saznanjima − pokazivati više zanimanja za timski rad i socijalizaciju − naučiti saslušati argumentaciju i kritički preispitati lične stavove i stavove drugih − prepoznavati vrijednosti unutrašnjeg života i unutrašnje nagrade. 100 i 10 u prvoj desethiljadici Razvijanje vještina i sposobnosti: − razvrstavanja − usporeñivanja − nizanja − slijeñenja niza uputa − prostornog organiziranja i orijentiranja − vizualizacije i vizualnog grupiranja − procjenjivanja. njihovu strukturu. 1 dg. samoakutalizacija OČEKIVANI REZULTATI Dije te treba znati: − prepoznati. njihov položaj na brojevnoj crti 0−1000.

Krug i kružnica Uočavanje kruga i kružnice na valjku i kupi Precrtavanje kružnice sa kupe i valjka Modeliranje krugova od papira Odreñivanje elemenata kružnice na modelima origami-tehnikama. 2. broja 100 i ma kojeg broja) 193 . 6. Množenje i dije ljenje do hiljadu Osobine produkta (komutativnost i asocijativnost) Množenje brojem zbira i razlike (zakon distributivnosti) Nealgoritamsko množenje u prvoj hiljadici (množenje višekratnika broja 10. papirića/ modeliranjem stotica i desetica) Zapisivanje brojeva hiljadice Čitanje brojeva hiljadice Struktura brojeva hiljadice: S×100 + D×10+ J×1 Stotice hiljadice Brojevna crta 0-1000 Modeliranje brojevne crte 0-1000 iz (10) brojevnih crta stotica Položaji brojeva na brojevnoj crti 0-1000 Redni brojevi prve hiljadice (zapisivanje rimskim ciframa) Uporeñivanje brojeva prve hiljadice Abakus (kineski. 5. ispitivanje položaja središta i crtanje kružnice šestarom Elementi kruga i kružnice 5. Brojevi prve hiljade Modeliranje brojeva prve hiljadice izvan prve stotice (prebrojavanje skupova realnih objekata /zrnjevlja. 4. duži (sistematizacija) Prava/pravac i poluprava /polupravac (misaono modeliranje) Tačka i prave Prava koja prolazi dvjema tačkama Prava koja prolazi jednom tačkom 3. Prava u ravni Crte/linije. šibica. Sabiranje i oduzimanje do hiljadu Pravila o nepromjenljivosti zbira i nepromjenljivosti razlike Promjene na abakusu koje ne mijenjaju vrijednosti Nealgoritamsko (usmeno) sabiranje i oduzimanje. Sabiranje i oduzimanje na abakusu kao primjer nealgoritamskog sabiranja (sabiranja i oduzimanja) Proširivanje naučenih svojstava sabiranja i oduzimanja na brojeve hiljadice Algoritamsko (pismeno) sabiranje i algoritamsko (pismeno) oduzimanje u hiljadici Zadaci zadani riječima i složeniji brojevni izrazi u prvoj hiljadici (u rješavanju koriste se jednačine i nejednačine odgovarajućih oblika) 4. Brojevi prve hiljade Prava u ravni Sabiranje i oduzimanje do hiljadu Krug i kružnica Množenje i dijeljenje do hiljadu Brojevi do 10 000 Mjerenje veličina 1. 3. ravne linije. 7. Suan Pan) Pisanje i čitanje brojeva na abakusu 2.TEM ATSKE CJELINE 1.

naročito vizuelno. školskih abakusa). a ne u formalnoj geometriji (tačka − linija − površ − tijelo). brojevi prve hiljadice predstavljaju se i na kineskom (Suan Pan) abakusu. časopisima. dvije tačke. 1 hm. duž. sposobnostima. odnosno pismeno računanje. 1 hg. pojavljuju se dva nova momenta. četiri poluprave). 1 km (-. Dakle. prepoznavanje ideje zamjene itd. do pojma prave (i poluprave) dijete dolazi misaonim produživanjem duži preko njenih granica. Sabiranje i oduzimanje u prvoj hiljadi Ovdje je predviñeno postepeno uvoñenje pojmova usmeno. 1 hl. deka. Jedinične mjere za zapremine tekućine: 1 l. kasnije. 1 kl Zadaci o mjerama i mjerenjima Problemski zadaci DIDAKTIČKO . 1 dal. Prvo.). 1 mm (-. 1 dm. 1 cg. itd.). Djeci su od naročitog značaja zadaci da prepoznaju i imenuju sve geometrijske oblike na pravoj i na njoj dviju naznačenih tačaka (prava. pa i motivaciono-emocionalne efekte. Abakus−računanje je izuzetno lijep i očigledan primjer sabiranja i oduzimanja meñu brojevima prve hiljade. 1 dag. Prava u ravni Geometrijske sadržaje početne nastave matematike treba prezentirati djeci imajući u potpunosti na umu da smo ovdje u neformalnoj (intuitivnoj) geometriji (tijelo − površ− linija − tačaka). 1 mg 1 g. 2. Mjerenje veličina Mjerenje dužine. pokazuju višestruke efekte korištenja abakusa na znanjima. prostornu organizaciju i orijentaciju. 1 dam.Algoritamsko množenje u prvoj hiljadici Dijeljenje u prvoj hiljadici Abakus . Brojevi do 10 000 Hiljadice i stotice desethiljadice Struktura brojeva hiljadice (višecifreni brojevi) Brojevna linija 0-10000. Brojevi prve hiljade U odnosu na dosadašnje programske sadržaje koji se situiraju pod tematskom cjelinom brojevi prve hiljade. Modeli kineskog abakusa mogu se izuzetno lako izraditi jednostavnom prepravkom običnih računaljki (tzv. 1 ml 1 l. 1 cm. Jedinične mjere za masu: 1 g. 3. Iskustva koja imamo u svijetu i kod nas. 1 cl. centi. 1 kg Mjerenje zapremine tekućine. vještinama. Jedinične mjere za dužinu: 1 m. 194 . umjesto formulacije brojevi do 1000 uvodi se formulacija kao u nazivu. 1 dg.METODIČKE NAPOMENE 1. deci. hekto. Upotreba abakusa. mili) 1 m. kilo) Mjerenje mase.dijeljenje u prvoj hiljadici Zadaci zadani riječima i složeniji brojevni izrazi u prvoj hiljadici (u rješavanju koriste se jednačine i nejednačine odgovarajućih oblika) 6. bitno će doprinijeti boljem razumijevanju dekadskog brojevnog sistema i posebno računskih operacija. Rad na abakusu snažno podstiče razvoj različitih učenikovih sposobnosti (pamćenje. 1 dl. ali i u printanim informacijama (knjigama. Drugo. sa naznačenim višekratnicima broja 100 (10) Sabiranje i oduzimanje višekratnika broja 10 u desethiljadici 7. O kineskom abakusu možemo naći mnogo podataka na internetu. Treba biti oprezan u upotrebi pojma beskonačno (dobra je zamjena: preko svakog broja).

a nakon toga. centigram i miligram. Dijeljenjem ovog modela na 10 jednakih dijelova u dječijim je rukama model mase od 1 dg. sekunda). U programu smo. Meñutim. 5. Koristeći se različitim pomagalima dijete može postići takva znanja i sposobnosti da procjenjuje masu jedne kapi vode ili masu suze. iz fizike izvučenog sistema (metar. Kružnica ne sadrži (svoj) centar ali ga ima. Slično se može dijeliti sadržaj vrećica šećera od 1 g na 10 dg. bez limitiranja veličine množitelja („jednocifrenim brojem“). pa onda kružnicu. Ovdje predviñamo izvjesno proširivanje dosadašnjeg zahtjeva „množenje i dijeljenje jednocifrenim brojem“. Dimenzije su mu približno: 4 mm x 3 mm. Ovo treba uraditi uz korištenje brojevnih linija. radeći na sličan način i modeli mase 1 cg i 1 mg. podcrtavamo da smo u intuitivnoj geometriji. U suštini ova tematska cjelina ima za cilj da se prošire i prodube znanja o mjerenju i mjerama ranije upoznatih veličina. 6. 195 . Brojevi do 10 000 Proširivanje skupa brojeva hiljadica na skup brojeva desethiljadice treba realizirati postupno: upoznavanjem svih višekratnika broja hiljade. kada su u pitanju mjere za masu. Model miligrama od copy−papira djeca mogu sama isjeći. kilogram. Krug i kružnica Već i sama struktura teksta koji je naveden. Mjerenje veličina Usvajanjem brojeva prve hiljadice stvorene su osnove za zaokruživanje svih standardnih (za osnovno obrazovanje) jediničnih veličina i njihovih odnosa.33 L (Šta je ovdje zarez. razumijevanje i primjenu zakona distributivnosti množenja prema sabiranju i na pravilo „svaki sa svakim“. i moguće) u četvrtom razredu operirati pojmovima: decigram. u prvoj hiljadi proširuju se i produbljuju sadržaji iz prve stotine. Redoslijed: djeca na predmetima prvo uočavaju krug. zatim 1 dg na 10 cg. Množenje i dije ljenje u okviru prve hiljade Gledano s aspekta pojmova množenja i dijeljenja.4. Naime. Nadamo se da će djeca koja proñu ovu školu mjera moći utjecati da na bocama Koka-kole nañu i oznake 33 cl umjesto. predloženim metodičkim rješenjima. lako je objasniti. Elemente kružnice. petina jednog standardnog (80 gramskog) copy-papira. (a oznaka miligrama su pune fioke za lijekove u djetetovom domu). odstupili od uobičajenog. iz više razloga smatramo da je uputno (ali. daje niz jasnih metodičkih uputa i učitelju i autoru udžbenika. za njih nerazgovjetne oznake 0. ima masu približno 1 g. 7. Težište će se dati na uočavanje. Zašto je L umjesto l?). pa višekratnika broja 100 i konačno broja 10 u prvoj hiljadici. Precrtavaju kružnicu i isijecaju model kruga. nakon ovakvog pristupa. time što će se govoriti o množenju i dijeljenju u okviru prve hiljade. Naime. i konačno 1 cg na 10 mg. Puno značenje mase od jednog grama dijete stvara nakon spoznaje da je masa jednog mililitra vode jedan gram. Presavijanjem modela kruga uočavaju središte i intuicijom naslućuju uzajamni položaj tačaka kružnice i središta kružnice.

M) Zapisuju brojeve na abakusu Prepoznaju (modele) pravih u okruženju Da prava nema granica Crtaju i označavaju duži. V. usporeñuje na brojevnoj crti predstavlja brojeve hiljadice P ouzdano obavlja četiri osnovne računske AKTIVNOSTI NASTAVNIKA Operacionalizira nastavni program. o strukturi trocifrenog broja i predstavljanju brojeva iz prve hiljade na različite načine Primjenjuju svojstva sabiranja i oduzimanja na brojeve hiljadice Pouzdano i brzo.SADRŽAJI 1. sa i bez abakusa Pismeno sabiranje i oduzimanje u prvoj hiljadi Zadaci zadani riječima i složeniji brojevni izrazi u prvoj hiljadi 4. u paru i timu P rocjenjuju i vrednuju vlastite stavove i stavove drugih P okazuju interes za istraživački rad P oštuju pravila edukativne igre Zanimaju se za složenije matematičke igre P okazuju svijest o značaju igre u učenju P okazuju upornost. ishoda. niže. a deseta 9001-10 000 SPOSOBNOSTI Razvrstavanja. čitaju i odreñuju položaj (redoslijed) broja na brojovnoj liniji i 0-1000 Koriste redne brojeve do 1000 Prepoznaju. dosljednost i ostale pozitivne crte ličnosti P okazuju inicijativu i želju za usvajanjem novih znanja i proširivanjem postojećih AKTIVNOSTI DJETETA Aktivno učestvuje u svim oblicima nastavnog rada P ažljivo sluša i prati izlaganje nastavnika i neposredno sarañuje u kreiranju različitih edukativnih situacija u razredu P omaže nastavniku kod izrade nastavnih sredstava i dizajniranja edukacijskih situacija Učestvuje u sastavljanju i rješavanju matematičkih zadataka iz svakodnevnog života Koristi udžbenik i ostalu udžbeničku literaturu Dosljedno izvršava zahtjeve nastavnika (dovoljno vremena posvećuje vježbanju i rješavanju zadataka) Redovito uči kod kuće i izrañuje domaće zadatke Daje puni doprinos kolektivnom radu.) Položaji (redoslijed) brojeva na brojevnoj liniji 01000 Redni brojevi prve hiljade (zapisivanje rimskim ciframa) Uporeñivanje brojeva prve hiljadice Abakus (kineski SUAN PAN) 2. prave i poluprave Jasan im je pojam prave. poluprava i duž Tačke i prave. preciznost. kreira i modelira planove rada (mjesečne. klasificiranja. posebno grupnom Uredno. čitaju i usporeñuju brojeve do 1000 Poznaju i upotrebljavaju matematičke simbole Razumiju strukturu brojeva prve hiljade Znaju prvi i zadnji broj stotina i hiljada Zapisuju. komutacije i t d u bilo kojem brojnom nizu je isti) Usmenog i VRIJEDNOSTI. identifikuje teškoće u njihovom radu Stara se da nastava poprimi forme interaktivne komunikacije Primjenjuje metode i strategije poučavanja adekvatne stepenu postignuća sposobnosti djeteta Redovito ocjenjuje rad djece i vodi uredne zabilješke o tome Bira zadatke i postavlja zahtjeve koji su optimalno usaglašeni s mogućnostima djeteta Ostvaruje produktivnu stvaralačku atmosferu i pozitivno ozračje u razredu Uključuje djecu u aktivan i saradnički rad Ostvaruje saradnju s porodicom djeteta prilikom identifikacije teškoća u učenju matematike kao i u otklanjanju identifikovanih teškoća Prilagoñava nastavu svakom djetetu pojedinačno Primjenjuje različite oblike nastavnog rada u skladu s interesovanjima. uz primjenu jednačina i nejednačina odgovarajućih oblika Koriste abakus pri sabiranju i oduzimanju Uočavaju oblike kruga i kružnice u okruženju Crtaju kružnicu Crtaju.. usporeñivanja Nizanja. C . .. pismeno i usmeno. D. L . duž kao dio prave Prava koja prolazi jednom tačkom Prava koja prolazi dvjema tačkama Uzajamni položaj pravih: ukrštene. Brojevi prve hiljade: Zapisivanje i čitanje brojeva prve hiljade Stotice prve hiljade (1−100. zapisuju. čitanju i pišu rimske cifre do M (pomoću I. Sabiranje i oduzimanje u prvoj hiljadi Pravila o nepromjenljivosti zbira i nepromjenljivosti razlike Promjene na abakusu koje ne mijenjaju vrijednosti Usmeno sabiranje i oduzimanje. X. okomite i paralelne 3. iskustvima i sposobnostima djece Omogućava djeci da prije nego što 196 . PONAŠANJE P okazuju interes za učenje o brojevima i kvantitativnim odnosima P okazuju interes za rješavanje problema i zadataka samostalno. Prava u ravni Prava. slijeñenja niza uputa P rostornog organiziranja. sabiraju dva ili više brojeva prve hiljadice Sastavljaju i rješavaju jednostavnije zadatke zadane riječima. u svojoj svesci. orijentiranja i vizualnog grupiranja P rocjenjivanja Induktivnog mišljenja Induktivnog analognog zaključivanja Različitih načina matematičkog izražavanja i komuniciranja Korištenja matematičkog jezika i simbola P rimjenjivanja matematičkih znanja u svakodnevnom životu Samostalnog i timskog formuliranje zaključaka Razmjene informacija. poluprave i duži Uočavaju da je duž dio prave i poluprave. sedmične i dnevne) Priprema nastavnu tehniku i tehnologiju Uz pomoć djece izrañuje didaktički materijal Vodi evidenciju svojih zapažanja o napredovanju djece. bilježi informacije koje mu sugerira nastavnik Ulaže napore da ostvari minimalne programske zahtjeve nastave matematike za IV razred: zapisuje. označavaju elemente kružnice i kruga Odreñuju elemente kruga i kružnice koristeći se origami tehnikom Ističu na kružnici središte. prepoznavanje i korištenje obrasca P rostorne organizacije i orijentacije Slijeñenja niza uputa (algoritma) Meñusobnog povezivanja i uporabe prethodno stečenih znanja o zakonitostima i pravilima sabiranja i oduzimanja (zakon asocijacije. prečnik i poluprečnik Sastavljaju brojevne izraze po zadanim uvjetima Rješavaju jednostavne problemske zadatke Uočavaju da je prva hiljada 1-1000. da je prava skup tačaka Uočavaju da se jednom tačkom može povući beskonačno mnogo pravih Usvajaju pravila i zakonitosti sabiranja i oduzimanja u prvoj hiljadi. čita. Krug i kružnica Uočavanje kruga i kružnice na valjku i kupi Crtanje kružnice uz pomoć kupe i valjka Odreñivanje elemenata ZNANJE Prepoznaju. 101− 200. uradaka i iskustava sa drugovima/drugari cama i nastavnikom/nasta vnicom Kritičko vrednovanje vlastitih rezultata Korištenje abakusa Apstrahiranja i konkretiziranja vizualnog pamćenja i uopćavanja. STAVOVI.

1 kg) Mjere veličine s preciznošću od 1 mm.. 1 hl. hekto. zna ih interpretirati Učestvuje u edukativnim igrama uz puno razumijevanje njihove svrsishodnosti budu pitani i sami pitaju Podstiče istraživački duh kod djece i samostalnost u radu Ostvaruje meñupredmetnu korelaciju matematike i drugih predmeta Razvija kritički pristup djeteta u rješavanju zadataka i problema Poučavanjem i matematičkim sadržajima razvija kod djece komunikacijske vještine i sposobnosti (korištenje matematičkog jezika i vokabulara. deka. decilitar. 1 cg. 1 g. (-. 5 ml operacije u hiljadici i redovito procjenjuje i provjerava rezultate P osvećuje punu pažnju preciznosti "vodoravnog" i "uspravnog" računanja Računa sigurno.) Pomaže djeci da matematički izražavaju svoje ideje i zapažanja Povezuje matematičke sadržaje s realnim životnim situacijama Tematski povezuje sadržaje unutar nastavnog programa Pomaže djeci da kritički sagledaju ono što su naučili Podstiče ih na saradnju i razmjenu informacija Kreira saradničku i pozitivnu atmosferu u razredu Prema svakom djetetu se odnosi s pažnjom poštovanjem i uvažavanjem Svojim ponašanjem. računa na njemu i povezuje kretanje perlica i zapisivanje algoritamskog i nealgoritamskog računanja Uredno koristi geometrijski pribor i precizno crta P repoznaje veličine. 1 dag. miligram. 1 cm. Množe nje i dije lje nje u okviru prve hiljade Osobine produkta (komutativnost. prepoznaje i imenuje mjere na različitim predmetima iz okruženja Koristi naučena znanja iz rednih brojeva (prepoznaje i tumači zapise rimskim ciframa) Koristi tablice. čitaju i zapisuju cifre na brojevnoj liniji do 10 000 Sabiraju i oduzimaju sadržioca broja 10 u skupu brojeva do 10 000 Intuicijom i analogijom povezuju decimetar. 1 kg Mjerenje zapremine tekućine Jedinične mjere za zapreminu tekućine: 1 l. Usmeno i pismeno množenje u prvoj hiljadi Dijeljenje u prvoj hiljadi Abakus . Spoznaju da jedan mililitar vode ima masu od jednog grama Sigurno preračunavaju jedinice mjerenja istovrsnih veličina Tačno izražavaju rezultate mjerenja Rješavaju problemske zadatke sa mjernim jedinicama Usvajaju znanja o manjim jedinicama mjerenja. 1 dal. asocijativnost i distributivnost).kružnice na modelima origami tehnikom Crtanje kružnice šestarom Elementi kruga i kružnice i njihovo označavanje 5. deci. zna mjeriti veličinama i koristi jedinične mjere P recizno mjeri. čitaju i zapisuju svaki broj do 10 000 Povezuju i primjenjuju zakonitosti i pravila množenja i dijeljenja u računanju Znaju sadržioce broja 100 u skupu brojeva do 10 000 povezati s brojevima do 100. 1 mg. 1 dl. Mje re nje ve ličina Mjerenje dužine Jedinične mjere za dužinu: 1 m. 1 dam. 1 dg. 1 mm. Brojevi do 10 000 Struktura brojeva do 10 000 Brojevna linija 0 -10000. 1 cl. a sadržioce broja 10 s brojevima do hiljade Pismeno množe i dijele u prvoj hiljadi Rješavaju matematičke zadatke koristeći se jednačinama i nejednačinama odgovarajućih oblika Koriste se abakusom pri množenju i dijeljenju Prepoznaju i imenuju (čitaju) brojeve do 10 000 Uočavaju strukturu višecifrenih brojeva Prepoznaju. Zadaci s mjerenjima i jedinicama mjerenja Problemski zadaci Prepoznaju. 1 hg. otvorenošću prema novim saznanjima i pozitivnom stavu prema cjeloživotnom učenju daje dobar primjer djeci Permanentno se usavršava u svim segmentima nastavnopedagoškog rada 197 . Strpljivo i pažljiva obavlja složenije zadatke množenja i dijeljenja Redovito koristi abakus. centi. uz korištenje olakšica Analizira i sintetizira različite zapise brojeva prve hiljadice. 1 hm. preciznost u izražavanju. mililitar. 1 km. odnosno 5 g. milimetar. 1 l. 1 ml. prostorne orijentacije i organizacije Slijeñenje uputa za niz koraka Analiziranja i sintetiziranja Korištenja origami tehnike Korištenja algoritama Zaključivanja analogijom Stvaranja i korištenja modela računanja Vrše dijeljenje koristeći se abakusom Koriste množenje i dijeljenje pri rješavanju svakodnevnih životnih izazova Vrše jednostavnija sabiranja i oduzimanja u skupu desethiljadice P rimjenjuju znanja o brojevima prve desethiljadice u svakodnevnom životu Na predmetima prepoznaju oznake jediničnih veličina i razumjeti ih P rocjenjuju veličine od 1 m (1 l. Uočavanja i razlikovanja krug i kružnicu kao i njihovih osnovnih elemenata Vizualnog grupiranja. itd. mili) 1 m. 1 dm. 1 kl. simbole i grafove sigurno i svrsishodno.dijeljenje u prvoj hiljadici Zadaci zadani riječima i složeniji brojevni izrazi u prvoj hiljadi 6. kilo) Mjerenje mase Jedinične mjere za masu: 1 g.. sa naznačenim sadržiocima broja 100 (10) Sabiranje i oduzimanje sadržilaca broja 10 u skupu brojeva do 10 000 7. uočavaju odnose meñu njima i kroz primjenu u svakodnevnom životu shvataju praktičnu vrijednost mjera i jedinica mjerenja pismenog sabiranja u skupu brojeva do 1000 Upotrebe abakusa pri sabiranju i oduzimanju P rimijene stečena znanja sabiranja i oduzimanja u svakodnevnom životu Crtanja kružnice i kruga pomoću modela i pomoću šestara. (-. decigram.

tate) Sviranje kao pratnja pjevanju. PONAŠANJE Uočavanja. saopćavanja razlika u notnom zapisu (melodija. Koristiti prethodna muzička iskustva i muzičke termine. STAVOVI. Podjela jedinice mjere na dva dijela (ta. aktivno učešće u izradi aranžmana za Orffove muzičke instrumente Zvučno i vizualno prepoznavanje melodijskih Orffovih instrumenata (sviranje na metalofonu) Muzičke igre. dvoglasno. repeticija. tempo. mjera) Kvalitetne interpretacije muzičkog djela (od solističkog do skupnog) Memoriranja djela. dinamika • Trajanje nota i odgovarajućih pauza (osminka. te aplauzom nagraditi najkvalitetnije izvoñenje Uviñati i objašnjavati ulogu muzike u životu Sa vidnim zadovoljstvom sve samostalnije se uključivati u projekte Iskazivati sve veću želju i potrebu za posjećivanjem koncerata. Koristiti odreñene kriterije za izvoñenje i/ili procjenu slušanog djela. mjera. polovinku. korigirati sebe i druge. u kanonu (od solističkog do skupog Poznavanje oznaka i termina za gradacije u tempu i dinamici slušanjem i u notnom zapisu Uvoñenje muzičkih termina: prima volta. cijelu notu i odgovarajuće pauze Svjesno izvodi jednostavne brojalice prema notnom zapisu u 2. predstavljanje razredu (publici) sve slobodnije Izlagati svoje mišljenje i ideje i praviti poreñenja ostvarenog Ispravljati svoje i ukazivati na greške drugih u muziciranju • • • Razvijanje pozitivnih vrijednosti i stavova: • • • • • • Prema sebi kao pjevaču i sviraču.Muzička/glazbena kultura (2 časa sedmično. Improvizacije na Orffovim instrumentima postaju originalnije . Uključivati se u muzičke sekcije Upisati se u muzičku školu 198 . ligatura U notnom zapisu prepoznaje osminku. 70 časova godišnje) CILJEVI I REZULTATI ODGOJNO-OBRAZOVNOG RADA Područja učenja • • • ZNANJE • • Ciljevi Oček ivani rezultati / ishodi učenja Djeca bi tre bala zn ati i razumjeti: • O potrebi stalnog vježbanja pjevanja i sviranja svakog pojedinaca i znanja muzičkih termina u interpretaciji muzičkog djela u horu i orkestru • Osnovne muzičke pojmove: trajanja. literarno i pokretom • • • Postavljati pitanja kad se nañu pred novim muzičkim zadatkom. trombon). melodija. udaraljke Razvijanje muzičke sposobnosti i vještine SPOSOBNOSTI I VJEŠTINE • • • • • • • • • VRIJEDNOSTI. polovinka i cijela nota) • Uočavati i obrazlagati primjenu raznih instrumenata u izradi aranžmana i kreativno ih koristiti u improvizaciji • Da svaki instrument ima značaj u orkestru i da su odnosi meñu njima u sviranju i igri različiti • O značaju i potrebi muzike u životu • • • • Pjevanje jednoglasno. a u odnosu na druge Sve snažnije izražavanje dječije emocionalne i estetske osjetljivosti na kvalitet muzike O značaju muzike u životu i potrebi učenja muziciranja kao cjeloživotnom procesu Izražavanje intenzivne želje za bavljenjem muzikom Interesi i ljubav prema sadržajima muzičke baštine BiH postaju intenzivni Razvijanje trajnih interesa i ljubavi prema muzici kako bi ona postala trajna potreba djece • • • • • • • • Samopouzdanje u pjevanju. ritam. naslova i autora Aktivne muzičke interakcije sa okruženjem kroz sve muzičke sadržaje Improvizacija i prezentacija ideja (individualno i u grupi) Sistematiziranja muzičkih znanja uz korištenje muzičkih termina Korištenja znanja u osmišljavanju ideja za kreativno izražavanje predviñanja rezultata u improvizaciji Izražavanje doživljaja djela likovno. te poštovati i cijeniti mišljenja i stavove drugih Shvatati i razlikovati. sekonda volta. četvrtinku. zalaganje i odgovornost za kvalitet skupnog muziciranja Iskazivati svoje mišljenje. 3 i 4-dijelnu-dobnu mjeru ritamskim govorom. ritam. tempa i dinamike Orkestarski instrumenti po grupama: gudački. duhački drveni i limeni (truba. pokret i ples kao elementi u izražavanju ritma. četvrtinka.

djeca će učvrstiti znanja iz notnih vrijednosti (osminka. treba naročito raditi na korigiranju problema u razvoju muzičkih sposobnosti i muzičkom opismenjavanju koje je u ranijim razredima bilo spontano. polovinka i cijela nota i odgovarajuće pauze). U četvrtom razredu treba naučiti najmanje 8 brojalica što je nešto manje nego u prethodnoj godini. Pjevanjem i sviranjem treba obraditi najmanje 20 pjesama u toku školske godine. a smanjen broj muzičkih igara i brojalica. 4. podržava život u prirodi i razne radove. forme muzičkog djela.PROGRAMSKI SADRŽAJI 1. U skladu s dječijim uzrastom i navedenim zahtjevima i potrebama povećan je broj pjesama za pjevanje i sviranje. tradicionalne narodne običaje i drugo. pomažu i tjelesnom odgoju i upoznavanju narodne muzičke tradicije. u cjelini odnosno po strofama. četvrtinka. te razvoju muzičkih sposobnosti tokom godine. Razlike meñu djecom bit će u skladu s razlikama u samom startu i dinamici napredovanja u usvajanju znanja i vještina. 2. Praćenjem i analizom notnog zapisa u udžbeniku. sintisajzer. mjere (2. izvoñača i sastava. Predložene pjesme odgovaraju opsegu dječijeg glasa. a posebno na kultiviranju glasa i porastu kvalitetu pjevanja. muzičkih instrumenata orkestra. sa ciljem da pozitivni interesi i stavovi prema muzičkim 199 . a istovremeno i dječije tradicionalno stvaralaštvo. imaju u ovom razredu veoma različit sadržaj (racionalne i iracionalne brojalice). Raditi na sve samostalnijem tačnom zapažanju i odreñivanju tempa. poskakivanje s plesnim elementima. Treba i nadalje raditi na razvoju osjećaja za ritam i metrike kroz brojalice i muzičke/glazbene igre. tapkanje. složeniji ritam i metriku. nesvjesno i usputno (muzički termini). pa su u razvoju muzikalnosti djeteta ove dobi od izuzetnog značaja. uz pratnju melodijskog instrumenta (klavir. te raznih kretnji ruku. ohrabrujući i poštujući dječije prijedloge jer je brojalica dio svakodnevne dječije igre na igralištu i školskom dvorištu. U takvim slučajevima. pored ostalog. U toku školske godine učenici trebaju naučiti najmanje 8 muzičkih igara koje uključuju pokret. razvoju opsega dječijeg glasa. te pjesmu tačno interpretirati. Brojalice. Kreativnost u ovoj oblasti izražavat će se kroz dječiju primjenu novih muzičkih znanja u izradi pratnje i aranžmana. Slušanje pruža obilje mogućnosti za upoznavanje muzičke umjetnosti i muzičke literature iz svijeta. jer se sastoje iz osnovnih pokreta: hodanje. koje su dječija igra. Nakon doživljaja pjesme u izvoñenju nastavnika ili sa CD-a. koreografije okretnih igara i narodnih kola iz različitih krajeva svih naroda i narodnosti. kao i slušanje muzike. okreti. koje se bazira na osvještavanje ranijih doživljaja muzičkih zakonitosti. I dalje u središtu nastavnog djelovanja ostaje rad na otklanjanju problema koje dijete ima. sada i uz svjesnu primjenu novih znanja. dinamike. pa to predstavlja stvarni početak muzičkog opismenjivanja. sa težištem i nadalje na umjetničko-doživljajnoj komponenti. vrste glasova u horu. a po sadržaju i karakteru su interesantne su i bliske djeci u četvrtom razredu. pljeskanje. Imenovanje nota po trajanju i podjela jedinice mjere na dva dijela. Igre i narodna kola. One imaju različit sadržaj koji. te sviranju na Orffovim ritmičkim i melodijskim instrumentima. tempa i dinamike. gitara). mogu imati utvrñene figure i kretnje. Nastavnik u četvrtom razredu treba posvetiti posebnu pažnju organiziranju maštovitih načina njene interpretacije sa i bez sviranja na instrumentima. tačnosti intonacije i opsegu muzičke memorije. upoznavanju notnih znakova i prihvatanju muzičkih termina kroz svjesno reprodukciju trajanja prikazanim u notnom zapisu. Zato u četvrtom razredu treba upoznati najmanje 20 kompozicija. 3 i 4-dijelne). PJEVANJE I SVIRANJE MUZIČKE/GLAZBENE IGRE BROJALICE SLUŠANJE MUZIKE DJEČIJE STVARALAŠTVO DIDAKTIČKO-METODIČKE NAPOMENE U četvrtom razredu polazeći od nivoa postignuća svakog pojedinog djeteta. i ritamskog govora (ta i ta-te) je novina. djeca je uče pjevajući uz nastavnika. 5. 3. koja će omogućiti izvoñenje lakših brojalica na osnovu notnog zapisa.

kao i stihove na zadanu ili novu melodiju. Podsticati djecu da izmišljaju priče. te izmišljaju melodije na date stihove. stihovi Brato Pav lov ić) odnosno kolo Pokraj grada Sarajeva (narodna pjesma) Prepoznaje pojedine Hej. ta . u porodici) Stalno komunicira s djecom i upućuje ih na izvore znanja Motivira rad i nenametljivo rukovodi dječijim aktivnostima Aktivnim uključenjem u zajednički rad pomaže deci u kolektivnom. duhački: drveni (flauta. trombon) i udaraljke. Podsticati i pratiti nivo učešća u muziciranju: po zadatku. bez pretjeranog opterećenja muzičkom terminologijom. slikaju seriju slika i muzičko-scenske igre koje će povezati razne umjetničke oblasti i dinamizirati rad u razredu. Lubovo. stihovi Ismet Bekrić) Notni stan (Marija Matanović) Bratec Marti n. k anon (francus ka pjesma) Sova. Korunov ić) koreografiju Avanture mal og a J uju Pamti i imenuje (Petar Bergamo) pojedine pjesme. Usvajanje muzičkih pojmova i dalje treba da bude prirodno. tezu i arzu Razvija osjet za ritam: podjela jedinice mjere na dva (ta. Pravilno izvodi igru. Navedene oblike dječijeg stvaralaštva raditi uz korištenje instrumenata vlastitog tijela. RAZRADA SADRŽAJA Sad ržaji 1.Evo nas opet pokretom spontano ili (Vlad imir ðorñev ić) izvodi zadatu Na kiši (St.Šipovo) Us pavank a (sefards ka trad icionalna) Us pavank a (romska trad icionalna) Jesen u š umi (M. ritam. predmeta u okolini. te grupnu i kolektivnu. Ovakav rad će snažno doprinijeti razvoju dječije kompetentnosti i kreativnih sposobnosti u oblasti muzike kao neverbalne komunikacije. priredbe. Rihtman . klarinet) i limeni (truba. ne da majka sina (uspavanka. sasvim prirodna. pa je i korelacija sa svim drugim predmetima.te) Osjet za tempo i dinamiku je sve razvijeniji Uporeñuje se s drugima i korigira vlastito pjevanje i sviranje Samostalno istražuje i uključuje se u sviranje pratnje pjesmi Kad zatreba traži. Basrak) Majčica (Vera Makjan ić) Nina. kanon (Z. potoče tradicionalne nošnje (M. u poreñenju s rezultatima u trećem razredu Ima veliki fond muzičkih igara Izbor: Prati ritam pjesmice U proljeće . I nadalje podsticati djecu da svoje zapažanje i doživljaje izraze opisno ili likovno. stihov i Kemal Coco ) pravila muzičke igre Mačak i miš (Asim Ho ro zić. drugima i sarañuje Poznaje mogućnosti i Orffovih instrumenata i adekvatno ih i kombinira s priručnim Muzicira samoinicijativno i bez podsticaja i aktivno učestvuje u izradi aranžmana Pokazuje visok nivo spretnosti u sviranju i improvizaciji Vrijednosti. Muzički sadržaji u sebi imaju sve elemente koji prirodno pomažu i podržavaju savlañivanje i ostalih sadržaja ovog razreda. kao i Orffovog dječijeg instrumentarija.vrednotama budu sve jasnije izraženi. igre Medo k očijaš (Franjo i kola Pov ia) Nestašni dječaci (Josif Primjenjuje ranije Marin ković) znanje na novu igru Štamparsk a greška (A sim Ispravno primjenjuje Horozić. M eršnik) Šk olski odmor (D. komunikaciju putem dijaloga: u paru. kuća Komunikacija i interakcija u muziciranju (improvizaciji) Ponašanje u skladu sa zahtjevima muzičke igre Stalna briga i čuvanje školskih muzičkih instrumenata Samostalna izrada vlastitih improviziranih instrumenata Upotreba instrumenata u skladu sa zadacima pjesme i/ili dogovorenim aranžmanom Kroz svoje ponašanje i učestalo muziciranje pokazuje da muziku doživljava i cijeni Ak tivnosti nastavnik a Planira i osmišljava muzičke igre kao podsticaj za učenje Inicira i organizira pjevanje i sviranje u interakciji (učenje u školi. kanon (M. pruža pomoć. kao i pokretom. i prihvata pomoć. sa zadovoljstvom i interesom. Grgošević) 200 . malo ububano (uspavan ka. U oblasti dječijeg stvaralaštva djecu treba uputiti na samostalnije praćenje pjevanja. zap isao C. Cazin) Baba ni na. PJEVANJE I SVIRANJE Zn an je i razum ijevanje Sposobnosti Razvija osjet za mjeru i promjenu mjere: 2. s naglaskom na originalnost i raznovrsnost dječijih rješenja. Anceva) Igra k ol o veselo. stavovi. Šamac) Jag oda baštovank a (E. Tišina.B. Slušanjem treba bliže upoznati vizualno i zvučno orkestarske instrumente po grupama: gudački (kontrabas). nina. Rihtman . zapisao C. grupnom i individualnom muziciranju Prati i procjenjuje njihova individualna postignuća. sigurniju i slobodniju individualnu improvizaciju. samoinicijativno. izleti. instrumentima koje su napravila djeca. 3 i 4. ponašanje Pokazuje veliko zalaganje i trud da svoje muziciranje usaglasi s grupom i kolektivom Često pjeva i svira jer uviña da treba vježbati ako se želi postići kvalitet Vrši samoprocjenu i procjenu u odnosu na druge Ima pozitivnu sliku i razvija svijest o značaju svakog pojedinca u horu Shvata potrebu uklapanja svog glasa u hor/zbor da se doprinese boljem zvučanju Razumije i svjesno obavlja muzičke zadatke i obaveze (kao pojedinac ili dio grupe) Komentarima i praktičnim djelovanjem pokazuje pozitivne stavove i vrednote prema muzici Aktivnosti dje ce Redovno učešće u pjevanju i sviranju: nastava. djelujući snažno i na sva druga nastavnih područja. zap isao C. te da improviziraju na zadanu melodiju. M ilić) Us pavank a za jednu l utk u (Refik Hod žić. jer se time podstiče njihova kreativnost. Pandu r) Dva i dva s u četiri Vrani se konji igraju (svatovska. Rihtman .

na izletu) Uključenje u modeliranje narodnih nošnji (prema originalu ili slikama) Izrada nošnji od različitih materijala u učionici Crtanje (slikanje) narodnih nošnji Rasprave o ponašanju u situacijama na smotri i koncertu Učlanjenje u ritmičku i/ili folklornu sekciju Izvoñenje zapisa na originalnim i napravljenim instrumentima Osmišljavanje novih maštovitih igara s instrumentima Pronalaženje i zapisivanje brojalica. sortiranje i izvoñenje zaključaka Dopunjavanje zidnog panoa novim zapisima Dopunjavanje razredne izložbe stalna postavka Crtanje i fotografiranje instrumenata i njihova samostalna prezentacija Osmišljava. tip (Nestašni vrapčići) Ima u memoriji veći broj ranije obrañenih brojalica i po sjećanju ih izvodi Izvodi brojalicu precizno i tačno u skladu s tekstom Prema zadatku izvodi ogovarajuće pokrete u mjeri i ritmu Svira ritam na instrumentu po dogovoru i na osnovu vlastitih ideja Pokreti su precizni i tačni Gledanjem u notni zapis izvodi ritam brojalice (ritamskim slogovima: ta. stihovi Jasmina M ušanović) Muzikaš (iz zbirke J. igre i kola Primjenjuje ranije znanje na novu igru Ispravno primjenjuje pravila muzičke igre Pravilno izvodi igru odnosno kolo Prepoznaje pojedine tradicionalne nošnje Samostalno pjeva i igra s osjećajem sigurnosti Pokretima opisuje dogañaje u muzičkoj igri (u prirodi. ptičica Alaj ovaj Miki le p (zapisala Elly Bašić. stihovi Jasmina M ušanović) Djeca se igraju hvatača (Refik Hodžić. Rihtman) Treskavica sitna. kombinira instrumente (aranžmani) Pozitivno vrednuje brojalicu kao maštovitu igru i komunikaciju. demonstrira i usmjerava u pravcu dječijih interesa i mogućnosti Posmatra i prati djecu u radu Stimulira ih i direktnim učešćem u igrama i kolu Upućuje. Poigrava se s brojalicom. mišu. u učionici Vodi aktivnosti. u raketi Tip. belem (zapisao Branko Rakijaš. predlaže i izvodi pratnju. tip. Tomasa) Urodile tetrejike . vrtu. posebno tradicionalne. priprema i organizira igre. koja razvija osjećaj pripadnosti grupi S posebnim zadovoljstvom se uključuje u izvoñenje i raduje se novim iskustvima Uči i druge izvoñenju ritma na instrumentima Kroz kreativne načine ritmičkog izražavanja jača samosvijest Pamti i donosi u razred nove brojalice i izmišlja nove zajedničke igre Shvata da je orkestar muzički ureñena zajednica koja svira prema pravilima i znaku dirigenta Pokazuje i demonstrira izvoñenje i sviranje Osmišljava prigodne muzičke igre za interaktivno učenje Pomaže. Cetinje) Mišu. Senj) Ako poñeš negdje van Le ti. koračanjem u koloni. na raznim mjestima (u razredu. le ti. MUZIČKE / GLAZBENE IGRE Izbor: Sk ače vrabac u k olu (zapisao C. mišiću Eti peti. izgovaranjem ritamskih slogova Samostalno izvodi ritam sviranjem na instrumentima. beglen (Sarajevo) Igralica (zapisala Bogdanka ðurić. ta-te) Uporeñuje note i njihovo trajanje u brojalici Brzo uočava sličnosti i razlike u trajanju nota i obrazlaže ih Na osnovu sviranja ritma prepoznaje ranije naučene brojalice (muzičke zagonetke) Tačno izvodi mjeru i ritam skandiranjem. u dvorištu. pokretom i pjevanjem Slobodno i organizirano kretanje u prostoru Razvijanje svijesti o kulturi ponašanja na nastupima folklornih ansambala Odabiranje prikladne igre u učionici Predlaganje muzičke igre za priredbe Praktičan rad: zajedničko i pojedinačno izvoñenje pokreta uz pjevanje. narodno kolo (Sarajevo i okolica) Starobosansko kolo osnovni korak (sela iz okolice Glamoča) Sk ak a. narodne običaji) Samostalno izvodi zadane pokrete Predlaže i nove pokrete koji su adekvatni Samostalno igra u kolu i usvaja ih sa više sigurnosti Samostalno izražava kretnjama ono što muzika sugerira Shvatanje i razumijevanje značaja pokreta u plesu i kolu Razvijanje svijesti o kolima kao tradicionalnom muzičkom stvaralaštvu BiH s utvrñenim pravilima (koreografija) Podsticanje kreativnosti igrom. odbrojavanjem rukom. Srbija) Elem. pomaže. BROJALICE Izbor: Eglen. stihovi Grigor Vitez) Hula hop (Adnan Mušanović. (starogradsko kolo iz Livna) Poznaje velik broj muzičkih igara Prati ritam pjesmice pokretom spontano ili izvodi zadatu koreografiju Pamti i imenuje pojedine pjesme. narodno kolo (sela iz okolice Bosanskog Šamca) Koko graja (Adnan Mušanović.2. koordinira rad Usmjerava aktivnosti djece Procjenjuje interesovanja i napredak djece Razvija kreativnost. pokazuje simulacije na kompjuteru Sarañuje s roditeljima i uključuje ih u rad Organizira praktične vježbe i odlazak na probu folklorne sekcije u školi i u KUD 3. dječije radne i kulturne navike 201 .

razlikuje i samostalno i tačno izvodi zaključke o slušanom djelu Brzo uočava i saopćava izvoñača djela Samostalno odreñuje karakter kompozicije Tačno odreñuje jačinu (glasnoću). stihovi Dijana Bujlat Žuta podmornica (Bitlsi) Ima bogat fond djela koja prepoznaje prilikom slušanja P repoznaje i saopćava ime kompozitora P repoznaje orkestarske instrumente po grupama (gudački. Harburg). melodija Prilikom slušanja muzike. Bosnia (Džani Hot) Za d je cu svije ta na kril'ma vje tra (Suad Arnautović. P. stihovi Sanela Pršeš) Bosna. SLUŠANJE MUZIKE Izbor: Ne dam kame n zemlje moje (S. W. S. što ih motivira na učenje Pronalaženje i prikupljanje slika tradicionalnih narodnih instrumenata i nošnji naroda BiH Izrada zidnih panoa s tematskim sadržajima Pronalaženje i prikupljanje tradicionalnih instrumenata iz zavičaja Pravljenje zajedničke makete koncertnog podija Voñenje intervjua s umjetnicima Izrada plakata sa važnijim telefonskim brojevima Prikupljanje isječaka iz štampe s najavom koncerata u gradu (Vodič kroz kulturne muzičke dogañaje) Posjeta najznačajnijim kulturnim objektima u mjestu Osposobljava djecu za uočavanje i bilježenje Upućuje i podstiče na prikupljanje materijala Osmišljava i realizira simulacione igre za djecu P riprema i vodi djecu kroz aktivnosti dijaloga i interakcije P omaže djeci u samostalnom i grupnom radu Ukazuje na adekvatan način izrade preglednih zidnih kalendara s terminima koncerata P lanira termine za posjete kulturnim ustanovama i bilježi ih na kalendaru Osmišljava i obavlja temeljitu pripremu djece za izlaske iz škole i posjete koncertu i kulturnim ustanovama Objašnjava ponašanje na koncertu. iz svite Karneval životinja (C. tempo i druge karakteristike djela Razlikuje i poznaje pojedine instrumente i vizualno i auditivno Sposoban je da uz slušanje praćenje jednostavni notni zapis i primjeni muzičke termine: legato. Artuković) Amsej Paka Poan (Adnan Mušanović) Pjesma šumskih vila. odlomak iz mjuzikla „Čarobnjak iz Oza“ (H. drveni i limeni.4.II stav. Debussy) Klovnovi (D. Bumbari i pčele (S. Kabalevski) Pjesma sedam patu ljaka iz filma „S njeguljica“. imenovanje i opis djela i instrumenata S vidnim zadovoljstvom izražava utiske o slušanom djelu Razgovora o osjećaju ugodnosti i opuštanja Često traži da se djelo ponovno sluša Komentira osobine djela. poštuje pravila ponašanja Koristiti jednostavan muzički jezik za saopćavanje ideja. iz Četiri godišnja doba A. kompozitora i njihova najpoznatija djela Brzo pamti i pjevuši melodiju pjesme koju sluša Uočava. dječiji hor) P repoznaje vokalno. Musorgski) Mali crnac pleše (C. Arlen. kontrabas Ples šeće rne vile i ruski ples -Trepak iz baleta“ Krcko Oraščić“ (Petar Iljič Čajkovski) Dje čija simfonija I stav (J. stihovi Velimir Milošević) Kornjače . Mozart) Ples pilića u ljuskama. hor (horski glasovi ženski. Sans). iz svite Karneval životinja (C. uporeñuje. Olujić -stihovi Z. Desney Neko me voli (G. posebno na koncertu. Vivaldi) Iznad duge (Over the Rainbow). Haydn ili L. odijevanje Sarañuje s roditeljima i umjetničkim ustanovama P osmatra i prati napredak djece. gudački kvartet. obrada Rešad Arnautović) Ljeto . Rajičić . staccato. E. duhački. instrumentalno i vokalno instrumentalno izvoñenje P repoznaje narodnu muzičku tradiciju P oznaje i pamti imena bh. pohvale i nagrade 202 . pjesma iz Engleske) Darovi za svu djecu (P ajo Kanižaj. školi i okolini Razgovorom o muzici izražava svoje stavove i potrebu za lijepim (auditivna ekologija) Shvata da muzika ima važnu ulogu za poboljšanje kvaliteta života Prikupljanje kaseta i CD-a sa djelima koja će se slušati u školi Pronalaženje i prikupljanje slika kompozitora i muzičkih instrumenata Pravljenje panoa na koji se dodaju slike instrumenata koje su upoznali. ritam.Gerhw in) Sretan roñe ndan (Happy birthday. izvoñače i kompozitore Traži da ih vidi uživo na koncertima P okazuje kulturu ponašanja kad sluša izvoñenje djece u razredu i na koncertu Aplaudiranjem drugarima i na koncertu pokazuje pozitivan odnos prema djelima i muzičkim umjetnicima P okazuje razvoj svijesti o značaju muzike u porodici. udaraljke) Razlikuje izvoñačke ansamble: orkestar. Sans) Slon. stav iz djela Slike sa izložbe (M.Y. S. saopćava zašto mu se dopada ili ne dopada Vidljivo pokazuje pozitivne navike i potrebu za muzikom Biranim riječima i odnosom pokazuje da cijeni muziku. odlomak iz opere „Aska i vuk“ (Asim Horozić) Došlo pismo iz Bosne (narodna.tekst Čika Andra) Sretna Nova godina (Arsen Dedić) Nebo i planete (Nedžad Merdžanović.

dodaje. daje svoje ideje za rad Improvizacijom kreira nove aranžmane za pjesmice i brojalice Koristiti vlastitu kreativnost i maštu za rješavanje jednostavnih praktičnih problema Samostalno smišlja. Na podsticaj. instrumenata. u paru (dijalogom). hvali i ohrabruje 203 . uporeñuje. rukovodi i razvija interes djece prema muzici svojim odnosom i stavovima P lanira aktivnosti i muzičke sadržaje u korelaciji sa ostalim umjetničkim i drugim odgojnim područjima P osjete koncertima. likovno ili literarno. DJEČIJE STVARALAŠTVO Izmišljanje novih pjesmica na zadani ili novi tekst Izmišljanje teksta na zadanu ili izmišljenu melodiju Slobodnija improvizacija na Orffovim instrumentima Improvizacija pokreta u ritmu i plesu Plesna dramatizacija Literarno i/ili likovno izražavanje doživljaja muzike Osmišljavanje nekoliko novih muzičkih igrokaza Prezentacija rezultata samostalnog i grupnog rada Eksperimentira. Komunikacija kroz muziku i kooperacija u radu Pronalaženje priča i bajki čiji se likovi mogu muzikom „ozvučiti“ Izvoñenje muzičkog igrokaza uz kombinaciju pojedinaca likova i kolektiva P odstiče kreativne oblike izražavanja P riprema. mijenja Izražava razne ritmove iz života instrumentima Pravi improvizaciju ritmičke pratnje pjesmi Stvara kombinacijom riječi. individualna Učešće sa zadovoljstvom u muzičkim igrokazima svog razreda Učešće u prezentaciji muzičkih igrokaza na školskoj priredbi Posjeta koncertima u osnovnoj muzičkoj školi Predlaganje oblika muzičkog stvaralaštva Dogovaranje o improvizaciji koja omogućava neverbalnu komunikaciju i socijalizaciju.5. grupna. pokreta i likovnim izrazom Predlaže ideje i uključuje se u rad na muzičkoj dramatizaciji Predlaže instrumente za dočaravanje likova u igrokazu Željom za čestim muziciranjem pokazuje pravilan odnos prema muzici P rati pjevanje instrumentima sigurnije i samostalnije Vidno iskazuje i saopćava interes i želju za njihovim kombiniranjem Slobodnija improvizacija kolektivna. istražuje i kombinira instrumente Samostalno spontano dovrši započetu pjesmu pjevanjem ili sviranjem Samostalno istražuje instrument i na njemu improvizira P ravi varijacije na zadanu temu (melodiju. ali i spontano. priredbama saradnja s lokalnom zajednicom P rocjenjuje dječija postignuća. ritam) Spontano na muziku progovara pokretom.

nakita. tempera Uočiti. smjer. tačkom i mrljom Crtačke teksture MOTIVI I TEHNIKE Iz djetetove okoline: ljudi. pojave u prirodi. ritma. površina. štampanje Razvijanje sposobnosti dovoñenja u sklad tonova boja. tlocrt ODGOJNI I SOCIJALIZIRAJUĆI CILJEVI Razvijanje senzornih. priče. konkretnog i apstraktnog mišljenja i mašte. muzička i tjelesna kulture Iz narodnih običaja: praznici. moja okolina. PLOHA Daljnje razvijanje senzibiliteta prema grafičkom izrazu. ureñenje životnog prostora. crtačka tekstura. njihova praktična primjena u odijevanju. ukrasnih predmeta. BOJA Usmjereno istraživanje i opažanje u okruženju i na likovnim djelima kontrast kvaliteta razlika (degradacija boja). razvijanje senzibiliteta prema grafičkom izrazu Usvojeni pojmovi za oblast ploha (grafika: višebojna grafika. Izrada složenije šablone za grafički otisak Crta i ploha.…). kroz likovni izraz 204 .. 70 časova godišnje) Likovna kultura CILJEVI I REZULTATI ODGOJNO-OBRAZOVNOG RADA PROGRAMSKI SADRŽAJI TEMATSKE CJELINE / OBLASTI 1. optičko miješanje boja. objekti. spremnost za saradnju i timski rad Razvijanje humanosti. kvalitet boje. uočiti razumjeti i izraziti komplementarni kontrast Razumjeti i moći predstaviti optičko miješanje boja upotrebom obojenih tačaka osnovnih boja Razumjeti i moći predstaviti mehaničko miješanje boja (dvije osnovne boje daju izvedenu boju) Usvojeni pojmovi za oblast boja: intenzitet boje. emocija i sl. orijentacija u vremenu i prostoru 2. razumjeti i moći predstaviti kontrast malih razlika obojenih površina. jačanje i bogaćenje emocija Razvijanje sposobnosti posmatranja. lavirani tuš. tuš i drvce. bajka. komplementaran kontrast. kontrasta. flomasteri /crni ili tamni/ Akvarel. dogañaja. tuš i kist. prostiranje linija. flomasteri u boji (za manje formate radova) ODGOJNO-OBRAZOVNI CILJEVI I ZADACI OB RAZOVNI CILJEVI Uočiti i uporediti na svojim i umjetničkim radovima kontrast. tonsko i kolorističko slikanje. fundamentalni element grafike Višebojna papir grafika Papir grafika (izrada šablona od papira kartona).(2 časa sedmično. drugarstva. ritam. očuvanje kulturne baštine i prirodne okoline P ozitivan odnos prema radu: inicijativa. gvaš. ritam. matematika. tempera. snalažljivosti. samostalnost. pojava u prirodi. poslovica. razumjeti i moći predstaviti crtačku teksturu kroz kontrast skupljenih i raspršenih tačaka i linija u različitim odnosima Usvojeni pojmovi za oblast linija: odnos linija/crta. solidarnosti. pjesma. rad na izradi šablona za grafički otisak (papir grafika jednobojna i višebojna). uočavanja. prostori Iz sadržaja ostalih predmeta (korelacija s drugim predmetima): maternji jezik (priča. zaključivanja. slikarska tekstura Uočiti.. smjerova i analiza uočenog i istraženog Kombiniranje linije/crte s plohom. izražajnih i praktičkih sposobnosti sa naglaskom na divergentno mišljenje Formiranje stavova i odnosa prema vrijednostima. razumjeti i moći predstaviti grafičke odnose. moći se izražavati linijama različitog karaktera i toka Uočiti. manipulativnih. grafičar. čula. matrica. mrlja. kreativnog. muzika … Olovka. kontrasta kvantiteta i komplementarnog kontrasta i prezentiranje istraženog i uočenog Mehaničko i optičko miješanje boja Tonsko i kolorističko slikanje Slikarske teksture 3. grafička boja. biljke. pastel. značajni datumi. kolaž. angažiranost. šablon /matrica za preslikavanje). etnografsko naslijeñe Tačka i crta/linija kao samostalni likovni element sa svim svojim karakteristikama i kompozicionim odnosima u vizualno likovnim sadržajima Nevizualni poticaji: emocije.. njihovih odnosa. razrjeñivanje boje. TAČKA I LINIJA Fokusirano istraživanje i uočavanje u okruženju i na likovnim djelima bogatstva raznolikosti linija/crta. izrada čestitki. velikih razlika (kontrast) obojenih površina. životinje. Razvijanje sposobnosti predstavljanja sadržaja pjesme. grafički otisak.

scene i scenske maske. . razumjeti i moći predstavit: elemente scenografije. stripu. TV-slici Kadrovi u nizu Crno-bijeli film Boja na filmu Spot i njegovo značenje Pismo kao element vizualnih poruka i njegova likovnost Scena i scenografija i scenska maska . glinamol.da dopunjuju i proširuju znanja o slikarskim tehnikama.da znaju koristiti mrlju i tačku kao likovni element u predstavljanju različitih tekstura i osmišljavanju kompozicije. trodimenzionalna tekstura. . karton. . grafički otisak. strip Usvojeni pojmovi masa i prostor: proporcija. gvašu. simetrija i asimetrija. asimetrije) u okolini i na umjetničkim djelima i predstavljanje istraženog i uočenog crta/linija u prostoru /prostorni crtež Vizualno opažanje kadra na fotografiji. spotove i zaštitne znakove. tuša i drvca. MASA I PROSTOR Ploha u prostoru Plastične teksture (teksture u prostoru) Karakter oblika i prostora je rezultat / što proizlazi iz njihovih funkcija Puna plastika i reljef Glina.optičko miješanje boja (tačkice dviju različitih boja na jednoj površini daju treću boju). tehnike Uočavanje proporcija oblika i prostora i prostornih odnosa (simetrije. koristiti pismo kao element vizualnih poruka (likovnost pisma. 205 . fotografije. puna plastika. asimetrije) u neposrednom okruženju i na umjetničkim djelima. maski. kadar. . papir. tuša i kista.da savladaju princip izrade jednostavnog šablona za višebojnu grafiku (papir grafika).. Za oblast slikarstva: . maska. po prostiranju. mekani lim. . kompozicija oblika i prostora. reklama (pismo kao element vizualnih poruka). scenografija. štampanje. smjerovima prostiranja linije. akvarelu. . temperi.usvojit će da način na koji je nanesena boja predstavlja slikarsku teksturu.da miješaju boje i da upotrebljavaju različite intenzitete boja (da se boja može oslabiti).oblikovanje i razumijevanje Zaštitni znakovi Realizacija u materijalu po izboru: izrada scenskih elemenata. pastelu.) Uloga i značaj vizualnih medija: filma. zaštitni znak. grafičar. olovke.da dobiju osnovne pojmove o komplementarnom kontrastu (boje koje se slažu a nalaze se u suprotnosti). prostorni crtež.da dalje usavršavaju tehniku korištenja. opreme knjige. plastelin. kolažu. . Za oblast ploha/grafika: . reljef 5. žica. da savladaju tehniku laviranog tuša. film. kaligrafija.4. neke grañevine. . TV-a. . lutki. značaj boje u medijima Usvojeni pojmovi za oblast površina: grafički dizajn.da tlocrt predstavlja crtež osnove nekog objekta. scena.da usvoje pojam šablon /matrica/. video. da se znaju koristiti materijalima i sredstvima.da znaju razlikovati linije po intenzitetu /jačini/. bosančica.. drveni otpadni materijal OČEKIVANI REZULTATI / ISHODI UČENJA Da djeca usvoje pojmove. sposobnost predstavljanja istraženog i zapaženog Registrirati. POVRŠINA Koncentrirana pažnja na istraživanje i uočavanje proporcija oblika i prostora osnovnih kompozicionih odnosa (simetrije. Za oblast linija: . flomasterima u boji. papirna ambalaža. čestitki.da prepoznaju ritam kao princip komponiranja.

. . kadar.da znaju šta je to trodimenzionalna tekstura (tekstura izvedena s nekim oblikovnim materijalom). 4. koje djeca doživljavaju kao igru povezanu s estetskim stvaralačkim procesom. kutijice …) i drugi prirodni materijali (plodovi kestena. .da usvoje pojmove. vata. rješenja u prikazivanju prostora (svoje perspektive) i prostornih odnosa. vunica i žica. djeca u četvrtom razredu radit će na daljnjem savladavanju korištenja linije. grafika. neoblikovani materijal (ambalaža. analizi fotografije. a šta reljef. MASA I PROSTOR Tematska oblast masa i prostor obuhvata likovne oblasti: oblikovanje. dizajna. . . primijenjena umjetnost i dizajn. POVRŠINA Tematska oblast površina realizira se kroz likovne oblasti.da znaju šta je simetrija i asimetrija. oblikovanje maske. Psihičkim odrastanjem djeteta povećava se broj predstavljenih detalja na likovnom radu.da shvate šta je proporcija. pored organizacije kompozicije u formi ritma (ponavljanja oblika). 2. prospekt …). crtanje. . bijela i siva. uočavanju i razumijevanju spota. tačke i mrlje kao izražajnog sredstva u predstavljanju prostora i trodimenzionalnih oblika na plohi i u prostoru. U kreativnom procesu koriste se: glina. izmijenjenog ritma. zaštitni znak. odnosa slike i teksta. Teme (motivi za rad) su iz djetetovog okruženja. PLOHA Kroz tematsku oblast ploha mogu se realizirati sve likovne oblasti koje se predstavljaju u dvodimenzionalnoj formi. BOJA Likovno područje slikanje: U slikanim radovima primjećuje se da pored intenzivnih osnovnih boja djeca postepeno uvode i izvedene (sekundarne) boje. kostima. PROGRAMSKI SADRŽAJI 1. značajniji broj časova može biti usmjeren prema daljnjem savladavanju oblasti grafike. predmeti primijenjene umjetnosti. . TAČKA I LINIJA Likovno područje crtanje: U okviru ovog likovnog područja. video. znakova vizualnih komunikacija. kompozicionih odnosa: simetrije i asimetrije.da kreativno izvedu masku. slikanje. u tehnici papir grafike. a prisutne su i hromatske boje. strip. vizualne medijske poruke. školi). Boje se postepeno miješaju i s drugim bojama. makete. 3. plastelin.da su u stanju izvesti prostorni crtež (crtež tankom mekom žicom). Očekuje se da dijete polazeći od vlastitih iskustava iznalazi vlastita. šišarke i slično). Definiraju se pojmovi i realiziraju radovi u punoj plastici i reljefu. osmisle scenografiju teksta (za predstavu u razredu. predstave ljudi. Još uvijek je prisutna naglašena konturna linija. glinamol. 5.da kreiraju kadar stripa. transparentnosti oblika.Za oblast površina. . grafičkog dizajna. masa i prostor: . stiropor. I dalje je u ovom uzrastu prisutan izražen interes za oblikovanjem u prostoru. kružnog ritma. Pismo kao element vizualnih poruka i njegova likovnost. kroz analizu i uočavanju proporcija i odnosa oblika i površina. U četvrtom razredu. grañenje.da rade na jednostavnim rješenjima grafičkog dizajna (naslovna strana za knjigu. film. te se na taj način proširuje paleta boja.da su sposobni organizirati kompoziciju oblika u prostoru.da raspoznaju šta je puna plastika (figura u prostoru). jednobojne i višebojne (visokog tiska). objekti. slikarskih tekstura. Djeca rade na izradi stripa. Izrada scenografije. žira. . 206 . crna. životinja.

Motive prema vizualizaciji sadržaja dijelimo na: 1. 1. Motive likovne forme (likovni i kompozicioni elementi) . Za oblikovanje na plohi kroz područja: . Usvajanje znanja i likovno kreativni rad realizira se kroz forme prostorne organizacije kompozicije: 1. 207 . biljke i sl. novih medija i okruženja. Vizualne motive 2.dvodimenzionalna organizacija kompozicije 2.SLIKANJE . niti bilo koju tehniku. PLOHA 4. što znači da bi svaka tematska cjelina bila dva puta obrañena u toku školske godine.iz neposrednog okruženja djeteta: porodica. doživljaj zadovoljstva u razrješavanju problema i sposobnosti vrednovanja. prostori. i interakciju umjetnosti. objekti..rješavanja trodimenzionalnih formi Ove dvije podjele kreativnog rada po prostornoj organizaciji kompozicije. OBLIKOVANJE NA PLOHI . Taj proces kod djece razvija kreativno mišljenje. permanentno kroz cjelokupni osnovnoškolski odgoj i obrazovanje. podrazumijeva angažiranje i povezivanje novih vizualnih iskustava sa do tada usvojenim znanjem i dodavanjem novih likovnih sadržaja i likovnih iskustava. Likovna pismenost podstiče se kroz nastavu koja djecu uključuje u aktivan proces vizualnog istraživanja. MASA I PROSTOR 5.PODRUČJE VIZUELNIH KOMUNIKACIJA Programski sadržaji predmeta LIKOVNA KULTURA u osnovnoj školi realiziraju se kroz formu tematskih cjelina/oblasti koje bi trebale biti ustrojene (unificirane) jednoobrazno za sve razrede od prvog do devetog razreda.PROSTORNO OBLIKOVANJE I GRAðENJE . Motivi – teme (likovni sadržaji) Zahvalne teme za likovno kreativni rad predstavljaju doživljaji i spoznaje. što utiče na formiranje likovno oblikovnih temelja koji će im pomoći u analizi složenih vizualno likovnih ideja i problema u komponiranju osmišljenih likovnih kompozicija. Razvoj likovne pismenosti obuhvata razradu zadatih nastavnih tema putem kojih djeca spoznaju (stvaraju predstavu) o značaju likovne umjetnosti u vlastitom životu.DIDAKTIČKO-METODIČKE NAPOMENE Likovna kultura u IV razredu. TAČKA I LINIJA 2. škola. pojave u prirodi. Nevizualne motive 3. prepoznaju ga i razriješe putem likovno-tehničkih sredstava. realiziraju se kroz LIKOVNE OBLASTI /likovna područja. BOJA 3. Ponavljanje tematskih cjelina u formi koncentričnih krugova pruža mogućnost preispitivanja usvojenih i prezentiranja novih sadržaja i znanja. Kvalitet učenja u likovnoj kulturi je proces kada djeca vizualiziraju problem koji ranije nisu znala. sposobnosti i saznanja. usvojenom razumijevanju likovne umjetnosti. Ovako postavljene tematske cjeline ne isključuju ni jednu oblast. OBLIKOVANJE U PROSTORU . nauke i društva. mjesto stanovanja.GRAFIKA Oblikovanje u prostoru kroz područja: . Tematske cjeline bi se realizirale kroz likovno kreativni rad u svakom polugodištu. POVRŠINA Ovakva forma osigurava kontinuitet u usvajanju i proširivanju znanja.CRTANJE . Ovakav pristup zaokruživanja jedne cjeline kroz likovne zadatke (likovne probleme) osigurao bi veću preglednost i sistematiziranje gradiva koje djeca trebaju usvojiti i njegovo logičko ponovno proširivanje u drugom polugodištu. sposobnosti i likovne kreativnosti djece.

šablon /matrica za preslikavanje/. kao i sklad emocionalnih i izražajnih sposobnosti transponiranih u likovne elemente. slikarska tekstura GRAFIKA: višebojna grafika.. muzičke kulture.kažnjena” slabim ocjenama zato što je priroda . 208 . komplementarni kontrast. djeca koja nisu talentirana trebaju imati priliku da u skladu sa svojim mogućnostima usvajaju likovni jezik i njime se izražavaju. trodimenzionalna tekstura. Ako prihvatimo da se djeca likovno izražavaju jer imaju potrebu da iskažu svoj svijet. tjelesnog i zdravstvenog odgoja. Prilikom ocjenjivanja manje nadarene djece treba pratiti i imati u vidu individualne mogućnosti. Likovni sadržaji Oblast Likovna forma (likovni jezik) koja se odnosi na likovne elemente i principe komponiranja teoretskog je karaktera i može se savladati i usvojiti. pa se postavlja pitanje: šta raditi u takvoj situaciji? Djeca koja nisu nadarena ne bi smjela biti . svoje viñenje svijeta. emocije (osjećanja). smjer.- sadržaji drugih predmeta (korelacija s drugim predmetima): maternjeg jezika (priča. razrješavanje likovnih zadataka kroz upotrebu likovnih i kompozicionih elemenata. upornosti i iskustva. štampanje PROSTORNO OBLIKOVANJE I GRAðENJE: proporcija. video. stepen zalaganja i želje da se realizira postavljeni zadatak. odnos prema estetskom. bajka. praznici. etnografsko naslijeñe likovni i kompozicioni elementi.stenografski zapis duše” i kao takvi moraju biti dobri. Pravilan odnos nastavnika prema dječijim radovima je od izuzetnog značaja za likovnokreativni rad djece. pjesmica). poslovica.. kompozicija oblika i prostora. tonsko i kolorističko slikanje. ritam. Dakle. stripa OCJENJIVANJE Ocjenjivanje u predmetu Likovna kultura je izuzetno složen segment rada nastavnika. kadar. Činjenica je da se nastavnik u razredu susreće s djecom koja su nadarena i onom koja nisu. Nema loših dječijih radova. scena. . čula. . simetrija i asimetrija.. ciljevima i zadacima koji se pred nju postavljaju. puna plastika.pedagoškog.estetskog. nevizualni poticaji. Vizualno-estetska kultura razvija kod djece sposobnost uživanja i razumijevanja umjetnosti. Likovna forma /likovni jezik/ 2. pozitivnog i negativnog uticaja sredine. iz narodnih običaja (tradicije) .. Iz tog razloga i dječiji crtež moguće je analizirati s različitih aspekata: . matematike. POJMOVI KOJE ĆE DJECA USVOJITI CRTANJE: odnos linija/crta. stečenog znanja i usvojenih navika.zaboravila” da ih obdari sposobnosti za likovno-kreativno izražavanje (ne posjeduju likovni talent). da doživljavaju i očima odraslih gledaju svijet oko sebe. Ako nastavnik traži od djece da tačno . grafičar. pravilno doživljavanje vizualnih informacija. optičko miješanje boja.prepisuju” percipirano. grafički otisak. tlocrt SLIKANJE: intenzitet boje. moje okoline. basna. s obzirom na to da crtež predstavlja cjelinu koja u sebi sadrži komplekse sposobnosti i osobina djeteta. Predmet Likovna kultura složen je iz dva segmenta: 1. odnos prema svjetskoj i našoj kulturnoj baštini. u skladu s djetetovim uzrastom. scenografija. crtačka tekstura. film. predmeta i pojava. onda su svi ti radovi . svoje strahove i oduševljenja. reljef VIZUALNA KOMUNIKACIJA: grafički dizajn. mrlja. površina. prostorni crtež.značajni datumi. napor koji dijete ulaže u realizaciju zadatka da bi postiglo rezultat. maska. aktivnost na nastavi likovne kulture.psihološkog. razrjeñivanje boje. onda takva nastava Likovne kulture ne odgovara osnovnim principima savremene nastave. muzika .. kvalitet boje. zaštitni znak..

utvrñen odnos težina-visina: normalan. potrebne aktivnosti za stimuliranje napretka U početnom i završnom stanju. izvrsno. natprosječno. izvrsno. pretilost. ispod prosjeka. izvrsno. natprosječno. ispod prosjeka U početnom i završnom stanju. natprosječno. ocjena za podizanje trupa: loše. potrebne aktivnosti za praćenje i normalizaciju stanja Funkcionalne sposobnosti Rast i razvoj U početnom i završnom stanju. umjeren. utvrñen napredak u težini: normalan. normalan. ispod prosjeka. prosječno. sa primjetnim znakovima zamora. potrebne aktivnosti za praćenje i normalizaciju stanja U početnom i završnom stanju. ispod prosjeka. natprosječno. ili zna za takav slučaj Očuvanje i unapreñenje zdravlja Antropom etrijska obilježja U početnom i završnom stanju. ekstremiteta i da se osigura normalno funkcioniranje organizma Zna zašto je prekomjerna tjelesna težina izvor brojnih tegoba i zdravstvenih problema i da joj je najčešće uzrok nepravilna ishrana i nekretanje Zna zašto je fizička aktivnost izvor dobrog raspoloženja koje pomaže zdravlju Zna da je čovjek dio prirode i da su fizičke aktivnosti u prirodi važne za djecu Zna zašto kvalitet. izvrsno. visok. izvrsno. mršavost. potrebne aktivnosti za stimuliranje napretka U početnom i završnom stanju. ispod prosjeka. ima kulturu ishrane Ima osnovne navike lične i kolektivne higijene Zna zašto su psihoaktivne supstance štetne Tražit će pomoć ako je zlostavljano (fizički. grudnog koša. primjeren uzrastu. ispod prosjeka. za četiri minute pretrči distancu za ocjenu aerobne izdržljivosti: loše. natprosječno. prosječno. ocjena za skok udalj s mjesta: loše. prosječno. utvrñena karakteristična odstupanja izmeñu djece od prosjeka (razreda. potrebne aktivnosti za praćenje i normalizaciju stanja U početnom i završnom stanju. potrebne aktivnosti za normalizaciju odnosa U početnom i završnom stanju. natprosječan. povećan. utvrñen napredak u visini. prosječno. škole) i izvršeno razvrstavanje djece prema njihovom stvarnom stanju i razvojnim potrebama U početnom i završnom stanju. kičme. grudnog koša i potrebne korektivne aktivnosti U početnom i završnom stanju. puls u mirovanju je: vrlo nizak. vrlo visok. ocjena za taping rukom: loše. te vanjskim prilikama i aktivnosti neprimjerena odjeća i obuća mogu negativno uticati na zdravlje P orodično koristi zdravstvene usluge Ima usklañen dnevni ritam odmora. utvrñen odnos potkožnog masnog tkiva i mišićne mase: izvrstan. nizak. s izrazito izraženim znakovima zamora. 70 časova godišnje) Tjelesni i zdravstveni odgoj CILJEVI I REZULTATI TJELESNOG I ZDRAVSTVENOG ODGOJA CILJEVI ISHODI UČENJA Zna zašto je zdravlje osnova i preduvjet svih ljudskih aktivnosti Zna zašto tjelesna aktivnost utječe na očuvanje i unapreñenje zdravlja Zna zašto je pravilno držanje tijela uvjet za sprečavanje deformacija kičme. prosječno. potrebne aktivnosti za stimuliranje napretka U početnom i završnom stanju. učenja i igre. natprosječan. ispod prosjeka. natprosječno. procijenjene psihomotoričke sposobnosti: loše. loš. izvrsno. krvni pritisak je: vrlo nizak. smanjen U početnom i završnom stanju. natprosječno. izvrsno. ispod prosjeka. potrebne aktivnosti za stimuliranje napretka U početnom i završnom stanju. potrebne aktivnosti za normalizaciju odnosa U početnom i završnom stanju. spavanja. ispod prosjeka. funkcionalne sposobnosti omogućavaju mu adaptaciju na primjerene fizičke napore: normalno. oblik i veličina. nizak. prosječno. potrebne aktivnosti za stimuliranje napretka U početnom i završnom stanju. visok. emocionalno ili seksualno) i/ili zanemarivano. vrlo visok. ekstremiteta. prosječno. ocjena za poligon natraške: loše. prosječan. predložene aktivnosti za normalizaciju stanja U početnom i završnom stanju. prosječan. ocjena za izdržaj u visu zgibom: loše. utvrñeno stvarno stanje: stopala. s izraženim znakovima zamora. uz asistenciju odraslih Izbjegava situacije u kojima se može povrijediti i zna tražiti pomoć P oznaje principe pravilne i redovite ishrane.(2 časa sedmično. potrebne aktivnosti za stimuliranje napretka Psihomotoričke sposobnosti 209 .

skok uvis i bacanje predmeta Zna pravilno izvesti osnovne elemente gimnastičke vježbe oblikovanja: jačanja.CILJEVI ISHODI UČENJA Zna zašto su djetinjstvo i mladost odlučujući za potpuni rast i razvoj čovjeka. od značaja za učešće u fizičkoj aktivnosti Samostalno primjenjuje naučene modele fizičke aktivnosti. stavovi. njegovih osobina i sposobnosti Zna zašto su osobine i sposobnosti čovjeka nedjeljiva cjelina Zna da je visina pretežno uroñena osobina. plesa i narodnih igara Zna pantomimom i pokretom pokazati različite životne situacije Naviklo je da pravilno drži tijelo pri sjedenju. pokreta i kretanja Zna tri kompleta jutarnjih vježbi u trajanju od po 12 minuta Zna pravilno izvesti raznovrsne forme prirodnih oblika kretanja kao atletskih sadržaja: trčanje. stavova. kršenje pravila. 3. Skakanja i preskakanja Preskakivanje kratke vijače u kretanju Naskok na povišenje do 60 cm i različiti saskoci Sunožni naskok na odskočnu dasku i skok pruženo Skok u dalj iz zaleta II 210 . Hodanje zadatom brzinom 2. skok udalj iz mjesta i zaleta. visoki i niski start. ukoliko svakodnevno vježba Zna da bez kisika čovjek ne može živjeti i da je dovoljna količina kisika uvjet za normalan rast. stajanju i hodanju P ozitivno doživljava i vrednuje nastavu tjelesnog i zdravstvenog odgoja Upoznaje i prihvata svoje osobine. navike Znanja PROGRAMSKI SADRŽAJI I Hodanja i trčanja 1. 4. koje se mogu povećati i prilagoñavati potrebama čovjeka svakodnevnim vježbanjem u djetinjstvu i mladosti Zna da su za povećanje nivoa i kvaliteta različitih kretnih sposobnosti potrebne i različite vježbe Zna zašto je igra posebno značajna za razvoj dječijih osobina i sposobnosti Zna ulogu dijelova tijela prilikom vježbanja P oznaje termine za označavanje osnovnih vježbovnih položaja. igre P osjeduje pozitivno iskustvo kroz ovladavanje sve složenijim kretnim zadacima P oznaje rodne (spolne) karakteristike. istezanja i labavljenja Zna pravilno izvesti osnovne sadržaje planiranih elemenata ritmike. 2. jutarnja gimnastika. razvoj i dobro funkcioniranje organizma tokom svih ljudskih aktivnosti Zna da svakodnevnim vježbanjem pomažemo organizmu da optimalno regulira potrebu za kisikom P repoznaje fiziološke znake umjerenog opterećenja i zamora i zna tražiti pomoć ako se loše osjeća Zna da je kretanje čovjekova prirodna potreba i da je svakodnevno kretanje uvjet za normalan rast. interaktivno i kreativno Razvija smisao za takmičenje uz poštovanje pravila igre i takmičenja P repoznaje nesportsko ponašanje: gruba igra. različito važna za različite sportove Zna da je u odnosu na visinu. zagrijavanje i smirivanje organizma. razvoj i funkcioniranje organizma. nepristojno ponašanje Razvija dobre ekološke navike Usvajanje znanja. Brzo trčanje na 50 m iz poluvisokog starta. stavova i navika Početno (inicijalno) i završno (finalno) stanje veže se za školsku godinu i za drugi ciklus osnovnog obrazovanja Vrijednosti. sposobnosti i ograničenja. uvažava suprotni spol Uvažava kolektiv i meñusobnu saradnju P otiče prijateljstvo i strpljivo ponašanje u grupi U igri je aktivno. 1. normalna težina preduvjet za optimalno funkcioniranje organizma i uspjeh u psihomotoričkim i drugim aktivnostima Zna zašto je potkožno masno tkivo izvor fizičkih i psihičkih problema Zna zašto pravilna ishrana i svakodnevno vježbanje smanjuju potkožno masno tkivo i povećavaju mišićnu masu Zna zašto fizičke aktivnosti utiču na pravilan rast. razvijanje sistema v rijednosti . Ciklična kretanja različitim tempom do 4 minute 3. razvoj i funkcioniranje organizma Zna da čovjek posjeduje kretne sposobnosti.

urgentne situacije ili pogodnost za nadgradnju različitih kinezioloških aktivnosti. interes i potreba djece. razvoj antropoloških obilježja djece. odnos zdravstvenog radnika i pacijenta. 4. sportsku rekreaciju. mentalno zdravlje. 2. Vis prednji na karikama 2. 2. 2 : 2 Dječiji nogomet Voñenje lopte sredinom hrpta stopala Šut na gol sredinom hrpta stopala IV V VI VII VIII 1. sigurnost djece. pomogne djetetu da postane odgovorno za svoje zdravlje i unaprijedi razvoj i korištenje zdravstvenih usluga. 5. Vis stojeći prednji provlakom u vis stojeći stražnji 3. 5. meñuljudski odnosi. 6. već aktivan proces učenja kroz iskustva primjerena individualnim i zajedničkim potrebama s ciljem da se zdravlje učini cijenjenom društvenom vrijednošću. Penjanje na mornarske ljestve 2. 10. 6. Bacanje medicinke od 1 kg suručno iz različitih položaja Kolutanja 1. 4. IX 1.III Bacanja i gañanja 1. različiti faktori rizika. 8. itd. 7. primjerenost sadržaja dobi i spolu djeteta. 3. Saskok iz upora prednjeg odnjihom Vučenja i potiskivanja 1. Vučenje i potiskivanje suvježbača na različite načine uz korištenje pomagala Ritmičke i plesne strukture Trokorak Galop naprijed i bočno Vaga zanoženjem na tlu Narodni ples po izboru iz zavičajnog područja Igre Dječiji rukomet Dodavanje i hvatanje lopte u kretanju Dječija košarka Osnovno dodavanje i hvatanje lopte u mjestu i kretanju Osnovna promjena pravca i tempa kretanja bez i s loptom Dječija odbojka Igre vršnim odbijanjem 1 : 1. povrede. DIDAKTIČKO – METODIČKE NAPOMENE Polazni kriteriji za što kvalitetniji obrazovni standard tjelesnog i zdravstvenog odgoja su: objektivnost – prilagoñenost sadržaja materijalnim uvjetima. 1. Gañanje lopticom u pokretni cilj s udaljenosti do 5 m 2. 2. zdrava životna sredina. zaštita od bolesti. 4. ishrana. Kombinacije koluta naprijed i natrag Penjanja 1. Sadržaji zdravstvenog odgoja uvjetovani su činjenicom da je zdravstveni odgoj ne samo širenje informacija o zdravlju. Najčešći sadržaji su iz slijedećih nastavnih cjelina i tema: zdravlje porodice. korisnost sadržaja za svakodnevni život. 3. humani odnosi meñu spolovima. 3. 9. 211 . Penjanje na konopac ili motku uz pomoć ruku i nogu do 2 m Višenja i upiranja 1.

te iz narodnog plesa iz zavičajnog područja. ali progresivno razlikovanje djevojčica i dječaka u morfološkim osobinama. podsticanje interesa za bavljenje sportom i sportskom rekreacijom. U ovom razvojnom razdoblju treba podsticati aktivaciju motoričkih jedinica s obzirom na potrebnu snagu i brzinu u jednostavnijim pokretima i kretanjima. čime povećava mogućnosti motoričkog izražavanja djece u svim ljudskim aktivnostima.. skakanja. razvijanje sposobnosti samokontrole. 14. potrebno je posebno usvojiti osnovne sadržaje iz nogometa. i 6. prihvaćanje i razumijevanje potreba djece s teškoćama. U razrednoj nastavi težište obrazovne komponente je na usvajanju bitnih teorijskih i psihomotoričkih znanja. odnosno brzinskim aktivnostima. 10. Uvoditi djecu u organizaciju sportskih natjecanja s naglaskom na uključivanje u suñenje različitih kinezioloških djelatnosti. razvijanje individualne odgovornosti za vlastito zdravlje. te psihomotoričkim i funkcionalnim sposobnostima. motoričkih i funkcionalnih obilježja djece. 13. razvijanje pozitivne slike o sebi. koordinacija. Odgojna komponenta ima za cilj stvaranje takvog sistema vrijednosti u vezi s tjelesnim vježbanjem da tokom života samoinicijativno i trajno provode tjelovježbu. 6. prihvaćanje vlastite ličnosti. odbojke i rukometa. 17. razredu potrebno je usavršiti sva osnovna motorička znanja. Uz osnovna motorička znanja iz hodanja. pri čemu istodobno poboljšavaju aerobne i anaerobne sisteme dobijanja energije. upoznati ih sa kontrolnim ureñajem za sprečavanje pojave pretilosti. 5. trčanja. podsticanje poštovanja tradicije kolektivnog identiteta. jeste postupno. 212 . sticanje higijenskih navika. ravnoteža i gibljivost. razlozima pojave umora u školi i načinima njegova otklanjanja. kao pripremu za predmetnu nastavu tjelesne i zdravstvene kulture. 15. U području funkcionalnih sposobnosti uključivanjem aerobnih programa uticati na srčano-žilni i dišni sistem te na razvoj maksimalnog relativnog primitka kisika. razvoj saradničkog ponašanja. Opći morfološki učinci podrazumijevaju uticaj na sastav tijela unutar kojeg se ističe povoljan odnos izmeñu količine mišićne mase i potkožnog masnog tkiva. razvijanje osjećaja zadovoljstva. Djecu je potrebno uputiti u način izračunavanja ITM (indeks tjelesne mase). Obilježje četvrtog razvojnog razdoblja. odnosno drugog osnovnoškolskog ciklusa. Složenijim kretanjima razvijati sa stajališta nervno-mišićne koordinacije kontrolu pokreta. antropološku odgojnu komponentu. Pozitivno djelovanje na imunološki sistem jednako je potrebno za održavanje zdravlja i sprečavanje akutnih i hroničnih bolesti. prenošenje saznanja o uticaju pravilne prehrane na zdravlje. odnosno na modificiranim biološkim i osnovnim kineziološkim znanjima. te sprečavanje pretilosti. 7. razred osnovne škole. poznavanje i pridržavanje mjera opreza za očuvanje života i zdravlja. Samosvojnost tjelesnog i zdravstvenog odgoja ogleda se i u prostoru razvoja motoričkih sposobnosti. 12. 5. te djelovanje na kvalitet koštano-mišićnog sistema. drugi. 3. kao i o uzrocima mogućih nesrazmjera u odnosu visine i težine. U 4. 4. Motoričke sposobnosti koje su posebno pod uticajem podražaja su: brzina. razvijanje vještine svladavanja straha. upotpunjenim osnovnim teorijskim znanjima iz kineziologije. treći i četvrti razred osnovne škole: 1. 9. Fiziološki učinci su usmjereni na podsticanje funkcija krvotoka i dišnog sistema. 8. Antropološka komponenta odnosi se na sistemsku i trajnu promjenu prvenstveno morfoloških. Cilj primjene osnovnih teorijskih znanja o ubrzanim biološkim promjenama u organizmu je upoznavanje djece s povezanošću tjelesnog vježbanja i voluminoznosti tijela.Program tjelesnog i zdravstvenog odgoja integrira obrazovnu. razvijanje komunikacijskih vještina. postavljanja cilja i postupno dolaženje do njega. 11. praćenje vlastitog napretka. 2. Odgojni zadaci koji se podjednako odnose na prvi. podsticanje ustrajnosti. 16. što obuhvaća 4. Takoñer započeti značajnije djelovati na sisteme anaerobnog dobivanja energije potrebne pri eksplozivnim. prihvaćanje i uvažavanje različitosti.

Rezultati praćenja služe kao osnova za programiranje rada. koordinacije – poligon natraške. procjenjivanjem tjelesnog razvoja (visine. snage. u individualnom pristupu i odreñivanju radnih zadataka za svako dijete. 2. pozitivno i adekvatno obrazloženo). brzine i izdržljivosti) i funkcionalnih (kardiovaskularnih i respiratornih) sposobnosti. formiranju realne sliku o sebi. eksplozivne snage – skok u dalj s mjesta. 2. testiranjem manifestnih motoričkih i funkcionalnih dimenzija i procjenom latentnih motoričkih (koordinacije. povratna informacija je efikasna kada je data neposredno nakon aktivnosti na koju se odnosi. ona mora biti konkretna.VREDNOVANJE I OCJENJIVANJE Rješavanje problema vrednovanja i ocjenjivanja djece u nastavi tjelesnog i zdravstvenog odgoja izvodi se: 1. sklonosti. tj. ona mora biti pozitivna. Opisna ocjena obuhvaća kratak opis uspješnosti i napretka djeteta. što znači da se mora voditi računa o slijedećem: 1. 3. o onome što znaju. tjelesna masa i držanje tijela. agilnosti. U drugom ciklusu ocjenjivanje je brojčano i opisno. kontinuirano. funkcionalnih i psihomotoričkih sposobnosti mogla bi biti: 1. 3. 3. Jedna od baterija mjernih instrumenata za procjenu tjelesnog razvoja. a tek potom onih elemenata u odnosu na koje bi dijete trebalo ili moglo uložiti dodatne napore. Ovako postavljeno i realizirano praćenje napretka i ocjenjivanje (kvalitativno. preciznosti. 2. Podaci o tjelesnom razvoju i sposobnostima unose se u dnevnik rada nastavnika. aktivnosti u pojedinim sadržajnim cjelinama i. fleksibilnosti – pretklon raznožno. a ne na ličnost ili trajne karakteristike osobe. ili tokom obavljanja aktivnosti. Psihomotoričke sposobnosti: brzina frekvencije pokreta – taping rukom. o svojim sposobnostima. statističke snage – vis u zgibu. repetitivne snage – pretklon trupa. težine i držanja tijela). njegove saradnje. mora se odnositi na aktivnosti i učinak djeteta. Tjelesni razvoj: tjelesna visina. gipkosti. konkretno. ravnoteže. doprinosi i njihovom razvoju pojma o sebi. kao i za njihovo ocjenjivanje. 213 . sportsko-tehničkih dostignuća i stavova djece prema tjelesnom i zdravstvenom odgoju. eventualno. sadržati isticanje onih elemenata koji su za pohvalu. umiju. što je značajno za razvoj samopoštovanja djeteta i zdravog odnosa prema sebi i svijetu oko sebe. Funkcionalne sposobnosti: trčanje u vremenu od 3 minute. ocjenjivanjem znanja. Ocjenjivanje ima ulogu podsticajne povratne informacije.

OKVIRNI NASTAVNI PLAN I PROGRAM za peti razred devetogodišnje osnovne škole 214 .

10. 2. 7. 9. 6. 8. 8. 3. srpski jezik i književnost Strani jezik Matematika Priroda Društvo Osnove tehnike Kultura življenja Likovna kultura Muzička/glazbena kultura Tjelesni i zdravstveni odgoj UKUPNO 5 3 4 2 2 1 2 1 1 2 23 175 105 140 70 70 35 70 35 35 70 805 Napomena: Nastavni predmet Vjeronauka reguliran je kantonalnim obrazovnim zakonodavstvom. hrvatski. 215 . 5. 3. 4. 5. 2. Bosanski. 10. srpski jezik i književnost Engleski jezik Francuski jezik Njemački jezik Arapski jezik Matematika Priroda Društvo Osnove tehnike Kultura življenja Likovna kultura Muzička / glazbena kultura Tjelesni i zdravstveni odgoj OKVIRNI NASTAVNI PLAN ZA PETI RAZRED DEVETOGODIŠNJE OSNOVNE ŠKOLE REDNI BROJ OBAVEZNI NASTAVNI P REDMETI SEDMIČN I B ROJ NASTAVNIH ČASOVA GODIŠNJI BROJ NASTAVNIH ČASOVA 1. Bosanski. 6. 7.Nastavni plan za peti razred devetogodišnje osnovne škole Nastavni programi obaveznih nastavnih predmeta 1. 11. 13. 4. hrvatski. 9. 12.

Bosanski. odstupi od navedenog prijedloga podjele nastavnih časova na područja 216 . sadržaja štampe Razvijanje sposobnosti upotrebe i selekcije sadržaja medija s obzirom na vrijednost (poučno. ortoepije i ortografije Razvijanje jezičko-komunikacijskih sposobnosti. ličnih i društvenih vrlina i vrijednosti GRAMATIKA. djela umjetničkih kvaliteta i filmski i televizijski kič) Ovladavanje termino logijom važnom za snalaženje u svijetu filma. kao i sposobnost procjene djela i poruke. brzo pronalaženje važnih informacija Razvijanje sposobnosti izražavanja misli. hrvatski. na osnovu procjene svoga razreda. pravilima i normama gramatike. obogaćivanje emotivnog svijeta. radija. manje poučno. izražajnost) • Samostalno čitanje nepoznatih tekstova. televizije. radio-emisije. štampe KULTURA IZRAŽAVANJA 30 nastavnih časova MEDIJSKA KULTURA 15 nastavnih časova * Nastavnik ima slobodu da u procesu planiranja. osjećanja. PRAVOGOVOR I PRAVOPIS 45 nastavnih časova Usvajanje znanja o jeziku. brzina. stavova logički strukturiranim i gramatički tačnim rečenicama uz uvažavanje kompozicijskih cjelina u pisanom radu Daljnji rad na usavršavanju tehnike pisanja i estetske strane rukopisa Lektirom razvijati sposobnost samostalnog čitanja i izražavanja doživljaja književnih djela. doživljaja estetskih i etičkih vrednota teksta (tekstovi štampani latinicom i ćirilicom) • Usavršavanje svih aspekata čitanja (pravilnost. mogućnost prepoznavanja potrebnih primjera i njihovo razlikovanje od (ne)primjera Izražavanje značenja rečenicama koje su organizirane u skladu sa zakonitostima. pozorišne/kazališne predstave. zauzimanje stava i sposobnost uživanja u čitanju ČITANJE 15 nastavnih časova PISANJE 10 nastavnih časova INTERPRETACIJA KNJIŽEVNOG TEKSTA 40 nastavnih časova (čitanačka štiva) 20 nastavnih časova (lektira) Razvijanje recepcijskih sposobnosti. srpski jezik i književnost (5 časova sedmično – 175 časova godišnje) * Područja i globalne naznake elemenata plana i ukupnih programskih zahtjeva Čitanje u funkciji razumijevanja sadržaja. osvješćivanje važnosti korektnog i lijepog govora u usmenoj i p isanoj formi Ovladavanje jezičkim sredstvima potrebnim za uspješno izražavanje u pojedinim oblicima usmenog i pismenog izražavanja Pojačavanje mogućnosti razumijevanja značenja i izražavanja smislenim rečenicama Recepcija sadržaja filma. kreativnog i kritičkog mišljenja. pravila i normi bosanskog/hrvatskog/srpskog jezika Razumijevanje značenja rečenica u tekstu i teksta. smisla i sposobnosti za prepoznavanje i izražavanje ljepote riječima Razvijanje jezičkih sposobnosti . osjetljivosti za umjetničko kazivanje. zakonitosti.

prepoznavanje kompozicionih cjelina P isanje uz uvažavanje zakonitosti. prepričavanjem bez plana. ortoepije i ortografije. razmisliti kada je umjesna upotreba primjerenih pokreta. pravila i normi gramatike . uvježbati izgovor tih riječi. razumijevanje pročitanog i reprodukcija važnih pojedinosti Sposobnost kritičkog i stvaralačkog čitanja Jasno izgrañen stav o sadržaju. rješavanjem zadataka koji podrazumijevaju ličnu procjenu) Snalaženje u tekstovima koji se razlikuju po obimu i složenosti radi usvajanja novih znanja Razvijena samostalnost u pisanju po diktatu. izražavanje ličnih osjećanja. jačine i boje glasa sa sadržajem Čitanje manje poznatog i nepoznatog teksta. stavova i mišljenja OČEKIVANA POSTIGNUĆA MINIMALNA P ravilno čitanje i razumijevanje pročitanog Mogućnost reprodukcije (samostalno ili na osnovu pitanja) Mogućnost prepoznavanja važnih pojedinosti u tekstu Mogućnost samostalnog služenja tekstom radi usvajanja novih znanja Mogućnost identifikacije riječi.ČITANJE I PISANJE PROGRAMSKI ZAHTJEVI Čitanje tekstova štampanih latiničnim i ćiriličnim pismom Razvijanje tehnike čitanja. prepisivanju i pisanju slobodnih sastava i u oblicima izražavanja koji su programska obaveza VISOKA Izražajno čitanje. razumijevanje i reprodukcija pročitanog sa ili bez elemenata stvaralaštva Čitanjem do novih informacija i novih znanja Čitanje kao činilac razvoja dječijeg govornog izraza Čitanje u funkciji estetskog i etičkog odgoja P i s a nj e P repisivanje P isanje po diktatu Kreativno pisanje ODGOJNOOB RAZOVNI CILJEVI Osamostaljivanje djece u komunikaciji s tekstom Uvježbavanje samostalnog čitanja pomoću uputstava tipa: prethodno pročitati tekst. glas prilagoditi karakteru teksta Usavršavanje čitanja u sebi radi bržeg razumijevanja Razvijanje sposobnosti samostalne interpretacije pročitanog i sposobnosti izdvajanja bitnih elemenata Razvijanje sposobnosti oblikovanja smislenog sadržaja. zamisliti da ima mnogo slušalaca. dijelova teksta koji predstavljaju prepreku u uspješnom druženju s tekstom Mogućnost tačnog prepisivanja teksta P isanje po diktatu kratkih rečenica Tačno odgovaranje na postavljena pitanja DOVOLJNA Razvijena tehnika čitanja pravilnost brzina i izražajnost Razumijevanje pročitanog. mogućnost samostalne reprodukcije (odgovorima na postavljena pitanja. poznavanje pravila pisanja i gramatike u obimu koji je utvrñen programom 217 . povremeno pogledati u njihovom pravcu. rečenica. prenošenje tona i raspoloženja na slušaoce Usklañenost intonacije. podcrtati manje poznate i riječi koje su teške za izgovor. mogućnost diferencijacije sadržaja s obzirom na važnost u pamćenju i reprodukciji Mogućnost snalaženja u svim oblicima izražavanja .

k o m p o z i c i ja Uočavanje i karakterizacija likova u djelu: zaključivanje o osjećanjima likova na osnovu dijaloga i njihovih postupaka Uočavanje karakterističnih dijelova teksta. dijaloga. uz sažimanje) VISOKA P otpuna samostalnost u služenju tekstom kao izvorom informacija. likovnim izrazom P repoznavanje pjesničkih slika Mogućnost memoriranja i recitiranja Mogućnost samostalnog čitanja i razumijevanja toka dogañaja. dojmovi) Razvijen senzibilitet za poetsku riječ Doživljavanje snage poetske riječi Vještina u izboru i upotrebi riječi u govoru i pisanju P okušaji pisanja poezije Mogućnog živog izražajnog govorenja stihova P otpuna samostalnost u čitanju Bogatstvo rječnika i Izgrañen kriterij za izbor knjige Mogućnost osobenog govora o pročitanom djelu P repoznavanje dijelova karakterističnih po naraciji. likovima i njihovim postupcima Razumijevanje pojmova iz teorije književnosti koji su programska obaveza Stvaralačka upotreba sadržaja pročitanih književnih tekstova u vlastitim pismenim radovima Bogat rječnik koji je u funkciji komunikacije i kvaliteta usmenih i pismenih vježbi Mogućnost uporedbe književnih tekstova s obzirom na tematiku. riječi kojima su direktno izraženi osnovna misao. mogućnost reprodukcije svih važnih elemenata P repoznavanje osnovnog osjećanja u pjesmi Mogućnost uočavanja stilskih sredstava Uočavanje ritma i rime Razlikovanje pojmova iz teorije književnosti koji su programska obaveza Sposobnost samostalnog čitanja. zapažanje ritma i rime. poruka pojedinih književnih djela Razvijen senzibilitet za doživljaj i izražavanje doživljaja na način koji ima elemente originalnosti (izbor riječi. formuliranje poruke Mogućnost uočavanja opisa. rečenica. epitet Pjesnička slika vizuelni i akustički (slušni) elementi u pjesničkoj slici. jezičke aspekte Uporeñivanje vrijednosti. razumijevanju i reprodukciji sadržaja P oznavanje i razlikovanje pojmova: tema književnog djela.PROGRAMSKI ZAHTJEVI Književni tekstovi: Ivo Andrić: Aska i vuk Skender Kulenović: Cesta Alija Dubočanin: Šarko Branko Ćopić: Izokrenuta priča Ela Peroci: Majčin dar Narodna priča: Ko je na svijetu najjači A. mogućnost reprodukcije DOVOLJNA P otpuna samostalnost u čitanju. izražavanje dojma Izgrañivanje književnoestetskog senzibiliteta Razvijanje sposobnosti učenja napamet i mogućnosti izražajnog recitovanja Samostalnost u čitanju. dijelova teksta koji predstavljaju posebnu dinamičnost u razvoju dogañaja P otpuna samostalnost u analizi književnog teksta. pojačavanje dinamičnosti. mjesta i vremena radnje. karakterizacija. opisu 218 . izražavanja doživljaja u usmenoj i pisanoj formi Mogućnost prepričavanja teksta i prilagoñavanja posebnim zahtjevima (očekivanim slijedom. Puškin: Bajka o ribaru i ribici Stevan Bulajić: Sarka Ešref Berbić: Kako je otišlo ljeto Poslovice (izbor) Aleksa Mikić: Lipov cvat Vesna Krmpotić: Koliko je teška pahuljica (igrokaz) Nasiha Kapidžić-Hadžić: Vezeni most Enes Kišević: Kiša Grigor Vitez: Ševina jutarnja pjesma Musa Ćazim Ćatić: Bosna žubori Dobriša Cesarić: Jesen Gustav Krklec: Bijeli grad Dragan Kulidžan: Potočić Šukrija Pandžo: Posljednje laste Lektira: Ahmet Hromadžić: Patuljak vam priča Alija Dubočanin: Tiha rijeka djetinjstva Ivana Brlić – Mažuranić: P riče iz davnine ðani Rodari: Putovanje Plave Strijele Mato Lovrak: Vlak u snijegu Ismet Bekrić: Jesen u gradu ODGOJNOOB RAZOVNI CILJEVI Doživljaj književnog djela u cjelini i sposobnost izražavanja dojma Formiranje i usvajanje osnovnih pojmova iz teorije književnosti Zapažanje i formulacija teme književnog djela (o čemu tekst govori). humor Razlikovanje govora pisca i govora lica Zapažanje logičkih cjelina u kompoziciji teksta Lirska pjesma Osnovna osjećanja u pjesmi Stilsk a sre dstva: poreñenje. doživljaja i vrijednosti Mogućnost kritičkog promišljanja o knjizi. pjesnička slika izražena bojom i zvukom. mjesto i vrijeme radnje. dijalog. razumijevanju Razvijanje crta kreativnosti posredstvom aktivnosti koje podrazumijeva domaća lektira OČEKIVANA POSTIGNUĆA MINIMALNA Samostalno čitanje. razumijevanje riječi/pojmova: f a b u l a. uočavanje likova. pejzaža. fabula i kompozicija Uočavanje logičkih cjelina u tekstu i formuliranje podnaslova Uočavanje likova u književnom djelu. piščevi stavovi i stavovi lica Izbor karakterističnih mjesta u tekstu: opis lika. S. ljepotu kazivanja. razumijevanje pročitanog i mogućnost reprodukcije Uočavanje likova u književnom tekstu i mogućnost uočavanja njihovih glavnih osobina Mogućnost zaključivanja (o porukama zaključuje uz nastavnikovu pomoć i posredovanje) Uočavanje logičkih cjelina u književnom djelu Mogućnost prepoznavanja karakterističnih mjesta u tekstu Mogućnost uočavanja uzroka i posljedica u ponašanju likova u književnom djelu Mogućnost adekvatnog odgovora na doživljaj pjesme riječima.

odnosno date riječi kao uporišne. atributa. sažimanje sadržaja i izražavanje punim rečenicama P ojačavanje mogućnosti samostalnog izražavanja rečenicama koje su jasne i gramatički pravilno strukturirane Osposobljavanje za živo. objekt u rečenici P ravogovor i pravopis: Veliko slovo u jednočlanim i višečlanim imenima gradova. sinteze. stvarne i nestvarne Zamjenice: lične. rezultata vlastitog rada OČE KIVANA POSTIG NUĆA MIN IMALNA Mogućnost prepričavanja koje će osigurati razumijevanje svih važnih elemenata u sadržaju Sposobnost sastavljanja priče na osnovu poticajnih riječi: uz svaku tematsku riječ da kaže smislenu rečenicu. poštujući hronologiju u izražavanju i normu standardnog jezika Razvijanje sposobnosti uočavanja uporišnih mjesta.ev. ubjedljivo govorenje i pisanje Razvijanje sposobnosti organizacije usmenog i pisanog izražavanja i procjene efekata. -čki P isanje brojeva slovima (glavni i redni) Upravni i neupravni govor Upotreba interpunkcijskih znakova u rečenici: zareza. -ćki. prisvojni. poticajne tačke Mogućnost govorenja o dogañajima i doživljajima Mogućnost prepričavanja teksta potpunim jasnim i gramatički pravilno oblikovanim rečenicama VISOKA Sposobnost služenja svim oblicima izražavanja i mogućnost unošenja elemenata originalnosti Mogućnost proširivanja i sažimanja teksta unošenjem novih ideja Osoben izbor jezičkih i stilskih sredstava Iskazivanje smisla za upotrebu epiteta. GRAMATIKA. a da rečenice čine cjelovitu priču Mogućnost pričanja dogañaja i ličnog doživljaja sa bitnim elementima sadržaja i naglašenom emotivnom notom Izražavanje viñenog riječima koje su primjerene tematici. navodnika ODGOJNOOBRAZOVN I CILJEVI Doživljaj ljepote vlastitog. -in -na. jedinicama jezičkog sistema principima i zakonitostima njihovog ustrojstva Razvijanje logičkog mišljenja i zaključivanja (sposobnosti analize. apozicije i objekta Pravilna upotreba interpunkcijskih znakova DOVOLJNA Mogućnost tačne gramatičke analize teksta na nivou usvojenih znanja od I do V razreda Mogućnost navoñenja novih primjera Korektno služenje pravilima o upotrebi interpunkcijskih znakova VISO KA Dobro poznavanje sadržaja gramatike i pravopisa koji su programska obaveza od I do V razreda Mogućnost samostalne analize rečenice i teksta u skladu s postavljenim zahtjevima Vješta upotreba znanja o rečenici u samostalnim pismenim radovima Primjena naučenih pravila na nivou automatizacije KULTURA IZRAŽAVANJA P ROGRAMSKI ZAHTJEVI Naracija P repričavanje bez obaveznog sastavljanja plana P repričavanje s usmjerenjem na sažimanje teksta P ričanje na osnovu datih tematskih riječi P ričanje dogañaja i doživljaja Deskripcija Opis pojave. a ovo mogu uraditi bolje) 219 . situaciji DOVOLJNA Snalaženje u svim oblicima izražavanja P repričavanje sadržaja bez sastavljanja plana Sastavljanje priče po datim riječima. -ov. jasno. -ski . prisvojne.RJEČNIK. poreñenje. pokazne P ridjevi (opisni. zbivanja u prirodi Opis pejzaža ODGOJNOOBRAZOVNI CILJEVI Osposobljavanje za reprodukciju teksta bez formuliranja naslova cjelinama sadržaja. PRAVOGOVOR I PRAVOPIS P ROGRAMSKI ZAHTJEVI Zavičajni govor i književni jezik Riječi iz mog zavičaja Azbuka Vrste riječi: Imenice: zajedničke. apstrakcije i generalizacije) OČEKIVANA POSTIGNUĆA MINIMALNA Poznavanje azbuke i abecede Razlikovanje promjenljivih vrsta riječi i mogućnost prepoznavanja potrebnih primjera u tekstu Mogućnost služenja smislenim rečenicama Prepoznavanje proste neproširene i proširene rečenice Mogućnost uočavanja subjekta i predikata u rečenicama. naselja. organski utemeljenog govora ali i razumijevanje značaja upotrebe normativno i stilski ureñenog jezika Usvajanje znanja o pravilima. a da priča ima sve važne elemente Rečenice su jasne i tematski se oslanjaju na sadržaj. tačke. gradivne. dvotačke. gradivni). uskličnika. crte. zbirne. komparacija pridjeva Brojevi (glavni i redni) Rečenica: Atribut i apozicija. vlastite. uporeñivanja. unošenje elemenata humora P ostojanje kriterija za procjenu kvaliteta usmenog i pismenog izražavanja (ovo je dobro urañeno. zemalja P isanje prisvojnih pridjeva: -na. . uvoñenje dijaloga. upitnika.

odnosa meñu akterima radnje Razumijevanje poruka Razvijanje sposobnosti prepoznavanja vlastitih potreba i stavova posredstvom identifikacije s ličnostima na ekranu Odgoj za gledanje djela ekrana s ciljem uočavanja važnih pojedinosti.pozorište (poreñenje izražajnih mogućnosti) ODGOJNO-OBRAZOVNI CILJEVI Razumijevanje djela ekrana /filma i televizije/ P ovezivanje kadrova po sjećanju (sposobnost identifikacije mjesta i vremena. pozorišta/kazališta VISOKA Razvijena sposobnost analize umjetničkih djela. mogućnosti izbora. odnosa i sukoba meñu likovima) Razumijevanje redoslijeda kauzaliteta dogañaja. dijalog u filmu i pozorišnoj/kazališnoj predstavi Film . objekata. mišljenja. radija. zvuka i tišine OČEKIVANA POSTIGNUĆA MINIMALNA Razlikovanje sredstava izražavanja Mogućnost koncentracije pažnje na sadržaj u kontinuitetu Mogućnost memoriranja i reprodukcije viñenog po sjećanju Sposobnost razlikovanja prihvatljivog i neprihvatljivog ponašanja likova u djelima ekrana sa stanovišta vrijednosnih principa DOVOLJNA Razlikovanje sredstava izražavanja filma. gledanje djela ekrana kao vježba u umijeću posmatranja i obogaćivanja vizuelnog pamćenja. televizije. povezanost radnji. filma. muzika). pozorišta/ kazališta. likova.književno djelo . bogaćenja asocijacija Razvijanje senzibiliteta za prepoznavanje i doživljavanje snage riječi i slike. radnji. pozorišne umjetnosti u obimu koji je predviñen programom Razvijen senzibilitet za poreñenje djela ekrana i mogućnost kritičkog pristupa analizi Posjedovanje bogatstva ideja o mogućem sadržaju novih filmova Naglašen interes prema umjetnosti 220 .MEDIJSKA KULTURA PROGRAMSKI ZAHTJEVI Izražajna sredstva djela ekrana (kadar. mašte. govora. književnosti. književnosti Sposobnost percepcije i recepcije djela filmske umjetnosti pozorišta /kazališta Mogućnost samostalne reprodukcije po sjećanju i ocjene sa stanovišta vrijednosnog sistema Prepoznavanje izražajnih sredstava filma. montaža. osmišljavanje i mogućnost klasifikacije sadržaja Razumijevanje složenosti filmskog djela i izražajnih mogućnosti filma. televizije.

some gardening tools (npr. nebrojive pravilnu/nepravilnu množinu Zamje nice : Lične. Članovi uže i nek i članovi šire porodice. snowball. negativna. camping. snow. povezivanjem nabrojanih riječi sa odgovarajućim brojevima ili simbolima. 221 . buying some vegetables and fruits)going out (npr. davati kratke pismene odgovore. grandson Škola. in the country (npr. some. b) ČITANJE I REAGIRANJE Djeca će čitati kratke tekstove. some musical instruments. my clothes. povezivanjem Gramatik a Dje ca će ponavljati ili učiti: Ime nice : brojive. who. izvršavanjem uputa i nareñenja.znanje i neznanje . nobody Pridje vi: Determinatori Članovi. subjekatski i objekatski padež P okazne. pets Djeca će znati: • upućivati Škola odgovarajuće pozdrave i Moje odgovarati na njih ok ruže nje • vršiti upoznavanje • obraćati se ljudima Svakodnevni • identificirati ljude i život predmete • locirati ljude i Slobodno predmete vrije me • opisivati ljude i predmete. weather (npr. e. • • • • • • • • • Oček ivani re zultati / ishodi učenja Djeca će: razviti želju i ljubavi prema učenju engleskog jezika razumjeti primjerene sadržaje na engleskom jeziku prihvatiti logički pristup upotrebi naučenog izražavati slobodu i samostalnost u govoru i direktnom reagiranju znati čitati riječi pojedinačno povezano sa konkretnim pojmovima znati čitati jednostavne rečenice znati prepisivati. upitna forma) P resent Continuous (potvrdna. this. jungle gym. many. any. 2) Verbalno : ponavljanjem riječi. predanost i preciznost u učenju jezika • njegovati samostalnost u govoru i vlastitoj produkciji naučenog. a/an. aunt. what. ispunjavanjem tabela i križaljki. i reagirati 1) Neverbalno: traženjem odreñenih informacija. friends. sunny) in the garden. a ne o jeziku • dalje njegovati razvijanje pozitivnog. nulti P risvojni pridjevi. izvršavanjem uputa i nareñenja. at the supermarket. Ok ruže nje. davanjem kratkih odgovora na pitanja koja je postavio nastavnik ili koja su čuli sa kasetofona. swimming pool). furniture. which. izraza ili čitavih rečenica koje je izgovorio nastavnik ili koje su čuli sa kasetofona. povezivanjem odreñenih ilustracija sa odgovarajućim tekstom. the. u okviru datih tema B rojevi: 1-100 Glagoli: P resent S imple (potvrdna. pupils’ things. itd. označavanjem tačnih/netačnih (T/F) tvrdnji itd. slide. zaokruživanjem tačnog odgovora/opcije. school subjects. u sebi ili naglas. razigranog stava prema učenju jezika • poticati motiviranje odgovornog i aktivnog stava • poticati radoznalost i kreativnost • dalje njegovati razumijevanje i logičko pamćenje • poticati temeljitost. označavanjem tačnih/netačnih (T/F) tvrdnji itd. anybody. itd. popunjavati slova i riječi razviti samopouzdanje u izražavanju primjereno uzrastu prepoznati zadovoljstvo i korist pri proširivanju znanja stranog jezika Nastavni program za peti razred. odnosno negativne ili netačne odgovore. swing. rainy. this (girl). (npr.(3 časa sedmično – 105 časova godišnje) Engleski jezik CILJEVI I REZULTATI ODGOJNO . • postavljati poznata narodi pitanja i odgovarati na njih • tražiti i nuditi pomoć (Can you help me? Can I help you?) • tražiti i d avati informacije • slušati očekujući da čuju odreñenu informaciju • izraziti na vrlo jednostavan način: . neka Životinje raspoloženja i stanja. rake. at the park (npr. w hose Opisni pridjevi. those (boys) P ridjevi za neodreñenu količinu i broj. may) .vegetable / flower garden). kao npr. upitna forma) Glagoli be. razred Prvi stepen elementarnog znanja Teme Porodica Funkcije i vještine Aktivnosti RECEPCIJA a) SLUŠANJE I REAGIRANJE: Djeca će slušati izgovoreni tekst i reagirati: 1) Neverbalno: pokazivanjem/doticanjem predmeta ili dijela tijela koji se spominje. what. extracurriculum activities. tent. ispunjavanjem tabele označavajući na odgovarajući način potvrdne ili tačne odgovore. these. that. treća godina učenja engleskog jezika Nivo 5.g. grandfather. that (boy).slaganje i neslaganje . domestic. snowman.ponudu (pismenu ili usmenu) koristeći najosnovniji vokabular . upitna forma) Vok abular Dje ca će ponavljati i učiti samo osnovni vokabular koji se odnosi na date teme . visiting relatives. all Upitni pridjevi. npr. shopping (npr. neslaganje. najčešći. rutinske aktivnosti. school premises.sposobnost i dopuštanje (can. primjereno uzrastu • kroz igru. those Upitne. whose P risvojne Neodreñene. bilješki ili rečenica itd. library. negativna. mother. trenutnu aktivnost Ze mlje . fire) Svakodnevni život. popunjavanjem praznina zadatim riječima. negativna. Slobodno vrije me. povezivanjem odreñenih ilustracija sa odgovarajućim tekstom. uncle. biranjem tačnog odgovora. these (girls). much. P okazni pridjevi. pjesmu i ples učiniti da učenje engleskog jezika bude zabava i zadovoljstvo • postupni i odmjereni prijelaz ka čitanju i pisanju jednostavnih riječi i rečenica.sljedeće emocije: slaganje. lunch box. wild animals. seasons of the year. dovršavanjem rečenica. watering can). have/have got (potvrdna. outings Životinje. somebody. npr. 2) Verbalno : postavljanjem pitanja i davanjem odgovora.OBRAZOVNOG RADA Ciljevi nastave engleskog jezika Nastaviti n a naglašavanju ciljeva promoviranih u prvoj i drugoj godini učenja: • učenje jezika. popunjavanjem tabela. jump rope). which. spade.

Oops! kada neko padne. behind. fast – slow. right. zadovoljstvo. slowly. najčešće. ispusti nešto ili pogriješi ili Ouch! kojim se izražava iznenadna bol) i sl. may (potvrdna. football.. -ing Antonime u vezi sa datim temama. outdoor sports. dje ca će ponavljati ili učiti koristiti: Skraćenice. • Aktivnosti (kojima se realiziraju vještine). at Rečenica: • Osnovni red riječi u potvrdnoj. • upoznavati neke osnovne razlike izmeñu njihove kulture i kulture naroda sa engleskog govornog područja (npr. basketball.m. sklapanjem ispreturanog teksta u smislenu cjelinu itd. swimming-pool. in front of • Vrijeme. upitnoj i zapovjednoj rečenici • There is a/There are some…Is the re a…? Are the re any…? (osnovni vokabular) Ze mlje i oblasti.Mjesto . (Likovna kultura). a. left. on. in. make a phone call INTERDISCIPLINARNI SADRŽAJI Djeca će takoñer učiti jezik i proširivati svoj vokabular oslanjajući se na znanje koje su stekla učenjem nekih drugih školskih predmeta. nedopadanje. iznenañenje. npr. USA. peoples. PROGRAMSKI SADRŽAJI • Teme (tematska područja vezana za svakodnevni život. penfriend Kolokacije u vezi sa datim temama.. quickly Prijedlozi: • Mjesto. slikanje. Modalni glagoli can. John’s book. • budu odgovorna i aktivna u situacijama kada se uči jezik. ocjenjuju svoje aktivnosti i aktivnosti svojih kolega. npr. his house etc. aktivnosti i interesovanja djeteta ovog uzrasta). npr. kao što je počinjanje nabrajanja od malog prsta. up – down. pjevati i igrati jezične igre itd. npr. koji se razlikuje od kulture do kulture. npr. zahvalnost ideju posjedovanja (have. • učiti komunicirati i ponašati se u svakodnevnim situacijama na način koji je prirodan za kulturu zemlje čiji jezik uče. • kroz sportove i igre (Tjelesni i zdravstveni odgoj). itd.Vrijeme. 222 . PRODUKCIJA a) GOVOR Djeca će: • učestvovati u razgovoru sa drugom djecom ili nastavnikom • davati upute i nareñenja • igrati uloge • recitirati.) izviniti se i prihvatiti izvinjenje suge rirati neku akciju (Let’s …) prihvatiti i odbiti ponudu ili molbu govoriti na jednostavan način o svakodnevnim aktivnostima i radnjama riječi u stupcima A i B. npr. UK.m. in. razočarenje. -s. zanimanje i oduševljenje za nešto. negativnoj.govor tijelom. under. npr. • Funkcije i vještine (usmena i pismena kompetencija primjerena datom nivou učenja). negativna. • koriste ključne metode iz prakse pri radu u parovima ili malim grupama. oblikovanje. west . east. . b) PISANJE Djeca će: • prepisivati kratke tekstove • pisati po diktatu • ispunjavati tabele/križaljke • ubacivati/podvlačiti/redati riječi u smislene rečenice • pisati rečenice koristeći tačnu formu glagola u zagradi • dovršavati rečenice • pisati kratke sastave na poznate teme itd. have got. npr. • slušanjem i pjevanjem omiljene vrste muzike (Muzička kultura). npr.- • • • • dopadanje.Način. Ovo može podrazumijevati: ..uzvike (npr. hot – cold Složenice u vezi sa datim temama. .: • kroz crtanje. p. UČENJE KAKO TREBA UČITI: Djeca će učiti da: • razvijaju pozitivan stav prema učenju jezika. pokret glavom kad se želi reći da/ne. npr. sva lica jednine i množine Prilozi (najčešći) . INTERKULTURALNE VJEŠTINE: Djeca će : • upoznavati kulturu svoje zemlje i učiti da je bolje poštuju i cijene.Smjer. razlike u upotrebi nekih pozdrava u engleskom i u maternjem jeziku djeteta: Dobar dan i Good morning/afternoon ili Dobar dan i Good day). upitna forma) Imperativ. their culture (osnovni vokabular) Osim što će stalno proširivati vok abular. to do homework. itd. skraćenice za dane u sedmici i mjesece Afikse u vezi sa datim temama i gramatikom. on.

osposobi djecu da samostalno rade tokom časa i kod kuće. .razvija komunikacijske sposobnosti.praktikuje prvo usvajanje pravilnog izgovora auditivnim putem. zadatke za djecu pojedinačno.razvije vlastiti sistem praćenja i provjeravanja napredovanja svakog djeteta. . vedrom i privlačnom okruženju. Trajanje časa ne postavljati kruto. .ne prihvata kruto uputstva data u programu. udžbenicima i priručnicima. igre pogañanja su neki oblici koji su se pokazali efikasnim i koje treba primjenjivati. prilagoditi ga raspoloženju i trenutnim potrebama djece. . Napomena nastavnicima: Uvijek imati dovoljno tolerancije i fleksibilnosti prema djeci u samostalnom sastavljanju i izgovoru rečenica.se drži principa jednostavnosti. . rješavanje jezičke zagonetke i križaljke. • Preporuke Za organizaciju i realizaciju nastave engleskog jezika u trećoj godini učenja i dalje je naglašena potreba za fleksibilnošću. Nastavnik treba da: . maskiranje. proširuje materijal prema datoj situaciji. . pogañanje. . • Praćenje i vrednovanje treba da je konstantno i provedeno veoma pažljivo i nenametljivo. cilj i način rada. . za grupe i cijeli razred.slobodno oblikuje svoje časove. idući od jednostavnih ka složenijim jezičkim ciljevima. ponavljanje i na usmenu komunikaciju sa zabavnim aktivnostima. . razviju i podržavaju zainteresiranost za učenje jezika. ali primjereno uvjetima u kojima radi. kako u nastavnim aktivnostima tako u rasporedu i trajanju časova. primjerenosti i postupnosti. pantomima.priprema materijal i opremu. • Vokabular (koji odgovara datim temama. I dalje je moguće i poželjno paralelno izvoñenje nastave engleskog jezika sa nastavom drugih predmeta.piše pismenu pripremu za svaki čas. igranje po ulogama. drama-playing. sarañuje sa kolegama i stručnim savjetnikom. koje imaju za cilj da pobude. a potom usmenu upotrebu bilo izolovano ili u govornoj interakciji. .procijeni kojim fondom riječi trebaju ovladati djeca u datoj grupi i datim uvjetima. pjevanje horsko i pojedinačno. . pretending. nego da kreativno i fleksibilno kreira svoj rad u okvirima zacrtanog. Koristiti igru i pjesmu kao osvježenje i učenje jezika provoditi u razigranom. DIDAKTIČKO-METODIČKE NAPOMENE U prvim godinama učenja usmjeriti pažnju na razumijevanje. Nastavnik istovremeno procjenjuje realizaciju zadanih ciljeva i vlastiti učinak. Ono treba da je u funkciji motivacije djece na daljnji rad i razvijanje naklonosti i ambicije za učenje jezika. 223 . • Nastavne metode i oblici rada Koristiti što raznovrsnije nastavne metode i oblike rada.primjenjuje direktni. predviñenim funkcijama i vještinama).pažljivo planira svaki čas.• Gramatika (gramatička područja za dati nivo). . frontalni. grupni i individualni pristup.stvori pozitivnu i zabavnu atmosferu za učenje. Primjenjivati frontalni i individualni pristup. igre riječima. Koristiti mogućnosti izlaska iz učionice radi neposrednosti i očiglednosti u nastavi. . kao i rad u manjim i većim grupama i rad u parovima.njeguje poštivanje drugog u toku zajedničkog rada i natjecanja. .razvija od početka radne navike. Role playing.

napisane riječi i kratke rečenice čita naglas poznate riječi i rečenice čita i razumije kratki tekst u kojem su mu poznate sve riječi pravilno artikulira glasove. nego prepoznaje i pravilno upotrebljava osnovne jezičke elemente 224 .(3 časa sedmično – 105 časova godišnje) Francuski jezik CILJEVI I REZULTATI ODGOJNO-OBRAZOVNOG RADA U nastavi francuskog jezika u petom razredu osnovne škole djeca treba da prošire programske sadržaje iz IV razreda i teže dostizanju nivoa A1. dopunjava i samostalno piše riječi i kraće rečenice zapisuje poznate riječi ili kraće rečenice po modelu piše kratke rečenice ili sastave o sebi i svom okruženju Govor - Pisanje - Znanje o jeziku - Na o vom nivou učenja dijete još uvijek ne stječe znanje o jeziku. svojoj porodici i prijateljima. naglašava riječi. opisuje u nekoliko rečenica poznatu situaciju prepisuje. pitanja. upozorenja. ritam i intonaciju u jeziku koji uči razumije jednostavna uputstva. naglasak. Jezičke vještine Slušanje i razumijevanje Očekivani rezultati / ishodi učenja dijete prepoznaje glasove. izjave. školi itd. poštuje ritam i intonaciju rečenice postavlja i odgovara na jednostavna pitanja aktivno učestvuje u razgovoru po modelu može dati jednostavne informacije o sebi.2 Evropskog okvira za strane jezike. kratka objašnjenja nastavnika i pravilno reagira na iste razumije kratke dijaloge na poznatu temu Čitanje i razumijevanje - prepoznaje slova.

. izvršavanjem uputa i nareñenja.Članovi uže i neki članovi šire porodice (maman. l'élève.Domaće životinje ..Jelo i piće (le petit déjeuner. itd. neka raspoloženja i stanja i aktivnosti postavljati poznata pitanja i odgovarati na njih tražiti i nuditi pomoć tražiti i davati informacije na jednostavan način izraziti slaganje i neslaganje. dopadanje. au match de foot. označavanjem tačnih / netačnih tvrdnji (V i F). l'école. količinu (ici. février.Dani u sedmici (lundi. les livres. razred 3. le bras. la soupe. le jus de fruits.Mjeseci u godini (janvier. godina učenja francuskog je zik a Razvijanje početnog znanja Teme .Škola (la classe. le chien. la forniture scolaire) ..P oziv na proslavu roñendana .) Zamjenice: Lične. vrijeme. povezivanjem nabrojanih riječi sa odgovarajućim brojevima ili simbolima. Nove godine.. blagdana) . le dîner..Proslave (roñendana. Gramatika Djeca će koristiti (ali neće učiti o tome): Imenice sa članom u jednini i množini (le livre.Atmosfersko vrijeme (Il fait beau. visiter des amis) .. ma mère.Škola i učionica .Slobodno vrijeme . zadovoljstvo Ak tivnosti RECEPCIJA a) SLUŠANJE I REAGIRANJE Djeca će slušati izgovoreni tekst i reagirati: 1) Neverbalno: pokazivanjem / doticanjem predmeta ili dijela tijela koji se spominje. Joyeux N oël. b) ČITANJE I REAGIRANJE Djeca će čitati kratke tekstove. mes parents) Pokazni (ce garçon. mardi.) . bilješki ili rečenica. nedopadanje.Atmosfersko vrijeme .Svakodnevni život (faire des courses.Svakodnevni život (porodica i život u porodici) .. l'omelette. le déjeuner. la salade. Il fait gris. aller au marché.) . Il pleut) . l'hiver) . i reagirati: 1) Neverbalno: izvršavanjem uputa i nareñenja. du lait.. les matières. davanjem kraćih odgovora na pitanja koja je postavio nastavnik ili koja su čula sa audio ili video zapisa. upoznavati se identificirati i locirati ljude i predmete opisivati ljude i predmete.. l'instituteur. la classe. dans la classe. povezivanjem odreñenih ilustracija sa odgovarajućim tekstom. cette femme... l'emploi du temps. le pain. aujourd'hui. la vache) . grandpère. aller à la bibliothèque. itd. l'été.. imperativ (l'impératif) Pomoćni glagoli avoir i être (potvrdna. upitnoj rečenici Vokabular .Dijelovi tijela (la tête.Domaće životinje (le chat. izraza ili čitavih rečenica koje je izgovorio nastavnik ili koje su čula sa audio ili video zapisa. Bonne Année) . le cheval. 2) Verbalno : ponavljanjem riječi. zaokruživanjem tačnog odgovora. le pied. popunjavanjem i čitanjem tabela.) . l'automne. povezivanjem odreñenih ilustracija sa odgovarajućim tekstom. soeur. upitna i negativna forma) Prilozi: za mjesto. oncle. itd. aller au supermarché et acheter du pain.Dijelovi tijela Funkcije i sposobnosti Djeca će znati: pozdravljati i odgovarati na pozdrave obraćati se ljudima.. de .Godišnja doba i mjeseci .Dani u sedmici . (à l'école. odnosno tačnih i netačnih tvrdnji (V i F)..Jelo i piće .Nivo 5.. negativnoj. subjekatski i objekatski padež Pridjevi: Prisvojni (mon ami.P isanje kratke čestitke (Joyeux anniversaire à. petit-fils) .Godišnja doba (le printemps. dopuštanje. beaucoup) Prijedlozi: à. le livre de mon ami) Rečenica: Osnovni red riječi u potvrdnoj. u sebi ili naglas. ces livres) Upitni (Q uelle heure est-il?) Opisni pridjevi (u okviru datih tema) Brojevi: 1 – 100 (desetice) Glagoli: prezent (le présent). des fruits.. dans. la main) 225 .

oblikovanje) Tjelesna i zdravstvena kultura (ples. uvježbavanje i proširivanje leksičkog fonda. slikanje. usvajaju ograničen fond riječi i izraza. Teme koje se obrañuju u prve tri godine učenja stranog jezika vezane su za svakodnevni život i interese djece ovog uzrasta. Djeca u nastavi francuskog jezika imaju priliku upoznati kulturu zemlje čiji jezik uče. Djeca usvajaju i nove tehnike učenja stranog jezika kao što su prepoznavanje značenja jezičkih izraza. Nakon usmenog usvajanja postepeno se prelazi na čitanje (prepoznavanje već naučenih riječi) horsko i pojedinačno. igre) Muzička kultura (slušanje i pjevanje omiljene vrste muzike. elementi dramatizacije – neverbalno u funkciji teatarskog izražavanja) Likovna kultura (crtanje. upoznavanje sa najpoznatijim francuskim izvoñačima.. INTERDISCIPLINARNI SADRŽAJ INTERKULTURALNE VJEŠTINE UČENJE KAKO TREBA UČITI Djeca će učiti francuski jezik i proširivati svoj vokabular oslanjajući se na znanje koje su stekli učenjem nekih drugih školskih predmeta npr. sportske aktivnosti. muzički instrumenti) Priroda (dijelovi ljudskog tijela. a potom prepisivanje riječi i kratkih rečenica do usvajanja pravilnog pisanja). kao i da prepoznaju sličnosti i razlike. Praćenje i vrednovanje U petom razredu osnovne škole iskazuju se brojčane ocjene za postignute rezultate u nastavi. na usvajanje elementarnih jezičkih sredstava i usvajanje strategija učenja stranog jezika. omogućeno je kontinuirano ponavljanje. Djeca se osposobljavaju za usmenu komunikaciju u jednostavnim svakodnevnim situacijama. kao i njihovih vršnjaka u zemljama frankofonskog govornog područja. njegovog aktivnog učešća u nastavnom procesu i pokazanih rezultata koje nastavnik kontinuirano prati i ocjenjuje. U ovom uzrastu djeca rado i lako uče prikazujući scenski ono što su usvojila. značaj ishrane za zdravlje. Na taj način kod djece se razvija duh tolerancije. tiens. Budući da se odreñene teme iz razreda u razred ponavljaju. pri čemu je prvenstveno nastavnik onaj kojeg imitiraju i za kojim ponavljaju. oh là là. itd.DIDAKTIČKO – METODIČKE NAPOMENE Zadaci nastave francuskog jezika u petom razredu su prije svega usmjereni na poticanje interesa za učenje stranih jezika. način života njenih stanovnika. korištenja rječnika i leksikona prilagoñenih njihovom uzrastu i praćenja vlastitog napretka u učenju stranog jezika uz primjenu jezičkog portofolija.) Djeca će učiti da: razvijaju pozitivan stav prema učenju jezika budu odgovorna i aktivna u situacijama kada se uči jezik koriste ključne metode iz prakse pri radu u parovima ili malim grupama ocjenjuju svoje aktivnosti i aktivnosti drugova iz razreda - - - - - 226 .) Matematika (brojevi) Kultura življenja Djeca će se: upoznati sa kulturom svoje zemlje i učiti da je bolje poštuju i cijene upoznavati sa kulturom naroda francuskog govornog područja i sa nekim osnovnim razlikama izmeñu njihove i francuske kulture učiti da komuniciraju i da se ponašaju u svakodnevnim situacijama na način koji je prirodan za kulturu zemlje čiji jezik uče (et bien. tako da će dramatizacija kratkih dijaloga biti često zastupljen oblik nastavne aktivnosti kada je u pitanju razvoj vještine govora. te pisanje (prvo preslikavanje. Ocjena iz stranog jezika treba da bude odraz cjelokupnog djetetovog odnosa prema školskim obavezama.. maternji jezik (svijet bajki i imaginacije. namirnice. Djeci se takoñer pruža mogućnost susreta sa govornicima francuskog jezičkog područja i uspostavljanje prvih kontakata razmjenom kratkih pisama ili elektronske pošte.

ponavljanje. Boje 5.(3 časa sedmično – 105 časova godišnje) Njemački jezik CILJEVI I REZULTATI ODGOJNO-OBRAZOVNOG RADA U nastavi njemačkog jezika u petom razredu osnovne škole treba težiti dostizanju nivo a A1. zdrava ishrana 6. Upoznavanje 2. Voće i povrće. Dnevne aktivnosti 8. Kupovina 7. Moja soba 3. pitanja i uputstva lične prirode ili vezana za neposrednu situaciju i na njih jezički ili nejezički reagirati potrebna mu je znatna pomoć da bi razumio: usporavanje brzine govora. pokazivanje ili prijevod čita naglas poznate riječi i rečenice zna pronaći odreñenu informaciju u jednostavnom tekstu ako je dozvoljeno ponovljeno čitanje pravilno artikulira glasove. Dijelovi tijela 4.2 E vropskog okvira za strane jezike. dopunjava i samostalno piše riječi i kraće rečenice zapisuje pojedine (poznate) riječi ili kraće rečenice po modelu zna napisati nekoliko rečenica o sebi i o veoma poznatim temama (odgovori na direktno postavljena pitanja. Karneval 227 . porodici i prijateljima opisuje u nekoliko rečenica poznatu situaciju pravi pauze. poštuje ritam i intonaciju rečenice reproducira napamet naučene stihove i pjesmice zna postavljati pitanja i davati odgovore u toku dijaloga o osnovnim temama učestvuje u razgovoru po modelu daje jednostavne informacije o sebi. običnih fraza i rečenica. Je zičke vještine • Slušanje i razumijevanje Oček ivani re zultati/ ishodi učenja dijete može razumjeti ograničen broj riječi. oklijeva. Životinje (zoološki vrt) 10. u petom razredu će se ponuditi i nove tematske cjeline: 1. pravi greške i kod najjednostavnije usmene produkcije prepisuje. Na igralištu 9. pisanje kratkog pisma. kratkog opisa neke osobe) na ovom nivou učenja jezika dijete ne stječe znanje o jeziku nego prepoznaje i pravilno upotrebljava osnovne jezičke elemente • Čitanje i razumijevanje • • Govor • • • • • • • • • • Pisanje Znanje o jeziku • PROGRAMSKI SADRŽAJI Uz ponavljanje i proširivanje tematskih cjelina obrañenih u trećem i četvrtom razredu. naglašava riječi.

Am Samstag gehe ich nicht in die Schule. Welches Obst magst du?Ich mag Bananen. wie. Vo će . Ich komme um sechs Uhr nach Hause.za izražavanje želje oblik möchte .imenovati životinje u zološkom vrtu . Maine Nase ist klain. označavanjem tačnih i netačnih tvrdnji 2) Verbalno .odgovarati na pitanja .označavanjem tačnih i netačnih tvrdnji 2) Verbalno .reći šta znaju uraditi . . na usvajanje elementarnih jezičkih sredstava..tražiti osnovne informacije u tekstu i reagirati: 1) Neverbalno .prezent glagola können i mögen u jednini.upitne: wer.rješavanjem jednostavnijih zadataka sa višestrukim izborom GOVOR Djeca će: .pripremati i provoditi jednostavne dijaloge PISANJE Djeca će: . der Tisch. kupovina: Der Apfel ist rot. .opisati sebe i druge .u prezentu u sva tri lica jednine i prvom licu množine.imperativ za 2. usvajanje strategija učenja stranog jezika. das Auge / die Augen.reći koje je nešto boje . ČITANJE I RAZUMIJEVANJE Djeca će .igrati uloge .Prisvojne zamjenice (mein..reći u koliko sati i u koji dan se nečim bave . .napisati kratko pismo i predstaviti u njemu sebe i svoju porodicu Aktivnosti SLUŠANJE I RAZUMIJEVANJE Djeca će slušati izgovoreni tekst i reagirati 1) Neverbalno . Was kostet ein Kilo Bananen? Bananen kosten 1 Euro. die Bücher. Tomaten mag ich nicht. die Nase. a potom prepisivanje riječi i kratkih rečenica do 228 .crtanjem. unser) .nabrojati aktivnosti u slobodno vrijeme . ihr.imenovati predmete u svojoj sobi . Ich habe zwei Augen... povrće.recitirati. der Bauch.razvrstavanjem slika. was. Nakon usmenog usvajanja postepeno se prelazi na čitanje (prepoznavanje već naučenih riječi) . . sein.negativan i upitni oblik glagola.dopunjavati izostavljene riječi . der Computer. der Teddy.postavljati jednostavna pitanja .prepisivati pojedinačne riječi..Vještine Djeca će znati: .reći šta vole jesti a šta ne . Maine Augen sind blau.horsko i pojedinačno. lice jednine i 2. Djeca se prvenstveno osposobljavaju za usmenu komunikaciju u jednostavnim svakodnevnim situacijama uz usvajanje ograničenog fonda riječi i izraza pri čemu je prvenstveno nastavnik onaj kojeg imitiraju i za kojim ponavljaju. warum. pjevati . rečenice i kraće tekstove . welche (Farbe) Pridjeve u pre dikativnoj upotrebi Glagole : . te pisanje (preslikavanje. Ich kann schnell laufen aber ich kann nicht hoch springen. te razvoj višejezičnosti. Dnevne aktivnosti: Ich früstücke um acht Uhr Wann gehst du in die Schule? Um zwei Uhr. dein.crtanjem. wann.rekonstruirati riječi . npr. der Stuhl. .. Djeca u ovom uzrastu rado scenski prikazuju naučeno tako da će u razvoju vještine govora dramatizacija naučenih modela kratkih dijaloga biti često zastupljen oblik nastavne aktivnosti.pitati za cijenu .. .dopunjavanjem teksta . . pridruživanjem slike tekstu.od ponuñenih riječi rekonstruirati kraće rečenice Gram atik a Djeca će: k oristiti (ali neće učiti o tome): Imenice sa članom u jednini i množini: das Buch. Und du? Moja soba: das Bett.čitati rečenice i kraće tekstove. .povezivanjem slike i slušanog teksta. Kannst du hoch springen? Zoološk i vrt Der Elefant ist groß. Na igralištu Ich spiele Ball und mein Bruder spielt Tennis.imenovati voće i povrće .. Die Banane ist gelb. DIDAKTIČKO – METODIČKE NAPOMENE Zadaci nastave njemačkog jezika će i u petom razredu biti usmjereni na poticanje interesa za učenje stranih jezika kao temelja za buduće cjeloživotno učenje.. lice množine Brojeve : do 100 (desetice) Priloge za mjesto i vrijeme Prijedloge u njihovoj funkcionalnoj upotrebi Ve znike und i aber Vokabular Djeca će usvajati novi i proširivati već usvoje ni vokabular koji se odnosi na date teme..davanjem kraćih odgovora. razvrstavanjem slika.davanjem kratkih odgovora na nastavnikova pitanja ili pitanja koja su čula sa kasetofona i sl. Dijelovi tijela: der Kopf. Der Vogel kann singen.nabrojati aktivnosti kojima se bave u toku dana .: Upoznavanje Bist du Peter? Ich komme aus Sarajevo. licu množine .Lične zamjenice u jednini i u 1.reći koliko nešto košta . die Tafel. Zamjenice : . die Puppe.

Polazeći od vlastitih iskustava djeca u nastavi njemačkog jezika imaju priliku upoznati i stranu kulturu i način života pri čemu prepoznaju sličnosti i razlike. Mogućnost autentičnog susreta sa govornicima kojima je njemački maternji jezik jeste i uspostavljanje prvih kontakata razmjenom kratkih pisama ili elektronske pošte. leksikona i sl. Odreñene teme se iz razreda u razred ponavljaju u vidu koncentričnih krugova. što omogućava kontinuirano ponavljanje. Priroda (igralište. Djeca usvajaju i osnovne tehnike učenja stranog jezika. . (rječnik sa slikama). kao npr.učiti da komuniciraju i da se ponašaju koji je primjeren kulturi zemlje čiji jezik uče. Praćenje i vrednovanje U petom razredu osnovne škole iskazuju se brojčane ocjene za postignute rezultate u nastavi.praćenja vlastitog napretka u učenju stranog jezika uz primjenu jezičkog portfolija. Time se kod njih razvija duh tolerancije. zoološki vrt.upoznavati različite kulture i tradicije. uvježbavanje i proširivanje leksičkog fonda. ljudsko tijelo). Tjelesni i zdravstveni odgoj. Muzička kultura.prepoznavanja značenja jezičkih izraza na osnovu slušanja ili čitanja jednostavnih tekstova. Interkulturalne vještine Djeca će: . Teme koje se obrañuju u prve tri godine učenja stranog jezika vezane su za svakodnevni život i interesovanja djece ovog uzrasta kao i njihovih vršnjaka u zemljama njemačkog govornog područja. Ocjena iz stranog jezika odraz je cjelokupnog djetetovog odnosa prema školskim obavezama. Djeca će tako učiti jezik i proširivati svoj vokabular oslanjajući se na znanje koje su stekli učenjem nekih drugih školskih predmeta ali i kombinirajući učenje stranog jezika sa aktivnostima „preuzetim“ iz drugih predmeta. slikovnica i drugih multimedijalnih materijala. zdrava ishrana). . njegovog aktivnog učešća u nastavnom procesu i pokazanih rezultata koje će nastavnik kontinuirano pratiti i ocjenjivati. Matematika (brojevi). Likovna kultura. Interkulturalno učenje na ovom nivou se postiže i primjenom odreñenih autentičnih materijala poput dječjih pjesmica. Interdisciplinarni sadržaj Programski sadržaj je meñusobno povezan sa drugim predmetima. Kultura življenja (moja soba. kupovina. u svakodnevnim situacijama na način 229 . poput . .korištenja njihovom uzrastu prilagoñenih rječnika.usvajanja pravilnog pisanja pojedinih riječi i kraćih rečenica.

kao i sjevernom Afrikom. . a u okviru nastave stranih jezika. Sve prethodno spomenuto govori u prilog neophodnosti učenja arapskog jezika kao jednog od stranih jezika tokom osnovne škole. pjesme i plesa učiniti da učenje arapskog jezika bude zabavno čitanje i pisanje jednostavnih sintagmi i rečenica - ljubav i spremnost za učenje arapskog jezika razumijevanje jednostavnih sadržaja na arapskom jeziku sloboda i samostalnost u govoru čitanje riječi. . Kroz učenje stranog jezika kod djece se razvija svijest o značaju višejezičnosti.(3 časa sedmično – 105 časova godišnje) Uloga i značaj nastave arapskog jezika Tokom procesa obrazovanja. a ne o jeziku razvijanje pozitivnog stava prema učenju jezika razvijanje radoznalosti i kreativnosti razvijanje razumijevanja i logičkog pamćenja razvijanje temeljitosti. humanizmu i internacionalizmu. kozmopolitizmu. Vijekovima Bosna i Hercegovina ima civilizacijske i privredne veze s Bliskim i Srednjim Istokom.razvijanje samopouzdanja i samopoštovanja. . Cilj i zadaci učenja arapskog jezika Cilj učenja arapskog jezika je osposobljavanje djece za usmenu i pismenu komunikaciju na arapskom jeziku o različitim temama iz svakodnevnog života. Pored toga. CILJEVI I REZULTATI ODGOJNO-OBRAZOVNOG RADA Ciljevi početne nastave arapskog jezika Očekivani rezultati učenja Arapski jezik - učenje jezika.razvijanje sposobnosti slušanja i meñusobnog uvažavanja. Evropska Unija je multietnička zajednica čiji su opstanak i prosperitet uvjetovani višejezičnošću. neophodno je razvijanje svijesti o poznavanju dvaju ili više stranih jezika. vezanih za konkretan pojam (samostalno upotrebljenih) čitanje i pisanje jednostavnih sintagmi i rečenica prepisivanje riječi i kratkih sadržaja kratki usmeni i pismeni odgovori dopunjavanje riječi i rečenica 230 .upoznavanje sa kulturom naroda čiji se jezik izučava i razumijevanje i poštivanje drugih kultura. gdje se u više od 20 zemalja sa više od 250 miliona govornika kao službeni jezik koristi arapski. više od 35 miliona ljudi kao drugi strani jezik koristi arapski jezik.razvijanje samostalnosti i kreativnosti.razvoj sve četiri jezičke vještine.osposobljavanje djece za samostalno korištenje različitih izvora znanja. . . fonetskim i gramatičkim minimumom. duhu tolerancije. predanosti i preciznosti u učenju jezika razvijanje samostalnosti u govoru putem igara.razvijanje motivacije za učenje jezika i zadovoljstva u učenju. . toleranciji. Rezultat takvih razmišljanja je i stav Vijeća Evrope da svaki grañanin Evrope mora poznavati najmanje dva strana jezika. Zadaci nastave arapskog jezika su: . Proširivanje opće kulture djeteta kroz upoznavanje s načinom života i tradicijom zemalja u kojima se govori arapski jezik. .ovladavanje osnovnim leksičkim. odnosno ovladavanje strategijama učenja (naučiti kako učiti).

vezivanje slova u riječi. tašdid. sintagme i kraće rečenice.PROGRAMSKI SADRŽAJI Teme (opća tematska područja kao osnov za daljnji rad) Funkcije i vještine (usmena i pismena kompetencija) Aktivnosti (pomoću kojih se realiziraju vještine) Gramatika (osnove gramatike za dati nivo) Vokabular (u okviru datih tema) Neophodno je ponoviti osnovne fraze i provjeriti da li su usvojeni: osnovni oblici slova. varijante pisanja slova. 231 . sukun. tanwin. pisanje odreñenog člana. kratki i dugi vokali.

izvoñenjem uputstava koje nastavnik izgovara ili koja čuju sa kasetofona 2) Ve rbalno: .Elementarn a imensk a rečenica .Pokazne zamje nice (za bliže i dalje objekte) . prepoznavanje.Iskazivanje starosti .Lične zam je nice (jednina i 1.-Brojevi (do 20) Vok abular Djeca će: Učiti samo osnovni vokabular.kraćim pismenim ili usmenim odgovorima na pitanja .pjevati .Reći koliko je sati (puni sat) . .Imenovati predmete u školskoj torbi i učionici . min.gestikuliranjem.nastavnik ispisuje sintagme/rečenice na tablu.davanjem kratkih odgovora na nastavnikova pitanja ili pitanja koja su čuli sa kasetofona ČITANJE I RAZUMIJEVANJE Djeca će prepoznati jednu ili više napisanih riječi.Kuća .Nivo Peti razred 3.Osnovne boje (muški i ženski rod) . odnosno slaganjem slika redoslijedom koji proistekne iz teksta koji su čuli .Pridjevi (najčešće upotrebljavani) . pjesmice. izostavljajući odreñene riječi koje djeca trebaju popuniti) Gramatika . crtanje i druge vježbe) uvježbavati osnovni vokabular Vokabular treba proširivati u skladu sa temama koje se obrañuju 232 .Particip aktivni . sebe i druge .Nabrojati dane u sedmici .Imenovati članove svoje uže porodice . odnosno povezivanjem slike sa tekstom koji čuju.P roslava roñendana.voditi kraće dijaloge u parovima sa drugom djecom ili sa nastavnikom .Brojati od 1 do 10 .Nabrojati aktivnosti u slobodno vrijeme .Koristiti brojeve do 20 (bez objašnjavanja inkongruencije) . 'ila.Svakodnevni život . Gdje su nestale riječi? . ponavljanje. praznika i Funkcije i vje štine Djeca će znati: .lijepljenjem.Opisati jednostavni m rečenicama (imenskim) i ograničenim brojem riječi ljude i predmete u kući . `ala) . lice množine) .bojenjem navedenih predmeta / osoba .recitirati kraće pjesmice .Upitna re čenica . koji će biti osnova za tvorbu kratkih sintagmi i (imenskih) rečenica Kroz dijalog (igre.gestikulacijom predstaviti ono što su čuli .podvlačenjem i bojenjem ilustracija koje se odnose na riječi koje su čuli .glumiti PISANJE Djeca najprije prepisuju riječi koje su prije toga usmeno usvojila.Škola (sportske i kulturne aktivnosti) . sintagmi ili rečenica i reagirati: 1) Neve rbalno: .P redstaviti sebe i druge .Nabrojati ograničen broj odjevnih predmeta Aktivnosti SLUŠANJE I RAZUMIJEVANJE Djeca će slušati izgovoreni tekst i reagirati 1) Neve rbalno: .Upitni izraz (min ayna) .popunjavanja sintagmi i rečenica (npr.ponavljati riječi nastavnika ili riječi izgovorene sa kasetofona .P ozdravljati na formalan i neformalan način .pokazivanjem na odreñene ilustracije koje se odnose na riječi koje su djeca čuli.Opisati porodicu.Gramatički že nski rod (nastavci za ženski rod) . GOVOR Djeca će: . a potom postepeno usvajaju i pravilan način njihovog pisanja kroz vježbe poput: .Pozd ravljanje upoznavanje . imitiranjem povezivanjem pisanih riječi i odgovarajućih ilustracija 2) Ve rbalno: .povezivanjem ponuñenih riječi u tekstu…itd.Odreñeni i neodreñeni član .Prije dlozi (fi. godina učenja arapskog jezika Prvi stepen elementarnog znanja Te me .dopunjavanjem izostavljenih riječi ili sintagmi u tekstu .ponavljanjem odreñenih riječi koje je izgovorio nastavnik ili koje su čuli sa kasetofona .

pripremajući zadatke za pojedinu djecu. Rad u parovima ili grupama doprinosi dinamici časa i većoj angažiranosti djece. pjevanjem (Muzička/glazbena kultura). zajedničkom šetnjom kroz park. marljivost. te planirajući trajanje svakog segmenta aktivnosti u učionici. (Priroda). kontrolira i razvija kod djece pravilno usvajanje izgovora. grupe i cijeli razred. pripremajući materijale/opremu koja je potrebna u učionici. Preporuke - - - Kod organizacije nastave arapskog jezika u trećoj godini učenja. uporeñivati je sa vlastitom kulturom i razvijati pozitivan stav prema različitosti. kreativno i fleksibilno kreira svoj rad u okviru zacrtanih ciljeva. Praćenje i vrednovanje U petom razredu osnovne škole iskazuju se brojčane ocjene za postignute rezultate. razvija komunikacijske sposobnosti kod djece. Interkulturalne vještine Djeca će: upoznati kulturu i običaje različitih zemalja u kojima se govori arapski jezik. odgovornost i motivaciju za učenje. uspostavljanju prijatnije atmosfere u učionici. stvara živa atmosfera u učionici. preporuke se odnose prvenstveno na to da djeca rado prihvataju i provode proces imitiranja i ponavljanja. Nastavnik treba da: pažljivo planira svaki čas. poštuje osnovne didaktičke principe primjerenosti i postupnosti. ples.takmičenje u pisanju brojeva itd. Arapski jezik se na ovom nivou uči kroz različite jezičke igre. razvija vlastiti sistem praćenja i provjeravanja napredovanja svakog djeteta. Razvija se takmičarski duh. potičući ih da maksimalno koriste vlastite talente i sposobnosti. te izmeñu same djece. kao i njegovanju prisnijih odnosa izmeñu djece i nastavnika. Postojanje i njegovanje 233 . rado insceniraju naučene dijaloge. plesom. prirodu i sl. procjeni kojim fondom riječi djeca trebaju ovladati u datoj grupi i datim uvjetima.rekonstruiranje riječi od ponuñenih slova . razvija pozitivnu atmosferu u učionici.. a u skladu sa uvjetima u kojima radi. Nastavnik treba kontinuirano pratiti i ocjenjivati rad svakog djeteta. ponavljanje. DIDAKTIČKO – METODIČKE NAPOMENE U prvim godinama učenja arapskog jezika pažnju treba usmjeriti na aktivnosti koje imaju za cilj da razviju zainteresiranost djece za učenje jezika. Ocjena treba da bude odraz cjelokupnog odnosa djeteta prema školskim obavezama. njihove prednosti su velike. piše pismene pripreme za svaki čas. pjesmu. igrom (Tjelesni i zdravstveni odgoj). poboljšanju njihovih jezičkih znanja. oblikovanjem (Likovna kultura). sa postepenim uvoñenjem čitanja i pisanja. detaljno razrañujući načine kako da ih postigne. razvija kod djece radne navike. Interdisciplinarni sadržaji U svim oblastima sadržaj je povezan sa drugim školskim predmetima: crtanjem. kao i dodatne materijale u slučaju neočekivanih situacija. Ukoliko se u nastavni proces integriraju igre. Igre doprinose povećanju aktivnosti djece. postavljajući ciljeve.

usvajanje znanja o višecifrenim brojevima i njihovoj strukturi .o jediničnim površinama.prave i poluprave i crtanju (modela) prave i poluprave .izraditi modele 1 mm2.prepoznati. jediničnim površinama.o rješavanju aritmetičkih (brojevnih) izraza .prepoznati i rješavati zadatke date riječima (i problemske zadatake) .s lakoćom uporediti ma koja dva višecifrena broja . 1 dm2 i 1 m2 . elementi.prepoznati i crtati pravougonike (spec. a naročito o pravom uglu i nekim njegovim dijelovima (polovini i trećini) . obilježavanje.prepoznati i rješavati osnovne oblike jednačina i nejednačina u N 0 .rješavati brojevne izraze . vrste). elementi. obilježavanje. trouglova i pravougaonika .važnost procjene i provjere rezultata .takmičarskog duha tijesno je povezano s motivacijom za učenje jezika.sigurno izvoditi osnovne računske operacije u N 0 . a naročito o pravouglom trouglu .prepoznati brojeve prvog miliona i brojeve skupa N 0.izvesti jednostavnija praktična mjerenja i računanja površina i zapremina Znan je Razvijanje vještina i sposobnosti: usporeñivanja nizanja slijeñenja niza uputa prostornog organiziranja i orijentiranja vizuelizacije i vizuelnog grupiranja procjenjivanja prepoznavanja obrasca induktivnog mišljenja induktivnog i analognog zaključivanja različitih načina matematičkog izražavanja i komuniciranja matematičkog jezika prikupljanja. o površini pravougaonika (mjerenje i izračunavanje) .formiranje pojmova i usvajanje procedura četiri osnovne računske operacije u skupu N 0 . zapreminu (kvadara) uz prethodno procjenjivanje i pravilan izbor jedinične mjere .o trouglovima (prepoznavanje.mjeriti.izraditi modele kvadra (spec. trouglove (crtati i klasifikovati) .izraditi modele 1 cm3 i 1 dm3 .140 časova godišnje) PODRUČJA CILJEVI Stican je znan ja: . u drugim predmetima i svakodnevnom životu .upotrebe brojeva u različtim kontekstima.izvoditi jednostavnije zaključke (a+ b = b+a. površine (pravougaonika).sa sigurnošću obavljati računanja u N0 .o jednačinama i nejednačinama s nepoznatom „na jednom mjestu“ .poznavanje i upotreba matematičkih simbola .o jediničnim zapreminama.modelirati brojevne izraze prema datim (tekstualnim) uvjetima .o izračunavanju zapremine kocke OČEKIVANI REZULTATI Dijete će znati: . njihov položaj na brojevnoj polupravoj i njihovu strukturu . 1 cm2 . vrste). a • b = b •a . selekcije i korištenja informacija Sposobnosti i vještine Dijete će moći: .o izračunavanju površine kvadrata .o uglovima (prepoznavanje. kocke) iz modela njihovih mreža i na druge načine .uglove (crtati i klasifikovati). kvadrate) .koristiti pomagala za crtanje uglova. jediničnim zapreminama. o zapremini kvadra (mjerenje i računanje) .formiranje pojmova brojeva prvog miliona i skupa brojeva N0 .koristiti se induktivnim i analognim mišljenjem u rješavanju različitih zadataka i problema 234 . Izlasci djece u prirodu su takoñer prilika za igre i pjesmice na arapskom jeziku. Matematika (4 časa sedmično .formiranje pojmova brojevne crte brojeva skupa N 0 . a •( b+c) = a • b + a•c i slične) . razumjeti i pravilno koristiti matematičke simbole .

a ± x > b. MNOŽENJE I DIJELJENJE U PRVOM MILIONU Množenje u prvom milionu kao sabiranje jednakih sabiraka. (x ± a)± b = c Nejednačine oblika: x ± a < b. Mjesne vrijednosti cifara Brojevna crta 1. Množenje dekadskom jedinicom Dijeljenje broja dekadskom jedinicom Množenje zbira i razlike brojem (Distributivnost množenja prema sabiranju i oduzimanju) Dijeljenje zbira i razlike brojem Pismeno množenje i dijeljenje jednocifrenim brojem 235 .Razvijanje spoznaja o društvenim vrijednostima: uvažavanja argumentacije u branjenju ličnih stavova i stavova drugih važnosti donošenja sudova na osnovu provjerenih činjenica i izgrañenih kriterija rada. x ± a ≤ b .000. Nepromjenljivost zbira i primjena Zavisnost razlike od umanjenika i umanjioca. umanjenika i umanjitelja Rješavanje jednačina oblika: x ± a = b. samoaktualizacije uloge kritičkog mišljenja i zaključivanja u donošenju različitih odluka Dijete će: pokazivati više zanimanja za timski rad i socijalizaciju naučiti da sasluša argumentaciju i kritički preispituje lične stavove i stavove drugih prepoznavati vrijednosti unutrašnjeg (nehedonističkog) života i unutrašnje nagrade poboljšati vlastitu „listu“ motiva.ponavljanje Sabiranje i oduzimanje brojeva u prvom milionu (usmeni postupak) Sabiranje i oduzimanje brojeva u prvom milionu Sabiranje i oduzimanje brojeva u prvom milionu (pismeni postupak) Osnovna svojstva sabiranja (komutativnost. BROJEVI PRVOG MILIONA Čitanje. a ± x = b . pisanje i uporeñivanje brojeva do 1. x ± a ≥ b 3. asocijativnost. posebno kolektivnog (timskog) rada pozitivnim crtama ličnosti važnosti radovanja ličnom uspjehu i uspjehu drugih ocjenjivanja i samoocjenjivanja na osnovu objektivnog i konstruktivnog vrednovanja samopouzdanja. emocija i doživljaja prepoznati važnost matematičkih znanja u rješavanju problema i sveprisutnost matematike u univerzumu Vrijednosti i stavovi NASTAVNI PROGRAM MATEMATIKE Programski sadržaji 1. a ± x < b. nula kao sabirak) Primjena osnovnih svojstava sabiranja u računanju Brojevni izrazi sa sabiranjem i oduzimanjem Zavisnost zbira od sabiraka. Jedinica i nula u dijeljenju Množenje broja dekadskom jedinicom i višekratnikom broja deset. Množenje jednocifenim brojem Nula i jedinica kao činioci/faktori Dijeljenje kao obrnuta operacija množenju.000 – ponavljanje Zapisivanje brojeva u obliku zbira višekratnika dekadskih jedinica Čitanje. pisanje i uporeñivanje brojeva prvog miliona Klase i razredi. SABIRANJE I ODUZIMANJE BROJEVA U PRVOM MILIONU Sabiranje i oduzimanje brojeva u prvoj hiljadici .ponavljanje Povezanost sabiranja i oduzimanja . Nepromjenljivost razlike i primjena Oduzimanje zbira od broja Brojevni izrazi sa sabiranjem i oduzimanjem koji sadrže slovo (promjenljivu) Odreñivanje nepoznatog sabirka. x ± a > b.000 2.

Izračunavanje površine kvadra (spec. Skup prirodnih brojeva (N) i skup N0. Tablica sa razredima/klasama cifara. a · x ≥ b. 1 dm . sa zagradama i bez zagrada Sastavljanje jednostavnijih brojnih izraza koji odgovaraju tekstualnim zadacima 4. a : x = b Nejednačine oblika: a · x > b. jednakokraki i jednakostraničan trougao . 1 km ) Izračunavanje površine pravougaonika (spec. x · a = b. UGAO Par polupravih sa zajedničkom početnom tačkom . a · x ≤ b. 1 cm . Upisivanje brojeva u tablice. oštri i tupi ugao Uglovi tangram figura Mjerenje uglova tangram figura polovinom pravog ugla 6. Uporeñivanje i mjerenje zapremine kvadara Jedinične mjere za zapreminu (1 m .crtanje Crtanje tangram-figura Izračunavanje obima trougla 7. TROUGAO Stranice. SKUP PRIRODNIH BROJEVA (N) I SKUP N O Primjeri brojeva koji su veći od miliona. rastavljanje kvadra na kocke. zapremina kvadra (specijalno kocke) – zadacima iz prakse DIDAKTIČKO-METODIČKE NAPOMENE 236 .ugao Kraci i vrh ugla. 1 dm . kvadrata) Mreža kvadra (spec. Pravougli trougao . vrhovi i uglovi trougla. BROJEVI VEĆI OD MILIONA. 1 ha. Obilježavanje uglova Uporeñivanje uglova Pravi. 1 km ) Izračunavanje zapremine kvadra (specijalno kocke) Površina kvadra i kocke. BROJNI IZRAZI Brojni izrazi sa operacijama različitog reda (stepena). Raznostraničan. POVRŠINA PRAVOUGAONIKA 2 2 2 2 2 Modeliranje pravougaonika od kvadrata. 1 cm . 1 a. a · x < b. 1 mm . kocke). ZAPREMINA KVADRA (SPECIJALNO KOCKE) 3 3 3 3 3 Modeliranje kvadra od kocki. 5.crtanje. x : a = b. rastavljanje pravougaonika na kvadrate Uporeñivanje i mjerenje površine pravougaonika Jedinične mjere za površinu (1 m . kocke) Kvadratni oblici i kvadratni brojevi 8. x : a < b 3. 1 mm .Pismeno množenje i dijeljenje dvocifrenim brojem Pismeno množenje trocifrenim brojem Osnovna svojstva množenja i primjena (komutativnost i asocijativnost množenja) Zavisnost proizvoda od činilaca (faktora) Nepromjenljivost proizvoda i primjena Zavisnost količnika od djeljenika i djelitelja Nepromjenljivost količnika i primjena Množenje i dijeljenje proizvoda brojem Množenje i dijeljenje korištenjem olakšica Brojevni izrazi u prvom milionu s množenjem i dijeljenjem koji sadrže promjenljivu (slovo) Jednačine oblika: a · x = b. Brojna poluprava brojeva skupa N0.

Jednakokrakom i pravouglom trouglu treba pristupiti s posebnom pažnjom. problemskih. Posebnu pažnju potrebno je posvetiti poimanju skupa prirodnih brojeva i važnom svojstvu beskonačnosti. UGAO I TROUGAO Imajući u vidu da djeca geometrijske sadržaje u početnoj nastavi matematike usvajaju polazeći od konkretnog. površinu kvadra treba postaviti u kontekst učenja i vježbanja površine pravougaonika. jednačine i nejednačine rješavati. Bitno je da djeca praktičnim modeliranjem (isijecanjem u papiru) jediničnih površina (kvadrata) formiraju pravilne predodžbe o površini kvadrata. može se dosta uspješno razviti pojam zapremine (kvadra). u kojima je nepoznata „na jednom mjestu“. na osnovu definicija računskih operacija i komponenti koje ih čine. a poslije toga i pravougaonika. a posebno praktičnih zadataka. Rješavanje jednačina i nejednačina. Kao i u matematičkim sadržajima prethodnih razreda. nego te postupke treba vezivati za rješevanje različitih logičkih. ali sa dominacijom brojnog pristupa. kada su u pitanju usmena računanja. poučavanje u znanjima o uglu i trouglu treba započeti od konkretnih rogljastih oblika (tijela) iz okruženja. Izvanredno nastavno sredstvo za to je tangram . I ovdje će se koristiti sva tri pristupa: skupovni. MJERENJE I RAČUNANJE ZAPREMINE KVADRA I ovdje treba početi od modeliranja jediničnih zapremina (kocki).BROJEVI PRVOG MILIONA Sadržajima ove tematske cjeline prirodno se proširuju i produbljuju znanja koja su djeca stekla u okviru tematske cjeline hiljada. Pismenom računanju dati adekvatan (ne prevelik) značaj. brojni i perceptivno predodžbeni. isključivo. ne smije biti samo sebi svrha. Koristeći prirodnu sklonost djeteta ka igri i istraživanju. Posebnu pažnju treba obratiti kod formiranja pojma pravog ugla. Sva pravila i zakonitosti o brojevima i računskim radnjama iz prve hiljade uvode se i provjeravaju i u skupu brojeva prvog miliona. doživljajnog. Slično. s obzirom na njegovu malu upotrebu u savremenom životu. Pojam beskonačnosti treba kod djece razvijati samo intuitivno i uz izbjegavanje riječi beskonačno. Nastavnik treba biti duboko svjestan važnog zakona konzervacije zapremine koju 237 . RAČUNSKE OPERACIJE U PRVOM MILIONU Svi metodički postupci koji su se koristili prilikom usvajanja računskih operacija u prvoj hiljadi koriste se i kod usvajanja računskih operacija u prvom milionu. Moguće je koristiti izraz preko svakog broja.set figura. POVRŠINA PRAVOUGAONIH OBLIKA Dosadašnja iskustva i pokušaji (u četvrtom razredu osmogodišnje osnovne škole) u pomalo deduktivnom zasnivanju učenja površine pokazali su da je taj pristup bio neshvatljiv za veći broj djece. Ovdje preporučujemo da se učenje o mjerenju površine isključivo veže za mjerenje površine pravougaonika. Korištenje origami tehnika (tehnike presavijanja papira) pokazalo se kao izvanredna mogućnost u formiranju pojma pravog ugla i u uporeñivanju uglova. Izračunavanje površine pravougaonika ne smije se pretvoriti u formalizam koji „ogoljava“ postupak izračunavanja površine do tabličnog množenja brojeva. odnosno u skupu brojeva N0. Zadnjom konstatacijom ne misli se na umanjivanje značaja pismenog računanja na razvoj široke lepeze sposobnosti djeteta.

dijete može doživjeti slaganjem različitih kvadara od jednakih kocki i oblikujući kvadre od plastelina. 238 .

Uče kod kuće i rade domaće zadatke Aktivno učestvuju u svim socijalnim oblicima nastavnog rada Prate izlaganja nastavnika Sarañuju u kreiranju obrazovnih situacija Pomažu nastavniku u izradi i kreiranju nastavnih sredstava i obrazovnih situacija (modela brojeva.) Koriste udžbenik i literaturu Dosljedno izvršavaju sve zahtjeve nastavnika u individualnom. prostorne organizacije i orijentacije Konvergentna i divergentna produkcija ideja Pamćenje i odabir informacija koje je potrebno upamtiti Evaluacija efikasnosti učenja i rada. kreira godišnji. unutrašnja motivisanost. te stvaralačko i logičko razmišljanje Razvijanje mašte i percepcije Odvajanje bitnog od nebitnog Vještina odabiranja inovacija. jasan osjećaj vlastitih moći i limita Adaptivnost i fleksibilnost u prihvatanju promjena Inovacije i otvorenost za nove ideje i informacije Uvažavanje različitosti. grupnom i frontalnom radu Uredno pišu sve informacije koje AKTIVNOSTI NASTAVNIKA Izvodi sadržaje iz nastavnog plana i programa. razvrstavanja. uporeñivanja.. . osnovna (brojevna) i mjesna vrijednost cifre Veze brojeva i tačaka poluprave Ureñenost skupa brojeva prvog miliona. te stvaralačko i logičko razmišljanje.NASTAVNI PROGRAM MATEMATIKE ZA PETI RAZRED SADRŽAJI BROJEVI PRVOG MILIONA ZNANJE Vezana za prvu hiljadicu brojeva Prepoznavanje . brojevnih linija. mjesečne i dnevne planove rada P riprema nastavnu tehniku i tehnologiju i izrañuje didaktički materijal P rimjenjuje modele interaktivne nastave Bira zadatke i probleme usklañene u mogućnostima Ostvaruje 239 . mjesečne i dnevne planove rada P riprema nastavnu tehniku i tehnologiju Izrañuje didaktički materijal P rimjenjuje modele interaktivne nastave Bira zadatke i probleme usklañene u mogućnostima Ostvaruje produktivnu stvaralačku atmosferu i pozitivno ozračje u odjelu Vodi evidenciju svojih zapažanja o napredovanju djece Koristi različite metode i strategije u praćenju postignuća i sposobnosti djece Redovito ocjenjuje rad djece i vodi uredne zabilješke SABIRANJE I ODUZIMANJE BROJEVA U PRVOM MILIONU Nealgoritamsko (usmeno) sabiranje i oduzimanje brojeva u prvom milionu Sabiranje i oduzimanje brojeva u prvom milionu Algoritamsko (pismeno) sabiranje i oduzimanje brojeva u prvom milionu Svojstva sabiranja i oduzimanja brojeva u prvom milionu Nula kao sabirak Razumijevanje materije i problema Razvijanje pamćenja. Razvijanje prostorne organizacije i Samopouzdanje. pozitivan odnos prema radu i rezultatima svog rada i rada svojih drugova Značaj ocjenjivanja rezultata rada i važnost samokontrole Značaj znanja o Izvodi sadržaje iz nastavnog plana i programa. induktivno mišljenje.) Koriste udžbenik i literaturu Dosljedno izvršavaju sve zahtjeve nastavnika u individualnom.. procjenjivanje.. nizanja i slijeñenja niza uputa Prostorno organiziranje i orijentiranje Vizuelno grupiranje. uporeñivanja. tolerancija Podrška drugima i servilna orijentacija Savjesno preuzimanje odgovornosti za ostvarenja Optimizam. volja za rad. kreira godišnji. brojevnih linija . Uporeñivanje brojeva prvog miliona Brojevi polindromi SPOSOB NOSTI Razumijevanje materije i problema Razvijanje pamćenja. klasifikacije. grupnom i frontalnom radu Uredno pišu sve informacije koje im daje nastavnik. nizanja i slijeñenja niza uputa Prostorno organiziranje i orijentiranje Vizuelno grupiranje i procjenjivanje Induktivno mišljenje Razvijanje prostorne organizacije i orijentacije Različiti načini matematičkog izražavanja i komuniciranja korištenjem matematičkog jezika. razvrstavanja. čitan je i pisanje brojeva koji su veći od hiljade Povezanost brojeva i skupova Dekadske jedinice i višekratnici dekadskih jedinica do miliona Cifre. kultura rada . jasan osjećaj vlastitih moći i limita Adaptivnost i fleksibilnost u prihvatanju promjena Inovacije i otvorenost za nove ideje i informacije Savjesno preuzimanje odgovornosti za ostvarenja Optimizam.. klasificiranja. Razvijanje mašte i percepcije Odvajanje bitnog od nebitnog Vještina odabiranja inovacija. VRIJEDNOSTI STAVOVI PONAŠANJA Samopouzdanje. volja za rad i kultura rada: pozitivan odnos prema radu i rezultatima svog rada i rada svojih drugova Značaj ocjenjivanja rezultata rada i važnost samokontrole Značaj znanja o brojevima i kvantitativnim odnosima Interes za rješavanje problema i zadataka timskim radom Procjenjuju i vrednuju vlastite stavove i stavove drugih Poštivanje pravila obrazovne igre i aktivnosti uopće AKTIVNOSTI DJECE Aktivno učestvuju u svim socijalnim oblicima nastavnog rada Prate izlaganja nastavnika Sarañuju u kreiranju obrazovnih situacija Pomažu nastavniku u izradi i kreiranju nastavnih sredstava i obrazovnih situacija (modela brojeva. unutrašnja motiviranost.

pozitivan odnos prema radu i rezultatima svog rada i rada svojih drugova Značaj ocjenjivanja rezultata rada i važnost samokontrole Značaj znanja o brojevima i kvantitativnim odnosima Interes za rješavanje problema i zadataka timskim radom. brojevnih linija. oštrog i tupog ugla Crtanje pravog.. jednakokrakog trougla Crtanje trougla i (specijalno) pravouglog trougla Prepoznavanje i crtanje tramfigura TROUGAO Razumijevanje materije i problema Razvijanje pamćenja.) Koristi udžbenik i literaturu Dosljedno izvršava sve Izvodi sadržaje iz nastavnog plana i programa. stvaralačkog i logičkog razmišljanja Razvijanje mašte i percepcije Odvajanje bitnog od nebitnog Vještina odabiranja informacija. razvrstavanja.. kreira godišnji mjesečne i dnevne planove rada Priprema nastavnu tehniku i tehnologiju Izrañuje didaktički materijal P rimjenjuje modele interaktivne nastave Bira zadatke i probleme usklañene u mogućnostima (individualizirano pristupanje djeci kroz primjenu zadataka na više 240 . prostorne organizacije i orijentacije Konvergentna i divergentna produkcija ideja Pamćenje i odabir informacija koje je potrebno upamtiti Evaluacija efikasnosti učenja i rada Apstrahiranja i konkretizacija vizuelnog pamćenja. prepoznavanja i korištenje obrasca Induktivno analogno zaključivanje Praćenje niza uputa (algoritam) brojevima i kvantitativnim odnosima Interes za rješavanje problema i zadataka timskim radom Procjena i vrednovanje vlastitih stavova i stavova drugih Poštivanje pravila obrazovne igre i aktivnosti uopće im daje nastavnik Uče kod kuće i rade domaće zadatke produktivnu stvaralačku atmosferu i pozitivnu klimu u razredu Vodi evidenciju svojih zapažanja o napredovanju djece Koristi različite metode i strategije u praćenju postignuća i sposobnosti djece Redovito ocjenjuje rad djece i vodi uredne zabilješke BROJNI IZRAZI BROJEVI VEĆI OD MILIONA SKUP PRIRODNIH BROJEVA (N) I SKUP NO Osnovne informacije o prirodnim brojevima i brojevnoj polupravoj prirodnih brojeva UGAO Prepoznavanje ugla Označavanje ugla Prepoznavanje pravog.o. klasifikovanja. oštrog i tupog ugla Označavanje trougla Prepoznavanje pravouglog trougla Prepoznavanje jednakostraničnog.. množenju Nealgoritamsko (usmeno) dijeljenje brojeva Algoritamsko (pismeno) množenje brojeva Jedinica i nula u množenju i dijeljenju Svojstva računskih operacija Prepoznavanje i računanje brojnih izraza orijentacije Različiti načini matematičkog izražavanja i komuniciranja korištenjem matematičkog jezika. Procjena i vrednovanje vlastitih stavova i stavova drugih Poštivanje pravila obrazovne igre i Aktivno učestvuje u svim socijalnim oblicima nastavnog rada Prati izlaganja nastavnika Sarañuje u kreiranju obrazovnih situacija Pomaže nastavniku u izradi i kreiranju nastavnih sredstava i obrazovnih situacija (modela brojeva. uopćavanja Praćenje niza uputa (algoritam) Uopćavanja. uporeñivanja Prostorno organiziranje i orijentiranje Vizuelno grupiranje Procjenjivanje Induktivno mišljenje Razvijanje prostorne organizacije i orijentacije Različiti načini Savjesno preuzimanje odgovornosti za ostvarenja Optimizam.MNOŽENJE I DIJELJENJE U PRVOM MILIONU Množenje u prvom milionu kao sabiranje više jednakih brojeva Nealgoritamsko (usmeno) množenje Algoritamsko (pismeno) množenje brojeva Dijeljenje u prvom milionu kao suprotna r.. volja za rad Kultura rada. unutrašnja motivisanost.

grupnom i frontalnom radu Uredno piše sve informacije koje mu daje nastavnik Uči kod kuće i radi domaće zadatke nivoe složenosti). prostorne organizacije i orijentacije Konvergentna i divergentna produkcija ideja Pamćenje i odabir informacija koje je potrebno upamtiti Evaluacija efikasnosti učenja i rada Apstrahiranje i konkretizacija vizualnog pamćenja. prepoznavanja i korištenje obrasca. srednjeg i visokog nivoa. Odvajanjem bitnog od nebitnog. Ostvaruje produktivnu. precizira znanja: dovoljnog. Induktivno analogno zaključivanje. uopćavanja Praćenje niza uputa (algoritam) U općavanja. aktivnosti uopće zahtjeve nastavnika u individualnom. koja dijete treba usvojiti. P raćenje niza uputa (algoritam). stvaralačku atmosferu i stvaralačku i pozitivnu klimu u odjeljenju Vodi evidenciju svojih zapažanja o napredovanju djece Koristi različite metode i strategije u praćenju postignuća i sposobnosti djece Redovito ocjenjuje rad djece i vodi uredne zabilješke U evaluaciji i ocjenjivanju koristi različite oblike i strategije. Mjerenje površine pravougaonika Izračunavanje površine pravougaonika (specijalno kvadrata) i kvadra (specijalno kocke) Jedinične zapremine Mjerenje zapremine kvadra Izračunavanje zapremine kvadra (specijalno kocke) ZAPREMINA KVADRA (SPECIJALNO KOCKE) matematičkog izražavanja i komuniciranja korištenjem matematičkog jezika. uvažavajući i samoocjenjivanje djece zasnovano na utvrñenim kriterijima 241 .POVRŠINA PRAVOUGAONIKA Jedinične površine.

STAVOVI. ⇒ Nabrojati i opisati životne zajednice. pojava i procesa u prirodi i društvu pokazivati više samopouzdanja i odgovornosti poštivati različite stavove prepoznavati ulogu nauke za razumijevanje svijeta u kojem žive i za poboljšanje kvaliteta života ZNANJE Djeca će: ⇒ razvijati kritičko razmišljanje ⇒ sposobnost planiranja ⇒ provoñenje istraživanja ⇒ izvoditi mjerenja ⇒ dobivati i prezentirati dokaze ⇒ razmatrati dokaze i vršiti procjene ⇒ prenositi informacije putem individualnog i timskog rada kroz: ⇒ traženje ideja i provoñenje jednostavnih posmatranja i ogleda. Životne zajednice Biljke – proizvoñači hrane i kisika Graña i funkcija biljaka . fotosintezi.(2 časa sedmično – 70 časova godišnje) Priroda CILJEVI I REZULTATI ODGOJNO-OBRAZOVNOG RADA PODRUČJA UČENJA CILJEVI Djeca će steći znanje o: ⇒ Životnim zajednicama. znati kako se vrši oplodnja biljaka oprašivanjem ⇒ Da različite biljke imaju različita plodove.korijen (graña i funkcija) . objasniti proces fotosinteze. vrste uzgajanih životinja i njihovom životu. cvijetu i cvatu. te donositi odgovarajuće zaključke koristiti vlastitu kreativnost i maštu za rješavanje problema koristiti jednostavan naučni jezik za saopštavanje ideja.list (graña i funkcija) Disanje biljaka Fotosinteza Cvijet i cvat Oprašivanje biljaka 4.stablo (graña i funkcija) . tvari. razmnožavanju i ponašanju životinja ⇒ Ekologiji i očuvanju životne sredine OČEKIVANI REZULTATI Djeca znaju. PONAŠANJE ⇒ ⇒ ⇒ NASTAVNI SADRŽAJI / Teme 1. svojoj porodici. načinu razmnožavanja i njihovo. prema drugima. načine uzgoja i zaštite biljaka ⇒ Načine uzgoja životinja. 3. i za imenovanje i opis živih bića. kako djeca mogu dati svoj doprinos očuvanju životne sredine ⇒ ⇒ ⇒ ⇒ ⇒ ⇒ koristiti prethodna iskustva koristiti odreñene kriterije za prikupljanje i zapisivanje podataka uz pomoć nastavnika razvijati plan istraživanja pratiti redoslijed uputstava pri istraživanju i mjerenju uz pomoć nastavnika procjenjivati relevantnost podataka i informacija praviti jednostavna poreñenja. uzgoju i zaštiti biljaka ⇒ Uzgoju i zaštiti životinja. da su plodovi pojedinih biljaka jestivi. 2. a one koje uzgaja čovjek gajenim. biljkama kao proizvoñačima hrane i kisika. te poreñenjem svojih predviñanja sa stvarnim rezultatima ⇒ sistematiziranje znanja ⇒ prezentiranje postignutih rezultata Djeca će razviti pozitivne vrijednosti i stavove: ⇒ prema sebi samima. okolini i učenju kao cjeloživotnom procesu SPOSOBNOSTI I VJEŠTINE ⇒ ⇒ VRIJEDNOSTI. praviti razliku izmeñu cvijeta i cvata. značaju biljaka za čovjeka ⇒ Da se biljke koje u prirodi same rastu nazivaju divljim. kako biljke proizvode hranu i kisik. grañu i funkciju biljaka i način na koji biljke dišu. raspravljati o tome šta se dešava i u kojim uvjetima. 242 . 7. značaju biljaka za čovjeka ⇒ Divljim i samoniklim biljkama. oprašivanju i oplodnji biljaka ⇒ Raznovrsnosti i rasprostranjenosti plodova i sjemenki.izdanak (graña i funkcija) . njihovoj potrebi za hranom i kisikom. gajenim biljkama. 6. grañi i funkciji biljaka. ponašanju ⇒ Da je ekologija nauka o očuvanju životne sredine. disanju biljaka. 5.

9. tj. Oplodnja biljaka Raznovrsnost plodova i sjemenki Rasprostranjenost sjemenki i plodova Značaj biljaka za čovjeka Divlje (samonikle) i gajene biljke Uzgoj i zaštita biljaka Uzgoj i zaštita životinja Životinje i njihova potreba za hranom i kisikom (razmnožavanje i ponašanje životinja) Ekologija. 11. te priprema pojmovne podloge za buduće predmete prirodnih nauka u višim razredima. 17. To okruženje je potrebno spoznavati sa aspekta bioloških. Takav način pristupa predmetu priprema dijete za cjelovit način shvatanja i rješavanja problema. 14. prate i bilježe prirodne pojave i procesi. Da bi se taj cilj u potpunosti ostvario. Kod planiranja nastave prirode na umu se moraju imati iskustveno i interaktivno učenje. fiziku i hemiju. doprinosi stvaranju djetetove cjelovite slike o svemu što nas okružuje u svijetu. Njegove specifičnosti se ogledaju u mogućnostima objedinjavanja i povezivanja prirodoslovnih cjelina koje se odnose na različita područja prirode i svijeta u širem smislu riječi. Način realizacije izvanučioničke nastave bi planirale škole u ovisnosti o svojim mogućnostima. problemski orijentirana nastava i primjeri iz svakodnevnog života i okruženja u kojem dijete živi. hemijskih i fizikalnih procesa. uzorak O tijelima DIDAKTIČKO-METODIČKE NAPOMENE Priroda je novi nastavni predmet u V razredu devetogodišnje osnovne škole. 16. 12. 243 . 15. 13. 18. kao malo koji predmet u cjelokupnom školovanju. 10. očuvanje životne sredine Fizikalna svojstva tvari/tvar ili supstanca. neophodno je. što je više moguće. Gdje god je moguće nastavni sadržaji koje planira nastavnik trebali bi se držati načela aktuelnosti u neposrednom okruženju djeteta i lokalnoj zajednici. Stoga Priroda. prakticirati izvanučioničku nastavu gdje se posmatraju.8.

važnosti biljnog svijeta za život na Zemlji Prepoznaje razne Pravilan odnos biljke u okruženju. šume. izrada panoa Pomaganje drugima Biljke – proizvoñači hrane i kisika. prema biljkama u prikuplja različite okruženju biljke i priprema ih za herbarijum. korištenje dodatnih izvora znanja Izgrañen stav prema povezanosti žive i nežive prirode i ulozi nežive prirode u fotosintezi Izvoñenje ogleda. sakupljanje materijala. grañi i funkciji osnovnih dijelova Sakupljanje biljaka. opisuje ih. o uzajamnom odnosu biljaka i životinja u životnoj zajednici Prepoznaje životne zajednice. korištenje njenih resursa za potrebe nastave Procjenjivanje napretka djece. izrada tematskih panoa. STAVOVI. pravljenje jednostavnijih klasifikacija biljaka opisivanje grañe korijena. cijeni vrijednosti životnih zajednica. koristi dodate izvore znanja Razlikovanje biljnog od životinjskog svijeta. predviñanje. komuniciranje sa djecom. situacija za zaključivanje. učestvovanje u akcijama uzgajanja biljaka u školi i školskom dvorištu Graña i funkcija biljaka korijen (graña i funkcija) izdanak (graña i funkcija) stablo (graña i funkcija) list (graña i funkcija) Posjeduje znanja o grañi funkciji biljaka. pripreme mikroskopa i mikroskopiranje lista biljke. ne uništava biljke i životinje u životnim zajednicama AKTIVNOSTI DJECE AKTIVNOSTI NASTAVNIKA (ORGANIZACIJA I METODE NASTAVE I UČENJA. jezera i vazduha. povrtnjaka. Osmišljavanje predviñanje.TEME ZNANJE SPOSOBNOSTI I VJEŠTINE VRIJEDNOSTI. doprinosi poboljšanju uvjeta života u životnim zajednicama. motiviranje djece za rad Posmatranje i procjenjivanje Osmišljavanje igara u učionici Organizacija praktičnih vježbi Saradnja sa roditeljima Saradnja sa lokalnom zajednicom. organizacija nastave u prirodi Izrada didaktičkih materijala Posmatranje i praćenje napretka djece Fotosinteza Zna objasniti proces fotosinteze kod zelene biljke Izrada shema. mora. predviñanje Pripremanje. bare. stabla i lista. upućivanje djece na različite izvore znanja. PONAŠANJE Pozitivan stav o životnim zajednicama. diskutiranje. izdanaka. pomoć drugima Disanje biljaka Zna šta je biljkama potrebno za disanje i na koji način dišu. razmjena iskustava. njihovim osnovnim dijelovima. značaj disanja biljaka za život na Zemlji Pozitivan stav prema značaju biljaka koje svojim disanjem proizvode kisik neophodan za život ljudi i životinja na Zemlji Učešće u radovima u okolini škole Pomoć roditeljima Posmatranje. OCJENJIVANJE) Planiranje. pravljenje zbirki korijena. podsticanje radoznalosti. nabraja biljke i životinje. voćnjaka. diskutiranje. uključivanje roditelja i drugih uposlenika u školi u realizaciju programskih sadržaja. interaktivno učenje izrada shematskih prikaza Organizacija izleta Poticanje razvoja radnih navika 244 . važnost biljnog svijeta za život na Zemlji Posjeduje znanja o biljkama kao proizvoñačima hrane i kisika. dogovaranje. posmatra i zaključuje Ispunjavanje domaćih zadataka Saradnja. izdanka. povezivanje već stečenih znanja i iskustava sa materijom koja se obrañuje Pravljenje shematskog prikaza disanja biljaka na primjeru stablašice Čuvanje biljnog svijeta u okruženju. sistematiziranje. mašte i razvoj kreativnosti Životne zajednice Posjeduje znanje o životnim zajednicama livade. o uvjetima života i rasta biljaka i životinja u životnim zajednicama. posmatranje. pravi lance uzajamnih odnosa. sistematiziranje Sakupljanje. izvoñenje zaključaka. prikupljanje informacija. osmišljavanje igara i interakcijskog učenja. zaključivanje. listova.

Cvijet i cvat Posjeduje osnovna znanja o cvijetu i cvatu. razlikovanje jestivih od nejestivih Izgrañen stav prema raznovrsnosti plodova i sjemenki u prirodi i njihovom značaju i razmnožavanju biljaka Ispravan stav prema biljkama i njihovom značaju za čovjeka Rad na prikupljanju plodova i sjemenki. pomoć u gajenju biljaka Prikupljanje. pomaganje 245 . sistematiziranje Saradnja sa lokalnom zajednicom. izrada panoa. pravljenje zbirki. pripremanje i podsticanje djece na kreativan i istraživački rad Predlaganje i rukovoñenje školskim projektom Oprašivanje i oplodnja biljaka Posjeduje znanja o prirodnom i vještačkom oprašivanju i oplodnji biljaka Sposobnost razlikovanja prirodnog i vještačkog načina oprašivanja i oplodnje Praktični radovi. pravljenje zbirki Organiziranje malih radnih akcija. opisivanje izgleda i upotrebe biljaka od strane ljudi Istraživanje u prirodi. motiviranje djece Uzgoj i zaštita biljaka Posjedovanje znanja o uzgoju i zaštiti biljaka. podsticanje. sistematizacija životinja prema staništu. praćenje. pravilna upotreba biljaka u ishrani ljudi i životinja Razlikovanje divljih od gajenih biljaka. izvoñenje zaključaka. porodicom Procjenjivanje postignuća Organizacija izleta u šumu Razvijanje ljubavi prema prirodnim ljepotama BiH Motiviranje. prepoznavanje jestivih biljaka i njihovih dijelova. voñenje Izrada edukativnih i didaktičkih materijala Bilježenje. prikupljanje slika životinja. znaju osnovne dijelove cvijeta i njihovu ulogu Izgrañen pozitivan stav prema cvijetu i cvatu. pravljenje zbirki i tematskih panoa Značaj biljaka za čovjeka Posjeduje znanja o značaju biljaka za čovjeka Sposobnost prepoznavanja biljnog svijeta. sistematiziranje. procjenjivanje Raznovrsnost plodova i sjemenki Posjeduju znanja o raznovrsnosti plodova i sjemenki. predviñanje Planiranje. načinu uzgoja i načinu zaštite biljaka Prepoznavanje značaja uzgoja biljaka za ishranu ljudi i ishranu životinja. izgledu i drugim karakteristikama Izgrañen pravilan Praktičan rad u stav prema učionici i izvan uzgoju i zaštiti učionice biljaka Organizacija i izvoñenje različitih ogleda sa vodom Priprema materijala Pripremanje cjelokupnog nastavnog procesa Organizacija ureñenja izvora Uzgoj i zaštita životinja Posjedovanje znanja o uzgoju i zaštiti životinja. pravljenje panoa Organizacija izlaska u prirodu Podsticanje. praćenje. njihovoj ulozi u životu i razmnožavanju biljaka Prepoznavanje plodova i sjemenki različitih biljaka. načinu ishrane. korištenje dodatnih izvora znanja Razvijanje interesovanja i poželjnih navika djece Praćenje zdravlja djece Motiviranje djece na igre i sport Divlje (samonikle) i gajene biljke Posjedovanje znanja o samoniklim i gajenim biljkama i njihovoj upotrebi u ishrani ljudi i očuvanju zdravlja Pravilan stav prema divljim i samoniklim biljkama i gajenim biljkama. pripremanje. izvoñenje ogleda. učešće u zajedničkim radovima u školi na izradi tematskih panoa i prikupljanju i pravljenju zbirki cvjetova i cvatova Pozitivan stav o prirodnom i vještačkom oprašivanju biljaka Prikupljanje različitih cvjetova i cvatova. načinu i značaju uzgoja i njihove zaštite Izgrañen pravilan stav prema uzgoju i zaštiti životinja Praktičan rad u seoskom dvorištu ili farmi. izrada tematskih panoa Planiranje. Razlikuju cvijet i cvat. pravilna upotreba zaštitnih sredstava kod uzgoja biljaka i zaštita prilikom upotrebe tih sredstava Razlikovanje divljih od pitomih životinja. pomaganje.

učešće u lancima ishrane Pravljenje lanaca ishrane. aktivno učešće u izvoñenju ogleda Planiranje i pripremanje nastavnog procesa. bilježenje. usporedba pravilnih i nepravilnih oblika Zauzimanje pravilnih stavova prema oblicima iz prirode i vještačkim oblicima. agregatnog stanja pojedine materije Prepoznavanje agregatnih stanja vode. očuvanje životne sredine Posjedovanje znanja o ekologiji kao nauci o očuvanju zdrave životne sredine Očuvanje životne sredine. pravilna upotreba materijala i pribora za izvoñenje ogleda Istraživanje u neposrednom okruženju. istraživanje dodatnih izbora znanja. prikupljanje materijala za nastavu. pomaganje Omogućavanje posmatranja. plakata i drugog obrazovnog materijala Saradnja sa lokalnom zajednicom i porodicom Planiranje. vode koja ključa i isparava se. tečnih i gasovitih tijela. praktični radovi u školi i izvan nje. podsticanje i rukovoñenje u istraživanju Pomaganje djeci u izradi kalendara. preduzimanje mjera opreza. izrada grafikona Pravilan odnos prema preuzetim obavezama i zadacima. izvoñenje zaključaka i interpretacija dobivenih rezultata Fizikalna svojstva tvari Tvar/supstanca. pripremanje. davanje doprinosa očuvanju životne sredine Pravilan odnos prema očuvanju životne sredine Aktivno učešće u očuvanju životne sredine. organiziranje Praćenje.Životinje i njihova potreba za hranom i kisikom (razmnožavanje i ponašanje životinja) Posjedovanje znanja o razmnožavanju i ishrani životinja i njihovoj potrebi za kisikom. zaključivanje Aktivno učešće u pripremi i izvoñenju ogleda. pomoć djeci u samostalnom i grupnom radu Organizacija akcija očuvanja zdravog okoliša Planiranje i pripremanje ogleda. praćenje i ocjenjivanje Ekologija. praćenje i vrednovanje rada djece. praktični radovi u školi i izvan škole. pravilnih i nepravilnih oblika. pravilno rukovanje priborom i materijalom za izvoñenje ogleda Ogledom pokazati da su i plinovi tijela i da zauzimaju prostor (npr. uzorak Mjerenje temperature leda prilikom topljenje i temperature vode koja se zagrijava. mjerenje temperature vode. istraživanje. učešće u akcijama ureñenja okoliša. preporuka šire literature djeci. posmatranje i zaključivanje Planiranje. izvoñenje zaključaka i donošenje sudova o pojedinim pojavama. upućivanje djece na širu literaturu. prikupljanje materijala. pomoć djeci s posebnim potrebama u radu 246 . obrnutim uranjanjem čaše u vodu). Kroz oglede usvojiti pojmove u vezi s prijelazom tvari iz jednog u drugo agregatno stanje O tijelima Usvojiti pojmove čvrstih. pripremanje. način života pojedinih životinja i njihovo razmnožavanje. izrada grafikona promjene temperature u odnosu na vrijeme zagrijavanja. potreba za kisikom Pravilan odnos prema životinjskom svijetu Izrada tematskih panoa.

objasniti položaj Bosne i Hercegovine kroz historiju.o svojoj domovini.Naučiti slušati druge poštovati i uvažavati i drugačije stavove. . . uče i dolaze do individualnih ili zajedničkih zaključaka koje mogu prezentirati. zastava i himna).što karakterizira narode Bosne i Hercegovine u nacionalnom.teritorijalno ureñenje Bosne i Hercegovine. .regionalnu podjelu Bosne i Hercegovine. prema drugima i drugačijima. stanovništvu. okruženju i važnosti očuvanja domovine kao integralnog dijela evropske i svjetske zajednice. historijskim etapama razvoja.o borbi naroda za slobodu i neovisnost domovine u toku njenog dugog postojanja.samostalno planiraju i po važnosti odreñuju kulturnohistorijske spomenike koje će posjetiti. kulturnom i vjerskom pogledu.izraditi lentu vremena i druga pomagala za orijentaciju u vremenu.ulogu i značaj važnih kulturnih i vjerskih središta za život stanovništva.Utjecati na usvajanje i bogaćenje vlastitog rječnika.o nacionalnim. .o kulturno-historijskim znamenitostima domovine. . . dogañajima iz prošlosti. .dati prijedloge kako sačuvati kulturnohistorijske spomenike i vlastiti doprinos za očuvanje spomenika kulture u svom kraju i šire. saobraćajnom i kulturnom pogledu.narode i narodnosti koje žive u našoj domovini i šire. što je doprinos razvitku tolerancije i prava na različita mišljenja. . - 247 .kroz učenje razvijaju kritičko razmišljanje. o njima razgovarati.izraditi mapu/kartu kulturnohistorijskih znamenitosti naše domovine.Oblikovanje moralnih vrijednosti. .o regionalnim obilježjima Bosne i Hercegovine. .(2 časa sedmično – 70 časova godišnje) Društvo CILJEVI I REZULTATI ODGOJNO-OBRAZOVNOG RADA Stjecanje znanja: . . . karakteristike regija u ekonomskom. . ponašanje Djeca razvijaju pozitivne vrijednosti i stavove prema domovini.kroz ponavljanje i sistematiziranje gradiva utvrditi prethodno stečena znanja. borbu i težnje njezinih naroda za slobodom i nezavisnosti.samostalno ili u grupama posmatraju. Vrijednosti. spoznaje o okruženju u kojem žive i na osnovu ponuñenih teza dolaze do vlastitih zaključaka bez nametanja stavova od strane nastavnika. prema sebi samima. Sposobnosti i vještine Djeca: . stavovi. . Djeca znaju: . .obilježja koja simboliziraju našu domovinu (grb. . Djeca znaju: . ulogu i značaj glavnog grada. vjerskim i kulturološkim obilježjima i različitostima stanovnika Bosne i Hercegovine. . njezinom položaju. .geografski položaj Bosne i Hercegovine. . voditi rasprave iznositi zapažanja ili napisati referat kako bi se došlo do zajedničke ocjene. porodici.

Geografska obilježja Bosne i Hercegovine 4. Posebnosti. Najznačajnije ličnosti bosanske države – vjerska slika.1. središta kantona i njihova uloga 1. Gubitak samostalnosti bosanske države – pad pod tuñinsku vlast (Osmansko carstvo i AustroUgarska) 2. Saobraćajna povezanost u naselju i zavičaju 248 .2. Moja domovina Bosna i Hercegovina 1.3. Razvijenost Bosne i Hercegovine. različitosti i značaj razvitka Bosne i Hercegovine od 1941.2.8. društvene i kulturne) 2.2.3.3.3.3. Prirodni resursi.7.1. Moja domovina 1.9.1. godine (političke.2. Saobraćaj 5. Glavni grad Bosne i Hercegovine. Kulturne.Nastavni sadržaji / teme 1. Slaveni i njihovi civilizacijski okviri. Nastanak suverene i nezavisne Bosne i Hercegovine 3. kultura i umjetnost 2. Najvažnije saobraćajnice i saobraćajna povezanost 5. Kulturno-historijske znamenitosti Bosne i Hercegovine 3. do 1991. društvene i kulturne) 2. Posebnosti. prosvjetne i vjerske ustanove naroda u Bosni i Hercegovini 3. nastanak i teritorijalnopolitički razvoj srednjovjekovne bosanske države 2.6. Područje današnje Bosne i Hercegovine u antičko doba – antička kultura u mom kraju 2.1.4.pojam. Vrste saobraćaja u Bosni u Hercegovini 5.5. do 1941. privreda i turizam 4. Područje današnje Bosne i Hercegovine u prahistoriji – najznačajnija nalazišta 2. raspored. Religija . Stanovništvo Bosne i Hercegovine (broj. Uzajamni odnos privrede 5.1. Iz prošlosti domovine 2.4. Narodni preporod – kulturno-prosvjetna aktivnost u Bosni i Hercegovini u austro-ugarskom periodu 2. Bosna i Hercegovina i okruženje 1. nacionalna struktura i konstitutivni narodi) 2. geografske odlike Bosne i Hercegovine 4.2. Značajni kulturno-historijski objekti u zavičaju 3. vjerska slika zavičaja i naroda u Bosni i Hercegovini 4. godine (političke. različitosti i značaj razvitka Bosne i Hercegovine od 1918.5. Kulturno-historijske / povijesne znamenitosti 3. Geografska obilježja Bosne i Hercegovine 1.4.

prepoznaju obilježja domovine i znaju ih objasniti SPOSOBNOSTI .pripremanje audiovizualni h materijala koji će pomoći u obradi gradiva i djeci vjernije prikazati novo gradivo .djeca znaju o nastanku suverene Bosne i Hercegovine . Narodni preporod – kulturnoprosvjetna aktivnost u Bosni i Hercegovini u austro-ugarskom periodu 2. P osebnosti. društvene i kulturne) 2. Bosna i Hercegovina i okruženje 1.organiziranje školskih izložbi povodom državnih praznika 249 . P osebnosti.pomaganje djeci u izradi njihovih zadataka . Glavni grad BiH.organizacija posjeta .7. kultura i umjetnost 2. Moja domovina BiH 1.poštovanje drugih naroda koji žive u našem okruženju AKTIVNOSTI DJECE .izgradnja pozitivnog stava o svojoj domovini. Gubitak samostalnosti bosanske države – pad pod tuñinsku vlast (Osmansko carstvo i AustroUgarska) 2.na geografskim kartama prepoznaju granice svoje domovine.4. godine (političke.2.djeca znaju o prošlosti svoje domovine od doseljenja do danas .na geografskim kartama prepoznaju razvoj i granice Bosne i Hercegovine kroz historiju od prvih početaka do danas . godine (političke.9. granice entiteta i kantona .2.1.3.izrada karte sa entitetima AKTIVNOSTI NASTAVNIKA .djeca na kartama znaju položaj B iH i granice sa susjednim državama – položaj B iH . Područje današnje Bosne i Hercegovine u antičko doba – antička kultura u mom kraju 2. Slaveni i njihovi civilizacijski okviri.prikupljanje materijala o prošlosti naše domovine . izvlačenje pozitivnih zaključaka za bolje sutra svih u B osni i Hercegovini .6. Područje današnje Bosne i Hercegovine u prahistoriji – najznačajnija nalazišta 2.djeca znaju o osvajačima iz prošlosti i borbi naroda za svoju slobodu . .prepoznaju državna obilježja .važnost srednjovjekovne bosanske države i njezine glavne ličnosti . različitosti i značaj razvitka Bosne i Hercegovine od 1941. različitosti i značaj razvitka Bosne i Hercegovine od 1918. te ih znaju pokazati . nastanak i teritorijalnopolitički razvoj srednjovjekovne bosanske države 2.4.usvajaju zaključke vezane za dogañaje iz prošlosti i projiciraju ih u smislu važnosti za našu sadašnjost i budućnost VRIJEDNOSTI.posjeta muzejima i izložbama koji govore o prošlosti Bosne i Hercegovine . do 1991.pripremanje potrebnog audiovizuelnog materijala vezanog za prošlost naše domovine .izgrañivanje vlastitih stavova o prošlosti Bosne i Hercegovine na osnovu naučenog gradiva .razumijevanje dogañaja iz prošlosti i njihovo preslikavanje na sadašnjost. Geografska obilježja Bosne i Hercegovine 1.5.8. Najznačajnije ličnosti bosanske države – vjerska slika. društvene i kulturne) 2. Nastanak suverene i ZNANJE .TEME 1.1. Iz prošlosti domovine 2.vrednovanje ispravne borbe za slobodu Bosne i Hercegovine . PONAŠANJE .na kartama pokazuju teritorijalno ureñenje B iH . STAVOVI. do 1941.samostalna izrada državnih obilježja .3. središta kantona i uloga 2. Moja domovina 1.izrada panoa o prošlosti naše domovine .

posjeta lokalnim privrednim objektima i sajmovima .djeca znaju o kulturnohistorijskim spomenicima BiH .razlikuju grane privrede i njihovu zastupljenost u BiH .razvijanje pozitivnog stava o vjerskim spomenicima i njihovoj ulozi .obilazak kulturnohistorijskih spomenika i rad na njihovoj zaštiti i čišćenje okolnih prostora . Saobraćaj 5.o vrstama saobraćaja koji je zastupljen u BiH .3.organiziranje posjeta vjerskim spomenicima .priprema audiovizuelnih sredstava za izvoñenje nastave 250 .pokazuju na karti gdje se nalaze najvažnije saobraćajnice .pripremanje potrebnog materijala za bolju prezentaciju novog gradiva .nezavisne B osne i Hercegovine 3.znanje o najvažnijim spomenicima iz prošlosti BiH .razvijanje pozitivnih stavova o očuvanju kulturne baštine iz prošlosti domovine i naroda koji u njoj žive .3. Najvažnije saobraćajnice i saobraćajna povezanost 5.organiziranje posjeta 5. geografska obilježja BiH 4.na karti ucrtati najvažnije saobraćajnice u B iH .organiziranje posjeta kulturnohistorijskim znamenitostim a .znanje o prošlosti svog zavičaja . K ulturnohistorijske znamenitosti B iH 3.imaju znanja o privredi i turizmu BiH i njihovoj povezanosti .aktiviranje djece na civilizirano ponašanje u saobraćaju .mogu objasniti što simboliziraju odreñeni spomenici u njihovom užem okruženju .razvijanje pozivnog odnosa prema okolini i prema kulturnim vrijednostima koje ta sredina ima .organiziranje posjeta muzejima .saobraćajnu povezanost u svom kraju . vjerska slika zavičaja i naroda u BiH 4.1.izrada karte prema privrednoj razvijenosti .2.organiziranje akcija na očuvanju spomenika .2.3 Saobraćajna povezanost naselja u zavičaju .1.pripremanje djece prema individualnim i grupnim zadacima . Religija – pojam.vjerski spomenici naroda u BiH . Z načajni kulturno.Izrada replika spomenika ili crtanje . Vrste saobraćaja u B iH 5.historijskih spomenika u zavičaju 3.razlikuju spomenike prema starosti i prema važnosti .prepoznaju obilježja vjerskih spomenika . privreda i turizam 4. Kulturno – historijske zn ame nitosti 3.objasniti važnost dobrih saobraćajnica za život ljudi i za razvoj privrede .najvažnije saobraćajnice u BiH . Prirodni resursi. Geografsk a obilježja BiH 4.razvijanje kulturnih navika i civiliziranog ponašanja u saobraćaju .1.2. Razvijenost BiH. Uzajamni odnos privrede .znaju karakteristike religija naroda u BiH .4. K ulturnoprosvjetne i vjerske ustanove naroda u BiH 3.

U ovom razredu djeca će proširiti stečena znanja o svojoj domovini. djeca će obnoviti i produbiti svoja znanja o vrsti naselja i saobraćajnoj povezanosti svoje domovine. kritičko mišljenje mora postati konstanta njihova neposrednog iskustva pa se s pravom problematizira uloga učitelja kao odgovorne osobe u kreiranju kvalitetne nastave. djeca će posebno učiti i o ureñenju svoje domovine te kulturno-historijskim spomenicima koje karakteriziraju njeno područje. U ostvarivanju složenih pitanja razumijevanja uzročno-posljedičnih veza i odnosa u društvenim pojavama i procesima koje predviña nastavni program kod djeteta je prije svega potrebno poticati i razvijati znatiželju i propitivanje. što je značajno za proširivanje znanja djece. I na kraju. te umijeće kritičkog mišljenja. Nastavni predmet Društvo u svome razvoju iznjedrio se na osnovi spoznaje o djetetovoj potrebi za cjelovitim doživljajem neposredne stvarnosti i participiranjem škole u potpomaganju djeteta u njegovoj spremnosti za sve složenije zahtjeve životnog okruženja kao i potrebe stjecanja bazičnih znanja koja garantiraju uspješno snalaženje u društvenim predmetima u višim razredima osnovne škole. Po svojim programskim sadržajima i oblicima rada on pruža neiscrpne mogućnosti odgojno obrazovnih strategija koje potiču aktivno učenje i umijeće kritičkog mišljenja kako bi obrazovanje na elementarnom stepenu odražavalo potrebe demokratizacije obrazovanja u kojem dijete može opisati svijet i suditi o njemu. Pri realizaciji nastavnih sadržaja treba težiti primjeni raznovrsnih izvora saznanja. ljubavi prema domovini. Primjenom metoda racionalnog učenja i motiviranjem djece u obradi nastavnih sadržaja uz aktivno učešće nastavnika omogućit će djeci stjecanje neophodnih znanja iz predmeta Društvo. Realizacija ovog programa podrazumijeva da udžbenik predstavlja spoj sa drugim izvorima saznanja. odreñivanjem svrhe učenja (motivacijom).DIDAKTIČKO-METODIČKE NAPOMENE Nastavni predmet Društvo zauzima središnje mjesto u programiranju i integriranju nastavnih sadržaja ostalih predmeta u nižim razredima osnovne škole. Nastavnik u ovom predmetu treba voditi djecu kroz procese učenja i njegove prednosti s aktiviranjem mišljenja. poticanje samoistraživanja) olakšava obradu informacija u procesu učenja i olakšava kritičko mišljenje. za dijete je važno kako u predviñenim nastavnim sadržajima i postavkama razmišljati samostalno i postupati u skladu sa svojim razmišljanjima. Potrebno je voditi računa da nivo interpretacije odgovara uzrastu djece. Takoñer. koje stavlja u funkciju više mentalne procese. pa u tom cilju ograničiti broj termina sa kojima se ona susreću prvi put. U tom procesu važna je uloga savremenog učitelja. Da bi djeca djelotvorno razmišljala. poticanjem refleksije (različitost mišljenja. Izučavanjem ovako predviñenih sadržaja djeca će steći potrebna znanja o svojoj domovini i tako se postupno uključiti u društvene predmete koji su predviñeni u višim razredima u osnovnoj školi. 251 . aktivnim uključivanjem djece u procesu učenja različitim tehnikama. Ako polazimo od uvažavanja demokratskih procesa putem kvalitetne nastave predmeta Društvo. te kako iskoristiti odreñene informacije sa različitih stajališta. kulturološkim razlikama koje postoje u našoj domovini. prosuñivati o njihovim vrijednostima na osnovu ličnih potreba i ciljeva.

Zadaci nastave iz predmeta Osnove tehnike . kože.Savladavanje osnovnih pravila tehničkog crtanja: vrste linija.. mašte. mogućnosti koje pružaju . podjela tehnike.upoznavanje osobina materijala i njihovih tehnoloških karakteristika . matematika. kao i upotrebom alata . razred). domaćinstvo. razredu: planiranje i priprema za rad u kabinetima za tehničku kulturu i informatiku. organizacija. informatika. rukovanje i upotreba pribora za tehničko crtanje .podizanje nivoa svijesti kod djece o značaju očuvanja životne okoline i uticaja tehnike na životnu okolinu. platna.podizanje svijesti kod djece o tehničkim i informacionim tehnologijama: pripreme.osposobljavanje djece za pravilno i sigurno kretanje u saobraćaju . osnovni pojmovi. kultura življenja .Upoznavanje sa osnovnim principima uticaja tehnike i tehnologije u zaštiti životne okoline: reciklaža. kao i da ih pripremi za što uspješnije pohañanje nastave i usvajanje znanja iz predmeta Tehnička kultura (6.poticanje djece na samostalnost i samoinicijativu .. 7.ovladavanje elementarnim postupcima obrade materijala..Usvajanje osnovnih znanja o saobraćajnim pravilima i propisima: uloga i značenje saobraćajnih znakova.razvijanje kreativnosti. kartona.uvoñenje djece u tehnička i informatička znanja .uvoñenje djece u kreativan rad putem kreativnih radionica s ciljem izrade predmeta od upotrebne vrijednosti (škola. ljepenke. literatura i pribor za praćenje i realizaciju nastavnih sadržaja. osobine materijala. reguliranje saobraćaja na raskrsnicama.) . UVOD U NASTAVNI PREDMET - TEHNIKA I INFORMATIKA Izrada mehaničko-tehničkih modela i maketa od upotrebne vrijednosti . obrada. zanimanja u tehnici i informatici. prerada starog papira. sa postepenim uvoñenjem rada u paru. organizacija radnih mjesta.Definiranje osnovnih pojmova: šta je tehnika. kao i o značaju njene primjene na zaštitu životne okoline . i 9. HTZ.upoznavanje djece sa kreativnim računarskim programima za ilustraciju i crtanje .. priroda. društvo. razred) i predmeta Informatika (6. dostignuća. historijski razvoj tehnike i informatike .Osnove tehnike (1 čas sedmično – 35 časova godišnje) Cilj nastave predmeta: Osnove tehnike Cilj nastave predmeta Osnove tehnike u 5. organizacija skladištenja papirnog otpada . 8. plastične folije.podizanje nivoa korelacije izmeñu nastavnih predmeta: tehnička kultura. i 7. bicikl kao saobraćajno sredstvo (kombinacija teoretskog izlaganja i praktičnog rada) KREATIVNA RADIONICA: praktična primjena usvojenih znanja iz tehničkog crtanja. osjećaja za koristan rad i tehničkog stvaralaštva izradom predmeta od upotrebne i estetske vrijednosti . razredu devetogodišnje osnovne škole je da upozna djecu sa osnovnim elementima tehnike kao jednim od najbitnijih segmenata života savremenog čovjeka. kao kvalitetnoj pripremi za kasniji rad u grupi/timu NASTAVNE CJELINE I OBLASTI Uvod u nastavni predmet Tehnika i informatika Informatika i tehnika Izborni dio nastave Sadržaj nastave iz Osnova tehnike i informatike u 5. 252 . alati i pribor za obradu papira.ukazivanje na značaj individualnog rada.

inerneta. pokretanje aplikacija. zanimanja u tehnici i informatici. razvijanje opće kulture. koji kreira zajedno sa djecom. rukovanje tastaturom i mišem) kreiranje i brisanje foldera upoznavanje sa adekvatnim programom za unos teksta (osnove) upoznavanje sa programom za crtanje (Paint – osnove) izrada crteža geometrijskih figura i tijela izrada sastavnih dijelova odgojno-obrazovnih panoa. vodenog i zračnog saobraćaja) uz upoznavanje sa osnovnim mehaničkim karakteristikama (korelacija nastavnog gradiva: tehnika . kao i aktivno učešće u radu Aktivno učešće u kreiranju časa podrazumijeva adekvatnu pripremu djece da prikupe odreñeni broj informacija sa: medija. računara i računarske tehnologije definicija i pojam informatike.izrada modela saobraćajnih sredstava (kopnenog.kao i iz saobraćajno-tehničke kulture . kao i kreativnih igračaka (razne vrste slagalica od kartona) izrada nacrta modela saobraćajnih sredstava (kopnenog. vijeku) Aktivnosti nastavnika Izlaganja nastavnog gradiva primjenom različitih metoda u cilju što kvalitetnije. literature i sl.izrada igračaka. podatke o životu ljudi zaslužnih na polju tehnike. historijat i razvoj tehnike i informatike Aktivnosti dje ce Praćenje izlaganja i svih prezentacija predmetnog nastavnika. tehnologije i informatike je nezamisliv život savremenog čovjeka u 21. zanimljivije i afirmativnije prezentacije gradiva. Upoznavanje sa zanimanjima (uvod u profesionalnu orijentaciju). prigodnih čestitki izrada nacrta igračaka. Postavljanje različitih vrsta jednostavnih pitanja potiče djecu na kvalitetne odgovore. informatike.izrada odgojno-obrazovnih panoa. naučnicima zaslužnim za razvoj različitih oblasti tehnike. razvoju tehnike. akcent baciti na kreativne igračke (razne vrste slagalica od kartona) .izrada geometrijskih figura i tijela .informatika) izrada kreativnih programa za testiranje usvojenih znanja iz saobraćajno-tehničke kulture Nastavna oblast i sadržaj OBRADA: Definiranje osnovnih pojmova: šta je tehnika. proširivanje vlastitih afiniteta i ljubavi prema važnom segmentu ljudskog života (bez tehnike. računara i primjena informatike pojam hardvera i softvera dijelovi računara savladavanje osnovnih pravila korištenja računara (uključivanje i isključivanje. (priprema multimedijalnog sadržaja. podjela tehnike. značaju tehnike u svakodnevnom životu. objašnjava i prezentira prethodno pripremljen obrazovni pano. U cilju osavremenjavanja nastavnog procesa nastavnik uključuje i multimedijalne sadržaje: hronološki prikaz tehničkih ostvarenja. vodenog i zračnog saobraćaja) uz upoznavanje sa osnovnim mehaničkim i fizičkim karakteristikama (korelacija nastavnog gradiva: tehnika . KREATIVNE VJEŽBE (praktična primjena usvojenih znanja iz tehničkog crtanja): - - 253 . pisanog materijala i crteža za izradu obrazovnog panoa) Očekivana postignuća Usvajanje osnovnih znanja o: tehnici. Nastavnik ilustrira.informatika) INFORMATIKA I TEHNIKA historijski razvoj informatike. afirmacija i otkrića iz tehničkih oblasti. prigodnih čestitki .

i afirmativnije prezentacije gradiva. Aktivnosti nastavnika Izlaže nastavno gradivo vezano za osnovna pravila tehničkog crtanja. ulozi i značaju tehničkih crteža. izradu obrazovnog panoa. Korištenje različitih metoda u cilju što kvalitetnije prezentacije gradiva. Vizuelno uočavaju i usvajaju znanja o crtanju u mjerilu/razmjeri. značaju poznavanja tehničkog crtanja. Aktivnosti nastavnika Izlaganja nastavnog gradiva primjenom vezano za osnovne materijale (papir. modela i maketa od upotrebne vrijednosti. Očekivana postignuća Učenici usvajaju osnovna znanja o materijalima koji su namijenjeni njihovom uzrastu: papir. platno. učestvovati u kreiranju obrazovnog panoa. a posebno multimedijalnih sadržaja iz oblasti tehničkog crtanja. kao praćenju zanimljivih članaka i informacija sa medija. Alat i pribor za rad sa ovim materijalima. koji kreira zajedno sa djecom.okvir. radnih listova. Demonstrira radne operacije sa alatom koji je namijenjen za dalju obradu u cilju odbijanja finalnih proizvoda. U cilju osavremenjavanja nastavnog procesa nastavnik uključuje i upotrebu grafoskopa. Oček ivana postignuća Djeca primjenjuju usvojena znanja o tehničkom crtanju na osnovu čega se stiče ukupan uvid u stepen usvojenosti nastavnog gradiva. Upoznavanje sa sastavom pribora za tehničko crtanje i njegovim pravilnim korištenjem. Ak tivnost djece Aktivno učešće u izlaganju predmetnog nastavnika i praćenje multimedijalnih i drugih sadržaja koji prezentiraju nastavno gradivo na času. a posebno multimedijalnih sadržaja iz oblasti materijala i njihove industrijske prerade. koža. Očekivana postignuća Djeca usvajaju osnovna znanja o tehničkom crtanju. Nastavnik uključuje i upotrebu grafoskopa. Objašnjava i prezentira prethodno pripremljen obrazovni pano. ljepenka.Nastavna oblast i sadržaj OBRADA: Savladavanje osnovnih pravila tehničkog crtanja: tehničko pismo. dobivanje. platno. pravila kotiranja. 254 . Vježba: razvijanje osjećaja za pravilnu ilustraciju svih vrsta linija u odnosu na njenu ulogu na tehničkom crtežu. zaglavlje i sastavnica Aktivno učešće u radu prema uputstvima predmetnog nastavnika i aktivna primjena usvojenih znanja. plastičnom folijom Ak tivnosti djece Učešće u radu prema uputstvima predmetnog nastavnika i aktivna primjena usvojenih znanja iz tehničkog crtanja: . zaglavlje i sastavnica Aktivnosti dje ce Aktivno učešće u svim oblicima nastavnog rada. format A4. mjerilo ili razmjere. usvajaju znanja o veličinama/formatima tehničkih crteža i njegovom izgledu (sadržaju) s posebnim akcentom na format crteža A 4. ljepenka. kao i o alatu i priboru za rad sa ovim materijalima.crtež A 4 formata . kožom. osnovne operacije obrada materijala u cilju odbijanja predmeta. karton. ljepenkom. platnom. usvajanje elementarnih znanja o vrstama linija. kako se i zašto kotira/dimenzionira tehnički crtež. Nastavna oblast i sadržaji OBRADA: Upoznavanje sa materijalima: papir. koža. Samostalan pristup radu. rukovanje i upotreba pribora za tehničko crtanje. Ak tivnosti nastavnika Nastavnik savjetima i adekvatnim pomaganjem na praktičan rad uvodi djecu u srž primjene usvojenih znanja. Nastavna oblast i sadržaj VJEŽBE: Tehničko crtanje VJEŽBE: Savladavanje radnih postupaka i upotrebe alata za rad sa papirom. prerada. osobine i primjena. plastična folija. Primjenjuje različite metode u cilju što kvalitetnije. okvir. Uz adekvatnu pripremu učenik može na kvalitetan način. aktivnošću na izradi ilustracijacrteža. karton i ljepenka. plastična folija). a ono što je posebno specifično redoslijedu radnih operacija koje se primjenjuju kod izrade predmeta i ureñaja od upotrebne vrijednosti. praćenje multimedijalnih i drugih sadržaja koji prezentiraju nastavno gradivo na času. vrste linija. primjenom do sada usvojenih znanja iz ove oblasti vezane za različite materijale. kartonom.vrste linija . karton. Praćenje izlaganja i prezentacija predmetnog nastavnika. P ostavljanje različitih vrsta jednostavnih pitanja potiče učenike na kvalitetne odgovore. razvijanje vlastite kreativnosti i sticanje radnih navika. demonstrira radne postupke iz stalno potenciranje realizacije aktivnosti (samostalnost djece u radu). poluproizvodi i proizvodi. Vježba: savladavanje osnova rukovanja priborom. reciklaže i sl. ureñaja i sl. Usvajaju znanja o alatima i priborima za obradu ovih materijala. Usvajaju znanja o zanimanjima i stručnoj spremi osoba koje se u profesionalnom životu bave kreacijama i ilustracijama različitih dijelova mašina.

Samostalan pristup radu. reguliranje saobraćaja na raskrsnicama. kao i aktivno učešće u radu. Očekivana postignuća Djeca primjenjuju usvojena znanja o tehničkom crtanju na osnovu čega se stiče ukupan uvid u stepen usvojenosti nastavnog gradiva. Korištenje različitih metoda u cilju što kvalitetnije i afirmativnije. U cilju osavremenjavanja nastavnog procesa nastavnik uključuje i upotrebu grafoskopa. ulozi i značenju saobraćajnih znakova. Aktivnosti nastavnika Nastavnik savjetima i adekvatnim pomaganjem na praktičan rad uvodi djecu u srž primjene usvojenih znanja. Vježba: razvijanje osjećaja prema ilustraciji u mjerilu/razmjeri. reciklaži i sl. mimoilaženje. osobine materijala. Praćenje multimedijalnih i drugih sadržaja koji prezentiraju nastavno gradivo vezano za saobraćajna pravila i propise. šta je pješak. nosivost. akcent baciti na kreativne igračke (razne vrste slagalica od kartona) izrada modela saobraćajnih sredstava (kopnenog. prerada starog papira. kao i aktivno učešće u radu. savladavanje vožnje bicikla na adekvatno ocrtanom poligonu (prepreke. kartona i ljepenke. a posebno multimedijalnih sadržaja iz oblasti osobina materijala. izradu obrazovnog panoa. a posebno multimedijalnih sadržaja iz oblasti saobraćajno-tehničke kulture. Primjena različitih metoda u cilju što kvalitetnije. organizacija i upravljanje deponijama papira i papirnih proizvoda). predmeta i ureñaja tehničkim mjerama zaštite životne okoline.Nastavna oblast i sadržaj OBRADA: Upoznavanje sa osnovnim principima uticaja tehnike i tehnologije u zaštiti životne okoline: reciklaža. saobraćajnim znacima. zanimljivije i afirmativnije prezentacije gradiva. radnje vozilom na putu. U cilju osavremenjavanja nastavnog procesa nastavnik uključuje i upotrebu grafoskopa. bicikl kao saobraćajno sredstvo (kombinacija teoretskog izlaganja i praktičnog rada) Aktivnosti dje ce Praćenje izlaganja vezanih za saobraćajna pravila i propise. Praćenje multimedijalnih i drugih sadržaja koji prezentiraju nastavno gradivo na času. radnih listova. Očekivana postignuća Djeca usvajaju osnovna znanja o saobraćajnim pravilima i propisima: usvajanje teoretskih znanja o sigurnosti u saobraćaju. informatika) Aktivnosti djece Aktivno učešće u radu prema uputstvima predmetnog nastavnika i aktivna primjena usvojenih znanja iz tehničkog crtanja.). sigurnosti u saobraćaju. osnovni pojmovi. faktora sigurnosti i sl. 255 . Usvajanje znanja o novim proizvodima napravljenih od otpadnih papirnih materijala. Očekivana postignuća Djeca usvajaju osnovna znanja tehničkim mjerama zaštite životne okoline (reciklaža. Nastavna oblast i sadržaj KREATIVNA RADIONICA: praktična primjena usvojenih znanja iz tehničkog crtanja. Uz adekvatnu pripremu dijete može na kvalitetan način primjenom do sada usvojenih znanja iz ove oblasti učestvovati u kreiranju obrazovnog panoa. reguliranju saobraćaja na raskrsnicama.) Aktivnosti nastavnika Izlaganje nastavnog gradiva o saobraćajnim pravilima i propisima. opterećenje. zaustavljanje. demonstrira radne postupke iz stalno potenciranje realizacije aktivnosti djece (samostalnost djece u radu). industrijskoj preradi. Bicikl u javnom saobraćaju. prigodnih čestitki izrada igračaka. vozila. Vježba: savladavanje osnova rukovanja priborom Vježba: razvijanje osjećaja za pravilnu ilustraciju svih vrsta linija u odnosu na njenu ulogu na tehničkom crtežu. prerada starog papira. razvijanje vlastite kreativnosti i sticanje radnih navika. Aktivno učešće u radu prema uputstvima predmetnog nastavnika i aktivna primjena usvojenih znanja. startanje i sl. pravila reguliranja saobraćaja na raskrsnicama: pravilo desne strane. Uz adekvatnu pripremu dijete može na kvalitetan način primjenom do sada usvojenih znanja iz ove oblasti. Aktivnosti nastavnika Prezentacija gradiva i tematike vezane za osnovne principe uticaja tehnike i tehnologije u zaštiti životne okoline: reciklaža. saobraćajna traka. kolovoz. kolovozna traka. Poseban obrazovni osvrt dati na tehničke mjere zaštite životne okoline i uticaj tvornica za preradu papira na životnu okolinu. uticaj sječe šume na eroziju tla. trotoar. izradu obrazovnog panoa. organizacija skladištenja papirnog otpada. definicijama: saobraćajni znakovi. vodenog i zračnog saobraćaja) uz upoznavanje sa osnovnim mehaničkim i fizičkim karakteristikama (korelacija nastavnog gradiva: tehnika. Nastavna oblast i sadržaj OBRADA: Usvajanje osnovnih znanja o saobraćajnim pravilima i propisima: uloga i značenje saobraćajnih znakova. obrada. kao i iz saobraćajno-tehničke kulture) izrada geometrijskih figura i tijela izrada odgojno-obrazovnih panoa. pješački prelaz. učestvovati u kreiranju obrazovnog panoa. organizacija skladištenja papirnog otpada Aktivnosti dje ce Praćenje izlaganja i svih prezentacija nastavnika. alati i pribor za obradu papira.

Djeca usvajaju osnovna znanja o tehnici. rezanje. 2. na kojem principu radi računar. perifernim ureñajima. brisanje. proširuju vlastite afinitete i ljubav prema važnom segmentu ljudskog života (bez tehnike. šta je datoteka. informatičke tehnologije. objašnjava. a prateća nastavna sredstva će biti: grafoskop i multimedijalni sadržaji. razvoj informatike. šta je informacija Aktivnosti djece Praćenje izlaganja vezanih za definiranje osnovnih pojmova o informatici. osnovni i periferni ureñaji. uloga i značaj poznavanja informatičkih programa i aplikacija). šta je folder-direktorij. IZBORNI DIO NASTAVE Izborni dio nastave iz Osnova tehnike u 5. memoriranje. lijepljenje. 4. osnovnim dijelovima računara. Upoznavanje sa adekvatnim programima (prednost dati jednostavnim programima za crtanje – npr. tehnologije. osnovni elementi računara. Upoznavanje sa perifernim ureñajima (miš) – funkcije tipki miša i rukovanje. razredu sastoji se od jedne od slijedećih oblasti: 1. kako izvršiti izmjene. uloga i značaj poznavanja informatičkih programa i aplikacija. Upoznavanje sa zanimanjima (uvod u profesionalnu orijentaciju). memoriranje Aktivnost na prenošenju znanja o osnovnim pravilima korištenja računara. Djeca usvajaju osnovna znanja o korištenju računara: . šta je softver. njena funkcija. literature i sl. Postavljanjem različitih vrsta jednostavnih pitanja potiče djecu na kvalitetne odgovore Ilustrira. rad na tekstu. Izlaganje gradiva primjenom različitih metoda. Razvijaju opću kulturu. kreiranje foldera i datoteke.kako povlačiti i ureñivati linije . vijeku) Aktivnosti nastavnika Izlaganje nastavnog gradiva vezanog za osnovne pojmove (informatika.Nastavna oblast i sadržaj OBRADA: Definiranje osnovnih pojmova: šta je informatika. funkcija tipki i tastature i perifernih ureñaja. kako obrañuje podatke. memoriranje. Opcije: kreiranje. zaglavlje i sastavnicu na crtežu odreñenog formata (A4) . informatike. Izrada modela Izrada školskih učila Izrada fotografija Tehničko-didaktički ureñaji za potrebe škole i vlastitu upotrebu 256 . prezentira i demonstrira. današnja dostignuća o naučnicima zaslužnim za razvoj hardvera i softvera.kako kreirati folder. principu rada računara. zanimanja u informatici. 3. tehnici. objašnjava. osnovni dijelovi računara. rad sa mišem. Corel) Upoznavanje sa pravilima kreiranja foldera i datoteke. kako bojiti kreirane /nacrtane površine . rad sa opcijama: pisanje. o osnovnim funkcijama računara. Postavljanje različitih vrsta jednostavnih pitanja potiče djecu na kvalitetne odgovore. Očekivana postignuća Nastavnik na ovaj način može steći uvid u predznanje koje dijete posjeduje i sa čime raspolaže kada je u pitanju nastavak rada na časovima informatike. funkcijama tipki i tastature. značaj poznavanja osnovnih funkcija računara. šta je hardver.kako ispisivati i ureñivati tekst .kako koristiti aplikacije koje kao gotove nudi program za crtanje . značaju informatike i informatičke tehnologije u savremenom životu čovjeka. Aktivno učešće u kreiranju časa podrazumijeva adekvatnu pripremu djece da prikupe odreñeni broj informacija iz medija.kako memorirati ureñeno i kako datoteku smjestiti u kreirani folder . Nastavna oblast i sadržaj OBRADA: Savladavanje osnovnih pravila korištenja računara: pokretanje računara.kako i prema kojim pravilima nacrtati okvir. šta je podatak. i drugih tehničkih oblasti nezamisliv je život savremenog čovjeka u 21. U cilju osavremenjavanja nastavnog procesa nastavnik direktno uključuje i računar kao osnovno sredstvo rada. direktoriju. razvoj informatike. informatičkim programima i aplikacija. Historijski razvoj računara i računarske tehnike. hardveru. Rukovanje tastaturom/tipkovnicom – funkcije tipki računara. značaj poznavanja osnovnih funkcija računara. datoteci. informatici.kako izaći iz datoteke i ponovno ući u nju. datoteku . fizici. kopiranje. ilustrira. prezentira i demonstrira Nastavnik uključuje i računar i direktno na računaru prezentira gradivo. rezanje. softveru. kopiranje i lijepljenje teksta Aktivnosti djece Očekivana postignuća Aktivnosti nastavnika Paralelan rad sa izlaganjem predmetnog nastavnika-svaka tipka.

poštivanje kulture dijaloga i meñusobnog uvažavanja Razvijen odnos tolerantnog ponašanja i rješavanje sukoba nenasilnim putem Ljubav i pravilan odnos prema svim životnim dobrima koja su neophodna za kulturno življenje . društvenih i prirodnih materijalnih dobara Adolescencija: šta je adole scencija ? Biološke. Zn an ja o promje nama k oje ih očekuju u periodu adole scencije.raspodjela poslova u porodici. Upoznavanje sa programskim sadržajem. škole i društva uopće Odnosi unutar porodice.(2 časa sedmično – 70 časova godišnje) PROGRAMSKI ZAHTJEVI ODGOJNI Da kod djeteta razvije potrebu za radom i učenjem Upućivanje djeteta na vrijednosti porodičnog i drugih oblika društvenog života Da putem praktičnih vježbi djeca razviju svoju kreativnost koja će im u životu koristiti da stvaraju bolje uvjete življenja Da djeca steknu osnovne higijenske navike pri održavanju lične higijene. duhana i opojnih droga na odnose unutar porodice. Znanja o važnosti provoñenja osnovnih higijenskih. starinama. Uticaj alkohola. Ljubav unutar porodice . uloga članova porodice. pravilnoj prehrani itd. Uloge članova porodice a posebno. samostalno. ravnopravnost i uvažavanje članova porodice. zdravstvenih. odjeće i obuće Uputiti djecu na izbor odreñenih zanimanja i zanata Uputiti djecu da izmijene loše prehrambene navike Da se djeca nauče pravilno odnositi prema privatnim i društvenim dobrima. zadacima i obave zama 2. cigareta i opojnih sredstava OB RAZOVNI Razvijanje osjećaja i potrebe kod djece za kulturnim ophoñenjem i ponašanjem u okviru svoje porodice. ako roditelji i nastavnici primijete pozitivne promjene u načinu ponašanja djeteta. poznavanje porodičnog porijekla 2. UVOD 1. odijevanja. odijevanja i prehrane DOVOLJNA Razvijena svijest o neophodnosti povezanosti teorijskog znanja i njegove primjene u svakodnevnom životu Osposobljenost da naučena pravila i postupke o osnovnim potrebama kulturnog življenja. i usvajan ja zd ravih životnih navika VISOKA Razvijena uspješna komunikacija. SAVREMENA PORODICA 1.člano vi porodice. razvoj u adolescenciji. . društvene odnose i poslje dice u kasnijim periodima života. Šte tne poslje dice na rast. higijene stambenog prostora. kulturom dijaloga Usvajanje znanja o kulturnom načinu stanovanja. Potrebe savremene porodice . psihološke i socijalne promjene u adole scenciji. putem praktičnog rada mogu izvoditi meñusobnom saradnjom. Kultura življenja PROGRAMSKI SADRŽAJI 1. Naučiti ih pravilima kulturnog ponašanja. Rizična ponašanja. podje le ljubavi. grupnim radom. Porodični (obiteljski) život . učenjem raznih običaja. Ishodi učenja će biti zadovoljavajući. ljub av me ñu ljudima. ustano ve koje pružaju pomoć porodici 257 . estetskih i kulturnih potreba Znanja o osnovama kulture stanovanja.čuvanjem starinskih upotrebnih predmeta i narodnih nošnji u okviru svoje porodice i sl. Upoznavanje djece sa bolestima savremenog svijeta i štetnim djelovanjem alkohola. razvijanje ekološkog ponašanja Očuvanje kulturne baštine naših naroda i narodnosti.djece. OČEKIVANA POSTIGNUĆA MINIMALNA Znanja o osnovnim i osnovnim potrebama kulturnog življenja djeteta uzrasta od deset godina Znanja o odnosima unutar porodice i važnosti zd ravog življenja. Naučiti ih da budu tolerantni prema drugim i drugačijim u sredini življenja i uopće u životu Razvijanje estetskih vrijednosti života Stvaranje navika za štednjom ličnih. posjetom muzejima.

1. vrste ručnog rada Prateći elementi u odijevanju-vježba vezivanja kravate. Vježba – izrada portfolija . Hranjivi sastojci hrane – neophodni za rast. te naglasiti značaj lične higijene. Obilazak starina. Bolesti uzrokovane nehigijenom (bolesti prljavih ruku i druge bolesti savremenog svijeta) 2. Hobi. 2. Pravilan odnos prema životnim dobrima . Pravilan odnos prema starinama . duhan (pasivno BOLESTI pušenje posebno). ljubav prema ljudima.gospodarski objekti Vježba . online igara-ali i nekretanje. značaj odmora. zabava. razvoj. poštivanje drugih i drugačijih 4. kose. kultura dijaloga 2. sitni ukrasni predmeti Vježba . alkohol. u sredini življenja. 4. Sistematizacija programskih sadržaja opće kulture ponašanja 1. tijela i sl. nepravilnom. marame i sl. narodne rukotvorine.pojam demokratskog društva. Štetne životne navike sa naglaskom na drogu. aranžiranje cvijeća Tradicionalni elementi stanovanja . 3. različite vrste ljubavi. Vrste materijala za izradu odjeće . intereta. čuvanje društvene imovine.privatnost. nezdrave SAVREMENOG prehrambene navike. tradicije i tradicionalnih običaja naših naroda.Starine moga zavičaja 6. sporta i rekreacije za kulturno življenje LJEPŠA 2. ekološka proizvodnja hrane 4. nenasilno ponašanje u porodici.tekstil. noktiju. E valuacija programskog sadržaja kulture življenja STRANA ŽIVOTA 13. EKONOMIKA DOMAĆINSTVA 12. Sistematizacija rada iz prehrane 1. kozmetičkom i drugim salonima za uljepšavanje 1. pravilan raspored dnevnih obroka i njihova kalorijska vrijednost 2. njihova upotrebna i hranjiva vrijednost. oblici nasilja u porodici i uopće u društvu.Izrada ukrasnog predmeta. VAŽNOST PREHRANE NE onima koji Vam nude alkohol.osobenost svake boje. 5. LIČNA HIGIJENA 6.stavljanje naglaska na vjernost kao metoda zaštite od prenošenja bolesti savremenog svijeta. ŠTETNE Pripreme za adolescenciju kao period života sa velikim mogućnostima i velikim opasnostima NAVIKE I za dalji razvoj ličnosti.1. zavisnost od kompjutera. Prehrambene namirnice – vrste namirnica. TRADICIONALNO KULINARSTVO 11. zidni ukrasi.prednosti i nedostaci prirodnih i vještačkih Boje u odijevanju . prekomjernom i nehigijenskom prehranom 8.. kako ostvariti svoje pravo i riješiti problem demokratskim putem 7. obilježavanje i učenje tradicionalnih običaja i sl. 3. PREHRA NA I ZDRAVL JE 9. 1. posjeta frizerskom. rad i očuvanje zdravlja. 5. Ljubav-porodična ljubav. kako reći SVIJETA 7.kombiniranje dijelova odjeće u jednu estetsku cjelinu Narodne nošnje u BiH – sastavni dio kulturne baštine.arhitektura bosanske kuće Posebna obilježja seoskog stanovanja .Moj izbor namještaja za moju sobu Razvijanje i provoñenje stambene kulture . Vježba – estetika lica. Apstinencija i značaj vjernosti. . KULTURA STANOVANJA 3. ekološka pravila ponašanja u sredini življenja i uopće 3. Bolesti uzrokovane nedostatkom hranjivih sastojaka u hrani. prednosti i bogatstvo raznolikosti u našoj državi BOSNI I HERCEGOVINI. 5. higijena i pravilno čuvanje namirnica 3. uopće naše domovine BOSNE I HERCEGOVINE. 4. 258 .korištenje zajedničkih prostorija i prostora. Kultura demokratskog ponašanja . osnovna pravila dobrog kombiniranja boja Vježba . KULTURA ODIJEVANJA 4. putevi prenošenja bolesti. privatna imovina. 2. Kulinarski postupci pripreme hrane i kontrola kvaliteta hrane. Vježba – pravilan način kombiniranja namirnica – pripremanje užine i jednostavnog jela 5. nedostatkom hrane. Estetski elementi u stanu .očuvanje kulturne baštine sredine življenja. OPĆA KULTURA PONAŠANJA (BONTON) 1. 6. poštivanje kućnog reda 5. vrste zanimanja i zanata. duhan ili drogu. SERVIRANJE HRANE I PONAŠANE ZA VRIJEME JELA 10.

OBLASTI 1. dominacija 259 . etnografsko naslijeñe .piramidalna .slobodno 2. objekti. bajka. Matematike. konkretnog i apstraktnog mišljenja.kružna . kreativnog. ritam. tačaka u cilju ostvarivanja prostornih organizacija kompozicije . očuvanje kulturne baštine i prirodne okoline . rukopis autora/ . pjesma.okomita/uspravna .Akvarel. razumjeti i predstaviti različite forme organizacije kompozicije upotrebom crtačkih tekstura .Razvijanje sposobnosti posmatranja.. dalji rad na razvijanju sposobnosti predstavljanja sadržaja. boja preko boje daje novu valersku vrijednost /boju/ .Uočavanje.Razvijanje humanih odnosa.vodoravno /horizontalno/ . gvaš.statično i dinamično . debeli namaz. sintetičkog koncipiranja.P rimjena tačaka i crta/ linija sa svim karakteristikama u isticanju teksture . kao i načina njene primjene . značajni datumi.Pastuozno. naglašen deblji nanos boje /uočava se potez kista.Razvijanje sposobnosti pripremanja tonova boja. spremnost za saradnju i timski rad .Izgrañivanje pozitivnog odnosa prema radu: inicijativa. valerskih /svjetlosnih/ vrijednosti. solidarnosti: jačanje i bogaćenje emocija .Razumjeti i moći predstaviti oslabljenu boju /miješanje boja/ proširivanje /bogaćenje/ palete boja . emocija i slično kroz likovni izraz . mozaik . Muzičke kulture. lavirani tuš.Uočavanje značaja obogaćivanja izraza uvoñenjem više valerskih vrijednosti boje . životinje. izražajnih i praktičnih sposobnosti kod djece sa naglaskom na karakterizaciju oblika i figura. samostalnost.kružnu .Korelacija sa drugim predmetima /sadržaji drugih predmeta/: maternjeg jezika. flomasteri u boji /za manje formate radova/. orijentacija u vremenu i prostoru .boja kao sredstvo ostvarivanja slikarskih tekstura .okomitu /uspravnu/ . kompozicija boja.Lazurno./ P rirode i društva. zaključivanja.okomito /uspravno/ . tuš i drvce. osjećanja. Kulture življenja. pastel. pjesme.TAČKA I LINIJA Prepoznavanje. za njihovu primjenu u praktičnom radu /realizaciji likovnih radova/. harmonija hromatske boje u funkciji bogaćenja palete boja . logičkog zaključivanja.. tačkom i mrljom i njihov odnos -Crtačke teksture MOTIVI I TEHNIKE ODGOJNO-OBRAZOVNI CILJEVI I ZADACI OB RAZOVNI CILJEVI ODGOJNI I SOCIJALIZIRAJUĆI CILJEVI . kreiranju znakova vizuelnih komunikacija. dominacija. flomasteri/crni ili tamni/drveni ugljen . biljke.Kompozicioni /prostorni/ odnosi u vizuelno likovnim sadržajima . ploha.vodoravnu /horizontalnu/ .oslabljene i intenzivne boje .Usvojiti pojmove organizacije kompozicije: . harmonija.Razvijanje sposobnosti kombinatorike.Iz neposrednog okruženja: ljudi. odijevanju.likovnih elemenata i . prepoznavanja i predstavljanja uočenog u okruženju i na likovnim djelima: . kolaž. tuš i kist. priče.Daljnji rad na razvijanju senzornih.. bogaćenje mašte./priča. potez. formiranje stavova i odnosa prema vrijednostima. divergentnog mišljenja . manipulativnih. lazurni namaz. BOJA . zgrafito /grebanje premazane osnove prethodno obojene voštanim bojama/.P rimjena svih oblika poticaja u realizaciji likovnih radova . uočavanje /registriranje/ odnosa u svom okruženju i na likovnim djelima i sposobnost primjene prostornih organizacija kompozicije: .. oplemenjivanju životnog prostora. snalažljivosti. . kompozicija boja.piramidalnu .principa komponiranja mrlja. tuš i pero. T jelesnog odgoja. u dvo i trodimenzionalnoj organizaciji prostora . transparentno. prostori . istrajnost.Sposobnost opažanja.slobodnu .Kombiniranje linije /crte/ sa plohom. debeli namaz.statična i dinamična .Usvojeni pojmovi za oblast boja: mrlja. pojave u prirodi.Likovna kultura (1 čas sedmično – 35 časova godišnje) CILJEVI I REZULTATI ODGOJNO-OBRAZOVNOG RADA PROGRAMSKI SADRŽAJI TEMATSKE CJELINE. lazurni namaz.vodoravna /horizontalna/ . ploha.Razvijanje kritičkog mišljenja.P repoznati i uporediti na svojim umjetničkim radovima prostornu organizaciju kompozicije: . harmonija. ritam.Moći registrirati.Grafitna olovka. poslovica.statičnu dinamičnu.kružno .piramidalno . shvatanje značaja i mogućnosti upotrebe potpunije /bogatije/ palete boja.. dogañaja. potez.slobodna Savladavanje upotrebe linija /crta/. uočavanja. dosljednost. pojava u prirodi. . angažiranost.Njegovanje tradicije i narodnih običaja: praznici. kreiranju izgleda upotrebnih predmeta. tempera.

grafike . odnos slike i teksta: naslovne stranice /knjige.Visoki tisak.3. MASA I PROSTOR . visoki tisak. grafičar Razumijevanje uloge i značaja znakova vizuelnih komunikacija i ovladavanje mogućnostima korištenja sa ciljem prenošenja vizuelnih informacija Osposobljavanje za kreiranje novih vizuelnih znakova i vizuelnih poruka Uočavanje značaja uloge površine u naglašavanju važnog /bitnog/. rad na izradi klišea za visoki tisak /linorez. spotu. statično. slikanja.Kreiranje novih vizuelnih informacija /poruka/.Usvojeni pojmovi za oblast ploha: inicijal.Kreiranje novog izgleda industrijskog predmeta /proizvoda/ - - - - - 5. grañenje i razvijanje senzibiliteta prema grafičkom izrazu i oblasti grafike . instalacija.Uloga površine u formi poruke.Upotreba svih materijala dostupnih uzrastu . minijatura. novi kreirani znakovi vizuelnih komunikacija. znak.Puna plastika u prostoru .Složenija kreativna rješenja i realizacija u različitim materijalima . PLOHA . gradnja. pokretne forme/ 260 .Sticanje sposobnosti prevoñenja /transponovanja/ dvodimenzionalnog u trodimenzionalno i trodimenzionalne u dvodimenzionalnu formu /organizaciju/ . odnos dijelova i cjeline . stub.Kolaž kroz primjenu kompozicionih odnosa slike i teksta . prostorna organizacija /maketa.Konstrukcija . dinamično 4.Usvojeni pojmovi: masa.Uloga površine u savremenim medijima: kompjuterskoj grafici.Razumijevanje složenih grafičkih odnosa. meco reljef.Papir grafika /izrada šablona od papira kartona/ .Površina u likovnoj oblasti: dizajna.Uočavanje značaja vizuelnog odnosa slike i teksta u primjeni organizacije kompozicije . urbanizam/ . arhitektura.Reljef kao skulptorska forma: niski /plitki/ reljef.Krov . zid. karton grafiku/ dalje razvijanje senzibiliteta u grafičkom izrazu . TV poruke.Realizacija plitkog reljefa . spot. klišea na linoleumu/ . plakatu kroz različite kompozicije /dinamična i statična kompozicija/ . elementi grañenja.Stub /kvadratne osnove/ . primijenjene umjetnosti i dizajna . TV poruka. novih znakova. elementi grañenja: . svijetlo-tamno … Uočavanje izražajnih mogućnosti stripa /sinteze slike i teksta/ Razumijevanje spota.Usložnjavanje odnosa prema prostoru i oblikovanje prostora u oblasti oblikovanja. meco reljef /srednje ispupčene forme.Razumijevanje i mogućnosti predstavljanja prostora i oblika u prostoru .Dalji rad na potpunijem odnosu primjene slike i teksta . primijenjene umjetnosti . visoki reljef /skulptura u prostoru koja se samo sa nekim djelom utapa u osnovu/ .Prostorna organizacija može imati malu i veliku masu: mobili – rad na organizaciji ravnoteže i pokreta .Zid . industrijski dizajn. POVRŠINA .Dalje savladavanje oblasti grafike. maloveliko.Masa i prostor u arhitekturi. niski /plitki/ reljef. plakata kao forme vizuelnih komunikacija Usvojeni pojmovi za oblast površina: vizuelna informacija /poruka/. grafičkog dizajna. linorez /izrada šablona. prostor.Dalji rad na potpunijem shvatanju prostora i oblikovanja u prostoru . 1-2 trećine mase u prostoru/. visoki reljef. školskog lista…/ . TV poruci.Organizacija kompozicije kroz oblasti: crtanja. kaligrafija. odnos površina i vizuelna jasnoća poruka .Stub /kružne osnove/ .Organizacija prostorne kompozicije različitim elementima /po veličini i obliku/.Ravnoteža i pokret u prostoru /mobili/ realizacija skulpture u prostoru . krov. vizuelna informacija. linorez.Rad na karakterizaciji figura u prostoru. grañenje. statično-dinamično.Mobili /pokretne forme u prostoru/ dinamična skulptura . mobili /skulptura u pokretu. stup. grañenja. industrijskog dizajna.

štampanje . grafičar.da uočavaju odnose u prostoru. papir za pakovanje.da kreiraju kadar stripa ili strip.da znaju razlikovati vrijednosti linija. slobodna .da miješaju boje i da upotrebljavaju različite intenzitete boja /da jedna boja može biti svjetlija i tamnija/ da se miješanjem mogu dobiti tonovi drugih boja . grafički otisak. da usvoje pojmove. ..da znaju šta je simetrija i asimetrija. strip.da dalje usavršavaju tehniku korištenja. kružna.da mrlju i tačku koriste kao likovni element u predstavljanju različitih tekstura i osmišljavanju kompozicije. stub.da usvoji termine.da znaju da je površina omotač nekog oblika /objekta. dominacija 2. akvarelu. pastuozni /debeli/ nanos boje. po prostornoj orijentaciji.da rade na jednostavnim rješenjima grafičkog dizajna. TV spot . stup. piramidalna. da savladaju tehniku laviranog tuša. konstrukcija.da tlocrt predstavlja crtež osnove nekog objekta /neke grañevine/ . naslovne strane knjige… za oblast površina. horizontalna/ vodoravna/ kompozicija.da su u stanju izvesti prostorni crtež /crtež sa tankom mekom žicom/ . odnos plohe i teksta /naslovna strana za knjigu.OČEKIVANI REZULTATI Sa djecom se radi na daljnjem usvajanju i proširivanju znanja o upotrebi materijala i sredstava koja se koriste u oblasti tačka i linija: . a šta reljef: plitki. zid. temperi.da su sposobni organizirati kompoziciju po principu pokretne ravnoteže /mobili/. dominacija 3.. izrada stripa. kolažu. BOJA Likovno područje slikanje: U slikanim radovima primjenjivat će se kao izražajna sredstva pri realizaciji kompozicije: mrlje. . . slika. piramidalna /trougaona/. flomasterima u boji.da proširuju znanje o komplementarnom kontrastu /boje koje se slažu. . TAČKA I LINIJA Likovno područje crtanje: Organizacija kompozicije. plakat. kružna. meco i visoki reljef .da raspoznaju šta je puna plastika /figura u prostoru/./ . za oblast slikarstva: . PLOHA Kroz tematsku oblast PLOHU realizirat će se sve likovne oblasti koje se u svojoj konačnici iskazuju u dvodimenzionalnoj formi. pored navedenih organizacija 261 . grafika. po intenzitetu /jačini/. masa i prostor: . gvašu. dinamična i statična kompozicija. vodoravna /horizontalna/. harmoničan /skladan/ odnos boja. slobodna /raspršena/.da usvoje pojam kliše. prepoznaju karakter oblika . predmeta/ u prostoru . organizacije kompozicije: statična i dinamična. mozaiku .. pastelu.da savladaju princip izrade jednostavnog šablona za visoki tisak.da znaju šta je to trodimenzionalna tekstura /tekstura izvedena sa nekim oblikovnim materijalom/ . elementi grañenja. fotografija STRUKTURA PROGRAMA 1. potezi. tuša i drveta. arhitektura. ritam. smještanje rada u zadati format. okomita /uspravna/.. rukopis autora za oblast ploha/grafika: .da znaju osmišljeno u organizaciji kompozicije primjenjivati sliku i tekst. tuša i kista. olovke. lazurno i pastuozno. lazurni /tanki/ nanos boje. papir grafika . vertikalna /uspravna/ kompozicija.da dopunjuju i proširuju znanja o slikarskim tehnikama.da mogu prepoznati ritam i upotrebljavati ga u svom likovnom izrazu. . šablon /matrica/. a nalaze se u suprotnosti/. krov . kadar. U petom razredu.usvojit će da način na koji je nanesena boja predstavlja slikarski rukopis /teksturu/. uočavaju proporcije. vizuelna informacija. linorez. crtež.

kružna. I dalje u ovom uzrastu prisutan je izražen interes za oblikovanjem u prostoru. krov. uočavanju i razumijevanju spota. PLOHA 4. OBLIKOVANJE U PROSTORU – rješavanja trodimenzionalnih formi Ove dvije podjele kreativnog rada po prostornoj organizaciji kompozicije. U kreativnom procesu koriste se svi materijali pristupačni uzrastu i psihofizičkim mogućnostima djeteta. bogaćenjem novim likovnim sadržajima i likovnim iskustvima.PODRUČJE VIZUELNIH KOMUNIKACIJA Oblikovanje u prostoru kroz područja: . navedenih kompozicionih odnosa: dinamična i statična kompozicija. POVRŠINA Tematska oblast Površina realizira se kroz likovne oblasti. POVRŠINA 5. industrijskog dizajna. razreda. u tehnici papir grafika i linorez. mobili /pokretne forme u prostoru/ kao i reljefi /niski reljef.SLIKANJE . stub. piramidalna /trougaona/. Za oblikovanje na plohi kroz područja: . povezivanje novih vizuelnih iskustava sa do tada prethodno stečenim znanjem. jednobojne i višebojne /visokog tiska/. masa i prostor obuhvata likovne oblasti: Oblikovanje. s obzirom na uzrast interes djece će biti usmjeren prema daljnjem savladavanju oblasti grafike.GRAFIKA . 5. vizuelne medijske poruke. dominacija. spot. horizontalna /vodoravna/ kompozicija. Znakovi vizuelnih komunikacija. slobodna /raspršena/.dvodimezionalna organizacija kompozicije 2. MASA I PROSTOR Tematska cjelina. grafičkog dizajna. BOJA 3. nivoom usvojenog doživljavanja likovne umjetnosti. do 9. DIDAKTIČKO-METODIČKE NAPOMENE Likovna kultura u petom razredu.PODRUČJE VIZUELNIH KOMUNIKACIJA Programski sadržaji predmeta LIKOVNA KULTURA u osnovnoj školi realiziraju se kroz formu tematskih cjelina/oblasti koje bi trebale biti ustrojene /unificirane/ jednoobrazno za sve razrede od 1. stup. TAČKA I LINIJA 2. MASA I PROSTOR Ovakva forma osigurava kontinuitet u usvajanju i proširivanju znanja. znakova vizuelnih komunikacija. meco reljef. realiziraju se kroz LIKOVNE OBLASTI /likovna područja.PROSTORNO OBLIKOVANJE I GRAðENJE . koje djeca doživljavaju kao igru povezanu sa estetskim stvaralačkim procesom. 1. dalje će se raditi na potpunijoj primjeni odnosa slike i teksta. kao elementi vizuelnih poruka i njihova likovnost. zid. Djeca rade na izradi stripa. 4. plakat. OBLIKOVANJE NA PLOHI . grañenje.CRTANJE . TV poruka. sposobnosti i likovne 262 . dizajna. Arhitektonski elementi /elementi gradnje/: konstrukcija. Definiraju se pojmovi i realiziraju radovi u punoj plastici. primijenjene umjetnosti. vertikalna /uspravna/ kompozicija. kompjuterske grafike. primijenjenu umjetnost i dizajn. Usvajanje znanja i likovno kreativni rad realizira se kroz forme prostorne organizacije kompozicije: 1. analizi fotografije.kompozicije. podrazumijeva početak sintetičkog koncipiranja vizuelnog doživljaja. visoki reljef/.

shodno uzrastu djeteta razrješavanje likovnih zadataka kroz upotrebu likovnih i kompozicionih elemenata nevizuelni poticaji. industrijski dizajn. prepoznaju ga i razriješe putem likovno tehničkih sredstava. Ovako postavljene tematske cjeline ne isključuju ni jednu oblast. Tematske cjeline bi se realizirale kroz likovno kreativni rad u svakom polugodištu. elementi grañenja. harmonija. sposobnosti i saznanja što utiče na formiranje likovno oblikovnih temelja koji će im pomoći u analizi složenih vizuelno likovnih ideja i problema u komponiranju osmišljenih likovnih kompozicija. biljke… sadržaji drugih predmeta /korelacija sa drugim predmetima/: maternjeg jezika /priča. zid. permanentno kroz cjelokupni osnovnoškolski odgoj i obrazovanje. muzika. Taj proces kod djece razvija kreativno mišljenje. prostori. potez. basna. praznici. poslovica. prostor. usvojeni pojmovi mrlja. nauke i društva. prirode i društva. pjesmica/. kružno. minijatura PROSTORNO OBLIKOVANJE I GRAðENJE: masa. statično-dinamično. kaligrafija. mobili /skulptura u pokretu. stup. arhitektura. novih medija i okruženja. kliše za visoki tisak linorez. značajni datumi. muzičke kulture. što znači da bi svaka tematska cjelina bila dva puta obrañena u toku školske godine. pokretne forme/ VIZUELNA KOMUNIKACIJA: grafički dizajn. bajka. ploha. niti bilo koju tehniku. pastuozni namaz. Motive prema svojoj vizuelizaciji sadržaja dijelimo na: 1. dominacija GRAFIKA: malo-veliko. niski /plitki/ reljef. pojave u prirodi. Likovna pismenost podstiče se kroz nastavu koja djecu uključuje u aktivan proces vizuelnog istraživanja. kompozicija boja. Nevizuelne motive 3. etnografsko nasljeñe značajna umjetnička ostvarenja iz svjetske likovne /baštine/ umjetnosti likovni i kompozicioni elementi. piramidalno i slobodno SLIKANJE: uočavanje značaja obogaćivanja izraza uvoñenjem više valerskih vrijednosti boje. spot. gradnja.. vodroravno-uspravno. Ovakav pristup zaokruživanja jedne cjeline kroz likovne zadatke /likovne probleme/ osigurao bi veću preglednost i sistematiziranje gradiva koje djeca trebaju usvojiti i njegovo logičko ponovno proširivanje u drugom polugodištu. - POJMOVI KOJE ĆE DJECA USVOJITI CRTANJE: usvajanje pojmova organizacije kompozicije: statično-dinamično. Razvoj likovne pismenosti obuhvata razradu zadatih nastavnih tema putem kojih djeca spoznaju /stvaraju predstavu/ o značaju likovne umjetnosti u vlastitom životu.. visoki reljef. TV poruka. Vizuelne motive 2. stub. lazurni namaz. emocije /osjećanja/. i interakciju umjetnosti. matematike. mjesto stanovanja. meco reljef. grañenje. Motivi – teme /likovni sadržaji/ Zahvalne teme za likovno kreativni rad predstavljaju doživljaji i spoznaje. statično. Motive likovne forme /likovni i kompozicioni elementi/ iz neposrednog okruženja djeteta. objekti. vizuelna informacija /poruka/. škola. porodica. inicijal. tjelesnog i zdravstvenog odgoja i kulture življenja iz narodnih običaja /tradicije/. svijetlo-tamno. Ponavljanje tematskih cjelina u formi koncentričnih krugova pruža mogućnost preispitivanja usvojenih i prezentiranja novih sadržaja i znanja. Kvalitet učenja u likovnoj kulturi je proces kada djeca vizueliziraju problem koji ranije nisu znali. krov. ritam. doživljaj zadovoljstva u razrješavanju problema i sposobnosti vrednovanja.kreativnosti djece. dinamično 263 . čula. karton grafiku.

svoje viñenje svijeta. Likovna forma /Likovni jezik/ i 2. Iz tog razloga i dječiji crtež moguće je analizirati sa različitih aspekata: 1. psihološkog.OCJENJIVANJE Ocjenjivanje u predmetu Likovna kultura je izuzetno složen segment rada nastavnika. pravilno doživljavanje vizuelnih informacija. kao i sklad emocionalnih i izražajnih sposobnosti transponiranih u likovne elemente.. 3. Prilikom ocjenjivanja manje nadarene djece treba pratiti i imati u vidu individualne mogućnosti. pedagoškog. odnos prema svjetskoj i našoj kulturnoj baštini. Pravilan odnos nastavnika prema dječijim radovima je od izuzetnog značaja za likovno kreativni rad djece. pozitivnog i negativnog uticaja sredine. Djeca koja nisu talentirana trebaju imati priliku u skladu sa svojim mogućnostima usvajati likovni jezik i njime se izražavati. odnos prema estetskom. napor koji dijete ulaže u realizaciju zadatka da bi postiglo rezultat. predmeta i pojava. stepen zalaganja i želje da se realizira postavljeni zadatak. da doživljavaju i gledaju očima odraslih svijet oko sebe. aktivnost na časovima likovne kulture. 2.. Predmet Likovna kultura složen je iz dva segmenta: 1. Ako nastavnik traži od djece da tačno . s obzirom na činjenicu da crtež predstavlja cjelinu koja u sebi sadrži komplekse sposobnosti i osobina djeteta.prepisuju” percipirano. Činjenica je da se nastavnik u razredu susreće sa djecom koja su nadarena i onom koja nisu. upornosti i iskustva. Nema loših dječijih radova. estetskog. onda su svi ti radovi . Vizuelno estetska kultura razvija kod djece sposobnost uživanja i razumijevanja umjetnosti. stečenog znanja i usvojenih navika.stenografski zapis duše” i kao takvi moraju biti dobri. onda takva nastava Likovne kulture ne odgovara osnovnim principima savremene nastave. Ako prihvatimo da se djeca likovno izražavaju jer imaju potrebu da iskažu svoj svijet. Likovnih sadržaja Oblast Likovna forma /Likovni jezik/ koji se odnosi na likovne elemente i principe komponiranja su teoretskog karaktera i mogu se savladati i usvojiti. ciljevima i zadacima koji se pred nju postavljaju. svoje strahove i oduševljenja. 264 .

Propagira upis mlañe djece u muzičku školu SPOSOBNOSTI I VJEŠTINE VRIJEDNOSTI. naslova i autora . aplauzom nagrañuje najkvalitetnije izvoñenje . 3 i 4dijelnoj-dobnoj mjeri ritamskim govorom .Izražava svoj odnos prema muzici i želju da je često sluša u školi.svjesnost značaja muzike u životu i potrebi učenja o muzici i muziciranja kroz čitav život . udaraljke Razvijanje muzičke sposobnosti i vještine: . PJEVANJE I SVIRANJE II.Samopouzdanje u pjevanju i sviranju je sve veće.Djeluje i na druge da slijede njegov primjer . saopštavanja poznatih i novih termina i pojava u notnom zapisu . dikcija.svjesnog obrazlaganja adekvatne primjene raznih instrumenata u samostalnoj izradi originalnih aranžmana .prethodna muzička iskustva i muzičke termine koriste u daljnjem učenju .sistematiziranja muzičkih znanja uz korištenje muzičkih termina .već formirane kriterije za procjenu kvaliteta koriste prilikom izvoñenja i slušanja djela . svjesnost o značaju i potrebi muzike u životu .sviranje kao pratnja uz pjevanje i kroz aranžman uz svjesno korištenje muzičkih znanja . MUZIČKE/GLAZBENE IGRE III.osnovnih muzičkih pojmova iz metrike.samostalnog uočavanja. duhački drveni i limeni.Samostalno se uključuje u muzičke sekcije .vrlo jasno izražavanje razvoja interesa i intenzivne želje za bavljenjem muzikom koja treba da postane trajna potreba OČEKIVANI REZULTATI / ISHODI UČENJA Dje ca bi trebala imati zn an je i razumijevan je : .korištenja znanja u osmišljavanju ideja za kreativno izražavanje doživljaja (likovno. PONAŠANJE STRUKTURA SADRŽAJA I. te tehnike sviranja radi kvalitetnije interpretaciji muzičkog djela u horu i orkestru . ukazuju i na greške i ispravljaju druge .orkestarski instrumenti po grupama: gudački.Traži sam i sa vidnim zadovoljstvom se uključuje u muzičko-scenske i druge projekte sa muzikom . BROJALICE IV. ritmike i melodike . STAVOVI. oznaka i termina (italijanski) . a poštuje i cijeni mišljenja i stavove drugih . SLUŠANJE MUZIKE V. a u odnosu na druge . DJEČIJE STVARALAŠTVO 265 .Uočava i hvali.pokazuju veliku zainteresiranost i ljubav prema muzici.slobodno izlažu svoje mišljenje i ideje i prave poreñenja ostvarenog .pred novim muzičkim zadatkom pitaju i traže odgovor .samokritičnost prema sebi kao izvoñaču (vokalnom i instrumentalnom).pjevanje jednostavnih primjera solmizacijom . horski glasovi .memoriranja djela.osnovnih elemenata vokalne tehnike (tačna intonacija.svjesno prihvataju i ispravljaju svoje greške u intonaciji i u muziciranju.Improvizacija i prezentacija ideja (individualno i u grupi).svjesno izvoñenje jednostavnih brojalice i primjera prema notnom zapisu u 2. literarno i pokretom) Razvijanje pozitivnih vrije dnosti i stavova: .samostalne i kvalitetne interpretacije muzičkog djela (od solističkog do skupnog) .35 časova godišnje) CILJEVI I REZULTATI ODGOJNO-OBRAZOVNOG RADA PODRUČJA UČENJA ZNANJE CILJEVI Stican je znanja: .Iskreno i dobronamjerno iskazuje svoje mišljenje i kritiku.Muzička/glazbena kultura (1 čas sedmično .izražavanje vrlo intenzivnih interesa i ljubavi prema sadržajima iz muzičke baštine BiH .mješoviti hor i višeglasno pjevanje.tačno imenovanje naučenih notnih trajanja. kao i zalaganje i odgovornost za kvalitet skupnog muziciranja .postaje sve snažnije i intenzivnije izražavanje emocionalne i estetske osjetljivosti na kvalitet muzike .uživanje u sve slobodnijem predstavljanju publici sa improvizacijama na Orffovim instrumentima na vlastitu inicijativu . . na koncertima i sl. artikulacija). predviñanja rezultata .

Engleske. Slušanjem treba učvrstiti vizuelno i zvučno orkestarske instrumente po grupama: gudački. kao i pokretom jer se time potiče njihova kreativnost. I nadalje poticati djecu da svoje zapažanje i doživljaje izraze opisno ili likovno. fraza. jer ono pruža obilje mogućnosti za upoznavanje muzičke umjetnosti i muzičke literature iz svijeta. polazeći od svjesne analize notnog zapisa. prema tehničkim mogućnostima u školi. Francuske. Primijeniti ranija i nova muzička znanja u kreiranju pratnje i aranžmana za Orffove instrumente. Praćenjem i analizom notnog zapisa u udžbeniku. u cjelini. U ovom razredu pored rada na razvoju muzikalnosti i trajnih interesa i ljubavi prema muzici. Pjevanjem i sviranjem treba obraditi najmanje 12 pjesama u toku školske godine. a istovremeno i dječije tradicionalno stvaralaštvo. a posebno zapažanju i odreñivanju forme muzičkog djela (muzička rečenica. Norveške i Meksika. cjeline). posebno intenzivno raditi na kultiviranju dječijeg glasa i podizanju kvaliteta pjevanja pojedinca i prilagoñavanja glasa u skupnom muziciranju. nisu mogli biti odvojeni posebni časovi kao u prethodna četiri razreda. te raznih kretnji ruku. mjere (2. stvaralaštvo i tradiciju iz Hrvatske. Poticati djecu da kroz muzičko-scenske igre povezuju razne umjetničke oblasti s naglaskom na originalnost i raznovrsnost dječijih rješenja. kao i slušanje muzike. „Patak“. „Hodavka“. a sastoje se iz osnovnih pokreta s plesnim elementima. čiji ritam i metrika pomažu razvoju muzikalnosti djeteta. Koreografije okretnih igara i kola iz različitih krajeva imaju utvrñene figure i kretnje. notne vrijednosti (osminka. Slovenije. U skladu sa smanjenim brojem časova u odnosu na prethodna četiri razreda smanjen je broj pjesama za pjevanje i sviranje. metalofonu ili ksilofonu. četvrtinka. U ovoj oblasti velika novina je pjevanje solmizacijom u C dur ljestvici i kontinuirani rad na razvoju osjećaja za ritam i metriku kroz brojalice koje treba izvoditi ritamskim govorom. Slušanjem u petom razredu treba upoznati najmanje 14 kompozicija. Djeca u petom razredu trebaju naučiti najmanje 4 muzičke igre koje uključuju pokret. djeca je uče pjevajući uz nastavnika. Nakon doživljaja pjesme u izvoñenju nastavnika i sa CD-a. muzičkih instrumenata orkestra. sintisajzer. Austrije. djeca će učvrstiti i u praksi i interpretaciji svjesno koristiti ranija znanja vezana za tempo i dinamiku. One pomažu i tjelesnom odgoju i upoznavanju narodne muzičke tradicije raznih zemalja svijeta. Tako su djeca kroz pjevanje i sviranje i muzičke igre bila u prilici da upoznaju pored djela iz BiH. te upoznavanje novih notnih znakova i mjere (6/8. grupnu i kolektivnu). memoriranje melodije). vrste glasova u horu (četveroglasni hor). uz pratnju melodijskog instrumenta (klavir. Zato je neophodno u svakoj od navedenih oblasti pronaći najefikasnije načine za slobodniju individualnu improvizaciju i druge oblike neverbalne komunikacije (u paru. polovinka i cijela nota i odgovarajuće pauze). te reprodukcije trajanja prikazanih u notnom zapisu. Rusije. Njemačke. Škotske. a posebno broj muzičkih igara i brojalica. tema. Za oblast dječijeg stvaralaštva u petom razredu zbog smanjenog broja nastavnih časova. prema izboru nastavnika mogu se sa djecom raditi tako da ih djeca uče svirati na klaviru. koje su dječija igra. I nadalje je težište na umjetničko-doživljajnoj komponenti. 3 i 4-dijelnu) i naučiti i novu 6/8 mjeru. te Slovačke. gitara). Najjednostavnije pjesme iz ranijih razreda. U petom razredu treba naučiti najmanje 4 brojalice. One i u ovom razredu spadaju u racionalne i iracionalne brojalice.DIDAKTIČKO-METODIČKE NAPOMENE Iako u uvjetima minimalnog broja časova (1 čas sedmično) u petom razredu pored upornog i istrajnog rada na korekciji problema koje imaju pojedina djeca u oblasti melodike (tačna intonacija. te znanja učvrste i sistematiziraju Kreativnost u ovoj oblasti podrazumijeva podsticanje djece u osmišljavanju originalnih aranžmana i inventivnoj interpretaciji. ili ritmike. i ritamskog govora pa će omogućiti da se ranije doživljene muzičke zakonitosti osvijeste. sa ciljem da pozitivni interesi i stavovi prema muzičkim vrednotama budu u stalnom porastu. izvoñača i sastava. kao što su: „Satić kuca“. I dalje raditi na sve samostalnijem odreñivanju osnovnih elemenata muzičkog djela. duhački: drveni i limeni i udaraljke. širenje opsega glasa. „Sage se mlada do zemlje“ i slično. Na taj način je Nastavni program za peti razred dobio multikulturalni karakter. 266 . Ova oblast je veoma pogodna za uvježbavanje nota po trajanju i podjelu jedinice na dva dijela. informativno). raditi vrlo seriozno na osvještavanju i korištenju ranije usputno usvojenih italijanskih muzičkih termina u muzičkom opismenjavanju. Srbije.

Čičak (Julio Marić – stihovi Rajko Balaban) 4. Orffov dječiji instrumentarij). radi postizanja kolektivnog uspjeha .Upotreba instrumenata u skladu sa zadacima pjesme odnosno osmišljenog aranžmana . artikulacija. narodna ili P jevaj mi pjevaj sokole. originalnost i spretnosti u improvizaciji . Tetkino. Macice u livadama (J. Dajte nam ljubavi (Hana i D inko Šimić) 7. dikcija) .Sve veća samostalnost. narodna ili Trepetljika trepetala. premetaljke i druge igre kao podsticaj za učenje muzičkih pojmova . Kaplan) 6.Inicira. narodna 10.Komunikacija i interakcija u improvizaciji .Kooperativnost u stalnom porastu.Aktivno učestvuje u izradi i izvoñenju aranžmana . Osvanu dan. Mostar 11.Poštuje pravila vokalne tehnike koja dovode do kvalitetnog pjevanja (intonacija.Samostalno pjeva i svira Orffove instrumente . tetkino (Damir P janić. u porodici .Zajednička i stalna briga o čuvanju školskih muzičkih instrumenata kao vrijednosti.Prihvata i po potrebi korigira svoju intonaciju radi podizanja kvaliteta muziciranja .P okazuje da muziku doživljava i cijeni ličnim primjerom i muziciranjem 267 . po Kranjskem (narodna) 12.Kaplan) 8. pokazuje pozitivne stavove i vrednote prema muzici . OCJENJIVANJE) . stihovi Arif Semanić) ili Vučja želja (Marija Matanović) 3.Motivira i upućuje djecu na druge izvore znanja pored udžbenika. Prvi maj (Milan Jeličanin) 2. Marko S kače po zelenoj trati (narodna iz Slovenije) ili P o koroškem. instrumenti koje su napravila djeca. orkestar) . kao i stihove na zadanu ili novu melodiju). Muzički sadržaji u sebi imaju sve elemente koji prirodno ostvaruju korelaciju sa svim drugim predmetima pa i stranim jezikom. koristi i u interpretaciji poštuje osnovne muzičke oznake u notnom zapisu (muzički termini na italijanskom) . S one strane Jajca. te izmišljanju melodije na date stihove. Pijetao i sat (Refik Hodžić. narodna svatovska. E vo san ti doša ili Jučer si mi rekla (narodna pjesma iz Dalmacije) .P rilikom praćenja i procjene individualnih postignuća.Izvodi lakše notne zapise ritamskim govorom i primjenjuje znanja iz metrike i ritmike .Aktivnim uključenjem u zajednički rad pomaže komunikaciju i podstiče zagrijanost u radu .P ozitivan interes prema muzici ga podstiče na veliko zalaganje i trud u skupnom muziciranju . kao i osjećaj kompetentnosti u pjevanju i sviranju .Osjet za ritam i mjeru je sve izraženiji .Shvata dvoglasje i pjeva kanon u dva glasa . .Muziciranje i djelovanje u skladu sa zahtjevima muzičkog djela .Razumije. PJEVANJE I SVIRANJE Izbor: 1.Svjesno obavlja muzičke zadatke i obaveze (kao pojedinac ili dio grupe).Samostalno koriguje vlastito pjevanje i sviranje uporeñujući se sa drugima . vrši poreñenje sa rezultatima u četvrtom razredu 1. Cvrčak i bubamara (Alfi Kabiljo.P lanira i osmišljava muzičke zagonetke.Istražuje samoinicijativno i uključuje se u sviranje pratnje pjesmi. ritam. SADRŽAJ ZNANJE I RAZUMIJEVANJE SPOSOBNOSTI VRIJEDNOSTI.U skladu sa samoprocjenom i u odnosu na druge vježba da postigne kvalitet .Muzicira samoinicijativno i bez podsticaja komunicira uz pomoć instrumenata . organizira i sam učestvuje u interpretaciji i improvizaciji u interakciji (školaporodica) . stihovi Ivica Vanja Rorić) 5.Pjeva solmizacijom lakše primjere . rebuse.Ima sve razvijeniju svijest o značaju svakog pojedinca u horu i shvata potrebu uklapanja svog glasa u cjelinu (hor/zbor. . izleti.Stalno učešće u pjevanju i sviranju kroz redovnu nastavu i vannastavne aktivnosti: priredbe. uz korištenje instrumenata (vlastito tijelo. stihovi Stjepan Jakševac) i Ševin kljun(Asim Horozić. priručna sredstva.Motivira pojedinačni i skupni rad i njim nenametljivo rukovodi .Ličnim primjerom i djelovanjem u razredu. Bosa Mara Bosnu pregazila. kanon ili Svitac (Božidar Stančić) 9. stihovi Enes Kišević) ili Mjesečev pjesnik (J. . PONAŠANJE AKTIVNOSTI DJECE AKTIVNOSTI NASTAVNIKA (ORGANIZACIJA I METODE NASTAVE I UČENJA.Njegovati razne oblike svjesne improvizacije (na zadanu melodiju. STAVOVI.

udaraljke) . što ih motivira na učenje .Poznaje i pamti imena BH kompozitora i njihova najpoznatija . Aro. Meñimurje) 4. jo hanino. .Brzo uočava i pokazujući pri tom saopštava vidno zadovoljstvo izvoñača djela i interes .Učlanjenje u ritmičku i/ili folklornu sekciju . Maco.Tradicionalnih narodnih instrumenata i nošnji naroda BiH-pano (pronalaze i prikupljaju slike) . dječije radne i kulturne navike .Pronalaženje i zapisivanje brojalica.Uz slušanje .ñelem.Često traži da se razlikuje i djelo ponovno samostalno i tačno sluša izvodi zaključke o . mena. pleši (Slovačka. paro (Zaspisala Elly Bašić. mala . Gornji Mihaljevac. Makjanić) 2.Razlikuje izvoñačke ansamble: orkestar. kombinira instrumente (aranžmani) . te prati i stimulira svojim učešćem . cjeline ili dijelovi kompozicije . sortiranje i izvoñenje zaključaka .Priprema.Brzo pamti i . ta-te) ritam sviranjem na instrumentima.Samostalno pjevuši melodiju izražava utiske o pjesme koju sluša slušanom djelu. Mihaljinac.Samostalno izvodi slogovima (ta. A n. baro. 2. (zajedničko i tradicionalne nošnje.Prepoznaje orkestarske instrumente po grupama (gudački. Francuska pjesma) ili Pjesma rastanka (popijevka iz Škotske) 4. Žamor i smijeh djece-Kad bi svi ljudi na svijetu (Arsen Dedić stihovi Milan Grgić) i Dvoboj (Asim Horozić i stihovi Š imo . staccato.Shvata da je notne vrijednosti orkestar . nikoti (Zapisala Milica Obradović. i demonstrira.Traži da djela i muzike prati umjetnike vidi jednostavni notni uživo na zapis i primjeni koncertima i tako muzičke termine: pokazuje pozitivne legato. zekapan (Zapisala E lly Bašić.Aktivno i samoinicijativno se uključuje i mašta kroz brojalicu koju pozitivno vrednuje .Tačno odreñuje dopada i dinamiku.Uporeñuje.Pamti i donosi u razred nove brojalice i izmišlja nove zajedničke igre . a uči i druge .Prikupljanje kaseta i CD-a sa djelima koja će se slušati u školi .Razvijanje svijesti narodnih nošnji tekst i muzika o kulturi ponašanja . melodija.Dopunjavanje zidnog panoa novim zapisima .Osmišljava nove maštovite igre sa instrumentima .Prepoznaje i saopštava ime kompozitora .Upućuje i pokazuje simulacije na kompjuteru . Keran.Shvatanje i .Samostalno pokretom i pojedinačno) izražava pjevanjem. Jajce) 2. Molimo za finu tišinu (A.Razlikuje i biranim riječima i poznaje pojedine odnosom pokazuje instrumente i da cijeni muziku.Rasprave i sugerišu na nastupima dogovori o folklornih ponašanju na ansambala smotri . P leši. Korać)) i Zdravo maleni (Alfi Kabiljo) 5 Osmjeh majke (S.Samosvijest je sve veća kroz kreativne načine ritmičkog izražavanja.Ima bogat fond djela koja prepoznaje prilikom slušanja .muzički . La kukarača. .Svojim čestim djela komentarima i . BROJALICE Izbor : 1 . MUZIČKE /GLAZB ENE IGRE Izbor: 1. hor: izvoñačke glasove . predlaže i izvodi pratnju. S jela baba u balon (Zagreb) 3. . . sefardska romansa.Osmišljava prigodne muzičke igre za interaktivno učenje demonstrira izvoñenje i sviranje . SLUŠANJE MUZIKE Izbor : 1.Crtanje (slikanje) kretnjama ono što . Planira termine za posjete kulturnim ustanova i bilježi ih na kalendaru Osmišljava i obavlja temeljitu pripremu djece za izlaske iz škole i posjete koncertu i kulturnim ustanovama: 268 . igri i komunikaciji koja razvija osjećaj pripadnosti grupi .Na osnovu instrumentu po sviranja ritma dogovoru i na osnovu prepoznaje ranije vlastitih ideja naučene brojalice .Pronalaze i prikupljaju slike kompozitora i muzičkih instrumenata u knjigama i štampi (simfonijski orkestar) .Smailović) 7.Organizira praktične vježbe i odlazak na probu KUD-a 3. arr.Aktivnim učešćem pomaže. tradicionalni ples) 4. obrazlaže ih odgovarajuće pokrete i tačno izvodi po u mjeri i ritmu zadatku . Meksiko.Raduje se novom iskustvu.Prepoznaje vokalno.Procjenjuje interesovanja i napredak djece 4.Samostalno slušanom djelu saopćava zašto mu se dopada ili ne .Mješoviti hor: muški i ženski glasovi .Izvodi brojalicu .Dopunjavanje razredne izložbestalna postavka .Odabiranje i pokretom spontano ili i izvodi zadane razumije predlaganje izvodi zadatu pokrete. Bilja-Gorica) ili Ena. ban. ðelem. Na slovo (pjesma iz Engleske) 3. Na Avinjonskom mostu (S ur le pont d'Avignon.Uporeñuje i brzo precizno i tačno u uočava sličnosti i skladu sa tekstom razlike u trajanju .Prema zadatku izvodi nota. tradicionalna Prati ritam pjesmice .Sarañuje sa roditeljima i uključuje ih u rad . te muzikom odredi mjeru i . duhački drveni i limeni.Podsticanje pjevanje Prepoznaje pojedine više sigurnosti kreativnosti igrom. T u hanina.Samostalno igra i (multikulturalnost) pokreta uz ranija znanja usvaja pravila sa . U z jutarnju šetnju (A. L ovac Ranko (V. maco. osmišljava. instrumentalno i vokalnoinstrumentalno izvoñenje .Izrañuju zidne panoe sa tematskim Osposobljava ih za uočavanje i bilježenje Upućuje i podstiče na prikupljanje materijala Osmišljava i realizira simulacione igre za djecu Priprema i vodi djecu kroz aktivnosti dijaloga i interakcije Pomoć djeci u samostalnom i grupnom radu Ukazuje na adekvatan način izrade preglednih zidnih kalendara sa terminima koncerata.Muzička rečenica. piko.Prepoznaje narodnu muzičku tradiciju . .2. osjećajem plesa i kola kod priredbe i Ispravno izvodi novu sigurnosti svih naroda svijeta uvježbavanju igru primjenjujući . sa postojanje i značaj muzičke igre za koreografiju. Dr Vinko Krajtmajer) 6. fraza. vizuelno i izvoñače i auditivno kompozitore . koordinira rad i usmjerava aktivnosti djece . navike i potrebu za ritam. stihovi M.Razvija kreativnost.Gledanjem u notni (muzičke zapis izvodi ritam zagonetke) brojalice ritamskim . tempo i komentira osobine druge djela karakteristike .Samostalno pjeva .Pravljenje preglednog panoa na koji se dodaju slike instrumenata koje su upoznali. tema. romska pjesma 3.Svira ritam na .Osmišljava.

Koristiti kulturu ponašanja jednostavan kad sluša muzički jezik za izvoñenje djece u saopćavanje ideja. muzikom drugim odgojnim individualna „ozvučiti“. Šeherezada I stavak. koncertu mješoviti) i ženske . pjesma iz mjuzikla „Moje pjesme moji snovi“ (The sound of music. ohrabruje muzici kooperaciju i . ritam) improvizaciju . D jeca i skakavci (Ema esasa. Barcarolla iz opere Hoffmannove priče (J. N. Vesela pjesma (Do.P ravi varijacije na dodaje.Sa zadovoljstvom . aranžmane za instrumenata. posebno koja svira prema na koncertu. .Priprema. Josip Magdić) ili Jadovanka za teletom (J. . R.Pronalaženje priča sadržaje u korelaciji kolektivna. mi). DJEČIJE STVARALAŠTVO .Pravi (melodiju. orkestarska izvedba) 14. Scene. instrumente uporeñuje.Predlaganje i . .Voñenje intervjua sa umjetnicima .Improvizacijom kombinacijom kreira nove riječi. S indbadovo putovanje. .Improvizacija je socijalizaciju. odlomak iz orkestarske svite „Šeherezada“ (Bajka iz 1001 noći. razredu i na i za imenovanje i koncertu opis djela. pjesmi likovno ili literarno . Grig) 13. Offenbach.Literarno i /ili likovno izražavanje doživljaja muzike .Samo predlaže ideje i instrumente za dočaravanje likova i uključuje s u rad na muzičkoj dramatizaciji.Posjeta koncertima u osnovnoj muzičkoj školi Objašnjava ponašanje na koncertu. oblačenje Saradnja sa roditeljima i umjetničkim ustanovama Posmatranje i praćenje napretka djece.Svoj pozitivan instrumenata odnos prema ansambala. Tempo I. područjima . B izet) i Vidjeh čudo“ (V lado Milošević.Osmišljavanje muzičkog igrokaza i prezentacija rezultata samostalnog i grupnog rada djela .Pokazuje lijepu .Razlikuje i umjetnicima obrazlaže vrste pokazuje horova (dječiji.Samostalno istražuje i kombinira smišlja. odlomak iz baleta Labudovo jezero (P.Posjeta najznačajnijim kulturnim objektima u mjestu.Izvoñenje . planira muzičke slobodnija .Čajkovski). Korsakov 12. . pjesmice i brojalice pokreta i likovnim izrazom. .Eksperimentira. i bajki čiji se sa ostalim grupna. Gotovac) 9.Pokazuje razvoj i muške glasove svijesti o značaju po visini i zvučnoj muzike u porodici. i kolektiva 269 . posjeta dramatizaciji i kombinaciju školskoj priredbi. Mozart) ili Posljednje proljeće (E.Saradnja sa učestvuje u muzičkog lokalnom muzičkoj igrokaza uz zajednicom.Vodič kroz kulturne muzičke dogañaje u gradu (isječci iz štampe sa najavom koncerata u gradu) . II čin (Andante-Andante non troppo. mješoviti hor) 5. boji školi i okolini . . pravilima i znaku poštuje pravila dirigenta ponašanja. (W. rukovodi i . .Vidnom željom za .Razgovorom o muzici u izražava svoje stavove i potrebe za lijepim i shvatanje da muzika podiže kvalitet života sadržajima .Plesna dramatizacija.Ešić) 8.P rilikom slušanja ureñena zajednica muzike. mijenja zadanu temu . Nekoliko varijacija iz djela „12 varijacija u C duru“. violončelo i violina 11. njihovoj javnoj pojedinaca likova posjete koncertima prezentaciji. Richard Rogers) 10. A. djelima i . pohvale i nagrade .Spontano na muziku ritmičke pratnje progovara pokretom.Slobodna improvizacija na Orffovim instrumentima: .Stvara . muški.Svojim odnosom i čestim dogovaranje o stavovima podstiče muziciranjem improvizaciji koja kreativne oblike pokazuje pravilan pruža neverbalnu izražavanja prati i odnos prema komunikaciju. u paru likovi mogu umjetničkim i (dijalogom). aplaudiranjem na ženski. re. Dječiji hor iz opere „Karmen“ (G.I.

(4) aktivno koriste slobodno vrijeme i snalaze se u urgentnim situacijama. zgrčka x x x x x x x x x x 1. (7) uvažavaju svoje kompetencije i racionalno ih afirmiraju. Trčanja: . Komplementarni ciljevi tjelesnog i zdravstvenog odgoja tiču se napora usmjerenog ka stvaranju sistema uvjeta. Osnovna teorijska znanja Ishrana i zdravlje Indeks tje lesne mase (ITM) Umor u školi i načini njegovog otk lanjanja Organizacija sportskih tak miče nja posjeduje osnovna znanja o povezanosti tjelesnog vježbanja sa volumenoznošću tijela posjeduje osnovna znanja o uticaju pravilne ishrane na zdravlje izračunava ITM-a posjeduje osnovna znanja o umoru u školi i načinima njegovog otklanjanja posjeduje osnovna teorijska i praktična znanja o organizaciji sportskih takmičenja i suñenju u različitim kineziološkim aktivnostima posjeduje osnovna teorijska i praktična znanja o značaju prehrane za tjelesne napore posjeduje osnovna teorijska i praktična znanja o cikličnim kretanjima različitim tempom do 6 min. (5) razvoj antropoloških obilježja djeteta (6) interes i potreba djeteta. Obrazovni Prehrana i tjelesni napor 1. (6) razumiju.Bacanje male medicinke od 1 kg s mjesta lijevom i desnom rukom x x 2.škarama“ x x posjeduje osnovna teorijska i praktična znanja o bacanju medicinke od 1 kg s mjesta zamahom lijevom i desnom rukom x x 270 . te brzom trčanju do 60 m iz niskog starta.Ciklična kretanja različitim tempom do 6 minuta .Skok uvis prekoračnom tehnikom „škare“ .Brzo trčanje do 60 m iz niskog starta 2. koji će djeci pomoći da: (1) usvoje osnovna znanja i razviju interes i naviku za njegu i zaštitu zdravlja. sportsku rekreaciju.70 časova godišnje) Osnovni cilj tjelesnog i zdravstvenog odgoja je osposobiti djecu za primjenu osnovnih kinezioloških znanja i kinezioloških iskustava . poštuju i promoviraju ekološke vrijednosti u duhu biocentrizma. a sve to u interesu njegovanja i zaštite zdravlja i opće dobrobiti djece.. Tjelesni i zdravstveni odgoj CILJEVI.koja će im omogućit samostalno tjelesno vježbanje u funkciji usavršavanja psihomotornih i funkcionalnih sposobnosti i stimuliranja normalnog rasta i razvoja. (2) usvoje osnovna kineziološka znanja (iz područja naučnih disciplina kineziologije) i steknu kineziološka iskustva (iz područja psihomotornih aktivnosti) za cjeloživotno tjelesno vježbanje. (5) zadovolje potrebu za igrom i kretanjem i razviju interes za bavljenje sportskim. Osnovna motorička znanja x x posjeduje osnovna teorijska i praktična znanja o skoku u uvis . Bacanja: . (3) usvoje znanja o kontroli osnovnih parametara kineziološkog statusa. Sk ak anja: .(2 časa sedmično . (2) primjerenost sadržaja dobi i spolu djeteta. kinezio-terapijskim aktivnostima. Polazni kriteriji za što kvalitetniji obrazovni standard tjelesnog i zdravstvenog odgoja jesu: (1) objektivnost – prilagoñenost sadržaja materijalnim uvjetima. (3) sigurnost djeteta (4) korisnost sadržaja za svakodnevni život.Skok udalj zgrčnom tehnikom . rekreativnim i.Zgrčeni skok odrazom s odskočne daske 3. SADRŽAJI I ISHODI CILJEVI SADRŽAJI ISHODI Djevojčice Dječaci Tje lesno vje žban je i volumenoznost tije la 1. urgentne situacije ili pogodnost za nadgradnju različitih kinezioloških aktivnosti. eventualno.

osnovno oduzimanje lopte sučelice. Motoričke sposobnosti Odgovarajući sadržaji iz: 1. Ritmičke i plesne strukture: . donjem servisu i prijemu servisa vršno. razumije funkcionalno-morfološke promjene i probleme tokom puberteta i sazrijevanja poštuje razlike u tjelesnim sposobnostima izmeñu osoba različitih spolova poštuje razlike u tjelesnim sposobnostima izmeñu osoba sa i bez posebnih potreba posjeduje dovoljan nivo strpljivosti u odnosu prema učitelju i sistem rada posjeduje uljudne navijačke navike..Stoj na rukama uz okomitu plohu . dodavanje i hvatanje lopte različitim načinima. 4. šut jednom rukom s prsiju iz mjesta. nogometu zaustavljanju lopte amortizacijom hrptom stopala. Funkcionalne sposobnosti značajnije usavršava sisteme anaerobnog dobivanja energije za eksplozivne i brzinske aktivnostima održava povoljan odnos izmeñu količine mišićne mase i potkožnog masnog tkiva.Jednonožni uzmah na niskoj pritci .. stoju na rukama uz vertikalnu površinu. šutiranje s tla rukom osnovnim načinom.Osnovni koraci aerobike niskog i visokog intenziteta . oduzimanju lopte sučelice ili bočnim izbijanjem.. 6. donji servis i prijem servisa vršno. košarci šutiranje jednom rukom s grudi iz mjesta. galopu naprijed po tlu i na gredama različitih visina. skoku „škarice“. podlaktičnom odbijanju.1.. penjanju na motku do 5 m. košarkaškom stavu i pivotiranju. igre vršnim odbijanjem 1 : 1. 7. jednonožnom uzmahu na niskoj prečki. 3. šut s tla osnovnim načinom Košarka: osnovni košarkaški stav u napadu s loptom i pivotiranje. Višenja. te narodnom plesu po izboru iz zavičajnog područja posjeduje osnovna teorijska i praktična znanja o: ruk ome tu -voñenju lopte rukom različitim načinima. a shodno potrebama djece i mogućnostima škole i okoline posjeduje osnovna teorijska i praktična znanja o njihu u uporu na ručkama do sjeda raznožno.Narodni ples po izboru iz zavičajnog područja 7. Presk akanja: . Antropološki -Snaga: -Brzina: -Koordinacija: -Ravnoteža: -Gibljivost: -Preciznost: x x x x x x 2. 2 : 2 Nogomet: Zaustavljanje lopte hrptom stopala principom amortizacije. Morfološke osobine x x Tje lesne sposobnosti osoba različitih spolova Tje lesne sposobnosti osoba s posebnim potrebama 3. surañuje u igri i nenasilno rješava konflikte 3. podlaktično odbijanje. 5. žongliranju loptom x x x x x x x x s potrebnom jakošću i brzinom izvodi jednostavne pokrete i kretanja posjeduje neophodnu nervno-mišićnu kordinaciju i kontrolu složenijih pokreta postiže optimum motoričkih sposobnosti brzine. 2. slobodna igra 1:1 Odbojka: vršno odbijanje iz srednjeg odbojkaškog stava.. prihvaća pozitivne sportske i ljudske uzore dostojanstveno iskazuje razočarenje i zadovoljstvo neuspjehom odnosno uspjehom. i 8. prepoznaje pogreške i osuñuje neprimjerena ponašanja. dodavanju i hvatanju lopte rukom različitim načinima. upiranja i penjan ja: . mini odbojci 3:3.Skok „škarice“ .Njih u uporu na paralelnim ručkama do sjeda raznožno . Odgojni Emocionalna samoregulacija Suñenje i pravila igre x x x x x x x x Kultura ponašanja x x 271 . koordinacije. Igre: Rukomet: voñenje lopte različitim načinima. žongliranje lopte 1...2. vagi zanoženjem na tlu i na gredama različitih visina posjeduje osnovna teorijska i praktična znanja o izvoñenju zgrčke posjeduje osnovna teorijska i praktična znanja o osnovnim koracima aerobike niskog i visokog intenziteta. gibljivosti i ravnoteže samostalno primjenjuje aerobne programe za razvoj maksimalnog primitka kisika x x x x 2. kao drugi kineziološki sadržaji.Galop naprijed po tlu i na gredama različitih visina -Vaga zanoženjem na tlu i na gredama različitih visina 5.Penjanje po motki do 5 m ..Raznoška 6.4. odbojci -vršnom odbijanju iz srednjeg odbojkaškog stava.

različiti faktori rizika. koja se susreću u sportskim igrama. penjanja i silaženja. kojima se svladavaju pasivni otpori objekata različitih masa i oblika. (b) aciklična motorička znanja. meñuljudski odnosi. kolutanja. gimnastike. te različite vrste i oblici pojedinačnih skupina tzv. karakterizira usporen tjelesni rast. antropološku i odgojnu komponentu sistema odgoja i obrazovanja. koja su bitno obilježje tzv. zdrava životna sredina. Posebna pažnja posvećuje se odgovarajućem izboru sadržaja za optimalan razvoj motoričkih sposobnosti i usvajanje brojnih i raznovrsnih sportskih znanja. vučenja.Slijedom bioloških i popratnih psihosocioloških različitosti izmeñu djevojčica i dječaka. i 6. igra je još uvijek zastupljena skoro na svakom času vježbanja. potiskivanja i njihove kombinacije. a posebno za dječake. biciklizma i dr. njihova socijalna razvijenost osigurava uspješan grupni rad. imitiranje i stvaralaštvo i upotrebljavaju različiti rekviziti. sposobnosti i osobina koje su u ovom i narednom razvojnom razdoblju bitne za djecu. U različite dijelove nastavnog časa. kojima se svladavaju nepredvidive aktivne dinamičke sile suvježbača). morfoloških i funkcionalnih obilježja djeteta putem tjelesne aktivnosti iskazane kroz djelotvorno: (a) svladavanje prostora (različiti oblici i vrste kotrljanja. kojima se svladavaju jednostavne i složene operacije baratanja objektima različitog broja. kojima se svladavaju različite vrste okomitih. hrvanje. naglašava izražavanje pokretima. odreñeni nivo intelektualne razvijenosti za prihvatanje grupnih uputstava. Učenici i učenice trebaju osnovne informacije radi čega dolazi do razlikovanja izmeñu spolova. Potrebno je usvojiti odreñeni fond osnovnih sportskih znanja iz atletike. Stoga treba postupno usmjeravati nastavu tjelesne i zdravstvene kulture prema optimalnom razvoju i usavršavanju onih znanja. skokovi.Danas djevojčice ulaze u pebertet u dobi izmeñu 8 i 13 godina. razred osnovne škole. spremna su za usvajanje osnova pomoći i sigurnosti. zaštita od bolesti itd. (c) kompleksna motorička znanja. početak intenzivnog rasta mišića. ciljanja i gañanja. (d) manipuliranje objektima (različite vrste i oblici bacanja i hvatanja. karakteristično je postupno i progresivno razlikovanje djevojčica i dječaka u morfološkim. ritmike i sportskih igara. rukomet. upotpunjena osnovnim teorijskim znanjima iz kineziologije. saskoci i preskoci. karate i dr. plivanja. Djeca ovog uzrasta su sposobna za prihvatanje detaljnih uputstava. Cilj joj je sistemska i trajna promjena prvenstveno motoričkih.Općenito govoreći pubertet počinje ranije kod djevojčica nego kod dječaka. Ovo razdoblje je najpogodnije vrijeme za učenje motoričkih aktivnosti za koje je potrebno mnogo usvojenih elemenata. povrede. pomogne djetetu da postane odgovorno za svoje zdravlje i unaprijedi razvoj i korištenje zdravstvenih usluga. prije svega. Takoñer. košarka i 272 . ili specificirane kao: (a) monostrukturalna motorička znanja. ishrana. slaganja i rastavljanja predmeta.Sadržaji zdravstvenog odgoja uvjetovani su činjenicom da je zdravstveni odgoj ne samo širenje informacija o zdravlju već aktivan proces učenja kroz iskustva primjerena individualnim i zajedničkim potrebama s ciljem da se: zdravlje učini cijenjenom društvenom vrijednošću. dakle ciklična i aciklična. (c) svladavanje otpora (različite vrste i oblici potiskivanja. gdje to uvjeti omogućuju. podstiču razvoja osobnosti djeteta. Najčešći sadržaji su iz slijedećih nastavnih cjelina i tema: zdravlje porodice. (b) svladavanje prepreka (različite vrste i oblici provlačenja. puzanja. oblika i masa u odreñenom prostoru i vremenu). sa stajališta naučnih i stručnih saznanja predmetna nastava tjelesne i zdravstvene kulture mora biti organizirana posebno za djevojčice. hodanja i trčanja. a dječaci u dobi izmeñu 9 i 14 godina. zdravi stilovi života odn. Program tjelesnog i zdravstvenog odgoja zasnovan je na osnovnim postavkama tjelesnog i zdravstvenog odgojno-obrazovnoga područja. zdrava ponašanja. Za drugi osnovnoškolski ciklus. navlačenja. dizanja i nošenja... 5. Razvija se i njeguje shvatanje sporta kao važne vrijednosti zdravog života. Rast i razvoj djeteta u ovom periodu. koji obuhvaća 4. S obzirom da je ovo razdoblje optimalno za usvajanja motoričkih znanja. kojima se svladavaju distance na različitim vrstama podloge. humani odnosi meñu spolovima. a koje čine osnovu za uspješan razvoj struktura motoričkih programa pojedinca. odnos zdravstvenog radnika i pacijenta. koja su dominantno obilježje aktivnosti tipa atletike. nagiba i pravaca). motoričkim i funkcionalnim obilježjima. borilačkih aktivnosti. naskoci. višak tjelesne energije koji se može uspješno osloboditi u tjelesnim aktivnostima. mentalno zdravlje. kao što su boks.. veliki nivo razvijenosti koordinacije kretanja. kosih i horizontalnih prepreka bez uporabe tehničkih i drugih pomagala). zbog opterećenja u školi. judo. uključuje se muzika. kao sto su nogomet. socijalna razvijenost za kooperativne odnose sa vršnjacima i. Ova dob se karakteriše fiziološkim i morfološkim promjenama. obrazovna komponenta pretpostavlja usvajanje naprednih kinezioloških motoričkih znanja koja. a usmjeren je na obrazovnu.

te stimulirati djecu i mlade da se uključe u sportske klubove i bave sportskom rekreacijom u drugoj i trećoj životnoj dobi. Jedna od baterija mjernih instrumenata za procjenu tjelesnog razvoja. brzine.dr. vrednuje i ocjenjuje u okviru nastavnog procesa (časa). kao i za njihovo ocjenjivanje. čime se povećava mogućnost motoričkog izražavanja djeteta u svim aktivnostima. što omogućuje veće promjene. u dogovoru s roditeljima ili starateljima.. 3. te uz fiziološke učinke usmjerene na podsticanje funkcija krvožilnog i dišnog sistema i djelovanje na kvalitet koštano-mišićnoga sistema -pozitivno djeluje i na imunološki sistem. sportsko-tehničkih dostignuća i stavova djece prema tjelesnom i zdravstvenom odgoju. preciznosti. doprinosi i 273 . snage. repetitivne.. ravnoteže. gibljivost. ravnoteže. VREDNOVANJE I OCJENJIVANJE U NASTAVI TJELESNOG I ZDRAVSTVENOG ODGOJA Aktivnost djeteta se prati. funkcionalnih i psihomotoričkih sposobnosti mogla bi biti: 1. Cilj odgojne komponente tjelesnog i zdravstvenog odgoja jeste stvaranje takvog sistema vrijednosti djeteta prema tjelesnom vježbanju koji će podstaknuti samostalno i cjeloživotno provoñenje tjelovježbe. konkretno. što znači da se mora voditi računa o sljedećem: (1) povratna informacija je efikasna ukoliko je data neposredno nakon aktivnosti na koju se odnosi. gipkosti. da sadrži isticanje onih elemenata koji su za pohvalu. Tjelesni razvoj: tjelesna visina. odnosno i kao opća motorička znanja podijeljena na znanja za: (a) razvoj funkcionalnih sposobnosti (aerobnih i anaerobnih). koordinacije – poligon natraške. Opisna ocjena obuhvaća kratak opis uspješnosti i napretka djeteta. tjelesna masa i držanje tijela. statičke snage i dinamometrijske sile. 2. Funkcionalne sposobnosti: trčanje u vremenu od 3 minute. statička i dinamička ravnoteža nalaze se u razdoblju pojačane transformacijske osjetljivosti. (3) ona mora biti pozitivna. Ocjenjivanje ima ulogu podsticajne povratne informacije. ritmičke gimnastike. eksplozivne snage – skok u dalj s mjesta. razvoj motoričkih sposobnosti znatno iznad nivoa dostižnog samo spontanim biološkim rastom i razvojem. Podaci o tjelesnom razvoju i sposobnostima unose se u dnevnik rada nastavnika. agilnosti. Ovako postavljeno i realizirano praćenje napretka djece i ocjenjivanje (kvalitativno. vanastavnog procesa u okviru škole. (b) razvoj motoričkih sposobnosti (koordinacije. Motoričke sposobnosti koordinacija. mora da se odnosi na aktivnosti i učinaka ne na ličnost ili trajne karakteristike osobe. statičke snage – vis u zgibu. vanškolskim aktivnostima i slobodnim aktivnostima. fleksibilnosti – pretklon raznožno. (d) „estetska” motorička znanja (ili znanja za koja je estetski kriterij važan faktor uspjeha). aktivnosti u pojedinim sadržajnim cjelinama i. Rješavanje problema vrednovanja i ocjenjivanja djece u nastavi tjelesne i zdravstvene kulture izvodi se: (1) procjenjivanjem tjelesnog razvoja (visine. S ukupnog antropološkoga stajališta izrazito je značajno prepoznati nadarenu djecu i. odnosno i na cjelokupni antropološki status. (2) ona mora da bude konkretna. njegove suradnje. ili tokom obavljanja aktivnosti. koja su sadržana u aktivnostima tipa gimnastike. nužan za održavanje zdravlja i prevenciju akutnih i hroničnih bolesti. a tek potom onih elemenata u odnosu na koje bi dijete trebalo ili moglo da uloži dodatne napore. pozitivno i adekvatno obrazloženo). manipulaciju predmetima i suradnju u prostoru s drugom djecom. tj. (2) testiranjem manifestnih motoričkih i funkcionalnih dimenzija i procjenom latentnih motoričkih (koordinacije. brzine i izdržljivosti) i funkcionalnih (kardiovaskularnih i respiratornih) sposobnosti i (3) ocjenjivanjem znanja. Ovo je razdoblje optimalno za razvoj brzine reakcije na zvučne i vidne podražaje. U drugom ciklusu ocjenjivanje je opisno i brojčano i opisno. preciznosti. koji podrazumijevaju utjecaj na sastav tijela unutar kojeg se ističe povoljan odnos izmeñu količine mišićne mase i potkožnog masnog tkiva te prevencija pretilosti. repetitivne snage – pretklon trupa. te (c) regulaciju morfoloških obilježja (aktivne mišićne mase i balastne mase). Psihomotoričke sposobnosti: brzina frekvencije pokreta – taping rukom. težine i držanja tijela). fleksibilnosti. uputiti ih u primjerene sportske klubove. kontinuirano. eksplozivne. sklonosti. Tjelesna aktivnost uz opće morfološke učinke. Rezultati praćenja služe kao osnova za programiranje rada. eventualno. skokova u vodu i dr. u individualnom pristupu i odreñivanju radnih zadataka za svako dijete.

njihovom razvoju pojma o sebi. OKVIRNI NASTAVNI PLAN I PROGRAM za šesti razred devetogodišnje osnovne škole 274 . što je značajno za razvoj samopoštovanja djeteta i zdravog odnosa prema sebi i svijetu oko sebe. formiranju realne sliku o sebi. o onome što znaju. o svojim sposobnostima. umiju.

3. 3. srpski jezik i književnost Prvi strani jezik Drugi strani jezik Matematika Biologija Geografija/zemljopis Historija/povijest Tehnička kultura Informatika Likovna kultura Muzička/glazbena kultura Tjelesni i zdravstveni odgoj i zdravi stilovi života 275 . 12. 8. srpski jezik i književnost Engleski jezik Francuski jezik Njemački jezik Arapski jezik Matematika Biologija Geografija/zemljopis Historija/povijest Tehnička kultura Informatika Likovna kultura Muzička/glazbena kultura Tjelesni i zdravstveni odgoj NASTAVNI PLAN ZA ŠESTI RAZRED DEVETOGODIŠNJE OSNOVNE ŠKOLE SEDMIČNI BROJ NASTAVNIH ČASOVA 5 2 2 4 1 2 1 1 2 1 1 2 UKUPNO 22 GODIŠNJI BROJ NASTAVNIH ČASOVA 175 70 70 140 35 70 35 35 70 35 35 70 770 REDNI BROJ OBAVEZNI NASTAVNI PREDMETI 1. 9. 11. 7. hrvatski. 6. Bosanski. 4. 13. hrvatski. 10. 7. 4. Bosanski. 11. 2. 8. 5. 14. 9. 12. 2. 6. 10. 5.SADRŽAJ Okvirni nastavni plan za šesti razred devetogodišnje osnovne škole Nastavni programi obaveznih nastavnih predmeta 1.

Napomena: Nastavni predmet Vjeronauka/vjeronauk reguliran je kantonalnim obrazovnim zakonodavstvom 276 .

Pandžo: List na putu . pripovijetka. poente pjesme i stilsko-izražajnih sredstva u poeziji Prepoznavanje epiteta. bijeli svijete . likovi i motivi u bajci Basna – likovi u basni.J. Andersen: Slavuj . Kranjčević: Lijep si. šaljive pjesme Prepoznati stilska sredstva na tekstu i razumjeti preneseno značenje Prepoznati dijelove fabule i njihovu logičku povezanost. savladavanje tehnike pisanja vlastitog lirskog teksta Odreñivanje teme. osnovna obilježja lika) OPTIMALNI Zapažanje tematike. preneseni smisao basne. Kulenović: Gromovo ñule . motiva i stalnih izražajnih sredstava u narodnoj književnosti Razlikovanje usmenih lirskih i epskih vrsta Uočavanje likova i motiva u bajci Samostalnost u analizi basne. Šimić: Ah. onomatopeja.S. motiv kao najmanja tematska jedinica lirske pjesme. Kočić: Jablan . vjernost.N. B. njenog prenesenog smisla i pouke Prepoznavanje osnovnih osjećanja izraženih u pjesmi Otkrivanje lirskih slika.) ISHODI UČENJA MINIMALNI Uočavanje lirskih slika. crtica. rima ili srok.J.S. domovinska (patriotska.H.I.I. pouka basne Umjetnička književnost: Lirska poe zija: čulni elementi pjesničke slike.D.Bosanski. poente pjesme Izražajno čitanje i recitiranje pjesme. hrabrost. hrvatski. Rorić: P jesma . Samokovlija: Dječak Aron ..P. basna. Prosenjak: Otac .Usmena narodna proza: bajka.H.Narodna lirska pjesma iz B iH (po izboru) . Vitez: P lava boja snijega (igrokaz) 277 .I. uz pridržavanje uzročnoposljedičnih odnosa Objašnjavanje razlike izmeñu priče. povezivanje sadržaja s konkretnim pojavama iz života. tradicija) koje utjelovljuju junaci opjevani u usmenim epskim pjesmama Uočiti opkoračenja. osnovnih stilskih obilježja i osobitosti stiha u našoj narodnoj epici Mogućnost uočavanja historijske podloge fabule narodne epike Uočavanje vrijednosti poruka: pobjeda pravde kao osnovna misao Odreñivanje lirske slike. personifikacija. Ešić: Cvjetko . Bećirbašić: Harfa . poreñenje. Dučić: Selo . Ćorović: U noći . kukavica. Sekulić: Bura (odlomak) . likova. vrste stiha.S. glavna obilježja ritma pjesme Prepoznati obilježja domoljubne.G. Trifunović: Čisti zrak . kompozicija. V. romana i igrokaza na osnovu glavnih značajki književne vrste . Ibrišimović: Sijelo mudraca . kratka priča . motiva. karakterizacija likova. ODGOJNOOBRAZOVNI CILJEVI Uočiti obilježja epske i lirske narodne pjesme Uočiti stalne epitete i deseterac kao obilježja usmenog stvaralaštva Razlikovati epsku od lirske pjesme na temelju opreke dogañaja i doživljaja Upoznati usmenu književnu baštinu Razvijati svijest o opstojnosti naroda i nacionalnih i kulturnih vrednota (domoljublje. Pavlović: Jarac u pozorištu . sredstva zaustavljanja Prepoznati i karakterizirati moralne vrijednosti likova (hrabar.I. Swift: Guliverova putovanja (odlomak) . junaštvo.Š. tematsko-idejna osnova.A. likovi. Hasić: P raviš se važan .Narodna epska pjesma iz B iH (po izboru) . opisne.M. poruke na osnovi razumijevanja teksta. personifikacije. onomatopeje Razlikovanje pripovijetke. pravilno iznošenje slijeda dogañaja. Kajan: Ž uta ptica . pokretače.. običaji. načini pripovijedanja Vrste umjetničke proze: novela.Z. deskriptivna. osuñ ivanje negativnih postupaka likova.B. inverzija. poreñenja. S inger: Ole i Trufa . ritam. plemenit. S. zavičajnorodoljubiva) Umjetnička proza: fabula. evo opet . osnovni pojmovi o stilskim figurama (izražajnim sredstvima): epitet. Vrste lirske poezije: ljubavna. K.I.R. srpski jezik i književnost KNJIŽEVNOST KNJIŽEVNI TEKSTOVI KNJIŽEVNOTEORIJSKI POJMOVI Usmena književnost: Stalni epiteti Epski deseterac Epska i lirska pjesma u usmenoj književnosti Fantastični elementi u bajci. romana i igrokaza prema najizraženijim obilježjima Prepričavanje fabule ukratko (najvažniji dogañaj i lik.Š. Sjenkjevič: Kroz pustinju i prašumu (odlomak) . motiva.

12. 7. Ivanković: Zvjezdangrad Dž. Neslinger: Konrad. Antić: Plavi čuperak A. se Upotreba i pisanje prisvojne zamjenice za svako lice svoj Uočavanje različitih oblika glavnih i rednih brojeva u rečenici P repoznavanje glagolskog predikata kao glavnog dijela rečenice P repoznavanje imenskog ISHODI UČENJA MINIMALNI Mogućnost primjene višeznačne riječi u jezičnim djelatnostima (slušanju. pokazne Deklinacija ličnih zamjenica Brojevi: Glavni i redni brojevi Deklinacija brojeva ODGOJNO-OBRAZOVNI CILJEVI Razlikovanje osnovnog i prenesenog značenja poznatih riječi Zapažanje. po izboru samih nastavnika od ponuñenih djela. k (a) i priloga gdje. 6. Milošević. prisvojne. S. s time da se za svaku novu školsku godinu izbor dijela može mijenja. 2. Uočavanje naglašenih i nenaglašenih oblika ličnih zamjenica Upotreba i pisanje lične zamjenice za svako lice (povratne zamjenice) sebe.SPISAK KNJIŽEVNIH DJELA ZA DOMAĆU LEKTIRU: 1. 10. pismu (oblici s provedenim glasovnim promjenama) Prepoznavanje jednakih oblika riječi u različitim padežima Uočavanje duge i kratke množine u nominativu Uočavanje imenica koje imaju samo množinu / jedninu Samostalno pronalaženje primjera odreñenih i neodreñenih oblika pridjeva u rečenici Uočavanje jednakog glasovnog sastava različitih padeža Pravilna upotreba prisvojnih i pokaznih zamjenica u svim oblicima Dekliniranje prisvojnih i pokaznih zamjenica. 4. Ćopić: Orlovi rano lete K. Pilić: Mrvice iz dnevnog boravka B. Prepoznavanje padeža u rečenici Pravilna upotreba padežnih oblika u govoru. Latić: Srebrena česma V. odnosne. Upotreba proširenih padežnih pitanja u odreñivanju padeža P repoznavanje padeža u njihovim osnovnim značenjskim ulogama P repoznavanje oblika s provedenim glasovnim promjenama P ravilna upotreba neodreñenih oblika pridjeva Upotreba neodreñenih i odreñenih pridjeva s padežnim nastavcima P repoznavanje svih vrsta zamjenica Uočavanje naglašenih i nenaglašenih oblika povratne zamjenice Dekliniranje ličnih zamjenica P repoznavanje glavnih i rednih brojeva u rečenici Odreñivanje glagolskog predikata. 9. RJEČNIK. Isaković: Lijeve priče Ž. razgovoru i pisanju) Razlikovanje promjenjive od nepromjenjive riječi P ravilna upotreba prijedloga s (a). 5. vlastito značenje) Nesamostalne riječi (riječi koje nemaju samostalno značenje) Jednoznačnost i višeznačnost riječi (riječi u osnovnom i prenesenom značenju) Onomatopejske riječi Vrste riječi: Promjenjive i nepromjenjive riječi Promjenjive rije či: Glagoli Pomoćni glagoli biti i htjeti Ime nice: Deklinacija imenica Nazivi i značenja padeža Glasovne promjene u deklinaciji imenica Prid je vi: Odreñeni i neodreñeni oblik pridjeva Deklinacija pridjeva Zam je nice: Upitne. Balog: Nevidljiva Iva M. govoru. uzvika i riječci u govorenju i pisanju P repoznavanje pomoćnih glagola u govorenju i pisanju. P ravilna upotreba veznika. Djeca su vojska najjača (izbor) K. Pisanje brojeva u skladu s pravopisom Pravilna deklinacija brojeva 278 . oblik i funkcija) Pisana i usmena riječ Samostalne riječi (riječi koje imaju samostalno. kamo. Tven: Doživljaji Haklberi Fina U toku jedne školske godine treba obraditi 8/9 lektirskih djela. 3. opće. dijete iz limenke D. Mahmutefendić: Roman o novčiću Z. kuda. Prepoznavanje pomoćnih glagola u rečenici. PRAVOGOVOR I PRAVOPIS PROGRAMSKI ZAHTJEVI Glasovi: samoglasnici i suglasnici Slog – dužina sloga Uočavanje naglašenih i nenaglašenih riječi Naglašeni slog u riječi Naglasnice i nenaglasnice Riječ (značenje. 8. dubine i ljepote riječi Razumijevanje osnovne uloge promjenjivih i nepromjenjivih riječi Uočavanje osnove i nastavka u promjenjivoj riječi Uočavanje i prepoznavanje veza: prilog ili pridjev prilog ili prijedlog (L ijepo dijete lijepo piše). 11. GRAMATIKA. izrečenog subjekta i priloških odredbi P rimjena naučenih pravila Razumijevanje primjene OPTIMALNI Razvijen interes za otkrivanje snage. Defo: Robinzon Kruso M. imenovanje i razlikovanje promjenjivih i nepromjenjivih riječi P repoznavanje oblika pomoćnih glagola biti i htjeti P repoznavanje nepromjenjivih riječi Razumijevanje osnovne uloge padeža u jeziku P repoznavanje padeža u rečenici u njihovim osnovnim značenjskim ulogama Ovladavanje upotrebom padeža uz pojedine prijedloge u skladu s normom Razvijanje jezične sposobnosti i komunikacijskih vještina P repoznavanje odreñenog oblika pridjeva u nominativu P repoznavanje padeža pridjevnih oblika pomoću proširenog padežnog pitanja i imenice s kojom se pridjev slaže. čitanju.

smisleno povezuje rečenice. pauze. tempo. dikcija. s bilješkama. boja glasa. je (deminutivi i komparativ pridjeva) Izgovor i pisanje glasova č i ć u deklinaciji imenica i komparaciji pridjeva Rečenični i pravopisni znakovi: trotačka. koristeći različite govorne vrednote Izražajno čita tekst. a crtice kao pravopisnog znaka KULTURA IZRAŽAVANJA PROGRAMSKI ZAHTJEVI Prepričavanje Razgovor Recitacija Čitanje i slušanje Pričan je kao pripovjedačka (narativna) vrsta izražavanja u nastavi ili doživljaju Pričan je stvarnog dogañaja (hronološko i retrospektivno) Pričan je izmišljenog dogañaja ili doživljaja (hronološko i retrospektivno) Pričan je prema zadanoj slici ili muzici Opisivan je prema predmetu. poznaje različite učtive izraze i primjenjuje ih u razgovoru Oživljeno i s razumijevanjem izražajno govori stihove. neizrečeni subjekt Priloške odredbe u rečenici (mjesto. načina) Prijedlozi Veznici Uzvici Riječice Rečenica: Predikat – glagolski i imenski Subjekt – više subjekata. biću ili pojavi kao osnovici opisa: opis osobe PROGRAMSKI SADRŽAJI Stvaralačko prepričavanje. uočavati razliku izmeñu službene i privatne komunikacije. prepričavanje sažimanjem fabule Privatni i službeni razgovor Izražajno čitanje književnog teksta. usmjereno. jačina. rečenica bez subjekta. krnja rečenica Pravogovor i pravopis: Veliko slovo u jednočlanim i višečlanim nazivima planeta. država. vremena. gramatička i stilistička interpunkcija u kontekstu izražajnog čitanja Ostale vrsta čitanja u nastavi: naglas. logička. vršioca radnje. slušati druge učenike i učitelja i zapažati obilježja dobroga čitanja OČEKIVANA POSTIGNUĆA MINIMALNA Prepoznaje i prepričava najvažniji dio teksta Zna osnovna obilježja službenoga razgovora Tečno i jasno govorenje stihova Pravilno i umjereno brzo čita tekst. publicističkim i dr.Nepromjenjive riječi: Prilozi (mjesta. naroda i naseljenih mjesta Pisanje i izgovor superlativa pridjeva Veliko slovo u pridjevima izvedenim od vlastitih imena Izgovor i pisanje riječi u kojima su provedene glasovne promjene Izgovor i pisanje riječi s glasovima ije. način) Rečenica s izrečenim i neizrečenim subjektom. zagrada predikata Uočavanje priloških odredbi u rečenici P repoznavanje rečenica s više subjekata i proširene rečenice s više istovrsnih dijelova P repoznavanje rečenice s neizrečenim subjektom Osvijestiti potrebu usvajanja pravopisne norme radi upotrebe u svakodnevnom pisanju i čitanju P rimjenjivati pravopisnu normu u drugim nastavnim predmetima rečeničnih i pravopisnih znakova Odreñivanje imenskog predikata Uočavanje lica. izraziti vlastiti komentar Poznavati osnovna pravila službenoga razgovora. rečenica s više subjekata. sažima fabulu navodeći najvažnije dijelove Navodi primjere službenoga razgovora u različitim situacijama. čitalačke tehnike i stilovi (vježbe čitanja na odabranim tekstovima književnim. u sebi. poznavati način oslovljavanja. govorne vrednote izražajnog čitanja. rečenični naglasak) 279 . kontinenata. jasno i logično povezivanje rečenica izdvajajući važnije dijelove. razumije ga. crtica. administrativnim. vrijeme.) ODGOJNOOBRAZOVNI CILJEVI Prepričati tekst poštujući hronološki slijed. razumje pročitano i slušano Pravilna primjena naracije u vježbama usmenog i pismenog izražavanja Pravilna primjena deskripcije u vježbama usmenoga i pismenog izražavanja Savladavanje osnovnih pravopisnih pravila Stvaranje vještina i navika u pravilnom pisanju informativnih oblika usmenoga i pismenog izražavanja OPTIMALNA Prepričava cijeli tekst prema hronologiji dogañaja. okeana. naučnim. izraze učtivosti Prepoznati i izražajno čitati istaknute dijelove teksta Čitati tekst s razumijevanjem. naglašava važne dijelove i govorno obilježava pojedine sadržaje (intonacija. komentira postupke i ponašanje likova. u rečenicama s neizrečenim subjektom Razlikovanje besubjektne i neoglagoljene rečenice Služenje pravopisom (snalaženje u pravopisnom rječniku) u skladu s uzrastom djeteta Prepoznavanje trotačke i zagrade u tekstu kao rečeničnih znakova.

filmova. opis otvorenog prostora (eksterijer). samostalno piše strip Samostalno vrši dramatizaciju tekstova 280 . razredu: kontrolni diktat. opis bića ili grupe bića unutar prostora ili pojave. pozorišni/kazališni prostor Osnovne vrste radijskih i televizijskih emisija. radijskih i televizijskih emisija MAKSIMALNA P oznaje osnovne karakteristike filmskih vrsta na primjerima. historijat. elektronski Novine. televizijskih i radijskih emisija Upoznati se s najznačajnijim dnevnim i periodičnim novinama/ časopisima Poznavati karakteristike stripa OČEKIVANA POSTIGNUĆA MINIMALNA P oznaje najvažnija obilježja pojedinih vrsta medija na razlikovnom nivou Navodi različite vrste časopisa. internet (postanak i razvoj) Film (postanak. mobitelske poruke.(portret). i 6. priznanice Pisanje školskih pismenih zadaća (dvije u toku školske godine) Pisanje vlastitih tekstova i pravilna primjena narativnih tehnika Pisanje vlastitih deskriptivnih tekstova i primjena pravilnih opisivačkih postupaka. zna osnovne historijske podatke o počecima filmske umjetnosti Odreñuje vrste poznatih televizijskih emisija Razlikuje strip kao dio medijske kulture i kao jednostavni prozni tekst. komentira filmska izražajna sredstva. radio. strip. jezik bloga. upoznati najvažnije osobitosti filmskih vrsta. uputnice. pozorišnih/kazališnih izvedbi. kulisa. sportske) Uloga školske biblioteke u nastavi maternjeg jezika i književnosti Principi katalogizacije knjiga (s posebnim osvrtom na internet) Nastavni čas lektire u školskoj biblioteci ODGOJNOOBRAZOVNI CILJEVI Razlikovati vrste medija. Pravilno pisanje diktiranih tekstova i uočavanje odgovarajućih pravila ili poteškoća u pisanju Pravilno pisanje pisma. telegrama. diktat s predusretanjem grešaka. opis zatvorenog prostora (interijer). mobitelske poruke. zabavne. opis kraja (pejzaž). slobodni diktat) Pisanje pisama. uputnice. filmski rodovi i vrste) Teatar (pozorište/ kazalište) kao književno – scenska umjetnost: scena. messenger servisi. časopisi. priznanice MEDIJSKA KULTURA POJMOVI Osnovne vrste medija: štampani. Pisanje diktata (s obzirom na pravopisne pojave obrañene u 5. televizija.

tako da osposobimo djecu za samostalan pristup interpretaciji umjetničkog djela (potrebno je uključiti djela koja predstavljaju različite književne rodove i vrste).) Takoñer.RAZVOJ STANDARDNOG (KNJIŽEVNOG) JEZIKA • Bosanski.historijski presjek: glagoljica. hrvatskom. hrvatski. u skladu s planiranim brojem nastavnih časova. likovnom kulturom. čitanačkih i lektirskih). srpski jezik i književnost u šestom razredu devetogodišnje osnovne škole strukturiran je od slijedećih nastavnih područja: 1. 281 . teorije i interpretacije književnosti. Film (historijat i osnove filmske umjetnosti). vježbi usmenog i pismenog izražavanja. srpskom jeziku (Humačka ploča. do 9. zadaci. što je uzrokovalo relativno veći broj obaveznih tekstova za čitanku. latinica • Spomenici pismenosti u bosanskom. stvaranja vlastitih tekstova (pismenih sastava). ali svi tekstovi moraju biti zastupljeni u čitankama. te medijske kulture. razreda osnovne škole. Medijska kultura (strip. te ovladavanje osnovnim elementima i tehnikama iz filmske i scenskih umjetnosti. arabica. periodika. DIDAKTIČKO-METODIČKE NAPOMENE Nastavni program za predmet Bosanski. 4. Jezik (gramatika. muzičkom kulturom i dr. Zato je važno naglasiti da sami nastavnici prilikom izrade globalnih i operativnih nastavnih planova i programa trebaju izvršiti selekciju obaveznih književnih tekstova. pravogovor. Scenske umjetnosti (dramski igrokazi. prva štampana djela. umjetničke. srpski jezik u porodici srodnih jezika • Historija Južnih Slavena i jezici južnoslavenskih naroda • Počeci slavenske pismenosti i staroslavenski jezik • Pisma u bosanskom. televizija. internet. Povelja Kulina bana. srpskom jeziku . narodni govori (Ishodi učenja u gramatici. reprezentativnosti. pravopisu i razvoju standardnoga jezika: voditi računa o spiralnom razvoju nastavnoga programa. ćirilica (bosančica). poetske recitacije i dramatizacije tekstova). 5. 2. biblioteka). Prijedlog Nastavnog programa uključuje jezičke. rječnik. pravogovoru. radio. hrvatski. prvi rječnici i gramatike). 6. 3. etičkim i nacionalnim kriterijima u izboru književnih djela i pisaca. Književnost (interpretacija književnih tekstova. Prilikom selekcije treba voditi računa o reprezentativnosti odabranih tekstova. hrvatskom. od 6. navedene programske jedinice uskladiti s mogućnostima djece te ih postupno uvoditi u osnovne gramatičke pojmove i kategorije). Prilikom izrade Nastavnoga programa iz književnosti vodilo se računa o estetskim. te dvije školske pismene zadaće). Osnovni ciljevi. složenost i svrha nastave po pojedinim nastavnim područjima trebaju biti zasnovani na usvajanju osnovnih pojmova iz gramatike. stvaralačke i medijske sadržaje zasnovane na meñusobnom prožimanju (korelativnost i integrativnost) nastavnih područja i nastavnih disciplina i predmeta (interdisciplinarnost i povezanost sa drugim nastavnim predmetima: historijom. Kultura izražavanja (oblici izražavanja u nastavi i vježbe usmenog i pismenog izražavanja. Nastavni program se zasniva na: a) izboru umjetničkih i sadržaja na principima primjerenosti. razvoj standardnog jezika). prve štamparije. odnosno organizaciji nastavnih sadržaja po principima kontinuiteta i vertikalnospiralnog slijeda. egzemplarnosti. odgojnosti i tekstualne adekvatnosti b) rasporedu. pravopis. kao i principima integracije i korelacije. natpisi na stećcima.

npr. hers. that. which. Porodica. prezentiranjem odreñenih dijelova odslušanog teksta mimikom i sl. yours. family members and their occupations Svakodnevni život. theatre.Engleski jezik – prvi strani jezik. spajanjem Gramatika Djeca će ponavljati ili učiti: Ime nice: brojive i nebrojive pravilnu/nepravilnu množinu Zam je nice: lične (padež subjekta i objekta) pokazne (this. unusual hobbies itd. these (girls). četvrta godina učenja (2 časa sedmično. ours. spajanjem slika i tekstova. zero prisvojne pridjeve pokazne pridjeve. npr. Zabava. car) Slobodno vrije me. narodi Funkcije i sposobnosti Dje ca će znati: • postavljati poznata pitanja i odgovarati na njih • tražiti i davati osnovne informacije • identificirati i locirati ljude i predmete • pratiti jednostavne upute • koristiti brojeve • opisivati ljude (njihov izgled i raspoloženja) i predmete Ak tivnosti RECEPCIJA: b) SLUŠANJE I REAGIRANJE Djeca će slušati izgovoreni tekst i reagirati: 1. dopunjavanjem nedovršenih rečenica i sl. recitiraju i pjevaju poznate pjesme Dje ca pišu: • jednostavne tekstove poštujući pravopis • lične poruke i kraće dijaloge • tekst na poznatu temu. nešto prošireniji vokabular. traženjem odreñenih informacija. uz pomoć nastavnika • dopunjuju obrasce i rečenice i izrañuju jednostavne projekte Dje ca: • prepoznaju i upotrebljavaju jezik • počinju sticati znanja o jeziku Čitan je i razumijevan je Govor Pisanje Znanje o jeziku Nastavni plan i program za šesti razred. those) upitne (who. nobody something. npr. daily routine. četvrta godina učenja engleskog jezika Nivo 6. means of transport (npr. nešto prošireniji vokabular. going to an amusement park itd. nešto prošireniji vokabular. anybody. favourite sports and games. anything. nešto prošireniji vokabular. upute. npr.OBRAZOVNOG RADA Je zičke vještine Slušanje i razumijevanje Očekivani rezultati / ishodi učenja Dje ca razu miju : • razgovor na poznate teme • jednostavna pitanja. whose) prisvojne (mine. these. pupils’ hobbies. i reagirati: 1. označavanjem tačnih i netačnih izraza. odgovaranjem na pitanja. bicycle. what. going to the party. that (boy). his. surprise party. razre d Če tvrta godina uče nja engleskog jezika Razvijanje osnovnog znanja o jeziku Teme Porodica Svakodnevni život Slobodno vrijeme Zabava Priroda Škola Svakodnevni život Životinje Zemlje. this (girl). 70 časova godišnje) CILJEVI I REZULTATI ODGOJNO . pyjama party. npr. theirs) neodre ñene (somebody. npr. snimljeni materijal i reaguju na njih • kraće tekstove sastavljene od poznatih informacija • suštinu teksta koji sadrži neke nepoznate informacije Dje ca čitaju: • upute. b) ČITANJE I REAGIRANJE Djeca će čitati kratke tekstove. saopćenja nastavnika i druge djece. postavljaju i odgovaraju na jednostavna pitanja • koriste izraze i rečenice u vezi sa svakodnevnim aktivnostima. npr. nothing Prid je ve Dete rminatore: članove: a/an. neverbalno. going out to the cinema. prepoznavanjem netačnih/tačnih tvrdnji. npr. pjesme i priče koje ne prelaze ili neznatno prelaze njihov leksički fond Dje ca: • učestvuju u razgovoru s nastavnikom i drugom djecom. verbalno. kratke poruke i natpise • kraće tekstove. those (boys) Vokabular Djeca će učiti ili ponavljati rječnik ve zan za zadane te me. bus. the. 2. neverbalno. u sebi ili naglas. 282 . its.

učenici će naučiti koristiti: Afikse . (a) few. npr.način. cijene. many. fast Prije dloge: nešto proširenija upotreba prijedloga za mjesto i vrijeme vezanih za zadane teme • Mjesto.za mjesto . crylaugh Složenice. dopuštenja. river. orange juice Kolok acije . have/have got (potvrdni. vezane za zadane teme i gramatiku. • dopunjavati: nedovršene rečenice tabele i križaljke • re dati ispremetane riječi u smislene rečenice pridjeve neodreñene količine i broja. quickly. upitni) Present Continuous (potvrdni. mountain.• • • izražavati na jednostavan način: slaganje i neslaganje. discuss a subject. last week. upotrebom novog vokabulara u konkretnim primjerima/rečenicama. must Zapovjedni način. npr. vezane za zadane teme.vrijeme. upitni) Present Continuous za izražavanje budućnosti Going to. jednostavne dijaloge koji setemelje na temama o kojima seraspravljalo • prepričavati kratke priče i šale • učestvovati u razgovoru o zadanim temama • pjevati dječije pjesmice • igrati igrice: po ulogama jezične igre itd. last year . b) PISANJE Djeca će: • prepričavati/p re pisivati kratke tekstove • pisati kratke sastave na poznate teme itd. timetable. have to. niječni. npr. vezane za zadane teme. guitar lessons. any. (a) litle upitne. vrijeme različite osjećaje kao što su: zadovoljstvo. • recitirati. prepričavanjem dijelova ili cijelih kratkih tekstova jednostavnim rečenicama. npr. school subjects. picnic Škola. under. prezentiranjem odreñenih dijelova teksta mimikom i sl. behind. whose Opisne prid jeve vezane za zadane teme Nepravilno poreñenje pridjeva Brojeve: 1-1000 Glagole: Present Simple (potvrdni. dopunjavanjem nedovršenih rečenica i sl. govoriti o svojim svakodnevnim aktivnostima kao i onima svojih vršnjaka itd.pravac/smjer. npr. plants. in front of • Vrijeme. odrični. uz selektivno poreñenje sa maternjim jezikom i nekim drugim stranim jezicima 283 . traženjem pogrešaka i njihovim ispravljanjem u tekstu. at Rečenica: Osnovni red riječi u potvrdnoj. on. much. npr. nešto prošireniji vokabular. odrični. iznenañenje. school choir. odrični. označavanjem tačnih i netačnih tvrdnji. west . . odrični. npr.oblik Glagole be. care about us itd. npr. in. right. animals. postavljanjem pitanja i odgovaranjem na pitanja. what. sposobnosti. expensive. sva lica jednine i množine Priloge: nešto prošireniji obim priloga vezanih za zadane teme. npr. znanje i neznanje. obaveze i potrebe. upitni) Modalne glagole. upitni) Past Simple pravilnih i nepravilnih glagola (potvrdni. dirtyclean. količine. npr. npr. left. upitni) Future Simple: shall/will (potvrdni. razočarenje i sl. dirty Antonime. can. ve rbalno. vezane za zadane teme. 2. npr. Ekvivalente prijevoda čestih i ključnih riječi. on. ask-answer. slika i tekstova. walk a dog. npr. prepoznavanjem netačnih tvrdnji. in. wildlife. east. npr. some. PRODUKCIJA a) GOVOR Djeca će: • praviti kratke. all. nešto prošireniji vokabular. may. negativnoj. upitnoj i zapovjednoj rečenici • The re is a/There are some…Is there a…? Are there any…? Priroda. teachers Osim stalne nadogradnje svog vokabulara. nezadovoljstvo. dramatizirati itd. which.

3 Čitanje i razumijevanje A2. Likovna kultura (crtanje. upoznavanje sa najpoznatijim izvoñačima na engleskom jeziku). muzički instrumenti. razvijaju pozitivan stav prema učenju jezika. INTERKULTURALNE VJEŠTINE: Djeca će : • • • upoznavati kulturu svoje zemlje i učiti da je bolje poštuju i cijene. ples). UČENJE KAKO TREBA UČITI: Djeca će učiti da: • • • • ocjenjuju svoje aktivnosti i aktivnosti svojih drugova iz razreda. Ciljani nivo znanja evropskog okvira za strane jezike: 6.). učiti da komuniciraju i da se ponašaju u svakodnevnim situacijama na način koji je prirodan za kulturu zemlje čiji jezik uče. Biologija (dijelovi ljudskog tijela. Tjelesni i zdravstveni odgoj (sportske aktivnosti i igre.INTERDISCIPLINARNI SADRŽAJ Djeca će učiti engleski jezik i proširivati svoj vokabular oslanjajući se na znanje koje su stekli učenjem nekih drugih školskih predmeta: • • • • • Maternji jezik (svijet bajki i imaginacije.. kao i nivo svog i njihovog znanja u odnosu na postavljene ciljeve. Muzička kultura (slušanje i pjevanje omiljene vrste muzike. upoznavati neke osnovne razlike izmeñu svoje kulture i kulture naroda sa engleskog govornog područja. razred 4.. godina učenja Nivo i Slušanje i razumijevanje A2. slikanje..1 Pisanje A1.1 Govor A1. budu odgovorna i aktivna u situacijama kada se uči jezik. značaj ishrane za zdravlje.). oblikovanje . elementi dramatizacije).3 284 . koriste ključne metode iz prakse pri radu u parovima ili malim grupama..

walk.opisivati: odreñenom redoslijedu.P resent cup. jezika . svakodnevnim kratkih odgovora na pitanja koja P risvojni pridjevi.mjesto.trenutne ilustracija sa odgovarajućim tekstom. tired. traffic-lights. get up.nabrojati dane u 1. 285 .Engleski jezik – drugi strani jezik. many … are Djeca će čitati kratke tekstove. osnovni hill. –s. redanjem ilustracija po scared. redati riječi u Kolokacije. negativna. in the nešto urade (I can … tekstom. razred • Lično Djeca će znati: RECEPCIJA Djeca će učiti da vokabular koji se odnosi osnovne a) SLUŠANJE I REAGIRANJE koriste i učiti o na date teme npr: predstavljanj . Mary’s) grandmother. job. smislenu cjelinu itd.brojati ljude i dopunjavanjem rečenica itd. . trees. npr. bookcase. that.prisvojni genitiv npr.vlastite. sad. npr. itd. ispunjavanjem tabela ili our. itd.upitne. bad.Modalni glagol can prošireniji vokabular). yard street. miss the bus. nice. bridge. u vezi sa djecom ili nastavnikom on. itd. pupils’ sedmici crtanjem. u sebi .boje predmeta bojama. Afikse. wood. mother. u vezi sa Djeca će: negativnoj. turn on/off the radio/ the television. theatre. označavanjem (potvrdna.There is a …T here shop-w indow. • Okolina. kitchen. u vezi s datim . aktivnosti izvršavanjem uputa i nareñenja. PRODUKCIJA P rilozi za: Osim što će stalno a) GOVOR . izvršavanjem thirsty • Svakodnevni život. upitna forma) car. • Svakodnevni . ispunjavanjem križaljki. fine. 70 časova godišnje) Nivo Teme Funkcije i sposobnosti Vještine Gramatika Vokabular Djeca će učiti osnovni 6. post . . wardrobe. izraza ili čitavih . • Porodica 1. da se dobiju kolokacije). in. povezivanjem odreñenih Zamjenice: grandfather. kitchen (npr.množina članovi šire porodice. his. . toothbrush). here. have . . .sad.učestvovati u razgovoru . (npr.reći koliko je sati informaciju ili detalje i reagirati: happy. school furniture. . negativna. breakfast/lunch/dinner. prva godina učenja (2 časa sedmično.ideju posjedovanja 2. bus. itd. Verbalno: . e lan način reagirati: Imenice: name. hungryigrati jezične igre . . their bus station.P resent Simple sleep.Determinatori: curtain predmete rečenica koje je izgovorio nastavnik ili Članovi. at. knife.lične • P rostorije u kući i namještaj. raspoloženja i tvrdnji itd. negativna.zahtijevati. school mates. shop. tableware: I can’t tačnih/netačnih (T/F) tvrdnji itd. . glasses). . posters. who. clean. Continuous bathroom (npr. npr.ispunjavati tabele.govoriti o koje su čuli sa kasetofona.zapisivati po diktatu . her. now. hungry.. opće • Članovi uže i neki učenja druge crtanjem. Verbalno: P ridjevi: coffee-table. nesposobnost da odreñenih ilustracija sa odgovarajućim . in. park.dovršavati rečenice itd. at npr. learn. -ing (pitanja/odgovori) sa drugom . office. my kratkim odgovorima na pitanja. život . Antonime.P omoćni glagol be the face/body – nešto rečenica. • Škola. itd. those vokabular) npr. there proširivati vokabular. .prepisivati kratke tekstove zapovjednoj rečenici cupboard.ljude i predmete navedenih predmeta/osoba navedenim (John’s. sklapanjem ispreturanog teksta u (potvrdna. npr. djeca će učiti da koriste: .ubacivati.sposobnost/ uputa i nareñenja. clean . podvlačiti. npr. predmete (How b) ČITANJE I REAGIRANJE what(color) village. Složenice. friend. godina • Kuća. things. npr. bus-stop. after datim temama. house) povezivanjem riječi u stupcima A i B (potvrdna. a/an. upitnoj i datim temama. your. • Moja okolina engleskog • Škola . povezivanjem Glagoli: rutinske aktivnosti.locirati ljude i ponavljanjem riječi. život u . plate. davanjem the gradu i na selu. dom .odgovarati na pitanja are two … phone-box . Djeca će: . sports. fork. radnjama kasetofona. aktivnostima i postavlja nastavnik ili koja čuju sa my.mjesto. Upitni pridjevi. npr. subjects. pjevati i Rečenice: happy. npr. tražeći odreñenu pridjevi. recitirati. school . križaljke noise. moliti today. upitna forma) wash (npr. stanja 2.pozdravljati na škole formalan/neforma Djeca će slušati izgovoreni tekst i sljedećem: • P redstavljanje. u vezi sa smislene rečenice datim temama. garden. loo/ lavatory. dovršavanjem .pokazne. lake.ograničen broj označavanjem tačnih/netačnih (T/F) this. . toothpaste.Red riječi (osnovni thirsty. these.dirty b) P ISANJE red riječi u potvrdnoj. in the (John’s book.vrijeme.predstaviti sebe ili 1. bojenjem . .Opisni. npr.izraziti: odreñenom redoslijedu. river. npr. make . what hall. main parts of ispunjavanjem tabela. Neverbalno: . there?) ili naglas. uncle. . itd. (nešto prošireniji . work.igrati uloge. redanjem ilustracija po . .davati upute i naredbe P rijedlozi za: temama i gramatikom. itd.vrijeme. upitna forma) spoon. car park. npr. Neverbalno: good. cinema.

. Praćenje i vrednovanje U šestom razredu osnovne škole iskazuju se brojčane ocjene za postignute rezultate u nastavi. Djeca su na početku učenja novog stranog jezika po pravilu zainteresirana za rad.upoznavati različite kulture i tradicije. Matematika. Na svim nivoima učenja stranog jezika neophodna je vizualizacija. Kontinuirano uvježbavanje i sistematiziranje usvojenih znanja takoñer će olakšati njihovo usvajanje. Geografija. Interdisciplinarni sadržaj Programski sadržaj je meñusobno povezan sa drugim predmetima. U savladavanju novog stranog jezika obradit će se veliki broj istih onih tema koje su predviñene u prvim godinama učenja prvog stranog jezika.učiti da komuniciraju i da se ponašaju u svakodnevnim situacijama na način koji je primjeren kulturi zemlje čiji jezik uče. srpski jezik. Bosanski. mnogo vremena će se morati utrošiti na usvajanje leksike. Zbog toga veliki broj časova treba posvetiti upravo uvježbavanju gradiva. Djeca će tako učiti jezik oslanjajući se na znanje koje su stekli učenjem nekih drugih školskih predmeta ali i kombinirajući učenje stranog jezika sa aktivnostima „preuzetim‘‘ iz nekih drugih predmeta. 286 . Ocjena iz stranog jezika odraz je cjelokupnog djetetovog odnosa prema školskim obavezama. Muzička kultura. Tome će sigurno doprinijeti i jezičke igre te učenje pjesmica koje će djeca rado zapjevati kako na početku tako i pred kraj nastavnog časa. te gramatike predviñene za ovaj razred.DIDAKTIČKO – METODIČKE NAPOMENE Šesti razred je početak nove etape u učenju prvog stranog jezika.i desetominutnih testova kao i izrada dviju školskih pismenih zadaća (po jedna u svakom polugodištu). S obzirom na to da djeca imaju iskustvo u učenju prvog stranog jezika. ali i vrijeme početka učenja drugog stranog jezika. njegovog aktivnog učešća u nastavnom procesu i pokazanih rezultata koje će nastavnik kontinuirano pratiti i ocijeniti. kao npr. Dobro osmišljenom vizualizacijom olakšava se proces razumijevanja i pamćenja i doprinosi redukciji upotrebe maternjeg jezika na času stranog jezika. u početnoj fazi učenja pogotovo. Likovna kultura. Uz razvijanje sve četiri jezičke vještine. hrvatski. pravopisa. U tu svrhu preporučuju se češće i kraće provjere u formi kratkih pet . Nastavnik/nastavnica mora znati iskoristiti tu dobru motivaciju i u njima probuditi želju za daljnjim učenjem novog jezika. Na ovom uzrastu djeca dobivaju svjestan uvid u zakonitosti jezika koji uče. no pristup je različit zbog različitih uzrasta u kojima se počinje sa učenjem prvog odnosno drugog stranog jezika. Djeca će: . njega svakako treba iskoristiti i u usvajanju novog – drugog stranog jezika.

naglasak. poštovati ritam i intonaciju rečenice davati osnovne informacije o sebi i svom okruženju opisivati u nekoliko rečenica poznatu situaciju služeći se pritom ograničenim brojem osnovnih riječi i zapamćenih rečeničnih shema razmjenjivati sa sagovornicima nekoliko osnovnih iskaza u vezi sa konkretnom situacijom prepisivati.2 Evropskog okvira za strane jezike Jezičke vještine Slušanje i razumijevanje Očekivani rezultati / ishodi učenja Dijete će • prepoznavati glasove. prepoznavati i pravilno upotrebljavati osnovne jezičke elemente. razreda i težiti dostizanju nivoa A1.Francuski jezik – prvi strani jezik. te kratke rečenice prepoznavati poznate riječi i kratke rečenice i znati ih povezati sa ilustracijama čitati kraće tekstove pravilno artikulirati glasove. kratke dijaloge o poznatim temama. 70 časova godišnje) CILJEVI I REZULTATI ODGOJNO-OBRAZOVNOG RADA U nastavi francuskog jezika u 6. ritam i intonaciju u jeziku koji uč i • razumjeti ograničen broj riječ i i izraza. pjesmice • razumjeti i reagirati na odgovarajući način na kratke usmene poruke prepoznavati slova i napisane riječi. Čitanje i razumijevanje • • • Govor • • • • Pisanje Znanje o jeziku • • 287 . četvrta godina učenja (2 časa sedmično. naglašavati riječi. dopunjavati i samostalno pisati riječ i i kraće rečenice Dijete će na ovom nivou učenja jezika svjesno sticati znanje o jeziku. razredu osnovne škole djeca trebaju proširiti programske sadržaje iz 5.

jardin. PRODUKCIJA a) GOVOR Djeca će: ponavljati riječi nastavnika/nastavnice ili riječi izgovorene sa kasetofona. ta.. qui? De/á qui? Que? De/á quoi Determinatore .identificirati ljude i predmete . se promener. redati riječi po odreñenom redoslijedu.opisati: ljude i predmete. avec. recitirati. malheureux. popunjavanjem praznina riječima odabranim sa zidnih karata na kojima se te riječi nalaze itd. itd Kolokacije. mjeseci. se lever. igrati uloge. pravilnih glagola. jednostavan tekst prema tekstu modelu. sa . 2) Ve rbalno: davanjem kratkih pismenih ili usmenih odgovora na pitanja. Salut. 2) Ve rbalno: ponavljanjem riječi koje izgovara nastavnik/nastavnica ili koje su čuli sa kasetofona. podvlačenjem ili bojenjem riječi koje im se usmeno upućuju. glumljenjem. zamjenjivanjem inicijala punim riječima ili popunjavanjem praznina odgovarajućim riječima itd. soeur. –s Antonime. grand. u vezi sa datim temama i gramatikom. Škola: enseignant. pravljenjem/oblikovanjem stvari. iz crtića). pokazivanjem odreñenih ilustracija koje se odnose na riječi koje im se usmeno upućuju. blanc itd. ton. učiti pisati pomoću igara na CD-u. društvene igre u kojoj se slažu pločice sa slovima jedna na drugu. un.Škola . ideju posjedovanja (le livre de Jean.. sposobnost da nešto urade (Je peux…). bojenjem ili podvlačenjem samo odreñenih riječi (npr. glumljenjem (npr. pjevati i igrati jezične igre. arbre. davanjem kratkih odgovora na pitanja nastavnika/nastavnice ili pitanja koja su čuli sa kasetofona. mjeseci i godišnja doba .izraziti: dopadanje. davati upute i naredbe b) PISANJE Djeca će: prepisivati izolirane riječi. ma maison) Ak tivnosti RECEPCIJA a) SLUŠANJE I REAGIRANJE Djeca će slušati izgovoreni tekst i reagirati: 1) Neve rbalno: imitiranjem nastavnika/nastavnice ili neke popularne ličnosti (npr. De quelle couleur est…? rouge. faire attention 288 . pokazivanjem. grand – petitl Složenice. dans. élève. ici. itd Svakodnevni život. crtanjem. sale à manger. cahier. itd. samostalno napisati kratki tekst (čestitku. parc. père. redanjem slika itd.Nivo 6.reći koliko je sati (puni sati) .brojati predmete . là. onih koje označavaju neku aktivnost. faire i venir Imperativ P riloge za mjesto. pour aller à … C’est loin (de) / près (de) Aller tout droit. izvršavanjem uputa.Dani u sedmici. boje predmeta.predstaviti sebe ili druge . triste… Odreñivanje mjesta i pložaja: P ardon. mon. Il a les cheveux noirs. od ponuñenih riječi sastavljati kraće rečenice. beau. u vezi sa datim temama. dom . manger Moje lice.Opisne pridjeve koji su najčešće u upotrebi. učestvovati u razgovoru (pitanja/odgovori) sa drugom djecom ili nastavnikom. crtanjem.Moja bliža okolina . se laver. bojenjem navedenih predmeta/osoba navedenim bojama.Članove. npr.Prisvojne pridjeve. ograničen broj raspoloženja .) Glagole P rezent pomoćnih glagola avior. povezivanjem riječi u stupcu A sa odgovarajućim ilustracijama u stupcu B.Porodica . bruns.locirati ljude i predmete .). tužan. razred osnovne škole Četvrta godina učenja francuskog jezika Te me . les . raspoloženje. ubacivati. Bon – mauvais. une. Au revoir itd. biranjem ili povezivanjem pisanih riječi i odgovarajućih ilustracija. godišnja doba Djeca će vježbati da koriste (a ne učiti o tome!): Afikse. jaune. sac à dos. des.Kazivanje vremena Funkcije i sposobnosti Djeca će znati: . le.livre. lit.ma. sur. povratnih glagola i nepravilnih glagola aller. armoire. brojeve itd. grand. npr. blonds. osnovne (npr. la. chambe. triste. petit. samo osnovne riječi Opisivanje: Il est grand / petit.mère. zamjenjivati inicijale punim riječima. npr.Kuća. de (u osnovnim značenjima) Vokabular Djeca će učiti samo osnovni vokabular koji se odnosi na teme : Pozdravljanje: Bonjour. moje tijelo. sretan). Raspoloženja: heureux. table. Predstavljanje: Je m’appelle …Je suis. lijepljenjem slika. Prendre un bain. chaise. C’est …. devant.jednina i množina Zamjenice Lične Upitne. u vezi sa datim temama. tourner à droite / à gauche Vrijeme: Qelle heure est-il? Il est Dani u sedmici. pisati kratki.Pozdravljanje i predstavljanje .50 P rijedloge à. Qu’est-ce que c’est ? Q ui est-ce? Quel âge as – tu? Članovi uže porodice: mère. razglednicu SMS poruku) Gramatik a Djeca će učiti o tome i koristiti : Imenice . Bliža okolina: rue. frère. zamjenjivanjem ilustracija u tekstu ponuñenim riječima. prendre l’ autobus.. dehors Brojeve 1 . son. rutinske aktivnosti npr dormir. itd. u vezi sa datim temama. il fait froid. pomoću društvene igre u kojoj se sastavljaju riječi od slova. l’. npr. Sale à manger. grandpère Prostorije u kući i namještaj: cuisine. podvlačiti.pozdravljati . gestikuliranjem. être. b) ČITANJE I REAGIRANJE Djeca će prepoznati jednu ili više napisanih riječi ili uputa i reagirati: 1) Neve rbalno: gestikuliranjem. rasporeñivanjem ilustracija po odreñenom redu prema pisanim uputama itd.Svakodnevni život .

Matematika (brojevi) INTERKULTURALNE VJEŠTINE Djeca će se: . sportske aktivnosti. usvajaju ograničen fond riječi i izraza. ..) . oh là là itd) UČENJE KAKO TREBA UČITI Djeca će učiti da: .Maternji jezik (svijet bajki i imaginacije. Ocjena iz stranog jezika treba biti odraz cjelokupnog djetetovog odnosa prema školskim obavezama. INTERDISCIPLINARNI SADRŽAJI Djeca će učiti francuski jezik i proširivati svoj vokabular oslanjajući se na znanje koje su stekli učenjem nekih drugih školskih predmeta npr. U ovom uzrastu djeca rado i lako uče prikazujući scenski ono što su usvojila. slikanje.. njegovog aktivnog učešća u nastavnom procesu i pokazanih rezultata koje nastavnik kontinuirano prati i ocjenjuje. muzički instrumenti) . tiens.Tjelesni i zdravstveni odgoj (ples. upoznavanje sa najpoznatijim francuskim izvoñačima. pri čemu je prvenstveno nastavnik onaj kojeg imitiraju i za kojim ponavljaju.ocjenjuju svoje aktivnosti i aktivnosti drugova iz razreda 289 . a potom prepisivanje riječi i kratkih rečenica do usvajanja pravilnog pisanja).Muzička kultura (slušanje i pjevanje omiljene vrste muzike.Priroda (dijelovi ljudskog tijela.upoznavati sa kulturom naroda francuskog govornog područja i sa nekim osnovnim razlikama izmeñu njihove i francuske kulture .budu odgovorna i aktivna u situacijama kada se uči jezik . značaj ishrane za zdravlje. korištenja rječnika i leksikona prilagoñenih njihovom uzrastu i praćenja vlastitog napretka u učenju stranog jezika uz primjenu jezičkog portofolija.koriste ključne metode iz prakse pri radu u parovima ili malim grupama . uvježbavanje i proširivanje leksičkog fonda. kao i njihovih vršnjaka u zemljama frankofonskog govornog područja. igre) . oblikovanje) . Teme koje se obrañuju u prve tri godine učenja stranog jezika vezane su za svakodnevni život i interese djece ovog uzrasta. Praćenje i vrednovanje U šestom razredu osnovne škole iskazuju se brojčane ocjene za postignute rezultate u nastavi.Likovna kultura (crtanje. način života njenih stanovnika kao i da prepoznaju sličnosti i razlike.razvijaju pozitivan stav prema učenju jezika . namirnice.učiti da komuniciraju i da se ponašaju u svakodnevnim situacijama na način koji je prirodan za kulturu zemlje čiji jezik uče (et bien. Na taj način kod djece se razvija duh tolerancije. Nakon usmenog usvajanja postepeno se prelazi na čitanje (prepoznavanje već naučenih riječi) horsko i pojedinačno. Djeca se osposobljavaju za usmenu komunikaciju u jednostavnim svakodnevnim situacijama. Djeca u nastavi francuskog jezika imaju priliku upoznati kulturu zemlje čiji jezik uče.DIDAKTIČKO – METODIČKE NAPOMENE Zadaci nastave francuskog jezika u šestom razredu su prije svega usmjereni na poticanje interesa za učenje stranih jezika. tako da će u razvoju vještine govora dramatizacija kratkih dijaloga često biti zastupljen oblik nastavne aktivnosti. Djeci se takoñer pruža mogućnost susreta sa govornicima francuskog jezičkog područja i uspostavljanje prvih kontakata razmjenom kratkih pisama ili elektronske pošte. omogućeno je kontinuirano ponavljanje. te pisanje (prvo preslikavanje.upoznati sa kulturom svoje zemlje i učiti da je bolje poštuju i cijene . Budući da se odreñene teme iz razreda u razred ponavljaju. Djeca usvajaju i nove tehnike učenja stranog jezika kao što su prepoznavanje značenja jezičkih izraza. elementi dramatizacije – neverbalno u funkciji teatarskog izražavanja) . na usvajanje elementarnih jezičkih sredstava i usvajanje strategija učenja stranog jezika.

te kratke rečenice prepoznavati poznate riječi i kratke rečenice i znati ih povezati sa ilustracijama čitati kraće tekstove pravilno artikulirati glasove. poštovati ritam i intonaciju rečenice davati osnovne informacije o sebi i svom okruženju opisivati u nekoliko rečenica poznatu situaciju služeći se pritom ograničenim brojem osnovnih riječi i zapamćenih rečeničnih shema razmjenjivati sa sagovornicima nekoliko osnovnih iskaza u vezi sa konkretnom situacijom prepisivati. pjesmice • razumjeti i reagirati na odgovarajući način na kratke usmene poruke prepoznavati slova i napisane riječi. U nastavi francuskog jezika u šestom razredu osnovne škole treba težiti dostizanju nivoa A 1. radoznalost i kreativnost. Dijete treba osposobiti da na francuskom jeziku komunicira na osnovnom nivou o temama iz svog neposrednog okruženja. kao drugog stranog jezika. dopunjavati i samostalno pisati riječ i i kraće rečenice Čitanje i razumijevanje • • • Govor • • • • Pisanje Znanje o jeziku • • Dijete će na ovom nivou učenja jezika svjesno sticati znanje o jeziku. 290 . odnosno A1.Francuski jezik – drugi strani jezik.1 u govoru i pisanju. Učenje stranog jezika treba poticati njegovu maštu. kratke dijaloge o poznatim temama. naglasak.2 Evropskog okvira za strane jezike u slušanju i razumijevanju i čitanju i razumijevanju. je razvijanje svijesti o postojanju drugih jezika i mogućnosti komuniciranja na nekom drugom jeziku koji nije naš maternji. 70 časova godišnje) Cilj nastave francuskog jezika u šestom razredu osnovne škole. prva godina učenja (2 časa sedmično. ritam i intonaciju u jeziku koji uč i • razumjeti ograničen broj riječi i izraza. prepoznavati i pravilno upotrebljavati osnovne jezičke elemente. naglašavati riječi. Jezičke vještine Slušanje i razumijevanje Očekivani rezultati / ishodi učenja Dijete će • prepoznavati glasove. Učenje stranog jezika treba djetetu olakšati razumijevanje drugih i različitih kultura i tradicija i jačati motivaciju za učenje stranih jezika.

être. povezivanjem riječi u stupcu A sa odgovarajućim ilustracijama u stupcu B. blanc itd.Škola .Porodica . mon. se lever. l’. npr. učiti pisati pomoću igara na CD-u. cahier. 2) Verbalno: ponavljanjem riječi koje izgovara nastavnik/nastavnica ili koje su čuli sa kasetofona. grand. frère. podvlačenjem ili bojenjem riječi koje im se usmeno upućuju. qui? De/á qui? Que? De/á quoi Determinatore . De quelle couleur est…? rouge. popunjavanjem praznina riječima odabranim sa zidnih karata na kojima se te riječi nalaze itd. sac à dos. rutinske aktivnosti npr dormir. Predstavljanje: Je m’appelle …Je suis. u vezi sa datim temama i gramatikom.mère. la. pomoću društvene igre u kojoj se sastavljaju riječi od slova. itd Kolok acije . društvene igre u kojoj se slažu pločice sa slovima jedna na drugu. grand. onih koje označavaju neku aktivnost. beau.Prisvojne pridjeve. Bon – mauvais. dans. zamjenjivati inicijale punim riječima.Članove. pokazivanjem. prendre l’ autobus. ČITANJE I REAGIRANJE Djeca će prepoznati jednu ili više napisanih riječi ili uputa i reagirati: 1) Neverbalno: gestikuliranjem. samostalno napisati kratki tekst (čestitku. recitirati. pisati kratki. sur. se laver. là. samo osnovne riječi Opisivan je : Il est grand / petit. un. bojenjem navedenih predmeta/osoba navedenim bojama. parc.Kuća. grand – petitl Složenice . osnovne (npr. Škola: enseignant. de (u osnovnim značenjima) Vokabular Djeca će učiti samo osnovni vokabular koji se odnosi na teme : Pozdravljanje: Bonjour. avec. ma. devant.Svakodnevni život . izvršavanjem uputa. Au revoir itd. sale à manger. une. des. pjevati i igrati jezične igre. od ponuñenih riječi sastavljati kraće rečenice.. igrati uloge. pour aller à … C’est loin (de) / près (de) Aller tout droit. npr. il fait froid. mjeseci. son. grandpère Prostorije u k ući i namje štaj: cuisine. učestvovati u razgovoru (pitanja/odgovori) sa drugom djecom ili nastavnikom.Dani u sedmici. u vezi sa datim temama. manger Moje lice . moje tijelo. crtanjem. jaune. ubacivati. bruns. table.Nivo 6. se promener. Salut. glumljenjem (npr. malheureux. bojenjem ili podvlačenjem samo odreñenih riječi (npr. davanjem kratkih odgovora na pitanja nastavnika/nastavnice ili pitanja koja su čuli sa kasetofona. crtanjem. glumljenjem. élève. lijepljenjem slika. 2) Verbalno: davanjem kratkih pismenih ili usmenih odgovora na pitanja. itd. rasporeñivanjem ilustracija po odreñenom redu prema pisanim uputama itd. le. itd. blonds. soeur. raspoloženje. sa . tužan. brojeve itd. dom . pokazivanjem odreñenih ilustracija koje se odnose na riječi koje im se usmeno upućuju. chambe. petit. iz crtića). podvlačiti. pravljenjem/oblikovanjem stvari. les . faire attention 291 . tourner à droite / à gauche Vrijeme: Qelle heure est-il? Il est Dani u se dmici. mjeseci i godišnja doba . Bliža okolina: rue. Svakodnevni život. Sale à manger. Il a les cheveux noirs. dehors Brojeve 1 ..Kazivanje vremena Ak tivnosti RECEPCIJA SLUŠANJE I REAGIRANJE: Djeca će slušati izgovoreni tekst i reagirati: 1) Neverbalno: imitiranjem nastavnika/nastavnice ili neke popularne ličnosti (npr. ici. razglednicu SMS poruku) Gramatika Djeca će učiti o tome i koristiti : Imenice jednina i množina Zamjenice Lične Upitne.50 Prijedloge à. redanjem slika itd.Opisne pridjeve koji su najčešće u upotrebi. ta. Raspoloženja: heureux. sretan). jednostavan tekst prema tekstu modelu. –s Antonime. C’est …. armoire. PRODUKCIJA a) GOVOR Djeca će: ponavljati riječi nastavnika/nastavnice ili riječi izgovorene sa kasetofona.Moja bliža okolina .. triste. zamjenjivanjem ilustracija u tekstu ponuñenim riječima. jardin. chaise.). Prendre un bain. npr. godišnja doba Djeca će vježbati da koriste (a ne učiti o tome!): Afik se . itd. povratnih glagola i nepravilnih glagola aller. arbre. faire i venir Imperativ Priloge za mjesto. redati riječi po odreñenom redoslijedu.Pozdravljanje i predstavljanje . gestikuliranjem.) Glagole Prezent pomoćnih glagola avior. npr.livre. zamjenjivanjem inicijala punim riječima ili popunjavanjem praznina odgovarajućim riječima itd. razred osnovne škole Prva godina učenja francuskog jezika Prvi stepen početnog znanja Te me . lit. pravilnih glagola. davati upute i naredbe b) PISANJE Djeca će: prepisivati izolirane riječi. père. u vezi sa datim temama. biranjem ili povezivanjem pisanih riječi i odgovarajućih ilustracija. ton. triste… Odreñivanje mjesta i pložaja: Pardon. u vezi sa datim temama. Qu’est-ce que c’est ? Qui est-ce? Quel âge as – tu? Članovi uže porodice: mère.

Dobro jutro i dobar dan / Bonjour). Nastavnik/nastavnica mora znati iskoristiti tu dobru motivaciju i u njima probuditi želju za daljim učenjem novog jezika. no pristup istima je različit zbog različitih uzrasta u kojima se počinje sa učenjem prvog odnosno drugog stranog jezika.kroz crtanje. . njegovog aktivnog učešća u nastavnom procesu i pokazanih rezultata. . Na svim nivoima učenja stranog jezika neophodna je vizualizacija. Učenje kako učiti Djeca će: .DIDAKTIČKO – METODIČKE NAPOMENE Šesti razred je početak nove etape u učenju prvog stranog jezika ali i vrijeme započinjanja učenja drugog stranog jezika. S obzirom da djeca imaju iskustvo u učenju prvog stranog jezika. Interdisciplinarni sadržaji Djeca će takoñer učiti jezik i proširivati svoj vokabular oslanjajući se na znanje koje su stekli učenjem nekih drugih školskih predmeta.upoznavati sa kulturom svoje zemlje i učiti da je bolje poštuju i cijene.Geografija Interkulturalne vještine Djeca će se: . 292 .Matematika . kao i nivo svog i njihovog znanja u odnosu na postavljene ciljeve. uzvike (helas! (Jao!) ili eh bien! (pa lijepo! No!) ta ta ta! (koješta!) tiens! (gle!) itd. Kontinuirano uvježbavanje i sistematiziranje usvojenih znanja takoñer će olakšati njihovo usvajanje.upoznavati se sa nekim osnovnim razlikama izmeñu njihove kulture i kulture naroda sa francuskog govornog područja (npr. a ocjena treba biti odraz cjelokupnog odnosa djeteta prema školskim obavezama. Zbog toga veliki broj časova treba posvetiti upravo uvježbavanju gradiva. (Likovna kultura) . . U savladavanju novog stranog jezika obradit će se veliki broj istih onih tema koje su predviñene u prvim godinama učenja prvog stranog jezika.koristiti ključne metode iz prakse pri radu u parovima ili malim grupama.: .kroz sportove i igre (Tjelesni i zdravstveni odgoj) . Ocjenjuju se usmeni i pismeni odgovori. Uz razvijanje sve četiri jezičke vještine. Razlike u upotrebi nekih pozdrava u francuskom jeziku i u maternjem jeziku učenika.ocjenjivati svoje aktivnosti i aktivnosti svojih drugova/drugarica iz razreda. npr.razvijati pozitivan stav prema učenju jezika. . slikanje.slušanjem i pjevanjem omiljene vrste muzike (Muzička kultura) . oblikovanje itd. njega svakako treba iskoristiti i u usvajanju novog – drugog stranog jezika.učiti da komuniciraju i da se ponašaju u svakodnevnim situacijama na način koji je prirodan za kulturu zemlje čiji jezik uče. Ovo može podrazumijevati npr. Djeca su na početku učenja novog stranog jezika po pravilu zainteresirana za učenje. . Praćenje i vrednovanje U šestom razredu osnovne škole ocjene se iskazuju brojčano. Dobro osmišljenom vizualizacijom olakšava se proces razumijevanja i pamćenja i doprinosi redukciji upotrebe maternjeg jezika na času stranog jezika. Na ovom uzrastu djeca dobivaju svjestan uvid u zakonitosti jezika koji uče. te gramatike predviñene za ovaj razred. u početnoj fazi učenja pogotovo.biti odgovorna i aktivna u situacijama kada se uči jezik. mnogo vremena će se morati utrošiti na usvajanje leksike. pravopisa. npr. Tome će sigurno doprinijeti i jezičke igre te učenje pjesmica koje će djeca rado zapjevati kako na početku časa tako i pred kraj časa. Pored dvije školske pismene zadaće preporučuju se i kraće provjere znanja (petominutni i desetominutni testovi).

naučenih izraza. raspored časova • Vrijeme na satu • Slobodno vrijeme • Druženje • TV-emisije • Grad • Seosko imanje • Zemlje. Može voditi jednostavne neformalne razgovore i obavljati jednostavne transakcije (npr. Može pronaći odreñenu informac iju u tekstovima u kojima se koristi jednostavan jezik (razglednice. Zna pisati jednostavne poruke (jednostavan tekst na razglednici. vremenska prognoza). jezici • Kupovina odjeće • Saobraćaj. Dijete zna opisati sebe i razgovarati o osnovnim svakodnevnim temama. potvrdne i negativne zapovijesti u okviru jednostavnog rutinskog dijaloga koji se odnosi na neposrednu situaciju. prijevozna sredstva 293 . Poteškoće kod izgovora mogu povremeno otežati komunikaciju. narodi. jednostavan diktat).3 Evropskog okvira za strane jezike (funkcionalno početno znanje). Izgovara bez poteškoća poznate riječi. rutinskim dogañanjima ili koji sadrže jednostavne upute. Dijete može pisati jednostavne tekstove lične prirode u okviru predvidivih svakodnevnih potreba i iskustva. osnovnim vokabularom i osnovnim gramatičkim strukturama. Kod slobodnog pismenog izražavanja pravi brojne greške različ ite prirode. Jezičke vještine Očekivani rezultati/ishodi učenja • Slušanje i razumijevanje Dijete može razumjeti pitanja koja se odnose na lično iskustvo i svakodnevne zahtjeve. u prodavnici). 70 časova godišnje) CILJEVI I REZULTATI ODGOJNO-OBRAZOVNOG RADA U nastavi njemačkog jezika u šestom razredu osnovne škole treba težiti dostizanju nivoa A1. lične podatke. Teško razumijeva i treba mu dosta vremena da pročita čak i kratke dijelove teksta. • • Čitanje i razumijevanje • • • • Govor • • • Pisanje • • Znanje o jeziku • PROGRAMSKI SADRŽAJI Tematske cjeline: • Škola – nastavni predmeti. Vlada osnovnim fondom jednostavnih.Njemački jezik – prvi strani jezik. Od ovog razreda djeca počinju svjesno usvajati znanje o jeziku. Dijete može pratiti standardan govor ukoliko se govori tempom sporijim od normalnog i ako mu se neko obraća direktno. Povremeno mu može zatrebati pomoć. ali pravi primjetne pauze i oklijeva kad izgovara manje poznate riječi. Dijete zna pročitati poznate i neke nepoznate riječi i pasuse iz kratkih tekstova. koji govore o svakodnevnom životu. četvrta godina učenja (2 časa sedmično.

das Theater. lice jednine i 2. er.čitati rečenice i kraće tekstove . Ich finde die Jacke schön und modern. Saobraćaj. Womit möchtest du reisen? 294 .rekonstruirati riječi . : Škola Deutsch..razvrstavanjem slika.Funk cije i sposobnosti Djeca će znati: imenovati nastavne predmete. govoriti o svojim omiljenim predmetima čitati raspored sati i opisati svoj raspored sati čitati vrijeme na satu (ne samo pune sate i na pola sata) iskazati mišljenje o nečem (Ich finde es super!) imenovati evropske zemlje i odreñeni broj stranih jezika opisati ljude i predmete govoriti o trenutnoj aktivnosti imenovati TV-emisije imenovati domaće životinje i opisati ih imenovati zgrade u gradu iskazati na jednostavan način dopadanje i nedopadanje izviniti se tražiti i nuditi pomoć. der Park Wo ist das Kino? Hier. unser) Pridjeve u predikativnoj upotrebi Glagole: u prezentu u sva tri lica jednine i množine (pomoćne glagole sein i haben. pjevati . .označavanjem tačnih i netačnih tvrdnji 2) Ve rbalno: . der Supermarkt. Grad: das Kaufhaus. jezici: Er ist Engländer. sprechen. essen. das Pferd.. .od ponuñenih riječi rekonstruirati kraće rečenice . .označavanjem tačnih i netačnih tvrdnji 2) Ve rbalno: . .odgovarati na pitanja . SMS.samostalno napisati kratki tekst (razglednicu.pridruživanjem podnaslova dijelovima teksta . prijevozna sre dstva: Wir reisen mit dem Zug. sein. jednostavne informacije i sl. aber. Mathe.dopunjavanjem teksta . čestitku) Gramatika Djeca će učiti o tome i koristiti : Imenice sa članom u jednini i množini u nominativu i akuzativu: das Buch.prepisivati rečenice i kraće tekstove . pravilne glagole te nepravilne glagole fahren. ihr. das Schaf. links.jednostavnim rečenicama opisivati.davanjem kratkih odgovora na nastavnikova pitanja ili pitanja koja su čula sa kasetofona i sl.voditi dijaloge prema datoj skici .popunjavanjem praznina u tekstu. Sie kommt aus Österreich.rješavanjem jednostavnijih zadataka sa višestrukim izborom GOVOR Djeca će: . lesen…) negativan i upitni oblik glagola. Tiere. das Kino.pisati kratki jednostavan tekst prema datom tekstualnom modelu . Woher kommst du? Aus Bosnien-Herzegowina.postavljati jednostavna pitanja .popunjavanjem tabela i sl. npr.. die Tafel.pripremati i provoditi jednostavne dijaloge .davanjem kraćih odgovora .dopunjavati izostavljene riječi . sie. dort. narodi. Zamje nice: Lične zamjenice u jednini i množini u nominative Zamjenica Sie za učtivo oslovljavanje Lične zamjenice u jednini (ich.igrati uloge . lice množine Negacija nicht i kein (nominativ i akuzativ) Brojeve: do 100 (jedinice i desetice) te brojeve do 1000 (samo stotice) Djeca će koristiti ali ne i učiti o sljedećem: Priloge za mjesto i vrijeme Prijedloge u njihovoj funkcionalnoj upotrebi Ve znike und. Vještine SLUŠANJE I RAZUMIJEVANJE Djeca će slušati izgovoreni tekst i reagirati: 1) Neve rbalno: . za izražavanje želje oblik möchte prezent glagola können u jednini i množini. Erdkunde.. die Bücher. rechts Seosko iman je : der Bauernhof. die Post. schlafen.razvrstavanjem slika . es) u akuzativu Prisvojne zamjenice za jedninu i prvo lice množine u nominativu i akuzativu (mein.pridruživanjem slike tekstu . das Schwein Ze mlje .tražiti osnovne informacije u tekstu i reagirati: 1) Neve rbalno: . du.recitirati. dein. sehen. Kupovina odje će Die Jacke gefńllt mir. Wann ist Deutsch? Haben wir heute Mathe? Mathe habe ich am Montag. Sie spricht Deutsch. ČITANJE I RAZUMIJEVANJE Djeca će: . govoriti o aktivnostima i odreñenim situacijama PISANJE Djeca će: .. imperativ za 2. oder Vok abular Djeca će usvajati novi i proširivati već usvojeni vokabular koji se odnosi na date teme. die Kuh.povezivanjem slike i slušanog teksta. Er spricht Englisch.

Posebno je važno istaći neophodnost kontinuiranog uvježbavanja i ponavljanja. Interkulturalne vještine Djeca će: . Ocjena iz stranog jezika odraz je cjelokupnog djetetovog odnosa prema školskim obavezama. 295 . značaj meñusobnog razumijevanja. uvažavanja. U radu na tekstu podjednaka će se pažnja posvetiti razvijanju receptivnih jezičkih vještina (slušanje i razumijevanje te čitanje i razumijevanje) uz razvijanje različitih strategija slušanja i čitanja ali i produktivnih vještina. U tu svrhu preporučuju se češće i kraće provjere u formi kratkih desetominutnih testova kao i izrada dviju školskih pismenih zadaća (po jedna u svakom polugodištu). govora i pisanja. razglednicu. Ona počinju dakle sticati i znanje o jeziku koristeći se već naučenim jezičkim kategorijama iz maternjeg jezika. njegovog aktivnog učešća u nastavnom procesu i pokazanih rezultata koje će nastavnik/nastavnica kontinuirano pratiti i ocijeniti. osim kognitivnog ima i duboko humanistički aspekt. I na ovom uzrastu izuzetno je bitna vizualizacija koja mora pratiti kako rad na leksici tako i gramatici. kulture dijaloga. Muzička kultura. SMS). narodi. Konačnu ocjenu ne treba izvoditi na osnovu proste aritmetičke sredine ocjena. Pritom će ih nastavnik/nastavnica induktivnim putem voditi ka otkrivanju osnovnih jezičkih zakonitosti koje će težiti primjenjivati samostalno i funkcionalno. Djeca će tako učiti jezik i proširivati svoj vokabular oslanjajući se na znanje koje su stekli učenjem nekih drugih školskih predmeta ali i kombinirajući učenje stranog jezika sa aktivnostima „preuzetim’’ iz nekih drugih predmeta.upoznavati različite kulture i tradicije. Matematika (brojevi). . jezici). Likovna kultura. Ona doprinosi razvijanju smisla za opservaciju. tolerancije. na osnovu predočenog modela jednostavnog teksta pisati sličan ili samostalno pisati jednostavan kratki tekst (čestitku.učiti da komuniciraju i da se ponašaju u svakodnevnim situacijama na način koji je primjeren kulturi zemlje čiji jezik uče. nego da kreativno i fleksibilno kreira aktivnosti. Veoma je važno da nastavnik/nastavnica upute ponuñene u programu. primjereno uvjetima u kojima radi i uzimajući u obzir specifičnosti stranog jezika koji predaje. saradnje. Maternji jezik. Ona omogućava i favorizira autonomnost djeteta. Svaka konačna ocjena treba da istovremeno odražava stvarni i mjerljivi napredak koji su djeca postigla tokom školovanja i utisak predmetnog nastavnika/nastavnice o napredovanju. kao npr. postavljanje pretpostavki. potiče na samostalnost i kreativnost u procesu učenja. ukazuje na neophodnost permanentnog razvijanja jezičkih kompetencija. kao i svestrano i široko usvajanje sposobnosti primjenjivih i u drugim disciplinama. Sistematiziranje naučenog i voñenje neke vrste jezičkog portfolija razvit će kod djeteta svijest o ličnom napredovanju u procesu učenja stranog jezika. Geografija (zemlje. Dinamičnosti nastavnog časa doprinijet će smjena više aktivnosti. Djeca će rado inscenirati naučene dijaloge ali i voditi slične na osnovu datih modela ili skica dijaloga. Nastavnik/nastavnica potiče motivaciju za učenje stranog jezika. interkulturalnog prožimanja i uvažavanja. Nastava stranog jezika. Praćenje i vrednovanje U šestom razredu osnovne škole iskazuju se brojčane ocjene za postignute rezultate u nastavi.DIDAKTIČKO – METODIČKE NAPOMENE Šesti razred je početak nove etape u učenju stranog jezika. Postepeno će se osposobljavati i za jednostavnu reprodukciju teksta odgovaranjem na postavljena pitanja ili najjednostavnijim prepričavanjem uz pomoć slika. oblika nastavnog rada ali i igara i pjesmica koje će na svojevrstan način unijeti potrebnu vedrinu i opuštenost u nastavu. kritičkog mišljenja i tako značajno utječe na formiranje ličnosti u cjelini. poštovanja različitosti. U vježbama pismenog izražavanja djeca će dopunjavati izostavljene dijelove teksta. Interdisciplinarni sadržaj Programski sadržaj je meñusobno povezan sa drugim predmetima. Djeca ovog uzrasta ne uče jezik samo imitiranjem i stvaranjem jezičkih navika nego svjesnim uvidom u njegove zakonitosti. udžbenicima i priručnicima ne prihvata kruto.

Njemački jezik – drugi strani jezik, prva godina učenja (2 časa sedmično, 70 časova godišnje)
CILJEVI I REZULTATI ODGOJNO-OBRAZOVNOG RADA
Cilj nastave njemačkog jezika kao drugog stranog jezika u šestom razredu osnovne škole podrazumijeva sticanje elementarne jezičke kompetencije koja se funkcionalno postepeno razvija. Dijete je na ovom stepenu u stanju da na njemačkom jeziku komunicira na osnovnom nivou o temama iz svog neposrednog okruženja. Učenje stranog jezika treba da potakne njegovu maštu, radoznalost i kreativnost. Nastava njemačkog jezika treba da doprinese daljem jačanju motivacije za učenje stranih jezika i da osposobi dijete da na njemačkom jeziku komunicira na osnovnom nivou o temama iz svog neposrednog okruženja i da razumije pojedinačne informacije u jednostavnom tekstu U nastavi njemačkog jezika u šestom razredu osnovne škole, kao prvoj godini učenja njemačkog jezika, treba težiti dostizanju nivoa A1.2 Evropskog okvira za strane jezike. Jezičke vještine Slušanje i razumijevanje • • Čitanje i razumijevanje Oček ivani rezultati/ ishodi učenja dijete može razumjeti ograničen broj riječi, običnih fraza i rečenica, pitanja i uputa lične prirode ili vezanih za neposrednu situaciju i na njih jezički ili nejezički reagirati potrebna mu je znatna pomoć da bi razumjelo: usporavanje brzine govora, ponavljanje, pokazivanje ili prijevod čita naglas poznate riječi i rečenice zna pronaći odreñenu informaciju u jednostavnom tekstu ako je dozvoljeno ponovljeno čitanje pravilno artikulira glasove, naglašava riječi, poštuje ritam i intonaciju rečenice reproducira napamet naučene stihove i pjesmice zna postavljati pitanja i davati odgovore u toku dijaloga o osnovnim temama učestvuje u razgovoru po modelu daje jednostavne informacije o sebi, porodici i prijateljima opisuje u nekoliko rečenica poznatu situaciju pravi pauze, oklijeva, pravi greške i kod najjednostavnije usmene produkcije prepisuje, dopunjava i samostalno piše riječi i kraće rečenice zapisuje pojedine (poznate) riječi ili kraće rečenice po modelu zna napisati nekoliko rečenica o sebi i o veoma poznatim temama (odgovori na direktno postavljena pitanja, pisanje kratkog pisma, kratkog opisa neke osobe) Od samog početka učenja drugog stranog jezika učenici svjesno usvajaju znanje o jeziku.

• • • • • • • • • • • •

Govor

Pisanje

Znanje o jeziku

PROGRAMSKI SADRŽAJI Tematske cjeline: 1. 2. 3. 4. 5. 6. 7. 8. 9. 10. 11. Pozdravljanje, predstavljanje, utvrñivanje nečijeg identiteta Školsko okruženje Članovi porodice Život učenika za vrijeme nastave i odmora Dani u sedmici, mjeseci, godišnja doba Vremenske prilike Brojevi do 100 Kazivanje vremena (puni sat, pola sata) Proslava roñendana Seosko imanje, životinje Odlazak na raspust

296

Funk cije i sposobnosti Djeca će znati: - pozdravljati na formalan i neformalan način - predstaviti sebe i druge - reći koliko imaju godina i odakle dolaze - imenovati članove svoje uže porodice - imenovati predmete u školskoj torbi i učionici - nabrojati dane u sedmici, mjesece i godišnja doba - pitati za vrijeme na satu i reći koliko je sati - reći kakvo je atmosfersko vrijeme - brojati do 100 - govoriti o trenutnoj aktivnosti - čestitati roñendan - nabrojati domaće životinje - nabrojati osnovna prijevozna sredstva - iskazati želju (šta želi jesti i piti, kuda putovati) - kupiti voznu kartu

Vještine SLUŠANJE I RAZUMIJEVANJE Djeca će slušati izgovoreni tekst i reagirati: 1) Neve rbalno : - razvrstavanjem slika - povezivanjem slike i slušanog teksta, - označavanjem tačnih i netačnih tvrdnji 2) Ve rbalno : - davanjem kratkih odgovora na nastavnikova pitanja ili pitanja koja su čuli sa kasetofona - popunjavanjem tabela i sl. ČITANJE I RAZUMIJEVANJE Djeca će: - čitati rečenice i kraće tekstove, - tražiti osnovne informacije u tekstu i reagirati: 1) Neve rbalno : - razvrstavanjem slika, pridruživanjem slike tekstu, označavanjem tačnih i netačnih tvrdnji 2) Ve rbalno: - davanjem kraćih odgovora - dopunjavanjem teksta - rješavanjem jednostavnijih zadataka sa višestrukim izborom GOVOR Djeca će: - recitirati, pjevati - postavljati jednostavna pitanja - odgovarati na pitanja - igrati uloge - pripremati i provoditi jednostavne dijaloge - voditi dijaloge prema datoj slici PISANJE Djeca će: - prepisivati pojedinačne riječi, rečenice i kraće tekstove - rekonstruirati riječi - dopunjavati izostavljene riječi - od ponuñenih riječi rekonstruirati kraće rečenice - pisati kratki jednostavan tekst prema datom tekstualnom modelu - samostalno napisati kratki tekst (čestitku, pozivnicu za roñendansku proslavu)

Gramatika Djeca će učiti o tome i koristiti: Imenice sa članom u jednini i množini u nominativu i akuzativu: das Buch, die Tafel, die Bücher.... Zamjenice: - Lične zamjenice u jednini i množini u nominativu - Zamjenica Sie za učtivo oslovljavanje - P risvojne zamjenice za prvo i drugo lice jednine u nominativu Pridjeve u predikativnoj upotrebi Glagole: - prezent pomoćnih glagola sein i haben - prezent pravilnih glagola - prezent glagola können - izražavanje želje pomoću oblika möchte - imperativ (2. lice jednine i 2. lice množine) - negativan i upitni oblik glagola Negacija nicht i kein (nominativ i ak uzativ) Brojeve do 100 Djeca će koristiti ali ne i učiti o sljedećem: Priloge za mjesto i vrijeme Prijedloge u njihovoj funkcionalnoj upotrebi

Vokabular Djeca će usvajati vok abular koji se odnosi na date teme, npr. : Pozdravljanje: Hallo!, Guten Tag, Guten Morgen, Auf Wiedersehen! Predstavljan je: Ich bin ... Ich heiße.... Ich komme aus Deutschland. Wie heißt du? Wie alt bist du? Ich bin .... Jahre alt. Wer ist das? Das ist... Porodica: Vater, Mutter, Bruder, Schwester, Eltern, Oma, Opa Škola: Das Klassenzimmer,die Schultasche, das Buch, das Heft, der Bleistift, die Tafel, die Kreide, die Bank... Ro ñendan: Mein Geburtstag ist am Samstag um 18 Uhr. eine Geburtstagsparty machen, Freunde einladen, die Torte, die Kerzen, Geschenke bekommen Seosko iman je: der Bauernhof, Tiere, die Kuh, das Pferd, das Schaf, das Schwein Atmosfe rsko vrije me: Es ist kalt (warm). Die Sonne scheint. Es schneit. Odlazak na raspust: ins Gebirge, ans Meer, mit dem Zug, mit dem Bus, mit dem Flugzeug reisen

297

DIDAKTIČKO – METODIČKE NAPOMENE Šesti razred je početak nove etape u učenju prvog stranog jezika ali i vrijeme početka učenja drugog stranog jezika. S obzirom na to da djeca imaju iskustvo u učenju prvog stranog jezika, njega svakako treba iskoristiti i u usvajanju novog – drugog stranog jezika. U savladavanju novog stranog jezika obradit će se veliki broj istih onih tema koje su predviñene u prvim godinama učenja prvog stranog jezika, no pristup je različit zbog različitih uzrasta u kojima se počinje sa učenjem prvog, odnosno drugog stranog jezika. Na ovom uzrastu djeca dobivaju svjestan uvid u zakonitosti jezika koji uče. Uz razvijanje sve četiri jezičke vještine, mnogo vremena će se morati utrošiti na usvajanje leksike, pravopisa, te gramatike predviñene za ovaj razred. Na svim nivoima učenja stranog jezika neophodna je vizualizacija, u početnoj fazi učenja pogotovo. Dobro osmišljenom vizualizacijom olakšava se proces razumijevanja i pamćenja i doprinosi redukciji upotrebe maternjeg jezika na času stranog jezika. Kontinuirano uvježbavanje i sistematiziranje usvojenih znanja takoñer će olakšati njihovo usvajanje. Zbog toga veliki broj časova treba posvetiti upravo uvježbavanju gradiva. Djeca su na početku učenja novog stranog jezika po pravilu zainteresirana za isti. Nastavnik mora znati iskoristiti tu dobru motivaciju i u njima probuditi želju za daljim učenjem novog jezika. Tome će sigurno doprinijeti i jezičke igre te učenje pjesmica koje će učenici rado zapjevati kako na početku časa tako i pred kraj časa. Praćenje i vrednovanje U šestom razredu osnovne škole iskazuju se brojčane ocjene za postignute rezultate u nastavi. Ocjena iz stranog jezika odraz je cjelokupnog učenikovog odnosa prema školskim obavezama, njegovog aktivnog učešća u nastavnom procesu i pokazanih rezultata koje će nastavnik kontinuirano pratiti i ocijeniti. U tu svrhu preporučuju se češće i kraće provjere u formi kratkih pet i desetominutnih testova kao i izrada dvije školske pismene zadaće (po jedna u svakom polugodištu). Interdisciplinarni sadržaj Programski sadržaj je meñusobno povezan sa drugim predmetima. Učenici će tako učiti jezik oslanjajući se na znanje koje su stekli učenjem nekih drugih školskih predmeta ali i kombinirajući učenje stranog jezika sa aktivnostima „preuzetim“ iz nekih drugih predmeta, kao npr. Maternji jezik, Likovna kultura, Muzička kultura, Moja okolina, Matematika, Geografija. Interkulturalne vještine Djeca će: - upoznavati različite kulture i tradicije, - učiti da komuniciraju i da se ponašaju u svakodnevnim situacijama na način koji je primjeren kulturi zemlje čiji jezik uče.

298

Arapski jezik – prvi strani jezik, četvrta godina učenja (2 časa sedmično, 70 časova godišnje)
Uloga i značaj nastave arapskog jezika Tokom procesa obrazovanja, a u okviru nastave stranih jezika, neophodno je razvijanje svijesti o poznavanju dva ili više stranih jezika. Evropska Unija je multietnička zajednica čiji su opstanak i prosperitet uvjetovani višejezičnošću. Rezultat takvih razmišljanja je i stav Vijeća Evrope da svaki grañanin Evrope mora poznavati najmanje dva strana jezika. Vijekovima Bosna i Hercegovina ima civilizacijske i privredne veze sa Bliskim i Srednjim istokom, kao i sjevernom Afrikom, gdje se u više od 20 zemalja sa više od 250 miliona govornika kao službeni jezik koristi arapski. Pored toga, više od 35 miliona ljudi kao drugi strani jezik koristi arapski jezik. Značajno je napomenuti da je u jednom periodu naše historije nemali broj književnika pisao djela na arapskom jeziku. Sve prethodno spomenuto govori u prilog neophodnosti učenja arapskog jezika kao jednog od stranih jezika tokom osnovne škole. Cilj i zadaci učenja arapskog jezika Cilj učenja arapskog jezika je osposobljavanje djece za usmenu i pismenu komunikaciju na arapskom jeziku o različitim temama iz svakodnevnog života. Proširivanje opće kulture učenika kroz upoznavanje s načinom života i tradicijom zemalja u kojima se govori arapski jezik. Kroz učenje stranog jezika kod djece se razvija svijest: o značaju višejezičnosti, duhu tolerancije, kozmopolitizmu, toleranciji, humanizmu i internacionalizmu. Zadaci nastave arapskog jezika su: - razvoj sve četiri jezičke vještine, - ovladavanje osnovnim leksičkim, fonetskim i gramatičkim minimumom, - upoznavanje sa kulturom naroda čiji se jezik izučava i razumijevanje i poštivanje drugih kultura, - razvijanje motivacije za učenje jezika i zadovoljstva u učenju, - razvijanje samopouzdanja i samopoštovanja, - razvijanje samostalnosti i kreativnosti, - razvijanje sposobnosti slušanja i meñusobnog uvažavanja, - osposobljavanje djece za samostalno korištenje različitih izvora znanja, odnosno ovladavanje strategijama učenja (naučiti kako učiti).
CILJEVI I REZULTATI ODGOJNO-OBRAZOVNOG RADA Ciljevi nastave arapskog jezik a učenje jezika, a ne o jeziku razvijanje pozitivnog stava prema učenju jezika razvijanje radoznalosti i kreativnosti razvijanje razumijevanja i logičkog pamćenja razvijanje temeljitosti, predanosti i preciznosti u učenju jezika razvijanje samostalnosti u govoru putem igara, pjesme i plesa učiniti da učenje arapskog jezika bude zabavno čitanje i pisanje jednostavnih sintagmi i rečenica Oček ivani re zultati učenja ljubav i spremnost za učenje arapskog jezika razumijevanje jednostavnih sadržaja na arapskom jeziku sloboda i samostalnost u govoru čitanje riječi, vezanih za konkretan pojam (samostalno upotrebljenih) čitanje i pisanje jednostavnih sintagmi i rečenica prepisivanje riječi i kratkih sadržaja kratki usmeni i pismeni odgovori dopunjavanje riječi i rečenica

299

PROGRAMSKI SADRŽAJI Teme (opća tematska područja kao osnov za daljnji rad) Funkcije i vještine (usmena i pismena kompetencija) Aktivnosti (pomoću kojih se realiziraju vještine) Gramatika (osnove gramatike za dati nivo) Vokabular (u okviru datih tema)

Neophodno je, ponoviti osnovne fraze, i provjeriti da li su usvojeni: sukun; tašdid; tanwin; pisanje odreñenog člana; pisanje tanwina u akuzativu; nastavci gramatičkog ženskog roda; lične i pokazne zamjenice.
Nivo 6. razred osnovne škole 4. godina učenja arapskog jezika Prvi stepen elementarnog znanja Teme - Opisati školu - Aktivnosti u nastavi - Kupovina (voće, povrće, brojevi)
- Izražav anje

Funk cije i vještine Djeca će znati: - P redstaviti sebe i druge - Imenovati članove svoje uže porodice, njihova zanimanja i interesovanja - Opisati jednostavnim rečenicama (imenskim i glagolskim) i ograničenim brojem riječi ljude i predmete u kući - Imenovati predmete u školskoj torbi i učionici - Nabrojati ograničen broj voća i povrća i neke osnovne prehrambene artikle - Brojati od 1 do 100 - Koristiti redne brojeve do 12 za izražavanje punih sati - Nabrojati dane u sedmici - Iskazivati posjedovanje putem pronominalnih sufiksa i genitivne veze

Aktivnosti SLUŠANJE I RAZUMIJEVANJE Djeca će slušati izgovoreni tekst i reagirati 1) Neverbalno: - gestikulacijom predstaviti ono što su čuli - bojenjem navedenih predmeta / osoba - pokazivanjem na odreñene ilustracije koje se odnose na riječi koje su čula odnosno povezivanjem slike sa tekstom koji čuju - izvoñenjem uputstava koje nastavnik izgovara ili koja čuju sa kasetofona 2) Verbalno: - ponavljanjem odreñenih sintagmi i rečenica koje je izgovorio nastavnik ili koje su čula sa kasetofona, davanjem kratkih odgovora na nastavnikova pitanja ili pitanja koja su čula s kasetofona ČITANJE I RAZUMIJEVANJE Djeca će prepoznati jednu ili više napisanih sintagmi ili rečenica i reagirati 1) Neverbalno: - gestikuliranjem, imitiranjem povezivanjem pisanih sintagmi i odgovarajućih ilustracija 2) Verbalno - kraćim pismenim ili usmenim odgovorima na pitanja - dopunjavanjem izostavljenih sintagmi u tekstu - povezivanjem ponuñenih riječi u tekstu… GOVOR Djeca će: - ponavljati riječi nastavnika ili riječi izgovorene sa kasetofona - voditi kraće dijaloge u parovima sa drugom djecom ili sa nastavnikom - pjevati - recitirati kraće pjesmice - glumiti PISANJE Djeca najprije prepisuju riječi koje su prije toga usmeno usvojila, a potom postepeno usvajaju i pravilan način njihovog pisanja kroz vježbe poput: - popunjavanja sintagmi i rečenica (npr.: Gdje su nestale riječi?) - nastavnik ispisuje sintagme/rečenice na tablu, izostavljajući odreñene riječi koje djeca trebaju popuniti - rekonstruiranje riječi od ponuñenih slova, - takmičenje u pisanju brojeva - samostalno stvaranje sintagmi, imenskih i glagolskih rečenica na osnovu materijala koji je usvojen

Gramatik a - Lične zamjenice (množina) - Pridjevi - Komparacija pridjeva - Pravi prijedlozi - Genitiv poslije prijedloga - Iskazivanje posjedovanja pomoću pronominalnih sufiksa (jednina, 1. lice množine) - Genitivna veza - Izražavanje glagola ,,imati” - Dvojina - Pravilna množina - Pokazne zamjenice (oblici koji nisu urañeni) - Perfekt - Direktni objekt (akuzativ) - Brojevi do 100 - Redni brojevi do 12

Vokabular Djeca proširuju vokabular u okviru zadanih tema i koriste ga za stvaranje jednostavnih atributivnih sintagmi, genitivne veze; imenske i glagolske rečenice Kroz dijalog (igre, pjesmice, ponavljanje, prepoznavanje, crtanje i druge vježbe) uvježbavati osnovni vokabular Vokabular treba proširivati u skladu sa temama koje se obrañuju Postepeno uvoditi sinonime za leksiku koju je usvojila većina djece

vremena (puni sati) - Opisati slobodne aktivnosti (sportske, kulturne i dr.) - P orodica i članovi Porodice - zanimanja - Opisati grad, kuću, sobu

300

DIDAKTIČKO – METODIČKE NAPOMENE
Šesti razred je početak nove etape u učenju stranog jezika. Djeca ovog uzrasta ne uče jezik samo imitiranjem i stvaranjem jezičkih navika nego svjesnim uvidom u njegove zakonitosti. Ona počinju dakle stjecati i znanje o jeziku koristeći se već naučenim jezičkim kategorijama iz maternjeg jezika. Pritom će ih nastavnik induktivnim putem voditi ka otkrivanju osnovnih jezičkih zakonitosti koje će težiti primjenjivati samostalno i funkcionalno. I u ovom uzrastu izuzetno je bitna vizualizacija koja mora pratiti kako rad na leksici tako i gramatici. U radu na tekstu podjednaka će se pažnja posvetiti razvijanju receptivnih jezičkih vještina (slušanje i razumijevanje te čitanje i razumijevanje) uz razvijanje različitih strategija slušanja i čitanja ali i produktivnih vještina, govora i pisanja. Učenici će rado inscenirati naučene dijaloge ali i voditi slične na osnovu datih modela ili skica dijaloga. Postepeno će se osposobljavati i za jednostavnu reprodukciju teksta odgovaranjem na postavljena pitanja ili najjednostavnijim prepričavanjem uz pomoć slika. U vježbama pismenog izražavanja učenici će dopunjavati izostavljene dijelove teksta, na osnovu predočenog modela jednostavnog teksta pisati sličan ili samostalno pisati jednostavan kratki tekst (čestitku, razglednicu, SMS). Posebno je važno istaći neophodnost kontinuiranog uvježbavanja i ponavljanja. Sistematiziranje naučenog i voñenje neke vrste jezičkog portfolija razvit će kod učenika svijest o ličnom napredovanju u procesu učenja stranog jezika. Nastavnik potiče motivaciju za učenje stranog jezika. Dinamičnosti nastavnog časa doprinijet će smjena više aktivnosti, oblika nastavnog rada ali i igara i pjesmica koje će na svojevrstan način unijeti potrebnu vedrinu i opuštenost u nastavu. Nastava stranog jezika, osim kognitivnog ima i duboko humanistički aspekt. Ona omogućava i favorizira autonomnost učenika, podstiče na samostalnost i kreativnost u procesu učenja, ukazuje na neophodnost permanentnog razvijanja jezičkih kompetencija, značaj meñusobnog razumijevanja, saradnje, uvažavanja, tolerancije, poštovanja različitosti, kulture dijaloga, interkulturalnog prožimanja i uvažavanja, kao i svestrano i široko usvajanje sposobnosti primjenjivih i u drugim disciplinama. Ona doprinosi razvijanju smisla za opservaciju, postavljanje pretpostavki, kritičkog mišljenja i tako značajno utječe na formiranje ličnosti u cjelini. Veoma je važno da nastavnik uputstva ponuñena u programu, udžbenicima i priručnicima ne prihvata kruto, nego da kreativno i fleksibilno kreira aktivnosti, primjereno uvjetima u kojima radi i uzimajući u obzir specifičnosti stranog jezika koji predaje. Praćenje i vrednovanje U šestom razredu osnovne škole iskazuju se brojčane ocjene za postignute rezultate u nastavi. Ocjena iz stranog jezika odraz je cjelokupnog djetetovog odnosa prema školskim obavezama, njegovog aktivnog učešća u nastavnom procesu i pokazanih rezultata koje će nastavnik/nastavnica kontinuirano pratiti i ocijeniti. U tu svrhu preporučuju se češće i kraće provjere u formi kratkih desetominutnih testova kao i izrada dviju školskih pismenih zadaća (po jedna u svakom polugodištu). Konačnu ocjenu ne treba izvoditi na osnovu proste aritmetičke sredine ocjena. Svaka konačna ocjena treba istovremeno odražavati stvarni i mjerljivi napredak koji su djeca postigla tokom školovanja i utisak predmetnog nastavnika o napredovanju. Interdisciplinarni sadržaj Programski sadržaj je meñusobno povezan sa drugim predmetima. Učenici će tako učiti jezik i proširivati svoj vokabular oslanjajući se na znanje koje su stekli učenjem nekih drugih školskih predmeta ali i kombinirajući učenje stranog jezika sa aktivnostima „preuzetim“ iz nekih drugih predmeta, kao npr. Maternji jezik, Likovna kultura, Muzička kultura, Matematika (brojevi), Geografija (zemlje, narodi, jezici). Interkulturalne vještine Djeca će: - upoznavati različite kulture i tradicije, - učiti da komuniciraju i da se ponašaju u svakodnevnim situacijama na način koji je primjeren kulturi zemlje čiji jezik uče.

301

Arapski jezik – drugi strani jezik, prva godina učenja (2 časa sedmično, 70 časova godišnje)
Uloga i značaj nastave arapskog jezika Tokom procesa obrazovanja, a u okviru nastave stranih jezika, neophodno je razvijanje svijesti o poznavanju dva ili više stranih jezika. Evropska Unija je multietnička zajednica čiji su opstanak i prosperitet uvjetovani višejezičnošću. Rezultat takvih razmišljanja je i stav Vijeća Evrope da svaki grañanin Evrope mora poznavati najmanje dva strana jezika. Vijekovima Bosna i Hercegovina ima civilizacijske i privredne veze sa Bliskim i Srednjim istokom, kao i sjevernom Afrikom, gdje se u više od 20 zemalja sa više od 250 miliona govornika kao zvanični jezik koristi arapski. Pored toga, više od 35 miliona ljudi kao drugi strani jezik koristi arapski jezik. Značajno je napomenuti da je u jednom periodu naše historije nemali broj književnika pisao djela na arapskom jeziku. Sve prethodno spomenuto govori u prilog neophodnosti učenja arapskog jezika kao jednog od stranih jezika tokom osnovne škole. Cilj i zadaci učenja arapskog jezika Cilj učenja arapskog jezika je osposobljavanje djece za usmenu i pismenu komunikaciju na arapskom jeziku o različitim temama iz svakodnevnog života. Proširivanje opće kulture učenika kroz upoznavanje s načinom života i tradicijom zemalja u kojima se govori arapski jezik. Kroz učenje stranog jezika kod djece se razvija svijest: o značaju višejezičnosti, duhu tolerancije, kozmopolitizmu, toleranciji, humanizmu i internacionalizmu. Zadaci nastave arapskog jezika su: - razvoj sve četiri jezičke vještine, - ovladavanje osnovnim leksičkim, fonetskim i gramatičkim minimumom, - upoznavanje sa kulturom naroda čiji se jezik izučava i razumijevanje i poštivanje drugih kultura, - razvijanje motivacije za učenje jezika i zadovoljstva u učenju, - razvijanje samopouzdanja i samopoštovanja, - razvijanje samostalnosti i kreativnosti, - razvijanje sposobnosti slušanja i meñusobnog uvažavanja, - osposobljavanje djece za samostalno korištenje različitih izvora znanja, odnosno ovladavanje strategijama učenja (naučiti kako učiti).
CILJEVI I REZULTATI ODGOJNO-OBRAZOVNOG RADA Ciljevi početne nastave arapskog jezika učenje jezika, a ne o jeziku razvijanje pozitivnog stava prema učenju jezika razvijanje radoznalosti i kreativnosti razvijanje razumijevanja i logičkog pamćenja razvijanje temeljitosti, predanosti i preciznosti u učenju jezika razvijanje samostalnosti u govoru putem igara, pjesme i plesa učiniti da učenje arapskog jezika bude zabavno postupan prelaz ka čitanju i pisanju jednostavnih riječi i rečenica Očekivani rezultati učenja ljubav i spremnost za učenje arapskog jezika razumijevanje jednostavnih sadržaja na arapskom jeziku sloboda i samostalnost u govoru čitanje riječi, vezanih za konkretan pojam (samostalno upotrebljenih) čitanje jednostavnih rečenica prepisivanje riječ i i kratkih sadržaja kratki usmeni i pismeni odgovori

302

PROGRAMSKI SADRŽAJI Teme (opća tematska područja kao osnov za daljnji rad) Funkcije i vještine (usmena i pismena kompetencija) Aktivnosti (pomoću kojih se realiziraju vještine) Gramatika (gramatika za dati nivo uz korištenje znanja iz maternjeg jezika i prvog stranog jezika) Vokabular (u okviru datih tema)

Specifičnosti arapskog pisma će uvjetovati i početnu fazu učenja arapskog jezika. Neophodno je, uz učenje osnovnih fraza, usvojiti: osnovne oblike slova; varijante pisanja slova; kratke i duge vokale; sukun; tašdid; tanwin; vezivanje slova u riječi i kraće rečenice. Koristiti jezička znanja koja su djeca stekla tokom učenja maternjeg jezika i prvog stranog jezika i komparativnom metodom voditi djecu da sama dolaze do odreñenih zaključaka.
Nivo Šesti razred osnovne škole Prva godina učenja arapskog jezik a Prvi ste pen elementarnog znan ja Te me Pozdravljanje i upoznavanje Porodica i prijatelji Kuća Svakodnevni život Škola Bliža okolina Odjevni predmeti Funkcije i vještine Dje ca će znati: Pozdravljanje na formalan i neformalan način - Predstaviti sebe i druge - Imenovati članove svoje uže porodice - Opisati jednostavnim rečenicama (imenskim) i ograničenim brojem riječi ljude i predmete u kući - Imenovati predmete u školskoj torbi i učionici - Brojati od 1 do 10 - Reći koliko je sati (puni sat) - Nabrojati dane u sedmici - Nabrojati ograničen broj odjevnih predmeta Aktivnosti SLUŠANJE I RAZUMIJEVANJE Djeca će slušati izgovoreni tekst i reagirati 1) Neverbalno: - gestikulacijom predstaviti ono što su čuli, - slaganjem slika redoslijedom koji proistekne iz teksta koji su čuli, - pokazivanjem na odreñene ilustracije koje se odnose na riječi koje su djeca čuli, odnosno povezivanjem slike sa tekstom koji čuju, - podvlačenjem riječi koje su djeca čuli 2) Verbalno: - ponavljanjem odreñenih riječi koje je izgovorio nastavnik ili koje su čuli sa kasetofona - davanjem kratkih odgovora na nastavnikova pitanja ili pitanja koja su čuli sa kasetofona ČITANJE I RAZUMIJEVANJE Djeca će prepoznati jednu ili više napisanih riječi ili rečenica i reagirati: 1) Neverbalno: - gestikuliranjem, imitiranjem - povezivanjem pisanih riječi i odgovarajućih ilustracija - podvlačenjem pojedinih riječi 2) Ve rbalno: - kraćim pismenim ili usmenim odgovorima na pitanja - dopunjavanjem izostavljenih slova ili riječi u tekstu - povezivanjem ponuñenih riječi u tekstu… GOVOR Djeca će: - ponavljati riječi nastavnika ili riječi izgovorene sa kasetofona, - voditi kraće dijaloge u parovima sa drugom djecom ili sa nastavnikom, - pjevati, - recitirati kraće pjesmice, - glumiti, itd. PISANJE Djeca najprije preslikavaju slova koja su prije toga usmeno usvojili, a potom postepeno usvajaju i pravilan način njihovog pisanja kroz vježbe poput: - popunjavanja slova (npr.: Gdje su nestala slova? - nastavnik ispisuje riječi na tablu, izostavljajući odreñena slova koje djeca trebaju popuniti) - rekonstruiranje riječi od ponuñenih slova, - takmičenje u pisanju brojeva itd. Gram atika Lične zamjenice ('ana, 'anta, 'anti, huwa, hiya, nahnu) Upitne zamjenice (man, ma) Pokazne zamjenice (hara, harihi) Vokativna partikula ,,ya” Potvrdne i odrične riječi (na`am, la) Upitne partikule (hal, 'a) Prije dlozi (fi, min, 'ila, `ala) Upitna riječ ,,'ayna” Kategorija roda Prepoznavanje gramatičk og ženskog roda (okruglo ,,ta”) Brojevi (1 do 10) Vokabular Djeca će: Učiti samo osnovni vokabular, koji će biti osnova za tvorbu kratkih (imenskih) rečenica. Kroz dijalog (igre, pjesmice, ponavljanje, prepoznavanje, i druge vježbe) uvježbavati osnovni vokabular.

303

DIDAKTIČKO – METODIČKE NAPOMENE
Šesti razred je početak nove etape u učenju prvog stranog jezika ali i vrijeme početka učenja drugog stranog jezika. S obzirom na to da učenici imaju iskustvo u učenju prvog stranog jezika, njega svakako treba iskoristiti i u usvajanju novog – drugog stranog jezika. U savladavanju novog stranog jezika obradit će se veliki broj istih onih tema koje su predviñene u prvim godinama učenja prvog stranog jezika, no pristup istima je različit zbog različitih uzrasta u kojima se počinje sa učenjem prvog odnosno drugog stranog jezika. Na ovom uzrastu učenici dobivaju svjestan uvid u zakonitosti jezika koji uče. Uz razvijanje sve četiri jezičke vještine, mnogo vremena će se morati utrošiti na usvajanje leksike, pravopisa, te gramatike predviñene za ovaj razred. Na svim nivoima učenja stranog jezika neophodna je vizualizacija, u početnoj fazi učenja pogotovo. Dobro osmišljenom vizualizacijom olakšava se proces razumijevanja i pamćenja i doprinosi redukciji upotrebe maternjeg jezika na času stranog jezika. Kontinuirano uvježbavanje i sistematiziranje usvojenih znanja takoñer će olakšati njihovo usvajanje. Zbog toga veliki broj časova treba posvetiti upravo uvježbavanju gradiva. Djeca su na početku učenja novog stranog jezika po pravilu zainteresirana za učenje. Nastavnik mora znati iskoristiti tu dobru motivaciju i u njima probuditi želju za daljnjim učenjem novog jezika. Tome će sigurno doprinijeti i jezičke igre te učenje pjesmica koje će djeca rado zapjevati kako na početku tako i pred kraj nastavnog časa. Praćenje i vrednovanje U šestom razredu osnovne škole iskazuju se brojčane ocjene za postignute rezultate u nastavi. Ocjena iz stranog jezika odraz je cjelokupnog odnosa djeteta prema školskim obavezama, njegovog aktivnog učešća u nastavnom procesu i pokazanih rezultata koje će nastavnik kontinuirano pratiti i ocijeniti. U tu svrhu preporučuju se češće i kraće provjere u formi kratkih pet - i desetominutnih testova kao i izrada dviju školskih pismenih zadaća (po jedna u svakom polugodištu). Interdisciplinarni sadržaj Programski sadržaj je meñusobno povezan sa drugim predmetima. Djeca će tako učiti jezik oslanjajući se na znanje koje su stekla učenjem nekih drugih školskih predmeta ali i kombinirajući učenje stranog jezika sa aktivnostima „preuzetim“ iz nekih drugih predmeta, kao npr. Maternji jezik, Likovna kultura, Muzička kultura, Matematika, Geografija. Interkulturalne vještine Djeca će: - upoznavati različite kulture i tradicije, - učiti da komuniciraju i da se ponašaju u svakodnevnim situacijama na način koji je primjeren kulturi zemlje čiji jezik uče.

PODRUČJA

CILJEVI

OČEKIVANI REZULTATI

304

Sticanje znanja: - poznavanje i upotrebu matematičkih simbola - usvajanje pojma skupa, unije, presjeka, razlike i direktnog produkta skupova - usvajanje pojma relacije i funkcije - poznavanje koordinatne prave i koordinatne ravnine - usvajanje različitih uglova, jedinica za mjerenje uglova, mjerenje uglomjerom - računanja s mjernim brojevima za kutove (+, -, •, :) - grafičkog prenošenja, uporeñivanja, sabiranje i oduzimanja uglova - usvajanje procedura četiri osnovne računske operacije u skupu No i skupu Q+ - usvajanje znanja o višecifrenim brojevima, razlomcima (decimalnim brojevima) i njihovoj strukturi - o jednačinama i nejednačinama s nepoznatom „na jednom mjestu“ - o rješavanju aritmetičkih (brojevnih) izraza - upotreba brojeva u različitim kontekstima, u drugim predmetima i svakodnevnom životu - usvajanje postupaka za četiri računske operacije s razlomcima i decimalnim brojevima - računanja postotka - računanje aritmetičke sredine dvaju ili više brojeva - računanje pomoću džepnog računala Razvijanje sposobnosti i vještina: - uporeñivanja, nizanja - slijeñenja niza uputa - prostornog organiziranja i orijentiranja - vizualizacije i vizualnog grupiranja - procjenjivanja Sposobnosti - prepoznavanja obrasca i vještine - induktivnog mišljenja - induktivnog i analognog zaključivanja - različitih načina matematičkog izražavanja i komuniciranja, - matematičkog jezika - prikupljanja, selektiranja i korištenja informacija

Dijete će znati: - matematičkim simbolima zapisati odnos dva ili više zadanih skupova - prepoznati relaciju, odnosno funkciju - nacrtati zadani ugao, kao i već nacrtani izmjeriti uglomjerom - znat će računski sabirati, oduzimati, množiti i dijeliti uglove - grafički sabirati, oduzimati i množiti uglove - prepoznati, razumjeti i pravilno koristiti matematičke simbole - prepoznati brojeve prve milijarde i brojeve skupa N o, njihov položaj na brojnom polupravcu i njihovu strukturu - sa sigurnošću obavljati računanja u skupu N o rješavati matematičke izraze - modelirati matematičke izraze prema zadanim (tekstualnim) uvjetima - prepoznati i rješavati zadatke date riječima (i problemske zadatke) - procijeniti i provjeriti tačnost rezultata - obavljati sve četiri računske operacije u skupu Q+ - rješavat će jednostavnije jednačine i nejednačine u Q+ - naučit će izračunavati postotak od zadanog broja, kao i aritmetičku sredinu za dva ili više brojeva - računati pomoću džepnog računala

Zn an je

Dijete će moći: - promatrajući otkrivati nova svojstva u okruženju i logički ih povezivati - nakon obavljenog zapažanja izvoditi zaključke - raditi po odreñenom planu - pripremati se za odreñeno napredovanje - koristiti pomagala za crtanje uglova, paralelnih i okomitih pravaca ... - matematičkim jezikom izražavati opće ideje

Razvijanje spoznaja o društve nim vrije dnostima: Dijete će: - razvijanje argumentacije u branjenju ličnih stavova i stavova drugih - o važnosti donošenja sudova na osnovu provjerenih činjenica i izgrañenih kriterija Vrije dnosti i - rada, posebno timskog i pozitivnim crtama ličnosti - važnosti radovanja ličnom uspjehu, kao i uspjehu stavovi drugih, - ocjenjivanje i samoocjenjivanje na osnovu objektivnog i konstruktivnog vrednovanja - samopuzdanja i samoaktualizacije - uloge kritičkog mišljenja i zaključivanja u donošenju različitih odluka - pokazivati više zanimanja za timski rad i socijalizaciju - naučiti da sluša argumentaciju i kritički preispituje osobne stavove i stavove drugih - naučiti prepoznavati unutarnje vlastito razmišljanje i vlastito prosuñivanje. - poboljšati ličnu „listu“ motiva , emocija i doživljaja - pokazati više altruizma (čovjekoljubivosti, spremnosti da se pomogne drugim), pokazati više senzibiliteta prema matematici i kritičkom mišljenju uopće - prepoznati važnost matematičkih znanja u rješavanju problema i sveprisutnost matematike u univerzumu

Matematika

305

Programski sadržaji 1. Skupovi, relacije i preslikavanja 2. Kružnica, krug, ugao (kut) 3. Prirodni brojevi 4. Djeljivost brojeva 5. Razlomci 1. Skupovi, relacije i preslikavanja Skupovi Presjek, unija i razlika skupova Direktni produkt skupova Relacije. Funkcije (preslikavanja) Koordinatni polupravac i koordinatni sistem u ravni 2. Kružnica, krug, ugao (kut) Izlomljena linija, mnogougao (mnogokut), kružnica i krug. Prava i kružnica; Dvije kružnice Ugao (elementi, obilježavanje) Konveksni i nekonveksni uglovi Središnji ugao, kružni luk i tetiva Prenošenje uglova; Uporeñivanje uglova Grafičko sabiranje i oduzimanje uglova Vrste uglova: puni, opruženi, tupi, pravi, oštri, nula – ugao, susjedni i usporedni Mjerenje uglova (jedinice: stepen, minuta, sekunda), uglomjer Računske operacije s mjernim brojevima za uglove Komplementni i suplementni uglovi 3. Prirodni brojevi Skup N i N0 Sabiranje, oduzimanje, množenje i dijeljenje (s ostatkom) u skupu N0 Svojstva računskih operacija: komutativnost, asocijativnost, distributivnost Izrazi s promjenljivim Pridruživanje brojeva po datom pravilu (brojna vrijednost izraza) 4. Djeljivost u N0 Dijeljenje u skupu N0 (Jednakost a = b c + r) Djeljivost u skupu N0, faktori i sadržaoci prirodnog broja Djeljivost zbira, razlike i proizvoda prirodnih brojeva Djeljivost dekadnim jedinicama i brojevima: 2, 3, 4, 9, 25 Prosti i složeni brojevi Rastavljanje složenih brojeva na proste faktore Zajednički djelitelji brojeva, najveća zajednička mjera Zajednički sadržalac i najmanji zajednički sadržalac danih brojeva 5. Razlomci Pojam razlomka b/a (a, b e N): brojnik i nazivnik Razlomci veći i manji od 1 Proširivanje i skraćivanje razlomaka Uporeñivanje razlomaka Razmjera (omjer) Decimalni i postotni zapis razlomka, postotak Pridruživanje tačaka brojnog polupravca razlomcima Osnovne računske operacije sa razlomcima i njihova svojstva Aritmetička sredina danih brojeva Brojevni izrazi sa zagradama, Tekstualni zadaci Izrazi s promjenljivim; Brojna vrijednost izraza Jednačine i nejednačine u Q+ (najjednostavniji oblici)

306

VRIJEDNOSTI, STAVOVI, PONAŠANJA Razvijanje SKUPOVI, RELACIJE Djeca trebaju usvojiti: Dijete treba skup i elementi skupa radeći s priborom osjećaja za I PRESLIKAVANJE Skupovi kao osnovni pojam. za geometriju percepciju Presjek, unija i razlika Ureñeni par, jednakost razvijati prostora, za skupova ureñenih parova, prvu motoričke urednost, Direktni produkt skupova i drugu koordinatu sposobnosti kao i preglednost, Relacija; F unkcija ureñenog para. uvježbavati oko preciznost u Koordinatni polupravac i Trebaju definirati da pravilno mjerenju. koordinatni sistem u ravni relaciju, odnosno procjenjuje slike Razvijanje KRUŽNICA, KRUG, funkciju. Trebaju znati koje crta. Treba osjećaja za UGAO (KUT) nacrtati zadane tačke promatrati i urednost pri Izlomljena linija, na koordinatnom otkrivati nova crtanju. mnogougao, pravcu i u svojstva, i Razvijanje kružnica (kružna crta) i koordinatnom sistemu logički ih odgovornosti za krug u ravni. Djeca povezivati. samostalno Prava i kružnica trebaju znati koji su Treba razviti obavljanje Ugao; Vrste uglova; osnovni pojmovi u osjećaj za zadataka. Dijete se Središnji ugao geometriji (tačka, promatranje treba osposobiti za Jedinice za mjerenje prava, ravnina, raznih uglova i samostalan rad s uglova prostor, skup), a koji njihovih veličina. geometrijskim Mjerenje uglova su i izvedeni pojmovi Dijete treba priborom, za Računske operacije sa (dužina, izlomljena usvojiti i razviti procjenjivanje mjernim brojevima za linija, mnogougao, matematički rezultata i za uglove kružnica, krug, jezik. pomoć ostaloj Suplementarni, središnji ugao...). Uočavati djeci. K od djeteta komplementarni uglovi Jedinice za mjerenje sličnosti izmeñu treba potaknuti rad Prenošenje uglova uglova: stepen, algebarskih i po planu. Uporeñivanje uglova minute, i sekunda. geometrijskih Razvijanje Grafičko sabiranje i Stepen (stupanj) zadataka. zapažanja i oduzimanje uglova povezati sa stepenima Dijete treba izvoñenje iz geografije, radi naučiti definirati zaključaka. povezivanja gradiva i pojmove koji ga lakšeg usvajanja. okružuju, a Dijete treba usvojiti osnovne crtanje, mjerenje, pojmove uporeñ ivanje, „razumjeti“. sabiranje, oduzimanje uglova, kao i množenje uglova prirodnim brojem. Djeca trebaju Razvijati Razumijevanje PRIRODNI BROJEVI Skup N i N0 savladati sve računske misaonost i prirodnosti i Sabiranje (sabiranje) , operacije. Insistirati na logičnost kroz prirodne logičnosti oduzimanje, množenje i skraćenom dijeljenju i rješavanje u radu sa dijeljenje (s ostatkom) u množenju, gdje se različitih prirodnim skupu N 0 trebaju koristiti zadataka. Dijete brojevima. Svojstva računskih olakšice. Vježbati treba samostalno Razvijanje i operacija: komutativnost, zadatke s više odlučivati koju jačanje asocijativnost, računskih operacije i operaciju će prije samopouzdanja u distributivnost zagrada, da djeca rješavati, kao i vlastitu sposobnost Izrazi s promjenljivim uvježbaju red koje zagrade će učenja i Pridruživanje brojeva po računskih operacija i prije računati. zaključivanja. danom pravilu (brojna oslobañanja od Svjesno vrijednost izraza) zagrada. Uvježbavati preuzimanje rješavanje zadataka s odgovornosti za općim brojevima, sa i urañeno. P ozitivan bez zadanih odnos prema radu, vrijednosti općeg kao i volja za rad i broja. Djeca trebaju za iskazivanje znati koristiti svojstva pozitivnih računskih operacija. rezultata rada. SADRŽAJI ZNANJE SPOSOB NOSTI

AKTIVNOSTI DJETETA Dijete treba pažljivo pratiti izlaganje nastavnika/ce i učestvovati u radu svojim komentarima i pitanjima. Koristiti udžbenik, zbirku zadataka i ostalu preporučenu literaturu.

AKTIVNOSTI NASTAVNIKA/CE Nastavnik/ca će svojim znanjem i vještinama obraditi nastavne sadržaje tako da djeca usvoje pojmove i definicije i da razumiju i prihvate odreñene zakonitosti. Nastavnik/ca će paziti da sadržaj i objašnjenja budu dostupna uzrastu djeteta. Poticati će dijete na rad. Zahtijevat će od djece da uredno rade i da ravnomjerno rasporeñuju crteže na listu papira. Insistirat će na sažimanju pojmova geometrije u opisivanju tokom izlaganja. Poticat će dijete na slobodno procjenjivanje veličine uglova prije mjerenja.

Aktivno učestvuje u svim oblicima nastavnog rada. P rati izlaganja nastavnika/ce. Učestvuje u stvaranju obrazovnih situacija, sredstava i modela. Koristi udžbenik i literaturu. Dosljedno izvršava sve zahtjeve nastavnika/ce u individualnom, grupnom i frontalnom radu. Uredno piše sve informacije koje mu daje nastavnik/ca. Uči kod kuće i radi domaće zadaće.

Ostvaruje produktivnu stvaralačku atmosferu u razredu. Vodi evidenciju svojih zapažanja o napredovanju djeteta. Koristi različite metode i strategije praćenja postignuća i sposobnosti djeteta. Redovito ocjenjuje rad djeteta i vodi uredne zabilješke.

307

a:x=b. Prosti. 3. 10.Uporeñivanje razlomaka polovine. jednakih a)+b= c. . kod kuće ili u školi. (x+a)-b=c) i različitih .Svoñenje razlomaka na P reko mjernih jednake nazivnike brojeva: površine.Množenje razlomaka nejednačine . Cijelo i razlomljeno. Potiče dijete da pita i da traže odgovore. Dijete usvaja RAZLOMCI . 15 . Donosi potreban didaktički materijal za razumijevanje novog gradiva (razlomaka). Usvaja pojmove cjeline i jedinke i opće odnose izmeñu dijela nečega i kolektiviteta (cjeline) Radi na satu i kod kuće po uputama nastavnika/ce.sabiranja.P ojam razlomka pojam cijelog. vezi sa množenjem i dijeljenjem razlomaka (ax=b. Djeca trebaju znati odrediti najmanji zajednički sadržalac. Ne ostavlja ništa nerazjašnjeno ni nenaučeno. Moraju razlikovati proste od složenih brojeva.Uporeñivanje razlomaka Razmjeru rješava .Jednačine u vezi sa odgovarajućim sabiranjem i oduzimanjem jedinicama. Usklañuje zadatke i probleme spram mogućnosti djeteta. 308 . Geogebra programi iz matematike na kompjuteru su veoma zgodni za jednostavno i brzo prikazivanje različitih razlomaka i odnosa izmeñu cijelog i njegovih dijelova.P ostotak . Individualno prilazi djeci kod rješavanja složenijih zadataka.. Induktivno mišljenje. . 9.Nejednačine u vezi sa razlomaka. 9. vremena.. polovi i dijeli. 5. klasificiranja. razvrstavanja. x-a<b.Dijeljenje razlomka pomoću svojstava razlomkom računskih . Usvaja razlomaka: algoritme (x+a= b. preklapa i mjeri..P roširivanje i skraćivanje dijelove kako bi razlomaka zapamtilo zapis. Različiti načini matematičkog izražavanja i komuniciranja korištenjem matematičkog jezika. 6. (x. 4.Množenje razlomaka nastavi geografije.. Trebaju znati prepoznati brojeve koji su djeljivi sa: 2. x-a= b. . arazlomaka.japanska tehnika savijanja papira. Razvijanje logičkog i stvaralačkog mišljenja. dijeljenja x+a> b. 15 . Odmjerava znanja: dovoljnog. ax-b=c) . 6.Svoñenje razlomaka na operacija.Nejednačine (nejednačine) u vezi sa množenjem i dijeljenjem razlomaka . Zadatke osmišljava tako da dijete potiče na razmišljanje. Geometer's Sketchpad. P rocjenjuju i vrednuju vlastite stavove i stavove drugih. P oštivanje pravila obrazovne igre i aktivnosti uopće. ax+b=c. x-a>b. Računa jednake nazivnike postotak. Adaptivnost i fleksibilnost u prihvaćanju promjena. složeni i relativno prosti brojevi Rastavljanje broja na proste faktore Najveći zajednički djelitelj Najmanji zajednički sadržalac Razumijevanje materije i problema.Djeca trebaju znati rastaviti složeni broj na proste faktore. razlike i proizvoda Djeljivost sa 2. 4.Sabiranje i oduzimanje Crtežima prikazuje razlomaka jednakih zadane brojeve i nazivnika čita nacrtane . (Origami .Uporeñivanje razlomaka duljine. kao i relativno proste brojeve. 10.. kao i najveći zajednički djelitelj.Razmjera i njena primjena DJELJIVOST U N 0 Djelitelj i sadržalac broja Djeljivost zbira. Konvergentna i divergentna produkcija ideja.Sabiranje i oduzimanje zadataka odreñuje razlomaka različitih razlomke izražene nazivnika manjim . uporeñivanja. jednakih nazivnika kao i zapis istih. Nastavnik/ca postavlja pitanja i traži adekvatne odgovore. trećine . Vještina odabira inovacija. srednjeg i visokog nivoa. 3.Jednačine (jednačine) u karti). Za svaki nerazumljivi zadatak traži objašnjenje. . Procjenjivanje. x:a=b. i sa jednakim nazivnikom odgovarajućih . .Sabiranje i oduzimanje kao jednakost razlomaka različitih dvaju razlomaka nazivnika (primjena na . Primjenjuje modele interaktivne nastave. 5. Prati aktivno rad na času i pri tome usvaja nova znanja. Razvijati maštovitost i sposobnost percipiranja bitno od nebitnog. Značaj znanja o brojevima i kvantitativnim odnosima. sabiranjem i oduzimanjem množenja i razlomaka: (a+ x< b. Interes za rješavanje problema i zadataka timskim radom. kao i izmeñu samih dijelova cijelog). Izrañuje didaktički materijal. a-x= b. da sazna da li su sva djeca razumjela postavljene zadatke. a-x>b) različite jednačine i . Crta i reže.Dijeljenje razlomka izračunavanje razlomkom udaljenosti na .. . Vizualno raščlanjivanje i grupiranje. Priprema nastavnu tehniku i tehnologiju. Rješava x< b.

Potrebno je uvesti pojam skupa i elementa. Navesti djecu da naučene geometrijske likove (pravac. -. u toku ponavljanja treba podići nivo znanja od konkretnog poimanja pojmova koji se ponavljaju ka njihovom apstraktnom značenju. relacije i preslikavanja Skup. do 10. Kružnica.a podijeljeno sa b” povezuje sa relacijom a = b q + r . Kasnije na dijagramu uvesti relacije i funkcije. Odnose izmeñu geometrijskih likova zapisati pomoću simbola za uniju. Meñutim. 309 . Znanja o uglu ovdje se proširuju i produbljuju. Geometer's Skachpad i Geogebra – kompjuterski program za nastavu matematike) ili grafo-folije Uvježbati računske operacije s višeimenovanim brojevima (stepen. do odreñenog stepena formalizira.. U ovom programu dijete ispituje udaljenost tačaka kružnice i središta kružnice. Uvježbati svojstva računskih operacija. pa i definirati. minuta. postaviti kao ponavljanje. •. Ponoviti sve računske operacije s brojevima. razlike kao i produkte skupova. kao i za koordinatni sistem u ravnini. jedinice za mjerenje uglova (po mogućnosti koristiti namjenske računarske softvere (npr. izlomljena linija. pomoću prstiju lijeve i desne ruke. S (Venovim) dijagramima uvesti slikoviti zapis skupova. Meñutim.DIDAKTIČKO-METODIČKE NAPOMENE 1. dužina. u najvećem dijelu. Djeci pokazati neke interesantne jednostavnije operacije množenja (tablica malih brojeva. množenje dvocifrenih brojeva napisanih jedan ispod drugoga. Dijagramom uvesti produkt skupova. Uvoñenje pojma centralni ugao povezuju se ugao i kružnica čime se ostvaruju pretpostavke za konstruiranje podudarnih uglova odnosno za (grafičko) sabiranje i oduzimanje uglova. 4. sekunda): +. Uvježbati grupiranje jednakih faktora u zagradu. Uvježbati grafičko sabiranje i oduzimanje uglova. Prije nego što se krene sa djeljivosti konkretnim brojevima (2. Uvesti pojam relacije i funkcije na jednostavnijim primjerima. pomoću različitih primjera iz djetetovog svakodnevnog okruženja. 2. odnosno sa jednakošću a = b q. 3. ugao Već ranije dijete je upoznalo oblike kruga i kružnice. Pojam djeljivosti može se sada korektno tumačiti. osobito distribuciju množenja prema sabiranju i oduzimanju. množenje prirodnih brojeva kojima je zbir posljednjih cifri 10. presjeka. zaključujući da su te udaljenosti jednake.) dožive kao skupove tačaka. Navesti djecu da sama prepoznaju skupove i da odrede njihove elemente po prepoznatoj osobini. presjek i razliku skupova. Ova su znanja bila na intuitivno konkretnom nivou (kružnica je bila granica kruga). Ovdje prvenstveno mislimo na važne generalizacije kao što su svojstva skupa N i operacija u njemu. Djeca sada kružnicu i krug poimaju kao skup tačaka. Skupovi. polupravac. :. kao osnovnih pojmova.. Uvježbati zadatke sa zagradama. ili pronaći neke druge zanimljivosti vezane za brojeve. formaliziranju ovih sadržaja mora se pristupiti oprezno i postupno od konkretnih životnih situacija. Nakon toga rezultate zaključivanja uopćiti u stavove odnosno teoreme. izračunavanje i oslobañanje zagrada. Djeljivost brojeva Kroz niz primjera dijete treba da količnik . Prirodni brojevi Realizaciju ove tematske cjeline treba. Uvesti ugao i vrste uglova kao kretanje polupravca oko krajnje tačke. krug. Potrebno je proširiti znanja o djeljivosti prirodnih brojeva i naučiti pravila (teoreme) djeljivosti.. uglomjer. u ovoj se temi. proširivanje i produbljivanje znanja koja je dijete usvojilo ranije. koji su djeca ranije poimala više intuitivno. 5 …) potrebno je na dosta primjera pokazati djeljivost zbira odnosno produkta brojem.

5. lijepiti i razgovarati o razlomcima. isijecati polovine. makaze i ljepilo. Djeca mogu donijeti i kolaž papir. Postepenim prebacivanjem poznatih na jednu stranu riješimo jednačinu. odnosno nejednačinu.Tvrdnje o djeljivosti djeca trebaju naučiti kroz različite „plastične“ primjere. Uvesti decimalne razlomke.. kako bi djeci bio jasniji navedeni pojam. vezanim za uvoñenje razlomaka. pa zadane likove lijepiti cijele. Kod množenja. Jednačine i nejednačine uvesti pomoću vage za mjerenje: lijeva strana jednaka desnoj.. isto razmišljamo i kad množimo i dijelimo lijevu i desnu stranu brojem različitim od nule. četvrtinama. a tek onda razlomak s razlomkom. razlomak prvo množiti prirodnim brojem. ako dodamo ili oduzmemo istovremeno na jednoj i drugoj strani jedan broj nećemo narušiti ravnotežu. 310 . trećine. itd. kao razlomka s nazivnikom 100.. Za korištenje u neposrednom radu na času. S djecom raditi figurice od papira. dobar je takoñer i računarski program Geogebra. Razlomci U ovom sadržaju obraditi samo pozitivne razlomke. i pri tome radu naglašavati da se papir počinje savijati od cijelog. zatim razlomak i prividni razlomak. prema polovinama. Aritmetičku sredinu uvesti na brojnoj polupravoj. Na internetu pronaći web stranice s urañenim materijalima. Uvesti pojam najmanjeg zajedničkog sadržaoca i najvećeg zajedničkog djelitelja za dva ili više prirodnih brojeva. Uvesti pojam postotka. Uvježbati sve četiri računske operacije.

toplota. Dioba ćelije Posmatranje ćelija pokožice luka pod mikroskopom. pojam haploidnog i diploidnog broja hromozoma . BIOLOGIJA .koristiti prethodna iskustva djece i ostvariti korelaciju s gradivom drugih nastavnih predmeta – multidisciplinarni pristup .posebnu pažnju usmjeriti na ćeliju kao osnovnu strukturnu i funkcionalnu jedinicu svih živih bića .razvijanje pogleda i sticanje osnovnih znanja o živom svijetu u skladu sa dostignućima savremene biološke nauke i univerzalnih odgojnih vrijednosti . odnosno sa najznačajnijim karakteristikama pojedinih grupa biljaka . 2.razumiju fiziološke procese u biljkama i znaju povezati grañu i funkciju biljnog organa i biljke . Vegetativno razmnožavanje korijenom. GRAðA I FUNKCIJA BILJAKA SJEMENKA: graña sjemenke dvosupnica – dikotila i jednosupnica – monokotila. Drvenasto i zeljasto stablo. Vegetativno razmnožavanje podzemnim izdankom.Biologija ODGOJNI . Jednoćelijski i višećelijski organizmi.znaju da svaki pojedinac može dati vlastiti doprinos u očuvanju i obogaćivanju biljnog svijeta . kapilarnost i korijenov pritisak. zrak.ovladavanje odabranim metodama i tehnikama rada u nastavi biologije .razvijaju pozitivne vrijednosti i stavove prema sebi.poseban značaj posvetiti planiranju i pripremanju laboratorijske vježbe.djeca se služe literaturom iz biologije i prepoznaju predmet izučavanja pojedinih grana biologije . prema svojoj okolini i učenju kao cjeloživotnom procesu PROGRAMSKI SADRŽAJI Uvod 1. voda.razvijati kritičko mišljenje i kreativnost .upoznavanje sa biosistematikom biljnog svijeta. KORIJEN: Graña i funkcija korijena.sticanje novih znanja o predmetu izučavanja biologije .uz pomoć nastavnika/ce znaju procjenjivati relevantnost podataka i informacija . podjele i značaja .upoznati djecu s osnovnim sistematskim kategorijama i njihovom hijerarhijom formiranje svjetonazora / pogleda o porijeklu i razvoju biljnog svijeta .shvatanje filogenije biljnog svijeta. osmoza. osnovna jedinica grañe organizma.shvatanje značaja biljaka za prirodu. 3. prema drugima. Tkivo: graña i funkcija. Ogled rastenja korijena.shvatanje toka fizioloških pojava i procesa u biljnom organizmu vezanim za grañu i funkciju biljnih organa .upoznavanje djece s pojmom biologije.znaju klasificirati biljke i razumiju razvoj od nižih ka višim . klijavost. Stablo: graña i funkcija stabla. diobu ćelije.razumiju grañu ćelije i njenu funkciju u jednoćelijskom i višećelijskom organizmu.istaknuti značaj biljaka kao jedinih proizvoñača hrane i kisika na Zemlji. posmatranju. značaj biologije Povezanost i ovisnost žive i nežive prirode i zajedničke osobine živih bića CITOLOGIJA Biljna stanica: ćelija. Difuzija. organ.NAUKA O ŽIVIM BIĆIMA Podjela biologije prema predmetu i problemu izučavanja. problemom izučavanja . organizam.da pomoću praktičnog rada djeca shvate fiziološke pojave i procese u biljnom organizmu i da povežu grañu i funkciju biljnih organa i biljke . 311 . modeliranju ćelije i biljnih organa i eksperimentima . IZDANAK: Nadzemni i podzemni izdanak. klijanje sjemenke: uslovi klijanja. njenim predmetom.naučiti razliku izmeñu biljne i životinjske ćelije . razvijati senzibilitet o potrebi zaštite biljnog svijeta od uništavanja OČEKIVANJA .pružanje osnovnih znanja. životinje i čovjeka OBRAZOVNI . preobražaj.shvataju ulogu nauke za razumijevanje svijeta u kojem žive .prave herbar i odreñuju biljke pomoću kratkih didaktičkih ključeva za grupu biljaka . vještina i sposobnosti o grañ i i funkciji biljnog organizma .

predstavnici. PAPRATNJAČE: Graña. medicinski i ekonomski značaj virusa. Pojam biosistematika. razmnožavanje i razviće. podjela i značaj. predstavnici i značaj u ishrani. funkcija. Karl Line. značaj. Na primjeru jedne biljke objasniti biosistematske kategorije. odjeljak i carstvo. DVOSUPNICE. podjela i značaj. PORODICE LEPTIRNJAČA I USNATICA Opće karakteristike porodice. PORODICE LJUTIĆA I RUŽA Opće karakteristike porodica. podjela. značaj u ishrani. klasa. Binarna nomenklatura. rasprostranjenost. BIOSISTEMATIKA BILJAKA Biološka raznolikost i uzroci biološke raznolikosti. Laboratorijska vježba: Mikroskopiranje unutrašnje grañe lista. izumrle papratnjače. CVIJET – CVAST: Graña i funkcija cvijeta i cvasti OPRAŠIVANJE I OPLODNJA: Plod i sjemenka. Graña. PORODICE KRSTAŠICA I GLAVOČIKA Opća karakteristika porodice. ORGANIZMI ČIJE ĆELIJE NEMAJU PRAVO JEDRO – PROKARIOTI BAKTERIJE I MODROZELENE ALGE. raznovrsnost plodova i sjemenki 4. razmnožavanje i razviće. Posmatranje algi mikroskopom GLJIVE I LIŠAJEVI: Graña. predstavnici i značaj vrsta u liječenju i ishrani. podjela i značaj. Karakteristike grañe. Golosjemenjače. razmnožavanje. podjela i porijeklo. porodica. STABLAŠICE MAHOVINE: Graña. vrsta. razmnožavanje. rasprostranjenost i najvažnije grupe Mahovina.EUKARIOTI ALGE: Graña. Od bičara do volvoksa. Voćarstvo. Razmnožavanje.PORODICE LJILJANA I TRAVA Opća karakteristika porodice. Laboratorijska vježba: Odreñivanje dvosupnica prema ključu. Bakterije izazivači bolesti i korištenje bakterija u ratnim uslovima kao bološki agansi. značajne vrste u ishrani. Prelaz na kopno.LIST: Vanjska i unutrašnja graña. razmnožavanje i razviće. KRATAK PREGLED RAZVOJA BILJNOG SVIJETA ZNAČAJ BILJAKA 312 . SJEMENJAČE: Osnovne karakteristike. Podjela skriven osjemenjača na dvosupnice i jednosupnice. Postavljanje eksperimenata vegetativnog razmnožavanja. značaj i podjela. predstavnici. Vegetativno razmnožavanje listom. rasprostranjenost. ORGANIZMI NEĆELIJSKE GRAðE VIRUSI NA GRANICI ŽIVOTA: Karakteristike grañe virusa. viroze. rod. ORGANIZMI ČIJE ĆELIJE IMAJU PRAVO JEDRO . JEDNOSUPNICE . SKRIVENOSJEMENJAČE / KRITOSJEMENJAČE Opće odlike. red.

zraku i tlu prepoznati osnovne oblike reljefa zemlji i njenim sferama – geosferama grañi zemljine kore razvoju Zemlje i litosfere tokom geološke prošlosti unutrašnjim procesima i obliku vanjskim procesima i oblicima hidrosferi – vodenom omotaču Zemlje kružnim tokovima u hidrosferi jedinstvo i podjelu S vjetskog okeana osnovnim fizičkim.(2 časa sedmično. hemijskim i dinamičkim procesima u Svjetskom okeanu kopnenim vodama na Zemlji zakonomjernoj smjeni vegetacije na Zemlji uticaju prirodnih faktora na rast i razvoj vegetacije na Zemlji pojasno – zonalnom rasporedu flore na Zemlji akvatičnim životnim zajednicama na Zemlji ekumeni i anekumeni suštini i značenju pojmova: prirodna i geografska sredina urbanizaciji i urbaniziranim regijama privredi i podjeli privrede osnovne elemente primarne. zvijezde i Mjesec Kosmosu ili nebu Prividna kretanja Sunca nebeskim tijelima zvijezdama i Galaktici Suncu i njegovom sistemu Mjesecu i njegovom kretanju Zemlji u sunčevom sistemu osnovna znanja o horizontu. učionice i makete globusu zavičaja načinu umanjenja veličina iz prirode o osnovama izrade geografske karte elementima i sadržaju geografskih karta vrstama geografskih karata suštini čitanja geografskih karata prepoznavanju geografskih sadržaja na karti osnove o stijenama u zavičaju. zemljinoj kori i njenom sastavu razvoju zemljine kore kroz geološka razdoblja oblicima reljefa nastalim unutrašnjim i vanjskim silama unutrašnjim procesima i pojavama vodenom omotaču Zemlje kruženju vode u prirodi jedinstvu i podjeli Svjetskog okeana kopnenim vodama živom svijetu na Zemlji ili biosferi geografskoj rasprostranjenosti biljaka i životinja podjelu voda na slane i slatke vode podjeli kopnenih voda i njihovom značaju osnovne biljne i životinjske vrste u bližem i širem zavičaju općim društvenogeografskim elementima na Zemlji stanovništvu na Zemlji. geografske i životne sredine najvažnije geogene i antropogene uzročnike narušavanja životne sredine posljedicama negeativnih uticaja na zrak. kretanjima nebeskih tijela Suncu i sunčevom sistemu Zemlji kao planeti u sunčevom sistemu horizontu i podjeli horizonta orijentaciji na horizontu orijentaciji na površini Zemlje geografskim koordinatama prividnom kretanju Sunca stvarnom kretanju Zemlje rotaciji i posljedicama rotacije Zemlje revoluciji i posljedicama revolucije Zemlje OČEKIVANI REZULTATI Djeca zn aju: Očekivana znanja o: opisivati ranije poznate geografske geografiji kao općem obrazovnom predmetu pojmove koje su naučili tokom prirodnoj i geografskoj sredini razrednog obrazovanja iz predmeta proširenim znanjima prirodnih pojava i Prirode i društva procesa i načinima njihovih nastanaka opisivati pojave i procese koje da geografija daje znanje o doživljava u bližoj i daljoj okolini prirodnogeografskim i društvenogeografskim procesima i pojavama opisati nebo. naseljenosti i naseljima na Zemlji privredi i privrednim djelatnostima globalnim geografskim aspektima životne sredine uzrocima geoekološke krize posljedicama geoekoloških poremećaja na Zemlji stanovništvu užeg i šireg zavičaja gradskim i seoskim naseljima osnovnim ljudskim aktivnostima osnove ugrožavanja okolice i okoliša u užem zavičaju 313 . Sunce. vodi. metodama orijentacije na horizontu prividnom kretanju S unca geografskoj mreži osnovama orijentacije na horizontu odreñ ivanju apsolutnog položaja tačaka na površini Zemlje opisati prividno dnevno kretanje Sunca suštini prividnih kretanja nebeskih tijela opisati nastanak i trajanje astronomskih suštini stvarnih kretanja Zemlje godišnjih doba rotaciji Zemlje i njenim posljedicama: objasniti pojam protoka (temporalnog) smjeni dana i noći i računanje vremena vremena revoluciji Zemlje i njenim posljedicama suštini nejednakog trajanja dužine dana i noći smjeni godišnjih doba i postojanju toplotnih pojaseva na Zemlji izgled svoje bliže i dalje okoline rasporedu i odnosima kopna i mora na o izradama plana. 70 časova godišnje) ODGOJNO OBRAZOVNI CILJEVI I ZADACI POSTAVLJENI CILJEVI Programski zahtje vi o: geografiji kao nauci i školskom predmetu značaju školske geografije objektu i predmetu proučavanja prirodnoj sredini geografskoj sredini definiciji i definicijama geografije kao nauke i podjeli geografije nebu i nebeskim tijelima kosmičkom beskraju. tercijarne i sekundarne privrede geografsko poimanje prirodne. vodu i tlo Geografija/zemljopis predstavljanju izgleda Zemlje i njene površine na globusu i kartama umanjenju veličina iz prirode i načinima njihovog prenošenja na papir razmjeri i razmjernicima elementima i sadržaju geografske karte vrstama i načinu korištenja geografskih karata zemlji i njenim sferama litosferi.

Orijentacija pomoću kompasa ili busole. Nejednako trajanje dana i noći. Orijentacija pomoću Sunca. Sfere Zemlje – geosfere. Posljedice rotacije Zemlje. predmet. 314 . Oblikovanje reljefa rastvaračkim djelovanjem vode. Mjesečeva kretanja. Toplotni pojasevi na Zemlji. Značaj atmosfere. ORIJENTACIJA NA HORIZONTU Horizont i orijentacija na horizontu. Tektonski procesi i oblici. vode i zraka. PRIVIDNO KRETANJE SUNCA I STVARNO ROTIRANJE ZEMLJE Prividno kretanje Sunca. Položaj Zemlje na ekliptici. Podjela geografije NEBO (KOSMOS) I NEBESKA (KOSMIČKA) TIJELA Osnovne predstave o Kosmosu i kosmičkim tijelima. Meridijani ili podnevnici. Čitanje geografskih karata. Planete. Sateliti. Plan. Godišnja doba. LITOSFERA I KORA ZEMLJE Unutrašnja graña Zemlje. Oblikovanje reljefa vjetrom. Datumska granica. PRIKAZIVANJE POVRŠINE ZEMLJE NA RAVNI Globus – model Zemlje. Razmjera i razmjernik. RELJEF ZEMLJE – EGZOGENI PROCESI I OBLICI Oblikovanje reljefa raspadanjem i taloženjem stijena. Kalendar. Zemlja u Sunčevom sistemu. Zvijezde i sazviježña. zadaci geografije. Podjela atmosfere. Osnovni elementi geografske karte. Zemljotresi. Mjesec. Galaktike i galaktička jata. SUNČEVA TOPLOTA – POKRETAČ ATMOSFERE Sunčeva radijacija. Smjena dana i noći. Reljef na kopnu i u podmorju. Vrste karata. Geografska dužina. Lokalno vrijeme. Orijentacija pomoću zvijezde Polare (Sjverenjače). Zemlja – oblik i veličina. Relativna visina.NASTAVNI SADRŽAJI (NASTAVNE TEME) UVOD U GEOGRAFIJU Objekat. Paralele ili uporednici. Satne zone. Zagrijavanje kopna. ORIJENTACIJA NA POVRŠINI ZEMLJE Geografska mreža. GODIŠNJE OBILAŽENJE ZEMLJE OKO SUNCA Revolucija Zemlje – obilaženje Zemlje oko Sunca. Sastav geografskog omotača. Oblikovanje reljefa ledom. Sunce i Sunčev sistem. Putanja Dnevni lukovi Sunca iznad horizonta. Geografska širina. Oblikovanje reljefa morskom vodom. Ekliptika. Zonalno vrijeme. Posljedice revolucije Zemlje. Odreñivanje položaja tačaka i objekta u odnosu na stajnu tačku. Orijentacija pomoću Sunca i sata. Izgled površine Zemlje. Najnovija savremena orijentacija. Sastav atmosfere. Nadmorska visina. Sastav zemljine kore. Rotacija Zemlje. Stvarno dnevno kretanje Zemlje. Vulkani i vulkanski reljef. Oblikovanje reljefa tekućicama. Pomaračenja Sunca i Mjeseca. ZEMLJA I NJENE SFERE – GEOSFERE Geografski omotač. Vjetar. RELJEF ZEMLJE – ENDOGENI PROCESI I OBLICI Oblici reljefa nastali djelovanjem unutrašnjih sila. ATMOSFERA – ZRAČNI OMOTAČ ZEMLJE Atmosfera – gasoviti omotač Zemlje. Geografska karta. Odreñivanje položaja tačaka i objekata na površini Zemlje. Zračni pritisak. Razvoj Zemlje kroz geološka razdoblja. Geografske koordinate.

Kruženje vode u prirodi. Svjetski okean. DEMOGEOGRAFSKE ODLIKE NA ZEMLJI Naseljeni prostori na Zemlji – ekumena. Nastavni program omogućava shvatanje i apstraktnih geografskih znanja putem otkrivajućeg učenja. GEOEKOLOGIJA – GLOBALNI ASPEKTI ŽIVOTA NA ZEMLJI Geoekologija – nauka o kvalitetu života na Zemlji. Padavine. Nastavna graña je koncipirana za interaktivne. a koje tretira ovaj nastavni program su. Urbanizacija. I druge nastavne teme. Ostvarivanje ovih ciljeva temelji se na nastavnoj grañi. Pojam klime. Klime polarnih oblasti. Tekućice. Zemlju u Kosmosu. Pored ove nastavne grañe nastavni program tretira i Zemljine geosfere. BIOGEOGRAFSKE OBLASTI NA ZEMLJI Biogeografske oblasti žarkog pojasa. Meteorološko vrijeme. ali i druge oblike nastavnog rada u kojima su učenici subjekti nastavnog procesa. posljedice Zemljinih kretanja i sl. Kako je ovo dosta nepoznata i teško shvatljiva • 315 . KOPNENE VODE Podzemne vode. Oblaci i magle. Klimatski faktori.ATMOSFERSKI PROCESI Vlažnost zraka. Ugroženi elementi životne sredine. Biogeografski faktori na Zemlji. Biogeografske oblasti polarnog pojasa. PROIZVODI LJUDSKE DJELATNOSTI NA ZEMLJI Naselja i tipovi naselja na Zemlji. Jezera. Biogeografske oblasti umjerenog pojasa. Rasna i jezička raznolikost svjetskog stanovništva. Talasi u Svjetskom okeanu. Privreda i privredne djelatnosti. DIDAKTIČKO-METODIČKE NAPOMENE O NASTAVNOM PLANU I PROGRAMU • Nastavni program koncepcijski odgovara shvatanju osnovnih saznanja o pojavama i procesima koje su vidljive i spadaju u domen prirodnogeografskih i društvenogeografskih pojava i procesa. nove i dosta uopćene. HIDROSFERA – VODENI OMOTAČ ZEMLJE Opće odlike hidrosfere. Klime umjerenih pojaseva. Okeani. Značaj kopnenih voda. BIOSFERA – BILJNI I ŽIVOTINJSKI SVIJET NA ZEMLJI Biosfera – pojam i podjela. Porast svjetskog stanovništva. Jedinstvo i podjela Svjetskog okeana. VRIJEME I KLIMA Pojam vremena. Morske mijene i morske dobi. Led na Zemlji. Struje u Svjetskom okeanu. uglavnom. Uzroci geoekološke krize na Zemlji. Mora. Kopneni i vodeni (akvatični) organizmi na Zemlji. Močvare i bare. koja pobuñuje veliku motiviranost kod učenika. Izvori i vrela. DINAMIKA SVJETSKOG OKEANA Kretanje morske vode. To se prevashodno odnosi na nastavnu teme koje tretiraju Kosmos. Značaj Svjetskog okeana. Prirodne osobine morske vode. OSNOVNI TIPOVI KLIME NA ZEMLJI Tople klime u žarkom pojasu. Migracije – mehaničko kretanje stanovništva.

Posljednje nastavne teme se odnose na društvenogeografske elemente na Zemlji i interakcijske odnose izmeñu prirodne i geografske sredine. Interaktivna obrada geoekoloških problema mora biti postavljena u uzročno-posljedičnim odnosima i vezama. 316 . Prije realizacije nastavnog procesa potrebno je proučiti i shvatiti sadržaj svake nastavne teme i nastavne jedinice. grafikonima i primjerima. koji uslovljavaju te odnose. Nastavni program uz savremeni udžbenik omogućava shvatanje apstraktnih geografskih znanja putem otkrivajućeg učenja. uvijek je potrebno ukazivati na interakcijske odnose društva i prirode. potrebno je osmisliti najprikladniji nastavni metod. oblik nastavnog rada i nastavna pomagala u realizaciji nastavne jedinice. To se posebno odnosi na raspored stanovništva na Zemlji.• • • materija. Nastavni program koncepcijski je postavljen da se njime mogu sticati nova znanja. kako bi lakše shvatili postavljenu nastavnu grañu. te privredu i privredne aktivnosti stanovništva. a na osnovu stečenih u razrednoj nastavi iz Prirode i društva. razvoj urbanizacije i urbanih sistema. slikama. U geoekološkim problemima na Zemlji ukazati na geogene. Iz ovih veza i odnosa učenici će shvatiti mjesto i ulogu čovjeka u čuvanju svog životnog okruženja. Društvenogeografski procesi su uvjetovani prirodnim faktorima. kojima se narušava normalno funkcionisanje prirodne i geografske sredine. potrebno je u nastavnom procesu učenike dodatno motivirati sa crtežima. za učenike ovog uzrasta. kosmogene i antropogene uticaje. U ovim temama. Društvenogeografske odnose na Zemlji treba povezati sa prirodnogeografskim faktorima. Pored toga.

usmjerava aktivnosti 317 . Kako je Krećani i Feničani nastalo glasovno posredovali izmeñu pismo Feničana. predaje . iznose vlastiti sud (percepciju) Priprema analizu izvora (ilustracija) postavlja jasna i konkretna pitanja. priprema zadatke za učenike. Istoka i Zapada Djeca znaju koja Razumiju kako su Stara Grčka Grčka-zemlja i more plemena naseljavaju novi uvjeti života Seoba grčkih plemena prostore Grčke. 35 časova godišnje) TEM E ZNANJE SPOS OBNOS TI VRIJEDNOSTI. vremenska razdoblja Djeca razvijaju interes i pozitivan odnos prema historiji Imaju orijentaciju u vremenu. komuniciraju posmatraju i iznose vlastiti stav Razvijaju svijest o kontinuitetu života u BiH od prahistorije Djeca izgrañuju stav o značaju razmjene kulturnih dostignuća za napredak čovječanstva. priprema izvore za analizu. na osnovu analize izvora mogu opisati i prezentirati. mogu bogova i ljudi Helada i Heleni objasniti kako je Grčki polis Znaju o čemu govore nastala mikenska Velika grčka grčki epovi Ilijada i kultura kolonizacija Odiseja. Priprema zadatke za djecu Potiče interes djece. Priprema analizu izvora Demonstriraju. na osnovu analize izvora iznose vlastiti stav Demonstrira na karti. Gdje se stvaranje kretske razvila prva evropska kulture. usmjerava analizu izvora potiče učenike na kreativno razmišljanje Demonstrira na karti. Da čovječanstvo ne napreduje kao jedinstvena cjelina Analiziraju izvore (ilustracije) samostalno zaključuju Rješavaju zadatke (Venov dijagram) P osmatraju ilustracije i samostalno zaključuju Analiziraju kartu. prezentira. Prethistorije Mogu objasniti razmjena proizvoda kako je razmjena izmeñu Istoka i uticala na Zapada. Djeca znaju kako je Mogu uočiti Prethistorija Život ljudi u najstarije živio čovjek starijeg razlike u načinu doba kamenog doba. Priprema analizu izvora i potiče djecu da kritički i kreativno razmišljaju Demonstrira na karti motivira učenike da uče Djeca historijski razmišljanju – informacije o odreñenom dogañaju smještaju u slijed (šta se prvo dogañalo. a kako starijeg i mlañeg Vjerovanje ljudi čovjek mlañeg kamenog doba kamenog doba kamenog doba Razumiju kako se Ljudi metalnog doba Znaju u šta su razvilo vjerovanje Područje današnje vjerovali ljudi ljudi kamenog Bosne i Hercegovine u kamenog doba. usmjerava aktivnosti učenja Priprema analizu izvora. demonstriraju Analiziraju izvore. šta su historijski izvori Znaju kako se računa vrijeme. pripremaju zadatke na lenti (crti) vremena Komuniciraju. potiče ih da samostalno zaključuju. daju odgovore na postavljena pitanja Analiziraju tekst i na osnovu analize tumače Na osnovu analize teksta djeca predstavljaju temu (usmeno ili pismeno) Slušaju. totemizam Razumiju kako je Znaju da je upotreba metala čovječanstvo brže uticala na način napredovalo u života i promjenu dolinama velikih odnosa meñu rijeka (Stari Istok) ljudima. čime života ljudi Mlañe kameno doba se bavio. potiče djecu da samostalno zaključuju Predaje . uticali na život Homerski svijet Objasniti pojmove ljudi. S TAVOVI PONAŠ ANJE AKTIVNOS TI DJ EC E AKTIVNOSTI NASTAVNIKA/CE Historija/povijest Razumiju kako je podijeljena prošlost. a šta kasnije) Djeca mogu razlikovati historijski stav od mitologije Djeca razvijaju svijest o tome kako dolazilo do promjena u prošlosti i Izgrañuju stav o značaju Olimpijskih igara Analiziraju kartu. objasne pojmove arheologija i kultura Mogu se orijentirati na lenti (crti) vremena. potiče djecu na samostalan rad i kreativno razmišljanje Demonstrira na karti predaje. zašto je došlo do grčke kolonizacije Uvod u historiju Prošlost i sadašnjost Računanje vremena Djeca znaju kako doznajemo o životu u prošlosti. samostalno zaključuju.(1 čas sedmično. šta je doba prahistoriji animizam. Razlikuju prethistorijsko i historijsko doba.perzijski ratovi Znaju šta su polisi se razvila grčka Život i kultura starih Koje prostore religija i Grka koloniziraju mitologija Grčka pod objasniti pojam Djeca razumiju makedonskom vlašću kolonizacija kako su se razvili polisi. kretskog civilizacija Da su pisma . iznose vlastito mišljenje zaključuju Rješavaju zadatke na crti vremena Motivira djecu. posmatraju. grčka Razumiju i mogu Atena religija i mitologija da objasne kako Grčko. drži predavanje i usmjerava aktivnosti djece. opisuju izvore. razlikuju periode Slušaju. kritički Znaju pokazati razmišljaju lokalitete na kojima Na karti pokazuju su pronañeni područja koja su materijalni dokazi iz naseljena u različitih razdoblja prahistoriji.

pojašnjava.Najvažnije vladare i Usvajanje novih njihova djela pojmova. kretskog Zapada. značajnije umjetnike i naučnike Grčke Djeca znaju koje su posljedice Peloponeskog rata.Književna djela kako je razmjena Znaju da je vršena uticala na razmjena proizvoda stvaranje kretske izmeñu Istoka i kulture. daju odgovore na postavljena pitanja Analiziraju tekst i na osnovu analize tumače Na osnovu analize teksta djeca predstavljaju temu (usmeno ili pismeno) Demonstrira na karti. potiče djecu na samostalan rad i kreativno razmišljanje 318 . izvore rješavaju pripremljene zadatke Rezimira prethodna znanja djece o temi.Sumerske gradove Mezopotamije .Vjerovanje kritičkog . uticali na život Objasniti pojmove ljudi. izvode zaključke i iznose vlastiti stav historijski razmišljaju. Kako je razvila prva evropska nastalo glasovno civilizacija Da su pismo Feničana. Krećani i Feničani posredovali izmeñu Istoka i Zapada Djeca znaju koja Razumiju kako su plemena naseljavaju novi uvjeti života prostore Grčke. procjenjuje usvojeno znanje Djeca historijski razmišljanju informacije o odreñenom dogañaju smještaju u slijed (šta se prvo dogañalo. da razlikuju bitno od nebitnog osnovu analize Djeca izgrañuju stav o značaju razmjene kulturnih dostignuća za napredak čovječanstva. mogu Helada i Heleni objasniti kako je Znaju o čemu govore nastala mikenska grčki epovi Ilijada i kultura Odiseja. Da čovječanstvo ne napreduje kao jedinstvena cjelina Analiziraju kartu i izvore P okazuju na karti P rikupljaju izvore za izradu panoa Izrañuju pano o Egiptu. kakva je bila kultura stanovanja. kakav je položaj robova. mogu objasniti zbog čega su značajna osvajanja Aleksandra Makedonskog i Helenistička kultura.P ismo. P rvu Sposobnost poznatu biblioteku analize i sinteze . demonstrira. važnije grañevine i stilove gradnje. daje smjernice za izradu panoa o Egiptu Usmjerava aktivnosti djece Procjenjuje usvojeno znanje Drži mini predavanja Demonstrira na karti Demonstrira.Kako su nastale Olimpijske igre Znaju gdje je nastala Atena. značenje pojma Helenizam Historijsko doba Egipat Vjerovanje i kultura starih Egipćana Civilizacija stare Mezopotamije Posrednici izmeñu Istoka i Zapada Stara Grčka Grčka-zemlja i more Seoba grčkih plemena Homerski svijet bogova i ljudi Grčki polis Velika grčka kolonizacija Atena Razumiju značaj Olimpijskih igara Djeca mogu da objasne uzroke i posljedice Grčkopersijskih ratova Razvijaju sposobnost empatije (saosjećanje i razumijevanje života u robovlasničkom društvu) Razumiju kakav je uticaj Grčke civilizacije na razvoj suvremenog svijeta Djeca razumiju. priprema zadatke za učenike.Najvažnije mišljenja grañevine Mogu objasniti . priprema analizu izvora i zadatke za djecu. Znaju šta je Agora. stjecali znanja. lik i djelo Aleksandra Velikog . Kako je došlo do Grčko-perzijskih ratova Djeca znaju kako su se oblačili. prošlost i budućnost Djeca razvijaju empatiju Sa sigurnošću demonstriraju i iznose stavove Imaju izgrañen stav o značaju Helenističke kulture Slušaju. pismo i umjetnosti naučna znanja Uočiti sličnosti i Koje su države razlike izmeñu nastale na tlu egipatske i Mezopotamije civilizacija . Demonstriraju Analiziraju izvore. kakvu hranu su jeli. daju odgovore na postavljene zadatke Analiziraju kartu. grčka religija i mitologija Djeca razvijaju sposobnost hronološkog razumijevanja razlikuju sadašnjost. razvilo vjerovanje objasniti pojam Egipćana i mnogobošci. pojmove demos i aristokracija. predaje . uticalo na razvoj kako se razvija egipatske umjetnost. D jeca pronalaze različite informacije Djeca različite informacije smještaju u kontekst Razvijaju sposobnosti hronološkog razumijevanja i sposobnost tumačenja na osnovu analize. Procjenjuje usvojeno analiziraju. kritički i kreativno razmišljaju Djeca znaju gdje i Djeca razumiju kako je nastala zašto je E gipat Egipatska država dar Nila Znaju u šta su Razumiju kako se vjerovali E gipćani. . usmjerava aktivnosti učenja Priprema analizu izvora. mogu zagrobni život kako da objasne šta je nastaju prvi gradovi. postavljaju pitanja. Gdje se pisma . njeno ureñenje. mitologija. znanje i razumijevanje P ripremaju sadržaja kod djece prezentaciju da kroz glumu (podjela uloga) prezentiraju kakav je bio položaj robova Djeca koriste izvore i na osnovu relevantnih informacija odgovaraju na postavljena pitanja Slušaju . a šta kasnije) Analiziraju kartu.

kritičko i kreativno razmišljanje. izmeñu društvene razlike bogatih i Vjerovanje R imljana siromašnih Djeca znaju po čemu (kritički su bili poznati braća razmišljaju) Grah. historijski razmišljaju. zašto je došlo do grčke kolonizacije Razumiju značaj Olimpijskih igara Djeca mogu da objasne uzroke i posljedice Grčkopersijskih ratova Razvijaju sposobnost empatije (saosjećanje i razumijevanje života u robovlasničkom društvu) Razumiju kakav je uticaj Grčke civilizacije na razvoj suvremenog svijeta Djeca razumiju. njeno ureñenje. posmatraju.Razumiju i mogu da objasne kako se razvila grčka religija i mitologija Djeca razumiju kako su se razvili polisi. kakva je bila kultura stanovanja. priprema zadatke za učenje i usmjerava aktivnosti djece. na osnovu analize izvora iznose vlastiti stav Slušaju. stjecali znanja. ko Apeninskog Prodor Rima na su najstariji poluotoka. priprema odgovarajuće izvore informacija Priprema izvore i smjernice za njihovu analizu. senat. Procjenjuje usvojeno znanje kod djece. pojmove demos i aristokracija. demonstrira na karti. Gdje se razvila prva evropska civilizacija Da su Krećani i Feničani posredovali izmeñu Istoka i Zapada Djeca mogu razlikovati historijski stav od mitologije Djeca razvijaju svijest o tome kako dolazilo do promjena u prošlosti i Izgrañuju stav o značaju Olimpijskih igara Djeca razvijaju sposobnost hronološkog razumijevanja razlikuju sadašnjost. Potiče djecu na samostalan rad. kritički i kreativno razmišljaju Djeca znaju gdje se Mogu uočiti i Stari Rim Zemlja i stanovništvo nalazi A peninski pokazati na karti Doba kraljeva poluotok i njegove položaj Rimska republika geografske odlike. značajnije umjetnike i naučnike Grčke Djeca znaju koje su posljedice Peloponeskog rata. važnije grañevine i stilove gradnje. odgovaraju na postavljena pitanja Na osnovu relevantnih informacija demonstriraju kroz glumu društvene razlike u Rimu Djeca analiziraju tekst i na osnovu relevantnih informacija pismeno ili usmeno izlažu temu Djeca istražuju i odgovaraju na postavljena pitanja. priprema izvore za analizu. usmjerava aktivnosti Procjenjuje usvojeno znanje i razumijevanje sadržaja kod djece Djeca izgrañuju stav o značaju mitova o postanku države za njeno stanovništvo Djeca imaju izgrañen stav o značaju rimske civilizacije Djeca imaj stav o tome kako su Rimljani dospjeli na prostore današnje BiH Djeca razvijaju empatiju (sposobnost da se stave u položaj rimskih robova i da ih razumiju) Djeca su u stanju da prezentiraju vlastiti stav uz argumentaciju. priprema analizu izvora. kakav je položaj robova. Razumiju prostoru današn je društvene borbe u Bosne i Hercegovine patriciji i plebejci Djeca treba da znaju Rimu kako su Rimljani . Mogu objasniti Rimska kultura pojmove: kraljevina. iznose svoj stav o Kakav je bio položaj razlikama robova u R imu. P ripremaju prezentaciju da kroz glumu (podjela uloga) prezentiraju kakav je bio položaj robova Djeca koriste izvore i na osnovu relevantnih informacija odgovaraju na postavljena pitanja Demonstrira na karti predaje.perzijski ratovi Život i kultura starih Grka Grčka pod makedonskom vlašću Znaju šta su polisi Koje prostore koloniziraju objasniti pojam kolonizacija Kako su nastale Olimpijske igre Znaju gdje je nastala Atena. objasniti uzroke društvenih sukoba u Rimu Stara Grčka Grčka-zemlja i more Seoba grčkih plemena Homerski svijet bogova i ljudi Grčki polis Velika grčka kolonizacija Atena Grčko. prezentiraju odgovore Demonstrira na karti. Procjenjuju usvojeno znanje na osnovu odreñenih kriterija Rezimira prethodna znanja djece o temi. lik i djelo Aleksandra Velikog . o najvećem Razumiju i mogu ustanku robova. prošlost i budućnost Djeca razvijaju empatiju Sa sigurnošću demonstriraju i iznose stavove Imaju izgrañen stav o značaju Helenističke kulture Slušaju. imaju stav o tome zašto su važne reforme Djeca imaju izgrañen stav o vrijednostima kršćanskog učenja Analiziraju kartu odgovaraju na postavljena pitanja Djeca identificiraju relevantne informacije koje će im pomoći da odgovore na postavljena pitanja Analiziraju historijsku kartu. kakvu hranu su jeli.prepoznaju i na širili svoju teritoriju karti pokazuju Djeca znaju kako je prostore koje su izgledao grad R im Rimljani osvojili (životni i radni Analiziraju i prostor). Drži mini predavanje. Znaju šta je Agora. 319 . Dobro bi bilo da se organizira posjeta najbližem historijskom lokalitetu iz ovog perioda ili muzeju. Mogu Sredozemno more stanovnici Italije uočiti razlike i Život i vjerovanje Djeca znaju kada i sličnosti izmeñu starih R imljanja kako je osnovan grad najstarijih kultura Kraj Rimske republike Rim (prema legendi i na A peninskom Rimsko carstvo historijskim poluotoku Kršćanstvo činjenicama. značenje pojma Helenizam razmjena proizvoda izmeñu Istoka i Zapada. drži mini predavanje.. kako je nastao republika. mogu objasniti zbog čega su značajna osvajanja Aleksandra Makedonskog i Helenistička kultura. Kako je došlo do Grčko-perzijskih ratova Djeca znaju kako su se oblačili. analiziraju. Antička k ultura na konzuli. drži predavanje i usmjerava aktivnosti djece. Rim. Priprema zadatke za djecu Potiče interes djece.

postavljen je i na Internet stranici www. Izradu ovog priručnika potakla je Misija OSCE-a u BiH zajedno sa Vijećem Evrope i Institutom za Istraživanje udžbenika „Georg Eckert“. pojavu kršćanstva i razliku u odnosu na ranije vjerovanje Rimljana. Kada Rimljani pokoravaju Ilire. pa je poželjno uključiti i druge izvore (muzika i film) ili pristupe uključivanja u atmosferu nekog perioda (djeca se ponašaju ili rade kao da žive u tom periodu. Učenjem historije.Pojam grañanski rat. Kakav će odnos izgraditi prema predmetu najviše zavisi od nastavnika/ce. djeca trebaju da graditi posebno razumijevanje.coe. Detaljnije upute za pripremu analize izvora. Nastavnik/ca treba motivirati djecu. kreirati atmosferu učenja na času. arhiv ili neki lokalitet gdje su sačuvani materijalni ostaci iz prošlosti. Savremeni pristupi u poučavanju historije fokus u radu pomjeraju s nastave na učenje. načine postavljanja pitanja. kompetencije i vještine. Ovaj priručnik može biti koristan saradnik nastavniku. koji su uzroci i sudionici grañanskih ratova Djeca znaju kada je nastalo Rimsko carstvo. aktivnosti i zadatke. robovlasnici. a nastavnikova uloga je da usmjerava rad i nudi resurse. književnost i nauka) pojam Antička kultura Djeca trebaju znati koja su ilirska plemena naseljavala prostore današnje BiH i susjednih zemalja. pokazati im značaj onoga što uče. uzroke slabljenja carstva Djeca znaju osnovna obilježja Rimske kulture (graditeljstvo i vajarstvo. uzroke propasti Rimskog carstva Razumiju važnost Rimske kulture Djeca razumiju i mogu objasniti uticaj i vrijednosti antičkih civilizacija na ovim prostorima Djeca su svjesna značaja antičke kulture Djeca razvijaju svijest o tome da se na prostoru BiH nalazi brojni ostatci antičke kulture koji nisu dovoljno istraženi i cijenjeni Djeca analiziraju izvore i na osnovu njih zaključuju i iznose svoj stav.ba. uključiti njihova interesovanja. poticati ih na kritičko i kreativno razmišljanje i razvijati empatiju. analiziraju izvore. uče Slušaju predavanje. faraoni…). 320 . historijske spomenike iz ovog perioda Djeca razumiju i mogu objasniti razvoj Rimskog carstva. pojmove: koloni. korištenje različitih tehnika interaktivne nastave i procjene znanja djece nalaze se u „Priručniku za nastavnike historije“. gladijatori. Djeca će razviti interesovanje za historiju ukoliko posjete muzej. najznačajnije Rimske careve. odgovaraju na postavljena pitanja i demonstriraju na karti DIDAKTIČKE UPUTE ZA NASTAVNIKE U šestom razredu devetogodišnjeg osnovnog obrazovanja djeca se prvi put susreću s historijom. kao robovi. zato je poželjno da nastavnici koristiti različite izvore (pisane i vizuelne). Kada se pojavljuje kršćanstvo i kako se širilo. Kako je podijeljeno carstvo. Mlañoj djeci može biti teško apstraktno razmišljati o iskustvima ljudi ranijih historijskih razdoblja. postavljaju pitanja i daju zadaće.

plastična folija). PONAŠANJE Razvijanje tehničkih sposobnosti i vještina: samostalno uočavanje. PVC. grañevinarstvu. putničkom saobraćaju o ekološkim aspektima kulture stanovanja ve zanim za zaštitu životne i radne sredine. stilovima i pravcima u arhitekturi grañevinskom tehničkom crtanju. tehničkom pismu. žica. selekcija i korištenje informacija uporeñivanje vizuelizacija i vizuelno grupiranje procjenjivanje različiti načini tehničkog izražavanja i komuniciranja induktivno i analogno zaključivanje prostorno organiziranje i orijentiranje Razvijanje pozitivnih vrijednosti i stavova: sve snažnije i intenzivnije izražavanje estetske osjetljivosti na kvalitet tehničkih dostignuća svjesnost značaja tehnike u životu i potrebi učenja o tehnici kroz čitav život vrlo jasno izražavanje razvoja interesa i intenzivne želje za bavljenje tehnikom koja treba da postane trajna potreba poticanje na samostalnost i samoinicijativu uvažavanje argumentacije u branjenju 321 . STAVOVI. ljepenka.ISHODI UČENJA Djeca trebaju imati znanje i razumijevanje o: pravilnom čitanju i tumačenju gotove tehničke dokumentacije koja se odnosi na jednostavne modele i makete materijalima koji su namijenjeni njihovom uzrastu: drvo. karton. sa ilustracijom simbola). ukazivanje na greške drugih korištenje prethodnih tehničkih iskustava i termina u daljnjem učenju korištenje induktivnim i analognim mišljenjem u rješavanju različitih zadataka i problema improvizacija i prezentacija ideja (individualno i u grupi) i predviñanje rezultata korištenje već formiranih kriterija za procjenu kvaliteta prilikom realizacije tehničkih ideja izražavanje pozitivnog odnosa prema tehnici i želje za praćenjem tehničkih dostignuća tražene odgovora pred novim tehničkim zadatkom slobodno izlaganje mišljenja i ideja i poreñenje ostvarenog razvijanje samopouzdanja. sa osnovnim crtežima . 35 časova godišnje) CILJEVI I REZUL TATI ODGOJNO-OBRAZO VNOG RADA P ODRUČJA UČENJA ZN ANJE CILJEVI Sticanje znanja: upoznavanje osnovnih osobina materijala: drvo. mjerama koje treba preduzeti u cilju osavremenjavanja životnih i radnih uvjeta u grañevinskim objektima obrazlaganje adekvatne primjene raznih alata u samostalnoj izradi originalnih predmeta pokazivanje zainteresiranosti i ljubavi prema tehnici. kao i o alatima i priborima za obradu o vih materijala obradi materijala. prema uputama nastavnika zahtjevima i potrebama koje trebaju ispunjavati grañevinski objekti u cilju ispunjavanja njihovih funkcija razvoju graditeljstva na području BiH i u svijetu arhitekturi. o historijatu značajnih grañevina iz ranijih historijskih perioda u BiH i na Balkanu o saobraćajno . svjesnost o značaju i potrebi tehnike u životu svjesno prihvatanje i ispravljanje grešaka pri izradi modela i praktičnim radovima. ulozi i značaju tehničkih crteža – projekata u izgradnji grañevinskog objekta (crteži formata A4. PVC. njiho vih tehničkih karakteristika i načina proizvodnje i prerade upoznavanje s historijatom arhitekture i grañevinarstva uvoñenje djece u grañevinsku tehniku upoznavanje učenika sa mjerama zaštite na radu u grañevinarstvu razvijanje spretnosti i kreativnosti u oblikovanju i sastavljanju modela i maketa sticanje novih znanja iz oblasti saobraćajnotehničke kulture sticanje novih znanja iz oblasti tehnike u zaštiti životne sredine i podizanje nivoa svijesti o značaju očuvanja životne okoline i uticaja tehnike u zaštiti životne okoline OČEKIVANI REZULTATI .nacrt. materijalima i alatima u grañevinarstvu graditeljskoj baštini. razredu: papir. saopćavanje poznatih i novih termina i procesa u tehnici samostalna i kvalitetna interpretacija tehničkih dostignuća sistematiziranja tehničkih znanja uz korištenje tehničkih termina prikupljanje.tehničkoj kulturi. javnim putevima. zanimanjima u grañevinskoj tehnici i razvoju grañevinske tehnike. kao i zalaganje i odgovornost za kvalitet tehničkih realizacija dobronamjerno iskazivanje svog mišljenja i poštivanje mišljenja i stavova drugih uključivanje u tehničke aktivnosti sa vidnim zado voljstvom te djelovanje i na druge da slijede njegov primjer pokazuje više zanimanja za timski rad i socijalizaciju POSOBNOSTI I VJEŠTINE VR IJEDNOSTI. žica (pri tome koriste povremeno po potrebi i materijale sa kojima su se susreli u 5. koža.Tehnička kultura (1 čas sedmično. simbolima u grañevinarstvu. platno. objektima na putu i saobraćajnim znakovima. tlocrt i bokocrt.

krovni i ostali radovi. pur. arhitektura i grañevinarstvo Osnovni pojmovi o urbanizmu. Porijeklo.poluge. grañevinsko tehničko crtanje (kotiranje..). zidarski radovi.. Izrada jednostavnih modela (statičkih i dinamičkih. alati za tesarske radove. kamioni. Grañevinska tehnika . Tehnika u zaštiti čovjekove okoline Upravljanje otpadom.. Urbanizam. priprema za rad u kabinetu za tehnički odgoj.). 4. lične mjere zaštite na radu. osobine. materijali za vodovodne instalacije. staklo. obrada.). platno. drvo. opći zahtjevi u gradnji naselja. Historijat arhitekture i grañevinarstva. saobraćajne patrole. 5. armirano-betonske konstrukcije. PVC. Nastavak obrade i primjene znanja iz tehničkog crtanja iz 5. makete.P rojektiranje grañevinskih objekata i naselja Visokogradnja. materijali za centralno grijanje.). mjerilo. Grañevinski materijali Konstrukcioni materijali (kamen.pjena). Alati i mašine u grañevinarstvu Mjerni alati. Faze izgradnje grañevinskih objekata i mjere zaštite na radu Pripremni radovi. razvoj savremenog naselja (praktičan rad-izrada makete savremenog naselja). sadržaj objekata u naselju – grad. higijensko-tehnička zaštita Tehnika obrade materijala. Urbanistički i regulacioni planovi. novi grañevinski materijali (gotovi malteri. žica. izolacioni materijali (staklena vuna. niskogradnja. ureñaji za sprečavanje zagañivanja 2. stiropor. alati za zemljane radove. putnički saobraćaj. Saobraćajno-tehnička kultura Javni putevi. rurizmu. razreda (analiza gotovih tehničkih crteža jednostavnih maketa ili modela). modeli Usvajanje osnovnih znanja o materijalima: drvo. radne operacije. vezivni materijali (kreč. arhitekturi i grañevinarstvu. tehnika grañenja (praktičan rad . prerada. hidrogradnja. grañevinske mašine (miješalice. organizacija radnog mjesta..izrada makete stambene zgrade). objekti na putu i saobraćajni znakovi. beton. model saobraćajnog sredstva sa jednostavnim pogonom . koža. reciklaža grañevinskog otpada. opće mjere zaštite na radu. čitanje tehničkih crteža). bageri. Pored navedenih vrsta materijala koristiti po potrebi i materijale koje su učenici upoznali u 5. 7. na primjer: model kućnog namještaja. karton. 6. čelik. instalacioni materijali (materijali za električne instalacije.stavova donošenje sudova na osnovu provjerenih činjenica i izgrañenih kriterija afirmacija rada. alati za zidarske radove. ljepenka. temeljni radovi.). Ljepila. razredu u predmetu Osnovi tehnike (papir. alati i mašine za obradu navedenih materijala. Uvod u nastavni predmet Upoznavanje djece s nastavnim programom. 322 .. dizalice. rurizam. plastična folija). gips. 3. 8. cement. 9.. posebno timskog rada razvijanje pozitivnih crta ličnosti ocjenjivanje i samoocjenjivanje na osnovu objektivnog i konstruktivnog vrednovanja samopouzdanje kritičko mišljenje i zaključivanje u donošenju različitih odluka slušanje argumentacije i kritičko preispitivanje ličnih stavova i stavova drugih pokazivanje spremnosti da se pomogne drugima prepoznavanje važnosti tehničkih znanja u rješavanju problema i sveprisutnosti tehnike u životu STRUKTURA SADRŽAJA 1. točkovi).

historijske i graditeljske baštine. lončarstvo. osmišljenih odgojno-obrazovnih sadržaja (izložbe. po pravilu. Djeca vode dnevnik rada koji se.Fotografija .) Objekti od kulturne. Pored svakodnevnog vrednovanja tehničkih znanja. Za uspješnu realizaciju sadržaja ove nastave potrebno je u pripremnoj fazi za praktičan rad osigurati potrebnu tehničku dokumentaciju. dodatne nastave. Programske zadatke nastave ovog predmeta škola ostvaruje putem: redovne nastave. školskoj radionici ili na poligonu koji je u tu svrhu posebno pripremljen (samo pojedini dijelovi programa). arhitek tura i grañevinarstvo ZNANJE Upoznavanje djece s radom u kabinetu za tehnički odgoj.okoline. SADRŽAJ Uvod u nastavni predme t Te hnik a obrade mate rijala. s tim da ga djeca mogu povremeno nositi i kući na uvid roditeljima. Nastava ovog predmeta se realizira putem praktičnih vježbi i predavanja. povrtlarstvo . dva puta godišnje treba sistematizirati preñeno gradivo i izvršiti vrednovanje putem zadataka objektivnog tipa.Graditeljstvo: nosive konstrukcije. alate. . likovna kultura. kao i ovladavanje VRIJEDNOSTI. make te . dnevnike rada. modeli Urbanizam. smotre. vježbi i praktičnih radova. vrši se podjela u dvije grupe. priborima. kao i sredstva higijensko-tehničke zaštite. Posavina. U realizaciji nastavnih sadržaja djeca koriste udžbenike. crteže i ostale izvore znanja. organizacija radnog mjesta. Kabinet za tehničku kulturu treba biti opremljen potrebnim alatima. STAVOVI. PVC. Krajina. rurizam. žica. higijenskotehnička zaštita Usvajanje osnovnih znanja o materijalima: drvetu. sakralne i druge vrijednosti u BiH. . Pri realizaciji programskih sadržaja ovog predmeta treba voditi računa o korelaciji nastavnih sadržaja sa drugim predmetima (matematika. PONAŠANJE Svjesnost značaja tehnike u životu i potrebi učenja o tehnici kroz čitav život Inovacije i otvorenost za nove ideje i informacije Razvijanje i AKTIVNOSTI DJECE Aktivno praćenje izlaganja nastavnika/ce Učešće u izlaganju nastavnika/ce i praćenje multimedijalnih i drugih sadržaja koji prezentiraju AKTIVNOSTI NASTAVNIKA/CE Izlaganje nastavnog gradiva primjenom različitih metoda u cilju što kvalitetnije i afirmativnije prezentacije gradiva pripremanje nastavne tehnike i tehnologije 323 . projektiranje naselja ..Stari zanati: kujundžije. grañevinski materijali. slobodnih tehničkih aktivnosti.. obućari. takmičenja). biologija). Historijski pregledi i ilustracije grañevina iz osmanskog i austro-ugarskog perioda (zadužbine) Izgled i karakteristike bosanske kuće u različitim dijelovima BiH (Hercegovina.Izrada učila i pomagala .Modelarstvo . interesa djece i mogućnosti škole). mašine i materijale. 10.Graditeljska baština u BiH: upoznavanje sa arhitekturom i graditeljstvom u BiH. vezenje i pletenje. Ukoliko u odjeljenju ima više od 20 učenika/učenica. DIDAKTIČKO-METODIČKE NAPOMENE Nastava tehničke kulture realizira se u kabinetu. mašinama i materijalima koji su neophodni za realizaciju programskih sadržaja.Maketarstvo . Izborni dio (konkretan program izbornog dijela utvrñuje nadležni organ škole na osnovu potreba lokalne zajednice. korištenje alata i pribora za obradu ovih materijala.Agrotehnika: voćarstvo. čuva u školi. ureñaji i sredstva za gašenje požara. SPOSOBNOSTI Shvatanje značaja tehničkog odgoja Pravilno korištenje materijala: drvo. Izrada makete objekta od kulturne.

bageri. Upoznavanje sa vezivnim materijalima (kreč.. odvajanjem bitnog od nebitnog Osmišljavanje i realizacija simulacione igre za djecu P omoć djeci u samostalnom i grupnom radu P oreñenje rezultata prilikom praćenja i procjene individualnih postignuća P rocjenjivanje interesovanja i 324 . sadržajem objekata u naselju . kamioni. izrada tehničkih crteža. i demonstriranje. radi nastavniku/ci postizanja Učestvovanje u kolektivnog uspjeha kreiranju Razvijanje i obrazovnog panoa. sticanje vještina. ekološko i estetsko ureñenje Izrada maketa grañevinskih objekata: visokogradnja. novim grañevinskim materijalima (gotovi malteri. organizacija i učestvovanje u interpretaciji i improvizaciji u interakciji Motiviranje i upućivanje djece na druge izvore znanja pored udžbenika P reciziranje znanja: dovoljnog. znanja vezanih za zahtjeve grañevinskog objekta. materijalima za centralno grijanje. alata za zidarske radove.). školi i okolini P rocjenjivanje i vrednovanje vlastitih stavova i stavova drugih Sve snažnije i intenzivnije iskazivanje estetske osjetljivosti na kvalitet tehničkih dostignuća P oštivanje pravila obrazovne igre i aktivnosti uopće Shvatanje značaja ocjenjivanja rezultata rada Interes za rješavanje problema i zadataka timskim radom P odrška drugima P oticanje kreativnosti nastavno gradivo na satu P rimjena znanja: čitanje i analiza gotovih tehničkih crteža. vezivnih materijala. maštovitosti primjenom do sada i vlastite kreativnosti usvojenih znanja iz Adaptivnost i ove oblasti vezanih Izrada didaktičkog materijala P rimjena modela interaktivne nastave Biranje zadataka i problema usklañenih sa mogućnostima djece P ostavljanje različitih vrsta jednostavnih pitanja u cilju poticanja djece na kvalitetne odgovore Korištenje različitih metoda i strategije u praćenju postignuća i sposobnosti djece P ripremanje.. niskogradnja. P repoznavanje važnosti upravljanja otpadom. kao i općih i ličnih mjera zaštite na radu Prepoznavanje osnovnih saobraćajnih pojmova. zidarskim radovima. materijalima za vodovodne instalacije.. izolacionim materijalima (staklena vuna. srednjeg i visokog nivoa. za kulturu stanovanja.).) Razumijevanje o potrebi i načinu korištenja različitih materijala: konstrukcionih materijala. hidrogradnja Aktivno sudjelovanje u svim prezentacijama nastavnika/ce koje Samopouzdanje. ureñaja i sredstava za gašenje požara. stiropor. purpjena. krovnim i ostalim radovima. poticanje svijesti o uz adekvatnu potrebi razvoja pripremu. estetike. saobraćajnih znakova itd. beton. ekonomično.. temeljnim radovima. alata za tesarske radove Usvajanje znanja o grañevinskim mašinama Upoznavanje sa konstrukcionim materijalima (kamen. materijala za vodovodne instalacije. interesa djece i mogućnosti škole) PVC-u. staklo. te praćenje i stimulacija svojim učešćem Upućivanje i pokazivanje simulacije na kompjuteru Objašnjavanje i prezentiranje prethodno pripremljenih obrazovnih panoa. koja dijete treba usvojiti. ureñaja za sprečavanje zagañivanja okoline. žici i alatima i mašinama za njihovu obradu Analiza gotovih tehničkih crteža jednostavnih maketa ili modela Usvajanje osnovnih pojmova o urbanizmu.Alati i mašine u grañevinarstvu Grañevinsk i mate rijali Faze izgradnje grañevinskih objekata i m je re zaštite na radu Saobraćajnotehničk a kultura Te hnik a u zaštiti čovjekove okoline Izborni dio (konkretan program izbornog dijela utvrñuje nadležni organ škole na osnovu potreba lokalne zajednice. koji kreira zajedno s djecom P omaganje komunikacije i poticanje interesa za rad aktivnim uključenjem u zajednički rad Ostvarivanje produktivne stvaralačke atmosfere u odjeljenju Iniciranje. sadržaja objekata u naselju. arhitekturi i grañevinarstvu Usvajanje osnovnih znanja o historijatu arhitekture i grañevinarstva Upoznavanje sa urbanističkim i regulacionim planovima. zahtjevima stanovanja i zahtjevima koje treba ispuniti grañevinski objekat bilo koje namjene Razvijanje opće kulture kroz usvajanje znanja o graditeljstvu u različitim oblastima BiH i svijetu P rimjena usvojenih znanja iz grañevinskog tehničkog crtanja.. gips. novih grañevinskih materijala Shvatanje značaja različitih vrsta radova u grañevinarstvu.. kao i grañevinskih mašina (miješalice. prikupljanje informacije i podatke. se odnose na jasan osjećaj različite faze vlastitih moći i grañevinskih radova limita Uredno pisanje svih Savjesno obavljanje informacije koje zadataka i obaveze daje nastavnik/ca (kao pojedinac ili P omaganje dio grupe).) Upoznavanje s pripremnim radovima. materijala za centralno grijanje.gradu. reciklaže grañevinskog otpada. čelik. kao i sa općim mjerama zaštite na radu i ličnim mjerama zaštite na radu Usvajanje znanja o javnim putevima. maštovitosti i vlastite kreativnosti Donošenje sudova na osnovu provjerenih činjenica i izgrañenih kriterija P oticanje samostalnosti i samoinicijative Razvoj samosvijesti kroz kreativne načine tehničkog izražavanja Afirmacija rada i samopouzdanja Kritičko mišljenje i zaključivanje u donošenju različitih odluka P ozitivan odnos prema radu i rezultatima svog rada i rada svojih drugova P okazivanje pozitivnih stavova prema tehnici ličnim primjerom i djelovanjem u razredu Iskazivanje svijesti o značaju tehnike u porodici. redoslijedom radnih operacija koje se primjenjuju kod izrade predmeta od tih materijala Izrada jednostavnih modela Shvatanje zahtjeva i potreba koje trebaju ispunjavati grañevinski objekti Pravilno shvatanje urbanističkih i regulacionih planova. armiranobetonske konstrukcije.. alata za zemljane radove. primjena radnih operacija i rukovanje alatom Aktivno učešće u radu prema uputama nastavnika/ce i aktivna primjena usvojenih znanja iz obrade materijala P raćenje izlaganja i svih prezentacija nastavnika uz aktivno učešće Usvajanje osnovnih znanja o potrebama stanovanja i obavljanja drugih životnih potreba. izolacionih materijala. rurizmu. posmatranje i poticanje svijesti o potrebi razvoja estetike. osmišljavanje. dizalice. instalacionim materijalima (materijali za električne instalacije. općim zahtjevima u gradnji naselja Usvajanje znanja i razumijevanje rada mjernih alata. instalacionih materijala.). električnih instalacija.). općih zahtjeva pri gradnji naselja Shvatanje potrebe korištenja i funkcija alata u grañevinarstvu. korištenje dodatnih izvora znanja Samostalno proučavanje navedene oblasti. drvo. cement.

kreiranje obrazovnog panoa Dosljedno izvršavanje svih zahtjeva nastavnika/ce u individualnom. graditeljstvo. izrada učila i pomagala.objektima na putu i zaključivanje saobraćajnim znakovima. prateći objekti) Usvajanje znanja o ekološkim aspektima života. praćenje zanimljivih članaka i informacija sa medija. pravila i propisi. organizacija i učestvovanje u interpretaciji i improvizaciji u interakciji Voñenje evidencije zapažanja o napredovanju djece 325 . ureñajima za sprečavanje zagañivanja okoline. graditeljska baština u BiH fleksibilnost u prihvatanju promjena Donošenje sudova na osnovu provjerenih činjenica i izgrañenih kriterija Afirmacija rada i samopouzdanja Uloga kritičkog mišljenja i zaključivanja u donošenju različitih odluka za različite materijale. saobraćajnim patrolama Usvajanje osnovnih znanja o upravljanju otpadom. mjerama zaštite životne i radne sredine. mjerama koje treba preduzeti u cilju osavremenjavanja životnih i radnih uvjeta u grañevinskim objektima Aktivnost na izradi ilustracija-crteža. putničkom saobraćaju. izradom ilustracija-crteža. ureñajima i sredstvima za gašenje požara Proširivanje znanja i sticanje novih znanja iz oblasti: modelarstvo. grupnom i frontalnom radu napretka djece Redovno ocjenjivanje rada i voñenje urednih zabilješki Saradnja sa roditeljima i njihovo uključivanje u rad P ripremanje nastavne tehnike i tehnologije Izrada didaktičkog materijala P rimjena modela interaktivne nastave P omaganje komunikacije i poticanje interesa za rad aktivnim uključenjem u zajednički rad Iniciranje. fotografija.tehničkoj kulturi (sigurnost. reciklaži grañevinskog otpada. stari zanati. kao praćenjem zanimljivih članaka i informacija sa medija Korištenje udžbenika i literature Usvajanje osnovnih znanja o saobraćajno . maketarstvo. agrotehnika.

opća aplikacijska programska sredstva i okolinu programskih jezika) .da djeca upoznaju strukturu računara .osnovne vještine pretraživanja Interneta i slanja i primanja elektroničke pošte .vještine individualnog i kolektivnog rada u grupama rješavajući zadatke uz pomoć ICT-a .sposobnost algoritamskoga načina razmišljanja pri RJEŠAVANJE PROBLEMA .da upozna djecu kako mogu uspješno upotrebljavati pomagala za pripremu pisanih dokumenata i izradu prikaza . pokretanja i korištenja uobičajenih programa (operativni sistemi.Informatika (2 časa sedmično. .da djeca upoznaju kako mogu sa proračunskim tablicama i grafikom) upotrebljavati multimedijske alate kao .sposobnosti korištenja softvera opće namjene (opća problema uz pomoć računara aplikacijska programska sredstva: obrada teksta.da djeca znaju upotrebljavati osnovne programske alate kao sredstva za učenje i istraživanje ISHODI UČENJA .da djeci predstavi moguće sklopovske i rješavanju svakodnevnih problema programske probleme u svakodnevnom radu i uputi na načine njihova otklanjanja 326 . navike i sposobnosti za rješavanje problema primjenom informacijske i komunikacijske tehnologije četiri su odrednice na kojima počiva koncepcija nastave Informatike. rad .da upozna djecu sa načinima rješavanja .osnovna znanja i vještine povezivanja računara sa pratećom opremom.sposobnost za donošenje zaključaka na temelju podršku vlastitim i grupnim rezultatima prikupljenih informacija SPOSOBNOSTI ZA učenja . 70 časova godišnje) UVOD Nastavni predmet Informatika ima značajnu ulogu u procesu upoznavanja djece sa savremenom informacijskom i komunikacijskom tehnologijom. PODRUČJA UČENJA CILJEVI . Dostignuća i sadržaji iz područja informacijske i komunikacijske tehnologije prilagoñeni su uzrasnoj dobi djece u osnovnoj školi i treba da omoguće: .da djeci omogući da shvate ulogu informacijskih tehnologija u savremenom društvu . Osnovna znanja. njegovoj primjeni u raznim djelatnostima.da upozna djecu sa načinima korištenja Internet usluga .osnovne vještine rješavanja problema uz pomoć računara (unos teksta i njegov prikaz.sticanje i razvijanje sposobnosti za rješavanje problema u različitim oblastima primjene informacijske i komunikacijske tehnologije. umijeća.osnovne vještine pretraživanja Interneta i slanja i primanja elektroničke pošte .da djeci predstavi načine pohranjivanja i čuvanja informacija u računarima .sticanje umijeća upotrebe savremenih računara i aplikativnih programa.upoznavanje s osnovnim principima i praktičnim rješenjima na kojima je zasnovana računarska odnosno informacijska i komunikacijska tehnologija (osnovna znanja). postupke uključivanja i isključivanja računara.osnovna znanja o jednom programsk