OKVIRNI NASTAVNI PLAN I PROGRAM za devetogodišnju osnovnu školu u Federaciji Bosne i Hercegovine

1

RIJEČ IZDAVAČA Okvirni zakon o osnovnom i srednjem obrazovanju u Bosni i Hercegovini (2003) utvrdio je i konkretizirao tok promjena u osnovnom odgoju i obrazovanju, a kantonalni zakoni koji su u toku 2004. godine s njim usklañeni, dali su pravnu osnovu za promjenu u osnovnom odgoju i obrazovanju i implementaciju tih promjena kroz zajedničke aktivnosti svih kantona, koje koordinira Federalno ministarstvo obrazovanja i nauke. Federalno ministarstvo obrazovanja i nauke je 2003. godine preuzelo vodeću ulogu u kreiranju novog koncepta odgoja i obrazovanja u Federaciji Bosne i Hercegovine. Formirano je Upravno tijelo za pripremu prijedloga strategije prelaska na devetogodišnje osnovno obrazovanje u Federaciji Bosne i Hercegovine koji su, slijedeći principe reformisane obrazovne politike, uradili Koncepciju devetogodišnjeg osnovnog obrazovanja, koja predstavlja prekretnicu i osnovu za temeljitu promjenu nastavnog plana i programa, metoda rada, poimanja uloge učenika i nastavnika u nastavnom procesu, a čija je srž u promjeni obrazovne paradigme da težište nije na onome što učitelj treba da predaje, već na onome šta dijete treba da zna. Naglasak je stavljen na osiguranje i poticanje razvojnih efekata ranog učenja, kao ključnog faktora za razvoj sposobnosti učenja uopće, a učenik je postao aktivni subjekt procesa učenja, što mu je omogućeno programima učenja usmjerenim na dijete, u skladu sa obrazovnim praksama mnogih evropskih zemalja. Koncepciju i nastavni plan devetogodišnje osnovne škole, kao i program razvoja osnovnog obrazovanja u Federaciji Bosne i Hercegovine uradila je Stručna komisija koja je rukovodila i koordinirala poslovima za pripremu i izradu prijedloga koncepcije devetogodišnjeg odgoja i obrazovanja, davala prijedloge za izmjenu i dopunu koncepcije devetogodišnje osnovne škole i nastavnih planova i programa, pratila rad drugih stručnih komisija i predlagala izmjene i dopune u nastavnom planu i programu, te sarañivala sa ministarstvima obrazovanja i meñunarodnim organizacijama uključenim u reformu obrazovanja u BiH. Stručna komisija za izradu okvirnog nastavnog plana i programa, standarda i normativa za devetogodišnju osnovnu školu sa potkomisijama za bosanski, hrvatski, srpski jezik i književnost, matematiku, moju okolinu, prirodu, kulturu življenja, društvo, historiju, geografiju, biologiju, informatiku, tehničku kulturu, hemiju, fiziku, engleski jezik, njemački jezik, francuski jezik, arapski jezik, likovnu kulturu, muzičku kulturu, tjelesni i zdravstveni odgoj i inkluzivno i specijalno obrazovanje, definisala je okvirni nastavni program za svaki predmet, kao osnovu, okvir za koncipiranje i realizaciju kantonalnih nastavnih programa, na osnovu kojih se ostvaruje nastavni proces u Federaciji Bosne i Hercegovine. Nastavni plan i program osnovne škole koncipiran je tako da omogućava kvalitetno obrazovanje za sve. Kao takav, on prepoznaje, priznaje, uvažava i odgovara na obrazovne potrebe, iskustva i interese svih učenika, bez obzira na pol, uzrast, etničku, socijalnu i vjersku pripadnost, sposobnosti, mogućnosti i ograničenja, uvažavajući, poštujući i razvijajući ljudska, dječja i obrazovna prava, obaveze i odgovornosti. On je inkluzivan, otvoren za djecu i odrasle, sa posebnim i drugim potrebama. Što se tiče upravljanja nastavnim planovima i programima, odgovornost za njegovo kreiranje i razvoj se dijeli izmeñu obrazovnih aktera svih nivoa, uključujući i nastavnike, učenike i njihove roditelje. Nastavni planovi i programi kantona integriraju u sebi opći dio - zajedničke jezgre i lokalne komponente, s tim da se zajednička jezgra nastavnih planova i programa sastoji od svih nastavnih planova i programa, sa što je moguće širim zajedničkim osnovama za sve nastavne predmete. On osigurava koheziju sistema osnovnog odgoja i obrazovanja u Bosni i Hercegovini, a lokalna komponenta daje mogućnost školama, općinama i kantonima da razviju vlastite programe, birajući sadržaje i područja učenja. Nastavni planovi i programi pojedinih predmeta (silabusi) daju upute nastavnicima: šta treba podučavati (koja područja, oblasti treba podučavati), zašto to treba podučavati (koji su ciljevi i koncepti), kako to treba podučavati (koristeći različite metode i oblike prilagoñene potrebama i interesima učenika) i kada to treba podučavati (razvojna primjerenost uzrastu, ciklusima). Nastavni plan i program svakog predmeta sadrži argumentaciju uloge i značaja predmeta, ciljeve, očekivane ishode učenja, sadržaj, strategije učenja i nastave (didaktičko-metodičke upute) i smjernice za praćenje i ocjenjivanje. Dakle,nastavni plan i program devetogodišnjeg osnovnog obrazovanja okrenut je ka zadovoljavanju obrazovnih potreba svakog učenika. Svrha odgoja i

obrazovanja u savremenom društvu je poticanje i ostvarivanje povoljnih prilika za razvoj ljudskog bića tokom čitavog života, a čiji je smisao cjelovito lično učešće u intelektualnom, osjećajnom, tjelesnom, moralnom i duhovnom djelovanju koje upućuje pojedinca na ostvarivanje visoke kvalitete života. Novi model predviña da je ,,krajnja svrha obrazovanja unapreñenje kvalitete života’’ (Koncepcija, 2004; 5), dok je dosadašnjem modelu obrazovanja primarna svrha bila ,,dostizanje individualnog nivoa spoznaja i potreba za dalje obrazovanje i osposobljavanje za život i rad’’ (NPP, 1999; 7). Zato su promjene u odgoju i obrazovanju orijentisane na demokratizaciju i humanizaciju obrazovnog sistema, s fokusom na osposobljavanje učenika da zadovolji vlastite potrebe (preživljavanje, ljubav, moć, zabava i sloboda) i potrebe savremenog, demokratskog društva. Znanje i vještine se stiču obrazovanjem, a vrijednosti, stavovi i navike odgojem. Škole trebaju odgajati dobre ljude, a ne samo dobre učenike. Imajući u vidu da su inicijalno obrazovanje i stalno profesionalno usavršavanje ključni faktori kvalitetnog obrazovanja i da u reformisanom obrazovanju nastavnik nije više samo posrednik znanja, nego savjetnik i pratilac učeniku na putu ka njegovoj većoj samostalnosti, ka ,,učenju otkrićem”, Komisija za izradu Nastavnog plana i programa stručnog usavršavanja nastavnika razredne i predmetne nastave, direktora/ravnatelja osnovnih škola, savjetnika i stručnih saradnika ministarstava i pedagoških zavoda u Federaciji Bosne i Hercegovine uradila je Model plana i programa stručnog usavršavanja, s namjerom da nastavnike obuči za kvalitetnu implementaciju reformisanih nastavnih planova i programa. Komisija za praćenje i vrednovanje primjene koncepcije devetogodišnje osnovne škole i novih nastavnih programa uradila je temeljitu evaluaciji Koncepcije devetogodišnje osnovne škole i programskih sadržaja nastavnih planova i programa za prvu trijadu devetogodišnje osnovne škole, fokusirajući se na njihovo usklañivanje sa spoznajnim mogućnostima djeteta. Koordinacijsko tijelo za provoñenje i praćenje obrazovne reforme u Federaciji Bosne i Hercegovine usvojilo je navedene dokumente kao polazne modele za izradu i usvajanje kantonalnih dokumenata strateškog razvoja osnovnog odgoja i obrazovanja i općih i specifičnih sadržaja nastavnih planova i programa za devetogodišnju osnovnu školu. Objavljivanjem ove publikacije krunisan je višegodišnji napor mnogobrojnih učesnika reforme osnovnog obrazovanja u Federaciji Bosne i Hercegovine, kojima Federalno ministarstvo obrazovanja i nauke izražava iskrenu zahvalnost sa uvjerenjem da će i dalje zajedno doprinositi reformi obrazovanja koja se neprestano modernizira, vodeći računa o psihofizičkoj ličnosti djeteta kojoj trebaju biti prilagoñeni nastavni planovi i programi i o potrebi cjeloživotnog učenja kao imperativa današnjeg vremena i osnove konkurentnog tržišta rada, te da će se na taj način otvoriti novo poglavlje pogleda na ljudske resurse kao ključni koncept ekonomskog rasta. Posebno se zahvaljujemo prof. dr. Muhidinu Džanki, Muneveri Selmanović, direktorici Pedagoškog zavoda Zenica i Jasminki Bujanović, savjetnici ministra za predškolsko i osnovno obrazovanje u Vladi Unsko-sanskog kantona što su pomogli u definisanju konačnog dokumenta ,,Okvirni nastavni plan i program za devetogodišnju osnovnu školu”, koji će zasigurno biti tačka nadahnuća za budući razvoj i osavremenjavanje osnovne supstance odgojno-obrazovnog procesa nastavnog programa u kojem predmetna fragmentarnost prerasta u koherentan sistem utemeljen na interdisciplinarnom pristupu i meñusobnoj vertikalnoj i horizontalnoj povezanosti nastavnih sadržaja. Idući u susret vremenu u kojem će obrazovanje biti najmoćnije oružje u transformaciji obrazovnih politika želimo ovoj publikaciji plodan i efikasan život u rukama kreatora obrazovnih politika, nastavnika, učenika, roditelja i svih učesnika u nastavno-obrazovnom procesu. Federalno ministarstvo obrazovanja i nauke

POPIS ČLANOVA UPRAVNOG TIJELA I KOMISIJA ZA IZRADU MODELA OKVIRNOG NASTAVNOG PLANA I PROGRAMA ZA DEVETOGODIŠNJE OSNOVNO OBRAZOVANJE U FEDERACIJI BOSNE I HERCEGOVINE
Na osnovu rješenja, broj 01-34-2329/03 od 26. 6. 2003. godine i broj 01-34-4637/03 od 28. 10. 2003. godine, zasnovano je Upravno tijelo za pripremu prijedloga strategije prelaska na devetogodišnje osnovno obrazovanje u Federaciji BiH u sljedećem sastavu: 1. Alija P irić, Federalno ministarstvo obrazovanja i nauke, predsjedavajući Upravnog tijela; 2. Viktor Marić, Ministarstvo prosvjete, znanosti, kulture i športa, Zapadnohercegovački kanton, zamjenik predsjedavajućeg Upravnog tijela; 3. Ekrem Hajrulahović, Ministarstvo obrazovanja, nauke, kulture i sporta Bihać, član Upravnog tijela; 4. Marko Nedić, Ministarstvo obrazovanja, nauke i kulture, Posavski kanton, član Upravnog tijela; 5. Hazim Halilović, Ministarstvo obrazovanja, nauke, kulture i sporta Tuzlanskog kantona, član Upravnog tijela; 6. Munevera Selmanović, Ministarstvo obrazovanja, nauke, kulture i sporta Zeničko-dobojskog kantona, član Upravnog tijela; 7. Murto Horo, Ministarstvo obrazovanja, nauke, kulture i sporta Bosansko-podrinjskog kantona, član Upravnog tijela; 8. Stipo Nakić, Ministarstvo obrazovanja, nauke, kulture i sporta Srednjobosanskog kantona, član Upravnog tijela; 9. Lidija Markotić, OŠ Ilije Jakovljevića, Hercegovačko-neretvanski kanton, Mostar, član Upravnog tijela; 10. Sretko Žmukić, Ministarstvo obrazovanja i nauke, kantona Sarajevo, član Upravnog tijela; 11. Filip Zrno, Ministarstvo društvenih djelatnosti Kantona 10, član Upravnog tijela. Rješenjem, broj 08-02-3965/07 od 17. 7. 2007. godine imenovana je stalna komisija - Upravno tijelo za pripremu prijedloga strategije prelaska na devetogodišnje osnovno obrazovanje u Federaciji BiH u sljedećem sastavu: 1. Alija Pirić, Federalno ministarstvo obrazovanja i nauke, predsjedavajući Upravnog tijela; 2. Jasminka Bujanović, Ministarstvo obrazovanja, nauke, kulture i sporta Bihać, član Upravnog tijela; 3. Marko Nedić, Ministarstvo obrazovanja, nauke i kulture, Posavski kanton, član Upravnog tijela; 4. Munevera Selmanović, Ministarstvo obrazovanja, nauke, kulture i sporta Zeničkodobojskog kantona, član Upravnog tijela; 5. Stipo Nakić, Ministarstvo obrazovanja, nauke, kulture i sporta Srednjobosanskog kantona, član Upravnog tijela; 6. Meliha Alić, OŠ Ilije Jakovljevića, Hercegovačko-neretvanski kanton, Mostar, član Upravnog tijela; 7. Mario Mikulić, Ministarstvo prosvjete, znanosti, kulture i športa, Zapadnohercegovački kanton, član Upravnog tijela; 8. Sretko Žmukić, Ministarstvo obrazovanja i nauke, kantona Sarajevo, član Upravnog tijela;

9. Tomislav Buljan, Ministarstvo društvenih djelatnosti Kantona 10, član Upravnog tijela 10. Mersija Jahić, Ministarstvo obrazovanja, nauke, kulture i sporta Tuzlanskog kantona, član Upravnog tijela; 11. Hasnija Muratović, Prirodno-matematički fakultet Sarajevo, član Upravnog tijela; 12. Nadija Bandić, Federalno ministarstvo obrazovanja i nauke, član Upravnog tijela; 13. Viktorija Mira Merlo, spoljni saradnik Federalnog ministarstva obrazovanja i nauke, član Upravnog tijela. Koncepciju i nastavni plan devetogodišnje osnovne škole, kao i program razvoja osnovnog obrazovanja u Federaciji Bosne i Hercegovine, izradila je Stručna komisija za izradu prijedloga koncepcije i nastavnog plana devetogodišnje osnovne škole i izradu programa razvoja osnovnog obrazovanja u Federaciji Bosne i Hercegovine, na osnovu Rješenja, broj 05-38-1323/05 od 11. 4. 2005. godine, i to u sljedećem sastavu: 1. Marko Nedić, Ministarstvo obrazovanja, nauke i kulture, Posavski kanton, koordinator Upravnog tijela; 2. Jasminka Bujanović, Ministarstvo obrazovanja, nauke i kulture, Unsko-sanski kanton Bihać, član Upravnog tijela; 3. Ivo Jelušić, Srednja škola Pere Zečevića, Posavski kanton, Odžak, član Upravnog tijela; 4. Ediba Pozderović, Pedagoški zavod, Tuzla,Tuzlanski kanton, član Upravnog tijela; 5. Vahid Mulić, Pedagoški zavod, Zenica, Zeničko-dobojski kanton, član Upravnog tijela; 6. Ševala Vrpčić, OŠ „Fahro Baščelija” Goražde, Bosansko-podrinjski kanton, član Upravnog tijela; 7. Sulejman Ribo, Ministarstvo obrazovanja, nauke, kulture i sporta Srednjobosanski kanton – Travnik, član Upravnog tijela; 8. Marko Tokić, Pedagoški fakultet, Mostar, Hercegovačko-neretvanski kanton, član Upravnog tijela; 9. Ivan Tomas, OŠ A. B. Šimića Drinovci, Zapadnohercegovački kanton, član Upravnog tijela; 10. Safet Smajkić, Pedagoška akademija, Sarajevo, Kanton Sarajevo, član Upravnog tijela. Zadatak Stručne komisije je da rukovodi i koordinira poslovima za pripremu i izradu prijedloga koncepcije devetogodišnjeg odgoja i obrazovanja; daje prijedloge za izmjenu i dopunu koncepcije devetogodišnje osnovne škole i nastavnih planova i programa; prati rad drugih stručnih komisija, predlaže izmjene i dopune u nastavnom planu i programu; sarañuje sa federalnim ministarstvom obrazovanja i nauke i meñunarodnim organizacijama uključenim u reformu obrazovanja u BiH. Posao izrade nastavnih planova i programa po kojima se ostvaruje nastavni proces u Federaciji Bosne i Hercegovine radila je Komisija za izradu Okvirnog nastavnog plana i programa prve trijade u Federaciji BiH na osnovu Rješenja o formiranju Stručne komisije za izradu okvirnog nastavnog plana i programa, standarda i normativa za devetogodišnju osnovnu školu sa potkomisijama, 05-38-1219/05 od 7. 4. 2005. godine.

Članovi Stručne komisije: 1. Ekrem Hajrulahović, Ministarstvo obrazovanja, nauke, kulture i sporta Bihać, koordinator Stručne komisije; 2. Gabriela Bundalo, OŠ Pazar, Tuzla, član Stručne komisije i koordinator Potkomisije za matematiku; 3. Sabaheta Bijedić, Meñuopštinski pedagoški zavod, Mostar, član Stručne komisije i koordinator Potkomisije za muzičku kulturu, 4. Ivan Madžar, Pedagoški fakultet Sveučilišta u Mostaru, član Stručne komisije i koordinator Potkomisije za moju okolinu; 5. Fatima Prohić, Osnovna škola „Musa Ćazim Ćatić, Sarajevo, član Stručne komisije i koordinator Potkomisije za likovnu kulturu; 6. Zehra Hubijar, Pedagoška akademija, Sarajevo, član Stručne komisije i koordinator Potkomisije za maternji jezik i književnost; 7. Vojka Komljenović, Centar za odgoj i obrazovanje, edukaciju i rehabilitaciju mentalno retardirane djece „Vladimir Nazor“, Sarajevo, član Stručne komisije i koordinator Potkomisije za inkluzivno i specijalno obrazovanje; 8. Milica Bešević, Pedagoška akademija, Sarajevo, član Stručne komisije i koordinator Potkomisije za tjelesni i zdravstveni odgoj; 9. Nada Hrasnica, Pedagoška akademija Sarajevo, član Stručne komisije i koordinator Potkomisije za engleski jezik. Članovi Potkomisije za bosanski, hrvatski, srpski jezik i književnost: 1. Katica Krešić, Pedagoški fakultet Sveučilište u Mostaru; 2. Biljana Nikolić, OŠ „Novi Travnik” Novi Travnik; 3. Esma Kapetanović, OŠ „Novi grad” Tuzla. Članovi Potkomisije za matematiku: 1. Marinko Pejić, Pedagoška akademija Sarajevo; 2. Denis Lasić, Pedagoški fakultet Sveučilište Mostar; 3. Enisa Mehić, Pedagoški zavod, Zenica. Članovi Potkomisije za moju okolinu: 1. Sabira Mićanović, OŠ „Brčanska malta”, Tuzla; 2. Vahid Mulić, Pedagoški zavod, Zenica; 3. Jozo Ćurčić, OŠ Vladmira Nazora Odžak. Članovi Potkomisije za likovnu kulturu: 1. Tihomir Zovko, Pedagoški fakultet Sveučilište u Mostaru; 2. Ragib Lubovac, Pedagoška akademija Sarajevo; 3. Sadina Sijerčić, OŠ „Husein Efendija ðozo” Goražde. Članovi Potkomisije za muzičku kulturu: 1. Selma Ferović, Muzička akademija, Sarajevo; 2. Berislav Džaja, Muzička škola Livno; 3. Refik Hodžić, Umjetnička škola Bihać.

Članovi Potkomisije za tjelesni i zdravstveni odgoj: 1. Mladen Kvesić, Ministarstvo prosvjete, znanosti, kulture i sporta, Široki Brijeg; 2. Samra Salibašić-Akšamija, Osnovna škola Kovačići, Sarajevo; 3. Milica Bešević, Pedagoška akademija Sarajevo. Članovi Potkomisije za engleski jezik: 1. Sanja Hadžihajdić, Pedagoški zavod Zenica; 2. Dinko Jurić, Gimnazija Fra Dominika Mandića, Široki Brijeg; 3. Marina H. Avdić, Katolički školski centar, Tuzla. Članovi Potkomisije za inkluzivno i specijalno obrazovanje: 1. Šaćira Mešalić, Defektološki fakultet, Tuzla; 2. Sadeta Zečić, Zavod za specijalno obrazovanje i odgoj djece „Mjedenica” Sarajevo; 3. Biljana Pejić, Zavod za specijalno obrazovanje i odgoj djece „Mjedenica” Sarajevo; 4. Imšir Zubović, Centar za slušno oštećenu djecu Tuzla; 5. Milenko Kordić, Treća osnovna škola Mostar. Zadatak članova Stručne komisije i njenih potkomisija je bio da: - priprema i izrañuje modele okvirnog nastavnog plana i programa za prvi, drugi i treći razred devetogodišnje osnovne priprema i izrañuje modele okvirnog nastavnog plana i programa za prvi, drugi i treći razred devetogodišnje osnovne škole za djecu sa teškoćama u razvoju, koja se obrazuju u specijalnim odgojno-obrazovnim ustanovama; - ostvaruje saradnju sa drugim stručnim komisijama i daje prijedloge i sugestije u vezi sa definiranjem strategije prelaska na devetogodišnje obavezno osnovno obrazovanje i edukaciju nastavnika, pedagoga i direktora osnovne škole; - predlaže pedagoško-didaktičku literaturu za obuku nastavnika, pedagoga i direktora osnovne škole i sarañuje sa Federalnim ministarstvom obrazovanja i nauke i meñunarodnim organizacijama uključenim u reformu obrazovanja u BiH. Okvirni nastavni plan i program za 4. razred devetogodišnje osnovne škole je izradila Stručna komisija na osnovu Rješenja o obrazovanju Stručne komisije za izradu okvirnog nastavnog plana i programa, standarda i normativa za devetogodišnju osnovnu školu sa potkomisijama, 03-382933/06 od 29. 5. 2006. godine. Članovi stručne komisije su: 1. Jasminka Bujanović, Ministarstvo obrazovanja, nauke, kulture i sporta Bihać, koordinator Stručne komisije; 2. Hasnija Muratović, Prirodno-matematički fakultet, Sarajevo; 3. Sabaheta Bijedić, Meñuopštinski pedagoški zavod, Mostar, član Stručne komisije i koordinator Potkomisije za muzičku kulturu; 4. Gabrijela Bundalo, OŠ Pazar, Tuzla, član Stručne komisije i koordinator Potkomisije za matematiku;

5. Ivan Madžar, Pedagoški fakultet Sveučilišta u Mostaru, član Stručne komisije i koordinator Potkomisije za moju okolinu; 6. Fatima Prohić, Osnovna škola „Musa Ćazim Ćatić“, Sarajevo, član Stručne komisije i koordinator Potkomisije za likovnu kulturu; 7. Zehra Hubijar, Pedagoška akademija, Sarajevo, član Stručne komisije i koordinator Potkomisije za maternji jezik i književnost; 8. Vojka Komljenović, Centar za odgoj i obrazovanje, edukaciju i rehabilitaciju mentalno retardirane djece „Vladimir Nazor”, Sarajevo, član Stručne komisije i koordinator Potkomisije za inkluzivno i specijalno obrazovanje; 9. Milica Bešević, Pedagoška akademija, Sarajevo, član Stručne komisije i koordinator Potkomisije za tjelesni i zdravstveni odgoj; 10. Nada Hrasnica, Pedagoška akademija Sarajevo, član Stručne komisije i koordinator Potkomisije za engleski jezik. Članovi Potkomisije za izradu nastavnog plana devetogodišnje osnovne škole su: 1. Marko Nedić, Ministarstvo obrazovanja, nauke i kulture Posavskog kantona, Orašje; 2. Safet Smajkić, Pedagoška akademija, Sarajevo, Kanton Sarajevo; 3. Vahid Mulić, Pedagoški zavod, Zenica, Zeničko-dobojski kanton; 4. Sulejman Ribo, Ministarstvo obrazovanja, nauke, kulture i sporta, Srednjobosanski kanton, Travnik; 5. Ševala Vrpčić, OŠ „Fahro Baščelija” Goražde, Bosansko-podrinjski kanton; 6. Marko Tokić, Pedagoški fakultet, Mostar, Hercegovačko-neretvanski kanton; 7. Robert Onodi, Pedagoški zavod, Tuzla. Članovi Potkomisije za bosanski, hrvatski, srpski jezik i književnost: 1. Katica Krešić, Pedagoški fakultet Sveučilište u Mostaru; 2. Biljana Nikolić, OŠ „Novi Travnik” Novi Travnik; 3. Esma Kapetanović, OŠ „Novi grad” Tuzla; 4. Olga Lekić, OŠ „Jozo Gadžić-Čupo“, Stojkovići, Travnik. Članovi Potkomisije za matematiku: 1. Marinko Pejić, Pedagoška akademija Sarajevo; 2. Denis Lasić, Pedagoški fakultet Sveučilište Mostar; 3. Enisa Mehić, Pedagoški zavod, Zenica Članovi Potkomisije za moju okolinu: 1. Sabira Mićanović, OŠ „Brčanska malta”, Tuzla; 2. Vahid Mulić, Pedagoški zavod, Zenica; 3. Irena Damjanović, OŠ „Fra Ilije Starčevića“, Tolisa. Članovi Potkomisije za likovnu kulturu: 1. Tihomir Zovko, Pedagoški fakultet Sveučilišta u Mostaru; 2. Fikret Lukać, Pedagoški zavod Sarajevo; 3. Sadina Sijerčić, OŠ „Husein Efendija ðozo”, Goražde.

Članovi Potkomisije za muzičku kulturu: 1. Selma Ferović, Muzička akademija, Sarajevo; 2. Berislav Džaja, Muzička škola Livno; 3. Vesna Kečalović, Umjetnička škola Bihać. Članovi Potkomisije za tjelesni i zdravstveni odgoj: 1. Mladen Kvesić, Ministarstvo prosvjete, znanosti, kulture i sporta, Široki Brijeg; 2. Samra Salibašić-Akšamija, Osnovna škola Kovačići Sarajevo; 3. Milica Bešević, Pedagoška akademija Sarajevo. Članovi Potkomisije za engleski jezik: 1. Sanja Hadžihajdić, Pedagoški zavod Zenica; 2. Dinko Jurić, Gimnazija Fra Dominika Mandića, Široki Brijeg, 3. Marina H. Avdić, Katolički školski centar, Tuzla; 4. Esmeralda Iftić, prof., OŠ „Gornje Prekounje- Ripač“, Bihać. Članovi Potkomisije za njemački jezik: 1. Elvedina Bilajbegović, Srednja poljoprivredna škola „Sanus futurum“, Sanski Most; 2. Miloje ðurñević, Filozofski fakultet, Sarajevo; 3. Aldina Herić, Gimnazija „Meša Selimović“, Tuzla; 4. Memnuna Hasanica, Pedagoši fakultet, Zenica. Članovi Potkomisije za francuski jezik: 1. Vlado Sučić, Filozofski fakultet, Sarajevo; 2. Melisa Begović, Gimnazija, Zenica. Članovi Potkomisije za arapski jezik: 1. Mehmed Kudić, Medresa „Džemaludin Čaušević“, Cazin; 2. Esad Duraković, Filozofski fakultet, Sarajevo. Članovi Potkomisije za specijalno obrazovanje i inkluziju: 1. Šaćira Mešalić, Defektološki fakultet, Tuzla; 2. Sadeta Zečić, Zavod za specijalno obrazovanje i odgoj djece „Mjedenica”, Sarajevo; 3. Nevenka Veljović, Centar za slijepu i slabovidnu omladinu, Sarajevo; 4. Imšir Zubović, Centar za slušno oštećenu djecu Tuzla; 5. Milenko Kordić, Treća osnovna škola Mostar. Okvirni nastavni plan i program za 5. razred devetogodišnje osnovne škole je izradila Stručna komisija na osnovu Rješenja o obrazovanju Stručne komisije za izradu okvirnog nastavnog plana i programa, standarda i normativa za devetogodišnju osnovnu školu sa potkomisijama, 03-381343/07 od 16. 3. 2007. godine.

Članovi stručne komisije su: 1. Jasminka Bujanović, Ministarstvo obrazovanja, nauke, kulture i sporta Bihać, koordinator Stručne komisije i član Upravnog tijela; 2. Zehra Hubijar, Pedagoška akademija, Sarajevo; 3. Marinko Pejić, Pedagoška akademija, Sarajevo; 4. Iv ica Glibušić, Pedagoški fakultet Sveučilišta u Mostaru; 5. Vahid Mulić, Pedagoški zavod, Zenica; 6. Faiza Muštović, Pedagoška akademija, Sarajevo; 7. Željko Filipović, Pedagoška akademija, Sarajevo; 8. Selma Ferović, Muzička akademija, Sarajevo; 9. Milica Bešović, Pedagoška akademija, Sarajevo; 10. Nada Hrasnica, Pedagoška akademija, Sarajevo; 11. Zlata Maglajlija, Filozofski fakultet, Sarajevo; 12. Vasvija Ibrahimkadić, Prva gimnazija, Sarajevo; 13. Amir Dervišević, Filozofski fakultet, Sarajevo; 14. Vojka Komljenović, Centar za odgoj i obrazovanje, edukaciju i rehabilitaciju mentalno retardirane djece. Članovi Potkomisije za izradu nastavnog plana devetogodišnje osnovne škole su: 1. Marko Nedić, Ministarstvo obrazovanja, nauke i kulture Posavskog kantona, Orašje; 2. Safet Smajkić, Pedagoška akademija, Sarajevo, Kanton Sarajevo; 3. Vahid Mulić, Pedagoški zavod, Zenica, Zeničko-dobojski kanton; 4. Sulejman Ribo, Ministarstvo obrazovanja, nauke, kulture i sporta, Srednjobosanski kanton, Travnik; 5. Ševala Vrpčić, OŠ „Fahro Baščelija” Goražde, Bosansko-podrinjski kanton; 6. Robert Onodi, Pedagoški akademija, Tuzla. Članovi Potkomisije za bosanski, hrvatski, srpski jezik i književnost: 1. Zehra Hubijar – koordinator; 2. Katica Krešić – Pedagoški fakultet Sveučilišta u Mostaru; 3. Biljana Nikolić – OŠ „Novi Travnik” Novi Travnik; 4. Esma Kapetanović – OŠ „Novi grad” Tuzla; 5. Ivan Penava – OŠ „Ivan Brlić Mažuranić“, Humac, Ljubuški. Članovi Potkomisije za matematiku: 1. Marinko Pejić – koordinator; 2. Denis Lasić – Pedagoški fakultet Sveučilište Mostar; 3. Enisa Mehić – Pedagoški zavod, Zenica; 4. Jasna Lovrinović – OŠ „Novi Travnik“, Novi Travnik. Članovi Potkomisije za društvo: 1. Iv ica Glibušić – koordinator; 2. Miljenko Miloš – Zavod za školstvo, Mostar; 3. Zora Kudić – OŠ „Ivan Goran Kovačić“, Livno; 4. Slaven Ljubić – OŠ „Kočerin“, Široki Brijeg.

Članovi Potkomisije za prirodu: 1. Vahid Mulić – koordinator, 2. Mate Živković – Zavod za školstvo i Federalno ministarstvo obrazovanja i nauke, Mostar; 3. Marija ðukić – OŠ „Ruñer Bošković“, Donja Mahala; 4. Ankica Prskalo – OŠ „Silvije Strahimir Kranjčević“, Mostar. Članovi Potkomisije za kulturu življenja: 1. Faiza Muštović – koordinator, 2. Hajrija Cokoja – Pedagoški zavod Mostar, Mostar; 3. Subhija Kapić – „Druga osnovna škola“, Konjic; 4. Razija Hamzabegović – OŠ „Husino” Tuzla. Članovi Potkomisije za likovnu kulturu: 1. Željko Filipović – koordinator, 2. Fatima Prohić – OŠ „Musa Ćazim Ćatić”, Sarajevo; 3. Elvedin Drkenda – OŠ „Husein efendija ðozo”, Goražde. Članovi Potkomisije za muzičku kulturu: 1. Selma Ferović – koordinator; 2. Berislav Džaja – Muzička škola, Livno; 3. Vesna Kečalović – Umjetnička škola, Bihać; 4. Mirko Setkević – OŠ „Novi Grad”, Tuzla. Članovi Potkomisije za tjelesni i zdravstveni odgoj: 1. Milica Bešević – koordinator; 2. Samir Palić – OŠ „Jablanica“, Jablanica; 3. Miro Marić – Ministarstvo prosvjete, znanosti, kulture i sporta, Široki Brijeg. Članovi Potkomisije za engleski jezik: 1. Nada Hrasnica – koordinator; 2. Sanja Hadžihajdić – član, Pedagoški zavod Zenica; 3. Dinko Jurić – član, Gimnazija Fra Dominika Mandića, Široki Brijeg; 4. Marina H. Avdić – član, Katolički školski centar, Tuzla. Članovi Potkomisije za njemački jezik: 1. Zlata Maglajlija – koordinator, 2. Memnuna Hasanica – Pedagoši fakultet, Zenica 3. Enisa Mirvić – OŠ „Hasan Kaimija“, Sarajevo. Članovi Potkomisije za francuski jezik: 1. Vasvija Ibrahimkadić – koordinator; 2. Melisa Begović – Gimnazija, Zenica; 3. Anica Majić – OŠ „Tin Ujević“, Vitina, Ljubuški.

Članovi Potkomisije za arapski jezik: 1. Amir Dervišević – koordinator; 2. Mehmed Kudić – Medresa „Džemaludin Čaušević“, Cazin, Unsko-sanski kanton. Članovi Potkomisije za specijalno obrazovanje i inkluziju: 1. Vojka Komljenović – koordinator; 2. Mirela Duranović – Defektološki fakultet, Tuzla; 3. Sadeta Zečić – Zavod za specijalno obrazovanje i odgoj djece „Mjedenica” Sarajevo; 4. Nevenka Veljović – Centar za slijepu i slabovidnu omladinu, Sarajevo; 5. Imšir Zubović – Centar za slušno oštećenu djecu Tuzla; 6. Milenko Kordić – Treća osnovna škola Mostar. Okvirni nastavni plan i program za 6. razred devetogodišnje osnovne škole je izradila Stručna komisija za izradu okvirnog nastavnog plana i programa, standarda i normativa za devetogodišnju osnovnu školu sa potkomisijama. Rješenjem, broj: 08-02-3965/07 od 17. 7. 2007. godine imenuje se Stalna komisija Upravnog tijela za pripremu i izradu prijedloga strategije prelaska na devetogodišnje osnovno obrazovanje, a članovi su: 1. Alija Pirić, Filozofski fakultet, Sarajevo; 2. Jasminka Bujanović, Ministarstvo obrazovanja, nauke, kulture i sporta Bihać, koordinator Stručne komisije; 3. Marko Nedić, Ministarstvo prosvjete, kulture i športa, Posavski kanton; 4. Munevera Selmanović, Ministarstvo obrazovanja, nauke i kulture, Zenica; 5. Stipo Nakić, Ministarstvo obrazovanja, nauke, kulture i sporta/športa, Srednjobosanski kanton; 6. Meliha Alić, Ministarstvo prosvjete, znanosti, kulture i športa, Hercegovačko-neretvanski kanton; 7. Mario Mikulić, Ministarstvo prosvjete, znanosti, kulture i športa, Zapadno-hercegovački kanton; 8. Sretko Žmukić, Ministarstvo obrazovanja i nauke, Sarajevo; 9. Tomislav Buljan, Ministarstvo znanosti, prosvjete, kulture i športa, Kanton 10; 10. Mersija Jahić, Ministarstvo obrazovanja, nauke, kulture i sporta, Tuzlanski kanton; 11. Hasnija Muratović, Prirodno-matematički fakultet, Sarajevo; 12. Nadija Bandić, Federalno ministarstvo obrazovanja i nauke; 13. Viktorija Mira-Merlo, spoljni saradnik Federalnog ministarstva obrazovanja i nauke. Članovi stručne komisije su: 1. Jasminka Bujanović, Ministarstvo obrazovanja, nauke, kulture i sporta Bihać, koordinator Stručne komisije i član Upravnog tijela; 2. Muhidin Džanko, Filozofski fakultet, Sarajevo; 3. Selma Ferović, Muzička akademija, Sarajevo; 4. Enes Duvnjaković, Prirodno-matematički fakultet, Tuzla; 5. Željko Filipović, Pedagoška akademija, Sarajevo; 6. Enes Pelidija, Filozofski fakultet, Sarajevo;

Mostar. II Gimnazija. Filozofski fakultet. 16. hrvatski. 15. Prirodno-matematički fakultet. srpski jezik i književnost: 1. Tuzla. Novi Travnik. Rifat Škrilj. Sarajevo. Muriz Spahić. Mostar. 13. Filozofski fakultet. Pedagoški zavod. Članovi Potkomisije za biologiju: 1. 8. Sarajevo. 12. Milan Cvijetinović. 2. Pedagoška akademija. Biljana Nikolić. 3. Amir Dervišević. Članovi Potkomisije za geografiju: 1. operativna podrška Komisiji. 2. Samka Hadžihasanović-Mithat.7. Sarajevo. Sarajevo. Miralem Marić. Enisa Mehić. 3. Filozofski fakultet. Enes Duvnjaković. Avdić. Muhidin Džanko. Nadija Bandić. Katica Krešić. 11. Ivan Madžar. Članovi Potkomisije za engleski jezik: 1. Zlata Maglajlija. Aida Kovačević. Filozofski fakultet. Dubravka Šoljan. . Jesenka Vasić-Pujo. 2. Maja ðuretić. Prva osnovna škola. Sarajevo. Sarajevo. Jasna Lovrinović. Avdo Voloder. OŠ „Sveti Franjo“. Članovi Potkomisije za historiju: 1. 17. Tuzla. Sarajevo. Sveučilište u Mostaru. 3. Pedagoški zavod. Sarajevo. OŠ „Ruñer Bošković“. Pedagoški zavod – Zenica. Milica Bešović. Sarajevo. Samka Hadžihasanović-Mithat. Sarajevo. sekretar Komisije. Orašje. Sarajevo. Zavidovići. 3. Sarajevo. 9. 3. Članovi Potkomisije za matematiku: 1. Članovi Potkomisije za bosanski. Vojka Komljenović. Fikreta Haračić. 18. Marija ðukić. Sarajevo. 10. Hajrija Cokoja. Enes Pelidija. 2. 14. Sarajevo. Prirodno-matematički fakultet. Vasvija Ibrahimkadić. Mašinski fakultet. Filozofski fakultet. Donja Mahala. Dževahira Arslanagić. Centar za odgoj i obrazovanje. Prirodno-matematički fakultet. Prva gimnazija. 2. Druga gimnazija. 2. OŠ „Novi Travnik“. Sarajevo. Druga gimnazija. Pedagoški zavod Mostar. edukaciju i rehabilitaciju mentalno retardirane djece. OŠ „Novi Travnik” Novi Travnik. Federalno ministarstvo obrazovanja i nauke. 3. Prirodno-matematički fakultet. Filozofski fakultet. Pedagoški fakultet Sveučilišta u Mostaru. Federalno ministarstvo obrazovanja i nauke. Marina H.

Katarina Petrović. Mašinski fakultet. Željko Filipović. Filozofski fakultet. Zlata Maglajlija. 2. Gimnazija. Pedagoški zavod. Sarajevo. Filozofski fakultet. 3. Sarajevo. 2. 1. Muzička akademija. 2. Sarajevo. Selma Babović. OŠ „Jablanica“. Zenica. Sarajevo. Tuzla. Druga gimnazija. Milica Bešević. Sarajevo. 2. 3. Fakultet sporta i tjelesnog odgoja. Sarajevo. Sarajevo. Enes Šurković. Član Potkomisije za arapski jezik: 1. Prva gimnazija. 2. Pedagoški zavod. Mirela Duranović. 2. OŠ „Musa Ćazim Ćatić”. 3. Članovi Potkomisije za informatiku. djece oboljele od autizma i cerebralne paralize „Vladimir Nazor“. Fatima Prohić. 2. Centar za odgoj i rehabilitaciju mentalno retardirane djece. Lejla Dizdarević. 3. Amir Dervišević. Članovi Potkomisije za likovnu kulturu: 1. Muris Hadžikadunić. 3. Livno. Milan Cvijetinović. 3. Avdo Voloder. Članovi Potkomisije za tehničku kulturu: 1. Medresa „Džemaludin Čaušević“. Samir Palić. Članovi Potkomisije za specijalno obrazovanje i inkluziju: 1. 2. Zenica. . Tuzla. Memnuna Hasanica. 3. Likovna akademija. Tuzla. Zenica. Sarajevo. Umjetnička škola. Muzička škola. Sarajevo. Pedagoški zavod. Melisa Begović. Unsko-sanski kanton. Robert Onodi. Defektološki fakultet. Vasvija Ibrahimkadić. Edin Hadžikadunić. Sarajevo. Sarajevo. Jablanica. Članovi Potkomisije za muzičku kulturu: 1. Bihać. Pedagoška akademija. OŠ „Safvet beg Bašagić“. Cazin. Selma Ferović. Članovi Potkomisije za francuski jezik: 1. Sarajevo. Irfan Handukić. Vesna Kečalović. Sarajevo. Zenica. Sarajevo. Mehmed Kudić. Berislav Džaja. 2. Članovi Potkomisije za tjelesni i zdravstveni odgoj: 1. Filozofski fakultet. Pedagoški zavod.Članovi Potkomisije za njemački jezik: 1. Pedagoška akademija. Vojka Komljenović.

Filozofski fakultet. 5. 2. 14. Jasminka Bujanović. . 13. koordinator. Enes Duvnjaković. Sarajevo. osmi i deveti razred devetogodišnje osnovne škole izradila je Stručna komisija na osnovu Rješenja o obrazovanju Stručne komisije za izradu okvirnog nastavnog plana i programa. Dževahira Arslanagić. Irfan Handukić. Meliha Zejnilagić-Hajrić. OŠ „Novi Travnik” Novi Travnik. 04-38-4551/08 od 1. Biljana Nikolić. 2008. Filozofski fakultet. Enisa Mehić. 9. 15. Pedagoški fakultet Sveučilišta u Mostaru. hrvatski. srpski jezik i književnost: 1. Pedagoški zavod. 6. 2. Dubravkla Šoljan. Okvirni nastavni plan i program za sedmi. 11. Zavod za specijalno obrazovanje i odgoj djece „Mjedenica” Sarajevo. Milan Cvijetinović. 18. 2. Filozofski fakultet. 16. 12. Centar za slijepu i slabovidnu omladinu. Centar za odgoj i obrazovanje. Sarajevo. 17. Vojka Komljenović. edukaciju i rehabilitaciju mentalno retardirane djece. Treća osnovna škola Mostar. Tuzla. Muzička akademija. nauke. Sarajevo. Selma Ferović. Amir Dervišević. Enes Pelidija. Članovi potkomisija su: Članovi Potkomisije za bosanski. Zenica. Centar za slušno oštećenu djecu Tuzla. Mašinski fakultet. Enes Duvnjaković. koordinator. Filozofski fakultet. Filozofski fakultet. Milica Bešović. 10. Zlata Maglajlija. Muhidin Džanko. Sarajevo. Sarajevo. Sarajevo. Imšir Zubović. Članovi Potkomisije za matematiku: 1. Likovna akademija. Sarajevo. Prirodno-matematički fakultet. Prirodno-matematički fakultet. kulture i sporta. Ministarstvo obrazovanja. 3. Mostar. Sarajevo. Bihać. 4. Darija Burić. Vasvija Ibrahimkadić. Sarajevo. 7. Sarajevo. Filozofski fakultet. Muhidin Džanko. Sarajevo.3. Prirodno-matematički fakultet. Prirodno-matematički fakultet. Hasnija Muratović. Prva gimnazija. 3. Sadeta Zečić. 6. Tuzla. Sarajevo. Pedagoška akademija. OŠ „Ilidža“. Sarajevo. Nevenka Veljović. godine. Članovi ove stručne komisije su: 1. 4. 4. Katica Krešić. Milenko Kordić. Ivan Madžar. Prirodno-matematički fakultet. 5. 8. Sarajevo. Sarajevo. Avdo Voloder. 3. standarda i normativa za devetogodišnju osnovnu školu sa potkomisijama.

Zenica. Gimnazija. Unsko-sanski kanton. Mostar. Zenica. koordinator.Članovi Potkomisije za historiju: 1. Sarajevo. Medresa „Džemaludin Čaušević“. OŠ „Musa Ćazim Ćatić”. Marina H. 2. Dževahira Arslanagić. Cazin. Samka Hadžihasanović-Mithat. Muzička škola. 2. 2. koordinator. Sarajevo. Hajrija Cokoja. 3. Memnuna Hasanica. Članovi Potkomisije za geografiju: 1. Druga gimnazija. Član Potkomisije za arapski jezik: 1. Članovi Potkomisije za likovnu kulturu: 1. Maja ðuretić. Aida Kovačević. Selma Ferović. 3. koordinator. Mehmed Kudić. Jesenka Vasić-Pujo. Zavidovići. koordinator. 3. 3. Pedagoški zavod. Srednja škola „Fra Slavko Barbarić“. Članovi Potkomisije za muzičku kulturu: 1. 2. Pedagoški zavod Mostar. 2. 2. koordinator. koordinator. koordinator. Sarajevo. koordinator. Prva osnovna škola. 2. Dubravka Šoljan. 3. Tuzla. Fatima Prohić. Druga gimnazija. Sarajevo. Bihać. Vasvija Ibrahimkadić. Umjetnička škola. Mostar. Berislav Džaja. Marija ðukić. Pedagoški zavod. Članovi Potkomisije za njemački jezik: 1. . Livno. Članovi Potkomisije za engleski jezik: 1. 3. 2. 3. Amir Dervišević. Miralem Marić. koordinator. Zlata Maglajlija. Orašje. Donja Mahala. Željko Filipović. Selma Babović. Članovi Potkomisije za biologiju: 1. Pedagoška akademija. Melisa Begović. Vesna Kečalović. Pedagoški zavod. Ivan Madžar. OŠ „Ruñer Bošković“. Članovi Potkomisije za francuski jezik: 1. Enes Pelidija. OŠ „Sveti Franjo“. Sarajevo. Katarina Petrović. Mostar. 2. Avdić. 3. Irfan Handukić. Druga gimnazija.

Defektološki fakultet. Šemso Maslić. Medicinska škola. 6. Pedagoški zavod. Milenko Kordić. Fakultet sporta i tjelesnog odgoja. Milan Cvijetinović. Robert Onodi. OŠ „Safvet beg Bašagić“. 3. Sadeta Zečić. Članovi Potkomisije za fiziku: 1. Članovi Potkomisije za tehničku kulturu: 1. 3. Mostar. Zavod za specijalno obrazovanje i odgoj djece „Mjedenica” Sarajevo. OŠ „Gračanica“. Tuzla. Hasnija Muratović. 2. Članovi Potkomisije za specijalno obrazovanje i inkluziju: 1. Treća osnovna škola Mostar. Centar za slijepu i slabovidnu omladinu. Muris Hadžikadunić. Vojka Komljenović. 3. Mirela Duranović. koordinator. koordinator. 4. Sarajevo. Edin Hadžikadunić.Članovi Potkomisije za tjelesni i zdravstveni odgoj: 1. OŠ „Jablanica“. Nada Gabela. Članovi Potkomisije za informatiku: 1. Šesta osnovna škola. Meliha Zejnilagić-Hajrić. Lejla Dizdarević. Milica Bešević. 2. Safija Džiber. Stana Rotim. 5. Sarajevo. Pedagoški zavod. koordinator. Zenica. . koordinator. 2. koordinator. Centar za slušno oštećenu djecu Tuzla. Samir Palić. Gračanica. Avdo Voloder. Imšir Zubović. Zenica. Tuzla. Sarajevo. 3. 2. 2. Članovi Potkomisije za hemiju: 1. 2. koordinator. Enes Šurković. Prirodno-matematički fakultet. Nevenka Veljović. Jablanica. 3. Pedagoški zavod. Sarajevo. 3. Mostar.

dezorijentirati.. promjenu metoda rada u nastavnom i vannastavnom radu. ali i prihvatiti ideje iz svijeta. potrebno je mnogo obazrivosti i postupnosti u uvoñenju promjena. poboljšanje kvaliteta komunikacije meñu svim učesnicima odgojno-obrazovnog procesa. Prije svega valja procijeniti šta će svaki korak u reformi izazvati u školi. djecom. Sama činjenica da šestogodišnje dijete postaje školskim obveznikom za sobom povlači promjenu svih važnih segmenata odgojno-obrazovnog procesa. kognitivne. S obzirom na činjenicu da je svaka reforma dugotrajan proces. Nastavni plan i program za devetogodišnju osnovnu školu. osmišljeniji izbor sadržaja programa. ili će od početka pridobiti za saradnju i motivirati da svi učesnici reforme i sami prihvate promjene s ciljem da mijenjaju odgojno-obrazovni proces. To znači da se promjene odnose na generaciju upisanih učenika u školskoj 2004/2005. godine kada je devetogodišnje osnovno obrazovanje uvedeno u cijeloj Federaciji Bosne i Hercegovine. . Nužno je naći mjeru izmeñu novog i onog što je već dobilo pozitivnu potvrdu u školama. humaniziranje škole i razvijanje senzibiliteta u pristupima djetetu. preuzimanju ili bilo kakvim drugim vidovima improvizacije. koji neće izazvati poremećaje u školama. imajući u vidu njihove tjelesne. Reforma u prvi plan stavlja dječiju dobrobit. Treba sačuvati naša dosadašnja pozitivna pedagoška iskustva. nudi prije svega savremene programske ciljeve i sadržaje učenja svih nastavnih predmeta koji su prilagoñeni interesima. emocionalne i duhovne sposobnosti. te veća demokratizacija i humanizacija našeg obrazovnog sistema općenito. jer se svijet u kojem će živjeti djeca mijenja četiri puta brže od naših škola. a to znači da smo krenuli od uvoñenja promjena na samom početku školovanja i u prvoj godini samo u prvom razredu. izazvati otpore. Promjene u sistemu odgoja i obrazovanja prilika su da se otklone uočene slabosti postojeće osnovne škole i stvori temelj za njenu modernizaciju i poboljšanje kvalitete. godini. meñu nastavnicima. dobrobit zajednice. ali i utiču na kvalitet življenja. U Bosni i Hercegovini prelazi se na devetogodišnje obavezno osnovno obrazovanje u skladu sa iskustvima kvalitetne pedagoške prakse u zemljama Evrope i svijeta. Izabrali smo pristup koji osigurava realizaciju potrebnih priprema za uvoñenje promjena. To su novi sadržaji prilagoñeni karakteristikama šestogodišnjeg djeteta. Treba imati na umu ukupne efekte promjena: da li će zbuniti. a koje poboljšavaju kvalitet sistema odgoja i obrazovanja. usmjeravanje pažnje na sadržaje koji su važni u temeljnom obrazovanju (kao priprema za život i osnova za nastavak školovanja u srednjoj školi). roditeljima. te je prilika da se lagano i sistematično uvode promjene posredstvom priprema onih koji će te promjene realizirati. U dijelu Federacije Bosne i Hercegovine taj prelazak je počeo školske 2004/2005. potrebama i sposobnostima djece u osnovnoj školi. vrijedne elemente ukupnog pedagoškog nasljeña. s posebnim naglaskom da mnogo djece nije obuhvaćeno predškolskim odgojem pa im škola postaje prvo mjesto šire društvene socijalizacije.UVOD Reforma sistema odgoja i obrazovanja u Bosni i Hercegovini zahtijeva promjene u svim važnim segmentima tog sistema: promjenu nastavnih planova. Spomenute promjene su neminovne. Ne može biti riječi o prilagoñavanju ranijih programa. U svemu je važno imati kriterij selektivnosti s obzirom na već evidentne spoznaje da su se neki modeli organizacije nastavnog rada pokazali uspješnijim i prihvatljivijim od drugih modela. Reforma prati ovu generaciju. Već je naglašeno da smo se opredijelili za pristup koji podrazumijeva oprez i obazrivost jer je nedopustivo eksperimentisati na djeci koja su najdragocjeniji resurs svake zemlje. a proces je okončan školske 2009/2010.

polazak u školu sa 6 godina. • Obaveznost i besplatnost osnovne škole. • Deveta godina školovanja uvodi se za šestogodišnjake. • Demokratizacija i depolitizacija obrazovanja. • Sloboda. centraliziranog pristupa). • Temeljna znanja i vještine su u funkciji globalnog razvoja i globalnih interesa. Promjene koje donosi reforma osnovne škole Razumijevanje procesa promjena u osnovnoj školi prva je i osnovna pretpostavka ljudske sklonosti prema tim promjenama. −savremene metode nastave. koncept je zasnovan na slijedećem: • Pravo sve djece na osnovno obrazovanje u skladu sa Konvencijom o dječjim pravima. • Aktivno učešće lokalne sredine u radu škole (roditelja. −promjena atmosfere u učionici. solidarnost i kompetencija u razvoju pojedinca.učenik. • Jačanje odgojne funkcije osnovne škole. • Decentralizacija. • Cjelovitost razvoja individue: kognitivnog. vjerojatno doći do drugih promjena). • Orijentacija na ishode odgoja i obrazovanja. a fokus promjena je slijedeći: −individualizacija i bavljenje kompletnim djetetom. • Promjene malo kad uključuju samo jednu inovaciju (ono što želite promijeniti tako je usañeno u sistem interaktivnih djelovanja da će. psihomotornog i voljnog. uvažavanje individualnih karakteristika i različitosti. Spremnost. • Osnovna škola je obavezna i neselektivna za svu djecu bez obzira na razlike u sposobnostima. stoga je upornost nužna (čak i promjene umjerenog obima mogu trajati tri-pet godina). • Jednakost i pravičnost u obrazovanju. −institucionalne i sistemske promjene. • Osnovna škola traje devet godina (a ne osam). • Inkluzivno obrazovanje posmatrano mnogo šire kao proces uklanjanja prepreka u učenju i učešću za sve učenike. te se u tom smislu fokus promjena stavlja na sljedeće: • Upis u školu djece mlañe hronološke dobi (sa 5. • Usklañenost sa modernim koncepcijama osnovne škole i kompatibilnost standarda u obrazovanju sa zemljama Evropske unije. afektivnog. od I-IX razreda. . • Ubrzano napredovanje učenika. • Novi nastavni plan i program za sve razrede. Djelotvorna promjena iziskuje vremena. • Naglašenije afirmiranje novih i fleksibilnijih metoda učenja koje mijenjaju poziciju učenika u nastavi. −izrada novog nastavnog plana i programa. • Naučna utemeljenost obrazovanja kao doživotnog procesa (cjeloživotno učenje). otvorenost ka promjenama bitan je preduvjet uspjeha bilo koje promjene. i od dna prema vrhu (izaziva više angažmana i trajnija je od autokratskog. lokalne zajednice. autonomija i odgovornost. Za uspješan proces promjena nužne su slijedeće pretpostavke: • Promjena od vrha prema dnu.5 godina). −uključivanje roditelja. promijenite li jednu stvar. udruženja). • Općeobrazovnost i cjelovitost znanja. a ne za petnaestogodišnjake. −promjena odnosa nastavnik .PRISTUP KONCEPCIJI DEVETOGODIŠNJEG OSNOVNOG OBRAZOVANJA Osnovni principi Koncepcije U skladu sa iskustvima evropskih zemalja i postignuća pedagoških nauka.

Plan i program nastavnih predmeta sadrži slijedeće elemente: • Uloga i značaj nastavnog predmeta. nastavnika i svih zaposlenih. No. odgojno-obrazovni ciljevi. procjenjivanje nivoa postignuća.lokalne komponente. human odnos prema svakom živom biću. koliko zastupa jednakost i pravdu. Sposobnost kritičkog mišljenja i uspješnog rješavanja problema. • Smjernice za praćenje napredovanja učenika.• • • Povećana saradnja škole.zajedničke jezgre i posebnog dijela . Posjedovanje ličnih vještina (mogućnost donošenja odluka. naučna. a unaprijediti njene najslabije tačke. tehnička ostvarenja. različita iskustva i predznanja itd. Razlike na nivou postignuća na početku i na kraju devetogodišnjeg odgoja i obrazovanja. Ovi potencijali se najbolje mogu iskoristiti spuštanjem granice upisa u osnovnu školu. Devetogodišnja osnovna škola osigurat će temeljna znanja i vještine za uspješan nastavak školovanja u srednjoj školi. razvijenost pozitivnih navika. Ovladavanje osnovnim znanjima dva strana jezika. koliko utiče na atmosferu mira i tolerancije u zajednici). pojmovi koji daju identitet nastavnom predmetu. Zajednička jezgra Zajednička jezgra su sadržaji pojedinih nastavnih predmeta bez kojih predmet ne može postojati (primjereni uzrastu učenika). likovnu i muzičku pismenost i sposobnost pojedinca da zna napraviti izbor u skladu s kriterijima lijepog u svim sadržajima. sposobnost uspješnog nošenja s teškoćama u životu. Zato je itekako važno pitanje kako nastavnici razumiju devetogodišnje obavezno osnovno školovanje. Visokoškolsko obrazovanje za sve profile nastavnika će raditi na uspostavljanju balansa u zastupljenosti stručnih. a to su nastavnici. te didaktičko-metodičkih i pedagoško-psiholoških sadržaja u edukaciji nastavnika. • Cilj izučavanja. Jasna predstava o značaju nauke i tehnologije u savremenom životu. U skladu s Koncepcijom devetogodišnjeg obaveznog odgoja i obrazovanja. Sposobnost pozitivne komunikacije. briga o vlastitom zdravlju i zdravlju drugih. kao i zajednice u kojoj škola djeluje. bez obzira na veliku raznolikost kod svih je zajedničko da imaju znatne potencijale i mogućnosti ranog učenja. Ishodi i kompetencije odgoja i obrazovanja • • • • Učenička pismenost u širem smislu riječi (čitanje i pisanje. socijalnoj i emocionalnoj razvijenosti. Zajednička jezgra . Tu su i sadržaji koji osiguravaju kvalitetnu i korektnu informaciju o onima koji su pored nas i sa nama (umjetnička.). • Objašnjenja i didaktičko-metodičke napomene. numerička i informatička pismenost. Novom koncepcijom treba sačuvati pozitivno iskustvo i tradiciju postojeće organizacije škole. rezultati u kulturi i kulturnom nasljeñu.Populacija šestogodišnjaka je izuzetno heterogena (individualne razlike u tjelesnoj. • Indikatori uspješnosti. običaji). medijska kultura). ovisit će kojom brzinom će teći uspostavljeni proces promjene škole i proces obrazovanja. • • • • Svemu treba dodati estetsku dimenziju. nastavni planovi i programi kantona sastoje se od općeg dijela . mentalnoj. • Očekivani rezultati učenja. Od onih koji će nositi te promjene. • Sadržaji. Spremnost učenika za prihvatanje uloge odgovornog grañanina (koliko cijeni kulturu i običaje drugih ljudi.

. Za izradu nastavnog plana i programa korištena je sljedeća metodologija: Sadržajna i vremenska raspodjela programskih sadržaja po pojedinim nastavnim predmetima. ishodi učenja svakog nastavnog predmeta. Date su smjernice za organizaciju nastave i strategije učenja. kao i plan rada. samokontroli) svakog pojedinog učenika.osigurava transparentnost unutar školskog sistema u različitim dijelovima u Bosni i Hercegovini i Federaciji Bosne i Hercegovine. birajući sadržaje i područja učenja koji su specifični za lokalnu zajednicu. općenito vodilo računa da oni budu što više uporedivi i kompatibilni sa sadržajima učenja u zemljama evropske zajednice na tom nivou obrazovanja. motivaciji. Odreñeni su indikatori uspješnosti za svaki predmet. Važno je istaći da se pri odabiru sadržaja. odnosno učenike koji nailaze na prepreke u učenju i učešću. a ne samo na identificiranju problema ili smetnji. oblastima i temama. Prilagoñavanje podrazumijeva modifikaciju programa redovne nastave u skladu sa sposobnostima. Rad sa učenicima sa posebnim obrazovnim potrebama Za učenike sa posebnim obrazovnim potrebama. Individualno prilagoñeni program. kao i praćenja i ocjenjivanja učenika. općinama i kantonima da razviju vlastite programe. iskustvom. razvijaju se prilagoñeni programi. Odreñeni su opći ishodi učenja u osnovnoj školi i u okviru toga. emocionalnoj i socijalnoj zrelosti. Lokalna komponenta Ovaj dio programa daje mogućnost školama. kao i drugim važnim osobinama (kvalitetu pažnje. razvijaju zajedno nastavnik i stručni tim za podršku učenika sa posebnim potrebama na nivou škole uz učešće roditelja. Pri tome se prevashodno vodi računa o potencijalima učenika i mogućnostima za razvoj. istrajnosti u radu.

odjeljensku zajednicu. . dopunske/dodatne programe. fakultativni) odredit će se na kantonalnom nivou. u skladu s mogućnostima o kojima je riječ u Koncepciji.MODEL OKVIRNOG NASTAVNOG PLANA ZA DEVETOGODIŠNJU OSNOVNU ŠKOLU Obrazovne oblasti i programi Jezici Zastupljenost nastavnih časova sedmično po trijadama I trijada I II 4 3 3 2 2 2 16 III 4 2 3 3 2 2 2 18 II trijada IV 5 3 3 4 2 2 2 21 V 5 3 1 2 4 2 1 1 1 2 22 VI 5 2 2 1 4 1 2 1 2 1 1 2 24 III trijada VII VIII 4 2 2 2 4 2 2 1 1 2 1 1 2 26 4 2 2 1 4 1 1 2 2 2 1 1 2 25 IX 4 2 2 2 4 2 1 2 2 1 1 1 2 26 38 16 8 11 1 2 6 32 2 6 6 5 4 1 5 4 13 13 18 191 Predmeti obavezni / izborni Ukupno nastave B/H/S jezik i 3 književnost Prvi strani jezik Drugi strani jezik Moja okolina 2 Društvene Društvo nauke Kultura življenja Historija/povijest Matematika 2 Priroda Prirodne nauke i Biologija matematika Geografija/zemljopis Fizika Hemija/kemija Tehnika i Osnove tehnike informatičke Tehnička kultura tehnologije Informatika Likovna kultura 2 Umjetnosti Muzička/glazbena 2 kultura Tjelesni i Tjelesni i zdravstveni 2 zdravstveni odgoj odgoj Ukupno redovna nastava 13 Izborni Vjeronauka/vjeronauk predmet Napomena: Broj nastavnih časova za vjeronauku. eventualno neki novi predmet (izborni. vannastavne aktivnosti.

OKVIRNI NASTAVNI PLAN I PROGRAM za prvi razred devetogodišnje osnovne škole .

eventualno neki novi predmet (izborni. vannastavne aktivnosti. srpski jezik i književnost Matematika Moja okolina Muzička kultura Likovna kultura Tjelesni i zdravstveni odgoj UKUP NO: Izborni. 4. fakultativni predmeti SEDMIČNI BROJ NASTAVNIH ČASOVA 3 2 2 2 2 2 13 GODIŠNJI BROJ NASTAVNIH ČASO VA 102 68 68 68 68 68 442 Napomena: Broj nastavnih časova za vjeronauku. dopunske/dodatne programe. . 5. odjeljensku zajednicu. 6. 3. OBAVEZNI NASTAVNI PREDMETI Bosanski. u skladu s mogućnostima o kojima je riječ u Koncepciji. hrvatski.OKVIRNI NASTAVNI PLAN ZA PRVI RAZRED DEVETOGODIŠNJE OSNOVNE ŠKOLE REDNI BROJ 1. 2. fakultativni) odredit će se na lokalnom nivou.

ščitavanje i čitanje (pravilnost i razumijevanje pročitanog). Prvo polugodište Razvoj govora. brzina). Usavršavanje tehnike pisanja. Priprema za usvajanje štampanih slova latinice Drugo polugodište I RAZRED Usvajanje velikih i malih štampanih slova. Korektno samostalno čitanje tekstova štampanih latiničnim pismom. IV Korektno samostalno čitanje tekstova štampanih latinicom. Usavršavanje tehnike čitanja u okviru ćiriličnog pisma. srpski jezik i književnost (102 nastavna časa) Globalne naznake dinamike usvajanja elementarne pismenosti Radi orijentacije u kreiranju sadržaja nastavnih programa svih nastavnih predmeta ponuñen je raspored usvajanja sadržaja jednog i drugog pisma. Usavršavanje tehnike i logike čitanja u okviru latiničnog pisma. uvoñenje elemenata izražajnosti. III Usvajanje štampanih slova ćirilice. Usavršavanje tehnike i logike čitanja. Usvajanje pisanih slova ćirilice. hrvatski. razumijevanje. Dalji rad na svim aspektima i kvalitetima čitanja tekstova štampanih ćiriličnim pismom. .Bosanski. Vježbe izražajnog i stvaralačkog čitanja i izražavanja u okviru latiničnog pisma. II Vježbe čitanja (pravilnost. vježbe iščitavanja i čitanja (pravilnost čitanja i razumijevanje).

sadržaje usmenog i pismenog izražavanja. kvalitet govora u razredu i ukupnom okruženju. ali je i moćno sredstvo djelovanja na pojedinca. korektno vladanje rečenicom. razvijenost individualnih programa. sadržajnom i kompozicijskom smislu. Ima posebno naglašenu informativnu i komunikativnu vrijednost jer je zajednički za ljude koji žive u odreñenoj zajednici. funkcionalnu. razvijamo gramatičko-pravopisne aspekte i uvodimo ih u različite oblike usmenog i pismenog izražavanja. zaključivanje. Program nastave jezika uključuje sadržaje nastave gramatike. stilskom. Važno je znati da nastava maternjeg jezika daje temeljna znanja iz jezika i književnosti. Čitanje i učenje su u osnovi komunikacije i sami su komunikacija. mogućnost poreñenja. prisustvo govornih smetnji i poremećaja. punoćom i mudrošću. osnove teorije književnosti i samostalno. Nastavu čitanja i pisanja nužno je posmatrati u kontekstu ukupnog napredovanja učenika i posvećivati joj onoliko pažnje koliko stvarno utiče na osvješćivanje smisla stalnog učenja. temeljnu pismenost u gramatičko-pravopisnom. Govor je aktivnost komunikacije pomoću jezika. izvanškolsko čitanje. A program nastave književnosti sadrži književna djela. A neuspjeh obeshrabruje i raña nove neuspjehe. Čitanje je sredstvo i metoda učenja. razvijenost i bogatstvo rječnika). Bosanski. grupe i zajednicu u cjelini. živjeti sa svrhom. izbor sadržaja koji poticajno djeluju na govorni razvoj. srpski jezik i književnost kao nastavni predmet je sistem jezičnog i književnog znanja. uopštavanje. . Ta znanja utiču na uspjeh u učenju i drugih nastavnih predmeta. U prvom razredu bavimo se govorom djeteta i dalje radimo na razvijanju pojedinih kvaliteta usmenog govora. Brojni su činioci koji utiču na kultivisanje govora: nivo govorne razvijenosti (kvalitet diskriminacije glasova i artikulacije. radošću. diferencijacije. Posredstvom programskih sadržaja ovog nastavnog predmeta razvijamo jezično osjećanje učenika. Ako dijete ima problema sa čitanjem – sigurno će se to odraziti na njegova postignuća u svim nastavnim predmetima. pravogovora i pravopisa. Govor je u osnovi komunikacije i ukupnog učenja. Samo pismen čovjek može djelovati efikasno. komunikacijsku funkciju. Razvoj dječijih govornih sposobnosti moguće je posmatrati u kontekstu usvajanja jezika. odgojnu. pojmovnu distinkciju. Na funkcionalnom nivou jezik i govor utiču na psihološke i lingvističke sposobnosti: zapažanje i imenovanje bitnih elemenata. Jezik ima obrazovnu. hrvatski.ULOGA I ZNAČAJ Jezik je važan činilac u razvoju svakog ljudskog bića.

rečenica poznavanje štampanih slova latinice ovo je priča ovo je pjesma lik u priči ovo je dobro a o vo nije dobro ponašanje zato što….O D G O J N O-O B R A Z O V N I C I LJ E V I U I R A Z R E D U SPOZNAJNO PODRUČJE Znanja šta čujem. izrezujem iz novina Specifične metode i postupci Glasovna analitičko sintetička metoda Globalna metoda Kombinovana metoda Grupna obrada slova Monografska obrada slova (povremeno: u usvajanju slova složenije grafičke strukture. a pisanje da bih kazao šta mislim u pisanoj formi) i iskustvo je važno u učenju priroda je otvorena knjiga iz koje mogu učiti vrline ispravnog ponašanja /sklad misli. a ovo lik iz priče Vještine i sposobnosti sposobnost pravilnog i smislenog govora sposobnost pravilnog i jasnog izražavanja sposobnost posmatranja i zapažanja bitnih elemenata sposobnost analize i sinteze sposobnost klasifikacije elemenata praćenje toka dogañaja u priči uočavanje važnih pojedinosti uočavanje likova i njiho vih osobina sposobnost zamišljanja situacija i ponašanja sposobnost pravilnog i jasnog izražavanja uočavanje slijeda.slog riječ .struktura boja klasifikacija slova. prvo. to mi liči na… igra kao situacija. šta treba zapamtiti zašto je nešto lijepo. traženju kreativnijih rješenja P SIHOMOTORIČKO PODRUČJE rukovanje priborom za pisanje i crtanje položaj tijela pri čitanju i pisanju koordinacija pokreta šake i prstiju i pokreta očiju gipkost pokreta i estetika rukopisa brzina i tačnost u prepoznavanju oblika. a šta vidim ? (glasovi i zvukovi. postupku riječ .glas riječ . ovo govori pisac. u radu s djecom sa posebnim potrebama u individualnom programu) Oblici jezičke/jezične i socijalne komunikacije Rad u grupi.radionice Igraonice . pamtim i znam Slušam. slogova riječi čujem – pišem poručujem simbolom. bića.. kretnjom mimika. gest. osjećam. plastelin . a nešto nije lijepo u sadržaju.značenje izbor riječi i rečenica prihvatljivo neprihvatljivo u govoru. postupak i sredstvo Nastavna sredstva Slike predmeta. predmeti i bića) slovo . crtežom. riječi i djela/ nadzor nad govorom i ponašanjem disciplina odgovornost marljivost poštenje istinoljublje pravdoljublje Interesi usmjereni prema: knjizi i znanju (čitanju i sadržajima koje nudi knjiga) lijepom u svim sadržajima.pričaonice Individualni programi u učionici za sve Komunikacijski postupci Slušanje govora i čitanja Slušamo glaso ve u prirodi i oponašamo Slušam.drugo. dodir mi kaže. sastavljanje plana sposobnost zaključivanja sposobnost evaluacije i samoevaluacije AF EKTIVNO PODRUČJE Stavovi. predaha nakon usvajanja više od 15 slova. gline. pojava Slike dogañaja Crteži Niz slika koje predstavljaju dogañaj Ilustrirana razredna slovarica Razredna slo varica bez ilustracija Individualne slovarice Aplikacije Slogovnice Kartoni riječi Filmovi Glina. posebno u jeziku i književnosti) ljepoti kazivanja (usmena i pisana forma) vlastitom napredovanju kreativnom izrazu potrebi učenja o načinima učenja prema poboljšanju kvaliteta komunikacije govorom istraživanju. doživljavam i izražavam riječima Slušam i izražavam pokretom Razgovor Imitacija Igranje uloga Pričanje Prepričavanje opis (perceptivni i doživljajni nivo). vrijednosti život je vrijednost znanje je važno pismenost je važna za pojedinca i zajednicu (čitanje mi je potrebno da bih mogao učiti iz knjiga. pantomima neverbalna komunikacija u funkciji poruke pravim slo va od plastelina. ja s drugima i drugi sa mnom Rad u paru Kooperatvni rad Frontalni rad Individualni rad Individualizirani rad Igraonice – maštaonice Igraonice .

noć. mimika. dramatizacija. Želim da). Razvijanje jezičkog/jezičnog osjećaja djece posredstvom spontane (nenamjerne) imitacije. Razmišljanje o značenjima riječi.TV-emisije su poticaji i sredstva u realizaciji svih sadržaja. Vježbe stvaralačkog slušanja (izbacio bih iz priče. organiziranih usmjerenih imitacija. jezičnom/jezičnom. Razvijanje sluha za gramatičku ispravnost govora. uzvične i izjavne rečenice i pisanje riječce “li” (učenici se samo pojmovno trebaju upoznati sa upitnim. Razvijanje fonemskog sluha i fonemskog kapaciteta.PROGRAMSKI SADRŽAJI Jezičko/jezično izražavanje (slušanje. slika dogañaja kao podsticaj. Riječ . nonsensnih iskaza i nonsensnih književnih tekstova. drugarici). Uočavanje značenja riječi. teksta. razvoj jezičnog stvaralaštva (pričanje. pričama. Predmet – slika – riječ Riječ – glas. Luko Paljetak: Gramatička česma. uzvičnim i izjavnim rečenicama te sa pisanjem riječce “li”). neverbalna komunikacija (gest. zapažanje osobina. Stvaranje priče naizmjeničnim učešćem nastavnika i učenika. pripovijedanja. šale u priči. zagonetki. Riječi (duže i kraće. svjesne (namjerne) imitacije. iskazu. Muzika mi je šapnula. na kraju i u sredini riječi). Glasovna analiza riječi (glas na početku. Ja sam voditelj i upoznaću vas. Vježbe diskriminacije glasova. posebno sadržaji književnih tekstova.uspjeha u samostalnom sastavljanju rečenica. Sjedimo u krugu. cvijet. opis.rečenica (rečenica ima dvije riječi. Grigor Vitez: Gitara jesenjeg vjetra. Riječ i promjena konteksta. prepoznavanje elemenata vedrine. Ščitavanje i . Upitne. niz slika). Vježbe artikulacije. stvaralačke primjene (prepoznavanje i oponašanje glasova i zvukova. Razumijevanje sadržaja rečenica. uspostavljanje logike u iskazima. Poticanje i razvijanje stvaralačke mašte i stvaralačkog mišljenja radi praćenja napredovanja u govoru. Poželim da vjetar odnese zauvijek. Bogaćenje rječnika. Predvježbe za usvajanje velikih i malih štampanih slova latinice. Vesna Parun: Uspavanka za ježa. tri ili više riječi). brzalica). pantomima u komunikaciji i igranju uloga). Kritičko slušanje: Nije tako u priči. knjigu. pitalica. razgovor. GvidoTartalja: Kratkotrajna škola. a da rečenica ne promijeni smisao). mikrofon je moj i reći ću nešto lijepo o mom drugu. Transformacija smislenog iskaza u besmisleni iskaz i obrnuto. Narodna priča: Zekina kućica. pozvao bih u priču. Bosiljka Letić – Fabri: Jesen Filmske priče za djecu . zapamtio-ilustriram). promijenio bih kraj priče. emotivnom i kreativnom razvoju: sadržaji posredne i neposredne stvarnosti. smijeha. govor i čitanje) Vježbe slušanja uzornog književnog govora. u dikciji (Novo ime za dan. Vježbe tipa: Tišina mi je rekla. rekreativni razgovor. čitanja. ščitavanja i čitanja. Usvajanje štampanih slova latinice (veliko i malo slovo na istom nastavnom času). Zehra Hubijar: Zeko i djeca. Prepoznavanje i imenovanje predmeta i bića. Humoristično/humorističko pričanje. teksta. drvo. slušao sam i «vidim». olovku. ritma). Nije to rekao. Rečenice (zamjenjujemo riječ u rečenici. Da sam vjetar. Razvijanje spontanosti govora (memorisanje i reprodukcija stihova. Priča ne počinje tako. broj glasova). Priprema za usvajanje štampanih slova. Nasiha Kapidžić-Hadžić: Lutke u školi. Podsticaji kognitivnom.

Riječ je o šestogodišnjem djetetu koje vlada rečenicom sa približnom strukturom rečenice odraslih. Razvijanje sposobnosti povezivanja riječi u smislene cjeline (rečenice. dinamiku. Spretniji su u rukovanju priborom za crtanje i pisanje. pjesma. ali će polaskom u školu u njegov život ući potpuno novi svijet i novi načini postavljanja zahtjeva. U osnovi je ovakvog izražavanja adekvatan izbor riječi. ali i efektnost izražavanja. knjiga. odnosno produkcije sadržaja) . odobrava ili se suprotstavlja. bliska mu je dramska imitacija i aktivnosti koje podrazumijevaju promjenu. Zamjena riječi u rečenici. Stvarat će nove riječi. Oponaša s uspjehom ljude. livada. Dijete će govorom u usmenoj formi izražavati misli osjećaje. Zapamtio sam ko nije dobar u priči. oblak. Čitanje kraćih rečenica. učenje. vještinama i ukupnim postignućima učenika je indikator uspjeha i nastavnikovog profesionalnog umijeća. napomene. Savladana je većina padeža.finijih aspekata jezičkog sistema”. pravilno čitaju jednostavnije riječi i rečenice. a druge riječi su nebo. Objašnjenja: zašto je ta riječ uz riječ ŠKOLA. OČEKIVANI REZULTATI Smanjit će se razlike meñu djecom u pogledu prethodnih postignuća . Očekivani rezultati su istovremeno i nastavni ciljevi. uspjeh. Sasvim je svjesno okruženja koje je bilo u njegovom iskustvu. Usvojit će štampana slova latinice. Govorom. poručivati. gramatička pravilnost. ilustriranje). Vježbe s kartonima riječi. Poboljšat će se sposobnosti artikulacije i ukupnog kvaliteta govora (u meñusobnoj komunikaciji i u vježbama reprodukcije. DIDAKTIČKO-METODIČKE NAPOMENE U prvom razredu osnovne škole pažnja je usmjerena na razvoj govora i usmenog izražavanja. Uspostavljanje logičkog slijeda u poremećenom slijedu rečenica. jasnoća. INDIKATORI USPJEŠNOSTI Koliko djeca doživljavaju školu kao svoj drugi dom. Poboljšat će se fonemski sluh i fonemski kapacitet. fluentnost. Ispoljavaju interes prema knjizi i znanju. Da li je uočljivo napredovanje učenika u usvajanju znanja i vještina navedenih u definiranim ishodima učenja: učenici uspješnije govore i komuniciraju. Radoznali su. briga. Grupiranje riječi oko izbarane riječi (ŠKOLA. brži su u reakcijama.pokušaji čitanja riječi. rečenica. jednostavno komunicira. more. Čitanje kraćih tekstova. zeko. objašnjenja. Žele učiti. Uspješna . kraćeg teksta (pravilnost razumijevanje pročitanog. radost. predstoji usvajanje . ukupna artikulacija i organizacija. predvježbe za čitanje. poznavanje štampanih slova latinice. reprodukcija pročitanog na osnovu detaljnih pitanja u usmenoj formi. strukturiranje rečenice. razumijevanje pročitanog i mogućnost reprodukcije). Elementi svih prethodno navedenih područja uključeni su u programske sadržaje. Znaju slova. djeca…). ščitavanje. ali bez naznačenih obaveza u pojmovnom smislu. čitati i razumjeti pročitano u skladu s individualnim razvojem i mogućnostima učenja. mogućnost analitičko sintetičkog pristupa riječima i rečenicama. Posredstvom govora ono traži mjesto u grupi i načine integriranja. Obogatiće rječnik u kvantitativnom i kvalitativnom smislu. U oblikovanju komunikacijskog sadržaja važni su: pravilnost. raspoloženja. životinje.. Razumiju pročitano. nizove rečenica. čitanje. Usvajanje pojedinih segmenata elementarne pismenosti (pravilan govor. bolje razumiju nastavnikova pitanja. jato. Razlike izmeñu inicijalne i finalne slike o znanjima. ščitavanje i čitanje riječi i rečenica. razumijevanje pročitanog i reprodukciju sa ili bez elemenata kreativnosti. kraće tekstove). Ovladat će glasovnom analizom riječi. Dopunjavanje rečenica. teksta. maštaju i stvaraju. Ovladalo je govorom i sistemom pravila bez poznavanja pravila. raduju se. Šta sam zapamtio? Čitam.

Nastavnik bi morao razumijevati smisao svih aktivnosti. Prisustvo ili odsustvo ljubavi i razumijevanja. dodaje.komunikacija je načelo cjelokupnog rada u školi i snalaženja u životu. Treba imati na umu činjenicu da je učenje socio-kulturni. Za sve vidove slušanja važan je sadržaj. Dijete zna i može veoma pažljivo slušati pod uvjetom da je nastavnikova priča živa i zanimljiva. mogu usporiti ili ubrzati govorni razvoj i dovesti do napretka. Dijete se veoma lijepo igra i bez nas. ali u kombinaciji: pričanje i objašnjavanje. priča i način pričanja. Ta nova situacija traži komunikacioni kontekst. Djetetu je bliska igra. otvorenost. Prvi mjesec je mjesec snalaženja. komunikacijske situacije i adaptacioni okvir. ako zamjenjuje glasove. ilustracija. Nastavnik će koristiti oblike izražavanja i vježbe primjerene šestogodišnjem djetetu (prepričavanje na osnovu detaljnih pitanja. Ne zahtijevajte od djeteta da preslikavaju grafičke strukture slova jer je to besmislena aktivnost. ili izazvati teškoće. ali i kognitivni i krajnje lični fenomen. kombinovana). U uvjetima školskog učenja na jednoj su strani učenici. pa i raspravljanje o pitanjima koja su njima važna. strah. metode koje podrazumijevaju upotrebu teksta. Igra je sredstvo i metod pri ostvarivanju odgojno-obrazovnih ciljeva. traženja sebe meñu drugima i s drugima. glasovna analitičko-sintetička. Igra ne smije biti sama sebi svrha. Motoriku šake dijete može vježbati na smislenim sadržajima. Ta saznanja treba usmjeriti prema individualizaciji ukupnog rada. ili ima drugi problem nastavnik će strpljivim i upornim radom pokušati otklanjati smetnje. Ako dijete nema razvijenu glasovnu osjetljivost. normu. dinamičnost i usmjeravati ukupnu aktivnost prema novim spoznajama i drugim segmentima koji su sastavni dijelovi programa. izostavlja. Zato je moguće planiranjem sadržaja uspostaviti tematske krugove. razgovor. prezentacije i uživljavanje u situaciju . kao i specifične metode (globalna. To vrijedi za sve nastavne predmete i obaveze u njima. Važno je da ne «osvješćuje» teškoću kao takvu. Nastavnik ne smije pokazivati zabrinutost. pričanje o sadržaju slika). Na bazi slušanja formira se osjećaj za pravilnost. Igra je u funkciji ostvarivanja nastavnih ciljeva. opisivanje na nivou opažanja svojstava predmeta i bića uz angažiranje svih čula. ali ne i preklapanje sadržaja. napetost. osiguravati meñusobno prožimanje. spontano usvaja lekseme iz nastavnikovog govora. na drugoj sadržaji. U drugom polugodištu uključite slovo kao znak. U učenju su važna emocionalna stanja. A u igri su primjenjive sve nastavne metode. Izmeñu su načini posredovanja. To je vrijeme predviñeno za govorni razvoj. . U prvom polugodištu učenici ne usvajaju slova i čitanje. Važno je da učenici ne usvajaju pravila i definicije. Kada je u pitanju ovaj uzrast važno je imati u vidu da je mnoge sadržaje moguće realizirati u igri i kroz igru. Dijete oponaša nastavnika. Od prvog dana nastavnik će koristiti dječiju radoznalost. standard. S tim treba računati. a ne prihvatati slijepo bilo čije sugestije.

RELACIJE I OPERACIJE − Primjeri skupova. ima bitan značaj i ulogu u odgoju i obrazovanju mlade generacije i njihovom pripremanju za budući život i rad. VALJKA I PIRAMIDE − Upoznavanje predmeta oblika lopte. pažnje. stvaralačko i kreativno mišljenje. − Blizu. visini. − Uporeñivanje brojeva (<. funkcionalna se ogleda u njenom velikom utjecaju na razvoj općih intelektualnih sposobnosti (pamćenja. Nastava matematike predstavlja glavni segment cjelokupnog općeg obrazovanja i temelj razvoja cjelovite ličnosti učenika jer daje značajan doprinos u sveukupnim učeničkim postignućima (obrazovnim.(2 časa sedmično. daleko. hemije. − Brojevi 4 i 5. 4. metar. mjerne jedinice. Matematički nastavni sadržaji zbog svoje egzaktnosti i logičke strukture upravo pogoduju razvoju intelektualnih i stvaralačkih sposobnosti učenika. pridruživanje elemenata dvaju skupova. .jedinice i mjere (kilogram. pravokutnika i kvadrata. − Broj 10. a odgojna uloga se ogleda u njenom utjecaju na razvoj pozitivnih crta učeničke ličnosti (tačnost. te opće kompjuterizacije. kao i razvoju gore navedenih pozitivnih crta ličnosti. − Prethodnik i sljedbenik. mjerenje veličina. preciznost. u eri dinamičnog naučnog i tehničko tehnološkog razvoja. brojnost. kocke. valjka i piramide. logičko. unutrašnjost i spoljašnjost (vanjština). trokuta. − Broj 0. fizike. te pomažu pri izučavanju drugih nastavnih predmeta – moje okoline.. unutra – na – izvan. debljini. − Otvorene i zatvorene ravne i krive linije (crte). 2. SKUPOVI. =. prirodni brojevi do 10. CILJEVI I ZADACI Cilj nastave matematike u prvom razredu devetogodišnje osnovne škole je odgajanje i obrazovanje učenika na temelju formiranja osnovnih matematičkih pojmova i usvajanje sadržaja kao što su usporeñivanje predmeta po osobinama i uzajamnom položaju (odnosu).). Obrazovna uloga sastoji se u usvajanju programom propisanih matematičkih sadržaja. USPOREðIVANJE. označavanje. upornost). 68 časova godišnje) ULOGA I ZNAČAJ Nastavni predmet Matematika.. P ROCJENJIVANJE I MJERENJE VELIČINE PREDMETA − Usporeñivanje predmeta po boji. − Brojevi od 1 do 3. ispod-na-iznad. odgojnim i funkcionalnim). lijevo. − Članovi skupa. litar. BROJEVI. >. LIKOVI I LINIJE (CRTE) − Likovi oblika kruga. desno. − Zbrajanje i oduzimanje. širini. posebno danas. − Brojevi od 6 do 9. duljini. − Redni brojevi od 1 do 5. te operacije sabiranja i oduzimanja. urednost. sat i KM). opadajući i rastući brojni niz (predstavljanje na brojnoj liniji). rasuñivanja. 3. KOCKE. PREDMETI OBLIKA LOPTE (KUGLE). RAVNE I ZAKRIVLJENE PLOHE (POVRŠI). − Odnos meñu predmetima i veličina predmeta. imenovanje oblika i uočavanje njihovih sličnosti i razlika. − Mjerenje veličina . relacije meñu njima. uspravno-koso-vodoravno. − Tačke kao presjeci linija (sjecišta). likovne kulture. itd. ispred-izmeñu-iza. ≠). Matematika PROGRAMSKI SADRŽAJI 1.

BROJEVI. OČEKIVANI REZULTATI (ISHODI) UČENJA 1. USPOREðIVANJE. otvorene i zatvorene linije (njihovu unutrašnjost i spoljašnjost). spajanja i grupiranja. «jednako» i «nejednako» i oznake <. 4. uzimanja i odvajanja. • Upoznati brojeve od 1 do 9. • Uporeñivati brojeve (već od broja 3). • Zapažati i identificirati skupove iste i različite brojnosti. LIKOVI I LINIJE (CRTE) • Promatranjem prepoznati ravne i zakrivljene plohe (površi). • Usvajanje izraza «plus» i oznake «+». RAVNE I ZAKRIVLJENE PLOHE (POVRŠI). 2. Napomena: Nastavnik može sa djecom koja pokazuju interes i visoke sposobnosti za matematiku raditi i računske operacije u skupu brojeva do 20. • Prepoznati da je desetica skup od 10 jedinica i upoznati učenika s načinom bilježenja broja 10. veza sabirajanja i oduzimanja. SKUPOVI. • Grafičko predstavljanje tačke. =. • Prepoznati da predmeti iz životnog okruženja imaju sličnosti i različitosti sa geometrijskim oblicima. • Upoznati tačku kao presjek linija. pravilna interpretacija jednostavnijih grafikona) u okviru prve desetice. • Upoznati učenike sa pojmovima «prethodnik» i «sljedbenik» (već od broja 5). linijar. štap. • Kroz primjere iz svakodnevnog života upoznati redne brojeve. KOCKE. upoznati i primijeniti izraze «manje». . RELACIJE I OPERACIJE • Osposobiti učenike za promatranje skupova u neposrednoj okolini. • Nula. • Osposobiti učenike da sabiraju i oduzimaju na različite načine (korištenjem tabela i brojevnog pravca. PREDMETI OBLIKA LOPTE. vaga. «element skupa» i «nije element skupa». • Upoznati i imenovati jedinice za pojedine veličine. termometar. VALJKA I PIRAMIDE • Promatranjem predmeta iz svoje okoline upoznati i imenovati oblike lopte. poreñenje dobivenih rezultata sa predviñenim rezultatima. • Usvajanje izraza «manje» i oznake «-». • Upoznati čime mjerimo (pedalj. • Preko konkretnih primjera navesti učenike da zaključe da se zbir neće promijeniti ako sabirci zamijene mjesta i da su sabiranje i oduzimanje suprotne računske operacije (radnje). sat) • Mjeriti to znači uporeñivati. 3. metar. • Identifikovati oduzimanje kroz aktivnosti smanjenja. >. • Usvojiti izraz «pripada» i «ne pripada» skupu . • Upoznati učenike sa postupkom pridruživanja. stopa. brojnost praznog skupa. ≠. • Uočiti sličnosti i različitosti meñu njima.− Redni brojevi od 1 do 10. • Procjenjivanje rezultata mjerenja. valjka i piramide. kocke. • Procjenjivanje veličine predmeta na temelju vizualne percepcije i odnosa meñu predmetima. «veće». • Identifikovati sabiranje kroz aktivnosti dodavanja. likove. P ROCJENJIVANJE I MJERENJE VELIČINE PREDMETA • Uporeñivanjem otkriti sličnosti i razlike prema osobinama i uzajamnom položaju predmeta.

Razlikuju predmete po boji. pomaže i korigira tematski povezuje sadržaje uključuje roditelje i druge uposlene u školi u realizaciju programskih sadržaja permanentno prati napredovanje učenika potiče samostalna i timski istraživački i kreativni rad učenika II Predmeti oblika lopte . mjerenja i računanja. sjecište linija 33 . lijevodesno. sat i km) SPOSOBNOSTI sposobnost korištenja matematičkog jezika i simbola .. prati. sat i KM) ZNANJE razlučivanje (razlikovanje) predmeta po boji.) sposobnost da se greška doživljava kao stimulans za nove pokušaje iznalaženja rješenja. Samostalno i timsko formuliranje zaključaka razvijanje sposobnosti za komunikaciju.. unutra – na .izvan tačke kao presjeci linija (sjecište) imenovanje i razlikovanje predmeta po obliku zapažanje. metar. likovi i linije (crte) likovi oblika kruga. prepoznavanje sličnosti i različitosti predmeta iz neposrednog okruženja sa geometrijskim oblicima prepoznavanje i razlikovanje likova datih oblika razlikovanje vrste linija. trokuta i pravokutnika otvorene i zatvorene ravne i krive linije (crte). desno. tim. procjenjivanje i mjerenje veličine predmeta uporeñivanje predmeta po boji. unutrašnjost i spoljašnjost (vanjština). prepoznaju i definiraju uočavaju različite linije. litar. kocke. lijevo. računaju predviñaju. uspravno-kosovodoravno odnos meñu predmetima i veličina predmeta mjerenje veličina – jedinice i mjere (kilogram. PONAŠANJE razvijanje svijesti o potrebi procjenjivanja. ispod-na-iznad. ispred-izmeñuiza. odnosno sa jedinicama i mjerama (kilogram. kao i njihovom značaju u svakodnevnom životu razvijanje interesa i smisla za kolektivne igre i zajedništvo kao faktora koji utiču na formiranje pozitivnih crta ličnosti razvijanje pozitivnog stava. STAVOVI. kocke. litar. duljini. ponašanja i sklonosti za otkrivanje. reagira. unutrašnjost i spoljašnjost zatvorenih linija.. mjere. širini. istraživanje i rješavanje problema kroz igru i zabavu AKTIVNOSTI UČENIKA Kroz je dnostavnije i složenije aktivnosti i igre učenici: učestvuju u svim etapama rada. metar. debljini blizu. orijentacija u prostoru (blizudaleko..) procjenjivanje meñusobnog odnosa predmeta i njihove veličine učenici se trebaju samo pojmovno upoznati sa mjerenjem veličina. a ne kao kočnicu u daljem radu VRIJEDNOSTI. unutrašnjost i spoljašnjost zatvorene linije identifikovanje i označavanje tačke gdje se linije presijecaju razlikuju i imenuju predmete po obliku samostalno uočavaju. izražavaju rezultate mjerenja AKTIVNOSTI NASTAVNIKA planira i organizira. duljini i širini prostorno se orjentišu (uotvorenom i zatvorenom prostoru) procjenjuju meñusobne odnose predmeta logički zaključuju. visini. širini. duljini. daleko... koordinira. upućuje. valjka i piramide imenovanje oblika III Ravne i zakrivlje ne plohe (površi).ODGOJNO-OBRAZOVNI CILJEVI I ZADACI SADRŽAJ I Uporeñivanje. razmjenu informacija i iskustava sposobnost kritičkog vrednovanja vlastitih postignuća (ishoda znanja) i usporeñivanje sa rezultatima drugih (par. razred. valjk a i piramide upoznavanje predmeta oblika lopte.

aritmetičke probleme rješavati numeričkim operacijama. manjim i većim grupama i da pri tome pokazuje odvažnost u otkrivanju i istraživanju novog i nepoznatog. 34 . označavanje članovi skupa.>. prepoznati podatke (koji su poznati. ≠ identifikacija prethodnika i sljedbenika.IV Sk upovi. rad u parovima. Učenik treba postati svjestan da može koristiti matematiku za bolje upoznavanje stvarnosti i njenu primjenu u svakodnevnom životu. verbalizirati proces i tačno izražavati odgovor. Cifre (znamenke) od 0 do 9 broj 10 redni brojevi od 1 do 10 uporeñivanje brojeva od 0 do 10 imenovanje skupova prema različitim osobinama čitanje i pisanje brojeva od 0 do 10 uporeñ ivanje brojeva od 0 do 10 Predstavljanje odnosa izmeñu dvaju brojeva koristeći znakove <. da razvija sposobnost komunikacije i timskog rada. pridruživanje elemenata dvaju skupova. ulaganjem misaonih napora pri rješavanju odreñenih matematičkih situacija i njihovim povezivanjem sa iskustvima iz vlastitog života . da poštuje pravila. Do indikatora uspješnosti dolazimo primjenom: .≠ ) brojevi 4 i 5 prethodnik i sljedbenik.=. INDIKATORI USPJEŠNOSTI Znaju rješavati problemske zadatke koji se odnose na sabiranje i oduzimanje u okviru prve desetice. Sposobnosti Razvijat će logičke sposobnosti kroz igru. . .Da s radošću rješavaju zadatke. slikovito prikazivanje na brojevnoj pravoj (u nizu) poznavanje sabiranja i oduzimanja do 10. brojnost brojevi od 1 do 3 uporeñivanje brojeva (>.=. rješavati opće primjerene matematičke i logičke zadatke. relacije i operacije primjeri skupova. opadajući i rastući brojni niz (predstavljanje na brojnoj liniji) redni brojevi od 1 do 5 zbrajanje i oduzimanje broj 0 brojevi od 6 do 9. Sve je slovo – sve je broj! Vrijednosti i stavovi: Dijete bi trebalo biti osposobljeno za samostalni rad.<. brojevi.zadataka objektivnog tipa i drugih oblika vrednovanja. a koji nepoznati).praktičnih radova. .Da znaju prepoznati i imenovati oblike u neposrednoj okolini. rješavanje tekstualnih zadataka vezanih za sabiranje i oduzimanje korištenje rednih brojeva prve desetice imenuju različite skupove predmeta i bića iz bliže i dalje okoline čitaju i zapisuju brojeve do 10 predstavljaju odnose meñu brojevima identifikuju prethodnika i sljedbenika sabiraju i oduzimaju do 10 rješavajući konkretne zadatke GLAVNI ISHODI UČENJA Znanje i razumijevanje Učenici će znati koristiti matematički jezik. vrednuje lične i stavove drugih.

kognitivistički pristup koji podrazumijeva razvijanje konceptualnih znanja i smisleno usvajanje kognitivnih shema (koncepata). stavova i ponašanja. istražuju i postavljaju pitanja o školi.- portfolija kao pokazatelja aktivnosti u učenju i usvojenosti matematičkih sadržaja. potrebnih za uvoñenje učenika u razumijevanje svijeta koji ga okružuje. razvoj njegovih sposobnosti. Proučavanje predmeta MOJA OKOLINA olakšava kasniji proces sticanja akademskih znanja iz oblasti prirodnih i društvenih nauka. Ono takoñer pruža učenicima priliku da postanu osobe koje samostalno uče i promovira razvoj njihovih stavova prema nauci i okruženju. Šire informacije o organizaciji nastave i strategijama učenja. U okviru predmeta MOJA OKOLINA. kao i odgovarajućih tehničkih i tehnoloških znanja CILJ Razvoj dječjih potencijala i radoznalosti kroz aktivan odnos i komunikaciju sa sredinom koja ga okružuje. umjesto dosadašnjeg asocijativnog pristupa koji insistira na vježbanju (usvajanju) postupaka. živim bićima. ocjenjivanju i stručnoj spremi i profilu nastavnika date su u okviru zajedničkog dijela nastavnih programa i planova. povezujući to sa jednostavnim naučnim idejama i postupcima. uz uvažavanje individualnosti učenika. Proučavanje nauke pomaže učenicima da ispituju utjecaj naučnog znanja na vlastiti život i primjenu tog znanja u vlastitom okruženju i zajednici. STRATEGIJE NASTAVE I UČENJA (DIDAKTIČKO – METODIČKE NAPOMENE) U nastavi matematike smatramo kao najidealniju kombinaciju tradicionalnih i savremenih metoda i oblika rada. sigurnost drugih i zdrav način života. u nastavi matematike primjenjivati diferencirani pristup izboru sadržaja i načina rada. da bi se utvrdili stavovi o pitanjima koji se tiču okoline. tvarima i društvenim i prirodnim pojavama i procesima. Moja okolina (68 nastavnih časova) UVOD Nastavni program MOJA OKOLINA integriše aspekte proučavanja prirode i društva. Oni rade zajedno u prikupljanju dokaza i materijala pomoću kojih traže odgovore na ta pitanja. Da bi se realizacija nastavnog programa što više usmjerila na ishode učenja. ULOGA I ZNAČAJ PREDMETA Nauka pruža jasan pogled i način razmišljanja o svijetu. tj. znanje o načinima rada u nauci i razvoj sposobnosti korištenja tih znanja. Pri tome oni izvode oglede i koriste jednostavan naučni jezik za saopćavanje ideja i prepoznaju uvjete za sopstvenu sigurnost. te aktivnosti učenika i nastavnika). Sadržaje iz matematike treba tematski povezivati sa nastavom drugih predmeta. zdravlja i meñuljudskih odnosa. učenici opažaju. porodici i okolini kao važnim mjestima njihovog života i razvoja. na ono što bi učenici trebali znati i umjeti nakon završetka prvog razreda. Zagovaramo tzv.metodičke upute je data njihova detaljnija razrada (specificirana u odnosu na znanje i razumijevanje učenika. na način primjeren uzrastu i interesima djeteta. vrijednosti. U fokusu pažnje su znanje o prirodi i čovjeku. 35 . Ovaj dio programa treba da olakša nastavniku planiranje nastave sve do nivoa nastavnog časa. Uvažavajući individualne sposobnosti učenika. uz didaktičko .

1. kroz aktivnu komunikaciju i odnos prema sadržajima učenja u neposrednoj okolini. zračni i vodeni saobraćaj). logičkog i praktičnog karaktera. Moja porodica/obitelj 1.ZADACI • Upoznavanje živog i materijalnog svijeta kroz igru i učeniku primjerene aktivnosti istraživačkog. Vrijeme 2. Podsticanje i razvijanje stvaralačke mašte i stvaralačkog mišljenja. 1. Biljke i životinje 2. Ja na putu od kuće do škole 1. 3. Razvijanje ekološke svijesti i kulture. 4. 2. osposobljavanje za primjenu ekoloških znanja u neposrednoj okolini i svakodnevnom životu. Čovjek i priroda 2. Osposobljavanje za sigurnost u saobraćaju. Osposobljavanje za kulturu komunikacije sa odraslima i vršnjacima u socijalnom okruženju i podsticanje razvoja socio-emotivne inteligencije. radnih i higijenskih navika. Naše tijelo 36 . 2. • • • • • • SADRŽAJ 1. Škola 1. Upoznavanje učenika sa vrstama saobraćajnih sredstava (kopneni. 4. 3. PRIRODA 2. SREDINA U KOJOJ ŽIVIM 1. Moje mjesto i okolina 2. Razvijanje i njegovanje kulturnih.

Izrada maketa. učionici. Semafor. Razvijanje svijesti o Imenovanje saobraćaju kao grani sobraćajnih znakova. da je škola školi. (gdje se ko prostorija u školi. koji reguliše sredstava za prijevoz Poštivanje saobraćaj. Komunicira sa učenicima/cama. argumenata saradnja. kopneni i vodeni). Razvijanje svijesti o obavezama i njihovom ispunjavanju. Prepoznavanje semafora i značenje boja svjetlosti na semaforu kao sredstvu za regulisanje saobraćaja na raskrsnicama. Vozila javnog prevoza i ponašanja u tim vozilima. Ulica. Organizira praktične vježbe na ulici i raskrsnici. trotoara. nalazi. P ravila kretanja putem (ulicom) bez trotoara i ulicom sa trotoarom. Sarañuje sa roditeljima i saobraćajnom policijom. drugova Komuniciraju sa u razredu i šire. kulturi ponašanja u Prikladne igre u saobraćaju. Motiviranje učenika/ca za rad. Ime (naziv škole). zašto. Škola kao organizirana Posmatranje organizirana zajednica u kojoj se dešavanja u školi : zajednica. Nastavnikova procjena individualnog napretka učenika. Pronalazak učionice i mjesta u njoj. odvija po striktno znak zelenog svjetla Raspoznavanje i utvrñenim i na znak policajca razlikovanje pravilima. OCJENJIVANJE) SADRŽAJ ZNANJE I RAZUMIJEVANJE SPOSOBNOSTI VRIJEDNOSTI. UČENIK U SAOBRAĆAJU Ja u saobraćaju. Simulacione igre. Razvijanje pozitivne slike i pozitivnog stava o sebi. ponašanja i rada u uposlenicima u školi. pješačka staza. priprema i organizira igre u učionici vezane za saobraćaj. Higijena u školi. Raskrsnica. simbola. upućuje učenike/ce na izvore znanja. P osmatra i prati učenika u saobraćaju. Provedba discipline i higijene u školi. osmišljava igre i interakcijsko učenje. Pozdravljanje uposlenih u školi. drugovima. imenovanje vrsta saobraćaja. Stajališta sredstava javnog prevoza. Razvijanje svijesti da smo član organiziranog društva i da se ponašamo po odreñenim pravilima. starijima i jednostavnih Korištenje trotoara invalidima. Direktno učešće sa učenicima u saobraćaju. P rostorije u školi. kartografske stranom ulice bez Razvijanje svijesti o pismenosti). Raspoznavanje *Dodatni sadržaji za saobraćajnih učenike koji žive na znakova koji se većoj udaljenosti od nalaze na putu od škole i koriste kuće do škole. sa trotoarom i vozilima javnog zebri. Pozdravljanje nastavnika/ca. Praktičan rad van škole. Rasprave o ponašanju u pojedinim situacijama. prijatnije raditi i nastavnika/ica i boraviti. Stvaranje pozitivne slike o školi i školskoj zajednici. upućuje. P ut od kuće do škole. diskutuje. starijima i u učionici. saobraćajnih dolazak u školu Razvijanje sredstava od koristeći najsigurniji poštovanja prema različitih materijala i najkraći put. Da je u čistom Pozdravljanje radnom prostoru starijih. šta. Održavanje higijene radnog prostora. zna ko šta radi. Uključuje roditelje i druge uposlene u školi u realizaciju programskih sadržaja. za ustupanje mjesta znakova kao prelazak ulice. Opisivanje puta od privrede koji se Prelazak ulice na kuće do škole. zajedničko i pojedinačno kretanje ulicom. prelazak preko ulice. Osmišljava. Ponašanje po pravilima. (prva znanja iz kretanje lijevom prijevoza. Saobraćajni znaci na putu od kuće do škole. Prepoznati uposlenike u školi. Korištenje pješačkog invalidima. P lanira. Prepoznavanje vozila javnog prijevoza. za kretanje ulicom Kultura ponašanja u Crtanje raskrsnica. Crtanje saobraćajnih prelaza (zebre). Učenici/ce znaju: učenike/ice u Ime škole. Redovan i blagovremen dolazak u školu. Saobraćajna sredstva i vrste saobraća (vazdušni. Život i rad u školi se odvija po striktno definiranim pravilima. STAVOVI. Imenovanje svog naselja i ulice. prijelaz preko raskrsnice. odjeljenju i šire. roba i ljudi. potpomaganje i stavova. Pravilno kretanje ulicom bez i sa trotoarom. Održavanje higijene radnog prostora. namjenu. drugih uposlenika u školi. pješački prijelaz (zebra). Rukovodi. PONAŠANJE AKTIVNOST UČENIKA SREDINA U KOJOJ ŽIVIM ŠKOLA Učenici/ce mogu: Ja u školi. Meñusobno pozdravljanje. pomaže… Simulacije na kompjuteru. Prepoznavanje pješačkog prelaza (zebre) kao mjesta na kojima se jedino može preći ulica. i njihova odbrana. nastavnikom/icom i Razumiju pravila ostalim Uposlenici u školi. samostalno i sigurno prelaženje ulice. zašto). Školska zgrada.MOJA OKOLINA AKTIVNOSTI NASTAVNIKA (ORGANIZACIJA I METODE NASTAVE I UČENJA. učitelja/ice. saobraćajnih Modeliranje Samostalan i siguran znakova i propisa. Razvijanje svijesti o ekologiji. Samostalno P ravila ponašanja. Sam i zajedno sa ostalim učenicima. 37 . kako. Imenovati prostorije pronalaženje u školi i njihovu učionice i ostalih P rava djeteta. Interakcija u odjeljenju. šta radi i Uzajamno Iznošenje mišljenja. prevozna sredstva.

Tematsko sa godišnjim Čuvanje zdravlja. Razvoj svijesti o očuvanju životne sredine. usmjerava. Rukovanje jednostavnim kućanskim aparatima. poljoprivrednom dobru ili gazdinstvu na selu. Poštovanje članova Razvijanje Crtanje porodičnog uže porodice. djeca. Identifikuje i njeguje samopouzdanja. unuk.PORODICA/ OBITELJ Moja porodica i njeni članovi: majka. grafikon). pravilima. (nepravilno rukovanje i nepravilni kućanski aparati mogu biti opasni po život). Razlikovanje grada od sela. P orodica kao organizirana zajednica se ponaša po jasno utvrñenim pravilima. diskusije. unuci. sestre… Imenovanje zanimanja članova uže porodice. brat. Pomaganje odnose u porodici. mišljenja o (lente vremena). Rukovoñenje aktivnostima učenika. ambulanti – u gradu. Imenovanje godišnjih doba. Istraživačke demonstrira. Posjeta najznačajnijim objektima u mjestu. Tematsko planiranje. Godišnja doba. imenovanje mjeseci. značajnom objektu. njihovo trajanje i karakteristike. o porodici. Moje mjesto je brdovito/ ravničarsko. planiranje. Imenovanje dana u sedmici. Imenovanje značajnijih objekata u mjestu. povjerenja i stabla. dobima. namještaja. sin. P osjeta tvornici. Život i rad u porodici. zaduženja i obaveze. P omoć učenicima u samostalnom i grupnom radu. Imenovanje dijelova dana. Opisivanje mjesta sa isticanjem najznačajnijih objekata. ili. Pomoć u porodici. nana (nena. Posmatranje vremena tokom dana. jednostavnim Uočavanje opasnosti Poštivanje članova kućanskim od neispravnih porodice. baka). kći. bilježenja podataka i njihovo predstavljanje (tabela. ambulanti. P ripremanje i voñenje djece kroz aktivnosti dijaloga i interakcije. P orodica živi u kući (stanu). otac. članova porodice). Razvijanje pozitivnog ponašanja. Imenovanje mjeseci u godini i nihovo trajanje. 38 . razvijanje je…biće… simulacije ekoloških stavova. Imenovanje mjesta u kojem živimo. P RIRODA VRIJEME Dan i dijelovi dana /dan-noć. osjećaja higijene. Ponašanje u zgradi i u kući. Ja u porodici. djed. P rocjena interesovanja i napretka učenika. sedmica. učenika. Razvoj svijesti o položaju u društvu. njivi. i dana u sedmici. Higijena u stanu. Razvijanje pozitivnih stavova prema mjestu stanovanja. Porodica kao članovima porodice.obilazak. Pravljenje zajedničke makete mjesta. P rocjenjuje učenička postignuća. Razvijanje Održavanje higijene pozitivnog mišljenja doma i lične Poreñenje porodica. Prigodne igre (uloge razlika . Kultura ponašanja na javnom mjestu. Imenovanje prirodnih bogatstava mjesta. Koristi prirodnom Bilo je…sada kompjuterske okruženju. Praćenje promjena u prirodi u godišnja doba (imenovanje godišnjih doba prema vremenskim prilikama) i bilježenje. Opisivanje grada i sela. mjesec. Osmišljavanje i realizacija simulacionih igara za djecu. Život i rad ljudi u mjestu. podstiče kreativnost. o samom sebi. Osmišljavanje prigodnih igara za interaktivno učenje. Poštivanje kućnog Izrada maketa reda. oranici livadi. Organizira posjetu porodici. ponašanje u skladu prilikama. Demonstracija rukovanja kućanskim aparatima. brat. godina. vremenskim vremena. Odijevanje prema prognoziranja pozitivnih navika. Razvijanje aktivnosti u prirodi P odstiče radoznalost pozitivnih stavova i Izrada zidnih panoa. Razlikovanje dijelova dana. ili uz pomoć nekoga ponaša prema Rukuje od članova porodice. kućanskih aparata. znamenitostima mjestu i prirodnim ljepotama. unuka. Tematsko planiranje. pokazuje. Mjesto kao ureñena zajednica ljudi. Namještaj u stanu. Imenovanje članova uže i dalje familije. *FAKULTATIVNI SADRŽAJI P rirodne ljepote u mjestu . radionici. Saradnja sa lokalnom zajednicom. Poštivanje pravila ponašanja. rukovanje kućanskim aparatima… MOJE MJESTO I OKOLINA Moje mjesto je grad/selo. Razlika izmeñu grada i sela. Razlikovanje krvnih odnosa u porodici/obitelji: roditelji. Crtanje mjesta i okoline. Razlikovanje grada od sela. Vodi aktivnosti učenika. sestra. kulturnim i javnim Razvijanje pravilnog ustanovama: odnosa prema Posjeta drugom mjestu mjestu. očuvanje prirodnih ljepota. trgovini. aparatima. obaveze samostalno kojoj se svako fotografija. uočavanje sličnosti i pripadnosti porodici. Ispunjava svoje ureñena zajednica u Prezentacija crteža. Razvijanje kreativnosti i radnih i higijenskih navika kod učenika. braća. sestra.

osmišljava igre interakcije. stabla i korijena kod cvjetnih biljaka. zbirke i Ogledi sa vodom dr. komentariše sličnostima i Uzgoj cvijeća u Razvija ljubav izvoñenje. Redovno održavanje lične higijene. biljnog i P lanira zajedno sa doba. dobru ili plasteniku. Pomoć u kućanskim i drugim poslovima. 39 . rukovodi. Korištenje sredstava za ličnu higijenu. različita godišnja koristiti u radu. Pravilna ishrana. posjeta pozitivnog odnosa doba. voli i ljude. pokazuje. zrakom. prikuplja. Razvija interesovanja učenika. Ogledi sa biljkama. P romjene na biljkama i životinjama u različita godišnja doba. Održavanje lične higijene..BILJKE I ŽIVOTINJE Istraživačke aktivnosti u prirodi. razlikama. (naročito domaćih). Imenovanje sredstva Ishrana. Praktična upotreba sredstava za ličnu higijenu. procjenjuje individualna postignuća učenika. higijene prostora u kojem boravimo i radimo i higijene okoline. upućuje koordinira. za ličnu i drugu higijenu. Imenovanje pojedinih biljaka i životinja iz bližeg okruženja i njihove osobine. Osposobljavanje učenika za Uzgoj kućnog uočavanje promjene cvijeća. rasporeda zaduženja za održavanje higijene životnog prostora. Biljke i životinje su korisne i zato ih uzgajamo. Biljke i životinje zajedno čine živu prirodu. Domaće i divlje životinje. njihove karakteristikesličnosti i razlike. pravilnog odnosa prema okruženju. P ripremanje učenika za posjete i izlaske u prirodu. Životinje iz bližeg okruženja. cvijeta. Svijest o mom tijelu. životinja iz poljoprivrednom prema biljnom i P omaže i savjetuje okruženja. Čišćenje školskog životinjskog svijeta. kućni ljubimci. Razvoj ekološke svijesti. Prepoznavanje i imenovanje lista. školskom dvorištu. održavamo redovno. Pravilna upotreba pribora za upis. kalendare. Redovno održavanje lične higijene. evaluira. Pravilna ishrana je garant dobrog zdravlja. učenike kako da sreñivanje uzoraka i naprave zidne zbirki. Grupiranje živih vrta ili okolice Ko voli životinje nadzire i bića prema vidljivim škole. učenike u bilježenju Uočavanje promjena Prikupljanje Razvoj ekološke podataka i na biljkama i prirodnih materijala svijesti i svijesti o prikupljanju životinjama u iz prirode koji mogu korisnosti postojanja materijala. starijima i slabijima. Sredstva za higijenu. učenicima oglede. kućnih na biljkama i ljubimaca. Koristi od biljaka i životinja. Na biljkama nastaju promjene u različita godišnja doba. Poštivanje drugarica u učionici. mladunčad životinja. Postavljanje i raspremanje stola. Čistoća je pola NAŠE TIJELO zdravlja. biljkama… Upućuje učenike na relevantne TV emisije i upotrebu kompjutera. životinjskom svijetu. Izbor zdrave hrane. Razvijen gender stav u okruženju. životinjama u Posjeta zoološkom Razvijanje različita godišnja Imenovanje biljaka i vrtu. Razlika izmeñu biljaka i životinja. Imenovanje raznovrsne hrane i razlikovanje zdravog od nezdravog. Ličnu higijenu Higijena. pomaže. prema prirodi i P omaže i savjetuje Skupljanje i čuvanju okoline. Izrada jelovnika. Dječaci i djevojčice. Pomaganje drugaricama i drugovima. Uloga i značaj vode i svjetlosti za živi svijet. vodom i svjetlosti.

dramatizacije. 40 . Djeca uzrasta od šest godina su veoma sklona istraživanju. Ambijent u kojem se djeca osjećaju udobno i sigurno. ORGANIZACIJA NASTAVE I STRATEGIJE UČENJA (DIDAKTIČKO –METODIČKE NAPOMENE) Sadržaj i proces učenja. To se postiže kombiniranjem tradicionalnih metoda i oblika rada sa korištenjem i primjenom metoda aktivnog učenja i interaktivne nastave (pitanja i odgovori. Učenici su sposobni da opišu razred i školu. stavove i ponašanje. prema drugima. Stoga. Vrijednost. Učenici su sposobni da uočavaju promjene na živim bićima i prirodna dešavanja u svojoj okolini i ovisnost žive od nežive prirode i iskazuju radoznalost za proučavanje prirode. jer jedino na takav način se može udovoljiti radoznalosti učenika. i u skladu s tim. Učenici su sposobni da na osnovu posmatranja i aktivnog učešća samostalno donose odgovarajuće zaključke i imaju izgrañen stav prema okruženju. 2. donose zaključke i objašnjavaju i obrazlažu posmatrane pojave i procese i pravilno se ponašaju prema prirodi. Sposobnosti Učenici bi trebali razviti sposobnost istraživanja: • kroz traženje ideja. Učenici samostalno posmatraju.GLAVNI ISHODI UČENJA Znanje i razumijevanje Učenici bi trebali imati znanje i razumijevanje: • o svojoj užoj i široj okolini i dešavanjima u njima. izvještaji. 2. učenički ogledi. predstave užu i širu porodicu. samostalan rad učenika i dr. odnosno kako učenici treba da uče. 2. INDIKATORI USPJEŠNOSTI 1. • o živim bićima i odnosima meñu njima i posebno o čovjeku i njegovom odnosu prema prirodi. provoñenjem jednostavnih posmatranja i ogleda. parovima. te poreñenjem svojih predviñanja sa stvarnim rezultatima. ispitivanju i provjeravanju svega što ih okružuje. svojoj okolini i učenju kao cjeloživotnom procesu. razvijali sposobnosti. rad u manjim i većim grupama. predmeta i pojava u njihovom okruženju. Za učenike koji pokazuju poseban interes ili veće sposobnosti planiraju se posebni sadržaji. stavovi i ponašanje Učenici će razviti pozitivne vrijednosti i stavove prema sebi samima. rasprave. opišu svoje mjesto. • prenošenjem informacija kroz pojedinačni i timski rad. a nastavnici da poučavaju i pomažu da bi učenici sticali odgovarajuća znanja. uz dobro rukovoñenje svim aktivnostima u nastavi je neophodan uvjet dobrih rezultata. nastavni proces mora biti dobro osmišljen. 3. a pogotovo rezultati učenja bitno su uvjetovani načinom učenja. uporeñuju. vrijednosti. planiran i pripremljen. PRIRODA 1. Učenici razlikuju živu od nežive prirode i navode sličnosti i razlike. prikupljaju. Njihova radoznalost nema granica i nju treba razvijati i jačati kroz voñenje učenika u «njihovom svijetu» radi sticanja spoznaje o svijetu općenito. 3. snalaze se u saobraćaju. što je vrlo bitno kod planiranja i individualnog pristupa sadržaju i učeniku. mali istraživački projekti). SREDINA U KOJOJ ŽIVIM 1. Učenici su sposobni da uoče bitne osobine živih bića. igre i simulacije. da ih uporeñuju i iskazuju interes za njihovo razumijevanje.

Kako učenici o nekoj aktivnosti najbolje uče na neposrednom iskustvu. učenički projekti. dominantno mjesto treba da imaju ogledi koje izvode učenici individualno ili u timovima. ohrabriti ih za drugačije i nove oglede. kritički razmatraju uočeno i donose odgovarajuće zaključke i upozoriti ih na eventualne opasnosti. predviñaju šta će se desiti. Prilikom planiranja i izvoñenja ogleda bitno je kod učenika podsticati radoznalost.Pojedine sadržaje Moje okoline treba realizirati u meñusobnoj povezanosti sa sadržajima svih drugih predmeta. U nastavi Moje okoline važno je osposobljavati učenike da kritički razmišljaju i razumiju koncepte. da li su predviñanja bila ispravna. istraživanja i dr. OCJENJIVANJE Učenici se ocjenjuju na osnovu sposobnosti da razumiju koncepte i kritički razmišljaju. maštu i divergentno mišljenje. • Učešće i doprinos u interakciji (rad u velikim i malim grupama. bilježe i ureñuju dobivene podatke. • Putem zadataka objektivnog tipa i drugih odgovarajućih ispitnih postupaka. Poslije provedenog ogleda treba zajedno sa učenicima pažljivo razmotriti šta se dogañalo i zbog čega. 41 . • Portfolio učenika. praktičan rad. Učenike treba posmatrati i ocjenjivati tokom izvoñenja aktivnosti. naučiti ih kako da koriste svoja čula u tom procesu. i u okviru toga podsticati učenje putem otkrivanja i rješavanja problema. na način na koji je svojstven nauci. Pri tome je neophodno objasniti učenicima procedure i tehnike izvoñenja ogleda. usmeno i pisano izvještavanje i drugo). Za praćenje i ocjenjivanje napredovanja učenika treba koristiti različite instrumente i postupke: • Demonstraciju sposobnosti i vještine učenika za vrijeme izvoñenja aktivnosti (učenički ogled.). njihovih obrazovnih postignuća i sposobnosti primjene novog znanja. pomoći im da uoče sličnosti i razlike.

a takvu snagu nema ni jedno područje u nauci i umjetnosti. muzičko pamćenje. grupno i kolektivno muziciranje djeca osamostaljuju i socijaliziraju. jasan izgovor riječi.da se razvija emocionalna i estetska osjetljivost djeteta za kvalitet muzike. osjećaj za ritam. Muzika je ključni faktor u emocionalnom razvoju djeteta jer omogućava izražavanje i doživljavanje emocija i snažno doprinosi razvoju estetske kulture ličnosti. . .da se kroz individualno. ona najprirodnije uspostavlja odnose i relacije u grupi i društvu. za visinu. intonativno tačno pjevanje). likovno i literarno uz muziku).da se otkriva i razvija dječija muzikalnost sa specifičnim sposobnostima. te dječijih kreativnih i estetskih sposobnosti. neverbalna i univerzalna komunikacija meñu ljudima cijelog svijeta u čovjekovom životu ima dominantno mjesto i kao potreba. a aktivno muziciranje (pjevanje. . CILJ I ZADACI Cilj nastave predmeta Muzička kultura uopće je buñenje interesa. osjećaj kompetentnosti i vlastite vrijednosti. trajanje i kvalitet zvuka). PROGRAMSKI SADRŽAJI I II III IV PJEVANJE I SVIRANJE MUZIČKE IGRE BROJALICE SLUŠANJE MUZIKE 42 . Pored individualnog izražavanja. Zadaci nastave Muzička kultura su: . pamćenja i mišljenja. ona je jedan od najznačajnijih elemenata razvoja motorike.da se podstiče. .upoznavanje karakterističnih narodnih pjesama razvijati ljubav prema muzičkoj i kulturnoj baštini BiH i domovini. značaj sadržaja predmeta Muzička kultura sastoji se u sljedećem: Muzika je jedan od ključnih elemenata u razvoju govora i verbalne komunikacije i eventualnom blagovremenom otklanjanju teškoća u ovom području. sviranje i improvizacija na Orfovim instrumentima) snažno podstiče dječiju kreativnost i stvaralaštvo uopće. Muzika je značajan faktor u funkciji podsticanja pažnje. skladnih pokreta i korekcija eventualnih poteškoća u ovom domenu. otkrivanje i razvoj senzibiliteta i muzikalnosti.Muzička/glazbena kultura (2 časa sedmično. razvija i njeguje dječija kreativnost u muzici (kao i ostalim oblicima stvaralaštva: pokret. 68 časova godišnje) ULOGA I ZNAČAJ Sa stanovišta razvojne psihologije i potreba djeteta ovog uzrasta. da bi muzika vremenom postala ne samo znanje nego i potreba svake ličnosti. Kroz muziku dijete iskazuje i jača svoje samopouzdanje.da se kod djece podstiče razvoj trajnih interesa i ljubav prema muzici kako bi ona postala njihova trajna potreba. Istovremeno.da se njeguje i kultivira dječiji glas (pravilno disanje. Zbog toga muzika kao verbalna. ljubavi i razvoj pozitivnog odnosa prema muzici. . .

Šušti. Višnjičica rod rodila 42. Robert Grubišić. Hej potoče A. Dom J. Basrak 14. Schubert 7. Na krilima vjetra Suad Arnautović 29. Gotovac 5. Josip Kaplan 43. Padaj. ðak veseljak Refik Hodžić 33. Astardžijeva 24. Kiša pada trava raste Franjo Barić. Usporite pored škole 40. Milić 18. ide patak J. Školsko zvono D. Milošević) 15. Jesen M. zaigrajmo 4. Gotovac 25 Ide. Hercigonja 12. lete. padaj snježiću Dragutin Basrak 22.STRUKTURA SADRŽAJA I PJEVANJE I SVIRANJE U toku školske godine djeca treba da nauče najmanje 15 pjesama. Mali ñački valcer N. Špoljar 20. Dok mjesec sja J. Čisto dijete 10. B. Prvačić Kike Budalike 34. Djeca rastu Asim Horozić 30. Lili 16. Lako je prutu Laka 37. Čestitka majčica S. Kad bi svi ljudi na svijetu Arsen Dedić 38. laste Julio Marić/Nasiha Kapidžić-Hadžić 2. Najljepša mama na svijetu hor Kolibri 36. Meršnik 9. Carstvo u drugarstvu Branko Kockica 32. Što se u vrtiću radi P. ðak veseljak Refik Hodžić 28. Visibaba mala 45. Milić 6. Maca prede 21. Razgranala grana jorgovana 41. Moja zemlja BiH Suad Arnautović 19. šušti bambusov list A. Korunović 44. Roñendanska pjesma iz zbirke-Zapjevajmo. Kišobran za dvoje 8. Djeca su vojska najjača (stihovi V. Braću ne donose rode 43 . Veseljak Z. Ršumović 46. Milošević 39. Stanković 11. Semafor Asim Horozić 31. Kad si sretan pjesma iz Švedske 27. Djeca su vojska najjača stihovi V. Pastirče 17. Kanižaj 3. Proljeće V. Korać i Lj. Izbor: 1. Satić kuca Zlatko Špoljar 23. Zavičaju moj M. Hercigonja 13. Bila mama Kukunka. Bitenc 26. Šaputanje N. Desilo se prekjučer M. Majka uz kolijevku J. Lete. bio tata Taranta 35. spavaj F. Snivaj.

Od koga si ti 10. lete. Padaj. laste Julio Marić. Koka i pilići 7. Pilići 16. Kulina Bana vojska je (narodna) 6. Dječija narodna kola BiH 17. Nasiha Kapidžić-Hadžić III BROJALICE U toku godine treba naučiti 15 brojalica Izbor: 1. U šumici zeko 5. Golub s krova guče 12. Ringeraja 11. Tužibaba Reza 14. Žari. Tri 11. Pliva patka 7. Pusti pužu rogove 8. Mali kauboj Refik Hodžić 18. tri 3. pec 4. padaj snježe 19. Zeko pleše 13. Djeca i zečići 14. Igraju se vrapci 8.II MUZIČKE IGRE U toku školske godine djeca treba da nauče najmanje 10 igara koje uključuju pokret. Ovako se ruke miju 9. Semafor Asim Horozić 19. Prešo Petar 9. Glava. Voli da se mazi 44 . U šumici zeko 21. ten. Lete. Kiša pada na travicu 17. dva. Izbor: 1. Zeleni se tratina 15. Guče siva grlica 18. Zlokotlokrp stihovi Duško Radović 20. Klackalica Grčka dječija igra 4. Kad si sretan 23. Tara. Eci. Hoki . stomak. Žabe i roda 15. Strina rodo 12. ramena. Čudo golemo 13. tačke 5. peci. žari. Pačiji ples 3. Berem. koljena Melodium 22. tini 2. Jedan. Jedna vrana gakala 6. Čisto dijete 24. En. berem grožñe 10. tara. žar 16.poki 2.

Lastavice. Labud 7. I. Instrument čarobnjak 21. Mozart F. S. S. Dedić Muzička priča Princes krofne Princes krofne Kemal Monteno Odlomci iz opere Asim Horozić Avdo Smailović Zagrebački mališani Jakov Gotovec 45 . Kad bi svi ljudi na svijetu 20. Izbor: 1. Čajkovski G. Sanjarenje 6. Sans N. Arija iz svite br. Šostaković A. Koračnica 19. zvončići 28. Subota B. 3 15. maco. Schumann K. Schubert J. Bach A. Bumbarov let 8. Uvijek nek bude sunce 10. Satić kuca Zlatko 22. Uspavanka 3. Tradicionalne pjesme naroda Bosne i Hercegovine 25. Korsakov J. Pachelbel P. Zemljo moja 24. Musorgski J. što volim 9. Djeca pjevaju uspavanke 22. ide patak 25. Uspavanka 4. P. Uspavanka 2. Kanon za tri glasa u D-duru 16. gdje si bila 21. pis 24. Pis. Valcer cvijeća 17. Bach J. Za Elizu 5. R. Rossini D. Deca su ukras sveta 12. S. Duet mačaka 18. Ah. Zvončići. van Beethoven R. Ide. Dom W. A. Leptiriću šarenić IV SLUŠANJE MUZIKE Slušanjem upoznati najmanje 15 kompozicija putem audio-vizuelnih aparata.20. Djeca pjevaju sevdalinke 23. Aska i vuk 26. Sarajevo ljubavi moja 11. Igra kolo naokolo Minja Subota 23. Ples pilića u ljuskama 14. Sa unukom Janom 27. Krnic M. Medo pleše (tamburaši) 13. Ostrovski Kemal Monteno M. Brahms L.

One imaju osnovni zadatak da se pravilno izvodi melodija. uputiti djecu na praćenje pjevanja. tapkanje. Brojalica kao poetsko. Portfolio učenika.V DJEČIJE STVARALAŠTVO Uz korištenje Orffovog dječijeg instrumentarija i priručnih instrumenata. slušajući nastavnika koji pjeva uz pratnju melodijskog instrumenta (klavir ili sintisajzer). slobodno i ritmički povezano kretanje uz muziku. Na kraju godine sumiraju se rezultati u obliku više opisnih ocjena i najzad u jednu koja se unosi u svjedodžbu. U toku edukativnog procesa prati se i evidentira ispoljavanje dječije muzikalnosti. u paru i individualno. Tako se istovremeno kretnjama izražava karakter. likovno ili literarno. život u prirodi. Najprije se napravi inicijalno ispitivanje i izvrši procjena muzikalnosti i znanja i konstatiraju problemi u razvoju djeteta u ovom području. projekti. Veoma su vrijedne slobodne ritmičke igre u kojima dolazi do izražaja dječija improvizacija i kretnje i to uz muziku koju su prethodno dobro upoznala. brojalice. priručnim instrumentima. OCJENJIVANJE Učenici se ocjenjuju opisno. lakoća. kretanjem u koloni (u «voziću») 46 . sviranje na Orffovim instrumentima. te učešće u muzičkim dramatizacijama. pljeskanje. Orffovim instrumentima. Učiti ih u cjelini slušajući pjevanje nastavnika (uz pratnju instrumenta) uz pravilno držanje tijela i disanje (preduvjet za pjevanje). narodne običaje i drugo. izražavanje doživljaja muzike pokretom. i usavršava skladno. precizno i ujednačeno. improvizaciju. ritmičko-metričko stvaralaštvo u ovoj oblasti zauzima posebno mjesto u razvoju osjećaja za ritam. kolektivno. Uz pjevanje nastavnika djeca će naučiti pjevati pjesmicu istovremeno melodiju i tekst. glasnoću i boju odnosno zvučne kvalitete (formativno ocjenjivanje). razne kretnje ruku. Pri tom se vodi računa da li djeca doživljavaju i razumiju muzičke elemente. topot nogama). zatim instrumentima vlastitog tijela (pljeskanje rukama. tempo i dinamika pjesme. Zadaci objektivnog tipa u sličicama (instrumenti. skladnost i izražajnost pokreta uz muziku. Koreografija okretne igre i narodna kola mogu imati utvrñene figure i kretnje. okreti itd. trajanje. Igre sa pjevanjem i različitim sadržajem treba birati u tom smislu da djeca podražavaju razne radove. sa odgovarajućom intonacijom i dikcijom. improvizaciju. rebusi) putem raznih ispitnih postupaka. te interes i odnos prema muzici. Učešće i doprinos u interakciji (rad u velikim i malim grupama. a razvijaju i usavršavaju preciznost. Poželjno je sa djecom raditi nekoliko ovakvih muzičkih dramatizacija. U prigodnoj atmosferi. slagalice. izražajno. osjećaj za visinu. Objašnjenja i didaktičko-metodičke napomene U izboru pjesama nastavnik treba voditi računa o tome da one odgovaraju opsegu dječijeg glasa i da su im po sadržaju i karakteru interesantne i bliske. poskakivanje s plesnim elementima. Igre i narodna kola sastoje se iz osnovnih pokreta: hodanje. dijete treba najprije emotivno da doživi pjesmu i osjeti njen umjetnički kvalitet. postignuća u primjeni saznanja. uz odgovarajući tempo i dinamiku u skladu sa njenim karakterom najprije kolektivno. labirint. istraživanja zvučnih boja i izradi instrumenata). grupno i individualno. Za ocjenjivanje i evaluaciju napredovanja učenika koriste se instrumenti i postupci: • • • • Demonstiranje sposobnosti kroz pjevanje. Brojalicu treba izvoditi najprije skandiranjem teksta uz odbrojavanje kao na igralištu. muzička memorija. kako razmišljaju. zatim u grupi. ritam.

.Samostalno igra u kolu.P jeva u skladu sa mogućnostima.Sviranje na Orffovom dječijem instrumentariju. .Osmišljavanje igara za bolje učenje pjevanja i sviranja. ritmička. . vokalna.P repoznaje instrumente.Razumije i korigira .P repoznaje kola. . II MUZIČKE IGRE .Prilikom izbora djela za slušanje muzike. razrednim horom.Dječija narodna kola . socijalizira i djeluje terapeutski. godišnjim dobima) umjerenog tempa i jednostavne strukture. . odnosno prati datu koreografiju. formu kompozicije.P jeva i prepoznaje ranije pjesmice na osnovu melodije.Pjevanje dječijih prigodnih pjesmica (o školi. . .Vodi aktivnosti učenika pokazuje. dječije narodne igre. svijet oko nas.P redlaže i nove pokrete. P JEVANJE I SVIRANJE . radovi. pojam veličine i sl.Sam traži pomoć greške u pjevanju.) i matematikom (brojanje.Samostalno pjeva i igra. tempo i dinamiku izvoñenja. noge.Prikupljanje. . . odnosu na druge. nastavnika. ples uz muziku. Orffove instr. demonstrira i usmjerava u pravcu interesa i mogućnosti.Pomaže učenicima u kolektivnom. grupnom i individualnom muziciranju.Napraviti poster sa . i priručne .Vježba glas u skladu sa . sala za . porodici. . . .P rimjenjuje igre za slikama vježba nje disanja i instrumenata razvoj glasa i vlastitog tijela (glas. muziku.Razvijanje mišljenja da je pokret važan u plesu i kolu. procjenjuje njihova kao pratnju pjevanju ispitivanje materijala individualna i uviña da je takvo i izrada postignuća.Koristi instrumente . .Pjevanje i sviranje u raznim prilikama (učionica. Podsticati djecu da svoje zapažanje i doživljaje izraze opisno ili likovno jer se time podstiče njihova kreativnost. treba voditi računa da njihovo trajanje i složenost budu u skladu sa uzrastom.Spontano koristi tijelo. . fizičkom/tjelesnom kulturom (ritmika. instrumentu kako mu se pokaže. 47 . životinje. -Uporeñivanje zvuka sa originalnim. Sadržaj muzičke kulture koji su u funkciji estetskog odgoja mladih ima u sebi elemente koji prirodno pomažu i podržavaju savlañivanje i ostalih sadržaja na ovom uzrastu. .Pjevanje uz usklañivanje glasa po visini i glasnoći. kao i muzičko-scenske igre koje povezuju muziku. dlanovi. . Djecu učiti da zapažaju i prepoznaju karakter kompozicije. . prsti. i kombinira ih sa .). MUZIČKA/GLAZBENA KULTURA AKTIVNOSTI NASTAVNIKA (ORGANIZACIJA I METODE NASTAVE I UČENJA. ritam.Pjesmice sa odreñenim pokretima (život u prirodi.Svira na priručnim. . kao i uz upotrebu lutke koja pjeva i govori. što ljepše i da se porodični skupovi usaglasi sa (bogaćenje emocija). prepoznavati ih. kad osjeti da mu treba. odrastanju. . U području dječijeg stvaralaštva treba koristiti Orffov instrumentarij i priručne instrumente. pismenosti i sl. . pokret i govor.Učlanjenje u ritmičku i/ili folklornu sekciju. . STAVOVI.Učestvuje u zajedničkom pjevanju i poštuje pravila. provjerava sebe u jezik. OCJENJIVANJE) SADRŽAJ ZNANJE I RAZUMIJEVANJE SPOSOBNOSTI VRIJEDNOSTI. okolini.Tijelo kao instrument. komponovanje i likovno i literarno izražavanje na osnovu doživljaja muzike. improvizacija forme.Svira sam i bez podsticaja nastavnika. što povećava osjećaj kompetencije.Usklañuje svoje pjevanje sa dječijim horom/zborom. svirati zvukove iz prirode i razne ritmove i sa njima svirati uz pjevanje.Predlaganje muzičke igre za priredbe. .Demonstrira i rukovodi aktivnostima učenika i motivira ih u radu. Korelacija sa drugim predmetima je sasvim prirodna: likovno izražavanje doživljaja muzike ili ilustracija pjesme. narodna muzička tradicija BiH).Uviña da pjevanje treba najviše vježbati. izleti. muziciranje ljepše.Ulaže trud da pjeva priredbe. .P repoznaje vježbe i instrukcijama primjenjuje ih.P ovezuje ritam pjesmice sa pokretom. s maternjim jezikom (rješavanje problema dikcije. Uz njihovu upotrebu treba organizirati različite oblike improvizacije: melodijska. izvoñače i sastave. dvorište. . .Improvizovani instrumenti.) s upoznavanjem okoline odnosno prirode i društva (godišnja doba. naročito za slušatelje. PONAŠANJE AKTIVNOST UČENIKA I. . meñu kojima treba da budu zastupljena. narodni običaji). . . muzičke instrumente. Djeca mogu izmisliti priče ili naslikati seriju slika koje će uz pomoć instrumenata «oživjeti». instrumentalna i vokalno–instrumentalna. . instrumenata.Igre za vježbavanje disanja i razvoj glasa. kao i za upoznavanje muzičke baštine BiH. koordinacija pokreta i sl. životinja ma.

. muzičke forme.Izrada zidnog panoa sa zapisima.Saopštava svoj doživljaj. karakter muzike. . podstiče učenike na kreativan rad u oblasti muzike i sadržaje predmeta korelira sa ostalim. . -Sam predlaže ideje.Skupljanje i zapisivanje broja lica. uporeñuje. . razvija interes kod učenika svojim odnosom prema radu i muzici.P ravilno korača u ritmu.Prikupljanje tradicionalnih instrumenata iz kraja gdje je škola.Izvoñenje mjere i ritma instrumentima tijela. -P ronalaženje priča i bajki čiji se likovi mogu muzikom «ozvučiti». . . dodaje. -Samostalno smišlja. kompozicija: vokalnih. . vokalno-Prepoznaje karakter instrumentalnih i djela.Izvoñenje kretanjem u koloni («voziću»). -Raduje ga vlastito učešće u igrokazu razreda -Planira. sortiranje i izvoñenje zaključaka o dječijoj igri. rukovodi. . .Improvizacija na započetu pjesmu.Literarno i/ili -Na podsticaj daje likovno izražavanje ideje. harmonika). . .Upoznavanje instrumente (klavir. izvodi zaključke.Posjeta koncertima u osnovnoj muzičkoj školi. glasnoća. Orffovim pjevanjem ili instrumentima. -Osmišljavanje muzičkog igrokaza. doživljaja muzike.Samostalno odreñuje karakter kompozicije. . . instrumenata. osobina tona.P okazuje da cijeni izvoñače i razvija pozitivan stav prema muzici i kompozitorima. narodne tona (visok-dubok.P repoznaje . -Improvizacija -Spontano na pokreta u ritmu.P rati izvodi pokrete u mjeri i ritmu (dugi i kratki slogovi). .P ravilno izvodi ritam na ritmičkom instrumentu po uzoru. . boja tempo. . . mijenja -Stvara kombinacijom riječi. .Prikupljanje kaseta i CD-ova sa odgovarajućim djelima.P oigrava se i kombinira ih.Reprodukuje ritam na instrumentu. .Izvodi ih tačno i samostalno na instrumentu bez pomoći. .Upoznavanje zvučnih svojstava muzičkih instrumenata. .Rukovodi.Obavlja studiozno pripremanje učenika za posjete i izlaske u ustanove i osposobljava ih za uočavanje. . .Izvoditi zapise napravljenim instrumentima. demonstrira procjenjuje individualna poistignuća i interesovanja. . IV SLUŠANJE MUZIKE .Razlikuje instrumente i vizuelno i auditivno. glasno-tiho). razlikuje. . pokreta i likovnim izrazom.Komentariše osobine tona i njegove karakteristike.Odbrojavanje brojalica kao na igralištuskandiranje. bilježenje prikupljanje materijala i izradu zidnih kalendara sa terminima koncerata.Tačno odreñuje osnovne osobine tona: visinu trajanje. . upućuje. osmišljava igre interakcije. pjesme i igre. dinamika.Prikupljanje štampanih materijala i slika kompozitora i muzičkih instrumenata simfonijskog orkestra i tradicionalnih narodnih instrumenata i nošnji naroda u BiH.P amtiti i donositi u razred nove brojalice za zajedničku igru. koračnice. muziku progovara .Razgovara o djelu i osjećaju ugodnosti i opuštanja i traži da se ponovi.Planira. i izrada zidnih panoa. uporeñuje. . prigodne pjesme. . priprema i dovrši . .Izabrati po zvuku najsličnije Orffovim i napraviti stalnu razrednu izložbu.P onavlja i razumije pokrete brojalice.Saopštava ko je izvodi.Saopštava interes i želju za njihovo kombiniranje. . pomaže. . brojanje. V DJEČIJE STVARALAŠTVO .Plesna pokretom. tempo. likovno ili literarno. sviranjem.Izvoñenje ritma brojalice Orffovim instrumentima. . -Izvoñenje muzičkog igrokaza umjetničkim područjima.Slušanje stranih i -Prepoznaje ranije domaćih slušana djela.Smišljanje -Spontano melodija na zadani improvizira: tekst. koordinira.Razvijanje pozitivnih navika i potrebe za muzikom. bubanj. . .Tačno izvodi mjeru i ritam.III BROJALICE . -Dogovaranje o kolektivnoj improvizaciji tipa «mozaik zvuci» koja omogućuje neverbalnu komunikaciju i socijalizaciju. pri ručnim instrumentima učenika. . .P repoznaje ranije naučene brojalice na osnovu ritma bez teksta (zagonetke). 48 . .Vedre dječije -Prepoznaje osobine pjesmice. . brzuspavanke spor.P okazati je drugarima i radovati se novim zajedničkim iskustvima. . gitara. instrumentalnih.Vodi i usmjerava aktivnosti pokazuje.S lušajući pjevuši melodiju. . uči druge i jača njegova samosvijest. dramatizacija. .Traži da ih vidi uživo na koncertu. . -Uočava razlike i sa zanimanjem opisuje.

praćenjem pjevanja pokretima u skladu sa sadržajem pjesme i muzičke igre. često pjevanje. uspavanka i sl. violina. predmete iz okruženja. priče. te donose zaključke o pojedinim muzičkim elementima i pravilno se ponašaju prema muzici kao vrijednoj umjetnosti. vlastite improvizirane instrumente). transparentne folije). a posebno praktični rad i posjete kulturnim i muzičkim ustanovama. prepoznaju i uporede zvukove odnosno tonove u svom okruženju i muzici (odreñen-neodreñen po visini. istraživanju novih rješenja u muziciranju i izradi instrumenata. literarno i improviziranim pokretima. maštanje i improvizaciju na Orffovim instrumentima. koristeći različite zvukove odnosno izvore zvuka (tijelo. Kreativne i logičke sposobnosti razvijat će se osmišljavanjem jednostavne pratnje. brz-spor. koji time postaje bogatiji i ljepši. Pokazat će odvažnost u otkrivanju. dinamiku (glasno-tiho). u paru i samostalno. Prepoznat će načine na koje muzika učestvuje u svakodnevnom životu i čini ga ljepšim i bogatijim (u dječijoj igri. u medijima. želju i potrebu za čestim muziciranjem. glasan-tih. u timskom radu i komuniciranju koja je u muzici sasvim prirodna.ZNANJE I RAZUMIJEVANJE Učenici će znati da koriste jezik muzike. Orffove dječije instrumente. stihove. obrazlažu. prepoznaju kompozicije koje su slušali. gitara. Detaljna objašnjenja nastavnici će naći u pratećem priručniku za nastavnike razredne nastave. pjevanje. kao i da razlikuju zvučno i vizuelno muzičke instrumente: Orffove dječije instrumente. Pjevaju intonativno pravilnije. Ispoljavaju interes prema muzici i saznavanju i žele da je još bolje upoznaju i primjenjuju u školi i svakodnevnom životu. a prirodi predmeta najbolje odgovaraju: metoda demonstracije i ilustracije (instrumenti. pripovijedanje i razgovor (usmjereni i impuls-razgovor). uporeñuju. dubok-visok. fotografije.). VRIJEDNOSTI I STAVOVI Dijete će biti osposobljeno da muzicira kolektivno (hor/zbor. radovanje. blizu-daleko) i odrede karakter kompozicije (koračnica. ženski i dječiji). sigurniji su u interpretaciji melodije i ritma brojalice. INDIKATORI USPJEŠNOSTI Uočljivo je napredovanje učenika kroz sve veću bliskost sa muzikom. te kroz muziciranje vidno iskazati zadovoljstvo i osjećaj kompetentnosti. razlikuju. SPOSOBNOSTI Izvoñačke muzičke sposobnosti razvijat će se pjevanjem sa tačnom intonacijom. u manjim grupama. te pjevanje pojedinca (solo) od skupnog pjevanja (hor/zbor). ritmičkih i zvučnih efekata za pjesme. truba i klavir) koje nalaze primjenu na koncertima i u svakodnevnom životu djece. te izvoñenjem brojalica u odgovarajućoj mjeri i ritmu Orffovim instrumentima. Nastavnik kao didaktičar izmjenjuje nastavne metode. dug-kratak. glas (muški. glas. vještina i razvoju sposobnosti koje su precizirane u ishodima učenja. posmatraju. što ima primjenu i u svakodnevnom životu u porodici. kao i neke druge (harmonika. Moći će da prepoznaju brojalice. melodije pjesmica i ranije slušane kompozicije. te učešćem u osmišljavanju i izvoñenju muzičko-scenskih igara (igrokaza) i izražavanju vlastitih doživljaja muzike likovno. porodične proslave. školske svečanosti) i pokazati interes. te uspješnije meñusobno aktivno komuniciraju muzikom. vrednuje lične i stavove drugih. kao planer metoda interaktivnog učenja: kooperativne metode. objašnjavaju. poštuje pravila muzičke igre. egzemplarna 49 . prepoznaju tempo (brz-spor). Indikatori uspjeha i nastavnikovog profesionalnog umijeća su razlike izmeñu inicijalne i finalne slike o znanjima. vještinama i ukupnim postignućima učenika STRATEGIJE NASTAVE I UČENJA (DIDAKTIČKO-METODIČKE UPUTE) Strategije nastave i učenja bazirane su na višestrukoj ulozi nastavnika koje se izmjenjuju u nastavi muzičke kulture. kao i napredovanje u sticanju saznanja. muzičke igre.

školi. mozaik metod i njegove modifikacije. različiti nivoi složenosti. problemska. učenje putem otkrića. primjena modela. rad u parovima. projekt-metoda. Kroz istraživanje i ispitivanje. te stvaranje učenici razvijaju dublje razumijevanje prema naporima u umjetnosti i muzici kao posebnom sistemu saznanja i vrijednosti i njenoj složenosti. društvu i životu uopće. stvaralačka nastava. Uključivanjem učenika u sve aktivnosti. metoda analogije. odnosno prakticirajući iskustvenu nastavu. kao instruktor aktivne nastave: analitičko-sintetička.). algoritamske metode. Detaljniji opisi aktivnosti učenika i nastavnika dati su u ishodima učenja i objašnjenju. razvijaju se pozitivni stavovi o značaju muzike u porodici.nastava. kooperativna mreža (muzičke radionice. 50 . kao koordinator kooperativnog učenja: timski metod učenja. izložbe improviziranih instrumenata i sl. grupni projekt metod. Sadržaje nastave muzičke kulture treba tematski povezati sa nastavom drugih predmeta.

Uloga je umjetnosti da omogući učeniku komunikaciju sa svojom i svjetskom likovnom baštinom.uvijeni duh djeteta u sebi“ otvara.sanjarenjem na javi“. Da učenici analizom upoznaju sopstveni crtež..crtežu“ da komunicira sa samim sobom. te osnovne likovne nazive. Da se kultiviše svijest o potrebi čuvanja tekovina likovne. predstava i pojmova. Uloga nastavnog predmeta je.. doživljajnim i iskustvenim svijetom.crtežom” prvi put crta.. prirode). umjetnosti. materijalne i duhovne kulture.crtež” se učenicima nude u formi vizuelno-estetske analize u kojoj riječ ima ulogu poticaja (potiče učenika da priča o onom što vidi u . dodaje i ono što se u . Nastavnik. a iz koje poslije žestoke borbe vani probija samo jedan. opet. djela domaće i svjetske likovne baštine. podloge i materijale. a učenik svoj crtež crta svojim perceptivnim.. Da se kod djece razvija uroñeni i stečeni senzibilitet i subjektivni likovni izraz. I umjetnost i . Time se realizira metoda intenzivnog. da kroz igru..slici”). U ovom nastavnom predmetu izdvajaju se tri stepena: • • • Likovna pismenost.. Da se uspavane likovne sposobnosti djece koja dolaze iz roditeljskog doma izjednače s probuñenim likovnim sposobnostima djece koja su boravila u predškolskim ustanovama. Likovna kreativnost. a time se .sanjarenje na javi” i dinamizira prohodnost sadržaja u i iz učenika.slici” ne vidi. Da se svim učenicima nude raznovrsni sadržaji kao podsticaji (iz života. nastavu i stvaralaštvo usmjeri i obogati . aktivnog doživljaja. Učenicima prvog razreda nudi se najstarija magijska umjetnost kao estetski doživljaj i inspiracija za vlastiti .(2 časa sedmično. Ono u nastavnom procesu aktivno osjeća i misli.crtež”... Likovna kultura. svojom porodicom. te slikom dolazi do prvih pojava. Nervni sistem djeteta liči na stanicu u koju ulazi pet puteva. te da se njima služe. Polaskom u školu učenik se prvi put susreće i kontaktira sa umjetnostima koje po prvi put estetski doživljava i svojim . a u . vršnjacima i nastavnikom. Da upoznaju sadržaj i likovni jezik. 68 časova godišnje) Likovna kultura ULOGA I ZNAČAJ I umjetnost i crtež su postali iz nagona za igrom ili . Zadaci: • • • • • • • Da učenici upoznaju likovni pribor.. 51 .

kose i cik-cak linije. Sadržaji iz života učenika. savijeno i kružno. Upotreba osnovnih školskih crtačkih . društvo vršnjaka. likovni element. doživljaji iz života djeteta (porodica. Crta i govori. vodoravne i vertikalne. tempera. paleta. Čega se plašim. doživljavanje svim čulima. glina. Dok crta. Ja i moji roditelji. boje. zgrade i grada. Sadržaji iz likovne. “zlatni period dječijeg crteža”. U crtežu primjenjivati i njegovati simboličku boju.sanjarenja na javi”. šire okruženje). škola.ODGOJNO-OBRAZOVNI CILJEVI U PRVOM RAZREDU Sadržaj u dječjem crtežu Za svaki navedeni sadržaj neophodno je da nastavnik formuliše: likovno područje. Komunikacija i otvaranje učenika U kreaciji crteža koristi i desnu i lijevu ruku. vodoravno i vertikalno. Likovni jezik Forme i tehnike Uočavanje osnovnih likovnih elemenata: linije. Šta sanjam.. rasuto. grafičkih. U realizaciju su uključena sva čula. Da dijete svijet gleda svojim očima. Doživljaji s mora. grafike. akvarel. osjećanja glavnog junaka. Svjesni i podsvjesni sadržaji u crtežu. Iz prirode i godišnjih doba. Priča o onom što vidi na slici. slikarskih i kiparskih materijala i tehnika: grafitna olovka. Imenovanje prave i krive. žute. misli svojom glavom i samo realizira svoj crtež. a Ado je dobro uradio…). psihološku proporciju i opisni prostor. sjedi. analiza umjetničkih djela. porodice. promjena tog osjećanja bojom. objašnjava. Imenovanje osnovnih boja: crvene. Uvoñenje djeteta u posmatranje i zapažanje svega što se nalazi u njegovom okruženju. života i rada. plastelin. bijele i sive. Kreativan crtež Koristiti shematsku ili simboličku fazu. ali boje mi nisu baš najbolje… dopada mi se kako sam nacrtao lava. slike. simetrično. Lutkarske predstave. književne i filmske umjetnosti. Poticaji su: književnost. Procjenjuje radove drugih učenika i svoj rad (prepoznavanje slabije i jače strane vlastitog rada: drvo sam dobro nacrtao. likovno sredstvo. Imenovanje likovnih formi: crteža. izleta. Kreativan crtež je plod . pastel. plohe i volumena i njihovih regulatora: simetrije. hoda. predstavljanje bojom dominantnih osobina lika iz književnog teksta. kompozicije i ritma. stoji. Sadržaji iz škole. Ugodni i neugodni doživljaji –sjećanje. Ja i moji novi prijatelji. Posmatranje kao poticaj 1) 2) Posmatranje prirode. izražava zadovoljstvo. plave. te neutralnih: crne. upoznavanje funkcije i izražavanje Svijet mašte kao inspiracija • • • Da sam nevidljiv Kakav bih automobil želio Stigli su vanzemaljci 52 . pjesnička slika . doživljava srcem. koso. četkica. flomaster. Rad svim sredstvima i tehnikama. kipa. likovnu formu.likovni izraz. likovni problem. ilustriranje toka dogañaja u priči. dotjeruje. motiv. PROGRAMSKI SADRŽAJI Rad po sjećanju Iskustveni sadržaji. Uočavanje kompozicija figura i predmeta: skupljeno.

Može biti urañen crnom. koja u umjetnosti i crtežu ispituje pojavu stvaranja i doživljavanja. zvučne i jezičke umjetnosti 53 . Prirodni su predmeti pogodni za modeliranje: reljef i kip. bijelom linijom i bojom u vidu tačkica. Otisak prsta i dlana. ne kao memorisanje. akvarel. te regulatore: ritam i simetriju. izreke i brojalice (omogućiti rad na većim formatima papira.• • Pronašao sam posebnu olovku Kad bi drveće hodalo Rad prema tekstu. To je za djecu najkonkretniji likovni element kojim najradije manipuliraju i za koji postoji izrazita radoznalost. crtež Likovni izraz linijom nazivamo crtežom. Kao što biće u ranom djetinjstvu crtežom rasporeñuje predmete tražeći prostor. ilustracija i strip Bajke. I umjetnici i djeca likovnim elementima bojom i plohom grade likovne regulatore: simetriju. šare. ptičije pero. Crtačke tehnike: grafitna i hemijska olovka. kip i zgrada Linija ima samo jednu dimenziju (dužinu). Boja je zahvalna u radu sa djecom svih uzrasta. kompoziciju i ritam. basne. klasičnih i savremenih. o osjetilnom i čulnom činu. otiskom ili tiskom u neograničenom broju originala. sve one koje se miješaju vodom. Krute su: pastel. volumen ima tri dimenzije (visinu širinu i debljinu) i zauzima stvarni prostor. temperu. U crteža i slike su po jedan original. Papirne: kolaž i druge. sve dotle dok ne preñe u sliku. zagonetke i odgonetke. Otuda naglašeno čulo opipa. Crtež se može dobiti i drugim crtačkim tehnikama i na svim podlogama na kojima neki predmet ostavlja trag. metodom oduzimanja i dodavanja. Tehnički su predmeti prikladniji grañenju. ugljen. već kao inspiraciju za vlastiti subjektivni crtež. Njen predmet su vizuelne. tvrdih i mekih. ploha ima dvije (visinu i širinu). ali i na malim. crtu. grafika ima više otisaka ili originala. isprekidanih. Osim u slikanju boje se upotrebljavaju i u drugim likovnim formama. Vizuelno-estetsko procjenjivanje Estetika je nauka o lijepom. Slikanje Likovna forma riješena bojom i plohom na ravnoj podlozi je slika. kratkih i dugih linija. Tu spada modeliranje i grañenje. Dječaci su skloni liniji. priče i legende. iskorištava likovne elemente: liniju. a preko njega i spoznaja. Dekorativni rad podrazumijeva ukrašavanje upotrebnih predmeta: ukrase. Njeni su praiskonski izvori majčino tijelo i priroda. plohu i boju. kreda. FORMA ILI LIKOVNI JEZIK Crtanje. Šestogodišnje dijete koristi tzv. upoznaje prostor. gvaš. krompira i lista je prirodni otisak. simboličke i šarene boje. Dekorativni rad s grafikom Ova je forma bliža primijenjenim umjetnostima i grafici. sliku. metalno pero. Likovna umjetnost kao inspiracija Posmatranje originalnih umjetničkih djela na izložbama. Grafika se dobiva štampom. flomaster. djevojčice boji. U tehničkom smislu boje se dijele na vodene. reljef i kip. reprodukcija u knjigama. folije na zidu. Stoga se ovdje nameće izbor raznovrsnih materijala. Prostorno-plastično oblikovanje: reljef. Učenicima nudimo umjetnost kao estetski čin. sivom. i to je u prvom razredu dovoljno. kreda. ornamente i arabeske. nekoliko crteža u formi stripa. s tim da svi ovi sadržaji niču iz teksta. mrlja ili fleka. tako da može biti u boji. tako ono volumenom mijenja mjesto predmetu. kist.

igračke. plohu i volumen i psihičke likovne regulatore: simetriju.. To će se realizirati kreativnim „crtežom“. da „crtež“ i umjetnost treba njegovati i čuvati. te da taj smisao treba koristiti i njegovati kao mladu biljku. izmeñu maternjeg jezika. harmoniji. a njima najbližu. Očekuje se realizacija tvrdnje mnogih pedagoga i estetičara. ono subjektivno poigravanje srca i nerva. „da su svi prvačići. ono što se vidi. kostim. demonstracijom i analizom „crteža“ i umjetnosti. Upoznat će osnovne likovne materijale i tehnike. ravnoteži. zagonetkom i pričom. bajkom i basnom. te bogatiti jezik uopće. INDIKATORI USPJEŠNOSTI Dijete bez opterećenja stvara svoj rad. Ritam je rukopis. DIDAKTIČKO-METODIČKE NAPOMENE Sadržaj i forma su obrañeni u uvodnim tekstovima. i onih koji nisu bili u predškolskim ustanovama.crtežu” izražava neku ideju.Ljepota je u skladu. Uspješno se služi priborom. a da nastavnik zna na kraju nastavnog časa kazati ono šta su učenici crtali. forma je kako. boju. crtež ili sliku. Rado crta. magijsku. Dijete će u skladu s vlastitom percepcijom i recepcijom izraziti doživljaj. suočava se istovremeno s pitanjem šta će i kako će? Misli o sadržaju i o likovnom jeziku ili formi.. Korelacijom „crteža“ sa književnosti za djecu i umjetnost iz «djetinjstva čovječanstva» kao estetskim činom i inspiracijom za vlastiti „crtež“.samo po sebi sviña”. To im daje sigurnost i ideju.. najstariju. Sama ideja gledanja i procjenjivanja crteža i umjetnosti u školi je estetski čin. ali samo kao inspiraciju za vlastiti . da ne samo da oni „crtaju“ već da je „crtež“ sredstvo koje su koristili i koje koriste i odrasli. redu. kompoziciju i ritam. onaj dodir.. te njihove mogućnosti. ili neće ni biti. Učenici će prihvatiti. talentirani“. . simboličke umjetnosti i simboličkog „crteža“ učenika. koje su se inspirisale mitom i legendom.. te će se i ta razlika. Djeca počinju analizirati predmete i pojave iz svoje sredine: slikovnice. izuzev jednog. naivne i narodne umjetnosti. koje su i učenicima svojstvene. ruke. keramiku. umjetnost . Mi im nudimo njihov . linije i boje na papiru. On ima samo četiri osnovna elementa: crtu. ono što se ne vidi. kao i likovna forma: likovni elementi i njihovi regulatori. Učenici će postepeno oslobañati svoj ekspresivni i impresivni doživljaj i izraz. ono što u umjetnosti i . Maternji jezik je nacionalan. OČEKIVANI REZULTATI Prožimanje igre.crteža” Analiza .crtež”. razred bili.crteža”podrazumijeva pokušaje učenika da nešto kažu o onom što su nacrtali. Po subjektivnom kriteriju. na svoj način imenovati ono što je u domenu percepcije i doživljaja. materijalima i tehnikama.. nastave i stvaralaštva Smanjit će se razlike meñu učenicima koji su prije upisa u 1. Zna kazati šta je zamislilo i šta je ilustriralo.djetinjstva čovječanstva”. Analiza . ostvarit će se kontakt „crteža“ sa umjetnostima... likovni je internacionalan. ono što se . Sadržaj je šta. tekstil. približiti. i skriveni ili podsvjesni sadržaji.Kako će” dijete rasporediti sadržaj i formu u crtežu je kompozicija i u njoj simetrija koja je svojstvena djeci. stil pisanja i stil crtanja. ovdje ih prevodimo u: Šta i kako? Kada se dijete s kistom u ruci nañe pred bijelim papirom.crtež”. Učenici će iz slika upoznavati i proširivati svoj pogled na svijet. SADRŽAJ: 54 . U dječijem crtežu se analizira vizuelni ili svjesni sadržaj.

s djecom. bajke. • PSIHIČKA forma je bliska tehnici. zagonetke. a ne kao učenje. mozaik.. i simetrija i raspored i rukopis..djetinjstva čovječanstva” koje su same po sebi bliske uzrastu učenika. • ESTETSKO u crtežu je ideja da dijete nešto crta. tempera.crtež” istog ili starijeg uzrasta. ali i legende i priče iz domaće kulturne.U crtežu je ono što crtež sam po sebi priča. kompozicije i ritma. plohe. već se domišlja i crtežu dodaje tekst.. U isto vrijeme im nudi vlastiti . ali rukopis ili ritam ne! Samo to mi. boje. volumena i njihovih regulatora: kolorizma. To i jest umjetnost i ona zagonetka u crtežu: i žestoka boja. 55 . crtačkim. sve se može kopirati. ono što njega bogati) i lijep crtež. pa ide u strip. ono kada učeniku nije dovoljan crtež i ilustracija. asimetrije. Likovni prilozi Umjetnosti. To je prijevod motiva. kolaž. likovne i književne baštine. grafičkim i kiparskim tehnikama i materijalima: olovka i flomaster. tema. To je naš cilj.crteža” su podloga nastavniku i inspiracija učenicima. otisak lista i dlana. treba da imenujemo. proces rada. Analiza LIKOVNOG JEZIKA ili FORME je subjektivna analiza likovnih elemenata: • crte. Vizueni-likovni prilozi umjetnosti i . glina i plastelin. Ovaj okvirni program treba realizirati u skladu s okolnostima i mogućnostima. sve ono što se u dječijoj glavici dešava dok crta (od borbe do uspjeha i sreće. To znači da učenicima prvog razreda nudimo njihovu umjetnost kao estetski doživljaj i inspiraciju za interpretaciju i kreaciju vlastitog crteža. akvarel. basne i priče koje ovaj koncept nudi učenicima prvog razreda su iz . ilustracija i inspiracija u priču. slikarskim.

kreativniju i zadovoljniju. lično predano i dnevnoj fizičkoj aktivnosti. prisustvo droge i drugih nepoželjnih sredstava). a svrsishodno kretanje u osnovi tjelesnog i zdravstvenog odgoja. • Sticanje motoričkih znanja i razvijanja motoričkih vještina i navika. na tlu i sportske igre jednostavne vježbe oblikovanja (bez rekvizita) usklañenost kretnje s kretanjem rekvizita kontrola pokreta hoda. • Osposobljavanje za svrsishodno i efektno samostalno vježbanje. biljke. Tjelesni i zdravstveni odgoj ODGOJNO-OBRAZOVNI CILJEVI U PRVOM RAZREDU Znanje o činiocima zdravog života Lična higijena i zdravlje. • Razvijanje i usavršavanja motoričkih sposobnosti u skladu sa uzrasnim i individualnim karakteristikama. snaga. Informacije o pomoći u slučaju zlostavljanja. pojava deformiteta. Tom je principu sve podreñeno. gipkost. Motoričke sposobnosti i vještine kretanja Lokomocija (stabilnost. piće. ali i uči kako da ih primijeni u životu. 68 časova godišnje) ULOGA I ZNAČAJ Briga o zdravlju djeteta osnovni je princip na kojem se zasnivaju sadržaji tjelesnog i zdravstvenog odgoja u prvom razredu osnovne škole. Utjecaj medija. mogućnost zaštite. vrijednosti i principa tjelesnog vježbanja. Zadaci su: • Shvatanje smisla. • Razvijanje kreativnosti kroz pokret. • Očuvanje. • Promoviranje pozitivnih socijalnih interakcija. izdržljivost. Opasnosti po zdravlje: zagañena okolina. Hrana i zdravlje. njegovanja i unapreñenja zdravlja. brzina. vještina i navika. Selektivan pristup sadržajima medija. trči pleše Pozitivne socijalne interakcije i osobine ličnosti Komunikacija i saradnja poštuje pravila igre cijeni tuñi i vlastiti napor stabilnost i realnost u postavljanju cilja istrajnost rješavanje sukoba na prihvatljiv način planiranje vremena izbjegavanje rizika i briga za vlastitu sigurnost samokontrola donošenje ispravnih odluka rješavanje problema razumijevanje smisla takmičenja (prihvatanje “poraza” i nošenje “pobjede”) 56 . Tjelesna aktivnost i zdravlje. koordinacija. Značaj boravka na svježem zraku i u igri. U ovom nastavnom predmetu dijete usvaja osnovna znanja o zdravlju. svrsishodne i humane primjene psihomotoričkih sposobnosti. • Razvijanje pozitivne slike o sebi.(2 časa sedmično. zagañen zrak. tablete. Poboljša li se zdravlje generacije koja dolazi imaćemo zdraviju populaciju. Ograničavanje vremena provedenog pred TV ekranom. U ovom vremenu tjelesni i zdravstveni odgoj ima posebnu važnost zbog sve prisutnijih pojava koje ugrožavaju zdravlje djece (dominacija medija i smanjivanje kretanja kao prijeke potrebe djeteta. skače. ravnoteža) vježbe na spravama. Pravilno i nepravilno držanje tijela. motoričkih znanja. a to znači i radno spremniju. preciznost. stiče navike i vještine. Dijete uči kako da postane fizički spremno. Kretanje je potreba svakog djeteta.

preskakanja itd. sunožni poskoci sa okretom od 90 stepeni (u jednu i drugu stranu). Sunožni naskok iz mjesta na povišenje. itd.4 plesa (društvena. švedski sanduk. na različitoj vrsti. švedske klupe. uz ripstol. obrnutoj švedskoj klupi ili niskoj gredi. Različite vrste hodanja po liniji. rušenje i sl. puzanjem. trčanja itd. Primjena penjanja u različitim kretnim zadacima. švedski sandučić. makazice. hodanja. različitih lopti u daljinu i visinu. dimenzijama i obliku podloge. odručenje.Zečji“ poskoci (iz upora čučećeg skoka u upor čučeći.. gañanje u metu (korpa. realiziraju se i drugi sadržaji: vožnja bicikla. Brzo trčanje (sprint) . smjera. kombinirano. Primjena skokova i poskoka u različitim kretnim manifestacijama. „Kik“ poskoci (poskoci na jednoj nozi. s promjenom pravca. kroz upor klečeći. označeni prostor i sl. grupno. vijače i sl.šta vježbati. trčanjem i dr. . Jednostavni poligoni sastavljeni tako da zahtijevaju primjenu naučenih gimnastičkih elemenata. s promjenom pravca. pljesak i sl. trčanjem.. a distribucijom šta vježbati u pojedinom razdoblju. razredu) u saradnji sa lokalnom zajednicom i profesionalno angažiranim instruktorima. prvo sa male udaljenosti. 2.Kan-kan“ poskoci (poskok na jednoj nozi. puzanje ispod grede. Primarna funkcija nekonvencionalnih sadržaja je razvoj i usavršavanje osobina i sposobnosti. usklañivanje pokreta pojedinih dijelova tijela i kretanja cijelog tijela sa karakterom muzike i ličnim doživljajem. Hodanje: Prirodno hodanje . skakanja. sa visokim prednoženjem drugom). Skakanje: Sunožni poskoci u mjestu i kretanju. lopta. razapete vijače itd..dionice do 30 m. Kombinacija hodanja. puzanje po švedskoj klupi. Primjena puzanja i provlačenja u različitim kretnim manifestacijama.). preskakanja i dr. narodna. moderna) u skladu sa mogućnostima i interesu učenika i nastavnika i naučiti osnovne korake. Sunožni skokovi. kao i mogućnosti sredine (škole. Ritmički skokovi. smjera. jednom rukom). kombinirano. penjanje na švedsku klupu. klizanje. . doskok sa povišenja (do visine švedske klupe).u trajanju od 6 minuta. dimenzijama i obliku podloge. Plivanje . odnosno i u funkciji usvajanja motoričkih informacija. lokalne zajednice). Sunožni preskoci. Kombinacija trčanja.).. Izborom se odgovara na pitanje . Kombinacija penjanja sa hodanjem. Igre loptom: Različite elementarne igre loptom. preskakanje kratke vijače (individualno). obruči. Primjena trčanja u različitim kretnim manifestacijama.). nastavnika i roditelja. 57 . Dizanje i nošenje: Dizanje i nošenje jednog ili više različitih rekvizita odgovarajuće veličine i mase. uz mornarske ljestve do 2 m visine.obuka neplivača: Obuka neplivača organizira se tokom prvog ciklusa (u 1. puzanje uz/niz kosu švedsku klupu. u jednom trenutku noge nisu u kontaktu sa podlogom). preći na drugi ripstol. tempa i ritma.pravolinijsko. Oponašanje pokreta i kretanja drugih živih stvorenja (Kako medo hoda? A slon? Kako ptica leti?) Trčanje: Trčanje . koturaljki (rolera). Provlačenje kroz obruč. Penjanje: Penjanje uz stepenice. prirodni uspon itd. Bacanje i hvatanje: Bacanje različitih lopti kotrljanjem. ubacivanje. Gimnastika: Gimnastičko hodanje.. Primjena bacanja i gañanja u različitim kretnim manifestacijama. desnom i lijevom rukom i suručno. izvoñenje poskoka i skokova uz različite pokrete rukama (uzručenje.. samostalno. sportski ples i dr. dječji poskoci. Puzanje i provlačenje: Puzanje četveronoške.Školica". ili 3. uz kosinu (švedska klupa. tempa i ritma. Hodanje uz različite položaje ruku. Kombinacija puzanja i provlačenja i hodanja. na različitoj vrsti. . Hodanja u različitim kretnim zadacima.) na različite načine (pogañanje. Izabrati 2 . pješačenje u prirodi. provlačenjem itd. sa opružanjem potkoljenice slobodne noge). a zatim sa veće udaljenosti (suručno. izmeñu nogu para. galop naprijed i strance. skijanje. igra lastiša.PROGRAMSKI SADRŽAJI Izbor i distribucija sadržaja meñuovisne su operacije u programiranju procesa vježbanja. okvir od švedskog sanduka ili sandučića. Kretanje poskocima i skokovima u zadatom pravcu Kombinacije skokova i poskoka sa hodanjem. sanjkanje. trčanja. Nekonvencionalni sardžaji su uvijek u simbiozi s odreñenim konvencionalnim sadržajem. Ritmički okreti.). Primjena dizanja i nošenja u različitim kretnim zadacima. skakanja. preskakanje iz obilježenog prostora u prostor i preko prepreka (linije. Ples i pantomima: Prikazivanje različitih pojava i situacija iz svakodnevnog iskustva pantomimom. koljena i stopala. u paru. Druga motorička iskustva: U ovisnosti od interesovanja učenika. dodavanje u paru. plivanje.pravolinijsko. Istrajno trčanje .

Održava ličnu higijenu (pranje ruku i zuba. ili zna za takav slučaj.). igra. Zdravlje: Značaj i važnost zdravlja. boravak u prirodi i zdravlje. Posjeduje informacije o značaju tjelesne aktivnosti i boravka u prirodi za pravilan rast. kombiniranje u obroku. klizanje. Informiranje o štetnosti: Tablete. • Vješto izvodi jednostavne forme prirodnih oblika kretanja (hodanje. sjedeći i ležeći položaj. • Pravilno izvodi osnovni korak dva izabrana plesa. • Vlada izabranim vještinama iz vježbi na spravama.. obim obroka. Higijena: Lična. ISHODI UČENJA 1.SADRŽAJI ZDRAVSTVENOG ODGOJA Pravilna ishrana: Izbor zdrave hrane. gipkost. Uči da izbjegne situacije u kojima može da se povrijedi i umije da traži pomoć. koordinaciju. odmor.. Posjeduje informacije o štetnosti duhana. tjelesna aktivnost. 58 . Upoznaje se sa osnovnim principima pravilne ishrane.ostvarivanje verbalnog i tjelesnog kontakta. dinamika uzimanja obroka. sanjkanje.). razmjena ličnih iskustava. Očuvanje i unapreñenje zdravlja: • • • • • • • • • • • Razlikuje pravilno od nepravilnog držanja tijela. skijanje. dnevni ritam odmora i rada. tlu i sportskih igara. Druženje: Upoznavanje . trčanje. • Unapreñuje motoričke sposobnosti (brzinu. • Primjenjuje prirodne oblike kretanja u jednostavnim igrama i poligonima. 2. Posjeduje informacije o značaju zdravlja. izdržljivost. vožnja bicikla. razvoj i otpornost organizma. kolektivna i higijena životnog prostora. biljke. Vodi računa o pravilnom držanju tijela u sjedećem i u stojećem položaju. snagu. pravilno izvodi jednostavne vježbe oblikovanja bez rekvizita. • Usklañuje svoje kretanje sa kretanjem rekvizita u jednostavnijim kretnim zadacima. Izvori opasni za zdravlje: Mogućnosti lične zaštite.). i održava kolektivnu higijenu (provjetravanje prostorija i odlaganje otpadaka. spavanje).. dolje. zrak. • Sposoban je da prepliva 25 m slobodnom tehnikom (u I. • Izvodi pokrete i kreće se po pravolinijskoj putanji. pješačenje u prirodi. II ili III razredu). pokreta i kretanja. umivanje.. naprijed. skakanje.. Usavršavanje motoričkih sposobnosti u skladu sa uzrasnim i individualnim karakteristikama i sticanje i razvijanje vještina i navika: • Izvodi pokrete i kreće se u zadatom smjeru (gore. ravnotežu i preciznost) u skladu sa individualno postavljenim normama. Redovno i aktivno učestvuje u nastavi tjelesnog odgoja. stavova. Posjeduju informacije da može da traži pomoć ukoliko je zlostavljano i zanemareno. sportski ples itd. alkohola i droga. čučanj. 3. piće. • Posjeduje i druga motorička iskustva u ovisnosti od ličnih interesovanja i mogućnosti sredine (npr. ponašanje i ophoñenje za stolom. Uz pomoć odraslih usklañuje svoje aktivnosti (učenje. lijevo. tuširanje i dr. desno. tenis. Osposobljavanje za samostalno vježbanje u slobodno vrijeme: • Imenuje osnovne položaje i stavove (uspravni stav.. nazad).

puzanje. Uočava sličnosti i razlike meñu vršnjacima. U tom pogledu. orijentacije). značajno korelira sa pravilnim i harmoničnim rastom i razvojem (1) morfoloških (procesi rastenja. ponašanja na času i odlaska iz sale (sa igrališta). uz podsticanje i nadzor nastavnika. Psihomotorička aktivnost se usmjerava prije svega na razvijanje i usavršavanje: snage (položaji tijela . kotrljanju. Razvijanje kreativnosti kroz pokret: • • Jednostavne pokrete usklañuje sa muzikom.. U prvom razredu naglasak je na socijalizaciji djeteta. čučeći. kretanje zadovoljava prirodne potrebe djeteta. (2) funkcionalnih (sistem za transport kiseonika i aerobni kapaciteti).. ruci. zadržavanje i transformacija informacija i efikasnost u novim netipičnim situacijama). laktu. nesvjestica itd. Meñutim. puzanju. klečeći. viseći. za noge. penjanju. Prepoznaje fiziološke znake umjerenog opterećenja i zamora (npr. trčanje. Vježba u odgovarajućoj odjeći i obući.). Većina djece svoje pokrete i kretnje uspješno formira do četvrte godine. (3) kognitivnih (prijem. 4.ležeći. diferencijacije tkiva i funkcionalnog dozrijevanja). u skakanju. Kretanje ima funkciju biološkog nagona i zadovoljava potrebe stimuliranja tjelesnog rasta i razvoja.bez rekvizita 59 .. Pridržava se dogovorene procedure dolaska u salu (igralište). glavi. kretanjem djeca zadovoljavaju i svoje društvene potrebe. Razvijanje pozitivne slike o sebi: • • • Primjećuje svoje motoričke i druge sposobnosti i osobine. kotrljanje. u elementarnim sportskim aktivnostima). agilnosti (brzine promjene smjera kretanja . koordinacije (brzinske. Istražuje svoje sposobnosti. neobični položajni. ima izgrañenu tjelesnu shemu. provlačenju. pojedinačnih pokreta i frekvencije pokreta . trčanju. Dalji razvoj psihomotorike karakterizira njeno usavršavanje. podsticaj i nadzor nastavnika. Promoviranje pozitivnih socijalnih interakcija: • • • • Ni na koji način ne ugrožava one koji se od njega razlikuju. (4) konativnih (modaliteti reakcija i sposobnost adaptacije) i (5) socioloških (društvene grupe. provlačenje. sa rekvizitima. izdržljivosti (opće . skakanje. kao rezultat procesa u kojem se posredstvom tjelesnih vježbi povećava obim i kvalitet kretanja. Umije da odredi kom dijelu tijela je namijenjena vježba oblikovanja (za ruke.hodanje. organizacije i institucije). sa osloncem na jednoj nozi.u hodanju. Opća psihomotorička spremnost. 5. valjanju. tokom vježbanja i igre prijateljski komunicira i sarañuje sa vršnjacima. stojeći. ravnoteže (statističke i dinamičke . penjanje. Poznaje pravila elementarnih igara i pridržava ih se uz. valjanje. DIDAKTIČKO-METODIČKE NAPOMENE Bazična komponenta ponašanja djece je kretna aktivnost. brzine (reakcije. brži rad srca... u trčanju. ritmičke.. odnosno harmoniziranju pokreta i kretnji djeteta sa pokretima i kretanjem svijeta oko njega.) i umije da traži pomoć ako se loše osjeća.). Uz podršku odraslih primjenjuje naučene i model jutarnje gimnastike. Pantomimom i pokretom prikazuje različite pojave i svakodnevne situacije. kretanje na vodi.vježbe oblikovanja). znojenje. 6.). pozitivno vrednuje uspješne poteze i uloženi trud svih učesnika u igri.• • • • • • Imenuje dijelove tijela i zna njihovu osnovnu ulogu prilikom vježbanja. uz podsticanje i nadzor nastavnika. za trup. Kretanje ima funkciju psihosocijalnog komuniciranja.posebnu pažnju usmjeriti na disanje). gibljivosti (aktivne kompleksne i lokalne . održavanje na vodi.

Uz to. odnosno kretanja. šutiranje. ali i razlike meñu starijima.kombiniranje situacijske i sintetičke). Za razvoj djeteta značajno je da ono bude aktivno na prikladne i različite načine. Oprez u radu s djecom ove ontogenetske dobi potenciran je činjenicom da su vegetativni procesi stabilniji. osjećanja su im nestabilna i izazivaju različite reakcije. trči. koja može biti jedan od znakova tjelesne zrelosti. a zaustaviti se eventualno samo tamo gdje se cjelina ne može savladati. Srce i dalje zaostaje za porastom cjelokupne tjelesne mase. spuštanje). Pošto u ovom uzrasnom periodu okoštavanje grudne kosti i rebara tek počinje. bez ikakvih rizika. nakon saznanja o funkcioniranju moždanih hemisfera. 1981). obaveza mu je da vodi računa i o higijensko-tehničkoj kontroli prostora. higijeni odjeće i obuće učenika. Djeca imaju potrebu za više obroka dnevno. 60 . aktivnost ili vježbanje ne traje im dugo. dijete lako i sigurno koristi samo jednu ruku i nogu. s društvom i sa prirodom. za njih je najznačajnije šta se dogaña u datom trenutku.. sprava. Mada se može javiti i ranije.pamćenja samo redoslijeda elemenata koji se sukcesivno reñaju" (Roger Spirri. Djeca su sposobna izvoditi pokrete. prisutna je sklonost porasta arterijskog krvnog pritiska. mogu trajati i do 30 minuta. što rezultira brzom promjenom raspoloženja i podložnošću sugestiji. povećana je njihova otpornost na promjene okoline i na promjene izazvane pod utjecajem kretanja. Briga o zdravlju učenika mora uvijek biti na prvom mjestu. Uz to. najbolje kao dopunska aktivnost. koncentrišući se na najpravilnije izvoñenje najvažnije faze globalne motoričke aktivnosti po principu . bacanje. brže. gañanje. Izbor modaliteta rada kojima će se provoditi proces vježbanja uvijek mora biti u funkciji ishoda za postojeće stanje učenika. jer im je zapremina želuca još uvijek mala i izmjena materije je velika. bolja im je prostorna orijentacija i spremnija su i za izvoñenje složenijih pokreta. Temeljna metoda vježbanja je iterativna (ponavljajuća). Kako je mreža krvnih sudova relativno sužena u odnosu na kapacitet srca. srazmjerno opterećenju. Promjena savremenih tendencija učenja i obučavanja. odnosno tjelesnog vježbanja. Odvijanje odgojno-obrazovnog procesa neposredno prethode mjere sigurnosti: (1) zdravstvenohigijenske. učenje treba provoditi cjelovito. igrovne aktivnosti i igra kao kontekst kreativnog komuniciranja djece sa sobom. rekvizita i pomagala. dizanje. osnovni oblici kretanja postepeno se automatizuju. prostorija. razvijenija je njihova sposobnost kretanja. Pored ljekarskog pregleda. kao i o ličnoj higijeni.na suženoj i nestabilnoj podlozi) i preciznosti (držanje. opreme. usporava se frekvencija srčanog rada i akcija postaje ritmičnija. Kod djece uzrasta oko šest godina znatno se povećava spremnost za uključivanje u različite oblike tjelesnih aktivnosti. Mora se voditi računa da se ne mogu forsirati dijelovi u kojima se ne vidi cjelina. Ljudski organizam nastoji uspostaviti ravnotežu izmeñu povećanog inteziteta motoričkih aktivnosti i trenutnog stanja organizma. nastavnik je dužan u neposrednom radu sa učenicima pratiti i kontrolirati njihovo zdravlje. hvatanje. sporednih pokreta što djetetu daje mogućnost da sigurnije hoda. jer su konačni rezultati vježbanja u pozitivnoj korelaciji sa situacijama u kojima se efekti vježbanja realno mogu primijeniti. posebno kada su u pitanju vanjska opterećenja. Kod djece. Takoñer. skače itd. u radu s djecom treba uvažavati i mnoge specifične razlike meñu njima. Usredtočenost na jednu stvar. (2) preventivne i (3) mjere asistencije. Njihove tjelesne aktivnosti. Razvoj osobina i sposobnosti moguć je jedino u uvjetima progresivnog i diskontinuiranog opterećenja. usmjerena je prema sintetičkom metodu motoričkog učenja . u ovom periodu počinje i druga denticija. Ako treba naučiti neku igru. Za istovremeno usavršavanje motoričkih znanja i mijenjanje osobina i sposobnosti najproduktivnija je situacijska metoda rada. Osim uzrasnog kriterija. prije svega. što se postiže osmišljenim povezivanjem onih dječijih aktivnosti u kojima se dijete najadekvatnije ukupno izražava to su u periodu prvog školskog uzrasta.i sa rekvizitima . Kako u funkciji centralnog nervnog sistema moždana kora sve više dominira nad njegovim nižim dijelovima. snaga i izdržljivost. ako nisu u stanju dovoljno brzo i efikasno savladati složenu cjelinu. a ne šta je bilo i šta će biti.usvajanje i usavršavanje motoričkog akta u cjelini. postavljanje. Individualne razlike meñu djecom navedene dobi veće su nego meñu odraslima i treba ih u radu respektirati. ograničavajući procesi razdraženja se sve više pojavljuju i osnovni prirodni pokreti djeteta oslobañaju se suvišnih. Razvija se finija muskulatura. ali ekonomičnost reakcije je mala i iradijacija je jača od inhibicije. tačnije. nošenje. primjenjuje se analitički način rada (izvoñenje pojedinačnih elemenata . zato podražaji uvijek moraju biti na nivou koji uvjetuje adaptacijske procese. mogući su i različiti deformiteti. Pod preventivnim mjerama podrazumijeva se pregled obuće i odjeće za vježbanje. beskorisnih. i to izvan igre.

Pored planiranja i realizacije raznovrsnih poligona sa unaprijed definiranim kretnim zadacima (gdje se učenik provlači. u skladu sa mogućnostima i interesima učenika). Ponavljanjem. bit će izraženije prisutne individualne razlike. analiziranje i pronalaženje uzroka te utvrñivanje najkraćeg i najefikasnijeg puta za ispravljanje pogrešaka. (4) ponavljanje. odgovarajućem izboru sadržaja. Trajanje rada na odabranoj temi. u ovisnosti od postavljenih ciljeva i očekivanih ishoda. Potom se najavljeni sadržaj opisuje. šta preskače i kako. poligone.čula vida). uvježbavanje i individualno uvježbavanje i (5) praćenje i realizaciju ishoda. i nakon njegovog usvajanja u finalnom obliku. kad god je moguće. Čuvanjem se štiti učenik od pada. Nakon uspješno provedene tjelesne i psihičke pripreme učenika. ishodi i sadržaji iz dva i više predmeta sa razvojnim potrebama djece. prekidu rada u slučaju umora ili zbog drugih razloga. koja pretpostavlja uočavanje.OKRUŽENJE na smislen način mogu se povezati pojedini ciljevi. slijedi glasno. stavovima i navikama). Nakon zvaničnog okončanja rada prostor za vježbanje se ostavlja u primjerenom stanju i učenici napuštaju isti. Najčešći principi na kojima se zasniva motoričko učenje su: princip očiglednosti (sticanje znanja uz pomoć analizatora . primjerenom doziranju i distribuciji opterećenja. a pomaganjem mu se olakšava izvoñenje vježbe. Za vrijeme rada preventivne mjere se sastoje u pravilnom postavljanju sprava. koje prepreke zaobilazi i sl. u skladu sa individualnim karakteristikama učenika. s ciljem upoznavanja učenika sa osnovnom strukturom vježbe i upozorenja na bitne momente i bitne karakteristike pokreta i kretanja. vjerovatno. kratko i razumljivo najavljivanje motoričkog sadržaja. princip odgojnosti (usmjerenost ka pozitivnim vrijednostima. Hodanje i trčanje. demonstracija i objašnjavanje) novog motoričkog sadržaja. usvajanjem vještina i navika stvara se osnova za kasniju individualnu sportsku diferencijaciju. princip reverzibilnosti (podrazumijeva opadanje tjelesnih sposobnosti sa prestankom vježbanja i potencira potrebu za kontinuiranom vježbom u skladu sa tempom njihovog opadanja) i princip svestranosti (podizanjem opće tjelesne pripremljenosti. princip individualnosti (zasnovan je na prirodnoj psihomotoričkoj diferencijaciji i usklañivanju procesa obuke prema mogućnostima. izbor terena za vježbanje i drugo. Asistencija (čuvanje i pomaganje) je vid stvaranja sigurnosti i samopouzdanja kod učenika. ali i uvjete koji će omogućiti najveći mogući utjecaj na njihov organizam. djelimične automatizacije i nedorečene individualizacije. kroz tematsku cjelinu kojoj je u osnovi ideja ili problem JA . s ciljem podsticanja učenika na razmišljanje. akciju i svjesno aktivno učešće. U fazi nepotpune stabilizacije. potrebama i interesima učenika).). variraju u ovisnosti od reakcije učenika. pažnja učenika biti usmjerena više na način izvoñenja nego na cilj. Kao organizacioni model nastavnik može integrirati sadržaje iz dva ili više predmeta ili oblasti. Tok odgojno-obrazovnog procesa učesnicima bi trebao osigurati usvajanje odreñenog motoričkog kretanja brže i lakše. korištenje sportskih sprava i rekvizita. princip sistematičnosti (ponavljanje i usavršavanje racionalnih pokreta i broj ponavljanja. Teme se realiziraju kroz: igru. Odvijanje odgojno-obrazovnog procesa prema prirodnom redu uvjetno podrazumijeva sljedeće etape: (1) upoznavanje (najavljivanje. pravovremenom osiguranju asistencije. realizirati u prirodi.DRUGI . princip ponavljanja (osigurava racionalizaciju i trajnost usvojenih sadržaja).pregled i ispravnost opreme za vježbanje. izbor i redoslijed vježbi i opterećenje usklañuju se sa mogućnostima učenika). stanice. (2) izvoñenje motoričkog kretanja. opisivanje. važno je predvidjeti i postavljanje poligona koji zahtijevaju samostalno rješavanje datog motoričkog problema (učenik sam osmišljava na koji način će savladati prepreke). jasno i glasno. Uočavanje i otklanjanje grešaka je izuzetno značajna faza. koje treba uvažavati. princip svjesnosti (aktivno i stvaralačko učešće učenika ostvaruje se kroz različite sadržaje koji potenciraju samostalnost i odlučnost i mogućnost izbora načina i sredstava za uspješan ishod). Takoñer. uvježbavanjem i individualnim vježbanjem on se stabilizira i prilagoñava uvjetima identičnim praktičnoj primjeni. Slijedi nakon izvoñenja kompletnog motoričkog sadržaja i po principu od krupnijih (odnose se na motoričku strukturu) ka sitnijim odstupanjima od očekivanog ishoda. ali i sprječavanja padova i ozljeda. U početnom izvoñenju će. Eventualno objašnjenje treba biti kratko. Demonstracija se izvodi u finalnom obliku. sadržaji i struktura pojedinačnih časova. Npr. radionice. (3) ispravljanju grešaka. motorički akt je nestabilan i podložan različitim utjecajima. 61 . Uvijek promovirati nadmetanje sa samim sobom.

U kontekstu tjelesne aktivnosti. Treba izbjegavati kretanje u čučnju zbog mogućih oštećenja zglobova. insistirati na samoprevazilaženju i sl. Ocjenjivanje i zaključna ocjena su opisni. Veoma je bitan odabir vježbi oblikovanja i zagrijavanja. Akcenat treba da se stavi na vježbe zagrijavanja.i odnosi se na uspješnost učenika u svakom od planiranih ishoda. a u cilju pravilnog rasta i razvoja. a nikako veliki doskoci. omogućiti visok stepen učešća svih takmičara. mada djeci koja to žele treba omogućiti iskustvo takmičarske situacije. za dijete ne treba da bude izvor prepoznavanja različitosti i spoznaje sopstvenih osobina (dobrih i manje dobrih) i prihvatanje sebe i drugih kao jednako vrijednih. Saznanje da postoje okretniji ili brži vršnjaci. Potrebno je sistematično pratiti i valorizirati rad svakog učenika. Nije moguće upravljati transformacijskim procesom niti očekivati željene ishode bez stalnog registriranja stanja i promjena u odgojno-obrazovnom procesu. Kod izbora igara. Obavezno omogućiti učenicima slobodu izbora kad je riječ o učešću u takmičarskim igrama. prednost imaju saradničke igre. fer-plej odnosu i poštovanju pravila. 62 . te na veličinu i visinu predmeta koji se preskaču. Kod gimnastičkih preskakanja treba obratiti pažnju na mogućnosti učenika. te se ni u kom slučaju ne smiju izvoditi isti i nagli pokreti glave. Valorizacija efekata Valorizacija procesa tjelesnog i zdravstvenog odgoja je procjena ostvarenja cilja . istezanja vrata. naravno pod odreñenim uvjetima (insistirati na prijateljskom. I u takmičarskim igrama promovirati uvažavanje drugih .). ne precjenjivati značaj pobjede. kontrolirati i suzbijati agresivnost.procjena ostvarenja ishoda . nastavnik mora uložiti maksimalan napor kako bi kroz individualizaciju nastave svim učenicima omogućio doživljaj uspješnosti u ovladavanju sve složenijim kretnim zadacima.protivničkih igrača i suigrača. Naročito treba izbjegavati jačanje sklopa trbušnih mišića zbog povijanja kičmenog stuba. Što potpunije informacije su neophodne i učeniku i nastavniku za procjenu i ocjenu njihove uspješnosti. Kod skakanja treba paziti da svi poskoci budu u pokretima.

OKVIRNI NASTAVNI PLAN I PROGRAM za drugi razred devetogodišnje osnovne škole 63 .

3. 4. Bosanski. srpski jezik i književnost u drugom razredu devetogodišnje osnovne škole sadrži sljedeća područja: Početno čitanje i pisanje Jezik Književnost Medijska kultura a. odjeljensku zajednicu. srpski jezik i književnost (4 časa sedmično. fakultativni) odredit će se na lokalnom nivou. u skladu s mogućnostima o kojima je riječ u Koncepciji. Bosanski. te eventualno neki novi predmet (izborni. 5. 6. fakultativni predmeti 4 3 3 2 2 2 16 140 105 105 70 70 70 560 Napomena: Broj nastavnih časova za vjeronauku. dopunske/dodatne programe. 140 časova godišnje) Nastavni predmet Bosanski. srpski jezik i književnost Matematika Moja okolina Muzička /glazbena kultura Likovna kultura Tjelesni i zdravstveni odgoj UKUPNO: Izborni. vannastavne aktivnosti. 2. hrvatski. gramatika ortoepija ortografija Kultura izražavanja 64 . hrvatski.OKVIRNI NASTAVNI PLAN ZA DRUGI RAZRED DEVETOGODIŠNJE OSNOVNE ŠKOLE REDNI BROJ OBAVEZNI NASTAVNI PREDMETI SEDMIČNI BROJ NASTAVNIH ČASOVA GODIŠNJI BROJ NASTAVNIH ČASOVA 1. hrvatski.

Prema pisanju. . .Ono što znamo to i volimo. .Zna prepoznati .I PODRUČJE: POČETNO ČITANJE I PISANJE ODGOJNO–OBRAZOVNI CILJEVI I ZADACI SPOZNAJNO PODRUČJE VJEŠTINE I ZNANJA SPOSOBNOSTI . šta slovo.Prema zajednici. na kraju sadržaju. a pročitano. riječi.Ko mnogo čita mnogo i zna.Prema lijepom kazivanju. piše ih pravilno.Zna da bilo koji izbor i redoslijed riječi ne predstavlja rečenicu. . razgovoru. AFEKTIVNO PODRUČJE STAVOVI.Važno je da usvajamo vrijednosti koje osiguravaju dobrobit. . .Uočava uzrok i .Samo oni koji znaju mogu uticati na razvoj . na slici. .Ljudi od znanja i poštenja su bogatstvo svakog društva.Zainteresiranost zajednice.Knjiga je . vrijednost i bogatstvo.Zna pisana slova. . . .Čitanje i znanje su važni. ponašanju likova. za dobrobit svakog čovjeka. .Čita riječi i glas /inicijalna.Pravilno i spretno rukovanje priborom za pisanje.Prepoznaje humor u govoru.Može kazati šta . . osjećanja i raspoloženja mimikom i govorom tijela. .Orijentac ija u prostoru i pisanje pisanih slova velikih i malih u ograničenom prostoru. . .Razlikuje riječi posljedicu u od rečenica.Knjiga je vrijedna poštovanja. . .Prema knjizi. finalna latiničnim pismom.Zna uspostaviti logički slijed u nonsensnom iskazu. INTERESI VRIJEDNOSTI .Životu i radostima života. .Izražavanje ideja. potreba da sebe i zajednicu predstavlja u najboljem svjetlu.Razumije .Brzo i adekvatno reaguje na novo i nepoznato.Prema saznanju. tekstu.Važno je da naučimo dobro čitati-pa ćemo voljeti knjigu i cijeniti znanje.Zna šta je glas. iskustvenim sadržajima.Čitamo knjige ali ne učimo samo iz knjiga. . .Prema stvaralaštvu i stvaralačkom izražavanju. .Unosi elemente izražajnosti u čitanje. PSIHOMOTORIČKO PODRUČJE . .Zapaža pojedinosti u neposrednom okruženju. . . . . . . njenoj dobrobiti. 65 . pozicija.Pravilno oblikovanje grafičke strukture slova linijama normalne debljine.Čita pravilno i razumije pročitano.Koordinacija pokreta očiju i pokreta šake. . . rečenice napisane medijalna.Može pronaći je najvažnije slovo na početku u pročitanom u sredini.

Usvajanje pisanih slova latiničnog pisma. c) Čitanje prirodnom jačinom glasa.Leksički nizovi riječi (odaberi riječi koje voliš.Rečenice napisane pisanim slovima prepisujemo pisanim slovima.Prepisivanje niza rečenica teksta. vježbe disanja. . Razumijevanje pročitanog sadržaja: Rješavanje jednostavnijih zadataka radi provjere razumijevanja pročitanog.Pisanje po uzoru. stvaraj rečenicu).PROGRAMSKI SADRŽAJI P o č e t n o č i t a nj e Usavršavanje tehnike čitanja: Mogućnost analize i reprodukcije a) Pravilnosti čitanja. . P o č e t n o p i s a nj e . . razvijanje osjećaja za tempo i samostalnosti u čitanju.Igre zajedničkog sastavljanja rečenica. Razumijevanje poslovice. . .Povezivanje slova u strukture riječi. zvukova i usavršavanje preciznosti u diferencijaciji i imenovanju sadržaja koje su vidjeli i čuli). Vježbe koje zahtijevaju uočavanje uzroka i posljedice. b) Čitanje brzinom koja odgovara brzini govora (uvažavati individualne osobine učenika.Vježbe usavršavanja estetske strane rukopisa. protumači zašto si odabrao tu riječ.Uvoñenje elemenata izražajnosti u čitanje. d) Čitanje naglas i čitanje u sebi. riječi. .Predvježbe za pisanje pisanih slova.Vježbe usmjerene na estetsku stranu rukopisa. . Vježbe reproduktivnog tipa (odgovori na detaljna i uopćena pitanja). . individualno i horsko čitanje.Usavršavanje tehnike i logike čitanja.Pisanje pojedinačnih slova. Razumijevanje poruke teksta posredstvom analize ponašanja likova. mudre izreke.Pisanje riječi i rečenica uz ilustrirani sadržaj. . .Pisanje rečenica uz ilustracije. Čitanje dramskog teksta. identifikacija s likom i preuzimanje uloge lika. Stvaralačka reprodukcija (dodavanje. vježbe vizuelne i akustičke identifikacije glasova-slova.Slušam-pamtim-pišem. Vježbe koje podrazumijevaju rješavanje problemske situacije.Rečenice napisane štampanim slovima prepisujemo pisanim slovima. . riječi s poremećenim slijedom slogova. izostavljanje pojedinosti). 66 . . . usavršavanje tehnike pisanja. Ilustriranje priče. . .Jezične igre: igre rasutim slovima.Vježbe pisanja primjenom diktata s komentarom i stvaralačkih diktata. . . . čitanje po ulogama.Vježbe dopunjavanja rečenica. .

Riječi i značenje riječi /glasovi-slova su u riječima/.Potreba i interes tonova. .Treba poznavati svoj maternji jezik.Jezik kojim govorim je jezik moga zavičaja. aktivnosti pisanja i sadržaj. standardnom književnom jeziku.Važno je znati pravilno govoriti. . . . blagdana. dvotačka. AFEKTIVNO PODRUČJE STAVOVI.Pravilan go vor je važan za meñusobno razumijevanje i komunikaciju. .Uspostavljanje logičkog i gramatički ispravnog slijeda u nonsensnim iskazima. .Kultura govora je kontekstu.Svako je slovo važno za zavičaja i prema značenje riječi.Razlikovanje glaso va. znaci: dvotačka.Usavršavanje tehnike pisanja i dalji rad na estetskoj strani rukopisa. .Važno je da prema postignuću biramo riječi u u skladu s skladu sa mogućnostima. . .Analiza i ljepotu riječi u sinteza maternjem jeziku. .Upotreba velikog slova na početku rečenice i u . šumo va i . PSIHOMOTORIČKO PODRUČJE .kako to činimo? . .Prema jeziku . . .Važan je formalnopojavni izgled pisanog rada. .Razlikuje rečenicu upotrebljavanih kao jedinstvenu riječi i biranih misaonu cjelinu riječi i izraza u pisanoj formi. jasnim.Znaci i tačka na kraju interpunkcije rečenice.Šta izražavamo rečenicama? . .Izgovara pravilno izražavanja glasove i riječi kratkim. .Veliko slovo na početku rečenice. .osjećanja .misli . grado va i sela. .Sposobnost .Ostvariti . zarez u nabrajanju i tačka na kraju rečenice.Jezik kojim govorim kod kuće i u školi ima svoju ljepotu. situacijom. tačnost. . izmeñu svakodnevno .Interes i želja . zarez u nabrajanju .Pravilna artikulacija svih glasova. .Interes prema elementarnim znanjima o maternjem jeziku i njegovim normama.Osjeća razliku rečenicama.Pravilno disanje i i razvijanje izgovor. . .Zna napisati pisana slova latinice pravilno ih povezuje u riječima bez obzira na poziciju u strukturi riječi. usklañenost misli.Važno je vježbati pravilnu upotrebu riječi. .Rečenice su sastavljene od riječi. smislenim . estetska strana.Važni su svi segmenti napisanog sadržaja pravilnost. INTERESI VRIJEDNOSTI .Glasovi i slova.Osjećaj za postignuće u tačnost i skladu s urednost. potrebe da sluša.II PODRUČJE: JEZIK ODGOJNO –OBRAZOVNI CILJEVI I ZADACI SPOZNAJNO PODRUČJE VJEŠTINE I ZNANJA SPOSOBNOSTI . 67 .Pisanje naziva . da govori pravilno u svim situacijama .Pisanje vlastitih pisanju vlastitih imena: kako imena ljudi i u pišemo imena ljudi pisanju imena i grado va i sela. dio opće kulture.Pravilna percepcija i recepcija napisanog. izgovorenog.Interpunkcijski praznika.Pisanje ispravnih rečenica (u formalno gramatičkom smislu). čuje i osjeti .Govor prilagoñavamo sago vorniku i situacionom . programskim zahtjevima. .

Veliko slovo u pisanju imena gradova i sela.Poticanje dramske darovitosti.Izražavanje doživljaja riječima. Pravogovor (ortoepija).Ispoljava interes prema lijepom kazivanju. izražavanje glumom. pjesme igrokaze.Zna šta je u priči na početku. ñ.Počinje razlikovati dobro i loše u sadržajima medijske kulture. . rečenice kraći tekst. .Vidjeti. . osjetiti.Riječ.Razlikuje priču.Pokret. stvaram.Uočavanje mnogoznačnosti pjesničkog jezika.Stvaralaštvo kao ishod druženja s tekstom. INTERESI VRIJEDNOSTI .P rema potrebi. Pisana slova latiničnog pisma: . Glasovi-slova č. zvukom.Sposobnost uočavanja pojedinosti u tekstu i imenovanja tih pojedinosti.Voli priče. uvjerenju. . III PODRUČJE: ČITANJE I INTERPRETIRANJE KNJIŽEVNOG TEKSTA ODGOJNO–OBRAZOVNI CILJEVI I ZADACI SPOZNAJNO PODRUČJE VJEŠTINE I ZNANJA SPOSOBNOSTI . ponašanju.Otkrivanje novih aspekata smisla teksta. značenje i pouke basne. . ć.Boja. h u izgovorenim. .pravilno pisanje pojedinačnih slova. . čuti dodirnuti. pokretom muzikom.Otkrivanje značenja teksta.Pjesnička slika zvuk. AFEKTIVNO PODRUČJE STAVOVI. .Znanje je u funkciji kvalitetnijeg i punijeg života. .Biti tolerantan radi usmjerenosti prema zajedničkim civilizacijskim ciljevima.Zvuk. . .Mislim. .Doživljavanje radosti u samostalnom druženju s tekstom. ljudskom ponašanju. . dž. života sa smislom. . .Izražavanje doživljaja na svoj originalan način: riječju. zamisliti. u cvijetu. . pokret verbalni izraz. . . .Razlikuje govor lica i piščev govor.razumijevanje napisanog. . okolini u kojoj živi i da učestvuje u aktivnostima koje će poboljšati kvalitet života (da prepozna ljepotu u umjetničkom djelu. . pjesmu. osjećam.Razumijevanje. u žuboru vode.Zna o čemu se u tekstu govori.Zanimanje za različitost u stavu. . . .Samostalna komunikacija s knjigom.Uočavanje ljepote pjesničkog jezikaimpresija i izraz. .P rema traganju i otkriću.uočavanje dijela i cjeline priče. . . . Veliko početno slovo na početku i tačka na kraju rečenice. Skupovi je/ije u učestalim riječima.Uživljavanje u situaciju. . pišem da bih čitao bolje i izražajnije.Prostor.Vrijedno je sve ono što ima ličnu dimenziju.Zna šta je basna . Gramatika / slovnica.Interes prema sadržajima književnosti i medijske kulture. .Slobodna. .Zna kazati nekoliko rečenica o priči. . . naglašava neke riječi. . igranje uloga.povezivanje slova u strukturu riječi. izraziti riječima.Pravilno čita riječi. .JEZIK: PROGRAMSKI SADRŽAJI U ovom području su sljedeće cjeline: Rječnik.P otreba da sazna više o životu. . . napisanim riječima. . razumijevanju drugog. . .Uočava likove u priči. lična komunikacija je kvalitetna komunikacija. PSIHOMOTORIČKO PODRUČJE . Pisanje naziva praznika. (kombinacija radi punoće doživljaja). kako se priča razvijala i šta je na kraju . o sebi.Igra.Sposobnost doživljavanja ljepote i dinamičnosti teksta. tišinom.Predstavljanje situacija i osjećanja neverbalnim znacima (pantomima). Veliko početno slovo u pisanju vlastitih imena ljudi. . . Upotreba dvotačke i zareza u nabrajanju. . . pravi pauze tamo gdje je potrebno. . preuzimanje uloge lika. 68 .Zapaža i razumije osnovne misli teksta bilo da su piščev stav ili stav lica.Čitam da bih bolje pisao. te da taj senzibilitet ispoljava u svakodnevnom životu i stvaralaštvu. U ovim se cjelinama nalaze sljedeći sadržaji: Rečenica-riječ-slog.Unosi elemente izražajnosti u čitanje iskaza. Pravopis (ortografija). igrokaz.

recitujemo. 69 . dojmovi) . glumci. o životinjama. Priča ima sadržaj. Pjesmu ne prepričavamo. Priča u nama izaziva osjećanja. oživljavanje neživog) Televizijske emisije . u njima je znanje i odgovori na ono što ne znamo.glavni dogañaj.osobine likova (prepoznavanje i zauzimanje stava prema liku). slikom. riječ. Možemo ilustrirati pročitano. muziku . pozornica. može emitovati različite vrste programa. Priču možemo prepričati. crtežom.o čemu ili o kome se govori u tekstu. Glumci predstavljaju likove. U priči najčešće nema natprirodnih bića i čudesnih dogañanja. Dramski tekst (igrokaz): pozorište.televizija je moćna jer može pratiti i prenositi dešavanja u momentu kada se zbivaju. pokretom. zvuk. . najuzbudljivijeg. Pjesma: Pjesmu čitamo. Prava pozornica postoji u pozorištu. Razlikovati bajku od basne. gledalište. učimo napamet. Bajka je priča o čudesnim. Iz priče učimo o životu). O glavnom se liku najviše govori. glavni dio i kraj. Basna ima sadržaj i pouku. Basna je kratka priča u kojoj su glavni likovi životinje. pozornica. Čitajući priču mi doživljavamo radost tugu. nestvarnim dogañajima i likovima.Čitanje i interpretacija književnog teksta /Programski sadržaji/ Razumijevanje i doživljavanje proznog književnog teksta. publika-gledatelji. a ponekad i biljke i predmeti. . Medijska kultura (primarno u funkciji odgojnog djelovanja i edukacije za selektivan pristup sadržajima) Crtani i lutkarski film (crtež ili lutka u funkciji pričanja priče. Pjesma: Uočavanje i doživljavanje osnovnog raspoloženja u pjesmi.slijed dogañaja. pisci maštaju i pišu priče. publika-gledatelji (objašnjenja u kontekstu dramske radnje i realizacije dramskog teksta). . zvukom.igrom na pozornici prikazuju tekst. Igrokaz: U igrokazu likovi razgovaraju na pozornici. Doživlja j možemo izraziti riječima. najljepšeg dijela priče (zapažanje. . ugodno ili neugodno. Gledalište. Lik u priči i basni Postoje glavni i sporedni likovi.odreñivanje glavnog. Priča je ispričana odreñenim redom: ima početak. Medijska kultura Crtani i lutkarski film Televizijske emisije Školska biblioteka Književnoteorijski pojmovi: (Orijentacione naznake obima i dubine) Priča – pjesma (prepoznavanje u toku rada i interpretacije na nastavnim časovima) U pričama čitamo o dogañajima i doživljajima. Školska biblioteka ima nezamjenjivo bogatstvo knjiga.poreñenje izražajnih mogućnosti: film ima pokretnu sliku. bude nam lijepo. I pjesma u nama izaziva različita osjećanja.

bitno.Snalaženje u verbalnim igrama. 70 . INTERESI VRIJEDNOSTI . a u funkciji pripreme za samostalno čitanje: Branko Ćopić: Sunčana Škrinjarić: Zehra Hubijar: Ježeva kućica Dućan kod svrake Medin roñendan IV PODRUČJE: KULTURA IZRAŽAVANJA ODGOJNO –OBRAZOVNI CILJEVI I ZADACI SPOZNAJNO PODRUČJE VJEŠTINE I ZNANJA SPOSOBNOSTI . kraj).igrom i kroz igru. .Uočavanje uzroka jer je samo moj i zato i posljedice. sloboda u izražavanju . AFEKTIVNO PODRUČJE STAVOVI. pristupa i kao . pojave.Priča može biti predstavljena nizom slika ili jednom slikom. je poseban. nonsensnim transformacijama-literarno stvaralaštvo.Čitanje logičku vezu obogaćuje rječnik.Zamisliti.Prikazivanje stanja i situacija pokretom. . ja to mogu . .Govorim kako .Razvoj čitalačkih interesa i čitalačke kulture. . maštu u pričanju (početak. izraziti. jasnim i skladnim stvaralaštvu.Prenošenje igre sa senzorno-motornog na verbalni. . pokazuje originalnost u samostalnost i izboru riječi.Sadržaj predstavljen nizom slika ili jednom slikom možemo ispričati riječima.Spontanost.Moj rad je vrijedan .P rema prvim pokušajima literarnog izražavanja i stvaranja rečenicom. predmeta. izražavanje po diktatu. . zagonetku. . . . izražavanju misli i .Zapaziti. .Adekvatna i brza reakcija na pitalicu.Utvrditi slijed. doživljenog u riječi. . .Književni tekstovi Ahmet Hromadžić: Enisa Osmančević-Ćurić: Ivica Vanja Rorić: Bisera Alikadić: Velimir Milošević: Šimo Ešić: Narodna priča: Grigor Vitez: Branko Čopić: Jadranka Čunčić: Narodna basna: Kasim Deraković: Stanislav Femenić: Mirsad Bećirbašić: Bajke Medeni Za sretan put po dukat žut Bubamara Štipaljke Nebeska crtanka Zašto volim svoju baku Vrana i vrč s vodom Zalazak sunca Lijin oglas Strašan pas Lisica i roda Teče rijeka Suza Naušnice od trešanja (po izboru) Tekstovi za zajedničko čitanje.Sposobnost kao zamišljanja i «viñenja» kvalitet ličnog pjesničkih slika.Znam šta bi lijepo i precizno moglo izgledati bolje i izraziti misli. koje nisu u tekstu. . .Reprodukuje riječi osjećanja. PSIHOMOTORIČKO PODRUČJE .Priča ima smislen sadržaj koji je rezultat verbalizacije sadržaja slika. .Igra. . bojom. .Podvrgavanje govora zahtjevima igre. glavni dio i kraj priče. .Služi se uspješno govorom u objašnjenju situacije. . odabrati poboljšati. radnje. .Priču čitamo i prepričavamo (po detaljnim pitanjima). stihom. .Spontano rečenice meñusobno izražavanje.Prema senzibilitetu kazivanja i imaginaciji kao poticaju stvaralačkim vidovima izražavanja. aktivnost i govorni izraz. i pomaže u boljem glavni dio.Izraziti. .Zna odabrati gledište koje je u skladu s njegovim stavom.Moći će pravilno . a ne povezane smislom.Uočava da su .Osjetiti.Opisujem na osnovu dodira. . .Vidjeti. rečenicama.Sposobnost pretpostavka izražavanja literarnom pravilnim. odnosno imaginativni plan.Opisivanje na osnovu zvučnih efekata. . .Govor.Čuti. .Uočava da priča ima početak.Uspostavlja . .Može ispričati priču kao običan slijed dogañaja.Interes i potreba za izražavanje govorom.Pretvaranje viñenog i osjećam. analizu i kao poticaj literarnom i drugim vidovima stvaralaštva. . .

književnost. ponašanje. Opisivanje kao vježba izoštravanja percepcije i izbora adekvatne riječi kao oznake) Pisanje rečenica o dragom predmetu Koji je to predmet? Kako izgleda? (boja. praznik ? (igranje uloga. sadržaji mašte). 71 .Programski sadržaji Vježbe usmenoga izražavanja Situacioni i telefonski razgovor Pričanje Pričanje dogañaja predstavljenog nizom slika Pričanje dogañaja (odgovori na pitanja koja se odnose na sadržaj niza slika) Dopunjavanje rečenica uzetih iz priče Vježbe pismenoga izražavanja Pričanje sa stanovišta ličnog učešća (Ja sam u priči) Prepričavanje Prepričavanje teksta na osnovu detaljnih pitanja Odgovori na pitanja Opisivanje poznatih sadržaja Opis predmeta (doživljavanje svim osjetilima i izražavanje doživljaja riječima). učtivost u obraćanju. od čega je izrañen) Čestitka Kako čestitati praznik ? Kako čestitati roñendan. poštivanje drugog) Razglednica i pismo Pisanje čestitke Pravimo i pišemo čestitku Pisanje razglednice i pisma Znamo pisana slova – pišemo prvo malo pismo Tematika: Neposredno i posredno dati sadržaji (dogañaji i doživljaji. uvažavanje različitosti. veličina.

Realizacija programskih sadržaja nastavnog predmeta u cjelini treba rezultirati sljedećim ishodima : Učenik će poznavati prvo pismo latinicu. Potpunije će razumijevati značaj kulture čitanja i rado će čitati. izbornog diktata). u pisanju vlastitih imena ljudi. Može prepričati tekst pomoću detaljnih pitanja. Može tačno prenijeti informaciju. Zna razgovarati s drugom osobom ili osobama direktno ili telefonom uz uvažavanje pravila lijepog ponašanja. Učenik će razumjeti sadržaj pročitanog: moći će ispričati sadržaj pročitanog samostalno ili uz neznatnu nastavnikovu pomoć. Može napisati priču ispričanu nizom slika ili jednom slikom. Ispoljavat će ekspresivnu kreativnost u govoru i pisanju. Poznavat će pisana slova latinice (moći će napisati slova. odnosno TV likovima kako bi se izbjegle eventualne nezgode. uočiti uzrok i posljedicu. sadržaj razglednice. Pisanje imena gradova i sela treba zasnivati na prepoznatljivim imenima u pojedinim sredinama (kriterij blizine i poznatosti). Moći će procijeniti šta je posebno važno u tekstu. poželjnog-nepoželjnog ponašanja. Može napisati pisanim slovima riječi i rečenice napisane štampanim slovima. a razvijanje opreza u komunikaciji je mjera prevencije eventualnih negativnih iskustava. Moći će usredsrijediti pažnju na sadržaj ili aktivnost. povezivati pravilno u strukture riječi i rečenica). prihvatljivog-neprihvatljivog. Znatno će napredovati u sposobnosti praćenja i slušanja tuñeg govora. kratko pismo-poruku. Prepoznavat će uspješno glavne i sporedne likove i njihove osobine. 72 . tekst u formi diktata (objašnjenog i diktata s komentarom.Očekivani rezultati (ishodi učenja) Učenik će posjedovati kvalitete odreñene odgojno-obrazovnim ciljevima za svako pojedino područje. Uočavanje karakteristika likova pomoći će učeniku u uočavanju poželjnih i nepoželjnih vidova ponašanja ljudi u njegovom okruženju. posjedovat će informacije o štetnosti pretjerane identifikacije s likovima iz crtanog filma. imenovat će te osobine na nivou dobrog i lošeg. neće mnogo vremena provoditi pred TV ekranom. rečenice. Može precizno odgovoriti na postavljena pitanja i tako prepričati tekst. Zna napisati čestitku-poruku. Može govoriti u kontinuitetu i služiti se programom predviñenim oblicima izražavanja. po detaljnim pitanjima). Posjedovat će svijest o štetnosti djelovanja sadržaja sa TV ekrana. Može ispričati priču predstavljenu nizom slika ili jednom slikom (kao običan slijed dogañaja). Može prepričati priču u pisanoj formi (po nizu slika. čitaće pravilno tekstove koji su njemu primjereni i brzinom koja odgovara običnom svakodnevnom usmenom govoru. jednoj slici. Moći će odrediti početak i kraj rečenice na usmenoj i pisanoj razini. Uvažavat će pravopisne zahtjeve o pisanju velikog slova na početku rečenice. a šta manje važno i kazati razloge za takav stav. stvaralačkog diktata. Moći će na kraju drugog razreda samostalno prepisati tekst obima 15-20 riječi (do 4 riječi u rečenici) ili napisati riječi.

Slušam i izražavam pokretom. Slušam. Brzina čitanja ovisi od brzine razumijevanja. Induktivni i deduktivnu metod. Crteži. P ričanje. metode koje su specifične u procesu uvoñenja učenika u elementarnu pismenost Glasovna analitičkosintetička metoda. to mi liči na. Slogovnice. Kombinovana metoda. Rad u paru. Postupci Frontalni rad. Gramatička analiza. doživljavam izražavam riječima. postupak i sredstvo. Glina. Komunikacijski postupci Posmatranje Slušanje Doživljavanje Izražavanje Slušanje govora i čitanja. ja sa drugima i drugi sa mnom. Igra kao situacija. Aplikacije. odnosno uočiti besmislenost u nonsensnom sadržaju i moći uspostaviti logički slijed riječi i rečenica. Lutke. ispričati suštinu pročitanog. u drugom razredu treba dalje raditi na ostvarivanju odgojno-obrazovnih ciljeva posredstvom novih programskih sadržaja. Rješavanje problema. Individualni programi u učionici za sve. Slušam... Razredna slovarica bez ilustracija. konotativnim. Filmovi. Monografska obrada pisanih slova. dodir mi kaže. bića. Postepeno navikavati učenike na čitanje u sebi i kombinirati te vježbe s vježbama glasnog čitanja. Etička analiza. uporeñivanje. Igraonice. Nastavno područje početnog čitanja i pisanja podrazumijeva sljedeće aspekte: U čitanju: *Tehniku čitanja (samo one segmente koji su usklañeni s učeničkim mogućnostima) *Razumijevanje pročitanog sadržaja (u skladu s kognitivnim. Slike dogañaja. paralelno s ostalim programskim zahtjevima. Individualni rad. izraze i rečenice. P repričavanje. emocionalnim i drugim osobinama ličnosti djeteta) Još uvijek je u prvom planu pravilnost čitanja i razumijevanje. Igraonice –maštaonice.pričaonice. P itanje-odgovor. Globalna i detaljna analiza. uočiti likove i njihove osobine (na osnovu njihovih postupaka). pamtim i znam. Nastavna sredstva Slike predmeta. Slušamo glasove u prirodi i oponašamo. Heuristički metod.. pojava. Analiza likova. moći reprodukovati. Niz slika koje predstavljaju dogañaj: Ilustrirana razredna slovarica. u kontinuitetu realizirati predvježbe za pisanje. Štampana slova su jednostavnija. Individualizirani rad. Imitacija. Modeli predmeta.U FUNKCIJI REALIZACIJE PROGRAMSKIH SADRŽAJA I OSTVARIVANJA POSTAVLJENIH ODGOJNO-OBRAZOVNIH CILJEVA I ZADATAKA SU: Specifične metode i postupci Sve nastavne metode. sadržaj teksta. Opis (perceptivni i doživljajni nivo). Grupna obrada pisanih slova koja nemaju složenu grafičku strukturu.. Od početka prvog polugodišta treba. plastelin. Kartoni riječi. Oblici jezičke i socijalne komunikacije Svi oblici nastavnog rada koji podrazumijevaju sve jezičke i socijalne aspekte i dinamizme Rad u grupi. osjećam. ne povezujemo ih. Kooperatvni rad. Jezička i stilska analiza. Razgovor.. Individualne slovarice. Igranje uloga. Čitati s razumijevanjem znači: razumjeti riječi. DIDAKTIČKO-METODIČKE NAPOMENE DIDAKTIČKO-METODIČKE NAPOMENE Uvažavajući nivo postignuća svakog pojedinog učenika. 73 . Igraonice-radionice.

Nastavnikovo posredovanje je još uvijek veoma važno u uspostavljanju komunikacije s tekstom. raditi dalje na poboljšanju kvaliteta govora. Nastavnik je samo posrednik koji dobro razumije sve aspekte organizacije i realizacije sadržaja nastavnih programa. • Estetski kriterij (umjetnička vrijednost teksta). mogućnost pisanja i pravilnog povezivanja slova u strukture riječi. jezičke i kulturološke aspekte. a u skladu sa zahtjevima programa. toku dogañaja. razumijevanja sadržaja i ostalih segmenata. pomalo i apstraktnije. Još uvijek učenici nisu spremni za usvajanje apstraktnih sadržaja. • Gnoseološki kriterij (koliko književni tekstovi služe kao osnova znanjima o jeziku i književnosti i životu). U pisanju: * Usvajanje pisanih slova latiničnog pisma: razlikovanje grafičke strukture pojedinih slova. Pretpostavljamo da će učenici na kraju prvog polugodišta drugog razreda čitati korektno (pravilno i s razumijevanjem). Raznovrsnim vježbama koje mogu imati identičnu polaznu osnovu (sliku. Ne treba zaboraviti da stepen razvijenosti pamćenja. 74 . s obzirom na konkretnost kao osnovno obilježje njegovog mišljenja. mišljenja. povezivanjem tih sadržaja sa sadržajima drugih nastavnih predmeta i sa iskustvenim elementima. A književno djelo ukupnim bogatstvom i ljepotom djeluje poticajno na sve navedene aspekte. dijete još uvijek ima problema s čitanjem. a i istovremeno motivirati učenike da prezentiraju ideje. srpske književnosti i književnih djela pisaca izvan Bosne i Hercegovine. čitanju i pisanju. Sadržaji gramatike su apstraktnog karaktera i kao takvi daleki razumijevanju učeniku drugog razreda. To je sasvim u skladu s razlikama u samom startu i dinamici napredovanja u usvajanju znanja i vještina tokom razreda. kao i stepen lingvističkog razvoja utiču na percepciju i recepciju književnog djela. približit ćemo učenicima pomoću elemenata igre. posebno na rječnik. Manje zanimljive sadržaje. pa i sadržajima drugih nastavnih predmeta. Književnonaučne aspekte čine osnovni pojmovi o sadržaju teksta. Pri izboru tekstova uvažavani su ovi kriteriji: • Psihološki kriterij (primjerenost teksta receptivnim mogućnostima učenika drugog razreda).Pisana slova imaju složeniju grafičku strukturu i mnogo specifičnosti u povezivanju. Nastavno područje Jezik ima ove jezikoslovne sadržaje: * Rječnik * G ra matika * P r a v o g o v o r (ortoepija) * P r a v o p i s (ortografija) Ove sadržaje dijete usvaja na sadržajima drugih područja nastave maternjeg jezika. rečenice. gramatičko. stavove i ispolje kreativne crte. komunikacijskim tekstovima i zadržati se na nivou prepoznavanja jezičnih sadržaja. To će biti tako sve do trenutka kada proces čitanja postane automatiziran. govornu situaciju. situacionom govornom kontekstu. Još uvijek ima vremena za ublažavanje ili otklanjanje eventualnih teškoća u govoru. Razlike će biti uočljive od učenika do učenika. emocionalna zrelost. U razrednoj je nastavi težište na umjetničkoj. hrvatske. tekst. pa i elementarne pojmove treba zasnivati na komunikaciji. Vježbe čitanja i predvježbe za pisanje idu paralelno. Književnost kao područje u nastavnom predmetu ima umjetničke i književnonaučne aspekte. • Nacionalni kriterij i zastupljenost bošnjačke. likovima i njihovim osobinama. Ovo je područje u funkciji usavršavanja tehnike čitanja. stilsko. doživljajnoj komponenti. ali različito usmjerenje: jezično. Uz to. dogañaju ili dogañajima. U igri kao ugodnom situacionom kontekstu moguće je ostvariti uspješnu komunikaciju. film). senzibilitet i doživljajno-spoznajni intenzitet u procesu komunikacije s književnim tekstom. • Etički kriterij (afirmacija sistema vrijednosti koji je neprolazan). igre sa svrhom.

kulture komunikacije na usmenom i pisanom nivou. rečenica. Ukupan broj nastavnih časova ovog nastavnog predmeta podijelili smo po pojedinim područjima u skladu s postavljenim ciljevima i obimom programskih zahtjeva. kad se ne boje susreta s knjigom. prepisivanje riječi. Samo kod uvoñenja u situacioni razgovor i upoznavanju pravila telefonskog razgovora ostajemo na nivou usmene komunikacije. zanimljivi tekstovi sa zadacima koji su primjereni učenicima) mogu biti u funkciji osamostaljivanja učenika u druženju s tekstom. Optička slika će izazvati sve ono što je potrebno za doživljaj umjetnine: asocijacije. to treba vidjeti nakon analize ukupnih postignuća i evaluacije rada u prvom i drugom razredu. Sadržaje medijske kulture treba posmatrati u kontekstu sadržaja drugih područja nastave maternjeg jezika i sadržaja drugih nastavnih predmeta i u kontekstu života. A ko ne nauči pravilno čitati ne može u čitanju uživati. sposobnost pamćenja. Ukupne napore treba usmjeriti na čitanje u razredu. Treba koristiti one oblike pismenih vježbi koji su primjereni učenicima drugog razreda. Ali. ili da u stvarnom životu nije moguće da lik umire. u skladu s karakteristikama lokalne zajednice. smisleni. Škola ima obavezu da. kao i u značajnoj povezanosti sa sadržajima drugih nastavnih predmeta. Kriterij blizine i zavičajnosti je u kompetenciji škole i lokalne zajednice. Tu individualnost treba poštovati. preuzme ulogu kreatora ukupnog nastavnog procesa. Imaju funkciju pravovremenog preveniranja negativnog djelovanja sadržaja malih i velikih ekrana i postepenog osposobljavanja učenika za selektivan pristup sadržajima filma i televizije. podari smisao tekstu i na odreñen način dovršava započeto kazivanje. Ta je podjela samo jedan od parametara u procjeni vremena potrebnog za usvajanje sadržaja odreñenog područja. Nije naglasak na pojmovima i njihovom definiranju. zaključivanja. Moguće ih je izučavati u meñusobnoj povezanosti. Posebno je važno učenicima objasniti da ono što je moguće u crtanom filmu nije moguće i u stvarnom životu (da kišobran ne može zamijeniti padobran i da nije moguće pomoću kišobrana spustiti se s balkona. Zamislimo umjetničku sliku koju niko neće vidjeti. Maštom i svježinom misli i osjećanja dijete stvara novi svijet postavlja nova pitanja. razglednicu pismo. Ovi su sadržaji i u sadržajima svih drugih područja. tako i s obzirom na mogućnost izražavanja smisla pročitanog. Radi uvježbavanja tehnike pisanja. Samo oko posmatrača može unijeti život u sve segmente likovnog izraza . Čini se da još jedino dijete ima dušu. Duga je staza kojom treba s učenicima preći kako bi svako u njemu dostupnom trenutku i obimu shvatio smisao rečenog. izborni diktat. kad znaju šta čitaju uvodimo i lektiru. odgovore na pitanja. To je samo mnoštvo slovnih znakova do onog trenutka kada čitač stupa u dijalog. praćenja i provjeravanje nivoa postignuća u gramatici i pravopisu koristiti diktate (diktat s komentarom. Evo primjera moguće raspodjele nastavnih časova: 75 . diktat s predusretanjem pogrešaka. predviñanja. pa oživljava). književnim djelima. sastavljanje rečenica prema slici. Pretpostavljamo da će to biti moguće u trećem razredu. Metodički dobro osmišljenom primjenom diktata u drugom je razredu moguće razvijati pažnju. Slično je i sa tekstom. izborni. skale preferencija vrijednosti. refleksije. i to je shvatanje strogo individualno. odnosno snalaženju u toj komunikaciji. stvaralački diktat). Sadržaji svih područja čine cjelinu spoznaje o jeziku. Valja znati da vježbama pismenog izražavanja uvijek prethodi vježba usmenog izražavanja. zakonitostima u jeziku. ali i da osigura kontinuitet pamćenja datuma i dogañaja i imena pojedinaca koji su dio tog kontinuiteta. objašnjeni diktat. Knjiga koju niko ne čita i ne postoji. samostalnost i istrajnost u radu. kako s obzirom na potrebno vrijeme. na korekcije i uvoñenje učenika u pravilno čitanje. Ovaj je program globalni okvir na nivou Federacije Bosne i Hercegovine. Sadržaji kulture usmenog i pismenog izražavanja su u funkciji razvoja jezičkih sposobnosti. Tek kad učenici savladaju tehniku čitanja. Tekst postoji samo u komunikaciji s čitaocem. pisati čestitku. dopunjavanje rečenica. Posebni (kratki. nego na razumijevanju komunikacije i poruke.*Tematska i žanrovska raznovrsnost U drugom razredu još uvijek ne uvodimo lektiru u klasičnom smislu. Ali. kraćeg teksta. raste i uči. A to niko na zna bolje od djeteta.

a nikako kao obavezu.Početno čitanje i pisanje Usavršavanje tehnike čitanja Rad na poboljšanju razumijevanja pročitanog Usvajanje pisanih slova latiničnog pisma Usavršavanje tehnike pisanja 65 nastavnih časova 5 15 30 15 Jezik Rječnik Gramatika 26 nastavnih časova 5 5 10 6 Pravogovor Pravopis Čitanje i interpretacija književnog teksta Čitanačka štiva Priprema za lektiru 21 nastavni čas 15 6 Čitanje i interpretacija književnog teksta Situacioni i telefonski razgovor Pričanje Prepričavanje Opisivanje 16 nastavnih časova 4 4 6 2 Medijska kultura Animirani film (crtani. To je preporuka autora Okvirnog nastavnog plana i programa u smislu uspostavljanja balansa izmeñu definiranih rezultata učenja u prvom i zahtjeva u drugom razredu. 76 . lutkarski) Televizijski programi za djecu Biblioteka 12 nastavnih časova 5 5 2 Važna napomena: Broj nastavnih časova za realizaciju sadržaja pojedinih područja treba shvatiti kao prijedlog.

NASTAVNE TEME 1. .Upotreba zagrada u sabiranju i oduzimanju. 14-4.Formiranje brojnog niza do 100.Koristiti kreativnost i maštu za rješavanje njima primjerenih problema.I slovo nekada uzimamo da je broj. Sabiranje i oduzimanje u skupu brojeva do 20 . . . .Rimski brojevi od I do X. 17-4. . a zbir iz druge desetice i odgovarajuće oduzimanje. Nepoznati broj.1. . BROJEVI 1.Računanje sa deseticama. Uče nici bi tre bali zn ati: .Sabirati i oduzimati desetice u skupu brojeva do 100.P ovezivanje broja i skupa. 13+4. 77 .Sabiranja kada su sabirci iz prve desetice. .Čitanje i pisanje brojeva do 20 i njihovo uporeñ ivanje.Koristiti matematički jezik i simbole pri sabiranju i oduzimanju u skupu do 20. .P renošenja informacije putem individualnog i timskog rada. .Matematika (3 časa sedmično. .Svojstva zbira: Nula kao sabirak. . . . .Sposobnosti logičkog razmišljanja i zaključivanja.Izvoñenja i mjerenja.Sabiranje i oduzimanje brojeva u drugoj desetici (oblici kao: 10+4. .Kritičkog mišljenja. Pravilo zamjene mjesta sabiraka.Koristiti jednostavni matematički jezik za saopštavanje ideja. . . . .Sabiranja i oduzimanja oblika: 6+4 = 10.Sabiranje i oduzimanje brojeva u prvoj desetici (Ponavljanje i produbljivanje znanja). . .Izračunavanje zbirova od tri sabiraka. . 10+10). uporeñuju i u jednostavnim situacijama donose zaključke. . Zn an je Razvijan je . procjenjivanja i usporeñivanja.Veza izmeñu sabiranja i oduzimanja. .Usvajanje osnovnih mjera i mjernih jedinica.Rješavati matematičke zadatke.Uočiti vezu izmeñu sabiranja i oduzimanja i vršiti provjeru jedne operacije pomoću druge. 10-4 (Ponavljanje i produbljivanje). umanjitelj jednak umanjeniku. 105 časova godišnje) PODRUČJA UČENJA CILJEVI OČEKIVANI REZULTATI / ISHODI UČENJA Sticanje znanja: . .Da uz pomoć nastavnika procjenjuju.Upotreba simbola. .P redstavljanje prirodnih brojeva na brojevnoj pravoj i razumijevanje da postoje brojevi veći od 20.P repoznati i imenovati jedinice za mjerenje.Svojstva razlike: nula kao umanjitelj. . Sposobnosti i vještine .O značaju praktične primjene mjerenja i procjene količinskih odnosa.sabirati i oduzimati u skupu brojeva do 20.

Predmeti oblika kocke. .. .Niz brojeva: 0.Jedinice za tečnost (litar).Brojevna linija (crta): 0. valjka. 20.Duž kao dio izlomljene linije (crte).Redni brojevi. 10.Linija (crta) kao granica površi (površine).Površi-granice predmeta. .Ravne i zakrivljene linije (crte). . Brojanje (u oba smjera). . kocke. 30.2. .2.Mjerenje mase. Pri tome je značajno da se vodi računa o spoznajnim mogućnostima učenika. Uporeñivanje duži.. vrhovi). Jedinice za masu (kilogram). o sposobnosti shvatanja i razumijevanja matematičkih zakonitosti. kvadrat i trougao kao zatvorene (proste) izlomljene linije. 3.Formiranje pojmova višekratnika broja 10.Brojevna linija (crta): 0-100. ..Uporeñivanje brojeva iz prve stotice. Znaci: =.Pravougaonik. . . Tačke kao granice linije (crte). kvadra. te o interesima i optimalnim igrovnim metodama kojima će se apstraktni pojmovi i činjenice približiti učeničkim spoznajnim mogućnostima. konvertibilni fening). Približiti racionalizirani postupak tumačenja i objašnjavanja broja (10+7 = 17 nije produkt sabiranja već poimanje broja 17). .Izlomljena linija (crta). . 100. 3. . kvadra. 2.. Jedinice za dužinu (metar).Sabiranje i oduzimanje višekratnika broja 10 u prvoj stotini.Formiranje pojmova ostalih brojeva prve stotine. • • • Ravnopravno zastupiti tri pristupa: skupovni. .Granica kruga kao zatvorena zakrivljena linija (crta). . MJERENJE I MJERE . 1. Primjena korelativnih odnosa meñu predmetima.Jedinice za novac (konvertibilna marka. . Ravne i zakrivljene površi. 78 . . ?.. 2. brojevni i perceptivno-predodžbeni (korištenje brojevnih slika) kod predstavljanja brojeva. . piramide (strane. GEOMETRIJA 2. minuta). DIDAKTIČKO METODIČKE NAPOMENE Za uspješno savladavanje programskih sadržaja u nastavi matematike drugog razreda devetogodišnjeg osnovnog obrazovanja neophodno je napraviti uspješan spoj tradicionalnih i savremenih oblika i metoda rada. Skup brojeva do 100 . .Uporeñivanje višekratnika broja 10 u prvoj stotini. lopte i kupe. Predmeti oblika lopte. 1. Površi (površine) i linije (crte) .Mjerenje dužine. 2. 100. Prethodnici i sljedbenici brojeva iz prve stotice..Predmeti oblika valjka.. . bridovi.Jedinice za vrijeme (sat. . .1.. 99. piramide i kupe .

sadržaje sa igra parnih i sadržajima drugih neparnih brojeva.P odstiče kako samostalan rad . ZNANJE .Sabiranje brojeva i oduzimanje brojeva u drugoj desetici (oblici kao: 10+4. korištenjem sata i novca).. 14-4.Razvija sposobnost da grešku shvata kao stimulans za nove pokušaje. a naročito kod sabiranja i oduzimanja insistirati na razumijevanju.Sabiranja kada su sabirci iz prve desetice.Sabiranje i oduzimanje brojeva u prvoj desetici. rad. .Kritičko vrednovanje vlastitih postignuća i uporeñivanje sa rezultatima drugih (par. .Koristi svojstva operacije sabiranja (komutativnost i asocijativnost). zapisivanje . STAVOVI.Izračunavanje zbirova od tri sabiraka. Sabiranje i oduzimanje u skupu višekratnika broja 10 tumačiti analogno sabiranju u prvoj desetici. Taktivnim (dodirnim) efektima razumijevanje pojma površi i njihovo perceptivno (vizualno) prepoznavanje predmeta i slika. Prikupljanje didaktičkog materijala iz okoline i njegova primjena u adekvatnim situacijama.Sabiranja i oduzimanja oblika: 6+ 4 = 10. procjenjivanja i predviñanja i značaju tih aktivnosti u svakodnevnom životu. PONAŠANJE .Tematski (čovječe ne ljuti povezuje se.Upotreba zagrada u sabiranju i oduzimanju. predmeta. samostalno i sa učenicima. Mjerenju i mjeri pristupiti isključivo praktičnim aktivnostima učenika (vaganjem. 13+4. Pravilo zamjene mjesta sabiraka. te brojeva od 21 do 100. . brojevni i perceptivnopredodžbeni. . .P lanira nastavne sadržaje. . . >. . .Znati usmeno i pismeno sabirati i oduzimati do 20. tombola. 17-4. a tek kasnije na pamćenju. pretakanjem. . Produbljivanje i proširivanje pojma brojeva do 20.Veza izmeñu sabiranja i oduzimanja. 10+ 10). . i oduzimanje kroz društvene igre . Podsticanje samostalnog (individualnog) i timskog rada.Samostalno i timsko formiranje stavova i zaključaka. tako i rad u matematičke igre paru. .I slovo nekada uzimamo da je broj.Razvijanje pozitivnog stava u ponašanju i AKTIVNOSTI UČENIKA .1. . Nepoznati broj.).Razvoj svijesti o potrebi računanja. . da na taj način razlikuju ravne i zakrivljene površi i linije.. . • SADRŽAJI 1.Uočava kako se mijenja zbir i razlika u zavisnosti od promjene SPOSOB NOS TI . . matematičke bacanje kockice. a zbir iz druge desetice i odgovarajuće oduzimanja.Razvoj interesa i smisla za istraživanje. =. manjim i koristeći sabiranje većim grupama. otkrivanje i rješavanje problema kroz igru. VRIJ EDNOS TI. . . .P odstiče igara istraživački i primjenjuje kreativan rad svih 79 . . kao i osnov za formiranje pojmova brojeva.• • • • • • • • • Kroz poučavanje i učenje brojeva.Znati da su sabiranje i oduzimanje suprotne računske operacije. Sabiranje i oduzimanje u skupu brojeva do 20 .Korištenje matematičkog jezika i simbola.Razvoj smisla za rad u paru. mjerenja.Vrši provjeru sabiranja pomoću oduzimanja i obratno. svakog učenika u pronalaženje grupi. .P riprema zadatke i rimskih brojeva zaduženja za pomoću šibica. Unutarpredmetna korelacija (povezivanje sadržaja unutar predmeta). (ponavljanje i produbljivanje znanja).Učestvuje u svim etapama rada na času. igre s kartama. . već sredstvo da učenici pouzdanije modeliraju skupove.P repoznati deseticu kao skup od 10 jedinica. razmjenu informacija i iskustava. BROJEVI 1. .Znati odrediti neposrednog sljedbenika i prethodnika datog broja.Aktivno učestvuje u matematičkim igrama primjenjujući ranije stečena znanja. .Kontinuirano novinama. 10-4 (ponavljanje i produbljivanje).P repoznati i koristiti simbole < .Razvoj interesa i smisla za kolektivne igre i zajedništvo kao faktor koji utiče na formiranje pozitivnih crta ličnosti. Pomenute programske zahtjeve realizirati kroz sva tri postupka: skupovni. Podsticanje kreativnosti istraživačkog rada i insistiranje na ravnopravnom učešću dječaka i djevojčica u fizičkom i slikovnom materijalu. AKTIVNOSTI NASTAVNIKA . prati i opisno časopisima i vrednuje napore svakodnevnom učenika i njihov životu. • • Korištenjem brojevne linije omogućiti očiglednost nizanja i niza brojeva prve stotine.Svojstva zbira: Nula kao sabirak. .P rikuplja didaktički materijal za rad.P redstavljati prirodne brojeve na brojevnoj pravoj. manjoj ili većoj grupi. Primjena didaktičkog materijala s ciljem boljeg razumijevanja odreñenih matematičkih radnji.P repoznati stotinu kao skup od 10 desetica.P utem matematičkih . . grupa.Režira učenika. . Prikupljanje i ukazivanje na oblike i slike predmeta u bližoj okolini bez obaveze crtanja pomenutih predmeta. . razred). rednih i rimskih brojeva u . . Geometrijska tijela u prostoru nisu cilj.Razvijanje sposobnosti za komunikaciju.

2. . sklonosti za otkrivanje i istraživanje. Ravne i zakrivljene površi. pronalaženje najkraćeg puta. .Zna rješavati jednostavnije tekstualne zadatke u kojima se koriste mjerne jedinice i operacije sa njima.Redni brojevi .P oima duž kao najkraće rastojanje izmeñu dvije tačke. bridovi. 3. -Jedinice za tečnost (l).). . . .Formiranje pojmova višekratnika broja 10. . lopte i kupe.Korištenje rednih brojeva. Površi (površine) i linije (crte) . 2. -Može imenovati sprave kojima se vrše mjerenja. . KF). tačke.Svojstva razlike: nula kao umanjitelj. . .Mjerenje mase. .10. komponenti.Vodi računa o ravnopravnoj zastupljenosti spolova u igrama i zaduženjima. Z naci: = . min).Pravougaonik.Uporeñuje i procjenjuje veličinu površi. .. . P rethodnici i sljedbenici brojeva iz prve stotice. . .. vrhovi).Razlikuje vrste linija.Sabiranje i oduzimanje višekratnika broja 10 u prvoj stotini. Jedinice za dužinu (m) . . .Rimske cifre od I do X. .). zapreminu i novac. . na pijacu itd. 2.Brojevna linija (crta): 0100. stečeno znanje (igre koncem. 100.2. pravougaonik) i precrtava ih. . kvadra. . 100.Granica kruga kao zatvorena zakrivljena linija (crta).Reda prirodne brojeve do 100.Imenuje i razlikuje predmete po veličini. Sk up brojeva do 100 . vrijeme. . GEOMETRIJA 2..Označava duž. vrijednost i vrijeme. .20.Razvoj ekološke svijesti i pozitivnog odnosa prema spolovima.. 1. . masu. .. . kvadrat i trougao kao zatvorene (proste) izlomljene linije.. . Mjerenja i mjere -Mjerenje dužine. .. .Linija (crta) kao granica površi (površine).Formiranje pojmova ostalih brojeva prve stotine. . 3. Jedinice za masu (kg). -Uporeñivanje brojeva iz prve stotice . njeguje pozitivan odnos prema okolini i prirodi.Odreñuje nepoznatu komponentu u jednostavnim tekstualnim zadacima.Izračunava vrijednost izraza sa i bez zagrada. .Predmet oblika kocke..Duž kao dio izlomljene linije (crte).Niz brojeva: 0. boji i obliku. 80 .Vrednovanje svojih i tuñih stavova.Brojevna linija (crta): 0. kvadrat.Ravne i zakrivljene linije (crte). .P repoznaje predmete iz životnog okruženja koji imaju sličnosti i različitosti sa geometrijskim oblicima. Brojanje (u oba smjera). vunom. umanjitelj jednak umanjeniku.Predmeti oblika valjka.Izlomljena linija (crta) . -Jedinice za novac (KM.P osmatranjem tijela prepoznaje i imenuje mnogouglove (trougao.1. . dodiruje).P ravi jednostavne grafikone. . 99.Površi-granice predmeta.Razvija sposobnost korištenja jednostavnijeg matematičkog pribora..P rocjenjuje dužinu.Uporeñivanje višekratnika broja 10 u prvoj stotini. piramide i kupe . . -U bližem i širem okruženju pronalazi linije.Sastavlja jednostavne brojne izraze koji odgovaraju tekstualnom zadatku. valjka. kvadra piramide (strane.2.Uočava i imenuje ravne i zakrivljene površi (gleda. Tačke kao granice linije (crte). 30. učenika.P repoznaje i imenuje dotad naučene jedinice za dužinu. kocke. 1.Čita i piše brojeve do 100. površi i oblike. . .Koristi svakodnevne situacije za primjenu stečenih matematičkih znanja (odlazak u trgovinu.Zna rimske brojeve od I do X .Rješava jednostavne problemske zadatke koji se svode na rješavanje brojnog izraza. .Uporeñivanje duži.. . . masu. Predmeti oblika lopte. -Pomoću različitih materijala izrañuje oblike i površine. ? i . . -Jedinice za vrijeme (h. .

moja domovina i njeni državni simboli razlike izmeñu žive i nežive prirode.) i davati odgovore koristiti se neposrednim iskustvima koristiti odreñene kriterije za prikupljanje i zapisivanje podataka uz pomoć nastavnika razvijati plan istraživanja pratiti redoslijed uputstava pri istraživanju i mjerenju uz pomoć nastavnika procjenjivati relevantnost podataka i informacija praviti jednostavna poreñenja. tvari. PONAŠANJE ⇒ ⇒ ⇒ 81 . te uz pomoć nastavnika izvoditi poopćavanja i donositi odgovarajuće zaključke koristiti sopstvenu kreativnost i maštu za rješavanje jednostavnih praktičnih problema koristiti jednostavan naučni jezik za saopštavanje ideja i za imenovanje i opis živih bića. svojoj porodici. njegovom zdravlju i odnosu prema prirodi o tvarima (samo pojmovno) o zdravoj okolini ⇒ ⇒ ⇒ ⇒ ZNANJE ⇒ ⇒ ⇒ ⇒ ⇒ ⇒ ⇒ Razvijanje: ⇒ ⇒ ⇒ ⇒ ⇒ ⇒ ⇒ ⇒ kritičkog mišljenja sposobnosti planiranja provoñenja istraživanja izvoñenja mjerenja dobivanja i prezentovanja podataka razmatranja dokaza i procjenjivanja prenošenja informacija putem individualnog i timskog rada postavljati pitanja (Kako?.. svojstvima živih bića i meñusobnim odnosima i posebno o čovjeku. pojava i procesa u prirodi i društvu pokazuju više samopouzdanja i odgovornosti. Zašto?. bitna svojstva živih bića. prema drugima. 105 časova godišnje) Moja okolina CILJEVI I REZULTATI ODGOJNO-OBRAZOVNOG RADA PODRUČJA UČENJA CILJEVI Sticanje znanja: ⇒ o užoj i široj okolini i dešavanjima u njima OČEKIVANI REZULTATI / ISHODI UČENJA Učenici znaju: ⇒ ⇒ ⇒ da je škola organizovana zajednica učenika i nastavnika siguran put od kuće do škole povezanost i meñusobnu zavisnost ljudi. te poreñenjem svojih predviñanja sa stvarnim rezultatima ⇒ sistematiziranje znanja ⇒ prezentiranje postignutih rezultata Razvijanje pozitivnih vrijednosti i stavova: ⇒ prema sebi samima.(3 časa sedmično. Šta bi se desilo ako . STAVOVI. tečnom ili gasovitom stanju urediti školsku učionicu čuvati okolinu značaj čistog zraka i značaj boravka u prirodi za zdravlje ⇒ ⇒ živom svijetu. život i rad u porodici i mjestu i njihovim karakteristikama.. raspravljati o tome šta se dešava i u kojim uvjetima. sličnosti i razlike meñu njima koristi i opasnosti od biljnog i životinjskog svijeta iz bližeg okruženja opisati promjene na biljkama i životinjama u zavisnosti od godišnjeg doba o potrebi i načinu čuvanja zdravlja i prirodne sredine da su tijela sagrañena od tvari da tvari mogu biti u čvrstom. aktivniji su u nastavi nastoje poštivati različite stavove prepoznaju ulogu nauke za razumijevanje sredine u kojoj žive i za poboljšanje kvaliteta života ⇒ ⇒ ⇒ ⇒ ⇒ SPOSOBNOSTI I VJEŠTINE kroz: ⇒ traženje ideja i provoñenjem jednostavnih posmatranja i ogleda. okolini i učenju ⇒ ⇒ ⇒ VRIJEDNOSTI.

i u kontekstu toga.NASTAVNA PODRUČJA / TEME 1. u okviru koje se stiču osnovna znanja o tvarima (samo pojmovno) i «Zdrava okolina». 1. od bitnog značaja za uvoñenje učenika u istraživački rad i razvoj naučnog mišljenja. sticanja vještina. SREDINA U KOJOJ ŽIVIM 1. 1. uzimajući u obzir razvoj nauke. ZNAČAJ BORAVKA U PRIRODI ZA ZDRAVLJE DIDAKTIČKO. UREDIMO ŠKOLSKU UČIONICU 2. 2. pažnju treba usmjeriti na znanje činjenica i koncepata koji nude učenicima. mjestu življenja i njegovoj okolini. ŽIVA BIĆA 2. kao toka vremena i dešavanja koje karakterišu meñusobna povezanost i odnosi. njenu primjenu i korištenje. Što se tiče sadržaja.1. Takoñer se šire znanja i u dijelu koji se bavi izučavanjem prirode. Date teme treba razraditi kroz kontekst pojava i procesa koji su učenicima interesantni. U skladu s tim. 5. 82 . 2. 1. U smislu toga predloženi model može poslužiti kao pomoć nastavniku. MOJA PORODICA 1. 2. te na znanje i razumijevanje prošlosti. PRIRODA 2. kao domovini i državi. AGREGATNA STANJA TVARI 2. ZDRAVA OKOLINA 2. te izučavanjem životinjskog i biljnog svijeta u bližem okruženju. stavova i ponašanja.3. razumljiva i izazovna objašnjenja o društvenim i prirodnim pojavama i procesima. ČIST ZRAK 2. BUDUĆNOST 2. ŠKOLA 1. kroz sadržaje o čovjeku i njegovom odnosu prema prirodi. 2. TVARI 2. SADAŠNJOST. 3. te uticaj na društvo i okolinu i korištenje metodologije aktivnog učenja. u okviru koje se jača ekološka svijest učenika. Ovakav izbor nastavnog gradiva i njegovo strukturiranje osiguravaju povezanost društvenih i prirodnih pojava i procesa. ČOVJEK I PRIRODA 2. sadašnjosti i budućnosti. 4. 1. 1. potrebno je voditi računa i o meñupredmetnoj korelaciji i planirati izradu zajedničkog školskog projekta. s kojima je tijesno povezan razvoj sposobnosti.3. 6. 1. Područje znanja čine sadržaji i procesi. Novi sadržaji se odnose na znanje o Bosni i Hercegovini. BILJKE I ŽIVOTINJE 2. razvoja sposobnosti. PRAZNICI 1. proučavanje prirode u njenom jedinstvu sa različitih aspekata. životu i radu ljudi. U ovom razredu šire se znanja o školi i porodici. 2. PUT OD KUĆE DO ŠKOLE 1.2.3. vrijednosti. Novi sadržaj čine teme «Tvari ». PROŠLOST. SVA TIJELA SE SASTOJE OD TVARI 2.3.3. 2.METODIČKE NAPOMENE Dominantno mjesto u programu imaju ciljevi i očekivani rezultati učenja u područjima znanja. MOJE MJESTO I OKOLINA 1.

predviñanje. Korištenje sigurnog puta od kuće do škole. Ljudi imaju različita Razlikovanje broj pozivati fabrici. usvajaju učeći i rasporedu . podsticanje radoznalosti. Higijena nije obaveza samo pojedinaca. korištenje Siguran put od kuće Smanjena vidljivost trotoara. škole.. Modeliranje. posmatranje. školi moraju znanja. zavičaju. Razvijanje svijesti o kulturi ponašanja u saobraćaju. Procjenjivanje napretka učenika. raditi i boraviti. 1. P rikupljanje podataka o školi. RAD I ZANIMANJA LJUDI Život i rad ljudi u mjestu (u gradu/na selu). u vozilima javnog prijevoza starijima i bolesnima. kulturnim i javnim zanimanja.1. Razna prijevozna prepoznavanje i sredstva i njihova imenovanje. Uključivanje roditelja i drugih uposlenika u školi u realizaciju programskih sadržaja. Posjedovanje znanja o školi. učenja. izrada maketa i dr. pitanja. Školom Samostalno Život u školi. vezana za selo. Meñusobno komuniciranje. Ponašanje prema pribor. Simuliranje saobraćajnih igara u učionici.Kako učiti. svoja pravila Pronalaženje i ponašanja (kućni upotreba . do škole. kućnom redu . zanimanja koja vatrogasnu ustanovama.2. Z nanja se udžbenika po život.Upotreba i Svaka škola ima škole. PUT OD KUĆE DO ŠKOLE Samostalan i siguran dolazak u školu. diskutiranje. vozila. I VJEŠTINE PONAŠANJE AKTIVNOST UČENIKA Prepoznavanje učenika i uposlenika u školi i njihovo 1. prelaza (zebre). radeći. zanimanja ljudi u su isključivo brigadu. ponašanja u raznim prijevoznim sredstvima. Komuniciranje sa razmjena iskustava. Ispunjavanje domaćih zadataka. Osnovni Korištenje saobraćajni znaci u Vrste saobraćaja i sredstava javnog blizini škole. crtanje. Uprava škole. Saradnja sa roditeljima i saobraćajnom policijom. Svakodnevno ispunjavanje školskih obaveza. Učestvovanje u saobraćaju. Kada i na koji P osjeta zanatskoj radionici. Organizacija praktičnih vježbi na ulici i raskrsnici. koristeći najsigurniji i najkraći put. Učiti se mora časova.Udžbenici i redovno. Učitelj/ica je koja su isključivo izletištima . crtanje. ocjenjivan je ) TEME ZNANJE VRIJEDNOSTI. očuvanje Čišćenje okoliša. SPOSOB NOSTI STAVOVI. Rješavanje jednostavnijih Ustupanje mjesta saobraćajnih situacija.Drugi smo razred. Pozitivan stav o školi . rukovodi direktor učenje. pomaganje i saradnja. drugovima u razredu i šire. Ponašanje u skladu sa kućnim redom i odjeljenjskim pravilima. Posmatranje i procjenjivanje sigurnosti učenika u saobraćaju. . Planiranje. pravila upotreba. korištenje njenih resursa za potrebe nastave.Značaj znanja za život. i uposlenicima u školi. osmišljavanje igara i Saradnja.PREDLOŽENI MODEL AKTIVNOSTI NASTAVNIKA (organizacija i me tode nastave i učenja. hodnika) i okoline škole. 83 . pridržavati. Poštivanje saobraćajnih znakova i propisa. mašte i razvoj kreativnosti. Motiviranje učenika za rad. Spremanje . higijene radnog U čistom radnom prostora prostoru je prijatnije (učionice. 1. vezana za grad Razgovor sa poslenicima o od zanimanja Ponašanje na njihovom zanimanju.Školska pravila. SREDINA U KOJOJ ŽIVIM Prepoznavanje elemenata saobraćajnica. bilježenje. prijevoza. saobraćaju. Svakom pravu prethode obaveze. već briga svih članova škole. Značaj znanja za školske torbe i . Razvijanje svijesti o pripadnosti školskoj zajednici. može biti opasna. Upućivanje učenika P rovoñenje discipline i higijene na različite izvore u školi. policiju. Održavanje Higijena u školi. zanimanje. diskutiranje. dogovaranje. Saradnja sa lokalnom zajednicom. znanja. otpada. predviñanje. razvrstavanje životnog okoliša. čuvanje. izvoñenje simulacija na kompjuteru. raspoznavanje Korištenje saobraćajnih pješačkog Pravila ponašanja u znakova. ŠKOLA imenovanje. Osmišljavanje igara u učionici vezanih za saobraćaj. učenicima/cama. interakcijskog prikupljanje informacija. red) kojeg se svi u dodatnih izvora Ustroj škole.

Pozitivan stav o čistom okolišu. 1. Boravak u prirodi je Izletišta. pripremanje i podsticanje učenika na kreativan i istraživački rad. Uzajamno Prepoznavanje pomaganje ljudi. Pozorište i kinu su Npr. Prepoznavanje pošte po znaku za poštu. Kućanski aparati i namještaj. Pozitivan stav i ljubav prema domovini. privrednim objektima. brojevi.. koristan za zdravlje Priroda se mora čuvati. Izrada kalendara praznika. Roñendan je dan kada smo roñeni. Moja domovina je Bosna i Hercegovina. himne BiH. Bosne i Hercegovine. Poštivanje članova porodice. Uporeñivanje različitih porodica. Pripremanje. lokalni i školski. njihova sistematizacija. Bolnice. Opisivanje načina proslave pojedinih praznika. vatrogasna brigada.5. Osmišljavanje situacija za interaktivno učenje. Prepoznavanje reljefa mjesta i okoline. okolini i državi. Upućivanje čestitki. uočavanje sličnosti i razlika. Posjeta porodici.U gradu se nalaze različite kulturne i javne ustanove.4. kućnog reda. Poštivanje praznika drugih naroda. Učešće u aktivnostima na obilježavanju praznika. zastava. modela i njihovo prezentiranje. 1. Sposobnost uočavanja opasnosti od neispravnih kućanskih aparata. Zašto slavimo. Uočavanje povezanosti ljudi u mjestu. izleta. kulturnim i javnim ustanovama. 84 .. Ponašanje u kulturnim i javnim ustanovama. Identifikacija i njegovanje odnosa u porodici. ali i ljudi iz različitih država. Razlikovanje kulturnih od javnih ustanova. Šira porodica. sebi. Identifikacija praznika. meñusobno se pomažu i doprinose njenoj sreći i uspjehu. himna. učešće u porodici i samom prigodnim imitacionim igrama. Organiziranje proslave roñendana. uvažanje tradicije i vrijednosti. državi. Imenovanje mjesta i njegov opis. roditelji se pomažu uzajamno. Biti koristan član zajednice.. Neispravni kućanski aparati su opasni po život. PRAZNICI Šta slavimo. državnih simbola zastava. Ono je smješteno u. Pisanje naziva države. 1. Poštovanje državnih i vjerskih praznika.. Planiranje. Djeca pomažu roditeljima.3. učešće u njihovoj proslavi. Organiziranje njihovog obilježavanja u saradnji sa roditeljima i sredinom u kojoj se nalazi škola. Preduzeća i drugi Funkcije vatrogasne privredni objekti. Izrada mapa. organizacija posjeta kulturnim i javnim ustanovama. njihovi postaja. U porodici svi na odreñeni način rade. poštivanje državnih simbola. P osjeta kulturnim i javnim ustanovama. MOJA PORODICA /OBITELJ Uža porodica. Izrada plakata sa važnijim telefonskim brojevima. Predlaganje i rukovoñenje školskim projektom. grb i himna. Voñenje intervjua sa uposlenicima. vjerski. Neki praznici su povezani sa borbom za odreñena prava. Povezanost ljudi u mjestu i okolini. reljefa. zajednica u kojoj se svako ponaša prema pravilima. podjela poslova u kući. Moje mjesto se zove. Pozitivan stav o kulturi. Praznici mogu biti meñunarodni.). Njeni simboli Bosne prepoznavanje i Hercegovine. roditelji pomažu djeci. Izrada didaktičkih materijala. Kako slavimo. plakata.. državni. Demonstriranje rukovanja kućanskim aparatima.. čestitanje. ureñena izrada porodičnog stabla. tumačenje fotografija. Podsticanje razvoja radnih i higijenskih navika. Poštivanje pojedinaca i uvažavanje njihovih potreba. Razlikovanje vozila policije i vatrogasne brigade od drugih vozila. pošte i Kulturne i javne škole su javne ustanove ustanove. P rikupljanje i zapisivanje podataka o mjestu / okolini i domovini. (na. brigade i policijske Pošta. Pozitivan stav i Opisivanje i demostriranje mišljenje o aktivnosti u porodici. Posmatranje i praćenje napretka učenika. Uzajamni odnosi u porodici. MOJE MJESTO I OKOLINA Važniji podaci o mjestu Reljef mjesta i okoline Moja zemlja se zove Bosna i Hercegovina Državni simboli Bosne i Hercegovine. izletištima. Razumijevanje porodice kao krvno srodne grupe. grb. Razlikovanje namještaja od kućanskih aparata. u gradu kulturne ustanove. P rikupljanje podataka o svojoj Porodica je porodici. Podjela poslova u porodici. policijska stanice.

Odnos prema Razlikovanje prošlosti mora termina. gdje su boravili. PRIRODA 2. Razvijanje interesovanja i poželjnih navika učenika. izlaganje. živih bića od imaju svoja staništa. voñenje.1. Imenovanje raznovrsne hrane i razlikovanje zdrave od nezdrave hrane. I mi smo dio prošlosti.1. razlike i sličnosti izmeñu dječaka i djevojčica. higijene prostora u kojem boravimo i radimo i higijene okoline. Redovni odlasci ljekaru nam pomažu u otkrivanju i liječenju bolesti. Redovno održavanje lične higijene. P raktična upotreba sredstava za ličnu higijenu. Težnja ka boljitku.1. porodicom. edukativnih i didaktičkih materijala. Intervjuiranje. nežive prirode. P ravljenje trake vremena. godišnjim dobima. sistematiziranje. SADAŠNJOST. traka. Prepoznavanje današnjih dobara Čuvanje kao najvećeg kulturnonapretka historijskih čovjeka. Razvoj ekološke svijesti. uporeñivanje. Izbor zdrave hrane. meñusobno pomaganje i pomaganje starijima i slabijima. Odabiranje i upotreba zdrave hrane. ČOVJEK I PRIRODA Dijelovi tijela Čuvanje zdravlja Svijest o mom tijelu Higijena Sredstva za higijenu Ishrana Odijevanje Čula Odnos prema prirodi Glavni dijelovi tijela. ali i sadašnjosti. budućnost. Pozitivan odnos prema mjestu i okolini. zaključivanje. Procjenjivanje postignuća. 2.1. korištenje sredstava za ličnu higijenu. Planiranje. Živjeti u prirodi. Saradnja sa lokalnom zajednicom.2. redovna ishrana). Održavanje lične higijene. Izrada jelovnika i postavljanje i raspremanje stola. pravilno korištenje. prikupljanje. Vremenski termini. To je sadašnjost. kako su se djeca u prošlosti igrala. Mala živa bića su Uspostavljanje veze izmeñu žive i nežive prirode. B ILJKE I ŽIVOTINJE Živa bića i njihova staništa Živa bića su povezana meñu Živa bića se rañaju. opisivanje P rikupljanje. Razlikovanje i imenovanje pojedinih dijelova tijela. Stariji sam jednu godinu Moje mjesto danas Prisjećanje na značajne dogañaje iz života. Korištenje čula u procesu saznanja i svakodnevnom životu. biti pozitivan. ljubav prema životinjama. razred. Pravilna ishrana je garant dobrog zdravlja. pravljenje zbirki. podsticanje. razred. Vrste čula. Odijevanje u skladu sa vremenskim prilikama i godišnjim dobima. Razlikovanje rastu. Čuvanje čula Pozitivan odnos prema prirodi. Živa bića ne bi mogla živjeti bez nežive prirode. P risjećanje. na proteklu školsku godinu. ŽIVA BIĆA 2. Praćenje zdravlja učenika. Zdravom ishranom i svakodnevnim tjelesnim vježbanjem živimo zdrav život. izlaganje. imenovanje sredstava za ličnu i drugu higijenu. pravilna upotreba hrane (pravilna ishrana. To je prošlost. Motiviranje učenika na igre i sport. prošlost. historijskog kalendara Bilježenje. To je budućnost. neke specifične karakteristike djevojčica. spomenika. Izbor prikladne odjeće i obuće. sastavljanje odgovarajuće liste. za zdrav život važna je zdrava i čista sredina. Redovno održavanje lične higijene. sistematiziranje. čime su se ljudi prevozili. Prepoznavanje i opisivanje života ljudi u prošlosti i sadašnjosti.1. 85 . hranu treba dobro sažvakati. Sada je : Drugi sam razred. Bilo je nekad: Život ljudi u prošlosti bio je drugačiji. ilustracija. Sada sam 2. šta su radili. Uvažavanje suprotnog spola. promjene u prirodi. sadašnjost.6. pripremanje. 2. istraživanje. sortiranje. izvoñenje zaključaka. Važan dogañaj u životu djeteta je roñendan i polazak u školu. Izrada kalendara. Njegovanje i čuvanje prirodne pravilnog odnosa sredine. (kalendara prošlost ili kalendara pomaganje. Čistoća je pola zdravlja. radnog i životnog prostora. života). vakcinisanje. kako su se hranili. Iduće godine ću biti 3. PROŠLOST. razgovor. ponašanje u skladu s prema okruženju. Kako se oblačimo. Redovnim vakcinisanjem štitimo naš organizam od zaraznih bolesti. ne jesti previše. BUDUĆNOST Važni dogañaji iz mog života. stare i umiru. redovni odlasci ljekaru. Pravljenje plana rada kao kategorije budućnosti.

otkrivanje životnih procese Domaće životinje i kod biljaka i njihovi mladunci. Pripremanje i rukovoñenje izvoñenja učeničkih istraživačkih ogleda. agregatnih stanja tvari. a ljudi se potomstva kod životinjama u rañaju. životinje voli i mladunčad se proizvodi bez ljude». Zdrava od onih koje se «Ko voli ljubimci. životinja iz toplota. škole. kućni ishrana. hrana je hrana koja hrane mesom. biljkama (biljojedi). plakata i drugog obrazovnog materijala. 2. ptice se legu nastanka svijetu. Pomaganje učenicima u izradi kalendara. predviñanje. tvari. životinje. životinjskog i biljnog svijeta. životinja. zbirki materijala iz prirode. briga o kućnim ljubimcima. 2. Značaj boravka u prirodi za zdravlje. Znaju čuvati okolinu. životinja. Imenovanje biljaka i svjetlost. 86 . biljkama i iz jaja.3. a velika živa bića su divlje i domaće životinje i čovjek. gmizavci. pesticida i Uočavanje domaćih). podsticanje i rukovoñenje u P omaganje. za Bez svjetlosti. ZDRAVA OKOLINA Uredimo školsku učionicu. potrebna Razvijanje životinja i biljaka. Razlikovanje biljnog i Za zdrav život životinja koje se životinjskog Domaće i divlje potrebna je zdrava hrane biljkama svijeta. Agregatna stanja Tvari mogu biti u Uočavanje tvari. i razmnožavanje svijesti i svijesti mesom (mesojedi) biljaka.sobom i sa neživom prirodom Velika i mala živa bića Promjene žive i nežive prirode. Saradnja sa lokalnom zajednicom i porodicom učenika. (naročito herbicida. Znaju urediti školsku učionicu. voda i pozitivnog vrste i održavanje. Divlje životinje i njihovi mladunci. interaktivno učenje. istraživanju iskustveno učenje. čvrstom.. Čuvaju zdravu okolinu. vode život biljaka i i toplote ne bi bilo životinja je Nastanak i rast života. na biljkama biljaka i životinjama. P osmatranje. Planiranje. različitih različita godišnja Životinje se hrane životinjskih vrsta Razvoj ekološke doba. Ponašanje u skladu sa zdravom okolinom. TVARI Sva tijela se sastoje Tijela se sastoje od Tijela se sastoje Svjesnost o od tvari. Izvoñenje različitih ogleda sa vodom. Aktivno učešće u ekološkim aktivnostima odjeljenja. biljnom i Uočavanje Životinje kote Opisivanje životinjskom promjena na mlade. Opisivanje života biljaka i životinja. mesom (svaštojedi). promjena. Izvoñenje ogleda samostalno ili pripremanje. U različita godišnja doba se dešavaju Razlikovanje različite promjene u dijelova različitih prirodi. tečnom ili različitih gasovitom stanju. Organiziranje posjeta poljoprivrednom dobru / botaničkoj bašti/ zoološkom vrtu i dr. Znaju značaj čistog zraka i značaj boravka u prirodi za zdravlje. Izrada zidnih panoa. odnosa prema okruženja. agregatnom stanju tvari. Uočavanje Uočavanje koristi i promjena na opasnosti od biljnog biljkama i i životinjskog svijeta životinjama i iz bližeg okruženja. Uzgajanje cvijeća i povrća. zajednice.2. bubice. Upoznavanje sa drugim primjerima agregatnog stanja. Organizacija akcija očuvanja zdrave okoline. u grupi. korisne i zato ih uzgajamo. (podzemni i Biljke i životinje su nadzemni dio). izmeñu pojedinih biljaka. od tvari. drugih hemijskih sličnosti i razlika sredstava. o korisnosti Koristi od biljaka i ili i biljkama i postojanja životinja. Pozitivan stav o zdravoj okolini. Čist zrak.

sviranje na osnovu partitura u slikama (sa simbolima).P ostavljanju glasa.Razvijanje ljubavi prema muzičkoj i kulturnoj . .Prepoznaje zvučne odnose po visini. flauta.Orffa i orkestarske (harmonika. njihovom značaju u igri.Upoznaje četvrtinku i osminke kroz izgovor slogova. .Muzička/glazbena kultura (2 časa sedmično. . .Muzičke memorije.Poštuje muziciranje i stavove drugih. SPOSOBNOSTI I VJEŠTINE VRIJEDNOSTI.Pokazuje odgovornost za zajedničko pjevanje u -Prema sebi kao pjeva ču i svira ču.S istematiziranjem muzičkih znanja. što ukazuje na narastanje potrebe osjetljivosti djeteta na kvalitet muzike.O značaju muzike u životu djeteta.Doživljava i izvodi mjeru (dobe) i ritam brojalica. bilježenja. . . . .Prepoznaje i razumije trajanje četvrtinki i osminki.Prepoznaje razlike izmeñu zvukova neodreñene i odreñene visine i koristi ih u improvizaciji.Uz pomoć nastavnika praviti jednostavna poreñenja o interpretaciji učenika. predviñanjem odreñenih rezultata. klavir i druge).Postavljati pitanja kad se nañe pred novim muzičkim zadatkom.P rezentiranja. . .Učešće sa zadovoljstvom i veći doprinos u baštini BiH. . . grafički prikaz i notni zapis.P ravilnoj interpretaciji pjesme u odgovarajućem tempu i dinamici.Samostalnije sviranje kao pratnja pjevanju. ZNANJE . . . te karakter djela. . Razvijanje muzičke sposobnosti i vještine: .Pokazuje sve više samopouzdanja u pjevanju. sredini u kojoj živi. muzičke igre. Razvijanje pozitivnih vrijednosti i stavova: .Skladno i ritmički povezano kretanje uz muziku: izražavanje karaktera. .P repoznaje muzičke instrumente: ritmičke i melodijske C. STAVOVI. trajanju. . učenika za muzikom u životu.Nadalje.O muzici. u čemu učenik pokazuje sve veću samostalnost.Da je znanje sviranja na instrumentima značajno radi muziciranja u orkestru. . . boji.Da bez tačnog pjevanja nema lijepog zajedničkog muziciranja u horu. .P osmatranja. . školi. dikciji i artikulaciji. . -O učenju muziciranja kao cjeloživotnom procesu.O instrumentima i odnosima meñu njima. . istraživanja zvučnih boja i izradi kako bi ona postala trajna potreba djece.Improvizirati samostalno maštovito i originalno.Često traži i/ili sluša muziku i pjeva i sam i sa .Iskazuje želju i potrebu za posjećivanjem koncerata. 70 časova godišnje) CILJEVI I REZULTATI ODGOJNO-OBRAZOVNOG RADA PODRUČJA UČENJA Sticanje znanja o: . PONAŠANJE 87 . muzičkoscenske igre i improvizaciju. improvizaciju.Prepoznaje ulogu muzike u okruženju: porodici. tačnoj intonaciji.P rezentiranjem postignutih rezultata i aktivnim pozitivnim odnosom na koncertima.Samostalno sviranje na ritmičkim i početno sviranje na melodijskim instrumentima (metalofon i ksilofon). CILJEVI OČEKIVANI REZULTATI UČENJA Uče nici bi tre bali imati znanje i razumijevanje : . razredu kao horu ili /i orkestru.Osluškivati i ispravljati greške u pjevanju prema uputstvu nastavnika. . . orkestru. dinamici i tempu.Koristiti odreñene kriterije za izvoñenje i/ili procjenu slušanog djela.Izražava odgovornost za kvalitetno sviranje u -Porodici kao grupi. . tempa i dinamike. razvijanje emocionalne i estetske drugom djecom. instrumenata). interakciji (rad u velikim i malim grupama. . . interpretacije.Koristiti prethodna iskustva u pjevanju i sviranju i jednostavne muzičke termine. horu. .Razvijanje trajnih interesa i ljubavi prema muzici projekti. njenim svojstvima i osobinama tona.Pratiti redoslijed uputstava i pravila muzičke igre.Aktivne interakcije sa okruženjem: kroz pjevanje i sviranje. violina. u paru. . izvoñenje ritma brojalice. . . gitara. . truba. ritma. iznositi svoje mišljenje i ideje.

I nadalje podsticati djecu da svoje zapažanje i doživljaje izraze opisno ili likovno. grupnu. poskakivanje s plesnim elementima. narodne običaje i drugo. nenametljivo i bez opterećenja muzičkom terminologijom koja je za djecu ove dobi apstraktnog karaktera. Razlike meñu učenicima bit će u skladu s razlikama u samom startu i dinamici napredovanja u usvajanju znanja i vještina. Zato im nastavnik u drugom razredu treba posvetiti dužnu pažnju. Predložene brojalice imaju različit sadržaj (neke su iz kategorije „iracionalnih“). Koreografije okretnih igara u takvim slučajevima i narodnih kola mogu imati utvrñene figure i kretnje. pored ostalog podražava i razne radove. pa su u razvoju djeteta u ovoj oblasti od neprocjenjivog značaja. U razrednoj nastavi težište je na umjetničko-doživljajnoj komponenti. Predložene pjesme u drugom razredu imaju različit sadržajem koji. ali i tradicionalno dječije stvaralaštvo imaju veliki značaj u razvoju muzikalnosti djeteta najmlañe dobi. kao i pokretom jer se time podstiče njihova kreativnost. Igre i narodna kola. učenike treba uputiti na sigurnije i samostalnije praćenje pjevanja. Djecu učiti da sa sve većom tačnošću zapažaju i odreñuju karakter kompozicije. Podsticati djecu da izmišljaju priče ili naslikaju seriju slika koje će sada znatno samostalnije sami moći uz pomoć instrumenata «oživjeti». Ovo područje u nastavnom predmetu ima velike mogućnosti za upoznavanje muzičke umjetnosti i muzičke literature iz svijeta.STRUKTURA SADRŽAJA PJEVANJE I SVIRANJE II MUZIČKE/ GLAZBENE IGRE III BROJALICE IV SLUŠANJE MUZIKE V DJEČIJE STVARALAŠTVO DIDAKTIČKO-METODIČKE NAPOMENE Uz neophodno uvažavanje nivoa postignuća svakog pojedinog učenika. Predložene pjesme za drugi razred odgovaraju opsegu dječijeg glasa. život u prirodi.kolektivnu. opsega muzičke memorije i tačnog izvoñenja ritma i metrike kroz brojalice i muzičke igre. te razvoju muzičkih sposobnosti tokom razreda. okreti. u drugom razredu treba dalje raditi na ostvarivanju postavljenih muzičkih odgojno-obrazovnih ciljeva posredstvom navedenih programskih sadržaja. 88 . U oblasti dječijeg stvaralaštva u drugom razredu. Najvažnije je raditi dalje na poboljšanju kvaliteta pjevanja. slobodniju improvizaciju. pomaže i tjelesnom odgoju i upoznavanju narodne muzičke tradicije. pljeskanje. složeniji ritam i metriku u odnosu na prvi razred. muzičke instrumente. koji pjeva uz pratnju melodijskog instrumenta (klavir ili sintisajzer). te raznih kretnji ruku. priručnih i improviziranih instrumenata. kao i uz upotrebu lutke koja pjeva i govori. U toku godine treba naučiti 15 brojalica. tapkanje. U toku godine treba uraditi nekoliko ovakvih muzičkih dramatizacija. koja se sastoje iz osnovnih pokreta: hodanje. uz korištenje Orffovog dječijeg instrumentarija. individualnu i u paru (komunikacija putem dijaloga). Neophodno je napomenuti da gradivo iz muzičke kulture u sebi ima elemente koji prirodno pomažu i podržavaju savlañivanje i ostalih sadržaja u drugom razredu. U toku godine treba obraditi najmanje 15 pjesama pjevanjem i sviranjem. Nakon doživljaja pjesme djeca je uče pjevati slušajući nastavnika. Usvajanje muzičkih pojmova kojih u muzici ima mnogo treba da teče postupno nakon doživljaja muzike. formu kompozicije. Slušanjem upoznati najmanje 15 kompozicija. tempo i dinamiku izvoñenja. Učenici u toku godine treba da nauče najmanje 10 muzičkih igara koje uključuju pokret. Kako spadaju u dječiju igru. kao i učešće sa zadovoljstvom i većim interesom u muzičkim dramatizacijama. tačnosti intonacije. što će biti jednostavno jer ih djeca kao dio svakodnevne igre zaista vole. izvoñače i sastave. a u funkciji razvoju pozitivnih interesa i stavova prema muzičkim vrednotama. po sadržaju i karakteru interesantne su i bliske djeci ovog uzrasta. pa je i korelacija sa drugim predmetima sasvim prirodna.

P redlaganje muzičke igre za priredbe. berem grožñe imenuje pojedine 4. kao pojedinac ili dio grupe. 2. .Osluškuje. narodni običaji). radovi.Održavanje instrumenata i njihovo odreñeno mjesto. . čvorak . Korunović) 12. Begić) 8. nina. Kaplan) 7. sarañuje sa drugima. .Samostalno predlaže i nove pokrete koji su prihvatljivi.P jeva i svira Orffove instrumente samostalnije i sa više povjerenja u sebe. priredbe. Pačiji ples koreografiju. izleti. u porodici. narodna koristi ih u igri. . Ja kupih jednu koku malu dinamiku i (Jajce). kao i za upoznavanje muzičke baštine BiH. što je škola zgodna 27.Modeliranje narodnih nošnji prema originalu ili fotografijama. u ñiñali beši (Srebrenica). Zavičaju moj (M. . S pavaj sine (Mostar). u školskom dvorištu. . uporeñuje i koriguje vlastito pjevanje i sviranje. Dok mjesec sja (J. tašun tanana (Sarajevo). .Opisivanje pokretima odreñenih dogañaja u prirodi (život u prirodi. blistaj zvijezdo mala (W. demonstrira i usmjerava u pravcu interesa i mogućnosti. Stupa (okolica Mostara) narodno pravila muzičke kolo igre.Razumije. B'jela roda (S. Mrav (A. pokretom i pjevanjem. . note: duge i kratke). .P rikladne igre u učionici. Hodžić-stihovi Nasiha Kapidžić-Hadžić) 13. Berem. Milošević) II MUZIČKE/ GLAZBENE IGRE . P jesma o konjiću Božidar Stančić 11. Korać i Lj. . .Vodi aktivnosti učenika. PJEVANJE I SVIRANJE Izbor: 1. . 5.Komunicira sa djecom. Braću ne donose rode (A.Samostalno izvodi zadane pokrete. . R odila se nota (Melisa Ibrahimbegović-Salihović) 14.P rihvata i narodna. brojalice i muzičke igre. Vučer) 4. B osno moja. Najljepša mama na svijetu (hor Kolibri) 20. 89 .P repoznaje pjesmice. Saonice male Sanje (J.P omaže djeci u kolektivnom. . . . izrada vlastitih improviziranih instrumenata i njihova upotreba u skladu sa zadacima pjesme odnosno brojalice. . prihvata i pruža pomoć. Dano.Rukovodi.Interakcija u improvizaciji. V išnjičica rod rodila 24. . . razgovara i upućuje ih na izvore znanja. Strina rodo . stvara pozitivnu sliku i razvija svijest o značaju svakog pojedinca u horu i potrebi uklapanja svog glasa u skupno muziciranje. Imamo učiteljicu za čistu peticu (Senad Bostandžić stihovi Mirsad Bećirbašić) 15. ñački valcer (Nikola Hercigonja) 28. Ruku meni bato daj (Njemačka) 5. odnosno prati Izbor: datu 1. . sviranje i improvizaciju.Kroz pjevanje. muziciranje u razredu.P osmatra i prati učenika u radu -Direktno učešće sa učenicima u igrama i kolu.Uviña da pjevanje treba najviše vježbati. A u. 8.Rukovodi aktivnostima i motivira rad učenika. grupnom i individualnom muziciranju. N ina.Razvijanje svijesti o kolima kao muzičkom stvaralaštvu sa utvrñenom pravilima (koreografija). Čvorak. .Samostalno snalaženje u sviranju kao pratnji pjesmi.P repoznaje 6. pokazuje. . OCJENJIVANJ E ) I. Blistaj. Kiša pada (Nada Ludvig -Pečar) 9. Stojanov) 2. . Mali.P rihvata korekcije i . bijela golubica (Krčevina-Vareš). doprinoseći boljem zvuku. Dječiji snovi (Refik Hodžić -stihovi V. iš igre i kola.RAZRADA SADRŽAJA (TABELA) SADRŽAJ ZNANJ E I RAZUMIJEVANJ E SPOS OBNOS TI VRIJ EDNOS TI. STAVOVI. primjenjuje 9. zajedničko i pojedinačno izvoñenje pokreta uz pjevanje. posebno trradicionalne igre. Robert Grubišić. pomaže.Kroz muzičke zadatke razvijanje svijesti o obavezama i njihovom ispunjavanju. . Visibaba (S. kuća. prihvatanje i ponašanje u skladu sa pravilima muzičke igre u svim prilikama.Ulaže veliki trud da usaglasi pjevanje i sviranje sa grupom i kolektivom. Iš. Čestitka majčica (Franjo Barić.Osmišljava prigodne muzičke igre za bolje učenje u školi. Jesenska 29. . .P ovezuje ritam pjesmice sa pokretom.Redovno učešće u pjevanju i sviranju i u raznim prilikama: nastava. . razvija osjet za: mjeru (dvo. . Mozart) 10. 10. S pavaj. Josip Kaplan) 26. R oñendan u Š umi (R.Procjenjuje sebe. Razgranala grana jorgovana 23. vrtu van škole.Izrada od različitih materijala . uspavanka 17.Samostalno pjeva i igra.P ravilno izvodi . iš. .Traži. Uspavanka 19. Jesenska (J. K olanje (okolica Sarajeva). Ršumović) 22.Osmišljava.Čuvanje školskih muzičkih instrumenata. . pjevanje i sviranje u interakciji i učenje.Razumije. PONAŠANJE AKTIVNOS T UČ ENIKA AKTIVNOSTI NASTAVNIKA (O RGANIZACIJA I METO D E NAS T AVE I UČENJA.P rati i procjenjuje njihova . tro i četverodijelnu) tezu i arzu. . . u muziciranjem poreñenju sa pokazuje da muziku rezultatima u prvom doživljava i cijeni. . ritam (duge i kratke slogove). Korunović) 6. .Raspoznavanje pojedine muzičke znakove u notnom zapisu (dinamika. Tašun.P raktičan rad u razredu. instrumente i kombinira ih sa priručnim. dikcija) koja dovode do kvalitetnijeg muziciranja kolektiva.P repoznaje i 3. A. Mak oznake za 7.P onašanjem i individualna učestalim postignuća. . razredu. upućuje.Podsticanje kreativnosti igrom. . Batist Lily) 3. .Muzicira shvata da će tako samoinicijativno biti ljepše i bez podsticaja. prihvata i poštuje pravila pjevanja (intonacija. imenuje i korigira greške u . tempo i dinamiku. artikulacija. priprema i organizira igre u učionici. K iša pada trava raste 25. .Samostalno igra u kolu i . uspavanka 18. narodna 16. D jeca su vojska najjača (stihovi V.Poznaje i pjevanju i koristi Orffove sviranju.Milić) 21.Razvijanje mišljenja da je pokret važan u plesu i kolu. .

iskustvima. slogovima riječi brojalice. fotografija. Ljulja.P repoznaje rukom i u koloni kreativnosti i mašte ranije obrañene (stupanje u ritmičkom brojalice sa nogama).Reprodukuje ritam .P rigodne igre uloge članova porodice u izradi instrumenata.Izabrati po zvuku najsličnije Orffovim i napraviti stalnu razrednu izložbu.Razvijanje .P rati i izvodi uočavanje pokrete u mjeri i sličnosti i ritmu (dugi i razlika.S lušanjem i sviranjem na zajednica: svako gledanjem u instrumentima.Izvoditi zapise napravljenim instrumentima. P išem. . Saonice male sanje igru odnosno kolo.P rocjena interesovanja i napretka učenika.P onavlja i . ljulja.Rasprave o ponašanju u pojedinim situacijama na koncertu.Razvijanje osjećaja za mjeru. . pomaže. Ja sam ja 6. . Jedna vrana gakala 7.Vakuf) 16. M uzikaš . . . izvoñenje ritma kao brojalice porodica i ureñena . mužu 5.Tačno izvodi na instrumentu. upućuje koordinira rad u ovom području. . P ada snijeg (Zvjezdice) 15. sortiranje i izvoñenje zaključaka o dječijoj igri. izražavanju.Pamtiti i donositi u razred nove brojalice za .P ravilno korača mjeru i ritam druge i jača njegova u ritmu. samosvijest. .S likanje instrumenata i prezentacija crteža.Orffov orkestar teksta.Izražava kretnjama šta muzika sugeriše. uči . H odavka (Sarajevo i okolina) 12. na kamenci (Jezero.Pokazati je ritmičkom brojalice na drugarima i radovati instrumentu po osnovu ritma bez se novim uzoru (na teksta zajedničkim osnovu primjera (zagonetka).Rukovodi. Sage se mlada do zemlje (Livno) 13. -crtanje (slikanje) narodnih nošnji. Ivin voz 14. . 90 . ljuške 10.Razvijanje pozitivnog mišljenja o brojalici kao maštovitoj igri koja razvija osjećaj pripadnosti grupi. digin disin (Valjevac.P ravilno izvodi . tri 4.P repoznaje pojedine tradicionalne nošnje. dva. Imamo učiteljicu za čist peticu 19. Golub s krova guče 2. ritam i izražavanje muzičkog djela. ritam na ranije naučene . . kratki slogovi).Samostalno .Poreñenja nota razumije pokrete i trajanja prema brojalice. .Vodi i usmjerava aktivnosti učenika. odbrojavanjem . skandiranjem.Izrada zidnog panoa sa zapisima. Tri su mace skakale 12.U saradnji sa roditeljima organizira praktične vježbe i odlazak na probu u KUD.Uočavanje poštovanje. razlike izmeñu odreñenih i neodreñenih zvukova.Slobodno i organizirano kretanje u prostoru. III BROJALICE l. zaslužuje kratke note . Pliva patka preko Save 9. . svira prema notni zapis poigrava se i pravilima i odreñuje duge i kombinira ih. diskusije. . . tini 3. Ide maca oko tebe 13. . E nci. C ica maca plakala 11. nastavnika).Osmišljava prigodne muzičke igre za interaktivno učenje. K išobran za dvoje 18. pišem petnaeest. Trči zeko kroz šumicu 8. G. Jen. menci. . tekstom i bez . .P okazuje i demonstrira izvoñenje i sviranje. Pužu. .Razvijanje svijesti o kulturi ponašanja na koncertima i nastupima folklornih ansambala. ten. 14.Učlanjenje u ritmičku i/ili folklornu sekciju. En. Jedan dodan. razvijanje kreativnosti i radnih i kulturnih navika kod učenika.11. . u učionici. . (slogove teksta). Jajce) 17.Prepoznavanje zajedničku igru. pokazuje simulacije na kompjuteru. U maloga svica 15. . . .Skupljanje i zapisivanje brojalica. . usvaja ih sa više sigurnosti.

Strip inspirisan crtanim filmom. Izražavanje simboličkim bojama. oduzima i dodaje. Likovnu formu pretače u verbalnu priču. te kiparskih materijala: plastelin. legenda. Likovno područje 2. tuguje i raduje se. vertikalna i kosa. Imenovanje i korištenje osnovnih i neutralnih boja-akvarel. Likovno sredstvo 5. individualan. a subjekt u crtežu i umjetnosti. pastel. dramski i lirski. isprekidana. Ilustracije: bajka. zato se učenicima nudi njihov crtež i umjetnost kao estetska inspiracija. tempera. boja. “piše“ i briše. Toliko se dijete srodi sa crtežom da ono crtež crta iz crteža. šta ću biti kad porastem. Sadržaji na temu praznici.(2 časa sedmično. Korištenje raznovrsnih linija: kriva i prava. a mišljenje dodaje šta je to. okoline. ploha i volumen i njihovih regulatora: simetrija.. Inspiracije iz primijenjenih i likovnih umjetnosti.. nov i svjež.. Analizira svoj „crtež“ i crteže svojih vršnjaka.. olovke u boji. Učenik se u „crtežu“ bori i troši. kolaž. škole. Uočavanje kompozicije: vodoravna. roñendani. vertikalna i kosa. Korištenje osnovnih grafičkih prirodnih otisaka. U realizaciju su uključena sva čula. KREATIVAN CRTEŽ Treba njegovati subjektivan crtež. Kreativan crtež je plod „sanjarenja na javi“ u koju učenik unosi svu svoju energiju. dijete svoj svijet gleda svojim očima. u subjektu. Likovnu formu Sadržaji iz života učenika. Prepoznavanje i usavršavanje likovnih formi: crteža. koji ne liči ni na koji drugi „crtež“. Zadovoljava svoju radoznalost. drvo. da sam ja . Dijete crta i govori. Otkriva asocijacije i izmišlja.. kompozicija. igrokazom. Likovna kultura 91 . mit. porodice. cik-cak. doživljava svojim srcem. horizontalna.. Priča o onome šta se pojavljuje u crtežu i umjetnosti. zagonetka i odgonetka. flomaster. papir. mozaik. 70 časova godišnje) CILJEVI I REZULTATI ODGOJNO-OBRAZOVNOG RADA SADRŽAJI U „CRTEŽU“ Za svaki navedeni sadržaj neophodno je da nastavnik formuliše: 1. Motiv 6. grafike. On je originalan. misli svojom glavom. piramidalna i kružna. Likovni problem 4. Unutarnji sadržaji: šta sanjam. Ljepota se osjeća. zgrade i gradnje. crta svojim rukama. opisnim prostorom i psihološkom proporcijom. LIKOVNE FORME Izražavanje osnovnim likovnim elementima: linija. Sadržaji iz prirode i godišnjih doba. Komunicira sa sobom i okolinom... razvija maštu. proizvod je talenta. plijeni pažnju. ulice. brz. sažeta i rasuta. U „crtežu“ učenik projicira sebe. gubi i dobiva. Likovni element 3. Sadržaji iz sporta.. basna.. KOMUNIKACIJA I OTVARANJE UČENIKA Dijete komunicira sa sadržajem u svom crtežu.. kolorizam i ritam. lutkarska predstava. glina. Osjećanje kaže da nešto postoji. čega se plašim. Kreativan crtež je snažan. slike. reljefa i kipa.

Da učenici malo po malo usvajaju osnovnu likovnu terminologiju. škole. logično očekivati pozitivne likovne rezultate. . te subjektivni doživljaj-sjećanje.Da je «crtež» i umjetnost uzajamna igra izmeñu viñenja i mišljenja. ilustracije i inspiracije: po sjećanju. Učenicima se nudi umjetnost kao inspiracija za vlastiti subjektivni crtež.Da učenici njeguju emotivnu. likovno.. Rad po mašti Šta sanjam. XIV zimske olimpijske igre u Sarajevu 1984. 92 . sliku. uz nastavnikovo poznavanje umjetnosti i društva. kao što vole uopće slike iz kojih uče: . radu po mašti.Da u «crtežu» i umjetnosti. animiranih filmova i stripa. sadašnjosti i budućnosti Učenici drugog razreda treba da nastave sa praksom i teorijom koju su započeli u prvom razredu. Bajka. estetsko i tehničko. da sam ja učiteljica. odgonetka i zagonetka. porodice i «crteža». a ne lokalnu boju. da u svom „crtežu“ obrañuju teme. . porodice. okoline. simboličku. učenika. motive. . . po direktnom posmatranju. Likovna i primijenjena umjetnost kao inspiracija Posmatranje originalnih umjetničkih djela na izložbama.Da učenici u «crtežu» i umjetnosti prepoznaju vodoravnu.Da učenici u crtežu kritikuju i hvale. a potom likovno izražavanje.Da učenici proširuju svoja osjećanja i znanja o «crtežu» i umjetnosti. književnosti za djecu i likovnih umjetnosti. PROGRAMSKI SADRŽAJI Iz prošlosti. šta ću biti kad porastem. folija. vertikalnu. video i dr. . reljef i kip. .Da prepoznaju simboličku umjetnost iz «djetinjstva čovječanstva» blisku svome «crtežu». analiziraju: sadržaj. te ilustracije iz književnosti za djecu i junaka crtanih. ulice.. Legende treba da su povezane sa lokalnom zajednicom. . te toplim i hladnim…. basna. sa više asocijacija. porodice. škole.Da učenici prihvaćaju kako «crtež» i umjetnost nije oponašanje. Ugodni i neugodni dogañaji. da se učenici uspješno služe osnovnim i neutralnim bojama. radu prema tekstu-ilustracija i strip.Da prihvaćaju kako je u «crtežu» i umjetnosti podjednako prisutan sadržaj i forma. a ne objektivnu proporciju. mit. Rad prema tekstu-ilustracija i inspiracija Nastavniku se prepušta izbor sadržaja koji se odnose na legende.Da je. čega se plašim. Razvijanje kod djeteta posmatranja i zapažanja svega što se nalazi u njegovom okruženju.OČEKIVANI REZULTATI / ISHODI UČENJA . godine. doživljavanja svim čulima i misaonim kategorijama. Rad po direktnom posmatranju Posmatranje prirode života i rada. . već stvaranje. . Rad po sjećanju Doživljaji iz života djeteta. reprodukcija u knjigama i udžbenicima. kosu i kružnu kompoziciju. priča i izreka. da time obogate sadržaje iz života. . društvo vršnjaka. legenda. inspiracijom iz likovnih i primijenjenih umjetnosti. posebno shematsko-simboličke faze «crteža» učenika.Da učenici vole «crtati» i da vole gledati umjetnost.

Tome treba dodati i slijedeće: iako se spoznaja može razviti po nekoj odreñenoj metodi i bez svijesti o njoj. da dijete «crta» čak i bez svijesti o sebi i 93 . kao što bi to moglo da se primijeni za dječiji «crtež». Sedmogodišnje dijete koristi tzv. boja i ploha. šare. šarene i neutralne boje.. kroz koju prolazi ovaj uzrast. u Likovnoj kulturi nisu. te regulatora: ritam i simetrija. Zato. Dijete će u skladu s vlastitom percepcijom i recepcijom izraziti doživljaj. kolorizam. iako nastavnik uvijek od učenika zahtijeva maksimum. likovnom. DIDAKTIČKO-METODIČKE NAPOMENE Svi drugi predmeti u školi imaju uzlaznu liniju. kip i zgrada Razvijati i dalje sposobnosti modelovanja i grañenja kod djece. svi ostali predmeti bilježe logične rezultate napretka. pa se onda izvodi definicija: da se djeci i učenicima nudi «crtež» kao sredstvo odgoja i obrazovanja. dok ona žele da «crtaju». a Likovna kultura «nazatka». na svoj način imenovati ono što je u domenu percepcije. kredu. kompozicija i ritam. flomaster. kompoziciju i ritam. gradeći likovne regulatore: a-simetriju. Prostorno-plastično oblikovanje: reljef. Djecu proñe «crtanje». usavršavati i kombinirati dekorativni rad s grafikom korištenjem likovnih elemenata: linija. ornamenti i arabeske. što duže budu djeca. gvaš. volumen i regulatora: a-simetrija. temperu. estetskom i tehničkom. simboličke. ugljen. Dekorativni rad s grafikom I dalje koristiti.. Zašto? Zato što u prvom i drugom razredu svi učenici znaju crtati. Dekorativni rad podrazumijeva ukrašavanje upotrebnih predmeta: ukrasi. Crtež našeg uzrasta je u usponu. te on tako ne liči ni na jedan drugi predmet. već je identičan samom sebi. ploha. boja. da bi duže «crtala». kolorizam. već je to prirodni proces. kao što ih proñe djetinjstvo. a da se ta želja u devetom razredu prirodno gasi. u osmom i devetom razredu saopćavaju «da ne znaju». Boja je zahvalna u radu sa djecom ovog uzrasta. pastele. Zato neki pedagozi žele da djeca. nije kriva ni škola ni učitelj niti nastavnik. flomaster. A što učenici kada odrastu prestaju «crtati». pa se daju stepenovati. metalno pero. Ta činjenica predmet Likovnu kulturu čini specifičnom. na neki su način logični. koje su bliske shematsko-simboličkoj fazi dječijeg crteža. kreda. na neki način. Crtanje Dalje usavršavati upotrebu crtačkih tehnika: grafitna i hemijska olovka. Koristiti prirodne otiske upotrebom osnovnih boja. Vizuelno-estetsko procjenjivanje Pri doživljaju „crteža“ i umjetnosti učenici postepeno upoznaju likovnu terminologiju i posmatrajući svoj „crtež“ i umjetnost umjetnika bogate doživljaj i znaju kazati o sadržaju. a preko njih i dječija čula i spoznaje. Slikanje Usavršavati tehniku slikanja koristeći akvarel. Na taj način učenici upoznaju simboličke likovne i primijenjene umjetnosti.LIKOVNI JEZIK ILI FORMA U drugom razredu učenici treba da prošire osjećanje i znanja o likovnim elementima: crta.

«crtežu». niti dozvoljavati da oni opet „gnjave“ svoj „crtež“. i 2. razredu učenici mogli „crtati“ u blokčasu. formulišemo: estetsko nastoji da u „crtežu“ razotkrije tajnu koja u njemu ipak ostaje sačuvana. te da sedmično „crtaju“ 2 „crteža“. Ali je takva umjetnost i takav „crtež“ bogata umjetnost i bogat „crtež“. da bi opravdali sebe. kip i zgrada). Ali. Učenike ne treba do kraja iscrpljivati. Tek bi u 5. Stoga simboličku umjetnost. Navodeći principe i metode. Da li zato što je od svih mogućih učenik izabrao baš tu ili zato što na paleti nije imao neku drugu. predstavlja. Ovdje samo ističemo princip nastavnikova rukovoñenja i metode igre. grafika. jer niko ne zna šta ova ili ona linija i boja. pa mi onda. u kojemu je sve simbolično. I u 1. nastave i stvaralaštva kao jedinstva suprotnosti i metodu aktivnog doživljaja u kojima učenik aktivno učestvuje u procesu rañanja svog subjektivnog „crteža“. „crtež“ i u njima simbole je teško odgonetati. za 25 minuta. ipak nastava Likovne kulture ima svoje jasne metode i principe u kojima nastavnik u praksi sa manje truda postiže zavidne stvaralačke rezultate. 94 . slika. Specifičnost je i u internacionalnom likovnom jeziku. objašnjavamo naš naslov: Didaktičko-metodičke napomene. a 20 minuta je dovoljno vrijeme za uvodni i završni dio nastavnog sata. Oni treba da kreiraju brz i svjež „crtež“. zagonetke i tajne „crteža“ („crtež“ je crtež. nagañamo: šta je učenik htio da kaže. iako to sve izvire iz njegove duboke psihe. i napominjući specifičnosti. a iz svih ostalih priloga izviru dodatne upute. Nastava se realizira u dva odvojena nastavna sata. koju je dijete stavilo kistom na papir. razredu učenici svoj „crtež“ brzo završe.

Ima usklañen dnevni ritam odmora. Pravilno drži tije lo. Primjenju je prirodne oblike kretanja i njihove kombinacije u igrama i poligonima (sa i be z rekvizita).. na igralištu i bazenu. vožnja b icikla.. znojenje. snagu. 95 . trčanje. brzinu i izdržljivost). Posje duje znan ja o značaju tjelesne ak tivnosti za očuvanje i unapreñivanje zdravlja. vježbe labavljenja). P repoznaje fiziološke znake umjerenog opterećenja i zamora (npr. sportski ples itd. preciznost gipkost. Usklañuje svoje kretanje sa kretanjem para (partnera) u jednostavnijim kretnim zadacima.) i umije da traži pomoć ako se loše osjeća. i sportsk ih igara. ili zna za takav slučaj. Zna ulogu dijelova tijela prilikom vježbanja. uvažava suprotan spol. stavova. skakanje. sanjk anje .. umijeća i navika u skladu sa uzrasnim i individualnim karakteristikama Osposobljavanje za samostalno vježbanje u slobodno vrijeme Usklañuje svoje kretanje sa kretanjem rekvizita. Pozitivno doživljava i vrjednuje nastavu tje lesnog i zdravstvenog odgoja. ima kulturu objedovanja. Samostalno izvodi jednostavne plesne korake . nesvjestica itd. P oznaje termine za označavanje osnovnih položaja. Očuvanje i unapreñenje zdravlja Posjeduje znanja o zna čaju zdravlja. uz asistenciju odraslih. sa i bez rekvizita. voda) i tjelesne aktivnosti u prirodi.). sunce. spavanja. P ovezuje prirodne oblike kretanja (npr. Posje duje i druga motorička isk ustva u zavisnosti od ličnih interesovanja i mogućnosti sredine (npr. II ili III razredu). tlu. P osjeduje znanja o značaju prirodnih faktora (zrak. P oznaje osnovna načela sigurnosti u sali. Zna da su psihoaktivne supstance štetne. sk ijanje. primjeren uzrastu. Izvodi pokret/ kretanje u zadatom smjeru i po zadatoj putanji. Razvijanje motoričkih sposobnosti. 70 časova godišnje) CILJEVI I REZULTATI ODGOJNO-OBRAZOVNOG RADA CILJEVI OČEKIVANI REZULTATI/ISHODI UČENJA Razlikuje pravilno od nepravilnog držanja tijela. agilnost. učenja i igre. pokreta i kretanja. Pre poznaje osnovne vrste vje žbi oblikovanja (vježbe jačanja. ravnotežu. Razumije značaj pravilnog držanja tijela za zdravlje. Vješto izvodi raznovrsne forme prirodnih oblika kretanja (hodanje. emocionalno ili seksualno) i (ili) zanemareno. Tražit će pomoć ukoliko je zlostavljano (tjelesno. jutarn ja gimnastika. brži rad srca. Samostalno primje njuje nauče ne mode le tje lesne aktivnosti (igre. stolni te nis. P orodično koristi zdravstvene usluge.Tjelesni i zdravstveni odgoj (2 časa sedmično. P oznaje principe pravilne i redovne ishrane. k lizan je .). P ravilno izvodi jednostavnije vježbe oblikovanja. Vlada izab ranim vještinam a iz vje žbi na spravama. vje žbe istezanja. zagrijav an je i smirivanje organizma). pješačenje u prirodi.). Poznaje rodne (spolne) karakteristik e. P osjeduje osnovne navike lične i kolektivne higijene. Izbjegava situacije u kojima može da se povrijedi i umije da traži pomoć. Sposoban je da prepliva 25 m slobodnom tehnikom (u I.. trčanje i skakanje. Unapreñuje motoričke sposobnosti (koordinaciju.

preskakanje niskih prepreka jednonožnim odrazom. osobine i ograničenja značajna za učešće u tjelesnoj aktivnosti. pomicanje rukama u visu. preskakanje kratke vijače u mjestu i kretanju na različite načine. bacanje loptice (200 g) udalj i cilj. NASTAVNI SADRŽAJI Prirodni oblici kretanja: različiti oblici hodanja i trčanja . Elementarne igre s različitim odgojno-obrazovnim ciljevima: razvoj koordinacije.5 m od dohvatne visine. obručeve. 96 . kretanje u uporu za rukama . uz pomoć izdržaj.5 – 1 kg) u odručenju 6 m. pokret usklañuje sa muzikom. Promoviranje pozitivnih socijalnih interakcija Razvijanje pozitivne slike o sebi Razvijanje kreativnosti kroz pokret Ophodi se s pažnjom prema vršnjacima i pokazuje spremnost da im pomogne. Penjanja: penjanje uz švedske ljestve. Upoznaje i prihvata svoje sposobnosti. preskakanje duge vijače pojedinačno. Dizanja i nošenja: nošenje 3 . „borba pijetlova” i slično. sa i bez muzičke pratnje.visoki start. penjanje uz mornarske ljestve. Atletski sadržaji: hodanje i trčanje u prirodi. naprijed i nazad na raznim dijelovima stopala. bez i sa rekvizitima. Provlačenja: kroz ljestve. P antomimom i pokretom prikazuje različite životne situacije. Prepoznaje nesportsko ponašanje (gruba igra.Prihvata one koji se od njega razlikuju. k ršenje pravila. Pozitivno vrednuje uspješne poteze i uloženi trud svih učesnika u igri. Puzanja: potrbuške.. Gimnastički sadržaji: vježbe oblikovanja za razvoj svih većih mišićnih grupa. penjanje i spuštanje sa sprava. penjanje i provlačenje kroz velike ljestve. u paru i u trojkama jednonožno i sunožno. penjanje uz stablo. Vučenja i guranja: preko linije u parovima. savlañivanje straha od sprava. trčanje 30 m . mekani doskok. Upoznaje svoje sposobnosti. Višenja: izdržaj u visu. Poštuje postavljena pravila uz podsticanje i nadzor u čitelja. o spravu. povlačenje užeta. preskakanje odreñene razdaljine (jarka. bacanje medicinke jednom rukom sa ramena (1 kg). skok u dubinu pijesak (60 cm). na leñima. ispod sprava i drugih prepreka. trčanje umjerenim tempom do 1 min. o zid. saskok na meku strunjaču. leña i ramenog pojasa. nošenje 2 medicinke (0. osnovi akrobatike valjanje povaljka¸ ”svijeća“. Upoznaje i prihvata sebe. strunjače) kratkim zaletom jednonožnim odrazom i sunožnim doskokom..4 lopte istovremeno 8 m. krugu ili polukrugu. poligoni sa prelaženjem sprava. Skokovi i poskoci: sunožni skok uvis iz mjesta. skok uvito. skok udalj iz mjesta sunožnim odrazom. Upiranja: kratkotrajni upori na tlu. funkcija socijalizacija i sl. Preskoci: naskok na švedski sanduk uzduž u čučanj. promjenom tempa. opuštanje smirenje. štafetne igre sa elementima trčanja. P osjeduje pozitivno iskustvo uspješnosti kroz ovladavanje sve složenijim kretnim zadacima.sa promjenom pravca kretanja. bacanja i skokova. nepristojno ponašanje. P okretom izražava svoje emocije i iskustva.). preskakanje raznih rekvizita poredanih u nizu. penjanje uz motku 1. sunožno ili jednonožno. na boku. Igra se i vježba u grupi uspostavljajući saradničke odnose. protrčavanje ispod vijače. sa posebnim akcentom na mišiće trbuha. zgib u visu.“četveronožno“.

(5) razvijanje pozitivne slike o sebi. ciljevi su prilagoñeni nasljednim mogućnostima učenika. programiranim. kako da zatraže pomoć ako su žrtva zlostavljanja. ali i to će biti čas tjelesnog i zdravstvenog odgoja. tuširanje). dječji poskok. sunožni saskok. Pojedinačni ciljevi tjelesnog i zdravstvenog odgoja izvode se iz posebnih ciljeva. na primjer iz prirode koja ih okružuje i to će. biti i čas moje okoline. značaj igre i radosti za zdravlje. funkcionalnih. (7) promoviranje pozitivnih socijalnih interakcija i (8) praktična primjena sposobnosti i stečenih znanja. svejedno. konativnih i ekoloških struktura i funkcija. pušenja i konzumiranja alkohola. nastanak bolesti . Zdravstvene radionice. Kako je škola dinamična organizacija. rad ruku leñno i kraul. tematski sadržaji zdravstvenog odgoja su: naše tijelo. nogom. zdrava ishrana. (2) očuvanje i unapreñenje zdravlja. U isto vrijeme nastavnik može da predaje. nastavnika. učenika. vještina i navika u skladu sa uzrasnim i individualnim karakteristikama. plesni dokoraci uz pratnju muzike. Nastavnik može tokom nekog drugog časa. Opći cilj tjelesnog i zdravstvenog odgoja je da se planiranim. odnosno da razgovara sa učenicima o nekoj temi. improvizirane koreografije na različite vrste muzike. zdrava kičma i kostur. Izleti i pješačenja: dva izleta. ona mora da odgovori promjenama zdravstvenih potreba učenika. odnosno edukativne grupne igre bit će trenuci kada će djeca učiti kako da izbjegnu situacije u kojima mogu da se povrede. Usmjereni su prevashodno da stimuliranje psihomotoričkog. te objektivnim mogućnostima njihovog rezidencijalnog ambijenta. Plivanje: hodanje i trčanje u plitkoj vodi sa različitim zadacima kroz igru.kako očuvati zdravlje. školske sredine i socijalnog okruženja. od kojih jedan zahtjevniji u pogledu dužine puta i konfiguracije terena. Učenje i igra su kompleksne aktivnosti. Posebni ciljevi u području tjelesnog i zdravstvenog odgoja su: (1) shvatanje smisla. plutanje na grudima. To može da traje pet. zasnovane na nedjeljivosti morfoloških. Sadržaj i metode moraju biti sisitematski planirani i sprovoñeni uz uključivanje: zdravstvenih radnika. kako da održavaju kolektivnu higijenu. a i inače. motoričkih. ujedno. nenastavnog osoblja i roditelja. vještina i navika u konkretnim uvjetima života i rada. značaj tjelesne aktivnosti i rekreacije za zdravlje. vrijednosti i principa tjelesnog vježbanja. Igre sa loptom: igranje različitim loptama rukom. alkohola i duhana po zdravlje. morfološkog i funkcionalnog razvoja djece. zdrava životna sredina. potapanje glave. kotrljanje obruča u parovima. primjereno njihovim stvarnim mogućnostima. (6) razvijanje kreativnosti kroz pokret. izdisanje pod vodom. s učenicima organizirati prigodnu tjelesnu aktivnost. o štetnosti droga. gledanje pod vodom. 97 .Vježbe ravnoteže: hodanje po niskoj gredi i klupi u svim smjerovima. zdravi zubi. dodavanje lopte nogom. Čas tjelesnog i zdravstvenog odgoja može biti integriran u cjelokupnu nastavu. vježbe za prilagoñavanje na otpor vode. kognitivnih. posljedice uzimanja droga. organiziranim i kontroliranim vježbanjem i učenjem utiče na povoljnu konstalaciju antropoloških osobina i sposobnosti. glavom palicom ili reketom: voñenje lopte rukom ili nogom u jednom pravcu ili sa promjenom pravca. u dvorištu ili na livadi. odnosno aktivnost učenika. deset. njihovoj hronološkoj dobi i stvarnom stanju. odbojka preko konopa sa balonom. osnovi tehnike plivanja – rad nogu. morfoloških i funkcionalnih osobina i sposobnosti. sunožni okret za 180 stepeni. Zdravstveno preventivni sadržaji moraju da odgovore zdravstvenim potrebama učenika. umivanje. Ritmika i ples: okretanje obruča oko ruke i struka. usvajanje znanja. plesne koreografije po izboru učitelja. kontrolirano odbijanje balona jednom ili objema rukama. (3) stimuliranje razvoja motoričkih. DIDAKTIČKO – METODIČKE NAPOMENE U prvom ciklusu obaveznog obrazovanja. voñenje obruča kotrljanjem naprijed. pri čemu nastavnik mora voditi računa da ne zaplaši i ne zabrine djecu. značaj školske sredine za zdravlje. lična higijena. kako da održavaju ličnu higijenu (pranje ruku i zuba. motoričkih znanja i stanja zdravlja. Za prvi ciklus obaveznog obrazovanja. vježbe za sigurnost u dubokoj vodi. dodavanje i hvatanje lopte jednom i objema rukama. ili izmeñu dva časa. (4) osposobljavanje za samostalno vježbanje u slobodno vrijeme. štafetne i elementarne igre sa loptom. trideset minuta. a odnose se na konkretne sadržaje preko kojih se oni realiziraju.

Veoma je bitan odabir vježbi oblikovanja i zagrijavanja. nošenje. Takoñer. te se ni u kom slučaju ne smiju izvoditi isti i nagli pokreti glave. U odnosu na idealno i očekivano stanje učenika primjereno njihovom inicijalnom stanju i faktorima ograničenja. organiziranje. Uspješan sistem tjelesnog i zdravstvenog odgoja omogućava učeniku – istovremeno i podjednako značajno – rast i razvoj. laktu. šutiranje. 98 . viseći. održavanje na vodi. provlačenje.vježbe oblikovanja). dizanje. metodičkih i stručnih saznanja. hvatanje. te na veličinu i visinu predmeta koji se preskaču. U ovom uzrastu su utjecaji na pozitivnu transformaciju antropoloških dimenzija učenika najveći. snage (položaji tijela . agilnosti (brzine promjene smjera kretanja . pojedinačnih pokreta i frekvencije pokreta hodanje. orijentacije). spuštanje). Psihomotorička aktivnost se usmjerava prije svega na na razvijanje i usavršavanje: koordinacije (brzinske. primjerenih kineziološkim potrebama djece i omladine..bez rekvizita i sa rekvizitima . brzine (reakcije. valjanju. u skakanju. Kod skakanja treba paziti da svi poskoci budu u pokretima. Oni su usmjereni prevashodno na razvijanje motivacije kod učenika i interesa kod roditelja za navedene kineziološke aktivnosti. u elementarnim sportskim aktivnostima). morfoloških i funkcionalnih osobina i sposobnosti. Zbog toga je nastavni program zasnovan na igri i prirodnim oblicima kretanja. a u cilju pravilnog rasta i razvoja.). interaktivnom i kreativnom dječijom prirodom. neobični položajni. te analizu i procjenu ishoda tjelesnog i zdravstvenog odgoja.posebnu pažnju usmjeriti na disanje).na suženoj i nestabilnoj podlozi). Ovaj period razvoja djeteta je veoma pogodan za početak planskih — ciljanih uticaja. valjanje. Kod gimnastičkih preskakanja treba obratiti pažnju na mogućnosti učenika. gibljivosti (aktivne kompleksne i lokalne . ukoliko za njih postoji realna potreba. bacanje. putem vježbanja. metodoloških. skakanje. penjanje. i. u tom smislu.. puzanje. izvoñenje i kontrolu aktivnosti. ritmičke. istezanja vrata. sistematizacija i primjena meñuzavisnih antropoloških. stojeći. ravnoteže (statističke i dinamičke . čučeći. usvajanje korisnih teorijskih i praktičnih znanja. predstavljaju osnov za koncipiranje. na organizam djeteta. puzanju. preciznosti (držanje. Naročito treba izbjegavati jačanje sklopa trbušnih mišića zbog povijanja kičmenog stuba.u hodanju. cilj je razvoj. kretanje na vodi. a nikako veliki doskoci. trčanju. penjanju.). u odnosu na pojedinačne i posebne. Akcenat treba da se stavi na vježbe zagrijavanja.Specifični ciljevi tjelesnog i zdravstvenog odgoja mogu se ticati sporta. odnosno i opći cilj. provlačenju. klečeći. izdržljivosti (opće . Ciljevi u školskom procesu tjelesnog i zdravstvenog odgoja su operativni. sa sadržajima i pristupima koji prevaliraju dječiju potrebu za aktivnošću i stimuliraju dječiju želju za napretkom – podraženu aktivnom. a na neke dimenzije i jedino mogući. ruci. planiranje i programiranje sadržaja. glavi.ležeći. gañanje.. Treba izbjegavati kretanje u čučnju zbog mogućih oštećenja zglobova. kotrljanju. kotrljanje. sportske rekreacije i kinezioterapije. primjeren dispoziciji i razvoju pojedinih motoričkih.. trčanje. sa osloncem na jednoj nozi. sa rekvizitima. u trčanju. postavljanje.

OKVIRNI NASTAVNI PLAN I PROGRAM za treći razred devetogodišnje osnovne škole 99 .

7. eventualno neki novi predmet (izborni. 100 . 6. 4. dopunske/dodatne programe. vannastavne aktivnosti. odjeljensku zajednicu. 3.OKVIRNI NASTAVNI PLAN ZA TREĆI RAZRED DEVETOGODIŠNJE OSNOVNE ŠKOLE REDNI B ROJ OBAVEZNI NASTAVNI PREDMETI Bosanski. 5. srpski jezik i književnost Strani jezik Matematika Moja okolina Muzička /glazbena kultura Likovna kultura Tjelesni i zdravstveni odgoj UKUPNO: UKUPNO OPTEREĆENJE UČENIKA : SEDMIČNI BROJ NASTAVNIH ČASOVA 4 2 3 3 2 2 2 18 GODIŠNJI BROJ NASTAVNIH ČASOVA 140 70 105 105 70 70 70 630 1. u skladu s mogućnostima o kojima je riječ u Koncepciji. fakultativni) odredit će se na lokalnom nivou. Napomena: Broj nastavnih časova za vjeronauku. hrvatski. 2.

Bosanski. čitanje riječi. po izboru nastavnika. srpski jezik i književnost (4 časa sedmično. Čitanje i interpretacija Književnog teksta Štiva u čitankama Lektira Jezik Rječnik Gramatika Pravogovor Pravopis Kultura izražavanja Narativni i deskriptivni oblici Pričanje Prepričavanje Medijska kultura Filmske vrste: Igrani film (film za djecu) Izražajna sredstva filmske umjetnosti: filmska slika. 140 časova godišnje) Čitanje i pisanje Usavršavanje tehnike čitanja: pravilno i izražajno čitanje. uloga. uporedba) Glumac. zvuk. Rad na poboljšanju razumijevanja pročitanog. rečenica štampanih ćiriličnim pismom. hrvatski. Čitanje kraćeg teksta štampanog ćiriličnim pismom. tišina. reprodukcija pročitanog Napomena: Usvajanje štampanih slova ćirilice se može realizirati u prvom ili u drugom polugodištu. Sricanje. gluma 101 . muzika (književno djelo-film. Usvajanje štampanih slova ćiriličnog pisma.

. . . 102 . . PSIHOMOTORIČKO PODRUČJE .Znaju latinična slova na nivou automatizirane radnje.sastavi rečenice od napisanih riječi. kako je izgledao u situaciji: razočarenja. . uvažavanja osobe kojoj pišemo. .Sposobnost uopćavanja. objašnjavanje smisla. . . . .Čitaće rado i bez zahtjeva odraslih. . a da rečenica nosi mudrost i da je poticaj za razmišljanje. sriču. strah. . .Razumije smisao pročitanog i reproducira.pročitaj i objasni svojim riječima.pročitaj i kaži što je izostavljeno u rečenici. pišu lijepo.Riječ do riječi poruka.Pisanje o iskustvu /nekoliko rečenica/ (Desilo mi se. sriče riječi rečenice.Znaju povezati pronañene informacije. odnosno naslova.Znaju naći u rječniku riječ. odgovori na postavljena pitanja: o toku dogañaja. vještine. priču. plakata.uspostavi pravilan redoslijed riječi u rečenici.Čitamo geografske karte. .Čitamo tragove . . .Važno je znati iskazati misao u usmenom i pisanom obliku. s TV ekrana.Znaju u knjizi (analiziranjem sadržaja) doći do tražene stranice.Rečenica može zadržati smisao ako u njoj jednu riječ zamijenimo drugom ili ako neke riječi izostavimo.Pisanje pisanih latiničnih slova. . poboljšavamo komuniciranje. .P repoznajemo namjere (čitamo).L ijepo pisanje je znak poštovanja.ČITANJE I PISANJE ODGOJNO-OBRAZOVNI CILJEVI I ZADAĆE – OČEKIVANI REZULTATI SPOZNAJNO PODRUČJE Znanja.Kompjuter ne može zamijeniti naše pisanje. o likovima. tekst i razumiju pročitano.Čitanjem sakupljamo obavijesti. sposobnost U latiničnom pismu .Predstavljaju situacijski kontekst neverbalnim znacima (pogledom izražavam sumnju. prepoznavanje ortografskih znakova i njihove uloge. pojam. čitaju riječi. .Povezuju slova. vidio sam. kompjuterskog zaslona. . nego i radost. . . U pisanju .Knjiga nije samo poruka.Usvojili su štampana slova ćiriličnog pisma. . . .Izrazom lica pokazuju kako se osjećao lik u priči. . interesi . OČEKIVANI REZULTATI . . . pjesmu.dopiši izostavljene riječi i rečenice.P ismo je veoma važno u komuniciranju.pročitaj i objasni šta to znači. U ćiriličnom pismu .Čitanje kraćeg teksta u sebi. Riječi. uplašio sam se). tekst prepisujemo pisanim slovima. priči. nježnost).pročitaj i ispričaj što si pročitao. zaključivanje o poruci. obavijesti). izgubljenosti ili kad je bio sretan. .Čitamo iz knjiga. vrijednosti. . pravilno povezivanje u strukture riječi. . . . .Čitamo misli. . rečenice. .Razumjet će šta znači čitati s namjerom da doñu do odreñenih informacija. poruke. . . posebice u glasnom čitanju.Mogu se usredotočiti na sadržaj.Kombiniraju riječi i pokrete radi prenošenja poruke. .Rješavaju zadatke tipa: .Pisanje poruka pisanim slovima. AFEKTIVNO PODRUČJE Stavovi. užitak.Mogućnost razumijevanja i reprodukcije. reklamnih panoa. čita.Sastavljanje rečenica od ispremetanih riječi.pročitaj i dopuni nepotpunu rečenicu. a pisanje već ima osobni pečat.Čitamo da bismo razumjeli sebe i svijet oko sebe.Knjige su važne i u isticanju iskustva (čitamo upute. rečenice. . razumijevanje smisla.P repoznajemo osjećaje.P ismo je dio jezičnoga i kulturnog identiteta. slušati s cilje m da čuju obavijesti.Čitanje poslovice. . . .Ne čitamo samo knjige. . proširujemo znanje.Mogućnost uočavanja uporišnog mjesta u tekstu.Čitanje rečenica u sebi. .Usredotočenost pažnje na sadržaj.Zna štampana ćirilična slova.

PROGRAMSKI SADRŽAJI
Čitanje i pisanje sadržaja pisanih latiničnim pismom Čitanje naglas i čitanje u sebi Dalji rad na razvijanju i usavršavanju tehnike čitanja (pravilnosti, brzine i izražajnosti) • Čitanje proznog teksta, priče, bajke; • Čitanje dramskog teksta; • Čitanje poetskog teksta; • Čitanje stripa; • Usvajanje štampanih slova ćirilice i pravilno čitanje riječi i rečenica. Razumijevanje sadržaja štampanih latiničnim pismom i u opsegu • Razumijevanje sadržaja na nivou reprodukcije pročitanog; • Razumijevanje na nivou uočavanja glavnog dogañaja, glavnih i sporednih likova; • Razumijevanje na nivou uopćavanja i formuliranja podnaslova logičkim cjelinama u književnom tekstu; • Razumijevanje kao ishod uviñanja uzroka i posljedice. Razumijevanje sadržaja štampanih ćiriličnim pismom • Razumijevanje na nivou uočavanja dogañaja; • Na nivou mogućnosti odgovaranja na postavljena pitanja; • Dopunjavanje nepotpunih rečenica; • Mogućnost ilustriranja pročitanog. Pisanje Dalji rad na usavršavanju tehnike pisanja; Usavršavanje estetske strane rukopisa. Pisanje riječi i rečenica uz ilustrirane sadržaje iz izravno danog okruženja; Pisanje rečenica o pročitanim sadržajima; Pisanje o sadržajima mašte; Prepisivanje riječi, rečenica, kraćeg teksta; Pisanje po diktatu (diktat s komentarom, objašnjeni diktat, diktat s prepričavanjem pogrešaka, izborni diktat, stvaralački diktati, kontrolni diktat).

103

ČITANJE I INTERPRETIRANJE KNJIŽEVNOG TEKSTA ODGOJNO–OBRAZOVNI CILJEVI, ZADACI I REZULTATI UČENJA
SPOZNAJNO PODRUČJE Znanja, vještine, sposobnost - Opažanje bitnih misli u tekstu; - Izdvajanje rečenica koje upućuju na poruku; - Opažanje meñusobne povezanosti rečenica i dijelova teksta; - Uočavanje logičkih cjelina u tekstu; - Formuliranje podnaslova u dijelovima teksta; - Izražavanje doživljaja teksta na svoj način; - Pokazati inventivnost u izboru riječi u prepričavanju; - Uočavanje opisa prirode, lika, pojave u književnom tekstu; - Povezati pjesničku sliku, likovni izraz, muziku; - Iskustvo lika i moje iskustvo; - Pisanje dijaloga iz teksta s no vim obrtima; Uporedba tekstova: - U kojim se tekstovima pojavljuju pozitivni likovi? - U kojim smo pričama upoznali sebične osobe? - U kojoj smo priči prepoznali pravdu? - Moja omiljena priča. AFEKTIVNO PODRUČJE Stavovi, vrijednosti, interesi - Učenici su svjesniji značaja knjige; - Čitamo s ciljem prikupljanja obavijesti o ljudima i dogañajima, o pojavama i okruženju; - Vjerovanje u važnost osobina: poštenja, meñusobnog uvažavanja; osobina koje su važne za uspjeh: rad, upornost, saradnja i kooperativnost, samokontrola; - Ponašanje u situacijama neuspjeha; - Usklañenost riječi i djela; - Vrijednost otvorenosti, vedrine, optimizma u životu; - Sposobnost razumijevanja smisla života: živimo da bismo razumjeli smisao, znali doživljavati ljepotu i stvarati lijepo, da doprinesemo razvoju ljudske zajednice i humanijem životu; - Sila ne vodi nigdje i ničemu; - Razgo vorom se može mnogo postići; - Prijateljstvo je važno; - Mudrost je važna i mogućnost predviñanja posljedica odreñenog postupka. PSIHOMOTORIČKO PODRUČJE - Pisanje o pojedinostima iz knjiže vnog teksta; - Prepisivanje rečenica, karakterističnih kraćih dijelova teksta; - Opis predmeta, likova prirodnih pojava, pretvara u slike, boje crteže, stripove; - Izmjena toka dogañaja u priči ilustriranjem; - Razrješavanje situacije pomoću stripa; - Predstavljanje dominantnih osjećanja bojom; - Crtanje u funkciji razrješavanja konflikta u priči; - Dio teksta zamjenjuje ilustracijom; - Ponuñenu ilustraciju stavljamo u kontekst priče; - Ilustriramo ključne riječi u priči; - Neverbalnim znacima pokazujemo prevladavajući osjećaj lika. OČEKIVANI REZULTATI - Tekst štampanim latiničnim pismom čita pravilno i izražajno; - Čita rado, radi zadovoljstva; - Razumije upute: čitaj brže, sporije, pročitaj u sebi i kaži što si pročitao, čitaj tako da ti se u glasu prepoznaje nježnost, strogost, neka to bude grub glas, čitaj tako da se u glasu osjeća radost, tuga; - Razumjet će poruku i može je iskazati u obliku kratke rečenice; - Može prepričati tekst na reproduktivnom nivou; - Može u prepričavanje uključiti elemente kreativnosti: promjenom toka dogañaja u priči (uvoñenjem novog lika u priču), promjenom završetka ili unošenjem elemenata opisa (proširivanje teksta); - Može samostalno pročitati tekst i odgovoriti na zadatke koji se odnose: - na tok dogañaja, mjesto i vrijeme, glavni dogañaj u priči, - na osobine glavnih i sporednih likova, - na formuliranje podnaslova dijela teksta; - Zna šta je priča, razlikuje bajku i basnu; - Zna šta je pjesma, stih, kitica (strofa); - Prepoznaje dramske testove; - Prepoznaje strip i zna predstaviti dijelove teksta ili dogañaje i likove stripom.

104

Čitanje i interpretacija književnog teksta /programski sadržaji/
Priča: - tok dogañaja, - mjesto i vrijeme radnje, - uočavanje najvažnijih trenutaka u priči; Likovi u priči: glavni i sporedni; Osobine likova: osobine likova u priči; Logičke cjeline u priči; Formulisanje podnaslova u dijelovima (logičkim cjelinama) teksta; Priča u stripu, dramatizacija priče u stripu; Bajka; Pjesma; * Dijelovi pjesme (stih, kitica).

Književnoteorijski pojmovi: (Orijentacione naznake opsega i dubine) Priča pjesma (prepoznavanje u toku rada i interpretiranje na nastavnim časovima). U pričama čitamo o dogañajima i doživljajima, o životinjama, pisci maštaju i pišu priče. Priču možemo prepričati. Možemo ilustrirati pročitano. Iz priče učimo o životu. U priči najčešće nema nadnaravnih bića i čudesnih dogañanja. Priča ima sadržaj Priča je ispričana odreñenim redoslijedom: ima početak, glavni dio i završetak. Lik u priči i basni Postoje glavni i sporedni likovi. Najviše se govori o glavnom liku. Priča u nama izaziva osjećaje. Čitajući priču, mi doživljavamo radost, tugu, bude nam lijepo, ugodno ili neugodno. Doživljaj možemo izraziti riječima, pokretom, crtežom, slikom, zvukom. Bajka je priča o čudesnim, izmišljenim dogañajima i likovima. Basna je kratka priča u kojoj su glavni likovi životinje, a ponekad i biljke i predmeti. Basna ima sadržaj i pouku. Pjesma: Pjesmu čitamo, učimo napamet, recitiramo. I pjesma u nama izaziva različite osjećaje. Pjesmu ne prepričavamo. Igrokaz: U igrokazu likovi razgovaraju na pozornici. Glumci predstavljaju likove, igrom na pozornici prikazuju tekst. Prava pozornica postoji u pozorištu. Gledalište, pozornica, publika-gledatelji (objašnjenja u kontekstu dramske radnje i realizacije dramskog teksta). Književni tekstovi Alija H. Dubočanin: Ahmet Hromadžić: Luko Paljetak: Jevrejska narodna pjesma: Ešref Berbić: Branko Ćopić: Bisera Alikadić: Azra Mulalić: Oton Župančič: Jermenska priča: Nasiha Kapidžić-Hadžić: Želja Plamena Rijeka Izgubljeno stado Čuvar Bosna Na pijaci Lastavice Zlatna kantica Ćup sa zlatom Trčimo za suncem

105

Stanislav Femenić: Rizo Džafić: Zoran Jovanović : Šimo Ešić: Šukrija Pandžo: Narodna basna : Ferida Duraković: Fikreta Kenović-Salihović: Stanko Rakita: Ivica Vanja Rorić: ðani Rodari: Grigor Vitez: Le ktira Nasiha Kapidžić-Hadžić: Šimo Ešić: Ahmet Hromadžić: Stanislav Femenić:

Carevo treće uho Skrovište Drug Kako je procvjetala prva visibaba List na putu Vrba i trn Važnost Asja Cvjetovi Čudesna pjesma Ribar iz Cefalua Zima se razboljela

Pjesme (po izboru) Vezena torbica Zelena šuma (Priče: Ledena gora; Prijatelji; Miš vitez) Idi pa vidi

J EZIK ODGOJNO–OBRAZOVNI CILJEVI , ZADACI I OČEKIVANI REZULTATI
SPOZNAJNO PODRUČJE Znanja, vještine, sposobnost - Jačati saznanje o značaju riječi i jezika u komunikaciji i ukupnom učenju; - Riječ-smisao-poruka Riječ ima mnogo značenja, sasvim odreñeno značenje ima u rečenici (uočavanje na primjerima); - Poznavanje abecede; - Razlikuje imenice i glagole u opsegu koji je naznačen u programskim sadržajima; - Prepoznaje gramatički pravilnu od gramatički nepravilne rečenice; - Pravilno artikulira sve glasove, posebice glasove č, ć, dž, ñ, h, te glasovne skupove je i ije u riječima; - Jasno izgovara riječi; - Izgovara rečenice jasno i tempom koji osigurava slušanje i razumijevanje izgo vorenog; - Zna gdje treba napisati veliko slovo; - Razvijanje jezičkih sposobnosti; - Razumije vanje upotrebne vrijednosti jezika. AFEKTIVNO PODRUČJE Stavovi, vrijednosti, interesi - Poticanje interesa za jezik analizom književnih djela; - Promjenom lingvodidaktičke osnove pri usvajanju sadržaja jezika i književnosti; - Poticati interes i utjecati na saznanje o širokim mogućnostima govornog i pisanog izraza; - Znanje o jeziku i umijeće pisanja u službi razvoja sposobnosti samostalnog izražavanja; - Poznavanje značenja riječi pomaže u orijentaciji i u drugim područjima; - Razumiju pojmove: tekst-djelo, naslovteksta, pisac pjesnik, dio teksta, sadržaj priče; - Šta je tačka, zarez, upitnik, uskličnik; -Znanje daje sigurnost, a sigurnost jača motivaciju za dalje učenje, jača samopoštovanje. PSIHOMOTORIČKO PODRUČJE - Razumijevanje značaja usmenog i pisanog načina izražavanja; - Pokušaji usklañivanja izražavanja u usmenom i pisanom obliku; - Postepeno oslobañanje i odvajanje od reproduktivnog pristupa i slobodnije, osobnije izražavanje; - Poboljšanje koncentracije na bitne elemente sadržaja; - Razvijanje kulture slušanja sagovornika bez obzira na razlike u jeziku, nivou razvijenosti komunikativnih sposobnosti; - Uvažavanje posebnih potreba sago vornika (govorne teškoće, smetnje, oskudan rječnik, sporost u pisanju, crtanju); - Pomoć i saradnja u prepoznavanju zahtje va. OČEKIVANI REZULTATI - Vidljiv je i mjerljiv napredak u izražavanju, s obzirom na izbor izražajnih sredstava i spretniju upotrebu riječi u usmenom i pismenom izražavanju; - Znaju napamet abecedu; - Razlikuju pojmove: Imenica (vlastita, opća, rod i broj imenice i označavaju li nešto umanjeno ili uvećano); Glagol – prepoznavanje glagola i glagolskih vremena u tekstu (glagolska vremena: prošlo, sadašnje i buduće vrijeme); - Znaju da rečenica može biti izrična, upitna, usklična, u potvrdnom i odričnom obliku; - Pišu pravilno riječcu ne i riječcu li uz glagol; - Poznaju interpunkcijske znakove u obimu koji je predviñen Programom i pravilno ih upotrebljavaju u pismenom radu, odnosno uvažavaju u čitanju; - Uočavaju i ispravljaju pogreške u svom radu.

106

JEZIK - PROGRAMSKI SADRŽAJI U ovom su području sljedeće cjeline: - Rječnik - Gramatika /slovnica - Pravogovor (ortoepija) - Pravopis (ortografija) R je č n ik Gra ma t ik a

BOSANSKI, HRVATSKI, SRPSKI JEZIK I KNJIŽEVNOST
Abeceda Samoglasnici i suglasnici (samoglasnik, suglasnik, slog) Vrste riječi: Im e n ic e Vlastite i opće Broj i rod imenica Umanjenice i uvećanice G l a g o l i: prepoznavanje glagola i glagolskih vremena u tekstu (glagolska vremena: prošlo, sadašnje i buduće vrijeme) Rečenica: Izrična, upitna, usklična Potvrdna (jesna), (odrična) Gramatički pravilan redoslijed riječi u rečenici (povezivanje riječi, rečenica u smislene cjeline: dopuni, promijeni riječ u rečenici da ona ne mijenja smisao, napiši riječi u niz koji ima smisao, složi rečenice prema slijedu dogañaja). Vježbe koncentracije u službi trajnijeg pamćenja: Od slova u nizu koji ne daje riječ sastavi riječ: roziver elet, itel, hejims ; Koje su to vrste riječi? Imaš niz riječi ; Prepiši samo imenice i glagole. Imenice u žuta polja, glagole u plava polja. Imaš riječi. Dopiši slovo i dobićeš novu vrstu riječi: vara (vatra), sad izostavi slovo i Ponovo dobivaš riječ s novim značenje. Učenici sami pronalaze nove primjere. Pravogovor i pravopis Veliko i malo slovo Pisanje imena planina, polja, rijeka Dvotačka u nabrajanju, tačka, upitnik, uskličnik na kraju izrične, upitne, usklične rečenice Pisanje odrične riječce ne uz glagole Pisanje upitne riječce li u upitnim rečenicama Glasovi i glasovni skupovi: č, ć , dž , h, je i ije u izgovorenim i napisanim riječima Pravilan izgovor i pisanje glasova č, ć , dž i ñ u umanjenicama (čamčić, prozorčić, lončić, ključić) Izgovor i pisanje glasova č i ć u imenicama za označavanje zanimanja: voćar, dimnjačar, knjižničar, muzičar, učitelj, vodeničar, matičar.

107

K U L T U R A I Z R A Ž A V A NJ A ODGOJNO- OBRAZOVNI CILJEVI, ZADAĆE I OČEKIVANI REZULTATI
SPOZNAJNO PODRUČJE Znanja, vještine, sposobnost - Znaju šta je govor, šta razgovor; - Memoriranje teksta i reprodukcija osnovnih informacija i poruka; - Prepričavanje teksta na osnovu detaljnih i uopćenih pitanja; - Prepričavaju tekst na osnovu zajednički sačinjenog plana: u uvjetima frontalnog rada, u grupi, u paru; - Slikom predstavljen sadržaj ispričati riječima (sposobnost predviñanja, smisao za dedukciju (pretpostavljanje, pokušaj nadogradnje unošenjem elemenata osobnog doživljavanja); - Poticanje mašte (priča može imati i ovakav završetak); - Jačanje kompetencije još uvijek elementarnog je zičkog komuniciranja na usmenom i pismenom nivou. AFEKTIVNO PODRUČJE Stavo vi, vrijednosti, interesi - Svjesniji su ljepote jezika, govora, komuniciranja i uloge vježbanja, čitanja u izgrañivanju kulture usmenog i pismenog izražavanja; - Uočavaju da je kultura govora sastavni dio opće kulture; - Naš govor govori o nama (poželjno u govoru, nepoželjno, kontrola izgovorenoga); - Riječ može ohrabriti, oraspoložiti, može djelovati poticajno, obeshrabriti i uvrijediti; - Izražavaju interes i želju za učenjem; - Svjesni su razlika u načinima govora: pred razredom, pred nepoznatim slušateljima, kada neko drugi govori, kada oni go vore; - Uče o potrebi prilagoñavanja go vora i ponašanja prilikama (jačina glasa, boja, brzina). PSIHOMOTOR IČKO PODRUČJE - Izbor riječi koje će uljepšati priču; - Prepisivanje riječi bez kojih ne možemo opisati predmet, govoriti o iskustvu; - Prepisivanje rečenica s unošenjem promjena, s obzirom na značenje; - Promjene usmjerene na stil; - Kraj priče predstavljamo pantomimom - Pokazujem izrazom lica prevladavajuće osjećanje u priči. OČEKIVANI REZULTATI - Govori i piše gramatički tačno /zahtjevi Programa/; - Piše jasne rečenice i logički ih povezuje u cjelinu teksta; - Uspješno prepričava tekst na osnovu uopćenih pitanja u usmenom i pisanom obliku; - Može prepričati tekst: unosom elemenata kreativnosti: promjenom toka dogañaja u priči (uvoñenjem novog lika u priču), promjenom završetka priče unošenjem elemenata opisa); - Može opisati situaciju, govoriti o iskustvu na jednostavan način; - Može povezati sadržaj u cjelinu (vezani tekst) tako da su prepoznatljivi: uvodni dio, glavni i završni dio i da je moguće prepoznati uzrok i posljedicu (koherencija i kohezija); - Kritički razmišlja i zna misao izraziti u usmenom i pisanom obliku (Ovo nije dobro jer... Mislim da je ova poruka veoma mudra zato što... Ljudi nedovoljno brinu o okolišu pa to može štetno za... Objasniću...); - Može kritički posmatrati vlastiti pismeni rad i procijeniti: uočiti dobre strane i one koje mogu biti bolje (rukopis mi je dobar, ali imam mnogo pogrešaka u ...).

108

Kultura izražavanja Programski sadržaji NARATIVNI I DESKRIPTIVNI OBLICI
Prepričavanje Prepričavanje na osnovu uopćenih pitanja 1+1+1, Prepričavanje na osnovu zajednički sastavljenog plana 2+1+1; Prepričavanje s promjenom: a) toka dogañaja 1+1+1, b) kraja priče 1+1+1, c) unošenjem elemenata deskripcije (proširivanje teksta) 1+1+1; Pričanje Pričanje dogañaja predstavljenog slikom 1+1+1; Tematika Sadržaji nastave kulture izražavanja u direktnoj su stvarnosti i iskustvu (dogañaji i doživljaji, predmeti, biljni i životinjski svijet, igra, druženje, rad stvaralaštvo), Slike i nizovi slika, Književni tekstovi, Sadržaji filma, radija i televizije, Sadržaji mašte.

MEDIJSKA KULTURA ODGOJNO-OBRAZOVNI CILJEVI, ZADAĆE I OČEKIVANI REZULTATI
SPOZNAJNO PODRUČJE Znanja, vještine, sposobnost - Usvajanje znanja o filmu; - Percepcija i recepcija sadržaja filma; - Razumije vanje igranoga filma (i u filmu je uočljiv tok dogañaja, mjesto i vrijeme radnje, likovi); - U književnom tekstu jezik je osnovno sredstvo; - U filmu je to slika, riječ, zvuk, tišina; - Sposobnost razlikovanja filma za djecu i filma za odrasle; - Glumci tumače uloge, - Oni glume u filmu; - Usvajanje znanja o oznaci RP. AFEKTIVNO PODRUČJE Stavovi, vrijednosti, interesi - Film je veoma privlačan, nudi korisne informacije o ljudima životu, prirodi, ali može biti veoma štetan ako ne znamo napraviti izbor; - Postepeno djelovati na stavo ve: nije dobro sve što je privlačno i drago; - O svemu valja razmisliti; - Razvijanje pozitivnih stavo va prema filmo vima koji su umjetnička djela. PSIHOMOTOR IČKO PODRUČJE - Priču iz čitanke pretvaramo u filmsku priču (ilustriramo slike, dijelimo uloge, igramo pred razredom); - Reprodukcija snimljenog govora i pokazivanje ilustriranog sadržaja; - Možemo osmisliti i muziku koja prati prikazivanje; - Potvrñuje likove iz knjiže vnih tekstova i likova iz filmskih priča. OČEKIVANI REZULTATI -Učenici će znati da je igrani film priča koja ima svoj tok, uzbudljiva mjesta; - Filmsku sliku prate: muzika, zvuk, tišina; - Uloge tumače glumci; - Likovi u filmskoj priči mogu biti dobri, hrabri, pošteni, ali i loši, kukavice, prevaranti, baš kao i u priči u čitankama, baš kao i u životu; - Moći će govoriti o toku dogañaja; - Kritički govoriti o likovima; - Znaju zašto postoji napomena pred projekciju: RODITELJSKA P AŽNJA - Šta to znači? Koje i kakve sadržaje djeca ne smiju gledati? Zašto? - Imaće toliko snage da kažu sebi: „Neću gledati taj film; Bolje je da uradim zadaću ili pročitam koju stranicu, ili da to vrijeme...“

109

Medijska kultura Programski sadržaji Filmske vrste: igrani film (film za djecu) Izražajna sredstva filmske umjetnosti: filmska slika, zvuk, tišina, muzika (književno djelo-film, usporedba) Glumac, uloga, gluma. U SLUŽBI REALIZACIJE PROGRAMSKIH SADRŽAJA I OSTVARIVANJA POSTAVLJENIH ODGOJNO-OBRAZOVNIH CILJEVA I ZADATAKA SU:
Specifične metode i postupci i oblici rada
U čitanju i pisanju: - Skupna i monografska obrada štampanih slova ćiriličnog pisma(drugo polugodište); Ščitavanje; Čitanje; Analiza na reproduktivnom nivou; Analiza usmjerena na kreativnu produkciju; - Sveobuhvatna i detaljna analiza, uporeñivanje; - Jezička i stilska analiza; - Etička analiza; - Analiza likova; - Gramatička analiza; - Induktivna i deduktivna metoda; - Heuristička metoda; - Rješavanje problema; Skupni oblik rada: - rad u parovima, frontalni rad. - individualni rad, - individualizirani rad, - igraonice-maštaonice, - igraonice-radionice. - igraonice- pričaonice; Individualni programi u učionici za sve.

Oblici jezičke komunikacije
Aktivnosti RECEP CIJE Pretpostavke: - Tišina i usredotočenost pažnje prema izvoru informacija; Aktivnosti PRODUKCIJE /Usmene/pismene/ Pretpostavke: - odgovarajuća motivacija; - poznavanje sadržaja; - posjedovanje odgovarajućeg leksičkog bogatstva; INTERAKCIJA - Uzajamno djelovanje učesnika koji koriste produkciju i interakciju; Razmjena informacija; Pretpostavke: - pažljivo slušanje; - meñusobno uvažavanje; - mogućnost anticipacije (predviñanja) reakcije. MEDIJACIJA (Usmena /pismena) - Istodobno prisustvo recepcije i produkcije u službi prenosa informacije nekoj trećoj osobi (prepričavanjem teksta učenik je posrednik izmeñu teksta i onog kome prepričava; pisanjem obavijesti posreduje izmeñu onog koji obavještava i onih koje se obavještava itd.); Pretpostavke: - poznavanje sadržaja; - posjedovanje adekvatne terminologije; - sposobnost selektiranja sadržaja po važnosti.

Komunikacijski postupci
-Posmatranje, slušanje, doživljavanje, izražavanje; -Govorne igre u službi brzine mišljenja i reagiranja; - Neverbalno i verbalno; - Riječ i pokret, gest, mimika; - Pokreti i radnje, značenje;

Estetske aktivnosti, sadržaji i sredstva
- Slike dogañaja, predmeta, bića, pojava; - Čitanje, recitovanje, pjevanje; - Igranje uloga; - Čitanje prepričavanje; - Opisivanje; - Slikanje; - Kreativno pisanje;

- Na osnovu glasa prepoznajemo osjećaje; - Mašta kao komunikacija; - Ljepota nam govori s ljepotom razgo varamo (cvijet na kamenu, cvijet na livadi, ubrani cvijet; drvo u šumi, drvo u gradskoj vrevi ;;; Rijeka moru govori); - Igre riječi; - Pišemo reklame, oglase (obične, duhovite); - Upozorenje kao komuniciranje; - Slušamo glasove u prirodi i oponašamo.

- Sadržaji: priče, bajke, basne, znanstvenopopularni tekstovi, uspavanke, stripovi; - Filmo vi u službi razvijanja estetskog senzibiliteta; - Dramski tekst i interakcija; go vor, likovni sadržaji, gluma, muzika, pokret.

110

Didaktičko-metodičke napomene U I i II razredu učenici su usvojili štampana i pisana slova latinice, čitanje i pisanje. U I i II razredu učenici su usvojili štampana i pisana latinična slova, čitanje i pisanje. Treba nastaviti rad na usavršavanju kvaliteta čitanja (pravilno čitanje, čitanje brzinom koja odgovara karakteristikama teksta, unošenje elemenata izražajnosti), čitanje s razumijevanjem, kritičko čitanje i uočavanje uporišnih mjesta. Vježbati čitanje naglas i čitanje u sebi. U pisanju latiničnim pismom treba realizirati vježbe primjerene učenicima III razreda koje su navedene uz programske sadržaje. Raditi na estetskoj strani rukopisa i istovremeno ne zaboraviti da u trećem razredu učenički rukopis počinje poprimati obilježje njegove osobnosti. U drugom polugodištu usvajaju štampana slova ćirilice, ščitavaju i čitaju. Prestaje potreba oponašanja tuñeg pisanja. Dijete formira vlastiti i prepoznatljiv rukopis. Isto se dogaña i sa drugim aktivnostima. Učenici čitaju, pa su samim tim samostalniji u učenju. Tek će samostalna komunikacija s tekstom utjecati na emocionalno otvaranje učenika prema knjizi i prihvatanje knjige srcem. To je presudno u razvoju čitalačke samostalnosti i otvorenosti prema knjizi. U interpretaciji književnog teksta još je uvijek u prvom planu doživljaj književnog djela, uočavanje i izražavanje onih elemenata koji su učeniku III razreda, s obzirom na ukupne karakteristike, najbliži: dogañaj, tok radnje, upečatljiva mjesta, likovi i njihove karakteristike. Postepeno ih počinjemo navikavati na uopćavanja, pa odreñujemo i podnaslove dijelovima teksta. To je istodobno priprema za časove kulture izražavanja i prepričavanje teksta na osnovu plana. Još uvijek učenike ne treba opteretiti složenijim pojmovima. Neka čitaju i čitaju. Čitanje će ih obogatiti, pa će kasnije i pojmove bez teškoća razumjeti. Moramo čekati vrijeme i spremnost učenika (u psihološkom smislu) za recepciju sadržaja koji su suviše uopćeni. Sadržaji nastave maternjeg jezika, posebice sadržaji kulture izražavanja, morali bi biti u službi doživljavanja bogatstva i ljepote ljudskog govora. Nastavnik im to pokazuje i vlastitim govorom, demonstrira nijanse u tonu, jačini i boji glasa, rečeničnim ritmom i intonacijom, a ukupan uspjeh posmatra samo u kontekstu promjena na planu komunikacije shvaćene u najširem značenju riječi. Nastava maternjeg jezika je u funkciji razvoja općih sposobnosti, svijesti o jeziku i kulturi. To je moguće postići jasnim odreñenjem ciljeva i posredstvom sadržaja koji su povezani sa sadržajima drugih nastavnih predmeta. Evo i primjera moguće podjele nastavnih časova po područjima, s tim što nastavnik ima slobodu da u procesu planiranja, na temelju procjene potreba njegovog razreda, odstupi od ovog modela.

Čitanje i pisanje /38/
Usavršavanje tehnike čitanja: pravilno i izražajno čitanje; Rad na poboljšanju razumijevanja pročitanog; Usvajanje štampanih s lova ćiriličnog pisma; Sricanje, čitanje riječi, rečenica štampanih ćiriličnim pismom; Čitanje kraćeg teksta štampanog ćiriličnim pismom.

Čitanje i interpretacija /40/
Književnog teksta Štiva iz čitanke (28) Lektira (12)

Kultura izražavanja /25/
Narativni i deskriptivni oblici
Prepričavanje (16) Pričanje (3)

Jezik /30/
Rječnik Gramatika Pravogovor Pravopis

Medijska kultura /10/
Filmske vrste: igrani film (film za djecu) Izražajna sredstva filmske umjetnosti: filmska slika, zvuk, tišina, muzika (književno djelo-film, usporedba) Glumac, uloga, gluma

111

(3 časa sedmično, 105 časova godišnje)

Matematika

Programski sadržaji
Programska struktura predmetnih područja 1. Sabiranje i oduzimanje do 100 2. Ravne i zakrivljene plohe (površine) likovi, linije 3. Množenje i dijeljenje do 100 4. Mjerenje, uporeñivanje i procjenjivanje ____________________________________________________________________ 1. Sabiranje i oduzimanje do 100 - Sabiranje i oduzimanje brojeva unutar desetica (oblici kao: 50+4, 54-4, 73+4, 77-4); - Upoznavanje relacija ≤ i ≥; - Odreñivanje nepoznatih brojeva (x<14, 40<x<50); - Sabiranje brojeva prve stotice kada je zbir naznačenih jedinica sabiraka manji od 10 (ab+cd, b+d<10) i odgovarajuća oduzimanja; - Sabiranje brojeva prve stotice kada je zbir naznačenih jedinica sabiraka jednak 10 i odgovarajuća oduzimanja; - Sabiranje brojeva prve stotice kada je zbir naznačenih jedinica sabiraka veći od 10 i odgovarajuća oduzimanja; - Sabiranje više sabiraka. Zagrade; - Oduzimanje više brojeva. Zagrade; - Veza sabiranja i oduzimanja; - Zadaci sa dvije operacije; - Brojevni izrazi. Rješavanje jednostavnijih jednačina; - Izračunavanje nepoznatog sabirka; - Izračunavanje nepoznatog umanjenika; - Izračunavanje nepoznatog umanjitelja; - Jednostavniji tekstualni (problemski) zadaci; - Rimski brojevi od XI do XX; - Redni brojevi do 100; - Parni i neparni brojevi do 100; - Stotice prve hiljade. 2. Ravne i zakrivljene plohe (površine), likovi i linije - Pravac, polupravac, duž, ugao – crtanje i obilježavanje; - Crtanje paralelnih i okomitih pravaca; - Uporeñivanje duži. 3. Množenje i dijeljenje do 100 - Množenje kao sabiranje jednakih sabiraka; - Znak «•» (puta). Množilac, množenik (množenje broja i množenje brojem) i produkt umnožak; - Činitelj ili faktori; - Množenje brojeva (i množenje brojem) prve desetice; - Tablica množenja; - Broj 1 i broj 0 činitelj množenja; - Osobine proizvoda: zamjena mjesta činitelja (komutativnost i asocijativnost); - Pisanje dvocifrenog broja u obliku a10+b;

112

- Djeljenik (broj koji se dijeli), djelitelj (broj kojim se dijeli), količnik (ishod dijeljenja); - Dijeljenje brojevima prve desetice; - Količnik čiji je djeljenik broj 0; - Količnik čiji je djelitelj broj 1 (dijeljenje nulom nema smisla); - Tablica dijeljenja; - Veza množenja i dijeljenja; - Množenje i dijeljenje zbira; - Osobine dijeljenja: distributivnost; - Izvantabelarna množenja i izvantabelarna dijeljenja (30:2, 20:10); - Rješavanje jednačina oblika 3X=18, X4=24, 45:X=5, X:9=8; - Računske operacije prvog i računske operacije drugog reda. Red računanja u izrazima s više računskih operacija. Upotreba zagrada. 4. Mjerenje, usporeñivanje i procjenjivanje - Mjerenje dužine. Jedinice za dužinu. (1 m, 1 dm, 1 cm) - Mjerenje mase. Jedinice za masu (1 kg, 1 dag, 1 g) - Jedinice za tekućinu (1 l, 1 dl, 1 cl) - Jedinice za vrijeme (godina, mjesec, tjedan, dan, sat, minuta) - Jedinice za novac (KM, KF)

MATEMATIKA
PODRUČJA UČENJA CILJEVI OČEKIVANI REZULTATI UČENJA
Uče nici bi tre bali zn ati: Koristiti matematički jezik i simbole za osnovne matematičke operacije u skupu brojeva do 100; Rješavati složenije tekstualne zadatke; Uočiti vezu i redoslijed izmeñu osnovnih računskih operacija i provjerava jedne operaciju s pomoću druge; Mjeriti, uporeñivati i procjenjivati s pomoću jedinica za dužinu, masu, vrijeme…

Sticanje znanja: Zn an je Upotreba simbola; Predstavljanje prirodnih brojeva do 100 na brojevnom pravcu; Povezivanje broja i skupa; Formiranje brojnog niza do 100; Zna rimske brojeve do XX; Osnovne računske operacije u skupu brojeva do 100; Usvajanje osnovnih mjera i mjernih jedinica, upoznavanje njihovih meñusobnih odnosa; Crtanje i označavanje osnovnih geometrijskih figura (pravac, polupravac, duž…).

-

-

Sposobnosti i vještine

Razvijanje: logičkog i kritičkog mišljenja; sposobnosti kritičkog vrednovanja vlastitih rezultata i njihovo poreñenja sa rezultatima drugih; sposobnosti predviñanja, mjerenja, usporeñivanja i procjenjivanja.

-

Da uz pomoć nastavnika procjenjuje, uporeñuje i u jednostavnim situacijama donosi zaključke; Koristi kreativnost i maštu za rješavanje njima primjerenih problema; Koristiti jednostavni matematički jezik za saopćavanje ideja.

Vrije dnosti i stavovi

Razvijanje pozitivnih vrije dnosti i stavova: prema sebi samome, prema drugima, prema okolini, prema učenju.

-

Pokazivati više samopouzdanja i odgovornosti; Poštovati različite stavove; Prepoznati ulogu i značaj matematike u svakodnevnom životu.

113

MATEMATIKA ZA III RAZRED DEVETOGODIŠNJEG OBRAZOVANJA
SADRŽAJ 1. Sabiranje i oduzimanje do 100 - Sabiranje i oduzimanje brojeva unutar desetica (oblici kao: 50+4, 54-4, 73+4, 77-4) - Upoznavanje relacija i odreñivanje nepoznatih brojeva (x<15, 40<x<50) - Sabiranje brojeva prve stotice kada je zbir naznačenih jedinica sabiraka manji od 10 (ab+cd, b+d<10) i odgovarajuća oduzimanja - Sabiranje brojeva prve stotice kada je zbir naznačenih jedinica pribrojaka jednak 10 i odgovarajuća oduzimanja; - Sabiranje brojeva prve stotice kada je zbir naznačenih jedinica pribrojaka veći od 10 i odgovarajuća oduzimanja; - Sabiranje više pribrojaka; - Zagrade - Oduzimanje više brojeva; Zagrade; - Veza sabiranja i oduzimanja; - Zadaci sa dvije operacije; - Brojevni izrazi; Rješavanje jednostavnijih jednačina; - Izračunavanje nepoznatog sabiraka; - Izračunavanje nepoznatog umanjenika; - Izračunavanje nepoznatog umanjitelja; - Jednostavniji tekstualni (problemski) zadaci; - Redni brojevi do 100 - Rimski brojevi od XI do XX; - Parni i neparni brojevi do 100; - Stotice prve hiljade. 2. Ravne i zak rivljene površi, likovi i crte - Pravac, polupravac, duž, ugao–crtanje i obilježavanje - Crtanje paralelnih i okomitih pravaca; - Uporeñivanje duži; 3. Množe nje i ZNANJE - Prepoznaju, zapisuju, čitaju i usporeñuju brojeve do 100; - Sabiraju i oduzimaju sa i bez prelaza do 100; - Prepoznaju podatke koji su poznati i koji su nepoznati u jednačinama i nejednačinama; - Rješavaju jednostavne jednačine i tekstualne zadatke do 100; - Rješavaju jednostavnije nejednačine; - Upotrebljavaju redne brojeve do 100; - Zna simbole I, V i X kao simbole pomoću kojih pišemo sve rimske brojeve do XX; - Upotrebljavaju jednostavne tabele; - Interpretiraju (pravilno) jednostavnije grafikone; - Upotrebljavaju matematički jezik, rješavaju matematičke i logičke zadatke; - Čitaju, zapisuju, uporeñuju stotice prve hiljade; - Opažaju i imenuju ravne i zakrivljene površine i klasificiraju ih; - Prepoznaju i imenuju pojmove: pravac, polupravac, duž, ugao, kružnica i krug; - Razlikuju kružnicu i krug; - Samostalno uočavaju, definiraju, - Sposobnost kritičkog vrednovanja vlastitih ishoda i uporeñ ivanje s ishodima drugih (par, grupa, razred...); - Sposobnost uočavanja razlika izmeñu paralelnih i okomitih pravaca; - Uočavanje likova oblika trougaoa, kvadrata, pravougaonika i kruga u okružju; SPOSOBNOSTI - Sposobnost upotrebe matematičkog jezika i simbola; - Sposobnost primjene matematičkih znanja u svakodnevnom životu; - Samostalno i timsko formuliranje zaključaka; - Razvijanje logičke sposobnosti kroz igru i rješavanje matematičkih problema; - Sposobnost za razmjenu informacija, rezultata i iskustava sa drugarima i nastavnikom; VRIJEDNOST I, STAVOVI, PONAŠANJE - Osposobljeni su za samostalan rad, rad u parovima, malim i velikim grupama; - Pokazuju smisao, želju, zanimanje i odvažnost za otkrivanje i istraživanje novog i nepoznatog; - Pokazuju zanimanje prilikom upoznavanja novih pojmova i proširivanja matematičkog znanja; - Pokazuju zanimanje za učešće u matematičkim kolektivnim igrama; - Rješavaju probleme kroz igru i zabavu poštujući pravila; - Vrednuju lične i stavove drugih; - Razvijaju pozitivne stavove, ponašanja za rad i igru; - Učestvuju u sastavljanju i rješavanju matematičkih zadataka iz svakodnevnog života; - Množe i dijele u skupu brojeva do 100; AKTIVNOSTI UČENIKA - Učestvuju u svim etapama i oblicima rada (grupa, tim, par); - Aktivno učestvuju u matematičkim igrama i primjenjuju ranije stečena znanja i iskustva; - Čitaju i zapisuju brojeve do 100; - P redstavljaju odnose meñu brojevima upotrebljavajući matematičke znake; - Identificiraju prethodnika i sljedbenika zadanog broja; - U računanju zbira koriste zamjenu mjesta sabiraka (osobina komutativnosti zbira); - Upotrebljavaju simbole za računske operacije; - Sabiraju i oduzimaju u skupu brojeva do 100; - P redviñaju približan ishod operacija; - Rješavaju probleme sabiranjem i oduzimanjem; - Računaju na različite načine, okomito i vodoravno, pomoću brojne ose; - Upotrebljavaju jednostavne grafikone i interpretiraju ih; - Imenuju i zapisuju redne brojeve do 100; -Čitaju, zapisuju i usporeñuju stotice prve hiljade; - P rocjenjuju vjerovatni rezultat u igrama na sreću; - P utem dvaju čula osjećaju odnose granice/ruba i regije/područja, crte, površine i prostora; - Samostalno crtaju paralelne i okomite pravce upotrebljavajući AKTIVNOSTI NASTAVNIKA - Sadržaje Nastavnog programa utvrñuje prema interesima i sposobnostima učenika i prilagoñava zahtjeve postavljene programom kako bi bio uspješno ostvaren; - Stavlja naglasak na razumijevanje osnovnih matematičkih pojmova; - Pomaže djeci da poboljšaju izražavanje svojih matematičkih ideja i zapažanja; - Prilagoñava nastavu svakom učeniku pojedinačno; - Primjenjuje pristupe i postupke kojima se uvažava stepen razvoja djeteta; - Pomaže djeci da kritički sagledaju ono što su naučili; - Tematski povezuje nastavne sadržaje unutar Nastavnog plana i programa; - Uključuje matematiku u druge nastavne oblasti.

114

.Prepoznaju znak „•” kao oznaku za množenje i znak „:” kao oznaku za dijeljenje.Jedinica za novac (KM. . . 45:X=5. tablice.Mjerenje mase Jedinice za masu (1 kg.Znaju množiti i dijeliti u skupu brojeva do 100.Sposobnost meñusobnog povezivanja i upotreba osnovnih računskih operacija do nivoa automatizma.Koriste strelice.Veza množenja i dijeljenja.Prepoznaju značenje termina „dvostruko više (dvostruki broj)” i „polovina” broja. sa i bez upotrebe zagrada. . .P redviñaju približan rezultat.P ravilno interpretiraju grafikone i tabele. .Osposobljeni su za rješavanje matematičkih zadataka sa više računskih operacija. X:9=8) . .Samostalno smišljaju zadatke. . . . . .Brojne nizove izražavaju verbalno i simbolički. dag je oznaka za dekagram. simbole za operacije i brojne relacije.Usvojili su tablicu množenja i dijeljenja do nivoa automatizma.Mjere upotrebljavajući mjernim jedinice.Koriste množenje i dijeljenje u svakodnevnim radnjama i situacijama. . .Dijeljenje brojevima prve desetice.Mjerenje.Rješavaju geometrijske zadatke .Osobine umnoška: zamjena mjesta činitelja (komutativnost i asocijativnost) . X4= 24. grafikone. Red računanja u izrazima sa više računskih operacija. 1 dag. vrijeme i novac u svakodnevnom životu. 1 cm). mjesec.P ripremaju didaktički materijal. sedmica. 1 cl).Predviñaju ishode mjerenja i provjeravaju rješenja zadataka u kojima se koriste mjerne jedinice.Znak «•» (puta). .Koriste mjerne instrumente. . Mje re nje . 1 dl. .Sastavljaju i rastavljaju brojeve. . vremena i novca.Upotrebljavaju kreativne postupke za rješavanje svakodnevnih problema i objašnjavaju poduzete postupke. množenik (množenje broja i množenjem brojem) i umnožak. razlikuju crte i konstruiraju ih .Koriste standardne jedinice za mjerenje dužine. .Rješavanje jednačina oblika 3X=18. . .P rikupljaju podatke iz stvarnih situacija.Samostalno sastavljaju i rješavaju jednostavne matematičke probleme putem jednačina i nejednačina.Računske operacije prvog i računske operacije drugog reda. dan. . .Koriste standardne jedinice za dužinu. .Osobine dijeljenja: distributivnost. . masu.Tablica množenja.Jedinice za vrijeme (godina. . .Pomaže učenicima da nauče pravilno koristiti geometrijski pribor pri crtanju i konstruiranju geometrijskih likova oblika trougla.Množenje brojeva (i množenje brojem) prve desetice. . . . 1 g).Količnik čiji je djeljenik broj 0. (dijeljenje nulom nema smisla).dije lje nje do 100 . . . . obujma tekućine.P oduzimaju mjerenja i predviñaju ishode.Logički zaključuju i računaju. 115 . . . .Činitelj ili faktori. sat.Koriste mjerenje za rješavanje problema. 20:10).Množenje zbira i dijeljenje zbira. .Interpretiraju operacije kroz transformacije.Dovode u vezu odnose izmeñu brojeva i operacija. . . mase. 4. koristeći što više primjera i očiglednih sredstava iz okruženja. .Mjere uz korištenje dogovorenih jedinica i sprava. .Sposobnost razlikovanja značenja termina „jednakost” i “ jednačina” kao i „nejednakost”.Mjerenje dužine Jedinice za dužinu (1 m. . . . .Istražuju različite načine množenja i dijeljenja.Množenje kao sabiranje jednakih sabiraka. geometrijski pribor.Dijele na jednake dijelove. .Rješavaju jednostavnije jednačine i nejednačine. pravougaonika i kruga.Izvantablična množenja i izvantablična dijeljenja (30:2. . . obujam.Vrednuju ishode cjelokupnog rada. . Upotreba zagrada. . minuta). količnik (ishod dijeljenja). 1 dm.Obavljaju pripremne radnje za osnovne operacije. .Izražavaju ishode mjerenja. .Vrednuju ishode. uporeñivan je i procje njivanje . usporeñivanje i procjenjivanje objašnjavaju djeci. djelitelj (broj kojim se dijeli). .Jedinice za tečnost (1 l. tačno izražavaju rezultate mjerenja.Djeljenik (broj koji se dijeli). .Količnik čiji je djelitelj broj 1.Vrednuju ishode mjerenja.Pisanje dvocifrenog broja u obliku a10+ b . .Crtaju pravac i polupravac.Broj 1 i broj 0 kao činitelji množenja.Tablica dijeljenja. 1 dag= 10 grama. . . kvadrata.Sposobnost samostalnog mjerenja i zapisivanja rezultata. KF). . . mase. Množilac.

slike i primjere predmeta u bližoj okolini. kružnica…). a tek kasnije na pamćenju. Kroz različite oblike rada poticati i razvijati samostalnost. insistirati na razumijevanju. brojevni i perceptivnopredodžbeni. a naročito množenja i dijeljenja. te stotica do 1000. • Uz pomoć brojevne linije omogućiti očiglednost nizanja i niza brojeva prve stotine i stotica prve hiljade. • U domeni mjera i mjerenja. ugao. Pri tome. o sposobnosti shvatanja i razumijevanja matematičkih zakonitosti. Ravnopravno zastupiti tri pristupa: skupovni. kreativnost i istraživački duh. procjenjivati jedinice. učenik treba znati zapisati i pretvarati mjere. U geometrijskim sadržajima učenika dovesti na nivo prepoznavanja. značajno je voditi računa o spoznajnim mogućnostima učenika. te o interesima i optimalnim igrovnim metodama kojima će se apstraktni pojmovi i činjenice približiti učeničkim spoznajnim mogućnostima. brojevni i perceptivno-predodžbeni (korištenje brojevnih slika) kod predstavljanja brojeva. b+d<10). Sakupljanje didaktičkog materijala iz okolice i njegova primjena u odgovarajućim situacijama. uporeñivati. 3+4<10. osim praktičnih aktivnosti.DIDAKTIČKO METODIČKE NAPOMENE Za uspješno savladavanje programskih sadržaja u nastavi Matematike za III razred devetogodišnjeg osnovnog obrazovanja neophodno je načiniti uspješan spoj tradicionalnih i savremenih oblika i metoda rada. Kroz poučavanje i učenje brojeva. 116 . imenovanja i označavanja (prava. duž. kooperativnost. poimanja. Primjenjivati didaktički materijal s ciljem boljeg razumijevanja odreñenih matematičkih radnji. Ukazivati na oblike. Produbljivanje i proširivanje pojma brojeva do 100. • • • • • • • • • • • • Spomenute programske zahtjeve realizirati kroz sva tri postupka: skupovni. Na primjer 23+34. Nastojati uspostaviti što užu korelaciju unutar samog predmeta a i sa drugim predmetima. Približiti sabiranje brojeva prve stotice kada je zbir naznačenih jedinica pribrojaka manji od 10 (ab+cd. U domeni mjera i mjerenja učenik treba da zna mjeriti. Objasniti sabiranje i oduzimanje s prelazom različitim metodama.

praviti jednostavna usporedbe. primjenjuju odreñene kriterije za prikupljanje i zapisivanje podataka. prepoznavati ulogu nauke za razumijevanje svijeta u kojem žive i za poboljšanje kvaliteta života. prema drugima. ⇒ samostalno ili u grupi izvoditi zaključke. ⇒ naseljima i saobraćaju u užem i širem zavičaju. aktuelnosti u užem i širem zavičaju ⇒ ⇒ ⇒ ⇒ ⇒ ⇒ ZNANJE ⇒ razlike izmeñu žive i nežive prirode. svojoj porodici. tvari. poštivati različite stavove. o meñusobnoj ovisnosti meñu živim bićima. privredi u zavičaju. ⇒ ⇒ 117 . životnim zajednicama biljaka i životinja. šta čini životnu zajednicu biljaka i životinja. te poreñenjem svojih predviñanja sa stvarnim rezultatima. uzajamnoj ovisnosti ljudi. o čovjeku. Učenici će: ⇒ posmatrati. ⇒ ⇒ uočiti i opisati promjene na biljkama i životinjama u različita godišnja doba. njegovom zdravlju i odnosu prema prirodi. ⇒ prenositi informacije individualnim timskim radom kroz: ⇒ traženje ideja i provoñenjem jednostavnih posmatranja i ogleda. ⇒ provoditi istraživanja. ⇒ izvoditi mjerenja. uzajamnu ovisnost ljudi u užem i širem zavičaju. uz nastavnikovu pomoć razvijati plan istraživanja. uz nastavnikovu pomoć procjenjivati relevantnost podataka i informacija. pojava i procesa u prirodi i društvu. ⇒ ⇒ primjenjuju prethodna iskustva.(3 časa sedmično. ⇒ samostalno ili u grupi planirati. sličnosti i razlike izmeñu živih bića. njegovom zdravlju odrediti glavne i sporedne strane svijeta pomoću sunca. šta čini privredu zavičaja. ⇒ ⇒ svojstva naselja u užem i širem zavičaju. 105 časova godišnje) Moja okolina CILJEVI I REZULTATI ODGOJNO-OBRAZOVNOG RADA PODRUČJA UČENJA CILJEVI OČEKIVANI REZULTATI Učenici znaju Sticanje znan ja: ⇒ o užoj i široj okolini. pratiti redoslijed uputa pri istraživanju i mjerenju. raspravljati o tome što se dogaña i u kojim uvjetima. kompasa i objekata u prirodi i na geografskoj karti. ⇒ sistematiziranje znanja ⇒ prezentiranje postignutih rezultata. ⇒ razvijati kritičko razmišljanje. te donositi odgovarajuće zaključke. ⇒ razmatrati dokaze i procjenjivati. okolini i učenju kao cjeloživotn om procesu. pokazivati više samopouzdanja i odgovornosti. ⇒ ⇒ osnovne pojmove vezane za uži i širi zavičaj. ⇒ o promjenama na biljkama i životinjama u različita godišnja doba. orijentaciji u prostoru i vremenu. ⇒ dobivati i prezentirati dokaze. STAVOVI. koristiti jednostavan naučni jezik za priopćavanje ideja i za imenovanje i opis živih bića. PONAŠANJE ⇒ Učenici razvijaju pozitivne vrijednosti i stavove: ⇒ prema sebi samima. užem i širem zavičaju i dešavanjima u njima. na geografskoj karti. pravilan odnos čovjeka prema prirodi. primijeniti vlastitu kreativnost i maštu za rješavanje problema. SPOSOBNOSTI I VJEŠTINE ⇒ ⇒ ⇒ ⇒ ⇒ ⇒ VRIJEDNOSTI.

6.4.8. ŽIVOTNE ZAJEDNICE 1. ZDRAVSTVENE USTANOVE ISHRANA DUHAN.5. ALKOHOL I DROGA ZDRAV OKOLIŠ 118 . 1. 3.3. 4. OBRADIVO I NEOBRADIVO ZEMLJIŠTE 1. 1. UMANJENO PREDSTAVLJANJE PREDMETA I UDALJENOSTI 3.1. 4. VODE U ZAVIČAJU 2.1. 2. PTICE 1. HIGIJENA 5. PRAĆENJE VREMENSKIH PROMJENA. RAZLIČITI NAČINI ORIJENTACIJE) 2.6.7.1. GEOGRAFSKA KARTA 3. ZNAČENJE BILJAKA ZA LJUDSKU ISHRANU 1. 5. MOJA DOMOVINA BOSNA I HERCEGOVINA PROŠLOST. DRUŠTVO 4. RELJEFNA OBILJEŽJA 3. ORIJENTACIJA U PROSTORU (GLAVNE I SPOREDNE STRANE SVIJETA. LIČNA HIGIJENA 5. 6. SADAŠNJOST.2.3.1.2.10. 4.2. ŽIVOTINJE: DOMAĆE I DIVLJE 1. OVISNOST RADOVA LJUDI O VREMENSKIM PROMJENAMA U PRIRODI 1. VRIJEME I PROSTOR 2.2.3. MEðUSOBNA OVISNOST BILJNOG I ŽIVOTINJSKOG SVIJETA 1.11. 6.NASTAVNI SADRŽAJI / Teme 1. ORIJENTACIJA U VREMENU 2. 4.4.9.1. ŠUME U ZAVIČAJ 1.4. 4. STAJALIŠTE. PRIRODA I PRIRODNI PROCESI 1. RAVNICE I POLJA U ZAVIČAJU 1. 4. VIDIK. SNALAŽENJE NA GEOGRAFSKOJ KARTI 4. IZGLED UŽEG I ŠIREG ZAVIČAJA. ZDRAVLJE 6. POZNATE PLANINE U ZAVIČAJU 1. BILJKE I ŽIVOTINJE.1. KALENDAR PRIRODE 3. GODIŠNJA DOBA 2. ČISTOĆA I KULTURA STANOVANJA 6.1. VIDIKOVA LINIJA.5.1. SKICA OKOLINE ŠKOLE 3. 6.3. BUDUĆNOST NASELJA U ŠIREM ZAVIČAJU PRIVREDA U UŽEM ZAVIČAJU SAOBRAĆAJ U ŠIREM ZAVIČAJU PRAZNICI 5.

. voćnjaku. . . Novi sadržaji se odnose na znanje o Bosni i Hercegovini kao domovini i državi. .Svakodnevno ispunjavanje školskih obaveza.Higijena nije obaveza samo pojedinaca. . razvoja sposobnosti.Razlikuju drvenaste od zeljastih biljaka. te na znanje i razumijevanje prošlosti. njenu primjenu i korištenje. životu i radu ljudi. diskutiranje.Pozitivan stav o školi. U skladu s tim. . PONAŠANJE AKTIVNOST UČENIKA AKTIVNOSTI NASTAVNIKA (ORGANIZACIJA I METOD E NAS TAV E I UČ ENJA. predviñanje. zaključuju. potrebno je voditi računa i o meñupredmetnoj korelaciji i planirati izradu zajedničkih školskih projekata. OCJ E NJIVANJ E) TEME ZNANJE 1. te izučavanjem životinjskog i biljnog svijeta u bližem okruženju. vrijednosti. .o voćnjaku i vinogradu tokom ljeta.Prepoznaju žitarice prema zrnevlju. . sakupljanje informacija. PRIRODA I PRIRODNI PROCESI 1. razmjena iskustava. uzajamnoj povezanosti izmeñu živih bića.o ljudima. . uočavaju promjene na biljnom i životinjskom svijetu u ljeto. Date teme treba razraditi kroz kontekst pojava i procesa koji su učenicima interesantni.Svakom pravu prethode obaveze.Komuniciranje sa učenicima/cama.Ponašanje u skladu sa kućnim redom i razrednim pravilima.Motiviranje učenika za rad. Područje znanja čine sadržaji i procesi s kojima je tijesno povezan razvoj sposobnosti koje su od bitnog značaja za uvoñenje učenika u istraživački rad i razvoj naučnog mišljenja. 119 .o razlikama izmeñu zeljastih i drvenastih biljaka.Razvijanje svijesti o pripadnosti školskoj zajednici.o životnim zajednicama. vinograda i njive. .Posmatraju. . . Ovakav izbor nastavnog gradiva i njegovo strukturiranje osigurava povezanost društvenih i prirodnih pojava i proučavanje prirode u njenom jedinstvu s različitih aspekata. voćnjaka. biljkama i životinjama u različitim godišnjim dobima. diskutiranje.o voću i povrću koje dozrijeva u ljeto. PREDLOŽENI MODEL SPOSOB NOSTI I VJEŠTINE VRIJEDNOSTI. . njihovom uzgajanju i upotrebi. . na njivi i radovima na njivi u toku ljeta. . mjestu življenja i njegovoj okolici. .Prepoznaju karakteristike ljeta.Saradnja.o vrtu i radovima u vrtu u toku ljeta. šumi. na znanje o geografskoj karti. U smislu toga predloženi model može da posluži kao pomoć nastavniku.o promjenama u prirodi i prirodnim procesima na biljkama i životinjama u ljeto. ŽIVOTNE ZAJEDNICE Znanje: . širem zavičaju i dešavanjima u njemu.Uključivanje roditelja i drugih uposlenika u školi u realizaciju programskih sadržaja. sticanja vještina. . dogovaranje.1. STAVOVI. te utjecaj na društvo i okolinu i korištenjem metodologije aktivnog učenja. . osmišljavanje igara i interakcijskog učenja. sadašnjosti i budućnosti kao toka vremena i dešavanja koje karakterišu meñusobna povezanost i odnosi.Razlikuju voće od povrća. . BILJKE I ŽIVOTINJE. U ovom razredu šire se znanja o školi i porodici. Takoñer se šire znanja i u dijelu koji se bavi izučavanjem prirode.Sakupljanje materijala. posmatranje.Uočavaju razliku izmeñu vrta. stavova i ponašanja. . . kroz sadržaje o čovjeku i njegovom odnosu prema prirodi.Ispunjavanje domaćih zadataka. sistematiziranje.o žitaricama i industrijskim biljkama. livadi. .Planiranje.DIDAKTIČKO-METODIČKE NAPOMENE Dominantno mjesto u programu imaju ciljevi i očekivani rezultati učenja u područjima znanja. o vrtu. . .Upućivanje učenika na različite izvore znanja. . već briga svih članova škole. uzimajući u obzir razvoj nauke. . . prepoznaju.

Saradnja sa lokalnom zajednicom . posjeta seoskom domaćinstvu. promjenama na biljnom i životinjskom svijetu.3. . organizacija posjeta seoskim domaćinstvima i farmama za uzgoj stoke.Pripremanje. . korištenje njenih resursa za potrebe nastave. . ŽIVOTINJE: DOMAĆE I DIVLJE . voćnjaku i na njivi. brizi za potomstvo. . . . .2.Osmišljavanje igara u učionici.Posjeduju osnovna znanja o uzgoju cvijeća. 1.Učešće u radovima u okolini škole.Štiti životinje. . njihovom. . zaključuju. zaključivanje.4. životu. o očuvanju šuma.Sakupljanje. .Imaju osnovna znanja o domaćim životinjama – znaju podjelu na krupne i sitne domaće životinje. . 120 .Učenici/ce posjeduju znanja o jeseni kao godišnjem dobu. .Pomoć roditeljima. . . te o berbi voća i njegovom spremanju za zimu.Samostalano ili u saradnji sa drugima uzgajaju cvijeće u učionici i ne zagañuje životnu sredinu. . znaju njihov značaj za ishranu ljudi.Definiraju lance ishrane.5.Procjenjivanje napretka učenika.Pomaganje drugima.U toku zime pomaže pticama stanaricama.Uzgoj i njegovanje jestivog bilja.Procjenjuje koje radove i zbog čega ljudi izvode u koje godišnje doba. . brinu da ona uvijek bude čista i zdrava. . mašte i razvoj kreativnosti.Pozitivan stav o pticama.Samostalno ili uz pomoć drugih uzgajanje i briga o nekim vrstama jestivog bilja. .Osmišljavanje situacija za interaktivno učenje.Sakupljaju podatke.Razlikuju pojedine vrste ptica u zavičaju. izrada panoa.Posjeta farmi. .Učenici/ce znaju da ljudi uzgajaju različite biljne vrste. .Saradnja sa roditeljima. . ZAVISNOST RADOVA LJUDI OD VREMENSKIH PROMJENA U PRIRODI . .Znaju da uzgoj domaćih životinja može biti nomadski i stajski. na njivi.Pozitivan stav o životinjama. predviñanje. PTICE .Ispunjavanje domaćih zadataka. . znaju njihove karakteristike. povrće.Razlikuju voće od povrća po obliku i ukusu.Da se u jesen vrši sjetva pšenice i još nekih biljnih kultura. Ne uništava gnijezda ptica.Izrada didaktičkih materijala.Znaju da se u jesen izvode radovi u vrtu.Posjeduju znanja o značaju voća i povrća kao izvora neophodnih sastojaka za zdravu ishranu ljudi. . . posmatraju. zaključivanje. žitarice. . 1. . podsticanje radoznalosti.Posmatranje. svjestan je koristi koje pružaju divlje i domaće životinje. .Imaju osnovna znanja o pticama u zavičaju i njihovim karakteristikama.1. .Znaju uzajamnu ovisnost ljudi.Razlikuju domaće od divljih životinja. o mladunčadi domaćih životinja i njihovim karakteristikama.Organizacija izleta. . voće. . sistematiziranje. . . . P repoznaju i imenuju divlje životinje i njihovu mladunčad. u voćnjaku i vinogradu. biljaka i životinja – razumiju i objašnjavaju lance ishrane.Posmatranje i praćenje napretka učenika. . Izrada kućica za ptice. te o tome da su biljke proizvoñači kisika koji je neophodan za život ljudi i životinja. 1. . ZNAČAJ BILJAKA ZA ISHRANU LJUDI . Izrada panoa. .Izvode logičke zaključke o pticama.Na osnovu posmatranja izvode logičke zaključke o jeseni.Ispravan stav prema biljkama koje se upotrebljavaju u ishrani ljudi.Crtanje domaćih i divljih životinja. . . ishrani.Posmatranje. . izvoñenje zaključaka. .Posmatranje i procjenjivanje. koriste dodatne izvore znanja. . .Organizacija praktičnih vježbi .Učenici/ce su sposobni za jednostavnije radove u vrtu. radovima u toku jeseni.. .Podsticanje razvoja radnih navika.

. zaključuju.6. .Znaju imenovati ravnice i polja u zavičaju.Znaju da ishrana ljudi i životinja ovise jedna od druge.Motiviranje učenika na igre i sport.Imaju osnovna znanja o polju kao životnoj zajednici. .Imaju osnovna znanja o planinama.Imaju znanja o vezi izmeñu biljaka i životinja.Prema boji na geografskoj karti pronalaze ravnice i brda.Ukazivanje drugima na značaj obradivog zemljišta.Znaju imenovati planine u zavičaju. pripremanje.Predlaganje i rukovoñenje školskim projektom. MEðUSOBNA ZAVISNOST B ILJNOG I ŽIVOTINJSKOG SVIJETA .Znaju da biljke i životinje zajedno čine živi svijet.Razlikuju biljni od životinjskog svijeta. obradivo i neobradivo tlo. motiviranje učenika. . . bilježe.Izrada edukativnih i didaktičkih materijala.Uočavaju geografska obilježja zemljišta u zavičaju. posmatranje.1. bilježenja. . POZNATE PLANINE U ZAVIČAJU . pripremanje i podsticanje učenika na kreativan i istraživački rad. sistematiziraju. . voñenje. 1.Organiziranje malih radnih akcija. . .Svojim aktivnostima neplodno tlo pretvaraju u plodno.Prepoznaju plodno i neplodno tlo. 1. . . sistematiziranje. . . . . . .Znaju da je planina životna zajednica.Razvijanje interesovanja i poželjnih navika učenika.Svojim ponašanjem ne narušava sklad izmeñu biljnog i životinjskog svijeta.Znaju posmatrati geografska obilježja zemljišta u zavičaju i da zelena boja na geografskoj karti predstavlja ravnice. podsticanje. . . sistematiziranje prema zajedničkim osobinama.Uspostavljaju logičke veze u životnoj zajednici polja.Ne zagañuje obradivo zemljište otpadom. 7. zaključivanje.Neposredno uočavaju i opisuju karakteristike planine.Planiranje. . RAVNICE I POLJA U ZAVIČAJU .Posjeta najbližoj planini.Pozitivan stav i odnos prema prirodnim ljepotama naše domovine.Prikupljaju. 1.Posmatraju. . .Svjestan je prirodnih ljepota planina u zavičaju. .Posjeta ravnici ili polju u zavičaju.Imaju osnovna znanja o živom svijetu i njegovim karakteristikama. .Učestvuje u akcijama pretvaranja manjih neobradivih u obradive površine.Praćenje zdravlja učenika. .8.Uspostavljaju logičke zaključke o uzajamnosti biljnog i životinjskog svijeta.Promatranje.Znaju razlikovati plodno od neplodnog i obradivo od neobradivog tla. . .Bilježenje. da biljni svijet ima važnu ulogu za ishranu ljudi i životinja .Uspostavljaju logičku vezu u životnoj zajednici planine. . .S roditeljima ili sa razredom izvodi izlete u prirodu. .Promatranje. . . prikupljanje. . . . 9. .Uočavaju promjene i životne procese kod biljaka i životinja. .Procjenjivanje postignuća. . izvode zaključke.Svjesnost o značaju očuvanja biljnog i životinjskog svijeta. OBRADIVO I NEOBRADIVO ZEMLJIŠTE .Saradnja sa lokalnom zajednicom i porodicom. pomaganje.Imaju osnovna znanja o uticaju čovjeka na promjenu zemljišta– od neobradivog do obradivog zemljišta. . 121 . . bilježenje. . . zaključivanje.Učestvuje u akcijama pošumljavanja goleti. .Planiranje.

.Imaju znanja o stajalištu.Na temelju boje na geografskoj karti prepoznaju vode.Učešće u ureñenju izvora.Izgrañen pozitivan stav u pogledu orijentacije u prostoru. džamije) te grobalja. -Imaju osnovna znanja o glavnim i sporednim stranama svijeta.Znaju da život i zdravlje ljudi ovisi o vodi. . zaključuju. praćenje. vrše sadnju drveća u školskom dvorištu. Imaju osnovna znanja o životnoj zajednici vode.Razlikuju crnogorično drveće od bjelogoričnog. GLAVNE I SPOREDNE STRANE SVIJETA. VRIJEME I P ROSTOR 2.Štednja vode. te grobalja. . VIDIK. prikupljaju. .10. . ŠUME U ZAVIČAJU . VODA .1. .Posmatraju.Čišćenje korita potoka ili rijeke.Posjeduju osnovna znanja o vrstama šuma i vrstama drveća bjelogorično (listopadno). crnogorično (zimzeleno). znaju šta je ušće. odreñivanju lijeve i desne obale. .Prepoznaju opasnosti od požara. zvijezda Sjevernjača) i grañevinskih objekata (crkve. pomaganje. . prikupljaju. .Imaju osnovna znanja o karakteristikama vode.Posjeta šumi u blizini škole. tekuću od stajaće.Da je šuma – životna zajednica. . 1.1.Nabrajaju koristi od iskorištavanja šuma. STAJALIŠTE.Bez problema odreñuju lijevu i desnu obalu rijeke. . navode karakteristike. . mahovina. ORIJENTACIJA U PROSTORU. .Razvijanje ljubavi prema prirodnim ljepotama BiH. .Učestvuje u akcijama ureñenja izvora u prirodi. Imaju znanja o značaju i očuvanju šuma.Pojmove stajalište. . . . zaključivanje.Učestvuje u akcijama pošumljavanja.Svojim ponašanjem ne zagañuje čistu vodu.Organizacija izlaska u prirodu. .Organizacija izleta u šumu.Znaju da se u prirodi može orijentirati pomoću kompasa i elemenata iz prirode (panj.Posjeduju znanja o izvoru i toku rijeke. posmatranje. sistematiziraju. . . .Pripremanje cjelokupnog nastavnog procesa. .Organizacija i izvoñenje različitih ogleda sa vodom. zvijezda Sjevernjača) i grañevinskih objekata (crkve. .Znaju razlikovati stajaće od tekućih voda.Razlikuju čistu od zagañene vode. . .Pomatraju. . . . Opisuju. procjenjivanje. VIDIKOVA LINIJA. . .Svjestan je značaja šuma za opstanak čovjeka i životinja. džamije). RAZLIČITI NAČINI ORIJENTACIJE .Uspostavljaju logičke veze u životnoj zajednici voda. .11. izvode zaključke. .Podstrekavanje. . . .Orijentacija u prostoru. 2. 122 .Znaju se orijentirati u prostoru pomoću kompasa i elemenata iz prirode (panj.Izvoñenje ogleda sa vodom.Znaju uočiti vode na geografskoj karti. prikupljanje. . odreñivanje glavnih strana svijeta.Priprema materijala. praćenje. . . . .Pomoću Sunca odreñuju glavne i sporedne strane svijeta.Motiviranje. . opasnosti od požara.Organizacija ureñenja izvora. pošumljavanju.Ispravan stav o šumskom bogatstvu domovine.Posmatranje i uočavanje karakteristika vode. vidik i vidikovac linija koriste pravilno.Izlet u bližu okolinu škole.Uspostavljaju logičku vezu u životnoj zajednici šume. iskorištavanju šuma. izvode jednostavne oglede. otklanjaju te opasnosti. vidiku i vidikovoj liniji. zaključuju. . bilježe. mahovina.

Učenici se znaju služiti različitim materijalima i tehnikama za izradu najjednostavnijih geografskih karta. . te pozitivan stav prema nauci.Na osnovu posmatranja izvode ispravne zaključke. . .Izvoñenje različitih ogleda sa vodom. .2.Znaju se koristiti kalendarom prirode. plakata i drugog obrazovnog materijala. . RELJEFNA OBILJEŽJA 3. UMANJENO PREDSTAVLJANJE PREDMETA I UDALJENOSTI . .M jerenje.Ispravno korištenje simbola za voñenje kalendara prirode.Prate vremenske promjene i bilježe ih u kalendar prirode.Bilježenje uočenih promjena u toku dana.P redviñanje.Samostalno vode zidni kalendar prirode. mjeseca. . . .P raćeni napretka učenika i procjena postignuća.Svjesni su trajanja kalendarske godine. .1. . sedmice. .Izvode zaključke na osnovu praćenja.P laniranje. . .Izrada kalendara i modela sata. svjesni su pojmova sat. podsticanje i rukovoñenje u istraživanju. 2. . IZGLED UŽEG I ŠIREG ZAVIČAJA.Predstavljaju geografske elemente na geografskoj karti.Izrañuju skicu bliže okoline škole.Odijeva se u skladu sa godišnjim dobima.2.4.Izvoñenje zaključaka.Izrañuju tlocrt učionice. pomaganje. Planiranje..P ozitivan stav o geografskoj karti i njenom doprinosu u razvoju nauke. Raspoznaju reljef prema konfiguraciji tla.Raspoznaju geografske karte.Razumiju omjer 1:10.Izrada skice školske okolice. organiziranje. bilježenje. . .Percipiraju prostor i skiciraju ga.Imaju osnovna znanja o prošlosti sadašnjost i budućnosti. GODIŠNJA DOBA -Prepoznaju godišnja doba na osnovu vremenskih prilika. sedmica. . . .Dan koristi za rad. bilježenje. .Izrada skice (demonstriranje). . . ORIJENTACIJA U VREMENU .Saradnja sa lokalnom zajednicom i porodicom.Imaju osnovna znanja o vremenskim promjenama i atmosferskim padavinama. 2. dana. -P ripremama. dan. dani u sedmici. . SKICA OKOLINE ŠKOLE . mjeseci i godine.Prepoznaju kartu užeg zavičaja. a noć za odmor. . umanjeno predstavljanje predmeta i udaljenosti. dijelovi sata. .1.P omaganje učenicima u izradi kalendara. organizacija i realizacija nastave. pripremanje. . dijelovi dana. Praćenje.Izrada skica. mjeseca. .Svjesnost o vremenskim promjenama i različitosti klime. godine. 123 . . PRAĆENJE VREMENSKIH PROMJENA.3.Odijevanje i obuvanje u skladu sa godišnjim dobima.Bez većih poteškoća se snalaze na kalendaru. KALENDAR PRIRODE .Izvoñenje zaključaka.Učešće u posmatranju vremenskih promjena.1.GEOGRAFSKA KARTA 3.P ozitivan stav prema učenju i izvršavanju zadataka.P riprema materijala za izradu skice. . .Izrañuju najjednostavnije geografske karte.Ukazivanje na koristi i štete vremenskih promjena. 3. .Znaju se orijentirati u vremenu.P ripremanje i voñenje izvoñenja učeničkih istraživačkih ogleda / projekata.Znaju posmatrati reljefna obilježja užeg zavičaja i izraditi jednostavan reljef. . pripremanje..1. . . znaju izraditi plan učionice i znaju se snalaziti na planu. raspoznaju i pravilno koriste simbole. . . . .2. . Svjesnost o mogućnosti umanjenoga predstavljanja objekata i udaljenosti u prirodi.Imaju osnovna znanja o izradi skice i znaju uraditi skicu školske okoline. . . 3.Odijevaju i obuvaju se u skladu sa vremenskim prilikama. .Umanjeno predstavljaju predmete i udaljenosti. .Dnevni raspored rada sačinjava sam i pridržava se istog. . .Opisuju vremenske promjene.

P riprema i realizacija posjete selu – gradu.4. . . uzgoju industrijskih i krmnih biljaka. PRIVREDA U UŽEM ZAVIČAJU .Izgrañen pozitivan stav o prošlosti. . . . 4.P riprema materijala. . . imaju osnovna znanja za izradu trake vremena.Ispravna predstava o budućnosti. znaju tipove sela. voćarstvu. . BUDUĆNOST 4. . . zaključivanje.2.5.1. PROŠLOST.Razumiju pojam prošlosti.3. odreñuju strane svijeta.Osmišljavanje priprema.P osmatranje. . realiziranje programskih sadržaja. . uzgoju ljekovitog bilja.Odreñuju dogañaje iz prošlosti. razgovor. . .3. . . razumiju život u gradu i na selu. odnosno putem koji ima trotoar i putem koji to nema.Razumiju kulturu življenja i imaju osnovna znanja o očuvanju životne sredine.Razlikuju različite grane privrede.Izrada trake vremena.Učešće u saobraćaju u različitim situacijama.Odreñivanje strana svijeta na geografskoj karti. 4. . .U saobraćaju se ponaša u skladu sa propisima.Znaju nabrojati tvornice (fabrike) i rudnike u užem zavičaju. sadašnjosti.P ravilno ponašanje. . 124 . zastavu. . interakcijskih igrica. . .P osjeta selu – gradu.Imaju znanja o stočarstvu u užem zavičaju. . .Razlikuju privredne objekte i imenuju ih. NASELJA U ŠIREM ZAVIČAJU .P onaša se u skladu sa prilikama u kojima se nalazi.Koriste javni prijevoz. . . (odreñuju strane svijeta) . planiraju budućnost.Saobraćajne vježbe van učionice. pomoć učenicima u samostalnom i grupnom radu.Razlikuju vrste saobraćaja i saobraćajnih sredstava. ilustriranje.Razlikuje različite grane privrede.Ispravno se orijentirati na geografskoj karti.Izrada državnih obilježja.Razvijanje ljubavi prema domovini. . . prepoznaju kartografske karte. . .P riprema materijala i vizuelnih sredstava za rad. . . . . posmatranje. .Snalaze se na geografskoj karti. -Sakupljanje slika i tekstova koji govore o našoj domovini.Razlikuju privredne objekte i imenuju ih. SAOBRAĆAJ U ŠIREM ZAVIČAJU .Učešće u saobraćajnim simulacijskim igrama.P ravilno se kreću putevima u naselju i van naselja.Organizacija nastave van učionice.Imaju osnovna znanja o naseljima u užem i širem zavičaju i uočavaju ih na geografskoj karti. grb. grba i zastave. prepoznaju saobraćajna sredstva. . .Prepoznaju državna obilježja. SADAŠNJOST. lovu i ribolovu.Razlikuju grad i selo. . . DRUŠTVO 4. 1. zaključivanje. vinogradarstvu.Učenici/ce imaju znanja o poljoprivredi.Razgovor.P ozitivan stav o Bosni i Hercegovini kao domovini. . SNALAŽENJE NA GEOGRAFSKOJ KARTI . himnu.Sposobni su kretati se putem u naselju i van naselja.Bez većih poteškoća odreñuju strane svijeta na geografskoj karti. imaju znanja o saobraćajnoj povezanosti naselja u užem i širem zavičaju i to uočavaju na geografskoj karti.Izrada panoa. računanje sa jedinicama za vrijeme. .Znaju granice Bosne i Hercegovine i prepoznaju državna obilježja B osne i Hercegovine.P omoć učenicima u samostalnom radu.P osjete.Osmišljavanje interakcijskih saobraćajnih igrica. sadašnjosti i budućnosti. ratarstvu. 4. . . MOJA DOMOVINA BOSNA I HERCEGOVINA 4.Razumiju učešće djece u saobraćaju na putu od kuće do škole. 3.Prepoznaju osnovne kartografske znake. . Cijeni urbanu i ruralnu sredinu pozitivno.Cijeni privredu u zavičaju i ima izgrañen stav o značaju privrede za razvoj društva uopće.

Učenici/ce posjeduju znanja o jutarnjoj. . . poliklinika.Održavanje čistoće stambenog prostora.Razvrstavaju otpad i odlažu ga na za to predviñeno mjesto. Upućivanje čestitki.Održavaju higijenu stambenog prostora.Omogućavanje posmatranja. školski). . alkohola i droge i na to upozorava druge. .4.Održava ličnu čistoću samostalno ili uz manju pomoć odraslih. .Znaju koje su najčešće bolesti školske djece i kako se čuva zdravlje.Slavi državne i druge praznike i ima pozitivan stav o praznicima. ALKOHOL I DROGA .2. . 6. .Razlikuju zdravu od nezdrave hrane.P onašanje u skladu sa kućnim redom. .P ripremaju i slave praznike u lokalnoj zajednici. 6. . 125 . . ZDRAVA ISHRANA .Znaju nabrojati vrste praznika (državni. .1.Organiziranje proslave roñendana.Odabir i upotreba zdrave hrane.Znaju da je neophodna redovna posjeta zdravstvenim ustanovama. . . Zaštita i čuvanje okoline 6.Redovno ide u posjetu zdravstvenim ustanovama radi kontrole i očuvanja zdravlja.Znaju nabrojati i koristiti sredstva za održavanje lične higijene. dom zdravlja. ZDRAV OKOLIŠ 6.Znaju da su duhan. . . . .5. alkohol i droga štetni za ljudsko zdravlje. .4.Čuvaju vlastito zdravlje.6. . .P osmatranje.Znaju prepoznati znak za reciklažu na ambalaži. HIGIJENA I KULTURA STANOVANJA . .5.Samostalno postavljaju sto i pospremaju ga poslije objeda. .Razlikuju vrste praznika. (raznovrsnost hrane).P osjeta zdravstvenim ustanovama. bolnica).U ishrani koristi samo zdravu hranu. . ZDRAVSTVENE USTANOVE . Izrada panoa. znaju da nečistoća izaziva zarazne bolesti. . . -Znaju razvrstati otpad i odložiti ga na za to predviñeno mjesto. zaključivanje.P osjeduju znanja o hrani biljnog i životinjskog porijekla.Razumiju značaj ishrane ljudi. čistoće zgrade (okoline kuće). škole.2. LIČNA HIGIJENA . .kako otpad može biti koristan 6.Znaju čuvati okoliš. . .Razgovor sa zdravstvenim radnicima.Čuvaju zdrav okoliš.Ispravno upotrebljavaju zajedničke prostorije u stanu i stambenoj zgradi.P repoznaju znak za reciklažu na ambalaži. 6. Otpad.Učešće u aktivnostima na obilježavanju praznika. zajednice. . . .1.Znaju održavati čistoću stambenog prostora i okoline.3. dnevnoj. . . .P repoznaju lica u alkoholiziranom stanju. lokalnom zajednicom.Pozitivan stav o čistoći stanovanja.Aktivno učešće u ekološkim aktivnostima odjeljenja. 5.Upotrebljavaju zdravu hranu. . ima izgrañene pozitivne stavove o kulturi stanovanja.Samostalno održavanje lične čistoće.Saradnja sa drugim učenicima. . PRAZNICI . . . vjerski.Svjestan je štetnosti duhana.P ostavljanje i pospremanje stola. . pomoć učenicima u samostalnom i grupnom radu. .Održavaju ličnu čistoću i čistoću životnog prostora. 6.1. noćnoj i sedmičnoj higijeni. . DUHAN. .Organizacija akcija očuvanja zdravog okoliša.3. . prikupljanje materijala.P rikupljanje odreñenih količina zdrave hrane.P repoznaju zdravstvene ustanove i oznake na zdravstvenim ustanovama. 5. -P ozitivan stav o zdravom okolišu. kućnim savjetima. njena priprema i konzumiranje. .5. Postupanje sa otpadom u školi .Stvaranje preduvjeta za održavanje lične čistoće u školi.P riprema i organizacija posjeta zdravstvenim ustanovama.Učešće u pripremi organizaciji proslave praznika. ZDRAVLJE 6.Ponašanje u skladu sa zdravim okolišem. .Sačinjavanje dnevnog jelovnika. .Ponaša se u skladu sa kućnim redom. HIGIJENA 5. .5.Pozitivan stav o ličnoj higijeni. .Razlikuju zdravstvene ustanove (ambulanta.P oštuju kućni red.

OČEKIVANI REZULTATI / ISHODI UČENJA Učenici bi trebali imati znanje i razumijevanje: . .Ispoljavanje pozitivnog odnosa prema djeci koja su članovi muzičke sekcije. muzičko-scenske igre i improvizaciju). . samostalno i/ili u grupi. . narodna kola. . razrednom horu i orkestru. . . .Samostalnije i originalnije improvizirati na instrumentima.Sistematiziranja muzičkih znanja. orkestru).Uključuje se u muzičke sekcije. STAVOVI. dinamici i tempu . . mf. cijelu notu i odgovarajuće pauze i razlikuje ih od četvrtinke i osminke kroz grafički prikaz i notni zapis.Samostalnog eksperimentiranja. . PONAŠANJE 126 . . blok flauta. brz) i dinamici (p. . muzičke igre. .Često traži da sluša muziku i/ili pjeva sam i sa drugom djecom.Iskazuje sve veću želju i potrebu za posjećivanjem koncerata. izvoñenje ritma brojalice.Odgovarajućoj upotrebi Orffovih muzičkih instrumenata uz pje vanje. brojalice. . . .Muziciranju u grupi. . . . u odnosu na četvrtinke i osminke).Slobodnije iznositi svoje mišljenje i ideje i praviti poreñenja ostvarenog. . . što ukazuje na rast ove potrebe učenika. .Korištenja znanja u osmišljavanju ideja za kreativno ispoljavanje. jubileji).Razvijanje trajnih interesa i ljubavi prema muzici kako bi ona postala trajna potreba djece.Daljnjem radu na artikulaciji i intonaciji. sviranje na osnovu partitura u slikama (sa simbolima). ksilofon.Ispoljavanje intenzivne želje za bavljenjem muzikom. . .Postavljati pitanja kad se nañe pred novim muzičkim zadatkom. umjeren. . od soliste do hora/zbora. literarno i pokretom. a u odnosu na druge. . Razvijanje pozitivnih vrijednosti i stavova: . .Pokazivanje posebnog zanimanja za djecu koja idu u muzičku školu.O značaju muzike u životu i potrebi učenja muziciranja kao cjeloživotnom procesu. melodika). ritam.Korigira sebe i druge u skupnom muziciranju (horu/zboru.Odgovornost za kvalitet muziciranja iskazuje riječima i zalaganjem. . . . . .Vrlo aktivne muzičke interakcije sa okruženjem (kroz pjevanje i sviranje.Da je sviranje na instrumentima potrebno vježbati da bi muziciranje u orkestru bilo skladno. koncerti.O značaju i potrebi muzike u životu. .Upoznaje polovinku. .Sa zadovoljstvom se uključuje i daje sve samostalniji doprinos u interakciji (projekti. .Memoriranja muzičkih djela.Predviñanja rezultata u improvizaciji. tempa i dinamike pokretom i plesom.Da zajedničko muziciranje treba vježbati i da lijepog muziciranja u horu nema bez tačnog pjevanja i uklapanja svakog pojedinaca. . . . 70 časova godišnje) Muzička/glazbena kultura CILJEVI I REZULTATI ODGOJNO-OBRAZOVNOG RADA PODRUČJA UČENJA CILJEVI Sticanje znanja o: .Odgovarajućoj upotrebi gradacije u tempu (spor.Prema sebi kao pjevaču i sviraču.Samostalnom sviranju na melodijskim instrumentima (metalofon.Uočavanja. Razvijanje muzičke sposobnosti i vještine: .Izražavanju ritma. .Upoznavanju informativno orkestarskih instrumenata po grupama (gudački.Uviña i objašnjava ulogu muzike u životu. . . .Prepoznavanju i svjesnom izvoñenju mjeru (2.Pokazuje da shvata i razlikuje kvalitet interpretacije. . saopćavanja i bilježenja razlika u grafičkom i/ili notnom zapisu.(2 časa sedmično.Sviranju kao pratnji pjevanju.Izražavanje doživljaja djela likovno.Ispravljati svoje i ukazivati na greške drugih u muziciranju. ZN ANJE SPOSOBNOSTI I VJEŠTINE VRIJEDNOSTI. .Kvalitetne interpretacije i prezentacije muziciranja. .Poštuje i cijeni mišljenja i stavo ve drugih. trajanju.Primjenjuje pravila muzičke igre. duhački drveni i limeni. . boji. tempo dinamika…).Prepoznavanju odnosa po visini. udaraljke). 3 i 4dijelnu-dobnu) i ritam brojalica.Da svaki instrument im a značajno mjesto u orkestru i da su odnosi meñu njima u sviranju i igri različiti.Poznaje i razumije osnovne muzičke pojmove (melodija. f). improvizaciju.Ispoljavanje interesa i ljubavi prema sadržajima muzičke baštine BiH. -Razlikuje i pokazuje da razumije trajanje nota i odgovarajućih pauza (polovinke i cijele note. .Uočava i obrazlaže razlike izmeñu zvukova odreñene visine i adekvatno ih koristi u improvizaciji.Sve veće samopouzdanje u pjevanju.Primjenjivati odreñene kriterije za izvoñenje i/ili procjenu slušanog djela.Adekvatno koristiti prethodna muzička iskustva i muzičke termine : . . u paru i kroz timski rad-komunikaciju.Sve snažnije ispoljavanje dječije emocionalne i estetske osjetljivosti na kvalitet muzike.Najkvalitetnije izvoñenje nagrañuje aplauzom.

U toku školske godine učenici treba da nauče najmanje 10 muzičkih igara koje uključuju pokret. a po sadržaju i značenju zanimljive su i bliske djeci u III razredu. U trećem razredu treba naučiti 12 brojalica što je nešto manje nego u prethodnoj godini. učenici će (osim četvrtinke i osminke u II razredu) upoznati i polovinku i cijelu notu i odgovarajuće pauze. sa težištem na umjetničko-doživljajnoj komponenti. sa ciljem da pozitivni interesi i stavovi prema muzičkim vrijednostima budu sve jasnije izraženi. sintisajzer. tradicionalne narodne običaje i drugo. pa su u razvoju muzikalnosti djeteta ove dobi od iznimnoga značaja.STRUKTURA SADRŽAJA I II III IV V PJEVANJE I SVIRANJE MUZIČKE/GLAZBENE IGRE BROJALICE SLUŠANJE MUZIKE DJEČIJE STVARALAŠTVO DIDAKTIČKO-METODIČKE NAPOMENE U III razredu nadalje raditi na ostvarivanju postavljenih muzičko odgojno-obrazovnih ciljeva kroz navedene programske sadržaje. koje su dječija igra. Kreativnost u ovoj području očitovat će se učešćem u izradi pratnje i aranžmana. Pjevanjem i sviranjem treba obraditi najmanje 15 pjesama u toku školske godine. podržava život u prirodi i razne radove. te grupnu i kolektivnu. djeca je uče pjevajući uz nastavnika u cjelosti. poskakivanje s plesnim elementima. biti sposobni prepoznati i izvoditi mjeru (2. 3 i 4-dobnu) tempo i dinamiku (tri oznake). poštujući i dječije prijedloge jer je ona dio njihove drage svakodnevne igre. te sviranju na Orffovim ritmičkim i melodijskim instrumentima. uz pratnju melodijskog instrumenta (klavir. koreografije okretnih igara i narodnih kola iz različitih krajeva svih naroda i narodnosti. Slušanje pruža obilje mogućnosti za upoznavanje muzičke umjetnosti i muzičke literature. sve češće i sa zadovoljstvom i sve većim interesom. Pjesme i u ovom razredu imaju različit sadržaj koji. U takvim slučajevima. Nakon doživljaja muzike. okreta. treba se odvija postupno i nenametljivo. samoinicijativno. Zato u III razredu treba upoznati najmanje 15 kompozicija. jer se sastoje iz osnovnih pokreta: hodanje. pljeskanje. U oblasti dječijeg stvaralaštva učenike treba uputiti na samostalnije praćenje pjevanja. a istovremeno i dječije tradicionalno stvaralaštvo. odnosno po kiticama. te pjesmu tačno interpretirati. gitara). složeniji ritam i metriku. sigurniju i slobodniju individualnu improvizaciju. polazeći od nivoa postignuća svakog pojedinog učenika. bez pretjeranog opterećenja muzičkom terminologijom. Poticati djecu da izmišljaju priče ili naslikaju seriju slika koje će sami 127 . Predložene pjesme odgovaraju opsegu dječijeg glasa. Nakon doživljaja pjesme u izvoñenju nastavnika ili sa CD-a. mogu imati utvrñene figure i kretnje. izmeñu ostaloga. Brojalice. Poticati i pratiti nivo učešća u muziciranju: po zadatku. te raznih kretnji ruku. Igre i narodna kola. pomažu i tjelesnom odgoju i upoznavanju narodne muzičke tradicije. Slušanjem treba upoznati informativno orkestarske instrumente po grupama. usvajanje muzičkih pojmova koji su apstraktni djeci ovog uzrasta. kao i pokretom jer se time podstiče njihova kreativnost. Praćenjem i analizom notnog zapisa u udžbeniku. I nadalje poticati djecu da svoje zapažanje i doživljaje izraze opisno ili likovno. Nastavnik u trećem razredu treba posvetiti posebnu pažnju organiziranju maštovitih načina njihove interpretacije sa i bez sviranja na instrumentima. tapkanje. komunikaciju putem dijaloga: u paru. imaju u ovom razredu veoma različit sadržaj.

te razvoju muzičkih sposobnosti u toku godine. pa je i korelacija sa drugim predmetima sasvim prirodna. poboljšanje kvaliteta pjevanja. Učiti i poticati djecu da sa sve većom tačnošću zapažaju i odreñuju tempo. na upoznavanju notnih znakova kroz svjesno pronalaženje razlika u trajanjima prikazanim u notnom zapisu. U III razredu moguće je uraditi nekoliko muzičkih dramatizacija. 128 . priručnih i improvizovanih instrumenata. dinamiku. U središtu nastavnikovog interesa treba da bude korigiranje i otklanjanje problema koje dijete ima. tačnosti intonacije i opsega muzičke memorije. izvoñače i sastave. vrste glasova u horu. Muzički sadržaji u sebi imaju sve elemente koji prirodno pomažu i podržavaju savlañivanje i ostalih sadržaja ovog razreda.samoinicijativno i mnogo samostalnije uz pomoć instrumenata «oživjeti». razvoj opsega dječijeg glasa. Treba nadalje raditi na razvoju osjećaja za ritam i metrike kroz brojalice i muzičke igre. formu kompozicije. muzičke instrumente orkestra po grupama. uz korištenje Orffovog dječijeg instrumentarija. Razlike meñu učenicima bit će u skladu s razlikama u samom startu i dinamici napredovanja u usvajanju znanja i vještina. sa naglaskom na originalnost i raznovrsnost dječijih rješenja.

. .Jasna mu je potreba uklapanja svog glasa u hor/zbor da doprinese boljem zvučanju. priredbe.Samostalnije pjeva i svira Orffove instrumente i ima više povjerenja u sebe.Stalna briga i čuvanje školskih muzičkih instrumenata. kuća. K išobran za dvoje (ðelo Jusić) 15. četvrtinke i uporeñuje ih sa polovinkama i cijelim notama i njihovim pauzama. . Majka Smaju pod ñulo m rod ila (Mostar)uspavanka 19. Zelen lišće goru kiti.Čuva i održava instrumenate i pokazuje pozitivne stavove i vrijednosti prema muzici. ritam(duge i kratke slogove). Svemirac (Refik Hodžić) 6. narodna 18. . S TAVOVI. -Kad osjeti da mu treba traži.Ima pozitivnu sliku i razvija svijest o značaju svakog pojedinca u horu. Kad ja poñoh na Bentbašu.Organizira pjevanje i sviranje u interakciji i učenje u školi. Trčimo za suncem (Refik Hod žić-st ihovi Nasiha Kapid žićHadžić) 9. Spavaj.Reci Bosno ljubav i (A sim Horozić) 11.Razvija osjet za mjeru (dvo. Čestit ka majčici (Josip Kap lan ) 13.P lanira i osmišljava muzičke igre kao podsticaj za učenje. . te sarañuje sa drugima. razumije obaveze i potrebu ispunjavanja (kao pojedinac ili dio grupe).Ponašanje u skladu sa pravilima muzičke igre. Višnjičica rod rod ila 25. PONAŠANJE AKTIVNOS TI NAS TAVNIKA AKTIVNOS T UČ ENIKA (O RG ANIZAC IJA I MET DE O NASTAVE I UČENJA. . f) i koristi ih u igri. . dikcija) koja dovode do kvalitetnijeg skupnog muziciranja. K iša pada trava raste 26. .Pokazuje da muziku doživljava i cijeni kroz svoje ponašanje i učestalo muziciranje. artikulacija. u poreñenju sa rezultatima u drugom razredu. . . . .Stalno komunicira sa djecom i upućuje ih na izvore znanja. . Tri ciklame (Refik Hodžić-stihov i Nasiha Kapidžić-Had žić) 12. Vrste kiše (Damir Pjan ić) 3. .Imenuje i korigira greške u pjevanju i sviranju.Komunikacija i interakcija u muziciranju (improvizaciji). mf. . . .Često pjeva i svira jer uviña da treba vježbati ako se želi postići kvalitet. tempo i dinamiku.RAZRADA SADRŽAJA (TABELA) S ADRŽAJ ZNANJE I RAZUMIJ EVANJE SPOS OBNOSTI VRIJEDNOSTI. . tezu i arzu. . san t e prevario (Kozarac) 20.Upotreba instrumenata u skladu sa zadacima pjesme. . .Redovno učešće u pjevanju i sviranju: nastava. Kad se male ru ke slože (Zagrebački mališani) 21. OCJENJIVANJE) I PJEVAN JE I SVIRA NJE Izbo r: 1. .P rati i procjenjuje njihova individualna postignuća. u porodici. brojalica i muzičkih igara. Šaputanje (N iko la Hercigonja) 22.Prihvata korekcije i shvata njihovu svrhu -kvalitet muziciranja u razredu.Nenametljivo rukovodi sa aktivnostima i motiviše rad učenika. -P ronalazi i objašnjava tri oznake za tempo (spor. .Uporeñuje i koriguje vlastito pjevanje i sviranje u odnosu na druge. Čemu slu že rod itelji 23.M uzicira samoinicijativno i bez podsticaja.Samostalno snalaženje i istraživanje u sviranju kao pratnji pjesmi. . izleti. šalica (A jka Kolaković) 5. Kad se male ru ke slože (A rsen Dedić) 14.Aktivnim uključenjem u zajednički rad pomaže djeci u kolektivnom. -Zna mogućnosti i adekvatno koristi Orffove instrumente i kombinira ih sa priručnim. Proljećna p jes ma (St aniša Korunović) 4. Čestit ka majčica (Fran jo Barić. umjeren. -Raspoznaje pojedine muzičke znakove u notnom zapisu (dinamika. tempo) note i pauze po trajanju. stihovi Sanela Pršeš 16. Želim (Nino Pršeš. -Vidljivo se trudi da svoje muziciranje usaglasi sa grupom i kolektivom. tro i četverodijelnu). prihvata i pruža pomoć. 129 . Maestral (Josip Stamac) 2. Zaplovi barka (kanon) (Z lat ko Grgošević) 7. -Pokazuje visok nivo spretnosti u sviranju i improviziranju.Svjesno obavlja muzičke zadatke. Zekin i jadi (Alfi Kabiljo ) 8. -Razlikuje i pronalazi osminke. . brz). Igrajmo se svi (Melisa Salihov ićIbrahimbegović) 10. -P oznaje i objašnjava oznake za dinamiku (p.Samostalna izrada vlastitih improvizovanih instrumenata. Šala. zlato . -P rihvata korekcije i poštuje pravila pjevanja (intonacija. narodna 17. grupnom i individualnom muziciranju. Rob ert Grub išić i Josip Kaplan) -Ima veliki fond pjesmica. -Procjenjuje sebe u odnosu na druge. Razgranala g ran a jo rgovana 24.

Pronalaženje i zapisivanje brojalica. En.Ima veći fond djela koja prepoznaje prilikom slušanja. pokazuje simulacije na kompjuteru. predlaže i izvodi pratnju. Hajd izañi medvjede 9. . tike tačke 6. . .Po sjećanju izvodi veći broj ranije obrañenih brojalica. pokretom i pjevanjem. u dvorištu. den. Tike.Kroz kreativne načine ritmičkog izražavanja jača samosvijest. Jedna mačka živa 7. Kupres) 7. disi (Saraje vo) 13. Ljetna pjesma 5.Izrada nošnji od različitih materijala u učionici. .Pokretom prati ritam pjesmice odnosno izvodi zadatu koreografiju.Usmjerava aktivnosti učenika.Uključenje u modeliranje narodnih nošnji (prema originalu ili slikama).Pokreti su precizni i tačni. Grličica proso brala. .Razumije i izvodi brojalicu prema zadatku precizno i tačno. . .Razvijanje svijesti o kulturi ponašanja na koncertima i nastupima folklornih ansambala.Prepoznaje pojedine tradicionalne nošnje.Samostalno izvodi ritam sviranjem na instrumentima P oigrava se s brojalicom. dječije radne i kulturne navike. D vi se babe vozale (Guča Gora-Travnik) 8. vrtu. (Centralna Bosna) 9. igre i kola. -Razvija kreativnost.Osmišljava maštovite igre sa dječijim instrumentima. . . . mijau. na izletu).Osmišljava.Organizira praktične vježbe i odlazak na probu u KUD.Ispravno primjenjuje pravila muzičke igre. Pre poznavan je ranije naučene brojalice na osnovu ritma bez teksta (zagonetka).Izgovaranjem i gledanjem u notni zapis odreñuje duge i kratke note (slogove teksta).P omaže. priprema i organizira igre posebno tradicionalne u učionici. . pomaže. padaju s neba bijele zvijezde (hor Kolibri) III BROJALICE Izbor: 1.P okazuje i demonstrira izvoñenje i sviranje.Shvatanje značaja pokreta u plesu i kolu. .Pokretima opisuje dogañaje u prirodi (život u prirodi. . . kiša 4. Ide kolo naokolo 12. . Jedna kola žuta 8.Pamti i donosi u razred nove brojalice i izmišlja nove zajedničke igre.Pamti i imenuje pojedine pjesme. . kroz posmatranje i razgovor. .Predlaganje muzičke igre za priredbe. Treskavica okolo (Sarajevo i okolica).Veći osjećaj za mjeru. -Podsticanje kreativnosti igrom. .Upućuje.Učlanjenje u ritmičku i/ili folklornu sekciju.Razvijanje svijesti o kolima kao tradicionalnom muzičkom stvaralaštvu B iH sa utvrñenim pravilima (koreografija). . .Stimuliše ih i direktnim učešćem u igrama i kolu. . mačka 11. U ovom dvoru bijelom (Livno) 12. demonstrira i usmjerava u pravcu interesa i mogućnosti djece.Prema slogovima riječi brojalice. . . Brzojav (telegram) Vladimir Tomerlin 2. Pipalica pipa (Jezero-Jajce) . . . . . na raznim mjestima (u razredu. radovi. . . Kiša. Mijau. Boc.Praktičan rad: zajedničko i pojedinačno izvoñenje pokreta uz pjevanje. . dimi. . .Crtanje (slikanje) narodnih nošnji. dore 2. . . koračanjem u koloni.Rasprave o ponašanju u situacijama na koncertu. . Razbolje se lisica (Minja i Lidija) 13. Tomerlin) 4. Roma (Polog i okolica Mostara) narodno kolo 10.Uči druge izvoñenju ritma na instrumentima .muzički ureñena zajednica koja svira prema pravilima i znaku dirigenta. . . .Tačno izvodi mjeru i ritam skandiranjem.Dopunjavanje zidnog panoa novim zapisima. Jedan dodan. . .Osmišljava prigodne muzičke igre za interaktivno učenje. kombinira instrumente. .Pozitivno vrednuje brojalicu kao maštovitu igru i komunikaciju. . . odbrojavanjem rukom. . . . Golubovi 3.Sigurno i samostalno pjeva i igra .II MUZIČKE IGRE Izbor: 1.Sarañuje sa roditeljima i uključuje ih u rad.Primjenjuje ranije znanje na novu igru. sortiranje i izvoñenje zaključaka. . narodni običaji). narodna za zabavljanje 6.Uočava sličnosti i razlike. Odžak. uporeñuje note i trajanja. Patka patku pojela 3. Izgubljeno pile (Vl. .Izvoñenje zapisa na originalnim i napravljenim instrumentima. upućuje koordinira rad rukovodi po potrebi.Samostalnije izražava kretnjama ono šta muzika sugeriše.Odabiranje prikladne igre u učionici. .Uključuje se u izvoñenje sa vidnim zadovoljstvom i raduje novim iskustvima.Dopunjavanje razredne izložbestalna postavka. . .P rocjenjuje interesovanja i napredak učenika.Pravilno izvodi igru odnosno kolo. 130 . narodno kolo 11.Crtanje i fotografisanje instrumenatadoprinos prezentaciji. I mi znamo svirati (G.Shvata da je orkestar .Predlaže i nove pokrete koji su adekvatni.P osmatra i prati učenika u radu. boc iglicama 10.Vodi aktivnosti.Svira pravilno ritam na ritmičkom instrumentu po uzoru i na osnovu vlastitih ideja. Poskakuša. koja razvija osjećaj pripadnosti grupi.Izvodi zadane pokrete bez pomoći . .Izvodi odgovarajuće pokrete u mjeri i ritmu na razne načine. . . ritam i izražavanje kroz muzičko djelo. . Padaju.Slobodno i organizovano kretanje u prostoru.Mnogo samostalnije igra u kolu i usvaja ih sa više sigurnosti. Jabučice crvena 5. .

Samostalno odreñuje karakter kompozicije.Pravljenje preglednog panoa na koji se dodaju slike instrumenata koje su upoznali.Prepoznaje i saopštava ime kompozitora.Bez vanjskog podsticaja sam predlaže ideje i uključuje se u rad. .Osposobljava ih za uočavanje i bilježenje.Razgovora o osjećaju ugodnosti i opuštanja.Posjete koncertima. A. Vivaldi) 9. . . doboš).Dogovaranje o improvizaciji koja omogućava neverbalnu komunikaciju i socijalizaciju. V DJEČIJE STVARALAŠTVO . . legato. priredbama saradnja sa lokalnom zajednicom. Schumann ) 5.Priprema i voñ i djecu kroz aktivnosti dijaloga i interakcije. horski glasovi. .Samostalno istražuje instrument i na njemu improvizira . Sa unu kom Janom (A vdo Smailović) 15. . udaraljke).U knjigama i štampi pronalaze i prikupljaju slike kompozitora i muzičkih instrumenata (simfonijski orkestar). Bosno mo ja (narodna) 20.Prepoznaje instrumente predstavnike grupa (flauta. .Razgovorom o muzici u okolini. Chop in ) 4.Saopštava interes i želju za njihovim kombiniranjem.Pronalaženje priča i bajki čiji se likovi mogu muzikom „ozvučiti“. iz opere «Čarobna fru la» (W. . . Bocherini) 2.Izrañuju zidne panoe sa tematskim sadržajima . violončelo.Pravljenje zajedničke makete koncertnog podijuma. A. (Rešad Arnautović -obrada za dvoglasni ženski ho r) 18.Pokazuje kulturu ponašanja kad sluša izvoñenje i na koncertu. Izvoñenje muzičkog igrokaza uz kombinaciju pojedinaca . . .Samostalno smišlja. iz baleta «Krcko Oraščić» . . . . . . . .Pronalaze i prikupljaju tradicionalne instrumente iz kraja gdje je škola. . Zeko i potočić (Zden ka Vučkov ić) 19. -Improvizacija pokreta u ritmu i plesu. Bumbarov let. dodaje. . ispoljava svoje stavove i potrebe za lijepim (auditivna ekologija). .Izražava razne ritmove iz života instrumentima . individualna.Sposoban je za praćenje jednostavnog notnog zapisa i primjenu termina. . odlomak iz opere «Bajka o caru Saltanu ».Plesna dramatizacija. razlikuje. klarinet harfa. .Često traži da se djelo ponovno sluša. Čajkovski) 11. Schumann ) 6. .Slobodnija improvizacija kolektivna. Pt ičja tuga (L.Vidljivo pokazuje pozitivne navike i potrebu za muzikom. . ljubav i mo ja .Izražava ugodnost i utiske o slušanom djelu.Planira termine za posjete kulturnim ustanova i bilježi ih na kalendaru.Sigurnije i samostalnije praćenje pjevanja.Traži da ih vidi uživo na koncertima.Prikupljanje kaseta i CD. .Brzo uočava i saopštava ime izvoñača djela. Valcer cv ijeća. -L iterarno i /ili likovno izražavanje doživljaja muzike. . (A. . (N. . . što ih motiviše na učenje .IV SLUŠANJE MUZIKE Izbor : 1. .likova i kolektiva.Pravi improvizaciju ritmičke pratnje pjesmi. duhački drveni i limeni.Procjenjuje učenička postignuća. izvodi zaključke o slušanom djelu. M ozart) 3. uporeñuje.Prepoznaje orkestarske instrumente po grupama (gudački.Ukazuje na adekvatan način izrade preglednih zidnih kalendara sa terminima koncerata. v .Razlikuje i poznaje pojedine instrumente i vizuelno i auditivno. .Komentariše osobine djela. .Tačno odreñuje jačinu (glasnoću). Da se p ita dijet e (N ino Pršeš. D jevojka viče iz tanka grla. (P.Učešće sa zadovoljstvom u muzičkim igrokazima svog razreda. Mo zart) 7. podstiče kreativnost.Pronalaze i prikupljaju slike tradicionalnih narodnih instrumenata i nošnji naroda BiH. . narodna. Saint –Saens ) 10. .Ima veći fond djela koja prepoznaje prilikom slušanja. Sarajevo. . grupna. .Komunikacija kroz muziku i kooperacija u radu.Željom za muziciranjem pokazuje pravilan odnos prema muzici.Stvara kombinacijom riječi.Izmišljanje melodija na zadani ili novi tekst. hor. Divlji jahač (R. Magarac i Pijanist iz Karnevala život inja (C. .Pljeskanjem drugarima i na koncertu pokazuje pozitivno ponašanje prema djelima i muzičkim umjetnicima. -Osmišljavanje više novih muzičkih igrokaza. -S lobodnija improvizacija na Orffovim instrumentima. . . likovno ili literarno.Pravi varijacije na zadanu temu . rukovodi i razvija interes učenika prema muzici svojim odnosom i stavovima. Vrapci i straš ila (Vlado M ilošević) 17. pokreta i likovnim izrazom.Na podsticaj ali i spontano daje svoje ideje za rad. Menuet (L. Želja (F. školi i okolini.Posjeta koncertima u osnovnoj muzičkoj školi. bubanj.Pomoć učenicima u samostalnom i grupnom radu. izvoñače i kompozitore. melodija.Posjeta najznačajnijim kulturnim objektima u mjestu. . Gle igre li krasne.Samostalno spontano dovrši započetu pjesmu pjevanjem ili sviranjem. . .Osmišljava i realizuje simulacione igre za djecu. u paru (dijalogom). Zeko i potočić (Bran ko M ihaljević) 13. . . Proljeće (I stav) iz Čet iri godišnja doba. .Poznaje i pamti imena bh. poštuje pravila ponašanja. . . .Predlaže instrumente za dočaravanje likova u igrokazu. mijenja.Slušajući brzo pamti i pjevuši melodiju.a sa djelima koja će se slušati u školi. staccato). saopštava zašto mu se dopada ili ne dopada.Prepoznaje narodnu muzičku tradiciju. dječiji hor). . gitara. oblačenje). stihov i Sanela Pršeš) 14. Čežn ja za p ro ljećem (W. .Osmišljava i obavlja temeljitu pripremu učenika za izlaske iz škole i posjete koncertu i kulturnim ustanovama (ponašanje. Vrteška (Milan Prebanda) 16. .Prilikom slušanja muzike. instrumentalno i vokalnoinstrumentalno izvoñenje.Pokazuje razvoj svijesti o značaju muzike u porodici. R. (ritam. .Upućuje i podstiče na prikupljanje materijala . Sanjaren je (R.Priprema. . . Beethoven ) 8. truba. .Tačno uočava. I. . . 131 . . uporeñuje. . . posebno na koncertu.Posjeta koncertu u mjestu. kompozitora.Razlikuje izvoñačke sastave (orkestar. Korsakov) 12.Spontano na muziku progovara pokretom. instrumenata. . tempo i druge karakteristike djela. . solista.Prepoznaje vokalno. .Riječima i odnosom pokazuje da cijeni muziku.Planira aktivnosti i muzičke sadržaje u korelaciji sa ostalim umjetničkim i drugim odgojnim područjima.

oduzima i dodaje. . . te psihološko . shematsko – simboličko – intelektualno. . . iza njih isplivaju kreativni „crteži». .L jepota forme raste s ljepotom sadržaja.Učenik se u „crtežu” bori i troši.Dijete se izražava impresivno i ekspresivno. IV Prema tekstu ilustracija Nastavnik. . .P roljetni radovi u bašči i na njivi.Nasuprot kreativnom „crtežu” je kliše i kič . .(2 časa sedmično.Dok se u verbalnoj priči tuga prikriva. . Motiv 6.Ranokršćanska umjetnost. .Svjesno linijom. manje i veće. . . . u prirodi i umjetnosti. .Otisak prstiju i dlana na papir. žutih i plavih tačkica. gubi i dobiva. crvene.Kada dječak baca kamen u vodu.Kritsko-mikenska kultura. plohom i volumenom gradi svoju kompoziciju.U „crtežu” je učenik i porodica. .Igra trouglova. predlaže Rad prema tekstu. mart. . 70 časova godišnje) CILJEVI ODGOJNO-OBRAZOVNOG RADA SADRŽAJI U CRTEŽU Za svaki navedeni sadržaj neophodno je da nastavnik formuliše: 1.Roršahove mrlje . ritam. već mijenjanje i stvaranje.Legenda o Arslanagića mostu.Od krokija jedne figure do kompozicije figura.ilustracija prema važnijim objektima lokalne zajednice. kružno ili elipsasto. likovnu formu. u analizi „crteža” komunicira sa učenicima u razredu. pjesme basne po izboru učitelja.Razlaganje boja.Frotiranje reljefnih predmeta: novčić.P tice selice se vraćaju.Autoportret. .Učenički „crtež” nastaje iz nagona za igrom kao živim doživljajem i zbiljom.Priča o onome šta se pojavljuje. selu ili naselju. . otkriva asocijacije i likovnu formu pretače u verbalnu i obratno. . tako ono.Ilustracija tekstova o Starom mostu.Ilustracija lutkarske predstave.S likanje cvijeća za čestitku za 8. likovna.Ja i moja porodica.On izmišlja nove forme za stare sadržaje. V Inspiracija iz umje tnosti . .Jesenje lišće. .Svjetlost i boja iz prirode i umjetnosti bogati njegov kolorizam.Z imske radosti. II Sadržaji po direktnom posmatran ju .Čulna iskustva pišu po duši djeteta na hiljadu načina dok ne proizvedu osjet i opažanje. .Islamska umjetnost (Učenici ne memorišu. djetetu i „crtežu».Kompoziciju u „crtežu” i prostoru reda: horizontalno i vertikalno. po svom izboru. Likovna forma I Motivi. «rukopis» i stil. . . 132 . . . .Arhajska i klasična grčka umjetnost. a ova ideju i „crtež».1001 boja crvenih. origami.pedagoška analiza „crteža” otkriva i otvara učenike.„Crtež” je unutarnji život vanjskog oblika. . gnijezda i ptice.Klupe i stolice u mom razredu. Likovni problem 4.Helenistička umjetnost.Doživljaji sa ljetnog raspusta.Umjetnost mog zavičaja: Sarajevo. koso i dijagonalno.Doživljaji sa zimskog raspusta. .Zamišljene životinje sa balonima. . te me po sje ćanju .Igra linija i boja.Japanska umjetnost savijanja papira.Kako dijete komunicira sa sadržajem i formom u crtežu. . .Saobraćajna nesreća na ulici. lijevo i desno.Gradnja u mom gradu.P raznici.Ilustracija književnog teksta: bajke. svoga lica po opisu. . otisak lista u tri boje.Šira sadržajna. . estetska i tehnička.Njegova je moć da pobudi estetske emocije socijalnog karaktera. . . . III Sadržaji iz mašte: . .Šta sanjam i čega se plašim. dijete dodaje u „crtežu». .Dijete „crta” i govori.sociološko .P rvi simboli proljeća. Likovno područje 2. . bojom. u crtežu se ona otkriva.P lastične prirodne oblike voća i povrća transformiše u plošnu sliku.Učenik spontano i iskustveno koristi likovne elemente i njihove regulatore. .Igre krugova u boji. . . . .Vraćaju se laste. akvarel. drvo… . .L jepota se osjeća u subjektu i objektu. . Tuzla.Doček Nove godine. već otvoren. koje treba afirmisati. „piše” i briše. ispred i iza. . diveći se krugovima koji se u vodi šire. .U tom procesu učenik zadovoljava svoju radoznalost i komunicira sa sobom i okolinom. a podsvjesno izražava unutarnji treptaj. . već gledaju likovna djela kao estetski čin). Mostar. Ako se odvoje kliširani i objektivni. .žute i plave linije. . Likovna kultura .Za raspored figura i predmeta u prostoru: gore i dole. . . .Ilustracija crtanog filma.Rimska umjetnost.Izmišlja ili se inspiriše iz prirode i umjetnosti. tuguje i raduje se. . što je čin kreacije. . KREATIVAN CRTEŽ KOMUNIKACIJA I OTVARANJE UČENIKA . Likovni element 3. ključ. .Ono šta nedostaje objektu. LIKOVNE FORME .Učenički „crtež” nije oponašanje.Izlet u prirodu. Likovno sredstvo 5.Jesenji plodovi. . slikanje.Etrurska umjetnost. ono više nije «uvijen duh u sebi». . to bi trebala biti ideja vodilja ka otvaranju djeteta. kao jednoj tvorevini u kojoj zadovoljava očiglednu sliku nečega što je njegovo. . priče.

Romulu i Remu… Djelimično su „zakoračili” u antičku i religijske umjetnosti. Znaju šta je original. šta je objektivno. inspiracija. kopija. Neka cvijet. ritam. ploha. spomenik. ilustracija. imitacija. štafelaj. šta je crtež u boji. posmatranju. opipom i mirisom upozna karakteristiku i funkciju. očekuje se objektivna analiza o tome šta je učenik nesvjesno ili svjesno iznosio u svom „crtežu». I dalje je u trećem razredu učenički „crtež” subjektivan. „Crtež” po neposrednom posmatranju Podrazumijeva direktno posmatranje prirode. Rad po učeničkom sjećanju proizlazi iz bliskih i uzbudljivih dogañaja u kojima je dijete neposredno učestvovalo. muzej. motivi. Služe se udžbenikom Likovne kulture u kojima su vidjeli i upoznali antičku umjetnost i ranog i srednjeg vijeka. šta je kliše. estetskoj i tehničkoj procjeni „crteža” i umjetnosti. teme. plitki i duboki reljef. već da ona motiviše i inspiriše. arhitektura. Dakle.. ilustracija. Dedalu i Ikaru. šta je domaća i svjetska likovna umjetnost ili baština. Učenici su tražeći inspiraciju za svoj „crtež” nenametljivo vidjeli simboličku ili umjetnost „djetinjstva čovječanstva” i upoznali mit i legende. original. mozaik. freska. gdje su emotivno učestvovali. lutkarsku umjetnost i popularne crtane filmove Walta Disneya. jabuka. Učenici se sigurnije služe likovnim terminima: kolorizam. paleta. a zatim subjektivni doživljaj su vezani za igru uopće i rad u školi ili van nje. 133 . „Crtež” se analizom objektivizira. IZVORI SADRŽAJA Učenicima III razreda se nude široki vremenski sadržaji iz prošlosti. Vučici. a ne ono šta vide. ne bi imalo iskustva. Sigurniji su u sadržajnoj. Sadržaj po sjećanju Kada se dijete ne bi moglo sjetiti prošlosti. svijet u sebi „crtežu” i umjetnosti. a zatim doživljaj i likovna interpretacija.OČEKIVANI REZULTATI/ISHODI UČENJA Djeca otkrivaju jedan skriveni unutrašnji subjektivni doživljaj. o čemu učenici pričaju. Legende o Minosu. da ono vidom. bogati emocije i razvija likovne sposobnosti. života i rada. volumen. po sjećanju. Rad po sjećanju proističe iz činjenice da djeca i učenici do 9. galerija.. Objektivni dogañaj. ali je zato analiza „crteža” subjektivno-objektivna. keramika. upoznali legende o Kozijoj ćupriji i Arslanagića mostu. Razvija se likovna radoznalost. simetrija i asimetrija. Ovaj rad je u suprotnosti sa tvrdnjom da učenici razredne nastave rade ono šta znaju. vitraž. transformišući ono šta se objektivno desilo. prepiru se i svañaju. godine života imaju naglašen doživljaj. basne i bajke tog vremena. domaće i svjetske umjetnosti ranog i srednjeg vijeka i svijeta. kopija. ali time mladi stiču naviku za posmatranje. sadašnjosti i budućnosti. što treba gajiti. izražavaju se simboličkom bojom. Na isti način. prvo dogañaj. ne da se kopira priroda. razmišljajući o tome šta se i kako se desilo. Znaju šta je kist. Sjećanje se uzima iz daleke. ilustracije i inspiracije. učenici su upoznali i antičku umjetnost. likovnoj. terakota i porculan. Sadržaj sjećanje kod učenika razvija pamćenje i mišljenje. Iako učenici upotrebljavaju sve boje. a šta subjektivno. kompozicija. ali češće iz bliske i neposredne prošlosti. Transformišući dogañaj u estetsku ideju. tj. ilustracija teksta i inspiracije iz umjetnosti. ptica ili bicikl stoje na dohvat ruke djeteta.

a forma sekundarna. koji samo očekuje odgonetku. posmatrajući crtež. već ga nesvjesno unose. 4. Čak i «kolektivni religijski» simboli potiču iz iskonskih snova i stvaralačkih mašta. tako oni čitajući ili prepričavajući priču „crtaju crtež“. Savremeni estetičari i psiholozi u centar mašte stavljaju čin sna i podsvijest. izbjegavati ilustraciju odraslih. Znak uvijek znači nešto manje. Ni djeca svjesno ne izmišljaju simbol. ako obiluje živim bićima. Dok se u drugim sadržajima rješavaju likovni problemi i zadaci. a simbol nešto više. koji gledamo i mislimo o njemu. upoznaje temperaturu. kao što se on javlja u snovima. 5. priče i pjesme u likovnu formu crtež. bi bila mašta. i zato simbol niko ne može riješiti. upoznaje i zbližava narode svijeta i razvija emocionalne. Potpuniji je doživljaj ako „učiteljica“ i učenici dramatiziraju tekst. te šta je podsvijest i simbol i kada se oni javljaju. Za razliku od motiva i tema sjećanja. Inspiracije iz likovnih i ilustracije iz književnih umjetnosti Umjetnost je sama po sebi estetska kategorija. te simbolu i podsvijesti. Meñutim i to bi. miris i ukus. prilikom ilustrovanja. simbola i podsvijesti. kod ilustracije i stripa im se nudi sadržaj. «Carinika». „Ljepota forme raste s ljepotom sadržaja“. neočekivanim i uzbudljivim situacijama. a „crtež” je dijete umjetnosti. kao i stari narodi i stari proroci kako je san. kao i telva u fildžanu. istovremeno se gubi i u našoj svijesti i ide u podsvijest. a ne izmišljaju. a u nekoliko scena i sa tekstom je strip. Neki misle. «sad ću izmisliti simbol». grafiku i sliku. da se razvija iz cvijeta. Islamska umjetnost. Legenda o Kozjoj ćupriji. jer se simboli dogañaju. postavljanjem zaključaka da je jabuka dio biljke. šta su naše dileme? Jedni smatraju da se u mašti radi o sadržaju.ilustracija i strip Književnost za djecu. koji odlazi i iza okuke se izgubi. Pretakanje književne forme mita i legende. intelektualne. svijest o nacionalnoj i internacionalnoj kulturnoj baštini. jer je dovoljno što se djeci nudi sadržaj. Umjetnost bosanskih stećaka. I ovdje. ali više iz prošlosti. Sve što je dijete znalo pa zaboravilo. a to znači da treba ići od percepcije do predstave. te mirovanje ili kretanje. niti je ono moguće“.Po posmatranju se može raditi sve ono šta se može donijeti na nastavni čas. mogla biti mašta. Rad po neposrednom posmatranju kod učenika razvija ljubav prema prirodi i tehnici. ta da sjemenka služi ta razmnožavanje jabuke. ali. Sadržaj sna sam po sebi može biti iz sadašnjosti. Sa druge strane crtežom se može polaziti i od apstraktnih linija i geometrijskih «slika» u kojima se naknadno traže neki podsvjesni sadržaji. Tome je blisko dječije „sanjarenje na javi“. kao i gatanje u dlan. drugi misle da se tu radi o formi. Sigurnije je prihvatiti da je to spoj i jednog i drugog. ilustracije i strip su namijenjeni djeci. pričaju priču. Mašta je oblik dječijeg mišljenja. o Parisu u Trojanskom ratu… ali vratimo se mašti u „crtežu». moralne i estetske doživljaje i sposobnosti. San i navodi: „Ono što se dešava u začaranom svijetu nije potrebno objašnjavati. 3. U tome i jeste zagonetka mašte. ne objektivna. sjaj materijala. Treba li kazati kako je to za djecu senzacionalna ideja. čega se plašim i šta me raduje. Rad prema tekstu razvija ljubav prema knjizi. od koje analize ne odustajemo. Tu «učitelji i učiteljice” direktno idu na teme: Šta sanjam. stećak «Kule . slijedi. Ranokršćanska umjetnost. Sadržaj iz mašte ili fantazije Šta je mašta ili fantazija. Apolon iz Veja na krovu etrušćanskog hrama. Legenda 134 . Ima ih individualnih i kolektivnih. Kako učenici. Kamion koji prolazi pored nas. 2. Inspiracije i ilustracije iz starog i srednjeg vijeka kao što su: 1. reljef i kip u jednu formu je ilustracija. nakon objektivnog upoznavanja. biljni i geometrijski ornamenti i arabeske. gdje učenici u sebi traže i sadržaj i formu. prozirnost. već subjektivna likovna interpretacija. Šaranje jaja. neka oni sami traže likovnu formu. reljef. sposobnost vizuelne percepcije. uočavanje lokalnih karakteristika volumena i proporcije. ali i iz daleke prošlosti. U ilustraciji je sadržaj primaran. scene Lova. U historiji umjetnosti se mašta ili fantazija predstavlja djelom Rusoa (Rousseau). Nikakav genije nije nikada sjeo s perom ili kistom u ruci i rekao. da je u njoj sjemenka. djeca će realizirati tekst istim žarom kojim prate crtane filmove i slikovnice. pri čemu je naš pokušaj estetski čin. kao i u našem „crtežu». oblik i zvuk. ono što proriče budućnost. u radu po mašti se preko likovne forme dolazi do skrivenih sadržaja. a oni sami traže formu. veličinu. Treba. bajke i basne. Na taj način će djeca izvornije upoznati psihičke i fizičke karakteristike i bolje će se likovno izraziti. Iz sna je nastala Bajka o Kiru. Ako je tekst bogat. kada djeca izmišljaju formu i sadržaj. Mašta i podsvijest može biti iz bliske. Sadržaj inspirisan tekstom . zatim se u snu ili na javi sjetilo.

bajke i basne. I druge likovne forme crtanje. A onaj dodir koji dijete kuša i dira. kompozicija i psihološka proporcija. igra se. Nastava treba da im ponudi umjetnost kao estetsku inspiraciju i prostorno oblikovanje kao vlastitu kreaciju. teškom mukom. Mersad Berber. Otud naglašeno čulo opipa. sve dok u njemu dominira linija. Balerina. Crtežom se rješavaju svi likovni regulatori. odmah mu se oduzima ono njegovo. i kako god nanese na svoju podlogu je crtež. flomaster. kao i bojom u slici. cik-cak. rasute i skupljene i sve one koje dijete nanosi. ugljen. 10. pastel. a ne za lokalne boje. trodimenzionalnoj formi koja zauzima neki prostor. trska. opisni prostor. metalno pero i pero ptice. Time učenici upoznaju prostor i odnose u njemu. utiskuje boju i bez razloga robuje vlastitom crtežu. Nastaje crnom. kao i kiparstvo i arhitektura. krokija. kistom i tvrdim predmetom. akvarel. Konj. «rukopis» ili ritam po kojem prepoznajemo dijete u crtežu. crnim. kreda. 8. grade: simetrija. Zapravo se radi o spoju i spuštanju umjetnosti kiparstva i arhitekture u školu pod nazivom prostorno oblikovanje. slikanje. Paul Kle. imitacija mozaika i vitraža i sve druge vodene boje do kojih se može doći i njihove kombinacije. a zatim impresija i ekspresija gdje učenik hvali i kudi. slika se slika. sivom ili bijelom «bojom». Fotografija iz Walt Disney filma. stavlja boju nježno kao pahuljicu ili s njom snažno probija papir je njegov temperament.o Arslanagića mostu. Ranije su i slikari prvo crtali. studije i kreacije. Ako se tome dodaju savremeni materijali u boji. a preko njega i put do spoznaje. ali i svim drugim bojama. Prostorno oblikovanje Prostor i oblikovanje u prostoru. Postoji cijela skala linija. čak i sve slikarske i kiparske tehnike izvedene linijom. Loša je usluga učeniku kazati da mu obojeni predmet nije obojen lokalnom bojom. Ima jednu dimenziju. Neograničen je broj crtačkih tehnika i materijala. a ne nedostatak. elegantne i trome. Henri Matis. To je prednost. Ako postoji interes kod nekih učenika: kako će miješanjem osnovnih dobiti ovu ili onu izvedenu boju. ali i na svim različitim podlogama: bijelim. Pri tome učenici upotrebljavaju sve boje koje imaju. Moja soba. Njeni su praiskonski izvori majčino i sopstveno tijelo i priroda. tačkice i mrlje. dužinu. Bambi. 12. školske su tehnike: olovka u boji. pa učenik prvo crta. dok ne preñe u plohu. boju i sliku. isprekidane i neprekidne. osmjehuju sa svakog izloga. On je linearna likovna forma. I ne treba žuriti da učenici što prije izañu iz svoje simboličke ili «zlatne faze». ali se nalazi na plohi. slikanje. I boja je materijalna i psihološka. 7. plitkom i dubokom reljefu i gradnji ili arhitekturi. kojim oni rado manipulišu. za kojeg postoji naglašena radoznalost. Prostorno oblikovanje je za učenike ovog uzrasta opipljiv likovni element. 11. grafika i primijenjene umjetnosti. ali zvanično samo imenovati: osnovne i izvedene. tople i hladne. tempera i gvaš. pravougaonik i krug. Likovni rad riješen bojom i plohom na papiru je slika. olovka u boji. sivim i na svim bojenim podlogama i formatima: kvadrat. Edgar Dega. te crtež može biti dvodimenzionalan ili vizualno trodimenzionalan. A što se slikarskih tehnika tiče. Crtež je sve crtano linijom. foro-kolaž. Bosanska narodna nošnja. 9. crtanje. ali kod ovog uzrasta generalno treba imenovati sve boje kako se one zovu. dok ne preñe u plohu i boju i postane slika ili iz crteža u reljef. neutralne. treba im kazati kako. LIKOVNI JEZIK ILI FORMA Crtanje CRTEŽ. to proširuje radoznalost učenika za neku novu formu. Bosanski ćilim. likovna i književna umjetnost se istovremeno inspirišu i dopunjavaju. linija nastaje pokretom tačke. trag neke materije. kao i linijom. koje se stavljaju na različite podloge: grafitna i hemijska olovka. ritam i rukopis. flomaster. Otvoreni prozor… Uz umjetnost se nude i mitovi i legende. 6. Djeci se danas igra i plastične igračke kao primijenjena umjetnost. Radi se o kipu. Linija je istovremeno i materijalna i psihološka. a zatim u te crtačke okvire. Slikanje SLIKA. duge i kratke. Crtež može biti i u formi skice. Odmah smo u tzv. pastel. ali se više ili manje nesvjesno opredjeljuju za simboličke. pa ga nazivamo i crtežom u boji. tj. zagonetke i odgonetke. a zatim slikali sliku. ali i kao kič. 135 . Bojom se. se zapravo transformišu i spuštaju učenicima u nastavu Likovne kulture u školi. Nastaje na svim neutralnim i bojenim podlogama. Taj se prevaziñeni manir zadržao i u školi.

s bezbroj originala.Dekorativni rad s grafikom Zanatlije prave upotrebni predmet. Koristi bezbroj crtačkih. ureñenje svoje uže i šire radne i rekreativne sredine i okoline. Iz toga nastaje primijenjena umjetnost. ukrašavaju. grafika se usavršila u Evropi. Djecu proñe „crtanje“ kao što ih proñe djetinjstvo. na neki su način logični. A što učenici kada odrastu prestaju „crtati” nije kriva ni škola ni učitelj niti nastavnik. Zato. a da se ta želja u devetom razredu prirodno gasi. Učenici su veoma zainteresirani za formu dekorativni rad sa grafikonima. kao čin vizualno – estetske analize umjetnosti djetinjstva čovječanstva. kao što bi to moglo da se primijeni za dječiji „crtež“. arabeske. Pogodan je za individualni i grupni rad. Ovdje samo ističemo princip nastavnikova rukovoñenja i metode igre. posebno djevojčice. a ne samog sebe. Zato neki pedagozi žele da djeca. U muzičkoj kulturi i maternjem jeziku takve anomalije da je književnost odvojena od nastavnog predmeta u školi nisu postojale. 136 . ne četiri. te vlastitog „crteža“. nakita i kostima. i regulatore simetriju i ritam. pa se daju stepenovati. crtaju. već je identičan samom sebi. već je to prirodni proces. Tome treba dodati i slijedeće: iako se spoznaja može razviti po nekoj odreñenoj metodi i bez svijesti o njoj. Te se dvije umjetnosti spajaju i spuštaju u školu. otiska. ali je subjektivni crtež kreativniji crtež u kojem je potpuniji izraz djeteta. Ta činjenica predmet Likovnu kulturu čini specifičnom. Time se učenik otvara da priča o onome šta posmatra. DIDAKTIČKO-METODIČKE NAPOMENE Svi drugi predmeti u školi imaju uzlaznu liniju. u Likovnoj kulturi nisu. pa se onda izvodi definicija: da se djeci i učenicima nudi „crtež“ kao sredstvo odgoja i obrazovanja. jer se radi o elementima ukrašavanja svakodnevnih predmeta. Dekor. dok ona žele da „crtaju“. Dekoracija i arabeska se usavršila u umjetnosti islama. kao friz na predmetu. zašto? Zato što u prvom i drugom razredu svi učenici znaju crtati. već osam godina. Sadržaji iz umjetnosti osvježavaju i obogaćuju nastavu. I njen je put od zanata do umjetnosti. a Likovna kultura „nazatka“. što duže budu djeca. zatim ga dekorateri dekorišu. da dijete „crta“ čak i bez svijesti o sebi i „crtežu“. na neki način. ukras može biti cjelovit. motiv. Od likovnih elemenata koristi liniju i boju. To su nacrti i kreacije. te on tako ne liči ni na jedan drugi predmet. u osmom i devetom razredu saopćavaju „da ne znaju“. i teoretski jedan nastavni čas. U trećem razredu se učenicima nude ilustracije i inspiracije starog i srednjeg vijeka. Tu je spoj zanata i umjetnosti. razredu objektivno bio bolji. Učenici analiziraju prostor i predmete iz svoje okoline i umjetnost zavičaja. nastave i stvaralaštva kao jedinstva suprotnosti i metodu aktivnog doživljaja u kojima učenik aktivno učestvuje u procesu rañanja svog subjektivnog „crteža“. svi ostali predmeti bilježe logične rezultate napretka. Dekorativni rad ukrašava ili dekoriše nešto drugo. ipak nastava Likovne kulture ima svoje jasne metode i principe u kojima nastavnik u praksi sa manje truda postiže zavidne stvaralačke rezultate. slikarskih i kiparskih tehnika i materijala. Učenici trećeg razreda upotrebljavaju prirodne otiske krompir i platno. Tu su dobro došle teoretske pauze da učenici gledaju i doživljavaju umjetnost kao estetski čin. Grafika je umjetnost novijeg datuma. u dekorativni rad sa grafikom. a danas obogatila kompjuterskom grafikom. Nije se ranije ni primjećivalo da učenici iz sata u sat. „crta“. da bi crtež u 6. Vizuelno-estetsko procjenjivanje Analizom „crteža“ i umjetnosti prepokriva se teorija i historija likovnih umjetnosti. Crtež ovog uzrasta je u usponu. bogati rječnik i upoznaje umjetnost. list i dlan s tehnikama vodenih boja. naprotiv! Učenici treba da analiziraju svoj „crtež“ i umjetnost kao estetske kategorije. koji nešto ukrašava. na vanjskom i unutarnjem zidu zgrade ili samo kao neki detalj. iako nastavnik uvijek od učenika zahtijeva maksimum. a samo simbolično ili bojažljivo gledaju umjetnost. Grafika se realizira sistemom štampanja. Tako smo dobili umjetnost koja se primjenjuje u svakodnevnom životu. dekoracije. da bi duže „crtala“. Tu figurira termin šare. Rečeno je da se nastava Likovne kulture realizira praktično tri.

Mnogi pedagozi. nagañamo: šta je učenik htio da kaže. da bi opravdali sebe. 137 . forma – slikanje = 1 nastavni čas)! UČENICI S POSEBNIM POTREBAMA Dok se u dnu duše i svjesno tuga prikriva i okreće sama sebi. jer je u pitanju uzrast 1. za 25 minuta. iako to sve izvire iz njegove duboke psihe. Nastava se realizira u 2 odvojena nastavna časa. strah. jer niko ne zna šta ova ili ona linija i boja.Specifičnost je i u internacionalnom likovnom jeziku. posebno porodice. u kojemu je sve simbolično. Priča roditelja je nužno iskrivljena u osvjetljavanju slike koju daje o svojoj djeci. Tu djeluje zagonetka subjektivnog simbola koji treba odgonetati. zato je „crtež” zahvalno sredstvo za upoznavanje učenika i porodice.. Da li zato što je od svih mogućih dječak izabrao baš tu ili zato što na paleti nije imao neku drugu. već osluškuje pokrete u dubini vode.. S toga je psihološka analiza vrlo složena. Ali je takva umjetnost i takav „crtež“ bogata umjetnost i bogat „crtež“. Rad sa djecom s posebnim potrebama iziskuje od nastavnika naglašenu tehničku pomoć. gdje nastavnici s nekim učenicima jedva izlaze na kraj. pa mi onda. i u 2. „crtež“ i u njima simboli je teško odgonetati. Jer djeca u svom crtežu iznose sebe. Na crtežu porodice u kojoj je ono na posljednjem mjestu. a 20 minuta je dovoljno vrijeme za uvodni i završni dio nastavnog časa. kao svog nukleusa. Stoga simbolička umjetnost. crtež kuće sa mnogo prozora i likova dječaka izražava umnoženo čekanje da se mama vrati kući. već 70 časova godišnje. tako bi nastavnik preko „mirnog crteža” učenika trebao otkriti nemir njegove duše. Oni treba da kreiraju brz i svjež „crtež“. predstavlja. razredu učenici mogli „crtati“ u blok-času. na crtežu gdje su muškarac i žena odvojeni debelom linijom iskazuje svañu i odvojenost roditelja. Često. koju je dijete stavilo kistom na papir. razreda.časova 15 11 16 17 11 Forma ili likovni jezik Crtanje Slikanje Osnovi grafike Prostorno oblikovanje Vizuelno-estetska analiza „crteža“ Br. Predloženi okvirni broj časova (Svaki nastavni čas ima sadržaj i formu.jabuka. dakle. je u stvarnosti i ono u njoj na tom mjestu. kazuje ono što priča učenika i roditelja zaobilazi. „Crtež” i kod učenika s posebnim potrebama. ljubav i mržnju. ali i kod redovnih učenika. svoja osjećanja. Tek bi u 5. naš je pokušaj odgonetke estetski čin. nastavnik nemoćan stane pred problemom djeteta kome treba pomoći. formulišemo: estetsko nastoji da u „crtežu“ razotkrije tajnu koja u njemu ipak ostaje sačuvana. Ali. razredu učenici svoj „crtež“ brzo završe. u „crtežu” se tuga nesvjesno ispoljava. Primjera radi. priča iz prakse kaže da ima različitih izuzetaka. tugu i radost. te da sedmično „crtaju“ 2 „crteža“. kuća vezana za drvo izražava strah od napuštanja djeteta od porodice.časova 15 16 11 13 15 Napomena: Sadržaji se izražavaju formom (sadržaj . Bilo kako. crtež gdje se figure drže za ruke izražava harmoniju u životu obitelji. pa se na prvi pogled prepoznaju „crteži” učenika s posebnim potrebama. pa broj nastavnih časova nije 140. dijete iznosi svoj svijet i svijet odraslih. tako da crtež zamjenjuje svaki drugi način komunikacije izmeñu učenika i terapeuta. psiholozi i sociolozi iznose različite reakcije u crtežu djece. I u 1. Kao što sijedi ribar netremice posmatra plovak koji ga ne zanima. Učenike ne treba do kraja iscrpljivati. niti da oni opet gnjave svoj „crtež“. ali ona mora biti takva da dijete koliko je god moguće samo učestvuje u procesu grañenja „crteža».): Sadržaji Po sjećanju Po direktnom posmatranju Iz mašte Ilustracija teksta Inspiracija iz likovnih umjetnosti Br.

2. U udžbeniku su prezentirani kreativni „crteži“. nastavnika i škole. roditelja ili staratelja da oni posjeduju crtež učenika. U tom smislu estetska ocjena i procjena treba da bude osnovna orijentacija. treba sukcesivno izlagati. Likovna pismenost bi bila nivo koji svi učenici mogu osvojiti. kod onih učenika koji u svom „crtežu” tražeći nešto. kreativnih crteža. Ako ne postoji zahtjev učenika. To je i mogućnost objektiviziranja i afirmacije učenika. Ovaj koncept valorizacije ili opisnog ocjenjivanja se nudi u 1. Na razrednom panou ili na drugom mjestu u školi od najboljih. državnim i internacionalnim izložbama. 138 . odu najdalje. S druge strane nastavnik ima dokumentiran pregled likovnog razvoja i napretka učenika. Likovna kultura je uz „crtež” kod učenika ono kada oni znaju da kažu nešto u umjetnosti i „crtežu“. i uz pedagoški odabir. interes da učenici „crtaju“. federalnim. likovna kreativnost (odličan). IZLOŽBE I DOKUMENTACIJA Prateći učenika u prvom kvartalu. Izložbe mogu biti sedmične. polugodišnje i godišnje. Pored toga „crteže” učenika treba prezentirati i na općinskim. mjesečne. kantonalnim. od učenika i nastavnika. i 3. nastavnik „crteže” u školi kao dragocjenu dokumentaciju treba da cijeni i čuva. nastavnik vodi sukcesivno opisnu dokumentaciju. razredu.OPISNO OCJENJIVANJE UČENIČKOG „CRTEŽA“ Subjektivna ocjena subjektivnog „crteža“ Likovna pismenost (dobar). likovna kultura (vrlo dobar). Nastavnici prepoznaju one učenike koji su kreativci i one koji precrtavaju. Likovna kreativnost je rijedak neponovljiv subjektivni doživljaj „crteža” koji zavisi od trenutka inspiracije.

utvrñena karakteristična odstupanja meñu učenicima od prosjeka (razreda.Izbjegava situacije u kojima može da se po vrijedi i umije da traži pomoć. podprosječno.U početnom i u završnom stanju. potrebne aktivnosti za stimuliranje napretka. . . podprosječno. s izraženim znacima zamora. potrebne aktivnosti za korekciju. predložene aktivnosti za normaliziranje stanja.Zna zašto tjelesna aktivnost utiče na očuvanje i unapreñivanje zdravlja.Zna zašto je prekomjerna tjelesna težina izvor brojnih tegoba i zdravstvenih problema i da joj je najčešći uzrok nepravilna ishrana i nekretanje. umjeren. po većan. puls u miro vanju je: vrlo nizak. potrebne aktivnosti za stimuliranje napretka. .Poznaje principe pravilne i redovne ishrane. . . izvrsno. . . nadprosječno. .U početnom i u završnom stanju. podprosječno. ili zna za takav slučaj. loš. kičme i grudnog koša. . utvrñeno stvarno stanje: stopala. prosječne. potrebne aktivnosti za praćenje i normaliziranje stanja. ocjena za podizanje trupa: loše. nadprosječne. visok.U početnom i u završnom stanju. podprosječno. nizak. potrebne aktivnosti za praćenje i normaliziranje stanja. normalan.Zna zašto su psihoaktivne supstance štetne. podprosječan. izvrsne.U početnom i u završnom stanju. nadprosječno.Zna zašto kvalitet. . podprosječno. za tri minute pretrči distancu za ocjenu aerobne izdržljivosti: loše. utvrñen odnos potkožnog masnog tkiva i mišićne mase: izvrstan. 70 časova godišnje) CILJEVI I ISHODI TJELESNOG I ZDRAVSTVENOG ODGOJA CILJEVI Očuvanje i unapreñenje zdravlja ISHODI UČENJA .U početnom i u završnom stanju. spavanja. potrebne aktivnosti za normaliziranje odnosa. izvrsno. ima kulturu objedovanja. podprosječno. potrebne aktivnosti za stimuliranje napretka. utvrñen napredak u težini: normalan. potrebne aktivnosti za normaliziranje odnosa. .Tražit će pomoć ukoliko je zlostavljano (tjelesno. nizak. izvrsno.Porodično koristi zdravstvene usluge. ekstremiteta. prosječno.U početnom i u završnom stanju. grudnog koša.Ima usklañen dnevni ritam odmora. . primjeren uzrastu. . . nadprosječan. ocjena za poligon natraške: loše. potrebne aktivnosti za praćenje i normaliziranje stanja.Posjeduje osnovne navike lične i kolektivne higijene: .U početnom i u završnom stanju. koje pomaže zdravlju. . potrebne aktivnosti za stimuliranje napretka. uz asistenciju odraslih. krvni pritisak je: vrlo nizak. emocionalno ili seksualno) i (ili) zanemareno. .Zna zašto je zdravlje osnov i preduvjet za sve ljudske aktivnosti. prosječno. potrebne aktivnosti za stimuliranje napretka: . . . podprosječan. s izrazito izraženim znacima zamora. smanjen. . funkcionalne sposobnosti osiguravaju mu da se adaptira na primjerene tjelesne napore: normalno. Tjelesni i zdravstveni odgoj Rast i razvoj Psihomotoričke sposobnosti Funkcionalne sposobnosti Antropometrijska obilježja 139 . nadprosječno.Zna da je čovjek dio prirode i da su tjelesne aktivnosti u prirodi posebno važna za djecu.U početnom i u završnom stanju. gojaznost. .U početnom i u završnom stanju. .U početnom i u završnom stanju. vrlo visok. ocjena za taping rukom: loše.Zna zašto je pravilno držanje tijela uvjet da se spriječe deformacije kičme.U početnom i u završnom stanju.(2 časa sedmično. oblik i veličina. nadprosječno. vrlo visok. procjenjene psihomotoričke sposobnosti: loše. prosječno. mršavost.U početnom i u završnom stanju. . škole) i izvršena klasifikacija učenika prema njiho vom stvarnom stanju i razvojnim potrebama: . prosječno. visok. izvrsno. ocjena za skok udalj s mjesta: loše. .U početnom i u završnom stanju.U početnom i u završnom stanju. .Zna zašto je tjelesna aktivnost izvor dobrog raspoloženja. potrebne aktivnosti za stimuliranje napretka. učenja i igre. prosječno. izvrsno. izvrsno. utvrñen odnos težina – visina: normalan. prosječan. podprosječne.U početnom i u završnom stanju. nadprosječnu. nadprosječno. nadprosječan. prosječno. te vanjskim prilikama i aktivnostima neprimjerena obuća i odjeća mogu negativno uticati na zdravlje. . s primjetnim znacima zamora. utvrñen napredak u visini: prosječan. ocjena za izdržaj u visu zgibom: loše. ekstremiteta i da se osigura normalano funkcioniranje organizma. .U početnom i u završnom stanju.

skok u vis i bacanje predmeta. neophodnosti održavanja lične higijene. koje se mogu povećavati i prilagoñavati potrebama čovjeka svakodnevnim vježbanjem u djetinjstvu i mladosti.Prepoznaje nesportsko ponašanje: gruba igra. stavova i navika Znanja Vrijednosti.Posjeduje pozitivno iskustvo uspešnosti kroz ovladavanje sve složenijim kretnim zadacima.Zna da su za povećavanje nivoa i kvaliteta različitih kretnih sposobnosti potrebne i različite vježbe. .Zna pravilno izvesti osnovne elemente gimnastike – vježbe oblikovanja: jačanja. različito važna za razne sportove.Prepoznaje fiziološke znake umjerenog opterećenja i zamora (npr . metode očvršćavanja. igre.Zna da je. .Zna zašto su osobine i sposobnosti čovjeka nedjeljiva cjelina: . uvažava suprotan spol. pokreta i kretanja. visoki i niski start. . alkohola.Poznaje rodne (spolne) karakteristike. kao atletskih sadržaja: trčanje. mjerenju mase tijela. SADRŽAJI TJELESNOG I ZDRAVSTVENOG ODGOJA 1. nepristojno ponašanje.Zna zašto je igra posebno značajna za razvoj dječijih osobina i sposobnosti. zagrijavanje i smirivanje organizma. nesvjestica itd . znojenje.Zna zašto tjelesna aktivnost utiče na pravilan rast. u odnosu na visinu.Samostalno primjenjuje naučene modele tjelesne aktivnosti: jutarnja gimnastika. .Umije pantomimom i pokretom prikazati različite životne situacije.Zna pravilno izvesti raznovrsne forme prirodnih oblika kretanja. pravilnom disanju i samomasaži. načinom praćenja promjena u njihovom razvoju. stavova. . . razvoj i funkcioniranje organizma.Zna da je kretanje čovjekova prirodna potreba i da je svakodnevno kretanje uvjet za normalan rast. zraka i vode na dječiji organizam. pozitivnom uticaju sunca.Naviklo je pravilno držati tijelo pri sjedenju. Osnovna znanja. sposobnosti i ograničenja značajna za učešće u tjelesnoj aktivnosti.Zna ulogu dijelova tijela prilikom vježbanja.Zna pravilno izvesti osnovne sadržaje planiranih elemenata ritmike.U igri je aktivno.Zna zašto je pravilna ishrana i svakodnevno vježbanje smanjuje potkožno masno tkivo i povećava mišićnu masu.Zna tri kompleta jutarnjih vježbi u trajanju od po 12 minuta. ili na drugi način upoznati učenike sa osnovama zdravog života.Zna da čovjek posjeduje kretne sposobnosti. razvijanju kontrole pokreta.Razvija dobre ekološke navike.Razvija smisao za takmičenje uz poštovanje pravila igre i takmičenja. . Usvajanje znanja. narkotika. razvoj i funkcioniranje organizma ukoliko vježba svakodnevno. stavovi i navike . . 140 . . . . .Pozitivno doživljava i vrednuje nastavu tjelesnog i zdravstvenog odgoja. . .Poznaje termine za označavanje osnovnih vježbo vnih položaja. . stajanju i hodanju. . načini samoregulacije i samokontrole: predvidjeti posebne časove (po jedan mjesečno)..Podstiče prijateljstvo i strpljivo ponašanje u grupi.) i umije da traži pomoć ako se loše osjeća. .Upoznaje i prihvata svoje osobine. . . . kršenje pravila. brži rad srca. normalna težina preduvjet za optimalno funkcioniranje organizma i uspjeh u psihomotoričkim i drugim aktivnostima. . značaju tjelesne kulture. . . .Zna da se svakodnevnim vježbanjem pomaže organizmu da optimalno regulira potrebu za kisikom.Zna zašto je potkožno masno tkivo izvor tjelesnih i psihičkih problema. mjerenju pulsa. mjerenju visine. . . skok u dalj iz mjesta i zaleta.Zna zašto je period djetinjstva i mladosti odlučujući za potpun rast i razvoj čovjeka. . .Zna da bez kisika čovjek ne može živjeti i da je dovoljna količina kisika uvjet za normalan rast. njegovih osobina i sposobnosti. . regulaciji tonusa mišića. . štetnosti pušenja. interaktivno i kreativno. . razvoj i dobro funkcioniranje organizma tokom svih ljudskih aktivnosti. razvijanje sistema vrijednosti.Uvažava kolektiv i meñusobnu saradnju.Zna pravilno izvesti osnovne sadržaje planiranih elementarnih i sportskih igara. istezanja i labavljenja. plesa i narodnih igara.Zna da je visina pretežno uroñena karakteristika.

palice. poskoci i sunožni poskoci s okretima). 7. skok udalj zgrčno. hodanja. vijače). s obje ruke i naizmjenično . klečeći. bočno i dijagonalno i sl. Varijabilni dio sadržaja: U skladu je sa individualnim potrebama učenika. Hodanje i trčanje: kretanje u različitim formacijama. nogu: pisanje i crtanje nogama . vježbe preciznosti (ciljanjem: ciljanje rukom i nogom u metu. švedske klupe.. 14. 13. rukomet i košarka. opće pripremne vježbe u obliku postavljanja motoričkih zadataka. Općepripremni sadržaji: gimnastičke vježbe predstavljaju jedan od osnovnih sadržaja pripremnog dijela svakog časa. skokovi. 15. preskoci zgrčeno i raznoške. Posebni sadržaji: vježbe ravnoteže sa otvorenim i sa zatvorenim očima (stajanje i hodanje na ograničenoj i podignutoj podlozi. provlačenje ispod raznih predmeta (grede. skokovi preko prirodnih horizontalnih i vertikalnih prepreka. stav na rukama uz pomoć. 6. Skakanje: preskoci kratke i duge vijače sunožnim odrazima. dječiji nogomet. hodanje zadatom brzinom. Bacanje. Višenje i upiranje: zavjes za oba potkoljena. Veliki značaj ima prateća muzika. ali ukoliko škola posjeduje odgovarajuće uvjete. 8. iz upora prednjeg spust naprijed. u hodu. trčanje i poskoci u raznim tlocrtnim oblicima. nogu i karličnog pojasa). poskoci i okreti u mjestu. Igre: elementarne. ciljanje štapom u pokretnu metu. poboljšava rad kardiovaskularnog. potiskivanje i nadvlačenje: vučenje predmeta po tlu. razapete vijače).2. višenje i upiranje na spravama kao preprekama. gañanje glavom vertikalnog cilja). krugovi. na spravama (švedska klupa. 9. štafetne i timske igre. vertikalnog i pokretnog cilja rukom i nogom – naprijed. vježbe koordinacije (ruku: voñenje. Vučenje. ambijentalnim karakteristikama i mogućnostima. početno plivanje na leñima (leñni kraul). 12. penjanje uz i spuštanje niz blagu padinu. Plivanje prestavlja nezamjenjivo sredstvo za jačanje zdravlja djeteta. vježbe s raznim estetskim sadržajima. plutanja i klizanja na površini vode. realizacija zadatog ritma. puzanje i provlačenje u različitim kretnim manifestacijama (pojedinačno. medicinke. 10. Kotrljanje i kolutanje: kolut naprijed na povišenju. u okretu. trupa.po horizontalnoj. kao što su nošenje i stavljanje skija. padanje i ustajanje iz pada i slično. prirodni uspon i sl) i silaženje. naskoci i saskoci u upor. jer doprinosi normalnom razvoju. skok uvis kosim zaletom. kretanje bez i sa štapovima. niska greda) i u parovima. 5. razreda. odbojanje i prebacivanje lopte s jednom rukom. vučenje i potiskivanje suvježbača uz korišćenje pomagala (palice. Plivanje: Početak obuke plivanja se preporučuje od 4. kruženja i lupkanja rukama i nogama u različitim smjerovima). veći dio općepripremnih vježbi bez sprava. igre u vodi. razreda. lopte i kratke vijače). gañanjem: gañanje horizontalnog. puzanje i provlačenje: penjanje na različite predmete (švedska klupa. puzanja. čučeći i saskok. 141 . hodanje natraške. U njih ulaze prosti oblici postrojavanja i prestrojavanja. topološki: ruku i ramenog pojasa.). Skijanje: Usvajanje početnih elemenata. prelaženje od 1 do 2 km. dodavanje i hvatanje lopte u kretanju. okretanje tijela oko vertikalne i horizontalne ose. hodanje i trčanje sa oštrim okretanjem glave u stranu. vaga zanoženjem. švedski sanduk. u parovima. pravilno disanje. Plesne strukture: vježbe napetosti i opuštanja. Sadržaji obuke su: plivanje u dubokoj vodi. ustranu i natraške. hvatanje i gañanje: bacanje i hvatanje loptice na različite načine. trčanje na kraće i duže staze sa startom iz odgovarajućeg položaja. plesna struktura i plesni koraci. odrazom s lijeve ili desne noge. sa spravama (loptice. vježbe brzine pojedinačnih pokreta i frekvencije pokreta istih i različitih amplituda (pokreti. ronjenje. početno plivanje na grudima (kraul). plivanje pod vodom sa otvorenim očima.). hodanje s ubrzavanjem i usporavanjem tempa. uz kosinu. potiskivanje i nadvlačenje. hvatanje.u stajanju. kombinacija provlačenja. Penjanje. vježbe oblikovanja (fiziološki: jačanja mišića i labavljenja mišića i umjerenog istezanja tetiva i mišića. 3. nagazni skok na povišenje do 50 cm i saskok. obuka može početi i od 1. trčanja. te aktivnost po grupama i kontrola discipliniranosti u grupi. plivanje na distancu. ciljanje rukom i nogom natraške. kolut naprijed i nazad povezano. hodanje. grupno vučenje. kosoj i vertikalnoj površini. respiratornog i nervnog sistema. grupno. ciklična kretanja do dvije minute. 4. 11. gañanje lopticom u nepokretne i pokretne ciljeve s udaljenosti do 5 m. bacanje loptice o zid i hvatanje.

Uz stimuliranje optimalnog razvoja osobina i sposobnosti svakog djeteta – što je dominantan cilj – postupno se intenzivira proces usvajanja znanja i razvijanja sistema vrijednosti. kao i za realiziranje socijalizacijskih sadržaja. kako bi dijete bilo u stanju da samostalno pravilno vježba. te kognitivnim. elementarne i sportske igre. čime se nastoji osjećajnu komponentu neke vrijednosti. U obrazovno-odgojnom procesu. To znači da se nastoji odgajati pomoću obrazovanja. S obzirom na ograničenja u nastavnom procesu. da učenici budu spremni za slijedeći čas. ukupnog trajanja 5-7 minuta. Vježbe priprema nastavnik tjelesnog i zdravstvenog odgoja i mijenja ih petnaestodnevno. frekvencije pokreta. što posebno dolazi do izražaja ako se proces zasniva na višim oblicima učenja. tjelesnim i zdravstvenim potrebama. Mogu se organizirati kao: dani zdravlja i sporta. Program nastave tjelesnog i zdravstvenog odgoja u trećem razredu osnovne škole izražava kontinuitet ciljeva nastavnog predmeta u prvom ciklusu i usmjeren je na usvajanje osnovnih sadržaja tjelesnog i zdravstvenog odgoja. U konceptu tjelesnog odgoja. ruku i ramenog pojasa. te ni u kom slučaju se ne smiju izvoditi isti i nagli pokreti glave. Akcenat treba da se stavi na vježbe zagrijavanja.postoji dovoljno saznanja o svakom učeniku o njegovim morfološkim. Za vrijeme odmora preporučuju se vježbe sa loptama. odgoj se koristi u širem značenju i obuhvata i pojam obrazovanja. Smatra se da – slijedom ishoda u 1. Gimnastičke vježbe prije časova sastoje se od nekoliko vježbi niskog inteziteta. prigodna sportska druženja. 142 . kod učenika izgradi aktivan odnos prema ličnim. Ovaj uzrasni period je pogodan za razvijanje baznih psihomotoričkih sposobnosti koordinacije. elementi plesa. Kod gimnastičkih preskakanja treba obratiti pažnju na mogućnosti učenika. ravnoteže. stavova i navika. slobodne igre i takmičenja. Veoma je bitan odabir vježbi oblikovanja i zagrijavanja. Naročito treba izbjegavati jačanje sklopa trbušnih mišića zbog povijanja kičmenog stuba. DIDAKTIČKO–METODIČKE NAPOMENE Početno (inicijalno) i završno (finalno) stanje veže se za školsku godinu i za cikluse (prvi) osnovnog obrazovanja. Neophodna je primjena igre. Kod skakanja treba paziti da svi poskoci budu u pokretima. koja će osigurati da odgojni proces u potpunosti uvažava razvojne potrebe učenika i. istezanja vrata. uz blagovremeno ispravljanje grešaka. konativnim i sociološkim karakteristikama. usmjerene na relaksaciju mišića leña.jer se koristi procesima mišljenja. da ih pripreme za predstojeću nastavu. Učenike neposredno nadgleda dežurni nastavnik. Izvode se po odluci i uz kontrolu nastavnika. Teorijski odgojni sadržaji trebaju biti u potpunoj vezi sa praktičnim sadržajima. a nikako veliki doskoci. U toku časova vježbaju se 23 vježbe. Vježbe priprema nastavnik tjelesnog i zdravstvenog odgoja. vijačom. Tjelesno-zdravstvene aktivnosti u toku nastavnog dana: Izvode se prije časova. ujedno. 17. preciznosti i gibljivosti. njihovim sklonostima i ambijentalnim osobinama.16. Promocija tjelesne kulture i sporta: Cilj aktivnosti je promocija tjelesne kulture i sporta. kao i uključivanje učenika u aktivno bavljenje tjelesnom i sportskom aktivnošću izvan škole. a posebno je važno pravilno nazivanje i demonstriranje svake vježbe. razredu . uz postupno uvoñenje i onih sadržaja što su neophodni individualnim sposobnostima učenika. Nezamjenjiva je aktivna uloga roditelja (ili staratelja) u dostizanju najboljih ishoda za djecu u području tjelesnog i zdravstvenog odgoja. odgoj je specifično ljudski . stava ili navike utemeljiti na odgovarajućoj kognitivnoj osnovi. zajedno sa dežurnim učenicima. za vrijeme časova i za vrijeme odmora. kao i da preduprijede negativne pojave izazvane dužim zadržavanjem u sjedećem položaju. a ne na klasičnom i instrumentalnom čulnom uvjetovanju. a u cilju pravilnog rasta i razvoja. funkcionalnim i psihomotoričkim. Pri kraju aktivnosti intezitet se smanjuje. a treba ih raditi i za vrijeme rješavanja domaćih zadataka. Izvode se na početku prvog časa. pod nadzorom nastavnika. i 2. Cilj im je da povećaju radnu sposobnost učenika. najveći uspjeh nastave tjelesnog i zdravstvenog odgoja bio bi da animira i pripremi učenike za svakodnevno vježbanje. Treba izbjegavati kretanje u čučnju zbog mogućih oštećenja zglobova. te na veličinu i visinu predmeta koji se preskaču. za sticanje kretnih navika.

tako i rani početak učenja zauzima posebno mjesto u nastavnom planu i programu za osnovnu školu. 143 . samostalnosti i kreativnosti. obavijesti i komunikacije korištenjem elektroničkih tehnologija i općenito. razigranog stava prema učenju jezika. 70 časova godišnje) Uloga i značaj Znanje engleskog jezika danas predstavlja vid osnovne pismenosti. usredotočenosti pažnje i praćenja logičkog smisla. Podsticati temeljitost. interdisciplinarnih i globalnih zbivanja. Čitanje riječi pojedinačno povezano s konkretnim pojmovima. Zadaci nastave engleskog jezika su: Razvoj jezičke kompetencije kod učenika. naučna istraživanja. Razvijanje i podržavanje radoznalosti. popuna slova i riječ i. Kako znanje engleskog jezika predstavlja imperativ današnjeg vremena. Znanje engleskog jezika danas predstavlja vid osnovne pismenosti i nastava ima za cilj da učenika osposobi za meñunarodne kontakte. pjesmu i ples učiniti da učenje engleskog jezika bude zabava i zadovoljstvo. Prepisivanje. Engleski jezik Cilj i zadaća Cilj učenja engleskog jezika je da učenika osposobi za aktivno i pozitivno življenje u savremenom svijetu. Podsticati radoznalost i kreativnost. Kroz igru. primjereno dobi. Razvijanje sposobnosti slušanja. kratki pismeni odgovori. Dalje njegovanje razumijevanja i logičkog pamćenja. Razvijanje motivacije za učenje jezika i zadovoljstva u učenju. Upoznavanje kulture naroda čiji se jezik izučava i pozitivan stav prema različitostima. predanost i preciznost u učenju jezika. Stoga je uloga nastave engleskog jezika veoma značajna i svakim danom biva sve značajnija. Poučavanje engleskog jezika treba promatrati kao učenje osnovne pismenosti nužne u svijetu interkulturalnih. Izražavanje slobode i samostalnosti u govoru i izravnom reagiranju. Prihvatanje logičkog pristupa upotrebi naučenoga. Njegovati samostalnost u govoru i vlastitom produciranju naučenog.(2 časa sedmično. Podsticati motiviranje odgovornog i aktivnog stava. Razvijanje samopouzdanja i samopoštovanja. Postupno i odmjereno prelaziti ka čitanju i pisanju najjednostavnijih riječi i rečenica. NIVO: PRVA GODINA UČENJA – III razred osnovne škole CILJEVI I REZULTATI ODGOJNO-OBRAZOVNOG RADA Ciljevi početne nastave engleskog jezika Očekivani ishodi učenja Učiti jezik. uz zahtijeve i izazove koji se neprestano mijenjaju. naučna istraživanja. Njegovanje i dalje podsticanje želje i ljubavi prema učenju engleskog jezika. a ne o jeziku. da služi kao instrument za sticanje znanja. prijeko potrebne za meñunarodne kontakte. sakupljanja obavijesti i komuniciranje korištenjem elektroničkih tehnologija i općenito da služi kao instrument za sticanje znanja. Čitanje jednostavnih rečenica. Dalje njegovati razvijanje pozitivnog. Razvijanje i podržavanje kontinuiteta u učenju jezika kao osnovnog principa. Razumijevanje primjerenih sadržaja na engleskom jeziku.

Razviti vlastiti sistem praćenja i provjere napretka kod svakog učenika. grupni i individualni pristup. razviti i poduprijeti zainteresiranost za učenje jezika. ali primjereno uvjetima u kojima radi. Slobodno oblikovati svoje časove. ovisno o danim okolnostima nastavne prakse). Nastava je razredna. uporeñivati je s vlastitom kulturom i razvijati pozitivan stav prema toleranciji i različitosti. idući od jednostavnih ka složenijim jezičnim ciljevima. proširiti materijal prema danoj situaciji. Interkulturalne vještine Upoznati kulturu naroda engleskog govornog područja. nego kreativno i fleksibilno kreirati svoj rad u okvirima zacrtanog. cilj i način rada. kao što su primjerice: muzička kultura. Osposobiti učenike da samostalno rade tokom časa i kod kuće. • − − − − − − − − − − − − − Praćenje i vrednovanje na ovom nivou u službi motiviranja učenika i služi nastavniku za procjenu realizacije zadanih ciljeva. Nastavnik treba: Pažljivo planira svaki čas. da priprema materijal i opremu.PROGRAMSKI SADRŽAJI Teme (opća tematska područja kao osnov za daljnju razradu. piše pismene pripreme za svaki čas. Preporuke • • • * Preporuke za organizaciju nastave engleskog jezika u prvoj godini učenja prvenstveno se odnose na fleksibilnost u organizaciji nastave i ukupnog rasporeda nastavnih aktivnosti. kojima je cilj pobuditi. Interdisciplinarni sadržaj U svim je područjima sadržaj vezan uz druge školske predmete (posebno uz likovnu i muzičku kulturu. primjerenosti i postupnosti. pa se lako mogu 144 . Aktivnosti (s pomoću kojih se realiziraju vještine). Ne prihvaćati kruto upute dane u programu. To podrazumijeva paralelno izvoñenje nastave engleskog jezika s nastavom drugih predmeta. Držati se načela jednostavnosti. ponavljanje i na usmeno komuniciranje sa zabavnim aktivnostima. Funkcije i vještine (usmena ili pismena kompetencija kao zacrtani cilj na danom nivou). a potom usmenu upotrebu bilo izolovano ili u govornoj interakciji. frontalni. likovni odgoj i sl. Prakticirati prvo usvajanje pravilnog izgovora auditivnim putem. sarañivati s kolegama i stručnim savjetnikom. tjelesni i zdravstveni odgoj). za skupine i cijeli razred. Vokabular (predloženi vokabular u okviru danih tema). zadatke za učenike pojedinačno. Od početka razvijati radne navike. DIDAKTIČKO-METODOLOŠKE NAPOMENE U prvim godinama učenja usmjeriti pažnju na razumijevanje. Gramatika (gramatička područja za dani nivo). kao i na trajanje časa. Procijeniti kojim fondom riječi učenici treba da ovladaju u danoj grupi i danim uvjetima Primjenjivati izravni. Razvijati komunikacijske sposobnosti. Njegovati poštivanje drugoga tokom zajedničkog rada i natjecanja. Čas može trajati i kraće (2025 minuta) radi intenziteta pažnje kod djece ove dobi. Proizvesti pozitivno i zabavno ozračje za učenje. udžbenicima i priručnicima.

145 . Ukoliko uvjeti dopuštaju. Efekti nastave bi na ovaj način bili poboljšani. odjeljak . mogu se organizirati uvježbavanja jezičkog znanja kroz igru i pjesmu u toku odmora ili perioda relaksacije. osvježenje tokom časa. Preporuka se odnosi na nastavnike i škole koje imaju mogućnost za njenu provedbu. II i III razredu devetogodišnje osnovne škole».Djeca sa oštećenim sluhom i teškoćama u učenju govora».formirati grupe koje će se smjenjivati na usporednoj nastavi iz dvaju predmeta. * Rad sa djecom sa posebnim potrebama: ukoliko se ukaže takva potreba rad sa ovom djecom treba da se odvija prema uputama grupe autora danim u «Inkluzivnom pristupu odgojnoobrazovnom radu u I. Izlasci djece u prirodu su takoñer prilika za igre i pjesme na engleskom jeziku. u dogovoru sa nastavnicima drugih predmeta uvježbavanja mogu biti potpora usvajanju gradiva iz tih predmeta.

Znanje njemačkog jezika je neophodno. duh tolerancije. Razvijajući pozitivan stav prema sličnostima i razlikama u kulturama kod učenika se razvija kosmopolitski stav. kao i do sada. Sve ovo učenje njemačkog jezika nameće kao imperativ u toku cjelokupnog osnovnoškolskog obrazovanja sa početkom u najranijoj dobi. humanizma i internacionalizma. Naše privredne veze će.(2 časa sedmično. Kroz nastavu stranog jezika kod učenika se razvija svijest o značaju višejezičnosti u savremenom svijetu odnosno svijest o tome da uspješno ovladavanje jezičkim kompetencijama doprinosi afirmaciji ličnosti i njenom optimalnom razvoju. ne smije se zaboraviti ni kulturno-historijska veza naše zemlje sa zemljama njemačkog govornog područja. kako za uspostavljanje privrednih tako i meñunarodnih kontakata. 70 časova godišnje) Uloga i značaj nastave njemačkog jezika u osnovnoj školi U toku cjelokupnog procesa učenja i u okviru nastave stranih jezika posebno potrebno je razvijanje svijesti o potrebi poznavanja stranih jezika. praćenja i meñusobnog uvažavanja. fonetičkim i gramatičkim minimumom. Razvijanje samopouzdanja i samopoštivanja. Uz navedene argumente. pravopisnim. Razvijanje i podržavanje kontinuiteta u učenju jezika. Ovladavanje neophodnim leksičkim. Zadaci nastave njemačkog jezika su: Razvijanje sve četiri jezičke vještine. naučnih istraživanja. odnosno od trećeg razreda osnovne škole. Razvijanje motivacije za učenje jezika i zadovoljstva u učenju. Osposobljavanje učenika za samostalno korištenje izvora znanja odnosno ovladavanje strategijama učenja (naučiti kako učiti). i ubuduće prvenstveno biti upućene na ovaj dio Evrope u kome se intenzivno koristi njemački jezik. vezane kako za tržište rada tako i za uspostavljanje meñunarodnih kontakata i komunikacija svake vrste. Rezultat takvih razmišljanja je i stav Vijeća Evrope da svaki grañanin Evrope mora poznavati najmanje dva strana jezika. Bosna i Hercegovina je vjekovima bila upućena na Srednju Evropu. Evropska Unija je multietnička zajednica čiji su opstanak i prosperitet uvjetovani višejezičnošću. informacija i komunikacija koje su nužne u današnjem užurbanom svijetu globalnih. Cilj Cilj učenja njemačkog jezika je osposobljavanje učenika za komunikaciju na njemačkom jeziku u usmenom i pismenom obliku o temama iz svakodnevnog života. Bosna i Hercegovina se već godinama uključuje u evropske integracijske procese i nije daleko dan kada će postati punopravni član Evropske Unije. Njemački jezik 146 . interkulturalnih i interdisciplinarnih dogañanja. te primjene savremenih informacijskih i komunikacijskih tehnologija. Upoznavanje sa kulturom naroda čiji se jezik izučava i razumijevanje i poštivanje drugih kultura. Razvijanje sposobnosti slušanja. Razvijanje samostalnosti i kreativnosti.

pjesmice. pokazivanje i sl. 3. • Razumije i reagira na odgovarajući način na kratke usmene poruke pri čemu mu je potrebna znatna pomoć (ponavljanje.). Pozdravljanje Predstavljanje Porodica/obitelj. prijatelji Kuća. 2. Prepisuje. kratke dijaloge o poznatim temama. ritam i intonaciju u jeziku koji uči. dopunjava i samostalno piše riječi i kratke rečenice. poštuje ritam i intonaciju rečenice. naglašava riječi. naglasak. okolina Škola Svakodnevni život Odjevni predmeti 147 . 6. Sa sagovornicima razmjenjuje nekoliko osnovnih iskaza u vezi sa konkretnom situacijom. dom. 4. Pravilno artikulira glasove. Čitanje i razumijevanje • • • • Govor • Pisanje Znanje o jeziku • • PROGRAMSKI SADRŽAJI Tematske cjeline: 1. • • Slušanje i razumijevanje Prepoznaje slova i napisane riječi te kratke rečenice. 7.CILJEVI I REZULTATI ODGOJNO-OBRAZOVNOG RADA U nastavi njemačkog jezika u trećem razredu osnovne škole treba težiti dostizanju nivoa A 1. Razumije ograničen broj riječi i izraza. 5. Jezičke vještine Očekivani rezultati/ishodi učenja Učenik prepoznaje glasove. Prepoznaje poznate riječi i kratke rečenice i zna ih povezati sa ilustracijama.1 Evropskog okvira za strane jezike. Na ovom nivou učenja jezika učenik ne stječe znanje o jeziku nego prepoznaje i pravilno upotrebljava osnovne jezičke elemente. Daje osnovne informacije o sebi i svom okruženju služeći se pritom ograničenim brojem osnovnih riječi i zapamćenih rečeničnih shema.

prezent ..popunjavanja slova (npr. Auf Wiedersehen!.. die Tafel. Priloge za mjesto: Schwester . itd.. npr. npr. B rojeve: od 1-12 Prijedloge u njihovoj funkcionalnoj upotrebi Prostorije u kući (osnovne riječi).itd. voditi kraće dijaloge u parovima sa drugim učenicima ili sa nastavnikom. glumiti.gestikuliranjem. npr.: ponavljanjem odreñenih riječi koje je izgovorio nastavnik ili koje su čuli sa kasetofona.itd. . 2) verbalno. gehen. Pozdravljanje: Hallo!. Das ist. . Guten Morgen!. Mein Name ist. das Schlafzimmer.Vještine Učenici će znati: . itd. izrezivanjem. … . imitiranjem.. hier. npr. Svakodnevni život: npr. der Ball.Reći koliko je sati (puni sat). das Schiff. Was ist das? Wer ist das? Wie heißt du? Wie alt bist du? Opisivanje : npr.gestikulacijom predstaviti ono što su čuli ili izvršavanjem naredbi koje čuju. die Wohnung. . Guten Tag!. davanjem kratkih odgovora na nastavnikova pitanja ili pitanja koja su čuli sa kasetofona. Dort. . . Wie geht es Ihnen? itd… Pre dstavljan je: Ich bin.Imenovati predmete u školskoj torbi i u učionici. .. Vater. . Juttas Bleistift Zamje nice .: Das Haus ist groß.. die Kreide.kraćim odgovorima na pitanja. hören…. povezivanjem pisanih riječi i odgovarajućih ilustracija.Lične .dopunjavanjem izostavljenih slova ili riječi u tekstu. der Schüler.. bojenjem navedenih predmeta / osoba.P redstaviti sebe i druge. schön blau . Aktivnosti SLUŠANJE I RAZUMIJEVANJE: Učenici će slušati izgovoreni tekst i reagirati 1) neverbalno.povezivanjem ponuñenih riječi u tekstu…itd.Brojati od 1 do 12. die Bank. Učenici najprije preslikavaju riječi koje su prije toga usmeno usvojili a potom postepeno usvajaju i pravilan način njihovog pisanja kroz vježbe poput: .Nabrojati dane u sedmici. . das Auto. Wie geht es dir?.Locirati ljude i predmete.Reći koliko imaju godina.) Vrijeme : Wie spät ist es? Es ist sechs Uhr.itd.. wie. was. .P ozdravljati se na formalni i neformalni način. Bruder. Er/Sie ist hier. npr.: . lice jednine i 2. 148 . die Küche.bojenjem. PISANJE Pisanje na ovom nivou nije prioritet.imperativ za 2. Mein Bleistift ist grün. das Bad. sagen.: gut. npr. . npr.Reći: a) kome šta pripada b) koje je šta boje.. Odjevni predmeti (osnovni pojmovi): die Jacke. Gram atik a Vok abular Učenici će koristiti Učenici će: (ali neće učiti o učiti samo osnovni vokabular koji tome): se odnosi na date teme npr.prostorijama u kući / stanu. . . das T-Shirt.jednina . odnosno povezivanjem slike sa tekstom koji čuju.: .Upitne. pokazivanjem na odreñene ilustracije koje se odnose na riječi koje su učenici čuli.P risvojne: mein. pjevati. spielen Igračke: der Teddy. das Wohnzimmer. lice množine: Lies! Schreibe! Antworte! Ergänze! .. slaganjem slika redoslijedom koji proistekne iz teksta koji su čuli. lesen. . . dein Pre dikativno upotrije bljene prid jeve. schreiben.. bojenjem ilustracija koje se odnose na riječi koje su učenici čuli.Reći nekoliko najjednostavnijih rečenica o: . die Puppe (Das ist mein Teddy.: Gdje su nestala slova? učenici treba da popune izostavljena slova).Imenovati članove svoje uže porodice. Škola (osnovne riječi). 2) verbalno.: Imenice . crtanjem. schlafen. npr.: . vježbom falsch / richtig. recitirati kraće pjesmice. GOVOR: Učenici će: ponavljati riječi nastavnika ili riječi izgovorene sa kasetofona.. ČITANJE I RAZUMIJEVANJE: Učenici će prepoznati jednu ili više napisanih riječi ili rečenica i reagirati: 1) neverbalno... Hausaufgabe machen. Glagole . der Roboter.prisvojni genitiv.ljudima i predmetima iz neposrednog okruženja..: Mutter. .. der Lehrer. wer. die Schule. Odreñivanje mjesta i položaja: Hier.takmičenje u pisanju brojeva itd.rekonstruiranje riječi od ponuñenih slova. dort. die Hose. Mein Teddy ist groß. Wer ist dort? Izricanje naredbe: Komm her! Male! Schreibe! Članovi uže porodice: npr.. itd. ..

plesom. uspostavljanju prijatnije atmosfere u učionici.Upoznavati različite kulture i tradicije.Razvija vlastiti sistem praćenja i provjeravanja napredovanja svakog učenika. . Igre doprinose povećanju učeničke aktivnosti. marljivost. stvara živa atmosfera u učionici što doprinosi povećanju motivacije za učenje jezika. njegovom aktivnom učešću u nastavi i rezultatima koje pokazuje nastavnik daje opisnu ocjenu.Učiti da komuniciraju i da se ponašaju u svakodnevnim situacijama na način koji je primjeren kulturi zemlje čiji jezik uče.DIDAKTIČKO–METODIČKE NAPOMENE U prvim godinama učenja njemačkog jezika usmjeriti pažnju na aktivnosti koje imaju za cilj da pobude i razviju zainteresiranost učenika za učenje jezika.Kreativno i fleksibilno kreira svoj rad u okviru zacrtanih ciljeva a u skladu sa uvjetima u kojima radi. . .ekološki odgoj). . Učenici će tako učiti jezik i proširivati svoj vokabular oslanjajući se na znanje koje su stekli učenjem nekih drugih školskih predmeta ali i kombinirajući učenje stranog jezika sa aktivnostima «preuzetim» iz nekih drugih predmeta. Jezik se na ovom uzrastu uči imitiranjem i ponavljanjem sa postepenim prijelazom na čitanje i pisanje i uz angažiranje svih čula. npr. . 149 .Kod učenika podstiče pozitivnu radoznalost.crtanjem.zajedničkom šetnjom kroz park. . pripremajući adekvatne nastavne materijale (vizualizacija je na početnom nivou učenja stranog jezika neophodna). . Nastavnik treba da: . . . njegovih ciljeva i zadataka. pripremajući zadatke za pojedine učenike. samostalnost i kreativnost.pjevanjem (Muzička kultura). grupe i cijeli razred. prirodu i sl. odgovornost i motivaciju za učenje. Učenici rado prihvataju i provode proces imitiranja i ponavljanja. (Moja okolina . kao i njegovanju prisnijih odnosa izmeñu učenika i nastavnika. Interkulturalne vještine Učenici će: . O odnosu učenika prema nastavnim obavezama.Razvija pozitivnu atmosferu u učionici.: . rado insceniraju naučene dijaloge.Razvija kod učenika radne navike. . te izmeñu samih učenika. slikanjem. Ukoliko se u nastavni proces funkcionalno integriraju i igre. oblikovanjem (Likovna kultura). . njihove prednosti su velike. igrom (Tjelesni i zdravstveni odgoj). Razvija se takmičarski duh. podstičući ih da maksimalno koriste vlastite talente i sposobnosti. Rad u parovima ili manjim grupama uz smjenu više različitih aktivnosti doprinose dinamici časa i održavanju neophodne pažnje učenika. Praćenje i vrednovanje Na početnom nivou učenja stranog jezika nastavnik samo aktivno razvija i prati motivaciju i interes učenika za učenje njemačkog jezika i procjenjuje realizaciju zacrtanog programa.Procijeni kojim fondom riječi učenici treba da ovladaju u datoj grupi i datim uvjetima.Pažljivo planira svaki čas za koji piše pismenu pripremu postavljajući ciljeve te detaljno razrañujući načine (strategiju) kako da ih postigne. Interdisciplinarni sadržaj Programski sadržaj je meñusobno povezan sa drugim predmetima. poboljšanju njihovih jezičkih znanja. te planirajući trajanje svakog segmenta aktivnosti u učionici.Razvija komunikacijske sposobnosti kod učenika. .Poštuje osnovne didaktičke principe primjerenosti i postupnosti.

• Kod učenika razviti pozitivnu radoznalost. Učenje stranog jezika treba da podstakne njegovu maštu. • Bolje upoznati učenike s elementima civilizacije i kulture zemlje čiji jezik se uči kao i sa vlastitom kulturom te naučiti ih da cijene. motivaciju za učenje. predstavlja vid osnovne pismenosti i naobrazbe i ima za cilj osposobljavanje učenika za meñunarodne kontakte. u ovom slučaju francuskog.Francuski jezik (2 časa sedmično. samostalnost. U nastavi francukog jezika u trećem razredu osnovne škole treba težiti dostizanju nivoa A 1. • Razvijati kod učenika sposobnost pažljivog slušanja i uvažavanja mišljenja drugih. Kod učenika treba da se razvije svijest da je jezik jedan od najvažnijih elemenata druge kulture koja je jednako vrijedna kao i njegova vlastita. a to je istovremeno zvanični i radni jezik svih relevantnih meñunarodnih institucija i organizacija. te može imati pozitivan utjecaj na opći razvoj i kosmopolitski stav. razumiju i poštuju druge kulture. • Omogućiti učenicima uživanje u učenju. Iskustvo učenja jezika će povećati svijest učenika o jeziku. francuski jezik je jedini jezik koji se izučava u svim zemljama svijeta. Nastava i učenje stranog jezika treba da pomogne učenicima i doprinese njegovom ukupnom intelektualnom razvoju. Poznavanje stranog jezika. kreativnost. Pored engleskog. radoznalost i kreativnost.1 Evropskog okvira za strane jezike. prikupljanja informacija i komuniciranja putem elektroničkih tehnologija. FRANCUSKI JEZIK PRVA GODINA UČENJA. 70 časova godišnje) ULOGA I ZNAČAJ Učenje jezika pruža učenicima šansu da prihvataju različitosti i da imaju više poštovanja prema drugima. treba da mu učenje stranog jezika bude podsticaj za uočavanje kulturalnih sličnosti ali i različitosti u kojima je bogatstvo. Poznavanje stranog jezika treba da bude instrument za sticanje drugih znanja. ZADACI Zadaci nastave francuskog jezika su: • Omogućiti razvoj jezičke kompetencije učenika. 150 . Učenik treba da se osposobi da na francuskom jeziku komunicira na osnovnom nivou o temama iz svog neposrednog okruženja. CILJ Predmet ima za cilj osposobljavanje učenika za aktivno i pozitivno življenje u savremenom svijetu. a naročito razviti komunikacijske sposobnosti učenika. Učenje stranog jezika učeniku treba da olakša razumijevanje drugih i različitih kultura i tradicija i jača motivaciju za učenje stranih jezika. Učenjem francuskog jezika učenicima se otvara mogućnost da postanu dio velike porodice govornika francuskog jezika koja broji 56 zemalja na pet kontinenata. III razred osnovne škole Cilj nastave francuskog jezika u trećem razredu osnovne škole je razvijanje svijesti o postojanju drugih jezika i mogućnosti komuniciranja na nekom drugom jeziku koji nije naš maternji.

Aktivnosti (navedene su aktivnosti pomoću kojih je moguće realizirati sposobnosti). itd. Vokabular (predlaže se vokabular koji je u skladu s datim temama). Veoma je važno da nastavnik uputstva ponuñena u programu. DIDAKTIČKO-METODOLOŠKE NAPOMENE U prvim godinama učenja francuskog jezika treba usmjeriti pažnju na razumijevanje. . ritam i intonaciju u jeziku koji uči. udžbenicima i priručnicima ne prihvata kruto nego da kreativno i fleksibilno kreira rad primjereno uvjetima u kojima radi. glagoli itd koje će učenici koristiti a ne učiti o tome!). Gramatika (gramatička područja koja odgovaraju datom nivou npr. lično predstavljanje. prepisivati. Učenik neće na ovom nivou učenja jezika sticati znanje o jeziku nego će prepoznavati i pravilno upotrebljavati osnovne jezičke elemente. (Likovna kultura. naglašavati riječi. moja bliža okolina.). naglasak. opisivati u nekoliko rečenica poznatu situaciju služeći se pritom ograničenim brojem osnovnih riječi i zapamćenih rečeničnih shema. ples). • razumjeti i reagirati na odgovarajući način na kratke usmene poruke pri čemu mu je potrebna znatna pomoć (ponavljanje. Treba da kod učenika razvija radne navike i komunikacijske sposobnosti.: . • • prepoznavati slo va i napisane riječi. ples. brojevi. Interdisciplinarni sadržaji Učenici će takoñer učiti jezik i proširivati svoj vokabular oslanjajući se na znanje koje su stekli učenjem nekih drugih školskih predmeta. zamjenice. Nastavnik treba da pažljivo planira svaki čas. imenice. te da ih osposobi za samostalan rad kako tokom časa tako i kod kuće. razviju i podrže zainteresiranost za učenje jezika.kroz sportove i igre (Tjelesni i zdravstveni odgoj). oblikovanje. davati osnovne informacije o sebi i svom okruženju. pjesmice.kroz crtanje. škola. npr. slikanje. Čitanje i razumijevanje • • • • Govor Pisanje Znanje o jeziku • • PROGRAMSKI SADRŽAJI Teme (opća tematska područja kao osnov za dalju razradu zavisno o datim okolnostima nastavne prakse npr. dom. frontalni. prepoznavati poznate riječi i kratke rečenice i znati ih po vezati sa ilustracijama. porodica. te kratke rečenice. Potrebno je takoñer primjenjivati direktni. . cilj i način rada. pravilno artikulirati glaso ve. dopunjavati i samostalno pisati riječi i kraće rečenice. . grupni i individualni pristup. Funkcije i sposobnosti (usmena ili pismena kompetencija koja predstavlja zacrtani cilj na datom nivou). kratke dijaloge o poznatim temama. svakodnevni život). . • razumjeti ograničen broj riječi i izraza. pokazivanje i sl. poštovati ritam i intonaciju rečenice. ponavljanje i na usmenu komunikaciju koja će sadržavati elemente zabavnih aktivnosti koje imaju za cilj da pobude. 151 .Jezičke vještine Slušanje i razumijevanje Očekivani rezultati / ishodi učenja Učenik će • prepoznavati glaso ve. razmjenjivati sa sago vornicima nekoliko osnovnih iskaza u vezi sa konkretnom situacijom.

. Qu’est-ce que c’est ? Qui est-ce? Oui / non. npr. uzvike (helas! (Jao!) ili eh bien! (pa lijepo! No!) ta ta ta! (koješta!) tien! (gle!) itd.budu odgovorni i aktivni u situacijama kada se uči jezik.jednina i 1) neverbalno imitiranjem nastavnika ili neke popularne množina ličnosti (npr. son. 2) verbalno ponavljanjem riječi koje je izgovorio les nastavnik ili koje su čuli sa kasetofona. pitanja nastavnika ili pitanja koja su čuli sa ton. mon. avec plastelina itd. itd. Ovo može podrazumijevati npr. pokazivanjem odreñenih celle. De quelle couleur est…? rouge. brun. ma..koriste ključne metode iz prakse pri radu u parovima ili malim grupama.upoznavati sa kulturom svoje zemlje i učiti da je bolje poštuju i cijene. .sur. ili pokazivanjem. redanjem slika. Odreñivanje mjesta i položaja: Pardon. dans. . tužan. .Identificirati ljude i predmete.učiti da komuniciraju i da se ponašaju u svakodnevnim situacijama na način koji je prirodan za kulturu zemlje čiji jezik uče.Reći koliko je sati (puni sati). une. ici. tourner á droit / á gauche. avoir glasova/zvukova (npr. biranjem ili povezivanjem pisanih riječi i dehors odgovarajućih ilustracija. celui-la.á. Moje lice. jaune. iz crtića).upoznavati se sa nekim osnovnim razlikama izmeñu njihove kulture i kulture naroda sa francuskog govornog područja (npr. . Raspoloženja: heureux. itd. veoma ograničen.razvijaju pozitivan stav prema učenju jezika. Zamjenice oponašanjem glasova/zvukova.). .Opisati ljude i predmete. père. Praćenje i vrednovanje na ovom nivou treba da bude u službi motivacije učenika i da služi nastavniku za procjenu realizacije zadatih ciljeva.Prisvojne davanjem veoma kratkih odgovora na pridjeve. ilustracija koje se odnose na riječi koje im celle-lá se usmeno upućuju.). Učenje kako učiti Učenici će da: . izvršavanjem uputstava Pokazne.Pozdravljati. 1-10 rezanjem zahtijevanih oblika/likova iz Prijedloge: papira. qui? De/á navedenih predmeta/osoba navedenim qui? Que? De/á bojama. C’est …. . . blanc. lijepljenjem Determinatore: slika. celle-ci. . des. označavaju neku aktivnost. životinjskih glasova itd.Izraziti . (npr. le.Predstaviti sebe ili druge. Opisivan je : Il est grand / petit.slušanjem i pjevanjem omiljene vrste muzike (Muzička kultura). Razlike u upotrebi nekih pozdrava u francuskom jeziku i u maternjem jeziku učenika.: Pozdravljanje: Bonjour. frère. celui. un. crtanjem. bojenjem ili podvlačenjem (u osnovnim samo odreñenih riječi (npr. Lične glumljenjem. rasporeñivanjem ilustracija po odreñenom redu prema pisanim uputstvima 152 . npr. malheureux. triste • Lično predstavljanje Osnovna škola • P orodica • Kuća. Au revoir itd . Triste. Članovi uže porodice : mère. razre d Teme Funkcije i sposobnosti Učenici će znati: . kao i nivo svog i njihovog znanja u odnosu na postavljene ciljeve. podvlačenjem ili bojenjem riječi quoi koje im se usmeno upućuju. boje predmeta. bojenjem Upitne. brojeve itd. nastavnika ili uputstava koje čuju sa celui-ci. Pre dstavljanje: Je m’appelle …Je suis. kasetofona. popunjavanjem praznina . pravljenjem raznih oblika od . lá. . Brojeve: pravljenjem/oblikovanjem stvari (npr.dopadanje. Nivo 3. Q uel âge as – tu? J’ai . ta. pour aller á … C’est loin (de) / près (de) Aller tout droit.sposobnost da nešto urade (Je peux…). npr. samo osnovne riječi. sretan). gestikuliranjem. onih koje značenjima). sa kasetofona. Dobro jutro i dobar dan / Bonjour).ocjenjuju svoje aktivnosti i aktivnosti svojih drugova iz razreda. Ocjenjivanje je opisno i brojčano. broj raspoloženja. itd .Opisne pridjeve. dom • Moja bliža godina učenja okolina francuskog • Škola • Svakodnevni život Prvi ste pen početnog znan ja Učenici će RECEPCIJA koristiti (a ne učiti a) SLUŠANJE I REAGOVANJE Učenici će slušati izgovoreni tekst i o tome!): reagovati: Imenice .Brojati predmete. crtanjem. moje tijelo. . blonds . b) ČITANJE I REAGOVANJE Učenici će prepoznati jednu ili više Glagole napisanih riječi ili uputa i reagovati: Le présent Pomoćni glagoli 1) neverbalno gestikuliranjem. riječima odabranim sa zidnih karata na najosnovnije. soeur. kojima se te riječi nalaze. imitiranjem zvuka Impératif voza. Interkulturalne vještine Učenici će se: . . beau. la. . .Locirati ljude i predmete. Il a les cheveux noirs.Članove. Salut. oponašanjem être. l’.). . Aktivnosti Gramatika Vok abular Učenici će učiti samo osnovni vokabular koji se odnosi na date teme. itd. glumljenjem Priloge za mjesto. raspoloženje. devant. .

Članove. npr.sur. npr. Vrijeme : Qelle heure est-il? Il est Svakodnevni život. recitovati. Škola: insegnant. celle-ci. triste. Raspoloženja: heureux. zamjenjivanjem ilustracija u tekstu ponuñenim riječima. livre. armoire. pomoću društvene igre u kojoj se sastavljaju riječi od slova na kockama.á. la. rutinske aktivnosti npr dormir se lever. npr. dehors Brojeve: 1-10 Prije dloge: . povezivanjem riječi u stupcu A sa odgovarajućim ilustracijama u stupcu B. arbre. ici. najosnovnije.jednina i množina Zamje nice Lične Pokazne.. jardin. itd. itd. ma. Sale á manger sac á dos. faire attention. lit.Opisne pridjeve. l’. celui-ci. son. Članovi uže porodice : mère. sale á manger. Prostorije u kući i nam je štaj: cuisine. celle-lá Upitne. npr. mon.Prisvojne pridjeve. Bon – mauvais. malheureux. des. parc. podvlačiti. table. celle. les . père.. celui-la. celui. devant. avoir Impératif Priloge za mjesto. ma maison). se laver. élève. itd. une. Učenici će koristiti (a ne učiti o tome!): Ime nice . Zamjenjivati inicijale punim riječima ubacivati. ton. Kolok acije . dans. u vezi sa datim temama i gramatikom. il fait froid. itd. u vezi sa datim temama. sa . redati riječi po odreñenom redoslijedu. B liža okolina: rue. Antonime. 2) verbalno davanjem kratkih pismenih ili usmenih odgovora na pitanja. Učenici će vježbati da koriste (a ne učiti o tome!): Afik se . društvene igre u kojoj se slažu pločice sa slovima jedna na drugu itd. un. PRODUKCIJA a) GOVOR Učenici će: ponavljati riječi nastavnika ili riječi izgovorene sa kasetofona učestvovati u razgovoru (pitanja/odgovori) sa drugim učenikom/učenicima ili nastavnikom igrati uloge. lá. Glagole Le présent Pomoćni glagoli être. u vezi sa datim temama. grand – petit. se promener. zamjenjivanjem inicijala punim riječima ili popunjavanjem praznina odgovarajućim riječima itd.. ta. cahier. Triste. npr.itd. Složenice. –s. učenici će: povremeno prepisivati izolovane riječi učiti pisati pomoću igara na CD-u. frère. soeur. P rendre un bain. u vezi sa datim temama. chaise.ideju posjedovanja (le livre de Jean. beau. 153 . . le. prendre autobus. avec (u osnovnim zn ačenjima). chamber. qui? De/á qui? Que? De/á quoi Dete rminatore: . pjevati i igrati jezične igre davati uputstva i naredbe b) PISANJE Budući da učenje pisanja na ovom nivou nije prioritet.

Sve prethodno spomenuto govori u prilog neophodnosti učenja arapskog jezika kao jednog od stranih jezika tokom osnovne škole. . Čitanje riječi. Očekivani rezultati učenja Ljubav i spremnost za učenje arapskog jezika. . fonetskim i gramatičkim minimumom. Postupan prelaz ka čitanju i pisanju jednostavnih riječi i rečenica. humanizamu i internacionalizmu. Čitanje jednostavnih rečenica.Ovladavanje osnovnim leksičkim. Popunjavanje slova i riječi. . 154 .(2 časa sedmično. Vijekovima Bosna i Hercegovina ima civilizacijske i privredne veze sa Bliskim i Srednjim istokom. Putem igara. Arapski jezik ARAPSKI JEZIK PRVA GODINA UČENJA. Sloboda i samostalnost u govoru. neophodno je razvijanje svijesti o poznavanju dva ili više stranih jezika. Razumijevanje jednostavnih sadržaja na arapskom jeziku. pjesme i plesa učiniti da učenje arapskog jezika bude zabavno. III razred osnovne škole CILJEVI I REZULTATI ODGOJNO-OBRAZOVNOG RADA Ciljevi početne nastave arapskog jezika Učenje jezika. Razvijanje razumijevanja i logičkog pamćenja. kozmopolitizmu. Razvijanje temeljitosti.Upoznavanje sa kulturom naroda čiji se jezik izučava i razumijevanje i poštivanje drugih kultura. vezanih za konkretan pojam (samostalno upotrebljenih).Razvijanje sposobnosti slušanja i meñusobnog uvažavanja. . predanosti i preciznosti u učenju jezika. Pored toga više od 35 miliona ljudi kao drugi strani jezik koristi arapski jezik.Razvijanje samopouzdanja i samopoštivanja. . Cilj i zadaci učenja arapskog jezika Cilj učenja arapskog jezika je osposobljavanje učenika za usmenu i pismenu komunikaciju na arapskom jeziku o različitim temama iz svakodnevnog života. odnosno ovladavanje strategijama učenja (naučiti kako učiti). . . Razvijanje samostalnosti u govoru. Razvijanje pozitivnog stava prema učenju jezika.Razvijanje samostalnosti i kreativnosti. kao i sjevernom Afrikom. Kroz učenje stranog jezika kod učenika se razvija svijest: o značaju višejezičnosti. Evropska Unija je multietnička zajednica čiji su opstanak i prosperitet uvjetovani višejezičnošću. Proširivanje opće kulture učenika kroz upoznavanje s načinom života i tradicijom zemalja u kojima se govori arapski jezik. Značajno je napomenuti da je u jednom periodu naše historije nemali broj književnika pisao djela na arapskom jeziku. Prepisivanje riječi i kratkih sadržaja. toleranciji.Razvijanje motivacije za učenje jezika i zadovoljstva u učenju. Kratki usmeni i p ismeni odgovori. 70 časova godišnje) Uloga i značaj nastave arapskog jezika Tokom procesa obrazovanja. Razvijanje radoznalosti i kreativnosti.Razvoj sve četiri jezičke vještine. Zadaci nastave arapskog jezika su: . a u okviru nastave stranih jezika.Osposobljavanje učenika za samostalno korištenje različitih izvora znanja. duhu tolerancije. Rezultat takvih razmišljanja je i stav Vijeća Evrope da svaki grañanin Evrope mora poznavati najmanje dva strana jezika. a ne o jeziku. gdje se u više od 20 zemalja sa više od 200 miliona govornika kao zvanični jezik koristi arapski.

uz učenje osnovnih fraza. varijante pisanja slova. 155 . Neophodno je. kratke i duge vokale. tašdid. vezivanje slova u riječi i kraće rečenice. sukun. tanwin.PROGRAMSKI SADRŽAJI Teme (opća tematska područja kao osnov za daljnji rad) Funkcije i vještine (usmena i pismena kompetencija) Aktivnosti (pomoću kojih se realiziraju vještine) Gramatika (osnove gramatike za dati nivo) Vokabular (u okviru datih tema) Specifičnosti arapskog pisma će uvjetovati i početnu fazu učenja arapskog jezika. usvojiti: osnovne oblike slova.

koji ma) će biti osnova za Pok azne tvorbu kratkih zam je nice (hara. a potom postepeno usvajaju i pravilan način njihovog pisanja kroz vježbe poput: .rekonstruiranje riječi od ponuñenih slova.lijepljenjem odnosno slaganjem slika .Pozdravljanje na formalan i neformalan način. . .Kuća . 'ila. la) (igre. pjesmice. nahnu) učiti samo Upitne osnovni zam je nice (man. . crtanjem. .Nivo III razred Osnovna škola 1. oblikovanje plastelinom.povezivanjem ponuñenih riječi u tekstu…itd.nastavnik ispisuje riječi na tablu.ponavljati riječi nastavnika ili riječi izgovorene sa kasetofona. prepoznavanje.bojenjem navedenih predmeta / osoba. osnovni min.popunjavanja slova (npr.glumiti. .: Gdje su nestala slova? . npr. . `ala) vokabular. čuli. . .povezivanjem pisanih riječi i odgovarajućih ilustracija. 'anta. ponavljanje. porodice. npr. npr. izostavljajući odreñena slova koje učenici treba da popune). Učenici će: huwa.Bliža okolina . . .Svakodnevni život Funk cije i vještine Uče nici će znati: .Nabrojati dane u sedmici. .Odjevni predmeti SLUŠANJE I RAZUMIJEVANJE Učenici će slušati izgovoreni tekst i reagirati 1) neverbalno. Lične zamjenice ('ana.gestikuliranjem. 'anti. rečenicama 2) verbalno. 'a) uvježbavati Prijedlozi (fi.Brojati od 1 do 10. . itd. imitiranjem. crtanje i druge Upitne partikule vježbe) (hal. .podvlačenjem pojedinih riječi. Upitna rije č “'ayna” Pre poznavan je gramatičkog ženskog roda (okruglo “ta”) B rojevi (1 do 10) 156 .Pozdravljanje i upoznavanje . . izrezivanjem.pokazivanjem na odreñene ilustracije koje se . 2) verbalno.takmičenje u pisanju brojeva itd.Reći koliko je sati (puni sat).ponavljanjem odreñenih riječi koje je izgovorio ograničenim nastavnik ili koje su čuli sa kasetofona.gestikulacijom predstaviti ono što su čuli.: .: (imenskim) i . hiya. . npr.Opisati .davanjem kratkih odgovora na nastavnikova u kući. .Porodica i prijatelji . vokabular.pjevati. ČITANJE I RAZUMIJEVANJE Učenici će prepoznati jednu ili više napisanih riječi ili rečenica i reagirati: 1) neverbalno.Nabrojati ograničen broj odjevnih predmeta.Imenovati predmete u školskoj torbi i učionici. (imenskih) harihi) rečenica.Predstaviti sebe redoslijedom koji proistekne iz teksta koji su i druge. Ak tivnosti Gram atik a Vok abular Prvi stepen elementarn .voditi kraće dijaloge u parovima sa drugim učenicima ili sa nastavnikom.dopunjavanjem izostavljenih slova ili riječi u tekstu . .kraćim pismenim ili usmenim odgovorim na pitanja. .Imenovati odnose na riječi koje su učenici čuli odnosno članove svoje uže povezivanjem slike sa tekstom koji čuju. brojem riječi ljude i predmete . godina učenja arapskog jezika Te me . PISANJE Učenici najprije preslikavaju slova koja su prije toga usmeno usvojili.: .recitirati kraće pjesmice. pitanja ili pitanja koja su čuli sa kasetofona. GOVOR Učenici će: .bojenjem. Vokativna partik ula “ya” Kroz dijalog Potvrdne i odrične riječi (na`am. .: .podvlačenjem i bojenjem ilustracija koje se odnose na riječi koje su učenici čuli. .izvoñenjem uputstava koje nastavnik izgovara jednostavnim ili koja čuju sa kasetofona.Škola og znanja .

Izlasci djece u prirodu su takoñer prilika za igre i pjesmice na arapskom jeziku. muzička kultura.piše pismene pripreme za svaki čas. pripremajući zadatke za pojedine učenike.poštuje osnovne didaktičke principe primjerenosti i postupnosti. kao što su npr. ponavljanje. Praćenje i vrednovanje Na početnom nivou učenja arapskog jezika nastavnik samo aktivno prati i razvija motivaciju i interes učenika za učenje arapskog jezika i procjenjuje realizaciju zacrtanog programa. (Moja okolina . Arapski jezik se na ovom nivou uči kroz različite jezičke igre.ekološki odgoj) Interkulturalne vještine Učenici će: . igrom (Tjelesni i zdravstveni odgoj) . grupe i cijeli razred. . uspostavljanju prijatnije atmosfere u učionici. kao i njegovanju prisnijih odnosa izmeñu učenika i nastavnika. njihove prednosti su velike. detaljno razrañujući načine kako da ih postigne. stvara živa atmosfera u učionici. Čas može trajati i kraće (20-25 minuta) radi postizanja maksimalnog intenziteta pažnje kod djece.DIDAKTIČKO – METODIČKE NAPOMENE U prvim godinama učenja arapskog jezika pažnju treba usmjeriti na aktivnosti koje imaju za cilj da razviju zainteresiranost učenika za učenje jezika. ples. . pripremajući materijale/opremu koja je potrebna u učionici. rado insceniraju naučene dijaloge. oblikovanjem (Likovna kultura) . sa postepenim uvoñenjem čitanja i pisanja.plesom. Nastavnik treba da: . njegovih ciljeva i zadataka. uporeñivati je sa vlastitom kulturom i razvijati pozitivan stav prema različitosti. Razvija se takmičarski duh. marljivost. Preporuke Kod organizacije nastave arapskog jezika u prvoj godini učenja preporuke se odnose prvenstveno na fleksibilnost u organizaciji nastave i ukupnom rasporedu nastavnih aktivnosti. . kao i na trajanje časa. moja okolina itd. 157 . Učenici rado prihvataju i provode proces imitiranja i ponavljanja.crtanjem.procjeni kojim fondom riječi učenici treba da ovladaju u datoj grupi i datim uvjetima.pjevanjem (Muzička kultura) .upoznati kulturu i običaje različitih zemalja u kojima se govori arapski jezik. postavljajući ciljeve. Postojanje i njegovanje takmičarskog duha tijesno je povezano sa učeničkom motivacijom za učenje jezika. Ovo podrazumijeva i moguće paralelno izvoñenje nastave arapskog jezika sa nastavom drugih predmeta. tjelesni odgoj. . Igre doprinose povećanju učeničke aktivnosti. .razvija vlastiti sistem praćenja i provjeravanja napredovanja svakog učenika. .razvija pozitivnu atmosferu u učionici. te izmeñu samih učenika.da kontrolira i razvija kod učenika pravilno usvajanje izgovora. Nastava je razredna pa se mogu lako formirati grupe koje će se smjenjivati na uporednoj nastavi dva predmeta. poboljšanju njihovih jezičkih znanja. Ukoliko se u nastavni proces integriraju igre. Rad u parovima ili grupama doprinosi dinamici časa i većoj angažovanosti učenika. . kao i dodatne materijale u slučaju neočekivanih situacija. te planirajući trajanje svakog segmenta aktivnosti u učionici. Interdisciplinarni sadržaj U svim oblastima sadržaj je povezan sa drugim školskim predmetima .zajedničkom šetnjom kroz park. . podstičući ih da maksimalno koriste vlastite talente i sposobnosti .razvija komunikacijske sposobnosti kod učenika.pažljivo planira svaki čas.razvija kod učenika radne navike. odgovornost i motivaciju za učenje. pjesmu. prirodu i sl. likovna kultura. .da kreativno i fleksibilno kreira svoj rad u okviru zacrtanih ciljeva a u skladu sa uvjetima u kojima radi.

ili možda uživanje u novim pričama i razgovorima o ispričanom. U skladu sa odgovarajućim propisima škola je dužna da način korištenja tako ostvarenih sredstava regulira posebnim aktima. manje je važno. pravo je učenika da učestvuju u odlučivanju o njenoj namjeni i raspodjeli. zaštita prirode. a istovremeno bogate emocionalni svijet. prevencije svih vrsta ovisnosti. ni trajanjem preopteretiti učenike. prikupljanje podataka o igrama koje su nekad bile popularne ili bavljenje ekologijom. zaštite i unapreñivanja zdravlja • Osposobljavanje za aktivno učešće u društvenom životu i njegovom demokratskom razvoju • Podsticanje dječijeg stvaralaštva – kreativnosti • Osposobljavanje za komunikaciju. vještina i navika stečenih u nastavi i vannastavnim aktivnostima • Usvajanje novih znanja. Principi na kojima bi trebalo da počiva Plan i program vannastavnih aktivnosti • Slobodne aktivnosti su integralni dio odgojno-obrazovnog rada u osnovnoj školi i u funkciji su ostvarivanja globalnog cilja odgoja i obrazovanja. • Planiranje. • Osposobljavanje za aktivnosti u slobodnom vremenu koje će biti u funkciji razvoja odgoja i obrazovanja. • One se organiziraju u skladu sa interesovanjima. mogućnostima i dobrovoljnim opredjeljenjem učenika. Mogućnost izbora je korak ka slobodi i izražavanju u skladu s mogućnostima i afinitetima. programiranje. • One se ne bi smjele pretvoriti u bilo koju vrstu nastavka nastavnog rada.voditelji. Zadaci • Povezivanje. njihovi sadržaji i koordinatori . proučavanje običaja. • Ako se u okviru nekih vannastavnih aktivnosti ostvaruje i dobit. interakciju i kooperaciju sa drugima • Omogućavanje upoznavanja drugih i drugačijih • Omogućavanje učenja fleksibilnosti i tolerancije 1. Važnije je da učenici prošire vidike. Dijete već svojim opredjeljenjem za odreñene sadržaje nagovještava nam i nešto o svojoj jačoj strani. U okviru vannastavnih aktivnosti u osnovnoj školi mogu biti zastupljene sljedeće oblasti : • Vannastavne aktivnosti iz oblasti nauke • Vannastavne aktivnosti iz oblasti kulture i umjetnosti • Vannastavne aktivnosti iz oblasti tehnike • Vannastavne aktivnosti iz oblasti sporta • Vannastavne aktivnosti iz oblasti rada i proizvodnje • Vannastavne aktivnosti iz oblasti društvenog života – života zajednice Evo i mogućih sekcija: Zdravlje i sport Mali hor Mladi prirodnjaci 158 . Hoće li to biti gluma. organizacija i realizacija vannastavnih aktivnosti podrazumijevaju aktivno učešće učenika.VANNASTAVNE AKTIVNOSTI ULOGA I ZNAČAJ Vannastavne aktivnosti su važan segment života i rada u školi. ples. prije nego na nastavnom času. se utvrñuju Planom i programom koji se donosi na početku školske godine. • Trajanje vannastavnih aktivnosti. otkrivanje pojedinosti o prirodi. proširivanje i produbljivanje znanja. U vannastavnim aktivnostima moguće je prepoznati sklonosti djeteta. pripremanje. vještina i navika • Razvijanje interesovanja za društveno koristan rad. a verificira ga Nastavničko vijeće. Osnovno su obilježje savremene škole . pri čemu se isključuje novčano nagrañivanje učenika. • Vannastavne aktivnosti ne bi smjele ni sadržajem.

a za većinu članova grupe programi mogu predstavljati realno i optimalno opterećenje što je osnov za ostvarivanje odgojno-obrazovnih efekata u ovome sektoru školskog života 159 . sredstva. sat i mjesto realizacije vannastavnih aktivnosti • Imena koordinatora – voditelja vannastavnih aktivnosti S obzirom na činjenicu da je u jednoj školi nerealno očekivati da se jednaka pažnja posveti svim oblastima. interesovanjima i potrebama djece. Koje organizacione forme aktivnosti će biti zastupljene. materijal i slično). a koji ne postoje. specijaliziranih stručnjaka različitog profila (pedagoga. mjesta i trajanja aktivnosti ima svoju pedagošku vrijednost i zato ga treba osigurati već u Planu na početku školske godine. kao i kadrovskom potencijalu i uvjetima kojima škola raspolaže.voditelji znaju da će se aktivnosti odvijati sedmično. a one koji su neophodni. Samo tada može se postići istinska primjerenost aktivnosti – sadržaja uzrastu. Program vannastavnih aktivnosti trebalo bi da obuhvati: • • • • Vrste aktivnosti (sadržaja). potrebno je na početku školske godine detaljno razmotriti u kojoj mjeri će pojedine oblasti biti zastupljene.) koji se mogu angažirati na profesionalnoj i volonterskoj osnovi. Vannastavne aktivnosti je nužno organizirati na principu homogenih uzrasnih grupa. 1. ili petnaestodnevno i koliko će one trajati. u okviru svake oblasti. Ko bi trebalo da učestvuje u kreiranju i realiziranju Programa aktivnosti. Svaka oblast podrazumijeva niz konkretnih aktivnosti (sadržaja) za koje će se škola opredijeliti na početku školske godine. djece i njihovih roditelja. biće motivirani za aktivnost. psihologa. Kada učenici i koordinatori . mogućnostima. 2. umjetnika. njihovim mogućnostima. Blagovremeno i tačno odreñenje vremena. nego izbora na osnovu unaprijed utvrñenih kriterija od strane najvišeg stručnog organa u osnovnoj školi. sportista i dr. oprema. onda se oni mogu adekvatno pripremiti. Plan vannastavnih aktivnosti trebalo bi da obuhvati: • Koliko časova će biti realizirano u okviru vannastavnih aktivnosti u toku školske godine? • Koje oblasti vannastavnih aktivnosti će biti zastupljene u osnovnoj školi? • Dan. vodeći računa o primjerenosti aktivnosti uzrastu djece. ljekara.Mladi slikari Mali orkestar Ritmička i plesna sekcija Mladi ekolozi Dramska sekcija Škola ima slobodu da uvede nove sekcije. prije svega. što će značajno uticati na efekte u njihovom ostvarivanju. namještaj. sat i mjesto gdje će se one odvijati. Koje uvjete bi trebalo da osigura osnovna škola da bi aktivnosti mogle biti realizirane (objekti-mjesta. na osnovu usvojenog Plana i programa vannastavnih aktivnosti poduzeti odreñene korake kako bi stavila na raspolaganje učenicima i koordinatorima – voditeljima sve raspoložive materijalne resurse. Od posebnog značaja je da se u Planu vannastavnih aktivnosti odredi dan. Imenovanje koordinatora – voditelja vannastavnih aktivnosti vrši Nastavničko vijeće na početku školske godine i ono ne može biti rezultat licitiranja i dobrovoljnog opredjeljivanja nastavnika. Škole će na početku školske godine. interesovanjima i potrebama. škola će osigurati naknadno u skladu sa mogućnostima i uz pomoć nadležnog ministarstva. U kreiranju programa i njihovoj realizaciji neophodno je osigurati učešće najšireg kruga zainteresiranih. u skladu s osobnostima sredine i interesima djece.

umije i koji u prvi plan stavlja dječiju dobrobit. • U situacijama kada su pojedine sredine primorane na organizaciju rada u kombiniranim odjeljenjima. Ovim se postiže i još jedan efekat. Partnerstvo u reformi Informacije o važnim promjenama putem seminara PODRŠKA Za direktore i savjetnike pedagoških zavoda RODITELJA UČENIKA Direktore osnovnih škola U LOKALNOJ Nastavnike prvih razreda ZAJEDNICI Pedagoge Posebno: Informativni materijali za roditelje učenike prvog razreda. otpori. tematski pristup pojedinim dijelovima programa). Različita shvatanja. trebalo bi da budu podreñena nastojanjima koja su izražena u Koncepciji devetogodišnje osnovne škole i prevaziñena decidnim zahtjevima koji se tiču sticanja. primamljivo.i rada. realiziramo sadržaje koji zahtijevaju direktnu komunikaciju. PROSTOR I UKUP NO OKRUŽENJE U ŠKOLI - Preporuka: Do 25 učenika u odjeljenju i bez uključivanja učenika prvog razreda u kombinovana odjeljenja. djeluje lijepo. Izbor načina rada u razredu koji osigurava učenički aktivitet i individualni razvoj. potom se uključuju učenici ostalih razreda. P RETP OSTAVKE ZA REALIZACIJU SVIH PROGRAMA STRUČNO OSPOSOBLJEN NASTAVNIK Profesor razredne nastave Nastavnik razredne nastave NASTAVNIK KOJI RAZUMIJE SMISAO PROMJENA I KOJI VJERUJE U MOGUĆNOSTI UČENJA I EDUKACIJE Nastavnik koji zna. lagan. . bez oštrih rubova. razvijanja i usavršavanja profesionalne kompetentnosti svih onih koji su odgovorni za rezultate odgoja i obrazovanja u osnovnoj školi. Primjera radi. lijepo dizajniran. predznanja. treba primijeniti fleksibilniji raspored nastavnih časova. Različita shvatanja vannastavnih aktivnosti i njihove funkcije u razvoju. definirani ciljevi. NOVE METODE RADA Sadržaji koji bitno utiču na kvalitet rada Fleksibilno poimanje artikulacije nastavnih časo va u prvom razredu i mogućnost organizovanja nastavnog časa u skladu s intenzitetom pažnje. prateći radni materijali. priručnici za nastavnike. koji dozvoljava promjene u kombinaciji i usklañivanje s brojem učenika u grupi. Roditelji i lokalna zajednica mogu osigurati podršku. vedro).Udžbenici za učenike koji podrazumijevaju novija saznanja o djetetu i učenju. didaktički materijali Adekavtano opremljen i ureñen prostor (namještaj jednostavnih linija. 160 . pa i tradicionalna opterećenja. a to je povezivanje vannastavnih aktivnosti sa nastavom i uopće sa životom u užoj i široj socijalnoj sredini. odgoju i obrazovanju djece osnovnoškolskog uzrasta do sada dovodila su do dezorijentacije u ovom značajnom sektoru života i rada u osnovnoj školi. Planiranje sadržaja rada u skladu s svim važnim činiocima (struktura odjeljenja. predrasude. mobilan. osobnosti lokalne sredine. učenike prvog razreda pozivamo ranije u školu.

nimalo. težinom zadataka. • Da su svi učenici uključeni u postupak i da znaju šta ih očekuje. odsustvo pažnje. reprodukcija. odnosno metodom učenja. ne zastrašivati učenike slabom ocjenom. rješavanje problema u životnim situacijama). djelimično je samostalan) • Kakav je njegov odnos prema radu i obavezama? • Da li može usredsrediti pažnju na sadržaje? • Odnos prema drugim učenicima • Odnos prema nastavnicima • Druge osobine Za procjenjivanje i ocjenjivanje je posebno važno: • Da je zasnovano na kriterijima. a ne samo zahtjevima nastavne jedinice i apstraktnim ciljevima. malo. nisu obimni. kolika je razlika izmeñu startne pozicije i sadašnjeg stanja) • Ima li učenik teškoća? U kojim se to područjima posebno očituje? (izgovor.. • Ocjenjivanje vršiti u okolnostima koje su primjerene potrebama djece. • Da uvažava razvojne karakteristike djece odreñene dobi i svakog djeteta. samostalan. • Da je kontinuirano i zasnovano na praćenju učeničkog rada..analitičku strukturu“ i kontinuitet u opservaciji i evidentiranju napredovanja. To su bitne informacije o nastavniku i njegovoj sposobnost procjene karakterističnih podataka o svakom učeniku koje su istovremeno orijentir za planiranje narednih koraka. a na drugoj pokušaj da na odreñenoj skali postignuća odredimo poziciju svakog učenika. Ukupna organizacija rada u razredu mora biti podreñena zahtjevu: „Osigurati napredovanje u skladu s individualnim mogućnostima. Programski zahtjevi. život. ishodi učenja i indikatori uspješnosti. 161 . ali su učeniku prevelik teret jer on ne vlada čitanjem kao osnovnim sredstvom. • Da odražava različitost pristupa. To su informacije o postignućima u pojedinim segmentima nastavnog programa. vještine) • Je li učenik usvojio programske sadržaje? (potpuno.Opisna ocjena ima svoju . U prvom razredu osnovne škole predviñeno je opisno iskazivanje uspjeha učenika. nemogućnost zaključivanja . • Imati na umu da ocjenjujemo baš ono što treba ocjenjivati. Procjena podrazumijeva iskazivanje kvalitativnih elemenata na početku i nakon odreñenog vremenskog perioda. • Da polazi od onog što dijete zna i što je njegova jača strana. To podrazumijeva sistematsko praćenje napredovanja svakog učenika i procjenu stanja i situacije u odreñenim intervalima. zamjena glasova. (Šta ocjenjujem? Kako?). • Da se oslanja na učeničku mogućnost i slobodu samoprocjenjivanja. • Da podrazumijeva više aspekata. Na jednoj su strani ciljevi koje smo definirali.) • Koje su preporuke za prevazilaženje tih teškoća? • Koliko je učenik samostalan u radu? (nesamostalan je. s obzirom na sadržaj. analiza i sinteza. • Ocjenjivati pojedine segmente u odnosu na ciljeve Programa i ukupna postignuća. vrijednosti. To je kvalitativno ocjenjivanje.SMJERNICE ZA PRAĆENJE I OPISNO OCJENJIVANJE Postignuća učenika Opisno ocjenjivanje je kvalitativna analiza učeničkih postignuća. Na osnovu tih informacija moguće je formirati sliku o napredovanju svakog učenika. • Da je ocjenjivanje podreñeno važnim ciljevima (znanje.“ U donošenju opisne ocjene morali bismo imati u vidu sljedeće elemente: • Ostvarivanje konkretnih odgojno-obrazovnih zadataka koji su definirani u Programu (znanja. stavovi. nije usvojio) • U čemu je učenik uspješan? Šta je njegova jača strana? • Koliko je napredovao u odnosu na početak školske godine? (mnogo.. za najmanju sitnicu traži pomoć. razumijevanje. djelimično. • Da pomaže u identifikaciji djece sa posebnim potrebama. Opisno je ocjenjivanje primjereno učenicima mlañeg školskog uzrasta.

OKVIRNI NASTAVNI PLAN I PROGRAM za četvrti razred devetogodišnje osnovne škole 162 .

srpski jezik i književnost Engleski jezik Njemački jezik Francuski jezik Arapski jezik Moja okolina Matematika Muzička/glazbena kultura Likovna kultura Tjelesni i zdravstveni odgoj OKVIRNI NASTAVNI PLAN ZA ČETVRTI RAZRED DEVETOGODIŠNJE OSNOVNE ŠKOLE RED. 4. Bosanski. 163 . 7. hrvatski. 10. 3. 3. 2. 6. 8. 5. 4.Sadržaj Okvirni nastavni plan za četvrti razred devetogodišnje osnovne škole Nastavni programi obaveznih nastavnih predmeta 1. 7. 6. 2. 5. 9. hrvatski. Bosanski. srpski jezik i književnost Prvi strani jezik Moja okolina Matematika Muzička / glazbena kultura Likovna kultura Tjelesni i zdravstveni odgoj UKUPNO: 5 3 3 4 2 2 2 21 175 105 105 140 70 70 70 735 Napomena: Nastavni predmet Vjeronauka reguliran je kantonalnim obrazovnim zakonodavstvom. B ROJ SEDMIČNI B ROJ NASTAVNIH ČASOVA GODIŠNJI BROJ NASTAVNIH ČASO VA OBAVEZN I NASTAVNI PREDMETI 1.

Imaju punu slobodu u izboru nastavnih metoda. doživljaj književno-umjetničkih štiva i usvajanje književnoteorijskih pojmova 40 časova Rje čnik JEZIK 35 ČASOVA 5 časova Narativni oblici: P repričavanje na osnovu KULTURA IZRAŽAVANJA samostalno sastavljenog plana 25 ČASOVA 2+2+2 P ričanje na osnovu datog početka (slike. oblika nastavnog rada. brzine i izražajnosti) rad na poboljšanju razumijevanja pročitanog Vje žbe usmjere ne na usavršavanje pisanja latiničnim pismom: tehnika pisanja preciznost u saopćavanju sadržaja mišljenja u pisanoj formi Usvajanje pisanih slova ćirilice: usvajanje grafičke strukture slova povezivanje slova u strukturu riječi pisanje riječi i rečenica prepisivanje kraćeg teksta 10 časova 5 časova 25 časova Čitanačk a štiva: INTERPRETACIJA KNJIŽEVNOG TEKSTA 60 ČASOVA Interpretacija proznih i poetskih tekstova. 175 časova godišnje) Posebni časovi čitan ja: ČITANJE I PISANJE 40 ČASOVA usavršavanje tehnike (pravilnosti. teksta) 2+2 P ričanje na osnovu datih tematskih riječi 1+1+1 Dokume ntarni film MEDIJSKA KULTURA 15 ČASOVA 3 časa 20 časova Desk riptivni oblici: 10 časova Info rmativni oblici: Mješoviti oblici: Pismo kao obavijest Pismo kao izraz zahvalnosti 2+2 1+ 1+ 1 Gramatika Pravogovor i pravopis Lek tira: Osamostaljivanje u čitanju. nastavnih sredstava.Bosanski. 164 . naravno u skladu sa savremenim tendencijama u metodici nastavnog rada. srpski jezik i književnost (5 časova sedmično. Nastavnici imaju slobodu u planiranju i uspostavljanju balansa izmeñu prethodnih postignuća u pojedinim područjima i vremena potrebnog za daljnji rad. podcrtavanje značaja znanja i knjiga u odgoju i samoodgoju 20 časova Opis lika P isanje izvještaja 1+ 1+ 1 1+1 Opis pojave. Ali sve je podreñeno postavljenim ciljevima i jasno naznačenim ishodima učenja. hrvatski. zbivanja u prirodi Crno-bije li film i film u boji 4 časa Nije mi i zvučni film Radio-emisije Dječiji listovi 2 časa 4 časa 2 časa • Broj nastavnih časova uz pojedina područja je samo orijentaciona naznaka vremena potrebnog za realizaciju predviñenih programskih sadržaja.

P isanje po diktatu (diktat s poruka pisanih slova Pravilno pisanje kompozicijske komentarom. kulture pismenog izražavanja pisanih slova Potpuno snalaženje u razumijevanje napisanog) (raspored teksta. sastava rečenica. ortografski ćirilice. rečenice. Pravilno čitanje. rečenica. formuliranje poruke P otpuno samostalno čitanje. mogućnost samostalne analize i raspravljanja o pročitanom sadržaju Izgrañen vlastiti odnos prema književnom tekstu 165 . Osposobljavanje za analizu u strukture riječi Pisanje riječi. njihovo pravilno Razumijevanje značaja poznavanja Pisanje kraćih povezivanje u strukturama jednog i drugog pisma i rečenica riječi osposobljavanje Razumijevanje napisanog za čitanje tekstova štampanih Mogućnost prepisivanja ćiriličnim pismom i mogućnost rečenica služenja pisanim slovima ćirilice u štampanih ćiriličnim pismenim vježbama i pismom pisanim slovima komunikaciji ćirilice INTERPRETACIJA KNJIŽEVNOG TEKSTA Književni tekstovi Književno-teorijski Odgojno-obrazovni Ishodi druženja s književnim tekstom pojmovi ciljevi i zad aci Zadovoljavajući Prosje čni Izn ad p rosjeka Čitanačka štiva Nasiha KapidžićHadžić: Divna zemlja i tetka Devla Jakov Jurišić: Srne na santi leda Zehra Hubijar: Kestenjar Armenska bajka: Tumačenje snova Ivan Cankar: Zastidio se majke Japanska bajka: Zlatna sjekira Tok dogañaja u vremenskom slijedu (na obimnijem tekstu) Uočavanje mjesta i vremena radnje Likovi . rečenica. Pisanje riječi po Pravilno pisanje procjena nivoa postignuća diktatu svih slova. nivoa automatizma P isanje o sadržajima Priprema za vrijednosnu analizu i pročitanog sastava (u latiničnom pismu) mašte vrednovanje umjetničkih i životnih Poznavanje Usvojena pisana slova ćirilice. pisanju slovima latinice ćiriličnim pismom P i s a nje Usavršavanje pisanja brzo uočavanje ključnih riječi pravilno čitanje (pravilan i estetski izgrañen Izgrañen rukopis i P isanje rečenica o Osposobljavanje za samostalno riječi i rečenica. kognitivne i socijalne komponente P amćenje slijeda dogañaja Razumijevanje sadržaja na nivou reprodukcije pročitanog Uočavanje glavnog dogañaja.ČITANJE I P ISANJE Programski zahtjevi Č i t a nj e Čitanje proznog teksta štampanog latiničnim pismom Čitanje naglas Čitanje u sebi Čitanje po ulogama Izražajno čitanje Čitanje i recitiranje lirske pjesme Čitanje teksta štampanog ćiriličnim pismom Odgojno-obrazovni ciljevi i zad aci Minimum Standardi o čekivanih postignuća Prosje čno Izn ad prosjeka Pojačavanje spoznaje o značaju Čitanje tekstova Pravilno i tečno čitanje s Izražajno čitanje čitanja štampanih razumijevanjem i stvaralačko Vježbanje u koncentraciji na latiničnim smisla pročitanog izražavanje sadržaj pismom (glasno i reproduktivni i (mogućnost kritičke Čitanje kao učenje kako da se čita u sebi.njihov izgled. čitko i lijepo stvaralački diktat. izborni diktat. štampanih ćiriličnim ćiriličnog pisma (pravilno estetskoj strani rukopisa kratkog teksta pismom pisanim slovima pisanje i povezivanje Razvijanje svijesti o značaju Poznavanje ćirilice slova u strukture riječi. postupci. teksta Misaono i emocionalno poistovjećivanje s likovima Bogaćenje emocionalne. Prepisivanje riječi Usvojena pisana slova ćirilice evidentiranje vlastitih grešaka. pisanju slovima latinice P isanje riječi i rečenica uz zahtjevi. razumijevanje pročitanog. stvaralački nivo ocjene. Šta mi je još potrebno? recitiranje po Recitiranje kompozicijskih Koji izvori informacija postoje?) vlastitom izboru Čitanje sadržaja aspekata pažljivo Razvijanje sposobnosti čitanja radi Ilustriranje štampanog ćiriličnim pismom. glavnih i sporednih likova Mogućnost reprodukcije Razumijevanje na nivou uopćavanja i formuliranja podnaslova logičkim cjelinama Razumijevanje kao rezultat uviñanja uzroka i posljedice. Razumije sadržajne. osobine Uočavanje i uporeñ ivanje postupaka glavnih likova (likovi čiji su postupci izrazito suprotstavljeni) Spoznavanje onoga što nije neposredno dato ali je konstitutivni dio značenja riječi. rečenica. daljnji rad na riječi. njihovo pravilno aspekte. pažljivo diktat. ritma. razumijevanje i riječi. objašnjeni Osposobljavanje za čitanje latinice i svih slova. mogućnost povezivanje u strukturama strukturiran pisani rad predusretanjem memoriranje sadržaja i recitiranje pravilnog pisanja riječi Pisanje ćirilicom bez pogrešaka. reprodukcija pročitanog kraćih tekstova Mogućnost prepisivanja kontrolni diktat) Usavršavanje tehnike pisanja Pisanje po diktatu rečenica Usvajanje pisanih slova latiničnim pismom. usklañenost sadržaja mogućnost (pravilan i estetski izgrañen ilustrirane sadržaje mišljenja i napisanog sadržaja) povezivanja slova rukopis) P repisivanje riječi. strukturiranje pisanog sticanja informacija doživljaja razumijevanje i reprodukcija rada Razvijanje sposobnosti kritičkog pjesme Potpuno Tečno čitanje tekstova čitanja Poznavanje slova snalaženje u štampanih latiničnim i Osposobljavanje za čitanje u sebi i ćiriličnog pisma. unošenja Svijest o zadatku (Šta se traži od razumijevanje Izražajno čitanje naglas i u izmjena) mene? Gdje to mogu naći u pročitanog) sebi. prepoznavanje Razumijevanje udžbeniku? Čitanje i pjesničkih slika. rime sadržajnih. diktat s pjesme. kraćeg teksta napisanog. rukopis) pisanje dovedeno do pročitanim sadržajima čitanje i razumijevanje pročitanog razumijevanje Pisanje riječi. Razumijevanje napisanog zastoja. rečenica. uočavanje nedostataka.

Dubočanin: Jesenja pisma Gustav Krklec: P rvi snijeg Ismet Bekrić: Domovina nije riječ iz spomenara Kasim Deraković: Ljetna noć Muharem Omerović: Moja baka Šukrija Pandžo: Osluškivanje Grigor Vitez: Svirala od vrbe Uspostavljanje analogije: književni lik. raspoloženje u pjesmi. odgoju i knjigom (naslovna samoodgoju strana. atmosfere izražajnim čitanjem Izražajno čitanje recitiranje. jezgrovitost u pjesničkom izrazu. razumijevanja. Uočavat će slikovitost. likovnom izrazu. spoznajne. poštenja. sastava Djeca će o s j e ć a t i. plemenitosti. pronalaženje argumenata i formiranje vlastitog ponašanja u skladu s pozitivnim primjerima Afirmacija moralnih vrijednosti: dobrote. smisla za isticanje izmjena dugih i značajnih elemenata.podizanje i vježbanje spuštanje glasa u ekspresivnosti i govoru i čitanju. vrijednosne. o čemu vrijeme za pjesmu se govori u knjizi). L jepotu će doživljavati svim čulima. preuzimanje uloge lika. poruci Samostalnost u prezentaciji pročitane knjige Mogućnost poreñenja. predstavljanju teksta. stvarnog i maštovitog Njegovanje senzibiliteta za sugestivnost pjesničke riječi. Dijete je pročitalo knjigu Može odgovarati na postavljena pitanja Može učestvovati u analizi i samostalno govoriti o sadržaju. razumijevanje pojmova predviñenih programom Gluma. Čitamo odabrane vježba u dijelove dragih štiva.glasovno Ostvarivanje uloge u podudaranje krajnjih igrokazu kao vid slogova (dvosložna govorne produkcije rima) Obično. autor.likovi iz svakodnevnih životnih situacija Stav prema likovima i objašnjenje stava Uočavanje opisa lika u književnom tekstu Uočavanje opisa pojave u književnom tekstu Izražavanje vlastitog stava o liku. kratkih slogova) Izražajno predstavljanje teksta Rima . likovima. recitiramo pjesmu po knjige vlastitom izboru Piščev govor i govor lika Didaskalije Razumijevanje sadržaja dijaloga. prepoznavati i doživljavati snagu i ljepotu pjesničke riječi. Moći će porediti kazivanje u proznom tekstu. odgoj za ljepotu pjesničkog kazivanja Razumijevanje smisla Osposobljavanje čitanja djeteta za Zašto čitamo? samostalno čitanje. Vrijeme za priču.Šefik Daupović: San zubara Pincetija Aleksa Mikić: Neočekivani susret Enes Kahvić: Čamac Branko Ćopić: Nećeš mi vjerovati Nedžati Zekerija: Zar vam nisam rekao Jure Kaštelan: Proljeće je slikar Maja Gjerek – Lovreković: Zimska priča Dramsk i tekstovi: Željka Horvat Vukelja: Reumatični kišobran Jadranka Č unčićBandov: Jesenska šumska šala P jesme Alija H. Ritam . marljivosti) (odgovori na pitanja u usmenoj formi i na pojednostavljena pitanja u pisanoj formi) Razlikovanje vrsta književnog teksta na osnovi osnovnih obilježja Lektira: Ivica Vanja R orić: P lavi vjetar Bisera A likadić: Kraljica iz dvorišta Nedžati Zekerija: Djeca triju ulica Karlo Kolodi: P inokio Vrelo ljepote / Stihovi u lektiri (izbor iz bh. muzičkom djelu. broj stranica. poezije za djecu) Daljnji rad na čitanju dramskog teksta (prirodno i bez patetike) Rad na glasovnoj Pjesnička slika izražajnosti. recitiranje pjesme Dočaravanje likova. mislima i osjećanjima. Kako samostalno pamćenje čitati? i mogućnost Čitanje radi uživanja prezentacije Čitanje radi sticanja i Razumijevanje proširivanja znanja značaja znanja i Čitanje radi uloge čitanja u upoznavanja s učenju. pravilno čitanje P ravilno čitanje pjesme. izdavač. izvoñenja zaključaka Djeca će moći samostalno pročitati tekstove predviñene za domaću lektiru Učestvovat će u analizi u skladu s mogućnostima samostalnog čitanja. imaginativne komponente. discipliniranosti i osjećaja za mjeru. reprodukcije i produkcije 166 . unošenje promjena u tekst Stvaralački odgovor na pjesmu kao poticaj za pisanje pjesme. svakodnevno u pjesmi Izvori nadahnuća Ritam i rima kao izrazi doživljaja Poezijom do estetskog doživljaja i spajanja emotivne.

sreñivanje kartona riječi koje imaju isto slovo na početku (šuma Šemsa. Koje je slovo do mene? Mi smo slova D i H.emisije Radio kao medij i radio-emisija u funkciji popularizacije znanja. zahtjeva Izbor riječi kojima opisujemo Riječi kojima pojačavamo argumentaciju Adekvatna upotreba riječi Posjedovanje bogatog u različitim situacijama.MEDIJSKA KULTURA Programski sadržaji Film Filmske vrste Igrani film Dokumentarni film Crno-bijeli film i film u boji Nijemi i zvučni film Pojmovi Šta je igrani. traženje informacije (u kupovini. štap. razumijevanje poruke Uočavanje relacije tehnika snimanja i punoće doživljaja Iznad p rosjek a Uočavanje povezanosti izražajnih sredstava i ostvarenih efekata Produkcija ideja za snimanje dokumentarnog filma koji se odnosi na život u školi ili široj zajednici Mogućnost šireg objašnjavanja povezanosti pojedinih segmenata u procesu stvaranja filma P ercepcija i recepcija Mogućnost praćenja filmskog sadržaja filmskog sadržaja u kontinuitetu i Uočavanje razumijevanje karakteristika i sadržaja filma značaja dokumentarnog Uočavanje razlike u filma tehnici snimanja Zauzimanje stava P oreñenje efekata crno-bijelog i efekata filma u boji. kulture i zabave primjerene djeci Radio. njihova upotreba u govoru i pisanju P osjedovanje smisla za izbor pravih riječi radi dočaravanja raspoloženja. zvučnog u odnosu na nijemi film Radio . emisija Dječiji list kao komunikacija i izraz stvaralaštva odraslih za djecu i djece za djecu JEZIK: Rječnik Odgoj i obrazovanje (praćenje radioemisija) Učešće u programima školske radio-stanice Razvijanje općih odgojnih vrijednosti Mogućnost koncentracije slušanja i pamćenja osnovnih informacija P ažljivo praćenje. mogućnost razvijene kulture reprodukcije slušanja i izbora sadržaja Čita i komentira Samostalno čitanje Mogućnost kritičkog čitanja Dje čiji listovi Očekivana postignuća Zadovoljavajuća Pravilan izgovor riječi koje su dominantne u svakodnevnom govoru Razumijevanje značenja riječi u književnom tekstu i mogućnost njihove upotrebe u reprodukciji sadržaja. Koja su slova izmeñu nas? Sreñivanje kartona riječi sa različitim inicijalnim znakom. traženju pomoći u slučaju nesnalaženja) Tačno artikuliranje potrebe. fonda riječi Razumijevanje značenja riječi. situacije. aktivnosti Upotreba riječi koje su nove i neočekivane s obzirom na uzrast i programske zahtjeve Upotreba riječi na nov i originalan način 167 . služenje riječima iz književnih djela Prilagoñavanje rječnika situaciji i situacionom kontekstu Prosječna Iznad prosjek a Programski sadržaji Rje čnik Riječi u priči i pjesmi Riječi opisivači Riječi informacije Riječi poruke Odgojno-obrazovni ciljevi Služenje rječnikom i snalaženje u abecedno i azbučnom slijedu (traženje riječi. na putovanju. šećer) Razvijanje sposobnosti izbora adekvatnih riječi u govoru i pisanju Upotreba riječi u komunikaciji: predstavljanje. a šta dokumentarni film U historiji filma prve filmske predstave odnose se na dokumentarni film i snimljene situacije iz svakodnevnog života Napredak u razvoju filma Tehnički aspekti film u crnobijeloj tehnici film u boji nijemi i zvučni film Odgojno-obrazovni ciljevi Zadovoljavajući Oček ivani re zultati Prosječni P raćenje i razumijevanje filmskog sadržaja. Šime. vježbe koje potiču na takmičenje i brzo snalaženje (Ja sam slovo C. memoriranje Posjedovanje sadržaja.

bulevara škola knjiga.Očekivana postignuća Gram atika Pojmovi Ciljevi i zadaci Usavršavanje perceptivnih. prisvojni. gradivni) Brojevi (glavni i redni) Rečenica Subjekt i predikat u rečenici P rosta neproširena rečenica Subjekatski i predikatski skup P rosta proširena rečenica Azbuka Imenice Zamjenice Pridjevi Brojevi Subjekt i predikat u rečenici Glagol kao predikat Imenica kao subjekt Subjekatski i predikatski skup Pravogovor i pravopis Veliko slovo u pisanju naziva : ulica. izvoñenja zaključaka Razlikovanje navedenih vrsta riječi i prepoznavanje u tekstu Jednostavna i proširena rečenica u komunikaciji (brzina.slog rastavljanje riječi Zadovoljavajuća Razlikovanje navedenih vrste riječi u jednostavnijim primjerima rečenica Prepoznavanje subjekta i predikata u rečenici Prosje čna Snalaženje u analizi rečenice u obimu koji podrazumijevaju navedeni programski sadržaji Izn ad prosjeka Razlikovanje vrsta riječi. -ćki. -čki P ravilno rastavljanje riječi na kraju retka 168 . predikat. časopisa Pojmovi Očekivana postignuća Prosje čna Pisanje u skladu s pravilima koja su obuhvaćena programskim sadržajima Izn ad prosjeka P ravilna upotreba pravila o pisanju velikog slova Uočavanje i ispravljanje vlastitih i tuñih grešaka u pisanim radovima Veliko slovo u pisanju imena pripadnika naroda P isanje imena životinja P isanje prisvojnih pridjeva na -ov. -ev. drag.. trgova. analitičkih i lingvističkih sposobnosti Razvijanje sposobnosti gramatičke analize rečenice. darežljiv . škrt. teksta Razlikovanje primjera od (ne)primjera Razvijanje sposobnosti generalizacije. uočavanje njihove funkcije u rečenici Mogućnost prepoznavanja u tekstu Samostalna analiza rečenice (subjekt.) Ciljevi i zadaci Zadovoljavajuća Veliko slovo u primjerima koji su predviñeni programom Primjena pravila o upotrebi velikog slova u primjerima koje predviña program Pravilna upotreba znakova interpunkcije Riječ . intonacijski modaliteti) Gramatika i vrijednosni system (pozitivna svojstva i imenovanje. dodaci) Azbuka Vrste riječi: Imenice (zbirne i gradivne) Zamjenice (lične i prisvojne) P ridjevi (opisni. pridjevi u funkciji razlikovanja pozitivnih i negativnih osobina: druželjubiv.. listova. sebičan.. -in P isanje prisvojnih pridjeva na -ski .

rečenicama. urednost kao pokazatelji koliko poštujemo osobu kojoj pišemo Zadovoljavajući Snalaženje u jednostavnim i uobičajenim situacijama. Snalaženje u nedovršenim jezičkim strukturama Stvaranje sadržaja na osnovu poticajnih riječi. čujem) i o osjećanjima Prosje čni Sposobnost hipotetičkog mišljenja zamišljanje brojnih alternativa Osmišljenost. rukopis.pismo zahvale Mogućnost praćenja vremenskog slijeda u dogañaju ili aktivnosti Registrovanje u formi kratkih rečenica Izvještaj ima sve potrebne elemente Sposobnost sažetog i objektivnog prikazivanja dogañaja. opisivanje poznatih osoba (izbor adekvatnih riječi deskriptora). riječi za označavanje vidljivih osobina i riječi za označavanje ponašanja. stil. svrsishodnost.Ishodi rad a na usmenom i pismenom izražavan ju Oblik izražavan ja Vježba Narativni Prepričavanje na osnovi samostalno sastavljenog plana Pričanje na osnovi datog početka (slike. teksta) Pričanje na osnovi datih tematskih riječi Deskriptivni Opis pojave. oslovljavanje. ali i Osmišljeno i pravilno mogućnost izražavanje u uspostavljanja usmenoj i pisanoj relacija: formi vidljivo i skriveno Uočavanje smislene povezanosti tematskih riječi Uočavanje reprezentativnih osobina Informativni Pisanje izvještaja Šta? Gdje? Kada? Kako? Zašto? Pisanje pisma . mašte i kreativnosti u izražavanju Razvijanje sposobnosti posmatranja i zapažanja svega što je u okruženju Uporeñivanje opisa lika u književnom djelu . sinteze. mašte Osposobljavanje za adekvatan izbor riječi. izgled papira. aktivnosti Sposobnost sistematičnog predstavljanja Prilagoñavanje namjeni sadržaja i oblika izražavanja Pisanje sa svrhom. razumijevanje uočavanje logičkih cjelina i samostalno formuliranje podnaslova tim cjelinama Razvijanje sposobnosti analize. Njegovanje govornog i pisanog jezika Osposobljavanje za uočavanje redoslijeda dogañanja.pismo obavijest . stvaranje rečeničnih struktura u kontekstu tematskog kruga ponuñenih riječi Poticanje individualnog stvaralačkog nerva. apstrahovanja i generalizacije (kognitivni nivo). pričom Dobro zapažanje i bogat rječnik. prilagoñavanje načina izražavanja situacijama Mogućnost stvaranja sadržaja koji ima logičan slijed Mogućnost govorenja i pisanja o konkretnim sadržajima (vidim. mogućnost poreñenja i zaključivanja Zapažanje važnih osobina. pravilnost i jasnoća izražavanja Uspostavljanje logičkih veza i stvranje smislene i kompozicijski organizirane priče Izn ad p rosjeka P osjedovanje bogatog leksičkog fonda i mogućnost spontanog. situaciji. Izazivanje širokog spektra asocijacija. važnih elemenata u dogañaju. način obraćanja. postupaka. zbivanja u prirodi Opis lika iz najbliže okoline Odgojno-obrazovni ciljevi i zadaci Čitanje teksta. tečnog izražavanja Sposobnost pisanja emotivno obojenih sadržaja P osjedovanje bogatstva ideja i mogućnost oblikovanja misli na zanimljiv način P osjedovanje dara zapažanja i raspolaganje rječnikom kojim se zapaženo može izraziti riječima. situacije P isanje sadrži elemente slikovitog i maštovitog kazivanja Bogatstvo misli i asocijacija. originalnost u upotrebi riječi Mješoviti 169 .

pojačalo bi potrebu da se izbjegavaju 170 . Izbor iz poezije bosanskohercegovačkih autora je poticaj za kreativnije pristupe. Neka u razgovoru. nametljivo poučava.. U interpretaciji lirske pjesme novi su. da ostavi traga u doživljajnom smislu. izbor IV a razreda. Manje insistirajte na reprodukciji u pojmovnom smislu. obim. razumijevanju sadržaja. priču koja se odjeljenju kao takva dopada. Neka se pripreme za čitanje i recitiranje odabrane pjesme. a ne da bude na popisu . ali koliko mogu biti od pomoći u ostvarivanju ciljeva ostalih područja nastave maternjeg jezika. napišite na razredni pano šta očekujete u pojedinim područjima. dominantan vrijednosni sistem. Ne robovati bilo kakvim šablonima i ne smještati sve u racionalne okvire. Medijsku kulturu valja posmatrati u kontekstu ukupnih programskih zahtjeva i podcrtavati potrebu selektivnog pristupa ovim sadržajima. da može objasniti zašto mu se nešto dopada ili ne dopada. programska struktura ovog nastavnog predmeta u prethodnim razredima i definirani ishodi učenja u pojedinim područjima. a onda te listove uvežite i dogovorite se s njima o naslovu (Najljepše pjesme. Ti se tekstovi razlikuju s obzirom na tematiku. Sadržaji nastave gramatike. a to je onda i vježba usmjerena na estetsku stranu rukopisa). suprotstavljanjem mišljenja dolaze do zaključaka. raspravi. Poeziju treba čitati i u njoj uživati. zahtjevi ostalih nastavnih predmeta i karakteristike receptivnih mogućnosti djece u četvrtom razredu. posebno ne da nameće stavove i poruke. prisustvo naracije i deskripcije. da ilustrira. ilustriraju. To znači da treba povećati očekivanja i jasno postaviti zahtjeve.Didaktičko-metodičke napomene U četvrtom razredu povećan je fond nastavnih časova. Čitanačka štiva su istovremeno vrijedna književna djela i osnova su za realizaciju svih programskih zahtjeva. Djeca su misaono jača. kakvom usmenom i pismenom izražavanju. a manje pamte pojmove. fleksibilnijim pristupima radu na ovim tekstovima uvodite djecu u svijet literature i razvijajte samostalnost u druženju s knjigom. Pjesma do pjesme. Važno je da dijete čita. Važno je da knjiga ostane u sjećanju. izrazi pročitano na njemu svojstven način. Dogovorite se s djecom o nivoima postignuća. ritam i rima. Dozvolite djeci da čitaju i da izdvajaju pjesme koje se njima posebno dopadaju. slikovitost i ritam. Na početku godine važno je izvršiti evaluaciju postignuća u prethodnim razredima i upoznati djecu čemu težimo u pojedinim područjima: kakvom čitanju. Bilo bi poželjno da nastavnici ocjenjuju i kvalitet usmenog izražavanja. misli. To je naznačeno u standardima postignuća. kriteriji važni za izbor nastavnih sadržaja. priče. Za pet naslova ostavljeno je 20 nastavnih časova. U razrednoj nastavi vježba usmenog izražavanja uvijek prethodi pismenoj vježbi. Da taj susret predstavlja doživljaj ugodnog literarnog iskustva.pročitanih”. iskustvom bogatija. Neka lijepo prepišu tekst pjesme (sigurno će se truditi da to bude lijepo. Svako je djelo posebno i traži specifičan pristup. obrazlože izbor. Postepeno ih uvodite u jasnu pojmovnu diferencijaciju. Neka biraju pjesmu. U stvaranju ukupne programske strukture uvažavani su važni elementi: broj nastavnih časova. Interpretacija teksta kao područje u osnovi je gramatike i nastave usmenog i pismenog izražavanja. odabrali učenici IV b itd. Stavite na pano tekst pjesme. kulture usmenog i pismenog izražavanja direktno su usmjereni na poboljšavanje nivoa opće pismenosti. razumije. u pojmovnom smislu. maštu. neka više uživaju u ritmu. pisanju. stvorite atmosferu u kojoj će djeca osjetiti zvučnost. Čitanje i pisanje ostaju u prvom planu. meñusobna povezanost i prožimanje sadržaja pojedinih područja nastave maternjeg jezika. Posebno mjesto u Programu ima domaća lektira. Tako treba i dalje raditi. To bi svakako povećalo odgovornost prema izgovorenoj riječi i ulaganju napora u oblikovanje rečenice. ali uvesti ocjenjivanje kvaliteta govora. To je nepresušan izvor riječi. Ne unositi podatke o pročitanim knjigama u bilo kakve obrasce. pojmova i doživljaja. Isto možete uraditi i sa pričama. Važno je da učenici umjetnička štiva dožive kao nešto što je snažno i lijepo i što djeluje na osjećanja. Kreativnijim.). U samoj interpretaciji teksta treba stalno imati na umu da prava umjetnost ostaje u sferi estetskih osjećanja i nije joj zadatak da direktno.

pravilnog. Ističite značaj osmišljenog. U realizaciji sadržaja nastave gramatike i pravopisa oslanjati se na dječije doživljavanje jezika. dobra. Na pojmovima raditi uvijek u kontekstu rečenice. Svi su ocjenjivači. Tako će lakše diferencirati primjere od (ne)primjera. Primjera radi: Moje čitanje ima sve karakteristike dobrog čitanja: pravilno je. Uz programske sadržaje su tri nivoa postignuća: zadovoljavajuća (minimalna) postignuća. 171 . kada. Sličan pristup odredite i u ostalim područjima. teksta. drugi da čita monotono. tečno. Iako ti nivoi nisu podudarni sa skalom ocjenjivanja od 1 do 5 ipak su važan orijentir u postavljanju zahtjeva. Neka svako dijete postavi samo sebi pitanje: Gdje sam ja? Neko će primijetiti da njegovo čitanje nije dovoljno brzo. Kažite im unaprijed šta ćete ocjenjivati. tako i u ukupnom ljudskom saznanju. šta smatrate posebno važnim. jasnog govora. Kažite na koji način ćete bodovati odgovore i neka oni sami upišu ocjenu nakon uvida u tačnost (na bazi poreñenja). Uvijek su u odnosu meñuzavisnosti. Analiza je zajednička. I na kraju. individualne i individualizirane linije razvoja. Veoma je važno da i roditelji budu upućeni u smisao ocjenjivanja. Nemojte zaboraviti da ocjena ima onoliko smisla koliko vodi ukupnom napredovanju svakog djeteta i koliko u njemu budi želju da se potrudi i poboljša postignuće. nastavnik kao ocjenjivač mora uvažavati mnoštvo elemenata. kako u okviru ovog nastavnog predmeta. prosječna i ona iznad prosjeka – visoka postignuća. treći da griješi mnogo u izgovoru riječi. ukupna postignuća valja iskazati numeričkom ocjenom. Pojmovi se meñusobno razlikuju po stepenu apstrakcije. Mogu pročitati tekst bez greške. Uostalom. Važno je da i djecu vježbate u samoocjenjivanju. Nema univerzalne preporuke ni za navedene stepene ni za sve aspekte znanja i vještina. Zajednički dolazimo i do mjera koje će djelovati na poboljšanje postignuća pojedinca i odjeljenja.ponavljanja. a jačala bi ukupna motivacija za rad na usmenom izražavanju. Napravite i na panou prikaz očekivanih rezultata opisanih po stepenima. izražajno. Plan daljnjih aktivnosti podrazumijeva utvrñivanje bližih i daljih koraka i ciljeva.

predanost i preciznost u učenju jezika. znati čitati jednostavne rečenice. kroz igru. razviju i podržavaju zainteresiranost za učenje jezika. postupni i odmjereni prelaz ka čitanju i pisanju najjednostavnijih riječi i rečenica. stvoriti pozitivnu i zabavnu atmosferu za učenje. razviti samopouzdanje u izražavanju primjereno uzrastu. pripremati materijal i opremu. za grupe i cijeli razred. a ne o jeziku. osjetiti zado voljstvo i prepoznati korist pri proširivanju znanja stranog jezika. dalje njegovati razvijanje pozitivnog. razumjeti primjerene sadržaje na engleskom jeziku. predviñenim funkcijama i vještinama) DIDAKTIČKO-METODIČKE NAPOMENE U prvim godinama učenja usmjeriti pažnju na razumijevanje. pisati pismene pripreme za svaki nastavni čas. koje imaju za cilj da pobude. poticati temeljitost.(3 časa sedmično. davati kratke pismene odgovore. cilj i način rada. pjesmu i ples učiniti da učenje engleskog jezika bude zabava i zadovoljstvo. znati prepisivati. znati čitati riječi pojedinačno povezano sa konkretnim pojmovima. 172 . primjereno uzrastu. ponavljanje i usmenu komunikaciju sa zabavnim aktivnostima. Engleski jezik PROGRAMSKI SADRŽAJI Teme (tematska područja vezana za svakodnevni život. Nastavnik treba: pažljivo planirati svaki nastavni čas. izražavati slobodu i samostalnost u govoru i direktnom reagiranju. Očekivani rezultati/ishodi učenja Djeca će: razviti želju i ljubav prema učenju engleskog jezika. 105 časova godišnje) NIVO: DRUGA GODINA UČENJA CILJEVI I REZULTATI ODGOJNO-OBRAZOVNOG RADA Ciljevi nastave engleskog jezika na početnom nivou Nastaviti rad na naglašavanju ciljeva promoviranih u prvoj godini učenja: učenje jezika. zadatke za djecu pojedinačno. dalje njegovati razumijevanje i logičkog pamćenje. poticati radoznalost i kreativnost. popunjavati slova i riječi. od početka razvijati radne navike. poticati motiviranje odgovornog i aktivnog stava. aktivnosti i interesovanja djeteta ovog uzrasta) Funkcije i vještine (usmena i pismena kompetencija primjerena datom nivou učenja) Aktivnosti (kojima se realiziraju vještine) Gramatika (gramatička područja za dati nivo) Vokabular (koji odgovara datim temama. razigranog stava prema učenju jezika. prihvatiti logički pristup upotrebi naučenog. njegovati samostalnost u govoru i vlastitoj produkciji naučenog.

moja okolina (naše tijelo i zdravlje. Interkulturalne vještine Upoznavanje kulture engleskog govornog područja. udžbenicima i priručnicima. pogañanje. igre riječima. razvijanje pozitivnog. i rad u parovima. igranje po ulogama. razviti vlastiti sistem praćenja i provjeravanja napredovanja svakog djeteta. ali primjereno uvjetima u kojima radi. poreñenje s vlastitom kulturom i tradicijom. slobodno oblikovati svoje nastavne časove. vedrom i privlačnom okruženju. kao i rad u manjim i većim grupama. Role playing. praktikovati prvo usvajanje pravilnog izgovora auditivnim putem. držati se principa jednostavnosti. proširivati materijal prema datoj situaciji. vjeronauka (praznici). Primjenjivati frontalni i individualni pristup. tjelesnog i zdravstvenog odgoja. • Praćenje i vrednovanje treba biti kontinuirano i provedeno veoma pažljivo i nenametljivo. konkretno i pozitivno. sabiranje). a potom usmenu upotrebu bilo izolirano ili u govornoj interakciji. matematike (brojevi. 173 . Korelacija je naročito izražena sa predmetima likovne i muzičke kulture. igre pogañanja su neki oblici koji su se pokazali efikasnim i koje treba primjenjivati. frontalni. pjevanje .- razvijati komunikacijske sposobnosti. kako u nastavnim aktivnostima. procijeniti kojim fondom riječi djeca trebaju ovladati u datoj grupi i datim uvjetima. Koristiti mogućnosti izlaska iz učionice radi neposrednosti i očiglednosti u nastavi. ne prihvatati kruto upute date u programu. kućni ljubimci). idući od jednostavnih ka složenijim jezičnim ciljevima. primjerenosti i postupnosti. Trajanje časa ne postavljati kruto. prilagoditi ga raspoloženju i trenutnim potrebama djece. njegovati poštivanje drugoga u toku zajedničkog rada i natjecanja. primjenjivati direktni. drama-playing. Napomena: na ovom nivou nema djeteta koje ne zadovoljava predviñeni minimum. Nastavnik istovremeno procjenjuje realizaciju zadanih ciljeva i vlastiti učinak. Ono treba da je u funkciji motivacije djece na daljnji rad i razvijanje naklonosti i ambicije za učenje jezika. surañivati sa kolegama i stručnim savjetnikom. I dalje je moguće i poželjno paralelno izvoñenje nastave engleskog jezika s nastavom drugih predmeta. rješavanje jezičke zagonetke i križaljke. Nastavne metode i oblici rada Koristiti što raznovrsnije nastavne metode i oblike rada. nego kreativno i fleksibilno kreirati svoj rad u okvirima zacrtanog. osposobiti djecu da samostalno rade tokom časa i kod kuće. grupni i individualni pristup. • Preporuke Za organizaciju i realizaciju nastave engleskog jezika u drugoj godini učenja i dalje je naglašena potreba za fleksibilnošću. život i rad u školi. • Interdisciplinarni sadržaji Učenje stranog jezika je izuzetno povezano s područjima drugih školskih predmeta. pantomima. Koristiti igru i pjesmu kao osvježenje i učenje jezika provoditi u razigranom. pretending.horsko i pojedinačno. maskiranje. tako u rasporedu i trajanju nastavnih časova. tolerantnog stava prema različitostima. maternji jezik (opisivanje).

itd. put. cup. ubacivanje. hungry. his.. sister. grandfather. (at. have got). u vezi sa datim rečenice. red riječi. scared. oblikovanjem u hill. Prijedlozi: recitiranje. tired. toys. PRODUKCIJA a) govor: tablewear (spoon. Prilozi: izgovorene. that).. look at this. u vezi sa datim potvrdnoj. -ing) redanje riječi u smisaone Antonime . kratki odgovori na nastavnikova pitanja.. redanje. dog. bus stop. negativni. are there?) • čitanje vremena • dani u sedmici • izražavanje sposobnosti (I can . lights. 2) verbalno: ponavljanje izgovorenog. učestvovanje u vrijeme (today. upitnoj i zapovjednoj toothbrush.. Članovi uže i šire Mary’s) porodice (mother. jeans. ponavljanje riječi koje su fork. temama (k itchen table. upitni school furniture. član (a/an. grandmother. at). father. cry. postavljanje bathroom (toothpaste. your. (potvrdni. Zamjenice : uncle. odgovori na pitanja. cut teksta prema smislu. book ili naglas i reagiranje the). Pridjevi: loo/lavatory. dopunjavanje. wood. podvlačenje. npr. scared. after).. horse. glass). pull. u vezi sa datim Brojevi: diktatu. npr. plate. P roširivanje.. car. curtain) 1) neverbalno: (my.. upitne (who. Kolokacije. sad. now). dom • moja okolina (u gradu i selu) • svakodnevni život • škola • slobodno vrijeme • pozdravljanje • predstavljanje sebe i drugih • identificiranje ljudi i predmeta • lociranje ljudi i predmeta • opisivanje ljudi i predmeta • boje predmeta • raspoloženja i stanja (ograničeno) • trenutne aktivnosti • svakodnevne aktivnosti i radnje • brojanje (How many . b) čitan je i reagiran je : bedroom. naredbi. molbi. raincoat). hall. eat. bad. 20-100 (– s. turn on / off) 174 . be. push. Raspolože nje: happy. povezivanje riječi u stupcima A P resent Continuous Škola: school things. kratki odgovori na pitanja. milk ). temama i gramatikom. crtanje.. have igru. redanjem ilustracija. gestikuliranje. table. pridjevi (what color). (bread. bathroom. prisvojni genitive (John’s. naughty. butter. modalni glagol can Svakodnevni život: sleep. draw. opće. brother. razgovoru sa drugom djecom i shoes.) treba izvoditi le žerno i kroz temama.NASTAVNI PROGRAM ZA ČETVRTI RAZRED DRUGA GODINA UČENJA ENGLESKOG JEZIKA Prvi stepen elementarnog znanja Te me Funkcije i vje štine Aktivnosti Gramatika Vok abular Proširivanje te ma: • lično predstavljanje • porodica • kuća. izvršavanje uputa i nareñenja. watch TV. toothbrush). davanje uputa i za mjesto (here. Glagoli: plastelinu. I can't) • izražavanje dopadanja • izražavanje • posjedovanja (John's book.) 2) verbalno: P resent Simple (potvrdni. pig. breakfast. schoolfriend) Pisanje na ovom nivou nije prio ritet. pjevanje i igranje orange juice. povezivanje ilustracija s tekstom. school dovršavanje rečenica. odričnoj. bird. igranje uloga. Djeca će koristiti: pisanje pojedinih riječi po Afikse. cow. take. cinema. face. osnovni tip u Složenice . river. lične. oblik). post office. pomoćni glagol subjects. small. friend) vlastite. cat. korištenje sljedećeg gramatičkog gradiva: Imenice : Ponavljanje. have. give. nice. sitting-room. tired. posters. on. ispunjavanje tabela. my house) • izražavanje molbe (Can I? May I? ) • ponuda. proširivanje osnovnog vokabulara na teme: Predstavljanje : (name. itd. prisvojni pridjevi case. fine. upitni crtanjem. u vezi sa datim There are. pa sve ak tivnosti rečenici (There is a. thirsty). ispunjavanje križaljki. dovršavanje rečenica. give-take. njeno prihvatanje i odbijanje RECEPCIJA a) slušanje i reagiran je 1) neverbalno: imitiranje. talk. pokazne (this. upitni oblik). aunt. odrični. bojenje. body. good. upitni get up. zahtjeve. (garden. there). clothes (pyjamas. označavanjem tačnih/netačnih village. redanje oblik). ispunjavanje tabela. in. food nastavnikom. vrijeme sports. b) pisan je : prepisivanje kratkih tekstova. izrezivanjem. itd. izvršavanjem uputa i nareñenja. sandwich. množina. podvlačenje. (potvrdni.. yard. čitanje kratkih tekstova u sebi determinatori. what) Prostorije u kući i namještaj (k itchen. trafficodgovarajućim tekstom. lake. označavanje tačnih/netačnih (T/F ) tvrdnji. odrični. drink. shop. itd. ispunjavanje tabela i Re čenice: temama i gramatikom (bigkrižaljki. chair. bridge. trees. her). coffee-table. i B. Okolina u gradu i n a se lu povezivanjem ilustracija s opisni (sad. jezičnih igara za mjesto (in. push-pull) itd. knife. gluma. out. park. happy.

105 časova godišnje) Cilj nastave njemačkog jezika u četvrtom razredu osnovne škole veoma je sličan onom u prvoj godini učenja. naglasak. dopunjava i samostalno piše riječi i kraće rečenice zapisuje pojedine (poznate) riječi ili kraće rečenice po modelu / diktatu piše pojedinačne riječi i kratke rečenice o sebi i svom okruženju na ovom nivou učenja jezika dijete ne stiče znanje o jeziku nego prepoznaje i pravilno upotrebljava osnovne jezičke elemente. naglašava riječi. pitanja. Njemački jezik Jezičke vještine Očekivani ishodi • dijete prepoznaje glasove. ritam i intonaciju u jeziku koji uč i razumije jednostavne upute.(3 časa sedmično. poštuje ritam i intonaciju rečenice postavlja i odgovara na jednostavna pitanja učestvuje u razgovoru po modelu daje jednostavne informacije o sebi. I u nastavi njemačkog jezika u četvrtom razredu osnovne škole treba težiti dostizanju nivoa A1. upozorenja. porodici i prijateljima opisuje u nekoliko rečenica poznatu situaciju prepisuje. Učenje stranog jezika treba podsticati njegovu maštu. radoznalost i kreativnost.1 Evropskog okvira za strane jezike. Nastava njemačkog jezika treba doprinijeti daljnjem jačanju motivacije za učenje stranih jezika i osposobiti dijete da na njemačkom jeziku komunicira na osnovnom nivou o temama iz svog neposrednog okruženja. napisane riječi i kraće rečenice čita naglas poznate riječi i rečenice uoči glavnu misao kratkog pisanog teksta u kojem su mu sve riječi poznate pravilno artikulira glasove. izjave. kratka objašnjenja nastavnika i reagira na odgovarajući način na iste razumije kratke dijaloge o poznatim temama prepoznaje slova. Slušanje i razumijevanje • • • • • Čitanje i razumijevanje • Govor • • • • • • • • Znanje o jeziku Pisanje 175 .

. ve rbalno..: .dati osnovne informacije o svojim roditeljima.razvrstavanjem slika .povezivanjem slike i slušanog teksta . dein. Roñendansk a zab av a: Komm zu mir! Ich mache eine Party. Saft.voditi jednostavne dijaloge PISANJE Djeca će: .imenovati životinje Ak tivnosti SLUŠANJE I RAZUMIJEVANJE: Djeca će slušati izgovoreni tekst i reagirati 1. lice jednine i 2. ČITANJE I RAZUMIJEVANJE : Djeca će: .imenovati članove porodice ... piće: essen.u prezentu .Lične .Prisvojne (mein. Ich wünsche mir einen Teddy. Meine Telefonnummer ist . am Mittwoch. Brot..odgovarati na pitanja .davanjem kraćih odgovora . lesen.za izražavanje želje oblik möchte .crtanjem .rekonstruirati riječi .davanjem kratkih odgovora na nastavnikova pitanja ili pitanja koja su čula s kasetofona . Wasser.dopunjavanjem teksta ..od ponuñenih riječi konstruirati kraće rečenice Gramatika Djeca će koristiti (ali neće učiti o tome): Imenice sa članom : das Buch. godišnja doba.: ..postavljati jednostavna pitanja . trinken..označavanjem tačnih i netačnih tvrdnji 2. warum) Pridjeve u predik ativnoj upotrebi Glagole: .PROGRAMSKI SADRŽAJI Teme Vještine Djeca će znati: Škola i učionica .: ..čestitati nekome roñendan.reći gdje stanuje .tražiti osnovne informacije u tekstu i reagirati: 1.. piti ..igrati uloge ..pozvati nekog na roñendansku proslavu .dopunjavanjem tabela i sl. unser) .navesti školske aktivnosti . Computerspiele . der Malkasten Dani u sedmici. Dienstag. Životinje : Ich habe eine Katze..crtanjem . Alles Gute zum Geburtstag! Jelo.. Ich esse gern Schokolade. Slobodno vrijeme: Fußball. Jahre alt.. pjevati . Zamje nice: .nabrojati školske predmete i pribor .označavanjem tačnih i netačnih tvrdnji 2. Mein Bruder ist .: Škola: npr. Sie ist schwarz. Käse . braći i sestrama .reći šta voli / želi jesti.pitati za vrijeme ..prepisivati pojedinačne riječi i kraće tekstove .. Meine Katze heißt .imperativ za 2..čitati kraće tekstove naglas i u sebi .nabrojati dane u sedmici ..reći svoj broj telefona .: .razvrstavanjem slika . npr.. godišnja doba: Montag. Božić.. Novu godinu.. npr.. Musik hören. lice množine Brojeve do 20 Priloge za mjesto i vrijeme Prijedloge u njihovoj funkcionalnoj upotrebi Vokabular Djeca će proširivati osnovni vokabular koji se odnosi na date teme.upitne (wann. mjeseci. neve rbalno. Tee. Tante. atmosfersko vrijeme Porodica i život u porodici Proslava roñendana.reći koliko je sati . Nove godine/ Božića Jelo i piće Slobodno vrijeme Životinje 176 .reći kakvo je vrijeme ..dopunjavati izostavljene riječi . npr. turnen.. Meine Straße heißt . neve rbalno. Dani u sedmici.učestvovati u dramatizacijama .recitirati. npr.pridruživanjem slike tekstu . der Pinsel.nabrojati mjesece i godišnja doba . Uhr. Ich wohne in ..imenovati predmete u svojoj školskoj torbi . npr.nabrojati aktivnosti u slobodno vrijeme . Wie spät ist es? Es ist . was.. verbalno. Opa. der Frühling. wie.: rechnen. Milch. Onkel.rješavanjem jednostavnijih zadataka sa višestrukim izborom GOVOR: Djeca će: . . malen. die Tafel.iskazati želju vezanu za poklon . Basketball.. im Sommer Porodica i život u porodici: Oma.

razvijati kod djece radne navike. poštovati osnovne didaktičke principe primjerenosti i postupnosti. Praćenje i vrednovanje U četvrtom razredu osnovne škole iskazuju se brojčane ocjene za postignute rezultate u nastavi.pjevanjem (Muzička kultura). igrom (Tjelesni i zdravstveni odgoj).horsko i pojedinačno. tako i kod kuće. Nastavnik treba: pažljivo planirati svaki nastavni čas uz definiranje jasnih ciljeva i ishoda kojima teži. kod djece poticati pozitivnu radoznalost.zajedničkom šetnjom kroz park. pisati pripreme za svaki čas. 177 . Rad u parovima ili manjim grupama uz smjenu više različitih aktivnosti i angažiranje svih čula doprinose dinamici časa i održavanju neophodne pažnje kod djece. oblikovanjem (Likovna kultura). Interkulturalne vještine Djeca će: . . npr. samostalnost i kreativnost. razvijati vlastiti sistem praćenja i provjeravanja napredovanja svakog djeteta. (Moja okolina . . slikanjem. . nastavni čas koncipira kao smjenu više faza od kojih nijedna ne bi trebala trajati duže od deset minuta. kako za vrijeme nastave. a u skladu sa uvjetima u kojima radi.učiti da komuniciraju i da se ponašaju u svakodnevnim situacijama na način koji je primjeren kulturi zemlje čiji jezik uče. sadržaje koje obrañuje približiti djeci dobrom i pažljivo osmišljenom vizualizacijom. Nakon usmenog usvajanja postepeno se prelazi na čitanje (prepoznavanje već naučenih riječi) . te detaljnu razradu aktivnosti kojima će postavljene ciljeve ostvariti. imitiranjem i ponavljanjem. Djeca će tako učiti jezik i proširivati svoj vokabular oslanjajući se na znanje koje su stekla učenjem nekih drugih školskih predmeta ali i kombinirajući učenje stranog jezika s aktivnostima „preuzetim“ iz nekih drugih predmeta. marljivost.: .crtanjem.plesom. u nastavu integrirati igru i sve one aktivnosti koje će doprinijeti usvajanju sadržaja svim čulima. odgovornost i motivaciju za učenje. te pisanje (preslikavanje a potom prepisivanje riječi i kratkih rečenica do usvajanja pravilnog pisanja pojedinih riječi i kraćih rečenica). procijeniti kojim fondom riječi djeca trebaju ovladati u datoj grupi i datim uvjetima razvijati pozitivnu atmosferu u učionici.ekološki odgoj). osposobiti djecu da samostalno rade. Jezik se na ovom uzrastu uči kroz igru.DIDAKTIČKO – METODIČKE NAPOMENE U prvim godinama učenja njemačkog jezika usmjeriti pažnju na aktivnosti koje imaju za cilj da pobude i razviju zainteresiranost djeteta za učenje jezika. . prirodu i sl. kreativno i fleksibilno kreirati svoj rad u okviru zacrtanih ciljeva. njegovog aktivnog učešća u nastavnom procesu i pokazanih rezultata koje će nastavnik kontinuirano pratiti i ocijeniti. uočiti sposobnosti svakog djeteta i pomoći mu da dostigne svoj maksimum. Ocjena iz stranog jezika odraz je cjelokupnog odnosa djeteta prema školskim obavezama.upoznavati različite kulture i tradicije. Interdisciplinarni sadržaj Programski sadržaj je meñusobno povezan sa drugim predmetima.

upozorenja. napisane riječ i i kraće rečenice čitat će naglas poznate riječi i rečenice uočit će glavnu misao kratkog pisanog teksta u kojem su mu sve riječi poznate pravilno će artikulirati glasove. ritam i intonaciju u jeziku koji uči razumjet će jednostavna uputstva. naglašavati riječi. dopunjavati i samostalno pisati riječi i kraće rečenice zapisivat će pojedine (poznate) riječi ili kraće rečenice po modelu / diktatu pisat će pojedinačne riječi i kratke rečenice o sebi i svom okruženju na ovom nivou učenja jezika dijete ne stiče znanje o jeziku nego prepoznaje i pravilno upotrebljava osnovne jezičke elemente Francuski jezik • • • • • • • • • Pisanje • • • Znanje o jeziku • 178 . izjave. poštovat će ritam i intonaciju rečenice postavljat će jednostavna pitanja i odgovarati na njih učestvovat će u razgovoru po modelu davat će jednostavne informacije o sebi. naglasak. kratka objašnjenja nastavnika i reagirat će na odgovarajući nač in razumjet će kratke dijaloge o poznatim temama prepoznavat će slova. • Očekivani rezultati / ishodi učenja • dijete će prepoznavati glasove. pitanja.1 Evropskog okvira za strane jezike. 105 časova godišnje) CILJEVI I REZULTATI ODGOJNO-OBRAZOVNOG RADA Jezičke vještine Slušanje i razumijevanje Ciljevi Razvijanje svijesti o postojanju drugih jezika i mogućnosti komuniciranja na nekom drugom jeziku koji nije naš maternji Učenje stranog jezika djetetu treba olakšati razumijevanje drugih i različ itih kultura i tradicija i jača motivaciju za učenje stranih jezika Čitanje i razumijevanje Osposobljavanje djeteta da na francuskom jeziku komunic ira na osnovnom nivou o temama iz svog neposrednog okruženja Podsticanje mašte.(3 časa sedmično. porodici i prijateljima opisivat će u nekoliko rečenica poznatu situaciju prepisivat će. radoznalosti i kreativnosti Govor Težiti dostizanju nivoa A 1.

Interdisciplinarni sadržaji Djeca će takoñer učiti jezik i proširivati svoj vokabular oslanjajući se na znanje koje su stekli učenjem nekih drugih školskih predmeta. . (Moja okolina – ekološki odgoj). glagoli itd. porodica. Jezik se u ovom uzrastu uči kroz igru.PROGRAMSKI SADRŽAJI Teme (opće tematske oblasti kao osnov za daljnju razradu zavisno od datih okolnosti nastavne prakse. npr. cilj i način rada. npr. moja bliža okolina. .razvijati pozitivan stav prema učenju jezika.ocjenjivati svoje i aktivnosti svojih drugova iz razreda.upoznavati s nekim osnovnim razlikama izmeñu njihove i kulture naroda s francuskog govornog područja (npr. Ocjenjivanje je opisno i brojčano. npr. Ovo može podrazumijevati npr. Učenje kako učiti Djeca će: . razlike u upotrebi nekih pozdrava u francuskom jeziku i u maternjem jeziku učenika. Dobro jutro i dobar dan / Bonjour). (Likovna kultura). .crtanjem. Treba kod djece razvijati radne navike i komunikativne sposobnosti te ih osposobiti za samostalan rad i tokom časa i kod kuće. . brojevi. . ponavljanje i usmenu komunikaciju koja će sadržavati elemente zabavnih aktivnosti koje imaju za cilj da pobude. oblikovanjem itd..zajedničkom šetnjom u prirodi i sl.slušanjem i pjevanjem omiljene vrste muzike (Muzička kultura). Preporučuje se rad u parovima ili manjim grupama uz smjenjivanje različitih aktivnosti što treba da doprinese dinamici časa i održavanju pažnje učenika ovog uzrasta. svakodnevni život) Funkcije i sposobnosti (usmena ili pismena kompetencija koja predstavlja zacrtani cilj na datom nivou) Aktivnosti (navedene su aktivnosti pomoću kojih je moguće realizirati sposobnosti) Gramatika (gramatičke oblasti koje odgovaraju datom nivou. te na prepisivanje riječi i kratkih rečenica dok ne doñe do usvajanja pravilnog pisanja pojedinih riječi i kraćih rečenica. npr. Potrebno je takoñer primjenjivati direktni. lično predstavljanje. Nakon usmenog usvajanja treba postepeno preći na čitanje (horsko i pojedinačno).upoznavati s kulturom svoje zemlje i učiti da je bolje poštuju i cijene. uzvike (helas! (Jao!) ili eh bien! (pa lijepo! No!) ta ta ta! (koješta!) tien! (gle!) itd. . Nastavnik treba pažljivo planirati svaki čas.biti odgovorni i aktivni u situacijama kada se uči jezik. slikanjem. koje će učenici koristiti a ne učiti o tome!) Vokabular (predlaže se vokabular koji je u skladu s datim temama) DIDAKTIČKO-METODIČKE NAPOMENE U prvim godinama učenja francuskog jezika pažnju treba usmjeriti na razumijevanje. . 179 . Veoma je važno da nastavnik uputstva ponuñena u programu. Praćenje i vrednovanje na ovom nivou treba da bude u službi motivacije djece i da služi nastavniku za procjenu realizacije zadatih ciljeva. zamjenice. dom. udžbenicima i priručnicima ne prihvata kruto nego da kreativno i fleksibilno kreira rad primjereno uvjetima u kojima radi. . frontalni. razviju i podrže zainteresiranost za učenje jezika. grupni i individualni pristup.učiti da komuniciraju i ponašaju u svakodnevnim situacijama na način koji je primjeren za kulturu zemlje čiji jezik uče. oponašanjem i ponavljanjem. škola. plesom. imenice.koristiti ključne metode iz prakse pri radu u parovima ili malim grupama.: . kao i nivo svog i njihovog znanja u odnosu na postavljene ciljeve. Interkulturalne vještine Djeca će se: .sportova i igara (Tjelesni i zdravstveni odgoj).

mère. 2) Ve rbalno ponavljanjem riječi koje je izgovorio nastavnik ili koje su čuli s kasetofona.). podvlačenjem ili bojenjem riječi koje im se usmeno upućuju. glumljenjem (npr.reći koliko je sati (puni sati) . la. maintenant jeans. des. lijepljenjem slika. crtanjem. nešto prošireniji vokabular quoi. De quelle couleur est . njeno prihvatanje ili odbijanje 180 . djeca će: . u vezi s datim temama. dom Funk cije i sposobnosti Djeca će znati: Ak tivnosti RECEPCIJA: a) SLUŠANJE I REAGIRANJE Djeca će slušati izgovoreni tekst i reagirati: 1) Neve rbalno imitiranjem nastavnika ili neke popularne ličnosti (npr. mon/ma. soeur. itd. itd. Gramatika Vok abular Djeca će učiti samo osnovni Djeca će koristiti vokabular koji se odnosi na (a ne učiti o date teme. onih koje označavaju neku aktivnost.triste. poudre á laver. sretan). imitiranjem zvuka voza. je me lave. gestikuliranjem. père.. tome!): • Pozdravljan je : Bonjour.zamjenjivati inicijale punim riječima .igrati uloge. Il a les cheveux . son/sa itd tante. ici. itd… les • Članovi uže i neki . npr.učiti pisati pomoću igara na CD-u.Francuski jezik .učestvovati u razgovoru (pitanja/odgovori) s drugim učenikom/djecom ili nastavnikom . Salut. Prijedloge.ponudu.ideju posjedovanja (le livre de Jean. nešto lá prošireniji vokabular.boire. pokazivanjem. • Odreñivanje mjesta i položaja: Où se trouve… Determinatore: Pourriez vous me dire… . ton/ta. 2) Ve rbalno davanjem kratkih pismenih ili usmenih odgovora na pitanja.jednina i • Predstavljanje : Je množina suis … C’est…Je . raspoloženje. popunjavanjem praznina riječima odabranim s kartica na kojima se te riječi nalaze itd. izvršavanjem uputstava nastavnika ili uputstava koja čuju s kasetofona. cuisine. . Imenice itd. npr.povremeno prepisivati izolirane riječi . pyjama. crtanjem. couleur…?) fatigué. chambre á coucher. . beau couloir itd. podvlačiti. heureux. moje tije lo.Le présent autobus.). pravljenjem/oblikovanjem stvari (npr.ubacivati. povezivanjem riječi u stupcu A s odgovarajućim ilustracijama u stupcu B. itd. machine á laver. nešto prošireniji najosnovnije. glumljenjem.vrijeme. npr.glumiti/dramatizirati poznatu priču/bajku . nešto Glagole prošireniji vokabular. C’est á droit / á gauche une. tu te promènes. manger. pridjeve. . sandwich. namještaj. Au revoir. train. PRODUKCIJA a) GOVOR Djeca će: . recitirati .) . boje predmeta. npr. npr.Lične noirs. le. jus Brojeve: 1 .Glagole être. jupe) nourriture (npr. davanjem veoma kratkih odgovora na pitanja nastavnika ili pitanja koja su čuli s kasetofona. značenjima) Djeca će vježbati da koriste (a ne učiti o tome!): Antonime .davati uputstva i naredbe b) PISANJE Budući da učenje pisanja na ovom nivou nije prioritet. grand-père. u vezi s datim temama. npr. brojeve itd. životinjskih glasova itd. redanjem slika itd. cahier.. pravljenjem raznih oblika od plastelina itd.Upitne • Raspoloženja. • Moje lice . iz crtića). grand-petit. npr. sur (u parler. un. redati riječi odreñenim redoslijedom itd. rasporeñivanjem ilustracija po odreñenom redu prema pisanim uputstvima itd. npr. itd. quelle? (Quelle heureux. u vezi s datim temama. malheureux. • Škola. • Vrije me: Quelle heure osnovnim est-il? Il est .Prisvojne članovi šire porodice. bojenjem navedenih predmeta/osoba navedenim bojama. qui. oponašanjem glasova/zvukova (npr.L’Impératif livre. feu.predstaviti život P rvi stepen sebe ili elementarnog • Škola druge znanja • Moja okolina identificirati ljude i predmete • Slobodno . nešto pridjeve. biranjem ili povezivanjem pisanih riječi i odgovarajućih ilustracija. . npr.). Qui estgenitiv (la ce? Qu’est-ce que c’est? maison de Comment t’appelles-tu? Nicole. triste.20 d’orange. vokabular. celle. crayon.prisvojni m’appelle….Opisne • Prostorije u k ući i pridjeve.ponavljati riječi nastavnika ili riječi izgovorene s kasetofona . grand-mère. . npr. rue. • rutinske aktivnosti. npr.Upitne.. itd.druga godina učenja Nivo Če tvrti razre d Te me • Porodica • Kuća.dopadanje sposobnost da nešto urade (Je peux. frère. .locirati ljude i predmete . npr. l’amie Oui/Non…itd. veoma ograničen broj raspoloženja . . robe. . oncle. donner-prendre. …? itd Quel âge as-tu? J’ai celui. vêtements (npr.pjevati i igrati jezičke igre . • Svakodnevnii pozdravljati . jouet. itd. lait). dans. itd. prendre). .P okazne. Složenice. itd • Bliža okolina. npr. actions (npr. zamjenjivanjem inicijala punim riječima ili popunjavanjem praznina odgovarajućim riječima itd. zamjenjivanjem ilustracija u tekstu ponuñenim riječima. b) ČITANJE I REAGIRANJE Djeca će prepoznati jednu ili više napisanih riječi ili uputstava i reagirati: 1) Neverbalno gestikuliranjem. pokazivanjem odreñenih ilustracija koje se odnose na riječi koje im se usmeno upućuju. de Paul) • Opisivanje. pomoću društvene igre u kojoj se sastavljaju riječi od slova na kockama. rezanjem zahtijevanih oblika/likova iz papira.. itd. . … ans itd. stylo. quel? prošireniji vokabular. oponašanjem glasova/zvukova. nešto avoir prošireniji vokabular. tužan.brojati predmete . á. salon. ma maison) . bojenjem ili podvlačenjem samo odreñenih riječi (npr.mjesto. salle á manger Kolokacije. Priloge za: Svakodnevni život. Elle Zamjenice est mince.opisati vrijeme ljude i predmete. itd.Članove. pain.izraziti . društvene igre u kojoj se slažu pločice sa slovima jedna na drugu.

kratki i dugi vokali. pisanje tanwina. grupe i cijeli razred.kontrolira i razvija kod djece pravilno usvajanje izgovora. . odgovornost i motivaciju za učenje. . . . pjesmu. Usvajanje grafičke strukture slova (po grupama slova). ponavljanje. pisanje odreñenog člana. pjesme i ples učiniti da učenje arapskog jezika bude zabavno postupan prijelaz ka čitanju i pisanju jednostavnih riječi i rečenica ljubav i spremnost za učenje arapskog jezika razumijevanje jednostavnih sadržaja na arapskom jeziku sloboda i samostalnost u govoru čitanje riječi vezanih za konkretan pojam (samostalno upotrijebljenih) čitanje jednostavnih rečenica prepisivanje riječi i kratkih sadržaja kratki usmeni i pismeni odgovori popunjavanje slova i riječi razvijanje samopouzdanja u izražavanju prepoznavanje zadovoljstva i koristi pri proširivanju znanja arapskog jezika Arapski jezik PROGRAMSKI SADRŽAJI Teme (opće tematske oblasti kao osnov za daljnji rad) Funkcije i vještine (usmena i pismena kompetencija) Aktivnosti (pomoću kojih se realiziraju vještine) Gramatika (osnove gramatike za dati nivo) Vokabular (u okviru datih tema) DIDAKTIČKO – METODIČKE NAPOMENE Specifičnosti arapskog pisma uvjetovat će i rad u drugoj godini učenja arapskog jezika (četvrti razred).procijeni kojim fondom riječi djeca trebaju ovladati u datoj grupi i uvjetima.. .razvija vlastiti sistem praćenja i provjeravanja napredovanja svakog djeteta.piše pismene pripreme za svaki čas. detaljno razrañujući načine kako da ih postigne. te planirajući trajanje svakog segmenta aktivnosti u učionici. . .sunčevih” i . Rad u parovima ili grupama doprinosi dinamici časa i većoj angažiranosti učenika.mjesečevih” slova. potičući ih da maksimalno koriste vlastite talente i sposobnosti.razvija pozitivnu atmosferu u učionici. 181 .poštuje osnovne didaktičke principe primjerenosti i postupnosti. Nastavnik treba da: . pripremajući zadatke za pojedinu djecu. . a ne o jeziku razvijanje pozitivnog stava prema učenju jezika razvijanje radoznalosti i kreativnosti razvijanje razumijevanja i logičkog pamćenja razvijanje temeljitosti..(3 časa sedmično. s postepenim uvoñenjem čitanja i pisanja. pripremajući materijale/opremu koja je potrebna u učionici. . kao i dodatne materijale u slučaju neočekivanih situacija. postavljajući ciljeve.razvija komunikativne sposobnosti kod djece.kreativno i fleksibilno kreira svoj rad u okviru zacrtanih ciljeva a u skladu s uvjetima u kojima radi. marljivost. ples. predanosti i preciznosti u učenju jezika razvijanje samostalnosti u govoru kroz igre. 105 časova godišnje) CILJEVI I REZULTATI ODGOJNO-OBRAZOVNOG RADA Ciljevi početne nastave arapskog jezika Očekivani rezultati / ishodi učenja nastaviti s naglašavanjem c iljeva koji su dati u prvoj godini učenja učenje jezika. Arapski jezik se na ovom nivou uči kroz različite jezičke igre.razvija kod djece radne navike. .pažljivo planira svaki čas.

rečenica.pjevanjem (Muzička kultura). .označavanjem tačnih i netačnih tvrdnji harihi.- ne prihvata kruto uputstva data u programu. la) crtanje i druge imenovati predmete vježbe) nastavnikova pitanja ili pitanja koja su u školskoj torbi i uvježbavati Upitne partikule čuli s kasetofona učionici (hal. (puni sat) 'ila. ali primjereno uvjetima u kojima radi.dopunjavanjem teksta brojati od 1 do 10 vokabular.označavanjem tačnih i netačnih tvrdnji Proširivanje tema: pozdravljanje Prvi stepen i upoznavanje elementarnog porodica i znanja prijatelji kuća svakodnevni život škola bliža okolina odjevni predmeti hrana i piće 182 . . 'anti.crtanjem. Učiti samo Dje ca će znati: pozdravljati na Djeca će slušati izgovoreni tekst i huwa.ekološki odgoj).navikavanjem na izgovor i intonaciju (igre. . osnovnih .druga godina učenja Nivo Če tvrti razre d Te me Funkcije i vje štine Aktivnosti Gramatika Vokabular Djeca će: Lične zamjenice SLUŠANJE I RAZUMIJEVANJE: ('ana. nabrojati ograničen reagirati: broj odjevnih wara'a) predmeta 1) Neverbalno nabrojati nekoliko Upitna rije č .tražiti odreñene informacije u tekstu i fawqa. ČITANJE I RAZUMIJEVANJE reći koliko je sati Prijedlozi (fi. izvornih govornika (zvučni zapisi) ograničenim brojem ponavljanje. ma. uporeñivati je s vlastitom kulturom i razvijati pozitivan stav prema različitosti. 'anta.davanjem kratkih odgovora na u kući (na`am. tilka) Kroz dijalog opisati jednostavnim rečenicama . sedmici prijedlozi (tahta. nahnu) osnovni formalan i reagirati: vokabular. udžbenicima i priručnicima. kam) za tvorbu druge kratkih . Arapski jezik .praznicima (Vjeronauka). . . .opisivanjem (Maternji jezik i književnost). 'amama. ralika. oblikovanjem (Likovna kultura). koji neformalan način 1) Neverbalno Upitne zamje nice će biti osnova predstaviti sebe i . . već kreativno i fleksibilno kreira svoj rad u okvirima zacrtanog..crtanjem (man. (Moja okolina .crtanjem. prirodu i sl. veoma pažljivo i nenametljivo.čitati kraće tekstove naglas i u sebi.'ayna” pridruživanjem slike tekstu prehrambenih proizvoda i vrsta pića . Potvrdne i 2) Ve rbalno riječi ljude i predmete prepoznavanje.plesom. min. Interkulturalne vještine Djeca će upoznati kulturu i običaje različitih zemalja u kojima se govori arapski jezik. odrične riječi . 'a) osnovni . Treba da je u funkciji motivacije djece na daljnji rad i razvijanje ambicije za učenje arapskog jezika.razvrstavanjem slika imenovati članove Pok azne (imenskih) . hiya. Interdisciplinarni sadržaji U svim oblastima sadržaj je povezan s drugim školskim predmetima: .zajedničkom šetnjom kroz park. `ala) Djeca će nabrojati dane u Sek undarni . Praćenje i vrednovanje Treba da je stalno. . (imenskim) i pjesmice.brojanjem (Matematika). Nastavnik istovremeno procjenjuje realizaciju zadatih ciljeva i vlastiti učinak. U četvrtom razredu ocjenjivanje je brojčano. igrom (Tjelesni i zdravstveni odgoj).povezivanjem slike i teksta svoje uže porodice zam je nice (hara. razvrstavanjem slika.

dopunjavati izostavljene riječi ..odgovarati na pitanja . sagir.prepisivati pojedinačne riječi i kraće tekstove .pripremati i provoditi jednostavne dijaloge PISANJE Djeca će: .igrati uloge . yn itd.ta”) B rojevi (1 do 10) P ridjevi (kabir. qasir. sad.rješavanjem jednostavnijih zadataka s višestrukim izborom GOVOR Djeca će: .učestvovati u dramatizacijama . .rekonstruirati riječi .prepoznavati i koristiti slova koja ne postoje u bosanskom jeziku (qaf.postavljati jednostavna pitanja .davanjem kraćih odgovora.) Pre poznavan je gramatičkog ženskog roda (okruglo . . tawil\amil) Boje (osnovne) Razlomlje ni plural (nekoliko usvojenih imenica) 182 .dopunjavanjem teksta. pjevati .od ponuñenih riječi rekonstruirati kraće rečenice .recitirati.2) Verbalno .

javne i prosvjetne ustanove u zavičaju prepoznati i opisati prirodna obilježja zavičaja da dobra saobraćajna povezanost znači i razvijen kraj. lancima ishrane. raspravljati o tome šta se dešava i u kojim uvjetima. te donositi odgovarajuće zaključke ⇒ koristiti vlastitu kreativnost i maštu za rješavanje problema ⇒ koristiti jednostavan naučni jezik za saopćavanje ideja i imenovanje i opis živih bića. njihovim osobinama. da su prljave ruke i prostor za stanovanje česti uzročnici bolesti da je kultura življenja odraz vremena u kojem živimo i da je istu potrebno njegovati i razvijati da je čovjek i njegovo djelovanje najveći zagañ ivač tla i zraka i da svaki pojedinac može dati vlastiti doprinos zaštiti od zagañenja ⇒ koristiti prethodna iskustva ⇒ koristiti odreñene kriterije za prikupljanje i zapisivanje podataka ⇒ uz pomoć nastavnika razvijati plan istraživanja ⇒ pratiti redoslijed uputstava pri istraživanju i mjerenju ⇒ uz pomoć nastavnika procjenjivati relevantnost podataka i informacija ⇒ praviti jednostavna poreñenja. 105 časova godišnje) Moja okolina CILJEVI I REZULTATI ODGOJNO-OBRAZOVNOG RADA Područja uče nja Ciljevi Stican je znan ja o: ⇒ školi. znanju i načinu učenja ⇒ raznovrsnosti pojava i procesa u prirodi ⇒ živim bićima. javnim i prosvjetnim ustanovama u kraju ⇒ prirodnim obilježjima kantona ⇒ saobraćajnoj povezanosti. sami ili u timu. razvijenosti. korištenje dodatne literature. tvari. učenje kod kuće. prirodno geografskim odlikama i turizmu ⇒ prirodno-geografskim odlikama B iH ⇒ odjeći i obući ⇒ higijenskim navikama ⇒ rekreaciji kao higijenskoj potrebi ⇒ uzročnicima bolesti ⇒ kulturi življenja ⇒ zagañenosti tla i zraka i zaštiti od zagañivanja ⇒ ⇒ ⇒ ⇒ ⇒ ⇒ ⇒ ⇒ ⇒ ⇒ ⇒ ⇒ ⇒ ⇒ ⇒ Očekivani rezultati Dje ca zn aju: da je osnovno obrazovanje obavezno da bez učenja nema znanja.(3 časa sedmično. vodi i zraku kao uvjetima života ⇒ gibanju zraka i promjeni osobina materije ⇒ zelenoj biljci i njenim dijelovima ⇒ životnim zajednicama ⇒ čovjeku kao prirodnom i društvenom biću ⇒ atmosferskim padavinama ⇒ domaćim životinjama i koristima od njih ⇒ prošlosti i sadašnjosti kraja ⇒ osnovnim obilježjima kraja ⇒ danu i satu i mjerenju vremena satom ⇒ orijentaciji na geografskoj karti ⇒ kulturnim. traženje ideja i provoñenjem jednostavnih i voñenih posmatranja i ogleda. pojava i procesa u prirodi i društvu 184 . da naša domovina ima izuzetne prirodno geografske odlike na osnovu kojih se može razvijati turizam kao posebna grana privrede da je odjeće i obuća životna potreba svakog čovjeka i da se ona tokom historije mijenjala i obilježavala pojedine epohe ZNANJE ⇒ ⇒ ZNANJE ⇒ ⇒ ⇒ VJEŠTINE I SPOSOBNOSTI Djeca će: ⇒ učiti (samostalno i u grup i) ⇒ posmatrati i izvoditi zaključke (samostalno i u grupi) ⇒ planirati svoj rad i rad svoje grupe ⇒ razvijati kritičko razmiš ljanje ⇒ provoditi istraživanja i bilježiti zaključke ⇒ izvoditi mjerenja i voditi evidenciju ⇒ dobivati i prezentirati dokaze ⇒ razmatrati dokaze i vršiti procjene ⇒ prenositi informacije putem individualnog i timskog rada kroz: ⇒ učenje u školi. prezentiranje postignutih rezultata da je čistoća pola zdravlja i da svaki pojedinac ima svoje higijenske navike koje se usvajaju i razvijaju da su mikroorganizmi uzročnici bolesti. uzajamnim vezama ⇒ sunčevoj svjetlosti. znaju kako najlakše učiti prepoznati raznovrsne pojave i procese u prirodi uspostavljati logične veze izmeñu živih bića i pojava u prirodi nabrojati dijelove zelene biljke i objasniti ulogu pojedinih dijelova za život i rast biljke da je čovjek prirodno i društveno biće i da ima neizmjeran uticaj na okruženje nabrojati i prepoznati atmosferske pojave nabrojati domaće životinje i njihove koristi za čovjeka osnovne podatke o prošlosti i sadašnjosti zavičaja osnovna obilježja kraja u kojem žive trajanje dana i mjeriti vrijeme satom orijentirati se na geografskoj karti nabrojati kulturne. te poreñenje svojih predviñanja sa stvarnim rezultatima ⇒ sistematiziranje znanja kroz izradu tematskih plakata.

sadašnjost i budućnost kraja Obilježja zavičaja Dan i sat. brzina i smjer vjetra. lokalni vjetrovi Promjena osobina materije zagrijavanjem Zelena biljka. svojoj porodici.kantonu Razvijenost šireg zavičaja: privreda. HIGIJENA Odjeća i obuća Odmor i rekreacija kao higijenska potreba Uzročnici bolesti – neprijatelji zdravlja Kultura življenja Zagañenost tla. javne i prosvjetne ustanove u mom mjestu Širi zavičaj – kanton. uloga pojedinih dijelova Čovjek kao prirodno i društveno biće Atmosferske padavine Prošlost. turizam Uzajamni odnos privrede i obilježja zavičaja Prirodno-geografske odlike Bosne i Hercegovine 4. PONAŠANJE Djeca će razviti pozitivne vrijednosti i stavove: ⇒ prema sebi samima.VRIJEDNOSTI. dijelovi biljke. STAVOVI. mjerenja vremena satom Orijentacija na geografskoj karti – pronalaženje značajnih geografskih obilježja 3. VRIJEME I PROSTOR • • • • • • • • • • • • • • • • • • • • • • • • • Raznovrsnost pojava i procesa u prirodi Osobine živih bića u vezi sa životnim okruženjem Živa bića u godišnjim i vremenskim promjenama Čovjekove aktivnosti vezane za godišnja doba Sunčeva svjetlost. voda i zrak kao uvjeti života Kretanje zraka. PRIRODA I PRIRODNI PROCESI 2. vode i zraka 185 . DRUŠTVO Kulturne. prirodna obilježja Saobraćajna povezanost u širem zavičaju . prirodnoj i društvenoj okolini i učenju kao cjeloživotnom procesu ⇒ pokazivati više samopouzdanja i odgovornosti ⇒ poštivati različite stavove ⇒ prepoznavati ulogu nauke za razumijevanje svijeta u kojem žive i za poboljšanje kvaliteta života NASTAVNI SADRŽAJI / TEM E 1. vjetar. prema drugima.

METODIČKE NAPOMENE U nastavi Moje okoline važno je osposobljavati djecu da kritički razmišljaju i razumiju koncepte. Osnovni cilj je doživjeti i osvijestiti složenost. maštu i divergentno mišljenje. raznolikost i meñusobnu povezanost svih činilaca koji djeluju u dječjem prirodnom i društvenom okruženju. Novi sadržaji odnose se na znanja o gibanju zraka. atmosferskim padavinama. PRAĆENJE I OCJENJIVANJE Djecu ocjenjujemo na osnovu sposobnosti da razumiju koncepte i kritički razmišljaju. te poticanje znatiželje za otkrivanjem pojava u prirodnom i društvenom okruženju. Prilikom planiranja i izvoñenja ogleda bitno je kod djece podsticati radoznalost. naučiti ih kako da koriste svoja čula u tom procesu. Moja okolina u 4. sadašnjosti i budućnosti šireg zavičaja. potrebno je voditi računa i o meñupredmetnoj korelaciji i planirati izradu zajedničkih školskih projekata. razvijanje pravilnog odnosa prema ljudima i dogañajima. U 4. orijentaciji na geografskoj karti. snošljivo i otvoreno prihvatanje različitih stavova i mišljenja. bilježe i ureñuju dobivene podatke. Kako djeca o nekoj aktivnosti najbolje uče na neposrednom iskustvu. njenu primjenu i korištenje. te o ljudskom organizmu. lancu ishrane i uticaju čovjeka na taj lanac. godišnjim dobima. U skladu s tim. domaćim životinjama. Korelacija omogućava multidisciplinaran pristup nastavnoj temi pa se za kratko vrijeme ostvari više zadataka. Djecu treba posmatrati i ocjenjivati u aktivnosti. Za ocjenjivanje i evaluaciju napredovanja djece koriste se različiti instrumenti i postupci: 186 . promjeni osobina materije. Ovakav izbor nastavnog gradiva i njegovo strukturiranje osigurava povezanost društvenih i prirodnih pojava i proučavanje prirode u njenom jedinstvu s različitih aspekata. Za realizaciju programskih sadržaja preporučuje se što češća izvanučionička nastava. svjetlosti. na način koji je svojstven nauci. Primjena principa korelacije sa drugim predmetima doprinosi racionalizaciji nastavnog procesa što štedi dragocjeno vrijeme i povećava kvalitet odgojno-obrazovnog procesa. predviñaju šta će se desiti. čulima. razredu zasnovana je na senzitivnom iskustvu prirode i društvenoj sredini.. Ta saznanja se u nastavi produbljuju i proširuju. Značaj predmeta Moja okolina leži u tome što je to jedan od glavnih nosilaca spoznajnog razvoja kod djece ovog uzrasta. razredu šire se znanja o životnim zajednicama.DIDAKTIČKO. Poslije provedenog ogleda treba zajedno s djecom pažljivo razmotriti šta se dogañalo i zbog čega. Zato je neophodno podsticati istraživački pristup djeteta svijetu koji ga okružuje. ulozi pojedinih dijelova. za vrijeme izvoñenja te aktivnosti.. Predmet je istovremeno i izvor informacija za upoznavanje načina kako što više saznati. Pri tome je neophodno objasniti djeci procedure i tehnike izvoñenja ogleda. ohrabriti ih za drugačije i nove oglede. njihovih obrazovnih postignuća i sposobnosti primjene novog znanja. prošlosti. vodi i zraku. uzimajući u obzir razvoj nauke. te uticaj na društvo i okolinu i korištenjem metodologije aktivnog učenja. razvoj pravilnog odnosa prema društvenom i prirodnom okruženju. da li su predviñanja bila ispravna. te kako objasniti i koristiti dobivene rezultate. kulturnim i javnim ustanovama. biljci i njenim dijelovima. Predstavlja nastavak i usmjeravanje spontanog dječjeg istraživanja i otkrivanja meñuzavisnosti pojava i procesa u prirodnom i društvenom okruženju. dominantno mjesto treba da imaju ogledi koje izvode djeca individualno ili u timovima. kritički razmatraju uočeno i donose odgovarajuće zaključke i upozoriti ih na eventualne opasnosti. Moja okolina ujedinjuje sadržaje različitih naučnih područja. a znanja povezati i upotrijebiti. pomoći im da uoče sličnosti i razlike. U smislu toga predloženi model može da posluži kao pomoć nastavniku. Date teme treba razraditi kroz kontekst pojava i procesa koji su djeci interesantni. Djecu treba naučiti da posmatraju šta se dešava u prirodi i šta se dešava prilikom izvoñenja ogleda.

projekti. praktičan rad. osmišljavanje ogleda. hrñanju. AKTIVNOSTI NASTAVNIKA (ORGANIZACIJA I METODE NASTAVE I UČENJA. razvijeni osobni stavovi o prirodnim procesima Planiranje osobnog rada. Nastavni predmet Moja okolina je kompleksan predmet i zato je vrlo bitno kontinuirano praćenje. posmatranje i vrednovanje. organiziranje i izvoñenje posmatranja. ali ponekad i znatno različiti.. pripremanje.). Ocjenjivanje u predmetu Moja okolina zasniva se na praćenju cjelokupnih odjeljenjskih aktivnosti. Praćenje tih aktivnosti od strane nastavnika mora biti kontinuirano i aktivno u smislu da nastavnici aktivno ispituju koliko dijete trenutno zna. Moja okolina čini osnovu za cjelokupan nastavni rad u razrednoj nastavi.smjena dana i noći. ali se po koncepciji linearno – spiralnog razvoja programa gradivo proširuje i dopunjuje. Najvažnija zadaća ocjenjivanja je osiguranje korisne i poticajne povratne informacije djetetu o njegovom napretku. Uobičajeni oblici ocjenjivanja se temelje na nastavnikovom posmatranju aktivnosti u odjeljenju. truljenju. demonstracija. Pitanja koja nastavnici postavljaju djeci moraju biti tako koncipirana da se na njih od pojedine djece očekuje tačan odgovor. jer jedino takvo ocjenjivanje ima svrhu i njime se postiže željeni cilj. učešće i doprinos u interakciji (rad u velikim i malim grupama. Cilj i zadaci nastave Moje okoline pokazuju da će djeca upoznavati prirodnu i društvenu sredinu u svom okruženju. navike. kući. pa tek onda za ostale predmete zbog integracije rada sa ostalim predmetima. Za ocjenjivanje je potrebno koristiti svu dostupnu literaturu. OCJENJIVANJE) P laniranje. razvijena svijest o različitosti prirodnih procesa. usmeno i pisano izvještavanje i drugo). istraživanja i dr. Ocjenjivanje u četvrtom razredu je brojčano. izrada panoa 187 . i zadaci u operativnom programu bit će ponekad isti. od škole i kuće. podstiče aktivnost svih. Ovim se izbjegava demotiviranost djece. Više nego i u jednom drugom nastavnom predmetu ovdje dolazi do izražaja posmatranje i bilježenje.• • • • sposobnosti i vještine djeteta za vrijeme izvoñenja aktivnosti (ogledi. zatim. Sadržaji programa Moje okoline povezuju se sa sadržajima u svim ostalim nastavnim predmetima. gibanju. evaluacija TEME ZNANJE SPOSOBNOSTI I VJEŠTINE VRIJEDNOSTI. putem zadataka objektivnog tipa i drugih odgovarajućih ispitnih postupaka. mjestu . do mjesta i zavičaja. Ocjenjivanje za djecu prije svega mora biti motivirajuće. Već kod planiranja rada. nastavnici bi trebali ponajprije planirati sadržaje iz Moje okoline. obrtanju zemlje oko ose . rastenju. donošenje zaključaka. gorenju. mora se znati šta se ocjenjuje. a rezultati koji se postižu su bolji. učestvovanje u izvoñenju ogleda. prirodne i društvene pojave i promjene. život i rad ljudi. Ocjene kroz duže razdoblje bi se trebale temeljiti na različitim ocjenjivačkim aktivnostima radi pokrića različitih aspekata postignuća. a ne da se računa da će to nekako doznati. portfolio. Najvažniji aspekt takvog ocjenjivanja je redovitost (ne samo one djece koja traže više pažnje). Praćenje djeteta počinje od prvog školskog dana. kretanju. na početku nastavne godine (kod izrade godišnjeg plana i programa rada). imaju osjećaj da su jednako važna. sposobnost izvoñenja jednostavnih ogleda Pozitivan stav prema prirodnim procesima. disanju. Na takav način sva djeca imaju mogućnost da dajući odgovore na postavljena pitanja. vrenju. PONAŠANJE AKTIVNOSTI DJECE RAZNOVRSNOST POJAVA I PROCESA U PRIRODI Imaju znanja o klijanju. sposobnosti. S obzirom na to da se djeca prvi put susreću s brojčanim ocjenjivanjem treba voditi računa kako i kada to raditi. S obzirom na to da u nastavi Moje okoline u trećem i četvrtom razredu postoji sličnost u programskim sadržajima jer se u njima nalaze iste cjeline. izrada domaćih zadataka. kretanju Zemlje oko S unca – smjena godišnjih Razvijena svijest o prirodnim procesima. svijest o pripadnosti kolektivu u školi. opadanju lišća. donošenje osobnih zaključaka.. STAVOVI.

Uzgoj ukrasnog bilja u učionici Aktivno učešće u radu kolektiva.doba. pripremanje izvora znanja. magnetne i druge pojave UVJETI POD KOJIMA SE RAZVIJAJU ŽIVI ORGANIZMI Znanje o meñusobnoj ovisnosti sredine živih bića i čovjeka. uzgajanje biljaka P laniranje rada. mijenjanje krzna Razlikovanje povoljnih od nepovoljnih uvjeta za razvoj živih organizama. posmatranje i procjenjivanje. Ishrana biljaka. svjetlosne. pomaganje životinjama. električne. donošenje zaključaka. briga o čistoj i zdravoj životnoj sredini Davanje vlastitog doprinosa stvaranju povoljnih uvjeta za razvoj živih organizama. izvoñenje ogleda. pravljenje i postavljanje hranilica za ptice Uzajamno pomaganje. uzgoj kućnog cvijeća Karakteristike živih bića u različitim godišnjim dobima – biljke. uzgajanje ukrasnog bilja u školi. Kultiviranje zemljišta. zimski san. Osmišljavanje ogleda i aktivnosti. Zimsko mirovanje. Stvaranje povoljnih uvjeta za razvoj živih organizama. uticaj čovjeka na razvoj živih organizama. životinja. životinje. ispunjavanje obaveza. voćnjaku i na njivi. čuvanje životne sredine od zagañivanja. Samostalno ili u saradnji sa drugima uzgajanje cvijeća u učionici. sistematiziranje Motiviranje djece za rad. Saradnja sa roditeljima 188 . sakupljanje materijala. Organizacija praktičnih vježbi. planiranje i realiziranje planiranog ŽIVA BIĆA U GODIŠNJIM I VREMENSKIM PROMJENAMA Briga o životinjama i biljkama koje u toku zime ne mogu da doñu do hrane. pomaganje drugima. demonstracija ogleda. Sposobnost izvoñenja jednostavnijih radova u vrtu. prikupljanje.

bilježenje. životinja i ljudi P ozitivan i izgrañen stav o ljudima bez obzira na boju. demonstriranje. vode i zraka nema života na zemlji Ne ugrožava životne uvjete. životinja i čovjeka Sposobnost razlikovanja i imenovanja različitih biljaka P ozitivan stav i odnos prema biljnom svijetu i čuvanju biljnog svijeta ČOVJEK KAO PRIRODNO I DRUŠTVENO BIĆE Sposobnost razlikovanja muškaraca od žena Komunikacija Sposobnost pravljenja razlike i opisivanje sličnosti izmeñu biljaka. davanje pojašnjenja za odreñene procese P ripremanje ogleda i demonstriranje. pomaganje starijima u aktivnostima. prikupljanje. društvenost). o osnovnim dijelovima biljke na primjeru jedne stablašice Imaju osnovna znanja o odlikama čovjeka (uspravan hod. naciju i vjeroispovijest Istraživanje. mašte i razvoj kreativnosti Sposobnost su opisivanja procesa uzajamnosti Izvoñenje ogleda koji pokazuju da bez sunčeve svjetlosti. VJETAR. sličnosti i razlikama izmeñu biljaka. izvoñenje ogleda. podsticanje radoznalosti. sistematiziranje prema zajedničkim osobinama Učestvovanje u grupnom radu. izvoñenje radova u okolišu škole. evaluacija 189 . planiranje aktivnosti zajedno sa odjeljenjem. vodi i zraku kako uvjetima života Znaju izmjeriti temperaturu pomoću termometra. P riprema stočne hrane za zimu. priprema i realizira nastavu BILJKA. vode i zraka Znaju da bez vode. znaju izvesti jednostavne oglede koji pokazuju uzajamnu ovisnost biljnog i životinjskog svijeta od sunčeve svjetlosti. korištenje njenih resursa za potrebe nastave P rocjenjivanje napretka djece. zaključivanje. sunčeve svjetlosti i zraka nema života na zemlji Imaju osnovna znanja o nastanku vjetra. zaštita od elementarnih nepogoda Imaju osnovna znanja o sunčevoj svjetlosti. planiranje. organizacija posjeta plasteniku u bližoj okolini Izrada didaktičkih materijala P osmatranje i praćenje napretka djece KRETANJE ZRAKA. BRZINA I SMJER VJETRA. vrtu. učestvovanje u radu odjeljenja i grupe. uočavanje potreba vezanih za godišnja doba P omaganje starijima u radovima vezanim za godišnje doba P riprema ukrasnih biljaka za zimu Aktivno učešće u pripremi ukrasnih biljaka za zimu. radovi u vrtu. na njivi Saradnja sa lokalnom zajednicom . podučava. LOKALNI VJETROVI Imenovanje vjetrova prema vrsti i brzini P onašanje u slučaju vremenskih nepogoda vjetrova Posmatranje. zaključivanje. aktivno učešće u radu Osmišljavanje situacija za interaktivno učenje P odsticanje razvoja radnih i navika PROMJENA OSOBINA MATERIJE ZAGRIJAVANJEM Znaju da materije zagrijavanjem mijenjaju svojstva Sposobnost samostalnog posmatranja i izvoñenja zaključaka Svjesnost o promjeni osobina materije zagrijavanjem Posmatranje.ČOVJEKOVE AKTIVNOSTI VEZANE ZA GODIŠNJA DOBA SUNČEVA SVJETLOST. mišljenje. demonstrira. imenovanje. Izvršavanje obaveza proisteklih iz svakodnevnog rada P laniranje. priprema i organizacija nastavnih aktivnosti P omaganje djeci. organizam čovjeka. čuva okolinu od zagañenja Čuvanje zdravog okoliša. DIJELOVI BILJKE. na njivi. toploti. njegovim karakteristikama i vrstama Prepoznavanje godišnjih doba na osnovu vremenskih prilika. govor. pripremanje i podsticanje djece na kreativan i istraživački rad P redlaganje i rukovoñenje školskim aktivnostima P lanira. sličnosti i razlike izmeñu muškarca i žene. voćnjaku. u voćnjaku. osiguranje uvjeta za zdrav život. ULOGA Imaju znanja o raznovrsnosti biljaka. pravljenje tematskih panoa P raćenje rada. vinogradu. VODA I ZRAK KAO UVJETI ŽIVOTA Znanja o čovjekovim aktivnostima uvjetovanim godišnjim dobima. uočavanje.

organizacija i izvoñenje nastave i jednodnevnih izleta u kantonu Osmišljavanje interaktivnog učenje. komunikacija. planiranje i realiziranje planiranog. izrada tematskog panoa P laniranje. SADAŠNJOST I BUDUĆNOST KRAJA Izgrañen pozitivan stav prema historiji kraja. institucija Prikupljanje grañe o prošlosti zavičaja Organizacija posjeta kulturno. pomaganje djeci u samostalnom radu Organiziranje posjeta značajnim privrednim kapacitetima i turističkim destinacijama u kantonu Pozitivan stav prema navedenim ustanovama Pozitivan stav prema učenju i izvršavanju zadataka Pozitivan stav prema širem zavičaju Pravilan odnos prema saobraćaju. bilježenje. položaj. pomoć djeci u samostalnom radu DAN I SAT. razvijenost. kartografskih znakova Imaju znanja o kulturnim prosvjetnim i javnim ustanovama u mjestu i njihovom značaju za život čovjeka Imaju osnovna znanja o širem zavičaju – kantonu. prikupljanje grañe. briga o sigurnosti djece P ripremanje nastavnog procesa. posmatranje. konfiguracija terena. izvještavanje. izgled. posjeta kulturnim. zaštita od atmosferskih padavina Sposobnost opisivanja prošlosti zavičaja.ATMOSFERSKE PADAVINE Imaju osnovna znanja o atmosferskim padavinama. pripremanje. javnih ili prosvjetnih ustanova u mjestu ŠIRI ZAVIČAJ KANTON Korištenje dodatnih izvora znanja Posjete raznim mjestima u kantonu SAOBRAĆAJNA POVEZANOST U KANTONU Posmatranje. sposobnost prepoznavanja značajnih geografskih obilježja na geografskoj karti Sposobnost imenovanja i prepoznavanja kulturnih.00 sati do 24. o spomenicima. praćenje. pomaganje OBILJEŽJA ZAVIČAJA Vještina imenovanja obilježja zavičaja Pozitivan stav o zavičaju Posmatranje. javnim i prosvjetnim ustanovama. istraživanje. javnih i prosvjetnih ustanova u mjestu Sposobnost imenovanja kantona u kojem žive i interpretacija znanja o geografskim obilježjima i drugim karakteristikama P repoznavanje značaja saobraćane povezanosti za razvoj zavičaja – kantona Izgrañen pozitivan stav o radu Korištenje geografske karte za usvajanje znanja Učešće u radu odjeljenja i grupe Uzajamno pomaganje Osiguravanje neophodnih sredstava za učenje i rad Organiziranje nastavnog procesa Planiranje i pripremanje P ripremanje i organiziranje nastavnog procesa. MJERENJA VREMENA SATOM Sposobnost očitavanja vremena na satu Pozitivan stav o protoku vremena (dana i sata kao jedinica za vrijeme) Prikupljanje različitih slika i modela satova Izrada modela satova Uzajamna pomoć izmeñu djece P laniranje. PTT mreža) Imaju osnovna znanja o privredi i njenoj razvijenosti u kantonu. značajnih grañevina. bilježenje. organizacija rada u učionici i izvan nje.historijskim spomenicima i grañevinama kraja P odstrekivanje. bilježenje i interpretiranje RAZVIJENOST ŠIREG ZAVIČAJA – PRIVREDA I TURIZAM Sposobnost razlikovanja razvijene od nerazvijene privrede i turizma 190 . pripremanje. ilustracijama P repoznavanje i imenovanje karakteristika kraja Pravilno postupanje prilikom različitih atmosferskih padavina Pravilan stav prema prirodi i prirodnim procesima Posmatranje i uočavanje karakteristika atmosferskih padavina Izvoñenje ogleda Učešće u zajedničkom radu Organiziranje i izvoñenje različitih ogleda P riprema materijala P ripremanje cjelokupnog nastavnog procesa PROŠLOST. bilježenje. grañevinama i pisanim spomenicima kao svjedocima prošlosti Znanje o obilježjima zavičaja. linije. o geografskim i drugim obilježjima zavičaja Imaju znanja o razvijenosti infrastrukture u mjestu (saobraćaj. ponašanje ljudi i životinja Imaju znanja o prošlosti i sadašnjosti zavičaja. prepoznavanja na slikama. saobraćajna povezanost Imaju znanja o danu i mjerenju vremena Dan traje od 0.00 sati (24 sata) Znaju mjeriti vrijeme satom Osnovna znanja o geografskoj karti i snalaženju na njoj Prepoznavanje značajnih geografskih obilježja na osnovu boje. pomaganje ORIJENTACIJA NA GEOGRAFSKOJ KARTI PRONALAŽENJE ZNAČAJNIH GEOGRAFSKIH OBILJEŽJA KULTURNE I JAVNE I PROSVJETNE USTANOVE U MOM MJESTU Sposobnost snalaženja na geografskoj karti (odreñivanje strana svijeta). demonstriranje Rad na promociji turizma u zavičaju Obilazak značajnih privrednih kapaciteta. tradiciji i običajima Obilazak značajnih spomenika kulture. fotografijama. te turizmu kao značajnoj privrednoj grani P repoznavanje i imenovanje atmosferskih padavina. podsticanje P omaganje djeci u izradi modela satova P raćenje. nastanak. muzeja. čuvanje saobraćajnih znakova Pozitivan stav prema privrednim granama i turizmu u zavičaju Posjeta nekim od kulturnih.

prepoznavanje osnovnih kartografskih znakova Razumijevanje odnosa izmeñu obilježja zavičaja i privrede u zavičaju Ljubav prema zavičaju i državi Bosni i Hercegovini. zaključivanje P ripremanje. ličnoj higijeni i higijeni prostora Izgrañen odnos prema uzročnicima bolesti P onašanje u skladu s kućnim redom i civilizacijskim dostignućima Razvijena svijest o očuvanju zemljišta. kultura stanovanja i življenja Razlikovanje zagañenog od nezagañenog zemljišta. obuvanju Sposobnost prepoznavanja privrednih obilježja i pravljenja uzajamne veze meñu obilježjima i privredi u zavičaju Vještina prepoznavanja geografskih odlika na geografskoj karti. organizacija i realizacija nastave P raćenje napretka djece i procjena postignuća P riprema i organizacija nastavanog procesa. ravnice. izvoñenje akcije čišćenja okoline Učešće u pripremi i organizaciji izvoñenja akcija na čišćenju okruženja 191 . tla vode i zraka Sposobnost razumijevanja značaja čistog okoliša za zdravlje ljudi Organizacija nastave van učionice KULTURA ŽIVLJENJA Vlastitim primjerom pokazuje civilizacijska dostignuća iz kulture življenja ZAGAðENOST TLA. saradnja sa lokalnom zajednicom P riprema materijala za izradu geografske karte Demonstriranje načina izrade geografske karte PRIRODNO GEOGRAFSKE ODLIKE BOSNE I HERCEGOVINE ORIJENTACIJA NA GEOGRAFSKOJ KARTI – PRONALAŽENJE ZNAČAJNIH GEOGRAFSKIH OBILJEŽJA Izrada jednostavne geografske karte bliže okoline škole sa pravilnom upotrebom simbola i boja P ozitivan stav prema geografskoj karti Učešće u izradi „prve geografske karte“ ODJEĆA I OBUĆA Samostalno obuvanje i oblačenje. raspoznaju kartografske znake i boje na geografskoj karti Osnovna znanja o odjeći i obući kao dijelu kulture i tradicije. polja. organizacija posmatranja. posmatranje. prepoznavanje i imenovanje različitih dijelova odjeće Održavanje odjeće i obuće. slaganje odjeće i obuće. slaganje odjeće prilikom svlačenja. ishrani. riječne kotline) Imaju elementarna znanja za pretvaranje skice u jednostavnu geografsku kartu. te zadovoljavanja osnovnih ljudskih potreba Odjeća i obuća u različita godišnja doba. te mentalne aktivnosti ljudi Osnovni uzročnici bolesti su virusi i bakterije Čistoća je pola zdravlja Kako očuvati zdravlje Znanja o osnovnoj kulturi stanovanja i življenja. čuvanje odjeće i obuće. prikupljanje materijala i prezentiranje naučenog o kulturi življenja Razvijanje radnih navika kod učenika po pitanju higijene P riprema materijala i sredstava za rad P omoć učenicima u samostalnom radu UZROČNICI BOLESTI – NEPRIJATELJI ZDRAVLJA Preventivno djelovanje na sprečavanju zaraznih bolesti Pravilna upotreba lijekova Sposobnost pridržavanja osnovnih pravila kućnog reda.planine. prikupljanje odjeće i obuće za humanitarne organizacije Organizacija prikupljanja odjeće i obuće za humanitarne organizacije koje se time bave. vode i zraka od zagañivanja Vježbanje svlačenja i oblačenja odjeće i obuće. VODE I ZRAKA Znaju da je čovjek i njegovo djelovanje najveći uzročnik zagañ ivanja tla. odijevanju. vode i zraka Čuvanje okoline.UZAJAMNI ODNOS PRIVREDE I OBILJEŽJA ZAVIČAJA Znaju napraviti vezu izmeñu obilježja zavičaja i privrede u zavičaju Osnovna znanja o prirodno geografskim odlikama Bosne i Hercegovine (reljefu . organizacija nastave ODMOR I REKREACIJA KAO HIGIJENSKA NAVIKA Čuvanje od zaraznih bolesti Održavanje lične higijene i higijene prostora Održavanje lične higijene i higijene prostora Prevencija od uzročnika bolesti Posjeta nekoj od zdravstvenih ustanova i razgovor s ljekarom o uzročnicima bolesti Istraživanje. izrada tematskih panoa. bilježenje. izvještavanje Prikupljanje materijala o Bosni i Hercegovini. čuvanje historijskih tekovima Izrada tematskog panoa Posmatranje. higijena odjeće i obuće Znanje da je odmor i rekreacija osnovna ljudska potreba koja utiče na zdravlje i radne aktivnosti. samostalno svlačenje i oblačenje P ravilan i pozitivan odnos prema zdravlju.

1 cg i 1 mg − pravilno i na proizvodima čitati i mjere odgovarajućih veličina − izvoditi jednostavnija praktična mjerenja Dije te treba moći: − sigurno razvrstavati brojeve i po različitim kriterijima − s lakoćom uporediti ma koja dva broja prve hiljadice − izvoditi jednostavnije zaključke induktivnim mišljenjem i analogijom (a+ b = b+a. 1 ml. kritičkog vrednovanja vlastitih rezultata i njihovo poreñenje s rezultatima drugih . emocija i doživljaja . pokazati više samopouzdanja i vlastite odgovornosti i inicijative − poboljšati vlastitu „listu“ motiva. 1 dg. njihov položaj na brojevnoj crti 0−1000. − pozitivnih osobina ličnosti − radovanje ličnom uspjehu i uspjehu drugih − istina je na prvom mjestu − samopouzdanja.pokazati više samopouzdanja i odgovornosti Z N A NJ A SPOSOBNOSTI I VJEŠTINE VRIJEDNOSTI I STAVOVI 192 . samoakutalizacija OČEKIVANI REZULTATI Dije te treba znati: − prepoznati.koristiti kreativnost i maštu za rješavanje djeci primjerenih problema.sposobnosti prezentiranja podataka i prenošenja informacija kroz različite oblike rada − prepoznavanja obrasca − induktivnog mišljenja − induktivnog analognog zaključivanja − različitih načina matematičkog izražavanja i komuniciranja − logičkog i kritičkog mišljenja Razvijanje pozitivnih vrije dnosti i stavova: − uvažavanja argumentacije u branjenju ličnih stavova i poštivanje stavova drugih − kolektivnog (timskog) rada. 1 mg − o praktičnoj vrijednosti jediničnih veličina − o višekratnicima brojeva 1000. masu i zapreminu − izraditi modele 1 mm. razlikovati brojeve iz različitih stotica − sa sigurnošću obavljati računanja u prvoj hiljadi − provjeravati jednu matematičku operaciju pomoću suprotne u skupu brojeva do 1000 − rješavati brojevne izraze − modelirati brojevne izraze prema datim (tekstualnim) uvjetima − prepoznati i rješavati zadatke date riječima (i problemske zadatke) − uočiti važnost procjene i provjere rezultata pomoću jedinica za duljinu. razumjeti i pravilno koristiti matematički jezik simbole u skupu brojeva do 1000 − prepoznati brojeve prve hiljadice.(4 časa sedmično. uočavanje zakonitosti i usvajanje postupaka četiri osnovne računske operacije − uočavanje strukture i zakonitosti predstavljanja trocifrenih i četverocifrenih brojeva − eksperimentalno modeliranje prave i poluprave i crtanje modela prave i poluprave − o krugu i kružnici kao ravnim površima valjka i kupe − crtanje i označavanje elemenata kružnice i kruga − o manjim jediničnim mjerama: 1 mm.crtati kružnicu zadanog središta i poluprečnika . a⋅ (b+c) =a⋅ b + a ⋅ c) − koristiti pomagala za crtanje pravih i duži − mjeriti dužine uz prethodno procjenjivanje i pravilan izbor jedinične mjere . njihovu strukturu. 1 ml. 1 cg. 1 dg. moći primijeniti matematička znanja u svakodnevnom životu i radu Dije te će: − prepoznati značaj i važnost primjene matematike u svakodnevnom životu i radu − imati pozitivan stav prema novim saznanjima − pokazivati više zanimanja za timski rad i socijalizaciju − naučiti saslušati argumentaciju i kritički preispitati lične stavove i stavove drugih − prepoznavati vrijednosti unutrašnjeg života i unutrašnje nagrade. 140 časova godišnje) Matematika CILJEVI I REZULTATI ODGOJNO-OBRAZOVNOG RADA PODRUČJA CILJEVI Stican je znanja: − poznavanje i upotreba matematičkih simbola − formiranje pojmova hiljadice i brojeva hiljadice − formiranje pojmova brojevne crte 0−1000 i njihovo predstavljanje na brojevnoj liniji − formiranje pojmova. a⋅ b = b⋅ a. 100 i 10 u prvoj desethiljadici Razvijanje vještina i sposobnosti: − razvrstavanja − usporeñivanja − nizanja − slijeñenja niza uputa − prostornog organiziranja i orijentiranja − vizualizacije i vizualnog grupiranja − procjenjivanja.

4. Krug i kružnica Uočavanje kruga i kružnice na valjku i kupi Precrtavanje kružnice sa kupe i valjka Modeliranje krugova od papira Odreñivanje elemenata kružnice na modelima origami-tehnikama. Sabiranje i oduzimanje na abakusu kao primjer nealgoritamskog sabiranja (sabiranja i oduzimanja) Proširivanje naučenih svojstava sabiranja i oduzimanja na brojeve hiljadice Algoritamsko (pismeno) sabiranje i algoritamsko (pismeno) oduzimanje u hiljadici Zadaci zadani riječima i složeniji brojevni izrazi u prvoj hiljadici (u rješavanju koriste se jednačine i nejednačine odgovarajućih oblika) 4. papirića/ modeliranjem stotica i desetica) Zapisivanje brojeva hiljadice Čitanje brojeva hiljadice Struktura brojeva hiljadice: S×100 + D×10+ J×1 Stotice hiljadice Brojevna crta 0-1000 Modeliranje brojevne crte 0-1000 iz (10) brojevnih crta stotica Položaji brojeva na brojevnoj crti 0-1000 Redni brojevi prve hiljadice (zapisivanje rimskim ciframa) Uporeñivanje brojeva prve hiljadice Abakus (kineski. 5. 6. Množenje i dije ljenje do hiljadu Osobine produkta (komutativnost i asocijativnost) Množenje brojem zbira i razlike (zakon distributivnosti) Nealgoritamsko množenje u prvoj hiljadici (množenje višekratnika broja 10. Sabiranje i oduzimanje do hiljadu Pravila o nepromjenljivosti zbira i nepromjenljivosti razlike Promjene na abakusu koje ne mijenjaju vrijednosti Nealgoritamsko (usmeno) sabiranje i oduzimanje. 3. broja 100 i ma kojeg broja) 193 . šibica. 2. duži (sistematizacija) Prava/pravac i poluprava /polupravac (misaono modeliranje) Tačka i prave Prava koja prolazi dvjema tačkama Prava koja prolazi jednom tačkom 3. Suan Pan) Pisanje i čitanje brojeva na abakusu 2. ravne linije. Brojevi prve hiljade Prava u ravni Sabiranje i oduzimanje do hiljadu Krug i kružnica Množenje i dijeljenje do hiljadu Brojevi do 10 000 Mjerenje veličina 1. 7. Prava u ravni Crte/linije. ispitivanje položaja središta i crtanje kružnice šestarom Elementi kruga i kružnice 5.TEM ATSKE CJELINE 1. Brojevi prve hiljade Modeliranje brojeva prve hiljadice izvan prve stotice (prebrojavanje skupova realnih objekata /zrnjevlja.

itd.dijeljenje u prvoj hiljadici Zadaci zadani riječima i složeniji brojevni izrazi u prvoj hiljadici (u rješavanju koriste se jednačine i nejednačine odgovarajućih oblika) 6. prostornu organizaciju i orijentaciju. deci. 1 dal. Jedinične mjere za dužinu: 1 m. sa naznačenim višekratnicima broja 100 (10) Sabiranje i oduzimanje višekratnika broja 10 u desethiljadici 7. Mjerenje veličina Mjerenje dužine. Brojevi prve hiljade U odnosu na dosadašnje programske sadržaje koji se situiraju pod tematskom cjelinom brojevi prve hiljade. 1 kl Zadaci o mjerama i mjerenjima Problemski zadaci DIDAKTIČKO . naročito vizuelno. pa i motivaciono-emocionalne efekte. do pojma prave (i poluprave) dijete dolazi misaonim produživanjem duži preko njenih granica. 1 dam.METODIČKE NAPOMENE 1. Treba biti oprezan u upotrebi pojma beskonačno (dobra je zamjena: preko svakog broja). vještinama. 1 ml 1 l. 1 dm. 1 hm. hekto. 1 mm (-. Rad na abakusu snažno podstiče razvoj različitih učenikovih sposobnosti (pamćenje. odnosno pismeno računanje. Prvo. mili) 1 m. deka.Algoritamsko množenje u prvoj hiljadici Dijeljenje u prvoj hiljadici Abakus . Jedinične mjere za masu: 1 g. bitno će doprinijeti boljem razumijevanju dekadskog brojevnog sistema i posebno računskih operacija. Modeli kineskog abakusa mogu se izuzetno lako izraditi jednostavnom prepravkom običnih računaljki (tzv. Prava u ravni Geometrijske sadržaje početne nastave matematike treba prezentirati djeci imajući u potpunosti na umu da smo ovdje u neformalnoj (intuitivnoj) geometriji (tijelo − površ− linija − tačaka). časopisima. 1 km (-. 1 kg Mjerenje zapremine tekućine. Iskustva koja imamo u svijetu i kod nas. pokazuju višestruke efekte korištenja abakusa na znanjima. Sabiranje i oduzimanje u prvoj hiljadi Ovdje je predviñeno postepeno uvoñenje pojmova usmeno. ali i u printanim informacijama (knjigama. a ne u formalnoj geometriji (tačka − linija − površ − tijelo). 1 hg. 3. 1 dl. Dakle. kasnije. 1 cg. prepoznavanje ideje zamjene itd. Djeci su od naročitog značaja zadaci da prepoznaju i imenuju sve geometrijske oblike na pravoj i na njoj dviju naznačenih tačaka (prava. 2.). brojevi prve hiljadice predstavljaju se i na kineskom (Suan Pan) abakusu. Brojevi do 10 000 Hiljadice i stotice desethiljadice Struktura brojeva hiljadice (višecifreni brojevi) Brojevna linija 0-10000. pojavljuju se dva nova momenta. 1 dag. umjesto formulacije brojevi do 1000 uvodi se formulacija kao u nazivu. O kineskom abakusu možemo naći mnogo podataka na internetu. četiri poluprave). 1 cm. duž. Drugo. centi. 1 hl. dvije tačke. 1 dg. kilo) Mjerenje mase. 1 cl. školskih abakusa). Upotreba abakusa. 1 mg 1 g. 194 . Abakus−računanje je izuzetno lijep i očigledan primjer sabiranja i oduzimanja meñu brojevima prve hiljade. sposobnostima. Jedinične mjere za zapremine tekućine: 1 l.).

Naime. Dijeljenjem ovog modela na 10 jednakih dijelova u dječijim je rukama model mase od 1 dg. radeći na sličan način i modeli mase 1 cg i 1 mg. bez limitiranja veličine množitelja („jednocifrenim brojem“). Množenje i dije ljenje u okviru prve hiljade Gledano s aspekta pojmova množenja i dijeljenja. pa višekratnika broja 100 i konačno broja 10 u prvoj hiljadici. odstupili od uobičajenog.4. Ovo treba uraditi uz korištenje brojevnih linija. Meñutim. Elemente kružnice. pa onda kružnicu. Precrtavaju kružnicu i isijecaju model kruga. Redoslijed: djeca na predmetima prvo uočavaju krug. Težište će se dati na uočavanje. ima masu približno 1 g. podcrtavamo da smo u intuitivnoj geometriji. iz više razloga smatramo da je uputno (ali. Zašto je L umjesto l?). Krug i kružnica Već i sama struktura teksta koji je naveden. Mjerenje veličina Usvajanjem brojeva prve hiljadice stvorene su osnove za zaokruživanje svih standardnih (za osnovno obrazovanje) jediničnih veličina i njihovih odnosa. Puno značenje mase od jednog grama dijete stvara nakon spoznaje da je masa jednog mililitra vode jedan gram. razumijevanje i primjenu zakona distributivnosti množenja prema sabiranju i na pravilo „svaki sa svakim“. time što će se govoriti o množenju i dijeljenju u okviru prve hiljade. iz fizike izvučenog sistema (metar. Presavijanjem modela kruga uočavaju središte i intuicijom naslućuju uzajamni položaj tačaka kružnice i središta kružnice. U programu smo. U suštini ova tematska cjelina ima za cilj da se prošire i prodube znanja o mjerenju i mjerama ranije upoznatih veličina. petina jednog standardnog (80 gramskog) copy-papira. Model miligrama od copy−papira djeca mogu sama isjeći. nakon ovakvog pristupa. Nadamo se da će djeca koja proñu ovu školu mjera moći utjecati da na bocama Koka-kole nañu i oznake 33 cl umjesto. Kružnica ne sadrži (svoj) centar ali ga ima. Naime. 5. Brojevi do 10 000 Proširivanje skupa brojeva hiljadica na skup brojeva desethiljadice treba realizirati postupno: upoznavanjem svih višekratnika broja hiljade. u prvoj hiljadi proširuju se i produbljuju sadržaji iz prve stotine. i moguće) u četvrtom razredu operirati pojmovima: decigram. centigram i miligram. i konačno 1 cg na 10 mg. Koristeći se različitim pomagalima dijete može postići takva znanja i sposobnosti da procjenjuje masu jedne kapi vode ili masu suze. 7. a nakon toga. kada su u pitanju mjere za masu. Slično se može dijeliti sadržaj vrećica šećera od 1 g na 10 dg. zatim 1 dg na 10 cg. 195 . daje niz jasnih metodičkih uputa i učitelju i autoru udžbenika. lako je objasniti. 6.33 L (Šta je ovdje zarez. kilogram. (a oznaka miligrama su pune fioke za lijekove u djetetovom domu). za njih nerazgovjetne oznake 0. sekunda). Dimenzije su mu približno: 4 mm x 3 mm. Ovdje predviñamo izvjesno proširivanje dosadašnjeg zahtjeva „množenje i dijeljenje jednocifrenim brojem“. predloženim metodičkim rješenjima.

o strukturi trocifrenog broja i predstavljanju brojeva iz prve hiljade na različite načine Primjenjuju svojstva sabiranja i oduzimanja na brojeve hiljadice Pouzdano i brzo. usporeñivanja Nizanja. sabiraju dva ili više brojeva prve hiljadice Sastavljaju i rješavaju jednostavnije zadatke zadane riječima. niže. 101− 200. PONAŠANJE P okazuju interes za učenje o brojevima i kvantitativnim odnosima P okazuju interes za rješavanje problema i zadataka samostalno. čitanju i pišu rimske cifre do M (pomoću I. uradaka i iskustava sa drugovima/drugari cama i nastavnikom/nasta vnicom Kritičko vrednovanje vlastitih rezultata Korištenje abakusa Apstrahiranja i konkretiziranja vizualnog pamćenja i uopćavanja. V. u paru i timu P rocjenjuju i vrednuju vlastite stavove i stavove drugih P okazuju interes za istraživački rad P oštuju pravila edukativne igre Zanimaju se za složenije matematičke igre P okazuju svijest o značaju igre u učenju P okazuju upornost. identifikuje teškoće u njihovom radu Stara se da nastava poprimi forme interaktivne komunikacije Primjenjuje metode i strategije poučavanja adekvatne stepenu postignuća sposobnosti djeteta Redovito ocjenjuje rad djece i vodi uredne zabilješke o tome Bira zadatke i postavlja zahtjeve koji su optimalno usaglašeni s mogućnostima djeteta Ostvaruje produktivnu stvaralačku atmosferu i pozitivno ozračje u razredu Uključuje djecu u aktivan i saradnički rad Ostvaruje saradnju s porodicom djeteta prilikom identifikacije teškoća u učenju matematike kao i u otklanjanju identifikovanih teškoća Prilagoñava nastavu svakom djetetu pojedinačno Primjenjuje različite oblike nastavnog rada u skladu s interesovanjima. bilježi informacije koje mu sugerira nastavnik Ulaže napore da ostvari minimalne programske zahtjeve nastave matematike za IV razred: zapisuje. da je prava skup tačaka Uočavaju da se jednom tačkom može povući beskonačno mnogo pravih Usvajaju pravila i zakonitosti sabiranja i oduzimanja u prvoj hiljadi. D. komutacije i t d u bilo kojem brojnom nizu je isti) Usmenog i VRIJEDNOSTI. STAVOVI. Krug i kružnica Uočavanje kruga i kružnice na valjku i kupi Crtanje kružnice uz pomoć kupe i valjka Odreñivanje elemenata ZNANJE Prepoznaju. kreira i modelira planove rada (mjesečne. u svojoj svesci.. okomite i paralelne 3.. orijentiranja i vizualnog grupiranja P rocjenjivanja Induktivnog mišljenja Induktivnog analognog zaključivanja Različitih načina matematičkog izražavanja i komuniciranja Korištenja matematičkog jezika i simbola P rimjenjivanja matematičkih znanja u svakodnevnom životu Samostalnog i timskog formuliranje zaključaka Razmjene informacija. sa i bez abakusa Pismeno sabiranje i oduzimanje u prvoj hiljadi Zadaci zadani riječima i složeniji brojevni izrazi u prvoj hiljadi 4. uz primjenu jednačina i nejednačina odgovarajućih oblika Koriste abakus pri sabiranju i oduzimanju Uočavaju oblike kruga i kružnice u okruženju Crtaju kružnicu Crtaju. slijeñenja niza uputa P rostornog organiziranja. M) Zapisuju brojeve na abakusu Prepoznaju (modele) pravih u okruženju Da prava nema granica Crtaju i označavaju duži. Brojevi prve hiljade: Zapisivanje i čitanje brojeva prve hiljade Stotice prve hiljade (1−100. čitaju i odreñuju položaj (redoslijed) broja na brojovnoj liniji i 0-1000 Koriste redne brojeve do 1000 Prepoznaju. čitaju i usporeñuju brojeve do 1000 Poznaju i upotrebljavaju matematičke simbole Razumiju strukturu brojeva prve hiljade Znaju prvi i zadnji broj stotina i hiljada Zapisuju. poluprave i duži Uočavaju da je duž dio prave i poluprave. dosljednost i ostale pozitivne crte ličnosti P okazuju inicijativu i želju za usvajanjem novih znanja i proširivanjem postojećih AKTIVNOSTI DJETETA Aktivno učestvuje u svim oblicima nastavnog rada P ažljivo sluša i prati izlaganje nastavnika i neposredno sarañuje u kreiranju različitih edukativnih situacija u razredu P omaže nastavniku kod izrade nastavnih sredstava i dizajniranja edukacijskih situacija Učestvuje u sastavljanju i rješavanju matematičkih zadataka iz svakodnevnog života Koristi udžbenik i ostalu udžbeničku literaturu Dosljedno izvršava zahtjeve nastavnika (dovoljno vremena posvećuje vježbanju i rješavanju zadataka) Redovito uči kod kuće i izrañuje domaće zadatke Daje puni doprinos kolektivnom radu. duž kao dio prave Prava koja prolazi jednom tačkom Prava koja prolazi dvjema tačkama Uzajamni položaj pravih: ukrštene. L . preciznost. sedmične i dnevne) Priprema nastavnu tehniku i tehnologiju Uz pomoć djece izrañuje didaktički materijal Vodi evidenciju svojih zapažanja o napredovanju djece. klasificiranja. označavaju elemente kružnice i kruga Odreñuju elemente kruga i kružnice koristeći se origami tehnikom Ističu na kružnici središte. ishoda. pismeno i usmeno. prepoznavanje i korištenje obrasca P rostorne organizacije i orijentacije Slijeñenja niza uputa (algoritma) Meñusobnog povezivanja i uporabe prethodno stečenih znanja o zakonitostima i pravilima sabiranja i oduzimanja (zakon asocijacije. Sabiranje i oduzimanje u prvoj hiljadi Pravila o nepromjenljivosti zbira i nepromjenljivosti razlike Promjene na abakusu koje ne mijenjaju vrijednosti Usmeno sabiranje i oduzimanje. prečnik i poluprečnik Sastavljaju brojevne izraze po zadanim uvjetima Rješavaju jednostavne problemske zadatke Uočavaju da je prva hiljada 1-1000.SADRŽAJI 1. Prava u ravni Prava. usporeñuje na brojevnoj crti predstavlja brojeve hiljadice P ouzdano obavlja četiri osnovne računske AKTIVNOSTI NASTAVNIKA Operacionalizira nastavni program. . posebno grupnom Uredno.) Položaji (redoslijed) brojeva na brojevnoj liniji 01000 Redni brojevi prve hiljade (zapisivanje rimskim ciframa) Uporeñivanje brojeva prve hiljadice Abakus (kineski SUAN PAN) 2. čita. C . zapisuju. prave i poluprave Jasan im je pojam prave. a deseta 9001-10 000 SPOSOBNOSTI Razvrstavanja. poluprava i duž Tačke i prave. X. iskustvima i sposobnostima djece Omogućava djeci da prije nego što 196 .

1 dl. 1 l. 1 mm. Zadaci s mjerenjima i jedinicama mjerenja Problemski zadaci Prepoznaju. Strpljivo i pažljiva obavlja složenije zadatke množenja i dijeljenja Redovito koristi abakus. odnosno 5 g. 1 kl. decigram. 1 dg. Spoznaju da jedan mililitar vode ima masu od jednog grama Sigurno preračunavaju jedinice mjerenja istovrsnih veličina Tačno izražavaju rezultate mjerenja Rješavaju problemske zadatke sa mjernim jedinicama Usvajaju znanja o manjim jedinicama mjerenja. Brojevi do 10 000 Struktura brojeva do 10 000 Brojevna linija 0 -10000. milimetar. 1 cm. uz korištenje olakšica Analizira i sintetizira različite zapise brojeva prve hiljadice.kružnice na modelima origami tehnikom Crtanje kružnice šestarom Elementi kruga i kružnice i njihovo označavanje 5. 1 ml. mili) 1 m. itd. čitaju i zapisuju cifre na brojevnoj liniji do 10 000 Sabiraju i oduzimaju sadržioca broja 10 u skupu brojeva do 10 000 Intuicijom i analogijom povezuju decimetar.) Pomaže djeci da matematički izražavaju svoje ideje i zapažanja Povezuje matematičke sadržaje s realnim životnim situacijama Tematski povezuje sadržaje unutar nastavnog programa Pomaže djeci da kritički sagledaju ono što su naučili Podstiče ih na saradnju i razmjenu informacija Kreira saradničku i pozitivnu atmosferu u razredu Prema svakom djetetu se odnosi s pažnjom poštovanjem i uvažavanjem Svojim ponašanjem. prostorne orijentacije i organizacije Slijeñenje uputa za niz koraka Analiziranja i sintetiziranja Korištenja origami tehnike Korištenja algoritama Zaključivanja analogijom Stvaranja i korištenja modela računanja Vrše dijeljenje koristeći se abakusom Koriste množenje i dijeljenje pri rješavanju svakodnevnih životnih izazova Vrše jednostavnija sabiranja i oduzimanja u skupu desethiljadice P rimjenjuju znanja o brojevima prve desethiljadice u svakodnevnom životu Na predmetima prepoznaju oznake jediničnih veličina i razumjeti ih P rocjenjuju veličine od 1 m (1 l. 1 dag. zna ih interpretirati Učestvuje u edukativnim igrama uz puno razumijevanje njihove svrsishodnosti budu pitani i sami pitaju Podstiče istraživački duh kod djece i samostalnost u radu Ostvaruje meñupredmetnu korelaciju matematike i drugih predmeta Razvija kritički pristup djeteta u rješavanju zadataka i problema Poučavanjem i matematičkim sadržajima razvija kod djece komunikacijske vještine i sposobnosti (korištenje matematičkog jezika i vokabulara.. 1 kg) Mjere veličine s preciznošću od 1 mm. 1 kg Mjerenje zapremine tekućine Jedinične mjere za zapreminu tekućine: 1 l. 1 dam. asocijativnost i distributivnost). 1 km. Množe nje i dije lje nje u okviru prve hiljade Osobine produkta (komutativnost. Mje re nje ve ličina Mjerenje dužine Jedinične mjere za dužinu: 1 m. (-. hekto. miligram.dijeljenje u prvoj hiljadici Zadaci zadani riječima i složeniji brojevni izrazi u prvoj hiljadi 6.. otvorenošću prema novim saznanjima i pozitivnom stavu prema cjeloživotnom učenju daje dobar primjer djeci Permanentno se usavršava u svim segmentima nastavnopedagoškog rada 197 . zna mjeriti veličinama i koristi jedinične mjere P recizno mjeri. centi. a sadržioce broja 10 s brojevima do hiljade Pismeno množe i dijele u prvoj hiljadi Rješavaju matematičke zadatke koristeći se jednačinama i nejednačinama odgovarajućih oblika Koriste se abakusom pri množenju i dijeljenju Prepoznaju i imenuju (čitaju) brojeve do 10 000 Uočavaju strukturu višecifrenih brojeva Prepoznaju. kilo) Mjerenje mase Jedinične mjere za masu: 1 g. 1 cl. 1 hg. mililitar. Usmeno i pismeno množenje u prvoj hiljadi Dijeljenje u prvoj hiljadi Abakus . čitaju i zapisuju svaki broj do 10 000 Povezuju i primjenjuju zakonitosti i pravila množenja i dijeljenja u računanju Znaju sadržioce broja 100 u skupu brojeva do 10 000 povezati s brojevima do 100. (-. prepoznaje i imenuje mjere na različitim predmetima iz okruženja Koristi naučena znanja iz rednih brojeva (prepoznaje i tumači zapise rimskim ciframa) Koristi tablice. računa na njemu i povezuje kretanje perlica i zapisivanje algoritamskog i nealgoritamskog računanja Uredno koristi geometrijski pribor i precizno crta P repoznaje veličine. uočavaju odnose meñu njima i kroz primjenu u svakodnevnom životu shvataju praktičnu vrijednost mjera i jedinica mjerenja pismenog sabiranja u skupu brojeva do 1000 Upotrebe abakusa pri sabiranju i oduzimanju P rimijene stečena znanja sabiranja i oduzimanja u svakodnevnom životu Crtanja kružnice i kruga pomoću modela i pomoću šestara. 1 g. 1 mg. deka. deci. simbole i grafove sigurno i svrsishodno. sa naznačenim sadržiocima broja 100 (10) Sabiranje i oduzimanje sadržilaca broja 10 u skupu brojeva do 10 000 7. 1 hl. preciznost u izražavanju. 5 ml operacije u hiljadici i redovito procjenjuje i provjerava rezultate P osvećuje punu pažnju preciznosti "vodoravnog" i "uspravnog" računanja Računa sigurno. Uočavanja i razlikovanja krug i kružnicu kao i njihovih osnovnih elemenata Vizualnog grupiranja. decilitar. 1 dm. 1 hm. 1 dal. 1 cg.

Improvizacije na Orffovim instrumentima postaju originalnije . zalaganje i odgovornost za kvalitet skupnog muziciranja Iskazivati svoje mišljenje. udaraljke Razvijanje muzičke sposobnosti i vještine SPOSOBNOSTI I VJEŠTINE • • • • • • • • • VRIJEDNOSTI. ritam. tate) Sviranje kao pratnja pjevanju. korigirati sebe i druge. u kanonu (od solističkog do skupog Poznavanje oznaka i termina za gradacije u tempu i dinamici slušanjem i u notnom zapisu Uvoñenje muzičkih termina: prima volta. te poštovati i cijeniti mišljenja i stavove drugih Shvatati i razlikovati. mjera. polovinka i cijela nota) • Uočavati i obrazlagati primjenu raznih instrumenata u izradi aranžmana i kreativno ih koristiti u improvizaciji • Da svaki instrument ima značaj u orkestru i da su odnosi meñu njima u sviranju i igri različiti • O značaju i potrebi muzike u životu • • • • Pjevanje jednoglasno. tempo. STAVOVI. a u odnosu na druge Sve snažnije izražavanje dječije emocionalne i estetske osjetljivosti na kvalitet muzike O značaju muzike u životu i potrebi učenja muziciranja kao cjeloživotnom procesu Izražavanje intenzivne želje za bavljenjem muzikom Interesi i ljubav prema sadržajima muzičke baštine BiH postaju intenzivni Razvijanje trajnih interesa i ljubavi prema muzici kako bi ona postala trajna potreba djece • • • • • • • • Samopouzdanje u pjevanju. sekonda volta.Muzička/glazbena kultura (2 časa sedmično. četvrtinka. trombon). predstavljanje razredu (publici) sve slobodnije Izlagati svoje mišljenje i ideje i praviti poreñenja ostvarenog Ispravljati svoje i ukazivati na greške drugih u muziciranju • • • Razvijanje pozitivnih vrijednosti i stavova: • • • • • • Prema sebi kao pjevaču i sviraču. četvrtinku. pokret i ples kao elementi u izražavanju ritma. dinamika • Trajanje nota i odgovarajućih pauza (osminka. ligatura U notnom zapisu prepoznaje osminku. te aplauzom nagraditi najkvalitetnije izvoñenje Uviñati i objašnjavati ulogu muzike u životu Sa vidnim zadovoljstvom sve samostalnije se uključivati u projekte Iskazivati sve veću želju i potrebu za posjećivanjem koncerata. repeticija. 3 i 4-dijelnu-dobnu mjeru ritamskim govorom. aktivno učešće u izradi aranžmana za Orffove muzičke instrumente Zvučno i vizualno prepoznavanje melodijskih Orffovih instrumenata (sviranje na metalofonu) Muzičke igre. polovinku. Koristiti prethodna muzička iskustva i muzičke termine. duhački drveni i limeni (truba. dvoglasno. PONAŠANJE Uočavanja. Podjela jedinice mjere na dva dijela (ta. Uključivati se u muzičke sekcije Upisati se u muzičku školu 198 . mjera) Kvalitetne interpretacije muzičkog djela (od solističkog do skupnog) Memoriranja djela. literarno i pokretom • • • Postavljati pitanja kad se nañu pred novim muzičkim zadatkom. tempa i dinamike Orkestarski instrumenti po grupama: gudački. naslova i autora Aktivne muzičke interakcije sa okruženjem kroz sve muzičke sadržaje Improvizacija i prezentacija ideja (individualno i u grupi) Sistematiziranja muzičkih znanja uz korištenje muzičkih termina Korištenja znanja u osmišljavanju ideja za kreativno izražavanje predviñanja rezultata u improvizaciji Izražavanje doživljaja djela likovno. 70 časova godišnje) CILJEVI I REZULTATI ODGOJNO-OBRAZOVNOG RADA Područja učenja • • • ZNANJE • • Ciljevi Oček ivani rezultati / ishodi učenja Djeca bi tre bala zn ati i razumjeti: • O potrebi stalnog vježbanja pjevanja i sviranja svakog pojedinaca i znanja muzičkih termina u interpretaciji muzičkog djela u horu i orkestru • Osnovne muzičke pojmove: trajanja. melodija. saopćavanja razlika u notnom zapisu (melodija. ritam. cijelu notu i odgovarajuće pauze Svjesno izvodi jednostavne brojalice prema notnom zapisu u 2. Koristiti odreñene kriterije za izvoñenje i/ili procjenu slušanog djela.

Razlike meñu djecom bit će u skladu s razlikama u samom startu i dinamici napredovanja u usvajanju znanja i vještina.PROGRAMSKI SADRŽAJI 1. djeca je uče pjevajući uz nastavnika. pomažu i tjelesnom odgoju i upoznavanju narodne muzičke tradicije. sada i uz svjesnu primjenu novih znanja. nesvjesno i usputno (muzički termini). 2. uz pratnju melodijskog instrumenta (klavir. imaju u ovom razredu veoma različit sadržaj (racionalne i iracionalne brojalice). Praćenjem i analizom notnog zapisa u udžbeniku. U toku školske godine učenici trebaju naučiti najmanje 8 muzičkih igara koje uključuju pokret. pa su u razvoju muzikalnosti djeteta ove dobi od izuzetnog značaja. Nastavnik u četvrtom razredu treba posvetiti posebnu pažnju organiziranju maštovitih načina njene interpretacije sa i bez sviranja na instrumentima. jer se sastoje iz osnovnih pokreta: hodanje. 3 i 4-dijelne). Imenovanje nota po trajanju i podjela jedinice mjere na dva dijela. 4. U takvim slučajevima. forme muzičkog djela. podržava život u prirodi i razne radove. pored ostalog. treba naročito raditi na korigiranju problema u razvoju muzičkih sposobnosti i muzičkom opismenjavanju koje je u ranijim razredima bilo spontano. okreti. tradicionalne narodne običaje i drugo. I dalje u središtu nastavnog djelovanja ostaje rad na otklanjanju problema koje dijete ima. dinamike. a smanjen broj muzičkih igara i brojalica. ohrabrujući i poštujući dječije prijedloge jer je brojalica dio svakodnevne dječije igre na igralištu i školskom dvorištu. Raditi na sve samostalnijem tačnom zapažanju i odreñivanju tempa. sa ciljem da pozitivni interesi i stavovi prema muzičkim 199 . sa težištem i nadalje na umjetničko-doživljajnoj komponenti. koje su dječija igra. a posebno na kultiviranju glasa i porastu kvalitetu pjevanja. Predložene pjesme odgovaraju opsegu dječijeg glasa. u cjelini odnosno po strofama. sintisajzer. U skladu s dječijim uzrastom i navedenim zahtjevima i potrebama povećan je broj pjesama za pjevanje i sviranje. 3. te pjesmu tačno interpretirati. djeca će učvrstiti znanja iz notnih vrijednosti (osminka. One imaju različit sadržaj koji. a istovremeno i dječije tradicionalno stvaralaštvo. te razvoju muzičkih sposobnosti tokom godine. upoznavanju notnih znakova i prihvatanju muzičkih termina kroz svjesno reprodukciju trajanja prikazanim u notnom zapisu. Pjevanjem i sviranjem treba obraditi najmanje 20 pjesama u toku školske godine. vrste glasova u horu. Igre i narodna kola. Brojalice. mogu imati utvrñene figure i kretnje. mjere (2. Slušanje pruža obilje mogućnosti za upoznavanje muzičke umjetnosti i muzičke literature iz svijeta. U četvrtom razredu treba naučiti najmanje 8 brojalica što je nešto manje nego u prethodnoj godini. izvoñača i sastava. četvrtinka. pa to predstavlja stvarni početak muzičkog opismenjivanja. 5. koja će omogućiti izvoñenje lakših brojalica na osnovu notnog zapisa. poskakivanje s plesnim elementima. Zato u četvrtom razredu treba upoznati najmanje 20 kompozicija. te raznih kretnji ruku. pljeskanje. koje se bazira na osvještavanje ranijih doživljaja muzičkih zakonitosti. kao i slušanje muzike. te sviranju na Orffovim ritmičkim i melodijskim instrumentima. tačnosti intonacije i opsegu muzičke memorije. složeniji ritam i metriku. PJEVANJE I SVIRANJE MUZIČKE/GLAZBENE IGRE BROJALICE SLUŠANJE MUZIKE DJEČIJE STVARALAŠTVO DIDAKTIČKO-METODIČKE NAPOMENE U četvrtom razredu polazeći od nivoa postignuća svakog pojedinog djeteta. muzičkih instrumenata orkestra. koreografije okretnih igara i narodnih kola iz različitih krajeva svih naroda i narodnosti. Kreativnost u ovoj oblasti izražavat će se kroz dječiju primjenu novih muzičkih znanja u izradi pratnje i aranžmana. razvoju opsega dječijeg glasa. gitara). Nakon doživljaja pjesme u izvoñenju nastavnika ili sa CD-a. polovinka i cijela nota i odgovarajuće pauze). tapkanje. tempa i dinamike. Treba i nadalje raditi na razvoju osjećaja za ritam i metrike kroz brojalice i muzičke/glazbene igre. a po sadržaju i karakteru su interesantne su i bliske djeci u četvrtom razredu. i ritamskog govora (ta i ta-te) je novina.

sasvim prirodna. kanon (Z. Navedene oblike dječijeg stvaralaštva raditi uz korištenje instrumenata vlastitog tijela. drugima i sarañuje Poznaje mogućnosti i Orffovih instrumenata i adekvatno ih i kombinira s priručnim Muzicira samoinicijativno i bez podsticaja i aktivno učestvuje u izradi aranžmana Pokazuje visok nivo spretnosti u sviranju i improvizaciji Vrijednosti. ponašanje Pokazuje veliko zalaganje i trud da svoje muziciranje usaglasi s grupom i kolektivom Često pjeva i svira jer uviña da treba vježbati ako se želi postići kvalitet Vrši samoprocjenu i procjenu u odnosu na druge Ima pozitivnu sliku i razvija svijest o značaju svakog pojedinca u horu Shvata potrebu uklapanja svog glasa u hor/zbor da se doprinese boljem zvučanju Razumije i svjesno obavlja muzičke zadatke i obaveze (kao pojedinac ili dio grupe) Komentarima i praktičnim djelovanjem pokazuje pozitivne stavove i vrednote prema muzici Aktivnosti dje ce Redovno učešće u pjevanju i sviranju: nastava. U oblasti dječijeg stvaralaštva djecu treba uputiti na samostalnije praćenje pjevanja. malo ububano (uspavan ka. potoče tradicionalne nošnje (M. Pandu r) Dva i dva s u četiri Vrani se konji igraju (svatovska. klarinet) i limeni (truba. Podsticati djecu da izmišljaju priče. Cazin) Baba ni na. duhački: drveni (flauta. pruža pomoć. nina. sa zadovoljstvom i interesom. 3 i 4. tezu i arzu Razvija osjet za ritam: podjela jedinice mjere na dva (ta. Muzički sadržaji u sebi imaju sve elemente koji prirodno pomažu i podržavaju savlañivanje i ostalih sadržaja ovog razreda. pa je i korelacija sa svim drugim predmetima. k anon (francus ka pjesma) Sova. stavovi. grupnom i individualnom muziciranju Prati i procjenjuje njihova individualna postignuća. u porodici) Stalno komunicira s djecom i upućuje ih na izvore znanja Motivira rad i nenametljivo rukovodi dječijim aktivnostima Aktivnim uključenjem u zajednički rad pomaže deci u kolektivnom.Šipovo) Us pavank a (sefards ka trad icionalna) Us pavank a (romska trad icionalna) Jesen u š umi (M. predmeta u okolini. igre Medo k očijaš (Franjo i kola Pov ia) Nestašni dječaci (Josif Primjenjuje ranije Marin ković) znanje na novu igru Štamparsk a greška (A sim Ispravno primjenjuje Horozić. jer se time podstiče njihova kreativnost. Usvajanje muzičkih pojmova i dalje treba da bude prirodno. slikaju seriju slika i muzičko-scenske igre koje će povezati razne umjetničke oblasti i dinamizirati rad u razredu.Evo nas opet pokretom spontano ili (Vlad imir ðorñev ić) izvodi zadatu Na kiši (St. Slušanjem treba bliže upoznati vizualno i zvučno orkestarske instrumente po grupama: gudački (kontrabas).vrednotama budu sve jasnije izraženi. instrumentima koje su napravila djeca. Rihtman . s naglaskom na originalnost i raznovrsnost dječijih rješenja. trombon) i udaraljke. ta . izleti. i prihvata pomoć. te da improviziraju na zadanu melodiju. stihovi Ismet Bekrić) Notni stan (Marija Matanović) Bratec Marti n. Grgošević) 200 . Tišina. kao i pokretom. samoinicijativno. u poreñenju s rezultatima u trećem razredu Ima veliki fond muzičkih igara Izbor: Prati ritam pjesmice U proljeće . sigurniju i slobodniju individualnu improvizaciju. kao i stihove na zadanu ili novu melodiju. Rihtman . Anceva) Igra k ol o veselo. te grupnu i kolektivnu. te izmišljaju melodije na date stihove. M eršnik) Šk olski odmor (D. kao i Orffovog dječijeg instrumentarija. bez pretjeranog opterećenja muzičkom terminologijom. Ovakav rad će snažno doprinijeti razvoju dječije kompetentnosti i kreativnih sposobnosti u oblasti muzike kao neverbalne komunikacije. stihovi Brato Pav lov ić) odnosno kolo Pokraj grada Sarajeva (narodna pjesma) Prepoznaje pojedine Hej. kuća Komunikacija i interakcija u muziciranju (improvizaciji) Ponašanje u skladu sa zahtjevima muzičke igre Stalna briga i čuvanje školskih muzičkih instrumenata Samostalna izrada vlastitih improviziranih instrumenata Upotreba instrumenata u skladu sa zadacima pjesme i/ili dogovorenim aranžmanom Kroz svoje ponašanje i učestalo muziciranje pokazuje da muziku doživljava i cijeni Ak tivnosti nastavnik a Planira i osmišljava muzičke igre kao podsticaj za učenje Inicira i organizira pjevanje i sviranje u interakciji (učenje u školi.B. priredbe. M ilić) Us pavank a za jednu l utk u (Refik Hod žić. Rihtman . kanon (M.te) Osjet za tempo i dinamiku je sve razvijeniji Uporeñuje se s drugima i korigira vlastito pjevanje i sviranje Samostalno istražuje i uključuje se u sviranje pratnje pjesmi Kad zatreba traži. zap isao C. stihov i Kemal Coco ) pravila muzičke igre Mačak i miš (Asim Ho ro zić. RAZRADA SADRŽAJA Sad ržaji 1. Pravilno izvodi igru. Basrak) Majčica (Vera Makjan ić) Nina. Šamac) Jag oda baštovank a (E. zap isao C. djelujući snažno i na sva druga nastavnih područja. Podsticati i pratiti nivo učešća u muziciranju: po zadatku. Korunov ić) koreografiju Avanture mal og a J uju Pamti i imenuje (Petar Bergamo) pojedine pjesme. ne da majka sina (uspavanka. zapisao C. PJEVANJE I SVIRANJE Zn an je i razum ijevanje Sposobnosti Razvija osjet za mjeru i promjenu mjere: 2. Lubovo. ritam. I nadalje podsticati djecu da svoje zapažanje i doživljaje izraze opisno ili likovno. komunikaciju putem dijaloga: u paru.

mišiću Eti peti. priprema i organizira igre. izgovaranjem ritamskih slogova Samostalno izvodi ritam sviranjem na instrumentima. tip. kombinira instrumente (aranžmani) Pozitivno vrednuje brojalicu kao maštovitu igru i komunikaciju. Rihtman) Treskavica sitna. pomaže. belem (zapisao Branko Rakijaš. tip (Nestašni vrapčići) Ima u memoriji veći broj ranije obrañenih brojalica i po sjećanju ih izvodi Izvodi brojalicu precizno i tačno u skladu s tekstom Prema zadatku izvodi ogovarajuće pokrete u mjeri i ritmu Svira ritam na instrumentu po dogovoru i na osnovu vlastitih ideja Pokreti su precizni i tačni Gledanjem u notni zapis izvodi ritam brojalice (ritamskim slogovima: ta. mišu. sortiranje i izvoñenje zaključaka Dopunjavanje zidnog panoa novim zapisima Dopunjavanje razredne izložbe stalna postavka Crtanje i fotografiranje instrumenata i njihova samostalna prezentacija Osmišljava. narodne običaji) Samostalno izvodi zadane pokrete Predlaže i nove pokrete koji su adekvatni Samostalno igra u kolu i usvaja ih sa više sigurnosti Samostalno izražava kretnjama ono što muzika sugerira Shvatanje i razumijevanje značaja pokreta u plesu i kolu Razvijanje svijesti o kolima kao tradicionalnom muzičkom stvaralaštvu BiH s utvrñenim pravilima (koreografija) Podsticanje kreativnosti igrom. beglen (Sarajevo) Igralica (zapisala Bogdanka ðurić. Poigrava se s brojalicom. koja razvija osjećaj pripadnosti grupi S posebnim zadovoljstvom se uključuje u izvoñenje i raduje se novim iskustvima Uči i druge izvoñenju ritma na instrumentima Kroz kreativne načine ritmičkog izražavanja jača samosvijest Pamti i donosi u razred nove brojalice i izmišlja nove zajedničke igre Shvata da je orkestar muzički ureñena zajednica koja svira prema pravilima i znaku dirigenta Pokazuje i demonstrira izvoñenje i sviranje Osmišljava prigodne muzičke igre za interaktivno učenje Pomaže. (starogradsko kolo iz Livna) Poznaje velik broj muzičkih igara Prati ritam pjesmice pokretom spontano ili izvodi zadatu koreografiju Pamti i imenuje pojedine pjesme. na izletu) Uključenje u modeliranje narodnih nošnji (prema originalu ili slikama) Izrada nošnji od različitih materijala u učionici Crtanje (slikanje) narodnih nošnji Rasprave o ponašanju u situacijama na smotri i koncertu Učlanjenje u ritmičku i/ili folklornu sekciju Izvoñenje zapisa na originalnim i napravljenim instrumentima Osmišljavanje novih maštovitih igara s instrumentima Pronalaženje i zapisivanje brojalica. Senj) Ako poñeš negdje van Le ti. pokretom i pjevanjem Slobodno i organizirano kretanje u prostoru Razvijanje svijesti o kulturi ponašanja na nastupima folklornih ansambala Odabiranje prikladne igre u učionici Predlaganje muzičke igre za priredbe Praktičan rad: zajedničko i pojedinačno izvoñenje pokreta uz pjevanje. u dvorištu. stihovi Grigor Vitez) Hula hop (Adnan Mušanović. ptičica Alaj ovaj Miki le p (zapisala Elly Bašić. ta-te) Uporeñuje note i njihovo trajanje u brojalici Brzo uočava sličnosti i razlike u trajanju nota i obrazlaže ih Na osnovu sviranja ritma prepoznaje ranije naučene brojalice (muzičke zagonetke) Tačno izvodi mjeru i ritam skandiranjem. Tomasa) Urodile tetrejike . stihovi Jasmina M ušanović) Muzikaš (iz zbirke J. narodno kolo (sela iz okolice Bosanskog Šamca) Koko graja (Adnan Mušanović. vrtu. u raketi Tip.2. pokazuje simulacije na kompjuteru Sarañuje s roditeljima i uključuje ih u rad Organizira praktične vježbe i odlazak na probu folklorne sekcije u školi i u KUD 3. le ti. Cetinje) Mišu. demonstrira i usmjerava u pravcu dječijih interesa i mogućnosti Posmatra i prati djecu u radu Stimulira ih i direktnim učešćem u igrama i kolu Upućuje. igre i kola Primjenjuje ranije znanje na novu igru Ispravno primjenjuje pravila muzičke igre Pravilno izvodi igru odnosno kolo Prepoznaje pojedine tradicionalne nošnje Samostalno pjeva i igra s osjećajem sigurnosti Pokretima opisuje dogañaje u muzičkoj igri (u prirodi. na raznim mjestima (u razredu. BROJALICE Izbor: Eglen. stihovi Jasmina M ušanović) Djeca se igraju hvatača (Refik Hodžić. narodno kolo (Sarajevo i okolica) Starobosansko kolo osnovni korak (sela iz okolice Glamoča) Sk ak a. Srbija) Elem. u učionici Vodi aktivnosti. koračanjem u koloni. dječije radne i kulturne navike 201 . posebno tradicionalne. MUZIČKE / GLAZBENE IGRE Izbor: Sk ače vrabac u k olu (zapisao C. predlaže i izvodi pratnju. koordinira rad Usmjerava aktivnosti djece Procjenjuje interesovanja i napredak djece Razvija kreativnost. odbrojavanjem rukom.

S. Artuković) Amsej Paka Poan (Adnan Mušanović) Pjesma šumskih vila. razlikuje i samostalno i tačno izvodi zaključke o slušanom djelu Brzo uočava i saopćava izvoñača djela Samostalno odreñuje karakter kompozicije Tačno odreñuje jačinu (glasnoću). Sans) Slon. saopćava zašto mu se dopada ili ne dopada Vidljivo pokazuje pozitivne navike i potrebu za muzikom Biranim riječima i odnosom pokazuje da cijeni muziku. iz Četiri godišnja doba A. iz svite Karneval životinja (C. odlomak iz opere „Aska i vuk“ (Asim Horozić) Došlo pismo iz Bosne (narodna. kontrabas Ples šeće rne vile i ruski ples -Trepak iz baleta“ Krcko Oraščić“ (Petar Iljič Čajkovski) Dje čija simfonija I stav (J. pjesma iz Engleske) Darovi za svu djecu (P ajo Kanižaj. ritam. odlomak iz mjuzikla „Čarobnjak iz Oza“ (H. E. Olujić -stihovi Z. gudački kvartet. što ih motivira na učenje Pronalaženje i prikupljanje slika tradicionalnih narodnih instrumenata i nošnji naroda BiH Izrada zidnih panoa s tematskim sadržajima Pronalaženje i prikupljanje tradicionalnih instrumenata iz zavičaja Pravljenje zajedničke makete koncertnog podija Voñenje intervjua s umjetnicima Izrada plakata sa važnijim telefonskim brojevima Prikupljanje isječaka iz štampe s najavom koncerata u gradu (Vodič kroz kulturne muzičke dogañaje) Posjeta najznačajnijim kulturnim objektima u mjestu Osposobljava djecu za uočavanje i bilježenje Upućuje i podstiče na prikupljanje materijala Osmišljava i realizira simulacione igre za djecu P riprema i vodi djecu kroz aktivnosti dijaloga i interakcije P omaže djeci u samostalnom i grupnom radu Ukazuje na adekvatan način izrade preglednih zidnih kalendara s terminima koncerata P lanira termine za posjete kulturnim ustanovama i bilježi ih na kalendaru Osmišljava i obavlja temeljitu pripremu djece za izlaske iz škole i posjete koncertu i kulturnim ustanovama Objašnjava ponašanje na koncertu. imenovanje i opis djela i instrumenata S vidnim zadovoljstvom izražava utiske o slušanom djelu Razgovora o osjećaju ugodnosti i opuštanja Često traži da se djelo ponovno sluša Komentira osobine djela. tempo i druge karakteristike djela Razlikuje i poznaje pojedine instrumente i vizualno i auditivno Sposoban je da uz slušanje praćenje jednostavni notni zapis i primjeni muzičke termine: legato. posebno na koncertu. instrumentalno i vokalno instrumentalno izvoñenje P repoznaje narodnu muzičku tradiciju P oznaje i pamti imena bh. SLUŠANJE MUZIKE Izbor: Ne dam kame n zemlje moje (S. iz svite Karneval životinja (C. Debussy) Klovnovi (D. P. Rajičić . Mozart) Ples pilića u ljuskama.tekst Čika Andra) Sretna Nova godina (Arsen Dedić) Nebo i planete (Nedžad Merdžanović. Kabalevski) Pjesma sedam patu ljaka iz filma „S njeguljica“.Y. staccato. Sans).4.II stav. udaraljke) Razlikuje izvoñačke ansamble: orkestar. stihovi Sanela Pršeš) Bosna. Harburg). izvoñače i kompozitore Traži da ih vidi uživo na koncertima P okazuje kulturu ponašanja kad sluša izvoñenje djece u razredu i na koncertu Aplaudiranjem drugarima i na koncertu pokazuje pozitivan odnos prema djelima i muzičkim umjetnicima P okazuje razvoj svijesti o značaju muzike u porodici. hor (horski glasovi ženski. pohvale i nagrade 202 . W. školi i okolini Razgovorom o muzici izražava svoje stavove i potrebu za lijepim (auditivna ekologija) Shvata da muzika ima važnu ulogu za poboljšanje kvaliteta života Prikupljanje kaseta i CD-a sa djelima koja će se slušati u školi Pronalaženje i prikupljanje slika kompozitora i muzičkih instrumenata Pravljenje panoa na koji se dodaju slike instrumenata koje su upoznali. stihovi Dijana Bujlat Žuta podmornica (Bitlsi) Ima bogat fond djela koja prepoznaje prilikom slušanja P repoznaje i saopćava ime kompozitora P repoznaje orkestarske instrumente po grupama (gudački. S. drveni i limeni. poštuje pravila ponašanja Koristiti jednostavan muzički jezik za saopćavanje ideja. kompozitora i njihova najpoznatija djela Brzo pamti i pjevuši melodiju pjesme koju sluša Uočava. Arlen. dječiji hor) P repoznaje vokalno. melodija Prilikom slušanja muzike. odijevanje Sarañuje s roditeljima i umjetničkim ustanovama P osmatra i prati napredak djece. uporeñuje. Vivaldi) Iznad duge (Over the Rainbow). stav iz djela Slike sa izložbe (M. Haydn ili L. duhački.Gerhw in) Sretan roñe ndan (Happy birthday. stihovi Velimir Milošević) Kornjače . Bosnia (Džani Hot) Za d je cu svije ta na kril'ma vje tra (Suad Arnautović. obrada Rešad Arnautović) Ljeto . Bumbari i pčele (S. Musorgski) Mali crnac pleše (C. Desney Neko me voli (G.

u paru (dijalogom). Na podsticaj. dodaje. ali i spontano.5. Komunikacija kroz muziku i kooperacija u radu Pronalaženje priča i bajki čiji se likovi mogu muzikom „ozvučiti“ Izvoñenje muzičkog igrokaza uz kombinaciju pojedinaca likova i kolektiva P odstiče kreativne oblike izražavanja P riprema. uporeñuje. daje svoje ideje za rad Improvizacijom kreira nove aranžmane za pjesmice i brojalice Koristiti vlastitu kreativnost i maštu za rješavanje jednostavnih praktičnih problema Samostalno smišlja. ritam) Spontano na muziku progovara pokretom. istražuje i kombinira instrumente Samostalno spontano dovrši započetu pjesmu pjevanjem ili sviranjem Samostalno istražuje instrument i na njemu improvizira P ravi varijacije na zadanu temu (melodiju. pokreta i likovnim izrazom Predlaže ideje i uključuje se u rad na muzičkoj dramatizaciji Predlaže instrumente za dočaravanje likova u igrokazu Željom za čestim muziciranjem pokazuje pravilan odnos prema muzici P rati pjevanje instrumentima sigurnije i samostalnije Vidno iskazuje i saopćava interes i želju za njihovim kombiniranjem Slobodnija improvizacija kolektivna. grupna. DJEČIJE STVARALAŠTVO Izmišljanje novih pjesmica na zadani ili novi tekst Izmišljanje teksta na zadanu ili izmišljenu melodiju Slobodnija improvizacija na Orffovim instrumentima Improvizacija pokreta u ritmu i plesu Plesna dramatizacija Literarno i/ili likovno izražavanje doživljaja muzike Osmišljavanje nekoliko novih muzičkih igrokaza Prezentacija rezultata samostalnog i grupnog rada Eksperimentira. mijenja Izražava razne ritmove iz života instrumentima Pravi improvizaciju ritmičke pratnje pjesmi Stvara kombinacijom riječi. priredbama saradnja s lokalnom zajednicom P rocjenjuje dječija postignuća. likovno ili literarno. individualna Učešće sa zadovoljstvom u muzičkim igrokazima svog razreda Učešće u prezentaciji muzičkih igrokaza na školskoj priredbi Posjeta koncertima u osnovnoj muzičkoj školi Predlaganje oblika muzičkog stvaralaštva Dogovaranje o improvizaciji koja omogućava neverbalnu komunikaciju i socijalizaciju. rukovodi i razvija interes djece prema muzici svojim odnosom i stavovima P lanira aktivnosti i muzičke sadržaje u korelaciji sa ostalim umjetničkim i drugim odgojnim područjima P osjete koncertima. hvali i ohrabruje 203 . instrumenata.

kroz likovni izraz 204 . TAČKA I LINIJA Fokusirano istraživanje i uočavanje u okruženju i na likovnim djelima bogatstva raznolikosti linija/crta. razumjeti i moći predstaviti crtačku teksturu kroz kontrast skupljenih i raspršenih tačaka i linija u različitim odnosima Usvojeni pojmovi za oblast linija: odnos linija/crta. komplementaran kontrast. čula. kvalitet boje. štampanje Razvijanje sposobnosti dovoñenja u sklad tonova boja. ritam.…). flomasteri u boji (za manje formate radova) ODGOJNO-OBRAZOVNI CILJEVI I ZADACI OB RAZOVNI CILJEVI Uočiti i uporediti na svojim i umjetničkim radovima kontrast. tonsko i kolorističko slikanje. spremnost za saradnju i timski rad Razvijanje humanosti. velikih razlika (kontrast) obojenih površina. drugarstva. angažiranost. priče. manipulativnih. moja okolina. etnografsko naslijeñe Tačka i crta/linija kao samostalni likovni element sa svim svojim karakteristikama i kompozicionim odnosima u vizualno likovnim sadržajima Nevizualni poticaji: emocije. prostiranje linija. uočavanja. razumjeti i moći predstaviti grafičke odnose. Razvijanje sposobnosti predstavljanja sadržaja pjesme. matrica. jačanje i bogaćenje emocija Razvijanje sposobnosti posmatranja. tempera Uočiti. crtačka tekstura. mrlja. orijentacija u vremenu i prostoru 2. zaključivanja. BOJA Usmjereno istraživanje i opažanje u okruženju i na likovnim djelima kontrast kvaliteta razlika (degradacija boja). izražajnih i praktičkih sposobnosti sa naglaskom na divergentno mišljenje Formiranje stavova i odnosa prema vrijednostima. pjesma. ritma. izrada čestitki.(2 časa sedmično. flomasteri /crni ili tamni/ Akvarel. snalažljivosti. pastel. njihovih odnosa. moći se izražavati linijama različitog karaktera i toka Uočiti. fundamentalni element grafike Višebojna papir grafika Papir grafika (izrada šablona od papira kartona). površina. smjer. kontrasta.. gvaš. razvijanje senzibiliteta prema grafičkom izrazu Usvojeni pojmovi za oblast ploha (grafika: višebojna grafika. objekti. šablon /matrica za preslikavanje). Izrada složenije šablone za grafički otisak Crta i ploha. njihova praktična primjena u odijevanju. očuvanje kulturne baštine i prirodne okoline P ozitivan odnos prema radu: inicijativa. muzika … Olovka. grafičar. grafička boja. pojava u prirodi. tlocrt ODGOJNI I SOCIJALIZIRAJUĆI CILJEVI Razvijanje senzornih. 70 časova godišnje) Likovna kultura CILJEVI I REZULTATI ODGOJNO-OBRAZOVNOG RADA PROGRAMSKI SADRŽAJI TEMATSKE CJELINE / OBLASTI 1. PLOHA Daljnje razvijanje senzibiliteta prema grafičkom izrazu. dogañaja. muzička i tjelesna kulture Iz narodnih običaja: praznici. značajni datumi. solidarnosti. kolaž. tačkom i mrljom Crtačke teksture MOTIVI I TEHNIKE Iz djetetove okoline: ljudi. kreativnog. nakita. razrjeñivanje boje. rad na izradi šablona za grafički otisak (papir grafika jednobojna i višebojna). razumjeti i moći predstaviti kontrast malih razlika obojenih površina. emocija i sl.. ritam. smjerova i analiza uočenog i istraženog Kombiniranje linije/crte s plohom. ukrasnih predmeta. biljke. pojave u prirodi. poslovica. samostalnost.. tuš i drvce. optičko miješanje boja. slikarska tekstura Uočiti. životinje. tempera. tuš i kist. lavirani tuš. bajka. prostori Iz sadržaja ostalih predmeta (korelacija s drugim predmetima): maternji jezik (priča. ureñenje životnog prostora. konkretnog i apstraktnog mišljenja i mašte. matematika. grafički otisak. kontrasta kvantiteta i komplementarnog kontrasta i prezentiranje istraženog i uočenog Mehaničko i optičko miješanje boja Tonsko i kolorističko slikanje Slikarske teksture 3. uočiti razumjeti i izraziti komplementarni kontrast Razumjeti i moći predstaviti optičko miješanje boja upotrebom obojenih tačaka osnovnih boja Razumjeti i moći predstaviti mehaničko miješanje boja (dvije osnovne boje daju izvedenu boju) Usvojeni pojmovi za oblast boja: intenzitet boje.

da dopunjuju i proširuju znanja o slikarskim tehnikama. asimetrije) u neposrednom okruženju i na umjetničkim djelima. kadar. POVRŠINA Koncentrirana pažnja na istraživanje i uočavanje proporcija oblika i prostora osnovnih kompozicionih odnosa (simetrije. kolažu. da se znaju koristiti materijalima i sredstvima. film.da prepoznaju ritam kao princip komponiranja. tehnike Uočavanje proporcija oblika i prostora i prostornih odnosa (simetrije.oblikovanje i razumijevanje Zaštitni znakovi Realizacija u materijalu po izboru: izrada scenskih elemenata. trodimenzionalna tekstura.da dobiju osnovne pojmove o komplementarnom kontrastu (boje koje se slažu a nalaze se u suprotnosti). simetrija i asimetrija.da usvoje pojam šablon /matrica/. spotove i zaštitne znakove. da savladaju tehniku laviranog tuša.da tlocrt predstavlja crtež osnove nekog objekta. . po prostiranju. opreme knjige. mekani lim.usvojit će da način na koji je nanesena boja predstavlja slikarsku teksturu. koristiti pismo kao element vizualnih poruka (likovnost pisma. asimetrije) u okolini i na umjetničkim djelima i predstavljanje istraženog i uočenog crta/linija u prostoru /prostorni crtež Vizualno opažanje kadra na fotografiji. scenografija. papirna ambalaža. reklama (pismo kao element vizualnih poruka).4. olovke. neke grañevine. scene i scenske maske. sposobnost predstavljanja istraženog i zapaženog Registrirati. razumjeti i moći predstavit: elemente scenografije. MASA I PROSTOR Ploha u prostoru Plastične teksture (teksture u prostoru) Karakter oblika i prostora je rezultat / što proizlazi iz njihovih funkcija Puna plastika i reljef Glina. značaj boje u medijima Usvojeni pojmovi za oblast površina: grafički dizajn. . gvašu. smjerovima prostiranja linije. Za oblast linija: .da dalje usavršavaju tehniku korištenja. glinamol. kaligrafija. karton. fotografije. tuša i kista.. 205 . TV-slici Kadrovi u nizu Crno-bijeli film Boja na filmu Spot i njegovo značenje Pismo kao element vizualnih poruka i njegova likovnost Scena i scenografija i scenska maska . . stripu. tuša i drvca. žica.) Uloga i značaj vizualnih medija: filma.da savladaju princip izrade jednostavnog šablona za višebojnu grafiku (papir grafika). .. čestitki. Za oblast slikarstva: . temperi. drveni otpadni materijal OČEKIVANI REZULTATI / ISHODI UČENJA Da djeca usvoje pojmove. bosančica. Za oblast ploha/grafika: . zaštitni znak. grafičar. TV-a. grafički otisak. . prostorni crtež. . štampanje. plastelin. puna plastika.da znaju razlikovati linije po intenzitetu /jačini/.da znaju koristiti mrlju i tačku kao likovni element u predstavljanju različitih tekstura i osmišljavanju kompozicije. pastelu. flomasterima u boji. . kompozicija oblika i prostora. . strip Usvojeni pojmovi masa i prostor: proporcija. video. maska. reljef 5. maski. .optičko miješanje boja (tačkice dviju različitih boja na jednoj površini daju treću boju). scena. akvarelu.da miješaju boje i da upotrebljavaju različite intenzitete boja (da se boja može oslabiti). papir. lutki.

PLOHA Kroz tematsku oblast ploha mogu se realizirati sve likovne oblasti koje se predstavljaju u dvodimenzionalnoj formi. 4. kroz analizu i uočavanju proporcija i odnosa oblika i površina. prospekt …). vizualne medijske poruke. neoblikovani materijal (ambalaža. bijela i siva.da kreativno izvedu masku. . Definiraju se pojmovi i realiziraju radovi u punoj plastici i reljefu. . školi). 5. crna.da su u stanju izvesti prostorni crtež (crtež tankom mekom žicom). MASA I PROSTOR Tematska oblast masa i prostor obuhvata likovne oblasti: oblikovanje. plastelin. Psihičkim odrastanjem djeteta povećava se broj predstavljenih detalja na likovnom radu. životinja. POVRŠINA Tematska oblast površina realizira se kroz likovne oblasti. te se na taj način proširuje paleta boja.da su sposobni organizirati kompoziciju oblika u prostoru. kutijice …) i drugi prirodni materijali (plodovi kestena. Djeca rade na izradi stripa. vunica i žica. 3. rješenja u prikazivanju prostora (svoje perspektive) i prostornih odnosa. osmisle scenografiju teksta (za predstavu u razredu. a šta reljef.da kreiraju kadar stripa. kadar. grafika.da raspoznaju šta je puna plastika (figura u prostoru). transparentnosti oblika. značajniji broj časova može biti usmjeren prema daljnjem savladavanju oblasti grafike. U četvrtom razredu. znakova vizualnih komunikacija. Još uvijek je prisutna naglašena konturna linija. . crtanje. jednobojne i višebojne (visokog tiska). primijenjena umjetnost i dizajn. slikanje. . Izrada scenografije. I dalje je u ovom uzrastu prisutan izražen interes za oblikovanjem u prostoru.da usvoje pojmove. vata.da rade na jednostavnim rješenjima grafičkog dizajna (naslovna strana za knjigu. grañenje. zaštitni znak. Boje se postepeno miješaju i s drugim bojama. kompozicionih odnosa: simetrije i asimetrije. video. PROGRAMSKI SADRŽAJI 1.Za oblast površina.da znaju šta je to trodimenzionalna tekstura (tekstura izvedena s nekim oblikovnim materijalom). šišarke i slično). kružnog ritma. glinamol. 2. oblikovanje maske. . djeca u četvrtom razredu radit će na daljnjem savladavanju korištenja linije. Pismo kao element vizualnih poruka i njegova likovnost. . dizajna. žira. a prisutne su i hromatske boje. pored organizacije kompozicije u formi ritma (ponavljanja oblika). predstave ljudi. objekti. makete. predmeti primijenjene umjetnosti. . strip. uočavanju i razumijevanju spota. kostima. TAČKA I LINIJA Likovno područje crtanje: U okviru ovog likovnog područja. slikarskih tekstura.da shvate šta je proporcija. Očekuje se da dijete polazeći od vlastitih iskustava iznalazi vlastita. masa i prostor: . koje djeca doživljavaju kao igru povezanu s estetskim stvaralačkim procesom. odnosa slike i teksta.da znaju šta je simetrija i asimetrija. stiropor. tačke i mrlje kao izražajnog sredstva u predstavljanju prostora i trodimenzionalnih oblika na plohi i u prostoru. 206 . Teme (motivi za rad) su iz djetetovog okruženja. izmijenjenog ritma. grafičkog dizajna. film. U kreativnom procesu koriste se: glina. u tehnici papir grafike. analizi fotografije. BOJA Likovno područje slikanje: U slikanim radovima primjećuje se da pored intenzivnih osnovnih boja djeca postepeno uvode i izvedene (sekundarne) boje. . .

što znači da bi svaka tematska cjelina bila dva puta obrañena u toku školske godine. Likovna pismenost podstiče se kroz nastavu koja djecu uključuje u aktivan proces vizualnog istraživanja. Kvalitet učenja u likovnoj kulturi je proces kada djeca vizualiziraju problem koji ranije nisu znala. Motive prema vizualizaciji sadržaja dijelimo na: 1. objekti.DIDAKTIČKO-METODIČKE NAPOMENE Likovna kultura u IV razredu. Razvoj likovne pismenosti obuhvata razradu zadatih nastavnih tema putem kojih djeca spoznaju (stvaraju predstavu) o značaju likovne umjetnosti u vlastitom životu. pojave u prirodi. Motivi – teme (likovni sadržaji) Zahvalne teme za likovno kreativni rad predstavljaju doživljaji i spoznaje. 207 . Ovakav pristup zaokruživanja jedne cjeline kroz likovne zadatke (likovne probleme) osigurao bi veću preglednost i sistematiziranje gradiva koje djeca trebaju usvojiti i njegovo logičko ponovno proširivanje u drugom polugodištu.CRTANJE . Za oblikovanje na plohi kroz područja: . škola.iz neposrednog okruženja djeteta: porodica. permanentno kroz cjelokupni osnovnoškolski odgoj i obrazovanje. Vizualne motive 2. Usvajanje znanja i likovno kreativni rad realizira se kroz forme prostorne organizacije kompozicije: 1. i interakciju umjetnosti.PROSTORNO OBLIKOVANJE I GRAðENJE . OBLIKOVANJE NA PLOHI . Nevizualne motive 3. realiziraju se kroz LIKOVNE OBLASTI /likovna područja. usvojenom razumijevanju likovne umjetnosti. novih medija i okruženja. mjesto stanovanja. PLOHA 4. prepoznaju ga i razriješe putem likovno-tehničkih sredstava. POVRŠINA Ovakva forma osigurava kontinuitet u usvajanju i proširivanju znanja. nauke i društva.rješavanja trodimenzionalnih formi Ove dvije podjele kreativnog rada po prostornoj organizaciji kompozicije. prostori. biljke i sl. TAČKA I LINIJA 2.SLIKANJE . Ponavljanje tematskih cjelina u formi koncentričnih krugova pruža mogućnost preispitivanja usvojenih i prezentiranja novih sadržaja i znanja.dvodimenzionalna organizacija kompozicije 2. Taj proces kod djece razvija kreativno mišljenje. sposobnosti i saznanja. BOJA 3. niti bilo koju tehniku. podrazumijeva angažiranje i povezivanje novih vizualnih iskustava sa do tada usvojenim znanjem i dodavanjem novih likovnih sadržaja i likovnih iskustava. Motive likovne forme (likovni i kompozicioni elementi) . sposobnosti i likovne kreativnosti djece. OBLIKOVANJE U PROSTORU . MASA I PROSTOR 5. Ovako postavljene tematske cjeline ne isključuju ni jednu oblast.. što utiče na formiranje likovno oblikovnih temelja koji će im pomoći u analizi složenih vizualno likovnih ideja i problema u komponiranju osmišljenih likovnih kompozicija. Tematske cjeline bi se realizirale kroz likovno kreativni rad u svakom polugodištu.PODRUČJE VIZUELNIH KOMUNIKACIJA Programski sadržaji predmeta LIKOVNA KULTURA u osnovnoj školi realiziraju se kroz formu tematskih cjelina/oblasti koje bi trebale biti ustrojene (unificirane) jednoobrazno za sve razrede od prvog do devetog razreda. doživljaj zadovoljstva u razrješavanju problema i sposobnosti vrednovanja.GRAFIKA Oblikovanje u prostoru kroz područja: . 1.

pedagoškog.. pozitivnog i negativnog uticaja sredine. 208 . emocije (osjećanja). video. s obzirom na to da crtež predstavlja cjelinu koja u sebi sadrži komplekse sposobnosti i osobina djeteta. Ako nastavnik traži od djece da tačno . matematike. onda su svi ti radovi . Iz tog razloga i dječiji crtež moguće je analizirati s različitih aspekata: . zaštitni znak. aktivnost na nastavi likovne kulture. trodimenzionalna tekstura.značajni datumi. Pravilan odnos nastavnika prema dječijim radovima je od izuzetnog značaja za likovnokreativni rad djece. kadar. puna plastika. u skladu s djetetovim uzrastom. stripa OCJENJIVANJE Ocjenjivanje u predmetu Likovna kultura je izuzetno složen segment rada nastavnika. scena. bajka. Likovna forma /likovni jezik/ 2. tonsko i kolorističko slikanje. onda takva nastava Likovne kulture ne odgovara osnovnim principima savremene nastave. film. Vizualno-estetska kultura razvija kod djece sposobnost uživanja i razumijevanja umjetnosti. svoje strahove i oduševljenja. muzika . čula. ritam. kvalitet boje. upornosti i iskustva. poslovica.. optičko miješanje boja. scenografija. stečenog znanja i usvojenih navika.stenografski zapis duše” i kao takvi moraju biti dobri.estetskog. šablon /matrica za preslikavanje/. Činjenica je da se nastavnik u razredu susreće s djecom koja su nadarena i onom koja nisu. maska. da doživljavaju i očima odraslih gledaju svijet oko sebe. slikarska tekstura GRAFIKA: višebojna grafika.- sadržaji drugih predmeta (korelacija s drugim predmetima): maternjeg jezika (priča. etnografsko naslijeñe likovni i kompozicioni elementi. površina. mrlja. tjelesnog i zdravstvenog odgoja. smjer.psihološkog.zaboravila” da ih obdari sposobnosti za likovno-kreativno izražavanje (ne posjeduju likovni talent). Dakle. Ako prihvatimo da se djeca likovno izražavaju jer imaju potrebu da iskažu svoj svijet. nevizualni poticaji. pjesmica). simetrija i asimetrija. Predmet Likovna kultura složen je iz dva segmenta: 1. reljef VIZUALNA KOMUNIKACIJA: grafički dizajn. crtačka tekstura. Likovni sadržaji Oblast Likovna forma (likovni jezik) koja se odnosi na likovne elemente i principe komponiranja teoretskog je karaktera i može se savladati i usvojiti. predmeta i pojava. moje okoline. kompozicija oblika i prostora. Prilikom ocjenjivanja manje nadarene djece treba pratiti i imati u vidu individualne mogućnosti. POJMOVI KOJE ĆE DJECA USVOJITI CRTANJE: odnos linija/crta.. kao i sklad emocionalnih i izražajnih sposobnosti transponiranih u likovne elemente. tlocrt SLIKANJE: intenzitet boje.. praznici. grafičar. muzičke kulture.kažnjena” slabim ocjenama zato što je priroda . . . razrjeñivanje boje. razrješavanje likovnih zadataka kroz upotrebu likovnih i kompozicionih elemenata..prepisuju” percipirano. napor koji dijete ulaže u realizaciju zadatka da bi postiglo rezultat. štampanje PROSTORNO OBLIKOVANJE I GRAðENJE: proporcija. prostorni crtež. Nema loših dječijih radova. pa se postavlja pitanje: šta raditi u takvoj situaciji? Djeca koja nisu nadarena ne bi smjela biti . svoje viñenje svijeta. ciljevima i zadacima koji se pred nju postavljaju. djeca koja nisu talentirana trebaju imati priliku da u skladu sa svojim mogućnostima usvajaju likovni jezik i njime se izražavaju.. odnos prema svjetskoj i našoj kulturnoj baštini. grafički otisak. komplementarni kontrast. pravilno doživljavanje vizualnih informacija. stepen zalaganja i želje da se realizira postavljeni zadatak. odnos prema estetskom. basna. iz narodnih običaja (tradicije) .

izvrsno. prosječno. za četiri minute pretrči distancu za ocjenu aerobne izdržljivosti: loše. prosječno. ekstremiteta i da se osigura normalno funkcioniranje organizma Zna zašto je prekomjerna tjelesna težina izvor brojnih tegoba i zdravstvenih problema i da joj je najčešće uzrok nepravilna ishrana i nekretanje Zna zašto je fizička aktivnost izvor dobrog raspoloženja koje pomaže zdravlju Zna da je čovjek dio prirode i da su fizičke aktivnosti u prirodi važne za djecu Zna zašto kvalitet. normalan. grudnog koša. potrebne aktivnosti za stimuliranje napretka Psihomotoričke sposobnosti 209 . visok. sa primjetnim znakovima zamora. ispod prosjeka. utvrñen napredak u težini: normalan. predložene aktivnosti za normalizaciju stanja U početnom i završnom stanju. povećan. ispod prosjeka. nizak. prosječno. ocjena za podizanje trupa: loše. ispod prosjeka. ocjena za izdržaj u visu zgibom: loše. potrebne aktivnosti za stimuliranje napretka U početnom i završnom stanju. primjeren uzrastu. s izrazito izraženim znakovima zamora. grudnog koša i potrebne korektivne aktivnosti U početnom i završnom stanju. ocjena za taping rukom: loše. ispod prosjeka. s izraženim znakovima zamora. potrebne aktivnosti za praćenje i normalizaciju stanja U početnom i završnom stanju.(2 časa sedmično. izvrsno. natprosječno. pretilost. potrebne aktivnosti za praćenje i normalizaciju stanja Funkcionalne sposobnosti Rast i razvoj U početnom i završnom stanju. potrebne aktivnosti za stimuliranje napretka U početnom i završnom stanju. izvrsno. ispod prosjeka. potrebne aktivnosti za normalizaciju odnosa U početnom i završnom stanju. natprosječno. ekstremiteta. utvrñen napredak u visini. mršavost. prosječan. ispod prosjeka U početnom i završnom stanju. ispod prosjeka. ocjena za skok udalj s mjesta: loše. potrebne aktivnosti za stimuliranje napretka U početnom i završnom stanju. spavanja. učenja i igre. umjeren. izvrsno. natprosječno. prosječno. ocjena za poligon natraške: loše. ili zna za takav slučaj Očuvanje i unapreñenje zdravlja Antropom etrijska obilježja U početnom i završnom stanju. kičme. utvrñen odnos težina-visina: normalan. prosječno. natprosječno. funkcionalne sposobnosti omogućavaju mu adaptaciju na primjerene fizičke napore: normalno. natprosječan. utvrñen odnos potkožnog masnog tkiva i mišićne mase: izvrstan. vrlo visok. vrlo visok. izvrsno. ispod prosjeka. potrebne aktivnosti za normalizaciju odnosa U početnom i završnom stanju. natprosječno. nizak. ispod prosjeka. prosječno. loš. smanjen U početnom i završnom stanju. emocionalno ili seksualno) i/ili zanemarivano. prosječan. te vanjskim prilikama i aktivnosti neprimjerena odjeća i obuća mogu negativno uticati na zdravlje P orodično koristi zdravstvene usluge Ima usklañen dnevni ritam odmora. krvni pritisak je: vrlo nizak. škole) i izvršeno razvrstavanje djece prema njihovom stvarnom stanju i razvojnim potrebama U početnom i završnom stanju. uz asistenciju odraslih Izbjegava situacije u kojima se može povrijediti i zna tražiti pomoć P oznaje principe pravilne i redovite ishrane. izvrsno. potrebne aktivnosti za stimuliranje napretka U početnom i završnom stanju. utvrñeno stvarno stanje: stopala. natprosječno. potrebne aktivnosti za stimuliranje napretka U početnom i završnom stanju. puls u mirovanju je: vrlo nizak. visok. 70 časova godišnje) Tjelesni i zdravstveni odgoj CILJEVI I REZULTATI TJELESNOG I ZDRAVSTVENOG ODGOJA CILJEVI ISHODI UČENJA Zna zašto je zdravlje osnova i preduvjet svih ljudskih aktivnosti Zna zašto tjelesna aktivnost utječe na očuvanje i unapreñenje zdravlja Zna zašto je pravilno držanje tijela uvjet za sprečavanje deformacija kičme. prosječno. ima kulturu ishrane Ima osnovne navike lične i kolektivne higijene Zna zašto su psihoaktivne supstance štetne Tražit će pomoć ako je zlostavljano (fizički. procijenjene psihomotoričke sposobnosti: loše. potrebne aktivnosti za praćenje i normalizaciju stanja U početnom i završnom stanju. natprosječno. utvrñena karakteristična odstupanja izmeñu djece od prosjeka (razreda. oblik i veličina. natprosječan. izvrsno.

plesa i narodnih igara Zna pantomimom i pokretom pokazati različite životne situacije Naviklo je da pravilno drži tijelo pri sjedenju. koje se mogu povećati i prilagoñavati potrebama čovjeka svakodnevnim vježbanjem u djetinjstvu i mladosti Zna da su za povećanje nivoa i kvaliteta različitih kretnih sposobnosti potrebne i različite vježbe Zna zašto je igra posebno značajna za razvoj dječijih osobina i sposobnosti Zna ulogu dijelova tijela prilikom vježbanja P oznaje termine za označavanje osnovnih vježbovnih položaja. nepristojno ponašanje Razvija dobre ekološke navike Usvajanje znanja. 3. stavova i navika Početno (inicijalno) i završno (finalno) stanje veže se za školsku godinu i za drugi ciklus osnovnog obrazovanja Vrijednosti. razvoj i funkcioniranje organizma. Hodanje zadatom brzinom 2. Skakanja i preskakanja Preskakivanje kratke vijače u kretanju Naskok na povišenje do 60 cm i različiti saskoci Sunožni naskok na odskočnu dasku i skok pruženo Skok u dalj iz zaleta II 210 . skok udalj iz mjesta i zaleta. sposobnosti i ograničenja. razvoj i dobro funkcioniranje organizma tokom svih ljudskih aktivnosti Zna da svakodnevnim vježbanjem pomažemo organizmu da optimalno regulira potrebu za kisikom P repoznaje fiziološke znake umjerenog opterećenja i zamora i zna tražiti pomoć ako se loše osjeća Zna da je kretanje čovjekova prirodna potreba i da je svakodnevno kretanje uvjet za normalan rast. pokreta i kretanja Zna tri kompleta jutarnjih vježbi u trajanju od po 12 minuta Zna pravilno izvesti raznovrsne forme prirodnih oblika kretanja kao atletskih sadržaja: trčanje. različito važna za različite sportove Zna da je u odnosu na visinu. igre P osjeduje pozitivno iskustvo kroz ovladavanje sve složenijim kretnim zadacima P oznaje rodne (spolne) karakteristike. istezanja i labavljenja Zna pravilno izvesti osnovne sadržaje planiranih elemenata ritmike. jutarnja gimnastika. njegovih osobina i sposobnosti Zna zašto su osobine i sposobnosti čovjeka nedjeljiva cjelina Zna da je visina pretežno uroñena osobina. navike Znanja PROGRAMSKI SADRŽAJI I Hodanja i trčanja 1. interaktivno i kreativno Razvija smisao za takmičenje uz poštovanje pravila igre i takmičenja P repoznaje nesportsko ponašanje: gruba igra. stajanju i hodanju P ozitivno doživljava i vrednuje nastavu tjelesnog i zdravstvenog odgoja Upoznaje i prihvata svoje osobine. ukoliko svakodnevno vježba Zna da bez kisika čovjek ne može živjeti i da je dovoljna količina kisika uvjet za normalan rast. razvoj i funkcioniranje organizma Zna da čovjek posjeduje kretne sposobnosti.CILJEVI ISHODI UČENJA Zna zašto su djetinjstvo i mladost odlučujući za potpuni rast i razvoj čovjeka. razvijanje sistema v rijednosti . normalna težina preduvjet za optimalno funkcioniranje organizma i uspjeh u psihomotoričkim i drugim aktivnostima Zna zašto je potkožno masno tkivo izvor fizičkih i psihičkih problema Zna zašto pravilna ishrana i svakodnevno vježbanje smanjuju potkožno masno tkivo i povećavaju mišićnu masu Zna zašto fizičke aktivnosti utiču na pravilan rast. uvažava suprotni spol Uvažava kolektiv i meñusobnu saradnju P otiče prijateljstvo i strpljivo ponašanje u grupi U igri je aktivno. 1. stavova. Ciklična kretanja različitim tempom do 4 minute 3. zagrijavanje i smirivanje organizma. skok uvis i bacanje predmeta Zna pravilno izvesti osnovne elemente gimnastičke vježbe oblikovanja: jačanja. visoki i niski start. 4. od značaja za učešće u fizičkoj aktivnosti Samostalno primjenjuje naučene modele fizičke aktivnosti. Brzo trčanje na 50 m iz poluvisokog starta. 2. stavovi. kršenje pravila.

6. Kombinacije koluta naprijed i natrag Penjanja 1. 5. IX 1. već aktivan proces učenja kroz iskustva primjerena individualnim i zajedničkim potrebama s ciljem da se zdravlje učini cijenjenom društvenom vrijednošću. Saskok iz upora prednjeg odnjihom Vučenja i potiskivanja 1. primjerenost sadržaja dobi i spolu djeteta. meñuljudski odnosi. 7. Vučenje i potiskivanje suvježbača na različite načine uz korištenje pomagala Ritmičke i plesne strukture Trokorak Galop naprijed i bočno Vaga zanoženjem na tlu Narodni ples po izboru iz zavičajnog područja Igre Dječiji rukomet Dodavanje i hvatanje lopte u kretanju Dječija košarka Osnovno dodavanje i hvatanje lopte u mjestu i kretanju Osnovna promjena pravca i tempa kretanja bez i s loptom Dječija odbojka Igre vršnim odbijanjem 1 : 1. ishrana. različiti faktori rizika. 4. 2. 2 : 2 Dječiji nogomet Voñenje lopte sredinom hrpta stopala Šut na gol sredinom hrpta stopala IV V VI VII VIII 1. 4. 6. 10. interes i potreba djece. 8. povrede. Bacanje medicinke od 1 kg suručno iz različitih položaja Kolutanja 1. zdrava životna sredina. Sadržaji zdravstvenog odgoja uvjetovani su činjenicom da je zdravstveni odgoj ne samo širenje informacija o zdravlju. sportsku rekreaciju. 3. korisnost sadržaja za svakodnevni život. 2. 211 . Vis prednji na karikama 2. 5. mentalno zdravlje. DIDAKTIČKO – METODIČKE NAPOMENE Polazni kriteriji za što kvalitetniji obrazovni standard tjelesnog i zdravstvenog odgoja su: objektivnost – prilagoñenost sadržaja materijalnim uvjetima. 9. 4. humani odnosi meñu spolovima. Vis stojeći prednji provlakom u vis stojeći stražnji 3.III Bacanja i gañanja 1. pomogne djetetu da postane odgovorno za svoje zdravlje i unaprijedi razvoj i korištenje zdravstvenih usluga. itd. Najčešći sadržaji su iz slijedećih nastavnih cjelina i tema: zdravlje porodice. 3. urgentne situacije ili pogodnost za nadgradnju različitih kinezioloških aktivnosti. Penjanje na konopac ili motku uz pomoć ruku i nogu do 2 m Višenja i upiranja 1. Gañanje lopticom u pokretni cilj s udaljenosti do 5 m 2. sigurnost djece. 1. 3. 2. razvoj antropoloških obilježja djece. Penjanje na mornarske ljestve 2. zaštita od bolesti. odnos zdravstvenog radnika i pacijenta.

Takoñer započeti značajnije djelovati na sisteme anaerobnog dobivanja energije potrebne pri eksplozivnim. 212 . te iz narodnog plesa iz zavičajnog područja. razvijanje individualne odgovornosti za vlastito zdravlje. 5. upoznati ih sa kontrolnim ureñajem za sprečavanje pojave pretilosti. Antropološka komponenta odnosi se na sistemsku i trajnu promjenu prvenstveno morfoloških. razredu potrebno je usavršiti sva osnovna motorička znanja. treći i četvrti razred osnovne škole: 1. postavljanja cilja i postupno dolaženje do njega. što obuhvaća 4. čime povećava mogućnosti motoričkog izražavanja djece u svim ljudskim aktivnostima. prihvaćanje i uvažavanje različitosti. 16. Uvoditi djecu u organizaciju sportskih natjecanja s naglaskom na uključivanje u suñenje različitih kinezioloških djelatnosti. razvoj saradničkog ponašanja. skakanja. te psihomotoričkim i funkcionalnim sposobnostima. prihvaćanje vlastite ličnosti. pri čemu istodobno poboljšavaju aerobne i anaerobne sisteme dobijanja energije. odnosno na modificiranim biološkim i osnovnim kineziološkim znanjima. Motoričke sposobnosti koje su posebno pod uticajem podražaja su: brzina. razvijanje osjećaja zadovoljstva. kao pripremu za predmetnu nastavu tjelesne i zdravstvene kulture. i 6. jeste postupno. 10. 14. ravnoteža i gibljivost. Pozitivno djelovanje na imunološki sistem jednako je potrebno za održavanje zdravlja i sprečavanje akutnih i hroničnih bolesti. prenošenje saznanja o uticaju pravilne prehrane na zdravlje. 13. razvijanje komunikacijskih vještina. Samosvojnost tjelesnog i zdravstvenog odgoja ogleda se i u prostoru razvoja motoričkih sposobnosti. 3. Odgojni zadaci koji se podjednako odnose na prvi. odnosno drugog osnovnoškolskog ciklusa. drugi. 2. Cilj primjene osnovnih teorijskih znanja o ubrzanim biološkim promjenama u organizmu je upoznavanje djece s povezanošću tjelesnog vježbanja i voluminoznosti tijela. 15. razvijanje vještine svladavanja straha. razvijanje sposobnosti samokontrole. odnosno brzinskim aktivnostima. Složenijim kretanjima razvijati sa stajališta nervno-mišićne koordinacije kontrolu pokreta. ali progresivno razlikovanje djevojčica i dječaka u morfološkim osobinama. podsticanje interesa za bavljenje sportom i sportskom rekreacijom. razlozima pojave umora u školi i načinima njegova otklanjanja. 12. 4. U području funkcionalnih sposobnosti uključivanjem aerobnih programa uticati na srčano-žilni i dišni sistem te na razvoj maksimalnog relativnog primitka kisika. motoričkih i funkcionalnih obilježja djece. kao i o uzrocima mogućih nesrazmjera u odnosu visine i težine. koordinacija. prihvaćanje i razumijevanje potreba djece s teškoćama. te sprečavanje pretilosti. Odgojna komponenta ima za cilj stvaranje takvog sistema vrijednosti u vezi s tjelesnim vježbanjem da tokom života samoinicijativno i trajno provode tjelovježbu. Uz osnovna motorička znanja iz hodanja. 8. te djelovanje na kvalitet koštano-mišićnog sistema. 11. razred osnovne škole. poznavanje i pridržavanje mjera opreza za očuvanje života i zdravlja.. 17. upotpunjenim osnovnim teorijskim znanjima iz kineziologije. 7. potrebno je posebno usvojiti osnovne sadržaje iz nogometa. antropološku odgojnu komponentu. trčanja. U 4. 6. podsticanje poštovanja tradicije kolektivnog identiteta. praćenje vlastitog napretka. odbojke i rukometa. sticanje higijenskih navika. 9. Fiziološki učinci su usmjereni na podsticanje funkcija krvotoka i dišnog sistema. 5.Program tjelesnog i zdravstvenog odgoja integrira obrazovnu. U razrednoj nastavi težište obrazovne komponente je na usvajanju bitnih teorijskih i psihomotoričkih znanja. Opći morfološki učinci podrazumijevaju uticaj na sastav tijela unutar kojeg se ističe povoljan odnos izmeñu količine mišićne mase i potkožnog masnog tkiva. podsticanje ustrajnosti. razvijanje pozitivne slike o sebi. Djecu je potrebno uputiti u način izračunavanja ITM (indeks tjelesne mase). Obilježje četvrtog razvojnog razdoblja. U ovom razvojnom razdoblju treba podsticati aktivaciju motoričkih jedinica s obzirom na potrebnu snagu i brzinu u jednostavnijim pokretima i kretanjima.

koordinacije – poligon natraške. Psihomotoričke sposobnosti: brzina frekvencije pokreta – taping rukom. o svojim sposobnostima. repetitivne snage – pretklon trupa. što znači da se mora voditi računa o slijedećem: 1. 3. o onome što znaju. povratna informacija je efikasna kada je data neposredno nakon aktivnosti na koju se odnosi. sportsko-tehničkih dostignuća i stavova djece prema tjelesnom i zdravstvenom odgoju. fleksibilnosti – pretklon raznožno. gipkosti. aktivnosti u pojedinim sadržajnim cjelinama i. pozitivno i adekvatno obrazloženo). težine i držanja tijela). kontinuirano. 213 . Funkcionalne sposobnosti: trčanje u vremenu od 3 minute. procjenjivanjem tjelesnog razvoja (visine. u individualnom pristupu i odreñivanju radnih zadataka za svako dijete. Ocjenjivanje ima ulogu podsticajne povratne informacije. statističke snage – vis u zgibu. ili tokom obavljanja aktivnosti. Opisna ocjena obuhvaća kratak opis uspješnosti i napretka djeteta. snage. što je značajno za razvoj samopoštovanja djeteta i zdravog odnosa prema sebi i svijetu oko sebe. a ne na ličnost ili trajne karakteristike osobe. Ovako postavljeno i realizirano praćenje napretka i ocjenjivanje (kvalitativno. mora se odnositi na aktivnosti i učinak djeteta. agilnosti. ocjenjivanjem znanja. kao i za njihovo ocjenjivanje. umiju. Rezultati praćenja služe kao osnova za programiranje rada. funkcionalnih i psihomotoričkih sposobnosti mogla bi biti: 1. brzine i izdržljivosti) i funkcionalnih (kardiovaskularnih i respiratornih) sposobnosti. eksplozivne snage – skok u dalj s mjesta. Podaci o tjelesnom razvoju i sposobnostima unose se u dnevnik rada nastavnika. 3. formiranju realne sliku o sebi. a tek potom onih elemenata u odnosu na koje bi dijete trebalo ili moglo uložiti dodatne napore. 2. 3. tjelesna masa i držanje tijela. tj. ona mora biti pozitivna. U drugom ciklusu ocjenjivanje je brojčano i opisno.VREDNOVANJE I OCJENJIVANJE Rješavanje problema vrednovanja i ocjenjivanja djece u nastavi tjelesnog i zdravstvenog odgoja izvodi se: 1. Tjelesni razvoj: tjelesna visina. 2. preciznosti. testiranjem manifestnih motoričkih i funkcionalnih dimenzija i procjenom latentnih motoričkih (koordinacije. 2. ona mora biti konkretna. Jedna od baterija mjernih instrumenata za procjenu tjelesnog razvoja. eventualno. konkretno. ravnoteže. njegove saradnje. sadržati isticanje onih elemenata koji su za pohvalu. doprinosi i njihovom razvoju pojma o sebi. sklonosti.

OKVIRNI NASTAVNI PLAN I PROGRAM za peti razred devetogodišnje osnovne škole 214 .

8. 12. 4. 7. 9. 8. 7. 5. srpski jezik i književnost Engleski jezik Francuski jezik Njemački jezik Arapski jezik Matematika Priroda Društvo Osnove tehnike Kultura življenja Likovna kultura Muzička / glazbena kultura Tjelesni i zdravstveni odgoj OKVIRNI NASTAVNI PLAN ZA PETI RAZRED DEVETOGODIŠNJE OSNOVNE ŠKOLE REDNI BROJ OBAVEZNI NASTAVNI P REDMETI SEDMIČN I B ROJ NASTAVNIH ČASOVA GODIŠNJI BROJ NASTAVNIH ČASOVA 1. 3. Bosanski. 9. 10. 2.Nastavni plan za peti razred devetogodišnje osnovne škole Nastavni programi obaveznih nastavnih predmeta 1. 13. 6. 10. hrvatski. 6. 2. 4. 215 . 3. srpski jezik i književnost Strani jezik Matematika Priroda Društvo Osnove tehnike Kultura življenja Likovna kultura Muzička/glazbena kultura Tjelesni i zdravstveni odgoj UKUPNO 5 3 4 2 2 1 2 1 1 2 23 175 105 140 70 70 35 70 35 35 70 805 Napomena: Nastavni predmet Vjeronauka reguliran je kantonalnim obrazovnim zakonodavstvom. 11. Bosanski. hrvatski. 5.

zauzimanje stava i sposobnost uživanja u čitanju ČITANJE 15 nastavnih časova PISANJE 10 nastavnih časova INTERPRETACIJA KNJIŽEVNOG TEKSTA 40 nastavnih časova (čitanačka štiva) 20 nastavnih časova (lektira) Razvijanje recepcijskih sposobnosti. pravila i normi bosanskog/hrvatskog/srpskog jezika Razumijevanje značenja rečenica u tekstu i teksta. štampe KULTURA IZRAŽAVANJA 30 nastavnih časova MEDIJSKA KULTURA 15 nastavnih časova * Nastavnik ima slobodu da u procesu planiranja. na osnovu procjene svoga razreda. televizije. srpski jezik i književnost (5 časova sedmično – 175 časova godišnje) * Područja i globalne naznake elemenata plana i ukupnih programskih zahtjeva Čitanje u funkciji razumijevanja sadržaja. smisla i sposobnosti za prepoznavanje i izražavanje ljepote riječima Razvijanje jezičkih sposobnosti . radija. osvješćivanje važnosti korektnog i lijepog govora u usmenoj i p isanoj formi Ovladavanje jezičkim sredstvima potrebnim za uspješno izražavanje u pojedinim oblicima usmenog i pismenog izražavanja Pojačavanje mogućnosti razumijevanja značenja i izražavanja smislenim rečenicama Recepcija sadržaja filma. hrvatski. odstupi od navedenog prijedloga podjele nastavnih časova na područja 216 . doživljaja estetskih i etičkih vrednota teksta (tekstovi štampani latinicom i ćirilicom) • Usavršavanje svih aspekata čitanja (pravilnost. radio-emisije. zakonitosti. kreativnog i kritičkog mišljenja. mogućnost prepoznavanja potrebnih primjera i njihovo razlikovanje od (ne)primjera Izražavanje značenja rečenicama koje su organizirane u skladu sa zakonitostima. osjećanja. pravilima i normama gramatike. ortoepije i ortografije Razvijanje jezičko-komunikacijskih sposobnosti. ličnih i društvenih vrlina i vrijednosti GRAMATIKA. PRAVOGOVOR I PRAVOPIS 45 nastavnih časova Usvajanje znanja o jeziku. brzina. obogaćivanje emotivnog svijeta. izražajnost) • Samostalno čitanje nepoznatih tekstova. sadržaja štampe Razvijanje sposobnosti upotrebe i selekcije sadržaja medija s obzirom na vrijednost (poučno. stavova logički strukturiranim i gramatički tačnim rečenicama uz uvažavanje kompozicijskih cjelina u pisanom radu Daljnji rad na usavršavanju tehnike pisanja i estetske strane rukopisa Lektirom razvijati sposobnost samostalnog čitanja i izražavanja doživljaja književnih djela. kao i sposobnost procjene djela i poruke. djela umjetničkih kvaliteta i filmski i televizijski kič) Ovladavanje termino logijom važnom za snalaženje u svijetu filma. manje poučno. osjetljivosti za umjetničko kazivanje.Bosanski. brzo pronalaženje važnih informacija Razvijanje sposobnosti izražavanja misli. pozorišne/kazališne predstave.

podcrtati manje poznate i riječi koje su teške za izgovor. prepričavanjem bez plana. razumijevanje pročitanog i reprodukcija važnih pojedinosti Sposobnost kritičkog i stvaralačkog čitanja Jasno izgrañen stav o sadržaju. zamisliti da ima mnogo slušalaca.ČITANJE I PISANJE PROGRAMSKI ZAHTJEVI Čitanje tekstova štampanih latiničnim i ćiriličnim pismom Razvijanje tehnike čitanja. razmisliti kada je umjesna upotreba primjerenih pokreta. mogućnost diferencijacije sadržaja s obzirom na važnost u pamćenju i reprodukciji Mogućnost snalaženja u svim oblicima izražavanja . prepoznavanje kompozicionih cjelina P isanje uz uvažavanje zakonitosti. prepisivanju i pisanju slobodnih sastava i u oblicima izražavanja koji su programska obaveza VISOKA Izražajno čitanje. stavova i mišljenja OČEKIVANA POSTIGNUĆA MINIMALNA P ravilno čitanje i razumijevanje pročitanog Mogućnost reprodukcije (samostalno ili na osnovu pitanja) Mogućnost prepoznavanja važnih pojedinosti u tekstu Mogućnost samostalnog služenja tekstom radi usvajanja novih znanja Mogućnost identifikacije riječi. poznavanje pravila pisanja i gramatike u obimu koji je utvrñen programom 217 . dijelova teksta koji predstavljaju prepreku u uspješnom druženju s tekstom Mogućnost tačnog prepisivanja teksta P isanje po diktatu kratkih rečenica Tačno odgovaranje na postavljena pitanja DOVOLJNA Razvijena tehnika čitanja pravilnost brzina i izražajnost Razumijevanje pročitanog. rješavanjem zadataka koji podrazumijevaju ličnu procjenu) Snalaženje u tekstovima koji se razlikuju po obimu i složenosti radi usvajanja novih znanja Razvijena samostalnost u pisanju po diktatu. uvježbati izgovor tih riječi. povremeno pogledati u njihovom pravcu. izražavanje ličnih osjećanja. mogućnost samostalne reprodukcije (odgovorima na postavljena pitanja. pravila i normi gramatike . rečenica. jačine i boje glasa sa sadržajem Čitanje manje poznatog i nepoznatog teksta. glas prilagoditi karakteru teksta Usavršavanje čitanja u sebi radi bržeg razumijevanja Razvijanje sposobnosti samostalne interpretacije pročitanog i sposobnosti izdvajanja bitnih elemenata Razvijanje sposobnosti oblikovanja smislenog sadržaja. ortoepije i ortografije. razumijevanje i reprodukcija pročitanog sa ili bez elemenata stvaralaštva Čitanjem do novih informacija i novih znanja Čitanje kao činilac razvoja dječijeg govornog izraza Čitanje u funkciji estetskog i etičkog odgoja P i s a nj e P repisivanje P isanje po diktatu Kreativno pisanje ODGOJNOOB RAZOVNI CILJEVI Osamostaljivanje djece u komunikaciji s tekstom Uvježbavanje samostalnog čitanja pomoću uputstava tipa: prethodno pročitati tekst. prenošenje tona i raspoloženja na slušaoce Usklañenost intonacije.

likovima i njihovim postupcima Razumijevanje pojmova iz teorije književnosti koji su programska obaveza Stvaralačka upotreba sadržaja pročitanih književnih tekstova u vlastitim pismenim radovima Bogat rječnik koji je u funkciji komunikacije i kvaliteta usmenih i pismenih vježbi Mogućnost uporedbe književnih tekstova s obzirom na tematiku. dijaloga. uz sažimanje) VISOKA P otpuna samostalnost u služenju tekstom kao izvorom informacija. likovnim izrazom P repoznavanje pjesničkih slika Mogućnost memoriranja i recitiranja Mogućnost samostalnog čitanja i razumijevanja toka dogañaja. piščevi stavovi i stavovi lica Izbor karakterističnih mjesta u tekstu: opis lika. pojačavanje dinamičnosti. razumijevanje pročitanog i mogućnost reprodukcije Uočavanje likova u književnom tekstu i mogućnost uočavanja njihovih glavnih osobina Mogućnost zaključivanja (o porukama zaključuje uz nastavnikovu pomoć i posredovanje) Uočavanje logičkih cjelina u književnom djelu Mogućnost prepoznavanja karakterističnih mjesta u tekstu Mogućnost uočavanja uzroka i posljedica u ponašanju likova u književnom djelu Mogućnost adekvatnog odgovora na doživljaj pjesme riječima. dijalog. mjesto i vrijeme radnje. poruka pojedinih književnih djela Razvijen senzibilitet za doživljaj i izražavanje doživljaja na način koji ima elemente originalnosti (izbor riječi. fabula i kompozicija Uočavanje logičkih cjelina u tekstu i formuliranje podnaslova Uočavanje likova u književnom djelu. doživljaja i vrijednosti Mogućnost kritičkog promišljanja o knjizi. epitet Pjesnička slika vizuelni i akustički (slušni) elementi u pjesničkoj slici. S. ljepotu kazivanja. k o m p o z i c i ja Uočavanje i karakterizacija likova u djelu: zaključivanje o osjećanjima likova na osnovu dijaloga i njihovih postupaka Uočavanje karakterističnih dijelova teksta. izražavanje dojma Izgrañivanje književnoestetskog senzibiliteta Razvijanje sposobnosti učenja napamet i mogućnosti izražajnog recitovanja Samostalnost u čitanju. razumijevanju Razvijanje crta kreativnosti posredstvom aktivnosti koje podrazumijeva domaća lektira OČEKIVANA POSTIGNUĆA MINIMALNA Samostalno čitanje. zapažanje ritma i rime. Puškin: Bajka o ribaru i ribici Stevan Bulajić: Sarka Ešref Berbić: Kako je otišlo ljeto Poslovice (izbor) Aleksa Mikić: Lipov cvat Vesna Krmpotić: Koliko je teška pahuljica (igrokaz) Nasiha Kapidžić-Hadžić: Vezeni most Enes Kišević: Kiša Grigor Vitez: Ševina jutarnja pjesma Musa Ćazim Ćatić: Bosna žubori Dobriša Cesarić: Jesen Gustav Krklec: Bijeli grad Dragan Kulidžan: Potočić Šukrija Pandžo: Posljednje laste Lektira: Ahmet Hromadžić: Patuljak vam priča Alija Dubočanin: Tiha rijeka djetinjstva Ivana Brlić – Mažuranić: P riče iz davnine ðani Rodari: Putovanje Plave Strijele Mato Lovrak: Vlak u snijegu Ismet Bekrić: Jesen u gradu ODGOJNOOB RAZOVNI CILJEVI Doživljaj književnog djela u cjelini i sposobnost izražavanja dojma Formiranje i usvajanje osnovnih pojmova iz teorije književnosti Zapažanje i formulacija teme književnog djela (o čemu tekst govori). mogućnost reprodukcije svih važnih elemenata P repoznavanje osnovnog osjećanja u pjesmi Mogućnost uočavanja stilskih sredstava Uočavanje ritma i rime Razlikovanje pojmova iz teorije književnosti koji su programska obaveza Sposobnost samostalnog čitanja. humor Razlikovanje govora pisca i govora lica Zapažanje logičkih cjelina u kompoziciji teksta Lirska pjesma Osnovna osjećanja u pjesmi Stilsk a sre dstva: poreñenje. opisu 218 . mjesta i vremena radnje.PROGRAMSKI ZAHTJEVI Književni tekstovi: Ivo Andrić: Aska i vuk Skender Kulenović: Cesta Alija Dubočanin: Šarko Branko Ćopić: Izokrenuta priča Ela Peroci: Majčin dar Narodna priča: Ko je na svijetu najjači A. formuliranje poruke Mogućnost uočavanja opisa. mogućnost reprodukcije DOVOLJNA P otpuna samostalnost u čitanju. razumijevanju i reprodukciji sadržaja P oznavanje i razlikovanje pojmova: tema književnog djela. pjesnička slika izražena bojom i zvukom. izražavanja doživljaja u usmenoj i pisanoj formi Mogućnost prepričavanja teksta i prilagoñavanja posebnim zahtjevima (očekivanim slijedom. karakterizacija. razumijevanje riječi/pojmova: f a b u l a. pejzaža. uočavanje likova. riječi kojima su direktno izraženi osnovna misao. dijelova teksta koji predstavljaju posebnu dinamičnost u razvoju dogañaja P otpuna samostalnost u analizi književnog teksta. jezičke aspekte Uporeñivanje vrijednosti. rečenica. dojmovi) Razvijen senzibilitet za poetsku riječ Doživljavanje snage poetske riječi Vještina u izboru i upotrebi riječi u govoru i pisanju P okušaji pisanja poezije Mogućnog živog izražajnog govorenja stihova P otpuna samostalnost u čitanju Bogatstvo rječnika i Izgrañen kriterij za izbor knjige Mogućnost osobenog govora o pročitanom djelu P repoznavanje dijelova karakterističnih po naraciji.

GRAMATIKA. poreñenje. poticajne tačke Mogućnost govorenja o dogañajima i doživljajima Mogućnost prepričavanja teksta potpunim jasnim i gramatički pravilno oblikovanim rečenicama VISOKA Sposobnost služenja svim oblicima izražavanja i mogućnost unošenja elemenata originalnosti Mogućnost proširivanja i sažimanja teksta unošenjem novih ideja Osoben izbor jezičkih i stilskih sredstava Iskazivanje smisla za upotrebu epiteta. -ćki. zemalja P isanje prisvojnih pridjeva: -na. odnosno date riječi kao uporišne. crte. pokazne P ridjevi (opisni. situaciji DOVOLJNA Snalaženje u svim oblicima izražavanja P repričavanje sadržaja bez sastavljanja plana Sastavljanje priče po datim riječima. prisvojni. -in -na. uvoñenje dijaloga. komparacija pridjeva Brojevi (glavni i redni) Rečenica: Atribut i apozicija. -ov. vlastite. stvarne i nestvarne Zamjenice: lične.ev. ubjedljivo govorenje i pisanje Razvijanje sposobnosti organizacije usmenog i pisanog izražavanja i procjene efekata. zbivanja u prirodi Opis pejzaža ODGOJNOOBRAZOVNI CILJEVI Osposobljavanje za reprodukciju teksta bez formuliranja naslova cjelinama sadržaja. atributa. jasno. upitnika. a ovo mogu uraditi bolje) 219 . objekt u rečenici P ravogovor i pravopis: Veliko slovo u jednočlanim i višečlanim imenima gradova. zbirne. rezultata vlastitog rada OČE KIVANA POSTIG NUĆA MIN IMALNA Mogućnost prepričavanja koje će osigurati razumijevanje svih važnih elemenata u sadržaju Sposobnost sastavljanja priče na osnovu poticajnih riječi: uz svaku tematsku riječ da kaže smislenu rečenicu. jedinicama jezičkog sistema principima i zakonitostima njihovog ustrojstva Razvijanje logičkog mišljenja i zaključivanja (sposobnosti analize. unošenje elemenata humora P ostojanje kriterija za procjenu kvaliteta usmenog i pismenog izražavanja (ovo je dobro urañeno. naselja. prisvojne. organski utemeljenog govora ali i razumijevanje značaja upotrebe normativno i stilski ureñenog jezika Usvajanje znanja o pravilima. uporeñivanja. uskličnika. gradivni). . sinteze. gradivne.RJEČNIK. apstrakcije i generalizacije) OČEKIVANA POSTIGNUĆA MINIMALNA Poznavanje azbuke i abecede Razlikovanje promjenljivih vrsta riječi i mogućnost prepoznavanja potrebnih primjera u tekstu Mogućnost služenja smislenim rečenicama Prepoznavanje proste neproširene i proširene rečenice Mogućnost uočavanja subjekta i predikata u rečenicama. poštujući hronologiju u izražavanju i normu standardnog jezika Razvijanje sposobnosti uočavanja uporišnih mjesta. a da rečenice čine cjelovitu priču Mogućnost pričanja dogañaja i ličnog doživljaja sa bitnim elementima sadržaja i naglašenom emotivnom notom Izražavanje viñenog riječima koje su primjerene tematici. tačke. -ski . -čki P isanje brojeva slovima (glavni i redni) Upravni i neupravni govor Upotreba interpunkcijskih znakova u rečenici: zareza. PRAVOGOVOR I PRAVOPIS P ROGRAMSKI ZAHTJEVI Zavičajni govor i književni jezik Riječi iz mog zavičaja Azbuka Vrste riječi: Imenice: zajedničke. navodnika ODGOJNOOBRAZOVN I CILJEVI Doživljaj ljepote vlastitog. apozicije i objekta Pravilna upotreba interpunkcijskih znakova DOVOLJNA Mogućnost tačne gramatičke analize teksta na nivou usvojenih znanja od I do V razreda Mogućnost navoñenja novih primjera Korektno služenje pravilima o upotrebi interpunkcijskih znakova VISO KA Dobro poznavanje sadržaja gramatike i pravopisa koji su programska obaveza od I do V razreda Mogućnost samostalne analize rečenice i teksta u skladu s postavljenim zahtjevima Vješta upotreba znanja o rečenici u samostalnim pismenim radovima Primjena naučenih pravila na nivou automatizacije KULTURA IZRAŽAVANJA P ROGRAMSKI ZAHTJEVI Naracija P repričavanje bez obaveznog sastavljanja plana P repričavanje s usmjerenjem na sažimanje teksta P ričanje na osnovu datih tematskih riječi P ričanje dogañaja i doživljaja Deskripcija Opis pojave. dvotačke. a da priča ima sve važne elemente Rečenice su jasne i tematski se oslanjaju na sadržaj. sažimanje sadržaja i izražavanje punim rečenicama P ojačavanje mogućnosti samostalnog izražavanja rečenicama koje su jasne i gramatički pravilno strukturirane Osposobljavanje za živo.

MEDIJSKA KULTURA PROGRAMSKI ZAHTJEVI Izražajna sredstva djela ekrana (kadar. radija. književnosti. osmišljavanje i mogućnost klasifikacije sadržaja Razumijevanje složenosti filmskog djela i izražajnih mogućnosti filma. mogućnosti izbora. odnosa i sukoba meñu likovima) Razumijevanje redoslijeda kauzaliteta dogañaja. montaža. televizije. muzika). pozorišne umjetnosti u obimu koji je predviñen programom Razvijen senzibilitet za poreñenje djela ekrana i mogućnost kritičkog pristupa analizi Posjedovanje bogatstva ideja o mogućem sadržaju novih filmova Naglašen interes prema umjetnosti 220 . pozorišta/kazališta VISOKA Razvijena sposobnost analize umjetničkih djela.književno djelo . filma. mišljenja. bogaćenja asocijacija Razvijanje senzibiliteta za prepoznavanje i doživljavanje snage riječi i slike. televizije. književnosti Sposobnost percepcije i recepcije djela filmske umjetnosti pozorišta /kazališta Mogućnost samostalne reprodukcije po sjećanju i ocjene sa stanovišta vrijednosnog sistema Prepoznavanje izražajnih sredstava filma. povezanost radnji.pozorište (poreñenje izražajnih mogućnosti) ODGOJNO-OBRAZOVNI CILJEVI Razumijevanje djela ekrana /filma i televizije/ P ovezivanje kadrova po sjećanju (sposobnost identifikacije mjesta i vremena. zvuka i tišine OČEKIVANA POSTIGNUĆA MINIMALNA Razlikovanje sredstava izražavanja Mogućnost koncentracije pažnje na sadržaj u kontinuitetu Mogućnost memoriranja i reprodukcije viñenog po sjećanju Sposobnost razlikovanja prihvatljivog i neprihvatljivog ponašanja likova u djelima ekrana sa stanovišta vrijednosnih principa DOVOLJNA Razlikovanje sredstava izražavanja filma. govora. likova. radnji. gledanje djela ekrana kao vježba u umijeću posmatranja i obogaćivanja vizuelnog pamćenja. mašte. odnosa meñu akterima radnje Razumijevanje poruka Razvijanje sposobnosti prepoznavanja vlastitih potreba i stavova posredstvom identifikacije s ličnostima na ekranu Odgoj za gledanje djela ekrana s ciljem uočavanja važnih pojedinosti. objekata. dijalog u filmu i pozorišnoj/kazališnoj predstavi Film . pozorišta/ kazališta.

(3 časa sedmično – 105 časova godišnje) Engleski jezik CILJEVI I REZULTATI ODGOJNO . trenutnu aktivnost Ze mlje . izvršavanjem uputa i nareñenja. davanjem kratkih odgovora na pitanja koja je postavio nastavnik ili koja su čuli sa kasetofona. friends. povezivanjem Gramatik a Dje ca će ponavljati ili učiti: Ime nice : brojive. Članovi uže i nek i članovi šire porodice. e. this.slaganje i neslaganje . i reagirati 1) Neverbalno: traženjem odreñenih informacija. nobody Pridje vi: Determinatori Članovi. sunny) in the garden.OBRAZOVNOG RADA Ciljevi nastave engleskog jezika Nastaviti n a naglašavanju ciljeva promoviranih u prvoj i drugoj godini učenja: • učenje jezika. any. a/an. označavanjem tačnih/netačnih (T/F) tvrdnji itd.sposobnost i dopuštanje (can. this (girl). Ok ruže nje. extracurriculum activities. nulti P risvojni pridjevi. snow. lunch box. these (girls). my clothes. P okazni pridjevi.znanje i neznanje . ispunjavanjem tabele označavajući na odgovarajući način potvrdne ili tačne odgovore. upitna forma) Vok abular Dje ca će ponavljati i učiti samo osnovni vokabular koji se odnosi na date teme . what. many. may) . some musical instruments. npr. snowman. mother. somebody. jungle gym. najčešći. nebrojive pravilnu/nepravilnu množinu Zamje nice : Lične. • postavljati poznata narodi pitanja i odgovarati na njih • tražiti i nuditi pomoć (Can you help me? Can I help you?) • tražiti i d avati informacije • slušati očekujući da čuju odreñenu informaciju • izraziti na vrlo jednostavan način: . w hose Opisni pridjevi. spade. (npr. slide. at the park (npr. all Upitni pridjevi. negativna. library. upitna forma) Glagoli be. predanost i preciznost u učenju jezika • njegovati samostalnost u govoru i vlastitoj produkciji naučenog. Slobodno vrije me. povezivanjem odreñenih ilustracija sa odgovarajućim tekstom. odnosno negativne ili netačne odgovore. those (boys) P ridjevi za neodreñenu količinu i broj. upitna forma) P resent Continuous (potvrdna. uncle. who.ponudu (pismenu ili usmenu) koristeći najosnovniji vokabular . izraza ili čitavih rečenica koje je izgovorio nastavnik ili koje su čuli sa kasetofona. itd. u okviru datih tema B rojevi: 1-100 Glagoli: P resent S imple (potvrdna. grandfather. rake. 2) Verbalno : ponavljanjem riječi. u sebi ili naglas. in the country (npr. biranjem tačnog odgovora. much. camping. seasons of the year. snowball. ispunjavanjem tabela i križaljki. označavanjem tačnih/netačnih (T/F) tvrdnji itd. popunjavanjem praznina zadatim riječima. itd. popunjavati slova i riječi razviti samopouzdanje u izražavanju primjereno uzrastu prepoznati zadovoljstvo i korist pri proširivanju znanja stranog jezika Nastavni program za peti razred. which. anybody. outings Životinje. the. kao npr. primjereno uzrastu • kroz igru. razigranog stava prema učenju jezika • poticati motiviranje odgovornog i aktivnog stava • poticati radoznalost i kreativnost • dalje njegovati razumijevanje i logičko pamćenje • poticati temeljitost. school subjects. razred Prvi stepen elementarnog znanja Teme Porodica Funkcije i vještine Aktivnosti RECEPCIJA a) SLUŠANJE I REAGIRANJE: Djeca će slušati izgovoreni tekst i reagirati: 1) Neverbalno: pokazivanjem/doticanjem predmeta ili dijela tijela koji se spominje. jump rope). weather (npr. treća godina učenja engleskog jezika Nivo 5. aunt. have/have got (potvrdna. popunjavanjem tabela. grandson Škola. rainy. bilješki ili rečenica itd.vegetable / flower garden). that. subjekatski i objekatski padež P okazne. tent. rutinske aktivnosti. which. negativna. swing. some.g. those Upitne. zaokruživanjem tačnog odgovora/opcije. watering can). visiting relatives. neka Životinje raspoloženja i stanja. school premises. domestic. dovršavanjem rečenica. b) ČITANJE I REAGIRANJE Djeca će čitati kratke tekstove. buying some vegetables and fruits)going out (npr. some gardening tools (npr. neslaganje. pjesmu i ples učiniti da učenje engleskog jezika bude zabava i zadovoljstvo • postupni i odmjereni prijelaz ka čitanju i pisanju jednostavnih riječi i rečenica.sljedeće emocije: slaganje. pets Djeca će znati: • upućivati Škola odgovarajuće pozdrave i Moje odgovarati na njih ok ruže nje • vršiti upoznavanje • obraćati se ljudima Svakodnevni • identificirati ljude i život predmete • locirati ljude i Slobodno predmete vrije me • opisivati ljude i predmete. • • • • • • • • • Oček ivani re zultati / ishodi učenja Djeca će: razviti želju i ljubavi prema učenju engleskog jezika razumjeti primjerene sadržaje na engleskom jeziku prihvatiti logički pristup upotrebi naučenog izražavati slobodu i samostalnost u govoru i direktnom reagiranju znati čitati riječi pojedinačno povezano sa konkretnim pojmovima znati čitati jednostavne rečenice znati prepisivati. a ne o jeziku • dalje njegovati razvijanje pozitivnog. povezivanjem nabrojanih riječi sa odgovarajućim brojevima ili simbolima. swimming pool). these. shopping (npr. what. povezivanjem odreñenih ilustracija sa odgovarajućim tekstom. npr. at the supermarket. wild animals. 2) Verbalno : postavljanjem pitanja i davanjem odgovora. that (boy). izvršavanjem uputa i nareñenja. pupils’ things. davati kratke pismene odgovore. furniture. negativna. whose P risvojne Neodreñene. fire) Svakodnevni život. 221 .

• Funkcije i vještine (usmena i pismena kompetencija primjerena datom nivou učenja).m. -ing Antonime u vezi sa datim temama. • učiti komunicirati i ponašati se u svakodnevnim situacijama na način koji je prirodan za kulturu zemlje čiji jezik uče. INTERKULTURALNE VJEŠTINE: Djeca će : • upoznavati kulturu svoje zemlje i učiti da je bolje poštuju i cijene. npr. at Rečenica: • Osnovni red riječi u potvrdnoj. may (potvrdna. swimming-pool. PROGRAMSKI SADRŽAJI • Teme (tematska područja vezana za svakodnevni život. upitna forma) Imperativ. west . outdoor sports.. npr. ispusti nešto ili pogriješi ili Ouch! kojim se izražava iznenadna bol) i sl. razočarenje. npr. .) izviniti se i prihvatiti izvinjenje suge rirati neku akciju (Let’s …) prihvatiti i odbiti ponudu ili molbu govoriti na jednostavan način o svakodnevnim aktivnostima i radnjama riječi u stupcima A i B. peoples. basketball. penfriend Kolokacije u vezi sa datim temama. b) PISANJE Djeca će: • prepisivati kratke tekstove • pisati po diktatu • ispunjavati tabele/križaljke • ubacivati/podvlačiti/redati riječi u smislene rečenice • pisati rečenice koristeći tačnu formu glagola u zagradi • dovršavati rečenice • pisati kratke sastave na poznate teme itd. sva lica jednine i množine Prilozi (najčešći) . (Likovna kultura). razlike u upotrebi nekih pozdrava u engleskom i u maternjem jeziku djeteta: Dobar dan i Good morning/afternoon ili Dobar dan i Good day)..Vrijeme. USA. zahvalnost ideju posjedovanja (have. najčešće. npr. up – down. skraćenice za dane u sedmici i mjesece Afikse u vezi sa datim temama i gramatikom. in.: • kroz crtanje.Mjesto . • upoznavati neke osnovne razlike izmeñu njihove kulture i kulture naroda sa engleskog govornog područja (npr. npr. . their culture (osnovni vokabular) Osim što će stalno proširivati vok abular. 222 .- • • • • dopadanje. Ovo može podrazumijevati: . • koriste ključne metode iz prakse pri radu u parovima ili malim grupama. npr. football. UK. upitnoj i zapovjednoj rečenici • There is a/There are some…Is the re a…? Are the re any…? (osnovni vokabular) Ze mlje i oblasti. right. Oops! kada neko padne. on. slikanje. • budu odgovorna i aktivna u situacijama kada se uči jezik. east.. nedopadanje. quickly Prijedlozi: • Mjesto. have got. npr. negativnoj. pjevati i igrati jezične igre itd.Način. behind.m. dje ca će ponavljati ili učiti koristiti: Skraćenice. -s. Modalni glagoli can. fast – slow. left. in front of • Vrijeme. kao što je počinjanje nabrajanja od malog prsta. make a phone call INTERDISCIPLINARNI SADRŽAJI Djeca će takoñer učiti jezik i proširivati svoj vokabular oslanjajući se na znanje koje su stekla učenjem nekih drugih školskih predmeta. John’s book.uzvike (npr. negativna. iznenañenje. • slušanjem i pjevanjem omiljene vrste muzike (Muzička kultura).Smjer. in. zanimanje i oduševljenje za nešto. • kroz sportove i igre (Tjelesni i zdravstveni odgoj). sklapanjem ispreturanog teksta u smislenu cjelinu itd. koji se razlikuje od kulture do kulture. UČENJE KAKO TREBA UČITI: Djeca će učiti da: • razvijaju pozitivan stav prema učenju jezika. npr. aktivnosti i interesovanja djeteta ovog uzrasta). itd. pokret glavom kad se želi reći da/ne. under. zadovoljstvo. on. npr. • Aktivnosti (kojima se realiziraju vještine). npr. ocjenjuju svoje aktivnosti i aktivnosti svojih kolega. hot – cold Složenice u vezi sa datim temama. to do homework. a. PRODUKCIJA a) GOVOR Djeca će: • učestvovati u razgovoru sa drugom djecom ili nastavnikom • davati upute i nareñenja • igrati uloge • recitirati. oblikovanje. itd. his house etc. slowly. p.govor tijelom.

prilagoditi ga raspoloženju i trenutnim potrebama djece. . razviju i podržavaju zainteresiranost za učenje jezika. igranje po ulogama.razvije vlastiti sistem praćenja i provjeravanja napredovanja svakog djeteta.ne prihvata kruto uputstva data u programu.stvori pozitivnu i zabavnu atmosferu za učenje.slobodno oblikuje svoje časove.osposobi djecu da samostalno rade tokom časa i kod kuće. primjerenosti i postupnosti.procijeni kojim fondom riječi trebaju ovladati djeca u datoj grupi i datim uvjetima.pažljivo planira svaki čas. ali primjereno uvjetima u kojima radi. Trajanje časa ne postavljati kruto.njeguje poštivanje drugog u toku zajedničkog rada i natjecanja. igre pogañanja su neki oblici koji su se pokazali efikasnim i koje treba primjenjivati. • Nastavne metode i oblici rada Koristiti što raznovrsnije nastavne metode i oblike rada. Role playing.praktikuje prvo usvajanje pravilnog izgovora auditivnim putem. . .razvija od početka radne navike. . vedrom i privlačnom okruženju. • Vokabular (koji odgovara datim temama. DIDAKTIČKO-METODIČKE NAPOMENE U prvim godinama učenja usmjeriti pažnju na razumijevanje. kako u nastavnim aktivnostima tako u rasporedu i trajanju časova.piše pismenu pripremu za svaki čas. . proširuje materijal prema datoj situaciji. Koristiti mogućnosti izlaska iz učionice radi neposrednosti i očiglednosti u nastavi.razvija komunikacijske sposobnosti. Nastavnik treba da: . igre riječima. . idući od jednostavnih ka složenijim jezičkim ciljevima. zadatke za djecu pojedinačno. Primjenjivati frontalni i individualni pristup.priprema materijal i opremu. • Preporuke Za organizaciju i realizaciju nastave engleskog jezika u trećoj godini učenja i dalje je naglašena potreba za fleksibilnošću. pantomima. grupni i individualni pristup. Ono treba da je u funkciji motivacije djece na daljnji rad i razvijanje naklonosti i ambicije za učenje jezika. udžbenicima i priručnicima. . predviñenim funkcijama i vještinama). Napomena nastavnicima: Uvijek imati dovoljno tolerancije i fleksibilnosti prema djeci u samostalnom sastavljanju i izgovoru rečenica. maskiranje. drama-playing. pretending. 223 . . za grupe i cijeli razred. .• Gramatika (gramatička područja za dati nivo).se drži principa jednostavnosti. sarañuje sa kolegama i stručnim savjetnikom. . koje imaju za cilj da pobude. I dalje je moguće i poželjno paralelno izvoñenje nastave engleskog jezika sa nastavom drugih predmeta. kao i rad u manjim i većim grupama i rad u parovima. . • Praćenje i vrednovanje treba da je konstantno i provedeno veoma pažljivo i nenametljivo. . Nastavnik istovremeno procjenjuje realizaciju zadanih ciljeva i vlastiti učinak. . cilj i način rada. pjevanje horsko i pojedinačno. frontalni. .primjenjuje direktni. pogañanje. ponavljanje i na usmenu komunikaciju sa zabavnim aktivnostima. Koristiti igru i pjesmu kao osvježenje i učenje jezika provoditi u razigranom. rješavanje jezičke zagonetke i križaljke. nego da kreativno i fleksibilno kreira svoj rad u okvirima zacrtanog. a potom usmenu upotrebu bilo izolovano ili u govornoj interakciji.

dopunjava i samostalno piše riječi i kraće rečenice zapisuje poznate riječi ili kraće rečenice po modelu piše kratke rečenice ili sastave o sebi i svom okruženju Govor - Pisanje - Znanje o jeziku - Na o vom nivou učenja dijete još uvijek ne stječe znanje o jeziku. ritam i intonaciju u jeziku koji uči razumije jednostavna uputstva. napisane riječi i kratke rečenice čita naglas poznate riječi i rečenice čita i razumije kratki tekst u kojem su mu poznate sve riječi pravilno artikulira glasove.2 Evropskog okvira za strane jezike. Jezičke vještine Slušanje i razumijevanje Očekivani rezultati / ishodi učenja dijete prepoznaje glasove. kratka objašnjenja nastavnika i pravilno reagira na iste razumije kratke dijaloge na poznatu temu Čitanje i razumijevanje - prepoznaje slova. poštuje ritam i intonaciju rečenice postavlja i odgovara na jednostavna pitanja aktivno učestvuje u razgovoru po modelu može dati jednostavne informacije o sebi. školi itd. pitanja. naglasak. upozorenja. naglašava riječi.(3 časa sedmično – 105 časova godišnje) Francuski jezik CILJEVI I REZULTATI ODGOJNO-OBRAZOVNOG RADA U nastavi francuskog jezika u petom razredu osnovne škole djeca treba da prošire programske sadržaje iz IV razreda i teže dostizanju nivoa A1. izjave. nego prepoznaje i pravilno upotrebljava osnovne jezičke elemente 224 . svojoj porodici i prijateljima. opisuje u nekoliko rečenica poznatu situaciju prepisuje.

Dani u sedmici . Bonne Année) . u sebi ili naglas. aller au marché. razred 3. Il fait gris.Dani u sedmici (lundi. des fruits.. godina učenja francuskog je zik a Razvijanje početnog znanja Teme . upitna i negativna forma) Prilozi: za mjesto. le déjeuner. la vache) . l'école.. le jus de fruits. bilješki ili rečenica. les livres. l'hiver) .Dijelovi tijela (la tête.Slobodno vrijeme . (à l'école. upoznavati se identificirati i locirati ljude i predmete opisivati ljude i predmete. povezivanjem odreñenih ilustracija sa odgovarajućim tekstom. grandpère. la classe. aller à la bibliothèque. au match de foot. l'automne. itd.Dijelovi tijela Funkcije i sposobnosti Djeca će znati: pozdravljati i odgovarati na pozdrave obraćati se ljudima. Joyeux N oël.Svakodnevni život (faire des courses.. 2) Verbalno : ponavljanjem riječi.. označavanjem tačnih / netačnih tvrdnji (V i F). de .Godišnja doba i mjeseci . l'omelette. l'été.. le livre de mon ami) Rečenica: Osnovni red riječi u potvrdnoj. neka raspoloženja i stanja i aktivnosti postavljati poznata pitanja i odgovarati na njih tražiti i nuditi pomoć tražiti i davati informacije na jednostavan način izraziti slaganje i neslaganje. oncle. Nove godine. le cheval. dans. dopadanje.Nivo 5.Škola (la classe. aller au supermarché et acheter du pain. dans la classe. popunjavanjem i čitanjem tabela.P isanje kratke čestitke (Joyeux anniversaire à.. la salade. le bras. l'emploi du temps.Atmosfersko vrijeme . nedopadanje. mardi. negativnoj. aujourd'hui. l'élève. ces livres) Upitni (Q uelle heure est-il?) Opisni pridjevi (u okviru datih tema) Brojevi: 1 – 100 (desetice) Glagoli: prezent (le présent).P oziv na proslavu roñendana .) Zamjenice: Lične.Škola i učionica . itd. l'instituteur.Svakodnevni život (porodica i život u porodici) . upitnoj rečenici Vokabular .Atmosfersko vrijeme (Il fait beau. ma mère. b) ČITANJE I REAGIRANJE Djeca će čitati kratke tekstove.Mjeseci u godini (janvier. beaucoup) Prijedlozi: à..Proslave (roñendana. povezivanjem nabrojanih riječi sa odgovarajućim brojevima ili simbolima. dopuštanje.. i reagirati: 1) Neverbalno: izvršavanjem uputa i nareñenja.Domaće životinje (le chat. itd. imperativ (l'impératif) Pomoćni glagoli avoir i être (potvrdna. la forniture scolaire) . izvršavanjem uputa i nareñenja. vrijeme. zaokruživanjem tačnog odgovora.) . le pain. cette femme.Jelo i piće (le petit déjeuner.) . le pied. zadovoljstvo Ak tivnosti RECEPCIJA a) SLUŠANJE I REAGIRANJE Djeca će slušati izgovoreni tekst i reagirati: 1) Neverbalno: pokazivanjem / doticanjem predmeta ili dijela tijela koji se spominje..Godišnja doba (le printemps. blagdana) . la soupe. du lait. odnosno tačnih i netačnih tvrdnji (V i F). Gramatika Djeca će koristiti (ali neće učiti o tome): Imenice sa članom u jednini i množini (le livre.. količinu (ici. davanjem kraćih odgovora na pitanja koja je postavio nastavnik ili koja su čula sa audio ili video zapisa. subjekatski i objekatski padež Pridjevi: Prisvojni (mon ami.Domaće životinje . petit-fils) .Članovi uže i neki članovi šire porodice (maman. février.. le chien. visiter des amis) . mes parents) Pokazni (ce garçon...Jelo i piće . Il pleut) .. soeur. povezivanjem odreñenih ilustracija sa odgovarajućim tekstom. le dîner..) . les matières.. la main) 225 . izraza ili čitavih rečenica koje je izgovorio nastavnik ili koje su čula sa audio ili video zapisa.

a potom prepisivanje riječi i kratkih rečenica do usvajanja pravilnog pisanja). itd. INTERDISCIPLINARNI SADRŽAJ INTERKULTURALNE VJEŠTINE UČENJE KAKO TREBA UČITI Djeca će učiti francuski jezik i proširivati svoj vokabular oslanjajući se na znanje koje su stekli učenjem nekih drugih školskih predmeta npr. Djeca se osposobljavaju za usmenu komunikaciju u jednostavnim svakodnevnim situacijama. korištenja rječnika i leksikona prilagoñenih njihovom uzrastu i praćenja vlastitog napretka u učenju stranog jezika uz primjenu jezičkog portofolija. Djeci se takoñer pruža mogućnost susreta sa govornicima francuskog jezičkog područja i uspostavljanje prvih kontakata razmjenom kratkih pisama ili elektronske pošte. značaj ishrane za zdravlje. oh là là. U ovom uzrastu djeca rado i lako uče prikazujući scenski ono što su usvojila. sportske aktivnosti.DIDAKTIČKO – METODIČKE NAPOMENE Zadaci nastave francuskog jezika u petom razredu su prije svega usmjereni na poticanje interesa za učenje stranih jezika. Ocjena iz stranog jezika treba da bude odraz cjelokupnog djetetovog odnosa prema školskim obavezama. namirnice. njegovog aktivnog učešća u nastavnom procesu i pokazanih rezultata koje nastavnik kontinuirano prati i ocjenjuje. Nakon usmenog usvajanja postepeno se prelazi na čitanje (prepoznavanje već naučenih riječi) horsko i pojedinačno. te pisanje (prvo preslikavanje. usvajaju ograničen fond riječi i izraza.. muzički instrumenti) Priroda (dijelovi ljudskog tijela. igre) Muzička kultura (slušanje i pjevanje omiljene vrste muzike. Na taj način kod djece se razvija duh tolerancije. uvježbavanje i proširivanje leksičkog fonda. na usvajanje elementarnih jezičkih sredstava i usvajanje strategija učenja stranog jezika. tiens. Praćenje i vrednovanje U petom razredu osnovne škole iskazuju se brojčane ocjene za postignute rezultate u nastavi.) Matematika (brojevi) Kultura življenja Djeca će se: upoznati sa kulturom svoje zemlje i učiti da je bolje poštuju i cijene upoznavati sa kulturom naroda francuskog govornog područja i sa nekim osnovnim razlikama izmeñu njihove i francuske kulture učiti da komuniciraju i da se ponašaju u svakodnevnim situacijama na način koji je prirodan za kulturu zemlje čiji jezik uče (et bien. upoznavanje sa najpoznatijim francuskim izvoñačima. Teme koje se obrañuju u prve tri godine učenja stranog jezika vezane su za svakodnevni život i interese djece ovog uzrasta. Djeca u nastavi francuskog jezika imaju priliku upoznati kulturu zemlje čiji jezik uče. oblikovanje) Tjelesna i zdravstvena kultura (ples.) Djeca će učiti da: razvijaju pozitivan stav prema učenju jezika budu odgovorna i aktivna u situacijama kada se uči jezik koriste ključne metode iz prakse pri radu u parovima ili malim grupama ocjenjuju svoje aktivnosti i aktivnosti drugova iz razreda - - - - - 226 . slikanje. način života njenih stanovnika.. kao i da prepoznaju sličnosti i razlike. Budući da se odreñene teme iz razreda u razred ponavljaju. Djeca usvajaju i nove tehnike učenja stranog jezika kao što su prepoznavanje značenja jezičkih izraza. tako da će dramatizacija kratkih dijaloga biti često zastupljen oblik nastavne aktivnosti kada je u pitanju razvoj vještine govora. maternji jezik (svijet bajki i imaginacije. elementi dramatizacije – neverbalno u funkciji teatarskog izražavanja) Likovna kultura (crtanje. omogućeno je kontinuirano ponavljanje. pri čemu je prvenstveno nastavnik onaj kojeg imitiraju i za kojim ponavljaju. kao i njihovih vršnjaka u zemljama frankofonskog govornog područja.

ponavljanje. pisanje kratkog pisma. Životinje (zoološki vrt) 10. Upoznavanje 2. Boje 5. Kupovina 7. Je zičke vještine • Slušanje i razumijevanje Oček ivani re zultati/ ishodi učenja dijete može razumjeti ograničen broj riječi. kratkog opisa neke osobe) na ovom nivou učenja jezika dijete ne stječe znanje o jeziku nego prepoznaje i pravilno upotrebljava osnovne jezičke elemente • Čitanje i razumijevanje • • Govor • • • • • • • • • • Pisanje Znanje o jeziku • PROGRAMSKI SADRŽAJI Uz ponavljanje i proširivanje tematskih cjelina obrañenih u trećem i četvrtom razredu. Moja soba 3. pravi greške i kod najjednostavnije usmene produkcije prepisuje. u petom razredu će se ponuditi i nove tematske cjeline: 1. običnih fraza i rečenica. pokazivanje ili prijevod čita naglas poznate riječi i rečenice zna pronaći odreñenu informaciju u jednostavnom tekstu ako je dozvoljeno ponovljeno čitanje pravilno artikulira glasove. Dnevne aktivnosti 8. Karneval 227 . Na igralištu 9.2 E vropskog okvira za strane jezike.(3 časa sedmično – 105 časova godišnje) Njemački jezik CILJEVI I REZULTATI ODGOJNO-OBRAZOVNOG RADA U nastavi njemačkog jezika u petom razredu osnovne škole treba težiti dostizanju nivo a A1. dopunjava i samostalno piše riječi i kraće rečenice zapisuje pojedine (poznate) riječi ili kraće rečenice po modelu zna napisati nekoliko rečenica o sebi i o veoma poznatim temama (odgovori na direktno postavljena pitanja. pitanja i uputstva lične prirode ili vezana za neposrednu situaciju i na njih jezički ili nejezički reagirati potrebna mu je znatna pomoć da bi razumio: usporavanje brzine govora. naglašava riječi. Dijelovi tijela 4. porodici i prijateljima opisuje u nekoliko rečenica poznatu situaciju pravi pauze. zdrava ishrana 6. poštuje ritam i intonaciju rečenice reproducira napamet naučene stihove i pjesmice zna postavljati pitanja i davati odgovore u toku dijaloga o osnovnim temama učestvuje u razgovoru po modelu daje jednostavne informacije o sebi. oklijeva. Voće i povrće.

pripremati i provoditi jednostavne dijaloge PISANJE Djeca će: .imenovati predmete u svojoj sobi .negativan i upitni oblik glagola.. npr.dopunjavanjem teksta .opisati sebe i druge .napisati kratko pismo i predstaviti u njemu sebe i svoju porodicu Aktivnosti SLUŠANJE I RAZUMIJEVANJE Djeca će slušati izgovoreni tekst i reagirati 1) Neverbalno .rješavanjem jednostavnijih zadataka sa višestrukim izborom GOVOR Djeca će: ..prezent glagola können i mögen u jednini. sein.reći šta znaju uraditi . welche (Farbe) Pridjeve u pre dikativnoj upotrebi Glagole : . Dnevne aktivnosti: Ich früstücke um acht Uhr Wann gehst du in die Schule? Um zwei Uhr. povrće.horsko i pojedinačno.. pjevati . licu množine . usvajanje strategija učenja stranog jezika. ihr. Maine Augen sind blau.razvrstavanjem slika.povezivanjem slike i slušanog teksta.Vještine Djeca će znati: . wann. dein.za izražavanje želje oblik möchte . der Teddy. Djeca se prvenstveno osposobljavaju za usmenu komunikaciju u jednostavnim svakodnevnim situacijama uz usvajanje ograničenog fonda riječi i izraza pri čemu je prvenstveno nastavnik onaj kojeg imitiraju i za kojim ponavljaju. ČITANJE I RAZUMIJEVANJE Djeca će . die Puppe. rečenice i kraće tekstove . die Nase. .imperativ za 2. Vo će . .crtanjem.od ponuñenih riječi rekonstruirati kraće rečenice Gram atik a Djeca će: k oristiti (ali neće učiti o tome): Imenice sa članom u jednini i množini: das Buch.. Ich kann schnell laufen aber ich kann nicht hoch springen.imenovati voće i povrće . der Stuhl. razvrstavanjem slika. označavanjem tačnih i netačnih tvrdnji 2) Verbalno . Maine Nase ist klain.odgovarati na pitanja .reći šta vole jesti a šta ne .dopunjavati izostavljene riječi .igrati uloge .. te pisanje (preslikavanje. wie. Nakon usmenog usvajanja postepeno se prelazi na čitanje (prepoznavanje već naučenih riječi) . te razvoj višejezičnosti.reći koje je nešto boje .nabrojati aktivnosti kojima se bave u toku dana ... Ich habe zwei Augen. .prepisivati pojedinačne riječi.. lice jednine i 2.. . Dijelovi tijela: der Kopf. Welches Obst magst du?Ich mag Bananen. pridruživanjem slike tekstu.rekonstruirati riječi . lice množine Brojeve : do 100 (desetice) Priloge za mjesto i vrijeme Prijedloge u njihovoj funkcionalnoj upotrebi Ve znike und i aber Vokabular Djeca će usvajati novi i proširivati već usvoje ni vokabular koji se odnosi na date teme. die Tafel.označavanjem tačnih i netačnih tvrdnji 2) Verbalno .postavljati jednostavna pitanja .davanjem kratkih odgovora na nastavnikova pitanja ili pitanja koja su čula sa kasetofona i sl.davanjem kraćih odgovora. DIDAKTIČKO – METODIČKE NAPOMENE Zadaci nastave njemačkog jezika će i u petom razredu biti usmjereni na poticanje interesa za učenje stranih jezika kao temelja za buduće cjeloživotno učenje.Prisvojne zamjenice (mein. der Bauch.tražiti osnovne informacije u tekstu i reagirati: 1) Neverbalno .pitati za cijenu .upitne: wer. Ich komme um sechs Uhr nach Hause.Lične zamjenice u jednini i u 1. Und du? Moja soba: das Bett. . Tomaten mag ich nicht. die Bücher. Na igralištu Ich spiele Ball und mein Bruder spielt Tennis. a potom prepisivanje riječi i kratkih rečenica do 228 . kupovina: Der Apfel ist rot.reći koliko nešto košta . Der Vogel kann singen. . der Computer. der Tisch. das Auge / die Augen.imenovati životinje u zološkom vrtu .čitati rečenice i kraće tekstove.u prezentu u sva tri lica jednine i prvom licu množine. Was kostet ein Kilo Bananen? Bananen kosten 1 Euro.: Upoznavanje Bist du Peter? Ich komme aus Sarajevo.nabrojati aktivnosti u slobodno vrijeme . was. Kannst du hoch springen? Zoološk i vrt Der Elefant ist groß. na usvajanje elementarnih jezičkih sredstava. .recitirati.. Die Banane ist gelb. Am Samstag gehe ich nicht in die Schule. Zamjenice : .reći u koliko sati i u koji dan se nečim bave .crtanjem. unser) . warum. . Djeca u ovom uzrastu rado scenski prikazuju naučeno tako da će u razvoju vještine govora dramatizacija naučenih modela kratkih dijaloga biti često zastupljen oblik nastavne aktivnosti.

leksikona i sl. Likovna kultura. Interkulturalno učenje na ovom nivou se postiže i primjenom odreñenih autentičnih materijala poput dječjih pjesmica. Mogućnost autentičnog susreta sa govornicima kojima je njemački maternji jezik jeste i uspostavljanje prvih kontakata razmjenom kratkih pisama ili elektronske pošte. ljudsko tijelo).korištenja njihovom uzrastu prilagoñenih rječnika. Priroda (igralište. Polazeći od vlastitih iskustava djeca u nastavi njemačkog jezika imaju priliku upoznati i stranu kulturu i način života pri čemu prepoznaju sličnosti i razlike. kao npr. zdrava ishrana). Matematika (brojevi). Tjelesni i zdravstveni odgoj. njegovog aktivnog učešća u nastavnom procesu i pokazanih rezultata koje će nastavnik kontinuirano pratiti i ocjenjivati. Interkulturalne vještine Djeca će: . . poput . Odreñene teme se iz razreda u razred ponavljaju u vidu koncentričnih krugova. Djeca će tako učiti jezik i proširivati svoj vokabular oslanjajući se na znanje koje su stekli učenjem nekih drugih školskih predmeta ali i kombinirajući učenje stranog jezika sa aktivnostima „preuzetim“ iz drugih predmeta. . u svakodnevnim situacijama na način 229 . Time se kod njih razvija duh tolerancije. Teme koje se obrañuju u prve tri godine učenja stranog jezika vezane su za svakodnevni život i interesovanja djece ovog uzrasta kao i njihovih vršnjaka u zemljama njemačkog govornog područja. Muzička kultura.praćenja vlastitog napretka u učenju stranog jezika uz primjenu jezičkog portfolija. Djeca usvajaju i osnovne tehnike učenja stranog jezika. slikovnica i drugih multimedijalnih materijala. Ocjena iz stranog jezika odraz je cjelokupnog djetetovog odnosa prema školskim obavezama. zoološki vrt. uvježbavanje i proširivanje leksičkog fonda. Interdisciplinarni sadržaj Programski sadržaj je meñusobno povezan sa drugim predmetima.upoznavati različite kulture i tradicije. .prepoznavanja značenja jezičkih izraza na osnovu slušanja ili čitanja jednostavnih tekstova.učiti da komuniciraju i da se ponašaju koji je primjeren kulturi zemlje čiji jezik uče.usvajanja pravilnog pisanja pojedinih riječi i kraćih rečenica. što omogućava kontinuirano ponavljanje. Kultura življenja (moja soba. Praćenje i vrednovanje U petom razredu osnovne škole iskazuju se brojčane ocjene za postignute rezultate u nastavi. (rječnik sa slikama). kupovina.

više od 35 miliona ljudi kao drugi strani jezik koristi arapski jezik. Rezultat takvih razmišljanja je i stav Vijeća Evrope da svaki grañanin Evrope mora poznavati najmanje dva strana jezika. pjesme i plesa učiniti da učenje arapskog jezika bude zabavno čitanje i pisanje jednostavnih sintagmi i rečenica - ljubav i spremnost za učenje arapskog jezika razumijevanje jednostavnih sadržaja na arapskom jeziku sloboda i samostalnost u govoru čitanje riječi. . Proširivanje opće kulture djeteta kroz upoznavanje s načinom života i tradicijom zemalja u kojima se govori arapski jezik. . Sve prethodno spomenuto govori u prilog neophodnosti učenja arapskog jezika kao jednog od stranih jezika tokom osnovne škole. Vijekovima Bosna i Hercegovina ima civilizacijske i privredne veze s Bliskim i Srednjim Istokom.razvijanje sposobnosti slušanja i meñusobnog uvažavanja.razvijanje samostalnosti i kreativnosti.razvijanje motivacije za učenje jezika i zadovoljstva u učenju. odnosno ovladavanje strategijama učenja (naučiti kako učiti). neophodno je razvijanje svijesti o poznavanju dvaju ili više stranih jezika. Zadaci nastave arapskog jezika su: . duhu tolerancije. humanizmu i internacionalizmu. . Kroz učenje stranog jezika kod djece se razvija svijest o značaju višejezičnosti. Evropska Unija je multietnička zajednica čiji su opstanak i prosperitet uvjetovani višejezičnošću. .upoznavanje sa kulturom naroda čiji se jezik izučava i razumijevanje i poštivanje drugih kultura.ovladavanje osnovnim leksičkim.razvijanje samopouzdanja i samopoštovanja. a u okviru nastave stranih jezika. toleranciji.(3 časa sedmično – 105 časova godišnje) Uloga i značaj nastave arapskog jezika Tokom procesa obrazovanja. gdje se u više od 20 zemalja sa više od 250 miliona govornika kao službeni jezik koristi arapski. predanosti i preciznosti u učenju jezika razvijanje samostalnosti u govoru putem igara. kao i sjevernom Afrikom. . vezanih za konkretan pojam (samostalno upotrebljenih) čitanje i pisanje jednostavnih sintagmi i rečenica prepisivanje riječi i kratkih sadržaja kratki usmeni i pismeni odgovori dopunjavanje riječi i rečenica 230 . . Cilj i zadaci učenja arapskog jezika Cilj učenja arapskog jezika je osposobljavanje djece za usmenu i pismenu komunikaciju na arapskom jeziku o različitim temama iz svakodnevnog života. . a ne o jeziku razvijanje pozitivnog stava prema učenju jezika razvijanje radoznalosti i kreativnosti razvijanje razumijevanja i logičkog pamćenja razvijanje temeljitosti. Pored toga. kozmopolitizmu. fonetskim i gramatičkim minimumom. CILJEVI I REZULTATI ODGOJNO-OBRAZOVNOG RADA Ciljevi početne nastave arapskog jezika Očekivani rezultati učenja Arapski jezik - učenje jezika.osposobljavanje djece za samostalno korištenje različitih izvora znanja.razvoj sve četiri jezičke vještine.

tašdid. sukun.PROGRAMSKI SADRŽAJI Teme (opća tematska područja kao osnov za daljnji rad) Funkcije i vještine (usmena i pismena kompetencija) Aktivnosti (pomoću kojih se realiziraju vještine) Gramatika (osnove gramatike za dati nivo) Vokabular (u okviru datih tema) Neophodno je ponoviti osnovne fraze i provjeriti da li su usvojeni: osnovni oblici slova. varijante pisanja slova. sintagme i kraće rečenice. 231 . pisanje odreñenog člana. tanwin. kratki i dugi vokali. vezivanje slova u riječi.

-Brojevi (do 20) Vok abular Djeca će: Učiti samo osnovni vokabular.pjevati .gestikuliranjem. praznika i Funkcije i vje štine Djeca će znati: . prepoznavanje. a potom postepeno usvajaju i pravilan način njihovog pisanja kroz vježbe poput: .P ozdravljati na formalan i neformalan način .popunjavanja sintagmi i rečenica (npr.kraćim pismenim ili usmenim odgovorima na pitanja . 'ila.Imenovati članove svoje uže porodice .Nivo Peti razred 3.glumiti PISANJE Djeca najprije prepisuju riječi koje su prije toga usmeno usvojila. izostavljajući odreñene riječi koje djeca trebaju popuniti) Gramatika . sintagmi ili rečenica i reagirati: 1) Neve rbalno: .izvoñenjem uputstava koje nastavnik izgovara ili koja čuju sa kasetofona 2) Ve rbalno: . ponavljanje.bojenjem navedenih predmeta / osoba .Reći koliko je sati (puni sat) .Odreñeni i neodreñeni član .Opisati jednostavni m rečenicama (imenskim) i ograničenim brojem riječi ljude i predmete u kući .lijepljenjem.dopunjavanjem izostavljenih riječi ili sintagmi u tekstu .davanjem kratkih odgovora na nastavnikova pitanja ili pitanja koja su čuli sa kasetofona ČITANJE I RAZUMIJEVANJE Djeca će prepoznati jednu ili više napisanih riječi.voditi kraće dijaloge u parovima sa drugom djecom ili sa nastavnikom .Škola (sportske i kulturne aktivnosti) .ponavljanjem odreñenih riječi koje je izgovorio nastavnik ili koje su čuli sa kasetofona .recitirati kraće pjesmice . `ala) .Upitna re čenica .Brojati od 1 do 10 .Pridjevi (najčešće upotrebljavani) . odnosno povezivanjem slike sa tekstom koji čuju.povezivanjem ponuñenih riječi u tekstu…itd.podvlačenjem i bojenjem ilustracija koje se odnose na riječi koje su čuli . min.nastavnik ispisuje sintagme/rečenice na tablu. godina učenja arapskog jezika Prvi stepen elementarnog znanja Te me . Gdje su nestale riječi? . lice množine) .Nabrojati ograničen broj odjevnih predmeta Aktivnosti SLUŠANJE I RAZUMIJEVANJE Djeca će slušati izgovoreni tekst i reagirati 1) Neve rbalno: . odnosno slaganjem slika redoslijedom koji proistekne iz teksta koji su čuli .Pozd ravljanje upoznavanje .Opisati porodicu.gestikulacijom predstaviti ono što su čuli .Svakodnevni život .Nabrojati dane u sedmici .Elementarn a imensk a rečenica .ponavljati riječi nastavnika ili riječi izgovorene sa kasetofona . GOVOR Djeca će: .Nabrojati aktivnosti u slobodno vrijeme .Lične zam je nice (jednina i 1.Upitni izraz (min ayna) .Osnovne boje (muški i ženski rod) .Iskazivanje starosti .Prije dlozi (fi.Koristiti brojeve do 20 (bez objašnjavanja inkongruencije) . .P roslava roñendana. crtanje i druge vježbe) uvježbavati osnovni vokabular Vokabular treba proširivati u skladu sa temama koje se obrañuju 232 .pokazivanjem na odreñene ilustracije koje se odnose na riječi koje su djeca čuli.Imenovati predmete u školskoj torbi i učionici .Pokazne zamje nice (za bliže i dalje objekte) . sebe i druge .Gramatički že nski rod (nastavci za ženski rod) .P redstaviti sebe i druge .Kuća . pjesmice. koji će biti osnova za tvorbu kratkih sintagmi i (imenskih) rečenica Kroz dijalog (igre. imitiranjem povezivanjem pisanih riječi i odgovarajućih ilustracija 2) Ve rbalno: .Particip aktivni .

te planirajući trajanje svakog segmenta aktivnosti u učionici. a u skladu sa uvjetima u kojima radi. kreativno i fleksibilno kreira svoj rad u okviru zacrtanih ciljeva. potičući ih da maksimalno koriste vlastite talente i sposobnosti.. poštuje osnovne didaktičke principe primjerenosti i postupnosti. kontrolira i razvija kod djece pravilno usvajanje izgovora. njihove prednosti su velike. stvara živa atmosfera u učionici. pjesmu. pjevanjem (Muzička/glazbena kultura). Preporuke - - - Kod organizacije nastave arapskog jezika u trećoj godini učenja. preporuke se odnose prvenstveno na to da djeca rado prihvataju i provode proces imitiranja i ponavljanja. razvija komunikacijske sposobnosti kod djece. Praćenje i vrednovanje U petom razredu osnovne škole iskazuju se brojčane ocjene za postignute rezultate. poboljšanju njihovih jezičkih znanja. sa postepenim uvoñenjem čitanja i pisanja. pripremajući materijale/opremu koja je potrebna u učionici. rado insceniraju naučene dijaloge. detaljno razrañujući načine kako da ih postigne. Ukoliko se u nastavni proces integriraju igre.rekonstruiranje riječi od ponuñenih slova . (Priroda). Ocjena treba da bude odraz cjelokupnog odnosa djeteta prema školskim obavezama. marljivost. ponavljanje. grupe i cijeli razred. oblikovanjem (Likovna kultura).takmičenje u pisanju brojeva itd. kao i njegovanju prisnijih odnosa izmeñu djece i nastavnika. piše pismene pripreme za svaki čas. procjeni kojim fondom riječi djeca trebaju ovladati u datoj grupi i datim uvjetima. razvija vlastiti sistem praćenja i provjeravanja napredovanja svakog djeteta. postavljajući ciljeve. kao i dodatne materijale u slučaju neočekivanih situacija. igrom (Tjelesni i zdravstveni odgoj). Nastavnik treba da: pažljivo planira svaki čas. pripremajući zadatke za pojedinu djecu. razvija pozitivnu atmosferu u učionici. prirodu i sl. Arapski jezik se na ovom nivou uči kroz različite jezičke igre. uspostavljanju prijatnije atmosfere u učionici. Igre doprinose povećanju aktivnosti djece. te izmeñu same djece. uporeñivati je sa vlastitom kulturom i razvijati pozitivan stav prema različitosti. Razvija se takmičarski duh. DIDAKTIČKO – METODIČKE NAPOMENE U prvim godinama učenja arapskog jezika pažnju treba usmjeriti na aktivnosti koje imaju za cilj da razviju zainteresiranost djece za učenje jezika. odgovornost i motivaciju za učenje. ples. Interdisciplinarni sadržaji U svim oblastima sadržaj je povezan sa drugim školskim predmetima: crtanjem. Interkulturalne vještine Djeca će: upoznati kulturu i običaje različitih zemalja u kojima se govori arapski jezik. Rad u parovima ili grupama doprinosi dinamici časa i većoj angažiranosti djece. Postojanje i njegovanje 233 . razvija kod djece radne navike. zajedničkom šetnjom kroz park. plesom. Nastavnik treba kontinuirano pratiti i ocjenjivati rad svakog djeteta.

prepoznati.o uglovima (prepoznavanje.o jednačinama i nejednačinama s nepoznatom „na jednom mjestu“ .uglove (crtati i klasifikovati).o izračunavanju zapremine kocke OČEKIVANI REZULTATI Dijete će znati: . o zapremini kvadra (mjerenje i računanje) .takmičarskog duha tijesno je povezano s motivacijom za učenje jezika.s lakoćom uporediti ma koja dva višecifrena broja . a naročito o pravouglom trouglu . jediničnim zapreminama. vrste).140 časova godišnje) PODRUČJA CILJEVI Stican je znan ja: .izraditi modele 1 mm2. kocke) iz modela njihovih mreža i na druge načine . obilježavanje. a •( b+c) = a • b + a•c i slične) . razumjeti i pravilno koristiti matematičke simbole .prepoznati i rješavati zadatke date riječima (i problemske zadatake) . jediničnim površinama.poznavanje i upotreba matematičkih simbola .sigurno izvoditi osnovne računske operacije u N 0 . elementi.prepoznati i rješavati osnovne oblike jednačina i nejednačina u N 0 .izraditi modele kvadra (spec.izraditi modele 1 cm3 i 1 dm3 . vrste). površine (pravougaonika). a • b = b •a .prepoznati brojeve prvog miliona i brojeve skupa N 0.o izračunavanju površine kvadrata . trouglove (crtati i klasifikovati) .prave i poluprave i crtanju (modela) prave i poluprave .koristiti pomagala za crtanje uglova.o trouglovima (prepoznavanje.sa sigurnošću obavljati računanja u N0 . Izlasci djece u prirodu su takoñer prilika za igre i pjesmice na arapskom jeziku.prepoznati i crtati pravougonike (spec. njihov položaj na brojevnoj polupravoj i njihovu strukturu .mjeriti.formiranje pojmova brojeva prvog miliona i skupa brojeva N0 . kvadrate) . obilježavanje. Matematika (4 časa sedmično .upotrebe brojeva u različtim kontekstima. zapreminu (kvadara) uz prethodno procjenjivanje i pravilan izbor jedinične mjere .koristiti se induktivnim i analognim mišljenjem u rješavanju različitih zadataka i problema 234 . 1 dm2 i 1 m2 . 1 cm2 .izvesti jednostavnija praktična mjerenja i računanja površina i zapremina Znan je Razvijanje vještina i sposobnosti: usporeñivanja nizanja slijeñenja niza uputa prostornog organiziranja i orijentiranja vizuelizacije i vizuelnog grupiranja procjenjivanja prepoznavanja obrasca induktivnog mišljenja induktivnog i analognog zaključivanja različitih načina matematičkog izražavanja i komuniciranja matematičkog jezika prikupljanja.o rješavanju aritmetičkih (brojevnih) izraza . selekcije i korištenja informacija Sposobnosti i vještine Dijete će moći: . trouglova i pravougaonika .izvoditi jednostavnije zaključke (a+ b = b+a.rješavati brojevne izraze . a naročito o pravom uglu i nekim njegovim dijelovima (polovini i trećini) .o jediničnim površinama.važnost procjene i provjere rezultata .formiranje pojmova i usvajanje procedura četiri osnovne računske operacije u skupu N 0 . elementi.o jediničnim zapreminama.modelirati brojevne izraze prema datim (tekstualnim) uvjetima . u drugim predmetima i svakodnevnom životu . o površini pravougaonika (mjerenje i izračunavanje) .usvajanje znanja o višecifrenim brojevima i njihovoj strukturi .formiranje pojmova brojevne crte brojeva skupa N 0 .

Mjesne vrijednosti cifara Brojevna crta 1. emocija i doživljaja prepoznati važnost matematičkih znanja u rješavanju problema i sveprisutnost matematike u univerzumu Vrijednosti i stavovi NASTAVNI PROGRAM MATEMATIKE Programski sadržaji 1. (x ± a)± b = c Nejednačine oblika: x ± a < b. BROJEVI PRVOG MILIONA Čitanje.000 2.ponavljanje Sabiranje i oduzimanje brojeva u prvom milionu (usmeni postupak) Sabiranje i oduzimanje brojeva u prvom milionu Sabiranje i oduzimanje brojeva u prvom milionu (pismeni postupak) Osnovna svojstva sabiranja (komutativnost. SABIRANJE I ODUZIMANJE BROJEVA U PRVOM MILIONU Sabiranje i oduzimanje brojeva u prvoj hiljadici . MNOŽENJE I DIJELJENJE U PRVOM MILIONU Množenje u prvom milionu kao sabiranje jednakih sabiraka. Nepromjenljivost razlike i primjena Oduzimanje zbira od broja Brojevni izrazi sa sabiranjem i oduzimanjem koji sadrže slovo (promjenljivu) Odreñivanje nepoznatog sabirka. pisanje i uporeñivanje brojeva prvog miliona Klase i razredi. Nepromjenljivost zbira i primjena Zavisnost razlike od umanjenika i umanjioca. Jedinica i nula u dijeljenju Množenje broja dekadskom jedinicom i višekratnikom broja deset. a ± x > b. posebno kolektivnog (timskog) rada pozitivnim crtama ličnosti važnosti radovanja ličnom uspjehu i uspjehu drugih ocjenjivanja i samoocjenjivanja na osnovu objektivnog i konstruktivnog vrednovanja samopouzdanja. x ± a ≤ b .000. pisanje i uporeñivanje brojeva do 1.ponavljanje Povezanost sabiranja i oduzimanja .Razvijanje spoznaja o društvenim vrijednostima: uvažavanja argumentacije u branjenju ličnih stavova i stavova drugih važnosti donošenja sudova na osnovu provjerenih činjenica i izgrañenih kriterija rada. umanjenika i umanjitelja Rješavanje jednačina oblika: x ± a = b. Množenje jednocifenim brojem Nula i jedinica kao činioci/faktori Dijeljenje kao obrnuta operacija množenju. x ± a > b. a ± x = b . x ± a ≥ b 3. samoaktualizacije uloge kritičkog mišljenja i zaključivanja u donošenju različitih odluka Dijete će: pokazivati više zanimanja za timski rad i socijalizaciju naučiti da sasluša argumentaciju i kritički preispituje lične stavove i stavove drugih prepoznavati vrijednosti unutrašnjeg (nehedonističkog) života i unutrašnje nagrade poboljšati vlastitu „listu“ motiva. nula kao sabirak) Primjena osnovnih svojstava sabiranja u računanju Brojevni izrazi sa sabiranjem i oduzimanjem Zavisnost zbira od sabiraka. a ± x < b.000 – ponavljanje Zapisivanje brojeva u obliku zbira višekratnika dekadskih jedinica Čitanje. Množenje dekadskom jedinicom Dijeljenje broja dekadskom jedinicom Množenje zbira i razlike brojem (Distributivnost množenja prema sabiranju i oduzimanju) Dijeljenje zbira i razlike brojem Pismeno množenje i dijeljenje jednocifrenim brojem 235 . asocijativnost.

1 dm . TROUGAO Stranice. Pravougli trougao . Upisivanje brojeva u tablice. Obilježavanje uglova Uporeñivanje uglova Pravi. x : a = b. a : x = b Nejednačine oblika: a · x > b. a · x < b. 5. Tablica sa razredima/klasama cifara. 1 dm . 1 a. kocke). x · a = b. 1 mm . 1 cm . Raznostraničan. UGAO Par polupravih sa zajedničkom početnom tačkom . rastavljanje pravougaonika na kvadrate Uporeñivanje i mjerenje površine pravougaonika Jedinične mjere za površinu (1 m .crtanje Crtanje tangram-figura Izračunavanje obima trougla 7. vrhovi i uglovi trougla. zapremina kvadra (specijalno kocke) – zadacima iz prakse DIDAKTIČKO-METODIČKE NAPOMENE 236 . x : a < b 3. BROJNI IZRAZI Brojni izrazi sa operacijama različitog reda (stepena). 1 km ) Izračunavanje zapremine kvadra (specijalno kocke) Površina kvadra i kocke. 1 mm . BROJEVI VEĆI OD MILIONA. ZAPREMINA KVADRA (SPECIJALNO KOCKE) 3 3 3 3 3 Modeliranje kvadra od kocki. jednakokraki i jednakostraničan trougao .ugao Kraci i vrh ugla. kocke) Kvadratni oblici i kvadratni brojevi 8. kvadrata) Mreža kvadra (spec. Izračunavanje površine kvadra (spec. 1 km ) Izračunavanje površine pravougaonika (spec. Skup prirodnih brojeva (N) i skup N0. oštri i tupi ugao Uglovi tangram figura Mjerenje uglova tangram figura polovinom pravog ugla 6. 1 ha. 1 cm . a · x ≥ b. Uporeñivanje i mjerenje zapremine kvadara Jedinične mjere za zapreminu (1 m . POVRŠINA PRAVOUGAONIKA 2 2 2 2 2 Modeliranje pravougaonika od kvadrata. rastavljanje kvadra na kocke.crtanje.Pismeno množenje i dijeljenje dvocifrenim brojem Pismeno množenje trocifrenim brojem Osnovna svojstva množenja i primjena (komutativnost i asocijativnost množenja) Zavisnost proizvoda od činilaca (faktora) Nepromjenljivost proizvoda i primjena Zavisnost količnika od djeljenika i djelitelja Nepromjenljivost količnika i primjena Množenje i dijeljenje proizvoda brojem Množenje i dijeljenje korištenjem olakšica Brojevni izrazi u prvom milionu s množenjem i dijeljenjem koji sadrže promjenljivu (slovo) Jednačine oblika: a · x = b. sa zagradama i bez zagrada Sastavljanje jednostavnijih brojnih izraza koji odgovaraju tekstualnim zadacima 4. Brojna poluprava brojeva skupa N0. SKUP PRIRODNIH BROJEVA (N) I SKUP N O Primjeri brojeva koji su veći od miliona. a · x ≤ b.

Ovdje preporučujemo da se učenje o mjerenju površine isključivo veže za mjerenje površine pravougaonika. površinu kvadra treba postaviti u kontekst učenja i vježbanja površine pravougaonika. Sva pravila i zakonitosti o brojevima i računskim radnjama iz prve hiljade uvode se i provjeravaju i u skupu brojeva prvog miliona. UGAO I TROUGAO Imajući u vidu da djeca geometrijske sadržaje u početnoj nastavi matematike usvajaju polazeći od konkretnog. POVRŠINA PRAVOUGAONIH OBLIKA Dosadašnja iskustva i pokušaji (u četvrtom razredu osmogodišnje osnovne škole) u pomalo deduktivnom zasnivanju učenja površine pokazali su da je taj pristup bio neshvatljiv za veći broj djece. na osnovu definicija računskih operacija i komponenti koje ih čine. Pojam beskonačnosti treba kod djece razvijati samo intuitivno i uz izbjegavanje riječi beskonačno.set figura. Zadnjom konstatacijom ne misli se na umanjivanje značaja pismenog računanja na razvoj široke lepeze sposobnosti djeteta. Kao i u matematičkim sadržajima prethodnih razreda. Bitno je da djeca praktičnim modeliranjem (isijecanjem u papiru) jediničnih površina (kvadrata) formiraju pravilne predodžbe o površini kvadrata. MJERENJE I RAČUNANJE ZAPREMINE KVADRA I ovdje treba početi od modeliranja jediničnih zapremina (kocki). problemskih. Slično. ali sa dominacijom brojnog pristupa. Posebnu pažnju potrebno je posvetiti poimanju skupa prirodnih brojeva i važnom svojstvu beskonačnosti. brojni i perceptivno predodžbeni. Rješavanje jednačina i nejednačina. Nastavnik treba biti duboko svjestan važnog zakona konzervacije zapremine koju 237 . Izvanredno nastavno sredstvo za to je tangram . Pismenom računanju dati adekvatan (ne prevelik) značaj. Izračunavanje površine pravougaonika ne smije se pretvoriti u formalizam koji „ogoljava“ postupak izračunavanja površine do tabličnog množenja brojeva.BROJEVI PRVOG MILIONA Sadržajima ove tematske cjeline prirodno se proširuju i produbljuju znanja koja su djeca stekla u okviru tematske cjeline hiljada. s obzirom na njegovu malu upotrebu u savremenom životu. kada su u pitanju usmena računanja. doživljajnog. Posebnu pažnju treba obratiti kod formiranja pojma pravog ugla. Moguće je koristiti izraz preko svakog broja. a posebno praktičnih zadataka. Korištenje origami tehnika (tehnike presavijanja papira) pokazalo se kao izvanredna mogućnost u formiranju pojma pravog ugla i u uporeñivanju uglova. može se dosta uspješno razviti pojam zapremine (kvadra). odnosno u skupu brojeva N0. RAČUNSKE OPERACIJE U PRVOM MILIONU Svi metodički postupci koji su se koristili prilikom usvajanja računskih operacija u prvoj hiljadi koriste se i kod usvajanja računskih operacija u prvom milionu. u kojima je nepoznata „na jednom mjestu“. I ovdje će se koristiti sva tri pristupa: skupovni. Koristeći prirodnu sklonost djeteta ka igri i istraživanju. poučavanje u znanjima o uglu i trouglu treba započeti od konkretnih rogljastih oblika (tijela) iz okruženja. a poslije toga i pravougaonika. isključivo. nego te postupke treba vezivati za rješevanje različitih logičkih. jednačine i nejednačine rješavati. ne smije biti samo sebi svrha. Jednakokrakom i pravouglom trouglu treba pristupiti s posebnom pažnjom.

238 .dijete može doživjeti slaganjem različitih kvadara od jednakih kocki i oblikujući kvadre od plastelina.

uporeñivanja.. čitan je i pisanje brojeva koji su veći od hiljade Povezanost brojeva i skupova Dekadske jedinice i višekratnici dekadskih jedinica do miliona Cifre. unutrašnja motivisanost. grupnom i frontalnom radu Uredno pišu sve informacije koje im daje nastavnik. osnovna (brojevna) i mjesna vrijednost cifre Veze brojeva i tačaka poluprave Ureñenost skupa brojeva prvog miliona. nizanja i slijeñenja niza uputa Prostorno organiziranje i orijentiranje Vizuelno grupiranje i procjenjivanje Induktivno mišljenje Razvijanje prostorne organizacije i orijentacije Različiti načini matematičkog izražavanja i komuniciranja korištenjem matematičkog jezika. Razvijanje mašte i percepcije Odvajanje bitnog od nebitnog Vještina odabiranja inovacija. tolerancija Podrška drugima i servilna orijentacija Savjesno preuzimanje odgovornosti za ostvarenja Optimizam. brojevnih linija. klasificiranja. induktivno mišljenje.) Koriste udžbenik i literaturu Dosljedno izvršavaju sve zahtjeve nastavnika u individualnom.) Koriste udžbenik i literaturu Dosljedno izvršavaju sve zahtjeve nastavnika u individualnom. Razvijanje prostorne organizacije i Samopouzdanje. . pozitivan odnos prema radu i rezultatima svog rada i rada svojih drugova Značaj ocjenjivanja rezultata rada i važnost samokontrole Značaj znanja o Izvodi sadržaje iz nastavnog plana i programa. klasifikacije. uporeñivanja. kreira godišnji. razvrstavanja. razvrstavanja. kultura rada .. jasan osjećaj vlastitih moći i limita Adaptivnost i fleksibilnost u prihvatanju promjena Inovacije i otvorenost za nove ideje i informacije Uvažavanje različitosti. brojevnih linija . grupnom i frontalnom radu Uredno pišu sve informacije koje AKTIVNOSTI NASTAVNIKA Izvodi sadržaje iz nastavnog plana i programa.NASTAVNI PROGRAM MATEMATIKE ZA PETI RAZRED SADRŽAJI BROJEVI PRVOG MILIONA ZNANJE Vezana za prvu hiljadicu brojeva Prepoznavanje . jasan osjećaj vlastitih moći i limita Adaptivnost i fleksibilnost u prihvatanju promjena Inovacije i otvorenost za nove ideje i informacije Savjesno preuzimanje odgovornosti za ostvarenja Optimizam. kreira godišnji. unutrašnja motiviranost. procjenjivanje. Uporeñivanje brojeva prvog miliona Brojevi polindromi SPOSOB NOSTI Razumijevanje materije i problema Razvijanje pamćenja. VRIJEDNOSTI STAVOVI PONAŠANJA Samopouzdanje.. volja za rad.. mjesečne i dnevne planove rada P riprema nastavnu tehniku i tehnologiju Izrañuje didaktički materijal P rimjenjuje modele interaktivne nastave Bira zadatke i probleme usklañene u mogućnostima Ostvaruje produktivnu stvaralačku atmosferu i pozitivno ozračje u odjelu Vodi evidenciju svojih zapažanja o napredovanju djece Koristi različite metode i strategije u praćenju postignuća i sposobnosti djece Redovito ocjenjuje rad djece i vodi uredne zabilješke SABIRANJE I ODUZIMANJE BROJEVA U PRVOM MILIONU Nealgoritamsko (usmeno) sabiranje i oduzimanje brojeva u prvom milionu Sabiranje i oduzimanje brojeva u prvom milionu Algoritamsko (pismeno) sabiranje i oduzimanje brojeva u prvom milionu Svojstva sabiranja i oduzimanja brojeva u prvom milionu Nula kao sabirak Razumijevanje materije i problema Razvijanje pamćenja. mjesečne i dnevne planove rada P riprema nastavnu tehniku i tehnologiju i izrañuje didaktički materijal P rimjenjuje modele interaktivne nastave Bira zadatke i probleme usklañene u mogućnostima Ostvaruje 239 . prostorne organizacije i orijentacije Konvergentna i divergentna produkcija ideja Pamćenje i odabir informacija koje je potrebno upamtiti Evaluacija efikasnosti učenja i rada. te stvaralačko i logičko razmišljanje. Uče kod kuće i rade domaće zadatke Aktivno učestvuju u svim socijalnim oblicima nastavnog rada Prate izlaganja nastavnika Sarañuju u kreiranju obrazovnih situacija Pomažu nastavniku u izradi i kreiranju nastavnih sredstava i obrazovnih situacija (modela brojeva. volja za rad i kultura rada: pozitivan odnos prema radu i rezultatima svog rada i rada svojih drugova Značaj ocjenjivanja rezultata rada i važnost samokontrole Značaj znanja o brojevima i kvantitativnim odnosima Interes za rješavanje problema i zadataka timskim radom Procjenjuju i vrednuju vlastite stavove i stavove drugih Poštivanje pravila obrazovne igre i aktivnosti uopće AKTIVNOSTI DJECE Aktivno učestvuju u svim socijalnim oblicima nastavnog rada Prate izlaganja nastavnika Sarañuju u kreiranju obrazovnih situacija Pomažu nastavniku u izradi i kreiranju nastavnih sredstava i obrazovnih situacija (modela brojeva. nizanja i slijeñenja niza uputa Prostorno organiziranje i orijentiranje Vizuelno grupiranje. te stvaralačko i logičko razmišljanje Razvijanje mašte i percepcije Odvajanje bitnog od nebitnog Vještina odabiranja inovacija.

. uopćavanja Praćenje niza uputa (algoritam) Uopćavanja. jednakokrakog trougla Crtanje trougla i (specijalno) pravouglog trougla Prepoznavanje i crtanje tramfigura TROUGAO Razumijevanje materije i problema Razvijanje pamćenja. klasifikovanja. stvaralačkog i logičkog razmišljanja Razvijanje mašte i percepcije Odvajanje bitnog od nebitnog Vještina odabiranja informacija. Procjena i vrednovanje vlastitih stavova i stavova drugih Poštivanje pravila obrazovne igre i Aktivno učestvuje u svim socijalnim oblicima nastavnog rada Prati izlaganja nastavnika Sarañuje u kreiranju obrazovnih situacija Pomaže nastavniku u izradi i kreiranju nastavnih sredstava i obrazovnih situacija (modela brojeva.o. oštrog i tupog ugla Crtanje pravog.MNOŽENJE I DIJELJENJE U PRVOM MILIONU Množenje u prvom milionu kao sabiranje više jednakih brojeva Nealgoritamsko (usmeno) množenje Algoritamsko (pismeno) množenje brojeva Dijeljenje u prvom milionu kao suprotna r. brojevnih linija... prostorne organizacije i orijentacije Konvergentna i divergentna produkcija ideja Pamćenje i odabir informacija koje je potrebno upamtiti Evaluacija efikasnosti učenja i rada Apstrahiranja i konkretizacija vizuelnog pamćenja.. unutrašnja motivisanost. prepoznavanja i korištenje obrasca Induktivno analogno zaključivanje Praćenje niza uputa (algoritam) brojevima i kvantitativnim odnosima Interes za rješavanje problema i zadataka timskim radom Procjena i vrednovanje vlastitih stavova i stavova drugih Poštivanje pravila obrazovne igre i aktivnosti uopće im daje nastavnik Uče kod kuće i rade domaće zadatke produktivnu stvaralačku atmosferu i pozitivnu klimu u razredu Vodi evidenciju svojih zapažanja o napredovanju djece Koristi različite metode i strategije u praćenju postignuća i sposobnosti djece Redovito ocjenjuje rad djece i vodi uredne zabilješke BROJNI IZRAZI BROJEVI VEĆI OD MILIONA SKUP PRIRODNIH BROJEVA (N) I SKUP NO Osnovne informacije o prirodnim brojevima i brojevnoj polupravoj prirodnih brojeva UGAO Prepoznavanje ugla Označavanje ugla Prepoznavanje pravog. volja za rad Kultura rada. razvrstavanja. pozitivan odnos prema radu i rezultatima svog rada i rada svojih drugova Značaj ocjenjivanja rezultata rada i važnost samokontrole Značaj znanja o brojevima i kvantitativnim odnosima Interes za rješavanje problema i zadataka timskim radom. kreira godišnji mjesečne i dnevne planove rada Priprema nastavnu tehniku i tehnologiju Izrañuje didaktički materijal P rimjenjuje modele interaktivne nastave Bira zadatke i probleme usklañene u mogućnostima (individualizirano pristupanje djeci kroz primjenu zadataka na više 240 . množenju Nealgoritamsko (usmeno) dijeljenje brojeva Algoritamsko (pismeno) množenje brojeva Jedinica i nula u množenju i dijeljenju Svojstva računskih operacija Prepoznavanje i računanje brojnih izraza orijentacije Različiti načini matematičkog izražavanja i komuniciranja korištenjem matematičkog jezika.) Koristi udžbenik i literaturu Dosljedno izvršava sve Izvodi sadržaje iz nastavnog plana i programa. oštrog i tupog ugla Označavanje trougla Prepoznavanje pravouglog trougla Prepoznavanje jednakostraničnog. uporeñivanja Prostorno organiziranje i orijentiranje Vizuelno grupiranje Procjenjivanje Induktivno mišljenje Razvijanje prostorne organizacije i orijentacije Različiti načini Savjesno preuzimanje odgovornosti za ostvarenja Optimizam.

aktivnosti uopće zahtjeve nastavnika u individualnom. Ostvaruje produktivnu. uopćavanja Praćenje niza uputa (algoritam) U općavanja. precizira znanja: dovoljnog. P raćenje niza uputa (algoritam). prostorne organizacije i orijentacije Konvergentna i divergentna produkcija ideja Pamćenje i odabir informacija koje je potrebno upamtiti Evaluacija efikasnosti učenja i rada Apstrahiranje i konkretizacija vizualnog pamćenja.POVRŠINA PRAVOUGAONIKA Jedinične površine. Induktivno analogno zaključivanje. srednjeg i visokog nivoa. Mjerenje površine pravougaonika Izračunavanje površine pravougaonika (specijalno kvadrata) i kvadra (specijalno kocke) Jedinične zapremine Mjerenje zapremine kvadra Izračunavanje zapremine kvadra (specijalno kocke) ZAPREMINA KVADRA (SPECIJALNO KOCKE) matematičkog izražavanja i komuniciranja korištenjem matematičkog jezika. prepoznavanja i korištenje obrasca. uvažavajući i samoocjenjivanje djece zasnovano na utvrñenim kriterijima 241 . koja dijete treba usvojiti. stvaralačku atmosferu i stvaralačku i pozitivnu klimu u odjeljenju Vodi evidenciju svojih zapažanja o napredovanju djece Koristi različite metode i strategije u praćenju postignuća i sposobnosti djece Redovito ocjenjuje rad djece i vodi uredne zabilješke U evaluaciji i ocjenjivanju koristi različite oblike i strategije. Odvajanjem bitnog od nebitnog. grupnom i frontalnom radu Uredno piše sve informacije koje mu daje nastavnik Uči kod kuće i radi domaće zadatke nivoe složenosti).

Životne zajednice Biljke – proizvoñači hrane i kisika Graña i funkcija biljaka . prema drugima. načinu razmnožavanja i njihovo. znati kako se vrši oplodnja biljaka oprašivanjem ⇒ Da različite biljke imaju različita plodove. tvari. disanju biljaka. te poreñenjem svojih predviñanja sa stvarnim rezultatima ⇒ sistematiziranje znanja ⇒ prezentiranje postignutih rezultata Djeca će razviti pozitivne vrijednosti i stavove: ⇒ prema sebi samima. značaju biljaka za čovjeka ⇒ Da se biljke koje u prirodi same rastu nazivaju divljim.korijen (graña i funkcija) . pojava i procesa u prirodi i društvu pokazivati više samopouzdanja i odgovornosti poštivati različite stavove prepoznavati ulogu nauke za razumijevanje svijeta u kojem žive i za poboljšanje kvaliteta života ZNANJE Djeca će: ⇒ razvijati kritičko razmišljanje ⇒ sposobnost planiranja ⇒ provoñenje istraživanja ⇒ izvoditi mjerenja ⇒ dobivati i prezentirati dokaze ⇒ razmatrati dokaze i vršiti procjene ⇒ prenositi informacije putem individualnog i timskog rada kroz: ⇒ traženje ideja i provoñenje jednostavnih posmatranja i ogleda. ⇒ Nabrojati i opisati životne zajednice. objasniti proces fotosinteze. PONAŠANJE ⇒ ⇒ ⇒ NASTAVNI SADRŽAJI / Teme 1. 7. 242 . kako djeca mogu dati svoj doprinos očuvanju životne sredine ⇒ ⇒ ⇒ ⇒ ⇒ ⇒ koristiti prethodna iskustva koristiti odreñene kriterije za prikupljanje i zapisivanje podataka uz pomoć nastavnika razvijati plan istraživanja pratiti redoslijed uputstava pri istraživanju i mjerenju uz pomoć nastavnika procjenjivati relevantnost podataka i informacija praviti jednostavna poreñenja. vrste uzgajanih životinja i njihovom životu. svojoj porodici. uzgoju i zaštiti biljaka ⇒ Uzgoju i zaštiti životinja. raspravljati o tome šta se dešava i u kojim uvjetima.list (graña i funkcija) Disanje biljaka Fotosinteza Cvijet i cvat Oprašivanje biljaka 4. i za imenovanje i opis živih bića. cvijetu i cvatu. ponašanju ⇒ Da je ekologija nauka o očuvanju životne sredine.izdanak (graña i funkcija) . grañu i funkciju biljaka i način na koji biljke dišu. te donositi odgovarajuće zaključke koristiti vlastitu kreativnost i maštu za rješavanje problema koristiti jednostavan naučni jezik za saopštavanje ideja. 5. načine uzgoja i zaštite biljaka ⇒ Načine uzgoja životinja. značaju biljaka za čovjeka ⇒ Divljim i samoniklim biljkama. fotosintezi. okolini i učenju kao cjeloživotnom procesu SPOSOBNOSTI I VJEŠTINE ⇒ ⇒ VRIJEDNOSTI.(2 časa sedmično – 70 časova godišnje) Priroda CILJEVI I REZULTATI ODGOJNO-OBRAZOVNOG RADA PODRUČJA UČENJA CILJEVI Djeca će steći znanje o: ⇒ Životnim zajednicama. STAVOVI. oprašivanju i oplodnji biljaka ⇒ Raznovrsnosti i rasprostranjenosti plodova i sjemenki. 6.stablo (graña i funkcija) . grañi i funkciji biljaka. 2. gajenim biljkama. kako biljke proizvode hranu i kisik. a one koje uzgaja čovjek gajenim. praviti razliku izmeñu cvijeta i cvata. biljkama kao proizvoñačima hrane i kisika. da su plodovi pojedinih biljaka jestivi. 3. razmnožavanju i ponašanju životinja ⇒ Ekologiji i očuvanju životne sredine OČEKIVANI REZULTATI Djeca znaju. njihovoj potrebi za hranom i kisikom.

Da bi se taj cilj u potpunosti ostvario. Njegove specifičnosti se ogledaju u mogućnostima objedinjavanja i povezivanja prirodoslovnih cjelina koje se odnose na različita područja prirode i svijeta u širem smislu riječi. doprinosi stvaranju djetetove cjelovite slike o svemu što nas okružuje u svijetu. tj. uzorak O tijelima DIDAKTIČKO-METODIČKE NAPOMENE Priroda je novi nastavni predmet u V razredu devetogodišnje osnovne škole. hemijskih i fizikalnih procesa. 13. Gdje god je moguće nastavni sadržaji koje planira nastavnik trebali bi se držati načela aktuelnosti u neposrednom okruženju djeteta i lokalnoj zajednici. Takav način pristupa predmetu priprema dijete za cjelovit način shvatanja i rješavanja problema. To okruženje je potrebno spoznavati sa aspekta bioloških. 15. prate i bilježe prirodne pojave i procesi. 12.8. neophodno je. kao malo koji predmet u cjelokupnom školovanju. 14. problemski orijentirana nastava i primjeri iz svakodnevnog života i okruženja u kojem dijete živi. Oplodnja biljaka Raznovrsnost plodova i sjemenki Rasprostranjenost sjemenki i plodova Značaj biljaka za čovjeka Divlje (samonikle) i gajene biljke Uzgoj i zaštita biljaka Uzgoj i zaštita životinja Životinje i njihova potreba za hranom i kisikom (razmnožavanje i ponašanje životinja) Ekologija. 11. 17. 10. 18. očuvanje životne sredine Fizikalna svojstva tvari/tvar ili supstanca. 243 . što je više moguće. 16. Kod planiranja nastave prirode na umu se moraju imati iskustveno i interaktivno učenje. Način realizacije izvanučioničke nastave bi planirale škole u ovisnosti o svojim mogućnostima. 9. fiziku i hemiju. Stoga Priroda. te priprema pojmovne podloge za buduće predmete prirodnih nauka u višim razredima. prakticirati izvanučioničku nastavu gdje se posmatraju.

koristi dodate izvore znanja Razlikovanje biljnog od životinjskog svijeta. motiviranje djece za rad Posmatranje i procjenjivanje Osmišljavanje igara u učionici Organizacija praktičnih vježbi Saradnja sa roditeljima Saradnja sa lokalnom zajednicom. diskutiranje. ne uništava biljke i životinje u životnim zajednicama AKTIVNOSTI DJECE AKTIVNOSTI NASTAVNIKA (ORGANIZACIJA I METODE NASTAVE I UČENJA. povrtnjaka. STAVOVI. OCJENJIVANJE) Planiranje. posmatranje. pripreme mikroskopa i mikroskopiranje lista biljke. cijeni vrijednosti životnih zajednica. uključivanje roditelja i drugih uposlenika u školi u realizaciju programskih sadržaja. učestvovanje u akcijama uzgajanja biljaka u školi i školskom dvorištu Graña i funkcija biljaka korijen (graña i funkcija) izdanak (graña i funkcija) stablo (graña i funkcija) list (graña i funkcija) Posjeduje znanja o grañi funkciji biljaka. zaključivanje. pravi lance uzajamnih odnosa. razmjena iskustava. opisuje ih. o uzajamnom odnosu biljaka i životinja u životnoj zajednici Prepoznaje životne zajednice. korištenje njenih resursa za potrebe nastave Procjenjivanje napretka djece. podsticanje radoznalosti. važnosti biljnog svijeta za život na Zemlji Prepoznaje razne Pravilan odnos biljke u okruženju. stabla i lista. njihovim osnovnim dijelovima. izrada tematskih panoa. o uvjetima života i rasta biljaka i životinja u životnim zajednicama. mora. bare. dogovaranje. izdanaka. voćnjaka. izdanka. pravljenje zbirki korijena. sistematiziranje. predviñanje. sistematiziranje Sakupljanje. pravljenje jednostavnijih klasifikacija biljaka opisivanje grañe korijena. diskutiranje. listova. nabraja biljke i životinje. jezera i vazduha. grañi i funkciji osnovnih dijelova Sakupljanje biljaka. PONAŠANJE Pozitivan stav o životnim zajednicama. doprinosi poboljšanju uvjeta života u životnim zajednicama. sakupljanje materijala. izrada panoa Pomaganje drugima Biljke – proizvoñači hrane i kisika. prema biljkama u prikuplja različite okruženju biljke i priprema ih za herbarijum. prikupljanje informacija.TEME ZNANJE SPOSOBNOSTI I VJEŠTINE VRIJEDNOSTI. interaktivno učenje izrada shematskih prikaza Organizacija izleta Poticanje razvoja radnih navika 244 . izvoñenje zaključaka. povezivanje već stečenih znanja i iskustava sa materijom koja se obrañuje Pravljenje shematskog prikaza disanja biljaka na primjeru stablašice Čuvanje biljnog svijeta u okruženju. predviñanje Pripremanje. važnost biljnog svijeta za život na Zemlji Posjeduje znanja o biljkama kao proizvoñačima hrane i kisika. situacija za zaključivanje. posmatra i zaključuje Ispunjavanje domaćih zadataka Saradnja. organizacija nastave u prirodi Izrada didaktičkih materijala Posmatranje i praćenje napretka djece Fotosinteza Zna objasniti proces fotosinteze kod zelene biljke Izrada shema. korištenje dodatnih izvora znanja Izgrañen stav prema povezanosti žive i nežive prirode i ulozi nežive prirode u fotosintezi Izvoñenje ogleda. komuniciranje sa djecom. šume. mašte i razvoj kreativnosti Životne zajednice Posjeduje znanje o životnim zajednicama livade. Osmišljavanje predviñanje. značaj disanja biljaka za život na Zemlji Pozitivan stav prema značaju biljaka koje svojim disanjem proizvode kisik neophodan za život ljudi i životinja na Zemlji Učešće u radovima u okolini škole Pomoć roditeljima Posmatranje. pomoć drugima Disanje biljaka Zna šta je biljkama potrebno za disanje i na koji način dišu. upućivanje djece na različite izvore znanja. osmišljavanje igara i interakcijskog učenja.

praćenje. pomoć u gajenju biljaka Prikupljanje. procjenjivanje Raznovrsnost plodova i sjemenki Posjeduju znanja o raznovrsnosti plodova i sjemenki. opisivanje izgleda i upotrebe biljaka od strane ljudi Istraživanje u prirodi. porodicom Procjenjivanje postignuća Organizacija izleta u šumu Razvijanje ljubavi prema prirodnim ljepotama BiH Motiviranje. izrada panoa. načinu uzgoja i načinu zaštite biljaka Prepoznavanje značaja uzgoja biljaka za ishranu ljudi i ishranu životinja. motiviranje djece Uzgoj i zaštita biljaka Posjedovanje znanja o uzgoju i zaštiti biljaka. pravilna upotreba biljaka u ishrani ljudi i životinja Razlikovanje divljih od gajenih biljaka. sistematiziranje. znaju osnovne dijelove cvijeta i njihovu ulogu Izgrañen pozitivan stav prema cvijetu i cvatu. izvoñenje zaključaka. korištenje dodatnih izvora znanja Razvijanje interesovanja i poželjnih navika djece Praćenje zdravlja djece Motiviranje djece na igre i sport Divlje (samonikle) i gajene biljke Posjedovanje znanja o samoniklim i gajenim biljkama i njihovoj upotrebi u ishrani ljudi i očuvanju zdravlja Pravilan stav prema divljim i samoniklim biljkama i gajenim biljkama. pripremanje. pravljenje zbirki i tematskih panoa Značaj biljaka za čovjeka Posjeduje znanja o značaju biljaka za čovjeka Sposobnost prepoznavanja biljnog svijeta. pravljenje panoa Organizacija izlaska u prirodu Podsticanje. izgledu i drugim karakteristikama Izgrañen pravilan Praktičan rad u stav prema učionici i izvan uzgoju i zaštiti učionice biljaka Organizacija i izvoñenje različitih ogleda sa vodom Priprema materijala Pripremanje cjelokupnog nastavnog procesa Organizacija ureñenja izvora Uzgoj i zaštita životinja Posjedovanje znanja o uzgoju i zaštiti životinja. sistematiziranje Saradnja sa lokalnom zajednicom. prepoznavanje jestivih biljaka i njihovih dijelova. pomaganje. razlikovanje jestivih od nejestivih Izgrañen stav prema raznovrsnosti plodova i sjemenki u prirodi i njihovom značaju i razmnožavanju biljaka Ispravan stav prema biljkama i njihovom značaju za čovjeka Rad na prikupljanju plodova i sjemenki. podsticanje. izrada tematskih panoa Planiranje. pravljenje zbirki Organiziranje malih radnih akcija. njihovoj ulozi u životu i razmnožavanju biljaka Prepoznavanje plodova i sjemenki različitih biljaka. pomaganje 245 . načinu i značaju uzgoja i njihove zaštite Izgrañen pravilan stav prema uzgoju i zaštiti životinja Praktičan rad u seoskom dvorištu ili farmi. izvoñenje ogleda. prikupljanje slika životinja. Razlikuju cvijet i cvat. praćenje. pravljenje zbirki. sistematizacija životinja prema staništu. načinu ishrane.Cvijet i cvat Posjeduje osnovna znanja o cvijetu i cvatu. pripremanje i podsticanje djece na kreativan i istraživački rad Predlaganje i rukovoñenje školskim projektom Oprašivanje i oplodnja biljaka Posjeduje znanja o prirodnom i vještačkom oprašivanju i oplodnji biljaka Sposobnost razlikovanja prirodnog i vještačkog načina oprašivanja i oplodnje Praktični radovi. učešće u zajedničkim radovima u školi na izradi tematskih panoa i prikupljanju i pravljenju zbirki cvjetova i cvatova Pozitivan stav o prirodnom i vještačkom oprašivanju biljaka Prikupljanje različitih cvjetova i cvatova. predviñanje Planiranje. voñenje Izrada edukativnih i didaktičkih materijala Bilježenje. pravilna upotreba zaštitnih sredstava kod uzgoja biljaka i zaštita prilikom upotrebe tih sredstava Razlikovanje divljih od pitomih životinja.

posmatranje i zaključivanje Planiranje. uzorak Mjerenje temperature leda prilikom topljenje i temperature vode koja se zagrijava. potreba za kisikom Pravilan odnos prema životinjskom svijetu Izrada tematskih panoa. izvoñenje zaključaka i donošenje sudova o pojedinim pojavama. očuvanje životne sredine Posjedovanje znanja o ekologiji kao nauci o očuvanju zdrave životne sredine Očuvanje životne sredine. pripremanje. praćenje i ocjenjivanje Ekologija. bilježenje. izrada grafikona promjene temperature u odnosu na vrijeme zagrijavanja. zaključivanje Aktivno učešće u pripremi i izvoñenju ogleda. izrada grafikona Pravilan odnos prema preuzetim obavezama i zadacima. istraživanje. davanje doprinosa očuvanju životne sredine Pravilan odnos prema očuvanju životne sredine Aktivno učešće u očuvanju životne sredine. Kroz oglede usvojiti pojmove u vezi s prijelazom tvari iz jednog u drugo agregatno stanje O tijelima Usvojiti pojmove čvrstih. preduzimanje mjera opreza. pripremanje. istraživanje dodatnih izbora znanja. pravilnih i nepravilnih oblika. tečnih i gasovitih tijela. način života pojedinih životinja i njihovo razmnožavanje.Životinje i njihova potreba za hranom i kisikom (razmnožavanje i ponašanje životinja) Posjedovanje znanja o razmnožavanju i ishrani životinja i njihovoj potrebi za kisikom. vode koja ključa i isparava se. podsticanje i rukovoñenje u istraživanju Pomaganje djeci u izradi kalendara. pravilno rukovanje priborom i materijalom za izvoñenje ogleda Ogledom pokazati da su i plinovi tijela i da zauzimaju prostor (npr. pomoć djeci s posebnim potrebama u radu 246 . praćenje i vrednovanje rada djece. izvoñenje zaključaka i interpretacija dobivenih rezultata Fizikalna svojstva tvari Tvar/supstanca. mjerenje temperature vode. učešće u akcijama ureñenja okoliša. aktivno učešće u izvoñenju ogleda Planiranje i pripremanje nastavnog procesa. preporuka šire literature djeci. praktični radovi u školi i izvan nje. prikupljanje materijala. pravilna upotreba materijala i pribora za izvoñenje ogleda Istraživanje u neposrednom okruženju. usporedba pravilnih i nepravilnih oblika Zauzimanje pravilnih stavova prema oblicima iz prirode i vještačkim oblicima. agregatnog stanja pojedine materije Prepoznavanje agregatnih stanja vode. organiziranje Praćenje. plakata i drugog obrazovnog materijala Saradnja sa lokalnom zajednicom i porodicom Planiranje. pomoć djeci u samostalnom i grupnom radu Organizacija akcija očuvanja zdravog okoliša Planiranje i pripremanje ogleda. prikupljanje materijala za nastavu. obrnutim uranjanjem čaše u vodu). praktični radovi u školi i izvan škole. pomaganje Omogućavanje posmatranja. upućivanje djece na širu literaturu. učešće u lancima ishrane Pravljenje lanaca ishrane.

uče i dolaze do individualnih ili zajedničkih zaključaka koje mogu prezentirati.Naučiti slušati druge poštovati i uvažavati i drugačije stavove.Oblikovanje moralnih vrijednosti. . . ponašanje Djeca razvijaju pozitivne vrijednosti i stavove prema domovini. Djeca znaju: . . . o njima razgovarati. . saobraćajnom i kulturnom pogledu. .o kulturno-historijskim znamenitostima domovine.kroz učenje razvijaju kritičko razmišljanje.Utjecati na usvajanje i bogaćenje vlastitog rječnika.regionalnu podjelu Bosne i Hercegovine. stanovništvu.narode i narodnosti koje žive u našoj domovini i šire. dogañajima iz prošlosti.samostalno planiraju i po važnosti odreñuju kulturnohistorijske spomenike koje će posjetiti. kulturnom i vjerskom pogledu. Sposobnosti i vještine Djeca: . njezinom položaju. . historijskim etapama razvoja.o svojoj domovini. prema drugima i drugačijima.ulogu i značaj važnih kulturnih i vjerskih središta za život stanovništva.kroz ponavljanje i sistematiziranje gradiva utvrditi prethodno stečena znanja. karakteristike regija u ekonomskom.o nacionalnim.samostalno ili u grupama posmatraju. voditi rasprave iznositi zapažanja ili napisati referat kako bi se došlo do zajedničke ocjene. . . vjerskim i kulturološkim obilježjima i različitostima stanovnika Bosne i Hercegovine. . . . . Djeca znaju: . .geografski položaj Bosne i Hercegovine. zastava i himna). spoznaje o okruženju u kojem žive i na osnovu ponuñenih teza dolaze do vlastitih zaključaka bez nametanja stavova od strane nastavnika.objasniti položaj Bosne i Hercegovine kroz historiju. prema sebi samima. .o regionalnim obilježjima Bosne i Hercegovine. borbu i težnje njezinih naroda za slobodom i nezavisnosti. što je doprinos razvitku tolerancije i prava na različita mišljenja.teritorijalno ureñenje Bosne i Hercegovine. stavovi. porodici.obilježja koja simboliziraju našu domovinu (grb. .izraditi lentu vremena i druga pomagala za orijentaciju u vremenu. okruženju i važnosti očuvanja domovine kao integralnog dijela evropske i svjetske zajednice. . . Vrijednosti. ulogu i značaj glavnog grada. - 247 .(2 časa sedmično – 70 časova godišnje) Društvo CILJEVI I REZULTATI ODGOJNO-OBRAZOVNOG RADA Stjecanje znanja: .izraditi mapu/kartu kulturnohistorijskih znamenitosti naše domovine.što karakterizira narode Bosne i Hercegovine u nacionalnom. .o borbi naroda za slobodu i neovisnost domovine u toku njenog dugog postojanja.dati prijedloge kako sačuvati kulturnohistorijske spomenike i vlastiti doprinos za očuvanje spomenika kulture u svom kraju i šire.

kultura i umjetnost 2. Gubitak samostalnosti bosanske države – pad pod tuñinsku vlast (Osmansko carstvo i AustroUgarska) 2.1.1. vjerska slika zavičaja i naroda u Bosni i Hercegovini 4. Moja domovina Bosna i Hercegovina 1. različitosti i značaj razvitka Bosne i Hercegovine od 1941. Kulturno-historijske znamenitosti Bosne i Hercegovine 3. Nastanak suverene i nezavisne Bosne i Hercegovine 3.6. društvene i kulturne) 2.4.3. Saobraćaj 5. privreda i turizam 4. društvene i kulturne) 2.1. Geografska obilježja Bosne i Hercegovine 4.9.3. Najvažnije saobraćajnice i saobraćajna povezanost 5.7.4. Posebnosti. nastanak i teritorijalnopolitički razvoj srednjovjekovne bosanske države 2.2. Značajni kulturno-historijski objekti u zavičaju 3. Stanovništvo Bosne i Hercegovine (broj.3. Iz prošlosti domovine 2.pojam. Posebnosti. raspored.Nastavni sadržaji / teme 1.3. Kulturne. Uzajamni odnos privrede 5.8. nacionalna struktura i konstitutivni narodi) 2.1. različitosti i značaj razvitka Bosne i Hercegovine od 1918. Prirodni resursi.2. godine (političke.1. Područje današnje Bosne i Hercegovine u prahistoriji – najznačajnija nalazišta 2. geografske odlike Bosne i Hercegovine 4.5. Saobraćajna povezanost u naselju i zavičaju 248 .2. do 1991. do 1941. Područje današnje Bosne i Hercegovine u antičko doba – antička kultura u mom kraju 2. Kulturno-historijske / povijesne znamenitosti 3. Vrste saobraćaja u Bosni u Hercegovini 5. Bosna i Hercegovina i okruženje 1. Narodni preporod – kulturno-prosvjetna aktivnost u Bosni i Hercegovini u austro-ugarskom periodu 2.2. Slaveni i njihovi civilizacijski okviri.3. Glavni grad Bosne i Hercegovine. Moja domovina 1. Geografska obilježja Bosne i Hercegovine 1. Najznačajnije ličnosti bosanske države – vjerska slika.4.2. Religija . središta kantona i njihova uloga 1. prosvjetne i vjerske ustanove naroda u Bosni i Hercegovini 3. godine (političke. Razvijenost Bosne i Hercegovine.5.

nastanak i teritorijalnopolitički razvoj srednjovjekovne bosanske države 2. Iz prošlosti domovine 2. do 1991.prepoznaju državna obilježja . P osebnosti.na geografskim kartama prepoznaju granice svoje domovine.9. društvene i kulturne) 2.prikupljanje materijala o prošlosti naše domovine . Narodni preporod – kulturnoprosvjetna aktivnost u Bosni i Hercegovini u austro-ugarskom periodu 2.4. STAVOVI.pomaganje djeci u izradi njihovih zadataka . središta kantona i uloga 2. različitosti i značaj razvitka Bosne i Hercegovine od 1941. Geografska obilježja Bosne i Hercegovine 1.samostalna izrada državnih obilježja .organiziranje školskih izložbi povodom državnih praznika 249 . te ih znaju pokazati .3.poštovanje drugih naroda koji žive u našem okruženju AKTIVNOSTI DJECE . P osebnosti. kultura i umjetnost 2. Područje današnje Bosne i Hercegovine u prahistoriji – najznačajnija nalazišta 2.posjeta muzejima i izložbama koji govore o prošlosti Bosne i Hercegovine .2. godine (političke. Bosna i Hercegovina i okruženje 1.razumijevanje dogañaja iz prošlosti i njihovo preslikavanje na sadašnjost. Moja domovina BiH 1.TEME 1. godine (političke. Glavni grad BiH. Moja domovina 1. Slaveni i njihovi civilizacijski okviri. različitosti i značaj razvitka Bosne i Hercegovine od 1918.2. društvene i kulturne) 2.3.važnost srednjovjekovne bosanske države i njezine glavne ličnosti .djeca znaju o nastanku suverene Bosne i Hercegovine .vrednovanje ispravne borbe za slobodu Bosne i Hercegovine .na geografskim kartama prepoznaju razvoj i granice Bosne i Hercegovine kroz historiju od prvih početaka do danas .6. .5.djeca na kartama znaju položaj B iH i granice sa susjednim državama – položaj B iH .pripremanje audiovizualni h materijala koji će pomoći u obradi gradiva i djeci vjernije prikazati novo gradivo .djeca znaju o prošlosti svoje domovine od doseljenja do danas .izrada panoa o prošlosti naše domovine .prepoznaju obilježja domovine i znaju ih objasniti SPOSOBNOSTI .4.na kartama pokazuju teritorijalno ureñenje B iH . do 1941. Najznačajnije ličnosti bosanske države – vjerska slika.1.usvajaju zaključke vezane za dogañaje iz prošlosti i projiciraju ih u smislu važnosti za našu sadašnjost i budućnost VRIJEDNOSTI. granice entiteta i kantona . Nastanak suverene i ZNANJE . Gubitak samostalnosti bosanske države – pad pod tuñinsku vlast (Osmansko carstvo i AustroUgarska) 2. PONAŠANJE .pripremanje potrebnog audiovizuelnog materijala vezanog za prošlost naše domovine .izgradnja pozitivnog stava o svojoj domovini.7. izvlačenje pozitivnih zaključaka za bolje sutra svih u B osni i Hercegovini .izgrañivanje vlastitih stavova o prošlosti Bosne i Hercegovine na osnovu naučenog gradiva .1.izrada karte sa entitetima AKTIVNOSTI NASTAVNIKA .djeca znaju o osvajačima iz prošlosti i borbi naroda za svoju slobodu .organizacija posjeta . Područje današnje Bosne i Hercegovine u antičko doba – antička kultura u mom kraju 2.8.

Religija – pojam.2.saobraćajnu povezanost u svom kraju .mogu objasniti što simboliziraju odreñeni spomenici u njihovom užem okruženju . Uzajamni odnos privrede .objasniti važnost dobrih saobraćajnica za život ljudi i za razvoj privrede .razlikuju grane privrede i njihovu zastupljenost u BiH .razlikuju spomenike prema starosti i prema važnosti .Izrada replika spomenika ili crtanje .imaju znanja o privredi i turizmu BiH i njihovoj povezanosti .razvijanje pozitivnog stava o vjerskim spomenicima i njihovoj ulozi .priprema audiovizuelnih sredstava za izvoñenje nastave 250 .razvijanje pozivnog odnosa prema okolini i prema kulturnim vrijednostima koje ta sredina ima .znaju karakteristike religija naroda u BiH .3. K ulturnohistorijske znamenitosti B iH 3.znanje o prošlosti svog zavičaja .1.djeca znaju o kulturnohistorijskim spomenicima BiH .pokazuju na karti gdje se nalaze najvažnije saobraćajnice .organiziranje posjeta kulturnohistorijskim znamenitostim a .organiziranje posjeta muzejima .nezavisne B osne i Hercegovine 3. Prirodni resursi. Z načajni kulturno. Geografsk a obilježja BiH 4.1.organiziranje akcija na očuvanju spomenika .razvijanje pozitivnih stavova o očuvanju kulturne baštine iz prošlosti domovine i naroda koji u njoj žive .pripremanje djece prema individualnim i grupnim zadacima . K ulturnoprosvjetne i vjerske ustanove naroda u BiH 3.3 Saobraćajna povezanost naselja u zavičaju .prepoznaju obilježja vjerskih spomenika .2. vjerska slika zavičaja i naroda u BiH 4.izrada karte prema privrednoj razvijenosti . Najvažnije saobraćajnice i saobraćajna povezanost 5.4.vjerski spomenici naroda u BiH .historijskih spomenika u zavičaju 3.organiziranje posjeta vjerskim spomenicima .obilazak kulturnohistorijskih spomenika i rad na njihovoj zaštiti i čišćenje okolnih prostora . privreda i turizam 4.pripremanje potrebnog materijala za bolju prezentaciju novog gradiva .najvažnije saobraćajnice u BiH .organiziranje posjeta 5.1.na karti ucrtati najvažnije saobraćajnice u B iH .2.razvijanje kulturnih navika i civiliziranog ponašanja u saobraćaju .aktiviranje djece na civilizirano ponašanje u saobraćaju .posjeta lokalnim privrednim objektima i sajmovima .znanje o najvažnijim spomenicima iz prošlosti BiH . Saobraćaj 5. geografska obilježja BiH 4. Razvijenost BiH. Kulturno – historijske zn ame nitosti 3.3.o vrstama saobraćaja koji je zastupljen u BiH . Vrste saobraćaja u B iH 5.

kritičko mišljenje mora postati konstanta njihova neposrednog iskustva pa se s pravom problematizira uloga učitelja kao odgovorne osobe u kreiranju kvalitetne nastave. I na kraju. odreñivanjem svrhe učenja (motivacijom). Da bi djeca djelotvorno razmišljala.DIDAKTIČKO-METODIČKE NAPOMENE Nastavni predmet Društvo zauzima središnje mjesto u programiranju i integriranju nastavnih sadržaja ostalih predmeta u nižim razredima osnovne škole. aktivnim uključivanjem djece u procesu učenja različitim tehnikama. Po svojim programskim sadržajima i oblicima rada on pruža neiscrpne mogućnosti odgojno obrazovnih strategija koje potiču aktivno učenje i umijeće kritičkog mišljenja kako bi obrazovanje na elementarnom stepenu odražavalo potrebe demokratizacije obrazovanja u kojem dijete može opisati svijet i suditi o njemu. koje stavlja u funkciju više mentalne procese. Potrebno je voditi računa da nivo interpretacije odgovara uzrastu djece. prosuñivati o njihovim vrijednostima na osnovu ličnih potreba i ciljeva. Primjenom metoda racionalnog učenja i motiviranjem djece u obradi nastavnih sadržaja uz aktivno učešće nastavnika omogućit će djeci stjecanje neophodnih znanja iz predmeta Društvo. Izučavanjem ovako predviñenih sadržaja djeca će steći potrebna znanja o svojoj domovini i tako se postupno uključiti u društvene predmete koji su predviñeni u višim razredima u osnovnoj školi. 251 . Takoñer. Nastavnik u ovom predmetu treba voditi djecu kroz procese učenja i njegove prednosti s aktiviranjem mišljenja. Realizacija ovog programa podrazumijeva da udžbenik predstavlja spoj sa drugim izvorima saznanja. poticanje samoistraživanja) olakšava obradu informacija u procesu učenja i olakšava kritičko mišljenje. Pri realizaciji nastavnih sadržaja treba težiti primjeni raznovrsnih izvora saznanja. što je značajno za proširivanje znanja djece. U ostvarivanju složenih pitanja razumijevanja uzročno-posljedičnih veza i odnosa u društvenim pojavama i procesima koje predviña nastavni program kod djeteta je prije svega potrebno poticati i razvijati znatiželju i propitivanje. Nastavni predmet Društvo u svome razvoju iznjedrio se na osnovi spoznaje o djetetovoj potrebi za cjelovitim doživljajem neposredne stvarnosti i participiranjem škole u potpomaganju djeteta u njegovoj spremnosti za sve složenije zahtjeve životnog okruženja kao i potrebe stjecanja bazičnih znanja koja garantiraju uspješno snalaženje u društvenim predmetima u višim razredima osnovne škole. ljubavi prema domovini. kulturološkim razlikama koje postoje u našoj domovini. te umijeće kritičkog mišljenja. Ako polazimo od uvažavanja demokratskih procesa putem kvalitetne nastave predmeta Društvo. U ovom razredu djeca će proširiti stečena znanja o svojoj domovini. U tom procesu važna je uloga savremenog učitelja. djeca će obnoviti i produbiti svoja znanja o vrsti naselja i saobraćajnoj povezanosti svoje domovine. djeca će posebno učiti i o ureñenju svoje domovine te kulturno-historijskim spomenicima koje karakteriziraju njeno područje. pa u tom cilju ograničiti broj termina sa kojima se ona susreću prvi put. za dijete je važno kako u predviñenim nastavnim sadržajima i postavkama razmišljati samostalno i postupati u skladu sa svojim razmišljanjima. te kako iskoristiti odreñene informacije sa različitih stajališta. poticanjem refleksije (različitost mišljenja.

252 .ukazivanje na značaj individualnog rada.osposobljavanje djece za pravilno i sigurno kretanje u saobraćaju . platna. i 7.Savladavanje osnovnih pravila tehničkog crtanja: vrste linija. obrada.ovladavanje elementarnim postupcima obrade materijala. HTZ. organizacija radnih mjesta. rukovanje i upotreba pribora za tehničko crtanje .) .upoznavanje osobina materijala i njihovih tehnoloških karakteristika . informatika. Zadaci nastave iz predmeta Osnove tehnike .uvoñenje djece u tehnička i informatička znanja . kao i o značaju njene primjene na zaštitu životne okoline . kao i upotrebom alata . razred). literatura i pribor za praćenje i realizaciju nastavnih sadržaja. razred) i predmeta Informatika (6... reguliranje saobraćaja na raskrsnicama. historijski razvoj tehnike i informatike . mašte. i 9. kao kvalitetnoj pripremi za kasniji rad u grupi/timu NASTAVNE CJELINE I OBLASTI Uvod u nastavni predmet Tehnika i informatika Informatika i tehnika Izborni dio nastave Sadržaj nastave iz Osnova tehnike i informatike u 5. kože. društvo. ljepenke. osnovni pojmovi.poticanje djece na samostalnost i samoinicijativu . organizacija skladištenja papirnog otpada . osobine materijala. sa postepenim uvoñenjem rada u paru. razredu: planiranje i priprema za rad u kabinetima za tehničku kulturu i informatiku.Definiranje osnovnih pojmova: šta je tehnika. domaćinstvo. zanimanja u tehnici i informatici.Usvajanje osnovnih znanja o saobraćajnim pravilima i propisima: uloga i značenje saobraćajnih znakova.. kao i da ih pripremi za što uspješnije pohañanje nastave i usvajanje znanja iz predmeta Tehnička kultura (6. matematika..razvijanje kreativnosti. priroda. bicikl kao saobraćajno sredstvo (kombinacija teoretskog izlaganja i praktičnog rada) KREATIVNA RADIONICA: praktična primjena usvojenih znanja iz tehničkog crtanja.uvoñenje djece u kreativan rad putem kreativnih radionica s ciljem izrade predmeta od upotrebne vrijednosti (škola.upoznavanje djece sa kreativnim računarskim programima za ilustraciju i crtanje .podizanje nivoa korelacije izmeñu nastavnih predmeta: tehnička kultura. 8. podjela tehnike. mogućnosti koje pružaju . kartona. plastične folije.Upoznavanje sa osnovnim principima uticaja tehnike i tehnologije u zaštiti životne okoline: reciklaža. organizacija. alati i pribor za obradu papira.Osnove tehnike (1 čas sedmično – 35 časova godišnje) Cilj nastave predmeta: Osnove tehnike Cilj nastave predmeta Osnove tehnike u 5.podizanje nivoa svijesti kod djece o značaju očuvanja životne okoline i uticaja tehnike na životnu okolinu. prerada starog papira. kultura življenja . 7. dostignuća. UVOD U NASTAVNI PREDMET - TEHNIKA I INFORMATIKA Izrada mehaničko-tehničkih modela i maketa od upotrebne vrijednosti . razredu devetogodišnje osnovne škole je da upozna djecu sa osnovnim elementima tehnike kao jednim od najbitnijih segmenata života savremenog čovjeka. osjećaja za koristan rad i tehničkog stvaralaštva izradom predmeta od upotrebne i estetske vrijednosti .podizanje svijesti kod djece o tehničkim i informacionim tehnologijama: pripreme.

Nastavnik ilustrira.informatika) INFORMATIKA I TEHNIKA historijski razvoj informatike.kao i iz saobraćajno-tehničke kulture . Upoznavanje sa zanimanjima (uvod u profesionalnu orijentaciju). objašnjava i prezentira prethodno pripremljen obrazovni pano. podatke o životu ljudi zaslužnih na polju tehnike. U cilju osavremenjavanja nastavnog procesa nastavnik uključuje i multimedijalne sadržaje: hronološki prikaz tehničkih ostvarenja. zanimanja u tehnici i informatici. tehnologije i informatike je nezamisliv život savremenog čovjeka u 21. literature i sl.izrada odgojno-obrazovnih panoa. kao i aktivno učešće u radu Aktivno učešće u kreiranju časa podrazumijeva adekvatnu pripremu djece da prikupe odreñeni broj informacija sa: medija. zanimljivije i afirmativnije prezentacije gradiva. (priprema multimedijalnog sadržaja. razvoju tehnike. Postavljanje različitih vrsta jednostavnih pitanja potiče djecu na kvalitetne odgovore. afirmacija i otkrića iz tehničkih oblasti. računara i primjena informatike pojam hardvera i softvera dijelovi računara savladavanje osnovnih pravila korištenja računara (uključivanje i isključivanje.izrada igračaka. vijeku) Aktivnosti nastavnika Izlaganja nastavnog gradiva primjenom različitih metoda u cilju što kvalitetnije. koji kreira zajedno sa djecom. historijat i razvoj tehnike i informatike Aktivnosti dje ce Praćenje izlaganja i svih prezentacija predmetnog nastavnika. inerneta. pokretanje aplikacija. vodenog i zračnog saobraćaja) uz upoznavanje sa osnovnim mehaničkim karakteristikama (korelacija nastavnog gradiva: tehnika .izrada modela saobraćajnih sredstava (kopnenog. prigodnih čestitki izrada nacrta igračaka. pisanog materijala i crteža za izradu obrazovnog panoa) Očekivana postignuća Usvajanje osnovnih znanja o: tehnici.informatika) izrada kreativnih programa za testiranje usvojenih znanja iz saobraćajno-tehničke kulture Nastavna oblast i sadržaj OBRADA: Definiranje osnovnih pojmova: šta je tehnika.izrada geometrijskih figura i tijela . proširivanje vlastitih afiniteta i ljubavi prema važnom segmentu ljudskog života (bez tehnike. razvijanje opće kulture. vodenog i zračnog saobraćaja) uz upoznavanje sa osnovnim mehaničkim i fizičkim karakteristikama (korelacija nastavnog gradiva: tehnika . kao i kreativnih igračaka (razne vrste slagalica od kartona) izrada nacrta modela saobraćajnih sredstava (kopnenog. informatike. KREATIVNE VJEŽBE (praktična primjena usvojenih znanja iz tehničkog crtanja): - - 253 . akcent baciti na kreativne igračke (razne vrste slagalica od kartona) . prigodnih čestitki . rukovanje tastaturom i mišem) kreiranje i brisanje foldera upoznavanje sa adekvatnim programom za unos teksta (osnove) upoznavanje sa programom za crtanje (Paint – osnove) izrada crteža geometrijskih figura i tijela izrada sastavnih dijelova odgojno-obrazovnih panoa. računara i računarske tehnologije definicija i pojam informatike. naučnicima zaslužnim za razvoj različitih oblasti tehnike. podjela tehnike. značaju tehnike u svakodnevnom životu.

osnovne operacije obrada materijala u cilju odbijanja predmeta. pravila kotiranja. kartonom. Korištenje različitih metoda u cilju što kvalitetnije prezentacije gradiva. razvijanje vlastite kreativnosti i sticanje radnih navika. izradu obrazovnog panoa. praćenje multimedijalnih i drugih sadržaja koji prezentiraju nastavno gradivo na času. kako se i zašto kotira/dimenzionira tehnički crtež. poluproizvodi i proizvodi. plastičnom folijom Ak tivnosti djece Učešće u radu prema uputstvima predmetnog nastavnika i aktivna primjena usvojenih znanja iz tehničkog crtanja: . Oček ivana postignuća Djeca primjenjuju usvojena znanja o tehničkom crtanju na osnovu čega se stiče ukupan uvid u stepen usvojenosti nastavnog gradiva. dobivanje. Objašnjava i prezentira prethodno pripremljen obrazovni pano. ljepenka. primjenom do sada usvojenih znanja iz ove oblasti vezane za različite materijale. Praćenje izlaganja i prezentacija predmetnog nastavnika. i afirmativnije prezentacije gradiva. Usvajaju znanja o zanimanjima i stručnoj spremi osoba koje se u profesionalnom životu bave kreacijama i ilustracijama različitih dijelova mašina. Nastavna oblast i sadržaji OBRADA: Upoznavanje sa materijalima: papir. platno. zaglavlje i sastavnica Aktivnosti dje ce Aktivno učešće u svim oblicima nastavnog rada. osobine i primjena. reciklaže i sl. plastična folija). mjerilo ili razmjere.Nastavna oblast i sadržaj OBRADA: Savladavanje osnovnih pravila tehničkog crtanja: tehničko pismo. rukovanje i upotreba pribora za tehničko crtanje. zaglavlje i sastavnica Aktivno učešće u radu prema uputstvima predmetnog nastavnika i aktivna primjena usvojenih znanja. okvir. platno. a posebno multimedijalnih sadržaja iz oblasti tehničkog crtanja. usvajaju znanja o veličinama/formatima tehničkih crteža i njegovom izgledu (sadržaju) s posebnim akcentom na format crteža A 4. plastična folija. Aktivnosti nastavnika Izlaže nastavno gradivo vezano za osnovna pravila tehničkog crtanja. Nastavna oblast i sadržaj VJEŽBE: Tehničko crtanje VJEŽBE: Savladavanje radnih postupaka i upotrebe alata za rad sa papirom. koža. Samostalan pristup radu. Ak tivnosti nastavnika Nastavnik savjetima i adekvatnim pomaganjem na praktičan rad uvodi djecu u srž primjene usvojenih znanja. Očekivana postignuća Učenici usvajaju osnovna znanja o materijalima koji su namijenjeni njihovom uzrastu: papir. Vježba: razvijanje osjećaja za pravilnu ilustraciju svih vrsta linija u odnosu na njenu ulogu na tehničkom crtežu. Demonstrira radne operacije sa alatom koji je namijenjen za dalju obradu u cilju odbijanja finalnih proizvoda. U cilju osavremenjavanja nastavnog procesa nastavnik uključuje i upotrebu grafoskopa. Nastavnik uključuje i upotrebu grafoskopa. značaju poznavanja tehničkog crtanja. format A4. Ak tivnost djece Aktivno učešće u izlaganju predmetnog nastavnika i praćenje multimedijalnih i drugih sadržaja koji prezentiraju nastavno gradivo na času. P ostavljanje različitih vrsta jednostavnih pitanja potiče učenike na kvalitetne odgovore. platnom. Uz adekvatnu pripremu učenik može na kvalitetan način. Alat i pribor za rad sa ovim materijalima. Primjenjuje različite metode u cilju što kvalitetnije. ljepenka. Vježba: savladavanje osnova rukovanja priborom. Upoznavanje sa sastavom pribora za tehničko crtanje i njegovim pravilnim korištenjem. aktivnošću na izradi ilustracijacrteža. prerada. radnih listova.okvir. koji kreira zajedno sa djecom. kao i o alatu i priboru za rad sa ovim materijalima. 254 . učestvovati u kreiranju obrazovnog panoa. vrste linija. karton. koža. a posebno multimedijalnih sadržaja iz oblasti materijala i njihove industrijske prerade. ureñaja i sl.crtež A 4 formata . Očekivana postignuća Djeca usvajaju osnovna znanja o tehničkom crtanju. demonstrira radne postupke iz stalno potenciranje realizacije aktivnosti (samostalnost djece u radu). ljepenkom. usvajanje elementarnih znanja o vrstama linija. a ono što je posebno specifično redoslijedu radnih operacija koje se primjenjuju kod izrade predmeta i ureñaja od upotrebne vrijednosti. kožom. modela i maketa od upotrebne vrijednosti.vrste linija . Vizuelno uočavaju i usvajaju znanja o crtanju u mjerilu/razmjeri. ulozi i značaju tehničkih crteža. karton. Usvajaju znanja o alatima i priborima za obradu ovih materijala. Aktivnosti nastavnika Izlaganja nastavnog gradiva primjenom vezano za osnovne materijale (papir. kao praćenju zanimljivih članaka i informacija sa medija. karton i ljepenka.

osnovni pojmovi. radnje vozilom na putu. prigodnih čestitki izrada igračaka. Uz adekvatnu pripremu dijete može na kvalitetan način primjenom do sada usvojenih znanja iz ove oblasti. savladavanje vožnje bicikla na adekvatno ocrtanom poligonu (prepreke. vodenog i zračnog saobraćaja) uz upoznavanje sa osnovnim mehaničkim i fizičkim karakteristikama (korelacija nastavnog gradiva: tehnika. a posebno multimedijalnih sadržaja iz oblasti osobina materijala. radnih listova. faktora sigurnosti i sl. a posebno multimedijalnih sadržaja iz oblasti saobraćajno-tehničke kulture. alati i pribor za obradu papira. akcent baciti na kreativne igračke (razne vrste slagalica od kartona) izrada modela saobraćajnih sredstava (kopnenog. učestvovati u kreiranju obrazovnog panoa. Samostalan pristup radu. zanimljivije i afirmativnije prezentacije gradiva. kartona i ljepenke. Nastavna oblast i sadržaj KREATIVNA RADIONICA: praktična primjena usvojenih znanja iz tehničkog crtanja. predmeta i ureñaja tehničkim mjerama zaštite životne okoline. razvijanje vlastite kreativnosti i sticanje radnih navika.Nastavna oblast i sadržaj OBRADA: Upoznavanje sa osnovnim principima uticaja tehnike i tehnologije u zaštiti životne okoline: reciklaža. Očekivana postignuća Djeca usvajaju osnovna znanja tehničkim mjerama zaštite životne okoline (reciklaža. vozila. organizacija i upravljanje deponijama papira i papirnih proizvoda). reguliranju saobraćaja na raskrsnicama. Bicikl u javnom saobraćaju. reguliranje saobraćaja na raskrsnicama. opterećenje. Primjena različitih metoda u cilju što kvalitetnije. ulozi i značenju saobraćajnih znakova. Usvajanje znanja o novim proizvodima napravljenih od otpadnih papirnih materijala. Poseban obrazovni osvrt dati na tehničke mjere zaštite životne okoline i uticaj tvornica za preradu papira na životnu okolinu. osobine materijala. informatika) Aktivnosti djece Aktivno učešće u radu prema uputstvima predmetnog nastavnika i aktivna primjena usvojenih znanja iz tehničkog crtanja. Aktivno učešće u radu prema uputstvima predmetnog nastavnika i aktivna primjena usvojenih znanja. izradu obrazovnog panoa.) Aktivnosti nastavnika Izlaganje nastavnog gradiva o saobraćajnim pravilima i propisima. kao i aktivno učešće u radu. pravila reguliranja saobraćaja na raskrsnicama: pravilo desne strane. prerada starog papira. uticaj sječe šume na eroziju tla. Praćenje multimedijalnih i drugih sadržaja koji prezentiraju nastavno gradivo na času. industrijskoj preradi. demonstrira radne postupke iz stalno potenciranje realizacije aktivnosti djece (samostalnost djece u radu). reciklaži i sl. organizacija skladištenja papirnog otpada. Vježba: savladavanje osnova rukovanja priborom Vježba: razvijanje osjećaja za pravilnu ilustraciju svih vrsta linija u odnosu na njenu ulogu na tehničkom crtežu. Uz adekvatnu pripremu dijete može na kvalitetan način primjenom do sada usvojenih znanja iz ove oblasti učestvovati u kreiranju obrazovnog panoa. organizacija skladištenja papirnog otpada Aktivnosti dje ce Praćenje izlaganja i svih prezentacija nastavnika. Očekivana postignuća Djeca primjenjuju usvojena znanja o tehničkom crtanju na osnovu čega se stiče ukupan uvid u stepen usvojenosti nastavnog gradiva. Praćenje multimedijalnih i drugih sadržaja koji prezentiraju nastavno gradivo vezano za saobraćajna pravila i propise. kao i aktivno učešće u radu. kao i iz saobraćajno-tehničke kulture) izrada geometrijskih figura i tijela izrada odgojno-obrazovnih panoa. kolovozna traka. definicijama: saobraćajni znakovi. bicikl kao saobraćajno sredstvo (kombinacija teoretskog izlaganja i praktičnog rada) Aktivnosti dje ce Praćenje izlaganja vezanih za saobraćajna pravila i propise. 255 . trotoar. Vježba: razvijanje osjećaja prema ilustraciji u mjerilu/razmjeri. Aktivnosti nastavnika Nastavnik savjetima i adekvatnim pomaganjem na praktičan rad uvodi djecu u srž primjene usvojenih znanja. saobraćajnim znacima. zaustavljanje. Očekivana postignuća Djeca usvajaju osnovna znanja o saobraćajnim pravilima i propisima: usvajanje teoretskih znanja o sigurnosti u saobraćaju. mimoilaženje. U cilju osavremenjavanja nastavnog procesa nastavnik uključuje i upotrebu grafoskopa. startanje i sl. Nastavna oblast i sadržaj OBRADA: Usvajanje osnovnih znanja o saobraćajnim pravilima i propisima: uloga i značenje saobraćajnih znakova. sigurnosti u saobraćaju. prerada starog papira. Aktivnosti nastavnika Prezentacija gradiva i tematike vezane za osnovne principe uticaja tehnike i tehnologije u zaštiti životne okoline: reciklaža. nosivost. pješački prelaz. kolovoz.). saobraćajna traka. Korištenje različitih metoda u cilju što kvalitetnije i afirmativnije. U cilju osavremenjavanja nastavnog procesa nastavnik uključuje i upotrebu grafoskopa. šta je pješak. izradu obrazovnog panoa. obrada.

kako obrañuje podatke. rezanje. značaj poznavanja osnovnih funkcija računara. kako bojiti kreirane /nacrtane površine . na kojem principu radi računar. perifernim ureñajima. memoriranje Aktivnost na prenošenju znanja o osnovnim pravilima korištenja računara. IZBORNI DIO NASTAVE Izborni dio nastave iz Osnova tehnike u 5. o osnovnim funkcijama računara. Rukovanje tastaturom/tipkovnicom – funkcije tipki računara. kako izvršiti izmjene. memoriranje.kako memorirati ureñeno i kako datoteku smjestiti u kreirani folder . proširuju vlastite afinitete i ljubav prema važnom segmentu ljudskog života (bez tehnike. kreiranje foldera i datoteke. osnovni i periferni ureñaji.kako i prema kojim pravilima nacrtati okvir. informatičkim programima i aplikacija. datoteci. a prateća nastavna sredstva će biti: grafoskop i multimedijalni sadržaji. šta je informacija Aktivnosti djece Praćenje izlaganja vezanih za definiranje osnovnih pojmova o informatici. informatici. rad sa mišem. Izlaganje gradiva primjenom različitih metoda. Aktivno učešće u kreiranju časa podrazumijeva adekvatnu pripremu djece da prikupe odreñeni broj informacija iz medija. Djeca usvajaju osnovna znanja o tehnici.kako ispisivati i ureñivati tekst . i drugih tehničkih oblasti nezamisliv je život savremenog čovjeka u 21. rad sa opcijama: pisanje. prezentira i demonstrira Nastavnik uključuje i računar i direktno na računaru prezentira gradivo.kako izaći iz datoteke i ponovno ući u nju. U cilju osavremenjavanja nastavnog procesa nastavnik direktno uključuje i računar kao osnovno sredstvo rada. funkcija tipki i tastature i perifernih ureñaja. kopiranje. prezentira i demonstrira. šta je podatak. značaj poznavanja osnovnih funkcija računara.kako kreirati folder. uloga i značaj poznavanja informatičkih programa i aplikacija). tehnici. informatike. Izrada modela Izrada školskih učila Izrada fotografija Tehničko-didaktički ureñaji za potrebe škole i vlastitu upotrebu 256 . šta je softver. Očekivana postignuća Nastavnik na ovaj način može steći uvid u predznanje koje dijete posjeduje i sa čime raspolaže kada je u pitanju nastavak rada na časovima informatike. Nastavna oblast i sadržaj OBRADA: Savladavanje osnovnih pravila korištenja računara: pokretanje računara. objašnjava. šta je datoteka. Upoznavanje sa adekvatnim programima (prednost dati jednostavnim programima za crtanje – npr. značaju informatike i informatičke tehnologije u savremenom životu čovjeka. šta je folder-direktorij. objašnjava. fizici. direktoriju. hardveru. 2. njena funkcija. osnovni elementi računara. softveru. Upoznavanje sa perifernim ureñajima (miš) – funkcije tipki miša i rukovanje. Historijski razvoj računara i računarske tehnike. rad na tekstu. razvoj informatike. Postavljanje različitih vrsta jednostavnih pitanja potiče djecu na kvalitetne odgovore.Nastavna oblast i sadržaj OBRADA: Definiranje osnovnih pojmova: šta je informatika. lijepljenje. Upoznavanje sa zanimanjima (uvod u profesionalnu orijentaciju). 4. razvoj informatike. informatičke tehnologije. zaglavlje i sastavnicu na crtežu odreñenog formata (A4) . literature i sl. osnovnim dijelovima računara. principu rada računara. rezanje. Razvijaju opću kulturu. zanimanja u informatici. tehnologije. memoriranje. datoteku . vijeku) Aktivnosti nastavnika Izlaganje nastavnog gradiva vezanog za osnovne pojmove (informatika.kako koristiti aplikacije koje kao gotove nudi program za crtanje . Corel) Upoznavanje sa pravilima kreiranja foldera i datoteke. brisanje.kako povlačiti i ureñivati linije . Djeca usvajaju osnovna znanja o korištenju računara: . kopiranje i lijepljenje teksta Aktivnosti djece Očekivana postignuća Aktivnosti nastavnika Paralelan rad sa izlaganjem predmetnog nastavnika-svaka tipka. ilustrira. 3. razredu sastoji se od jedne od slijedećih oblasti: 1. uloga i značaj poznavanja informatičkih programa i aplikacija. današnja dostignuća o naučnicima zaslužnim za razvoj hardvera i softvera. Opcije: kreiranje. šta je hardver. funkcijama tipki i tastature. osnovni dijelovi računara. Postavljanjem različitih vrsta jednostavnih pitanja potiče djecu na kvalitetne odgovore Ilustrira.

samostalno. grupnim radom. Uticaj alkohola. Ljubav unutar porodice .djece. Uloge članova porodice a posebno. Ishodi učenja će biti zadovoljavajući. Porodični (obiteljski) život . razvoj u adolescenciji. kulturom dijaloga Usvajanje znanja o kulturnom načinu stanovanja. zdravstvenih. pravilnoj prehrani itd. razvijanje ekološkog ponašanja Očuvanje kulturne baštine naših naroda i narodnosti. poznavanje porodičnog porijekla 2. SAVREMENA PORODICA 1. cigareta i opojnih sredstava OB RAZOVNI Razvijanje osjećaja i potrebe kod djece za kulturnim ophoñenjem i ponašanjem u okviru svoje porodice. ako roditelji i nastavnici primijete pozitivne promjene u načinu ponašanja djeteta.čuvanjem starinskih upotrebnih predmeta i narodnih nošnji u okviru svoje porodice i sl. starinama. Potrebe savremene porodice . Naučiti ih da budu tolerantni prema drugim i drugačijim u sredini življenja i uopće u životu Razvijanje estetskih vrijednosti života Stvaranje navika za štednjom ličnih. Upoznavanje sa programskim sadržajem. ljub av me ñu ljudima. društvenih i prirodnih materijalnih dobara Adolescencija: šta je adole scencija ? Biološke. društvene odnose i poslje dice u kasnijim periodima života. duhana i opojnih droga na odnose unutar porodice. Zn an ja o promje nama k oje ih očekuju u periodu adole scencije. podje le ljubavi. UVOD 1. psihološke i socijalne promjene u adole scenciji. .raspodjela poslova u porodici. odijevanja i prehrane DOVOLJNA Razvijena svijest o neophodnosti povezanosti teorijskog znanja i njegove primjene u svakodnevnom životu Osposobljenost da naučena pravila i postupke o osnovnim potrebama kulturnog življenja. škole i društva uopće Odnosi unutar porodice. Znanja o važnosti provoñenja osnovnih higijenskih. uloga članova porodice. Upoznavanje djece sa bolestima savremenog svijeta i štetnim djelovanjem alkohola. Kultura življenja PROGRAMSKI SADRŽAJI 1.člano vi porodice. posjetom muzejima. poštivanje kulture dijaloga i meñusobnog uvažavanja Razvijen odnos tolerantnog ponašanja i rješavanje sukoba nenasilnim putem Ljubav i pravilan odnos prema svim životnim dobrima koja su neophodna za kulturno življenje . Rizična ponašanja. putem praktičnog rada mogu izvoditi meñusobnom saradnjom. OČEKIVANA POSTIGNUĆA MINIMALNA Znanja o osnovnim i osnovnim potrebama kulturnog življenja djeteta uzrasta od deset godina Znanja o odnosima unutar porodice i važnosti zd ravog življenja. Naučiti ih pravilima kulturnog ponašanja. i usvajan ja zd ravih životnih navika VISOKA Razvijena uspješna komunikacija. estetskih i kulturnih potreba Znanja o osnovama kulture stanovanja. ustano ve koje pružaju pomoć porodici 257 . učenjem raznih običaja.(2 časa sedmično – 70 časova godišnje) PROGRAMSKI ZAHTJEVI ODGOJNI Da kod djeteta razvije potrebu za radom i učenjem Upućivanje djeteta na vrijednosti porodičnog i drugih oblika društvenog života Da putem praktičnih vježbi djeca razviju svoju kreativnost koja će im u životu koristiti da stvaraju bolje uvjete življenja Da djeca steknu osnovne higijenske navike pri održavanju lične higijene. Šte tne poslje dice na rast. higijene stambenog prostora. ravnopravnost i uvažavanje članova porodice. odijevanja. odjeće i obuće Uputiti djecu na izbor odreñenih zanimanja i zanata Uputiti djecu da izmijene loše prehrambene navike Da se djeca nauče pravilno odnositi prema privatnim i društvenim dobrima. zadacima i obave zama 2.

posjeta frizerskom. nedostatkom hrane. TRADICIONALNO KULINARSTVO 11. duhan (pasivno BOLESTI pušenje posebno). prednosti i bogatstvo raznolikosti u našoj državi BOSNI I HERCEGOVINI. zidni ukrasi. sporta i rekreacije za kulturno življenje LJEPŠA 2. poštivanje kućnog reda 5. KULTURA ODIJEVANJA 4. kozmetičkom i drugim salonima za uljepšavanje 1..arhitektura bosanske kuće Posebna obilježja seoskog stanovanja . Vježba – pravilan način kombiniranja namirnica – pripremanje užine i jednostavnog jela 5. pravilan raspored dnevnih obroka i njihova kalorijska vrijednost 2. Bolesti uzrokovane nedostatkom hranjivih sastojaka u hrani. 2. čuvanje društvene imovine. tradicije i tradicionalnih običaja naših naroda. rad i očuvanje zdravlja. Vježba – estetika lica. KULTURA STANOVANJA 3. kose. vrste ručnog rada Prateći elementi u odijevanju-vježba vezivanja kravate. alkohol. Sistematizacija programskih sadržaja opće kulture ponašanja 1. 4. poštivanje drugih i drugačijih 4. SERVIRANJE HRANE I PONAŠANE ZA VRIJEME JELA 10. E valuacija programskog sadržaja kulture življenja STRANA ŽIVOTA 13. Vježba – izrada portfolija . nenasilno ponašanje u porodici. ljubav prema ljudima. privatna imovina. 3. razvoj.Starine moga zavičaja 6. nepravilnom. 5. Kulinarski postupci pripreme hrane i kontrola kvaliteta hrane.privatnost. kako reći SVIJETA 7. te naglasiti značaj lične higijene. Hranjivi sastojci hrane – neophodni za rast.pojam demokratskog društva. sitni ukrasni predmeti Vježba . Estetski elementi u stanu . online igara-ali i nekretanje. LIČNA HIGIJENA 6. . Štetne životne navike sa naglaskom na drogu. Obilazak starina. 258 . higijena i pravilno čuvanje namirnica 3. 4. OPĆA KULTURA PONAŠANJA (BONTON) 1. uopće naše domovine BOSNE I HERCEGOVINE.očuvanje kulturne baštine sredine življenja. EKONOMIKA DOMAĆINSTVA 12. 1. Kultura demokratskog ponašanja . tijela i sl. ekološka pravila ponašanja u sredini življenja i uopće 3. zabava. aranžiranje cvijeća Tradicionalni elementi stanovanja . vrste zanimanja i zanata.korištenje zajedničkih prostorija i prostora. kako ostvariti svoje pravo i riješiti problem demokratskim putem 7. narodne rukotvorine. noktiju. Apstinencija i značaj vjernosti. u sredini življenja.1. Pravilan odnos prema životnim dobrima . njihova upotrebna i hranjiva vrijednost.kombiniranje dijelova odjeće u jednu estetsku cjelinu Narodne nošnje u BiH – sastavni dio kulturne baštine. 5. oblici nasilja u porodici i uopće u društvu. 2. značaj odmora. Pravilan odnos prema starinama . duhan ili drogu. kultura dijaloga 2. 6.osobenost svake boje. nezdrave SAVREMENOG prehrambene navike. osnovna pravila dobrog kombiniranja boja Vježba . Vrste materijala za izradu odjeće . intereta. VAŽNOST PREHRANE NE onima koji Vam nude alkohol. prekomjernom i nehigijenskom prehranom 8.tekstil. Bolesti uzrokovane nehigijenom (bolesti prljavih ruku i druge bolesti savremenog svijeta) 2. 1. Prehrambene namirnice – vrste namirnica. Ljubav-porodična ljubav. 5. zavisnost od kompjutera. putevi prenošenja bolesti.gospodarski objekti Vježba . ŠTETNE Pripreme za adolescenciju kao period života sa velikim mogućnostima i velikim opasnostima NAVIKE I za dalji razvoj ličnosti.prednosti i nedostaci prirodnih i vještačkih Boje u odijevanju . marame i sl. Hobi. Sistematizacija rada iz prehrane 1. ekološka proizvodnja hrane 4. 3.stavljanje naglaska na vjernost kao metoda zaštite od prenošenja bolesti savremenog svijeta.Izrada ukrasnog predmeta.Moj izbor namještaja za moju sobu Razvijanje i provoñenje stambene kulture . PREHRA NA I ZDRAVL JE 9. različite vrste ljubavi. obilježavanje i učenje tradicionalnih običaja i sl.

snalažljivosti. Matematike.Usvojiti pojmove organizacije kompozicije: . T jelesnog odgoja.Uočavanje značaja obogaćivanja izraza uvoñenjem više valerskih vrijednosti boje .. shvatanje značaja i mogućnosti upotrebe potpunije /bogatije/ palete boja. pjesme. dalji rad na razvijanju sposobnosti predstavljanja sadržaja.vodoravna /horizontalna/ .. pojava u prirodi. samostalnost. pjesma.Pastuozno.Grafitna olovka.okomita/uspravna . tačaka u cilju ostvarivanja prostornih organizacija kompozicije .Iz neposrednog okruženja: ljudi. harmonija. bajka.Kombiniranje linije /crte/ sa plohom. ploha.Lazurno.slobodno 2. bogaćenje mašte. istrajnost. ploha. sintetičkog koncipiranja.slobodnu . poslovica. zaključivanja. manipulativnih. flomasteri/crni ili tamni/drveni ugljen ./ P rirode i društva.Daljnji rad na razvijanju senzornih.slobodna Savladavanje upotrebe linija /crta/. mozaik .Sposobnost opažanja.kružna . kompozicija boja. naglašen deblji nanos boje /uočava se potez kista. debeli namaz. objekti. Muzičke kulture.piramidalnu . spremnost za saradnju i timski rad . lazurni namaz.boja kao sredstvo ostvarivanja slikarskih tekstura . etnografsko naslijeñe . kreativnog. harmonija. izražajnih i praktičnih sposobnosti kod djece sa naglaskom na karakterizaciju oblika i figura. u dvo i trodimenzionalnoj organizaciji prostora . divergentnog mišljenja . očuvanje kulturne baštine i prirodne okoline . oplemenjivanju životnog prostora. logičkog zaključivanja. ritam. gvaš.P repoznati i uporediti na svojim umjetničkim radovima prostornu organizaciju kompozicije: . formiranje stavova i odnosa prema vrijednostima.oslabljene i intenzivne boje . transparentno.. . Kulture življenja. kompozicija boja.piramidalno . uočavanja.kružnu . angažiranost. konkretnog i apstraktnog mišljenja.Izgrañivanje pozitivnog odnosa prema radu: inicijativa. tempera. debeli namaz. biljke. tuš i drvce. lazurni namaz.Razvijanje kritičkog mišljenja. odijevanju.statična i dinamična . prepoznavanja i predstavljanja uočenog u okruženju i na likovnim djelima: . kao i načina njene primjene .Usvojeni pojmovi za oblast boja: mrlja. pastel.Razumjeti i moći predstaviti oslabljenu boju /miješanje boja/ proširivanje /bogaćenje/ palete boja . značajni datumi..Kompozicioni /prostorni/ odnosi u vizuelno likovnim sadržajima . emocija i slično kroz likovni izraz .Uočavanje. tačkom i mrljom i njihov odnos -Crtačke teksture MOTIVI I TEHNIKE ODGOJNO-OBRAZOVNI CILJEVI I ZADACI OB RAZOVNI CILJEVI ODGOJNI I SOCIJALIZIRAJUĆI CILJEVI . dominacija 259 . ritam.Moći registrirati./priča.Razvijanje sposobnosti kombinatorike.Razvijanje sposobnosti posmatranja. za njihovu primjenu u praktičnom radu /realizaciji likovnih radova/. dominacija.Njegovanje tradicije i narodnih običaja: praznici. orijentacija u vremenu i prostoru . dosljednost. kreiranju znakova vizuelnih komunikacija. . flomasteri u boji /za manje formate radova/.okomito /uspravno/ . priče.TAČKA I LINIJA Prepoznavanje.P rimjena svih oblika poticaja u realizaciji likovnih radova .principa komponiranja mrlja. prostori .P rimjena tačaka i crta/ linija sa svim karakteristikama u isticanju teksture . lavirani tuš.likovnih elemenata i .kružno . uočavanje /registriranje/ odnosa u svom okruženju i na likovnim djelima i sposobnost primjene prostornih organizacija kompozicije: . solidarnosti: jačanje i bogaćenje emocija .Razvijanje humanih odnosa. pojave u prirodi. BOJA . tuš i kist. životinje.vodoravno /horizontalno/ . potez. harmonija hromatske boje u funkciji bogaćenja palete boja .piramidalna .Akvarel.vodoravnu /horizontalnu/ . osjećanja. razumjeti i predstaviti različite forme organizacije kompozicije upotrebom crtačkih tekstura . rukopis autora/ . kreiranju izgleda upotrebnih predmeta. OBLASTI 1. potez.Razvijanje sposobnosti pripremanja tonova boja. kolaž. dogañaja.statičnu dinamičnu..statično i dinamično . valerskih /svjetlosnih/ vrijednosti. tuš i pero.okomitu /uspravnu/ .Korelacija sa drugim predmetima /sadržaji drugih predmeta/: maternjeg jezika.Likovna kultura (1 čas sedmično – 35 časova godišnje) CILJEVI I REZULTATI ODGOJNO-OBRAZOVNOG RADA PROGRAMSKI SADRŽAJI TEMATSKE CJELINE. zgrafito /grebanje premazane osnove prethodno obojene voštanim bojama/. boja preko boje daje novu valersku vrijednost /boju/ .

Površina u likovnoj oblasti: dizajna.Prostorna organizacija može imati malu i veliku masu: mobili – rad na organizaciji ravnoteže i pokreta . odnos slike i teksta: naslovne stranice /knjige. stup.Uloga površine u savremenim medijima: kompjuterskoj grafici. linorez.Stub /kvadratne osnove/ .Sticanje sposobnosti prevoñenja /transponovanja/ dvodimenzionalnog u trodimenzionalno i trodimenzionalne u dvodimenzionalnu formu /organizaciju/ . maloveliko.Složenija kreativna rješenja i realizacija u različitim materijalima .Organizacija prostorne kompozicije različitim elementima /po veličini i obliku/. meco reljef.Puna plastika u prostoru .Stub /kružne osnove/ .Uočavanje značaja vizuelnog odnosa slike i teksta u primjeni organizacije kompozicije .Mobili /pokretne forme u prostoru/ dinamična skulptura . minijatura. arhitektura. spot. novi kreirani znakovi vizuelnih komunikacija. rad na izradi klišea za visoki tisak /linorez. dinamično 4. kaligrafija. TV poruke. krov.Organizacija kompozicije kroz oblasti: crtanja.3. 1-2 trećine mase u prostoru/.Kreiranje novog izgleda industrijskog predmeta /proizvoda/ - - - - - 5. slikanja. linorez /izrada šablona.Usvojeni pojmovi: masa. odnos dijelova i cjeline .Dalje savladavanje oblasti grafike.Dalji rad na potpunijem odnosu primjene slike i teksta . plakatu kroz različite kompozicije /dinamična i statična kompozicija/ . elementi grañenja. primijenjene umjetnosti i dizajna . statično.Razumijevanje složenih grafičkih odnosa. primijenjene umjetnosti . svijetlo-tamno … Uočavanje izražajnih mogućnosti stripa /sinteze slike i teksta/ Razumijevanje spota. TV poruka. odnos površina i vizuelna jasnoća poruka . meco reljef /srednje ispupčene forme. visoki reljef. instalacija.Masa i prostor u arhitekturi. zid. MASA I PROSTOR . stub. urbanizam/ . školskog lista…/ .Usvojeni pojmovi za oblast ploha: inicijal. POVRŠINA . grañenja. grañenje i razvijanje senzibiliteta prema grafičkom izrazu i oblasti grafike .Visoki tisak. karton grafiku/ dalje razvijanje senzibiliteta u grafičkom izrazu .Zid .Kreiranje novih vizuelnih informacija /poruka/. elementi grañenja: . prostor. novih znakova. industrijskog dizajna. klišea na linoleumu/ . visoki tisak. statično-dinamično. prostorna organizacija /maketa. grañenje. grafičkog dizajna. gradnja.Dalji rad na potpunijem shvatanju prostora i oblikovanja u prostoru .Ravnoteža i pokret u prostoru /mobili/ realizacija skulpture u prostoru .Razumijevanje i mogućnosti predstavljanja prostora i oblika u prostoru . spotu. PLOHA . grafičar Razumijevanje uloge i značaja znakova vizuelnih komunikacija i ovladavanje mogućnostima korištenja sa ciljem prenošenja vizuelnih informacija Osposobljavanje za kreiranje novih vizuelnih znakova i vizuelnih poruka Uočavanje značaja uloge površine u naglašavanju važnog /bitnog/. TV poruci.Uloga površine u formi poruke.Papir grafika /izrada šablona od papira kartona/ .Krov . niski /plitki/ reljef.Kolaž kroz primjenu kompozicionih odnosa slike i teksta . plakata kao forme vizuelnih komunikacija Usvojeni pojmovi za oblast površina: vizuelna informacija /poruka/. znak. grafike .Konstrukcija .Reljef kao skulptorska forma: niski /plitki/ reljef.Realizacija plitkog reljefa .Rad na karakterizaciji figura u prostoru.Usložnjavanje odnosa prema prostoru i oblikovanje prostora u oblasti oblikovanja.Upotreba svih materijala dostupnih uzrastu . industrijski dizajn. visoki reljef /skulptura u prostoru koja se samo sa nekim djelom utapa u osnovu/ . mobili /skulptura u pokretu. pokretne forme/ 260 . vizuelna informacija.

da znaju šta je to trodimenzionalna tekstura /tekstura izvedena sa nekim oblikovnim materijalom/ . okomita /uspravna/. po prostornoj orijentaciji. grafičar. slika.da znaju razlikovati vrijednosti linija. štampanje . da savladaju tehniku laviranog tuša. po intenzitetu /jačini/.da mrlju i tačku koriste kao likovni element u predstavljanju različitih tekstura i osmišljavanju kompozicije. TV spot . papir grafika . olovke..usvojit će da način na koji je nanesena boja predstavlja slikarski rukopis /teksturu/. pastelu.da mogu prepoznati ritam i upotrebljavati ga u svom likovnom izrazu. papir za pakovanje. kadar. grafički otisak.da usvoji termine. potezi. slobodna /raspršena/. a šta reljef: plitki. naslovne strane knjige… za oblast površina. . dinamična i statična kompozicija. dominacija 2. krov . za oblast slikarstva: . a nalaze se u suprotnosti/. . pored navedenih organizacija 261 . TAČKA I LINIJA Likovno područje crtanje: Organizacija kompozicije. kolažu..da znaju da je površina omotač nekog oblika /objekta. konstrukcija. linorez. organizacije kompozicije: statična i dinamična.da usvoje pojam kliše. . vodoravna /horizontalna/. kružna. plakat. lazurno i pastuozno.da raspoznaju šta je puna plastika /figura u prostoru/.da su u stanju izvesti prostorni crtež /crtež sa tankom mekom žicom/ .da uočavaju odnose u prostoru./ . prepoznaju karakter oblika . PLOHA Kroz tematsku oblast PLOHU realizirat će se sve likovne oblasti koje se u svojoj konačnici iskazuju u dvodimenzionalnoj formi. U petom razredu. akvarelu.da tlocrt predstavlja crtež osnove nekog objekta /neke grañevine/ . tuša i drveta. šablon /matrica/. ritam. . . uočavaju proporcije. flomasterima u boji. meco i visoki reljef .da dalje usavršavaju tehniku korištenja. horizontalna/ vodoravna/ kompozicija.. stup. stub.da kreiraju kadar stripa ili strip. slobodna .da su sposobni organizirati kompoziciju po principu pokretne ravnoteže /mobili/. pastuozni /debeli/ nanos boje. crtež.da dopunjuju i proširuju znanja o slikarskim tehnikama..da miješaju boje i da upotrebljavaju različite intenzitete boja /da jedna boja može biti svjetlija i tamnija/ da se miješanjem mogu dobiti tonovi drugih boja .da proširuju znanje o komplementarnom kontrastu /boje koje se slažu. predmeta/ u prostoru . fotografija STRUKTURA PROGRAMA 1. smještanje rada u zadati format. grafika. vizuelna informacija. piramidalna /trougaona/. vertikalna /uspravna/ kompozicija. mozaiku . arhitektura. izrada stripa.da rade na jednostavnim rješenjima grafičkog dizajna. zid. strip.OČEKIVANI REZULTATI Sa djecom se radi na daljnjem usvajanju i proširivanju znanja o upotrebi materijala i sredstava koja se koriste u oblasti tačka i linija: . lazurni /tanki/ nanos boje.da znaju osmišljeno u organizaciji kompozicije primjenjivati sliku i tekst.da znaju šta je simetrija i asimetrija. piramidalna. odnos plohe i teksta /naslovna strana za knjigu. temperi. harmoničan /skladan/ odnos boja. kružna. rukopis autora za oblast ploha/grafika: . da usvoje pojmove.da savladaju princip izrade jednostavnog šablona za visoki tisak. gvašu. masa i prostor: . BOJA Likovno područje slikanje: U slikanim radovima primjenjivat će se kao izražajna sredstva pri realizaciji kompozicije: mrlje. dominacija 3. tuša i kista. elementi grañenja.

kompozicije. BOJA 3.GRAFIKA . analizi fotografije. mobili /pokretne forme u prostoru/ kao i reljefi /niski reljef. MASA I PROSTOR Ovakva forma osigurava kontinuitet u usvajanju i proširivanju znanja. POVRŠINA Tematska oblast Površina realizira se kroz likovne oblasti. TV poruka. stup. povezivanje novih vizuelnih iskustava sa do tada prethodno stečenim znanjem.PODRUČJE VIZUELNIH KOMUNIKACIJA Programski sadržaji predmeta LIKOVNA KULTURA u osnovnoj školi realiziraju se kroz formu tematskih cjelina/oblasti koje bi trebale biti ustrojene /unificirane/ jednoobrazno za sve razrede od 1. OBLIKOVANJE NA PLOHI . sposobnosti i likovne 262 . Znakovi vizuelnih komunikacija. grañenje. navedenih kompozicionih odnosa: dinamična i statična kompozicija. vizuelne medijske poruke. 5. kao elementi vizuelnih poruka i njihova likovnost. grafičkog dizajna. primijenjene umjetnosti.PROSTORNO OBLIKOVANJE I GRAðENJE . krov. U kreativnom procesu koriste se svi materijali pristupačni uzrastu i psihofizičkim mogućnostima djeteta. primijenjenu umjetnost i dizajn. PLOHA 4. spot. nivoom usvojenog doživljavanja likovne umjetnosti. 1.CRTANJE . Arhitektonski elementi /elementi gradnje/: konstrukcija.PODRUČJE VIZUELNIH KOMUNIKACIJA Oblikovanje u prostoru kroz područja: . bogaćenjem novim likovnim sadržajima i likovnim iskustvima. razreda. Djeca rade na izradi stripa. horizontalna /vodoravna/ kompozicija.SLIKANJE .dvodimezionalna organizacija kompozicije 2. znakova vizuelnih komunikacija. Definiraju se pojmovi i realiziraju radovi u punoj plastici. dalje će se raditi na potpunijoj primjeni odnosa slike i teksta. podrazumijeva početak sintetičkog koncipiranja vizuelnog doživljaja. Usvajanje znanja i likovno kreativni rad realizira se kroz forme prostorne organizacije kompozicije: 1. zid. realiziraju se kroz LIKOVNE OBLASTI /likovna područja. stub. plakat. s obzirom na uzrast interes djece će biti usmjeren prema daljnjem savladavanju oblasti grafike. uočavanju i razumijevanju spota. piramidalna /trougaona/. koje djeca doživljavaju kao igru povezanu sa estetskim stvaralačkim procesom. do 9. u tehnici papir grafika i linorez. industrijskog dizajna. kompjuterske grafike. kružna. Za oblikovanje na plohi kroz područja: . OBLIKOVANJE U PROSTORU – rješavanja trodimenzionalnih formi Ove dvije podjele kreativnog rada po prostornoj organizaciji kompozicije. masa i prostor obuhvata likovne oblasti: Oblikovanje. slobodna /raspršena/. visoki reljef/. I dalje u ovom uzrastu prisutan je izražen interes za oblikovanjem u prostoru. 4. TAČKA I LINIJA 2. vertikalna /uspravna/ kompozicija. POVRŠINA 5. meco reljef. dizajna. dominacija. jednobojne i višebojne /visokog tiska/. DIDAKTIČKO-METODIČKE NAPOMENE Likovna kultura u petom razredu. MASA I PROSTOR Tematska cjelina.

Tematske cjeline bi se realizirale kroz likovno kreativni rad u svakom polugodištu. Kvalitet učenja u likovnoj kulturi je proces kada djeca vizueliziraju problem koji ranije nisu znali. etnografsko nasljeñe značajna umjetnička ostvarenja iz svjetske likovne /baštine/ umjetnosti likovni i kompozicioni elementi. statično. krov. poslovica. praznici. usvojeni pojmovi mrlja. značajni datumi. gradnja. potez. porodica. mjesto stanovanja. pastuozni namaz. dominacija GRAFIKA: malo-veliko. nauke i društva. meco reljef. Ovako postavljene tematske cjeline ne isključuju ni jednu oblast. mobili /skulptura u pokretu. biljke… sadržaji drugih predmeta /korelacija sa drugim predmetima/: maternjeg jezika /priča. vodroravno-uspravno. permanentno kroz cjelokupni osnovnoškolski odgoj i obrazovanje. kliše za visoki tisak linorez. stup. Razvoj likovne pismenosti obuhvata razradu zadatih nastavnih tema putem kojih djeca spoznaju /stvaraju predstavu/ o značaju likovne umjetnosti u vlastitom životu. i interakciju umjetnosti. arhitektura. pojave u prirodi. prostor.kreativnosti djece. pjesmica/. kaligrafija. ritam. Vizuelne motive 2. Ponavljanje tematskih cjelina u formi koncentričnih krugova pruža mogućnost preispitivanja usvojenih i prezentiranja novih sadržaja i znanja. pokretne forme/ VIZUELNA KOMUNIKACIJA: grafički dizajn. tjelesnog i zdravstvenog odgoja i kulture življenja iz narodnih običaja /tradicije/. prirode i društva. zid. Motive likovne forme /likovni i kompozicioni elementi/ iz neposrednog okruženja djeteta. shodno uzrastu djeteta razrješavanje likovnih zadataka kroz upotrebu likovnih i kompozicionih elemenata nevizuelni poticaji. statično-dinamično. prostori. grañenje. muzičke kulture. niski /plitki/ reljef. vizuelna informacija /poruka/. svijetlo-tamno. kompozicija boja. lazurni namaz. bajka.. basna. sposobnosti i saznanja što utiče na formiranje likovno oblikovnih temelja koji će im pomoći u analizi složenih vizuelno likovnih ideja i problema u komponiranju osmišljenih likovnih kompozicija. harmonija. ploha. matematike. novih medija i okruženja. - POJMOVI KOJE ĆE DJECA USVOJITI CRTANJE: usvajanje pojmova organizacije kompozicije: statično-dinamično. inicijal. emocije /osjećanja/. Ovakav pristup zaokruživanja jedne cjeline kroz likovne zadatke /likovne probleme/ osigurao bi veću preglednost i sistematiziranje gradiva koje djeca trebaju usvojiti i njegovo logičko ponovno proširivanje u drugom polugodištu. muzika. stub. industrijski dizajn. čula. prepoznaju ga i razriješe putem likovno tehničkih sredstava.. Motivi – teme /likovni sadržaji/ Zahvalne teme za likovno kreativni rad predstavljaju doživljaji i spoznaje. škola. visoki reljef. elementi grañenja. što znači da bi svaka tematska cjelina bila dva puta obrañena u toku školske godine. Motive prema svojoj vizuelizaciji sadržaja dijelimo na: 1. doživljaj zadovoljstva u razrješavanju problema i sposobnosti vrednovanja. piramidalno i slobodno SLIKANJE: uočavanje značaja obogaćivanja izraza uvoñenjem više valerskih vrijednosti boje. dinamično 263 . Nevizuelne motive 3. TV poruka. spot. kružno. Likovna pismenost podstiče se kroz nastavu koja djecu uključuje u aktivan proces vizuelnog istraživanja. niti bilo koju tehniku. Taj proces kod djece razvija kreativno mišljenje. karton grafiku. objekti. minijatura PROSTORNO OBLIKOVANJE I GRAðENJE: masa.

Ako prihvatimo da se djeca likovno izražavaju jer imaju potrebu da iskažu svoj svijet. onda su svi ti radovi . svoje viñenje svijeta. Predmet Likovna kultura složen je iz dva segmenta: 1. svoje strahove i oduševljenja..OCJENJIVANJE Ocjenjivanje u predmetu Likovna kultura je izuzetno složen segment rada nastavnika. 3. kao i sklad emocionalnih i izražajnih sposobnosti transponiranih u likovne elemente. Nema loših dječijih radova. stepen zalaganja i želje da se realizira postavljeni zadatak. Prilikom ocjenjivanja manje nadarene djece treba pratiti i imati u vidu individualne mogućnosti. odnos prema estetskom. upornosti i iskustva. Vizuelno estetska kultura razvija kod djece sposobnost uživanja i razumijevanja umjetnosti. stečenog znanja i usvojenih navika. pedagoškog. aktivnost na časovima likovne kulture. s obzirom na činjenicu da crtež predstavlja cjelinu koja u sebi sadrži komplekse sposobnosti i osobina djeteta. Ako nastavnik traži od djece da tačno .. Iz tog razloga i dječiji crtež moguće je analizirati sa različitih aspekata: 1. pozitivnog i negativnog uticaja sredine. da doživljavaju i gledaju očima odraslih svijet oko sebe. napor koji dijete ulaže u realizaciju zadatka da bi postiglo rezultat. ciljevima i zadacima koji se pred nju postavljaju. pravilno doživljavanje vizuelnih informacija.stenografski zapis duše” i kao takvi moraju biti dobri. 2. estetskog.prepisuju” percipirano. Pravilan odnos nastavnika prema dječijim radovima je od izuzetnog značaja za likovno kreativni rad djece. 264 . predmeta i pojava. onda takva nastava Likovne kulture ne odgovara osnovnim principima savremene nastave. odnos prema svjetskoj i našoj kulturnoj baštini. psihološkog. Djeca koja nisu talentirana trebaju imati priliku u skladu sa svojim mogućnostima usvajati likovni jezik i njime se izražavati. Likovnih sadržaja Oblast Likovna forma /Likovni jezik/ koji se odnosi na likovne elemente i principe komponiranja su teoretskog karaktera i mogu se savladati i usvojiti. Činjenica je da se nastavnik u razredu susreće sa djecom koja su nadarena i onom koja nisu. Likovna forma /Likovni jezik/ i 2.

Traži sam i sa vidnim zadovoljstvom se uključuje u muzičko-scenske i druge projekte sa muzikom .svjesnost značaja muzike u životu i potrebi učenja o muzici i muziciranja kroz čitav život .već formirane kriterije za procjenu kvaliteta koriste prilikom izvoñenja i slušanja djela .samostalnog uočavanja. STAVOVI.uživanje u sve slobodnijem predstavljanju publici sa improvizacijama na Orffovim instrumentima na vlastitu inicijativu . PONAŠANJE STRUKTURA SADRŽAJA I. udaraljke Razvijanje muzičke sposobnosti i vještine: .sistematiziranja muzičkih znanja uz korištenje muzičkih termina . naslova i autora . te tehnike sviranja radi kvalitetnije interpretaciji muzičkog djela u horu i orkestru .Propagira upis mlañe djece u muzičku školu SPOSOBNOSTI I VJEŠTINE VRIJEDNOSTI. MUZIČKE/GLAZBENE IGRE III.izražavanje vrlo intenzivnih interesa i ljubavi prema sadržajima iz muzičke baštine BiH .pokazuju veliku zainteresiranost i ljubav prema muzici. ritmike i melodike .orkestarski instrumenti po grupama: gudački.svjesnog obrazlaganja adekvatne primjene raznih instrumenata u samostalnoj izradi originalnih aranžmana . na koncertima i sl. duhački drveni i limeni.prethodna muzička iskustva i muzičke termine koriste u daljnjem učenju .Djeluje i na druge da slijede njegov primjer . aplauzom nagrañuje najkvalitetnije izvoñenje .osnovnih elemenata vokalne tehnike (tačna intonacija.pjevanje jednostavnih primjera solmizacijom .samokritičnost prema sebi kao izvoñaču (vokalnom i instrumentalnom). dikcija. a poštuje i cijeni mišljenja i stavove drugih .mješoviti hor i višeglasno pjevanje.Izražava svoj odnos prema muzici i želju da je često sluša u školi.osnovnih muzičkih pojmova iz metrike.svjesno prihvataju i ispravljaju svoje greške u intonaciji i u muziciranju. a u odnosu na druge . .sviranje kao pratnja uz pjevanje i kroz aranžman uz svjesno korištenje muzičkih znanja .Samostalno se uključuje u muzičke sekcije .Muzička/glazbena kultura (1 čas sedmično .slobodno izlažu svoje mišljenje i ideje i prave poreñenja ostvarenog .pred novim muzičkim zadatkom pitaju i traže odgovor . horski glasovi .svjesno izvoñenje jednostavnih brojalice i primjera prema notnom zapisu u 2. ukazuju i na greške i ispravljaju druge .korištenja znanja u osmišljavanju ideja za kreativno izražavanje doživljaja (likovno.Uočava i hvali.memoriranja djela.Iskreno i dobronamjerno iskazuje svoje mišljenje i kritiku.vrlo jasno izražavanje razvoja interesa i intenzivne želje za bavljenjem muzikom koja treba da postane trajna potreba OČEKIVANI REZULTATI / ISHODI UČENJA Dje ca bi trebala imati zn an je i razumijevan je : . oznaka i termina (italijanski) . saopštavanja poznatih i novih termina i pojava u notnom zapisu . kao i zalaganje i odgovornost za kvalitet skupnog muziciranja . SLUŠANJE MUZIKE V. DJEČIJE STVARALAŠTVO 265 .35 časova godišnje) CILJEVI I REZULTATI ODGOJNO-OBRAZOVNOG RADA PODRUČJA UČENJA ZNANJE CILJEVI Stican je znanja: .samostalne i kvalitetne interpretacije muzičkog djela (od solističkog do skupnog) . svjesnost o značaju i potrebi muzike u životu . predviñanja rezultata .postaje sve snažnije i intenzivnije izražavanje emocionalne i estetske osjetljivosti na kvalitet muzike . 3 i 4dijelnoj-dobnoj mjeri ritamskim govorom . literarno i pokretom) Razvijanje pozitivnih vrije dnosti i stavova: . BROJALICE IV. PJEVANJE I SVIRANJE II. artikulacija).tačno imenovanje naučenih notnih trajanja.Improvizacija i prezentacija ideja (individualno i u grupi).Samopouzdanje u pjevanju i sviranju je sve veće.

polovinka i cijela nota i odgovarajuće pauze). Austrije. mjere (2. izvoñača i sastava. Slušanjem treba učvrstiti vizuelno i zvučno orkestarske instrumente po grupama: gudački. Engleske. sintisajzer. Slovenije. One i u ovom razredu spadaju u racionalne i iracionalne brojalice. stvaralaštvo i tradiciju iz Hrvatske. grupnu i kolektivnu). notne vrijednosti (osminka. raditi vrlo seriozno na osvještavanju i korištenju ranije usputno usvojenih italijanskih muzičkih termina u muzičkom opismenjavanju. širenje opsega glasa. kao i slušanje muzike. Ova oblast je veoma pogodna za uvježbavanje nota po trajanju i podjelu jedinice na dva dijela. 266 . te reprodukcije trajanja prikazanih u notnom zapisu. ili ritmike. Zato je neophodno u svakoj od navedenih oblasti pronaći najefikasnije načine za slobodniju individualnu improvizaciju i druge oblike neverbalne komunikacije (u paru. vrste glasova u horu (četveroglasni hor). Na taj način je Nastavni program za peti razred dobio multikulturalni karakter. Djeca u petom razredu trebaju naučiti najmanje 4 muzičke igre koje uključuju pokret. 3 i 4-dijelnu) i naučiti i novu 6/8 mjeru. Tako su djeca kroz pjevanje i sviranje i muzičke igre bila u prilici da upoznaju pored djela iz BiH. Primijeniti ranija i nova muzička znanja u kreiranju pratnje i aranžmana za Orffove instrumente. Najjednostavnije pjesme iz ranijih razreda. sa ciljem da pozitivni interesi i stavovi prema muzičkim vrednotama budu u stalnom porastu. kao i pokretom jer se time potiče njihova kreativnost. duhački: drveni i limeni i udaraljke. te raznih kretnji ruku. čiji ritam i metrika pomažu razvoju muzikalnosti djeteta. prema izboru nastavnika mogu se sa djecom raditi tako da ih djeca uče svirati na klaviru. Za oblast dječijeg stvaralaštva u petom razredu zbog smanjenog broja nastavnih časova. prema tehničkim mogućnostima u školi. te znanja učvrste i sistematiziraju Kreativnost u ovoj oblasti podrazumijeva podsticanje djece u osmišljavanju originalnih aranžmana i inventivnoj interpretaciji. I nadalje poticati djecu da svoje zapažanje i doživljaje izraze opisno ili likovno. Rusije. One pomažu i tjelesnom odgoju i upoznavanju narodne muzičke tradicije raznih zemalja svijeta. „Hodavka“. djeca će učvrstiti i u praksi i interpretaciji svjesno koristiti ranija znanja vezana za tempo i dinamiku. a posebno broj muzičkih igara i brojalica. tema. U petom razredu treba naučiti najmanje 4 brojalice. Poticati djecu da kroz muzičko-scenske igre povezuju razne umjetničke oblasti s naglaskom na originalnost i raznovrsnost dječijih rješenja. „Patak“. uz pratnju melodijskog instrumenta (klavir. Pjevanjem i sviranjem treba obraditi najmanje 12 pjesama u toku školske godine. te Slovačke. u cjelini. nisu mogli biti odvojeni posebni časovi kao u prethodna četiri razreda. Francuske. „Sage se mlada do zemlje“ i slično. Njemačke. fraza. gitara). U ovom razredu pored rada na razvoju muzikalnosti i trajnih interesa i ljubavi prema muzici.DIDAKTIČKO-METODIČKE NAPOMENE Iako u uvjetima minimalnog broja časova (1 čas sedmično) u petom razredu pored upornog i istrajnog rada na korekciji problema koje imaju pojedina djeca u oblasti melodike (tačna intonacija. polazeći od svjesne analize notnog zapisa. jer ono pruža obilje mogućnosti za upoznavanje muzičke umjetnosti i muzičke literature iz svijeta. a sastoje se iz osnovnih pokreta s plesnim elementima. te upoznavanje novih notnih znakova i mjere (6/8. Nakon doživljaja pjesme u izvoñenju nastavnika i sa CD-a. Praćenjem i analizom notnog zapisa u udžbeniku. četvrtinka. I dalje raditi na sve samostalnijem odreñivanju osnovnih elemenata muzičkog djela. a istovremeno i dječije tradicionalno stvaralaštvo. djeca je uče pjevajući uz nastavnika. U skladu sa smanjenim brojem časova u odnosu na prethodna četiri razreda smanjen je broj pjesama za pjevanje i sviranje. kao što su: „Satić kuca“. metalofonu ili ksilofonu. Škotske. memoriranje melodije). Norveške i Meksika. I nadalje je težište na umjetničko-doživljajnoj komponenti. posebno intenzivno raditi na kultiviranju dječijeg glasa i podizanju kvaliteta pjevanja pojedinca i prilagoñavanja glasa u skupnom muziciranju. U ovoj oblasti velika novina je pjevanje solmizacijom u C dur ljestvici i kontinuirani rad na razvoju osjećaja za ritam i metriku kroz brojalice koje treba izvoditi ritamskim govorom. informativno). a posebno zapažanju i odreñivanju forme muzičkog djela (muzička rečenica. Koreografije okretnih igara i kola iz različitih krajeva imaju utvrñene figure i kretnje. Srbije. i ritamskog govora pa će omogućiti da se ranije doživljene muzičke zakonitosti osvijeste. Slušanjem u petom razredu treba upoznati najmanje 14 kompozicija. muzičkih instrumenata orkestra. cjeline). koje su dječija igra.

pokazuje pozitivne stavove i vrednote prema muzici .Upotreba instrumenata u skladu sa zadacima pjesme odnosno osmišljenog aranžmana . PONAŠANJE AKTIVNOSTI DJECE AKTIVNOSTI NASTAVNIKA (ORGANIZACIJA I METODE NASTAVE I UČENJA. Mostar 11.Motivira i upućuje djecu na druge izvore znanja pored udžbenika. dikcija) . . kao i osjećaj kompetentnosti u pjevanju i sviranju . narodna ili P jevaj mi pjevaj sokole. izleti.Muziciranje i djelovanje u skladu sa zahtjevima muzičkog djela .Istražuje samoinicijativno i uključuje se u sviranje pratnje pjesmi. OCJENJIVANJE) . stihovi Arif Semanić) ili Vučja želja (Marija Matanović) 3.Sve veća samostalnost. Osvanu dan. stihovi Stjepan Jakševac) i Ševin kljun(Asim Horozić.P okazuje da muziku doživljava i cijeni ličnim primjerom i muziciranjem 267 . vrši poreñenje sa rezultatima u četvrtom razredu 1. Tetkino. radi postizanja kolektivnog uspjeha . stihovi Enes Kišević) ili Mjesečev pjesnik (J. STAVOVI. Macice u livadama (J. ritam. narodna 10. E vo san ti doša ili Jučer si mi rekla (narodna pjesma iz Dalmacije) . u porodici .U skladu sa samoprocjenom i u odnosu na druge vježba da postigne kvalitet .Kooperativnost u stalnom porastu. Pijetao i sat (Refik Hodžić. . rebuse.Aktivno učestvuje u izradi i izvoñenju aranžmana . kao i stihove na zadanu ili novu melodiju).Aktivnim uključenjem u zajednički rad pomaže komunikaciju i podstiče zagrijanost u radu .Shvata dvoglasje i pjeva kanon u dva glasa . Marko S kače po zelenoj trati (narodna iz Slovenije) ili P o koroškem. koristi i u interpretaciji poštuje osnovne muzičke oznake u notnom zapisu (muzički termini na italijanskom) .Razumije. tetkino (Damir P janić. narodna svatovska.Ima sve razvijeniju svijest o značaju svakog pojedinca u horu i shvata potrebu uklapanja svog glasa u cjelinu (hor/zbor. narodna ili Trepetljika trepetala. orkestar) . . Orffov dječiji instrumentarij). uz korištenje instrumenata (vlastito tijelo. artikulacija. Čičak (Julio Marić – stihovi Rajko Balaban) 4. priručna sredstva.Zajednička i stalna briga o čuvanju školskih muzičkih instrumenata kao vrijednosti. PJEVANJE I SVIRANJE Izbor: 1.Svjesno obavlja muzičke zadatke i obaveze (kao pojedinac ili dio grupe). Muzički sadržaji u sebi imaju sve elemente koji prirodno ostvaruju korelaciju sa svim drugim predmetima pa i stranim jezikom. stihovi Ivica Vanja Rorić) 5.Muzicira samoinicijativno i bez podsticaja komunicira uz pomoć instrumenata .Komunikacija i interakcija u improvizaciji . S one strane Jajca. te izmišljanju melodije na date stihove. Dajte nam ljubavi (Hana i D inko Šimić) 7. SADRŽAJ ZNANJE I RAZUMIJEVANJE SPOSOBNOSTI VRIJEDNOSTI.Prihvata i po potrebi korigira svoju intonaciju radi podizanja kvaliteta muziciranja .Kaplan) 8.P lanira i osmišljava muzičke zagonetke.Njegovati razne oblike svjesne improvizacije (na zadanu melodiju. kanon ili Svitac (Božidar Stančić) 9.Poštuje pravila vokalne tehnike koja dovode do kvalitetnog pjevanja (intonacija.P ozitivan interes prema muzici ga podstiče na veliko zalaganje i trud u skupnom muziciranju .Stalno učešće u pjevanju i sviranju kroz redovnu nastavu i vannastavne aktivnosti: priredbe.P rilikom praćenja i procjene individualnih postignuća. originalnost i spretnosti u improvizaciji . Bosa Mara Bosnu pregazila.Inicira. instrumenti koje su napravila djeca. Cvrčak i bubamara (Alfi Kabiljo. Prvi maj (Milan Jeličanin) 2. organizira i sam učestvuje u interpretaciji i improvizaciji u interakciji (školaporodica) .Samostalno pjeva i svira Orffove instrumente .Pjeva solmizacijom lakše primjere . Kaplan) 6.Izvodi lakše notne zapise ritamskim govorom i primjenjuje znanja iz metrike i ritmike .Motivira pojedinačni i skupni rad i njim nenametljivo rukovodi .Ličnim primjerom i djelovanjem u razredu. po Kranjskem (narodna) 12. premetaljke i druge igre kao podsticaj za učenje muzičkih pojmova .Osjet za ritam i mjeru je sve izraženiji .Samostalno koriguje vlastito pjevanje i sviranje uporeñujući se sa drugima .

Na Avinjonskom mostu (S ur le pont d'Avignon. 2.Rasprave i sugerišu na nastupima dogovori o folklornih ponašanju na ansambala smotri . cjeline ili dijelovi kompozicije .Mješoviti hor: muški i ženski glasovi .Poznaje i pamti imena BH kompozitora i njihova najpoznatija . ta-te) ritam sviranjem na instrumentima.Učlanjenje u ritmičku i/ili folklornu sekciju . sortiranje i izvoñenje zaključaka .Brzo pamti i .Samostalno izvodi slogovima (ta. sa postojanje i značaj muzičke igre za koreografiju. osjećajem plesa i kola kod priredbe i Ispravno izvodi novu sigurnosti svih naroda svijeta uvježbavanju igru primjenjujući .Pronalaze i prikupljaju slike kompozitora i muzičkih instrumenata u knjigama i štampi (simfonijski orkestar) . hor: izvoñačke glasove . Makjanić) 2. S jela baba u balon (Zagreb) 3. igri i komunikaciji koja razvija osjećaj pripadnosti grupi . . U z jutarnju šetnju (A.Razlikuje i biranim riječima i poznaje pojedine odnosom pokazuje instrumente i da cijeni muziku.Prema zadatku izvodi nota.muzički . mena. romska pjesma 3. staccato. ðelem. predlaže i izvodi pratnju. . P leši. fraza.Razvija kreativnost. duhački drveni i limeni. piko.Muzička rečenica. instrumentalno i vokalnoinstrumentalno izvoñenje .Samostalno pjevuši melodiju izražava utiske o pjesme koju sluša slušanom djelu. Na slovo (pjesma iz Engleske) 3. Meñimurje) 4. Molimo za finu tišinu (A.Osmišljava. L ovac Ranko (V. La kukarača.Aktivnim učešćem pomaže. a uči i druge . i demonstrira.Tradicionalnih narodnih instrumenata i nošnji naroda BiH-pano (pronalaze i prikupljaju slike) . dječije radne i kulturne navike .Pravljenje preglednog panoa na koji se dodaju slike instrumenata koje su upoznali. vizuelno i izvoñače i auditivno kompozitore . što ih motivira na učenje .Samostalno slušanom djelu saopćava zašto mu se dopada ili ne . tempo i komentira osobine druge djela karakteristike .Osmišljava prigodne muzičke igre za interaktivno učenje demonstrira izvoñenje i sviranje .Prepoznaje narodnu muzičku tradiciju . te muzikom odredi mjeru i . tradicionalni ples) 4.Aktivno i samoinicijativno se uključuje i mašta kroz brojalicu koju pozitivno vrednuje . zekapan (Zapisala E lly Bašić.Samosvijest je sve veća kroz kreativne načine ritmičkog izražavanja. Mihaljinac. ban. melodija.Odabiranje i pokretom spontano ili i izvodi zadane razumije predlaganje izvodi zadatu pokrete. kombinira instrumente (aranžmani) .Uporeñuje i brzo precizno i tačno u uočava sličnosti i skladu sa tekstom razlike u trajanju . (zajedničko i tradicionalne nošnje.Smailović) 7. te prati i stimulira svojim učešćem .Uporeñuje.Prikupljanje kaseta i CD-a sa djelima koja će se slušati u školi .Svojim čestim djela komentarima i . Aro.Izvodi brojalicu .Osmišljava nove maštovite igre sa instrumentima .Procjenjuje interesovanja i napredak djece 4. Francuska pjesma) ili Pjesma rastanka (popijevka iz Škotske) 4. . osmišljava. obrazlaže ih odgovarajuće pokrete i tačno izvodi po u mjeri i ritmu zadatku .Dopunjavanje razredne izložbestalna postavka .Dopunjavanje zidnog panoa novim zapisima .Upućuje i pokazuje simulacije na kompjuteru . Maco.Razvijanje svijesti narodnih nošnji tekst i muzika o kulturi ponašanja .Shvatanje i .Priprema. sefardska romansa. .Razlikuje izvoñačke ansamble: orkestar.Organizira praktične vježbe i odlazak na probu KUD-a 3. Keran.Svira ritam na . udaraljke) .Ima bogat fond djela koja prepoznaje prilikom slušanja . Jajce) 2. pleši (Slovačka. tradicionalna Prati ritam pjesmice .Crtanje (slikanje) kretnjama ono što .Sarañuje sa roditeljima i uključuje ih u rad . Planira termine za posjete kulturnim ustanova i bilježi ih na kalendaru Osmišljava i obavlja temeljitu pripremu djece za izlaske iz škole i posjete koncertu i kulturnim ustanovama: 268 . MUZIČKE /GLAZB ENE IGRE Izbor: 1. mala .Gledanjem u notni (muzičke zapis izvodi ritam zagonetke) brojalice ritamskim . arr. A n. Žamor i smijeh djece-Kad bi svi ljudi na svijetu (Arsen Dedić stihovi Milan Grgić) i Dvoboj (Asim Horozić i stihovi Š imo . Gornji Mihaljevac.Prepoznaje i saopštava ime kompozitora .Shvata da je notne vrijednosti orkestar .2. nikoti (Zapisala Milica Obradović.Samostalno pokretom i pojedinačno) izražava pjevanjem.Samostalno pjeva . SLUŠANJE MUZIKE Izbor : 1. Korać)) i Zdravo maleni (Alfi Kabiljo) 5 Osmjeh majke (S. .Pamti i donosi u razred nove brojalice i izmišlja nove zajedničke igre .Prepoznaje orkestarske instrumente po grupama (gudački.ñelem. BROJALICE Izbor : 1 . T u hanina.Samostalno igra i (multikulturalnost) pokreta uz ranija znanja usvaja pravila sa .Tačno odreñuje dopada i dinamiku. Bilja-Gorica) ili Ena.Brzo uočava i pokazujući pri tom saopštava vidno zadovoljstvo izvoñača djela i interes .Podsticanje pjevanje Prepoznaje pojedine više sigurnosti kreativnosti igrom. koordinira rad i usmjerava aktivnosti djece . Dr Vinko Krajtmajer) 6.Pronalaženje i zapisivanje brojalica.Traži da djela i muzike prati umjetnike vidi jednostavni notni uživo na zapis i primjeni koncertima i tako muzičke termine: pokazuje pozitivne legato.Izrañuju zidne panoe sa tematskim Osposobljava ih za uočavanje i bilježenje Upućuje i podstiče na prikupljanje materijala Osmišljava i realizira simulacione igre za djecu Priprema i vodi djecu kroz aktivnosti dijaloga i interakcije Pomoć djeci u samostalnom i grupnom radu Ukazuje na adekvatan način izrade preglednih zidnih kalendara sa terminima koncerata. tema. maco. jo hanino.Uz slušanje . navike i potrebu za ritam. Meksiko.Na osnovu instrumentu po sviranja ritma dogovoru i na osnovu prepoznaje ranije vlastitih ideja naučene brojalice . stihovi M.Prepoznaje vokalno. baro. paro (Zaspisala Elly Bašić.Često traži da se razlikuje i djelo ponovno samostalno i tačno sluša izvodi zaključke o .Raduje se novom iskustvu.

Koristiti kulturu ponašanja jednostavan kad sluša muzički jezik za izvoñenje djece u saopćavanje ideja. D jeca i skakavci (Ema esasa. Šeherezada I stavak. mijenja zadanu temu . i bajki čiji se sa ostalim grupna. boji školi i okolini .Posjeta koncertima u osnovnoj muzičkoj školi Objašnjava ponašanje na koncertu. mješoviti hor) 5.Samostalno istražuje i kombinira smišlja. re. u paru likovi mogu umjetničkim i (dijalogom).P ravi varijacije na dodaje. njihovoj javnoj pojedinaca likova posjete koncertima prezentaciji. Mozart) ili Posljednje proljeće (E. i kolektiva 269 .Posjeta najznačajnijim kulturnim objektima u mjestu. .Razgovorom o muzici u izražava svoje stavove i potrebe za lijepim i shvatanje da muzika podiže kvalitet života sadržajima .Spontano na muziku ritmičke pratnje progovara pokretom. .Predlaganje i . područjima . DJEČIJE STVARALAŠTVO . Richard Rogers) 10. pohvale i nagrade . pjesmice i brojalice pokreta i likovnim izrazom. .Literarno i /ili likovno izražavanje doživljaja muzike .Čajkovski). (W. .I.Razlikuje i umjetnicima obrazlaže vrste pokazuje horova (dječiji. rukovodi i .Izvoñenje . Korsakov 12. aplaudiranjem na ženski. . R.Priprema. mi). Scene. Josip Magdić) ili Jadovanka za teletom (J.Eksperimentira.Vodič kroz kulturne muzičke dogañaje u gradu (isječci iz štampe sa najavom koncerata u gradu) . posjeta dramatizaciji i kombinaciju školskoj priredbi. aranžmane za instrumenata. pjesmi likovno ili literarno .Improvizacijom kombinacijom kreira nove riječi. Offenbach.Slobodna improvizacija na Orffovim instrumentima: . Dječiji hor iz opere „Karmen“ (G. II čin (Andante-Andante non troppo.Vidnom željom za . Tempo I.Svojim odnosom i čestim dogovaranje o stavovima podstiče muziciranjem improvizaciji koja kreativne oblike pokazuje pravilan pruža neverbalnu izražavanja prati i odnos prema komunikaciju. planira muzičke slobodnija . ohrabruje muzici kooperaciju i . muški. . Vesela pjesma (Do. odlomak iz orkestarske svite „Šeherezada“ (Bajka iz 1001 noći.Stvara . N. .Sa zadovoljstvom .Pokazuje razvoj i muške glasove svijesti o značaju po visini i zvučnoj muzike u porodici. A. odlomak iz baleta Labudovo jezero (P.Pravi (melodiju.Osmišljavanje muzičkog igrokaza i prezentacija rezultata samostalnog i grupnog rada djela . razredu i na i za imenovanje i koncertu opis djela. orkestarska izvedba) 14. Nekoliko varijacija iz djela „12 varijacija u C duru“. Barcarolla iz opere Hoffmannove priče (J.Plesna dramatizacija. pjesma iz mjuzikla „Moje pjesme moji snovi“ (The sound of music.P rilikom slušanja ureñena zajednica muzike. koncertu mješoviti) i ženske .Ešić) 8. muzikom drugim odgojnim individualna „ozvučiti“. posebno koja svira prema na koncertu. Gotovac) 9.Voñenje intervjua sa umjetnicima . ritam) improvizaciju .Improvizacija je socijalizaciju. B izet) i Vidjeh čudo“ (V lado Milošević. violončelo i violina 11. oblačenje Saradnja sa roditeljima i umjetničkim ustanovama Posmatranje i praćenje napretka djece.Samo predlaže ideje i instrumente za dočaravanje likova i uključuje s u rad na muzičkoj dramatizaciji. djelima i .Svoj pozitivan instrumenata odnos prema ansambala. . Grig) 13.Pronalaženje priča sadržaje u korelaciji kolektivna. pravilima i znaku poštuje pravila dirigenta ponašanja. S indbadovo putovanje.Pokazuje lijepu .Saradnja sa učestvuje u muzičkog lokalnom muzičkoj igrokaza uz zajednicom. instrumente uporeñuje.

(6) razumiju. Osnovna motorička znanja x x posjeduje osnovna teorijska i praktična znanja o skoku u uvis . urgentne situacije ili pogodnost za nadgradnju različitih kinezioloških aktivnosti. te brzom trčanju do 60 m iz niskog starta. (5) zadovolje potrebu za igrom i kretanjem i razviju interes za bavljenje sportskim. Komplementarni ciljevi tjelesnog i zdravstvenog odgoja tiču se napora usmjerenog ka stvaranju sistema uvjeta. zgrčka x x x x x x x x x x 1.Bacanje male medicinke od 1 kg s mjesta lijevom i desnom rukom x x 2.(2 časa sedmično . rekreativnim i.Brzo trčanje do 60 m iz niskog starta 2. SADRŽAJI I ISHODI CILJEVI SADRŽAJI ISHODI Djevojčice Dječaci Tje lesno vje žban je i volumenoznost tije la 1. a sve to u interesu njegovanja i zaštite zdravlja i opće dobrobiti djece. Trčanja: .Skok uvis prekoračnom tehnikom „škare“ . (2) primjerenost sadržaja dobi i spolu djeteta. (4) aktivno koriste slobodno vrijeme i snalaze se u urgentnim situacijama. koji će djeci pomoći da: (1) usvoje osnovna znanja i razviju interes i naviku za njegu i zaštitu zdravlja. Tjelesni i zdravstveni odgoj CILJEVI.škarama“ x x posjeduje osnovna teorijska i praktična znanja o bacanju medicinke od 1 kg s mjesta zamahom lijevom i desnom rukom x x 270 . poštuju i promoviraju ekološke vrijednosti u duhu biocentrizma. Obrazovni Prehrana i tjelesni napor 1. kinezio-terapijskim aktivnostima. Polazni kriteriji za što kvalitetniji obrazovni standard tjelesnog i zdravstvenog odgoja jesu: (1) objektivnost – prilagoñenost sadržaja materijalnim uvjetima.Ciklična kretanja različitim tempom do 6 minuta . (2) usvoje osnovna kineziološka znanja (iz područja naučnih disciplina kineziologije) i steknu kineziološka iskustva (iz područja psihomotornih aktivnosti) za cjeloživotno tjelesno vježbanje.koja će im omogućit samostalno tjelesno vježbanje u funkciji usavršavanja psihomotornih i funkcionalnih sposobnosti i stimuliranja normalnog rasta i razvoja. eventualno. (5) razvoj antropoloških obilježja djeteta (6) interes i potreba djeteta. Osnovna teorijska znanja Ishrana i zdravlje Indeks tje lesne mase (ITM) Umor u školi i načini njegovog otk lanjanja Organizacija sportskih tak miče nja posjeduje osnovna znanja o povezanosti tjelesnog vježbanja sa volumenoznošću tijela posjeduje osnovna znanja o uticaju pravilne ishrane na zdravlje izračunava ITM-a posjeduje osnovna znanja o umoru u školi i načinima njegovog otklanjanja posjeduje osnovna teorijska i praktična znanja o organizaciji sportskih takmičenja i suñenju u različitim kineziološkim aktivnostima posjeduje osnovna teorijska i praktična znanja o značaju prehrane za tjelesne napore posjeduje osnovna teorijska i praktična znanja o cikličnim kretanjima različitim tempom do 6 min. (7) uvažavaju svoje kompetencije i racionalno ih afirmiraju. (3) usvoje znanja o kontroli osnovnih parametara kineziološkog statusa.Skok udalj zgrčnom tehnikom . (3) sigurnost djeteta (4) korisnost sadržaja za svakodnevni život. Bacanja: .Zgrčeni skok odrazom s odskočne daske 3.70 časova godišnje) Osnovni cilj tjelesnog i zdravstvenog odgoja je osposobiti djecu za primjenu osnovnih kinezioloških znanja i kinezioloških iskustava . sportsku rekreaciju. Sk ak anja: ..

. Antropološki -Snaga: -Brzina: -Koordinacija: -Ravnoteža: -Gibljivost: -Preciznost: x x x x x x 2. žongliranje lopte 1. 6. šutiranje s tla rukom osnovnim načinom.. 7.Osnovni koraci aerobike niskog i visokog intenziteta .. 3. surañuje u igri i nenasilno rješava konflikte 3.Skok „škarice“ . Višenja. upiranja i penjan ja: . slobodna igra 1:1 Odbojka: vršno odbijanje iz srednjeg odbojkaškog stava. vagi zanoženjem na tlu i na gredama različitih visina posjeduje osnovna teorijska i praktična znanja o izvoñenju zgrčke posjeduje osnovna teorijska i praktična znanja o osnovnim koracima aerobike niskog i visokog intenziteta. jednonožnom uzmahu na niskoj prečki. žongliranju loptom x x x x x x x x s potrebnom jakošću i brzinom izvodi jednostavne pokrete i kretanja posjeduje neophodnu nervno-mišićnu kordinaciju i kontrolu složenijih pokreta postiže optimum motoričkih sposobnosti brzine. odbojci -vršnom odbijanju iz srednjeg odbojkaškog stava.Jednonožni uzmah na niskoj pritci . Ritmičke i plesne strukture: . a shodno potrebama djece i mogućnostima škole i okoline posjeduje osnovna teorijska i praktična znanja o njihu u uporu na ručkama do sjeda raznožno. i 8. Igre: Rukomet: voñenje lopte različitim načinima. oduzimanju lopte sučelice ili bočnim izbijanjem. osnovno oduzimanje lopte sučelice. razumije funkcionalno-morfološke promjene i probleme tokom puberteta i sazrijevanja poštuje razlike u tjelesnim sposobnostima izmeñu osoba različitih spolova poštuje razlike u tjelesnim sposobnostima izmeñu osoba sa i bez posebnih potreba posjeduje dovoljan nivo strpljivosti u odnosu prema učitelju i sistem rada posjeduje uljudne navijačke navike.Raznoška 6. 5. Funkcionalne sposobnosti značajnije usavršava sisteme anaerobnog dobivanja energije za eksplozivne i brzinske aktivnostima održava povoljan odnos izmeñu količine mišićne mase i potkožnog masnog tkiva. Morfološke osobine x x Tje lesne sposobnosti osoba različitih spolova Tje lesne sposobnosti osoba s posebnim potrebama 3. 2. dodavanje i hvatanje lopte različitim načinima.Stoj na rukama uz okomitu plohu . koordinacije. prihvaća pozitivne sportske i ljudske uzore dostojanstveno iskazuje razočarenje i zadovoljstvo neuspjehom odnosno uspjehom.1...2. 4. kao drugi kineziološki sadržaji.Galop naprijed po tlu i na gredama različitih visina -Vaga zanoženjem na tlu i na gredama različitih visina 5. 2 : 2 Nogomet: Zaustavljanje lopte hrptom stopala principom amortizacije.. donji servis i prijem servisa vršno. Odgojni Emocionalna samoregulacija Suñenje i pravila igre x x x x x x x x Kultura ponašanja x x 271 . šut jednom rukom s prsiju iz mjesta. Motoričke sposobnosti Odgovarajući sadržaji iz: 1. stoju na rukama uz vertikalnu površinu. gibljivosti i ravnoteže samostalno primjenjuje aerobne programe za razvoj maksimalnog primitka kisika x x x x 2. igre vršnim odbijanjem 1 : 1.Narodni ples po izboru iz zavičajnog područja 7. te narodnom plesu po izboru iz zavičajnog područja posjeduje osnovna teorijska i praktična znanja o: ruk ome tu -voñenju lopte rukom različitim načinima. Presk akanja: . prepoznaje pogreške i osuñuje neprimjerena ponašanja. penjanju na motku do 5 m.Njih u uporu na paralelnim ručkama do sjeda raznožno . skoku „škarice“. podlaktično odbijanje. podlaktičnom odbijanju. donjem servisu i prijemu servisa vršno. dodavanju i hvatanju lopte rukom različitim načinima. galopu naprijed po tlu i na gredama različitih visina. nogometu zaustavljanju lopte amortizacijom hrptom stopala. šut s tla osnovnim načinom Košarka: osnovni košarkaški stav u napadu s loptom i pivotiranje. mini odbojci 3:3.Penjanje po motki do 5 m . košarci šutiranje jednom rukom s grudi iz mjesta.. košarkaškom stavu i pivotiranju.4..

koja su bitno obilježje tzv. imitiranje i stvaralaštvo i upotrebljavaju različiti rekviziti. zbog opterećenja u školi. a dječaci u dobi izmeñu 9 i 14 godina. Ovo razdoblje je najpogodnije vrijeme za učenje motoričkih aktivnosti za koje je potrebno mnogo usvojenih elemenata. Razvija se i njeguje shvatanje sporta kao važne vrijednosti zdravog života. kosih i horizontalnih prepreka bez uporabe tehničkih i drugih pomagala). Takoñer. zdrava životna sredina. kojima se svladavaju pasivni otpori objekata različitih masa i oblika. meñuljudski odnosi. obrazovna komponenta pretpostavlja usvajanje naprednih kinezioloških motoričkih znanja koja. penjanja i silaženja. humani odnosi meñu spolovima. naskoci. Učenici i učenice trebaju osnovne informacije radi čega dolazi do razlikovanja izmeñu spolova. hodanja i trčanja. a usmjeren je na obrazovnu. kolutanja. S obzirom da je ovo razdoblje optimalno za usvajanja motoričkih znanja. 5. morfoloških i funkcionalnih obilježja djeteta putem tjelesne aktivnosti iskazane kroz djelotvorno: (a) svladavanje prostora (različiti oblici i vrste kotrljanja. ili specificirane kao: (a) monostrukturalna motorička znanja. zdrava ponašanja. antropološku i odgojnu komponentu sistema odgoja i obrazovanja.Općenito govoreći pubertet počinje ranije kod djevojčica nego kod dječaka. (b) aciklična motorička znanja. kojima se svladavaju nepredvidive aktivne dinamičke sile suvježbača). povrede. socijalna razvijenost za kooperativne odnose sa vršnjacima i. (d) manipuliranje objektima (različite vrste i oblici bacanja i hvatanja. karate i dr. a koje čine osnovu za uspješan razvoj struktura motoričkih programa pojedinca. odnos zdravstvenog radnika i pacijenta. dakle ciklična i aciklična. (b) svladavanje prepreka (različite vrste i oblici provlačenja. Program tjelesnog i zdravstvenog odgoja zasnovan je na osnovnim postavkama tjelesnog i zdravstvenog odgojno-obrazovnoga područja. navlačenja. ishrana. puzanja. početak intenzivnog rasta mišića. karakterizira usporen tjelesni rast. uključuje se muzika. podstiču razvoja osobnosti djeteta. skokovi. prije svega. koja su dominantno obilježje aktivnosti tipa atletike. kojima se svladavaju jednostavne i složene operacije baratanja objektima različitog broja. veliki nivo razvijenosti koordinacije kretanja. zaštita od bolesti itd... dizanja i nošenja. kao sto su nogomet. vučenja. razred osnovne škole.Slijedom bioloških i popratnih psihosocioloških različitosti izmeñu djevojčica i dječaka. kojima se svladavaju distance na različitim vrstama podloge. Najčešći sadržaji su iz slijedećih nastavnih cjelina i tema: zdravlje porodice. motoričkim i funkcionalnim obilježjima. judo. različiti faktori rizika. biciklizma i dr.. i 6. (c) kompleksna motorička znanja. borilačkih aktivnosti. Za drugi osnovnoškolski ciklus. mentalno zdravlje. koja se susreću u sportskim igrama. rukomet. zdravi stilovi života odn. saskoci i preskoci. gimnastike. upotpunjena osnovnim teorijskim znanjima iz kineziologije. hrvanje. Rast i razvoj djeteta u ovom periodu. kojima se svladavaju različite vrste okomitih. ritmike i sportskih igara. spremna su za usvajanje osnova pomoći i sigurnosti. košarka i 272 . višak tjelesne energije koji se može uspješno osloboditi u tjelesnim aktivnostima. Cilj joj je sistemska i trajna promjena prvenstveno motoričkih. ciljanja i gañanja. odreñeni nivo intelektualne razvijenosti za prihvatanje grupnih uputstava. te različite vrste i oblici pojedinačnih skupina tzv. koji obuhvaća 4. U različite dijelove nastavnog časa.Sadržaji zdravstvenog odgoja uvjetovani su činjenicom da je zdravstveni odgoj ne samo širenje informacija o zdravlju već aktivan proces učenja kroz iskustva primjerena individualnim i zajedničkim potrebama s ciljem da se: zdravlje učini cijenjenom društvenom vrijednošću. kao što su boks. karakteristično je postupno i progresivno razlikovanje djevojčica i dječaka u morfološkim. slaganja i rastavljanja predmeta. njihova socijalna razvijenost osigurava uspješan grupni rad.Danas djevojčice ulaze u pebertet u dobi izmeñu 8 i 13 godina. naglašava izražavanje pokretima. Ova dob se karakteriše fiziološkim i morfološkim promjenama. plivanja. Posebna pažnja posvećuje se odgovarajućem izboru sadržaja za optimalan razvoj motoričkih sposobnosti i usvajanje brojnih i raznovrsnih sportskih znanja. sa stajališta naučnih i stručnih saznanja predmetna nastava tjelesne i zdravstvene kulture mora biti organizirana posebno za djevojčice. sposobnosti i osobina koje su u ovom i narednom razvojnom razdoblju bitne za djecu. igra je još uvijek zastupljena skoro na svakom času vježbanja. pomogne djetetu da postane odgovorno za svoje zdravlje i unaprijedi razvoj i korištenje zdravstvenih usluga. Stoga treba postupno usmjeravati nastavu tjelesne i zdravstvene kulture prema optimalnom razvoju i usavršavanju onih znanja. gdje to uvjeti omogućuju. a posebno za dječake. nagiba i pravaca). (c) svladavanje otpora (različite vrste i oblici potiskivanja. potiskivanja i njihove kombinacije. Potrebno je usvojiti odreñeni fond osnovnih sportskih znanja iz atletike. Djeca ovog uzrasta su sposobna za prihvatanje detaljnih uputstava. oblika i masa u odreñenom prostoru i vremenu).

repetitivne. težine i držanja tijela). Ovo je razdoblje optimalno za razvoj brzine reakcije na zvučne i vidne podražaje. fleksibilnosti. ritmičke gimnastike. skokova u vodu i dr. odnosno i kao opća motorička znanja podijeljena na znanja za: (a) razvoj funkcionalnih sposobnosti (aerobnih i anaerobnih). repetitivne snage – pretklon trupa. Rezultati praćenja služe kao osnova za programiranje rada. snage. sklonosti. Funkcionalne sposobnosti: trčanje u vremenu od 3 minute. pozitivno i adekvatno obrazloženo). statičke snage – vis u zgibu. u individualnom pristupu i odreñivanju radnih zadataka za svako dijete. koordinacije – poligon natraške. Ocjenjivanje ima ulogu podsticajne povratne informacije. funkcionalnih i psihomotoričkih sposobnosti mogla bi biti: 1. Opisna ocjena obuhvaća kratak opis uspješnosti i napretka djeteta. sportsko-tehničkih dostignuća i stavova djece prema tjelesnom i zdravstvenom odgoju. ili tokom obavljanja aktivnosti. te uz fiziološke učinke usmjerene na podsticanje funkcija krvožilnog i dišnog sistema i djelovanje na kvalitet koštano-mišićnoga sistema -pozitivno djeluje i na imunološki sistem. Ovako postavljeno i realizirano praćenje napretka djece i ocjenjivanje (kvalitativno. konkretno. da sadrži isticanje onih elemenata koji su za pohvalu. nužan za održavanje zdravlja i prevenciju akutnih i hroničnih bolesti. eksplozivne. kao i za njihovo ocjenjivanje. vanastavnog procesa u okviru škole. a tek potom onih elemenata u odnosu na koje bi dijete trebalo ili moglo da uloži dodatne napore. Podaci o tjelesnom razvoju i sposobnostima unose se u dnevnik rada nastavnika. (d) „estetska” motorička znanja (ili znanja za koja je estetski kriterij važan faktor uspjeha). preciznosti. (b) razvoj motoričkih sposobnosti (koordinacije. Jedna od baterija mjernih instrumenata za procjenu tjelesnog razvoja. razvoj motoričkih sposobnosti znatno iznad nivoa dostižnog samo spontanim biološkim rastom i razvojem. tjelesna masa i držanje tijela. (2) ona mora da bude konkretna. uputiti ih u primjerene sportske klubove. agilnosti.. gipkosti. (2) testiranjem manifestnih motoričkih i funkcionalnih dimenzija i procjenom latentnih motoričkih (koordinacije. preciznosti. te (c) regulaciju morfoloških obilježja (aktivne mišićne mase i balastne mase). Psihomotoričke sposobnosti: brzina frekvencije pokreta – taping rukom. 3. eventualno. Tjelesni razvoj: tjelesna visina. ravnoteže. 2. koji podrazumijevaju utjecaj na sastav tijela unutar kojeg se ističe povoljan odnos izmeñu količine mišićne mase i potkožnog masnog tkiva te prevencija pretilosti. mora da se odnosi na aktivnosti i učinaka ne na ličnost ili trajne karakteristike osobe. eksplozivne snage – skok u dalj s mjesta.. S ukupnog antropološkoga stajališta izrazito je značajno prepoznati nadarenu djecu i. Motoričke sposobnosti koordinacija. Cilj odgojne komponente tjelesnog i zdravstvenog odgoja jeste stvaranje takvog sistema vrijednosti djeteta prema tjelesnom vježbanju koji će podstaknuti samostalno i cjeloživotno provoñenje tjelovježbe. (3) ona mora biti pozitivna. manipulaciju predmetima i suradnju u prostoru s drugom djecom. U drugom ciklusu ocjenjivanje je opisno i brojčano i opisno. ravnoteže.dr. statičke snage i dinamometrijske sile. što znači da se mora voditi računa o sljedećem: (1) povratna informacija je efikasna ukoliko je data neposredno nakon aktivnosti na koju se odnosi. njegove suradnje. gibljivost. čime se povećava mogućnost motoričkog izražavanja djeteta u svim aktivnostima. aktivnosti u pojedinim sadržajnim cjelinama i. koja su sadržana u aktivnostima tipa gimnastike. te stimulirati djecu i mlade da se uključe u sportske klubove i bave sportskom rekreacijom u drugoj i trećoj životnoj dobi. Tjelesna aktivnost uz opće morfološke učinke. brzine. brzine i izdržljivosti) i funkcionalnih (kardiovaskularnih i respiratornih) sposobnosti i (3) ocjenjivanjem znanja. kontinuirano. što omogućuje veće promjene. odnosno i na cjelokupni antropološki status. statička i dinamička ravnoteža nalaze se u razdoblju pojačane transformacijske osjetljivosti. vrednuje i ocjenjuje u okviru nastavnog procesa (časa). tj. u dogovoru s roditeljima ili starateljima. fleksibilnosti – pretklon raznožno. VREDNOVANJE I OCJENJIVANJE U NASTAVI TJELESNOG I ZDRAVSTVENOG ODGOJA Aktivnost djeteta se prati. vanškolskim aktivnostima i slobodnim aktivnostima. doprinosi i 273 . Rješavanje problema vrednovanja i ocjenjivanja djece u nastavi tjelesne i zdravstvene kulture izvodi se: (1) procjenjivanjem tjelesnog razvoja (visine.

njihovom razvoju pojma o sebi. OKVIRNI NASTAVNI PLAN I PROGRAM za šesti razred devetogodišnje osnovne škole 274 . umiju. o onome što znaju. formiranju realne sliku o sebi. o svojim sposobnostima. što je značajno za razvoj samopoštovanja djeteta i zdravog odnosa prema sebi i svijetu oko sebe.

hrvatski. 13. 2. srpski jezik i književnost Prvi strani jezik Drugi strani jezik Matematika Biologija Geografija/zemljopis Historija/povijest Tehnička kultura Informatika Likovna kultura Muzička/glazbena kultura Tjelesni i zdravstveni odgoj i zdravi stilovi života 275 . 12. 7. 9. srpski jezik i književnost Engleski jezik Francuski jezik Njemački jezik Arapski jezik Matematika Biologija Geografija/zemljopis Historija/povijest Tehnička kultura Informatika Likovna kultura Muzička/glazbena kultura Tjelesni i zdravstveni odgoj NASTAVNI PLAN ZA ŠESTI RAZRED DEVETOGODIŠNJE OSNOVNE ŠKOLE SEDMIČNI BROJ NASTAVNIH ČASOVA 5 2 2 4 1 2 1 1 2 1 1 2 UKUPNO 22 GODIŠNJI BROJ NASTAVNIH ČASOVA 175 70 70 140 35 70 35 35 70 35 35 70 770 REDNI BROJ OBAVEZNI NASTAVNI PREDMETI 1. 6. 8. 4. 3. 6. 4. 14. 3. 8. 5. 11. 10. 10. 11. Bosanski. 5. Bosanski. 12. 7.SADRŽAJ Okvirni nastavni plan za šesti razred devetogodišnje osnovne škole Nastavni programi obaveznih nastavnih predmeta 1. 9. 2. hrvatski.

Napomena: Nastavni predmet Vjeronauka/vjeronauk reguliran je kantonalnim obrazovnim zakonodavstvom 276 .

osnovna obilježja lika) OPTIMALNI Zapažanje tematike. Kajan: Ž uta ptica . S. inverzija. vrste stiha. poruke na osnovi razumijevanja teksta. glavna obilježja ritma pjesme Prepoznati obilježja domoljubne.B. onomatopeje Razlikovanje pripovijetke. evo opet . basna. romana i igrokaza na osnovu glavnih značajki književne vrste . tematsko-idejna osnova. pouka basne Umjetnička književnost: Lirska poe zija: čulni elementi pjesničke slike. Bećirbašić: Harfa . poente pjesme i stilsko-izražajnih sredstva u poeziji Prepoznavanje epiteta. likovi. Ćorović: U noći . V. opisne.P. Vitez: P lava boja snijega (igrokaz) 277 . Dučić: Selo .H. običaji.Bosanski. savladavanje tehnike pisanja vlastitog lirskog teksta Odreñivanje teme. Sjenkjevič: Kroz pustinju i prašumu (odlomak) .I. K. romana i igrokaza prema najizraženijim obilježjima Prepričavanje fabule ukratko (najvažniji dogañaj i lik. likovi i motivi u bajci Basna – likovi u basni.Z.J. vjernost.I. osuñ ivanje negativnih postupaka likova. karakterizacija likova. Kočić: Jablan . hrvatski. poreñenja. motiva. osnovnih stilskih obilježja i osobitosti stiha u našoj narodnoj epici Mogućnost uočavanja historijske podloge fabule narodne epike Uočavanje vrijednosti poruka: pobjeda pravde kao osnovna misao Odreñivanje lirske slike. onomatopeja.I. Pavlović: Jarac u pozorištu . Andersen: Slavuj . Kulenović: Gromovo ñule . povezivanje sadržaja s konkretnim pojavama iz života. sredstva zaustavljanja Prepoznati i karakterizirati moralne vrijednosti likova (hrabar.Usmena narodna proza: bajka. motiva.Š. personifikacije. motiv kao najmanja tematska jedinica lirske pjesme.A. kukavica.S. ritam. Kranjčević: Lijep si. B. rima ili srok. plemenit. preneseni smisao basne.S. srpski jezik i književnost KNJIŽEVNOST KNJIŽEVNI TEKSTOVI KNJIŽEVNOTEORIJSKI POJMOVI Usmena književnost: Stalni epiteti Epski deseterac Epska i lirska pjesma u usmenoj književnosti Fantastični elementi u bajci. personifikacija. domovinska (patriotska. šaljive pjesme Prepoznati stilska sredstva na tekstu i razumjeti preneseno značenje Prepoznati dijelove fabule i njihovu logičku povezanost.Narodna lirska pjesma iz B iH (po izboru) .Narodna epska pjesma iz B iH (po izboru) . motiva i stalnih izražajnih sredstava u narodnoj književnosti Razlikovanje usmenih lirskih i epskih vrsta Uočavanje likova i motiva u bajci Samostalnost u analizi basne. Rorić: P jesma . uz pridržavanje uzročnoposljedičnih odnosa Objašnjavanje razlike izmeñu priče.G. kompozicija.N.I.H.) ISHODI UČENJA MINIMALNI Uočavanje lirskih slika.. likova. pokretače. crtica. deskriptivna. Prosenjak: Otac .S. kratka priča . Swift: Guliverova putovanja (odlomak) . Vrste lirske poezije: ljubavna.R. osnovni pojmovi o stilskim figurama (izražajnim sredstvima): epitet. njenog prenesenog smisla i pouke Prepoznavanje osnovnih osjećanja izraženih u pjesmi Otkrivanje lirskih slika.I. junaštvo. hrabrost.J. Sekulić: Bura (odlomak) . S inger: Ole i Trufa .D. Samokovlija: Dječak Aron . ODGOJNOOBRAZOVNI CILJEVI Uočiti obilježja epske i lirske narodne pjesme Uočiti stalne epitete i deseterac kao obilježja usmenog stvaralaštva Razlikovati epsku od lirske pjesme na temelju opreke dogañaja i doživljaja Upoznati usmenu književnu baštinu Razvijati svijest o opstojnosti naroda i nacionalnih i kulturnih vrednota (domoljublje. Trifunović: Čisti zrak . Hasić: P raviš se važan . pripovijetka. Šimić: Ah.M. Ibrišimović: Sijelo mudraca . načini pripovijedanja Vrste umjetničke proze: novela. poreñenje. Pandžo: List na putu . Ešić: Cvjetko . poente pjesme Izražajno čitanje i recitiranje pjesme. tradicija) koje utjelovljuju junaci opjevani u usmenim epskim pjesmama Uočiti opkoračenja. bijeli svijete .Š. pravilno iznošenje slijeda dogañaja.. zavičajnorodoljubiva) Umjetnička proza: fabula.

5. govoru. Ivanković: Zvjezdangrad Dž. 4. pismu (oblici s provedenim glasovnim promjenama) Prepoznavanje jednakih oblika riječi u različitim padežima Uočavanje duge i kratke množine u nominativu Uočavanje imenica koje imaju samo množinu / jedninu Samostalno pronalaženje primjera odreñenih i neodreñenih oblika pridjeva u rečenici Uočavanje jednakog glasovnog sastava različitih padeža Pravilna upotreba prisvojnih i pokaznih zamjenica u svim oblicima Dekliniranje prisvojnih i pokaznih zamjenica. Balog: Nevidljiva Iva M. Uočavanje naglašenih i nenaglašenih oblika ličnih zamjenica Upotreba i pisanje lične zamjenice za svako lice (povratne zamjenice) sebe. odnosne. imenovanje i razlikovanje promjenjivih i nepromjenjivih riječi P repoznavanje oblika pomoćnih glagola biti i htjeti P repoznavanje nepromjenjivih riječi Razumijevanje osnovne uloge padeža u jeziku P repoznavanje padeža u rečenici u njihovim osnovnim značenjskim ulogama Ovladavanje upotrebom padeža uz pojedine prijedloge u skladu s normom Razvijanje jezične sposobnosti i komunikacijskih vještina P repoznavanje odreñenog oblika pridjeva u nominativu P repoznavanje padeža pridjevnih oblika pomoću proširenog padežnog pitanja i imenice s kojom se pridjev slaže. P ravilna upotreba veznika. po izboru samih nastavnika od ponuñenih djela. izrečenog subjekta i priloških odredbi P rimjena naučenih pravila Razumijevanje primjene OPTIMALNI Razvijen interes za otkrivanje snage. oblik i funkcija) Pisana i usmena riječ Samostalne riječi (riječi koje imaju samostalno. 6. 9. GRAMATIKA. s time da se za svaku novu školsku godinu izbor dijela može mijenja. dijete iz limenke D. opće. Neslinger: Konrad. prisvojne. Prepoznavanje pomoćnih glagola u rečenici. k (a) i priloga gdje. Antić: Plavi čuperak A. kamo. Prepoznavanje padeža u rečenici Pravilna upotreba padežnih oblika u govoru. Latić: Srebrena česma V. Pilić: Mrvice iz dnevnog boravka B. 8. uzvika i riječci u govorenju i pisanju P repoznavanje pomoćnih glagola u govorenju i pisanju. 2. Defo: Robinzon Kruso M. dubine i ljepote riječi Razumijevanje osnovne uloge promjenjivih i nepromjenjivih riječi Uočavanje osnove i nastavka u promjenjivoj riječi Uočavanje i prepoznavanje veza: prilog ili pridjev prilog ili prijedlog (L ijepo dijete lijepo piše). 12. 7. vlastito značenje) Nesamostalne riječi (riječi koje nemaju samostalno značenje) Jednoznačnost i višeznačnost riječi (riječi u osnovnom i prenesenom značenju) Onomatopejske riječi Vrste riječi: Promjenjive i nepromjenjive riječi Promjenjive rije či: Glagoli Pomoćni glagoli biti i htjeti Ime nice: Deklinacija imenica Nazivi i značenja padeža Glasovne promjene u deklinaciji imenica Prid je vi: Odreñeni i neodreñeni oblik pridjeva Deklinacija pridjeva Zam je nice: Upitne. RJEČNIK. 10. Tven: Doživljaji Haklberi Fina U toku jedne školske godine treba obraditi 8/9 lektirskih djela. pokazne Deklinacija ličnih zamjenica Brojevi: Glavni i redni brojevi Deklinacija brojeva ODGOJNO-OBRAZOVNI CILJEVI Razlikovanje osnovnog i prenesenog značenja poznatih riječi Zapažanje. kuda. Isaković: Lijeve priče Ž. PRAVOGOVOR I PRAVOPIS PROGRAMSKI ZAHTJEVI Glasovi: samoglasnici i suglasnici Slog – dužina sloga Uočavanje naglašenih i nenaglašenih riječi Naglašeni slog u riječi Naglasnice i nenaglasnice Riječ (značenje. Upotreba proširenih padežnih pitanja u odreñivanju padeža P repoznavanje padeža u njihovim osnovnim značenjskim ulogama P repoznavanje oblika s provedenim glasovnim promjenama P ravilna upotreba neodreñenih oblika pridjeva Upotreba neodreñenih i odreñenih pridjeva s padežnim nastavcima P repoznavanje svih vrsta zamjenica Uočavanje naglašenih i nenaglašenih oblika povratne zamjenice Dekliniranje ličnih zamjenica P repoznavanje glavnih i rednih brojeva u rečenici Odreñivanje glagolskog predikata. Pisanje brojeva u skladu s pravopisom Pravilna deklinacija brojeva 278 . 11. čitanju. se Upotreba i pisanje prisvojne zamjenice za svako lice svoj Uočavanje različitih oblika glavnih i rednih brojeva u rečenici P repoznavanje glagolskog predikata kao glavnog dijela rečenice P repoznavanje imenskog ISHODI UČENJA MINIMALNI Mogućnost primjene višeznačne riječi u jezičnim djelatnostima (slušanju. Djeca su vojska najjača (izbor) K. Mahmutefendić: Roman o novčiću Z. 3. S. razgovoru i pisanju) Razlikovanje promjenjive od nepromjenjive riječi P ravilna upotreba prijedloga s (a). Milošević. Ćopić: Orlovi rano lete K.SPISAK KNJIŽEVNIH DJELA ZA DOMAĆU LEKTIRU: 1.

administrativnim. slušati druge učenike i učitelja i zapažati obilježja dobroga čitanja OČEKIVANA POSTIGNUĆA MINIMALNA Prepoznaje i prepričava najvažniji dio teksta Zna osnovna obilježja službenoga razgovora Tečno i jasno govorenje stihova Pravilno i umjereno brzo čita tekst. govorne vrednote izražajnog čitanja. čitalačke tehnike i stilovi (vježbe čitanja na odabranim tekstovima književnim.) ODGOJNOOBRAZOVNI CILJEVI Prepričati tekst poštujući hronološki slijed. crtica. krnja rečenica Pravogovor i pravopis: Veliko slovo u jednočlanim i višečlanim nazivima planeta. je (deminutivi i komparativ pridjeva) Izgovor i pisanje glasova č i ć u deklinaciji imenica i komparaciji pridjeva Rečenični i pravopisni znakovi: trotačka. načina) Prijedlozi Veznici Uzvici Riječice Rečenica: Predikat – glagolski i imenski Subjekt – više subjekata. boja glasa. publicističkim i dr. država. poznaje različite učtive izraze i primjenjuje ih u razgovoru Oživljeno i s razumijevanjem izražajno govori stihove. poznavati način oslovljavanja. razumije ga. okeana. vremena. s bilješkama. u rečenicama s neizrečenim subjektom Razlikovanje besubjektne i neoglagoljene rečenice Služenje pravopisom (snalaženje u pravopisnom rječniku) u skladu s uzrastom djeteta Prepoznavanje trotačke i zagrade u tekstu kao rečeničnih znakova.Nepromjenjive riječi: Prilozi (mjesta. a crtice kao pravopisnog znaka KULTURA IZRAŽAVANJA PROGRAMSKI ZAHTJEVI Prepričavanje Razgovor Recitacija Čitanje i slušanje Pričan je kao pripovjedačka (narativna) vrsta izražavanja u nastavi ili doživljaju Pričan je stvarnog dogañaja (hronološko i retrospektivno) Pričan je izmišljenog dogañaja ili doživljaja (hronološko i retrospektivno) Pričan je prema zadanoj slici ili muzici Opisivan je prema predmetu. jačina. izraze učtivosti Prepoznati i izražajno čitati istaknute dijelove teksta Čitati tekst s razumijevanjem. gramatička i stilistička interpunkcija u kontekstu izražajnog čitanja Ostale vrsta čitanja u nastavi: naglas. koristeći različite govorne vrednote Izražajno čita tekst. vršioca radnje. u sebi. rečenica bez subjekta. uočavati razliku izmeñu službene i privatne komunikacije. naučnim. sažima fabulu navodeći najvažnije dijelove Navodi primjere službenoga razgovora u različitim situacijama. neizrečeni subjekt Priloške odredbe u rečenici (mjesto. razumje pročitano i slušano Pravilna primjena naracije u vježbama usmenog i pismenog izražavanja Pravilna primjena deskripcije u vježbama usmenoga i pismenog izražavanja Savladavanje osnovnih pravopisnih pravila Stvaranje vještina i navika u pravilnom pisanju informativnih oblika usmenoga i pismenog izražavanja OPTIMALNA Prepričava cijeli tekst prema hronologiji dogañaja. usmjereno. logička. naglašava važne dijelove i govorno obilježava pojedine sadržaje (intonacija. biću ili pojavi kao osnovici opisa: opis osobe PROGRAMSKI SADRŽAJI Stvaralačko prepričavanje. pauze. dikcija. izraziti vlastiti komentar Poznavati osnovna pravila službenoga razgovora. smisleno povezuje rečenice. tempo. naroda i naseljenih mjesta Pisanje i izgovor superlativa pridjeva Veliko slovo u pridjevima izvedenim od vlastitih imena Izgovor i pisanje riječi u kojima su provedene glasovne promjene Izgovor i pisanje riječi s glasovima ije. rečenični naglasak) 279 . jasno i logično povezivanje rečenica izdvajajući važnije dijelove. zagrada predikata Uočavanje priloških odredbi u rečenici P repoznavanje rečenica s više subjekata i proširene rečenice s više istovrsnih dijelova P repoznavanje rečenice s neizrečenim subjektom Osvijestiti potrebu usvajanja pravopisne norme radi upotrebe u svakodnevnom pisanju i čitanju P rimjenjivati pravopisnu normu u drugim nastavnim predmetima rečeničnih i pravopisnih znakova Odreñivanje imenskog predikata Uočavanje lica. kontinenata. vrijeme. prepričavanje sažimanjem fabule Privatni i službeni razgovor Izražajno čitanje književnog teksta. način) Rečenica s izrečenim i neizrečenim subjektom. rečenica s više subjekata. komentira postupke i ponašanje likova.

pozorišni/kazališni prostor Osnovne vrste radijskih i televizijskih emisija. mobitelske poruke. časopisi.(portret). diktat s predusretanjem grešaka. elektronski Novine. opis bića ili grupe bića unutar prostora ili pojave. i 6. Pisanje diktata (s obzirom na pravopisne pojave obrañene u 5. radijskih i televizijskih emisija MAKSIMALNA P oznaje osnovne karakteristike filmskih vrsta na primjerima. kulisa. filmski rodovi i vrste) Teatar (pozorište/ kazalište) kao književno – scenska umjetnost: scena. messenger servisi. radio. televizija. filmova. zna osnovne historijske podatke o počecima filmske umjetnosti Odreñuje vrste poznatih televizijskih emisija Razlikuje strip kao dio medijske kulture i kao jednostavni prozni tekst. samostalno piše strip Samostalno vrši dramatizaciju tekstova 280 . internet (postanak i razvoj) Film (postanak. sportske) Uloga školske biblioteke u nastavi maternjeg jezika i književnosti Principi katalogizacije knjiga (s posebnim osvrtom na internet) Nastavni čas lektire u školskoj biblioteci ODGOJNOOBRAZOVNI CILJEVI Razlikovati vrste medija. komentira filmska izražajna sredstva. opis otvorenog prostora (eksterijer). jezik bloga. upoznati najvažnije osobitosti filmskih vrsta. razredu: kontrolni diktat. priznanice Pisanje školskih pismenih zadaća (dvije u toku školske godine) Pisanje vlastitih tekstova i pravilna primjena narativnih tehnika Pisanje vlastitih deskriptivnih tekstova i primjena pravilnih opisivačkih postupaka. uputnice. pozorišnih/kazališnih izvedbi. Pravilno pisanje diktiranih tekstova i uočavanje odgovarajućih pravila ili poteškoća u pisanju Pravilno pisanje pisma. uputnice. opis zatvorenog prostora (interijer). telegrama. slobodni diktat) Pisanje pisama. strip. zabavne. historijat. mobitelske poruke. priznanice MEDIJSKA KULTURA POJMOVI Osnovne vrste medija: štampani. televizijskih i radijskih emisija Upoznati se s najznačajnijim dnevnim i periodičnim novinama/ časopisima Poznavati karakteristike stripa OČEKIVANA POSTIGNUĆA MINIMALNA P oznaje najvažnija obilježja pojedinih vrsta medija na razlikovnom nivou Navodi različite vrste časopisa. opis kraja (pejzaž).

etičkim i nacionalnim kriterijima u izboru književnih djela i pisaca. prva štampana djela. biblioteka). pravogovoru. Povelja Kulina bana. Prilikom selekcije treba voditi računa o reprezentativnosti odabranih tekstova. tako da osposobimo djecu za samostalan pristup interpretaciji umjetničkog djela (potrebno je uključiti djela koja predstavljaju različite književne rodove i vrste). radio. DIDAKTIČKO-METODIČKE NAPOMENE Nastavni program za predmet Bosanski. muzičkom kulturom i dr. Film (historijat i osnove filmske umjetnosti). 2.historijski presjek: glagoljica. 4. pravopis. hrvatskom. razvoj standardnog jezika). natpisi na stećcima. egzemplarnosti. teorije i interpretacije književnosti. 5. Prijedlog Nastavnog programa uključuje jezičke. ćirilica (bosančica). latinica • Spomenici pismenosti u bosanskom. Zato je važno naglasiti da sami nastavnici prilikom izrade globalnih i operativnih nastavnih planova i programa trebaju izvršiti selekciju obaveznih književnih tekstova. Književnost (interpretacija književnih tekstova. hrvatskom. odnosno organizaciji nastavnih sadržaja po principima kontinuiteta i vertikalnospiralnog slijeda. te ovladavanje osnovnim elementima i tehnikama iz filmske i scenskih umjetnosti. pravopisu i razvoju standardnoga jezika: voditi računa o spiralnom razvoju nastavnoga programa. periodika. srpski jezik i književnost u šestom razredu devetogodišnje osnovne škole strukturiran je od slijedećih nastavnih područja: 1. likovnom kulturom. prve štamparije. stvaralačke i medijske sadržaje zasnovane na meñusobnom prožimanju (korelativnost i integrativnost) nastavnih područja i nastavnih disciplina i predmeta (interdisciplinarnost i povezanost sa drugim nastavnim predmetima: historijom. internet.RAZVOJ STANDARDNOG (KNJIŽEVNOG) JEZIKA • Bosanski. zadaci. od 6. odgojnosti i tekstualne adekvatnosti b) rasporedu. razreda osnovne škole. Medijska kultura (strip. te dvije školske pismene zadaće). poetske recitacije i dramatizacije tekstova). arabica. ali svi tekstovi moraju biti zastupljeni u čitankama. Scenske umjetnosti (dramski igrokazi. prvi rječnici i gramatike). Prilikom izrade Nastavnoga programa iz književnosti vodilo se računa o estetskim. čitanačkih i lektirskih). navedene programske jedinice uskladiti s mogućnostima djece te ih postupno uvoditi u osnovne gramatičke pojmove i kategorije). reprezentativnosti. srpski jezik u porodici srodnih jezika • Historija Južnih Slavena i jezici južnoslavenskih naroda • Počeci slavenske pismenosti i staroslavenski jezik • Pisma u bosanskom. srpskom jeziku (Humačka ploča. 281 . do 9. hrvatski. rječnik. Kultura izražavanja (oblici izražavanja u nastavi i vježbe usmenog i pismenog izražavanja. te medijske kulture. kao i principima integracije i korelacije.) Takoñer. narodni govori (Ishodi učenja u gramatici. stvaranja vlastitih tekstova (pismenih sastava). 3. srpskom jeziku . 6. Jezik (gramatika. što je uzrokovalo relativno veći broj obaveznih tekstova za čitanku. Nastavni program se zasniva na: a) izboru umjetničkih i sadržaja na principima primjerenosti. hrvatski. pravogovor. u skladu s planiranim brojem nastavnih časova. Osnovni ciljevi. televizija. složenost i svrha nastave po pojedinim nastavnim područjima trebaju biti zasnovani na usvajanju osnovnih pojmova iz gramatike. umjetničke. vježbi usmenog i pismenog izražavanja.

neverbalno. narodi Funkcije i sposobnosti Dje ca će znati: • postavljati poznata pitanja i odgovarati na njih • tražiti i davati osnovne informacije • identificirati i locirati ljude i predmete • pratiti jednostavne upute • koristiti brojeve • opisivati ljude (njihov izgled i raspoloženja) i predmete Ak tivnosti RECEPCIJA: b) SLUŠANJE I REAGIRANJE Djeca će slušati izgovoreni tekst i reagirati: 1. nešto prošireniji vokabular. npr. Porodica. traženjem odreñenih informacija. its. these (girls). theirs) neodre ñene (somebody. nešto prošireniji vokabular. family members and their occupations Svakodnevni život. 70 časova godišnje) CILJEVI I REZULTATI ODGOJNO . going to an amusement park itd. zero prisvojne pridjeve pokazne pridjeve. spajanjem Gramatika Djeca će ponavljati ili učiti: Ime nice: brojive i nebrojive pravilnu/nepravilnu množinu Zam je nice: lične (padež subjekta i objekta) pokazne (this. car) Slobodno vrije me. Zabava. the. npr. nešto prošireniji vokabular. what. snimljeni materijal i reaguju na njih • kraće tekstove sastavljene od poznatih informacija • suštinu teksta koji sadrži neke nepoznate informacije Dje ca čitaju: • upute.Engleski jezik – prvi strani jezik. razre d Če tvrta godina uče nja engleskog jezika Razvijanje osnovnog znanja o jeziku Teme Porodica Svakodnevni život Slobodno vrijeme Zabava Priroda Škola Svakodnevni život Životinje Zemlje. npr. unusual hobbies itd. saopćenja nastavnika i druge djece. upute. 2. recitiraju i pjevaju poznate pjesme Dje ca pišu: • jednostavne tekstove poštujući pravopis • lične poruke i kraće dijaloge • tekst na poznatu temu. his. spajanjem slika i tekstova. uz pomoć nastavnika • dopunjuju obrasce i rečenice i izrañuju jednostavne projekte Dje ca: • prepoznaju i upotrebljavaju jezik • počinju sticati znanja o jeziku Čitan je i razumijevan je Govor Pisanje Znanje o jeziku Nastavni plan i program za šesti razred. npr. nobody something. četvrta godina učenja (2 časa sedmično. going out to the cinema. npr. bicycle. which. nešto prošireniji vokabular. anybody. nothing Prid je ve Dete rminatore: članove: a/an. označavanjem tačnih i netačnih izraza. pyjama party. those) upitne (who. that. npr. bus. npr. verbalno. anything. b) ČITANJE I REAGIRANJE Djeca će čitati kratke tekstove. pjesme i priče koje ne prelaze ili neznatno prelaze njihov leksički fond Dje ca: • učestvuju u razgovoru s nastavnikom i drugom djecom. going to the party. hers. surprise party.OBRAZOVNOG RADA Je zičke vještine Slušanje i razumijevanje Očekivani rezultati / ishodi učenja Dje ca razu miju : • razgovor na poznate teme • jednostavna pitanja. i reagirati: 1. theatre. ours. neverbalno. npr. whose) prisvojne (mine. favourite sports and games. prepoznavanjem netačnih/tačnih tvrdnji. that (boy). yours. those (boys) Vokabular Djeca će učiti ili ponavljati rječnik ve zan za zadane te me. means of transport (npr. this (girl). these. dopunjavanjem nedovršenih rečenica i sl. kratke poruke i natpise • kraće tekstove. prezentiranjem odreñenih dijelova odslušanog teksta mimikom i sl. pupils’ hobbies. postavljaju i odgovaraju na jednostavna pitanja • koriste izraze i rečenice u vezi sa svakodnevnim aktivnostima. 282 . daily routine. odgovaranjem na pitanja. u sebi ili naglas. četvrta godina učenja engleskog jezika Nivo 6.

school choir. • dopunjavati: nedovršene rečenice tabele i križaljke • re dati ispremetane riječi u smislene rečenice pridjeve neodreñene količine i broja. expensive. npr. crylaugh Složenice. znanje i neznanje. right. behind. vrijeme različite osjećaje kao što su: zadovoljstvo. river. must Zapovjedni način. obaveze i potrebe. npr.• • • izražavati na jednostavan način: slaganje i neslaganje. plants. last year . any. have/have got (potvrdni. what. (a) litle upitne. have to. prezentiranjem odreñenih dijelova teksta mimikom i sl. ask-answer. uz selektivno poreñenje sa maternjim jezikom i nekim drugim stranim jezicima 283 . wildlife. iznenañenje. razočarenje i sl. animals. in front of • Vrijeme. teachers Osim stalne nadogradnje svog vokabulara. on. npr. cijene. npr. nezadovoljstvo. walk a dog. prepričavanjem dijelova ili cijelih kratkih tekstova jednostavnim rečenicama. jednostavne dijaloge koji setemelje na temama o kojima seraspravljalo • prepričavati kratke priče i šale • učestvovati u razgovoru o zadanim temama • pjevati dječije pjesmice • igrati igrice: po ulogama jezične igre itd. under. PRODUKCIJA a) GOVOR Djeca će: • praviti kratke. in. (a) few. npr. dirtyclean. govoriti o svojim svakodnevnim aktivnostima kao i onima svojih vršnjaka itd. upitni) Present Continuous (potvrdni. mountain. school subjects. at Rečenica: Osnovni red riječi u potvrdnoj. nešto prošireniji vokabular.pravac/smjer. dopunjavanjem nedovršenih rečenica i sl. vezane za zadane teme. quickly. odrični. b) PISANJE Djeca će: • prepričavati/p re pisivati kratke tekstove • pisati kratke sastave na poznate teme itd. last week. orange juice Kolok acije . picnic Škola. timetable. guitar lessons. npr. on. količine. npr. prepoznavanjem netačnih tvrdnji. . upitni) Present Continuous za izražavanje budućnosti Going to. east. npr. vezane za zadane teme i gramatiku. upitnoj i zapovjednoj rečenici • The re is a/There are some…Is there a…? Are there any…? Priroda. ve rbalno. upotrebom novog vokabulara u konkretnim primjerima/rečenicama. can. vezane za zadane teme. upitni) Modalne glagole. traženjem pogrešaka i njihovim ispravljanjem u tekstu. vezane za zadane teme. 2.oblik Glagole be. care about us itd. upitni) Future Simple: shall/will (potvrdni. npr. niječni. sposobnosti. dopuštenja. left. npr.za mjesto . slika i tekstova. učenici će naučiti koristiti: Afikse . odrični. sva lica jednine i množine Priloge: nešto prošireniji obim priloga vezanih za zadane teme. negativnoj. npr. dirty Antonime.način. • recitirati. discuss a subject. upitni) Past Simple pravilnih i nepravilnih glagola (potvrdni. west . nešto prošireniji vokabular.vrijeme. much. fast Prije dloge: nešto proširenija upotreba prijedloga za mjesto i vrijeme vezanih za zadane teme • Mjesto. odrični. odrični. all. whose Opisne prid jeve vezane za zadane teme Nepravilno poreñenje pridjeva Brojeve: 1-1000 Glagole: Present Simple (potvrdni. Ekvivalente prijevoda čestih i ključnih riječi. which. may. npr. some. npr. označavanjem tačnih i netačnih tvrdnji. postavljanjem pitanja i odgovaranjem na pitanja. npr. many. in. dramatizirati itd.

UČENJE KAKO TREBA UČITI: Djeca će učiti da: • • • • ocjenjuju svoje aktivnosti i aktivnosti svojih drugova iz razreda.1 Pisanje A1. upoznavati neke osnovne razlike izmeñu svoje kulture i kulture naroda sa engleskog govornog područja. Ciljani nivo znanja evropskog okvira za strane jezike: 6.). razred 4.. ples).. godina učenja Nivo i Slušanje i razumijevanje A2. budu odgovorna i aktivna u situacijama kada se uči jezik. Muzička kultura (slušanje i pjevanje omiljene vrste muzike. koriste ključne metode iz prakse pri radu u parovima ili malim grupama. razvijaju pozitivan stav prema učenju jezika.INTERDISCIPLINARNI SADRŽAJ Djeca će učiti engleski jezik i proširivati svoj vokabular oslanjajući se na znanje koje su stekli učenjem nekih drugih školskih predmeta: • • • • • Maternji jezik (svijet bajki i imaginacije.3 Čitanje i razumijevanje A2.1 Govor A1. slikanje. kao i nivo svog i njihovog znanja u odnosu na postavljene ciljeve. INTERKULTURALNE VJEŠTINE: Djeca će : • • • upoznavati kulturu svoje zemlje i učiti da je bolje poštuju i cijene. muzički instrumenti. Likovna kultura (crtanje.).. značaj ishrane za zdravlje. upoznavanje sa najpoznatijim izvoñačima na engleskom jeziku). oblikovanje .3 284 . Tjelesni i zdravstveni odgoj (sportske aktivnosti i igre. učiti da komuniciraju i da se ponašaju u svakodnevnim situacijama na način koji je prirodan za kulturu zemlje čiji jezik uče. elementi dramatizacije). Biologija (dijelovi ljudskog tijela..

• Okolina. sad. život .davati upute i naredbe P rijedlozi za: temama i gramatikom.pokazne. cinema.mjesto. itd.There is a …T here shop-w indow. • Porodica 1. what hall.sposobnost/ uputa i nareñenja. predmete (How b) ČITANJE I REAGIRANJE what(color) village. have .locirati ljude i ponavljanjem riječi. breakfast/lunch/dinner.igrati uloge. bridge. these. Verbalno: P ridjevi: coffee-table.dirty b) P ISANJE red riječi u potvrdnoj. upitna forma) wash (npr.nabrojati dane u 1. fine. many … are Djeca će čitati kratke tekstove.P resent cup. loo/ lavatory. pjevati i Rečenice: happy. Djeca će: . in. park. npr.ljude i predmete navedenih predmeta/osoba navedenim (John’s. redanjem ilustracija po scared. friend. her. izraza ili čitavih . povezivanjem Glagoli: rutinske aktivnosti. redati riječi u Kolokacije. traffic-lights. after datim temama. npr. redanjem ilustracija po . povezivanjem odreñenih Zamjenice: grandfather. podvlačiti. (npr. itd.vlastite. . raspoloženja i tvrdnji itd. . godina • Kuća.boje predmeta bojama.zapisivati po diktatu . make . their bus station. .ubacivati. now. dovršavanjem . school mates. u vezi sa Djeca će: negativnoj. izvršavanjem thirsty • Svakodnevni život. walk. hungry. radnjama kasetofona. . tired. • Moja okolina engleskog • Škola . kitchen. npr.ograničen broj označavanjem tačnih/netačnih (T/F) this. život u . djeca će učiti da koriste: . hungryigrati jezične igre . . garden. fork. ispunjavanjem tabela ili our. work.lične • P rostorije u kući i namještaj. there proširivati vokabular. npr. Afikse. trees. tableware: I can’t tačnih/netačnih (T/F) tvrdnji itd.mjesto. nesposobnost da odreñenih ilustracija sa odgovarajućim . bus. Neverbalno: good. PRODUKCIJA P rilozi za: Osim što će stalno a) GOVOR . aktivnosti izvršavanjem uputa i nareñenja.Opisni. posters.Modalni glagol can prošireniji vokabular).prepisivati kratke tekstove zapovjednoj rečenici cupboard. stanja 2. turn on/off the radio/ the television.P resent Simple sleep. school furniture. e lan način reagirati: Imenice: name. plate. Antonime. bus-stop. at.brojati ljude i dopunjavanjem rečenica itd. u vezi s datim . theatre. post . job. itd. wardrobe.ispunjavati tabele. lake. prva godina učenja (2 časa sedmično. in the nešto urade (I can … tekstom. bad. learn.trenutne ilustracija sa odgovarajućim tekstom. knife. u vezi sa djecom ili nastavnikom on. aktivnostima i postavlja nastavnik ili koja čuju sa my. negativna.upitne. get up.pozdravljati na škole formalan/neforma Djeca će slušati izgovoreni tekst i sljedećem: • P redstavljanje. nice. river.zahtijevati. ispunjavanjem križaljki. . moliti today. itd.P omoćni glagol be the face/body – nešto rečenica. itd. • Škola. označavanjem (potvrdna. . u sebi . wood. osnovni hill.. at npr. who. npr.dovršavati rečenice itd.opisivati: odreñenom redoslijedu. sports. mother. uncle. .prisvojni genitiv npr. jezika . . my kratkim odgovorima na pitanja. that.odgovarati na pitanja are two … phone-box . school .govoriti o koje su čuli sa kasetofona. npr. glasses). miss the bus. . svakodnevnim kratkih odgovora na pitanja koja P risvojni pridjevi. toothbrush). car park. clean . Mary’s) grandmother. subjects. his. dom .vrijeme. yard street. .ideju posjedovanja 2. there?) ili naglas. in. Verbalno: . negativna. house) povezivanjem riječi u stupcima A i B (potvrdna. main parts of ispunjavanjem tabela. your.množina članovi šire porodice. bojenjem . itd. npr. npr.reći koliko je sati informaciju ili detalje i reagirati: happy. negativna. razred • Lično Djeca će znati: RECEPCIJA Djeca će učiti da vokabular koji se odnosi osnovne a) SLUŠANJE I REAGIRANJE koriste i učiti o na date teme npr: predstavljanj .vrijeme. . npr. npr. . -ing (pitanja/odgovori) sa drugom . • Svakodnevni . office. Upitni pridjevi.Red riječi (osnovni thirsty. in the (John’s book. those vokabular) npr.učestvovati u razgovoru . (nešto prošireniji .predstaviti sebe ili 1. da se dobiju kolokacije). toothpaste. Neverbalno: . opće • Članovi uže i neki učenja druge crtanjem. 70 časova godišnje) Nivo Teme Funkcije i sposobnosti Vještine Gramatika Vokabular Djeca će učiti osnovni 6. things.Determinatori: curtain predmete rečenica koje je izgovorio nastavnik ili Članovi. križaljke noise. shop. Složenice. tražeći odreñenu pridjevi. bookcase. upitna forma) car. upitna forma) spoon. recitirati. itd. upitnoj i datim temama. 285 . . pupils’ sedmici crtanjem. clean.sad. davanjem the gradu i na selu. kitchen (npr. sklapanjem ispreturanog teksta u (potvrdna. npr. u vezi sa smislene rečenice datim temama.izraziti: odreñenom redoslijedu. here.Engleski jezik – drugi strani jezik. smislenu cjelinu itd. Continuous bathroom (npr. –s. a/an.

ali i vrijeme početka učenja drugog stranog jezika. Geografija. Djeca su na početku učenja novog stranog jezika po pravilu zainteresirana za rad. Djeca će tako učiti jezik oslanjajući se na znanje koje su stekli učenjem nekih drugih školskih predmeta ali i kombinirajući učenje stranog jezika sa aktivnostima „preuzetim‘‘ iz nekih drugih predmeta.učiti da komuniciraju i da se ponašaju u svakodnevnim situacijama na način koji je primjeren kulturi zemlje čiji jezik uče. Matematika.i desetominutnih testova kao i izrada dviju školskih pismenih zadaća (po jedna u svakom polugodištu). Nastavnik/nastavnica mora znati iskoristiti tu dobru motivaciju i u njima probuditi želju za daljnjim učenjem novog jezika. Dobro osmišljenom vizualizacijom olakšava se proces razumijevanja i pamćenja i doprinosi redukciji upotrebe maternjeg jezika na času stranog jezika. njegovog aktivnog učešća u nastavnom procesu i pokazanih rezultata koje će nastavnik kontinuirano pratiti i ocijeniti. Praćenje i vrednovanje U šestom razredu osnovne škole iskazuju se brojčane ocjene za postignute rezultate u nastavi. mnogo vremena će se morati utrošiti na usvajanje leksike. 286 . . hrvatski. njega svakako treba iskoristiti i u usvajanju novog – drugog stranog jezika. Ocjena iz stranog jezika odraz je cjelokupnog djetetovog odnosa prema školskim obavezama. srpski jezik. Djeca će: . Tome će sigurno doprinijeti i jezičke igre te učenje pjesmica koje će djeca rado zapjevati kako na početku tako i pred kraj nastavnog časa. Na ovom uzrastu djeca dobivaju svjestan uvid u zakonitosti jezika koji uče. Interdisciplinarni sadržaj Programski sadržaj je meñusobno povezan sa drugim predmetima. u početnoj fazi učenja pogotovo. Uz razvijanje sve četiri jezičke vještine. Zbog toga veliki broj časova treba posvetiti upravo uvježbavanju gradiva. no pristup je različit zbog različitih uzrasta u kojima se počinje sa učenjem prvog odnosno drugog stranog jezika. Likovna kultura. U savladavanju novog stranog jezika obradit će se veliki broj istih onih tema koje su predviñene u prvim godinama učenja prvog stranog jezika. pravopisa. Kontinuirano uvježbavanje i sistematiziranje usvojenih znanja takoñer će olakšati njihovo usvajanje.DIDAKTIČKO – METODIČKE NAPOMENE Šesti razred je početak nove etape u učenju prvog stranog jezika. S obzirom na to da djeca imaju iskustvo u učenju prvog stranog jezika. Muzička kultura.upoznavati različite kulture i tradicije. kao npr. Na svim nivoima učenja stranog jezika neophodna je vizualizacija. U tu svrhu preporučuju se češće i kraće provjere u formi kratkih pet . te gramatike predviñene za ovaj razred. Bosanski.

te kratke rečenice prepoznavati poznate riječi i kratke rečenice i znati ih povezati sa ilustracijama čitati kraće tekstove pravilno artikulirati glasove. poštovati ritam i intonaciju rečenice davati osnovne informacije o sebi i svom okruženju opisivati u nekoliko rečenica poznatu situaciju služeći se pritom ograničenim brojem osnovnih riječi i zapamćenih rečeničnih shema razmjenjivati sa sagovornicima nekoliko osnovnih iskaza u vezi sa konkretnom situacijom prepisivati. ritam i intonaciju u jeziku koji uč i • razumjeti ograničen broj riječ i i izraza. dopunjavati i samostalno pisati riječ i i kraće rečenice Dijete će na ovom nivou učenja jezika svjesno sticati znanje o jeziku. razreda i težiti dostizanju nivoa A1. četvrta godina učenja (2 časa sedmično.2 Evropskog okvira za strane jezike Jezičke vještine Slušanje i razumijevanje Očekivani rezultati / ishodi učenja Dijete će • prepoznavati glasove. Čitanje i razumijevanje • • • Govor • • • • Pisanje Znanje o jeziku • • 287 .Francuski jezik – prvi strani jezik. kratke dijaloge o poznatim temama. naglasak. pjesmice • razumjeti i reagirati na odgovarajući način na kratke usmene poruke prepoznavati slova i napisane riječi. 70 časova godišnje) CILJEVI I REZULTATI ODGOJNO-OBRAZOVNOG RADA U nastavi francuskog jezika u 6. naglašavati riječi. prepoznavati i pravilno upotrebljavati osnovne jezičke elemente. razredu osnovne škole djeca trebaju proširiti programske sadržaje iz 5.

ubacivati.Nivo 6. C’est …. faire attention 288 . mjeseci i godišnja doba . Predstavljanje: Je m’appelle …Je suis. tourner à droite / à gauche Vrijeme: Qelle heure est-il? Il est Dani u sedmici.brojati predmete . là. triste… Odreñivanje mjesta i pložaja: P ardon. l’.jednina i množina Zamjenice Lične Upitne. sur. npr.Kuća.50 P rijedloge à. petit. PRODUKCIJA a) GOVOR Djeca će: ponavljati riječi nastavnika/nastavnice ili riječi izgovorene sa kasetofona. zamjenjivati inicijale punim riječima. 2) Ve rbalno: davanjem kratkih pismenih ili usmenih odgovora na pitanja. moje tijelo. bojenjem navedenih predmeta/osoba navedenim bojama.Svakodnevni život . grandpère Prostorije u kući i namještaj: cuisine. malheureux. pjevati i igrati jezične igre. povratnih glagola i nepravilnih glagola aller.Pozdravljanje i predstavljanje . igrati uloge. Sale à manger. table.opisati: ljude i predmete.locirati ljude i predmete .identificirati ljude i predmete . ograničen broj raspoloženja . Škola: enseignant. razglednicu SMS poruku) Gramatik a Djeca će učiti o tome i koristiti : Imenice . sale à manger. blanc itd. grand – petitl Složenice. itd. biranjem ili povezivanjem pisanih riječi i odgovarajućih ilustracija. davati upute i naredbe b) PISANJE Djeca će: prepisivati izolirane riječi.Dani u sedmici.Opisne pridjeve koji su najčešće u upotrebi. popunjavanjem praznina riječima odabranim sa zidnih karata na kojima se te riječi nalaze itd. pour aller à … C’est loin (de) / près (de) Aller tout droit. boje predmeta. zamjenjivanjem ilustracija u tekstu ponuñenim riječima. pravilnih glagola. pisati kratki. qui? De/á qui? Que? De/á quoi Determinatore . recitirati. tužan. samo osnovne riječi Opisivanje: Il est grand / petit. redati riječi po odreñenom redoslijedu. élève. u vezi sa datim temama. avec.Škola . društvene igre u kojoj se slažu pločice sa slovima jedna na drugu. un. être. Salut.) Glagole P rezent pomoćnih glagola avior. soeur. se lever. se promener. podvlačenjem ili bojenjem riječi koje im se usmeno upućuju. –s Antonime.Članove. Bon – mauvais. crtanjem. pravljenjem/oblikovanjem stvari.. sa . sac à dos. jaune. iz crtića). grand. cahier. arbre. bruns. glumljenjem. mjeseci.. npr. ton. armoire. ideju posjedovanja (le livre de Jean. podvlačiti.Kazivanje vremena Funkcije i sposobnosti Djeca će znati: . brojeve itd. sretan). manger Moje lice. u vezi sa datim temama i gramatikom. onih koje označavaju neku aktivnost. une.mère. u vezi sa datim temama. chaise. Prendre un bain. itd Kolokacije. dans. Qu’est-ce que c’est ? Q ui est-ce? Quel âge as – tu? Članovi uže porodice: mère. Il a les cheveux noirs. De quelle couleur est…? rouge. des. devant.Moja bliža okolina . npr. b) ČITANJE I REAGIRANJE Djeca će prepoznati jednu ili više napisanih riječi ili uputa i reagirati: 1) Neve rbalno: gestikuliranjem. Bliža okolina: rue. crtanjem. izvršavanjem uputa. pokazivanjem odreñenih ilustracija koje se odnose na riječi koje im se usmeno upućuju. rasporeñivanjem ilustracija po odreñenom redu prema pisanim uputama itd. ici. pomoću društvene igre u kojoj se sastavljaju riječi od slova. blonds. Au revoir itd. jednostavan tekst prema tekstu modelu. dehors Brojeve 1 . osnovne (npr. les .predstaviti sebe ili druge . de (u osnovnim značenjima) Vokabular Djeca će učiti samo osnovni vokabular koji se odnosi na teme : Pozdravljanje: Bonjour.Prisvojne pridjeve. razred osnovne škole Četvrta godina učenja francuskog jezika Te me . samostalno napisati kratki tekst (čestitku. chambe. 2) Ve rbalno: ponavljanjem riječi koje izgovara nastavnik/nastavnica ili koje su čuli sa kasetofona. grand. bojenjem ili podvlačenjem samo odreñenih riječi (npr.Porodica . zamjenjivanjem inicijala punim riječima ili popunjavanjem praznina odgovarajućim riječima itd. učiti pisati pomoću igara na CD-u. ma maison) Ak tivnosti RECEPCIJA a) SLUŠANJE I REAGIRANJE Djeca će slušati izgovoreni tekst i reagirati: 1) Neve rbalno: imitiranjem nastavnika/nastavnice ili neke popularne ličnosti (npr. u vezi sa datim temama.reći koliko je sati (puni sati) .). la. glumljenjem (npr. lijepljenjem slika. gestikuliranjem. rutinske aktivnosti npr dormir. učestvovati u razgovoru (pitanja/odgovori) sa drugom djecom ili nastavnikom. npr. triste. son.pozdravljati .. pokazivanjem. redanjem slika itd.livre. le.ma. dom . père. frère. faire i venir Imperativ P riloge za mjesto.izraziti: dopadanje. raspoloženje. prendre l’ autobus. mon. lit. davanjem kratkih odgovora na pitanja nastavnika/nastavnice ili pitanja koja su čuli sa kasetofona. il fait froid. beau. jardin. godišnja doba Djeca će vježbati da koriste (a ne učiti o tome!): Afikse. itd. se laver. parc. Raspoloženja: heureux. ta. povezivanjem riječi u stupcu A sa odgovarajućim ilustracijama u stupcu B. od ponuñenih riječi sastavljati kraće rečenice. itd Svakodnevni život. sposobnost da nešto urade (Je peux…).

tiens. Praćenje i vrednovanje U šestom razredu osnovne škole iskazuju se brojčane ocjene za postignute rezultate u nastavi.ocjenjuju svoje aktivnosti i aktivnosti drugova iz razreda 289 . oh là là itd) UČENJE KAKO TREBA UČITI Djeca će učiti da: . .Tjelesni i zdravstveni odgoj (ples. kao i njihovih vršnjaka u zemljama frankofonskog govornog područja. upoznavanje sa najpoznatijim francuskim izvoñačima. Djeca se osposobljavaju za usmenu komunikaciju u jednostavnim svakodnevnim situacijama. usvajaju ograničen fond riječi i izraza. INTERDISCIPLINARNI SADRŽAJI Djeca će učiti francuski jezik i proširivati svoj vokabular oslanjajući se na znanje koje su stekli učenjem nekih drugih školskih predmeta npr.Priroda (dijelovi ljudskog tijela.Likovna kultura (crtanje. te pisanje (prvo preslikavanje.Muzička kultura (slušanje i pjevanje omiljene vrste muzike. igre) .DIDAKTIČKO – METODIČKE NAPOMENE Zadaci nastave francuskog jezika u šestom razredu su prije svega usmjereni na poticanje interesa za učenje stranih jezika. sportske aktivnosti. namirnice.učiti da komuniciraju i da se ponašaju u svakodnevnim situacijama na način koji je prirodan za kulturu zemlje čiji jezik uče (et bien. Nakon usmenog usvajanja postepeno se prelazi na čitanje (prepoznavanje već naučenih riječi) horsko i pojedinačno. Djeca u nastavi francuskog jezika imaju priliku upoznati kulturu zemlje čiji jezik uče..) . oblikovanje) .Maternji jezik (svijet bajki i imaginacije. Djeca usvajaju i nove tehnike učenja stranog jezika kao što su prepoznavanje značenja jezičkih izraza. slikanje. U ovom uzrastu djeca rado i lako uče prikazujući scenski ono što su usvojila.razvijaju pozitivan stav prema učenju jezika . omogućeno je kontinuirano ponavljanje.Matematika (brojevi) INTERKULTURALNE VJEŠTINE Djeca će se: . elementi dramatizacije – neverbalno u funkciji teatarskog izražavanja) .upoznavati sa kulturom naroda francuskog govornog područja i sa nekim osnovnim razlikama izmeñu njihove i francuske kulture . tako da će u razvoju vještine govora dramatizacija kratkih dijaloga često biti zastupljen oblik nastavne aktivnosti.koriste ključne metode iz prakse pri radu u parovima ili malim grupama . uvježbavanje i proširivanje leksičkog fonda. a potom prepisivanje riječi i kratkih rečenica do usvajanja pravilnog pisanja).upoznati sa kulturom svoje zemlje i učiti da je bolje poštuju i cijene . značaj ishrane za zdravlje. korištenja rječnika i leksikona prilagoñenih njihovom uzrastu i praćenja vlastitog napretka u učenju stranog jezika uz primjenu jezičkog portofolija. Teme koje se obrañuju u prve tri godine učenja stranog jezika vezane su za svakodnevni život i interese djece ovog uzrasta. Ocjena iz stranog jezika treba biti odraz cjelokupnog djetetovog odnosa prema školskim obavezama. Djeci se takoñer pruža mogućnost susreta sa govornicima francuskog jezičkog područja i uspostavljanje prvih kontakata razmjenom kratkih pisama ili elektronske pošte.budu odgovorna i aktivna u situacijama kada se uči jezik . Budući da se odreñene teme iz razreda u razred ponavljaju. njegovog aktivnog učešća u nastavnom procesu i pokazanih rezultata koje nastavnik kontinuirano prati i ocjenjuje.. način života njenih stanovnika kao i da prepoznaju sličnosti i razlike. pri čemu je prvenstveno nastavnik onaj kojeg imitiraju i za kojim ponavljaju. na usvajanje elementarnih jezičkih sredstava i usvajanje strategija učenja stranog jezika. muzički instrumenti) . Na taj način kod djece se razvija duh tolerancije.

te kratke rečenice prepoznavati poznate riječi i kratke rečenice i znati ih povezati sa ilustracijama čitati kraće tekstove pravilno artikulirati glasove. prepoznavati i pravilno upotrebljavati osnovne jezičke elemente. naglasak. 70 časova godišnje) Cilj nastave francuskog jezika u šestom razredu osnovne škole. U nastavi francuskog jezika u šestom razredu osnovne škole treba težiti dostizanju nivoa A 1. ritam i intonaciju u jeziku koji uč i • razumjeti ograničen broj riječi i izraza. kratke dijaloge o poznatim temama.2 Evropskog okvira za strane jezike u slušanju i razumijevanju i čitanju i razumijevanju. Učenje stranog jezika treba djetetu olakšati razumijevanje drugih i različitih kultura i tradicija i jačati motivaciju za učenje stranih jezika. pjesmice • razumjeti i reagirati na odgovarajući način na kratke usmene poruke prepoznavati slova i napisane riječi. kao drugog stranog jezika. Učenje stranog jezika treba poticati njegovu maštu. Jezičke vještine Slušanje i razumijevanje Očekivani rezultati / ishodi učenja Dijete će • prepoznavati glasove. naglašavati riječi. prva godina učenja (2 časa sedmično. dopunjavati i samostalno pisati riječ i i kraće rečenice Čitanje i razumijevanje • • • Govor • • • • Pisanje Znanje o jeziku • • Dijete će na ovom nivou učenja jezika svjesno sticati znanje o jeziku. 290 .1 u govoru i pisanju. odnosno A1.Francuski jezik – drugi strani jezik. Dijete treba osposobiti da na francuskom jeziku komunicira na osnovnom nivou o temama iz svog neposrednog okruženja. je razvijanje svijesti o postojanju drugih jezika i mogućnosti komuniciranja na nekom drugom jeziku koji nije naš maternji. poštovati ritam i intonaciju rečenice davati osnovne informacije o sebi i svom okruženju opisivati u nekoliko rečenica poznatu situaciju služeći se pritom ograničenim brojem osnovnih riječi i zapamćenih rečeničnih shema razmjenjivati sa sagovornicima nekoliko osnovnih iskaza u vezi sa konkretnom situacijom prepisivati. radoznalost i kreativnost.

popunjavanjem praznina riječima odabranim sa zidnih karata na kojima se te riječi nalaze itd. zamjenjivanjem ilustracija u tekstu ponuñenim riječima. dehors Brojeve 1 . Bon – mauvais. manger Moje lice . jardin. le. avec. blonds. Prendre un bain. Salut. chambe. qui? De/á qui? Que? De/á quoi Determinatore . u vezi sa datim temama. samostalno napisati kratki tekst (čestitku. pjevati i igrati jezične igre.Dani u sedmici. Qu’est-ce que c’est ? Qui est-ce? Quel âge as – tu? Članovi uže porodice: mère. podvlačiti. lijepljenjem slika. raspoloženje. tužan. soeur. od ponuñenih riječi sastavljati kraće rečenice. les . triste. 2) Verbalno: davanjem kratkih pismenih ili usmenih odgovora na pitanja. beau. une.50 Prijedloge à.livre. blanc itd.. un. gestikuliranjem. son. povezivanjem riječi u stupcu A sa odgovarajućim ilustracijama u stupcu B. ČITANJE I REAGIRANJE Djeca će prepoznati jednu ili više napisanih riječi ili uputa i reagirati: 1) Neverbalno: gestikuliranjem. osnovne (npr. bruns. ta. brojeve itd. mon. povratnih glagola i nepravilnih glagola aller. društvene igre u kojoj se slažu pločice sa slovima jedna na drugu. Svakodnevni život. sur.Nivo 6. 2) Verbalno: ponavljanjem riječi koje izgovara nastavnik/nastavnica ili koje su čuli sa kasetofona. onih koje označavaju neku aktivnost.) Glagole Prezent pomoćnih glagola avior. parc.Moja bliža okolina . razglednicu SMS poruku) Gramatika Djeca će učiti o tome i koristiti : Imenice jednina i množina Zamjenice Lične Upitne. se laver.. de (u osnovnim značenjima) Vokabular Djeca će učiti samo osnovni vokabular koji se odnosi na teme : Pozdravljanje: Bonjour. rutinske aktivnosti npr dormir. u vezi sa datim temama i gramatikom. u vezi sa datim temama. être. De quelle couleur est…? rouge. sretan). davanjem kratkih odgovora na pitanja nastavnika/nastavnice ili pitanja koja su čuli sa kasetofona. pravilnih glagola. dom . la.Škola . grand.. mjeseci.Opisne pridjeve koji su najčešće u upotrebi. redati riječi po odreñenom redoslijedu. rasporeñivanjem ilustracija po odreñenom redu prema pisanim uputama itd. pokazivanjem odreñenih ilustracija koje se odnose na riječi koje im se usmeno upućuju. pokazivanjem. grand – petitl Složenice . arbre. faire attention 291 . –s Antonime. cahier. glumljenjem. mjeseci i godišnja doba . moje tijelo. Predstavljanje: Je m’appelle …Je suis. zamjenjivati inicijale punim riječima.Porodica . tourner à droite / à gauche Vrijeme: Qelle heure est-il? Il est Dani u se dmici. jaune. ici. ma. se lever. npr. npr.Kazivanje vremena Ak tivnosti RECEPCIJA SLUŠANJE I REAGIRANJE: Djeca će slušati izgovoreni tekst i reagirati: 1) Neverbalno: imitiranjem nastavnika/nastavnice ili neke popularne ličnosti (npr. devant. élève. prendre l’ autobus. l’.Pozdravljanje i predstavljanje . grand. samo osnovne riječi Opisivan je : Il est grand / petit. Sale à manger. là. grandpère Prostorije u k ući i namje štaj: cuisine. armoire. recitirati. PRODUKCIJA a) GOVOR Djeca će: ponavljati riječi nastavnika/nastavnice ili riječi izgovorene sa kasetofona. crtanjem. pisati kratki. itd.Prisvojne pridjeve. chaise. redanjem slika itd. Škola: enseignant. C’est …. Au revoir itd. glumljenjem (npr. Il a les cheveux noirs. sale à manger. itd.). igrati uloge. triste… Odreñivanje mjesta i pložaja: Pardon. iz crtića). u vezi sa datim temama. petit. biranjem ili povezivanjem pisanih riječi i odgovarajućih ilustracija. père. pour aller à … C’est loin (de) / près (de) Aller tout droit. bojenjem navedenih predmeta/osoba navedenim bojama.Kuća. ton. zamjenjivanjem inicijala punim riječima ili popunjavanjem praznina odgovarajućim riječima itd. učestvovati u razgovoru (pitanja/odgovori) sa drugom djecom ili nastavnikom. godišnja doba Djeca će vježbati da koriste (a ne učiti o tome!): Afik se . podvlačenjem ili bojenjem riječi koje im se usmeno upućuju. razred osnovne škole Prva godina učenja francuskog jezika Prvi stepen početnog znanja Te me . malheureux. crtanjem.Članove. učiti pisati pomoću igara na CD-u. bojenjem ili podvlačenjem samo odreñenih riječi (npr. Bliža okolina: rue. frère. izvršavanjem uputa. faire i venir Imperativ Priloge za mjesto. il fait froid. itd Kolok acije . sac à dos. npr.Svakodnevni život . Raspoloženja: heureux. lit. davati upute i naredbe b) PISANJE Djeca će: prepisivati izolirane riječi. dans. itd. jednostavan tekst prema tekstu modelu. npr. pravljenjem/oblikovanjem stvari.mère. table. ubacivati. des. pomoću društvene igre u kojoj se sastavljaju riječi od slova. sa . se promener.

uzvike (helas! (Jao!) ili eh bien! (pa lijepo! No!) ta ta ta! (koješta!) tiens! (gle!) itd. Djeca su na početku učenja novog stranog jezika po pravilu zainteresirana za učenje. Nastavnik/nastavnica mora znati iskoristiti tu dobru motivaciju i u njima probuditi želju za daljim učenjem novog jezika.ocjenjivati svoje aktivnosti i aktivnosti svojih drugova/drugarica iz razreda. Na svim nivoima učenja stranog jezika neophodna je vizualizacija. U savladavanju novog stranog jezika obradit će se veliki broj istih onih tema koje su predviñene u prvim godinama učenja prvog stranog jezika.kroz sportove i igre (Tjelesni i zdravstveni odgoj) . . Na ovom uzrastu djeca dobivaju svjestan uvid u zakonitosti jezika koji uče. . . Tome će sigurno doprinijeti i jezičke igre te učenje pjesmica koje će djeca rado zapjevati kako na početku časa tako i pred kraj časa. . .upoznavati se sa nekim osnovnim razlikama izmeñu njihove kulture i kulture naroda sa francuskog govornog područja (npr.razvijati pozitivan stav prema učenju jezika. njega svakako treba iskoristiti i u usvajanju novog – drugog stranog jezika.kroz crtanje. Razlike u upotrebi nekih pozdrava u francuskom jeziku i u maternjem jeziku učenika.Geografija Interkulturalne vještine Djeca će se: . mnogo vremena će se morati utrošiti na usvajanje leksike.: . Dobro jutro i dobar dan / Bonjour). Učenje kako učiti Djeca će: . npr. Pored dvije školske pismene zadaće preporučuju se i kraće provjere znanja (petominutni i desetominutni testovi).koristiti ključne metode iz prakse pri radu u parovima ili malim grupama. Ocjenjuju se usmeni i pismeni odgovori. oblikovanje itd. te gramatike predviñene za ovaj razred.upoznavati sa kulturom svoje zemlje i učiti da je bolje poštuju i cijene. Dobro osmišljenom vizualizacijom olakšava se proces razumijevanja i pamćenja i doprinosi redukciji upotrebe maternjeg jezika na času stranog jezika. Interdisciplinarni sadržaji Djeca će takoñer učiti jezik i proširivati svoj vokabular oslanjajući se na znanje koje su stekli učenjem nekih drugih školskih predmeta.biti odgovorna i aktivna u situacijama kada se uči jezik.slušanjem i pjevanjem omiljene vrste muzike (Muzička kultura) . a ocjena treba biti odraz cjelokupnog odnosa djeteta prema školskim obavezama. slikanje. Praćenje i vrednovanje U šestom razredu osnovne škole ocjene se iskazuju brojčano. Zbog toga veliki broj časova treba posvetiti upravo uvježbavanju gradiva.DIDAKTIČKO – METODIČKE NAPOMENE Šesti razred je početak nove etape u učenju prvog stranog jezika ali i vrijeme započinjanja učenja drugog stranog jezika. u početnoj fazi učenja pogotovo. S obzirom da djeca imaju iskustvo u učenju prvog stranog jezika. Kontinuirano uvježbavanje i sistematiziranje usvojenih znanja takoñer će olakšati njihovo usvajanje. 292 . (Likovna kultura) .Matematika . pravopisa.učiti da komuniciraju i da se ponašaju u svakodnevnim situacijama na način koji je prirodan za kulturu zemlje čiji jezik uče. no pristup istima je različit zbog različitih uzrasta u kojima se počinje sa učenjem prvog odnosno drugog stranog jezika. njegovog aktivnog učešća u nastavnom procesu i pokazanih rezultata. Ovo može podrazumijevati npr. npr. kao i nivo svog i njihovog znanja u odnosu na postavljene ciljeve. Uz razvijanje sve četiri jezičke vještine.

potvrdne i negativne zapovijesti u okviru jednostavnog rutinskog dijaloga koji se odnosi na neposrednu situaciju. Dijete zna pročitati poznate i neke nepoznate riječi i pasuse iz kratkih tekstova. Dijete zna opisati sebe i razgovarati o osnovnim svakodnevnim temama. Vlada osnovnim fondom jednostavnih. Zna pisati jednostavne poruke (jednostavan tekst na razglednici. Može voditi jednostavne neformalne razgovore i obavljati jednostavne transakcije (npr. lične podatke. Teško razumijeva i treba mu dosta vremena da pročita čak i kratke dijelove teksta. jednostavan diktat). ali pravi primjetne pauze i oklijeva kad izgovara manje poznate riječi. Jezičke vještine Očekivani rezultati/ishodi učenja • Slušanje i razumijevanje Dijete može razumjeti pitanja koja se odnose na lično iskustvo i svakodnevne zahtjeve. Može pronaći odreñenu informac iju u tekstovima u kojima se koristi jednostavan jezik (razglednice. četvrta godina učenja (2 časa sedmično. • • Čitanje i razumijevanje • • • • Govor • • • Pisanje • • Znanje o jeziku • PROGRAMSKI SADRŽAJI Tematske cjeline: • Škola – nastavni predmeti. Povremeno mu može zatrebati pomoć. osnovnim vokabularom i osnovnim gramatičkim strukturama. Dijete može pratiti standardan govor ukoliko se govori tempom sporijim od normalnog i ako mu se neko obraća direktno. Izgovara bez poteškoća poznate riječi.Njemački jezik – prvi strani jezik. u prodavnici). prijevozna sredstva 293 . raspored časova • Vrijeme na satu • Slobodno vrijeme • Druženje • TV-emisije • Grad • Seosko imanje • Zemlje.3 Evropskog okvira za strane jezike (funkcionalno početno znanje). narodi. Dijete može pisati jednostavne tekstove lične prirode u okviru predvidivih svakodnevnih potreba i iskustva. rutinskim dogañanjima ili koji sadrže jednostavne upute. jezici • Kupovina odjeće • Saobraćaj. vremenska prognoza). koji govore o svakodnevnom životu. Poteškoće kod izgovora mogu povremeno otežati komunikaciju. naučenih izraza. Od ovog razreda djeca počinju svjesno usvajati znanje o jeziku. Kod slobodnog pismenog izražavanja pravi brojne greške različ ite prirode. 70 časova godišnje) CILJEVI I REZULTATI ODGOJNO-OBRAZOVNOG RADA U nastavi njemačkog jezika u šestom razredu osnovne škole treba težiti dostizanju nivoa A1.

Womit möchtest du reisen? 294 . die Kuh. sein. Mathe. jezici: Er ist Engländer.od ponuñenih riječi rekonstruirati kraće rečenice .dopunjavati izostavljene riječi .pripremati i provoditi jednostavne dijaloge . .čitati rečenice i kraće tekstove .odgovarati na pitanja . Grad: das Kaufhaus. jednostavne informacije i sl. čestitku) Gramatika Djeca će učiti o tome i koristiti : Imenice sa članom u jednini i množini u nominativu i akuzativu: das Buch.igrati uloge .rekonstruirati riječi . oder Vok abular Djeca će usvajati novi i proširivati već usvojeni vokabular koji se odnosi na date teme. Zamje nice: Lične zamjenice u jednini i množini u nominative Zamjenica Sie za učtivo oslovljavanje Lične zamjenice u jednini (ich. der Park Wo ist das Kino? Hier. das Schaf. SMS.prepisivati rečenice i kraće tekstove . das Schwein Ze mlje . Erdkunde.razvrstavanjem slika.postavljati jednostavna pitanja .označavanjem tačnih i netačnih tvrdnji 2) Ve rbalno: .dopunjavanjem teksta .. pjevati . Sie kommt aus Österreich. das Pferd. : Škola Deutsch. die Post.pisati kratki jednostavan tekst prema datom tekstualnom modelu . der Supermarkt. das Kino.. sie. Tiere.označavanjem tačnih i netačnih tvrdnji 2) Ve rbalno: . du. . ČITANJE I RAZUMIJEVANJE Djeca će: .rješavanjem jednostavnijih zadataka sa višestrukim izborom GOVOR Djeca će: .davanjem kraćih odgovora . das Theater.recitirati. prijevozna sre dstva: Wir reisen mit dem Zug. lesen…) negativan i upitni oblik glagola. lice jednine i 2. Ich finde die Jacke schön und modern. narodi. links. lice množine Negacija nicht i kein (nominativ i akuzativ) Brojeve: do 100 (jedinice i desetice) te brojeve do 1000 (samo stotice) Djeca će koristiti ali ne i učiti o sljedećem: Priloge za mjesto i vrijeme Prijedloge u njihovoj funkcionalnoj upotrebi Ve znike und..samostalno napisati kratki tekst (razglednicu. npr. unser) Pridjeve u predikativnoj upotrebi Glagole: u prezentu u sva tri lica jednine i množine (pomoćne glagole sein i haben. dort. ihr. za izražavanje želje oblik möchte prezent glagola können u jednini i množini. Vještine SLUŠANJE I RAZUMIJEVANJE Djeca će slušati izgovoreni tekst i reagirati: 1) Neve rbalno: . Woher kommst du? Aus Bosnien-Herzegowina. Kupovina odje će Die Jacke gefńllt mir.popunjavanjem tabela i sl.tražiti osnovne informacije u tekstu i reagirati: 1) Neve rbalno: . dein. er. schlafen. essen. pravilne glagole te nepravilne glagole fahren. rechts Seosko iman je : der Bauernhof. Er spricht Englisch. es) u akuzativu Prisvojne zamjenice za jedninu i prvo lice množine u nominativu i akuzativu (mein. Saobraćaj. govoriti o svojim omiljenim predmetima čitati raspored sati i opisati svoj raspored sati čitati vrijeme na satu (ne samo pune sate i na pola sata) iskazati mišljenje o nečem (Ich finde es super!) imenovati evropske zemlje i odreñeni broj stranih jezika opisati ljude i predmete govoriti o trenutnoj aktivnosti imenovati TV-emisije imenovati domaće životinje i opisati ih imenovati zgrade u gradu iskazati na jednostavan način dopadanje i nedopadanje izviniti se tražiti i nuditi pomoć. Wann ist Deutsch? Haben wir heute Mathe? Mathe habe ich am Montag.popunjavanjem praznina u tekstu.jednostavnim rečenicama opisivati. .pridruživanjem slike tekstu .pridruživanjem podnaslova dijelovima teksta . . sprechen. imperativ za 2. die Bücher. govoriti o aktivnostima i odreñenim situacijama PISANJE Djeca će: .razvrstavanjem slika ..povezivanjem slike i slušanog teksta.. Sie spricht Deutsch.Funk cije i sposobnosti Djeca će znati: imenovati nastavne predmete. aber. die Tafel. sehen.voditi dijaloge prema datoj skici .davanjem kratkih odgovora na nastavnikova pitanja ili pitanja koja su čula sa kasetofona i sl.

Praćenje i vrednovanje U šestom razredu osnovne škole iskazuju se brojčane ocjene za postignute rezultate u nastavi. govora i pisanja. Djeca će rado inscenirati naučene dijaloge ali i voditi slične na osnovu datih modela ili skica dijaloga. U vježbama pismenog izražavanja djeca će dopunjavati izostavljene dijelove teksta. Djeca ovog uzrasta ne uče jezik samo imitiranjem i stvaranjem jezičkih navika nego svjesnim uvidom u njegove zakonitosti. Ona doprinosi razvijanju smisla za opservaciju. Nastavnik/nastavnica potiče motivaciju za učenje stranog jezika. značaj meñusobnog razumijevanja. Konačnu ocjenu ne treba izvoditi na osnovu proste aritmetičke sredine ocjena. saradnje.upoznavati različite kulture i tradicije. Ona omogućava i favorizira autonomnost djeteta. primjereno uvjetima u kojima radi i uzimajući u obzir specifičnosti stranog jezika koji predaje. Likovna kultura. 295 . kao npr. Interkulturalne vještine Djeca će: . kao i svestrano i široko usvajanje sposobnosti primjenjivih i u drugim disciplinama. jezici). Muzička kultura. Geografija (zemlje. potiče na samostalnost i kreativnost u procesu učenja. Interdisciplinarni sadržaj Programski sadržaj je meñusobno povezan sa drugim predmetima. interkulturalnog prožimanja i uvažavanja. Nastava stranog jezika. Sistematiziranje naučenog i voñenje neke vrste jezičkog portfolija razvit će kod djeteta svijest o ličnom napredovanju u procesu učenja stranog jezika. tolerancije. Veoma je važno da nastavnik/nastavnica upute ponuñene u programu. udžbenicima i priručnicima ne prihvata kruto.učiti da komuniciraju i da se ponašaju u svakodnevnim situacijama na način koji je primjeren kulturi zemlje čiji jezik uče. Maternji jezik. . postavljanje pretpostavki.DIDAKTIČKO – METODIČKE NAPOMENE Šesti razred je početak nove etape u učenju stranog jezika. Matematika (brojevi). I na ovom uzrastu izuzetno je bitna vizualizacija koja mora pratiti kako rad na leksici tako i gramatici. kritičkog mišljenja i tako značajno utječe na formiranje ličnosti u cjelini. Djeca će tako učiti jezik i proširivati svoj vokabular oslanjajući se na znanje koje su stekli učenjem nekih drugih školskih predmeta ali i kombinirajući učenje stranog jezika sa aktivnostima „preuzetim’’ iz nekih drugih predmeta. Postepeno će se osposobljavati i za jednostavnu reprodukciju teksta odgovaranjem na postavljena pitanja ili najjednostavnijim prepričavanjem uz pomoć slika. ukazuje na neophodnost permanentnog razvijanja jezičkih kompetencija. osim kognitivnog ima i duboko humanistički aspekt. oblika nastavnog rada ali i igara i pjesmica koje će na svojevrstan način unijeti potrebnu vedrinu i opuštenost u nastavu. njegovog aktivnog učešća u nastavnom procesu i pokazanih rezultata koje će nastavnik/nastavnica kontinuirano pratiti i ocijeniti. Svaka konačna ocjena treba da istovremeno odražava stvarni i mjerljivi napredak koji su djeca postigla tokom školovanja i utisak predmetnog nastavnika/nastavnice o napredovanju. kulture dijaloga. U radu na tekstu podjednaka će se pažnja posvetiti razvijanju receptivnih jezičkih vještina (slušanje i razumijevanje te čitanje i razumijevanje) uz razvijanje različitih strategija slušanja i čitanja ali i produktivnih vještina. U tu svrhu preporučuju se češće i kraće provjere u formi kratkih desetominutnih testova kao i izrada dviju školskih pismenih zadaća (po jedna u svakom polugodištu). Pritom će ih nastavnik/nastavnica induktivnim putem voditi ka otkrivanju osnovnih jezičkih zakonitosti koje će težiti primjenjivati samostalno i funkcionalno. nego da kreativno i fleksibilno kreira aktivnosti. SMS). Ona počinju dakle sticati i znanje o jeziku koristeći se već naučenim jezičkim kategorijama iz maternjeg jezika. Dinamičnosti nastavnog časa doprinijet će smjena više aktivnosti. uvažavanja. Ocjena iz stranog jezika odraz je cjelokupnog djetetovog odnosa prema školskim obavezama. poštovanja različitosti. Posebno je važno istaći neophodnost kontinuiranog uvježbavanja i ponavljanja. narodi. razglednicu. na osnovu predočenog modela jednostavnog teksta pisati sličan ili samostalno pisati jednostavan kratki tekst (čestitku.

Njemački jezik – drugi strani jezik, prva godina učenja (2 časa sedmično, 70 časova godišnje)
CILJEVI I REZULTATI ODGOJNO-OBRAZOVNOG RADA
Cilj nastave njemačkog jezika kao drugog stranog jezika u šestom razredu osnovne škole podrazumijeva sticanje elementarne jezičke kompetencije koja se funkcionalno postepeno razvija. Dijete je na ovom stepenu u stanju da na njemačkom jeziku komunicira na osnovnom nivou o temama iz svog neposrednog okruženja. Učenje stranog jezika treba da potakne njegovu maštu, radoznalost i kreativnost. Nastava njemačkog jezika treba da doprinese daljem jačanju motivacije za učenje stranih jezika i da osposobi dijete da na njemačkom jeziku komunicira na osnovnom nivou o temama iz svog neposrednog okruženja i da razumije pojedinačne informacije u jednostavnom tekstu U nastavi njemačkog jezika u šestom razredu osnovne škole, kao prvoj godini učenja njemačkog jezika, treba težiti dostizanju nivoa A1.2 Evropskog okvira za strane jezike. Jezičke vještine Slušanje i razumijevanje • • Čitanje i razumijevanje Oček ivani rezultati/ ishodi učenja dijete može razumjeti ograničen broj riječi, običnih fraza i rečenica, pitanja i uputa lične prirode ili vezanih za neposrednu situaciju i na njih jezički ili nejezički reagirati potrebna mu je znatna pomoć da bi razumjelo: usporavanje brzine govora, ponavljanje, pokazivanje ili prijevod čita naglas poznate riječi i rečenice zna pronaći odreñenu informaciju u jednostavnom tekstu ako je dozvoljeno ponovljeno čitanje pravilno artikulira glasove, naglašava riječi, poštuje ritam i intonaciju rečenice reproducira napamet naučene stihove i pjesmice zna postavljati pitanja i davati odgovore u toku dijaloga o osnovnim temama učestvuje u razgovoru po modelu daje jednostavne informacije o sebi, porodici i prijateljima opisuje u nekoliko rečenica poznatu situaciju pravi pauze, oklijeva, pravi greške i kod najjednostavnije usmene produkcije prepisuje, dopunjava i samostalno piše riječi i kraće rečenice zapisuje pojedine (poznate) riječi ili kraće rečenice po modelu zna napisati nekoliko rečenica o sebi i o veoma poznatim temama (odgovori na direktno postavljena pitanja, pisanje kratkog pisma, kratkog opisa neke osobe) Od samog početka učenja drugog stranog jezika učenici svjesno usvajaju znanje o jeziku.

• • • • • • • • • • • •

Govor

Pisanje

Znanje o jeziku

PROGRAMSKI SADRŽAJI Tematske cjeline: 1. 2. 3. 4. 5. 6. 7. 8. 9. 10. 11. Pozdravljanje, predstavljanje, utvrñivanje nečijeg identiteta Školsko okruženje Članovi porodice Život učenika za vrijeme nastave i odmora Dani u sedmici, mjeseci, godišnja doba Vremenske prilike Brojevi do 100 Kazivanje vremena (puni sat, pola sata) Proslava roñendana Seosko imanje, životinje Odlazak na raspust

296

Funk cije i sposobnosti Djeca će znati: - pozdravljati na formalan i neformalan način - predstaviti sebe i druge - reći koliko imaju godina i odakle dolaze - imenovati članove svoje uže porodice - imenovati predmete u školskoj torbi i učionici - nabrojati dane u sedmici, mjesece i godišnja doba - pitati za vrijeme na satu i reći koliko je sati - reći kakvo je atmosfersko vrijeme - brojati do 100 - govoriti o trenutnoj aktivnosti - čestitati roñendan - nabrojati domaće životinje - nabrojati osnovna prijevozna sredstva - iskazati želju (šta želi jesti i piti, kuda putovati) - kupiti voznu kartu

Vještine SLUŠANJE I RAZUMIJEVANJE Djeca će slušati izgovoreni tekst i reagirati: 1) Neve rbalno : - razvrstavanjem slika - povezivanjem slike i slušanog teksta, - označavanjem tačnih i netačnih tvrdnji 2) Ve rbalno : - davanjem kratkih odgovora na nastavnikova pitanja ili pitanja koja su čuli sa kasetofona - popunjavanjem tabela i sl. ČITANJE I RAZUMIJEVANJE Djeca će: - čitati rečenice i kraće tekstove, - tražiti osnovne informacije u tekstu i reagirati: 1) Neve rbalno : - razvrstavanjem slika, pridruživanjem slike tekstu, označavanjem tačnih i netačnih tvrdnji 2) Ve rbalno: - davanjem kraćih odgovora - dopunjavanjem teksta - rješavanjem jednostavnijih zadataka sa višestrukim izborom GOVOR Djeca će: - recitirati, pjevati - postavljati jednostavna pitanja - odgovarati na pitanja - igrati uloge - pripremati i provoditi jednostavne dijaloge - voditi dijaloge prema datoj slici PISANJE Djeca će: - prepisivati pojedinačne riječi, rečenice i kraće tekstove - rekonstruirati riječi - dopunjavati izostavljene riječi - od ponuñenih riječi rekonstruirati kraće rečenice - pisati kratki jednostavan tekst prema datom tekstualnom modelu - samostalno napisati kratki tekst (čestitku, pozivnicu za roñendansku proslavu)

Gramatika Djeca će učiti o tome i koristiti: Imenice sa članom u jednini i množini u nominativu i akuzativu: das Buch, die Tafel, die Bücher.... Zamjenice: - Lične zamjenice u jednini i množini u nominativu - Zamjenica Sie za učtivo oslovljavanje - P risvojne zamjenice za prvo i drugo lice jednine u nominativu Pridjeve u predikativnoj upotrebi Glagole: - prezent pomoćnih glagola sein i haben - prezent pravilnih glagola - prezent glagola können - izražavanje želje pomoću oblika möchte - imperativ (2. lice jednine i 2. lice množine) - negativan i upitni oblik glagola Negacija nicht i kein (nominativ i ak uzativ) Brojeve do 100 Djeca će koristiti ali ne i učiti o sljedećem: Priloge za mjesto i vrijeme Prijedloge u njihovoj funkcionalnoj upotrebi

Vokabular Djeca će usvajati vok abular koji se odnosi na date teme, npr. : Pozdravljanje: Hallo!, Guten Tag, Guten Morgen, Auf Wiedersehen! Predstavljan je: Ich bin ... Ich heiße.... Ich komme aus Deutschland. Wie heißt du? Wie alt bist du? Ich bin .... Jahre alt. Wer ist das? Das ist... Porodica: Vater, Mutter, Bruder, Schwester, Eltern, Oma, Opa Škola: Das Klassenzimmer,die Schultasche, das Buch, das Heft, der Bleistift, die Tafel, die Kreide, die Bank... Ro ñendan: Mein Geburtstag ist am Samstag um 18 Uhr. eine Geburtstagsparty machen, Freunde einladen, die Torte, die Kerzen, Geschenke bekommen Seosko iman je: der Bauernhof, Tiere, die Kuh, das Pferd, das Schaf, das Schwein Atmosfe rsko vrije me: Es ist kalt (warm). Die Sonne scheint. Es schneit. Odlazak na raspust: ins Gebirge, ans Meer, mit dem Zug, mit dem Bus, mit dem Flugzeug reisen

297

DIDAKTIČKO – METODIČKE NAPOMENE Šesti razred je početak nove etape u učenju prvog stranog jezika ali i vrijeme početka učenja drugog stranog jezika. S obzirom na to da djeca imaju iskustvo u učenju prvog stranog jezika, njega svakako treba iskoristiti i u usvajanju novog – drugog stranog jezika. U savladavanju novog stranog jezika obradit će se veliki broj istih onih tema koje su predviñene u prvim godinama učenja prvog stranog jezika, no pristup je različit zbog različitih uzrasta u kojima se počinje sa učenjem prvog, odnosno drugog stranog jezika. Na ovom uzrastu djeca dobivaju svjestan uvid u zakonitosti jezika koji uče. Uz razvijanje sve četiri jezičke vještine, mnogo vremena će se morati utrošiti na usvajanje leksike, pravopisa, te gramatike predviñene za ovaj razred. Na svim nivoima učenja stranog jezika neophodna je vizualizacija, u početnoj fazi učenja pogotovo. Dobro osmišljenom vizualizacijom olakšava se proces razumijevanja i pamćenja i doprinosi redukciji upotrebe maternjeg jezika na času stranog jezika. Kontinuirano uvježbavanje i sistematiziranje usvojenih znanja takoñer će olakšati njihovo usvajanje. Zbog toga veliki broj časova treba posvetiti upravo uvježbavanju gradiva. Djeca su na početku učenja novog stranog jezika po pravilu zainteresirana za isti. Nastavnik mora znati iskoristiti tu dobru motivaciju i u njima probuditi želju za daljim učenjem novog jezika. Tome će sigurno doprinijeti i jezičke igre te učenje pjesmica koje će učenici rado zapjevati kako na početku časa tako i pred kraj časa. Praćenje i vrednovanje U šestom razredu osnovne škole iskazuju se brojčane ocjene za postignute rezultate u nastavi. Ocjena iz stranog jezika odraz je cjelokupnog učenikovog odnosa prema školskim obavezama, njegovog aktivnog učešća u nastavnom procesu i pokazanih rezultata koje će nastavnik kontinuirano pratiti i ocijeniti. U tu svrhu preporučuju se češće i kraće provjere u formi kratkih pet i desetominutnih testova kao i izrada dvije školske pismene zadaće (po jedna u svakom polugodištu). Interdisciplinarni sadržaj Programski sadržaj je meñusobno povezan sa drugim predmetima. Učenici će tako učiti jezik oslanjajući se na znanje koje su stekli učenjem nekih drugih školskih predmeta ali i kombinirajući učenje stranog jezika sa aktivnostima „preuzetim“ iz nekih drugih predmeta, kao npr. Maternji jezik, Likovna kultura, Muzička kultura, Moja okolina, Matematika, Geografija. Interkulturalne vještine Djeca će: - upoznavati različite kulture i tradicije, - učiti da komuniciraju i da se ponašaju u svakodnevnim situacijama na način koji je primjeren kulturi zemlje čiji jezik uče.

298

Arapski jezik – prvi strani jezik, četvrta godina učenja (2 časa sedmično, 70 časova godišnje)
Uloga i značaj nastave arapskog jezika Tokom procesa obrazovanja, a u okviru nastave stranih jezika, neophodno je razvijanje svijesti o poznavanju dva ili više stranih jezika. Evropska Unija je multietnička zajednica čiji su opstanak i prosperitet uvjetovani višejezičnošću. Rezultat takvih razmišljanja je i stav Vijeća Evrope da svaki grañanin Evrope mora poznavati najmanje dva strana jezika. Vijekovima Bosna i Hercegovina ima civilizacijske i privredne veze sa Bliskim i Srednjim istokom, kao i sjevernom Afrikom, gdje se u više od 20 zemalja sa više od 250 miliona govornika kao službeni jezik koristi arapski. Pored toga, više od 35 miliona ljudi kao drugi strani jezik koristi arapski jezik. Značajno je napomenuti da je u jednom periodu naše historije nemali broj književnika pisao djela na arapskom jeziku. Sve prethodno spomenuto govori u prilog neophodnosti učenja arapskog jezika kao jednog od stranih jezika tokom osnovne škole. Cilj i zadaci učenja arapskog jezika Cilj učenja arapskog jezika je osposobljavanje djece za usmenu i pismenu komunikaciju na arapskom jeziku o različitim temama iz svakodnevnog života. Proširivanje opće kulture učenika kroz upoznavanje s načinom života i tradicijom zemalja u kojima se govori arapski jezik. Kroz učenje stranog jezika kod djece se razvija svijest: o značaju višejezičnosti, duhu tolerancije, kozmopolitizmu, toleranciji, humanizmu i internacionalizmu. Zadaci nastave arapskog jezika su: - razvoj sve četiri jezičke vještine, - ovladavanje osnovnim leksičkim, fonetskim i gramatičkim minimumom, - upoznavanje sa kulturom naroda čiji se jezik izučava i razumijevanje i poštivanje drugih kultura, - razvijanje motivacije za učenje jezika i zadovoljstva u učenju, - razvijanje samopouzdanja i samopoštovanja, - razvijanje samostalnosti i kreativnosti, - razvijanje sposobnosti slušanja i meñusobnog uvažavanja, - osposobljavanje djece za samostalno korištenje različitih izvora znanja, odnosno ovladavanje strategijama učenja (naučiti kako učiti).
CILJEVI I REZULTATI ODGOJNO-OBRAZOVNOG RADA Ciljevi nastave arapskog jezik a učenje jezika, a ne o jeziku razvijanje pozitivnog stava prema učenju jezika razvijanje radoznalosti i kreativnosti razvijanje razumijevanja i logičkog pamćenja razvijanje temeljitosti, predanosti i preciznosti u učenju jezika razvijanje samostalnosti u govoru putem igara, pjesme i plesa učiniti da učenje arapskog jezika bude zabavno čitanje i pisanje jednostavnih sintagmi i rečenica Oček ivani re zultati učenja ljubav i spremnost za učenje arapskog jezika razumijevanje jednostavnih sadržaja na arapskom jeziku sloboda i samostalnost u govoru čitanje riječi, vezanih za konkretan pojam (samostalno upotrebljenih) čitanje i pisanje jednostavnih sintagmi i rečenica prepisivanje riječi i kratkih sadržaja kratki usmeni i pismeni odgovori dopunjavanje riječi i rečenica

299

PROGRAMSKI SADRŽAJI Teme (opća tematska područja kao osnov za daljnji rad) Funkcije i vještine (usmena i pismena kompetencija) Aktivnosti (pomoću kojih se realiziraju vještine) Gramatika (osnove gramatike za dati nivo) Vokabular (u okviru datih tema)

Neophodno je, ponoviti osnovne fraze, i provjeriti da li su usvojeni: sukun; tašdid; tanwin; pisanje odreñenog člana; pisanje tanwina u akuzativu; nastavci gramatičkog ženskog roda; lične i pokazne zamjenice.
Nivo 6. razred osnovne škole 4. godina učenja arapskog jezika Prvi stepen elementarnog znanja Teme - Opisati školu - Aktivnosti u nastavi - Kupovina (voće, povrće, brojevi)
- Izražav anje

Funk cije i vještine Djeca će znati: - P redstaviti sebe i druge - Imenovati članove svoje uže porodice, njihova zanimanja i interesovanja - Opisati jednostavnim rečenicama (imenskim i glagolskim) i ograničenim brojem riječi ljude i predmete u kući - Imenovati predmete u školskoj torbi i učionici - Nabrojati ograničen broj voća i povrća i neke osnovne prehrambene artikle - Brojati od 1 do 100 - Koristiti redne brojeve do 12 za izražavanje punih sati - Nabrojati dane u sedmici - Iskazivati posjedovanje putem pronominalnih sufiksa i genitivne veze

Aktivnosti SLUŠANJE I RAZUMIJEVANJE Djeca će slušati izgovoreni tekst i reagirati 1) Neverbalno: - gestikulacijom predstaviti ono što su čuli - bojenjem navedenih predmeta / osoba - pokazivanjem na odreñene ilustracije koje se odnose na riječi koje su čula odnosno povezivanjem slike sa tekstom koji čuju - izvoñenjem uputstava koje nastavnik izgovara ili koja čuju sa kasetofona 2) Verbalno: - ponavljanjem odreñenih sintagmi i rečenica koje je izgovorio nastavnik ili koje su čula sa kasetofona, davanjem kratkih odgovora na nastavnikova pitanja ili pitanja koja su čula s kasetofona ČITANJE I RAZUMIJEVANJE Djeca će prepoznati jednu ili više napisanih sintagmi ili rečenica i reagirati 1) Neverbalno: - gestikuliranjem, imitiranjem povezivanjem pisanih sintagmi i odgovarajućih ilustracija 2) Verbalno - kraćim pismenim ili usmenim odgovorima na pitanja - dopunjavanjem izostavljenih sintagmi u tekstu - povezivanjem ponuñenih riječi u tekstu… GOVOR Djeca će: - ponavljati riječi nastavnika ili riječi izgovorene sa kasetofona - voditi kraće dijaloge u parovima sa drugom djecom ili sa nastavnikom - pjevati - recitirati kraće pjesmice - glumiti PISANJE Djeca najprije prepisuju riječi koje su prije toga usmeno usvojila, a potom postepeno usvajaju i pravilan način njihovog pisanja kroz vježbe poput: - popunjavanja sintagmi i rečenica (npr.: Gdje su nestale riječi?) - nastavnik ispisuje sintagme/rečenice na tablu, izostavljajući odreñene riječi koje djeca trebaju popuniti - rekonstruiranje riječi od ponuñenih slova, - takmičenje u pisanju brojeva - samostalno stvaranje sintagmi, imenskih i glagolskih rečenica na osnovu materijala koji je usvojen

Gramatik a - Lične zamjenice (množina) - Pridjevi - Komparacija pridjeva - Pravi prijedlozi - Genitiv poslije prijedloga - Iskazivanje posjedovanja pomoću pronominalnih sufiksa (jednina, 1. lice množine) - Genitivna veza - Izražavanje glagola ,,imati” - Dvojina - Pravilna množina - Pokazne zamjenice (oblici koji nisu urañeni) - Perfekt - Direktni objekt (akuzativ) - Brojevi do 100 - Redni brojevi do 12

Vokabular Djeca proširuju vokabular u okviru zadanih tema i koriste ga za stvaranje jednostavnih atributivnih sintagmi, genitivne veze; imenske i glagolske rečenice Kroz dijalog (igre, pjesmice, ponavljanje, prepoznavanje, crtanje i druge vježbe) uvježbavati osnovni vokabular Vokabular treba proširivati u skladu sa temama koje se obrañuju Postepeno uvoditi sinonime za leksiku koju je usvojila većina djece

vremena (puni sati) - Opisati slobodne aktivnosti (sportske, kulturne i dr.) - P orodica i članovi Porodice - zanimanja - Opisati grad, kuću, sobu

300

DIDAKTIČKO – METODIČKE NAPOMENE
Šesti razred je početak nove etape u učenju stranog jezika. Djeca ovog uzrasta ne uče jezik samo imitiranjem i stvaranjem jezičkih navika nego svjesnim uvidom u njegove zakonitosti. Ona počinju dakle stjecati i znanje o jeziku koristeći se već naučenim jezičkim kategorijama iz maternjeg jezika. Pritom će ih nastavnik induktivnim putem voditi ka otkrivanju osnovnih jezičkih zakonitosti koje će težiti primjenjivati samostalno i funkcionalno. I u ovom uzrastu izuzetno je bitna vizualizacija koja mora pratiti kako rad na leksici tako i gramatici. U radu na tekstu podjednaka će se pažnja posvetiti razvijanju receptivnih jezičkih vještina (slušanje i razumijevanje te čitanje i razumijevanje) uz razvijanje različitih strategija slušanja i čitanja ali i produktivnih vještina, govora i pisanja. Učenici će rado inscenirati naučene dijaloge ali i voditi slične na osnovu datih modela ili skica dijaloga. Postepeno će se osposobljavati i za jednostavnu reprodukciju teksta odgovaranjem na postavljena pitanja ili najjednostavnijim prepričavanjem uz pomoć slika. U vježbama pismenog izražavanja učenici će dopunjavati izostavljene dijelove teksta, na osnovu predočenog modela jednostavnog teksta pisati sličan ili samostalno pisati jednostavan kratki tekst (čestitku, razglednicu, SMS). Posebno je važno istaći neophodnost kontinuiranog uvježbavanja i ponavljanja. Sistematiziranje naučenog i voñenje neke vrste jezičkog portfolija razvit će kod učenika svijest o ličnom napredovanju u procesu učenja stranog jezika. Nastavnik potiče motivaciju za učenje stranog jezika. Dinamičnosti nastavnog časa doprinijet će smjena više aktivnosti, oblika nastavnog rada ali i igara i pjesmica koje će na svojevrstan način unijeti potrebnu vedrinu i opuštenost u nastavu. Nastava stranog jezika, osim kognitivnog ima i duboko humanistički aspekt. Ona omogućava i favorizira autonomnost učenika, podstiče na samostalnost i kreativnost u procesu učenja, ukazuje na neophodnost permanentnog razvijanja jezičkih kompetencija, značaj meñusobnog razumijevanja, saradnje, uvažavanja, tolerancije, poštovanja različitosti, kulture dijaloga, interkulturalnog prožimanja i uvažavanja, kao i svestrano i široko usvajanje sposobnosti primjenjivih i u drugim disciplinama. Ona doprinosi razvijanju smisla za opservaciju, postavljanje pretpostavki, kritičkog mišljenja i tako značajno utječe na formiranje ličnosti u cjelini. Veoma je važno da nastavnik uputstva ponuñena u programu, udžbenicima i priručnicima ne prihvata kruto, nego da kreativno i fleksibilno kreira aktivnosti, primjereno uvjetima u kojima radi i uzimajući u obzir specifičnosti stranog jezika koji predaje. Praćenje i vrednovanje U šestom razredu osnovne škole iskazuju se brojčane ocjene za postignute rezultate u nastavi. Ocjena iz stranog jezika odraz je cjelokupnog djetetovog odnosa prema školskim obavezama, njegovog aktivnog učešća u nastavnom procesu i pokazanih rezultata koje će nastavnik/nastavnica kontinuirano pratiti i ocijeniti. U tu svrhu preporučuju se češće i kraće provjere u formi kratkih desetominutnih testova kao i izrada dviju školskih pismenih zadaća (po jedna u svakom polugodištu). Konačnu ocjenu ne treba izvoditi na osnovu proste aritmetičke sredine ocjena. Svaka konačna ocjena treba istovremeno odražavati stvarni i mjerljivi napredak koji su djeca postigla tokom školovanja i utisak predmetnog nastavnika o napredovanju. Interdisciplinarni sadržaj Programski sadržaj je meñusobno povezan sa drugim predmetima. Učenici će tako učiti jezik i proširivati svoj vokabular oslanjajući se na znanje koje su stekli učenjem nekih drugih školskih predmeta ali i kombinirajući učenje stranog jezika sa aktivnostima „preuzetim“ iz nekih drugih predmeta, kao npr. Maternji jezik, Likovna kultura, Muzička kultura, Matematika (brojevi), Geografija (zemlje, narodi, jezici). Interkulturalne vještine Djeca će: - upoznavati različite kulture i tradicije, - učiti da komuniciraju i da se ponašaju u svakodnevnim situacijama na način koji je primjeren kulturi zemlje čiji jezik uče.

301

Arapski jezik – drugi strani jezik, prva godina učenja (2 časa sedmično, 70 časova godišnje)
Uloga i značaj nastave arapskog jezika Tokom procesa obrazovanja, a u okviru nastave stranih jezika, neophodno je razvijanje svijesti o poznavanju dva ili više stranih jezika. Evropska Unija je multietnička zajednica čiji su opstanak i prosperitet uvjetovani višejezičnošću. Rezultat takvih razmišljanja je i stav Vijeća Evrope da svaki grañanin Evrope mora poznavati najmanje dva strana jezika. Vijekovima Bosna i Hercegovina ima civilizacijske i privredne veze sa Bliskim i Srednjim istokom, kao i sjevernom Afrikom, gdje se u više od 20 zemalja sa više od 250 miliona govornika kao zvanični jezik koristi arapski. Pored toga, više od 35 miliona ljudi kao drugi strani jezik koristi arapski jezik. Značajno je napomenuti da je u jednom periodu naše historije nemali broj književnika pisao djela na arapskom jeziku. Sve prethodno spomenuto govori u prilog neophodnosti učenja arapskog jezika kao jednog od stranih jezika tokom osnovne škole. Cilj i zadaci učenja arapskog jezika Cilj učenja arapskog jezika je osposobljavanje djece za usmenu i pismenu komunikaciju na arapskom jeziku o različitim temama iz svakodnevnog života. Proširivanje opće kulture učenika kroz upoznavanje s načinom života i tradicijom zemalja u kojima se govori arapski jezik. Kroz učenje stranog jezika kod djece se razvija svijest: o značaju višejezičnosti, duhu tolerancije, kozmopolitizmu, toleranciji, humanizmu i internacionalizmu. Zadaci nastave arapskog jezika su: - razvoj sve četiri jezičke vještine, - ovladavanje osnovnim leksičkim, fonetskim i gramatičkim minimumom, - upoznavanje sa kulturom naroda čiji se jezik izučava i razumijevanje i poštivanje drugih kultura, - razvijanje motivacije za učenje jezika i zadovoljstva u učenju, - razvijanje samopouzdanja i samopoštovanja, - razvijanje samostalnosti i kreativnosti, - razvijanje sposobnosti slušanja i meñusobnog uvažavanja, - osposobljavanje djece za samostalno korištenje različitih izvora znanja, odnosno ovladavanje strategijama učenja (naučiti kako učiti).
CILJEVI I REZULTATI ODGOJNO-OBRAZOVNOG RADA Ciljevi početne nastave arapskog jezika učenje jezika, a ne o jeziku razvijanje pozitivnog stava prema učenju jezika razvijanje radoznalosti i kreativnosti razvijanje razumijevanja i logičkog pamćenja razvijanje temeljitosti, predanosti i preciznosti u učenju jezika razvijanje samostalnosti u govoru putem igara, pjesme i plesa učiniti da učenje arapskog jezika bude zabavno postupan prelaz ka čitanju i pisanju jednostavnih riječi i rečenica Očekivani rezultati učenja ljubav i spremnost za učenje arapskog jezika razumijevanje jednostavnih sadržaja na arapskom jeziku sloboda i samostalnost u govoru čitanje riječi, vezanih za konkretan pojam (samostalno upotrebljenih) čitanje jednostavnih rečenica prepisivanje riječ i i kratkih sadržaja kratki usmeni i pismeni odgovori

302

PROGRAMSKI SADRŽAJI Teme (opća tematska područja kao osnov za daljnji rad) Funkcije i vještine (usmena i pismena kompetencija) Aktivnosti (pomoću kojih se realiziraju vještine) Gramatika (gramatika za dati nivo uz korištenje znanja iz maternjeg jezika i prvog stranog jezika) Vokabular (u okviru datih tema)

Specifičnosti arapskog pisma će uvjetovati i početnu fazu učenja arapskog jezika. Neophodno je, uz učenje osnovnih fraza, usvojiti: osnovne oblike slova; varijante pisanja slova; kratke i duge vokale; sukun; tašdid; tanwin; vezivanje slova u riječi i kraće rečenice. Koristiti jezička znanja koja su djeca stekla tokom učenja maternjeg jezika i prvog stranog jezika i komparativnom metodom voditi djecu da sama dolaze do odreñenih zaključaka.
Nivo Šesti razred osnovne škole Prva godina učenja arapskog jezik a Prvi ste pen elementarnog znan ja Te me Pozdravljanje i upoznavanje Porodica i prijatelji Kuća Svakodnevni život Škola Bliža okolina Odjevni predmeti Funkcije i vještine Dje ca će znati: Pozdravljanje na formalan i neformalan način - Predstaviti sebe i druge - Imenovati članove svoje uže porodice - Opisati jednostavnim rečenicama (imenskim) i ograničenim brojem riječi ljude i predmete u kući - Imenovati predmete u školskoj torbi i učionici - Brojati od 1 do 10 - Reći koliko je sati (puni sat) - Nabrojati dane u sedmici - Nabrojati ograničen broj odjevnih predmeta Aktivnosti SLUŠANJE I RAZUMIJEVANJE Djeca će slušati izgovoreni tekst i reagirati 1) Neverbalno: - gestikulacijom predstaviti ono što su čuli, - slaganjem slika redoslijedom koji proistekne iz teksta koji su čuli, - pokazivanjem na odreñene ilustracije koje se odnose na riječi koje su djeca čuli, odnosno povezivanjem slike sa tekstom koji čuju, - podvlačenjem riječi koje su djeca čuli 2) Verbalno: - ponavljanjem odreñenih riječi koje je izgovorio nastavnik ili koje su čuli sa kasetofona - davanjem kratkih odgovora na nastavnikova pitanja ili pitanja koja su čuli sa kasetofona ČITANJE I RAZUMIJEVANJE Djeca će prepoznati jednu ili više napisanih riječi ili rečenica i reagirati: 1) Neverbalno: - gestikuliranjem, imitiranjem - povezivanjem pisanih riječi i odgovarajućih ilustracija - podvlačenjem pojedinih riječi 2) Ve rbalno: - kraćim pismenim ili usmenim odgovorima na pitanja - dopunjavanjem izostavljenih slova ili riječi u tekstu - povezivanjem ponuñenih riječi u tekstu… GOVOR Djeca će: - ponavljati riječi nastavnika ili riječi izgovorene sa kasetofona, - voditi kraće dijaloge u parovima sa drugom djecom ili sa nastavnikom, - pjevati, - recitirati kraće pjesmice, - glumiti, itd. PISANJE Djeca najprije preslikavaju slova koja su prije toga usmeno usvojili, a potom postepeno usvajaju i pravilan način njihovog pisanja kroz vježbe poput: - popunjavanja slova (npr.: Gdje su nestala slova? - nastavnik ispisuje riječi na tablu, izostavljajući odreñena slova koje djeca trebaju popuniti) - rekonstruiranje riječi od ponuñenih slova, - takmičenje u pisanju brojeva itd. Gram atika Lične zamjenice ('ana, 'anta, 'anti, huwa, hiya, nahnu) Upitne zamjenice (man, ma) Pokazne zamjenice (hara, harihi) Vokativna partikula ,,ya” Potvrdne i odrične riječi (na`am, la) Upitne partikule (hal, 'a) Prije dlozi (fi, min, 'ila, `ala) Upitna riječ ,,'ayna” Kategorija roda Prepoznavanje gramatičk og ženskog roda (okruglo ,,ta”) Brojevi (1 do 10) Vokabular Djeca će: Učiti samo osnovni vokabular, koji će biti osnova za tvorbu kratkih (imenskih) rečenica. Kroz dijalog (igre, pjesmice, ponavljanje, prepoznavanje, i druge vježbe) uvježbavati osnovni vokabular.

303

DIDAKTIČKO – METODIČKE NAPOMENE
Šesti razred je početak nove etape u učenju prvog stranog jezika ali i vrijeme početka učenja drugog stranog jezika. S obzirom na to da učenici imaju iskustvo u učenju prvog stranog jezika, njega svakako treba iskoristiti i u usvajanju novog – drugog stranog jezika. U savladavanju novog stranog jezika obradit će se veliki broj istih onih tema koje su predviñene u prvim godinama učenja prvog stranog jezika, no pristup istima je različit zbog različitih uzrasta u kojima se počinje sa učenjem prvog odnosno drugog stranog jezika. Na ovom uzrastu učenici dobivaju svjestan uvid u zakonitosti jezika koji uče. Uz razvijanje sve četiri jezičke vještine, mnogo vremena će se morati utrošiti na usvajanje leksike, pravopisa, te gramatike predviñene za ovaj razred. Na svim nivoima učenja stranog jezika neophodna je vizualizacija, u početnoj fazi učenja pogotovo. Dobro osmišljenom vizualizacijom olakšava se proces razumijevanja i pamćenja i doprinosi redukciji upotrebe maternjeg jezika na času stranog jezika. Kontinuirano uvježbavanje i sistematiziranje usvojenih znanja takoñer će olakšati njihovo usvajanje. Zbog toga veliki broj časova treba posvetiti upravo uvježbavanju gradiva. Djeca su na početku učenja novog stranog jezika po pravilu zainteresirana za učenje. Nastavnik mora znati iskoristiti tu dobru motivaciju i u njima probuditi želju za daljnjim učenjem novog jezika. Tome će sigurno doprinijeti i jezičke igre te učenje pjesmica koje će djeca rado zapjevati kako na početku tako i pred kraj nastavnog časa. Praćenje i vrednovanje U šestom razredu osnovne škole iskazuju se brojčane ocjene za postignute rezultate u nastavi. Ocjena iz stranog jezika odraz je cjelokupnog odnosa djeteta prema školskim obavezama, njegovog aktivnog učešća u nastavnom procesu i pokazanih rezultata koje će nastavnik kontinuirano pratiti i ocijeniti. U tu svrhu preporučuju se češće i kraće provjere u formi kratkih pet - i desetominutnih testova kao i izrada dviju školskih pismenih zadaća (po jedna u svakom polugodištu). Interdisciplinarni sadržaj Programski sadržaj je meñusobno povezan sa drugim predmetima. Djeca će tako učiti jezik oslanjajući se na znanje koje su stekla učenjem nekih drugih školskih predmeta ali i kombinirajući učenje stranog jezika sa aktivnostima „preuzetim“ iz nekih drugih predmeta, kao npr. Maternji jezik, Likovna kultura, Muzička kultura, Matematika, Geografija. Interkulturalne vještine Djeca će: - upoznavati različite kulture i tradicije, - učiti da komuniciraju i da se ponašaju u svakodnevnim situacijama na način koji je primjeren kulturi zemlje čiji jezik uče.

PODRUČJA

CILJEVI

OČEKIVANI REZULTATI

304

Sticanje znanja: - poznavanje i upotrebu matematičkih simbola - usvajanje pojma skupa, unije, presjeka, razlike i direktnog produkta skupova - usvajanje pojma relacije i funkcije - poznavanje koordinatne prave i koordinatne ravnine - usvajanje različitih uglova, jedinica za mjerenje uglova, mjerenje uglomjerom - računanja s mjernim brojevima za kutove (+, -, •, :) - grafičkog prenošenja, uporeñivanja, sabiranje i oduzimanja uglova - usvajanje procedura četiri osnovne računske operacije u skupu No i skupu Q+ - usvajanje znanja o višecifrenim brojevima, razlomcima (decimalnim brojevima) i njihovoj strukturi - o jednačinama i nejednačinama s nepoznatom „na jednom mjestu“ - o rješavanju aritmetičkih (brojevnih) izraza - upotreba brojeva u različitim kontekstima, u drugim predmetima i svakodnevnom životu - usvajanje postupaka za četiri računske operacije s razlomcima i decimalnim brojevima - računanja postotka - računanje aritmetičke sredine dvaju ili više brojeva - računanje pomoću džepnog računala Razvijanje sposobnosti i vještina: - uporeñivanja, nizanja - slijeñenja niza uputa - prostornog organiziranja i orijentiranja - vizualizacije i vizualnog grupiranja - procjenjivanja Sposobnosti - prepoznavanja obrasca i vještine - induktivnog mišljenja - induktivnog i analognog zaključivanja - različitih načina matematičkog izražavanja i komuniciranja, - matematičkog jezika - prikupljanja, selektiranja i korištenja informacija

Dijete će znati: - matematičkim simbolima zapisati odnos dva ili više zadanih skupova - prepoznati relaciju, odnosno funkciju - nacrtati zadani ugao, kao i već nacrtani izmjeriti uglomjerom - znat će računski sabirati, oduzimati, množiti i dijeliti uglove - grafički sabirati, oduzimati i množiti uglove - prepoznati, razumjeti i pravilno koristiti matematičke simbole - prepoznati brojeve prve milijarde i brojeve skupa N o, njihov položaj na brojnom polupravcu i njihovu strukturu - sa sigurnošću obavljati računanja u skupu N o rješavati matematičke izraze - modelirati matematičke izraze prema zadanim (tekstualnim) uvjetima - prepoznati i rješavati zadatke date riječima (i problemske zadatke) - procijeniti i provjeriti tačnost rezultata - obavljati sve četiri računske operacije u skupu Q+ - rješavat će jednostavnije jednačine i nejednačine u Q+ - naučit će izračunavati postotak od zadanog broja, kao i aritmetičku sredinu za dva ili više brojeva - računati pomoću džepnog računala

Zn an je

Dijete će moći: - promatrajući otkrivati nova svojstva u okruženju i logički ih povezivati - nakon obavljenog zapažanja izvoditi zaključke - raditi po odreñenom planu - pripremati se za odreñeno napredovanje - koristiti pomagala za crtanje uglova, paralelnih i okomitih pravaca ... - matematičkim jezikom izražavati opće ideje

Razvijanje spoznaja o društve nim vrije dnostima: Dijete će: - razvijanje argumentacije u branjenju ličnih stavova i stavova drugih - o važnosti donošenja sudova na osnovu provjerenih činjenica i izgrañenih kriterija Vrije dnosti i - rada, posebno timskog i pozitivnim crtama ličnosti - važnosti radovanja ličnom uspjehu, kao i uspjehu stavovi drugih, - ocjenjivanje i samoocjenjivanje na osnovu objektivnog i konstruktivnog vrednovanja - samopuzdanja i samoaktualizacije - uloge kritičkog mišljenja i zaključivanja u donošenju različitih odluka - pokazivati više zanimanja za timski rad i socijalizaciju - naučiti da sluša argumentaciju i kritički preispituje osobne stavove i stavove drugih - naučiti prepoznavati unutarnje vlastito razmišljanje i vlastito prosuñivanje. - poboljšati ličnu „listu“ motiva , emocija i doživljaja - pokazati više altruizma (čovjekoljubivosti, spremnosti da se pomogne drugim), pokazati više senzibiliteta prema matematici i kritičkom mišljenju uopće - prepoznati važnost matematičkih znanja u rješavanju problema i sveprisutnost matematike u univerzumu

Matematika

305

Programski sadržaji 1. Skupovi, relacije i preslikavanja 2. Kružnica, krug, ugao (kut) 3. Prirodni brojevi 4. Djeljivost brojeva 5. Razlomci 1. Skupovi, relacije i preslikavanja Skupovi Presjek, unija i razlika skupova Direktni produkt skupova Relacije. Funkcije (preslikavanja) Koordinatni polupravac i koordinatni sistem u ravni 2. Kružnica, krug, ugao (kut) Izlomljena linija, mnogougao (mnogokut), kružnica i krug. Prava i kružnica; Dvije kružnice Ugao (elementi, obilježavanje) Konveksni i nekonveksni uglovi Središnji ugao, kružni luk i tetiva Prenošenje uglova; Uporeñivanje uglova Grafičko sabiranje i oduzimanje uglova Vrste uglova: puni, opruženi, tupi, pravi, oštri, nula – ugao, susjedni i usporedni Mjerenje uglova (jedinice: stepen, minuta, sekunda), uglomjer Računske operacije s mjernim brojevima za uglove Komplementni i suplementni uglovi 3. Prirodni brojevi Skup N i N0 Sabiranje, oduzimanje, množenje i dijeljenje (s ostatkom) u skupu N0 Svojstva računskih operacija: komutativnost, asocijativnost, distributivnost Izrazi s promjenljivim Pridruživanje brojeva po datom pravilu (brojna vrijednost izraza) 4. Djeljivost u N0 Dijeljenje u skupu N0 (Jednakost a = b c + r) Djeljivost u skupu N0, faktori i sadržaoci prirodnog broja Djeljivost zbira, razlike i proizvoda prirodnih brojeva Djeljivost dekadnim jedinicama i brojevima: 2, 3, 4, 9, 25 Prosti i složeni brojevi Rastavljanje složenih brojeva na proste faktore Zajednički djelitelji brojeva, najveća zajednička mjera Zajednički sadržalac i najmanji zajednički sadržalac danih brojeva 5. Razlomci Pojam razlomka b/a (a, b e N): brojnik i nazivnik Razlomci veći i manji od 1 Proširivanje i skraćivanje razlomaka Uporeñivanje razlomaka Razmjera (omjer) Decimalni i postotni zapis razlomka, postotak Pridruživanje tačaka brojnog polupravca razlomcima Osnovne računske operacije sa razlomcima i njihova svojstva Aritmetička sredina danih brojeva Brojevni izrazi sa zagradama, Tekstualni zadaci Izrazi s promjenljivim; Brojna vrijednost izraza Jednačine i nejednačine u Q+ (najjednostavniji oblici)

306

VRIJEDNOSTI, STAVOVI, PONAŠANJA Razvijanje SKUPOVI, RELACIJE Djeca trebaju usvojiti: Dijete treba skup i elementi skupa radeći s priborom osjećaja za I PRESLIKAVANJE Skupovi kao osnovni pojam. za geometriju percepciju Presjek, unija i razlika Ureñeni par, jednakost razvijati prostora, za skupova ureñenih parova, prvu motoričke urednost, Direktni produkt skupova i drugu koordinatu sposobnosti kao i preglednost, Relacija; F unkcija ureñenog para. uvježbavati oko preciznost u Koordinatni polupravac i Trebaju definirati da pravilno mjerenju. koordinatni sistem u ravni relaciju, odnosno procjenjuje slike Razvijanje KRUŽNICA, KRUG, funkciju. Trebaju znati koje crta. Treba osjećaja za UGAO (KUT) nacrtati zadane tačke promatrati i urednost pri Izlomljena linija, na koordinatnom otkrivati nova crtanju. mnogougao, pravcu i u svojstva, i Razvijanje kružnica (kružna crta) i koordinatnom sistemu logički ih odgovornosti za krug u ravni. Djeca povezivati. samostalno Prava i kružnica trebaju znati koji su Treba razviti obavljanje Ugao; Vrste uglova; osnovni pojmovi u osjećaj za zadataka. Dijete se Središnji ugao geometriji (tačka, promatranje treba osposobiti za Jedinice za mjerenje prava, ravnina, raznih uglova i samostalan rad s uglova prostor, skup), a koji njihovih veličina. geometrijskim Mjerenje uglova su i izvedeni pojmovi Dijete treba priborom, za Računske operacije sa (dužina, izlomljena usvojiti i razviti procjenjivanje mjernim brojevima za linija, mnogougao, matematički rezultata i za uglove kružnica, krug, jezik. pomoć ostaloj Suplementarni, središnji ugao...). Uočavati djeci. K od djeteta komplementarni uglovi Jedinice za mjerenje sličnosti izmeñu treba potaknuti rad Prenošenje uglova uglova: stepen, algebarskih i po planu. Uporeñivanje uglova minute, i sekunda. geometrijskih Razvijanje Grafičko sabiranje i Stepen (stupanj) zadataka. zapažanja i oduzimanje uglova povezati sa stepenima Dijete treba izvoñenje iz geografije, radi naučiti definirati zaključaka. povezivanja gradiva i pojmove koji ga lakšeg usvajanja. okružuju, a Dijete treba usvojiti osnovne crtanje, mjerenje, pojmove uporeñ ivanje, „razumjeti“. sabiranje, oduzimanje uglova, kao i množenje uglova prirodnim brojem. Djeca trebaju Razvijati Razumijevanje PRIRODNI BROJEVI Skup N i N0 savladati sve računske misaonost i prirodnosti i Sabiranje (sabiranje) , operacije. Insistirati na logičnost kroz prirodne logičnosti oduzimanje, množenje i skraćenom dijeljenju i rješavanje u radu sa dijeljenje (s ostatkom) u množenju, gdje se različitih prirodnim skupu N 0 trebaju koristiti zadataka. Dijete brojevima. Svojstva računskih olakšice. Vježbati treba samostalno Razvijanje i operacija: komutativnost, zadatke s više odlučivati koju jačanje asocijativnost, računskih operacije i operaciju će prije samopouzdanja u distributivnost zagrada, da djeca rješavati, kao i vlastitu sposobnost Izrazi s promjenljivim uvježbaju red koje zagrade će učenja i Pridruživanje brojeva po računskih operacija i prije računati. zaključivanja. danom pravilu (brojna oslobañanja od Svjesno vrijednost izraza) zagrada. Uvježbavati preuzimanje rješavanje zadataka s odgovornosti za općim brojevima, sa i urañeno. P ozitivan bez zadanih odnos prema radu, vrijednosti općeg kao i volja za rad i broja. Djeca trebaju za iskazivanje znati koristiti svojstva pozitivnih računskih operacija. rezultata rada. SADRŽAJI ZNANJE SPOSOB NOSTI

AKTIVNOSTI DJETETA Dijete treba pažljivo pratiti izlaganje nastavnika/ce i učestvovati u radu svojim komentarima i pitanjima. Koristiti udžbenik, zbirku zadataka i ostalu preporučenu literaturu.

AKTIVNOSTI NASTAVNIKA/CE Nastavnik/ca će svojim znanjem i vještinama obraditi nastavne sadržaje tako da djeca usvoje pojmove i definicije i da razumiju i prihvate odreñene zakonitosti. Nastavnik/ca će paziti da sadržaj i objašnjenja budu dostupna uzrastu djeteta. Poticati će dijete na rad. Zahtijevat će od djece da uredno rade i da ravnomjerno rasporeñuju crteže na listu papira. Insistirat će na sažimanju pojmova geometrije u opisivanju tokom izlaganja. Poticat će dijete na slobodno procjenjivanje veličine uglova prije mjerenja.

Aktivno učestvuje u svim oblicima nastavnog rada. P rati izlaganja nastavnika/ce. Učestvuje u stvaranju obrazovnih situacija, sredstava i modela. Koristi udžbenik i literaturu. Dosljedno izvršava sve zahtjeve nastavnika/ce u individualnom, grupnom i frontalnom radu. Uredno piše sve informacije koje mu daje nastavnik/ca. Uči kod kuće i radi domaće zadaće.

Ostvaruje produktivnu stvaralačku atmosferu u razredu. Vodi evidenciju svojih zapažanja o napredovanju djeteta. Koristi različite metode i strategije praćenja postignuća i sposobnosti djeteta. Redovito ocjenjuje rad djeteta i vodi uredne zabilješke.

307

klasificiranja. Adaptivnost i fleksibilnost u prihvaćanju promjena. da sazna da li su sva djeca razumjela postavljene zadatke. Djeca trebaju znati odrediti najmanji zajednički sadržalac. 9. razvrstavanja.Sabiranje i oduzimanje Crtežima prikazuje razlomaka jednakih zadane brojeve i nazivnika čita nacrtane .Jednačine u vezi sa odgovarajućim sabiranjem i oduzimanjem jedinicama. Interes za rješavanje problema i zadataka timskim radom. sabiranjem i oduzimanjem množenja i razlomaka: (a+ x< b. kao i izmeñu samih dijelova cijelog).. Priprema nastavnu tehniku i tehnologiju. Individualno prilazi djeci kod rješavanja složenijih zadataka. Usvaja razlomaka: algoritme (x+a= b. složeni i relativno prosti brojevi Rastavljanje broja na proste faktore Najveći zajednički djelitelj Najmanji zajednički sadržalac Razumijevanje materije i problema.japanska tehnika savijanja papira. 6. Odmjerava znanja: dovoljnog. Donosi potreban didaktički materijal za razumijevanje novog gradiva (razlomaka). Razvijanje logičkog i stvaralačkog mišljenja. kod kuće ili u školi.. 10. arazlomaka. Moraju razlikovati proste od složenih brojeva. 4. ax-b=c) .Svoñenje razlomaka na operacija. Izrañuje didaktički materijal.Množenje razlomaka nejednačine .Uporeñivanje razlomaka polovine. razlike i proizvoda Djeljivost sa 2. Različiti načini matematičkog izražavanja i komuniciranja korištenjem matematičkog jezika. Ne ostavlja ništa nerazjašnjeno ni nenaučeno. . a-x>b) različite jednačine i .Dijeljenje razlomka izračunavanje razlomkom udaljenosti na .Razmjera i njena primjena DJELJIVOST U N 0 Djelitelj i sadržalac broja Djeljivost zbira. Prati aktivno rad na času i pri tome usvaja nova znanja..Nejednačine u vezi sa razlomaka. (Origami . Usvaja pojmove cjeline i jedinke i opće odnose izmeñu dijela nečega i kolektiviteta (cjeline) Radi na satu i kod kuće po uputama nastavnika/ce.Uporeñivanje razlomaka Razmjeru rješava .. i sa jednakim nazivnikom odgovarajućih . Prosti. x-a= b. Potiče dijete da pita i da traže odgovore. . (x+a)-b=c) i različitih . Računa jednake nazivnike postotak. jednakih nazivnika kao i zapis istih. . 15 .Množenje razlomaka nastavi geografije. Značaj znanja o brojevima i kvantitativnim odnosima. . 3.Sabiranje i oduzimanje kao jednakost razlomaka različitih dvaju razlomaka nazivnika (primjena na . Nastavnik/ca postavlja pitanja i traži adekvatne odgovore.. Zadatke osmišljava tako da dijete potiče na razmišljanje. Trebaju znati prepoznati brojeve koji su djeljivi sa: 2. Cijelo i razlomljeno..Dijeljenje razlomka pomoću svojstava razlomkom računskih . 10.Jednačine (jednačine) u karti). vremena. a-x= b.P ojam razlomka pojam cijelog. Za svaki nerazumljivi zadatak traži objašnjenje. trećine . Procjenjivanje. x-a<b.P ostotak . ax+b=c. kao i relativno proste brojeve. P rocjenjuju i vrednuju vlastite stavove i stavove drugih. Geogebra programi iz matematike na kompjuteru su veoma zgodni za jednostavno i brzo prikazivanje različitih razlomaka i odnosa izmeñu cijelog i njegovih dijelova. vezi sa množenjem i dijeljenjem razlomaka (ax=b. Induktivno mišljenje.Svoñenje razlomaka na P reko mjernih jednake nazivnike brojeva: površine. a:x=b.P roširivanje i skraćivanje dijelove kako bi razlomaka zapamtilo zapis.sabiranja.Nejednačine (nejednačine) u vezi sa množenjem i dijeljenjem razlomaka . Razvijati maštovitost i sposobnost percipiranja bitno od nebitnog. P oštivanje pravila obrazovne igre i aktivnosti uopće. dijeljenja x+a> b. Crta i reže. Usklañuje zadatke i probleme spram mogućnosti djeteta. 9. Geometer's Sketchpad. Vještina odabira inovacija.Sabiranje i oduzimanje zadataka odreñuje razlomaka različitih razlomke izražene nazivnika manjim . (x. x-a>b. Vizualno raščlanjivanje i grupiranje.Uporeñivanje razlomaka duljine. Primjenjuje modele interaktivne nastave. 5. . . Konvergentna i divergentna produkcija ideja. 3. x:a=b. uporeñivanja. preklapa i mjeri. jednakih a)+b= c. Rješava x< b. Dijete usvaja RAZLOMCI . 4. polovi i dijeli. 15 . 6.Djeca trebaju znati rastaviti složeni broj na proste faktore. srednjeg i visokog nivoa. kao i najveći zajednički djelitelj. 5. 308 .

. Uvoñenje pojma centralni ugao povezuju se ugao i kružnica čime se ostvaruju pretpostavke za konstruiranje podudarnih uglova odnosno za (grafičko) sabiranje i oduzimanje uglova. proširivanje i produbljivanje znanja koja je dijete usvojilo ranije. Odnose izmeñu geometrijskih likova zapisati pomoću simbola za uniju. Meñutim. Geometer's Skachpad i Geogebra – kompjuterski program za nastavu matematike) ili grafo-folije Uvježbati računske operacije s višeimenovanim brojevima (stepen. u najvećem dijelu. polupravac. 3. U ovom programu dijete ispituje udaljenost tačaka kružnice i središta kružnice. Kasnije na dijagramu uvesti relacije i funkcije. presjek i razliku skupova. izlomljena linija. pomoću različitih primjera iz djetetovog svakodnevnog okruženja. 4. Navesti djecu da naučene geometrijske likove (pravac. osobito distribuciju množenja prema sabiranju i oduzimanju. uglomjer. pa i definirati. :. relacije i preslikavanja Skup. zaključujući da su te udaljenosti jednake. Uvesti pojam relacije i funkcije na jednostavnijim primjerima. Uvesti ugao i vrste uglova kao kretanje polupravca oko krajnje tačke. razlike kao i produkte skupova. Meñutim. množenje prirodnih brojeva kojima je zbir posljednjih cifri 10. množenje dvocifrenih brojeva napisanih jedan ispod drugoga. ili pronaći neke druge zanimljivosti vezane za brojeve.) dožive kao skupove tačaka. Uvježbati svojstva računskih operacija. Djeca sada kružnicu i krug poimaju kao skup tačaka. -. izračunavanje i oslobañanje zagrada. Pojam djeljivosti može se sada korektno tumačiti. dužina.DIDAKTIČKO-METODIČKE NAPOMENE 1.. krug. ugao Već ranije dijete je upoznalo oblike kruga i kružnice. Dijagramom uvesti produkt skupova. Ova su znanja bila na intuitivno konkretnom nivou (kružnica je bila granica kruga). 5 …) potrebno je na dosta primjera pokazati djeljivost zbira odnosno produkta brojem. Djeljivost brojeva Kroz niz primjera dijete treba da količnik . Uvježbati zadatke sa zagradama. 309 . kao i za koordinatni sistem u ravnini. Kružnica. Potrebno je proširiti znanja o djeljivosti prirodnih brojeva i naučiti pravila (teoreme) djeljivosti. do 10. Uvježbati grafičko sabiranje i oduzimanje uglova. Znanja o uglu ovdje se proširuju i produbljuju. Skupovi. odnosno sa jednakošću a = b q. jedinice za mjerenje uglova (po mogućnosti koristiti namjenske računarske softvere (npr. S (Venovim) dijagramima uvesti slikoviti zapis skupova. u toku ponavljanja treba podići nivo znanja od konkretnog poimanja pojmova koji se ponavljaju ka njihovom apstraktnom značenju.a podijeljeno sa b” povezuje sa relacijom a = b q + r . Prirodni brojevi Realizaciju ove tematske cjeline treba. Potrebno je uvesti pojam skupa i elementa. pomoću prstiju lijeve i desne ruke. Nakon toga rezultate zaključivanja uopćiti u stavove odnosno teoreme. formaliziranju ovih sadržaja mora se pristupiti oprezno i postupno od konkretnih životnih situacija. presjeka. u ovoj se temi. kao osnovnih pojmova.. 2. postaviti kao ponavljanje. sekunda): +. Ovdje prvenstveno mislimo na važne generalizacije kao što su svojstva skupa N i operacija u njemu. minuta. •. koji su djeca ranije poimala više intuitivno. Navesti djecu da sama prepoznaju skupove i da odrede njihove elemente po prepoznatoj osobini. Uvježbati grupiranje jednakih faktora u zagradu. Djeci pokazati neke interesantne jednostavnije operacije množenja (tablica malih brojeva. do odreñenog stepena formalizira. Prije nego što se krene sa djeljivosti konkretnim brojevima (2. Ponoviti sve računske operacije s brojevima.

Razlomci U ovom sadržaju obraditi samo pozitivne razlomke. Uvesti pojam najmanjeg zajedničkog sadržaoca i najvećeg zajedničkog djelitelja za dva ili više prirodnih brojeva. isijecati polovine. i pri tome radu naglašavati da se papir počinje savijati od cijelog.. Uvesti pojam postotka. lijepiti i razgovarati o razlomcima. vezanim za uvoñenje razlomaka. četvrtinama. pa zadane likove lijepiti cijele.Tvrdnje o djeljivosti djeca trebaju naučiti kroz različite „plastične“ primjere. Djeca mogu donijeti i kolaž papir. isto razmišljamo i kad množimo i dijelimo lijevu i desnu stranu brojem različitim od nule. ako dodamo ili oduzmemo istovremeno na jednoj i drugoj strani jedan broj nećemo narušiti ravnotežu. Uvježbati sve četiri računske operacije. Jednačine i nejednačine uvesti pomoću vage za mjerenje: lijeva strana jednaka desnoj. trećine.. 5. prema polovinama. Na internetu pronaći web stranice s urañenim materijalima. Postepenim prebacivanjem poznatih na jednu stranu riješimo jednačinu. Aritmetičku sredinu uvesti na brojnoj polupravoj. 310 . S djecom raditi figurice od papira. Uvesti decimalne razlomke. zatim razlomak i prividni razlomak. itd. kako bi djeci bio jasniji navedeni pojam. a tek onda razlomak s razlomkom. odnosno nejednačinu. makaze i ljepilo. Kod množenja.. razlomak prvo množiti prirodnim brojem. Za korištenje u neposrednom radu na času. kao razlomka s nazivnikom 100. dobar je takoñer i računarski program Geogebra.

upoznati djecu s osnovnim sistematskim kategorijama i njihovom hijerarhijom formiranje svjetonazora / pogleda o porijeklu i razvoju biljnog svijeta .djeca se služe literaturom iz biologije i prepoznaju predmet izučavanja pojedinih grana biologije . IZDANAK: Nadzemni i podzemni izdanak.shvatanje filogenije biljnog svijeta.shvatanje značaja biljaka za prirodu. Difuzija. modeliranju ćelije i biljnih organa i eksperimentima .razumiju fiziološke procese u biljkama i znaju povezati grañu i funkciju biljnog organa i biljke . njenim predmetom. Drvenasto i zeljasto stablo. podjele i značaja . Vegetativno razmnožavanje podzemnim izdankom. 3. Stablo: graña i funkcija stabla.znaju klasificirati biljke i razumiju razvoj od nižih ka višim .NAUKA O ŽIVIM BIĆIMA Podjela biologije prema predmetu i problemu izučavanja.razumiju grañu ćelije i njenu funkciju u jednoćelijskom i višećelijskom organizmu. značaj biologije Povezanost i ovisnost žive i nežive prirode i zajedničke osobine živih bića CITOLOGIJA Biljna stanica: ćelija. BIOLOGIJA . diobu ćelije.upoznavanje djece s pojmom biologije. preobražaj. klijavost. toplota. voda.Biologija ODGOJNI .posebnu pažnju usmjeriti na ćeliju kao osnovnu strukturnu i funkcionalnu jedinicu svih živih bića . prema drugima. Vegetativno razmnožavanje korijenom. vještina i sposobnosti o grañ i i funkciji biljnog organizma . pojam haploidnog i diploidnog broja hromozoma . problemom izučavanja .koristiti prethodna iskustva djece i ostvariti korelaciju s gradivom drugih nastavnih predmeta – multidisciplinarni pristup . 311 . klijanje sjemenke: uslovi klijanja.pružanje osnovnih znanja.poseban značaj posvetiti planiranju i pripremanju laboratorijske vježbe. organizam.istaknuti značaj biljaka kao jedinih proizvoñača hrane i kisika na Zemlji.sticanje novih znanja o predmetu izučavanja biologije . GRAðA I FUNKCIJA BILJAKA SJEMENKA: graña sjemenke dvosupnica – dikotila i jednosupnica – monokotila.naučiti razliku izmeñu biljne i životinjske ćelije .razvijanje pogleda i sticanje osnovnih znanja o živom svijetu u skladu sa dostignućima savremene biološke nauke i univerzalnih odgojnih vrijednosti . Dioba ćelije Posmatranje ćelija pokožice luka pod mikroskopom. 2. Ogled rastenja korijena.prave herbar i odreñuju biljke pomoću kratkih didaktičkih ključeva za grupu biljaka .upoznavanje sa biosistematikom biljnog svijeta. zrak.ovladavanje odabranim metodama i tehnikama rada u nastavi biologije . organ.shvataju ulogu nauke za razumijevanje svijeta u kojem žive . odnosno sa najznačajnijim karakteristikama pojedinih grupa biljaka . KORIJEN: Graña i funkcija korijena. osmoza. prema svojoj okolini i učenju kao cjeloživotnom procesu PROGRAMSKI SADRŽAJI Uvod 1. životinje i čovjeka OBRAZOVNI .znaju da svaki pojedinac može dati vlastiti doprinos u očuvanju i obogaćivanju biljnog svijeta . Jednoćelijski i višećelijski organizmi. kapilarnost i korijenov pritisak. Tkivo: graña i funkcija. razvijati senzibilitet o potrebi zaštite biljnog svijeta od uništavanja OČEKIVANJA .razvijaju pozitivne vrijednosti i stavove prema sebi.shvatanje toka fizioloških pojava i procesa u biljnom organizmu vezanim za grañu i funkciju biljnih organa . posmatranju.da pomoću praktičnog rada djeca shvate fiziološke pojave i procese u biljnom organizmu i da povežu grañu i funkciju biljnih organa i biljke . osnovna jedinica grañe organizma.razvijati kritičko mišljenje i kreativnost .uz pomoć nastavnika/ce znaju procjenjivati relevantnost podataka i informacija .

razmnožavanje. SJEMENJAČE: Osnovne karakteristike. predstavnici. Prelaz na kopno. PORODICE LJUTIĆA I RUŽA Opće karakteristike porodica. Golosjemenjače. red. Karakteristike grañe. raznovrsnost plodova i sjemenki 4. BIOSISTEMATIKA BILJAKA Biološka raznolikost i uzroci biološke raznolikosti. Podjela skriven osjemenjača na dvosupnice i jednosupnice. podjela i porijeklo. odjeljak i carstvo. klasa.PORODICE LJILJANA I TRAVA Opća karakteristika porodice. PORODICE KRSTAŠICA I GLAVOČIKA Opća karakteristika porodice. DVOSUPNICE. ORGANIZMI ČIJE ĆELIJE NEMAJU PRAVO JEDRO – PROKARIOTI BAKTERIJE I MODROZELENE ALGE. STABLAŠICE MAHOVINE: Graña. razmnožavanje. podjela i značaj. CVIJET – CVAST: Graña i funkcija cvijeta i cvasti OPRAŠIVANJE I OPLODNJA: Plod i sjemenka. Voćarstvo. Na primjeru jedne biljke objasniti biosistematske kategorije. predstavnici i značaj u ishrani. podjela i značaj.LIST: Vanjska i unutrašnja graña. Pojam biosistematika. značaj u ishrani. JEDNOSUPNICE . porodica. ORGANIZMI NEĆELIJSKE GRAðE VIRUSI NA GRANICI ŽIVOTA: Karakteristike grañe virusa. razmnožavanje i razviće. viroze. Laboratorijska vježba: Mikroskopiranje unutrašnje grañe lista. rasprostranjenost. rasprostranjenost i najvažnije grupe Mahovina. medicinski i ekonomski značaj virusa. rod. izumrle papratnjače. predstavnici i značaj vrsta u liječenju i ishrani. ORGANIZMI ČIJE ĆELIJE IMAJU PRAVO JEDRO . Postavljanje eksperimenata vegetativnog razmnožavanja. značajne vrste u ishrani. razmnožavanje i razviće. Razmnožavanje. Vegetativno razmnožavanje listom. PORODICE LEPTIRNJAČA I USNATICA Opće karakteristike porodice. podjela. Binarna nomenklatura. Od bičara do volvoksa. predstavnici. funkcija. podjela i značaj. razmnožavanje i razviće. PAPRATNJAČE: Graña.EUKARIOTI ALGE: Graña. značaj i podjela. Laboratorijska vježba: Odreñivanje dvosupnica prema ključu. Karl Line. SKRIVENOSJEMENJAČE / KRITOSJEMENJAČE Opće odlike. značaj. rasprostranjenost. Graña. KRATAK PREGLED RAZVOJA BILJNOG SVIJETA ZNAČAJ BILJAKA 312 . Posmatranje algi mikroskopom GLJIVE I LIŠAJEVI: Graña. Bakterije izazivači bolesti i korištenje bakterija u ratnim uslovima kao bološki agansi. vrsta.

hemijskim i dinamičkim procesima u Svjetskom okeanu kopnenim vodama na Zemlji zakonomjernoj smjeni vegetacije na Zemlji uticaju prirodnih faktora na rast i razvoj vegetacije na Zemlji pojasno – zonalnom rasporedu flore na Zemlji akvatičnim životnim zajednicama na Zemlji ekumeni i anekumeni suštini i značenju pojmova: prirodna i geografska sredina urbanizaciji i urbaniziranim regijama privredi i podjeli privrede osnovne elemente primarne. zraku i tlu prepoznati osnovne oblike reljefa zemlji i njenim sferama – geosferama grañi zemljine kore razvoju Zemlje i litosfere tokom geološke prošlosti unutrašnjim procesima i obliku vanjskim procesima i oblicima hidrosferi – vodenom omotaču Zemlje kružnim tokovima u hidrosferi jedinstvo i podjelu S vjetskog okeana osnovnim fizičkim. metodama orijentacije na horizontu prividnom kretanju S unca geografskoj mreži osnovama orijentacije na horizontu odreñ ivanju apsolutnog položaja tačaka na površini Zemlje opisati prividno dnevno kretanje Sunca suštini prividnih kretanja nebeskih tijela opisati nastanak i trajanje astronomskih suštini stvarnih kretanja Zemlje godišnjih doba rotaciji Zemlje i njenim posljedicama: objasniti pojam protoka (temporalnog) smjeni dana i noći i računanje vremena vremena revoluciji Zemlje i njenim posljedicama suštini nejednakog trajanja dužine dana i noći smjeni godišnjih doba i postojanju toplotnih pojaseva na Zemlji izgled svoje bliže i dalje okoline rasporedu i odnosima kopna i mora na o izradama plana. geografske i životne sredine najvažnije geogene i antropogene uzročnike narušavanja životne sredine posljedicama negeativnih uticaja na zrak. naseljenosti i naseljima na Zemlji privredi i privrednim djelatnostima globalnim geografskim aspektima životne sredine uzrocima geoekološke krize posljedicama geoekoloških poremećaja na Zemlji stanovništvu užeg i šireg zavičaja gradskim i seoskim naseljima osnovnim ljudskim aktivnostima osnove ugrožavanja okolice i okoliša u užem zavičaju 313 . zvijezde i Mjesec Kosmosu ili nebu Prividna kretanja Sunca nebeskim tijelima zvijezdama i Galaktici Suncu i njegovom sistemu Mjesecu i njegovom kretanju Zemlji u sunčevom sistemu osnovna znanja o horizontu. vodi. vodu i tlo Geografija/zemljopis predstavljanju izgleda Zemlje i njene površine na globusu i kartama umanjenju veličina iz prirode i načinima njihovog prenošenja na papir razmjeri i razmjernicima elementima i sadržaju geografske karte vrstama i načinu korištenja geografskih karata zemlji i njenim sferama litosferi. učionice i makete globusu zavičaja načinu umanjenja veličina iz prirode o osnovama izrade geografske karte elementima i sadržaju geografskih karta vrstama geografskih karata suštini čitanja geografskih karata prepoznavanju geografskih sadržaja na karti osnove o stijenama u zavičaju.(2 časa sedmično. kretanjima nebeskih tijela Suncu i sunčevom sistemu Zemlji kao planeti u sunčevom sistemu horizontu i podjeli horizonta orijentaciji na horizontu orijentaciji na površini Zemlje geografskim koordinatama prividnom kretanju Sunca stvarnom kretanju Zemlje rotaciji i posljedicama rotacije Zemlje revoluciji i posljedicama revolucije Zemlje OČEKIVANI REZULTATI Djeca zn aju: Očekivana znanja o: opisivati ranije poznate geografske geografiji kao općem obrazovnom predmetu pojmove koje su naučili tokom prirodnoj i geografskoj sredini razrednog obrazovanja iz predmeta proširenim znanjima prirodnih pojava i Prirode i društva procesa i načinima njihovih nastanaka opisivati pojave i procese koje da geografija daje znanje o doživljava u bližoj i daljoj okolini prirodnogeografskim i društvenogeografskim procesima i pojavama opisati nebo. zemljinoj kori i njenom sastavu razvoju zemljine kore kroz geološka razdoblja oblicima reljefa nastalim unutrašnjim i vanjskim silama unutrašnjim procesima i pojavama vodenom omotaču Zemlje kruženju vode u prirodi jedinstvu i podjeli Svjetskog okeana kopnenim vodama živom svijetu na Zemlji ili biosferi geografskoj rasprostranjenosti biljaka i životinja podjelu voda na slane i slatke vode podjeli kopnenih voda i njihovom značaju osnovne biljne i životinjske vrste u bližem i širem zavičaju općim društvenogeografskim elementima na Zemlji stanovništvu na Zemlji. 70 časova godišnje) ODGOJNO OBRAZOVNI CILJEVI I ZADACI POSTAVLJENI CILJEVI Programski zahtje vi o: geografiji kao nauci i školskom predmetu značaju školske geografije objektu i predmetu proučavanja prirodnoj sredini geografskoj sredini definiciji i definicijama geografije kao nauke i podjeli geografije nebu i nebeskim tijelima kosmičkom beskraju. tercijarne i sekundarne privrede geografsko poimanje prirodne. Sunce.

Položaj Zemlje na ekliptici. Oblikovanje reljefa morskom vodom. predmet. RELJEF ZEMLJE – EGZOGENI PROCESI I OBLICI Oblikovanje reljefa raspadanjem i taloženjem stijena. Značaj atmosfere. Geografska karta. Osnovni elementi geografske karte. Sfere Zemlje – geosfere. Mjesečeva kretanja. Orijentacija pomoću zvijezde Polare (Sjverenjače). Zračni pritisak. Odreñivanje položaja tačaka i objekata na površini Zemlje. Kalendar. Razvoj Zemlje kroz geološka razdoblja. Najnovija savremena orijentacija. zadaci geografije. Ekliptika. Odreñivanje položaja tačaka i objekta u odnosu na stajnu tačku. Nejednako trajanje dana i noći. LITOSFERA I KORA ZEMLJE Unutrašnja graña Zemlje. Datumska granica. Sastav zemljine kore. Paralele ili uporednici. Zagrijavanje kopna. Izgled površine Zemlje. ORIJENTACIJA NA POVRŠINI ZEMLJE Geografska mreža. Stvarno dnevno kretanje Zemlje. Zemlja u Sunčevom sistemu. Planete. Čitanje geografskih karata. GODIŠNJE OBILAŽENJE ZEMLJE OKO SUNCA Revolucija Zemlje – obilaženje Zemlje oko Sunca. Sastav atmosfere. Sastav geografskog omotača. Reljef na kopnu i u podmorju. Vjetar. Pomaračenja Sunca i Mjeseca. PRIKAZIVANJE POVRŠINE ZEMLJE NA RAVNI Globus – model Zemlje. ORIJENTACIJA NA HORIZONTU Horizont i orijentacija na horizontu. Mjesec. Geografske koordinate. Satne zone. Zemljotresi. Rotacija Zemlje. Sunce i Sunčev sistem.NASTAVNI SADRŽAJI (NASTAVNE TEME) UVOD U GEOGRAFIJU Objekat. ZEMLJA I NJENE SFERE – GEOSFERE Geografski omotač. Geografska dužina. RELJEF ZEMLJE – ENDOGENI PROCESI I OBLICI Oblici reljefa nastali djelovanjem unutrašnjih sila. Podjela geografije NEBO (KOSMOS) I NEBESKA (KOSMIČKA) TIJELA Osnovne predstave o Kosmosu i kosmičkim tijelima. Orijentacija pomoću Sunca. ATMOSFERA – ZRAČNI OMOTAČ ZEMLJE Atmosfera – gasoviti omotač Zemlje. Zemlja – oblik i veličina. Vulkani i vulkanski reljef. Godišnja doba. vode i zraka. Nadmorska visina. Zvijezde i sazviježña. Tektonski procesi i oblici. Orijentacija pomoću kompasa ili busole. Oblikovanje reljefa tekućicama. Oblikovanje reljefa vjetrom. Galaktike i galaktička jata. Razmjera i razmjernik. SUNČEVA TOPLOTA – POKRETAČ ATMOSFERE Sunčeva radijacija. Oblikovanje reljefa rastvaračkim djelovanjem vode. Smjena dana i noći. Relativna visina. Lokalno vrijeme. Zonalno vrijeme. Meridijani ili podnevnici. Oblikovanje reljefa ledom. Plan. Putanja Dnevni lukovi Sunca iznad horizonta. 314 . Podjela atmosfere. Posljedice revolucije Zemlje. Orijentacija pomoću Sunca i sata. PRIVIDNO KRETANJE SUNCA I STVARNO ROTIRANJE ZEMLJE Prividno kretanje Sunca. Toplotni pojasevi na Zemlji. Sateliti. Posljedice rotacije Zemlje. Vrste karata. Geografska širina.

KOPNENE VODE Podzemne vode. Privreda i privredne djelatnosti. Jedinstvo i podjela Svjetskog okeana.ATMOSFERSKI PROCESI Vlažnost zraka. Značaj Svjetskog okeana. Pored ove nastavne grañe nastavni program tretira i Zemljine geosfere. Rasna i jezička raznolikost svjetskog stanovništva. BIOSFERA – BILJNI I ŽIVOTINJSKI SVIJET NA ZEMLJI Biosfera – pojam i podjela. posljedice Zemljinih kretanja i sl. Klime polarnih oblasti. Biogeografski faktori na Zemlji. GEOEKOLOGIJA – GLOBALNI ASPEKTI ŽIVOTA NA ZEMLJI Geoekologija – nauka o kvalitetu života na Zemlji. Jezera. Migracije – mehaničko kretanje stanovništva. Biogeografske oblasti umjerenog pojasa. nove i dosta uopćene. DINAMIKA SVJETSKOG OKEANA Kretanje morske vode. Klime umjerenih pojaseva. Urbanizacija. Značaj kopnenih voda. DEMOGEOGRAFSKE ODLIKE NA ZEMLJI Naseljeni prostori na Zemlji – ekumena. Porast svjetskog stanovništva. Izvori i vrela. Mora. HIDROSFERA – VODENI OMOTAČ ZEMLJE Opće odlike hidrosfere. Ugroženi elementi životne sredine. Tekućice. Pojam klime. uglavnom. ali i druge oblike nastavnog rada u kojima su učenici subjekti nastavnog procesa. Kopneni i vodeni (akvatični) organizmi na Zemlji. Talasi u Svjetskom okeanu. BIOGEOGRAFSKE OBLASTI NA ZEMLJI Biogeografske oblasti žarkog pojasa. Klimatski faktori. Zemlju u Kosmosu. To se prevashodno odnosi na nastavnu teme koje tretiraju Kosmos. DIDAKTIČKO-METODIČKE NAPOMENE O NASTAVNOM PLANU I PROGRAMU • Nastavni program koncepcijski odgovara shvatanju osnovnih saznanja o pojavama i procesima koje su vidljive i spadaju u domen prirodnogeografskih i društvenogeografskih pojava i procesa. Struje u Svjetskom okeanu. Oblaci i magle. Padavine. a koje tretira ovaj nastavni program su. Nastavna graña je koncipirana za interaktivne. Kako je ovo dosta nepoznata i teško shvatljiva • 315 . Meteorološko vrijeme. OSNOVNI TIPOVI KLIME NA ZEMLJI Tople klime u žarkom pojasu. Okeani. koja pobuñuje veliku motiviranost kod učenika. PROIZVODI LJUDSKE DJELATNOSTI NA ZEMLJI Naselja i tipovi naselja na Zemlji. Led na Zemlji. Močvare i bare. Nastavni program omogućava shvatanje i apstraktnih geografskih znanja putem otkrivajućeg učenja. Uzroci geoekološke krize na Zemlji. VRIJEME I KLIMA Pojam vremena. I druge nastavne teme. Morske mijene i morske dobi. Kruženje vode u prirodi. Ostvarivanje ovih ciljeva temelji se na nastavnoj grañi. Svjetski okean. Prirodne osobine morske vode. Biogeografske oblasti polarnog pojasa.

kosmogene i antropogene uticaje. Društvenogeografske odnose na Zemlji treba povezati sa prirodnogeografskim faktorima. U geoekološkim problemima na Zemlji ukazati na geogene. kako bi lakše shvatili postavljenu nastavnu grañu.• • • materija. Pored toga. Prije realizacije nastavnog procesa potrebno je proučiti i shvatiti sadržaj svake nastavne teme i nastavne jedinice. 316 . te privredu i privredne aktivnosti stanovništva. za učenike ovog uzrasta. kojima se narušava normalno funkcionisanje prirodne i geografske sredine. Interaktivna obrada geoekoloških problema mora biti postavljena u uzročno-posljedičnim odnosima i vezama. potrebno je osmisliti najprikladniji nastavni metod. To se posebno odnosi na raspored stanovništva na Zemlji. koji uslovljavaju te odnose. Posljednje nastavne teme se odnose na društvenogeografske elemente na Zemlji i interakcijske odnose izmeñu prirodne i geografske sredine. Nastavni program uz savremeni udžbenik omogućava shvatanje apstraktnih geografskih znanja putem otkrivajućeg učenja. Nastavni program koncepcijski je postavljen da se njime mogu sticati nova znanja. razvoj urbanizacije i urbanih sistema. slikama. oblik nastavnog rada i nastavna pomagala u realizaciji nastavne jedinice. a na osnovu stečenih u razrednoj nastavi iz Prirode i društva. potrebno je u nastavnom procesu učenike dodatno motivirati sa crtežima. Iz ovih veza i odnosa učenici će shvatiti mjesto i ulogu čovjeka u čuvanju svog životnog okruženja. grafikonima i primjerima. U ovim temama. uvijek je potrebno ukazivati na interakcijske odnose društva i prirode. Društvenogeografski procesi su uvjetovani prirodnim faktorima.

Djeca znaju kako je Mogu uočiti Prethistorija Život ljudi u najstarije živio čovjek starijeg razlike u načinu doba kamenog doba. na osnovu analize izvora mogu opisati i prezentirati. uticali na život Homerski svijet Objasniti pojmove ljudi. Da čovječanstvo ne napreduje kao jedinstvena cjelina Analiziraju izvore (ilustracije) samostalno zaključuju Rješavaju zadatke (Venov dijagram) P osmatraju ilustracije i samostalno zaključuju Analiziraju kartu. 35 časova godišnje) TEM E ZNANJE SPOS OBNOS TI VRIJEDNOSTI. razlikuju periode Slušaju. a kako starijeg i mlañeg Vjerovanje ljudi čovjek mlañeg kamenog doba kamenog doba kamenog doba Razumiju kako se Ljudi metalnog doba Znaju u šta su razvilo vjerovanje Područje današnje vjerovali ljudi ljudi kamenog Bosne i Hercegovine u kamenog doba. usmjerava aktivnosti učenja Priprema analizu izvora. zašto je došlo do grčke kolonizacije Uvod u historiju Prošlost i sadašnjost Računanje vremena Djeca znaju kako doznajemo o životu u prošlosti. objasne pojmove arheologija i kultura Mogu se orijentirati na lenti (crti) vremena. priprema zadatke za učenike. Prethistorije Mogu objasniti razmjena proizvoda kako je razmjena izmeñu Istoka i uticala na Zapada. Istoka i Zapada Djeca znaju koja Razumiju kako su Stara Grčka Grčka-zemlja i more plemena naseljavaju novi uvjeti života Seoba grčkih plemena prostore Grčke. predaje . pripremaju zadatke na lenti (crti) vremena Komuniciraju. Priprema analizu izvora Demonstriraju. grčka Razumiju i mogu Atena religija i mitologija da objasne kako Grčko. Priprema analizu izvora i potiče djecu da kritički i kreativno razmišljaju Demonstrira na karti motivira učenike da uče Djeca historijski razmišljanju – informacije o odreñenom dogañaju smještaju u slijed (šta se prvo dogañalo. šta su historijski izvori Znaju kako se računa vrijeme. kretskog civilizacija Da su pisma . potiče ih da samostalno zaključuju.(1 čas sedmično. usmjerava aktivnosti 317 . na osnovu analize izvora iznose vlastiti stav Demonstrira na karti. posmatraju. Priprema zadatke za djecu Potiče interes djece. prezentira. a šta kasnije) Djeca mogu razlikovati historijski stav od mitologije Djeca razvijaju svijest o tome kako dolazilo do promjena u prošlosti i Izgrañuju stav o značaju Olimpijskih igara Analiziraju kartu. samostalno zaključuju. priprema izvore za analizu.perzijski ratovi Znaju šta su polisi se razvila grčka Život i kultura starih Koje prostore religija i Grka koloniziraju mitologija Grčka pod objasniti pojam Djeca razumiju makedonskom vlašću kolonizacija kako su se razvili polisi. Kako je Krećani i Feničani nastalo glasovno posredovali izmeñu pismo Feničana. potiče djecu na samostalan rad i kreativno razmišljanje Demonstrira na karti predaje. iznose vlastiti sud (percepciju) Priprema analizu izvora (ilustracija) postavlja jasna i konkretna pitanja. totemizam Razumiju kako je Znaju da je upotreba metala čovječanstvo brže uticala na način napredovalo u života i promjenu dolinama velikih odnosa meñu rijeka (Stari Istok) ljudima. drži predavanje i usmjerava aktivnosti djece. čime života ljudi Mlañe kameno doba se bavio. Gdje se stvaranje kretske razvila prva evropska kulture. potiče djecu da samostalno zaključuju Predaje . komuniciraju posmatraju i iznose vlastiti stav Razvijaju svijest o kontinuitetu života u BiH od prahistorije Djeca izgrañuju stav o značaju razmjene kulturnih dostignuća za napredak čovječanstva. opisuju izvore. S TAVOVI PONAŠ ANJE AKTIVNOS TI DJ EC E AKTIVNOSTI NASTAVNIKA/CE Historija/povijest Razumiju kako je podijeljena prošlost. Razlikuju prethistorijsko i historijsko doba. šta je doba prahistoriji animizam. vremenska razdoblja Djeca razvijaju interes i pozitivan odnos prema historiji Imaju orijentaciju u vremenu. demonstriraju Analiziraju izvore. mogu bogova i ljudi Helada i Heleni objasniti kako je Grčki polis Znaju o čemu govore nastala mikenska Velika grčka grčki epovi Ilijada i kultura kolonizacija Odiseja. iznose vlastito mišljenje zaključuju Rješavaju zadatke na crti vremena Motivira djecu. daju odgovore na postavljena pitanja Analiziraju tekst i na osnovu analize tumače Na osnovu analize teksta djeca predstavljaju temu (usmeno ili pismeno) Slušaju. usmjerava analizu izvora potiče učenike na kreativno razmišljanje Demonstrira na karti. kritički Znaju pokazati razmišljaju lokalitete na kojima Na karti pokazuju su pronañeni područja koja su materijalni dokazi iz naseljena u različitih razdoblja prahistoriji.

Kako je došlo do Grčko-perzijskih ratova Djeca znaju kako su se oblačili. da razlikuju bitno od nebitnog osnovu analize Djeca izgrañuju stav o značaju razmjene kulturnih dostignuća za napredak čovječanstva. procjenjuje usvojeno znanje Djeca historijski razmišljanju informacije o odreñenom dogañaju smještaju u slijed (šta se prvo dogañalo. priprema analizu izvora i zadatke za djecu. njeno ureñenje. potiče djecu na samostalan rad i kreativno razmišljanje 318 . a šta kasnije) Analiziraju kartu. značenje pojma Helenizam Historijsko doba Egipat Vjerovanje i kultura starih Egipćana Civilizacija stare Mezopotamije Posrednici izmeñu Istoka i Zapada Stara Grčka Grčka-zemlja i more Seoba grčkih plemena Homerski svijet bogova i ljudi Grčki polis Velika grčka kolonizacija Atena Razumiju značaj Olimpijskih igara Djeca mogu da objasne uzroke i posljedice Grčkopersijskih ratova Razvijaju sposobnost empatije (saosjećanje i razumijevanje života u robovlasničkom društvu) Razumiju kakav je uticaj Grčke civilizacije na razvoj suvremenog svijeta Djeca razumiju. kritički i kreativno razmišljaju Djeca znaju gdje i Djeca razumiju kako je nastala zašto je E gipat Egipatska država dar Nila Znaju u šta su Razumiju kako se vjerovali E gipćani. važnije grañevine i stilove gradnje. kakva je bila kultura stanovanja. Gdje se pisma .P ismo. pojmove demos i aristokracija. mogu zagrobni život kako da objasne šta je nastaju prvi gradovi. pismo i umjetnosti naučna znanja Uočiti sličnosti i Koje su države razlike izmeñu nastale na tlu egipatske i Mezopotamije civilizacija . Krećani i Feničani posredovali izmeñu Istoka i Zapada Djeca znaju koja Razumiju kako su plemena naseljavaju novi uvjeti života prostore Grčke. pojašnjava. Procjenjuje usvojeno analiziraju. izvore rješavaju pripremljene zadatke Rezimira prethodna znanja djece o temi. mogu Helada i Heleni objasniti kako je Znaju o čemu govore nastala mikenska grčki epovi Ilijada i kultura Odiseja. grčka religija i mitologija Djeca razvijaju sposobnost hronološkog razumijevanja razlikuju sadašnjost. uticali na život Objasniti pojmove ljudi. .Sumerske gradove Mezopotamije . P rvu Sposobnost poznatu biblioteku analize i sinteze . uticalo na razvoj kako se razvija egipatske umjetnost. postavljaju pitanja. Da čovječanstvo ne napreduje kao jedinstvena cjelina Analiziraju kartu i izvore P okazuju na karti P rikupljaju izvore za izradu panoa Izrañuju pano o Egiptu. Demonstriraju Analiziraju izvore. usmjerava aktivnosti učenja Priprema analizu izvora. razvilo vjerovanje objasniti pojam Egipćana i mnogobošci. lik i djelo Aleksandra Velikog . predaje . izvode zaključke i iznose vlastiti stav historijski razmišljaju. mogu objasniti zbog čega su značajna osvajanja Aleksandra Makedonskog i Helenistička kultura.Najvažnije vladare i Usvajanje novih njihova djela pojmova.Književna djela kako je razmjena Znaju da je vršena uticala na razmjena proizvoda stvaranje kretske izmeñu Istoka i kulture. znanje i razumijevanje P ripremaju sadržaja kod djece prezentaciju da kroz glumu (podjela uloga) prezentiraju kakav je bio položaj robova Djeca koriste izvore i na osnovu relevantnih informacija odgovaraju na postavljena pitanja Slušaju . kakav je položaj robova. Znaju šta je Agora. Kako je razvila prva evropska nastalo glasovno civilizacija Da su pismo Feničana. značajnije umjetnike i naučnike Grčke Djeca znaju koje su posljedice Peloponeskog rata. priprema zadatke za učenike. stjecali znanja. prošlost i budućnost Djeca razvijaju empatiju Sa sigurnošću demonstriraju i iznose stavove Imaju izgrañen stav o značaju Helenističke kulture Slušaju.Najvažnije mišljenja grañevine Mogu objasniti . daje smjernice za izradu panoa o Egiptu Usmjerava aktivnosti djece Procjenjuje usvojeno znanje Drži mini predavanja Demonstrira na karti Demonstrira.Kako su nastale Olimpijske igre Znaju gdje je nastala Atena. D jeca pronalaze različite informacije Djeca različite informacije smještaju u kontekst Razvijaju sposobnosti hronološkog razumijevanja i sposobnost tumačenja na osnovu analize. daju odgovore na postavljene zadatke Analiziraju kartu. mitologija. kakvu hranu su jeli. demonstrira. kretskog Zapada. daju odgovore na postavljena pitanja Analiziraju tekst i na osnovu analize tumače Na osnovu analize teksta djeca predstavljaju temu (usmeno ili pismeno) Demonstrira na karti.Vjerovanje kritičkog .

Razumiju i mogu da objasne kako se razvila grčka religija i mitologija Djeca razumiju kako su se razvili polisi. Gdje se razvila prva evropska civilizacija Da su Krećani i Feničani posredovali izmeñu Istoka i Zapada Djeca mogu razlikovati historijski stav od mitologije Djeca razvijaju svijest o tome kako dolazilo do promjena u prošlosti i Izgrañuju stav o značaju Olimpijskih igara Djeca razvijaju sposobnost hronološkog razumijevanja razlikuju sadašnjost. Mogu objasniti Rimska kultura pojmove: kraljevina. Procjenjuju usvojeno znanje na osnovu odreñenih kriterija Rezimira prethodna znanja djece o temi. važnije grañevine i stilove gradnje. prezentiraju odgovore Demonstrira na karti. priprema zadatke za učenje i usmjerava aktivnosti djece. prošlost i budućnost Djeca razvijaju empatiju Sa sigurnošću demonstriraju i iznose stavove Imaju izgrañen stav o značaju Helenističke kulture Slušaju. kritičko i kreativno razmišljanje. kakva je bila kultura stanovanja. drži predavanje i usmjerava aktivnosti djece. posmatraju. Antička k ultura na konzuli. iznose svoj stav o Kakav je bio položaj razlikama robova u R imu. priprema izvore za analizu. objasniti uzroke društvenih sukoba u Rimu Stara Grčka Grčka-zemlja i more Seoba grčkih plemena Homerski svijet bogova i ljudi Grčki polis Velika grčka kolonizacija Atena Grčko. Drži mini predavanje. priprema analizu izvora. pojmove demos i aristokracija. lik i djelo Aleksandra Velikog . Kako je došlo do Grčko-perzijskih ratova Djeca znaju kako su se oblačili. Dobro bi bilo da se organizira posjeta najbližem historijskom lokalitetu iz ovog perioda ili muzeju. mogu objasniti zbog čega su značajna osvajanja Aleksandra Makedonskog i Helenistička kultura. zašto je došlo do grčke kolonizacije Razumiju značaj Olimpijskih igara Djeca mogu da objasne uzroke i posljedice Grčkopersijskih ratova Razvijaju sposobnost empatije (saosjećanje i razumijevanje života u robovlasničkom društvu) Razumiju kakav je uticaj Grčke civilizacije na razvoj suvremenog svijeta Djeca razumiju. demonstrira na karti. Mogu Sredozemno more stanovnici Italije uočiti razlike i Život i vjerovanje Djeca znaju kada i sličnosti izmeñu starih R imljanja kako je osnovan grad najstarijih kultura Kraj Rimske republike Rim (prema legendi i na A peninskom Rimsko carstvo historijskim poluotoku Kršćanstvo činjenicama.prepoznaju i na širili svoju teritoriju karti pokazuju Djeca znaju kako je prostore koje su izgledao grad R im Rimljani osvojili (životni i radni Analiziraju i prostor). drži mini predavanje. značenje pojma Helenizam razmjena proizvoda izmeñu Istoka i Zapada. Rim. o najvećem Razumiju i mogu ustanku robova.. P ripremaju prezentaciju da kroz glumu (podjela uloga) prezentiraju kakav je bio položaj robova Djeca koriste izvore i na osnovu relevantnih informacija odgovaraju na postavljena pitanja Demonstrira na karti predaje. imaju stav o tome zašto su važne reforme Djeca imaju izgrañen stav o vrijednostima kršćanskog učenja Analiziraju kartu odgovaraju na postavljena pitanja Djeca identificiraju relevantne informacije koje će im pomoći da odgovore na postavljena pitanja Analiziraju historijsku kartu. kakvu hranu su jeli. kritički i kreativno razmišljaju Djeca znaju gdje se Mogu uočiti i Stari Rim Zemlja i stanovništvo nalazi A peninski pokazati na karti Doba kraljeva poluotok i njegove položaj Rimska republika geografske odlike. analiziraju. usmjerava aktivnosti Procjenjuje usvojeno znanje i razumijevanje sadržaja kod djece Djeca izgrañuju stav o značaju mitova o postanku države za njeno stanovništvo Djeca imaju izgrañen stav o značaju rimske civilizacije Djeca imaj stav o tome kako su Rimljani dospjeli na prostore današnje BiH Djeca razvijaju empatiju (sposobnost da se stave u položaj rimskih robova i da ih razumiju) Djeca su u stanju da prezentiraju vlastiti stav uz argumentaciju. priprema odgovarajuće izvore informacija Priprema izvore i smjernice za njihovu analizu. 319 . odgovaraju na postavljena pitanja Na osnovu relevantnih informacija demonstriraju kroz glumu društvene razlike u Rimu Djeca analiziraju tekst i na osnovu relevantnih informacija pismeno ili usmeno izlažu temu Djeca istražuju i odgovaraju na postavljena pitanja. njeno ureñenje.perzijski ratovi Život i kultura starih Grka Grčka pod makedonskom vlašću Znaju šta su polisi Koje prostore koloniziraju objasniti pojam kolonizacija Kako su nastale Olimpijske igre Znaju gdje je nastala Atena. stjecali znanja. Razumiju prostoru današn je društvene borbe u Bosne i Hercegovine patriciji i plebejci Djeca treba da znaju Rimu kako su Rimljani . Potiče djecu na samostalan rad. historijski razmišljaju. značajnije umjetnike i naučnike Grčke Djeca znaju koje su posljedice Peloponeskog rata. Priprema zadatke za djecu Potiče interes djece. ko Apeninskog Prodor Rima na su najstariji poluotoka. kakav je položaj robova. izmeñu društvene razlike bogatih i Vjerovanje R imljana siromašnih Djeca znaju po čemu (kritički su bili poznati braća razmišljaju) Grah. Procjenjuje usvojeno znanje kod djece. Znaju šta je Agora. kako je nastao republika. na osnovu analize izvora iznose vlastiti stav Slušaju. senat.

poticati ih na kritičko i kreativno razmišljanje i razvijati empatiju. Djeca će razviti interesovanje za historiju ukoliko posjete muzej. književnost i nauka) pojam Antička kultura Djeca trebaju znati koja su ilirska plemena naseljavala prostore današnje BiH i susjednih zemalja. načine postavljanja pitanja. uzroke propasti Rimskog carstva Razumiju važnost Rimske kulture Djeca razumiju i mogu objasniti uticaj i vrijednosti antičkih civilizacija na ovim prostorima Djeca su svjesna značaja antičke kulture Djeca razvijaju svijest o tome da se na prostoru BiH nalazi brojni ostatci antičke kulture koji nisu dovoljno istraženi i cijenjeni Djeca analiziraju izvore i na osnovu njih zaključuju i iznose svoj stav. Kako je podijeljeno carstvo. postavljaju pitanja i daju zadaće. Ovaj priručnik može biti koristan saradnik nastavniku.Pojam grañanski rat. historijske spomenike iz ovog perioda Djeca razumiju i mogu objasniti razvoj Rimskog carstva. Detaljnije upute za pripremu analize izvora. aktivnosti i zadatke. Izradu ovog priručnika potakla je Misija OSCE-a u BiH zajedno sa Vijećem Evrope i Institutom za Istraživanje udžbenika „Georg Eckert“. kreirati atmosferu učenja na času. Kada se pojavljuje kršćanstvo i kako se širilo. Učenjem historije. pojmove: koloni. djeca trebaju da graditi posebno razumijevanje.ba. gladijatori.coe. kao robovi. uključiti njihova interesovanja. Mlañoj djeci može biti teško apstraktno razmišljati o iskustvima ljudi ranijih historijskih razdoblja. uče Slušaju predavanje. Kakav će odnos izgraditi prema predmetu najviše zavisi od nastavnika/ce. a nastavnikova uloga je da usmjerava rad i nudi resurse. robovlasnici. faraoni…). koji su uzroci i sudionici grañanskih ratova Djeca znaju kada je nastalo Rimsko carstvo. arhiv ili neki lokalitet gdje su sačuvani materijalni ostaci iz prošlosti. pa je poželjno uključiti i druge izvore (muzika i film) ili pristupe uključivanja u atmosferu nekog perioda (djeca se ponašaju ili rade kao da žive u tom periodu. 320 . kompetencije i vještine. najznačajnije Rimske careve. Kada Rimljani pokoravaju Ilire. korištenje različitih tehnika interaktivne nastave i procjene znanja djece nalaze se u „Priručniku za nastavnike historije“. Savremeni pristupi u poučavanju historije fokus u radu pomjeraju s nastave na učenje. pokazati im značaj onoga što uče. Nastavnik/ca treba motivirati djecu. pojavu kršćanstva i razliku u odnosu na ranije vjerovanje Rimljana. zato je poželjno da nastavnici koristiti različite izvore (pisane i vizuelne). odgovaraju na postavljena pitanja i demonstriraju na karti DIDAKTIČKE UPUTE ZA NASTAVNIKE U šestom razredu devetogodišnjeg osnovnog obrazovanja djeca se prvi put susreću s historijom. uzroke slabljenja carstva Djeca znaju osnovna obilježja Rimske kulture (graditeljstvo i vajarstvo. postavljen je i na Internet stranici www. analiziraju izvore.

sa ilustracijom simbola). koža. platno. ulozi i značaju tehničkih crteža – projekata u izgradnji grañevinskog objekta (crteži formata A4. ukazivanje na greške drugih korištenje prethodnih tehničkih iskustava i termina u daljnjem učenju korištenje induktivnim i analognim mišljenjem u rješavanju različitih zadataka i problema improvizacija i prezentacija ideja (individualno i u grupi) i predviñanje rezultata korištenje već formiranih kriterija za procjenu kvaliteta prilikom realizacije tehničkih ideja izražavanje pozitivnog odnosa prema tehnici i želje za praćenjem tehničkih dostignuća tražene odgovora pred novim tehničkim zadatkom slobodno izlaganje mišljenja i ideja i poreñenje ostvarenog razvijanje samopouzdanja. javnim putevima. žica.nacrt. PVC. PVC. 35 časova godišnje) CILJEVI I REZUL TATI ODGOJNO-OBRAZO VNOG RADA P ODRUČJA UČENJA ZN ANJE CILJEVI Sticanje znanja: upoznavanje osnovnih osobina materijala: drvo.Tehnička kultura (1 čas sedmično. zanimanjima u grañevinskoj tehnici i razvoju grañevinske tehnike. STAVOVI. njiho vih tehničkih karakteristika i načina proizvodnje i prerade upoznavanje s historijatom arhitekture i grañevinarstva uvoñenje djece u grañevinsku tehniku upoznavanje učenika sa mjerama zaštite na radu u grañevinarstvu razvijanje spretnosti i kreativnosti u oblikovanju i sastavljanju modela i maketa sticanje novih znanja iz oblasti saobraćajnotehničke kulture sticanje novih znanja iz oblasti tehnike u zaštiti životne sredine i podizanje nivoa svijesti o značaju očuvanja životne okoline i uticaja tehnike u zaštiti životne okoline OČEKIVANI REZULTATI . prema uputama nastavnika zahtjevima i potrebama koje trebaju ispunjavati grañevinski objekti u cilju ispunjavanja njihovih funkcija razvoju graditeljstva na području BiH i u svijetu arhitekturi. o historijatu značajnih grañevina iz ranijih historijskih perioda u BiH i na Balkanu o saobraćajno . razredu: papir.tehničkoj kulturi. materijalima i alatima u grañevinarstvu graditeljskoj baštini. ljepenka. sa osnovnim crtežima . kao i o alatima i priborima za obradu o vih materijala obradi materijala. objektima na putu i saobraćajnim znakovima. tehničkom pismu. plastična folija). stilovima i pravcima u arhitekturi grañevinskom tehničkom crtanju. simbolima u grañevinarstvu. PONAŠANJE Razvijanje tehničkih sposobnosti i vještina: samostalno uočavanje. selekcija i korištenje informacija uporeñivanje vizuelizacija i vizuelno grupiranje procjenjivanje različiti načini tehničkog izražavanja i komuniciranja induktivno i analogno zaključivanje prostorno organiziranje i orijentiranje Razvijanje pozitivnih vrijednosti i stavova: sve snažnije i intenzivnije izražavanje estetske osjetljivosti na kvalitet tehničkih dostignuća svjesnost značaja tehnike u životu i potrebi učenja o tehnici kroz čitav život vrlo jasno izražavanje razvoja interesa i intenzivne želje za bavljenje tehnikom koja treba da postane trajna potreba poticanje na samostalnost i samoinicijativu uvažavanje argumentacije u branjenju 321 . mjerama koje treba preduzeti u cilju osavremenjavanja životnih i radnih uvjeta u grañevinskim objektima obrazlaganje adekvatne primjene raznih alata u samostalnoj izradi originalnih predmeta pokazivanje zainteresiranosti i ljubavi prema tehnici. grañevinarstvu. karton. saopćavanje poznatih i novih termina i procesa u tehnici samostalna i kvalitetna interpretacija tehničkih dostignuća sistematiziranja tehničkih znanja uz korištenje tehničkih termina prikupljanje. svjesnost o značaju i potrebi tehnike u životu svjesno prihvatanje i ispravljanje grešaka pri izradi modela i praktičnim radovima. tlocrt i bokocrt.ISHODI UČENJA Djeca trebaju imati znanje i razumijevanje o: pravilnom čitanju i tumačenju gotove tehničke dokumentacije koja se odnosi na jednostavne modele i makete materijalima koji su namijenjeni njihovom uzrastu: drvo. žica (pri tome koriste povremeno po potrebi i materijale sa kojima su se susreli u 5. kao i zalaganje i odgovornost za kvalitet tehničkih realizacija dobronamjerno iskazivanje svog mišljenja i poštivanje mišljenja i stavova drugih uključivanje u tehničke aktivnosti sa vidnim zado voljstvom te djelovanje i na druge da slijede njegov primjer pokazuje više zanimanja za timski rad i socijalizaciju POSOBNOSTI I VJEŠTINE VR IJEDNOSTI. putničkom saobraćaju o ekološkim aspektima kulture stanovanja ve zanim za zaštitu životne i radne sredine.

PVC. prerada. 322 . Historijat arhitekture i grañevinarstva. materijali za vodovodne instalacije. Nastavak obrade i primjene znanja iz tehničkog crtanja iz 5. plastična folija). armirano-betonske konstrukcije.. arhitekturi i grañevinarstvu. modeli Usvajanje osnovnih znanja o materijalima: drvo.P rojektiranje grañevinskih objekata i naselja Visokogradnja. instalacioni materijali (materijali za električne instalacije. rurizam.. opće mjere zaštite na radu. karton. priprema za rad u kabinetu za tehnički odgoj. razvoj savremenog naselja (praktičan rad-izrada makete savremenog naselja). krovni i ostali radovi. grañevinske mašine (miješalice. opći zahtjevi u gradnji naselja.stavova donošenje sudova na osnovu provjerenih činjenica i izgrañenih kriterija afirmacija rada. alati za zemljane radove. alati za tesarske radove. žica. zidarski radovi. razreda (analiza gotovih tehničkih crteža jednostavnih maketa ili modela). beton. materijali za centralno grijanje. gips. ureñaji za sprečavanje zagañivanja 2.. posebno timskog rada razvijanje pozitivnih crta ličnosti ocjenjivanje i samoocjenjivanje na osnovu objektivnog i konstruktivnog vrednovanja samopouzdanje kritičko mišljenje i zaključivanje u donošenju različitih odluka slušanje argumentacije i kritičko preispitivanje ličnih stavova i stavova drugih pokazivanje spremnosti da se pomogne drugima prepoznavanje važnosti tehničkih znanja u rješavanju problema i sveprisutnosti tehnike u životu STRUKTURA SADRŽAJA 1. Izrada jednostavnih modela (statičkih i dinamičkih. izolacioni materijali (staklena vuna. model saobraćajnog sredstva sa jednostavnim pogonom .).poluge. stiropor. kamioni. Ljepila. čitanje tehničkih crteža). obrada. radne operacije. 9. novi grañevinski materijali (gotovi malteri. mjerilo. 5. Alati i mašine u grañevinarstvu Mjerni alati. objekti na putu i saobraćajni znakovi. dizalice. hidrogradnja. grañevinsko tehničko crtanje (kotiranje. Porijeklo. koža. saobraćajne patrole. 3. sadržaj objekata u naselju – grad. arhitektura i grañevinarstvo Osnovni pojmovi o urbanizmu. čelik. razredu u predmetu Osnovi tehnike (papir. alati za zidarske radove. Grañevinska tehnika .). Urbanistički i regulacioni planovi. niskogradnja.). higijensko-tehnička zaštita Tehnika obrade materijala. pur. drvo. 4.). bageri.izrada makete stambene zgrade). na primjer: model kućnog namještaja. alati i mašine za obradu navedenih materijala. temeljni radovi. 7. vezivni materijali (kreč. platno. reciklaža grañevinskog otpada. Grañevinski materijali Konstrukcioni materijali (kamen. Pored navedenih vrsta materijala koristiti po potrebi i materijale koje su učenici upoznali u 5. 6. 8.. cement. ljepenka. Saobraćajno-tehnička kultura Javni putevi.. makete.pjena). osobine.). Tehnika u zaštiti čovjekove okoline Upravljanje otpadom. putnički saobraćaj. Faze izgradnje grañevinskih objekata i mjere zaštite na radu Pripremni radovi. lične mjere zaštite na radu. točkovi). organizacija radnog mjesta. staklo. rurizmu. Uvod u nastavni predmet Upoznavanje djece s nastavnim programom.. Urbanizam. tehnika grañenja (praktičan rad .

čuva u školi. historijske i graditeljske baštine. školskoj radionici ili na poligonu koji je u tu svrhu posebno pripremljen (samo pojedini dijelovi programa).. takmičenja). vezenje i pletenje. biologija). žica. interesa djece i mogućnosti škole). kao i sredstva higijensko-tehničke zaštite. smotre. Programske zadatke nastave ovog predmeta škola ostvaruje putem: redovne nastave. modeli Urbanizam.Graditeljstvo: nosive konstrukcije. Za uspješnu realizaciju sadržaja ove nastave potrebno je u pripremnoj fazi za praktičan rad osigurati potrebnu tehničku dokumentaciju. slobodnih tehničkih aktivnosti. PONAŠANJE Svjesnost značaja tehnike u životu i potrebi učenja o tehnici kroz čitav život Inovacije i otvorenost za nove ideje i informacije Razvijanje i AKTIVNOSTI DJECE Aktivno praćenje izlaganja nastavnika/ce Učešće u izlaganju nastavnika/ce i praćenje multimedijalnih i drugih sadržaja koji prezentiraju AKTIVNOSTI NASTAVNIKA/CE Izlaganje nastavnog gradiva primjenom različitih metoda u cilju što kvalitetnije i afirmativnije prezentacije gradiva pripremanje nastavne tehnike i tehnologije 323 .) Objekti od kulturne. SPOSOBNOSTI Shvatanje značaja tehničkog odgoja Pravilno korištenje materijala: drvo. Pored svakodnevnog vrednovanja tehničkih znanja. osmišljenih odgojno-obrazovnih sadržaja (izložbe. povrtlarstvo . Izborni dio (konkretan program izbornog dijela utvrñuje nadležni organ škole na osnovu potreba lokalne zajednice. priborima. kao i ovladavanje VRIJEDNOSTI. Nastava ovog predmeta se realizira putem praktičnih vježbi i predavanja. po pravilu.Modelarstvo . SADRŽAJ Uvod u nastavni predme t Te hnik a obrade mate rijala. lončarstvo. Djeca vode dnevnik rada koji se. . likovna kultura.. vježbi i praktičnih radova.Graditeljska baština u BiH: upoznavanje sa arhitekturom i graditeljstvom u BiH. grañevinski materijali. PVC. DIDAKTIČKO-METODIČKE NAPOMENE Nastava tehničke kulture realizira se u kabinetu. sakralne i druge vrijednosti u BiH. mašinama i materijalima koji su neophodni za realizaciju programskih sadržaja. Izrada makete objekta od kulturne. higijenskotehnička zaštita Usvajanje osnovnih znanja o materijalima: drvetu. dnevnike rada.Fotografija . s tim da ga djeca mogu povremeno nositi i kući na uvid roditeljima. obućari.Stari zanati: kujundžije. vrši se podjela u dvije grupe. Kabinet za tehničku kulturu treba biti opremljen potrebnim alatima. dodatne nastave. rurizam. make te . alate. mašine i materijale. Posavina. ureñaji i sredstva za gašenje požara.Izrada učila i pomagala . .okoline. Historijski pregledi i ilustracije grañevina iz osmanskog i austro-ugarskog perioda (zadužbine) Izgled i karakteristike bosanske kuće u različitim dijelovima BiH (Hercegovina. Ukoliko u odjeljenju ima više od 20 učenika/učenica.Agrotehnika: voćarstvo. arhitek tura i grañevinarstvo ZNANJE Upoznavanje djece s radom u kabinetu za tehnički odgoj.Maketarstvo . organizacija radnog mjesta. STAVOVI. 10. dva puta godišnje treba sistematizirati preñeno gradivo i izvršiti vrednovanje putem zadataka objektivnog tipa. Krajina. korištenje alata i pribora za obradu ovih materijala. Pri realizaciji programskih sadržaja ovog predmeta treba voditi računa o korelaciji nastavnih sadržaja sa drugim predmetima (matematika. U realizaciji nastavnih sadržaja djeca koriste udžbenike. crteže i ostale izvore znanja. projektiranje naselja .

izrada tehničkih crteža. koji kreira zajedno s djecom P omaganje komunikacije i poticanje interesa za rad aktivnim uključenjem u zajednički rad Ostvarivanje produktivne stvaralačke atmosfere u odjeljenju Iniciranje. purpjena. materijalima za vodovodne instalacije. estetike. alata za zidarske radove. stiropor.). kao i općih i ličnih mjera zaštite na radu Prepoznavanje osnovnih saobraćajnih pojmova.. sticanje vještina. instalacionih materijala.. novim grañevinskim materijalima (gotovi malteri. gips. beton. ureñaja za sprečavanje zagañivanja okoline.. koja dijete treba usvojiti. krovnim i ostalim radovima. kamioni. novih grañevinskih materijala Shvatanje značaja različitih vrsta radova u grañevinarstvu. armiranobetonske konstrukcije. maštovitosti i vlastite kreativnosti Donošenje sudova na osnovu provjerenih činjenica i izgrañenih kriterija P oticanje samostalnosti i samoinicijative Razvoj samosvijesti kroz kreativne načine tehničkog izražavanja Afirmacija rada i samopouzdanja Kritičko mišljenje i zaključivanje u donošenju različitih odluka P ozitivan odnos prema radu i rezultatima svog rada i rada svojih drugova P okazivanje pozitivnih stavova prema tehnici ličnim primjerom i djelovanjem u razredu Iskazivanje svijesti o značaju tehnike u porodici. kao i sa općim mjerama zaštite na radu i ličnim mjerama zaštite na radu Usvajanje znanja o javnim putevima. električnih instalacija.). školi i okolini P rocjenjivanje i vrednovanje vlastitih stavova i stavova drugih Sve snažnije i intenzivnije iskazivanje estetske osjetljivosti na kvalitet tehničkih dostignuća P oštivanje pravila obrazovne igre i aktivnosti uopće Shvatanje značaja ocjenjivanja rezultata rada Interes za rješavanje problema i zadataka timskim radom P odrška drugima P oticanje kreativnosti nastavno gradivo na satu P rimjena znanja: čitanje i analiza gotovih tehničkih crteža. P repoznavanje važnosti upravljanja otpadom. redoslijedom radnih operacija koje se primjenjuju kod izrade predmeta od tih materijala Izrada jednostavnih modela Shvatanje zahtjeva i potreba koje trebaju ispunjavati grañevinski objekti Pravilno shvatanje urbanističkih i regulacionih planova. osmišljavanje. prikupljanje informacije i podatke. izolacionim materijalima (staklena vuna. interesa djece i mogućnosti škole) PVC-u. odvajanjem bitnog od nebitnog Osmišljavanje i realizacija simulacione igre za djecu P omoć djeci u samostalnom i grupnom radu P oreñenje rezultata prilikom praćenja i procjene individualnih postignuća P rocjenjivanje interesovanja i 324 .. cement. alata za zemljane radove. primjena radnih operacija i rukovanje alatom Aktivno učešće u radu prema uputama nastavnika/ce i aktivna primjena usvojenih znanja iz obrade materijala P raćenje izlaganja i svih prezentacija nastavnika uz aktivno učešće Usvajanje osnovnih znanja o potrebama stanovanja i obavljanja drugih životnih potreba. i demonstriranje.gradu. staklo. sadržaja objekata u naselju.) Razumijevanje o potrebi i načinu korištenja različitih materijala: konstrukcionih materijala. ekološko i estetsko ureñenje Izrada maketa grañevinskih objekata: visokogradnja. Upoznavanje sa vezivnim materijalima (kreč.) Upoznavanje s pripremnim radovima. maštovitosti primjenom do sada i vlastite kreativnosti usvojenih znanja iz Adaptivnost i ove oblasti vezanih Izrada didaktičkog materijala P rimjena modela interaktivne nastave Biranje zadataka i problema usklañenih sa mogućnostima djece P ostavljanje različitih vrsta jednostavnih pitanja u cilju poticanja djece na kvalitetne odgovore Korištenje različitih metoda i strategije u praćenju postignuća i sposobnosti djece P ripremanje. poticanje svijesti o uz adekvatnu potrebi razvoja pripremu.. ekonomično. temeljnim radovima. arhitekturi i grañevinarstvu Usvajanje osnovnih znanja o historijatu arhitekture i grañevinarstva Upoznavanje sa urbanističkim i regulacionim planovima. srednjeg i visokog nivoa. za kulturu stanovanja. bageri. čelik.. rurizmu. niskogradnja. se odnose na jasan osjećaj različite faze vlastitih moći i grañevinskih radova limita Uredno pisanje svih Savjesno obavljanje informacije koje zadataka i obaveze daje nastavnik/ca (kao pojedinac ili P omaganje dio grupe). alata za tesarske radove Usvajanje znanja o grañevinskim mašinama Upoznavanje sa konstrukcionim materijalima (kamen. saobraćajnih znakova itd. izolacionih materijala.). instalacionim materijalima (materijali za električne instalacije. znanja vezanih za zahtjeve grañevinskog objekta. sadržajem objekata u naselju . ureñaja i sredstava za gašenje požara. radi nastavniku/ci postizanja Učestvovanje u kolektivnog uspjeha kreiranju Razvijanje i obrazovnog panoa. općih zahtjeva pri gradnji naselja Shvatanje potrebe korištenja i funkcija alata u grañevinarstvu. te praćenje i stimulacija svojim učešćem Upućivanje i pokazivanje simulacije na kompjuteru Objašnjavanje i prezentiranje prethodno pripremljenih obrazovnih panoa. drvo. organizacija i učestvovanje u interpretaciji i improvizaciji u interakciji Motiviranje i upućivanje djece na druge izvore znanja pored udžbenika P reciziranje znanja: dovoljnog. posmatranje i poticanje svijesti o potrebi razvoja estetike. zidarskim radovima.. dizalice. hidrogradnja Aktivno sudjelovanje u svim prezentacijama nastavnika/ce koje Samopouzdanje. materijala za vodovodne instalacije. kao i grañevinskih mašina (miješalice. reciklaže grañevinskog otpada. korištenje dodatnih izvora znanja Samostalno proučavanje navedene oblasti. materijalima za centralno grijanje. općim zahtjevima u gradnji naselja Usvajanje znanja i razumijevanje rada mjernih alata.Alati i mašine u grañevinarstvu Grañevinsk i mate rijali Faze izgradnje grañevinskih objekata i m je re zaštite na radu Saobraćajnotehničk a kultura Te hnik a u zaštiti čovjekove okoline Izborni dio (konkretan program izbornog dijela utvrñuje nadležni organ škole na osnovu potreba lokalne zajednice. zahtjevima stanovanja i zahtjevima koje treba ispuniti grañevinski objekat bilo koje namjene Razvijanje opće kulture kroz usvajanje znanja o graditeljstvu u različitim oblastima BiH i svijetu P rimjena usvojenih znanja iz grañevinskog tehničkog crtanja.). vezivnih materijala. materijala za centralno grijanje. žici i alatima i mašinama za njihovu obradu Analiza gotovih tehničkih crteža jednostavnih maketa ili modela Usvajanje osnovnih pojmova o urbanizmu.

prateći objekti) Usvajanje znanja o ekološkim aspektima života.tehničkoj kulturi (sigurnost. putničkom saobraćaju. ureñajima za sprečavanje zagañivanja okoline. izrada učila i pomagala. graditeljska baština u BiH fleksibilnost u prihvatanju promjena Donošenje sudova na osnovu provjerenih činjenica i izgrañenih kriterija Afirmacija rada i samopouzdanja Uloga kritičkog mišljenja i zaključivanja u donošenju različitih odluka za različite materijale. fotografija.objektima na putu i zaključivanje saobraćajnim znakovima. reciklaži grañevinskog otpada. mjerama koje treba preduzeti u cilju osavremenjavanja životnih i radnih uvjeta u grañevinskim objektima Aktivnost na izradi ilustracija-crteža. izradom ilustracija-crteža. graditeljstvo. organizacija i učestvovanje u interpretaciji i improvizaciji u interakciji Voñenje evidencije zapažanja o napredovanju djece 325 . saobraćajnim patrolama Usvajanje osnovnih znanja o upravljanju otpadom. ureñajima i sredstvima za gašenje požara Proširivanje znanja i sticanje novih znanja iz oblasti: modelarstvo. praćenje zanimljivih članaka i informacija sa medija. maketarstvo. grupnom i frontalnom radu napretka djece Redovno ocjenjivanje rada i voñenje urednih zabilješki Saradnja sa roditeljima i njihovo uključivanje u rad P ripremanje nastavne tehnike i tehnologije Izrada didaktičkog materijala P rimjena modela interaktivne nastave P omaganje komunikacije i poticanje interesa za rad aktivnim uključenjem u zajednički rad Iniciranje. stari zanati. pravila i propisi. agrotehnika. kao praćenjem zanimljivih članaka i informacija sa medija Korištenje udžbenika i literature Usvajanje osnovnih znanja o saobraćajno . kreiranje obrazovnog panoa Dosljedno izvršavanje svih zahtjeva nastavnika/ce u individualnom. mjerama zaštite životne i radne sredine.

sticanje umijeća upotrebe savremenih računara i aplikativnih programa.da djeca upoznaju osnovne karakteristike programskih jezika .da upozna djecu kako mogu uspješno upotrebljavati pomagala za pripremu pisanih dokumenata i izradu prikaza .da upozna djecu sa načinima komuniciranja posredstvom različitih medija .da djeci predstavi načine pohranjivanja i čuvanja informacija u računarima . . rješavanje numeričkih zadataka uz pomoć ICT-a) .da se upoznaju sa osnovnim mogućnostima softvera opće namjene .da upozna djecu sa načinima korištenja Internet usluga . umijeća.da djeca upoznaju strukturu računara .osnovne vještine pretraživanja Interneta i slanja i primanja elektroničke pošte .Informatika (2 časa sedmično.upoznavanje s osnovnim principima i praktičnim rješenjima na kojima je zasnovana računarska odnosno informacijska i komunikacijska tehnologija (osnovna znanja). 70 časova godišnje) UVOD Nastavni predmet Informatika ima značajnu ulogu u procesu upoznavanja djece sa savremenom informacijskom i komunikacijskom tehnologijom.osnovne vještine pretraživanja Interneta i slanja i primanja elektroničke pošte .da djeci predstavi moguće sklopovske i rješavanju svakodnevnih problema programske probleme u svakodnevnom radu i uputi na načine njihova otklanjanja 326 . opća aplikacijska programska sredstva i okolinu programskih jezika) .da upozna djecu sa načinima rješavanja .stvaranje navika za korištenje informacijske i komunikacijske tehnologije i .osnovna znanja i vještine povezivanja računara sa pratećom opremom.sticanje i razvijanje sposobnosti za rješavanje problema u različitim oblastima primjene informacijske i komunikacijske tehnologije.da upozna djecu kako mogu uspješno upotrebljavati ulazno-izlazne ureñaje .da djeca znaju upotrebljavati osnovne programske alate kao sredstva za učenje i istraživanje ISHODI UČENJA . njegovoj primjeni u raznim djelatnostima.da djeca upoznaju kako mogu sa proračunskim tablicama i grafikom) upotrebljavati multimedijske alate kao . Osnovna znanja. postupke uključivanja i isključivanja računara. navike i sposobnosti za rješavanje problema primjenom informacijske i komunikacijske tehnologije četiri su odrednice na kojima počiva koncepcija nastave Informatike.sposobnost za donošenje zaključaka na temelju podršku vlastitim i grupnim rezultatima prikupljenih informacija SPOSOBNOSTI ZA učenja .da upozna djecu sa mjerama sigurnosti pri radu sa računarima i drugom opremom . PODRUČJA UČENJA CILJEVI .vještine individualnog i kolektivnog rada u grupama rješavajući zadatke uz pomoć ICT-a .sposobnosti korištenja softvera opće namjene (opća problema uz pomoć računara aplikacijska programska sredstva: obrada teksta. rad .osnovna znanja o jednom programskom jeziku OSNOVNA ZNANJA UMIJEĆA I VJEŠTINE .osnovne vještine rješavanja problema uz pomoć računara (unos teksta i njegov pr