OKVIRNI NASTAVNI PLAN I PROGRAM za devetogodišnju osnovnu školu u Federaciji Bosne i Hercegovine

1

RIJEČ IZDAVAČA Okvirni zakon o osnovnom i srednjem obrazovanju u Bosni i Hercegovini (2003) utvrdio je i konkretizirao tok promjena u osnovnom odgoju i obrazovanju, a kantonalni zakoni koji su u toku 2004. godine s njim usklañeni, dali su pravnu osnovu za promjenu u osnovnom odgoju i obrazovanju i implementaciju tih promjena kroz zajedničke aktivnosti svih kantona, koje koordinira Federalno ministarstvo obrazovanja i nauke. Federalno ministarstvo obrazovanja i nauke je 2003. godine preuzelo vodeću ulogu u kreiranju novog koncepta odgoja i obrazovanja u Federaciji Bosne i Hercegovine. Formirano je Upravno tijelo za pripremu prijedloga strategije prelaska na devetogodišnje osnovno obrazovanje u Federaciji Bosne i Hercegovine koji su, slijedeći principe reformisane obrazovne politike, uradili Koncepciju devetogodišnjeg osnovnog obrazovanja, koja predstavlja prekretnicu i osnovu za temeljitu promjenu nastavnog plana i programa, metoda rada, poimanja uloge učenika i nastavnika u nastavnom procesu, a čija je srž u promjeni obrazovne paradigme da težište nije na onome što učitelj treba da predaje, već na onome šta dijete treba da zna. Naglasak je stavljen na osiguranje i poticanje razvojnih efekata ranog učenja, kao ključnog faktora za razvoj sposobnosti učenja uopće, a učenik je postao aktivni subjekt procesa učenja, što mu je omogućeno programima učenja usmjerenim na dijete, u skladu sa obrazovnim praksama mnogih evropskih zemalja. Koncepciju i nastavni plan devetogodišnje osnovne škole, kao i program razvoja osnovnog obrazovanja u Federaciji Bosne i Hercegovine uradila je Stručna komisija koja je rukovodila i koordinirala poslovima za pripremu i izradu prijedloga koncepcije devetogodišnjeg odgoja i obrazovanja, davala prijedloge za izmjenu i dopunu koncepcije devetogodišnje osnovne škole i nastavnih planova i programa, pratila rad drugih stručnih komisija i predlagala izmjene i dopune u nastavnom planu i programu, te sarañivala sa ministarstvima obrazovanja i meñunarodnim organizacijama uključenim u reformu obrazovanja u BiH. Stručna komisija za izradu okvirnog nastavnog plana i programa, standarda i normativa za devetogodišnju osnovnu školu sa potkomisijama za bosanski, hrvatski, srpski jezik i književnost, matematiku, moju okolinu, prirodu, kulturu življenja, društvo, historiju, geografiju, biologiju, informatiku, tehničku kulturu, hemiju, fiziku, engleski jezik, njemački jezik, francuski jezik, arapski jezik, likovnu kulturu, muzičku kulturu, tjelesni i zdravstveni odgoj i inkluzivno i specijalno obrazovanje, definisala je okvirni nastavni program za svaki predmet, kao osnovu, okvir za koncipiranje i realizaciju kantonalnih nastavnih programa, na osnovu kojih se ostvaruje nastavni proces u Federaciji Bosne i Hercegovine. Nastavni plan i program osnovne škole koncipiran je tako da omogućava kvalitetno obrazovanje za sve. Kao takav, on prepoznaje, priznaje, uvažava i odgovara na obrazovne potrebe, iskustva i interese svih učenika, bez obzira na pol, uzrast, etničku, socijalnu i vjersku pripadnost, sposobnosti, mogućnosti i ograničenja, uvažavajući, poštujući i razvijajući ljudska, dječja i obrazovna prava, obaveze i odgovornosti. On je inkluzivan, otvoren za djecu i odrasle, sa posebnim i drugim potrebama. Što se tiče upravljanja nastavnim planovima i programima, odgovornost za njegovo kreiranje i razvoj se dijeli izmeñu obrazovnih aktera svih nivoa, uključujući i nastavnike, učenike i njihove roditelje. Nastavni planovi i programi kantona integriraju u sebi opći dio - zajedničke jezgre i lokalne komponente, s tim da se zajednička jezgra nastavnih planova i programa sastoji od svih nastavnih planova i programa, sa što je moguće širim zajedničkim osnovama za sve nastavne predmete. On osigurava koheziju sistema osnovnog odgoja i obrazovanja u Bosni i Hercegovini, a lokalna komponenta daje mogućnost školama, općinama i kantonima da razviju vlastite programe, birajući sadržaje i područja učenja. Nastavni planovi i programi pojedinih predmeta (silabusi) daju upute nastavnicima: šta treba podučavati (koja područja, oblasti treba podučavati), zašto to treba podučavati (koji su ciljevi i koncepti), kako to treba podučavati (koristeći različite metode i oblike prilagoñene potrebama i interesima učenika) i kada to treba podučavati (razvojna primjerenost uzrastu, ciklusima). Nastavni plan i program svakog predmeta sadrži argumentaciju uloge i značaja predmeta, ciljeve, očekivane ishode učenja, sadržaj, strategije učenja i nastave (didaktičko-metodičke upute) i smjernice za praćenje i ocjenjivanje. Dakle,nastavni plan i program devetogodišnjeg osnovnog obrazovanja okrenut je ka zadovoljavanju obrazovnih potreba svakog učenika. Svrha odgoja i

obrazovanja u savremenom društvu je poticanje i ostvarivanje povoljnih prilika za razvoj ljudskog bića tokom čitavog života, a čiji je smisao cjelovito lično učešće u intelektualnom, osjećajnom, tjelesnom, moralnom i duhovnom djelovanju koje upućuje pojedinca na ostvarivanje visoke kvalitete života. Novi model predviña da je ,,krajnja svrha obrazovanja unapreñenje kvalitete života’’ (Koncepcija, 2004; 5), dok je dosadašnjem modelu obrazovanja primarna svrha bila ,,dostizanje individualnog nivoa spoznaja i potreba za dalje obrazovanje i osposobljavanje za život i rad’’ (NPP, 1999; 7). Zato su promjene u odgoju i obrazovanju orijentisane na demokratizaciju i humanizaciju obrazovnog sistema, s fokusom na osposobljavanje učenika da zadovolji vlastite potrebe (preživljavanje, ljubav, moć, zabava i sloboda) i potrebe savremenog, demokratskog društva. Znanje i vještine se stiču obrazovanjem, a vrijednosti, stavovi i navike odgojem. Škole trebaju odgajati dobre ljude, a ne samo dobre učenike. Imajući u vidu da su inicijalno obrazovanje i stalno profesionalno usavršavanje ključni faktori kvalitetnog obrazovanja i da u reformisanom obrazovanju nastavnik nije više samo posrednik znanja, nego savjetnik i pratilac učeniku na putu ka njegovoj većoj samostalnosti, ka ,,učenju otkrićem”, Komisija za izradu Nastavnog plana i programa stručnog usavršavanja nastavnika razredne i predmetne nastave, direktora/ravnatelja osnovnih škola, savjetnika i stručnih saradnika ministarstava i pedagoških zavoda u Federaciji Bosne i Hercegovine uradila je Model plana i programa stručnog usavršavanja, s namjerom da nastavnike obuči za kvalitetnu implementaciju reformisanih nastavnih planova i programa. Komisija za praćenje i vrednovanje primjene koncepcije devetogodišnje osnovne škole i novih nastavnih programa uradila je temeljitu evaluaciji Koncepcije devetogodišnje osnovne škole i programskih sadržaja nastavnih planova i programa za prvu trijadu devetogodišnje osnovne škole, fokusirajući se na njihovo usklañivanje sa spoznajnim mogućnostima djeteta. Koordinacijsko tijelo za provoñenje i praćenje obrazovne reforme u Federaciji Bosne i Hercegovine usvojilo je navedene dokumente kao polazne modele za izradu i usvajanje kantonalnih dokumenata strateškog razvoja osnovnog odgoja i obrazovanja i općih i specifičnih sadržaja nastavnih planova i programa za devetogodišnju osnovnu školu. Objavljivanjem ove publikacije krunisan je višegodišnji napor mnogobrojnih učesnika reforme osnovnog obrazovanja u Federaciji Bosne i Hercegovine, kojima Federalno ministarstvo obrazovanja i nauke izražava iskrenu zahvalnost sa uvjerenjem da će i dalje zajedno doprinositi reformi obrazovanja koja se neprestano modernizira, vodeći računa o psihofizičkoj ličnosti djeteta kojoj trebaju biti prilagoñeni nastavni planovi i programi i o potrebi cjeloživotnog učenja kao imperativa današnjeg vremena i osnove konkurentnog tržišta rada, te da će se na taj način otvoriti novo poglavlje pogleda na ljudske resurse kao ključni koncept ekonomskog rasta. Posebno se zahvaljujemo prof. dr. Muhidinu Džanki, Muneveri Selmanović, direktorici Pedagoškog zavoda Zenica i Jasminki Bujanović, savjetnici ministra za predškolsko i osnovno obrazovanje u Vladi Unsko-sanskog kantona što su pomogli u definisanju konačnog dokumenta ,,Okvirni nastavni plan i program za devetogodišnju osnovnu školu”, koji će zasigurno biti tačka nadahnuća za budući razvoj i osavremenjavanje osnovne supstance odgojno-obrazovnog procesa nastavnog programa u kojem predmetna fragmentarnost prerasta u koherentan sistem utemeljen na interdisciplinarnom pristupu i meñusobnoj vertikalnoj i horizontalnoj povezanosti nastavnih sadržaja. Idući u susret vremenu u kojem će obrazovanje biti najmoćnije oružje u transformaciji obrazovnih politika želimo ovoj publikaciji plodan i efikasan život u rukama kreatora obrazovnih politika, nastavnika, učenika, roditelja i svih učesnika u nastavno-obrazovnom procesu. Federalno ministarstvo obrazovanja i nauke

POPIS ČLANOVA UPRAVNOG TIJELA I KOMISIJA ZA IZRADU MODELA OKVIRNOG NASTAVNOG PLANA I PROGRAMA ZA DEVETOGODIŠNJE OSNOVNO OBRAZOVANJE U FEDERACIJI BOSNE I HERCEGOVINE
Na osnovu rješenja, broj 01-34-2329/03 od 26. 6. 2003. godine i broj 01-34-4637/03 od 28. 10. 2003. godine, zasnovano je Upravno tijelo za pripremu prijedloga strategije prelaska na devetogodišnje osnovno obrazovanje u Federaciji BiH u sljedećem sastavu: 1. Alija P irić, Federalno ministarstvo obrazovanja i nauke, predsjedavajući Upravnog tijela; 2. Viktor Marić, Ministarstvo prosvjete, znanosti, kulture i športa, Zapadnohercegovački kanton, zamjenik predsjedavajućeg Upravnog tijela; 3. Ekrem Hajrulahović, Ministarstvo obrazovanja, nauke, kulture i sporta Bihać, član Upravnog tijela; 4. Marko Nedić, Ministarstvo obrazovanja, nauke i kulture, Posavski kanton, član Upravnog tijela; 5. Hazim Halilović, Ministarstvo obrazovanja, nauke, kulture i sporta Tuzlanskog kantona, član Upravnog tijela; 6. Munevera Selmanović, Ministarstvo obrazovanja, nauke, kulture i sporta Zeničko-dobojskog kantona, član Upravnog tijela; 7. Murto Horo, Ministarstvo obrazovanja, nauke, kulture i sporta Bosansko-podrinjskog kantona, član Upravnog tijela; 8. Stipo Nakić, Ministarstvo obrazovanja, nauke, kulture i sporta Srednjobosanskog kantona, član Upravnog tijela; 9. Lidija Markotić, OŠ Ilije Jakovljevića, Hercegovačko-neretvanski kanton, Mostar, član Upravnog tijela; 10. Sretko Žmukić, Ministarstvo obrazovanja i nauke, kantona Sarajevo, član Upravnog tijela; 11. Filip Zrno, Ministarstvo društvenih djelatnosti Kantona 10, član Upravnog tijela. Rješenjem, broj 08-02-3965/07 od 17. 7. 2007. godine imenovana je stalna komisija - Upravno tijelo za pripremu prijedloga strategije prelaska na devetogodišnje osnovno obrazovanje u Federaciji BiH u sljedećem sastavu: 1. Alija Pirić, Federalno ministarstvo obrazovanja i nauke, predsjedavajući Upravnog tijela; 2. Jasminka Bujanović, Ministarstvo obrazovanja, nauke, kulture i sporta Bihać, član Upravnog tijela; 3. Marko Nedić, Ministarstvo obrazovanja, nauke i kulture, Posavski kanton, član Upravnog tijela; 4. Munevera Selmanović, Ministarstvo obrazovanja, nauke, kulture i sporta Zeničkodobojskog kantona, član Upravnog tijela; 5. Stipo Nakić, Ministarstvo obrazovanja, nauke, kulture i sporta Srednjobosanskog kantona, član Upravnog tijela; 6. Meliha Alić, OŠ Ilije Jakovljevića, Hercegovačko-neretvanski kanton, Mostar, član Upravnog tijela; 7. Mario Mikulić, Ministarstvo prosvjete, znanosti, kulture i športa, Zapadnohercegovački kanton, član Upravnog tijela; 8. Sretko Žmukić, Ministarstvo obrazovanja i nauke, kantona Sarajevo, član Upravnog tijela;

9. Tomislav Buljan, Ministarstvo društvenih djelatnosti Kantona 10, član Upravnog tijela 10. Mersija Jahić, Ministarstvo obrazovanja, nauke, kulture i sporta Tuzlanskog kantona, član Upravnog tijela; 11. Hasnija Muratović, Prirodno-matematički fakultet Sarajevo, član Upravnog tijela; 12. Nadija Bandić, Federalno ministarstvo obrazovanja i nauke, član Upravnog tijela; 13. Viktorija Mira Merlo, spoljni saradnik Federalnog ministarstva obrazovanja i nauke, član Upravnog tijela. Koncepciju i nastavni plan devetogodišnje osnovne škole, kao i program razvoja osnovnog obrazovanja u Federaciji Bosne i Hercegovine, izradila je Stručna komisija za izradu prijedloga koncepcije i nastavnog plana devetogodišnje osnovne škole i izradu programa razvoja osnovnog obrazovanja u Federaciji Bosne i Hercegovine, na osnovu Rješenja, broj 05-38-1323/05 od 11. 4. 2005. godine, i to u sljedećem sastavu: 1. Marko Nedić, Ministarstvo obrazovanja, nauke i kulture, Posavski kanton, koordinator Upravnog tijela; 2. Jasminka Bujanović, Ministarstvo obrazovanja, nauke i kulture, Unsko-sanski kanton Bihać, član Upravnog tijela; 3. Ivo Jelušić, Srednja škola Pere Zečevića, Posavski kanton, Odžak, član Upravnog tijela; 4. Ediba Pozderović, Pedagoški zavod, Tuzla,Tuzlanski kanton, član Upravnog tijela; 5. Vahid Mulić, Pedagoški zavod, Zenica, Zeničko-dobojski kanton, član Upravnog tijela; 6. Ševala Vrpčić, OŠ „Fahro Baščelija” Goražde, Bosansko-podrinjski kanton, član Upravnog tijela; 7. Sulejman Ribo, Ministarstvo obrazovanja, nauke, kulture i sporta Srednjobosanski kanton – Travnik, član Upravnog tijela; 8. Marko Tokić, Pedagoški fakultet, Mostar, Hercegovačko-neretvanski kanton, član Upravnog tijela; 9. Ivan Tomas, OŠ A. B. Šimića Drinovci, Zapadnohercegovački kanton, član Upravnog tijela; 10. Safet Smajkić, Pedagoška akademija, Sarajevo, Kanton Sarajevo, član Upravnog tijela. Zadatak Stručne komisije je da rukovodi i koordinira poslovima za pripremu i izradu prijedloga koncepcije devetogodišnjeg odgoja i obrazovanja; daje prijedloge za izmjenu i dopunu koncepcije devetogodišnje osnovne škole i nastavnih planova i programa; prati rad drugih stručnih komisija, predlaže izmjene i dopune u nastavnom planu i programu; sarañuje sa federalnim ministarstvom obrazovanja i nauke i meñunarodnim organizacijama uključenim u reformu obrazovanja u BiH. Posao izrade nastavnih planova i programa po kojima se ostvaruje nastavni proces u Federaciji Bosne i Hercegovine radila je Komisija za izradu Okvirnog nastavnog plana i programa prve trijade u Federaciji BiH na osnovu Rješenja o formiranju Stručne komisije za izradu okvirnog nastavnog plana i programa, standarda i normativa za devetogodišnju osnovnu školu sa potkomisijama, 05-38-1219/05 od 7. 4. 2005. godine.

Članovi Stručne komisije: 1. Ekrem Hajrulahović, Ministarstvo obrazovanja, nauke, kulture i sporta Bihać, koordinator Stručne komisije; 2. Gabriela Bundalo, OŠ Pazar, Tuzla, član Stručne komisije i koordinator Potkomisije za matematiku; 3. Sabaheta Bijedić, Meñuopštinski pedagoški zavod, Mostar, član Stručne komisije i koordinator Potkomisije za muzičku kulturu, 4. Ivan Madžar, Pedagoški fakultet Sveučilišta u Mostaru, član Stručne komisije i koordinator Potkomisije za moju okolinu; 5. Fatima Prohić, Osnovna škola „Musa Ćazim Ćatić, Sarajevo, član Stručne komisije i koordinator Potkomisije za likovnu kulturu; 6. Zehra Hubijar, Pedagoška akademija, Sarajevo, član Stručne komisije i koordinator Potkomisije za maternji jezik i književnost; 7. Vojka Komljenović, Centar za odgoj i obrazovanje, edukaciju i rehabilitaciju mentalno retardirane djece „Vladimir Nazor“, Sarajevo, član Stručne komisije i koordinator Potkomisije za inkluzivno i specijalno obrazovanje; 8. Milica Bešević, Pedagoška akademija, Sarajevo, član Stručne komisije i koordinator Potkomisije za tjelesni i zdravstveni odgoj; 9. Nada Hrasnica, Pedagoška akademija Sarajevo, član Stručne komisije i koordinator Potkomisije za engleski jezik. Članovi Potkomisije za bosanski, hrvatski, srpski jezik i književnost: 1. Katica Krešić, Pedagoški fakultet Sveučilište u Mostaru; 2. Biljana Nikolić, OŠ „Novi Travnik” Novi Travnik; 3. Esma Kapetanović, OŠ „Novi grad” Tuzla. Članovi Potkomisije za matematiku: 1. Marinko Pejić, Pedagoška akademija Sarajevo; 2. Denis Lasić, Pedagoški fakultet Sveučilište Mostar; 3. Enisa Mehić, Pedagoški zavod, Zenica. Članovi Potkomisije za moju okolinu: 1. Sabira Mićanović, OŠ „Brčanska malta”, Tuzla; 2. Vahid Mulić, Pedagoški zavod, Zenica; 3. Jozo Ćurčić, OŠ Vladmira Nazora Odžak. Članovi Potkomisije za likovnu kulturu: 1. Tihomir Zovko, Pedagoški fakultet Sveučilište u Mostaru; 2. Ragib Lubovac, Pedagoška akademija Sarajevo; 3. Sadina Sijerčić, OŠ „Husein Efendija ðozo” Goražde. Članovi Potkomisije za muzičku kulturu: 1. Selma Ferović, Muzička akademija, Sarajevo; 2. Berislav Džaja, Muzička škola Livno; 3. Refik Hodžić, Umjetnička škola Bihać.

Članovi Potkomisije za tjelesni i zdravstveni odgoj: 1. Mladen Kvesić, Ministarstvo prosvjete, znanosti, kulture i sporta, Široki Brijeg; 2. Samra Salibašić-Akšamija, Osnovna škola Kovačići, Sarajevo; 3. Milica Bešević, Pedagoška akademija Sarajevo. Članovi Potkomisije za engleski jezik: 1. Sanja Hadžihajdić, Pedagoški zavod Zenica; 2. Dinko Jurić, Gimnazija Fra Dominika Mandića, Široki Brijeg; 3. Marina H. Avdić, Katolički školski centar, Tuzla. Članovi Potkomisije za inkluzivno i specijalno obrazovanje: 1. Šaćira Mešalić, Defektološki fakultet, Tuzla; 2. Sadeta Zečić, Zavod za specijalno obrazovanje i odgoj djece „Mjedenica” Sarajevo; 3. Biljana Pejić, Zavod za specijalno obrazovanje i odgoj djece „Mjedenica” Sarajevo; 4. Imšir Zubović, Centar za slušno oštećenu djecu Tuzla; 5. Milenko Kordić, Treća osnovna škola Mostar. Zadatak članova Stručne komisije i njenih potkomisija je bio da: - priprema i izrañuje modele okvirnog nastavnog plana i programa za prvi, drugi i treći razred devetogodišnje osnovne priprema i izrañuje modele okvirnog nastavnog plana i programa za prvi, drugi i treći razred devetogodišnje osnovne škole za djecu sa teškoćama u razvoju, koja se obrazuju u specijalnim odgojno-obrazovnim ustanovama; - ostvaruje saradnju sa drugim stručnim komisijama i daje prijedloge i sugestije u vezi sa definiranjem strategije prelaska na devetogodišnje obavezno osnovno obrazovanje i edukaciju nastavnika, pedagoga i direktora osnovne škole; - predlaže pedagoško-didaktičku literaturu za obuku nastavnika, pedagoga i direktora osnovne škole i sarañuje sa Federalnim ministarstvom obrazovanja i nauke i meñunarodnim organizacijama uključenim u reformu obrazovanja u BiH. Okvirni nastavni plan i program za 4. razred devetogodišnje osnovne škole je izradila Stručna komisija na osnovu Rješenja o obrazovanju Stručne komisije za izradu okvirnog nastavnog plana i programa, standarda i normativa za devetogodišnju osnovnu školu sa potkomisijama, 03-382933/06 od 29. 5. 2006. godine. Članovi stručne komisije su: 1. Jasminka Bujanović, Ministarstvo obrazovanja, nauke, kulture i sporta Bihać, koordinator Stručne komisije; 2. Hasnija Muratović, Prirodno-matematički fakultet, Sarajevo; 3. Sabaheta Bijedić, Meñuopštinski pedagoški zavod, Mostar, član Stručne komisije i koordinator Potkomisije za muzičku kulturu; 4. Gabrijela Bundalo, OŠ Pazar, Tuzla, član Stručne komisije i koordinator Potkomisije za matematiku;

5. Ivan Madžar, Pedagoški fakultet Sveučilišta u Mostaru, član Stručne komisije i koordinator Potkomisije za moju okolinu; 6. Fatima Prohić, Osnovna škola „Musa Ćazim Ćatić“, Sarajevo, član Stručne komisije i koordinator Potkomisije za likovnu kulturu; 7. Zehra Hubijar, Pedagoška akademija, Sarajevo, član Stručne komisije i koordinator Potkomisije za maternji jezik i književnost; 8. Vojka Komljenović, Centar za odgoj i obrazovanje, edukaciju i rehabilitaciju mentalno retardirane djece „Vladimir Nazor”, Sarajevo, član Stručne komisije i koordinator Potkomisije za inkluzivno i specijalno obrazovanje; 9. Milica Bešević, Pedagoška akademija, Sarajevo, član Stručne komisije i koordinator Potkomisije za tjelesni i zdravstveni odgoj; 10. Nada Hrasnica, Pedagoška akademija Sarajevo, član Stručne komisije i koordinator Potkomisije za engleski jezik. Članovi Potkomisije za izradu nastavnog plana devetogodišnje osnovne škole su: 1. Marko Nedić, Ministarstvo obrazovanja, nauke i kulture Posavskog kantona, Orašje; 2. Safet Smajkić, Pedagoška akademija, Sarajevo, Kanton Sarajevo; 3. Vahid Mulić, Pedagoški zavod, Zenica, Zeničko-dobojski kanton; 4. Sulejman Ribo, Ministarstvo obrazovanja, nauke, kulture i sporta, Srednjobosanski kanton, Travnik; 5. Ševala Vrpčić, OŠ „Fahro Baščelija” Goražde, Bosansko-podrinjski kanton; 6. Marko Tokić, Pedagoški fakultet, Mostar, Hercegovačko-neretvanski kanton; 7. Robert Onodi, Pedagoški zavod, Tuzla. Članovi Potkomisije za bosanski, hrvatski, srpski jezik i književnost: 1. Katica Krešić, Pedagoški fakultet Sveučilište u Mostaru; 2. Biljana Nikolić, OŠ „Novi Travnik” Novi Travnik; 3. Esma Kapetanović, OŠ „Novi grad” Tuzla; 4. Olga Lekić, OŠ „Jozo Gadžić-Čupo“, Stojkovići, Travnik. Članovi Potkomisije za matematiku: 1. Marinko Pejić, Pedagoška akademija Sarajevo; 2. Denis Lasić, Pedagoški fakultet Sveučilište Mostar; 3. Enisa Mehić, Pedagoški zavod, Zenica Članovi Potkomisije za moju okolinu: 1. Sabira Mićanović, OŠ „Brčanska malta”, Tuzla; 2. Vahid Mulić, Pedagoški zavod, Zenica; 3. Irena Damjanović, OŠ „Fra Ilije Starčevića“, Tolisa. Članovi Potkomisije za likovnu kulturu: 1. Tihomir Zovko, Pedagoški fakultet Sveučilišta u Mostaru; 2. Fikret Lukać, Pedagoški zavod Sarajevo; 3. Sadina Sijerčić, OŠ „Husein Efendija ðozo”, Goražde.

Članovi Potkomisije za muzičku kulturu: 1. Selma Ferović, Muzička akademija, Sarajevo; 2. Berislav Džaja, Muzička škola Livno; 3. Vesna Kečalović, Umjetnička škola Bihać. Članovi Potkomisije za tjelesni i zdravstveni odgoj: 1. Mladen Kvesić, Ministarstvo prosvjete, znanosti, kulture i sporta, Široki Brijeg; 2. Samra Salibašić-Akšamija, Osnovna škola Kovačići Sarajevo; 3. Milica Bešević, Pedagoška akademija Sarajevo. Članovi Potkomisije za engleski jezik: 1. Sanja Hadžihajdić, Pedagoški zavod Zenica; 2. Dinko Jurić, Gimnazija Fra Dominika Mandića, Široki Brijeg, 3. Marina H. Avdić, Katolički školski centar, Tuzla; 4. Esmeralda Iftić, prof., OŠ „Gornje Prekounje- Ripač“, Bihać. Članovi Potkomisije za njemački jezik: 1. Elvedina Bilajbegović, Srednja poljoprivredna škola „Sanus futurum“, Sanski Most; 2. Miloje ðurñević, Filozofski fakultet, Sarajevo; 3. Aldina Herić, Gimnazija „Meša Selimović“, Tuzla; 4. Memnuna Hasanica, Pedagoši fakultet, Zenica. Članovi Potkomisije za francuski jezik: 1. Vlado Sučić, Filozofski fakultet, Sarajevo; 2. Melisa Begović, Gimnazija, Zenica. Članovi Potkomisije za arapski jezik: 1. Mehmed Kudić, Medresa „Džemaludin Čaušević“, Cazin; 2. Esad Duraković, Filozofski fakultet, Sarajevo. Članovi Potkomisije za specijalno obrazovanje i inkluziju: 1. Šaćira Mešalić, Defektološki fakultet, Tuzla; 2. Sadeta Zečić, Zavod za specijalno obrazovanje i odgoj djece „Mjedenica”, Sarajevo; 3. Nevenka Veljović, Centar za slijepu i slabovidnu omladinu, Sarajevo; 4. Imšir Zubović, Centar za slušno oštećenu djecu Tuzla; 5. Milenko Kordić, Treća osnovna škola Mostar. Okvirni nastavni plan i program za 5. razred devetogodišnje osnovne škole je izradila Stručna komisija na osnovu Rješenja o obrazovanju Stručne komisije za izradu okvirnog nastavnog plana i programa, standarda i normativa za devetogodišnju osnovnu školu sa potkomisijama, 03-381343/07 od 16. 3. 2007. godine.

Članovi stručne komisije su: 1. Jasminka Bujanović, Ministarstvo obrazovanja, nauke, kulture i sporta Bihać, koordinator Stručne komisije i član Upravnog tijela; 2. Zehra Hubijar, Pedagoška akademija, Sarajevo; 3. Marinko Pejić, Pedagoška akademija, Sarajevo; 4. Iv ica Glibušić, Pedagoški fakultet Sveučilišta u Mostaru; 5. Vahid Mulić, Pedagoški zavod, Zenica; 6. Faiza Muštović, Pedagoška akademija, Sarajevo; 7. Željko Filipović, Pedagoška akademija, Sarajevo; 8. Selma Ferović, Muzička akademija, Sarajevo; 9. Milica Bešović, Pedagoška akademija, Sarajevo; 10. Nada Hrasnica, Pedagoška akademija, Sarajevo; 11. Zlata Maglajlija, Filozofski fakultet, Sarajevo; 12. Vasvija Ibrahimkadić, Prva gimnazija, Sarajevo; 13. Amir Dervišević, Filozofski fakultet, Sarajevo; 14. Vojka Komljenović, Centar za odgoj i obrazovanje, edukaciju i rehabilitaciju mentalno retardirane djece. Članovi Potkomisije za izradu nastavnog plana devetogodišnje osnovne škole su: 1. Marko Nedić, Ministarstvo obrazovanja, nauke i kulture Posavskog kantona, Orašje; 2. Safet Smajkić, Pedagoška akademija, Sarajevo, Kanton Sarajevo; 3. Vahid Mulić, Pedagoški zavod, Zenica, Zeničko-dobojski kanton; 4. Sulejman Ribo, Ministarstvo obrazovanja, nauke, kulture i sporta, Srednjobosanski kanton, Travnik; 5. Ševala Vrpčić, OŠ „Fahro Baščelija” Goražde, Bosansko-podrinjski kanton; 6. Robert Onodi, Pedagoški akademija, Tuzla. Članovi Potkomisije za bosanski, hrvatski, srpski jezik i književnost: 1. Zehra Hubijar – koordinator; 2. Katica Krešić – Pedagoški fakultet Sveučilišta u Mostaru; 3. Biljana Nikolić – OŠ „Novi Travnik” Novi Travnik; 4. Esma Kapetanović – OŠ „Novi grad” Tuzla; 5. Ivan Penava – OŠ „Ivan Brlić Mažuranić“, Humac, Ljubuški. Članovi Potkomisije za matematiku: 1. Marinko Pejić – koordinator; 2. Denis Lasić – Pedagoški fakultet Sveučilište Mostar; 3. Enisa Mehić – Pedagoški zavod, Zenica; 4. Jasna Lovrinović – OŠ „Novi Travnik“, Novi Travnik. Članovi Potkomisije za društvo: 1. Iv ica Glibušić – koordinator; 2. Miljenko Miloš – Zavod za školstvo, Mostar; 3. Zora Kudić – OŠ „Ivan Goran Kovačić“, Livno; 4. Slaven Ljubić – OŠ „Kočerin“, Široki Brijeg.

Članovi Potkomisije za prirodu: 1. Vahid Mulić – koordinator, 2. Mate Živković – Zavod za školstvo i Federalno ministarstvo obrazovanja i nauke, Mostar; 3. Marija ðukić – OŠ „Ruñer Bošković“, Donja Mahala; 4. Ankica Prskalo – OŠ „Silvije Strahimir Kranjčević“, Mostar. Članovi Potkomisije za kulturu življenja: 1. Faiza Muštović – koordinator, 2. Hajrija Cokoja – Pedagoški zavod Mostar, Mostar; 3. Subhija Kapić – „Druga osnovna škola“, Konjic; 4. Razija Hamzabegović – OŠ „Husino” Tuzla. Članovi Potkomisije za likovnu kulturu: 1. Željko Filipović – koordinator, 2. Fatima Prohić – OŠ „Musa Ćazim Ćatić”, Sarajevo; 3. Elvedin Drkenda – OŠ „Husein efendija ðozo”, Goražde. Članovi Potkomisije za muzičku kulturu: 1. Selma Ferović – koordinator; 2. Berislav Džaja – Muzička škola, Livno; 3. Vesna Kečalović – Umjetnička škola, Bihać; 4. Mirko Setkević – OŠ „Novi Grad”, Tuzla. Članovi Potkomisije za tjelesni i zdravstveni odgoj: 1. Milica Bešević – koordinator; 2. Samir Palić – OŠ „Jablanica“, Jablanica; 3. Miro Marić – Ministarstvo prosvjete, znanosti, kulture i sporta, Široki Brijeg. Članovi Potkomisije za engleski jezik: 1. Nada Hrasnica – koordinator; 2. Sanja Hadžihajdić – član, Pedagoški zavod Zenica; 3. Dinko Jurić – član, Gimnazija Fra Dominika Mandića, Široki Brijeg; 4. Marina H. Avdić – član, Katolički školski centar, Tuzla. Članovi Potkomisije za njemački jezik: 1. Zlata Maglajlija – koordinator, 2. Memnuna Hasanica – Pedagoši fakultet, Zenica 3. Enisa Mirvić – OŠ „Hasan Kaimija“, Sarajevo. Članovi Potkomisije za francuski jezik: 1. Vasvija Ibrahimkadić – koordinator; 2. Melisa Begović – Gimnazija, Zenica; 3. Anica Majić – OŠ „Tin Ujević“, Vitina, Ljubuški.

Članovi Potkomisije za arapski jezik: 1. Amir Dervišević – koordinator; 2. Mehmed Kudić – Medresa „Džemaludin Čaušević“, Cazin, Unsko-sanski kanton. Članovi Potkomisije za specijalno obrazovanje i inkluziju: 1. Vojka Komljenović – koordinator; 2. Mirela Duranović – Defektološki fakultet, Tuzla; 3. Sadeta Zečić – Zavod za specijalno obrazovanje i odgoj djece „Mjedenica” Sarajevo; 4. Nevenka Veljović – Centar za slijepu i slabovidnu omladinu, Sarajevo; 5. Imšir Zubović – Centar za slušno oštećenu djecu Tuzla; 6. Milenko Kordić – Treća osnovna škola Mostar. Okvirni nastavni plan i program za 6. razred devetogodišnje osnovne škole je izradila Stručna komisija za izradu okvirnog nastavnog plana i programa, standarda i normativa za devetogodišnju osnovnu školu sa potkomisijama. Rješenjem, broj: 08-02-3965/07 od 17. 7. 2007. godine imenuje se Stalna komisija Upravnog tijela za pripremu i izradu prijedloga strategije prelaska na devetogodišnje osnovno obrazovanje, a članovi su: 1. Alija Pirić, Filozofski fakultet, Sarajevo; 2. Jasminka Bujanović, Ministarstvo obrazovanja, nauke, kulture i sporta Bihać, koordinator Stručne komisije; 3. Marko Nedić, Ministarstvo prosvjete, kulture i športa, Posavski kanton; 4. Munevera Selmanović, Ministarstvo obrazovanja, nauke i kulture, Zenica; 5. Stipo Nakić, Ministarstvo obrazovanja, nauke, kulture i sporta/športa, Srednjobosanski kanton; 6. Meliha Alić, Ministarstvo prosvjete, znanosti, kulture i športa, Hercegovačko-neretvanski kanton; 7. Mario Mikulić, Ministarstvo prosvjete, znanosti, kulture i športa, Zapadno-hercegovački kanton; 8. Sretko Žmukić, Ministarstvo obrazovanja i nauke, Sarajevo; 9. Tomislav Buljan, Ministarstvo znanosti, prosvjete, kulture i športa, Kanton 10; 10. Mersija Jahić, Ministarstvo obrazovanja, nauke, kulture i sporta, Tuzlanski kanton; 11. Hasnija Muratović, Prirodno-matematički fakultet, Sarajevo; 12. Nadija Bandić, Federalno ministarstvo obrazovanja i nauke; 13. Viktorija Mira-Merlo, spoljni saradnik Federalnog ministarstva obrazovanja i nauke. Članovi stručne komisije su: 1. Jasminka Bujanović, Ministarstvo obrazovanja, nauke, kulture i sporta Bihać, koordinator Stručne komisije i član Upravnog tijela; 2. Muhidin Džanko, Filozofski fakultet, Sarajevo; 3. Selma Ferović, Muzička akademija, Sarajevo; 4. Enes Duvnjaković, Prirodno-matematički fakultet, Tuzla; 5. Željko Filipović, Pedagoška akademija, Sarajevo; 6. Enes Pelidija, Filozofski fakultet, Sarajevo;

Milica Bešović. Zlata Maglajlija. 14. Sarajevo. Druga gimnazija. 2. 3. Enes Pelidija. 10. Sarajevo. srpski jezik i književnost: 1. Vojka Komljenović. Članovi Potkomisije za matematiku: 1. Sarajevo. 3. Druga gimnazija. Prirodno-matematički fakultet. Aida Kovačević. Donja Mahala. Sveučilište u Mostaru. Muriz Spahić. Sarajevo. OŠ „Novi Travnik“. II Gimnazija. Prva gimnazija. Sarajevo. 11. Prva osnovna škola. Sarajevo. Članovi Potkomisije za historiju: 1. edukaciju i rehabilitaciju mentalno retardirane djece. Enes Duvnjaković. Filozofski fakultet. Pedagoški zavod Mostar. Vasvija Ibrahimkadić. Filozofski fakultet. 3. Maja ðuretić. Sarajevo. Amir Dervišević. Mostar. Pedagoški zavod. 3. 2. Pedagoški zavod. Miralem Marić. 9. Sarajevo. 13. Avdić. Sarajevo. 8. Ivan Madžar. Nadija Bandić. 17. Rifat Škrilj. Članovi Potkomisije za bosanski. Katica Krešić. Sarajevo.7. Filozofski fakultet. Prirodno-matematički fakultet. Muhidin Džanko. Milan Cvijetinović. Fikreta Haračić. Federalno ministarstvo obrazovanja i nauke. Marija ðukić. Samka Hadžihasanović-Mithat. Mašinski fakultet. Hajrija Cokoja. Članovi Potkomisije za biologiju: 1. Pedagoška akademija. Dubravka Šoljan. 15. OŠ „Ruñer Bošković“. hrvatski. Orašje. Članovi Potkomisije za engleski jezik: 1. Tuzla. 2. Članovi Potkomisije za geografiju: 1. Pedagoški fakultet Sveučilišta u Mostaru. 2. Sarajevo. Sarajevo. Mostar. Centar za odgoj i obrazovanje. 3. OŠ „Novi Travnik” Novi Travnik. sekretar Komisije. Prirodno-matematički fakultet. Pedagoški zavod – Zenica. operativna podrška Komisiji. 3. Novi Travnik. Sarajevo. Sarajevo. Marina H. Dževahira Arslanagić. Filozofski fakultet. Federalno ministarstvo obrazovanja i nauke. Samka Hadžihasanović-Mithat. 2. Tuzla. Prirodno-matematički fakultet. Jesenka Vasić-Pujo. OŠ „Sveti Franjo“. Sarajevo. Avdo Voloder. 2. 12. 18. Filozofski fakultet. Zavidovići. 16. Enisa Mehić. Jasna Lovrinović. Biljana Nikolić. . Filozofski fakultet.

Centar za odgoj i rehabilitaciju mentalno retardirane djece. Zenica. Sarajevo. Članovi Potkomisije za francuski jezik: 1. Cazin. Fakultet sporta i tjelesnog odgoja. Pedagoški zavod. Sarajevo. Samir Palić. Sarajevo. Članovi Potkomisije za informatiku. 2. Filozofski fakultet. Amir Dervišević. Bihać. Berislav Džaja. Sarajevo. Muris Hadžikadunić. Fatima Prohić. Tuzla. Memnuna Hasanica. djece oboljele od autizma i cerebralne paralize „Vladimir Nazor“. Katarina Petrović. Mirela Duranović. Članovi Potkomisije za tjelesni i zdravstveni odgoj: 1. Milan Cvijetinović. Sarajevo. Muzička akademija. 3. Pedagoški zavod. Mehmed Kudić. Mašinski fakultet. Član Potkomisije za arapski jezik: 1. 2. Avdo Voloder. OŠ „Musa Ćazim Ćatić”. 2. 3. Druga gimnazija. 2. . Članovi Potkomisije za muzičku kulturu: 1. Filozofski fakultet. Sarajevo. 3.Članovi Potkomisije za njemački jezik: 1. Pedagoška akademija. 3. Gimnazija. Defektološki fakultet. Sarajevo. Unsko-sanski kanton. Livno. Pedagoški zavod. 2. Melisa Begović. 3. Članovi Potkomisije za tehničku kulturu: 1. 1. Enes Šurković. Selma Ferović. Zenica. Muzička škola. Vasvija Ibrahimkadić. Robert Onodi. Članovi Potkomisije za specijalno obrazovanje i inkluziju: 1. Zlata Maglajlija. Likovna akademija. OŠ „Safvet beg Bašagić“. Vojka Komljenović. 3. Zenica. 3. OŠ „Jablanica“. Lejla Dizdarević. Sarajevo. Filozofski fakultet. Milica Bešević. Zenica. Umjetnička škola. Sarajevo. Edin Hadžikadunić. 2. 2. Tuzla. Prva gimnazija. Sarajevo. Sarajevo. Vesna Kečalović. Medresa „Džemaludin Čaušević“. Pedagoška akademija. Željko Filipović. 2. Tuzla. Sarajevo. Jablanica. Irfan Handukić. 2. Selma Babović. Pedagoški zavod. Sarajevo. Članovi Potkomisije za likovnu kulturu: 1. Sarajevo.

Amir Dervišević. Pedagoška akademija. Prirodno-matematički fakultet. Članovi ove stručne komisije su: 1. . Mostar. 8. Selma Ferović. 11. edukaciju i rehabilitaciju mentalno retardirane djece. Sarajevo. 3. Enisa Mehić. standarda i normativa za devetogodišnju osnovnu školu sa potkomisijama. Sarajevo. Sarajevo. Zlata Maglajlija. Jasminka Bujanović. Centar za slušno oštećenu djecu Tuzla. Sarajevo. Zenica. Filozofski fakultet. OŠ „Novi Travnik” Novi Travnik. 10. Prirodno-matematički fakultet. 3. koordinator. Enes Duvnjaković. Treća osnovna škola Mostar. 16. 12. Filozofski fakultet. Filozofski fakultet. Ministarstvo obrazovanja. Milica Bešović. kulture i sporta. Muzička akademija. Filozofski fakultet. 04-38-4551/08 od 1. Tuzla. Avdo Voloder. Dževahira Arslanagić. 4. Zavod za specijalno obrazovanje i odgoj djece „Mjedenica” Sarajevo. 6. 9. 13. Centar za slijepu i slabovidnu omladinu. Sarajevo. Članovi potkomisija su: Članovi Potkomisije za bosanski. Članovi Potkomisije za matematiku: 1. Mašinski fakultet. 7. Pedagoški fakultet Sveučilišta u Mostaru. Filozofski fakultet. 15. Prirodno-matematički fakultet. 5. 2008. 4. Likovna akademija. Muhidin Džanko. Nevenka Veljović. Milan Cvijetinović. Enes Duvnjaković. osmi i deveti razred devetogodišnje osnovne škole izradila je Stručna komisija na osnovu Rješenja o obrazovanju Stručne komisije za izradu okvirnog nastavnog plana i programa. Pedagoški zavod. Dubravkla Šoljan. Okvirni nastavni plan i program za sedmi. 17. OŠ „Ilidža“. Bihać.3. 2. 4. Hasnija Muratović. Prirodno-matematički fakultet. Enes Pelidija. Muhidin Džanko. Prva gimnazija. Sarajevo. Katica Krešić. Ivan Madžar. 6. srpski jezik i književnost: 1. 5. 2. Sarajevo. Meliha Zejnilagić-Hajrić. Vasvija Ibrahimkadić. koordinator. Irfan Handukić. Sarajevo. Centar za odgoj i obrazovanje. Imšir Zubović. Darija Burić. Vojka Komljenović. Milenko Kordić. Sarajevo. godine. Sadeta Zečić. 18. Tuzla. Filozofski fakultet. nauke. Prirodno-matematički fakultet. Sarajevo. Biljana Nikolić. 2. Sarajevo. Sarajevo. 3. Sarajevo. hrvatski. 14. Sarajevo. Sarajevo.

Sarajevo. Članovi Potkomisije za engleski jezik: 1. Zlata Maglajlija. Avdić. Gimnazija. Vesna Kečalović. Bihać. 2. Jesenka Vasić-Pujo. koordinator. Pedagoški zavod. Mostar. Zavidovići. Zenica. Druga gimnazija. Sarajevo. Melisa Begović. Pedagoška akademija. koordinator. 3. Amir Dervišević. Livno. Maja ðuretić. 2. Sarajevo. Ivan Madžar. koordinator. Miralem Marić. OŠ „Musa Ćazim Ćatić”. 2. 3. Umjetnička škola. Prva osnovna škola. OŠ „Sveti Franjo“. Samka Hadžihasanović-Mithat. 2. koordinator. Dževahira Arslanagić. koordinator. Cazin. Aida Kovačević. Vasvija Ibrahimkadić. 3. Pedagoški zavod Mostar. Članovi Potkomisije za likovnu kulturu: 1. koordinator. Memnuna Hasanica. Pedagoški zavod. Članovi Potkomisije za francuski jezik: 1. Mostar. Marija ðukić. Mehmed Kudić. Članovi Potkomisije za njemački jezik: 1. Medresa „Džemaludin Čaušević“. 3. Članovi Potkomisije za muzičku kulturu: 1. 2. koordinator. Druga gimnazija. Pedagoški zavod. Zenica. Članovi Potkomisije za biologiju: 1. Sarajevo. 2. 3. Mostar. Član Potkomisije za arapski jezik: 1. 3. Dubravka Šoljan. OŠ „Ruñer Bošković“. Sarajevo. koordinator. Fatima Prohić. Marina H. Hajrija Cokoja. 2. Donja Mahala. Katarina Petrović.Članovi Potkomisije za historiju: 1. Željko Filipović. Unsko-sanski kanton. Orašje. Enes Pelidija. koordinator. Selma Babović. Druga gimnazija. 3. Irfan Handukić. . Tuzla. Srednja škola „Fra Slavko Barbarić“. Berislav Džaja. 2. Članovi Potkomisije za geografiju: 1. 2. 3. Muzička škola. Selma Ferović.

OŠ „Safvet beg Bašagić“. Članovi Potkomisije za fiziku: 1. Muris Hadžikadunić. Prirodno-matematički fakultet. Sadeta Zečić. Meliha Zejnilagić-Hajrić. koordinator. Jablanica. Vojka Komljenović. koordinator. OŠ „Gračanica“. Stana Rotim. Treća osnovna škola Mostar. . Članovi Potkomisije za tehničku kulturu: 1. koordinator. 4. koordinator. 2. Centar za slušno oštećenu djecu Tuzla. Avdo Voloder. Tuzla. Pedagoški zavod.Članovi Potkomisije za tjelesni i zdravstveni odgoj: 1. Medicinska škola. Mostar. 2. 3. Pedagoški zavod. Milan Cvijetinović. Gračanica. koordinator. Sarajevo. Članovi Potkomisije za specijalno obrazovanje i inkluziju: 1. 6. Edin Hadžikadunić. 2. Samir Palić. 3. 3. Milica Bešević. Lejla Dizdarević. Mirela Duranović. 3. Sarajevo. Članovi Potkomisije za hemiju: 1. OŠ „Jablanica“. Zavod za specijalno obrazovanje i odgoj djece „Mjedenica” Sarajevo. Fakultet sporta i tjelesnog odgoja. 3. koordinator. Šesta osnovna škola. Tuzla. 2. Defektološki fakultet. Enes Šurković. Safija Džiber. Centar za slijepu i slabovidnu omladinu. Hasnija Muratović. Pedagoški zavod. Zenica. Nevenka Veljović. Mostar. Nada Gabela. 2. Milenko Kordić. 5. 2. Sarajevo. Šemso Maslić. Zenica. Sarajevo. Robert Onodi. Članovi Potkomisije za informatiku: 1. 3. Imšir Zubović.

te veća demokratizacija i humanizacija našeg obrazovnog sistema općenito. potrebno je mnogo obazrivosti i postupnosti u uvoñenju promjena. ali i prihvatiti ideje iz svijeta. promjenu metoda rada u nastavnom i vannastavnom radu.. S obzirom na činjenicu da je svaka reforma dugotrajan proces. nudi prije svega savremene programske ciljeve i sadržaje učenja svih nastavnih predmeta koji su prilagoñeni interesima. Izabrali smo pristup koji osigurava realizaciju potrebnih priprema za uvoñenje promjena. Promjene u sistemu odgoja i obrazovanja prilika su da se otklone uočene slabosti postojeće osnovne škole i stvori temelj za njenu modernizaciju i poboljšanje kvalitete. dezorijentirati. To su novi sadržaji prilagoñeni karakteristikama šestogodišnjeg djeteta. Treba sačuvati naša dosadašnja pozitivna pedagoška iskustva. Reforma u prvi plan stavlja dječiju dobrobit. Već je naglašeno da smo se opredijelili za pristup koji podrazumijeva oprez i obazrivost jer je nedopustivo eksperimentisati na djeci koja su najdragocjeniji resurs svake zemlje.UVOD Reforma sistema odgoja i obrazovanja u Bosni i Hercegovini zahtijeva promjene u svim važnim segmentima tog sistema: promjenu nastavnih planova. vrijedne elemente ukupnog pedagoškog nasljeña. a koje poboljšavaju kvalitet sistema odgoja i obrazovanja. koji neće izazvati poremećaje u školama. izazvati otpore. jer se svijet u kojem će živjeti djeca mijenja četiri puta brže od naših škola. preuzimanju ili bilo kakvim drugim vidovima improvizacije. Reforma prati ovu generaciju. U svemu je važno imati kriterij selektivnosti s obzirom na već evidentne spoznaje da su se neki modeli organizacije nastavnog rada pokazali uspješnijim i prihvatljivijim od drugih modela. usmjeravanje pažnje na sadržaje koji su važni u temeljnom obrazovanju (kao priprema za život i osnova za nastavak školovanja u srednjoj školi). a proces je okončan školske 2009/2010. poboljšanje kvaliteta komunikacije meñu svim učesnicima odgojno-obrazovnog procesa. Nastavni plan i program za devetogodišnju osnovnu školu. Nužno je naći mjeru izmeñu novog i onog što je već dobilo pozitivnu potvrdu u školama. To znači da se promjene odnose na generaciju upisanih učenika u školskoj 2004/2005. Treba imati na umu ukupne efekte promjena: da li će zbuniti. s posebnim naglaskom da mnogo djece nije obuhvaćeno predškolskim odgojem pa im škola postaje prvo mjesto šire društvene socijalizacije. Sama činjenica da šestogodišnje dijete postaje školskim obveznikom za sobom povlači promjenu svih važnih segmenata odgojno-obrazovnog procesa. . dobrobit zajednice. meñu nastavnicima. Spomenute promjene su neminovne. potrebama i sposobnostima djece u osnovnoj školi. godini. te je prilika da se lagano i sistematično uvode promjene posredstvom priprema onih koji će te promjene realizirati. godine kada je devetogodišnje osnovno obrazovanje uvedeno u cijeloj Federaciji Bosne i Hercegovine. Prije svega valja procijeniti šta će svaki korak u reformi izazvati u školi. roditeljima. humaniziranje škole i razvijanje senzibiliteta u pristupima djetetu. djecom. a to znači da smo krenuli od uvoñenja promjena na samom početku školovanja i u prvoj godini samo u prvom razredu. kognitivne. imajući u vidu njihove tjelesne. Ne može biti riječi o prilagoñavanju ranijih programa. U dijelu Federacije Bosne i Hercegovine taj prelazak je počeo školske 2004/2005. emocionalne i duhovne sposobnosti. osmišljeniji izbor sadržaja programa. ali i utiču na kvalitet življenja. U Bosni i Hercegovini prelazi se na devetogodišnje obavezno osnovno obrazovanje u skladu sa iskustvima kvalitetne pedagoške prakse u zemljama Evrope i svijeta. ili će od početka pridobiti za saradnju i motivirati da svi učesnici reforme i sami prihvate promjene s ciljem da mijenjaju odgojno-obrazovni proces.

• Jačanje odgojne funkcije osnovne škole. . te se u tom smislu fokus promjena stavlja na sljedeće: • Upis u školu djece mlañe hronološke dobi (sa 5. vjerojatno doći do drugih promjena). lokalne zajednice. centraliziranog pristupa). • Promjene malo kad uključuju samo jednu inovaciju (ono što želite promijeniti tako je usañeno u sistem interaktivnih djelovanja da će. • Demokratizacija i depolitizacija obrazovanja.učenik. • Osnovna škola je obavezna i neselektivna za svu djecu bez obzira na razlike u sposobnostima. −promjena odnosa nastavnik . a fokus promjena je slijedeći: −individualizacija i bavljenje kompletnim djetetom. a ne za petnaestogodišnjake. koncept je zasnovan na slijedećem: • Pravo sve djece na osnovno obrazovanje u skladu sa Konvencijom o dječjim pravima. • Novi nastavni plan i program za sve razrede. • Orijentacija na ishode odgoja i obrazovanja. • Osnovna škola traje devet godina (a ne osam). −savremene metode nastave. afektivnog. od I-IX razreda. −promjena atmosfere u učionici. −izrada novog nastavnog plana i programa. Spremnost. autonomija i odgovornost. −institucionalne i sistemske promjene. polazak u školu sa 6 godina. udruženja). i od dna prema vrhu (izaziva više angažmana i trajnija je od autokratskog. • Deveta godina školovanja uvodi se za šestogodišnjake. • Cjelovitost razvoja individue: kognitivnog. uvažavanje individualnih karakteristika i različitosti. Djelotvorna promjena iziskuje vremena. • Aktivno učešće lokalne sredine u radu škole (roditelja.5 godina). • Inkluzivno obrazovanje posmatrano mnogo šire kao proces uklanjanja prepreka u učenju i učešću za sve učenike. • Usklañenost sa modernim koncepcijama osnovne škole i kompatibilnost standarda u obrazovanju sa zemljama Evropske unije. • Sloboda. • Općeobrazovnost i cjelovitost znanja. • Naglašenije afirmiranje novih i fleksibilnijih metoda učenja koje mijenjaju poziciju učenika u nastavi. stoga je upornost nužna (čak i promjene umjerenog obima mogu trajati tri-pet godina).PRISTUP KONCEPCIJI DEVETOGODIŠNJEG OSNOVNOG OBRAZOVANJA Osnovni principi Koncepcije U skladu sa iskustvima evropskih zemalja i postignuća pedagoških nauka. −uključivanje roditelja. promijenite li jednu stvar. • Ubrzano napredovanje učenika. Za uspješan proces promjena nužne su slijedeće pretpostavke: • Promjena od vrha prema dnu. Promjene koje donosi reforma osnovne škole Razumijevanje procesa promjena u osnovnoj školi prva je i osnovna pretpostavka ljudske sklonosti prema tim promjenama. • Jednakost i pravičnost u obrazovanju. otvorenost ka promjenama bitan je preduvjet uspjeha bilo koje promjene. • Obaveznost i besplatnost osnovne škole. • Decentralizacija. psihomotornog i voljnog. • Naučna utemeljenost obrazovanja kao doživotnog procesa (cjeloživotno učenje). • Temeljna znanja i vještine su u funkciji globalnog razvoja i globalnih interesa. solidarnost i kompetencija u razvoju pojedinca.

Visokoškolsko obrazovanje za sve profile nastavnika će raditi na uspostavljanju balansa u zastupljenosti stručnih. ovisit će kojom brzinom će teći uspostavljeni proces promjene škole i proces obrazovanja. Tu su i sadržaji koji osiguravaju kvalitetnu i korektnu informaciju o onima koji su pored nas i sa nama (umjetnička. Zajednička jezgra Zajednička jezgra su sadržaji pojedinih nastavnih predmeta bez kojih predmet ne može postojati (primjereni uzrastu učenika). • Smjernice za praćenje napredovanja učenika. koliko zastupa jednakost i pravdu. naučna. Jasna predstava o značaju nauke i tehnologije u savremenom životu.). • • • • Svemu treba dodati estetsku dimenziju. te didaktičko-metodičkih i pedagoško-psiholoških sadržaja u edukaciji nastavnika. bez obzira na veliku raznolikost kod svih je zajedničko da imaju znatne potencijale i mogućnosti ranog učenja. No. Novom koncepcijom treba sačuvati pozitivno iskustvo i tradiciju postojeće organizacije škole. različita iskustva i predznanja itd. Od onih koji će nositi te promjene. rezultati u kulturi i kulturnom nasljeñu. Posjedovanje ličnih vještina (mogućnost donošenja odluka. human odnos prema svakom živom biću. Ovladavanje osnovnim znanjima dva strana jezika. Sposobnost pozitivne komunikacije.Populacija šestogodišnjaka je izuzetno heterogena (individualne razlike u tjelesnoj. Ovi potencijali se najbolje mogu iskoristiti spuštanjem granice upisa u osnovnu školu. • Indikatori uspješnosti. tehnička ostvarenja. likovnu i muzičku pismenost i sposobnost pojedinca da zna napraviti izbor u skladu s kriterijima lijepog u svim sadržajima. koliko utiče na atmosferu mira i tolerancije u zajednici).zajedničke jezgre i posebnog dijela . • Cilj izučavanja. a to su nastavnici. U skladu s Koncepcijom devetogodišnjeg obaveznog odgoja i obrazovanja. Spremnost učenika za prihvatanje uloge odgovornog grañanina (koliko cijeni kulturu i običaje drugih ljudi. medijska kultura). Zajednička jezgra . socijalnoj i emocionalnoj razvijenosti. razvijenost pozitivnih navika. Zato je itekako važno pitanje kako nastavnici razumiju devetogodišnje obavezno osnovno školovanje. Ishodi i kompetencije odgoja i obrazovanja • • • • Učenička pismenost u širem smislu riječi (čitanje i pisanje. Devetogodišnja osnovna škola osigurat će temeljna znanja i vještine za uspješan nastavak školovanja u srednjoj školi. nastavni planovi i programi kantona sastoje se od općeg dijela .• • • Povećana saradnja škole. odgojno-obrazovni ciljevi. Sposobnost kritičkog mišljenja i uspješnog rješavanja problema. • Sadržaji. mentalnoj. numerička i informatička pismenost. nastavnika i svih zaposlenih. kao i zajednice u kojoj škola djeluje. Razlike na nivou postignuća na početku i na kraju devetogodišnjeg odgoja i obrazovanja. pojmovi koji daju identitet nastavnom predmetu. • Objašnjenja i didaktičko-metodičke napomene. briga o vlastitom zdravlju i zdravlju drugih. sposobnost uspješnog nošenja s teškoćama u životu. običaji). a unaprijediti njene najslabije tačke. Plan i program nastavnih predmeta sadrži slijedeće elemente: • Uloga i značaj nastavnog predmeta. procjenjivanje nivoa postignuća.lokalne komponente. • Očekivani rezultati učenja.

. a ne samo na identificiranju problema ili smetnji. Date su smjernice za organizaciju nastave i strategije učenja. Odreñeni su indikatori uspješnosti za svaki predmet. odnosno učenike koji nailaze na prepreke u učenju i učešću. općinama i kantonima da razviju vlastite programe. samokontroli) svakog pojedinog učenika. kao i drugim važnim osobinama (kvalitetu pažnje. Rad sa učenicima sa posebnim obrazovnim potrebama Za učenike sa posebnim obrazovnim potrebama. oblastima i temama. istrajnosti u radu. razvijaju se prilagoñeni programi. ishodi učenja svakog nastavnog predmeta. kao i praćenja i ocjenjivanja učenika. razvijaju zajedno nastavnik i stručni tim za podršku učenika sa posebnim potrebama na nivou škole uz učešće roditelja. kao i plan rada. iskustvom. birajući sadržaje i područja učenja koji su specifični za lokalnu zajednicu. Odreñeni su opći ishodi učenja u osnovnoj školi i u okviru toga. Prilagoñavanje podrazumijeva modifikaciju programa redovne nastave u skladu sa sposobnostima. Važno je istaći da se pri odabiru sadržaja. Pri tome se prevashodno vodi računa o potencijalima učenika i mogućnostima za razvoj. Za izradu nastavnog plana i programa korištena je sljedeća metodologija: Sadržajna i vremenska raspodjela programskih sadržaja po pojedinim nastavnim predmetima. motivaciji. emocionalnoj i socijalnoj zrelosti. Lokalna komponenta Ovaj dio programa daje mogućnost školama. Individualno prilagoñeni program. općenito vodilo računa da oni budu što više uporedivi i kompatibilni sa sadržajima učenja u zemljama evropske zajednice na tom nivou obrazovanja.osigurava transparentnost unutar školskog sistema u različitim dijelovima u Bosni i Hercegovini i Federaciji Bosne i Hercegovine.

odjeljensku zajednicu. eventualno neki novi predmet (izborni. .MODEL OKVIRNOG NASTAVNOG PLANA ZA DEVETOGODIŠNJU OSNOVNU ŠKOLU Obrazovne oblasti i programi Jezici Zastupljenost nastavnih časova sedmično po trijadama I trijada I II 4 3 3 2 2 2 16 III 4 2 3 3 2 2 2 18 II trijada IV 5 3 3 4 2 2 2 21 V 5 3 1 2 4 2 1 1 1 2 22 VI 5 2 2 1 4 1 2 1 2 1 1 2 24 III trijada VII VIII 4 2 2 2 4 2 2 1 1 2 1 1 2 26 4 2 2 1 4 1 1 2 2 2 1 1 2 25 IX 4 2 2 2 4 2 1 2 2 1 1 1 2 26 38 16 8 11 1 2 6 32 2 6 6 5 4 1 5 4 13 13 18 191 Predmeti obavezni / izborni Ukupno nastave B/H/S jezik i 3 književnost Prvi strani jezik Drugi strani jezik Moja okolina 2 Društvene Društvo nauke Kultura življenja Historija/povijest Matematika 2 Priroda Prirodne nauke i Biologija matematika Geografija/zemljopis Fizika Hemija/kemija Tehnika i Osnove tehnike informatičke Tehnička kultura tehnologije Informatika Likovna kultura 2 Umjetnosti Muzička/glazbena 2 kultura Tjelesni i Tjelesni i zdravstveni 2 zdravstveni odgoj odgoj Ukupno redovna nastava 13 Izborni Vjeronauka/vjeronauk predmet Napomena: Broj nastavnih časova za vjeronauku. vannastavne aktivnosti. u skladu s mogućnostima o kojima je riječ u Koncepciji. dopunske/dodatne programe. fakultativni) odredit će se na kantonalnom nivou.

OKVIRNI NASTAVNI PLAN I PROGRAM za prvi razred devetogodišnje osnovne škole .

odjeljensku zajednicu. 5. fakultativni predmeti SEDMIČNI BROJ NASTAVNIH ČASOVA 3 2 2 2 2 2 13 GODIŠNJI BROJ NASTAVNIH ČASO VA 102 68 68 68 68 68 442 Napomena: Broj nastavnih časova za vjeronauku. srpski jezik i književnost Matematika Moja okolina Muzička kultura Likovna kultura Tjelesni i zdravstveni odgoj UKUP NO: Izborni. 4.OKVIRNI NASTAVNI PLAN ZA PRVI RAZRED DEVETOGODIŠNJE OSNOVNE ŠKOLE REDNI BROJ 1. fakultativni) odredit će se na lokalnom nivou. hrvatski. dopunske/dodatne programe. eventualno neki novi predmet (izborni. . 6. vannastavne aktivnosti. 3. 2. u skladu s mogućnostima o kojima je riječ u Koncepciji. OBAVEZNI NASTAVNI PREDMETI Bosanski.

Dalji rad na svim aspektima i kvalitetima čitanja tekstova štampanih ćiriličnim pismom. Usavršavanje tehnike pisanja. III Usvajanje štampanih slova ćirilice. Korektno samostalno čitanje tekstova štampanih latiničnim pismom. brzina). vježbe iščitavanja i čitanja (pravilnost čitanja i razumijevanje). Usavršavanje tehnike i logike čitanja u okviru latiničnog pisma. Usavršavanje tehnike čitanja u okviru ćiriličnog pisma. uvoñenje elemenata izražajnosti. Priprema za usvajanje štampanih slova latinice Drugo polugodište I RAZRED Usvajanje velikih i malih štampanih slova. . razumijevanje. hrvatski. srpski jezik i književnost (102 nastavna časa) Globalne naznake dinamike usvajanja elementarne pismenosti Radi orijentacije u kreiranju sadržaja nastavnih programa svih nastavnih predmeta ponuñen je raspored usvajanja sadržaja jednog i drugog pisma. II Vježbe čitanja (pravilnost. Usavršavanje tehnike i logike čitanja. Prvo polugodište Razvoj govora. Usvajanje pisanih slova ćirilice. ščitavanje i čitanje (pravilnost i razumijevanje pročitanog).Bosanski. IV Korektno samostalno čitanje tekstova štampanih latinicom. Vježbe izražajnog i stvaralačkog čitanja i izražavanja u okviru latiničnog pisma.

pojmovnu distinkciju. izvanškolsko čitanje. Brojni su činioci koji utiču na kultivisanje govora: nivo govorne razvijenosti (kvalitet diskriminacije glasova i artikulacije. mogućnost poreñenja. razvijamo gramatičko-pravopisne aspekte i uvodimo ih u različite oblike usmenog i pismenog izražavanja. punoćom i mudrošću. Važno je znati da nastava maternjeg jezika daje temeljna znanja iz jezika i književnosti. Razvoj dječijih govornih sposobnosti moguće je posmatrati u kontekstu usvajanja jezika. živjeti sa svrhom. Govor je u osnovi komunikacije i ukupnog učenja. Jezik ima obrazovnu. grupe i zajednicu u cjelini. diferencijacije. funkcionalnu. Govor je aktivnost komunikacije pomoću jezika. temeljnu pismenost u gramatičko-pravopisnom. odgojnu. hrvatski. sadržaje usmenog i pismenog izražavanja. Čitanje i učenje su u osnovi komunikacije i sami su komunikacija. Program nastave jezika uključuje sadržaje nastave gramatike. Čitanje je sredstvo i metoda učenja. uopštavanje. kvalitet govora u razredu i ukupnom okruženju. radošću. osnove teorije književnosti i samostalno. Posredstvom programskih sadržaja ovog nastavnog predmeta razvijamo jezično osjećanje učenika. ali je i moćno sredstvo djelovanja na pojedinca. komunikacijsku funkciju. prisustvo govornih smetnji i poremećaja. srpski jezik i književnost kao nastavni predmet je sistem jezičnog i književnog znanja. Ako dijete ima problema sa čitanjem – sigurno će se to odraziti na njegova postignuća u svim nastavnim predmetima. pravogovora i pravopisa.ULOGA I ZNAČAJ Jezik je važan činilac u razvoju svakog ljudskog bića. sadržajnom i kompozicijskom smislu. Samo pismen čovjek može djelovati efikasno. izbor sadržaja koji poticajno djeluju na govorni razvoj. zaključivanje. A neuspjeh obeshrabruje i raña nove neuspjehe. Nastavu čitanja i pisanja nužno je posmatrati u kontekstu ukupnog napredovanja učenika i posvećivati joj onoliko pažnje koliko stvarno utiče na osvješćivanje smisla stalnog učenja. A program nastave književnosti sadrži književna djela. stilskom. razvijenost individualnih programa. . Bosanski. razvijenost i bogatstvo rječnika). Ima posebno naglašenu informativnu i komunikativnu vrijednost jer je zajednički za ljude koji žive u odreñenoj zajednici. Na funkcionalnom nivou jezik i govor utiču na psihološke i lingvističke sposobnosti: zapažanje i imenovanje bitnih elemenata. korektno vladanje rečenicom. U prvom razredu bavimo se govorom djeteta i dalje radimo na razvijanju pojedinih kvaliteta usmenog govora. Ta znanja utiču na uspjeh u učenju i drugih nastavnih predmeta.

postupku riječ . pantomima neverbalna komunikacija u funkciji poruke pravim slo va od plastelina. traženju kreativnijih rješenja P SIHOMOTORIČKO PODRUČJE rukovanje priborom za pisanje i crtanje položaj tijela pri čitanju i pisanju koordinacija pokreta šake i prstiju i pokreta očiju gipkost pokreta i estetika rukopisa brzina i tačnost u prepoznavanju oblika.značenje izbor riječi i rečenica prihvatljivo neprihvatljivo u govoru. dodir mi kaže.glas riječ . pojava Slike dogañaja Crteži Niz slika koje predstavljaju dogañaj Ilustrirana razredna slovarica Razredna slo varica bez ilustracija Individualne slovarice Aplikacije Slogovnice Kartoni riječi Filmovi Glina.radionice Igraonice . bića. sastavljanje plana sposobnost zaključivanja sposobnost evaluacije i samoevaluacije AF EKTIVNO PODRUČJE Stavovi. plastelin . vrijednosti život je vrijednost znanje je važno pismenost je važna za pojedinca i zajednicu (čitanje mi je potrebno da bih mogao učiti iz knjiga. šta treba zapamtiti zašto je nešto lijepo. crtežom. posebno u jeziku i književnosti) ljepoti kazivanja (usmena i pisana forma) vlastitom napredovanju kreativnom izrazu potrebi učenja o načinima učenja prema poboljšanju kvaliteta komunikacije govorom istraživanju. riječi i djela/ nadzor nad govorom i ponašanjem disciplina odgovornost marljivost poštenje istinoljublje pravdoljublje Interesi usmjereni prema: knjizi i znanju (čitanju i sadržajima koje nudi knjiga) lijepom u svim sadržajima. u radu s djecom sa posebnim potrebama u individualnom programu) Oblici jezičke/jezične i socijalne komunikacije Rad u grupi. postupak i sredstvo Nastavna sredstva Slike predmeta.struktura boja klasifikacija slova.O D G O J N O-O B R A Z O V N I C I LJ E V I U I R A Z R E D U SPOZNAJNO PODRUČJE Znanja šta čujem.slog riječ . ovo govori pisac. kretnjom mimika. pamtim i znam Slušam. slogova riječi čujem – pišem poručujem simbolom. prvo. a šta vidim ? (glasovi i zvukovi. ja s drugima i drugi sa mnom Rad u paru Kooperatvni rad Frontalni rad Individualni rad Individualizirani rad Igraonice – maštaonice Igraonice .rečenica poznavanje štampanih slova latinice ovo je priča ovo je pjesma lik u priči ovo je dobro a o vo nije dobro ponašanje zato što….drugo. doživljavam i izražavam riječima Slušam i izražavam pokretom Razgovor Imitacija Igranje uloga Pričanje Prepričavanje opis (perceptivni i doživljajni nivo). osjećam.pričaonice Individualni programi u učionici za sve Komunikacijski postupci Slušanje govora i čitanja Slušamo glaso ve u prirodi i oponašamo Slušam. gest. gline. predmeti i bića) slovo . a nešto nije lijepo u sadržaju. a ovo lik iz priče Vještine i sposobnosti sposobnost pravilnog i smislenog govora sposobnost pravilnog i jasnog izražavanja sposobnost posmatranja i zapažanja bitnih elemenata sposobnost analize i sinteze sposobnost klasifikacije elemenata praćenje toka dogañaja u priči uočavanje važnih pojedinosti uočavanje likova i njiho vih osobina sposobnost zamišljanja situacija i ponašanja sposobnost pravilnog i jasnog izražavanja uočavanje slijeda.. a pisanje da bih kazao šta mislim u pisanoj formi) i iskustvo je važno u učenju priroda je otvorena knjiga iz koje mogu učiti vrline ispravnog ponašanja /sklad misli. izrezujem iz novina Specifične metode i postupci Glasovna analitičko sintetička metoda Globalna metoda Kombinovana metoda Grupna obrada slova Monografska obrada slova (povremeno: u usvajanju slova složenije grafičke strukture. predaha nakon usvajanja više od 15 slova. to mi liči na… igra kao situacija.

Razvijanje spontanosti govora (memorisanje i reprodukcija stihova. Usvajanje štampanih slova latinice (veliko i malo slovo na istom nastavnom času). niz slika). Poticanje i razvijanje stvaralačke mašte i stvaralačkog mišljenja radi praćenja napredovanja u govoru. Predmet – slika – riječ Riječ – glas. a da rečenica ne promijeni smisao). Vježbe stvaralačkog slušanja (izbacio bih iz priče. broj glasova). govor i čitanje) Vježbe slušanja uzornog književnog govora. Riječ . organiziranih usmjerenih imitacija. Vesna Parun: Uspavanka za ježa.TV-emisije su poticaji i sredstva u realizaciji svih sadržaja. Nije to rekao. zapamtio-ilustriram). ščitavanja i čitanja. nonsensnih iskaza i nonsensnih književnih tekstova. prepoznavanje elemenata vedrine. Razvijanje jezičkog/jezičnog osjećaja djece posredstvom spontane (nenamjerne) imitacije. šale u priči. Razumijevanje sadržaja rečenica. teksta. pripovijedanja. Transformacija smislenog iskaza u besmisleni iskaz i obrnuto. uzvičnim i izjavnim rečenicama te sa pisanjem riječce “li”). uzvične i izjavne rečenice i pisanje riječce “li” (učenici se samo pojmovno trebaju upoznati sa upitnim. Nasiha Kapidžić-Hadžić: Lutke u školi. Razmišljanje o značenjima riječi. knjigu. tri ili više riječi). jezičnom/jezičnom. Poželim da vjetar odnese zauvijek.rečenica (rečenica ima dvije riječi. Narodna priča: Zekina kućica. Uočavanje značenja riječi. u dikciji (Novo ime za dan. drugarici). Bosiljka Letić – Fabri: Jesen Filmske priče za djecu . Želim da). GvidoTartalja: Kratkotrajna škola. olovku. Podsticaji kognitivnom. Razvijanje sluha za gramatičku ispravnost govora. noć. Predvježbe za usvajanje velikih i malih štampanih slova latinice. Sjedimo u krugu. pozvao bih u priču. Rečenice (zamjenjujemo riječ u rečenici. promijenio bih kraj priče. Vježbe diskriminacije glasova. iskazu. drvo. slušao sam i «vidim». na kraju i u sredini riječi). neverbalna komunikacija (gest. Bogaćenje rječnika. Prepoznavanje i imenovanje predmeta i bića. posebno sadržaji književnih tekstova.PROGRAMSKI SADRŽAJI Jezičko/jezično izražavanje (slušanje. Zehra Hubijar: Zeko i djeca. rekreativni razgovor. Ja sam voditelj i upoznaću vas. uspostavljanje logike u iskazima. zapažanje osobina. slika dogañaja kao podsticaj. dramatizacija. razvoj jezičnog stvaralaštva (pričanje. Da sam vjetar. svjesne (namjerne) imitacije. zagonetki. brzalica). razgovor. teksta. smijeha. pričama. Luko Paljetak: Gramatička česma. Razvijanje fonemskog sluha i fonemskog kapaciteta. Vježbe tipa: Tišina mi je rekla. stvaralačke primjene (prepoznavanje i oponašanje glasova i zvukova. cvijet. Muzika mi je šapnula. ritma). Humoristično/humorističko pričanje. Priča ne počinje tako. mikrofon je moj i reći ću nešto lijepo o mom drugu. pitalica. Upitne. Riječi (duže i kraće. Ščitavanje i . Priprema za usvajanje štampanih slova. Glasovna analiza riječi (glas na početku. mimika. Vježbe artikulacije. emotivnom i kreativnom razvoju: sadržaji posredne i neposredne stvarnosti.uspjeha u samostalnom sastavljanju rečenica. Grigor Vitez: Gitara jesenjeg vjetra. Kritičko slušanje: Nije tako u priči. Stvaranje priče naizmjeničnim učešćem nastavnika i učenika. Riječ i promjena konteksta. pantomima u komunikaciji i igranju uloga). opis. čitanja.

Čitanje kraćih tekstova. Savladana je većina padeža. pravilno čitaju jednostavnije riječi i rečenice. razumijevanje pročitanog i mogućnost reprodukcije). predvježbe za čitanje. životinje. pjesma. Elementi svih prethodno navedenih područja uključeni su u programske sadržaje. Stvarat će nove riječi. poručivati. objašnjenja. Da li je uočljivo napredovanje učenika u usvajanju znanja i vještina navedenih u definiranim ishodima učenja: učenici uspješnije govore i komuniciraju. Uspješna . more. Poboljšat će se fonemski sluh i fonemski kapacitet. ali i efektnost izražavanja. teksta. ali će polaskom u školu u njegov život ući potpuno novi svijet i novi načini postavljanja zahtjeva. djeca…). Grupiranje riječi oko izbarane riječi (ŠKOLA. Razumiju pročitano. čitati i razumjeti pročitano u skladu s individualnim razvojem i mogućnostima učenja. napomene. zeko. fluentnost. Usvajanje pojedinih segmenata elementarne pismenosti (pravilan govor. kraće tekstove). odobrava ili se suprotstavlja. Ovladalo je govorom i sistemom pravila bez poznavanja pravila. Žele učiti. gramatička pravilnost. Spretniji su u rukovanju priborom za crtanje i pisanje. Šta sam zapamtio? Čitam. OČEKIVANI REZULTATI Smanjit će se razlike meñu djecom u pogledu prethodnih postignuća . Vježbe s kartonima riječi. Sasvim je svjesno okruženja koje je bilo u njegovom iskustvu. ukupna artikulacija i organizacija. mogućnost analitičko sintetičkog pristupa riječima i rečenicama. Dopunjavanje rečenica. poznavanje štampanih slova latinice.. Objašnjenja: zašto je ta riječ uz riječ ŠKOLA. Razlike izmeñu inicijalne i finalne slike o znanjima. livada.pokušaji čitanja riječi. Posredstvom govora ono traži mjesto u grupi i načine integriranja. Dijete će govorom u usmenoj formi izražavati misli osjećaje. odnosno produkcije sadržaja) . Zapamtio sam ko nije dobar u priči. DIDAKTIČKO-METODIČKE NAPOMENE U prvom razredu osnovne škole pažnja je usmjerena na razvoj govora i usmenog izražavanja. predstoji usvajanje . Oponaša s uspjehom ljude. ilustriranje). Govorom. Obogatiće rječnik u kvantitativnom i kvalitativnom smislu. jasnoća. bliska mu je dramska imitacija i aktivnosti koje podrazumijevaju promjenu. uspjeh. a druge riječi su nebo. Zamjena riječi u rečenici. nizove rečenica. Ovladat će glasovnom analizom riječi. rečenica. raduju se. jednostavno komunicira. briga. bolje razumiju nastavnikova pitanja. INDIKATORI USPJEŠNOSTI Koliko djeca doživljavaju školu kao svoj drugi dom. Očekivani rezultati su istovremeno i nastavni ciljevi. radost. čitanje. ščitavanje i čitanje riječi i rečenica. ščitavanje. U oblikovanju komunikacijskog sadržaja važni su: pravilnost. učenje. oblak. Poboljšat će se sposobnosti artikulacije i ukupnog kvaliteta govora (u meñusobnoj komunikaciji i u vježbama reprodukcije. Riječ je o šestogodišnjem djetetu koje vlada rečenicom sa približnom strukturom rečenice odraslih. strukturiranje rečenice. knjiga. U osnovi je ovakvog izražavanja adekvatan izbor riječi. razumijevanje pročitanog i reprodukciju sa ili bez elemenata kreativnosti. Razvijanje sposobnosti povezivanja riječi u smislene cjeline (rečenice. brži su u reakcijama.finijih aspekata jezičkog sistema”. Radoznali su. jato. reprodukcija pročitanog na osnovu detaljnih pitanja u usmenoj formi. ali bez naznačenih obaveza u pojmovnom smislu. raspoloženja. Uspostavljanje logičkog slijeda u poremećenom slijedu rečenica. Usvojit će štampana slova latinice. vještinama i ukupnim postignućima učenika je indikator uspjeha i nastavnikovog profesionalnog umijeća. Čitanje kraćih rečenica. Znaju slova. kraćeg teksta (pravilnost razumijevanje pročitanog. dinamiku. Ispoljavaju interes prema knjizi i znanju. maštaju i stvaraju.

otvorenost. To vrijedi za sve nastavne predmete i obaveze u njima. Djetetu je bliska igra. a ne prihvatati slijepo bilo čije sugestije. kao i specifične metode (globalna. ali ne i preklapanje sadržaja. Treba imati na umu činjenicu da je učenje socio-kulturni. razgovor. metode koje podrazumijevaju upotrebu teksta. Na bazi slušanja formira se osjećaj za pravilnost. U drugom polugodištu uključite slovo kao znak. spontano usvaja lekseme iz nastavnikovog govora. pričanje o sadržaju slika). napetost. Kada je u pitanju ovaj uzrast važno je imati u vidu da je mnoge sadržaje moguće realizirati u igri i kroz igru. U uvjetima školskog učenja na jednoj su strani učenici. S tim treba računati. kombinovana). Ako dijete nema razvijenu glasovnu osjetljivost. Izmeñu su načini posredovanja. Nastavnik ne smije pokazivati zabrinutost. Igra ne smije biti sama sebi svrha. komunikacijske situacije i adaptacioni okvir. Važno je da učenici ne usvajaju pravila i definicije. Ne zahtijevajte od djeteta da preslikavaju grafičke strukture slova jer je to besmislena aktivnost. dinamičnost i usmjeravati ukupnu aktivnost prema novim spoznajama i drugim segmentima koji su sastavni dijelovi programa. standard. prezentacije i uživljavanje u situaciju . Nastavnik bi morao razumijevati smisao svih aktivnosti. Važno je da ne «osvješćuje» teškoću kao takvu. Dijete zna i može veoma pažljivo slušati pod uvjetom da je nastavnikova priča živa i zanimljiva. strah. glasovna analitičko-sintetička. Motoriku šake dijete može vježbati na smislenim sadržajima. dodaje. Od prvog dana nastavnik će koristiti dječiju radoznalost. . Dijete oponaša nastavnika.komunikacija je načelo cjelokupnog rada u školi i snalaženja u životu. Prisustvo ili odsustvo ljubavi i razumijevanja. ilustracija. opisivanje na nivou opažanja svojstava predmeta i bića uz angažiranje svih čula. ali u kombinaciji: pričanje i objašnjavanje. normu. Prvi mjesec je mjesec snalaženja. ili ima drugi problem nastavnik će strpljivim i upornim radom pokušati otklanjati smetnje. Igra je sredstvo i metod pri ostvarivanju odgojno-obrazovnih ciljeva. U učenju su važna emocionalna stanja. To je vrijeme predviñeno za govorni razvoj. na drugoj sadržaji. ili izazvati teškoće. osiguravati meñusobno prožimanje. A u igri su primjenjive sve nastavne metode. traženja sebe meñu drugima i s drugima. ali i kognitivni i krajnje lični fenomen. Zato je moguće planiranjem sadržaja uspostaviti tematske krugove. ako zamjenjuje glasove. Dijete se veoma lijepo igra i bez nas. Igra je u funkciji ostvarivanja nastavnih ciljeva. Za sve vidove slušanja važan je sadržaj. Ta saznanja treba usmjeriti prema individualizaciji ukupnog rada. U prvom polugodištu učenici ne usvajaju slova i čitanje. Ta nova situacija traži komunikacioni kontekst. pa i raspravljanje o pitanjima koja su njima važna. mogu usporiti ili ubrzati govorni razvoj i dovesti do napretka. izostavlja. priča i način pričanja. Nastavnik će koristiti oblike izražavanja i vježbe primjerene šestogodišnjem djetetu (prepričavanje na osnovu detaljnih pitanja.

Matematika PROGRAMSKI SADRŽAJI 1. relacije meñu njima. brojnost. PREDMETI OBLIKA LOPTE (KUGLE). − Uporeñivanje brojeva (<. pažnje. − Zbrajanje i oduzimanje. daleko. odgojnim i funkcionalnim). u eri dinamičnog naučnog i tehničko tehnološkog razvoja. likovne kulture. − Mjerenje veličina .). RAVNE I ZAKRIVLJENE PLOHE (POVRŠI). metar. LIKOVI I LINIJE (CRTE) − Likovi oblika kruga. debljini. Nastava matematike predstavlja glavni segment cjelokupnog općeg obrazovanja i temelj razvoja cjelovite ličnosti učenika jer daje značajan doprinos u sveukupnim učeničkim postignućima (obrazovnim. kocke. 2. 4. CILJEVI I ZADACI Cilj nastave matematike u prvom razredu devetogodišnje osnovne škole je odgajanje i obrazovanje učenika na temelju formiranja osnovnih matematičkih pojmova i usvajanje sadržaja kao što su usporeñivanje predmeta po osobinama i uzajamnom položaju (odnosu). lijevo. mjerenje veličina. − Redni brojevi od 1 do 5. fizike. >. duljini. unutrašnjost i spoljašnjost (vanjština). =. visini. − Brojevi 4 i 5. a odgojna uloga se ogleda u njenom utjecaju na razvoj pozitivnih crta učeničke ličnosti (tačnost. te pomažu pri izučavanju drugih nastavnih predmeta – moje okoline. − Odnos meñu predmetima i veličina predmeta. desno. − Broj 10. te operacije sabiranja i oduzimanja. posebno danas. prirodni brojevi do 10. litar. logičko. te opće kompjuterizacije. RELACIJE I OPERACIJE − Primjeri skupova. − Tačke kao presjeci linija (sjecišta). rasuñivanja. trokuta. SKUPOVI. unutra – na – izvan. − Blizu. 3. − Brojevi od 6 do 9. opadajući i rastući brojni niz (predstavljanje na brojnoj liniji). ispred-izmeñu-iza. pridruživanje elemenata dvaju skupova. hemije. uspravno-koso-vodoravno. − Brojevi od 1 do 3.jedinice i mjere (kilogram.. urednost. kao i razvoju gore navedenih pozitivnih crta ličnosti. BROJEVI. funkcionalna se ogleda u njenom velikom utjecaju na razvoj općih intelektualnih sposobnosti (pamćenja. ispod-na-iznad. ≠). Obrazovna uloga sastoji se u usvajanju programom propisanih matematičkih sadržaja. imenovanje oblika i uočavanje njihovih sličnosti i razlika. mjerne jedinice.(2 časa sedmično. VALJKA I PIRAMIDE − Upoznavanje predmeta oblika lopte. KOCKE. − Članovi skupa. itd. 68 časova godišnje) ULOGA I ZNAČAJ Nastavni predmet Matematika. Matematički nastavni sadržaji zbog svoje egzaktnosti i logičke strukture upravo pogoduju razvoju intelektualnih i stvaralačkih sposobnosti učenika. − Broj 0. preciznost. označavanje. − Prethodnik i sljedbenik. − Otvorene i zatvorene ravne i krive linije (crte). sat i KM). upornost). P ROCJENJIVANJE I MJERENJE VELIČINE PREDMETA − Usporeñivanje predmeta po boji. pravokutnika i kvadrata.. valjka i piramide. stvaralačko i kreativno mišljenje. . ima bitan značaj i ulogu u odgoju i obrazovanju mlade generacije i njihovom pripremanju za budući život i rad. širini. USPOREðIVANJE.

• Procjenjivanje rezultata mjerenja.− Redni brojevi od 1 do 10. RAVNE I ZAKRIVLJENE PLOHE (POVRŠI). kocke. SKUPOVI. • Usvajanje izraza «plus» i oznake «+». termometar. OČEKIVANI REZULTATI (ISHODI) UČENJA 1. • Zapažati i identificirati skupove iste i različite brojnosti. • Upoznati tačku kao presjek linija. 3. KOCKE. • Kroz primjere iz svakodnevnog života upoznati redne brojeve. 2. metar. «veće». spajanja i grupiranja. RELACIJE I OPERACIJE • Osposobiti učenike za promatranje skupova u neposrednoj okolini. likove. USPOREðIVANJE. • Prepoznati da je desetica skup od 10 jedinica i upoznati učenika s načinom bilježenja broja 10. P ROCJENJIVANJE I MJERENJE VELIČINE PREDMETA • Uporeñivanjem otkriti sličnosti i razlike prema osobinama i uzajamnom položaju predmeta. . • Usvojiti izraz «pripada» i «ne pripada» skupu . • Uočiti sličnosti i različitosti meñu njima. • Prepoznati da predmeti iz životnog okruženja imaju sličnosti i različitosti sa geometrijskim oblicima. «jednako» i «nejednako» i oznake <. LIKOVI I LINIJE (CRTE) • Promatranjem prepoznati ravne i zakrivljene plohe (površi). • Identifikovati sabiranje kroz aktivnosti dodavanja. • Upoznati brojeve od 1 do 9. brojnost praznog skupa. upoznati i primijeniti izraze «manje». • Uporeñivati brojeve (već od broja 3). «element skupa» i «nije element skupa». • Upoznati učenike sa postupkom pridruživanja. • Osposobiti učenike da sabiraju i oduzimaju na različite načine (korištenjem tabela i brojevnog pravca. • Grafičko predstavljanje tačke. linijar. • Preko konkretnih primjera navesti učenike da zaključe da se zbir neće promijeniti ako sabirci zamijene mjesta i da su sabiranje i oduzimanje suprotne računske operacije (radnje). štap. • Upoznati čime mjerimo (pedalj. >. pravilna interpretacija jednostavnijih grafikona) u okviru prve desetice. • Nula. • Usvajanje izraza «manje» i oznake «-». BROJEVI. Napomena: Nastavnik može sa djecom koja pokazuju interes i visoke sposobnosti za matematiku raditi i računske operacije u skupu brojeva do 20. otvorene i zatvorene linije (njihovu unutrašnjost i spoljašnjost). • Upoznati i imenovati jedinice za pojedine veličine. stopa. sat) • Mjeriti to znači uporeñivati. vaga. 4. • Procjenjivanje veličine predmeta na temelju vizualne percepcije i odnosa meñu predmetima. PREDMETI OBLIKA LOPTE. uzimanja i odvajanja. ≠. • Upoznati učenike sa pojmovima «prethodnik» i «sljedbenik» (već od broja 5). • Identifikovati oduzimanje kroz aktivnosti smanjenja. valjka i piramide. veza sabirajanja i oduzimanja. VALJKA I PIRAMIDE • Promatranjem predmeta iz svoje okoline upoznati i imenovati oblike lopte. =. poreñenje dobivenih rezultata sa predviñenim rezultatima.

širini. razmjenu informacija i iskustava sposobnost kritičkog vrednovanja vlastitih postignuća (ishoda znanja) i usporeñivanje sa rezultatima drugih (par. unutrašnjost i spoljašnjost zatvorenih linija. kocke.. procjenjivanje i mjerenje veličine predmeta uporeñivanje predmeta po boji. unutrašnjost i spoljašnjost (vanjština). desno. STAVOVI.izvan tačke kao presjeci linija (sjecište) imenovanje i razlikovanje predmeta po obliku zapažanje.ODGOJNO-OBRAZOVNI CILJEVI I ZADACI SADRŽAJ I Uporeñivanje. ispred-izmeñuiza. unutra – na . izražavaju rezultate mjerenja AKTIVNOSTI NASTAVNIKA planira i organizira. pomaže i korigira tematski povezuje sadržaje uključuje roditelje i druge uposlene u školi u realizaciju programskih sadržaja permanentno prati napredovanje učenika potiče samostalna i timski istraživački i kreativni rad učenika II Predmeti oblika lopte .) procjenjivanje meñusobnog odnosa predmeta i njihove veličine učenici se trebaju samo pojmovno upoznati sa mjerenjem veličina.) sposobnost da se greška doživljava kao stimulans za nove pokušaje iznalaženja rješenja. prepoznaju i definiraju uočavaju različite linije. valjka i piramide imenovanje oblika III Ravne i zakrivlje ne plohe (površi). računaju predviñaju. PONAŠANJE razvijanje svijesti o potrebi procjenjivanja.. likovi i linije (crte) likovi oblika kruga.. sat i km) SPOSOBNOSTI sposobnost korištenja matematičkog jezika i simbola . ponašanja i sklonosti za otkrivanje. koordinira. trokuta i pravokutnika otvorene i zatvorene ravne i krive linije (crte). prati. ispod-na-iznad. reagira. širini. lijevodesno. kocke. istraživanje i rješavanje problema kroz igru i zabavu AKTIVNOSTI UČENIKA Kroz je dnostavnije i složenije aktivnosti i igre učenici: učestvuju u svim etapama rada.. tim. duljini. duljini i širini prostorno se orjentišu (uotvorenom i zatvorenom prostoru) procjenjuju meñusobne odnose predmeta logički zaključuju. sat i KM) ZNANJE razlučivanje (razlikovanje) predmeta po boji. litar. Razlikuju predmete po boji. mjere. a ne kao kočnicu u daljem radu VRIJEDNOSTI. Samostalno i timsko formuliranje zaključaka razvijanje sposobnosti za komunikaciju. metar. orijentacija u prostoru (blizudaleko. odnosno sa jedinicama i mjerama (kilogram. uspravno-kosovodoravno odnos meñu predmetima i veličina predmeta mjerenje veličina – jedinice i mjere (kilogram. mjerenja i računanja. unutrašnjost i spoljašnjost zatvorene linije identifikovanje i označavanje tačke gdje se linije presijecaju razlikuju i imenuju predmete po obliku samostalno uočavaju. lijevo. upućuje. kao i njihovom značaju u svakodnevnom životu razvijanje interesa i smisla za kolektivne igre i zajedništvo kao faktora koji utiču na formiranje pozitivnih crta ličnosti razvijanje pozitivnog stava. daleko. litar.. valjk a i piramide upoznavanje predmeta oblika lopte. visini. prepoznavanje sličnosti i različitosti predmeta iz neposrednog okruženja sa geometrijskim oblicima prepoznavanje i razlikovanje likova datih oblika razlikovanje vrste linija. razred.. metar. debljini blizu. sjecište linija 33 . duljini.

prepoznati podatke (koji su poznati. označavanje članovi skupa.Da znaju prepoznati i imenovati oblike u neposrednoj okolini. pridruživanje elemenata dvaju skupova.≠ ) brojevi 4 i 5 prethodnik i sljedbenik. vrednuje lične i stavove drugih.=. Sve je slovo – sve je broj! Vrijednosti i stavovi: Dijete bi trebalo biti osposobljeno za samostalni rad. verbalizirati proces i tačno izražavati odgovor.Da s radošću rješavaju zadatke. Cifre (znamenke) od 0 do 9 broj 10 redni brojevi od 1 do 10 uporeñivanje brojeva od 0 do 10 imenovanje skupova prema različitim osobinama čitanje i pisanje brojeva od 0 do 10 uporeñ ivanje brojeva od 0 do 10 Predstavljanje odnosa izmeñu dvaju brojeva koristeći znakove <. da poštuje pravila. 34 . slikovito prikazivanje na brojevnoj pravoj (u nizu) poznavanje sabiranja i oduzimanja do 10.praktičnih radova. ≠ identifikacija prethodnika i sljedbenika. brojevi. opadajući i rastući brojni niz (predstavljanje na brojnoj liniji) redni brojevi od 1 do 5 zbrajanje i oduzimanje broj 0 brojevi od 6 do 9.=. Učenik treba postati svjestan da može koristiti matematiku za bolje upoznavanje stvarnosti i njenu primjenu u svakodnevnom životu. a koji nepoznati). rješavati opće primjerene matematičke i logičke zadatke. da razvija sposobnost komunikacije i timskog rada. ulaganjem misaonih napora pri rješavanju odreñenih matematičkih situacija i njihovim povezivanjem sa iskustvima iz vlastitog života .>. Sposobnosti Razvijat će logičke sposobnosti kroz igru.<. INDIKATORI USPJEŠNOSTI Znaju rješavati problemske zadatke koji se odnose na sabiranje i oduzimanje u okviru prve desetice.zadataka objektivnog tipa i drugih oblika vrednovanja. brojnost brojevi od 1 do 3 uporeñivanje brojeva (>. aritmetičke probleme rješavati numeričkim operacijama.IV Sk upovi. manjim i većim grupama i da pri tome pokazuje odvažnost u otkrivanju i istraživanju novog i nepoznatog. rad u parovima. relacije i operacije primjeri skupova. rješavanje tekstualnih zadataka vezanih za sabiranje i oduzimanje korištenje rednih brojeva prve desetice imenuju različite skupove predmeta i bića iz bliže i dalje okoline čitaju i zapisuju brojeve do 10 predstavljaju odnose meñu brojevima identifikuju prethodnika i sljedbenika sabiraju i oduzimaju do 10 rješavajući konkretne zadatke GLAVNI ISHODI UČENJA Znanje i razumijevanje Učenici će znati koristiti matematički jezik. . Do indikatora uspješnosti dolazimo primjenom: . . .

Šire informacije o organizaciji nastave i strategijama učenja. U fokusu pažnje su znanje o prirodi i čovjeku.- portfolija kao pokazatelja aktivnosti u učenju i usvojenosti matematičkih sadržaja. ULOGA I ZNAČAJ PREDMETA Nauka pruža jasan pogled i način razmišljanja o svijetu. da bi se utvrdili stavovi o pitanjima koji se tiču okoline. na način primjeren uzrastu i interesima djeteta. Oni rade zajedno u prikupljanju dokaza i materijala pomoću kojih traže odgovore na ta pitanja. umjesto dosadašnjeg asocijativnog pristupa koji insistira na vježbanju (usvajanju) postupaka. znanje o načinima rada u nauci i razvoj sposobnosti korištenja tih znanja. porodici i okolini kao važnim mjestima njihovog života i razvoja. tvarima i društvenim i prirodnim pojavama i procesima. povezujući to sa jednostavnim naučnim idejama i postupcima. zdravlja i meñuljudskih odnosa. ocjenjivanju i stručnoj spremi i profilu nastavnika date su u okviru zajedničkog dijela nastavnih programa i planova. sigurnost drugih i zdrav način života. U okviru predmeta MOJA OKOLINA. učenici opažaju. živim bićima. Zagovaramo tzv. te aktivnosti učenika i nastavnika). istražuju i postavljaju pitanja o školi. stavova i ponašanja. tj. Ovaj dio programa treba da olakša nastavniku planiranje nastave sve do nivoa nastavnog časa. Uvažavajući individualne sposobnosti učenika. na ono što bi učenici trebali znati i umjeti nakon završetka prvog razreda. 35 .metodičke upute je data njihova detaljnija razrada (specificirana u odnosu na znanje i razumijevanje učenika. kognitivistički pristup koji podrazumijeva razvijanje konceptualnih znanja i smisleno usvajanje kognitivnih shema (koncepata). kao i odgovarajućih tehničkih i tehnoloških znanja CILJ Razvoj dječjih potencijala i radoznalosti kroz aktivan odnos i komunikaciju sa sredinom koja ga okružuje. Pri tome oni izvode oglede i koriste jednostavan naučni jezik za saopćavanje ideja i prepoznaju uvjete za sopstvenu sigurnost. Proučavanje nauke pomaže učenicima da ispituju utjecaj naučnog znanja na vlastiti život i primjenu tog znanja u vlastitom okruženju i zajednici. razvoj njegovih sposobnosti. potrebnih za uvoñenje učenika u razumijevanje svijeta koji ga okružuje. Sadržaje iz matematike treba tematski povezivati sa nastavom drugih predmeta. STRATEGIJE NASTAVE I UČENJA (DIDAKTIČKO – METODIČKE NAPOMENE) U nastavi matematike smatramo kao najidealniju kombinaciju tradicionalnih i savremenih metoda i oblika rada. Moja okolina (68 nastavnih časova) UVOD Nastavni program MOJA OKOLINA integriše aspekte proučavanja prirode i društva. uz didaktičko . Da bi se realizacija nastavnog programa što više usmjerila na ishode učenja. Proučavanje predmeta MOJA OKOLINA olakšava kasniji proces sticanja akademskih znanja iz oblasti prirodnih i društvenih nauka. Ono takoñer pruža učenicima priliku da postanu osobe koje samostalno uče i promovira razvoj njihovih stavova prema nauci i okruženju. vrijednosti. uz uvažavanje individualnosti učenika. u nastavi matematike primjenjivati diferencirani pristup izboru sadržaja i načina rada.

1. SREDINA U KOJOJ ŽIVIM 1. osposobljavanje za primjenu ekoloških znanja u neposrednoj okolini i svakodnevnom životu. Osposobljavanje za sigurnost u saobraćaju. Biljke i životinje 2. Moja porodica/obitelj 1. radnih i higijenskih navika. 2.ZADACI • Upoznavanje živog i materijalnog svijeta kroz igru i učeniku primjerene aktivnosti istraživačkog. zračni i vodeni saobraćaj). Naše tijelo 36 . Podsticanje i razvijanje stvaralačke mašte i stvaralačkog mišljenja. 4. Škola 1. 3. Upoznavanje učenika sa vrstama saobraćajnih sredstava (kopneni. 3. kroz aktivnu komunikaciju i odnos prema sadržajima učenja u neposrednoj okolini. Razvijanje i njegovanje kulturnih. Moje mjesto i okolina 2. Čovjek i priroda 2. Osposobljavanje za kulturu komunikacije sa odraslima i vršnjacima u socijalnom okruženju i podsticanje razvoja socio-emotivne inteligencije. 1. 4. • • • • • • SADRŽAJ 1. PRIRODA 2. Vrijeme 2. 2. logičkog i praktičnog karaktera. Ja na putu od kuće do škole 1. Razvijanje ekološke svijesti i kulture.

UČENIK U SAOBRAĆAJU Ja u saobraćaju. upućuje učenike/ce na izvore znanja. potpomaganje i stavova. učitelja/ice. Saobraćajni znaci na putu od kuće do škole. roba i ljudi. Razvijanje pozitivne slike i pozitivnog stava o sebi. i njihova odbrana. Ponašanje po pravilima. Rukovodi. saobraćajnih dolazak u školu Razvijanje sredstava od koristeći najsigurniji poštovanja prema različitih materijala i najkraći put. imenovanje vrsta saobraćaja. Saobraćajna sredstva i vrste saobraća (vazdušni. kartografske stranom ulice bez Razvijanje svijesti o pismenosti). P ravila kretanja putem (ulicom) bez trotoara i ulicom sa trotoarom. P rostorije u školi. Rasprave o ponašanju u pojedinim situacijama. Pronalazak učionice i mjesta u njoj. prijatnije raditi i nastavnika/ica i boraviti. zašto). drugova Komuniciraju sa u razredu i šire. Crtanje saobraćajnih prelaza (zebre). Razvijanje svijesti o ekologiji. Razvijanje svijesti o obavezama i njihovom ispunjavanju. Održavanje higijene radnog prostora. Simulacione igre. saobraćajnih Modeliranje Samostalan i siguran znakova i propisa. Korištenje pješačkog invalidima. da je škola školi. Raskrsnica. kulturi ponašanja u Prikladne igre u saobraćaju. Stvaranje pozitivne slike o školi i školskoj zajednici. Samostalno P ravila ponašanja. P lanira. nastavnikom/icom i Razumiju pravila ostalim Uposlenici u školi. drugih uposlenika u školi. šta. Pravilno kretanje ulicom bez i sa trotoarom. (gdje se ko prostorija u školi. Motiviranje učenika/ca za rad. Sam i zajedno sa ostalim učenicima. učionici. diskutuje. Škola kao organizirana Posmatranje organizirana zajednica u kojoj se dešavanja u školi : zajednica. Pozdravljanje uposlenih u školi. Organizira praktične vježbe na ulici i raskrsnici. Nastavnikova procjena individualnog napretka učenika. Praktičan rad van škole. prelazak preko ulice. šta radi i Uzajamno Iznošenje mišljenja. Pozdravljanje nastavnika/ca. za ustupanje mjesta znakova kao prelazak ulice. Prepoznati uposlenike u školi. Interakcija u odjeljenju. Meñusobno pozdravljanje. Redovan i blagovremen dolazak u školu. P ut od kuće do škole. Uključuje roditelje i druge uposlene u školi u realizaciju programskih sadržaja. kopneni i vodeni). Semafor. Život i rad u školi se odvija po striktno definiranim pravilima. prijelaz preko raskrsnice. Razvijanje svijesti da smo član organiziranog društva i da se ponašamo po odreñenim pravilima. prevozna sredstva. zašto. STAVOVI. Sarañuje sa roditeljima i saobraćajnom policijom. OCJENJIVANJE) SADRŽAJ ZNANJE I RAZUMIJEVANJE SPOSOBNOSTI VRIJEDNOSTI. zna ko šta radi. koji reguliše sredstava za prijevoz Poštivanje saobraćaj. Da je u čistom Pozdravljanje radnom prostoru starijih. pješački prijelaz (zebra). Prepoznavanje vozila javnog prijevoza. Higijena u školi. za kretanje ulicom Kultura ponašanja u Crtanje raskrsnica. osmišljava igre i interakcijsko učenje. Učenici/ce znaju: učenike/ice u Ime škole. simbola. Razvijanje svijesti o Imenovanje saobraćaju kao grani sobraćajnih znakova. samostalno i sigurno prelaženje ulice. (prva znanja iz kretanje lijevom prijevoza. Stajališta sredstava javnog prevoza. drugovima.MOJA OKOLINA AKTIVNOSTI NASTAVNIKA (ORGANIZACIJA I METODE NASTAVE I UČENJA. Imenovati prostorije pronalaženje u školi i njihovu učionice i ostalih P rava djeteta. Imenovanje svog naselja i ulice. P osmatra i prati učenika u saobraćaju. starijima i jednostavnih Korištenje trotoara invalidima. Komunicira sa učenicima/cama. Prepoznavanje semafora i značenje boja svjetlosti na semaforu kao sredstvu za regulisanje saobraćaja na raskrsnicama. odjeljenju i šire. argumenata saradnja. PONAŠANJE AKTIVNOST UČENIKA SREDINA U KOJOJ ŽIVIM ŠKOLA Učenici/ce mogu: Ja u školi. Direktno učešće sa učenicima u saobraćaju. 37 . Opisivanje puta od privrede koji se Prelazak ulice na kuće do škole. Prepoznavanje pješačkog prelaza (zebre) kao mjesta na kojima se jedino može preći ulica. Provedba discipline i higijene u školi. starijima i u učionici. pješačka staza. trotoara. Vozila javnog prevoza i ponašanja u tim vozilima. upućuje. namjenu. Ulica. odvija po striktno znak zelenog svjetla Raspoznavanje i utvrñenim i na znak policajca razlikovanje pravilima. ponašanja i rada u uposlenicima u školi. Izrada maketa. zajedničko i pojedinačno kretanje ulicom. Osmišljava. Održavanje higijene radnog prostora. Raspoznavanje *Dodatni sadržaji za saobraćajnih učenike koji žive na znakova koji se većoj udaljenosti od nalaze na putu od škole i koriste kuće do škole. priprema i organizira igre u učionici vezane za saobraćaj. pomaže… Simulacije na kompjuteru. nalazi. Školska zgrada. sa trotoarom i vozilima javnog zebri. Ime (naziv škole). kako.

namještaja. djed. sin. Koristi prirodnom Bilo je…sada kompjuterske okruženju. znamenitostima mjestu i prirodnim ljepotama. Organizira posjetu porodici. aparatima. Tematsko planiranje. radionici. ambulanti – u gradu. P RIRODA VRIJEME Dan i dijelovi dana /dan-noć. P orodica kao organizirana zajednica se ponaša po jasno utvrñenim pravilima. Pomaganje odnose u porodici. ili uz pomoć nekoga ponaša prema Rukuje od članova porodice. sestra. jednostavnim Uočavanje opasnosti Poštivanje članova kućanskim od neispravnih porodice. P orodica živi u kući (stanu). kućanskih aparata. P rocjena interesovanja i napretka učenika. P rocjenjuje učenička postignuća. Razvijanje aktivnosti u prirodi P odstiče radoznalost pozitivnih stavova i Izrada zidnih panoa. zaduženja i obaveze. pokazuje. djeca. kulturnim i javnim Razvijanje pravilnog ustanovama: odnosa prema Posjeta drugom mjestu mjestu. razvijanje je…biće… simulacije ekoloških stavova. Poštovanje članova Razvijanje Crtanje porodičnog uže porodice. Vodi aktivnosti učenika. unuci. Posjeta najznačajnijim objektima u mjestu. Razlikovanje grada od sela. Razlikovanje krvnih odnosa u porodici/obitelji: roditelji. godina. Osmišljavanje i realizacija simulacionih igara za djecu. Imenovanje dijelova dana.obilazak. Razvijanje pozitivnog ponašanja. Ja u porodici. Tematsko sa godišnjim Čuvanje zdravlja. Higijena u stanu. Crtanje mjesta i okoline. bilježenja podataka i njihovo predstavljanje (tabela. (nepravilno rukovanje i nepravilni kućanski aparati mogu biti opasni po život). ponašanje u skladu prilikama. diskusije. 38 . poljoprivrednom dobru ili gazdinstvu na selu. ambulanti. Moje mjesto je brdovito/ ravničarsko. podstiče kreativnost. mišljenja o (lente vremena). *FAKULTATIVNI SADRŽAJI P rirodne ljepote u mjestu .PORODICA/ OBITELJ Moja porodica i njeni članovi: majka. povjerenja i stabla. njivi. unuka. Imenovanje mjeseci u godini i nihovo trajanje. Odijevanje prema prognoziranja pozitivnih navika. značajnom objektu. Razlikovanje grada od sela. Rukovoñenje aktivnostima učenika. uočavanje sličnosti i pripadnosti porodici. dobima. planiranje. Razvijanje kreativnosti i radnih i higijenskih navika kod učenika. Razlika izmeñu grada i sela. Poštivanje pravila ponašanja. Razvoj svijesti o položaju u društvu. Život i rad u porodici. Imenovanje članova uže i dalje familije. Kultura ponašanja na javnom mjestu. Razvijanje pozitivnih stavova prema mjestu stanovanja. Razlikovanje dijelova dana. baka). Demonstracija rukovanja kućanskim aparatima. Imenovanje značajnijih objekata u mjestu. Imenovanje dana u sedmici. Praćenje promjena u prirodi u godišnja doba (imenovanje godišnjih doba prema vremenskim prilikama) i bilježenje. Imenovanje prirodnih bogatstava mjesta. kći. ili. njihovo trajanje i karakteristike. Život i rad ljudi u mjestu. sestre… Imenovanje zanimanja članova uže porodice. sedmica. obaveze samostalno kojoj se svako fotografija. Istraživačke demonstrira. Mjesto kao ureñena zajednica ljudi. učenika. Imenovanje mjesta u kojem živimo. pravilima. P omoć učenicima u samostalnom i grupnom radu. trgovini. očuvanje prirodnih ljepota. oranici livadi. Imenovanje godišnjih doba. brat. Tematsko planiranje. Saradnja sa lokalnom zajednicom. Ponašanje u zgradi i u kući. nana (nena. otac. Poštivanje kućnog Izrada maketa reda. Opisivanje grada i sela. unuk. mjesec. i dana u sedmici. P ripremanje i voñenje djece kroz aktivnosti dijaloga i interakcije. Razvijanje Održavanje higijene pozitivnog mišljenja doma i lične Poreñenje porodica. imenovanje mjeseci. Pravljenje zajedničke makete mjesta. braća. vremenskim vremena. Pomoć u porodici. Opisivanje mjesta sa isticanjem najznačajnijih objekata. Ispunjava svoje ureñena zajednica u Prezentacija crteža. Porodica kao članovima porodice. Namještaj u stanu. sestra. o samom sebi. brat. Rukovanje jednostavnim kućanskim aparatima. osjećaja higijene. Prigodne igre (uloge razlika . članova porodice). Posmatranje vremena tokom dana. Identifikuje i njeguje samopouzdanja. grafikon). Godišnja doba. o porodici. P osjeta tvornici. Razvoj svijesti o očuvanju životne sredine. rukovanje kućanskim aparatima… MOJE MJESTO I OKOLINA Moje mjesto je grad/selo. usmjerava. Osmišljavanje prigodnih igara za interaktivno učenje.

pravilnog odnosa prema okruženju. Redovno održavanje lične higijene. zbirke i Ogledi sa vodom dr. Dječaci i djevojčice. mladunčad životinja. 39 . prikuplja. Na biljkama nastaju promjene u različita godišnja doba. Praktična upotreba sredstava za ličnu higijenu. učenicima oglede. Čišćenje školskog životinjskog svijeta. Uloga i značaj vode i svjetlosti za živi svijet. dobru ili plasteniku. školskom dvorištu. Imenovanje sredstva Ishrana. Biljke i životinje su korisne i zato ih uzgajamo. Pravilna upotreba pribora za upis. Svijest o mom tijelu. Grupiranje živih vrta ili okolice Ko voli životinje nadzire i bića prema vidljivim škole. Čistoća je pola NAŠE TIJELO zdravlja. kućni ljubimci. životinjskom svijetu. Imenovanje pojedinih biljaka i životinja iz bližeg okruženja i njihove osobine. procjenjuje individualna postignuća učenika. Pravilna ishrana je garant dobrog zdravlja. rasporeda zaduženja za održavanje higijene životnog prostora. starijima i slabijima. Izrada jelovnika. cvijeta. Razvoj ekološke svijesti. biljkama… Upućuje učenike na relevantne TV emisije i upotrebu kompjutera. P ripremanje učenika za posjete i izlaske u prirodu. kalendare. Pravilna ishrana. pokazuje. Biljke i životinje zajedno čine živu prirodu. Imenovanje raznovrsne hrane i razlikovanje zdravog od nezdravog. njihove karakteristikesličnosti i razlike. Razlika izmeñu biljaka i životinja. higijene prostora u kojem boravimo i radimo i higijene okoline. prema prirodi i P omaže i savjetuje Skupljanje i čuvanju okoline. biljnog i P lanira zajedno sa doba. životinjama u Posjeta zoološkom Razvijanje različita godišnja Imenovanje biljaka i vrtu. Osposobljavanje učenika za Uzgoj kućnog uočavanje promjene cvijeća. Prepoznavanje i imenovanje lista. rukovodi. Razvija interesovanja učenika. životinja iz poljoprivrednom prema biljnom i P omaže i savjetuje okruženja. stabla i korijena kod cvjetnih biljaka. Životinje iz bližeg okruženja. voli i ljude. razlikama. zrakom. upućuje koordinira. (naročito domaćih). Koristi od biljaka i životinja. za ličnu i drugu higijenu. Korištenje sredstava za ličnu higijenu. Održavanje lične higijene. Postavljanje i raspremanje stola. komentariše sličnostima i Uzgoj cvijeća u Razvija ljubav izvoñenje. učenike u bilježenju Uočavanje promjena Prikupljanje Razvoj ekološke podataka i na biljkama i prirodnih materijala svijesti i svijesti o prikupljanju životinjama u iz prirode koji mogu korisnosti postojanja materijala. Pomoć u kućanskim i drugim poslovima. Izbor zdrave hrane. evaluira. P romjene na biljkama i životinjama u različita godišnja doba.. Sredstva za higijenu. različita godišnja koristiti u radu. održavamo redovno. Ogledi sa biljkama. Domaće i divlje životinje. Pomaganje drugaricama i drugovima. vodom i svjetlosti. osmišljava igre interakcije. Razvijen gender stav u okruženju.BILJKE I ŽIVOTINJE Istraživačke aktivnosti u prirodi. Ličnu higijenu Higijena. posjeta pozitivnog odnosa doba. učenike kako da sreñivanje uzoraka i naprave zidne zbirki. Poštivanje drugarica u učionici. Redovno održavanje lične higijene. pomaže. kućnih na biljkama i ljubimaca.

2. a pogotovo rezultati učenja bitno su uvjetovani načinom učenja. • o živim bićima i odnosima meñu njima i posebno o čovjeku i njegovom odnosu prema prirodi. Učenici su sposobni da opišu razred i školu. te poreñenjem svojih predviñanja sa stvarnim rezultatima. stavove i ponašanje. parovima. To se postiže kombiniranjem tradicionalnih metoda i oblika rada sa korištenjem i primjenom metoda aktivnog učenja i interaktivne nastave (pitanja i odgovori. što je vrlo bitno kod planiranja i individualnog pristupa sadržaju i učeniku. mali istraživački projekti). Ambijent u kojem se djeca osjećaju udobno i sigurno. Njihova radoznalost nema granica i nju treba razvijati i jačati kroz voñenje učenika u «njihovom svijetu» radi sticanja spoznaje o svijetu općenito. Vrijednost. odnosno kako učenici treba da uče. a nastavnici da poučavaju i pomažu da bi učenici sticali odgovarajuća znanja. igre i simulacije. 2. učenički ogledi. Učenici razlikuju živu od nežive prirode i navode sličnosti i razlike. prikupljaju. • prenošenjem informacija kroz pojedinačni i timski rad. Djeca uzrasta od šest godina su veoma sklona istraživanju.GLAVNI ISHODI UČENJA Znanje i razumijevanje Učenici bi trebali imati znanje i razumijevanje: • o svojoj užoj i široj okolini i dešavanjima u njima. ORGANIZACIJA NASTAVE I STRATEGIJE UČENJA (DIDAKTIČKO –METODIČKE NAPOMENE) Sadržaj i proces učenja. prema drugima. Učenici su sposobni da uoče bitne osobine živih bića. dramatizacije. provoñenjem jednostavnih posmatranja i ogleda. predstave užu i širu porodicu. Sposobnosti Učenici bi trebali razviti sposobnost istraživanja: • kroz traženje ideja. Stoga. jer jedino na takav način se može udovoljiti radoznalosti učenika. 3. Učenici samostalno posmatraju. ispitivanju i provjeravanju svega što ih okružuje. uporeñuju. donose zaključke i objašnjavaju i obrazlažu posmatrane pojave i procese i pravilno se ponašaju prema prirodi. Učenici su sposobni da uočavaju promjene na živim bićima i prirodna dešavanja u svojoj okolini i ovisnost žive od nežive prirode i iskazuju radoznalost za proučavanje prirode. nastavni proces mora biti dobro osmišljen. vrijednosti. snalaze se u saobraćaju. opišu svoje mjesto. Za učenike koji pokazuju poseban interes ili veće sposobnosti planiraju se posebni sadržaji. stavovi i ponašanje Učenici će razviti pozitivne vrijednosti i stavove prema sebi samima. rad u manjim i većim grupama. PRIRODA 1. samostalan rad učenika i dr. i u skladu s tim. Učenici su sposobni da na osnovu posmatranja i aktivnog učešća samostalno donose odgovarajuće zaključke i imaju izgrañen stav prema okruženju. 40 . planiran i pripremljen. svojoj okolini i učenju kao cjeloživotnom procesu. da ih uporeñuju i iskazuju interes za njihovo razumijevanje. izvještaji. SREDINA U KOJOJ ŽIVIM 1. 3. predmeta i pojava u njihovom okruženju. razvijali sposobnosti. uz dobro rukovoñenje svim aktivnostima u nastavi je neophodan uvjet dobrih rezultata. INDIKATORI USPJEŠNOSTI 1. 2. rasprave.

U nastavi Moje okoline važno je osposobljavati učenike da kritički razmišljaju i razumiju koncepte. istraživanja i dr. njihovih obrazovnih postignuća i sposobnosti primjene novog znanja. Učenike treba posmatrati i ocjenjivati tokom izvoñenja aktivnosti. na način na koji je svojstven nauci. 41 . učenički projekti. bilježe i ureñuju dobivene podatke. • Putem zadataka objektivnog tipa i drugih odgovarajućih ispitnih postupaka.Pojedine sadržaje Moje okoline treba realizirati u meñusobnoj povezanosti sa sadržajima svih drugih predmeta. • Portfolio učenika. pomoći im da uoče sličnosti i razlike. dominantno mjesto treba da imaju ogledi koje izvode učenici individualno ili u timovima. Pri tome je neophodno objasniti učenicima procedure i tehnike izvoñenja ogleda. usmeno i pisano izvještavanje i drugo). da li su predviñanja bila ispravna. Kako učenici o nekoj aktivnosti najbolje uče na neposrednom iskustvu. predviñaju šta će se desiti. naučiti ih kako da koriste svoja čula u tom procesu. kritički razmatraju uočeno i donose odgovarajuće zaključke i upozoriti ih na eventualne opasnosti. i u okviru toga podsticati učenje putem otkrivanja i rješavanja problema.). Za praćenje i ocjenjivanje napredovanja učenika treba koristiti različite instrumente i postupke: • Demonstraciju sposobnosti i vještine učenika za vrijeme izvoñenja aktivnosti (učenički ogled. • Učešće i doprinos u interakciji (rad u velikim i malim grupama. maštu i divergentno mišljenje. praktičan rad. ohrabriti ih za drugačije i nove oglede. OCJENJIVANJE Učenici se ocjenjuju na osnovu sposobnosti da razumiju koncepte i kritički razmišljaju. Poslije provedenog ogleda treba zajedno sa učenicima pažljivo razmotriti šta se dogañalo i zbog čega. Prilikom planiranja i izvoñenja ogleda bitno je kod učenika podsticati radoznalost.

68 časova godišnje) ULOGA I ZNAČAJ Sa stanovišta razvojne psihologije i potreba djeteta ovog uzrasta. sviranje i improvizacija na Orfovim instrumentima) snažno podstiče dječiju kreativnost i stvaralaštvo uopće. značaj sadržaja predmeta Muzička kultura sastoji se u sljedećem: Muzika je jedan od ključnih elemenata u razvoju govora i verbalne komunikacije i eventualnom blagovremenom otklanjanju teškoća u ovom području. osjećaj kompetentnosti i vlastite vrijednosti. otkrivanje i razvoj senzibiliteta i muzikalnosti. Zbog toga muzika kao verbalna. . neverbalna i univerzalna komunikacija meñu ljudima cijelog svijeta u čovjekovom životu ima dominantno mjesto i kao potreba. Istovremeno.da se otkriva i razvija dječija muzikalnost sa specifičnim sposobnostima. ona najprirodnije uspostavlja odnose i relacije u grupi i društvu. intonativno tačno pjevanje). te dječijih kreativnih i estetskih sposobnosti. ljubavi i razvoj pozitivnog odnosa prema muzici. razvija i njeguje dječija kreativnost u muzici (kao i ostalim oblicima stvaralaštva: pokret. grupno i kolektivno muziciranje djeca osamostaljuju i socijaliziraju. likovno i literarno uz muziku).da se razvija emocionalna i estetska osjetljivost djeteta za kvalitet muzike. PROGRAMSKI SADRŽAJI I II III IV PJEVANJE I SVIRANJE MUZIČKE IGRE BROJALICE SLUŠANJE MUZIKE 42 . Zadaci nastave Muzička kultura su: . a takvu snagu nema ni jedno područje u nauci i umjetnosti. a aktivno muziciranje (pjevanje. da bi muzika vremenom postala ne samo znanje nego i potreba svake ličnosti. Kroz muziku dijete iskazuje i jača svoje samopouzdanje. osjećaj za ritam.da se kroz individualno.da se kod djece podstiče razvoj trajnih interesa i ljubav prema muzici kako bi ona postala njihova trajna potreba.da se podstiče. muzičko pamćenje. Pored individualnog izražavanja. za visinu. Muzika je ključni faktor u emocionalnom razvoju djeteta jer omogućava izražavanje i doživljavanje emocija i snažno doprinosi razvoju estetske kulture ličnosti. . ona je jedan od najznačajnijih elemenata razvoja motorike. trajanje i kvalitet zvuka). .Muzička/glazbena kultura (2 časa sedmično. .da se njeguje i kultivira dječiji glas (pravilno disanje.upoznavanje karakterističnih narodnih pjesama razvijati ljubav prema muzičkoj i kulturnoj baštini BiH i domovini. jasan izgovor riječi. . skladnih pokreta i korekcija eventualnih poteškoća u ovom domenu. CILJ I ZADACI Cilj nastave predmeta Muzička kultura uopće je buñenje interesa. Muzika je značajan faktor u funkciji podsticanja pažnje. pamćenja i mišljenja. .

Špoljar 20. Lili 16. Majka uz kolijevku J. Čisto dijete 10. Na krilima vjetra Suad Arnautović 29. Izbor: 1. Prvačić Kike Budalike 34. Mali ñački valcer N. Pastirče 17. Bila mama Kukunka. Milošević) 15. Čestitka majčica S. Stanković 11. Korać i Lj. Satić kuca Zlatko Špoljar 23. Najljepša mama na svijetu hor Kolibri 36. Meršnik 9. Milić 18. Usporite pored škole 40. ðak veseljak Refik Hodžić 28. Gotovac 5. Korunović 44. Desilo se prekjučer M. Lako je prutu Laka 37. spavaj F. zaigrajmo 4. Školsko zvono D. Braću ne donose rode 43 . Semafor Asim Horozić 31. ide patak J. lete. laste Julio Marić/Nasiha Kapidžić-Hadžić 2. Visibaba mala 45. Milošević 39. Ršumović 46. Kad bi svi ljudi na svijetu Arsen Dedić 38. padaj snježiću Dragutin Basrak 22. Višnjičica rod rodila 42. Roñendanska pjesma iz zbirke-Zapjevajmo. Padaj. Astardžijeva 24. B. Gotovac 25 Ide. Kišobran za dvoje 8. Šaputanje N. Djeca su vojska najjača stihovi V. Josip Kaplan 43. Basrak 14. Bitenc 26. Dom J. Hej potoče A. Veseljak Z. Lete. Djeca rastu Asim Horozić 30. Kad si sretan pjesma iz Švedske 27. Što se u vrtiću radi P. Proljeće V. ðak veseljak Refik Hodžić 33. Djeca su vojska najjača (stihovi V. Dok mjesec sja J. Jesen M. Carstvo u drugarstvu Branko Kockica 32. Maca prede 21. bio tata Taranta 35. Kiša pada trava raste Franjo Barić. Snivaj. Razgranala grana jorgovana 41.STRUKTURA SADRŽAJA I PJEVANJE I SVIRANJE U toku školske godine djeca treba da nauče najmanje 15 pjesama. Moja zemlja BiH Suad Arnautović 19. Robert Grubišić. Schubert 7. Hercigonja 12. Hercigonja 13. šušti bambusov list A. Šušti. Milić 6. Zavičaju moj M. Kanižaj 3.

Eci. lete. Ovako se ruke miju 9. Tužibaba Reza 14. Padaj. dva. Kad si sretan 23. Tri 11. Klackalica Grčka dječija igra 4. Jedan.poki 2. ramena. U šumici zeko 21. Berem. Prešo Petar 9. Kulina Bana vojska je (narodna) 6. berem grožñe 10. Pačiji ples 3. padaj snježe 19. Nasiha Kapidžić-Hadžić III BROJALICE U toku godine treba naučiti 15 brojalica Izbor: 1. Djeca i zečići 14. Žabe i roda 15. tačke 5. Jedna vrana gakala 6. Žari. tara. žari. peci. ten. pec 4. Zeko pleše 13. stomak. Tara. Pusti pužu rogove 8. Zeleni se tratina 15. Koka i pilići 7. Zlokotlokrp stihovi Duško Radović 20. Čudo golemo 13.II MUZIČKE IGRE U toku školske godine djeca treba da nauče najmanje 10 igara koje uključuju pokret. Hoki . laste Julio Marić. Lete. Strina rodo 12. Glava. Pliva patka 7. tri 3. žar 16. Mali kauboj Refik Hodžić 18. Igraju se vrapci 8. Guče siva grlica 18. Čisto dijete 24. Pilići 16. Izbor: 1. Ringeraja 11. tini 2. En. Semafor Asim Horozić 19. Dječija narodna kola BiH 17. U šumici zeko 5. Od koga si ti 10. Golub s krova guče 12. koljena Melodium 22. Kiša pada na travicu 17. Voli da se mazi 44 .

Schubert J. Igra kolo naokolo Minja Subota 23. Schumann K. Duet mačaka 18. Deca su ukras sveta 12. Krnic M. S. Zemljo moja 24. Pachelbel P. Brahms L. Korsakov J. što volim 9. zvončići 28. Šostaković A. Bumbarov let 8. Ostrovski Kemal Monteno M. Musorgski J. Bach A. Arija iz svite br. Dom W. Ples pilića u ljuskama 14. Aska i vuk 26. Leptiriću šarenić IV SLUŠANJE MUZIKE Slušanjem upoznati najmanje 15 kompozicija putem audio-vizuelnih aparata. Kad bi svi ljudi na svijetu 20. 3 15. Subota B. A. Medo pleše (tamburaši) 13. Koračnica 19. Sans N. van Beethoven R. Ah. Lastavice. Sanjarenje 6. Pis. Čajkovski G. maco. Uspavanka 3. Kanon za tri glasa u D-duru 16. pis 24. I. S. Mozart F. Uspavanka 2. Zvončići. Dedić Muzička priča Princes krofne Princes krofne Kemal Monteno Odlomci iz opere Asim Horozić Avdo Smailović Zagrebački mališani Jakov Gotovec 45 . S. Tradicionalne pjesme naroda Bosne i Hercegovine 25. ide patak 25.20. Bach J. Djeca pjevaju uspavanke 22. Uspavanka 4. P. Izbor: 1. gdje si bila 21. Sarajevo ljubavi moja 11. Ide. Satić kuca Zlatko 22. Instrument čarobnjak 21. Za Elizu 5. Rossini D. R. Djeca pjevaju sevdalinke 23. Labud 7. Valcer cvijeća 17. Sa unukom Janom 27. Uvijek nek bude sunce 10.

zatim instrumentima vlastitog tijela (pljeskanje rukama. U prigodnoj atmosferi. Najprije se napravi inicijalno ispitivanje i izvrši procjena muzikalnosti i znanja i konstatiraju problemi u razvoju djeteta u ovom području. glasnoću i boju odnosno zvučne kvalitete (formativno ocjenjivanje). One imaju osnovni zadatak da se pravilno izvodi melodija. Portfolio učenika. uz odgovarajući tempo i dinamiku u skladu sa njenim karakterom najprije kolektivno. priručnim instrumentima. Igre sa pjevanjem i različitim sadržajem treba birati u tom smislu da djeca podražavaju razne radove. grupno i individualno. trajanje. Tako se istovremeno kretnjama izražava karakter. skladnost i izražajnost pokreta uz muziku. kretanjem u koloni (u «voziću») 46 . kolektivno. izražavanje doživljaja muzike pokretom.V DJEČIJE STVARALAŠTVO Uz korištenje Orffovog dječijeg instrumentarija i priručnih instrumenata. a razvijaju i usavršavaju preciznost. Objašnjenja i didaktičko-metodičke napomene U izboru pjesama nastavnik treba voditi računa o tome da one odgovaraju opsegu dječijeg glasa i da su im po sadržaju i karakteru interesantne i bliske. OCJENJIVANJE Učenici se ocjenjuju opisno. te učešće u muzičkim dramatizacijama. Koreografija okretne igre i narodna kola mogu imati utvrñene figure i kretnje. Učiti ih u cjelini slušajući pjevanje nastavnika (uz pratnju instrumenta) uz pravilno držanje tijela i disanje (preduvjet za pjevanje). te interes i odnos prema muzici. postignuća u primjeni saznanja. okreti itd. istraživanja zvučnih boja i izradi instrumenata). sviranje na Orffovim instrumentima. projekti. narodne običaje i drugo. zatim u grupi. slagalice. razne kretnje ruku. Brojalicu treba izvoditi najprije skandiranjem teksta uz odbrojavanje kao na igralištu. precizno i ujednačeno. Brojalica kao poetsko. Orffovim instrumentima. poskakivanje s plesnim elementima. improvizaciju. u paru i individualno. slušajući nastavnika koji pjeva uz pratnju melodijskog instrumenta (klavir ili sintisajzer). kako razmišljaju. Učešće i doprinos u interakciji (rad u velikim i malim grupama. tempo i dinamika pjesme. rebusi) putem raznih ispitnih postupaka. slobodno i ritmički povezano kretanje uz muziku. Uz pjevanje nastavnika djeca će naučiti pjevati pjesmicu istovremeno melodiju i tekst. Igre i narodna kola sastoje se iz osnovnih pokreta: hodanje. ritam. ritmičko-metričko stvaralaštvo u ovoj oblasti zauzima posebno mjesto u razvoju osjećaja za ritam. U toku edukativnog procesa prati se i evidentira ispoljavanje dječije muzikalnosti. brojalice. život u prirodi. labirint. Pri tom se vodi računa da li djeca doživljavaju i razumiju muzičke elemente. pljeskanje. improvizaciju. osjećaj za visinu. likovno ili literarno. izražajno. muzička memorija. uputiti djecu na praćenje pjevanja. sa odgovarajućom intonacijom i dikcijom. lakoća. i usavršava skladno. Veoma su vrijedne slobodne ritmičke igre u kojima dolazi do izražaja dječija improvizacija i kretnje i to uz muziku koju su prethodno dobro upoznala. tapkanje. dijete treba najprije emotivno da doživi pjesmu i osjeti njen umjetnički kvalitet. Zadaci objektivnog tipa u sličicama (instrumenti. topot nogama). Poželjno je sa djecom raditi nekoliko ovakvih muzičkih dramatizacija. Za ocjenjivanje i evaluaciju napredovanja učenika koriste se instrumenti i postupci: • • • • Demonstiranje sposobnosti kroz pjevanje. Na kraju godine sumiraju se rezultati u obliku više opisnih ocjena i najzad u jednu koja se unosi u svjedodžbu.

.Ulaže trud da pjeva priredbe. svirati zvukove iz prirode i razne ritmove i sa njima svirati uz pjevanje. muziku.P ovezuje ritam pjesmice sa pokretom. kao i muzičko-scenske igre koje povezuju muziku. ples uz muziku. kao i uz upotrebu lutke koja pjeva i govori.P repoznaje vježbe i instrukcijama primjenjuje ih. . prepoznavati ih.Učestvuje u zajedničkom pjevanju i poštuje pravila. sala za . . .Svira sam i bez podsticaja nastavnika. .Koristi instrumente .Pjevanje uz usklañivanje glasa po visini i glasnoći. noge. formu kompozicije. -Uporeñivanje zvuka sa originalnim. razrednim horom. odrastanju. komponovanje i likovno i literarno izražavanje na osnovu doživljaja muzike. . STAVOVI. grupnom i individualnom muziciranju.P rimjenjuje igre za slikama vježba nje disanja i instrumenata razvoj glasa i vlastitog tijela (glas. tempo i dinamiku izvoñenja. radovi.Napraviti poster sa .Razumije i korigira . OCJENJIVANJE) SADRŽAJ ZNANJE I RAZUMIJEVANJE SPOSOBNOSTI VRIJEDNOSTI.Prikupljanje. odnosu na druge.Vodi aktivnosti učenika pokazuje.Improvizovani instrumenti.) i matematikom (brojanje.Igre za vježbavanje disanja i razvoj glasa. . . muzičke instrumente. ritam.Samostalno igra u kolu. koordinacija pokreta i sl. naročito za slušatelje.Demonstrira i rukovodi aktivnostima učenika i motivira ih u radu. kad osjeti da mu treba. instrumenata.). MUZIČKA/GLAZBENA KULTURA AKTIVNOSTI NASTAVNIKA (ORGANIZACIJA I METODE NASTAVE I UČENJA. životinje. pismenosti i sl.Samostalno pjeva i igra. II MUZIČKE IGRE . .P repoznaje kola. dječije narodne igre. i priručne . .Uviña da pjevanje treba najviše vježbati. . izleti. pokret i govor. . . .Pjevanje dječijih prigodnih pjesmica (o školi. Djeca mogu izmisliti priče ili naslikati seriju slika koje će uz pomoć instrumenata «oživjeti». .Pjesmice sa odreñenim pokretima (život u prirodi. .Pomaže učenicima u kolektivnom. godišnjim dobima) umjerenog tempa i jednostavne strukture. . procjenjuje njihova kao pratnju pjevanju ispitivanje materijala individualna i uviña da je takvo i izrada postignuća. . Podsticati djecu da svoje zapažanje i doživljaje izraze opisno ili likovno jer se time podstiče njihova kreativnost. . narodna muzička tradicija BiH).Učlanjenje u ritmičku i/ili folklornu sekciju. fizičkom/tjelesnom kulturom (ritmika. nastavnika. meñu kojima treba da budu zastupljena. ritmička. narodni običaji). Korelacija sa drugim predmetima je sasvim prirodna: likovno izražavanje doživljaja muzike ili ilustracija pjesme. prsti. treba voditi računa da njihovo trajanje i složenost budu u skladu sa uzrastom. muziciranje ljepše.Tijelo kao instrument. improvizacija forme. Uz njihovu upotrebu treba organizirati različite oblike improvizacije: melodijska. okolini.Osmišljavanje igara za bolje učenje pjevanja i sviranja. životinja ma. dlanovi. socijalizira i djeluje terapeutski.P jeva i prepoznaje ranije pjesmice na osnovu melodije.Dječija narodna kola . instrumentalna i vokalno–instrumentalna. .P repoznaje instrumente.Predlaganje muzičke igre za priredbe. kao i za upoznavanje muzičke baštine BiH.Vježba glas u skladu sa . .Sam traži pomoć greške u pjevanju. . što povećava osjećaj kompetencije. porodici.Svira na priručnim. .Spontano koristi tijelo. Djecu učiti da zapažaju i prepoznaju karakter kompozicije. vokalna. odnosno prati datu koreografiju. pojam veličine i sl. Orffove instr. . demonstrira i usmjerava u pravcu interesa i mogućnosti.Prilikom izbora djela za slušanje muzike.Usklañuje svoje pjevanje sa dječijim horom/zborom. s maternjim jezikom (rješavanje problema dikcije. što ljepše i da se porodični skupovi usaglasi sa (bogaćenje emocija). . instrumentu kako mu se pokaže. 47 .) s upoznavanjem okoline odnosno prirode i društva (godišnja doba.P redlaže i nove pokrete.Sviranje na Orffovom dječijem instrumentariju. i kombinira ih sa . Sadržaj muzičke kulture koji su u funkciji estetskog odgoja mladih ima u sebi elemente koji prirodno pomažu i podržavaju savlañivanje i ostalih sadržaja na ovom uzrastu. .P jeva u skladu sa mogućnostima. dvorište. svijet oko nas.Razvijanje mišljenja da je pokret važan u plesu i kolu. provjerava sebe u jezik. U području dječijeg stvaralaštva treba koristiti Orffov instrumentarij i priručne instrumente. . . .Pjevanje i sviranje u raznim prilikama (učionica. P JEVANJE I SVIRANJE . PONAŠANJE AKTIVNOST UČENIKA I. izvoñače i sastave.

pokreta i likovnim izrazom. osmišljava igre interakcije. koordinira.Saopštava svoj doživljaj. karakter muzike. sviranjem. pjesme i igre.Izrada zidnog panoa sa zapisima.Razlikuje instrumente i vizuelno i auditivno.Traži da ih vidi uživo na koncertu.Improvizacija na započetu pjesmu.Samostalno odreñuje karakter kompozicije. -Osmišljavanje muzičkog igrokaza. brojanje.Odbrojavanje brojalica kao na igralištuskandiranje. pomaže. . glasnoća. . gitara. . IV SLUŠANJE MUZIKE . razlikuje. instrumentalnih.Tačno odreñuje osnovne osobine tona: visinu trajanje.Planira.P oigrava se i kombinira ih. kompozicija: vokalnih. .Prikupljanje tradicionalnih instrumenata iz kraja gdje je škola. i izrada zidnih panoa. harmonika). . osobina tona.P onavlja i razumije pokrete brojalice. . pri ručnim instrumentima učenika.P repoznaje . . .Tačno izvodi mjeru i ritam. mijenja -Stvara kombinacijom riječi. uporeñuje.Rukovodi. narodne tona (visok-dubok. . . bubanj. prigodne pjesme. izvodi zaključke. . -Raduje ga vlastito učešće u igrokazu razreda -Planira.P repoznaje ranije naučene brojalice na osnovu ritma bez teksta (zagonetke).Prikupljanje kaseta i CD-ova sa odgovarajućim djelima. -Uočava razlike i sa zanimanjem opisuje.Literarno i/ili -Na podsticaj daje likovno izražavanje ideje. rukovodi.Smišljanje -Spontano melodija na zadani improvizira: tekst.Upoznavanje zvučnih svojstava muzičkih instrumenata. V DJEČIJE STVARALAŠTVO . glasno-tiho).Vodi i usmjerava aktivnosti pokazuje. bilježenje prikupljanje materijala i izradu zidnih kalendara sa terminima koncerata. boja tempo. .Izabrati po zvuku najsličnije Orffovim i napraviti stalnu razrednu izložbu. -P ronalaženje priča i bajki čiji se likovi mogu muzikom «ozvučiti».Saopštava ko je izvodi. . . likovno ili literarno. .Komentariše osobine tona i njegove karakteristike. dinamika.Prikupljanje štampanih materijala i slika kompozitora i muzičkih instrumenata simfonijskog orkestra i tradicionalnih narodnih instrumenata i nošnji naroda u BiH. . Orffovim pjevanjem ili instrumentima.Obavlja studiozno pripremanje učenika za posjete i izlaske u ustanove i osposobljava ih za uočavanje.P rati izvodi pokrete u mjeri i ritmu (dugi i kratki slogovi).Saopštava interes i želju za njihovo kombiniranje.Izvoñenje mjere i ritma instrumentima tijela. . koračnice. . upućuje.P okazuje da cijeni izvoñače i razvija pozitivan stav prema muzici i kompozitorima. -Izvoñenje muzičkog igrokaza umjetničkim područjima. -Sam predlaže ideje. . .III BROJALICE .Izvoñenje ritma brojalice Orffovim instrumentima. . . demonstrira procjenjuje individualna poistignuća i interesovanja.P ravilno korača u ritmu. 48 .Razgovara o djelu i osjećaju ugodnosti i opuštanja i traži da se ponovi. priprema i dovrši . . .Reprodukuje ritam na instrumentu. -Improvizacija -Spontano na pokreta u ritmu.Vedre dječije -Prepoznaje osobine pjesmice. . .Skupljanje i zapisivanje broja lica. podstiče učenike na kreativan rad u oblasti muzike i sadržaje predmeta korelira sa ostalim.Izvodi ih tačno i samostalno na instrumentu bez pomoći. . . uporeñuje. tempo. . razvija interes kod učenika svojim odnosom prema radu i muzici.Izvoditi zapise napravljenim instrumentima. uči druge i jača njegova samosvijest. . . sortiranje i izvoñenje zaključaka o dječijoj igri. . -Samostalno smišlja. dramatizacija. . .Razvijanje pozitivnih navika i potrebe za muzikom. .S lušajući pjevuši melodiju.P ravilno izvodi ritam na ritmičkom instrumentu po uzoru. . brzuspavanke spor.Izvoñenje kretanjem u koloni («voziću»).Upoznavanje instrumente (klavir. -Dogovaranje o kolektivnoj improvizaciji tipa «mozaik zvuci» koja omogućuje neverbalnu komunikaciju i socijalizaciju. . muziku progovara . . doživljaja muzike. muzičke forme. .P amtiti i donositi u razred nove brojalice za zajedničku igru. . vokalno-Prepoznaje karakter instrumentalnih i djela. .Slušanje stranih i -Prepoznaje ranije domaćih slušana djela.P okazati je drugarima i radovati se novim zajedničkim iskustvima. dodaje.Plesna pokretom. . instrumenata.Posjeta koncertima u osnovnoj muzičkoj školi.

blizu-daleko) i odrede karakter kompozicije (koračnica. VRIJEDNOSTI I STAVOVI Dijete će biti osposobljeno da muzicira kolektivno (hor/zbor. prepoznaju kompozicije koje su slušali. SPOSOBNOSTI Izvoñačke muzičke sposobnosti razvijat će se pjevanjem sa tačnom intonacijom. često pjevanje. pjevanje. Ispoljavaju interes prema muzici i saznavanju i žele da je još bolje upoznaju i primjenjuju u školi i svakodnevnom životu. Nastavnik kao didaktičar izmjenjuje nastavne metode. kao i napredovanje u sticanju saznanja. vrednuje lične i stavove drugih. porodične proslave. ritmičkih i zvučnih efekata za pjesme. Pokazat će odvažnost u otkrivanju. želju i potrebu za čestim muziciranjem.ZNANJE I RAZUMIJEVANJE Učenici će znati da koriste jezik muzike. obrazlažu. prepoznaju i uporede zvukove odnosno tonove u svom okruženju i muzici (odreñen-neodreñen po visini. uporeñuju. kao i da razlikuju zvučno i vizuelno muzičke instrumente: Orffove dječije instrumente. violina. te učešćem u osmišljavanju i izvoñenju muzičko-scenskih igara (igrokaza) i izražavanju vlastitih doživljaja muzike likovno. vještinama i ukupnim postignućima učenika STRATEGIJE NASTAVE I UČENJA (DIDAKTIČKO-METODIČKE UPUTE) Strategije nastave i učenja bazirane su na višestrukoj ulozi nastavnika koje se izmjenjuju u nastavi muzičke kulture. posmatraju. te kroz muziciranje vidno iskazati zadovoljstvo i osjećaj kompetentnosti. a posebno praktični rad i posjete kulturnim i muzičkim ustanovama. Kreativne i logičke sposobnosti razvijat će se osmišljavanjem jednostavne pratnje. truba i klavir) koje nalaze primjenu na koncertima i u svakodnevnom životu djece. istraživanju novih rješenja u muziciranju i izradi instrumenata. vlastite improvizirane instrumente). maštanje i improvizaciju na Orffovim instrumentima. dug-kratak. fotografije. vještina i razvoju sposobnosti koje su precizirane u ishodima učenja. glas (muški. u timskom radu i komuniciranju koja je u muzici sasvim prirodna. objašnjavaju. u medijima. Detaljna objašnjenja nastavnici će naći u pratećem priručniku za nastavnike razredne nastave. kao planer metoda interaktivnog učenja: kooperativne metode. praćenjem pjevanja pokretima u skladu sa sadržajem pjesme i muzičke igre. poštuje pravila muzičke igre. priče. te izvoñenjem brojalica u odgovarajućoj mjeri i ritmu Orffovim instrumentima. Moći će da prepoznaju brojalice. te pjevanje pojedinca (solo) od skupnog pjevanja (hor/zbor). Orffove dječije instrumente. razlikuju. a prirodi predmeta najbolje odgovaraju: metoda demonstracije i ilustracije (instrumenti. koristeći različite zvukove odnosno izvore zvuka (tijelo.). te donose zaključke o pojedinim muzičkim elementima i pravilno se ponašaju prema muzici kao vrijednoj umjetnosti. INDIKATORI USPJEŠNOSTI Uočljivo je napredovanje učenika kroz sve veću bliskost sa muzikom. Pjevaju intonativno pravilnije. kao i neke druge (harmonika. muzičke igre. te uspješnije meñusobno aktivno komuniciraju muzikom. dinamiku (glasno-tiho). školske svečanosti) i pokazati interes. pripovijedanje i razgovor (usmjereni i impuls-razgovor). koji time postaje bogatiji i ljepši. Indikatori uspjeha i nastavnikovog profesionalnog umijeća su razlike izmeñu inicijalne i finalne slike o znanjima. melodije pjesmica i ranije slušane kompozicije. u paru i samostalno. glas. stihove. prepoznaju tempo (brz-spor). dubok-visok. predmete iz okruženja. radovanje. ženski i dječiji). gitara. literarno i improviziranim pokretima. u manjim grupama. transparentne folije). Prepoznat će načine na koje muzika učestvuje u svakodnevnom životu i čini ga ljepšim i bogatijim (u dječijoj igri. što ima primjenu i u svakodnevnom životu u porodici. uspavanka i sl. glasan-tih. egzemplarna 49 . sigurniji su u interpretaciji melodije i ritma brojalice. brz-spor.

Sadržaje nastave muzičke kulture treba tematski povezati sa nastavom drugih predmeta. školi. izložbe improviziranih instrumenata i sl. različiti nivoi složenosti. kao instruktor aktivne nastave: analitičko-sintetička.nastava. stvaralačka nastava. rad u parovima. problemska. odnosno prakticirajući iskustvenu nastavu. društvu i životu uopće. mozaik metod i njegove modifikacije. metoda analogije. 50 . učenje putem otkrića.). Uključivanjem učenika u sve aktivnosti. kooperativna mreža (muzičke radionice. razvijaju se pozitivni stavovi o značaju muzike u porodici. algoritamske metode. projekt-metoda. Kroz istraživanje i ispitivanje. primjena modela. grupni projekt metod. te stvaranje učenici razvijaju dublje razumijevanje prema naporima u umjetnosti i muzici kao posebnom sistemu saznanja i vrijednosti i njenoj složenosti. Detaljniji opisi aktivnosti učenika i nastavnika dati su u ishodima učenja i objašnjenju. kao koordinator kooperativnog učenja: timski metod učenja.

doživljajnim i iskustvenim svijetom. 51 . a u .crtež”. Polaskom u školu učenik se prvi put susreće i kontaktira sa umjetnostima koje po prvi put estetski doživljava i svojim . Učenicima prvog razreda nudi se najstarija magijska umjetnost kao estetski doživljaj i inspiracija za vlastiti . Uloga nastavnog predmeta je.. Da se uspavane likovne sposobnosti djece koja dolaze iz roditeljskog doma izjednače s probuñenim likovnim sposobnostima djece koja su boravila u predškolskim ustanovama. da kroz igru.sanjarenjem na javi“. te slikom dolazi do prvih pojava.. podloge i materijale.slici” ne vidi. Likovna kreativnost. Da se kod djece razvija uroñeni i stečeni senzibilitet i subjektivni likovni izraz. djela domaće i svjetske likovne baštine. te osnovne likovne nazive. te da se njima služe. nastavu i stvaralaštvo usmjeri i obogati .sanjarenje na javi” i dinamizira prohodnost sadržaja u i iz učenika.. svojom porodicom.. Likovna kultura. I umjetnost i .(2 časa sedmično. Da učenici analizom upoznaju sopstveni crtež.crtežu“ da komunicira sa samim sobom. vršnjacima i nastavnikom. Nastavnik.. Da se svim učenicima nude raznovrsni sadržaji kao podsticaji (iz života. dodaje i ono što se u . Da upoznaju sadržaj i likovni jezik. Zadaci: • • • • • • • Da učenici upoznaju likovni pribor. 68 časova godišnje) Likovna kultura ULOGA I ZNAČAJ I umjetnost i crtež su postali iz nagona za igrom ili . Uloga je umjetnosti da omogući učeniku komunikaciju sa svojom i svjetskom likovnom baštinom..uvijeni duh djeteta u sebi“ otvara.slici”).. umjetnosti. Time se realizira metoda intenzivnog. predstava i pojmova. U ovom nastavnom predmetu izdvajaju se tri stepena: • • • Likovna pismenost.crtež” se učenicima nude u formi vizuelno-estetske analize u kojoj riječ ima ulogu poticaja (potiče učenika da priča o onom što vidi u . materijalne i duhovne kulture. Ono u nastavnom procesu aktivno osjeća i misli. aktivnog doživljaja. Nervni sistem djeteta liči na stanicu u koju ulazi pet puteva. a iz koje poslije žestoke borbe vani probija samo jedan. a time se .crtežom” prvi put crta. opet. a učenik svoj crtež crta svojim perceptivnim. Da se kultiviše svijest o potrebi čuvanja tekovina likovne. prirode)...

sjedi. paleta. grafičkih. kompozicije i ritma. boje. kipa. upoznavanje funkcije i izražavanje Svijet mašte kao inspiracija • • • Da sam nevidljiv Kakav bih automobil želio Stigli su vanzemaljci 52 . Ugodni i neugodni doživljaji –sjećanje.likovni izraz. a Ado je dobro uradio…).sanjarenja na javi”. Lutkarske predstave. doživljavanje svim čulima. Ja i moji roditelji. doživljaji iz života djeteta (porodica.. U realizaciju su uključena sva čula. motiv. flomaster. društvo vršnjaka. Poticaji su: književnost. Čega se plašim. Uočavanje kompozicija figura i predmeta: skupljeno. glina. Doživljaji s mora. slike. “zlatni period dječijeg crteža”. Uvoñenje djeteta u posmatranje i zapažanje svega što se nalazi u njegovom okruženju.ODGOJNO-OBRAZOVNI CILJEVI U PRVOM RAZREDU Sadržaj u dječjem crtežu Za svaki navedeni sadržaj neophodno je da nastavnik formuliše: likovno područje. savijeno i kružno. plohe i volumena i njihovih regulatora: simetrije. osjećanja glavnog junaka. likovnu formu. likovni element. U crtežu primjenjivati i njegovati simboličku boju. predstavljanje bojom dominantnih osobina lika iz književnog teksta. psihološku proporciju i opisni prostor. zgrade i grada. bijele i sive. Imenovanje osnovnih boja: crvene. pastel. misli svojom glavom i samo realizira svoj crtež. PROGRAMSKI SADRŽAJI Rad po sjećanju Iskustveni sadržaji. šire okruženje). kose i cik-cak linije. Procjenjuje radove drugih učenika i svoj rad (prepoznavanje slabije i jače strane vlastitog rada: drvo sam dobro nacrtao. Sadržaji iz škole. Svjesni i podsvjesni sadržaji u crtežu. hoda. četkica. Iz prirode i godišnjih doba. plave. rasuto. ali boje mi nisu baš najbolje… dopada mi se kako sam nacrtao lava. likovno sredstvo. izleta. ilustriranje toka dogañaja u priči. akvarel. Crta i govori. Dok crta. Imenovanje likovnih formi: crteža. Šta sanjam. vodoravno i vertikalno. Sadržaji iz likovne. Ja i moji novi prijatelji. Posmatranje kao poticaj 1) 2) Posmatranje prirode. porodice. Da dijete svijet gleda svojim očima. objašnjava. Kreativan crtež je plod . književne i filmske umjetnosti. dotjeruje. promjena tog osjećanja bojom. doživljava srcem. vodoravne i vertikalne. Sadržaji iz života učenika. Priča o onom što vidi na slici. analiza umjetničkih djela. pjesnička slika . Kreativan crtež Koristiti shematsku ili simboličku fazu. simetrično. škola. stoji. koso. likovni problem. života i rada. plastelin. Komunikacija i otvaranje učenika U kreaciji crteža koristi i desnu i lijevu ruku. tempera. te neutralnih: crne. žute. Imenovanje prave i krive. slikarskih i kiparskih materijala i tehnika: grafitna olovka. Likovni jezik Forme i tehnike Uočavanje osnovnih likovnih elemenata: linije. Upotreba osnovnih školskih crtačkih . Rad svim sredstvima i tehnikama. grafike. izražava zadovoljstvo.

šare. kreda. ne kao memorisanje. tako da može biti u boji. već kao inspiraciju za vlastiti subjektivni crtež. U crteža i slike su po jedan original. isprekidanih. basne. Krute su: pastel. Likovna umjetnost kao inspiracija Posmatranje originalnih umjetničkih djela na izložbama. krompira i lista je prirodni otisak. Otisak prsta i dlana. FORMA ILI LIKOVNI JEZIK Crtanje. mrlja ili fleka.• • Pronašao sam posebnu olovku Kad bi drveće hodalo Rad prema tekstu. priče i legende. Stoga se ovdje nameće izbor raznovrsnih materijala. Dekorativni rad podrazumijeva ukrašavanje upotrebnih predmeta: ukrase. reprodukcija u knjigama. kreda. Crtež se može dobiti i drugim crtačkim tehnikama i na svim podlogama na kojima neki predmet ostavlja trag. Crtačke tehnike: grafitna i hemijska olovka. temperu. upoznaje prostor. iskorištava likovne elemente: liniju. I umjetnici i djeca likovnim elementima bojom i plohom grade likovne regulatore: simetriju. To je za djecu najkonkretniji likovni element kojim najradije manipuliraju i za koji postoji izrazita radoznalost. Šestogodišnje dijete koristi tzv. te regulatore: ritam i simetriju. Otuda naglašeno čulo opipa. volumen ima tri dimenzije (visinu širinu i debljinu) i zauzima stvarni prostor. s tim da svi ovi sadržaji niču iz teksta. Osim u slikanju boje se upotrebljavaju i u drugim likovnim formama. izreke i brojalice (omogućiti rad na većim formatima papira. bijelom linijom i bojom u vidu tačkica. Vizuelno-estetsko procjenjivanje Estetika je nauka o lijepom. ornamente i arabeske. akvarel. i to je u prvom razredu dovoljno. koja u umjetnosti i crtežu ispituje pojavu stvaranja i doživljavanja. folije na zidu. crtu. Učenicima nudimo umjetnost kao estetski čin. Grafika se dobiva štampom. kratkih i dugih linija. sve dotle dok ne preñe u sliku. Papirne: kolaž i druge. reljef i kip. otiskom ili tiskom u neograničenom broju originala. Dječaci su skloni liniji. djevojčice boji. Njeni su praiskonski izvori majčino tijelo i priroda. Može biti urañen crnom. ilustracija i strip Bajke. ali i na malim. U tehničkom smislu boje se dijele na vodene. Prostorno-plastično oblikovanje: reljef. grafika ima više otisaka ili originala. klasičnih i savremenih. zagonetke i odgonetke. ptičije pero. kist. Slikanje Likovna forma riješena bojom i plohom na ravnoj podlozi je slika. a preko njega i spoznaja. flomaster. ploha ima dvije (visinu i širinu). Kao što biće u ranom djetinjstvu crtežom rasporeñuje predmete tražeći prostor. kompoziciju i ritam. tako ono volumenom mijenja mjesto predmetu. ugljen. nekoliko crteža u formi stripa. sliku. tvrdih i mekih. plohu i boju. Boja je zahvalna u radu sa djecom svih uzrasta. Njen predmet su vizuelne. Tu spada modeliranje i grañenje. sve one koje se miješaju vodom. metodom oduzimanja i dodavanja. crtež Likovni izraz linijom nazivamo crtežom. Prirodni su predmeti pogodni za modeliranje: reljef i kip. Dekorativni rad s grafikom Ova je forma bliža primijenjenim umjetnostima i grafici. zvučne i jezičke umjetnosti 53 . Tehnički su predmeti prikladniji grañenju. gvaš. o osjetilnom i čulnom činu. metalno pero. sivom. simboličke i šarene boje. kip i zgrada Linija ima samo jednu dimenziju (dužinu).

Upoznat će osnovne likovne materijale i tehnike. te da taj smisao treba koristiti i njegovati kao mladu biljku.crtežu” izražava neku ideju. Maternji jezik je nacionalan. koje su se inspirisale mitom i legendom. ali samo kao inspiraciju za vlastiti . onaj dodir. On ima samo četiri osnovna elementa: crtu. Očekuje se realizacija tvrdnje mnogih pedagoga i estetičara. Po subjektivnom kriteriju. . da „crtež“ i umjetnost treba njegovati i čuvati. keramiku. te će se i ta razlika. simboličke umjetnosti i simboličkog „crteža“ učenika.Ljepota je u skladu. Rado crta. i skriveni ili podsvjesni sadržaji. U dječijem crtežu se analizira vizuelni ili svjesni sadržaj. igračke.. te njihove mogućnosti. ono što se . Dijete će u skladu s vlastitom percepcijom i recepcijom izraziti doživljaj. te bogatiti jezik uopće.crteža”podrazumijeva pokušaje učenika da nešto kažu o onom što su nacrtali. tekstil.. Uspješno se služi priborom. INDIKATORI USPJEŠNOSTI Dijete bez opterećenja stvara svoj rad. Sama ideja gledanja i procjenjivanja crteža i umjetnosti u školi je estetski čin. da ne samo da oni „crtaju“ već da je „crtež“ sredstvo koje su koristili i koje koriste i odrasli. boju.. ovdje ih prevodimo u: Šta i kako? Kada se dijete s kistom u ruci nañe pred bijelim papirom. DIDAKTIČKO-METODIČKE NAPOMENE Sadržaj i forma su obrañeni u uvodnim tekstovima. izmeñu maternjeg jezika. crtež ili sliku.. ono subjektivno poigravanje srca i nerva. Djeca počinju analizirati predmete i pojave iz svoje sredine: slikovnice. linije i boje na papiru.samo po sebi sviña”. a njima najbližu.Kako će” dijete rasporediti sadržaj i formu u crtežu je kompozicija i u njoj simetrija koja je svojstvena djeci. likovni je internacionalan. magijsku. ruke. Učenici će postepeno oslobañati svoj ekspresivni i impresivni doživljaj i izraz. talentirani“. plohu i volumen i psihičke likovne regulatore: simetriju. izuzev jednog. bajkom i basnom. kao i likovna forma: likovni elementi i njihovi regulatori. To će se realizirati kreativnim „crtežom“. redu. Korelacijom „crteža“ sa književnosti za djecu i umjetnost iz «djetinjstva čovječanstva» kao estetskim činom i inspiracijom za vlastiti „crtež“. SADRŽAJ: 54 . demonstracijom i analizom „crteža“ i umjetnosti. ili neće ni biti. Učenici će iz slika upoznavati i proširivati svoj pogled na svijet. nastave i stvaralaštva Smanjit će se razlike meñu učenicima koji su prije upisa u 1. „da su svi prvačići. umjetnost .crtež”. harmoniji.. materijalima i tehnikama. kostim. forma je kako. Sadržaj je šta. stil pisanja i stil crtanja.. Ritam je rukopis. suočava se istovremeno s pitanjem šta će i kako će? Misli o sadržaju i o likovnom jeziku ili formi. Analiza . OČEKIVANI REZULTATI Prožimanje igre. na svoj način imenovati ono što je u domenu percepcije i doživljaja. koje su i učenicima svojstvene. ono što u umjetnosti i . ono što se ne vidi. Zna kazati šta je zamislilo i šta je ilustriralo. približiti.djetinjstva čovječanstva”. i onih koji nisu bili u predškolskim ustanovama. zagonetkom i pričom. ono što se vidi. najstariju. ravnoteži. razred bili. To im daje sigurnost i ideju. kompoziciju i ritam. ostvarit će se kontakt „crteža“ sa umjetnostima. Učenici će prihvatiti. Mi im nudimo njihov .crteža” Analiza .. a da nastavnik zna na kraju nastavnog časa kazati ono šta su učenici crtali. naivne i narodne umjetnosti.crtež”..

volumena i njihovih regulatora: kolorizma. ali rukopis ili ritam ne! Samo to mi.djetinjstva čovječanstva” koje su same po sebi bliske uzrastu učenika. To i jest umjetnost i ona zagonetka u crtežu: i žestoka boja. glina i plastelin. basne i priče koje ovaj koncept nudi učenicima prvog razreda su iz . kompozicije i ritma. bajke. pa ide u strip. crtačkim. proces rada. To je prijevod motiva. grafičkim i kiparskim tehnikama i materijalima: olovka i flomaster. kolaž. 55 . ilustracija i inspiracija u priču. a ne kao učenje. • PSIHIČKA forma je bliska tehnici. akvarel. i simetrija i raspored i rukopis. sve ono što se u dječijoj glavici dešava dok crta (od borbe do uspjeha i sreće. Ovaj okvirni program treba realizirati u skladu s okolnostima i mogućnostima. otisak lista i dlana.. likovne i književne baštine. asimetrije. zagonetke. tempera. To je naš cilj. već se domišlja i crtežu dodaje tekst.. ono kada učeniku nije dovoljan crtež i ilustracija. tema. Likovni prilozi Umjetnosti. treba da imenujemo. slikarskim. To znači da učenicima prvog razreda nudimo njihovu umjetnost kao estetski doživljaj i inspiraciju za interpretaciju i kreaciju vlastitog crteža. s djecom..U crtežu je ono što crtež sam po sebi priča.crtež” istog ili starijeg uzrasta. ono što njega bogati) i lijep crtež.crteža” su podloga nastavniku i inspiracija učenicima. Vizueni-likovni prilozi umjetnosti i . ali i legende i priče iz domaće kulturne. boje. Analiza LIKOVNOG JEZIKA ili FORME je subjektivna analiza likovnih elemenata: • crte. U isto vrijeme im nudi vlastiti . mozaik. sve se može kopirati. • ESTETSKO u crtežu je ideja da dijete nešto crta. plohe.

biljke. Tjelesna aktivnost i zdravlje. Opasnosti po zdravlje: zagañena okolina. zagañen zrak. Selektivan pristup sadržajima medija. stiče navike i vještine. koordinacija. 68 časova godišnje) ULOGA I ZNAČAJ Briga o zdravlju djeteta osnovni je princip na kojem se zasnivaju sadržaji tjelesnog i zdravstvenog odgoja u prvom razredu osnovne škole. Dijete uči kako da postane fizički spremno. Poboljša li se zdravlje generacije koja dolazi imaćemo zdraviju populaciju. Zadaci su: • Shvatanje smisla. Značaj boravka na svježem zraku i u igri. Tjelesni i zdravstveni odgoj ODGOJNO-OBRAZOVNI CILJEVI U PRVOM RAZREDU Znanje o činiocima zdravog života Lična higijena i zdravlje. U ovom vremenu tjelesni i zdravstveni odgoj ima posebnu važnost zbog sve prisutnijih pojava koje ugrožavaju zdravlje djece (dominacija medija i smanjivanje kretanja kao prijeke potrebe djeteta. na tlu i sportske igre jednostavne vježbe oblikovanja (bez rekvizita) usklañenost kretnje s kretanjem rekvizita kontrola pokreta hoda. Informacije o pomoći u slučaju zlostavljanja. a svrsishodno kretanje u osnovi tjelesnog i zdravstvenog odgoja. vrijednosti i principa tjelesnog vježbanja. • Razvijanje pozitivne slike o sebi. snaga. njegovanja i unapreñenja zdravlja. prisustvo droge i drugih nepoželjnih sredstava). ali i uči kako da ih primijeni u životu. • Sticanje motoričkih znanja i razvijanja motoričkih vještina i navika. gipkost. Ograničavanje vremena provedenog pred TV ekranom. preciznost. Hrana i zdravlje. ravnoteža) vježbe na spravama. motoričkih znanja. Tom je principu sve podreñeno. Motoričke sposobnosti i vještine kretanja Lokomocija (stabilnost. lično predano i dnevnoj fizičkoj aktivnosti. trči pleše Pozitivne socijalne interakcije i osobine ličnosti Komunikacija i saradnja poštuje pravila igre cijeni tuñi i vlastiti napor stabilnost i realnost u postavljanju cilja istrajnost rješavanje sukoba na prihvatljiv način planiranje vremena izbjegavanje rizika i briga za vlastitu sigurnost samokontrola donošenje ispravnih odluka rješavanje problema razumijevanje smisla takmičenja (prihvatanje “poraza” i nošenje “pobjede”) 56 . Pravilno i nepravilno držanje tijela. • Očuvanje. kreativniju i zadovoljniju. skače. piće. • Promoviranje pozitivnih socijalnih interakcija. Utjecaj medija. U ovom nastavnom predmetu dijete usvaja osnovna znanja o zdravlju. • Razvijanje i usavršavanja motoričkih sposobnosti u skladu sa uzrasnim i individualnim karakteristikama. tablete. Kretanje je potreba svakog djeteta. brzina.(2 časa sedmično. a to znači i radno spremniju. pojava deformiteta. izdržljivost. svrsishodne i humane primjene psihomotoričkih sposobnosti. • Osposobljavanje za svrsishodno i efektno samostalno vježbanje. vještina i navika. mogućnost zaštite. • Razvijanje kreativnosti kroz pokret.

a zatim sa veće udaljenosti (suručno. tempa i ritma. Kombinacija penjanja sa hodanjem. dodavanje u paru. Ritmički skokovi. Primarna funkcija nekonvencionalnih sadržaja je razvoj i usavršavanje osobina i sposobnosti. kroz upor klečeći.4 plesa (društvena. Sunožni skokovi. puzanje ispod grede. na različitoj vrsti. Primjena skokova i poskoka u različitim kretnim manifestacijama. pljesak i sl.Kan-kan“ poskoci (poskok na jednoj nozi. Puzanje i provlačenje: Puzanje četveronoške. sa visokim prednoženjem drugom). narodna. preskakanja itd. Sunožni naskok iz mjesta na povišenje. smjera. grupno. Druga motorička iskustva: U ovisnosti od interesovanja učenika. švedski sanduk.). moderna) u skladu sa mogućnostima i interesu učenika i nastavnika i naučiti osnovne korake. prirodni uspon itd. prvo sa male udaljenosti.). Primjena bacanja i gañanja u različitim kretnim manifestacijama.PROGRAMSKI SADRŽAJI Izbor i distribucija sadržaja meñuovisne su operacije u programiranju procesa vježbanja. preskakanja i dr. koljena i stopala. plivanje. označeni prostor i sl. doskok sa povišenja (do visine švedske klupe). Dizanje i nošenje: Dizanje i nošenje jednog ili više različitih rekvizita odgovarajuće veličine i mase..). puzanjem.šta vježbati. . s promjenom pravca.. Kretanje poskocima i skokovima u zadatom pravcu Kombinacije skokova i poskoka sa hodanjem. razredu) u saradnji sa lokalnom zajednicom i profesionalno angažiranim instruktorima. 2. sanjkanje. puzanje uz/niz kosu švedsku klupu. Različite vrste hodanja po liniji. trčanjem i dr. lokalne zajednice). razapete vijače itd. uz ripstol. skijanje. Gimnastika: Gimnastičko hodanje. provlačenjem itd. hodanja. trčanja.). obruči. ubacivanje. 57 . Jednostavni poligoni sastavljeni tako da zahtijevaju primjenu naučenih gimnastičkih elemenata. u jednom trenutku noge nisu u kontaktu sa podlogom). Istrajno trčanje . lopta. rušenje i sl. sportski ples i dr. Provlačenje kroz obruč. gañanje u metu (korpa. itd.obuka neplivača: Obuka neplivača organizira se tokom prvog ciklusa (u 1. „Kik“ poskoci (poskoci na jednoj nozi.Zečji“ poskoci (iz upora čučećeg skoka u upor čučeći. kombinirano. realiziraju se i drugi sadržaji: vožnja bicikla. na različitoj vrsti. Ples i pantomima: Prikazivanje različitih pojava i situacija iz svakodnevnog iskustva pantomimom. kao i mogućnosti sredine (škole. tempa i ritma. Primjena trčanja u različitim kretnim manifestacijama. Brzo trčanje (sprint) . jednom rukom). Hodanja u različitim kretnim zadacima. smjera. švedski sandučić. ili 3. Hodanje uz različite položaje ruku. s promjenom pravca. preskakanje iz obilježenog prostora u prostor i preko prepreka (linije. samostalno. koturaljki (rolera). obrnutoj švedskoj klupi ili niskoj gredi. dimenzijama i obliku podloge.pravolinijsko. različitih lopti u daljinu i visinu.. Kombinacija hodanja. usklañivanje pokreta pojedinih dijelova tijela i kretanja cijelog tijela sa karakterom muzike i ličnim doživljajem. vijače i sl.. izvoñenje poskoka i skokova uz različite pokrete rukama (uzručenje. kombinirano. Igre loptom: Različite elementarne igre loptom. Plivanje . sunožni poskoci sa okretom od 90 stepeni (u jednu i drugu stranu)..dionice do 30 m.) na različite načine (pogañanje. pješačenje u prirodi. švedske klupe. dječji poskoci. skakanja. puzanje po švedskoj klupi. Bacanje i hvatanje: Bacanje različitih lopti kotrljanjem. a distribucijom šta vježbati u pojedinom razdoblju. skakanja. klizanje. Primjena penjanja u različitim kretnim zadacima. Kombinacija trčanja. Skakanje: Sunožni poskoci u mjestu i kretanju. preskakanje kratke vijače (individualno). penjanje na švedsku klupu. Nekonvencionalni sardžaji su uvijek u simbiozi s odreñenim konvencionalnim sadržajem. Sunožni preskoci. u paru. dimenzijama i obliku podloge. . odručenje. makazice. trčanja itd. . preći na drugi ripstol. Ritmički okreti. odnosno i u funkciji usvajanja motoričkih informacija. trčanjem. Izabrati 2 .pravolinijsko. igra lastiša. sa opružanjem potkoljenice slobodne noge). Kombinacija puzanja i provlačenja i hodanja. uz mornarske ljestve do 2 m visine. Penjanje: Penjanje uz stepenice.. desnom i lijevom rukom i suručno. Primjena dizanja i nošenja u različitim kretnim zadacima. Hodanje: Prirodno hodanje . izmeñu nogu para. galop naprijed i strance. nastavnika i roditelja. uz kosinu (švedska klupa.Školica". Izborom se odgovara na pitanje . okvir od švedskog sanduka ili sandučića. Oponašanje pokreta i kretanja drugih živih stvorenja (Kako medo hoda? A slon? Kako ptica leti?) Trčanje: Trčanje .u trajanju od 6 minuta. Primjena puzanja i provlačenja u različitim kretnim manifestacijama.

• Pravilno izvodi osnovni korak dva izabrana plesa. • Unapreñuje motoričke sposobnosti (brzinu. pokreta i kretanja. lijevo. Posjeduje informacije o značaju zdravlja.. dolje. • Vlada izabranim vještinama iz vježbi na spravama. koordinaciju. • Posjeduje i druga motorička iskustva u ovisnosti od ličnih interesovanja i mogućnosti sredine (npr. Održava ličnu higijenu (pranje ruku i zuba. Posjeduju informacije da može da traži pomoć ukoliko je zlostavljano i zanemareno. • Izvodi pokrete i kreće se po pravolinijskoj putanji. 2... biljke. • Sposoban je da prepliva 25 m slobodnom tehnikom (u I. ISHODI UČENJA 1. Osposobljavanje za samostalno vježbanje u slobodno vrijeme: • Imenuje osnovne položaje i stavove (uspravni stav. pješačenje u prirodi. tuširanje i dr. Uz pomoć odraslih usklañuje svoje aktivnosti (učenje. skakanje. II ili III razredu). Izvori opasni za zdravlje: Mogućnosti lične zaštite. ravnotežu i preciznost) u skladu sa individualno postavljenim normama. tjelesna aktivnost. trčanje. Redovno i aktivno učestvuje u nastavi tjelesnog odgoja. Uči da izbjegne situacije u kojima može da se povrijedi i umije da traži pomoć. spavanje).). razvoj i otpornost organizma. alkohola i droga. Očuvanje i unapreñenje zdravlja: • • • • • • • • • • • Razlikuje pravilno od nepravilnog držanja tijela. dnevni ritam odmora i rada. • Vješto izvodi jednostavne forme prirodnih oblika kretanja (hodanje. pravilno izvodi jednostavne vježbe oblikovanja bez rekvizita. • Primjenjuje prirodne oblike kretanja u jednostavnim igrama i poligonima. ili zna za takav slučaj.. Vodi računa o pravilnom držanju tijela u sjedećem i u stojećem položaju. nazad). skijanje. i održava kolektivnu higijenu (provjetravanje prostorija i odlaganje otpadaka. gipkost. 3. sanjkanje.. odmor. kolektivna i higijena životnog prostora. Posjeduje informacije o značaju tjelesne aktivnosti i boravka u prirodi za pravilan rast.). naprijed.). Druženje: Upoznavanje . Posjeduje informacije o štetnosti duhana. obim obroka. 58 . zrak. vožnja bicikla. umivanje. igra. desno. kombiniranje u obroku. Zdravlje: Značaj i važnost zdravlja. tenis. Usavršavanje motoričkih sposobnosti u skladu sa uzrasnim i individualnim karakteristikama i sticanje i razvijanje vještina i navika: • Izvodi pokrete i kreće se u zadatom smjeru (gore. razmjena ličnih iskustava. Upoznaje se sa osnovnim principima pravilne ishrane. dinamika uzimanja obroka. • Usklañuje svoje kretanje sa kretanjem rekvizita u jednostavnijim kretnim zadacima. tlu i sportskih igara.ostvarivanje verbalnog i tjelesnog kontakta. Informiranje o štetnosti: Tablete.SADRŽAJI ZDRAVSTVENOG ODGOJA Pravilna ishrana: Izbor zdrave hrane. ponašanje i ophoñenje za stolom. izdržljivost. Higijena: Lična. piće.. snagu. sjedeći i ležeći položaj. boravak u prirodi i zdravlje. stavova. čučanj. sportski ples itd. klizanje.

u hodanju. (2) funkcionalnih (sistem za transport kiseonika i aerobni kapaciteti).. ravnoteže (statističke i dinamičke . valjanju. puzanju. Kretanje ima funkciju biološkog nagona i zadovoljava potrebe stimuliranja tjelesnog rasta i razvoja. održavanje na vodi.).) i umije da traži pomoć ako se loše osjeća. podsticaj i nadzor nastavnika.. provlačenje. penjanju. valjanje. izdržljivosti (opće . U tom pogledu. tokom vježbanja i igre prijateljski komunicira i sarañuje sa vršnjacima. u skakanju. 4.).. Promoviranje pozitivnih socijalnih interakcija: • • • • Ni na koji način ne ugrožava one koji se od njega razlikuju. Dalji razvoj psihomotorike karakterizira njeno usavršavanje. Većina djece svoje pokrete i kretnje uspješno formira do četvrte godine. ponašanja na času i odlaska iz sale (sa igrališta). Razvijanje kreativnosti kroz pokret: • • Jednostavne pokrete usklañuje sa muzikom. u trčanju. kretanjem djeca zadovoljavaju i svoje društvene potrebe.hodanje. Vježba u odgovarajućoj odjeći i obući. Razvijanje pozitivne slike o sebi: • • • Primjećuje svoje motoričke i druge sposobnosti i osobine. sa rekvizitima. gibljivosti (aktivne kompleksne i lokalne . za noge. pojedinačnih pokreta i frekvencije pokreta . Uz podršku odraslih primjenjuje naučene i model jutarnje gimnastike.. kotrljanje. Poznaje pravila elementarnih igara i pridržava ih se uz. DIDAKTIČKO-METODIČKE NAPOMENE Bazična komponenta ponašanja djece je kretna aktivnost. kotrljanju. 6. kretanje na vodi. organizacije i institucije). Umije da odredi kom dijelu tijela je namijenjena vježba oblikovanja (za ruke. laktu. znojenje. Istražuje svoje sposobnosti. odnosno harmoniziranju pokreta i kretnji djeteta sa pokretima i kretanjem svijeta oko njega. penjanje.ležeći. Meñutim. ruci. brzine (reakcije.). uz podsticanje i nadzor nastavnika. klečeći. zadržavanje i transformacija informacija i efikasnost u novim netipičnim situacijama). skakanje. koordinacije (brzinske. kretanje zadovoljava prirodne potrebe djeteta. puzanje. Pantomimom i pokretom prikazuje različite pojave i svakodnevne situacije. za trup.posebnu pažnju usmjeriti na disanje).vježbe oblikovanja). Opća psihomotorička spremnost. ima izgrañenu tjelesnu shemu. agilnosti (brzine promjene smjera kretanja . neobični položajni. nesvjestica itd... uz podsticanje i nadzor nastavnika. pozitivno vrednuje uspješne poteze i uloženi trud svih učesnika u igri. (4) konativnih (modaliteti reakcija i sposobnost adaptacije) i (5) socioloških (društvene grupe. Prepoznaje fiziološke znake umjerenog opterećenja i zamora (npr.bez rekvizita 59 . (3) kognitivnih (prijem. orijentacije). Uočava sličnosti i razlike meñu vršnjacima. trčanje. diferencijacije tkiva i funkcionalnog dozrijevanja). U prvom razredu naglasak je na socijalizaciji djeteta. sa osloncem na jednoj nozi. trčanju. ritmičke. čučeći. značajno korelira sa pravilnim i harmoničnim rastom i razvojem (1) morfoloških (procesi rastenja. glavi. Pridržava se dogovorene procedure dolaska u salu (igralište). Psihomotorička aktivnost se usmjerava prije svega na razvijanje i usavršavanje: snage (položaji tijela . viseći.• • • • • • Imenuje dijelove tijela i zna njihovu osnovnu ulogu prilikom vježbanja. kao rezultat procesa u kojem se posredstvom tjelesnih vježbi povećava obim i kvalitet kretanja. brži rad srca. u elementarnim sportskim aktivnostima). Kretanje ima funkciju psihosocijalnog komuniciranja. stojeći. provlačenju. 5.

odnosno kretanja. Mora se voditi računa da se ne mogu forsirati dijelovi u kojima se ne vidi cjelina.na suženoj i nestabilnoj podlozi) i preciznosti (držanje. Za istovremeno usavršavanje motoričkih znanja i mijenjanje osobina i sposobnosti najproduktivnija je situacijska metoda rada. srazmjerno opterećenju. Pored ljekarskog pregleda. u ovom periodu počinje i druga denticija. ali i razlike meñu starijima. higijeni odjeće i obuće učenika. razvijenija je njihova sposobnost kretanja. Takoñer. Osim uzrasnog kriterija. Djeca su sposobna izvoditi pokrete. a zaustaviti se eventualno samo tamo gdje se cjelina ne može savladati. usporava se frekvencija srčanog rada i akcija postaje ritmičnija. Kako u funkciji centralnog nervnog sistema moždana kora sve više dominira nad njegovim nižim dijelovima. usmjerena je prema sintetičkom metodu motoričkog učenja . ako nisu u stanju dovoljno brzo i efikasno savladati složenu cjelinu. Razvija se finija muskulatura. najbolje kao dopunska aktivnost. mogući su i različiti deformiteti. obaveza mu je da vodi računa i o higijensko-tehničkoj kontroli prostora. aktivnost ili vježbanje ne traje im dugo. Odvijanje odgojno-obrazovnog procesa neposredno prethode mjere sigurnosti: (1) zdravstvenohigijenske.. snaga i izdržljivost. spuštanje).pamćenja samo redoslijeda elemenata koji se sukcesivno reñaju" (Roger Spirri. sprava. šutiranje. Izbor modaliteta rada kojima će se provoditi proces vježbanja uvijek mora biti u funkciji ishoda za postojeće stanje učenika. što rezultira brzom promjenom raspoloženja i podložnošću sugestiji. a ne šta je bilo i šta će biti. koja može biti jedan od znakova tjelesne zrelosti. učenje treba provoditi cjelovito.kombiniranje situacijske i sintetičke). povećana je njihova otpornost na promjene okoline i na promjene izazvane pod utjecajem kretanja. Kod djece. mogu trajati i do 30 minuta. za njih je najznačajnije šta se dogaña u datom trenutku. primjenjuje se analitički način rada (izvoñenje pojedinačnih elemenata . tačnije. Promjena savremenih tendencija učenja i obučavanja. igrovne aktivnosti i igra kao kontekst kreativnog komuniciranja djece sa sobom. beskorisnih. jer im je zapremina želuca još uvijek mala i izmjena materije je velika. i to izvan igre. nastavnik je dužan u neposrednom radu sa učenicima pratiti i kontrolirati njihovo zdravlje. dizanje. Uz to.usvajanje i usavršavanje motoričkog akta u cjelini. bolja im je prostorna orijentacija i spremnija su i za izvoñenje složenijih pokreta. skače itd. s društvom i sa prirodom. ograničavajući procesi razdraženja se sve više pojavljuju i osnovni prirodni pokreti djeteta oslobañaju se suvišnih. osnovni oblici kretanja postepeno se automatizuju. Usredtočenost na jednu stvar. bez ikakvih rizika. Temeljna metoda vježbanja je iterativna (ponavljajuća). nakon saznanja o funkcioniranju moždanih hemisfera. Razvoj osobina i sposobnosti moguć je jedino u uvjetima progresivnog i diskontinuiranog opterećenja. koncentrišući se na najpravilnije izvoñenje najvažnije faze globalne motoričke aktivnosti po principu . opreme. Kod djece uzrasta oko šest godina znatno se povećava spremnost za uključivanje u različite oblike tjelesnih aktivnosti. prostorija. Djeca imaju potrebu za više obroka dnevno. dijete lako i sigurno koristi samo jednu ruku i nogu. Pod preventivnim mjerama podrazumijeva se pregled obuće i odjeće za vježbanje. Mada se može javiti i ranije. Pošto u ovom uzrasnom periodu okoštavanje grudne kosti i rebara tek počinje. hvatanje. zato podražaji uvijek moraju biti na nivou koji uvjetuje adaptacijske procese. Za razvoj djeteta značajno je da ono bude aktivno na prikladne i različite načine. postavljanje. (2) preventivne i (3) mjere asistencije. Srce i dalje zaostaje za porastom cjelokupne tjelesne mase. kao i o ličnoj higijeni. Ako treba naučiti neku igru. osjećanja su im nestabilna i izazivaju različite reakcije. prisutna je sklonost porasta arterijskog krvnog pritiska. Briga o zdravlju učenika mora uvijek biti na prvom mjestu. Individualne razlike meñu djecom navedene dobi veće su nego meñu odraslima i treba ih u radu respektirati. gañanje. nošenje. što se postiže osmišljenim povezivanjem onih dječijih aktivnosti u kojima se dijete najadekvatnije ukupno izražava to su u periodu prvog školskog uzrasta. trči. ali ekonomičnost reakcije je mala i iradijacija je jača od inhibicije. prije svega. 1981). Ljudski organizam nastoji uspostaviti ravnotežu izmeñu povećanog inteziteta motoričkih aktivnosti i trenutnog stanja organizma. Uz to. bacanje. jer su konačni rezultati vježbanja u pozitivnoj korelaciji sa situacijama u kojima se efekti vježbanja realno mogu primijeniti. 60 . sporednih pokreta što djetetu daje mogućnost da sigurnije hoda. Njihove tjelesne aktivnosti. rekvizita i pomagala. Oprez u radu s djecom ove ontogenetske dobi potenciran je činjenicom da su vegetativni procesi stabilniji. posebno kada su u pitanju vanjska opterećenja. odnosno tjelesnog vježbanja. brže.i sa rekvizitima . u radu s djecom treba uvažavati i mnoge specifične razlike meñu njima. Kako je mreža krvnih sudova relativno sužena u odnosu na kapacitet srca.

Uvijek promovirati nadmetanje sa samim sobom. kratko i razumljivo najavljivanje motoričkog sadržaja. Nakon zvaničnog okončanja rada prostor za vježbanje se ostavlja u primjerenom stanju i učenici napuštaju isti. Najčešći principi na kojima se zasniva motoričko učenje su: princip očiglednosti (sticanje znanja uz pomoć analizatora . ali i uvjete koji će omogućiti najveći mogući utjecaj na njihov organizam. Npr. Nakon uspješno provedene tjelesne i psihičke pripreme učenika. korištenje sportskih sprava i rekvizita. princip sistematičnosti (ponavljanje i usavršavanje racionalnih pokreta i broj ponavljanja. primjerenom doziranju i distribuciji opterećenja. poligone. uvježbavanjem i individualnim vježbanjem on se stabilizira i prilagoñava uvjetima identičnim praktičnoj primjeni. i nakon njegovog usvajanja u finalnom obliku. akciju i svjesno aktivno učešće. Za vrijeme rada preventivne mjere se sastoje u pravilnom postavljanju sprava. potrebama i interesima učenika). pravovremenom osiguranju asistencije. opisivanje. Takoñer.čula vida). princip odgojnosti (usmjerenost ka pozitivnim vrijednostima. Odvijanje odgojno-obrazovnog procesa prema prirodnom redu uvjetno podrazumijeva sljedeće etape: (1) upoznavanje (najavljivanje. u skladu sa mogućnostima i interesima učenika). koje prepreke zaobilazi i sl. Asistencija (čuvanje i pomaganje) je vid stvaranja sigurnosti i samopouzdanja kod učenika. Kao organizacioni model nastavnik može integrirati sadržaje iz dva ili više predmeta ili oblasti. odgovarajućem izboru sadržaja. (2) izvoñenje motoričkog kretanja. sadržaji i struktura pojedinačnih časova. pažnja učenika biti usmjerena više na način izvoñenja nego na cilj. radionice. Pored planiranja i realizacije raznovrsnih poligona sa unaprijed definiranim kretnim zadacima (gdje se učenik provlači. Trajanje rada na odabranoj temi. u ovisnosti od postavljenih ciljeva i očekivanih ishoda. usvajanjem vještina i navika stvara se osnova za kasniju individualnu sportsku diferencijaciju. koja pretpostavlja uočavanje. Eventualno objašnjenje treba biti kratko. bit će izraženije prisutne individualne razlike. princip individualnosti (zasnovan je na prirodnoj psihomotoričkoj diferencijaciji i usklañivanju procesa obuke prema mogućnostima. princip reverzibilnosti (podrazumijeva opadanje tjelesnih sposobnosti sa prestankom vježbanja i potencira potrebu za kontinuiranom vježbom u skladu sa tempom njihovog opadanja) i princip svestranosti (podizanjem opće tjelesne pripremljenosti. kroz tematsku cjelinu kojoj je u osnovi ideja ili problem JA . Slijedi nakon izvoñenja kompletnog motoričkog sadržaja i po principu od krupnijih (odnose se na motoričku strukturu) ka sitnijim odstupanjima od očekivanog ishoda. princip ponavljanja (osigurava racionalizaciju i trajnost usvojenih sadržaja). U početnom izvoñenju će. izbor terena za vježbanje i drugo. ali i sprječavanja padova i ozljeda. u skladu sa individualnim karakteristikama učenika. a pomaganjem mu se olakšava izvoñenje vježbe.DRUGI . ishodi i sadržaji iz dva i više predmeta sa razvojnim potrebama djece. djelimične automatizacije i nedorečene individualizacije. Potom se najavljeni sadržaj opisuje. Demonstracija se izvodi u finalnom obliku. jasno i glasno. 61 . stavovima i navikama). variraju u ovisnosti od reakcije učenika. vjerovatno. Hodanje i trčanje. (4) ponavljanje. realizirati u prirodi. s ciljem podsticanja učenika na razmišljanje. Ponavljanjem. (3) ispravljanju grešaka. princip svjesnosti (aktivno i stvaralačko učešće učenika ostvaruje se kroz različite sadržaje koji potenciraju samostalnost i odlučnost i mogućnost izbora načina i sredstava za uspješan ishod). Čuvanjem se štiti učenik od pada. prekidu rada u slučaju umora ili zbog drugih razloga. Uočavanje i otklanjanje grešaka je izuzetno značajna faza. koje treba uvažavati. Teme se realiziraju kroz: igru. uvježbavanje i individualno uvježbavanje i (5) praćenje i realizaciju ishoda.pregled i ispravnost opreme za vježbanje. motorički akt je nestabilan i podložan različitim utjecajima. slijedi glasno. izbor i redoslijed vježbi i opterećenje usklañuju se sa mogućnostima učenika). važno je predvidjeti i postavljanje poligona koji zahtijevaju samostalno rješavanje datog motoričkog problema (učenik sam osmišljava na koji način će savladati prepreke). šta preskače i kako. Tok odgojno-obrazovnog procesa učesnicima bi trebao osigurati usvajanje odreñenog motoričkog kretanja brže i lakše. analiziranje i pronalaženje uzroka te utvrñivanje najkraćeg i najefikasnijeg puta za ispravljanje pogrešaka. U fazi nepotpune stabilizacije. stanice. s ciljem upoznavanja učenika sa osnovnom strukturom vježbe i upozorenja na bitne momente i bitne karakteristike pokreta i kretanja.). demonstracija i objašnjavanje) novog motoričkog sadržaja.OKRUŽENJE na smislen način mogu se povezati pojedini ciljevi. kad god je moguće.

Potrebno je sistematično pratiti i valorizirati rad svakog učenika. Kod izbora igara. Veoma je bitan odabir vježbi oblikovanja i zagrijavanja. Valorizacija efekata Valorizacija procesa tjelesnog i zdravstvenog odgoja je procjena ostvarenja cilja . za dijete ne treba da bude izvor prepoznavanja različitosti i spoznaje sopstvenih osobina (dobrih i manje dobrih) i prihvatanje sebe i drugih kao jednako vrijednih. Ocjenjivanje i zaključna ocjena su opisni. istezanja vrata.i odnosi se na uspješnost učenika u svakom od planiranih ishoda. Kod skakanja treba paziti da svi poskoci budu u pokretima. Kod gimnastičkih preskakanja treba obratiti pažnju na mogućnosti učenika. Naročito treba izbjegavati jačanje sklopa trbušnih mišića zbog povijanja kičmenog stuba. Akcenat treba da se stavi na vježbe zagrijavanja. a nikako veliki doskoci. omogućiti visok stepen učešća svih takmičara. Što potpunije informacije su neophodne i učeniku i nastavniku za procjenu i ocjenu njihove uspješnosti. I u takmičarskim igrama promovirati uvažavanje drugih . nastavnik mora uložiti maksimalan napor kako bi kroz individualizaciju nastave svim učenicima omogućio doživljaj uspješnosti u ovladavanju sve složenijim kretnim zadacima. ne precjenjivati značaj pobjede. Nije moguće upravljati transformacijskim procesom niti očekivati željene ishode bez stalnog registriranja stanja i promjena u odgojno-obrazovnom procesu. fer-plej odnosu i poštovanju pravila.). insistirati na samoprevazilaženju i sl. kontrolirati i suzbijati agresivnost. a u cilju pravilnog rasta i razvoja. prednost imaju saradničke igre.procjena ostvarenja ishoda . te se ni u kom slučaju ne smiju izvoditi isti i nagli pokreti glave.U kontekstu tjelesne aktivnosti. 62 . Obavezno omogućiti učenicima slobodu izbora kad je riječ o učešću u takmičarskim igrama. mada djeci koja to žele treba omogućiti iskustvo takmičarske situacije. te na veličinu i visinu predmeta koji se preskaču. naravno pod odreñenim uvjetima (insistirati na prijateljskom. Treba izbjegavati kretanje u čučnju zbog mogućih oštećenja zglobova.protivničkih igrača i suigrača. Saznanje da postoje okretniji ili brži vršnjaci.

OKVIRNI NASTAVNI PLAN I PROGRAM za drugi razred devetogodišnje osnovne škole 63 .

Bosanski. 6. 4. fakultativni) odredit će se na lokalnom nivou. u skladu s mogućnostima o kojima je riječ u Koncepciji. fakultativni predmeti 4 3 3 2 2 2 16 140 105 105 70 70 70 560 Napomena: Broj nastavnih časova za vjeronauku. gramatika ortoepija ortografija Kultura izražavanja 64 . 5. Bosanski. 3.OKVIRNI NASTAVNI PLAN ZA DRUGI RAZRED DEVETOGODIŠNJE OSNOVNE ŠKOLE REDNI BROJ OBAVEZNI NASTAVNI PREDMETI SEDMIČNI BROJ NASTAVNIH ČASOVA GODIŠNJI BROJ NASTAVNIH ČASOVA 1. srpski jezik i književnost Matematika Moja okolina Muzička /glazbena kultura Likovna kultura Tjelesni i zdravstveni odgoj UKUPNO: Izborni. srpski jezik i književnost u drugom razredu devetogodišnje osnovne škole sadrži sljedeća područja: Početno čitanje i pisanje Jezik Književnost Medijska kultura a. 140 časova godišnje) Nastavni predmet Bosanski. odjeljensku zajednicu. vannastavne aktivnosti. srpski jezik i književnost (4 časa sedmično. hrvatski. te eventualno neki novi predmet (izborni. dopunske/dodatne programe. hrvatski. hrvatski. 2.

. . na slici.Čitamo knjige ali ne učimo samo iz knjiga.Izražavanje ideja.Koordinacija pokreta očiju i pokreta šake.Samo oni koji znaju mogu uticati na razvoj . .Važno je da usvajamo vrijednosti koje osiguravaju dobrobit. PSIHOMOTORIČKO PODRUČJE .Brzo i adekvatno reaguje na novo i nepoznato.Prema zajednici. . . INTERESI VRIJEDNOSTI . . .Knjiga je . . . . osjećanja i raspoloženja mimikom i govorom tijela.Zna pisana slova. . piše ih pravilno. . njenoj dobrobiti.Zapaža pojedinosti u neposrednom okruženju. razgovoru. rečenice napisane medijalna. .Životu i radostima života.Pravilno oblikovanje grafičke strukture slova linijama normalne debljine.Zna prepoznati . .Važno je da naučimo dobro čitati-pa ćemo voljeti knjigu i cijeniti znanje.I PODRUČJE: POČETNO ČITANJE I PISANJE ODGOJNO–OBRAZOVNI CILJEVI I ZADACI SPOZNAJNO PODRUČJE VJEŠTINE I ZNANJA SPOSOBNOSTI .Prema pisanju. šta slovo. riječi. . 65 .Orijentac ija u prostoru i pisanje pisanih slova velikih i malih u ograničenom prostoru. vrijednost i bogatstvo. . .Zna da bilo koji izbor i redoslijed riječi ne predstavlja rečenicu.Čita riječi i glas /inicijalna. pozicija.Prepoznaje humor u govoru. . .Prema knjizi.Unosi elemente izražajnosti u čitanje. ponašanju likova. . .Razumije .Prema lijepom kazivanju.Čita pravilno i razumije pročitano. tekstu. . . . . a pročitano.Prema stvaralaštvu i stvaralačkom izražavanju. za dobrobit svakog čovjeka. .Zna šta je glas.Zainteresiranost zajednice. AFEKTIVNO PODRUČJE STAVOVI. .Može pronaći je najvažnije slovo na početku u pročitanom u sredini.Razlikuje riječi posljedicu u od rečenica.Čitanje i znanje su važni. finalna latiničnim pismom. . na kraju sadržaju.Ono što znamo to i volimo.Prema saznanju.Pravilno i spretno rukovanje priborom za pisanje.Uočava uzrok i . iskustvenim sadržajima.Knjiga je vrijedna poštovanja.Može kazati šta .Ljudi od znanja i poštenja su bogatstvo svakog društva.Zna uspostaviti logički slijed u nonsensnom iskazu.Ko mnogo čita mnogo i zna. . potreba da sebe i zajednicu predstavlja u najboljem svjetlu. .

Ilustriranje priče. .Predvježbe za pisanje pisanih slova.Rečenice napisane štampanim slovima prepisujemo pisanim slovima. riječi s poremećenim slijedom slogova.Pisanje rečenica uz ilustracije.Vježbe usmjerene na estetsku stranu rukopisa. vježbe vizuelne i akustičke identifikacije glasova-slova. izostavljanje pojedinosti). Stvaralačka reprodukcija (dodavanje.Vježbe pisanja primjenom diktata s komentarom i stvaralačkih diktata. razvijanje osjećaja za tempo i samostalnosti u čitanju.Usvajanje pisanih slova latiničnog pisma.Pisanje po uzoru. . Čitanje dramskog teksta. b) Čitanje brzinom koja odgovara brzini govora (uvažavati individualne osobine učenika. usavršavanje tehnike pisanja. 66 . .Igre zajedničkog sastavljanja rečenica.Usavršavanje tehnike i logike čitanja.Pisanje pojedinačnih slova.Pisanje riječi i rečenica uz ilustrirani sadržaj.Leksički nizovi riječi (odaberi riječi koje voliš.Prepisivanje niza rečenica teksta. . .Vježbe dopunjavanja rečenica.PROGRAMSKI SADRŽAJI P o č e t n o č i t a nj e Usavršavanje tehnike čitanja: Mogućnost analize i reprodukcije a) Pravilnosti čitanja.Jezične igre: igre rasutim slovima.Slušam-pamtim-pišem. Vježbe koje zahtijevaju uočavanje uzroka i posljedice. čitanje po ulogama. .Rečenice napisane pisanim slovima prepisujemo pisanim slovima. Vježbe koje podrazumijevaju rješavanje problemske situacije. . Razumijevanje pročitanog sadržaja: Rješavanje jednostavnijih zadataka radi provjere razumijevanja pročitanog.Vježbe usavršavanja estetske strane rukopisa. . c) Čitanje prirodnom jačinom glasa. . Razumijevanje poslovice. zvukova i usavršavanje preciznosti u diferencijaciji i imenovanju sadržaja koje su vidjeli i čuli). . d) Čitanje naglas i čitanje u sebi. individualno i horsko čitanje. mudre izreke. riječi. P o č e t n o p i s a nj e . . . . . stvaraj rečenicu). . protumači zašto si odabrao tu riječ.Povezivanje slova u strukture riječi. . vježbe disanja. identifikacija s likom i preuzimanje uloge lika. . Vježbe reproduktivnog tipa (odgovori na detaljna i uopćena pitanja).Uvoñenje elemenata izražajnosti u čitanje. . Razumijevanje poruke teksta posredstvom analize ponašanja likova. .

Usavršavanje tehnike pisanja i dalji rad na estetskoj strani rukopisa. . blagdana. 67 .Važno je znati pravilno govoriti. .misli .Upotreba velikog slova na početku rečenice i u . zarez u nabrajanju .Pravilna percepcija i recepcija napisanog. dvotačka.Interes prema elementarnim znanjima o maternjem jeziku i njegovim normama.Treba poznavati svoj maternji jezik. dio opće kulture. .Ostvariti .Analiza i ljepotu riječi u sinteza maternjem jeziku. . AFEKTIVNO PODRUČJE STAVOVI. zarez u nabrajanju i tačka na kraju rečenice.Važni su svi segmenti napisanog sadržaja pravilnost. potrebe da sluša. .Pisanje ispravnih rečenica (u formalno gramatičkom smislu). .Važno je vježbati pravilnu upotrebu riječi.Osjećaj za postignuće u tačnost i skladu s urednost.Uspostavljanje logičkog i gramatički ispravnog slijeda u nonsensnim iskazima.Šta izražavamo rečenicama? . . tačnost. čuje i osjeti . .Glasovi i slova. smislenim . .Razlikovanje glaso va.Rečenice su sastavljene od riječi. šumo va i .Riječi i značenje riječi /glasovi-slova su u riječima/. jasnim. .Interes i želja .kako to činimo? . . . .Pisanje naziva .Osjeća razliku rečenicama.Jezik kojim govorim kod kuće i u školi ima svoju ljepotu.Interpunkcijski praznika. grado va i sela.Pravilno disanje i i razvijanje izgovor. izgovorenog.Kultura govora je kontekstu. . .II PODRUČJE: JEZIK ODGOJNO –OBRAZOVNI CILJEVI I ZADACI SPOZNAJNO PODRUČJE VJEŠTINE I ZNANJA SPOSOBNOSTI .Prema jeziku .Pravilna artikulacija svih glasova.Pisanje vlastitih pisanju vlastitih imena: kako imena ljudi i u pišemo imena ljudi pisanju imena i grado va i sela.Važan je formalnopojavni izgled pisanog rada.Potreba i interes tonova.Važno je da prema postignuću biramo riječi u u skladu s skladu sa mogućnostima.Govor prilagoñavamo sago vorniku i situacionom .Razlikuje rečenicu upotrebljavanih kao jedinstvenu riječi i biranih misaonu cjelinu riječi i izraza u pisanoj formi. standardnom književnom jeziku. . . PSIHOMOTORIČKO PODRUČJE .Pravilan go vor je važan za meñusobno razumijevanje i komunikaciju. . estetska strana. . . . programskim zahtjevima. situacijom. aktivnosti pisanja i sadržaj. izmeñu svakodnevno .Svako je slovo važno za zavičaja i prema značenje riječi. .Veliko slovo na početku rečenice. . usklañenost misli.Sposobnost .Izgovara pravilno izražavanja glasove i riječi kratkim.Zna napisati pisana slova latinice pravilno ih povezuje u riječima bez obzira na poziciju u strukturi riječi. znaci: dvotačka.Znaci i tačka na kraju interpunkcije rečenice. .osjećanja .Jezik kojim govorim je jezik moga zavičaja. INTERESI VRIJEDNOSTI . da govori pravilno u svim situacijama .

Slobodna.Sposobnost doživljavanja ljepote i dinamičnosti teksta. . PSIHOMOTORIČKO PODRUČJE . 68 . . o sebi.Igra. .pravilno pisanje pojedinačnih slova. života sa smislom.Otkrivanje značenja teksta. . . igrokaz.Uočavanje mnogoznačnosti pjesničkog jezika.Interes prema sadržajima književnosti i medijske kulture. kako se priča razvijala i šta je na kraju . . ponašanju. značenje i pouke basne. . . Pravogovor (ortoepija). ljudskom ponašanju. (kombinacija radi punoće doživljaja). izraziti riječima. napisanim riječima. Veliko slovo u pisanju imena gradova i sela. . stvaram. ñ.Boja. Veliko početno slovo na početku i tačka na kraju rečenice. pišem da bih čitao bolje i izražajnije. INTERESI VRIJEDNOSTI .Mislim.Razlikuje priču.P otreba da sazna više o životu. . . .Voli priče. .Zna šta je u priči na početku. . . . . preuzimanje uloge lika. .Riječ. zamisliti.Uočavanje ljepote pjesničkog jezikaimpresija i izraz.Zanimanje za različitost u stavu. . u cvijetu. .Pokret. .P rema traganju i otkriću. Glasovi-slova č.Zna kazati nekoliko rečenica o priči. . .Uočava likove u priči. .Izražavanje doživljaja riječima. okolini u kojoj živi i da učestvuje u aktivnostima koje će poboljšati kvalitet života (da prepozna ljepotu u umjetničkom djelu. naglašava neke riječi. u žuboru vode.P rema potrebi.Počinje razlikovati dobro i loše u sadržajima medijske kulture. lična komunikacija je kvalitetna komunikacija.Razlikuje govor lica i piščev govor. . .Otkrivanje novih aspekata smisla teksta. pokret verbalni izraz.Poticanje dramske darovitosti.Sposobnost uočavanja pojedinosti u tekstu i imenovanja tih pojedinosti. . pravi pauze tamo gdje je potrebno. čuti dodirnuti.Razumijevanje. .Doživljavanje radosti u samostalnom druženju s tekstom.Zapaža i razumije osnovne misli teksta bilo da su piščev stav ili stav lica. osjećam. tišinom. igranje uloga. . osjetiti. .Uživljavanje u situaciju.Zvuk.Unosi elemente izražajnosti u čitanje iskaza. izražavanje glumom. . ć. razumijevanju drugog. rečenice kraći tekst. .Vrijedno je sve ono što ima ličnu dimenziju.Zna o čemu se u tekstu govori. AFEKTIVNO PODRUČJE STAVOVI.Znanje je u funkciji kvalitetnijeg i punijeg života.Ispoljava interes prema lijepom kazivanju.Izražavanje doživljaja na svoj originalan način: riječju. . . pokretom muzikom. pjesme igrokaze. h u izgovorenim.Predstavljanje situacija i osjećanja neverbalnim znacima (pantomima).uočavanje dijela i cjeline priče. Skupovi je/ije u učestalim riječima. . Pravopis (ortografija). pjesmu. . .razumijevanje napisanog. . Upotreba dvotačke i zareza u nabrajanju.Čitam da bih bolje pisao. te da taj senzibilitet ispoljava u svakodnevnom životu i stvaralaštvu.Samostalna komunikacija s knjigom. Gramatika / slovnica. III PODRUČJE: ČITANJE I INTERPRETIRANJE KNJIŽEVNOG TEKSTA ODGOJNO–OBRAZOVNI CILJEVI I ZADACI SPOZNAJNO PODRUČJE VJEŠTINE I ZNANJA SPOSOBNOSTI . uvjerenju. dž. Pisana slova latiničnog pisma: .Pravilno čita riječi. . . zvukom.Stvaralaštvo kao ishod druženja s tekstom. . .Biti tolerantan radi usmjerenosti prema zajedničkim civilizacijskim ciljevima. . U ovim se cjelinama nalaze sljedeći sadržaji: Rečenica-riječ-slog.Vidjeti. Veliko početno slovo u pisanju vlastitih imena ljudi.Pjesnička slika zvuk.povezivanje slova u strukturu riječi.Zna šta je basna .Prostor. .JEZIK: PROGRAMSKI SADRŽAJI U ovom području su sljedeće cjeline: Rječnik. . Pisanje naziva praznika.

učimo napamet. Pjesmu ne prepričavamo. u njima je znanje i odgovori na ono što ne znamo. Pjesma: Pjesmu čitamo. recitujemo.odreñivanje glavnog.slijed dogañaja.osobine likova (prepoznavanje i zauzimanje stava prema liku). najuzbudljivijeg. Basna je kratka priča u kojoj su glavni likovi životinje. Medijska kultura (primarno u funkciji odgojnog djelovanja i edukacije za selektivan pristup sadržajima) Crtani i lutkarski film (crtež ili lutka u funkciji pričanja priče.o čemu ili o kome se govori u tekstu. Školska biblioteka ima nezamjenjivo bogatstvo knjiga. . oživljavanje neživog) Televizijske emisije . Doživlja j možemo izraziti riječima. Glumci predstavljaju likove. može emitovati različite vrste programa. glumci.televizija je moćna jer može pratiti i prenositi dešavanja u momentu kada se zbivaju. zvukom. pozornica. ugodno ili neugodno. I pjesma u nama izaziva različita osjećanja. bude nam lijepo. . gledalište. dojmovi) . najljepšeg dijela priče (zapažanje. pozornica. Bajka je priča o čudesnim. U priči najčešće nema natprirodnih bića i čudesnih dogañanja. Priča je ispričana odreñenim redom: ima početak.igrom na pozornici prikazuju tekst.poreñenje izražajnih mogućnosti: film ima pokretnu sliku. 69 . . Možemo ilustrirati pročitano. riječ. publika-gledatelji (objašnjenja u kontekstu dramske radnje i realizacije dramskog teksta). Medijska kultura Crtani i lutkarski film Televizijske emisije Školska biblioteka Književnoteorijski pojmovi: (Orijentacione naznake obima i dubine) Priča – pjesma (prepoznavanje u toku rada i interpretacije na nastavnim časovima) U pričama čitamo o dogañajima i doživljajima. pokretom. slikom. Iz priče učimo o životu). nestvarnim dogañajima i likovima. Lik u priči i basni Postoje glavni i sporedni likovi. a ponekad i biljke i predmeti. Priča u nama izaziva osjećanja. publika-gledatelji. Pjesma: Uočavanje i doživljavanje osnovnog raspoloženja u pjesmi. glavni dio i kraj. crtežom. Priču možemo prepričati. Prava pozornica postoji u pozorištu. muziku . pisci maštaju i pišu priče. Razlikovati bajku od basne. Basna ima sadržaj i pouku. Čitajući priču mi doživljavamo radost tugu. Priča ima sadržaj. zvuk. o životinjama. O glavnom se liku najviše govori.Čitanje i interpretacija književnog teksta /Programski sadržaji/ Razumijevanje i doživljavanje proznog književnog teksta. . Dramski tekst (igrokaz): pozorište.glavni dogañaj. Igrokaz: U igrokazu likovi razgovaraju na pozornici. Gledalište.

.igrom i kroz igru. i pomaže u boljem glavni dio. sloboda u izražavanju . jasnim i skladnim stvaralaštvu.Književni tekstovi Ahmet Hromadžić: Enisa Osmančević-Ćurić: Ivica Vanja Rorić: Bisera Alikadić: Velimir Milošević: Šimo Ešić: Narodna priča: Grigor Vitez: Branko Čopić: Jadranka Čunčić: Narodna basna: Kasim Deraković: Stanislav Femenić: Mirsad Bećirbašić: Bajke Medeni Za sretan put po dukat žut Bubamara Štipaljke Nebeska crtanka Zašto volim svoju baku Vrana i vrč s vodom Zalazak sunca Lijin oglas Strašan pas Lisica i roda Teče rijeka Suza Naušnice od trešanja (po izboru) Tekstovi za zajedničko čitanje. koje nisu u tekstu.Čuti. . analizu i kao poticaj literarnom i drugim vidovima stvaralaštva. .Izraziti. zagonetku. . aktivnost i govorni izraz. pristupa i kao .Sadržaj predstavljen nizom slika ili jednom slikom možemo ispričati riječima.Uočava da su .Adekvatna i brza reakcija na pitalicu.Razvoj čitalačkih interesa i čitalačke kulture.Govorim kako .Priča ima smislen sadržaj koji je rezultat verbalizacije sadržaja slika. predmeta. . . odnosno imaginativni plan. . . . rečenicama. INTERESI VRIJEDNOSTI . izražavanju misli i .Govor.Uspostavlja . PSIHOMOTORIČKO PODRUČJE . AFEKTIVNO PODRUČJE STAVOVI.Uočavanje uzroka jer je samo moj i zato i posljedice. radnje. .Opisujem na osnovu dodira. . .Pretvaranje viñenog i osjećam. . .Moći će pravilno . . .Zapaziti. pojave.Sposobnost pretpostavka izražavanja literarnom pravilnim. .Priču čitamo i prepričavamo (po detaljnim pitanjima).Čitanje logičku vezu obogaćuje rječnik.Podvrgavanje govora zahtjevima igre. izraziti. odabrati poboljšati.Igra. ja to mogu .Može ispričati priču kao običan slijed dogañaja.Prenošenje igre sa senzorno-motornog na verbalni.Uočava da priča ima početak. pokazuje originalnost u samostalnost i izboru riječi. doživljenog u riječi.Vidjeti. glavni dio i kraj priče.Služi se uspješno govorom u objašnjenju situacije. . .P rema prvim pokušajima literarnog izražavanja i stvaranja rečenicom.Opisivanje na osnovu zvučnih efekata. nonsensnim transformacijama-literarno stvaralaštvo. . bojom.Utvrditi slijed.Zna odabrati gledište koje je u skladu s njegovim stavom. bitno. je poseban.Priča može biti predstavljena nizom slika ili jednom slikom. . .Reprodukuje riječi osjećanja.Moj rad je vrijedan . .Znam šta bi lijepo i precizno moglo izgledati bolje i izraziti misli. a ne povezane smislom.Prema senzibilitetu kazivanja i imaginaciji kao poticaju stvaralačkim vidovima izražavanja. . . .Spontanost. 70 . stihom. .Prikazivanje stanja i situacija pokretom.Snalaženje u verbalnim igrama. .Spontano rečenice meñusobno izražavanje. a u funkciji pripreme za samostalno čitanje: Branko Ćopić: Sunčana Škrinjarić: Zehra Hubijar: Ježeva kućica Dućan kod svrake Medin roñendan IV PODRUČJE: KULTURA IZRAŽAVANJA ODGOJNO –OBRAZOVNI CILJEVI I ZADACI SPOZNAJNO PODRUČJE VJEŠTINE I ZNANJA SPOSOBNOSTI .Sposobnost kao zamišljanja i «viñenja» kvalitet ličnog pjesničkih slika. maštu u pričanju (početak.Osjetiti. izražavanje po diktatu.Zamisliti. kraj). .Interes i potreba za izražavanje govorom. .

od čega je izrañen) Čestitka Kako čestitati praznik ? Kako čestitati roñendan.Programski sadržaji Vježbe usmenoga izražavanja Situacioni i telefonski razgovor Pričanje Pričanje dogañaja predstavljenog nizom slika Pričanje dogañaja (odgovori na pitanja koja se odnose na sadržaj niza slika) Dopunjavanje rečenica uzetih iz priče Vježbe pismenoga izražavanja Pričanje sa stanovišta ličnog učešća (Ja sam u priči) Prepričavanje Prepričavanje teksta na osnovu detaljnih pitanja Odgovori na pitanja Opisivanje poznatih sadržaja Opis predmeta (doživljavanje svim osjetilima i izražavanje doživljaja riječima). veličina. poštivanje drugog) Razglednica i pismo Pisanje čestitke Pravimo i pišemo čestitku Pisanje razglednice i pisma Znamo pisana slova – pišemo prvo malo pismo Tematika: Neposredno i posredno dati sadržaji (dogañaji i doživljaji. uvažavanje različitosti. književnost. sadržaji mašte). 71 . Opisivanje kao vježba izoštravanja percepcije i izbora adekvatne riječi kao oznake) Pisanje rečenica o dragom predmetu Koji je to predmet? Kako izgleda? (boja. ponašanje. učtivost u obraćanju. praznik ? (igranje uloga.

Zna napisati čestitku-poruku. sadržaj razglednice. Uvažavat će pravopisne zahtjeve o pisanju velikog slova na početku rečenice. Moći će odrediti početak i kraj rečenice na usmenoj i pisanoj razini. stvaralačkog diktata. tekst u formi diktata (objašnjenog i diktata s komentarom. Može govoriti u kontinuitetu i služiti se programom predviñenim oblicima izražavanja. po detaljnim pitanjima). Zna razgovarati s drugom osobom ili osobama direktno ili telefonom uz uvažavanje pravila lijepog ponašanja. uočiti uzrok i posljedicu. Može napisati priču ispričanu nizom slika ili jednom slikom. jednoj slici. imenovat će te osobine na nivou dobrog i lošeg. a šta manje važno i kazati razloge za takav stav. Može prepričati priču u pisanoj formi (po nizu slika. izbornog diktata). a razvijanje opreza u komunikaciji je mjera prevencije eventualnih negativnih iskustava. odnosno TV likovima kako bi se izbjegle eventualne nezgode. kratko pismo-poruku. neće mnogo vremena provoditi pred TV ekranom. Potpunije će razumijevati značaj kulture čitanja i rado će čitati.Očekivani rezultati (ishodi učenja) Učenik će posjedovati kvalitete odreñene odgojno-obrazovnim ciljevima za svako pojedino područje. Moći će usredsrijediti pažnju na sadržaj ili aktivnost. prihvatljivog-neprihvatljivog. Pisanje imena gradova i sela treba zasnivati na prepoznatljivim imenima u pojedinim sredinama (kriterij blizine i poznatosti). Moći će na kraju drugog razreda samostalno prepisati tekst obima 15-20 riječi (do 4 riječi u rečenici) ili napisati riječi. Može prepričati tekst pomoću detaljnih pitanja. povezivati pravilno u strukture riječi i rečenica). Uočavanje karakteristika likova pomoći će učeniku u uočavanju poželjnih i nepoželjnih vidova ponašanja ljudi u njegovom okruženju. Može precizno odgovoriti na postavljena pitanja i tako prepričati tekst. Učenik će razumjeti sadržaj pročitanog: moći će ispričati sadržaj pročitanog samostalno ili uz neznatnu nastavnikovu pomoć. 72 . Može ispričati priču predstavljenu nizom slika ili jednom slikom (kao običan slijed dogañaja). Moći će procijeniti šta je posebno važno u tekstu. poželjnog-nepoželjnog ponašanja. Može napisati pisanim slovima riječi i rečenice napisane štampanim slovima. posjedovat će informacije o štetnosti pretjerane identifikacije s likovima iz crtanog filma. Poznavat će pisana slova latinice (moći će napisati slova. Posjedovat će svijest o štetnosti djelovanja sadržaja sa TV ekrana. Ispoljavat će ekspresivnu kreativnost u govoru i pisanju. Znatno će napredovati u sposobnosti praćenja i slušanja tuñeg govora. Prepoznavat će uspješno glavne i sporedne likove i njihove osobine. u pisanju vlastitih imena ljudi. rečenice. čitaće pravilno tekstove koji su njemu primjereni i brzinom koja odgovara običnom svakodnevnom usmenom govoru. Može tačno prenijeti informaciju. Realizacija programskih sadržaja nastavnog predmeta u cjelini treba rezultirati sljedećim ishodima : Učenik će poznavati prvo pismo latinicu.

pojava. Opis (perceptivni i doživljajni nivo). Slike dogañaja. Glina. ja sa drugima i drugi sa mnom. DIDAKTIČKO-METODIČKE NAPOMENE DIDAKTIČKO-METODIČKE NAPOMENE Uvažavajući nivo postignuća svakog pojedinog učenika. Igraonice-radionice. Kartoni riječi. Kombinovana metoda. Gramatička analiza. Aplikacije. doživljavam izražavam riječima. uporeñivanje. Slogovnice. P repričavanje. Etička analiza.. ne povezujemo ih. Induktivni i deduktivnu metod. P itanje-odgovor. Komunikacijski postupci Posmatranje Slušanje Doživljavanje Izražavanje Slušanje govora i čitanja. Razredna slovarica bez ilustracija. Slušam. Postupci Frontalni rad.U FUNKCIJI REALIZACIJE PROGRAMSKIH SADRŽAJA I OSTVARIVANJA POSTAVLJENIH ODGOJNO-OBRAZOVNIH CILJEVA I ZADATAKA SU: Specifične metode i postupci Sve nastavne metode. uočiti likove i njihove osobine (na osnovu njihovih postupaka). Od početka prvog polugodišta treba. Igraonice. sadržaj teksta. to mi liči na. Lutke. Razgovor. Modeli predmeta. Niz slika koje predstavljaju dogañaj: Ilustrirana razredna slovarica. Individualni programi u učionici za sve. konotativnim. u drugom razredu treba dalje raditi na ostvarivanju odgojno-obrazovnih ciljeva posredstvom novih programskih sadržaja. u kontinuitetu realizirati predvježbe za pisanje. izraze i rečenice. Imitacija. Štampana slova su jednostavnija. Postepeno navikavati učenike na čitanje u sebi i kombinirati te vježbe s vježbama glasnog čitanja. metode koje su specifične u procesu uvoñenja učenika u elementarnu pismenost Glasovna analitičkosintetička metoda. Nastavno područje početnog čitanja i pisanja podrazumijeva sljedeće aspekte: U čitanju: *Tehniku čitanja (samo one segmente koji su usklañeni s učeničkim mogućnostima) *Razumijevanje pročitanog sadržaja (u skladu s kognitivnim. pamtim i znam.. Individualni rad. Individualizirani rad. osjećam. plastelin. Individualne slovarice. moći reprodukovati. Slušamo glasove u prirodi i oponašamo. Oblici jezičke i socijalne komunikacije Svi oblici nastavnog rada koji podrazumijevaju sve jezičke i socijalne aspekte i dinamizme Rad u grupi. Jezička i stilska analiza. Crteži. postupak i sredstvo. dodir mi kaže. Monografska obrada pisanih slova. Globalna i detaljna analiza. Igranje uloga. Čitati s razumijevanjem znači: razumjeti riječi. Slušam i izražavam pokretom..pričaonice. Rad u paru.. ispričati suštinu pročitanog. Filmovi. Grupna obrada pisanih slova koja nemaju složenu grafičku strukturu. Igraonice –maštaonice. Brzina čitanja ovisi od brzine razumijevanja. 73 . Nastavna sredstva Slike predmeta. Analiza likova. Kooperatvni rad. emocionalnim i drugim osobinama ličnosti djeteta) Još uvijek je u prvom planu pravilnost čitanja i razumijevanje. P ričanje.. Heuristički metod. Rješavanje problema. paralelno s ostalim programskim zahtjevima. Slušam. Igra kao situacija. bića. odnosno uočiti besmislenost u nonsensnom sadržaju i moći uspostaviti logički slijed riječi i rečenica.

približit ćemo učenicima pomoću elemenata igre. čitanju i pisanju. 74 . To će biti tako sve do trenutka kada proces čitanja postane automatiziran. a i istovremeno motivirati učenike da prezentiraju ideje. pa i elementarne pojmove treba zasnivati na komunikaciji. U razrednoj je nastavi težište na umjetničkoj. komunikacijskim tekstovima i zadržati se na nivou prepoznavanja jezičnih sadržaja. s obzirom na konkretnost kao osnovno obilježje njegovog mišljenja. Pri izboru tekstova uvažavani su ovi kriteriji: • Psihološki kriterij (primjerenost teksta receptivnim mogućnostima učenika drugog razreda). Uz to. Ne treba zaboraviti da stepen razvijenosti pamćenja. Sadržaji gramatike su apstraktnog karaktera i kao takvi daleki razumijevanju učeniku drugog razreda. stilsko. stavove i ispolje kreativne crte. Nastavnikovo posredovanje je još uvijek veoma važno u uspostavljanju komunikacije s tekstom. mogućnost pisanja i pravilnog povezivanja slova u strukture riječi. likovima i njihovim osobinama. razumijevanja sadržaja i ostalih segmenata. jezičke i kulturološke aspekte. Ovo je područje u funkciji usavršavanja tehnike čitanja. To je sasvim u skladu s razlikama u samom startu i dinamici napredovanja u usvajanju znanja i vještina tokom razreda. dogañaju ili dogañajima. rečenice. Književnonaučne aspekte čine osnovni pojmovi o sadržaju teksta. • Gnoseološki kriterij (koliko književni tekstovi služe kao osnova znanjima o jeziku i književnosti i životu). Raznovrsnim vježbama koje mogu imati identičnu polaznu osnovu (sliku. srpske književnosti i književnih djela pisaca izvan Bosne i Hercegovine. gramatičko. emocionalna zrelost. Razlike će biti uočljive od učenika do učenika. situacionom govornom kontekstu. Književnost kao područje u nastavnom predmetu ima umjetničke i književnonaučne aspekte. film). tekst. U pisanju: * Usvajanje pisanih slova latiničnog pisma: razlikovanje grafičke strukture pojedinih slova. hrvatske.Pisana slova imaju složeniju grafičku strukturu i mnogo specifičnosti u povezivanju. ali različito usmjerenje: jezično. Manje zanimljive sadržaje. Nastavnik je samo posrednik koji dobro razumije sve aspekte organizacije i realizacije sadržaja nastavnih programa. Pretpostavljamo da će učenici na kraju prvog polugodišta drugog razreda čitati korektno (pravilno i s razumijevanjem). dijete još uvijek ima problema s čitanjem. Nastavno područje Jezik ima ove jezikoslovne sadržaje: * Rječnik * G ra matika * P r a v o g o v o r (ortoepija) * P r a v o p i s (ortografija) Ove sadržaje dijete usvaja na sadržajima drugih područja nastave maternjeg jezika. doživljajnoj komponenti. mišljenja. kao i stepen lingvističkog razvoja utiču na percepciju i recepciju književnog djela. toku dogañaja. igre sa svrhom. pa i sadržajima drugih nastavnih predmeta. raditi dalje na poboljšanju kvaliteta govora. • Etički kriterij (afirmacija sistema vrijednosti koji je neprolazan). Vježbe čitanja i predvježbe za pisanje idu paralelno. Još uvijek učenici nisu spremni za usvajanje apstraktnih sadržaja. senzibilitet i doživljajno-spoznajni intenzitet u procesu komunikacije s književnim tekstom. govornu situaciju. pomalo i apstraktnije. posebno na rječnik. A književno djelo ukupnim bogatstvom i ljepotom djeluje poticajno na sve navedene aspekte. povezivanjem tih sadržaja sa sadržajima drugih nastavnih predmeta i sa iskustvenim elementima. • Estetski kriterij (umjetnička vrijednost teksta). • Nacionalni kriterij i zastupljenost bošnjačke. Još uvijek ima vremena za ublažavanje ili otklanjanje eventualnih teškoća u govoru. a u skladu sa zahtjevima programa. U igri kao ugodnom situacionom kontekstu moguće je ostvariti uspješnu komunikaciju.

skale preferencija vrijednosti. Valja znati da vježbama pismenog izražavanja uvijek prethodi vježba usmenog izražavanja. Nije naglasak na pojmovima i njihovom definiranju. sposobnost pamćenja. Imaju funkciju pravovremenog preveniranja negativnog djelovanja sadržaja malih i velikih ekrana i postepenog osposobljavanja učenika za selektivan pristup sadržajima filma i televizije. Škola ima obavezu da. A ko ne nauči pravilno čitati ne može u čitanju uživati. A to niko na zna bolje od djeteta. Treba koristiti one oblike pismenih vježbi koji su primjereni učenicima drugog razreda. podari smisao tekstu i na odreñen način dovršava započeto kazivanje. Sadržaji kulture usmenog i pismenog izražavanja su u funkciji razvoja jezičkih sposobnosti. Tek kad učenici savladaju tehniku čitanja. ili da u stvarnom životu nije moguće da lik umire. odgovore na pitanja. Samo oko posmatrača može unijeti život u sve segmente likovnog izraza . Radi uvježbavanja tehnike pisanja. kad znaju šta čitaju uvodimo i lektiru. Zamislimo umjetničku sliku koju niko neće vidjeti. To je samo mnoštvo slovnih znakova do onog trenutka kada čitač stupa u dijalog. Samo kod uvoñenja u situacioni razgovor i upoznavanju pravila telefonskog razgovora ostajemo na nivou usmene komunikacije. Ali. Duga je staza kojom treba s učenicima preći kako bi svako u njemu dostupnom trenutku i obimu shvatio smisao rečenog. Tu individualnost treba poštovati. pisati čestitku. razglednicu pismo. diktat s predusretanjem pogrešaka. Slično je i sa tekstom. Posebni (kratki. izborni. odnosno snalaženju u toj komunikaciji. praćenja i provjeravanje nivoa postignuća u gramatici i pravopisu koristiti diktate (diktat s komentarom. Ukupan broj nastavnih časova ovog nastavnog predmeta podijelili smo po pojedinim područjima u skladu s postavljenim ciljevima i obimom programskih zahtjeva. kad se ne boje susreta s knjigom. i to je shvatanje strogo individualno. ali i da osigura kontinuitet pamćenja datuma i dogañaja i imena pojedinaca koji su dio tog kontinuiteta. raste i uči. Posebno je važno učenicima objasniti da ono što je moguće u crtanom filmu nije moguće i u stvarnom životu (da kišobran ne može zamijeniti padobran i da nije moguće pomoću kišobrana spustiti se s balkona. Čini se da još jedino dijete ima dušu. sastavljanje rečenica prema slici. u skladu s karakteristikama lokalne zajednice. Ovi su sadržaji i u sadržajima svih drugih područja. kraćeg teksta. Knjiga koju niko ne čita i ne postoji. Ukupne napore treba usmjeriti na čitanje u razredu. rečenica. Metodički dobro osmišljenom primjenom diktata u drugom je razredu moguće razvijati pažnju. Ta je podjela samo jedan od parametara u procjeni vremena potrebnog za usvajanje sadržaja odreñenog područja. Sadržaji svih područja čine cjelinu spoznaje o jeziku. stvaralački diktat). smisleni. prepisivanje riječi. izborni diktat. predviñanja. Optička slika će izazvati sve ono što je potrebno za doživljaj umjetnine: asocijacije. kulture komunikacije na usmenom i pisanom nivou. Pretpostavljamo da će to biti moguće u trećem razredu. Sadržaje medijske kulture treba posmatrati u kontekstu sadržaja drugih područja nastave maternjeg jezika i sadržaja drugih nastavnih predmeta i u kontekstu života. zaključivanja. na korekcije i uvoñenje učenika u pravilno čitanje. zakonitostima u jeziku. preuzme ulogu kreatora ukupnog nastavnog procesa. zanimljivi tekstovi sa zadacima koji su primjereni učenicima) mogu biti u funkciji osamostaljivanja učenika u druženju s tekstom. Maštom i svježinom misli i osjećanja dijete stvara novi svijet postavlja nova pitanja. Moguće ih je izučavati u meñusobnoj povezanosti. samostalnost i istrajnost u radu. objašnjeni diktat. kao i u značajnoj povezanosti sa sadržajima drugih nastavnih predmeta. dopunjavanje rečenica.*Tematska i žanrovska raznovrsnost U drugom razredu još uvijek ne uvodimo lektiru u klasičnom smislu. Tekst postoji samo u komunikaciji s čitaocem. to treba vidjeti nakon analize ukupnih postignuća i evaluacije rada u prvom i drugom razredu. nego na razumijevanju komunikacije i poruke. Evo primjera moguće raspodjele nastavnih časova: 75 . Ovaj je program globalni okvir na nivou Federacije Bosne i Hercegovine. pa oživljava). Kriterij blizine i zavičajnosti je u kompetenciji škole i lokalne zajednice. kako s obzirom na potrebno vrijeme. refleksije. Ali. tako i s obzirom na mogućnost izražavanja smisla pročitanog. književnim djelima.

76 .Početno čitanje i pisanje Usavršavanje tehnike čitanja Rad na poboljšanju razumijevanja pročitanog Usvajanje pisanih slova latiničnog pisma Usavršavanje tehnike pisanja 65 nastavnih časova 5 15 30 15 Jezik Rječnik Gramatika 26 nastavnih časova 5 5 10 6 Pravogovor Pravopis Čitanje i interpretacija književnog teksta Čitanačka štiva Priprema za lektiru 21 nastavni čas 15 6 Čitanje i interpretacija književnog teksta Situacioni i telefonski razgovor Pričanje Prepričavanje Opisivanje 16 nastavnih časova 4 4 6 2 Medijska kultura Animirani film (crtani. a nikako kao obavezu. lutkarski) Televizijski programi za djecu Biblioteka 12 nastavnih časova 5 5 2 Važna napomena: Broj nastavnih časova za realizaciju sadržaja pojedinih područja treba shvatiti kao prijedlog. To je preporuka autora Okvirnog nastavnog plana i programa u smislu uspostavljanja balansa izmeñu definiranih rezultata učenja u prvom i zahtjeva u drugom razredu.

Da uz pomoć nastavnika procjenjuju. Zn an je Razvijan je .1. NASTAVNE TEME 1.Rješavati matematičke zadatke.Veza izmeñu sabiranja i oduzimanja.P repoznati i imenovati jedinice za mjerenje.Koristiti matematički jezik i simbole pri sabiranju i oduzimanju u skupu do 20. BROJEVI 1. .Izračunavanje zbirova od tri sabiraka.Matematika (3 časa sedmično.sabirati i oduzimati u skupu brojeva do 20.Sabiranje i oduzimanje brojeva u drugoj desetici (oblici kao: 10+4. 10-4 (Ponavljanje i produbljivanje). .I slovo nekada uzimamo da je broj. Nepoznati broj. . . 17-4. . . . .Upotreba zagrada u sabiranju i oduzimanju. . 13+4.Koristiti jednostavni matematički jezik za saopštavanje ideja.P renošenja informacije putem individualnog i timskog rada.Sposobnosti logičkog razmišljanja i zaključivanja.Formiranje brojnog niza do 100. .Kritičkog mišljenja. . a zbir iz druge desetice i odgovarajuće oduzimanje.Čitanje i pisanje brojeva do 20 i njihovo uporeñ ivanje. Sabiranje i oduzimanje u skupu brojeva do 20 . . .Uočiti vezu izmeñu sabiranja i oduzimanja i vršiti provjeru jedne operacije pomoću druge. . . . . . . Pravilo zamjene mjesta sabiraka. 10+10).Svojstva razlike: nula kao umanjitelj.Sabirati i oduzimati desetice u skupu brojeva do 100.Sabiranje i oduzimanje brojeva u prvoj desetici (Ponavljanje i produbljivanje znanja).Usvajanje osnovnih mjera i mjernih jedinica.Upotreba simbola. .Sabiranja i oduzimanja oblika: 6+4 = 10.Izvoñenja i mjerenja. 105 časova godišnje) PODRUČJA UČENJA CILJEVI OČEKIVANI REZULTATI / ISHODI UČENJA Sticanje znanja: . umanjitelj jednak umanjeniku.Svojstva zbira: Nula kao sabirak.Računanje sa deseticama. 77 .Koristiti kreativnost i maštu za rješavanje njima primjerenih problema. Uče nici bi tre bali zn ati: . uporeñuju i u jednostavnim situacijama donose zaključke. . . .P redstavljanje prirodnih brojeva na brojevnoj pravoj i razumijevanje da postoje brojevi veći od 20.O značaju praktične primjene mjerenja i procjene količinskih odnosa. procjenjivanja i usporeñivanja. . .Sabiranja kada su sabirci iz prve desetice. Sposobnosti i vještine . 14-4. .P ovezivanje broja i skupa.Rimski brojevi od I do X. .

2. Primjena korelativnih odnosa meñu predmetima. . .Brojevna linija (crta): 0-100.Ravne i zakrivljene linije (crte).Pravougaonik. . . te o interesima i optimalnim igrovnim metodama kojima će se apstraktni pojmovi i činjenice približiti učeničkim spoznajnim mogućnostima. Ravne i zakrivljene površi. piramide (strane. bridovi. . Jedinice za masu (kilogram). MJERENJE I MJERE .Uporeñivanje brojeva iz prve stotice. kvadrat i trougao kao zatvorene (proste) izlomljene linije.Sabiranje i oduzimanje višekratnika broja 10 u prvoj stotini. konvertibilni fening).Površi-granice predmeta. . Uporeñivanje duži. Približiti racionalizirani postupak tumačenja i objašnjavanja broja (10+7 = 17 nije produkt sabiranja već poimanje broja 17). kvadra.Mjerenje dužine. Površi (površine) i linije (crte) . 10. Skup brojeva do 100 . 3. 30. . . . minuta). Pri tome je značajno da se vodi računa o spoznajnim mogućnostima učenika.Jedinice za vrijeme (sat. GEOMETRIJA 2. . 99. .Jedinice za tečnost (litar). . Brojanje (u oba smjera).Predmeti oblika kocke. .. o sposobnosti shvatanja i razumijevanja matematičkih zakonitosti..2. Jedinice za dužinu (metar). Prethodnici i sljedbenici brojeva iz prve stotice. 100. 1. Znaci: =.Formiranje pojmova višekratnika broja 10.Duž kao dio izlomljene linije (crte). 2.1. 78 .Predmeti oblika valjka. valjka..Granica kruga kao zatvorena zakrivljena linija (crta).Jedinice za novac (konvertibilna marka...Formiranje pojmova ostalih brojeva prve stotine. 100. DIDAKTIČKO METODIČKE NAPOMENE Za uspješno savladavanje programskih sadržaja u nastavi matematike drugog razreda devetogodišnjeg osnovnog obrazovanja neophodno je napraviti uspješan spoj tradicionalnih i savremenih oblika i metoda rada. vrhovi).Mjerenje mase. . . kocke.. . . . . piramide i kupe . lopte i kupe.Uporeñivanje višekratnika broja 10 u prvoj stotini.2. Predmeti oblika lopte. Tačke kao granice linije (crte). 2.. 1. • • • Ravnopravno zastupiti tri pristupa: skupovni. kvadra. brojevni i perceptivno-predodžbeni (korištenje brojevnih slika) kod predstavljanja brojeva.Niz brojeva: 0.Izlomljena linija (crta).Redni brojevi. .. 20. ?.Brojevna linija (crta): 0.Linija (crta) kao granica površi (površine). . 3.

matematičke bacanje kockice. . . .Sabiranje brojeva i oduzimanje brojeva u drugoj desetici (oblici kao: 10+4.Razvoj svijesti o potrebi računanja. AKTIVNOSTI NASTAVNIKA .Izračunavanje zbirova od tri sabiraka. 17-4.Svojstva zbira: Nula kao sabirak. manjim i koristeći sabiranje većim grupama. ZNANJE . kao i osnov za formiranje pojmova brojeva. . .Sabiranja i oduzimanja oblika: 6+ 4 = 10. Primjena didaktičkog materijala s ciljem boljeg razumijevanja odreñenih matematičkih radnji. . razmjenu informacija i iskustava. i oduzimanje kroz društvene igre .Korištenje matematičkog jezika i simbola.P odstiče igara istraživački i primjenjuje kreativan rad svih 79 .Upotreba zagrada u sabiranju i oduzimanju.I slovo nekada uzimamo da je broj.• • • • • • • • • Kroz poučavanje i učenje brojeva.P repoznati deseticu kao skup od 10 jedinica.Tematski (čovječe ne ljuti povezuje se.Razvijanje sposobnosti za komunikaciju. Prikupljanje didaktičkog materijala iz okoline i njegova primjena u adekvatnim situacijama. manjoj ili većoj grupi.P utem matematičkih .Razvijanje pozitivnog stava u ponašanju i AKTIVNOSTI UČENIKA . (ponavljanje i produbljivanje znanja). rad.Razvoj interesa i smisla za kolektivne igre i zajedništvo kao faktor koji utiče na formiranje pozitivnih crta ličnosti.. 10-4 (ponavljanje i produbljivanje). zapisivanje . • • Korištenjem brojevne linije omogućiti očiglednost nizanja i niza brojeva prve stotine. .Kritičko vrednovanje vlastitih postignuća i uporeñivanje sa rezultatima drugih (par.Znati da su sabiranje i oduzimanje suprotne računske operacije. samostalno i sa učenicima. te brojeva od 21 do 100. • SADRŽAJI 1. =. >. Nepoznati broj. a zbir iz druge desetice i odgovarajuće oduzimanja.Vrši provjeru sabiranja pomoću oduzimanja i obratno. Taktivnim (dodirnim) efektima razumijevanje pojma površi i njihovo perceptivno (vizualno) prepoznavanje predmeta i slika. igre s kartama. brojevni i perceptivnopredodžbeni. . . .Razvoj interesa i smisla za istraživanje.P odstiče kako samostalan rad .Znati usmeno i pismeno sabirati i oduzimati do 20. . procjenjivanja i predviñanja i značaju tih aktivnosti u svakodnevnom životu. . Sabiranje i oduzimanje u skupu višekratnika broja 10 tumačiti analogno sabiranju u prvoj desetici.1. pretakanjem. . . sadržaje sa igra parnih i sadržajima drugih neparnih brojeva. a tek kasnije na pamćenju.Koristi svojstva operacije sabiranja (komutativnost i asocijativnost). Pravilo zamjene mjesta sabiraka. PONAŠANJE . BROJEVI 1.).Sabiranja kada su sabirci iz prve desetice. .Kontinuirano novinama. Pomenute programske zahtjeve realizirati kroz sva tri postupka: skupovni.Samostalno i timsko formiranje stavova i zaključaka. . prati i opisno časopisima i vrednuje napore svakodnevnom učenika i njihov životu. mjerenja.Uočava kako se mijenja zbir i razlika u zavisnosti od promjene SPOSOB NOS TI .Aktivno učestvuje u matematičkim igrama primjenjujući ranije stečena znanja.Učestvuje u svim etapama rada na času. tombola. . 14-4. . .P lanira nastavne sadržaje. . Podsticanje samostalnog (individualnog) i timskog rada.P riprema zadatke i rimskih brojeva zaduženja za pomoću šibica.Sabiranje i oduzimanje brojeva u prvoj desetici.P repoznati i koristiti simbole < . Geometrijska tijela u prostoru nisu cilj. Produbljivanje i proširivanje pojma brojeva do 20. 13+4. 10+ 10). . već sredstvo da učenici pouzdanije modeliraju skupove. .Razvoj smisla za rad u paru. svakog učenika u pronalaženje grupi. Podsticanje kreativnosti istraživačkog rada i insistiranje na ravnopravnom učešću dječaka i djevojčica u fizičkom i slikovnom materijalu. . Mjerenju i mjeri pristupiti isključivo praktičnim aktivnostima učenika (vaganjem. Prikupljanje i ukazivanje na oblike i slike predmeta u bližoj okolini bez obaveze crtanja pomenutih predmeta.. grupa.Režira učenika. . STAVOVI.Razvija sposobnost da grešku shvata kao stimulans za nove pokušaje.Veza izmeñu sabiranja i oduzimanja. Unutarpredmetna korelacija (povezivanje sadržaja unutar predmeta). rednih i rimskih brojeva u . . razred).P redstavljati prirodne brojeve na brojevnoj pravoj. . . otkrivanje i rješavanje problema kroz igru. a naročito kod sabiranja i oduzimanja insistirati na razumijevanju. korištenjem sata i novca). tako i rad u matematičke igre paru.P repoznati stotinu kao skup od 10 desetica. . . da na taj način razlikuju ravne i zakrivljene površi i linije. VRIJ EDNOS TI. Sabiranje i oduzimanje u skupu brojeva do 20 .P rikuplja didaktički materijal za rad.Znati odrediti neposrednog sljedbenika i prethodnika datog broja. predmeta.

kvadra. vunom. . vrijednost i vrijeme. valjka.Uočava i imenuje ravne i zakrivljene površi (gleda.Sabiranje i oduzimanje višekratnika broja 10 u prvoj stotini. 80 .Korištenje rednih brojeva. Predmeti oblika lopte.Formiranje pojmova ostalih brojeva prve stotine. .. .Predmeti oblika valjka. . -Može imenovati sprave kojima se vrše mjerenja. dodiruje). kvadrat. P rethodnici i sljedbenici brojeva iz prve stotice.P repoznaje predmete iz životnog okruženja koji imaju sličnosti i različitosti sa geometrijskim oblicima. njeguje pozitivan odnos prema okolini i prirodi.Imenuje i razlikuje predmete po veličini. min).Brojevna linija (crta): 0100. -Jedinice za novac (KM. . 3..Niz brojeva: 0..Razvoj ekološke svijesti i pozitivnog odnosa prema spolovima. .P ravi jednostavne grafikone. . . Jedinice za dužinu (m) .Rimske cifre od I do X.Uporeñivanje višekratnika broja 10 u prvoj stotini.Mjerenje mase.Površi-granice predmeta. površi i oblike. bridovi.P repoznaje i imenuje dotad naučene jedinice za dužinu.Odreñuje nepoznatu komponentu u jednostavnim tekstualnim zadacima.P osmatranjem tijela prepoznaje i imenuje mnogouglove (trougao. boji i obliku. 3. 1. . ? i .Formiranje pojmova višekratnika broja 10. Mjerenja i mjere -Mjerenje dužine.Razvija sposobnost korištenja jednostavnijeg matematičkog pribora. . . masu. Sk up brojeva do 100 . . pravougaonik) i precrtava ih..Rješava jednostavne problemske zadatke koji se svode na rješavanje brojnog izraza.Pravougaonik. vrijeme.Duž kao dio izlomljene linije (crte).Reda prirodne brojeve do 100.. -Jedinice za vrijeme (h. pronalaženje najkraćeg puta. GEOMETRIJA 2. Tačke kao granice linije (crte). na pijacu itd. masu. .. -Uporeñivanje brojeva iz prve stotice . . 99. . piramide i kupe . . .Uporeñivanje duži.Linija (crta) kao granica površi (površine)... Z naci: = . .10. . KF). . -U bližem i širem okruženju pronalazi linije.. učenika. Ravne i zakrivljene površi. 100.Izlomljena linija (crta) . .20. .Vodi računa o ravnopravnoj zastupljenosti spolova u igrama i zaduženjima.P rocjenjuje dužinu. 2. Površi (površine) i linije (crte) . ..Zna rimske brojeve od I do X . .Svojstva razlike: nula kao umanjitelj.Izračunava vrijednost izraza sa i bez zagrada. umanjitelj jednak umanjeniku.2.). 2. kvadra piramide (strane. . . . .Razlikuje vrste linija. sklonosti za otkrivanje i istraživanje. .Brojevna linija (crta): 0. Brojanje (u oba smjera). . .Predmet oblika kocke. Jedinice za masu (kg). 100.Sastavlja jednostavne brojne izraze koji odgovaraju tekstualnom zadatku.Vrednovanje svojih i tuñih stavova.Ravne i zakrivljene linije (crte). . kocke.2.Redni brojevi . -Jedinice za tečnost (l). 1. tačke.1. .Uporeñuje i procjenjuje veličinu površi.Koristi svakodnevne situacije za primjenu stečenih matematičkih znanja (odlazak u trgovinu. vrhovi).Čita i piše brojeve do 100. . zapreminu i novac. . lopte i kupe. 30.Zna rješavati jednostavnije tekstualne zadatke u kojima se koriste mjerne jedinice i operacije sa njima.).Granica kruga kao zatvorena zakrivljena linija (crta). . -Pomoću različitih materijala izrañuje oblike i površine. . kvadrat i trougao kao zatvorene (proste) izlomljene linije.P oima duž kao najkraće rastojanje izmeñu dvije tačke. . stečeno znanje (igre koncem. . . .Označava duž. 2. komponenti.

svojstvima živih bića i meñusobnim odnosima i posebno o čovjeku. raspravljati o tome šta se dešava i u kojim uvjetima. prema drugima. tečnom ili gasovitom stanju urediti školsku učionicu čuvati okolinu značaj čistog zraka i značaj boravka u prirodi za zdravlje ⇒ ⇒ živom svijetu. svojoj porodici. pojava i procesa u prirodi i društvu pokazuju više samopouzdanja i odgovornosti. sličnosti i razlike meñu njima koristi i opasnosti od biljnog i životinjskog svijeta iz bližeg okruženja opisati promjene na biljkama i životinjama u zavisnosti od godišnjeg doba o potrebi i načinu čuvanja zdravlja i prirodne sredine da su tijela sagrañena od tvari da tvari mogu biti u čvrstom. te poreñenjem svojih predviñanja sa stvarnim rezultatima ⇒ sistematiziranje znanja ⇒ prezentiranje postignutih rezultata Razvijanje pozitivnih vrijednosti i stavova: ⇒ prema sebi samima. njegovom zdravlju i odnosu prema prirodi o tvarima (samo pojmovno) o zdravoj okolini ⇒ ⇒ ⇒ ⇒ ZNANJE ⇒ ⇒ ⇒ ⇒ ⇒ ⇒ ⇒ Razvijanje: ⇒ ⇒ ⇒ ⇒ ⇒ ⇒ ⇒ ⇒ kritičkog mišljenja sposobnosti planiranja provoñenja istraživanja izvoñenja mjerenja dobivanja i prezentovanja podataka razmatranja dokaza i procjenjivanja prenošenja informacija putem individualnog i timskog rada postavljati pitanja (Kako?. bitna svojstva živih bića. STAVOVI. PONAŠANJE ⇒ ⇒ ⇒ 81 . okolini i učenju ⇒ ⇒ ⇒ VRIJEDNOSTI.(3 časa sedmično. aktivniji su u nastavi nastoje poštivati različite stavove prepoznaju ulogu nauke za razumijevanje sredine u kojoj žive i za poboljšanje kvaliteta života ⇒ ⇒ ⇒ ⇒ ⇒ SPOSOBNOSTI I VJEŠTINE kroz: ⇒ traženje ideja i provoñenjem jednostavnih posmatranja i ogleda.. život i rad u porodici i mjestu i njihovim karakteristikama. Šta bi se desilo ako . tvari.) i davati odgovore koristiti se neposrednim iskustvima koristiti odreñene kriterije za prikupljanje i zapisivanje podataka uz pomoć nastavnika razvijati plan istraživanja pratiti redoslijed uputstava pri istraživanju i mjerenju uz pomoć nastavnika procjenjivati relevantnost podataka i informacija praviti jednostavna poreñenja. Zašto?. 105 časova godišnje) Moja okolina CILJEVI I REZULTATI ODGOJNO-OBRAZOVNOG RADA PODRUČJA UČENJA CILJEVI Sticanje znanja: ⇒ o užoj i široj okolini i dešavanjima u njima OČEKIVANI REZULTATI / ISHODI UČENJA Učenici znaju: ⇒ ⇒ ⇒ da je škola organizovana zajednica učenika i nastavnika siguran put od kuće do škole povezanost i meñusobnu zavisnost ljudi. moja domovina i njeni državni simboli razlike izmeñu žive i nežive prirode. te uz pomoć nastavnika izvoditi poopćavanja i donositi odgovarajuće zaključke koristiti sopstvenu kreativnost i maštu za rješavanje jednostavnih praktičnih problema koristiti jednostavan naučni jezik za saopštavanje ideja i za imenovanje i opis živih bića..

2. Što se tiče sadržaja. 2. potrebno je voditi računa i o meñupredmetnoj korelaciji i planirati izradu zajedničkog školskog projekta. u okviru koje se jača ekološka svijest učenika. BILJKE I ŽIVOTINJE 2. 4. 1. uzimajući u obzir razvoj nauke. Novi sadržaj čine teme «Tvari ». MOJA PORODICA 1.3. Takoñer se šire znanja i u dijelu koji se bavi izučavanjem prirode. U smislu toga predloženi model može poslužiti kao pomoć nastavniku. životu i radu ljudi. PROŠLOST. U skladu s tim. Novi sadržaji se odnose na znanje o Bosni i Hercegovini. kroz sadržaje o čovjeku i njegovom odnosu prema prirodi.NASTAVNA PODRUČJA / TEME 1. proučavanje prirode u njenom jedinstvu sa različitih aspekata. 2. Ovakav izbor nastavnog gradiva i njegovo strukturiranje osiguravaju povezanost društvenih i prirodnih pojava i procesa. U ovom razredu šire se znanja o školi i porodici. 1.3. AGREGATNA STANJA TVARI 2. ZNAČAJ BORAVKA U PRIRODI ZA ZDRAVLJE DIDAKTIČKO. 1. vrijednosti. ČOVJEK I PRIRODA 2. SREDINA U KOJOJ ŽIVIM 1. 1. u okviru koje se stiču osnovna znanja o tvarima (samo pojmovno) i «Zdrava okolina». mjestu življenja i njegovoj okolini. 1. 82 . 2. PRIRODA 2. s kojima je tijesno povezan razvoj sposobnosti. 1. pažnju treba usmjeriti na znanje činjenica i koncepata koji nude učenicima. SADAŠNJOST. Date teme treba razraditi kroz kontekst pojava i procesa koji su učenicima interesantni.3. BUDUĆNOST 2. ŽIVA BIĆA 2. te na znanje i razumijevanje prošlosti. od bitnog značaja za uvoñenje učenika u istraživački rad i razvoj naučnog mišljenja.METODIČKE NAPOMENE Dominantno mjesto u programu imaju ciljevi i očekivani rezultati učenja u područjima znanja. 6. te uticaj na društvo i okolinu i korištenje metodologije aktivnog učenja.3. PUT OD KUĆE DO ŠKOLE 1. 2. PRAZNICI 1. kao domovini i državi. stavova i ponašanja. ŠKOLA 1. TVARI 2. UREDIMO ŠKOLSKU UČIONICU 2. ČIST ZRAK 2. MOJE MJESTO I OKOLINA 1. razumljiva i izazovna objašnjenja o društvenim i prirodnim pojavama i procesima. Područje znanja čine sadržaji i procesi. i u kontekstu toga. te izučavanjem životinjskog i biljnog svijeta u bližem okruženju.1.2. sadašnjosti i budućnosti. 2.3. SVA TIJELA SE SASTOJE OD TVARI 2. ZDRAVA OKOLINA 2. kao toka vremena i dešavanja koje karakterišu meñusobna povezanost i odnosi. njenu primjenu i korištenje. razvoja sposobnosti. 5. sticanja vještina. 3.

korištenje Siguran put od kuće Smanjena vidljivost trotoara. korištenje njenih resursa za potrebe nastave. Uprava škole.Upotreba i Svaka škola ima škole. vezana za grad Razgovor sa poslenicima o od zanimanja Ponašanje na njihovom zanimanju. kulturnim i javnim zanimanja. ocjenjivan je ) TEME ZNANJE VRIJEDNOSTI. mašte i razvoj kreativnosti. Razvijanje svijesti o kulturi ponašanja u saobraćaju.Udžbenici i redovno. pravila upotreba. Komuniciranje sa razmjena iskustava. pridržavati. SREDINA U KOJOJ ŽIVIM Prepoznavanje elemenata saobraćajnica. raspoznavanje Korištenje saobraćajnih pješačkog Pravila ponašanja u znakova. raditi i boraviti. P rikupljanje podataka o školi. predviñanje. Ljudi imaju različita Razlikovanje broj pozivati fabrici. higijene radnog U čistom radnom prostora prostoru je prijatnije (učionice. 83 . Ispunjavanje domaćih zadataka. Održavanje Higijena u školi. Saradnja sa roditeljima i saobraćajnom policijom. dogovaranje. posmatranje.. drugovima u razredu i šire. I VJEŠTINE PONAŠANJE AKTIVNOST UČENIKA Prepoznavanje učenika i uposlenika u školi i njihovo 1. očuvanje Čišćenje okoliša. izvoñenje simulacija na kompjuteru. Školom Samostalno Život u školi. SPOSOB NOSTI STAVOVI. rukovodi direktor učenje. Spremanje . PUT OD KUĆE DO ŠKOLE Samostalan i siguran dolazak u školu. 1. škole. Planiranje.Kako učiti. u vozilima javnog prijevoza starijima i bolesnima. podsticanje radoznalosti. vezana za selo. Razvijanje svijesti o pripadnosti školskoj zajednici. diskutiranje. Svakom pravu prethode obaveze. čuvanje. crtanje. Posjedovanje znanja o školi. koristeći najsigurniji i najkraći put. Procjenjivanje napretka učenika.PREDLOŽENI MODEL AKTIVNOSTI NASTAVNIKA (organizacija i me tode nastave i učenja. znanja. Svakodnevno ispunjavanje školskih obaveza. Osnovni Korištenje saobraćajni znaci u Vrste saobraćaja i sredstava javnog blizini škole. red) kojeg se svi u dodatnih izvora Ustroj škole. Ponašanje u skladu sa kućnim redom i odjeljenjskim pravilima. Poštivanje saobraćajnih znakova i propisa. policiju. učenja. Učestvovanje u saobraćaju. Organizacija praktičnih vježbi na ulici i raskrsnici. Kada i na koji P osjeta zanatskoj radionici. Osmišljavanje igara u učionici vezanih za saobraćaj. zanimanja ljudi u su isključivo brigadu. izrada maketa i dr. pitanja. bilježenje. Modeliranje. Meñusobno komuniciranje.Značaj znanja za život. 1. Korištenje sigurnog puta od kuće do škole. Posmatranje i procjenjivanje sigurnosti učenika u saobraćaju. otpada. školi moraju znanja. prijevoza. diskutiranje. do škole. razvrstavanje životnog okoliša. i uposlenicima u školi. hodnika) i okoline škole. vozila. već briga svih članova škole. Učiti se mora časova. Razna prijevozna prepoznavanje i sredstva i njihova imenovanje. kućnom redu . prelaza (zebre). svoja pravila Pronalaženje i ponašanja (kućni upotreba . ponašanja u raznim prijevoznim sredstvima. Ponašanje prema pribor. Z nanja se udžbenika po život. interakcijskog prikupljanje informacija. osmišljavanje igara i Saradnja. Upućivanje učenika P rovoñenje discipline i higijene na različite izvore u školi. Pozitivan stav o školi . RAD I ZANIMANJA LJUDI Život i rad ljudi u mjestu (u gradu/na selu). zanimanje. saobraćaju. može biti opasna. Motiviranje učenika za rad.Školska pravila. Rješavanje jednostavnijih Ustupanje mjesta saobraćajnih situacija. Uključivanje roditelja i drugih uposlenika u školi u realizaciju programskih sadržaja. Značaj znanja za školske torbe i . predviñanje. Higijena nije obaveza samo pojedinaca. radeći. Simuliranje saobraćajnih igara u učionici. pomaganje i saradnja.1. . Učitelj/ica je koja su isključivo izletištima . crtanje. učenicima/cama. zanimanja koja vatrogasnu ustanovama. usvajaju učeći i rasporedu .Drugi smo razred. zavičaju. ŠKOLA imenovanje.2. Saradnja sa lokalnom zajednicom.

Ono je smješteno u. Podjela poslova u porodici. Njeni simboli Bosne prepoznavanje i Hercegovine. vatrogasna brigada. kulturnim i javnim ustanovama. vjerski. grb i himna. Prepoznavanje pošte po znaku za poštu. Izrada kalendara praznika. Praznici mogu biti meñunarodni. Učešće u aktivnostima na obilježavanju praznika. Pozorište i kinu su Npr. Izrada plakata sa važnijim telefonskim brojevima. državnih simbola zastava.. Sposobnost uočavanja opasnosti od neispravnih kućanskih aparata. U porodici svi na odreñeni način rade. zajednica u kojoj se svako ponaša prema pravilima. Razlikovanje namještaja od kućanskih aparata. pošte i Kulturne i javne škole su javne ustanove ustanove. Predlaganje i rukovoñenje školskim projektom. Poštovanje državnih i vjerskih praznika. pripremanje i podsticanje učenika na kreativan i istraživački rad. Poštivanje pojedinaca i uvažavanje njihovih potreba. P osjeta kulturnim i javnim ustanovama. državni. podjela poslova u kući. grb. Pozitivan stav o čistom okolišu.. 1. modela i njihovo prezentiranje. Pozitivan stav i ljubav prema domovini. kućnog reda. roditelji se pomažu uzajamno.. (na. uvažanje tradicije i vrijednosti. Izrada didaktičkih materijala. njihova sistematizacija. Osmišljavanje situacija za interaktivno učenje. okolini i državi.U gradu se nalaze različite kulturne i javne ustanove.3. Uporeñivanje različitih porodica. Povezanost ljudi u mjestu i okolini. Ponašanje u kulturnim i javnim ustanovama. Roñendan je dan kada smo roñeni. 84 . privrednim objektima. 1. poštivanje državnih simbola. Prepoznavanje reljefa mjesta i okoline. izleta. Bolnice. uočavanje sličnosti i razlika. Planiranje. Pisanje naziva države. Razlikovanje kulturnih od javnih ustanova. u gradu kulturne ustanove. Poštivanje praznika drugih naroda. 1. lokalni i školski.4.. Izrada mapa. Uzajamno Prepoznavanje pomaganje ljudi. Kućanski aparati i namještaj. Posjeta porodici. Neispravni kućanski aparati su opasni po život. Uzajamni odnosi u porodici. meñusobno se pomažu i doprinose njenoj sreći i uspjehu. čestitanje. ali i ljudi iz različitih država. reljefa. Biti koristan član zajednice. Imenovanje mjesta i njegov opis. Bosne i Hercegovine. Boravak u prirodi je Izletišta. organizacija posjeta kulturnim i javnim ustanovama. Razumijevanje porodice kao krvno srodne grupe.5. Djeca pomažu roditeljima. Voñenje intervjua sa uposlenicima. Pozitivan stav i Opisivanje i demostriranje mišljenje o aktivnosti u porodici. Zašto slavimo. ureñena izrada porodičnog stabla. Identifikacija praznika. učešće u porodici i samom prigodnim imitacionim igrama. brigade i policijske Pošta. Pozitivan stav o kulturi. njihovi postaja. izletištima. himne BiH. Opisivanje načina proslave pojedinih praznika. P rikupljanje i zapisivanje podataka o mjestu / okolini i domovini. državi. Demonstriranje rukovanja kućanskim aparatima. policijska stanice. MOJA PORODICA /OBITELJ Uža porodica. Posmatranje i praćenje napretka učenika. MOJE MJESTO I OKOLINA Važniji podaci o mjestu Reljef mjesta i okoline Moja zemlja se zove Bosna i Hercegovina Državni simboli Bosne i Hercegovine. Poštivanje članova porodice. Podsticanje razvoja radnih i higijenskih navika. Kako slavimo. zastava. Identifikacija i njegovanje odnosa u porodici. brojevi. Moja domovina je Bosna i Hercegovina. Moje mjesto se zove. PRAZNICI Šta slavimo. roditelji pomažu djeci. Pripremanje. Uočavanje povezanosti ljudi u mjestu. sebi. Upućivanje čestitki.. himna. Neki praznici su povezani sa borbom za odreñena prava. Organiziranje proslave roñendana. tumačenje fotografija.. Šira porodica. koristan za zdravlje Priroda se mora čuvati. Razlikovanje vozila policije i vatrogasne brigade od drugih vozila. učešće u njihovoj proslavi.). plakata. P rikupljanje podataka o svojoj Porodica je porodici. Preduzeća i drugi Funkcije vatrogasne privredni objekti. Organiziranje njihovog obilježavanja u saradnji sa roditeljima i sredinom u kojoj se nalazi škola.

prošlost. radnog i životnog prostora. P risjećanje. 85 . živih bića od imaju svoja staništa. Zdravom ishranom i svakodnevnim tjelesnim vježbanjem živimo zdrav život. Težnja ka boljitku. (kalendara prošlost ili kalendara pomaganje.2. gdje su boravili. Pozitivan odnos prema mjestu i okolini. Korištenje čula u procesu saznanja i svakodnevnom životu. 2. pravilna upotreba hrane (pravilna ishrana. imenovanje sredstava za ličnu i drugu higijenu. stare i umiru. 2. Odabiranje i upotreba zdrave hrane. B ILJKE I ŽIVOTINJE Živa bića i njihova staništa Živa bića su povezana meñu Živa bića se rañaju. historijskog kalendara Bilježenje. sistematiziranje. higijene prostora u kojem boravimo i radimo i higijene okoline. SADAŠNJOST. opisivanje P rikupljanje. To je sadašnjost. Mala živa bića su Uspostavljanje veze izmeñu žive i nežive prirode. razred. izvoñenje zaključaka. meñusobno pomaganje i pomaganje starijima i slabijima. To je budućnost. nežive prirode. P ravljenje trake vremena. šta su radili.1.1. edukativnih i didaktičkih materijala. Razlikovanje rastu. korištenje sredstava za ličnu higijenu. godišnjim dobima. Praćenje zdravlja učenika. ljubav prema životinjama. uporeñivanje. Izbor zdrave hrane. Pravilna ishrana je garant dobrog zdravlja. razred. razgovor. PROŠLOST. neke specifične karakteristike djevojčica. Procjenjivanje postignuća. za zdrav život važna je zdrava i čista sredina. Planiranje. Motiviranje učenika na igre i sport. podsticanje. redovni odlasci ljekaru. na proteklu školsku godinu. sadašnjost. Razvoj ekološke svijesti. Održavanje lične higijene. Sada je : Drugi sam razred. pravilno korištenje. života). I mi smo dio prošlosti. Bilo je nekad: Život ljudi u prošlosti bio je drugačiji. porodicom. Živa bića ne bi mogla živjeti bez nežive prirode. izlaganje. ali i sadašnjosti. pravljenje zbirki. PRIRODA 2. BUDUĆNOST Važni dogañaji iz mog života. Sada sam 2.6. Pravljenje plana rada kao kategorije budućnosti. sastavljanje odgovarajuće liste. Redovnim vakcinisanjem štitimo naš organizam od zaraznih bolesti. Intervjuiranje. Prepoznavanje današnjih dobara Čuvanje kao najvećeg kulturnonapretka historijskih čovjeka. Živjeti u prirodi. Važan dogañaj u životu djeteta je roñendan i polazak u školu. P raktična upotreba sredstava za ličnu higijenu. pripremanje. čime su se ljudi prevozili.1. kako su se djeca u prošlosti igrala. redovna ishrana). ponašanje u skladu s prema okruženju. ČOVJEK I PRIRODA Dijelovi tijela Čuvanje zdravlja Svijest o mom tijelu Higijena Sredstva za higijenu Ishrana Odijevanje Čula Odnos prema prirodi Glavni dijelovi tijela. Iduće godine ću biti 3. Razlikovanje i imenovanje pojedinih dijelova tijela. kako su se hranili. razlike i sličnosti izmeñu dječaka i djevojčica. Stariji sam jednu godinu Moje mjesto danas Prisjećanje na značajne dogañaje iz života. To je prošlost. Izbor prikladne odjeće i obuće. izlaganje. Čistoća je pola zdravlja. Redovno održavanje lične higijene. prikupljanje. ŽIVA BIĆA 2. Kako se oblačimo. Čuvanje čula Pozitivan odnos prema prirodi. Razvijanje interesovanja i poželjnih navika učenika. Njegovanje i čuvanje prirodne pravilnog odnosa sredine. sistematiziranje. spomenika. ne jesti previše. hranu treba dobro sažvakati. traka. Vremenski termini. Redovni odlasci ljekaru nam pomažu u otkrivanju i liječenju bolesti. istraživanje. Prepoznavanje i opisivanje života ljudi u prošlosti i sadašnjosti.1. voñenje. budućnost. biti pozitivan. ilustracija. Uvažavanje suprotnog spola. zaključivanje. Saradnja sa lokalnom zajednicom. vakcinisanje.1. Izrada jelovnika i postavljanje i raspremanje stola. sortiranje. Izrada kalendara. Vrste čula. Odijevanje u skladu sa vremenskim prilikama i godišnjim dobima. Odnos prema Razlikovanje prošlosti mora termina. promjene u prirodi. Imenovanje raznovrsne hrane i razlikovanje zdrave od nezdrave hrane. Redovno održavanje lične higijene.

korisne i zato ih uzgajamo. U različita godišnja doba se dešavaju Razlikovanje različite promjene u dijelova različitih prirodi. plakata i drugog obrazovnog materijala. Znaju značaj čistog zraka i značaj boravka u prirodi za zdravlje. odnosa prema okruženja. Razlikovanje biljnog i Za zdrav život životinja koje se životinjskog Domaće i divlje potrebna je zdrava hrane biljkama svijeta. ptice se legu nastanka svijetu. agregatnih stanja tvari. Izvoñenje ogleda samostalno ili pripremanje. P osmatranje. biljnom i Uočavanje Životinje kote Opisivanje životinjskom promjena na mlade. životinje. voda i pozitivnog vrste i održavanje. različitih različita godišnja Životinje se hrane životinjskih vrsta Razvoj ekološke doba. u grupi. 86 . životinja. o korisnosti Koristi od biljaka i ili i biljkama i postojanja životinja. Saradnja sa lokalnom zajednicom i porodicom učenika. Uočavanje Uočavanje koristi i promjena na opasnosti od biljnog biljkama i i životinjskog svijeta životinjama i iz bližeg okruženja. životinje voli i mladunčad se proizvodi bez ljude». (podzemni i Biljke i životinje su nadzemni dio). Planiranje. pesticida i Uočavanje domaćih). Čuvaju zdravu okolinu. Opisivanje života biljaka i životinja. Organiziranje posjeta poljoprivrednom dobru / botaničkoj bašti/ zoološkom vrtu i dr. interaktivno učenje. biljkama i iz jaja. Divlje životinje i njihovi mladunci. hrana je hrana koja hrane mesom. podsticanje i rukovoñenje u P omaganje. životinja. bubice. životinjskog i biljnog svijeta. kućni ishrana. na biljkama biljaka i životinjama. tvari. Zdrava od onih koje se «Ko voli ljubimci. promjena. Pozitivan stav o zdravoj okolini. agregatnom stanju tvari. Imenovanje biljaka i svjetlost. otkrivanje životnih procese Domaće životinje i kod biljaka i njihovi mladunci. zajednice. 2. Organizacija akcija očuvanja zdrave okoline. mesom (svaštojedi). Izrada zidnih panoa. ZDRAVA OKOLINA Uredimo školsku učionicu. potrebna Razvijanje životinja i biljaka. izmeñu pojedinih biljaka.sobom i sa neživom prirodom Velika i mala živa bića Promjene žive i nežive prirode. Aktivno učešće u ekološkim aktivnostima odjeljenja. istraživanju iskustveno učenje. vode život biljaka i i toplote ne bi bilo životinja je Nastanak i rast života. a ljudi se potomstva kod životinjama u rañaju. zbirki materijala iz prirode. Ponašanje u skladu sa zdravom okolinom. Uzgajanje cvijeća i povrća. Značaj boravka u prirodi za zdravlje. Znaju čuvati okolinu. briga o kućnim ljubimcima.. i razmnožavanje svijesti i svijesti mesom (mesojedi) biljaka. Izvoñenje različitih ogleda sa vodom. Čist zrak. a velika živa bića su divlje i domaće životinje i čovjek. za Bez svjetlosti. gmizavci.3. predviñanje. čvrstom. Znaju urediti školsku učionicu. 2. drugih hemijskih sličnosti i razlika sredstava. biljkama (biljojedi). (naročito herbicida. Pomaganje učenicima u izradi kalendara. životinja iz toplota. tečnom ili različitih gasovitom stanju. škole. Upoznavanje sa drugim primjerima agregatnog stanja. od tvari. Pripremanje i rukovoñenje izvoñenja učeničkih istraživačkih ogleda. TVARI Sva tijela se sastoje Tijela se sastoje od Tijela se sastoje Svjesnost o od tvari. Agregatna stanja Tvari mogu biti u Uočavanje tvari.2.

instrumenata). . te karakter djela. njenim svojstvima i osobinama tona. . .Orffa i orkestarske (harmonika. muzičke igre. . orkestru.Prepoznaje i razumije trajanje četvrtinki i osminki.Koristiti prethodna iskustva u pjevanju i sviranju i jednostavne muzičke termine. . . STAVOVI.Iskazuje želju i potrebu za posjećivanjem koncerata. u paru. predviñanjem odreñenih rezultata.Prepoznaje razlike izmeñu zvukova neodreñene i odreñene visine i koristi ih u improvizaciji.Muzička/glazbena kultura (2 časa sedmično. grafički prikaz i notni zapis. bilježenja. ritma. interakciji (rad u velikim i malim grupama.P rezentiranjem postignutih rezultata i aktivnim pozitivnim odnosom na koncertima.Pokazuje sve više samopouzdanja u pjevanju. trajanju. sviranje na osnovu partitura u slikama (sa simbolima).Da bez tačnog pjevanja nema lijepog zajedničkog muziciranja u horu. .Često traži i/ili sluša muziku i pjeva i sam i sa . dikciji i artikulaciji.Da je znanje sviranja na instrumentima značajno radi muziciranja u orkestru. . .Muzičke memorije.Pratiti redoslijed uputstava i pravila muzičke igre. . flauta. . . -O učenju muziciranja kao cjeloživotnom procesu.Prepoznaje ulogu muzike u okruženju: porodici.Samostalnije sviranje kao pratnja pjevanju. .Upoznaje četvrtinku i osminke kroz izgovor slogova. razredu kao horu ili /i orkestru. muzičkoscenske igre i improvizaciju.Aktivne interakcije sa okruženjem: kroz pjevanje i sviranje. truba. iznositi svoje mišljenje i ideje. istraživanja zvučnih boja i izradi kako bi ona postala trajna potreba djece. ZNANJE .Učešće sa zadovoljstvom i veći doprinos u baštini BiH. .Samostalno sviranje na ritmičkim i početno sviranje na melodijskim instrumentima (metalofon i ksilofon). u čemu učenik pokazuje sve veću samostalnost. . . improvizaciju. boji. . klavir i druge). razvijanje emocionalne i estetske drugom djecom. .Postavljati pitanja kad se nañe pred novim muzičkim zadatkom.P osmatranja. violina. SPOSOBNOSTI I VJEŠTINE VRIJEDNOSTI. . školi. tačnoj intonaciji. . .Doživljava i izvodi mjeru (dobe) i ritam brojalica. što ukazuje na narastanje potrebe osjetljivosti djeteta na kvalitet muzike.Izražava odgovornost za kvalitetno sviranje u -Porodici kao grupi. 70 časova godišnje) CILJEVI I REZULTATI ODGOJNO-OBRAZOVNOG RADA PODRUČJA UČENJA Sticanje znanja o: . .Improvizirati samostalno maštovito i originalno.Skladno i ritmički povezano kretanje uz muziku: izražavanje karaktera. .P rezentiranja. . .Uz pomoć nastavnika praviti jednostavna poreñenja o interpretaciji učenika. izvoñenje ritma brojalice. učenika za muzikom u životu. sredini u kojoj živi.P ostavljanju glasa. .Razvijanje trajnih interesa i ljubavi prema muzici projekti.P repoznaje muzičke instrumente: ritmičke i melodijske C. .P ravilnoj interpretaciji pjesme u odgovarajućem tempu i dinamici. njihovom značaju u igri.Poštuje muziciranje i stavove drugih.O značaju muzike u životu djeteta.Koristiti odreñene kriterije za izvoñenje i/ili procjenu slušanog djela. tempa i dinamike. PONAŠANJE 87 . Razvijanje pozitivnih vrijednosti i stavova: .S istematiziranjem muzičkih znanja. horu. .Nadalje. .O instrumentima i odnosima meñu njima. gitara. CILJEVI OČEKIVANI REZULTATI UČENJA Uče nici bi tre bali imati znanje i razumijevanje : .O muzici.Razvijanje ljubavi prema muzičkoj i kulturnoj . .Osluškivati i ispravljati greške u pjevanju prema uputstvu nastavnika. . interpretacije. . . dinamici i tempu. Razvijanje muzičke sposobnosti i vještine: .Prepoznaje zvučne odnose po visini.Pokazuje odgovornost za zajedničko pjevanje u -Prema sebi kao pjeva ču i svira ču.

tapkanje. Razlike meñu učenicima bit će u skladu s razlikama u samom startu i dinamici napredovanja u usvajanju znanja i vještina. U oblasti dječijeg stvaralaštva u drugom razredu. okreti. pored ostalog podražava i razne radove. formu kompozicije. priručnih i improviziranih instrumenata. Neophodno je napomenuti da gradivo iz muzičke kulture u sebi ima elemente koji prirodno pomažu i podržavaju savlañivanje i ostalih sadržaja u drugom razredu.kolektivnu. kao i uz upotrebu lutke koja pjeva i govori. pomaže i tjelesnom odgoju i upoznavanju narodne muzičke tradicije. Predložene pjesme za drugi razred odgovaraju opsegu dječijeg glasa. slobodniju improvizaciju. individualnu i u paru (komunikacija putem dijaloga). život u prirodi. muzičke instrumente. U toku godine treba obraditi najmanje 15 pjesama pjevanjem i sviranjem. nenametljivo i bez opterećenja muzičkom terminologijom koja je za djecu ove dobi apstraktnog karaktera. 88 . ali i tradicionalno dječije stvaralaštvo imaju veliki značaj u razvoju muzikalnosti djeteta najmlañe dobi. uz korištenje Orffovog dječijeg instrumentarija. po sadržaju i karakteru interesantne su i bliske djeci ovog uzrasta. te raznih kretnji ruku. poskakivanje s plesnim elementima. narodne običaje i drugo. učenike treba uputiti na sigurnije i samostalnije praćenje pjevanja. u drugom razredu treba dalje raditi na ostvarivanju postavljenih muzičkih odgojno-obrazovnih ciljeva posredstvom navedenih programskih sadržaja. složeniji ritam i metriku u odnosu na prvi razred. U razrednoj nastavi težište je na umjetničko-doživljajnoj komponenti. Predložene pjesme u drugom razredu imaju različit sadržajem koji. Podsticati djecu da izmišljaju priče ili naslikaju seriju slika koje će sada znatno samostalnije sami moći uz pomoć instrumenata «oživjeti». a u funkciji razvoju pozitivnih interesa i stavova prema muzičkim vrednotama. Kako spadaju u dječiju igru. te razvoju muzičkih sposobnosti tokom razreda. Učenici u toku godine treba da nauče najmanje 10 muzičkih igara koje uključuju pokret. Predložene brojalice imaju različit sadržaj (neke su iz kategorije „iracionalnih“).STRUKTURA SADRŽAJA PJEVANJE I SVIRANJE II MUZIČKE/ GLAZBENE IGRE III BROJALICE IV SLUŠANJE MUZIKE V DJEČIJE STVARALAŠTVO DIDAKTIČKO-METODIČKE NAPOMENE Uz neophodno uvažavanje nivoa postignuća svakog pojedinog učenika. Djecu učiti da sa sve većom tačnošću zapažaju i odreñuju karakter kompozicije. Slušanjem upoznati najmanje 15 kompozicija. U toku godine treba uraditi nekoliko ovakvih muzičkih dramatizacija. kao i učešće sa zadovoljstvom i većim interesom u muzičkim dramatizacijama. kao i pokretom jer se time podstiče njihova kreativnost. Igre i narodna kola. što će biti jednostavno jer ih djeca kao dio svakodnevne igre zaista vole. pljeskanje. Ovo područje u nastavnom predmetu ima velike mogućnosti za upoznavanje muzičke umjetnosti i muzičke literature iz svijeta. pa je i korelacija sa drugim predmetima sasvim prirodna. koja se sastoje iz osnovnih pokreta: hodanje. grupnu. U toku godine treba naučiti 15 brojalica. Koreografije okretnih igara u takvim slučajevima i narodnih kola mogu imati utvrñene figure i kretnje. opsega muzičke memorije i tačnog izvoñenja ritma i metrike kroz brojalice i muzičke igre. Zato im nastavnik u drugom razredu treba posvetiti dužnu pažnju. Nakon doživljaja pjesme djeca je uče pjevati slušajući nastavnika. tačnosti intonacije. I nadalje podsticati djecu da svoje zapažanje i doživljaje izraze opisno ili likovno. izvoñače i sastave. tempo i dinamiku izvoñenja. koji pjeva uz pratnju melodijskog instrumenta (klavir ili sintisajzer). pa su u razvoju djeteta u ovoj oblasti od neprocjenjivog značaja. Najvažnije je raditi dalje na poboljšanju kvaliteta pjevanja. Usvajanje muzičkih pojmova kojih u muzici ima mnogo treba da teče postupno nakon doživljaja muzike.

Jesenska 29.P repoznaje i 3. prihvatanje i ponašanje u skladu sa pravilima muzičke igre u svim prilikama. kuća. Korunović) 6.Uviña da pjevanje treba najviše vježbati. R oñendan u Š umi (R.Razvijanje mišljenja da je pokret važan u plesu i kolu. R odila se nota (Melisa Ibrahimbegović-Salihović) 14. ñački valcer (Nikola Hercigonja) 28. 8. . vrtu van škole. iš. Ršumović) 22. razvija osjet za: mjeru (dvo. . Jesenska (J. Najljepša mama na svijetu (hor Kolibri) 20. pokretom i pjevanjem. Saonice male Sanje (J. B'jela roda (S. Ruku meni bato daj (Njemačka) 5.Ulaže veliki trud da usaglasi pjevanje i sviranje sa grupom i kolektivom. P jesma o konjiću Božidar Stančić 11. A.Razumije. instrumente i kombinira ih sa priručnim. sviranje i improvizaciju. Dječiji snovi (Refik Hodžić -stihovi V. K iša pada trava raste 25. S pavaj. doprinoseći boljem zvuku. Batist Lily) 3. . što je škola zgodna 27. muziciranje u razredu. brojalice i muzičke igre.Opisivanje pokretima odreñenih dogañaja u prirodi (život u prirodi. uspavanka 18. Visibaba (S. čvorak . primjenjuje 9. . priprema i organizira igre u učionici. u porodici. . bijela golubica (Krčevina-Vareš). N ina. STAVOVI. Dano. B osno moja. . pomaže. razgovara i upućuje ih na izvore znanja. . iš igre i kola. Blistaj.Razvijanje svijesti o kolima kao muzičkom stvaralaštvu sa utvrñenom pravilima (koreografija). OCJENJIVANJ E ) I.P rihvata korekcije i .Raspoznavanje pojedine muzičke znakove u notnom zapisu (dinamika. sarañuje sa drugima. . 10. Čvorak. . uporeñuje i koriguje vlastito pjevanje i sviranje.Samostalno predlaže i nove pokrete koji su prihvatljivi. . Pačiji ples koreografiju. nina. pjevanje i sviranje u interakciji i učenje. . uspavanka 17. Braću ne donose rode (A.RAZRADA SADRŽAJA (TABELA) SADRŽAJ ZNANJ E I RAZUMIJEVANJ E SPOS OBNOS TI VRIJ EDNOS TI. .P jeva i svira Orffove instrumente samostalnije i sa više povjerenja u sebe. ritam (duge i kratke slogove). .Samostalno izvodi zadane pokrete. .P osmatra i prati učenika u radu -Direktno učešće sa učenicima u igrama i kolu.P raktičan rad u razredu. Imamo učiteljicu za čistu peticu (Senad Bostandžić stihovi Mirsad Bećirbašić) 15.P rati i procjenjuje njihova . tašun tanana (Sarajevo). .Muzicira shvata da će tako samoinicijativno biti ljepše i bez podsticaja. . PJEVANJE I SVIRANJE Izbor: 1. tempo i dinamiku.Izrada od različitih materijala .Redovno učešće u pjevanju i sviranju i u raznim prilikama: nastava. stvara pozitivnu sliku i razvija svijest o značaju svakog pojedinca u horu i potrebi uklapanja svog glasa u skupno muziciranje. odnosno prati Izbor: datu 1. narodna 16. pokazuje. Ja kupih jednu koku malu dinamiku i (Jajce). upućuje. note: duge i kratke).Osluškuje. Berem. S pavaj sine (Mostar). A u. . . imenuje i korigira greške u .P repoznaje 6. prihvata i poštuje pravila pjevanja (intonacija. .Interakcija u improvizaciji.Traži. Kiša pada (Nada Ludvig -Pečar) 9. .P onašanjem i individualna učestalim postignuća.Samostalno snalaženje u sviranju kao pratnji pjesmi. Uspavanka 19. u muziciranjem poreñenju sa pokazuje da muziku rezultatima u prvom doživljava i cijeni.Procjenjuje sebe. Vučer) 4.Održavanje instrumenata i njihovo odreñeno mjesto. .Poznaje i pjevanju i koristi Orffove sviranju. . . u školskom dvorištu. grupnom i individualnom muziciranju. razredu.P repoznaje pjesmice. . kao i za upoznavanje muzičke baštine BiH. priredbe. . . . .Kroz muzičke zadatke razvijanje svijesti o obavezama i njihovom ispunjavanju. Hodžić-stihovi Nasiha Kapidžić-Hadžić) 13.Osmišljava. Kaplan) 7. Stupa (okolica Mostara) narodno pravila muzičke kolo igre. . 5. tro i četverodijelnu) tezu i arzu. posebno trradicionalne igre.P omaže djeci u kolektivnom. izrada vlastitih improviziranih instrumenata i njihova upotreba u skladu sa zadacima pjesme odnosno brojalice. K olanje (okolica Sarajeva).Modeliranje narodnih nošnji prema originalu ili fotografijama. . berem grožñe imenuje pojedine 4.P ovezuje ritam pjesmice sa pokretom. radovi. 2.Kroz pjevanje. kao pojedinac ili dio grupe. . Razgranala grana jorgovana 23. . Mak oznake za 7.Razumije.Komunicira sa djecom. .P rihvata i narodna. Mrav (A.Milić) 21. Iš. Josip Kaplan) 26. zajedničko i pojedinačno izvoñenje pokreta uz pjevanje. Mali.P rikladne igre u učionici. . izleti.Podsticanje kreativnosti igrom.Vodi aktivnosti učenika. .Samostalno pjeva i igra. Robert Grubišić. Strina rodo . 89 .Rukovodi. Milošević) II MUZIČKE/ GLAZBENE IGRE . Dok mjesec sja (J.P ravilno izvodi . blistaj zvijezdo mala (W. dikcija) koja dovode do kvalitetnijeg muziciranja kolektiva.Čuvanje školskih muzičkih instrumenata. demonstrira i usmjerava u pravcu interesa i mogućnosti. . Čestitka majčica (Franjo Barić. .Rukovodi aktivnostima i motivira rad učenika. PONAŠANJE AKTIVNOS T UČ ENIKA AKTIVNOSTI NASTAVNIKA (O RGANIZACIJA I METO D E NAS T AVE I UČENJA.P redlaganje muzičke igre za priredbe. Mozart) 10. Tašun. narodna koristi ih u igri. Stojanov) 2.Osmišljava prigodne muzičke igre za bolje učenje u školi. prihvata i pruža pomoć. Begić) 8. Korać i Lj. D jeca su vojska najjača (stihovi V. artikulacija. . narodni običaji). V išnjičica rod rodila 24. Zavičaju moj (M.Samostalno igra u kolu i . . u ñiñali beši (Srebrenica). Korunović) 12.

ljuške 10. .Samostalno .Razvijanje . .S likanje instrumenata i prezentacija crteža. Sage se mlada do zemlje (Livno) 13. . zaslužuje kratke note . (slogove teksta). Jedan dodan.P rigodne igre uloge članova porodice u izradi instrumenata. dva. . sortiranje i izvoñenje zaključaka o dječijoj igri. uči . razlike izmeñu odreñenih i neodreñenih zvukova. pišem petnaeest.Izražava kretnjama šta muzika sugeriše. U maloga svica 15.Razvijanje osjećaja za mjeru. .P onavlja i . iskustvima. . Tri su mace skakale 12. mužu 5. K išobran za dvoje 18. Trči zeko kroz šumicu 8. Pliva patka preko Save 9. .Skupljanje i zapisivanje brojalica.Slobodno i organizirano kretanje u prostoru.P ravilno izvodi . H odavka (Sarajevo i okolina) 12. skandiranjem. ten. Ivin voz 14. . . u učionici.S lušanjem i sviranjem na zajednica: svako gledanjem u instrumentima.Poreñenja nota razumije pokrete i trajanja prema brojalice. tri 4. nastavnika). . . . C ica maca plakala 11. upućuje koordinira rad u ovom području. ritam i izražavanje muzičkog djela.Prepoznavanje zajedničku igru. .P rocjena interesovanja i napretka učenika. . Imamo učiteljicu za čist peticu 19. tekstom i bez . P ada snijeg (Zvjezdice) 15. E nci.Uočavanje poštovanje. P išem. pomaže. svira prema notni zapis poigrava se i pravilima i odreñuje duge i kombinira ih. . menci. fotografija. ritam na ranije naučene .U saradnji sa roditeljima organizira praktične vježbe i odlazak na probu u KUD. razvijanje kreativnosti i radnih i kulturnih navika kod učenika. samosvijest. Jajce) 17. .Učlanjenje u ritmičku i/ili folklornu sekciju. III BROJALICE l.11.P rati i izvodi uočavanje pokrete u mjeri i sličnosti i ritmu (dugi i razlika.Tačno izvodi na instrumentu. odbrojavanjem . diskusije. .P okazuje i demonstrira izvoñenje i sviranje.Vakuf) 16. .Osmišljava prigodne muzičke igre za interaktivno učenje.Razvijanje pozitivnog mišljenja o brojalici kao maštovitoj igri koja razvija osjećaj pripadnosti grupi. 90 . slogovima riječi brojalice.Izvoditi zapise napravljenim instrumentima. Saonice male sanje igru odnosno kolo. . Ide maca oko tebe 13.P repoznaje pojedine tradicionalne nošnje.P ravilno korača mjeru i ritam druge i jača njegova u ritmu.Rasprave o ponašanju u pojedinim situacijama na koncertu. G. tini 3. Ja sam ja 6.Reprodukuje ritam . Pužu. . . ljulja. Jen. kratki slogovi).Pamtiti i donositi u razred nove brojalice za .P repoznaje rukom i u koloni kreativnosti i mašte ranije obrañene (stupanje u ritmičkom brojalice sa nogama). M uzikaš .Rukovodi.Izabrati po zvuku najsličnije Orffovim i napraviti stalnu razrednu izložbu. En. 14. pokazuje simulacije na kompjuteru. izražavanju.Vodi i usmjerava aktivnosti učenika. digin disin (Valjevac. -crtanje (slikanje) narodnih nošnji. izvoñenje ritma kao brojalice porodica i ureñena .Orffov orkestar teksta. Golub s krova guče 2. na kamenci (Jezero.Izrada zidnog panoa sa zapisima. . Ljulja.Razvijanje svijesti o kulturi ponašanja na koncertima i nastupima folklornih ansambala. Jedna vrana gakala 7. . usvaja ih sa više sigurnosti.Pokazati je ritmičkom brojalice na drugarima i radovati instrumentu po osnovu ritma bez se novim uzoru (na teksta zajedničkim osnovu primjera (zagonetka).

Toliko se dijete srodi sa crtežom da ono crtež crta iz crteža. nov i svjež. kompozicija.. okoline.. Priča o onome šta se pojavljuje u crtežu i umjetnosti. brz. opisnim prostorom i psihološkom proporcijom. papir. Motiv 6. Dijete crta i govori. sažeta i rasuta. “piše“ i briše. boja. Komunicira sa sobom i okolinom. pastel. cik-cak. te kiparskih materijala: plastelin. Likovnu formu Sadržaji iz života učenika. plijeni pažnju... porodice. Imenovanje i korištenje osnovnih i neutralnih boja-akvarel. On je originalan. horizontalna. a subjekt u crtežu i umjetnosti. lutkarska predstava. Zadovoljava svoju radoznalost. Ljepota se osjeća. dramski i lirski. razvija maštu. piramidalna i kružna. igrokazom. Inspiracije iz primijenjenih i likovnih umjetnosti. tuguje i raduje se. Sadržaji iz prirode i godišnjih doba. vertikalna i kosa. tempera. Korištenje osnovnih grafičkih prirodnih otisaka. Kreativan crtež je snažan. Prepoznavanje i usavršavanje likovnih formi: crteža. koji ne liči ni na koji drugi „crtež“. zagonetka i odgonetka. ulice. slike. šta ću biti kad porastem. Učenik se u „crtežu“ bori i troši. Sadržaji iz sporta. proizvod je talenta. ploha i volumen i njihovih regulatora: simetrija. kolaž. olovke u boji. dijete svoj svijet gleda svojim očima. da sam ja .. individualan. 70 časova godišnje) CILJEVI I REZULTATI ODGOJNO-OBRAZOVNOG RADA SADRŽAJI U „CRTEŽU“ Za svaki navedeni sadržaj neophodno je da nastavnik formuliše: 1. LIKOVNE FORME Izražavanje osnovnim likovnim elementima: linija. Kreativan crtež je plod „sanjarenja na javi“ u koju učenik unosi svu svoju energiju. doživljava svojim srcem. oduzima i dodaje. zato se učenicima nudi njihov crtež i umjetnost kao estetska inspiracija. Likovna kultura 91 . reljefa i kipa. Likovno područje 2. Otkriva asocijacije i izmišlja. Likovni problem 4. Likovno sredstvo 5. misli svojom glavom.. basna. isprekidana. kolorizam i ritam. crta svojim rukama.. u subjektu. Izražavanje simboličkim bojama. Unutarnji sadržaji: šta sanjam. Sadržaji na temu praznici. Osjećanje kaže da nešto postoji. mit.. mozaik. Strip inspirisan crtanim filmom. KOMUNIKACIJA I OTVARANJE UČENIKA Dijete komunicira sa sadržajem u svom crtežu. zgrade i gradnje. Ilustracije: bajka. a mišljenje dodaje šta je to. Likovni element 3. čega se plašim.. grafike. KREATIVAN CRTEŽ Treba njegovati subjektivan crtež. Likovnu formu pretače u verbalnu priču.(2 časa sedmično. glina. Korištenje raznovrsnih linija: kriva i prava. vertikalna i kosa. roñendani. Analizira svoj „crtež“ i crteže svojih vršnjaka. U „crtežu“ učenik projicira sebe... škole. legenda. Uočavanje kompozicije: vodoravna. U realizaciju su uključena sva čula. gubi i dobiva. drvo. flomaster.

. porodice. likovno. folija. . sa više asocijacija. . a ne lokalnu boju. a potom likovno izražavanje. Bajka.. Rad po direktnom posmatranju Posmatranje prirode života i rada. video i dr. književnosti za djecu i likovnih umjetnosti. te subjektivni doživljaj-sjećanje. učenika. estetsko i tehničko. Likovna i primijenjena umjetnost kao inspiracija Posmatranje originalnih umjetničkih djela na izložbama. da sam ja učiteljica. te ilustracije iz književnosti za djecu i junaka crtanih. uz nastavnikovo poznavanje umjetnosti i društva.Da učenici vole «crtati» i da vole gledati umjetnost..Da u «crtežu» i umjetnosti. a ne objektivnu proporciju.Da učenici proširuju svoja osjećanja i znanja o «crtežu» i umjetnosti. logično očekivati pozitivne likovne rezultate. Rad po sjećanju Doživljaji iz života djeteta. mit. Učenicima se nudi umjetnost kao inspiracija za vlastiti subjektivni crtež. PROGRAMSKI SADRŽAJI Iz prošlosti. porodice. odgonetka i zagonetka. reljef i kip. društvo vršnjaka. škole.Da je. motive. sliku. animiranih filmova i stripa. okoline. doživljavanja svim čulima i misaonim kategorijama. vertikalnu.Da učenici u «crtežu» i umjetnosti prepoznaju vodoravnu. da u svom „crtežu“ obrañuju teme.Da prepoznaju simboličku umjetnost iz «djetinjstva čovječanstva» blisku svome «crtežu». ulice. . XIV zimske olimpijske igre u Sarajevu 1984. . priča i izreka.Da učenici u crtežu kritikuju i hvale. već stvaranje. . šta ću biti kad porastem. Razvijanje kod djeteta posmatranja i zapažanja svega što se nalazi u njegovom okruženju. analiziraju: sadržaj. da se učenici uspješno služe osnovnim i neutralnim bojama.Da učenici prihvaćaju kako «crtež» i umjetnost nije oponašanje. inspiracijom iz likovnih i primijenjenih umjetnosti.Da učenici njeguju emotivnu. Legende treba da su povezane sa lokalnom zajednicom. simboličku. te toplim i hladnim…. . škole. godine. čega se plašim. posebno shematsko-simboličke faze «crteža» učenika. po direktnom posmatranju. .Da je «crtež» i umjetnost uzajamna igra izmeñu viñenja i mišljenja. Rad prema tekstu-ilustracija i inspiracija Nastavniku se prepušta izbor sadržaja koji se odnose na legende. porodice i «crteža».OČEKIVANI REZULTATI / ISHODI UČENJA .Da učenici malo po malo usvajaju osnovnu likovnu terminologiju. radu prema tekstu-ilustracija i strip. reprodukcija u knjigama i udžbenicima. kosu i kružnu kompoziciju. sadašnjosti i budućnosti Učenici drugog razreda treba da nastave sa praksom i teorijom koju su započeli u prvom razredu. Ugodni i neugodni dogañaji. legenda. radu po mašti. Rad po mašti Šta sanjam. basna. ilustracije i inspiracije: po sjećanju. da time obogate sadržaje iz života. . kao što vole uopće slike iz kojih uče: .Da prihvaćaju kako je u «crtežu» i umjetnosti podjednako prisutan sadržaj i forma. 92 . .

kolorizam. gvaš. simboličke. ugljen. Na taj način učenici upoznaju simboličke likovne i primijenjene umjetnosti. ornamenti i arabeske. flomaster. Dekorativni rad podrazumijeva ukrašavanje upotrebnih predmeta: ukrasi. kredu. Prostorno-plastično oblikovanje: reljef. u osmom i devetom razredu saopćavaju «da ne znaju». a Likovna kultura «nazatka». Zato neki pedagozi žele da djeca. kroz koju prolazi ovaj uzrast. DIDAKTIČKO-METODIČKE NAPOMENE Svi drugi predmeti u školi imaju uzlaznu liniju. gradeći likovne regulatore: a-simetriju. već je identičan samom sebi.. da bi duže «crtala». Dijete će u skladu s vlastitom percepcijom i recepcijom izraziti doživljaj. boja i ploha. a preko njih i dječija čula i spoznaje. temperu. Vizuelno-estetsko procjenjivanje Pri doživljaju „crteža“ i umjetnosti učenici postepeno upoznaju likovnu terminologiju i posmatrajući svoj „crtež“ i umjetnost umjetnika bogate doživljaj i znaju kazati o sadržaju. Boja je zahvalna u radu sa djecom ovog uzrasta. Koristiti prirodne otiske upotrebom osnovnih boja. kolorizam. pa se daju stepenovati. a da se ta želja u devetom razredu prirodno gasi. šare. Crtež našeg uzrasta je u usponu. što duže budu djeca. Sedmogodišnje dijete koristi tzv. na svoj način imenovati ono što je u domenu percepcije. kip i zgrada Razvijati i dalje sposobnosti modelovanja i grañenja kod djece. šarene i neutralne boje.. već je to prirodni proces. te on tako ne liči ni na jedan drugi predmet. ploha. Slikanje Usavršavati tehniku slikanja koristeći akvarel. kompozicija i ritam. na neki način. na neki su način logični. Djecu proñe «crtanje». kreda. Zašto? Zato što u prvom i drugom razredu svi učenici znaju crtati.LIKOVNI JEZIK ILI FORMA U drugom razredu učenici treba da prošire osjećanje i znanja o likovnim elementima: crta. A što učenici kada odrastu prestaju «crtati». kao što bi to moglo da se primijeni za dječiji «crtež». estetskom i tehničkom. te regulatora: ritam i simetrija. likovnom. Ta činjenica predmet Likovnu kulturu čini specifičnom. da dijete «crta» čak i bez svijesti o sebi i 93 . usavršavati i kombinirati dekorativni rad s grafikom korištenjem likovnih elemenata: linija. boja. volumen i regulatora: a-simetrija. iako nastavnik uvijek od učenika zahtijeva maksimum. nije kriva ni škola ni učitelj niti nastavnik. Tome treba dodati i slijedeće: iako se spoznaja može razviti po nekoj odreñenoj metodi i bez svijesti o njoj. Zato. kompoziciju i ritam. svi ostali predmeti bilježe logične rezultate napretka. pastele. kao što ih proñe djetinjstvo. Crtanje Dalje usavršavati upotrebu crtačkih tehnika: grafitna i hemijska olovka. metalno pero. u Likovnoj kulturi nisu. flomaster. Dekorativni rad s grafikom I dalje koristiti. dok ona žele da «crtaju». pa se onda izvodi definicija: da se djeci i učenicima nudi «crtež» kao sredstvo odgoja i obrazovanja. koje su bliske shematsko-simboličkoj fazi dječijeg crteža.

zagonetke i tajne „crteža“ („crtež“ je crtež. grafika. a 20 minuta je dovoljno vrijeme za uvodni i završni dio nastavnog sata. Ali je takva umjetnost i takav „crtež“ bogata umjetnost i bogat „crtež“. da bi opravdali sebe. te da sedmično „crtaju“ 2 „crteža“. Ovdje samo ističemo princip nastavnikova rukovoñenja i metode igre. ipak nastava Likovne kulture ima svoje jasne metode i principe u kojima nastavnik u praksi sa manje truda postiže zavidne stvaralačke rezultate. nastave i stvaralaštva kao jedinstva suprotnosti i metodu aktivnog doživljaja u kojima učenik aktivno učestvuje u procesu rañanja svog subjektivnog „crteža“. i 2.«crtežu». formulišemo: estetsko nastoji da u „crtežu“ razotkrije tajnu koja u njemu ipak ostaje sačuvana. a iz svih ostalih priloga izviru dodatne upute. razredu učenici svoj „crtež“ brzo završe. Oni treba da kreiraju brz i svjež „crtež“. niti dozvoljavati da oni opet „gnjave“ svoj „crtež“. Tek bi u 5. Učenike ne treba do kraja iscrpljivati. predstavlja. za 25 minuta. i napominjući specifičnosti. kip i zgrada). razredu učenici mogli „crtati“ u blokčasu. 94 . nagañamo: šta je učenik htio da kaže. Navodeći principe i metode. jer niko ne zna šta ova ili ona linija i boja. pa mi onda. Da li zato što je od svih mogućih učenik izabrao baš tu ili zato što na paleti nije imao neku drugu. u kojemu je sve simbolično. Stoga simboličku umjetnost. objašnjavamo naš naslov: Didaktičko-metodičke napomene. „crtež“ i u njima simbole je teško odgonetati. slika. Nastava se realizira u dva odvojena nastavna sata. koju je dijete stavilo kistom na papir. iako to sve izvire iz njegove duboke psihe. Ali. I u 1. Specifičnost je i u internacionalnom likovnom jeziku.

Zna ulogu dijelova tijela prilikom vježbanja. znojenje. Vlada izab ranim vještinam a iz vje žbi na spravama.. Pozitivno doživljava i vrjednuje nastavu tje lesnog i zdravstvenog odgoja. Izvodi pokret/ kretanje u zadatom smjeru i po zadatoj putanji. Pravilno drži tije lo.. preciznost gipkost. Izbjegava situacije u kojima može da se povrijedi i umije da traži pomoć. Zna da su psihoaktivne supstance štetne. pješačenje u prirodi. stavova. sanjk anje .. ravnotežu. sa i bez rekvizita. pokreta i kretanja. P oznaje principe pravilne i redovne ishrane. P orodično koristi zdravstvene usluge. brži rad srca. umijeća i navika u skladu sa uzrasnim i individualnim karakteristikama Osposobljavanje za samostalno vježbanje u slobodno vrijeme Usklañuje svoje kretanje sa kretanjem rekvizita. k lizan je . vožnja b icikla. P oznaje termine za označavanje osnovnih položaja. uvažava suprotan spol. Unapreñuje motoričke sposobnosti (koordinaciju. voda) i tjelesne aktivnosti u prirodi. sunce. Ima usklañen dnevni ritam odmora. agilnost.). Tražit će pomoć ukoliko je zlostavljano (tjelesno. primjeren uzrastu. sportski ples itd.) i umije da traži pomoć ako se loše osjeća. P ovezuje prirodne oblike kretanja (npr. Samostalno izvodi jednostavne plesne korake .Tjelesni i zdravstveni odgoj (2 časa sedmično.). ili zna za takav slučaj. trčanje i skakanje. na igralištu i bazenu. spavanja. Razumije značaj pravilnog držanja tijela za zdravlje. Razvijanje motoričkih sposobnosti. Pre poznaje osnovne vrste vje žbi oblikovanja (vježbe jačanja. vje žbe istezanja. zagrijav an je i smirivanje organizma). P osjeduje osnovne navike lične i kolektivne higijene. ima kulturu objedovanja. učenja i igre. trčanje. P ravilno izvodi jednostavnije vježbe oblikovanja. tlu. snagu. emocionalno ili seksualno) i (ili) zanemareno. brzinu i izdržljivost). P repoznaje fiziološke znake umjerenog opterećenja i zamora (npr.). Vješto izvodi raznovrsne forme prirodnih oblika kretanja (hodanje. II ili III razredu). sk ijanje. Usklañuje svoje kretanje sa kretanjem para (partnera) u jednostavnijim kretnim zadacima. stolni te nis. 95 . 70 časova godišnje) CILJEVI I REZULTATI ODGOJNO-OBRAZOVNOG RADA CILJEVI OČEKIVANI REZULTATI/ISHODI UČENJA Razlikuje pravilno od nepravilnog držanja tijela. Posje duje znan ja o značaju tjelesne ak tivnosti za očuvanje i unapreñivanje zdravlja. i sportsk ih igara. P osjeduje znanja o značaju prirodnih faktora (zrak. Sposoban je da prepliva 25 m slobodnom tehnikom (u I. Posje duje i druga motorička isk ustva u zavisnosti od ličnih interesovanja i mogućnosti sredine (npr.. uz asistenciju odraslih. Samostalno primje njuje nauče ne mode le tje lesne aktivnosti (igre. vježbe labavljenja). Primjenju je prirodne oblike kretanja i njihove kombinacije u igrama i poligonima (sa i be z rekvizita). nesvjestica itd. Poznaje rodne (spolne) karakteristik e. Očuvanje i unapreñenje zdravlja Posjeduje znanja o zna čaju zdravlja. jutarn ja gimnastika. skakanje. P oznaje osnovna načela sigurnosti u sali.

promjenom tempa. Višenja: izdržaj u visu. trčanje 30 m . poligoni sa prelaženjem sprava. opuštanje smirenje. penjanje i spuštanje sa sprava. skok udalj iz mjesta sunožnim odrazom. k ršenje pravila. saskok na meku strunjaču. naprijed i nazad na raznim dijelovima stopala. Elementarne igre s različitim odgojno-obrazovnim ciljevima: razvoj koordinacije. skok uvito. zgib u visu.5 m od dohvatne visine. kretanje u uporu za rukama . Pozitivno vrednuje uspješne poteze i uloženi trud svih učesnika u igri. skok u dubinu pijesak (60 cm). penjanje uz mornarske ljestve. bacanje loptice (200 g) udalj i cilj. na boku.4 lopte istovremeno 8 m. Prepoznaje nesportsko ponašanje (gruba igra. penjanje uz stablo. Upoznaje i prihvata svoje sposobnosti. sa posebnim akcentom na mišiće trbuha. Igra se i vježba u grupi uspostavljajući saradničke odnose.“četveronožno“. Atletski sadržaji: hodanje i trčanje u prirodi. penjanje uz motku 1. Promoviranje pozitivnih socijalnih interakcija Razvijanje pozitivne slike o sebi Razvijanje kreativnosti kroz pokret Ophodi se s pažnjom prema vršnjacima i pokazuje spremnost da im pomogne. Provlačenja: kroz ljestve. Vučenja i guranja: preko linije u parovima. P okretom izražava svoje emocije i iskustva. Penjanja: penjanje uz švedske ljestve. štafetne igre sa elementima trčanja. obručeve. „borba pijetlova” i slično. preskakanje kratke vijače u mjestu i kretanju na različite načine.sa promjenom pravca kretanja. trčanje umjerenim tempom do 1 min. penjanje i provlačenje kroz velike ljestve. o spravu. savlañivanje straha od sprava. Skokovi i poskoci: sunožni skok uvis iz mjesta.. bez i sa rekvizitima.). sunožno ili jednonožno. preskakanje odreñene razdaljine (jarka. Poštuje postavljena pravila uz podsticanje i nadzor u čitelja. Preskoci: naskok na švedski sanduk uzduž u čučanj. osnovi akrobatike valjanje povaljka¸ ”svijeća“. nošenje 2 medicinke (0. P osjeduje pozitivno iskustvo uspješnosti kroz ovladavanje sve složenijim kretnim zadacima. o zid. NASTAVNI SADRŽAJI Prirodni oblici kretanja: različiti oblici hodanja i trčanja . preskakanje niskih prepreka jednonožnim odrazom. preskakanje raznih rekvizita poredanih u nizu. Upoznaje svoje sposobnosti. preskakanje duge vijače pojedinačno. pokret usklañuje sa muzikom.. protrčavanje ispod vijače. krugu ili polukrugu. u paru i u trojkama jednonožno i sunožno. nepristojno ponašanje. pomicanje rukama u visu. Dizanja i nošenja: nošenje 3 . Gimnastički sadržaji: vježbe oblikovanja za razvoj svih većih mišićnih grupa. uz pomoć izdržaj. Upiranja: kratkotrajni upori na tlu. bacanje medicinke jednom rukom sa ramena (1 kg).5 – 1 kg) u odručenju 6 m. funkcija socijalizacija i sl. na leñima. P antomimom i pokretom prikazuje različite životne situacije.Prihvata one koji se od njega razlikuju. povlačenje užeta. 96 .visoki start. Upoznaje i prihvata sebe. ispod sprava i drugih prepreka. mekani doskok. osobine i ograničenja značajna za učešće u tjelesnoj aktivnosti. bacanja i skokova. sa i bez muzičke pratnje. leña i ramenog pojasa. Puzanja: potrbuške. strunjače) kratkim zaletom jednonožnim odrazom i sunožnim doskokom.

zasnovane na nedjeljivosti morfoloških. tuširanje). učenika. posljedice uzimanja droga. odnosno edukativne grupne igre bit će trenuci kada će djeca učiti kako da izbjegnu situacije u kojima mogu da se povrede. nenastavnog osoblja i roditelja. (2) očuvanje i unapreñenje zdravlja. tematski sadržaji zdravstvenog odgoja su: naše tijelo. zdrava životna sredina. organiziranim i kontroliranim vježbanjem i učenjem utiče na povoljnu konstalaciju antropoloških osobina i sposobnosti. Zdravstveno preventivni sadržaji moraju da odgovore zdravstvenim potrebama učenika. konativnih i ekoloških struktura i funkcija. plesni dokoraci uz pratnju muzike. dječji poskok. DIDAKTIČKO – METODIČKE NAPOMENE U prvom ciklusu obaveznog obrazovanja. primjereno njihovim stvarnim mogućnostima. To može da traje pet. ujedno. voñenje obruča kotrljanjem naprijed. alkohola i duhana po zdravlje. kako da zatraže pomoć ako su žrtva zlostavljanja. značaj tjelesne aktivnosti i rekreacije za zdravlje. kontrolirano odbijanje balona jednom ili objema rukama. gledanje pod vodom. vježbe za sigurnost u dubokoj vodi. vještina i navika u skladu sa uzrasnim i individualnim karakteristikama. programiranim. biti i čas moje okoline. svejedno. lična higijena. motoričkih. Pojedinačni ciljevi tjelesnog i zdravstvenog odgoja izvode se iz posebnih ciljeva. zdrava kičma i kostur. kognitivnih. o štetnosti droga. školske sredine i socijalnog okruženja. s učenicima organizirati prigodnu tjelesnu aktivnost. 97 . odnosno aktivnost učenika. značaj igre i radosti za zdravlje. pušenja i konzumiranja alkohola. kotrljanje obruča u parovima. izdisanje pod vodom. dodavanje lopte nogom. zdravi zubi. odnosno da razgovara sa učenicima o nekoj temi. Kako je škola dinamična organizacija. (5) razvijanje pozitivne slike o sebi. ali i to će biti čas tjelesnog i zdravstvenog odgoja. Igre sa loptom: igranje različitim loptama rukom. Sadržaj i metode moraju biti sisitematski planirani i sprovoñeni uz uključivanje: zdravstvenih radnika. dodavanje i hvatanje lopte jednom i objema rukama. (6) razvijanje kreativnosti kroz pokret. (3) stimuliranje razvoja motoričkih. štafetne i elementarne igre sa loptom. U isto vrijeme nastavnik može da predaje. te objektivnim mogućnostima njihovog rezidencijalnog ambijenta. Za prvi ciklus obaveznog obrazovanja. od kojih jedan zahtjevniji u pogledu dužine puta i konfiguracije terena. potapanje glave. (7) promoviranje pozitivnih socijalnih interakcija i (8) praktična primjena sposobnosti i stečenih znanja. plutanje na grudima. sunožni saskok. Izleti i pješačenja: dva izleta. ili izmeñu dva časa. pri čemu nastavnik mora voditi računa da ne zaplaši i ne zabrine djecu. (4) osposobljavanje za samostalno vježbanje u slobodno vrijeme. na primjer iz prirode koja ih okružuje i to će. improvizirane koreografije na različite vrste muzike. funkcionalnih. kako da održavaju kolektivnu higijenu. odbojka preko konopa sa balonom. sunožni okret za 180 stepeni. morfoloških i funkcionalnih osobina i sposobnosti. trideset minuta. nastavnika. zdrava ishrana. rad ruku leñno i kraul. u dvorištu ili na livadi.Vježbe ravnoteže: hodanje po niskoj gredi i klupi u svim smjerovima. plesne koreografije po izboru učitelja. a i inače.kako očuvati zdravlje. ciljevi su prilagoñeni nasljednim mogućnostima učenika. vježbe za prilagoñavanje na otpor vode. vrijednosti i principa tjelesnog vježbanja. Usmjereni su prevashodno da stimuliranje psihomotoričkog. Učenje i igra su kompleksne aktivnosti. nogom. motoričkih znanja i stanja zdravlja. ona mora da odgovori promjenama zdravstvenih potreba učenika. Opći cilj tjelesnog i zdravstvenog odgoja je da se planiranim. kako da održavaju ličnu higijenu (pranje ruku i zuba. Ritmika i ples: okretanje obruča oko ruke i struka. a odnose se na konkretne sadržaje preko kojih se oni realiziraju. Plivanje: hodanje i trčanje u plitkoj vodi sa različitim zadacima kroz igru. vještina i navika u konkretnim uvjetima života i rada. osnovi tehnike plivanja – rad nogu. Nastavnik može tokom nekog drugog časa. značaj školske sredine za zdravlje. Čas tjelesnog i zdravstvenog odgoja može biti integriran u cjelokupnu nastavu. Zdravstvene radionice. Posebni ciljevi u području tjelesnog i zdravstvenog odgoja su: (1) shvatanje smisla. njihovoj hronološkoj dobi i stvarnom stanju. glavom palicom ili reketom: voñenje lopte rukom ili nogom u jednom pravcu ili sa promjenom pravca. nastanak bolesti . usvajanje znanja. umivanje. deset. morfološkog i funkcionalnog razvoja djece.

sa rekvizitima. u odnosu na pojedinačne i posebne. sa sadržajima i pristupima koji prevaliraju dječiju potrebu za aktivnošću i stimuliraju dječiju želju za napretkom – podraženu aktivnom. kotrljanju. odnosno i opći cilj. Uspješan sistem tjelesnog i zdravstvenog odgoja omogućava učeniku – istovremeno i podjednako značajno – rast i razvoj. u skakanju. organiziranje. sa osloncem na jednoj nozi. preciznosti (držanje.u hodanju. bacanje. puzanju. primjerenih kineziološkim potrebama djece i omladine. U odnosu na idealno i očekivano stanje učenika primjereno njihovom inicijalnom stanju i faktorima ograničenja. interaktivnom i kreativnom dječijom prirodom. glavi.. na organizam djeteta.. agilnosti (brzine promjene smjera kretanja . u tom smislu. trčanju. Zbog toga je nastavni program zasnovan na igri i prirodnim oblicima kretanja. cilj je razvoj. ritmičke. održavanje na vodi. Ovaj period razvoja djeteta je veoma pogodan za početak planskih — ciljanih uticaja. puzanje.bez rekvizita i sa rekvizitima . Kod skakanja treba paziti da svi poskoci budu u pokretima. Oni su usmjereni prevashodno na razvijanje motivacije kod učenika i interesa kod roditelja za navedene kineziološke aktivnosti. U ovom uzrastu su utjecaji na pozitivnu transformaciju antropoloških dimenzija učenika najveći. dizanje. istezanja vrata.vježbe oblikovanja). postavljanje. primjeren dispoziciji i razvoju pojedinih motoričkih. penjanju. snage (položaji tijela . Ciljevi u školskom procesu tjelesnog i zdravstvenog odgoja su operativni. Kod gimnastičkih preskakanja treba obratiti pažnju na mogućnosti učenika. a u cilju pravilnog rasta i razvoja. metodoloških. morfoloških i funkcionalnih osobina i sposobnosti. Veoma je bitan odabir vježbi oblikovanja i zagrijavanja. provlačenje. neobični položajni.posebnu pažnju usmjeriti na disanje). pojedinačnih pokreta i frekvencije pokreta hodanje. ravnoteže (statističke i dinamičke .na suženoj i nestabilnoj podlozi). hvatanje. u trčanju. klečeći. valjanju. stojeći. Naročito treba izbjegavati jačanje sklopa trbušnih mišića zbog povijanja kičmenog stuba. sportske rekreacije i kinezioterapije. planiranje i programiranje sadržaja.. u elementarnim sportskim aktivnostima). provlačenju. ruci. metodičkih i stručnih saznanja. skakanje. kotrljanje. Takoñer. viseći. i. izdržljivosti (opće .ležeći. penjanje. valjanje. sistematizacija i primjena meñuzavisnih antropoloških.). čučeći. te na veličinu i visinu predmeta koji se preskaču. laktu. trčanje. putem vježbanja.. Akcenat treba da se stavi na vježbe zagrijavanja. spuštanje). predstavljaju osnov za koncipiranje. ukoliko za njih postoji realna potreba.Specifični ciljevi tjelesnog i zdravstvenog odgoja mogu se ticati sporta. šutiranje. a nikako veliki doskoci. izvoñenje i kontrolu aktivnosti. te analizu i procjenu ishoda tjelesnog i zdravstvenog odgoja. te se ni u kom slučaju ne smiju izvoditi isti i nagli pokreti glave. kretanje na vodi. brzine (reakcije. orijentacije). nošenje.). usvajanje korisnih teorijskih i praktičnih znanja. Treba izbjegavati kretanje u čučnju zbog mogućih oštećenja zglobova. gibljivosti (aktivne kompleksne i lokalne . 98 . a na neke dimenzije i jedino mogući. gañanje. Psihomotorička aktivnost se usmjerava prije svega na na razvijanje i usavršavanje: koordinacije (brzinske.

OKVIRNI NASTAVNI PLAN I PROGRAM za treći razred devetogodišnje osnovne škole 99 .

7. 3. fakultativni) odredit će se na lokalnom nivou. Napomena: Broj nastavnih časova za vjeronauku. 4. u skladu s mogućnostima o kojima je riječ u Koncepciji. odjeljensku zajednicu. 100 . eventualno neki novi predmet (izborni. 2. dopunske/dodatne programe. 6. 5. hrvatski. srpski jezik i književnost Strani jezik Matematika Moja okolina Muzička /glazbena kultura Likovna kultura Tjelesni i zdravstveni odgoj UKUPNO: UKUPNO OPTEREĆENJE UČENIKA : SEDMIČNI BROJ NASTAVNIH ČASOVA 4 2 3 3 2 2 2 18 GODIŠNJI BROJ NASTAVNIH ČASOVA 140 70 105 105 70 70 70 630 1.OKVIRNI NASTAVNI PLAN ZA TREĆI RAZRED DEVETOGODIŠNJE OSNOVNE ŠKOLE REDNI B ROJ OBAVEZNI NASTAVNI PREDMETI Bosanski. vannastavne aktivnosti.

Čitanje kraćeg teksta štampanog ćiriličnim pismom. srpski jezik i književnost (4 časa sedmično. hrvatski. gluma 101 . zvuk. uloga. 140 časova godišnje) Čitanje i pisanje Usavršavanje tehnike čitanja: pravilno i izražajno čitanje. Rad na poboljšanju razumijevanja pročitanog. tišina. muzika (književno djelo-film. reprodukcija pročitanog Napomena: Usvajanje štampanih slova ćirilice se može realizirati u prvom ili u drugom polugodištu. po izboru nastavnika. Čitanje i interpretacija Književnog teksta Štiva u čitankama Lektira Jezik Rječnik Gramatika Pravogovor Pravopis Kultura izražavanja Narativni i deskriptivni oblici Pričanje Prepričavanje Medijska kultura Filmske vrste: Igrani film (film za djecu) Izražajna sredstva filmske umjetnosti: filmska slika. Usvajanje štampanih slova ćiriličnog pisma.Bosanski. čitanje riječi. Sricanje. rečenica štampanih ćiriličnim pismom. uporedba) Glumac.

P repoznajemo namjere (čitamo).Knjige su važne i u isticanju iskustva (čitamo upute. . .Čitanje kraćeg teksta u sebi.Sposobnost uopćavanja. . čita. . . .Pisanje pisanih latiničnih slova. . obavijesti).Zna štampana ćirilična slova.Predstavljaju situacijski kontekst neverbalnim znacima (pogledom izražavam sumnju. . U ćiriličnom pismu . sriče riječi rečenice.Riječ do riječi poruka.Povezuju slova.Razumjet će šta znači čitati s namjerom da doñu do odreñenih informacija. . vidio sam. . zaključivanje o poruci.L ijepo pisanje je znak poštovanja.Sastavljanje rečenica od ispremetanih riječi. . .sastavi rečenice od napisanih riječi. . a da rečenica nosi mudrost i da je poticaj za razmišljanje. uvažavanja osobe kojoj pišemo. izgubljenosti ili kad je bio sretan. strah. . pojam. s TV ekrana. .pročitaj i objasni šta to znači.Pisanje o iskustvu /nekoliko rečenica/ (Desilo mi se.Znaju povezati pronañene informacije. razumijevanje smisla. pravilno povezivanje u strukture riječi. tekst i razumiju pročitano. užitak. rečenice.Izrazom lica pokazuju kako se osjećao lik u priči. .Čitamo tragove .Čitanjem sakupljamo obavijesti. sposobnost U latiničnom pismu .Razumije smisao pročitanog i reproducira.Rješavaju zadatke tipa: . sriču.Čitaće rado i bez zahtjeva odraslih. . kompjuterskog zaslona. . .ČITANJE I PISANJE ODGOJNO-OBRAZOVNI CILJEVI I ZADAĆE – OČEKIVANI REZULTATI SPOZNAJNO PODRUČJE Znanja. nježnost). vještine. rečenice. odgovori na postavljena pitanja: o toku dogañaja. priču. . AFEKTIVNO PODRUČJE Stavovi.Znaju u knjizi (analiziranjem sadržaja) doći do tražene stranice. 102 .Rečenica može zadržati smisao ako u njoj jednu riječ zamijenimo drugom ili ako neke riječi izostavimo.Znaju latinična slova na nivou automatizirane radnje.Mogu se usredotočiti na sadržaj. . . uplašio sam se). proširujemo znanje. . . kako je izgledao u situaciji: razočarenja. interesi .pročitaj i kaži što je izostavljeno u rečenici.Knjiga nije samo poruka.Čitamo da bismo razumjeli sebe i svijet oko sebe.Čitanje rečenica u sebi. slušati s cilje m da čuju obavijesti.Kompjuter ne može zamijeniti naše pisanje.Usredotočenost pažnje na sadržaj. . poruke.Ne čitamo samo knjige.Mogućnost uočavanja uporišnog mjesta u tekstu.Čitamo geografske karte. . objašnjavanje smisla.pročitaj i objasni svojim riječima.Čitanje poslovice. .Važno je znati iskazati misao u usmenom i pisanom obliku. .P ismo je dio jezičnoga i kulturnog identiteta. . nego i radost. U pisanju . . OČEKIVANI REZULTATI . .P repoznajemo osjećaje. čitaju riječi. . . pjesmu. plakata.dopiši izostavljene riječi i rečenice. . . priči. reklamnih panoa. . odnosno naslova. prepoznavanje ortografskih znakova i njihove uloge. . pišu lijepo.uspostavi pravilan redoslijed riječi u rečenici. o likovima. posebice u glasnom čitanju.pročitaj i ispričaj što si pročitao. .Mogućnost razumijevanja i reprodukcije. tekst prepisujemo pisanim slovima.pročitaj i dopuni nepotpunu rečenicu.Znaju naći u rječniku riječ.Kombiniraju riječi i pokrete radi prenošenja poruke. . . . .P ismo je veoma važno u komuniciranju. a pisanje već ima osobni pečat.Čitamo iz knjiga. vrijednosti.Usvojili su štampana slova ćiriličnog pisma. poboljšavamo komuniciranje.Čitamo misli.Pisanje poruka pisanim slovima. PSIHOMOTORIČKO PODRUČJE . . Riječi. . .

PROGRAMSKI SADRŽAJI
Čitanje i pisanje sadržaja pisanih latiničnim pismom Čitanje naglas i čitanje u sebi Dalji rad na razvijanju i usavršavanju tehnike čitanja (pravilnosti, brzine i izražajnosti) • Čitanje proznog teksta, priče, bajke; • Čitanje dramskog teksta; • Čitanje poetskog teksta; • Čitanje stripa; • Usvajanje štampanih slova ćirilice i pravilno čitanje riječi i rečenica. Razumijevanje sadržaja štampanih latiničnim pismom i u opsegu • Razumijevanje sadržaja na nivou reprodukcije pročitanog; • Razumijevanje na nivou uočavanja glavnog dogañaja, glavnih i sporednih likova; • Razumijevanje na nivou uopćavanja i formuliranja podnaslova logičkim cjelinama u književnom tekstu; • Razumijevanje kao ishod uviñanja uzroka i posljedice. Razumijevanje sadržaja štampanih ćiriličnim pismom • Razumijevanje na nivou uočavanja dogañaja; • Na nivou mogućnosti odgovaranja na postavljena pitanja; • Dopunjavanje nepotpunih rečenica; • Mogućnost ilustriranja pročitanog. Pisanje Dalji rad na usavršavanju tehnike pisanja; Usavršavanje estetske strane rukopisa. Pisanje riječi i rečenica uz ilustrirane sadržaje iz izravno danog okruženja; Pisanje rečenica o pročitanim sadržajima; Pisanje o sadržajima mašte; Prepisivanje riječi, rečenica, kraćeg teksta; Pisanje po diktatu (diktat s komentarom, objašnjeni diktat, diktat s prepričavanjem pogrešaka, izborni diktat, stvaralački diktati, kontrolni diktat).

103

ČITANJE I INTERPRETIRANJE KNJIŽEVNOG TEKSTA ODGOJNO–OBRAZOVNI CILJEVI, ZADACI I REZULTATI UČENJA
SPOZNAJNO PODRUČJE Znanja, vještine, sposobnost - Opažanje bitnih misli u tekstu; - Izdvajanje rečenica koje upućuju na poruku; - Opažanje meñusobne povezanosti rečenica i dijelova teksta; - Uočavanje logičkih cjelina u tekstu; - Formuliranje podnaslova u dijelovima teksta; - Izražavanje doživljaja teksta na svoj način; - Pokazati inventivnost u izboru riječi u prepričavanju; - Uočavanje opisa prirode, lika, pojave u književnom tekstu; - Povezati pjesničku sliku, likovni izraz, muziku; - Iskustvo lika i moje iskustvo; - Pisanje dijaloga iz teksta s no vim obrtima; Uporedba tekstova: - U kojim se tekstovima pojavljuju pozitivni likovi? - U kojim smo pričama upoznali sebične osobe? - U kojoj smo priči prepoznali pravdu? - Moja omiljena priča. AFEKTIVNO PODRUČJE Stavovi, vrijednosti, interesi - Učenici su svjesniji značaja knjige; - Čitamo s ciljem prikupljanja obavijesti o ljudima i dogañajima, o pojavama i okruženju; - Vjerovanje u važnost osobina: poštenja, meñusobnog uvažavanja; osobina koje su važne za uspjeh: rad, upornost, saradnja i kooperativnost, samokontrola; - Ponašanje u situacijama neuspjeha; - Usklañenost riječi i djela; - Vrijednost otvorenosti, vedrine, optimizma u životu; - Sposobnost razumijevanja smisla života: živimo da bismo razumjeli smisao, znali doživljavati ljepotu i stvarati lijepo, da doprinesemo razvoju ljudske zajednice i humanijem životu; - Sila ne vodi nigdje i ničemu; - Razgo vorom se može mnogo postići; - Prijateljstvo je važno; - Mudrost je važna i mogućnost predviñanja posljedica odreñenog postupka. PSIHOMOTORIČKO PODRUČJE - Pisanje o pojedinostima iz knjiže vnog teksta; - Prepisivanje rečenica, karakterističnih kraćih dijelova teksta; - Opis predmeta, likova prirodnih pojava, pretvara u slike, boje crteže, stripove; - Izmjena toka dogañaja u priči ilustriranjem; - Razrješavanje situacije pomoću stripa; - Predstavljanje dominantnih osjećanja bojom; - Crtanje u funkciji razrješavanja konflikta u priči; - Dio teksta zamjenjuje ilustracijom; - Ponuñenu ilustraciju stavljamo u kontekst priče; - Ilustriramo ključne riječi u priči; - Neverbalnim znacima pokazujemo prevladavajući osjećaj lika. OČEKIVANI REZULTATI - Tekst štampanim latiničnim pismom čita pravilno i izražajno; - Čita rado, radi zadovoljstva; - Razumije upute: čitaj brže, sporije, pročitaj u sebi i kaži što si pročitao, čitaj tako da ti se u glasu prepoznaje nježnost, strogost, neka to bude grub glas, čitaj tako da se u glasu osjeća radost, tuga; - Razumjet će poruku i može je iskazati u obliku kratke rečenice; - Može prepričati tekst na reproduktivnom nivou; - Može u prepričavanje uključiti elemente kreativnosti: promjenom toka dogañaja u priči (uvoñenjem novog lika u priču), promjenom završetka ili unošenjem elemenata opisa (proširivanje teksta); - Može samostalno pročitati tekst i odgovoriti na zadatke koji se odnose: - na tok dogañaja, mjesto i vrijeme, glavni dogañaj u priči, - na osobine glavnih i sporednih likova, - na formuliranje podnaslova dijela teksta; - Zna šta je priča, razlikuje bajku i basnu; - Zna šta je pjesma, stih, kitica (strofa); - Prepoznaje dramske testove; - Prepoznaje strip i zna predstaviti dijelove teksta ili dogañaje i likove stripom.

104

Čitanje i interpretacija književnog teksta /programski sadržaji/
Priča: - tok dogañaja, - mjesto i vrijeme radnje, - uočavanje najvažnijih trenutaka u priči; Likovi u priči: glavni i sporedni; Osobine likova: osobine likova u priči; Logičke cjeline u priči; Formulisanje podnaslova u dijelovima (logičkim cjelinama) teksta; Priča u stripu, dramatizacija priče u stripu; Bajka; Pjesma; * Dijelovi pjesme (stih, kitica).

Književnoteorijski pojmovi: (Orijentacione naznake opsega i dubine) Priča pjesma (prepoznavanje u toku rada i interpretiranje na nastavnim časovima). U pričama čitamo o dogañajima i doživljajima, o životinjama, pisci maštaju i pišu priče. Priču možemo prepričati. Možemo ilustrirati pročitano. Iz priče učimo o životu. U priči najčešće nema nadnaravnih bića i čudesnih dogañanja. Priča ima sadržaj Priča je ispričana odreñenim redoslijedom: ima početak, glavni dio i završetak. Lik u priči i basni Postoje glavni i sporedni likovi. Najviše se govori o glavnom liku. Priča u nama izaziva osjećaje. Čitajući priču, mi doživljavamo radost, tugu, bude nam lijepo, ugodno ili neugodno. Doživljaj možemo izraziti riječima, pokretom, crtežom, slikom, zvukom. Bajka je priča o čudesnim, izmišljenim dogañajima i likovima. Basna je kratka priča u kojoj su glavni likovi životinje, a ponekad i biljke i predmeti. Basna ima sadržaj i pouku. Pjesma: Pjesmu čitamo, učimo napamet, recitiramo. I pjesma u nama izaziva različite osjećaje. Pjesmu ne prepričavamo. Igrokaz: U igrokazu likovi razgovaraju na pozornici. Glumci predstavljaju likove, igrom na pozornici prikazuju tekst. Prava pozornica postoji u pozorištu. Gledalište, pozornica, publika-gledatelji (objašnjenja u kontekstu dramske radnje i realizacije dramskog teksta). Književni tekstovi Alija H. Dubočanin: Ahmet Hromadžić: Luko Paljetak: Jevrejska narodna pjesma: Ešref Berbić: Branko Ćopić: Bisera Alikadić: Azra Mulalić: Oton Župančič: Jermenska priča: Nasiha Kapidžić-Hadžić: Želja Plamena Rijeka Izgubljeno stado Čuvar Bosna Na pijaci Lastavice Zlatna kantica Ćup sa zlatom Trčimo za suncem

105

Stanislav Femenić: Rizo Džafić: Zoran Jovanović : Šimo Ešić: Šukrija Pandžo: Narodna basna : Ferida Duraković: Fikreta Kenović-Salihović: Stanko Rakita: Ivica Vanja Rorić: ðani Rodari: Grigor Vitez: Le ktira Nasiha Kapidžić-Hadžić: Šimo Ešić: Ahmet Hromadžić: Stanislav Femenić:

Carevo treće uho Skrovište Drug Kako je procvjetala prva visibaba List na putu Vrba i trn Važnost Asja Cvjetovi Čudesna pjesma Ribar iz Cefalua Zima se razboljela

Pjesme (po izboru) Vezena torbica Zelena šuma (Priče: Ledena gora; Prijatelji; Miš vitez) Idi pa vidi

J EZIK ODGOJNO–OBRAZOVNI CILJEVI , ZADACI I OČEKIVANI REZULTATI
SPOZNAJNO PODRUČJE Znanja, vještine, sposobnost - Jačati saznanje o značaju riječi i jezika u komunikaciji i ukupnom učenju; - Riječ-smisao-poruka Riječ ima mnogo značenja, sasvim odreñeno značenje ima u rečenici (uočavanje na primjerima); - Poznavanje abecede; - Razlikuje imenice i glagole u opsegu koji je naznačen u programskim sadržajima; - Prepoznaje gramatički pravilnu od gramatički nepravilne rečenice; - Pravilno artikulira sve glasove, posebice glasove č, ć, dž, ñ, h, te glasovne skupove je i ije u riječima; - Jasno izgovara riječi; - Izgovara rečenice jasno i tempom koji osigurava slušanje i razumijevanje izgo vorenog; - Zna gdje treba napisati veliko slovo; - Razvijanje jezičkih sposobnosti; - Razumije vanje upotrebne vrijednosti jezika. AFEKTIVNO PODRUČJE Stavovi, vrijednosti, interesi - Poticanje interesa za jezik analizom književnih djela; - Promjenom lingvodidaktičke osnove pri usvajanju sadržaja jezika i književnosti; - Poticati interes i utjecati na saznanje o širokim mogućnostima govornog i pisanog izraza; - Znanje o jeziku i umijeće pisanja u službi razvoja sposobnosti samostalnog izražavanja; - Poznavanje značenja riječi pomaže u orijentaciji i u drugim područjima; - Razumiju pojmove: tekst-djelo, naslovteksta, pisac pjesnik, dio teksta, sadržaj priče; - Šta je tačka, zarez, upitnik, uskličnik; -Znanje daje sigurnost, a sigurnost jača motivaciju za dalje učenje, jača samopoštovanje. PSIHOMOTORIČKO PODRUČJE - Razumijevanje značaja usmenog i pisanog načina izražavanja; - Pokušaji usklañivanja izražavanja u usmenom i pisanom obliku; - Postepeno oslobañanje i odvajanje od reproduktivnog pristupa i slobodnije, osobnije izražavanje; - Poboljšanje koncentracije na bitne elemente sadržaja; - Razvijanje kulture slušanja sagovornika bez obzira na razlike u jeziku, nivou razvijenosti komunikativnih sposobnosti; - Uvažavanje posebnih potreba sago vornika (govorne teškoće, smetnje, oskudan rječnik, sporost u pisanju, crtanju); - Pomoć i saradnja u prepoznavanju zahtje va. OČEKIVANI REZULTATI - Vidljiv je i mjerljiv napredak u izražavanju, s obzirom na izbor izražajnih sredstava i spretniju upotrebu riječi u usmenom i pismenom izražavanju; - Znaju napamet abecedu; - Razlikuju pojmove: Imenica (vlastita, opća, rod i broj imenice i označavaju li nešto umanjeno ili uvećano); Glagol – prepoznavanje glagola i glagolskih vremena u tekstu (glagolska vremena: prošlo, sadašnje i buduće vrijeme); - Znaju da rečenica može biti izrična, upitna, usklična, u potvrdnom i odričnom obliku; - Pišu pravilno riječcu ne i riječcu li uz glagol; - Poznaju interpunkcijske znakove u obimu koji je predviñen Programom i pravilno ih upotrebljavaju u pismenom radu, odnosno uvažavaju u čitanju; - Uočavaju i ispravljaju pogreške u svom radu.

106

JEZIK - PROGRAMSKI SADRŽAJI U ovom su području sljedeće cjeline: - Rječnik - Gramatika /slovnica - Pravogovor (ortoepija) - Pravopis (ortografija) R je č n ik Gra ma t ik a

BOSANSKI, HRVATSKI, SRPSKI JEZIK I KNJIŽEVNOST
Abeceda Samoglasnici i suglasnici (samoglasnik, suglasnik, slog) Vrste riječi: Im e n ic e Vlastite i opće Broj i rod imenica Umanjenice i uvećanice G l a g o l i: prepoznavanje glagola i glagolskih vremena u tekstu (glagolska vremena: prošlo, sadašnje i buduće vrijeme) Rečenica: Izrična, upitna, usklična Potvrdna (jesna), (odrična) Gramatički pravilan redoslijed riječi u rečenici (povezivanje riječi, rečenica u smislene cjeline: dopuni, promijeni riječ u rečenici da ona ne mijenja smisao, napiši riječi u niz koji ima smisao, složi rečenice prema slijedu dogañaja). Vježbe koncentracije u službi trajnijeg pamćenja: Od slova u nizu koji ne daje riječ sastavi riječ: roziver elet, itel, hejims ; Koje su to vrste riječi? Imaš niz riječi ; Prepiši samo imenice i glagole. Imenice u žuta polja, glagole u plava polja. Imaš riječi. Dopiši slovo i dobićeš novu vrstu riječi: vara (vatra), sad izostavi slovo i Ponovo dobivaš riječ s novim značenje. Učenici sami pronalaze nove primjere. Pravogovor i pravopis Veliko i malo slovo Pisanje imena planina, polja, rijeka Dvotačka u nabrajanju, tačka, upitnik, uskličnik na kraju izrične, upitne, usklične rečenice Pisanje odrične riječce ne uz glagole Pisanje upitne riječce li u upitnim rečenicama Glasovi i glasovni skupovi: č, ć , dž , h, je i ije u izgovorenim i napisanim riječima Pravilan izgovor i pisanje glasova č, ć , dž i ñ u umanjenicama (čamčić, prozorčić, lončić, ključić) Izgovor i pisanje glasova č i ć u imenicama za označavanje zanimanja: voćar, dimnjačar, knjižničar, muzičar, učitelj, vodeničar, matičar.

107

K U L T U R A I Z R A Ž A V A NJ A ODGOJNO- OBRAZOVNI CILJEVI, ZADAĆE I OČEKIVANI REZULTATI
SPOZNAJNO PODRUČJE Znanja, vještine, sposobnost - Znaju šta je govor, šta razgovor; - Memoriranje teksta i reprodukcija osnovnih informacija i poruka; - Prepričavanje teksta na osnovu detaljnih i uopćenih pitanja; - Prepričavaju tekst na osnovu zajednički sačinjenog plana: u uvjetima frontalnog rada, u grupi, u paru; - Slikom predstavljen sadržaj ispričati riječima (sposobnost predviñanja, smisao za dedukciju (pretpostavljanje, pokušaj nadogradnje unošenjem elemenata osobnog doživljavanja); - Poticanje mašte (priča može imati i ovakav završetak); - Jačanje kompetencije još uvijek elementarnog je zičkog komuniciranja na usmenom i pismenom nivou. AFEKTIVNO PODRUČJE Stavo vi, vrijednosti, interesi - Svjesniji su ljepote jezika, govora, komuniciranja i uloge vježbanja, čitanja u izgrañivanju kulture usmenog i pismenog izražavanja; - Uočavaju da je kultura govora sastavni dio opće kulture; - Naš govor govori o nama (poželjno u govoru, nepoželjno, kontrola izgovorenoga); - Riječ može ohrabriti, oraspoložiti, može djelovati poticajno, obeshrabriti i uvrijediti; - Izražavaju interes i želju za učenjem; - Svjesni su razlika u načinima govora: pred razredom, pred nepoznatim slušateljima, kada neko drugi govori, kada oni go vore; - Uče o potrebi prilagoñavanja go vora i ponašanja prilikama (jačina glasa, boja, brzina). PSIHOMOTOR IČKO PODRUČJE - Izbor riječi koje će uljepšati priču; - Prepisivanje riječi bez kojih ne možemo opisati predmet, govoriti o iskustvu; - Prepisivanje rečenica s unošenjem promjena, s obzirom na značenje; - Promjene usmjerene na stil; - Kraj priče predstavljamo pantomimom - Pokazujem izrazom lica prevladavajuće osjećanje u priči. OČEKIVANI REZULTATI - Govori i piše gramatički tačno /zahtjevi Programa/; - Piše jasne rečenice i logički ih povezuje u cjelinu teksta; - Uspješno prepričava tekst na osnovu uopćenih pitanja u usmenom i pisanom obliku; - Može prepričati tekst: unosom elemenata kreativnosti: promjenom toka dogañaja u priči (uvoñenjem novog lika u priču), promjenom završetka priče unošenjem elemenata opisa); - Može opisati situaciju, govoriti o iskustvu na jednostavan način; - Može povezati sadržaj u cjelinu (vezani tekst) tako da su prepoznatljivi: uvodni dio, glavni i završni dio i da je moguće prepoznati uzrok i posljedicu (koherencija i kohezija); - Kritički razmišlja i zna misao izraziti u usmenom i pisanom obliku (Ovo nije dobro jer... Mislim da je ova poruka veoma mudra zato što... Ljudi nedovoljno brinu o okolišu pa to može štetno za... Objasniću...); - Može kritički posmatrati vlastiti pismeni rad i procijeniti: uočiti dobre strane i one koje mogu biti bolje (rukopis mi je dobar, ali imam mnogo pogrešaka u ...).

108

Kultura izražavanja Programski sadržaji NARATIVNI I DESKRIPTIVNI OBLICI
Prepričavanje Prepričavanje na osnovu uopćenih pitanja 1+1+1, Prepričavanje na osnovu zajednički sastavljenog plana 2+1+1; Prepričavanje s promjenom: a) toka dogañaja 1+1+1, b) kraja priče 1+1+1, c) unošenjem elemenata deskripcije (proširivanje teksta) 1+1+1; Pričanje Pričanje dogañaja predstavljenog slikom 1+1+1; Tematika Sadržaji nastave kulture izražavanja u direktnoj su stvarnosti i iskustvu (dogañaji i doživljaji, predmeti, biljni i životinjski svijet, igra, druženje, rad stvaralaštvo), Slike i nizovi slika, Književni tekstovi, Sadržaji filma, radija i televizije, Sadržaji mašte.

MEDIJSKA KULTURA ODGOJNO-OBRAZOVNI CILJEVI, ZADAĆE I OČEKIVANI REZULTATI
SPOZNAJNO PODRUČJE Znanja, vještine, sposobnost - Usvajanje znanja o filmu; - Percepcija i recepcija sadržaja filma; - Razumije vanje igranoga filma (i u filmu je uočljiv tok dogañaja, mjesto i vrijeme radnje, likovi); - U književnom tekstu jezik je osnovno sredstvo; - U filmu je to slika, riječ, zvuk, tišina; - Sposobnost razlikovanja filma za djecu i filma za odrasle; - Glumci tumače uloge, - Oni glume u filmu; - Usvajanje znanja o oznaci RP. AFEKTIVNO PODRUČJE Stavovi, vrijednosti, interesi - Film je veoma privlačan, nudi korisne informacije o ljudima životu, prirodi, ali može biti veoma štetan ako ne znamo napraviti izbor; - Postepeno djelovati na stavo ve: nije dobro sve što je privlačno i drago; - O svemu valja razmisliti; - Razvijanje pozitivnih stavo va prema filmo vima koji su umjetnička djela. PSIHOMOTOR IČKO PODRUČJE - Priču iz čitanke pretvaramo u filmsku priču (ilustriramo slike, dijelimo uloge, igramo pred razredom); - Reprodukcija snimljenog govora i pokazivanje ilustriranog sadržaja; - Možemo osmisliti i muziku koja prati prikazivanje; - Potvrñuje likove iz knjiže vnih tekstova i likova iz filmskih priča. OČEKIVANI REZULTATI -Učenici će znati da je igrani film priča koja ima svoj tok, uzbudljiva mjesta; - Filmsku sliku prate: muzika, zvuk, tišina; - Uloge tumače glumci; - Likovi u filmskoj priči mogu biti dobri, hrabri, pošteni, ali i loši, kukavice, prevaranti, baš kao i u priči u čitankama, baš kao i u životu; - Moći će govoriti o toku dogañaja; - Kritički govoriti o likovima; - Znaju zašto postoji napomena pred projekciju: RODITELJSKA P AŽNJA - Šta to znači? Koje i kakve sadržaje djeca ne smiju gledati? Zašto? - Imaće toliko snage da kažu sebi: „Neću gledati taj film; Bolje je da uradim zadaću ili pročitam koju stranicu, ili da to vrijeme...“

109

Medijska kultura Programski sadržaji Filmske vrste: igrani film (film za djecu) Izražajna sredstva filmske umjetnosti: filmska slika, zvuk, tišina, muzika (književno djelo-film, usporedba) Glumac, uloga, gluma. U SLUŽBI REALIZACIJE PROGRAMSKIH SADRŽAJA I OSTVARIVANJA POSTAVLJENIH ODGOJNO-OBRAZOVNIH CILJEVA I ZADATAKA SU:
Specifične metode i postupci i oblici rada
U čitanju i pisanju: - Skupna i monografska obrada štampanih slova ćiriličnog pisma(drugo polugodište); Ščitavanje; Čitanje; Analiza na reproduktivnom nivou; Analiza usmjerena na kreativnu produkciju; - Sveobuhvatna i detaljna analiza, uporeñivanje; - Jezička i stilska analiza; - Etička analiza; - Analiza likova; - Gramatička analiza; - Induktivna i deduktivna metoda; - Heuristička metoda; - Rješavanje problema; Skupni oblik rada: - rad u parovima, frontalni rad. - individualni rad, - individualizirani rad, - igraonice-maštaonice, - igraonice-radionice. - igraonice- pričaonice; Individualni programi u učionici za sve.

Oblici jezičke komunikacije
Aktivnosti RECEP CIJE Pretpostavke: - Tišina i usredotočenost pažnje prema izvoru informacija; Aktivnosti PRODUKCIJE /Usmene/pismene/ Pretpostavke: - odgovarajuća motivacija; - poznavanje sadržaja; - posjedovanje odgovarajućeg leksičkog bogatstva; INTERAKCIJA - Uzajamno djelovanje učesnika koji koriste produkciju i interakciju; Razmjena informacija; Pretpostavke: - pažljivo slušanje; - meñusobno uvažavanje; - mogućnost anticipacije (predviñanja) reakcije. MEDIJACIJA (Usmena /pismena) - Istodobno prisustvo recepcije i produkcije u službi prenosa informacije nekoj trećoj osobi (prepričavanjem teksta učenik je posrednik izmeñu teksta i onog kome prepričava; pisanjem obavijesti posreduje izmeñu onog koji obavještava i onih koje se obavještava itd.); Pretpostavke: - poznavanje sadržaja; - posjedovanje adekvatne terminologije; - sposobnost selektiranja sadržaja po važnosti.

Komunikacijski postupci
-Posmatranje, slušanje, doživljavanje, izražavanje; -Govorne igre u službi brzine mišljenja i reagiranja; - Neverbalno i verbalno; - Riječ i pokret, gest, mimika; - Pokreti i radnje, značenje;

Estetske aktivnosti, sadržaji i sredstva
- Slike dogañaja, predmeta, bića, pojava; - Čitanje, recitovanje, pjevanje; - Igranje uloga; - Čitanje prepričavanje; - Opisivanje; - Slikanje; - Kreativno pisanje;

- Na osnovu glasa prepoznajemo osjećaje; - Mašta kao komunikacija; - Ljepota nam govori s ljepotom razgo varamo (cvijet na kamenu, cvijet na livadi, ubrani cvijet; drvo u šumi, drvo u gradskoj vrevi ;;; Rijeka moru govori); - Igre riječi; - Pišemo reklame, oglase (obične, duhovite); - Upozorenje kao komuniciranje; - Slušamo glasove u prirodi i oponašamo.

- Sadržaji: priče, bajke, basne, znanstvenopopularni tekstovi, uspavanke, stripovi; - Filmo vi u službi razvijanja estetskog senzibiliteta; - Dramski tekst i interakcija; go vor, likovni sadržaji, gluma, muzika, pokret.

110

Didaktičko-metodičke napomene U I i II razredu učenici su usvojili štampana i pisana slova latinice, čitanje i pisanje. U I i II razredu učenici su usvojili štampana i pisana latinična slova, čitanje i pisanje. Treba nastaviti rad na usavršavanju kvaliteta čitanja (pravilno čitanje, čitanje brzinom koja odgovara karakteristikama teksta, unošenje elemenata izražajnosti), čitanje s razumijevanjem, kritičko čitanje i uočavanje uporišnih mjesta. Vježbati čitanje naglas i čitanje u sebi. U pisanju latiničnim pismom treba realizirati vježbe primjerene učenicima III razreda koje su navedene uz programske sadržaje. Raditi na estetskoj strani rukopisa i istovremeno ne zaboraviti da u trećem razredu učenički rukopis počinje poprimati obilježje njegove osobnosti. U drugom polugodištu usvajaju štampana slova ćirilice, ščitavaju i čitaju. Prestaje potreba oponašanja tuñeg pisanja. Dijete formira vlastiti i prepoznatljiv rukopis. Isto se dogaña i sa drugim aktivnostima. Učenici čitaju, pa su samim tim samostalniji u učenju. Tek će samostalna komunikacija s tekstom utjecati na emocionalno otvaranje učenika prema knjizi i prihvatanje knjige srcem. To je presudno u razvoju čitalačke samostalnosti i otvorenosti prema knjizi. U interpretaciji književnog teksta još je uvijek u prvom planu doživljaj književnog djela, uočavanje i izražavanje onih elemenata koji su učeniku III razreda, s obzirom na ukupne karakteristike, najbliži: dogañaj, tok radnje, upečatljiva mjesta, likovi i njihove karakteristike. Postepeno ih počinjemo navikavati na uopćavanja, pa odreñujemo i podnaslove dijelovima teksta. To je istodobno priprema za časove kulture izražavanja i prepričavanje teksta na osnovu plana. Još uvijek učenike ne treba opteretiti složenijim pojmovima. Neka čitaju i čitaju. Čitanje će ih obogatiti, pa će kasnije i pojmove bez teškoća razumjeti. Moramo čekati vrijeme i spremnost učenika (u psihološkom smislu) za recepciju sadržaja koji su suviše uopćeni. Sadržaji nastave maternjeg jezika, posebice sadržaji kulture izražavanja, morali bi biti u službi doživljavanja bogatstva i ljepote ljudskog govora. Nastavnik im to pokazuje i vlastitim govorom, demonstrira nijanse u tonu, jačini i boji glasa, rečeničnim ritmom i intonacijom, a ukupan uspjeh posmatra samo u kontekstu promjena na planu komunikacije shvaćene u najširem značenju riječi. Nastava maternjeg jezika je u funkciji razvoja općih sposobnosti, svijesti o jeziku i kulturi. To je moguće postići jasnim odreñenjem ciljeva i posredstvom sadržaja koji su povezani sa sadržajima drugih nastavnih predmeta. Evo i primjera moguće podjele nastavnih časova po područjima, s tim što nastavnik ima slobodu da u procesu planiranja, na temelju procjene potreba njegovog razreda, odstupi od ovog modela.

Čitanje i pisanje /38/
Usavršavanje tehnike čitanja: pravilno i izražajno čitanje; Rad na poboljšanju razumijevanja pročitanog; Usvajanje štampanih s lova ćiriličnog pisma; Sricanje, čitanje riječi, rečenica štampanih ćiriličnim pismom; Čitanje kraćeg teksta štampanog ćiriličnim pismom.

Čitanje i interpretacija /40/
Književnog teksta Štiva iz čitanke (28) Lektira (12)

Kultura izražavanja /25/
Narativni i deskriptivni oblici
Prepričavanje (16) Pričanje (3)

Jezik /30/
Rječnik Gramatika Pravogovor Pravopis

Medijska kultura /10/
Filmske vrste: igrani film (film za djecu) Izražajna sredstva filmske umjetnosti: filmska slika, zvuk, tišina, muzika (književno djelo-film, usporedba) Glumac, uloga, gluma

111

(3 časa sedmično, 105 časova godišnje)

Matematika

Programski sadržaji
Programska struktura predmetnih područja 1. Sabiranje i oduzimanje do 100 2. Ravne i zakrivljene plohe (površine) likovi, linije 3. Množenje i dijeljenje do 100 4. Mjerenje, uporeñivanje i procjenjivanje ____________________________________________________________________ 1. Sabiranje i oduzimanje do 100 - Sabiranje i oduzimanje brojeva unutar desetica (oblici kao: 50+4, 54-4, 73+4, 77-4); - Upoznavanje relacija ≤ i ≥; - Odreñivanje nepoznatih brojeva (x<14, 40<x<50); - Sabiranje brojeva prve stotice kada je zbir naznačenih jedinica sabiraka manji od 10 (ab+cd, b+d<10) i odgovarajuća oduzimanja; - Sabiranje brojeva prve stotice kada je zbir naznačenih jedinica sabiraka jednak 10 i odgovarajuća oduzimanja; - Sabiranje brojeva prve stotice kada je zbir naznačenih jedinica sabiraka veći od 10 i odgovarajuća oduzimanja; - Sabiranje više sabiraka. Zagrade; - Oduzimanje više brojeva. Zagrade; - Veza sabiranja i oduzimanja; - Zadaci sa dvije operacije; - Brojevni izrazi. Rješavanje jednostavnijih jednačina; - Izračunavanje nepoznatog sabirka; - Izračunavanje nepoznatog umanjenika; - Izračunavanje nepoznatog umanjitelja; - Jednostavniji tekstualni (problemski) zadaci; - Rimski brojevi od XI do XX; - Redni brojevi do 100; - Parni i neparni brojevi do 100; - Stotice prve hiljade. 2. Ravne i zakrivljene plohe (površine), likovi i linije - Pravac, polupravac, duž, ugao – crtanje i obilježavanje; - Crtanje paralelnih i okomitih pravaca; - Uporeñivanje duži. 3. Množenje i dijeljenje do 100 - Množenje kao sabiranje jednakih sabiraka; - Znak «•» (puta). Množilac, množenik (množenje broja i množenje brojem) i produkt umnožak; - Činitelj ili faktori; - Množenje brojeva (i množenje brojem) prve desetice; - Tablica množenja; - Broj 1 i broj 0 činitelj množenja; - Osobine proizvoda: zamjena mjesta činitelja (komutativnost i asocijativnost); - Pisanje dvocifrenog broja u obliku a10+b;

112

- Djeljenik (broj koji se dijeli), djelitelj (broj kojim se dijeli), količnik (ishod dijeljenja); - Dijeljenje brojevima prve desetice; - Količnik čiji je djeljenik broj 0; - Količnik čiji je djelitelj broj 1 (dijeljenje nulom nema smisla); - Tablica dijeljenja; - Veza množenja i dijeljenja; - Množenje i dijeljenje zbira; - Osobine dijeljenja: distributivnost; - Izvantabelarna množenja i izvantabelarna dijeljenja (30:2, 20:10); - Rješavanje jednačina oblika 3X=18, X4=24, 45:X=5, X:9=8; - Računske operacije prvog i računske operacije drugog reda. Red računanja u izrazima s više računskih operacija. Upotreba zagrada. 4. Mjerenje, usporeñivanje i procjenjivanje - Mjerenje dužine. Jedinice za dužinu. (1 m, 1 dm, 1 cm) - Mjerenje mase. Jedinice za masu (1 kg, 1 dag, 1 g) - Jedinice za tekućinu (1 l, 1 dl, 1 cl) - Jedinice za vrijeme (godina, mjesec, tjedan, dan, sat, minuta) - Jedinice za novac (KM, KF)

MATEMATIKA
PODRUČJA UČENJA CILJEVI OČEKIVANI REZULTATI UČENJA
Uče nici bi tre bali zn ati: Koristiti matematički jezik i simbole za osnovne matematičke operacije u skupu brojeva do 100; Rješavati složenije tekstualne zadatke; Uočiti vezu i redoslijed izmeñu osnovnih računskih operacija i provjerava jedne operaciju s pomoću druge; Mjeriti, uporeñivati i procjenjivati s pomoću jedinica za dužinu, masu, vrijeme…

Sticanje znanja: Zn an je Upotreba simbola; Predstavljanje prirodnih brojeva do 100 na brojevnom pravcu; Povezivanje broja i skupa; Formiranje brojnog niza do 100; Zna rimske brojeve do XX; Osnovne računske operacije u skupu brojeva do 100; Usvajanje osnovnih mjera i mjernih jedinica, upoznavanje njihovih meñusobnih odnosa; Crtanje i označavanje osnovnih geometrijskih figura (pravac, polupravac, duž…).

-

-

Sposobnosti i vještine

Razvijanje: logičkog i kritičkog mišljenja; sposobnosti kritičkog vrednovanja vlastitih rezultata i njihovo poreñenja sa rezultatima drugih; sposobnosti predviñanja, mjerenja, usporeñivanja i procjenjivanja.

-

Da uz pomoć nastavnika procjenjuje, uporeñuje i u jednostavnim situacijama donosi zaključke; Koristi kreativnost i maštu za rješavanje njima primjerenih problema; Koristiti jednostavni matematički jezik za saopćavanje ideja.

Vrije dnosti i stavovi

Razvijanje pozitivnih vrije dnosti i stavova: prema sebi samome, prema drugima, prema okolini, prema učenju.

-

Pokazivati više samopouzdanja i odgovornosti; Poštovati različite stavove; Prepoznati ulogu i značaj matematike u svakodnevnom životu.

113

MATEMATIKA ZA III RAZRED DEVETOGODIŠNJEG OBRAZOVANJA
SADRŽAJ 1. Sabiranje i oduzimanje do 100 - Sabiranje i oduzimanje brojeva unutar desetica (oblici kao: 50+4, 54-4, 73+4, 77-4) - Upoznavanje relacija i odreñivanje nepoznatih brojeva (x<15, 40<x<50) - Sabiranje brojeva prve stotice kada je zbir naznačenih jedinica sabiraka manji od 10 (ab+cd, b+d<10) i odgovarajuća oduzimanja - Sabiranje brojeva prve stotice kada je zbir naznačenih jedinica pribrojaka jednak 10 i odgovarajuća oduzimanja; - Sabiranje brojeva prve stotice kada je zbir naznačenih jedinica pribrojaka veći od 10 i odgovarajuća oduzimanja; - Sabiranje više pribrojaka; - Zagrade - Oduzimanje više brojeva; Zagrade; - Veza sabiranja i oduzimanja; - Zadaci sa dvije operacije; - Brojevni izrazi; Rješavanje jednostavnijih jednačina; - Izračunavanje nepoznatog sabiraka; - Izračunavanje nepoznatog umanjenika; - Izračunavanje nepoznatog umanjitelja; - Jednostavniji tekstualni (problemski) zadaci; - Redni brojevi do 100 - Rimski brojevi od XI do XX; - Parni i neparni brojevi do 100; - Stotice prve hiljade. 2. Ravne i zak rivljene površi, likovi i crte - Pravac, polupravac, duž, ugao–crtanje i obilježavanje - Crtanje paralelnih i okomitih pravaca; - Uporeñivanje duži; 3. Množe nje i ZNANJE - Prepoznaju, zapisuju, čitaju i usporeñuju brojeve do 100; - Sabiraju i oduzimaju sa i bez prelaza do 100; - Prepoznaju podatke koji su poznati i koji su nepoznati u jednačinama i nejednačinama; - Rješavaju jednostavne jednačine i tekstualne zadatke do 100; - Rješavaju jednostavnije nejednačine; - Upotrebljavaju redne brojeve do 100; - Zna simbole I, V i X kao simbole pomoću kojih pišemo sve rimske brojeve do XX; - Upotrebljavaju jednostavne tabele; - Interpretiraju (pravilno) jednostavnije grafikone; - Upotrebljavaju matematički jezik, rješavaju matematičke i logičke zadatke; - Čitaju, zapisuju, uporeñuju stotice prve hiljade; - Opažaju i imenuju ravne i zakrivljene površine i klasificiraju ih; - Prepoznaju i imenuju pojmove: pravac, polupravac, duž, ugao, kružnica i krug; - Razlikuju kružnicu i krug; - Samostalno uočavaju, definiraju, - Sposobnost kritičkog vrednovanja vlastitih ishoda i uporeñ ivanje s ishodima drugih (par, grupa, razred...); - Sposobnost uočavanja razlika izmeñu paralelnih i okomitih pravaca; - Uočavanje likova oblika trougaoa, kvadrata, pravougaonika i kruga u okružju; SPOSOBNOSTI - Sposobnost upotrebe matematičkog jezika i simbola; - Sposobnost primjene matematičkih znanja u svakodnevnom životu; - Samostalno i timsko formuliranje zaključaka; - Razvijanje logičke sposobnosti kroz igru i rješavanje matematičkih problema; - Sposobnost za razmjenu informacija, rezultata i iskustava sa drugarima i nastavnikom; VRIJEDNOST I, STAVOVI, PONAŠANJE - Osposobljeni su za samostalan rad, rad u parovima, malim i velikim grupama; - Pokazuju smisao, želju, zanimanje i odvažnost za otkrivanje i istraživanje novog i nepoznatog; - Pokazuju zanimanje prilikom upoznavanja novih pojmova i proširivanja matematičkog znanja; - Pokazuju zanimanje za učešće u matematičkim kolektivnim igrama; - Rješavaju probleme kroz igru i zabavu poštujući pravila; - Vrednuju lične i stavove drugih; - Razvijaju pozitivne stavove, ponašanja za rad i igru; - Učestvuju u sastavljanju i rješavanju matematičkih zadataka iz svakodnevnog života; - Množe i dijele u skupu brojeva do 100; AKTIVNOSTI UČENIKA - Učestvuju u svim etapama i oblicima rada (grupa, tim, par); - Aktivno učestvuju u matematičkim igrama i primjenjuju ranije stečena znanja i iskustva; - Čitaju i zapisuju brojeve do 100; - P redstavljaju odnose meñu brojevima upotrebljavajući matematičke znake; - Identificiraju prethodnika i sljedbenika zadanog broja; - U računanju zbira koriste zamjenu mjesta sabiraka (osobina komutativnosti zbira); - Upotrebljavaju simbole za računske operacije; - Sabiraju i oduzimaju u skupu brojeva do 100; - P redviñaju približan ishod operacija; - Rješavaju probleme sabiranjem i oduzimanjem; - Računaju na različite načine, okomito i vodoravno, pomoću brojne ose; - Upotrebljavaju jednostavne grafikone i interpretiraju ih; - Imenuju i zapisuju redne brojeve do 100; -Čitaju, zapisuju i usporeñuju stotice prve hiljade; - P rocjenjuju vjerovatni rezultat u igrama na sreću; - P utem dvaju čula osjećaju odnose granice/ruba i regije/područja, crte, površine i prostora; - Samostalno crtaju paralelne i okomite pravce upotrebljavajući AKTIVNOSTI NASTAVNIKA - Sadržaje Nastavnog programa utvrñuje prema interesima i sposobnostima učenika i prilagoñava zahtjeve postavljene programom kako bi bio uspješno ostvaren; - Stavlja naglasak na razumijevanje osnovnih matematičkih pojmova; - Pomaže djeci da poboljšaju izražavanje svojih matematičkih ideja i zapažanja; - Prilagoñava nastavu svakom učeniku pojedinačno; - Primjenjuje pristupe i postupke kojima se uvažava stepen razvoja djeteta; - Pomaže djeci da kritički sagledaju ono što su naučili; - Tematski povezuje nastavne sadržaje unutar Nastavnog plana i programa; - Uključuje matematiku u druge nastavne oblasti.

114

dan.Koriste množenje i dijeljenje u svakodnevnim radnjama i situacijama.Izražavaju ishode mjerenja.Količnik čiji je djeljenik broj 0.Dijeljenje brojevima prve desetice.Rješavanje jednačina oblika 3X=18. . . . . .Sposobnost meñusobnog povezivanja i upotreba osnovnih računskih operacija do nivoa automatizma. . razlikuju crte i konstruiraju ih .Djeljenik (broj koji se dijeli). . . . X:9=8) .Mjerenje mase Jedinice za masu (1 kg. .Koriste standardne jedinice za dužinu.Crtaju pravac i polupravac.Sastavljaju i rastavljaju brojeve. pravougaonika i kruga.Prepoznaju značenje termina „dvostruko više (dvostruki broj)” i „polovina” broja. mjesec. Mje re nje . . . 1 dl.Koriste strelice.Vrednuju ishode cjelokupnog rada. sat.Mjere upotrebljavajući mjernim jedinice. . .Količnik čiji je djelitelj broj 1.Mjere uz korištenje dogovorenih jedinica i sprava.Prepoznaju znak „•” kao oznaku za množenje i znak „:” kao oznaku za dijeljenje. . vrijeme i novac u svakodnevnom životu. mase.Mjerenje. .Veza množenja i dijeljenja.Broj 1 i broj 0 kao činitelji množenja. 1 dm. sa i bez upotrebe zagrada. Upotreba zagrada. 1 cl). .Vrednuju ishode.Pomaže učenicima da nauče pravilno koristiti geometrijski pribor pri crtanju i konstruiranju geometrijskih likova oblika trougla. .Računske operacije prvog i računske operacije drugog reda. . vremena i novca. .Množenje brojeva (i množenje brojem) prve desetice.Množenje zbira i dijeljenje zbira. . 1 cm). . . . . 20:10). tablice. .Upotrebljavaju kreativne postupke za rješavanje svakodnevnih problema i objašnjavaju poduzete postupke. . . . geometrijski pribor.Koriste mjerne instrumente. sedmica. X4= 24.Rješavaju geometrijske zadatke . .Osposobljeni su za rješavanje matematičkih zadataka sa više računskih operacija. . 1 dag. .Koriste standardne jedinice za mjerenje dužine.Znaju množiti i dijeliti u skupu brojeva do 100.P ravilno interpretiraju grafikone i tabele.Predviñaju ishode mjerenja i provjeravaju rješenja zadataka u kojima se koriste mjerne jedinice. . Množilac. količnik (ishod dijeljenja).Znak «•» (puta).Činitelj ili faktori. masu. mase.P oduzimaju mjerenja i predviñaju ishode. . 115 .Mjerenje dužine Jedinice za dužinu (1 m. kvadrata. 1 g). usporeñivanje i procjenjivanje objašnjavaju djeci. tačno izražavaju rezultate mjerenja. Red računanja u izrazima sa više računskih operacija.Tablica dijeljenja. . . .P ripremaju didaktički materijal. . . koristeći što više primjera i očiglednih sredstava iz okruženja.Samostalno smišljaju zadatke. . djelitelj (broj kojim se dijeli). obujma tekućine. .Jedinice za tečnost (1 l.Osobine umnoška: zamjena mjesta činitelja (komutativnost i asocijativnost) . .Jedinica za novac (KM. . . . dag je oznaka za dekagram.Samostalno sastavljaju i rješavaju jednostavne matematičke probleme putem jednačina i nejednačina. minuta).Interpretiraju operacije kroz transformacije. .Usvojili su tablicu množenja i dijeljenja do nivoa automatizma.Koriste mjerenje za rješavanje problema. .Pisanje dvocifrenog broja u obliku a10+ b .Dovode u vezu odnose izmeñu brojeva i operacija.P redviñaju približan rezultat. .Vrednuju ishode mjerenja.Logički zaključuju i računaju. .Izvantablična množenja i izvantablična dijeljenja (30:2. . 45:X=5. .Sposobnost razlikovanja značenja termina „jednakost” i “ jednačina” kao i „nejednakost”. 1 dag= 10 grama. .Rješavaju jednostavnije jednačine i nejednačine. .Množenje kao sabiranje jednakih sabiraka. obujam.Osobine dijeljenja: distributivnost. .Jedinice za vrijeme (godina.Dijele na jednake dijelove.Brojne nizove izražavaju verbalno i simbolički. .Sposobnost samostalnog mjerenja i zapisivanja rezultata. 4. .dije lje nje do 100 .Tablica množenja.Obavljaju pripremne radnje za osnovne operacije. .Istražuju različite načine množenja i dijeljenja. množenik (množenje broja i množenjem brojem) i umnožak. KF).P rikupljaju podatke iz stvarnih situacija. (dijeljenje nulom nema smisla). grafikone. uporeñivan je i procje njivanje . . simbole za operacije i brojne relacije. .

značajno je voditi računa o spoznajnim mogućnostima učenika. Pri tome. • Uz pomoć brojevne linije omogućiti očiglednost nizanja i niza brojeva prve stotine i stotica prve hiljade. Sakupljanje didaktičkog materijala iz okolice i njegova primjena u odgovarajućim situacijama. U domeni mjera i mjerenja učenik treba da zna mjeriti. insistirati na razumijevanju. duž. ugao. U geometrijskim sadržajima učenika dovesti na nivo prepoznavanja. brojevni i perceptivnopredodžbeni. Primjenjivati didaktički materijal s ciljem boljeg razumijevanja odreñenih matematičkih radnji. b+d<10). Kroz poučavanje i učenje brojeva. učenik treba znati zapisati i pretvarati mjere. uporeñivati. Ukazivati na oblike. imenovanja i označavanja (prava. Na primjer 23+34. procjenjivati jedinice. • • • • • • • • • • • • Spomenute programske zahtjeve realizirati kroz sva tri postupka: skupovni. te stotica do 1000. 3+4<10. 116 . a tek kasnije na pamćenju. slike i primjere predmeta u bližoj okolini. poimanja. Nastojati uspostaviti što užu korelaciju unutar samog predmeta a i sa drugim predmetima. Kroz različite oblike rada poticati i razvijati samostalnost. • U domeni mjera i mjerenja. kreativnost i istraživački duh. osim praktičnih aktivnosti. Ravnopravno zastupiti tri pristupa: skupovni. kooperativnost. Približiti sabiranje brojeva prve stotice kada je zbir naznačenih jedinica pribrojaka manji od 10 (ab+cd. Objasniti sabiranje i oduzimanje s prelazom različitim metodama. brojevni i perceptivno-predodžbeni (korištenje brojevnih slika) kod predstavljanja brojeva. a naročito množenja i dijeljenja. te o interesima i optimalnim igrovnim metodama kojima će se apstraktni pojmovi i činjenice približiti učeničkim spoznajnim mogućnostima. o sposobnosti shvatanja i razumijevanja matematičkih zakonitosti.DIDAKTIČKO METODIČKE NAPOMENE Za uspješno savladavanje programskih sadržaja u nastavi Matematike za III razred devetogodišnjeg osnovnog obrazovanja neophodno je načiniti uspješan spoj tradicionalnih i savremenih oblika i metoda rada. kružnica…). Produbljivanje i proširivanje pojma brojeva do 100.

⇒ razmatrati dokaze i procjenjivati. životnim zajednicama biljaka i životinja. ⇒ sistematiziranje znanja ⇒ prezentiranje postignutih rezultata. uzajamnoj ovisnosti ljudi. privredi u zavičaju. STAVOVI. njegovom zdravlju odrediti glavne i sporedne strane svijeta pomoću sunca. pojava i procesa u prirodi i društvu. pokazivati više samopouzdanja i odgovornosti. sličnosti i razlike izmeñu živih bića. ⇒ samostalno ili u grupi izvoditi zaključke. PONAŠANJE ⇒ Učenici razvijaju pozitivne vrijednosti i stavove: ⇒ prema sebi samima. ⇒ ⇒ osnovne pojmove vezane za uži i širi zavičaj. o meñusobnoj ovisnosti meñu živim bićima. ⇒ provoditi istraživanja. poštivati različite stavove. koristiti jednostavan naučni jezik za priopćavanje ideja i za imenovanje i opis živih bića. raspravljati o tome što se dogaña i u kojim uvjetima. 105 časova godišnje) Moja okolina CILJEVI I REZULTATI ODGOJNO-OBRAZOVNOG RADA PODRUČJA UČENJA CILJEVI OČEKIVANI REZULTATI Učenici znaju Sticanje znan ja: ⇒ o užoj i široj okolini. uzajamnu ovisnost ljudi u užem i širem zavičaju. ⇒ o promjenama na biljkama i životinjama u različita godišnja doba. ⇒ ⇒ 117 . primjenjuju odreñene kriterije za prikupljanje i zapisivanje podataka. kompasa i objekata u prirodi i na geografskoj karti. prepoznavati ulogu nauke za razumijevanje svijeta u kojem žive i za poboljšanje kvaliteta života. njegovom zdravlju i odnosu prema prirodi. ⇒ dobivati i prezentirati dokaze. orijentaciji u prostoru i vremenu. tvari. ⇒ ⇒ svojstva naselja u užem i širem zavičaju. pravilan odnos čovjeka prema prirodi. ⇒ naseljima i saobraćaju u užem i širem zavičaju. šta čini privredu zavičaja. ⇒ prenositi informacije individualnim timskim radom kroz: ⇒ traženje ideja i provoñenjem jednostavnih posmatranja i ogleda. uz nastavnikovu pomoć razvijati plan istraživanja. na geografskoj karti. ⇒ ⇒ uočiti i opisati promjene na biljkama i životinjama u različita godišnja doba. primijeniti vlastitu kreativnost i maštu za rješavanje problema. prema drugima. praviti jednostavna usporedbe. uz nastavnikovu pomoć procjenjivati relevantnost podataka i informacija. ⇒ ⇒ primjenjuju prethodna iskustva. te poreñenjem svojih predviñanja sa stvarnim rezultatima. svojoj porodici. te donositi odgovarajuće zaključke. okolini i učenju kao cjeloživotn om procesu. pratiti redoslijed uputa pri istraživanju i mjerenju. aktuelnosti u užem i širem zavičaju ⇒ ⇒ ⇒ ⇒ ⇒ ⇒ ZNANJE ⇒ razlike izmeñu žive i nežive prirode. ⇒ izvoditi mjerenja. o čovjeku. ⇒ razvijati kritičko razmišljanje. šta čini životnu zajednicu biljaka i životinja. SPOSOBNOSTI I VJEŠTINE ⇒ ⇒ ⇒ ⇒ ⇒ ⇒ VRIJEDNOSTI. Učenici će: ⇒ posmatrati.(3 časa sedmično. ⇒ samostalno ili u grupi planirati. užem i širem zavičaju i dešavanjima u njima.

RELJEFNA OBILJEŽJA 3.10.5. ALKOHOL I DROGA ZDRAV OKOLIŠ 118 .1. VRIJEME I PROSTOR 2.1. VODE U ZAVIČAJU 2. 6.2. PRAĆENJE VREMENSKIH PROMJENA. ŽIVOTNE ZAJEDNICE 1.11.2. 1.3. RAZLIČITI NAČINI ORIJENTACIJE) 2. SKICA OKOLINE ŠKOLE 3.1. STAJALIŠTE.1.1. LIČNA HIGIJENA 5.8. ORIJENTACIJA U VREMENU 2. GEOGRAFSKA KARTA 3. SADAŠNJOST.4.1. ŠUME U ZAVIČAJ 1. IZGLED UŽEG I ŠIREG ZAVIČAJA. PTICE 1. 2. OBRADIVO I NEOBRADIVO ZEMLJIŠTE 1. VIDIK. DRUŠTVO 4.4. 6. MOJA DOMOVINA BOSNA I HERCEGOVINA PROŠLOST. 4.1.9. OVISNOST RADOVA LJUDI O VREMENSKIM PROMJENAMA U PRIRODI 1.6. 4. KALENDAR PRIRODE 3. MEðUSOBNA OVISNOST BILJNOG I ŽIVOTINJSKOG SVIJETA 1. ZDRAVLJE 6. HIGIJENA 5. 4. 1. ORIJENTACIJA U PROSTORU (GLAVNE I SPOREDNE STRANE SVIJETA. ŽIVOTINJE: DOMAĆE I DIVLJE 1. 3. UMANJENO PREDSTAVLJANJE PREDMETA I UDALJENOSTI 3. PRIRODA I PRIRODNI PROCESI 1. 4. 6. SNALAŽENJE NA GEOGRAFSKOJ KARTI 4. BUDUĆNOST NASELJA U ŠIREM ZAVIČAJU PRIVREDA U UŽEM ZAVIČAJU SAOBRAĆAJ U ŠIREM ZAVIČAJU PRAZNICI 5.3. 4.7. GODIŠNJA DOBA 2.2. VIDIKOVA LINIJA.5.6.1.2. ČISTOĆA I KULTURA STANOVANJA 6.3. POZNATE PLANINE U ZAVIČAJU 1. BILJKE I ŽIVOTINJE.4. ZDRAVSTVENE USTANOVE ISHRANA DUHAN.3. RAVNICE I POLJA U ZAVIČAJU 1. 4. 5. ZNAČENJE BILJAKA ZA LJUDSKU ISHRANU 1.NASTAVNI SADRŽAJI / Teme 1.

o žitaricama i industrijskim biljkama. ŽIVOTNE ZAJEDNICE Znanje: .o razlikama izmeñu zeljastih i drvenastih biljaka.o voćnjaku i vinogradu tokom ljeta. uzimajući u obzir razvoj nauke. zaključuju.Uključivanje roditelja i drugih uposlenika u školi u realizaciju programskih sadržaja. stavova i ponašanja. . Date teme treba razraditi kroz kontekst pojava i procesa koji su učenicima interesantni. . predviñanje. diskutiranje. voćnjaku. Ovakav izbor nastavnog gradiva i njegovo strukturiranje osigurava povezanost društvenih i prirodnih pojava i proučavanje prirode u njenom jedinstvu s različitih aspekata.o vrtu i radovima u vrtu u toku ljeta. U skladu s tim. . . biljkama i životinjama u različitim godišnjim dobima. .Motiviranje učenika za rad. .Ponašanje u skladu sa kućnim redom i razrednim pravilima. . BILJKE I ŽIVOTINJE. .Sakupljanje materijala. . potrebno je voditi računa i o meñupredmetnoj korelaciji i planirati izradu zajedničkih školskih projekata. PRIRODA I PRIRODNI PROCESI 1. sadašnjosti i budućnosti kao toka vremena i dešavanja koje karakterišu meñusobna povezanost i odnosi. livadi. PREDLOŽENI MODEL SPOSOB NOSTI I VJEŠTINE VRIJEDNOSTI.DIDAKTIČKO-METODIČKE NAPOMENE Dominantno mjesto u programu imaju ciljevi i očekivani rezultati učenja u područjima znanja. razvoja sposobnosti. . prepoznaju.Razlikuju drvenaste od zeljastih biljaka. . razmjena iskustava. 119 . . .Razlikuju voće od povrća.Prepoznaju žitarice prema zrnevlju. . .Planiranje. . OCJ E NJIVANJ E) TEME ZNANJE 1.o životnim zajednicama. . U smislu toga predloženi model može da posluži kao pomoć nastavniku. već briga svih članova škole. uočavaju promjene na biljnom i životinjskom svijetu u ljeto. te utjecaj na društvo i okolinu i korištenjem metodologije aktivnog učenja. .Higijena nije obaveza samo pojedinaca. . PONAŠANJE AKTIVNOST UČENIKA AKTIVNOSTI NASTAVNIKA (ORGANIZACIJA I METOD E NAS TAV E I UČ ENJA. njenu primjenu i korištenje.Svakom pravu prethode obaveze.Upućivanje učenika na različite izvore znanja.o ljudima. vinograda i njive. Novi sadržaji se odnose na znanje o Bosni i Hercegovini kao domovini i državi. . . kroz sadržaje o čovjeku i njegovom odnosu prema prirodi. dogovaranje.Posmatraju. . na znanje o geografskoj karti. o vrtu. .Saradnja. te izučavanjem životinjskog i biljnog svijeta u bližem okruženju. širem zavičaju i dešavanjima u njemu. osmišljavanje igara i interakcijskog učenja. .o voću i povrću koje dozrijeva u ljeto.Razvijanje svijesti o pripadnosti školskoj zajednici.Komuniciranje sa učenicima/cama. voćnjaka. na njivi i radovima na njivi u toku ljeta. mjestu življenja i njegovoj okolici. sakupljanje informacija. vrijednosti. .Ispunjavanje domaćih zadataka. . sistematiziranje. sticanja vještina.o promjenama u prirodi i prirodnim procesima na biljkama i životinjama u ljeto. diskutiranje. posmatranje.Pozitivan stav o školi. njihovom uzgajanju i upotrebi. uzajamnoj povezanosti izmeñu živih bića. te na znanje i razumijevanje prošlosti.Prepoznaju karakteristike ljeta.Uočavaju razliku izmeñu vrta. šumi. STAVOVI. Područje znanja čine sadržaji i procesi s kojima je tijesno povezan razvoj sposobnosti koje su od bitnog značaja za uvoñenje učenika u istraživački rad i razvoj naučnog mišljenja. .Svakodnevno ispunjavanje školskih obaveza. Takoñer se šire znanja i u dijelu koji se bavi izučavanjem prirode. U ovom razredu šire se znanja o školi i porodici.1. životu i radu ljudi.

Učenici/ce znaju da ljudi uzgajaju različite biljne vrste.Procjenjivanje napretka učenika. . biljaka i životinja – razumiju i objašnjavaju lance ishrane.Organizacija praktičnih vježbi . znaju njihove karakteristike. te o berbi voća i njegovom spremanju za zimu. na njivi. P repoznaju i imenuju divlje životinje i njihovu mladunčad. .Pozitivan stav o životinjama. 1. njihovom. . . . . žitarice. mašte i razvoj kreativnosti.Pripremanje. .Da se u jesen vrši sjetva pšenice i još nekih biljnih kultura. .Učenici/ce su sposobni za jednostavnije radove u vrtu.1.Posmatranje.2.Sakupljaju podatke. .Uzgoj i njegovanje jestivog bilja. . . . zaključivanje.Posjeduju znanja o značaju voća i povrća kao izvora neophodnih sastojaka za zdravu ishranu ljudi.Razlikuju domaće od divljih životinja. zaključivanje. . .Pozitivan stav o pticama. izvoñenje zaključaka. te o tome da su biljke proizvoñači kisika koji je neophodan za život ljudi i životinja.Znaju da se u jesen izvode radovi u vrtu. o mladunčadi domaćih životinja i njihovim karakteristikama. . posjeta seoskom domaćinstvu.Organizacija izleta.. korištenje njenih resursa za potrebe nastave.Saradnja sa lokalnom zajednicom . predviñanje. organizacija posjeta seoskim domaćinstvima i farmama za uzgoj stoke. . .Samostalano ili u saradnji sa drugima uzgajaju cvijeće u učionici i ne zagañuje životnu sredinu.Imaju osnovna znanja o pticama u zavičaju i njihovim karakteristikama. Izrada kućica za ptice. . .Posjeduju osnovna znanja o uzgoju cvijeća.Posjeta farmi. brinu da ona uvijek bude čista i zdrava.Osmišljavanje situacija za interaktivno učenje. . .U toku zime pomaže pticama stanaricama. .Imaju osnovna znanja o domaćim životinjama – znaju podjelu na krupne i sitne domaće životinje. . životu. 1. promjenama na biljnom i životinjskom svijetu.3.Ispravan stav prema biljkama koje se upotrebljavaju u ishrani ljudi. izrada panoa.Na osnovu posmatranja izvode logičke zaključke o jeseni. .Osmišljavanje igara u učionici.Štiti životinje. . voćnjaku i na njivi. podsticanje radoznalosti. .Samostalno ili uz pomoć drugih uzgajanje i briga o nekim vrstama jestivog bilja.Crtanje domaćih i divljih životinja.Učenici/ce posjeduju znanja o jeseni kao godišnjem dobu.Posmatranje i praćenje napretka učenika. o očuvanju šuma.Posmatranje i procjenjivanje. posmatraju. ZAVISNOST RADOVA LJUDI OD VREMENSKIH PROMJENA U PRIRODI . .Procjenjuje koje radove i zbog čega ljudi izvode u koje godišnje doba. . . . povrće. .Saradnja sa roditeljima. PTICE . . voće. ishrani. . brizi za potomstvo.Pomaganje drugima.Podsticanje razvoja radnih navika. koriste dodatne izvore znanja.Izrada didaktičkih materijala.5. . .Razlikuju pojedine vrste ptica u zavičaju. svjestan je koristi koje pružaju divlje i domaće životinje. .Ispunjavanje domaćih zadataka.Razlikuju voće od povrća po obliku i ukusu. u voćnjaku i vinogradu. Izrada panoa. .Izvode logičke zaključke o pticama. znaju njihov značaj za ishranu ljudi.Posmatranje. Ne uništava gnijezda ptica. .Znaju uzajamnu ovisnost ljudi. ŽIVOTINJE: DOMAĆE I DIVLJE . ZNAČAJ BILJAKA ZA ISHRANU LJUDI .Znaju da uzgoj domaćih životinja može biti nomadski i stajski. . . . 1.Učešće u radovima u okolini škole. zaključuju.Definiraju lance ishrane.4.Pomoć roditeljima.Sakupljanje. 120 . . sistematiziranje. radovima u toku jeseni. . .

.Svojim ponašanjem ne narušava sklad izmeñu biljnog i životinjskog svijeta.Prema boji na geografskoj karti pronalaze ravnice i brda. MEðUSOBNA ZAVISNOST B ILJNOG I ŽIVOTINJSKOG SVIJETA .Praćenje zdravlja učenika. prikupljanje.Imaju osnovna znanja o planinama.Znaju posmatrati geografska obilježja zemljišta u zavičaju i da zelena boja na geografskoj karti predstavlja ravnice. obradivo i neobradivo tlo. .Svjesnost o značaju očuvanja biljnog i životinjskog svijeta. . 121 . bilježenje.Znaju da ishrana ljudi i životinja ovise jedna od druge. 1. 9. posmatranje. .Posjeta ravnici ili polju u zavičaju. zaključuju. sistematiziraju. POZNATE PLANINE U ZAVIČAJU .Posjeta najbližoj planini.Predlaganje i rukovoñenje školskim projektom. . . da biljni svijet ima važnu ulogu za ishranu ljudi i životinja .Posmatraju. 1.Neposredno uočavaju i opisuju karakteristike planine. izvode zaključke. .Prikupljaju. . . . voñenje. .Motiviranje učenika na igre i sport. pomaganje.Uočavaju geografska obilježja zemljišta u zavičaju. sistematiziranje.Imaju osnovna znanja o živom svijetu i njegovim karakteristikama. . 7.Planiranje. zaključivanje. .Razlikuju biljni od životinjskog svijeta. .Procjenjivanje postignuća. . .Znaju imenovati planine u zavičaju. .Pozitivan stav i odnos prema prirodnim ljepotama naše domovine. 1.Bilježenje. .Učestvuje u akcijama pošumljavanja goleti. . .Imaju osnovna znanja o uticaju čovjeka na promjenu zemljišta– od neobradivog do obradivog zemljišta.Svojim aktivnostima neplodno tlo pretvaraju u plodno.Imaju znanja o vezi izmeñu biljaka i životinja. . .Znaju razlikovati plodno od neplodnog i obradivo od neobradivog tla.Promatranje. . .1. . pripremanje i podsticanje učenika na kreativan i istraživački rad. RAVNICE I POLJA U ZAVIČAJU .Ne zagañuje obradivo zemljište otpadom.Promatranje.Planiranje.Organiziranje malih radnih akcija. .Učestvuje u akcijama pretvaranja manjih neobradivih u obradive površine. OBRADIVO I NEOBRADIVO ZEMLJIŠTE . . . . sistematiziranje prema zajedničkim osobinama. .Znaju da je planina životna zajednica.Uspostavljaju logičke veze u životnoj zajednici polja.Razvijanje interesovanja i poželjnih navika učenika. . .Uspostavljaju logičke zaključke o uzajamnosti biljnog i životinjskog svijeta. .6.Saradnja sa lokalnom zajednicom i porodicom.Znaju imenovati ravnice i polja u zavičaju.Uspostavljaju logičku vezu u životnoj zajednici planine.Uočavaju promjene i životne procese kod biljaka i životinja. podsticanje. zaključivanje. .Svjestan je prirodnih ljepota planina u zavičaju.S roditeljima ili sa razredom izvodi izlete u prirodu. . . . .Znaju da biljke i životinje zajedno čine živi svijet.Prepoznaju plodno i neplodno tlo.Imaju osnovna znanja o polju kao životnoj zajednici. . . bilježenja. motiviranje učenika. .Ukazivanje drugima na značaj obradivog zemljišta. pripremanje. .8.Izrada edukativnih i didaktičkih materijala. . bilježe.

10. . zvijezda Sjevernjača) i grañevinskih objekata (crkve. . zaključuju. . .Svojim ponašanjem ne zagañuje čistu vodu. Imaju osnovna znanja o životnoj zajednici vode. 122 . -Imaju osnovna znanja o glavnim i sporednim stranama svijeta.Prepoznaju opasnosti od požara.Organizacija ureñenja izvora.Učešće u ureñenju izvora. . . VIDIKOVA LINIJA. .Bez problema odreñuju lijevu i desnu obalu rijeke. .Znaju da se u prirodi može orijentirati pomoću kompasa i elemenata iz prirode (panj.1. . . . vidik i vidikovac linija koriste pravilno. .Imaju znanja o stajalištu. .Izvoñenje ogleda sa vodom.Znaju uočiti vode na geografskoj karti. Opisuju.Da je šuma – životna zajednica. . 2. bilježe.Znaju razlikovati stajaće od tekućih voda.Svjestan je značaja šuma za opstanak čovjeka i životinja.Pripremanje cjelokupnog nastavnog procesa.Na temelju boje na geografskoj karti prepoznaju vode. navode karakteristike.Pomoću Sunca odreñuju glavne i sporedne strane svijeta.Znaju da život i zdravlje ljudi ovisi o vodi.Nabrajaju koristi od iskorištavanja šuma.Razlikuju crnogorično drveće od bjelogoričnog. . . procjenjivanje. . džamije) te grobalja.Učestvuje u akcijama pošumljavanja.Razvijanje ljubavi prema prirodnim ljepotama BiH.Posjeduju osnovna znanja o vrstama šuma i vrstama drveća bjelogorično (listopadno). . .Štednja vode.Imaju osnovna znanja o karakteristikama vode. crnogorično (zimzeleno). opasnosti od požara.1. . .Uspostavljaju logičke veze u životnoj zajednici voda. VODA . . 1.Posjeduju znanja o izvoru i toku rijeke. zvijezda Sjevernjača) i grañevinskih objekata (crkve. pošumljavanju. . . ŠUME U ZAVIČAJU . sistematiziraju.Čišćenje korita potoka ili rijeke. izvode jednostavne oglede. . VIDIK. STAJALIŠTE. džamije). te grobalja.Priprema materijala.Znaju se orijentirati u prostoru pomoću kompasa i elemenata iz prirode (panj. .Izgrañen pozitivan stav u pogledu orijentacije u prostoru. . prikupljaju.Izlet u bližu okolinu škole. mahovina. odreñivanju lijeve i desne obale. praćenje. ORIJENTACIJA U PROSTORU. odreñivanje glavnih strana svijeta. prikupljaju. znaju šta je ušće.Uspostavljaju logičku vezu u životnoj zajednici šume.Posmatranje i uočavanje karakteristika vode. tekuću od stajaće. mahovina. . . izvode zaključke. VRIJEME I P ROSTOR 2.Pojmove stajalište.Posjeta šumi u blizini škole. . vrše sadnju drveća u školskom dvorištu. pomaganje. vidiku i vidikovoj liniji. RAZLIČITI NAČINI ORIJENTACIJE .Orijentacija u prostoru. zaključivanje. . .Učestvuje u akcijama ureñenja izvora u prirodi. . . GLAVNE I SPOREDNE STRANE SVIJETA. praćenje.Pomatraju. . otklanjaju te opasnosti. iskorištavanju šuma.Organizacija izleta u šumu. . .11. .Podstrekavanje. .Razlikuju čistu od zagañene vode. zaključuju.Ispravan stav o šumskom bogatstvu domovine. . prikupljanje. . Imaju znanja o značaju i očuvanju šuma.Motiviranje.Posmatraju. posmatranje. .Organizacija izlaska u prirodu.Organizacija i izvoñenje različitih ogleda sa vodom.

Izrañuju skicu bliže okoline škole. znaju izraditi plan učionice i znaju se snalaziti na planu.P ozitivan stav prema učenju i izvršavanju zadataka.Izvoñenje zaključaka.2. godine.Svjesni su trajanja kalendarske godine.Znaju se koristiti kalendarom prirode. UMANJENO PREDSTAVLJANJE PREDMETA I UDALJENOSTI . ORIJENTACIJA U VREMENU .Opisuju vremenske promjene. . . . KALENDAR PRIRODE .Umanjeno predstavljaju predmete i udaljenosti.Odijevanje i obuvanje u skladu sa godišnjim dobima.2. 3.Prate vremenske promjene i bilježe ih u kalendar prirode.Bilježenje uočenih promjena u toku dana.Učešće u posmatranju vremenskih promjena.Izvode zaključke na osnovu praćenja. a noć za odmor.3.Dan koristi za rad. dana. plakata i drugog obrazovnog materijala. . .Svjesnost o vremenskim promjenama i različitosti klime. 123 . . . .P redviñanje.Izvoñenje različitih ogleda sa vodom.. . bilježenje.Učenici se znaju služiti različitim materijalima i tehnikama za izradu najjednostavnijih geografskih karta. pripremanje. .1. dijelovi sata. GODIŠNJA DOBA -Prepoznaju godišnja doba na osnovu vremenskih prilika. . .Saradnja sa lokalnom zajednicom i porodicom. organizacija i realizacija nastave. .P riprema materijala za izradu skice. .Odijeva se u skladu sa godišnjim dobima.Bez većih poteškoća se snalaze na kalendaru.Izrada kalendara i modela sata. . 2. . SKICA OKOLINE ŠKOLE . . . . . . pripremanje. 3.Izrada skice školske okolice.Izrada skice (demonstriranje).P omaganje učenicima u izradi kalendara.Znaju posmatrati reljefna obilježja užeg zavičaja i izraditi jednostavan reljef. .Izvoñenje zaključaka. mjeseca.4. mjeseca. . . .Samostalno vode zidni kalendar prirode. podsticanje i rukovoñenje u istraživanju. . bilježenje.Izrada skica. umanjeno predstavljanje predmeta i udaljenosti. Raspoznaju reljef prema konfiguraciji tla.Ukazivanje na koristi i štete vremenskih promjena.Razumiju omjer 1:10.Izrañuju najjednostavnije geografske karte. .2.Predstavljaju geografske elemente na geografskoj karti. . dijelovi dana. .Imaju osnovna znanja o vremenskim promjenama i atmosferskim padavinama.Ispravno korištenje simbola za voñenje kalendara prirode..1. dani u sedmici.M jerenje.P ozitivan stav o geografskoj karti i njenom doprinosu u razvoju nauke. .Dnevni raspored rada sačinjava sam i pridržava se istog. Praćenje.P ripremanje i voñenje izvoñenja učeničkih istraživačkih ogleda / projekata. Planiranje. . . . .Percipiraju prostor i skiciraju ga.Znaju se orijentirati u vremenu. . . dan. . raspoznaju i pravilno koriste simbole. . IZGLED UŽEG I ŠIREG ZAVIČAJA. .GEOGRAFSKA KARTA 3. svjesni su pojmova sat. PRAĆENJE VREMENSKIH PROMJENA. te pozitivan stav prema nauci. organiziranje. . .Izrañuju tlocrt učionice.Imaju osnovna znanja o prošlosti sadašnjost i budućnosti.Odijevaju i obuvaju se u skladu sa vremenskim prilikama. 2.P raćeni napretka učenika i procjena postignuća.Prepoznaju kartu užeg zavičaja.Na osnovu posmatranja izvode ispravne zaključke. Svjesnost o mogućnosti umanjenoga predstavljanja objekata i udaljenosti u prirodi. . sedmica.Imaju osnovna znanja o izradi skice i znaju uraditi skicu školske okoline. mjeseci i godine. .1. pomaganje. RELJEFNA OBILJEŽJA 3. . -P ripremama.1.P laniranje. . sedmice. .Raspoznaju geografske karte.

3.Cijeni privredu u zavičaju i ima izgrañen stav o značaju privrede za razvoj društva uopće.U saobraćaju se ponaša u skladu sa propisima. SAOBRAĆAJ U ŠIREM ZAVIČAJU .P osjete. voćarstvu. zastavu.Razumiju učešće djece u saobraćaju na putu od kuće do škole. grba i zastave.P riprema materijala i vizuelnih sredstava za rad. .Osmišljavanje interakcijskih saobraćajnih igrica. . razgovor.1. . prepoznaju saobraćajna sredstva. .Imaju osnovna znanja o naseljima u užem i širem zavičaju i uočavaju ih na geografskoj karti. vinogradarstvu. .P osjeta selu – gradu.Sposobni su kretati se putem u naselju i van naselja. . zaključivanje.5. pomoć učenicima u samostalnom i grupnom radu. računanje sa jedinicama za vrijeme. .Izrada panoa. uzgoju ljekovitog bilja. . .Razgovor. . ratarstvu.Razumiju pojam prošlosti. (odreñuju strane svijeta) . DRUŠTVO 4. grb.Izrada trake vremena. -Sakupljanje slika i tekstova koji govore o našoj domovini. . . imaju znanja o saobraćajnoj povezanosti naselja u užem i širem zavičaju i to uočavaju na geografskoj karti. . . .P riprema materijala. . realiziranje programskih sadržaja. . .2. 3.P ozitivan stav o Bosni i Hercegovini kao domovini.Snalaze se na geografskoj karti. . MOJA DOMOVINA BOSNA I HERCEGOVINA 4.Znaju nabrojati tvornice (fabrike) i rudnike u užem zavičaju.Izgrañen pozitivan stav o prošlosti. Cijeni urbanu i ruralnu sredinu pozitivno. uzgoju industrijskih i krmnih biljaka. . . . .Razlikuju vrste saobraćaja i saobraćajnih sredstava.Razlikuju privredne objekte i imenuju ih. PRIVREDA U UŽEM ZAVIČAJU .Ispravno se orijentirati na geografskoj karti.Izrada državnih obilježja. razumiju život u gradu i na selu.Razlikuju različite grane privrede. SNALAŽENJE NA GEOGRAFSKOJ KARTI . .P ravilno ponašanje. odnosno putem koji ima trotoar i putem koji to nema. . .Znaju granice Bosne i Hercegovine i prepoznaju državna obilježja B osne i Hercegovine. . PROŠLOST. .Osmišljavanje priprema. ilustriranje. . NASELJA U ŠIREM ZAVIČAJU . . zaključivanje. 1. . sadašnjosti. . 4.P omoć učenicima u samostalnom radu.Organizacija nastave van učionice. interakcijskih igrica.Bez većih poteškoća odreñuju strane svijeta na geografskoj karti. planiraju budućnost. sadašnjosti i budućnosti. prepoznaju kartografske karte. 4.Razlikuje različite grane privrede. .Prepoznaju državna obilježja. . posmatranje. imaju osnovna znanja za izradu trake vremena.Odreñivanje strana svijeta na geografskoj karti. BUDUĆNOST 4. .Učešće u saobraćajnim simulacijskim igrama.Učešće u saobraćaju u različitim situacijama. 4.P riprema i realizacija posjete selu – gradu.P onaša se u skladu sa prilikama u kojima se nalazi.Saobraćajne vježbe van učionice.Učenici/ce imaju znanja o poljoprivredi. . .3.Razvijanje ljubavi prema domovini. SADAŠNJOST.Imaju znanja o stočarstvu u užem zavičaju.P osmatranje. znaju tipove sela. .Ispravna predstava o budućnosti.Koriste javni prijevoz. 124 .P ravilno se kreću putevima u naselju i van naselja. odreñuju strane svijeta.Razumiju kulturu življenja i imaju osnovna znanja o očuvanju životne sredine. .Prepoznaju osnovne kartografske znake. .Razlikuju grad i selo. himnu. . . .Razlikuju privredne objekte i imenuju ih.Odreñuju dogañaje iz prošlosti. . lovu i ribolovu.4.

P repoznaju zdravstvene ustanove i oznake na zdravstvenim ustanovama. alkohol i droga štetni za ljudsko zdravlje. .P oštuju kućni red.Razvrstavaju otpad i odlažu ga na za to predviñeno mjesto. .Znaju da je neophodna redovna posjeta zdravstvenim ustanovama.5. . .5. 5.Održavaju ličnu čistoću i čistoću životnog prostora. . PRAZNICI .2.Organizacija akcija očuvanja zdravog okoliša. LIČNA HIGIJENA . .Svjestan je štetnosti duhana. zajednice.U ishrani koristi samo zdravu hranu.Čuvaju vlastito zdravlje.Znaju da su duhan.P osjeta zdravstvenim ustanovama.Odabir i upotreba zdrave hrane. znaju da nečistoća izaziva zarazne bolesti.Učešće u pripremi organizaciji proslave praznika.Ponaša se u skladu sa kućnim redom. pomoć učenicima u samostalnom i grupnom radu. . alkohola i droge i na to upozorava druge. . . ima izgrañene pozitivne stavove o kulturi stanovanja.Učešće u aktivnostima na obilježavanju praznika. .Znaju održavati čistoću stambenog prostora i okoline.Slavi državne i druge praznike i ima pozitivan stav o praznicima. ZDRAVLJE 6. . .4. bolnica). . čistoće zgrade (okoline kuće). 125 .5. dom zdravlja.P riprema i organizacija posjeta zdravstvenim ustanovama. . .Pozitivan stav o ličnoj higijeni. dnevnoj. Postupanje sa otpadom u školi .Aktivno učešće u ekološkim aktivnostima odjeljenja. . .Znaju čuvati okoliš. . prikupljanje materijala. 6. Otpad. noćnoj i sedmičnoj higijeni. .Upotrebljavaju zdravu hranu. . kućnim savjetima. . .P onašanje u skladu sa kućnim redom.1. .Razgovor sa zdravstvenim radnicima. . .Stvaranje preduvjeta za održavanje lične čistoće u školi. . .1. .3. -Znaju razvrstati otpad i odložiti ga na za to predviñeno mjesto. .Učenici/ce posjeduju znanja o jutarnjoj. ALKOHOL I DROGA . ZDRAVA ISHRANA . .P osjeduju znanja o hrani biljnog i životinjskog porijekla.Sačinjavanje dnevnog jelovnika. -P ozitivan stav o zdravom okolišu. . 6. DUHAN.Znaju koje su najčešće bolesti školske djece i kako se čuva zdravlje.3.Pozitivan stav o čistoći stanovanja. . poliklinika. 6. .P ostavljanje i pospremanje stola.Samostalno održavanje lične čistoće.Održava ličnu čistoću samostalno ili uz manju pomoć odraslih.Ispravno upotrebljavaju zajedničke prostorije u stanu i stambenoj zgradi.6.Razlikuju zdravu od nezdrave hrane. Upućivanje čestitki. . 6.Znaju prepoznati znak za reciklažu na ambalaži. ZDRAV OKOLIŠ 6. Zaštita i čuvanje okoline 6.P repoznaju lica u alkoholiziranom stanju. ZDRAVSTVENE USTANOVE .Razumiju značaj ishrane ljudi. .Čuvaju zdrav okoliš. . .Omogućavanje posmatranja. HIGIJENA 5. .Redovno ide u posjetu zdravstvenim ustanovama radi kontrole i očuvanja zdravlja.Razlikuju vrste praznika.Znaju nabrojati vrste praznika (državni. (raznovrsnost hrane).1. školski). .Znaju nabrojati i koristiti sredstva za održavanje lične higijene. vjerski. HIGIJENA I KULTURA STANOVANJA . .Organiziranje proslave roñendana. 5.5. .Samostalno postavljaju sto i pospremaju ga poslije objeda.Razlikuju zdravstvene ustanove (ambulanta. .P rikupljanje odreñenih količina zdrave hrane.kako otpad može biti koristan 6.P repoznaju znak za reciklažu na ambalaži. .Održavanje čistoće stambenog prostora. . .Održavaju higijenu stambenog prostora. škole. zaključivanje. lokalnom zajednicom. Izrada panoa. njena priprema i konzumiranje.2.4.Saradnja sa drugim učenicima. . .P osmatranje.Ponašanje u skladu sa zdravim okolišem. .P ripremaju i slave praznike u lokalnoj zajednici.

cijelu notu i odgovarajuće pauze i razlikuje ih od četvrtinke i osminke kroz grafički prikaz i notni zapis. .Da zajedničko muziciranje treba vježbati i da lijepog muziciranja u horu nema bez tačnog pjevanja i uklapanja svakog pojedinaca. . . saopćavanja i bilježenja razlika u grafičkom i/ili notnom zapisu.Kvalitetne interpretacije i prezentacije muziciranja. . .Uočavanja. . improvizaciju.Prepoznavanju odnosa po visini. . .Poznaje i razumije osnovne muzičke pojmove (melodija.Odgovornost za kvalitet muziciranja iskazuje riječima i zalaganjem. jubileji). brojalice. Razvijanje muzičke sposobnosti i vještine: .Korigira sebe i druge u skupnom muziciranju (horu/zboru. . .Izražavanju ritma.Prepoznavanju i svjesnom izvoñenju mjeru (2. .Da svaki instrument im a značajno mjesto u orkestru i da su odnosi meñu njima u sviranju i igri različiti. STAVOVI. . OČEKIVANI REZULTATI / ISHODI UČENJA Učenici bi trebali imati znanje i razumijevanje: .Ispoljavanje interesa i ljubavi prema sadržajima muzičke baštine BiH.Prema sebi kao pjevaču i sviraču. melodika). što ukazuje na rast ove potrebe učenika.Uočava i obrazlaže razlike izmeñu zvukova odreñene visine i adekvatno ih koristi u improvizaciji.Ispoljavanje intenzivne želje za bavljenjem muzikom.Razvijanje trajnih interesa i ljubavi prema muzici kako bi ona postala trajna potreba djece. . muzičko-scenske igre i improvizaciju). . ritam. od soliste do hora/zbora. -Razlikuje i pokazuje da razumije trajanje nota i odgovarajućih pauza (polovinke i cijele note.Primjenjuje pravila muzičke igre.(2 časa sedmično. blok flauta.Sa zadovoljstvom se uključuje i daje sve samostalniji doprinos u interakciji (projekti.Pokazuje da shvata i razlikuje kvalitet interpretacije.O značaju muzike u životu i potrebi učenja muziciranja kao cjeloživotnom procesu.Ispravljati svoje i ukazivati na greške drugih u muziciranju.Odgovarajućoj upotrebi Orffovih muzičkih instrumenata uz pje vanje. . .Primjenjivati odreñene kriterije za izvoñenje i/ili procjenu slušanog djela. . . . 3 i 4dijelnu-dobnu) i ritam brojalica.Poštuje i cijeni mišljenja i stavo ve drugih. mf.Memoriranja muzičkih djela. umjeren. ksilofon. .Da je sviranje na instrumentima potrebno vježbati da bi muziciranje u orkestru bilo skladno. trajanju.Vrlo aktivne muzičke interakcije sa okruženjem (kroz pjevanje i sviranje.Upoznaje polovinku. .Najkvalitetnije izvoñenje nagrañuje aplauzom. . tempo dinamika…). .Sve snažnije ispoljavanje dječije emocionalne i estetske osjetljivosti na kvalitet muzike. . .Muziciranju u grupi. . narodna kola. .Samostalnije i originalnije improvizirati na instrumentima. tempa i dinamike pokretom i plesom.Daljnjem radu na artikulaciji i intonaciji. izvoñenje ritma brojalice. . sviranje na osnovu partitura u slikama (sa simbolima). .Ispoljavanje pozitivnog odnosa prema djeci koja su članovi muzičke sekcije. samostalno i/ili u grupi. u paru i kroz timski rad-komunikaciju. brz) i dinamici (p. . udaraljke). koncerti. 70 časova godišnje) Muzička/glazbena kultura CILJEVI I REZULTATI ODGOJNO-OBRAZOVNOG RADA PODRUČJA UČENJA CILJEVI Sticanje znanja o: . .Slobodnije iznositi svoje mišljenje i ideje i praviti poreñenja ostvarenog. . .Predviñanja rezultata u improvizaciji.Iskazuje sve veću želju i potrebu za posjećivanjem koncerata.Korištenja znanja u osmišljavanju ideja za kreativno ispoljavanje. . literarno i pokretom. . . . duhački drveni i limeni. . razrednom horu i orkestru. ZN ANJE SPOSOBNOSTI I VJEŠTINE VRIJEDNOSTI. . PONAŠANJE 126 .O značaju i potrebi muzike u životu.Upoznavanju informativno orkestarskih instrumenata po grupama (gudački. .Pokazivanje posebnog zanimanja za djecu koja idu u muzičku školu.Samostalnog eksperimentiranja. orkestru). dinamici i tempu .Sistematiziranja muzičkih znanja. . u odnosu na četvrtinke i osminke). . Razvijanje pozitivnih vrijednosti i stavova: .Često traži da sluša muziku i/ili pjeva sam i sa drugom djecom.Postavljati pitanja kad se nañe pred novim muzičkim zadatkom. .Uključuje se u muzičke sekcije. . .Odgovarajućoj upotrebi gradacije u tempu (spor.Izražavanje doživljaja djela likovno. a u odnosu na druge.Adekvatno koristiti prethodna muzička iskustva i muzičke termine : . boji. f). .Sviranju kao pratnji pjevanju.Sve veće samopouzdanje u pjevanju.Uviña i objašnjava ulogu muzike u životu. . muzičke igre.Samostalnom sviranju na melodijskim instrumentima (metalofon.

a istovremeno i dječije tradicionalno stvaralaštvo. pljeskanje. poskakivanje s plesnim elementima. okreta. Poticati djecu da izmišljaju priče ili naslikaju seriju slika koje će sami 127 . I nadalje poticati djecu da svoje zapažanje i doživljaje izraze opisno ili likovno. Nakon doživljaja pjesme u izvoñenju nastavnika ili sa CD-a. imaju u ovom razredu veoma različit sadržaj. učenici će (osim četvrtinke i osminke u II razredu) upoznati i polovinku i cijelu notu i odgovarajuće pauze. te raznih kretnji ruku. djeca je uče pjevajući uz nastavnika u cjelosti. poštujući i dječije prijedloge jer je ona dio njihove drage svakodnevne igre. složeniji ritam i metriku. U oblasti dječijeg stvaralaštva učenike treba uputiti na samostalnije praćenje pjevanja. biti sposobni prepoznati i izvoditi mjeru (2. odnosno po kiticama. te pjesmu tačno interpretirati. te grupnu i kolektivnu. Zato u III razredu treba upoznati najmanje 15 kompozicija. U trećem razredu treba naučiti 12 brojalica što je nešto manje nego u prethodnoj godini. gitara). tradicionalne narodne običaje i drugo. koreografije okretnih igara i narodnih kola iz različitih krajeva svih naroda i narodnosti. Slušanje pruža obilje mogućnosti za upoznavanje muzičke umjetnosti i muzičke literature. kao i pokretom jer se time podstiče njihova kreativnost. Pjevanjem i sviranjem treba obraditi najmanje 15 pjesama u toku školske godine. Kreativnost u ovoj području očitovat će se učešćem u izradi pratnje i aranžmana. pomažu i tjelesnom odgoju i upoznavanju narodne muzičke tradicije. Predložene pjesme odgovaraju opsegu dječijeg glasa. U takvim slučajevima. bez pretjeranog opterećenja muzičkom terminologijom. sa težištem na umjetničko-doživljajnoj komponenti. Igre i narodna kola. podržava život u prirodi i razne radove. koje su dječija igra. jer se sastoje iz osnovnih pokreta: hodanje. uz pratnju melodijskog instrumenta (klavir. komunikaciju putem dijaloga: u paru. sigurniju i slobodniju individualnu improvizaciju.STRUKTURA SADRŽAJA I II III IV V PJEVANJE I SVIRANJE MUZIČKE/GLAZBENE IGRE BROJALICE SLUŠANJE MUZIKE DJEČIJE STVARALAŠTVO DIDAKTIČKO-METODIČKE NAPOMENE U III razredu nadalje raditi na ostvarivanju postavljenih muzičko odgojno-obrazovnih ciljeva kroz navedene programske sadržaje. Poticati i pratiti nivo učešća u muziciranju: po zadatku. te sviranju na Orffovim ritmičkim i melodijskim instrumentima. sintisajzer. sve češće i sa zadovoljstvom i sve većim interesom. tapkanje. samoinicijativno. Brojalice. Slušanjem treba upoznati informativno orkestarske instrumente po grupama. Praćenjem i analizom notnog zapisa u udžbeniku. polazeći od nivoa postignuća svakog pojedinog učenika. izmeñu ostaloga. a po sadržaju i značenju zanimljive su i bliske djeci u III razredu. mogu imati utvrñene figure i kretnje. treba se odvija postupno i nenametljivo. U toku školske godine učenici treba da nauče najmanje 10 muzičkih igara koje uključuju pokret. Nakon doživljaja muzike. usvajanje muzičkih pojmova koji su apstraktni djeci ovog uzrasta. sa ciljem da pozitivni interesi i stavovi prema muzičkim vrijednostima budu sve jasnije izraženi. pa su u razvoju muzikalnosti djeteta ove dobi od iznimnoga značaja. 3 i 4-dobnu) tempo i dinamiku (tri oznake). Pjesme i u ovom razredu imaju različit sadržaj koji. Nastavnik u trećem razredu treba posvetiti posebnu pažnju organiziranju maštovitih načina njihove interpretacije sa i bez sviranja na instrumentima.

na upoznavanju notnih znakova kroz svjesno pronalaženje razlika u trajanjima prikazanim u notnom zapisu. dinamiku. poboljšanje kvaliteta pjevanja. 128 . Razlike meñu učenicima bit će u skladu s razlikama u samom startu i dinamici napredovanja u usvajanju znanja i vještina. Muzički sadržaji u sebi imaju sve elemente koji prirodno pomažu i podržavaju savlañivanje i ostalih sadržaja ovog razreda. razvoj opsega dječijeg glasa. priručnih i improvizovanih instrumenata. muzičke instrumente orkestra po grupama. Učiti i poticati djecu da sa sve većom tačnošću zapažaju i odreñuju tempo. formu kompozicije. vrste glasova u horu. U III razredu moguće je uraditi nekoliko muzičkih dramatizacija. pa je i korelacija sa drugim predmetima sasvim prirodna.samoinicijativno i mnogo samostalnije uz pomoć instrumenata «oživjeti». uz korištenje Orffovog dječijeg instrumentarija. U središtu nastavnikovog interesa treba da bude korigiranje i otklanjanje problema koje dijete ima. izvoñače i sastave. sa naglaskom na originalnost i raznovrsnost dječijih rješenja. Treba nadalje raditi na razvoju osjećaja za ritam i metrike kroz brojalice i muzičke igre. tačnosti intonacije i opsega muzičke memorije. te razvoju muzičkih sposobnosti u toku godine.

tempo i dinamiku. Razgranala g ran a jo rgovana 24. razumije obaveze i potrebu ispunjavanja (kao pojedinac ili dio grupe). . . -Vidljivo se trudi da svoje muziciranje usaglasi sa grupom i kolektivom. -Pokazuje visok nivo spretnosti u sviranju i improviziranju. Kad ja poñoh na Bentbašu.Svjesno obavlja muzičke zadatke. 129 . stihovi Sanela Pršeš 16.Upotreba instrumenata u skladu sa zadacima pjesme. . . u poreñenju sa rezultatima u drugom razredu. Čestit ka majčici (Josip Kap lan ) 13. Spavaj.Jasna mu je potreba uklapanja svog glasa u hor/zbor da doprinese boljem zvučanju. umjeren. -Zna mogućnosti i adekvatno koristi Orffove instrumente i kombinira ih sa priručnim. . . priredbe.Samostalnije pjeva i svira Orffove instrumente i ima više povjerenja u sebe. -Procjenjuje sebe u odnosu na druge. Svemirac (Refik Hodžić) 6. S TAVOVI.P rati i procjenjuje njihova individualna postignuća. -Kad osjeti da mu treba traži. . . te sarañuje sa drugima. .Ima pozitivnu sliku i razvija svijest o značaju svakog pojedinca u horu. . . narodna 17. san t e prevario (Kozarac) 20. .Čuva i održava instrumenate i pokazuje pozitivne stavove i vrijednosti prema muzici. brojalica i muzičkih igara. . Vrste kiše (Damir Pjan ić) 3. četvrtinke i uporeñuje ih sa polovinkama i cijelim notama i njihovim pauzama. Šala. OCJENJIVANJE) I PJEVAN JE I SVIRA NJE Izbo r: 1. . -Raspoznaje pojedine muzičke znakove u notnom zapisu (dinamika. ritam(duge i kratke slogove). Zaplovi barka (kanon) (Z lat ko Grgošević) 7. . . tezu i arzu. .RAZRADA SADRŽAJA (TABELA) S ADRŽAJ ZNANJE I RAZUMIJ EVANJE SPOS OBNOSTI VRIJEDNOSTI. PONAŠANJE AKTIVNOS TI NAS TAVNIKA AKTIVNOS T UČ ENIKA (O RG ANIZAC IJA I MET DE O NASTAVE I UČENJA. Maestral (Josip Stamac) 2. Čemu slu že rod itelji 23. brz).Samostalno snalaženje i istraživanje u sviranju kao pratnji pjesmi.Samostalna izrada vlastitih improvizovanih instrumenata.Imenuje i korigira greške u pjevanju i sviranju.Stalno komunicira sa djecom i upućuje ih na izvore znanja.Nenametljivo rukovodi sa aktivnostima i motiviše rad učenika. . šalica (A jka Kolaković) 5. Kad se male ru ke slože (A rsen Dedić) 14. tro i četverodijelnu). izleti. Igrajmo se svi (Melisa Salihov ićIbrahimbegović) 10. -P ronalazi i objašnjava tri oznake za tempo (spor. . artikulacija.P lanira i osmišljava muzičke igre kao podsticaj za učenje.Redovno učešće u pjevanju i sviranju: nastava.Ponašanje u skladu sa pravilima muzičke igre. dikcija) koja dovode do kvalitetnijeg skupnog muziciranja.Pokazuje da muziku doživljava i cijeni kroz svoje ponašanje i učestalo muziciranje.Stalna briga i čuvanje školskih muzičkih instrumenata. kuća. Trčimo za suncem (Refik Hod žić-st ihovi Nasiha Kapid žićHadžić) 9. .Razvija osjet za mjeru (dvo. K išobran za dvoje (ðelo Jusić) 15. grupnom i individualnom muziciranju. f) i koristi ih u igri. zlato . narodna 18. K iša pada trava raste 26. Zelen lišće goru kiti.Prihvata korekcije i shvata njihovu svrhu -kvalitet muziciranja u razredu. Zekin i jadi (Alfi Kabiljo ) 8. . . Majka Smaju pod ñulo m rod ila (Mostar)uspavanka 19. Kad se male ru ke slože (Zagrebački mališani) 21. Želim (Nino Pršeš.Organizira pjevanje i sviranje u interakciji i učenje u školi. -P rihvata korekcije i poštuje pravila pjevanja (intonacija. mf. prihvata i pruža pomoć. Višnjičica rod rod ila 25.Često pjeva i svira jer uviña da treba vježbati ako se želi postići kvalitet. -P oznaje i objašnjava oznake za dinamiku (p. .M uzicira samoinicijativno i bez podsticaja. -Razlikuje i pronalazi osminke. Šaputanje (N iko la Hercigonja) 22. u porodici. Proljećna p jes ma (St aniša Korunović) 4. Tri ciklame (Refik Hodžić-stihov i Nasiha Kapidžić-Had žić) 12.Komunikacija i interakcija u muziciranju (improvizaciji). Čestit ka majčica (Fran jo Barić. . tempo) note i pauze po trajanju. . Rob ert Grub išić i Josip Kaplan) -Ima veliki fond pjesmica.Reci Bosno ljubav i (A sim Horozić) 11.Aktivnim uključenjem u zajednički rad pomaže djeci u kolektivnom.Uporeñuje i koriguje vlastito pjevanje i sviranje u odnosu na druge.

. Golubovi 3. radovi. . .Ima veći fond djela koja prepoznaje prilikom slušanja. padaju s neba bijele zvijezde (hor Kolibri) III BROJALICE Izbor: 1. . Jedna mačka živa 7.Upućuje. . predlaže i izvodi pratnju. Pre poznavan je ranije naučene brojalice na osnovu ritma bez teksta (zagonetka). (Centralna Bosna) 9.Učlanjenje u ritmičku i/ili folklornu sekciju. Boc. .Rasprave o ponašanju u situacijama na koncertu. boc iglicama 10. .Svira pravilno ritam na ritmičkom instrumentu po uzoru i na osnovu vlastitih ideja.Mnogo samostalnije igra u kolu i usvaja ih sa više sigurnosti. Tomerlin) 4. D vi se babe vozale (Guča Gora-Travnik) 8. mačka 11. koračanjem u koloni. igre i kola. .Uključenje u modeliranje narodnih nošnji (prema originalu ili slikama). Hajd izañi medvjede 9.Samostalno izvodi ritam sviranjem na instrumentima P oigrava se s brojalicom.Izvodi zadane pokrete bez pomoći . narodni običaji). . Jedna kola žuta 8.P rocjenjuje interesovanja i napredak učenika. . u dvorištu.Pamti i donosi u razred nove brojalice i izmišlja nove zajedničke igre. pokazuje simulacije na kompjuteru. U ovom dvoru bijelom (Livno) 12. .Pokretom prati ritam pjesmice odnosno izvodi zadatu koreografiju. . uporeñuje note i trajanja. .Vodi aktivnosti. .Izrada nošnji od različitih materijala u učionici.Dopunjavanje razredne izložbestalna postavka.Uočava sličnosti i razlike. I mi znamo svirati (G. Ljetna pjesma 5. Izgubljeno pile (Vl. Poskakuša. .P osmatra i prati učenika u radu. ritam i izražavanje kroz muzičko djelo. .Izvodi odgovarajuće pokrete u mjeri i ritmu na razne načine. .Shvatanje značaja pokreta u plesu i kolu.Organizira praktične vježbe i odlazak na probu u KUD.Samostalnije izražava kretnjama ono šta muzika sugeriše. 130 .Uči druge izvoñenju ritma na instrumentima . . disi (Saraje vo) 13. . .Kroz kreativne načine ritmičkog izražavanja jača samosvijest. vrtu. tike tačke 6.Stimuliše ih i direktnim učešćem u igrama i kolu.Primjenjuje ranije znanje na novu igru. .Veći osjećaj za mjeru. dimi. . . . upućuje koordinira rad rukovodi po potrebi. kroz posmatranje i razgovor. Ide kolo naokolo 12. Patka patku pojela 3.II MUZIČKE IGRE Izbor: 1. Tike. . Mijau. .Prepoznaje pojedine tradicionalne nošnje. .Pokretima opisuje dogañaje u prirodi (život u prirodi. kiša 4. Kupres) 7. . -Razvija kreativnost.muzički ureñena zajednica koja svira prema pravilima i znaku dirigenta. odbrojavanjem rukom. . Razbolje se lisica (Minja i Lidija) 13. . Jabučice crvena 5. Jedan dodan. Treskavica okolo (Sarajevo i okolica). priprema i organizira igre posebno tradicionalne u učionici. Pipalica pipa (Jezero-Jajce) .Ispravno primjenjuje pravila muzičke igre. -Podsticanje kreativnosti igrom.P omaže.Prema slogovima riječi brojalice. .Shvata da je orkestar .Sigurno i samostalno pjeva i igra . . .Predlaganje muzičke igre za priredbe. .Pozitivno vrednuje brojalicu kao maštovitu igru i komunikaciju. . kombinira instrumente. mijau. .Usmjerava aktivnosti učenika. na izletu). . . den.Praktičan rad: zajedničko i pojedinačno izvoñenje pokreta uz pjevanje. pomaže. . Odžak. . koja razvija osjećaj pripadnosti grupi. .Izgovaranjem i gledanjem u notni zapis odreñuje duge i kratke note (slogove teksta).Predlaže i nove pokrete koji su adekvatni. sortiranje i izvoñenje zaključaka.Razumije i izvodi brojalicu prema zadatku precizno i tačno. dore 2. .Pronalaženje i zapisivanje brojalica. . Brzojav (telegram) Vladimir Tomerlin 2.Sarañuje sa roditeljima i uključuje ih u rad. .Osmišljava maštovite igre sa dječijim instrumentima. demonstrira i usmjerava u pravcu interesa i mogućnosti djece.Slobodno i organizovano kretanje u prostoru. .Pokreti su precizni i tačni. Roma (Polog i okolica Mostara) narodno kolo 10. . .Osmišljava.Po sjećanju izvodi veći broj ranije obrañenih brojalica. Grličica proso brala. .Pravilno izvodi igru odnosno kolo.Uključuje se u izvoñenje sa vidnim zadovoljstvom i raduje novim iskustvima. narodno kolo 11.Crtanje (slikanje) narodnih nošnji. .Odabiranje prikladne igre u učionici.Pamti i imenuje pojedine pjesme.Izvoñenje zapisa na originalnim i napravljenim instrumentima. . .Razvijanje svijesti o kolima kao tradicionalnom muzičkom stvaralaštvu B iH sa utvrñenim pravilima (koreografija). . . En.Osmišljava prigodne muzičke igre za interaktivno učenje. na raznim mjestima (u razredu. . . pokretom i pjevanjem.P okazuje i demonstrira izvoñenje i sviranje. . dječije radne i kulturne navike. Padaju. narodna za zabavljanje 6.Dopunjavanje zidnog panoa novim zapisima. Kiša.Tačno izvodi mjeru i ritam skandiranjem.Crtanje i fotografisanje instrumenatadoprinos prezentaciji.Razvijanje svijesti o kulturi ponašanja na koncertima i nastupima folklornih ansambala.

. Čajkovski) 11. Bocherini) 2. Magarac i Pijanist iz Karnevala život inja (C. oblačenje). Korsakov) 12. izvodi zaključke o slušanom djelu.Osposobljava ih za uočavanje i bilježenje.Izražava razne ritmove iz života instrumentima . likovno ili literarno.IV SLUŠANJE MUZIKE Izbor : 1.Razlikuje izvoñačke sastave (orkestar.Sposoban je za praćenje jednostavnog notnog zapisa i primjenu termina. . horski glasovi. . . . individualna. .Samostalno smišlja. .Pronalaženje priča i bajki čiji se likovi mogu muzikom „ozvučiti“. kompozitora. narodna. . Proljeće (I stav) iz Čet iri godišnja doba.Pronalaze i prikupljaju slike tradicionalnih narodnih instrumenata i nošnji naroda BiH.Ima veći fond djela koja prepoznaje prilikom slušanja. uporeñuje. . Gle igre li krasne.Tačno odreñuje jačinu (glasnoću).Pokazuje razvoj svijesti o značaju muzike u porodici.Predlaže instrumente za dočaravanje likova u igrokazu. udaraljke). . školi i okolini.Spontano na muziku progovara pokretom. (N. violončelo. instrumentalno i vokalnoinstrumentalno izvoñenje. . .Samostalno spontano dovrši započetu pjesmu pjevanjem ili sviranjem.Planira termine za posjete kulturnim ustanova i bilježi ih na kalendaru.Saopštava interes i želju za njihovim kombiniranjem. ispoljava svoje stavove i potrebe za lijepim (auditivna ekologija).Slobodnija improvizacija kolektivna. M ozart) 3. .Priprema i voñ i djecu kroz aktivnosti dijaloga i interakcije.Samostalno istražuje instrument i na njemu improvizira .Planira aktivnosti i muzičke sadržaje u korelaciji sa ostalim umjetničkim i drugim odgojnim područjima. . pokreta i likovnim izrazom. . . dječiji hor). u paru (dijalogom). -Osmišljavanje više novih muzičkih igrokaza. Divlji jahač (R. . . . .Vidljivo pokazuje pozitivne navike i potrebu za muzikom. .Posjete koncertima.Poznaje i pamti imena bh.Prepoznaje i saopštava ime kompozitora. . Schumann ) 6. .Komentariše osobine djela.Stvara kombinacijom riječi. razlikuje.Pljeskanjem drugarima i na koncertu pokazuje pozitivno ponašanje prema djelima i muzičkim umjetnicima. podstiče kreativnost.Željom za muziciranjem pokazuje pravilan odnos prema muzici. Sa unu kom Janom (A vdo Smailović) 15. iz opere «Čarobna fru la» (W. (A.Procjenjuje učenička postignuća.Prepoznaje instrumente predstavnike grupa (flauta. (P. . . melodija. . . . grupna.Osmišljava i realizuje simulacione igre za djecu. Chop in ) 4.Brzo uočava i saopštava ime izvoñača djela.Izrañuju zidne panoe sa tematskim sadržajima . Bosno mo ja (narodna) 20. Čežn ja za p ro ljećem (W. legato.Pravi varijacije na zadanu temu . . . .Priprema. .Izmišljanje melodija na zadani ili novi tekst.Riječima i odnosom pokazuje da cijeni muziku. Vrapci i straš ila (Vlado M ilošević) 17.Samostalno odreñuje karakter kompozicije. . doboš). (ritam. 131 . solista.Plesna dramatizacija.Prepoznaje narodnu muzičku tradiciju. A.Pravi improvizaciju ritmičke pratnje pjesmi. . Valcer cv ijeća.Slušajući brzo pamti i pjevuši melodiju. Pt ičja tuga (L. Zeko i potočić (Bran ko M ihaljević) 13. priredbama saradnja sa lokalnom zajednicom. Beethoven ) 8.Pomoć učenicima u samostalnom i grupnom radu. . . iz baleta «Krcko Oraščić» . truba. . . Izvoñenje muzičkog igrokaza uz kombinaciju pojedinaca . . .Upućuje i podstiče na prikupljanje materijala .Razlikuje i poznaje pojedine instrumente i vizuelno i auditivno.Pokazuje kulturu ponašanja kad sluša izvoñenje i na koncertu. što ih motiviše na učenje .Pronalaze i prikupljaju tradicionalne instrumente iz kraja gdje je škola.Često traži da se djelo ponovno sluša.Traži da ih vidi uživo na koncertima.Na podsticaj ali i spontano daje svoje ideje za rad. Želja (F. . . -Improvizacija pokreta u ritmu i plesu. .Posjeta najznačajnijim kulturnim objektima u mjestu.Pravljenje preglednog panoa na koji se dodaju slike instrumenata koje su upoznali.Razgovorom o muzici u okolini. Vivaldi) 9. . .Posjeta koncertima u osnovnoj muzičkoj školi. uporeñuje.Komunikacija kroz muziku i kooperacija u radu. .Bez vanjskog podsticaja sam predlaže ideje i uključuje se u rad.a sa djelima koja će se slušati u školi. . Saint –Saens ) 10. dodaje. . . Sarajevo. tempo i druge karakteristike djela.Prilikom slušanja muzike. poštuje pravila ponašanja. -L iterarno i /ili likovno izražavanje doživljaja muzike.Prepoznaje orkestarske instrumente po grupama (gudački. ljubav i mo ja . instrumenata.Posjeta koncertu u mjestu. posebno na koncertu. . bubanj. Mo zart) 7. . duhački drveni i limeni. Zeko i potočić (Zden ka Vučkov ić) 19.Učešće sa zadovoljstvom u muzičkim igrokazima svog razreda. . v . . -S lobodnija improvizacija na Orffovim instrumentima. I. Vrteška (Milan Prebanda) 16. hor. A. gitara.Izražava ugodnost i utiske o slušanom djelu. D jevojka viče iz tanka grla. odlomak iz opere «Bajka o caru Saltanu ».likova i kolektiva.Osmišljava i obavlja temeljitu pripremu učenika za izlaske iz škole i posjete koncertu i kulturnim ustanovama (ponašanje. Bumbarov let.Prepoznaje vokalno. V DJEČIJE STVARALAŠTVO . R. . Da se p ita dijet e (N ino Pršeš. Sanjaren je (R. saopštava zašto mu se dopada ili ne dopada. . Menuet (L. stihov i Sanela Pršeš) 14. Schumann ) 5.Dogovaranje o improvizaciji koja omogućava neverbalnu komunikaciju i socijalizaciju.Pravljenje zajedničke makete koncertnog podijuma. staccato). . . . klarinet harfa.Prikupljanje kaseta i CD.U knjigama i štampi pronalaze i prikupljaju slike kompozitora i muzičkih instrumenata (simfonijski orkestar). (Rešad Arnautović -obrada za dvoglasni ženski ho r) 18.Tačno uočava. . . . .Ukazuje na adekvatan način izrade preglednih zidnih kalendara sa terminima koncerata.Razgovora o osjećaju ugodnosti i opuštanja.Sigurnije i samostalnije praćenje pjevanja. rukovodi i razvija interes učenika prema muzici svojim odnosom i stavovima. . . mijenja. izvoñače i kompozitore.

P lastične prirodne oblike voća i povrća transformiše u plošnu sliku. .Dok se u verbalnoj priči tuga prikriva. . .Roršahove mrlje . Likovna kultura .Etrurska umjetnost.Jesenji plodovi. te me po sje ćanju .(2 časa sedmično. mart. . . . .Rimska umjetnost. dijete dodaje u „crtežu».S likanje cvijeća za čestitku za 8.Ono šta nedostaje objektu. ritam.Umjetnost mog zavičaja: Sarajevo.Svjetlost i boja iz prirode i umjetnosti bogati njegov kolorizam.Doček Nove godine. slikanje. . . . već mijenjanje i stvaranje. . . .P roljetni radovi u bašči i na njivi.Ilustracija crtanog filma. estetska i tehnička.Arhajska i klasična grčka umjetnost. pjesme basne po izboru učitelja.U „crtežu” je učenik i porodica. .Helenistička umjetnost. u analizi „crteža” komunicira sa učenicima u razredu. 70 časova godišnje) CILJEVI ODGOJNO-OBRAZOVNOG RADA SADRŽAJI U CRTEŽU Za svaki navedeni sadržaj neophodno je da nastavnik formuliše: 1. kao jednoj tvorevini u kojoj zadovoljava očiglednu sliku nečega što je njegovo. «rukopis» i stil.Ranokršćanska umjetnost. ono više nije «uvijen duh u sebi». . već otvoren. shematsko – simboličko – intelektualno.Klupe i stolice u mom razredu. priče. Likovni problem 4.Čulna iskustva pišu po duši djeteta na hiljadu načina dok ne proizvedu osjet i opažanje. iza njih isplivaju kreativni „crteži».Igre krugova u boji. .Kako dijete komunicira sa sadržajem i formom u crtežu. . žutih i plavih tačkica. u crtežu se ona otkriva.P raznici.Učenički „crtež” nije oponašanje.Učenik se u „crtežu” bori i troši.pedagoška analiza „crteža” otkriva i otvara učenike.Učenički „crtež” nastaje iz nagona za igrom kao živim doživljajem i zbiljom. Likovni element 3.Vraćaju se laste.Jesenje lišće. .Legenda o Arslanagića mostu. . . . po svom izboru.Kompoziciju u „crtežu” i prostoru reda: horizontalno i vertikalno. selu ili naselju. . V Inspiracija iz umje tnosti .Ilustracija književnog teksta: bajke. . . .Šta sanjam i čega se plašim. . . gnijezda i ptice.L jepota forme raste s ljepotom sadržaja.Od krokija jedne figure do kompozicije figura. .L jepota se osjeća u subjektu i objektu. .Islamska umjetnost (Učenici ne memorišu. tako ono. .Ja i moja porodica.Svjesno linijom.Doživljaji sa zimskog raspusta. . gubi i dobiva.Izmišlja ili se inspiriše iz prirode i umjetnosti. Ako se odvoje kliširani i objektivni. svoga lica po opisu. .„Crtež” je unutarnji život vanjskog oblika. diveći se krugovima koji se u vodi šire. .Njegova je moć da pobudi estetske emocije socijalnog karaktera. djetetu i „crtežu».Kritsko-mikenska kultura. LIKOVNE FORME .Ilustracija lutkarske predstave. manje i veće. ispred i iza. predlaže Rad prema tekstu. što je čin kreacije.ilustracija prema važnijim objektima lokalne zajednice. . . plohom i volumenom gradi svoju kompoziciju. akvarel. u prirodi i umjetnosti.Autoportret.žute i plave linije. . „piše” i briše. .Dijete „crta” i govori. II Sadržaji po direktnom posmatran ju .P tice selice se vraćaju. IV Prema tekstu ilustracija Nastavnik. Likovno područje 2. . drvo… .Kada dječak baca kamen u vodu.Nasuprot kreativnom „crtežu” je kliše i kič .Igra trouglova. te psihološko . origami. . likovnu formu.Z imske radosti. . otisak lista u tri boje. . likovna.Priča o onome šta se pojavljuje. ključ. Mostar.Gradnja u mom gradu.Učenik spontano i iskustveno koristi likovne elemente i njihove regulatore.On izmišlja nove forme za stare sadržaje. koso i dijagonalno. već gledaju likovna djela kao estetski čin). .Razlaganje boja. crvene. . a podsvjesno izražava unutarnji treptaj. . KREATIVAN CRTEŽ KOMUNIKACIJA I OTVARANJE UČENIKA . .sociološko . .U tom procesu učenik zadovoljava svoju radoznalost i komunicira sa sobom i okolinom. . a ova ideju i „crtež».Otisak prstiju i dlana na papir. tuguje i raduje se. . oduzima i dodaje. .1001 boja crvenih.Frotiranje reljefnih predmeta: novčić.Šira sadržajna. III Sadržaji iz mašte: . . Motiv 6. . koje treba afirmisati. .Igra linija i boja. . . . otkriva asocijacije i likovnu formu pretače u verbalnu i obratno. . lijevo i desno. Likovno sredstvo 5. . bojom.Izlet u prirodu.Ilustracija tekstova o Starom mostu.Za raspored figura i predmeta u prostoru: gore i dole. . 132 .P rvi simboli proljeća. Tuzla. . kružno ili elipsasto.Dijete se izražava impresivno i ekspresivno.Zamišljene životinje sa balonima.Japanska umjetnost savijanja papira. . . Likovna forma I Motivi. to bi trebala biti ideja vodilja ka otvaranju djeteta.Saobraćajna nesreća na ulici.Doživljaji sa ljetnog raspusta.

Učenici su tražeći inspiraciju za svoj „crtež” nenametljivo vidjeli simboličku ili umjetnost „djetinjstva čovječanstva” i upoznali mit i legende. Sigurniji su u sadržajnoj. teme. mozaik. Romulu i Remu… Djelimično su „zakoračili” u antičku i religijske umjetnosti. ilustracija teksta i inspiracije iz umjetnosti. šta je domaća i svjetska likovna umjetnost ili baština. arhitektura. o čemu učenici pričaju. Objektivni dogañaj. Legende o Minosu. domaće i svjetske umjetnosti ranog i srednjeg vijeka i svijeta. Na isti način. Znaju šta je original. 133 . gdje su emotivno učestvovali. kopija. štafelaj. očekuje se objektivna analiza o tome šta je učenik nesvjesno ili svjesno iznosio u svom „crtežu». volumen. ali češće iz bliske i neposredne prošlosti. prvo dogañaj. Iako učenici upotrebljavaju sve boje. Rad po učeničkom sjećanju proizlazi iz bliskih i uzbudljivih dogañaja u kojima je dijete neposredno učestvovalo. šta je crtež u boji. ptica ili bicikl stoje na dohvat ruke djeteta. sadašnjosti i budućnosti. prepiru se i svañaju. Neka cvijet. estetskoj i tehničkoj procjeni „crteža” i umjetnosti. freska. ilustracija. što treba gajiti. kompozicija. keramika. ali time mladi stiču naviku za posmatranje. ploha. Sadržaj po sjećanju Kada se dijete ne bi moglo sjetiti prošlosti. I dalje je u trećem razredu učenički „crtež” subjektivan. godine života imaju naglašen doživljaj. Dakle. kopija. Transformišući dogañaj u estetsku ideju. Učenici se sigurnije služe likovnim terminima: kolorizam. likovnoj. opipom i mirisom upozna karakteristiku i funkciju. upoznali legende o Kozijoj ćupriji i Arslanagića mostu. posmatranju. a zatim subjektivni doživljaj su vezani za igru uopće i rad u školi ili van nje. motivi. „Crtež” se analizom objektivizira. razmišljajući o tome šta se i kako se desilo. original. bogati emocije i razvija likovne sposobnosti.OČEKIVANI REZULTATI/ISHODI UČENJA Djeca otkrivaju jedan skriveni unutrašnji subjektivni doživljaj. Vučici. Rad po sjećanju proističe iz činjenice da djeca i učenici do 9. transformišući ono šta se objektivno desilo. terakota i porculan.. šta je objektivno. a šta subjektivno. Sadržaj sjećanje kod učenika razvija pamćenje i mišljenje. Služe se udžbenikom Likovne kulture u kojima su vidjeli i upoznali antičku umjetnost i ranog i srednjeg vijeka. Znaju šta je kist. simetrija i asimetrija. imitacija. inspiracija. basne i bajke tog vremena. plitki i duboki reljef. muzej. Sjećanje se uzima iz daleke. svijet u sebi „crtežu” i umjetnosti. ilustracija. paleta. Ovaj rad je u suprotnosti sa tvrdnjom da učenici razredne nastave rade ono šta znaju. učenici su upoznali i antičku umjetnost. jabuka. IZVORI SADRŽAJA Učenicima III razreda se nude široki vremenski sadržaji iz prošlosti. „Crtež” po neposrednom posmatranju Podrazumijeva direktno posmatranje prirode. a zatim doživljaj i likovna interpretacija. lutkarsku umjetnost i popularne crtane filmove Walta Disneya. da ono vidom. Dedalu i Ikaru. po sjećanju. ritam. tj. vitraž. izražavaju se simboličkom bojom. galerija. ilustracije i inspiracije. a ne ono šta vide. ali je zato analiza „crteža” subjektivno-objektivna. ne da se kopira priroda. šta je kliše.. već da ona motiviše i inspiriše. života i rada. ne bi imalo iskustva. spomenik. Razvija se likovna radoznalost.

miris i ukus. kod ilustracije i stripa im se nudi sadržaj. «sad ću izmisliti simbol». scene Lova. neočekivanim i uzbudljivim situacijama. a to znači da treba ići od percepcije do predstave. Sa druge strane crtežom se može polaziti i od apstraktnih linija i geometrijskih «slika» u kojima se naknadno traže neki podsvjesni sadržaji. izbjegavati ilustraciju odraslih. zatim se u snu ili na javi sjetilo. Iz sna je nastala Bajka o Kiru. ako obiluje živim bićima. Mašta je oblik dječijeg mišljenja. Apolon iz Veja na krovu etrušćanskog hrama. kao i telva u fildžanu. ali i iz daleke prošlosti. 3. djeca će realizirati tekst istim žarom kojim prate crtane filmove i slikovnice. ne objektivna. od koje analize ne odustajemo. te mirovanje ili kretanje. Ima ih individualnih i kolektivnih. svijest o nacionalnoj i internacionalnoj kulturnoj baštini.ilustracija i strip Književnost za djecu. ta da sjemenka služi ta razmnožavanje jabuke. Legenda o Kozjoj ćupriji. Sadržaj inspirisan tekstom . Meñutim i to bi. neka oni sami traže likovnu formu. biljni i geometrijski ornamenti i arabeske. 4. a ne izmišljaju. koji odlazi i iza okuke se izgubi. „Ljepota forme raste s ljepotom sadržaja“. mogla biti mašta. nakon objektivnog upoznavanja. upoznaje temperaturu. priče i pjesme u likovnu formu crtež. Umjetnost bosanskih stećaka. grafiku i sliku. I ovdje. kao i stari narodi i stari proroci kako je san. Tu «učitelji i učiteljice” direktno idu na teme: Šta sanjam. već subjektivna likovna interpretacija. i zato simbol niko ne može riješiti. uočavanje lokalnih karakteristika volumena i proporcije. Ni djeca svjesno ne izmišljaju simbol. Rad prema tekstu razvija ljubav prema knjizi. ali. kao što se on javlja u snovima. Čak i «kolektivni religijski» simboli potiču iz iskonskih snova i stvaralačkih mašta. već ga nesvjesno unose. Šaranje jaja. 2. šta su naše dileme? Jedni smatraju da se u mašti radi o sadržaju. pri čemu je naš pokušaj estetski čin. sposobnost vizuelne percepcije. bi bila mašta. da je u njoj sjemenka. posmatrajući crtež. Ako je tekst bogat. veličinu. Nikakav genije nije nikada sjeo s perom ili kistom u ruci i rekao. prozirnost. Neki misle. bajke i basne. ilustracije i strip su namijenjeni djeci. Dok se u drugim sadržajima rješavaju likovni problemi i zadaci. gdje učenici u sebi traže i sadržaj i formu. te šta je podsvijest i simbol i kada se oni javljaju. Sve što je dijete znalo pa zaboravilo. da se razvija iz cvijeta. reljef i kip u jednu formu je ilustracija. Treba. a oni sami traže formu. Sadržaj sna sam po sebi može biti iz sadašnjosti. pričaju priču. oblik i zvuk. Sadržaj iz mašte ili fantazije Šta je mašta ili fantazija. Legenda 134 . prilikom ilustrovanja. o Parisu u Trojanskom ratu… ali vratimo se mašti u „crtežu». koji gledamo i mislimo o njemu. Znak uvijek znači nešto manje. jer je dovoljno što se djeci nudi sadržaj. Za razliku od motiva i tema sjećanja. a „crtež” je dijete umjetnosti. Ranokršćanska umjetnost. a forma sekundarna. drugi misle da se tu radi o formi. Islamska umjetnost. tako oni čitajući ili prepričavajući priču „crtaju crtež“. ali više iz prošlosti. postavljanjem zaključaka da je jabuka dio biljke. kada djeca izmišljaju formu i sadržaj. ono što proriče budućnost. Kamion koji prolazi pored nas. slijedi. koji samo očekuje odgonetku. intelektualne. «Carinika». reljef. Pretakanje književne forme mita i legende. Kako učenici. niti je ono moguće“. U historiji umjetnosti se mašta ili fantazija predstavlja djelom Rusoa (Rousseau). stećak «Kule . Potpuniji je doživljaj ako „učiteljica“ i učenici dramatiziraju tekst. U tome i jeste zagonetka mašte. Savremeni estetičari i psiholozi u centar mašte stavljaju čin sna i podsvijest. istovremeno se gubi i u našoj svijesti i ide u podsvijest.Po posmatranju se može raditi sve ono šta se može donijeti na nastavni čas. Rad po neposrednom posmatranju kod učenika razvija ljubav prema prirodi i tehnici. kao i u našem „crtežu». Na taj način će djeca izvornije upoznati psihičke i fizičke karakteristike i bolje će se likovno izraziti. Sigurnije je prihvatiti da je to spoj i jednog i drugog. kao i gatanje u dlan. San i navodi: „Ono što se dešava u začaranom svijetu nije potrebno objašnjavati. te simbolu i podsvijesti. sjaj materijala. 5. U ilustraciji je sadržaj primaran. jer se simboli dogañaju. a u nekoliko scena i sa tekstom je strip. Treba li kazati kako je to za djecu senzacionalna ideja. simbola i podsvijesti. Inspiracije iz likovnih i ilustracije iz književnih umjetnosti Umjetnost je sama po sebi estetska kategorija. čega se plašim i šta me raduje. Inspiracije i ilustracije iz starog i srednjeg vijeka kao što su: 1. u radu po mašti se preko likovne forme dolazi do skrivenih sadržaja. a simbol nešto više. Mašta i podsvijest može biti iz bliske. moralne i estetske doživljaje i sposobnosti. Tome je blisko dječije „sanjarenje na javi“. upoznaje i zbližava narode svijeta i razvija emocionalne.

stavlja boju nježno kao pahuljicu ili s njom snažno probija papir je njegov temperament. dok ne preñe u plohu. Ima jednu dimenziju. grafika i primijenjene umjetnosti. kao i linijom. a zatim impresija i ekspresija gdje učenik hvali i kudi. Paul Kle. crnim. a zatim u te crtačke okvire. Crtežom se rješavaju svi likovni regulatori. se zapravo transformišu i spuštaju učenicima u nastavu Likovne kulture u školi. tj. kao i bojom u slici. Bojom se. a ne nedostatak. plitkom i dubokom reljefu i gradnji ili arhitekturi. trodimenzionalnoj formi koja zauzima neki prostor. trska. rasute i skupljene i sve one koje dijete nanosi. školske su tehnike: olovka u boji. Bosanski ćilim. sivom ili bijelom «bojom». LIKOVNI JEZIK ILI FORMA Crtanje CRTEŽ. Linija je istovremeno i materijalna i psihološka. ali se više ili manje nesvjesno opredjeljuju za simboličke. treba im kazati kako. osmjehuju sa svakog izloga. Crtež može biti i u formi skice. elegantne i trome. te crtež može biti dvodimenzionalan ili vizualno trodimenzionalan. A onaj dodir koji dijete kuša i dira. slika se slika. 7. Otvoreni prozor… Uz umjetnost se nude i mitovi i legende. I ne treba žuriti da učenici što prije izañu iz svoje simboličke ili «zlatne faze». Ranije su i slikari prvo crtali. I boja je materijalna i psihološka. kao i kiparstvo i arhitektura. to proširuje radoznalost učenika za neku novu formu. Bosanska narodna nošnja. Nastaje na svim neutralnim i bojenim podlogama. Prostorno oblikovanje Prostor i oblikovanje u prostoru. crtanje. slikanje. utiskuje boju i bez razloga robuje vlastitom crtežu. olovka u boji. tempera i gvaš. foro-kolaž. teškom mukom. Slikanje SLIKA. Neograničen je broj crtačkih tehnika i materijala. boju i sliku. opisni prostor. Crtež je sve crtano linijom. kompozicija i psihološka proporcija. čak i sve slikarske i kiparske tehnike izvedene linijom. isprekidane i neprekidne. tačkice i mrlje. Ako se tome dodaju savremeni materijali u boji. sve dok u njemu dominira linija. Likovni rad riješen bojom i plohom na papiru je slika. za kojeg postoji naglašena radoznalost. kojim oni rado manipulišu. tople i hladne. Konj. Nastaje crnom. kistom i tvrdim predmetom. Djeci se danas igra i plastične igračke kao primijenjena umjetnost. krokija. Postoji cijela skala linija. dok ne preñe u plohu i boju i postane slika ili iz crteža u reljef. 10. To je prednost. Otud naglašeno čulo opipa. a ne za lokalne boje. Moja soba. Loša je usluga učeniku kazati da mu obojeni predmet nije obojen lokalnom bojom. ali i svim drugim bojama. odmah mu se oduzima ono njegovo. ali i na svim različitim podlogama: bijelim. flomaster. a preko njega i put do spoznaje. A što se slikarskih tehnika tiče. likovna i književna umjetnost se istovremeno inspirišu i dopunjavaju. Bambi. Taj se prevaziñeni manir zadržao i u školi. akvarel. ali zvanično samo imenovati: osnovne i izvedene. ali se nalazi na plohi. Ako postoji interes kod nekih učenika: kako će miješanjem osnovnih dobiti ovu ili onu izvedenu boju. 9. kreda. Nastava treba da im ponudi umjetnost kao estetsku inspiraciju i prostorno oblikovanje kao vlastitu kreaciju. «rukopis» ili ritam po kojem prepoznajemo dijete u crtežu. Henri Matis. cik-cak. 8. linija nastaje pokretom tačke. imitacija mozaika i vitraža i sve druge vodene boje do kojih se može doći i njihove kombinacije. ugljen. Time učenici upoznaju prostor i odnose u njemu. pa ga nazivamo i crtežom u boji. Radi se o kipu. i kako god nanese na svoju podlogu je crtež. flomaster. bajke i basne. Prostorno oblikovanje je za učenike ovog uzrasta opipljiv likovni element. 11. pravougaonik i krug. ali i kao kič. 6.o Arslanagića mostu. trag neke materije. koje se stavljaju na različite podloge: grafitna i hemijska olovka. pastel. I druge likovne forme crtanje. sivim i na svim bojenim podlogama i formatima: kvadrat. On je linearna likovna forma. Zapravo se radi o spoju i spuštanju umjetnosti kiparstva i arhitekture u školu pod nazivom prostorno oblikovanje. Edgar Dega. Pri tome učenici upotrebljavaju sve boje koje imaju. Mersad Berber. slikanje. ali kod ovog uzrasta generalno treba imenovati sve boje kako se one zovu. grade: simetrija. igra se. zagonetke i odgonetke. dužinu. Fotografija iz Walt Disney filma. neutralne. ritam i rukopis. studije i kreacije. pastel. a zatim slikali sliku. Njeni su praiskonski izvori majčino i sopstveno tijelo i priroda. metalno pero i pero ptice. 12. 135 . pa učenik prvo crta. Odmah smo u tzv. Balerina. duge i kratke.

Tu je spoj zanata i umjetnosti. Djecu proñe „crtanje“ kao što ih proñe djetinjstvo. ne četiri. Zato neki pedagozi žele da djeca. crtaju. ali je subjektivni crtež kreativniji crtež u kojem je potpuniji izraz djeteta. slikarskih i kiparskih tehnika i materijala. dekoracije. koji nešto ukrašava. 136 . da bi crtež u 6. da dijete „crta“ čak i bez svijesti o sebi i „crtežu“. i teoretski jedan nastavni čas.Dekorativni rad s grafikom Zanatlije prave upotrebni predmet. Ovdje samo ističemo princip nastavnikova rukovoñenja i metode igre. U muzičkoj kulturi i maternjem jeziku takve anomalije da je književnost odvojena od nastavnog predmeta u školi nisu postojale. grafika se usavršila u Evropi. Crtež ovog uzrasta je u usponu. pa se onda izvodi definicija: da se djeci i učenicima nudi „crtež“ kao sredstvo odgoja i obrazovanja. I njen je put od zanata do umjetnosti. a Likovna kultura „nazatka“. na neki su način logični. s bezbroj originala. iako nastavnik uvijek od učenika zahtijeva maksimum. Tako smo dobili umjetnost koja se primjenjuje u svakodnevnom životu. Zato. Grafika je umjetnost novijeg datuma. Učenici su veoma zainteresirani za formu dekorativni rad sa grafikonima. već je identičan samom sebi. u osmom i devetom razredu saopćavaju „da ne znaju“. na vanjskom i unutarnjem zidu zgrade ili samo kao neki detalj. u dekorativni rad sa grafikom. Dekor. Učenici analiziraju prostor i predmete iz svoje okoline i umjetnost zavičaja. zatim ga dekorateri dekorišu. svi ostali predmeti bilježe logične rezultate napretka. Nije se ranije ni primjećivalo da učenici iz sata u sat. a danas obogatila kompjuterskom grafikom. Dekorativni rad ukrašava ili dekoriše nešto drugo. Koristi bezbroj crtačkih. motiv. Ta činjenica predmet Likovnu kulturu čini specifičnom. Rečeno je da se nastava Likovne kulture realizira praktično tri. Grafika se realizira sistemom štampanja. ukrašavaju. DIDAKTIČKO-METODIČKE NAPOMENE Svi drugi predmeti u školi imaju uzlaznu liniju. Tome treba dodati i slijedeće: iako se spoznaja može razviti po nekoj odreñenoj metodi i bez svijesti o njoj. posebno djevojčice. Pogodan je za individualni i grupni rad. Tu figurira termin šare. A što učenici kada odrastu prestaju „crtati” nije kriva ni škola ni učitelj niti nastavnik. nakita i kostima. Iz toga nastaje primijenjena umjetnost. kao što bi to moglo da se primijeni za dječiji „crtež“. i regulatore simetriju i ritam. a da se ta želja u devetom razredu prirodno gasi. već osam godina. u Likovnoj kulturi nisu. Dekoracija i arabeska se usavršila u umjetnosti islama. što duže budu djeca. ipak nastava Likovne kulture ima svoje jasne metode i principe u kojima nastavnik u praksi sa manje truda postiže zavidne stvaralačke rezultate. list i dlan s tehnikama vodenih boja. Vizuelno-estetsko procjenjivanje Analizom „crteža“ i umjetnosti prepokriva se teorija i historija likovnih umjetnosti. a samo simbolično ili bojažljivo gledaju umjetnost. Sadržaji iz umjetnosti osvježavaju i obogaćuju nastavu. a ne samog sebe. bogati rječnik i upoznaje umjetnost. ukras može biti cjelovit. zašto? Zato što u prvom i drugom razredu svi učenici znaju crtati. To su nacrti i kreacije. ureñenje svoje uže i šire radne i rekreativne sredine i okoline. arabeske. razredu objektivno bio bolji. dok ona žele da „crtaju“. pa se daju stepenovati. Učenici trećeg razreda upotrebljavaju prirodne otiske krompir i platno. da bi duže „crtala“. Time se učenik otvara da priča o onome šta posmatra. već je to prirodni proces. kao friz na predmetu. Od likovnih elemenata koristi liniju i boju. na neki način. naprotiv! Učenici treba da analiziraju svoj „crtež“ i umjetnost kao estetske kategorije. U trećem razredu se učenicima nude ilustracije i inspiracije starog i srednjeg vijeka. te on tako ne liči ni na jedan drugi predmet. jer se radi o elementima ukrašavanja svakodnevnih predmeta. nastave i stvaralaštva kao jedinstva suprotnosti i metodu aktivnog doživljaja u kojima učenik aktivno učestvuje u procesu rañanja svog subjektivnog „crteža“. Tu su dobro došle teoretske pauze da učenici gledaju i doživljavaju umjetnost kao estetski čin. te vlastitog „crteža“. kao čin vizualno – estetske analize umjetnosti djetinjstva čovječanstva. otiska. „crta“. Te se dvije umjetnosti spajaju i spuštaju u školu.

S toga je psihološka analiza vrlo složena. Ali. Jer djeca u svom crtežu iznose sebe. već 70 časova godišnje. tugu i radost. već osluškuje pokrete u dubini vode. ali i kod redovnih učenika. koju je dijete stavilo kistom na papir. nastavnik nemoćan stane pred problemom djeteta kome treba pomoći. I u 1. razredu učenici svoj „crtež“ brzo završe. te da sedmično „crtaju“ 2 „crteža“. Rad sa djecom s posebnim potrebama iziskuje od nastavnika naglašenu tehničku pomoć. na crtežu gdje su muškarac i žena odvojeni debelom linijom iskazuje svañu i odvojenost roditelja. formulišemo: estetsko nastoji da u „crtežu“ razotkrije tajnu koja u njemu ipak ostaje sačuvana. forma – slikanje = 1 nastavni čas)! UČENICI S POSEBNIM POTREBAMA Dok se u dnu duše i svjesno tuga prikriva i okreće sama sebi. nagañamo: šta je učenik htio da kaže. crtež gdje se figure drže za ruke izražava harmoniju u životu obitelji.): Sadržaji Po sjećanju Po direktnom posmatranju Iz mašte Ilustracija teksta Inspiracija iz likovnih umjetnosti Br. Priča roditelja je nužno iskrivljena u osvjetljavanju slike koju daje o svojoj djeci. strah. u kojemu je sve simbolično.časova 15 11 16 17 11 Forma ili likovni jezik Crtanje Slikanje Osnovi grafike Prostorno oblikovanje Vizuelno-estetska analiza „crteža“ Br. niti da oni opet gnjave svoj „crtež“. predstavlja. ljubav i mržnju. Oni treba da kreiraju brz i svjež „crtež“.Specifičnost je i u internacionalnom likovnom jeziku. pa broj nastavnih časova nije 140. naš je pokušaj odgonetke estetski čin.časova 15 16 11 13 15 Napomena: Sadržaji se izražavaju formom (sadržaj . Često. Na crtežu porodice u kojoj je ono na posljednjem mjestu. da bi opravdali sebe. Učenike ne treba do kraja iscrpljivati. Tek bi u 5. Ali je takva umjetnost i takav „crtež“ bogata umjetnost i bogat „crtež“. posebno porodice. tako da crtež zamjenjuje svaki drugi način komunikacije izmeñu učenika i terapeuta. a 20 minuta je dovoljno vrijeme za uvodni i završni dio nastavnog časa. tako bi nastavnik preko „mirnog crteža” učenika trebao otkriti nemir njegove duše. Tu djeluje zagonetka subjektivnog simbola koji treba odgonetati. razredu učenici mogli „crtati“ u blok-času. gdje nastavnici s nekim učenicima jedva izlaze na kraj. Da li zato što je od svih mogućih dječak izabrao baš tu ili zato što na paleti nije imao neku drugu. za 25 minuta. jer je u pitanju uzrast 1. kuća vezana za drvo izražava strah od napuštanja djeteta od porodice.. u „crtežu” se tuga nesvjesno ispoljava. pa mi onda. Nastava se realizira u 2 odvojena nastavna časa. zato je „crtež” zahvalno sredstvo za upoznavanje učenika i porodice. 137 . je u stvarnosti i ono u njoj na tom mjestu. „crtež“ i u njima simboli je teško odgonetati. jer niko ne zna šta ova ili ona linija i boja. dakle. psiholozi i sociolozi iznose različite reakcije u crtežu djece. priča iz prakse kaže da ima različitih izuzetaka. razreda. dijete iznosi svoj svijet i svijet odraslih. Predloženi okvirni broj časova (Svaki nastavni čas ima sadržaj i formu. Bilo kako. Mnogi pedagozi. kazuje ono što priča učenika i roditelja zaobilazi.jabuka. „Crtež” i kod učenika s posebnim potrebama. Stoga simbolička umjetnost. ali ona mora biti takva da dijete koliko je god moguće samo učestvuje u procesu grañenja „crteža». i u 2. crtež kuće sa mnogo prozora i likova dječaka izražava umnoženo čekanje da se mama vrati kući.. iako to sve izvire iz njegove duboke psihe. Primjera radi. svoja osjećanja. kao svog nukleusa. pa se na prvi pogled prepoznaju „crteži” učenika s posebnim potrebama. Kao što sijedi ribar netremice posmatra plovak koji ga ne zanima.

Ako ne postoji zahtjev učenika. razredu. i 3. treba sukcesivno izlagati. Izložbe mogu biti sedmične. Likovna kreativnost je rijedak neponovljiv subjektivni doživljaj „crteža” koji zavisi od trenutka inspiracije. nastavnik „crteže” u školi kao dragocjenu dokumentaciju treba da cijeni i čuva. Ovaj koncept valorizacije ili opisnog ocjenjivanja se nudi u 1. Likovna pismenost bi bila nivo koji svi učenici mogu osvojiti. od učenika i nastavnika. 2. U tom smislu estetska ocjena i procjena treba da bude osnovna orijentacija. roditelja ili staratelja da oni posjeduju crtež učenika. likovna kreativnost (odličan). U udžbeniku su prezentirani kreativni „crteži“. 138 . polugodišnje i godišnje. S druge strane nastavnik ima dokumentiran pregled likovnog razvoja i napretka učenika.OPISNO OCJENJIVANJE UČENIČKOG „CRTEŽA“ Subjektivna ocjena subjektivnog „crteža“ Likovna pismenost (dobar). kantonalnim. nastavnik vodi sukcesivno opisnu dokumentaciju. mjesečne. Nastavnici prepoznaju one učenike koji su kreativci i one koji precrtavaju. Pored toga „crteže” učenika treba prezentirati i na općinskim. IZLOŽBE I DOKUMENTACIJA Prateći učenika u prvom kvartalu. kod onih učenika koji u svom „crtežu” tražeći nešto. To je i mogućnost objektiviziranja i afirmacije učenika. likovna kultura (vrlo dobar). kreativnih crteža. državnim i internacionalnim izložbama. Na razrednom panou ili na drugom mjestu u školi od najboljih. interes da učenici „crtaju“. nastavnika i škole. odu najdalje. i uz pedagoški odabir. federalnim. Likovna kultura je uz „crtež” kod učenika ono kada oni znaju da kažu nešto u umjetnosti i „crtežu“.

U početnom i u završnom stanju. potrebne aktivnosti za korekciju. nadprosječno. ekstremiteta i da se osigura normalano funkcioniranje organizma. nadprosječne. normalan.Ima usklañen dnevni ritam odmora. potrebne aktivnosti za stimuliranje napretka. . umjeren. škole) i izvršena klasifikacija učenika prema njiho vom stvarnom stanju i razvojnim potrebama: .U početnom i u završnom stanju.U početnom i u završnom stanju. s primjetnim znacima zamora. . . ocjena za skok udalj s mjesta: loše.U početnom i u završnom stanju. ocjena za izdržaj u visu zgibom: loše. ili zna za takav slučaj. izvrsno. potrebne aktivnosti za stimuliranje napretka.U početnom i u završnom stanju. utvrñen odnos težina – visina: normalan. . Tjelesni i zdravstveni odgoj Rast i razvoj Psihomotoričke sposobnosti Funkcionalne sposobnosti Antropometrijska obilježja 139 . mršavost. prosječno. . utvrñen napredak u visini: prosječan. potrebne aktivnosti za praćenje i normaliziranje stanja.Zna zašto je prekomjerna tjelesna težina izvor brojnih tegoba i zdravstvenih problema i da joj je najčešći uzrok nepravilna ishrana i nekretanje. nadprosječno. predložene aktivnosti za normaliziranje stanja. potrebne aktivnosti za stimuliranje napretka. podprosječno.Zna zašto tjelesna aktivnost utiče na očuvanje i unapreñivanje zdravlja. prosječan. . vrlo visok.Posjeduje osnovne navike lične i kolektivne higijene: .Zna da je čovjek dio prirode i da su tjelesne aktivnosti u prirodi posebno važna za djecu. visok. potrebne aktivnosti za normaliziranje odnosa. nadprosječan. .U početnom i u završnom stanju. podprosječno. ekstremiteta. potrebne aktivnosti za stimuliranje napretka. . po većan. krvni pritisak je: vrlo nizak.(2 časa sedmično. učenja i igre. prosječno. potrebne aktivnosti za stimuliranje napretka: . podprosječno. nadprosječno. prosječno. podprosječno.U početnom i u završnom stanju. prosječno. . uz asistenciju odraslih.Zna zašto su psihoaktivne supstance štetne. vrlo visok. utvrñena karakteristična odstupanja meñu učenicima od prosjeka (razreda. . emocionalno ili seksualno) i (ili) zanemareno.Poznaje principe pravilne i redovne ishrane. . spavanja. kičme i grudnog koša. te vanjskim prilikama i aktivnostima neprimjerena obuća i odjeća mogu negativno uticati na zdravlje. . smanjen.U početnom i u završnom stanju. koje pomaže zdravlju. nadprosječan. nizak. s izrazito izraženim znacima zamora.Zna zašto kvalitet. izvrsno. utvrñeno stvarno stanje: stopala. . loš. gojaznost.U početnom i u završnom stanju. prosječno. prosječne. 70 časova godišnje) CILJEVI I ISHODI TJELESNOG I ZDRAVSTVENOG ODGOJA CILJEVI Očuvanje i unapreñenje zdravlja ISHODI UČENJA .U početnom i u završnom stanju. . ima kulturu objedovanja. izvrsno. izvrsno. oblik i veličina. prosječno.U početnom i u završnom stanju. ocjena za podizanje trupa: loše. utvrñen odnos potkožnog masnog tkiva i mišićne mase: izvrstan. . grudnog koša. .Izbjegava situacije u kojima može da se po vrijedi i umije da traži pomoć. podprosječno.U početnom i u završnom stanju. . ocjena za taping rukom: loše.Zna zašto je pravilno držanje tijela uvjet da se spriječe deformacije kičme. izvrsne. .U početnom i u završnom stanju.U početnom i u završnom stanju. podprosječno.U početnom i u završnom stanju. . visok. nizak. utvrñen napredak u težini: normalan. . izvrsno. za tri minute pretrči distancu za ocjenu aerobne izdržljivosti: loše. ocjena za poligon natraške: loše. primjeren uzrastu.Porodično koristi zdravstvene usluge. izvrsno. potrebne aktivnosti za normaliziranje odnosa. . potrebne aktivnosti za praćenje i normaliziranje stanja.U početnom i u završnom stanju. . podprosječan. potrebne aktivnosti za praćenje i normaliziranje stanja. puls u miro vanju je: vrlo nizak. nadprosječnu. . . s izraženim znacima zamora. nadprosječno. podprosječan.Zna zašto je tjelesna aktivnost izvor dobrog raspoloženja. funkcionalne sposobnosti osiguravaju mu da se adaptira na primjerene tjelesne napore: normalno.Zna zašto je zdravlje osnov i preduvjet za sve ljudske aktivnosti.Tražit će pomoć ukoliko je zlostavljano (tjelesno. . . procjenjene psihomotoričke sposobnosti: loše. potrebne aktivnosti za stimuliranje napretka. nadprosječno. podprosječne.

Usvajanje znanja. različito važna za razne sportove. . pozitivnom uticaju sunca.Podstiče prijateljstvo i strpljivo ponašanje u grupi. neophodnosti održavanja lične higijene. interaktivno i kreativno. .Zna da je visina pretežno uroñena karakteristika. . .Zna pravilno izvesti osnovne sadržaje planiranih elemenata ritmike. stavova. mjerenju pulsa. znojenje. uvažava suprotan spol. zagrijavanje i smirivanje organizma.Posjeduje pozitivno iskustvo uspešnosti kroz ovladavanje sve složenijim kretnim zadacima.Prepoznaje nesportsko ponašanje: gruba igra. značaju tjelesne kulture. razvoj i funkcioniranje organizma ukoliko vježba svakodnevno. visoki i niski start. .Zna da se svakodnevnim vježbanjem pomaže organizmu da optimalno regulira potrebu za kisikom. mjerenju visine. kršenje pravila. . u odnosu na visinu. sposobnosti i ograničenja značajna za učešće u tjelesnoj aktivnosti. . koje se mogu povećavati i prilagoñavati potrebama čovjeka svakodnevnim vježbanjem u djetinjstvu i mladosti. . .Poznaje termine za označavanje osnovnih vježbo vnih položaja. njegovih osobina i sposobnosti. . narkotika.Zna zašto je period djetinjstva i mladosti odlučujući za potpun rast i razvoj čovjeka.Zna da bez kisika čovjek ne može živjeti i da je dovoljna količina kisika uvjet za normalan rast. .Zna pravilno izvesti raznovrsne forme prirodnih oblika kretanja.Zna da je. stavova i navika Znanja Vrijednosti.Zna da čovjek posjeduje kretne sposobnosti. stajanju i hodanju. brži rad srca. . . .Upoznaje i prihvata svoje osobine. stavovi i navike . nesvjestica itd . .Prepoznaje fiziološke znake umjerenog opterećenja i zamora (npr .Razvija dobre ekološke navike. .Poznaje rodne (spolne) karakteristike.Zna ulogu dijelova tijela prilikom vježbanja.Zna tri kompleta jutarnjih vježbi u trajanju od po 12 minuta. . . pravilnom disanju i samomasaži. mjerenju mase tijela.Samostalno primjenjuje naučene modele tjelesne aktivnosti: jutarnja gimnastika. razvijanje sistema vrijednosti.Zna zašto tjelesna aktivnost utiče na pravilan rast. .U igri je aktivno.Zna zašto je potkožno masno tkivo izvor tjelesnih i psihičkih problema.Zna da je kretanje čovjekova prirodna potreba i da je svakodnevno kretanje uvjet za normalan rast.Zna pravilno izvesti osnovne sadržaje planiranih elementarnih i sportskih igara. načini samoregulacije i samokontrole: predvidjeti posebne časove (po jedan mjesečno). . igre..Razvija smisao za takmičenje uz poštovanje pravila igre i takmičenja. . kao atletskih sadržaja: trčanje. zraka i vode na dječiji organizam. . ili na drugi način upoznati učenike sa osnovama zdravog života. 140 . skok u vis i bacanje predmeta. razvoj i funkcioniranje organizma. regulaciji tonusa mišića.Naviklo je pravilno držati tijelo pri sjedenju. alkohola.Zna zašto je pravilna ishrana i svakodnevno vježbanje smanjuje potkožno masno tkivo i povećava mišićnu masu. razvijanju kontrole pokreta. .Zna pravilno izvesti osnovne elemente gimnastike – vježbe oblikovanja: jačanja. . SADRŽAJI TJELESNOG I ZDRAVSTVENOG ODGOJA 1. . nepristojno ponašanje. . Osnovna znanja.Zna zašto je igra posebno značajna za razvoj dječijih osobina i sposobnosti. . istezanja i labavljenja. razvoj i dobro funkcioniranje organizma tokom svih ljudskih aktivnosti. skok u dalj iz mjesta i zaleta. načinom praćenja promjena u njihovom razvoju. štetnosti pušenja. pokreta i kretanja. metode očvršćavanja.Umije pantomimom i pokretom prikazati različite životne situacije. plesa i narodnih igara.Zna zašto su osobine i sposobnosti čovjeka nedjeljiva cjelina: . normalna težina preduvjet za optimalno funkcioniranje organizma i uspjeh u psihomotoričkim i drugim aktivnostima.) i umije da traži pomoć ako se loše osjeća. . .Zna da su za povećavanje nivoa i kvaliteta različitih kretnih sposobnosti potrebne i različite vježbe.Pozitivno doživljava i vrednuje nastavu tjelesnog i zdravstvenog odgoja.Uvažava kolektiv i meñusobnu saradnju. . .

Bacanje.). hodanje i trčanje sa oštrim okretanjem glave u stranu. potiskivanje i nadvlačenje: vučenje predmeta po tlu. hvatanje i gañanje: bacanje i hvatanje loptice na različite načine. skok uvis kosim zaletom. razreda. poskoci i sunožni poskoci s okretima). 4. skokovi preko prirodnih horizontalnih i vertikalnih prepreka. hodanje zadatom brzinom. trčanje i poskoci u raznim tlocrtnim oblicima. početno plivanje na grudima (kraul). švedski sanduk. Posebni sadržaji: vježbe ravnoteže sa otvorenim i sa zatvorenim očima (stajanje i hodanje na ograničenoj i podignutoj podlozi. Kotrljanje i kolutanje: kolut naprijed na povišenju. ciljanje štapom u pokretnu metu. 9.po horizontalnoj. rukomet i košarka. lopte i kratke vijače). palice. razapete vijače). trčanja. dodavanje i hvatanje lopte u kretanju. puzanje i provlačenje u različitim kretnim manifestacijama (pojedinačno. grupno. ali ukoliko škola posjeduje odgovarajuće uvjete. gañanjem: gañanje horizontalnog. plivanje na distancu. razreda. pravilno disanje. u okretu. hvatanje. u hodu. krugovi. preskoci zgrčeno i raznoške. Skakanje: preskoci kratke i duge vijače sunožnim odrazima. bočno i dijagonalno i sl. nagazni skok na povišenje do 50 cm i saskok. grupno vučenje. ustranu i natraške. vježbe preciznosti (ciljanjem: ciljanje rukom i nogom u metu. te aktivnost po grupama i kontrola discipliniranosti u grupi. klečeći. jer doprinosi normalnom razvoju. ciljanje rukom i nogom natraške. kretanje bez i sa štapovima. 12.u stajanju. kao što su nošenje i stavljanje skija. Plivanje: Početak obuke plivanja se preporučuje od 4. topološki: ruku i ramenog pojasa. ciklična kretanja do dvije minute. U njih ulaze prosti oblici postrojavanja i prestrojavanja. Veliki značaj ima prateća muzika. odrazom s lijeve ili desne noge. čučeći i saskok. kruženja i lupkanja rukama i nogama u različitim smjerovima). 13. Varijabilni dio sadržaja: U skladu je sa individualnim potrebama učenika. Općepripremni sadržaji: gimnastičke vježbe predstavljaju jedan od osnovnih sadržaja pripremnog dijela svakog časa. 15. 8. Sadržaji obuke su: plivanje u dubokoj vodi. vježbe oblikovanja (fiziološki: jačanja mišića i labavljenja mišića i umjerenog istezanja tetiva i mišića. realizacija zadatog ritma. veći dio općepripremnih vježbi bez sprava. poskoci i okreti u mjestu. odbojanje i prebacivanje lopte s jednom rukom. provlačenje ispod raznih predmeta (grede.). gañanje glavom vertikalnog cilja). bacanje loptice o zid i hvatanje. prelaženje od 1 do 2 km. Hodanje i trčanje: kretanje u različitim formacijama. Igre: elementarne. vaga zanoženjem. dječiji nogomet. plutanja i klizanja na površini vode. skok udalj zgrčno. na spravama (švedska klupa. u parovima. puzanje i provlačenje: penjanje na različite predmete (švedska klupa. 6. penjanje uz i spuštanje niz blagu padinu.2. kolut naprijed i nazad povezano. stav na rukama uz pomoć. 11. skokovi. hodanje natraške. početno plivanje na leñima (leñni kraul). kosoj i vertikalnoj površini. ambijentalnim karakteristikama i mogućnostima. uz kosinu. vježbe brzine pojedinačnih pokreta i frekvencije pokreta istih i različitih amplituda (pokreti. trčanje na kraće i duže staze sa startom iz odgovarajućeg položaja. Vučenje. štafetne i timske igre. nogu: pisanje i crtanje nogama . ronjenje. 14. potiskivanje i nadvlačenje.. igre u vodi. opće pripremne vježbe u obliku postavljanja motoričkih zadataka. poboljšava rad kardiovaskularnog. kombinacija provlačenja. Skijanje: Usvajanje početnih elemenata. Plivanje prestavlja nezamjenjivo sredstvo za jačanje zdravlja djeteta. 141 . 10. vježbe koordinacije (ruku: voñenje. naskoci i saskoci u upor. puzanja. padanje i ustajanje iz pada i slično. prirodni uspon i sl) i silaženje. sa spravama (loptice. obuka može početi i od 1. hodanja. vučenje i potiskivanje suvježbača uz korišćenje pomagala (palice. višenje i upiranje na spravama kao preprekama. Plesne strukture: vježbe napetosti i opuštanja. okretanje tijela oko vertikalne i horizontalne ose. vijače). s obje ruke i naizmjenično . trupa. iz upora prednjeg spust naprijed. gañanje lopticom u nepokretne i pokretne ciljeve s udaljenosti do 5 m. 5. hodanje s ubrzavanjem i usporavanjem tempa. medicinke. švedske klupe. respiratornog i nervnog sistema. 3. plesna struktura i plesni koraci. niska greda) i u parovima. 7. nogu i karličnog pojasa). vertikalnog i pokretnog cilja rukom i nogom – naprijed. hodanje. vježbe s raznim estetskim sadržajima. Višenje i upiranje: zavjes za oba potkoljena. Penjanje. plivanje pod vodom sa otvorenim očima.

stava ili navike utemeljiti na odgovarajućoj kognitivnoj osnovi. najveći uspjeh nastave tjelesnog i zdravstvenog odgoja bio bi da animira i pripremi učenike za svakodnevno vježbanje. odgoj je specifično ljudski . Za vrijeme odmora preporučuju se vježbe sa loptama. a u cilju pravilnog rasta i razvoja. kao i za realiziranje socijalizacijskih sadržaja. prigodna sportska druženja. Tjelesno-zdravstvene aktivnosti u toku nastavnog dana: Izvode se prije časova. U obrazovno-odgojnom procesu. ruku i ramenog pojasa. a ne na klasičnom i instrumentalnom čulnom uvjetovanju. elementarne i sportske igre. frekvencije pokreta. U konceptu tjelesnog odgoja. Vježbe priprema nastavnik tjelesnog i zdravstvenog odgoja. Izvode se na početku prvog časa. koja će osigurati da odgojni proces u potpunosti uvažava razvojne potrebe učenika i. DIDAKTIČKO–METODIČKE NAPOMENE Početno (inicijalno) i završno (finalno) stanje veže se za školsku godinu i za cikluse (prvi) osnovnog obrazovanja. a nikako veliki doskoci. kao i uključivanje učenika u aktivno bavljenje tjelesnom i sportskom aktivnošću izvan škole. uz blagovremeno ispravljanje grešaka. njihovim sklonostima i ambijentalnim osobinama. Mogu se organizirati kao: dani zdravlja i sporta. te ni u kom slučaju se ne smiju izvoditi isti i nagli pokreti glave. To znači da se nastoji odgajati pomoću obrazovanja. Cilj im je da povećaju radnu sposobnost učenika. vijačom. odgoj se koristi u širem značenju i obuhvata i pojam obrazovanja. čime se nastoji osjećajnu komponentu neke vrijednosti. usmjerene na relaksaciju mišića leña. Neophodna je primjena igre. S obzirom na ograničenja u nastavnom procesu. Kod gimnastičkih preskakanja treba obratiti pažnju na mogućnosti učenika. a posebno je važno pravilno nazivanje i demonstriranje svake vježbe. Uz stimuliranje optimalnog razvoja osobina i sposobnosti svakog djeteta – što je dominantan cilj – postupno se intenzivira proces usvajanja znanja i razvijanja sistema vrijednosti. a treba ih raditi i za vrijeme rješavanja domaćih zadataka. 142 . da učenici budu spremni za slijedeći čas. slobodne igre i takmičenja. uz postupno uvoñenje i onih sadržaja što su neophodni individualnim sposobnostima učenika. kod učenika izgradi aktivan odnos prema ličnim. Promocija tjelesne kulture i sporta: Cilj aktivnosti je promocija tjelesne kulture i sporta. istezanja vrata. Akcenat treba da se stavi na vježbe zagrijavanja. Treba izbjegavati kretanje u čučnju zbog mogućih oštećenja zglobova. zajedno sa dežurnim učenicima. Vježbe priprema nastavnik tjelesnog i zdravstvenog odgoja i mijenja ih petnaestodnevno. Kod skakanja treba paziti da svi poskoci budu u pokretima. ukupnog trajanja 5-7 minuta. Ovaj uzrasni period je pogodan za razvijanje baznih psihomotoričkih sposobnosti koordinacije. Izvode se po odluci i uz kontrolu nastavnika. tjelesnim i zdravstvenim potrebama. U toku časova vježbaju se 23 vježbe.jer se koristi procesima mišljenja. 17. elementi plesa. te kognitivnim. ravnoteže. Gimnastičke vježbe prije časova sastoje se od nekoliko vježbi niskog inteziteta. razredu . Pri kraju aktivnosti intezitet se smanjuje. kao i da preduprijede negativne pojave izazvane dužim zadržavanjem u sjedećem položaju. kako bi dijete bilo u stanju da samostalno pravilno vježba. Veoma je bitan odabir vježbi oblikovanja i zagrijavanja. Program nastave tjelesnog i zdravstvenog odgoja u trećem razredu osnovne škole izražava kontinuitet ciljeva nastavnog predmeta u prvom ciklusu i usmjeren je na usvajanje osnovnih sadržaja tjelesnog i zdravstvenog odgoja. za vrijeme časova i za vrijeme odmora. funkcionalnim i psihomotoričkim. ujedno. za sticanje kretnih navika. što posebno dolazi do izražaja ako se proces zasniva na višim oblicima učenja. konativnim i sociološkim karakteristikama.16. Smatra se da – slijedom ishoda u 1. stavova i navika. preciznosti i gibljivosti. Naročito treba izbjegavati jačanje sklopa trbušnih mišića zbog povijanja kičmenog stuba. pod nadzorom nastavnika. i 2. da ih pripreme za predstojeću nastavu. Teorijski odgojni sadržaji trebaju biti u potpunoj vezi sa praktičnim sadržajima. te na veličinu i visinu predmeta koji se preskaču.postoji dovoljno saznanja o svakom učeniku o njegovim morfološkim. Učenike neposredno nadgleda dežurni nastavnik. Nezamjenjiva je aktivna uloga roditelja (ili staratelja) u dostizanju najboljih ishoda za djecu u području tjelesnog i zdravstvenog odgoja.

Podsticati radoznalost i kreativnost. Engleski jezik Cilj i zadaća Cilj učenja engleskog jezika je da učenika osposobi za aktivno i pozitivno življenje u savremenom svijetu. Kako znanje engleskog jezika predstavlja imperativ današnjeg vremena. Znanje engleskog jezika danas predstavlja vid osnovne pismenosti i nastava ima za cilj da učenika osposobi za meñunarodne kontakte. tako i rani početak učenja zauzima posebno mjesto u nastavnom planu i programu za osnovnu školu. Razvijanje samopouzdanja i samopoštovanja. sakupljanja obavijesti i komuniciranje korištenjem elektroničkih tehnologija i općenito da služi kao instrument za sticanje znanja. razigranog stava prema učenju jezika. uz zahtijeve i izazove koji se neprestano mijenjaju. Razvijanje motivacije za učenje jezika i zadovoljstva u učenju. Razvijanje i podržavanje radoznalosti.(2 časa sedmično. Poučavanje engleskog jezika treba promatrati kao učenje osnovne pismenosti nužne u svijetu interkulturalnih. kratki pismeni odgovori. Razumijevanje primjerenih sadržaja na engleskom jeziku. Stoga je uloga nastave engleskog jezika veoma značajna i svakim danom biva sve značajnija. naučna istraživanja. Dalje njegovati razvijanje pozitivnog. Podsticati temeljitost. Upoznavanje kulture naroda čiji se jezik izučava i pozitivan stav prema različitostima. Njegovanje i dalje podsticanje želje i ljubavi prema učenju engleskog jezika. NIVO: PRVA GODINA UČENJA – III razred osnovne škole CILJEVI I REZULTATI ODGOJNO-OBRAZOVNOG RADA Ciljevi početne nastave engleskog jezika Očekivani ishodi učenja Učiti jezik. popuna slova i riječ i. Dalje njegovanje razumijevanja i logičkog pamćenja. Razvijanje i podržavanje kontinuiteta u učenju jezika kao osnovnog principa. a ne o jeziku. pjesmu i ples učiniti da učenje engleskog jezika bude zabava i zadovoljstvo. Kroz igru. Razvijanje sposobnosti slušanja. obavijesti i komunikacije korištenjem elektroničkih tehnologija i općenito. Čitanje riječi pojedinačno povezano s konkretnim pojmovima. Postupno i odmjereno prelaziti ka čitanju i pisanju najjednostavnijih riječi i rečenica. Čitanje jednostavnih rečenica. predanost i preciznost u učenju jezika. samostalnosti i kreativnosti. Njegovati samostalnost u govoru i vlastitom produciranju naučenog. Zadaci nastave engleskog jezika su: Razvoj jezičke kompetencije kod učenika. naučna istraživanja. interdisciplinarnih i globalnih zbivanja. 70 časova godišnje) Uloga i značaj Znanje engleskog jezika danas predstavlja vid osnovne pismenosti. primjereno dobi. da služi kao instrument za sticanje znanja. Podsticati motiviranje odgovornog i aktivnog stava. prijeko potrebne za meñunarodne kontakte. Izražavanje slobode i samostalnosti u govoru i izravnom reagiranju. Prihvatanje logičkog pristupa upotrebi naučenoga. usredotočenosti pažnje i praćenja logičkog smisla. Prepisivanje. 143 .

pa se lako mogu 144 . likovni odgoj i sl. Vokabular (predloženi vokabular u okviru danih tema). Od početka razvijati radne navike. Gramatika (gramatička područja za dani nivo). kao i na trajanje časa. To podrazumijeva paralelno izvoñenje nastave engleskog jezika s nastavom drugih predmeta. uporeñivati je s vlastitom kulturom i razvijati pozitivan stav prema toleranciji i različitosti. udžbenicima i priručnicima. da priprema materijal i opremu. grupni i individualni pristup.PROGRAMSKI SADRŽAJI Teme (opća tematska područja kao osnov za daljnju razradu. idući od jednostavnih ka složenijim jezičnim ciljevima. sarañivati s kolegama i stručnim savjetnikom. Interkulturalne vještine Upoznati kulturu naroda engleskog govornog područja. Procijeniti kojim fondom riječi učenici treba da ovladaju u danoj grupi i danim uvjetima Primjenjivati izravni. Slobodno oblikovati svoje časove. razviti i poduprijeti zainteresiranost za učenje jezika. Preporuke • • • * Preporuke za organizaciju nastave engleskog jezika u prvoj godini učenja prvenstveno se odnose na fleksibilnost u organizaciji nastave i ukupnog rasporeda nastavnih aktivnosti. ponavljanje i na usmeno komuniciranje sa zabavnim aktivnostima. Prakticirati prvo usvajanje pravilnog izgovora auditivnim putem. nego kreativno i fleksibilno kreirati svoj rad u okvirima zacrtanog. Nastavnik treba: Pažljivo planira svaki čas. kao što su primjerice: muzička kultura. Funkcije i vještine (usmena ili pismena kompetencija kao zacrtani cilj na danom nivou). DIDAKTIČKO-METODOLOŠKE NAPOMENE U prvim godinama učenja usmjeriti pažnju na razumijevanje. piše pismene pripreme za svaki čas. a potom usmenu upotrebu bilo izolovano ili u govornoj interakciji. ovisno o danim okolnostima nastavne prakse). Držati se načela jednostavnosti. Ne prihvaćati kruto upute dane u programu. proširiti materijal prema danoj situaciji. cilj i način rada. Razvijati komunikacijske sposobnosti. • − − − − − − − − − − − − − Praćenje i vrednovanje na ovom nivou u službi motiviranja učenika i služi nastavniku za procjenu realizacije zadanih ciljeva. Njegovati poštivanje drugoga tokom zajedničkog rada i natjecanja. kojima je cilj pobuditi. Interdisciplinarni sadržaj U svim je područjima sadržaj vezan uz druge školske predmete (posebno uz likovnu i muzičku kulturu. frontalni. Čas može trajati i kraće (2025 minuta) radi intenziteta pažnje kod djece ove dobi. Aktivnosti (s pomoću kojih se realiziraju vještine). Proizvesti pozitivno i zabavno ozračje za učenje. primjerenosti i postupnosti. za skupine i cijeli razred. Nastava je razredna. tjelesni i zdravstveni odgoj). zadatke za učenike pojedinačno. ali primjereno uvjetima u kojima radi. Osposobiti učenike da samostalno rade tokom časa i kod kuće. Razviti vlastiti sistem praćenja i provjere napretka kod svakog učenika.

II i III razredu devetogodišnje osnovne škole». Preporuka se odnosi na nastavnike i škole koje imaju mogućnost za njenu provedbu. * Rad sa djecom sa posebnim potrebama: ukoliko se ukaže takva potreba rad sa ovom djecom treba da se odvija prema uputama grupe autora danim u «Inkluzivnom pristupu odgojnoobrazovnom radu u I. Ukoliko uvjeti dopuštaju. Efekti nastave bi na ovaj način bili poboljšani. 145 . u dogovoru sa nastavnicima drugih predmeta uvježbavanja mogu biti potpora usvajanju gradiva iz tih predmeta. mogu se organizirati uvježbavanja jezičkog znanja kroz igru i pjesmu u toku odmora ili perioda relaksacije. odjeljak . Izlasci djece u prirodu su takoñer prilika za igre i pjesme na engleskom jeziku.formirati grupe koje će se smjenjivati na usporednoj nastavi iz dvaju predmeta. osvježenje tokom časa.Djeca sa oštećenim sluhom i teškoćama u učenju govora».

naučnih istraživanja. Cilj Cilj učenja njemačkog jezika je osposobljavanje učenika za komunikaciju na njemačkom jeziku u usmenom i pismenom obliku o temama iz svakodnevnog života. kako za uspostavljanje privrednih tako i meñunarodnih kontakata. duh tolerancije. praćenja i meñusobnog uvažavanja. interkulturalnih i interdisciplinarnih dogañanja. ne smije se zaboraviti ni kulturno-historijska veza naše zemlje sa zemljama njemačkog govornog područja. humanizma i internacionalizma. Upoznavanje sa kulturom naroda čiji se jezik izučava i razumijevanje i poštivanje drugih kultura. Znanje njemačkog jezika je neophodno. i ubuduće prvenstveno biti upućene na ovaj dio Evrope u kome se intenzivno koristi njemački jezik. Uz navedene argumente. 70 časova godišnje) Uloga i značaj nastave njemačkog jezika u osnovnoj školi U toku cjelokupnog procesa učenja i u okviru nastave stranih jezika posebno potrebno je razvijanje svijesti o potrebi poznavanja stranih jezika. Bosna i Hercegovina se već godinama uključuje u evropske integracijske procese i nije daleko dan kada će postati punopravni član Evropske Unije. Razvijanje motivacije za učenje jezika i zadovoljstva u učenju. te primjene savremenih informacijskih i komunikacijskih tehnologija. Razvijanje i podržavanje kontinuiteta u učenju jezika. Ovladavanje neophodnim leksičkim. Kroz nastavu stranog jezika kod učenika se razvija svijest o značaju višejezičnosti u savremenom svijetu odnosno svijest o tome da uspješno ovladavanje jezičkim kompetencijama doprinosi afirmaciji ličnosti i njenom optimalnom razvoju. odnosno od trećeg razreda osnovne škole. Rezultat takvih razmišljanja je i stav Vijeća Evrope da svaki grañanin Evrope mora poznavati najmanje dva strana jezika. informacija i komunikacija koje su nužne u današnjem užurbanom svijetu globalnih. Njemački jezik 146 . Osposobljavanje učenika za samostalno korištenje izvora znanja odnosno ovladavanje strategijama učenja (naučiti kako učiti). Bosna i Hercegovina je vjekovima bila upućena na Srednju Evropu.(2 časa sedmično. fonetičkim i gramatičkim minimumom. Razvijajući pozitivan stav prema sličnostima i razlikama u kulturama kod učenika se razvija kosmopolitski stav. Evropska Unija je multietnička zajednica čiji su opstanak i prosperitet uvjetovani višejezičnošću. Razvijanje samostalnosti i kreativnosti. Sve ovo učenje njemačkog jezika nameće kao imperativ u toku cjelokupnog osnovnoškolskog obrazovanja sa početkom u najranijoj dobi. Zadaci nastave njemačkog jezika su: Razvijanje sve četiri jezičke vještine. vezane kako za tržište rada tako i za uspostavljanje meñunarodnih kontakata i komunikacija svake vrste. Razvijanje sposobnosti slušanja. Naše privredne veze će. kao i do sada. pravopisnim. Razvijanje samopouzdanja i samopoštivanja.

4. naglašava riječi. pjesmice. Čitanje i razumijevanje • • • • Govor • Pisanje Znanje o jeziku • • PROGRAMSKI SADRŽAJI Tematske cjeline: 1. Prepoznaje poznate riječi i kratke rečenice i zna ih povezati sa ilustracijama. Razumije ograničen broj riječi i izraza. Pozdravljanje Predstavljanje Porodica/obitelj. Daje osnovne informacije o sebi i svom okruženju služeći se pritom ograničenim brojem osnovnih riječi i zapamćenih rečeničnih shema. okolina Škola Svakodnevni život Odjevni predmeti 147 . Na ovom nivou učenja jezika učenik ne stječe znanje o jeziku nego prepoznaje i pravilno upotrebljava osnovne jezičke elemente. naglasak. Pravilno artikulira glasove. 7. 3. 6. dopunjava i samostalno piše riječi i kratke rečenice.CILJEVI I REZULTATI ODGOJNO-OBRAZOVNOG RADA U nastavi njemačkog jezika u trećem razredu osnovne škole treba težiti dostizanju nivoa A 1. Jezičke vještine Očekivani rezultati/ishodi učenja Učenik prepoznaje glasove. dom. pokazivanje i sl.). 2. • Razumije i reagira na odgovarajući način na kratke usmene poruke pri čemu mu je potrebna znatna pomoć (ponavljanje. prijatelji Kuća. Sa sagovornicima razmjenjuje nekoliko osnovnih iskaza u vezi sa konkretnom situacijom. Prepisuje. kratke dijaloge o poznatim temama. ritam i intonaciju u jeziku koji uči. • • Slušanje i razumijevanje Prepoznaje slova i napisane riječi te kratke rečenice. poštuje ritam i intonaciju rečenice.1 Evropskog okvira za strane jezike. 5.

: Mutter. was. sagen.. Odreñivanje mjesta i položaja: Hier. davanjem kratkih odgovora na nastavnikova pitanja ili pitanja koja su čuli sa kasetofona..Reći: a) kome šta pripada b) koje je šta boje.itd. Svakodnevni život: npr.: Gdje su nestala slova? učenici treba da popune izostavljena slova). Učenici najprije preslikavaju riječi koje su prije toga usmeno usvojili a potom postepeno usvajaju i pravilan način njihovog pisanja kroz vježbe poput: . das Bad. der Roboter.. npr.itd. Glagole . odnosno povezivanjem slike sa tekstom koji čuju.prisvojni genitiv. .. lesen.: ponavljanjem odreñenih riječi koje je izgovorio nastavnik ili koje su čuli sa kasetofona..imperativ za 2.: .) Vrijeme : Wie spät ist es? Es ist sechs Uhr. Er/Sie ist hier. … . das Schiff.. Priloge za mjesto: Schwester ..Reći koliko imaju godina. Mein Bleistift ist grün. dort. . GOVOR: Učenici će: ponavljati riječi nastavnika ili riječi izgovorene sa kasetofona. . dein Pre dikativno upotrije bljene prid jeve. npr.Reći nekoliko najjednostavnijih rečenica o: . wer. . . recitirati kraće pjesmice. Hausaufgabe machen. glumiti.itd. schreiben. spielen Igračke: der Teddy. die Bank. ČITANJE I RAZUMIJEVANJE: Učenici će prepoznati jednu ili više napisanih riječi ili rečenica i reagirati: 1) neverbalno. .. Guten Tag!. Mein Name ist. Was ist das? Wer ist das? Wie heißt du? Wie alt bist du? Opisivanje : npr. . hier.. Pozdravljanje: Hallo!.. . Dort.. bojenjem ilustracija koje se odnose na riječi koje su učenici čuli. der Schüler. die Kreide.ljudima i predmetima iz neposrednog okruženja. Mein Teddy ist groß.dopunjavanjem izostavljenih slova ili riječi u tekstu.kraćim odgovorima na pitanja.. bojenjem navedenih predmeta / osoba. pjevati. Škola (osnovne riječi). Auf Wiedersehen!.prezent . Aktivnosti SLUŠANJE I RAZUMIJEVANJE: Učenici će slušati izgovoreni tekst i reagirati 1) neverbalno. Odjevni predmeti (osnovni pojmovi): die Jacke.. die Küche.Brojati od 1 do 12. .: gut.Vještine Učenici će znati: . die Hose.: ..P ozdravljati se na formalni i neformalni način. das Wohnzimmer. crtanjem.gestikulacijom predstaviti ono što su čuli ili izvršavanjem naredbi koje čuju. npr. pokazivanjem na odreñene ilustracije koje se odnose na riječi koje su učenici čuli. 2) verbalno.prostorijama u kući / stanu. 2) verbalno. . B rojeve: od 1-12 Prijedloge u njihovoj funkcionalnoj upotrebi Prostorije u kući (osnovne riječi). povezivanjem pisanih riječi i odgovarajućih ilustracija. der Lehrer. schön blau . die Schule.bojenjem. izrezivanjem. npr. itd.Imenovati predmete u školskoj torbi i u učionici. wie.: . slaganjem slika redoslijedom koji proistekne iz teksta koji su čuli. npr.Upitne.jednina .Reći koliko je sati (puni sat). lice jednine i 2. die Tafel. 148 . das T-Shirt. itd..Imenovati članove svoje uže porodice.popunjavanja slova (npr. . itd.Locirati ljude i predmete. schlafen. voditi kraće dijaloge u parovima sa drugim učenicima ili sa nastavnikom. die Puppe (Das ist mein Teddy.. Wie geht es Ihnen? itd… Pre dstavljan je: Ich bin.: Das Haus ist groß. lice množine: Lies! Schreibe! Antworte! Ergänze! . Das ist.Nabrojati dane u sedmici. Wer ist dort? Izricanje naredbe: Komm her! Male! Schreibe! Članovi uže porodice: npr. gehen.rekonstruiranje riječi od ponuñenih slova. vježbom falsch / richtig.gestikuliranjem. imitiranjem. PISANJE Pisanje na ovom nivou nije prioritet. hören…. das Auto. Wie geht es dir?. Juttas Bleistift Zamje nice . .P redstaviti sebe i druge.. Bruder. npr. .P risvojne: mein. die Wohnung.Lične . Guten Morgen!.povezivanjem ponuñenih riječi u tekstu…itd. das Schlafzimmer. npr. npr.takmičenje u pisanju brojeva itd. der Ball. Gram atik a Vok abular Učenici će koristiti Učenici će: (ali neće učiti o učiti samo osnovni vokabular koji tome): se odnosi na date teme npr. Vater.. .: Imenice . . .

. stvara živa atmosfera u učionici što doprinosi povećanju motivacije za učenje jezika. Ukoliko se u nastavni proces funkcionalno integriraju i igre. grupe i cijeli razred. Nastavnik treba da: . pripremajući zadatke za pojedine učenike.Pažljivo planira svaki čas za koji piše pismenu pripremu postavljajući ciljeve te detaljno razrañujući načine (strategiju) kako da ih postigne. njihove prednosti su velike. . .Razvija kod učenika radne navike. . prirodu i sl.Razvija vlastiti sistem praćenja i provjeravanja napredovanja svakog učenika. kao i njegovanju prisnijih odnosa izmeñu učenika i nastavnika. (Moja okolina . Interkulturalne vještine Učenici će: . poboljšanju njihovih jezičkih znanja.Razvija pozitivnu atmosferu u učionici. podstičući ih da maksimalno koriste vlastite talente i sposobnosti. .plesom. samostalnost i kreativnost. marljivost.crtanjem. igrom (Tjelesni i zdravstveni odgoj).pjevanjem (Muzička kultura). Učenici rado prihvataju i provode proces imitiranja i ponavljanja. njegovih ciljeva i zadataka. Praćenje i vrednovanje Na početnom nivou učenja stranog jezika nastavnik samo aktivno razvija i prati motivaciju i interes učenika za učenje njemačkog jezika i procjenjuje realizaciju zacrtanog programa. Razvija se takmičarski duh. . . Igre doprinose povećanju učeničke aktivnosti.Učiti da komuniciraju i da se ponašaju u svakodnevnim situacijama na način koji je primjeren kulturi zemlje čiji jezik uče.Upoznavati različite kulture i tradicije. . njegovom aktivnom učešću u nastavi i rezultatima koje pokazuje nastavnik daje opisnu ocjenu.Razvija komunikacijske sposobnosti kod učenika. 149 . npr. . oblikovanjem (Likovna kultura). Jezik se na ovom uzrastu uči imitiranjem i ponavljanjem sa postepenim prijelazom na čitanje i pisanje i uz angažiranje svih čula. Interdisciplinarni sadržaj Programski sadržaj je meñusobno povezan sa drugim predmetima. slikanjem. .zajedničkom šetnjom kroz park. Učenici će tako učiti jezik i proširivati svoj vokabular oslanjajući se na znanje koje su stekli učenjem nekih drugih školskih predmeta ali i kombinirajući učenje stranog jezika sa aktivnostima «preuzetim» iz nekih drugih predmeta.: .Procijeni kojim fondom riječi učenici treba da ovladaju u datoj grupi i datim uvjetima.Kreativno i fleksibilno kreira svoj rad u okviru zacrtanih ciljeva a u skladu sa uvjetima u kojima radi. O odnosu učenika prema nastavnim obavezama.DIDAKTIČKO–METODIČKE NAPOMENE U prvim godinama učenja njemačkog jezika usmjeriti pažnju na aktivnosti koje imaju za cilj da pobude i razviju zainteresiranost učenika za učenje jezika. te planirajući trajanje svakog segmenta aktivnosti u učionici. odgovornost i motivaciju za učenje. pripremajući adekvatne nastavne materijale (vizualizacija je na početnom nivou učenja stranog jezika neophodna). te izmeñu samih učenika. rado insceniraju naučene dijaloge.Poštuje osnovne didaktičke principe primjerenosti i postupnosti. .ekološki odgoj). Rad u parovima ili manjim grupama uz smjenu više različitih aktivnosti doprinose dinamici časa i održavanju neophodne pažnje učenika. .Kod učenika podstiče pozitivnu radoznalost. uspostavljanju prijatnije atmosfere u učionici.

a to je istovremeno zvanični i radni jezik svih relevantnih meñunarodnih institucija i organizacija.1 Evropskog okvira za strane jezike. Učenje stranog jezika učeniku treba da olakša razumijevanje drugih i različitih kultura i tradicija i jača motivaciju za učenje stranih jezika. Nastava i učenje stranog jezika treba da pomogne učenicima i doprinese njegovom ukupnom intelektualnom razvoju. 70 časova godišnje) ULOGA I ZNAČAJ Učenje jezika pruža učenicima šansu da prihvataju različitosti i da imaju više poštovanja prema drugima. a naročito razviti komunikacijske sposobnosti učenika.Francuski jezik (2 časa sedmično. prikupljanja informacija i komuniciranja putem elektroničkih tehnologija. Učenik treba da se osposobi da na francuskom jeziku komunicira na osnovnom nivou o temama iz svog neposrednog okruženja. predstavlja vid osnovne pismenosti i naobrazbe i ima za cilj osposobljavanje učenika za meñunarodne kontakte. treba da mu učenje stranog jezika bude podsticaj za uočavanje kulturalnih sličnosti ali i različitosti u kojima je bogatstvo. 150 . te može imati pozitivan utjecaj na opći razvoj i kosmopolitski stav. Učenje stranog jezika treba da podstakne njegovu maštu. FRANCUSKI JEZIK PRVA GODINA UČENJA. • Razvijati kod učenika sposobnost pažljivog slušanja i uvažavanja mišljenja drugih. • Kod učenika razviti pozitivnu radoznalost. Poznavanje stranog jezika treba da bude instrument za sticanje drugih znanja. u ovom slučaju francuskog. Pored engleskog. samostalnost. radoznalost i kreativnost. Kod učenika treba da se razvije svijest da je jezik jedan od najvažnijih elemenata druge kulture koja je jednako vrijedna kao i njegova vlastita. ZADACI Zadaci nastave francuskog jezika su: • Omogućiti razvoj jezičke kompetencije učenika. CILJ Predmet ima za cilj osposobljavanje učenika za aktivno i pozitivno življenje u savremenom svijetu. Poznavanje stranog jezika. francuski jezik je jedini jezik koji se izučava u svim zemljama svijeta. • Omogućiti učenicima uživanje u učenju. • Bolje upoznati učenike s elementima civilizacije i kulture zemlje čiji jezik se uči kao i sa vlastitom kulturom te naučiti ih da cijene. kreativnost. U nastavi francukog jezika u trećem razredu osnovne škole treba težiti dostizanju nivoa A 1. motivaciju za učenje. Učenjem francuskog jezika učenicima se otvara mogućnost da postanu dio velike porodice govornika francuskog jezika koja broji 56 zemalja na pet kontinenata. razumiju i poštuju druge kulture. III razred osnovne škole Cilj nastave francuskog jezika u trećem razredu osnovne škole je razvijanje svijesti o postojanju drugih jezika i mogućnosti komuniciranja na nekom drugom jeziku koji nije naš maternji. Iskustvo učenja jezika će povećati svijest učenika o jeziku.

te kratke rečenice. pokazivanje i sl.Jezičke vještine Slušanje i razumijevanje Očekivani rezultati / ishodi učenja Učenik će • prepoznavati glaso ve. naglasak. oblikovanje. dom. • razumjeti ograničen broj riječi i izraza. ples. te da ih osposobi za samostalan rad kako tokom časa tako i kod kuće.kroz sportove i igre (Tjelesni i zdravstveni odgoj).: . itd. ponavljanje i na usmenu komunikaciju koja će sadržavati elemente zabavnih aktivnosti koje imaju za cilj da pobude. opisivati u nekoliko rečenica poznatu situaciju služeći se pritom ograničenim brojem osnovnih riječi i zapamćenih rečeničnih shema. svakodnevni život).kroz crtanje. škola. porodica. . • • prepoznavati slo va i napisane riječi. • razumjeti i reagirati na odgovarajući način na kratke usmene poruke pri čemu mu je potrebna znatna pomoć (ponavljanje. Funkcije i sposobnosti (usmena ili pismena kompetencija koja predstavlja zacrtani cilj na datom nivou). Čitanje i razumijevanje • • • • Govor Pisanje Znanje o jeziku • • PROGRAMSKI SADRŽAJI Teme (opća tematska područja kao osnov za dalju razradu zavisno o datim okolnostima nastavne prakse npr. zamjenice. grupni i individualni pristup.). Veoma je važno da nastavnik uputstva ponuñena u programu. Aktivnosti (navedene su aktivnosti pomoću kojih je moguće realizirati sposobnosti). pjesmice. razmjenjivati sa sago vornicima nekoliko osnovnih iskaza u vezi sa konkretnom situacijom. slikanje. pravilno artikulirati glaso ve. dopunjavati i samostalno pisati riječi i kraće rečenice. moja bliža okolina. . 151 . davati osnovne informacije o sebi i svom okruženju. Potrebno je takoñer primjenjivati direktni. cilj i način rada. razviju i podrže zainteresiranost za učenje jezika. npr. Nastavnik treba da pažljivo planira svaki čas. DIDAKTIČKO-METODOLOŠKE NAPOMENE U prvim godinama učenja francuskog jezika treba usmjeriti pažnju na razumijevanje. poštovati ritam i intonaciju rečenice. ples). udžbenicima i priručnicima ne prihvata kruto nego da kreativno i fleksibilno kreira rad primjereno uvjetima u kojima radi. . prepisivati. Vokabular (predlaže se vokabular koji je u skladu s datim temama). Gramatika (gramatička područja koja odgovaraju datom nivou npr. brojevi. Treba da kod učenika razvija radne navike i komunikacijske sposobnosti. lično predstavljanje. naglašavati riječi. imenice. . (Likovna kultura. frontalni. kratke dijaloge o poznatim temama. glagoli itd koje će učenici koristiti a ne učiti o tome!). prepoznavati poznate riječi i kratke rečenice i znati ih po vezati sa ilustracijama. Interdisciplinarni sadržaji Učenici će takoñer učiti jezik i proširivati svoj vokabular oslanjajući se na znanje koje su stekli učenjem nekih drugih školskih predmeta. Učenik neće na ovom nivou učenja jezika sticati znanje o jeziku nego će prepoznavati i pravilno upotrebljavati osnovne jezičke elemente. ritam i intonaciju u jeziku koji uči.

. raspoloženje. une. . devant. Ovo može podrazumijevati npr. ici. broj raspoloženja. dans. (npr. avec plastelina itd.ocjenjuju svoje aktivnosti i aktivnosti svojih drugova iz razreda. . Q uel âge as – tu? J’ai . . Ocjenjivanje je opisno i brojčano. riječima odabranim sa zidnih karata na najosnovnije. Nivo 3. Raspoloženja: heureux. Triste. ma. rasporeñivanjem ilustracija po odreñenom redu prema pisanim uputstvima 152 . itd. popunjavanjem praznina . soeur. .koriste ključne metode iz prakse pri radu u parovima ili malim grupama. crtanjem. imitiranjem zvuka Impératif voza. C’est …. pokazivanjem odreñenih celle.). npr.. celle-ci.Reći koliko je sati (puni sati).dopadanje. . celui-la. pravljenjem raznih oblika od . Razlike u upotrebi nekih pozdrava u francuskom jeziku i u maternjem jeziku učenika.Opisati ljude i predmete. Brojeve: pravljenjem/oblikovanjem stvari (npr. son. tourner á droit / á gauche. kao i nivo svog i njihovog znanja u odnosu na postavljene ciljeve.upoznavati sa kulturom svoje zemlje i učiti da je bolje poštuju i cijene. Moje lice. npr. dom • Moja bliža godina učenja okolina francuskog • Škola • Svakodnevni život Prvi ste pen početnog znan ja Učenici će RECEPCIJA koristiti (a ne učiti a) SLUŠANJE I REAGOVANJE Učenici će slušati izgovoreni tekst i o tome!): reagovati: Imenice .sur. brojeve itd. pour aller á … C’est loin (de) / près (de) Aller tout droit. iz crtića). l’. Dobro jutro i dobar dan / Bonjour). père. beau. onih koje značenjima). samo osnovne riječi.jednina i 1) neverbalno imitiranjem nastavnika ili neke popularne množina ličnosti (npr. .: Pozdravljanje: Bonjour. Qu’est-ce que c’est ? Qui est-ce? Oui / non. brun.upoznavati se sa nekim osnovnim razlikama izmeñu njihove kulture i kulture naroda sa francuskog govornog područja (npr.Opisne pridjeve. . Praćenje i vrednovanje na ovom nivou treba da bude u službi motivacije učenika i da služi nastavniku za procjenu realizacije zadatih ciljeva. triste • Lično predstavljanje Osnovna škola • P orodica • Kuća.á. Opisivan je : Il est grand / petit.). npr. sretan).Izraziti . bojenjem ili podvlačenjem (u osnovnim samo odreñenih riječi (npr. boje predmeta. un. malheureux. qui? De/á navedenih predmeta/osoba navedenim qui? Que? De/á bojama. le.). frère. Aktivnosti Gramatika Vok abular Učenici će učiti samo osnovni vokabular koji se odnosi na date teme. celui.razvijaju pozitivan stav prema učenju jezika. itd. ilustracija koje se odnose na riječi koje im celle-lá se usmeno upućuju. označavaju neku aktivnost. De quelle couleur est…? rouge. ili pokazivanjem. Odreñivanje mjesta i položaja: Pardon.učiti da komuniciraju i da se ponašaju u svakodnevnim situacijama na način koji je prirodan za kulturu zemlje čiji jezik uče. blanc. avoir glasova/zvukova (npr. blonds . la. . pitanja nastavnika ili pitanja koja su čuli sa ton. . lijepljenjem Determinatore: slika.Brojati predmete. glumljenjem Priloge za mjesto. itd . ta. Članovi uže porodice : mère. . des. oponašanjem être. . sa kasetofona.sposobnost da nešto urade (Je peux…). . jaune. Učenje kako učiti Učenici će da: . mon. uzvike (helas! (Jao!) ili eh bien! (pa lijepo! No!) ta ta ta! (koješta!) tien! (gle!) itd. podvlačenjem ili bojenjem riječi quoi koje im se usmeno upućuju.Pozdravljati. razre d Teme Funkcije i sposobnosti Učenici će znati: . nastavnika ili uputstava koje čuju sa celui-ci.Predstaviti sebe ili druge. b) ČITANJE I REAGOVANJE Učenici će prepoznati jednu ili više Glagole napisanih riječi ili uputa i reagovati: Le présent Pomoćni glagoli 1) neverbalno gestikuliranjem.Locirati ljude i predmete. Pre dstavljanje: Je m’appelle …Je suis. . 1-10 rezanjem zahtijevanih oblika/likova iz Prijedloge: papira. bojenjem Upitne. gestikuliranjem.slušanjem i pjevanjem omiljene vrste muzike (Muzička kultura). Salut.budu odgovorni i aktivni u situacijama kada se uči jezik. . izvršavanjem uputstava Pokazne. redanjem slika.Članove. moje tijelo. itd. Interkulturalne vještine Učenici će se: . 2) verbalno ponavljanjem riječi koje je izgovorio les nastavnik ili koje su čuli sa kasetofona. Il a les cheveux noirs. lá. kojima se te riječi nalaze. veoma ograničen. životinjskih glasova itd.Identificirati ljude i predmete. Zamjenice oponašanjem glasova/zvukova. Lične glumljenjem. tužan. Au revoir itd . crtanjem.Prisvojne davanjem veoma kratkih odgovora na pridjeve. . kasetofona. biranjem ili povezivanjem pisanih riječi i dehors odgovarajućih ilustracija.

le. les . la. mon. prendre autobus. soeur.itd. parc. grand – petit. Vrijeme : Qelle heure est-il? Il est Svakodnevni život. itd. itd. Članovi uže porodice : mère. celle-ci. Složenice. triste. učenici će: povremeno prepisivati izolovane riječi učiti pisati pomoću igara na CD-u. podvlačiti. Raspoloženja: heureux. celui-la. chamber. cahier. table. . npr. u vezi sa datim temama i gramatikom. jardin. devant. dans. PRODUKCIJA a) GOVOR Učenici će: ponavljati riječi nastavnika ili riječi izgovorene sa kasetofona učestvovati u razgovoru (pitanja/odgovori) sa drugim učenikom/učenicima ili nastavnikom igrati uloge. dehors Brojeve: 1-10 Prije dloge: . ici. rutinske aktivnosti npr dormir se lever. frère. B liža okolina: rue.Prisvojne pridjeve. un.Opisne pridjeve. Zamjenjivati inicijale punim riječima ubacivati. Bon – mauvais. lá. Prostorije u kući i nam je štaj: cuisine. –s. P rendre un bain. npr. celle-lá Upitne. chaise.jednina i množina Zamje nice Lične Pokazne. celui-ci. Glagole Le présent Pomoćni glagoli être. se promener. itd. sale á manger. Škola: insegnant. Sale á manger sac á dos. najosnovnije. pjevati i igrati jezične igre davati uputstva i naredbe b) PISANJE Budući da učenje pisanja na ovom nivou nije prioritet. npr. son. lit. Učenici će vježbati da koriste (a ne učiti o tome!): Afik se .. recitovati. npr. npr. Kolok acije . u vezi sa datim temama.sur. élève. avoir Impératif Priloge za mjesto. livre.. pomoću društvene igre u kojoj se sastavljaju riječi od slova na kockama. ta. il fait froid. avec (u osnovnim zn ačenjima).á. povezivanjem riječi u stupcu A sa odgovarajućim ilustracijama u stupcu B. père. celle. 2) verbalno davanjem kratkih pismenih ili usmenih odgovora na pitanja. l’. ma. zamjenjivanjem inicijala punim riječima ili popunjavanjem praznina odgovarajućim riječima itd. armoire. qui? De/á qui? Que? De/á quoi Dete rminatore: . ton. 153 . sa . ma maison). Triste. faire attention.Članove. redati riječi po odreñenom redoslijedu. arbre. u vezi sa datim temama. beau. Učenici će koristiti (a ne učiti o tome!): Ime nice .ideju posjedovanja (le livre de Jean. se laver. celui.. u vezi sa datim temama. des. zamjenjivanjem ilustracija u tekstu ponuñenim riječima. une. malheureux. Antonime. društvene igre u kojoj se slažu pločice sa slovima jedna na drugu itd. itd.

Razvijanje motivacije za učenje jezika i zadovoljstva u učenju. fonetskim i gramatičkim minimumom. gdje se u više od 20 zemalja sa više od 200 miliona govornika kao zvanični jezik koristi arapski. neophodno je razvijanje svijesti o poznavanju dva ili više stranih jezika. Kratki usmeni i p ismeni odgovori. . kozmopolitizmu. III razred osnovne škole CILJEVI I REZULTATI ODGOJNO-OBRAZOVNOG RADA Ciljevi početne nastave arapskog jezika Učenje jezika.(2 časa sedmično. Zadaci nastave arapskog jezika su: . . 154 . Razvijanje samostalnosti u govoru. Značajno je napomenuti da je u jednom periodu naše historije nemali broj književnika pisao djela na arapskom jeziku. . Cilj i zadaci učenja arapskog jezika Cilj učenja arapskog jezika je osposobljavanje učenika za usmenu i pismenu komunikaciju na arapskom jeziku o različitim temama iz svakodnevnog života. Sloboda i samostalnost u govoru. a u okviru nastave stranih jezika.Razvoj sve četiri jezičke vještine. Sve prethodno spomenuto govori u prilog neophodnosti učenja arapskog jezika kao jednog od stranih jezika tokom osnovne škole. Kroz učenje stranog jezika kod učenika se razvija svijest: o značaju višejezičnosti. vezanih za konkretan pojam (samostalno upotrebljenih).Razvijanje sposobnosti slušanja i meñusobnog uvažavanja.Razvijanje samostalnosti i kreativnosti.Ovladavanje osnovnim leksičkim. Razvijanje razumijevanja i logičkog pamćenja. duhu tolerancije. kao i sjevernom Afrikom. Proširivanje opće kulture učenika kroz upoznavanje s načinom života i tradicijom zemalja u kojima se govori arapski jezik. Postupan prelaz ka čitanju i pisanju jednostavnih riječi i rečenica. humanizamu i internacionalizmu. Razvijanje temeljitosti. Razvijanje pozitivnog stava prema učenju jezika. Rezultat takvih razmišljanja je i stav Vijeća Evrope da svaki grañanin Evrope mora poznavati najmanje dva strana jezika. pjesme i plesa učiniti da učenje arapskog jezika bude zabavno. . Prepisivanje riječi i kratkih sadržaja. toleranciji. Arapski jezik ARAPSKI JEZIK PRVA GODINA UČENJA. Pored toga više od 35 miliona ljudi kao drugi strani jezik koristi arapski jezik. Popunjavanje slova i riječi. predanosti i preciznosti u učenju jezika. Čitanje riječi. Razumijevanje jednostavnih sadržaja na arapskom jeziku. 70 časova godišnje) Uloga i značaj nastave arapskog jezika Tokom procesa obrazovanja. Razvijanje radoznalosti i kreativnosti.Razvijanje samopouzdanja i samopoštivanja. Čitanje jednostavnih rečenica. Evropska Unija je multietnička zajednica čiji su opstanak i prosperitet uvjetovani višejezičnošću. .Upoznavanje sa kulturom naroda čiji se jezik izučava i razumijevanje i poštivanje drugih kultura. Vijekovima Bosna i Hercegovina ima civilizacijske i privredne veze sa Bliskim i Srednjim istokom. Putem igara. . . odnosno ovladavanje strategijama učenja (naučiti kako učiti).Osposobljavanje učenika za samostalno korištenje različitih izvora znanja. Očekivani rezultati učenja Ljubav i spremnost za učenje arapskog jezika. a ne o jeziku.

PROGRAMSKI SADRŽAJI Teme (opća tematska područja kao osnov za daljnji rad) Funkcije i vještine (usmena i pismena kompetencija) Aktivnosti (pomoću kojih se realiziraju vještine) Gramatika (osnove gramatike za dati nivo) Vokabular (u okviru datih tema) Specifičnosti arapskog pisma će uvjetovati i početnu fazu učenja arapskog jezika. sukun. varijante pisanja slova. tašdid. vezivanje slova u riječi i kraće rečenice. kratke i duge vokale. uz učenje osnovnih fraza. usvojiti: osnovne oblike slova. Neophodno je. 155 . tanwin.

: . ČITANJE I RAZUMIJEVANJE Učenici će prepoznati jednu ili više napisanih riječi ili rečenica i reagirati: 1) neverbalno.: (imenskim) i . imitiranjem. godina učenja arapskog jezika Te me .bojenjem.gestikulacijom predstaviti ono što su čuli.lijepljenjem odnosno slaganjem slika . ponavljanje.glumiti. crtanjem.Kuća . itd. PISANJE Učenici najprije preslikavaju slova koja su prije toga usmeno usvojili. . .Pozdravljanje na formalan i neformalan način. 'anti. npr.Porodica i prijatelji . . . . Učenici će: huwa.Predstaviti sebe redoslijedom koji proistekne iz teksta koji su i druge.: .gestikuliranjem.Imenovati odnose na riječi koje su učenici čuli odnosno članove svoje uže povezivanjem slike sa tekstom koji čuju.Svakodnevni život Funk cije i vještine Uče nici će znati: . Lične zamjenice ('ana. koji ma) će biti osnova za Pok azne tvorbu kratkih zam je nice (hara. izrezivanjem. pjesmice.izvoñenjem uputstava koje nastavnik izgovara jednostavnim ili koja čuju sa kasetofona. . 'ila.: .Opisati .podvlačenjem i bojenjem ilustracija koje se odnose na riječi koje su učenici čuli.kraćim pismenim ili usmenim odgovorim na pitanja.Odjevni predmeti SLUŠANJE I RAZUMIJEVANJE Učenici će slušati izgovoreni tekst i reagirati 1) neverbalno. porodice. . . `ala) vokabular. .Reći koliko je sati (puni sat). .bojenjem navedenih predmeta / osoba.takmičenje u pisanju brojeva itd. . . la) (igre.povezivanjem ponuñenih riječi u tekstu…itd. 'anta.Škola og znanja . . npr. oblikovanje plastelinom.Nabrojati dane u sedmici. . Vokativna partik ula “ya” Kroz dijalog Potvrdne i odrične riječi (na`am.ponavljati riječi nastavnika ili riječi izgovorene sa kasetofona. .pokazivanjem na odreñene ilustracije koje se . pitanja ili pitanja koja su čuli sa kasetofona.nastavnik ispisuje riječi na tablu. .podvlačenjem pojedinih riječi. prepoznavanje.voditi kraće dijaloge u parovima sa drugim učenicima ili sa nastavnikom. .popunjavanja slova (npr. vokabular.ponavljanjem odreñenih riječi koje je izgovorio ograničenim nastavnik ili koje su čuli sa kasetofona. 'a) uvježbavati Prijedlozi (fi.Nivo III razred Osnovna škola 1. crtanje i druge Upitne partikule vježbe) (hal. . čuli.Pozdravljanje i upoznavanje .Brojati od 1 do 10.Nabrojati ograničen broj odjevnih predmeta.Bliža okolina .Imenovati predmete u školskoj torbi i učionici. brojem riječi ljude i predmete . osnovni min. Upitna rije č “'ayna” Pre poznavan je gramatičkog ženskog roda (okruglo “ta”) B rojevi (1 do 10) 156 .davanjem kratkih odgovora na nastavnikova u kući. . a potom postepeno usvajaju i pravilan način njihovog pisanja kroz vježbe poput: .rekonstruiranje riječi od ponuñenih slova.pjevati. npr.dopunjavanjem izostavljenih slova ili riječi u tekstu . Ak tivnosti Gram atik a Vok abular Prvi stepen elementarn . hiya. rečenicama 2) verbalno. npr. . GOVOR Učenici će: .povezivanjem pisanih riječi i odgovarajućih ilustracija.recitirati kraće pjesmice. nahnu) učiti samo Upitne osnovni zam je nice (man. (imenskih) harihi) rečenica. izostavljajući odreñena slova koje učenici treba da popune). 2) verbalno.: Gdje su nestala slova? .

piše pismene pripreme za svaki čas. Interdisciplinarni sadržaj U svim oblastima sadržaj je povezan sa drugim školskim predmetima . . Učenici rado prihvataju i provode proces imitiranja i ponavljanja. uporeñivati je sa vlastitom kulturom i razvijati pozitivan stav prema različitosti. postavljajući ciljeve. Rad u parovima ili grupama doprinosi dinamici časa i većoj angažovanosti učenika. te izmeñu samih učenika. uspostavljanju prijatnije atmosfere u učionici.razvija komunikacijske sposobnosti kod učenika. Praćenje i vrednovanje Na početnom nivou učenja arapskog jezika nastavnik samo aktivno prati i razvija motivaciju i interes učenika za učenje arapskog jezika i procjenjuje realizaciju zacrtanog programa. Ovo podrazumijeva i moguće paralelno izvoñenje nastave arapskog jezika sa nastavom drugih predmeta.da kontrolira i razvija kod učenika pravilno usvajanje izgovora. Arapski jezik se na ovom nivou uči kroz različite jezičke igre.poštuje osnovne didaktičke principe primjerenosti i postupnosti. detaljno razrañujući načine kako da ih postigne. tjelesni odgoj.crtanjem. Nastava je razredna pa se mogu lako formirati grupe koje će se smjenjivati na uporednoj nastavi dva predmeta.pažljivo planira svaki čas. njegovih ciljeva i zadataka. ples. . grupe i cijeli razred. . Izlasci djece u prirodu su takoñer prilika za igre i pjesmice na arapskom jeziku. prirodu i sl. . pjesmu.DIDAKTIČKO – METODIČKE NAPOMENE U prvim godinama učenja arapskog jezika pažnju treba usmjeriti na aktivnosti koje imaju za cilj da razviju zainteresiranost učenika za učenje jezika.ekološki odgoj) Interkulturalne vještine Učenici će: . kao i na trajanje časa. te planirajući trajanje svakog segmenta aktivnosti u učionici. Čas može trajati i kraće (20-25 minuta) radi postizanja maksimalnog intenziteta pažnje kod djece. Nastavnik treba da: . sa postepenim uvoñenjem čitanja i pisanja. pripremajući materijale/opremu koja je potrebna u učionici. . poboljšanju njihovih jezičkih znanja. ponavljanje. Ukoliko se u nastavni proces integriraju igre. njihove prednosti su velike. oblikovanjem (Likovna kultura) . rado insceniraju naučene dijaloge. . Postojanje i njegovanje takmičarskog duha tijesno je povezano sa učeničkom motivacijom za učenje jezika.razvija kod učenika radne navike. . podstičući ih da maksimalno koriste vlastite talente i sposobnosti . Igre doprinose povećanju učeničke aktivnosti. marljivost. igrom (Tjelesni i zdravstveni odgoj) . odgovornost i motivaciju za učenje.razvija pozitivnu atmosferu u učionici. muzička kultura.upoznati kulturu i običaje različitih zemalja u kojima se govori arapski jezik. .razvija vlastiti sistem praćenja i provjeravanja napredovanja svakog učenika. Razvija se takmičarski duh. (Moja okolina . moja okolina itd. kao što su npr. likovna kultura.zajedničkom šetnjom kroz park. stvara živa atmosfera u učionici.plesom.pjevanjem (Muzička kultura) . pripremajući zadatke za pojedine učenike. kao i njegovanju prisnijih odnosa izmeñu učenika i nastavnika. 157 . . Preporuke Kod organizacije nastave arapskog jezika u prvoj godini učenja preporuke se odnose prvenstveno na fleksibilnost u organizaciji nastave i ukupnom rasporedu nastavnih aktivnosti.procjeni kojim fondom riječi učenici treba da ovladaju u datoj grupi i datim uvjetima. kao i dodatne materijale u slučaju neočekivanih situacija.da kreativno i fleksibilno kreira svoj rad u okviru zacrtanih ciljeva a u skladu sa uvjetima u kojima radi.

otkrivanje pojedinosti o prirodi. prevencije svih vrsta ovisnosti. zaštite i unapreñivanja zdravlja • Osposobljavanje za aktivno učešće u društvenom životu i njegovom demokratskom razvoju • Podsticanje dječijeg stvaralaštva – kreativnosti • Osposobljavanje za komunikaciju. • Ako se u okviru nekih vannastavnih aktivnosti ostvaruje i dobit. zaštita prirode. Hoće li to biti gluma. prikupljanje podataka o igrama koje su nekad bile popularne ili bavljenje ekologijom. • One se ne bi smjele pretvoriti u bilo koju vrstu nastavka nastavnog rada. U okviru vannastavnih aktivnosti u osnovnoj školi mogu biti zastupljene sljedeće oblasti : • Vannastavne aktivnosti iz oblasti nauke • Vannastavne aktivnosti iz oblasti kulture i umjetnosti • Vannastavne aktivnosti iz oblasti tehnike • Vannastavne aktivnosti iz oblasti sporta • Vannastavne aktivnosti iz oblasti rada i proizvodnje • Vannastavne aktivnosti iz oblasti društvenog života – života zajednice Evo i mogućih sekcija: Zdravlje i sport Mali hor Mladi prirodnjaci 158 . vještina i navika • Razvijanje interesovanja za društveno koristan rad. ili možda uživanje u novim pričama i razgovorima o ispričanom. Dijete već svojim opredjeljenjem za odreñene sadržaje nagovještava nam i nešto o svojoj jačoj strani. a verificira ga Nastavničko vijeće. U skladu sa odgovarajućim propisima škola je dužna da način korištenja tako ostvarenih sredstava regulira posebnim aktima. vještina i navika stečenih u nastavi i vannastavnim aktivnostima • Usvajanje novih znanja. • Osposobljavanje za aktivnosti u slobodnom vremenu koje će biti u funkciji razvoja odgoja i obrazovanja. prije nego na nastavnom času. proučavanje običaja. a istovremeno bogate emocionalni svijet. programiranje. • Planiranje. ni trajanjem preopteretiti učenike. manje je važno. mogućnostima i dobrovoljnim opredjeljenjem učenika. se utvrñuju Planom i programom koji se donosi na početku školske godine. Principi na kojima bi trebalo da počiva Plan i program vannastavnih aktivnosti • Slobodne aktivnosti su integralni dio odgojno-obrazovnog rada u osnovnoj školi i u funkciji su ostvarivanja globalnog cilja odgoja i obrazovanja. proširivanje i produbljivanje znanja. pri čemu se isključuje novčano nagrañivanje učenika.voditelji. • Vannastavne aktivnosti ne bi smjele ni sadržajem. Zadaci • Povezivanje. pravo je učenika da učestvuju u odlučivanju o njenoj namjeni i raspodjeli. organizacija i realizacija vannastavnih aktivnosti podrazumijevaju aktivno učešće učenika. U vannastavnim aktivnostima moguće je prepoznati sklonosti djeteta. Osnovno su obilježje savremene škole . interakciju i kooperaciju sa drugima • Omogućavanje upoznavanja drugih i drugačijih • Omogućavanje učenja fleksibilnosti i tolerancije 1. Mogućnost izbora je korak ka slobodi i izražavanju u skladu s mogućnostima i afinitetima. • One se organiziraju u skladu sa interesovanjima.VANNASTAVNE AKTIVNOSTI ULOGA I ZNAČAJ Vannastavne aktivnosti su važan segment života i rada u školi. njihovi sadržaji i koordinatori . • Trajanje vannastavnih aktivnosti. pripremanje. ples. Važnije je da učenici prošire vidike.

namještaj. onda se oni mogu adekvatno pripremiti. Svaka oblast podrazumijeva niz konkretnih aktivnosti (sadržaja) za koje će se škola opredijeliti na početku školske godine. biće motivirani za aktivnost. Program vannastavnih aktivnosti trebalo bi da obuhvati: • • • • Vrste aktivnosti (sadržaja). umjetnika. mogućnostima. Koje uvjete bi trebalo da osigura osnovna škola da bi aktivnosti mogle biti realizirane (objekti-mjesta. U kreiranju programa i njihovoj realizaciji neophodno je osigurati učešće najšireg kruga zainteresiranih. Kada učenici i koordinatori . potrebno je na početku školske godine detaljno razmotriti u kojoj mjeri će pojedine oblasti biti zastupljene. specijaliziranih stručnjaka različitog profila (pedagoga. materijal i slično). kao i kadrovskom potencijalu i uvjetima kojima škola raspolaže. interesovanjima i potrebama djece. vodeći računa o primjerenosti aktivnosti uzrastu djece. što će značajno uticati na efekte u njihovom ostvarivanju. oprema. interesovanjima i potrebama.voditelji znaju da će se aktivnosti odvijati sedmično. prije svega. u okviru svake oblasti. psihologa. Škole će na početku školske godine. 1. Blagovremeno i tačno odreñenje vremena.) koji se mogu angažirati na profesionalnoj i volonterskoj osnovi. Vannastavne aktivnosti je nužno organizirati na principu homogenih uzrasnih grupa. djece i njihovih roditelja. a za većinu članova grupe programi mogu predstavljati realno i optimalno opterećenje što je osnov za ostvarivanje odgojno-obrazovnih efekata u ovome sektoru školskog života 159 . Samo tada može se postići istinska primjerenost aktivnosti – sadržaja uzrastu. njihovim mogućnostima. ili petnaestodnevno i koliko će one trajati. sportista i dr. Koje organizacione forme aktivnosti će biti zastupljene. sredstva. u skladu s osobnostima sredine i interesima djece. ljekara. nego izbora na osnovu unaprijed utvrñenih kriterija od strane najvišeg stručnog organa u osnovnoj školi. Imenovanje koordinatora – voditelja vannastavnih aktivnosti vrši Nastavničko vijeće na početku školske godine i ono ne može biti rezultat licitiranja i dobrovoljnog opredjeljivanja nastavnika. sat i mjesto gdje će se one odvijati.Mladi slikari Mali orkestar Ritmička i plesna sekcija Mladi ekolozi Dramska sekcija Škola ima slobodu da uvede nove sekcije. Plan vannastavnih aktivnosti trebalo bi da obuhvati: • Koliko časova će biti realizirano u okviru vannastavnih aktivnosti u toku školske godine? • Koje oblasti vannastavnih aktivnosti će biti zastupljene u osnovnoj školi? • Dan. sat i mjesto realizacije vannastavnih aktivnosti • Imena koordinatora – voditelja vannastavnih aktivnosti S obzirom na činjenicu da je u jednoj školi nerealno očekivati da se jednaka pažnja posveti svim oblastima. Od posebnog značaja je da se u Planu vannastavnih aktivnosti odredi dan. 2. a one koji su neophodni. a koji ne postoje. škola će osigurati naknadno u skladu sa mogućnostima i uz pomoć nadležnog ministarstva. na osnovu usvojenog Plana i programa vannastavnih aktivnosti poduzeti odreñene korake kako bi stavila na raspolaganje učenicima i koordinatorima – voditeljima sve raspoložive materijalne resurse. mjesta i trajanja aktivnosti ima svoju pedagošku vrijednost i zato ga treba osigurati već u Planu na početku školske godine. Ko bi trebalo da učestvuje u kreiranju i realiziranju Programa aktivnosti.

otpori. tematski pristup pojedinim dijelovima programa). didaktički materijali Adekavtano opremljen i ureñen prostor (namještaj jednostavnih linija. potom se uključuju učenici ostalih razreda. osobnosti lokalne sredine. Planiranje sadržaja rada u skladu s svim važnim činiocima (struktura odjeljenja. priručnici za nastavnike. vedro). Izbor načina rada u razredu koji osigurava učenički aktivitet i individualni razvoj. • U situacijama kada su pojedine sredine primorane na organizaciju rada u kombiniranim odjeljenjima. lijepo dizajniran. definirani ciljevi. predznanja. predrasude. primamljivo. P RETP OSTAVKE ZA REALIZACIJU SVIH PROGRAMA STRUČNO OSPOSOBLJEN NASTAVNIK Profesor razredne nastave Nastavnik razredne nastave NASTAVNIK KOJI RAZUMIJE SMISAO PROMJENA I KOJI VJERUJE U MOGUĆNOSTI UČENJA I EDUKACIJE Nastavnik koji zna. treba primijeniti fleksibilniji raspored nastavnih časova. Primjera radi. razvijanja i usavršavanja profesionalne kompetentnosti svih onih koji su odgovorni za rezultate odgoja i obrazovanja u osnovnoj školi. umije i koji u prvi plan stavlja dječiju dobrobit. odgoju i obrazovanju djece osnovnoškolskog uzrasta do sada dovodila su do dezorijentacije u ovom značajnom sektoru života i rada u osnovnoj školi. NOVE METODE RADA Sadržaji koji bitno utiču na kvalitet rada Fleksibilno poimanje artikulacije nastavnih časo va u prvom razredu i mogućnost organizovanja nastavnog časa u skladu s intenzitetom pažnje. mobilan.i rada. koji dozvoljava promjene u kombinaciji i usklañivanje s brojem učenika u grupi. Ovim se postiže i još jedan efekat.Udžbenici za učenike koji podrazumijevaju novija saznanja o djetetu i učenju. Roditelji i lokalna zajednica mogu osigurati podršku. PROSTOR I UKUP NO OKRUŽENJE U ŠKOLI - Preporuka: Do 25 učenika u odjeljenju i bez uključivanja učenika prvog razreda u kombinovana odjeljenja. djeluje lijepo. Različita shvatanja. realiziramo sadržaje koji zahtijevaju direktnu komunikaciju. Partnerstvo u reformi Informacije o važnim promjenama putem seminara PODRŠKA Za direktore i savjetnike pedagoških zavoda RODITELJA UČENIKA Direktore osnovnih škola U LOKALNOJ Nastavnike prvih razreda ZAJEDNICI Pedagoge Posebno: Informativni materijali za roditelje učenike prvog razreda. a to je povezivanje vannastavnih aktivnosti sa nastavom i uopće sa životom u užoj i široj socijalnoj sredini. prateći radni materijali. pa i tradicionalna opterećenja. bez oštrih rubova. . 160 . trebalo bi da budu podreñena nastojanjima koja su izražena u Koncepciji devetogodišnje osnovne škole i prevaziñena decidnim zahtjevima koji se tiču sticanja. Različita shvatanja vannastavnih aktivnosti i njihove funkcije u razvoju. učenike prvog razreda pozivamo ranije u školu. lagan.

Na osnovu tih informacija moguće je formirati sliku o napredovanju svakog učenika. malo.. • Ocjenjivanje vršiti u okolnostima koje su primjerene potrebama djece. a na drugoj pokušaj da na odreñenoj skali postignuća odredimo poziciju svakog učenika. • Da se oslanja na učeničku mogućnost i slobodu samoprocjenjivanja. vrijednosti. zamjena glasova.analitičku strukturu“ i kontinuitet u opservaciji i evidentiranju napredovanja. 161 . kolika je razlika izmeñu startne pozicije i sadašnjeg stanja) • Ima li učenik teškoća? U kojim se to područjima posebno očituje? (izgovor. analiza i sinteza. • Da uvažava razvojne karakteristike djece odreñene dobi i svakog djeteta. za najmanju sitnicu traži pomoć.. nemogućnost zaključivanja .Opisna ocjena ima svoju . razumijevanje. U prvom razredu osnovne škole predviñeno je opisno iskazivanje uspjeha učenika. ne zastrašivati učenike slabom ocjenom.) • Koje su preporuke za prevazilaženje tih teškoća? • Koliko je učenik samostalan u radu? (nesamostalan je. To je kvalitativno ocjenjivanje. težinom zadataka. Ukupna organizacija rada u razredu mora biti podreñena zahtjevu: „Osigurati napredovanje u skladu s individualnim mogućnostima. nije usvojio) • U čemu je učenik uspješan? Šta je njegova jača strana? • Koliko je napredovao u odnosu na početak školske godine? (mnogo. • Imati na umu da ocjenjujemo baš ono što treba ocjenjivati. ali su učeniku prevelik teret jer on ne vlada čitanjem kao osnovnim sredstvom. • Da je kontinuirano i zasnovano na praćenju učeničkog rada. • Da polazi od onog što dijete zna i što je njegova jača strana. • Da su svi učenici uključeni u postupak i da znaju šta ih očekuje. • Da podrazumijeva više aspekata. To su informacije o postignućima u pojedinim segmentima nastavnog programa. samostalan. reprodukcija. vještine) • Je li učenik usvojio programske sadržaje? (potpuno. To podrazumijeva sistematsko praćenje napredovanja svakog učenika i procjenu stanja i situacije u odreñenim intervalima. nisu obimni. • Da odražava različitost pristupa. nimalo. rješavanje problema u životnim situacijama). odsustvo pažnje. odnosno metodom učenja. djelimično je samostalan) • Kakav je njegov odnos prema radu i obavezama? • Da li može usredsrediti pažnju na sadržaje? • Odnos prema drugim učenicima • Odnos prema nastavnicima • Druge osobine Za procjenjivanje i ocjenjivanje je posebno važno: • Da je zasnovano na kriterijima. život.. Procjena podrazumijeva iskazivanje kvalitativnih elemenata na početku i nakon odreñenog vremenskog perioda. Opisno je ocjenjivanje primjereno učenicima mlañeg školskog uzrasta. • Ocjenjivati pojedine segmente u odnosu na ciljeve Programa i ukupna postignuća. Programski zahtjevi. (Šta ocjenjujem? Kako?). • Da je ocjenjivanje podreñeno važnim ciljevima (znanje. • Da pomaže u identifikaciji djece sa posebnim potrebama. Na jednoj su strani ciljevi koje smo definirali. ishodi učenja i indikatori uspješnosti. To su bitne informacije o nastavniku i njegovoj sposobnost procjene karakterističnih podataka o svakom učeniku koje su istovremeno orijentir za planiranje narednih koraka. stavovi.SMJERNICE ZA PRAĆENJE I OPISNO OCJENJIVANJE Postignuća učenika Opisno ocjenjivanje je kvalitativna analiza učeničkih postignuća.“ U donošenju opisne ocjene morali bismo imati u vidu sljedeće elemente: • Ostvarivanje konkretnih odgojno-obrazovnih zadataka koji su definirani u Programu (znanja. s obzirom na sadržaj. djelimično. a ne samo zahtjevima nastavne jedinice i apstraktnim ciljevima.

OKVIRNI NASTAVNI PLAN I PROGRAM za četvrti razred devetogodišnje osnovne škole 162 .

2. 2. 4. hrvatski. 10. srpski jezik i književnost Engleski jezik Njemački jezik Francuski jezik Arapski jezik Moja okolina Matematika Muzička/glazbena kultura Likovna kultura Tjelesni i zdravstveni odgoj OKVIRNI NASTAVNI PLAN ZA ČETVRTI RAZRED DEVETOGODIŠNJE OSNOVNE ŠKOLE RED. Bosanski. 6. 7. 3. 5. 3. 7. 5.Sadržaj Okvirni nastavni plan za četvrti razred devetogodišnje osnovne škole Nastavni programi obaveznih nastavnih predmeta 1. Bosanski. 4. 9. srpski jezik i književnost Prvi strani jezik Moja okolina Matematika Muzička / glazbena kultura Likovna kultura Tjelesni i zdravstveni odgoj UKUPNO: 5 3 3 4 2 2 2 21 175 105 105 140 70 70 70 735 Napomena: Nastavni predmet Vjeronauka reguliran je kantonalnim obrazovnim zakonodavstvom. 6. B ROJ SEDMIČNI B ROJ NASTAVNIH ČASOVA GODIŠNJI BROJ NASTAVNIH ČASO VA OBAVEZN I NASTAVNI PREDMETI 1. 163 . hrvatski. 8.

Bosanski. naravno u skladu sa savremenim tendencijama u metodici nastavnog rada. podcrtavanje značaja znanja i knjiga u odgoju i samoodgoju 20 časova Opis lika P isanje izvještaja 1+ 1+ 1 1+1 Opis pojave. brzine i izražajnosti) rad na poboljšanju razumijevanja pročitanog Vje žbe usmjere ne na usavršavanje pisanja latiničnim pismom: tehnika pisanja preciznost u saopćavanju sadržaja mišljenja u pisanoj formi Usvajanje pisanih slova ćirilice: usvajanje grafičke strukture slova povezivanje slova u strukturu riječi pisanje riječi i rečenica prepisivanje kraćeg teksta 10 časova 5 časova 25 časova Čitanačk a štiva: INTERPRETACIJA KNJIŽEVNOG TEKSTA 60 ČASOVA Interpretacija proznih i poetskih tekstova. 164 . nastavnih sredstava. Ali sve je podreñeno postavljenim ciljevima i jasno naznačenim ishodima učenja. 175 časova godišnje) Posebni časovi čitan ja: ČITANJE I PISANJE 40 ČASOVA usavršavanje tehnike (pravilnosti. zbivanja u prirodi Crno-bije li film i film u boji 4 časa Nije mi i zvučni film Radio-emisije Dječiji listovi 2 časa 4 časa 2 časa • Broj nastavnih časova uz pojedina područja je samo orijentaciona naznaka vremena potrebnog za realizaciju predviñenih programskih sadržaja. Nastavnici imaju slobodu u planiranju i uspostavljanju balansa izmeñu prethodnih postignuća u pojedinim područjima i vremena potrebnog za daljnji rad. teksta) 2+2 P ričanje na osnovu datih tematskih riječi 1+1+1 Dokume ntarni film MEDIJSKA KULTURA 15 ČASOVA 3 časa 20 časova Desk riptivni oblici: 10 časova Info rmativni oblici: Mješoviti oblici: Pismo kao obavijest Pismo kao izraz zahvalnosti 2+2 1+ 1+ 1 Gramatika Pravogovor i pravopis Lek tira: Osamostaljivanje u čitanju. Imaju punu slobodu u izboru nastavnih metoda. doživljaj književno-umjetničkih štiva i usvajanje književnoteorijskih pojmova 40 časova Rje čnik JEZIK 35 ČASOVA 5 časova Narativni oblici: P repričavanje na osnovu KULTURA IZRAŽAVANJA samostalno sastavljenog plana 25 ČASOVA 2+2+2 P ričanje na osnovu datog početka (slike. srpski jezik i književnost (5 časova sedmično. hrvatski. oblika nastavnog rada.

pisanju slovima latinice P isanje riječi i rečenica uz zahtjevi. razumijevanje pročitanog. ritma. nivoa automatizma P isanje o sadržajima Priprema za vrijednosnu analizu i pročitanog sastava (u latiničnom pismu) mašte vrednovanje umjetničkih i životnih Poznavanje Usvojena pisana slova ćirilice. pažljivo diktat. izborni diktat. čitko i lijepo stvaralački diktat. osobine Uočavanje i uporeñ ivanje postupaka glavnih likova (likovi čiji su postupci izrazito suprotstavljeni) Spoznavanje onoga što nije neposredno dato ali je konstitutivni dio značenja riječi. diktat s pjesme. ortografski ćirilice. objašnjeni Osposobljavanje za čitanje latinice i svih slova. kulture pismenog izražavanja pisanih slova Potpuno snalaženje u razumijevanje napisanog) (raspored teksta. reprodukcija pročitanog kraćih tekstova Mogućnost prepisivanja kontrolni diktat) Usavršavanje tehnike pisanja Pisanje po diktatu rečenica Usvajanje pisanih slova latiničnim pismom. Šta mi je još potrebno? recitiranje po Recitiranje kompozicijskih Koji izvori informacija postoje?) vlastitom izboru Čitanje sadržaja aspekata pažljivo Razvijanje sposobnosti čitanja radi Ilustriranje štampanog ćiriličnim pismom. glavnih i sporednih likova Mogućnost reprodukcije Razumijevanje na nivou uopćavanja i formuliranja podnaslova logičkim cjelinama Razumijevanje kao rezultat uviñanja uzroka i posljedice. pisanju slovima latinice ćiriličnim pismom P i s a nje Usavršavanje pisanja brzo uočavanje ključnih riječi pravilno čitanje (pravilan i estetski izgrañen Izgrañen rukopis i P isanje rečenica o Osposobljavanje za samostalno riječi i rečenica. prepoznavanje Razumijevanje udžbeniku? Čitanje i pjesničkih slika. njihovo pravilno aspekte. mogućnost povezivanje u strukturama strukturiran pisani rad predusretanjem memoriranje sadržaja i recitiranje pravilnog pisanja riječi Pisanje ćirilicom bez pogrešaka. uočavanje nedostataka. rime sadržajnih. Razumijevanje napisanog zastoja. rečenice.njihov izgled. unošenja Svijest o zadatku (Šta se traži od razumijevanje Izražajno čitanje naglas i u izmjena) mene? Gdje to mogu naći u pročitanog) sebi. Pravilno čitanje. njihovo pravilno Razumijevanje značaja poznavanja Pisanje kraćih povezivanje u strukturama jednog i drugog pisma i rečenica riječi osposobljavanje Razumijevanje napisanog za čitanje tekstova štampanih Mogućnost prepisivanja ćiriličnim pismom i mogućnost rečenica služenja pisanim slovima ćirilice u štampanih ćiriličnim pismenim vježbama i pismom pisanim slovima komunikaciji ćirilice INTERPRETACIJA KNJIŽEVNOG TEKSTA Književni tekstovi Književno-teorijski Odgojno-obrazovni Ishodi druženja s književnim tekstom pojmovi ciljevi i zad aci Zadovoljavajući Prosje čni Izn ad p rosjeka Čitanačka štiva Nasiha KapidžićHadžić: Divna zemlja i tetka Devla Jakov Jurišić: Srne na santi leda Zehra Hubijar: Kestenjar Armenska bajka: Tumačenje snova Ivan Cankar: Zastidio se majke Japanska bajka: Zlatna sjekira Tok dogañaja u vremenskom slijedu (na obimnijem tekstu) Uočavanje mjesta i vremena radnje Likovi . Razumije sadržajne. sastava rečenica. daljnji rad na riječi.ČITANJE I P ISANJE Programski zahtjevi Č i t a nj e Čitanje proznog teksta štampanog latiničnim pismom Čitanje naglas Čitanje u sebi Čitanje po ulogama Izražajno čitanje Čitanje i recitiranje lirske pjesme Čitanje teksta štampanog ćiriličnim pismom Odgojno-obrazovni ciljevi i zad aci Minimum Standardi o čekivanih postignuća Prosje čno Izn ad prosjeka Pojačavanje spoznaje o značaju Čitanje tekstova Pravilno i tečno čitanje s Izražajno čitanje čitanja štampanih razumijevanjem i stvaralačko Vježbanje u koncentraciji na latiničnim smisla pročitanog izražavanje sadržaj pismom (glasno i reproduktivni i (mogućnost kritičke Čitanje kao učenje kako da se čita u sebi. Osposobljavanje za analizu u strukture riječi Pisanje riječi. stvaralački nivo ocjene. štampanih ćiriličnim ćiriličnog pisma (pravilno estetskoj strani rukopisa kratkog teksta pismom pisanim slovima pisanje i povezivanje Razvijanje svijesti o značaju Poznavanje ćirilice slova u strukture riječi. mogućnost samostalne analize i raspravljanja o pročitanom sadržaju Izgrañen vlastiti odnos prema književnom tekstu 165 . teksta Misaono i emocionalno poistovjećivanje s likovima Bogaćenje emocionalne. Pisanje riječi po Pravilno pisanje procjena nivoa postignuća diktatu svih slova. rečenica. kognitivne i socijalne komponente P amćenje slijeda dogañaja Razumijevanje sadržaja na nivou reprodukcije pročitanog Uočavanje glavnog dogañaja. rečenica. kraćeg teksta napisanog. rukopis) pisanje dovedeno do pročitanim sadržajima čitanje i razumijevanje pročitanog razumijevanje Pisanje riječi. strukturiranje pisanog sticanja informacija doživljaja razumijevanje i reprodukcija rada Razvijanje sposobnosti kritičkog pjesme Potpuno Tečno čitanje tekstova čitanja Poznavanje slova snalaženje u štampanih latiničnim i Osposobljavanje za čitanje u sebi i ćiriličnog pisma. P isanje po diktatu (diktat s poruka pisanih slova Pravilno pisanje kompozicijske komentarom. usklañenost sadržaja mogućnost (pravilan i estetski izgrañen ilustrirane sadržaje mišljenja i napisanog sadržaja) povezivanja slova rukopis) P repisivanje riječi. razumijevanje i riječi. Prepisivanje riječi Usvojena pisana slova ćirilice evidentiranje vlastitih grešaka. rečenica. rečenica. formuliranje poruke P otpuno samostalno čitanje. postupci.

discipliniranosti i osjećaja za mjeru. poruci Samostalnost u prezentaciji pročitane knjige Mogućnost poreñenja. broj stranica. imaginativne komponente. marljivosti) (odgovori na pitanja u usmenoj formi i na pojednostavljena pitanja u pisanoj formi) Razlikovanje vrsta književnog teksta na osnovi osnovnih obilježja Lektira: Ivica Vanja R orić: P lavi vjetar Bisera A likadić: Kraljica iz dvorišta Nedžati Zekerija: Djeca triju ulica Karlo Kolodi: P inokio Vrelo ljepote / Stihovi u lektiri (izbor iz bh. Vrijeme za priču. autor. reprodukcije i produkcije 166 . stvarnog i maštovitog Njegovanje senzibiliteta za sugestivnost pjesničke riječi. likovima. Kako samostalno pamćenje čitati? i mogućnost Čitanje radi uživanja prezentacije Čitanje radi sticanja i Razumijevanje proširivanja znanja značaja znanja i Čitanje radi uloge čitanja u upoznavanja s učenju. izvoñenja zaključaka Djeca će moći samostalno pročitati tekstove predviñene za domaću lektiru Učestvovat će u analizi u skladu s mogućnostima samostalnog čitanja. raspoloženje u pjesmi. atmosfere izražajnim čitanjem Izražajno čitanje recitiranje. spoznajne.Šefik Daupović: San zubara Pincetija Aleksa Mikić: Neočekivani susret Enes Kahvić: Čamac Branko Ćopić: Nećeš mi vjerovati Nedžati Zekerija: Zar vam nisam rekao Jure Kaštelan: Proljeće je slikar Maja Gjerek – Lovreković: Zimska priča Dramsk i tekstovi: Željka Horvat Vukelja: Reumatični kišobran Jadranka Č unčićBandov: Jesenska šumska šala P jesme Alija H. mislima i osjećanjima. jezgrovitost u pjesničkom izrazu. odgoju i knjigom (naslovna samoodgoju strana. likovnom izrazu. Ritam . smisla za isticanje izmjena dugih i značajnih elemenata. izdavač. Dubočanin: Jesenja pisma Gustav Krklec: P rvi snijeg Ismet Bekrić: Domovina nije riječ iz spomenara Kasim Deraković: Ljetna noć Muharem Omerović: Moja baka Šukrija Pandžo: Osluškivanje Grigor Vitez: Svirala od vrbe Uspostavljanje analogije: književni lik. muzičkom djelu. unošenje promjena u tekst Stvaralački odgovor na pjesmu kao poticaj za pisanje pjesme. pronalaženje argumenata i formiranje vlastitog ponašanja u skladu s pozitivnim primjerima Afirmacija moralnih vrijednosti: dobrote. o čemu vrijeme za pjesmu se govori u knjizi). preuzimanje uloge lika. poštenja. razumijevanja. Moći će porediti kazivanje u proznom tekstu. svakodnevno u pjesmi Izvori nadahnuća Ritam i rima kao izrazi doživljaja Poezijom do estetskog doživljaja i spajanja emotivne. pravilno čitanje P ravilno čitanje pjesme. Čitamo odabrane vježba u dijelove dragih štiva. plemenitosti. Uočavat će slikovitost. kratkih slogova) Izražajno predstavljanje teksta Rima . L jepotu će doživljavati svim čulima.glasovno Ostvarivanje uloge u podudaranje krajnjih igrokazu kao vid slogova (dvosložna govorne produkcije rima) Obično. razumijevanje pojmova predviñenih programom Gluma. predstavljanju teksta. recitiramo pjesmu po knjige vlastitom izboru Piščev govor i govor lika Didaskalije Razumijevanje sadržaja dijaloga. vrijednosne. poezije za djecu) Daljnji rad na čitanju dramskog teksta (prirodno i bez patetike) Rad na glasovnoj Pjesnička slika izražajnosti. prepoznavati i doživljavati snagu i ljepotu pjesničke riječi.podizanje i vježbanje spuštanje glasa u ekspresivnosti i govoru i čitanju. recitiranje pjesme Dočaravanje likova.likovi iz svakodnevnih životnih situacija Stav prema likovima i objašnjenje stava Uočavanje opisa lika u književnom tekstu Uočavanje opisa pojave u književnom tekstu Izražavanje vlastitog stava o liku. odgoj za ljepotu pjesničkog kazivanja Razumijevanje smisla Osposobljavanje čitanja djeteta za Zašto čitamo? samostalno čitanje. sastava Djeca će o s j e ć a t i. Dijete je pročitalo knjigu Može odgovarati na postavljena pitanja Može učestvovati u analizi i samostalno govoriti o sadržaju.

memoriranje Posjedovanje sadržaja. Šime. fonda riječi Razumijevanje značenja riječi.MEDIJSKA KULTURA Programski sadržaji Film Filmske vrste Igrani film Dokumentarni film Crno-bijeli film i film u boji Nijemi i zvučni film Pojmovi Šta je igrani. šećer) Razvijanje sposobnosti izbora adekvatnih riječi u govoru i pisanju Upotreba riječi u komunikaciji: predstavljanje. služenje riječima iz književnih djela Prilagoñavanje rječnika situaciji i situacionom kontekstu Prosječna Iznad prosjek a Programski sadržaji Rje čnik Riječi u priči i pjesmi Riječi opisivači Riječi informacije Riječi poruke Odgojno-obrazovni ciljevi Služenje rječnikom i snalaženje u abecedno i azbučnom slijedu (traženje riječi. emisija Dječiji list kao komunikacija i izraz stvaralaštva odraslih za djecu i djece za djecu JEZIK: Rječnik Odgoj i obrazovanje (praćenje radioemisija) Učešće u programima školske radio-stanice Razvijanje općih odgojnih vrijednosti Mogućnost koncentracije slušanja i pamćenja osnovnih informacija P ažljivo praćenje. situacije. sreñivanje kartona riječi koje imaju isto slovo na početku (šuma Šemsa. traženju pomoći u slučaju nesnalaženja) Tačno artikuliranje potrebe. a šta dokumentarni film U historiji filma prve filmske predstave odnose se na dokumentarni film i snimljene situacije iz svakodnevnog života Napredak u razvoju filma Tehnički aspekti film u crnobijeloj tehnici film u boji nijemi i zvučni film Odgojno-obrazovni ciljevi Zadovoljavajući Oček ivani re zultati Prosječni P raćenje i razumijevanje filmskog sadržaja. njihova upotreba u govoru i pisanju P osjedovanje smisla za izbor pravih riječi radi dočaravanja raspoloženja. aktivnosti Upotreba riječi koje su nove i neočekivane s obzirom na uzrast i programske zahtjeve Upotreba riječi na nov i originalan način 167 . štap.emisije Radio kao medij i radio-emisija u funkciji popularizacije znanja. Koje je slovo do mene? Mi smo slova D i H. na putovanju. mogućnost razvijene kulture reprodukcije slušanja i izbora sadržaja Čita i komentira Samostalno čitanje Mogućnost kritičkog čitanja Dje čiji listovi Očekivana postignuća Zadovoljavajuća Pravilan izgovor riječi koje su dominantne u svakodnevnom govoru Razumijevanje značenja riječi u književnom tekstu i mogućnost njihove upotrebe u reprodukciji sadržaja. Koja su slova izmeñu nas? Sreñivanje kartona riječi sa različitim inicijalnim znakom. kulture i zabave primjerene djeci Radio. traženje informacije (u kupovini. zahtjeva Izbor riječi kojima opisujemo Riječi kojima pojačavamo argumentaciju Adekvatna upotreba riječi Posjedovanje bogatog u različitim situacijama. vježbe koje potiču na takmičenje i brzo snalaženje (Ja sam slovo C. zvučnog u odnosu na nijemi film Radio . razumijevanje poruke Uočavanje relacije tehnika snimanja i punoće doživljaja Iznad p rosjek a Uočavanje povezanosti izražajnih sredstava i ostvarenih efekata Produkcija ideja za snimanje dokumentarnog filma koji se odnosi na život u školi ili široj zajednici Mogućnost šireg objašnjavanja povezanosti pojedinih segmenata u procesu stvaranja filma P ercepcija i recepcija Mogućnost praćenja filmskog sadržaja filmskog sadržaja u kontinuitetu i Uočavanje razumijevanje karakteristika i sadržaja filma značaja dokumentarnog Uočavanje razlike u filma tehnici snimanja Zauzimanje stava P oreñenje efekata crno-bijelog i efekata filma u boji.

) Ciljevi i zadaci Zadovoljavajuća Veliko slovo u primjerima koji su predviñeni programom Primjena pravila o upotrebi velikog slova u primjerima koje predviña program Pravilna upotreba znakova interpunkcije Riječ . časopisa Pojmovi Očekivana postignuća Prosje čna Pisanje u skladu s pravilima koja su obuhvaćena programskim sadržajima Izn ad prosjeka P ravilna upotreba pravila o pisanju velikog slova Uočavanje i ispravljanje vlastitih i tuñih grešaka u pisanim radovima Veliko slovo u pisanju imena pripadnika naroda P isanje imena životinja P isanje prisvojnih pridjeva na -ov. dodaci) Azbuka Vrste riječi: Imenice (zbirne i gradivne) Zamjenice (lične i prisvojne) P ridjevi (opisni. bulevara škola knjiga. -in P isanje prisvojnih pridjeva na -ski . drag. listova...slog rastavljanje riječi Zadovoljavajuća Razlikovanje navedenih vrste riječi u jednostavnijim primjerima rečenica Prepoznavanje subjekta i predikata u rečenici Prosje čna Snalaženje u analizi rečenice u obimu koji podrazumijevaju navedeni programski sadržaji Izn ad prosjeka Razlikovanje vrsta riječi. pridjevi u funkciji razlikovanja pozitivnih i negativnih osobina: druželjubiv. prisvojni. trgova. analitičkih i lingvističkih sposobnosti Razvijanje sposobnosti gramatičke analize rečenice. gradivni) Brojevi (glavni i redni) Rečenica Subjekt i predikat u rečenici P rosta neproširena rečenica Subjekatski i predikatski skup P rosta proširena rečenica Azbuka Imenice Zamjenice Pridjevi Brojevi Subjekt i predikat u rečenici Glagol kao predikat Imenica kao subjekt Subjekatski i predikatski skup Pravogovor i pravopis Veliko slovo u pisanju naziva : ulica. uočavanje njihove funkcije u rečenici Mogućnost prepoznavanja u tekstu Samostalna analiza rečenice (subjekt.Očekivana postignuća Gram atika Pojmovi Ciljevi i zadaci Usavršavanje perceptivnih. darežljiv . škrt. predikat. intonacijski modaliteti) Gramatika i vrijednosni system (pozitivna svojstva i imenovanje. -čki P ravilno rastavljanje riječi na kraju retka 168 . -ev.. izvoñenja zaključaka Razlikovanje navedenih vrsta riječi i prepoznavanje u tekstu Jednostavna i proširena rečenica u komunikaciji (brzina. teksta Razlikovanje primjera od (ne)primjera Razvijanje sposobnosti generalizacije. -ćki. sebičan.

prilagoñavanje načina izražavanja situacijama Mogućnost stvaranja sadržaja koji ima logičan slijed Mogućnost govorenja i pisanja o konkretnim sadržajima (vidim. čujem) i o osjećanjima Prosje čni Sposobnost hipotetičkog mišljenja zamišljanje brojnih alternativa Osmišljenost. urednost kao pokazatelji koliko poštujemo osobu kojoj pišemo Zadovoljavajući Snalaženje u jednostavnim i uobičajenim situacijama. razumijevanje uočavanje logičkih cjelina i samostalno formuliranje podnaslova tim cjelinama Razvijanje sposobnosti analize. mogućnost poreñenja i zaključivanja Zapažanje važnih osobina. Snalaženje u nedovršenim jezičkim strukturama Stvaranje sadržaja na osnovu poticajnih riječi. Izazivanje širokog spektra asocijacija. način obraćanja. originalnost u upotrebi riječi Mješoviti 169 . opisivanje poznatih osoba (izbor adekvatnih riječi deskriptora). mašte i kreativnosti u izražavanju Razvijanje sposobnosti posmatranja i zapažanja svega što je u okruženju Uporeñivanje opisa lika u književnom djelu . rečenicama. stil. pričom Dobro zapažanje i bogat rječnik. mašte Osposobljavanje za adekvatan izbor riječi. teksta) Pričanje na osnovi datih tematskih riječi Deskriptivni Opis pojave. zbivanja u prirodi Opis lika iz najbliže okoline Odgojno-obrazovni ciljevi i zadaci Čitanje teksta. oslovljavanje. rukopis.pismo zahvale Mogućnost praćenja vremenskog slijeda u dogañaju ili aktivnosti Registrovanje u formi kratkih rečenica Izvještaj ima sve potrebne elemente Sposobnost sažetog i objektivnog prikazivanja dogañaja. Njegovanje govornog i pisanog jezika Osposobljavanje za uočavanje redoslijeda dogañanja. apstrahovanja i generalizacije (kognitivni nivo). situaciji. svrsishodnost. izgled papira. aktivnosti Sposobnost sistematičnog predstavljanja Prilagoñavanje namjeni sadržaja i oblika izražavanja Pisanje sa svrhom.Ishodi rad a na usmenom i pismenom izražavan ju Oblik izražavan ja Vježba Narativni Prepričavanje na osnovi samostalno sastavljenog plana Pričanje na osnovi datog početka (slike.pismo obavijest . situacije P isanje sadrži elemente slikovitog i maštovitog kazivanja Bogatstvo misli i asocijacija. tečnog izražavanja Sposobnost pisanja emotivno obojenih sadržaja P osjedovanje bogatstva ideja i mogućnost oblikovanja misli na zanimljiv način P osjedovanje dara zapažanja i raspolaganje rječnikom kojim se zapaženo može izraziti riječima. pravilnost i jasnoća izražavanja Uspostavljanje logičkih veza i stvranje smislene i kompozicijski organizirane priče Izn ad p rosjeka P osjedovanje bogatog leksičkog fonda i mogućnost spontanog. sinteze. ali i Osmišljeno i pravilno mogućnost izražavanje u uspostavljanja usmenoj i pisanoj relacija: formi vidljivo i skriveno Uočavanje smislene povezanosti tematskih riječi Uočavanje reprezentativnih osobina Informativni Pisanje izvještaja Šta? Gdje? Kada? Kako? Zašto? Pisanje pisma . stvaranje rečeničnih struktura u kontekstu tematskog kruga ponuñenih riječi Poticanje individualnog stvaralačkog nerva. postupaka. riječi za označavanje vidljivih osobina i riječi za označavanje ponašanja. važnih elemenata u dogañaju.

razumijevanju sadržaja. Ti se tekstovi razlikuju s obzirom na tematiku. Tako treba i dalje raditi. Stavite na pano tekst pjesme. raspravi. U interpretaciji lirske pjesme novi su. neka više uživaju u ritmu. iskustvom bogatija. maštu. pojačalo bi potrebu da se izbjegavaju 170 . Posebno mjesto u Programu ima domaća lektira. Ne unositi podatke o pročitanim knjigama u bilo kakve obrasce. slikovitost i ritam. Izbor iz poezije bosanskohercegovačkih autora je poticaj za kreativnije pristupe. Manje insistirajte na reprodukciji u pojmovnom smislu. da može objasniti zašto mu se nešto dopada ili ne dopada. fleksibilnijim pristupima radu na ovim tekstovima uvodite djecu u svijet literature i razvijajte samostalnost u druženju s knjigom. U stvaranju ukupne programske strukture uvažavani su važni elementi: broj nastavnih časova. priče. ali koliko mogu biti od pomoći u ostvarivanju ciljeva ostalih područja nastave maternjeg jezika. Djeca su misaono jača.pročitanih”. Neka lijepo prepišu tekst pjesme (sigurno će se truditi da to bude lijepo. obrazlože izbor.). Dogovorite se s djecom o nivoima postignuća. Važno je da dijete čita. nametljivo poučava. To znači da treba povećati očekivanja i jasno postaviti zahtjeve. Neka u razgovoru. prisustvo naracije i deskripcije.. izrazi pročitano na njemu svojstven način. programska struktura ovog nastavnog predmeta u prethodnim razredima i definirani ishodi učenja u pojedinim područjima. Neka biraju pjesmu. Interpretacija teksta kao područje u osnovi je gramatike i nastave usmenog i pismenog izražavanja. a onda te listove uvežite i dogovorite se s njima o naslovu (Najljepše pjesme. ritam i rima. ali uvesti ocjenjivanje kvaliteta govora. zahtjevi ostalih nastavnih predmeta i karakteristike receptivnih mogućnosti djece u četvrtom razredu. Neka se pripreme za čitanje i recitiranje odabrane pjesme. Dozvolite djeci da čitaju i da izdvajaju pjesme koje se njima posebno dopadaju. U razrednoj nastavi vježba usmenog izražavanja uvijek prethodi pismenoj vježbi. kulture usmenog i pismenog izražavanja direktno su usmjereni na poboljšavanje nivoa opće pismenosti. posebno ne da nameće stavove i poruke. stvorite atmosferu u kojoj će djeca osjetiti zvučnost. Sadržaji nastave gramatike. Važno je da učenici umjetnička štiva dožive kao nešto što je snažno i lijepo i što djeluje na osjećanja. Čitanje i pisanje ostaju u prvom planu. u pojmovnom smislu. obim. Isto možete uraditi i sa pričama. a ne da bude na popisu . Kreativnijim. Poeziju treba čitati i u njoj uživati. priču koja se odjeljenju kao takva dopada. napišite na razredni pano šta očekujete u pojedinim područjima. razumije.Didaktičko-metodičke napomene U četvrtom razredu povećan je fond nastavnih časova. Za pet naslova ostavljeno je 20 nastavnih časova. da ostavi traga u doživljajnom smislu. izbor IV a razreda. da ilustrira. Na početku godine važno je izvršiti evaluaciju postignuća u prethodnim razredima i upoznati djecu čemu težimo u pojedinim područjima: kakvom čitanju. Važno je da knjiga ostane u sjećanju. misli. Pjesma do pjesme. kriteriji važni za izbor nastavnih sadržaja. Ne robovati bilo kakvim šablonima i ne smještati sve u racionalne okvire. a to je onda i vježba usmjerena na estetsku stranu rukopisa). To bi svakako povećalo odgovornost prema izgovorenoj riječi i ulaganju napora u oblikovanje rečenice. kakvom usmenom i pismenom izražavanju. U samoj interpretaciji teksta treba stalno imati na umu da prava umjetnost ostaje u sferi estetskih osjećanja i nije joj zadatak da direktno. To je naznačeno u standardima postignuća. Medijsku kulturu valja posmatrati u kontekstu ukupnih programskih zahtjeva i podcrtavati potrebu selektivnog pristupa ovim sadržajima. dominantan vrijednosni sistem. suprotstavljanjem mišljenja dolaze do zaključaka. Postepeno ih uvodite u jasnu pojmovnu diferencijaciju. Svako je djelo posebno i traži specifičan pristup. meñusobna povezanost i prožimanje sadržaja pojedinih područja nastave maternjeg jezika. a manje pamte pojmove. pisanju. To je nepresušan izvor riječi. odabrali učenici IV b itd. ilustriraju. pojmova i doživljaja. Čitanačka štiva su istovremeno vrijedna književna djela i osnova su za realizaciju svih programskih zahtjeva. Da taj susret predstavlja doživljaj ugodnog literarnog iskustva. Bilo bi poželjno da nastavnici ocjenjuju i kvalitet usmenog izražavanja.

izražajno. drugi da čita monotono. tečno. Neka svako dijete postavi samo sebi pitanje: Gdje sam ja? Neko će primijetiti da njegovo čitanje nije dovoljno brzo. Sličan pristup odredite i u ostalim područjima. Analiza je zajednička.ponavljanja. Važno je da i djecu vježbate u samoocjenjivanju. individualne i individualizirane linije razvoja. Uvijek su u odnosu meñuzavisnosti. Iako ti nivoi nisu podudarni sa skalom ocjenjivanja od 1 do 5 ipak su važan orijentir u postavljanju zahtjeva. prosječna i ona iznad prosjeka – visoka postignuća. Svi su ocjenjivači. Pojmovi se meñusobno razlikuju po stepenu apstrakcije. Plan daljnjih aktivnosti podrazumijeva utvrñivanje bližih i daljih koraka i ciljeva. Ističite značaj osmišljenog. kada. Mogu pročitati tekst bez greške. dobra. I na kraju. nastavnik kao ocjenjivač mora uvažavati mnoštvo elemenata. Napravite i na panou prikaz očekivanih rezultata opisanih po stepenima. Nema univerzalne preporuke ni za navedene stepene ni za sve aspekte znanja i vještina. 171 . Nemojte zaboraviti da ocjena ima onoliko smisla koliko vodi ukupnom napredovanju svakog djeteta i koliko u njemu budi želju da se potrudi i poboljša postignuće. U realizaciji sadržaja nastave gramatike i pravopisa oslanjati se na dječije doživljavanje jezika. Primjera radi: Moje čitanje ima sve karakteristike dobrog čitanja: pravilno je. pravilnog. Na pojmovima raditi uvijek u kontekstu rečenice. Veoma je važno da i roditelji budu upućeni u smisao ocjenjivanja. Uostalom. treći da griješi mnogo u izgovoru riječi. teksta. šta smatrate posebno važnim. Kažite na koji način ćete bodovati odgovore i neka oni sami upišu ocjenu nakon uvida u tačnost (na bazi poreñenja). Tako će lakše diferencirati primjere od (ne)primjera. jasnog govora. a jačala bi ukupna motivacija za rad na usmenom izražavanju. ukupna postignuća valja iskazati numeričkom ocjenom. Zajednički dolazimo i do mjera koje će djelovati na poboljšanje postignuća pojedinca i odjeljenja. Kažite im unaprijed šta ćete ocjenjivati. Uz programske sadržaje su tri nivoa postignuća: zadovoljavajuća (minimalna) postignuća. tako i u ukupnom ljudskom saznanju. kako u okviru ovog nastavnog predmeta.

Engleski jezik PROGRAMSKI SADRŽAJI Teme (tematska područja vezana za svakodnevni život. poticati temeljitost. a ne o jeziku. znati čitati riječi pojedinačno povezano sa konkretnim pojmovima. davati kratke pismene odgovore. za grupe i cijeli razred. Nastavnik treba: pažljivo planirati svaki nastavni čas. cilj i način rada. predanost i preciznost u učenju jezika. razviti samopouzdanje u izražavanju primjereno uzrastu. poticati motiviranje odgovornog i aktivnog stava. ponavljanje i usmenu komunikaciju sa zabavnim aktivnostima. od početka razvijati radne navike. stvoriti pozitivnu i zabavnu atmosferu za učenje. izražavati slobodu i samostalnost u govoru i direktnom reagiranju. 105 časova godišnje) NIVO: DRUGA GODINA UČENJA CILJEVI I REZULTATI ODGOJNO-OBRAZOVNOG RADA Ciljevi nastave engleskog jezika na početnom nivou Nastaviti rad na naglašavanju ciljeva promoviranih u prvoj godini učenja: učenje jezika. postupni i odmjereni prelaz ka čitanju i pisanju najjednostavnijih riječi i rečenica. popunjavati slova i riječi. primjereno uzrastu. pisati pismene pripreme za svaki nastavni čas. prihvatiti logički pristup upotrebi naučenog.(3 časa sedmično. 172 . poticati radoznalost i kreativnost. kroz igru. znati čitati jednostavne rečenice. znati prepisivati. njegovati samostalnost u govoru i vlastitoj produkciji naučenog. pripremati materijal i opremu. zadatke za djecu pojedinačno. aktivnosti i interesovanja djeteta ovog uzrasta) Funkcije i vještine (usmena i pismena kompetencija primjerena datom nivou učenja) Aktivnosti (kojima se realiziraju vještine) Gramatika (gramatička područja za dati nivo) Vokabular (koji odgovara datim temama. dalje njegovati razvijanje pozitivnog. dalje njegovati razumijevanje i logičkog pamćenje. razviju i podržavaju zainteresiranost za učenje jezika. Očekivani rezultati/ishodi učenja Djeca će: razviti želju i ljubav prema učenju engleskog jezika. pjesmu i ples učiniti da učenje engleskog jezika bude zabava i zadovoljstvo. koje imaju za cilj da pobude. predviñenim funkcijama i vještinama) DIDAKTIČKO-METODIČKE NAPOMENE U prvim godinama učenja usmjeriti pažnju na razumijevanje. osjetiti zado voljstvo i prepoznati korist pri proširivanju znanja stranog jezika. razumjeti primjerene sadržaje na engleskom jeziku. razigranog stava prema učenju jezika.

Interkulturalne vještine Upoznavanje kulture engleskog govornog područja. nego kreativno i fleksibilno kreirati svoj rad u okvirima zacrtanog. Primjenjivati frontalni i individualni pristup. sabiranje). procijeniti kojim fondom riječi djeca trebaju ovladati u datoj grupi i datim uvjetima. proširivati materijal prema datoj situaciji. Nastavne metode i oblici rada Koristiti što raznovrsnije nastavne metode i oblike rada. razviti vlastiti sistem praćenja i provjeravanja napredovanja svakog djeteta. poreñenje s vlastitom kulturom i tradicijom. • Praćenje i vrednovanje treba biti kontinuirano i provedeno veoma pažljivo i nenametljivo. • Preporuke Za organizaciju i realizaciju nastave engleskog jezika u drugoj godini učenja i dalje je naglašena potreba za fleksibilnošću. tjelesnog i zdravstvenog odgoja. prilagoditi ga raspoloženju i trenutnim potrebama djece. igre riječima. moja okolina (naše tijelo i zdravlje. maternji jezik (opisivanje). vjeronauka (praznici). grupni i individualni pristup. život i rad u školi. osposobiti djecu da samostalno rade tokom časa i kod kuće. udžbenicima i priručnicima. kućni ljubimci). igre pogañanja su neki oblici koji su se pokazali efikasnim i koje treba primjenjivati. njegovati poštivanje drugoga u toku zajedničkog rada i natjecanja. tolerantnog stava prema različitostima. Napomena: na ovom nivou nema djeteta koje ne zadovoljava predviñeni minimum. kao i rad u manjim i većim grupama. Nastavnik istovremeno procjenjuje realizaciju zadanih ciljeva i vlastiti učinak. igranje po ulogama. Koristiti igru i pjesmu kao osvježenje i učenje jezika provoditi u razigranom.- razvijati komunikacijske sposobnosti. frontalni. pantomima. pjevanje . drama-playing. maskiranje. primjenjivati direktni. • Interdisciplinarni sadržaji Učenje stranog jezika je izuzetno povezano s područjima drugih školskih predmeta. matematike (brojevi. držati se principa jednostavnosti. razvijanje pozitivnog. kako u nastavnim aktivnostima. ne prihvatati kruto upute date u programu. Korelacija je naročito izražena sa predmetima likovne i muzičke kulture. pogañanje. 173 . ali primjereno uvjetima u kojima radi. vedrom i privlačnom okruženju. konkretno i pozitivno.horsko i pojedinačno. rješavanje jezičke zagonetke i križaljke. I dalje je moguće i poželjno paralelno izvoñenje nastave engleskog jezika s nastavom drugih predmeta. Role playing. Koristiti mogućnosti izlaska iz učionice radi neposrednosti i očiglednosti u nastavi. Ono treba da je u funkciji motivacije djece na daljnji rad i razvijanje naklonosti i ambicije za učenje jezika. Trajanje časa ne postavljati kruto. slobodno oblikovati svoje nastavne časove. pretending. primjerenosti i postupnosti. idući od jednostavnih ka složenijim jezičnim ciljevima. surañivati sa kolegama i stručnim savjetnikom. a potom usmenu upotrebu bilo izolirano ili u govornoj interakciji. i rad u parovima. tako u rasporedu i trajanju nastavnih časova. praktikovati prvo usvajanje pravilnog izgovora auditivnim putem.

school dovršavanje rečenica.. ispunjavanje tabela. cup. post office. lake. npr. osnovni tip u Složenice . oblikovanjem u hill. zahtjeve. odrični. food nastavnikom. bus stop. molbi. eat. hall. u vezi sa datim rečenice. yard. množina. prisvojni genitive (John’s. 20-100 (– s. grandfather. in. odričnoj. fine. give-take. thirsty). b) čitan je i reagiran je : bedroom. ispunjavanje tabela. redanjem ilustracija. pa sve ak tivnosti rečenici (There is a. good. red riječi. butter. push-pull) itd. podvlačenje.. now).. body. have igru.) 2) verbalno: P resent Simple (potvrdni. there). coffee-table. father. u vezi sa datim There are. (bread. Prilozi: izgovorene. (potvrdni. odrični. grandmother. jezičnih igara za mjesto (in. have got). kratki odgovori na pitanja. schoolfriend) Pisanje na ovom nivou nije prio ritet. upitni crtanjem. book ili naglas i reagiranje the). sad. horse. clothes (pyjamas. after). u vezi sa datim Brojevi: diktatu. glass). (potvrdni. pokazne (this. sister. b) pisan je : prepisivanje kratkih tekstova. table. lične. toothbrush).. njeno prihvatanje i odbijanje RECEPCIJA a) slušanje i reagiran je 1) neverbalno: imitiranje. Raspolože nje: happy. itd. bird. are there?) • čitanje vremena • dani u sedmici • izražavanje sposobnosti (I can . i B. Glagoli: plastelinu. cat. izvršavanje uputa i nareñenja. redanje oblik). opće. my house) • izražavanje molbe (Can I? May I? ) • ponuda. pomoćni glagol subjects.. put. be. Djeca će koristiti: pisanje pojedinih riječi po Afikse. prisvojni pridjevi case. crtanje. look at this. on. your. her). jeans. itd. izvršavanjem uputa i nareñenja. dog. (at. vrijeme sports. korištenje sljedećeg gramatičkog gradiva: Imenice : Ponavljanje. npr. redanje. -ing) redanje riječi u smisaone Antonime . car. označavanje tačnih/netačnih (T/F ) tvrdnji. chair. negativni. označavanjem tačnih/netačnih village. učestvovanje u vrijeme (today. wood. ispunjavanje križaljki. Članovi uže i šire Mary’s) porodice (mother. river. Okolina u gradu i n a se lu povezivanjem ilustracija s opisni (sad. cry. cow. član (a/an. upitnoj i zapovjednoj toothbrush. curtain) 1) neverbalno: (my. push. bojenje. sitting-room. plate. posters. bridge. pig. knife. friend) vlastite. ubacivanje. povezivanje riječi u stupcima A P resent Continuous Škola: school things. take. proširivanje osnovnog vokabulara na teme: Predstavljanje : (name. sandwich. what) Prostorije u kući i namještaj (k itchen. Prijedlozi: recitiranje. park. happy. cut teksta prema smislu. out. Kolokacije. aunt. drink.. trees. toys. naredbi. cinema. davanje uputa i za mjesto (here. igranje uloga. Zamjenice : uncle. tired. pull. hungry. postavljanje bathroom (toothpaste. dom • moja okolina (u gradu i selu) • svakodnevni život • škola • slobodno vrijeme • pozdravljanje • predstavljanje sebe i drugih • identificiranje ljudi i predmeta • lociranje ljudi i predmeta • opisivanje ljudi i predmeta • boje predmeta • raspoloženja i stanja (ograničeno) • trenutne aktivnosti • svakodnevne aktivnosti i radnje • brojanje (How many . gestikuliranje. have. give. his. u vezi sa datim potvrdnoj. ponavljanje riječi koje su fork... oblik).. PRODUKCIJA a) govor: tablewear (spoon. dopunjavanje. brother. ispunjavanje tabela i Re čenice: temama i gramatikom (bigkrižaljki. nice. 2) verbalno: ponavljanje izgovorenog. lights. pjevanje i igranje orange juice. turn on / off) 174 . watch TV. pridjevi (what color). gluma. scared. tired. dovršavanje rečenica. (garden. P roširivanje. upitni get up. small. bathroom. bad. podvlačenje. temama i gramatikom. draw.) treba izvoditi le žerno i kroz temama. upitni school furniture. face. milk ). naughty. odgovori na pitanja. that). temama (k itchen table. trafficodgovarajućim tekstom. scared. razgovoru sa drugom djecom i shoes. Pridjevi: loo/lavatory. shop. kratki odgovori na nastavnikova pitanja. modalni glagol can Svakodnevni život: sleep. at). breakfast. I can't) • izražavanje dopadanja • izražavanje • posjedovanja (John's book. upitni oblik). čitanje kratkih tekstova u sebi determinatori.NASTAVNI PROGRAM ZA ČETVRTI RAZRED DRUGA GODINA UČENJA ENGLESKOG JEZIKA Prvi stepen elementarnog znanja Te me Funkcije i vje štine Aktivnosti Gramatika Vok abular Proširivanje te ma: • lično predstavljanje • porodica • kuća. raincoat). itd. talk. povezivanje ilustracija s tekstom. upitne (who. itd. izrezivanjem.

1 Evropskog okvira za strane jezike. napisane riječi i kraće rečenice čita naglas poznate riječi i rečenice uoči glavnu misao kratkog pisanog teksta u kojem su mu sve riječi poznate pravilno artikulira glasove. Slušanje i razumijevanje • • • • • Čitanje i razumijevanje • Govor • • • • • • • • Znanje o jeziku Pisanje 175 . pitanja. izjave. kratka objašnjenja nastavnika i reagira na odgovarajući način na iste razumije kratke dijaloge o poznatim temama prepoznaje slova. poštuje ritam i intonaciju rečenice postavlja i odgovara na jednostavna pitanja učestvuje u razgovoru po modelu daje jednostavne informacije o sebi. 105 časova godišnje) Cilj nastave njemačkog jezika u četvrtom razredu osnovne škole veoma je sličan onom u prvoj godini učenja. ritam i intonaciju u jeziku koji uč i razumije jednostavne upute. naglašava riječi. Učenje stranog jezika treba podsticati njegovu maštu. upozorenja. Njemački jezik Jezičke vještine Očekivani ishodi • dijete prepoznaje glasove. radoznalost i kreativnost. naglasak. I u nastavi njemačkog jezika u četvrtom razredu osnovne škole treba težiti dostizanju nivoa A1. Nastava njemačkog jezika treba doprinijeti daljnjem jačanju motivacije za učenje stranih jezika i osposobiti dijete da na njemačkom jeziku komunicira na osnovnom nivou o temama iz svog neposrednog okruženja.(3 časa sedmično. dopunjava i samostalno piše riječi i kraće rečenice zapisuje pojedine (poznate) riječi ili kraće rečenice po modelu / diktatu piše pojedinačne riječi i kratke rečenice o sebi i svom okruženju na ovom nivou učenja jezika dijete ne stiče znanje o jeziku nego prepoznaje i pravilno upotrebljava osnovne jezičke elemente. porodici i prijateljima opisuje u nekoliko rečenica poznatu situaciju prepisuje.

dopunjavanjem tabela i sl.iskazati želju vezanu za poklon . dein. Onkel. piće: essen. Meine Katze heißt .dopunjavati izostavljene riječi . Mein Bruder ist ...pitati za vrijeme .: .imenovati predmete u svojoj školskoj torbi .crtanjem . lesen..pridruživanjem slike tekstu .. Saft. Dani u sedmici.reći gdje stanuje .reći koliko je sati .razvrstavanjem slika . Uhr.reći svoj broj telefona .imenovati članove porodice .voditi jednostavne dijaloge PISANJE Djeca će: . Meine Telefonnummer ist .. turnen.PROGRAMSKI SADRŽAJI Teme Vještine Djeca će znati: Škola i učionica ..imperativ za 2.. die Tafel. godišnja doba: Montag.imenovati životinje Ak tivnosti SLUŠANJE I RAZUMIJEVANJE: Djeca će slušati izgovoreni tekst i reagirati 1. Wie spät ist es? Es ist .tražiti osnovne informacije u tekstu i reagirati: 1.rekonstruirati riječi .. Zamje nice: . im Sommer Porodica i život u porodici: Oma. npr..prepisivati pojedinačne riječi i kraće tekstove .nabrojati dane u sedmici .povezivanjem slike i slušanog teksta . Slobodno vrijeme: Fußball. Alles Gute zum Geburtstag! Jelo. Sie ist schwarz. mjeseci. npr.. Nove godine/ Božića Jelo i piće Slobodno vrijeme Životinje 176 . verbalno. Tante.. Computerspiele .. piti . Ich wünsche mir einen Teddy. Brot. npr.: . pjevati . Životinje : Ich habe eine Katze.postavljati jednostavna pitanja ..nabrojati aktivnosti u slobodno vrijeme . atmosfersko vrijeme Porodica i život u porodici Proslava roñendana. was. unser) . Roñendansk a zab av a: Komm zu mir! Ich mache eine Party.u prezentu . Käse .. Wasser.upitne (wann..davanjem kraćih odgovora . trinken.odgovarati na pitanja . warum) Pridjeve u predik ativnoj upotrebi Glagole: .. Meine Straße heißt .označavanjem tačnih i netačnih tvrdnji 2. Ich wohne in ..označavanjem tačnih i netačnih tvrdnji 2..Lične . godišnja doba.: rechnen.Prisvojne (mein. Jahre alt... der Frühling..čestitati nekome roñendan..razvrstavanjem slika . Milch. der Malkasten Dani u sedmici. am Mittwoch..dati osnovne informacije o svojim roditeljima. malen.nabrojati mjesece i godišnja doba .: Škola: npr. npr.reći šta voli / želi jesti.: .navesti školske aktivnosti .davanjem kratkih odgovora na nastavnikova pitanja ili pitanja koja su čula s kasetofona .igrati uloge . Ich esse gern Schokolade.nabrojati školske predmete i pribor .: .crtanjem . Basketball. Božić..dopunjavanjem teksta . braći i sestrama . lice jednine i 2. Novu godinu.. ve rbalno. der Pinsel. npr. . Opa.od ponuñenih riječi konstruirati kraće rečenice Gramatika Djeca će koristiti (ali neće učiti o tome): Imenice sa članom : das Buch. neve rbalno. Tee...rješavanjem jednostavnijih zadataka sa višestrukim izborom GOVOR: Djeca će: .pozvati nekog na roñendansku proslavu .recitirati. lice množine Brojeve do 20 Priloge za mjesto i vrijeme Prijedloge u njihovoj funkcionalnoj upotrebi Vokabular Djeca će proširivati osnovni vokabular koji se odnosi na date teme. wie.za izražavanje želje oblik möchte . ČITANJE I RAZUMIJEVANJE : Djeca će: .reći kakvo je vrijeme .čitati kraće tekstove naglas i u sebi .. neve rbalno. Musik hören.učestvovati u dramatizacijama . Dienstag.

te pisanje (preslikavanje a potom prepisivanje riječi i kratkih rečenica do usvajanja pravilnog pisanja pojedinih riječi i kraćih rečenica). kako za vrijeme nastave. prirodu i sl. . Rad u parovima ili manjim grupama uz smjenu više različitih aktivnosti i angažiranje svih čula doprinose dinamici časa i održavanju neophodne pažnje kod djece. te detaljnu razradu aktivnosti kojima će postavljene ciljeve ostvariti. njegovog aktivnog učešća u nastavnom procesu i pokazanih rezultata koje će nastavnik kontinuirano pratiti i ocijeniti.zajedničkom šetnjom kroz park. odgovornost i motivaciju za učenje.horsko i pojedinačno. igrom (Tjelesni i zdravstveni odgoj). slikanjem. samostalnost i kreativnost. sadržaje koje obrañuje približiti djeci dobrom i pažljivo osmišljenom vizualizacijom. a u skladu sa uvjetima u kojima radi. razvijati vlastiti sistem praćenja i provjeravanja napredovanja svakog djeteta. Interkulturalne vještine Djeca će: .upoznavati različite kulture i tradicije. Nakon usmenog usvajanja postepeno se prelazi na čitanje (prepoznavanje već naučenih riječi) . poštovati osnovne didaktičke principe primjerenosti i postupnosti. procijeniti kojim fondom riječi djeca trebaju ovladati u datoj grupi i datim uvjetima razvijati pozitivnu atmosferu u učionici. u nastavu integrirati igru i sve one aktivnosti koje će doprinijeti usvajanju sadržaja svim čulima. . pisati pripreme za svaki čas. . . Djeca će tako učiti jezik i proširivati svoj vokabular oslanjajući se na znanje koje su stekla učenjem nekih drugih školskih predmeta ali i kombinirajući učenje stranog jezika s aktivnostima „preuzetim“ iz nekih drugih predmeta. Ocjena iz stranog jezika odraz je cjelokupnog odnosa djeteta prema školskim obavezama. osposobiti djecu da samostalno rade. tako i kod kuće.ekološki odgoj). Nastavnik treba: pažljivo planirati svaki nastavni čas uz definiranje jasnih ciljeva i ishoda kojima teži. Praćenje i vrednovanje U četvrtom razredu osnovne škole iskazuju se brojčane ocjene za postignute rezultate u nastavi. Jezik se na ovom uzrastu uči kroz igru. Interdisciplinarni sadržaj Programski sadržaj je meñusobno povezan sa drugim predmetima. uočiti sposobnosti svakog djeteta i pomoći mu da dostigne svoj maksimum. oblikovanjem (Likovna kultura).učiti da komuniciraju i da se ponašaju u svakodnevnim situacijama na način koji je primjeren kulturi zemlje čiji jezik uče.plesom. kreativno i fleksibilno kreirati svoj rad u okviru zacrtanih ciljeva. marljivost. kod djece poticati pozitivnu radoznalost.pjevanjem (Muzička kultura). (Moja okolina .DIDAKTIČKO – METODIČKE NAPOMENE U prvim godinama učenja njemačkog jezika usmjeriti pažnju na aktivnosti koje imaju za cilj da pobude i razviju zainteresiranost djeteta za učenje jezika. npr. 177 . nastavni čas koncipira kao smjenu više faza od kojih nijedna ne bi trebala trajati duže od deset minuta. imitiranjem i ponavljanjem. razvijati kod djece radne navike.crtanjem.: .

ritam i intonaciju u jeziku koji uči razumjet će jednostavna uputstva. izjave. naglasak. kratka objašnjenja nastavnika i reagirat će na odgovarajući nač in razumjet će kratke dijaloge o poznatim temama prepoznavat će slova.(3 časa sedmično. radoznalosti i kreativnosti Govor Težiti dostizanju nivoa A 1. • Očekivani rezultati / ishodi učenja • dijete će prepoznavati glasove. 105 časova godišnje) CILJEVI I REZULTATI ODGOJNO-OBRAZOVNOG RADA Jezičke vještine Slušanje i razumijevanje Ciljevi Razvijanje svijesti o postojanju drugih jezika i mogućnosti komuniciranja na nekom drugom jeziku koji nije naš maternji Učenje stranog jezika djetetu treba olakšati razumijevanje drugih i različ itih kultura i tradicija i jača motivaciju za učenje stranih jezika Čitanje i razumijevanje Osposobljavanje djeteta da na francuskom jeziku komunic ira na osnovnom nivou o temama iz svog neposrednog okruženja Podsticanje mašte. naglašavati riječi. poštovat će ritam i intonaciju rečenice postavljat će jednostavna pitanja i odgovarati na njih učestvovat će u razgovoru po modelu davat će jednostavne informacije o sebi. pitanja.1 Evropskog okvira za strane jezike. napisane riječ i i kraće rečenice čitat će naglas poznate riječi i rečenice uočit će glavnu misao kratkog pisanog teksta u kojem su mu sve riječi poznate pravilno će artikulirati glasove. dopunjavati i samostalno pisati riječi i kraće rečenice zapisivat će pojedine (poznate) riječi ili kraće rečenice po modelu / diktatu pisat će pojedinačne riječi i kratke rečenice o sebi i svom okruženju na ovom nivou učenja jezika dijete ne stiče znanje o jeziku nego prepoznaje i pravilno upotrebljava osnovne jezičke elemente Francuski jezik • • • • • • • • • Pisanje • • • Znanje o jeziku • 178 . upozorenja. porodici i prijateljima opisivat će u nekoliko rečenica poznatu situaciju prepisivat će.

dom. npr.PROGRAMSKI SADRŽAJI Teme (opće tematske oblasti kao osnov za daljnju razradu zavisno od datih okolnosti nastavne prakse.crtanjem. npr. škola. razlike u upotrebi nekih pozdrava u francuskom jeziku i u maternjem jeziku učenika. Interkulturalne vještine Djeca će se: . kao i nivo svog i njihovog znanja u odnosu na postavljene ciljeve. brojevi. oponašanjem i ponavljanjem. Učenje kako učiti Djeca će: . Ovo može podrazumijevati npr.biti odgovorni i aktivni u situacijama kada se uči jezik. plesom. . . Preporučuje se rad u parovima ili manjim grupama uz smjenjivanje različitih aktivnosti što treba da doprinese dinamici časa i održavanju pažnje učenika ovog uzrasta. Potrebno je takoñer primjenjivati direktni. cilj i način rada. lično predstavljanje. svakodnevni život) Funkcije i sposobnosti (usmena ili pismena kompetencija koja predstavlja zacrtani cilj na datom nivou) Aktivnosti (navedene su aktivnosti pomoću kojih je moguće realizirati sposobnosti) Gramatika (gramatičke oblasti koje odgovaraju datom nivou.sportova i igara (Tjelesni i zdravstveni odgoj).: . npr. grupni i individualni pristup.koristiti ključne metode iz prakse pri radu u parovima ili malim grupama. porodica. npr. Praćenje i vrednovanje na ovom nivou treba da bude u službi motivacije djece i da služi nastavniku za procjenu realizacije zadatih ciljeva.upoznavati s kulturom svoje zemlje i učiti da je bolje poštuju i cijene. udžbenicima i priručnicima ne prihvata kruto nego da kreativno i fleksibilno kreira rad primjereno uvjetima u kojima radi. Nakon usmenog usvajanja treba postepeno preći na čitanje (horsko i pojedinačno). uzvike (helas! (Jao!) ili eh bien! (pa lijepo! No!) ta ta ta! (koješta!) tien! (gle!) itd. koje će učenici koristiti a ne učiti o tome!) Vokabular (predlaže se vokabular koji je u skladu s datim temama) DIDAKTIČKO-METODIČKE NAPOMENE U prvim godinama učenja francuskog jezika pažnju treba usmjeriti na razumijevanje. . Veoma je važno da nastavnik uputstva ponuñena u programu.. zamjenice. Jezik se u ovom uzrastu uči kroz igru. imenice. Ocjenjivanje je opisno i brojčano. razviju i podrže zainteresiranost za učenje jezika. te na prepisivanje riječi i kratkih rečenica dok ne doñe do usvajanja pravilnog pisanja pojedinih riječi i kraćih rečenica.razvijati pozitivan stav prema učenju jezika. slikanjem. . 179 . Nastavnik treba pažljivo planirati svaki čas. moja bliža okolina.ocjenjivati svoje i aktivnosti svojih drugova iz razreda. (Moja okolina – ekološki odgoj). Interdisciplinarni sadržaji Djeca će takoñer učiti jezik i proširivati svoj vokabular oslanjajući se na znanje koje su stekli učenjem nekih drugih školskih predmeta. (Likovna kultura).upoznavati s nekim osnovnim razlikama izmeñu njihove i kulture naroda s francuskog govornog područja (npr. .zajedničkom šetnjom u prirodi i sl. oblikovanjem itd. Treba kod djece razvijati radne navike i komunikativne sposobnosti te ih osposobiti za samostalan rad i tokom časa i kod kuće. glagoli itd. . ponavljanje i usmenu komunikaciju koja će sadržavati elemente zabavnih aktivnosti koje imaju za cilj da pobude. frontalni. Dobro jutro i dobar dan / Bonjour). .učiti da komuniciraju i ponašaju u svakodnevnim situacijama na način koji je primjeren za kulturu zemlje čiji jezik uče. .slušanjem i pjevanjem omiljene vrste muzike (Muzička kultura).

. zamjenjivanjem inicijala punim riječima ili popunjavanjem praznina odgovarajućim riječima itd. izvršavanjem uputstava nastavnika ili uputstava koja čuju s kasetofona.opisati vrijeme ljude i predmete. itd. ici. npr. père.mjesto.Francuski jezik .učiti pisati pomoću igara na CD-u. sandwich. nešto prošireniji vokabular quoi. mon/ma. • Škola. des.P okazne. ma maison) . oponašanjem glasova/zvukova (npr. itd. pyjama.Lične noirs. nešto lá prošireniji vokabular. itd. npr.Upitne • Raspoloženja.). itd. beau couloir itd.Članove.ideju posjedovanja (le livre de Jean. oncle. boje predmeta. heureux. onih koje označavaju neku aktivnost. malheureux. podvlačenjem ili bojenjem riječi koje im se usmeno upućuju. soeur. nešto avoir prošireniji vokabular.druga godina učenja Nivo Če tvrti razre d Te me • Porodica • Kuća. pravljenjem/oblikovanjem stvari (npr. glumljenjem (npr. prendre). itd.locirati ljude i predmete . redanjem slika itd. grand-petit. pomoću društvene igre u kojoj se sastavljaju riječi od slova na kockama. npr. Prijedloge.. ton/ta. gestikuliranjem. donner-prendre.glumiti/dramatizirati poznatu priču/bajku . društvene igre u kojoj se slažu pločice sa slovima jedna na drugu. npr. djeca će: . . jus Brojeve: 1 .izraziti . npr. dom Funk cije i sposobnosti Djeca će znati: Ak tivnosti RECEPCIJA: a) SLUŠANJE I REAGIRANJE Djeca će slušati izgovoreni tekst i reagirati: 1) Neve rbalno imitiranjem nastavnika ili neke popularne ličnosti (npr. popunjavanjem praznina riječima odabranim s kartica na kojima se te riječi nalaze itd.zamjenjivati inicijale punim riječima . glumljenjem. un. 2) Ve rbalno ponavljanjem riječi koje je izgovorio nastavnik ili koje su čuli s kasetofona. tu te promènes. celle.ponavljati riječi nastavnika ili riječi izgovorene s kasetofona . npr.reći koliko je sati (puni sati) .). robe. jouet. davanjem veoma kratkih odgovora na pitanja nastavnika ili pitanja koja su čuli s kasetofona..jednina i • Predstavljanje : Je množina suis … C’est…Je . npr. Qui estgenitiv (la ce? Qu’est-ce que c’est? maison de Comment t’appelles-tu? Nicole. itd • Bliža okolina. crtanjem. npr. . rue. itd… les • Članovi uže i neki . .igrati uloge. l’amie Oui/Non…itd. npr. pokazivanjem. Elle Zamjenice est mince. tužan. Salut. namještaj. • Vrije me: Quelle heure osnovnim est-il? Il est . .20 d’orange.L’Impératif livre. biranjem ili povezivanjem pisanih riječi i odgovarajućih ilustracija. …? itd Quel âge as-tu? J’ai celui. npr. bojenjem ili podvlačenjem samo odreñenih riječi (npr. pridjeve. qui. machine á laver. salon. cuisine.Upitne. vêtements (npr.davati uputstva i naredbe b) PISANJE Budući da učenje pisanja na ovom nivou nije prioritet.ubacivati. salle á manger Kolokacije. poudre á laver. Au revoir. lait).dopadanje sposobnost da nešto urade (Je peux. train. pokazivanjem odreñenih ilustracija koje se odnose na riječi koje im se usmeno upućuju. manger. grand-mère.Glagole être. je me lave. b) ČITANJE I REAGIRANJE Djeca će prepoznati jednu ili više napisanih riječi ili uputstava i reagirati: 1) Neverbalno gestikuliranjem. nešto prošireniji najosnovnije. njeno prihvatanje ili odbijanje 180 . Imenice itd. npr. u vezi s datim temama. tome!): • Pozdravljan je : Bonjour. rasporeñivanjem ilustracija po odreñenom redu prema pisanim uputstvima itd. • Svakodnevnii pozdravljati .boire. 2) Ve rbalno davanjem kratkih pismenih ili usmenih odgovora na pitanja. . . couleur…?) fatigué. . le. cahier. quel? prošireniji vokabular. sretan). de Paul) • Opisivanje. crtanjem. Složenice. u vezi s datim temama. npr. Gramatika Vok abular Djeca će učiti samo osnovni Djeca će koristiti vokabular koji se odnosi na (a ne učiti o date teme. sur (u parler. rezanjem zahtijevanih oblika/likova iz papira. mère. bojenjem navedenih predmeta/osoba navedenim bojama. jupe) nourriture (npr. u vezi s datim temama. oponašanjem glasova/zvukova. podvlačiti. imitiranjem zvuka voza.. á.brojati predmete . Priloge za: Svakodnevni život. itd. životinjskih glasova itd. . veoma ograničen broj raspoloženja .povremeno prepisivati izolirane riječi . lijepljenjem slika. De quelle couleur est . značenjima) Djeca će vježbati da koriste (a ne učiti o tome!): Antonime . quelle? (Quelle heureux.) . grand-père. dans. triste.vrijeme. … ans itd. raspoloženje. . redati riječi odreñenim redoslijedom itd. brojeve itd. recitirati . crayon.Prisvojne članovi šire porodice. nešto pridjeve.prisvojni m’appelle….ponudu. la.). C’est á droit / á gauche une. vokabular. • rutinske aktivnosti. maintenant jeans. PRODUKCIJA a) GOVOR Djeca će: . feu. Il a les cheveux .triste. pain.pjevati i igrati jezičke igre . • Moje lice . iz crtića). itd. pravljenjem raznih oblika od plastelina itd. son/sa itd tante. chambre á coucher.Opisne • Prostorije u k ući i pridjeve. frère. zamjenjivanjem ilustracija u tekstu ponuñenim riječima.Le présent autobus. stylo. actions (npr. . • Odreñivanje mjesta i položaja: Où se trouve… Determinatore: Pourriez vous me dire… .učestvovati u razgovoru (pitanja/odgovori) s drugim učenikom/djecom ili nastavnikom . moje tije lo. povezivanjem riječi u stupcu A s odgovarajućim ilustracijama u stupcu B. npr.predstaviti život P rvi stepen sebe ili elementarnog • Škola druge znanja • Moja okolina identificirati ljude i predmete • Slobodno . nešto Glagole prošireniji vokabular. itd. itd.

.razvija vlastiti sistem praćenja i provjeravanja napredovanja svakog djeteta. pjesme i ples učiniti da učenje arapskog jezika bude zabavno postupan prijelaz ka čitanju i pisanju jednostavnih riječi i rečenica ljubav i spremnost za učenje arapskog jezika razumijevanje jednostavnih sadržaja na arapskom jeziku sloboda i samostalnost u govoru čitanje riječi vezanih za konkretan pojam (samostalno upotrijebljenih) čitanje jednostavnih rečenica prepisivanje riječi i kratkih sadržaja kratki usmeni i pismeni odgovori popunjavanje slova i riječi razvijanje samopouzdanja u izražavanju prepoznavanje zadovoljstva i koristi pri proširivanju znanja arapskog jezika Arapski jezik PROGRAMSKI SADRŽAJI Teme (opće tematske oblasti kao osnov za daljnji rad) Funkcije i vještine (usmena i pismena kompetencija) Aktivnosti (pomoću kojih se realiziraju vještine) Gramatika (osnove gramatike za dati nivo) Vokabular (u okviru datih tema) DIDAKTIČKO – METODIČKE NAPOMENE Specifičnosti arapskog pisma uvjetovat će i rad u drugoj godini učenja arapskog jezika (četvrti razred). pripremajući materijale/opremu koja je potrebna u učionici. pjesmu.razvija komunikativne sposobnosti kod djece. marljivost. a ne o jeziku razvijanje pozitivnog stava prema učenju jezika razvijanje radoznalosti i kreativnosti razvijanje razumijevanja i logičkog pamćenja razvijanje temeljitosti. 181 .pažljivo planira svaki čas. Rad u parovima ili grupama doprinosi dinamici časa i većoj angažiranosti učenika. predanosti i preciznosti u učenju jezika razvijanje samostalnosti u govoru kroz igre.procijeni kojim fondom riječi djeca trebaju ovladati u datoj grupi i uvjetima.(3 časa sedmično. Arapski jezik se na ovom nivou uči kroz različite jezičke igre. . postavljajući ciljeve. kratki i dugi vokali.kreativno i fleksibilno kreira svoj rad u okviru zacrtanih ciljeva a u skladu s uvjetima u kojima radi. pisanje tanwina.sunčevih” i . potičući ih da maksimalno koriste vlastite talente i sposobnosti. ponavljanje. detaljno razrañujući načine kako da ih postigne.. odgovornost i motivaciju za učenje. kao i dodatne materijale u slučaju neočekivanih situacija. pripremajući zadatke za pojedinu djecu. .piše pismene pripreme za svaki čas. .poštuje osnovne didaktičke principe primjerenosti i postupnosti.kontrolira i razvija kod djece pravilno usvajanje izgovora.. . . Nastavnik treba da: . .razvija kod djece radne navike.mjesečevih” slova. ples. .razvija pozitivnu atmosferu u učionici. 105 časova godišnje) CILJEVI I REZULTATI ODGOJNO-OBRAZOVNOG RADA Ciljevi početne nastave arapskog jezika Očekivani rezultati / ishodi učenja nastaviti s naglašavanjem c iljeva koji su dati u prvoj godini učenja učenje jezika. Usvajanje grafičke strukture slova (po grupama slova). . pisanje odreñenog člana. s postepenim uvoñenjem čitanja i pisanja. . te planirajući trajanje svakog segmenta aktivnosti u učionici. grupe i cijeli razred.

ma. (Moja okolina .navikavanjem na izgovor i intonaciju (igre. 'anta. udžbenicima i priručnicima.opisivanjem (Maternji jezik i književnost).čitati kraće tekstove naglas i u sebi.davanjem kratkih odgovora na u kući (na`am. uporeñivati je s vlastitom kulturom i razvijati pozitivan stav prema različitosti. `ala) Djeca će nabrojati dane u Sek undarni . . hiya. (puni sat) 'ila. rečenica. Praćenje i vrednovanje Treba da je stalno. kam) za tvorbu druge kratkih .označavanjem tačnih i netačnih tvrdnji harihi. razvrstavanjem slika. prirodu i sl. la) crtanje i druge imenovati predmete vježbe) nastavnikova pitanja ili pitanja koja su u školskoj torbi i uvježbavati Upitne partikule čuli s kasetofona učionici (hal. koji neformalan način 1) Neverbalno Upitne zamje nice će biti osnova predstaviti sebe i .. 'amama. ralika. Interkulturalne vještine Djeca će upoznati kulturu i običaje različitih zemalja u kojima se govori arapski jezik.brojanjem (Matematika). Potvrdne i 2) Ve rbalno riječi ljude i predmete prepoznavanje.crtanjem (man. (imenskim) i pjesmice.zajedničkom šetnjom kroz park.pjevanjem (Muzička kultura). min.'ayna” pridruživanjem slike tekstu prehrambenih proizvoda i vrsta pića .označavanjem tačnih i netačnih tvrdnji Proširivanje tema: pozdravljanje Prvi stepen i upoznavanje elementarnog porodica i znanja prijatelji kuća svakodnevni život škola bliža okolina odjevni predmeti hrana i piće 182 . sedmici prijedlozi (tahta. .ekološki odgoj). Arapski jezik . ČITANJE I RAZUMIJEVANJE reći koliko je sati Prijedlozi (fi.praznicima (Vjeronauka). veoma pažljivo i nenametljivo. Treba da je u funkciji motivacije djece na daljnji rad i razvijanje ambicije za učenje arapskog jezika. Interdisciplinarni sadržaji U svim oblastima sadržaj je povezan s drugim školskim predmetima: . ali primjereno uvjetima u kojima radi. nahnu) osnovni formalan i reagirati: vokabular.druga godina učenja Nivo Če tvrti razre d Te me Funkcije i vje štine Aktivnosti Gramatika Vokabular Djeca će: Lične zamjenice SLUŠANJE I RAZUMIJEVANJE: ('ana. igrom (Tjelesni i zdravstveni odgoj). već kreativno i fleksibilno kreira svoj rad u okvirima zacrtanog. . Učiti samo Dje ca će znati: pozdravljati na Djeca će slušati izgovoreni tekst i huwa. . tilka) Kroz dijalog opisati jednostavnim rečenicama . 'anti.povezivanjem slike i teksta svoje uže porodice zam je nice (hara.- ne prihvata kruto uputstva data u programu.tražiti odreñene informacije u tekstu i fawqa. U četvrtom razredu ocjenjivanje je brojčano. . izvornih govornika (zvučni zapisi) ograničenim brojem ponavljanje. Nastavnik istovremeno procjenjuje realizaciju zadatih ciljeva i vlastiti učinak. oblikovanjem (Likovna kultura). . osnovnih .plesom.razvrstavanjem slika imenovati članove Pok azne (imenskih) . . nabrojati ograničen reagirati: broj odjevnih wara'a) predmeta 1) Neverbalno nabrojati nekoliko Upitna rije č .dopunjavanjem teksta brojati od 1 do 10 vokabular. 'a) osnovni .crtanjem. .crtanjem. odrične riječi .

dopunjavanjem teksta. sad.davanjem kraćih odgovora. yn itd. .pripremati i provoditi jednostavne dijaloge PISANJE Djeca će: . qasir. pjevati .prepoznavati i koristiti slova koja ne postoje u bosanskom jeziku (qaf. tawil\amil) Boje (osnovne) Razlomlje ni plural (nekoliko usvojenih imenica) 182 .prepisivati pojedinačne riječi i kraće tekstove .učestvovati u dramatizacijama .recitirati.dopunjavati izostavljene riječi .igrati uloge .od ponuñenih riječi rekonstruirati kraće rečenice .postavljati jednostavna pitanja . sagir..) Pre poznavan je gramatičkog ženskog roda (okruglo .odgovarati na pitanja .rekonstruirati riječi .ta”) B rojevi (1 do 10) P ridjevi (kabir. .2) Verbalno .rješavanjem jednostavnijih zadataka s višestrukim izborom GOVOR Djeca će: .

javnim i prosvjetnim ustanovama u kraju ⇒ prirodnim obilježjima kantona ⇒ saobraćajnoj povezanosti. uzajamnim vezama ⇒ sunčevoj svjetlosti. učenje kod kuće. javne i prosvjetne ustanove u zavičaju prepoznati i opisati prirodna obilježja zavičaja da dobra saobraćajna povezanost znači i razvijen kraj. te poreñenje svojih predviñanja sa stvarnim rezultatima ⇒ sistematiziranje znanja kroz izradu tematskih plakata. te donositi odgovarajuće zaključke ⇒ koristiti vlastitu kreativnost i maštu za rješavanje problema ⇒ koristiti jednostavan naučni jezik za saopćavanje ideja i imenovanje i opis živih bića. raspravljati o tome šta se dešava i u kojim uvjetima. znaju kako najlakše učiti prepoznati raznovrsne pojave i procese u prirodi uspostavljati logične veze izmeñu živih bića i pojava u prirodi nabrojati dijelove zelene biljke i objasniti ulogu pojedinih dijelova za život i rast biljke da je čovjek prirodno i društveno biće i da ima neizmjeran uticaj na okruženje nabrojati i prepoznati atmosferske pojave nabrojati domaće životinje i njihove koristi za čovjeka osnovne podatke o prošlosti i sadašnjosti zavičaja osnovna obilježja kraja u kojem žive trajanje dana i mjeriti vrijeme satom orijentirati se na geografskoj karti nabrojati kulturne. znanju i načinu učenja ⇒ raznovrsnosti pojava i procesa u prirodi ⇒ živim bićima.(3 časa sedmično. prezentiranje postignutih rezultata da je čistoća pola zdravlja i da svaki pojedinac ima svoje higijenske navike koje se usvajaju i razvijaju da su mikroorganizmi uzročnici bolesti. tvari. korištenje dodatne literature. lancima ishrane. vodi i zraku kao uvjetima života ⇒ gibanju zraka i promjeni osobina materije ⇒ zelenoj biljci i njenim dijelovima ⇒ životnim zajednicama ⇒ čovjeku kao prirodnom i društvenom biću ⇒ atmosferskim padavinama ⇒ domaćim životinjama i koristima od njih ⇒ prošlosti i sadašnjosti kraja ⇒ osnovnim obilježjima kraja ⇒ danu i satu i mjerenju vremena satom ⇒ orijentaciji na geografskoj karti ⇒ kulturnim. sami ili u timu. 105 časova godišnje) Moja okolina CILJEVI I REZULTATI ODGOJNO-OBRAZOVNOG RADA Područja uče nja Ciljevi Stican je znan ja o: ⇒ školi. pojava i procesa u prirodi i društvu 184 . da naša domovina ima izuzetne prirodno geografske odlike na osnovu kojih se može razvijati turizam kao posebna grana privrede da je odjeće i obuća životna potreba svakog čovjeka i da se ona tokom historije mijenjala i obilježavala pojedine epohe ZNANJE ⇒ ⇒ ZNANJE ⇒ ⇒ ⇒ VJEŠTINE I SPOSOBNOSTI Djeca će: ⇒ učiti (samostalno i u grup i) ⇒ posmatrati i izvoditi zaključke (samostalno i u grupi) ⇒ planirati svoj rad i rad svoje grupe ⇒ razvijati kritičko razmiš ljanje ⇒ provoditi istraživanja i bilježiti zaključke ⇒ izvoditi mjerenja i voditi evidenciju ⇒ dobivati i prezentirati dokaze ⇒ razmatrati dokaze i vršiti procjene ⇒ prenositi informacije putem individualnog i timskog rada kroz: ⇒ učenje u školi. traženje ideja i provoñenjem jednostavnih i voñenih posmatranja i ogleda. razvijenosti. da su prljave ruke i prostor za stanovanje česti uzročnici bolesti da je kultura življenja odraz vremena u kojem živimo i da je istu potrebno njegovati i razvijati da je čovjek i njegovo djelovanje najveći zagañ ivač tla i zraka i da svaki pojedinac može dati vlastiti doprinos zaštiti od zagañenja ⇒ koristiti prethodna iskustva ⇒ koristiti odreñene kriterije za prikupljanje i zapisivanje podataka ⇒ uz pomoć nastavnika razvijati plan istraživanja ⇒ pratiti redoslijed uputstava pri istraživanju i mjerenju ⇒ uz pomoć nastavnika procjenjivati relevantnost podataka i informacija ⇒ praviti jednostavna poreñenja. prirodno geografskim odlikama i turizmu ⇒ prirodno-geografskim odlikama B iH ⇒ odjeći i obući ⇒ higijenskim navikama ⇒ rekreaciji kao higijenskoj potrebi ⇒ uzročnicima bolesti ⇒ kulturi življenja ⇒ zagañenosti tla i zraka i zaštiti od zagañivanja ⇒ ⇒ ⇒ ⇒ ⇒ ⇒ ⇒ ⇒ ⇒ ⇒ ⇒ ⇒ ⇒ ⇒ ⇒ Očekivani rezultati Dje ca zn aju: da je osnovno obrazovanje obavezno da bez učenja nema znanja. njihovim osobinama.

DRUŠTVO Kulturne. javne i prosvjetne ustanove u mom mjestu Širi zavičaj – kanton. prema drugima.kantonu Razvijenost šireg zavičaja: privreda. PONAŠANJE Djeca će razviti pozitivne vrijednosti i stavove: ⇒ prema sebi samima. turizam Uzajamni odnos privrede i obilježja zavičaja Prirodno-geografske odlike Bosne i Hercegovine 4. lokalni vjetrovi Promjena osobina materije zagrijavanjem Zelena biljka. prirodnoj i društvenoj okolini i učenju kao cjeloživotnom procesu ⇒ pokazivati više samopouzdanja i odgovornosti ⇒ poštivati različite stavove ⇒ prepoznavati ulogu nauke za razumijevanje svijeta u kojem žive i za poboljšanje kvaliteta života NASTAVNI SADRŽAJI / TEM E 1. uloga pojedinih dijelova Čovjek kao prirodno i društveno biće Atmosferske padavine Prošlost. brzina i smjer vjetra. vjetar. mjerenja vremena satom Orijentacija na geografskoj karti – pronalaženje značajnih geografskih obilježja 3. voda i zrak kao uvjeti života Kretanje zraka. HIGIJENA Odjeća i obuća Odmor i rekreacija kao higijenska potreba Uzročnici bolesti – neprijatelji zdravlja Kultura življenja Zagañenost tla. PRIRODA I PRIRODNI PROCESI 2. vode i zraka 185 . prirodna obilježja Saobraćajna povezanost u širem zavičaju . svojoj porodici. dijelovi biljke.VRIJEDNOSTI. VRIJEME I PROSTOR • • • • • • • • • • • • • • • • • • • • • • • • • Raznovrsnost pojava i procesa u prirodi Osobine živih bića u vezi sa životnim okruženjem Živa bića u godišnjim i vremenskim promjenama Čovjekove aktivnosti vezane za godišnja doba Sunčeva svjetlost. sadašnjost i budućnost kraja Obilježja zavičaja Dan i sat. STAVOVI.

čulima. uzimajući u obzir razvoj nauke.. svjetlosti. PRAĆENJE I OCJENJIVANJE Djecu ocjenjujemo na osnovu sposobnosti da razumiju koncepte i kritički razmišljaju. Djecu treba naučiti da posmatraju šta se dešava u prirodi i šta se dešava prilikom izvoñenja ogleda. prošlosti. Značaj predmeta Moja okolina leži u tome što je to jedan od glavnih nosilaca spoznajnog razvoja kod djece ovog uzrasta. Predmet je istovremeno i izvor informacija za upoznavanje načina kako što više saznati. sadašnjosti i budućnosti šireg zavičaja. razredu zasnovana je na senzitivnom iskustvu prirode i društvenoj sredini. bilježe i ureñuju dobivene podatke. na način koji je svojstven nauci. razvijanje pravilnog odnosa prema ljudima i dogañajima. Za realizaciju programskih sadržaja preporučuje se što češća izvanučionička nastava.METODIČKE NAPOMENE U nastavi Moje okoline važno je osposobljavati djecu da kritički razmišljaju i razumiju koncepte. atmosferskim padavinama. dominantno mjesto treba da imaju ogledi koje izvode djeca individualno ili u timovima. godišnjim dobima. predviñaju šta će se desiti. Poslije provedenog ogleda treba zajedno s djecom pažljivo razmotriti šta se dogañalo i zbog čega. Primjena principa korelacije sa drugim predmetima doprinosi racionalizaciji nastavnog procesa što štedi dragocjeno vrijeme i povećava kvalitet odgojno-obrazovnog procesa. Za ocjenjivanje i evaluaciju napredovanja djece koriste se različiti instrumenti i postupci: 186 . Novi sadržaji odnose se na znanja o gibanju zraka. naučiti ih kako da koriste svoja čula u tom procesu. Moja okolina u 4. domaćim životinjama. Ta saznanja se u nastavi produbljuju i proširuju. ulozi pojedinih dijelova. U smislu toga predloženi model može da posluži kao pomoć nastavniku. a znanja povezati i upotrijebiti. kritički razmatraju uočeno i donose odgovarajuće zaključke i upozoriti ih na eventualne opasnosti. potrebno je voditi računa i o meñupredmetnoj korelaciji i planirati izradu zajedničkih školskih projekata. Korelacija omogućava multidisciplinaran pristup nastavnoj temi pa se za kratko vrijeme ostvari više zadataka. njenu primjenu i korištenje. lancu ishrane i uticaju čovjeka na taj lanac. za vrijeme izvoñenja te aktivnosti. te poticanje znatiželje za otkrivanjem pojava u prirodnom i društvenom okruženju. vodi i zraku. ohrabriti ih za drugačije i nove oglede. Predstavlja nastavak i usmjeravanje spontanog dječjeg istraživanja i otkrivanja meñuzavisnosti pojava i procesa u prirodnom i društvenom okruženju. Date teme treba razraditi kroz kontekst pojava i procesa koji su djeci interesantni. Djecu treba posmatrati i ocjenjivati u aktivnosti. te o ljudskom organizmu. Ovakav izbor nastavnog gradiva i njegovo strukturiranje osigurava povezanost društvenih i prirodnih pojava i proučavanje prirode u njenom jedinstvu s različitih aspekata. Prilikom planiranja i izvoñenja ogleda bitno je kod djece podsticati radoznalost. kulturnim i javnim ustanovama. razvoj pravilnog odnosa prema društvenom i prirodnom okruženju. Moja okolina ujedinjuje sadržaje različitih naučnih područja. promjeni osobina materije. raznolikost i meñusobnu povezanost svih činilaca koji djeluju u dječjem prirodnom i društvenom okruženju..DIDAKTIČKO. Osnovni cilj je doživjeti i osvijestiti složenost. orijentaciji na geografskoj karti. Pri tome je neophodno objasniti djeci procedure i tehnike izvoñenja ogleda. maštu i divergentno mišljenje. njihovih obrazovnih postignuća i sposobnosti primjene novog znanja. pomoći im da uoče sličnosti i razlike. Kako djeca o nekoj aktivnosti najbolje uče na neposrednom iskustvu. razredu šire se znanja o životnim zajednicama. U 4. te kako objasniti i koristiti dobivene rezultate. da li su predviñanja bila ispravna. biljci i njenim dijelovima. Zato je neophodno podsticati istraživački pristup djeteta svijetu koji ga okružuje. te uticaj na društvo i okolinu i korištenjem metodologije aktivnog učenja. U skladu s tim. snošljivo i otvoreno prihvatanje različitih stavova i mišljenja.

donošenje osobnih zaključaka. pripremanje. opadanju lišća. a ne da se računa da će to nekako doznati. Za ocjenjivanje je potrebno koristiti svu dostupnu literaturu. gorenju. od škole i kuće.. kretanju Zemlje oko S unca – smjena godišnjih Razvijena svijest o prirodnim procesima. svijest o pripadnosti kolektivu u školi. evaluacija TEME ZNANJE SPOSOBNOSTI I VJEŠTINE VRIJEDNOSTI. Najvažniji aspekt takvog ocjenjivanja je redovitost (ne samo one djece koja traže više pažnje). do mjesta i zavičaja.). Praćenje tih aktivnosti od strane nastavnika mora biti kontinuirano i aktivno u smislu da nastavnici aktivno ispituju koliko dijete trenutno zna. Moja okolina čini osnovu za cjelokupan nastavni rad u razrednoj nastavi. demonstracija. gibanju. jer jedino takvo ocjenjivanje ima svrhu i njime se postiže željeni cilj. istraživanja i dr. S obzirom na to da u nastavi Moje okoline u trećem i četvrtom razredu postoji sličnost u programskim sadržajima jer se u njima nalaze iste cjeline. sposobnost izvoñenja jednostavnih ogleda Pozitivan stav prema prirodnim procesima. razvijena svijest o različitosti prirodnih procesa. Na takav način sva djeca imaju mogućnost da dajući odgovore na postavljena pitanja. mjestu .• • • • sposobnosti i vještine djeteta za vrijeme izvoñenja aktivnosti (ogledi. portfolio. na početku nastavne godine (kod izrade godišnjeg plana i programa rada). Više nego i u jednom drugom nastavnom predmetu ovdje dolazi do izražaja posmatranje i bilježenje. Sadržaji programa Moje okoline povezuju se sa sadržajima u svim ostalim nastavnim predmetima. projekti. putem zadataka objektivnog tipa i drugih odgovarajućih ispitnih postupaka. izrada domaćih zadataka. STAVOVI. Ovim se izbjegava demotiviranost djece. kući. PONAŠANJE AKTIVNOSTI DJECE RAZNOVRSNOST POJAVA I PROCESA U PRIRODI Imaju znanja o klijanju. podstiče aktivnost svih. Praćenje djeteta počinje od prvog školskog dana. S obzirom na to da se djeca prvi put susreću s brojčanim ocjenjivanjem treba voditi računa kako i kada to raditi. AKTIVNOSTI NASTAVNIKA (ORGANIZACIJA I METODE NASTAVE I UČENJA. zatim. Najvažnija zadaća ocjenjivanja je osiguranje korisne i poticajne povratne informacije djetetu o njegovom napretku. izrada panoa 187 . Ocjenjivanje u četvrtom razredu je brojčano. praktičan rad. obrtanju zemlje oko ose . Već kod planiranja rada. imaju osjećaj da su jednako važna.smjena dana i noći. Nastavni predmet Moja okolina je kompleksan predmet i zato je vrlo bitno kontinuirano praćenje. kretanju. Ocjenjivanje za djecu prije svega mora biti motivirajuće. organiziranje i izvoñenje posmatranja.. i zadaci u operativnom programu bit će ponekad isti. ali ponekad i znatno različiti. Ocjenjivanje u predmetu Moja okolina zasniva se na praćenju cjelokupnih odjeljenjskih aktivnosti. rastenju. razvijeni osobni stavovi o prirodnim procesima Planiranje osobnog rada. mora se znati šta se ocjenjuje. pa tek onda za ostale predmete zbog integracije rada sa ostalim predmetima. posmatranje i vrednovanje. učestvovanje u izvoñenju ogleda. a rezultati koji se postižu su bolji. ali se po koncepciji linearno – spiralnog razvoja programa gradivo proširuje i dopunjuje. navike. usmeno i pisano izvještavanje i drugo). Pitanja koja nastavnici postavljaju djeci moraju biti tako koncipirana da se na njih od pojedine djece očekuje tačan odgovor. sposobnosti. prirodne i društvene pojave i promjene. život i rad ljudi. učešće i doprinos u interakciji (rad u velikim i malim grupama. donošenje zaključaka. truljenju. nastavnici bi trebali ponajprije planirati sadržaje iz Moje okoline. Uobičajeni oblici ocjenjivanja se temelje na nastavnikovom posmatranju aktivnosti u odjeljenju. Cilj i zadaci nastave Moje okoline pokazuju da će djeca upoznavati prirodnu i društvenu sredinu u svom okruženju. osmišljavanje ogleda. vrenju. OCJENJIVANJE) P laniranje. disanju. hrñanju. Ocjene kroz duže razdoblje bi se trebale temeljiti na različitim ocjenjivačkim aktivnostima radi pokrića različitih aspekata postignuća.

pomaganje životinjama. magnetne i druge pojave UVJETI POD KOJIMA SE RAZVIJAJU ŽIVI ORGANIZMI Znanje o meñusobnoj ovisnosti sredine živih bića i čovjeka. čuvanje životne sredine od zagañivanja. Kultiviranje zemljišta. uzgajanje biljaka P laniranje rada. briga o čistoj i zdravoj životnoj sredini Davanje vlastitog doprinosa stvaranju povoljnih uvjeta za razvoj živih organizama. svjetlosne. donošenje zaključaka. sakupljanje materijala. električne. posmatranje i procjenjivanje. Uzgoj ukrasnog bilja u učionici Aktivno učešće u radu kolektiva. ispunjavanje obaveza. zimski san. demonstracija ogleda. pravljenje i postavljanje hranilica za ptice Uzajamno pomaganje. Zimsko mirovanje. planiranje i realiziranje planiranog ŽIVA BIĆA U GODIŠNJIM I VREMENSKIM PROMJENAMA Briga o životinjama i biljkama koje u toku zime ne mogu da doñu do hrane. uzgoj kućnog cvijeća Karakteristike živih bića u različitim godišnjim dobima – biljke. životinje. životinja. uzgajanje ukrasnog bilja u školi. pomaganje drugima. Samostalno ili u saradnji sa drugima uzgajanje cvijeća u učionici. voćnjaku i na njivi. sistematiziranje Motiviranje djece za rad. mijenjanje krzna Razlikovanje povoljnih od nepovoljnih uvjeta za razvoj živih organizama. pripremanje izvora znanja.doba. izvoñenje ogleda. Organizacija praktičnih vježbi. Ishrana biljaka. prikupljanje. uticaj čovjeka na razvoj živih organizama. Stvaranje povoljnih uvjeta za razvoj živih organizama. Osmišljavanje ogleda i aktivnosti. Saradnja sa roditeljima 188 . Sposobnost izvoñenja jednostavnijih radova u vrtu.

sunčeve svjetlosti i zraka nema života na zemlji Imaju osnovna znanja o nastanku vjetra. čuva okolinu od zagañenja Čuvanje zdravog okoliša. podsticanje radoznalosti. o osnovnim dijelovima biljke na primjeru jedne stablašice Imaju osnovna znanja o odlikama čovjeka (uspravan hod. na njivi. aktivno učešće u radu Osmišljavanje situacija za interaktivno učenje P odsticanje razvoja radnih i navika PROMJENA OSOBINA MATERIJE ZAGRIJAVANJEM Znaju da materije zagrijavanjem mijenjaju svojstva Sposobnost samostalnog posmatranja i izvoñenja zaključaka Svjesnost o promjeni osobina materije zagrijavanjem Posmatranje. sličnosti i razlike izmeñu muškarca i žene. učestvovanje u radu odjeljenja i grupe. njegovim karakteristikama i vrstama Prepoznavanje godišnjih doba na osnovu vremenskih prilika. organizam čovjeka. Izvršavanje obaveza proisteklih iz svakodnevnog rada P laniranje. bilježenje. planiranje. vode i zraka nema života na zemlji Ne ugrožava životne uvjete. društvenost). zaključivanje. osiguranje uvjeta za zdrav život. vode i zraka Znaju da bez vode. vodi i zraku kako uvjetima života Znaju izmjeriti temperaturu pomoću termometra. LOKALNI VJETROVI Imenovanje vjetrova prema vrsti i brzini P onašanje u slučaju vremenskih nepogoda vjetrova Posmatranje. P riprema stočne hrane za zimu. na njivi Saradnja sa lokalnom zajednicom . korištenje njenih resursa za potrebe nastave P rocjenjivanje napretka djece. životinja i čovjeka Sposobnost razlikovanja i imenovanja različitih biljaka P ozitivan stav i odnos prema biljnom svijetu i čuvanju biljnog svijeta ČOVJEK KAO PRIRODNO I DRUŠTVENO BIĆE Sposobnost razlikovanja muškaraca od žena Komunikacija Sposobnost pravljenja razlike i opisivanje sličnosti izmeñu biljaka. priprema i organizacija nastavnih aktivnosti P omaganje djeci. demonstrira. mišljenje. imenovanje. govor. ULOGA Imaju znanja o raznovrsnosti biljaka. u voćnjaku. planiranje aktivnosti zajedno sa odjeljenjem. izvoñenje radova u okolišu škole. vinogradu. zaštita od elementarnih nepogoda Imaju osnovna znanja o sunčevoj svjetlosti. izvoñenje ogleda. zaključivanje. davanje pojašnjenja za odreñene procese P ripremanje ogleda i demonstriranje. životinja i ljudi P ozitivan i izgrañen stav o ljudima bez obzira na boju. podučava. mašte i razvoj kreativnosti Sposobnost su opisivanja procesa uzajamnosti Izvoñenje ogleda koji pokazuju da bez sunčeve svjetlosti. radovi u vrtu. evaluacija 189 . pripremanje i podsticanje djece na kreativan i istraživački rad P redlaganje i rukovoñenje školskim aktivnostima P lanira. znaju izvesti jednostavne oglede koji pokazuju uzajamnu ovisnost biljnog i životinjskog svijeta od sunčeve svjetlosti. priprema i realizira nastavu BILJKA. naciju i vjeroispovijest Istraživanje. pomaganje starijima u aktivnostima.ČOVJEKOVE AKTIVNOSTI VEZANE ZA GODIŠNJA DOBA SUNČEVA SVJETLOST. voćnjaku. toploti. demonstriranje. uočavanje. prikupljanje. VODA I ZRAK KAO UVJETI ŽIVOTA Znanja o čovjekovim aktivnostima uvjetovanim godišnjim dobima. uočavanje potreba vezanih za godišnja doba P omaganje starijima u radovima vezanim za godišnje doba P riprema ukrasnih biljaka za zimu Aktivno učešće u pripremi ukrasnih biljaka za zimu. sistematiziranje prema zajedničkim osobinama Učestvovanje u grupnom radu. BRZINA I SMJER VJETRA. VJETAR. sličnosti i razlikama izmeñu biljaka. pravljenje tematskih panoa P raćenje rada. organizacija posjeta plasteniku u bližoj okolini Izrada didaktičkih materijala P osmatranje i praćenje napretka djece KRETANJE ZRAKA. vrtu. DIJELOVI BILJKE.

izrada tematskog panoa P laniranje. izvještavanje. položaj. pomaganje ORIJENTACIJA NA GEOGRAFSKOJ KARTI PRONALAŽENJE ZNAČAJNIH GEOGRAFSKIH OBILJEŽJA KULTURNE I JAVNE I PROSVJETNE USTANOVE U MOM MJESTU Sposobnost snalaženja na geografskoj karti (odreñivanje strana svijeta). komunikacija. tradiciji i običajima Obilazak značajnih spomenika kulture. zaštita od atmosferskih padavina Sposobnost opisivanja prošlosti zavičaja. kartografskih znakova Imaju znanja o kulturnim prosvjetnim i javnim ustanovama u mjestu i njihovom značaju za život čovjeka Imaju osnovna znanja o širem zavičaju – kantonu. saobraćajna povezanost Imaju znanja o danu i mjerenju vremena Dan traje od 0. javnih ili prosvjetnih ustanova u mjestu ŠIRI ZAVIČAJ KANTON Korištenje dodatnih izvora znanja Posjete raznim mjestima u kantonu SAOBRAĆAJNA POVEZANOST U KANTONU Posmatranje. grañevinama i pisanim spomenicima kao svjedocima prošlosti Znanje o obilježjima zavičaja. fotografijama.00 sati do 24. planiranje i realiziranje planiranog. značajnih grañevina. čuvanje saobraćajnih znakova Pozitivan stav prema privrednim granama i turizmu u zavičaju Posjeta nekim od kulturnih. javnim i prosvjetnim ustanovama. razvijenost. demonstriranje Rad na promociji turizma u zavičaju Obilazak značajnih privrednih kapaciteta. bilježenje. muzeja. posjeta kulturnim. bilježenje. ilustracijama P repoznavanje i imenovanje karakteristika kraja Pravilno postupanje prilikom različitih atmosferskih padavina Pravilan stav prema prirodi i prirodnim procesima Posmatranje i uočavanje karakteristika atmosferskih padavina Izvoñenje ogleda Učešće u zajedničkom radu Organiziranje i izvoñenje različitih ogleda P riprema materijala P ripremanje cjelokupnog nastavnog procesa PROŠLOST. pomoć djeci u samostalnom radu DAN I SAT. MJERENJA VREMENA SATOM Sposobnost očitavanja vremena na satu Pozitivan stav o protoku vremena (dana i sata kao jedinica za vrijeme) Prikupljanje različitih slika i modela satova Izrada modela satova Uzajamna pomoć izmeñu djece P laniranje. posmatranje. bilježenje. institucija Prikupljanje grañe o prošlosti zavičaja Organizacija posjeta kulturno. PTT mreža) Imaju osnovna znanja o privredi i njenoj razvijenosti u kantonu. o spomenicima. te turizmu kao značajnoj privrednoj grani P repoznavanje i imenovanje atmosferskih padavina. pripremanje. pomaganje djeci u samostalnom radu Organiziranje posjeta značajnim privrednim kapacitetima i turističkim destinacijama u kantonu Pozitivan stav prema navedenim ustanovama Pozitivan stav prema učenju i izvršavanju zadataka Pozitivan stav prema širem zavičaju Pravilan odnos prema saobraćaju. konfiguracija terena. ponašanje ljudi i životinja Imaju znanja o prošlosti i sadašnjosti zavičaja. pomaganje OBILJEŽJA ZAVIČAJA Vještina imenovanja obilježja zavičaja Pozitivan stav o zavičaju Posmatranje. organizacija rada u učionici i izvan nje. sposobnost prepoznavanja značajnih geografskih obilježja na geografskoj karti Sposobnost imenovanja i prepoznavanja kulturnih. nastanak.00 sati (24 sata) Znaju mjeriti vrijeme satom Osnovna znanja o geografskoj karti i snalaženju na njoj Prepoznavanje značajnih geografskih obilježja na osnovu boje. istraživanje. o geografskim i drugim obilježjima zavičaja Imaju znanja o razvijenosti infrastrukture u mjestu (saobraćaj. izgled.historijskim spomenicima i grañevinama kraja P odstrekivanje. SADAŠNJOST I BUDUĆNOST KRAJA Izgrañen pozitivan stav prema historiji kraja. javnih i prosvjetnih ustanova u mjestu Sposobnost imenovanja kantona u kojem žive i interpretacija znanja o geografskim obilježjima i drugim karakteristikama P repoznavanje značaja saobraćane povezanosti za razvoj zavičaja – kantona Izgrañen pozitivan stav o radu Korištenje geografske karte za usvajanje znanja Učešće u radu odjeljenja i grupe Uzajamno pomaganje Osiguravanje neophodnih sredstava za učenje i rad Organiziranje nastavnog procesa Planiranje i pripremanje P ripremanje i organiziranje nastavnog procesa. briga o sigurnosti djece P ripremanje nastavnog procesa. prepoznavanja na slikama. prikupljanje grañe. linije.ATMOSFERSKE PADAVINE Imaju osnovna znanja o atmosferskim padavinama. pripremanje. bilježenje i interpretiranje RAZVIJENOST ŠIREG ZAVIČAJA – PRIVREDA I TURIZAM Sposobnost razlikovanja razvijene od nerazvijene privrede i turizma 190 . organizacija i izvoñenje nastave i jednodnevnih izleta u kantonu Osmišljavanje interaktivnog učenje. praćenje. podsticanje P omaganje djeci u izradi modela satova P raćenje.

ishrani. te zadovoljavanja osnovnih ljudskih potreba Odjeća i obuća u različita godišnja doba. higijena odjeće i obuće Znanje da je odmor i rekreacija osnovna ljudska potreba koja utiče na zdravlje i radne aktivnosti. VODE I ZRAKA Znaju da je čovjek i njegovo djelovanje najveći uzročnik zagañ ivanja tla. čuvanje odjeće i obuće. izrada tematskih panoa. odijevanju. vode i zraka od zagañivanja Vježbanje svlačenja i oblačenja odjeće i obuće. saradnja sa lokalnom zajednicom P riprema materijala za izradu geografske karte Demonstriranje načina izrade geografske karte PRIRODNO GEOGRAFSKE ODLIKE BOSNE I HERCEGOVINE ORIJENTACIJA NA GEOGRAFSKOJ KARTI – PRONALAŽENJE ZNAČAJNIH GEOGRAFSKIH OBILJEŽJA Izrada jednostavne geografske karte bliže okoline škole sa pravilnom upotrebom simbola i boja P ozitivan stav prema geografskoj karti Učešće u izradi „prve geografske karte“ ODJEĆA I OBUĆA Samostalno obuvanje i oblačenje. obuvanju Sposobnost prepoznavanja privrednih obilježja i pravljenja uzajamne veze meñu obilježjima i privredi u zavičaju Vještina prepoznavanja geografskih odlika na geografskoj karti. tla vode i zraka Sposobnost razumijevanja značaja čistog okoliša za zdravlje ljudi Organizacija nastave van učionice KULTURA ŽIVLJENJA Vlastitim primjerom pokazuje civilizacijska dostignuća iz kulture življenja ZAGAðENOST TLA. zaključivanje P ripremanje. izvještavanje Prikupljanje materijala o Bosni i Hercegovini. prepoznavanje osnovnih kartografskih znakova Razumijevanje odnosa izmeñu obilježja zavičaja i privrede u zavičaju Ljubav prema zavičaju i državi Bosni i Hercegovini. kultura stanovanja i življenja Razlikovanje zagañenog od nezagañenog zemljišta. izvoñenje akcije čišćenja okoline Učešće u pripremi i organizaciji izvoñenja akcija na čišćenju okruženja 191 . čuvanje historijskih tekovima Izrada tematskog panoa Posmatranje. riječne kotline) Imaju elementarna znanja za pretvaranje skice u jednostavnu geografsku kartu. slaganje odjeće i obuće. organizacija nastave ODMOR I REKREACIJA KAO HIGIJENSKA NAVIKA Čuvanje od zaraznih bolesti Održavanje lične higijene i higijene prostora Održavanje lične higijene i higijene prostora Prevencija od uzročnika bolesti Posjeta nekoj od zdravstvenih ustanova i razgovor s ljekarom o uzročnicima bolesti Istraživanje. polja.planine. posmatranje. slaganje odjeće prilikom svlačenja.UZAJAMNI ODNOS PRIVREDE I OBILJEŽJA ZAVIČAJA Znaju napraviti vezu izmeñu obilježja zavičaja i privrede u zavičaju Osnovna znanja o prirodno geografskim odlikama Bosne i Hercegovine (reljefu . vode i zraka Čuvanje okoline. prepoznavanje i imenovanje različitih dijelova odjeće Održavanje odjeće i obuće. organizacija posmatranja. ličnoj higijeni i higijeni prostora Izgrañen odnos prema uzročnicima bolesti P onašanje u skladu s kućnim redom i civilizacijskim dostignućima Razvijena svijest o očuvanju zemljišta. prikupljanje odjeće i obuće za humanitarne organizacije Organizacija prikupljanja odjeće i obuće za humanitarne organizacije koje se time bave. te mentalne aktivnosti ljudi Osnovni uzročnici bolesti su virusi i bakterije Čistoća je pola zdravlja Kako očuvati zdravlje Znanja o osnovnoj kulturi stanovanja i življenja. organizacija i realizacija nastave P raćenje napretka djece i procjena postignuća P riprema i organizacija nastavanog procesa. prikupljanje materijala i prezentiranje naučenog o kulturi življenja Razvijanje radnih navika kod učenika po pitanju higijene P riprema materijala i sredstava za rad P omoć učenicima u samostalnom radu UZROČNICI BOLESTI – NEPRIJATELJI ZDRAVLJA Preventivno djelovanje na sprečavanju zaraznih bolesti Pravilna upotreba lijekova Sposobnost pridržavanja osnovnih pravila kućnog reda. ravnice. samostalno svlačenje i oblačenje P ravilan i pozitivan odnos prema zdravlju. bilježenje. raspoznaju kartografske znake i boje na geografskoj karti Osnovna znanja o odjeći i obući kao dijelu kulture i tradicije.

kritičkog vrednovanja vlastitih rezultata i njihovo poreñenje s rezultatima drugih . pokazati više samopouzdanja i vlastite odgovornosti i inicijative − poboljšati vlastitu „listu“ motiva. a⋅ b = b⋅ a. 1 ml. 100 i 10 u prvoj desethiljadici Razvijanje vještina i sposobnosti: − razvrstavanja − usporeñivanja − nizanja − slijeñenja niza uputa − prostornog organiziranja i orijentiranja − vizualizacije i vizualnog grupiranja − procjenjivanja.sposobnosti prezentiranja podataka i prenošenja informacija kroz različite oblike rada − prepoznavanja obrasca − induktivnog mišljenja − induktivnog analognog zaključivanja − različitih načina matematičkog izražavanja i komuniciranja − logičkog i kritičkog mišljenja Razvijanje pozitivnih vrije dnosti i stavova: − uvažavanja argumentacije u branjenju ličnih stavova i poštivanje stavova drugih − kolektivnog (timskog) rada. 1 cg i 1 mg − pravilno i na proizvodima čitati i mjere odgovarajućih veličina − izvoditi jednostavnija praktična mjerenja Dije te treba moći: − sigurno razvrstavati brojeve i po različitim kriterijima − s lakoćom uporediti ma koja dva broja prve hiljadice − izvoditi jednostavnije zaključke induktivnim mišljenjem i analogijom (a+ b = b+a.(4 časa sedmično. samoakutalizacija OČEKIVANI REZULTATI Dije te treba znati: − prepoznati.crtati kružnicu zadanog središta i poluprečnika . emocija i doživljaja . njihovu strukturu. masu i zapreminu − izraditi modele 1 mm. − pozitivnih osobina ličnosti − radovanje ličnom uspjehu i uspjehu drugih − istina je na prvom mjestu − samopouzdanja.pokazati više samopouzdanja i odgovornosti Z N A NJ A SPOSOBNOSTI I VJEŠTINE VRIJEDNOSTI I STAVOVI 192 .koristiti kreativnost i maštu za rješavanje djeci primjerenih problema. njihov položaj na brojevnoj crti 0−1000. uočavanje zakonitosti i usvajanje postupaka četiri osnovne računske operacije − uočavanje strukture i zakonitosti predstavljanja trocifrenih i četverocifrenih brojeva − eksperimentalno modeliranje prave i poluprave i crtanje modela prave i poluprave − o krugu i kružnici kao ravnim površima valjka i kupe − crtanje i označavanje elemenata kružnice i kruga − o manjim jediničnim mjerama: 1 mm. 1 dg. 1 cg. 1 dg. 1 ml. 1 mg − o praktičnoj vrijednosti jediničnih veličina − o višekratnicima brojeva 1000. moći primijeniti matematička znanja u svakodnevnom životu i radu Dije te će: − prepoznati značaj i važnost primjene matematike u svakodnevnom životu i radu − imati pozitivan stav prema novim saznanjima − pokazivati više zanimanja za timski rad i socijalizaciju − naučiti saslušati argumentaciju i kritički preispitati lične stavove i stavove drugih − prepoznavati vrijednosti unutrašnjeg života i unutrašnje nagrade. razlikovati brojeve iz različitih stotica − sa sigurnošću obavljati računanja u prvoj hiljadi − provjeravati jednu matematičku operaciju pomoću suprotne u skupu brojeva do 1000 − rješavati brojevne izraze − modelirati brojevne izraze prema datim (tekstualnim) uvjetima − prepoznati i rješavati zadatke date riječima (i problemske zadatke) − uočiti važnost procjene i provjere rezultata pomoću jedinica za duljinu. a⋅ (b+c) =a⋅ b + a ⋅ c) − koristiti pomagala za crtanje pravih i duži − mjeriti dužine uz prethodno procjenjivanje i pravilan izbor jedinične mjere . 140 časova godišnje) Matematika CILJEVI I REZULTATI ODGOJNO-OBRAZOVNOG RADA PODRUČJA CILJEVI Stican je znanja: − poznavanje i upotreba matematičkih simbola − formiranje pojmova hiljadice i brojeva hiljadice − formiranje pojmova brojevne crte 0−1000 i njihovo predstavljanje na brojevnoj liniji − formiranje pojmova. razumjeti i pravilno koristiti matematički jezik simbole u skupu brojeva do 1000 − prepoznati brojeve prve hiljadice.

duži (sistematizacija) Prava/pravac i poluprava /polupravac (misaono modeliranje) Tačka i prave Prava koja prolazi dvjema tačkama Prava koja prolazi jednom tačkom 3. papirića/ modeliranjem stotica i desetica) Zapisivanje brojeva hiljadice Čitanje brojeva hiljadice Struktura brojeva hiljadice: S×100 + D×10+ J×1 Stotice hiljadice Brojevna crta 0-1000 Modeliranje brojevne crte 0-1000 iz (10) brojevnih crta stotica Položaji brojeva na brojevnoj crti 0-1000 Redni brojevi prve hiljadice (zapisivanje rimskim ciframa) Uporeñivanje brojeva prve hiljadice Abakus (kineski. Množenje i dije ljenje do hiljadu Osobine produkta (komutativnost i asocijativnost) Množenje brojem zbira i razlike (zakon distributivnosti) Nealgoritamsko množenje u prvoj hiljadici (množenje višekratnika broja 10. Sabiranje i oduzimanje na abakusu kao primjer nealgoritamskog sabiranja (sabiranja i oduzimanja) Proširivanje naučenih svojstava sabiranja i oduzimanja na brojeve hiljadice Algoritamsko (pismeno) sabiranje i algoritamsko (pismeno) oduzimanje u hiljadici Zadaci zadani riječima i složeniji brojevni izrazi u prvoj hiljadici (u rješavanju koriste se jednačine i nejednačine odgovarajućih oblika) 4. 7. 3. ravne linije. 4. Brojevi prve hiljade Modeliranje brojeva prve hiljadice izvan prve stotice (prebrojavanje skupova realnih objekata /zrnjevlja. šibica. broja 100 i ma kojeg broja) 193 . 5. 6. Krug i kružnica Uočavanje kruga i kružnice na valjku i kupi Precrtavanje kružnice sa kupe i valjka Modeliranje krugova od papira Odreñivanje elemenata kružnice na modelima origami-tehnikama. Sabiranje i oduzimanje do hiljadu Pravila o nepromjenljivosti zbira i nepromjenljivosti razlike Promjene na abakusu koje ne mijenjaju vrijednosti Nealgoritamsko (usmeno) sabiranje i oduzimanje. ispitivanje položaja središta i crtanje kružnice šestarom Elementi kruga i kružnice 5. Prava u ravni Crte/linije. Brojevi prve hiljade Prava u ravni Sabiranje i oduzimanje do hiljadu Krug i kružnica Množenje i dijeljenje do hiljadu Brojevi do 10 000 Mjerenje veličina 1.TEM ATSKE CJELINE 1. 2. Suan Pan) Pisanje i čitanje brojeva na abakusu 2.

vještinama. 1 cg. sposobnostima. 1 dam. Upotreba abakusa. Abakus−računanje je izuzetno lijep i očigledan primjer sabiranja i oduzimanja meñu brojevima prve hiljade.METODIČKE NAPOMENE 1. Modeli kineskog abakusa mogu se izuzetno lako izraditi jednostavnom prepravkom običnih računaljki (tzv. dvije tačke. Jedinične mjere za zapremine tekućine: 1 l. Dakle. 1 hm. 1 mm (-. O kineskom abakusu možemo naći mnogo podataka na internetu. 1 hl. Mjerenje veličina Mjerenje dužine. 1 dal. Brojevi prve hiljade U odnosu na dosadašnje programske sadržaje koji se situiraju pod tematskom cjelinom brojevi prve hiljade. pojavljuju se dva nova momenta. itd. 3. hekto. deka. duž. Iskustva koja imamo u svijetu i kod nas. Treba biti oprezan u upotrebi pojma beskonačno (dobra je zamjena: preko svakog broja). 1 km (-.). bitno će doprinijeti boljem razumijevanju dekadskog brojevnog sistema i posebno računskih operacija. 1 mg 1 g. do pojma prave (i poluprave) dijete dolazi misaonim produživanjem duži preko njenih granica. 1 cl. 1 dl. Brojevi do 10 000 Hiljadice i stotice desethiljadice Struktura brojeva hiljadice (višecifreni brojevi) Brojevna linija 0-10000. brojevi prve hiljadice predstavljaju se i na kineskom (Suan Pan) abakusu. 2. 1 dm. školskih abakusa). odnosno pismeno računanje. pokazuju višestruke efekte korištenja abakusa na znanjima. četiri poluprave). sa naznačenim višekratnicima broja 100 (10) Sabiranje i oduzimanje višekratnika broja 10 u desethiljadici 7. a ne u formalnoj geometriji (tačka − linija − površ − tijelo). Jedinične mjere za masu: 1 g. naročito vizuelno.Algoritamsko množenje u prvoj hiljadici Dijeljenje u prvoj hiljadici Abakus . 194 . 1 hg. centi. pa i motivaciono-emocionalne efekte. kilo) Mjerenje mase. Rad na abakusu snažno podstiče razvoj različitih učenikovih sposobnosti (pamćenje. ali i u printanim informacijama (knjigama. mili) 1 m. 1 dg. umjesto formulacije brojevi do 1000 uvodi se formulacija kao u nazivu. Prvo. časopisima. 1 dag. Sabiranje i oduzimanje u prvoj hiljadi Ovdje je predviñeno postepeno uvoñenje pojmova usmeno. 1 kg Mjerenje zapremine tekućine. kasnije. Jedinične mjere za dužinu: 1 m. Prava u ravni Geometrijske sadržaje početne nastave matematike treba prezentirati djeci imajući u potpunosti na umu da smo ovdje u neformalnoj (intuitivnoj) geometriji (tijelo − površ− linija − tačaka). 1 kl Zadaci o mjerama i mjerenjima Problemski zadaci DIDAKTIČKO . Drugo. 1 cm. 1 ml 1 l. prostornu organizaciju i orijentaciju.dijeljenje u prvoj hiljadici Zadaci zadani riječima i složeniji brojevni izrazi u prvoj hiljadici (u rješavanju koriste se jednačine i nejednačine odgovarajućih oblika) 6. prepoznavanje ideje zamjene itd.). Djeci su od naročitog značaja zadaci da prepoznaju i imenuju sve geometrijske oblike na pravoj i na njoj dviju naznačenih tačaka (prava. deci.

nakon ovakvog pristupa. Nadamo se da će djeca koja proñu ovu školu mjera moći utjecati da na bocama Koka-kole nañu i oznake 33 cl umjesto. Ovdje predviñamo izvjesno proširivanje dosadašnjeg zahtjeva „množenje i dijeljenje jednocifrenim brojem“. zatim 1 dg na 10 cg. 195 . ima masu približno 1 g. Težište će se dati na uočavanje. Brojevi do 10 000 Proširivanje skupa brojeva hiljadica na skup brojeva desethiljadice treba realizirati postupno: upoznavanjem svih višekratnika broja hiljade. bez limitiranja veličine množitelja („jednocifrenim brojem“). Ovo treba uraditi uz korištenje brojevnih linija.4. 5. odstupili od uobičajenog. Dimenzije su mu približno: 4 mm x 3 mm. a nakon toga. kada su u pitanju mjere za masu. 6. lako je objasniti. U suštini ova tematska cjelina ima za cilj da se prošire i prodube znanja o mjerenju i mjerama ranije upoznatih veličina. radeći na sličan način i modeli mase 1 cg i 1 mg. Redoslijed: djeca na predmetima prvo uočavaju krug. Naime. u prvoj hiljadi proširuju se i produbljuju sadržaji iz prve stotine. pa onda kružnicu. (a oznaka miligrama su pune fioke za lijekove u djetetovom domu). time što će se govoriti o množenju i dijeljenju u okviru prve hiljade. Krug i kružnica Već i sama struktura teksta koji je naveden. Zašto je L umjesto l?). za njih nerazgovjetne oznake 0. Puno značenje mase od jednog grama dijete stvara nakon spoznaje da je masa jednog mililitra vode jedan gram. iz više razloga smatramo da je uputno (ali. Elemente kružnice. daje niz jasnih metodičkih uputa i učitelju i autoru udžbenika. Slično se može dijeliti sadržaj vrećica šećera od 1 g na 10 dg. Model miligrama od copy−papira djeca mogu sama isjeći. pa višekratnika broja 100 i konačno broja 10 u prvoj hiljadici. Mjerenje veličina Usvajanjem brojeva prve hiljadice stvorene su osnove za zaokruživanje svih standardnih (za osnovno obrazovanje) jediničnih veličina i njihovih odnosa. Meñutim. i moguće) u četvrtom razredu operirati pojmovima: decigram. i konačno 1 cg na 10 mg.33 L (Šta je ovdje zarez. kilogram. centigram i miligram. iz fizike izvučenog sistema (metar. U programu smo. podcrtavamo da smo u intuitivnoj geometriji. Precrtavaju kružnicu i isijecaju model kruga. Dijeljenjem ovog modela na 10 jednakih dijelova u dječijim je rukama model mase od 1 dg. predloženim metodičkim rješenjima. petina jednog standardnog (80 gramskog) copy-papira. Kružnica ne sadrži (svoj) centar ali ga ima. razumijevanje i primjenu zakona distributivnosti množenja prema sabiranju i na pravilo „svaki sa svakim“. Presavijanjem modela kruga uočavaju središte i intuicijom naslućuju uzajamni položaj tačaka kružnice i središta kružnice. Množenje i dije ljenje u okviru prve hiljade Gledano s aspekta pojmova množenja i dijeljenja. Naime. Koristeći se različitim pomagalima dijete može postići takva znanja i sposobnosti da procjenjuje masu jedne kapi vode ili masu suze. 7. sekunda).

Prava u ravni Prava. prečnik i poluprečnik Sastavljaju brojevne izraze po zadanim uvjetima Rješavaju jednostavne problemske zadatke Uočavaju da je prva hiljada 1-1000. 101− 200. Krug i kružnica Uočavanje kruga i kružnice na valjku i kupi Crtanje kružnice uz pomoć kupe i valjka Odreñivanje elemenata ZNANJE Prepoznaju. poluprava i duž Tačke i prave. usporeñivanja Nizanja. okomite i paralelne 3. X. L . Brojevi prve hiljade: Zapisivanje i čitanje brojeva prve hiljade Stotice prve hiljade (1−100. dosljednost i ostale pozitivne crte ličnosti P okazuju inicijativu i želju za usvajanjem novih znanja i proširivanjem postojećih AKTIVNOSTI DJETETA Aktivno učestvuje u svim oblicima nastavnog rada P ažljivo sluša i prati izlaganje nastavnika i neposredno sarañuje u kreiranju različitih edukativnih situacija u razredu P omaže nastavniku kod izrade nastavnih sredstava i dizajniranja edukacijskih situacija Učestvuje u sastavljanju i rješavanju matematičkih zadataka iz svakodnevnog života Koristi udžbenik i ostalu udžbeničku literaturu Dosljedno izvršava zahtjeve nastavnika (dovoljno vremena posvećuje vježbanju i rješavanju zadataka) Redovito uči kod kuće i izrañuje domaće zadatke Daje puni doprinos kolektivnom radu. prave i poluprave Jasan im je pojam prave.. STAVOVI. D. duž kao dio prave Prava koja prolazi jednom tačkom Prava koja prolazi dvjema tačkama Uzajamni položaj pravih: ukrštene. zapisuju. čita.SADRŽAJI 1. u paru i timu P rocjenjuju i vrednuju vlastite stavove i stavove drugih P okazuju interes za istraživački rad P oštuju pravila edukativne igre Zanimaju se za složenije matematičke igre P okazuju svijest o značaju igre u učenju P okazuju upornost. o strukturi trocifrenog broja i predstavljanju brojeva iz prve hiljade na različite načine Primjenjuju svojstva sabiranja i oduzimanja na brojeve hiljadice Pouzdano i brzo.) Položaji (redoslijed) brojeva na brojevnoj liniji 01000 Redni brojevi prve hiljade (zapisivanje rimskim ciframa) Uporeñivanje brojeva prve hiljadice Abakus (kineski SUAN PAN) 2. iskustvima i sposobnostima djece Omogućava djeci da prije nego što 196 . Sabiranje i oduzimanje u prvoj hiljadi Pravila o nepromjenljivosti zbira i nepromjenljivosti razlike Promjene na abakusu koje ne mijenjaju vrijednosti Usmeno sabiranje i oduzimanje. poluprave i duži Uočavaju da je duž dio prave i poluprave. V. C . identifikuje teškoće u njihovom radu Stara se da nastava poprimi forme interaktivne komunikacije Primjenjuje metode i strategije poučavanja adekvatne stepenu postignuća sposobnosti djeteta Redovito ocjenjuje rad djece i vodi uredne zabilješke o tome Bira zadatke i postavlja zahtjeve koji su optimalno usaglašeni s mogućnostima djeteta Ostvaruje produktivnu stvaralačku atmosferu i pozitivno ozračje u razredu Uključuje djecu u aktivan i saradnički rad Ostvaruje saradnju s porodicom djeteta prilikom identifikacije teškoća u učenju matematike kao i u otklanjanju identifikovanih teškoća Prilagoñava nastavu svakom djetetu pojedinačno Primjenjuje različite oblike nastavnog rada u skladu s interesovanjima. kreira i modelira planove rada (mjesečne. sabiraju dva ili više brojeva prve hiljadice Sastavljaju i rješavaju jednostavnije zadatke zadane riječima. uz primjenu jednačina i nejednačina odgovarajućih oblika Koriste abakus pri sabiranju i oduzimanju Uočavaju oblike kruga i kružnice u okruženju Crtaju kružnicu Crtaju. čitaju i odreñuju položaj (redoslijed) broja na brojovnoj liniji i 0-1000 Koriste redne brojeve do 1000 Prepoznaju. sa i bez abakusa Pismeno sabiranje i oduzimanje u prvoj hiljadi Zadaci zadani riječima i složeniji brojevni izrazi u prvoj hiljadi 4. čitanju i pišu rimske cifre do M (pomoću I. usporeñuje na brojevnoj crti predstavlja brojeve hiljadice P ouzdano obavlja četiri osnovne računske AKTIVNOSTI NASTAVNIKA Operacionalizira nastavni program. pismeno i usmeno. označavaju elemente kružnice i kruga Odreñuju elemente kruga i kružnice koristeći se origami tehnikom Ističu na kružnici središte. klasificiranja. komutacije i t d u bilo kojem brojnom nizu je isti) Usmenog i VRIJEDNOSTI. u svojoj svesci. niže. . PONAŠANJE P okazuju interes za učenje o brojevima i kvantitativnim odnosima P okazuju interes za rješavanje problema i zadataka samostalno. orijentiranja i vizualnog grupiranja P rocjenjivanja Induktivnog mišljenja Induktivnog analognog zaključivanja Različitih načina matematičkog izražavanja i komuniciranja Korištenja matematičkog jezika i simbola P rimjenjivanja matematičkih znanja u svakodnevnom životu Samostalnog i timskog formuliranje zaključaka Razmjene informacija. da je prava skup tačaka Uočavaju da se jednom tačkom može povući beskonačno mnogo pravih Usvajaju pravila i zakonitosti sabiranja i oduzimanja u prvoj hiljadi. slijeñenja niza uputa P rostornog organiziranja. bilježi informacije koje mu sugerira nastavnik Ulaže napore da ostvari minimalne programske zahtjeve nastave matematike za IV razred: zapisuje. prepoznavanje i korištenje obrasca P rostorne organizacije i orijentacije Slijeñenja niza uputa (algoritma) Meñusobnog povezivanja i uporabe prethodno stečenih znanja o zakonitostima i pravilima sabiranja i oduzimanja (zakon asocijacije. preciznost. M) Zapisuju brojeve na abakusu Prepoznaju (modele) pravih u okruženju Da prava nema granica Crtaju i označavaju duži. posebno grupnom Uredno. čitaju i usporeñuju brojeve do 1000 Poznaju i upotrebljavaju matematičke simbole Razumiju strukturu brojeva prve hiljade Znaju prvi i zadnji broj stotina i hiljada Zapisuju.. sedmične i dnevne) Priprema nastavnu tehniku i tehnologiju Uz pomoć djece izrañuje didaktički materijal Vodi evidenciju svojih zapažanja o napredovanju djece. uradaka i iskustava sa drugovima/drugari cama i nastavnikom/nasta vnicom Kritičko vrednovanje vlastitih rezultata Korištenje abakusa Apstrahiranja i konkretiziranja vizualnog pamćenja i uopćavanja. a deseta 9001-10 000 SPOSOBNOSTI Razvrstavanja. ishoda.

simbole i grafove sigurno i svrsishodno. Množe nje i dije lje nje u okviru prve hiljade Osobine produkta (komutativnost. kilo) Mjerenje mase Jedinične mjere za masu: 1 g. (-. deci. mili) 1 m. (-. sa naznačenim sadržiocima broja 100 (10) Sabiranje i oduzimanje sadržilaca broja 10 u skupu brojeva do 10 000 7. 5 ml operacije u hiljadici i redovito procjenjuje i provjerava rezultate P osvećuje punu pažnju preciznosti "vodoravnog" i "uspravnog" računanja Računa sigurno.. 1 dl. Brojevi do 10 000 Struktura brojeva do 10 000 Brojevna linija 0 -10000. asocijativnost i distributivnost). čitaju i zapisuju cifre na brojevnoj liniji do 10 000 Sabiraju i oduzimaju sadržioca broja 10 u skupu brojeva do 10 000 Intuicijom i analogijom povezuju decimetar. uz korištenje olakšica Analizira i sintetizira različite zapise brojeva prve hiljadice. decilitar. 1 kg Mjerenje zapremine tekućine Jedinične mjere za zapreminu tekućine: 1 l. prepoznaje i imenuje mjere na različitim predmetima iz okruženja Koristi naučena znanja iz rednih brojeva (prepoznaje i tumači zapise rimskim ciframa) Koristi tablice.dijeljenje u prvoj hiljadici Zadaci zadani riječima i složeniji brojevni izrazi u prvoj hiljadi 6. 1 dam.) Pomaže djeci da matematički izražavaju svoje ideje i zapažanja Povezuje matematičke sadržaje s realnim životnim situacijama Tematski povezuje sadržaje unutar nastavnog programa Pomaže djeci da kritički sagledaju ono što su naučili Podstiče ih na saradnju i razmjenu informacija Kreira saradničku i pozitivnu atmosferu u razredu Prema svakom djetetu se odnosi s pažnjom poštovanjem i uvažavanjem Svojim ponašanjem. 1 cg. odnosno 5 g. Zadaci s mjerenjima i jedinicama mjerenja Problemski zadaci Prepoznaju. 1 mg. decigram. 1 cl. zna mjeriti veličinama i koristi jedinične mjere P recizno mjeri. čitaju i zapisuju svaki broj do 10 000 Povezuju i primjenjuju zakonitosti i pravila množenja i dijeljenja u računanju Znaju sadržioce broja 100 u skupu brojeva do 10 000 povezati s brojevima do 100. 1 cm. hekto. 1 km. Spoznaju da jedan mililitar vode ima masu od jednog grama Sigurno preračunavaju jedinice mjerenja istovrsnih veličina Tačno izražavaju rezultate mjerenja Rješavaju problemske zadatke sa mjernim jedinicama Usvajaju znanja o manjim jedinicama mjerenja. 1 g. Strpljivo i pažljiva obavlja složenije zadatke množenja i dijeljenja Redovito koristi abakus. prostorne orijentacije i organizacije Slijeñenje uputa za niz koraka Analiziranja i sintetiziranja Korištenja origami tehnike Korištenja algoritama Zaključivanja analogijom Stvaranja i korištenja modela računanja Vrše dijeljenje koristeći se abakusom Koriste množenje i dijeljenje pri rješavanju svakodnevnih životnih izazova Vrše jednostavnija sabiranja i oduzimanja u skupu desethiljadice P rimjenjuju znanja o brojevima prve desethiljadice u svakodnevnom životu Na predmetima prepoznaju oznake jediničnih veličina i razumjeti ih P rocjenjuju veličine od 1 m (1 l. 1 ml. 1 dal. Uočavanja i razlikovanja krug i kružnicu kao i njihovih osnovnih elemenata Vizualnog grupiranja. milimetar. a sadržioce broja 10 s brojevima do hiljade Pismeno množe i dijele u prvoj hiljadi Rješavaju matematičke zadatke koristeći se jednačinama i nejednačinama odgovarajućih oblika Koriste se abakusom pri množenju i dijeljenju Prepoznaju i imenuju (čitaju) brojeve do 10 000 Uočavaju strukturu višecifrenih brojeva Prepoznaju. 1 dm. preciznost u izražavanju. zna ih interpretirati Učestvuje u edukativnim igrama uz puno razumijevanje njihove svrsishodnosti budu pitani i sami pitaju Podstiče istraživački duh kod djece i samostalnost u radu Ostvaruje meñupredmetnu korelaciju matematike i drugih predmeta Razvija kritički pristup djeteta u rješavanju zadataka i problema Poučavanjem i matematičkim sadržajima razvija kod djece komunikacijske vještine i sposobnosti (korištenje matematičkog jezika i vokabulara. mililitar. Mje re nje ve ličina Mjerenje dužine Jedinične mjere za dužinu: 1 m. miligram. 1 dag. 1 kl. 1 l. 1 mm. 1 dg. 1 hg. 1 hm. 1 kg) Mjere veličine s preciznošću od 1 mm. otvorenošću prema novim saznanjima i pozitivnom stavu prema cjeloživotnom učenju daje dobar primjer djeci Permanentno se usavršava u svim segmentima nastavnopedagoškog rada 197 . itd. računa na njemu i povezuje kretanje perlica i zapisivanje algoritamskog i nealgoritamskog računanja Uredno koristi geometrijski pribor i precizno crta P repoznaje veličine. Usmeno i pismeno množenje u prvoj hiljadi Dijeljenje u prvoj hiljadi Abakus . uočavaju odnose meñu njima i kroz primjenu u svakodnevnom životu shvataju praktičnu vrijednost mjera i jedinica mjerenja pismenog sabiranja u skupu brojeva do 1000 Upotrebe abakusa pri sabiranju i oduzimanju P rimijene stečena znanja sabiranja i oduzimanja u svakodnevnom životu Crtanja kružnice i kruga pomoću modela i pomoću šestara. centi.kružnice na modelima origami tehnikom Crtanje kružnice šestarom Elementi kruga i kružnice i njihovo označavanje 5. 1 hl. deka..

u kanonu (od solističkog do skupog Poznavanje oznaka i termina za gradacije u tempu i dinamici slušanjem i u notnom zapisu Uvoñenje muzičkih termina: prima volta. mjera) Kvalitetne interpretacije muzičkog djela (od solističkog do skupnog) Memoriranja djela. ritam. 3 i 4-dijelnu-dobnu mjeru ritamskim govorom. Koristiti odreñene kriterije za izvoñenje i/ili procjenu slušanog djela. korigirati sebe i druge. Podjela jedinice mjere na dva dijela (ta. pokret i ples kao elementi u izražavanju ritma. mjera. polovinku. 70 časova godišnje) CILJEVI I REZULTATI ODGOJNO-OBRAZOVNOG RADA Područja učenja • • • ZNANJE • • Ciljevi Oček ivani rezultati / ishodi učenja Djeca bi tre bala zn ati i razumjeti: • O potrebi stalnog vježbanja pjevanja i sviranja svakog pojedinaca i znanja muzičkih termina u interpretaciji muzičkog djela u horu i orkestru • Osnovne muzičke pojmove: trajanja. literarno i pokretom • • • Postavljati pitanja kad se nañu pred novim muzičkim zadatkom. četvrtinka. aktivno učešće u izradi aranžmana za Orffove muzičke instrumente Zvučno i vizualno prepoznavanje melodijskih Orffovih instrumenata (sviranje na metalofonu) Muzičke igre. duhački drveni i limeni (truba. STAVOVI. dvoglasno. PONAŠANJE Uočavanja. saopćavanja razlika u notnom zapisu (melodija. predstavljanje razredu (publici) sve slobodnije Izlagati svoje mišljenje i ideje i praviti poreñenja ostvarenog Ispravljati svoje i ukazivati na greške drugih u muziciranju • • • Razvijanje pozitivnih vrijednosti i stavova: • • • • • • Prema sebi kao pjevaču i sviraču. zalaganje i odgovornost za kvalitet skupnog muziciranja Iskazivati svoje mišljenje. sekonda volta. te aplauzom nagraditi najkvalitetnije izvoñenje Uviñati i objašnjavati ulogu muzike u životu Sa vidnim zadovoljstvom sve samostalnije se uključivati u projekte Iskazivati sve veću želju i potrebu za posjećivanjem koncerata. Koristiti prethodna muzička iskustva i muzičke termine. ritam. udaraljke Razvijanje muzičke sposobnosti i vještine SPOSOBNOSTI I VJEŠTINE • • • • • • • • • VRIJEDNOSTI. cijelu notu i odgovarajuće pauze Svjesno izvodi jednostavne brojalice prema notnom zapisu u 2. Uključivati se u muzičke sekcije Upisati se u muzičku školu 198 . te poštovati i cijeniti mišljenja i stavove drugih Shvatati i razlikovati. trombon). naslova i autora Aktivne muzičke interakcije sa okruženjem kroz sve muzičke sadržaje Improvizacija i prezentacija ideja (individualno i u grupi) Sistematiziranja muzičkih znanja uz korištenje muzičkih termina Korištenja znanja u osmišljavanju ideja za kreativno izražavanje predviñanja rezultata u improvizaciji Izražavanje doživljaja djela likovno. ligatura U notnom zapisu prepoznaje osminku. melodija. repeticija. četvrtinku. Improvizacije na Orffovim instrumentima postaju originalnije .Muzička/glazbena kultura (2 časa sedmično. tate) Sviranje kao pratnja pjevanju. tempa i dinamike Orkestarski instrumenti po grupama: gudački. a u odnosu na druge Sve snažnije izražavanje dječije emocionalne i estetske osjetljivosti na kvalitet muzike O značaju muzike u životu i potrebi učenja muziciranja kao cjeloživotnom procesu Izražavanje intenzivne želje za bavljenjem muzikom Interesi i ljubav prema sadržajima muzičke baštine BiH postaju intenzivni Razvijanje trajnih interesa i ljubavi prema muzici kako bi ona postala trajna potreba djece • • • • • • • • Samopouzdanje u pjevanju. polovinka i cijela nota) • Uočavati i obrazlagati primjenu raznih instrumenata u izradi aranžmana i kreativno ih koristiti u improvizaciji • Da svaki instrument ima značaj u orkestru i da su odnosi meñu njima u sviranju i igri različiti • O značaju i potrebi muzike u životu • • • • Pjevanje jednoglasno. dinamika • Trajanje nota i odgovarajućih pauza (osminka. tempo.

One imaju različit sadržaj koji. četvrtinka. upoznavanju notnih znakova i prihvatanju muzičkih termina kroz svjesno reprodukciju trajanja prikazanim u notnom zapisu. muzičkih instrumenata orkestra. U četvrtom razredu treba naučiti najmanje 8 brojalica što je nešto manje nego u prethodnoj godini. pored ostalog. koje se bazira na osvještavanje ranijih doživljaja muzičkih zakonitosti. sada i uz svjesnu primjenu novih znanja. te razvoju muzičkih sposobnosti tokom godine. a istovremeno i dječije tradicionalno stvaralaštvo. nesvjesno i usputno (muzički termini). Igre i narodna kola. imaju u ovom razredu veoma različit sadržaj (racionalne i iracionalne brojalice). Pjevanjem i sviranjem treba obraditi najmanje 20 pjesama u toku školske godine. tapkanje. ohrabrujući i poštujući dječije prijedloge jer je brojalica dio svakodnevne dječije igre na igralištu i školskom dvorištu. djeca će učvrstiti znanja iz notnih vrijednosti (osminka. a smanjen broj muzičkih igara i brojalica. Predložene pjesme odgovaraju opsegu dječijeg glasa. te sviranju na Orffovim ritmičkim i melodijskim instrumentima. tačnosti intonacije i opsegu muzičke memorije. Praćenjem i analizom notnog zapisa u udžbeniku. u cjelini odnosno po strofama. sintisajzer. vrste glasova u horu. Imenovanje nota po trajanju i podjela jedinice mjere na dva dijela. 4. koje su dječija igra. poskakivanje s plesnim elementima. djeca je uče pjevajući uz nastavnika. kao i slušanje muzike. Brojalice. koja će omogućiti izvoñenje lakših brojalica na osnovu notnog zapisa. i ritamskog govora (ta i ta-te) je novina. jer se sastoje iz osnovnih pokreta: hodanje. te pjesmu tačno interpretirati. Kreativnost u ovoj oblasti izražavat će se kroz dječiju primjenu novih muzičkih znanja u izradi pratnje i aranžmana. dinamike. treba naročito raditi na korigiranju problema u razvoju muzičkih sposobnosti i muzičkom opismenjavanju koje je u ranijim razredima bilo spontano. 5. Slušanje pruža obilje mogućnosti za upoznavanje muzičke umjetnosti i muzičke literature iz svijeta.PROGRAMSKI SADRŽAJI 1. razvoju opsega dječijeg glasa. te raznih kretnji ruku. Zato u četvrtom razredu treba upoznati najmanje 20 kompozicija. Treba i nadalje raditi na razvoju osjećaja za ritam i metrike kroz brojalice i muzičke/glazbene igre. Razlike meñu djecom bit će u skladu s razlikama u samom startu i dinamici napredovanja u usvajanju znanja i vještina. uz pratnju melodijskog instrumenta (klavir. pljeskanje. okreti. Nastavnik u četvrtom razredu treba posvetiti posebnu pažnju organiziranju maštovitih načina njene interpretacije sa i bez sviranja na instrumentima. 3 i 4-dijelne). U takvim slučajevima. tempa i dinamike. Raditi na sve samostalnijem tačnom zapažanju i odreñivanju tempa. polovinka i cijela nota i odgovarajuće pauze). 3. a posebno na kultiviranju glasa i porastu kvalitetu pjevanja. sa težištem i nadalje na umjetničko-doživljajnoj komponenti. koreografije okretnih igara i narodnih kola iz različitih krajeva svih naroda i narodnosti. U skladu s dječijim uzrastom i navedenim zahtjevima i potrebama povećan je broj pjesama za pjevanje i sviranje. 2. pomažu i tjelesnom odgoju i upoznavanju narodne muzičke tradicije. forme muzičkog djela. mjere (2. gitara). pa su u razvoju muzikalnosti djeteta ove dobi od izuzetnog značaja. složeniji ritam i metriku. sa ciljem da pozitivni interesi i stavovi prema muzičkim 199 . I dalje u središtu nastavnog djelovanja ostaje rad na otklanjanju problema koje dijete ima. U toku školske godine učenici trebaju naučiti najmanje 8 muzičkih igara koje uključuju pokret. PJEVANJE I SVIRANJE MUZIČKE/GLAZBENE IGRE BROJALICE SLUŠANJE MUZIKE DJEČIJE STVARALAŠTVO DIDAKTIČKO-METODIČKE NAPOMENE U četvrtom razredu polazeći od nivoa postignuća svakog pojedinog djeteta. a po sadržaju i karakteru su interesantne su i bliske djeci u četvrtom razredu. mogu imati utvrñene figure i kretnje. podržava život u prirodi i razne radove. pa to predstavlja stvarni početak muzičkog opismenjivanja. Nakon doživljaja pjesme u izvoñenju nastavnika ili sa CD-a. izvoñača i sastava. tradicionalne narodne običaje i drugo.

Muzički sadržaji u sebi imaju sve elemente koji prirodno pomažu i podržavaju savlañivanje i ostalih sadržaja ovog razreda. 3 i 4. izleti. M ilić) Us pavank a za jednu l utk u (Refik Hod žić. Rihtman . Rihtman . Anceva) Igra k ol o veselo. trombon) i udaraljke. tezu i arzu Razvija osjet za ritam: podjela jedinice mjere na dva (ta. djelujući snažno i na sva druga nastavnih područja. ta . Cazin) Baba ni na. Slušanjem treba bliže upoznati vizualno i zvučno orkestarske instrumente po grupama: gudački (kontrabas). Ovakav rad će snažno doprinijeti razvoju dječije kompetentnosti i kreativnih sposobnosti u oblasti muzike kao neverbalne komunikacije. u porodici) Stalno komunicira s djecom i upućuje ih na izvore znanja Motivira rad i nenametljivo rukovodi dječijim aktivnostima Aktivnim uključenjem u zajednički rad pomaže deci u kolektivnom. igre Medo k očijaš (Franjo i kola Pov ia) Nestašni dječaci (Josif Primjenjuje ranije Marin ković) znanje na novu igru Štamparsk a greška (A sim Ispravno primjenjuje Horozić. Basrak) Majčica (Vera Makjan ić) Nina. sa zadovoljstvom i interesom.Šipovo) Us pavank a (sefards ka trad icionalna) Us pavank a (romska trad icionalna) Jesen u š umi (M. PJEVANJE I SVIRANJE Zn an je i razum ijevanje Sposobnosti Razvija osjet za mjeru i promjenu mjere: 2. kao i pokretom. slikaju seriju slika i muzičko-scenske igre koje će povezati razne umjetničke oblasti i dinamizirati rad u razredu. stihovi Brato Pav lov ić) odnosno kolo Pokraj grada Sarajeva (narodna pjesma) Prepoznaje pojedine Hej. te grupnu i kolektivnu. ponašanje Pokazuje veliko zalaganje i trud da svoje muziciranje usaglasi s grupom i kolektivom Često pjeva i svira jer uviña da treba vježbati ako se želi postići kvalitet Vrši samoprocjenu i procjenu u odnosu na druge Ima pozitivnu sliku i razvija svijest o značaju svakog pojedinca u horu Shvata potrebu uklapanja svog glasa u hor/zbor da se doprinese boljem zvučanju Razumije i svjesno obavlja muzičke zadatke i obaveze (kao pojedinac ili dio grupe) Komentarima i praktičnim djelovanjem pokazuje pozitivne stavove i vrednote prema muzici Aktivnosti dje ce Redovno učešće u pjevanju i sviranju: nastava. pruža pomoć.Evo nas opet pokretom spontano ili (Vlad imir ðorñev ić) izvodi zadatu Na kiši (St. RAZRADA SADRŽAJA Sad ržaji 1. Podsticati djecu da izmišljaju priče. duhački: drveni (flauta. Lubovo. zapisao C. Korunov ić) koreografiju Avanture mal og a J uju Pamti i imenuje (Petar Bergamo) pojedine pjesme. nina. Usvajanje muzičkih pojmova i dalje treba da bude prirodno. i prihvata pomoć. komunikaciju putem dijaloga: u paru. Navedene oblike dječijeg stvaralaštva raditi uz korištenje instrumenata vlastitog tijela. ne da majka sina (uspavanka. Grgošević) 200 . Podsticati i pratiti nivo učešća u muziciranju: po zadatku. zap isao C. u poreñenju s rezultatima u trećem razredu Ima veliki fond muzičkih igara Izbor: Prati ritam pjesmice U proljeće . Pandu r) Dva i dva s u četiri Vrani se konji igraju (svatovska. M eršnik) Šk olski odmor (D. stihovi Ismet Bekrić) Notni stan (Marija Matanović) Bratec Marti n. pa je i korelacija sa svim drugim predmetima. zap isao C. te da improviziraju na zadanu melodiju. I nadalje podsticati djecu da svoje zapažanje i doživljaje izraze opisno ili likovno. instrumentima koje su napravila djeca. ritam. Pravilno izvodi igru. bez pretjeranog opterećenja muzičkom terminologijom. klarinet) i limeni (truba. Šamac) Jag oda baštovank a (E. jer se time podstiče njihova kreativnost. stihov i Kemal Coco ) pravila muzičke igre Mačak i miš (Asim Ho ro zić. U oblasti dječijeg stvaralaštva djecu treba uputiti na samostalnije praćenje pjevanja. potoče tradicionalne nošnje (M.te) Osjet za tempo i dinamiku je sve razvijeniji Uporeñuje se s drugima i korigira vlastito pjevanje i sviranje Samostalno istražuje i uključuje se u sviranje pratnje pjesmi Kad zatreba traži. stavovi. k anon (francus ka pjesma) Sova. te izmišljaju melodije na date stihove. kuća Komunikacija i interakcija u muziciranju (improvizaciji) Ponašanje u skladu sa zahtjevima muzičke igre Stalna briga i čuvanje školskih muzičkih instrumenata Samostalna izrada vlastitih improviziranih instrumenata Upotreba instrumenata u skladu sa zadacima pjesme i/ili dogovorenim aranžmanom Kroz svoje ponašanje i učestalo muziciranje pokazuje da muziku doživljava i cijeni Ak tivnosti nastavnik a Planira i osmišljava muzičke igre kao podsticaj za učenje Inicira i organizira pjevanje i sviranje u interakciji (učenje u školi. samoinicijativno. kao i stihove na zadanu ili novu melodiju. drugima i sarañuje Poznaje mogućnosti i Orffovih instrumenata i adekvatno ih i kombinira s priručnim Muzicira samoinicijativno i bez podsticaja i aktivno učestvuje u izradi aranžmana Pokazuje visok nivo spretnosti u sviranju i improvizaciji Vrijednosti. kanon (M. Rihtman . sigurniju i slobodniju individualnu improvizaciju.B. Tišina. grupnom i individualnom muziciranju Prati i procjenjuje njihova individualna postignuća. kao i Orffovog dječijeg instrumentarija. priredbe. kanon (Z.vrednotama budu sve jasnije izraženi. predmeta u okolini. malo ububano (uspavan ka. s naglaskom na originalnost i raznovrsnost dječijih rješenja. sasvim prirodna.

koja razvija osjećaj pripadnosti grupi S posebnim zadovoljstvom se uključuje u izvoñenje i raduje se novim iskustvima Uči i druge izvoñenju ritma na instrumentima Kroz kreativne načine ritmičkog izražavanja jača samosvijest Pamti i donosi u razred nove brojalice i izmišlja nove zajedničke igre Shvata da je orkestar muzički ureñena zajednica koja svira prema pravilima i znaku dirigenta Pokazuje i demonstrira izvoñenje i sviranje Osmišljava prigodne muzičke igre za interaktivno učenje Pomaže. BROJALICE Izbor: Eglen. narodno kolo (Sarajevo i okolica) Starobosansko kolo osnovni korak (sela iz okolice Glamoča) Sk ak a. u raketi Tip. demonstrira i usmjerava u pravcu dječijih interesa i mogućnosti Posmatra i prati djecu u radu Stimulira ih i direktnim učešćem u igrama i kolu Upućuje. MUZIČKE / GLAZBENE IGRE Izbor: Sk ače vrabac u k olu (zapisao C. koračanjem u koloni. stihovi Jasmina M ušanović) Djeca se igraju hvatača (Refik Hodžić. igre i kola Primjenjuje ranije znanje na novu igru Ispravno primjenjuje pravila muzičke igre Pravilno izvodi igru odnosno kolo Prepoznaje pojedine tradicionalne nošnje Samostalno pjeva i igra s osjećajem sigurnosti Pokretima opisuje dogañaje u muzičkoj igri (u prirodi.2. stihovi Jasmina M ušanović) Muzikaš (iz zbirke J. beglen (Sarajevo) Igralica (zapisala Bogdanka ðurić. narodno kolo (sela iz okolice Bosanskog Šamca) Koko graja (Adnan Mušanović. le ti. u dvorištu. sortiranje i izvoñenje zaključaka Dopunjavanje zidnog panoa novim zapisima Dopunjavanje razredne izložbe stalna postavka Crtanje i fotografiranje instrumenata i njihova samostalna prezentacija Osmišljava. mišu. tip. Senj) Ako poñeš negdje van Le ti. kombinira instrumente (aranžmani) Pozitivno vrednuje brojalicu kao maštovitu igru i komunikaciju. mišiću Eti peti. Cetinje) Mišu. u učionici Vodi aktivnosti. ta-te) Uporeñuje note i njihovo trajanje u brojalici Brzo uočava sličnosti i razlike u trajanju nota i obrazlaže ih Na osnovu sviranja ritma prepoznaje ranije naučene brojalice (muzičke zagonetke) Tačno izvodi mjeru i ritam skandiranjem. priprema i organizira igre. Rihtman) Treskavica sitna. Poigrava se s brojalicom. odbrojavanjem rukom. vrtu. izgovaranjem ritamskih slogova Samostalno izvodi ritam sviranjem na instrumentima. pomaže. dječije radne i kulturne navike 201 . pokazuje simulacije na kompjuteru Sarañuje s roditeljima i uključuje ih u rad Organizira praktične vježbe i odlazak na probu folklorne sekcije u školi i u KUD 3. tip (Nestašni vrapčići) Ima u memoriji veći broj ranije obrañenih brojalica i po sjećanju ih izvodi Izvodi brojalicu precizno i tačno u skladu s tekstom Prema zadatku izvodi ogovarajuće pokrete u mjeri i ritmu Svira ritam na instrumentu po dogovoru i na osnovu vlastitih ideja Pokreti su precizni i tačni Gledanjem u notni zapis izvodi ritam brojalice (ritamskim slogovima: ta. (starogradsko kolo iz Livna) Poznaje velik broj muzičkih igara Prati ritam pjesmice pokretom spontano ili izvodi zadatu koreografiju Pamti i imenuje pojedine pjesme. na raznim mjestima (u razredu. koordinira rad Usmjerava aktivnosti djece Procjenjuje interesovanja i napredak djece Razvija kreativnost. Srbija) Elem. narodne običaji) Samostalno izvodi zadane pokrete Predlaže i nove pokrete koji su adekvatni Samostalno igra u kolu i usvaja ih sa više sigurnosti Samostalno izražava kretnjama ono što muzika sugerira Shvatanje i razumijevanje značaja pokreta u plesu i kolu Razvijanje svijesti o kolima kao tradicionalnom muzičkom stvaralaštvu BiH s utvrñenim pravilima (koreografija) Podsticanje kreativnosti igrom. stihovi Grigor Vitez) Hula hop (Adnan Mušanović. belem (zapisao Branko Rakijaš. posebno tradicionalne. Tomasa) Urodile tetrejike . pokretom i pjevanjem Slobodno i organizirano kretanje u prostoru Razvijanje svijesti o kulturi ponašanja na nastupima folklornih ansambala Odabiranje prikladne igre u učionici Predlaganje muzičke igre za priredbe Praktičan rad: zajedničko i pojedinačno izvoñenje pokreta uz pjevanje. na izletu) Uključenje u modeliranje narodnih nošnji (prema originalu ili slikama) Izrada nošnji od različitih materijala u učionici Crtanje (slikanje) narodnih nošnji Rasprave o ponašanju u situacijama na smotri i koncertu Učlanjenje u ritmičku i/ili folklornu sekciju Izvoñenje zapisa na originalnim i napravljenim instrumentima Osmišljavanje novih maštovitih igara s instrumentima Pronalaženje i zapisivanje brojalica. predlaže i izvodi pratnju. ptičica Alaj ovaj Miki le p (zapisala Elly Bašić.

imenovanje i opis djela i instrumenata S vidnim zadovoljstvom izražava utiske o slušanom djelu Razgovora o osjećaju ugodnosti i opuštanja Često traži da se djelo ponovno sluša Komentira osobine djela. Artuković) Amsej Paka Poan (Adnan Mušanović) Pjesma šumskih vila. školi i okolini Razgovorom o muzici izražava svoje stavove i potrebu za lijepim (auditivna ekologija) Shvata da muzika ima važnu ulogu za poboljšanje kvaliteta života Prikupljanje kaseta i CD-a sa djelima koja će se slušati u školi Pronalaženje i prikupljanje slika kompozitora i muzičkih instrumenata Pravljenje panoa na koji se dodaju slike instrumenata koje su upoznali. Debussy) Klovnovi (D. udaraljke) Razlikuje izvoñačke ansamble: orkestar. Desney Neko me voli (G. saopćava zašto mu se dopada ili ne dopada Vidljivo pokazuje pozitivne navike i potrebu za muzikom Biranim riječima i odnosom pokazuje da cijeni muziku. melodija Prilikom slušanja muzike. Mozart) Ples pilića u ljuskama. Arlen. posebno na koncertu.4.II stav. drveni i limeni. izvoñače i kompozitore Traži da ih vidi uživo na koncertima P okazuje kulturu ponašanja kad sluša izvoñenje djece u razredu i na koncertu Aplaudiranjem drugarima i na koncertu pokazuje pozitivan odnos prema djelima i muzičkim umjetnicima P okazuje razvoj svijesti o značaju muzike u porodici. iz svite Karneval životinja (C. E. odlomak iz opere „Aska i vuk“ (Asim Horozić) Došlo pismo iz Bosne (narodna. odijevanje Sarañuje s roditeljima i umjetničkim ustanovama P osmatra i prati napredak djece. obrada Rešad Arnautović) Ljeto . S. SLUŠANJE MUZIKE Izbor: Ne dam kame n zemlje moje (S. razlikuje i samostalno i tačno izvodi zaključke o slušanom djelu Brzo uočava i saopćava izvoñača djela Samostalno odreñuje karakter kompozicije Tačno odreñuje jačinu (glasnoću). tempo i druge karakteristike djela Razlikuje i poznaje pojedine instrumente i vizualno i auditivno Sposoban je da uz slušanje praćenje jednostavni notni zapis i primjeni muzičke termine: legato. kompozitora i njihova najpoznatija djela Brzo pamti i pjevuši melodiju pjesme koju sluša Uočava. uporeñuje. Musorgski) Mali crnac pleše (C. što ih motivira na učenje Pronalaženje i prikupljanje slika tradicionalnih narodnih instrumenata i nošnji naroda BiH Izrada zidnih panoa s tematskim sadržajima Pronalaženje i prikupljanje tradicionalnih instrumenata iz zavičaja Pravljenje zajedničke makete koncertnog podija Voñenje intervjua s umjetnicima Izrada plakata sa važnijim telefonskim brojevima Prikupljanje isječaka iz štampe s najavom koncerata u gradu (Vodič kroz kulturne muzičke dogañaje) Posjeta najznačajnijim kulturnim objektima u mjestu Osposobljava djecu za uočavanje i bilježenje Upućuje i podstiče na prikupljanje materijala Osmišljava i realizira simulacione igre za djecu P riprema i vodi djecu kroz aktivnosti dijaloga i interakcije P omaže djeci u samostalnom i grupnom radu Ukazuje na adekvatan način izrade preglednih zidnih kalendara s terminima koncerata P lanira termine za posjete kulturnim ustanovama i bilježi ih na kalendaru Osmišljava i obavlja temeljitu pripremu djece za izlaske iz škole i posjete koncertu i kulturnim ustanovama Objašnjava ponašanje na koncertu. W. duhački. Harburg). Sans). Olujić -stihovi Z. P. stihovi Velimir Milošević) Kornjače . kontrabas Ples šeće rne vile i ruski ples -Trepak iz baleta“ Krcko Oraščić“ (Petar Iljič Čajkovski) Dje čija simfonija I stav (J. S. Bosnia (Džani Hot) Za d je cu svije ta na kril'ma vje tra (Suad Arnautović. pohvale i nagrade 202 . Bumbari i pčele (S. stihovi Sanela Pršeš) Bosna. pjesma iz Engleske) Darovi za svu djecu (P ajo Kanižaj. Vivaldi) Iznad duge (Over the Rainbow). dječiji hor) P repoznaje vokalno. iz Četiri godišnja doba A. instrumentalno i vokalno instrumentalno izvoñenje P repoznaje narodnu muzičku tradiciju P oznaje i pamti imena bh. odlomak iz mjuzikla „Čarobnjak iz Oza“ (H.Y. staccato.Gerhw in) Sretan roñe ndan (Happy birthday. poštuje pravila ponašanja Koristiti jednostavan muzički jezik za saopćavanje ideja. Sans) Slon. ritam. hor (horski glasovi ženski. gudački kvartet. Rajičić . stav iz djela Slike sa izložbe (M. Haydn ili L. stihovi Dijana Bujlat Žuta podmornica (Bitlsi) Ima bogat fond djela koja prepoznaje prilikom slušanja P repoznaje i saopćava ime kompozitora P repoznaje orkestarske instrumente po grupama (gudački.tekst Čika Andra) Sretna Nova godina (Arsen Dedić) Nebo i planete (Nedžad Merdžanović. Kabalevski) Pjesma sedam patu ljaka iz filma „S njeguljica“. iz svite Karneval životinja (C.

DJEČIJE STVARALAŠTVO Izmišljanje novih pjesmica na zadani ili novi tekst Izmišljanje teksta na zadanu ili izmišljenu melodiju Slobodnija improvizacija na Orffovim instrumentima Improvizacija pokreta u ritmu i plesu Plesna dramatizacija Literarno i/ili likovno izražavanje doživljaja muzike Osmišljavanje nekoliko novih muzičkih igrokaza Prezentacija rezultata samostalnog i grupnog rada Eksperimentira. Na podsticaj. uporeñuje. u paru (dijalogom). individualna Učešće sa zadovoljstvom u muzičkim igrokazima svog razreda Učešće u prezentaciji muzičkih igrokaza na školskoj priredbi Posjeta koncertima u osnovnoj muzičkoj školi Predlaganje oblika muzičkog stvaralaštva Dogovaranje o improvizaciji koja omogućava neverbalnu komunikaciju i socijalizaciju. ali i spontano. dodaje. instrumenata. pokreta i likovnim izrazom Predlaže ideje i uključuje se u rad na muzičkoj dramatizaciji Predlaže instrumente za dočaravanje likova u igrokazu Željom za čestim muziciranjem pokazuje pravilan odnos prema muzici P rati pjevanje instrumentima sigurnije i samostalnije Vidno iskazuje i saopćava interes i želju za njihovim kombiniranjem Slobodnija improvizacija kolektivna. grupna. hvali i ohrabruje 203 . daje svoje ideje za rad Improvizacijom kreira nove aranžmane za pjesmice i brojalice Koristiti vlastitu kreativnost i maštu za rješavanje jednostavnih praktičnih problema Samostalno smišlja. istražuje i kombinira instrumente Samostalno spontano dovrši započetu pjesmu pjevanjem ili sviranjem Samostalno istražuje instrument i na njemu improvizira P ravi varijacije na zadanu temu (melodiju.5. rukovodi i razvija interes djece prema muzici svojim odnosom i stavovima P lanira aktivnosti i muzičke sadržaje u korelaciji sa ostalim umjetničkim i drugim odgojnim područjima P osjete koncertima. priredbama saradnja s lokalnom zajednicom P rocjenjuje dječija postignuća. ritam) Spontano na muziku progovara pokretom. Komunikacija kroz muziku i kooperacija u radu Pronalaženje priča i bajki čiji se likovi mogu muzikom „ozvučiti“ Izvoñenje muzičkog igrokaza uz kombinaciju pojedinaca likova i kolektiva P odstiče kreativne oblike izražavanja P riprema. mijenja Izražava razne ritmove iz života instrumentima Pravi improvizaciju ritmičke pratnje pjesmi Stvara kombinacijom riječi. likovno ili literarno.

dogañaja. emocija i sl. matrica. grafičar. BOJA Usmjereno istraživanje i opažanje u okruženju i na likovnim djelima kontrast kvaliteta razlika (degradacija boja). matematika. izražajnih i praktičkih sposobnosti sa naglaskom na divergentno mišljenje Formiranje stavova i odnosa prema vrijednostima. Izrada složenije šablone za grafički otisak Crta i ploha. prostori Iz sadržaja ostalih predmeta (korelacija s drugim predmetima): maternji jezik (priča. bajka. moći se izražavati linijama različitog karaktera i toka Uočiti. kolaž. razvijanje senzibiliteta prema grafičkom izrazu Usvojeni pojmovi za oblast ploha (grafika: višebojna grafika. optičko miješanje boja. fundamentalni element grafike Višebojna papir grafika Papir grafika (izrada šablona od papira kartona). flomasteri u boji (za manje formate radova) ODGOJNO-OBRAZOVNI CILJEVI I ZADACI OB RAZOVNI CILJEVI Uočiti i uporediti na svojim i umjetničkim radovima kontrast. velikih razlika (kontrast) obojenih površina. razumjeti i moći predstaviti grafičke odnose. konkretnog i apstraktnog mišljenja i mašte. izrada čestitki. ureñenje životnog prostora. pojava u prirodi. TAČKA I LINIJA Fokusirano istraživanje i uočavanje u okruženju i na likovnim djelima bogatstva raznolikosti linija/crta. grafička boja. zaključivanja. tuš i drvce. ritma. etnografsko naslijeñe Tačka i crta/linija kao samostalni likovni element sa svim svojim karakteristikama i kompozicionim odnosima u vizualno likovnim sadržajima Nevizualni poticaji: emocije. tempera Uočiti. mrlja. drugarstva. grafički otisak. kontrasta. biljke. spremnost za saradnju i timski rad Razvijanje humanosti. kvalitet boje. čula. kontrasta kvantiteta i komplementarnog kontrasta i prezentiranje istraženog i uočenog Mehaničko i optičko miješanje boja Tonsko i kolorističko slikanje Slikarske teksture 3. površina. očuvanje kulturne baštine i prirodne okoline P ozitivan odnos prema radu: inicijativa. uočiti razumjeti i izraziti komplementarni kontrast Razumjeti i moći predstaviti optičko miješanje boja upotrebom obojenih tačaka osnovnih boja Razumjeti i moći predstaviti mehaničko miješanje boja (dvije osnovne boje daju izvedenu boju) Usvojeni pojmovi za oblast boja: intenzitet boje.…). lavirani tuš. ritam. smjer. objekti. solidarnosti. njihovih odnosa. tuš i kist. flomasteri /crni ili tamni/ Akvarel. moja okolina. jačanje i bogaćenje emocija Razvijanje sposobnosti posmatranja. tačkom i mrljom Crtačke teksture MOTIVI I TEHNIKE Iz djetetove okoline: ljudi. kreativnog. komplementaran kontrast. životinje. kroz likovni izraz 204 . šablon /matrica za preslikavanje). ukrasnih predmeta. PLOHA Daljnje razvijanje senzibiliteta prema grafičkom izrazu.. rad na izradi šablona za grafički otisak (papir grafika jednobojna i višebojna). 70 časova godišnje) Likovna kultura CILJEVI I REZULTATI ODGOJNO-OBRAZOVNOG RADA PROGRAMSKI SADRŽAJI TEMATSKE CJELINE / OBLASTI 1. značajni datumi. orijentacija u vremenu i prostoru 2.(2 časa sedmično. gvaš. pjesma. pojave u prirodi. uočavanja. njihova praktična primjena u odijevanju. štampanje Razvijanje sposobnosti dovoñenja u sklad tonova boja. prostiranje linija. razumjeti i moći predstaviti kontrast malih razlika obojenih površina. tempera. Razvijanje sposobnosti predstavljanja sadržaja pjesme. tonsko i kolorističko slikanje. ritam. smjerova i analiza uočenog i istraženog Kombiniranje linije/crte s plohom. samostalnost. pastel. angažiranost. razrjeñivanje boje. muzička i tjelesna kulture Iz narodnih običaja: praznici. crtačka tekstura. razumjeti i moći predstaviti crtačku teksturu kroz kontrast skupljenih i raspršenih tačaka i linija u različitim odnosima Usvojeni pojmovi za oblast linija: odnos linija/crta. muzika … Olovka. tlocrt ODGOJNI I SOCIJALIZIRAJUĆI CILJEVI Razvijanje senzornih. poslovica. nakita. priče... snalažljivosti. manipulativnih. slikarska tekstura Uočiti.

kompozicija oblika i prostora. temperi. film. da savladaju tehniku laviranog tuša. scena. fotografije.da savladaju princip izrade jednostavnog šablona za višebojnu grafiku (papir grafika). kaligrafija.oblikovanje i razumijevanje Zaštitni znakovi Realizacija u materijalu po izboru: izrada scenskih elemenata. da se znaju koristiti materijalima i sredstvima. tehnike Uočavanje proporcija oblika i prostora i prostornih odnosa (simetrije. olovke.da prepoznaju ritam kao princip komponiranja.da znaju koristiti mrlju i tačku kao likovni element u predstavljanju različitih tekstura i osmišljavanju kompozicije. . scenografija.da tlocrt predstavlja crtež osnove nekog objekta. video. POVRŠINA Koncentrirana pažnja na istraživanje i uočavanje proporcija oblika i prostora osnovnih kompozicionih odnosa (simetrije. .usvojit će da način na koji je nanesena boja predstavlja slikarsku teksturu. drveni otpadni materijal OČEKIVANI REZULTATI / ISHODI UČENJA Da djeca usvoje pojmove. bosančica. glinamol. smjerovima prostiranja linije. grafičar. MASA I PROSTOR Ploha u prostoru Plastične teksture (teksture u prostoru) Karakter oblika i prostora je rezultat / što proizlazi iz njihovih funkcija Puna plastika i reljef Glina.da dalje usavršavaju tehniku korištenja. . zaštitni znak.da znaju razlikovati linije po intenzitetu /jačini/. sposobnost predstavljanja istraženog i zapaženog Registrirati.da dobiju osnovne pojmove o komplementarnom kontrastu (boje koje se slažu a nalaze se u suprotnosti). Za oblast linija: . plastelin. žica. značaj boje u medijima Usvojeni pojmovi za oblast površina: grafički dizajn. trodimenzionalna tekstura.da usvoje pojam šablon /matrica/. . prostorni crtež. koristiti pismo kao element vizualnih poruka (likovnost pisma. stripu.. . 205 . simetrija i asimetrija. Za oblast slikarstva: . TV-a.optičko miješanje boja (tačkice dviju različitih boja na jednoj površini daju treću boju). grafički otisak. kadar. papir. flomasterima u boji. karton. papirna ambalaža. štampanje.da dopunjuju i proširuju znanja o slikarskim tehnikama. Za oblast ploha/grafika: . . tuša i kista. pastelu.4. gvašu. akvarelu. reljef 5. neke grañevine. asimetrije) u okolini i na umjetničkim djelima i predstavljanje istraženog i uočenog crta/linija u prostoru /prostorni crtež Vizualno opažanje kadra na fotografiji. . tuša i drvca. . scene i scenske maske.da miješaju boje i da upotrebljavaju različite intenzitete boja (da se boja može oslabiti). razumjeti i moći predstavit: elemente scenografije. . puna plastika. reklama (pismo kao element vizualnih poruka). po prostiranju. kolažu.) Uloga i značaj vizualnih medija: filma. maska.. maski. opreme knjige. strip Usvojeni pojmovi masa i prostor: proporcija. spotove i zaštitne znakove. čestitki. TV-slici Kadrovi u nizu Crno-bijeli film Boja na filmu Spot i njegovo značenje Pismo kao element vizualnih poruka i njegova likovnost Scena i scenografija i scenska maska . mekani lim. lutki. asimetrije) u neposrednom okruženju i na umjetničkim djelima.

Još uvijek je prisutna naglašena konturna linija.da kreativno izvedu masku. makete.Za oblast površina. pored organizacije kompozicije u formi ritma (ponavljanja oblika). rješenja u prikazivanju prostora (svoje perspektive) i prostornih odnosa. stiropor. znakova vizualnih komunikacija.da su sposobni organizirati kompoziciju oblika u prostoru. kompozicionih odnosa: simetrije i asimetrije. . vata. životinja. u tehnici papir grafike. U kreativnom procesu koriste se: glina. 3. šišarke i slično). jednobojne i višebojne (visokog tiska). uočavanju i razumijevanju spota. neoblikovani materijal (ambalaža. . vizualne medijske poruke. POVRŠINA Tematska oblast površina realizira se kroz likovne oblasti. Pismo kao element vizualnih poruka i njegova likovnost. odnosa slike i teksta. predmeti primijenjene umjetnosti. kroz analizu i uočavanju proporcija i odnosa oblika i površina. masa i prostor: . primijenjena umjetnost i dizajn. zaštitni znak. BOJA Likovno područje slikanje: U slikanim radovima primjećuje se da pored intenzivnih osnovnih boja djeca postepeno uvode i izvedene (sekundarne) boje.da usvoje pojmove. kadar. . Definiraju se pojmovi i realiziraju radovi u punoj plastici i reljefu. glinamol.da raspoznaju šta je puna plastika (figura u prostoru). tačke i mrlje kao izražajnog sredstva u predstavljanju prostora i trodimenzionalnih oblika na plohi i u prostoru. dizajna.da kreiraju kadar stripa. oblikovanje maske. vunica i žica. video. žira.da rade na jednostavnim rješenjima grafičkog dizajna (naslovna strana za knjigu. . 2. analizi fotografije. film. Djeca rade na izradi stripa. . slikanje. te se na taj način proširuje paleta boja. a šta reljef. prospekt …). TAČKA I LINIJA Likovno područje crtanje: U okviru ovog likovnog područja. 206 . školi). . Izrada scenografije. grafika. koje djeca doživljavaju kao igru povezanu s estetskim stvaralačkim procesom. osmisle scenografiju teksta (za predstavu u razredu. 4. PROGRAMSKI SADRŽAJI 1. Teme (motivi za rad) su iz djetetovog okruženja. Psihičkim odrastanjem djeteta povećava se broj predstavljenih detalja na likovnom radu.da znaju šta je simetrija i asimetrija.da znaju šta je to trodimenzionalna tekstura (tekstura izvedena s nekim oblikovnim materijalom). grafičkog dizajna. Očekuje se da dijete polazeći od vlastitih iskustava iznalazi vlastita. bijela i siva. predstave ljudi. 5. kostima.da shvate šta je proporcija. U četvrtom razredu. PLOHA Kroz tematsku oblast ploha mogu se realizirati sve likovne oblasti koje se predstavljaju u dvodimenzionalnoj formi. MASA I PROSTOR Tematska oblast masa i prostor obuhvata likovne oblasti: oblikovanje. . crna. strip. kutijice …) i drugi prirodni materijali (plodovi kestena. kružnog ritma. izmijenjenog ritma. a prisutne su i hromatske boje. . transparentnosti oblika. značajniji broj časova može biti usmjeren prema daljnjem savladavanju oblasti grafike. objekti. plastelin. Boje se postepeno miješaju i s drugim bojama. grañenje. crtanje. djeca u četvrtom razredu radit će na daljnjem savladavanju korištenja linije. I dalje je u ovom uzrastu prisutan izražen interes za oblikovanjem u prostoru. . slikarskih tekstura.da su u stanju izvesti prostorni crtež (crtež tankom mekom žicom).

Tematske cjeline bi se realizirale kroz likovno kreativni rad u svakom polugodištu.dvodimenzionalna organizacija kompozicije 2. što znači da bi svaka tematska cjelina bila dva puta obrañena u toku školske godine. novih medija i okruženja.rješavanja trodimenzionalnih formi Ove dvije podjele kreativnog rada po prostornoj organizaciji kompozicije. Ovako postavljene tematske cjeline ne isključuju ni jednu oblast. Motive likovne forme (likovni i kompozicioni elementi) . niti bilo koju tehniku. Razvoj likovne pismenosti obuhvata razradu zadatih nastavnih tema putem kojih djeca spoznaju (stvaraju predstavu) o značaju likovne umjetnosti u vlastitom životu. 1.CRTANJE . Usvajanje znanja i likovno kreativni rad realizira se kroz forme prostorne organizacije kompozicije: 1.PODRUČJE VIZUELNIH KOMUNIKACIJA Programski sadržaji predmeta LIKOVNA KULTURA u osnovnoj školi realiziraju se kroz formu tematskih cjelina/oblasti koje bi trebale biti ustrojene (unificirane) jednoobrazno za sve razrede od prvog do devetog razreda. Taj proces kod djece razvija kreativno mišljenje.SLIKANJE . sposobnosti i likovne kreativnosti djece. POVRŠINA Ovakva forma osigurava kontinuitet u usvajanju i proširivanju znanja. OBLIKOVANJE U PROSTORU . 207 . prostori. biljke i sl. i interakciju umjetnosti. TAČKA I LINIJA 2. Motive prema vizualizaciji sadržaja dijelimo na: 1. Ovakav pristup zaokruživanja jedne cjeline kroz likovne zadatke (likovne probleme) osigurao bi veću preglednost i sistematiziranje gradiva koje djeca trebaju usvojiti i njegovo logičko ponovno proširivanje u drugom polugodištu. Likovna pismenost podstiče se kroz nastavu koja djecu uključuje u aktivan proces vizualnog istraživanja. permanentno kroz cjelokupni osnovnoškolski odgoj i obrazovanje. prepoznaju ga i razriješe putem likovno-tehničkih sredstava. sposobnosti i saznanja. pojave u prirodi. Motivi – teme (likovni sadržaji) Zahvalne teme za likovno kreativni rad predstavljaju doživljaji i spoznaje. Vizualne motive 2. Nevizualne motive 3.iz neposrednog okruženja djeteta: porodica. mjesto stanovanja.. OBLIKOVANJE NA PLOHI . nauke i društva.DIDAKTIČKO-METODIČKE NAPOMENE Likovna kultura u IV razredu. podrazumijeva angažiranje i povezivanje novih vizualnih iskustava sa do tada usvojenim znanjem i dodavanjem novih likovnih sadržaja i likovnih iskustava. škola. doživljaj zadovoljstva u razrješavanju problema i sposobnosti vrednovanja. što utiče na formiranje likovno oblikovnih temelja koji će im pomoći u analizi složenih vizualno likovnih ideja i problema u komponiranju osmišljenih likovnih kompozicija.PROSTORNO OBLIKOVANJE I GRAðENJE . BOJA 3. Za oblikovanje na plohi kroz područja: . objekti.GRAFIKA Oblikovanje u prostoru kroz područja: . Kvalitet učenja u likovnoj kulturi je proces kada djeca vizualiziraju problem koji ranije nisu znala. realiziraju se kroz LIKOVNE OBLASTI /likovna područja. Ponavljanje tematskih cjelina u formi koncentričnih krugova pruža mogućnost preispitivanja usvojenih i prezentiranja novih sadržaja i znanja. MASA I PROSTOR 5. PLOHA 4. usvojenom razumijevanju likovne umjetnosti.

film. muzika .estetskog. tjelesnog i zdravstvenog odgoja. djeca koja nisu talentirana trebaju imati priliku da u skladu sa svojim mogućnostima usvajaju likovni jezik i njime se izražavaju. . praznici. kompozicija oblika i prostora. Dakle. grafički otisak. upornosti i iskustva. onda takva nastava Likovne kulture ne odgovara osnovnim principima savremene nastave. tlocrt SLIKANJE: intenzitet boje.. stepen zalaganja i želje da se realizira postavljeni zadatak. stečenog znanja i usvojenih navika. predmeta i pojava. video.kažnjena” slabim ocjenama zato što je priroda .. šablon /matrica za preslikavanje/. Iz tog razloga i dječiji crtež moguće je analizirati s različitih aspekata: . slikarska tekstura GRAFIKA: višebojna grafika. simetrija i asimetrija. optičko miješanje boja. komplementarni kontrast. Vizualno-estetska kultura razvija kod djece sposobnost uživanja i razumijevanja umjetnosti. da doživljavaju i očima odraslih gledaju svijet oko sebe. mrlja. emocije (osjećanja). aktivnost na nastavi likovne kulture. razrješavanje likovnih zadataka kroz upotrebu likovnih i kompozicionih elemenata. Likovni sadržaji Oblast Likovna forma (likovni jezik) koja se odnosi na likovne elemente i principe komponiranja teoretskog je karaktera i može se savladati i usvojiti.pedagoškog. smjer. ritam. odnos prema estetskom. poslovica. grafičar.značajni datumi. reljef VIZUALNA KOMUNIKACIJA: grafički dizajn. pa se postavlja pitanje: šta raditi u takvoj situaciji? Djeca koja nisu nadarena ne bi smjela biti .stenografski zapis duše” i kao takvi moraju biti dobri. pravilno doživljavanje vizualnih informacija. crtačka tekstura. stripa OCJENJIVANJE Ocjenjivanje u predmetu Likovna kultura je izuzetno složen segment rada nastavnika. kvalitet boje.zaboravila” da ih obdari sposobnosti za likovno-kreativno izražavanje (ne posjeduju likovni talent). kao i sklad emocionalnih i izražajnih sposobnosti transponiranih u likovne elemente. etnografsko naslijeñe likovni i kompozicioni elementi. 208 . iz narodnih običaja (tradicije) . muzičke kulture. napor koji dijete ulaže u realizaciju zadatka da bi postiglo rezultat.. bajka.- sadržaji drugih predmeta (korelacija s drugim predmetima): maternjeg jezika (priča. pjesmica).psihološkog. pozitivnog i negativnog uticaja sredine. svoje viñenje svijeta. scenografija. Činjenica je da se nastavnik u razredu susreće s djecom koja su nadarena i onom koja nisu. moje okoline.. tonsko i kolorističko slikanje. Nema loših dječijih radova. basna. trodimenzionalna tekstura.prepisuju” percipirano. Ako nastavnik traži od djece da tačno . onda su svi ti radovi .. Pravilan odnos nastavnika prema dječijim radovima je od izuzetnog značaja za likovnokreativni rad djece. u skladu s djetetovim uzrastom. maska.. ciljevima i zadacima koji se pred nju postavljaju. Predmet Likovna kultura složen je iz dva segmenta: 1. površina. . kadar. štampanje PROSTORNO OBLIKOVANJE I GRAðENJE: proporcija. čula. scena. prostorni crtež. zaštitni znak. odnos prema svjetskoj i našoj kulturnoj baštini. POJMOVI KOJE ĆE DJECA USVOJITI CRTANJE: odnos linija/crta. puna plastika. Ako prihvatimo da se djeca likovno izražavaju jer imaju potrebu da iskažu svoj svijet. matematike. razrjeñivanje boje. Likovna forma /likovni jezik/ 2. s obzirom na to da crtež predstavlja cjelinu koja u sebi sadrži komplekse sposobnosti i osobina djeteta. nevizualni poticaji. Prilikom ocjenjivanja manje nadarene djece treba pratiti i imati u vidu individualne mogućnosti. svoje strahove i oduševljenja.

potrebne aktivnosti za stimuliranje napretka Psihomotoričke sposobnosti 209 . ocjena za izdržaj u visu zgibom: loše. potrebne aktivnosti za praćenje i normalizaciju stanja U početnom i završnom stanju. ima kulturu ishrane Ima osnovne navike lične i kolektivne higijene Zna zašto su psihoaktivne supstance štetne Tražit će pomoć ako je zlostavljano (fizički. potrebne aktivnosti za stimuliranje napretka U početnom i završnom stanju. ispod prosjeka. ocjena za skok udalj s mjesta: loše. smanjen U početnom i završnom stanju. primjeren uzrastu. ocjena za poligon natraške: loše. natprosječno. oblik i veličina. škole) i izvršeno razvrstavanje djece prema njihovom stvarnom stanju i razvojnim potrebama U početnom i završnom stanju. izvrsno. ispod prosjeka. natprosječan. prosječno. s izraženim znakovima zamora. potrebne aktivnosti za stimuliranje napretka U početnom i završnom stanju. emocionalno ili seksualno) i/ili zanemarivano. potrebne aktivnosti za stimuliranje napretka U početnom i završnom stanju.(2 časa sedmično. natprosječno. natprosječno. funkcionalne sposobnosti omogućavaju mu adaptaciju na primjerene fizičke napore: normalno. izvrsno. prosječno. potrebne aktivnosti za normalizaciju odnosa U početnom i završnom stanju. kičme. utvrñeno stvarno stanje: stopala. procijenjene psihomotoričke sposobnosti: loše. grudnog koša i potrebne korektivne aktivnosti U početnom i završnom stanju. prosječno. prosječan. puls u mirovanju je: vrlo nizak. prosječan. prosječno. utvrñena karakteristična odstupanja izmeñu djece od prosjeka (razreda. potrebne aktivnosti za praćenje i normalizaciju stanja Funkcionalne sposobnosti Rast i razvoj U početnom i završnom stanju. ispod prosjeka. utvrñen napredak u visini. umjeren. izvrsno. mršavost. ispod prosjeka. prosječno. povećan. utvrñen odnos potkožnog masnog tkiva i mišićne mase: izvrstan. za četiri minute pretrči distancu za ocjenu aerobne izdržljivosti: loše. potrebne aktivnosti za normalizaciju odnosa U početnom i završnom stanju. ispod prosjeka. natprosječno. ispod prosjeka. loš. nizak. ili zna za takav slučaj Očuvanje i unapreñenje zdravlja Antropom etrijska obilježja U početnom i završnom stanju. učenja i igre. prosječno. ocjena za taping rukom: loše. natprosječno. natprosječan. sa primjetnim znakovima zamora. potrebne aktivnosti za stimuliranje napretka U početnom i završnom stanju. ocjena za podizanje trupa: loše. nizak. visok. visok. ekstremiteta. krvni pritisak je: vrlo nizak. potrebne aktivnosti za stimuliranje napretka U početnom i završnom stanju. izvrsno. ispod prosjeka. spavanja. te vanjskim prilikama i aktivnosti neprimjerena odjeća i obuća mogu negativno uticati na zdravlje P orodično koristi zdravstvene usluge Ima usklañen dnevni ritam odmora. natprosječno. pretilost. ispod prosjeka U početnom i završnom stanju. izvrsno. utvrñen napredak u težini: normalan. grudnog koša. potrebne aktivnosti za praćenje i normalizaciju stanja U početnom i završnom stanju. utvrñen odnos težina-visina: normalan. izvrsno. normalan. ispod prosjeka. vrlo visok. predložene aktivnosti za normalizaciju stanja U početnom i završnom stanju. ekstremiteta i da se osigura normalno funkcioniranje organizma Zna zašto je prekomjerna tjelesna težina izvor brojnih tegoba i zdravstvenih problema i da joj je najčešće uzrok nepravilna ishrana i nekretanje Zna zašto je fizička aktivnost izvor dobrog raspoloženja koje pomaže zdravlju Zna da je čovjek dio prirode i da su fizičke aktivnosti u prirodi važne za djecu Zna zašto kvalitet. prosječno. natprosječno. uz asistenciju odraslih Izbjegava situacije u kojima se može povrijediti i zna tražiti pomoć P oznaje principe pravilne i redovite ishrane. 70 časova godišnje) Tjelesni i zdravstveni odgoj CILJEVI I REZULTATI TJELESNOG I ZDRAVSTVENOG ODGOJA CILJEVI ISHODI UČENJA Zna zašto je zdravlje osnova i preduvjet svih ljudskih aktivnosti Zna zašto tjelesna aktivnost utječe na očuvanje i unapreñenje zdravlja Zna zašto je pravilno držanje tijela uvjet za sprečavanje deformacija kičme. izvrsno. vrlo visok. s izrazito izraženim znakovima zamora.

1. zagrijavanje i smirivanje organizma. razvoj i dobro funkcioniranje organizma tokom svih ljudskih aktivnosti Zna da svakodnevnim vježbanjem pomažemo organizmu da optimalno regulira potrebu za kisikom P repoznaje fiziološke znake umjerenog opterećenja i zamora i zna tražiti pomoć ako se loše osjeća Zna da je kretanje čovjekova prirodna potreba i da je svakodnevno kretanje uvjet za normalan rast. Hodanje zadatom brzinom 2. razvoj i funkcioniranje organizma Zna da čovjek posjeduje kretne sposobnosti. stajanju i hodanju P ozitivno doživljava i vrednuje nastavu tjelesnog i zdravstvenog odgoja Upoznaje i prihvata svoje osobine. ukoliko svakodnevno vježba Zna da bez kisika čovjek ne može živjeti i da je dovoljna količina kisika uvjet za normalan rast. stavova i navika Početno (inicijalno) i završno (finalno) stanje veže se za školsku godinu i za drugi ciklus osnovnog obrazovanja Vrijednosti. od značaja za učešće u fizičkoj aktivnosti Samostalno primjenjuje naučene modele fizičke aktivnosti. Skakanja i preskakanja Preskakivanje kratke vijače u kretanju Naskok na povišenje do 60 cm i različiti saskoci Sunožni naskok na odskočnu dasku i skok pruženo Skok u dalj iz zaleta II 210 . skok udalj iz mjesta i zaleta. uvažava suprotni spol Uvažava kolektiv i meñusobnu saradnju P otiče prijateljstvo i strpljivo ponašanje u grupi U igri je aktivno. interaktivno i kreativno Razvija smisao za takmičenje uz poštovanje pravila igre i takmičenja P repoznaje nesportsko ponašanje: gruba igra. koje se mogu povećati i prilagoñavati potrebama čovjeka svakodnevnim vježbanjem u djetinjstvu i mladosti Zna da su za povećanje nivoa i kvaliteta različitih kretnih sposobnosti potrebne i različite vježbe Zna zašto je igra posebno značajna za razvoj dječijih osobina i sposobnosti Zna ulogu dijelova tijela prilikom vježbanja P oznaje termine za označavanje osnovnih vježbovnih položaja. jutarnja gimnastika. 2. stavova. 3. kršenje pravila.CILJEVI ISHODI UČENJA Zna zašto su djetinjstvo i mladost odlučujući za potpuni rast i razvoj čovjeka. visoki i niski start. istezanja i labavljenja Zna pravilno izvesti osnovne sadržaje planiranih elemenata ritmike. razvijanje sistema v rijednosti . različito važna za različite sportove Zna da je u odnosu na visinu. pokreta i kretanja Zna tri kompleta jutarnjih vježbi u trajanju od po 12 minuta Zna pravilno izvesti raznovrsne forme prirodnih oblika kretanja kao atletskih sadržaja: trčanje. plesa i narodnih igara Zna pantomimom i pokretom pokazati različite životne situacije Naviklo je da pravilno drži tijelo pri sjedenju. Brzo trčanje na 50 m iz poluvisokog starta. normalna težina preduvjet za optimalno funkcioniranje organizma i uspjeh u psihomotoričkim i drugim aktivnostima Zna zašto je potkožno masno tkivo izvor fizičkih i psihičkih problema Zna zašto pravilna ishrana i svakodnevno vježbanje smanjuju potkožno masno tkivo i povećavaju mišićnu masu Zna zašto fizičke aktivnosti utiču na pravilan rast. nepristojno ponašanje Razvija dobre ekološke navike Usvajanje znanja. stavovi. 4. razvoj i funkcioniranje organizma. skok uvis i bacanje predmeta Zna pravilno izvesti osnovne elemente gimnastičke vježbe oblikovanja: jačanja. Ciklična kretanja različitim tempom do 4 minute 3. igre P osjeduje pozitivno iskustvo kroz ovladavanje sve složenijim kretnim zadacima P oznaje rodne (spolne) karakteristike. sposobnosti i ograničenja. njegovih osobina i sposobnosti Zna zašto su osobine i sposobnosti čovjeka nedjeljiva cjelina Zna da je visina pretežno uroñena osobina. navike Znanja PROGRAMSKI SADRŽAJI I Hodanja i trčanja 1.

mentalno zdravlje. itd. korisnost sadržaja za svakodnevni život. različiti faktori rizika. zdrava životna sredina. meñuljudski odnosi. interes i potreba djece. sportsku rekreaciju. 2. humani odnosi meñu spolovima. Najčešći sadržaji su iz slijedećih nastavnih cjelina i tema: zdravlje porodice. Vis stojeći prednji provlakom u vis stojeći stražnji 3. 5. zaštita od bolesti. 4. Bacanje medicinke od 1 kg suručno iz različitih položaja Kolutanja 1. DIDAKTIČKO – METODIČKE NAPOMENE Polazni kriteriji za što kvalitetniji obrazovni standard tjelesnog i zdravstvenog odgoja su: objektivnost – prilagoñenost sadržaja materijalnim uvjetima. 10. Penjanje na konopac ili motku uz pomoć ruku i nogu do 2 m Višenja i upiranja 1. povrede. 4. razvoj antropoloških obilježja djece. 6. IX 1. 1. primjerenost sadržaja dobi i spolu djeteta. već aktivan proces učenja kroz iskustva primjerena individualnim i zajedničkim potrebama s ciljem da se zdravlje učini cijenjenom društvenom vrijednošću. ishrana. 2. Vučenje i potiskivanje suvježbača na različite načine uz korištenje pomagala Ritmičke i plesne strukture Trokorak Galop naprijed i bočno Vaga zanoženjem na tlu Narodni ples po izboru iz zavičajnog područja Igre Dječiji rukomet Dodavanje i hvatanje lopte u kretanju Dječija košarka Osnovno dodavanje i hvatanje lopte u mjestu i kretanju Osnovna promjena pravca i tempa kretanja bez i s loptom Dječija odbojka Igre vršnim odbijanjem 1 : 1. 3. 3. sigurnost djece. urgentne situacije ili pogodnost za nadgradnju različitih kinezioloških aktivnosti. Vis prednji na karikama 2.III Bacanja i gañanja 1. 8. Saskok iz upora prednjeg odnjihom Vučenja i potiskivanja 1. 6. Sadržaji zdravstvenog odgoja uvjetovani su činjenicom da je zdravstveni odgoj ne samo širenje informacija o zdravlju. 2 : 2 Dječiji nogomet Voñenje lopte sredinom hrpta stopala Šut na gol sredinom hrpta stopala IV V VI VII VIII 1. Penjanje na mornarske ljestve 2. 4. pomogne djetetu da postane odgovorno za svoje zdravlje i unaprijedi razvoj i korištenje zdravstvenih usluga. 5. Kombinacije koluta naprijed i natrag Penjanja 1. 2. Gañanje lopticom u pokretni cilj s udaljenosti do 5 m 2. 3. 211 . 7. 9. odnos zdravstvenog radnika i pacijenta.

odnosno na modificiranim biološkim i osnovnim kineziološkim znanjima. razvijanje individualne odgovornosti za vlastito zdravlje. razvijanje komunikacijskih vještina. razred osnovne škole. razvoj saradničkog ponašanja. razvijanje vještine svladavanja straha. Uz osnovna motorička znanja iz hodanja. praćenje vlastitog napretka. Motoričke sposobnosti koje su posebno pod uticajem podražaja su: brzina. odnosno drugog osnovnoškolskog ciklusa. ravnoteža i gibljivost. Antropološka komponenta odnosi se na sistemsku i trajnu promjenu prvenstveno morfoloških. te iz narodnog plesa iz zavičajnog područja.. U razrednoj nastavi težište obrazovne komponente je na usvajanju bitnih teorijskih i psihomotoričkih znanja. te djelovanje na kvalitet koštano-mišićnog sistema. razvijanje osjećaja zadovoljstva. 5. 212 . U ovom razvojnom razdoblju treba podsticati aktivaciju motoričkih jedinica s obzirom na potrebnu snagu i brzinu u jednostavnijim pokretima i kretanjima. 16. Samosvojnost tjelesnog i zdravstvenog odgoja ogleda se i u prostoru razvoja motoričkih sposobnosti. 10. 8. ali progresivno razlikovanje djevojčica i dječaka u morfološkim osobinama. razvijanje pozitivne slike o sebi. Opći morfološki učinci podrazumijevaju uticaj na sastav tijela unutar kojeg se ističe povoljan odnos izmeñu količine mišićne mase i potkožnog masnog tkiva. 4. Djecu je potrebno uputiti u način izračunavanja ITM (indeks tjelesne mase). odnosno brzinskim aktivnostima. i 6. podsticanje poštovanja tradicije kolektivnog identiteta. što obuhvaća 4. podsticanje ustrajnosti. U 4. potrebno je posebno usvojiti osnovne sadržaje iz nogometa. 12. kao i o uzrocima mogućih nesrazmjera u odnosu visine i težine. antropološku odgojnu komponentu. 14. podsticanje interesa za bavljenje sportom i sportskom rekreacijom. motoričkih i funkcionalnih obilježja djece. Cilj primjene osnovnih teorijskih znanja o ubrzanim biološkim promjenama u organizmu je upoznavanje djece s povezanošću tjelesnog vježbanja i voluminoznosti tijela. koordinacija.Program tjelesnog i zdravstvenog odgoja integrira obrazovnu. upotpunjenim osnovnim teorijskim znanjima iz kineziologije. jeste postupno. kao pripremu za predmetnu nastavu tjelesne i zdravstvene kulture. odbojke i rukometa. razredu potrebno je usavršiti sva osnovna motorička znanja. sticanje higijenskih navika. prihvaćanje i uvažavanje različitosti. 7. te sprečavanje pretilosti. Odgojni zadaci koji se podjednako odnose na prvi. čime povećava mogućnosti motoričkog izražavanja djece u svim ljudskim aktivnostima. poznavanje i pridržavanje mjera opreza za očuvanje života i zdravlja. 5. Složenijim kretanjima razvijati sa stajališta nervno-mišićne koordinacije kontrolu pokreta. Uvoditi djecu u organizaciju sportskih natjecanja s naglaskom na uključivanje u suñenje različitih kinezioloških djelatnosti. Fiziološki učinci su usmjereni na podsticanje funkcija krvotoka i dišnog sistema. prenošenje saznanja o uticaju pravilne prehrane na zdravlje. skakanja. 11. Obilježje četvrtog razvojnog razdoblja. 6. trčanja. 9. U području funkcionalnih sposobnosti uključivanjem aerobnih programa uticati na srčano-žilni i dišni sistem te na razvoj maksimalnog relativnog primitka kisika. pri čemu istodobno poboljšavaju aerobne i anaerobne sisteme dobijanja energije. te psihomotoričkim i funkcionalnim sposobnostima. razlozima pojave umora u školi i načinima njegova otklanjanja. Odgojna komponenta ima za cilj stvaranje takvog sistema vrijednosti u vezi s tjelesnim vježbanjem da tokom života samoinicijativno i trajno provode tjelovježbu. 2. prihvaćanje i razumijevanje potreba djece s teškoćama. Pozitivno djelovanje na imunološki sistem jednako je potrebno za održavanje zdravlja i sprečavanje akutnih i hroničnih bolesti. postavljanja cilja i postupno dolaženje do njega. 17. Takoñer započeti značajnije djelovati na sisteme anaerobnog dobivanja energije potrebne pri eksplozivnim. 15. 13. 3. drugi. razvijanje sposobnosti samokontrole. upoznati ih sa kontrolnim ureñajem za sprečavanje pojave pretilosti. prihvaćanje vlastite ličnosti. treći i četvrti razred osnovne škole: 1.

3. procjenjivanjem tjelesnog razvoja (visine. Ocjenjivanje ima ulogu podsticajne povratne informacije. Ovako postavljeno i realizirano praćenje napretka i ocjenjivanje (kvalitativno. njegove saradnje. sportsko-tehničkih dostignuća i stavova djece prema tjelesnom i zdravstvenom odgoju. koordinacije – poligon natraške. aktivnosti u pojedinim sadržajnim cjelinama i. eksplozivne snage – skok u dalj s mjesta. Psihomotoričke sposobnosti: brzina frekvencije pokreta – taping rukom. formiranju realne sliku o sebi. Jedna od baterija mjernih instrumenata za procjenu tjelesnog razvoja. statističke snage – vis u zgibu. ravnoteže. 3. U drugom ciklusu ocjenjivanje je brojčano i opisno. težine i držanja tijela). sklonosti. 2. snage. kao i za njihovo ocjenjivanje. umiju. a tek potom onih elemenata u odnosu na koje bi dijete trebalo ili moglo uložiti dodatne napore. pozitivno i adekvatno obrazloženo). kontinuirano. 213 . što je značajno za razvoj samopoštovanja djeteta i zdravog odnosa prema sebi i svijetu oko sebe. Tjelesni razvoj: tjelesna visina.VREDNOVANJE I OCJENJIVANJE Rješavanje problema vrednovanja i ocjenjivanja djece u nastavi tjelesnog i zdravstvenog odgoja izvodi se: 1. ona mora biti pozitivna. Podaci o tjelesnom razvoju i sposobnostima unose se u dnevnik rada nastavnika. mora se odnositi na aktivnosti i učinak djeteta. ona mora biti konkretna. tj. Rezultati praćenja služe kao osnova za programiranje rada. agilnosti. testiranjem manifestnih motoričkih i funkcionalnih dimenzija i procjenom latentnih motoričkih (koordinacije. fleksibilnosti – pretklon raznožno. Opisna ocjena obuhvaća kratak opis uspješnosti i napretka djeteta. što znači da se mora voditi računa o slijedećem: 1. ocjenjivanjem znanja. repetitivne snage – pretklon trupa. u individualnom pristupu i odreñivanju radnih zadataka za svako dijete. eventualno. tjelesna masa i držanje tijela. o svojim sposobnostima. 2. funkcionalnih i psihomotoričkih sposobnosti mogla bi biti: 1. o onome što znaju. 2. brzine i izdržljivosti) i funkcionalnih (kardiovaskularnih i respiratornih) sposobnosti. a ne na ličnost ili trajne karakteristike osobe. gipkosti. konkretno. ili tokom obavljanja aktivnosti. Funkcionalne sposobnosti: trčanje u vremenu od 3 minute. preciznosti. 3. doprinosi i njihovom razvoju pojma o sebi. sadržati isticanje onih elemenata koji su za pohvalu. povratna informacija je efikasna kada je data neposredno nakon aktivnosti na koju se odnosi.

OKVIRNI NASTAVNI PLAN I PROGRAM za peti razred devetogodišnje osnovne škole 214 .

Bosanski. 8. Bosanski. 3. 5.Nastavni plan za peti razred devetogodišnje osnovne škole Nastavni programi obaveznih nastavnih predmeta 1. hrvatski. srpski jezik i književnost Engleski jezik Francuski jezik Njemački jezik Arapski jezik Matematika Priroda Društvo Osnove tehnike Kultura življenja Likovna kultura Muzička / glazbena kultura Tjelesni i zdravstveni odgoj OKVIRNI NASTAVNI PLAN ZA PETI RAZRED DEVETOGODIŠNJE OSNOVNE ŠKOLE REDNI BROJ OBAVEZNI NASTAVNI P REDMETI SEDMIČN I B ROJ NASTAVNIH ČASOVA GODIŠNJI BROJ NASTAVNIH ČASOVA 1. 215 . 6. 10. 3. hrvatski. 2. 6. 4. srpski jezik i književnost Strani jezik Matematika Priroda Društvo Osnove tehnike Kultura življenja Likovna kultura Muzička/glazbena kultura Tjelesni i zdravstveni odgoj UKUPNO 5 3 4 2 2 1 2 1 1 2 23 175 105 140 70 70 35 70 35 35 70 805 Napomena: Nastavni predmet Vjeronauka reguliran je kantonalnim obrazovnim zakonodavstvom. 2. 4. 12. 5. 7. 7. 11. 9. 8. 9. 10. 13.

kao i sposobnost procjene djela i poruke. PRAVOGOVOR I PRAVOPIS 45 nastavnih časova Usvajanje znanja o jeziku. izražajnost) • Samostalno čitanje nepoznatih tekstova. stavova logički strukturiranim i gramatički tačnim rečenicama uz uvažavanje kompozicijskih cjelina u pisanom radu Daljnji rad na usavršavanju tehnike pisanja i estetske strane rukopisa Lektirom razvijati sposobnost samostalnog čitanja i izražavanja doživljaja književnih djela. brzina. kreativnog i kritičkog mišljenja. televizije. doživljaja estetskih i etičkih vrednota teksta (tekstovi štampani latinicom i ćirilicom) • Usavršavanje svih aspekata čitanja (pravilnost. obogaćivanje emotivnog svijeta. hrvatski. djela umjetničkih kvaliteta i filmski i televizijski kič) Ovladavanje termino logijom važnom za snalaženje u svijetu filma. mogućnost prepoznavanja potrebnih primjera i njihovo razlikovanje od (ne)primjera Izražavanje značenja rečenicama koje su organizirane u skladu sa zakonitostima. ličnih i društvenih vrlina i vrijednosti GRAMATIKA.Bosanski. zakonitosti. radija. sadržaja štampe Razvijanje sposobnosti upotrebe i selekcije sadržaja medija s obzirom na vrijednost (poučno. zauzimanje stava i sposobnost uživanja u čitanju ČITANJE 15 nastavnih časova PISANJE 10 nastavnih časova INTERPRETACIJA KNJIŽEVNOG TEKSTA 40 nastavnih časova (čitanačka štiva) 20 nastavnih časova (lektira) Razvijanje recepcijskih sposobnosti. na osnovu procjene svoga razreda. osjećanja. ortoepije i ortografije Razvijanje jezičko-komunikacijskih sposobnosti. štampe KULTURA IZRAŽAVANJA 30 nastavnih časova MEDIJSKA KULTURA 15 nastavnih časova * Nastavnik ima slobodu da u procesu planiranja. pravilima i normama gramatike. manje poučno. pozorišne/kazališne predstave. pravila i normi bosanskog/hrvatskog/srpskog jezika Razumijevanje značenja rečenica u tekstu i teksta. brzo pronalaženje važnih informacija Razvijanje sposobnosti izražavanja misli. srpski jezik i književnost (5 časova sedmično – 175 časova godišnje) * Područja i globalne naznake elemenata plana i ukupnih programskih zahtjeva Čitanje u funkciji razumijevanja sadržaja. radio-emisije. odstupi od navedenog prijedloga podjele nastavnih časova na područja 216 . osjetljivosti za umjetničko kazivanje. smisla i sposobnosti za prepoznavanje i izražavanje ljepote riječima Razvijanje jezičkih sposobnosti . osvješćivanje važnosti korektnog i lijepog govora u usmenoj i p isanoj formi Ovladavanje jezičkim sredstvima potrebnim za uspješno izražavanje u pojedinim oblicima usmenog i pismenog izražavanja Pojačavanje mogućnosti razumijevanja značenja i izražavanja smislenim rečenicama Recepcija sadržaja filma.

povremeno pogledati u njihovom pravcu. rečenica. podcrtati manje poznate i riječi koje su teške za izgovor. izražavanje ličnih osjećanja. rješavanjem zadataka koji podrazumijevaju ličnu procjenu) Snalaženje u tekstovima koji se razlikuju po obimu i složenosti radi usvajanja novih znanja Razvijena samostalnost u pisanju po diktatu. stavova i mišljenja OČEKIVANA POSTIGNUĆA MINIMALNA P ravilno čitanje i razumijevanje pročitanog Mogućnost reprodukcije (samostalno ili na osnovu pitanja) Mogućnost prepoznavanja važnih pojedinosti u tekstu Mogućnost samostalnog služenja tekstom radi usvajanja novih znanja Mogućnost identifikacije riječi. pravila i normi gramatike . razumijevanje pročitanog i reprodukcija važnih pojedinosti Sposobnost kritičkog i stvaralačkog čitanja Jasno izgrañen stav o sadržaju.ČITANJE I PISANJE PROGRAMSKI ZAHTJEVI Čitanje tekstova štampanih latiničnim i ćiriličnim pismom Razvijanje tehnike čitanja. prepisivanju i pisanju slobodnih sastava i u oblicima izražavanja koji su programska obaveza VISOKA Izražajno čitanje. uvježbati izgovor tih riječi. razumijevanje i reprodukcija pročitanog sa ili bez elemenata stvaralaštva Čitanjem do novih informacija i novih znanja Čitanje kao činilac razvoja dječijeg govornog izraza Čitanje u funkciji estetskog i etičkog odgoja P i s a nj e P repisivanje P isanje po diktatu Kreativno pisanje ODGOJNOOB RAZOVNI CILJEVI Osamostaljivanje djece u komunikaciji s tekstom Uvježbavanje samostalnog čitanja pomoću uputstava tipa: prethodno pročitati tekst. jačine i boje glasa sa sadržajem Čitanje manje poznatog i nepoznatog teksta. mogućnost samostalne reprodukcije (odgovorima na postavljena pitanja. zamisliti da ima mnogo slušalaca. ortoepije i ortografije. poznavanje pravila pisanja i gramatike u obimu koji je utvrñen programom 217 . prepričavanjem bez plana. prenošenje tona i raspoloženja na slušaoce Usklañenost intonacije. mogućnost diferencijacije sadržaja s obzirom na važnost u pamćenju i reprodukciji Mogućnost snalaženja u svim oblicima izražavanja . dijelova teksta koji predstavljaju prepreku u uspješnom druženju s tekstom Mogućnost tačnog prepisivanja teksta P isanje po diktatu kratkih rečenica Tačno odgovaranje na postavljena pitanja DOVOLJNA Razvijena tehnika čitanja pravilnost brzina i izražajnost Razumijevanje pročitanog. prepoznavanje kompozicionih cjelina P isanje uz uvažavanje zakonitosti. glas prilagoditi karakteru teksta Usavršavanje čitanja u sebi radi bržeg razumijevanja Razvijanje sposobnosti samostalne interpretacije pročitanog i sposobnosti izdvajanja bitnih elemenata Razvijanje sposobnosti oblikovanja smislenog sadržaja. razmisliti kada je umjesna upotreba primjerenih pokreta.

mjesta i vremena radnje. likovima i njihovim postupcima Razumijevanje pojmova iz teorije književnosti koji su programska obaveza Stvaralačka upotreba sadržaja pročitanih književnih tekstova u vlastitim pismenim radovima Bogat rječnik koji je u funkciji komunikacije i kvaliteta usmenih i pismenih vježbi Mogućnost uporedbe književnih tekstova s obzirom na tematiku. mjesto i vrijeme radnje. k o m p o z i c i ja Uočavanje i karakterizacija likova u djelu: zaključivanje o osjećanjima likova na osnovu dijaloga i njihovih postupaka Uočavanje karakterističnih dijelova teksta. dijelova teksta koji predstavljaju posebnu dinamičnost u razvoju dogañaja P otpuna samostalnost u analizi književnog teksta. zapažanje ritma i rime. karakterizacija. pjesnička slika izražena bojom i zvukom. izražavanja doživljaja u usmenoj i pisanoj formi Mogućnost prepričavanja teksta i prilagoñavanja posebnim zahtjevima (očekivanim slijedom. razumijevanju Razvijanje crta kreativnosti posredstvom aktivnosti koje podrazumijeva domaća lektira OČEKIVANA POSTIGNUĆA MINIMALNA Samostalno čitanje. epitet Pjesnička slika vizuelni i akustički (slušni) elementi u pjesničkoj slici. dojmovi) Razvijen senzibilitet za poetsku riječ Doživljavanje snage poetske riječi Vještina u izboru i upotrebi riječi u govoru i pisanju P okušaji pisanja poezije Mogućnog živog izražajnog govorenja stihova P otpuna samostalnost u čitanju Bogatstvo rječnika i Izgrañen kriterij za izbor knjige Mogućnost osobenog govora o pročitanom djelu P repoznavanje dijelova karakterističnih po naraciji. opisu 218 . izražavanje dojma Izgrañivanje književnoestetskog senzibiliteta Razvijanje sposobnosti učenja napamet i mogućnosti izražajnog recitovanja Samostalnost u čitanju. humor Razlikovanje govora pisca i govora lica Zapažanje logičkih cjelina u kompoziciji teksta Lirska pjesma Osnovna osjećanja u pjesmi Stilsk a sre dstva: poreñenje. razumijevanju i reprodukciji sadržaja P oznavanje i razlikovanje pojmova: tema književnog djela. mogućnost reprodukcije DOVOLJNA P otpuna samostalnost u čitanju. pojačavanje dinamičnosti. razumijevanje pročitanog i mogućnost reprodukcije Uočavanje likova u književnom tekstu i mogućnost uočavanja njihovih glavnih osobina Mogućnost zaključivanja (o porukama zaključuje uz nastavnikovu pomoć i posredovanje) Uočavanje logičkih cjelina u književnom djelu Mogućnost prepoznavanja karakterističnih mjesta u tekstu Mogućnost uočavanja uzroka i posljedica u ponašanju likova u književnom djelu Mogućnost adekvatnog odgovora na doživljaj pjesme riječima. rečenica. mogućnost reprodukcije svih važnih elemenata P repoznavanje osnovnog osjećanja u pjesmi Mogućnost uočavanja stilskih sredstava Uočavanje ritma i rime Razlikovanje pojmova iz teorije književnosti koji su programska obaveza Sposobnost samostalnog čitanja. piščevi stavovi i stavovi lica Izbor karakterističnih mjesta u tekstu: opis lika. S. fabula i kompozicija Uočavanje logičkih cjelina u tekstu i formuliranje podnaslova Uočavanje likova u književnom djelu. pejzaža. uz sažimanje) VISOKA P otpuna samostalnost u služenju tekstom kao izvorom informacija.PROGRAMSKI ZAHTJEVI Književni tekstovi: Ivo Andrić: Aska i vuk Skender Kulenović: Cesta Alija Dubočanin: Šarko Branko Ćopić: Izokrenuta priča Ela Peroci: Majčin dar Narodna priča: Ko je na svijetu najjači A. ljepotu kazivanja. razumijevanje riječi/pojmova: f a b u l a. likovnim izrazom P repoznavanje pjesničkih slika Mogućnost memoriranja i recitiranja Mogućnost samostalnog čitanja i razumijevanja toka dogañaja. riječi kojima su direktno izraženi osnovna misao. Puškin: Bajka o ribaru i ribici Stevan Bulajić: Sarka Ešref Berbić: Kako je otišlo ljeto Poslovice (izbor) Aleksa Mikić: Lipov cvat Vesna Krmpotić: Koliko je teška pahuljica (igrokaz) Nasiha Kapidžić-Hadžić: Vezeni most Enes Kišević: Kiša Grigor Vitez: Ševina jutarnja pjesma Musa Ćazim Ćatić: Bosna žubori Dobriša Cesarić: Jesen Gustav Krklec: Bijeli grad Dragan Kulidžan: Potočić Šukrija Pandžo: Posljednje laste Lektira: Ahmet Hromadžić: Patuljak vam priča Alija Dubočanin: Tiha rijeka djetinjstva Ivana Brlić – Mažuranić: P riče iz davnine ðani Rodari: Putovanje Plave Strijele Mato Lovrak: Vlak u snijegu Ismet Bekrić: Jesen u gradu ODGOJNOOB RAZOVNI CILJEVI Doživljaj književnog djela u cjelini i sposobnost izražavanja dojma Formiranje i usvajanje osnovnih pojmova iz teorije književnosti Zapažanje i formulacija teme književnog djela (o čemu tekst govori). formuliranje poruke Mogućnost uočavanja opisa. poruka pojedinih književnih djela Razvijen senzibilitet za doživljaj i izražavanje doživljaja na način koji ima elemente originalnosti (izbor riječi. jezičke aspekte Uporeñivanje vrijednosti. dijalog. uočavanje likova. doživljaja i vrijednosti Mogućnost kritičkog promišljanja o knjizi. dijaloga.

poticajne tačke Mogućnost govorenja o dogañajima i doživljajima Mogućnost prepričavanja teksta potpunim jasnim i gramatički pravilno oblikovanim rečenicama VISOKA Sposobnost služenja svim oblicima izražavanja i mogućnost unošenja elemenata originalnosti Mogućnost proširivanja i sažimanja teksta unošenjem novih ideja Osoben izbor jezičkih i stilskih sredstava Iskazivanje smisla za upotrebu epiteta. sinteze. gradivni). -ski . situaciji DOVOLJNA Snalaženje u svim oblicima izražavanja P repričavanje sadržaja bez sastavljanja plana Sastavljanje priče po datim riječima. vlastite. jedinicama jezičkog sistema principima i zakonitostima njihovog ustrojstva Razvijanje logičkog mišljenja i zaključivanja (sposobnosti analize. crte. PRAVOGOVOR I PRAVOPIS P ROGRAMSKI ZAHTJEVI Zavičajni govor i književni jezik Riječi iz mog zavičaja Azbuka Vrste riječi: Imenice: zajedničke. . GRAMATIKA. jasno. a da rečenice čine cjelovitu priču Mogućnost pričanja dogañaja i ličnog doživljaja sa bitnim elementima sadržaja i naglašenom emotivnom notom Izražavanje viñenog riječima koje su primjerene tematici. rezultata vlastitog rada OČE KIVANA POSTIG NUĆA MIN IMALNA Mogućnost prepričavanja koje će osigurati razumijevanje svih važnih elemenata u sadržaju Sposobnost sastavljanja priče na osnovu poticajnih riječi: uz svaku tematsku riječ da kaže smislenu rečenicu. navodnika ODGOJNOOBRAZOVN I CILJEVI Doživljaj ljepote vlastitog. unošenje elemenata humora P ostojanje kriterija za procjenu kvaliteta usmenog i pismenog izražavanja (ovo je dobro urañeno. poštujući hronologiju u izražavanju i normu standardnog jezika Razvijanje sposobnosti uočavanja uporišnih mjesta. apstrakcije i generalizacije) OČEKIVANA POSTIGNUĆA MINIMALNA Poznavanje azbuke i abecede Razlikovanje promjenljivih vrsta riječi i mogućnost prepoznavanja potrebnih primjera u tekstu Mogućnost služenja smislenim rečenicama Prepoznavanje proste neproširene i proširene rečenice Mogućnost uočavanja subjekta i predikata u rečenicama. a ovo mogu uraditi bolje) 219 . stvarne i nestvarne Zamjenice: lične.ev. uvoñenje dijaloga.RJEČNIK. sažimanje sadržaja i izražavanje punim rečenicama P ojačavanje mogućnosti samostalnog izražavanja rečenicama koje su jasne i gramatički pravilno strukturirane Osposobljavanje za živo. poreñenje. upitnika. -ćki. pokazne P ridjevi (opisni. zemalja P isanje prisvojnih pridjeva: -na. uporeñivanja. -in -na. objekt u rečenici P ravogovor i pravopis: Veliko slovo u jednočlanim i višečlanim imenima gradova. zbivanja u prirodi Opis pejzaža ODGOJNOOBRAZOVNI CILJEVI Osposobljavanje za reprodukciju teksta bez formuliranja naslova cjelinama sadržaja. organski utemeljenog govora ali i razumijevanje značaja upotrebe normativno i stilski ureñenog jezika Usvajanje znanja o pravilima. prisvojne. zbirne. tačke. atributa. odnosno date riječi kao uporišne. gradivne. -čki P isanje brojeva slovima (glavni i redni) Upravni i neupravni govor Upotreba interpunkcijskih znakova u rečenici: zareza. prisvojni. komparacija pridjeva Brojevi (glavni i redni) Rečenica: Atribut i apozicija. a da priča ima sve važne elemente Rečenice su jasne i tematski se oslanjaju na sadržaj. ubjedljivo govorenje i pisanje Razvijanje sposobnosti organizacije usmenog i pisanog izražavanja i procjene efekata. dvotačke. uskličnika. naselja. apozicije i objekta Pravilna upotreba interpunkcijskih znakova DOVOLJNA Mogućnost tačne gramatičke analize teksta na nivou usvojenih znanja od I do V razreda Mogućnost navoñenja novih primjera Korektno služenje pravilima o upotrebi interpunkcijskih znakova VISO KA Dobro poznavanje sadržaja gramatike i pravopisa koji su programska obaveza od I do V razreda Mogućnost samostalne analize rečenice i teksta u skladu s postavljenim zahtjevima Vješta upotreba znanja o rečenici u samostalnim pismenim radovima Primjena naučenih pravila na nivou automatizacije KULTURA IZRAŽAVANJA P ROGRAMSKI ZAHTJEVI Naracija P repričavanje bez obaveznog sastavljanja plana P repričavanje s usmjerenjem na sažimanje teksta P ričanje na osnovu datih tematskih riječi P ričanje dogañaja i doživljaja Deskripcija Opis pojave. -ov.

bogaćenja asocijacija Razvijanje senzibiliteta za prepoznavanje i doživljavanje snage riječi i slike. govora. radnji. književnosti. televizije. radija. odnosa meñu akterima radnje Razumijevanje poruka Razvijanje sposobnosti prepoznavanja vlastitih potreba i stavova posredstvom identifikacije s ličnostima na ekranu Odgoj za gledanje djela ekrana s ciljem uočavanja važnih pojedinosti. odnosa i sukoba meñu likovima) Razumijevanje redoslijeda kauzaliteta dogañaja. televizije. objekata. muzika).književno djelo . likova. književnosti Sposobnost percepcije i recepcije djela filmske umjetnosti pozorišta /kazališta Mogućnost samostalne reprodukcije po sjećanju i ocjene sa stanovišta vrijednosnog sistema Prepoznavanje izražajnih sredstava filma.pozorište (poreñenje izražajnih mogućnosti) ODGOJNO-OBRAZOVNI CILJEVI Razumijevanje djela ekrana /filma i televizije/ P ovezivanje kadrova po sjećanju (sposobnost identifikacije mjesta i vremena. mogućnosti izbora. pozorišta/kazališta VISOKA Razvijena sposobnost analize umjetničkih djela. mišljenja. zvuka i tišine OČEKIVANA POSTIGNUĆA MINIMALNA Razlikovanje sredstava izražavanja Mogućnost koncentracije pažnje na sadržaj u kontinuitetu Mogućnost memoriranja i reprodukcije viñenog po sjećanju Sposobnost razlikovanja prihvatljivog i neprihvatljivog ponašanja likova u djelima ekrana sa stanovišta vrijednosnih principa DOVOLJNA Razlikovanje sredstava izražavanja filma. montaža. pozorišta/ kazališta. gledanje djela ekrana kao vježba u umijeću posmatranja i obogaćivanja vizuelnog pamćenja. mašte. filma. pozorišne umjetnosti u obimu koji je predviñen programom Razvijen senzibilitet za poreñenje djela ekrana i mogućnost kritičkog pristupa analizi Posjedovanje bogatstva ideja o mogućem sadržaju novih filmova Naglašen interes prema umjetnosti 220 . dijalog u filmu i pozorišnoj/kazališnoj predstavi Film . osmišljavanje i mogućnost klasifikacije sadržaja Razumijevanje složenosti filmskog djela i izražajnih mogućnosti filma.MEDIJSKA KULTURA PROGRAMSKI ZAHTJEVI Izražajna sredstva djela ekrana (kadar. povezanost radnji.

• • • • • • • • • Oček ivani re zultati / ishodi učenja Djeca će: razviti želju i ljubavi prema učenju engleskog jezika razumjeti primjerene sadržaje na engleskom jeziku prihvatiti logički pristup upotrebi naučenog izražavati slobodu i samostalnost u govoru i direktnom reagiranju znati čitati riječi pojedinačno povezano sa konkretnim pojmovima znati čitati jednostavne rečenice znati prepisivati. upitna forma) Vok abular Dje ca će ponavljati i učiti samo osnovni vokabular koji se odnosi na date teme . biranjem tačnog odgovora. may) . primjereno uzrastu • kroz igru. which. popunjavanjem tabela. the. a ne o jeziku • dalje njegovati razvijanje pozitivnog. spade. zaokruživanjem tačnog odgovora/opcije. library. extracurriculum activities. uncle. snowball. • postavljati poznata narodi pitanja i odgovarati na njih • tražiti i nuditi pomoć (Can you help me? Can I help you?) • tražiti i d avati informacije • slušati očekujući da čuju odreñenu informaciju • izraziti na vrlo jednostavan način: . označavanjem tačnih/netačnih (T/F) tvrdnji itd. weather (npr. npr.sposobnost i dopuštanje (can. negativna. some gardening tools (npr.sljedeće emocije: slaganje. razred Prvi stepen elementarnog znanja Teme Porodica Funkcije i vještine Aktivnosti RECEPCIJA a) SLUŠANJE I REAGIRANJE: Djeca će slušati izgovoreni tekst i reagirati: 1) Neverbalno: pokazivanjem/doticanjem predmeta ili dijela tijela koji se spominje. those (boys) P ridjevi za neodreñenu količinu i broj. wild animals. Ok ruže nje. negativna. grandson Škola. all Upitni pridjevi. a/an. w hose Opisni pridjevi. povezivanjem odreñenih ilustracija sa odgovarajućim tekstom. slide. outings Životinje. my clothes.slaganje i neslaganje . nebrojive pravilnu/nepravilnu množinu Zamje nice : Lične. some musical instruments. fire) Svakodnevni život. Slobodno vrije me. domestic.ponudu (pismenu ili usmenu) koristeći najosnovniji vokabular . those Upitne. school subjects. razigranog stava prema učenju jezika • poticati motiviranje odgovornog i aktivnog stava • poticati radoznalost i kreativnost • dalje njegovati razumijevanje i logičko pamćenje • poticati temeljitost. snowman. u okviru datih tema B rojevi: 1-100 Glagoli: P resent S imple (potvrdna. some. povezivanjem Gramatik a Dje ca će ponavljati ili učiti: Ime nice : brojive. odnosno negativne ili netačne odgovore. 221 . seasons of the year. najčešći. označavanjem tačnih/netačnih (T/F) tvrdnji itd.(3 časa sedmično – 105 časova godišnje) Engleski jezik CILJEVI I REZULTATI ODGOJNO . pets Djeca će znati: • upućivati Škola odgovarajuće pozdrave i Moje odgovarati na njih ok ruže nje • vršiti upoznavanje • obraćati se ljudima Svakodnevni • identificirati ljude i život predmete • locirati ljude i Slobodno predmete vrije me • opisivati ljude i predmete. what. what. predanost i preciznost u učenju jezika • njegovati samostalnost u govoru i vlastitoj produkciji naučenog. nulti P risvojni pridjevi. much. buying some vegetables and fruits)going out (npr. bilješki ili rečenica itd. camping. who. trenutnu aktivnost Ze mlje . nobody Pridje vi: Determinatori Članovi. friends. u sebi ili naglas. tent. jump rope). treća godina učenja engleskog jezika Nivo 5. davanjem kratkih odgovora na pitanja koja je postavio nastavnik ili koja su čuli sa kasetofona. ispunjavanjem tabela i križaljki. davati kratke pismene odgovore. jungle gym. 2) Verbalno : postavljanjem pitanja i davanjem odgovora. aunt. povezivanjem odreñenih ilustracija sa odgovarajućim tekstom. neka Životinje raspoloženja i stanja. snow. whose P risvojne Neodreñene. swimming pool). izvršavanjem uputa i nareñenja. school premises. mother. lunch box. kao npr. at the supermarket. e. Članovi uže i nek i članovi šire porodice. pjesmu i ples učiniti da učenje engleskog jezika bude zabava i zadovoljstvo • postupni i odmjereni prijelaz ka čitanju i pisanju jednostavnih riječi i rečenica.g.znanje i neznanje . popunjavati slova i riječi razviti samopouzdanje u izražavanju primjereno uzrastu prepoznati zadovoljstvo i korist pri proširivanju znanja stranog jezika Nastavni program za peti razred. izraza ili čitavih rečenica koje je izgovorio nastavnik ili koje su čuli sa kasetofona.vegetable / flower garden). this. itd. many. sunny) in the garden. npr. rake. shopping (npr. (npr. i reagirati 1) Neverbalno: traženjem odreñenih informacija. at the park (npr. povezivanjem nabrojanih riječi sa odgovarajućim brojevima ili simbolima.OBRAZOVNOG RADA Ciljevi nastave engleskog jezika Nastaviti n a naglašavanju ciljeva promoviranih u prvoj i drugoj godini učenja: • učenje jezika. upitna forma) P resent Continuous (potvrdna. pupils’ things. b) ČITANJE I REAGIRANJE Djeca će čitati kratke tekstove. upitna forma) Glagoli be. in the country (npr. rainy. watering can). dovršavanjem rečenica. these (girls). izvršavanjem uputa i nareñenja. furniture. rutinske aktivnosti. P okazni pridjevi. that (boy). any. somebody. itd. grandfather. swing. have/have got (potvrdna. ispunjavanjem tabele označavajući na odgovarajući način potvrdne ili tačne odgovore. 2) Verbalno : ponavljanjem riječi. popunjavanjem praznina zadatim riječima. visiting relatives. this (girl). anybody. that. negativna. subjekatski i objekatski padež P okazne. which. these. neslaganje.

govor tijelom. pokret glavom kad se želi reći da/ne. npr. football. pjevati i igrati jezične igre itd.. peoples. npr.: • kroz crtanje.- • • • • dopadanje. . up – down. have got. ispusti nešto ili pogriješi ili Ouch! kojim se izražava iznenadna bol) i sl. slowly. npr. to do homework.uzvike (npr. b) PISANJE Djeca će: • prepisivati kratke tekstove • pisati po diktatu • ispunjavati tabele/križaljke • ubacivati/podvlačiti/redati riječi u smislene rečenice • pisati rečenice koristeći tačnu formu glagola u zagradi • dovršavati rečenice • pisati kratke sastave na poznate teme itd. razlike u upotrebi nekih pozdrava u engleskom i u maternjem jeziku djeteta: Dobar dan i Good morning/afternoon ili Dobar dan i Good day). zahvalnost ideju posjedovanja (have. • budu odgovorna i aktivna u situacijama kada se uči jezik. UČENJE KAKO TREBA UČITI: Djeca će učiti da: • razvijaju pozitivan stav prema učenju jezika. zanimanje i oduševljenje za nešto.Način. • upoznavati neke osnovne razlike izmeñu njihove kulture i kulture naroda sa engleskog govornog područja (npr. on. • učiti komunicirati i ponašati se u svakodnevnim situacijama na način koji je prirodan za kulturu zemlje čiji jezik uče. (Likovna kultura). negativnoj. at Rečenica: • Osnovni red riječi u potvrdnoj.. basketball. Ovo može podrazumijevati: .m. left. their culture (osnovni vokabular) Osim što će stalno proširivati vok abular. under. • Funkcije i vještine (usmena i pismena kompetencija primjerena datom nivou učenja). kao što je počinjanje nabrajanja od malog prsta. . John’s book. iznenañenje. quickly Prijedlozi: • Mjesto. his house etc. dje ca će ponavljati ili učiti koristiti: Skraćenice. upitna forma) Imperativ. npr. itd. INTERKULTURALNE VJEŠTINE: Djeca će : • upoznavati kulturu svoje zemlje i učiti da je bolje poštuju i cijene. nedopadanje. PRODUKCIJA a) GOVOR Djeca će: • učestvovati u razgovoru sa drugom djecom ili nastavnikom • davati upute i nareñenja • igrati uloge • recitirati. in. negativna. -s. sklapanjem ispreturanog teksta u smislenu cjelinu itd. razočarenje.Mjesto . npr. on. upitnoj i zapovjednoj rečenici • There is a/There are some…Is the re a…? Are the re any…? (osnovni vokabular) Ze mlje i oblasti. aktivnosti i interesovanja djeteta ovog uzrasta). zadovoljstvo. a. ocjenjuju svoje aktivnosti i aktivnosti svojih kolega. slikanje. outdoor sports. hot – cold Složenice u vezi sa datim temama. npr. itd. swimming-pool. Oops! kada neko padne. • slušanjem i pjevanjem omiljene vrste muzike (Muzička kultura). oblikovanje. npr. sva lica jednine i množine Prilozi (najčešći) .Vrijeme. skraćenice za dane u sedmici i mjesece Afikse u vezi sa datim temama i gramatikom. npr. in. p. UK.) izviniti se i prihvatiti izvinjenje suge rirati neku akciju (Let’s …) prihvatiti i odbiti ponudu ili molbu govoriti na jednostavan način o svakodnevnim aktivnostima i radnjama riječi u stupcima A i B. • Aktivnosti (kojima se realiziraju vještine). may (potvrdna. 222 . west . • kroz sportove i igre (Tjelesni i zdravstveni odgoj). in front of • Vrijeme. USA. make a phone call INTERDISCIPLINARNI SADRŽAJI Djeca će takoñer učiti jezik i proširivati svoj vokabular oslanjajući se na znanje koje su stekla učenjem nekih drugih školskih predmeta. • koriste ključne metode iz prakse pri radu u parovima ili malim grupama. PROGRAMSKI SADRŽAJI • Teme (tematska područja vezana za svakodnevni život. east.. fast – slow. right.m. behind. koji se razlikuje od kulture do kulture.Smjer. npr. Modalni glagoli can. npr. -ing Antonime u vezi sa datim temama. najčešće. penfriend Kolokacije u vezi sa datim temama.

sarañuje sa kolegama i stručnim savjetnikom.priprema materijal i opremu. DIDAKTIČKO-METODIČKE NAPOMENE U prvim godinama učenja usmjeriti pažnju na razumijevanje. igre riječima.razvija komunikacijske sposobnosti. primjerenosti i postupnosti. predviñenim funkcijama i vještinama). Role playing. proširuje materijal prema datoj situaciji.stvori pozitivnu i zabavnu atmosferu za učenje.razvije vlastiti sistem praćenja i provjeravanja napredovanja svakog djeteta. igre pogañanja su neki oblici koji su se pokazali efikasnim i koje treba primjenjivati.se drži principa jednostavnosti. Trajanje časa ne postavljati kruto. . Ono treba da je u funkciji motivacije djece na daljnji rad i razvijanje naklonosti i ambicije za učenje jezika.• Gramatika (gramatička područja za dati nivo). • Praćenje i vrednovanje treba da je konstantno i provedeno veoma pažljivo i nenametljivo.slobodno oblikuje svoje časove.ne prihvata kruto uputstva data u programu. igranje po ulogama. grupni i individualni pristup. . pretending.procijeni kojim fondom riječi trebaju ovladati djeca u datoj grupi i datim uvjetima. maskiranje. . frontalni.osposobi djecu da samostalno rade tokom časa i kod kuće. . a potom usmenu upotrebu bilo izolovano ili u govornoj interakciji.pažljivo planira svaki čas. kako u nastavnim aktivnostima tako u rasporedu i trajanju časova. pjevanje horsko i pojedinačno. . . razviju i podržavaju zainteresiranost za učenje jezika. 223 .razvija od početka radne navike. • Preporuke Za organizaciju i realizaciju nastave engleskog jezika u trećoj godini učenja i dalje je naglašena potreba za fleksibilnošću. nego da kreativno i fleksibilno kreira svoj rad u okvirima zacrtanog. prilagoditi ga raspoloženju i trenutnim potrebama djece. ali primjereno uvjetima u kojima radi. udžbenicima i priručnicima. • Nastavne metode i oblici rada Koristiti što raznovrsnije nastavne metode i oblike rada. Koristiti igru i pjesmu kao osvježenje i učenje jezika provoditi u razigranom. ponavljanje i na usmenu komunikaciju sa zabavnim aktivnostima. koje imaju za cilj da pobude. za grupe i cijeli razred. .piše pismenu pripremu za svaki čas. I dalje je moguće i poželjno paralelno izvoñenje nastave engleskog jezika sa nastavom drugih predmeta. drama-playing. • Vokabular (koji odgovara datim temama. Nastavnik istovremeno procjenjuje realizaciju zadanih ciljeva i vlastiti učinak. . rješavanje jezičke zagonetke i križaljke. Primjenjivati frontalni i individualni pristup. Koristiti mogućnosti izlaska iz učionice radi neposrednosti i očiglednosti u nastavi. Nastavnik treba da: . .primjenjuje direktni. Napomena nastavnicima: Uvijek imati dovoljno tolerancije i fleksibilnosti prema djeci u samostalnom sastavljanju i izgovoru rečenica. pantomima. . cilj i način rada. kao i rad u manjim i većim grupama i rad u parovima. .praktikuje prvo usvajanje pravilnog izgovora auditivnim putem. . vedrom i privlačnom okruženju. . idući od jednostavnih ka složenijim jezičkim ciljevima. . zadatke za djecu pojedinačno. pogañanje.njeguje poštivanje drugog u toku zajedničkog rada i natjecanja.

kratka objašnjenja nastavnika i pravilno reagira na iste razumije kratke dijaloge na poznatu temu Čitanje i razumijevanje - prepoznaje slova. nego prepoznaje i pravilno upotrebljava osnovne jezičke elemente 224 . ritam i intonaciju u jeziku koji uči razumije jednostavna uputstva. svojoj porodici i prijateljima. izjave. opisuje u nekoliko rečenica poznatu situaciju prepisuje. naglasak. Jezičke vještine Slušanje i razumijevanje Očekivani rezultati / ishodi učenja dijete prepoznaje glasove.2 Evropskog okvira za strane jezike. poštuje ritam i intonaciju rečenice postavlja i odgovara na jednostavna pitanja aktivno učestvuje u razgovoru po modelu može dati jednostavne informacije o sebi. dopunjava i samostalno piše riječi i kraće rečenice zapisuje poznate riječi ili kraće rečenice po modelu piše kratke rečenice ili sastave o sebi i svom okruženju Govor - Pisanje - Znanje o jeziku - Na o vom nivou učenja dijete još uvijek ne stječe znanje o jeziku. upozorenja. naglašava riječi.(3 časa sedmično – 105 časova godišnje) Francuski jezik CILJEVI I REZULTATI ODGOJNO-OBRAZOVNOG RADA U nastavi francuskog jezika u petom razredu osnovne škole djeca treba da prošire programske sadržaje iz IV razreda i teže dostizanju nivoa A1. školi itd. napisane riječi i kratke rečenice čita naglas poznate riječi i rečenice čita i razumije kratki tekst u kojem su mu poznate sve riječi pravilno artikulira glasove. pitanja.

la main) 225 . (à l'école. l'emploi du temps. oncle. i reagirati: 1) Neverbalno: izvršavanjem uputa i nareñenja. povezivanjem nabrojanih riječi sa odgovarajućim brojevima ili simbolima.P isanje kratke čestitke (Joyeux anniversaire à.Jelo i piće . du lait. l'école.Nivo 5.. la vache) .) . blagdana) . popunjavanjem i čitanjem tabela. le bras.. dopadanje. l'hiver) . le livre de mon ami) Rečenica: Osnovni red riječi u potvrdnoj.Dani u sedmici (lundi.. upitnoj rečenici Vokabular . visiter des amis) .Domaće životinje . petit-fils) . Joyeux N oël. odnosno tačnih i netačnih tvrdnji (V i F). negativnoj.. la classe.Proslave (roñendana.. količinu (ici.P oziv na proslavu roñendana . le chien. itd.Dijelovi tijela Funkcije i sposobnosti Djeca će znati: pozdravljati i odgovarati na pozdrave obraćati se ljudima.. ma mère. 2) Verbalno : ponavljanjem riječi.. povezivanjem odreñenih ilustracija sa odgovarajućim tekstom.) . des fruits.Mjeseci u godini (janvier. itd. les livres. la forniture scolaire) . godina učenja francuskog je zik a Razvijanje početnog znanja Teme . nedopadanje. Nove godine. les matières. razred 3. l'automne. dans. b) ČITANJE I REAGIRANJE Djeca će čitati kratke tekstove. izvršavanjem uputa i nareñenja.Atmosfersko vrijeme (Il fait beau..Atmosfersko vrijeme . soeur.Škola i učionica .Jelo i piće (le petit déjeuner. l'élève. upoznavati se identificirati i locirati ljude i predmete opisivati ljude i predmete. označavanjem tačnih / netačnih tvrdnji (V i F). le cheval. aller au marché. bilješki ili rečenica. ces livres) Upitni (Q uelle heure est-il?) Opisni pridjevi (u okviru datih tema) Brojevi: 1 – 100 (desetice) Glagoli: prezent (le présent). la soupe. subjekatski i objekatski padež Pridjevi: Prisvojni (mon ami. de . au match de foot. davanjem kraćih odgovora na pitanja koja je postavio nastavnik ili koja su čula sa audio ili video zapisa. Bonne Année) . Il fait gris. aujourd'hui. mes parents) Pokazni (ce garçon. l'été. neka raspoloženja i stanja i aktivnosti postavljati poznata pitanja i odgovarati na njih tražiti i nuditi pomoć tražiti i davati informacije na jednostavan način izraziti slaganje i neslaganje. cette femme. le déjeuner. aller à la bibliothèque. Il pleut) . vrijeme.. u sebi ili naglas. Gramatika Djeca će koristiti (ali neće učiti o tome): Imenice sa članom u jednini i množini (le livre. l'instituteur. itd. izraza ili čitavih rečenica koje je izgovorio nastavnik ili koje su čula sa audio ili video zapisa.Dijelovi tijela (la tête. mardi.) Zamjenice: Lične. la salade.Godišnja doba i mjeseci . le jus de fruits.Domaće životinje (le chat.. dans la classe. le dîner. upitna i negativna forma) Prilozi: za mjesto. zaokruživanjem tačnog odgovora. le pain.Godišnja doba (le printemps. dopuštanje.Članovi uže i neki članovi šire porodice (maman.. l'omelette.. février. zadovoljstvo Ak tivnosti RECEPCIJA a) SLUŠANJE I REAGIRANJE Djeca će slušati izgovoreni tekst i reagirati: 1) Neverbalno: pokazivanjem / doticanjem predmeta ili dijela tijela koji se spominje. povezivanjem odreñenih ilustracija sa odgovarajućim tekstom. imperativ (l'impératif) Pomoćni glagoli avoir i être (potvrdna.Svakodnevni život (faire des courses.Dani u sedmici .Škola (la classe... beaucoup) Prijedlozi: à..Slobodno vrijeme .. aller au supermarché et acheter du pain.Svakodnevni život (porodica i život u porodici) . grandpère.) . le pied.

uvježbavanje i proširivanje leksičkog fonda. kao i da prepoznaju sličnosti i razlike. elementi dramatizacije – neverbalno u funkciji teatarskog izražavanja) Likovna kultura (crtanje. Djeca usvajaju i nove tehnike učenja stranog jezika kao što su prepoznavanje značenja jezičkih izraza.. upoznavanje sa najpoznatijim francuskim izvoñačima. Djeci se takoñer pruža mogućnost susreta sa govornicima francuskog jezičkog područja i uspostavljanje prvih kontakata razmjenom kratkih pisama ili elektronske pošte. Na taj način kod djece se razvija duh tolerancije. Djeca u nastavi francuskog jezika imaju priliku upoznati kulturu zemlje čiji jezik uče. U ovom uzrastu djeca rado i lako uče prikazujući scenski ono što su usvojila. Nakon usmenog usvajanja postepeno se prelazi na čitanje (prepoznavanje već naučenih riječi) horsko i pojedinačno.DIDAKTIČKO – METODIČKE NAPOMENE Zadaci nastave francuskog jezika u petom razredu su prije svega usmjereni na poticanje interesa za učenje stranih jezika. a potom prepisivanje riječi i kratkih rečenica do usvajanja pravilnog pisanja). oh là là. kao i njihovih vršnjaka u zemljama frankofonskog govornog područja. INTERDISCIPLINARNI SADRŽAJ INTERKULTURALNE VJEŠTINE UČENJE KAKO TREBA UČITI Djeca će učiti francuski jezik i proširivati svoj vokabular oslanjajući se na znanje koje su stekli učenjem nekih drugih školskih predmeta npr. tiens. oblikovanje) Tjelesna i zdravstvena kultura (ples. slikanje. Budući da se odreñene teme iz razreda u razred ponavljaju. itd. način života njenih stanovnika.) Matematika (brojevi) Kultura življenja Djeca će se: upoznati sa kulturom svoje zemlje i učiti da je bolje poštuju i cijene upoznavati sa kulturom naroda francuskog govornog područja i sa nekim osnovnim razlikama izmeñu njihove i francuske kulture učiti da komuniciraju i da se ponašaju u svakodnevnim situacijama na način koji je prirodan za kulturu zemlje čiji jezik uče (et bien. njegovog aktivnog učešća u nastavnom procesu i pokazanih rezultata koje nastavnik kontinuirano prati i ocjenjuje. značaj ishrane za zdravlje. korištenja rječnika i leksikona prilagoñenih njihovom uzrastu i praćenja vlastitog napretka u učenju stranog jezika uz primjenu jezičkog portofolija.) Djeca će učiti da: razvijaju pozitivan stav prema učenju jezika budu odgovorna i aktivna u situacijama kada se uči jezik koriste ključne metode iz prakse pri radu u parovima ili malim grupama ocjenjuju svoje aktivnosti i aktivnosti drugova iz razreda - - - - - 226 . tako da će dramatizacija kratkih dijaloga biti često zastupljen oblik nastavne aktivnosti kada je u pitanju razvoj vještine govora. na usvajanje elementarnih jezičkih sredstava i usvajanje strategija učenja stranog jezika. maternji jezik (svijet bajki i imaginacije. pri čemu je prvenstveno nastavnik onaj kojeg imitiraju i za kojim ponavljaju. Djeca se osposobljavaju za usmenu komunikaciju u jednostavnim svakodnevnim situacijama. muzički instrumenti) Priroda (dijelovi ljudskog tijela.. igre) Muzička kultura (slušanje i pjevanje omiljene vrste muzike. usvajaju ograničen fond riječi i izraza. omogućeno je kontinuirano ponavljanje. te pisanje (prvo preslikavanje. Ocjena iz stranog jezika treba da bude odraz cjelokupnog djetetovog odnosa prema školskim obavezama. namirnice. Praćenje i vrednovanje U petom razredu osnovne škole iskazuju se brojčane ocjene za postignute rezultate u nastavi. sportske aktivnosti. Teme koje se obrañuju u prve tri godine učenja stranog jezika vezane su za svakodnevni život i interese djece ovog uzrasta.

ponavljanje.2 E vropskog okvira za strane jezike.(3 časa sedmično – 105 časova godišnje) Njemački jezik CILJEVI I REZULTATI ODGOJNO-OBRAZOVNOG RADA U nastavi njemačkog jezika u petom razredu osnovne škole treba težiti dostizanju nivo a A1. u petom razredu će se ponuditi i nove tematske cjeline: 1. Dnevne aktivnosti 8. kratkog opisa neke osobe) na ovom nivou učenja jezika dijete ne stječe znanje o jeziku nego prepoznaje i pravilno upotrebljava osnovne jezičke elemente • Čitanje i razumijevanje • • Govor • • • • • • • • • • Pisanje Znanje o jeziku • PROGRAMSKI SADRŽAJI Uz ponavljanje i proširivanje tematskih cjelina obrañenih u trećem i četvrtom razredu. Kupovina 7. Voće i povrće. Životinje (zoološki vrt) 10. poštuje ritam i intonaciju rečenice reproducira napamet naučene stihove i pjesmice zna postavljati pitanja i davati odgovore u toku dijaloga o osnovnim temama učestvuje u razgovoru po modelu daje jednostavne informacije o sebi. Moja soba 3. Karneval 227 . Na igralištu 9. pitanja i uputstva lične prirode ili vezana za neposrednu situaciju i na njih jezički ili nejezički reagirati potrebna mu je znatna pomoć da bi razumio: usporavanje brzine govora. pokazivanje ili prijevod čita naglas poznate riječi i rečenice zna pronaći odreñenu informaciju u jednostavnom tekstu ako je dozvoljeno ponovljeno čitanje pravilno artikulira glasove. pravi greške i kod najjednostavnije usmene produkcije prepisuje. zdrava ishrana 6. dopunjava i samostalno piše riječi i kraće rečenice zapisuje pojedine (poznate) riječi ili kraće rečenice po modelu zna napisati nekoliko rečenica o sebi i o veoma poznatim temama (odgovori na direktno postavljena pitanja. Je zičke vještine • Slušanje i razumijevanje Oček ivani re zultati/ ishodi učenja dijete može razumjeti ograničen broj riječi. naglašava riječi. Boje 5. oklijeva. porodici i prijateljima opisuje u nekoliko rečenica poznatu situaciju pravi pauze. Dijelovi tijela 4. pisanje kratkog pisma. Upoznavanje 2. običnih fraza i rečenica.

davanjem kratkih odgovora na nastavnikova pitanja ili pitanja koja su čula sa kasetofona i sl. te pisanje (preslikavanje. das Auge / die Augen. .reći u koliko sati i u koji dan se nečim bave . was. Kannst du hoch springen? Zoološk i vrt Der Elefant ist groß.imenovati životinje u zološkom vrtu . Ich habe zwei Augen.imperativ za 2. Ich komme um sechs Uhr nach Hause.reći šta znaju uraditi . der Bauch. .pripremati i provoditi jednostavne dijaloge PISANJE Djeca će: .imenovati voće i povrće .dopunjavati izostavljene riječi . Nakon usmenog usvajanja postepeno se prelazi na čitanje (prepoznavanje već naučenih riječi) ..upitne: wer.horsko i pojedinačno. welche (Farbe) Pridjeve u pre dikativnoj upotrebi Glagole : . . Der Vogel kann singen.rješavanjem jednostavnijih zadataka sa višestrukim izborom GOVOR Djeca će: . Zamjenice : . dein. Maine Augen sind blau. unser) . Ich kann schnell laufen aber ich kann nicht hoch springen. die Puppe.pitati za cijenu .razvrstavanjem slika.od ponuñenih riječi rekonstruirati kraće rečenice Gram atik a Djeca će: k oristiti (ali neće učiti o tome): Imenice sa članom u jednini i množini: das Buch. Tomaten mag ich nicht. lice jednine i 2. Maine Nase ist klain. die Bücher. .postavljati jednostavna pitanja .prepisivati pojedinačne riječi.označavanjem tačnih i netačnih tvrdnji 2) Verbalno .nabrojati aktivnosti u slobodno vrijeme . Am Samstag gehe ich nicht in die Schule. pridruživanjem slike tekstu.prezent glagola können i mögen u jednini. Dnevne aktivnosti: Ich früstücke um acht Uhr Wann gehst du in die Schule? Um zwei Uhr. Vo će . warum. der Tisch.Prisvojne zamjenice (mein. ČITANJE I RAZUMIJEVANJE Djeca će .davanjem kraćih odgovora.: Upoznavanje Bist du Peter? Ich komme aus Sarajevo.reći šta vole jesti a šta ne .za izražavanje želje oblik möchte .dopunjavanjem teksta .čitati rečenice i kraće tekstove. Dijelovi tijela: der Kopf.reći koliko nešto košta .negativan i upitni oblik glagola. wie. kupovina: Der Apfel ist rot. pjevati . licu množine .napisati kratko pismo i predstaviti u njemu sebe i svoju porodicu Aktivnosti SLUŠANJE I RAZUMIJEVANJE Djeca će slušati izgovoreni tekst i reagirati 1) Neverbalno . . rečenice i kraće tekstove . der Stuhl. ihr.. povrće. Und du? Moja soba: das Bett. npr. wann.Vještine Djeca će znati: .. Was kostet ein Kilo Bananen? Bananen kosten 1 Euro. .crtanjem.nabrojati aktivnosti kojima se bave u toku dana . der Teddy. Welches Obst magst du?Ich mag Bananen. a potom prepisivanje riječi i kratkih rečenica do 228 . označavanjem tačnih i netačnih tvrdnji 2) Verbalno . sein.rekonstruirati riječi .Lične zamjenice u jednini i u 1. Die Banane ist gelb.povezivanjem slike i slušanog teksta. der Computer.tražiti osnovne informacije u tekstu i reagirati: 1) Neverbalno . ..recitirati. die Nase.. DIDAKTIČKO – METODIČKE NAPOMENE Zadaci nastave njemačkog jezika će i u petom razredu biti usmjereni na poticanje interesa za učenje stranih jezika kao temelja za buduće cjeloživotno učenje. usvajanje strategija učenja stranog jezika.opisati sebe i druge ..imenovati predmete u svojoj sobi ..u prezentu u sva tri lica jednine i prvom licu množine. razvrstavanjem slika.igrati uloge . te razvoj višejezičnosti. Na igralištu Ich spiele Ball und mein Bruder spielt Tennis. Djeca se prvenstveno osposobljavaju za usmenu komunikaciju u jednostavnim svakodnevnim situacijama uz usvajanje ograničenog fonda riječi i izraza pri čemu je prvenstveno nastavnik onaj kojeg imitiraju i za kojim ponavljaju. lice množine Brojeve : do 100 (desetice) Priloge za mjesto i vrijeme Prijedloge u njihovoj funkcionalnoj upotrebi Ve znike und i aber Vokabular Djeca će usvajati novi i proširivati već usvoje ni vokabular koji se odnosi na date teme.. die Tafel.reći koje je nešto boje .crtanjem. Djeca u ovom uzrastu rado scenski prikazuju naučeno tako da će u razvoju vještine govora dramatizacija naučenih modela kratkih dijaloga biti često zastupljen oblik nastavne aktivnosti..odgovarati na pitanja . . na usvajanje elementarnih jezičkih sredstava..

(rječnik sa slikama). kao npr. Muzička kultura. Interkulturalno učenje na ovom nivou se postiže i primjenom odreñenih autentičnih materijala poput dječjih pjesmica. leksikona i sl. slikovnica i drugih multimedijalnih materijala.učiti da komuniciraju i da se ponašaju koji je primjeren kulturi zemlje čiji jezik uče. što omogućava kontinuirano ponavljanje. Djeca će tako učiti jezik i proširivati svoj vokabular oslanjajući se na znanje koje su stekli učenjem nekih drugih školskih predmeta ali i kombinirajući učenje stranog jezika sa aktivnostima „preuzetim“ iz drugih predmeta. Djeca usvajaju i osnovne tehnike učenja stranog jezika. poput . Likovna kultura.praćenja vlastitog napretka u učenju stranog jezika uz primjenu jezičkog portfolija. Interkulturalne vještine Djeca će: . Kultura življenja (moja soba.prepoznavanja značenja jezičkih izraza na osnovu slušanja ili čitanja jednostavnih tekstova. .korištenja njihovom uzrastu prilagoñenih rječnika. njegovog aktivnog učešća u nastavnom procesu i pokazanih rezultata koje će nastavnik kontinuirano pratiti i ocjenjivati. zoološki vrt. Priroda (igralište. uvježbavanje i proširivanje leksičkog fonda. . Tjelesni i zdravstveni odgoj.upoznavati različite kulture i tradicije. . Matematika (brojevi). Praćenje i vrednovanje U petom razredu osnovne škole iskazuju se brojčane ocjene za postignute rezultate u nastavi. kupovina.usvajanja pravilnog pisanja pojedinih riječi i kraćih rečenica. Mogućnost autentičnog susreta sa govornicima kojima je njemački maternji jezik jeste i uspostavljanje prvih kontakata razmjenom kratkih pisama ili elektronske pošte. Teme koje se obrañuju u prve tri godine učenja stranog jezika vezane su za svakodnevni život i interesovanja djece ovog uzrasta kao i njihovih vršnjaka u zemljama njemačkog govornog područja. ljudsko tijelo). Interdisciplinarni sadržaj Programski sadržaj je meñusobno povezan sa drugim predmetima. zdrava ishrana). Ocjena iz stranog jezika odraz je cjelokupnog djetetovog odnosa prema školskim obavezama. Odreñene teme se iz razreda u razred ponavljaju u vidu koncentričnih krugova. Time se kod njih razvija duh tolerancije. u svakodnevnim situacijama na način 229 . Polazeći od vlastitih iskustava djeca u nastavi njemačkog jezika imaju priliku upoznati i stranu kulturu i način života pri čemu prepoznaju sličnosti i razlike.

gdje se u više od 20 zemalja sa više od 250 miliona govornika kao službeni jezik koristi arapski. . . više od 35 miliona ljudi kao drugi strani jezik koristi arapski jezik. Zadaci nastave arapskog jezika su: .razvijanje samostalnosti i kreativnosti. predanosti i preciznosti u učenju jezika razvijanje samostalnosti u govoru putem igara. neophodno je razvijanje svijesti o poznavanju dvaju ili više stranih jezika. . odnosno ovladavanje strategijama učenja (naučiti kako učiti).ovladavanje osnovnim leksičkim. toleranciji. Cilj i zadaci učenja arapskog jezika Cilj učenja arapskog jezika je osposobljavanje djece za usmenu i pismenu komunikaciju na arapskom jeziku o različitim temama iz svakodnevnog života. .upoznavanje sa kulturom naroda čiji se jezik izučava i razumijevanje i poštivanje drugih kultura. kao i sjevernom Afrikom. duhu tolerancije.osposobljavanje djece za samostalno korištenje različitih izvora znanja. CILJEVI I REZULTATI ODGOJNO-OBRAZOVNOG RADA Ciljevi početne nastave arapskog jezika Očekivani rezultati učenja Arapski jezik - učenje jezika. Evropska Unija je multietnička zajednica čiji su opstanak i prosperitet uvjetovani višejezičnošću. Sve prethodno spomenuto govori u prilog neophodnosti učenja arapskog jezika kao jednog od stranih jezika tokom osnovne škole. pjesme i plesa učiniti da učenje arapskog jezika bude zabavno čitanje i pisanje jednostavnih sintagmi i rečenica - ljubav i spremnost za učenje arapskog jezika razumijevanje jednostavnih sadržaja na arapskom jeziku sloboda i samostalnost u govoru čitanje riječi. kozmopolitizmu. fonetskim i gramatičkim minimumom.razvijanje sposobnosti slušanja i meñusobnog uvažavanja. a ne o jeziku razvijanje pozitivnog stava prema učenju jezika razvijanje radoznalosti i kreativnosti razvijanje razumijevanja i logičkog pamćenja razvijanje temeljitosti. . Vijekovima Bosna i Hercegovina ima civilizacijske i privredne veze s Bliskim i Srednjim Istokom. Rezultat takvih razmišljanja je i stav Vijeća Evrope da svaki grañanin Evrope mora poznavati najmanje dva strana jezika. Kroz učenje stranog jezika kod djece se razvija svijest o značaju višejezičnosti.(3 časa sedmično – 105 časova godišnje) Uloga i značaj nastave arapskog jezika Tokom procesa obrazovanja. vezanih za konkretan pojam (samostalno upotrebljenih) čitanje i pisanje jednostavnih sintagmi i rečenica prepisivanje riječi i kratkih sadržaja kratki usmeni i pismeni odgovori dopunjavanje riječi i rečenica 230 .razvijanje motivacije za učenje jezika i zadovoljstva u učenju. Proširivanje opće kulture djeteta kroz upoznavanje s načinom života i tradicijom zemalja u kojima se govori arapski jezik. . Pored toga. . a u okviru nastave stranih jezika.razvijanje samopouzdanja i samopoštovanja. humanizmu i internacionalizmu.razvoj sve četiri jezičke vještine.

sintagme i kraće rečenice. kratki i dugi vokali. varijante pisanja slova. 231 . tašdid. vezivanje slova u riječi. tanwin.PROGRAMSKI SADRŽAJI Teme (opća tematska područja kao osnov za daljnji rad) Funkcije i vještine (usmena i pismena kompetencija) Aktivnosti (pomoću kojih se realiziraju vještine) Gramatika (osnove gramatike za dati nivo) Vokabular (u okviru datih tema) Neophodno je ponoviti osnovne fraze i provjeriti da li su usvojeni: osnovni oblici slova. sukun. pisanje odreñenog člana.

`ala) . min. koji će biti osnova za tvorbu kratkih sintagmi i (imenskih) rečenica Kroz dijalog (igre.Reći koliko je sati (puni sat) .Svakodnevni život .Škola (sportske i kulturne aktivnosti) .Brojati od 1 do 10 .Nabrojati dane u sedmici .Imenovati članove svoje uže porodice .Pokazne zamje nice (za bliže i dalje objekte) .podvlačenjem i bojenjem ilustracija koje se odnose na riječi koje su čuli .izvoñenjem uputstava koje nastavnik izgovara ili koja čuju sa kasetofona 2) Ve rbalno: .voditi kraće dijaloge u parovima sa drugom djecom ili sa nastavnikom . odnosno slaganjem slika redoslijedom koji proistekne iz teksta koji su čuli .recitirati kraće pjesmice .P roslava roñendana.Iskazivanje starosti .kraćim pismenim ili usmenim odgovorima na pitanja .gestikulacijom predstaviti ono što su čuli .Pozd ravljanje upoznavanje . prepoznavanje.Pridjevi (najčešće upotrebljavani) .Opisati jednostavni m rečenicama (imenskim) i ograničenim brojem riječi ljude i predmete u kući .pjevati .pokazivanjem na odreñene ilustracije koje se odnose na riječi koje su djeca čuli.bojenjem navedenih predmeta / osoba .Elementarn a imensk a rečenica . praznika i Funkcije i vje štine Djeca će znati: .Kuća . Gdje su nestale riječi? . lice množine) .lijepljenjem. pjesmice.-Brojevi (do 20) Vok abular Djeca će: Učiti samo osnovni vokabular.Imenovati predmete u školskoj torbi i učionici .povezivanjem ponuñenih riječi u tekstu…itd. imitiranjem povezivanjem pisanih riječi i odgovarajućih ilustracija 2) Ve rbalno: .Upitna re čenica .glumiti PISANJE Djeca najprije prepisuju riječi koje su prije toga usmeno usvojila.P ozdravljati na formalan i neformalan način .Nivo Peti razred 3.Koristiti brojeve do 20 (bez objašnjavanja inkongruencije) . 'ila. GOVOR Djeca će: . .nastavnik ispisuje sintagme/rečenice na tablu.Particip aktivni .ponavljanjem odreñenih riječi koje je izgovorio nastavnik ili koje su čuli sa kasetofona .Osnovne boje (muški i ženski rod) . sebe i druge . godina učenja arapskog jezika Prvi stepen elementarnog znanja Te me . a potom postepeno usvajaju i pravilan način njihovog pisanja kroz vježbe poput: .Prije dlozi (fi. odnosno povezivanjem slike sa tekstom koji čuju. izostavljajući odreñene riječi koje djeca trebaju popuniti) Gramatika .ponavljati riječi nastavnika ili riječi izgovorene sa kasetofona . crtanje i druge vježbe) uvježbavati osnovni vokabular Vokabular treba proširivati u skladu sa temama koje se obrañuju 232 .Upitni izraz (min ayna) .Opisati porodicu.Nabrojati aktivnosti u slobodno vrijeme .popunjavanja sintagmi i rečenica (npr. sintagmi ili rečenica i reagirati: 1) Neve rbalno: .Lične zam je nice (jednina i 1.gestikuliranjem.davanjem kratkih odgovora na nastavnikova pitanja ili pitanja koja su čuli sa kasetofona ČITANJE I RAZUMIJEVANJE Djeca će prepoznati jednu ili više napisanih riječi.Nabrojati ograničen broj odjevnih predmeta Aktivnosti SLUŠANJE I RAZUMIJEVANJE Djeca će slušati izgovoreni tekst i reagirati 1) Neve rbalno: . ponavljanje.P redstaviti sebe i druge .Odreñeni i neodreñeni član .Gramatički že nski rod (nastavci za ženski rod) .dopunjavanjem izostavljenih riječi ili sintagmi u tekstu .

. DIDAKTIČKO – METODIČKE NAPOMENE U prvim godinama učenja arapskog jezika pažnju treba usmjeriti na aktivnosti koje imaju za cilj da razviju zainteresiranost djece za učenje jezika. pripremajući materijale/opremu koja je potrebna u učionici. Ocjena treba da bude odraz cjelokupnog odnosa djeteta prema školskim obavezama. zajedničkom šetnjom kroz park. pripremajući zadatke za pojedinu djecu. Arapski jezik se na ovom nivou uči kroz različite jezičke igre. plesom. Igre doprinose povećanju aktivnosti djece. Ukoliko se u nastavni proces integriraju igre. marljivost. uporeñivati je sa vlastitom kulturom i razvijati pozitivan stav prema različitosti. Nastavnik treba da: pažljivo planira svaki čas. Postojanje i njegovanje 233 . postavljajući ciljeve. Praćenje i vrednovanje U petom razredu osnovne škole iskazuju se brojčane ocjene za postignute rezultate.rekonstruiranje riječi od ponuñenih slova . Nastavnik treba kontinuirano pratiti i ocjenjivati rad svakog djeteta. Interdisciplinarni sadržaji U svim oblastima sadržaj je povezan sa drugim školskim predmetima: crtanjem. te planirajući trajanje svakog segmenta aktivnosti u učionici. poboljšanju njihovih jezičkih znanja. procjeni kojim fondom riječi djeca trebaju ovladati u datoj grupi i datim uvjetima. (Priroda). Razvija se takmičarski duh. Interkulturalne vještine Djeca će: upoznati kulturu i običaje različitih zemalja u kojima se govori arapski jezik. razvija kod djece radne navike. rado insceniraju naučene dijaloge. ples. ponavljanje. potičući ih da maksimalno koriste vlastite talente i sposobnosti. Rad u parovima ili grupama doprinosi dinamici časa i većoj angažiranosti djece. kao i njegovanju prisnijih odnosa izmeñu djece i nastavnika. Preporuke - - - Kod organizacije nastave arapskog jezika u trećoj godini učenja. prirodu i sl. razvija pozitivnu atmosferu u učionici. te izmeñu same djece. preporuke se odnose prvenstveno na to da djeca rado prihvataju i provode proces imitiranja i ponavljanja. pjesmu. oblikovanjem (Likovna kultura). pjevanjem (Muzička/glazbena kultura). sa postepenim uvoñenjem čitanja i pisanja. piše pismene pripreme za svaki čas. grupe i cijeli razred. detaljno razrañujući načine kako da ih postigne. razvija komunikacijske sposobnosti kod djece. razvija vlastiti sistem praćenja i provjeravanja napredovanja svakog djeteta. poštuje osnovne didaktičke principe primjerenosti i postupnosti. odgovornost i motivaciju za učenje. kao i dodatne materijale u slučaju neočekivanih situacija. igrom (Tjelesni i zdravstveni odgoj). kontrolira i razvija kod djece pravilno usvajanje izgovora. uspostavljanju prijatnije atmosfere u učionici. njihove prednosti su velike. kreativno i fleksibilno kreira svoj rad u okviru zacrtanih ciljeva. a u skladu sa uvjetima u kojima radi.takmičenje u pisanju brojeva itd. stvara živa atmosfera u učionici.

njihov položaj na brojevnoj polupravoj i njihovu strukturu .s lakoćom uporediti ma koja dva višecifrena broja .sigurno izvoditi osnovne računske operacije u N 0 .prepoznati i rješavati osnovne oblike jednačina i nejednačina u N 0 .poznavanje i upotreba matematičkih simbola .140 časova godišnje) PODRUČJA CILJEVI Stican je znan ja: .izvesti jednostavnija praktična mjerenja i računanja površina i zapremina Znan je Razvijanje vještina i sposobnosti: usporeñivanja nizanja slijeñenja niza uputa prostornog organiziranja i orijentiranja vizuelizacije i vizuelnog grupiranja procjenjivanja prepoznavanja obrasca induktivnog mišljenja induktivnog i analognog zaključivanja različitih načina matematičkog izražavanja i komuniciranja matematičkog jezika prikupljanja. elementi.mjeriti.prave i poluprave i crtanju (modela) prave i poluprave . vrste). obilježavanje. trouglove (crtati i klasifikovati) . a naročito o pravom uglu i nekim njegovim dijelovima (polovini i trećini) .prepoznati.takmičarskog duha tijesno je povezano s motivacijom za učenje jezika.koristiti pomagala za crtanje uglova. obilježavanje. kocke) iz modela njihovih mreža i na druge načine .izraditi modele 1 cm3 i 1 dm3 .usvajanje znanja o višecifrenim brojevima i njihovoj strukturi . elementi.rješavati brojevne izraze .prepoznati i rješavati zadatke date riječima (i problemske zadatake) .prepoznati i crtati pravougonike (spec. razumjeti i pravilno koristiti matematičke simbole .izraditi modele 1 mm2. površine (pravougaonika). 1 cm2 . selekcije i korištenja informacija Sposobnosti i vještine Dijete će moći: . kvadrate) . a naročito o pravouglom trouglu . o zapremini kvadra (mjerenje i računanje) . jediničnim zapreminama.o jediničnim zapreminama.o trouglovima (prepoznavanje.prepoznati brojeve prvog miliona i brojeve skupa N 0.izvoditi jednostavnije zaključke (a+ b = b+a. 1 dm2 i 1 m2 .uglove (crtati i klasifikovati). jediničnim površinama.formiranje pojmova brojeva prvog miliona i skupa brojeva N0 .formiranje pojmova i usvajanje procedura četiri osnovne računske operacije u skupu N 0 . o površini pravougaonika (mjerenje i izračunavanje) .izraditi modele kvadra (spec. Matematika (4 časa sedmično . a • b = b •a . vrste). trouglova i pravougaonika . Izlasci djece u prirodu su takoñer prilika za igre i pjesmice na arapskom jeziku. zapreminu (kvadara) uz prethodno procjenjivanje i pravilan izbor jedinične mjere .o izračunavanju površine kvadrata . a •( b+c) = a • b + a•c i slične) .o jednačinama i nejednačinama s nepoznatom „na jednom mjestu“ .važnost procjene i provjere rezultata . u drugim predmetima i svakodnevnom životu .sa sigurnošću obavljati računanja u N0 .upotrebe brojeva u različtim kontekstima.modelirati brojevne izraze prema datim (tekstualnim) uvjetima .o rješavanju aritmetičkih (brojevnih) izraza .formiranje pojmova brojevne crte brojeva skupa N 0 .o izračunavanju zapremine kocke OČEKIVANI REZULTATI Dijete će znati: .o jediničnim površinama.o uglovima (prepoznavanje.koristiti se induktivnim i analognim mišljenjem u rješavanju različitih zadataka i problema 234 .

x ± a ≥ b 3. umanjenika i umanjitelja Rješavanje jednačina oblika: x ± a = b. a ± x = b . a ± x < b. a ± x > b. posebno kolektivnog (timskog) rada pozitivnim crtama ličnosti važnosti radovanja ličnom uspjehu i uspjehu drugih ocjenjivanja i samoocjenjivanja na osnovu objektivnog i konstruktivnog vrednovanja samopouzdanja. pisanje i uporeñivanje brojeva prvog miliona Klase i razredi.000 2. samoaktualizacije uloge kritičkog mišljenja i zaključivanja u donošenju različitih odluka Dijete će: pokazivati više zanimanja za timski rad i socijalizaciju naučiti da sasluša argumentaciju i kritički preispituje lične stavove i stavove drugih prepoznavati vrijednosti unutrašnjeg (nehedonističkog) života i unutrašnje nagrade poboljšati vlastitu „listu“ motiva. Jedinica i nula u dijeljenju Množenje broja dekadskom jedinicom i višekratnikom broja deset. SABIRANJE I ODUZIMANJE BROJEVA U PRVOM MILIONU Sabiranje i oduzimanje brojeva u prvoj hiljadici . BROJEVI PRVOG MILIONA Čitanje. Nepromjenljivost zbira i primjena Zavisnost razlike od umanjenika i umanjioca.Razvijanje spoznaja o društvenim vrijednostima: uvažavanja argumentacije u branjenju ličnih stavova i stavova drugih važnosti donošenja sudova na osnovu provjerenih činjenica i izgrañenih kriterija rada. Mjesne vrijednosti cifara Brojevna crta 1.000. x ± a ≤ b .000 – ponavljanje Zapisivanje brojeva u obliku zbira višekratnika dekadskih jedinica Čitanje. MNOŽENJE I DIJELJENJE U PRVOM MILIONU Množenje u prvom milionu kao sabiranje jednakih sabiraka. nula kao sabirak) Primjena osnovnih svojstava sabiranja u računanju Brojevni izrazi sa sabiranjem i oduzimanjem Zavisnost zbira od sabiraka. Nepromjenljivost razlike i primjena Oduzimanje zbira od broja Brojevni izrazi sa sabiranjem i oduzimanjem koji sadrže slovo (promjenljivu) Odreñivanje nepoznatog sabirka.ponavljanje Povezanost sabiranja i oduzimanja . pisanje i uporeñivanje brojeva do 1. Množenje jednocifenim brojem Nula i jedinica kao činioci/faktori Dijeljenje kao obrnuta operacija množenju. (x ± a)± b = c Nejednačine oblika: x ± a < b. Množenje dekadskom jedinicom Dijeljenje broja dekadskom jedinicom Množenje zbira i razlike brojem (Distributivnost množenja prema sabiranju i oduzimanju) Dijeljenje zbira i razlike brojem Pismeno množenje i dijeljenje jednocifrenim brojem 235 . asocijativnost.ponavljanje Sabiranje i oduzimanje brojeva u prvom milionu (usmeni postupak) Sabiranje i oduzimanje brojeva u prvom milionu Sabiranje i oduzimanje brojeva u prvom milionu (pismeni postupak) Osnovna svojstva sabiranja (komutativnost. x ± a > b. emocija i doživljaja prepoznati važnost matematičkih znanja u rješavanju problema i sveprisutnost matematike u univerzumu Vrijednosti i stavovi NASTAVNI PROGRAM MATEMATIKE Programski sadržaji 1.

Izračunavanje površine kvadra (spec. x : a = b. kvadrata) Mreža kvadra (spec. jednakokraki i jednakostraničan trougao . POVRŠINA PRAVOUGAONIKA 2 2 2 2 2 Modeliranje pravougaonika od kvadrata. a · x ≥ b. 1 cm . rastavljanje pravougaonika na kvadrate Uporeñivanje i mjerenje površine pravougaonika Jedinične mjere za površinu (1 m . Uporeñivanje i mjerenje zapremine kvadara Jedinične mjere za zapreminu (1 m . zapremina kvadra (specijalno kocke) – zadacima iz prakse DIDAKTIČKO-METODIČKE NAPOMENE 236 . UGAO Par polupravih sa zajedničkom početnom tačkom . Skup prirodnih brojeva (N) i skup N0. oštri i tupi ugao Uglovi tangram figura Mjerenje uglova tangram figura polovinom pravog ugla 6. 1 a. x · a = b. TROUGAO Stranice. Raznostraničan. kocke) Kvadratni oblici i kvadratni brojevi 8. a · x < b. rastavljanje kvadra na kocke.ugao Kraci i vrh ugla.crtanje Crtanje tangram-figura Izračunavanje obima trougla 7. a : x = b Nejednačine oblika: a · x > b. kocke). 1 cm . vrhovi i uglovi trougla. sa zagradama i bez zagrada Sastavljanje jednostavnijih brojnih izraza koji odgovaraju tekstualnim zadacima 4. ZAPREMINA KVADRA (SPECIJALNO KOCKE) 3 3 3 3 3 Modeliranje kvadra od kocki. SKUP PRIRODNIH BROJEVA (N) I SKUP N O Primjeri brojeva koji su veći od miliona. x : a < b 3.crtanje. BROJNI IZRAZI Brojni izrazi sa operacijama različitog reda (stepena). Obilježavanje uglova Uporeñivanje uglova Pravi. 1 dm . Tablica sa razredima/klasama cifara. 1 km ) Izračunavanje zapremine kvadra (specijalno kocke) Površina kvadra i kocke. Brojna poluprava brojeva skupa N0. Pravougli trougao . 1 km ) Izračunavanje površine pravougaonika (spec. 5. 1 ha.Pismeno množenje i dijeljenje dvocifrenim brojem Pismeno množenje trocifrenim brojem Osnovna svojstva množenja i primjena (komutativnost i asocijativnost množenja) Zavisnost proizvoda od činilaca (faktora) Nepromjenljivost proizvoda i primjena Zavisnost količnika od djeljenika i djelitelja Nepromjenljivost količnika i primjena Množenje i dijeljenje proizvoda brojem Množenje i dijeljenje korištenjem olakšica Brojevni izrazi u prvom milionu s množenjem i dijeljenjem koji sadrže promjenljivu (slovo) Jednačine oblika: a · x = b. 1 mm . 1 dm . BROJEVI VEĆI OD MILIONA. Upisivanje brojeva u tablice. 1 mm . a · x ≤ b.

Zadnjom konstatacijom ne misli se na umanjivanje značaja pismenog računanja na razvoj široke lepeze sposobnosti djeteta. a poslije toga i pravougaonika. na osnovu definicija računskih operacija i komponenti koje ih čine. Posebnu pažnju treba obratiti kod formiranja pojma pravog ugla. POVRŠINA PRAVOUGAONIH OBLIKA Dosadašnja iskustva i pokušaji (u četvrtom razredu osmogodišnje osnovne škole) u pomalo deduktivnom zasnivanju učenja površine pokazali su da je taj pristup bio neshvatljiv za veći broj djece. jednačine i nejednačine rješavati. Slično. UGAO I TROUGAO Imajući u vidu da djeca geometrijske sadržaje u početnoj nastavi matematike usvajaju polazeći od konkretnog. poučavanje u znanjima o uglu i trouglu treba započeti od konkretnih rogljastih oblika (tijela) iz okruženja. nego te postupke treba vezivati za rješevanje različitih logičkih. problemskih. odnosno u skupu brojeva N0. Moguće je koristiti izraz preko svakog broja. isključivo. kada su u pitanju usmena računanja. Nastavnik treba biti duboko svjestan važnog zakona konzervacije zapremine koju 237 . Posebnu pažnju potrebno je posvetiti poimanju skupa prirodnih brojeva i važnom svojstvu beskonačnosti. Pismenom računanju dati adekvatan (ne prevelik) značaj. brojni i perceptivno predodžbeni. Rješavanje jednačina i nejednačina. ne smije biti samo sebi svrha. ali sa dominacijom brojnog pristupa. može se dosta uspješno razviti pojam zapremine (kvadra). a posebno praktičnih zadataka. Kao i u matematičkim sadržajima prethodnih razreda. Koristeći prirodnu sklonost djeteta ka igri i istraživanju. površinu kvadra treba postaviti u kontekst učenja i vježbanja površine pravougaonika.BROJEVI PRVOG MILIONA Sadržajima ove tematske cjeline prirodno se proširuju i produbljuju znanja koja su djeca stekla u okviru tematske cjeline hiljada. Ovdje preporučujemo da se učenje o mjerenju površine isključivo veže za mjerenje površine pravougaonika. I ovdje će se koristiti sva tri pristupa: skupovni. s obzirom na njegovu malu upotrebu u savremenom životu. Izračunavanje površine pravougaonika ne smije se pretvoriti u formalizam koji „ogoljava“ postupak izračunavanja površine do tabličnog množenja brojeva. doživljajnog. Izvanredno nastavno sredstvo za to je tangram . Korištenje origami tehnika (tehnike presavijanja papira) pokazalo se kao izvanredna mogućnost u formiranju pojma pravog ugla i u uporeñivanju uglova. Sva pravila i zakonitosti o brojevima i računskim radnjama iz prve hiljade uvode se i provjeravaju i u skupu brojeva prvog miliona.set figura. Bitno je da djeca praktičnim modeliranjem (isijecanjem u papiru) jediničnih površina (kvadrata) formiraju pravilne predodžbe o površini kvadrata. RAČUNSKE OPERACIJE U PRVOM MILIONU Svi metodički postupci koji su se koristili prilikom usvajanja računskih operacija u prvoj hiljadi koriste se i kod usvajanja računskih operacija u prvom milionu. MJERENJE I RAČUNANJE ZAPREMINE KVADRA I ovdje treba početi od modeliranja jediničnih zapremina (kocki). Pojam beskonačnosti treba kod djece razvijati samo intuitivno i uz izbjegavanje riječi beskonačno. Jednakokrakom i pravouglom trouglu treba pristupiti s posebnom pažnjom. u kojima je nepoznata „na jednom mjestu“.

238 .dijete može doživjeti slaganjem različitih kvadara od jednakih kocki i oblikujući kvadre od plastelina.

razvrstavanja. kultura rada . unutrašnja motiviranost.. nizanja i slijeñenja niza uputa Prostorno organiziranje i orijentiranje Vizuelno grupiranje. klasificiranja. nizanja i slijeñenja niza uputa Prostorno organiziranje i orijentiranje Vizuelno grupiranje i procjenjivanje Induktivno mišljenje Razvijanje prostorne organizacije i orijentacije Različiti načini matematičkog izražavanja i komuniciranja korištenjem matematičkog jezika.) Koriste udžbenik i literaturu Dosljedno izvršavaju sve zahtjeve nastavnika u individualnom. grupnom i frontalnom radu Uredno pišu sve informacije koje AKTIVNOSTI NASTAVNIKA Izvodi sadržaje iz nastavnog plana i programa. čitan je i pisanje brojeva koji su veći od hiljade Povezanost brojeva i skupova Dekadske jedinice i višekratnici dekadskih jedinica do miliona Cifre. jasan osjećaj vlastitih moći i limita Adaptivnost i fleksibilnost u prihvatanju promjena Inovacije i otvorenost za nove ideje i informacije Uvažavanje različitosti. uporeñivanja. unutrašnja motivisanost. Uporeñivanje brojeva prvog miliona Brojevi polindromi SPOSOB NOSTI Razumijevanje materije i problema Razvijanje pamćenja. brojevnih linija.. mjesečne i dnevne planove rada P riprema nastavnu tehniku i tehnologiju Izrañuje didaktički materijal P rimjenjuje modele interaktivne nastave Bira zadatke i probleme usklañene u mogućnostima Ostvaruje produktivnu stvaralačku atmosferu i pozitivno ozračje u odjelu Vodi evidenciju svojih zapažanja o napredovanju djece Koristi različite metode i strategije u praćenju postignuća i sposobnosti djece Redovito ocjenjuje rad djece i vodi uredne zabilješke SABIRANJE I ODUZIMANJE BROJEVA U PRVOM MILIONU Nealgoritamsko (usmeno) sabiranje i oduzimanje brojeva u prvom milionu Sabiranje i oduzimanje brojeva u prvom milionu Algoritamsko (pismeno) sabiranje i oduzimanje brojeva u prvom milionu Svojstva sabiranja i oduzimanja brojeva u prvom milionu Nula kao sabirak Razumijevanje materije i problema Razvijanje pamćenja.. razvrstavanja. grupnom i frontalnom radu Uredno pišu sve informacije koje im daje nastavnik. tolerancija Podrška drugima i servilna orijentacija Savjesno preuzimanje odgovornosti za ostvarenja Optimizam. osnovna (brojevna) i mjesna vrijednost cifre Veze brojeva i tačaka poluprave Ureñenost skupa brojeva prvog miliona. kreira godišnji.. Razvijanje prostorne organizacije i Samopouzdanje. brojevnih linija . volja za rad i kultura rada: pozitivan odnos prema radu i rezultatima svog rada i rada svojih drugova Značaj ocjenjivanja rezultata rada i važnost samokontrole Značaj znanja o brojevima i kvantitativnim odnosima Interes za rješavanje problema i zadataka timskim radom Procjenjuju i vrednuju vlastite stavove i stavove drugih Poštivanje pravila obrazovne igre i aktivnosti uopće AKTIVNOSTI DJECE Aktivno učestvuju u svim socijalnim oblicima nastavnog rada Prate izlaganja nastavnika Sarañuju u kreiranju obrazovnih situacija Pomažu nastavniku u izradi i kreiranju nastavnih sredstava i obrazovnih situacija (modela brojeva. te stvaralačko i logičko razmišljanje. klasifikacije. induktivno mišljenje.NASTAVNI PROGRAM MATEMATIKE ZA PETI RAZRED SADRŽAJI BROJEVI PRVOG MILIONA ZNANJE Vezana za prvu hiljadicu brojeva Prepoznavanje .) Koriste udžbenik i literaturu Dosljedno izvršavaju sve zahtjeve nastavnika u individualnom. Uče kod kuće i rade domaće zadatke Aktivno učestvuju u svim socijalnim oblicima nastavnog rada Prate izlaganja nastavnika Sarañuju u kreiranju obrazovnih situacija Pomažu nastavniku u izradi i kreiranju nastavnih sredstava i obrazovnih situacija (modela brojeva. uporeñivanja. pozitivan odnos prema radu i rezultatima svog rada i rada svojih drugova Značaj ocjenjivanja rezultata rada i važnost samokontrole Značaj znanja o Izvodi sadržaje iz nastavnog plana i programa. kreira godišnji. volja za rad. . Razvijanje mašte i percepcije Odvajanje bitnog od nebitnog Vještina odabiranja inovacija. procjenjivanje. prostorne organizacije i orijentacije Konvergentna i divergentna produkcija ideja Pamćenje i odabir informacija koje je potrebno upamtiti Evaluacija efikasnosti učenja i rada. te stvaralačko i logičko razmišljanje Razvijanje mašte i percepcije Odvajanje bitnog od nebitnog Vještina odabiranja inovacija. mjesečne i dnevne planove rada P riprema nastavnu tehniku i tehnologiju i izrañuje didaktički materijal P rimjenjuje modele interaktivne nastave Bira zadatke i probleme usklañene u mogućnostima Ostvaruje 239 . VRIJEDNOSTI STAVOVI PONAŠANJA Samopouzdanje. jasan osjećaj vlastitih moći i limita Adaptivnost i fleksibilnost u prihvatanju promjena Inovacije i otvorenost za nove ideje i informacije Savjesno preuzimanje odgovornosti za ostvarenja Optimizam.

. pozitivan odnos prema radu i rezultatima svog rada i rada svojih drugova Značaj ocjenjivanja rezultata rada i važnost samokontrole Značaj znanja o brojevima i kvantitativnim odnosima Interes za rješavanje problema i zadataka timskim radom.. oštrog i tupog ugla Označavanje trougla Prepoznavanje pravouglog trougla Prepoznavanje jednakostraničnog. klasifikovanja.o. prepoznavanja i korištenje obrasca Induktivno analogno zaključivanje Praćenje niza uputa (algoritam) brojevima i kvantitativnim odnosima Interes za rješavanje problema i zadataka timskim radom Procjena i vrednovanje vlastitih stavova i stavova drugih Poštivanje pravila obrazovne igre i aktivnosti uopće im daje nastavnik Uče kod kuće i rade domaće zadatke produktivnu stvaralačku atmosferu i pozitivnu klimu u razredu Vodi evidenciju svojih zapažanja o napredovanju djece Koristi različite metode i strategije u praćenju postignuća i sposobnosti djece Redovito ocjenjuje rad djece i vodi uredne zabilješke BROJNI IZRAZI BROJEVI VEĆI OD MILIONA SKUP PRIRODNIH BROJEVA (N) I SKUP NO Osnovne informacije o prirodnim brojevima i brojevnoj polupravoj prirodnih brojeva UGAO Prepoznavanje ugla Označavanje ugla Prepoznavanje pravog. brojevnih linija. jednakokrakog trougla Crtanje trougla i (specijalno) pravouglog trougla Prepoznavanje i crtanje tramfigura TROUGAO Razumijevanje materije i problema Razvijanje pamćenja. volja za rad Kultura rada.MNOŽENJE I DIJELJENJE U PRVOM MILIONU Množenje u prvom milionu kao sabiranje više jednakih brojeva Nealgoritamsko (usmeno) množenje Algoritamsko (pismeno) množenje brojeva Dijeljenje u prvom milionu kao suprotna r. stvaralačkog i logičkog razmišljanja Razvijanje mašte i percepcije Odvajanje bitnog od nebitnog Vještina odabiranja informacija. Procjena i vrednovanje vlastitih stavova i stavova drugih Poštivanje pravila obrazovne igre i Aktivno učestvuje u svim socijalnim oblicima nastavnog rada Prati izlaganja nastavnika Sarañuje u kreiranju obrazovnih situacija Pomaže nastavniku u izradi i kreiranju nastavnih sredstava i obrazovnih situacija (modela brojeva. uporeñivanja Prostorno organiziranje i orijentiranje Vizuelno grupiranje Procjenjivanje Induktivno mišljenje Razvijanje prostorne organizacije i orijentacije Različiti načini Savjesno preuzimanje odgovornosti za ostvarenja Optimizam. uopćavanja Praćenje niza uputa (algoritam) Uopćavanja. kreira godišnji mjesečne i dnevne planove rada Priprema nastavnu tehniku i tehnologiju Izrañuje didaktički materijal P rimjenjuje modele interaktivne nastave Bira zadatke i probleme usklañene u mogućnostima (individualizirano pristupanje djeci kroz primjenu zadataka na više 240 ..) Koristi udžbenik i literaturu Dosljedno izvršava sve Izvodi sadržaje iz nastavnog plana i programa. unutrašnja motivisanost. množenju Nealgoritamsko (usmeno) dijeljenje brojeva Algoritamsko (pismeno) množenje brojeva Jedinica i nula u množenju i dijeljenju Svojstva računskih operacija Prepoznavanje i računanje brojnih izraza orijentacije Različiti načini matematičkog izražavanja i komuniciranja korištenjem matematičkog jezika. oštrog i tupog ugla Crtanje pravog. razvrstavanja. prostorne organizacije i orijentacije Konvergentna i divergentna produkcija ideja Pamćenje i odabir informacija koje je potrebno upamtiti Evaluacija efikasnosti učenja i rada Apstrahiranja i konkretizacija vizuelnog pamćenja..

Ostvaruje produktivnu. Odvajanjem bitnog od nebitnog. P raćenje niza uputa (algoritam). prepoznavanja i korištenje obrasca. aktivnosti uopće zahtjeve nastavnika u individualnom. prostorne organizacije i orijentacije Konvergentna i divergentna produkcija ideja Pamćenje i odabir informacija koje je potrebno upamtiti Evaluacija efikasnosti učenja i rada Apstrahiranje i konkretizacija vizualnog pamćenja. Mjerenje površine pravougaonika Izračunavanje površine pravougaonika (specijalno kvadrata) i kvadra (specijalno kocke) Jedinične zapremine Mjerenje zapremine kvadra Izračunavanje zapremine kvadra (specijalno kocke) ZAPREMINA KVADRA (SPECIJALNO KOCKE) matematičkog izražavanja i komuniciranja korištenjem matematičkog jezika. uvažavajući i samoocjenjivanje djece zasnovano na utvrñenim kriterijima 241 . koja dijete treba usvojiti. Induktivno analogno zaključivanje.POVRŠINA PRAVOUGAONIKA Jedinične površine. srednjeg i visokog nivoa. uopćavanja Praćenje niza uputa (algoritam) U općavanja. grupnom i frontalnom radu Uredno piše sve informacije koje mu daje nastavnik Uči kod kuće i radi domaće zadatke nivoe složenosti). precizira znanja: dovoljnog. stvaralačku atmosferu i stvaralačku i pozitivnu klimu u odjeljenju Vodi evidenciju svojih zapažanja o napredovanju djece Koristi različite metode i strategije u praćenju postignuća i sposobnosti djece Redovito ocjenjuje rad djece i vodi uredne zabilješke U evaluaciji i ocjenjivanju koristi različite oblike i strategije.

da su plodovi pojedinih biljaka jestivi. 6. svojoj porodici. fotosintezi. znati kako se vrši oplodnja biljaka oprašivanjem ⇒ Da različite biljke imaju različita plodove. gajenim biljkama. uzgoju i zaštiti biljaka ⇒ Uzgoju i zaštiti životinja. 3. PONAŠANJE ⇒ ⇒ ⇒ NASTAVNI SADRŽAJI / Teme 1.stablo (graña i funkcija) . objasniti proces fotosinteze. praviti razliku izmeñu cvijeta i cvata. kako biljke proizvode hranu i kisik. grañi i funkciji biljaka. STAVOVI. cvijetu i cvatu. grañu i funkciju biljaka i način na koji biljke dišu. a one koje uzgaja čovjek gajenim. oprašivanju i oplodnji biljaka ⇒ Raznovrsnosti i rasprostranjenosti plodova i sjemenki. biljkama kao proizvoñačima hrane i kisika. te donositi odgovarajuće zaključke koristiti vlastitu kreativnost i maštu za rješavanje problema koristiti jednostavan naučni jezik za saopštavanje ideja. značaju biljaka za čovjeka ⇒ Divljim i samoniklim biljkama. značaju biljaka za čovjeka ⇒ Da se biljke koje u prirodi same rastu nazivaju divljim. 7. ⇒ Nabrojati i opisati životne zajednice. njihovoj potrebi za hranom i kisikom. 2. 242 . vrste uzgajanih životinja i njihovom životu. kako djeca mogu dati svoj doprinos očuvanju životne sredine ⇒ ⇒ ⇒ ⇒ ⇒ ⇒ koristiti prethodna iskustva koristiti odreñene kriterije za prikupljanje i zapisivanje podataka uz pomoć nastavnika razvijati plan istraživanja pratiti redoslijed uputstava pri istraživanju i mjerenju uz pomoć nastavnika procjenjivati relevantnost podataka i informacija praviti jednostavna poreñenja.(2 časa sedmično – 70 časova godišnje) Priroda CILJEVI I REZULTATI ODGOJNO-OBRAZOVNOG RADA PODRUČJA UČENJA CILJEVI Djeca će steći znanje o: ⇒ Životnim zajednicama.korijen (graña i funkcija) . načine uzgoja i zaštite biljaka ⇒ Načine uzgoja životinja. Životne zajednice Biljke – proizvoñači hrane i kisika Graña i funkcija biljaka . ponašanju ⇒ Da je ekologija nauka o očuvanju životne sredine.list (graña i funkcija) Disanje biljaka Fotosinteza Cvijet i cvat Oprašivanje biljaka 4. okolini i učenju kao cjeloživotnom procesu SPOSOBNOSTI I VJEŠTINE ⇒ ⇒ VRIJEDNOSTI. načinu razmnožavanja i njihovo. disanju biljaka. prema drugima. i za imenovanje i opis živih bića.izdanak (graña i funkcija) . tvari. te poreñenjem svojih predviñanja sa stvarnim rezultatima ⇒ sistematiziranje znanja ⇒ prezentiranje postignutih rezultata Djeca će razviti pozitivne vrijednosti i stavove: ⇒ prema sebi samima. razmnožavanju i ponašanju životinja ⇒ Ekologiji i očuvanju životne sredine OČEKIVANI REZULTATI Djeca znaju. raspravljati o tome šta se dešava i u kojim uvjetima. 5. pojava i procesa u prirodi i društvu pokazivati više samopouzdanja i odgovornosti poštivati različite stavove prepoznavati ulogu nauke za razumijevanje svijeta u kojem žive i za poboljšanje kvaliteta života ZNANJE Djeca će: ⇒ razvijati kritičko razmišljanje ⇒ sposobnost planiranja ⇒ provoñenje istraživanja ⇒ izvoditi mjerenja ⇒ dobivati i prezentirati dokaze ⇒ razmatrati dokaze i vršiti procjene ⇒ prenositi informacije putem individualnog i timskog rada kroz: ⇒ traženje ideja i provoñenje jednostavnih posmatranja i ogleda.

te priprema pojmovne podloge za buduće predmete prirodnih nauka u višim razredima. Način realizacije izvanučioničke nastave bi planirale škole u ovisnosti o svojim mogućnostima. tj. 10.8. Njegove specifičnosti se ogledaju u mogućnostima objedinjavanja i povezivanja prirodoslovnih cjelina koje se odnose na različita područja prirode i svijeta u širem smislu riječi. prate i bilježe prirodne pojave i procesi. 17. očuvanje životne sredine Fizikalna svojstva tvari/tvar ili supstanca. 9. 16. 12. prakticirati izvanučioničku nastavu gdje se posmatraju. 13. Gdje god je moguće nastavni sadržaji koje planira nastavnik trebali bi se držati načela aktuelnosti u neposrednom okruženju djeteta i lokalnoj zajednici. Takav način pristupa predmetu priprema dijete za cjelovit način shvatanja i rješavanja problema. Kod planiranja nastave prirode na umu se moraju imati iskustveno i interaktivno učenje. Oplodnja biljaka Raznovrsnost plodova i sjemenki Rasprostranjenost sjemenki i plodova Značaj biljaka za čovjeka Divlje (samonikle) i gajene biljke Uzgoj i zaštita biljaka Uzgoj i zaštita životinja Životinje i njihova potreba za hranom i kisikom (razmnožavanje i ponašanje životinja) Ekologija. problemski orijentirana nastava i primjeri iz svakodnevnog života i okruženja u kojem dijete živi. uzorak O tijelima DIDAKTIČKO-METODIČKE NAPOMENE Priroda je novi nastavni predmet u V razredu devetogodišnje osnovne škole. kao malo koji predmet u cjelokupnom školovanju. Da bi se taj cilj u potpunosti ostvario. 18. 243 . Stoga Priroda. neophodno je. fiziku i hemiju. hemijskih i fizikalnih procesa. 15. 14. doprinosi stvaranju djetetove cjelovite slike o svemu što nas okružuje u svijetu. 11. što je više moguće. To okruženje je potrebno spoznavati sa aspekta bioloških.

situacija za zaključivanje. pravljenje zbirki korijena. zaključivanje.TEME ZNANJE SPOSOBNOSTI I VJEŠTINE VRIJEDNOSTI. o uvjetima života i rasta biljaka i životinja u životnim zajednicama. njihovim osnovnim dijelovima. mora. koristi dodate izvore znanja Razlikovanje biljnog od životinjskog svijeta. PONAŠANJE Pozitivan stav o životnim zajednicama. osmišljavanje igara i interakcijskog učenja. prema biljkama u prikuplja različite okruženju biljke i priprema ih za herbarijum. korištenje dodatnih izvora znanja Izgrañen stav prema povezanosti žive i nežive prirode i ulozi nežive prirode u fotosintezi Izvoñenje ogleda. nabraja biljke i životinje. pripreme mikroskopa i mikroskopiranje lista biljke. pravljenje jednostavnijih klasifikacija biljaka opisivanje grañe korijena. sistematiziranje Sakupljanje. dogovaranje. Osmišljavanje predviñanje. izrada panoa Pomaganje drugima Biljke – proizvoñači hrane i kisika. jezera i vazduha. organizacija nastave u prirodi Izrada didaktičkih materijala Posmatranje i praćenje napretka djece Fotosinteza Zna objasniti proces fotosinteze kod zelene biljke Izrada shema. posmatranje. predviñanje. komuniciranje sa djecom. interaktivno učenje izrada shematskih prikaza Organizacija izleta Poticanje razvoja radnih navika 244 . uključivanje roditelja i drugih uposlenika u školi u realizaciju programskih sadržaja. izdanka. podsticanje radoznalosti. grañi i funkciji osnovnih dijelova Sakupljanje biljaka. važnosti biljnog svijeta za život na Zemlji Prepoznaje razne Pravilan odnos biljke u okruženju. šume. mašte i razvoj kreativnosti Životne zajednice Posjeduje znanje o životnim zajednicama livade. stabla i lista. značaj disanja biljaka za život na Zemlji Pozitivan stav prema značaju biljaka koje svojim disanjem proizvode kisik neophodan za život ljudi i životinja na Zemlji Učešće u radovima u okolini škole Pomoć roditeljima Posmatranje. korištenje njenih resursa za potrebe nastave Procjenjivanje napretka djece. pomoć drugima Disanje biljaka Zna šta je biljkama potrebno za disanje i na koji način dišu. diskutiranje. važnost biljnog svijeta za život na Zemlji Posjeduje znanja o biljkama kao proizvoñačima hrane i kisika. sistematiziranje. o uzajamnom odnosu biljaka i životinja u životnoj zajednici Prepoznaje životne zajednice. OCJENJIVANJE) Planiranje. upućivanje djece na različite izvore znanja. povezivanje već stečenih znanja i iskustava sa materijom koja se obrañuje Pravljenje shematskog prikaza disanja biljaka na primjeru stablašice Čuvanje biljnog svijeta u okruženju. sakupljanje materijala. razmjena iskustava. cijeni vrijednosti životnih zajednica. voćnjaka. diskutiranje. motiviranje djece za rad Posmatranje i procjenjivanje Osmišljavanje igara u učionici Organizacija praktičnih vježbi Saradnja sa roditeljima Saradnja sa lokalnom zajednicom. učestvovanje u akcijama uzgajanja biljaka u školi i školskom dvorištu Graña i funkcija biljaka korijen (graña i funkcija) izdanak (graña i funkcija) stablo (graña i funkcija) list (graña i funkcija) Posjeduje znanja o grañi funkciji biljaka. opisuje ih. listova. izvoñenje zaključaka. povrtnjaka. bare. posmatra i zaključuje Ispunjavanje domaćih zadataka Saradnja. doprinosi poboljšanju uvjeta života u životnim zajednicama. predviñanje Pripremanje. ne uništava biljke i životinje u životnim zajednicama AKTIVNOSTI DJECE AKTIVNOSTI NASTAVNIKA (ORGANIZACIJA I METODE NASTAVE I UČENJA. STAVOVI. prikupljanje informacija. pravi lance uzajamnih odnosa. izdanaka. izrada tematskih panoa.

razlikovanje jestivih od nejestivih Izgrañen stav prema raznovrsnosti plodova i sjemenki u prirodi i njihovom značaju i razmnožavanju biljaka Ispravan stav prema biljkama i njihovom značaju za čovjeka Rad na prikupljanju plodova i sjemenki. Razlikuju cvijet i cvat. porodicom Procjenjivanje postignuća Organizacija izleta u šumu Razvijanje ljubavi prema prirodnim ljepotama BiH Motiviranje. podsticanje. izgledu i drugim karakteristikama Izgrañen pravilan Praktičan rad u stav prema učionici i izvan uzgoju i zaštiti učionice biljaka Organizacija i izvoñenje različitih ogleda sa vodom Priprema materijala Pripremanje cjelokupnog nastavnog procesa Organizacija ureñenja izvora Uzgoj i zaštita životinja Posjedovanje znanja o uzgoju i zaštiti životinja. opisivanje izgleda i upotrebe biljaka od strane ljudi Istraživanje u prirodi. sistematiziranje Saradnja sa lokalnom zajednicom. pomoć u gajenju biljaka Prikupljanje. prikupljanje slika životinja. načinu uzgoja i načinu zaštite biljaka Prepoznavanje značaja uzgoja biljaka za ishranu ljudi i ishranu životinja. korištenje dodatnih izvora znanja Razvijanje interesovanja i poželjnih navika djece Praćenje zdravlja djece Motiviranje djece na igre i sport Divlje (samonikle) i gajene biljke Posjedovanje znanja o samoniklim i gajenim biljkama i njihovoj upotrebi u ishrani ljudi i očuvanju zdravlja Pravilan stav prema divljim i samoniklim biljkama i gajenim biljkama. pripremanje i podsticanje djece na kreativan i istraživački rad Predlaganje i rukovoñenje školskim projektom Oprašivanje i oplodnja biljaka Posjeduje znanja o prirodnom i vještačkom oprašivanju i oplodnji biljaka Sposobnost razlikovanja prirodnog i vještačkog načina oprašivanja i oplodnje Praktični radovi. načinu i značaju uzgoja i njihove zaštite Izgrañen pravilan stav prema uzgoju i zaštiti životinja Praktičan rad u seoskom dvorištu ili farmi. sistematiziranje. načinu ishrane. praćenje. izvoñenje zaključaka. sistematizacija životinja prema staništu. praćenje. učešće u zajedničkim radovima u školi na izradi tematskih panoa i prikupljanju i pravljenju zbirki cvjetova i cvatova Pozitivan stav o prirodnom i vještačkom oprašivanju biljaka Prikupljanje različitih cvjetova i cvatova. njihovoj ulozi u životu i razmnožavanju biljaka Prepoznavanje plodova i sjemenki različitih biljaka. pravljenje zbirki i tematskih panoa Značaj biljaka za čovjeka Posjeduje znanja o značaju biljaka za čovjeka Sposobnost prepoznavanja biljnog svijeta. izrada tematskih panoa Planiranje. znaju osnovne dijelove cvijeta i njihovu ulogu Izgrañen pozitivan stav prema cvijetu i cvatu. predviñanje Planiranje.Cvijet i cvat Posjeduje osnovna znanja o cvijetu i cvatu. motiviranje djece Uzgoj i zaštita biljaka Posjedovanje znanja o uzgoju i zaštiti biljaka. procjenjivanje Raznovrsnost plodova i sjemenki Posjeduju znanja o raznovrsnosti plodova i sjemenki. voñenje Izrada edukativnih i didaktičkih materijala Bilježenje. pomaganje. pravljenje zbirki. prepoznavanje jestivih biljaka i njihovih dijelova. pravilna upotreba zaštitnih sredstava kod uzgoja biljaka i zaštita prilikom upotrebe tih sredstava Razlikovanje divljih od pitomih životinja. pravljenje zbirki Organiziranje malih radnih akcija. pomaganje 245 . pravljenje panoa Organizacija izlaska u prirodu Podsticanje. pripremanje. pravilna upotreba biljaka u ishrani ljudi i životinja Razlikovanje divljih od gajenih biljaka. izvoñenje ogleda. izrada panoa.

aktivno učešće u izvoñenju ogleda Planiranje i pripremanje nastavnog procesa. vode koja ključa i isparava se. istraživanje dodatnih izbora znanja. prikupljanje materijala za nastavu. pripremanje. plakata i drugog obrazovnog materijala Saradnja sa lokalnom zajednicom i porodicom Planiranje. prikupljanje materijala. mjerenje temperature vode. praćenje i vrednovanje rada djece. posmatranje i zaključivanje Planiranje. podsticanje i rukovoñenje u istraživanju Pomaganje djeci u izradi kalendara. obrnutim uranjanjem čaše u vodu). usporedba pravilnih i nepravilnih oblika Zauzimanje pravilnih stavova prema oblicima iz prirode i vještačkim oblicima. uzorak Mjerenje temperature leda prilikom topljenje i temperature vode koja se zagrijava. način života pojedinih životinja i njihovo razmnožavanje. agregatnog stanja pojedine materije Prepoznavanje agregatnih stanja vode. zaključivanje Aktivno učešće u pripremi i izvoñenju ogleda. pravilno rukovanje priborom i materijalom za izvoñenje ogleda Ogledom pokazati da su i plinovi tijela i da zauzimaju prostor (npr. pomaganje Omogućavanje posmatranja. izrada grafikona promjene temperature u odnosu na vrijeme zagrijavanja. pravilna upotreba materijala i pribora za izvoñenje ogleda Istraživanje u neposrednom okruženju. učešće u akcijama ureñenja okoliša. učešće u lancima ishrane Pravljenje lanaca ishrane. pomoć djeci u samostalnom i grupnom radu Organizacija akcija očuvanja zdravog okoliša Planiranje i pripremanje ogleda. pripremanje. organiziranje Praćenje. izrada grafikona Pravilan odnos prema preuzetim obavezama i zadacima. preporuka šire literature djeci. praktični radovi u školi i izvan nje. izvoñenje zaključaka i donošenje sudova o pojedinim pojavama. davanje doprinosa očuvanju životne sredine Pravilan odnos prema očuvanju životne sredine Aktivno učešće u očuvanju životne sredine. pomoć djeci s posebnim potrebama u radu 246 . bilježenje. očuvanje životne sredine Posjedovanje znanja o ekologiji kao nauci o očuvanju zdrave životne sredine Očuvanje životne sredine.Životinje i njihova potreba za hranom i kisikom (razmnožavanje i ponašanje životinja) Posjedovanje znanja o razmnožavanju i ishrani životinja i njihovoj potrebi za kisikom. pravilnih i nepravilnih oblika. Kroz oglede usvojiti pojmove u vezi s prijelazom tvari iz jednog u drugo agregatno stanje O tijelima Usvojiti pojmove čvrstih. izvoñenje zaključaka i interpretacija dobivenih rezultata Fizikalna svojstva tvari Tvar/supstanca. praćenje i ocjenjivanje Ekologija. upućivanje djece na širu literaturu. tečnih i gasovitih tijela. istraživanje. preduzimanje mjera opreza. praktični radovi u školi i izvan škole. potreba za kisikom Pravilan odnos prema životinjskom svijetu Izrada tematskih panoa.

Djeca znaju: . . .samostalno planiraju i po važnosti odreñuju kulturnohistorijske spomenike koje će posjetiti.o nacionalnim.kroz učenje razvijaju kritičko razmišljanje. - 247 .kroz ponavljanje i sistematiziranje gradiva utvrditi prethodno stečena znanja.Utjecati na usvajanje i bogaćenje vlastitog rječnika. .izraditi mapu/kartu kulturnohistorijskih znamenitosti naše domovine. prema sebi samima. . ulogu i značaj glavnog grada.samostalno ili u grupama posmatraju. .objasniti položaj Bosne i Hercegovine kroz historiju. saobraćajnom i kulturnom pogledu.o borbi naroda za slobodu i neovisnost domovine u toku njenog dugog postojanja. spoznaje o okruženju u kojem žive i na osnovu ponuñenih teza dolaze do vlastitih zaključaka bez nametanja stavova od strane nastavnika. prema drugima i drugačijima. . ponašanje Djeca razvijaju pozitivne vrijednosti i stavove prema domovini. .narode i narodnosti koje žive u našoj domovini i šire. borbu i težnje njezinih naroda za slobodom i nezavisnosti. što je doprinos razvitku tolerancije i prava na različita mišljenja. porodici.regionalnu podjelu Bosne i Hercegovine.Oblikovanje moralnih vrijednosti. Sposobnosti i vještine Djeca: . .ulogu i značaj važnih kulturnih i vjerskih središta za život stanovništva. . dogañajima iz prošlosti.o regionalnim obilježjima Bosne i Hercegovine.o kulturno-historijskim znamenitostima domovine. o njima razgovarati.izraditi lentu vremena i druga pomagala za orijentaciju u vremenu. . zastava i himna). Vrijednosti.obilježja koja simboliziraju našu domovinu (grb. historijskim etapama razvoja. karakteristike regija u ekonomskom.o svojoj domovini. njezinom položaju. . Djeca znaju: . . kulturnom i vjerskom pogledu. .(2 časa sedmično – 70 časova godišnje) Društvo CILJEVI I REZULTATI ODGOJNO-OBRAZOVNOG RADA Stjecanje znanja: .dati prijedloge kako sačuvati kulturnohistorijske spomenike i vlastiti doprinos za očuvanje spomenika kulture u svom kraju i šire. . stanovništvu. . okruženju i važnosti očuvanja domovine kao integralnog dijela evropske i svjetske zajednice.geografski položaj Bosne i Hercegovine. voditi rasprave iznositi zapažanja ili napisati referat kako bi se došlo do zajedničke ocjene.teritorijalno ureñenje Bosne i Hercegovine.Naučiti slušati druge poštovati i uvažavati i drugačije stavove. vjerskim i kulturološkim obilježjima i različitostima stanovnika Bosne i Hercegovine. . . stavovi. . . uče i dolaze do individualnih ili zajedničkih zaključaka koje mogu prezentirati.što karakterizira narode Bosne i Hercegovine u nacionalnom.

1. Narodni preporod – kulturno-prosvjetna aktivnost u Bosni i Hercegovini u austro-ugarskom periodu 2. Geografska obilježja Bosne i Hercegovine 1. geografske odlike Bosne i Hercegovine 4.1.2. Kulturne. Najznačajnije ličnosti bosanske države – vjerska slika. godine (političke.7. Nastanak suverene i nezavisne Bosne i Hercegovine 3.3. Značajni kulturno-historijski objekti u zavičaju 3. privreda i turizam 4.pojam. društvene i kulturne) 2.Nastavni sadržaji / teme 1.5.4.4. različitosti i značaj razvitka Bosne i Hercegovine od 1941.3.2. Moja domovina Bosna i Hercegovina 1. raspored.2. nastanak i teritorijalnopolitički razvoj srednjovjekovne bosanske države 2.3. godine (političke. kultura i umjetnost 2. Glavni grad Bosne i Hercegovine.4.6. Posebnosti. Religija .2. Uzajamni odnos privrede 5.1.3. Stanovništvo Bosne i Hercegovine (broj.8. Razvijenost Bosne i Hercegovine. Bosna i Hercegovina i okruženje 1. Saobraćajna povezanost u naselju i zavičaju 248 . Moja domovina 1. do 1941. Područje današnje Bosne i Hercegovine u prahistoriji – najznačajnija nalazišta 2.2. Posebnosti. nacionalna struktura i konstitutivni narodi) 2. Saobraćaj 5. Gubitak samostalnosti bosanske države – pad pod tuñinsku vlast (Osmansko carstvo i AustroUgarska) 2. prosvjetne i vjerske ustanove naroda u Bosni i Hercegovini 3. vjerska slika zavičaja i naroda u Bosni i Hercegovini 4. Kulturno-historijske znamenitosti Bosne i Hercegovine 3. Prirodni resursi. Vrste saobraćaja u Bosni u Hercegovini 5. Kulturno-historijske / povijesne znamenitosti 3. središta kantona i njihova uloga 1.1. društvene i kulturne) 2. Iz prošlosti domovine 2.9. različitosti i značaj razvitka Bosne i Hercegovine od 1918.5. Najvažnije saobraćajnice i saobraćajna povezanost 5. Područje današnje Bosne i Hercegovine u antičko doba – antička kultura u mom kraju 2. Geografska obilježja Bosne i Hercegovine 4. Slaveni i njihovi civilizacijski okviri. do 1991.3.1.

1. te ih znaju pokazati .organizacija posjeta . kultura i umjetnost 2.na geografskim kartama prepoznaju razvoj i granice Bosne i Hercegovine kroz historiju od prvih početaka do danas . Narodni preporod – kulturnoprosvjetna aktivnost u Bosni i Hercegovini u austro-ugarskom periodu 2.3.posjeta muzejima i izložbama koji govore o prošlosti Bosne i Hercegovine . društvene i kulturne) 2. STAVOVI. različitosti i značaj razvitka Bosne i Hercegovine od 1941.izgradnja pozitivnog stava o svojoj domovini.organiziranje školskih izložbi povodom državnih praznika 249 .4. PONAŠANJE . P osebnosti. Geografska obilježja Bosne i Hercegovine 1. izvlačenje pozitivnih zaključaka za bolje sutra svih u B osni i Hercegovini .pripremanje potrebnog audiovizuelnog materijala vezanog za prošlost naše domovine . Nastanak suverene i ZNANJE . do 1991.djeca znaju o prošlosti svoje domovine od doseljenja do danas .prepoznaju obilježja domovine i znaju ih objasniti SPOSOBNOSTI .na kartama pokazuju teritorijalno ureñenje B iH . Iz prošlosti domovine 2.samostalna izrada državnih obilježja .2.7. Moja domovina BiH 1. Područje današnje Bosne i Hercegovine u antičko doba – antička kultura u mom kraju 2.razumijevanje dogañaja iz prošlosti i njihovo preslikavanje na sadašnjost. P osebnosti.prikupljanje materijala o prošlosti naše domovine . godine (političke.4.djeca na kartama znaju položaj B iH i granice sa susjednim državama – položaj B iH .5. Bosna i Hercegovina i okruženje 1. granice entiteta i kantona . različitosti i značaj razvitka Bosne i Hercegovine od 1918. Najznačajnije ličnosti bosanske države – vjerska slika. .djeca znaju o nastanku suverene Bosne i Hercegovine .izrada karte sa entitetima AKTIVNOSTI NASTAVNIKA .poštovanje drugih naroda koji žive u našem okruženju AKTIVNOSTI DJECE .2. Glavni grad BiH.3. Područje današnje Bosne i Hercegovine u prahistoriji – najznačajnija nalazišta 2. središta kantona i uloga 2.9.prepoznaju državna obilježja .usvajaju zaključke vezane za dogañaje iz prošlosti i projiciraju ih u smislu važnosti za našu sadašnjost i budućnost VRIJEDNOSTI.izgrañivanje vlastitih stavova o prošlosti Bosne i Hercegovine na osnovu naučenog gradiva .8. godine (političke.6.pripremanje audiovizualni h materijala koji će pomoći u obradi gradiva i djeci vjernije prikazati novo gradivo .vrednovanje ispravne borbe za slobodu Bosne i Hercegovine .na geografskim kartama prepoznaju granice svoje domovine.pomaganje djeci u izradi njihovih zadataka . do 1941.djeca znaju o osvajačima iz prošlosti i borbi naroda za svoju slobodu .važnost srednjovjekovne bosanske države i njezine glavne ličnosti .1. Slaveni i njihovi civilizacijski okviri. nastanak i teritorijalnopolitički razvoj srednjovjekovne bosanske države 2. Gubitak samostalnosti bosanske države – pad pod tuñinsku vlast (Osmansko carstvo i AustroUgarska) 2.izrada panoa o prošlosti naše domovine .TEME 1. Moja domovina 1. društvene i kulturne) 2.

posjeta lokalnim privrednim objektima i sajmovima .razvijanje pozivnog odnosa prema okolini i prema kulturnim vrijednostima koje ta sredina ima .2.historijskih spomenika u zavičaju 3. Uzajamni odnos privrede . privreda i turizam 4.razlikuju spomenike prema starosti i prema važnosti .znanje o najvažnijim spomenicima iz prošlosti BiH .najvažnije saobraćajnice u BiH .imaju znanja o privredi i turizmu BiH i njihovoj povezanosti . Saobraćaj 5.organiziranje posjeta 5. vjerska slika zavičaja i naroda u BiH 4.nezavisne B osne i Hercegovine 3. Religija – pojam. Prirodni resursi.razlikuju grane privrede i njihovu zastupljenost u BiH .2.saobraćajnu povezanost u svom kraju .znaju karakteristike religija naroda u BiH .djeca znaju o kulturnohistorijskim spomenicima BiH .objasniti važnost dobrih saobraćajnica za život ljudi i za razvoj privrede .organiziranje posjeta vjerskim spomenicima .razvijanje pozitivnih stavova o očuvanju kulturne baštine iz prošlosti domovine i naroda koji u njoj žive .razvijanje kulturnih navika i civiliziranog ponašanja u saobraćaju .3.pokazuju na karti gdje se nalaze najvažnije saobraćajnice .1.aktiviranje djece na civilizirano ponašanje u saobraćaju .organiziranje posjeta kulturnohistorijskim znamenitostim a .organiziranje akcija na očuvanju spomenika .obilazak kulturnohistorijskih spomenika i rad na njihovoj zaštiti i čišćenje okolnih prostora .priprema audiovizuelnih sredstava za izvoñenje nastave 250 .1.na karti ucrtati najvažnije saobraćajnice u B iH . Razvijenost BiH. Vrste saobraćaja u B iH 5.3.mogu objasniti što simboliziraju odreñeni spomenici u njihovom užem okruženju . Geografsk a obilježja BiH 4.1.izrada karte prema privrednoj razvijenosti .znanje o prošlosti svog zavičaja . K ulturnoprosvjetne i vjerske ustanove naroda u BiH 3. K ulturnohistorijske znamenitosti B iH 3.4.pripremanje djece prema individualnim i grupnim zadacima . Kulturno – historijske zn ame nitosti 3.pripremanje potrebnog materijala za bolju prezentaciju novog gradiva .organiziranje posjeta muzejima .razvijanje pozitivnog stava o vjerskim spomenicima i njihovoj ulozi . Najvažnije saobraćajnice i saobraćajna povezanost 5.o vrstama saobraćaja koji je zastupljen u BiH .vjerski spomenici naroda u BiH .Izrada replika spomenika ili crtanje .2.prepoznaju obilježja vjerskih spomenika .3 Saobraćajna povezanost naselja u zavičaju . Z načajni kulturno. geografska obilježja BiH 4.

te kako iskoristiti odreñene informacije sa različitih stajališta. ljubavi prema domovini. te umijeće kritičkog mišljenja. Potrebno je voditi računa da nivo interpretacije odgovara uzrastu djece. Pri realizaciji nastavnih sadržaja treba težiti primjeni raznovrsnih izvora saznanja. Nastavni predmet Društvo u svome razvoju iznjedrio se na osnovi spoznaje o djetetovoj potrebi za cjelovitim doživljajem neposredne stvarnosti i participiranjem škole u potpomaganju djeteta u njegovoj spremnosti za sve složenije zahtjeve životnog okruženja kao i potrebe stjecanja bazičnih znanja koja garantiraju uspješno snalaženje u društvenim predmetima u višim razredima osnovne škole. za dijete je važno kako u predviñenim nastavnim sadržajima i postavkama razmišljati samostalno i postupati u skladu sa svojim razmišljanjima. U ovom razredu djeca će proširiti stečena znanja o svojoj domovini. aktivnim uključivanjem djece u procesu učenja različitim tehnikama. Nastavnik u ovom predmetu treba voditi djecu kroz procese učenja i njegove prednosti s aktiviranjem mišljenja. kritičko mišljenje mora postati konstanta njihova neposrednog iskustva pa se s pravom problematizira uloga učitelja kao odgovorne osobe u kreiranju kvalitetne nastave. Ako polazimo od uvažavanja demokratskih procesa putem kvalitetne nastave predmeta Društvo. poticanjem refleksije (različitost mišljenja. U tom procesu važna je uloga savremenog učitelja. Realizacija ovog programa podrazumijeva da udžbenik predstavlja spoj sa drugim izvorima saznanja. Izučavanjem ovako predviñenih sadržaja djeca će steći potrebna znanja o svojoj domovini i tako se postupno uključiti u društvene predmete koji su predviñeni u višim razredima u osnovnoj školi. U ostvarivanju složenih pitanja razumijevanja uzročno-posljedičnih veza i odnosa u društvenim pojavama i procesima koje predviña nastavni program kod djeteta je prije svega potrebno poticati i razvijati znatiželju i propitivanje. 251 . Po svojim programskim sadržajima i oblicima rada on pruža neiscrpne mogućnosti odgojno obrazovnih strategija koje potiču aktivno učenje i umijeće kritičkog mišljenja kako bi obrazovanje na elementarnom stepenu odražavalo potrebe demokratizacije obrazovanja u kojem dijete može opisati svijet i suditi o njemu. pa u tom cilju ograničiti broj termina sa kojima se ona susreću prvi put. koje stavlja u funkciju više mentalne procese. Primjenom metoda racionalnog učenja i motiviranjem djece u obradi nastavnih sadržaja uz aktivno učešće nastavnika omogućit će djeci stjecanje neophodnih znanja iz predmeta Društvo. djeca će posebno učiti i o ureñenju svoje domovine te kulturno-historijskim spomenicima koje karakteriziraju njeno područje. Da bi djeca djelotvorno razmišljala.DIDAKTIČKO-METODIČKE NAPOMENE Nastavni predmet Društvo zauzima središnje mjesto u programiranju i integriranju nastavnih sadržaja ostalih predmeta u nižim razredima osnovne škole. djeca će obnoviti i produbiti svoja znanja o vrsti naselja i saobraćajnoj povezanosti svoje domovine. Takoñer. kulturološkim razlikama koje postoje u našoj domovini. odreñivanjem svrhe učenja (motivacijom). prosuñivati o njihovim vrijednostima na osnovu ličnih potreba i ciljeva. poticanje samoistraživanja) olakšava obradu informacija u procesu učenja i olakšava kritičko mišljenje. I na kraju. što je značajno za proširivanje znanja djece.

kultura življenja . domaćinstvo.ovladavanje elementarnim postupcima obrade materijala. osnovni pojmovi. razred). organizacija radnih mjesta.podizanje nivoa svijesti kod djece o značaju očuvanja životne okoline i uticaja tehnike na životnu okolinu. razredu: planiranje i priprema za rad u kabinetima za tehničku kulturu i informatiku.Usvajanje osnovnih znanja o saobraćajnim pravilima i propisima: uloga i značenje saobraćajnih znakova. plastične folije. i 7. razredu devetogodišnje osnovne škole je da upozna djecu sa osnovnim elementima tehnike kao jednim od najbitnijih segmenata života savremenog čovjeka. zanimanja u tehnici i informatici.upoznavanje djece sa kreativnim računarskim programima za ilustraciju i crtanje . 252 .podizanje nivoa korelacije izmeñu nastavnih predmeta: tehnička kultura. osobine materijala.Definiranje osnovnih pojmova: šta je tehnika. platna. matematika. osjećaja za koristan rad i tehničkog stvaralaštva izradom predmeta od upotrebne i estetske vrijednosti .Upoznavanje sa osnovnim principima uticaja tehnike i tehnologije u zaštiti životne okoline: reciklaža. kartona. informatika. kože.osposobljavanje djece za pravilno i sigurno kretanje u saobraćaju .Savladavanje osnovnih pravila tehničkog crtanja: vrste linija.podizanje svijesti kod djece o tehničkim i informacionim tehnologijama: pripreme. UVOD U NASTAVNI PREDMET - TEHNIKA I INFORMATIKA Izrada mehaničko-tehničkih modela i maketa od upotrebne vrijednosti .. alati i pribor za obradu papira. historijski razvoj tehnike i informatike .razvijanje kreativnosti. dostignuća. kao i o značaju njene primjene na zaštitu životne okoline .. društvo.upoznavanje osobina materijala i njihovih tehnoloških karakteristika .uvoñenje djece u tehnička i informatička znanja . podjela tehnike.. kao kvalitetnoj pripremi za kasniji rad u grupi/timu NASTAVNE CJELINE I OBLASTI Uvod u nastavni predmet Tehnika i informatika Informatika i tehnika Izborni dio nastave Sadržaj nastave iz Osnova tehnike i informatike u 5. 8. mogućnosti koje pružaju .ukazivanje na značaj individualnog rada. organizacija. kao i upotrebom alata . ljepenke. bicikl kao saobraćajno sredstvo (kombinacija teoretskog izlaganja i praktičnog rada) KREATIVNA RADIONICA: praktična primjena usvojenih znanja iz tehničkog crtanja. organizacija skladištenja papirnog otpada . rukovanje i upotreba pribora za tehničko crtanje . HTZ..) . priroda. mašte. reguliranje saobraćaja na raskrsnicama. obrada. prerada starog papira. i 9.Osnove tehnike (1 čas sedmično – 35 časova godišnje) Cilj nastave predmeta: Osnove tehnike Cilj nastave predmeta Osnove tehnike u 5. 7. razred) i predmeta Informatika (6.uvoñenje djece u kreativan rad putem kreativnih radionica s ciljem izrade predmeta od upotrebne vrijednosti (škola. Zadaci nastave iz predmeta Osnove tehnike . kao i da ih pripremi za što uspješnije pohañanje nastave i usvajanje znanja iz predmeta Tehnička kultura (6. sa postepenim uvoñenjem rada u paru. literatura i pribor za praćenje i realizaciju nastavnih sadržaja.poticanje djece na samostalnost i samoinicijativu .

računara i primjena informatike pojam hardvera i softvera dijelovi računara savladavanje osnovnih pravila korištenja računara (uključivanje i isključivanje. kao i kreativnih igračaka (razne vrste slagalica od kartona) izrada nacrta modela saobraćajnih sredstava (kopnenog. informatike. objašnjava i prezentira prethodno pripremljen obrazovni pano. razvoju tehnike. koji kreira zajedno sa djecom. zanimljivije i afirmativnije prezentacije gradiva.izrada igračaka.informatika) INFORMATIKA I TEHNIKA historijski razvoj informatike. kao i aktivno učešće u radu Aktivno učešće u kreiranju časa podrazumijeva adekvatnu pripremu djece da prikupe odreñeni broj informacija sa: medija. naučnicima zaslužnim za razvoj različitih oblasti tehnike. Nastavnik ilustrira. KREATIVNE VJEŽBE (praktična primjena usvojenih znanja iz tehničkog crtanja): - - 253 . pokretanje aplikacija. afirmacija i otkrića iz tehničkih oblasti. literature i sl.informatika) izrada kreativnih programa za testiranje usvojenih znanja iz saobraćajno-tehničke kulture Nastavna oblast i sadržaj OBRADA: Definiranje osnovnih pojmova: šta je tehnika. rukovanje tastaturom i mišem) kreiranje i brisanje foldera upoznavanje sa adekvatnim programom za unos teksta (osnove) upoznavanje sa programom za crtanje (Paint – osnove) izrada crteža geometrijskih figura i tijela izrada sastavnih dijelova odgojno-obrazovnih panoa. proširivanje vlastitih afiniteta i ljubavi prema važnom segmentu ljudskog života (bez tehnike. razvijanje opće kulture.kao i iz saobraćajno-tehničke kulture . (priprema multimedijalnog sadržaja. historijat i razvoj tehnike i informatike Aktivnosti dje ce Praćenje izlaganja i svih prezentacija predmetnog nastavnika. zanimanja u tehnici i informatici. podatke o životu ljudi zaslužnih na polju tehnike. tehnologije i informatike je nezamisliv život savremenog čovjeka u 21. pisanog materijala i crteža za izradu obrazovnog panoa) Očekivana postignuća Usvajanje osnovnih znanja o: tehnici. vijeku) Aktivnosti nastavnika Izlaganja nastavnog gradiva primjenom različitih metoda u cilju što kvalitetnije. Upoznavanje sa zanimanjima (uvod u profesionalnu orijentaciju).izrada odgojno-obrazovnih panoa. U cilju osavremenjavanja nastavnog procesa nastavnik uključuje i multimedijalne sadržaje: hronološki prikaz tehničkih ostvarenja. prigodnih čestitki .izrada modela saobraćajnih sredstava (kopnenog. akcent baciti na kreativne igračke (razne vrste slagalica od kartona) . inerneta.izrada geometrijskih figura i tijela . Postavljanje različitih vrsta jednostavnih pitanja potiče djecu na kvalitetne odgovore. vodenog i zračnog saobraćaja) uz upoznavanje sa osnovnim mehaničkim i fizičkim karakteristikama (korelacija nastavnog gradiva: tehnika . vodenog i zračnog saobraćaja) uz upoznavanje sa osnovnim mehaničkim karakteristikama (korelacija nastavnog gradiva: tehnika . podjela tehnike. značaju tehnike u svakodnevnom životu. prigodnih čestitki izrada nacrta igračaka. računara i računarske tehnologije definicija i pojam informatike.

Aktivnosti nastavnika Izlaganja nastavnog gradiva primjenom vezano za osnovne materijale (papir. platnom. ljepenka. učestvovati u kreiranju obrazovnog panoa. vrste linija. Usvajaju znanja o zanimanjima i stručnoj spremi osoba koje se u profesionalnom životu bave kreacijama i ilustracijama različitih dijelova mašina. kartonom. Objašnjava i prezentira prethodno pripremljen obrazovni pano. Primjenjuje različite metode u cilju što kvalitetnije. osobine i primjena. Oček ivana postignuća Djeca primjenjuju usvojena znanja o tehničkom crtanju na osnovu čega se stiče ukupan uvid u stepen usvojenosti nastavnog gradiva. Ak tivnosti nastavnika Nastavnik savjetima i adekvatnim pomaganjem na praktičan rad uvodi djecu u srž primjene usvojenih znanja. platno. P ostavljanje različitih vrsta jednostavnih pitanja potiče učenike na kvalitetne odgovore. karton. značaju poznavanja tehničkog crtanja. Upoznavanje sa sastavom pribora za tehničko crtanje i njegovim pravilnim korištenjem. kao i o alatu i priboru za rad sa ovim materijalima. karton i ljepenka. mjerilo ili razmjere. Vizuelno uočavaju i usvajaju znanja o crtanju u mjerilu/razmjeri. Usvajaju znanja o alatima i priborima za obradu ovih materijala.Nastavna oblast i sadržaj OBRADA: Savladavanje osnovnih pravila tehničkog crtanja: tehničko pismo. format A4. plastičnom folijom Ak tivnosti djece Učešće u radu prema uputstvima predmetnog nastavnika i aktivna primjena usvojenih znanja iz tehničkog crtanja: . plastična folija. ulozi i značaju tehničkih crteža.okvir. ljepenka. Nastavna oblast i sadržaj VJEŽBE: Tehničko crtanje VJEŽBE: Savladavanje radnih postupaka i upotrebe alata za rad sa papirom. usvajanje elementarnih znanja o vrstama linija. Alat i pribor za rad sa ovim materijalima. usvajaju znanja o veličinama/formatima tehničkih crteža i njegovom izgledu (sadržaju) s posebnim akcentom na format crteža A 4. Samostalan pristup radu. zaglavlje i sastavnica Aktivno učešće u radu prema uputstvima predmetnog nastavnika i aktivna primjena usvojenih znanja. koji kreira zajedno sa djecom. poluproizvodi i proizvodi. kožom. Ak tivnost djece Aktivno učešće u izlaganju predmetnog nastavnika i praćenje multimedijalnih i drugih sadržaja koji prezentiraju nastavno gradivo na času. i afirmativnije prezentacije gradiva. karton. praćenje multimedijalnih i drugih sadržaja koji prezentiraju nastavno gradivo na času. Aktivnosti nastavnika Izlaže nastavno gradivo vezano za osnovna pravila tehničkog crtanja. razvijanje vlastite kreativnosti i sticanje radnih navika. dobivanje. ljepenkom. reciklaže i sl. prerada. a posebno multimedijalnih sadržaja iz oblasti tehničkog crtanja. ureñaja i sl. zaglavlje i sastavnica Aktivnosti dje ce Aktivno učešće u svim oblicima nastavnog rada. koža. Vježba: savladavanje osnova rukovanja priborom. pravila kotiranja.crtež A 4 formata . Uz adekvatnu pripremu učenik može na kvalitetan način. rukovanje i upotreba pribora za tehničko crtanje. izradu obrazovnog panoa. platno. Očekivana postignuća Učenici usvajaju osnovna znanja o materijalima koji su namijenjeni njihovom uzrastu: papir. aktivnošću na izradi ilustracijacrteža. Praćenje izlaganja i prezentacija predmetnog nastavnika.vrste linija . a posebno multimedijalnih sadržaja iz oblasti materijala i njihove industrijske prerade. Vježba: razvijanje osjećaja za pravilnu ilustraciju svih vrsta linija u odnosu na njenu ulogu na tehničkom crtežu. plastična folija). kako se i zašto kotira/dimenzionira tehnički crtež. radnih listova. U cilju osavremenjavanja nastavnog procesa nastavnik uključuje i upotrebu grafoskopa. 254 . a ono što je posebno specifično redoslijedu radnih operacija koje se primjenjuju kod izrade predmeta i ureñaja od upotrebne vrijednosti. Očekivana postignuća Djeca usvajaju osnovna znanja o tehničkom crtanju. primjenom do sada usvojenih znanja iz ove oblasti vezane za različite materijale. osnovne operacije obrada materijala u cilju odbijanja predmeta. Nastavna oblast i sadržaji OBRADA: Upoznavanje sa materijalima: papir. Nastavnik uključuje i upotrebu grafoskopa. Demonstrira radne operacije sa alatom koji je namijenjen za dalju obradu u cilju odbijanja finalnih proizvoda. modela i maketa od upotrebne vrijednosti. kao praćenju zanimljivih članaka i informacija sa medija. koža. demonstrira radne postupke iz stalno potenciranje realizacije aktivnosti (samostalnost djece u radu). Korištenje različitih metoda u cilju što kvalitetnije prezentacije gradiva. okvir.

Aktivnosti nastavnika Nastavnik savjetima i adekvatnim pomaganjem na praktičan rad uvodi djecu u srž primjene usvojenih znanja. Očekivana postignuća Djeca usvajaju osnovna znanja tehničkim mjerama zaštite životne okoline (reciklaža.Nastavna oblast i sadržaj OBRADA: Upoznavanje sa osnovnim principima uticaja tehnike i tehnologije u zaštiti životne okoline: reciklaža. organizacija i upravljanje deponijama papira i papirnih proizvoda). reciklaži i sl. Uz adekvatnu pripremu dijete može na kvalitetan način primjenom do sada usvojenih znanja iz ove oblasti. informatika) Aktivnosti djece Aktivno učešće u radu prema uputstvima predmetnog nastavnika i aktivna primjena usvojenih znanja iz tehničkog crtanja. Bicikl u javnom saobraćaju. izradu obrazovnog panoa. osobine materijala. prigodnih čestitki izrada igračaka. Uz adekvatnu pripremu dijete može na kvalitetan način primjenom do sada usvojenih znanja iz ove oblasti učestvovati u kreiranju obrazovnog panoa. a posebno multimedijalnih sadržaja iz oblasti saobraćajno-tehničke kulture. mimoilaženje. pješački prelaz. zanimljivije i afirmativnije prezentacije gradiva. Samostalan pristup radu.) Aktivnosti nastavnika Izlaganje nastavnog gradiva o saobraćajnim pravilima i propisima. razvijanje vlastite kreativnosti i sticanje radnih navika. U cilju osavremenjavanja nastavnog procesa nastavnik uključuje i upotrebu grafoskopa. Vježba: savladavanje osnova rukovanja priborom Vježba: razvijanje osjećaja za pravilnu ilustraciju svih vrsta linija u odnosu na njenu ulogu na tehničkom crtežu. prerada starog papira. bicikl kao saobraćajno sredstvo (kombinacija teoretskog izlaganja i praktičnog rada) Aktivnosti dje ce Praćenje izlaganja vezanih za saobraćajna pravila i propise. Nastavna oblast i sadržaj OBRADA: Usvajanje osnovnih znanja o saobraćajnim pravilima i propisima: uloga i značenje saobraćajnih znakova. faktora sigurnosti i sl. organizacija skladištenja papirnog otpada Aktivnosti dje ce Praćenje izlaganja i svih prezentacija nastavnika. kolovoz. saobraćajnim znacima. industrijskoj preradi. opterećenje. kao i aktivno učešće u radu. uticaj sječe šume na eroziju tla. Očekivana postignuća Djeca primjenjuju usvojena znanja o tehničkom crtanju na osnovu čega se stiče ukupan uvid u stepen usvojenosti nastavnog gradiva. organizacija skladištenja papirnog otpada. pravila reguliranja saobraćaja na raskrsnicama: pravilo desne strane. Praćenje multimedijalnih i drugih sadržaja koji prezentiraju nastavno gradivo vezano za saobraćajna pravila i propise.). izradu obrazovnog panoa. U cilju osavremenjavanja nastavnog procesa nastavnik uključuje i upotrebu grafoskopa. Nastavna oblast i sadržaj KREATIVNA RADIONICA: praktična primjena usvojenih znanja iz tehničkog crtanja. učestvovati u kreiranju obrazovnog panoa. kao i iz saobraćajno-tehničke kulture) izrada geometrijskih figura i tijela izrada odgojno-obrazovnih panoa. radnje vozilom na putu. Primjena različitih metoda u cilju što kvalitetnije. startanje i sl. obrada. ulozi i značenju saobraćajnih znakova. reguliranju saobraćaja na raskrsnicama. Usvajanje znanja o novim proizvodima napravljenih od otpadnih papirnih materijala. nosivost. osnovni pojmovi. demonstrira radne postupke iz stalno potenciranje realizacije aktivnosti djece (samostalnost djece u radu). šta je pješak. Poseban obrazovni osvrt dati na tehničke mjere zaštite životne okoline i uticaj tvornica za preradu papira na životnu okolinu. alati i pribor za obradu papira. kao i aktivno učešće u radu. vozila. Korištenje različitih metoda u cilju što kvalitetnije i afirmativnije. sigurnosti u saobraćaju. akcent baciti na kreativne igračke (razne vrste slagalica od kartona) izrada modela saobraćajnih sredstava (kopnenog. Očekivana postignuća Djeca usvajaju osnovna znanja o saobraćajnim pravilima i propisima: usvajanje teoretskih znanja o sigurnosti u saobraćaju. trotoar. predmeta i ureñaja tehničkim mjerama zaštite životne okoline. 255 . Praćenje multimedijalnih i drugih sadržaja koji prezentiraju nastavno gradivo na času. reguliranje saobraćaja na raskrsnicama. Vježba: razvijanje osjećaja prema ilustraciji u mjerilu/razmjeri. Aktivnosti nastavnika Prezentacija gradiva i tematike vezane za osnovne principe uticaja tehnike i tehnologije u zaštiti životne okoline: reciklaža. saobraćajna traka. a posebno multimedijalnih sadržaja iz oblasti osobina materijala. kolovozna traka. vodenog i zračnog saobraćaja) uz upoznavanje sa osnovnim mehaničkim i fizičkim karakteristikama (korelacija nastavnog gradiva: tehnika. zaustavljanje. radnih listova. prerada starog papira. kartona i ljepenke. definicijama: saobraćajni znakovi. Aktivno učešće u radu prema uputstvima predmetnog nastavnika i aktivna primjena usvojenih znanja. savladavanje vožnje bicikla na adekvatno ocrtanom poligonu (prepreke.

šta je folder-direktorij. na kojem principu radi računar. literature i sl. objašnjava. šta je datoteka. Postavljanje različitih vrsta jednostavnih pitanja potiče djecu na kvalitetne odgovore. Djeca usvajaju osnovna znanja o tehnici. 2. funkcija tipki i tastature i perifernih ureñaja.kako povlačiti i ureñivati linije . 4. razredu sastoji se od jedne od slijedećih oblasti: 1.kako kreirati folder. kako obrañuje podatke. memoriranje. hardveru. osnovni dijelovi računara. Upoznavanje sa adekvatnim programima (prednost dati jednostavnim programima za crtanje – npr. Aktivno učešće u kreiranju časa podrazumijeva adekvatnu pripremu djece da prikupe odreñeni broj informacija iz medija. Razvijaju opću kulturu. datoteku . značaju informatike i informatičke tehnologije u savremenom životu čovjeka. osnovni i periferni ureñaji. IZBORNI DIO NASTAVE Izborni dio nastave iz Osnova tehnike u 5. tehnici. razvoj informatike. o osnovnim funkcijama računara. 3. Nastavna oblast i sadržaj OBRADA: Savladavanje osnovnih pravila korištenja računara: pokretanje računara.kako koristiti aplikacije koje kao gotove nudi program za crtanje . šta je podatak.kako ispisivati i ureñivati tekst . objašnjava. Rukovanje tastaturom/tipkovnicom – funkcije tipki računara. rad sa opcijama: pisanje. šta je informacija Aktivnosti djece Praćenje izlaganja vezanih za definiranje osnovnih pojmova o informatici. funkcijama tipki i tastature. šta je softver. razvoj informatike. ilustrira. kako izvršiti izmjene. Corel) Upoznavanje sa pravilima kreiranja foldera i datoteke. memoriranje Aktivnost na prenošenju znanja o osnovnim pravilima korištenja računara. Opcije: kreiranje.kako i prema kojim pravilima nacrtati okvir. uloga i značaj poznavanja informatičkih programa i aplikacija. Upoznavanje sa perifernim ureñajima (miš) – funkcije tipki miša i rukovanje. uloga i značaj poznavanja informatičkih programa i aplikacija). vijeku) Aktivnosti nastavnika Izlaganje nastavnog gradiva vezanog za osnovne pojmove (informatika. informatici. rad sa mišem. kopiranje. direktoriju. njena funkcija. kako bojiti kreirane /nacrtane površine . značaj poznavanja osnovnih funkcija računara. značaj poznavanja osnovnih funkcija računara. današnja dostignuća o naučnicima zaslužnim za razvoj hardvera i softvera. softveru. fizici. Historijski razvoj računara i računarske tehnike. zaglavlje i sastavnicu na crtežu odreñenog formata (A4) . zanimanja u informatici. Djeca usvajaju osnovna znanja o korištenju računara: . perifernim ureñajima. tehnologije. rezanje. a prateća nastavna sredstva će biti: grafoskop i multimedijalni sadržaji. rad na tekstu. informatike.kako memorirati ureñeno i kako datoteku smjestiti u kreirani folder . prezentira i demonstrira Nastavnik uključuje i računar i direktno na računaru prezentira gradivo. Očekivana postignuća Nastavnik na ovaj način može steći uvid u predznanje koje dijete posjeduje i sa čime raspolaže kada je u pitanju nastavak rada na časovima informatike. lijepljenje. i drugih tehničkih oblasti nezamisliv je život savremenog čovjeka u 21. U cilju osavremenjavanja nastavnog procesa nastavnik direktno uključuje i računar kao osnovno sredstvo rada. Upoznavanje sa zanimanjima (uvod u profesionalnu orijentaciju). datoteci. proširuju vlastite afinitete i ljubav prema važnom segmentu ljudskog života (bez tehnike. osnovnim dijelovima računara. osnovni elementi računara. Postavljanjem različitih vrsta jednostavnih pitanja potiče djecu na kvalitetne odgovore Ilustrira. principu rada računara. rezanje. informatičkim programima i aplikacija. šta je hardver. prezentira i demonstrira. Izlaganje gradiva primjenom različitih metoda. Izrada modela Izrada školskih učila Izrada fotografija Tehničko-didaktički ureñaji za potrebe škole i vlastitu upotrebu 256 .kako izaći iz datoteke i ponovno ući u nju.Nastavna oblast i sadržaj OBRADA: Definiranje osnovnih pojmova: šta je informatika. brisanje. kopiranje i lijepljenje teksta Aktivnosti djece Očekivana postignuća Aktivnosti nastavnika Paralelan rad sa izlaganjem predmetnog nastavnika-svaka tipka. kreiranje foldera i datoteke. informatičke tehnologije. memoriranje.

kulturom dijaloga Usvajanje znanja o kulturnom načinu stanovanja. Upoznavanje sa programskim sadržajem. učenjem raznih običaja. . OČEKIVANA POSTIGNUĆA MINIMALNA Znanja o osnovnim i osnovnim potrebama kulturnog življenja djeteta uzrasta od deset godina Znanja o odnosima unutar porodice i važnosti zd ravog življenja. Naučiti ih pravilima kulturnog ponašanja. duhana i opojnih droga na odnose unutar porodice. Rizična ponašanja. starinama. podje le ljubavi. putem praktičnog rada mogu izvoditi meñusobnom saradnjom. Šte tne poslje dice na rast. odijevanja.djece. poštivanje kulture dijaloga i meñusobnog uvažavanja Razvijen odnos tolerantnog ponašanja i rješavanje sukoba nenasilnim putem Ljubav i pravilan odnos prema svim životnim dobrima koja su neophodna za kulturno življenje . razvoj u adolescenciji. Ljubav unutar porodice . ravnopravnost i uvažavanje članova porodice. samostalno. ustano ve koje pružaju pomoć porodici 257 . Zn an ja o promje nama k oje ih očekuju u periodu adole scencije. zdravstvenih. zadacima i obave zama 2. Upoznavanje djece sa bolestima savremenog svijeta i štetnim djelovanjem alkohola. Uticaj alkohola. posjetom muzejima. pravilnoj prehrani itd. Naučiti ih da budu tolerantni prema drugim i drugačijim u sredini življenja i uopće u životu Razvijanje estetskih vrijednosti života Stvaranje navika za štednjom ličnih. i usvajan ja zd ravih životnih navika VISOKA Razvijena uspješna komunikacija. Porodični (obiteljski) život . higijene stambenog prostora. cigareta i opojnih sredstava OB RAZOVNI Razvijanje osjećaja i potrebe kod djece za kulturnim ophoñenjem i ponašanjem u okviru svoje porodice.(2 časa sedmično – 70 časova godišnje) PROGRAMSKI ZAHTJEVI ODGOJNI Da kod djeteta razvije potrebu za radom i učenjem Upućivanje djeteta na vrijednosti porodičnog i drugih oblika društvenog života Da putem praktičnih vježbi djeca razviju svoju kreativnost koja će im u životu koristiti da stvaraju bolje uvjete življenja Da djeca steknu osnovne higijenske navike pri održavanju lične higijene. Potrebe savremene porodice . razvijanje ekološkog ponašanja Očuvanje kulturne baštine naših naroda i narodnosti.člano vi porodice. uloga članova porodice. Znanja o važnosti provoñenja osnovnih higijenskih. društvenih i prirodnih materijalnih dobara Adolescencija: šta je adole scencija ? Biološke. UVOD 1. SAVREMENA PORODICA 1. Ishodi učenja će biti zadovoljavajući. poznavanje porodičnog porijekla 2. odjeće i obuće Uputiti djecu na izbor odreñenih zanimanja i zanata Uputiti djecu da izmijene loše prehrambene navike Da se djeca nauče pravilno odnositi prema privatnim i društvenim dobrima.raspodjela poslova u porodici. Kultura življenja PROGRAMSKI SADRŽAJI 1.čuvanjem starinskih upotrebnih predmeta i narodnih nošnji u okviru svoje porodice i sl. društvene odnose i poslje dice u kasnijim periodima života. psihološke i socijalne promjene u adole scenciji. Uloge članova porodice a posebno. grupnim radom. odijevanja i prehrane DOVOLJNA Razvijena svijest o neophodnosti povezanosti teorijskog znanja i njegove primjene u svakodnevnom životu Osposobljenost da naučena pravila i postupke o osnovnim potrebama kulturnog življenja. ljub av me ñu ljudima. škole i društva uopće Odnosi unutar porodice. ako roditelji i nastavnici primijete pozitivne promjene u načinu ponašanja djeteta. estetskih i kulturnih potreba Znanja o osnovama kulture stanovanja.

tijela i sl. nenasilno ponašanje u porodici. putevi prenošenja bolesti. Vježba – pravilan način kombiniranja namirnica – pripremanje užine i jednostavnog jela 5. LIČNA HIGIJENA 6.gospodarski objekti Vježba . ekološka proizvodnja hrane 4. zabava.prednosti i nedostaci prirodnih i vještačkih Boje u odijevanju . ljubav prema ljudima. značaj odmora. duhan ili drogu. KULTURA ODIJEVANJA 4.Starine moga zavičaja 6. Bolesti uzrokovane nedostatkom hranjivih sastojaka u hrani. razvoj. njihova upotrebna i hranjiva vrijednost. online igara-ali i nekretanje. EKONOMIKA DOMAĆINSTVA 12. Apstinencija i značaj vjernosti. Sistematizacija programskih sadržaja opće kulture ponašanja 1. Pravilan odnos prema starinama . tradicije i tradicionalnih običaja naših naroda. Hranjivi sastojci hrane – neophodni za rast.osobenost svake boje.kombiniranje dijelova odjeće u jednu estetsku cjelinu Narodne nošnje u BiH – sastavni dio kulturne baštine. marame i sl. KULTURA STANOVANJA 3. vrste zanimanja i zanata. nezdrave SAVREMENOG prehrambene navike. sitni ukrasni predmeti Vježba . Prehrambene namirnice – vrste namirnica. Obilazak starina. osnovna pravila dobrog kombiniranja boja Vježba . Kulinarski postupci pripreme hrane i kontrola kvaliteta hrane. Štetne životne navike sa naglaskom na drogu. kultura dijaloga 2. 1. 6. rad i očuvanje zdravlja. u sredini življenja. sporta i rekreacije za kulturno življenje LJEPŠA 2. .Moj izbor namještaja za moju sobu Razvijanje i provoñenje stambene kulture . kako reći SVIJETA 7. 4. duhan (pasivno BOLESTI pušenje posebno). Sistematizacija rada iz prehrane 1. 4. Bolesti uzrokovane nehigijenom (bolesti prljavih ruku i druge bolesti savremenog svijeta) 2. čuvanje društvene imovine. 5. posjeta frizerskom. higijena i pravilno čuvanje namirnica 3. E valuacija programskog sadržaja kulture življenja STRANA ŽIVOTA 13. različite vrste ljubavi. Vježba – estetika lica. zidni ukrasi. vrste ručnog rada Prateći elementi u odijevanju-vježba vezivanja kravate. Vrste materijala za izradu odjeće . 3.stavljanje naglaska na vjernost kao metoda zaštite od prenošenja bolesti savremenog svijeta. ŠTETNE Pripreme za adolescenciju kao period života sa velikim mogućnostima i velikim opasnostima NAVIKE I za dalji razvoj ličnosti. SERVIRANJE HRANE I PONAŠANE ZA VRIJEME JELA 10.Izrada ukrasnog predmeta. Kultura demokratskog ponašanja . Vježba – izrada portfolija . zavisnost od kompjutera. pravilan raspored dnevnih obroka i njihova kalorijska vrijednost 2. 2. VAŽNOST PREHRANE NE onima koji Vam nude alkohol.privatnost. OPĆA KULTURA PONAŠANJA (BONTON) 1. poštivanje kućnog reda 5. privatna imovina. noktiju. poštivanje drugih i drugačijih 4. TRADICIONALNO KULINARSTVO 11. kozmetičkom i drugim salonima za uljepšavanje 1. intereta.. 258 .pojam demokratskog društva. nepravilnom. prekomjernom i nehigijenskom prehranom 8. kako ostvariti svoje pravo i riješiti problem demokratskim putem 7.1. Ljubav-porodična ljubav. nedostatkom hrane. te naglasiti značaj lične higijene. prednosti i bogatstvo raznolikosti u našoj državi BOSNI I HERCEGOVINI. ekološka pravila ponašanja u sredini življenja i uopće 3. 5. narodne rukotvorine.tekstil. Pravilan odnos prema životnim dobrima .arhitektura bosanske kuće Posebna obilježja seoskog stanovanja . Estetski elementi u stanu . aranžiranje cvijeća Tradicionalni elementi stanovanja . PREHRA NA I ZDRAVL JE 9. obilježavanje i učenje tradicionalnih običaja i sl. oblici nasilja u porodici i uopće u društvu. uopće naše domovine BOSNE I HERCEGOVINE. 5. kose. 1. alkohol. 2.očuvanje kulturne baštine sredine življenja. Hobi.korištenje zajedničkih prostorija i prostora. 3.

. kreiranju izgleda upotrebnih predmeta. tuš i pero. tačkom i mrljom i njihov odnos -Crtačke teksture MOTIVI I TEHNIKE ODGOJNO-OBRAZOVNI CILJEVI I ZADACI OB RAZOVNI CILJEVI ODGOJNI I SOCIJALIZIRAJUĆI CILJEVI . spremnost za saradnju i timski rad . naglašen deblji nanos boje /uočava se potez kista.Usvojeni pojmovi za oblast boja: mrlja. prepoznavanja i predstavljanja uočenog u okruženju i na likovnim djelima: . kompozicija boja. formiranje stavova i odnosa prema vrijednostima.Likovna kultura (1 čas sedmično – 35 časova godišnje) CILJEVI I REZULTATI ODGOJNO-OBRAZOVNOG RADA PROGRAMSKI SADRŽAJI TEMATSKE CJELINE.P rimjena tačaka i crta/ linija sa svim karakteristikama u isticanju teksture .slobodnu . kompozicija boja. tuš i drvce. životinje. istrajnost. T jelesnog odgoja. transparentno.statično i dinamično .statična i dinamična . logičkog zaključivanja. pjesma. tuš i kist. shvatanje značaja i mogućnosti upotrebe potpunije /bogatije/ palete boja. pjesme. dosljednost. tačaka u cilju ostvarivanja prostornih organizacija kompozicije . sintetičkog koncipiranja. ritam. uočavanje /registriranje/ odnosa u svom okruženju i na likovnim djelima i sposobnost primjene prostornih organizacija kompozicije: . dalji rad na razvijanju sposobnosti predstavljanja sadržaja.Razvijanje sposobnosti kombinatorike.. pastel. očuvanje kulturne baštine i prirodne okoline .Akvarel. snalažljivosti.Grafitna olovka. pojave u prirodi. odijevanju. značajni datumi.Iz neposrednog okruženja: ljudi. etnografsko naslijeñe .Sposobnost opažanja. angažiranost.vodoravna /horizontalna/ .Moći registrirati.Usvojiti pojmove organizacije kompozicije: . debeli namaz.boja kao sredstvo ostvarivanja slikarskih tekstura .piramidalna . potez. ploha. . potez. objekti.kružna . kreativnog. emocija i slično kroz likovni izraz .slobodno 2.Pastuozno./ P rirode i društva.okomitu /uspravnu/ . razumjeti i predstaviti različite forme organizacije kompozicije upotrebom crtačkih tekstura . flomasteri u boji /za manje formate radova/. manipulativnih. boja preko boje daje novu valersku vrijednost /boju/ . u dvo i trodimenzionalnoj organizaciji prostora . Kulture življenja. oplemenjivanju životnog prostora.vodoravnu /horizontalnu/ .okomito /uspravno/ . ritam. harmonija.okomita/uspravna . debeli namaz. dogañaja.Razvijanje kritičkog mišljenja. Matematike.kružno . harmonija. gvaš. samostalnost. dominacija 259 . solidarnosti: jačanje i bogaćenje emocija .statičnu dinamičnu. lavirani tuš. lazurni namaz. priče.Daljnji rad na razvijanju senzornih. rukopis autora/ .vodoravno /horizontalno/ . poslovica. prostori . uočavanja. za njihovu primjenu u praktičnom radu /realizaciji likovnih radova/.Razvijanje sposobnosti posmatranja..likovnih elemenata i .Korelacija sa drugim predmetima /sadržaji drugih predmeta/: maternjeg jezika.Razvijanje sposobnosti pripremanja tonova boja. izražajnih i praktičnih sposobnosti kod djece sa naglaskom na karakterizaciju oblika i figura.Uočavanje značaja obogaćivanja izraza uvoñenjem više valerskih vrijednosti boje .Razvijanje humanih odnosa.Njegovanje tradicije i narodnih običaja: praznici. .oslabljene i intenzivne boje . biljke. flomasteri/crni ili tamni/drveni ugljen .Lazurno. osjećanja. lazurni namaz. konkretnog i apstraktnog mišljenja. OBLASTI 1. dominacija. orijentacija u vremenu i prostoru . zgrafito /grebanje premazane osnove prethodno obojene voštanim bojama/. mozaik .P rimjena svih oblika poticaja u realizaciji likovnih radova .kružnu .Uočavanje. tempera..P repoznati i uporediti na svojim umjetničkim radovima prostornu organizaciju kompozicije: . divergentnog mišljenja .Kompozicioni /prostorni/ odnosi u vizuelno likovnim sadržajima .TAČKA I LINIJA Prepoznavanje. bajka. kreiranju znakova vizuelnih komunikacija.piramidalnu . ploha. zaključivanja. bogaćenje mašte. harmonija hromatske boje u funkciji bogaćenja palete boja .principa komponiranja mrlja. pojava u prirodi.piramidalno . valerskih /svjetlosnih/ vrijednosti.Kombiniranje linije /crte/ sa plohom.Razumjeti i moći predstaviti oslabljenu boju /miješanje boja/ proširivanje /bogaćenje/ palete boja .. BOJA .Izgrañivanje pozitivnog odnosa prema radu: inicijativa. kolaž.slobodna Savladavanje upotrebe linija /crta/./priča. kao i načina njene primjene . Muzičke kulture.

Razumijevanje i mogućnosti predstavljanja prostora i oblika u prostoru .Prostorna organizacija može imati malu i veliku masu: mobili – rad na organizaciji ravnoteže i pokreta .Realizacija plitkog reljefa . plakatu kroz različite kompozicije /dinamična i statična kompozicija/ .Ravnoteža i pokret u prostoru /mobili/ realizacija skulpture u prostoru . meco reljef /srednje ispupčene forme. primijenjene umjetnosti .Dalji rad na potpunijem odnosu primjene slike i teksta . TV poruci. statično-dinamično. odnos površina i vizuelna jasnoća poruka .Složenija kreativna rješenja i realizacija u različitim materijalima . krov. novih znakova. industrijski dizajn. grafičkog dizajna.Kolaž kroz primjenu kompozicionih odnosa slike i teksta . stup. POVRŠINA .Puna plastika u prostoru .Uloga površine u formi poruke.Upotreba svih materijala dostupnih uzrastu . znak.Kreiranje novog izgleda industrijskog predmeta /proizvoda/ - - - - - 5.3.Usvojeni pojmovi za oblast ploha: inicijal.Stub /kvadratne osnove/ . MASA I PROSTOR . prostorna organizacija /maketa. vizuelna informacija.Dalje savladavanje oblasti grafike.Organizacija prostorne kompozicije različitim elementima /po veličini i obliku/. rad na izradi klišea za visoki tisak /linorez. visoki tisak. linorez /izrada šablona.Reljef kao skulptorska forma: niski /plitki/ reljef. arhitektura. visoki reljef /skulptura u prostoru koja se samo sa nekim djelom utapa u osnovu/ . statično. prostor.Usložnjavanje odnosa prema prostoru i oblikovanje prostora u oblasti oblikovanja. PLOHA . urbanizam/ .Uloga površine u savremenim medijima: kompjuterskoj grafici. elementi grañenja: .Krov . TV poruka.Razumijevanje složenih grafičkih odnosa.Papir grafika /izrada šablona od papira kartona/ . linorez. plakata kao forme vizuelnih komunikacija Usvojeni pojmovi za oblast površina: vizuelna informacija /poruka/.Sticanje sposobnosti prevoñenja /transponovanja/ dvodimenzionalnog u trodimenzionalno i trodimenzionalne u dvodimenzionalnu formu /organizaciju/ . klišea na linoleumu/ . karton grafiku/ dalje razvijanje senzibiliteta u grafičkom izrazu .Kreiranje novih vizuelnih informacija /poruka/. svijetlo-tamno … Uočavanje izražajnih mogućnosti stripa /sinteze slike i teksta/ Razumijevanje spota. mobili /skulptura u pokretu.Dalji rad na potpunijem shvatanju prostora i oblikovanja u prostoru . odnos slike i teksta: naslovne stranice /knjige. TV poruke. grafike . školskog lista…/ . dinamično 4. elementi grañenja.Rad na karakterizaciji figura u prostoru. industrijskog dizajna. 1-2 trećine mase u prostoru/. spot.Usvojeni pojmovi: masa. stub. gradnja. minijatura. kaligrafija. primijenjene umjetnosti i dizajna .Konstrukcija . grañenje i razvijanje senzibiliteta prema grafičkom izrazu i oblasti grafike . meco reljef.Stub /kružne osnove/ . novi kreirani znakovi vizuelnih komunikacija.Površina u likovnoj oblasti: dizajna. grañenje. grafičar Razumijevanje uloge i značaja znakova vizuelnih komunikacija i ovladavanje mogućnostima korištenja sa ciljem prenošenja vizuelnih informacija Osposobljavanje za kreiranje novih vizuelnih znakova i vizuelnih poruka Uočavanje značaja uloge površine u naglašavanju važnog /bitnog/. spotu. instalacija. slikanja.Zid . visoki reljef. pokretne forme/ 260 . grañenja.Mobili /pokretne forme u prostoru/ dinamična skulptura .Uočavanje značaja vizuelnog odnosa slike i teksta u primjeni organizacije kompozicije . maloveliko. odnos dijelova i cjeline .Masa i prostor u arhitekturi.Organizacija kompozicije kroz oblasti: crtanja.Visoki tisak. niski /plitki/ reljef. zid.

U petom razredu.da miješaju boje i da upotrebljavaju različite intenzitete boja /da jedna boja može biti svjetlija i tamnija/ da se miješanjem mogu dobiti tonovi drugih boja .. mozaiku .da rade na jednostavnim rješenjima grafičkog dizajna. prepoznaju karakter oblika . dominacija 3. grafički otisak. tuša i drveta. a nalaze se u suprotnosti/. naslovne strane knjige… za oblast površina./ . dominacija 2.da znaju da je površina omotač nekog oblika /objekta. slobodna .da tlocrt predstavlja crtež osnove nekog objekta /neke grañevine/ . plakat. ritam. kolažu. lazurno i pastuozno. krov . štampanje .da mogu prepoznati ritam i upotrebljavati ga u svom likovnom izrazu.da uočavaju odnose u prostoru. po intenzitetu /jačini/. arhitektura.da dopunjuju i proširuju znanja o slikarskim tehnikama. flomasterima u boji. stup. potezi. BOJA Likovno područje slikanje: U slikanim radovima primjenjivat će se kao izražajna sredstva pri realizaciji kompozicije: mrlje. šablon /matrica/. zid. akvarelu. tuša i kista. izrada stripa. kružna. po prostornoj orijentaciji.da usvoje pojam kliše. crtež. fotografija STRUKTURA PROGRAMA 1.da znaju osmišljeno u organizaciji kompozicije primjenjivati sliku i tekst. gvašu. grafika. uočavaju proporcije. okomita /uspravna/. temperi.da mrlju i tačku koriste kao likovni element u predstavljanju različitih tekstura i osmišljavanju kompozicije. vizuelna informacija. piramidalna. kružna. masa i prostor: .da raspoznaju šta je puna plastika /figura u prostoru/.da kreiraju kadar stripa ili strip. slobodna /raspršena/. pored navedenih organizacija 261 .da usvoji termine. stub. lazurni /tanki/ nanos boje. konstrukcija.da dalje usavršavaju tehniku korištenja. horizontalna/ vodoravna/ kompozicija. .OČEKIVANI REZULTATI Sa djecom se radi na daljnjem usvajanju i proširivanju znanja o upotrebi materijala i sredstava koja se koriste u oblasti tačka i linija: . za oblast slikarstva: . pastuozni /debeli/ nanos boje. smještanje rada u zadati format. harmoničan /skladan/ odnos boja. . grafičar. . PLOHA Kroz tematsku oblast PLOHU realizirat će se sve likovne oblasti koje se u svojoj konačnici iskazuju u dvodimenzionalnoj formi.. dinamična i statična kompozicija. odnos plohe i teksta /naslovna strana za knjigu. pastelu. kadar. slika. vodoravna /horizontalna/.usvojit će da način na koji je nanesena boja predstavlja slikarski rukopis /teksturu/.. papir za pakovanje.da su sposobni organizirati kompoziciju po principu pokretne ravnoteže /mobili/. . a šta reljef: plitki. meco i visoki reljef . predmeta/ u prostoru . piramidalna /trougaona/.da proširuju znanje o komplementarnom kontrastu /boje koje se slažu..da znaju razlikovati vrijednosti linija. da usvoje pojmove. elementi grañenja. organizacije kompozicije: statična i dinamična.da su u stanju izvesti prostorni crtež /crtež sa tankom mekom žicom/ . papir grafika . . da savladaju tehniku laviranog tuša.da znaju šta je to trodimenzionalna tekstura /tekstura izvedena sa nekim oblikovnim materijalom/ .da znaju šta je simetrija i asimetrija. vertikalna /uspravna/ kompozicija. strip. TAČKA I LINIJA Likovno područje crtanje: Organizacija kompozicije. olovke. rukopis autora za oblast ploha/grafika: . linorez.da savladaju princip izrade jednostavnog šablona za visoki tisak. TV spot .

kompjuterske grafike. stup. dizajna. TAČKA I LINIJA 2. jednobojne i višebojne /visokog tiska/. MASA I PROSTOR Ovakva forma osigurava kontinuitet u usvajanju i proširivanju znanja. u tehnici papir grafika i linorez.dvodimezionalna organizacija kompozicije 2. masa i prostor obuhvata likovne oblasti: Oblikovanje. uočavanju i razumijevanju spota. Definiraju se pojmovi i realiziraju radovi u punoj plastici. kružna. I dalje u ovom uzrastu prisutan je izražen interes za oblikovanjem u prostoru. navedenih kompozicionih odnosa: dinamična i statična kompozicija. sposobnosti i likovne 262 . slobodna /raspršena/. OBLIKOVANJE U PROSTORU – rješavanja trodimenzionalnih formi Ove dvije podjele kreativnog rada po prostornoj organizaciji kompozicije. dalje će se raditi na potpunijoj primjeni odnosa slike i teksta. dominacija. vertikalna /uspravna/ kompozicija. grañenje. krov. kao elementi vizuelnih poruka i njihova likovnost. vizuelne medijske poruke. Znakovi vizuelnih komunikacija.PODRUČJE VIZUELNIH KOMUNIKACIJA Oblikovanje u prostoru kroz područja: . nivoom usvojenog doživljavanja likovne umjetnosti. primijenjene umjetnosti. OBLIKOVANJE NA PLOHI . znakova vizuelnih komunikacija. mobili /pokretne forme u prostoru/ kao i reljefi /niski reljef. spot. visoki reljef/. Arhitektonski elementi /elementi gradnje/: konstrukcija. do 9. piramidalna /trougaona/. analizi fotografije.PROSTORNO OBLIKOVANJE I GRAðENJE .kompozicije. MASA I PROSTOR Tematska cjelina. POVRŠINA Tematska oblast Površina realizira se kroz likovne oblasti. realiziraju se kroz LIKOVNE OBLASTI /likovna područja. primijenjenu umjetnost i dizajn. razreda. grafičkog dizajna. 1.PODRUČJE VIZUELNIH KOMUNIKACIJA Programski sadržaji predmeta LIKOVNA KULTURA u osnovnoj školi realiziraju se kroz formu tematskih cjelina/oblasti koje bi trebale biti ustrojene /unificirane/ jednoobrazno za sve razrede od 1. Djeca rade na izradi stripa. 4. zid. koje djeca doživljavaju kao igru povezanu sa estetskim stvaralačkim procesom. PLOHA 4. stub.SLIKANJE . s obzirom na uzrast interes djece će biti usmjeren prema daljnjem savladavanju oblasti grafike. DIDAKTIČKO-METODIČKE NAPOMENE Likovna kultura u petom razredu. bogaćenjem novim likovnim sadržajima i likovnim iskustvima. BOJA 3. horizontalna /vodoravna/ kompozicija. podrazumijeva početak sintetičkog koncipiranja vizuelnog doživljaja. industrijskog dizajna. Za oblikovanje na plohi kroz područja: .CRTANJE . Usvajanje znanja i likovno kreativni rad realizira se kroz forme prostorne organizacije kompozicije: 1.GRAFIKA . 5. POVRŠINA 5. TV poruka. U kreativnom procesu koriste se svi materijali pristupačni uzrastu i psihofizičkim mogućnostima djeteta. meco reljef. plakat. povezivanje novih vizuelnih iskustava sa do tada prethodno stečenim znanjem.

arhitektura. Ovako postavljene tematske cjeline ne isključuju ni jednu oblast. muzika. Motivi – teme /likovni sadržaji/ Zahvalne teme za likovno kreativni rad predstavljaju doživljaji i spoznaje. potez. elementi grañenja. visoki reljef. nauke i društva. vodroravno-uspravno. što znači da bi svaka tematska cjelina bila dva puta obrañena u toku školske godine. dominacija GRAFIKA: malo-veliko. industrijski dizajn. usvojeni pojmovi mrlja. lazurni namaz. stup. Vizuelne motive 2. stub. prepoznaju ga i razriješe putem likovno tehničkih sredstava. Tematske cjeline bi se realizirale kroz likovno kreativni rad u svakom polugodištu. karton grafiku. pokretne forme/ VIZUELNA KOMUNIKACIJA: grafički dizajn. objekti. statično-dinamično. prostori. ritam. gradnja. Nevizuelne motive 3. biljke… sadržaji drugih predmeta /korelacija sa drugim predmetima/: maternjeg jezika /priča. TV poruka. svijetlo-tamno. kružno. Ponavljanje tematskih cjelina u formi koncentričnih krugova pruža mogućnost preispitivanja usvojenih i prezentiranja novih sadržaja i znanja.kreativnosti djece. zid. porodica. statično. praznici. meco reljef. inicijal. Taj proces kod djece razvija kreativno mišljenje. Kvalitet učenja u likovnoj kulturi je proces kada djeca vizueliziraju problem koji ranije nisu znali. novih medija i okruženja. matematike. Razvoj likovne pismenosti obuhvata razradu zadatih nastavnih tema putem kojih djeca spoznaju /stvaraju predstavu/ o značaju likovne umjetnosti u vlastitom životu. pjesmica/. kaligrafija.. pastuozni namaz. kliše za visoki tisak linorez. ploha. mjesto stanovanja. Motive prema svojoj vizuelizaciji sadržaja dijelimo na: 1. doživljaj zadovoljstva u razrješavanju problema i sposobnosti vrednovanja. harmonija. permanentno kroz cjelokupni osnovnoškolski odgoj i obrazovanje. poslovica. basna. tjelesnog i zdravstvenog odgoja i kulture življenja iz narodnih običaja /tradicije/. Likovna pismenost podstiče se kroz nastavu koja djecu uključuje u aktivan proces vizuelnog istraživanja. Motive likovne forme /likovni i kompozicioni elementi/ iz neposrednog okruženja djeteta. minijatura PROSTORNO OBLIKOVANJE I GRAðENJE: masa. prirode i društva. etnografsko nasljeñe značajna umjetnička ostvarenja iz svjetske likovne /baštine/ umjetnosti likovni i kompozicioni elementi. niski /plitki/ reljef. krov. spot. Ovakav pristup zaokruživanja jedne cjeline kroz likovne zadatke /likovne probleme/ osigurao bi veću preglednost i sistematiziranje gradiva koje djeca trebaju usvojiti i njegovo logičko ponovno proširivanje u drugom polugodištu. i interakciju umjetnosti. vizuelna informacija /poruka/. dinamično 263 . škola. muzičke kulture. prostor. čula. grañenje. mobili /skulptura u pokretu. pojave u prirodi. kompozicija boja.. shodno uzrastu djeteta razrješavanje likovnih zadataka kroz upotrebu likovnih i kompozicionih elemenata nevizuelni poticaji. piramidalno i slobodno SLIKANJE: uočavanje značaja obogaćivanja izraza uvoñenjem više valerskih vrijednosti boje. emocije /osjećanja/. značajni datumi. niti bilo koju tehniku. bajka. sposobnosti i saznanja što utiče na formiranje likovno oblikovnih temelja koji će im pomoći u analizi složenih vizuelno likovnih ideja i problema u komponiranju osmišljenih likovnih kompozicija. - POJMOVI KOJE ĆE DJECA USVOJITI CRTANJE: usvajanje pojmova organizacije kompozicije: statično-dinamično.

predmeta i pojava. estetskog. odnos prema svjetskoj i našoj kulturnoj baštini. aktivnost na časovima likovne kulture. stečenog znanja i usvojenih navika. 3. onda takva nastava Likovne kulture ne odgovara osnovnim principima savremene nastave. Predmet Likovna kultura složen je iz dva segmenta: 1. psihološkog. svoje viñenje svijeta.OCJENJIVANJE Ocjenjivanje u predmetu Likovna kultura je izuzetno složen segment rada nastavnika.. svoje strahove i oduševljenja. odnos prema estetskom. upornosti i iskustva. Djeca koja nisu talentirana trebaju imati priliku u skladu sa svojim mogućnostima usvajati likovni jezik i njime se izražavati. 264 . pravilno doživljavanje vizuelnih informacija. Likovna forma /Likovni jezik/ i 2.prepisuju” percipirano. da doživljavaju i gledaju očima odraslih svijet oko sebe. Iz tog razloga i dječiji crtež moguće je analizirati sa različitih aspekata: 1. Ako prihvatimo da se djeca likovno izražavaju jer imaju potrebu da iskažu svoj svijet. Pravilan odnos nastavnika prema dječijim radovima je od izuzetnog značaja za likovno kreativni rad djece. stepen zalaganja i želje da se realizira postavljeni zadatak. pedagoškog. s obzirom na činjenicu da crtež predstavlja cjelinu koja u sebi sadrži komplekse sposobnosti i osobina djeteta.stenografski zapis duše” i kao takvi moraju biti dobri. pozitivnog i negativnog uticaja sredine. Likovnih sadržaja Oblast Likovna forma /Likovni jezik/ koji se odnosi na likovne elemente i principe komponiranja su teoretskog karaktera i mogu se savladati i usvojiti. Nema loših dječijih radova. Ako nastavnik traži od djece da tačno .. Činjenica je da se nastavnik u razredu susreće sa djecom koja su nadarena i onom koja nisu. ciljevima i zadacima koji se pred nju postavljaju. kao i sklad emocionalnih i izražajnih sposobnosti transponiranih u likovne elemente. 2. napor koji dijete ulaže u realizaciju zadatka da bi postiglo rezultat. Vizuelno estetska kultura razvija kod djece sposobnost uživanja i razumijevanja umjetnosti. onda su svi ti radovi . Prilikom ocjenjivanja manje nadarene djece treba pratiti i imati u vidu individualne mogućnosti.

slobodno izlažu svoje mišljenje i ideje i prave poreñenja ostvarenog .već formirane kriterije za procjenu kvaliteta koriste prilikom izvoñenja i slušanja djela .mješoviti hor i višeglasno pjevanje. .pjevanje jednostavnih primjera solmizacijom .memoriranja djela.Iskreno i dobronamjerno iskazuje svoje mišljenje i kritiku. naslova i autora .osnovnih elemenata vokalne tehnike (tačna intonacija. udaraljke Razvijanje muzičke sposobnosti i vještine: .uživanje u sve slobodnijem predstavljanju publici sa improvizacijama na Orffovim instrumentima na vlastitu inicijativu .svjesnost značaja muzike u životu i potrebi učenja o muzici i muziciranja kroz čitav život . a u odnosu na druge .samokritičnost prema sebi kao izvoñaču (vokalnom i instrumentalnom). 3 i 4dijelnoj-dobnoj mjeri ritamskim govorom .Muzička/glazbena kultura (1 čas sedmično .Uočava i hvali. artikulacija). PJEVANJE I SVIRANJE II.svjesnog obrazlaganja adekvatne primjene raznih instrumenata u samostalnoj izradi originalnih aranžmana .35 časova godišnje) CILJEVI I REZULTATI ODGOJNO-OBRAZOVNOG RADA PODRUČJA UČENJA ZNANJE CILJEVI Stican je znanja: . na koncertima i sl. horski glasovi .Samopouzdanje u pjevanju i sviranju je sve veće.tačno imenovanje naučenih notnih trajanja. te tehnike sviranja radi kvalitetnije interpretaciji muzičkog djela u horu i orkestru . a poštuje i cijeni mišljenja i stavove drugih . ritmike i melodike . SLUŠANJE MUZIKE V. oznaka i termina (italijanski) .pokazuju veliku zainteresiranost i ljubav prema muzici.orkestarski instrumenti po grupama: gudački. aplauzom nagrañuje najkvalitetnije izvoñenje . DJEČIJE STVARALAŠTVO 265 .sviranje kao pratnja uz pjevanje i kroz aranžman uz svjesno korištenje muzičkih znanja .sistematiziranja muzičkih znanja uz korištenje muzičkih termina .Djeluje i na druge da slijede njegov primjer . saopštavanja poznatih i novih termina i pojava u notnom zapisu . kao i zalaganje i odgovornost za kvalitet skupnog muziciranja . dikcija.Traži sam i sa vidnim zadovoljstvom se uključuje u muzičko-scenske i druge projekte sa muzikom . MUZIČKE/GLAZBENE IGRE III.vrlo jasno izražavanje razvoja interesa i intenzivne želje za bavljenjem muzikom koja treba da postane trajna potreba OČEKIVANI REZULTATI / ISHODI UČENJA Dje ca bi trebala imati zn an je i razumijevan je : . STAVOVI.svjesno prihvataju i ispravljaju svoje greške u intonaciji i u muziciranju. svjesnost o značaju i potrebi muzike u životu .korištenja znanja u osmišljavanju ideja za kreativno izražavanje doživljaja (likovno.samostalnog uočavanja.izražavanje vrlo intenzivnih interesa i ljubavi prema sadržajima iz muzičke baštine BiH . ukazuju i na greške i ispravljaju druge . literarno i pokretom) Razvijanje pozitivnih vrije dnosti i stavova: . PONAŠANJE STRUKTURA SADRŽAJA I. predviñanja rezultata .Samostalno se uključuje u muzičke sekcije .Improvizacija i prezentacija ideja (individualno i u grupi).osnovnih muzičkih pojmova iz metrike.pred novim muzičkim zadatkom pitaju i traže odgovor .Izražava svoj odnos prema muzici i želju da je često sluša u školi.samostalne i kvalitetne interpretacije muzičkog djela (od solističkog do skupnog) .Propagira upis mlañe djece u muzičku školu SPOSOBNOSTI I VJEŠTINE VRIJEDNOSTI.prethodna muzička iskustva i muzičke termine koriste u daljnjem učenju .postaje sve snažnije i intenzivnije izražavanje emocionalne i estetske osjetljivosti na kvalitet muzike . duhački drveni i limeni. BROJALICE IV.svjesno izvoñenje jednostavnih brojalice i primjera prema notnom zapisu u 2.

Nakon doživljaja pjesme u izvoñenju nastavnika i sa CD-a. a posebno broj muzičkih igara i brojalica. U skladu sa smanjenim brojem časova u odnosu na prethodna četiri razreda smanjen je broj pjesama za pjevanje i sviranje. te raznih kretnji ruku. sintisajzer. djeca će učvrstiti i u praksi i interpretaciji svjesno koristiti ranija znanja vezana za tempo i dinamiku. „Patak“. raditi vrlo seriozno na osvještavanju i korištenju ranije usputno usvojenih italijanskih muzičkih termina u muzičkom opismenjavanju. nisu mogli biti odvojeni posebni časovi kao u prethodna četiri razreda. U ovom razredu pored rada na razvoju muzikalnosti i trajnih interesa i ljubavi prema muzici. prema izboru nastavnika mogu se sa djecom raditi tako da ih djeca uče svirati na klaviru. Slovenije. 3 i 4-dijelnu) i naučiti i novu 6/8 mjeru. Koreografije okretnih igara i kola iz različitih krajeva imaju utvrñene figure i kretnje. notne vrijednosti (osminka. Najjednostavnije pjesme iz ranijih razreda. Austrije. posebno intenzivno raditi na kultiviranju dječijeg glasa i podizanju kvaliteta pjevanja pojedinca i prilagoñavanja glasa u skupnom muziciranju. jer ono pruža obilje mogućnosti za upoznavanje muzičke umjetnosti i muzičke literature iz svijeta. Ova oblast je veoma pogodna za uvježbavanje nota po trajanju i podjelu jedinice na dva dijela. vrste glasova u horu (četveroglasni hor). koje su dječija igra. gitara). a istovremeno i dječije tradicionalno stvaralaštvo. Rusije. Slušanjem treba učvrstiti vizuelno i zvučno orkestarske instrumente po grupama: gudački. I nadalje poticati djecu da svoje zapažanje i doživljaje izraze opisno ili likovno. a sastoje se iz osnovnih pokreta s plesnim elementima. Škotske. i ritamskog govora pa će omogućiti da se ranije doživljene muzičke zakonitosti osvijeste. Praćenjem i analizom notnog zapisa u udžbeniku. Srbije. u cjelini. I dalje raditi na sve samostalnijem odreñivanju osnovnih elemenata muzičkog djela. informativno). U petom razredu treba naučiti najmanje 4 brojalice.DIDAKTIČKO-METODIČKE NAPOMENE Iako u uvjetima minimalnog broja časova (1 čas sedmično) u petom razredu pored upornog i istrajnog rada na korekciji problema koje imaju pojedina djeca u oblasti melodike (tačna intonacija. stvaralaštvo i tradiciju iz Hrvatske. One i u ovom razredu spadaju u racionalne i iracionalne brojalice. Zato je neophodno u svakoj od navedenih oblasti pronaći najefikasnije načine za slobodniju individualnu improvizaciju i druge oblike neverbalne komunikacije (u paru. uz pratnju melodijskog instrumenta (klavir. kao što su: „Satić kuca“. 266 . Primijeniti ranija i nova muzička znanja u kreiranju pratnje i aranžmana za Orffove instrumente. U ovoj oblasti velika novina je pjevanje solmizacijom u C dur ljestvici i kontinuirani rad na razvoju osjećaja za ritam i metriku kroz brojalice koje treba izvoditi ritamskim govorom. memoriranje melodije). One pomažu i tjelesnom odgoju i upoznavanju narodne muzičke tradicije raznih zemalja svijeta. izvoñača i sastava. duhački: drveni i limeni i udaraljke. Djeca u petom razredu trebaju naučiti najmanje 4 muzičke igre koje uključuju pokret. ili ritmike. Slušanjem u petom razredu treba upoznati najmanje 14 kompozicija. fraza. te reprodukcije trajanja prikazanih u notnom zapisu. I nadalje je težište na umjetničko-doživljajnoj komponenti. Engleske. grupnu i kolektivnu). Za oblast dječijeg stvaralaštva u petom razredu zbog smanjenog broja nastavnih časova. Norveške i Meksika. a posebno zapažanju i odreñivanju forme muzičkog djela (muzička rečenica. muzičkih instrumenata orkestra. tema. sa ciljem da pozitivni interesi i stavovi prema muzičkim vrednotama budu u stalnom porastu. „Sage se mlada do zemlje“ i slično. četvrtinka. Poticati djecu da kroz muzičko-scenske igre povezuju razne umjetničke oblasti s naglaskom na originalnost i raznovrsnost dječijih rješenja. cjeline). metalofonu ili ksilofonu. polazeći od svjesne analize notnog zapisa. te znanja učvrste i sistematiziraju Kreativnost u ovoj oblasti podrazumijeva podsticanje djece u osmišljavanju originalnih aranžmana i inventivnoj interpretaciji. „Hodavka“. Pjevanjem i sviranjem treba obraditi najmanje 12 pjesama u toku školske godine. te Slovačke. Francuske. polovinka i cijela nota i odgovarajuće pauze). prema tehničkim mogućnostima u školi. kao i slušanje muzike. Tako su djeca kroz pjevanje i sviranje i muzičke igre bila u prilici da upoznaju pored djela iz BiH. te upoznavanje novih notnih znakova i mjere (6/8. kao i pokretom jer se time potiče njihova kreativnost. širenje opsega glasa. djeca je uče pjevajući uz nastavnika. Njemačke. mjere (2. čiji ritam i metrika pomažu razvoju muzikalnosti djeteta. Na taj način je Nastavni program za peti razred dobio multikulturalni karakter.

Motivira pojedinačni i skupni rad i njim nenametljivo rukovodi . stihovi Ivica Vanja Rorić) 5. te izmišljanju melodije na date stihove. Pijetao i sat (Refik Hodžić. . narodna ili P jevaj mi pjevaj sokole. stihovi Arif Semanić) ili Vučja želja (Marija Matanović) 3. originalnost i spretnosti u improvizaciji .Zajednička i stalna briga o čuvanju školskih muzičkih instrumenata kao vrijednosti. uz korištenje instrumenata (vlastito tijelo. Macice u livadama (J. pokazuje pozitivne stavove i vrednote prema muzici .P okazuje da muziku doživljava i cijeni ličnim primjerom i muziciranjem 267 . premetaljke i druge igre kao podsticaj za učenje muzičkih pojmova .Prihvata i po potrebi korigira svoju intonaciju radi podizanja kvaliteta muziciranja .Komunikacija i interakcija u improvizaciji .Aktivnim uključenjem u zajednički rad pomaže komunikaciju i podstiče zagrijanost u radu . izleti. E vo san ti doša ili Jučer si mi rekla (narodna pjesma iz Dalmacije) .Istražuje samoinicijativno i uključuje se u sviranje pratnje pjesmi. tetkino (Damir P janić. Cvrčak i bubamara (Alfi Kabiljo. Orffov dječiji instrumentarij). Kaplan) 6. narodna ili Trepetljika trepetala. PJEVANJE I SVIRANJE Izbor: 1. u porodici .Samostalno pjeva i svira Orffove instrumente .P lanira i osmišljava muzičke zagonetke.Kooperativnost u stalnom porastu. Tetkino.Ima sve razvijeniju svijest o značaju svakog pojedinca u horu i shvata potrebu uklapanja svog glasa u cjelinu (hor/zbor.U skladu sa samoprocjenom i u odnosu na druge vježba da postigne kvalitet . po Kranjskem (narodna) 12.Samostalno koriguje vlastito pjevanje i sviranje uporeñujući se sa drugima . STAVOVI.Upotreba instrumenata u skladu sa zadacima pjesme odnosno osmišljenog aranžmana . kao i stihove na zadanu ili novu melodiju). rebuse.Poštuje pravila vokalne tehnike koja dovode do kvalitetnog pjevanja (intonacija.Motivira i upućuje djecu na druge izvore znanja pored udžbenika. priručna sredstva. radi postizanja kolektivnog uspjeha .Aktivno učestvuje u izradi i izvoñenju aranžmana . . ritam.Kaplan) 8. Dajte nam ljubavi (Hana i D inko Šimić) 7.Izvodi lakše notne zapise ritamskim govorom i primjenjuje znanja iz metrike i ritmike .Njegovati razne oblike svjesne improvizacije (na zadanu melodiju. Čičak (Julio Marić – stihovi Rajko Balaban) 4. kanon ili Svitac (Božidar Stančić) 9.Pjeva solmizacijom lakše primjere . Mostar 11. OCJENJIVANJE) . dikcija) . S one strane Jajca. koristi i u interpretaciji poštuje osnovne muzičke oznake u notnom zapisu (muzički termini na italijanskom) .Svjesno obavlja muzičke zadatke i obaveze (kao pojedinac ili dio grupe). kao i osjećaj kompetentnosti u pjevanju i sviranju .Muzicira samoinicijativno i bez podsticaja komunicira uz pomoć instrumenata . SADRŽAJ ZNANJE I RAZUMIJEVANJE SPOSOBNOSTI VRIJEDNOSTI.Sve veća samostalnost.P ozitivan interes prema muzici ga podstiče na veliko zalaganje i trud u skupnom muziciranju . Marko S kače po zelenoj trati (narodna iz Slovenije) ili P o koroškem. stihovi Enes Kišević) ili Mjesečev pjesnik (J. stihovi Stjepan Jakševac) i Ševin kljun(Asim Horozić.P rilikom praćenja i procjene individualnih postignuća. .Shvata dvoglasje i pjeva kanon u dva glasa . narodna svatovska. orkestar) . artikulacija. Muzički sadržaji u sebi imaju sve elemente koji prirodno ostvaruju korelaciju sa svim drugim predmetima pa i stranim jezikom. narodna 10.Ličnim primjerom i djelovanjem u razredu. organizira i sam učestvuje u interpretaciji i improvizaciji u interakciji (školaporodica) . Bosa Mara Bosnu pregazila.Muziciranje i djelovanje u skladu sa zahtjevima muzičkog djela .Razumije.Inicira.Osjet za ritam i mjeru je sve izraženiji . instrumenti koje su napravila djeca. PONAŠANJE AKTIVNOSTI DJECE AKTIVNOSTI NASTAVNIKA (ORGANIZACIJA I METODE NASTAVE I UČENJA. Prvi maj (Milan Jeličanin) 2. Osvanu dan.Stalno učešće u pjevanju i sviranju kroz redovnu nastavu i vannastavne aktivnosti: priredbe. vrši poreñenje sa rezultatima u četvrtom razredu 1.

Molimo za finu tišinu (A. Bilja-Gorica) ili Ena.Pamti i donosi u razred nove brojalice i izmišlja nove zajedničke igre . zekapan (Zapisala E lly Bašić.Tradicionalnih narodnih instrumenata i nošnji naroda BiH-pano (pronalaze i prikupljaju slike) .Pronalaze i prikupljaju slike kompozitora i muzičkih instrumenata u knjigama i štampi (simfonijski orkestar) .Mješoviti hor: muški i ženski glasovi .Traži da djela i muzike prati umjetnike vidi jednostavni notni uživo na zapis i primjeni koncertima i tako muzičke termine: pokazuje pozitivne legato.Smailović) 7.Shvata da je notne vrijednosti orkestar .Podsticanje pjevanje Prepoznaje pojedine više sigurnosti kreativnosti igrom. te prati i stimulira svojim učešćem . maco.Pronalaženje i zapisivanje brojalica.Svira ritam na . dječije radne i kulturne navike . Dr Vinko Krajtmajer) 6.Uporeñuje i brzo precizno i tačno u uočava sličnosti i skladu sa tekstom razlike u trajanju . mena.Crtanje (slikanje) kretnjama ono što . paro (Zaspisala Elly Bašić.Dopunjavanje razredne izložbestalna postavka .Izrañuju zidne panoe sa tematskim Osposobljava ih za uočavanje i bilježenje Upućuje i podstiče na prikupljanje materijala Osmišljava i realizira simulacione igre za djecu Priprema i vodi djecu kroz aktivnosti dijaloga i interakcije Pomoć djeci u samostalnom i grupnom radu Ukazuje na adekvatan način izrade preglednih zidnih kalendara sa terminima koncerata. navike i potrebu za ritam.Osmišljava. sa postojanje i značaj muzičke igre za koreografiju. T u hanina. osjećajem plesa i kola kod priredbe i Ispravno izvodi novu sigurnosti svih naroda svijeta uvježbavanju igru primjenjujući .Brzo uočava i pokazujući pri tom saopštava vidno zadovoljstvo izvoñača djela i interes .Odabiranje i pokretom spontano ili i izvodi zadane razumije predlaganje izvodi zadatu pokrete. piko.ñelem. predlaže i izvodi pratnju. Na Avinjonskom mostu (S ur le pont d'Avignon. Francuska pjesma) ili Pjesma rastanka (popijevka iz Škotske) 4. Keran. arr. tradicionalni ples) 4. duhački drveni i limeni. tempo i komentira osobine druge djela karakteristike . kombinira instrumente (aranžmani) . . te muzikom odredi mjeru i . romska pjesma 3.Poznaje i pamti imena BH kompozitora i njihova najpoznatija .Razlikuje i biranim riječima i poznaje pojedine odnosom pokazuje instrumente i da cijeni muziku.Samosvijest je sve veća kroz kreativne načine ritmičkog izražavanja. hor: izvoñačke glasove . jo hanino. Jajce) 2. BROJALICE Izbor : 1 .Priprema.Ima bogat fond djela koja prepoznaje prilikom slušanja . Makjanić) 2.Brzo pamti i . ðelem.Razvija kreativnost. Meksiko. Mihaljinac.Samostalno izvodi slogovima (ta.Razlikuje izvoñačke ansamble: orkestar.Prepoznaje narodnu muzičku tradiciju . U z jutarnju šetnju (A.Učlanjenje u ritmičku i/ili folklornu sekciju . SLUŠANJE MUZIKE Izbor : 1.Često traži da se razlikuje i djelo ponovno samostalno i tačno sluša izvodi zaključke o . . baro. pleši (Slovačka. Maco.Prepoznaje orkestarske instrumente po grupama (gudački. MUZIČKE /GLAZB ENE IGRE Izbor: 1. 2. A n. staccato.Dopunjavanje zidnog panoa novim zapisima . ta-te) ritam sviranjem na instrumentima.Sarañuje sa roditeljima i uključuje ih u rad . Žamor i smijeh djece-Kad bi svi ljudi na svijetu (Arsen Dedić stihovi Milan Grgić) i Dvoboj (Asim Horozić i stihovi Š imo .Na osnovu instrumentu po sviranja ritma dogovoru i na osnovu prepoznaje ranije vlastitih ideja naučene brojalice . .Samostalno igra i (multikulturalnost) pokreta uz ranija znanja usvaja pravila sa . osmišljava. cjeline ili dijelovi kompozicije . (zajedničko i tradicionalne nošnje.Svojim čestim djela komentarima i .Uporeñuje.Prikupljanje kaseta i CD-a sa djelima koja će se slušati u školi . fraza.Prepoznaje vokalno.Upućuje i pokazuje simulacije na kompjuteru . Korać)) i Zdravo maleni (Alfi Kabiljo) 5 Osmjeh majke (S.Pravljenje preglednog panoa na koji se dodaju slike instrumenata koje su upoznali. tema. . Gornji Mihaljevac. koordinira rad i usmjerava aktivnosti djece . sortiranje i izvoñenje zaključaka . Meñimurje) 4.Prema zadatku izvodi nota.Tačno odreñuje dopada i dinamiku. i demonstrira. Planira termine za posjete kulturnim ustanova i bilježi ih na kalendaru Osmišljava i obavlja temeljitu pripremu djece za izlaske iz škole i posjete koncertu i kulturnim ustanovama: 268 .Uz slušanje .muzički .Samostalno pokretom i pojedinačno) izražava pjevanjem.Gledanjem u notni (muzičke zapis izvodi ritam zagonetke) brojalice ritamskim . stihovi M.Osmišljava nove maštovite igre sa instrumentima . vizuelno i izvoñače i auditivno kompozitore . sefardska romansa. S jela baba u balon (Zagreb) 3. P leši.Prepoznaje i saopštava ime kompozitora . što ih motivira na učenje . ban. mala .Razvijanje svijesti narodnih nošnji tekst i muzika o kulturi ponašanja .Aktivno i samoinicijativno se uključuje i mašta kroz brojalicu koju pozitivno vrednuje . igri i komunikaciji koja razvija osjećaj pripadnosti grupi .Aktivnim učešćem pomaže.Rasprave i sugerišu na nastupima dogovori o folklornih ponašanju na ansambala smotri . nikoti (Zapisala Milica Obradović. Aro. a uči i druge .Samostalno pjevuši melodiju izražava utiske o pjesme koju sluša slušanom djelu. melodija.Muzička rečenica.Organizira praktične vježbe i odlazak na probu KUD-a 3. La kukarača. obrazlaže ih odgovarajuće pokrete i tačno izvodi po u mjeri i ritmu zadatku .Raduje se novom iskustvu. tradicionalna Prati ritam pjesmice .Samostalno slušanom djelu saopćava zašto mu se dopada ili ne .Izvodi brojalicu .Shvatanje i .Osmišljava prigodne muzičke igre za interaktivno učenje demonstrira izvoñenje i sviranje .Procjenjuje interesovanja i napredak djece 4. udaraljke) . Na slovo (pjesma iz Engleske) 3. instrumentalno i vokalnoinstrumentalno izvoñenje . . L ovac Ranko (V.Samostalno pjeva .2.

Vodič kroz kulturne muzičke dogañaje u gradu (isječci iz štampe sa najavom koncerata u gradu) . pjesmi likovno ili literarno . muški. . .Samostalno istražuje i kombinira smišlja.Pronalaženje priča sadržaje u korelaciji kolektivna. II čin (Andante-Andante non troppo. pohvale i nagrade .Slobodna improvizacija na Orffovim instrumentima: . ohrabruje muzici kooperaciju i .Razgovorom o muzici u izražava svoje stavove i potrebe za lijepim i shvatanje da muzika podiže kvalitet života sadržajima . Grig) 13. posjeta dramatizaciji i kombinaciju školskoj priredbi. . . DJEČIJE STVARALAŠTVO . aplaudiranjem na ženski. muzikom drugim odgojnim individualna „ozvučiti“.Posjeta koncertima u osnovnoj muzičkoj školi Objašnjava ponašanje na koncertu. (W.Ešić) 8. pravilima i znaku poštuje pravila dirigenta ponašanja. oblačenje Saradnja sa roditeljima i umjetničkim ustanovama Posmatranje i praćenje napretka djece. Gotovac) 9. odlomak iz orkestarske svite „Šeherezada“ (Bajka iz 1001 noći. Barcarolla iz opere Hoffmannove priče (J.Priprema. A. u paru likovi mogu umjetničkim i (dijalogom).Osmišljavanje muzičkog igrokaza i prezentacija rezultata samostalnog i grupnog rada djela .Čajkovski).Pokazuje razvoj i muške glasove svijesti o značaju po visini i zvučnoj muzike u porodici.Svojim odnosom i čestim dogovaranje o stavovima podstiče muziciranjem improvizaciji koja kreativne oblike pokazuje pravilan pruža neverbalnu izražavanja prati i odnos prema komunikaciju. djelima i . Mozart) ili Posljednje proljeće (E. i bajki čiji se sa ostalim grupna.Literarno i /ili likovno izražavanje doživljaja muzike . pjesmice i brojalice pokreta i likovnim izrazom.Samo predlaže ideje i instrumente za dočaravanje likova i uključuje s u rad na muzičkoj dramatizaciji. Dječiji hor iz opere „Karmen“ (G.I. violončelo i violina 11. Richard Rogers) 10. N. . Offenbach.P ravi varijacije na dodaje.Sa zadovoljstvom . re. ritam) improvizaciju . Josip Magdić) ili Jadovanka za teletom (J. B izet) i Vidjeh čudo“ (V lado Milošević. mi). područjima . orkestarska izvedba) 14.Saradnja sa učestvuje u muzičkog lokalnom muzičkoj igrokaza uz zajednicom.Spontano na muziku ritmičke pratnje progovara pokretom. S indbadovo putovanje. R.Eksperimentira.Voñenje intervjua sa umjetnicima .P rilikom slušanja ureñena zajednica muzike. planira muzičke slobodnija . mješoviti hor) 5. .Pokazuje lijepu .Posjeta najznačajnijim kulturnim objektima u mjestu. rukovodi i .Pravi (melodiju. odlomak iz baleta Labudovo jezero (P. D jeca i skakavci (Ema esasa.Predlaganje i .Svoj pozitivan instrumenata odnos prema ansambala. instrumente uporeñuje. i kolektiva 269 . Korsakov 12.Stvara . Šeherezada I stavak.Improvizacijom kombinacijom kreira nove riječi. njihovoj javnoj pojedinaca likova posjete koncertima prezentaciji.Improvizacija je socijalizaciju. Vesela pjesma (Do. Tempo I. mijenja zadanu temu . boji školi i okolini . Scene. koncertu mješoviti) i ženske . .Koristiti kulturu ponašanja jednostavan kad sluša muzički jezik za izvoñenje djece u saopćavanje ideja. pjesma iz mjuzikla „Moje pjesme moji snovi“ (The sound of music.Razlikuje i umjetnicima obrazlaže vrste pokazuje horova (dječiji. aranžmane za instrumenata.Vidnom željom za .Izvoñenje . razredu i na i za imenovanje i koncertu opis djela. posebno koja svira prema na koncertu. .Plesna dramatizacija. Nekoliko varijacija iz djela „12 varijacija u C duru“.

Sk ak anja: . rekreativnim i.70 časova godišnje) Osnovni cilj tjelesnog i zdravstvenog odgoja je osposobiti djecu za primjenu osnovnih kinezioloških znanja i kinezioloških iskustava . Bacanja: . urgentne situacije ili pogodnost za nadgradnju različitih kinezioloških aktivnosti. (6) razumiju. SADRŽAJI I ISHODI CILJEVI SADRŽAJI ISHODI Djevojčice Dječaci Tje lesno vje žban je i volumenoznost tije la 1. (2) primjerenost sadržaja dobi i spolu djeteta. Komplementarni ciljevi tjelesnog i zdravstvenog odgoja tiču se napora usmjerenog ka stvaranju sistema uvjeta. (7) uvažavaju svoje kompetencije i racionalno ih afirmiraju. zgrčka x x x x x x x x x x 1. Tjelesni i zdravstveni odgoj CILJEVI. Osnovna motorička znanja x x posjeduje osnovna teorijska i praktična znanja o skoku u uvis . Trčanja: . sportsku rekreaciju.(2 časa sedmično . poštuju i promoviraju ekološke vrijednosti u duhu biocentrizma.Ciklična kretanja različitim tempom do 6 minuta . a sve to u interesu njegovanja i zaštite zdravlja i opće dobrobiti djece. (5) zadovolje potrebu za igrom i kretanjem i razviju interes za bavljenje sportskim. Polazni kriteriji za što kvalitetniji obrazovni standard tjelesnog i zdravstvenog odgoja jesu: (1) objektivnost – prilagoñenost sadržaja materijalnim uvjetima. koji će djeci pomoći da: (1) usvoje osnovna znanja i razviju interes i naviku za njegu i zaštitu zdravlja. (3) sigurnost djeteta (4) korisnost sadržaja za svakodnevni život. Obrazovni Prehrana i tjelesni napor 1. kinezio-terapijskim aktivnostima.Skok uvis prekoračnom tehnikom „škare“ . Osnovna teorijska znanja Ishrana i zdravlje Indeks tje lesne mase (ITM) Umor u školi i načini njegovog otk lanjanja Organizacija sportskih tak miče nja posjeduje osnovna znanja o povezanosti tjelesnog vježbanja sa volumenoznošću tijela posjeduje osnovna znanja o uticaju pravilne ishrane na zdravlje izračunava ITM-a posjeduje osnovna znanja o umoru u školi i načinima njegovog otklanjanja posjeduje osnovna teorijska i praktična znanja o organizaciji sportskih takmičenja i suñenju u različitim kineziološkim aktivnostima posjeduje osnovna teorijska i praktična znanja o značaju prehrane za tjelesne napore posjeduje osnovna teorijska i praktična znanja o cikličnim kretanjima različitim tempom do 6 min. (4) aktivno koriste slobodno vrijeme i snalaze se u urgentnim situacijama.. te brzom trčanju do 60 m iz niskog starta.Brzo trčanje do 60 m iz niskog starta 2.koja će im omogućit samostalno tjelesno vježbanje u funkciji usavršavanja psihomotornih i funkcionalnih sposobnosti i stimuliranja normalnog rasta i razvoja.Zgrčeni skok odrazom s odskočne daske 3. (2) usvoje osnovna kineziološka znanja (iz područja naučnih disciplina kineziologije) i steknu kineziološka iskustva (iz područja psihomotornih aktivnosti) za cjeloživotno tjelesno vježbanje.škarama“ x x posjeduje osnovna teorijska i praktična znanja o bacanju medicinke od 1 kg s mjesta zamahom lijevom i desnom rukom x x 270 .Skok udalj zgrčnom tehnikom . (3) usvoje znanja o kontroli osnovnih parametara kineziološkog statusa. eventualno. (5) razvoj antropoloških obilježja djeteta (6) interes i potreba djeteta.Bacanje male medicinke od 1 kg s mjesta lijevom i desnom rukom x x 2.

4. 2. 7. koordinacije.. te narodnom plesu po izboru iz zavičajnog područja posjeduje osnovna teorijska i praktična znanja o: ruk ome tu -voñenju lopte rukom različitim načinima.Galop naprijed po tlu i na gredama različitih visina -Vaga zanoženjem na tlu i na gredama različitih visina 5.. dodavanju i hvatanju lopte rukom različitim načinima.Njih u uporu na paralelnim ručkama do sjeda raznožno .4. šut jednom rukom s prsiju iz mjesta. Višenja. Antropološki -Snaga: -Brzina: -Koordinacija: -Ravnoteža: -Gibljivost: -Preciznost: x x x x x x 2. donji servis i prijem servisa vršno. Ritmičke i plesne strukture: . nogometu zaustavljanju lopte amortizacijom hrptom stopala.Penjanje po motki do 5 m . Odgojni Emocionalna samoregulacija Suñenje i pravila igre x x x x x x x x Kultura ponašanja x x 271 . dodavanje i hvatanje lopte različitim načinima. mini odbojci 3:3. i 8. vagi zanoženjem na tlu i na gredama različitih visina posjeduje osnovna teorijska i praktična znanja o izvoñenju zgrčke posjeduje osnovna teorijska i praktična znanja o osnovnim koracima aerobike niskog i visokog intenziteta. Funkcionalne sposobnosti značajnije usavršava sisteme anaerobnog dobivanja energije za eksplozivne i brzinske aktivnostima održava povoljan odnos izmeñu količine mišićne mase i potkožnog masnog tkiva. razumije funkcionalno-morfološke promjene i probleme tokom puberteta i sazrijevanja poštuje razlike u tjelesnim sposobnostima izmeñu osoba različitih spolova poštuje razlike u tjelesnim sposobnostima izmeñu osoba sa i bez posebnih potreba posjeduje dovoljan nivo strpljivosti u odnosu prema učitelju i sistem rada posjeduje uljudne navijačke navike.Narodni ples po izboru iz zavičajnog područja 7. slobodna igra 1:1 Odbojka: vršno odbijanje iz srednjeg odbojkaškog stava.. šut s tla osnovnim načinom Košarka: osnovni košarkaški stav u napadu s loptom i pivotiranje. podlaktičnom odbijanju. odbojci -vršnom odbijanju iz srednjeg odbojkaškog stava.1. penjanju na motku do 5 m. košarci šutiranje jednom rukom s grudi iz mjesta. kao drugi kineziološki sadržaji. 6. upiranja i penjan ja: ..Raznoška 6. prepoznaje pogreške i osuñuje neprimjerena ponašanja. jednonožnom uzmahu na niskoj prečki.Osnovni koraci aerobike niskog i visokog intenziteta .2.. donjem servisu i prijemu servisa vršno.. prihvaća pozitivne sportske i ljudske uzore dostojanstveno iskazuje razočarenje i zadovoljstvo neuspjehom odnosno uspjehom. Presk akanja: . Igre: Rukomet: voñenje lopte različitim načinima. šutiranje s tla rukom osnovnim načinom. igre vršnim odbijanjem 1 : 1.Skok „škarice“ . skoku „škarice“. stoju na rukama uz vertikalnu površinu. 3. košarkaškom stavu i pivotiranju. osnovno oduzimanje lopte sučelice. oduzimanju lopte sučelice ili bočnim izbijanjem.. žongliranju loptom x x x x x x x x s potrebnom jakošću i brzinom izvodi jednostavne pokrete i kretanja posjeduje neophodnu nervno-mišićnu kordinaciju i kontrolu složenijih pokreta postiže optimum motoričkih sposobnosti brzine. 2 : 2 Nogomet: Zaustavljanje lopte hrptom stopala principom amortizacije. 5. a shodno potrebama djece i mogućnostima škole i okoline posjeduje osnovna teorijska i praktična znanja o njihu u uporu na ručkama do sjeda raznožno..Stoj na rukama uz okomitu plohu .Jednonožni uzmah na niskoj pritci . galopu naprijed po tlu i na gredama različitih visina. žongliranje lopte 1. surañuje u igri i nenasilno rješava konflikte 3. podlaktično odbijanje. gibljivosti i ravnoteže samostalno primjenjuje aerobne programe za razvoj maksimalnog primitka kisika x x x x 2. Motoričke sposobnosti Odgovarajući sadržaji iz: 1. Morfološke osobine x x Tje lesne sposobnosti osoba različitih spolova Tje lesne sposobnosti osoba s posebnim potrebama 3.

ritmike i sportskih igara. ciljanja i gañanja. karakteristično je postupno i progresivno razlikovanje djevojčica i dječaka u morfološkim. hodanja i trčanja. ili specificirane kao: (a) monostrukturalna motorička znanja. 5. kosih i horizontalnih prepreka bez uporabe tehničkih i drugih pomagala). Program tjelesnog i zdravstvenog odgoja zasnovan je na osnovnim postavkama tjelesnog i zdravstvenog odgojno-obrazovnoga područja. antropološku i odgojnu komponentu sistema odgoja i obrazovanja. kojima se svladavaju distance na različitim vrstama podloge.Sadržaji zdravstvenog odgoja uvjetovani su činjenicom da je zdravstveni odgoj ne samo širenje informacija o zdravlju već aktivan proces učenja kroz iskustva primjerena individualnim i zajedničkim potrebama s ciljem da se: zdravlje učini cijenjenom društvenom vrijednošću. navlačenja. U različite dijelove nastavnog časa. početak intenzivnog rasta mišića. kao sto su nogomet. naglašava izražavanje pokretima. upotpunjena osnovnim teorijskim znanjima iz kineziologije. koja se susreću u sportskim igrama. zbog opterećenja u školi. karate i dr. (b) svladavanje prepreka (različite vrste i oblici provlačenja. obrazovna komponenta pretpostavlja usvajanje naprednih kinezioloških motoričkih znanja koja. skokovi. socijalna razvijenost za kooperativne odnose sa vršnjacima i. gimnastike. (c) svladavanje otpora (različite vrste i oblici potiskivanja. Razvija se i njeguje shvatanje sporta kao važne vrijednosti zdravog života. kojima se svladavaju pasivni otpori objekata različitih masa i oblika. kojima se svladavaju nepredvidive aktivne dinamičke sile suvježbača). pomogne djetetu da postane odgovorno za svoje zdravlje i unaprijedi razvoj i korištenje zdravstvenih usluga. judo. (b) aciklična motorička znanja. različiti faktori rizika. Posebna pažnja posvećuje se odgovarajućem izboru sadržaja za optimalan razvoj motoričkih sposobnosti i usvajanje brojnih i raznovrsnih sportskih znanja. koji obuhvaća 4. koja su bitno obilježje tzv. Rast i razvoj djeteta u ovom periodu. razred osnovne škole. Ova dob se karakteriše fiziološkim i morfološkim promjenama. imitiranje i stvaralaštvo i upotrebljavaju različiti rekviziti. a posebno za dječake. sa stajališta naučnih i stručnih saznanja predmetna nastava tjelesne i zdravstvene kulture mora biti organizirana posebno za djevojčice. (c) kompleksna motorička znanja. vučenja. gdje to uvjeti omogućuju. i 6. veliki nivo razvijenosti koordinacije kretanja. odreñeni nivo intelektualne razvijenosti za prihvatanje grupnih uputstava.. borilačkih aktivnosti. rukomet. kojima se svladavaju različite vrste okomitih. a usmjeren je na obrazovnu. njihova socijalna razvijenost osigurava uspješan grupni rad. kao što su boks. potiskivanja i njihove kombinacije. karakterizira usporen tjelesni rast. S obzirom da je ovo razdoblje optimalno za usvajanja motoričkih znanja. morfoloških i funkcionalnih obilježja djeteta putem tjelesne aktivnosti iskazane kroz djelotvorno: (a) svladavanje prostora (različiti oblici i vrste kotrljanja. penjanja i silaženja.Općenito govoreći pubertet počinje ranije kod djevojčica nego kod dječaka. povrede. a koje čine osnovu za uspješan razvoj struktura motoričkih programa pojedinca. Stoga treba postupno usmjeravati nastavu tjelesne i zdravstvene kulture prema optimalnom razvoju i usavršavanju onih znanja. dakle ciklična i aciklična. saskoci i preskoci. košarka i 272 . Učenici i učenice trebaju osnovne informacije radi čega dolazi do razlikovanja izmeñu spolova.. Ovo razdoblje je najpogodnije vrijeme za učenje motoričkih aktivnosti za koje je potrebno mnogo usvojenih elemenata. plivanja. biciklizma i dr. motoričkim i funkcionalnim obilježjima. uključuje se muzika. višak tjelesne energije koji se može uspješno osloboditi u tjelesnim aktivnostima. Cilj joj je sistemska i trajna promjena prvenstveno motoričkih. (d) manipuliranje objektima (različite vrste i oblici bacanja i hvatanja. zaštita od bolesti itd. slaganja i rastavljanja predmeta. koja su dominantno obilježje aktivnosti tipa atletike. Za drugi osnovnoškolski ciklus.. kojima se svladavaju jednostavne i složene operacije baratanja objektima različitog broja. zdrava ponašanja. hrvanje.Danas djevojčice ulaze u pebertet u dobi izmeñu 8 i 13 godina. a dječaci u dobi izmeñu 9 i 14 godina. te različite vrste i oblici pojedinačnih skupina tzv. zdravi stilovi života odn. ishrana. podstiču razvoja osobnosti djeteta. spremna su za usvajanje osnova pomoći i sigurnosti. zdrava životna sredina. oblika i masa u odreñenom prostoru i vremenu). naskoci. meñuljudski odnosi. prije svega. kolutanja. Najčešći sadržaji su iz slijedećih nastavnih cjelina i tema: zdravlje porodice. igra je još uvijek zastupljena skoro na svakom času vježbanja. Potrebno je usvojiti odreñeni fond osnovnih sportskih znanja iz atletike. sposobnosti i osobina koje su u ovom i narednom razvojnom razdoblju bitne za djecu. nagiba i pravaca). odnos zdravstvenog radnika i pacijenta. Takoñer. dizanja i nošenja. humani odnosi meñu spolovima. Djeca ovog uzrasta su sposobna za prihvatanje detaljnih uputstava. puzanja. mentalno zdravlje.Slijedom bioloških i popratnih psihosocioloških različitosti izmeñu djevojčica i dječaka.

Cilj odgojne komponente tjelesnog i zdravstvenog odgoja jeste stvaranje takvog sistema vrijednosti djeteta prema tjelesnom vježbanju koji će podstaknuti samostalno i cjeloživotno provoñenje tjelovježbe. razvoj motoričkih sposobnosti znatno iznad nivoa dostižnog samo spontanim biološkim rastom i razvojem. ravnoteže. vanastavnog procesa u okviru škole. preciznosti. sportsko-tehničkih dostignuća i stavova djece prema tjelesnom i zdravstvenom odgoju. težine i držanja tijela). eventualno. repetitivne. eksplozivne snage – skok u dalj s mjesta. te uz fiziološke učinke usmjerene na podsticanje funkcija krvožilnog i dišnog sistema i djelovanje na kvalitet koštano-mišićnoga sistema -pozitivno djeluje i na imunološki sistem. Podaci o tjelesnom razvoju i sposobnostima unose se u dnevnik rada nastavnika. Rješavanje problema vrednovanja i ocjenjivanja djece u nastavi tjelesne i zdravstvene kulture izvodi se: (1) procjenjivanjem tjelesnog razvoja (visine. nužan za održavanje zdravlja i prevenciju akutnih i hroničnih bolesti. (d) „estetska” motorička znanja (ili znanja za koja je estetski kriterij važan faktor uspjeha). statičke snage – vis u zgibu. Jedna od baterija mjernih instrumenata za procjenu tjelesnog razvoja.. vanškolskim aktivnostima i slobodnim aktivnostima. koja su sadržana u aktivnostima tipa gimnastike. Motoričke sposobnosti koordinacija. gipkosti. pozitivno i adekvatno obrazloženo). skokova u vodu i dr. tj. odnosno i kao opća motorička znanja podijeljena na znanja za: (a) razvoj funkcionalnih sposobnosti (aerobnih i anaerobnih). što znači da se mora voditi računa o sljedećem: (1) povratna informacija je efikasna ukoliko je data neposredno nakon aktivnosti na koju se odnosi. čime se povećava mogućnost motoričkog izražavanja djeteta u svim aktivnostima. U drugom ciklusu ocjenjivanje je opisno i brojčano i opisno. ritmičke gimnastike. njegove suradnje. doprinosi i 273 . uputiti ih u primjerene sportske klubove. ravnoteže. (2) testiranjem manifestnih motoričkih i funkcionalnih dimenzija i procjenom latentnih motoričkih (koordinacije. eksplozivne. manipulaciju predmetima i suradnju u prostoru s drugom djecom. 2. te (c) regulaciju morfoloških obilježja (aktivne mišićne mase i balastne mase). preciznosti. S ukupnog antropološkoga stajališta izrazito je značajno prepoznati nadarenu djecu i. snage. repetitivne snage – pretklon trupa. Tjelesna aktivnost uz opće morfološke učinke. Ocjenjivanje ima ulogu podsticajne povratne informacije. VREDNOVANJE I OCJENJIVANJE U NASTAVI TJELESNOG I ZDRAVSTVENOG ODGOJA Aktivnost djeteta se prati. u individualnom pristupu i odreñivanju radnih zadataka za svako dijete. Tjelesni razvoj: tjelesna visina. fleksibilnosti – pretklon raznožno. fleksibilnosti. Rezultati praćenja služe kao osnova za programiranje rada. Funkcionalne sposobnosti: trčanje u vremenu od 3 minute. u dogovoru s roditeljima ili starateljima. sklonosti. ili tokom obavljanja aktivnosti. Opisna ocjena obuhvaća kratak opis uspješnosti i napretka djeteta. kao i za njihovo ocjenjivanje. koji podrazumijevaju utjecaj na sastav tijela unutar kojeg se ističe povoljan odnos izmeñu količine mišićne mase i potkožnog masnog tkiva te prevencija pretilosti. statička i dinamička ravnoteža nalaze se u razdoblju pojačane transformacijske osjetljivosti. kontinuirano. brzine. Ovo je razdoblje optimalno za razvoj brzine reakcije na zvučne i vidne podražaje. (2) ona mora da bude konkretna. funkcionalnih i psihomotoričkih sposobnosti mogla bi biti: 1. da sadrži isticanje onih elemenata koji su za pohvalu. 3. a tek potom onih elemenata u odnosu na koje bi dijete trebalo ili moglo da uloži dodatne napore. tjelesna masa i držanje tijela. što omogućuje veće promjene. agilnosti. te stimulirati djecu i mlade da se uključe u sportske klubove i bave sportskom rekreacijom u drugoj i trećoj životnoj dobi. gibljivost. Psihomotoričke sposobnosti: brzina frekvencije pokreta – taping rukom. konkretno.dr. statičke snage i dinamometrijske sile. (b) razvoj motoričkih sposobnosti (koordinacije. mora da se odnosi na aktivnosti i učinaka ne na ličnost ili trajne karakteristike osobe. koordinacije – poligon natraške.. Ovako postavljeno i realizirano praćenje napretka djece i ocjenjivanje (kvalitativno. aktivnosti u pojedinim sadržajnim cjelinama i. (3) ona mora biti pozitivna. odnosno i na cjelokupni antropološki status. brzine i izdržljivosti) i funkcionalnih (kardiovaskularnih i respiratornih) sposobnosti i (3) ocjenjivanjem znanja. vrednuje i ocjenjuje u okviru nastavnog procesa (časa).

o svojim sposobnostima. što je značajno za razvoj samopoštovanja djeteta i zdravog odnosa prema sebi i svijetu oko sebe. o onome što znaju. umiju.njihovom razvoju pojma o sebi. OKVIRNI NASTAVNI PLAN I PROGRAM za šesti razred devetogodišnje osnovne škole 274 . formiranju realne sliku o sebi.

srpski jezik i književnost Engleski jezik Francuski jezik Njemački jezik Arapski jezik Matematika Biologija Geografija/zemljopis Historija/povijest Tehnička kultura Informatika Likovna kultura Muzička/glazbena kultura Tjelesni i zdravstveni odgoj NASTAVNI PLAN ZA ŠESTI RAZRED DEVETOGODIŠNJE OSNOVNE ŠKOLE SEDMIČNI BROJ NASTAVNIH ČASOVA 5 2 2 4 1 2 1 1 2 1 1 2 UKUPNO 22 GODIŠNJI BROJ NASTAVNIH ČASOVA 175 70 70 140 35 70 35 35 70 35 35 70 770 REDNI BROJ OBAVEZNI NASTAVNI PREDMETI 1. Bosanski. 2. 4. 12. 12. 8. 11. 13. 9. Bosanski. 9. 5. 11. 2. 10. 4. srpski jezik i književnost Prvi strani jezik Drugi strani jezik Matematika Biologija Geografija/zemljopis Historija/povijest Tehnička kultura Informatika Likovna kultura Muzička/glazbena kultura Tjelesni i zdravstveni odgoj i zdravi stilovi života 275 . 3. hrvatski. 7. 6. 7. hrvatski. 10. 6. 14. 3. 5.SADRŽAJ Okvirni nastavni plan za šesti razred devetogodišnje osnovne škole Nastavni programi obaveznih nastavnih predmeta 1. 8.

Napomena: Nastavni predmet Vjeronauka/vjeronauk reguliran je kantonalnim obrazovnim zakonodavstvom 276 .

likovi. crtica.I. V. tematsko-idejna osnova.M. Pandžo: List na putu . Vrste lirske poezije: ljubavna. poruke na osnovi razumijevanja teksta. poreñenje. personifikacije. Vitez: P lava boja snijega (igrokaz) 277 . deskriptivna. srpski jezik i književnost KNJIŽEVNOST KNJIŽEVNI TEKSTOVI KNJIŽEVNOTEORIJSKI POJMOVI Usmena književnost: Stalni epiteti Epski deseterac Epska i lirska pjesma u usmenoj književnosti Fantastični elementi u bajci. S inger: Ole i Trufa .S. B. Kajan: Ž uta ptica .Š. osuñ ivanje negativnih postupaka likova.N. Samokovlija: Dječak Aron . poente pjesme Izražajno čitanje i recitiranje pjesme.J. Hasić: P raviš se važan . pokretače. Sjenkjevič: Kroz pustinju i prašumu (odlomak) .Š. motiva.Usmena narodna proza: bajka. sredstva zaustavljanja Prepoznati i karakterizirati moralne vrijednosti likova (hrabar. glavna obilježja ritma pjesme Prepoznati obilježja domoljubne. vjernost. povezivanje sadržaja s konkretnim pojavama iz života. ritam. Kranjčević: Lijep si. motiv kao najmanja tematska jedinica lirske pjesme. običaji. likovi i motivi u bajci Basna – likovi u basni. basna. zavičajnorodoljubiva) Umjetnička proza: fabula. Šimić: Ah. romana i igrokaza na osnovu glavnih značajki književne vrste . osnovnih stilskih obilježja i osobitosti stiha u našoj narodnoj epici Mogućnost uočavanja historijske podloge fabule narodne epike Uočavanje vrijednosti poruka: pobjeda pravde kao osnovna misao Odreñivanje lirske slike.S. domovinska (patriotska.H. evo opet . kratka priča . savladavanje tehnike pisanja vlastitog lirskog teksta Odreñivanje teme. poreñenja.Narodna epska pjesma iz B iH (po izboru) . Bećirbašić: Harfa .. Rorić: P jesma . njenog prenesenog smisla i pouke Prepoznavanje osnovnih osjećanja izraženih u pjesmi Otkrivanje lirskih slika. personifikacija. Swift: Guliverova putovanja (odlomak) . Ćorović: U noći .A.H.. kompozicija. poente pjesme i stilsko-izražajnih sredstva u poeziji Prepoznavanje epiteta. Trifunović: Čisti zrak . osnovni pojmovi o stilskim figurama (izražajnim sredstvima): epitet. K.P.I.Z. S.B. Dučić: Selo .S. preneseni smisao basne. tradicija) koje utjelovljuju junaci opjevani u usmenim epskim pjesmama Uočiti opkoračenja. kukavica. hrvatski.R. pripovijetka. Pavlović: Jarac u pozorištu . Kulenović: Gromovo ñule . onomatopeja.G. uz pridržavanje uzročnoposljedičnih odnosa Objašnjavanje razlike izmeñu priče.Narodna lirska pjesma iz B iH (po izboru) .I. opisne. junaštvo. osnovna obilježja lika) OPTIMALNI Zapažanje tematike. Ibrišimović: Sijelo mudraca .J.I. karakterizacija likova. šaljive pjesme Prepoznati stilska sredstva na tekstu i razumjeti preneseno značenje Prepoznati dijelove fabule i njihovu logičku povezanost.I. Ešić: Cvjetko . plemenit. Prosenjak: Otac .) ISHODI UČENJA MINIMALNI Uočavanje lirskih slika. Kočić: Jablan . načini pripovijedanja Vrste umjetničke proze: novela. Andersen: Slavuj . Sekulić: Bura (odlomak) . likova.Bosanski. romana i igrokaza prema najizraženijim obilježjima Prepričavanje fabule ukratko (najvažniji dogañaj i lik. pravilno iznošenje slijeda dogañaja.D. hrabrost. bijeli svijete . pouka basne Umjetnička književnost: Lirska poe zija: čulni elementi pjesničke slike. onomatopeje Razlikovanje pripovijetke. ODGOJNOOBRAZOVNI CILJEVI Uočiti obilježja epske i lirske narodne pjesme Uočiti stalne epitete i deseterac kao obilježja usmenog stvaralaštva Razlikovati epsku od lirske pjesme na temelju opreke dogañaja i doživljaja Upoznati usmenu književnu baštinu Razvijati svijest o opstojnosti naroda i nacionalnih i kulturnih vrednota (domoljublje. rima ili srok. motiva i stalnih izražajnih sredstava u narodnoj književnosti Razlikovanje usmenih lirskih i epskih vrsta Uočavanje likova i motiva u bajci Samostalnost u analizi basne. inverzija. vrste stiha. motiva.

Defo: Robinzon Kruso M. 4. kamo. izrečenog subjekta i priloških odredbi P rimjena naučenih pravila Razumijevanje primjene OPTIMALNI Razvijen interes za otkrivanje snage. kuda. PRAVOGOVOR I PRAVOPIS PROGRAMSKI ZAHTJEVI Glasovi: samoglasnici i suglasnici Slog – dužina sloga Uočavanje naglašenih i nenaglašenih riječi Naglašeni slog u riječi Naglasnice i nenaglasnice Riječ (značenje. Ivanković: Zvjezdangrad Dž. Tven: Doživljaji Haklberi Fina U toku jedne školske godine treba obraditi 8/9 lektirskih djela. Milošević. 5. opće. čitanju. Pilić: Mrvice iz dnevnog boravka B. 11. Djeca su vojska najjača (izbor) K. odnosne. Mahmutefendić: Roman o novčiću Z. Neslinger: Konrad. Upotreba proširenih padežnih pitanja u odreñivanju padeža P repoznavanje padeža u njihovim osnovnim značenjskim ulogama P repoznavanje oblika s provedenim glasovnim promjenama P ravilna upotreba neodreñenih oblika pridjeva Upotreba neodreñenih i odreñenih pridjeva s padežnim nastavcima P repoznavanje svih vrsta zamjenica Uočavanje naglašenih i nenaglašenih oblika povratne zamjenice Dekliniranje ličnih zamjenica P repoznavanje glavnih i rednih brojeva u rečenici Odreñivanje glagolskog predikata. 12. 8.SPISAK KNJIŽEVNIH DJELA ZA DOMAĆU LEKTIRU: 1. 3. RJEČNIK. P ravilna upotreba veznika. Prepoznavanje pomoćnih glagola u rečenici. Prepoznavanje padeža u rečenici Pravilna upotreba padežnih oblika u govoru. GRAMATIKA. Pisanje brojeva u skladu s pravopisom Pravilna deklinacija brojeva 278 . 6. s time da se za svaku novu školsku godinu izbor dijela može mijenja. Balog: Nevidljiva Iva M. se Upotreba i pisanje prisvojne zamjenice za svako lice svoj Uočavanje različitih oblika glavnih i rednih brojeva u rečenici P repoznavanje glagolskog predikata kao glavnog dijela rečenice P repoznavanje imenskog ISHODI UČENJA MINIMALNI Mogućnost primjene višeznačne riječi u jezičnim djelatnostima (slušanju. Uočavanje naglašenih i nenaglašenih oblika ličnih zamjenica Upotreba i pisanje lične zamjenice za svako lice (povratne zamjenice) sebe. 7. pismu (oblici s provedenim glasovnim promjenama) Prepoznavanje jednakih oblika riječi u različitim padežima Uočavanje duge i kratke množine u nominativu Uočavanje imenica koje imaju samo množinu / jedninu Samostalno pronalaženje primjera odreñenih i neodreñenih oblika pridjeva u rečenici Uočavanje jednakog glasovnog sastava različitih padeža Pravilna upotreba prisvojnih i pokaznih zamjenica u svim oblicima Dekliniranje prisvojnih i pokaznih zamjenica. imenovanje i razlikovanje promjenjivih i nepromjenjivih riječi P repoznavanje oblika pomoćnih glagola biti i htjeti P repoznavanje nepromjenjivih riječi Razumijevanje osnovne uloge padeža u jeziku P repoznavanje padeža u rečenici u njihovim osnovnim značenjskim ulogama Ovladavanje upotrebom padeža uz pojedine prijedloge u skladu s normom Razvijanje jezične sposobnosti i komunikacijskih vještina P repoznavanje odreñenog oblika pridjeva u nominativu P repoznavanje padeža pridjevnih oblika pomoću proširenog padežnog pitanja i imenice s kojom se pridjev slaže. S. razgovoru i pisanju) Razlikovanje promjenjive od nepromjenjive riječi P ravilna upotreba prijedloga s (a). dubine i ljepote riječi Razumijevanje osnovne uloge promjenjivih i nepromjenjivih riječi Uočavanje osnove i nastavka u promjenjivoj riječi Uočavanje i prepoznavanje veza: prilog ili pridjev prilog ili prijedlog (L ijepo dijete lijepo piše). prisvojne. k (a) i priloga gdje. Latić: Srebrena česma V. po izboru samih nastavnika od ponuñenih djela. Ćopić: Orlovi rano lete K. Isaković: Lijeve priče Ž. 9. 2. Antić: Plavi čuperak A. uzvika i riječci u govorenju i pisanju P repoznavanje pomoćnih glagola u govorenju i pisanju. dijete iz limenke D. vlastito značenje) Nesamostalne riječi (riječi koje nemaju samostalno značenje) Jednoznačnost i višeznačnost riječi (riječi u osnovnom i prenesenom značenju) Onomatopejske riječi Vrste riječi: Promjenjive i nepromjenjive riječi Promjenjive rije či: Glagoli Pomoćni glagoli biti i htjeti Ime nice: Deklinacija imenica Nazivi i značenja padeža Glasovne promjene u deklinaciji imenica Prid je vi: Odreñeni i neodreñeni oblik pridjeva Deklinacija pridjeva Zam je nice: Upitne. oblik i funkcija) Pisana i usmena riječ Samostalne riječi (riječi koje imaju samostalno. govoru. pokazne Deklinacija ličnih zamjenica Brojevi: Glavni i redni brojevi Deklinacija brojeva ODGOJNO-OBRAZOVNI CILJEVI Razlikovanje osnovnog i prenesenog značenja poznatih riječi Zapažanje. 10.

boja glasa. sažima fabulu navodeći najvažnije dijelove Navodi primjere službenoga razgovora u različitim situacijama. crtica.Nepromjenjive riječi: Prilozi (mjesta. komentira postupke i ponašanje likova. čitalačke tehnike i stilovi (vježbe čitanja na odabranim tekstovima književnim. usmjereno. u sebi. rečenica bez subjekta. tempo. a crtice kao pravopisnog znaka KULTURA IZRAŽAVANJA PROGRAMSKI ZAHTJEVI Prepričavanje Razgovor Recitacija Čitanje i slušanje Pričan je kao pripovjedačka (narativna) vrsta izražavanja u nastavi ili doživljaju Pričan je stvarnog dogañaja (hronološko i retrospektivno) Pričan je izmišljenog dogañaja ili doživljaja (hronološko i retrospektivno) Pričan je prema zadanoj slici ili muzici Opisivan je prema predmetu. naučnim. izraze učtivosti Prepoznati i izražajno čitati istaknute dijelove teksta Čitati tekst s razumijevanjem. vrijeme. poznaje različite učtive izraze i primjenjuje ih u razgovoru Oživljeno i s razumijevanjem izražajno govori stihove. neizrečeni subjekt Priloške odredbe u rečenici (mjesto. država. jasno i logično povezivanje rečenica izdvajajući važnije dijelove. način) Rečenica s izrečenim i neizrečenim subjektom. okeana. prepričavanje sažimanjem fabule Privatni i službeni razgovor Izražajno čitanje književnog teksta. s bilješkama. krnja rečenica Pravogovor i pravopis: Veliko slovo u jednočlanim i višečlanim nazivima planeta. rečenični naglasak) 279 . koristeći različite govorne vrednote Izražajno čita tekst. uočavati razliku izmeñu službene i privatne komunikacije. biću ili pojavi kao osnovici opisa: opis osobe PROGRAMSKI SADRŽAJI Stvaralačko prepričavanje. izraziti vlastiti komentar Poznavati osnovna pravila službenoga razgovora. rečenica s više subjekata. razumje pročitano i slušano Pravilna primjena naracije u vježbama usmenog i pismenog izražavanja Pravilna primjena deskripcije u vježbama usmenoga i pismenog izražavanja Savladavanje osnovnih pravopisnih pravila Stvaranje vještina i navika u pravilnom pisanju informativnih oblika usmenoga i pismenog izražavanja OPTIMALNA Prepričava cijeli tekst prema hronologiji dogañaja. naroda i naseljenih mjesta Pisanje i izgovor superlativa pridjeva Veliko slovo u pridjevima izvedenim od vlastitih imena Izgovor i pisanje riječi u kojima su provedene glasovne promjene Izgovor i pisanje riječi s glasovima ije. u rečenicama s neizrečenim subjektom Razlikovanje besubjektne i neoglagoljene rečenice Služenje pravopisom (snalaženje u pravopisnom rječniku) u skladu s uzrastom djeteta Prepoznavanje trotačke i zagrade u tekstu kao rečeničnih znakova. logička. jačina. vremena. vršioca radnje. načina) Prijedlozi Veznici Uzvici Riječice Rečenica: Predikat – glagolski i imenski Subjekt – više subjekata. je (deminutivi i komparativ pridjeva) Izgovor i pisanje glasova č i ć u deklinaciji imenica i komparaciji pridjeva Rečenični i pravopisni znakovi: trotačka. poznavati način oslovljavanja. gramatička i stilistička interpunkcija u kontekstu izražajnog čitanja Ostale vrsta čitanja u nastavi: naglas. smisleno povezuje rečenice. slušati druge učenike i učitelja i zapažati obilježja dobroga čitanja OČEKIVANA POSTIGNUĆA MINIMALNA Prepoznaje i prepričava najvažniji dio teksta Zna osnovna obilježja službenoga razgovora Tečno i jasno govorenje stihova Pravilno i umjereno brzo čita tekst. govorne vrednote izražajnog čitanja. publicističkim i dr. pauze.) ODGOJNOOBRAZOVNI CILJEVI Prepričati tekst poštujući hronološki slijed. kontinenata. dikcija. razumije ga. administrativnim. zagrada predikata Uočavanje priloških odredbi u rečenici P repoznavanje rečenica s više subjekata i proširene rečenice s više istovrsnih dijelova P repoznavanje rečenice s neizrečenim subjektom Osvijestiti potrebu usvajanja pravopisne norme radi upotrebe u svakodnevnom pisanju i čitanju P rimjenjivati pravopisnu normu u drugim nastavnim predmetima rečeničnih i pravopisnih znakova Odreñivanje imenskog predikata Uočavanje lica. naglašava važne dijelove i govorno obilježava pojedine sadržaje (intonacija.

elektronski Novine. radijskih i televizijskih emisija MAKSIMALNA P oznaje osnovne karakteristike filmskih vrsta na primjerima. messenger servisi. Pisanje diktata (s obzirom na pravopisne pojave obrañene u 5. televizija. slobodni diktat) Pisanje pisama. pozorišnih/kazališnih izvedbi. Pravilno pisanje diktiranih tekstova i uočavanje odgovarajućih pravila ili poteškoća u pisanju Pravilno pisanje pisma. internet (postanak i razvoj) Film (postanak. komentira filmska izražajna sredstva. opis otvorenog prostora (eksterijer). opis zatvorenog prostora (interijer). uputnice. sportske) Uloga školske biblioteke u nastavi maternjeg jezika i književnosti Principi katalogizacije knjiga (s posebnim osvrtom na internet) Nastavni čas lektire u školskoj biblioteci ODGOJNOOBRAZOVNI CILJEVI Razlikovati vrste medija. uputnice. opis kraja (pejzaž). telegrama. historijat. strip. televizijskih i radijskih emisija Upoznati se s najznačajnijim dnevnim i periodičnim novinama/ časopisima Poznavati karakteristike stripa OČEKIVANA POSTIGNUĆA MINIMALNA P oznaje najvažnija obilježja pojedinih vrsta medija na razlikovnom nivou Navodi različite vrste časopisa. pozorišni/kazališni prostor Osnovne vrste radijskih i televizijskih emisija. filmova. filmski rodovi i vrste) Teatar (pozorište/ kazalište) kao književno – scenska umjetnost: scena. priznanice MEDIJSKA KULTURA POJMOVI Osnovne vrste medija: štampani.(portret). upoznati najvažnije osobitosti filmskih vrsta. samostalno piše strip Samostalno vrši dramatizaciju tekstova 280 . zna osnovne historijske podatke o počecima filmske umjetnosti Odreñuje vrste poznatih televizijskih emisija Razlikuje strip kao dio medijske kulture i kao jednostavni prozni tekst. i 6. diktat s predusretanjem grešaka. mobitelske poruke. radio. zabavne. priznanice Pisanje školskih pismenih zadaća (dvije u toku školske godine) Pisanje vlastitih tekstova i pravilna primjena narativnih tehnika Pisanje vlastitih deskriptivnih tekstova i primjena pravilnih opisivačkih postupaka. mobitelske poruke. kulisa. jezik bloga. razredu: kontrolni diktat. časopisi. opis bića ili grupe bića unutar prostora ili pojave.

srpskom jeziku (Humačka ploča. do 9. te ovladavanje osnovnim elementima i tehnikama iz filmske i scenskih umjetnosti. 281 . hrvatski. narodni govori (Ishodi učenja u gramatici. te dvije školske pismene zadaće). 6.) Takoñer. Povelja Kulina bana. rječnik. poetske recitacije i dramatizacije tekstova). Zato je važno naglasiti da sami nastavnici prilikom izrade globalnih i operativnih nastavnih planova i programa trebaju izvršiti selekciju obaveznih književnih tekstova. Jezik (gramatika. umjetničke. 5. ali svi tekstovi moraju biti zastupljeni u čitankama. Medijska kultura (strip. Scenske umjetnosti (dramski igrokazi. razreda osnovne škole. Kultura izražavanja (oblici izražavanja u nastavi i vježbe usmenog i pismenog izražavanja. biblioteka). srpskom jeziku . reprezentativnosti. egzemplarnosti. prvi rječnici i gramatike). stvaralačke i medijske sadržaje zasnovane na meñusobnom prožimanju (korelativnost i integrativnost) nastavnih područja i nastavnih disciplina i predmeta (interdisciplinarnost i povezanost sa drugim nastavnim predmetima: historijom. odgojnosti i tekstualne adekvatnosti b) rasporedu. u skladu s planiranim brojem nastavnih časova. radio. tako da osposobimo djecu za samostalan pristup interpretaciji umjetničkog djela (potrebno je uključiti djela koja predstavljaju različite književne rodove i vrste). hrvatski. navedene programske jedinice uskladiti s mogućnostima djece te ih postupno uvoditi u osnovne gramatičke pojmove i kategorije). razvoj standardnog jezika). Književnost (interpretacija književnih tekstova. prva štampana djela. Nastavni program se zasniva na: a) izboru umjetničkih i sadržaja na principima primjerenosti. Film (historijat i osnove filmske umjetnosti). složenost i svrha nastave po pojedinim nastavnim područjima trebaju biti zasnovani na usvajanju osnovnih pojmova iz gramatike. Prijedlog Nastavnog programa uključuje jezičke. ćirilica (bosančica). latinica • Spomenici pismenosti u bosanskom. natpisi na stećcima. stvaranja vlastitih tekstova (pismenih sastava). od 6. prve štamparije. teorije i interpretacije književnosti. Osnovni ciljevi. Prilikom izrade Nastavnoga programa iz književnosti vodilo se računa o estetskim. etičkim i nacionalnim kriterijima u izboru književnih djela i pisaca. vježbi usmenog i pismenog izražavanja. odnosno organizaciji nastavnih sadržaja po principima kontinuiteta i vertikalnospiralnog slijeda. Prilikom selekcije treba voditi računa o reprezentativnosti odabranih tekstova. te medijske kulture. srpski jezik i književnost u šestom razredu devetogodišnje osnovne škole strukturiran je od slijedećih nastavnih područja: 1. pravogovoru. likovnom kulturom. 4. arabica. 3. pravopisu i razvoju standardnoga jezika: voditi računa o spiralnom razvoju nastavnoga programa. internet. 2. hrvatskom.RAZVOJ STANDARDNOG (KNJIŽEVNOG) JEZIKA • Bosanski. kao i principima integracije i korelacije. što je uzrokovalo relativno veći broj obaveznih tekstova za čitanku.historijski presjek: glagoljica. čitanačkih i lektirskih). DIDAKTIČKO-METODIČKE NAPOMENE Nastavni program za predmet Bosanski. muzičkom kulturom i dr. televizija. pravopis. pravogovor. hrvatskom. periodika. srpski jezik u porodici srodnih jezika • Historija Južnih Slavena i jezici južnoslavenskih naroda • Počeci slavenske pismenosti i staroslavenski jezik • Pisma u bosanskom. zadaci.

favourite sports and games. prezentiranjem odreñenih dijelova odslušanog teksta mimikom i sl. bus. those (boys) Vokabular Djeca će učiti ili ponavljati rječnik ve zan za zadane te me. theirs) neodre ñene (somebody. bicycle. pyjama party. going to the party. npr. its. theatre. odgovaranjem na pitanja. whose) prisvojne (mine. npr. nešto prošireniji vokabular. recitiraju i pjevaju poznate pjesme Dje ca pišu: • jednostavne tekstove poštujući pravopis • lične poruke i kraće dijaloge • tekst na poznatu temu. neverbalno. narodi Funkcije i sposobnosti Dje ca će znati: • postavljati poznata pitanja i odgovarati na njih • tražiti i davati osnovne informacije • identificirati i locirati ljude i predmete • pratiti jednostavne upute • koristiti brojeve • opisivati ljude (njihov izgled i raspoloženja) i predmete Ak tivnosti RECEPCIJA: b) SLUŠANJE I REAGIRANJE Djeca će slušati izgovoreni tekst i reagirati: 1. that. i reagirati: 1. npr. kratke poruke i natpise • kraće tekstove. going to an amusement park itd. what. hers. postavljaju i odgovaraju na jednostavna pitanja • koriste izraze i rečenice u vezi sa svakodnevnim aktivnostima. neverbalno. pjesme i priče koje ne prelaze ili neznatno prelaze njihov leksički fond Dje ca: • učestvuju u razgovoru s nastavnikom i drugom djecom. zero prisvojne pridjeve pokazne pridjeve. unusual hobbies itd. b) ČITANJE I REAGIRANJE Djeca će čitati kratke tekstove. anybody. četvrta godina učenja engleskog jezika Nivo 6. surprise party. npr. car) Slobodno vrije me. spajanjem slika i tekstova. nešto prošireniji vokabular. nešto prošireniji vokabular. spajanjem Gramatika Djeca će ponavljati ili učiti: Ime nice: brojive i nebrojive pravilnu/nepravilnu množinu Zam je nice: lične (padež subjekta i objekta) pokazne (this. npr. npr. saopćenja nastavnika i druge djece. yours. which. ours. traženjem odreñenih informacija. this (girl). these (girls). 282 . going out to the cinema. prepoznavanjem netačnih/tačnih tvrdnji. snimljeni materijal i reaguju na njih • kraće tekstove sastavljene od poznatih informacija • suštinu teksta koji sadrži neke nepoznate informacije Dje ca čitaju: • upute. those) upitne (who. that (boy). these. nešto prošireniji vokabular. označavanjem tačnih i netačnih izraza. uz pomoć nastavnika • dopunjuju obrasce i rečenice i izrañuju jednostavne projekte Dje ca: • prepoznaju i upotrebljavaju jezik • počinju sticati znanja o jeziku Čitan je i razumijevan je Govor Pisanje Znanje o jeziku Nastavni plan i program za šesti razred. anything. upute. his. četvrta godina učenja (2 časa sedmično. pupils’ hobbies. the. npr.OBRAZOVNOG RADA Je zičke vještine Slušanje i razumijevanje Očekivani rezultati / ishodi učenja Dje ca razu miju : • razgovor na poznate teme • jednostavna pitanja. nothing Prid je ve Dete rminatore: članove: a/an. daily routine. Zabava. verbalno. razre d Če tvrta godina uče nja engleskog jezika Razvijanje osnovnog znanja o jeziku Teme Porodica Svakodnevni život Slobodno vrijeme Zabava Priroda Škola Svakodnevni život Životinje Zemlje. dopunjavanjem nedovršenih rečenica i sl. 2. nobody something. npr.Engleski jezik – prvi strani jezik. u sebi ili naglas. 70 časova godišnje) CILJEVI I REZULTATI ODGOJNO . Porodica. means of transport (npr. family members and their occupations Svakodnevni život.

traženjem pogrešaka i njihovim ispravljanjem u tekstu. upitni) Present Continuous za izražavanje budućnosti Going to. much. vrijeme različite osjećaje kao što su: zadovoljstvo. npr. sva lica jednine i množine Priloge: nešto prošireniji obim priloga vezanih za zadane teme. on. sposobnosti. npr. npr. any. npr. animals. under. orange juice Kolok acije . quickly. postavljanjem pitanja i odgovaranjem na pitanja. dirtyclean. obaveze i potrebe. vezane za zadane teme. some. crylaugh Složenice. npr. care about us itd.• • • izražavati na jednostavan način: slaganje i neslaganje. school choir.za mjesto . nezadovoljstvo. (a) few. Ekvivalente prijevoda čestih i ključnih riječi. left. PRODUKCIJA a) GOVOR Djeca će: • praviti kratke. in front of • Vrijeme. npr. nešto prošireniji vokabular. npr.oblik Glagole be. may. upitni) Future Simple: shall/will (potvrdni. have/have got (potvrdni. walk a dog. plants. on. govoriti o svojim svakodnevnim aktivnostima kao i onima svojih vršnjaka itd. upitni) Modalne glagole. ask-answer. (a) litle upitne. right. uz selektivno poreñenje sa maternjim jezikom i nekim drugim stranim jezicima 283 . picnic Škola. 2. mountain. which. npr. vezane za zadane teme. what. in. can. dramatizirati itd. timetable. prepričavanjem dijelova ili cijelih kratkih tekstova jednostavnim rečenicama. behind. npr. učenici će naučiti koristiti: Afikse . negativnoj. prepoznavanjem netačnih tvrdnji. . last week. upitni) Present Continuous (potvrdni. odrični. fast Prije dloge: nešto proširenija upotreba prijedloga za mjesto i vrijeme vezanih za zadane teme • Mjesto. b) PISANJE Djeca će: • prepričavati/p re pisivati kratke tekstove • pisati kratke sastave na poznate teme itd. • dopunjavati: nedovršene rečenice tabele i križaljke • re dati ispremetane riječi u smislene rečenice pridjeve neodreñene količine i broja. slika i tekstova. guitar lessons. wildlife. discuss a subject. npr. have to. jednostavne dijaloge koji setemelje na temama o kojima seraspravljalo • prepričavati kratke priče i šale • učestvovati u razgovoru o zadanim temama • pjevati dječije pjesmice • igrati igrice: po ulogama jezične igre itd. npr. many. cijene. at Rečenica: Osnovni red riječi u potvrdnoj. odrični. ve rbalno. nešto prošireniji vokabular. in. niječni.pravac/smjer. npr. last year . iznenañenje. vezane za zadane teme. dopuštenja. east. vezane za zadane teme i gramatiku. znanje i neznanje. upotrebom novog vokabulara u konkretnim primjerima/rečenicama. odrični. prezentiranjem odreñenih dijelova teksta mimikom i sl. odrični. expensive. npr.način. npr. dopunjavanjem nedovršenih rečenica i sl. • recitirati. river. razočarenje i sl. upitnoj i zapovjednoj rečenici • The re is a/There are some…Is there a…? Are there any…? Priroda. west .vrijeme. označavanjem tačnih i netačnih tvrdnji. whose Opisne prid jeve vezane za zadane teme Nepravilno poreñenje pridjeva Brojeve: 1-1000 Glagole: Present Simple (potvrdni. količine. school subjects. upitni) Past Simple pravilnih i nepravilnih glagola (potvrdni. teachers Osim stalne nadogradnje svog vokabulara. dirty Antonime. must Zapovjedni način. all.

..). učiti da komuniciraju i da se ponašaju u svakodnevnim situacijama na način koji je prirodan za kulturu zemlje čiji jezik uče.3 Čitanje i razumijevanje A2.. INTERKULTURALNE VJEŠTINE: Djeca će : • • • upoznavati kulturu svoje zemlje i učiti da je bolje poštuju i cijene.3 284 . Likovna kultura (crtanje. elementi dramatizacije).INTERDISCIPLINARNI SADRŽAJ Djeca će učiti engleski jezik i proširivati svoj vokabular oslanjajući se na znanje koje su stekli učenjem nekih drugih školskih predmeta: • • • • • Maternji jezik (svijet bajki i imaginacije. oblikovanje .1 Pisanje A1. upoznavanje sa najpoznatijim izvoñačima na engleskom jeziku). značaj ishrane za zdravlje. ples). budu odgovorna i aktivna u situacijama kada se uči jezik.. Tjelesni i zdravstveni odgoj (sportske aktivnosti i igre.). Muzička kultura (slušanje i pjevanje omiljene vrste muzike. koriste ključne metode iz prakse pri radu u parovima ili malim grupama. godina učenja Nivo i Slušanje i razumijevanje A2. upoznavati neke osnovne razlike izmeñu svoje kulture i kulture naroda sa engleskog govornog područja. kao i nivo svog i njihovog znanja u odnosu na postavljene ciljeve. muzički instrumenti. slikanje. UČENJE KAKO TREBA UČITI: Djeca će učiti da: • • • • ocjenjuju svoje aktivnosti i aktivnosti svojih drugova iz razreda.1 Govor A1. razred 4. razvijaju pozitivan stav prema učenju jezika. Ciljani nivo znanja evropskog okvira za strane jezike: 6. Biologija (dijelovi ljudskog tijela.

uncle. npr. godina • Kuća. have . in. itd. život u .izraziti: odreñenom redoslijedu.opisivati: odreñenom redoslijedu.zahtijevati. fine. school mates. theatre.igrati uloge. subjects. npr.učestvovati u razgovoru . redanjem ilustracija po . that. . križaljke noise. negativna. office. Afikse. davanjem the gradu i na selu. kitchen.prepisivati kratke tekstove zapovjednoj rečenici cupboard. bridge. podvlačiti. yard street. learn.trenutne ilustracija sa odgovarajućim tekstom. npr. povezivanjem odreñenih Zamjenice: grandfather. prva godina učenja (2 časa sedmično. sad. (nešto prošireniji . plate. redanjem ilustracija po scared. aktivnosti izvršavanjem uputa i nareñenja.P resent cup. upitnoj i datim temama. Verbalno: P ridjevi: coffee-table. . hungryigrati jezične igre . itd. . park. . povezivanjem Glagoli: rutinske aktivnosti. sports.reći koliko je sati informaciju ili detalje i reagirati: happy. npr. tražeći odreñenu pridjevi. . Mary’s) grandmother.Red riječi (osnovni thirsty. Neverbalno: . work. toothbrush). upitna forma) spoon.There is a …T here shop-w indow. u vezi sa smislene rečenice datim temama. clean. stanja 2. . miss the bus.P omoćni glagol be the face/body – nešto rečenica. get up. turn on/off the radio/ the television. • Škola. raspoloženja i tvrdnji itd. house) povezivanjem riječi u stupcima A i B (potvrdna.sposobnost/ uputa i nareñenja.ideju posjedovanja 2. wood. ispunjavanjem tabela ili our. clean . izvršavanjem thirsty • Svakodnevni život.P resent Simple sleep. . traffic-lights. shop. these. • Svakodnevni . u sebi . fork.boje predmeta bojama. . a/an.ispunjavati tabele.odgovarati na pitanja are two … phone-box . smislenu cjelinu itd.vlastite. your. job. bus. wardrobe. nice. my kratkim odgovorima na pitanja.pozdravljati na škole formalan/neforma Djeca će slušati izgovoreni tekst i sljedećem: • P redstavljanje. npr.upitne. bus-stop.vrijeme. posters.. . u vezi sa djecom ili nastavnikom on. upitna forma) car. dovršavanjem . what hall. razred • Lično Djeca će znati: RECEPCIJA Djeca će učiti da vokabular koji se odnosi osnovne a) SLUŠANJE I REAGIRANJE koriste i učiti o na date teme npr: predstavljanj . da se dobiju kolokacije). main parts of ispunjavanjem tabela. glasses). označavanjem (potvrdna. Upitni pridjevi. walk. those vokabular) npr. 70 časova godišnje) Nivo Teme Funkcije i sposobnosti Vještine Gramatika Vokabular Djeca će učiti osnovni 6.mjesto. moliti today. loo/ lavatory. lake. npr. sklapanjem ispreturanog teksta u (potvrdna. his.govoriti o koje su čuli sa kasetofona.locirati ljude i ponavljanjem riječi. npr. aktivnostima i postavlja nastavnik ili koja čuju sa my. after datim temama. itd. npr. bad. u vezi sa Djeca će: negativnoj. dom .Determinatori: curtain predmete rečenica koje je izgovorio nastavnik ili Članovi.lične • P rostorije u kući i namještaj. itd. itd. school . PRODUKCIJA P rilozi za: Osim što će stalno a) GOVOR . make . at npr. post . pupils’ sedmici crtanjem. u vezi s datim .ograničen broj označavanjem tačnih/netačnih (T/F) this. jezika . . mother. who. Continuous bathroom (npr. predmete (How b) ČITANJE I REAGIRANJE what(color) village. • Moja okolina engleskog • Škola . svakodnevnim kratkih odgovora na pitanja koja P risvojni pridjevi. upitna forma) wash (npr.ljude i predmete navedenih predmeta/osoba navedenim (John’s. things. now. river.mjesto. school furniture. -ing (pitanja/odgovori) sa drugom . redati riječi u Kolokacije. itd. Djeca će: . toothpaste. izraza ili čitavih . • Okolina. breakfast/lunch/dinner. here. many … are Djeca će čitati kratke tekstove.ubacivati. recitirati. in the (John’s book. there proširivati vokabular.pokazne. in. pjevati i Rečenice: happy.Opisni. (npr.vrijeme.Modalni glagol can prošireniji vokabular). • Porodica 1. tired. hungry. Antonime. friend.davati upute i naredbe P rijedlozi za: temama i gramatikom. at. cinema.Engleski jezik – drugi strani jezik. negativna.brojati ljude i dopunjavanjem rečenica itd.nabrojati dane u 1. život . nesposobnost da odreñenih ilustracija sa odgovarajućim .prisvojni genitiv npr. radnjama kasetofona. opće • Članovi uže i neki učenja druge crtanjem.množina članovi šire porodice.dirty b) P ISANJE red riječi u potvrdnoj. npr. bookcase. djeca će učiti da koriste: . tableware: I can’t tačnih/netačnih (T/F) tvrdnji itd. in the nešto urade (I can … tekstom. Verbalno: . there?) ili naglas. trees. npr. e lan način reagirati: Imenice: name. . npr. Neverbalno: good. knife. kitchen (npr. 285 . her. osnovni hill. itd. . car park. ispunjavanjem križaljki. bojenjem . –s. garden.zapisivati po diktatu . . negativna.sad.predstaviti sebe ili 1. Složenice.dovršavati rečenice itd. . their bus station.

njega svakako treba iskoristiti i u usvajanju novog – drugog stranog jezika. te gramatike predviñene za ovaj razred. Na ovom uzrastu djeca dobivaju svjestan uvid u zakonitosti jezika koji uče. . Djeca su na početku učenja novog stranog jezika po pravilu zainteresirana za rad. Djeca će tako učiti jezik oslanjajući se na znanje koje su stekli učenjem nekih drugih školskih predmeta ali i kombinirajući učenje stranog jezika sa aktivnostima „preuzetim‘‘ iz nekih drugih predmeta.učiti da komuniciraju i da se ponašaju u svakodnevnim situacijama na način koji je primjeren kulturi zemlje čiji jezik uče. Nastavnik/nastavnica mora znati iskoristiti tu dobru motivaciju i u njima probuditi želju za daljnjim učenjem novog jezika. Geografija. U savladavanju novog stranog jezika obradit će se veliki broj istih onih tema koje su predviñene u prvim godinama učenja prvog stranog jezika. ali i vrijeme početka učenja drugog stranog jezika.i desetominutnih testova kao i izrada dviju školskih pismenih zadaća (po jedna u svakom polugodištu). Tome će sigurno doprinijeti i jezičke igre te učenje pjesmica koje će djeca rado zapjevati kako na početku tako i pred kraj nastavnog časa. mnogo vremena će se morati utrošiti na usvajanje leksike. srpski jezik. Na svim nivoima učenja stranog jezika neophodna je vizualizacija. Zbog toga veliki broj časova treba posvetiti upravo uvježbavanju gradiva. Interdisciplinarni sadržaj Programski sadržaj je meñusobno povezan sa drugim predmetima. Uz razvijanje sve četiri jezičke vještine. S obzirom na to da djeca imaju iskustvo u učenju prvog stranog jezika.upoznavati različite kulture i tradicije. no pristup je različit zbog različitih uzrasta u kojima se počinje sa učenjem prvog odnosno drugog stranog jezika. U tu svrhu preporučuju se češće i kraće provjere u formi kratkih pet . Matematika. Bosanski. pravopisa. Ocjena iz stranog jezika odraz je cjelokupnog djetetovog odnosa prema školskim obavezama. Praćenje i vrednovanje U šestom razredu osnovne škole iskazuju se brojčane ocjene za postignute rezultate u nastavi. Likovna kultura. u početnoj fazi učenja pogotovo. kao npr. Muzička kultura.DIDAKTIČKO – METODIČKE NAPOMENE Šesti razred je početak nove etape u učenju prvog stranog jezika. 286 . hrvatski. Djeca će: . Kontinuirano uvježbavanje i sistematiziranje usvojenih znanja takoñer će olakšati njihovo usvajanje. njegovog aktivnog učešća u nastavnom procesu i pokazanih rezultata koje će nastavnik kontinuirano pratiti i ocijeniti. Dobro osmišljenom vizualizacijom olakšava se proces razumijevanja i pamćenja i doprinosi redukciji upotrebe maternjeg jezika na času stranog jezika.

četvrta godina učenja (2 časa sedmično. prepoznavati i pravilno upotrebljavati osnovne jezičke elemente. Čitanje i razumijevanje • • • Govor • • • • Pisanje Znanje o jeziku • • 287 .Francuski jezik – prvi strani jezik. ritam i intonaciju u jeziku koji uč i • razumjeti ograničen broj riječ i i izraza. naglasak. kratke dijaloge o poznatim temama. te kratke rečenice prepoznavati poznate riječi i kratke rečenice i znati ih povezati sa ilustracijama čitati kraće tekstove pravilno artikulirati glasove. pjesmice • razumjeti i reagirati na odgovarajući način na kratke usmene poruke prepoznavati slova i napisane riječi. razreda i težiti dostizanju nivoa A1. razredu osnovne škole djeca trebaju proširiti programske sadržaje iz 5.2 Evropskog okvira za strane jezike Jezičke vještine Slušanje i razumijevanje Očekivani rezultati / ishodi učenja Dijete će • prepoznavati glasove. poštovati ritam i intonaciju rečenice davati osnovne informacije o sebi i svom okruženju opisivati u nekoliko rečenica poznatu situaciju služeći se pritom ograničenim brojem osnovnih riječi i zapamćenih rečeničnih shema razmjenjivati sa sagovornicima nekoliko osnovnih iskaza u vezi sa konkretnom situacijom prepisivati. naglašavati riječi. 70 časova godišnje) CILJEVI I REZULTATI ODGOJNO-OBRAZOVNOG RADA U nastavi francuskog jezika u 6. dopunjavati i samostalno pisati riječ i i kraće rečenice Dijete će na ovom nivou učenja jezika svjesno sticati znanje o jeziku.

u vezi sa datim temama i gramatikom. podvlačenjem ili bojenjem riječi koje im se usmeno upućuju. boje predmeta.Nivo 6.ma. mjeseci i godišnja doba .Škola . Predstavljanje: Je m’appelle …Je suis. qui? De/á qui? Que? De/á quoi Determinatore . sur.livre. npr. bojenjem ili podvlačenjem samo odreñenih riječi (npr. grandpère Prostorije u kući i namještaj: cuisine. pour aller à … C’est loin (de) / près (de) Aller tout droit. De quelle couleur est…? rouge.Svakodnevni život . itd Kolokacije. blanc itd. razglednicu SMS poruku) Gramatik a Djeca će učiti o tome i koristiti : Imenice . jednostavan tekst prema tekstu modelu. b) ČITANJE I REAGIRANJE Djeca će prepoznati jednu ili više napisanih riječi ili uputa i reagirati: 1) Neve rbalno: gestikuliranjem. les . pokazivanjem odreñenih ilustracija koje se odnose na riječi koje im se usmeno upućuju. 2) Ve rbalno: ponavljanjem riječi koje izgovara nastavnik/nastavnica ili koje su čuli sa kasetofona. iz crtića). pisati kratki. mjeseci.Kuća. ta. là. triste… Odreñivanje mjesta i pložaja: P ardon. pokazivanjem. élève. zamjenjivanjem ilustracija u tekstu ponuñenim riječima. blonds. lijepljenjem slika. izvršavanjem uputa. ton. samostalno napisati kratki tekst (čestitku. avec. grand – petitl Složenice. un. table..mère. PRODUKCIJA a) GOVOR Djeca će: ponavljati riječi nastavnika/nastavnice ili riječi izgovorene sa kasetofona. osnovne (npr. biranjem ili povezivanjem pisanih riječi i odgovarajućih ilustracija.. arbre. son.Porodica . bojenjem navedenih predmeta/osoba navedenim bojama.) Glagole P rezent pomoćnih glagola avior. gestikuliranjem. učestvovati u razgovoru (pitanja/odgovori) sa drugom djecom ili nastavnikom. glumljenjem.reći koliko je sati (puni sati) . ubacivati. davati upute i naredbe b) PISANJE Djeca će: prepisivati izolirane riječi. ici. ideju posjedovanja (le livre de Jean. jardin. sretan).Pozdravljanje i predstavljanje . društvene igre u kojoj se slažu pločice sa slovima jedna na drugu.izraziti: dopadanje. sac à dos. père. npr. grand. redanjem slika itd. rutinske aktivnosti npr dormir.Članove.Dani u sedmici. faire attention 288 . 2) Ve rbalno: davanjem kratkih pismenih ili usmenih odgovora na pitanja. des. Bliža okolina: rue. ma maison) Ak tivnosti RECEPCIJA a) SLUŠANJE I REAGIRANJE Djeca će slušati izgovoreni tekst i reagirati: 1) Neve rbalno: imitiranjem nastavnika/nastavnice ili neke popularne ličnosti (npr. triste. Raspoloženja: heureux. povratnih glagola i nepravilnih glagola aller. Au revoir itd. Sale à manger. sale à manger.50 P rijedloge à. zamjenjivati inicijale punim riječima. ograničen broj raspoloženja .identificirati ljude i predmete . tužan. cahier. itd. onih koje označavaju neku aktivnost. itd Svakodnevni život. sposobnost da nešto urade (Je peux…).Opisne pridjeve koji su najčešće u upotrebi. petit. malheureux.Kazivanje vremena Funkcije i sposobnosti Djeca će znati: . armoire. faire i venir Imperativ P riloge za mjesto. rasporeñivanjem ilustracija po odreñenom redu prema pisanim uputama itd. jaune. u vezi sa datim temama. Škola: enseignant. le. dans. pravilnih glagola. povezivanjem riječi u stupcu A sa odgovarajućim ilustracijama u stupcu B. npr. pravljenjem/oblikovanjem stvari. razred osnovne škole Četvrta godina učenja francuskog jezika Te me . dehors Brojeve 1 . pjevati i igrati jezične igre. godišnja doba Djeca će vježbati da koriste (a ne učiti o tome!): Afikse. Bon – mauvais. C’est ….pozdravljati .predstaviti sebe ili druge . npr. l’. de (u osnovnim značenjima) Vokabular Djeca će učiti samo osnovni vokabular koji se odnosi na teme : Pozdravljanje: Bonjour. se promener. chambe. beau. od ponuñenih riječi sastavljati kraće rečenice. recitirati. sa . itd. davanjem kratkih odgovora na pitanja nastavnika/nastavnice ili pitanja koja su čuli sa kasetofona.jednina i množina Zamjenice Lične Upitne. –s Antonime..opisati: ljude i predmete. parc. prendre l’ autobus. igrati uloge. se laver. lit. učiti pisati pomoću igara na CD-u. pomoću društvene igre u kojoj se sastavljaju riječi od slova. brojeve itd. u vezi sa datim temama. Salut. samo osnovne riječi Opisivanje: Il est grand / petit. soeur. crtanjem. popunjavanjem praznina riječima odabranim sa zidnih karata na kojima se te riječi nalaze itd. chaise. il fait froid. bruns. mon.locirati ljude i predmete . frère. Il a les cheveux noirs. grand. une.). Qu’est-ce que c’est ? Q ui est-ce? Quel âge as – tu? Članovi uže porodice: mère.Moja bliža okolina . glumljenjem (npr. moje tijelo.Prisvojne pridjeve. zamjenjivanjem inicijala punim riječima ili popunjavanjem praznina odgovarajućim riječima itd. redati riječi po odreñenom redoslijedu.brojati predmete . tourner à droite / à gauche Vrijeme: Qelle heure est-il? Il est Dani u sedmici. raspoloženje. crtanjem. podvlačiti. manger Moje lice. dom . Prendre un bain. être. se lever. u vezi sa datim temama. la. devant.

kao i njihovih vršnjaka u zemljama frankofonskog govornog područja..Tjelesni i zdravstveni odgoj (ples.budu odgovorna i aktivna u situacijama kada se uči jezik .učiti da komuniciraju i da se ponašaju u svakodnevnim situacijama na način koji je prirodan za kulturu zemlje čiji jezik uče (et bien. način života njenih stanovnika kao i da prepoznaju sličnosti i razlike.DIDAKTIČKO – METODIČKE NAPOMENE Zadaci nastave francuskog jezika u šestom razredu su prije svega usmjereni na poticanje interesa za učenje stranih jezika.Muzička kultura (slušanje i pjevanje omiljene vrste muzike. uvježbavanje i proširivanje leksičkog fonda. značaj ishrane za zdravlje. namirnice.ocjenjuju svoje aktivnosti i aktivnosti drugova iz razreda 289 .upoznavati sa kulturom naroda francuskog govornog područja i sa nekim osnovnim razlikama izmeñu njihove i francuske kulture . a potom prepisivanje riječi i kratkih rečenica do usvajanja pravilnog pisanja).) . INTERDISCIPLINARNI SADRŽAJI Djeca će učiti francuski jezik i proširivati svoj vokabular oslanjajući se na znanje koje su stekli učenjem nekih drugih školskih predmeta npr. usvajaju ograničen fond riječi i izraza. tiens.. tako da će u razvoju vještine govora dramatizacija kratkih dijaloga često biti zastupljen oblik nastavne aktivnosti. muzički instrumenti) .Priroda (dijelovi ljudskog tijela. Djeca se osposobljavaju za usmenu komunikaciju u jednostavnim svakodnevnim situacijama. pri čemu je prvenstveno nastavnik onaj kojeg imitiraju i za kojim ponavljaju. sportske aktivnosti. U ovom uzrastu djeca rado i lako uče prikazujući scenski ono što su usvojila. Budući da se odreñene teme iz razreda u razred ponavljaju. elementi dramatizacije – neverbalno u funkciji teatarskog izražavanja) . Ocjena iz stranog jezika treba biti odraz cjelokupnog djetetovog odnosa prema školskim obavezama. Djeca usvajaju i nove tehnike učenja stranog jezika kao što su prepoznavanje značenja jezičkih izraza. slikanje. omogućeno je kontinuirano ponavljanje. oh là là itd) UČENJE KAKO TREBA UČITI Djeca će učiti da: . na usvajanje elementarnih jezičkih sredstava i usvajanje strategija učenja stranog jezika.Matematika (brojevi) INTERKULTURALNE VJEŠTINE Djeca će se: . oblikovanje) .razvijaju pozitivan stav prema učenju jezika . njegovog aktivnog učešća u nastavnom procesu i pokazanih rezultata koje nastavnik kontinuirano prati i ocjenjuje.upoznati sa kulturom svoje zemlje i učiti da je bolje poštuju i cijene . Praćenje i vrednovanje U šestom razredu osnovne škole iskazuju se brojčane ocjene za postignute rezultate u nastavi. Djeci se takoñer pruža mogućnost susreta sa govornicima francuskog jezičkog područja i uspostavljanje prvih kontakata razmjenom kratkih pisama ili elektronske pošte. Nakon usmenog usvajanja postepeno se prelazi na čitanje (prepoznavanje već naučenih riječi) horsko i pojedinačno. Djeca u nastavi francuskog jezika imaju priliku upoznati kulturu zemlje čiji jezik uče. te pisanje (prvo preslikavanje. upoznavanje sa najpoznatijim francuskim izvoñačima.Likovna kultura (crtanje. igre) .Maternji jezik (svijet bajki i imaginacije. Na taj način kod djece se razvija duh tolerancije. . Teme koje se obrañuju u prve tri godine učenja stranog jezika vezane su za svakodnevni život i interese djece ovog uzrasta. korištenja rječnika i leksikona prilagoñenih njihovom uzrastu i praćenja vlastitog napretka u učenju stranog jezika uz primjenu jezičkog portofolija.koriste ključne metode iz prakse pri radu u parovima ili malim grupama .

kao drugog stranog jezika. dopunjavati i samostalno pisati riječ i i kraće rečenice Čitanje i razumijevanje • • • Govor • • • • Pisanje Znanje o jeziku • • Dijete će na ovom nivou učenja jezika svjesno sticati znanje o jeziku. prva godina učenja (2 časa sedmično. naglasak.1 u govoru i pisanju. 70 časova godišnje) Cilj nastave francuskog jezika u šestom razredu osnovne škole. naglašavati riječi.2 Evropskog okvira za strane jezike u slušanju i razumijevanju i čitanju i razumijevanju. radoznalost i kreativnost. U nastavi francuskog jezika u šestom razredu osnovne škole treba težiti dostizanju nivoa A 1. 290 .Francuski jezik – drugi strani jezik. pjesmice • razumjeti i reagirati na odgovarajući način na kratke usmene poruke prepoznavati slova i napisane riječi. je razvijanje svijesti o postojanju drugih jezika i mogućnosti komuniciranja na nekom drugom jeziku koji nije naš maternji. Učenje stranog jezika treba poticati njegovu maštu. Učenje stranog jezika treba djetetu olakšati razumijevanje drugih i različitih kultura i tradicija i jačati motivaciju za učenje stranih jezika. kratke dijaloge o poznatim temama. odnosno A1. poštovati ritam i intonaciju rečenice davati osnovne informacije o sebi i svom okruženju opisivati u nekoliko rečenica poznatu situaciju služeći se pritom ograničenim brojem osnovnih riječi i zapamćenih rečeničnih shema razmjenjivati sa sagovornicima nekoliko osnovnih iskaza u vezi sa konkretnom situacijom prepisivati. prepoznavati i pravilno upotrebljavati osnovne jezičke elemente. te kratke rečenice prepoznavati poznate riječi i kratke rečenice i znati ih povezati sa ilustracijama čitati kraće tekstove pravilno artikulirati glasove. Dijete treba osposobiti da na francuskom jeziku komunicira na osnovnom nivou o temama iz svog neposrednog okruženja. ritam i intonaciju u jeziku koji uč i • razumjeti ograničen broj riječi i izraza. Jezičke vještine Slušanje i razumijevanje Očekivani rezultati / ishodi učenja Dijete će • prepoznavati glasove.

. itd Kolok acije .. lijepljenjem slika. mjeseci i godišnja doba . un..Škola . bruns. crtanjem. glumljenjem (npr. qui? De/á qui? Que? De/á quoi Determinatore . chambe. samostalno napisati kratki tekst (čestitku. tourner à droite / à gauche Vrijeme: Qelle heure est-il? Il est Dani u se dmici. crtanjem. ici. povezivanjem riječi u stupcu A sa odgovarajućim ilustracijama u stupcu B. jardin.Nivo 6. Škola: enseignant. glumljenjem. ČITANJE I REAGIRANJE Djeca će prepoznati jednu ili više napisanih riječi ili uputa i reagirati: 1) Neverbalno: gestikuliranjem.Moja bliža okolina . la. sale à manger. faire i venir Imperativ Priloge za mjesto. od ponuñenih riječi sastavljati kraće rečenice. prendre l’ autobus. izvršavanjem uputa. Svakodnevni život. devant. se laver.Kazivanje vremena Ak tivnosti RECEPCIJA SLUŠANJE I REAGIRANJE: Djeca će slušati izgovoreni tekst i reagirati: 1) Neverbalno: imitiranjem nastavnika/nastavnice ili neke popularne ličnosti (npr. malheureux. u vezi sa datim temama. npr.Članove. onih koje označavaju neku aktivnost. Predstavljanje: Je m’appelle …Je suis. grand – petitl Složenice .Dani u sedmici. recitirati. itd. les . zamjenjivanjem ilustracija u tekstu ponuñenim riječima. pokazivanjem odreñenih ilustracija koje se odnose na riječi koje im se usmeno upućuju. dehors Brojeve 1 . razred osnovne škole Prva godina učenja francuskog jezika Prvi stepen početnog znanja Te me . Prendre un bain.50 Prijedloge à. u vezi sa datim temama i gramatikom. table.mère. 2) Verbalno: davanjem kratkih pismenih ili usmenih odgovora na pitanja. jednostavan tekst prema tekstu modelu. soeur. gestikuliranjem. manger Moje lice . lit. Raspoloženja: heureux. ton. ta. chaise. dans. se promener. père. De quelle couleur est…? rouge. npr. bojenjem navedenih predmeta/osoba navedenim bojama. mjeseci. là. podvlačenjem ili bojenjem riječi koje im se usmeno upućuju. zamjenjivati inicijale punim riječima. Au revoir itd. sa . pravljenjem/oblikovanjem stvari. Sale à manger. PRODUKCIJA a) GOVOR Djeca će: ponavljati riječi nastavnika/nastavnice ili riječi izgovorene sa kasetofona. rutinske aktivnosti npr dormir. u vezi sa datim temama. razglednicu SMS poruku) Gramatika Djeca će učiti o tome i koristiti : Imenice jednina i množina Zamjenice Lične Upitne.livre. pomoću društvene igre u kojoj se sastavljaju riječi od slova. jaune. biranjem ili povezivanjem pisanih riječi i odgovarajućih ilustracija.Porodica . godišnja doba Djeca će vježbati da koriste (a ne učiti o tome!): Afik se . élève. davati upute i naredbe b) PISANJE Djeca će: prepisivati izolirane riječi. des. de (u osnovnim značenjima) Vokabular Djeca će učiti samo osnovni vokabular koji se odnosi na teme : Pozdravljanje: Bonjour. u vezi sa datim temama. npr. blanc itd. redati riječi po odreñenom redoslijedu. C’est …. povratnih glagola i nepravilnih glagola aller. armoire. blonds. sur. društvene igre u kojoj se slažu pločice sa slovima jedna na drugu. popunjavanjem praznina riječima odabranim sa zidnih karata na kojima se te riječi nalaze itd. triste.) Glagole Prezent pomoćnih glagola avior. grandpère Prostorije u k ući i namje štaj: cuisine. petit. pjevati i igrati jezične igre. faire attention 291 . sac à dos. ubacivati.Pozdravljanje i predstavljanje . davanjem kratkih odgovora na pitanja nastavnika/nastavnice ili pitanja koja su čuli sa kasetofona. podvlačiti. moje tijelo. osnovne (npr. frère.Prisvojne pridjeve.Kuća. dom . učiti pisati pomoću igara na CD-u. Il a les cheveux noirs. parc. učestvovati u razgovoru (pitanja/odgovori) sa drugom djecom ili nastavnikom. itd. samo osnovne riječi Opisivan je : Il est grand / petit. le. arbre. Bliža okolina: rue. il fait froid. sretan). Bon – mauvais. 2) Verbalno: ponavljanjem riječi koje izgovara nastavnik/nastavnica ili koje su čuli sa kasetofona. l’.Svakodnevni život . pisati kratki. grand. mon. Salut. cahier. son. tužan. zamjenjivanjem inicijala punim riječima ili popunjavanjem praznina odgovarajućim riječima itd. se lever. ma. itd. beau.Opisne pridjeve koji su najčešće u upotrebi. Qu’est-ce que c’est ? Qui est-ce? Quel âge as – tu? Članovi uže porodice: mère. pokazivanjem. triste… Odreñivanje mjesta i pložaja: Pardon. raspoloženje. rasporeñivanjem ilustracija po odreñenom redu prema pisanim uputama itd. être. bojenjem ili podvlačenjem samo odreñenih riječi (npr. avec. brojeve itd. redanjem slika itd. npr. grand.). pour aller à … C’est loin (de) / près (de) Aller tout droit. pravilnih glagola. –s Antonime. iz crtića). igrati uloge. une.

Praćenje i vrednovanje U šestom razredu osnovne škole ocjene se iskazuju brojčano.: .razvijati pozitivan stav prema učenju jezika. Nastavnik/nastavnica mora znati iskoristiti tu dobru motivaciju i u njima probuditi želju za daljim učenjem novog jezika. . . Zbog toga veliki broj časova treba posvetiti upravo uvježbavanju gradiva. Interdisciplinarni sadržaji Djeca će takoñer učiti jezik i proširivati svoj vokabular oslanjajući se na znanje koje su stekli učenjem nekih drugih školskih predmeta. Djeca su na početku učenja novog stranog jezika po pravilu zainteresirana za učenje. uzvike (helas! (Jao!) ili eh bien! (pa lijepo! No!) ta ta ta! (koješta!) tiens! (gle!) itd. oblikovanje itd.upoznavati sa kulturom svoje zemlje i učiti da je bolje poštuju i cijene.ocjenjivati svoje aktivnosti i aktivnosti svojih drugova/drugarica iz razreda. Ocjenjuju se usmeni i pismeni odgovori.upoznavati se sa nekim osnovnim razlikama izmeñu njihove kulture i kulture naroda sa francuskog govornog područja (npr. njega svakako treba iskoristiti i u usvajanju novog – drugog stranog jezika. . npr.koristiti ključne metode iz prakse pri radu u parovima ili malim grupama.slušanjem i pjevanjem omiljene vrste muzike (Muzička kultura) .biti odgovorna i aktivna u situacijama kada se uči jezik.učiti da komuniciraju i da se ponašaju u svakodnevnim situacijama na način koji je prirodan za kulturu zemlje čiji jezik uče. Dobro jutro i dobar dan / Bonjour). npr. . kao i nivo svog i njihovog znanja u odnosu na postavljene ciljeve. mnogo vremena će se morati utrošiti na usvajanje leksike. Dobro osmišljenom vizualizacijom olakšava se proces razumijevanja i pamćenja i doprinosi redukciji upotrebe maternjeg jezika na času stranog jezika.kroz crtanje. Ovo može podrazumijevati npr. Na ovom uzrastu djeca dobivaju svjestan uvid u zakonitosti jezika koji uče. no pristup istima je različit zbog različitih uzrasta u kojima se počinje sa učenjem prvog odnosno drugog stranog jezika. slikanje.kroz sportove i igre (Tjelesni i zdravstveni odgoj) . Uz razvijanje sve četiri jezičke vještine. Učenje kako učiti Djeca će: . S obzirom da djeca imaju iskustvo u učenju prvog stranog jezika. Kontinuirano uvježbavanje i sistematiziranje usvojenih znanja takoñer će olakšati njihovo usvajanje. U savladavanju novog stranog jezika obradit će se veliki broj istih onih tema koje su predviñene u prvim godinama učenja prvog stranog jezika. 292 . te gramatike predviñene za ovaj razred.Matematika . Na svim nivoima učenja stranog jezika neophodna je vizualizacija. a ocjena treba biti odraz cjelokupnog odnosa djeteta prema školskim obavezama. njegovog aktivnog učešća u nastavnom procesu i pokazanih rezultata.DIDAKTIČKO – METODIČKE NAPOMENE Šesti razred je početak nove etape u učenju prvog stranog jezika ali i vrijeme započinjanja učenja drugog stranog jezika. Razlike u upotrebi nekih pozdrava u francuskom jeziku i u maternjem jeziku učenika. .Geografija Interkulturalne vještine Djeca će se: . Pored dvije školske pismene zadaće preporučuju se i kraće provjere znanja (petominutni i desetominutni testovi). Tome će sigurno doprinijeti i jezičke igre te učenje pjesmica koje će djeca rado zapjevati kako na početku časa tako i pred kraj časa. u početnoj fazi učenja pogotovo. (Likovna kultura) . pravopisa.

Poteškoće kod izgovora mogu povremeno otežati komunikaciju. četvrta godina učenja (2 časa sedmično. Može pronaći odreñenu informac iju u tekstovima u kojima se koristi jednostavan jezik (razglednice. Može voditi jednostavne neformalne razgovore i obavljati jednostavne transakcije (npr. koji govore o svakodnevnom životu. Zna pisati jednostavne poruke (jednostavan tekst na razglednici. 70 časova godišnje) CILJEVI I REZULTATI ODGOJNO-OBRAZOVNOG RADA U nastavi njemačkog jezika u šestom razredu osnovne škole treba težiti dostizanju nivoa A1. jednostavan diktat).3 Evropskog okvira za strane jezike (funkcionalno početno znanje). Dijete može pratiti standardan govor ukoliko se govori tempom sporijim od normalnog i ako mu se neko obraća direktno. Povremeno mu može zatrebati pomoć. osnovnim vokabularom i osnovnim gramatičkim strukturama. narodi. Teško razumijeva i treba mu dosta vremena da pročita čak i kratke dijelove teksta. Dijete zna pročitati poznate i neke nepoznate riječi i pasuse iz kratkih tekstova. prijevozna sredstva 293 . naučenih izraza. Kod slobodnog pismenog izražavanja pravi brojne greške različ ite prirode. rutinskim dogañanjima ili koji sadrže jednostavne upute. • • Čitanje i razumijevanje • • • • Govor • • • Pisanje • • Znanje o jeziku • PROGRAMSKI SADRŽAJI Tematske cjeline: • Škola – nastavni predmeti. ali pravi primjetne pauze i oklijeva kad izgovara manje poznate riječi. potvrdne i negativne zapovijesti u okviru jednostavnog rutinskog dijaloga koji se odnosi na neposrednu situaciju. lične podatke. jezici • Kupovina odjeće • Saobraćaj. u prodavnici). vremenska prognoza). Od ovog razreda djeca počinju svjesno usvajati znanje o jeziku. Dijete zna opisati sebe i razgovarati o osnovnim svakodnevnim temama. Dijete može pisati jednostavne tekstove lične prirode u okviru predvidivih svakodnevnih potreba i iskustva. Vlada osnovnim fondom jednostavnih. raspored časova • Vrijeme na satu • Slobodno vrijeme • Druženje • TV-emisije • Grad • Seosko imanje • Zemlje.Njemački jezik – prvi strani jezik. Izgovara bez poteškoća poznate riječi. Jezičke vještine Očekivani rezultati/ishodi učenja • Slušanje i razumijevanje Dijete može razumjeti pitanja koja se odnose na lično iskustvo i svakodnevne zahtjeve.

postavljati jednostavna pitanja .Funk cije i sposobnosti Djeca će znati: imenovati nastavne predmete. čestitku) Gramatika Djeca će učiti o tome i koristiti : Imenice sa članom u jednini i množini u nominativu i akuzativu: das Buch.označavanjem tačnih i netačnih tvrdnji 2) Ve rbalno: . SMS. Woher kommst du? Aus Bosnien-Herzegowina.pridruživanjem slike tekstu . unser) Pridjeve u predikativnoj upotrebi Glagole: u prezentu u sva tri lica jednine i množine (pomoćne glagole sein i haben. es) u akuzativu Prisvojne zamjenice za jedninu i prvo lice množine u nominativu i akuzativu (mein.razvrstavanjem slika . ČITANJE I RAZUMIJEVANJE Djeca će: . . pjevati .jednostavnim rečenicama opisivati.samostalno napisati kratki tekst (razglednicu.dopunjavati izostavljene riječi . lice množine Negacija nicht i kein (nominativ i akuzativ) Brojeve: do 100 (jedinice i desetice) te brojeve do 1000 (samo stotice) Djeca će koristiti ali ne i učiti o sljedećem: Priloge za mjesto i vrijeme Prijedloge u njihovoj funkcionalnoj upotrebi Ve znike und.davanjem kraćih odgovora .tražiti osnovne informacije u tekstu i reagirati: 1) Neve rbalno: .voditi dijaloge prema datoj skici .popunjavanjem tabela i sl. die Tafel. die Kuh.. jednostavne informacije i sl.povezivanjem slike i slušanog teksta. rechts Seosko iman je : der Bauernhof. das Theater. . jezici: Er ist Engländer. Wann ist Deutsch? Haben wir heute Mathe? Mathe habe ich am Montag.prepisivati rečenice i kraće tekstove . govoriti o aktivnostima i odreñenim situacijama PISANJE Djeca će: . : Škola Deutsch. Zamje nice: Lične zamjenice u jednini i množini u nominative Zamjenica Sie za učtivo oslovljavanje Lične zamjenice u jednini (ich. das Schaf. Sie kommt aus Österreich. der Supermarkt. der Park Wo ist das Kino? Hier. ihr.. Kupovina odje će Die Jacke gefńllt mir. die Bücher.rješavanjem jednostavnijih zadataka sa višestrukim izborom GOVOR Djeca će: . sehen. Ich finde die Jacke schön und modern. lesen…) negativan i upitni oblik glagola.odgovarati na pitanja . Er spricht Englisch.označavanjem tačnih i netačnih tvrdnji 2) Ve rbalno: . links. Vještine SLUŠANJE I RAZUMIJEVANJE Djeca će slušati izgovoreni tekst i reagirati: 1) Neve rbalno: . essen. dort. imperativ za 2. Womit möchtest du reisen? 294 .dopunjavanjem teksta .davanjem kratkih odgovora na nastavnikova pitanja ili pitanja koja su čula sa kasetofona i sl. das Schwein Ze mlje . Tiere. das Pferd. pravilne glagole te nepravilne glagole fahren.pisati kratki jednostavan tekst prema datom tekstualnom modelu . aber. Mathe. oder Vok abular Djeca će usvajati novi i proširivati već usvojeni vokabular koji se odnosi na date teme. . sie.igrati uloge . narodi. sprechen. Saobraćaj...pridruživanjem podnaslova dijelovima teksta . govoriti o svojim omiljenim predmetima čitati raspored sati i opisati svoj raspored sati čitati vrijeme na satu (ne samo pune sate i na pola sata) iskazati mišljenje o nečem (Ich finde es super!) imenovati evropske zemlje i odreñeni broj stranih jezika opisati ljude i predmete govoriti o trenutnoj aktivnosti imenovati TV-emisije imenovati domaće životinje i opisati ih imenovati zgrade u gradu iskazati na jednostavan način dopadanje i nedopadanje izviniti se tražiti i nuditi pomoć. schlafen.rekonstruirati riječi . sein. Grad: das Kaufhaus. prijevozna sre dstva: Wir reisen mit dem Zug.. das Kino. Sie spricht Deutsch. dein. er.recitirati.od ponuñenih riječi rekonstruirati kraće rečenice .popunjavanjem praznina u tekstu. die Post.razvrstavanjem slika.pripremati i provoditi jednostavne dijaloge . du. za izražavanje želje oblik möchte prezent glagola können u jednini i množini. npr. . lice jednine i 2.čitati rečenice i kraće tekstove . Erdkunde.

Posebno je važno istaći neophodnost kontinuiranog uvježbavanja i ponavljanja. Muzička kultura. Sistematiziranje naučenog i voñenje neke vrste jezičkog portfolija razvit će kod djeteta svijest o ličnom napredovanju u procesu učenja stranog jezika. Nastavnik/nastavnica potiče motivaciju za učenje stranog jezika. saradnje. 295 . Ona počinju dakle sticati i znanje o jeziku koristeći se već naučenim jezičkim kategorijama iz maternjeg jezika. I na ovom uzrastu izuzetno je bitna vizualizacija koja mora pratiti kako rad na leksici tako i gramatici. Dinamičnosti nastavnog časa doprinijet će smjena više aktivnosti. Konačnu ocjenu ne treba izvoditi na osnovu proste aritmetičke sredine ocjena. Djeca će rado inscenirati naučene dijaloge ali i voditi slične na osnovu datih modela ili skica dijaloga. U radu na tekstu podjednaka će se pažnja posvetiti razvijanju receptivnih jezičkih vještina (slušanje i razumijevanje te čitanje i razumijevanje) uz razvijanje različitih strategija slušanja i čitanja ali i produktivnih vještina. postavljanje pretpostavki. Veoma je važno da nastavnik/nastavnica upute ponuñene u programu. uvažavanja. značaj meñusobnog razumijevanja. osim kognitivnog ima i duboko humanistički aspekt. razglednicu. Praćenje i vrednovanje U šestom razredu osnovne škole iskazuju se brojčane ocjene za postignute rezultate u nastavi.DIDAKTIČKO – METODIČKE NAPOMENE Šesti razred je početak nove etape u učenju stranog jezika. Ona omogućava i favorizira autonomnost djeteta. na osnovu predočenog modela jednostavnog teksta pisati sličan ili samostalno pisati jednostavan kratki tekst (čestitku. govora i pisanja. kritičkog mišljenja i tako značajno utječe na formiranje ličnosti u cjelini. ukazuje na neophodnost permanentnog razvijanja jezičkih kompetencija. Ocjena iz stranog jezika odraz je cjelokupnog djetetovog odnosa prema školskim obavezama. . U tu svrhu preporučuju se češće i kraće provjere u formi kratkih desetominutnih testova kao i izrada dviju školskih pismenih zadaća (po jedna u svakom polugodištu). Svaka konačna ocjena treba da istovremeno odražava stvarni i mjerljivi napredak koji su djeca postigla tokom školovanja i utisak predmetnog nastavnika/nastavnice o napredovanju.učiti da komuniciraju i da se ponašaju u svakodnevnim situacijama na način koji je primjeren kulturi zemlje čiji jezik uče. Ona doprinosi razvijanju smisla za opservaciju.upoznavati različite kulture i tradicije. Postepeno će se osposobljavati i za jednostavnu reprodukciju teksta odgovaranjem na postavljena pitanja ili najjednostavnijim prepričavanjem uz pomoć slika. kulture dijaloga. Maternji jezik. Interkulturalne vještine Djeca će: . SMS). Geografija (zemlje. Djeca ovog uzrasta ne uče jezik samo imitiranjem i stvaranjem jezičkih navika nego svjesnim uvidom u njegove zakonitosti. U vježbama pismenog izražavanja djeca će dopunjavati izostavljene dijelove teksta. tolerancije. primjereno uvjetima u kojima radi i uzimajući u obzir specifičnosti stranog jezika koji predaje. kao npr. njegovog aktivnog učešća u nastavnom procesu i pokazanih rezultata koje će nastavnik/nastavnica kontinuirano pratiti i ocijeniti. Likovna kultura. Matematika (brojevi). narodi. potiče na samostalnost i kreativnost u procesu učenja. Nastava stranog jezika. udžbenicima i priručnicima ne prihvata kruto. jezici). Pritom će ih nastavnik/nastavnica induktivnim putem voditi ka otkrivanju osnovnih jezičkih zakonitosti koje će težiti primjenjivati samostalno i funkcionalno. Interdisciplinarni sadržaj Programski sadržaj je meñusobno povezan sa drugim predmetima. poštovanja različitosti. kao i svestrano i široko usvajanje sposobnosti primjenjivih i u drugim disciplinama. interkulturalnog prožimanja i uvažavanja. oblika nastavnog rada ali i igara i pjesmica koje će na svojevrstan način unijeti potrebnu vedrinu i opuštenost u nastavu. Djeca će tako učiti jezik i proširivati svoj vokabular oslanjajući se na znanje koje su stekli učenjem nekih drugih školskih predmeta ali i kombinirajući učenje stranog jezika sa aktivnostima „preuzetim’’ iz nekih drugih predmeta. nego da kreativno i fleksibilno kreira aktivnosti.

Njemački jezik – drugi strani jezik, prva godina učenja (2 časa sedmično, 70 časova godišnje)
CILJEVI I REZULTATI ODGOJNO-OBRAZOVNOG RADA
Cilj nastave njemačkog jezika kao drugog stranog jezika u šestom razredu osnovne škole podrazumijeva sticanje elementarne jezičke kompetencije koja se funkcionalno postepeno razvija. Dijete je na ovom stepenu u stanju da na njemačkom jeziku komunicira na osnovnom nivou o temama iz svog neposrednog okruženja. Učenje stranog jezika treba da potakne njegovu maštu, radoznalost i kreativnost. Nastava njemačkog jezika treba da doprinese daljem jačanju motivacije za učenje stranih jezika i da osposobi dijete da na njemačkom jeziku komunicira na osnovnom nivou o temama iz svog neposrednog okruženja i da razumije pojedinačne informacije u jednostavnom tekstu U nastavi njemačkog jezika u šestom razredu osnovne škole, kao prvoj godini učenja njemačkog jezika, treba težiti dostizanju nivoa A1.2 Evropskog okvira za strane jezike. Jezičke vještine Slušanje i razumijevanje • • Čitanje i razumijevanje Oček ivani rezultati/ ishodi učenja dijete može razumjeti ograničen broj riječi, običnih fraza i rečenica, pitanja i uputa lične prirode ili vezanih za neposrednu situaciju i na njih jezički ili nejezički reagirati potrebna mu je znatna pomoć da bi razumjelo: usporavanje brzine govora, ponavljanje, pokazivanje ili prijevod čita naglas poznate riječi i rečenice zna pronaći odreñenu informaciju u jednostavnom tekstu ako je dozvoljeno ponovljeno čitanje pravilno artikulira glasove, naglašava riječi, poštuje ritam i intonaciju rečenice reproducira napamet naučene stihove i pjesmice zna postavljati pitanja i davati odgovore u toku dijaloga o osnovnim temama učestvuje u razgovoru po modelu daje jednostavne informacije o sebi, porodici i prijateljima opisuje u nekoliko rečenica poznatu situaciju pravi pauze, oklijeva, pravi greške i kod najjednostavnije usmene produkcije prepisuje, dopunjava i samostalno piše riječi i kraće rečenice zapisuje pojedine (poznate) riječi ili kraće rečenice po modelu zna napisati nekoliko rečenica o sebi i o veoma poznatim temama (odgovori na direktno postavljena pitanja, pisanje kratkog pisma, kratkog opisa neke osobe) Od samog početka učenja drugog stranog jezika učenici svjesno usvajaju znanje o jeziku.

• • • • • • • • • • • •

Govor

Pisanje

Znanje o jeziku

PROGRAMSKI SADRŽAJI Tematske cjeline: 1. 2. 3. 4. 5. 6. 7. 8. 9. 10. 11. Pozdravljanje, predstavljanje, utvrñivanje nečijeg identiteta Školsko okruženje Članovi porodice Život učenika za vrijeme nastave i odmora Dani u sedmici, mjeseci, godišnja doba Vremenske prilike Brojevi do 100 Kazivanje vremena (puni sat, pola sata) Proslava roñendana Seosko imanje, životinje Odlazak na raspust

296

Funk cije i sposobnosti Djeca će znati: - pozdravljati na formalan i neformalan način - predstaviti sebe i druge - reći koliko imaju godina i odakle dolaze - imenovati članove svoje uže porodice - imenovati predmete u školskoj torbi i učionici - nabrojati dane u sedmici, mjesece i godišnja doba - pitati za vrijeme na satu i reći koliko je sati - reći kakvo je atmosfersko vrijeme - brojati do 100 - govoriti o trenutnoj aktivnosti - čestitati roñendan - nabrojati domaće životinje - nabrojati osnovna prijevozna sredstva - iskazati želju (šta želi jesti i piti, kuda putovati) - kupiti voznu kartu

Vještine SLUŠANJE I RAZUMIJEVANJE Djeca će slušati izgovoreni tekst i reagirati: 1) Neve rbalno : - razvrstavanjem slika - povezivanjem slike i slušanog teksta, - označavanjem tačnih i netačnih tvrdnji 2) Ve rbalno : - davanjem kratkih odgovora na nastavnikova pitanja ili pitanja koja su čuli sa kasetofona - popunjavanjem tabela i sl. ČITANJE I RAZUMIJEVANJE Djeca će: - čitati rečenice i kraće tekstove, - tražiti osnovne informacije u tekstu i reagirati: 1) Neve rbalno : - razvrstavanjem slika, pridruživanjem slike tekstu, označavanjem tačnih i netačnih tvrdnji 2) Ve rbalno: - davanjem kraćih odgovora - dopunjavanjem teksta - rješavanjem jednostavnijih zadataka sa višestrukim izborom GOVOR Djeca će: - recitirati, pjevati - postavljati jednostavna pitanja - odgovarati na pitanja - igrati uloge - pripremati i provoditi jednostavne dijaloge - voditi dijaloge prema datoj slici PISANJE Djeca će: - prepisivati pojedinačne riječi, rečenice i kraće tekstove - rekonstruirati riječi - dopunjavati izostavljene riječi - od ponuñenih riječi rekonstruirati kraće rečenice - pisati kratki jednostavan tekst prema datom tekstualnom modelu - samostalno napisati kratki tekst (čestitku, pozivnicu za roñendansku proslavu)

Gramatika Djeca će učiti o tome i koristiti: Imenice sa članom u jednini i množini u nominativu i akuzativu: das Buch, die Tafel, die Bücher.... Zamjenice: - Lične zamjenice u jednini i množini u nominativu - Zamjenica Sie za učtivo oslovljavanje - P risvojne zamjenice za prvo i drugo lice jednine u nominativu Pridjeve u predikativnoj upotrebi Glagole: - prezent pomoćnih glagola sein i haben - prezent pravilnih glagola - prezent glagola können - izražavanje želje pomoću oblika möchte - imperativ (2. lice jednine i 2. lice množine) - negativan i upitni oblik glagola Negacija nicht i kein (nominativ i ak uzativ) Brojeve do 100 Djeca će koristiti ali ne i učiti o sljedećem: Priloge za mjesto i vrijeme Prijedloge u njihovoj funkcionalnoj upotrebi

Vokabular Djeca će usvajati vok abular koji se odnosi na date teme, npr. : Pozdravljanje: Hallo!, Guten Tag, Guten Morgen, Auf Wiedersehen! Predstavljan je: Ich bin ... Ich heiße.... Ich komme aus Deutschland. Wie heißt du? Wie alt bist du? Ich bin .... Jahre alt. Wer ist das? Das ist... Porodica: Vater, Mutter, Bruder, Schwester, Eltern, Oma, Opa Škola: Das Klassenzimmer,die Schultasche, das Buch, das Heft, der Bleistift, die Tafel, die Kreide, die Bank... Ro ñendan: Mein Geburtstag ist am Samstag um 18 Uhr. eine Geburtstagsparty machen, Freunde einladen, die Torte, die Kerzen, Geschenke bekommen Seosko iman je: der Bauernhof, Tiere, die Kuh, das Pferd, das Schaf, das Schwein Atmosfe rsko vrije me: Es ist kalt (warm). Die Sonne scheint. Es schneit. Odlazak na raspust: ins Gebirge, ans Meer, mit dem Zug, mit dem Bus, mit dem Flugzeug reisen

297

DIDAKTIČKO – METODIČKE NAPOMENE Šesti razred je početak nove etape u učenju prvog stranog jezika ali i vrijeme početka učenja drugog stranog jezika. S obzirom na to da djeca imaju iskustvo u učenju prvog stranog jezika, njega svakako treba iskoristiti i u usvajanju novog – drugog stranog jezika. U savladavanju novog stranog jezika obradit će se veliki broj istih onih tema koje su predviñene u prvim godinama učenja prvog stranog jezika, no pristup je različit zbog različitih uzrasta u kojima se počinje sa učenjem prvog, odnosno drugog stranog jezika. Na ovom uzrastu djeca dobivaju svjestan uvid u zakonitosti jezika koji uče. Uz razvijanje sve četiri jezičke vještine, mnogo vremena će se morati utrošiti na usvajanje leksike, pravopisa, te gramatike predviñene za ovaj razred. Na svim nivoima učenja stranog jezika neophodna je vizualizacija, u početnoj fazi učenja pogotovo. Dobro osmišljenom vizualizacijom olakšava se proces razumijevanja i pamćenja i doprinosi redukciji upotrebe maternjeg jezika na času stranog jezika. Kontinuirano uvježbavanje i sistematiziranje usvojenih znanja takoñer će olakšati njihovo usvajanje. Zbog toga veliki broj časova treba posvetiti upravo uvježbavanju gradiva. Djeca su na početku učenja novog stranog jezika po pravilu zainteresirana za isti. Nastavnik mora znati iskoristiti tu dobru motivaciju i u njima probuditi želju za daljim učenjem novog jezika. Tome će sigurno doprinijeti i jezičke igre te učenje pjesmica koje će učenici rado zapjevati kako na početku časa tako i pred kraj časa. Praćenje i vrednovanje U šestom razredu osnovne škole iskazuju se brojčane ocjene za postignute rezultate u nastavi. Ocjena iz stranog jezika odraz je cjelokupnog učenikovog odnosa prema školskim obavezama, njegovog aktivnog učešća u nastavnom procesu i pokazanih rezultata koje će nastavnik kontinuirano pratiti i ocijeniti. U tu svrhu preporučuju se češće i kraće provjere u formi kratkih pet i desetominutnih testova kao i izrada dvije školske pismene zadaće (po jedna u svakom polugodištu). Interdisciplinarni sadržaj Programski sadržaj je meñusobno povezan sa drugim predmetima. Učenici će tako učiti jezik oslanjajući se na znanje koje su stekli učenjem nekih drugih školskih predmeta ali i kombinirajući učenje stranog jezika sa aktivnostima „preuzetim“ iz nekih drugih predmeta, kao npr. Maternji jezik, Likovna kultura, Muzička kultura, Moja okolina, Matematika, Geografija. Interkulturalne vještine Djeca će: - upoznavati različite kulture i tradicije, - učiti da komuniciraju i da se ponašaju u svakodnevnim situacijama na način koji je primjeren kulturi zemlje čiji jezik uče.

298

Arapski jezik – prvi strani jezik, četvrta godina učenja (2 časa sedmično, 70 časova godišnje)
Uloga i značaj nastave arapskog jezika Tokom procesa obrazovanja, a u okviru nastave stranih jezika, neophodno je razvijanje svijesti o poznavanju dva ili više stranih jezika. Evropska Unija je multietnička zajednica čiji su opstanak i prosperitet uvjetovani višejezičnošću. Rezultat takvih razmišljanja je i stav Vijeća Evrope da svaki grañanin Evrope mora poznavati najmanje dva strana jezika. Vijekovima Bosna i Hercegovina ima civilizacijske i privredne veze sa Bliskim i Srednjim istokom, kao i sjevernom Afrikom, gdje se u više od 20 zemalja sa više od 250 miliona govornika kao službeni jezik koristi arapski. Pored toga, više od 35 miliona ljudi kao drugi strani jezik koristi arapski jezik. Značajno je napomenuti da je u jednom periodu naše historije nemali broj književnika pisao djela na arapskom jeziku. Sve prethodno spomenuto govori u prilog neophodnosti učenja arapskog jezika kao jednog od stranih jezika tokom osnovne škole. Cilj i zadaci učenja arapskog jezika Cilj učenja arapskog jezika je osposobljavanje djece za usmenu i pismenu komunikaciju na arapskom jeziku o različitim temama iz svakodnevnog života. Proširivanje opće kulture učenika kroz upoznavanje s načinom života i tradicijom zemalja u kojima se govori arapski jezik. Kroz učenje stranog jezika kod djece se razvija svijest: o značaju višejezičnosti, duhu tolerancije, kozmopolitizmu, toleranciji, humanizmu i internacionalizmu. Zadaci nastave arapskog jezika su: - razvoj sve četiri jezičke vještine, - ovladavanje osnovnim leksičkim, fonetskim i gramatičkim minimumom, - upoznavanje sa kulturom naroda čiji se jezik izučava i razumijevanje i poštivanje drugih kultura, - razvijanje motivacije za učenje jezika i zadovoljstva u učenju, - razvijanje samopouzdanja i samopoštovanja, - razvijanje samostalnosti i kreativnosti, - razvijanje sposobnosti slušanja i meñusobnog uvažavanja, - osposobljavanje djece za samostalno korištenje različitih izvora znanja, odnosno ovladavanje strategijama učenja (naučiti kako učiti).
CILJEVI I REZULTATI ODGOJNO-OBRAZOVNOG RADA Ciljevi nastave arapskog jezik a učenje jezika, a ne o jeziku razvijanje pozitivnog stava prema učenju jezika razvijanje radoznalosti i kreativnosti razvijanje razumijevanja i logičkog pamćenja razvijanje temeljitosti, predanosti i preciznosti u učenju jezika razvijanje samostalnosti u govoru putem igara, pjesme i plesa učiniti da učenje arapskog jezika bude zabavno čitanje i pisanje jednostavnih sintagmi i rečenica Oček ivani re zultati učenja ljubav i spremnost za učenje arapskog jezika razumijevanje jednostavnih sadržaja na arapskom jeziku sloboda i samostalnost u govoru čitanje riječi, vezanih za konkretan pojam (samostalno upotrebljenih) čitanje i pisanje jednostavnih sintagmi i rečenica prepisivanje riječi i kratkih sadržaja kratki usmeni i pismeni odgovori dopunjavanje riječi i rečenica

299

PROGRAMSKI SADRŽAJI Teme (opća tematska područja kao osnov za daljnji rad) Funkcije i vještine (usmena i pismena kompetencija) Aktivnosti (pomoću kojih se realiziraju vještine) Gramatika (osnove gramatike za dati nivo) Vokabular (u okviru datih tema)

Neophodno je, ponoviti osnovne fraze, i provjeriti da li su usvojeni: sukun; tašdid; tanwin; pisanje odreñenog člana; pisanje tanwina u akuzativu; nastavci gramatičkog ženskog roda; lične i pokazne zamjenice.
Nivo 6. razred osnovne škole 4. godina učenja arapskog jezika Prvi stepen elementarnog znanja Teme - Opisati školu - Aktivnosti u nastavi - Kupovina (voće, povrće, brojevi)
- Izražav anje

Funk cije i vještine Djeca će znati: - P redstaviti sebe i druge - Imenovati članove svoje uže porodice, njihova zanimanja i interesovanja - Opisati jednostavnim rečenicama (imenskim i glagolskim) i ograničenim brojem riječi ljude i predmete u kući - Imenovati predmete u školskoj torbi i učionici - Nabrojati ograničen broj voća i povrća i neke osnovne prehrambene artikle - Brojati od 1 do 100 - Koristiti redne brojeve do 12 za izražavanje punih sati - Nabrojati dane u sedmici - Iskazivati posjedovanje putem pronominalnih sufiksa i genitivne veze

Aktivnosti SLUŠANJE I RAZUMIJEVANJE Djeca će slušati izgovoreni tekst i reagirati 1) Neverbalno: - gestikulacijom predstaviti ono što su čuli - bojenjem navedenih predmeta / osoba - pokazivanjem na odreñene ilustracije koje se odnose na riječi koje su čula odnosno povezivanjem slike sa tekstom koji čuju - izvoñenjem uputstava koje nastavnik izgovara ili koja čuju sa kasetofona 2) Verbalno: - ponavljanjem odreñenih sintagmi i rečenica koje je izgovorio nastavnik ili koje su čula sa kasetofona, davanjem kratkih odgovora na nastavnikova pitanja ili pitanja koja su čula s kasetofona ČITANJE I RAZUMIJEVANJE Djeca će prepoznati jednu ili više napisanih sintagmi ili rečenica i reagirati 1) Neverbalno: - gestikuliranjem, imitiranjem povezivanjem pisanih sintagmi i odgovarajućih ilustracija 2) Verbalno - kraćim pismenim ili usmenim odgovorima na pitanja - dopunjavanjem izostavljenih sintagmi u tekstu - povezivanjem ponuñenih riječi u tekstu… GOVOR Djeca će: - ponavljati riječi nastavnika ili riječi izgovorene sa kasetofona - voditi kraće dijaloge u parovima sa drugom djecom ili sa nastavnikom - pjevati - recitirati kraće pjesmice - glumiti PISANJE Djeca najprije prepisuju riječi koje su prije toga usmeno usvojila, a potom postepeno usvajaju i pravilan način njihovog pisanja kroz vježbe poput: - popunjavanja sintagmi i rečenica (npr.: Gdje su nestale riječi?) - nastavnik ispisuje sintagme/rečenice na tablu, izostavljajući odreñene riječi koje djeca trebaju popuniti - rekonstruiranje riječi od ponuñenih slova, - takmičenje u pisanju brojeva - samostalno stvaranje sintagmi, imenskih i glagolskih rečenica na osnovu materijala koji je usvojen

Gramatik a - Lične zamjenice (množina) - Pridjevi - Komparacija pridjeva - Pravi prijedlozi - Genitiv poslije prijedloga - Iskazivanje posjedovanja pomoću pronominalnih sufiksa (jednina, 1. lice množine) - Genitivna veza - Izražavanje glagola ,,imati” - Dvojina - Pravilna množina - Pokazne zamjenice (oblici koji nisu urañeni) - Perfekt - Direktni objekt (akuzativ) - Brojevi do 100 - Redni brojevi do 12

Vokabular Djeca proširuju vokabular u okviru zadanih tema i koriste ga za stvaranje jednostavnih atributivnih sintagmi, genitivne veze; imenske i glagolske rečenice Kroz dijalog (igre, pjesmice, ponavljanje, prepoznavanje, crtanje i druge vježbe) uvježbavati osnovni vokabular Vokabular treba proširivati u skladu sa temama koje se obrañuju Postepeno uvoditi sinonime za leksiku koju je usvojila većina djece

vremena (puni sati) - Opisati slobodne aktivnosti (sportske, kulturne i dr.) - P orodica i članovi Porodice - zanimanja - Opisati grad, kuću, sobu

300

DIDAKTIČKO – METODIČKE NAPOMENE
Šesti razred je početak nove etape u učenju stranog jezika. Djeca ovog uzrasta ne uče jezik samo imitiranjem i stvaranjem jezičkih navika nego svjesnim uvidom u njegove zakonitosti. Ona počinju dakle stjecati i znanje o jeziku koristeći se već naučenim jezičkim kategorijama iz maternjeg jezika. Pritom će ih nastavnik induktivnim putem voditi ka otkrivanju osnovnih jezičkih zakonitosti koje će težiti primjenjivati samostalno i funkcionalno. I u ovom uzrastu izuzetno je bitna vizualizacija koja mora pratiti kako rad na leksici tako i gramatici. U radu na tekstu podjednaka će se pažnja posvetiti razvijanju receptivnih jezičkih vještina (slušanje i razumijevanje te čitanje i razumijevanje) uz razvijanje različitih strategija slušanja i čitanja ali i produktivnih vještina, govora i pisanja. Učenici će rado inscenirati naučene dijaloge ali i voditi slične na osnovu datih modela ili skica dijaloga. Postepeno će se osposobljavati i za jednostavnu reprodukciju teksta odgovaranjem na postavljena pitanja ili najjednostavnijim prepričavanjem uz pomoć slika. U vježbama pismenog izražavanja učenici će dopunjavati izostavljene dijelove teksta, na osnovu predočenog modela jednostavnog teksta pisati sličan ili samostalno pisati jednostavan kratki tekst (čestitku, razglednicu, SMS). Posebno je važno istaći neophodnost kontinuiranog uvježbavanja i ponavljanja. Sistematiziranje naučenog i voñenje neke vrste jezičkog portfolija razvit će kod učenika svijest o ličnom napredovanju u procesu učenja stranog jezika. Nastavnik potiče motivaciju za učenje stranog jezika. Dinamičnosti nastavnog časa doprinijet će smjena više aktivnosti, oblika nastavnog rada ali i igara i pjesmica koje će na svojevrstan način unijeti potrebnu vedrinu i opuštenost u nastavu. Nastava stranog jezika, osim kognitivnog ima i duboko humanistički aspekt. Ona omogućava i favorizira autonomnost učenika, podstiče na samostalnost i kreativnost u procesu učenja, ukazuje na neophodnost permanentnog razvijanja jezičkih kompetencija, značaj meñusobnog razumijevanja, saradnje, uvažavanja, tolerancije, poštovanja različitosti, kulture dijaloga, interkulturalnog prožimanja i uvažavanja, kao i svestrano i široko usvajanje sposobnosti primjenjivih i u drugim disciplinama. Ona doprinosi razvijanju smisla za opservaciju, postavljanje pretpostavki, kritičkog mišljenja i tako značajno utječe na formiranje ličnosti u cjelini. Veoma je važno da nastavnik uputstva ponuñena u programu, udžbenicima i priručnicima ne prihvata kruto, nego da kreativno i fleksibilno kreira aktivnosti, primjereno uvjetima u kojima radi i uzimajući u obzir specifičnosti stranog jezika koji predaje. Praćenje i vrednovanje U šestom razredu osnovne škole iskazuju se brojčane ocjene za postignute rezultate u nastavi. Ocjena iz stranog jezika odraz je cjelokupnog djetetovog odnosa prema školskim obavezama, njegovog aktivnog učešća u nastavnom procesu i pokazanih rezultata koje će nastavnik/nastavnica kontinuirano pratiti i ocijeniti. U tu svrhu preporučuju se češće i kraće provjere u formi kratkih desetominutnih testova kao i izrada dviju školskih pismenih zadaća (po jedna u svakom polugodištu). Konačnu ocjenu ne treba izvoditi na osnovu proste aritmetičke sredine ocjena. Svaka konačna ocjena treba istovremeno odražavati stvarni i mjerljivi napredak koji su djeca postigla tokom školovanja i utisak predmetnog nastavnika o napredovanju. Interdisciplinarni sadržaj Programski sadržaj je meñusobno povezan sa drugim predmetima. Učenici će tako učiti jezik i proširivati svoj vokabular oslanjajući se na znanje koje su stekli učenjem nekih drugih školskih predmeta ali i kombinirajući učenje stranog jezika sa aktivnostima „preuzetim“ iz nekih drugih predmeta, kao npr. Maternji jezik, Likovna kultura, Muzička kultura, Matematika (brojevi), Geografija (zemlje, narodi, jezici). Interkulturalne vještine Djeca će: - upoznavati različite kulture i tradicije, - učiti da komuniciraju i da se ponašaju u svakodnevnim situacijama na način koji je primjeren kulturi zemlje čiji jezik uče.

301

Arapski jezik – drugi strani jezik, prva godina učenja (2 časa sedmično, 70 časova godišnje)
Uloga i značaj nastave arapskog jezika Tokom procesa obrazovanja, a u okviru nastave stranih jezika, neophodno je razvijanje svijesti o poznavanju dva ili više stranih jezika. Evropska Unija je multietnička zajednica čiji su opstanak i prosperitet uvjetovani višejezičnošću. Rezultat takvih razmišljanja je i stav Vijeća Evrope da svaki grañanin Evrope mora poznavati najmanje dva strana jezika. Vijekovima Bosna i Hercegovina ima civilizacijske i privredne veze sa Bliskim i Srednjim istokom, kao i sjevernom Afrikom, gdje se u više od 20 zemalja sa više od 250 miliona govornika kao zvanični jezik koristi arapski. Pored toga, više od 35 miliona ljudi kao drugi strani jezik koristi arapski jezik. Značajno je napomenuti da je u jednom periodu naše historije nemali broj književnika pisao djela na arapskom jeziku. Sve prethodno spomenuto govori u prilog neophodnosti učenja arapskog jezika kao jednog od stranih jezika tokom osnovne škole. Cilj i zadaci učenja arapskog jezika Cilj učenja arapskog jezika je osposobljavanje djece za usmenu i pismenu komunikaciju na arapskom jeziku o različitim temama iz svakodnevnog života. Proširivanje opće kulture učenika kroz upoznavanje s načinom života i tradicijom zemalja u kojima se govori arapski jezik. Kroz učenje stranog jezika kod djece se razvija svijest: o značaju višejezičnosti, duhu tolerancije, kozmopolitizmu, toleranciji, humanizmu i internacionalizmu. Zadaci nastave arapskog jezika su: - razvoj sve četiri jezičke vještine, - ovladavanje osnovnim leksičkim, fonetskim i gramatičkim minimumom, - upoznavanje sa kulturom naroda čiji se jezik izučava i razumijevanje i poštivanje drugih kultura, - razvijanje motivacije za učenje jezika i zadovoljstva u učenju, - razvijanje samopouzdanja i samopoštovanja, - razvijanje samostalnosti i kreativnosti, - razvijanje sposobnosti slušanja i meñusobnog uvažavanja, - osposobljavanje djece za samostalno korištenje različitih izvora znanja, odnosno ovladavanje strategijama učenja (naučiti kako učiti).
CILJEVI I REZULTATI ODGOJNO-OBRAZOVNOG RADA Ciljevi početne nastave arapskog jezika učenje jezika, a ne o jeziku razvijanje pozitivnog stava prema učenju jezika razvijanje radoznalosti i kreativnosti razvijanje razumijevanja i logičkog pamćenja razvijanje temeljitosti, predanosti i preciznosti u učenju jezika razvijanje samostalnosti u govoru putem igara, pjesme i plesa učiniti da učenje arapskog jezika bude zabavno postupan prelaz ka čitanju i pisanju jednostavnih riječi i rečenica Očekivani rezultati učenja ljubav i spremnost za učenje arapskog jezika razumijevanje jednostavnih sadržaja na arapskom jeziku sloboda i samostalnost u govoru čitanje riječi, vezanih za konkretan pojam (samostalno upotrebljenih) čitanje jednostavnih rečenica prepisivanje riječ i i kratkih sadržaja kratki usmeni i pismeni odgovori

302

PROGRAMSKI SADRŽAJI Teme (opća tematska područja kao osnov za daljnji rad) Funkcije i vještine (usmena i pismena kompetencija) Aktivnosti (pomoću kojih se realiziraju vještine) Gramatika (gramatika za dati nivo uz korištenje znanja iz maternjeg jezika i prvog stranog jezika) Vokabular (u okviru datih tema)

Specifičnosti arapskog pisma će uvjetovati i početnu fazu učenja arapskog jezika. Neophodno je, uz učenje osnovnih fraza, usvojiti: osnovne oblike slova; varijante pisanja slova; kratke i duge vokale; sukun; tašdid; tanwin; vezivanje slova u riječi i kraće rečenice. Koristiti jezička znanja koja su djeca stekla tokom učenja maternjeg jezika i prvog stranog jezika i komparativnom metodom voditi djecu da sama dolaze do odreñenih zaključaka.
Nivo Šesti razred osnovne škole Prva godina učenja arapskog jezik a Prvi ste pen elementarnog znan ja Te me Pozdravljanje i upoznavanje Porodica i prijatelji Kuća Svakodnevni život Škola Bliža okolina Odjevni predmeti Funkcije i vještine Dje ca će znati: Pozdravljanje na formalan i neformalan način - Predstaviti sebe i druge - Imenovati članove svoje uže porodice - Opisati jednostavnim rečenicama (imenskim) i ograničenim brojem riječi ljude i predmete u kući - Imenovati predmete u školskoj torbi i učionici - Brojati od 1 do 10 - Reći koliko je sati (puni sat) - Nabrojati dane u sedmici - Nabrojati ograničen broj odjevnih predmeta Aktivnosti SLUŠANJE I RAZUMIJEVANJE Djeca će slušati izgovoreni tekst i reagirati 1) Neverbalno: - gestikulacijom predstaviti ono što su čuli, - slaganjem slika redoslijedom koji proistekne iz teksta koji su čuli, - pokazivanjem na odreñene ilustracije koje se odnose na riječi koje su djeca čuli, odnosno povezivanjem slike sa tekstom koji čuju, - podvlačenjem riječi koje su djeca čuli 2) Verbalno: - ponavljanjem odreñenih riječi koje je izgovorio nastavnik ili koje su čuli sa kasetofona - davanjem kratkih odgovora na nastavnikova pitanja ili pitanja koja su čuli sa kasetofona ČITANJE I RAZUMIJEVANJE Djeca će prepoznati jednu ili više napisanih riječi ili rečenica i reagirati: 1) Neverbalno: - gestikuliranjem, imitiranjem - povezivanjem pisanih riječi i odgovarajućih ilustracija - podvlačenjem pojedinih riječi 2) Ve rbalno: - kraćim pismenim ili usmenim odgovorima na pitanja - dopunjavanjem izostavljenih slova ili riječi u tekstu - povezivanjem ponuñenih riječi u tekstu… GOVOR Djeca će: - ponavljati riječi nastavnika ili riječi izgovorene sa kasetofona, - voditi kraće dijaloge u parovima sa drugom djecom ili sa nastavnikom, - pjevati, - recitirati kraće pjesmice, - glumiti, itd. PISANJE Djeca najprije preslikavaju slova koja su prije toga usmeno usvojili, a potom postepeno usvajaju i pravilan način njihovog pisanja kroz vježbe poput: - popunjavanja slova (npr.: Gdje su nestala slova? - nastavnik ispisuje riječi na tablu, izostavljajući odreñena slova koje djeca trebaju popuniti) - rekonstruiranje riječi od ponuñenih slova, - takmičenje u pisanju brojeva itd. Gram atika Lične zamjenice ('ana, 'anta, 'anti, huwa, hiya, nahnu) Upitne zamjenice (man, ma) Pokazne zamjenice (hara, harihi) Vokativna partikula ,,ya” Potvrdne i odrične riječi (na`am, la) Upitne partikule (hal, 'a) Prije dlozi (fi, min, 'ila, `ala) Upitna riječ ,,'ayna” Kategorija roda Prepoznavanje gramatičk og ženskog roda (okruglo ,,ta”) Brojevi (1 do 10) Vokabular Djeca će: Učiti samo osnovni vokabular, koji će biti osnova za tvorbu kratkih (imenskih) rečenica. Kroz dijalog (igre, pjesmice, ponavljanje, prepoznavanje, i druge vježbe) uvježbavati osnovni vokabular.

303

DIDAKTIČKO – METODIČKE NAPOMENE
Šesti razred je početak nove etape u učenju prvog stranog jezika ali i vrijeme početka učenja drugog stranog jezika. S obzirom na to da učenici imaju iskustvo u učenju prvog stranog jezika, njega svakako treba iskoristiti i u usvajanju novog – drugog stranog jezika. U savladavanju novog stranog jezika obradit će se veliki broj istih onih tema koje su predviñene u prvim godinama učenja prvog stranog jezika, no pristup istima je različit zbog različitih uzrasta u kojima se počinje sa učenjem prvog odnosno drugog stranog jezika. Na ovom uzrastu učenici dobivaju svjestan uvid u zakonitosti jezika koji uče. Uz razvijanje sve četiri jezičke vještine, mnogo vremena će se morati utrošiti na usvajanje leksike, pravopisa, te gramatike predviñene za ovaj razred. Na svim nivoima učenja stranog jezika neophodna je vizualizacija, u početnoj fazi učenja pogotovo. Dobro osmišljenom vizualizacijom olakšava se proces razumijevanja i pamćenja i doprinosi redukciji upotrebe maternjeg jezika na času stranog jezika. Kontinuirano uvježbavanje i sistematiziranje usvojenih znanja takoñer će olakšati njihovo usvajanje. Zbog toga veliki broj časova treba posvetiti upravo uvježbavanju gradiva. Djeca su na početku učenja novog stranog jezika po pravilu zainteresirana za učenje. Nastavnik mora znati iskoristiti tu dobru motivaciju i u njima probuditi želju za daljnjim učenjem novog jezika. Tome će sigurno doprinijeti i jezičke igre te učenje pjesmica koje će djeca rado zapjevati kako na početku tako i pred kraj nastavnog časa. Praćenje i vrednovanje U šestom razredu osnovne škole iskazuju se brojčane ocjene za postignute rezultate u nastavi. Ocjena iz stranog jezika odraz je cjelokupnog odnosa djeteta prema školskim obavezama, njegovog aktivnog učešća u nastavnom procesu i pokazanih rezultata koje će nastavnik kontinuirano pratiti i ocijeniti. U tu svrhu preporučuju se češće i kraće provjere u formi kratkih pet - i desetominutnih testova kao i izrada dviju školskih pismenih zadaća (po jedna u svakom polugodištu). Interdisciplinarni sadržaj Programski sadržaj je meñusobno povezan sa drugim predmetima. Djeca će tako učiti jezik oslanjajući se na znanje koje su stekla učenjem nekih drugih školskih predmeta ali i kombinirajući učenje stranog jezika sa aktivnostima „preuzetim“ iz nekih drugih predmeta, kao npr. Maternji jezik, Likovna kultura, Muzička kultura, Matematika, Geografija. Interkulturalne vještine Djeca će: - upoznavati različite kulture i tradicije, - učiti da komuniciraju i da se ponašaju u svakodnevnim situacijama na način koji je primjeren kulturi zemlje čiji jezik uče.

PODRUČJA

CILJEVI

OČEKIVANI REZULTATI

304

Sticanje znanja: - poznavanje i upotrebu matematičkih simbola - usvajanje pojma skupa, unije, presjeka, razlike i direktnog produkta skupova - usvajanje pojma relacije i funkcije - poznavanje koordinatne prave i koordinatne ravnine - usvajanje različitih uglova, jedinica za mjerenje uglova, mjerenje uglomjerom - računanja s mjernim brojevima za kutove (+, -, •, :) - grafičkog prenošenja, uporeñivanja, sabiranje i oduzimanja uglova - usvajanje procedura četiri osnovne računske operacije u skupu No i skupu Q+ - usvajanje znanja o višecifrenim brojevima, razlomcima (decimalnim brojevima) i njihovoj strukturi - o jednačinama i nejednačinama s nepoznatom „na jednom mjestu“ - o rješavanju aritmetičkih (brojevnih) izraza - upotreba brojeva u različitim kontekstima, u drugim predmetima i svakodnevnom životu - usvajanje postupaka za četiri računske operacije s razlomcima i decimalnim brojevima - računanja postotka - računanje aritmetičke sredine dvaju ili više brojeva - računanje pomoću džepnog računala Razvijanje sposobnosti i vještina: - uporeñivanja, nizanja - slijeñenja niza uputa - prostornog organiziranja i orijentiranja - vizualizacije i vizualnog grupiranja - procjenjivanja Sposobnosti - prepoznavanja obrasca i vještine - induktivnog mišljenja - induktivnog i analognog zaključivanja - različitih načina matematičkog izražavanja i komuniciranja, - matematičkog jezika - prikupljanja, selektiranja i korištenja informacija

Dijete će znati: - matematičkim simbolima zapisati odnos dva ili više zadanih skupova - prepoznati relaciju, odnosno funkciju - nacrtati zadani ugao, kao i već nacrtani izmjeriti uglomjerom - znat će računski sabirati, oduzimati, množiti i dijeliti uglove - grafički sabirati, oduzimati i množiti uglove - prepoznati, razumjeti i pravilno koristiti matematičke simbole - prepoznati brojeve prve milijarde i brojeve skupa N o, njihov položaj na brojnom polupravcu i njihovu strukturu - sa sigurnošću obavljati računanja u skupu N o rješavati matematičke izraze - modelirati matematičke izraze prema zadanim (tekstualnim) uvjetima - prepoznati i rješavati zadatke date riječima (i problemske zadatke) - procijeniti i provjeriti tačnost rezultata - obavljati sve četiri računske operacije u skupu Q+ - rješavat će jednostavnije jednačine i nejednačine u Q+ - naučit će izračunavati postotak od zadanog broja, kao i aritmetičku sredinu za dva ili više brojeva - računati pomoću džepnog računala

Zn an je

Dijete će moći: - promatrajući otkrivati nova svojstva u okruženju i logički ih povezivati - nakon obavljenog zapažanja izvoditi zaključke - raditi po odreñenom planu - pripremati se za odreñeno napredovanje - koristiti pomagala za crtanje uglova, paralelnih i okomitih pravaca ... - matematičkim jezikom izražavati opće ideje

Razvijanje spoznaja o društve nim vrije dnostima: Dijete će: - razvijanje argumentacije u branjenju ličnih stavova i stavova drugih - o važnosti donošenja sudova na osnovu provjerenih činjenica i izgrañenih kriterija Vrije dnosti i - rada, posebno timskog i pozitivnim crtama ličnosti - važnosti radovanja ličnom uspjehu, kao i uspjehu stavovi drugih, - ocjenjivanje i samoocjenjivanje na osnovu objektivnog i konstruktivnog vrednovanja - samopuzdanja i samoaktualizacije - uloge kritičkog mišljenja i zaključivanja u donošenju različitih odluka - pokazivati više zanimanja za timski rad i socijalizaciju - naučiti da sluša argumentaciju i kritički preispituje osobne stavove i stavove drugih - naučiti prepoznavati unutarnje vlastito razmišljanje i vlastito prosuñivanje. - poboljšati ličnu „listu“ motiva , emocija i doživljaja - pokazati više altruizma (čovjekoljubivosti, spremnosti da se pomogne drugim), pokazati više senzibiliteta prema matematici i kritičkom mišljenju uopće - prepoznati važnost matematičkih znanja u rješavanju problema i sveprisutnost matematike u univerzumu

Matematika

305

Programski sadržaji 1. Skupovi, relacije i preslikavanja 2. Kružnica, krug, ugao (kut) 3. Prirodni brojevi 4. Djeljivost brojeva 5. Razlomci 1. Skupovi, relacije i preslikavanja Skupovi Presjek, unija i razlika skupova Direktni produkt skupova Relacije. Funkcije (preslikavanja) Koordinatni polupravac i koordinatni sistem u ravni 2. Kružnica, krug, ugao (kut) Izlomljena linija, mnogougao (mnogokut), kružnica i krug. Prava i kružnica; Dvije kružnice Ugao (elementi, obilježavanje) Konveksni i nekonveksni uglovi Središnji ugao, kružni luk i tetiva Prenošenje uglova; Uporeñivanje uglova Grafičko sabiranje i oduzimanje uglova Vrste uglova: puni, opruženi, tupi, pravi, oštri, nula – ugao, susjedni i usporedni Mjerenje uglova (jedinice: stepen, minuta, sekunda), uglomjer Računske operacije s mjernim brojevima za uglove Komplementni i suplementni uglovi 3. Prirodni brojevi Skup N i N0 Sabiranje, oduzimanje, množenje i dijeljenje (s ostatkom) u skupu N0 Svojstva računskih operacija: komutativnost, asocijativnost, distributivnost Izrazi s promjenljivim Pridruživanje brojeva po datom pravilu (brojna vrijednost izraza) 4. Djeljivost u N0 Dijeljenje u skupu N0 (Jednakost a = b c + r) Djeljivost u skupu N0, faktori i sadržaoci prirodnog broja Djeljivost zbira, razlike i proizvoda prirodnih brojeva Djeljivost dekadnim jedinicama i brojevima: 2, 3, 4, 9, 25 Prosti i složeni brojevi Rastavljanje složenih brojeva na proste faktore Zajednički djelitelji brojeva, najveća zajednička mjera Zajednički sadržalac i najmanji zajednički sadržalac danih brojeva 5. Razlomci Pojam razlomka b/a (a, b e N): brojnik i nazivnik Razlomci veći i manji od 1 Proširivanje i skraćivanje razlomaka Uporeñivanje razlomaka Razmjera (omjer) Decimalni i postotni zapis razlomka, postotak Pridruživanje tačaka brojnog polupravca razlomcima Osnovne računske operacije sa razlomcima i njihova svojstva Aritmetička sredina danih brojeva Brojevni izrazi sa zagradama, Tekstualni zadaci Izrazi s promjenljivim; Brojna vrijednost izraza Jednačine i nejednačine u Q+ (najjednostavniji oblici)

306

VRIJEDNOSTI, STAVOVI, PONAŠANJA Razvijanje SKUPOVI, RELACIJE Djeca trebaju usvojiti: Dijete treba skup i elementi skupa radeći s priborom osjećaja za I PRESLIKAVANJE Skupovi kao osnovni pojam. za geometriju percepciju Presjek, unija i razlika Ureñeni par, jednakost razvijati prostora, za skupova ureñenih parova, prvu motoričke urednost, Direktni produkt skupova i drugu koordinatu sposobnosti kao i preglednost, Relacija; F unkcija ureñenog para. uvježbavati oko preciznost u Koordinatni polupravac i Trebaju definirati da pravilno mjerenju. koordinatni sistem u ravni relaciju, odnosno procjenjuje slike Razvijanje KRUŽNICA, KRUG, funkciju. Trebaju znati koje crta. Treba osjećaja za UGAO (KUT) nacrtati zadane tačke promatrati i urednost pri Izlomljena linija, na koordinatnom otkrivati nova crtanju. mnogougao, pravcu i u svojstva, i Razvijanje kružnica (kružna crta) i koordinatnom sistemu logički ih odgovornosti za krug u ravni. Djeca povezivati. samostalno Prava i kružnica trebaju znati koji su Treba razviti obavljanje Ugao; Vrste uglova; osnovni pojmovi u osjećaj za zadataka. Dijete se Središnji ugao geometriji (tačka, promatranje treba osposobiti za Jedinice za mjerenje prava, ravnina, raznih uglova i samostalan rad s uglova prostor, skup), a koji njihovih veličina. geometrijskim Mjerenje uglova su i izvedeni pojmovi Dijete treba priborom, za Računske operacije sa (dužina, izlomljena usvojiti i razviti procjenjivanje mjernim brojevima za linija, mnogougao, matematički rezultata i za uglove kružnica, krug, jezik. pomoć ostaloj Suplementarni, središnji ugao...). Uočavati djeci. K od djeteta komplementarni uglovi Jedinice za mjerenje sličnosti izmeñu treba potaknuti rad Prenošenje uglova uglova: stepen, algebarskih i po planu. Uporeñivanje uglova minute, i sekunda. geometrijskih Razvijanje Grafičko sabiranje i Stepen (stupanj) zadataka. zapažanja i oduzimanje uglova povezati sa stepenima Dijete treba izvoñenje iz geografije, radi naučiti definirati zaključaka. povezivanja gradiva i pojmove koji ga lakšeg usvajanja. okružuju, a Dijete treba usvojiti osnovne crtanje, mjerenje, pojmove uporeñ ivanje, „razumjeti“. sabiranje, oduzimanje uglova, kao i množenje uglova prirodnim brojem. Djeca trebaju Razvijati Razumijevanje PRIRODNI BROJEVI Skup N i N0 savladati sve računske misaonost i prirodnosti i Sabiranje (sabiranje) , operacije. Insistirati na logičnost kroz prirodne logičnosti oduzimanje, množenje i skraćenom dijeljenju i rješavanje u radu sa dijeljenje (s ostatkom) u množenju, gdje se različitih prirodnim skupu N 0 trebaju koristiti zadataka. Dijete brojevima. Svojstva računskih olakšice. Vježbati treba samostalno Razvijanje i operacija: komutativnost, zadatke s više odlučivati koju jačanje asocijativnost, računskih operacije i operaciju će prije samopouzdanja u distributivnost zagrada, da djeca rješavati, kao i vlastitu sposobnost Izrazi s promjenljivim uvježbaju red koje zagrade će učenja i Pridruživanje brojeva po računskih operacija i prije računati. zaključivanja. danom pravilu (brojna oslobañanja od Svjesno vrijednost izraza) zagrada. Uvježbavati preuzimanje rješavanje zadataka s odgovornosti za općim brojevima, sa i urañeno. P ozitivan bez zadanih odnos prema radu, vrijednosti općeg kao i volja za rad i broja. Djeca trebaju za iskazivanje znati koristiti svojstva pozitivnih računskih operacija. rezultata rada. SADRŽAJI ZNANJE SPOSOB NOSTI

AKTIVNOSTI DJETETA Dijete treba pažljivo pratiti izlaganje nastavnika/ce i učestvovati u radu svojim komentarima i pitanjima. Koristiti udžbenik, zbirku zadataka i ostalu preporučenu literaturu.

AKTIVNOSTI NASTAVNIKA/CE Nastavnik/ca će svojim znanjem i vještinama obraditi nastavne sadržaje tako da djeca usvoje pojmove i definicije i da razumiju i prihvate odreñene zakonitosti. Nastavnik/ca će paziti da sadržaj i objašnjenja budu dostupna uzrastu djeteta. Poticati će dijete na rad. Zahtijevat će od djece da uredno rade i da ravnomjerno rasporeñuju crteže na listu papira. Insistirat će na sažimanju pojmova geometrije u opisivanju tokom izlaganja. Poticat će dijete na slobodno procjenjivanje veličine uglova prije mjerenja.

Aktivno učestvuje u svim oblicima nastavnog rada. P rati izlaganja nastavnika/ce. Učestvuje u stvaranju obrazovnih situacija, sredstava i modela. Koristi udžbenik i literaturu. Dosljedno izvršava sve zahtjeve nastavnika/ce u individualnom, grupnom i frontalnom radu. Uredno piše sve informacije koje mu daje nastavnik/ca. Uči kod kuće i radi domaće zadaće.

Ostvaruje produktivnu stvaralačku atmosferu u razredu. Vodi evidenciju svojih zapažanja o napredovanju djeteta. Koristi različite metode i strategije praćenja postignuća i sposobnosti djeteta. Redovito ocjenjuje rad djeteta i vodi uredne zabilješke.

307

(x+a)-b=c) i različitih . polovi i dijeli.Množenje razlomaka nejednačine . a:x=b. Rješava x< b. a-x>b) različite jednačine i . ax-b=c) . 6. 9. kod kuće ili u školi. Zadatke osmišljava tako da dijete potiče na razmišljanje.Množenje razlomaka nastavi geografije.sabiranja... i sa jednakim nazivnikom odgovarajućih . Geogebra programi iz matematike na kompjuteru su veoma zgodni za jednostavno i brzo prikazivanje različitih razlomaka i odnosa izmeñu cijelog i njegovih dijelova. Geometer's Sketchpad.Dijeljenje razlomka pomoću svojstava razlomkom računskih . dijeljenja x+a> b. x-a<b. . Potiče dijete da pita i da traže odgovore. Induktivno mišljenje. jednakih nazivnika kao i zapis istih.. . trećine . Usvaja pojmove cjeline i jedinke i opće odnose izmeñu dijela nečega i kolektiviteta (cjeline) Radi na satu i kod kuće po uputama nastavnika/ce. Trebaju znati prepoznati brojeve koji su djeljivi sa: 2.Sabiranje i oduzimanje zadataka odreñuje razlomaka različitih razlomke izražene nazivnika manjim . Razvijanje logičkog i stvaralačkog mišljenja.P roširivanje i skraćivanje dijelove kako bi razlomaka zapamtilo zapis. vezi sa množenjem i dijeljenjem razlomaka (ax=b.Sabiranje i oduzimanje kao jednakost razlomaka različitih dvaju razlomaka nazivnika (primjena na . 5. Izrañuje didaktički materijal. Ne ostavlja ništa nerazjašnjeno ni nenaučeno.Jednačine u vezi sa odgovarajućim sabiranjem i oduzimanjem jedinicama. Individualno prilazi djeci kod rješavanja složenijih zadataka. Prosti. . 3. P rocjenjuju i vrednuju vlastite stavove i stavove drugih.Svoñenje razlomaka na P reko mjernih jednake nazivnike brojeva: površine.Djeca trebaju znati rastaviti složeni broj na proste faktore. Dijete usvaja RAZLOMCI . Različiti načini matematičkog izražavanja i komuniciranja korištenjem matematičkog jezika. Računa jednake nazivnike postotak.Svoñenje razlomaka na operacija.Nejednačine (nejednačine) u vezi sa množenjem i dijeljenjem razlomaka . da sazna da li su sva djeca razumjela postavljene zadatke. 15 .. arazlomaka. Značaj znanja o brojevima i kvantitativnim odnosima. 5. Procjenjivanje. x-a>b. Prati aktivno rad na času i pri tome usvaja nova znanja. razlike i proizvoda Djeljivost sa 2. (x. 10. srednjeg i visokog nivoa. uporeñivanja. Djeca trebaju znati odrediti najmanji zajednički sadržalac. (Origami .P ojam razlomka pojam cijelog. P oštivanje pravila obrazovne igre i aktivnosti uopće.P ostotak . Primjenjuje modele interaktivne nastave. . . kao i relativno proste brojeve. 9.Uporeñivanje razlomaka duljine. 3. 6. Usvaja razlomaka: algoritme (x+a= b. složeni i relativno prosti brojevi Rastavljanje broja na proste faktore Najveći zajednički djelitelj Najmanji zajednički sadržalac Razumijevanje materije i problema. Moraju razlikovati proste od složenih brojeva. Interes za rješavanje problema i zadataka timskim radom. Odmjerava znanja: dovoljnog. Priprema nastavnu tehniku i tehnologiju. jednakih a)+b= c. kao i najveći zajednički djelitelj. Za svaki nerazumljivi zadatak traži objašnjenje. Konvergentna i divergentna produkcija ideja. ax+b=c.Razmjera i njena primjena DJELJIVOST U N 0 Djelitelj i sadržalac broja Djeljivost zbira. Razvijati maštovitost i sposobnost percipiranja bitno od nebitnog.Dijeljenje razlomka izračunavanje razlomkom udaljenosti na . Vještina odabira inovacija. 10. Adaptivnost i fleksibilnost u prihvaćanju promjena. vremena. Donosi potreban didaktički materijal za razumijevanje novog gradiva (razlomaka). preklapa i mjeri.Sabiranje i oduzimanje Crtežima prikazuje razlomaka jednakih zadane brojeve i nazivnika čita nacrtane . x:a=b. Vizualno raščlanjivanje i grupiranje. razvrstavanja. 4... x-a= b.Uporeñivanje razlomaka Razmjeru rješava . sabiranjem i oduzimanjem množenja i razlomaka: (a+ x< b. 15 . . Usklañuje zadatke i probleme spram mogućnosti djeteta. a-x= b. Nastavnik/ca postavlja pitanja i traži adekvatne odgovore.Uporeñivanje razlomaka polovine. klasificiranja.Nejednačine u vezi sa razlomaka. Cijelo i razlomljeno. 4. kao i izmeñu samih dijelova cijelog).Jednačine (jednačine) u karti).japanska tehnika savijanja papira. 308 . Crta i reže.

Pojam djeljivosti može se sada korektno tumačiti. razlike kao i produkte skupova. minuta. pa i definirati. :. sekunda): +. Ova su znanja bila na intuitivno konkretnom nivou (kružnica je bila granica kruga). Potrebno je proširiti znanja o djeljivosti prirodnih brojeva i naučiti pravila (teoreme) djeljivosti. Navesti djecu da sama prepoznaju skupove i da odrede njihove elemente po prepoznatoj osobini. dužina. presjek i razliku skupova. Navesti djecu da naučene geometrijske likove (pravac. Meñutim. 4. uglomjer. -. Ponoviti sve računske operacije s brojevima. Geometer's Skachpad i Geogebra – kompjuterski program za nastavu matematike) ili grafo-folije Uvježbati računske operacije s višeimenovanim brojevima (stepen.. formaliziranju ovih sadržaja mora se pristupiti oprezno i postupno od konkretnih životnih situacija. 309 . osobito distribuciju množenja prema sabiranju i oduzimanju. jedinice za mjerenje uglova (po mogućnosti koristiti namjenske računarske softvere (npr. Kasnije na dijagramu uvesti relacije i funkcije. U ovom programu dijete ispituje udaljenost tačaka kružnice i središta kružnice. kao osnovnih pojmova. Znanja o uglu ovdje se proširuju i produbljuju. odnosno sa jednakošću a = b q.a podijeljeno sa b” povezuje sa relacijom a = b q + r . Kružnica. 2. Uvježbati zadatke sa zagradama. izračunavanje i oslobañanje zagrada.) dožive kao skupove tačaka. Skupovi. Nakon toga rezultate zaključivanja uopćiti u stavove odnosno teoreme. ugao Već ranije dijete je upoznalo oblike kruga i kružnice. Uvježbati grafičko sabiranje i oduzimanje uglova. Dijagramom uvesti produkt skupova. Uvježbati svojstva računskih operacija. Djeca sada kružnicu i krug poimaju kao skup tačaka. S (Venovim) dijagramima uvesti slikoviti zapis skupova. u toku ponavljanja treba podići nivo znanja od konkretnog poimanja pojmova koji se ponavljaju ka njihovom apstraktnom značenju. Uvježbati grupiranje jednakih faktora u zagradu. Uvesti pojam relacije i funkcije na jednostavnijim primjerima. Djeci pokazati neke interesantne jednostavnije operacije množenja (tablica malih brojeva.. Odnose izmeñu geometrijskih likova zapisati pomoću simbola za uniju. presjeka. krug. do odreñenog stepena formalizira. zaključujući da su te udaljenosti jednake. do 10.. proširivanje i produbljivanje znanja koja je dijete usvojilo ranije. pomoću različitih primjera iz djetetovog svakodnevnog okruženja.DIDAKTIČKO-METODIČKE NAPOMENE 1. množenje dvocifrenih brojeva napisanih jedan ispod drugoga. Uvoñenje pojma centralni ugao povezuju se ugao i kružnica čime se ostvaruju pretpostavke za konstruiranje podudarnih uglova odnosno za (grafičko) sabiranje i oduzimanje uglova. ili pronaći neke druge zanimljivosti vezane za brojeve. relacije i preslikavanja Skup. Djeljivost brojeva Kroz niz primjera dijete treba da količnik . u ovoj se temi. izlomljena linija. pomoću prstiju lijeve i desne ruke. množenje prirodnih brojeva kojima je zbir posljednjih cifri 10. Potrebno je uvesti pojam skupa i elementa. kao i za koordinatni sistem u ravnini. •. polupravac. Ovdje prvenstveno mislimo na važne generalizacije kao što su svojstva skupa N i operacija u njemu. 3. Prije nego što se krene sa djeljivosti konkretnim brojevima (2. postaviti kao ponavljanje. Uvesti ugao i vrste uglova kao kretanje polupravca oko krajnje tačke. 5 …) potrebno je na dosta primjera pokazati djeljivost zbira odnosno produkta brojem. koji su djeca ranije poimala više intuitivno. Prirodni brojevi Realizaciju ove tematske cjeline treba. u najvećem dijelu. Meñutim.

makaze i ljepilo. Djeca mogu donijeti i kolaž papir. Uvesti pojam najmanjeg zajedničkog sadržaoca i najvećeg zajedničkog djelitelja za dva ili više prirodnih brojeva.. i pri tome radu naglašavati da se papir počinje savijati od cijelog. 310 . razlomak prvo množiti prirodnim brojem. Aritmetičku sredinu uvesti na brojnoj polupravoj. isto razmišljamo i kad množimo i dijelimo lijevu i desnu stranu brojem različitim od nule. isijecati polovine. Jednačine i nejednačine uvesti pomoću vage za mjerenje: lijeva strana jednaka desnoj. Za korištenje u neposrednom radu na času. dobar je takoñer i računarski program Geogebra. kako bi djeci bio jasniji navedeni pojam. lijepiti i razgovarati o razlomcima. trećine. kao razlomka s nazivnikom 100. pa zadane likove lijepiti cijele.. ako dodamo ili oduzmemo istovremeno na jednoj i drugoj strani jedan broj nećemo narušiti ravnotežu. Uvesti pojam postotka. 5.. vezanim za uvoñenje razlomaka. zatim razlomak i prividni razlomak. S djecom raditi figurice od papira. Uvesti decimalne razlomke. itd. Postepenim prebacivanjem poznatih na jednu stranu riješimo jednačinu. prema polovinama. Razlomci U ovom sadržaju obraditi samo pozitivne razlomke. a tek onda razlomak s razlomkom. Uvježbati sve četiri računske operacije. Na internetu pronaći web stranice s urañenim materijalima. Kod množenja. četvrtinama.Tvrdnje o djeljivosti djeca trebaju naučiti kroz različite „plastične“ primjere. odnosno nejednačinu.

diobu ćelije. odnosno sa najznačajnijim karakteristikama pojedinih grupa biljaka . organizam. Drvenasto i zeljasto stablo. IZDANAK: Nadzemni i podzemni izdanak. posmatranju. Tkivo: graña i funkcija. BIOLOGIJA . osnovna jedinica grañe organizma. Vegetativno razmnožavanje podzemnim izdankom. vještina i sposobnosti o grañ i i funkciji biljnog organizma .prave herbar i odreñuju biljke pomoću kratkih didaktičkih ključeva za grupu biljaka .shvatanje značaja biljaka za prirodu.istaknuti značaj biljaka kao jedinih proizvoñača hrane i kisika na Zemlji. kapilarnost i korijenov pritisak. Jednoćelijski i višećelijski organizmi. toplota. 2. 311 . Dioba ćelije Posmatranje ćelija pokožice luka pod mikroskopom. KORIJEN: Graña i funkcija korijena.razumiju grañu ćelije i njenu funkciju u jednoćelijskom i višećelijskom organizmu. prema svojoj okolini i učenju kao cjeloživotnom procesu PROGRAMSKI SADRŽAJI Uvod 1. zrak.uz pomoć nastavnika/ce znaju procjenjivati relevantnost podataka i informacija . Difuzija.upoznavanje sa biosistematikom biljnog svijeta.naučiti razliku izmeñu biljne i životinjske ćelije .pružanje osnovnih znanja. GRAðA I FUNKCIJA BILJAKA SJEMENKA: graña sjemenke dvosupnica – dikotila i jednosupnica – monokotila.ovladavanje odabranim metodama i tehnikama rada u nastavi biologije . Stablo: graña i funkcija stabla. klijanje sjemenke: uslovi klijanja. 3.djeca se služe literaturom iz biologije i prepoznaju predmet izučavanja pojedinih grana biologije .razumiju fiziološke procese u biljkama i znaju povezati grañu i funkciju biljnog organa i biljke . preobražaj.upoznavanje djece s pojmom biologije. problemom izučavanja . prema drugima. Vegetativno razmnožavanje korijenom.Biologija ODGOJNI .da pomoću praktičnog rada djeca shvate fiziološke pojave i procese u biljnom organizmu i da povežu grañu i funkciju biljnih organa i biljke .razvijati kritičko mišljenje i kreativnost . razvijati senzibilitet o potrebi zaštite biljnog svijeta od uništavanja OČEKIVANJA .znaju da svaki pojedinac može dati vlastiti doprinos u očuvanju i obogaćivanju biljnog svijeta . pojam haploidnog i diploidnog broja hromozoma . njenim predmetom.poseban značaj posvetiti planiranju i pripremanju laboratorijske vježbe. značaj biologije Povezanost i ovisnost žive i nežive prirode i zajedničke osobine živih bića CITOLOGIJA Biljna stanica: ćelija.razvijaju pozitivne vrijednosti i stavove prema sebi. organ. klijavost. Ogled rastenja korijena.znaju klasificirati biljke i razumiju razvoj od nižih ka višim .razvijanje pogleda i sticanje osnovnih znanja o živom svijetu u skladu sa dostignućima savremene biološke nauke i univerzalnih odgojnih vrijednosti . životinje i čovjeka OBRAZOVNI .posebnu pažnju usmjeriti na ćeliju kao osnovnu strukturnu i funkcionalnu jedinicu svih živih bića . osmoza.sticanje novih znanja o predmetu izučavanja biologije .NAUKA O ŽIVIM BIĆIMA Podjela biologije prema predmetu i problemu izučavanja.shvatanje filogenije biljnog svijeta. voda.koristiti prethodna iskustva djece i ostvariti korelaciju s gradivom drugih nastavnih predmeta – multidisciplinarni pristup . modeliranju ćelije i biljnih organa i eksperimentima .shvataju ulogu nauke za razumijevanje svijeta u kojem žive . podjele i značaja .upoznati djecu s osnovnim sistematskim kategorijama i njihovom hijerarhijom formiranje svjetonazora / pogleda o porijeklu i razvoju biljnog svijeta .shvatanje toka fizioloških pojava i procesa u biljnom organizmu vezanim za grañu i funkciju biljnih organa .

JEDNOSUPNICE . Binarna nomenklatura. rasprostranjenost i najvažnije grupe Mahovina. rasprostranjenost. podjela i značaj. Na primjeru jedne biljke objasniti biosistematske kategorije.LIST: Vanjska i unutrašnja graña. PORODICE LEPTIRNJAČA I USNATICA Opće karakteristike porodice. Vegetativno razmnožavanje listom. razmnožavanje. KRATAK PREGLED RAZVOJA BILJNOG SVIJETA ZNAČAJ BILJAKA 312 . SJEMENJAČE: Osnovne karakteristike. klasa. Laboratorijska vježba: Mikroskopiranje unutrašnje grañe lista. Postavljanje eksperimenata vegetativnog razmnožavanja. Voćarstvo. Prelaz na kopno. funkcija. Golosjemenjače. odjeljak i carstvo. značaj. PAPRATNJAČE: Graña. Bakterije izazivači bolesti i korištenje bakterija u ratnim uslovima kao bološki agansi. vrsta. ORGANIZMI NEĆELIJSKE GRAðE VIRUSI NA GRANICI ŽIVOTA: Karakteristike grañe virusa. razmnožavanje i razviće. medicinski i ekonomski značaj virusa. CVIJET – CVAST: Graña i funkcija cvijeta i cvasti OPRAŠIVANJE I OPLODNJA: Plod i sjemenka. raznovrsnost plodova i sjemenki 4. rasprostranjenost. Podjela skriven osjemenjača na dvosupnice i jednosupnice. Karl Line. Pojam biosistematika. BIOSISTEMATIKA BILJAKA Biološka raznolikost i uzroci biološke raznolikosti. značaj i podjela. predstavnici i značaj u ishrani. izumrle papratnjače. predstavnici. SKRIVENOSJEMENJAČE / KRITOSJEMENJAČE Opće odlike. Razmnožavanje. PORODICE KRSTAŠICA I GLAVOČIKA Opća karakteristika porodice. PORODICE LJUTIĆA I RUŽA Opće karakteristike porodica. ORGANIZMI ČIJE ĆELIJE IMAJU PRAVO JEDRO .EUKARIOTI ALGE: Graña. porodica. podjela.PORODICE LJILJANA I TRAVA Opća karakteristika porodice. ORGANIZMI ČIJE ĆELIJE NEMAJU PRAVO JEDRO – PROKARIOTI BAKTERIJE I MODROZELENE ALGE. Karakteristike grañe. razmnožavanje i razviće. značajne vrste u ishrani. viroze. rod. Laboratorijska vježba: Odreñivanje dvosupnica prema ključu. podjela i porijeklo. podjela i značaj. predstavnici. Graña. Posmatranje algi mikroskopom GLJIVE I LIŠAJEVI: Graña. razmnožavanje. STABLAŠICE MAHOVINE: Graña. značaj u ishrani. red. podjela i značaj. Od bičara do volvoksa. predstavnici i značaj vrsta u liječenju i ishrani. DVOSUPNICE. razmnožavanje i razviće.

zraku i tlu prepoznati osnovne oblike reljefa zemlji i njenim sferama – geosferama grañi zemljine kore razvoju Zemlje i litosfere tokom geološke prošlosti unutrašnjim procesima i obliku vanjskim procesima i oblicima hidrosferi – vodenom omotaču Zemlje kružnim tokovima u hidrosferi jedinstvo i podjelu S vjetskog okeana osnovnim fizičkim. 70 časova godišnje) ODGOJNO OBRAZOVNI CILJEVI I ZADACI POSTAVLJENI CILJEVI Programski zahtje vi o: geografiji kao nauci i školskom predmetu značaju školske geografije objektu i predmetu proučavanja prirodnoj sredini geografskoj sredini definiciji i definicijama geografije kao nauke i podjeli geografije nebu i nebeskim tijelima kosmičkom beskraju. tercijarne i sekundarne privrede geografsko poimanje prirodne. hemijskim i dinamičkim procesima u Svjetskom okeanu kopnenim vodama na Zemlji zakonomjernoj smjeni vegetacije na Zemlji uticaju prirodnih faktora na rast i razvoj vegetacije na Zemlji pojasno – zonalnom rasporedu flore na Zemlji akvatičnim životnim zajednicama na Zemlji ekumeni i anekumeni suštini i značenju pojmova: prirodna i geografska sredina urbanizaciji i urbaniziranim regijama privredi i podjeli privrede osnovne elemente primarne. zemljinoj kori i njenom sastavu razvoju zemljine kore kroz geološka razdoblja oblicima reljefa nastalim unutrašnjim i vanjskim silama unutrašnjim procesima i pojavama vodenom omotaču Zemlje kruženju vode u prirodi jedinstvu i podjeli Svjetskog okeana kopnenim vodama živom svijetu na Zemlji ili biosferi geografskoj rasprostranjenosti biljaka i životinja podjelu voda na slane i slatke vode podjeli kopnenih voda i njihovom značaju osnovne biljne i životinjske vrste u bližem i širem zavičaju općim društvenogeografskim elementima na Zemlji stanovništvu na Zemlji. metodama orijentacije na horizontu prividnom kretanju S unca geografskoj mreži osnovama orijentacije na horizontu odreñ ivanju apsolutnog položaja tačaka na površini Zemlje opisati prividno dnevno kretanje Sunca suštini prividnih kretanja nebeskih tijela opisati nastanak i trajanje astronomskih suštini stvarnih kretanja Zemlje godišnjih doba rotaciji Zemlje i njenim posljedicama: objasniti pojam protoka (temporalnog) smjeni dana i noći i računanje vremena vremena revoluciji Zemlje i njenim posljedicama suštini nejednakog trajanja dužine dana i noći smjeni godišnjih doba i postojanju toplotnih pojaseva na Zemlji izgled svoje bliže i dalje okoline rasporedu i odnosima kopna i mora na o izradama plana.(2 časa sedmično. zvijezde i Mjesec Kosmosu ili nebu Prividna kretanja Sunca nebeskim tijelima zvijezdama i Galaktici Suncu i njegovom sistemu Mjesecu i njegovom kretanju Zemlji u sunčevom sistemu osnovna znanja o horizontu. kretanjima nebeskih tijela Suncu i sunčevom sistemu Zemlji kao planeti u sunčevom sistemu horizontu i podjeli horizonta orijentaciji na horizontu orijentaciji na površini Zemlje geografskim koordinatama prividnom kretanju Sunca stvarnom kretanju Zemlje rotaciji i posljedicama rotacije Zemlje revoluciji i posljedicama revolucije Zemlje OČEKIVANI REZULTATI Djeca zn aju: Očekivana znanja o: opisivati ranije poznate geografske geografiji kao općem obrazovnom predmetu pojmove koje su naučili tokom prirodnoj i geografskoj sredini razrednog obrazovanja iz predmeta proširenim znanjima prirodnih pojava i Prirode i društva procesa i načinima njihovih nastanaka opisivati pojave i procese koje da geografija daje znanje o doživljava u bližoj i daljoj okolini prirodnogeografskim i društvenogeografskim procesima i pojavama opisati nebo. Sunce. vodu i tlo Geografija/zemljopis predstavljanju izgleda Zemlje i njene površine na globusu i kartama umanjenju veličina iz prirode i načinima njihovog prenošenja na papir razmjeri i razmjernicima elementima i sadržaju geografske karte vrstama i načinu korištenja geografskih karata zemlji i njenim sferama litosferi. geografske i životne sredine najvažnije geogene i antropogene uzročnike narušavanja životne sredine posljedicama negeativnih uticaja na zrak. učionice i makete globusu zavičaja načinu umanjenja veličina iz prirode o osnovama izrade geografske karte elementima i sadržaju geografskih karta vrstama geografskih karata suštini čitanja geografskih karata prepoznavanju geografskih sadržaja na karti osnove o stijenama u zavičaju. vodi. naseljenosti i naseljima na Zemlji privredi i privrednim djelatnostima globalnim geografskim aspektima životne sredine uzrocima geoekološke krize posljedicama geoekoloških poremećaja na Zemlji stanovništvu užeg i šireg zavičaja gradskim i seoskim naseljima osnovnim ljudskim aktivnostima osnove ugrožavanja okolice i okoliša u užem zavičaju 313 .

zadaci geografije. Oblikovanje reljefa rastvaračkim djelovanjem vode. Orijentacija pomoću Sunca. Geografska dužina. Podjela atmosfere. Zemlja – oblik i veličina. RELJEF ZEMLJE – ENDOGENI PROCESI I OBLICI Oblici reljefa nastali djelovanjem unutrašnjih sila. Pomaračenja Sunca i Mjeseca. RELJEF ZEMLJE – EGZOGENI PROCESI I OBLICI Oblikovanje reljefa raspadanjem i taloženjem stijena. Sateliti. PRIVIDNO KRETANJE SUNCA I STVARNO ROTIRANJE ZEMLJE Prividno kretanje Sunca. Rotacija Zemlje. ZEMLJA I NJENE SFERE – GEOSFERE Geografski omotač. Zagrijavanje kopna. Odreñivanje položaja tačaka i objekta u odnosu na stajnu tačku. ORIJENTACIJA NA HORIZONTU Horizont i orijentacija na horizontu. Sastav geografskog omotača. Oblikovanje reljefa vjetrom. Godišnja doba. Mjesečeva kretanja. Oblikovanje reljefa tekućicama. Vjetar. Zračni pritisak.NASTAVNI SADRŽAJI (NASTAVNE TEME) UVOD U GEOGRAFIJU Objekat. Reljef na kopnu i u podmorju. GODIŠNJE OBILAŽENJE ZEMLJE OKO SUNCA Revolucija Zemlje – obilaženje Zemlje oko Sunca. 314 . Zvijezde i sazviježña. Smjena dana i noći. Odreñivanje položaja tačaka i objekata na površini Zemlje. Zonalno vrijeme. Ekliptika. Datumska granica. SUNČEVA TOPLOTA – POKRETAČ ATMOSFERE Sunčeva radijacija. ATMOSFERA – ZRAČNI OMOTAČ ZEMLJE Atmosfera – gasoviti omotač Zemlje. Značaj atmosfere. Sfere Zemlje – geosfere. ORIJENTACIJA NA POVRŠINI ZEMLJE Geografska mreža. Nejednako trajanje dana i noći. Vulkani i vulkanski reljef. Geografska karta. Najnovija savremena orijentacija. Sastav zemljine kore. Posljedice rotacije Zemlje. Izgled površine Zemlje. Razvoj Zemlje kroz geološka razdoblja. Vrste karata. Mjesec. Geografske koordinate. Nadmorska visina. vode i zraka. Satne zone. Sastav atmosfere. Zemlja u Sunčevom sistemu. Oblikovanje reljefa morskom vodom. Putanja Dnevni lukovi Sunca iznad horizonta. Kalendar. Podjela geografije NEBO (KOSMOS) I NEBESKA (KOSMIČKA) TIJELA Osnovne predstave o Kosmosu i kosmičkim tijelima. Plan. Stvarno dnevno kretanje Zemlje. Toplotni pojasevi na Zemlji. Paralele ili uporednici. Čitanje geografskih karata. Zemljotresi. Razmjera i razmjernik. Planete. Galaktike i galaktička jata. Orijentacija pomoću Sunca i sata. Meridijani ili podnevnici. Sunce i Sunčev sistem. Orijentacija pomoću zvijezde Polare (Sjverenjače). Lokalno vrijeme. Položaj Zemlje na ekliptici. Posljedice revolucije Zemlje. PRIKAZIVANJE POVRŠINE ZEMLJE NA RAVNI Globus – model Zemlje. predmet. LITOSFERA I KORA ZEMLJE Unutrašnja graña Zemlje. Osnovni elementi geografske karte. Tektonski procesi i oblici. Oblikovanje reljefa ledom. Geografska širina. Relativna visina. Orijentacija pomoću kompasa ili busole.

Svjetski okean. Klimatski faktori. Privreda i privredne djelatnosti. Uzroci geoekološke krize na Zemlji. nove i dosta uopćene. HIDROSFERA – VODENI OMOTAČ ZEMLJE Opće odlike hidrosfere. Biogeografski faktori na Zemlji. koja pobuñuje veliku motiviranost kod učenika. DEMOGEOGRAFSKE ODLIKE NA ZEMLJI Naseljeni prostori na Zemlji – ekumena. Nastavni program omogućava shvatanje i apstraktnih geografskih znanja putem otkrivajućeg učenja. Klime umjerenih pojaseva. Mora. Klime polarnih oblasti. PROIZVODI LJUDSKE DJELATNOSTI NA ZEMLJI Naselja i tipovi naselja na Zemlji. Kruženje vode u prirodi. Nastavna graña je koncipirana za interaktivne. Urbanizacija. Rasna i jezička raznolikost svjetskog stanovništva. BIOSFERA – BILJNI I ŽIVOTINJSKI SVIJET NA ZEMLJI Biosfera – pojam i podjela. posljedice Zemljinih kretanja i sl. Jezera. To se prevashodno odnosi na nastavnu teme koje tretiraju Kosmos. Značaj Svjetskog okeana. Padavine. ali i druge oblike nastavnog rada u kojima su učenici subjekti nastavnog procesa. Kopneni i vodeni (akvatični) organizmi na Zemlji. Talasi u Svjetskom okeanu. uglavnom. Oblaci i magle. Led na Zemlji. I druge nastavne teme. Porast svjetskog stanovništva. Kako je ovo dosta nepoznata i teško shvatljiva • 315 . Biogeografske oblasti polarnog pojasa. Izvori i vrela. Tekućice. Ugroženi elementi životne sredine. DINAMIKA SVJETSKOG OKEANA Kretanje morske vode. Zemlju u Kosmosu. Prirodne osobine morske vode. BIOGEOGRAFSKE OBLASTI NA ZEMLJI Biogeografske oblasti žarkog pojasa. KOPNENE VODE Podzemne vode. a koje tretira ovaj nastavni program su. Morske mijene i morske dobi. Meteorološko vrijeme. DIDAKTIČKO-METODIČKE NAPOMENE O NASTAVNOM PLANU I PROGRAMU • Nastavni program koncepcijski odgovara shvatanju osnovnih saznanja o pojavama i procesima koje su vidljive i spadaju u domen prirodnogeografskih i društvenogeografskih pojava i procesa.ATMOSFERSKI PROCESI Vlažnost zraka. Struje u Svjetskom okeanu. VRIJEME I KLIMA Pojam vremena. Okeani. Migracije – mehaničko kretanje stanovništva. Biogeografske oblasti umjerenog pojasa. OSNOVNI TIPOVI KLIME NA ZEMLJI Tople klime u žarkom pojasu. Močvare i bare. Ostvarivanje ovih ciljeva temelji se na nastavnoj grañi. Značaj kopnenih voda. Jedinstvo i podjela Svjetskog okeana. Pojam klime. Pored ove nastavne grañe nastavni program tretira i Zemljine geosfere. GEOEKOLOGIJA – GLOBALNI ASPEKTI ŽIVOTA NA ZEMLJI Geoekologija – nauka o kvalitetu života na Zemlji.

To se posebno odnosi na raspored stanovništva na Zemlji. kojima se narušava normalno funkcionisanje prirodne i geografske sredine. te privredu i privredne aktivnosti stanovništva. Nastavni program uz savremeni udžbenik omogućava shvatanje apstraktnih geografskih znanja putem otkrivajućeg učenja. potrebno je osmisliti najprikladniji nastavni metod. U geoekološkim problemima na Zemlji ukazati na geogene. uvijek je potrebno ukazivati na interakcijske odnose društva i prirode. slikama. U ovim temama. Interaktivna obrada geoekoloških problema mora biti postavljena u uzročno-posljedičnim odnosima i vezama. razvoj urbanizacije i urbanih sistema. koji uslovljavaju te odnose. Iz ovih veza i odnosa učenici će shvatiti mjesto i ulogu čovjeka u čuvanju svog životnog okruženja. za učenike ovog uzrasta. 316 . kako bi lakše shvatili postavljenu nastavnu grañu. potrebno je u nastavnom procesu učenike dodatno motivirati sa crtežima.• • • materija. Posljednje nastavne teme se odnose na društvenogeografske elemente na Zemlji i interakcijske odnose izmeñu prirodne i geografske sredine. Nastavni program koncepcijski je postavljen da se njime mogu sticati nova znanja. Prije realizacije nastavnog procesa potrebno je proučiti i shvatiti sadržaj svake nastavne teme i nastavne jedinice. Društvenogeografske odnose na Zemlji treba povezati sa prirodnogeografskim faktorima. grafikonima i primjerima. kosmogene i antropogene uticaje. Društvenogeografski procesi su uvjetovani prirodnim faktorima. a na osnovu stečenih u razrednoj nastavi iz Prirode i društva. oblik nastavnog rada i nastavna pomagala u realizaciji nastavne jedinice. Pored toga.

Gdje se stvaranje kretske razvila prva evropska kulture. objasne pojmove arheologija i kultura Mogu se orijentirati na lenti (crti) vremena. pripremaju zadatke na lenti (crti) vremena Komuniciraju. demonstriraju Analiziraju izvore. daju odgovore na postavljena pitanja Analiziraju tekst i na osnovu analize tumače Na osnovu analize teksta djeca predstavljaju temu (usmeno ili pismeno) Slušaju. Razlikuju prethistorijsko i historijsko doba. kretskog civilizacija Da su pisma . Da čovječanstvo ne napreduje kao jedinstvena cjelina Analiziraju izvore (ilustracije) samostalno zaključuju Rješavaju zadatke (Venov dijagram) P osmatraju ilustracije i samostalno zaključuju Analiziraju kartu. potiče djecu na samostalan rad i kreativno razmišljanje Demonstrira na karti predaje. zašto je došlo do grčke kolonizacije Uvod u historiju Prošlost i sadašnjost Računanje vremena Djeca znaju kako doznajemo o životu u prošlosti. grčka Razumiju i mogu Atena religija i mitologija da objasne kako Grčko. čime života ljudi Mlañe kameno doba se bavio. potiče djecu da samostalno zaključuju Predaje . Priprema zadatke za djecu Potiče interes djece. šta su historijski izvori Znaju kako se računa vrijeme. Priprema analizu izvora i potiče djecu da kritički i kreativno razmišljaju Demonstrira na karti motivira učenike da uče Djeca historijski razmišljanju – informacije o odreñenom dogañaju smještaju u slijed (šta se prvo dogañalo. usmjerava aktivnosti učenja Priprema analizu izvora. Kako je Krećani i Feničani nastalo glasovno posredovali izmeñu pismo Feničana. na osnovu analize izvora mogu opisati i prezentirati. samostalno zaključuju. 35 časova godišnje) TEM E ZNANJE SPOS OBNOS TI VRIJEDNOSTI. šta je doba prahistoriji animizam. razlikuju periode Slušaju. Priprema analizu izvora Demonstriraju. priprema izvore za analizu. totemizam Razumiju kako je Znaju da je upotreba metala čovječanstvo brže uticala na način napredovalo u života i promjenu dolinama velikih odnosa meñu rijeka (Stari Istok) ljudima. iznose vlastiti sud (percepciju) Priprema analizu izvora (ilustracija) postavlja jasna i konkretna pitanja. prezentira. iznose vlastito mišljenje zaključuju Rješavaju zadatke na crti vremena Motivira djecu. uticali na život Homerski svijet Objasniti pojmove ljudi. a kako starijeg i mlañeg Vjerovanje ljudi čovjek mlañeg kamenog doba kamenog doba kamenog doba Razumiju kako se Ljudi metalnog doba Znaju u šta su razvilo vjerovanje Područje današnje vjerovali ljudi ljudi kamenog Bosne i Hercegovine u kamenog doba. komuniciraju posmatraju i iznose vlastiti stav Razvijaju svijest o kontinuitetu života u BiH od prahistorije Djeca izgrañuju stav o značaju razmjene kulturnih dostignuća za napredak čovječanstva. potiče ih da samostalno zaključuju. vremenska razdoblja Djeca razvijaju interes i pozitivan odnos prema historiji Imaju orijentaciju u vremenu.(1 čas sedmično. drži predavanje i usmjerava aktivnosti djece. kritički Znaju pokazati razmišljaju lokalitete na kojima Na karti pokazuju su pronañeni područja koja su materijalni dokazi iz naseljena u različitih razdoblja prahistoriji. usmjerava analizu izvora potiče učenike na kreativno razmišljanje Demonstrira na karti. predaje . mogu bogova i ljudi Helada i Heleni objasniti kako je Grčki polis Znaju o čemu govore nastala mikenska Velika grčka grčki epovi Ilijada i kultura kolonizacija Odiseja. posmatraju. opisuju izvore. Istoka i Zapada Djeca znaju koja Razumiju kako su Stara Grčka Grčka-zemlja i more plemena naseljavaju novi uvjeti života Seoba grčkih plemena prostore Grčke. Prethistorije Mogu objasniti razmjena proizvoda kako je razmjena izmeñu Istoka i uticala na Zapada. a šta kasnije) Djeca mogu razlikovati historijski stav od mitologije Djeca razvijaju svijest o tome kako dolazilo do promjena u prošlosti i Izgrañuju stav o značaju Olimpijskih igara Analiziraju kartu. S TAVOVI PONAŠ ANJE AKTIVNOS TI DJ EC E AKTIVNOSTI NASTAVNIKA/CE Historija/povijest Razumiju kako je podijeljena prošlost. Djeca znaju kako je Mogu uočiti Prethistorija Život ljudi u najstarije živio čovjek starijeg razlike u načinu doba kamenog doba. na osnovu analize izvora iznose vlastiti stav Demonstrira na karti.perzijski ratovi Znaju šta su polisi se razvila grčka Život i kultura starih Koje prostore religija i Grka koloniziraju mitologija Grčka pod objasniti pojam Djeca razumiju makedonskom vlašću kolonizacija kako su se razvili polisi. priprema zadatke za učenike. usmjerava aktivnosti 317 .

Najvažnije mišljenja grañevine Mogu objasniti . stjecali znanja. procjenjuje usvojeno znanje Djeca historijski razmišljanju informacije o odreñenom dogañaju smještaju u slijed (šta se prvo dogañalo. grčka religija i mitologija Djeca razvijaju sposobnost hronološkog razumijevanja razlikuju sadašnjost. Da čovječanstvo ne napreduje kao jedinstvena cjelina Analiziraju kartu i izvore P okazuju na karti P rikupljaju izvore za izradu panoa Izrañuju pano o Egiptu. a šta kasnije) Analiziraju kartu.Književna djela kako je razmjena Znaju da je vršena uticala na razmjena proizvoda stvaranje kretske izmeñu Istoka i kulture. P rvu Sposobnost poznatu biblioteku analize i sinteze . mogu objasniti zbog čega su značajna osvajanja Aleksandra Makedonskog i Helenistička kultura. njeno ureñenje. kretskog Zapada. izvode zaključke i iznose vlastiti stav historijski razmišljaju. mogu Helada i Heleni objasniti kako je Znaju o čemu govore nastala mikenska grčki epovi Ilijada i kultura Odiseja. Procjenjuje usvojeno analiziraju. potiče djecu na samostalan rad i kreativno razmišljanje 318 . značajnije umjetnike i naučnike Grčke Djeca znaju koje su posljedice Peloponeskog rata. lik i djelo Aleksandra Velikog . priprema zadatke za učenike. priprema analizu izvora i zadatke za djecu.Najvažnije vladare i Usvajanje novih njihova djela pojmova. mitologija. prošlost i budućnost Djeca razvijaju empatiju Sa sigurnošću demonstriraju i iznose stavove Imaju izgrañen stav o značaju Helenističke kulture Slušaju. kakvu hranu su jeli. kritički i kreativno razmišljaju Djeca znaju gdje i Djeca razumiju kako je nastala zašto je E gipat Egipatska država dar Nila Znaju u šta su Razumiju kako se vjerovali E gipćani. pojašnjava. daju odgovore na postavljena pitanja Analiziraju tekst i na osnovu analize tumače Na osnovu analize teksta djeca predstavljaju temu (usmeno ili pismeno) Demonstrira na karti. Kako je došlo do Grčko-perzijskih ratova Djeca znaju kako su se oblačili. izvore rješavaju pripremljene zadatke Rezimira prethodna znanja djece o temi. pismo i umjetnosti naučna znanja Uočiti sličnosti i Koje su države razlike izmeñu nastale na tlu egipatske i Mezopotamije civilizacija . znanje i razumijevanje P ripremaju sadržaja kod djece prezentaciju da kroz glumu (podjela uloga) prezentiraju kakav je bio položaj robova Djeca koriste izvore i na osnovu relevantnih informacija odgovaraju na postavljena pitanja Slušaju . Krećani i Feničani posredovali izmeñu Istoka i Zapada Djeca znaju koja Razumiju kako su plemena naseljavaju novi uvjeti života prostore Grčke. . postavljaju pitanja. daje smjernice za izradu panoa o Egiptu Usmjerava aktivnosti djece Procjenjuje usvojeno znanje Drži mini predavanja Demonstrira na karti Demonstrira.Vjerovanje kritičkog . uticali na život Objasniti pojmove ljudi. Znaju šta je Agora. demonstrira. Gdje se pisma . usmjerava aktivnosti učenja Priprema analizu izvora. razvilo vjerovanje objasniti pojam Egipćana i mnogobošci. da razlikuju bitno od nebitnog osnovu analize Djeca izgrañuju stav o značaju razmjene kulturnih dostignuća za napredak čovječanstva. predaje . kakav je položaj robova.Sumerske gradove Mezopotamije .Kako su nastale Olimpijske igre Znaju gdje je nastala Atena. mogu zagrobni život kako da objasne šta je nastaju prvi gradovi. kakva je bila kultura stanovanja. značenje pojma Helenizam Historijsko doba Egipat Vjerovanje i kultura starih Egipćana Civilizacija stare Mezopotamije Posrednici izmeñu Istoka i Zapada Stara Grčka Grčka-zemlja i more Seoba grčkih plemena Homerski svijet bogova i ljudi Grčki polis Velika grčka kolonizacija Atena Razumiju značaj Olimpijskih igara Djeca mogu da objasne uzroke i posljedice Grčkopersijskih ratova Razvijaju sposobnost empatije (saosjećanje i razumijevanje života u robovlasničkom društvu) Razumiju kakav je uticaj Grčke civilizacije na razvoj suvremenog svijeta Djeca razumiju. daju odgovore na postavljene zadatke Analiziraju kartu.P ismo. D jeca pronalaze različite informacije Djeca različite informacije smještaju u kontekst Razvijaju sposobnosti hronološkog razumijevanja i sposobnost tumačenja na osnovu analize. pojmove demos i aristokracija. Kako je razvila prva evropska nastalo glasovno civilizacija Da su pismo Feničana. Demonstriraju Analiziraju izvore. važnije grañevine i stilove gradnje. uticalo na razvoj kako se razvija egipatske umjetnost.

usmjerava aktivnosti Procjenjuje usvojeno znanje i razumijevanje sadržaja kod djece Djeca izgrañuju stav o značaju mitova o postanku države za njeno stanovništvo Djeca imaju izgrañen stav o značaju rimske civilizacije Djeca imaj stav o tome kako su Rimljani dospjeli na prostore današnje BiH Djeca razvijaju empatiju (sposobnost da se stave u položaj rimskih robova i da ih razumiju) Djeca su u stanju da prezentiraju vlastiti stav uz argumentaciju. P ripremaju prezentaciju da kroz glumu (podjela uloga) prezentiraju kakav je bio položaj robova Djeca koriste izvore i na osnovu relevantnih informacija odgovaraju na postavljena pitanja Demonstrira na karti predaje. Potiče djecu na samostalan rad. kritičko i kreativno razmišljanje. Mogu Sredozemno more stanovnici Italije uočiti razlike i Život i vjerovanje Djeca znaju kada i sličnosti izmeñu starih R imljanja kako je osnovan grad najstarijih kultura Kraj Rimske republike Rim (prema legendi i na A peninskom Rimsko carstvo historijskim poluotoku Kršćanstvo činjenicama. na osnovu analize izvora iznose vlastiti stav Slušaju. Procjenjuju usvojeno znanje na osnovu odreñenih kriterija Rezimira prethodna znanja djece o temi. njeno ureñenje.. ko Apeninskog Prodor Rima na su najstariji poluotoka. Znaju šta je Agora. kako je nastao republika. drži predavanje i usmjerava aktivnosti djece. važnije grañevine i stilove gradnje. posmatraju. kakav je položaj robova. 319 . analiziraju. izmeñu društvene razlike bogatih i Vjerovanje R imljana siromašnih Djeca znaju po čemu (kritički su bili poznati braća razmišljaju) Grah. Antička k ultura na konzuli. priprema izvore za analizu. lik i djelo Aleksandra Velikog . drži mini predavanje. imaju stav o tome zašto su važne reforme Djeca imaju izgrañen stav o vrijednostima kršćanskog učenja Analiziraju kartu odgovaraju na postavljena pitanja Djeca identificiraju relevantne informacije koje će im pomoći da odgovore na postavljena pitanja Analiziraju historijsku kartu. objasniti uzroke društvenih sukoba u Rimu Stara Grčka Grčka-zemlja i more Seoba grčkih plemena Homerski svijet bogova i ljudi Grčki polis Velika grčka kolonizacija Atena Grčko.Razumiju i mogu da objasne kako se razvila grčka religija i mitologija Djeca razumiju kako su se razvili polisi. Dobro bi bilo da se organizira posjeta najbližem historijskom lokalitetu iz ovog perioda ili muzeju. kakvu hranu su jeli. zašto je došlo do grčke kolonizacije Razumiju značaj Olimpijskih igara Djeca mogu da objasne uzroke i posljedice Grčkopersijskih ratova Razvijaju sposobnost empatije (saosjećanje i razumijevanje života u robovlasničkom društvu) Razumiju kakav je uticaj Grčke civilizacije na razvoj suvremenog svijeta Djeca razumiju. priprema zadatke za učenje i usmjerava aktivnosti djece. iznose svoj stav o Kakav je bio položaj razlikama robova u R imu. Kako je došlo do Grčko-perzijskih ratova Djeca znaju kako su se oblačili. značajnije umjetnike i naučnike Grčke Djeca znaju koje su posljedice Peloponeskog rata. Rim. Drži mini predavanje. Procjenjuje usvojeno znanje kod djece. historijski razmišljaju.prepoznaju i na širili svoju teritoriju karti pokazuju Djeca znaju kako je prostore koje su izgledao grad R im Rimljani osvojili (životni i radni Analiziraju i prostor). prošlost i budućnost Djeca razvijaju empatiju Sa sigurnošću demonstriraju i iznose stavove Imaju izgrañen stav o značaju Helenističke kulture Slušaju. Priprema zadatke za djecu Potiče interes djece. Mogu objasniti Rimska kultura pojmove: kraljevina. senat. pojmove demos i aristokracija. mogu objasniti zbog čega su značajna osvajanja Aleksandra Makedonskog i Helenistička kultura.perzijski ratovi Život i kultura starih Grka Grčka pod makedonskom vlašću Znaju šta su polisi Koje prostore koloniziraju objasniti pojam kolonizacija Kako su nastale Olimpijske igre Znaju gdje je nastala Atena. o najvećem Razumiju i mogu ustanku robova. prezentiraju odgovore Demonstrira na karti. priprema analizu izvora. stjecali znanja. značenje pojma Helenizam razmjena proizvoda izmeñu Istoka i Zapada. Razumiju prostoru današn je društvene borbe u Bosne i Hercegovine patriciji i plebejci Djeca treba da znaju Rimu kako su Rimljani . kakva je bila kultura stanovanja. demonstrira na karti. kritički i kreativno razmišljaju Djeca znaju gdje se Mogu uočiti i Stari Rim Zemlja i stanovništvo nalazi A peninski pokazati na karti Doba kraljeva poluotok i njegove položaj Rimska republika geografske odlike. priprema odgovarajuće izvore informacija Priprema izvore i smjernice za njihovu analizu. Gdje se razvila prva evropska civilizacija Da su Krećani i Feničani posredovali izmeñu Istoka i Zapada Djeca mogu razlikovati historijski stav od mitologije Djeca razvijaju svijest o tome kako dolazilo do promjena u prošlosti i Izgrañuju stav o značaju Olimpijskih igara Djeca razvijaju sposobnost hronološkog razumijevanja razlikuju sadašnjost. odgovaraju na postavljena pitanja Na osnovu relevantnih informacija demonstriraju kroz glumu društvene razlike u Rimu Djeca analiziraju tekst i na osnovu relevantnih informacija pismeno ili usmeno izlažu temu Djeca istražuju i odgovaraju na postavljena pitanja.

pa je poželjno uključiti i druge izvore (muzika i film) ili pristupe uključivanja u atmosferu nekog perioda (djeca se ponašaju ili rade kao da žive u tom periodu. korištenje različitih tehnika interaktivne nastave i procjene znanja djece nalaze se u „Priručniku za nastavnike historije“. uzroke propasti Rimskog carstva Razumiju važnost Rimske kulture Djeca razumiju i mogu objasniti uticaj i vrijednosti antičkih civilizacija na ovim prostorima Djeca su svjesna značaja antičke kulture Djeca razvijaju svijest o tome da se na prostoru BiH nalazi brojni ostatci antičke kulture koji nisu dovoljno istraženi i cijenjeni Djeca analiziraju izvore i na osnovu njih zaključuju i iznose svoj stav. arhiv ili neki lokalitet gdje su sačuvani materijalni ostaci iz prošlosti. aktivnosti i zadatke. Detaljnije upute za pripremu analize izvora. koji su uzroci i sudionici grañanskih ratova Djeca znaju kada je nastalo Rimsko carstvo. uzroke slabljenja carstva Djeca znaju osnovna obilježja Rimske kulture (graditeljstvo i vajarstvo. zato je poželjno da nastavnici koristiti različite izvore (pisane i vizuelne). kompetencije i vještine. postavljaju pitanja i daju zadaće. načine postavljanja pitanja. književnost i nauka) pojam Antička kultura Djeca trebaju znati koja su ilirska plemena naseljavala prostore današnje BiH i susjednih zemalja. Savremeni pristupi u poučavanju historije fokus u radu pomjeraju s nastave na učenje. kreirati atmosferu učenja na času. Učenjem historije.ba.coe. uključiti njihova interesovanja. pojmove: koloni. 320 . analiziraju izvore. pojavu kršćanstva i razliku u odnosu na ranije vjerovanje Rimljana. historijske spomenike iz ovog perioda Djeca razumiju i mogu objasniti razvoj Rimskog carstva. djeca trebaju da graditi posebno razumijevanje. kao robovi.Pojam grañanski rat. Nastavnik/ca treba motivirati djecu. Kada se pojavljuje kršćanstvo i kako se širilo. Kakav će odnos izgraditi prema predmetu najviše zavisi od nastavnika/ce. robovlasnici. Izradu ovog priručnika potakla je Misija OSCE-a u BiH zajedno sa Vijećem Evrope i Institutom za Istraživanje udžbenika „Georg Eckert“. najznačajnije Rimske careve. uče Slušaju predavanje. Djeca će razviti interesovanje za historiju ukoliko posjete muzej. Mlañoj djeci može biti teško apstraktno razmišljati o iskustvima ljudi ranijih historijskih razdoblja. postavljen je i na Internet stranici www. odgovaraju na postavljena pitanja i demonstriraju na karti DIDAKTIČKE UPUTE ZA NASTAVNIKE U šestom razredu devetogodišnjeg osnovnog obrazovanja djeca se prvi put susreću s historijom. pokazati im značaj onoga što uče. Kada Rimljani pokoravaju Ilire. Ovaj priručnik može biti koristan saradnik nastavniku. gladijatori. poticati ih na kritičko i kreativno razmišljanje i razvijati empatiju. a nastavnikova uloga je da usmjerava rad i nudi resurse. faraoni…). Kako je podijeljeno carstvo.

ljepenka. materijalima i alatima u grañevinarstvu graditeljskoj baštini. putničkom saobraćaju o ekološkim aspektima kulture stanovanja ve zanim za zaštitu životne i radne sredine. javnim putevima. PONAŠANJE Razvijanje tehničkih sposobnosti i vještina: samostalno uočavanje. žica. njiho vih tehničkih karakteristika i načina proizvodnje i prerade upoznavanje s historijatom arhitekture i grañevinarstva uvoñenje djece u grañevinsku tehniku upoznavanje učenika sa mjerama zaštite na radu u grañevinarstvu razvijanje spretnosti i kreativnosti u oblikovanju i sastavljanju modela i maketa sticanje novih znanja iz oblasti saobraćajnotehničke kulture sticanje novih znanja iz oblasti tehnike u zaštiti životne sredine i podizanje nivoa svijesti o značaju očuvanja životne okoline i uticaja tehnike u zaštiti životne okoline OČEKIVANI REZULTATI . ukazivanje na greške drugih korištenje prethodnih tehničkih iskustava i termina u daljnjem učenju korištenje induktivnim i analognim mišljenjem u rješavanju različitih zadataka i problema improvizacija i prezentacija ideja (individualno i u grupi) i predviñanje rezultata korištenje već formiranih kriterija za procjenu kvaliteta prilikom realizacije tehničkih ideja izražavanje pozitivnog odnosa prema tehnici i želje za praćenjem tehničkih dostignuća tražene odgovora pred novim tehničkim zadatkom slobodno izlaganje mišljenja i ideja i poreñenje ostvarenog razvijanje samopouzdanja. objektima na putu i saobraćajnim znakovima. platno. simbolima u grañevinarstvu. kao i zalaganje i odgovornost za kvalitet tehničkih realizacija dobronamjerno iskazivanje svog mišljenja i poštivanje mišljenja i stavova drugih uključivanje u tehničke aktivnosti sa vidnim zado voljstvom te djelovanje i na druge da slijede njegov primjer pokazuje više zanimanja za timski rad i socijalizaciju POSOBNOSTI I VJEŠTINE VR IJEDNOSTI. koža. saopćavanje poznatih i novih termina i procesa u tehnici samostalna i kvalitetna interpretacija tehničkih dostignuća sistematiziranja tehničkih znanja uz korištenje tehničkih termina prikupljanje. stilovima i pravcima u arhitekturi grañevinskom tehničkom crtanju. grañevinarstvu.Tehnička kultura (1 čas sedmično.tehničkoj kulturi. kao i o alatima i priborima za obradu o vih materijala obradi materijala. selekcija i korištenje informacija uporeñivanje vizuelizacija i vizuelno grupiranje procjenjivanje različiti načini tehničkog izražavanja i komuniciranja induktivno i analogno zaključivanje prostorno organiziranje i orijentiranje Razvijanje pozitivnih vrijednosti i stavova: sve snažnije i intenzivnije izražavanje estetske osjetljivosti na kvalitet tehničkih dostignuća svjesnost značaja tehnike u životu i potrebi učenja o tehnici kroz čitav život vrlo jasno izražavanje razvoja interesa i intenzivne želje za bavljenje tehnikom koja treba da postane trajna potreba poticanje na samostalnost i samoinicijativu uvažavanje argumentacije u branjenju 321 . tlocrt i bokocrt. sa osnovnim crtežima .nacrt. 35 časova godišnje) CILJEVI I REZUL TATI ODGOJNO-OBRAZO VNOG RADA P ODRUČJA UČENJA ZN ANJE CILJEVI Sticanje znanja: upoznavanje osnovnih osobina materijala: drvo. mjerama koje treba preduzeti u cilju osavremenjavanja životnih i radnih uvjeta u grañevinskim objektima obrazlaganje adekvatne primjene raznih alata u samostalnoj izradi originalnih predmeta pokazivanje zainteresiranosti i ljubavi prema tehnici. sa ilustracijom simbola). STAVOVI. o historijatu značajnih grañevina iz ranijih historijskih perioda u BiH i na Balkanu o saobraćajno . razredu: papir. PVC. PVC. plastična folija). žica (pri tome koriste povremeno po potrebi i materijale sa kojima su se susreli u 5. tehničkom pismu. prema uputama nastavnika zahtjevima i potrebama koje trebaju ispunjavati grañevinski objekti u cilju ispunjavanja njihovih funkcija razvoju graditeljstva na području BiH i u svijetu arhitekturi. karton. svjesnost o značaju i potrebi tehnike u životu svjesno prihvatanje i ispravljanje grešaka pri izradi modela i praktičnim radovima. ulozi i značaju tehničkih crteža – projekata u izgradnji grañevinskog objekta (crteži formata A4. zanimanjima u grañevinskoj tehnici i razvoju grañevinske tehnike.ISHODI UČENJA Djeca trebaju imati znanje i razumijevanje o: pravilnom čitanju i tumačenju gotove tehničke dokumentacije koja se odnosi na jednostavne modele i makete materijalima koji su namijenjeni njihovom uzrastu: drvo.

Faze izgradnje grañevinskih objekata i mjere zaštite na radu Pripremni radovi. posebno timskog rada razvijanje pozitivnih crta ličnosti ocjenjivanje i samoocjenjivanje na osnovu objektivnog i konstruktivnog vrednovanja samopouzdanje kritičko mišljenje i zaključivanje u donošenju različitih odluka slušanje argumentacije i kritičko preispitivanje ličnih stavova i stavova drugih pokazivanje spremnosti da se pomogne drugima prepoznavanje važnosti tehničkih znanja u rješavanju problema i sveprisutnosti tehnike u životu STRUKTURA SADRŽAJA 1. osobine. instalacioni materijali (materijali za električne instalacije. 7. 5. obrada. platno. rurizmu.. rurizam. novi grañevinski materijali (gotovi malteri. ureñaji za sprečavanje zagañivanja 2. armirano-betonske konstrukcije. sadržaj objekata u naselju – grad. materijali za centralno grijanje. bageri.). Saobraćajno-tehnička kultura Javni putevi. priprema za rad u kabinetu za tehnički odgoj.). vezivni materijali (kreč.stavova donošenje sudova na osnovu provjerenih činjenica i izgrañenih kriterija afirmacija rada. gips. razreda (analiza gotovih tehničkih crteža jednostavnih maketa ili modela). grañevinsko tehničko crtanje (kotiranje. 322 . zidarski radovi. 6. modeli Usvajanje osnovnih znanja o materijalima: drvo. Porijeklo.P rojektiranje grañevinskih objekata i naselja Visokogradnja. čitanje tehničkih crteža). Pored navedenih vrsta materijala koristiti po potrebi i materijale koje su učenici upoznali u 5. alati za zemljane radove. alati za tesarske radove. arhitektura i grañevinarstvo Osnovni pojmovi o urbanizmu. Urbanistički i regulacioni planovi. hidrogradnja. arhitekturi i grañevinarstvu. mjerilo. na primjer: model kućnog namještaja. Ljepila. razredu u predmetu Osnovi tehnike (papir. radne operacije. 9..). Nastavak obrade i primjene znanja iz tehničkog crtanja iz 5. alati za zidarske radove. objekti na putu i saobraćajni znakovi. stiropor. makete. opći zahtjevi u gradnji naselja. saobraćajne patrole.. niskogradnja. žica. putnički saobraćaj. Alati i mašine u grañevinarstvu Mjerni alati. Urbanizam. 4... model saobraćajnog sredstva sa jednostavnim pogonom . Grañevinska tehnika . staklo. alati i mašine za obradu navedenih materijala. karton. organizacija radnog mjesta. krovni i ostali radovi. izolacioni materijali (staklena vuna. Tehnika u zaštiti čovjekove okoline Upravljanje otpadom.). 8. kamioni. PVC. Historijat arhitekture i grañevinarstva. čelik. tehnika grañenja (praktičan rad . higijensko-tehnička zaštita Tehnika obrade materijala.poluge. opće mjere zaštite na radu. cement. plastična folija). Izrada jednostavnih modela (statičkih i dinamičkih. reciklaža grañevinskog otpada. razvoj savremenog naselja (praktičan rad-izrada makete savremenog naselja). grañevinske mašine (miješalice..pjena).izrada makete stambene zgrade). lične mjere zaštite na radu. pur. temeljni radovi. dizalice. prerada. beton. Grañevinski materijali Konstrukcioni materijali (kamen.). koža. Uvod u nastavni predmet Upoznavanje djece s nastavnim programom. drvo. ljepenka. točkovi). materijali za vodovodne instalacije. 3.

Za uspješnu realizaciju sadržaja ove nastave potrebno je u pripremnoj fazi za praktičan rad osigurati potrebnu tehničku dokumentaciju. Krajina. priborima. SPOSOBNOSTI Shvatanje značaja tehničkog odgoja Pravilno korištenje materijala: drvo. mašinama i materijalima koji su neophodni za realizaciju programskih sadržaja. modeli Urbanizam. .okoline.. povrtlarstvo .Izrada učila i pomagala . sakralne i druge vrijednosti u BiH. Izborni dio (konkretan program izbornog dijela utvrñuje nadležni organ škole na osnovu potreba lokalne zajednice.. korištenje alata i pribora za obradu ovih materijala.Graditeljska baština u BiH: upoznavanje sa arhitekturom i graditeljstvom u BiH. grañevinski materijali. Pri realizaciji programskih sadržaja ovog predmeta treba voditi računa o korelaciji nastavnih sadržaja sa drugim predmetima (matematika. obućari. make te .Graditeljstvo: nosive konstrukcije.Fotografija . Kabinet za tehničku kulturu treba biti opremljen potrebnim alatima. crteže i ostale izvore znanja. dva puta godišnje treba sistematizirati preñeno gradivo i izvršiti vrednovanje putem zadataka objektivnog tipa. Posavina. osmišljenih odgojno-obrazovnih sadržaja (izložbe. organizacija radnog mjesta. dnevnike rada. PONAŠANJE Svjesnost značaja tehnike u životu i potrebi učenja o tehnici kroz čitav život Inovacije i otvorenost za nove ideje i informacije Razvijanje i AKTIVNOSTI DJECE Aktivno praćenje izlaganja nastavnika/ce Učešće u izlaganju nastavnika/ce i praćenje multimedijalnih i drugih sadržaja koji prezentiraju AKTIVNOSTI NASTAVNIKA/CE Izlaganje nastavnog gradiva primjenom različitih metoda u cilju što kvalitetnije i afirmativnije prezentacije gradiva pripremanje nastavne tehnike i tehnologije 323 . Pored svakodnevnog vrednovanja tehničkih znanja. mašine i materijale. vezenje i pletenje. alate. žica. kao i ovladavanje VRIJEDNOSTI. Nastava ovog predmeta se realizira putem praktičnih vježbi i predavanja. U realizaciji nastavnih sadržaja djeca koriste udžbenike. Programske zadatke nastave ovog predmeta škola ostvaruje putem: redovne nastave. projektiranje naselja . SADRŽAJ Uvod u nastavni predme t Te hnik a obrade mate rijala.Stari zanati: kujundžije. vrši se podjela u dvije grupe. vježbi i praktičnih radova. školskoj radionici ili na poligonu koji je u tu svrhu posebno pripremljen (samo pojedini dijelovi programa). kao i sredstva higijensko-tehničke zaštite.Agrotehnika: voćarstvo. DIDAKTIČKO-METODIČKE NAPOMENE Nastava tehničke kulture realizira se u kabinetu. arhitek tura i grañevinarstvo ZNANJE Upoznavanje djece s radom u kabinetu za tehnički odgoj. Djeca vode dnevnik rada koji se. lončarstvo.Maketarstvo . po pravilu. rurizam. takmičenja). . Ukoliko u odjeljenju ima više od 20 učenika/učenica. s tim da ga djeca mogu povremeno nositi i kući na uvid roditeljima. higijenskotehnička zaštita Usvajanje osnovnih znanja o materijalima: drvetu. biologija).Modelarstvo . slobodnih tehničkih aktivnosti. interesa djece i mogućnosti škole). Historijski pregledi i ilustracije grañevina iz osmanskog i austro-ugarskog perioda (zadužbine) Izgled i karakteristike bosanske kuće u različitim dijelovima BiH (Hercegovina. historijske i graditeljske baštine. Izrada makete objekta od kulturne. ureñaji i sredstva za gašenje požara. STAVOVI. smotre. likovna kultura.) Objekti od kulturne. čuva u školi. 10. PVC. dodatne nastave.

instalacionih materijala.). krovnim i ostalim radovima. materijala za vodovodne instalacije. radi nastavniku/ci postizanja Učestvovanje u kolektivnog uspjeha kreiranju Razvijanje i obrazovnog panoa. ekonomično.). sadržajem objekata u naselju . alata za tesarske radove Usvajanje znanja o grañevinskim mašinama Upoznavanje sa konstrukcionim materijalima (kamen. materijala za centralno grijanje. vezivnih materijala. novim grañevinskim materijalima (gotovi malteri. stiropor..). te praćenje i stimulacija svojim učešćem Upućivanje i pokazivanje simulacije na kompjuteru Objašnjavanje i prezentiranje prethodno pripremljenih obrazovnih panoa. ureñaja za sprečavanje zagañivanja okoline. školi i okolini P rocjenjivanje i vrednovanje vlastitih stavova i stavova drugih Sve snažnije i intenzivnije iskazivanje estetske osjetljivosti na kvalitet tehničkih dostignuća P oštivanje pravila obrazovne igre i aktivnosti uopće Shvatanje značaja ocjenjivanja rezultata rada Interes za rješavanje problema i zadataka timskim radom P odrška drugima P oticanje kreativnosti nastavno gradivo na satu P rimjena znanja: čitanje i analiza gotovih tehničkih crteža.. maštovitosti i vlastite kreativnosti Donošenje sudova na osnovu provjerenih činjenica i izgrañenih kriterija P oticanje samostalnosti i samoinicijative Razvoj samosvijesti kroz kreativne načine tehničkog izražavanja Afirmacija rada i samopouzdanja Kritičko mišljenje i zaključivanje u donošenju različitih odluka P ozitivan odnos prema radu i rezultatima svog rada i rada svojih drugova P okazivanje pozitivnih stavova prema tehnici ličnim primjerom i djelovanjem u razredu Iskazivanje svijesti o značaju tehnike u porodici. električnih instalacija. instalacionim materijalima (materijali za električne instalacije. prikupljanje informacije i podatke.. zidarskim radovima.gradu. koji kreira zajedno s djecom P omaganje komunikacije i poticanje interesa za rad aktivnim uključenjem u zajednički rad Ostvarivanje produktivne stvaralačke atmosfere u odjeljenju Iniciranje. srednjeg i visokog nivoa. estetike. materijalima za centralno grijanje. alata za zidarske radove. posmatranje i poticanje svijesti o potrebi razvoja estetike. purpjena. kao i grañevinskih mašina (miješalice. rurizmu. staklo. novih grañevinskih materijala Shvatanje značaja različitih vrsta radova u grañevinarstvu. kamioni. koja dijete treba usvojiti. redoslijedom radnih operacija koje se primjenjuju kod izrade predmeta od tih materijala Izrada jednostavnih modela Shvatanje zahtjeva i potreba koje trebaju ispunjavati grañevinski objekti Pravilno shvatanje urbanističkih i regulacionih planova. osmišljavanje. niskogradnja.. interesa djece i mogućnosti škole) PVC-u. općim zahtjevima u gradnji naselja Usvajanje znanja i razumijevanje rada mjernih alata. beton. kao i općih i ličnih mjera zaštite na radu Prepoznavanje osnovnih saobraćajnih pojmova. sticanje vještina. temeljnim radovima. dizalice. Upoznavanje sa vezivnim materijalima (kreč. znanja vezanih za zahtjeve grañevinskog objekta. čelik. armiranobetonske konstrukcije. arhitekturi i grañevinarstvu Usvajanje osnovnih znanja o historijatu arhitekture i grañevinarstva Upoznavanje sa urbanističkim i regulacionim planovima.Alati i mašine u grañevinarstvu Grañevinsk i mate rijali Faze izgradnje grañevinskih objekata i m je re zaštite na radu Saobraćajnotehničk a kultura Te hnik a u zaštiti čovjekove okoline Izborni dio (konkretan program izbornog dijela utvrñuje nadležni organ škole na osnovu potreba lokalne zajednice.) Upoznavanje s pripremnim radovima. organizacija i učestvovanje u interpretaciji i improvizaciji u interakciji Motiviranje i upućivanje djece na druge izvore znanja pored udžbenika P reciziranje znanja: dovoljnog. gips.) Razumijevanje o potrebi i načinu korištenja različitih materijala: konstrukcionih materijala. općih zahtjeva pri gradnji naselja Shvatanje potrebe korištenja i funkcija alata u grañevinarstvu. ureñaja i sredstava za gašenje požara. reciklaže grañevinskog otpada.. saobraćajnih znakova itd. žici i alatima i mašinama za njihovu obradu Analiza gotovih tehničkih crteža jednostavnih maketa ili modela Usvajanje osnovnih pojmova o urbanizmu. odvajanjem bitnog od nebitnog Osmišljavanje i realizacija simulacione igre za djecu P omoć djeci u samostalnom i grupnom radu P oreñenje rezultata prilikom praćenja i procjene individualnih postignuća P rocjenjivanje interesovanja i 324 . izrada tehničkih crteža. kao i sa općim mjerama zaštite na radu i ličnim mjerama zaštite na radu Usvajanje znanja o javnim putevima. P repoznavanje važnosti upravljanja otpadom. cement. hidrogradnja Aktivno sudjelovanje u svim prezentacijama nastavnika/ce koje Samopouzdanje.. ekološko i estetsko ureñenje Izrada maketa grañevinskih objekata: visokogradnja. za kulturu stanovanja. alata za zemljane radove. izolacionih materijala. drvo. zahtjevima stanovanja i zahtjevima koje treba ispuniti grañevinski objekat bilo koje namjene Razvijanje opće kulture kroz usvajanje znanja o graditeljstvu u različitim oblastima BiH i svijetu P rimjena usvojenih znanja iz grañevinskog tehničkog crtanja. primjena radnih operacija i rukovanje alatom Aktivno učešće u radu prema uputama nastavnika/ce i aktivna primjena usvojenih znanja iz obrade materijala P raćenje izlaganja i svih prezentacija nastavnika uz aktivno učešće Usvajanje osnovnih znanja o potrebama stanovanja i obavljanja drugih životnih potreba. bageri.). i demonstriranje.. izolacionim materijalima (staklena vuna. sadržaja objekata u naselju. korištenje dodatnih izvora znanja Samostalno proučavanje navedene oblasti. se odnose na jasan osjećaj različite faze vlastitih moći i grañevinskih radova limita Uredno pisanje svih Savjesno obavljanje informacije koje zadataka i obaveze daje nastavnik/ca (kao pojedinac ili P omaganje dio grupe). maštovitosti primjenom do sada i vlastite kreativnosti usvojenih znanja iz Adaptivnost i ove oblasti vezanih Izrada didaktičkog materijala P rimjena modela interaktivne nastave Biranje zadataka i problema usklañenih sa mogućnostima djece P ostavljanje različitih vrsta jednostavnih pitanja u cilju poticanja djece na kvalitetne odgovore Korištenje različitih metoda i strategije u praćenju postignuća i sposobnosti djece P ripremanje. materijalima za vodovodne instalacije. poticanje svijesti o uz adekvatnu potrebi razvoja pripremu.

putničkom saobraćaju. praćenje zanimljivih članaka i informacija sa medija. pravila i propisi. organizacija i učestvovanje u interpretaciji i improvizaciji u interakciji Voñenje evidencije zapažanja o napredovanju djece 325 . graditeljska baština u BiH fleksibilnost u prihvatanju promjena Donošenje sudova na osnovu provjerenih činjenica i izgrañenih kriterija Afirmacija rada i samopouzdanja Uloga kritičkog mišljenja i zaključivanja u donošenju različitih odluka za različite materijale. agrotehnika. prateći objekti) Usvajanje znanja o ekološkim aspektima života. maketarstvo. mjerama zaštite životne i radne sredine. ureñajima za sprečavanje zagañivanja okoline. fotografija. izrada učila i pomagala. graditeljstvo. stari zanati. kreiranje obrazovnog panoa Dosljedno izvršavanje svih zahtjeva nastavnika/ce u individualnom.tehničkoj kulturi (sigurnost. kao praćenjem zanimljivih članaka i informacija sa medija Korištenje udžbenika i literature Usvajanje osnovnih znanja o saobraćajno . ureñajima i sredstvima za gašenje požara Proširivanje znanja i sticanje novih znanja iz oblasti: modelarstvo. izradom ilustracija-crteža.objektima na putu i zaključivanje saobraćajnim znakovima. mjerama koje treba preduzeti u cilju osavremenjavanja životnih i radnih uvjeta u grañevinskim objektima Aktivnost na izradi ilustracija-crteža. reciklaži grañevinskog otpada. grupnom i frontalnom radu napretka djece Redovno ocjenjivanje rada i voñenje urednih zabilješki Saradnja sa roditeljima i njihovo uključivanje u rad P ripremanje nastavne tehnike i tehnologije Izrada didaktičkog materijala P rimjena modela interaktivne nastave P omaganje komunikacije i poticanje interesa za rad aktivnim uključenjem u zajednički rad Iniciranje. saobraćajnim patrolama Usvajanje osnovnih znanja o upravljanju otpadom.

da djeci predstavi načine pohranjivanja i čuvanja informacija u računarima .da djeca upoznaju kako mogu sa proračunskim tablicama i grafikom) upotrebljavati multimedijske alate kao .da djeca znaju upotrebljavati osnovne programske alate kao sredstva za učenje i istraživanje ISHODI UČENJA .sticanje umijeća upotrebe savremenih računara i aplikativnih programa. njegovoj primjeni u raznim djelatnostima. umijeća.osnovne vještine pretraživanja Interneta i slanja i primanja elektroničke pošte . Dostignuća i sadržaji iz područja informacijske i komunikacijske tehnologije prilagoñeni su uzrasnoj dobi djece u osnovnoj školi i treba da omoguće: .upoznavanje s osnovnim principima i praktičnim rješenjima na kojima je zasnovana računarska odnosno informacijska i komunikacijska tehnologija (osnovna znanja).da djeci predstavi moguće sklopovske i rješavanju svakodnevnih problema programske probleme u svakodnevnom radu i uputi na načine njihova otklanjanja 326 . PODRUČJA UČENJA CILJEVI .osnovna znanja i vještine povezivanja računara sa pratećom opremom. 70 časova godišnje) UVOD Nastavni predmet Informatika ima značajnu ulogu u procesu upoznavanja djece sa savremenom informacijskom i komunikacijskom tehnologijom. postupke uključivanja i isključivanja računara.da upozna djecu sa načinima rješavanja . rad .da se djeca osamostale i steknu samopouzdanje pri rukovanju i korištenju računara i pratećih ureñaja . pokretanja i korištenja uobičajenih programa (operativni sistemi. primjeni u komunikaciji i rješavanju problema .da upozna djecu sa mjerama sigurnosti pri radu sa računarima i drugom opremom . Osnovna znanja. . navike i sposobnosti za rješavanje problema primjenom informacijske i komunikacijske tehnologije četiri su odrednice na kojima počiva koncepcija nastave Informatike.stvaranje navika za korištenje informacijske i komunikacijske tehnologije i .sticanje i razvijanje sposobnosti za rješavanje problema u različitim oblastima primjene informacijske i komunikacijske tehnologije.da se upoznaju sa osnovnim mogućnostima softvera opće namjene .da upozna djecu kako mogu uspješno upotrebljavati ulazno-izlazne ureñaje .da upozna djecu sa načinima komuniciranja posredstvom različitih medija .sposobnost algoritamskoga načina razmišljanja pri RJEŠAVANJE PROBLEMA . rješavanje numeričkih zadataka uz pomoć ICT-a) .osnovna znanja o jednom programskom jeziku OSNOVNA ZNANJA UMIJEĆA I VJEŠTINE .da djeca upoznaj