OKVIRNI NASTAVNI PLAN I PROGRAM za devetogodišnju osnovnu školu u Federaciji Bosne i Hercegovine

1

RIJEČ IZDAVAČA Okvirni zakon o osnovnom i srednjem obrazovanju u Bosni i Hercegovini (2003) utvrdio je i konkretizirao tok promjena u osnovnom odgoju i obrazovanju, a kantonalni zakoni koji su u toku 2004. godine s njim usklañeni, dali su pravnu osnovu za promjenu u osnovnom odgoju i obrazovanju i implementaciju tih promjena kroz zajedničke aktivnosti svih kantona, koje koordinira Federalno ministarstvo obrazovanja i nauke. Federalno ministarstvo obrazovanja i nauke je 2003. godine preuzelo vodeću ulogu u kreiranju novog koncepta odgoja i obrazovanja u Federaciji Bosne i Hercegovine. Formirano je Upravno tijelo za pripremu prijedloga strategije prelaska na devetogodišnje osnovno obrazovanje u Federaciji Bosne i Hercegovine koji su, slijedeći principe reformisane obrazovne politike, uradili Koncepciju devetogodišnjeg osnovnog obrazovanja, koja predstavlja prekretnicu i osnovu za temeljitu promjenu nastavnog plana i programa, metoda rada, poimanja uloge učenika i nastavnika u nastavnom procesu, a čija je srž u promjeni obrazovne paradigme da težište nije na onome što učitelj treba da predaje, već na onome šta dijete treba da zna. Naglasak je stavljen na osiguranje i poticanje razvojnih efekata ranog učenja, kao ključnog faktora za razvoj sposobnosti učenja uopće, a učenik je postao aktivni subjekt procesa učenja, što mu je omogućeno programima učenja usmjerenim na dijete, u skladu sa obrazovnim praksama mnogih evropskih zemalja. Koncepciju i nastavni plan devetogodišnje osnovne škole, kao i program razvoja osnovnog obrazovanja u Federaciji Bosne i Hercegovine uradila je Stručna komisija koja je rukovodila i koordinirala poslovima za pripremu i izradu prijedloga koncepcije devetogodišnjeg odgoja i obrazovanja, davala prijedloge za izmjenu i dopunu koncepcije devetogodišnje osnovne škole i nastavnih planova i programa, pratila rad drugih stručnih komisija i predlagala izmjene i dopune u nastavnom planu i programu, te sarañivala sa ministarstvima obrazovanja i meñunarodnim organizacijama uključenim u reformu obrazovanja u BiH. Stručna komisija za izradu okvirnog nastavnog plana i programa, standarda i normativa za devetogodišnju osnovnu školu sa potkomisijama za bosanski, hrvatski, srpski jezik i književnost, matematiku, moju okolinu, prirodu, kulturu življenja, društvo, historiju, geografiju, biologiju, informatiku, tehničku kulturu, hemiju, fiziku, engleski jezik, njemački jezik, francuski jezik, arapski jezik, likovnu kulturu, muzičku kulturu, tjelesni i zdravstveni odgoj i inkluzivno i specijalno obrazovanje, definisala je okvirni nastavni program za svaki predmet, kao osnovu, okvir za koncipiranje i realizaciju kantonalnih nastavnih programa, na osnovu kojih se ostvaruje nastavni proces u Federaciji Bosne i Hercegovine. Nastavni plan i program osnovne škole koncipiran je tako da omogućava kvalitetno obrazovanje za sve. Kao takav, on prepoznaje, priznaje, uvažava i odgovara na obrazovne potrebe, iskustva i interese svih učenika, bez obzira na pol, uzrast, etničku, socijalnu i vjersku pripadnost, sposobnosti, mogućnosti i ograničenja, uvažavajući, poštujući i razvijajući ljudska, dječja i obrazovna prava, obaveze i odgovornosti. On je inkluzivan, otvoren za djecu i odrasle, sa posebnim i drugim potrebama. Što se tiče upravljanja nastavnim planovima i programima, odgovornost za njegovo kreiranje i razvoj se dijeli izmeñu obrazovnih aktera svih nivoa, uključujući i nastavnike, učenike i njihove roditelje. Nastavni planovi i programi kantona integriraju u sebi opći dio - zajedničke jezgre i lokalne komponente, s tim da se zajednička jezgra nastavnih planova i programa sastoji od svih nastavnih planova i programa, sa što je moguće širim zajedničkim osnovama za sve nastavne predmete. On osigurava koheziju sistema osnovnog odgoja i obrazovanja u Bosni i Hercegovini, a lokalna komponenta daje mogućnost školama, općinama i kantonima da razviju vlastite programe, birajući sadržaje i područja učenja. Nastavni planovi i programi pojedinih predmeta (silabusi) daju upute nastavnicima: šta treba podučavati (koja područja, oblasti treba podučavati), zašto to treba podučavati (koji su ciljevi i koncepti), kako to treba podučavati (koristeći različite metode i oblike prilagoñene potrebama i interesima učenika) i kada to treba podučavati (razvojna primjerenost uzrastu, ciklusima). Nastavni plan i program svakog predmeta sadrži argumentaciju uloge i značaja predmeta, ciljeve, očekivane ishode učenja, sadržaj, strategije učenja i nastave (didaktičko-metodičke upute) i smjernice za praćenje i ocjenjivanje. Dakle,nastavni plan i program devetogodišnjeg osnovnog obrazovanja okrenut je ka zadovoljavanju obrazovnih potreba svakog učenika. Svrha odgoja i

obrazovanja u savremenom društvu je poticanje i ostvarivanje povoljnih prilika za razvoj ljudskog bića tokom čitavog života, a čiji je smisao cjelovito lično učešće u intelektualnom, osjećajnom, tjelesnom, moralnom i duhovnom djelovanju koje upućuje pojedinca na ostvarivanje visoke kvalitete života. Novi model predviña da je ,,krajnja svrha obrazovanja unapreñenje kvalitete života’’ (Koncepcija, 2004; 5), dok je dosadašnjem modelu obrazovanja primarna svrha bila ,,dostizanje individualnog nivoa spoznaja i potreba za dalje obrazovanje i osposobljavanje za život i rad’’ (NPP, 1999; 7). Zato su promjene u odgoju i obrazovanju orijentisane na demokratizaciju i humanizaciju obrazovnog sistema, s fokusom na osposobljavanje učenika da zadovolji vlastite potrebe (preživljavanje, ljubav, moć, zabava i sloboda) i potrebe savremenog, demokratskog društva. Znanje i vještine se stiču obrazovanjem, a vrijednosti, stavovi i navike odgojem. Škole trebaju odgajati dobre ljude, a ne samo dobre učenike. Imajući u vidu da su inicijalno obrazovanje i stalno profesionalno usavršavanje ključni faktori kvalitetnog obrazovanja i da u reformisanom obrazovanju nastavnik nije više samo posrednik znanja, nego savjetnik i pratilac učeniku na putu ka njegovoj većoj samostalnosti, ka ,,učenju otkrićem”, Komisija za izradu Nastavnog plana i programa stručnog usavršavanja nastavnika razredne i predmetne nastave, direktora/ravnatelja osnovnih škola, savjetnika i stručnih saradnika ministarstava i pedagoških zavoda u Federaciji Bosne i Hercegovine uradila je Model plana i programa stručnog usavršavanja, s namjerom da nastavnike obuči za kvalitetnu implementaciju reformisanih nastavnih planova i programa. Komisija za praćenje i vrednovanje primjene koncepcije devetogodišnje osnovne škole i novih nastavnih programa uradila je temeljitu evaluaciji Koncepcije devetogodišnje osnovne škole i programskih sadržaja nastavnih planova i programa za prvu trijadu devetogodišnje osnovne škole, fokusirajući se na njihovo usklañivanje sa spoznajnim mogućnostima djeteta. Koordinacijsko tijelo za provoñenje i praćenje obrazovne reforme u Federaciji Bosne i Hercegovine usvojilo je navedene dokumente kao polazne modele za izradu i usvajanje kantonalnih dokumenata strateškog razvoja osnovnog odgoja i obrazovanja i općih i specifičnih sadržaja nastavnih planova i programa za devetogodišnju osnovnu školu. Objavljivanjem ove publikacije krunisan je višegodišnji napor mnogobrojnih učesnika reforme osnovnog obrazovanja u Federaciji Bosne i Hercegovine, kojima Federalno ministarstvo obrazovanja i nauke izražava iskrenu zahvalnost sa uvjerenjem da će i dalje zajedno doprinositi reformi obrazovanja koja se neprestano modernizira, vodeći računa o psihofizičkoj ličnosti djeteta kojoj trebaju biti prilagoñeni nastavni planovi i programi i o potrebi cjeloživotnog učenja kao imperativa današnjeg vremena i osnove konkurentnog tržišta rada, te da će se na taj način otvoriti novo poglavlje pogleda na ljudske resurse kao ključni koncept ekonomskog rasta. Posebno se zahvaljujemo prof. dr. Muhidinu Džanki, Muneveri Selmanović, direktorici Pedagoškog zavoda Zenica i Jasminki Bujanović, savjetnici ministra za predškolsko i osnovno obrazovanje u Vladi Unsko-sanskog kantona što su pomogli u definisanju konačnog dokumenta ,,Okvirni nastavni plan i program za devetogodišnju osnovnu školu”, koji će zasigurno biti tačka nadahnuća za budući razvoj i osavremenjavanje osnovne supstance odgojno-obrazovnog procesa nastavnog programa u kojem predmetna fragmentarnost prerasta u koherentan sistem utemeljen na interdisciplinarnom pristupu i meñusobnoj vertikalnoj i horizontalnoj povezanosti nastavnih sadržaja. Idući u susret vremenu u kojem će obrazovanje biti najmoćnije oružje u transformaciji obrazovnih politika želimo ovoj publikaciji plodan i efikasan život u rukama kreatora obrazovnih politika, nastavnika, učenika, roditelja i svih učesnika u nastavno-obrazovnom procesu. Federalno ministarstvo obrazovanja i nauke

POPIS ČLANOVA UPRAVNOG TIJELA I KOMISIJA ZA IZRADU MODELA OKVIRNOG NASTAVNOG PLANA I PROGRAMA ZA DEVETOGODIŠNJE OSNOVNO OBRAZOVANJE U FEDERACIJI BOSNE I HERCEGOVINE
Na osnovu rješenja, broj 01-34-2329/03 od 26. 6. 2003. godine i broj 01-34-4637/03 od 28. 10. 2003. godine, zasnovano je Upravno tijelo za pripremu prijedloga strategije prelaska na devetogodišnje osnovno obrazovanje u Federaciji BiH u sljedećem sastavu: 1. Alija P irić, Federalno ministarstvo obrazovanja i nauke, predsjedavajući Upravnog tijela; 2. Viktor Marić, Ministarstvo prosvjete, znanosti, kulture i športa, Zapadnohercegovački kanton, zamjenik predsjedavajućeg Upravnog tijela; 3. Ekrem Hajrulahović, Ministarstvo obrazovanja, nauke, kulture i sporta Bihać, član Upravnog tijela; 4. Marko Nedić, Ministarstvo obrazovanja, nauke i kulture, Posavski kanton, član Upravnog tijela; 5. Hazim Halilović, Ministarstvo obrazovanja, nauke, kulture i sporta Tuzlanskog kantona, član Upravnog tijela; 6. Munevera Selmanović, Ministarstvo obrazovanja, nauke, kulture i sporta Zeničko-dobojskog kantona, član Upravnog tijela; 7. Murto Horo, Ministarstvo obrazovanja, nauke, kulture i sporta Bosansko-podrinjskog kantona, član Upravnog tijela; 8. Stipo Nakić, Ministarstvo obrazovanja, nauke, kulture i sporta Srednjobosanskog kantona, član Upravnog tijela; 9. Lidija Markotić, OŠ Ilije Jakovljevića, Hercegovačko-neretvanski kanton, Mostar, član Upravnog tijela; 10. Sretko Žmukić, Ministarstvo obrazovanja i nauke, kantona Sarajevo, član Upravnog tijela; 11. Filip Zrno, Ministarstvo društvenih djelatnosti Kantona 10, član Upravnog tijela. Rješenjem, broj 08-02-3965/07 od 17. 7. 2007. godine imenovana je stalna komisija - Upravno tijelo za pripremu prijedloga strategije prelaska na devetogodišnje osnovno obrazovanje u Federaciji BiH u sljedećem sastavu: 1. Alija Pirić, Federalno ministarstvo obrazovanja i nauke, predsjedavajući Upravnog tijela; 2. Jasminka Bujanović, Ministarstvo obrazovanja, nauke, kulture i sporta Bihać, član Upravnog tijela; 3. Marko Nedić, Ministarstvo obrazovanja, nauke i kulture, Posavski kanton, član Upravnog tijela; 4. Munevera Selmanović, Ministarstvo obrazovanja, nauke, kulture i sporta Zeničkodobojskog kantona, član Upravnog tijela; 5. Stipo Nakić, Ministarstvo obrazovanja, nauke, kulture i sporta Srednjobosanskog kantona, član Upravnog tijela; 6. Meliha Alić, OŠ Ilije Jakovljevića, Hercegovačko-neretvanski kanton, Mostar, član Upravnog tijela; 7. Mario Mikulić, Ministarstvo prosvjete, znanosti, kulture i športa, Zapadnohercegovački kanton, član Upravnog tijela; 8. Sretko Žmukić, Ministarstvo obrazovanja i nauke, kantona Sarajevo, član Upravnog tijela;

9. Tomislav Buljan, Ministarstvo društvenih djelatnosti Kantona 10, član Upravnog tijela 10. Mersija Jahić, Ministarstvo obrazovanja, nauke, kulture i sporta Tuzlanskog kantona, član Upravnog tijela; 11. Hasnija Muratović, Prirodno-matematički fakultet Sarajevo, član Upravnog tijela; 12. Nadija Bandić, Federalno ministarstvo obrazovanja i nauke, član Upravnog tijela; 13. Viktorija Mira Merlo, spoljni saradnik Federalnog ministarstva obrazovanja i nauke, član Upravnog tijela. Koncepciju i nastavni plan devetogodišnje osnovne škole, kao i program razvoja osnovnog obrazovanja u Federaciji Bosne i Hercegovine, izradila je Stručna komisija za izradu prijedloga koncepcije i nastavnog plana devetogodišnje osnovne škole i izradu programa razvoja osnovnog obrazovanja u Federaciji Bosne i Hercegovine, na osnovu Rješenja, broj 05-38-1323/05 od 11. 4. 2005. godine, i to u sljedećem sastavu: 1. Marko Nedić, Ministarstvo obrazovanja, nauke i kulture, Posavski kanton, koordinator Upravnog tijela; 2. Jasminka Bujanović, Ministarstvo obrazovanja, nauke i kulture, Unsko-sanski kanton Bihać, član Upravnog tijela; 3. Ivo Jelušić, Srednja škola Pere Zečevića, Posavski kanton, Odžak, član Upravnog tijela; 4. Ediba Pozderović, Pedagoški zavod, Tuzla,Tuzlanski kanton, član Upravnog tijela; 5. Vahid Mulić, Pedagoški zavod, Zenica, Zeničko-dobojski kanton, član Upravnog tijela; 6. Ševala Vrpčić, OŠ „Fahro Baščelija” Goražde, Bosansko-podrinjski kanton, član Upravnog tijela; 7. Sulejman Ribo, Ministarstvo obrazovanja, nauke, kulture i sporta Srednjobosanski kanton – Travnik, član Upravnog tijela; 8. Marko Tokić, Pedagoški fakultet, Mostar, Hercegovačko-neretvanski kanton, član Upravnog tijela; 9. Ivan Tomas, OŠ A. B. Šimića Drinovci, Zapadnohercegovački kanton, član Upravnog tijela; 10. Safet Smajkić, Pedagoška akademija, Sarajevo, Kanton Sarajevo, član Upravnog tijela. Zadatak Stručne komisije je da rukovodi i koordinira poslovima za pripremu i izradu prijedloga koncepcije devetogodišnjeg odgoja i obrazovanja; daje prijedloge za izmjenu i dopunu koncepcije devetogodišnje osnovne škole i nastavnih planova i programa; prati rad drugih stručnih komisija, predlaže izmjene i dopune u nastavnom planu i programu; sarañuje sa federalnim ministarstvom obrazovanja i nauke i meñunarodnim organizacijama uključenim u reformu obrazovanja u BiH. Posao izrade nastavnih planova i programa po kojima se ostvaruje nastavni proces u Federaciji Bosne i Hercegovine radila je Komisija za izradu Okvirnog nastavnog plana i programa prve trijade u Federaciji BiH na osnovu Rješenja o formiranju Stručne komisije za izradu okvirnog nastavnog plana i programa, standarda i normativa za devetogodišnju osnovnu školu sa potkomisijama, 05-38-1219/05 od 7. 4. 2005. godine.

Članovi Stručne komisije: 1. Ekrem Hajrulahović, Ministarstvo obrazovanja, nauke, kulture i sporta Bihać, koordinator Stručne komisije; 2. Gabriela Bundalo, OŠ Pazar, Tuzla, član Stručne komisije i koordinator Potkomisije za matematiku; 3. Sabaheta Bijedić, Meñuopštinski pedagoški zavod, Mostar, član Stručne komisije i koordinator Potkomisije za muzičku kulturu, 4. Ivan Madžar, Pedagoški fakultet Sveučilišta u Mostaru, član Stručne komisije i koordinator Potkomisije za moju okolinu; 5. Fatima Prohić, Osnovna škola „Musa Ćazim Ćatić, Sarajevo, član Stručne komisije i koordinator Potkomisije za likovnu kulturu; 6. Zehra Hubijar, Pedagoška akademija, Sarajevo, član Stručne komisije i koordinator Potkomisije za maternji jezik i književnost; 7. Vojka Komljenović, Centar za odgoj i obrazovanje, edukaciju i rehabilitaciju mentalno retardirane djece „Vladimir Nazor“, Sarajevo, član Stručne komisije i koordinator Potkomisije za inkluzivno i specijalno obrazovanje; 8. Milica Bešević, Pedagoška akademija, Sarajevo, član Stručne komisije i koordinator Potkomisije za tjelesni i zdravstveni odgoj; 9. Nada Hrasnica, Pedagoška akademija Sarajevo, član Stručne komisije i koordinator Potkomisije za engleski jezik. Članovi Potkomisije za bosanski, hrvatski, srpski jezik i književnost: 1. Katica Krešić, Pedagoški fakultet Sveučilište u Mostaru; 2. Biljana Nikolić, OŠ „Novi Travnik” Novi Travnik; 3. Esma Kapetanović, OŠ „Novi grad” Tuzla. Članovi Potkomisije za matematiku: 1. Marinko Pejić, Pedagoška akademija Sarajevo; 2. Denis Lasić, Pedagoški fakultet Sveučilište Mostar; 3. Enisa Mehić, Pedagoški zavod, Zenica. Članovi Potkomisije za moju okolinu: 1. Sabira Mićanović, OŠ „Brčanska malta”, Tuzla; 2. Vahid Mulić, Pedagoški zavod, Zenica; 3. Jozo Ćurčić, OŠ Vladmira Nazora Odžak. Članovi Potkomisije za likovnu kulturu: 1. Tihomir Zovko, Pedagoški fakultet Sveučilište u Mostaru; 2. Ragib Lubovac, Pedagoška akademija Sarajevo; 3. Sadina Sijerčić, OŠ „Husein Efendija ðozo” Goražde. Članovi Potkomisije za muzičku kulturu: 1. Selma Ferović, Muzička akademija, Sarajevo; 2. Berislav Džaja, Muzička škola Livno; 3. Refik Hodžić, Umjetnička škola Bihać.

Članovi Potkomisije za tjelesni i zdravstveni odgoj: 1. Mladen Kvesić, Ministarstvo prosvjete, znanosti, kulture i sporta, Široki Brijeg; 2. Samra Salibašić-Akšamija, Osnovna škola Kovačići, Sarajevo; 3. Milica Bešević, Pedagoška akademija Sarajevo. Članovi Potkomisije za engleski jezik: 1. Sanja Hadžihajdić, Pedagoški zavod Zenica; 2. Dinko Jurić, Gimnazija Fra Dominika Mandića, Široki Brijeg; 3. Marina H. Avdić, Katolički školski centar, Tuzla. Članovi Potkomisije za inkluzivno i specijalno obrazovanje: 1. Šaćira Mešalić, Defektološki fakultet, Tuzla; 2. Sadeta Zečić, Zavod za specijalno obrazovanje i odgoj djece „Mjedenica” Sarajevo; 3. Biljana Pejić, Zavod za specijalno obrazovanje i odgoj djece „Mjedenica” Sarajevo; 4. Imšir Zubović, Centar za slušno oštećenu djecu Tuzla; 5. Milenko Kordić, Treća osnovna škola Mostar. Zadatak članova Stručne komisije i njenih potkomisija je bio da: - priprema i izrañuje modele okvirnog nastavnog plana i programa za prvi, drugi i treći razred devetogodišnje osnovne priprema i izrañuje modele okvirnog nastavnog plana i programa za prvi, drugi i treći razred devetogodišnje osnovne škole za djecu sa teškoćama u razvoju, koja se obrazuju u specijalnim odgojno-obrazovnim ustanovama; - ostvaruje saradnju sa drugim stručnim komisijama i daje prijedloge i sugestije u vezi sa definiranjem strategije prelaska na devetogodišnje obavezno osnovno obrazovanje i edukaciju nastavnika, pedagoga i direktora osnovne škole; - predlaže pedagoško-didaktičku literaturu za obuku nastavnika, pedagoga i direktora osnovne škole i sarañuje sa Federalnim ministarstvom obrazovanja i nauke i meñunarodnim organizacijama uključenim u reformu obrazovanja u BiH. Okvirni nastavni plan i program za 4. razred devetogodišnje osnovne škole je izradila Stručna komisija na osnovu Rješenja o obrazovanju Stručne komisije za izradu okvirnog nastavnog plana i programa, standarda i normativa za devetogodišnju osnovnu školu sa potkomisijama, 03-382933/06 od 29. 5. 2006. godine. Članovi stručne komisije su: 1. Jasminka Bujanović, Ministarstvo obrazovanja, nauke, kulture i sporta Bihać, koordinator Stručne komisije; 2. Hasnija Muratović, Prirodno-matematički fakultet, Sarajevo; 3. Sabaheta Bijedić, Meñuopštinski pedagoški zavod, Mostar, član Stručne komisije i koordinator Potkomisije za muzičku kulturu; 4. Gabrijela Bundalo, OŠ Pazar, Tuzla, član Stručne komisije i koordinator Potkomisije za matematiku;

5. Ivan Madžar, Pedagoški fakultet Sveučilišta u Mostaru, član Stručne komisije i koordinator Potkomisije za moju okolinu; 6. Fatima Prohić, Osnovna škola „Musa Ćazim Ćatić“, Sarajevo, član Stručne komisije i koordinator Potkomisije za likovnu kulturu; 7. Zehra Hubijar, Pedagoška akademija, Sarajevo, član Stručne komisije i koordinator Potkomisije za maternji jezik i književnost; 8. Vojka Komljenović, Centar za odgoj i obrazovanje, edukaciju i rehabilitaciju mentalno retardirane djece „Vladimir Nazor”, Sarajevo, član Stručne komisije i koordinator Potkomisije za inkluzivno i specijalno obrazovanje; 9. Milica Bešević, Pedagoška akademija, Sarajevo, član Stručne komisije i koordinator Potkomisije za tjelesni i zdravstveni odgoj; 10. Nada Hrasnica, Pedagoška akademija Sarajevo, član Stručne komisije i koordinator Potkomisije za engleski jezik. Članovi Potkomisije za izradu nastavnog plana devetogodišnje osnovne škole su: 1. Marko Nedić, Ministarstvo obrazovanja, nauke i kulture Posavskog kantona, Orašje; 2. Safet Smajkić, Pedagoška akademija, Sarajevo, Kanton Sarajevo; 3. Vahid Mulić, Pedagoški zavod, Zenica, Zeničko-dobojski kanton; 4. Sulejman Ribo, Ministarstvo obrazovanja, nauke, kulture i sporta, Srednjobosanski kanton, Travnik; 5. Ševala Vrpčić, OŠ „Fahro Baščelija” Goražde, Bosansko-podrinjski kanton; 6. Marko Tokić, Pedagoški fakultet, Mostar, Hercegovačko-neretvanski kanton; 7. Robert Onodi, Pedagoški zavod, Tuzla. Članovi Potkomisije za bosanski, hrvatski, srpski jezik i književnost: 1. Katica Krešić, Pedagoški fakultet Sveučilište u Mostaru; 2. Biljana Nikolić, OŠ „Novi Travnik” Novi Travnik; 3. Esma Kapetanović, OŠ „Novi grad” Tuzla; 4. Olga Lekić, OŠ „Jozo Gadžić-Čupo“, Stojkovići, Travnik. Članovi Potkomisije za matematiku: 1. Marinko Pejić, Pedagoška akademija Sarajevo; 2. Denis Lasić, Pedagoški fakultet Sveučilište Mostar; 3. Enisa Mehić, Pedagoški zavod, Zenica Članovi Potkomisije za moju okolinu: 1. Sabira Mićanović, OŠ „Brčanska malta”, Tuzla; 2. Vahid Mulić, Pedagoški zavod, Zenica; 3. Irena Damjanović, OŠ „Fra Ilije Starčevića“, Tolisa. Članovi Potkomisije za likovnu kulturu: 1. Tihomir Zovko, Pedagoški fakultet Sveučilišta u Mostaru; 2. Fikret Lukać, Pedagoški zavod Sarajevo; 3. Sadina Sijerčić, OŠ „Husein Efendija ðozo”, Goražde.

Članovi Potkomisije za muzičku kulturu: 1. Selma Ferović, Muzička akademija, Sarajevo; 2. Berislav Džaja, Muzička škola Livno; 3. Vesna Kečalović, Umjetnička škola Bihać. Članovi Potkomisije za tjelesni i zdravstveni odgoj: 1. Mladen Kvesić, Ministarstvo prosvjete, znanosti, kulture i sporta, Široki Brijeg; 2. Samra Salibašić-Akšamija, Osnovna škola Kovačići Sarajevo; 3. Milica Bešević, Pedagoška akademija Sarajevo. Članovi Potkomisije za engleski jezik: 1. Sanja Hadžihajdić, Pedagoški zavod Zenica; 2. Dinko Jurić, Gimnazija Fra Dominika Mandića, Široki Brijeg, 3. Marina H. Avdić, Katolički školski centar, Tuzla; 4. Esmeralda Iftić, prof., OŠ „Gornje Prekounje- Ripač“, Bihać. Članovi Potkomisije za njemački jezik: 1. Elvedina Bilajbegović, Srednja poljoprivredna škola „Sanus futurum“, Sanski Most; 2. Miloje ðurñević, Filozofski fakultet, Sarajevo; 3. Aldina Herić, Gimnazija „Meša Selimović“, Tuzla; 4. Memnuna Hasanica, Pedagoši fakultet, Zenica. Članovi Potkomisije za francuski jezik: 1. Vlado Sučić, Filozofski fakultet, Sarajevo; 2. Melisa Begović, Gimnazija, Zenica. Članovi Potkomisije za arapski jezik: 1. Mehmed Kudić, Medresa „Džemaludin Čaušević“, Cazin; 2. Esad Duraković, Filozofski fakultet, Sarajevo. Članovi Potkomisije za specijalno obrazovanje i inkluziju: 1. Šaćira Mešalić, Defektološki fakultet, Tuzla; 2. Sadeta Zečić, Zavod za specijalno obrazovanje i odgoj djece „Mjedenica”, Sarajevo; 3. Nevenka Veljović, Centar za slijepu i slabovidnu omladinu, Sarajevo; 4. Imšir Zubović, Centar za slušno oštećenu djecu Tuzla; 5. Milenko Kordić, Treća osnovna škola Mostar. Okvirni nastavni plan i program za 5. razred devetogodišnje osnovne škole je izradila Stručna komisija na osnovu Rješenja o obrazovanju Stručne komisije za izradu okvirnog nastavnog plana i programa, standarda i normativa za devetogodišnju osnovnu školu sa potkomisijama, 03-381343/07 od 16. 3. 2007. godine.

Članovi stručne komisije su: 1. Jasminka Bujanović, Ministarstvo obrazovanja, nauke, kulture i sporta Bihać, koordinator Stručne komisije i član Upravnog tijela; 2. Zehra Hubijar, Pedagoška akademija, Sarajevo; 3. Marinko Pejić, Pedagoška akademija, Sarajevo; 4. Iv ica Glibušić, Pedagoški fakultet Sveučilišta u Mostaru; 5. Vahid Mulić, Pedagoški zavod, Zenica; 6. Faiza Muštović, Pedagoška akademija, Sarajevo; 7. Željko Filipović, Pedagoška akademija, Sarajevo; 8. Selma Ferović, Muzička akademija, Sarajevo; 9. Milica Bešović, Pedagoška akademija, Sarajevo; 10. Nada Hrasnica, Pedagoška akademija, Sarajevo; 11. Zlata Maglajlija, Filozofski fakultet, Sarajevo; 12. Vasvija Ibrahimkadić, Prva gimnazija, Sarajevo; 13. Amir Dervišević, Filozofski fakultet, Sarajevo; 14. Vojka Komljenović, Centar za odgoj i obrazovanje, edukaciju i rehabilitaciju mentalno retardirane djece. Članovi Potkomisije za izradu nastavnog plana devetogodišnje osnovne škole su: 1. Marko Nedić, Ministarstvo obrazovanja, nauke i kulture Posavskog kantona, Orašje; 2. Safet Smajkić, Pedagoška akademija, Sarajevo, Kanton Sarajevo; 3. Vahid Mulić, Pedagoški zavod, Zenica, Zeničko-dobojski kanton; 4. Sulejman Ribo, Ministarstvo obrazovanja, nauke, kulture i sporta, Srednjobosanski kanton, Travnik; 5. Ševala Vrpčić, OŠ „Fahro Baščelija” Goražde, Bosansko-podrinjski kanton; 6. Robert Onodi, Pedagoški akademija, Tuzla. Članovi Potkomisije za bosanski, hrvatski, srpski jezik i književnost: 1. Zehra Hubijar – koordinator; 2. Katica Krešić – Pedagoški fakultet Sveučilišta u Mostaru; 3. Biljana Nikolić – OŠ „Novi Travnik” Novi Travnik; 4. Esma Kapetanović – OŠ „Novi grad” Tuzla; 5. Ivan Penava – OŠ „Ivan Brlić Mažuranić“, Humac, Ljubuški. Članovi Potkomisije za matematiku: 1. Marinko Pejić – koordinator; 2. Denis Lasić – Pedagoški fakultet Sveučilište Mostar; 3. Enisa Mehić – Pedagoški zavod, Zenica; 4. Jasna Lovrinović – OŠ „Novi Travnik“, Novi Travnik. Članovi Potkomisije za društvo: 1. Iv ica Glibušić – koordinator; 2. Miljenko Miloš – Zavod za školstvo, Mostar; 3. Zora Kudić – OŠ „Ivan Goran Kovačić“, Livno; 4. Slaven Ljubić – OŠ „Kočerin“, Široki Brijeg.

Članovi Potkomisije za prirodu: 1. Vahid Mulić – koordinator, 2. Mate Živković – Zavod za školstvo i Federalno ministarstvo obrazovanja i nauke, Mostar; 3. Marija ðukić – OŠ „Ruñer Bošković“, Donja Mahala; 4. Ankica Prskalo – OŠ „Silvije Strahimir Kranjčević“, Mostar. Članovi Potkomisije za kulturu življenja: 1. Faiza Muštović – koordinator, 2. Hajrija Cokoja – Pedagoški zavod Mostar, Mostar; 3. Subhija Kapić – „Druga osnovna škola“, Konjic; 4. Razija Hamzabegović – OŠ „Husino” Tuzla. Članovi Potkomisije za likovnu kulturu: 1. Željko Filipović – koordinator, 2. Fatima Prohić – OŠ „Musa Ćazim Ćatić”, Sarajevo; 3. Elvedin Drkenda – OŠ „Husein efendija ðozo”, Goražde. Članovi Potkomisije za muzičku kulturu: 1. Selma Ferović – koordinator; 2. Berislav Džaja – Muzička škola, Livno; 3. Vesna Kečalović – Umjetnička škola, Bihać; 4. Mirko Setkević – OŠ „Novi Grad”, Tuzla. Članovi Potkomisije za tjelesni i zdravstveni odgoj: 1. Milica Bešević – koordinator; 2. Samir Palić – OŠ „Jablanica“, Jablanica; 3. Miro Marić – Ministarstvo prosvjete, znanosti, kulture i sporta, Široki Brijeg. Članovi Potkomisije za engleski jezik: 1. Nada Hrasnica – koordinator; 2. Sanja Hadžihajdić – član, Pedagoški zavod Zenica; 3. Dinko Jurić – član, Gimnazija Fra Dominika Mandića, Široki Brijeg; 4. Marina H. Avdić – član, Katolički školski centar, Tuzla. Članovi Potkomisije za njemački jezik: 1. Zlata Maglajlija – koordinator, 2. Memnuna Hasanica – Pedagoši fakultet, Zenica 3. Enisa Mirvić – OŠ „Hasan Kaimija“, Sarajevo. Članovi Potkomisije za francuski jezik: 1. Vasvija Ibrahimkadić – koordinator; 2. Melisa Begović – Gimnazija, Zenica; 3. Anica Majić – OŠ „Tin Ujević“, Vitina, Ljubuški.

Članovi Potkomisije za arapski jezik: 1. Amir Dervišević – koordinator; 2. Mehmed Kudić – Medresa „Džemaludin Čaušević“, Cazin, Unsko-sanski kanton. Članovi Potkomisije za specijalno obrazovanje i inkluziju: 1. Vojka Komljenović – koordinator; 2. Mirela Duranović – Defektološki fakultet, Tuzla; 3. Sadeta Zečić – Zavod za specijalno obrazovanje i odgoj djece „Mjedenica” Sarajevo; 4. Nevenka Veljović – Centar za slijepu i slabovidnu omladinu, Sarajevo; 5. Imšir Zubović – Centar za slušno oštećenu djecu Tuzla; 6. Milenko Kordić – Treća osnovna škola Mostar. Okvirni nastavni plan i program za 6. razred devetogodišnje osnovne škole je izradila Stručna komisija za izradu okvirnog nastavnog plana i programa, standarda i normativa za devetogodišnju osnovnu školu sa potkomisijama. Rješenjem, broj: 08-02-3965/07 od 17. 7. 2007. godine imenuje se Stalna komisija Upravnog tijela za pripremu i izradu prijedloga strategije prelaska na devetogodišnje osnovno obrazovanje, a članovi su: 1. Alija Pirić, Filozofski fakultet, Sarajevo; 2. Jasminka Bujanović, Ministarstvo obrazovanja, nauke, kulture i sporta Bihać, koordinator Stručne komisije; 3. Marko Nedić, Ministarstvo prosvjete, kulture i športa, Posavski kanton; 4. Munevera Selmanović, Ministarstvo obrazovanja, nauke i kulture, Zenica; 5. Stipo Nakić, Ministarstvo obrazovanja, nauke, kulture i sporta/športa, Srednjobosanski kanton; 6. Meliha Alić, Ministarstvo prosvjete, znanosti, kulture i športa, Hercegovačko-neretvanski kanton; 7. Mario Mikulić, Ministarstvo prosvjete, znanosti, kulture i športa, Zapadno-hercegovački kanton; 8. Sretko Žmukić, Ministarstvo obrazovanja i nauke, Sarajevo; 9. Tomislav Buljan, Ministarstvo znanosti, prosvjete, kulture i športa, Kanton 10; 10. Mersija Jahić, Ministarstvo obrazovanja, nauke, kulture i sporta, Tuzlanski kanton; 11. Hasnija Muratović, Prirodno-matematički fakultet, Sarajevo; 12. Nadija Bandić, Federalno ministarstvo obrazovanja i nauke; 13. Viktorija Mira-Merlo, spoljni saradnik Federalnog ministarstva obrazovanja i nauke. Članovi stručne komisije su: 1. Jasminka Bujanović, Ministarstvo obrazovanja, nauke, kulture i sporta Bihać, koordinator Stručne komisije i član Upravnog tijela; 2. Muhidin Džanko, Filozofski fakultet, Sarajevo; 3. Selma Ferović, Muzička akademija, Sarajevo; 4. Enes Duvnjaković, Prirodno-matematički fakultet, Tuzla; 5. Željko Filipović, Pedagoška akademija, Sarajevo; 6. Enes Pelidija, Filozofski fakultet, Sarajevo;

Sarajevo. Avdo Voloder. Sarajevo. Članovi Potkomisije za matematiku: 1. srpski jezik i književnost: 1. Sarajevo. Sarajevo. Muhidin Džanko. 3. OŠ „Novi Travnik“. Prva osnovna škola. Mostar. Zlata Maglajlija. Članovi Potkomisije za bosanski. Pedagoški fakultet Sveučilišta u Mostaru. Muriz Spahić. Druga gimnazija. Pedagoški zavod. 12. Orašje. Sarajevo. 9. Sarajevo. Sarajevo. 3. Članovi Potkomisije za biologiju: 1. Pedagoški zavod Mostar. Miralem Marić. Aida Kovačević. Prirodno-matematički fakultet. Jasna Lovrinović.7. Filozofski fakultet. Tuzla. 2. 2. hrvatski. Članovi Potkomisije za geografiju: 1. Hajrija Cokoja. Prirodno-matematički fakultet. 2. Prirodno-matematički fakultet. Vasvija Ibrahimkadić. Samka Hadžihasanović-Mithat. Katica Krešić. Filozofski fakultet. 3. 2. Ivan Madžar. Sarajevo. Centar za odgoj i obrazovanje. Federalno ministarstvo obrazovanja i nauke. Novi Travnik. Filozofski fakultet. Tuzla. 17. Prva gimnazija. sekretar Komisije. Članovi Potkomisije za engleski jezik: 1. Donja Mahala. Sarajevo. 3. Federalno ministarstvo obrazovanja i nauke. Sarajevo. 3. Biljana Nikolić. 13. 8. Sarajevo. Enes Duvnjaković. Druga gimnazija. II Gimnazija. Avdić. 15. Fikreta Haračić. 14. Rifat Škrilj. Samka Hadžihasanović-Mithat. 10. 3. Marina H. operativna podrška Komisiji. OŠ „Sveti Franjo“. Pedagoški zavod – Zenica. Filozofski fakultet. 18. Pedagoški zavod. Enisa Mehić. Marija ðukić. Zavidovići. Dževahira Arslanagić. 2. Sveučilište u Mostaru. 2. Nadija Bandić. Vojka Komljenović. Prirodno-matematički fakultet. OŠ „Ruñer Bošković“. Maja ðuretić. Filozofski fakultet. Mostar. Enes Pelidija. Milan Cvijetinović. Dubravka Šoljan. Sarajevo. 16. Amir Dervišević. Pedagoška akademija. OŠ „Novi Travnik” Novi Travnik. edukaciju i rehabilitaciju mentalno retardirane djece. Mašinski fakultet. Milica Bešović. Sarajevo. Filozofski fakultet. 11. Članovi Potkomisije za historiju: 1. Jesenka Vasić-Pujo. Sarajevo. Sarajevo. .

Zenica. Mirela Duranović. Pedagoški zavod. Članovi Potkomisije za informatiku. OŠ „Musa Ćazim Ćatić”. Enes Šurković. Mašinski fakultet. Jablanica. Memnuna Hasanica. 3. Bihać. Avdo Voloder. Filozofski fakultet. Defektološki fakultet. 2. Medresa „Džemaludin Čaušević“. Sarajevo. 2. Članovi Potkomisije za specijalno obrazovanje i inkluziju: 1. Zenica. Zlata Maglajlija. 3. Muzička akademija.Članovi Potkomisije za njemački jezik: 1. Filozofski fakultet. Edin Hadžikadunić. Selma Ferović. 3. Pedagoška akademija. OŠ „Jablanica“. 2. Članovi Potkomisije za likovnu kulturu: 1. Centar za odgoj i rehabilitaciju mentalno retardirane djece. Članovi Potkomisije za tehničku kulturu: 1. Pedagoški zavod. Sarajevo. Pedagoški zavod. Sarajevo. Članovi Potkomisije za francuski jezik: 1. Robert Onodi. Sarajevo. Sarajevo. 2. Amir Dervišević. djece oboljele od autizma i cerebralne paralize „Vladimir Nazor“. Berislav Džaja. Cazin. Filozofski fakultet. Livno. Pedagoška akademija. Zenica. Prva gimnazija. Zenica. 3. Sarajevo. Katarina Petrović. Tuzla. 3. Fakultet sporta i tjelesnog odgoja. Sarajevo. Sarajevo. . 2. OŠ „Safvet beg Bašagić“. 1. Likovna akademija. Članovi Potkomisije za muzičku kulturu: 1. Vojka Komljenović. Milan Cvijetinović. Željko Filipović. Vesna Kečalović. Selma Babović. 3. 2. Članovi Potkomisije za tjelesni i zdravstveni odgoj: 1. Melisa Begović. Unsko-sanski kanton. Irfan Handukić. Član Potkomisije za arapski jezik: 1. Tuzla. Milica Bešević. Sarajevo. Sarajevo. Umjetnička škola. Druga gimnazija. 2. Mehmed Kudić. Tuzla. Sarajevo. Muris Hadžikadunić. Sarajevo. Vasvija Ibrahimkadić. 2. Pedagoški zavod. Gimnazija. Sarajevo. Muzička škola. Sarajevo. Fatima Prohić. 2. 3. Samir Palić. Lejla Dizdarević.

Sarajevo. 3. Prirodno-matematički fakultet. Enes Pelidija. Sarajevo. Milan Cvijetinović. Prirodno-matematički fakultet. kulture i sporta. 3. Vojka Komljenović. 13. Sarajevo. Ivan Madžar. 2. Imšir Zubović. 16. Filozofski fakultet. Sarajevo. Mostar. Zenica. osmi i deveti razred devetogodišnje osnovne škole izradila je Stručna komisija na osnovu Rješenja o obrazovanju Stručne komisije za izradu okvirnog nastavnog plana i programa. Vasvija Ibrahimkadić. 8. 17. nauke. Enes Duvnjaković. hrvatski. Zavod za specijalno obrazovanje i odgoj djece „Mjedenica” Sarajevo. . Centar za slijepu i slabovidnu omladinu. Zlata Maglajlija. Selma Ferović. Prva gimnazija. Milica Bešović. Treća osnovna škola Mostar. Sarajevo. 10. 4. 3. Muhidin Džanko. Katica Krešić. Ministarstvo obrazovanja. Članovi ove stručne komisije su: 1. 4. Amir Dervišević. 2. Sarajevo. Članovi potkomisija su: Članovi Potkomisije za bosanski. Sarajevo. 5. Centar za slušno oštećenu djecu Tuzla. 2. Sarajevo. koordinator. Sarajevo. Pedagoška akademija. Prirodno-matematički fakultet. 12. Enisa Mehić. Muzička akademija. Milenko Kordić. Prirodno-matematički fakultet. 6. Prirodno-matematički fakultet. Sarajevo. Tuzla. Meliha Zejnilagić-Hajrić. 6. 9. Sarajevo. Filozofski fakultet. Dubravkla Šoljan. Filozofski fakultet. Mašinski fakultet. godine.3. Pedagoški zavod. OŠ „Ilidža“. Okvirni nastavni plan i program za sedmi. 7. 18. OŠ „Novi Travnik” Novi Travnik. 5. Sarajevo. Dževahira Arslanagić. Sarajevo. Sadeta Zečić. Hasnija Muratović. standarda i normativa za devetogodišnju osnovnu školu sa potkomisijama. edukaciju i rehabilitaciju mentalno retardirane djece. Enes Duvnjaković. 14. srpski jezik i književnost: 1. 04-38-4551/08 od 1. Članovi Potkomisije za matematiku: 1. Jasminka Bujanović. Darija Burić. 2008. Sarajevo. Sarajevo. 4. 15. Nevenka Veljović. Avdo Voloder. Bihać. Muhidin Džanko. Pedagoški fakultet Sveučilišta u Mostaru. Filozofski fakultet. Likovna akademija. 11. koordinator. Filozofski fakultet. Centar za odgoj i obrazovanje. Irfan Handukić. Tuzla. Filozofski fakultet. Biljana Nikolić.

3. Mostar. Zenica. Pedagoška akademija. 2. OŠ „Ruñer Bošković“. Melisa Begović. koordinator. 2. Druga gimnazija. Memnuna Hasanica. Zavidovići. Avdić. Gimnazija. Pedagoški zavod. OŠ „Sveti Franjo“. Bihać. Medresa „Džemaludin Čaušević“. Vasvija Ibrahimkadić. Umjetnička škola. Dževahira Arslanagić. Fatima Prohić. 2. 3. Livno. Katarina Petrović. Članovi Potkomisije za engleski jezik: 1. Ivan Madžar. Berislav Džaja. Zlata Maglajlija. Dubravka Šoljan. 2. koordinator. Jesenka Vasić-Pujo. Članovi Potkomisije za njemački jezik: 1. Miralem Marić. Maja ðuretić. Samka Hadžihasanović-Mithat. Unsko-sanski kanton. 2. Članovi Potkomisije za muzičku kulturu: 1. 2. 3. . Aida Kovačević. Druga gimnazija. 3. koordinator. Članovi Potkomisije za biologiju: 1. Zenica. Prva osnovna škola. 2. 2. Vesna Kečalović. Mehmed Kudić. 3. Mostar. 3. Srednja škola „Fra Slavko Barbarić“. koordinator. Pedagoški zavod. Marina H. Cazin. OŠ „Musa Ćazim Ćatić”. koordinator. 2. Orašje. Željko Filipović. Tuzla. koordinator. Sarajevo. Članovi Potkomisije za likovnu kulturu: 1. Sarajevo. koordinator. Selma Babović. Član Potkomisije za arapski jezik: 1. Sarajevo. Članovi Potkomisije za francuski jezik: 1. Enes Pelidija. Donja Mahala. Selma Ferović. 3. 3. Irfan Handukić. Druga gimnazija. Članovi Potkomisije za geografiju: 1. koordinator. Marija ðukić.Članovi Potkomisije za historiju: 1. Muzička škola. Sarajevo. Hajrija Cokoja. koordinator. Pedagoški zavod. Pedagoški zavod Mostar. Mostar. Amir Dervišević. Sarajevo.

Tuzla. Članovi Potkomisije za hemiju: 1. 3. koordinator. Nevenka Veljović. 3. Centar za slušno oštećenu djecu Tuzla. Edin Hadžikadunić. 6. Šemso Maslić. Šesta osnovna škola. koordinator. Lejla Dizdarević. Pedagoški zavod. OŠ „Safvet beg Bašagić“. Jablanica. .Članovi Potkomisije za tjelesni i zdravstveni odgoj: 1. Centar za slijepu i slabovidnu omladinu. Avdo Voloder. Gračanica. Samir Palić. Defektološki fakultet. Pedagoški zavod. Tuzla. 3. Fakultet sporta i tjelesnog odgoja. Safija Džiber. Sarajevo. 5. Vojka Komljenović. koordinator. OŠ „Gračanica“. Imšir Zubović. Stana Rotim. Sarajevo. Pedagoški zavod. 3. 2. Treća osnovna škola Mostar. 2. Milenko Kordić. OŠ „Jablanica“. Hasnija Muratović. Medicinska škola. 4. 2. koordinator. Članovi Potkomisije za fiziku: 1. 3. 2. Prirodno-matematički fakultet. Sarajevo. 3. koordinator. Članovi Potkomisije za specijalno obrazovanje i inkluziju: 1. Robert Onodi. Zenica. Milica Bešević. Zavod za specijalno obrazovanje i odgoj djece „Mjedenica” Sarajevo. Muris Hadžikadunić. Milan Cvijetinović. Mostar. Meliha Zejnilagić-Hajrić. Članovi Potkomisije za informatiku: 1. 2. Zenica. Članovi Potkomisije za tehničku kulturu: 1. Sadeta Zečić. Nada Gabela. koordinator. Mostar. Sarajevo. Mirela Duranović. Enes Šurković. 2.

poboljšanje kvaliteta komunikacije meñu svim učesnicima odgojno-obrazovnog procesa. kognitivne.UVOD Reforma sistema odgoja i obrazovanja u Bosni i Hercegovini zahtijeva promjene u svim važnim segmentima tog sistema: promjenu nastavnih planova. Spomenute promjene su neminovne. godini. promjenu metoda rada u nastavnom i vannastavnom radu. Nužno je naći mjeru izmeñu novog i onog što je već dobilo pozitivnu potvrdu u školama. ili će od početka pridobiti za saradnju i motivirati da svi učesnici reforme i sami prihvate promjene s ciljem da mijenjaju odgojno-obrazovni proces. dobrobit zajednice. vrijedne elemente ukupnog pedagoškog nasljeña. Ne može biti riječi o prilagoñavanju ranijih programa.. izazvati otpore. Sama činjenica da šestogodišnje dijete postaje školskim obveznikom za sobom povlači promjenu svih važnih segmenata odgojno-obrazovnog procesa. U Bosni i Hercegovini prelazi se na devetogodišnje obavezno osnovno obrazovanje u skladu sa iskustvima kvalitetne pedagoške prakse u zemljama Evrope i svijeta. nudi prije svega savremene programske ciljeve i sadržaje učenja svih nastavnih predmeta koji su prilagoñeni interesima. . Reforma prati ovu generaciju. Nastavni plan i program za devetogodišnju osnovnu školu. meñu nastavnicima. dezorijentirati. te je prilika da se lagano i sistematično uvode promjene posredstvom priprema onih koji će te promjene realizirati. Treba sačuvati naša dosadašnja pozitivna pedagoška iskustva. jer se svijet u kojem će živjeti djeca mijenja četiri puta brže od naših škola. s posebnim naglaskom da mnogo djece nije obuhvaćeno predškolskim odgojem pa im škola postaje prvo mjesto šire društvene socijalizacije. potrebama i sposobnostima djece u osnovnoj školi. a koje poboljšavaju kvalitet sistema odgoja i obrazovanja. potrebno je mnogo obazrivosti i postupnosti u uvoñenju promjena. U dijelu Federacije Bosne i Hercegovine taj prelazak je počeo školske 2004/2005. emocionalne i duhovne sposobnosti. te veća demokratizacija i humanizacija našeg obrazovnog sistema općenito. roditeljima. To su novi sadržaji prilagoñeni karakteristikama šestogodišnjeg djeteta. usmjeravanje pažnje na sadržaje koji su važni u temeljnom obrazovanju (kao priprema za život i osnova za nastavak školovanja u srednjoj školi). Reforma u prvi plan stavlja dječiju dobrobit. koji neće izazvati poremećaje u školama. imajući u vidu njihove tjelesne. humaniziranje škole i razvijanje senzibiliteta u pristupima djetetu. Izabrali smo pristup koji osigurava realizaciju potrebnih priprema za uvoñenje promjena. S obzirom na činjenicu da je svaka reforma dugotrajan proces. Prije svega valja procijeniti šta će svaki korak u reformi izazvati u školi. djecom. ali i utiču na kvalitet življenja. Promjene u sistemu odgoja i obrazovanja prilika su da se otklone uočene slabosti postojeće osnovne škole i stvori temelj za njenu modernizaciju i poboljšanje kvalitete. a to znači da smo krenuli od uvoñenja promjena na samom početku školovanja i u prvoj godini samo u prvom razredu. osmišljeniji izbor sadržaja programa. godine kada je devetogodišnje osnovno obrazovanje uvedeno u cijeloj Federaciji Bosne i Hercegovine. Treba imati na umu ukupne efekte promjena: da li će zbuniti. Već je naglašeno da smo se opredijelili za pristup koji podrazumijeva oprez i obazrivost jer je nedopustivo eksperimentisati na djeci koja su najdragocjeniji resurs svake zemlje. a proces je okončan školske 2009/2010. preuzimanju ili bilo kakvim drugim vidovima improvizacije. U svemu je važno imati kriterij selektivnosti s obzirom na već evidentne spoznaje da su se neki modeli organizacije nastavnog rada pokazali uspješnijim i prihvatljivijim od drugih modela. To znači da se promjene odnose na generaciju upisanih učenika u školskoj 2004/2005. ali i prihvatiti ideje iz svijeta.

• Orijentacija na ishode odgoja i obrazovanja. −promjena atmosfere u učionici. Djelotvorna promjena iziskuje vremena.učenik. • Ubrzano napredovanje učenika. −uključivanje roditelja. a fokus promjena je slijedeći: −individualizacija i bavljenje kompletnim djetetom. • Jednakost i pravičnost u obrazovanju. Za uspješan proces promjena nužne su slijedeće pretpostavke: • Promjena od vrha prema dnu.5 godina). lokalne zajednice. a ne za petnaestogodišnjake. • Decentralizacija. od I-IX razreda. afektivnog. • Demokratizacija i depolitizacija obrazovanja. • Promjene malo kad uključuju samo jednu inovaciju (ono što želite promijeniti tako je usañeno u sistem interaktivnih djelovanja da će. koncept je zasnovan na slijedećem: • Pravo sve djece na osnovno obrazovanje u skladu sa Konvencijom o dječjim pravima. • Naučna utemeljenost obrazovanja kao doživotnog procesa (cjeloživotno učenje). −izrada novog nastavnog plana i programa. uvažavanje individualnih karakteristika i različitosti. polazak u školu sa 6 godina. • Obaveznost i besplatnost osnovne škole. −savremene metode nastave. centraliziranog pristupa). promijenite li jednu stvar. • Osnovna škola je obavezna i neselektivna za svu djecu bez obzira na razlike u sposobnostima. Promjene koje donosi reforma osnovne škole Razumijevanje procesa promjena u osnovnoj školi prva je i osnovna pretpostavka ljudske sklonosti prema tim promjenama. • Novi nastavni plan i program za sve razrede. • Naglašenije afirmiranje novih i fleksibilnijih metoda učenja koje mijenjaju poziciju učenika u nastavi. −institucionalne i sistemske promjene. • Cjelovitost razvoja individue: kognitivnog. • Sloboda. vjerojatno doći do drugih promjena). • Temeljna znanja i vještine su u funkciji globalnog razvoja i globalnih interesa. . • Jačanje odgojne funkcije osnovne škole. i od dna prema vrhu (izaziva više angažmana i trajnija je od autokratskog. otvorenost ka promjenama bitan je preduvjet uspjeha bilo koje promjene. solidarnost i kompetencija u razvoju pojedinca. • Aktivno učešće lokalne sredine u radu škole (roditelja. • Deveta godina školovanja uvodi se za šestogodišnjake. −promjena odnosa nastavnik . stoga je upornost nužna (čak i promjene umjerenog obima mogu trajati tri-pet godina). Spremnost.PRISTUP KONCEPCIJI DEVETOGODIŠNJEG OSNOVNOG OBRAZOVANJA Osnovni principi Koncepcije U skladu sa iskustvima evropskih zemalja i postignuća pedagoških nauka. • Inkluzivno obrazovanje posmatrano mnogo šire kao proces uklanjanja prepreka u učenju i učešću za sve učenike. • Usklañenost sa modernim koncepcijama osnovne škole i kompatibilnost standarda u obrazovanju sa zemljama Evropske unije. autonomija i odgovornost. • Općeobrazovnost i cjelovitost znanja. • Osnovna škola traje devet godina (a ne osam). udruženja). psihomotornog i voljnog. te se u tom smislu fokus promjena stavlja na sljedeće: • Upis u školu djece mlañe hronološke dobi (sa 5.

Posjedovanje ličnih vještina (mogućnost donošenja odluka. kao i zajednice u kojoj škola djeluje. Plan i program nastavnih predmeta sadrži slijedeće elemente: • Uloga i značaj nastavnog predmeta. Sposobnost pozitivne komunikacije. mentalnoj. Novom koncepcijom treba sačuvati pozitivno iskustvo i tradiciju postojeće organizacije škole. Devetogodišnja osnovna škola osigurat će temeljna znanja i vještine za uspješan nastavak školovanja u srednjoj školi. human odnos prema svakom živom biću. likovnu i muzičku pismenost i sposobnost pojedinca da zna napraviti izbor u skladu s kriterijima lijepog u svim sadržajima. • Smjernice za praćenje napredovanja učenika. U skladu s Koncepcijom devetogodišnjeg obaveznog odgoja i obrazovanja. Razlike na nivou postignuća na početku i na kraju devetogodišnjeg odgoja i obrazovanja. procjenjivanje nivoa postignuća.lokalne komponente. Zajednička jezgra . odgojno-obrazovni ciljevi. Ovladavanje osnovnim znanjima dva strana jezika. Ishodi i kompetencije odgoja i obrazovanja • • • • Učenička pismenost u širem smislu riječi (čitanje i pisanje. koliko utiče na atmosferu mira i tolerancije u zajednici). ovisit će kojom brzinom će teći uspostavljeni proces promjene škole i proces obrazovanja. briga o vlastitom zdravlju i zdravlju drugih.). • • • • Svemu treba dodati estetsku dimenziju. a to su nastavnici. numerička i informatička pismenost. bez obzira na veliku raznolikost kod svih je zajedničko da imaju znatne potencijale i mogućnosti ranog učenja. rezultati u kulturi i kulturnom nasljeñu. tehnička ostvarenja.zajedničke jezgre i posebnog dijela . pojmovi koji daju identitet nastavnom predmetu. sposobnost uspješnog nošenja s teškoćama u životu. Zajednička jezgra Zajednička jezgra su sadržaji pojedinih nastavnih predmeta bez kojih predmet ne može postojati (primjereni uzrastu učenika). nastavni planovi i programi kantona sastoje se od općeg dijela . običaji). • Objašnjenja i didaktičko-metodičke napomene. te didaktičko-metodičkih i pedagoško-psiholoških sadržaja u edukaciji nastavnika.• • • Povećana saradnja škole. Ovi potencijali se najbolje mogu iskoristiti spuštanjem granice upisa u osnovnu školu. koliko zastupa jednakost i pravdu. • Cilj izučavanja. naučna. medijska kultura). Zato je itekako važno pitanje kako nastavnici razumiju devetogodišnje obavezno osnovno školovanje. socijalnoj i emocionalnoj razvijenosti. • Indikatori uspješnosti.Populacija šestogodišnjaka je izuzetno heterogena (individualne razlike u tjelesnoj. • Sadržaji. Visokoškolsko obrazovanje za sve profile nastavnika će raditi na uspostavljanju balansa u zastupljenosti stručnih. Sposobnost kritičkog mišljenja i uspješnog rješavanja problema. nastavnika i svih zaposlenih. Spremnost učenika za prihvatanje uloge odgovornog grañanina (koliko cijeni kulturu i običaje drugih ljudi. različita iskustva i predznanja itd. No. Tu su i sadržaji koji osiguravaju kvalitetnu i korektnu informaciju o onima koji su pored nas i sa nama (umjetnička. Od onih koji će nositi te promjene. Jasna predstava o značaju nauke i tehnologije u savremenom životu. a unaprijediti njene najslabije tačke. razvijenost pozitivnih navika. • Očekivani rezultati učenja.

Odreñeni su indikatori uspješnosti za svaki predmet. kao i plan rada. . kao i praćenja i ocjenjivanja učenika. općinama i kantonima da razviju vlastite programe. Važno je istaći da se pri odabiru sadržaja. oblastima i temama. ishodi učenja svakog nastavnog predmeta. Individualno prilagoñeni program. a ne samo na identificiranju problema ili smetnji. razvijaju se prilagoñeni programi. općenito vodilo računa da oni budu što više uporedivi i kompatibilni sa sadržajima učenja u zemljama evropske zajednice na tom nivou obrazovanja. samokontroli) svakog pojedinog učenika. Odreñeni su opći ishodi učenja u osnovnoj školi i u okviru toga. odnosno učenike koji nailaze na prepreke u učenju i učešću. kao i drugim važnim osobinama (kvalitetu pažnje. Za izradu nastavnog plana i programa korištena je sljedeća metodologija: Sadržajna i vremenska raspodjela programskih sadržaja po pojedinim nastavnim predmetima. motivaciji. emocionalnoj i socijalnoj zrelosti. Date su smjernice za organizaciju nastave i strategije učenja. Lokalna komponenta Ovaj dio programa daje mogućnost školama.osigurava transparentnost unutar školskog sistema u različitim dijelovima u Bosni i Hercegovini i Federaciji Bosne i Hercegovine. razvijaju zajedno nastavnik i stručni tim za podršku učenika sa posebnim potrebama na nivou škole uz učešće roditelja. istrajnosti u radu. birajući sadržaje i područja učenja koji su specifični za lokalnu zajednicu. Pri tome se prevashodno vodi računa o potencijalima učenika i mogućnostima za razvoj. iskustvom. Rad sa učenicima sa posebnim obrazovnim potrebama Za učenike sa posebnim obrazovnim potrebama. Prilagoñavanje podrazumijeva modifikaciju programa redovne nastave u skladu sa sposobnostima.

dopunske/dodatne programe. odjeljensku zajednicu. eventualno neki novi predmet (izborni. fakultativni) odredit će se na kantonalnom nivou. . u skladu s mogućnostima o kojima je riječ u Koncepciji.MODEL OKVIRNOG NASTAVNOG PLANA ZA DEVETOGODIŠNJU OSNOVNU ŠKOLU Obrazovne oblasti i programi Jezici Zastupljenost nastavnih časova sedmično po trijadama I trijada I II 4 3 3 2 2 2 16 III 4 2 3 3 2 2 2 18 II trijada IV 5 3 3 4 2 2 2 21 V 5 3 1 2 4 2 1 1 1 2 22 VI 5 2 2 1 4 1 2 1 2 1 1 2 24 III trijada VII VIII 4 2 2 2 4 2 2 1 1 2 1 1 2 26 4 2 2 1 4 1 1 2 2 2 1 1 2 25 IX 4 2 2 2 4 2 1 2 2 1 1 1 2 26 38 16 8 11 1 2 6 32 2 6 6 5 4 1 5 4 13 13 18 191 Predmeti obavezni / izborni Ukupno nastave B/H/S jezik i 3 književnost Prvi strani jezik Drugi strani jezik Moja okolina 2 Društvene Društvo nauke Kultura življenja Historija/povijest Matematika 2 Priroda Prirodne nauke i Biologija matematika Geografija/zemljopis Fizika Hemija/kemija Tehnika i Osnove tehnike informatičke Tehnička kultura tehnologije Informatika Likovna kultura 2 Umjetnosti Muzička/glazbena 2 kultura Tjelesni i Tjelesni i zdravstveni 2 zdravstveni odgoj odgoj Ukupno redovna nastava 13 Izborni Vjeronauka/vjeronauk predmet Napomena: Broj nastavnih časova za vjeronauku. vannastavne aktivnosti.

OKVIRNI NASTAVNI PLAN I PROGRAM za prvi razred devetogodišnje osnovne škole .

fakultativni predmeti SEDMIČNI BROJ NASTAVNIH ČASOVA 3 2 2 2 2 2 13 GODIŠNJI BROJ NASTAVNIH ČASO VA 102 68 68 68 68 68 442 Napomena: Broj nastavnih časova za vjeronauku. 6. . eventualno neki novi predmet (izborni. srpski jezik i književnost Matematika Moja okolina Muzička kultura Likovna kultura Tjelesni i zdravstveni odgoj UKUP NO: Izborni. u skladu s mogućnostima o kojima je riječ u Koncepciji. dopunske/dodatne programe. OBAVEZNI NASTAVNI PREDMETI Bosanski. hrvatski. vannastavne aktivnosti. fakultativni) odredit će se na lokalnom nivou.OKVIRNI NASTAVNI PLAN ZA PRVI RAZRED DEVETOGODIŠNJE OSNOVNE ŠKOLE REDNI BROJ 1. odjeljensku zajednicu. 5. 2. 4. 3.

razumijevanje. Usavršavanje tehnike pisanja. Usavršavanje tehnike i logike čitanja u okviru latiničnog pisma. IV Korektno samostalno čitanje tekstova štampanih latinicom. uvoñenje elemenata izražajnosti. Dalji rad na svim aspektima i kvalitetima čitanja tekstova štampanih ćiriličnim pismom. Usavršavanje tehnike i logike čitanja. . Usvajanje pisanih slova ćirilice. hrvatski. srpski jezik i književnost (102 nastavna časa) Globalne naznake dinamike usvajanja elementarne pismenosti Radi orijentacije u kreiranju sadržaja nastavnih programa svih nastavnih predmeta ponuñen je raspored usvajanja sadržaja jednog i drugog pisma. Korektno samostalno čitanje tekstova štampanih latiničnim pismom.Bosanski. Priprema za usvajanje štampanih slova latinice Drugo polugodište I RAZRED Usvajanje velikih i malih štampanih slova. II Vježbe čitanja (pravilnost. vježbe iščitavanja i čitanja (pravilnost čitanja i razumijevanje). ščitavanje i čitanje (pravilnost i razumijevanje pročitanog). Vježbe izražajnog i stvaralačkog čitanja i izražavanja u okviru latiničnog pisma. brzina). III Usvajanje štampanih slova ćirilice. Prvo polugodište Razvoj govora. Usavršavanje tehnike čitanja u okviru ćiriličnog pisma.

izbor sadržaja koji poticajno djeluju na govorni razvoj. korektno vladanje rečenicom. prisustvo govornih smetnji i poremećaja. komunikacijsku funkciju. sadržajnom i kompozicijskom smislu. Jezik ima obrazovnu. Nastavu čitanja i pisanja nužno je posmatrati u kontekstu ukupnog napredovanja učenika i posvećivati joj onoliko pažnje koliko stvarno utiče na osvješćivanje smisla stalnog učenja. Ima posebno naglašenu informativnu i komunikativnu vrijednost jer je zajednički za ljude koji žive u odreñenoj zajednici. zaključivanje. srpski jezik i književnost kao nastavni predmet je sistem jezičnog i književnog znanja. Samo pismen čovjek može djelovati efikasno. pojmovnu distinkciju. stilskom. punoćom i mudrošću. Govor je u osnovi komunikacije i ukupnog učenja. Važno je znati da nastava maternjeg jezika daje temeljna znanja iz jezika i književnosti. sadržaje usmenog i pismenog izražavanja. odgojnu. razvijamo gramatičko-pravopisne aspekte i uvodimo ih u različite oblike usmenog i pismenog izražavanja. diferencijacije. . A program nastave književnosti sadrži književna djela. radošću. Brojni su činioci koji utiču na kultivisanje govora: nivo govorne razvijenosti (kvalitet diskriminacije glasova i artikulacije. ali je i moćno sredstvo djelovanja na pojedinca. A neuspjeh obeshrabruje i raña nove neuspjehe. razvijenost i bogatstvo rječnika). razvijenost individualnih programa. funkcionalnu. Bosanski. Govor je aktivnost komunikacije pomoću jezika. kvalitet govora u razredu i ukupnom okruženju. Čitanje i učenje su u osnovi komunikacije i sami su komunikacija. Ta znanja utiču na uspjeh u učenju i drugih nastavnih predmeta. Čitanje je sredstvo i metoda učenja. izvanškolsko čitanje. Posredstvom programskih sadržaja ovog nastavnog predmeta razvijamo jezično osjećanje učenika. Na funkcionalnom nivou jezik i govor utiču na psihološke i lingvističke sposobnosti: zapažanje i imenovanje bitnih elemenata. Program nastave jezika uključuje sadržaje nastave gramatike. Razvoj dječijih govornih sposobnosti moguće je posmatrati u kontekstu usvajanja jezika. hrvatski. pravogovora i pravopisa.ULOGA I ZNAČAJ Jezik je važan činilac u razvoju svakog ljudskog bića. grupe i zajednicu u cjelini. Ako dijete ima problema sa čitanjem – sigurno će se to odraziti na njegova postignuća u svim nastavnim predmetima. temeljnu pismenost u gramatičko-pravopisnom. živjeti sa svrhom. U prvom razredu bavimo se govorom djeteta i dalje radimo na razvijanju pojedinih kvaliteta usmenog govora. mogućnost poreñenja. osnove teorije književnosti i samostalno. uopštavanje.

ja s drugima i drugi sa mnom Rad u paru Kooperatvni rad Frontalni rad Individualni rad Individualizirani rad Igraonice – maštaonice Igraonice . plastelin . posebno u jeziku i književnosti) ljepoti kazivanja (usmena i pisana forma) vlastitom napredovanju kreativnom izrazu potrebi učenja o načinima učenja prema poboljšanju kvaliteta komunikacije govorom istraživanju. traženju kreativnijih rješenja P SIHOMOTORIČKO PODRUČJE rukovanje priborom za pisanje i crtanje položaj tijela pri čitanju i pisanju koordinacija pokreta šake i prstiju i pokreta očiju gipkost pokreta i estetika rukopisa brzina i tačnost u prepoznavanju oblika. osjećam. a nešto nije lijepo u sadržaju. postupku riječ . u radu s djecom sa posebnim potrebama u individualnom programu) Oblici jezičke/jezične i socijalne komunikacije Rad u grupi. a šta vidim ? (glasovi i zvukovi. riječi i djela/ nadzor nad govorom i ponašanjem disciplina odgovornost marljivost poštenje istinoljublje pravdoljublje Interesi usmjereni prema: knjizi i znanju (čitanju i sadržajima koje nudi knjiga) lijepom u svim sadržajima.pričaonice Individualni programi u učionici za sve Komunikacijski postupci Slušanje govora i čitanja Slušamo glaso ve u prirodi i oponašamo Slušam. crtežom.rečenica poznavanje štampanih slova latinice ovo je priča ovo je pjesma lik u priči ovo je dobro a o vo nije dobro ponašanje zato što…. pamtim i znam Slušam. dodir mi kaže. doživljavam i izražavam riječima Slušam i izražavam pokretom Razgovor Imitacija Igranje uloga Pričanje Prepričavanje opis (perceptivni i doživljajni nivo). prvo. vrijednosti život je vrijednost znanje je važno pismenost je važna za pojedinca i zajednicu (čitanje mi je potrebno da bih mogao učiti iz knjiga. sastavljanje plana sposobnost zaključivanja sposobnost evaluacije i samoevaluacije AF EKTIVNO PODRUČJE Stavovi. bića. to mi liči na… igra kao situacija. šta treba zapamtiti zašto je nešto lijepo. postupak i sredstvo Nastavna sredstva Slike predmeta. izrezujem iz novina Specifične metode i postupci Glasovna analitičko sintetička metoda Globalna metoda Kombinovana metoda Grupna obrada slova Monografska obrada slova (povremeno: u usvajanju slova složenije grafičke strukture.slog riječ .drugo. kretnjom mimika. predaha nakon usvajanja više od 15 slova. pojava Slike dogañaja Crteži Niz slika koje predstavljaju dogañaj Ilustrirana razredna slovarica Razredna slo varica bez ilustracija Individualne slovarice Aplikacije Slogovnice Kartoni riječi Filmovi Glina.struktura boja klasifikacija slova. gest. pantomima neverbalna komunikacija u funkciji poruke pravim slo va od plastelina. a pisanje da bih kazao šta mislim u pisanoj formi) i iskustvo je važno u učenju priroda je otvorena knjiga iz koje mogu učiti vrline ispravnog ponašanja /sklad misli.O D G O J N O-O B R A Z O V N I C I LJ E V I U I R A Z R E D U SPOZNAJNO PODRUČJE Znanja šta čujem..glas riječ . ovo govori pisac.radionice Igraonice . predmeti i bića) slovo . gline. slogova riječi čujem – pišem poručujem simbolom. a ovo lik iz priče Vještine i sposobnosti sposobnost pravilnog i smislenog govora sposobnost pravilnog i jasnog izražavanja sposobnost posmatranja i zapažanja bitnih elemenata sposobnost analize i sinteze sposobnost klasifikacije elemenata praćenje toka dogañaja u priči uočavanje važnih pojedinosti uočavanje likova i njiho vih osobina sposobnost zamišljanja situacija i ponašanja sposobnost pravilnog i jasnog izražavanja uočavanje slijeda.značenje izbor riječi i rečenica prihvatljivo neprihvatljivo u govoru.

slušao sam i «vidim». Priprema za usvajanje štampanih slova. brzalica). uzvičnim i izjavnim rečenicama te sa pisanjem riječce “li”). rekreativni razgovor. Riječi (duže i kraće. ščitavanja i čitanja. Razmišljanje o značenjima riječi. Stvaranje priče naizmjeničnim učešćem nastavnika i učenika. pozvao bih u priču. noć. cvijet.rečenica (rečenica ima dvije riječi. ritma). Ja sam voditelj i upoznaću vas. neverbalna komunikacija (gest. Rečenice (zamjenjujemo riječ u rečenici. svjesne (namjerne) imitacije. Grigor Vitez: Gitara jesenjeg vjetra. u dikciji (Novo ime za dan. Ščitavanje i . mikrofon je moj i reći ću nešto lijepo o mom drugu. jezičnom/jezičnom. zagonetki. olovku. uzvične i izjavne rečenice i pisanje riječce “li” (učenici se samo pojmovno trebaju upoznati sa upitnim. Bosiljka Letić – Fabri: Jesen Filmske priče za djecu . Upitne. tri ili više riječi). teksta.PROGRAMSKI SADRŽAJI Jezičko/jezično izražavanje (slušanje. a da rečenica ne promijeni smisao). čitanja. Vježbe tipa: Tišina mi je rekla.uspjeha u samostalnom sastavljanju rečenica. mimika. Razvijanje jezičkog/jezičnog osjećaja djece posredstvom spontane (nenamjerne) imitacije. Nasiha Kapidžić-Hadžić: Lutke u školi. razvoj jezičnog stvaralaštva (pričanje. pripovijedanja. pantomima u komunikaciji i igranju uloga). Bogaćenje rječnika. emotivnom i kreativnom razvoju: sadržaji posredne i neposredne stvarnosti. Luko Paljetak: Gramatička česma. smijeha. drugarici). Predmet – slika – riječ Riječ – glas. Transformacija smislenog iskaza u besmisleni iskaz i obrnuto. razgovor. Želim da). Riječ i promjena konteksta. iskazu. nonsensnih iskaza i nonsensnih književnih tekstova. broj glasova). zapamtio-ilustriram). Narodna priča: Zekina kućica. Poželim da vjetar odnese zauvijek. GvidoTartalja: Kratkotrajna škola. prepoznavanje elemenata vedrine. stvaralačke primjene (prepoznavanje i oponašanje glasova i zvukova. Razvijanje spontanosti govora (memorisanje i reprodukcija stihova. Riječ . Vježbe diskriminacije glasova. Poticanje i razvijanje stvaralačke mašte i stvaralačkog mišljenja radi praćenja napredovanja u govoru. slika dogañaja kao podsticaj. Uočavanje značenja riječi. knjigu. Zehra Hubijar: Zeko i djeca. uspostavljanje logike u iskazima. teksta. Da sam vjetar. Glasovna analiza riječi (glas na početku. Priča ne počinje tako. Sjedimo u krugu. Nije to rekao. Vježbe stvaralačkog slušanja (izbacio bih iz priče. na kraju i u sredini riječi). Predvježbe za usvajanje velikih i malih štampanih slova latinice. zapažanje osobina. dramatizacija. opis. Usvajanje štampanih slova latinice (veliko i malo slovo na istom nastavnom času).TV-emisije su poticaji i sredstva u realizaciji svih sadržaja. Razvijanje fonemskog sluha i fonemskog kapaciteta. govor i čitanje) Vježbe slušanja uzornog književnog govora. pričama. Humoristično/humorističko pričanje. Kritičko slušanje: Nije tako u priči. promijenio bih kraj priče. Podsticaji kognitivnom. posebno sadržaji književnih tekstova. Muzika mi je šapnula. drvo. Razumijevanje sadržaja rečenica. organiziranih usmjerenih imitacija. pitalica. šale u priči. Vesna Parun: Uspavanka za ježa. niz slika). Vježbe artikulacije. Prepoznavanje i imenovanje predmeta i bića. Razvijanje sluha za gramatičku ispravnost govora.

Uspostavljanje logičkog slijeda u poremećenom slijedu rečenica. brži su u reakcijama. odnosno produkcije sadržaja) . a druge riječi su nebo. reprodukcija pročitanog na osnovu detaljnih pitanja u usmenoj formi. Objašnjenja: zašto je ta riječ uz riječ ŠKOLA. objašnjenja. razumijevanje pročitanog i reprodukciju sa ili bez elemenata kreativnosti. Uspješna . Posredstvom govora ono traži mjesto u grupi i načine integriranja. predstoji usvajanje . jednostavno komunicira.pokušaji čitanja riječi. Riječ je o šestogodišnjem djetetu koje vlada rečenicom sa približnom strukturom rečenice odraslih. učenje. Elementi svih prethodno navedenih područja uključeni su u programske sadržaje. raspoloženja. ali će polaskom u školu u njegov život ući potpuno novi svijet i novi načini postavljanja zahtjeva.finijih aspekata jezičkog sistema”. ali i efektnost izražavanja. ščitavanje. djeca…). čitanje. Vježbe s kartonima riječi. nizove rečenica.. ukupna artikulacija i organizacija. dinamiku. kraćeg teksta (pravilnost razumijevanje pročitanog. ali bez naznačenih obaveza u pojmovnom smislu. razumijevanje pročitanog i mogućnost reprodukcije). Ispoljavaju interes prema knjizi i znanju. uspjeh. knjiga. INDIKATORI USPJEŠNOSTI Koliko djeca doživljavaju školu kao svoj drugi dom. bolje razumiju nastavnikova pitanja. Poboljšat će se fonemski sluh i fonemski kapacitet. vještinama i ukupnim postignućima učenika je indikator uspjeha i nastavnikovog profesionalnog umijeća. predvježbe za čitanje. more. Zapamtio sam ko nije dobar u priči. Savladana je većina padeža. livada. bliska mu je dramska imitacija i aktivnosti koje podrazumijevaju promjenu. Ovladat će glasovnom analizom riječi. gramatička pravilnost. kraće tekstove). Zamjena riječi u rečenici. jasnoća. Usvojit će štampana slova latinice. Sasvim je svjesno okruženja koje je bilo u njegovom iskustvu. rečenica. oblak. Govorom. Stvarat će nove riječi. teksta. poručivati. OČEKIVANI REZULTATI Smanjit će se razlike meñu djecom u pogledu prethodnih postignuća . Radoznali su. Razvijanje sposobnosti povezivanja riječi u smislene cjeline (rečenice. Šta sam zapamtio? Čitam. Razumiju pročitano. jato. raduju se. Poboljšat će se sposobnosti artikulacije i ukupnog kvaliteta govora (u meñusobnoj komunikaciji i u vježbama reprodukcije. Dijete će govorom u usmenoj formi izražavati misli osjećaje. napomene. Čitanje kraćih rečenica. fluentnost. DIDAKTIČKO-METODIČKE NAPOMENE U prvom razredu osnovne škole pažnja je usmjerena na razvoj govora i usmenog izražavanja. Obogatiće rječnik u kvantitativnom i kvalitativnom smislu. Dopunjavanje rečenica. briga. Znaju slova. zeko. pravilno čitaju jednostavnije riječi i rečenice. strukturiranje rečenice. Čitanje kraćih tekstova. čitati i razumjeti pročitano u skladu s individualnim razvojem i mogućnostima učenja. mogućnost analitičko sintetičkog pristupa riječima i rečenicama. U osnovi je ovakvog izražavanja adekvatan izbor riječi. Oponaša s uspjehom ljude. radost. ilustriranje). maštaju i stvaraju. Spretniji su u rukovanju priborom za crtanje i pisanje. ščitavanje i čitanje riječi i rečenica. Razlike izmeñu inicijalne i finalne slike o znanjima. Da li je uočljivo napredovanje učenika u usvajanju znanja i vještina navedenih u definiranim ishodima učenja: učenici uspješnije govore i komuniciraju. Usvajanje pojedinih segmenata elementarne pismenosti (pravilan govor. Očekivani rezultati su istovremeno i nastavni ciljevi. U oblikovanju komunikacijskog sadržaja važni su: pravilnost. poznavanje štampanih slova latinice. životinje. Žele učiti. odobrava ili se suprotstavlja. pjesma. Grupiranje riječi oko izbarane riječi (ŠKOLA. Ovladalo je govorom i sistemom pravila bez poznavanja pravila.

ali i kognitivni i krajnje lični fenomen. Prisustvo ili odsustvo ljubavi i razumijevanja. komunikacijske situacije i adaptacioni okvir. ilustracija. standard. opisivanje na nivou opažanja svojstava predmeta i bića uz angažiranje svih čula. glasovna analitičko-sintetička. To vrijedi za sve nastavne predmete i obaveze u njima. Ta nova situacija traži komunikacioni kontekst. U prvom polugodištu učenici ne usvajaju slova i čitanje. mogu usporiti ili ubrzati govorni razvoj i dovesti do napretka. Kada je u pitanju ovaj uzrast važno je imati u vidu da je mnoge sadržaje moguće realizirati u igri i kroz igru. metode koje podrazumijevaju upotrebu teksta. Izmeñu su načini posredovanja. U uvjetima školskog učenja na jednoj su strani učenici. ili ima drugi problem nastavnik će strpljivim i upornim radom pokušati otklanjati smetnje. S tim treba računati. Motoriku šake dijete može vježbati na smislenim sadržajima. na drugoj sadržaji. Od prvog dana nastavnik će koristiti dječiju radoznalost. Važno je da učenici ne usvajaju pravila i definicije. Za sve vidove slušanja važan je sadržaj. izostavlja. razgovor. To je vrijeme predviñeno za govorni razvoj. Igra je u funkciji ostvarivanja nastavnih ciljeva. Ako dijete nema razvijenu glasovnu osjetljivost. Zato je moguće planiranjem sadržaja uspostaviti tematske krugove. Dijete se veoma lijepo igra i bez nas. pa i raspravljanje o pitanjima koja su njima važna. osiguravati meñusobno prožimanje. Ta saznanja treba usmjeriti prema individualizaciji ukupnog rada. Nastavnik ne smije pokazivati zabrinutost. Dijete zna i može veoma pažljivo slušati pod uvjetom da je nastavnikova priča živa i zanimljiva. kombinovana). priča i način pričanja. ali u kombinaciji: pričanje i objašnjavanje. strah. Prvi mjesec je mjesec snalaženja. . Treba imati na umu činjenicu da je učenje socio-kulturni. Nastavnik bi morao razumijevati smisao svih aktivnosti. ali ne i preklapanje sadržaja. A u igri su primjenjive sve nastavne metode. kao i specifične metode (globalna. Na bazi slušanja formira se osjećaj za pravilnost. Djetetu je bliska igra. normu. traženja sebe meñu drugima i s drugima. ako zamjenjuje glasove. napetost. U učenju su važna emocionalna stanja. Važno je da ne «osvješćuje» teškoću kao takvu. Nastavnik će koristiti oblike izražavanja i vježbe primjerene šestogodišnjem djetetu (prepričavanje na osnovu detaljnih pitanja. dodaje.komunikacija je načelo cjelokupnog rada u školi i snalaženja u životu. a ne prihvatati slijepo bilo čije sugestije. Igra ne smije biti sama sebi svrha. dinamičnost i usmjeravati ukupnu aktivnost prema novim spoznajama i drugim segmentima koji su sastavni dijelovi programa. Ne zahtijevajte od djeteta da preslikavaju grafičke strukture slova jer je to besmislena aktivnost. U drugom polugodištu uključite slovo kao znak. ili izazvati teškoće. Dijete oponaša nastavnika. Igra je sredstvo i metod pri ostvarivanju odgojno-obrazovnih ciljeva. otvorenost. prezentacije i uživljavanje u situaciju . spontano usvaja lekseme iz nastavnikovog govora. pričanje o sadržaju slika).

kocke. preciznost.jedinice i mjere (kilogram. − Redni brojevi od 1 do 5. u eri dinamičnog naučnog i tehničko tehnološkog razvoja. − Blizu. mjerne jedinice. metar. uspravno-koso-vodoravno. 3. Matematički nastavni sadržaji zbog svoje egzaktnosti i logičke strukture upravo pogoduju razvoju intelektualnih i stvaralačkih sposobnosti učenika. ima bitan značaj i ulogu u odgoju i obrazovanju mlade generacije i njihovom pripremanju za budući život i rad. >.. pridruživanje elemenata dvaju skupova. pravokutnika i kvadrata.). − Članovi skupa. 68 časova godišnje) ULOGA I ZNAČAJ Nastavni predmet Matematika. desno. VALJKA I PIRAMIDE − Upoznavanje predmeta oblika lopte. te operacije sabiranja i oduzimanja. visini. − Otvorene i zatvorene ravne i krive linije (crte). Obrazovna uloga sastoji se u usvajanju programom propisanih matematičkih sadržaja. unutra – na – izvan. označavanje. te pomažu pri izučavanju drugih nastavnih predmeta – moje okoline. =. debljini. 4. − Brojevi od 1 do 3. trokuta. stvaralačko i kreativno mišljenje. − Zbrajanje i oduzimanje. brojnost. − Uporeñivanje brojeva (<. PREDMETI OBLIKA LOPTE (KUGLE). valjka i piramide. litar. funkcionalna se ogleda u njenom velikom utjecaju na razvoj općih intelektualnih sposobnosti (pamćenja. − Broj 0. mjerenje veličina. Matematika PROGRAMSKI SADRŽAJI 1. fizike. prirodni brojevi do 10. − Mjerenje veličina . SKUPOVI. ≠). CILJEVI I ZADACI Cilj nastave matematike u prvom razredu devetogodišnje osnovne škole je odgajanje i obrazovanje učenika na temelju formiranja osnovnih matematičkih pojmova i usvajanje sadržaja kao što su usporeñivanje predmeta po osobinama i uzajamnom položaju (odnosu). upornost). hemije. ispred-izmeñu-iza. USPOREðIVANJE. duljini.. 2. posebno danas. ispod-na-iznad. relacije meñu njima. kao i razvoju gore navedenih pozitivnih crta ličnosti. − Odnos meñu predmetima i veličina predmeta. likovne kulture. − Prethodnik i sljedbenik. Nastava matematike predstavlja glavni segment cjelokupnog općeg obrazovanja i temelj razvoja cjelovite ličnosti učenika jer daje značajan doprinos u sveukupnim učeničkim postignućima (obrazovnim. te opće kompjuterizacije. LIKOVI I LINIJE (CRTE) − Likovi oblika kruga. itd. RAVNE I ZAKRIVLJENE PLOHE (POVRŠI). pažnje. odgojnim i funkcionalnim). − Brojevi 4 i 5. logičko.(2 časa sedmično. − Broj 10. širini. daleko. RELACIJE I OPERACIJE − Primjeri skupova. imenovanje oblika i uočavanje njihovih sličnosti i razlika. − Brojevi od 6 do 9. lijevo. . unutrašnjost i spoljašnjost (vanjština). rasuñivanja. BROJEVI. urednost. KOCKE. opadajući i rastući brojni niz (predstavljanje na brojnoj liniji). a odgojna uloga se ogleda u njenom utjecaju na razvoj pozitivnih crta učeničke ličnosti (tačnost. P ROCJENJIVANJE I MJERENJE VELIČINE PREDMETA − Usporeñivanje predmeta po boji. − Tačke kao presjeci linija (sjecišta). sat i KM).

• Upoznati tačku kao presjek linija. • Kroz primjere iz svakodnevnog života upoznati redne brojeve. upoznati i primijeniti izraze «manje». 4. P ROCJENJIVANJE I MJERENJE VELIČINE PREDMETA • Uporeñivanjem otkriti sličnosti i razlike prema osobinama i uzajamnom položaju predmeta. poreñenje dobivenih rezultata sa predviñenim rezultatima. «jednako» i «nejednako» i oznake <. • Identifikovati sabiranje kroz aktivnosti dodavanja. otvorene i zatvorene linije (njihovu unutrašnjost i spoljašnjost). pravilna interpretacija jednostavnijih grafikona) u okviru prve desetice. valjka i piramide.− Redni brojevi od 1 do 10. metar. • Usvojiti izraz «pripada» i «ne pripada» skupu . • Upoznati brojeve od 1 do 9. KOCKE. sat) • Mjeriti to znači uporeñivati. spajanja i grupiranja. RELACIJE I OPERACIJE • Osposobiti učenike za promatranje skupova u neposrednoj okolini. • Procjenjivanje rezultata mjerenja. kocke. 2. • Zapažati i identificirati skupove iste i različite brojnosti. vaga. • Preko konkretnih primjera navesti učenike da zaključe da se zbir neće promijeniti ako sabirci zamijene mjesta i da su sabiranje i oduzimanje suprotne računske operacije (radnje). • Prepoznati da je desetica skup od 10 jedinica i upoznati učenika s načinom bilježenja broja 10. uzimanja i odvajanja. termometar. «veće». >. štap. brojnost praznog skupa. • Upoznati i imenovati jedinice za pojedine veličine. 3. veza sabirajanja i oduzimanja. • Upoznati učenike sa postupkom pridruživanja. LIKOVI I LINIJE (CRTE) • Promatranjem prepoznati ravne i zakrivljene plohe (površi). • Grafičko predstavljanje tačke. stopa. likove. • Usvajanje izraza «manje» i oznake «-». OČEKIVANI REZULTATI (ISHODI) UČENJA 1. • Upoznati učenike sa pojmovima «prethodnik» i «sljedbenik» (već od broja 5). PREDMETI OBLIKA LOPTE. USPOREðIVANJE. BROJEVI. • Nula. • Identifikovati oduzimanje kroz aktivnosti smanjenja. • Usvajanje izraza «plus» i oznake «+». SKUPOVI. • Uporeñivati brojeve (već od broja 3). • Osposobiti učenike da sabiraju i oduzimaju na različite načine (korištenjem tabela i brojevnog pravca. • Procjenjivanje veličine predmeta na temelju vizualne percepcije i odnosa meñu predmetima. VALJKA I PIRAMIDE • Promatranjem predmeta iz svoje okoline upoznati i imenovati oblike lopte. Napomena: Nastavnik može sa djecom koja pokazuju interes i visoke sposobnosti za matematiku raditi i računske operacije u skupu brojeva do 20. linijar. =. . RAVNE I ZAKRIVLJENE PLOHE (POVRŠI). ≠. «element skupa» i «nije element skupa». • Upoznati čime mjerimo (pedalj. • Prepoznati da predmeti iz životnog okruženja imaju sličnosti i različitosti sa geometrijskim oblicima. • Uočiti sličnosti i različitosti meñu njima.

desno. sat i km) SPOSOBNOSTI sposobnost korištenja matematičkog jezika i simbola . daleko. metar. metar. litar. ispod-na-iznad. reagira. litar. mjere.. prepoznaju i definiraju uočavaju različite linije. odnosno sa jedinicama i mjerama (kilogram.ODGOJNO-OBRAZOVNI CILJEVI I ZADACI SADRŽAJ I Uporeñivanje. unutrašnjost i spoljašnjost (vanjština). a ne kao kočnicu u daljem radu VRIJEDNOSTI. duljini. valjk a i piramide upoznavanje predmeta oblika lopte. visini.. prati. širini.) sposobnost da se greška doživljava kao stimulans za nove pokušaje iznalaženja rješenja. računaju predviñaju.izvan tačke kao presjeci linija (sjecište) imenovanje i razlikovanje predmeta po obliku zapažanje.. duljini i širini prostorno se orjentišu (uotvorenom i zatvorenom prostoru) procjenjuju meñusobne odnose predmeta logički zaključuju. Razlikuju predmete po boji. širini.) procjenjivanje meñusobnog odnosa predmeta i njihove veličine učenici se trebaju samo pojmovno upoznati sa mjerenjem veličina. sjecište linija 33 . ponašanja i sklonosti za otkrivanje. upućuje. unutrašnjost i spoljašnjost zatvorenih linija.. mjerenja i računanja. debljini blizu. prepoznavanje sličnosti i različitosti predmeta iz neposrednog okruženja sa geometrijskim oblicima prepoznavanje i razlikovanje likova datih oblika razlikovanje vrste linija. razmjenu informacija i iskustava sposobnost kritičkog vrednovanja vlastitih postignuća (ishoda znanja) i usporeñivanje sa rezultatima drugih (par. likovi i linije (crte) likovi oblika kruga. Samostalno i timsko formuliranje zaključaka razvijanje sposobnosti za komunikaciju. kocke. STAVOVI.. uspravno-kosovodoravno odnos meñu predmetima i veličina predmeta mjerenje veličina – jedinice i mjere (kilogram.. razred. koordinira. orijentacija u prostoru (blizudaleko. kocke. duljini. istraživanje i rješavanje problema kroz igru i zabavu AKTIVNOSTI UČENIKA Kroz je dnostavnije i složenije aktivnosti i igre učenici: učestvuju u svim etapama rada. lijevo. pomaže i korigira tematski povezuje sadržaje uključuje roditelje i druge uposlene u školi u realizaciju programskih sadržaja permanentno prati napredovanje učenika potiče samostalna i timski istraživački i kreativni rad učenika II Predmeti oblika lopte . valjka i piramide imenovanje oblika III Ravne i zakrivlje ne plohe (površi). tim. sat i KM) ZNANJE razlučivanje (razlikovanje) predmeta po boji. lijevodesno. procjenjivanje i mjerenje veličine predmeta uporeñivanje predmeta po boji. unutra – na . ispred-izmeñuiza. unutrašnjost i spoljašnjost zatvorene linije identifikovanje i označavanje tačke gdje se linije presijecaju razlikuju i imenuju predmete po obliku samostalno uočavaju. izražavaju rezultate mjerenja AKTIVNOSTI NASTAVNIKA planira i organizira. PONAŠANJE razvijanje svijesti o potrebi procjenjivanja. kao i njihovom značaju u svakodnevnom životu razvijanje interesa i smisla za kolektivne igre i zajedništvo kao faktora koji utiču na formiranje pozitivnih crta ličnosti razvijanje pozitivnog stava. trokuta i pravokutnika otvorene i zatvorene ravne i krive linije (crte).

da razvija sposobnost komunikacije i timskog rada.Da s radošću rješavaju zadatke.zadataka objektivnog tipa i drugih oblika vrednovanja.>. INDIKATORI USPJEŠNOSTI Znaju rješavati problemske zadatke koji se odnose na sabiranje i oduzimanje u okviru prve desetice. . 34 . aritmetičke probleme rješavati numeričkim operacijama. prepoznati podatke (koji su poznati. slikovito prikazivanje na brojevnoj pravoj (u nizu) poznavanje sabiranja i oduzimanja do 10.=. . opadajući i rastući brojni niz (predstavljanje na brojnoj liniji) redni brojevi od 1 do 5 zbrajanje i oduzimanje broj 0 brojevi od 6 do 9. Cifre (znamenke) od 0 do 9 broj 10 redni brojevi od 1 do 10 uporeñivanje brojeva od 0 do 10 imenovanje skupova prema različitim osobinama čitanje i pisanje brojeva od 0 do 10 uporeñ ivanje brojeva od 0 do 10 Predstavljanje odnosa izmeñu dvaju brojeva koristeći znakove <. da poštuje pravila. rješavati opće primjerene matematičke i logičke zadatke. vrednuje lične i stavove drugih. rješavanje tekstualnih zadataka vezanih za sabiranje i oduzimanje korištenje rednih brojeva prve desetice imenuju različite skupove predmeta i bića iz bliže i dalje okoline čitaju i zapisuju brojeve do 10 predstavljaju odnose meñu brojevima identifikuju prethodnika i sljedbenika sabiraju i oduzimaju do 10 rješavajući konkretne zadatke GLAVNI ISHODI UČENJA Znanje i razumijevanje Učenici će znati koristiti matematički jezik. manjim i većim grupama i da pri tome pokazuje odvažnost u otkrivanju i istraživanju novog i nepoznatog. rad u parovima. Sposobnosti Razvijat će logičke sposobnosti kroz igru. označavanje članovi skupa. brojevi.praktičnih radova. verbalizirati proces i tačno izražavati odgovor. relacije i operacije primjeri skupova.=. ≠ identifikacija prethodnika i sljedbenika.≠ ) brojevi 4 i 5 prethodnik i sljedbenik.<. ulaganjem misaonih napora pri rješavanju odreñenih matematičkih situacija i njihovim povezivanjem sa iskustvima iz vlastitog života . Do indikatora uspješnosti dolazimo primjenom: . brojnost brojevi od 1 do 3 uporeñivanje brojeva (>.Da znaju prepoznati i imenovati oblike u neposrednoj okolini. a koji nepoznati). Učenik treba postati svjestan da može koristiti matematiku za bolje upoznavanje stvarnosti i njenu primjenu u svakodnevnom životu. pridruživanje elemenata dvaju skupova. Sve je slovo – sve je broj! Vrijednosti i stavovi: Dijete bi trebalo biti osposobljeno za samostalni rad. .IV Sk upovi.

stavova i ponašanja. istražuju i postavljaju pitanja o školi. Ono takoñer pruža učenicima priliku da postanu osobe koje samostalno uče i promovira razvoj njihovih stavova prema nauci i okruženju. sigurnost drugih i zdrav način života. tj. Sadržaje iz matematike treba tematski povezivati sa nastavom drugih predmeta. umjesto dosadašnjeg asocijativnog pristupa koji insistira na vježbanju (usvajanju) postupaka. Šire informacije o organizaciji nastave i strategijama učenja. STRATEGIJE NASTAVE I UČENJA (DIDAKTIČKO – METODIČKE NAPOMENE) U nastavi matematike smatramo kao najidealniju kombinaciju tradicionalnih i savremenih metoda i oblika rada. vrijednosti. Proučavanje predmeta MOJA OKOLINA olakšava kasniji proces sticanja akademskih znanja iz oblasti prirodnih i društvenih nauka. U okviru predmeta MOJA OKOLINA. kognitivistički pristup koji podrazumijeva razvijanje konceptualnih znanja i smisleno usvajanje kognitivnih shema (koncepata). učenici opažaju. u nastavi matematike primjenjivati diferencirani pristup izboru sadržaja i načina rada. Proučavanje nauke pomaže učenicima da ispituju utjecaj naučnog znanja na vlastiti život i primjenu tog znanja u vlastitom okruženju i zajednici. Ovaj dio programa treba da olakša nastavniku planiranje nastave sve do nivoa nastavnog časa. uz uvažavanje individualnosti učenika. Pri tome oni izvode oglede i koriste jednostavan naučni jezik za saopćavanje ideja i prepoznaju uvjete za sopstvenu sigurnost. da bi se utvrdili stavovi o pitanjima koji se tiču okoline. razvoj njegovih sposobnosti. ULOGA I ZNAČAJ PREDMETA Nauka pruža jasan pogled i način razmišljanja o svijetu. povezujući to sa jednostavnim naučnim idejama i postupcima. živim bićima. U fokusu pažnje su znanje o prirodi i čovjeku. ocjenjivanju i stručnoj spremi i profilu nastavnika date su u okviru zajedničkog dijela nastavnih programa i planova. na način primjeren uzrastu i interesima djeteta. Zagovaramo tzv. znanje o načinima rada u nauci i razvoj sposobnosti korištenja tih znanja. zdravlja i meñuljudskih odnosa. kao i odgovarajućih tehničkih i tehnoloških znanja CILJ Razvoj dječjih potencijala i radoznalosti kroz aktivan odnos i komunikaciju sa sredinom koja ga okružuje. Moja okolina (68 nastavnih časova) UVOD Nastavni program MOJA OKOLINA integriše aspekte proučavanja prirode i društva. porodici i okolini kao važnim mjestima njihovog života i razvoja. te aktivnosti učenika i nastavnika). uz didaktičko .metodičke upute je data njihova detaljnija razrada (specificirana u odnosu na znanje i razumijevanje učenika. 35 . Da bi se realizacija nastavnog programa što više usmjerila na ishode učenja. Uvažavajući individualne sposobnosti učenika. na ono što bi učenici trebali znati i umjeti nakon završetka prvog razreda. potrebnih za uvoñenje učenika u razumijevanje svijeta koji ga okružuje. tvarima i društvenim i prirodnim pojavama i procesima. Oni rade zajedno u prikupljanju dokaza i materijala pomoću kojih traže odgovore na ta pitanja.- portfolija kao pokazatelja aktivnosti u učenju i usvojenosti matematičkih sadržaja.

Razvijanje ekološke svijesti i kulture. Čovjek i priroda 2. Osposobljavanje za kulturu komunikacije sa odraslima i vršnjacima u socijalnom okruženju i podsticanje razvoja socio-emotivne inteligencije. PRIRODA 2. 4. kroz aktivnu komunikaciju i odnos prema sadržajima učenja u neposrednoj okolini. Osposobljavanje za sigurnost u saobraćaju. Biljke i životinje 2. SREDINA U KOJOJ ŽIVIM 1. 3. 3. 2. Naše tijelo 36 . Razvijanje i njegovanje kulturnih. Vrijeme 2. logičkog i praktičnog karaktera. radnih i higijenskih navika. 1. Upoznavanje učenika sa vrstama saobraćajnih sredstava (kopneni. Škola 1. zračni i vodeni saobraćaj). 4. Moja porodica/obitelj 1. Ja na putu od kuće do škole 1. osposobljavanje za primjenu ekoloških znanja u neposrednoj okolini i svakodnevnom životu. 2. • • • • • • SADRŽAJ 1.ZADACI • Upoznavanje živog i materijalnog svijeta kroz igru i učeniku primjerene aktivnosti istraživačkog. 1. Moje mjesto i okolina 2. Podsticanje i razvijanje stvaralačke mašte i stvaralačkog mišljenja.

OCJENJIVANJE) SADRŽAJ ZNANJE I RAZUMIJEVANJE SPOSOBNOSTI VRIJEDNOSTI. pješački prijelaz (zebra). simbola. Organizira praktične vježbe na ulici i raskrsnici. šta. Razvijanje pozitivne slike i pozitivnog stava o sebi. Provedba discipline i higijene u školi. Stvaranje pozitivne slike o školi i školskoj zajednici. P ravila kretanja putem (ulicom) bez trotoara i ulicom sa trotoarom. Razvijanje svijesti da smo član organiziranog društva i da se ponašamo po odreñenim pravilima. upućuje učenike/ce na izvore znanja. za ustupanje mjesta znakova kao prelazak ulice. Pronalazak učionice i mjesta u njoj. imenovanje vrsta saobraćaja. učionici. sa trotoarom i vozilima javnog zebri. Raspoznavanje *Dodatni sadržaji za saobraćajnih učenike koji žive na znakova koji se većoj udaljenosti od nalaze na putu od škole i koriste kuće do škole. Vozila javnog prevoza i ponašanja u tim vozilima. prijelaz preko raskrsnice. P osmatra i prati učenika u saobraćaju. pomaže… Simulacije na kompjuteru. priprema i organizira igre u učionici vezane za saobraćaj. Imenovati prostorije pronalaženje u školi i njihovu učionice i ostalih P rava djeteta. Korištenje pješačkog invalidima. da je škola školi. pješačka staza. ponašanja i rada u uposlenicima u školi. prijatnije raditi i nastavnika/ica i boraviti. P ut od kuće do škole. Motiviranje učenika/ca za rad. potpomaganje i stavova. UČENIK U SAOBRAĆAJU Ja u saobraćaju. Sarañuje sa roditeljima i saobraćajnom policijom. prelazak preko ulice. Da je u čistom Pozdravljanje radnom prostoru starijih. Semafor. Razvijanje svijesti o Imenovanje saobraćaju kao grani sobraćajnih znakova. Život i rad u školi se odvija po striktno definiranim pravilima. Ime (naziv škole). učitelja/ice. Škola kao organizirana Posmatranje organizirana zajednica u kojoj se dešavanja u školi : zajednica.MOJA OKOLINA AKTIVNOSTI NASTAVNIKA (ORGANIZACIJA I METODE NASTAVE I UČENJA. Ponašanje po pravilima. Meñusobno pozdravljanje. Pozdravljanje uposlenih u školi. drugih uposlenika u školi. starijima i jednostavnih Korištenje trotoara invalidima. i njihova odbrana. saobraćajnih Modeliranje Samostalan i siguran znakova i propisa. starijima i u učionici. 37 . Razvijanje svijesti o ekologiji. P lanira. STAVOVI. Uključuje roditelje i druge uposlene u školi u realizaciju programskih sadržaja. Interakcija u odjeljenju. (prva znanja iz kretanje lijevom prijevoza. drugova Komuniciraju sa u razredu i šire. argumenata saradnja. P rostorije u školi. namjenu. drugovima. osmišljava igre i interakcijsko učenje. upućuje. Osmišljava. Nastavnikova procjena individualnog napretka učenika. Crtanje saobraćajnih prelaza (zebre). Rasprave o ponašanju u pojedinim situacijama. zajedničko i pojedinačno kretanje ulicom. Praktičan rad van škole. Redovan i blagovremen dolazak u školu. Opisivanje puta od privrede koji se Prelazak ulice na kuće do škole. Pozdravljanje nastavnika/ca. Saobraćajni znaci na putu od kuće do škole. (gdje se ko prostorija u školi. nalazi. Izrada maketa. samostalno i sigurno prelaženje ulice. trotoara. Stajališta sredstava javnog prevoza. Pravilno kretanje ulicom bez i sa trotoarom. Prepoznavanje semafora i značenje boja svjetlosti na semaforu kao sredstvu za regulisanje saobraćaja na raskrsnicama. zašto). šta radi i Uzajamno Iznošenje mišljenja. Razvijanje svijesti o obavezama i njihovom ispunjavanju. odjeljenju i šire. saobraćajnih dolazak u školu Razvijanje sredstava od koristeći najsigurniji poštovanja prema različitih materijala i najkraći put. roba i ljudi. Prepoznavanje pješačkog prelaza (zebre) kao mjesta na kojima se jedino može preći ulica. zna ko šta radi. Higijena u školi. Imenovanje svog naselja i ulice. Raskrsnica. PONAŠANJE AKTIVNOST UČENIKA SREDINA U KOJOJ ŽIVIM ŠKOLA Učenici/ce mogu: Ja u školi. odvija po striktno znak zelenog svjetla Raspoznavanje i utvrñenim i na znak policajca razlikovanje pravilima. koji reguliše sredstava za prijevoz Poštivanje saobraćaj. Saobraćajna sredstva i vrste saobraća (vazdušni. Direktno učešće sa učenicima u saobraćaju. kartografske stranom ulice bez Razvijanje svijesti o pismenosti). Školska zgrada. Održavanje higijene radnog prostora. Komunicira sa učenicima/cama. kopneni i vodeni). Simulacione igre. kako. Sam i zajedno sa ostalim učenicima. prevozna sredstva. Ulica. diskutuje. Održavanje higijene radnog prostora. za kretanje ulicom Kultura ponašanja u Crtanje raskrsnica. Rukovodi. Učenici/ce znaju: učenike/ice u Ime škole. Samostalno P ravila ponašanja. nastavnikom/icom i Razumiju pravila ostalim Uposlenici u školi. kulturi ponašanja u Prikladne igre u saobraćaju. Prepoznati uposlenike u školi. zašto. Prepoznavanje vozila javnog prijevoza.

Razvijanje kreativnosti i radnih i higijenskih navika kod učenika. P rocjenjuje učenička postignuća. (nepravilno rukovanje i nepravilni kućanski aparati mogu biti opasni po život). vremenskim vremena. sestra. Imenovanje mjesta u kojem živimo. bilježenja podataka i njihovo predstavljanje (tabela. ili uz pomoć nekoga ponaša prema Rukuje od članova porodice. o samom sebi. pokazuje. Razlika izmeñu grada i sela. Tematsko sa godišnjim Čuvanje zdravlja. znamenitostima mjestu i prirodnim ljepotama. Higijena u stanu. baka). brat. Posjeta najznačajnijim objektima u mjestu. Kultura ponašanja na javnom mjestu. njivi. Poštivanje pravila ponašanja. namještaja. godina. P RIRODA VRIJEME Dan i dijelovi dana /dan-noć. rukovanje kućanskim aparatima… MOJE MJESTO I OKOLINA Moje mjesto je grad/selo. očuvanje prirodnih ljepota. P omoć učenicima u samostalnom i grupnom radu. sedmica. Razlikovanje krvnih odnosa u porodici/obitelji: roditelji. ponašanje u skladu prilikama. Razlikovanje grada od sela. Imenovanje članova uže i dalje familije. povjerenja i stabla. poljoprivrednom dobru ili gazdinstvu na selu. sin. *FAKULTATIVNI SADRŽAJI P rirodne ljepote u mjestu . Rukovanje jednostavnim kućanskim aparatima. Imenovanje godišnjih doba. ambulanti – u gradu. oranici livadi. kulturnim i javnim Razvijanje pravilnog ustanovama: odnosa prema Posjeta drugom mjestu mjestu. razvijanje je…biće… simulacije ekoloških stavova. mjesec. Organizira posjetu porodici. jednostavnim Uočavanje opasnosti Poštivanje članova kućanskim od neispravnih porodice. Imenovanje značajnijih objekata u mjestu. sestre… Imenovanje zanimanja članova uže porodice. Pomoć u porodici. Pravljenje zajedničke makete mjesta. Imenovanje dijelova dana. Razlikovanje dijelova dana. planiranje. P rocjena interesovanja i napretka učenika.obilazak. pravilima. Koristi prirodnom Bilo je…sada kompjuterske okruženju. Vodi aktivnosti učenika. ambulanti. Posmatranje vremena tokom dana. Porodica kao članovima porodice. sestra. aparatima. uočavanje sličnosti i pripadnosti porodici. otac. Razlikovanje grada od sela. nana (nena. Život i rad u porodici. Razvijanje Održavanje higijene pozitivnog mišljenja doma i lične Poreñenje porodica. Moje mjesto je brdovito/ ravničarsko. zaduženja i obaveze. Crtanje mjesta i okoline. Ispunjava svoje ureñena zajednica u Prezentacija crteža.PORODICA/ OBITELJ Moja porodica i njeni članovi: majka. Poštivanje kućnog Izrada maketa reda. članova porodice). unuk. braća. P orodica živi u kući (stanu). P osjeta tvornici. usmjerava. imenovanje mjeseci. Razvoj svijesti o očuvanju životne sredine. Razvijanje pozitivnih stavova prema mjestu stanovanja. ili. P ripremanje i voñenje djece kroz aktivnosti dijaloga i interakcije. Identifikuje i njeguje samopouzdanja. Život i rad ljudi u mjestu. Prigodne igre (uloge razlika . Namještaj u stanu. Saradnja sa lokalnom zajednicom. Imenovanje prirodnih bogatstava mjesta. Imenovanje mjeseci u godini i nihovo trajanje. obaveze samostalno kojoj se svako fotografija. djed. brat. njihovo trajanje i karakteristike. mišljenja o (lente vremena). Poštovanje članova Razvijanje Crtanje porodičnog uže porodice. radionici. Godišnja doba. djeca. o porodici. Rukovoñenje aktivnostima učenika. Osmišljavanje prigodnih igara za interaktivno učenje. Pomaganje odnose u porodici. Osmišljavanje i realizacija simulacionih igara za djecu. Imenovanje dana u sedmici. osjećaja higijene. i dana u sedmici. učenika. kućanskih aparata. 38 . Tematsko planiranje. značajnom objektu. unuka. diskusije. Razvoj svijesti o položaju u društvu. grafikon). Razvijanje aktivnosti u prirodi P odstiče radoznalost pozitivnih stavova i Izrada zidnih panoa. Opisivanje mjesta sa isticanjem najznačajnijih objekata. kći. Ja u porodici. Ponašanje u zgradi i u kući. podstiče kreativnost. Tematsko planiranje. Opisivanje grada i sela. dobima. Odijevanje prema prognoziranja pozitivnih navika. trgovini. Demonstracija rukovanja kućanskim aparatima. unuci. Praćenje promjena u prirodi u godišnja doba (imenovanje godišnjih doba prema vremenskim prilikama) i bilježenje. P orodica kao organizirana zajednica se ponaša po jasno utvrñenim pravilima. Razvijanje pozitivnog ponašanja. Istraživačke demonstrira. Mjesto kao ureñena zajednica ljudi.

Razvijen gender stav u okruženju. kalendare. Imenovanje raznovrsne hrane i razlikovanje zdravog od nezdravog. zbirke i Ogledi sa vodom dr. pomaže. učenike u bilježenju Uočavanje promjena Prikupljanje Razvoj ekološke podataka i na biljkama i prirodnih materijala svijesti i svijesti o prikupljanju životinjama u iz prirode koji mogu korisnosti postojanja materijala. osmišljava igre interakcije. Grupiranje živih vrta ili okolice Ko voli životinje nadzire i bića prema vidljivim škole. prema prirodi i P omaže i savjetuje Skupljanje i čuvanju okoline. Razlika izmeñu biljaka i životinja. Čistoća je pola NAŠE TIJELO zdravlja. Osposobljavanje učenika za Uzgoj kućnog uočavanje promjene cvijeća. posjeta pozitivnog odnosa doba. Pravilna ishrana. Uloga i značaj vode i svjetlosti za živi svijet. Na biljkama nastaju promjene u različita godišnja doba. P ripremanje učenika za posjete i izlaske u prirodu. Sredstva za higijenu. cvijeta. životinjama u Posjeta zoološkom Razvijanje različita godišnja Imenovanje biljaka i vrtu. Izbor zdrave hrane. vodom i svjetlosti. Poštivanje drugarica u učionici. pokazuje. Čišćenje školskog životinjskog svijeta. različita godišnja koristiti u radu. komentariše sličnostima i Uzgoj cvijeća u Razvija ljubav izvoñenje. Ličnu higijenu Higijena. Biljke i životinje su korisne i zato ih uzgajamo. (naročito domaćih). prikuplja. rukovodi. Pomoć u kućanskim i drugim poslovima. biljkama… Upućuje učenike na relevantne TV emisije i upotrebu kompjutera. Korištenje sredstava za ličnu higijenu.. za ličnu i drugu higijenu. rasporeda zaduženja za održavanje higijene životnog prostora. starijima i slabijima. mladunčad životinja. Ogledi sa biljkama. voli i ljude. stabla i korijena kod cvjetnih biljaka. Postavljanje i raspremanje stola. Biljke i životinje zajedno čine živu prirodu. Prepoznavanje i imenovanje lista. Praktična upotreba sredstava za ličnu higijenu. Koristi od biljaka i životinja. učenike kako da sreñivanje uzoraka i naprave zidne zbirki. upućuje koordinira. razlikama. Životinje iz bližeg okruženja.BILJKE I ŽIVOTINJE Istraživačke aktivnosti u prirodi. životinjskom svijetu. održavamo redovno. Svijest o mom tijelu. Pravilna upotreba pribora za upis. evaluira. Redovno održavanje lične higijene. učenicima oglede. životinja iz poljoprivrednom prema biljnom i P omaže i savjetuje okruženja. Održavanje lične higijene. Pravilna ishrana je garant dobrog zdravlja. zrakom. školskom dvorištu. Pomaganje drugaricama i drugovima. higijene prostora u kojem boravimo i radimo i higijene okoline. 39 . Razvija interesovanja učenika. Imenovanje sredstva Ishrana. procjenjuje individualna postignuća učenika. kućni ljubimci. dobru ili plasteniku. Izrada jelovnika. biljnog i P lanira zajedno sa doba. P romjene na biljkama i životinjama u različita godišnja doba. kućnih na biljkama i ljubimaca. Imenovanje pojedinih biljaka i životinja iz bližeg okruženja i njihove osobine. Domaće i divlje životinje. njihove karakteristikesličnosti i razlike. pravilnog odnosa prema okruženju. Razvoj ekološke svijesti. Redovno održavanje lične higijene. Dječaci i djevojčice.

Sposobnosti Učenici bi trebali razviti sposobnost istraživanja: • kroz traženje ideja. provoñenjem jednostavnih posmatranja i ogleda. nastavni proces mora biti dobro osmišljen.GLAVNI ISHODI UČENJA Znanje i razumijevanje Učenici bi trebali imati znanje i razumijevanje: • o svojoj užoj i široj okolini i dešavanjima u njima. prikupljaju. Ambijent u kojem se djeca osjećaju udobno i sigurno. 2. rasprave. Učenici su sposobni da opišu razred i školu. Za učenike koji pokazuju poseban interes ili veće sposobnosti planiraju se posebni sadržaji. samostalan rad učenika i dr. i u skladu s tim. stavove i ponašanje. ORGANIZACIJA NASTAVE I STRATEGIJE UČENJA (DIDAKTIČKO –METODIČKE NAPOMENE) Sadržaj i proces učenja. izvještaji. opišu svoje mjesto. te poreñenjem svojih predviñanja sa stvarnim rezultatima. 2. što je vrlo bitno kod planiranja i individualnog pristupa sadržaju i učeniku. SREDINA U KOJOJ ŽIVIM 1. svojoj okolini i učenju kao cjeloživotnom procesu. Učenici su sposobni da uočavaju promjene na živim bićima i prirodna dešavanja u svojoj okolini i ovisnost žive od nežive prirode i iskazuju radoznalost za proučavanje prirode. odnosno kako učenici treba da uče. Djeca uzrasta od šest godina su veoma sklona istraživanju. uz dobro rukovoñenje svim aktivnostima u nastavi je neophodan uvjet dobrih rezultata. jer jedino na takav način se može udovoljiti radoznalosti učenika. To se postiže kombiniranjem tradicionalnih metoda i oblika rada sa korištenjem i primjenom metoda aktivnog učenja i interaktivne nastave (pitanja i odgovori. predstave užu i širu porodicu. INDIKATORI USPJEŠNOSTI 1. 40 . a nastavnici da poučavaju i pomažu da bi učenici sticali odgovarajuća znanja. planiran i pripremljen. prema drugima. Učenici su sposobni da na osnovu posmatranja i aktivnog učešća samostalno donose odgovarajuće zaključke i imaju izgrañen stav prema okruženju. 3. donose zaključke i objašnjavaju i obrazlažu posmatrane pojave i procese i pravilno se ponašaju prema prirodi. snalaze se u saobraćaju. predmeta i pojava u njihovom okruženju. Učenici su sposobni da uoče bitne osobine živih bića. • prenošenjem informacija kroz pojedinačni i timski rad. da ih uporeñuju i iskazuju interes za njihovo razumijevanje. a pogotovo rezultati učenja bitno su uvjetovani načinom učenja. Stoga. Njihova radoznalost nema granica i nju treba razvijati i jačati kroz voñenje učenika u «njihovom svijetu» radi sticanja spoznaje o svijetu općenito. Učenici samostalno posmatraju. uporeñuju. 3. stavovi i ponašanje Učenici će razviti pozitivne vrijednosti i stavove prema sebi samima. • o živim bićima i odnosima meñu njima i posebno o čovjeku i njegovom odnosu prema prirodi. rad u manjim i većim grupama. PRIRODA 1. igre i simulacije. vrijednosti. parovima. ispitivanju i provjeravanju svega što ih okružuje. Vrijednost. 2. razvijali sposobnosti. učenički ogledi. dramatizacije. mali istraživački projekti). Učenici razlikuju živu od nežive prirode i navode sličnosti i razlike.

).Pojedine sadržaje Moje okoline treba realizirati u meñusobnoj povezanosti sa sadržajima svih drugih predmeta. OCJENJIVANJE Učenici se ocjenjuju na osnovu sposobnosti da razumiju koncepte i kritički razmišljaju. usmeno i pisano izvještavanje i drugo). da li su predviñanja bila ispravna. 41 . Prilikom planiranja i izvoñenja ogleda bitno je kod učenika podsticati radoznalost. istraživanja i dr. predviñaju šta će se desiti. • Putem zadataka objektivnog tipa i drugih odgovarajućih ispitnih postupaka. naučiti ih kako da koriste svoja čula u tom procesu. Učenike treba posmatrati i ocjenjivati tokom izvoñenja aktivnosti. Kako učenici o nekoj aktivnosti najbolje uče na neposrednom iskustvu. pomoći im da uoče sličnosti i razlike. učenički projekti. kritički razmatraju uočeno i donose odgovarajuće zaključke i upozoriti ih na eventualne opasnosti. maštu i divergentno mišljenje. Poslije provedenog ogleda treba zajedno sa učenicima pažljivo razmotriti šta se dogañalo i zbog čega. na način na koji je svojstven nauci. • Učešće i doprinos u interakciji (rad u velikim i malim grupama. Pri tome je neophodno objasniti učenicima procedure i tehnike izvoñenja ogleda. bilježe i ureñuju dobivene podatke. ohrabriti ih za drugačije i nove oglede. njihovih obrazovnih postignuća i sposobnosti primjene novog znanja. • Portfolio učenika. dominantno mjesto treba da imaju ogledi koje izvode učenici individualno ili u timovima. U nastavi Moje okoline važno je osposobljavati učenike da kritički razmišljaju i razumiju koncepte. praktičan rad. i u okviru toga podsticati učenje putem otkrivanja i rješavanja problema. Za praćenje i ocjenjivanje napredovanja učenika treba koristiti različite instrumente i postupke: • Demonstraciju sposobnosti i vještine učenika za vrijeme izvoñenja aktivnosti (učenički ogled.

da se otkriva i razvija dječija muzikalnost sa specifičnim sposobnostima. intonativno tačno pjevanje). razvija i njeguje dječija kreativnost u muzici (kao i ostalim oblicima stvaralaštva: pokret. ljubavi i razvoj pozitivnog odnosa prema muzici. CILJ I ZADACI Cilj nastave predmeta Muzička kultura uopće je buñenje interesa. Kroz muziku dijete iskazuje i jača svoje samopouzdanje. da bi muzika vremenom postala ne samo znanje nego i potreba svake ličnosti. likovno i literarno uz muziku). Zadaci nastave Muzička kultura su: . te dječijih kreativnih i estetskih sposobnosti. .Muzička/glazbena kultura (2 časa sedmično. neverbalna i univerzalna komunikacija meñu ljudima cijelog svijeta u čovjekovom životu ima dominantno mjesto i kao potreba. Pored individualnog izražavanja.da se podstiče. .da se kod djece podstiče razvoj trajnih interesa i ljubav prema muzici kako bi ona postala njihova trajna potreba. osjećaj kompetentnosti i vlastite vrijednosti. Zbog toga muzika kao verbalna. trajanje i kvalitet zvuka). a aktivno muziciranje (pjevanje. .da se razvija emocionalna i estetska osjetljivost djeteta za kvalitet muzike.upoznavanje karakterističnih narodnih pjesama razvijati ljubav prema muzičkoj i kulturnoj baštini BiH i domovini. . . za visinu. značaj sadržaja predmeta Muzička kultura sastoji se u sljedećem: Muzika je jedan od ključnih elemenata u razvoju govora i verbalne komunikacije i eventualnom blagovremenom otklanjanju teškoća u ovom području. Muzika je ključni faktor u emocionalnom razvoju djeteta jer omogućava izražavanje i doživljavanje emocija i snažno doprinosi razvoju estetske kulture ličnosti. otkrivanje i razvoj senzibiliteta i muzikalnosti. skladnih pokreta i korekcija eventualnih poteškoća u ovom domenu. Istovremeno. 68 časova godišnje) ULOGA I ZNAČAJ Sa stanovišta razvojne psihologije i potreba djeteta ovog uzrasta. jasan izgovor riječi. Muzika je značajan faktor u funkciji podsticanja pažnje. grupno i kolektivno muziciranje djeca osamostaljuju i socijaliziraju. pamćenja i mišljenja. a takvu snagu nema ni jedno područje u nauci i umjetnosti. ona je jedan od najznačajnijih elemenata razvoja motorike. muzičko pamćenje. osjećaj za ritam. PROGRAMSKI SADRŽAJI I II III IV PJEVANJE I SVIRANJE MUZIČKE IGRE BROJALICE SLUŠANJE MUZIKE 42 .da se njeguje i kultivira dječiji glas (pravilno disanje. .da se kroz individualno. sviranje i improvizacija na Orfovim instrumentima) snažno podstiče dječiju kreativnost i stvaralaštvo uopće. ona najprirodnije uspostavlja odnose i relacije u grupi i društvu.

Bila mama Kukunka. Školsko zvono D. Šaputanje N. Kad si sretan pjesma iz Švedske 27. laste Julio Marić/Nasiha Kapidžić-Hadžić 2. Maca prede 21. Basrak 14. Djeca su vojska najjača stihovi V. Snivaj. Korunović 44. Desilo se prekjučer M. Proljeće V. Gotovac 5. Kad bi svi ljudi na svijetu Arsen Dedić 38. Hercigonja 12. Najljepša mama na svijetu hor Kolibri 36. Bitenc 26. Lili 16. Majka uz kolijevku J. Čisto dijete 10. Špoljar 20. Hej potoče A. Milošević) 15. Čestitka majčica S. Dom J. ðak veseljak Refik Hodžić 33. Djeca su vojska najjača (stihovi V. Schubert 7. Kanižaj 3. Dok mjesec sja J. Josip Kaplan 43. Što se u vrtiću radi P. Visibaba mala 45. Carstvo u drugarstvu Branko Kockica 32. Zavičaju moj M. Prvačić Kike Budalike 34. Milić 6. Satić kuca Zlatko Špoljar 23. Ršumović 46. Roñendanska pjesma iz zbirke-Zapjevajmo. Razgranala grana jorgovana 41. Astardžijeva 24. ide patak J. Izbor: 1. Semafor Asim Horozić 31. zaigrajmo 4.STRUKTURA SADRŽAJA I PJEVANJE I SVIRANJE U toku školske godine djeca treba da nauče najmanje 15 pjesama. Višnjičica rod rodila 42. Veseljak Z. Meršnik 9. B. Milić 18. Lako je prutu Laka 37. padaj snježiću Dragutin Basrak 22. Usporite pored škole 40. Hercigonja 13. lete. Mali ñački valcer N. Jesen M. Kišobran za dvoje 8. Kiša pada trava raste Franjo Barić. šušti bambusov list A. Padaj. Milošević 39. Lete. Moja zemlja BiH Suad Arnautović 19. Djeca rastu Asim Horozić 30. Korać i Lj. ðak veseljak Refik Hodžić 28. bio tata Taranta 35. Šušti. Stanković 11. Pastirče 17. Na krilima vjetra Suad Arnautović 29. Gotovac 25 Ide. Braću ne donose rode 43 . Robert Grubišić. spavaj F.

tara. Zeko pleše 13. Čudo golemo 13. Zeleni se tratina 15. Hoki . Od koga si ti 10. tačke 5. Jedna vrana gakala 6. Koka i pilići 7. Pliva patka 7. Guče siva grlica 18. Igraju se vrapci 8. stomak. žari. ten. Semafor Asim Horozić 19. Izbor: 1. laste Julio Marić.II MUZIČKE IGRE U toku školske godine djeca treba da nauče najmanje 10 igara koje uključuju pokret. U šumici zeko 21. pec 4. Prešo Petar 9. Padaj. Pačiji ples 3. peci. Pilići 16. Djeca i zečići 14. Ringeraja 11. Klackalica Grčka dječija igra 4. Kulina Bana vojska je (narodna) 6. Lete. Kad si sretan 23. Nasiha Kapidžić-Hadžić III BROJALICE U toku godine treba naučiti 15 brojalica Izbor: 1. Golub s krova guče 12. tini 2. Pusti pužu rogove 8. Tužibaba Reza 14. Voli da se mazi 44 . Berem. U šumici zeko 5. Žari. Žabe i roda 15. Dječija narodna kola BiH 17. Mali kauboj Refik Hodžić 18. koljena Melodium 22. lete. Eci. Kiša pada na travicu 17. Čisto dijete 24. Glava. Zlokotlokrp stihovi Duško Radović 20. ramena.poki 2. Tara. Strina rodo 12. padaj snježe 19. Ovako se ruke miju 9. Tri 11. En. berem grožñe 10. dva. Jedan. žar 16. tri 3.

Sa unukom Janom 27. S. Ostrovski Kemal Monteno M. Sarajevo ljubavi moja 11. S. maco. Bumbarov let 8. Za Elizu 5. Koračnica 19. 3 15. van Beethoven R. Uspavanka 4. Sanjarenje 6. Zvončići. Rossini D. Šostaković A. Korsakov J. Medo pleše (tamburaši) 13. Deca su ukras sveta 12. Kad bi svi ljudi na svijetu 20. I. Subota B. Uvijek nek bude sunce 10. P. Ah. Djeca pjevaju uspavanke 22. Bach A. što volim 9. Leptiriću šarenić IV SLUŠANJE MUZIKE Slušanjem upoznati najmanje 15 kompozicija putem audio-vizuelnih aparata. zvončići 28. Uspavanka 3. A. Kanon za tri glasa u D-duru 16. Bach J. Duet mačaka 18. Djeca pjevaju sevdalinke 23. Ples pilića u ljuskama 14. Zemljo moja 24. Musorgski J. S. Satić kuca Zlatko 22. Pis. Lastavice. Krnic M. pis 24. Pachelbel P. Brahms L. Čajkovski G. Tradicionalne pjesme naroda Bosne i Hercegovine 25. Labud 7. Mozart F. gdje si bila 21. Ide.20. Dom W. Arija iz svite br. Uspavanka 2. Igra kolo naokolo Minja Subota 23. Schumann K. Valcer cvijeća 17. R. Aska i vuk 26. Schubert J. Izbor: 1. Dedić Muzička priča Princes krofne Princes krofne Kemal Monteno Odlomci iz opere Asim Horozić Avdo Smailović Zagrebački mališani Jakov Gotovec 45 . ide patak 25. Instrument čarobnjak 21. Sans N.

rebusi) putem raznih ispitnih postupaka. sviranje na Orffovim instrumentima. One imaju osnovni zadatak da se pravilno izvodi melodija. kako razmišljaju. tapkanje. život u prirodi. trajanje. Koreografija okretne igre i narodna kola mogu imati utvrñene figure i kretnje.V DJEČIJE STVARALAŠTVO Uz korištenje Orffovog dječijeg instrumentarija i priručnih instrumenata. muzička memorija. improvizaciju. narodne običaje i drugo. postignuća u primjeni saznanja. Uz pjevanje nastavnika djeca će naučiti pjevati pjesmicu istovremeno melodiju i tekst. dijete treba najprije emotivno da doživi pjesmu i osjeti njen umjetnički kvalitet. projekti. te interes i odnos prema muzici. Portfolio učenika. lakoća. zatim u grupi. razne kretnje ruku. Poželjno je sa djecom raditi nekoliko ovakvih muzičkih dramatizacija. Najprije se napravi inicijalno ispitivanje i izvrši procjena muzikalnosti i znanja i konstatiraju problemi u razvoju djeteta u ovom području. ritam. grupno i individualno. izražajno. Igre i narodna kola sastoje se iz osnovnih pokreta: hodanje. sa odgovarajućom intonacijom i dikcijom. topot nogama). Brojalicu treba izvoditi najprije skandiranjem teksta uz odbrojavanje kao na igralištu. izražavanje doživljaja muzike pokretom. U prigodnoj atmosferi. precizno i ujednačeno. Objašnjenja i didaktičko-metodičke napomene U izboru pjesama nastavnik treba voditi računa o tome da one odgovaraju opsegu dječijeg glasa i da su im po sadržaju i karakteru interesantne i bliske. a razvijaju i usavršavaju preciznost. i usavršava skladno. skladnost i izražajnost pokreta uz muziku. u paru i individualno. istraživanja zvučnih boja i izradi instrumenata). priručnim instrumentima. slagalice. Učiti ih u cjelini slušajući pjevanje nastavnika (uz pratnju instrumenta) uz pravilno držanje tijela i disanje (preduvjet za pjevanje). OCJENJIVANJE Učenici se ocjenjuju opisno. Učešće i doprinos u interakciji (rad u velikim i malim grupama. U toku edukativnog procesa prati se i evidentira ispoljavanje dječije muzikalnosti. Zadaci objektivnog tipa u sličicama (instrumenti. brojalice. kretanjem u koloni (u «voziću») 46 . zatim instrumentima vlastitog tijela (pljeskanje rukama. te učešće u muzičkim dramatizacijama. Pri tom se vodi računa da li djeca doživljavaju i razumiju muzičke elemente. Veoma su vrijedne slobodne ritmičke igre u kojima dolazi do izražaja dječija improvizacija i kretnje i to uz muziku koju su prethodno dobro upoznala. osjećaj za visinu. uz odgovarajući tempo i dinamiku u skladu sa njenim karakterom najprije kolektivno. uputiti djecu na praćenje pjevanja. pljeskanje. likovno ili literarno. slušajući nastavnika koji pjeva uz pratnju melodijskog instrumenta (klavir ili sintisajzer). okreti itd. Tako se istovremeno kretnjama izražava karakter. labirint. poskakivanje s plesnim elementima. glasnoću i boju odnosno zvučne kvalitete (formativno ocjenjivanje). tempo i dinamika pjesme. Brojalica kao poetsko. ritmičko-metričko stvaralaštvo u ovoj oblasti zauzima posebno mjesto u razvoju osjećaja za ritam. improvizaciju. Orffovim instrumentima. slobodno i ritmički povezano kretanje uz muziku. kolektivno. Igre sa pjevanjem i različitim sadržajem treba birati u tom smislu da djeca podražavaju razne radove. Za ocjenjivanje i evaluaciju napredovanja učenika koriste se instrumenti i postupci: • • • • Demonstiranje sposobnosti kroz pjevanje. Na kraju godine sumiraju se rezultati u obliku više opisnih ocjena i najzad u jednu koja se unosi u svjedodžbu.

narodna muzička tradicija BiH). Korelacija sa drugim predmetima je sasvim prirodna: likovno izražavanje doživljaja muzike ili ilustracija pjesme. STAVOVI. ritam. okolini. dlanovi. . . Djecu učiti da zapažaju i prepoznaju karakter kompozicije. koordinacija pokreta i sl. . i priručne .P jeva u skladu sa mogućnostima.Samostalno pjeva i igra.Svira sam i bez podsticaja nastavnika. 47 . godišnjim dobima) umjerenog tempa i jednostavne strukture.Prilikom izbora djela za slušanje muzike. . kao i uz upotrebu lutke koja pjeva i govori.P jeva i prepoznaje ranije pjesmice na osnovu melodije. vokalna.Pomaže učenicima u kolektivnom. Djeca mogu izmisliti priče ili naslikati seriju slika koje će uz pomoć instrumenata «oživjeti». .Pjevanje uz usklañivanje glasa po visini i glasnoći.).Improvizovani instrumenti. razrednim horom. . . nastavnika.Sam traži pomoć greške u pjevanju. . . kao i za upoznavanje muzičke baštine BiH. životinje. Uz njihovu upotrebu treba organizirati različite oblike improvizacije: melodijska.P repoznaje vježbe i instrukcijama primjenjuje ih. radovi. dvorište.) i matematikom (brojanje.P ovezuje ritam pjesmice sa pokretom. II MUZIČKE IGRE . porodici. . odnosno prati datu koreografiju. . odrastanju.Pjesmice sa odreñenim pokretima (život u prirodi.Koristi instrumente . . provjerava sebe u jezik. narodni običaji). procjenjuje njihova kao pratnju pjevanju ispitivanje materijala individualna i uviña da je takvo i izrada postignuća. . demonstrira i usmjerava u pravcu interesa i mogućnosti. . . i kombinira ih sa . . kao i muzičko-scenske igre koje povezuju muziku.Tijelo kao instrument. OCJENJIVANJE) SADRŽAJ ZNANJE I RAZUMIJEVANJE SPOSOBNOSTI VRIJEDNOSTI.P rimjenjuje igre za slikama vježba nje disanja i instrumenata razvoj glasa i vlastitog tijela (glas. tempo i dinamiku izvoñenja.Razumije i korigira . . . muziku.Pjevanje i sviranje u raznim prilikama (učionica. grupnom i individualnom muziciranju.P redlaže i nove pokrete.Pjevanje dječijih prigodnih pjesmica (o školi.Učlanjenje u ritmičku i/ili folklornu sekciju. pojam veličine i sl. prepoznavati ih. . PONAŠANJE AKTIVNOST UČENIKA I.Usklañuje svoje pjevanje sa dječijim horom/zborom. odnosu na druge. s maternjim jezikom (rješavanje problema dikcije.Učestvuje u zajedničkom pjevanju i poštuje pravila. pismenosti i sl. izleti. . izvoñače i sastave. . meñu kojima treba da budu zastupljena. što povećava osjećaj kompetencije. kad osjeti da mu treba.Predlaganje muzičke igre za priredbe. improvizacija forme.Sviranje na Orffovom dječijem instrumentariju.Demonstrira i rukovodi aktivnostima učenika i motivira ih u radu. svijet oko nas.P repoznaje kola. .Osmišljavanje igara za bolje učenje pjevanja i sviranja. ritmička. instrumentu kako mu se pokaže. P JEVANJE I SVIRANJE . noge. komponovanje i likovno i literarno izražavanje na osnovu doživljaja muzike.Uviña da pjevanje treba najviše vježbati. .Svira na priručnim. životinja ma. Orffove instr.Samostalno igra u kolu. formu kompozicije. U području dječijeg stvaralaštva treba koristiti Orffov instrumentarij i priručne instrumente. MUZIČKA/GLAZBENA KULTURA AKTIVNOSTI NASTAVNIKA (ORGANIZACIJA I METODE NASTAVE I UČENJA. prsti. pokret i govor.P repoznaje instrumente. dječije narodne igre.Razvijanje mišljenja da je pokret važan u plesu i kolu.Igre za vježbavanje disanja i razvoj glasa. ples uz muziku. svirati zvukove iz prirode i razne ritmove i sa njima svirati uz pjevanje. Sadržaj muzičke kulture koji su u funkciji estetskog odgoja mladih ima u sebi elemente koji prirodno pomažu i podržavaju savlañivanje i ostalih sadržaja na ovom uzrastu.Spontano koristi tijelo. Podsticati djecu da svoje zapažanje i doživljaje izraze opisno ili likovno jer se time podstiče njihova kreativnost. naročito za slušatelje. . . . socijalizira i djeluje terapeutski. muzičke instrumente. sala za . fizičkom/tjelesnom kulturom (ritmika. instrumentalna i vokalno–instrumentalna. instrumenata.Dječija narodna kola . -Uporeñivanje zvuka sa originalnim. . .Napraviti poster sa . treba voditi računa da njihovo trajanje i složenost budu u skladu sa uzrastom. . što ljepše i da se porodični skupovi usaglasi sa (bogaćenje emocija).Ulaže trud da pjeva priredbe.Vodi aktivnosti učenika pokazuje. muziciranje ljepše.Vježba glas u skladu sa .) s upoznavanjem okoline odnosno prirode i društva (godišnja doba.Prikupljanje.

Plesna pokretom.Traži da ih vidi uživo na koncertu.Razgovara o djelu i osjećaju ugodnosti i opuštanja i traži da se ponovi. . uči druge i jača njegova samosvijest. .P ravilno izvodi ritam na ritmičkom instrumentu po uzoru. karakter muzike.Slušanje stranih i -Prepoznaje ranije domaćih slušana djela. . . tempo. . .S lušajući pjevuši melodiju. pri ručnim instrumentima učenika. izvodi zaključke. . uporeñuje. . . -Uočava razlike i sa zanimanjem opisuje.Izvoñenje kretanjem u koloni («voziću»). . -P ronalaženje priča i bajki čiji se likovi mogu muzikom «ozvučiti». IV SLUŠANJE MUZIKE . . priprema i dovrši .Samostalno odreñuje karakter kompozicije.Tačno izvodi mjeru i ritam. glasno-tiho).Upoznavanje zvučnih svojstava muzičkih instrumenata. demonstrira procjenjuje individualna poistignuća i interesovanja. . .Tačno odreñuje osnovne osobine tona: visinu trajanje.P ravilno korača u ritmu. likovno ili literarno. Orffovim pjevanjem ili instrumentima. glasnoća.Literarno i/ili -Na podsticaj daje likovno izražavanje ideje.Izrada zidnog panoa sa zapisima. brojanje. . uporeñuje. . boja tempo. doživljaja muzike. . razlikuje.P okazuje da cijeni izvoñače i razvija pozitivan stav prema muzici i kompozitorima. sviranjem. . gitara. -Sam predlaže ideje. razvija interes kod učenika svojim odnosom prema radu i muzici.Rukovodi.Prikupljanje kaseta i CD-ova sa odgovarajućim djelima. . -Osmišljavanje muzičkog igrokaza. .P okazati je drugarima i radovati se novim zajedničkim iskustvima. . V DJEČIJE STVARALAŠTVO . . upućuje. muziku progovara . instrumentalnih.Improvizacija na započetu pjesmu. . .Izvoditi zapise napravljenim instrumentima. koordinira. -Dogovaranje o kolektivnoj improvizaciji tipa «mozaik zvuci» koja omogućuje neverbalnu komunikaciju i socijalizaciju. vokalno-Prepoznaje karakter instrumentalnih i djela.Vedre dječije -Prepoznaje osobine pjesmice.P rati izvodi pokrete u mjeri i ritmu (dugi i kratki slogovi).Saopštava svoj doživljaj.Skupljanje i zapisivanje broja lica. pokreta i likovnim izrazom.Odbrojavanje brojalica kao na igralištuskandiranje.Saopštava interes i želju za njihovo kombiniranje. . osobina tona. osmišljava igre interakcije. -Samostalno smišlja.Vodi i usmjerava aktivnosti pokazuje.Izvoñenje mjere i ritma instrumentima tijela. . . .III BROJALICE . . narodne tona (visok-dubok. kompozicija: vokalnih.Izabrati po zvuku najsličnije Orffovim i napraviti stalnu razrednu izložbu. .Izvodi ih tačno i samostalno na instrumentu bez pomoći. .Izvoñenje ritma brojalice Orffovim instrumentima. instrumenata. . . . -Raduje ga vlastito učešće u igrokazu razreda -Planira. dinamika. . dodaje.Razlikuje instrumente i vizuelno i auditivno. i izrada zidnih panoa. .Obavlja studiozno pripremanje učenika za posjete i izlaske u ustanove i osposobljava ih za uočavanje. -Improvizacija -Spontano na pokreta u ritmu. koračnice. pomaže. harmonika). pjesme i igre. mijenja -Stvara kombinacijom riječi. muzičke forme.Prikupljanje tradicionalnih instrumenata iz kraja gdje je škola. 48 . .Prikupljanje štampanih materijala i slika kompozitora i muzičkih instrumenata simfonijskog orkestra i tradicionalnih narodnih instrumenata i nošnji naroda u BiH. brzuspavanke spor. prigodne pjesme. podstiče učenike na kreativan rad u oblasti muzike i sadržaje predmeta korelira sa ostalim. bubanj.Planira. -Izvoñenje muzičkog igrokaza umjetničkim područjima.Smišljanje -Spontano melodija na zadani improvizira: tekst. sortiranje i izvoñenje zaključaka o dječijoj igri.P repoznaje .Posjeta koncertima u osnovnoj muzičkoj školi.Saopštava ko je izvodi.P repoznaje ranije naučene brojalice na osnovu ritma bez teksta (zagonetke). bilježenje prikupljanje materijala i izradu zidnih kalendara sa terminima koncerata. . rukovodi. . .P onavlja i razumije pokrete brojalice.Razvijanje pozitivnih navika i potrebe za muzikom.Komentariše osobine tona i njegove karakteristike. . . dramatizacija.P oigrava se i kombinira ih.Upoznavanje instrumente (klavir.Reprodukuje ritam na instrumentu. .P amtiti i donositi u razred nove brojalice za zajedničku igru.

prepoznaju kompozicije koje su slušali. Orffove dječije instrumente. te donose zaključke o pojedinim muzičkim elementima i pravilno se ponašaju prema muzici kao vrijednoj umjetnosti. te pjevanje pojedinca (solo) od skupnog pjevanja (hor/zbor). uporeñuju. praćenjem pjevanja pokretima u skladu sa sadržajem pjesme i muzičke igre. muzičke igre. INDIKATORI USPJEŠNOSTI Uočljivo je napredovanje učenika kroz sve veću bliskost sa muzikom. Indikatori uspjeha i nastavnikovog profesionalnog umijeća su razlike izmeñu inicijalne i finalne slike o znanjima. te kroz muziciranje vidno iskazati zadovoljstvo i osjećaj kompetentnosti. vještina i razvoju sposobnosti koje su precizirane u ishodima učenja. egzemplarna 49 . pripovijedanje i razgovor (usmjereni i impuls-razgovor). te izvoñenjem brojalica u odgovarajućoj mjeri i ritmu Orffovim instrumentima. Nastavnik kao didaktičar izmjenjuje nastavne metode. posmatraju. dubok-visok. vrednuje lične i stavove drugih. pjevanje. objašnjavaju. te uspješnije meñusobno aktivno komuniciraju muzikom. obrazlažu. VRIJEDNOSTI I STAVOVI Dijete će biti osposobljeno da muzicira kolektivno (hor/zbor. gitara.). brz-spor. porodične proslave. blizu-daleko) i odrede karakter kompozicije (koračnica. transparentne folije). SPOSOBNOSTI Izvoñačke muzičke sposobnosti razvijat će se pjevanjem sa tačnom intonacijom. u medijima. Pokazat će odvažnost u otkrivanju. violina. prepoznaju tempo (brz-spor). vještinama i ukupnim postignućima učenika STRATEGIJE NASTAVE I UČENJA (DIDAKTIČKO-METODIČKE UPUTE) Strategije nastave i učenja bazirane su na višestrukoj ulozi nastavnika koje se izmjenjuju u nastavi muzičke kulture. razlikuju. melodije pjesmica i ranije slušane kompozicije. Moći će da prepoznaju brojalice. dug-kratak. u timskom radu i komuniciranju koja je u muzici sasvim prirodna. kao i napredovanje u sticanju saznanja. često pjevanje. sigurniji su u interpretaciji melodije i ritma brojalice. poštuje pravila muzičke igre. maštanje i improvizaciju na Orffovim instrumentima. prepoznaju i uporede zvukove odnosno tonove u svom okruženju i muzici (odreñen-neodreñen po visini. a prirodi predmeta najbolje odgovaraju: metoda demonstracije i ilustracije (instrumenti. kao i da razlikuju zvučno i vizuelno muzičke instrumente: Orffove dječije instrumente. što ima primjenu i u svakodnevnom životu u porodici. fotografije. školske svečanosti) i pokazati interes. radovanje. te učešćem u osmišljavanju i izvoñenju muzičko-scenskih igara (igrokaza) i izražavanju vlastitih doživljaja muzike likovno. želju i potrebu za čestim muziciranjem. u paru i samostalno.ZNANJE I RAZUMIJEVANJE Učenici će znati da koriste jezik muzike. glas (muški. dinamiku (glasno-tiho). vlastite improvizirane instrumente). Ispoljavaju interes prema muzici i saznavanju i žele da je još bolje upoznaju i primjenjuju u školi i svakodnevnom životu. glas. ritmičkih i zvučnih efekata za pjesme. koji time postaje bogatiji i ljepši. truba i klavir) koje nalaze primjenu na koncertima i u svakodnevnom životu djece. glasan-tih. literarno i improviziranim pokretima. ženski i dječiji). predmete iz okruženja. Pjevaju intonativno pravilnije. priče. uspavanka i sl. stihove. Kreativne i logičke sposobnosti razvijat će se osmišljavanjem jednostavne pratnje. Detaljna objašnjenja nastavnici će naći u pratećem priručniku za nastavnike razredne nastave. u manjim grupama. koristeći različite zvukove odnosno izvore zvuka (tijelo. Prepoznat će načine na koje muzika učestvuje u svakodnevnom životu i čini ga ljepšim i bogatijim (u dječijoj igri. a posebno praktični rad i posjete kulturnim i muzičkim ustanovama. istraživanju novih rješenja u muziciranju i izradi instrumenata. kao i neke druge (harmonika. kao planer metoda interaktivnog učenja: kooperativne metode.

problemska. Kroz istraživanje i ispitivanje. 50 . projekt-metoda. različiti nivoi složenosti. rad u parovima. metoda analogije. Sadržaje nastave muzičke kulture treba tematski povezati sa nastavom drugih predmeta. kao koordinator kooperativnog učenja: timski metod učenja. grupni projekt metod. školi. stvaralačka nastava. kooperativna mreža (muzičke radionice. izložbe improviziranih instrumenata i sl. društvu i životu uopće. Detaljniji opisi aktivnosti učenika i nastavnika dati su u ishodima učenja i objašnjenju. Uključivanjem učenika u sve aktivnosti. kao instruktor aktivne nastave: analitičko-sintetička. te stvaranje učenici razvijaju dublje razumijevanje prema naporima u umjetnosti i muzici kao posebnom sistemu saznanja i vrijednosti i njenoj složenosti.nastava. primjena modela. odnosno prakticirajući iskustvenu nastavu. razvijaju se pozitivni stavovi o značaju muzike u porodici. učenje putem otkrića.). mozaik metod i njegove modifikacije. algoritamske metode.

. umjetnosti. opet.slici”).. a učenik svoj crtež crta svojim perceptivnim. 51 . predstava i pojmova. Likovna kreativnost.crtežom” prvi put crta. Time se realizira metoda intenzivnog. Polaskom u školu učenik se prvi put susreće i kontaktira sa umjetnostima koje po prvi put estetski doživljava i svojim .. Zadaci: • • • • • • • Da učenici upoznaju likovni pribor...crtežu“ da komunicira sa samim sobom. a time se . I umjetnost i ...slici” ne vidi. te osnovne likovne nazive..sanjarenje na javi” i dinamizira prohodnost sadržaja u i iz učenika. Uloga je umjetnosti da omogući učeniku komunikaciju sa svojom i svjetskom likovnom baštinom. Da se kod djece razvija uroñeni i stečeni senzibilitet i subjektivni likovni izraz. 68 časova godišnje) Likovna kultura ULOGA I ZNAČAJ I umjetnost i crtež su postali iz nagona za igrom ili . Da upoznaju sadržaj i likovni jezik. Učenicima prvog razreda nudi se najstarija magijska umjetnost kao estetski doživljaj i inspiracija za vlastiti . Nervni sistem djeteta liči na stanicu u koju ulazi pet puteva. Ono u nastavnom procesu aktivno osjeća i misli.. Da se kultiviše svijest o potrebi čuvanja tekovina likovne.crtež”. da kroz igru.sanjarenjem na javi“. dodaje i ono što se u . te slikom dolazi do prvih pojava. Da učenici analizom upoznaju sopstveni crtež. Da se uspavane likovne sposobnosti djece koja dolaze iz roditeljskog doma izjednače s probuñenim likovnim sposobnostima djece koja su boravila u predškolskim ustanovama.(2 časa sedmično. svojom porodicom. doživljajnim i iskustvenim svijetom.crtež” se učenicima nude u formi vizuelno-estetske analize u kojoj riječ ima ulogu poticaja (potiče učenika da priča o onom što vidi u . te da se njima služe. podloge i materijale. Nastavnik. prirode). Uloga nastavnog predmeta je.uvijeni duh djeteta u sebi“ otvara. U ovom nastavnom predmetu izdvajaju se tri stepena: • • • Likovna pismenost. materijalne i duhovne kulture. aktivnog doživljaja. vršnjacima i nastavnikom. a u . Likovna kultura. nastavu i stvaralaštvo usmjeri i obogati . djela domaće i svjetske likovne baštine. a iz koje poslije žestoke borbe vani probija samo jedan. Da se svim učenicima nude raznovrsni sadržaji kao podsticaji (iz života.

izleta. akvarel. Upotreba osnovnih školskih crtačkih . doživljava srcem. kose i cik-cak linije. Šta sanjam. Sadržaji iz života učenika. simetrično. Komunikacija i otvaranje učenika U kreaciji crteža koristi i desnu i lijevu ruku. Sadržaji iz škole. grafike. škola. Ja i moji novi prijatelji. Doživljaji s mora. sjedi. pastel. plastelin. misli svojom glavom i samo realizira svoj crtež. rasuto. koso. Uočavanje kompozicija figura i predmeta: skupljeno. plohe i volumena i njihovih regulatora: simetrije. hoda. ilustriranje toka dogañaja u priči. šire okruženje). porodice. Ja i moji roditelji. Posmatranje kao poticaj 1) 2) Posmatranje prirode. te neutralnih: crne. doživljavanje svim čulima. Procjenjuje radove drugih učenika i svoj rad (prepoznavanje slabije i jače strane vlastitog rada: drvo sam dobro nacrtao. četkica. kipa. Rad svim sredstvima i tehnikama. savijeno i kružno. Kreativan crtež Koristiti shematsku ili simboličku fazu. Ugodni i neugodni doživljaji –sjećanje. Lutkarske predstave. Da dijete svijet gleda svojim očima. tempera. Dok crta. žute. PROGRAMSKI SADRŽAJI Rad po sjećanju Iskustveni sadržaji. psihološku proporciju i opisni prostor. grafičkih. U crtežu primjenjivati i njegovati simboličku boju. analiza umjetničkih djela. života i rada. a Ado je dobro uradio…). ali boje mi nisu baš najbolje… dopada mi se kako sam nacrtao lava. Likovni jezik Forme i tehnike Uočavanje osnovnih likovnih elemenata: linije. boje. osjećanja glavnog junaka. plave. izražava zadovoljstvo. Crta i govori. U realizaciju su uključena sva čula. kompozicije i ritma. promjena tog osjećanja bojom. likovni element. upoznavanje funkcije i izražavanje Svijet mašte kao inspiracija • • • Da sam nevidljiv Kakav bih automobil želio Stigli su vanzemaljci 52 . slikarskih i kiparskih materijala i tehnika: grafitna olovka. stoji. flomaster. Uvoñenje djeteta u posmatranje i zapažanje svega što se nalazi u njegovom okruženju. društvo vršnjaka. Svjesni i podsvjesni sadržaji u crtežu. glina. predstavljanje bojom dominantnih osobina lika iz književnog teksta. Priča o onom što vidi na slici.. vodoravno i vertikalno. likovni problem. Imenovanje prave i krive. Čega se plašim. dotjeruje.likovni izraz. likovno sredstvo. “zlatni period dječijeg crteža”. doživljaji iz života djeteta (porodica. likovnu formu. Kreativan crtež je plod . bijele i sive.sanjarenja na javi”. Poticaji su: književnost. Imenovanje osnovnih boja: crvene. književne i filmske umjetnosti. vodoravne i vertikalne. Sadržaji iz likovne. zgrade i grada.ODGOJNO-OBRAZOVNI CILJEVI U PRVOM RAZREDU Sadržaj u dječjem crtežu Za svaki navedeni sadržaj neophodno je da nastavnik formuliše: likovno područje. Iz prirode i godišnjih doba. Imenovanje likovnih formi: crteža. pjesnička slika . motiv. slike. paleta. objašnjava.

kompoziciju i ritam. izreke i brojalice (omogućiti rad na većim formatima papira. kist. ploha ima dvije (visinu i širinu). o osjetilnom i čulnom činu. tvrdih i mekih. Dječaci su skloni liniji. Može biti urañen crnom. reljef i kip. sve dotle dok ne preñe u sliku. i to je u prvom razredu dovoljno. tako da može biti u boji. koja u umjetnosti i crtežu ispituje pojavu stvaranja i doživljavanja. priče i legende. Tu spada modeliranje i grañenje. FORMA ILI LIKOVNI JEZIK Crtanje. volumen ima tri dimenzije (visinu širinu i debljinu) i zauzima stvarni prostor. kip i zgrada Linija ima samo jednu dimenziju (dužinu). U tehničkom smislu boje se dijele na vodene. Vizuelno-estetsko procjenjivanje Estetika je nauka o lijepom. Dekorativni rad podrazumijeva ukrašavanje upotrebnih predmeta: ukrase. plohu i boju. tako ono volumenom mijenja mjesto predmetu. Njen predmet su vizuelne. Likovna umjetnost kao inspiracija Posmatranje originalnih umjetničkih djela na izložbama. upoznaje prostor. Grafika se dobiva štampom. Krute su: pastel. grafika ima više otisaka ili originala. U crteža i slike su po jedan original. bijelom linijom i bojom u vidu tačkica. krompira i lista je prirodni otisak. klasičnih i savremenih. crtu. zvučne i jezičke umjetnosti 53 .• • Pronašao sam posebnu olovku Kad bi drveće hodalo Rad prema tekstu. metodom oduzimanja i dodavanja. a preko njega i spoznaja. akvarel. Šestogodišnje dijete koristi tzv. To je za djecu najkonkretniji likovni element kojim najradije manipuliraju i za koji postoji izrazita radoznalost. Boja je zahvalna u radu sa djecom svih uzrasta. kratkih i dugih linija. nekoliko crteža u formi stripa. već kao inspiraciju za vlastiti subjektivni crtež. kreda. iskorištava likovne elemente: liniju. mrlja ili fleka. metalno pero. s tim da svi ovi sadržaji niču iz teksta. ugljen. ali i na malim. Otisak prsta i dlana. Otuda naglašeno čulo opipa. šare. flomaster. sve one koje se miješaju vodom. simboličke i šarene boje. temperu. djevojčice boji. isprekidanih. ilustracija i strip Bajke. Crtačke tehnike: grafitna i hemijska olovka. sliku. Prirodni su predmeti pogodni za modeliranje: reljef i kip. ptičije pero. Crtež se može dobiti i drugim crtačkim tehnikama i na svim podlogama na kojima neki predmet ostavlja trag. zagonetke i odgonetke. Prostorno-plastično oblikovanje: reljef. Kao što biće u ranom djetinjstvu crtežom rasporeñuje predmete tražeći prostor. I umjetnici i djeca likovnim elementima bojom i plohom grade likovne regulatore: simetriju. ornamente i arabeske. kreda. Slikanje Likovna forma riješena bojom i plohom na ravnoj podlozi je slika. Tehnički su predmeti prikladniji grañenju. Stoga se ovdje nameće izbor raznovrsnih materijala. Osim u slikanju boje se upotrebljavaju i u drugim likovnim formama. reprodukcija u knjigama. sivom. gvaš. Učenicima nudimo umjetnost kao estetski čin. Dekorativni rad s grafikom Ova je forma bliža primijenjenim umjetnostima i grafici. te regulatore: ritam i simetriju. basne. Papirne: kolaž i druge. Njeni su praiskonski izvori majčino tijelo i priroda. ne kao memorisanje. otiskom ili tiskom u neograničenom broju originala. folije na zidu. crtež Likovni izraz linijom nazivamo crtežom.

Rado crta. tekstil. onaj dodir. da „crtež“ i umjetnost treba njegovati i čuvati. INDIKATORI USPJEŠNOSTI Dijete bez opterećenja stvara svoj rad. suočava se istovremeno s pitanjem šta će i kako će? Misli o sadržaju i o likovnom jeziku ili formi.crteža”podrazumijeva pokušaje učenika da nešto kažu o onom što su nacrtali. materijalima i tehnikama. te da taj smisao treba koristiti i njegovati kao mladu biljku. ruke. te će se i ta razlika. Uspješno se služi priborom. harmoniji. U dječijem crtežu se analizira vizuelni ili svjesni sadržaj.. te bogatiti jezik uopće. plohu i volumen i psihičke likovne regulatore: simetriju.Ljepota je u skladu. redu. OČEKIVANI REZULTATI Prožimanje igre. a njima najbližu. izuzev jednog. te njihove mogućnosti. SADRŽAJ: 54 . To će se realizirati kreativnim „crtežom“. Maternji jezik je nacionalan.Kako će” dijete rasporediti sadržaj i formu u crtežu je kompozicija i u njoj simetrija koja je svojstvena djeci. ono što se vidi. talentirani“. Korelacijom „crteža“ sa književnosti za djecu i umjetnost iz «djetinjstva čovječanstva» kao estetskim činom i inspiracijom za vlastiti „crtež“. To im daje sigurnost i ideju. Učenici će postepeno oslobañati svoj ekspresivni i impresivni doživljaj i izraz. ono što se . i skriveni ili podsvjesni sadržaji. Analiza . i onih koji nisu bili u predškolskim ustanovama.. Upoznat će osnovne likovne materijale i tehnike. umjetnost . magijsku. Učenici će iz slika upoznavati i proširivati svoj pogled na svijet. Zna kazati šta je zamislilo i šta je ilustriralo. ovdje ih prevodimo u: Šta i kako? Kada se dijete s kistom u ruci nañe pred bijelim papirom. izmeñu maternjeg jezika. Dijete će u skladu s vlastitom percepcijom i recepcijom izraziti doživljaj. Djeca počinju analizirati predmete i pojave iz svoje sredine: slikovnice. igračke.crtežu” izražava neku ideju. ono subjektivno poigravanje srca i nerva. Očekuje se realizacija tvrdnje mnogih pedagoga i estetičara.djetinjstva čovječanstva”. ostvarit će se kontakt „crteža“ sa umjetnostima. On ima samo četiri osnovna elementa: crtu. Mi im nudimo njihov . zagonetkom i pričom. naivne i narodne umjetnosti. a da nastavnik zna na kraju nastavnog časa kazati ono šta su učenici crtali. koje su i učenicima svojstvene. najstariju.crteža” Analiza . Po subjektivnom kriteriju. na svoj način imenovati ono što je u domenu percepcije i doživljaja. bajkom i basnom. ravnoteži. Sama ideja gledanja i procjenjivanja crteža i umjetnosti u školi je estetski čin. kostim.. kao i likovna forma: likovni elementi i njihovi regulatori. keramiku. boju. crtež ili sliku. „da su svi prvačići. simboličke umjetnosti i simboličkog „crteža“ učenika. ali samo kao inspiraciju za vlastiti . Sadržaj je šta.. stil pisanja i stil crtanja. ono što se ne vidi. . demonstracijom i analizom „crteža“ i umjetnosti..... koje su se inspirisale mitom i legendom. približiti.crtež”. Učenici će prihvatiti. ono što u umjetnosti i . forma je kako. Ritam je rukopis. linije i boje na papiru. DIDAKTIČKO-METODIČKE NAPOMENE Sadržaj i forma su obrañeni u uvodnim tekstovima. nastave i stvaralaštva Smanjit će se razlike meñu učenicima koji su prije upisa u 1. razred bili. ili neće ni biti. likovni je internacionalan. da ne samo da oni „crtaju“ već da je „crtež“ sredstvo koje su koristili i koje koriste i odrasli.samo po sebi sviña”.crtež”. kompoziciju i ritam.

plohe.. crtačkim. Vizueni-likovni prilozi umjetnosti i . • PSIHIČKA forma je bliska tehnici.crteža” su podloga nastavniku i inspiracija učenicima. ali i legende i priče iz domaće kulturne. Ovaj okvirni program treba realizirati u skladu s okolnostima i mogućnostima. mozaik. kolaž.U crtežu je ono što crtež sam po sebi priča.. zagonetke. • ESTETSKO u crtežu je ideja da dijete nešto crta.djetinjstva čovječanstva” koje su same po sebi bliske uzrastu učenika.. Likovni prilozi Umjetnosti. sve ono što se u dječijoj glavici dešava dok crta (od borbe do uspjeha i sreće. likovne i književne baštine. U isto vrijeme im nudi vlastiti . volumena i njihovih regulatora: kolorizma. ilustracija i inspiracija u priču. Analiza LIKOVNOG JEZIKA ili FORME je subjektivna analiza likovnih elemenata: • crte.crtež” istog ili starijeg uzrasta. otisak lista i dlana. To je prijevod motiva. ono kada učeniku nije dovoljan crtež i ilustracija. tempera. sve se može kopirati. 55 . glina i plastelin. s djecom. To je naš cilj. ali rukopis ili ritam ne! Samo to mi. slikarskim. ono što njega bogati) i lijep crtež. tema. asimetrije. a ne kao učenje. To znači da učenicima prvog razreda nudimo njihovu umjetnost kao estetski doživljaj i inspiraciju za interpretaciju i kreaciju vlastitog crteža. treba da imenujemo. kompozicije i ritma. proces rada. boje. i simetrija i raspored i rukopis. To i jest umjetnost i ona zagonetka u crtežu: i žestoka boja. pa ide u strip. akvarel. već se domišlja i crtežu dodaje tekst. basne i priče koje ovaj koncept nudi učenicima prvog razreda su iz . grafičkim i kiparskim tehnikama i materijalima: olovka i flomaster. bajke.

Kretanje je potreba svakog djeteta. Opasnosti po zdravlje: zagañena okolina. Informacije o pomoći u slučaju zlostavljanja. motoričkih znanja. izdržljivost. njegovanja i unapreñenja zdravlja. 68 časova godišnje) ULOGA I ZNAČAJ Briga o zdravlju djeteta osnovni je princip na kojem se zasnivaju sadržaji tjelesnog i zdravstvenog odgoja u prvom razredu osnovne škole. lično predano i dnevnoj fizičkoj aktivnosti. stiče navike i vještine. pojava deformiteta. zagañen zrak. Ograničavanje vremena provedenog pred TV ekranom. • Očuvanje. • Razvijanje pozitivne slike o sebi. Motoričke sposobnosti i vještine kretanja Lokomocija (stabilnost. Tom je principu sve podreñeno. trči pleše Pozitivne socijalne interakcije i osobine ličnosti Komunikacija i saradnja poštuje pravila igre cijeni tuñi i vlastiti napor stabilnost i realnost u postavljanju cilja istrajnost rješavanje sukoba na prihvatljiv način planiranje vremena izbjegavanje rizika i briga za vlastitu sigurnost samokontrola donošenje ispravnih odluka rješavanje problema razumijevanje smisla takmičenja (prihvatanje “poraza” i nošenje “pobjede”) 56 . U ovom nastavnom predmetu dijete usvaja osnovna znanja o zdravlju. preciznost. biljke. Dijete uči kako da postane fizički spremno. ali i uči kako da ih primijeni u životu. Zadaci su: • Shvatanje smisla. U ovom vremenu tjelesni i zdravstveni odgoj ima posebnu važnost zbog sve prisutnijih pojava koje ugrožavaju zdravlje djece (dominacija medija i smanjivanje kretanja kao prijeke potrebe djeteta. brzina. Poboljša li se zdravlje generacije koja dolazi imaćemo zdraviju populaciju. a svrsishodno kretanje u osnovi tjelesnog i zdravstvenog odgoja. • Promoviranje pozitivnih socijalnih interakcija. Hrana i zdravlje. Tjelesna aktivnost i zdravlje. koordinacija. piće. kreativniju i zadovoljniju. Utjecaj medija. snaga. Značaj boravka na svježem zraku i u igri. • Osposobljavanje za svrsishodno i efektno samostalno vježbanje. mogućnost zaštite.(2 časa sedmično. vrijednosti i principa tjelesnog vježbanja. na tlu i sportske igre jednostavne vježbe oblikovanja (bez rekvizita) usklañenost kretnje s kretanjem rekvizita kontrola pokreta hoda. prisustvo droge i drugih nepoželjnih sredstava). vještina i navika. skače. svrsishodne i humane primjene psihomotoričkih sposobnosti. Tjelesni i zdravstveni odgoj ODGOJNO-OBRAZOVNI CILJEVI U PRVOM RAZREDU Znanje o činiocima zdravog života Lična higijena i zdravlje. Selektivan pristup sadržajima medija. • Sticanje motoričkih znanja i razvijanja motoričkih vještina i navika. ravnoteža) vježbe na spravama. tablete. Pravilno i nepravilno držanje tijela. gipkost. • Razvijanje kreativnosti kroz pokret. a to znači i radno spremniju. • Razvijanje i usavršavanja motoričkih sposobnosti u skladu sa uzrasnim i individualnim karakteristikama.

Kombinacija puzanja i provlačenja i hodanja. Izborom se odgovara na pitanje . doskok sa povišenja (do visine švedske klupe). sportski ples i dr. s promjenom pravca. različitih lopti u daljinu i visinu. lokalne zajednice). itd.PROGRAMSKI SADRŽAJI Izbor i distribucija sadržaja meñuovisne su operacije u programiranju procesa vježbanja. označeni prostor i sl. odručenje. uz mornarske ljestve do 2 m visine. Hodanje: Prirodno hodanje . Kombinacija hodanja. preskakanja itd. 57 . obruči.dionice do 30 m. Ritmički okreti.. . sunožni poskoci sa okretom od 90 stepeni (u jednu i drugu stranu). preći na drugi ripstol. razredu) u saradnji sa lokalnom zajednicom i profesionalno angažiranim instruktorima.. razapete vijače itd. Dizanje i nošenje: Dizanje i nošenje jednog ili više različitih rekvizita odgovarajuće veličine i mase. Sunožni naskok iz mjesta na povišenje. okvir od švedskog sanduka ili sandučića. uz ripstol. Druga motorička iskustva: U ovisnosti od interesovanja učenika. trčanjem i dr. smjera.pravolinijsko. dodavanje u paru. Ritmički skokovi. vijače i sl. puzanje ispod grede. Oponašanje pokreta i kretanja drugih živih stvorenja (Kako medo hoda? A slon? Kako ptica leti?) Trčanje: Trčanje . sa visokim prednoženjem drugom). Provlačenje kroz obruč. puzanjem. Primjena puzanja i provlačenja u različitim kretnim manifestacijama. desnom i lijevom rukom i suručno. izmeñu nogu para.). preskakanje kratke vijače (individualno). puzanje po švedskoj klupi. skakanja. tempa i ritma. klizanje. igra lastiša. prvo sa male udaljenosti. švedske klupe. „Kik“ poskoci (poskoci na jednoj nozi. Primjena dizanja i nošenja u različitim kretnim zadacima. narodna.4 plesa (društvena. trčanja. 2. realiziraju se i drugi sadržaji: vožnja bicikla. preskakanja i dr. Primarna funkcija nekonvencionalnih sadržaja je razvoj i usavršavanje osobina i sposobnosti. Penjanje: Penjanje uz stepenice. kombinirano. izvoñenje poskoka i skokova uz različite pokrete rukama (uzručenje. Ples i pantomima: Prikazivanje različitih pojava i situacija iz svakodnevnog iskustva pantomimom.Zečji“ poskoci (iz upora čučećeg skoka u upor čučeći. smjera. a zatim sa veće udaljenosti (suručno. Brzo trčanje (sprint) . penjanje na švedsku klupu. Primjena penjanja u različitim kretnim zadacima. Gimnastika: Gimnastičko hodanje. Skakanje: Sunožni poskoci u mjestu i kretanju.). Nekonvencionalni sardžaji su uvijek u simbiozi s odreñenim konvencionalnim sadržajem.šta vježbati.Kan-kan“ poskoci (poskok na jednoj nozi. Sunožni preskoci. Kretanje poskocima i skokovima u zadatom pravcu Kombinacije skokova i poskoka sa hodanjem. trčanja itd. u paru. Bacanje i hvatanje: Bacanje različitih lopti kotrljanjem.. Primjena bacanja i gañanja u različitim kretnim manifestacijama. puzanje uz/niz kosu švedsku klupu. odnosno i u funkciji usvajanja motoričkih informacija. galop naprijed i strance. u jednom trenutku noge nisu u kontaktu sa podlogom). Puzanje i provlačenje: Puzanje četveronoške. samostalno.).pravolinijsko. s promjenom pravca. koturaljki (rolera). moderna) u skladu sa mogućnostima i interesu učenika i nastavnika i naučiti osnovne korake. tempa i ritma. obrnutoj švedskoj klupi ili niskoj gredi. švedski sandučić. sanjkanje. nastavnika i roditelja. makazice.. skakanja. Primjena trčanja u različitim kretnim manifestacijama. dječji poskoci. Plivanje . Sunožni skokovi. a distribucijom šta vježbati u pojedinom razdoblju. hodanja. koljena i stopala. Kombinacija trčanja. Različite vrste hodanja po liniji. Kombinacija penjanja sa hodanjem. uz kosinu (švedska klupa.obuka neplivača: Obuka neplivača organizira se tokom prvog ciklusa (u 1.) na različite načine (pogañanje. . sa opružanjem potkoljenice slobodne noge). prirodni uspon itd. preskakanje iz obilježenog prostora u prostor i preko prepreka (linije. dimenzijama i obliku podloge. gañanje u metu (korpa. dimenzijama i obliku podloge. na različitoj vrsti. kroz upor klečeći. Hodanje uz različite položaje ruku. švedski sanduk. lopta. kombinirano. plivanje. Primjena skokova i poskoka u različitim kretnim manifestacijama. .. usklañivanje pokreta pojedinih dijelova tijela i kretanja cijelog tijela sa karakterom muzike i ličnim doživljajem. pješačenje u prirodi.). trčanjem. skijanje.u trajanju od 6 minuta.Školica". Izabrati 2 . Istrajno trčanje . kao i mogućnosti sredine (škole. Igre loptom: Različite elementarne igre loptom. pljesak i sl.. jednom rukom). rušenje i sl. ili 3. grupno. Hodanja u različitim kretnim zadacima. na različitoj vrsti. ubacivanje. Jednostavni poligoni sastavljeni tako da zahtijevaju primjenu naučenih gimnastičkih elemenata. provlačenjem itd.

snagu. razvoj i otpornost organizma. nazad). dnevni ritam odmora i rada. Uz pomoć odraslih usklañuje svoje aktivnosti (učenje. alkohola i droga. Redovno i aktivno učestvuje u nastavi tjelesnog odgoja. • Primjenjuje prirodne oblike kretanja u jednostavnim igrama i poligonima.). Vodi računa o pravilnom držanju tijela u sjedećem i u stojećem položaju. dolje. tenis. Informiranje o štetnosti: Tablete.). kolektivna i higijena životnog prostora. lijevo. 2. • Usklañuje svoje kretanje sa kretanjem rekvizita u jednostavnijim kretnim zadacima. skakanje.). razmjena ličnih iskustava. ravnotežu i preciznost) u skladu sa individualno postavljenim normama. zrak. Održava ličnu higijenu (pranje ruku i zuba. Upoznaje se sa osnovnim principima pravilne ishrane.. odmor. Uči da izbjegne situacije u kojima može da se povrijedi i umije da traži pomoć. • Posjeduje i druga motorička iskustva u ovisnosti od ličnih interesovanja i mogućnosti sredine (npr. koordinaciju. • Unapreñuje motoričke sposobnosti (brzinu. kombiniranje u obroku. stavova. naprijed. trčanje. Očuvanje i unapreñenje zdravlja: • • • • • • • • • • • Razlikuje pravilno od nepravilnog držanja tijela.. spavanje). • Vješto izvodi jednostavne forme prirodnih oblika kretanja (hodanje. Posjeduje informacije o značaju zdravlja. Osposobljavanje za samostalno vježbanje u slobodno vrijeme: • Imenuje osnovne položaje i stavove (uspravni stav. skijanje. gipkost. umivanje. Higijena: Lična. • Vlada izabranim vještinama iz vježbi na spravama.. piće.. Usavršavanje motoričkih sposobnosti u skladu sa uzrasnim i individualnim karakteristikama i sticanje i razvijanje vještina i navika: • Izvodi pokrete i kreće se u zadatom smjeru (gore. • Sposoban je da prepliva 25 m slobodnom tehnikom (u I. II ili III razredu). obim obroka. pokreta i kretanja. Posjeduju informacije da može da traži pomoć ukoliko je zlostavljano i zanemareno. dinamika uzimanja obroka. boravak u prirodi i zdravlje. tlu i sportskih igara.SADRŽAJI ZDRAVSTVENOG ODGOJA Pravilna ishrana: Izbor zdrave hrane. sportski ples itd. Izvori opasni za zdravlje: Mogućnosti lične zaštite. • Pravilno izvodi osnovni korak dva izabrana plesa. ponašanje i ophoñenje za stolom. desno. ISHODI UČENJA 1. tuširanje i dr. ili zna za takav slučaj. izdržljivost. Zdravlje: Značaj i važnost zdravlja. biljke. Posjeduje informacije o štetnosti duhana. • Izvodi pokrete i kreće se po pravolinijskoj putanji. i održava kolektivnu higijenu (provjetravanje prostorija i odlaganje otpadaka.ostvarivanje verbalnog i tjelesnog kontakta. pješačenje u prirodi. klizanje. sanjkanje. pravilno izvodi jednostavne vježbe oblikovanja bez rekvizita. Druženje: Upoznavanje . 58 . tjelesna aktivnost. Posjeduje informacije o značaju tjelesne aktivnosti i boravka u prirodi za pravilan rast. sjedeći i ležeći položaj. čučanj. 3. igra.. vožnja bicikla..

znojenje. ruci. provlačenje. kotrljanje. Meñutim.) i umije da traži pomoć ako se loše osjeća. pojedinačnih pokreta i frekvencije pokreta . diferencijacije tkiva i funkcionalnog dozrijevanja). nesvjestica itd. Dalji razvoj psihomotorike karakterizira njeno usavršavanje. značajno korelira sa pravilnim i harmoničnim rastom i razvojem (1) morfoloških (procesi rastenja. Većina djece svoje pokrete i kretnje uspješno formira do četvrte godine.). održavanje na vodi. kretanje na vodi. ritmičke. trčanju. uz podsticanje i nadzor nastavnika.vježbe oblikovanja). brzine (reakcije. provlačenju. (2) funkcionalnih (sistem za transport kiseonika i aerobni kapaciteti).. sa osloncem na jednoj nozi.. ponašanja na času i odlaska iz sale (sa igrališta). za noge. puzanju. laktu. Uočava sličnosti i razlike meñu vršnjacima. Poznaje pravila elementarnih igara i pridržava ih se uz.u hodanju. trčanje. skakanje.bez rekvizita 59 . orijentacije). stojeći. valjanje. za trup. odnosno harmoniziranju pokreta i kretnji djeteta sa pokretima i kretanjem svijeta oko njega. Istražuje svoje sposobnosti. 4. (3) kognitivnih (prijem. kretanjem djeca zadovoljavaju i svoje društvene potrebe. 5. penjanje. sa rekvizitima. Prepoznaje fiziološke znake umjerenog opterećenja i zamora (npr. Pridržava se dogovorene procedure dolaska u salu (igralište).. gibljivosti (aktivne kompleksne i lokalne .• • • • • • Imenuje dijelove tijela i zna njihovu osnovnu ulogu prilikom vježbanja. ima izgrañenu tjelesnu shemu. glavi. Razvijanje kreativnosti kroz pokret: • • Jednostavne pokrete usklañuje sa muzikom. kotrljanju. u skakanju. Pantomimom i pokretom prikazuje različite pojave i svakodnevne situacije. Umije da odredi kom dijelu tijela je namijenjena vježba oblikovanja (za ruke. agilnosti (brzine promjene smjera kretanja . Promoviranje pozitivnih socijalnih interakcija: • • • • Ni na koji način ne ugrožava one koji se od njega razlikuju.ležeći.). puzanje. organizacije i institucije). U tom pogledu. Vježba u odgovarajućoj odjeći i obući. Opća psihomotorička spremnost. uz podsticanje i nadzor nastavnika. čučeći.. kretanje zadovoljava prirodne potrebe djeteta. 6. penjanju. Razvijanje pozitivne slike o sebi: • • • Primjećuje svoje motoričke i druge sposobnosti i osobine. Psihomotorička aktivnost se usmjerava prije svega na razvijanje i usavršavanje: snage (položaji tijela . u elementarnim sportskim aktivnostima).posebnu pažnju usmjeriti na disanje). podsticaj i nadzor nastavnika. (4) konativnih (modaliteti reakcija i sposobnost adaptacije) i (5) socioloških (društvene grupe.hodanje. klečeći. tokom vježbanja i igre prijateljski komunicira i sarañuje sa vršnjacima. ravnoteže (statističke i dinamičke . Kretanje ima funkciju biološkog nagona i zadovoljava potrebe stimuliranja tjelesnog rasta i razvoja.).. viseći. koordinacije (brzinske. DIDAKTIČKO-METODIČKE NAPOMENE Bazična komponenta ponašanja djece je kretna aktivnost. izdržljivosti (opće . u trčanju. kao rezultat procesa u kojem se posredstvom tjelesnih vježbi povećava obim i kvalitet kretanja.. zadržavanje i transformacija informacija i efikasnost u novim netipičnim situacijama). U prvom razredu naglasak je na socijalizaciji djeteta. valjanju. pozitivno vrednuje uspješne poteze i uloženi trud svih učesnika u igri. brži rad srca. Uz podršku odraslih primjenjuje naučene i model jutarnje gimnastike. Kretanje ima funkciju psihosocijalnog komuniciranja. neobični položajni.

postavljanje. Pod preventivnim mjerama podrazumijeva se pregled obuće i odjeće za vježbanje. Za istovremeno usavršavanje motoričkih znanja i mijenjanje osobina i sposobnosti najproduktivnija je situacijska metoda rada. primjenjuje se analitički način rada (izvoñenje pojedinačnih elemenata . sporednih pokreta što djetetu daje mogućnost da sigurnije hoda. kao i o ličnoj higijeni. a ne šta je bilo i šta će biti. prostorija. Razvoj osobina i sposobnosti moguć je jedino u uvjetima progresivnog i diskontinuiranog opterećenja. jer su konačni rezultati vježbanja u pozitivnoj korelaciji sa situacijama u kojima se efekti vježbanja realno mogu primijeniti. a zaustaviti se eventualno samo tamo gdje se cjelina ne može savladati. šutiranje. Mora se voditi računa da se ne mogu forsirati dijelovi u kojima se ne vidi cjelina. ali ekonomičnost reakcije je mala i iradijacija je jača od inhibicije. ograničavajući procesi razdraženja se sve više pojavljuju i osnovni prirodni pokreti djeteta oslobañaju se suvišnih. Uz to. Briga o zdravlju učenika mora uvijek biti na prvom mjestu. 60 . hvatanje. Oprez u radu s djecom ove ontogenetske dobi potenciran je činjenicom da su vegetativni procesi stabilniji.. 1981). za njih je najznačajnije šta se dogaña u datom trenutku. brže. Njihove tjelesne aktivnosti. Djeca su sposobna izvoditi pokrete. dizanje. opreme. aktivnost ili vježbanje ne traje im dugo. tačnije. spuštanje). osnovni oblici kretanja postepeno se automatizuju. Takoñer. Odvijanje odgojno-obrazovnog procesa neposredno prethode mjere sigurnosti: (1) zdravstvenohigijenske. snaga i izdržljivost. Ljudski organizam nastoji uspostaviti ravnotežu izmeñu povećanog inteziteta motoričkih aktivnosti i trenutnog stanja organizma. skače itd. s društvom i sa prirodom. dijete lako i sigurno koristi samo jednu ruku i nogu. srazmjerno opterećenju. bolja im je prostorna orijentacija i spremnija su i za izvoñenje složenijih pokreta. Individualne razlike meñu djecom navedene dobi veće su nego meñu odraslima i treba ih u radu respektirati. Pošto u ovom uzrasnom periodu okoštavanje grudne kosti i rebara tek počinje. Srce i dalje zaostaje za porastom cjelokupne tjelesne mase. obaveza mu je da vodi računa i o higijensko-tehničkoj kontroli prostora. odnosno tjelesnog vježbanja. što rezultira brzom promjenom raspoloženja i podložnošću sugestiji.i sa rekvizitima . Za razvoj djeteta značajno je da ono bude aktivno na prikladne i različite načine. koncentrišući se na najpravilnije izvoñenje najvažnije faze globalne motoričke aktivnosti po principu . Kako je mreža krvnih sudova relativno sužena u odnosu na kapacitet srca. osjećanja su im nestabilna i izazivaju različite reakcije. (2) preventivne i (3) mjere asistencije. mogu trajati i do 30 minuta. Uz to. bacanje. prisutna je sklonost porasta arterijskog krvnog pritiska. nastavnik je dužan u neposrednom radu sa učenicima pratiti i kontrolirati njihovo zdravlje. posebno kada su u pitanju vanjska opterećenja. nošenje. Usredtočenost na jednu stvar. što se postiže osmišljenim povezivanjem onih dječijih aktivnosti u kojima se dijete najadekvatnije ukupno izražava to su u periodu prvog školskog uzrasta. u ovom periodu počinje i druga denticija. Kod djece. gañanje. razvijenija je njihova sposobnost kretanja. Osim uzrasnog kriterija. bez ikakvih rizika. Kako u funkciji centralnog nervnog sistema moždana kora sve više dominira nad njegovim nižim dijelovima. jer im je zapremina želuca još uvijek mala i izmjena materije je velika. nakon saznanja o funkcioniranju moždanih hemisfera. rekvizita i pomagala. Mada se može javiti i ranije. ako nisu u stanju dovoljno brzo i efikasno savladati složenu cjelinu. odnosno kretanja. najbolje kao dopunska aktivnost. i to izvan igre.na suženoj i nestabilnoj podlozi) i preciznosti (držanje. Djeca imaju potrebu za više obroka dnevno. Promjena savremenih tendencija učenja i obučavanja.pamćenja samo redoslijeda elemenata koji se sukcesivno reñaju" (Roger Spirri. Izbor modaliteta rada kojima će se provoditi proces vježbanja uvijek mora biti u funkciji ishoda za postojeće stanje učenika. Temeljna metoda vježbanja je iterativna (ponavljajuća). Ako treba naučiti neku igru.kombiniranje situacijske i sintetičke). beskorisnih. Razvija se finija muskulatura.usvajanje i usavršavanje motoričkog akta u cjelini. usmjerena je prema sintetičkom metodu motoričkog učenja . u radu s djecom treba uvažavati i mnoge specifične razlike meñu njima. Kod djece uzrasta oko šest godina znatno se povećava spremnost za uključivanje u različite oblike tjelesnih aktivnosti. povećana je njihova otpornost na promjene okoline i na promjene izazvane pod utjecajem kretanja. trči. učenje treba provoditi cjelovito. ali i razlike meñu starijima. higijeni odjeće i obuće učenika. mogući su i različiti deformiteti. sprava. igrovne aktivnosti i igra kao kontekst kreativnog komuniciranja djece sa sobom. koja može biti jedan od znakova tjelesne zrelosti. Pored ljekarskog pregleda. prije svega. usporava se frekvencija srčanog rada i akcija postaje ritmičnija. zato podražaji uvijek moraju biti na nivou koji uvjetuje adaptacijske procese.

Tok odgojno-obrazovnog procesa učesnicima bi trebao osigurati usvajanje odreñenog motoričkog kretanja brže i lakše. Ponavljanjem. a pomaganjem mu se olakšava izvoñenje vježbe.). vjerovatno. Hodanje i trčanje. ali i uvjete koji će omogućiti najveći mogući utjecaj na njihov organizam. koje prepreke zaobilazi i sl. Npr. s ciljem podsticanja učenika na razmišljanje. princip svjesnosti (aktivno i stvaralačko učešće učenika ostvaruje se kroz različite sadržaje koji potenciraju samostalnost i odlučnost i mogućnost izbora načina i sredstava za uspješan ishod).pregled i ispravnost opreme za vježbanje. izbor i redoslijed vježbi i opterećenje usklañuju se sa mogućnostima učenika). Nakon zvaničnog okončanja rada prostor za vježbanje se ostavlja u primjerenom stanju i učenici napuštaju isti. 61 . slijedi glasno. u skladu sa mogućnostima i interesima učenika). Slijedi nakon izvoñenja kompletnog motoričkog sadržaja i po principu od krupnijih (odnose se na motoričku strukturu) ka sitnijim odstupanjima od očekivanog ishoda. Nakon uspješno provedene tjelesne i psihičke pripreme učenika. akciju i svjesno aktivno učešće. u skladu sa individualnim karakteristikama učenika. Pored planiranja i realizacije raznovrsnih poligona sa unaprijed definiranim kretnim zadacima (gdje se učenik provlači. Čuvanjem se štiti učenik od pada. Teme se realiziraju kroz: igru. u ovisnosti od postavljenih ciljeva i očekivanih ishoda. pravovremenom osiguranju asistencije. Uočavanje i otklanjanje grešaka je izuzetno značajna faza. važno je predvidjeti i postavljanje poligona koji zahtijevaju samostalno rješavanje datog motoričkog problema (učenik sam osmišljava na koji način će savladati prepreke). bit će izraženije prisutne individualne razlike. koja pretpostavlja uočavanje. analiziranje i pronalaženje uzroka te utvrñivanje najkraćeg i najefikasnijeg puta za ispravljanje pogrešaka. primjerenom doziranju i distribuciji opterećenja. usvajanjem vještina i navika stvara se osnova za kasniju individualnu sportsku diferencijaciju. jasno i glasno. (4) ponavljanje. Odvijanje odgojno-obrazovnog procesa prema prirodnom redu uvjetno podrazumijeva sljedeće etape: (1) upoznavanje (najavljivanje. princip reverzibilnosti (podrazumijeva opadanje tjelesnih sposobnosti sa prestankom vježbanja i potencira potrebu za kontinuiranom vježbom u skladu sa tempom njihovog opadanja) i princip svestranosti (podizanjem opće tjelesne pripremljenosti. djelimične automatizacije i nedorečene individualizacije. (2) izvoñenje motoričkog kretanja. demonstracija i objašnjavanje) novog motoričkog sadržaja. Eventualno objašnjenje treba biti kratko. Takoñer. (3) ispravljanju grešaka. radionice. stanice. odgovarajućem izboru sadržaja. pažnja učenika biti usmjerena više na način izvoñenja nego na cilj. Kao organizacioni model nastavnik može integrirati sadržaje iz dva ili više predmeta ili oblasti. sadržaji i struktura pojedinačnih časova. stavovima i navikama). i nakon njegovog usvajanja u finalnom obliku. uvježbavanjem i individualnim vježbanjem on se stabilizira i prilagoñava uvjetima identičnim praktičnoj primjeni. Asistencija (čuvanje i pomaganje) je vid stvaranja sigurnosti i samopouzdanja kod učenika.DRUGI . princip sistematičnosti (ponavljanje i usavršavanje racionalnih pokreta i broj ponavljanja. Uvijek promovirati nadmetanje sa samim sobom. U početnom izvoñenju će. poligone. izbor terena za vježbanje i drugo. Potom se najavljeni sadržaj opisuje. ali i sprječavanja padova i ozljeda.OKRUŽENJE na smislen način mogu se povezati pojedini ciljevi. princip individualnosti (zasnovan je na prirodnoj psihomotoričkoj diferencijaciji i usklañivanju procesa obuke prema mogućnostima. Trajanje rada na odabranoj temi. kratko i razumljivo najavljivanje motoričkog sadržaja. kad god je moguće. Demonstracija se izvodi u finalnom obliku. variraju u ovisnosti od reakcije učenika. motorički akt je nestabilan i podložan različitim utjecajima. Najčešći principi na kojima se zasniva motoričko učenje su: princip očiglednosti (sticanje znanja uz pomoć analizatora . s ciljem upoznavanja učenika sa osnovnom strukturom vježbe i upozorenja na bitne momente i bitne karakteristike pokreta i kretanja. prekidu rada u slučaju umora ili zbog drugih razloga. U fazi nepotpune stabilizacije. uvježbavanje i individualno uvježbavanje i (5) praćenje i realizaciju ishoda. realizirati u prirodi. ishodi i sadržaji iz dva i više predmeta sa razvojnim potrebama djece. korištenje sportskih sprava i rekvizita. koje treba uvažavati. princip ponavljanja (osigurava racionalizaciju i trajnost usvojenih sadržaja). princip odgojnosti (usmjerenost ka pozitivnim vrijednostima. potrebama i interesima učenika). šta preskače i kako. opisivanje.čula vida). Za vrijeme rada preventivne mjere se sastoje u pravilnom postavljanju sprava. kroz tematsku cjelinu kojoj je u osnovi ideja ili problem JA .

fer-plej odnosu i poštovanju pravila. nastavnik mora uložiti maksimalan napor kako bi kroz individualizaciju nastave svim učenicima omogućio doživljaj uspješnosti u ovladavanju sve složenijim kretnim zadacima.protivničkih igrača i suigrača. naravno pod odreñenim uvjetima (insistirati na prijateljskom. Treba izbjegavati kretanje u čučnju zbog mogućih oštećenja zglobova. mada djeci koja to žele treba omogućiti iskustvo takmičarske situacije.i odnosi se na uspješnost učenika u svakom od planiranih ishoda. prednost imaju saradničke igre.U kontekstu tjelesne aktivnosti. Nije moguće upravljati transformacijskim procesom niti očekivati željene ishode bez stalnog registriranja stanja i promjena u odgojno-obrazovnom procesu. istezanja vrata. a u cilju pravilnog rasta i razvoja. Kod gimnastičkih preskakanja treba obratiti pažnju na mogućnosti učenika. omogućiti visok stepen učešća svih takmičara. Kod skakanja treba paziti da svi poskoci budu u pokretima. Ocjenjivanje i zaključna ocjena su opisni. insistirati na samoprevazilaženju i sl. te se ni u kom slučaju ne smiju izvoditi isti i nagli pokreti glave. te na veličinu i visinu predmeta koji se preskaču.procjena ostvarenja ishoda . Saznanje da postoje okretniji ili brži vršnjaci. Akcenat treba da se stavi na vježbe zagrijavanja. Obavezno omogućiti učenicima slobodu izbora kad je riječ o učešću u takmičarskim igrama. Kod izbora igara. Veoma je bitan odabir vježbi oblikovanja i zagrijavanja. za dijete ne treba da bude izvor prepoznavanja različitosti i spoznaje sopstvenih osobina (dobrih i manje dobrih) i prihvatanje sebe i drugih kao jednako vrijednih. Potrebno je sistematično pratiti i valorizirati rad svakog učenika. 62 . a nikako veliki doskoci. Naročito treba izbjegavati jačanje sklopa trbušnih mišića zbog povijanja kičmenog stuba.). kontrolirati i suzbijati agresivnost. Valorizacija efekata Valorizacija procesa tjelesnog i zdravstvenog odgoja je procjena ostvarenja cilja . ne precjenjivati značaj pobjede. I u takmičarskim igrama promovirati uvažavanje drugih . Što potpunije informacije su neophodne i učeniku i nastavniku za procjenu i ocjenu njihove uspješnosti.

OKVIRNI NASTAVNI PLAN I PROGRAM za drugi razred devetogodišnje osnovne škole 63 .

OKVIRNI NASTAVNI PLAN ZA DRUGI RAZRED DEVETOGODIŠNJE OSNOVNE ŠKOLE REDNI BROJ OBAVEZNI NASTAVNI PREDMETI SEDMIČNI BROJ NASTAVNIH ČASOVA GODIŠNJI BROJ NASTAVNIH ČASOVA 1. srpski jezik i književnost Matematika Moja okolina Muzička /glazbena kultura Likovna kultura Tjelesni i zdravstveni odgoj UKUPNO: Izborni. vannastavne aktivnosti. hrvatski. odjeljensku zajednicu. te eventualno neki novi predmet (izborni. srpski jezik i književnost u drugom razredu devetogodišnje osnovne škole sadrži sljedeća područja: Početno čitanje i pisanje Jezik Književnost Medijska kultura a. 5. hrvatski. u skladu s mogućnostima o kojima je riječ u Koncepciji. gramatika ortoepija ortografija Kultura izražavanja 64 . srpski jezik i književnost (4 časa sedmično. Bosanski. dopunske/dodatne programe. 6. hrvatski. 4. 140 časova godišnje) Nastavni predmet Bosanski. fakultativni) odredit će se na lokalnom nivou. 2. 3. fakultativni predmeti 4 3 3 2 2 2 16 140 105 105 70 70 70 560 Napomena: Broj nastavnih časova za vjeronauku. Bosanski.

. rečenice napisane medijalna.Prepoznaje humor u govoru.Izražavanje ideja. . razgovoru.Prema knjizi.Čitamo knjige ali ne učimo samo iz knjiga. . finalna latiničnim pismom. . . .Zna prepoznati . .Zna uspostaviti logički slijed u nonsensnom iskazu. . . . .Zna da bilo koji izbor i redoslijed riječi ne predstavlja rečenicu. .Čita riječi i glas /inicijalna. vrijednost i bogatstvo.Unosi elemente izražajnosti u čitanje. šta slovo.Pravilno i spretno rukovanje priborom za pisanje. AFEKTIVNO PODRUČJE STAVOVI. pozicija.Prema lijepom kazivanju.Zapaža pojedinosti u neposrednom okruženju.Prema zajednici. . . .Ko mnogo čita mnogo i zna.Važno je da naučimo dobro čitati-pa ćemo voljeti knjigu i cijeniti znanje.Može pronaći je najvažnije slovo na početku u pročitanom u sredini. .I PODRUČJE: POČETNO ČITANJE I PISANJE ODGOJNO–OBRAZOVNI CILJEVI I ZADACI SPOZNAJNO PODRUČJE VJEŠTINE I ZNANJA SPOSOBNOSTI .Knjiga je . INTERESI VRIJEDNOSTI .Prema saznanju.Važno je da usvajamo vrijednosti koje osiguravaju dobrobit. piše ih pravilno.Orijentac ija u prostoru i pisanje pisanih slova velikih i malih u ograničenom prostoru.Prema stvaralaštvu i stvaralačkom izražavanju. potreba da sebe i zajednicu predstavlja u najboljem svjetlu.Razlikuje riječi posljedicu u od rečenica. riječi.Prema pisanju. . za dobrobit svakog čovjeka.Knjiga je vrijedna poštovanja. . . . .Uočava uzrok i . ponašanju likova.Razumije . iskustvenim sadržajima. . tekstu.Brzo i adekvatno reaguje na novo i nepoznato.Zna šta je glas.Zna pisana slova.Životu i radostima života.Čitanje i znanje su važni. . .Samo oni koji znaju mogu uticati na razvoj . njenoj dobrobiti. .Zainteresiranost zajednice. na slici. a pročitano.Čita pravilno i razumije pročitano. .Pravilno oblikovanje grafičke strukture slova linijama normalne debljine.Ono što znamo to i volimo.Ljudi od znanja i poštenja su bogatstvo svakog društva. . . . PSIHOMOTORIČKO PODRUČJE .Može kazati šta . . na kraju sadržaju.Koordinacija pokreta očiju i pokreta šake. 65 . osjećanja i raspoloženja mimikom i govorom tijela.

. . . . . . riječi s poremećenim slijedom slogova.Vježbe pisanja primjenom diktata s komentarom i stvaralačkih diktata. .Vježbe usmjerene na estetsku stranu rukopisa.Usavršavanje tehnike i logike čitanja. Vježbe koje zahtijevaju uočavanje uzroka i posljedice. Stvaralačka reprodukcija (dodavanje. Vježbe reproduktivnog tipa (odgovori na detaljna i uopćena pitanja). mudre izreke. .Pisanje rečenica uz ilustracije. stvaraj rečenicu). Razumijevanje poslovice. identifikacija s likom i preuzimanje uloge lika.Slušam-pamtim-pišem. izostavljanje pojedinosti). . riječi. individualno i horsko čitanje. Razumijevanje poruke teksta posredstvom analize ponašanja likova. Vježbe koje podrazumijevaju rješavanje problemske situacije. .Pisanje po uzoru. Razumijevanje pročitanog sadržaja: Rješavanje jednostavnijih zadataka radi provjere razumijevanja pročitanog.Igre zajedničkog sastavljanja rečenica. . protumači zašto si odabrao tu riječ.Povezivanje slova u strukture riječi. .Leksički nizovi riječi (odaberi riječi koje voliš. 66 . . vježbe vizuelne i akustičke identifikacije glasova-slova.Uvoñenje elemenata izražajnosti u čitanje.Vježbe dopunjavanja rečenica. b) Čitanje brzinom koja odgovara brzini govora (uvažavati individualne osobine učenika. Čitanje dramskog teksta. . P o č e t n o p i s a nj e .Usvajanje pisanih slova latiničnog pisma. . Ilustriranje priče. razvijanje osjećaja za tempo i samostalnosti u čitanju.Jezične igre: igre rasutim slovima.Rečenice napisane štampanim slovima prepisujemo pisanim slovima. usavršavanje tehnike pisanja. d) Čitanje naglas i čitanje u sebi. zvukova i usavršavanje preciznosti u diferencijaciji i imenovanju sadržaja koje su vidjeli i čuli).PROGRAMSKI SADRŽAJI P o č e t n o č i t a nj e Usavršavanje tehnike čitanja: Mogućnost analize i reprodukcije a) Pravilnosti čitanja. . .Pisanje riječi i rečenica uz ilustrirani sadržaj.Vježbe usavršavanja estetske strane rukopisa. c) Čitanje prirodnom jačinom glasa.Rečenice napisane pisanim slovima prepisujemo pisanim slovima. čitanje po ulogama.Pisanje pojedinačnih slova. . .Predvježbe za pisanje pisanih slova. vježbe disanja.Prepisivanje niza rečenica teksta.

Svako je slovo važno za zavičaja i prema značenje riječi.Treba poznavati svoj maternji jezik.Veliko slovo na početku rečenice.misli . .Zna napisati pisana slova latinice pravilno ih povezuje u riječima bez obzira na poziciju u strukturi riječi. .Uspostavljanje logičkog i gramatički ispravnog slijeda u nonsensnim iskazima. . .Važan je formalnopojavni izgled pisanog rada. . . .Izgovara pravilno izražavanja glasove i riječi kratkim. 67 .Sposobnost .Važno je da prema postignuću biramo riječi u u skladu s skladu sa mogućnostima. . .Interes prema elementarnim znanjima o maternjem jeziku i njegovim normama. .kako to činimo? . . .Osjećaj za postignuće u tačnost i skladu s urednost. .Pisanje vlastitih pisanju vlastitih imena: kako imena ljudi i u pišemo imena ljudi pisanju imena i grado va i sela. da govori pravilno u svim situacijama . .Kultura govora je kontekstu.Prema jeziku . aktivnosti pisanja i sadržaj. dio opće kulture. estetska strana.Razlikuje rečenicu upotrebljavanih kao jedinstvenu riječi i biranih misaonu cjelinu riječi i izraza u pisanoj formi.Pravilna percepcija i recepcija napisanog. . blagdana.Pisanje ispravnih rečenica (u formalno gramatičkom smislu).osjećanja .Pravilan go vor je važan za meñusobno razumijevanje i komunikaciju.Upotreba velikog slova na početku rečenice i u . izgovorenog.Interpunkcijski praznika.Usavršavanje tehnike pisanja i dalji rad na estetskoj strani rukopisa.Pravilna artikulacija svih glasova.Potreba i interes tonova. . situacijom. jasnim.Važni su svi segmenti napisanog sadržaja pravilnost.Rečenice su sastavljene od riječi.Govor prilagoñavamo sago vorniku i situacionom . . . INTERESI VRIJEDNOSTI .Pravilno disanje i i razvijanje izgovor.Jezik kojim govorim je jezik moga zavičaja. AFEKTIVNO PODRUČJE STAVOVI.Ostvariti .Važno je znati pravilno govoriti. potrebe da sluša.Riječi i značenje riječi /glasovi-slova su u riječima/. zarez u nabrajanju i tačka na kraju rečenice.Važno je vježbati pravilnu upotrebu riječi. dvotačka. programskim zahtjevima. šumo va i . grado va i sela.Znaci i tačka na kraju interpunkcije rečenice.Pisanje naziva . standardnom književnom jeziku.Interes i želja .Glasovi i slova. PSIHOMOTORIČKO PODRUČJE . .Šta izražavamo rečenicama? .II PODRUČJE: JEZIK ODGOJNO –OBRAZOVNI CILJEVI I ZADACI SPOZNAJNO PODRUČJE VJEŠTINE I ZNANJA SPOSOBNOSTI . zarez u nabrajanju . . čuje i osjeti . usklañenost misli.Analiza i ljepotu riječi u sinteza maternjem jeziku. .Osjeća razliku rečenicama. izmeñu svakodnevno . smislenim . znaci: dvotačka. tačnost. .Razlikovanje glaso va. . .Jezik kojim govorim kod kuće i u školi ima svoju ljepotu.

. naglašava neke riječi. III PODRUČJE: ČITANJE I INTERPRETIRANJE KNJIŽEVNOG TEKSTA ODGOJNO–OBRAZOVNI CILJEVI I ZADACI SPOZNAJNO PODRUČJE VJEŠTINE I ZNANJA SPOSOBNOSTI . pišem da bih čitao bolje i izražajnije. igranje uloga. pravi pauze tamo gdje je potrebno. ñ. Veliko početno slovo u pisanju vlastitih imena ljudi.Riječ. h u izgovorenim. osjetiti. . preuzimanje uloge lika. osjećam. izražavanje glumom. .Vidjeti.povezivanje slova u strukturu riječi. Upotreba dvotačke i zareza u nabrajanju. .uočavanje dijela i cjeline priče.Sposobnost uočavanja pojedinosti u tekstu i imenovanja tih pojedinosti. života sa smislom. izraziti riječima. uvjerenju. . napisanim riječima. Veliko slovo u pisanju imena gradova i sela.Zapaža i razumije osnovne misli teksta bilo da su piščev stav ili stav lica. .Počinje razlikovati dobro i loše u sadržajima medijske kulture.Uočava likove u priči.Zna šta je u priči na početku. zamisliti. . . dž. .pravilno pisanje pojedinačnih slova. .Pokret. . rečenice kraći tekst.Zna o čemu se u tekstu govori. . .Razlikuje priču. .Uživljavanje u situaciju. Skupovi je/ije u učestalim riječima. Gramatika / slovnica. pjesmu.Voli priče. kako se priča razvijala i šta je na kraju .Samostalna komunikacija s knjigom. .Stvaralaštvo kao ishod druženja s tekstom. ponašanju. stvaram.Otkrivanje novih aspekata smisla teksta. pokretom muzikom. .Znanje je u funkciji kvalitetnijeg i punijeg života. PSIHOMOTORIČKO PODRUČJE . zvukom. okolini u kojoj živi i da učestvuje u aktivnostima koje će poboljšati kvalitet života (da prepozna ljepotu u umjetničkom djelu.Biti tolerantan radi usmjerenosti prema zajedničkim civilizacijskim ciljevima. Pravopis (ortografija). . INTERESI VRIJEDNOSTI . . o sebi.Mislim. . čuti dodirnuti. .Razumijevanje. . .Poticanje dramske darovitosti.Uočavanje mnogoznačnosti pjesničkog jezika.Uočavanje ljepote pjesničkog jezikaimpresija i izraz.Ispoljava interes prema lijepom kazivanju. . .Doživljavanje radosti u samostalnom druženju s tekstom.Zna kazati nekoliko rečenica o priči. razumijevanju drugog. pjesme igrokaze.Predstavljanje situacija i osjećanja neverbalnim znacima (pantomima). . .Otkrivanje značenja teksta.Unosi elemente izražajnosti u čitanje iskaza. (kombinacija radi punoće doživljaja).Pravilno čita riječi. Pravogovor (ortoepija). .Slobodna. . značenje i pouke basne. ljudskom ponašanju. . .Razlikuje govor lica i piščev govor. pokret verbalni izraz.Zanimanje za različitost u stavu. tišinom.Sposobnost doživljavanja ljepote i dinamičnosti teksta.P otreba da sazna više o životu. Veliko početno slovo na početku i tačka na kraju rečenice. . .Prostor.JEZIK: PROGRAMSKI SADRŽAJI U ovom području su sljedeće cjeline: Rječnik. .Izražavanje doživljaja na svoj originalan način: riječju. AFEKTIVNO PODRUČJE STAVOVI.P rema potrebi. Pisana slova latiničnog pisma: .Zvuk. U ovim se cjelinama nalaze sljedeći sadržaji: Rečenica-riječ-slog. . . .Zna šta je basna .Čitam da bih bolje pisao. u žuboru vode.Igra. Pisanje naziva praznika. . . u cvijetu.Interes prema sadržajima književnosti i medijske kulture. te da taj senzibilitet ispoljava u svakodnevnom životu i stvaralaštvu. . .P rema traganju i otkriću. Glasovi-slova č. . igrokaz.razumijevanje napisanog.Boja.Pjesnička slika zvuk. lična komunikacija je kvalitetna komunikacija. . 68 .Vrijedno je sve ono što ima ličnu dimenziju. .Izražavanje doživljaja riječima. . ć. .

ugodno ili neugodno.igrom na pozornici prikazuju tekst. može emitovati različite vrste programa. Možemo ilustrirati pročitano.televizija je moćna jer može pratiti i prenositi dešavanja u momentu kada se zbivaju. pokretom. Priča u nama izaziva osjećanja. 69 . Igrokaz: U igrokazu likovi razgovaraju na pozornici. najljepšeg dijela priče (zapažanje. zvukom.slijed dogañaja.odreñivanje glavnog. recitujemo. Basna ima sadržaj i pouku. Basna je kratka priča u kojoj su glavni likovi životinje. Bajka je priča o čudesnim. Priča je ispričana odreñenim redom: ima početak. . Gledalište. dojmovi) . Dramski tekst (igrokaz): pozorište. nestvarnim dogañajima i likovima. . muziku .poreñenje izražajnih mogućnosti: film ima pokretnu sliku. slikom. glumci. I pjesma u nama izaziva različita osjećanja. Priča ima sadržaj. O glavnom se liku najviše govori. Školska biblioteka ima nezamjenjivo bogatstvo knjiga. publika-gledatelji. pozornica. Medijska kultura Crtani i lutkarski film Televizijske emisije Školska biblioteka Književnoteorijski pojmovi: (Orijentacione naznake obima i dubine) Priča – pjesma (prepoznavanje u toku rada i interpretacije na nastavnim časovima) U pričama čitamo o dogañajima i doživljajima. bude nam lijepo. publika-gledatelji (objašnjenja u kontekstu dramske radnje i realizacije dramskog teksta). Čitajući priču mi doživljavamo radost tugu. Doživlja j možemo izraziti riječima. pozornica. Pjesma: Uočavanje i doživljavanje osnovnog raspoloženja u pjesmi. crtežom. u njima je znanje i odgovori na ono što ne znamo. Medijska kultura (primarno u funkciji odgojnog djelovanja i edukacije za selektivan pristup sadržajima) Crtani i lutkarski film (crtež ili lutka u funkciji pričanja priče. U priči najčešće nema natprirodnih bića i čudesnih dogañanja. Prava pozornica postoji u pozorištu. . učimo napamet. najuzbudljivijeg. Iz priče učimo o životu). glavni dio i kraj.osobine likova (prepoznavanje i zauzimanje stava prema liku). pisci maštaju i pišu priče. a ponekad i biljke i predmeti. gledalište. oživljavanje neživog) Televizijske emisije . o životinjama. Glumci predstavljaju likove. Priču možemo prepričati.o čemu ili o kome se govori u tekstu.Čitanje i interpretacija književnog teksta /Programski sadržaji/ Razumijevanje i doživljavanje proznog književnog teksta. . Pjesma: Pjesmu čitamo. Pjesmu ne prepričavamo.glavni dogañaj. zvuk. Lik u priči i basni Postoje glavni i sporedni likovi. Razlikovati bajku od basne. riječ.

P rema prvim pokušajima literarnog izražavanja i stvaranja rečenicom. doživljenog u riječi. .Čitanje logičku vezu obogaćuje rječnik.igrom i kroz igru. predmeta.Opisivanje na osnovu zvučnih efekata.Može ispričati priču kao običan slijed dogañaja. . rečenicama.Zapaziti.Razvoj čitalačkih interesa i čitalačke kulture.Uspostavlja .Znam šta bi lijepo i precizno moglo izgledati bolje i izraziti misli. nonsensnim transformacijama-literarno stvaralaštvo. .Podvrgavanje govora zahtjevima igre. .Sadržaj predstavljen nizom slika ili jednom slikom možemo ispričati riječima. zagonetku. aktivnost i govorni izraz. .Prikazivanje stanja i situacija pokretom. analizu i kao poticaj literarnom i drugim vidovima stvaralaštva. . PSIHOMOTORIČKO PODRUČJE . odnosno imaginativni plan.Pretvaranje viñenog i osjećam.Uočavanje uzroka jer je samo moj i zato i posljedice. kraj).Opisujem na osnovu dodira.Spontano rečenice meñusobno izražavanje. . . a u funkciji pripreme za samostalno čitanje: Branko Ćopić: Sunčana Škrinjarić: Zehra Hubijar: Ježeva kućica Dućan kod svrake Medin roñendan IV PODRUČJE: KULTURA IZRAŽAVANJA ODGOJNO –OBRAZOVNI CILJEVI I ZADACI SPOZNAJNO PODRUČJE VJEŠTINE I ZNANJA SPOSOBNOSTI . 70 . stihom.Moj rad je vrijedan .Priču čitamo i prepričavamo (po detaljnim pitanjima). . sloboda u izražavanju .Snalaženje u verbalnim igrama. izraziti. . maštu u pričanju (početak. .Zna odabrati gledište koje je u skladu s njegovim stavom. . bojom. AFEKTIVNO PODRUČJE STAVOVI.Izraziti.Služi se uspješno govorom u objašnjenju situacije.Utvrditi slijed. . .Reprodukuje riječi osjećanja.Zamisliti.Uočava da su . je poseban. pojave.Igra. a ne povezane smislom.Spontanost. bitno. i pomaže u boljem glavni dio.Prema senzibilitetu kazivanja i imaginaciji kao poticaju stvaralačkim vidovima izražavanja. glavni dio i kraj priče. . pokazuje originalnost u samostalnost i izboru riječi.Govor. .Čuti. . . .Osjetiti. .Moći će pravilno .Priča može biti predstavljena nizom slika ili jednom slikom.Uočava da priča ima početak.Književni tekstovi Ahmet Hromadžić: Enisa Osmančević-Ćurić: Ivica Vanja Rorić: Bisera Alikadić: Velimir Milošević: Šimo Ešić: Narodna priča: Grigor Vitez: Branko Čopić: Jadranka Čunčić: Narodna basna: Kasim Deraković: Stanislav Femenić: Mirsad Bećirbašić: Bajke Medeni Za sretan put po dukat žut Bubamara Štipaljke Nebeska crtanka Zašto volim svoju baku Vrana i vrč s vodom Zalazak sunca Lijin oglas Strašan pas Lisica i roda Teče rijeka Suza Naušnice od trešanja (po izboru) Tekstovi za zajedničko čitanje. . .Sposobnost pretpostavka izražavanja literarnom pravilnim. . pristupa i kao . izražavanje po diktatu. jasnim i skladnim stvaralaštvu. . odabrati poboljšati. . radnje. izražavanju misli i .Interes i potreba za izražavanje govorom. ja to mogu . . .Prenošenje igre sa senzorno-motornog na verbalni. .Priča ima smislen sadržaj koji je rezultat verbalizacije sadržaja slika. koje nisu u tekstu.Sposobnost kao zamišljanja i «viñenja» kvalitet ličnog pjesničkih slika. . . INTERESI VRIJEDNOSTI .Govorim kako .Adekvatna i brza reakcija na pitalicu.Vidjeti.

uvažavanje različitosti. 71 .Programski sadržaji Vježbe usmenoga izražavanja Situacioni i telefonski razgovor Pričanje Pričanje dogañaja predstavljenog nizom slika Pričanje dogañaja (odgovori na pitanja koja se odnose na sadržaj niza slika) Dopunjavanje rečenica uzetih iz priče Vježbe pismenoga izražavanja Pričanje sa stanovišta ličnog učešća (Ja sam u priči) Prepričavanje Prepričavanje teksta na osnovu detaljnih pitanja Odgovori na pitanja Opisivanje poznatih sadržaja Opis predmeta (doživljavanje svim osjetilima i izražavanje doživljaja riječima). sadržaji mašte). učtivost u obraćanju. veličina. praznik ? (igranje uloga. književnost. poštivanje drugog) Razglednica i pismo Pisanje čestitke Pravimo i pišemo čestitku Pisanje razglednice i pisma Znamo pisana slova – pišemo prvo malo pismo Tematika: Neposredno i posredno dati sadržaji (dogañaji i doživljaji. Opisivanje kao vježba izoštravanja percepcije i izbora adekvatne riječi kao oznake) Pisanje rečenica o dragom predmetu Koji je to predmet? Kako izgleda? (boja. od čega je izrañen) Čestitka Kako čestitati praznik ? Kako čestitati roñendan. ponašanje.

Očekivani rezultati (ishodi učenja) Učenik će posjedovati kvalitete odreñene odgojno-obrazovnim ciljevima za svako pojedino područje. Moći će odrediti početak i kraj rečenice na usmenoj i pisanoj razini. Znatno će napredovati u sposobnosti praćenja i slušanja tuñeg govora. sadržaj razglednice. a razvijanje opreza u komunikaciji je mjera prevencije eventualnih negativnih iskustava. prihvatljivog-neprihvatljivog. Ispoljavat će ekspresivnu kreativnost u govoru i pisanju. Pisanje imena gradova i sela treba zasnivati na prepoznatljivim imenima u pojedinim sredinama (kriterij blizine i poznatosti). Realizacija programskih sadržaja nastavnog predmeta u cjelini treba rezultirati sljedećim ishodima : Učenik će poznavati prvo pismo latinicu. Može govoriti u kontinuitetu i služiti se programom predviñenim oblicima izražavanja. Uočavanje karakteristika likova pomoći će učeniku u uočavanju poželjnih i nepoželjnih vidova ponašanja ljudi u njegovom okruženju. Može tačno prenijeti informaciju. kratko pismo-poruku. povezivati pravilno u strukture riječi i rečenica). neće mnogo vremena provoditi pred TV ekranom. Prepoznavat će uspješno glavne i sporedne likove i njihove osobine. tekst u formi diktata (objašnjenog i diktata s komentarom. čitaće pravilno tekstove koji su njemu primjereni i brzinom koja odgovara običnom svakodnevnom usmenom govoru. Potpunije će razumijevati značaj kulture čitanja i rado će čitati. Uvažavat će pravopisne zahtjeve o pisanju velikog slova na početku rečenice. posjedovat će informacije o štetnosti pretjerane identifikacije s likovima iz crtanog filma. Moći će procijeniti šta je posebno važno u tekstu. a šta manje važno i kazati razloge za takav stav. Posjedovat će svijest o štetnosti djelovanja sadržaja sa TV ekrana. uočiti uzrok i posljedicu. Može ispričati priču predstavljenu nizom slika ili jednom slikom (kao običan slijed dogañaja). Može napisati priču ispričanu nizom slika ili jednom slikom. Poznavat će pisana slova latinice (moći će napisati slova. Može precizno odgovoriti na postavljena pitanja i tako prepričati tekst. Može napisati pisanim slovima riječi i rečenice napisane štampanim slovima. odnosno TV likovima kako bi se izbjegle eventualne nezgode. u pisanju vlastitih imena ljudi. poželjnog-nepoželjnog ponašanja. Učenik će razumjeti sadržaj pročitanog: moći će ispričati sadržaj pročitanog samostalno ili uz neznatnu nastavnikovu pomoć. Zna napisati čestitku-poruku. izbornog diktata). Može prepričati priču u pisanoj formi (po nizu slika. Moći će usredsrijediti pažnju na sadržaj ili aktivnost. stvaralačkog diktata. jednoj slici. Moći će na kraju drugog razreda samostalno prepisati tekst obima 15-20 riječi (do 4 riječi u rečenici) ili napisati riječi. po detaljnim pitanjima). 72 . Zna razgovarati s drugom osobom ili osobama direktno ili telefonom uz uvažavanje pravila lijepog ponašanja. rečenice. Može prepričati tekst pomoću detaljnih pitanja. imenovat će te osobine na nivou dobrog i lošeg.

Etička analiza. Niz slika koje predstavljaju dogañaj: Ilustrirana razredna slovarica. Globalna i detaljna analiza.. sadržaj teksta. Glina. Postupci Frontalni rad. Slike dogañaja. konotativnim. Slušamo glasove u prirodi i oponašamo. paralelno s ostalim programskim zahtjevima. u drugom razredu treba dalje raditi na ostvarivanju odgojno-obrazovnih ciljeva posredstvom novih programskih sadržaja. Modeli predmeta. Opis (perceptivni i doživljajni nivo). moći reprodukovati. Igranje uloga.. Nastavna sredstva Slike predmeta. pamtim i znam.. Lutke. Analiza likova. u kontinuitetu realizirati predvježbe za pisanje. uporeñivanje. Igraonice. Postepeno navikavati učenike na čitanje u sebi i kombinirati te vježbe s vježbama glasnog čitanja. Filmovi. emocionalnim i drugim osobinama ličnosti djeteta) Još uvijek je u prvom planu pravilnost čitanja i razumijevanje. Individualne slovarice. Kooperatvni rad. Igraonice –maštaonice. plastelin.pričaonice. Kartoni riječi. Individualni rad. Razgovor. Nastavno područje početnog čitanja i pisanja podrazumijeva sljedeće aspekte: U čitanju: *Tehniku čitanja (samo one segmente koji su usklañeni s učeničkim mogućnostima) *Razumijevanje pročitanog sadržaja (u skladu s kognitivnim. Slušam i izražavam pokretom. Jezička i stilska analiza. Razredna slovarica bez ilustracija. Individualizirani rad. ja sa drugima i drugi sa mnom. P itanje-odgovor. Imitacija. ne povezujemo ih. izraze i rečenice. metode koje su specifične u procesu uvoñenja učenika u elementarnu pismenost Glasovna analitičkosintetička metoda. P ričanje. Crteži. Štampana slova su jednostavnija. Grupna obrada pisanih slova koja nemaju složenu grafičku strukturu. doživljavam izražavam riječima. Individualni programi u učionici za sve. Komunikacijski postupci Posmatranje Slušanje Doživljavanje Izražavanje Slušanje govora i čitanja. Monografska obrada pisanih slova. pojava. Rješavanje problema. Igra kao situacija. Brzina čitanja ovisi od brzine razumijevanja. odnosno uočiti besmislenost u nonsensnom sadržaju i moći uspostaviti logički slijed riječi i rečenica. 73 . ispričati suštinu pročitanog. Slušam. Induktivni i deduktivnu metod. postupak i sredstvo. bića. Od početka prvog polugodišta treba. uočiti likove i njihove osobine (na osnovu njihovih postupaka). Slušam. Aplikacije.. Kombinovana metoda. Oblici jezičke i socijalne komunikacije Svi oblici nastavnog rada koji podrazumijevaju sve jezičke i socijalne aspekte i dinamizme Rad u grupi. to mi liči na. DIDAKTIČKO-METODIČKE NAPOMENE DIDAKTIČKO-METODIČKE NAPOMENE Uvažavajući nivo postignuća svakog pojedinog učenika. Rad u paru. Heuristički metod.. Slogovnice. Čitati s razumijevanjem znači: razumjeti riječi. Igraonice-radionice. osjećam.U FUNKCIJI REALIZACIJE PROGRAMSKIH SADRŽAJA I OSTVARIVANJA POSTAVLJENIH ODGOJNO-OBRAZOVNIH CILJEVA I ZADATAKA SU: Specifične metode i postupci Sve nastavne metode. Gramatička analiza. dodir mi kaže. P repričavanje.

dijete još uvijek ima problema s čitanjem. Sadržaji gramatike su apstraktnog karaktera i kao takvi daleki razumijevanju učeniku drugog razreda. senzibilitet i doživljajno-spoznajni intenzitet u procesu komunikacije s književnim tekstom. pa i sadržajima drugih nastavnih predmeta. a i istovremeno motivirati učenike da prezentiraju ideje. emocionalna zrelost. • Nacionalni kriterij i zastupljenost bošnjačke. hrvatske. raditi dalje na poboljšanju kvaliteta govora. doživljajnoj komponenti. igre sa svrhom. A književno djelo ukupnim bogatstvom i ljepotom djeluje poticajno na sve navedene aspekte. mišljenja. Vježbe čitanja i predvježbe za pisanje idu paralelno. situacionom govornom kontekstu. Ovo je područje u funkciji usavršavanja tehnike čitanja. čitanju i pisanju. a u skladu sa zahtjevima programa. dogañaju ili dogañajima. ali različito usmjerenje: jezično. pomalo i apstraktnije. toku dogañaja. Književnost kao područje u nastavnom predmetu ima umjetničke i književnonaučne aspekte. Raznovrsnim vježbama koje mogu imati identičnu polaznu osnovu (sliku. Još uvijek učenici nisu spremni za usvajanje apstraktnih sadržaja. • Gnoseološki kriterij (koliko književni tekstovi služe kao osnova znanjima o jeziku i književnosti i životu). Manje zanimljive sadržaje. stavove i ispolje kreativne crte. jezičke i kulturološke aspekte. film). gramatičko. 74 . kao i stepen lingvističkog razvoja utiču na percepciju i recepciju književnog djela. Nastavnikovo posredovanje je još uvijek veoma važno u uspostavljanju komunikacije s tekstom. Još uvijek ima vremena za ublažavanje ili otklanjanje eventualnih teškoća u govoru. govornu situaciju. • Etički kriterij (afirmacija sistema vrijednosti koji je neprolazan). U pisanju: * Usvajanje pisanih slova latiničnog pisma: razlikovanje grafičke strukture pojedinih slova. Pretpostavljamo da će učenici na kraju prvog polugodišta drugog razreda čitati korektno (pravilno i s razumijevanjem). posebno na rječnik. pa i elementarne pojmove treba zasnivati na komunikaciji. Razlike će biti uočljive od učenika do učenika. s obzirom na konkretnost kao osnovno obilježje njegovog mišljenja. Nastavnik je samo posrednik koji dobro razumije sve aspekte organizacije i realizacije sadržaja nastavnih programa. Nastavno područje Jezik ima ove jezikoslovne sadržaje: * Rječnik * G ra matika * P r a v o g o v o r (ortoepija) * P r a v o p i s (ortografija) Ove sadržaje dijete usvaja na sadržajima drugih područja nastave maternjeg jezika. povezivanjem tih sadržaja sa sadržajima drugih nastavnih predmeta i sa iskustvenim elementima. srpske književnosti i književnih djela pisaca izvan Bosne i Hercegovine. Književnonaučne aspekte čine osnovni pojmovi o sadržaju teksta. mogućnost pisanja i pravilnog povezivanja slova u strukture riječi. rečenice. Ne treba zaboraviti da stepen razvijenosti pamćenja. komunikacijskim tekstovima i zadržati se na nivou prepoznavanja jezičnih sadržaja. To je sasvim u skladu s razlikama u samom startu i dinamici napredovanja u usvajanju znanja i vještina tokom razreda. tekst. U razrednoj je nastavi težište na umjetničkoj. približit ćemo učenicima pomoću elemenata igre. stilsko. • Estetski kriterij (umjetnička vrijednost teksta). razumijevanja sadržaja i ostalih segmenata.Pisana slova imaju složeniju grafičku strukturu i mnogo specifičnosti u povezivanju. likovima i njihovim osobinama. U igri kao ugodnom situacionom kontekstu moguće je ostvariti uspješnu komunikaciju. Uz to. To će biti tako sve do trenutka kada proces čitanja postane automatiziran. Pri izboru tekstova uvažavani su ovi kriteriji: • Psihološki kriterij (primjerenost teksta receptivnim mogućnostima učenika drugog razreda).

sposobnost pamćenja. samostalnost i istrajnost u radu. Samo kod uvoñenja u situacioni razgovor i upoznavanju pravila telefonskog razgovora ostajemo na nivou usmene komunikacije. raste i uči. Ta je podjela samo jedan od parametara u procjeni vremena potrebnog za usvajanje sadržaja odreñenog područja. to treba vidjeti nakon analize ukupnih postignuća i evaluacije rada u prvom i drugom razredu. kraćeg teksta. Radi uvježbavanja tehnike pisanja. i to je shvatanje strogo individualno. Ali. tako i s obzirom na mogućnost izražavanja smisla pročitanog. u skladu s karakteristikama lokalne zajednice. nego na razumijevanju komunikacije i poruke. Posebno je važno učenicima objasniti da ono što je moguće u crtanom filmu nije moguće i u stvarnom životu (da kišobran ne može zamijeniti padobran i da nije moguće pomoću kišobrana spustiti se s balkona. Kriterij blizine i zavičajnosti je u kompetenciji škole i lokalne zajednice. Knjiga koju niko ne čita i ne postoji. predviñanja. diktat s predusretanjem pogrešaka. Metodički dobro osmišljenom primjenom diktata u drugom je razredu moguće razvijati pažnju. kao i u značajnoj povezanosti sa sadržajima drugih nastavnih predmeta. ali i da osigura kontinuitet pamćenja datuma i dogañaja i imena pojedinaca koji su dio tog kontinuiteta. refleksije. Ukupan broj nastavnih časova ovog nastavnog predmeta podijelili smo po pojedinim područjima u skladu s postavljenim ciljevima i obimom programskih zahtjeva. preuzme ulogu kreatora ukupnog nastavnog procesa. pa oživljava). Duga je staza kojom treba s učenicima preći kako bi svako u njemu dostupnom trenutku i obimu shvatio smisao rečenog. Ali. Čini se da još jedino dijete ima dušu. sastavljanje rečenica prema slici. razglednicu pismo. ili da u stvarnom životu nije moguće da lik umire. Sadržaji kulture usmenog i pismenog izražavanja su u funkciji razvoja jezičkih sposobnosti. skale preferencija vrijednosti. Maštom i svježinom misli i osjećanja dijete stvara novi svijet postavlja nova pitanja. kad se ne boje susreta s knjigom. A to niko na zna bolje od djeteta. podari smisao tekstu i na odreñen način dovršava započeto kazivanje. To je samo mnoštvo slovnih znakova do onog trenutka kada čitač stupa u dijalog. prepisivanje riječi. zakonitostima u jeziku. dopunjavanje rečenica. izborni. kako s obzirom na potrebno vrijeme. Evo primjera moguće raspodjele nastavnih časova: 75 . odnosno snalaženju u toj komunikaciji. zanimljivi tekstovi sa zadacima koji su primjereni učenicima) mogu biti u funkciji osamostaljivanja učenika u druženju s tekstom.*Tematska i žanrovska raznovrsnost U drugom razredu još uvijek ne uvodimo lektiru u klasičnom smislu. praćenja i provjeravanje nivoa postignuća u gramatici i pravopisu koristiti diktate (diktat s komentarom. Slično je i sa tekstom. Samo oko posmatrača može unijeti život u sve segmente likovnog izraza . smisleni. Nije naglasak na pojmovima i njihovom definiranju. Ovaj je program globalni okvir na nivou Federacije Bosne i Hercegovine. objašnjeni diktat. Pretpostavljamo da će to biti moguće u trećem razredu. Ukupne napore treba usmjeriti na čitanje u razredu. kad znaju šta čitaju uvodimo i lektiru. književnim djelima. izborni diktat. Sadržaji svih područja čine cjelinu spoznaje o jeziku. na korekcije i uvoñenje učenika u pravilno čitanje. rečenica. Posebni (kratki. Treba koristiti one oblike pismenih vježbi koji su primjereni učenicima drugog razreda. A ko ne nauči pravilno čitati ne može u čitanju uživati. Sadržaje medijske kulture treba posmatrati u kontekstu sadržaja drugih područja nastave maternjeg jezika i sadržaja drugih nastavnih predmeta i u kontekstu života. Zamislimo umjetničku sliku koju niko neće vidjeti. Tekst postoji samo u komunikaciji s čitaocem. odgovore na pitanja. Ovi su sadržaji i u sadržajima svih drugih područja. Tu individualnost treba poštovati. zaključivanja. Tek kad učenici savladaju tehniku čitanja. Valja znati da vježbama pismenog izražavanja uvijek prethodi vježba usmenog izražavanja. Moguće ih je izučavati u meñusobnoj povezanosti. pisati čestitku. Imaju funkciju pravovremenog preveniranja negativnog djelovanja sadržaja malih i velikih ekrana i postepenog osposobljavanja učenika za selektivan pristup sadržajima filma i televizije. kulture komunikacije na usmenom i pisanom nivou. Škola ima obavezu da. Optička slika će izazvati sve ono što je potrebno za doživljaj umjetnine: asocijacije. stvaralački diktat).

Početno čitanje i pisanje Usavršavanje tehnike čitanja Rad na poboljšanju razumijevanja pročitanog Usvajanje pisanih slova latiničnog pisma Usavršavanje tehnike pisanja 65 nastavnih časova 5 15 30 15 Jezik Rječnik Gramatika 26 nastavnih časova 5 5 10 6 Pravogovor Pravopis Čitanje i interpretacija književnog teksta Čitanačka štiva Priprema za lektiru 21 nastavni čas 15 6 Čitanje i interpretacija književnog teksta Situacioni i telefonski razgovor Pričanje Prepričavanje Opisivanje 16 nastavnih časova 4 4 6 2 Medijska kultura Animirani film (crtani. 76 . To je preporuka autora Okvirnog nastavnog plana i programa u smislu uspostavljanja balansa izmeñu definiranih rezultata učenja u prvom i zahtjeva u drugom razredu. a nikako kao obavezu. lutkarski) Televizijski programi za djecu Biblioteka 12 nastavnih časova 5 5 2 Važna napomena: Broj nastavnih časova za realizaciju sadržaja pojedinih područja treba shvatiti kao prijedlog.

Uočiti vezu izmeñu sabiranja i oduzimanja i vršiti provjeru jedne operacije pomoću druge. Nepoznati broj. 10-4 (Ponavljanje i produbljivanje).I slovo nekada uzimamo da je broj. .Rješavati matematičke zadatke. 17-4.Koristiti matematički jezik i simbole pri sabiranju i oduzimanju u skupu do 20.Formiranje brojnog niza do 100.Čitanje i pisanje brojeva do 20 i njihovo uporeñ ivanje.Izračunavanje zbirova od tri sabiraka.O značaju praktične primjene mjerenja i procjene količinskih odnosa. NASTAVNE TEME 1. . Sabiranje i oduzimanje u skupu brojeva do 20 .Sposobnosti logičkog razmišljanja i zaključivanja. .Svojstva zbira: Nula kao sabirak. 13+4.P redstavljanje prirodnih brojeva na brojevnoj pravoj i razumijevanje da postoje brojevi veći od 20.Usvajanje osnovnih mjera i mjernih jedinica. Uče nici bi tre bali zn ati: . 77 .sabirati i oduzimati u skupu brojeva do 20. 105 časova godišnje) PODRUČJA UČENJA CILJEVI OČEKIVANI REZULTATI / ISHODI UČENJA Sticanje znanja: . . . Pravilo zamjene mjesta sabiraka.1.Kritičkog mišljenja.Koristiti kreativnost i maštu za rješavanje njima primjerenih problema.Sabiranje i oduzimanje brojeva u prvoj desetici (Ponavljanje i produbljivanje znanja).Da uz pomoć nastavnika procjenjuju. Zn an je Razvijan je .Izvoñenja i mjerenja.Svojstva razlike: nula kao umanjitelj. . .Veza izmeñu sabiranja i oduzimanja.Sabiranja kada su sabirci iz prve desetice. .Sabiranja i oduzimanja oblika: 6+4 = 10. Sposobnosti i vještine . .Matematika (3 časa sedmično. . . .Računanje sa deseticama. . 10+10). a zbir iz druge desetice i odgovarajuće oduzimanje. . . umanjitelj jednak umanjeniku. procjenjivanja i usporeñivanja. . BROJEVI 1. .Sabiranje i oduzimanje brojeva u drugoj desetici (oblici kao: 10+4. .P ovezivanje broja i skupa. .P repoznati i imenovati jedinice za mjerenje. .Rimski brojevi od I do X.Upotreba simbola. . . .Sabirati i oduzimati desetice u skupu brojeva do 100. 14-4.Koristiti jednostavni matematički jezik za saopštavanje ideja. . . . .Upotreba zagrada u sabiranju i oduzimanju.P renošenja informacije putem individualnog i timskog rada. uporeñuju i u jednostavnim situacijama donose zaključke.

Linija (crta) kao granica površi (površine).Brojevna linija (crta): 0-100. Brojanje (u oba smjera). minuta). Uporeñivanje duži. kocke.Redni brojevi. Jedinice za masu (kilogram).Sabiranje i oduzimanje višekratnika broja 10 u prvoj stotini. Tačke kao granice linije (crte). Približiti racionalizirani postupak tumačenja i objašnjavanja broja (10+7 = 17 nije produkt sabiranja već poimanje broja 17).Formiranje pojmova višekratnika broja 10. lopte i kupe. .Površi-granice predmeta. brojevni i perceptivno-predodžbeni (korištenje brojevnih slika) kod predstavljanja brojeva.Formiranje pojmova ostalih brojeva prve stotine. Jedinice za dužinu (metar).Predmeti oblika valjka.Mjerenje mase. 10.. Pri tome je značajno da se vodi računa o spoznajnim mogućnostima učenika. Skup brojeva do 100 . o sposobnosti shvatanja i razumijevanja matematičkih zakonitosti...Predmeti oblika kocke. . . . vrhovi). .2. . . . konvertibilni fening). 78 .Duž kao dio izlomljene linije (crte). 30. . DIDAKTIČKO METODIČKE NAPOMENE Za uspješno savladavanje programskih sadržaja u nastavi matematike drugog razreda devetogodišnjeg osnovnog obrazovanja neophodno je napraviti uspješan spoj tradicionalnih i savremenih oblika i metoda rada. 100. bridovi.Mjerenje dužine. . Predmeti oblika lopte. kvadra. ?.Pravougaonik. Znaci: =. .1. . Primjena korelativnih odnosa meñu predmetima. . 2. . . . 100.Ravne i zakrivljene linije (crte). . .Izlomljena linija (crta)..Jedinice za vrijeme (sat.. Površi (površine) i linije (crte) . • • • Ravnopravno zastupiti tri pristupa: skupovni. 3.Brojevna linija (crta): 0.Jedinice za tečnost (litar). kvadra. 20. Prethodnici i sljedbenici brojeva iz prve stotice. valjka. 2.Niz brojeva: 0.Uporeñivanje višekratnika broja 10 u prvoj stotini. piramide (strane. GEOMETRIJA 2..2. 2.Jedinice za novac (konvertibilna marka. 1. 3.Granica kruga kao zatvorena zakrivljena linija (crta).. . te o interesima i optimalnim igrovnim metodama kojima će se apstraktni pojmovi i činjenice približiti učeničkim spoznajnim mogućnostima.. MJERENJE I MJERE . 1. 99. kvadrat i trougao kao zatvorene (proste) izlomljene linije.Uporeñivanje brojeva iz prve stotice. piramide i kupe . Ravne i zakrivljene površi. . .

. BROJEVI 1.Tematski (čovječe ne ljuti povezuje se.P repoznati deseticu kao skup od 10 jedinica. brojevni i perceptivnopredodžbeni.Razvoj smisla za rad u paru. te brojeva od 21 do 100.P odstiče kako samostalan rad . . igre s kartama. prati i opisno časopisima i vrednuje napore svakodnevnom učenika i njihov životu. a tek kasnije na pamćenju. tako i rad u matematičke igre paru. .Razvoj svijesti o potrebi računanja. otkrivanje i rješavanje problema kroz igru. . . Unutarpredmetna korelacija (povezivanje sadržaja unutar predmeta). PONAŠANJE . 13+4. .Kontinuirano novinama. . manjoj ili većoj grupi. Sabiranje i oduzimanje u skupu brojeva do 20 . . . Sabiranje i oduzimanje u skupu višekratnika broja 10 tumačiti analogno sabiranju u prvoj desetici. Taktivnim (dodirnim) efektima razumijevanje pojma površi i njihovo perceptivno (vizualno) prepoznavanje predmeta i slika.Koristi svojstva operacije sabiranja (komutativnost i asocijativnost). . samostalno i sa učenicima. a naročito kod sabiranja i oduzimanja insistirati na razumijevanju.Razvijanje sposobnosti za komunikaciju. a zbir iz druge desetice i odgovarajuće oduzimanja.P riprema zadatke i rimskih brojeva zaduženja za pomoću šibica. .Sabiranje i oduzimanje brojeva u prvoj desetici. procjenjivanja i predviñanja i značaju tih aktivnosti u svakodnevnom životu.Svojstva zbira: Nula kao sabirak. zapisivanje .Sabiranja kada su sabirci iz prve desetice.P utem matematičkih .Znati da su sabiranje i oduzimanje suprotne računske operacije.Razvoj interesa i smisla za istraživanje. >. Geometrijska tijela u prostoru nisu cilj. ZNANJE .Sabiranje brojeva i oduzimanje brojeva u drugoj desetici (oblici kao: 10+4.P repoznati i koristiti simbole < .Znati usmeno i pismeno sabirati i oduzimati do 20. predmeta.Znati odrediti neposrednog sljedbenika i prethodnika datog broja. .Veza izmeñu sabiranja i oduzimanja. kao i osnov za formiranje pojmova brojeva. matematičke bacanje kockice. tombola.• • • • • • • • • Kroz poučavanje i učenje brojeva.Razvija sposobnost da grešku shvata kao stimulans za nove pokušaje. korištenjem sata i novca). Podsticanje kreativnosti istraživačkog rada i insistiranje na ravnopravnom učešću dječaka i djevojčica u fizičkom i slikovnom materijalu. .P odstiče igara istraživački i primjenjuje kreativan rad svih 79 .Upotreba zagrada u sabiranju i oduzimanju. . . Primjena didaktičkog materijala s ciljem boljeg razumijevanja odreñenih matematičkih radnji.Sabiranja i oduzimanja oblika: 6+ 4 = 10. AKTIVNOSTI NASTAVNIKA . grupa.Razvijanje pozitivnog stava u ponašanju i AKTIVNOSTI UČENIKA . razred). . i oduzimanje kroz društvene igre . rad. Prikupljanje i ukazivanje na oblike i slike predmeta u bližoj okolini bez obaveze crtanja pomenutih predmeta.Korištenje matematičkog jezika i simbola.Samostalno i timsko formiranje stavova i zaključaka. Nepoznati broj. . Pravilo zamjene mjesta sabiraka. Mjerenju i mjeri pristupiti isključivo praktičnim aktivnostima učenika (vaganjem. da na taj način razlikuju ravne i zakrivljene površi i linije. manjim i koristeći sabiranje većim grupama. 10-4 (ponavljanje i produbljivanje). 10+ 10). 17-4. sadržaje sa igra parnih i sadržajima drugih neparnih brojeva. razmjenu informacija i iskustava.Vrši provjeru sabiranja pomoću oduzimanja i obratno.Učestvuje u svim etapama rada na času. .P lanira nastavne sadržaje. . STAVOVI.. VRIJ EDNOS TI.I slovo nekada uzimamo da je broj. mjerenja. . . već sredstvo da učenici pouzdanije modeliraju skupove.Režira učenika. . =. . . • SADRŽAJI 1. • • Korištenjem brojevne linije omogućiti očiglednost nizanja i niza brojeva prve stotine. . Podsticanje samostalnog (individualnog) i timskog rada. Produbljivanje i proširivanje pojma brojeva do 20. rednih i rimskih brojeva u .P redstavljati prirodne brojeve na brojevnoj pravoj. .Kritičko vrednovanje vlastitih postignuća i uporeñivanje sa rezultatima drugih (par. .Izračunavanje zbirova od tri sabiraka.Aktivno učestvuje u matematičkim igrama primjenjujući ranije stečena znanja.Uočava kako se mijenja zbir i razlika u zavisnosti od promjene SPOSOB NOS TI . Prikupljanje didaktičkog materijala iz okoline i njegova primjena u adekvatnim situacijama. .P repoznati stotinu kao skup od 10 desetica. 14-4. . . svakog učenika u pronalaženje grupi. (ponavljanje i produbljivanje znanja).1. pretakanjem.P rikuplja didaktički materijal za rad. Pomenute programske zahtjeve realizirati kroz sva tri postupka: skupovni.Razvoj interesa i smisla za kolektivne igre i zajedništvo kao faktor koji utiče na formiranje pozitivnih crta ličnosti.).

kocke.Predmeti oblika valjka. masu.2.P repoznaje i imenuje dotad naučene jedinice za dužinu.Uporeñivanje višekratnika broja 10 u prvoj stotini.Površi-granice predmeta. . . .). . . . 1. 2. P rethodnici i sljedbenici brojeva iz prve stotice.Duž kao dio izlomljene linije (crte). ..Reda prirodne brojeve do 100. .Vrednovanje svojih i tuñih stavova.Linija (crta) kao granica površi (površine). kvadrat..Svojstva razlike: nula kao umanjitelj. . . . pravougaonik) i precrtava ih. . kvadrat i trougao kao zatvorene (proste) izlomljene linije..Predmet oblika kocke.. vrhovi). 100. . .. učenika.Uporeñivanje duži.. njeguje pozitivan odnos prema okolini i prirodi.P repoznaje predmete iz životnog okruženja koji imaju sličnosti i različitosti sa geometrijskim oblicima. 2. -Jedinice za vrijeme (h..Mjerenje mase. Površi (površine) i linije (crte) . . 3. Z naci: = .Formiranje pojmova višekratnika broja 10.Korištenje rednih brojeva. površi i oblike. -Jedinice za novac (KM.Vodi računa o ravnopravnoj zastupljenosti spolova u igrama i zaduženjima. .2. .Čita i piše brojeve do 100.Uočava i imenuje ravne i zakrivljene površi (gleda. -Jedinice za tečnost (l). 3.Uporeñuje i procjenjuje veličinu površi. . Sk up brojeva do 100 . Jedinice za masu (kg).Rimske cifre od I do X. min).Koristi svakodnevne situacije za primjenu stečenih matematičkih znanja (odlazak u trgovinu. -Uporeñivanje brojeva iz prve stotice . bridovi. Mjerenja i mjere -Mjerenje dužine. 80 . piramide i kupe .Ravne i zakrivljene linije (crte). Brojanje (u oba smjera). GEOMETRIJA 2. -Može imenovati sprave kojima se vrše mjerenja.Granica kruga kao zatvorena zakrivljena linija (crta). . .Razvoj ekološke svijesti i pozitivnog odnosa prema spolovima. .20. kvadra. . Tačke kao granice linije (crte).. boji i obliku. umanjitelj jednak umanjeniku.Označava duž. lopte i kupe. . stečeno znanje (igre koncem.Zna rješavati jednostavnije tekstualne zadatke u kojima se koriste mjerne jedinice i operacije sa njima. 30.Izračunava vrijednost izraza sa i bez zagrada. ? i . . Predmeti oblika lopte. na pijacu itd. dodiruje). vrijednost i vrijeme.. .Redni brojevi .10. Jedinice za dužinu (m) . . vunom. kvadra piramide (strane.Rješava jednostavne problemske zadatke koji se svode na rješavanje brojnog izraza.Zna rimske brojeve od I do X . . Ravne i zakrivljene površi. 100. . .Niz brojeva: 0. sklonosti za otkrivanje i istraživanje. .Pravougaonik.Izlomljena linija (crta) .. .Brojevna linija (crta): 0100. tačke.Formiranje pojmova ostalih brojeva prve stotine.Razvija sposobnost korištenja jednostavnijeg matematičkog pribora. KF). pronalaženje najkraćeg puta. .). .Sastavlja jednostavne brojne izraze koji odgovaraju tekstualnom zadatku. .1. -U bližem i širem okruženju pronalazi linije. . . -Pomoću različitih materijala izrañuje oblike i površine. 2.Odreñuje nepoznatu komponentu u jednostavnim tekstualnim zadacima. valjka.P rocjenjuje dužinu. .Imenuje i razlikuje predmete po veličini. masu.P osmatranjem tijela prepoznaje i imenuje mnogouglove (trougao. . . 1. .Brojevna linija (crta): 0. 99. zapreminu i novac. vrijeme.Sabiranje i oduzimanje višekratnika broja 10 u prvoj stotini. .P oima duž kao najkraće rastojanje izmeñu dvije tačke.Razlikuje vrste linija.P ravi jednostavne grafikone. komponenti.

. svojstvima živih bića i meñusobnim odnosima i posebno o čovjeku. te poreñenjem svojih predviñanja sa stvarnim rezultatima ⇒ sistematiziranje znanja ⇒ prezentiranje postignutih rezultata Razvijanje pozitivnih vrijednosti i stavova: ⇒ prema sebi samima. tvari. pojava i procesa u prirodi i društvu pokazuju više samopouzdanja i odgovornosti.(3 časa sedmično. okolini i učenju ⇒ ⇒ ⇒ VRIJEDNOSTI. 105 časova godišnje) Moja okolina CILJEVI I REZULTATI ODGOJNO-OBRAZOVNOG RADA PODRUČJA UČENJA CILJEVI Sticanje znanja: ⇒ o užoj i široj okolini i dešavanjima u njima OČEKIVANI REZULTATI / ISHODI UČENJA Učenici znaju: ⇒ ⇒ ⇒ da je škola organizovana zajednica učenika i nastavnika siguran put od kuće do škole povezanost i meñusobnu zavisnost ljudi.. sličnosti i razlike meñu njima koristi i opasnosti od biljnog i životinjskog svijeta iz bližeg okruženja opisati promjene na biljkama i životinjama u zavisnosti od godišnjeg doba o potrebi i načinu čuvanja zdravlja i prirodne sredine da su tijela sagrañena od tvari da tvari mogu biti u čvrstom. Zašto?. aktivniji su u nastavi nastoje poštivati različite stavove prepoznaju ulogu nauke za razumijevanje sredine u kojoj žive i za poboljšanje kvaliteta života ⇒ ⇒ ⇒ ⇒ ⇒ SPOSOBNOSTI I VJEŠTINE kroz: ⇒ traženje ideja i provoñenjem jednostavnih posmatranja i ogleda. raspravljati o tome šta se dešava i u kojim uvjetima. tečnom ili gasovitom stanju urediti školsku učionicu čuvati okolinu značaj čistog zraka i značaj boravka u prirodi za zdravlje ⇒ ⇒ živom svijetu. moja domovina i njeni državni simboli razlike izmeñu žive i nežive prirode. bitna svojstva živih bića. prema drugima. njegovom zdravlju i odnosu prema prirodi o tvarima (samo pojmovno) o zdravoj okolini ⇒ ⇒ ⇒ ⇒ ZNANJE ⇒ ⇒ ⇒ ⇒ ⇒ ⇒ ⇒ Razvijanje: ⇒ ⇒ ⇒ ⇒ ⇒ ⇒ ⇒ ⇒ kritičkog mišljenja sposobnosti planiranja provoñenja istraživanja izvoñenja mjerenja dobivanja i prezentovanja podataka razmatranja dokaza i procjenjivanja prenošenja informacija putem individualnog i timskog rada postavljati pitanja (Kako?. život i rad u porodici i mjestu i njihovim karakteristikama. Šta bi se desilo ako . PONAŠANJE ⇒ ⇒ ⇒ 81 .) i davati odgovore koristiti se neposrednim iskustvima koristiti odreñene kriterije za prikupljanje i zapisivanje podataka uz pomoć nastavnika razvijati plan istraživanja pratiti redoslijed uputstava pri istraživanju i mjerenju uz pomoć nastavnika procjenjivati relevantnost podataka i informacija praviti jednostavna poreñenja. STAVOVI. te uz pomoć nastavnika izvoditi poopćavanja i donositi odgovarajuće zaključke koristiti sopstvenu kreativnost i maštu za rješavanje jednostavnih praktičnih problema koristiti jednostavan naučni jezik za saopštavanje ideja i za imenovanje i opis živih bića. svojoj porodici.

3.3. te na znanje i razumijevanje prošlosti. s kojima je tijesno povezan razvoj sposobnosti. kao domovini i državi. Ovakav izbor nastavnog gradiva i njegovo strukturiranje osiguravaju povezanost društvenih i prirodnih pojava i procesa. 3. sticanja vještina. Novi sadržaj čine teme «Tvari ». Takoñer se šire znanja i u dijelu koji se bavi izučavanjem prirode.3. Date teme treba razraditi kroz kontekst pojava i procesa koji su učenicima interesantni. 5. U smislu toga predloženi model može poslužiti kao pomoć nastavniku. razvoja sposobnosti. potrebno je voditi računa i o meñupredmetnoj korelaciji i planirati izradu zajedničkog školskog projekta. te uticaj na društvo i okolinu i korištenje metodologije aktivnog učenja. kroz sadržaje o čovjeku i njegovom odnosu prema prirodi. od bitnog značaja za uvoñenje učenika u istraživački rad i razvoj naučnog mišljenja. 2. MOJA PORODICA 1. U ovom razredu šire se znanja o školi i porodici. njenu primjenu i korištenje. TVARI 2. 1. PUT OD KUĆE DO ŠKOLE 1. proučavanje prirode u njenom jedinstvu sa različitih aspekata. stavova i ponašanja. SADAŠNJOST. 2. mjestu življenja i njegovoj okolini. SREDINA U KOJOJ ŽIVIM 1. 2. 2. razumljiva i izazovna objašnjenja o društvenim i prirodnim pojavama i procesima. UREDIMO ŠKOLSKU UČIONICU 2.3. kao toka vremena i dešavanja koje karakterišu meñusobna povezanost i odnosi. 2. Novi sadržaji se odnose na znanje o Bosni i Hercegovini. 1. životu i radu ljudi. ZDRAVA OKOLINA 2. ŠKOLA 1. U skladu s tim.3. sadašnjosti i budućnosti. ČOVJEK I PRIRODA 2. Područje znanja čine sadržaji i procesi.METODIČKE NAPOMENE Dominantno mjesto u programu imaju ciljevi i očekivani rezultati učenja u područjima znanja. pažnju treba usmjeriti na znanje činjenica i koncepata koji nude učenicima. 1. BILJKE I ŽIVOTINJE 2. ŽIVA BIĆA 2. 6. SVA TIJELA SE SASTOJE OD TVARI 2. MOJE MJESTO I OKOLINA 1. AGREGATNA STANJA TVARI 2. u okviru koje se stiču osnovna znanja o tvarima (samo pojmovno) i «Zdrava okolina». 82 . ZNAČAJ BORAVKA U PRIRODI ZA ZDRAVLJE DIDAKTIČKO. 4. te izučavanjem životinjskog i biljnog svijeta u bližem okruženju. vrijednosti.NASTAVNA PODRUČJA / TEME 1. PROŠLOST.1.2. 1. u okviru koje se jača ekološka svijest učenika. BUDUĆNOST 2. PRIRODA 2. i u kontekstu toga. 1. Što se tiče sadržaja. ČIST ZRAK 2. 2. 1. uzimajući u obzir razvoj nauke. PRAZNICI 1.

ocjenjivan je ) TEME ZNANJE VRIJEDNOSTI.1. koristeći najsigurniji i najkraći put. crtanje. Osnovni Korištenje saobraćajni znaci u Vrste saobraćaja i sredstava javnog blizini škole. bilježenje. vezana za grad Razgovor sa poslenicima o od zanimanja Ponašanje na njihovom zanimanju. vozila. I VJEŠTINE PONAŠANJE AKTIVNOST UČENIKA Prepoznavanje učenika i uposlenika u školi i njihovo 1. ŠKOLA imenovanje. raspoznavanje Korištenje saobraćajnih pješačkog Pravila ponašanja u znakova. podsticanje radoznalosti. Svakodnevno ispunjavanje školskih obaveza. 1. radeći. prelaza (zebre).2. mašte i razvoj kreativnosti.Školska pravila. Simuliranje saobraćajnih igara u učionici. Meñusobno komuniciranje. Planiranje. Motiviranje učenika za rad. P rikupljanje podataka o školi. učenja. Z nanja se udžbenika po život. Procjenjivanje napretka učenika. znanja. rukovodi direktor učenje. Higijena nije obaveza samo pojedinaca. Upućivanje učenika P rovoñenje discipline i higijene na različite izvore u školi. hodnika) i okoline škole. SREDINA U KOJOJ ŽIVIM Prepoznavanje elemenata saobraćajnica. Rješavanje jednostavnijih Ustupanje mjesta saobraćajnih situacija. Korištenje sigurnog puta od kuće do škole.. dogovaranje. učenicima/cama. pravila upotreba. i uposlenicima u školi. Saradnja sa lokalnom zajednicom. interakcijskog prikupljanje informacija. Ponašanje prema pribor. Učiti se mora časova. kućnom redu .Drugi smo razred. RAD I ZANIMANJA LJUDI Život i rad ljudi u mjestu (u gradu/na selu). Održavanje Higijena u školi. izrada maketa i dr. razvrstavanje životnog okoliša. drugovima u razredu i šire. izvoñenje simulacija na kompjuteru. Učitelj/ica je koja su isključivo izletištima . može biti opasna. Komuniciranje sa razmjena iskustava. Posmatranje i procjenjivanje sigurnosti učenika u saobraćaju. Značaj znanja za školske torbe i . Svakom pravu prethode obaveze. 83 . korištenje Siguran put od kuće Smanjena vidljivost trotoara. Ljudi imaju različita Razlikovanje broj pozivati fabrici. Osmišljavanje igara u učionici vezanih za saobraćaj. Razvijanje svijesti o kulturi ponašanja u saobraćaju. korištenje njenih resursa za potrebe nastave. zanimanja koja vatrogasnu ustanovama.Upotreba i Svaka škola ima škole. očuvanje Čišćenje okoliša. Modeliranje. Uključivanje roditelja i drugih uposlenika u školi u realizaciju programskih sadržaja. Ispunjavanje domaćih zadataka. Saradnja sa roditeljima i saobraćajnom policijom. Spremanje . Ponašanje u skladu sa kućnim redom i odjeljenjskim pravilima. zanimanja ljudi u su isključivo brigadu. Uprava škole. red) kojeg se svi u dodatnih izvora Ustroj škole. predviñanje. raditi i boraviti. Razvijanje svijesti o pripadnosti školskoj zajednici. higijene radnog U čistom radnom prostora prostoru je prijatnije (učionice. usvajaju učeći i rasporedu . Pozitivan stav o školi . posmatranje. već briga svih članova škole. zavičaju. 1. predviñanje. diskutiranje. PUT OD KUĆE DO ŠKOLE Samostalan i siguran dolazak u školu. ponašanja u raznim prijevoznim sredstvima. pridržavati. školi moraju znanja.Udžbenici i redovno. policiju. osmišljavanje igara i Saradnja. SPOSOB NOSTI STAVOVI.PREDLOŽENI MODEL AKTIVNOSTI NASTAVNIKA (organizacija i me tode nastave i učenja. Posjedovanje znanja o školi. svoja pravila Pronalaženje i ponašanja (kućni upotreba .Značaj znanja za život. Organizacija praktičnih vježbi na ulici i raskrsnici. zanimanje. Razna prijevozna prepoznavanje i sredstva i njihova imenovanje. do škole. Učestvovanje u saobraćaju. Kada i na koji P osjeta zanatskoj radionici. Školom Samostalno Život u školi. . saobraćaju.Kako učiti. diskutiranje. kulturnim i javnim zanimanja. crtanje. u vozilima javnog prijevoza starijima i bolesnima. prijevoza. vezana za selo. Poštivanje saobraćajnih znakova i propisa. čuvanje. pomaganje i saradnja. pitanja. otpada. škole.

modela i njihovo prezentiranje. Prepoznavanje pošte po znaku za poštu. Biti koristan član zajednice. Posmatranje i praćenje napretka učenika. 1. Kućanski aparati i namještaj. MOJE MJESTO I OKOLINA Važniji podaci o mjestu Reljef mjesta i okoline Moja zemlja se zove Bosna i Hercegovina Državni simboli Bosne i Hercegovine. 84 .. Organiziranje proslave roñendana. Poštivanje praznika drugih naroda. Uporeñivanje različitih porodica. Osmišljavanje situacija za interaktivno učenje. Razlikovanje vozila policije i vatrogasne brigade od drugih vozila. Pozitivan stav o kulturi.5. P rikupljanje podataka o svojoj Porodica je porodici. Bosne i Hercegovine. P rikupljanje i zapisivanje podataka o mjestu / okolini i domovini. Neispravni kućanski aparati su opasni po život. 1. lokalni i školski. okolini i državi.. Sposobnost uočavanja opasnosti od neispravnih kućanskih aparata. grb i himna. MOJA PORODICA /OBITELJ Uža porodica. Izrada kalendara praznika.3. Razumijevanje porodice kao krvno srodne grupe. Podsticanje razvoja radnih i higijenskih navika. Moja domovina je Bosna i Hercegovina. Poštivanje članova porodice.U gradu se nalaze različite kulturne i javne ustanove. Posjeta porodici. čestitanje. Neki praznici su povezani sa borbom za odreñena prava. 1. Bolnice.). Povezanost ljudi u mjestu i okolini. roditelji se pomažu uzajamno. Identifikacija i njegovanje odnosa u porodici. izletištima. PRAZNICI Šta slavimo.4. uvažanje tradicije i vrijednosti. Njeni simboli Bosne prepoznavanje i Hercegovine. vatrogasna brigada. koristan za zdravlje Priroda se mora čuvati. organizacija posjeta kulturnim i javnim ustanovama. izleta. njihova sistematizacija. U porodici svi na odreñeni način rade. kućnog reda. Planiranje. u gradu kulturne ustanove. (na. Razlikovanje kulturnih od javnih ustanova. poštivanje državnih simbola. Praznici mogu biti meñunarodni. uočavanje sličnosti i razlika. Šira porodica. Boravak u prirodi je Izletišta. roditelji pomažu djeci. pošte i Kulturne i javne škole su javne ustanove ustanove. Pripremanje. brigade i policijske Pošta. Djeca pomažu roditeljima.. Organiziranje njihovog obilježavanja u saradnji sa roditeljima i sredinom u kojoj se nalazi škola. Uzajamno Prepoznavanje pomaganje ljudi. sebi. privrednim objektima. Učešće u aktivnostima na obilježavanju praznika. Pozitivan stav i Opisivanje i demostriranje mišljenje o aktivnosti u porodici. himna. Preduzeća i drugi Funkcije vatrogasne privredni objekti. pripremanje i podsticanje učenika na kreativan i istraživački rad. Razlikovanje namještaja od kućanskih aparata. Izrada mapa. Poštovanje državnih i vjerskih praznika. učešće u njihovoj proslavi. Ponašanje u kulturnim i javnim ustanovama. vjerski. njihovi postaja. Pozitivan stav o čistom okolišu. reljefa.. Predlaganje i rukovoñenje školskim projektom. podjela poslova u kući. Moje mjesto se zove. Voñenje intervjua sa uposlenicima. ali i ljudi iz različitih država. Izrada plakata sa važnijim telefonskim brojevima.. zastava. Kako slavimo. Prepoznavanje reljefa mjesta i okoline. Uzajamni odnosi u porodici. Roñendan je dan kada smo roñeni. policijska stanice. Zašto slavimo. Pozitivan stav i ljubav prema domovini. Identifikacija praznika. Upućivanje čestitki. Uočavanje povezanosti ljudi u mjestu. P osjeta kulturnim i javnim ustanovama. brojevi. ureñena izrada porodičnog stabla. plakata. državnih simbola zastava. meñusobno se pomažu i doprinose njenoj sreći i uspjehu. Imenovanje mjesta i njegov opis. zajednica u kojoj se svako ponaša prema pravilima. državni. Ono je smješteno u. himne BiH. Demonstriranje rukovanja kućanskim aparatima. Izrada didaktičkih materijala. Poštivanje pojedinaca i uvažavanje njihovih potreba. učešće u porodici i samom prigodnim imitacionim igrama. tumačenje fotografija. Podjela poslova u porodici.. grb. kulturnim i javnim ustanovama. državi. Pozorište i kinu su Npr. Pisanje naziva države. Opisivanje načina proslave pojedinih praznika.

života). historijskog kalendara Bilježenje. uporeñivanje. pripremanje. razred. Pravilna ishrana je garant dobrog zdravlja. Redovno održavanje lične higijene. redovni odlasci ljekaru. Njegovanje i čuvanje prirodne pravilnog odnosa sredine. pravilno korištenje. ČOVJEK I PRIRODA Dijelovi tijela Čuvanje zdravlja Svijest o mom tijelu Higijena Sredstva za higijenu Ishrana Odijevanje Čula Odnos prema prirodi Glavni dijelovi tijela. P risjećanje. Korištenje čula u procesu saznanja i svakodnevnom životu. Imenovanje raznovrsne hrane i razlikovanje zdrave od nezdrave hrane. ali i sadašnjosti. sistematiziranje. nežive prirode. Uvažavanje suprotnog spola. radnog i životnog prostora.1. pravljenje zbirki. Razlikovanje rastu. Procjenjivanje postignuća. Važan dogañaj u životu djeteta je roñendan i polazak u školu. ljubav prema životinjama. razred.1. Intervjuiranje. prošlost. Saradnja sa lokalnom zajednicom. edukativnih i didaktičkih materijala. čime su se ljudi prevozili. Vrste čula. Odnos prema Razlikovanje prošlosti mora termina. Održavanje lične higijene. Izrada kalendara. redovna ishrana). higijene prostora u kojem boravimo i radimo i higijene okoline. Praćenje zdravlja učenika. ŽIVA BIĆA 2. izlaganje. ilustracija. PRIRODA 2. sortiranje. meñusobno pomaganje i pomaganje starijima i slabijima. neke specifične karakteristike djevojčica. Zdravom ishranom i svakodnevnim tjelesnim vježbanjem živimo zdrav život. zaključivanje. Redovnim vakcinisanjem štitimo naš organizam od zaraznih bolesti.1. ponašanje u skladu s prema okruženju. ne jesti previše. Pozitivan odnos prema mjestu i okolini. budućnost. Odabiranje i upotreba zdrave hrane. (kalendara prošlost ili kalendara pomaganje. 2. Izbor zdrave hrane. sadašnjost. podsticanje.2. P ravljenje trake vremena. hranu treba dobro sažvakati. sistematiziranje. B ILJKE I ŽIVOTINJE Živa bića i njihova staništa Živa bića su povezana meñu Živa bića se rañaju. Razlikovanje i imenovanje pojedinih dijelova tijela. Stariji sam jednu godinu Moje mjesto danas Prisjećanje na značajne dogañaje iz života. šta su radili. Iduće godine ću biti 3. Motiviranje učenika na igre i sport. Redovni odlasci ljekaru nam pomažu u otkrivanju i liječenju bolesti. stare i umiru. izvoñenje zaključaka. Kako se oblačimo. pravilna upotreba hrane (pravilna ishrana. imenovanje sredstava za ličnu i drugu higijenu. Izrada jelovnika i postavljanje i raspremanje stola. BUDUĆNOST Važni dogañaji iz mog života. Mala živa bića su Uspostavljanje veze izmeñu žive i nežive prirode. Živa bića ne bi mogla živjeti bez nežive prirode. SADAŠNJOST. živih bića od imaju svoja staništa. Živjeti u prirodi. 2. korištenje sredstava za ličnu higijenu. kako su se djeca u prošlosti igrala. Odijevanje u skladu sa vremenskim prilikama i godišnjim dobima. izlaganje. P raktična upotreba sredstava za ličnu higijenu. gdje su boravili. PROŠLOST. spomenika.1. Prepoznavanje i opisivanje života ljudi u prošlosti i sadašnjosti. Težnja ka boljitku. razgovor. vakcinisanje. I mi smo dio prošlosti. To je budućnost. promjene u prirodi. razlike i sličnosti izmeñu dječaka i djevojčica. To je prošlost. kako su se hranili. 85 . prikupljanje. Čistoća je pola zdravlja. Razvoj ekološke svijesti. Prepoznavanje današnjih dobara Čuvanje kao najvećeg kulturnonapretka historijskih čovjeka.6. za zdrav život važna je zdrava i čista sredina. Sada je : Drugi sam razred. sastavljanje odgovarajuće liste. To je sadašnjost. istraživanje. Planiranje. biti pozitivan. Redovno održavanje lične higijene. traka. godišnjim dobima. Sada sam 2.1. Vremenski termini. Pravljenje plana rada kao kategorije budućnosti. na proteklu školsku godinu. Razvijanje interesovanja i poželjnih navika učenika. porodicom. Izbor prikladne odjeće i obuće. Čuvanje čula Pozitivan odnos prema prirodi. opisivanje P rikupljanje. voñenje. Bilo je nekad: Život ljudi u prošlosti bio je drugačiji.

Uzgajanje cvijeća i povrća. briga o kućnim ljubimcima. Znaju čuvati okolinu. Značaj boravka u prirodi za zdravlje. pesticida i Uočavanje domaćih). a ljudi se potomstva kod životinjama u rañaju. zajednice. Agregatna stanja Tvari mogu biti u Uočavanje tvari.3. 86 . istraživanju iskustveno učenje. Znaju značaj čistog zraka i značaj boravka u prirodi za zdravlje. Pripremanje i rukovoñenje izvoñenja učeničkih istraživačkih ogleda. hrana je hrana koja hrane mesom. Saradnja sa lokalnom zajednicom i porodicom učenika. Uočavanje Uočavanje koristi i promjena na opasnosti od biljnog biljkama i i životinjskog svijeta životinjama i iz bližeg okruženja. U različita godišnja doba se dešavaju Razlikovanje različite promjene u dijelova različitih prirodi. Organiziranje posjeta poljoprivrednom dobru / botaničkoj bašti/ zoološkom vrtu i dr. korisne i zato ih uzgajamo. Planiranje. Pomaganje učenicima u izradi kalendara. agregatnom stanju tvari. otkrivanje životnih procese Domaće životinje i kod biljaka i njihovi mladunci. Opisivanje života biljaka i životinja. voda i pozitivnog vrste i održavanje. ptice se legu nastanka svijetu. Izrada zidnih panoa. biljnom i Uočavanje Životinje kote Opisivanje životinjskom promjena na mlade. zbirki materijala iz prirode. Izvoñenje ogleda samostalno ili pripremanje. životinja. Čist zrak. Ponašanje u skladu sa zdravom okolinom. na biljkama biljaka i životinjama. drugih hemijskih sličnosti i razlika sredstava. Organizacija akcija očuvanja zdrave okoline. čvrstom. (podzemni i Biljke i životinje su nadzemni dio). Upoznavanje sa drugim primjerima agregatnog stanja. bubice. Divlje životinje i njihovi mladunci. Zdrava od onih koje se «Ko voli ljubimci. životinje voli i mladunčad se proizvodi bez ljude». životinja. Znaju urediti školsku učionicu. škole.. P osmatranje. tvari. promjena. životinje. agregatnih stanja tvari. životinjskog i biljnog svijeta.2. Imenovanje biljaka i svjetlost. podsticanje i rukovoñenje u P omaganje. životinja iz toplota. mesom (svaštojedi). Pozitivan stav o zdravoj okolini. (naročito herbicida. Izvoñenje različitih ogleda sa vodom. potrebna Razvijanje životinja i biljaka. vode život biljaka i i toplote ne bi bilo životinja je Nastanak i rast života. Aktivno učešće u ekološkim aktivnostima odjeljenja. različitih različita godišnja Životinje se hrane životinjskih vrsta Razvoj ekološke doba. a velika živa bića su divlje i domaće životinje i čovjek. i razmnožavanje svijesti i svijesti mesom (mesojedi) biljaka. za Bez svjetlosti. odnosa prema okruženja. 2. Razlikovanje biljnog i Za zdrav život životinja koje se životinjskog Domaće i divlje potrebna je zdrava hrane biljkama svijeta. interaktivno učenje. gmizavci. od tvari. 2. biljkama (biljojedi). ZDRAVA OKOLINA Uredimo školsku učionicu. u grupi. predviñanje. tečnom ili različitih gasovitom stanju. Čuvaju zdravu okolinu. kućni ishrana. o korisnosti Koristi od biljaka i ili i biljkama i postojanja životinja.sobom i sa neživom prirodom Velika i mala živa bića Promjene žive i nežive prirode. TVARI Sva tijela se sastoje Tijela se sastoje od Tijela se sastoje Svjesnost o od tvari. plakata i drugog obrazovnog materijala. izmeñu pojedinih biljaka. biljkama i iz jaja.

Poštuje muziciranje i stavove drugih. .Pokazuje sve više samopouzdanja u pjevanju.Postavljati pitanja kad se nañe pred novim muzičkim zadatkom. muzičkoscenske igre i improvizaciju. .Improvizirati samostalno maštovito i originalno. .Samostalno sviranje na ritmičkim i početno sviranje na melodijskim instrumentima (metalofon i ksilofon). .Prepoznaje razlike izmeñu zvukova neodreñene i odreñene visine i koristi ih u improvizaciji. . . . sredini u kojoj živi. .Učešće sa zadovoljstvom i veći doprinos u baštini BiH. STAVOVI.Uz pomoć nastavnika praviti jednostavna poreñenja o interpretaciji učenika. grafički prikaz i notni zapis. . .Muzičke memorije.Pratiti redoslijed uputstava i pravila muzičke igre.S istematiziranjem muzičkih znanja. .Nadalje.P osmatranja. sviranje na osnovu partitura u slikama (sa simbolima). flauta. . . . izvoñenje ritma brojalice. . . muzičke igre. horu. .Koristiti odreñene kriterije za izvoñenje i/ili procjenu slušanog djela. razvijanje emocionalne i estetske drugom djecom. .P ostavljanju glasa.Razvijanje ljubavi prema muzičkoj i kulturnoj . . . Razvijanje pozitivnih vrijednosti i stavova: . dikciji i artikulaciji. . instrumenata). Razvijanje muzičke sposobnosti i vještine: . -O učenju muziciranja kao cjeloživotnom procesu. 70 časova godišnje) CILJEVI I REZULTATI ODGOJNO-OBRAZOVNOG RADA PODRUČJA UČENJA Sticanje znanja o: .Da bez tačnog pjevanja nema lijepog zajedničkog muziciranja u horu. ritma. te karakter djela. gitara.Upoznaje četvrtinku i osminke kroz izgovor slogova.Iskazuje želju i potrebu za posjećivanjem koncerata.O muzici. boji. predviñanjem odreñenih rezultata. .Skladno i ritmički povezano kretanje uz muziku: izražavanje karaktera. tačnoj intonaciji. CILJEVI OČEKIVANI REZULTATI UČENJA Uče nici bi tre bali imati znanje i razumijevanje : .Orffa i orkestarske (harmonika. . truba. orkestru. violina.Pokazuje odgovornost za zajedničko pjevanje u -Prema sebi kao pjeva ču i svira ču. SPOSOBNOSTI I VJEŠTINE VRIJEDNOSTI.Aktivne interakcije sa okruženjem: kroz pjevanje i sviranje.Razvijanje trajnih interesa i ljubavi prema muzici projekti. trajanju. interpretacije.O značaju muzike u životu djeteta.P rezentiranja.Izražava odgovornost za kvalitetno sviranje u -Porodici kao grupi. klavir i druge). .Muzička/glazbena kultura (2 časa sedmično.Često traži i/ili sluša muziku i pjeva i sam i sa . . učenika za muzikom u životu.O instrumentima i odnosima meñu njima.P ravilnoj interpretaciji pjesme u odgovarajućem tempu i dinamici.Prepoznaje zvučne odnose po visini. .Da je znanje sviranja na instrumentima značajno radi muziciranja u orkestru. . njenim svojstvima i osobinama tona. dinamici i tempu. u paru. istraživanja zvučnih boja i izradi kako bi ona postala trajna potreba djece. . iznositi svoje mišljenje i ideje.P rezentiranjem postignutih rezultata i aktivnim pozitivnim odnosom na koncertima.Prepoznaje i razumije trajanje četvrtinki i osminki. improvizaciju. što ukazuje na narastanje potrebe osjetljivosti djeteta na kvalitet muzike.Doživljava i izvodi mjeru (dobe) i ritam brojalica. . tempa i dinamike. ZNANJE .Prepoznaje ulogu muzike u okruženju: porodici. u čemu učenik pokazuje sve veću samostalnost. interakciji (rad u velikim i malim grupama. PONAŠANJE 87 . bilježenja. školi. njihovom značaju u igri.P repoznaje muzičke instrumente: ritmičke i melodijske C. . . .Osluškivati i ispravljati greške u pjevanju prema uputstvu nastavnika.Samostalnije sviranje kao pratnja pjevanju.Koristiti prethodna iskustva u pjevanju i sviranju i jednostavne muzičke termine. . razredu kao horu ili /i orkestru.

složeniji ritam i metriku u odnosu na prvi razred. pa je i korelacija sa drugim predmetima sasvim prirodna. te raznih kretnji ruku. ali i tradicionalno dječije stvaralaštvo imaju veliki značaj u razvoju muzikalnosti djeteta najmlañe dobi. uz korištenje Orffovog dječijeg instrumentarija. Zato im nastavnik u drugom razredu treba posvetiti dužnu pažnju. učenike treba uputiti na sigurnije i samostalnije praćenje pjevanja. Razlike meñu učenicima bit će u skladu s razlikama u samom startu i dinamici napredovanja u usvajanju znanja i vještina. U razrednoj nastavi težište je na umjetničko-doživljajnoj komponenti. Usvajanje muzičkih pojmova kojih u muzici ima mnogo treba da teče postupno nakon doživljaja muzike.kolektivnu. poskakivanje s plesnim elementima. U toku godine treba naučiti 15 brojalica. tačnosti intonacije. priručnih i improviziranih instrumenata. U toku godine treba obraditi najmanje 15 pjesama pjevanjem i sviranjem. individualnu i u paru (komunikacija putem dijaloga). kao i pokretom jer se time podstiče njihova kreativnost. muzičke instrumente.STRUKTURA SADRŽAJA PJEVANJE I SVIRANJE II MUZIČKE/ GLAZBENE IGRE III BROJALICE IV SLUŠANJE MUZIKE V DJEČIJE STVARALAŠTVO DIDAKTIČKO-METODIČKE NAPOMENE Uz neophodno uvažavanje nivoa postignuća svakog pojedinog učenika. Koreografije okretnih igara u takvim slučajevima i narodnih kola mogu imati utvrñene figure i kretnje. formu kompozicije. te razvoju muzičkih sposobnosti tokom razreda. tempo i dinamiku izvoñenja. u drugom razredu treba dalje raditi na ostvarivanju postavljenih muzičkih odgojno-obrazovnih ciljeva posredstvom navedenih programskih sadržaja. Najvažnije je raditi dalje na poboljšanju kvaliteta pjevanja. Ovo područje u nastavnom predmetu ima velike mogućnosti za upoznavanje muzičke umjetnosti i muzičke literature iz svijeta. Kako spadaju u dječiju igru. pomaže i tjelesnom odgoju i upoznavanju narodne muzičke tradicije. koja se sastoje iz osnovnih pokreta: hodanje. po sadržaju i karakteru interesantne su i bliske djeci ovog uzrasta. kao i uz upotrebu lutke koja pjeva i govori. 88 . slobodniju improvizaciju. Predložene pjesme za drugi razred odgovaraju opsegu dječijeg glasa. Nakon doživljaja pjesme djeca je uče pjevati slušajući nastavnika. U oblasti dječijeg stvaralaštva u drugom razredu. okreti. Predložene pjesme u drugom razredu imaju različit sadržajem koji. izvoñače i sastave. grupnu. kao i učešće sa zadovoljstvom i većim interesom u muzičkim dramatizacijama. Slušanjem upoznati najmanje 15 kompozicija. U toku godine treba uraditi nekoliko ovakvih muzičkih dramatizacija. Igre i narodna kola. I nadalje podsticati djecu da svoje zapažanje i doživljaje izraze opisno ili likovno. narodne običaje i drugo. pa su u razvoju djeteta u ovoj oblasti od neprocjenjivog značaja. a u funkciji razvoju pozitivnih interesa i stavova prema muzičkim vrednotama. opsega muzičke memorije i tačnog izvoñenja ritma i metrike kroz brojalice i muzičke igre. Predložene brojalice imaju različit sadržaj (neke su iz kategorije „iracionalnih“). pored ostalog podražava i razne radove. Neophodno je napomenuti da gradivo iz muzičke kulture u sebi ima elemente koji prirodno pomažu i podržavaju savlañivanje i ostalih sadržaja u drugom razredu. što će biti jednostavno jer ih djeca kao dio svakodnevne igre zaista vole. pljeskanje. Podsticati djecu da izmišljaju priče ili naslikaju seriju slika koje će sada znatno samostalnije sami moći uz pomoć instrumenata «oživjeti». Učenici u toku godine treba da nauče najmanje 10 muzičkih igara koje uključuju pokret. život u prirodi. Djecu učiti da sa sve većom tačnošću zapažaju i odreñuju karakter kompozicije. koji pjeva uz pratnju melodijskog instrumenta (klavir ili sintisajzer). nenametljivo i bez opterećenja muzičkom terminologijom koja je za djecu ove dobi apstraktnog karaktera. tapkanje.

. demonstrira i usmjerava u pravcu interesa i mogućnosti. . . posebno trradicionalne igre. . .RAZRADA SADRŽAJA (TABELA) SADRŽAJ ZNANJ E I RAZUMIJEVANJ E SPOS OBNOS TI VRIJ EDNOS TI. R oñendan u Š umi (R. . ñački valcer (Nikola Hercigonja) 28. 5.Podsticanje kreativnosti igrom. Čvorak. izrada vlastitih improviziranih instrumenata i njihova upotreba u skladu sa zadacima pjesme odnosno brojalice. vrtu van škole. čvorak . . Korać i Lj. berem grožñe imenuje pojedine 4. note: duge i kratke). sviranje i improvizaciju. u školskom dvorištu. Čestitka majčica (Franjo Barić. Saonice male Sanje (J. Ršumović) 22. priredbe.P jeva i svira Orffove instrumente samostalnije i sa više povjerenja u sebe.Održavanje instrumenata i njihovo odreñeno mjesto. D jeca su vojska najjača (stihovi V. . Mak oznake za 7. Mozart) 10.Uviña da pjevanje treba najviše vježbati. Batist Lily) 3. prihvatanje i ponašanje u skladu sa pravilima muzičke igre u svim prilikama. Stojanov) 2.Kroz muzičke zadatke razvijanje svijesti o obavezama i njihovom ispunjavanju.Samostalno izvodi zadane pokrete. . razredu. kao i za upoznavanje muzičke baštine BiH. blistaj zvijezdo mala (W. tro i četverodijelnu) tezu i arzu.Traži. uspavanka 17. uspavanka 18. tašun tanana (Sarajevo). Korunović) 12.Osluškuje. P jesma o konjiću Božidar Stančić 11.Razumije.P osmatra i prati učenika u radu -Direktno učešće sa učenicima u igrama i kolu.Komunicira sa djecom. dikcija) koja dovode do kvalitetnijeg muziciranja kolektiva. muziciranje u razredu. Tašun. . PJEVANJE I SVIRANJE Izbor: 1. Milošević) II MUZIČKE/ GLAZBENE IGRE .P rikladne igre u učionici. . prihvata i poštuje pravila pjevanja (intonacija. Stupa (okolica Mostara) narodno pravila muzičke kolo igre. . priprema i organizira igre u učionici.Samostalno snalaženje u sviranju kao pratnji pjesmi.Poznaje i pjevanju i koristi Orffove sviranju.Razvijanje svijesti o kolima kao muzičkom stvaralaštvu sa utvrñenom pravilima (koreografija). .P ravilno izvodi . ritam (duge i kratke slogove).Interakcija u improvizaciji. Najljepša mama na svijetu (hor Kolibri) 20. bijela golubica (Krčevina-Vareš).P omaže djeci u kolektivnom. Mali. K olanje (okolica Sarajeva). Robert Grubišić. narodna 16. . .Razvijanje mišljenja da je pokret važan u plesu i kolu.Modeliranje narodnih nošnji prema originalu ili fotografijama. . sarañuje sa drugima. pokretom i pjevanjem. artikulacija. .Milić) 21. brojalice i muzičke igre. 2.P onašanjem i individualna učestalim postignuća. . S pavaj. . K iša pada trava raste 25.Samostalno pjeva i igra.Izrada od različitih materijala . uporeñuje i koriguje vlastito pjevanje i sviranje.Rukovodi aktivnostima i motivira rad učenika. Hodžić-stihovi Nasiha Kapidžić-Hadžić) 13. primjenjuje 9. 89 .P repoznaje i 3.Razumije. Iš.Vodi aktivnosti učenika. u porodici.P repoznaje pjesmice. 8. Korunović) 6.P raktičan rad u razredu. Jesenska 29. odnosno prati Izbor: datu 1.Opisivanje pokretima odreñenih dogañaja u prirodi (život u prirodi.Redovno učešće u pjevanju i sviranju i u raznim prilikama: nastava. Vučer) 4. zajedničko i pojedinačno izvoñenje pokreta uz pjevanje. Ja kupih jednu koku malu dinamiku i (Jajce). radovi. pokazuje. . instrumente i kombinira ih sa priručnim. Berem. Razgranala grana jorgovana 23. A u. prihvata i pruža pomoć. . Ruku meni bato daj (Njemačka) 5. Begić) 8. doprinoseći boljem zvuku. V išnjičica rod rodila 24. Visibaba (S. R odila se nota (Melisa Ibrahimbegović-Salihović) 14.P rihvata korekcije i . STAVOVI. pjevanje i sviranje u interakciji i učenje.Samostalno igra u kolu i . B osno moja. . . što je škola zgodna 27. stvara pozitivnu sliku i razvija svijest o značaju svakog pojedinca u horu i potrebi uklapanja svog glasa u skupno muziciranje. Dječiji snovi (Refik Hodžić -stihovi V. S pavaj sine (Mostar). Imamo učiteljicu za čistu peticu (Senad Bostandžić stihovi Mirsad Bećirbašić) 15. kao pojedinac ili dio grupe. imenuje i korigira greške u .Raspoznavanje pojedine muzičke znakove u notnom zapisu (dinamika. tempo i dinamiku. nina.Samostalno predlaže i nove pokrete koji su prihvatljivi. .P ovezuje ritam pjesmice sa pokretom. Braću ne donose rode (A. . Uspavanka 19. razvija osjet za: mjeru (dvo.Osmišljava. . . .P redlaganje muzičke igre za priredbe.Kroz pjevanje. . Kaplan) 7. Strina rodo . . Blistaj. OCJENJIVANJ E ) I.Muzicira shvata da će tako samoinicijativno biti ljepše i bez podsticaja. B'jela roda (S.Rukovodi.Čuvanje školskih muzičkih instrumenata. upućuje. narodna koristi ih u igri.P repoznaje 6. pomaže. Mrav (A. 10.Osmišljava prigodne muzičke igre za bolje učenje u školi. kuća. izleti. Pačiji ples koreografiju. N ina. Jesenska (J. . .P rihvata i narodna. iš igre i kola.Procjenjuje sebe.Ulaže veliki trud da usaglasi pjevanje i sviranje sa grupom i kolektivom. Zavičaju moj (M. . A. u muziciranjem poreñenju sa pokazuje da muziku rezultatima u prvom doživljava i cijeni. Josip Kaplan) 26. Dok mjesec sja (J. . narodni običaji). PONAŠANJE AKTIVNOS T UČ ENIKA AKTIVNOSTI NASTAVNIKA (O RGANIZACIJA I METO D E NAS T AVE I UČENJA. . u ñiñali beši (Srebrenica). grupnom i individualnom muziciranju. razgovara i upućuje ih na izvore znanja. . Kiša pada (Nada Ludvig -Pečar) 9. Dano. . iš.P rati i procjenjuje njihova . . .

.P rati i izvodi uočavanje pokrete u mjeri i sličnosti i ritmu (dugi i razlika.Izvoditi zapise napravljenim instrumentima.Vodi i usmjerava aktivnosti učenika.Skupljanje i zapisivanje brojalica. sortiranje i izvoñenje zaključaka o dječijoj igri.Uočavanje poštovanje.S lušanjem i sviranjem na zajednica: svako gledanjem u instrumentima. . zaslužuje kratke note . K išobran za dvoje 18. usvaja ih sa više sigurnosti. tri 4. Jajce) 17.Reprodukuje ritam . M uzikaš . . 14. U maloga svica 15.Slobodno i organizirano kretanje u prostoru. Trči zeko kroz šumicu 8. razlike izmeñu odreñenih i neodreñenih zvukova.S likanje instrumenata i prezentacija crteža. razvijanje kreativnosti i radnih i kulturnih navika kod učenika. ljulja. slogovima riječi brojalice. fotografija. pokazuje simulacije na kompjuteru. E nci.Rasprave o ponašanju u pojedinim situacijama na koncertu. Sage se mlada do zemlje (Livno) 13.P onavlja i . kratki slogovi). Ja sam ja 6. ritam i izražavanje muzičkog djela. menci. Saonice male sanje igru odnosno kolo.P ravilno izvodi .Orffov orkestar teksta. skandiranjem. .Osmišljava prigodne muzičke igre za interaktivno učenje. En. nastavnika). . Pužu.Vakuf) 16. Ljulja. . C ica maca plakala 11. tekstom i bez . .P repoznaje pojedine tradicionalne nošnje. . upućuje koordinira rad u ovom području. digin disin (Valjevac. G.Razvijanje . Jedna vrana gakala 7. 90 . pišem petnaeest.U saradnji sa roditeljima organizira praktične vježbe i odlazak na probu u KUD.Tačno izvodi na instrumentu.Učlanjenje u ritmičku i/ili folklornu sekciju. Ivin voz 14.Poreñenja nota razumije pokrete i trajanja prema brojalice. pomaže.P rigodne igre uloge članova porodice u izradi instrumenata. III BROJALICE l. .Pokazati je ritmičkom brojalice na drugarima i radovati instrumentu po osnovu ritma bez se novim uzoru (na teksta zajedničkim osnovu primjera (zagonetka).Rukovodi.Razvijanje osjećaja za mjeru. -crtanje (slikanje) narodnih nošnji. ten. samosvijest. iskustvima. Jen. . . . Tri su mace skakale 12. na kamenci (Jezero. .11. . svira prema notni zapis poigrava se i pravilima i odreñuje duge i kombinira ih. P išem. . mužu 5.Razvijanje pozitivnog mišljenja o brojalici kao maštovitoj igri koja razvija osjećaj pripadnosti grupi. .P repoznaje rukom i u koloni kreativnosti i mašte ranije obrañene (stupanje u ritmičkom brojalice sa nogama). . Ide maca oko tebe 13.Izrada zidnog panoa sa zapisima. diskusije. ritam na ranije naučene . . u učionici.P okazuje i demonstrira izvoñenje i sviranje. P ada snijeg (Zvjezdice) 15. Pliva patka preko Save 9.Izražava kretnjama šta muzika sugeriše. Imamo učiteljicu za čist peticu 19.P rocjena interesovanja i napretka učenika. uči . . odbrojavanjem . Jedan dodan.Pamtiti i donositi u razred nove brojalice za .Prepoznavanje zajedničku igru.Samostalno . H odavka (Sarajevo i okolina) 12. . izvoñenje ritma kao brojalice porodica i ureñena . Golub s krova guče 2.Izabrati po zvuku najsličnije Orffovim i napraviti stalnu razrednu izložbu.P ravilno korača mjeru i ritam druge i jača njegova u ritmu. (slogove teksta). ljuške 10. . tini 3. . .Razvijanje svijesti o kulturi ponašanja na koncertima i nastupima folklornih ansambala. izražavanju. dva.

dramski i lirski. kolaž. Komunicira sa sobom i okolinom. lutkarska predstava. mit. ulice. doživljava svojim srcem.. Likovnu formu Sadržaji iz života učenika. misli svojom glavom. razvija maštu. boja. crta svojim rukama. LIKOVNE FORME Izražavanje osnovnim likovnim elementima: linija.. plijeni pažnju. individualan. Otkriva asocijacije i izmišlja. Strip inspirisan crtanim filmom. Učenik se u „crtežu“ bori i troši. oduzima i dodaje. glina. Uočavanje kompozicije: vodoravna. Likovnu formu pretače u verbalnu priču. pastel. proizvod je talenta. Sadržaji iz sporta. porodice. Ljepota se osjeća. te kiparskih materijala: plastelin. isprekidana. Likovno područje 2. grafike. olovke u boji. KREATIVAN CRTEŽ Treba njegovati subjektivan crtež.. šta ću biti kad porastem. kolorizam i ritam. U realizaciju su uključena sva čula. okoline. horizontalna. gubi i dobiva. Toliko se dijete srodi sa crtežom da ono crtež crta iz crteža. kompozicija. igrokazom. flomaster. a subjekt u crtežu i umjetnosti.. brz. da sam ja . slike. Unutarnji sadržaji: šta sanjam. dijete svoj svijet gleda svojim očima. basna. zato se učenicima nudi njihov crtež i umjetnost kao estetska inspiracija.. Likovni element 3. Imenovanje i korištenje osnovnih i neutralnih boja-akvarel. tempera.(2 časa sedmično. čega se plašim. roñendani. Prepoznavanje i usavršavanje likovnih formi: crteža. Likovno sredstvo 5. Zadovoljava svoju radoznalost. reljefa i kipa. piramidalna i kružna. vertikalna i kosa. Analizira svoj „crtež“ i crteže svojih vršnjaka. Likovna kultura 91 . Inspiracije iz primijenjenih i likovnih umjetnosti.. Motiv 6.. škole. legenda. Kreativan crtež je plod „sanjarenja na javi“ u koju učenik unosi svu svoju energiju. ploha i volumen i njihovih regulatora: simetrija. On je originalan. Priča o onome šta se pojavljuje u crtežu i umjetnosti. a mišljenje dodaje šta je to.. U „crtežu“ učenik projicira sebe. Korištenje osnovnih grafičkih prirodnih otisaka. Sadržaji na temu praznici. Sadržaji iz prirode i godišnjih doba. Osjećanje kaže da nešto postoji. cik-cak. zgrade i gradnje. koji ne liči ni na koji drugi „crtež“. Izražavanje simboličkim bojama. nov i svjež.. 70 časova godišnje) CILJEVI I REZULTATI ODGOJNO-OBRAZOVNOG RADA SADRŽAJI U „CRTEŽU“ Za svaki navedeni sadržaj neophodno je da nastavnik formuliše: 1. Likovni problem 4. vertikalna i kosa. Ilustracije: bajka. papir.. Kreativan crtež je snažan. “piše“ i briše. Dijete crta i govori. opisnim prostorom i psihološkom proporcijom. u subjektu. sažeta i rasuta. zagonetka i odgonetka. mozaik. Korištenje raznovrsnih linija: kriva i prava. KOMUNIKACIJA I OTVARANJE UČENIKA Dijete komunicira sa sadržajem u svom crtežu. tuguje i raduje se.. drvo.

porodice..Da je «crtež» i umjetnost uzajamna igra izmeñu viñenja i mišljenja.Da prepoznaju simboličku umjetnost iz «djetinjstva čovječanstva» blisku svome «crtežu». 92 . simboličku. radu po mašti. posebno shematsko-simboličke faze «crteža» učenika. .Da prihvaćaju kako je u «crtežu» i umjetnosti podjednako prisutan sadržaj i forma. legenda. a potom likovno izražavanje. Rad po direktnom posmatranju Posmatranje prirode života i rada.Da je. video i dr.Da učenici proširuju svoja osjećanja i znanja o «crtežu» i umjetnosti. da sam ja učiteljica.OČEKIVANI REZULTATI / ISHODI UČENJA . a ne objektivnu proporciju. Rad po sjećanju Doživljaji iz života djeteta. . da time obogate sadržaje iz života. Bajka. logično očekivati pozitivne likovne rezultate. reljef i kip. Rad po mašti Šta sanjam. inspiracijom iz likovnih i primijenjenih umjetnosti. estetsko i tehničko. Legende treba da su povezane sa lokalnom zajednicom.Da učenici prihvaćaju kako «crtež» i umjetnost nije oponašanje. basna. da se učenici uspješno služe osnovnim i neutralnim bojama. Učenicima se nudi umjetnost kao inspiracija za vlastiti subjektivni crtež. . Ugodni i neugodni dogañaji. sa više asocijacija. sadašnjosti i budućnosti Učenici drugog razreda treba da nastave sa praksom i teorijom koju su započeli u prvom razredu. motive. . radu prema tekstu-ilustracija i strip.Da u «crtežu» i umjetnosti. da u svom „crtežu“ obrañuju teme. književnosti za djecu i likovnih umjetnosti. PROGRAMSKI SADRŽAJI Iz prošlosti. po direktnom posmatranju. . reprodukcija u knjigama i udžbenicima.Da učenici njeguju emotivnu. XIV zimske olimpijske igre u Sarajevu 1984. . okoline. . učenika. te toplim i hladnim….. analiziraju: sadržaj. te ilustracije iz književnosti za djecu i junaka crtanih. uz nastavnikovo poznavanje umjetnosti i društva. a ne lokalnu boju. folija. škole. priča i izreka. . godine. društvo vršnjaka. Razvijanje kod djeteta posmatranja i zapažanja svega što se nalazi u njegovom okruženju. te subjektivni doživljaj-sjećanje. čega se plašim. animiranih filmova i stripa. kao što vole uopće slike iz kojih uče: . doživljavanja svim čulima i misaonim kategorijama. porodice. Rad prema tekstu-ilustracija i inspiracija Nastavniku se prepušta izbor sadržaja koji se odnose na legende. škole.Da učenici vole «crtati» i da vole gledati umjetnost. Likovna i primijenjena umjetnost kao inspiracija Posmatranje originalnih umjetničkih djela na izložbama. . šta ću biti kad porastem. vertikalnu. već stvaranje. porodice i «crteža». mit. kosu i kružnu kompoziciju. odgonetka i zagonetka. sliku.Da učenici malo po malo usvajaju osnovnu likovnu terminologiju.Da učenici u crtežu kritikuju i hvale. likovno. ulice. . ilustracije i inspiracije: po sjećanju.Da učenici u «crtežu» i umjetnosti prepoznaju vodoravnu.

kolorizam. DIDAKTIČKO-METODIČKE NAPOMENE Svi drugi predmeti u školi imaju uzlaznu liniju. Djecu proñe «crtanje». već je identičan samom sebi. Crtež našeg uzrasta je u usponu. nije kriva ni škola ni učitelj niti nastavnik. a preko njih i dječija čula i spoznaje. estetskom i tehničkom. Slikanje Usavršavati tehniku slikanja koristeći akvarel. da dijete «crta» čak i bez svijesti o sebi i 93 . flomaster. već je to prirodni proces. pa se daju stepenovati. kompozicija i ritam. Sedmogodišnje dijete koristi tzv. u osmom i devetom razredu saopćavaju «da ne znaju». kreda. gradeći likovne regulatore: a-simetriju. Ta činjenica predmet Likovnu kulturu čini specifičnom. Zašto? Zato što u prvom i drugom razredu svi učenici znaju crtati. kip i zgrada Razvijati i dalje sposobnosti modelovanja i grañenja kod djece. Boja je zahvalna u radu sa djecom ovog uzrasta. kredu. gvaš. boja. kao što bi to moglo da se primijeni za dječiji «crtež».. metalno pero. volumen i regulatora: a-simetrija. šare. ugljen. boja i ploha.LIKOVNI JEZIK ILI FORMA U drugom razredu učenici treba da prošire osjećanje i znanja o likovnim elementima: crta. pa se onda izvodi definicija: da se djeci i učenicima nudi «crtež» kao sredstvo odgoja i obrazovanja. Dekorativni rad podrazumijeva ukrašavanje upotrebnih predmeta: ukrasi. simboličke. na neki su način logični. ornamenti i arabeske. iako nastavnik uvijek od učenika zahtijeva maksimum. Prostorno-plastično oblikovanje: reljef. da bi duže «crtala». kao što ih proñe djetinjstvo. Koristiti prirodne otiske upotrebom osnovnih boja. koje su bliske shematsko-simboličkoj fazi dječijeg crteža. Zato. na svoj način imenovati ono što je u domenu percepcije. flomaster. a da se ta želja u devetom razredu prirodno gasi.. Tome treba dodati i slijedeće: iako se spoznaja može razviti po nekoj odreñenoj metodi i bez svijesti o njoj. pastele. usavršavati i kombinirati dekorativni rad s grafikom korištenjem likovnih elemenata: linija. Zato neki pedagozi žele da djeca. kolorizam. kompoziciju i ritam. Dijete će u skladu s vlastitom percepcijom i recepcijom izraziti doživljaj. dok ona žele da «crtaju». Na taj način učenici upoznaju simboličke likovne i primijenjene umjetnosti. A što učenici kada odrastu prestaju «crtati». te on tako ne liči ni na jedan drugi predmet. Crtanje Dalje usavršavati upotrebu crtačkih tehnika: grafitna i hemijska olovka. likovnom. a Likovna kultura «nazatka». kroz koju prolazi ovaj uzrast. te regulatora: ritam i simetrija. šarene i neutralne boje. temperu. na neki način. Dekorativni rad s grafikom I dalje koristiti. ploha. svi ostali predmeti bilježe logične rezultate napretka. što duže budu djeca. u Likovnoj kulturi nisu. Vizuelno-estetsko procjenjivanje Pri doživljaju „crteža“ i umjetnosti učenici postepeno upoznaju likovnu terminologiju i posmatrajući svoj „crtež“ i umjetnost umjetnika bogate doživljaj i znaju kazati o sadržaju.

i 2. 94 . „crtež“ i u njima simbole je teško odgonetati. zagonetke i tajne „crteža“ („crtež“ je crtež. da bi opravdali sebe. ipak nastava Likovne kulture ima svoje jasne metode i principe u kojima nastavnik u praksi sa manje truda postiže zavidne stvaralačke rezultate. formulišemo: estetsko nastoji da u „crtežu“ razotkrije tajnu koja u njemu ipak ostaje sačuvana. u kojemu je sve simbolično. grafika. za 25 minuta. nagañamo: šta je učenik htio da kaže. jer niko ne zna šta ova ili ona linija i boja. pa mi onda. I u 1. Ali je takva umjetnost i takav „crtež“ bogata umjetnost i bogat „crtež“. iako to sve izvire iz njegove duboke psihe. Specifičnost je i u internacionalnom likovnom jeziku. i napominjući specifičnosti. slika. te da sedmično „crtaju“ 2 „crteža“. Nastava se realizira u dva odvojena nastavna sata. Učenike ne treba do kraja iscrpljivati. razredu učenici svoj „crtež“ brzo završe. Ovdje samo ističemo princip nastavnikova rukovoñenja i metode igre. a iz svih ostalih priloga izviru dodatne upute. koju je dijete stavilo kistom na papir. niti dozvoljavati da oni opet „gnjave“ svoj „crtež“. kip i zgrada). Oni treba da kreiraju brz i svjež „crtež“. Da li zato što je od svih mogućih učenik izabrao baš tu ili zato što na paleti nije imao neku drugu. nastave i stvaralaštva kao jedinstva suprotnosti i metodu aktivnog doživljaja u kojima učenik aktivno učestvuje u procesu rañanja svog subjektivnog „crteža“. Ali. predstavlja. Tek bi u 5. Navodeći principe i metode. Stoga simboličku umjetnost. a 20 minuta je dovoljno vrijeme za uvodni i završni dio nastavnog sata. razredu učenici mogli „crtati“ u blokčasu.«crtežu». objašnjavamo naš naslov: Didaktičko-metodičke napomene.

uz asistenciju odraslih. Pravilno drži tije lo. voda) i tjelesne aktivnosti u prirodi. Izbjegava situacije u kojima može da se povrijedi i umije da traži pomoć. P orodično koristi zdravstvene usluge. vje žbe istezanja. stavova. sa i bez rekvizita. P osjeduje znanja o značaju prirodnih faktora (zrak. vožnja b icikla.Tjelesni i zdravstveni odgoj (2 časa sedmično. Poznaje rodne (spolne) karakteristik e.). Vješto izvodi raznovrsne forme prirodnih oblika kretanja (hodanje. P oznaje osnovna načela sigurnosti u sali. znojenje. spavanja. agilnost. primjeren uzrastu. Primjenju je prirodne oblike kretanja i njihove kombinacije u igrama i poligonima (sa i be z rekvizita).) i umije da traži pomoć ako se loše osjeća. k lizan je . na igralištu i bazenu. nesvjestica itd. skakanje. P repoznaje fiziološke znake umjerenog opterećenja i zamora (npr. Pre poznaje osnovne vrste vje žbi oblikovanja (vježbe jačanja. zagrijav an je i smirivanje organizma). vježbe labavljenja). P ravilno izvodi jednostavnije vježbe oblikovanja.. stolni te nis. uvažava suprotan spol. Posje duje i druga motorička isk ustva u zavisnosti od ličnih interesovanja i mogućnosti sredine (npr. ravnotežu. Zna ulogu dijelova tijela prilikom vježbanja. Vlada izab ranim vještinam a iz vje žbi na spravama. Samostalno primje njuje nauče ne mode le tje lesne aktivnosti (igre. snagu. P oznaje principe pravilne i redovne ishrane. ima kulturu objedovanja. Razumije značaj pravilnog držanja tijela za zdravlje. trčanje i skakanje. II ili III razredu). umijeća i navika u skladu sa uzrasnim i individualnim karakteristikama Osposobljavanje za samostalno vježbanje u slobodno vrijeme Usklañuje svoje kretanje sa kretanjem rekvizita... tlu. Izvodi pokret/ kretanje u zadatom smjeru i po zadatoj putanji. Razvijanje motoričkih sposobnosti. sk ijanje. brzinu i izdržljivost). trčanje. sunce. pješačenje u prirodi. P oznaje termine za označavanje osnovnih položaja. 95 . Tražit će pomoć ukoliko je zlostavljano (tjelesno. P osjeduje osnovne navike lične i kolektivne higijene. jutarn ja gimnastika. Ima usklañen dnevni ritam odmora. brži rad srca. Zna da su psihoaktivne supstance štetne. Očuvanje i unapreñenje zdravlja Posjeduje znanja o zna čaju zdravlja. preciznost gipkost. i sportsk ih igara.). P ovezuje prirodne oblike kretanja (npr. emocionalno ili seksualno) i (ili) zanemareno. sanjk anje . Pozitivno doživljava i vrjednuje nastavu tje lesnog i zdravstvenog odgoja.. Sposoban je da prepliva 25 m slobodnom tehnikom (u I. učenja i igre. ili zna za takav slučaj. 70 časova godišnje) CILJEVI I REZULTATI ODGOJNO-OBRAZOVNOG RADA CILJEVI OČEKIVANI REZULTATI/ISHODI UČENJA Razlikuje pravilno od nepravilnog držanja tijela. sportski ples itd. Posje duje znan ja o značaju tjelesne ak tivnosti za očuvanje i unapreñivanje zdravlja. Usklañuje svoje kretanje sa kretanjem para (partnera) u jednostavnijim kretnim zadacima. pokreta i kretanja. Unapreñuje motoričke sposobnosti (koordinaciju.). Samostalno izvodi jednostavne plesne korake .

nošenje 2 medicinke (0. skok udalj iz mjesta sunožnim odrazom. opuštanje smirenje. mekani doskok. sa i bez muzičke pratnje. kretanje u uporu za rukama .“četveronožno“. penjanje i spuštanje sa sprava. k ršenje pravila. štafetne igre sa elementima trčanja.5 m od dohvatne visine.). preskakanje duge vijače pojedinačno. bacanje loptice (200 g) udalj i cilj. Penjanja: penjanje uz švedske ljestve. naprijed i nazad na raznim dijelovima stopala. Poštuje postavljena pravila uz podsticanje i nadzor u čitelja. Promoviranje pozitivnih socijalnih interakcija Razvijanje pozitivne slike o sebi Razvijanje kreativnosti kroz pokret Ophodi se s pažnjom prema vršnjacima i pokazuje spremnost da im pomogne. P antomimom i pokretom prikazuje različite životne situacije. NASTAVNI SADRŽAJI Prirodni oblici kretanja: različiti oblici hodanja i trčanja . preskakanje odreñene razdaljine (jarka. poligoni sa prelaženjem sprava. Upiranja: kratkotrajni upori na tlu. trčanje umjerenim tempom do 1 min. nepristojno ponašanje. bacanje medicinke jednom rukom sa ramena (1 kg). zgib u visu. u paru i u trojkama jednonožno i sunožno. promjenom tempa. penjanje uz motku 1. pomicanje rukama u visu.Prihvata one koji se od njega razlikuju. skok uvito. saskok na meku strunjaču.. bez i sa rekvizitima. pokret usklañuje sa muzikom. Puzanja: potrbuške. penjanje i provlačenje kroz velike ljestve. Igra se i vježba u grupi uspostavljajući saradničke odnose. Višenja: izdržaj u visu. Atletski sadržaji: hodanje i trčanje u prirodi. sunožno ili jednonožno.. protrčavanje ispod vijače. Upoznaje i prihvata svoje sposobnosti. Upoznaje svoje sposobnosti. ispod sprava i drugih prepreka. Vučenja i guranja: preko linije u parovima. preskakanje niskih prepreka jednonožnim odrazom. povlačenje užeta. P osjeduje pozitivno iskustvo uspješnosti kroz ovladavanje sve složenijim kretnim zadacima. na boku. trčanje 30 m . sa posebnim akcentom na mišiće trbuha. osnovi akrobatike valjanje povaljka¸ ”svijeća“. Provlačenja: kroz ljestve. 96 . strunjače) kratkim zaletom jednonožnim odrazom i sunožnim doskokom. penjanje uz stablo. savlañivanje straha od sprava. Upoznaje i prihvata sebe. P okretom izražava svoje emocije i iskustva. penjanje uz mornarske ljestve. Gimnastički sadržaji: vježbe oblikovanja za razvoj svih većih mišićnih grupa. Prepoznaje nesportsko ponašanje (gruba igra.5 – 1 kg) u odručenju 6 m. o spravu. funkcija socijalizacija i sl. skok u dubinu pijesak (60 cm). „borba pijetlova” i slično. Dizanja i nošenja: nošenje 3 . o zid.visoki start. uz pomoć izdržaj. bacanja i skokova. na leñima. leña i ramenog pojasa. preskakanje kratke vijače u mjestu i kretanju na različite načine. Elementarne igre s različitim odgojno-obrazovnim ciljevima: razvoj koordinacije. obručeve. preskakanje raznih rekvizita poredanih u nizu. osobine i ograničenja značajna za učešće u tjelesnoj aktivnosti.sa promjenom pravca kretanja. Preskoci: naskok na švedski sanduk uzduž u čučanj. krugu ili polukrugu. Skokovi i poskoci: sunožni skok uvis iz mjesta.4 lopte istovremeno 8 m. Pozitivno vrednuje uspješne poteze i uloženi trud svih učesnika u igri.

dječji poskok. na primjer iz prirode koja ih okružuje i to će. organiziranim i kontroliranim vježbanjem i učenjem utiče na povoljnu konstalaciju antropoloških osobina i sposobnosti. kognitivnih. odnosno da razgovara sa učenicima o nekoj temi. pušenja i konzumiranja alkohola. Opći cilj tjelesnog i zdravstvenog odgoja je da se planiranim. svejedno. zdrava ishrana. (3) stimuliranje razvoja motoričkih. Ritmika i ples: okretanje obruča oko ruke i struka. Posebni ciljevi u području tjelesnog i zdravstvenog odgoja su: (1) shvatanje smisla. (7) promoviranje pozitivnih socijalnih interakcija i (8) praktična primjena sposobnosti i stečenih znanja. ona mora da odgovori promjenama zdravstvenih potreba učenika. Nastavnik može tokom nekog drugog časa. nenastavnog osoblja i roditelja. (6) razvijanje kreativnosti kroz pokret. usvajanje znanja. plesne koreografije po izboru učitelja. biti i čas moje okoline. potapanje glave. u dvorištu ili na livadi. Kako je škola dinamična organizacija. improvizirane koreografije na različite vrste muzike. umivanje. te objektivnim mogućnostima njihovog rezidencijalnog ambijenta. plutanje na grudima. Čas tjelesnog i zdravstvenog odgoja može biti integriran u cjelokupnu nastavu. Igre sa loptom: igranje različitim loptama rukom. primjereno njihovim stvarnim mogućnostima. (4) osposobljavanje za samostalno vježbanje u slobodno vrijeme. ili izmeñu dva časa. (2) očuvanje i unapreñenje zdravlja. 97 . zdrava kičma i kostur. a i inače. Sadržaj i metode moraju biti sisitematski planirani i sprovoñeni uz uključivanje: zdravstvenih radnika. trideset minuta. pri čemu nastavnik mora voditi računa da ne zaplaši i ne zabrine djecu. ali i to će biti čas tjelesnog i zdravstvenog odgoja. značaj školske sredine za zdravlje. od kojih jedan zahtjevniji u pogledu dužine puta i konfiguracije terena. zdrava životna sredina. programiranim. Pojedinačni ciljevi tjelesnog i zdravstvenog odgoja izvode se iz posebnih ciljeva.Vježbe ravnoteže: hodanje po niskoj gredi i klupi u svim smjerovima. dodavanje i hvatanje lopte jednom i objema rukama. značaj tjelesne aktivnosti i rekreacije za zdravlje. kako da zatraže pomoć ako su žrtva zlostavljanja. o štetnosti droga. plesni dokoraci uz pratnju muzike. (5) razvijanje pozitivne slike o sebi. sunožni okret za 180 stepeni. vježbe za sigurnost u dubokoj vodi. morfoloških i funkcionalnih osobina i sposobnosti. DIDAKTIČKO – METODIČKE NAPOMENE U prvom ciklusu obaveznog obrazovanja. vještina i navika u konkretnim uvjetima života i rada. tuširanje). Zdravstveno preventivni sadržaji moraju da odgovore zdravstvenim potrebama učenika. nogom. značaj igre i radosti za zdravlje. kontrolirano odbijanje balona jednom ili objema rukama. posljedice uzimanja droga. morfološkog i funkcionalnog razvoja djece. vještina i navika u skladu sa uzrasnim i individualnim karakteristikama. alkohola i duhana po zdravlje. zasnovane na nedjeljivosti morfoloških. motoričkih. glavom palicom ili reketom: voñenje lopte rukom ili nogom u jednom pravcu ili sa promjenom pravca. voñenje obruča kotrljanjem naprijed. rad ruku leñno i kraul. deset. kotrljanje obruča u parovima. To može da traje pet. konativnih i ekoloških struktura i funkcija. odnosno aktivnost učenika. Usmjereni su prevashodno da stimuliranje psihomotoričkog. izdisanje pod vodom. U isto vrijeme nastavnik može da predaje. nastavnika. Učenje i igra su kompleksne aktivnosti. zdravi zubi. Izleti i pješačenja: dva izleta. vježbe za prilagoñavanje na otpor vode. kako da održavaju kolektivnu higijenu. funkcionalnih. Plivanje: hodanje i trčanje u plitkoj vodi sa različitim zadacima kroz igru. sunožni saskok. nastanak bolesti . učenika. a odnose se na konkretne sadržaje preko kojih se oni realiziraju. njihovoj hronološkoj dobi i stvarnom stanju.kako očuvati zdravlje. gledanje pod vodom. školske sredine i socijalnog okruženja. motoričkih znanja i stanja zdravlja. kako da održavaju ličnu higijenu (pranje ruku i zuba. odnosno edukativne grupne igre bit će trenuci kada će djeca učiti kako da izbjegnu situacije u kojima mogu da se povrede. osnovi tehnike plivanja – rad nogu. Zdravstvene radionice. tematski sadržaji zdravstvenog odgoja su: naše tijelo. ciljevi su prilagoñeni nasljednim mogućnostima učenika. lična higijena. odbojka preko konopa sa balonom. ujedno. dodavanje lopte nogom. Za prvi ciklus obaveznog obrazovanja. s učenicima organizirati prigodnu tjelesnu aktivnost. štafetne i elementarne igre sa loptom. vrijednosti i principa tjelesnog vježbanja.

snage (položaji tijela . odnosno i opći cilj. predstavljaju osnov za koncipiranje. provlačenje. metodičkih i stručnih saznanja. hvatanje. Uspješan sistem tjelesnog i zdravstvenog odgoja omogućava učeniku – istovremeno i podjednako značajno – rast i razvoj. organiziranje. skakanje. Kod skakanja treba paziti da svi poskoci budu u pokretima. u tom smislu. 98 . sportske rekreacije i kinezioterapije.posebnu pažnju usmjeriti na disanje).. morfoloških i funkcionalnih osobina i sposobnosti. pojedinačnih pokreta i frekvencije pokreta hodanje. U ovom uzrastu su utjecaji na pozitivnu transformaciju antropoloških dimenzija učenika najveći. te se ni u kom slučaju ne smiju izvoditi isti i nagli pokreti glave. cilj je razvoj. usvajanje korisnih teorijskih i praktičnih znanja. neobični položajni. Zbog toga je nastavni program zasnovan na igri i prirodnim oblicima kretanja. metodoloških. sa osloncem na jednoj nozi. te analizu i procjenu ishoda tjelesnog i zdravstvenog odgoja. penjanje.bez rekvizita i sa rekvizitima . laktu. kretanje na vodi. te na veličinu i visinu predmeta koji se preskaču. viseći. preciznosti (držanje. kotrljanje. ravnoteže (statističke i dinamičke . izvoñenje i kontrolu aktivnosti. Kod gimnastičkih preskakanja treba obratiti pažnju na mogućnosti učenika. gibljivosti (aktivne kompleksne i lokalne . valjanje.ležeći. U odnosu na idealno i očekivano stanje učenika primjereno njihovom inicijalnom stanju i faktorima ograničenja.. primjeren dispoziciji i razvoju pojedinih motoričkih. orijentacije). glavi. dizanje. puzanju. a u cilju pravilnog rasta i razvoja. primjerenih kineziološkim potrebama djece i omladine.vježbe oblikovanja).. Ciljevi u školskom procesu tjelesnog i zdravstvenog odgoja su operativni. Oni su usmjereni prevashodno na razvijanje motivacije kod učenika i interesa kod roditelja za navedene kineziološke aktivnosti. brzine (reakcije. izdržljivosti (opće . planiranje i programiranje sadržaja. spuštanje). nošenje.). istezanja vrata. sistematizacija i primjena meñuzavisnih antropoloških. Psihomotorička aktivnost se usmjerava prije svega na na razvijanje i usavršavanje: koordinacije (brzinske. kotrljanju.u hodanju. održavanje na vodi. u skakanju. valjanju. bacanje.).Specifični ciljevi tjelesnog i zdravstvenog odgoja mogu se ticati sporta. ritmičke. Ovaj period razvoja djeteta je veoma pogodan za početak planskih — ciljanih uticaja. a nikako veliki doskoci. puzanje. i. postavljanje. ruci. trčanje. u odnosu na pojedinačne i posebne. na organizam djeteta. gañanje. interaktivnom i kreativnom dječijom prirodom. penjanju.. u trčanju. Takoñer. stojeći. u elementarnim sportskim aktivnostima). a na neke dimenzije i jedino mogući. trčanju.na suženoj i nestabilnoj podlozi). Veoma je bitan odabir vježbi oblikovanja i zagrijavanja. agilnosti (brzine promjene smjera kretanja . provlačenju. putem vježbanja. Akcenat treba da se stavi na vježbe zagrijavanja. šutiranje. klečeći. ukoliko za njih postoji realna potreba. sa sadržajima i pristupima koji prevaliraju dječiju potrebu za aktivnošću i stimuliraju dječiju želju za napretkom – podraženu aktivnom. sa rekvizitima. Naročito treba izbjegavati jačanje sklopa trbušnih mišića zbog povijanja kičmenog stuba. Treba izbjegavati kretanje u čučnju zbog mogućih oštećenja zglobova. čučeći.

OKVIRNI NASTAVNI PLAN I PROGRAM za treći razred devetogodišnje osnovne škole 99 .

4. eventualno neki novi predmet (izborni. hrvatski. Napomena: Broj nastavnih časova za vjeronauku. fakultativni) odredit će se na lokalnom nivou. 7. srpski jezik i književnost Strani jezik Matematika Moja okolina Muzička /glazbena kultura Likovna kultura Tjelesni i zdravstveni odgoj UKUPNO: UKUPNO OPTEREĆENJE UČENIKA : SEDMIČNI BROJ NASTAVNIH ČASOVA 4 2 3 3 2 2 2 18 GODIŠNJI BROJ NASTAVNIH ČASOVA 140 70 105 105 70 70 70 630 1. 2. dopunske/dodatne programe.OKVIRNI NASTAVNI PLAN ZA TREĆI RAZRED DEVETOGODIŠNJE OSNOVNE ŠKOLE REDNI B ROJ OBAVEZNI NASTAVNI PREDMETI Bosanski. 6. u skladu s mogućnostima o kojima je riječ u Koncepciji. 3. 5. vannastavne aktivnosti. odjeljensku zajednicu. 100 .

zvuk. čitanje riječi. gluma 101 . reprodukcija pročitanog Napomena: Usvajanje štampanih slova ćirilice se može realizirati u prvom ili u drugom polugodištu. Čitanje i interpretacija Književnog teksta Štiva u čitankama Lektira Jezik Rječnik Gramatika Pravogovor Pravopis Kultura izražavanja Narativni i deskriptivni oblici Pričanje Prepričavanje Medijska kultura Filmske vrste: Igrani film (film za djecu) Izražajna sredstva filmske umjetnosti: filmska slika. Čitanje kraćeg teksta štampanog ćiriličnim pismom. uporedba) Glumac. tišina. po izboru nastavnika. Usvajanje štampanih slova ćiriličnog pisma. 140 časova godišnje) Čitanje i pisanje Usavršavanje tehnike čitanja: pravilno i izražajno čitanje.Bosanski. Sricanje. Rad na poboljšanju razumijevanja pročitanog. muzika (književno djelo-film. uloga. rečenica štampanih ćiriličnim pismom. hrvatski. srpski jezik i književnost (4 časa sedmično.

Mogućnost razumijevanja i reprodukcije.Čitanje poslovice.Predstavljaju situacijski kontekst neverbalnim znacima (pogledom izražavam sumnju. uplašio sam se).pročitaj i kaži što je izostavljeno u rečenici. plakata. .Mogućnost uočavanja uporišnog mjesta u tekstu. . AFEKTIVNO PODRUČJE Stavovi. . . . pjesmu.Ne čitamo samo knjige.Znaju naći u rječniku riječ. užitak.P repoznajemo osjećaje.Čitanjem sakupljamo obavijesti. vidio sam.dopiši izostavljene riječi i rečenice. . s TV ekrana. sriču. .sastavi rečenice od napisanih riječi. .Čitamo iz knjiga. .Znaju latinična slova na nivou automatizirane radnje. . pišu lijepo.Kombiniraju riječi i pokrete radi prenošenja poruke.Pisanje o iskustvu /nekoliko rečenica/ (Desilo mi se. U pisanju . priči.Izrazom lica pokazuju kako se osjećao lik u priči. pravilno povezivanje u strukture riječi. .L ijepo pisanje je znak poštovanja.P repoznajemo namjere (čitamo). . uvažavanja osobe kojoj pišemo. . obavijesti). čitaju riječi. . .Knjige su važne i u isticanju iskustva (čitamo upute. .P ismo je dio jezičnoga i kulturnog identiteta.Čitaće rado i bez zahtjeva odraslih. .Rješavaju zadatke tipa: . kompjuterskog zaslona. odnosno naslova. . .ČITANJE I PISANJE ODGOJNO-OBRAZOVNI CILJEVI I ZADAĆE – OČEKIVANI REZULTATI SPOZNAJNO PODRUČJE Znanja.pročitaj i objasni svojim riječima. .Čitamo misli. . razumijevanje smisla. kako je izgledao u situaciji: razočarenja. .Rečenica može zadržati smisao ako u njoj jednu riječ zamijenimo drugom ili ako neke riječi izostavimo.Čitanje rečenica u sebi.Znaju povezati pronañene informacije. .Zna štampana ćirilična slova. .Usvojili su štampana slova ćiriličnog pisma.Čitamo geografske karte. . . o likovima. . strah. nježnost).Važno je znati iskazati misao u usmenom i pisanom obliku. interesi . vještine.Čitamo tragove . sposobnost U latiničnom pismu .Povezuju slova.P ismo je veoma važno u komuniciranju. sriče riječi rečenice. objašnjavanje smisla.Usredotočenost pažnje na sadržaj. zaključivanje o poruci. a da rečenica nosi mudrost i da je poticaj za razmišljanje. .pročitaj i objasni šta to znači.Razumjet će šta znači čitati s namjerom da doñu do odreñenih informacija.Čitamo da bismo razumjeli sebe i svijet oko sebe. .pročitaj i ispričaj što si pročitao.Kompjuter ne može zamijeniti naše pisanje. poboljšavamo komuniciranje. pojam. rečenice. .Čitanje kraćeg teksta u sebi. OČEKIVANI REZULTATI . PSIHOMOTORIČKO PODRUČJE . poruke.Pisanje pisanih latiničnih slova. . čita. .Mogu se usredotočiti na sadržaj. izgubljenosti ili kad je bio sretan. posebice u glasnom čitanju. Riječi. . a pisanje već ima osobni pečat. . U ćiriličnom pismu . tekst i razumiju pročitano. vrijednosti. .Knjiga nije samo poruka. .Riječ do riječi poruka. odgovori na postavljena pitanja: o toku dogañaja. . .Pisanje poruka pisanim slovima. proširujemo znanje. . . prepoznavanje ortografskih znakova i njihove uloge. slušati s cilje m da čuju obavijesti. nego i radost.Sastavljanje rečenica od ispremetanih riječi. rečenice. . tekst prepisujemo pisanim slovima. . . priču. . .Sposobnost uopćavanja.Razumije smisao pročitanog i reproducira. reklamnih panoa. 102 .uspostavi pravilan redoslijed riječi u rečenici.Znaju u knjizi (analiziranjem sadržaja) doći do tražene stranice.pročitaj i dopuni nepotpunu rečenicu.

PROGRAMSKI SADRŽAJI
Čitanje i pisanje sadržaja pisanih latiničnim pismom Čitanje naglas i čitanje u sebi Dalji rad na razvijanju i usavršavanju tehnike čitanja (pravilnosti, brzine i izražajnosti) • Čitanje proznog teksta, priče, bajke; • Čitanje dramskog teksta; • Čitanje poetskog teksta; • Čitanje stripa; • Usvajanje štampanih slova ćirilice i pravilno čitanje riječi i rečenica. Razumijevanje sadržaja štampanih latiničnim pismom i u opsegu • Razumijevanje sadržaja na nivou reprodukcije pročitanog; • Razumijevanje na nivou uočavanja glavnog dogañaja, glavnih i sporednih likova; • Razumijevanje na nivou uopćavanja i formuliranja podnaslova logičkim cjelinama u književnom tekstu; • Razumijevanje kao ishod uviñanja uzroka i posljedice. Razumijevanje sadržaja štampanih ćiriličnim pismom • Razumijevanje na nivou uočavanja dogañaja; • Na nivou mogućnosti odgovaranja na postavljena pitanja; • Dopunjavanje nepotpunih rečenica; • Mogućnost ilustriranja pročitanog. Pisanje Dalji rad na usavršavanju tehnike pisanja; Usavršavanje estetske strane rukopisa. Pisanje riječi i rečenica uz ilustrirane sadržaje iz izravno danog okruženja; Pisanje rečenica o pročitanim sadržajima; Pisanje o sadržajima mašte; Prepisivanje riječi, rečenica, kraćeg teksta; Pisanje po diktatu (diktat s komentarom, objašnjeni diktat, diktat s prepričavanjem pogrešaka, izborni diktat, stvaralački diktati, kontrolni diktat).

103

ČITANJE I INTERPRETIRANJE KNJIŽEVNOG TEKSTA ODGOJNO–OBRAZOVNI CILJEVI, ZADACI I REZULTATI UČENJA
SPOZNAJNO PODRUČJE Znanja, vještine, sposobnost - Opažanje bitnih misli u tekstu; - Izdvajanje rečenica koje upućuju na poruku; - Opažanje meñusobne povezanosti rečenica i dijelova teksta; - Uočavanje logičkih cjelina u tekstu; - Formuliranje podnaslova u dijelovima teksta; - Izražavanje doživljaja teksta na svoj način; - Pokazati inventivnost u izboru riječi u prepričavanju; - Uočavanje opisa prirode, lika, pojave u književnom tekstu; - Povezati pjesničku sliku, likovni izraz, muziku; - Iskustvo lika i moje iskustvo; - Pisanje dijaloga iz teksta s no vim obrtima; Uporedba tekstova: - U kojim se tekstovima pojavljuju pozitivni likovi? - U kojim smo pričama upoznali sebične osobe? - U kojoj smo priči prepoznali pravdu? - Moja omiljena priča. AFEKTIVNO PODRUČJE Stavovi, vrijednosti, interesi - Učenici su svjesniji značaja knjige; - Čitamo s ciljem prikupljanja obavijesti o ljudima i dogañajima, o pojavama i okruženju; - Vjerovanje u važnost osobina: poštenja, meñusobnog uvažavanja; osobina koje su važne za uspjeh: rad, upornost, saradnja i kooperativnost, samokontrola; - Ponašanje u situacijama neuspjeha; - Usklañenost riječi i djela; - Vrijednost otvorenosti, vedrine, optimizma u životu; - Sposobnost razumijevanja smisla života: živimo da bismo razumjeli smisao, znali doživljavati ljepotu i stvarati lijepo, da doprinesemo razvoju ljudske zajednice i humanijem životu; - Sila ne vodi nigdje i ničemu; - Razgo vorom se može mnogo postići; - Prijateljstvo je važno; - Mudrost je važna i mogućnost predviñanja posljedica odreñenog postupka. PSIHOMOTORIČKO PODRUČJE - Pisanje o pojedinostima iz knjiže vnog teksta; - Prepisivanje rečenica, karakterističnih kraćih dijelova teksta; - Opis predmeta, likova prirodnih pojava, pretvara u slike, boje crteže, stripove; - Izmjena toka dogañaja u priči ilustriranjem; - Razrješavanje situacije pomoću stripa; - Predstavljanje dominantnih osjećanja bojom; - Crtanje u funkciji razrješavanja konflikta u priči; - Dio teksta zamjenjuje ilustracijom; - Ponuñenu ilustraciju stavljamo u kontekst priče; - Ilustriramo ključne riječi u priči; - Neverbalnim znacima pokazujemo prevladavajući osjećaj lika. OČEKIVANI REZULTATI - Tekst štampanim latiničnim pismom čita pravilno i izražajno; - Čita rado, radi zadovoljstva; - Razumije upute: čitaj brže, sporije, pročitaj u sebi i kaži što si pročitao, čitaj tako da ti se u glasu prepoznaje nježnost, strogost, neka to bude grub glas, čitaj tako da se u glasu osjeća radost, tuga; - Razumjet će poruku i može je iskazati u obliku kratke rečenice; - Može prepričati tekst na reproduktivnom nivou; - Može u prepričavanje uključiti elemente kreativnosti: promjenom toka dogañaja u priči (uvoñenjem novog lika u priču), promjenom završetka ili unošenjem elemenata opisa (proširivanje teksta); - Može samostalno pročitati tekst i odgovoriti na zadatke koji se odnose: - na tok dogañaja, mjesto i vrijeme, glavni dogañaj u priči, - na osobine glavnih i sporednih likova, - na formuliranje podnaslova dijela teksta; - Zna šta je priča, razlikuje bajku i basnu; - Zna šta je pjesma, stih, kitica (strofa); - Prepoznaje dramske testove; - Prepoznaje strip i zna predstaviti dijelove teksta ili dogañaje i likove stripom.

104

Čitanje i interpretacija književnog teksta /programski sadržaji/
Priča: - tok dogañaja, - mjesto i vrijeme radnje, - uočavanje najvažnijih trenutaka u priči; Likovi u priči: glavni i sporedni; Osobine likova: osobine likova u priči; Logičke cjeline u priči; Formulisanje podnaslova u dijelovima (logičkim cjelinama) teksta; Priča u stripu, dramatizacija priče u stripu; Bajka; Pjesma; * Dijelovi pjesme (stih, kitica).

Književnoteorijski pojmovi: (Orijentacione naznake opsega i dubine) Priča pjesma (prepoznavanje u toku rada i interpretiranje na nastavnim časovima). U pričama čitamo o dogañajima i doživljajima, o životinjama, pisci maštaju i pišu priče. Priču možemo prepričati. Možemo ilustrirati pročitano. Iz priče učimo o životu. U priči najčešće nema nadnaravnih bića i čudesnih dogañanja. Priča ima sadržaj Priča je ispričana odreñenim redoslijedom: ima početak, glavni dio i završetak. Lik u priči i basni Postoje glavni i sporedni likovi. Najviše se govori o glavnom liku. Priča u nama izaziva osjećaje. Čitajući priču, mi doživljavamo radost, tugu, bude nam lijepo, ugodno ili neugodno. Doživljaj možemo izraziti riječima, pokretom, crtežom, slikom, zvukom. Bajka je priča o čudesnim, izmišljenim dogañajima i likovima. Basna je kratka priča u kojoj su glavni likovi životinje, a ponekad i biljke i predmeti. Basna ima sadržaj i pouku. Pjesma: Pjesmu čitamo, učimo napamet, recitiramo. I pjesma u nama izaziva različite osjećaje. Pjesmu ne prepričavamo. Igrokaz: U igrokazu likovi razgovaraju na pozornici. Glumci predstavljaju likove, igrom na pozornici prikazuju tekst. Prava pozornica postoji u pozorištu. Gledalište, pozornica, publika-gledatelji (objašnjenja u kontekstu dramske radnje i realizacije dramskog teksta). Književni tekstovi Alija H. Dubočanin: Ahmet Hromadžić: Luko Paljetak: Jevrejska narodna pjesma: Ešref Berbić: Branko Ćopić: Bisera Alikadić: Azra Mulalić: Oton Župančič: Jermenska priča: Nasiha Kapidžić-Hadžić: Želja Plamena Rijeka Izgubljeno stado Čuvar Bosna Na pijaci Lastavice Zlatna kantica Ćup sa zlatom Trčimo za suncem

105

Stanislav Femenić: Rizo Džafić: Zoran Jovanović : Šimo Ešić: Šukrija Pandžo: Narodna basna : Ferida Duraković: Fikreta Kenović-Salihović: Stanko Rakita: Ivica Vanja Rorić: ðani Rodari: Grigor Vitez: Le ktira Nasiha Kapidžić-Hadžić: Šimo Ešić: Ahmet Hromadžić: Stanislav Femenić:

Carevo treće uho Skrovište Drug Kako je procvjetala prva visibaba List na putu Vrba i trn Važnost Asja Cvjetovi Čudesna pjesma Ribar iz Cefalua Zima se razboljela

Pjesme (po izboru) Vezena torbica Zelena šuma (Priče: Ledena gora; Prijatelji; Miš vitez) Idi pa vidi

J EZIK ODGOJNO–OBRAZOVNI CILJEVI , ZADACI I OČEKIVANI REZULTATI
SPOZNAJNO PODRUČJE Znanja, vještine, sposobnost - Jačati saznanje o značaju riječi i jezika u komunikaciji i ukupnom učenju; - Riječ-smisao-poruka Riječ ima mnogo značenja, sasvim odreñeno značenje ima u rečenici (uočavanje na primjerima); - Poznavanje abecede; - Razlikuje imenice i glagole u opsegu koji je naznačen u programskim sadržajima; - Prepoznaje gramatički pravilnu od gramatički nepravilne rečenice; - Pravilno artikulira sve glasove, posebice glasove č, ć, dž, ñ, h, te glasovne skupove je i ije u riječima; - Jasno izgovara riječi; - Izgovara rečenice jasno i tempom koji osigurava slušanje i razumijevanje izgo vorenog; - Zna gdje treba napisati veliko slovo; - Razvijanje jezičkih sposobnosti; - Razumije vanje upotrebne vrijednosti jezika. AFEKTIVNO PODRUČJE Stavovi, vrijednosti, interesi - Poticanje interesa za jezik analizom književnih djela; - Promjenom lingvodidaktičke osnove pri usvajanju sadržaja jezika i književnosti; - Poticati interes i utjecati na saznanje o širokim mogućnostima govornog i pisanog izraza; - Znanje o jeziku i umijeće pisanja u službi razvoja sposobnosti samostalnog izražavanja; - Poznavanje značenja riječi pomaže u orijentaciji i u drugim područjima; - Razumiju pojmove: tekst-djelo, naslovteksta, pisac pjesnik, dio teksta, sadržaj priče; - Šta je tačka, zarez, upitnik, uskličnik; -Znanje daje sigurnost, a sigurnost jača motivaciju za dalje učenje, jača samopoštovanje. PSIHOMOTORIČKO PODRUČJE - Razumijevanje značaja usmenog i pisanog načina izražavanja; - Pokušaji usklañivanja izražavanja u usmenom i pisanom obliku; - Postepeno oslobañanje i odvajanje od reproduktivnog pristupa i slobodnije, osobnije izražavanje; - Poboljšanje koncentracije na bitne elemente sadržaja; - Razvijanje kulture slušanja sagovornika bez obzira na razlike u jeziku, nivou razvijenosti komunikativnih sposobnosti; - Uvažavanje posebnih potreba sago vornika (govorne teškoće, smetnje, oskudan rječnik, sporost u pisanju, crtanju); - Pomoć i saradnja u prepoznavanju zahtje va. OČEKIVANI REZULTATI - Vidljiv je i mjerljiv napredak u izražavanju, s obzirom na izbor izražajnih sredstava i spretniju upotrebu riječi u usmenom i pismenom izražavanju; - Znaju napamet abecedu; - Razlikuju pojmove: Imenica (vlastita, opća, rod i broj imenice i označavaju li nešto umanjeno ili uvećano); Glagol – prepoznavanje glagola i glagolskih vremena u tekstu (glagolska vremena: prošlo, sadašnje i buduće vrijeme); - Znaju da rečenica može biti izrična, upitna, usklična, u potvrdnom i odričnom obliku; - Pišu pravilno riječcu ne i riječcu li uz glagol; - Poznaju interpunkcijske znakove u obimu koji je predviñen Programom i pravilno ih upotrebljavaju u pismenom radu, odnosno uvažavaju u čitanju; - Uočavaju i ispravljaju pogreške u svom radu.

106

JEZIK - PROGRAMSKI SADRŽAJI U ovom su području sljedeće cjeline: - Rječnik - Gramatika /slovnica - Pravogovor (ortoepija) - Pravopis (ortografija) R je č n ik Gra ma t ik a

BOSANSKI, HRVATSKI, SRPSKI JEZIK I KNJIŽEVNOST
Abeceda Samoglasnici i suglasnici (samoglasnik, suglasnik, slog) Vrste riječi: Im e n ic e Vlastite i opće Broj i rod imenica Umanjenice i uvećanice G l a g o l i: prepoznavanje glagola i glagolskih vremena u tekstu (glagolska vremena: prošlo, sadašnje i buduće vrijeme) Rečenica: Izrična, upitna, usklična Potvrdna (jesna), (odrična) Gramatički pravilan redoslijed riječi u rečenici (povezivanje riječi, rečenica u smislene cjeline: dopuni, promijeni riječ u rečenici da ona ne mijenja smisao, napiši riječi u niz koji ima smisao, složi rečenice prema slijedu dogañaja). Vježbe koncentracije u službi trajnijeg pamćenja: Od slova u nizu koji ne daje riječ sastavi riječ: roziver elet, itel, hejims ; Koje su to vrste riječi? Imaš niz riječi ; Prepiši samo imenice i glagole. Imenice u žuta polja, glagole u plava polja. Imaš riječi. Dopiši slovo i dobićeš novu vrstu riječi: vara (vatra), sad izostavi slovo i Ponovo dobivaš riječ s novim značenje. Učenici sami pronalaze nove primjere. Pravogovor i pravopis Veliko i malo slovo Pisanje imena planina, polja, rijeka Dvotačka u nabrajanju, tačka, upitnik, uskličnik na kraju izrične, upitne, usklične rečenice Pisanje odrične riječce ne uz glagole Pisanje upitne riječce li u upitnim rečenicama Glasovi i glasovni skupovi: č, ć , dž , h, je i ije u izgovorenim i napisanim riječima Pravilan izgovor i pisanje glasova č, ć , dž i ñ u umanjenicama (čamčić, prozorčić, lončić, ključić) Izgovor i pisanje glasova č i ć u imenicama za označavanje zanimanja: voćar, dimnjačar, knjižničar, muzičar, učitelj, vodeničar, matičar.

107

K U L T U R A I Z R A Ž A V A NJ A ODGOJNO- OBRAZOVNI CILJEVI, ZADAĆE I OČEKIVANI REZULTATI
SPOZNAJNO PODRUČJE Znanja, vještine, sposobnost - Znaju šta je govor, šta razgovor; - Memoriranje teksta i reprodukcija osnovnih informacija i poruka; - Prepričavanje teksta na osnovu detaljnih i uopćenih pitanja; - Prepričavaju tekst na osnovu zajednički sačinjenog plana: u uvjetima frontalnog rada, u grupi, u paru; - Slikom predstavljen sadržaj ispričati riječima (sposobnost predviñanja, smisao za dedukciju (pretpostavljanje, pokušaj nadogradnje unošenjem elemenata osobnog doživljavanja); - Poticanje mašte (priča može imati i ovakav završetak); - Jačanje kompetencije još uvijek elementarnog je zičkog komuniciranja na usmenom i pismenom nivou. AFEKTIVNO PODRUČJE Stavo vi, vrijednosti, interesi - Svjesniji su ljepote jezika, govora, komuniciranja i uloge vježbanja, čitanja u izgrañivanju kulture usmenog i pismenog izražavanja; - Uočavaju da je kultura govora sastavni dio opće kulture; - Naš govor govori o nama (poželjno u govoru, nepoželjno, kontrola izgovorenoga); - Riječ može ohrabriti, oraspoložiti, može djelovati poticajno, obeshrabriti i uvrijediti; - Izražavaju interes i želju za učenjem; - Svjesni su razlika u načinima govora: pred razredom, pred nepoznatim slušateljima, kada neko drugi govori, kada oni go vore; - Uče o potrebi prilagoñavanja go vora i ponašanja prilikama (jačina glasa, boja, brzina). PSIHOMOTOR IČKO PODRUČJE - Izbor riječi koje će uljepšati priču; - Prepisivanje riječi bez kojih ne možemo opisati predmet, govoriti o iskustvu; - Prepisivanje rečenica s unošenjem promjena, s obzirom na značenje; - Promjene usmjerene na stil; - Kraj priče predstavljamo pantomimom - Pokazujem izrazom lica prevladavajuće osjećanje u priči. OČEKIVANI REZULTATI - Govori i piše gramatički tačno /zahtjevi Programa/; - Piše jasne rečenice i logički ih povezuje u cjelinu teksta; - Uspješno prepričava tekst na osnovu uopćenih pitanja u usmenom i pisanom obliku; - Može prepričati tekst: unosom elemenata kreativnosti: promjenom toka dogañaja u priči (uvoñenjem novog lika u priču), promjenom završetka priče unošenjem elemenata opisa); - Može opisati situaciju, govoriti o iskustvu na jednostavan način; - Može povezati sadržaj u cjelinu (vezani tekst) tako da su prepoznatljivi: uvodni dio, glavni i završni dio i da je moguće prepoznati uzrok i posljedicu (koherencija i kohezija); - Kritički razmišlja i zna misao izraziti u usmenom i pisanom obliku (Ovo nije dobro jer... Mislim da je ova poruka veoma mudra zato što... Ljudi nedovoljno brinu o okolišu pa to može štetno za... Objasniću...); - Može kritički posmatrati vlastiti pismeni rad i procijeniti: uočiti dobre strane i one koje mogu biti bolje (rukopis mi je dobar, ali imam mnogo pogrešaka u ...).

108

Kultura izražavanja Programski sadržaji NARATIVNI I DESKRIPTIVNI OBLICI
Prepričavanje Prepričavanje na osnovu uopćenih pitanja 1+1+1, Prepričavanje na osnovu zajednički sastavljenog plana 2+1+1; Prepričavanje s promjenom: a) toka dogañaja 1+1+1, b) kraja priče 1+1+1, c) unošenjem elemenata deskripcije (proširivanje teksta) 1+1+1; Pričanje Pričanje dogañaja predstavljenog slikom 1+1+1; Tematika Sadržaji nastave kulture izražavanja u direktnoj su stvarnosti i iskustvu (dogañaji i doživljaji, predmeti, biljni i životinjski svijet, igra, druženje, rad stvaralaštvo), Slike i nizovi slika, Književni tekstovi, Sadržaji filma, radija i televizije, Sadržaji mašte.

MEDIJSKA KULTURA ODGOJNO-OBRAZOVNI CILJEVI, ZADAĆE I OČEKIVANI REZULTATI
SPOZNAJNO PODRUČJE Znanja, vještine, sposobnost - Usvajanje znanja o filmu; - Percepcija i recepcija sadržaja filma; - Razumije vanje igranoga filma (i u filmu je uočljiv tok dogañaja, mjesto i vrijeme radnje, likovi); - U književnom tekstu jezik je osnovno sredstvo; - U filmu je to slika, riječ, zvuk, tišina; - Sposobnost razlikovanja filma za djecu i filma za odrasle; - Glumci tumače uloge, - Oni glume u filmu; - Usvajanje znanja o oznaci RP. AFEKTIVNO PODRUČJE Stavovi, vrijednosti, interesi - Film je veoma privlačan, nudi korisne informacije o ljudima životu, prirodi, ali može biti veoma štetan ako ne znamo napraviti izbor; - Postepeno djelovati na stavo ve: nije dobro sve što je privlačno i drago; - O svemu valja razmisliti; - Razvijanje pozitivnih stavo va prema filmo vima koji su umjetnička djela. PSIHOMOTOR IČKO PODRUČJE - Priču iz čitanke pretvaramo u filmsku priču (ilustriramo slike, dijelimo uloge, igramo pred razredom); - Reprodukcija snimljenog govora i pokazivanje ilustriranog sadržaja; - Možemo osmisliti i muziku koja prati prikazivanje; - Potvrñuje likove iz knjiže vnih tekstova i likova iz filmskih priča. OČEKIVANI REZULTATI -Učenici će znati da je igrani film priča koja ima svoj tok, uzbudljiva mjesta; - Filmsku sliku prate: muzika, zvuk, tišina; - Uloge tumače glumci; - Likovi u filmskoj priči mogu biti dobri, hrabri, pošteni, ali i loši, kukavice, prevaranti, baš kao i u priči u čitankama, baš kao i u životu; - Moći će govoriti o toku dogañaja; - Kritički govoriti o likovima; - Znaju zašto postoji napomena pred projekciju: RODITELJSKA P AŽNJA - Šta to znači? Koje i kakve sadržaje djeca ne smiju gledati? Zašto? - Imaće toliko snage da kažu sebi: „Neću gledati taj film; Bolje je da uradim zadaću ili pročitam koju stranicu, ili da to vrijeme...“

109

Medijska kultura Programski sadržaji Filmske vrste: igrani film (film za djecu) Izražajna sredstva filmske umjetnosti: filmska slika, zvuk, tišina, muzika (književno djelo-film, usporedba) Glumac, uloga, gluma. U SLUŽBI REALIZACIJE PROGRAMSKIH SADRŽAJA I OSTVARIVANJA POSTAVLJENIH ODGOJNO-OBRAZOVNIH CILJEVA I ZADATAKA SU:
Specifične metode i postupci i oblici rada
U čitanju i pisanju: - Skupna i monografska obrada štampanih slova ćiriličnog pisma(drugo polugodište); Ščitavanje; Čitanje; Analiza na reproduktivnom nivou; Analiza usmjerena na kreativnu produkciju; - Sveobuhvatna i detaljna analiza, uporeñivanje; - Jezička i stilska analiza; - Etička analiza; - Analiza likova; - Gramatička analiza; - Induktivna i deduktivna metoda; - Heuristička metoda; - Rješavanje problema; Skupni oblik rada: - rad u parovima, frontalni rad. - individualni rad, - individualizirani rad, - igraonice-maštaonice, - igraonice-radionice. - igraonice- pričaonice; Individualni programi u učionici za sve.

Oblici jezičke komunikacije
Aktivnosti RECEP CIJE Pretpostavke: - Tišina i usredotočenost pažnje prema izvoru informacija; Aktivnosti PRODUKCIJE /Usmene/pismene/ Pretpostavke: - odgovarajuća motivacija; - poznavanje sadržaja; - posjedovanje odgovarajućeg leksičkog bogatstva; INTERAKCIJA - Uzajamno djelovanje učesnika koji koriste produkciju i interakciju; Razmjena informacija; Pretpostavke: - pažljivo slušanje; - meñusobno uvažavanje; - mogućnost anticipacije (predviñanja) reakcije. MEDIJACIJA (Usmena /pismena) - Istodobno prisustvo recepcije i produkcije u službi prenosa informacije nekoj trećoj osobi (prepričavanjem teksta učenik je posrednik izmeñu teksta i onog kome prepričava; pisanjem obavijesti posreduje izmeñu onog koji obavještava i onih koje se obavještava itd.); Pretpostavke: - poznavanje sadržaja; - posjedovanje adekvatne terminologije; - sposobnost selektiranja sadržaja po važnosti.

Komunikacijski postupci
-Posmatranje, slušanje, doživljavanje, izražavanje; -Govorne igre u službi brzine mišljenja i reagiranja; - Neverbalno i verbalno; - Riječ i pokret, gest, mimika; - Pokreti i radnje, značenje;

Estetske aktivnosti, sadržaji i sredstva
- Slike dogañaja, predmeta, bića, pojava; - Čitanje, recitovanje, pjevanje; - Igranje uloga; - Čitanje prepričavanje; - Opisivanje; - Slikanje; - Kreativno pisanje;

- Na osnovu glasa prepoznajemo osjećaje; - Mašta kao komunikacija; - Ljepota nam govori s ljepotom razgo varamo (cvijet na kamenu, cvijet na livadi, ubrani cvijet; drvo u šumi, drvo u gradskoj vrevi ;;; Rijeka moru govori); - Igre riječi; - Pišemo reklame, oglase (obične, duhovite); - Upozorenje kao komuniciranje; - Slušamo glasove u prirodi i oponašamo.

- Sadržaji: priče, bajke, basne, znanstvenopopularni tekstovi, uspavanke, stripovi; - Filmo vi u službi razvijanja estetskog senzibiliteta; - Dramski tekst i interakcija; go vor, likovni sadržaji, gluma, muzika, pokret.

110

Didaktičko-metodičke napomene U I i II razredu učenici su usvojili štampana i pisana slova latinice, čitanje i pisanje. U I i II razredu učenici su usvojili štampana i pisana latinična slova, čitanje i pisanje. Treba nastaviti rad na usavršavanju kvaliteta čitanja (pravilno čitanje, čitanje brzinom koja odgovara karakteristikama teksta, unošenje elemenata izražajnosti), čitanje s razumijevanjem, kritičko čitanje i uočavanje uporišnih mjesta. Vježbati čitanje naglas i čitanje u sebi. U pisanju latiničnim pismom treba realizirati vježbe primjerene učenicima III razreda koje su navedene uz programske sadržaje. Raditi na estetskoj strani rukopisa i istovremeno ne zaboraviti da u trećem razredu učenički rukopis počinje poprimati obilježje njegove osobnosti. U drugom polugodištu usvajaju štampana slova ćirilice, ščitavaju i čitaju. Prestaje potreba oponašanja tuñeg pisanja. Dijete formira vlastiti i prepoznatljiv rukopis. Isto se dogaña i sa drugim aktivnostima. Učenici čitaju, pa su samim tim samostalniji u učenju. Tek će samostalna komunikacija s tekstom utjecati na emocionalno otvaranje učenika prema knjizi i prihvatanje knjige srcem. To je presudno u razvoju čitalačke samostalnosti i otvorenosti prema knjizi. U interpretaciji književnog teksta još je uvijek u prvom planu doživljaj književnog djela, uočavanje i izražavanje onih elemenata koji su učeniku III razreda, s obzirom na ukupne karakteristike, najbliži: dogañaj, tok radnje, upečatljiva mjesta, likovi i njihove karakteristike. Postepeno ih počinjemo navikavati na uopćavanja, pa odreñujemo i podnaslove dijelovima teksta. To je istodobno priprema za časove kulture izražavanja i prepričavanje teksta na osnovu plana. Još uvijek učenike ne treba opteretiti složenijim pojmovima. Neka čitaju i čitaju. Čitanje će ih obogatiti, pa će kasnije i pojmove bez teškoća razumjeti. Moramo čekati vrijeme i spremnost učenika (u psihološkom smislu) za recepciju sadržaja koji su suviše uopćeni. Sadržaji nastave maternjeg jezika, posebice sadržaji kulture izražavanja, morali bi biti u službi doživljavanja bogatstva i ljepote ljudskog govora. Nastavnik im to pokazuje i vlastitim govorom, demonstrira nijanse u tonu, jačini i boji glasa, rečeničnim ritmom i intonacijom, a ukupan uspjeh posmatra samo u kontekstu promjena na planu komunikacije shvaćene u najširem značenju riječi. Nastava maternjeg jezika je u funkciji razvoja općih sposobnosti, svijesti o jeziku i kulturi. To je moguće postići jasnim odreñenjem ciljeva i posredstvom sadržaja koji su povezani sa sadržajima drugih nastavnih predmeta. Evo i primjera moguće podjele nastavnih časova po područjima, s tim što nastavnik ima slobodu da u procesu planiranja, na temelju procjene potreba njegovog razreda, odstupi od ovog modela.

Čitanje i pisanje /38/
Usavršavanje tehnike čitanja: pravilno i izražajno čitanje; Rad na poboljšanju razumijevanja pročitanog; Usvajanje štampanih s lova ćiriličnog pisma; Sricanje, čitanje riječi, rečenica štampanih ćiriličnim pismom; Čitanje kraćeg teksta štampanog ćiriličnim pismom.

Čitanje i interpretacija /40/
Književnog teksta Štiva iz čitanke (28) Lektira (12)

Kultura izražavanja /25/
Narativni i deskriptivni oblici
Prepričavanje (16) Pričanje (3)

Jezik /30/
Rječnik Gramatika Pravogovor Pravopis

Medijska kultura /10/
Filmske vrste: igrani film (film za djecu) Izražajna sredstva filmske umjetnosti: filmska slika, zvuk, tišina, muzika (književno djelo-film, usporedba) Glumac, uloga, gluma

111

(3 časa sedmično, 105 časova godišnje)

Matematika

Programski sadržaji
Programska struktura predmetnih područja 1. Sabiranje i oduzimanje do 100 2. Ravne i zakrivljene plohe (površine) likovi, linije 3. Množenje i dijeljenje do 100 4. Mjerenje, uporeñivanje i procjenjivanje ____________________________________________________________________ 1. Sabiranje i oduzimanje do 100 - Sabiranje i oduzimanje brojeva unutar desetica (oblici kao: 50+4, 54-4, 73+4, 77-4); - Upoznavanje relacija ≤ i ≥; - Odreñivanje nepoznatih brojeva (x<14, 40<x<50); - Sabiranje brojeva prve stotice kada je zbir naznačenih jedinica sabiraka manji od 10 (ab+cd, b+d<10) i odgovarajuća oduzimanja; - Sabiranje brojeva prve stotice kada je zbir naznačenih jedinica sabiraka jednak 10 i odgovarajuća oduzimanja; - Sabiranje brojeva prve stotice kada je zbir naznačenih jedinica sabiraka veći od 10 i odgovarajuća oduzimanja; - Sabiranje više sabiraka. Zagrade; - Oduzimanje više brojeva. Zagrade; - Veza sabiranja i oduzimanja; - Zadaci sa dvije operacije; - Brojevni izrazi. Rješavanje jednostavnijih jednačina; - Izračunavanje nepoznatog sabirka; - Izračunavanje nepoznatog umanjenika; - Izračunavanje nepoznatog umanjitelja; - Jednostavniji tekstualni (problemski) zadaci; - Rimski brojevi od XI do XX; - Redni brojevi do 100; - Parni i neparni brojevi do 100; - Stotice prve hiljade. 2. Ravne i zakrivljene plohe (površine), likovi i linije - Pravac, polupravac, duž, ugao – crtanje i obilježavanje; - Crtanje paralelnih i okomitih pravaca; - Uporeñivanje duži. 3. Množenje i dijeljenje do 100 - Množenje kao sabiranje jednakih sabiraka; - Znak «•» (puta). Množilac, množenik (množenje broja i množenje brojem) i produkt umnožak; - Činitelj ili faktori; - Množenje brojeva (i množenje brojem) prve desetice; - Tablica množenja; - Broj 1 i broj 0 činitelj množenja; - Osobine proizvoda: zamjena mjesta činitelja (komutativnost i asocijativnost); - Pisanje dvocifrenog broja u obliku a10+b;

112

- Djeljenik (broj koji se dijeli), djelitelj (broj kojim se dijeli), količnik (ishod dijeljenja); - Dijeljenje brojevima prve desetice; - Količnik čiji je djeljenik broj 0; - Količnik čiji je djelitelj broj 1 (dijeljenje nulom nema smisla); - Tablica dijeljenja; - Veza množenja i dijeljenja; - Množenje i dijeljenje zbira; - Osobine dijeljenja: distributivnost; - Izvantabelarna množenja i izvantabelarna dijeljenja (30:2, 20:10); - Rješavanje jednačina oblika 3X=18, X4=24, 45:X=5, X:9=8; - Računske operacije prvog i računske operacije drugog reda. Red računanja u izrazima s više računskih operacija. Upotreba zagrada. 4. Mjerenje, usporeñivanje i procjenjivanje - Mjerenje dužine. Jedinice za dužinu. (1 m, 1 dm, 1 cm) - Mjerenje mase. Jedinice za masu (1 kg, 1 dag, 1 g) - Jedinice za tekućinu (1 l, 1 dl, 1 cl) - Jedinice za vrijeme (godina, mjesec, tjedan, dan, sat, minuta) - Jedinice za novac (KM, KF)

MATEMATIKA
PODRUČJA UČENJA CILJEVI OČEKIVANI REZULTATI UČENJA
Uče nici bi tre bali zn ati: Koristiti matematički jezik i simbole za osnovne matematičke operacije u skupu brojeva do 100; Rješavati složenije tekstualne zadatke; Uočiti vezu i redoslijed izmeñu osnovnih računskih operacija i provjerava jedne operaciju s pomoću druge; Mjeriti, uporeñivati i procjenjivati s pomoću jedinica za dužinu, masu, vrijeme…

Sticanje znanja: Zn an je Upotreba simbola; Predstavljanje prirodnih brojeva do 100 na brojevnom pravcu; Povezivanje broja i skupa; Formiranje brojnog niza do 100; Zna rimske brojeve do XX; Osnovne računske operacije u skupu brojeva do 100; Usvajanje osnovnih mjera i mjernih jedinica, upoznavanje njihovih meñusobnih odnosa; Crtanje i označavanje osnovnih geometrijskih figura (pravac, polupravac, duž…).

-

-

Sposobnosti i vještine

Razvijanje: logičkog i kritičkog mišljenja; sposobnosti kritičkog vrednovanja vlastitih rezultata i njihovo poreñenja sa rezultatima drugih; sposobnosti predviñanja, mjerenja, usporeñivanja i procjenjivanja.

-

Da uz pomoć nastavnika procjenjuje, uporeñuje i u jednostavnim situacijama donosi zaključke; Koristi kreativnost i maštu za rješavanje njima primjerenih problema; Koristiti jednostavni matematički jezik za saopćavanje ideja.

Vrije dnosti i stavovi

Razvijanje pozitivnih vrije dnosti i stavova: prema sebi samome, prema drugima, prema okolini, prema učenju.

-

Pokazivati više samopouzdanja i odgovornosti; Poštovati različite stavove; Prepoznati ulogu i značaj matematike u svakodnevnom životu.

113

MATEMATIKA ZA III RAZRED DEVETOGODIŠNJEG OBRAZOVANJA
SADRŽAJ 1. Sabiranje i oduzimanje do 100 - Sabiranje i oduzimanje brojeva unutar desetica (oblici kao: 50+4, 54-4, 73+4, 77-4) - Upoznavanje relacija i odreñivanje nepoznatih brojeva (x<15, 40<x<50) - Sabiranje brojeva prve stotice kada je zbir naznačenih jedinica sabiraka manji od 10 (ab+cd, b+d<10) i odgovarajuća oduzimanja - Sabiranje brojeva prve stotice kada je zbir naznačenih jedinica pribrojaka jednak 10 i odgovarajuća oduzimanja; - Sabiranje brojeva prve stotice kada je zbir naznačenih jedinica pribrojaka veći od 10 i odgovarajuća oduzimanja; - Sabiranje više pribrojaka; - Zagrade - Oduzimanje više brojeva; Zagrade; - Veza sabiranja i oduzimanja; - Zadaci sa dvije operacije; - Brojevni izrazi; Rješavanje jednostavnijih jednačina; - Izračunavanje nepoznatog sabiraka; - Izračunavanje nepoznatog umanjenika; - Izračunavanje nepoznatog umanjitelja; - Jednostavniji tekstualni (problemski) zadaci; - Redni brojevi do 100 - Rimski brojevi od XI do XX; - Parni i neparni brojevi do 100; - Stotice prve hiljade. 2. Ravne i zak rivljene površi, likovi i crte - Pravac, polupravac, duž, ugao–crtanje i obilježavanje - Crtanje paralelnih i okomitih pravaca; - Uporeñivanje duži; 3. Množe nje i ZNANJE - Prepoznaju, zapisuju, čitaju i usporeñuju brojeve do 100; - Sabiraju i oduzimaju sa i bez prelaza do 100; - Prepoznaju podatke koji su poznati i koji su nepoznati u jednačinama i nejednačinama; - Rješavaju jednostavne jednačine i tekstualne zadatke do 100; - Rješavaju jednostavnije nejednačine; - Upotrebljavaju redne brojeve do 100; - Zna simbole I, V i X kao simbole pomoću kojih pišemo sve rimske brojeve do XX; - Upotrebljavaju jednostavne tabele; - Interpretiraju (pravilno) jednostavnije grafikone; - Upotrebljavaju matematički jezik, rješavaju matematičke i logičke zadatke; - Čitaju, zapisuju, uporeñuju stotice prve hiljade; - Opažaju i imenuju ravne i zakrivljene površine i klasificiraju ih; - Prepoznaju i imenuju pojmove: pravac, polupravac, duž, ugao, kružnica i krug; - Razlikuju kružnicu i krug; - Samostalno uočavaju, definiraju, - Sposobnost kritičkog vrednovanja vlastitih ishoda i uporeñ ivanje s ishodima drugih (par, grupa, razred...); - Sposobnost uočavanja razlika izmeñu paralelnih i okomitih pravaca; - Uočavanje likova oblika trougaoa, kvadrata, pravougaonika i kruga u okružju; SPOSOBNOSTI - Sposobnost upotrebe matematičkog jezika i simbola; - Sposobnost primjene matematičkih znanja u svakodnevnom životu; - Samostalno i timsko formuliranje zaključaka; - Razvijanje logičke sposobnosti kroz igru i rješavanje matematičkih problema; - Sposobnost za razmjenu informacija, rezultata i iskustava sa drugarima i nastavnikom; VRIJEDNOST I, STAVOVI, PONAŠANJE - Osposobljeni su za samostalan rad, rad u parovima, malim i velikim grupama; - Pokazuju smisao, želju, zanimanje i odvažnost za otkrivanje i istraživanje novog i nepoznatog; - Pokazuju zanimanje prilikom upoznavanja novih pojmova i proširivanja matematičkog znanja; - Pokazuju zanimanje za učešće u matematičkim kolektivnim igrama; - Rješavaju probleme kroz igru i zabavu poštujući pravila; - Vrednuju lične i stavove drugih; - Razvijaju pozitivne stavove, ponašanja za rad i igru; - Učestvuju u sastavljanju i rješavanju matematičkih zadataka iz svakodnevnog života; - Množe i dijele u skupu brojeva do 100; AKTIVNOSTI UČENIKA - Učestvuju u svim etapama i oblicima rada (grupa, tim, par); - Aktivno učestvuju u matematičkim igrama i primjenjuju ranije stečena znanja i iskustva; - Čitaju i zapisuju brojeve do 100; - P redstavljaju odnose meñu brojevima upotrebljavajući matematičke znake; - Identificiraju prethodnika i sljedbenika zadanog broja; - U računanju zbira koriste zamjenu mjesta sabiraka (osobina komutativnosti zbira); - Upotrebljavaju simbole za računske operacije; - Sabiraju i oduzimaju u skupu brojeva do 100; - P redviñaju približan ishod operacija; - Rješavaju probleme sabiranjem i oduzimanjem; - Računaju na različite načine, okomito i vodoravno, pomoću brojne ose; - Upotrebljavaju jednostavne grafikone i interpretiraju ih; - Imenuju i zapisuju redne brojeve do 100; -Čitaju, zapisuju i usporeñuju stotice prve hiljade; - P rocjenjuju vjerovatni rezultat u igrama na sreću; - P utem dvaju čula osjećaju odnose granice/ruba i regije/područja, crte, površine i prostora; - Samostalno crtaju paralelne i okomite pravce upotrebljavajući AKTIVNOSTI NASTAVNIKA - Sadržaje Nastavnog programa utvrñuje prema interesima i sposobnostima učenika i prilagoñava zahtjeve postavljene programom kako bi bio uspješno ostvaren; - Stavlja naglasak na razumijevanje osnovnih matematičkih pojmova; - Pomaže djeci da poboljšaju izražavanje svojih matematičkih ideja i zapažanja; - Prilagoñava nastavu svakom učeniku pojedinačno; - Primjenjuje pristupe i postupke kojima se uvažava stepen razvoja djeteta; - Pomaže djeci da kritički sagledaju ono što su naučili; - Tematski povezuje nastavne sadržaje unutar Nastavnog plana i programa; - Uključuje matematiku u druge nastavne oblasti.

114

. usporeñivanje i procjenjivanje objašnjavaju djeci.P rikupljaju podatke iz stvarnih situacija.Upotrebljavaju kreativne postupke za rješavanje svakodnevnih problema i objašnjavaju poduzete postupke.P ripremaju didaktički materijal. količnik (ishod dijeljenja).Interpretiraju operacije kroz transformacije. .Sastavljaju i rastavljaju brojeve. . sa i bez upotrebe zagrada.Dovode u vezu odnose izmeñu brojeva i operacija. . vrijeme i novac u svakodnevnom životu. . .Množenje zbira i dijeljenje zbira. množenik (množenje broja i množenjem brojem) i umnožak. . .P oduzimaju mjerenja i predviñaju ishode. . X:9=8) . .Koriste standardne jedinice za dužinu.Znaju množiti i dijeliti u skupu brojeva do 100. . dan. . . 45:X=5. .Izvantablična množenja i izvantablična dijeljenja (30:2. .Istražuju različite načine množenja i dijeljenja.P redviñaju približan rezultat. .Koriste mjerenje za rješavanje problema. sedmica. 1 cm).Rješavanje jednačina oblika 3X=18. sat. 1 cl).Dijele na jednake dijelove.Količnik čiji je djelitelj broj 1.Vrednuju ishode.Vrednuju ishode mjerenja. 1 dag.Koriste množenje i dijeljenje u svakodnevnim radnjama i situacijama. .Samostalno sastavljaju i rješavaju jednostavne matematičke probleme putem jednačina i nejednačina. kvadrata.Tablica dijeljenja. .Mjerenje mase Jedinice za masu (1 kg. uporeñivan je i procje njivanje . mjesec. . .Djeljenik (broj koji se dijeli). . .Obavljaju pripremne radnje za osnovne operacije. tablice.Dijeljenje brojevima prve desetice. . 1 g). . .Samostalno smišljaju zadatke.Koriste mjerne instrumente. .Osposobljeni su za rješavanje matematičkih zadataka sa više računskih operacija.dije lje nje do 100 . masu. .Množenje kao sabiranje jednakih sabiraka.Izražavaju ishode mjerenja. . grafikone. Množilac. djelitelj (broj kojim se dijeli). 20:10).Vrednuju ishode cjelokupnog rada. 1 dm. . . .Množenje brojeva (i množenje brojem) prve desetice.Jedinice za tečnost (1 l. .Sposobnost samostalnog mjerenja i zapisivanja rezultata.Mjerenje.Mjere upotrebljavajući mjernim jedinice. . tačno izražavaju rezultate mjerenja. minuta). simbole za operacije i brojne relacije.Mjerenje dužine Jedinice za dužinu (1 m. . . koristeći što više primjera i očiglednih sredstava iz okruženja. . . Mje re nje . .Znak «•» (puta).Broj 1 i broj 0 kao činitelji množenja.Predviñaju ishode mjerenja i provjeravaju rješenja zadataka u kojima se koriste mjerne jedinice. . . . . . 1 dl. .Rješavaju geometrijske zadatke .P ravilno interpretiraju grafikone i tabele. .Usvojili su tablicu množenja i dijeljenja do nivoa automatizma. .Veza množenja i dijeljenja. dag je oznaka za dekagram.Sposobnost razlikovanja značenja termina „jednakost” i “ jednačina” kao i „nejednakost”. obujma tekućine. 4.Rješavaju jednostavnije jednačine i nejednačine. razlikuju crte i konstruiraju ih . . vremena i novca. . . . 115 .Koriste strelice. KF).Osobine dijeljenja: distributivnost. mase.Logički zaključuju i računaju.Tablica množenja.Pisanje dvocifrenog broja u obliku a10+ b .Osobine umnoška: zamjena mjesta činitelja (komutativnost i asocijativnost) . . 1 dag= 10 grama. Upotreba zagrada. .Mjere uz korištenje dogovorenih jedinica i sprava. .Prepoznaju znak „•” kao oznaku za množenje i znak „:” kao oznaku za dijeljenje. pravougaonika i kruga. obujam.Prepoznaju značenje termina „dvostruko više (dvostruki broj)” i „polovina” broja.Brojne nizove izražavaju verbalno i simbolički. X4= 24.Količnik čiji je djeljenik broj 0.Koriste standardne jedinice za mjerenje dužine.Činitelj ili faktori.Crtaju pravac i polupravac.Pomaže učenicima da nauče pravilno koristiti geometrijski pribor pri crtanju i konstruiranju geometrijskih likova oblika trougla. . (dijeljenje nulom nema smisla). .Sposobnost meñusobnog povezivanja i upotreba osnovnih računskih operacija do nivoa automatizma. . . . geometrijski pribor.Jedinice za vrijeme (godina. mase. .Računske operacije prvog i računske operacije drugog reda.Jedinica za novac (KM. Red računanja u izrazima sa više računskih operacija.

• Uz pomoć brojevne linije omogućiti očiglednost nizanja i niza brojeva prve stotine i stotica prve hiljade. Približiti sabiranje brojeva prve stotice kada je zbir naznačenih jedinica pribrojaka manji od 10 (ab+cd. brojevni i perceptivnopredodžbeni. kooperativnost. uporeñivati. U geometrijskim sadržajima učenika dovesti na nivo prepoznavanja. te o interesima i optimalnim igrovnim metodama kojima će se apstraktni pojmovi i činjenice približiti učeničkim spoznajnim mogućnostima. značajno je voditi računa o spoznajnim mogućnostima učenika. učenik treba znati zapisati i pretvarati mjere. Kroz različite oblike rada poticati i razvijati samostalnost. a naročito množenja i dijeljenja. • U domeni mjera i mjerenja. kreativnost i istraživački duh. 3+4<10. imenovanja i označavanja (prava. Objasniti sabiranje i oduzimanje s prelazom različitim metodama. Nastojati uspostaviti što užu korelaciju unutar samog predmeta a i sa drugim predmetima. 116 . Ravnopravno zastupiti tri pristupa: skupovni. osim praktičnih aktivnosti. Ukazivati na oblike. te stotica do 1000. kružnica…). insistirati na razumijevanju. duž.DIDAKTIČKO METODIČKE NAPOMENE Za uspješno savladavanje programskih sadržaja u nastavi Matematike za III razred devetogodišnjeg osnovnog obrazovanja neophodno je načiniti uspješan spoj tradicionalnih i savremenih oblika i metoda rada. o sposobnosti shvatanja i razumijevanja matematičkih zakonitosti. poimanja. procjenjivati jedinice. brojevni i perceptivno-predodžbeni (korištenje brojevnih slika) kod predstavljanja brojeva. slike i primjere predmeta u bližoj okolini. • • • • • • • • • • • • Spomenute programske zahtjeve realizirati kroz sva tri postupka: skupovni. Primjenjivati didaktički materijal s ciljem boljeg razumijevanja odreñenih matematičkih radnji. b+d<10). Pri tome. Produbljivanje i proširivanje pojma brojeva do 100. Na primjer 23+34. a tek kasnije na pamćenju. Kroz poučavanje i učenje brojeva. ugao. Sakupljanje didaktičkog materijala iz okolice i njegova primjena u odgovarajućim situacijama. U domeni mjera i mjerenja učenik treba da zna mjeriti.

prepoznavati ulogu nauke za razumijevanje svijeta u kojem žive i za poboljšanje kvaliteta života. pravilan odnos čovjeka prema prirodi. o čovjeku. ⇒ ⇒ osnovne pojmove vezane za uži i širi zavičaj. poštivati različite stavove. STAVOVI. ⇒ ⇒ uočiti i opisati promjene na biljkama i životinjama u različita godišnja doba. na geografskoj karti. ⇒ o promjenama na biljkama i životinjama u različita godišnja doba. uzajamnu ovisnost ljudi u užem i širem zavičaju. ⇒ ⇒ 117 . pokazivati više samopouzdanja i odgovornosti. SPOSOBNOSTI I VJEŠTINE ⇒ ⇒ ⇒ ⇒ ⇒ ⇒ VRIJEDNOSTI. užem i širem zavičaju i dešavanjima u njima. koristiti jednostavan naučni jezik za priopćavanje ideja i za imenovanje i opis živih bića. ⇒ ⇒ svojstva naselja u užem i širem zavičaju. pojava i procesa u prirodi i društvu. kompasa i objekata u prirodi i na geografskoj karti. okolini i učenju kao cjeloživotn om procesu. njegovom zdravlju odrediti glavne i sporedne strane svijeta pomoću sunca. aktuelnosti u užem i širem zavičaju ⇒ ⇒ ⇒ ⇒ ⇒ ⇒ ZNANJE ⇒ razlike izmeñu žive i nežive prirode. 105 časova godišnje) Moja okolina CILJEVI I REZULTATI ODGOJNO-OBRAZOVNOG RADA PODRUČJA UČENJA CILJEVI OČEKIVANI REZULTATI Učenici znaju Sticanje znan ja: ⇒ o užoj i široj okolini. Učenici će: ⇒ posmatrati. ⇒ ⇒ primjenjuju prethodna iskustva. primjenjuju odreñene kriterije za prikupljanje i zapisivanje podataka. ⇒ prenositi informacije individualnim timskim radom kroz: ⇒ traženje ideja i provoñenjem jednostavnih posmatranja i ogleda. ⇒ razvijati kritičko razmišljanje. tvari. uz nastavnikovu pomoć procjenjivati relevantnost podataka i informacija. šta čini životnu zajednicu biljaka i životinja. pratiti redoslijed uputa pri istraživanju i mjerenju. o meñusobnoj ovisnosti meñu živim bićima. ⇒ samostalno ili u grupi planirati. šta čini privredu zavičaja. te poreñenjem svojih predviñanja sa stvarnim rezultatima. ⇒ sistematiziranje znanja ⇒ prezentiranje postignutih rezultata. raspravljati o tome što se dogaña i u kojim uvjetima. sličnosti i razlike izmeñu živih bića.(3 časa sedmično. praviti jednostavna usporedbe. ⇒ razmatrati dokaze i procjenjivati. njegovom zdravlju i odnosu prema prirodi. životnim zajednicama biljaka i životinja. svojoj porodici. uz nastavnikovu pomoć razvijati plan istraživanja. ⇒ naseljima i saobraćaju u užem i širem zavičaju. ⇒ dobivati i prezentirati dokaze. prema drugima. ⇒ izvoditi mjerenja. PONAŠANJE ⇒ Učenici razvijaju pozitivne vrijednosti i stavove: ⇒ prema sebi samima. ⇒ provoditi istraživanja. ⇒ samostalno ili u grupi izvoditi zaključke. primijeniti vlastitu kreativnost i maštu za rješavanje problema. orijentaciji u prostoru i vremenu. uzajamnoj ovisnosti ljudi. privredi u zavičaju. te donositi odgovarajuće zaključke.

3. OBRADIVO I NEOBRADIVO ZEMLJIŠTE 1. MOJA DOMOVINA BOSNA I HERCEGOVINA PROŠLOST.2.7. 6.3.9. GEOGRAFSKA KARTA 3. 4. ZDRAVSTVENE USTANOVE ISHRANA DUHAN.3. 6.1. MEðUSOBNA OVISNOST BILJNOG I ŽIVOTINJSKOG SVIJETA 1. ORIJENTACIJA U VREMENU 2.1. STAJALIŠTE.1. 4.5.1. 4. 1.4. 1. LIČNA HIGIJENA 5. ALKOHOL I DROGA ZDRAV OKOLIŠ 118 . VRIJEME I PROSTOR 2.4. OVISNOST RADOVA LJUDI O VREMENSKIM PROMJENAMA U PRIRODI 1.10.1. BUDUĆNOST NASELJA U ŠIREM ZAVIČAJU PRIVREDA U UŽEM ZAVIČAJU SAOBRAĆAJ U ŠIREM ZAVIČAJU PRAZNICI 5. ČISTOĆA I KULTURA STANOVANJA 6. ZDRAVLJE 6. RAVNICE I POLJA U ZAVIČAJU 1. RELJEFNA OBILJEŽJA 3. 2. KALENDAR PRIRODE 3. VODE U ZAVIČAJU 2.2. VIDIK. SNALAŽENJE NA GEOGRAFSKOJ KARTI 4. ŠUME U ZAVIČAJ 1. PRIRODA I PRIRODNI PROCESI 1. IZGLED UŽEG I ŠIREG ZAVIČAJA. ŽIVOTINJE: DOMAĆE I DIVLJE 1. ORIJENTACIJA U PROSTORU (GLAVNE I SPOREDNE STRANE SVIJETA. SADAŠNJOST.2. ŽIVOTNE ZAJEDNICE 1. GODIŠNJA DOBA 2.5.2.11.NASTAVNI SADRŽAJI / Teme 1. 6. SKICA OKOLINE ŠKOLE 3.6. BILJKE I ŽIVOTINJE. RAZLIČITI NAČINI ORIJENTACIJE) 2.1.6. 4. 4.3.3. POZNATE PLANINE U ZAVIČAJU 1. 5. ZNAČENJE BILJAKA ZA LJUDSKU ISHRANU 1. PTICE 1. UMANJENO PREDSTAVLJANJE PREDMETA I UDALJENOSTI 3. 4. DRUŠTVO 4.1. VIDIKOVA LINIJA. HIGIJENA 5.4. PRAĆENJE VREMENSKIH PROMJENA.8.1.

dogovaranje. BILJKE I ŽIVOTINJE. razvoja sposobnosti.Sakupljanje materijala.1. o vrtu. . uzajamnoj povezanosti izmeñu živih bića.Razvijanje svijesti o pripadnosti školskoj zajednici. U ovom razredu šire se znanja o školi i porodici. vinograda i njive. . . prepoznaju. . posmatranje. .o žitaricama i industrijskim biljkama. sakupljanje informacija. kroz sadržaje o čovjeku i njegovom odnosu prema prirodi. sadašnjosti i budućnosti kao toka vremena i dešavanja koje karakterišu meñusobna povezanost i odnosi. STAVOVI. sistematiziranje.Saradnja. .Razlikuju voće od povrća. voćnjaka.Razlikuju drvenaste od zeljastih biljaka. U skladu s tim. . . livadi. 119 . životu i radu ljudi. . osmišljavanje igara i interakcijskog učenja. Takoñer se šire znanja i u dijelu koji se bavi izučavanjem prirode. U smislu toga predloženi model može da posluži kao pomoć nastavniku. .o ljudima.Higijena nije obaveza samo pojedinaca. ŽIVOTNE ZAJEDNICE Znanje: . stavova i ponašanja. diskutiranje. . šumi. . . razmjena iskustava. te utjecaj na društvo i okolinu i korištenjem metodologije aktivnog učenja.o životnim zajednicama. širem zavičaju i dešavanjima u njemu. predviñanje.Komuniciranje sa učenicima/cama.Svakodnevno ispunjavanje školskih obaveza. njihovom uzgajanju i upotrebi. . vrijednosti.o promjenama u prirodi i prirodnim procesima na biljkama i životinjama u ljeto. potrebno je voditi računa i o meñupredmetnoj korelaciji i planirati izradu zajedničkih školskih projekata.DIDAKTIČKO-METODIČKE NAPOMENE Dominantno mjesto u programu imaju ciljevi i očekivani rezultati učenja u područjima znanja. . na znanje o geografskoj karti. diskutiranje. Novi sadržaji se odnose na znanje o Bosni i Hercegovini kao domovini i državi. . . te na znanje i razumijevanje prošlosti. uočavaju promjene na biljnom i životinjskom svijetu u ljeto. . Ovakav izbor nastavnog gradiva i njegovo strukturiranje osigurava povezanost društvenih i prirodnih pojava i proučavanje prirode u njenom jedinstvu s različitih aspekata. OCJ E NJIVANJ E) TEME ZNANJE 1.o voću i povrću koje dozrijeva u ljeto. . PONAŠANJE AKTIVNOST UČENIKA AKTIVNOSTI NASTAVNIKA (ORGANIZACIJA I METOD E NAS TAV E I UČ ENJA.Uočavaju razliku izmeñu vrta.Upućivanje učenika na različite izvore znanja. . sticanja vještina. te izučavanjem životinjskog i biljnog svijeta u bližem okruženju.Uključivanje roditelja i drugih uposlenika u školi u realizaciju programskih sadržaja. na njivi i radovima na njivi u toku ljeta. mjestu življenja i njegovoj okolici.Prepoznaju žitarice prema zrnevlju.Posmatraju.Planiranje. zaključuju.Prepoznaju karakteristike ljeta. PREDLOŽENI MODEL SPOSOB NOSTI I VJEŠTINE VRIJEDNOSTI. . .Ispunjavanje domaćih zadataka.o vrtu i radovima u vrtu u toku ljeta.Motiviranje učenika za rad.Svakom pravu prethode obaveze.o voćnjaku i vinogradu tokom ljeta. voćnjaku. Date teme treba razraditi kroz kontekst pojava i procesa koji su učenicima interesantni. njenu primjenu i korištenje.Pozitivan stav o školi. . .o razlikama izmeñu zeljastih i drvenastih biljaka. već briga svih članova škole. . biljkama i životinjama u različitim godišnjim dobima. uzimajući u obzir razvoj nauke. PRIRODA I PRIRODNI PROCESI 1. Područje znanja čine sadržaji i procesi s kojima je tijesno povezan razvoj sposobnosti koje su od bitnog značaja za uvoñenje učenika u istraživački rad i razvoj naučnog mišljenja. . .Ponašanje u skladu sa kućnim redom i razrednim pravilima.

P repoznaju i imenuju divlje životinje i njihovu mladunčad. o mladunčadi domaćih životinja i njihovim karakteristikama.Posmatranje i praćenje napretka učenika. u voćnjaku i vinogradu.Učešće u radovima u okolini škole. .Znaju da uzgoj domaćih životinja može biti nomadski i stajski. .Učenici/ce posjeduju znanja o jeseni kao godišnjem dobu. . koriste dodatne izvore znanja. .Posmatranje. .Posjeta farmi. znaju njihove karakteristike. 1.Ispravan stav prema biljkama koje se upotrebljavaju u ishrani ljudi. 120 . . .Organizacija praktičnih vježbi . . povrće.Pripremanje.Sakupljaju podatke. podsticanje radoznalosti. Izrada kućica za ptice.Razlikuju domaće od divljih životinja. .Izrada didaktičkih materijala. ŽIVOTINJE: DOMAĆE I DIVLJE . . brizi za potomstvo. . mašte i razvoj kreativnosti.Štiti životinje. . . voće.Razlikuju voće od povrća po obliku i ukusu. . . biljaka i životinja – razumiju i objašnjavaju lance ishrane.Posjeduju znanja o značaju voća i povrća kao izvora neophodnih sastojaka za zdravu ishranu ljudi. . .5.Učenici/ce znaju da ljudi uzgajaju različite biljne vrste. . . žitarice.Znaju uzajamnu ovisnost ljudi. . na njivi. . Ne uništava gnijezda ptica.Izvode logičke zaključke o pticama. . organizacija posjeta seoskim domaćinstvima i farmama za uzgoj stoke. Izrada panoa. . . 1. . zaključivanje. .Pozitivan stav o pticama.Procjenjuje koje radove i zbog čega ljudi izvode u koje godišnje doba.Znaju da se u jesen izvode radovi u vrtu.Osmišljavanje igara u učionici.Pozitivan stav o životinjama. radovima u toku jeseni. izrada panoa. . posjeta seoskom domaćinstvu. sistematiziranje. promjenama na biljnom i životinjskom svijetu.Da se u jesen vrši sjetva pšenice i još nekih biljnih kultura. .Učenici/ce su sposobni za jednostavnije radove u vrtu. . životu. brinu da ona uvijek bude čista i zdrava.Ispunjavanje domaćih zadataka.Samostalano ili u saradnji sa drugima uzgajaju cvijeće u učionici i ne zagañuje životnu sredinu. . voćnjaku i na njivi. . posmatraju.1. .Imaju osnovna znanja o domaćim životinjama – znaju podjelu na krupne i sitne domaće životinje.Saradnja sa lokalnom zajednicom . te o tome da su biljke proizvoñači kisika koji je neophodan za život ljudi i životinja. . predviñanje.Osmišljavanje situacija za interaktivno učenje.3. . .Organizacija izleta. zaključuju.Saradnja sa roditeljima. ZNAČAJ BILJAKA ZA ISHRANU LJUDI .Uzgoj i njegovanje jestivog bilja.2.Posjeduju osnovna znanja o uzgoju cvijeća. 1. njihovom.Podsticanje razvoja radnih navika.Procjenjivanje napretka učenika. . svjestan je koristi koje pružaju divlje i domaće životinje. .Definiraju lance ishrane. .Crtanje domaćih i divljih životinja. znaju njihov značaj za ishranu ljudi.Sakupljanje. . zaključivanje.Imaju osnovna znanja o pticama u zavičaju i njihovim karakteristikama. PTICE .Pomoć roditeljima.Pomaganje drugima.Na osnovu posmatranja izvode logičke zaključke o jeseni.Posmatranje i procjenjivanje. o očuvanju šuma. korištenje njenih resursa za potrebe nastave. ZAVISNOST RADOVA LJUDI OD VREMENSKIH PROMJENA U PRIRODI . izvoñenje zaključaka.Razlikuju pojedine vrste ptica u zavičaju. te o berbi voća i njegovom spremanju za zimu. ishrani. .4. . . .Posmatranje.Samostalno ili uz pomoć drugih uzgajanje i briga o nekim vrstama jestivog bilja. ..U toku zime pomaže pticama stanaricama.

. 121 . pripremanje. izvode zaključke.Izrada edukativnih i didaktičkih materijala. .Znaju razlikovati plodno od neplodnog i obradivo od neobradivog tla. . .Učestvuje u akcijama pretvaranja manjih neobradivih u obradive površine.Ne zagañuje obradivo zemljište otpadom. .Svojim ponašanjem ne narušava sklad izmeñu biljnog i životinjskog svijeta.Promatranje. . prikupljanje.Svojim aktivnostima neplodno tlo pretvaraju u plodno. . sistematiziranje. . zaključivanje.Posjeta ravnici ili polju u zavičaju. OBRADIVO I NEOBRADIVO ZEMLJIŠTE .Motiviranje učenika na igre i sport. pomaganje.6. voñenje.Planiranje. . sistematiziranje prema zajedničkim osobinama. 1.Znaju da ishrana ljudi i životinja ovise jedna od druge. pripremanje i podsticanje učenika na kreativan i istraživački rad. 1. .Predlaganje i rukovoñenje školskim projektom.Imaju osnovna znanja o polju kao životnoj zajednici. . .Neposredno uočavaju i opisuju karakteristike planine.Uočavaju promjene i životne procese kod biljaka i životinja.Posjeta najbližoj planini. da biljni svijet ima važnu ulogu za ishranu ljudi i životinja .Imaju znanja o vezi izmeñu biljaka i životinja. .Uspostavljaju logičku vezu u životnoj zajednici planine. . .Prikupljaju.Organiziranje malih radnih akcija. . .Promatranje. . .Prepoznaju plodno i neplodno tlo.Svjestan je prirodnih ljepota planina u zavičaju. .Znaju da biljke i životinje zajedno čine živi svijet.Praćenje zdravlja učenika. . POZNATE PLANINE U ZAVIČAJU .Planiranje. .8.Znaju da je planina životna zajednica.Uspostavljaju logičke veze u životnoj zajednici polja. .Ukazivanje drugima na značaj obradivog zemljišta. . . . . . . . bilježe. obradivo i neobradivo tlo.Saradnja sa lokalnom zajednicom i porodicom. bilježenje.Bilježenje.Znaju imenovati ravnice i polja u zavičaju. zaključivanje. sistematiziraju. RAVNICE I POLJA U ZAVIČAJU . . MEðUSOBNA ZAVISNOST B ILJNOG I ŽIVOTINJSKOG SVIJETA . 1. . motiviranje učenika. . 9.Imaju osnovna znanja o uticaju čovjeka na promjenu zemljišta– od neobradivog do obradivog zemljišta. .Imaju osnovna znanja o planinama.Znaju imenovati planine u zavičaju.Uočavaju geografska obilježja zemljišta u zavičaju.S roditeljima ili sa razredom izvodi izlete u prirodu. .Prema boji na geografskoj karti pronalaze ravnice i brda. posmatranje. podsticanje.1.Uspostavljaju logičke zaključke o uzajamnosti biljnog i životinjskog svijeta.Posmatraju.Imaju osnovna znanja o živom svijetu i njegovim karakteristikama. zaključuju. . .Učestvuje u akcijama pošumljavanja goleti. . 7. . . . bilježenja. .Pozitivan stav i odnos prema prirodnim ljepotama naše domovine.Razvijanje interesovanja i poželjnih navika učenika.Znaju posmatrati geografska obilježja zemljišta u zavičaju i da zelena boja na geografskoj karti predstavlja ravnice.Svjesnost o značaju očuvanja biljnog i životinjskog svijeta.Razlikuju biljni od životinjskog svijeta.Procjenjivanje postignuća. .

Štednja vode. .Priprema materijala.Pojmove stajalište. posmatranje. prikupljaju. pošumljavanju. . . . prikupljanje.Na temelju boje na geografskoj karti prepoznaju vode.Motiviranje.Imaju osnovna znanja o karakteristikama vode. STAJALIŠTE. . VIDIK.1. .1.Znaju uočiti vode na geografskoj karti.Posjeta šumi u blizini škole.Da je šuma – životna zajednica. zaključuju.Znaju da život i zdravlje ljudi ovisi o vodi. džamije) te grobalja. 122 . .Izvoñenje ogleda sa vodom.Razvijanje ljubavi prema prirodnim ljepotama BiH. zvijezda Sjevernjača) i grañevinskih objekata (crkve. . . zvijezda Sjevernjača) i grañevinskih objekata (crkve. . RAZLIČITI NAČINI ORIJENTACIJE .Izgrañen pozitivan stav u pogledu orijentacije u prostoru.Posjeduju znanja o izvoru i toku rijeke. ŠUME U ZAVIČAJU .Prepoznaju opasnosti od požara.Svjestan je značaja šuma za opstanak čovjeka i životinja.Svojim ponašanjem ne zagañuje čistu vodu. . Imaju osnovna znanja o životnoj zajednici vode. . otklanjaju te opasnosti. .Posjeduju osnovna znanja o vrstama šuma i vrstama drveća bjelogorično (listopadno). . sistematiziraju. .Posmatraju. 1.Posmatranje i uočavanje karakteristika vode. 2. iskorištavanju šuma. .Izlet u bližu okolinu škole. Imaju znanja o značaju i očuvanju šuma.Uspostavljaju logičku vezu u životnoj zajednici šume.Ispravan stav o šumskom bogatstvu domovine. ORIJENTACIJA U PROSTORU. praćenje. .Znaju razlikovati stajaće od tekućih voda. . VIDIKOVA LINIJA. . navode karakteristike. . .Pripremanje cjelokupnog nastavnog procesa.Nabrajaju koristi od iskorištavanja šuma.Uspostavljaju logičke veze u životnoj zajednici voda. . VRIJEME I P ROSTOR 2. . . .Podstrekavanje. znaju šta je ušće. mahovina.Orijentacija u prostoru. . Opisuju.Učestvuje u akcijama pošumljavanja.Organizacija ureñenja izvora. izvode zaključke. . zaključivanje. . -Imaju osnovna znanja o glavnim i sporednim stranama svijeta.Pomatraju. . crnogorično (zimzeleno).Znaju da se u prirodi može orijentirati pomoću kompasa i elemenata iz prirode (panj. .Učestvuje u akcijama ureñenja izvora u prirodi.11. džamije). tekuću od stajaće. . procjenjivanje. pomaganje.Učešće u ureñenju izvora. . vidiku i vidikovoj liniji. vidik i vidikovac linija koriste pravilno. izvode jednostavne oglede. GLAVNE I SPOREDNE STRANE SVIJETA.Organizacija izleta u šumu.Razlikuju crnogorično drveće od bjelogoričnog. praćenje.10.Čišćenje korita potoka ili rijeke. odreñivanje glavnih strana svijeta. .Organizacija i izvoñenje različitih ogleda sa vodom.Imaju znanja o stajalištu. . VODA .Organizacija izlaska u prirodu. odreñivanju lijeve i desne obale. bilježe. opasnosti od požara. prikupljaju. zaključuju.Pomoću Sunca odreñuju glavne i sporedne strane svijeta. te grobalja. . vrše sadnju drveća u školskom dvorištu. mahovina. . . .Razlikuju čistu od zagañene vode. . . .Znaju se orijentirati u prostoru pomoću kompasa i elemenata iz prirode (panj.Bez problema odreñuju lijevu i desnu obalu rijeke. .

Učešće u posmatranju vremenskih promjena.Imaju osnovna znanja o izradi skice i znaju uraditi skicu školske okoline. .Izrañuju tlocrt učionice.2.Percipiraju prostor i skiciraju ga. 2.P omaganje učenicima u izradi kalendara. . pripremanje.Predstavljaju geografske elemente na geografskoj karti. dan.4.1.. a noć za odmor. .Učenici se znaju služiti različitim materijalima i tehnikama za izradu najjednostavnijih geografskih karta. ..Umanjeno predstavljaju predmete i udaljenosti. sedmice.Znaju se koristiti kalendarom prirode. plakata i drugog obrazovnog materijala. godine. . dani u sedmici. . umanjeno predstavljanje predmeta i udaljenosti. .Bez većih poteškoća se snalaze na kalendaru.Raspoznaju geografske karte. . . . pripremanje. svjesni su pojmova sat. .Odijeva se u skladu sa godišnjim dobima. . . organiziranje.Ispravno korištenje simbola za voñenje kalendara prirode.Izrada skice (demonstriranje).Imaju osnovna znanja o vremenskim promjenama i atmosferskim padavinama. .GEOGRAFSKA KARTA 3.Izvoñenje zaključaka.Izvoñenje zaključaka.3.Izrañuju najjednostavnije geografske karte. dana.Na osnovu posmatranja izvode ispravne zaključke. . RELJEFNA OBILJEŽJA 3.P ripremanje i voñenje izvoñenja učeničkih istraživačkih ogleda / projekata. sedmica. 3. GODIŠNJA DOBA -Prepoznaju godišnja doba na osnovu vremenskih prilika.Bilježenje uočenih promjena u toku dana. UMANJENO PREDSTAVLJANJE PREDMETA I UDALJENOSTI .Izvode zaključke na osnovu praćenja.P redviñanje. .Razumiju omjer 1:10. . ORIJENTACIJA U VREMENU .Izrada skice školske okolice.Samostalno vode zidni kalendar prirode.Znaju posmatrati reljefna obilježja užeg zavičaja i izraditi jednostavan reljef. Praćenje. .1.1. Raspoznaju reljef prema konfiguraciji tla. bilježenje. .Imaju osnovna znanja o prošlosti sadašnjost i budućnosti. . mjeseci i godine. PRAĆENJE VREMENSKIH PROMJENA. dijelovi dana.Odijevanje i obuvanje u skladu sa godišnjim dobima.Svjesnost o vremenskim promjenama i različitosti klime. .Prate vremenske promjene i bilježe ih u kalendar prirode. podsticanje i rukovoñenje u istraživanju. pomaganje. 2. KALENDAR PRIRODE .P ozitivan stav prema učenju i izvršavanju zadataka.Svjesni su trajanja kalendarske godine.P raćeni napretka učenika i procjena postignuća.M jerenje.Opisuju vremenske promjene. 123 .Odijevaju i obuvaju se u skladu sa vremenskim prilikama.Saradnja sa lokalnom zajednicom i porodicom. bilježenje. . . . Planiranje. . raspoznaju i pravilno koriste simbole. mjeseca. mjeseca. -P ripremama. Svjesnost o mogućnosti umanjenoga predstavljanja objekata i udaljenosti u prirodi. dijelovi sata. SKICA OKOLINE ŠKOLE .Dan koristi za rad.Izrada kalendara i modela sata. .Izrada skica. . . IZGLED UŽEG I ŠIREG ZAVIČAJA.Izvoñenje različitih ogleda sa vodom.P ozitivan stav o geografskoj karti i njenom doprinosu u razvoju nauke. . . organizacija i realizacija nastave. .1.Izrañuju skicu bliže okoline škole. . znaju izraditi plan učionice i znaju se snalaziti na planu. .Prepoznaju kartu užeg zavičaja. .Dnevni raspored rada sačinjava sam i pridržava se istog. . . . .P laniranje. 3. . .P riprema materijala za izradu skice. te pozitivan stav prema nauci.Znaju se orijentirati u vremenu. . . .2. .Ukazivanje na koristi i štete vremenskih promjena. . .2.

ilustriranje.Koriste javni prijevoz. grba i zastave. 4.P ozitivan stav o Bosni i Hercegovini kao domovini.Znaju nabrojati tvornice (fabrike) i rudnike u užem zavičaju. sadašnjosti i budućnosti. -Sakupljanje slika i tekstova koji govore o našoj domovini. 4. (odreñuju strane svijeta) . SAOBRAĆAJ U ŠIREM ZAVIČAJU . . odreñuju strane svijeta.Razvijanje ljubavi prema domovini.4.Izrada državnih obilježja. . .P onaša se u skladu sa prilikama u kojima se nalazi.Učešće u saobraćaju u različitim situacijama.Izgrañen pozitivan stav o prošlosti. .Razlikuju grad i selo. računanje sa jedinicama za vrijeme. interakcijskih igrica.Razlikuju privredne objekte i imenuju ih.Prepoznaju osnovne kartografske znake. 1. zaključivanje.P osjeta selu – gradu.Saobraćajne vježbe van učionice. zaključivanje. grb. .Razlikuju privredne objekte i imenuju ih.P riprema materijala. . imaju znanja o saobraćajnoj povezanosti naselja u užem i širem zavičaju i to uočavaju na geografskoj karti. .Odreñuju dogañaje iz prošlosti.Izrada trake vremena. prepoznaju saobraćajna sredstva. realiziranje programskih sadržaja. . . vinogradarstvu.Razumiju pojam prošlosti.2.P ravilno ponašanje. PROŠLOST.P riprema materijala i vizuelnih sredstava za rad. prepoznaju kartografske karte. voćarstvu. sadašnjosti. BUDUĆNOST 4.Osmišljavanje priprema.1. MOJA DOMOVINA BOSNA I HERCEGOVINA 4. znaju tipove sela.3. .Prepoznaju državna obilježja.Imaju osnovna znanja o naseljima u užem i širem zavičaju i uočavaju ih na geografskoj karti. DRUŠTVO 4.Razlikuje različite grane privrede.Izrada panoa. . himnu. . uzgoju ljekovitog bilja. .Snalaze se na geografskoj karti. . zastavu. SADAŠNJOST.Cijeni privredu u zavičaju i ima izgrañen stav o značaju privrede za razvoj društva uopće. . NASELJA U ŠIREM ZAVIČAJU . . . .Učenici/ce imaju znanja o poljoprivredi. SNALAŽENJE NA GEOGRAFSKOJ KARTI . .P ravilno se kreću putevima u naselju i van naselja.Znaju granice Bosne i Hercegovine i prepoznaju državna obilježja B osne i Hercegovine. lovu i ribolovu. .P osmatranje. razgovor.Razgovor. 3. posmatranje.P riprema i realizacija posjete selu – gradu.Ispravno se orijentirati na geografskoj karti. planiraju budućnost. .Razumiju učešće djece u saobraćaju na putu od kuće do škole. 4. . imaju osnovna znanja za izradu trake vremena. odnosno putem koji ima trotoar i putem koji to nema.Organizacija nastave van učionice. .Razlikuju vrste saobraćaja i saobraćajnih sredstava. uzgoju industrijskih i krmnih biljaka. .P osjete. .Razlikuju različite grane privrede. . . . . .Imaju znanja o stočarstvu u užem zavičaju. . .U saobraćaju se ponaša u skladu sa propisima. PRIVREDA U UŽEM ZAVIČAJU .3. . . .5. 124 .Odreñivanje strana svijeta na geografskoj karti.P omoć učenicima u samostalnom radu. razumiju život u gradu i na selu. .Bez većih poteškoća odreñuju strane svijeta na geografskoj karti. .Razumiju kulturu življenja i imaju osnovna znanja o očuvanju životne sredine. ratarstvu. . pomoć učenicima u samostalnom i grupnom radu.Učešće u saobraćajnim simulacijskim igrama. . . . . . .Osmišljavanje interakcijskih saobraćajnih igrica.Ispravna predstava o budućnosti.Sposobni su kretati se putem u naselju i van naselja. Cijeni urbanu i ruralnu sredinu pozitivno.

6.Sačinjavanje dnevnog jelovnika. .Upotrebljavaju zdravu hranu.P repoznaju lica u alkoholiziranom stanju. . .P ostavljanje i pospremanje stola. . . Postupanje sa otpadom u školi .1.Pozitivan stav o čistoći stanovanja. . bolnica).Znaju održavati čistoću stambenog prostora i okoline.Održavaju higijenu stambenog prostora. LIČNA HIGIJENA .Redovno ide u posjetu zdravstvenim ustanovama radi kontrole i očuvanja zdravlja. .Pozitivan stav o ličnoj higijeni.Održavaju ličnu čistoću i čistoću životnog prostora. lokalnom zajednicom.Znaju čuvati okoliš. školski).Ispravno upotrebljavaju zajedničke prostorije u stanu i stambenoj zgradi. . ZDRAV OKOLIŠ 6.Učenici/ce posjeduju znanja o jutarnjoj. . škole.Razlikuju vrste praznika.5.4. .Znaju da su duhan.Učešće u aktivnostima na obilježavanju praznika.Razlikuju zdravstvene ustanove (ambulanta. .3.Održavanje čistoće stambenog prostora.Znaju nabrojati vrste praznika (državni. njena priprema i konzumiranje.6. . . . -Znaju razvrstati otpad i odložiti ga na za to predviñeno mjesto. prikupljanje materijala. . .Samostalno postavljaju sto i pospremaju ga poslije objeda.Razlikuju zdravu od nezdrave hrane. ima izgrañene pozitivne stavove o kulturi stanovanja. (raznovrsnost hrane). vjerski.Znaju prepoznati znak za reciklažu na ambalaži. .5.Samostalno održavanje lične čistoće. . ZDRAVA ISHRANA .Čuvaju vlastito zdravlje.1.Ponaša se u skladu sa kućnim redom. . znaju da nečistoća izaziva zarazne bolesti. 6. alkohol i droga štetni za ljudsko zdravlje. .Slavi državne i druge praznike i ima pozitivan stav o praznicima. 6.2. . . . dnevnoj. čistoće zgrade (okoline kuće). . dom zdravlja. Otpad. ZDRAVSTVENE USTANOVE .P onašanje u skladu sa kućnim redom. .5. noćnoj i sedmičnoj higijeni. ALKOHOL I DROGA . .4. . . 125 .Svjestan je štetnosti duhana.Znaju koje su najčešće bolesti školske djece i kako se čuva zdravlje. . DUHAN.Stvaranje preduvjeta za održavanje lične čistoće u školi. 6.P osmatranje.P repoznaju zdravstvene ustanove i oznake na zdravstvenim ustanovama.5.1. . . . 5. . . kućnim savjetima.Razvrstavaju otpad i odlažu ga na za to predviñeno mjesto. . HIGIJENA 5.2.U ishrani koristi samo zdravu hranu.P oštuju kućni red.kako otpad može biti koristan 6. .Održava ličnu čistoću samostalno ili uz manju pomoć odraslih. 5. poliklinika.P riprema i organizacija posjeta zdravstvenim ustanovama.Organiziranje proslave roñendana. . . .Razumiju značaj ishrane ljudi.P ripremaju i slave praznike u lokalnoj zajednici.Omogućavanje posmatranja.P rikupljanje odreñenih količina zdrave hrane.3.Znaju nabrojati i koristiti sredstva za održavanje lične higijene.Saradnja sa drugim učenicima. pomoć učenicima u samostalnom i grupnom radu. HIGIJENA I KULTURA STANOVANJA . .Organizacija akcija očuvanja zdravog okoliša. . . ZDRAVLJE 6. Upućivanje čestitki. . -P ozitivan stav o zdravom okolišu. . zaključivanje. . Zaštita i čuvanje okoline 6. zajednice.Znaju da je neophodna redovna posjeta zdravstvenim ustanovama.P osjeduju znanja o hrani biljnog i životinjskog porijekla. alkohola i droge i na to upozorava druge. .Ponašanje u skladu sa zdravim okolišem. .P repoznaju znak za reciklažu na ambalaži.Razgovor sa zdravstvenim radnicima. PRAZNICI .Čuvaju zdrav okoliš. .Odabir i upotreba zdrave hrane.Aktivno učešće u ekološkim aktivnostima odjeljenja.Učešće u pripremi organizaciji proslave praznika.P osjeta zdravstvenim ustanovama. Izrada panoa.

. .Daljnjem radu na artikulaciji i intonaciji. . brz) i dinamici (p.Uočava i obrazlaže razlike izmeñu zvukova odreñene visine i adekvatno ih koristi u improvizaciji. jubileji). sviranje na osnovu partitura u slikama (sa simbolima).Pokazuje da shvata i razlikuje kvalitet interpretacije. .Slobodnije iznositi svoje mišljenje i ideje i praviti poreñenja ostvarenog.Uključuje se u muzičke sekcije.Sistematiziranja muzičkih znanja. OČEKIVANI REZULTATI / ISHODI UČENJA Učenici bi trebali imati znanje i razumijevanje: .Da zajedničko muziciranje treba vježbati i da lijepog muziciranja u horu nema bez tačnog pjevanja i uklapanja svakog pojedinaca.Sve veće samopouzdanje u pjevanju. STAVOVI.Prepoznavanju odnosa po visini. . muzičke igre. . .Uočavanja. PONAŠANJE 126 .Uviña i objašnjava ulogu muzike u životu. .Da je sviranje na instrumentima potrebno vježbati da bi muziciranje u orkestru bilo skladno. 70 časova godišnje) Muzička/glazbena kultura CILJEVI I REZULTATI ODGOJNO-OBRAZOVNOG RADA PODRUČJA UČENJA CILJEVI Sticanje znanja o: .Poznaje i razumije osnovne muzičke pojmove (melodija. razrednom horu i orkestru.Izražavanju ritma.Poštuje i cijeni mišljenja i stavo ve drugih. .Upoznavanju informativno orkestarskih instrumenata po grupama (gudački. 3 i 4dijelnu-dobnu) i ritam brojalica. u paru i kroz timski rad-komunikaciju. . udaraljke). ritam.Sve snažnije ispoljavanje dječije emocionalne i estetske osjetljivosti na kvalitet muzike. od soliste do hora/zbora. brojalice.Razvijanje trajnih interesa i ljubavi prema muzici kako bi ona postala trajna potreba djece.Kvalitetne interpretacije i prezentacije muziciranja. .Korištenja znanja u osmišljavanju ideja za kreativno ispoljavanje. muzičko-scenske igre i improvizaciju). . . a u odnosu na druge. .Upoznaje polovinku.Adekvatno koristiti prethodna muzička iskustva i muzičke termine : . .Najkvalitetnije izvoñenje nagrañuje aplauzom. .Ispoljavanje pozitivnog odnosa prema djeci koja su članovi muzičke sekcije. literarno i pokretom. saopćavanja i bilježenja razlika u grafičkom i/ili notnom zapisu.Samostalnom sviranju na melodijskim instrumentima (metalofon. samostalno i/ili u grupi.Korigira sebe i druge u skupnom muziciranju (horu/zboru. tempo dinamika…). .O značaju muzike u životu i potrebi učenja muziciranja kao cjeloživotnom procesu. -Razlikuje i pokazuje da razumije trajanje nota i odgovarajućih pauza (polovinke i cijele note. .Odgovarajućoj upotrebi Orffovih muzičkih instrumenata uz pje vanje. improvizaciju. . mf. blok flauta.Primjenjuje pravila muzičke igre. . . . . . umjeren. boji. Razvijanje pozitivnih vrijednosti i stavova: . . orkestru).Ispoljavanje intenzivne želje za bavljenjem muzikom. . . dinamici i tempu .O značaju i potrebi muzike u životu. . . što ukazuje na rast ove potrebe učenika. . f). .Izražavanje doživljaja djela likovno. .Često traži da sluša muziku i/ili pjeva sam i sa drugom djecom. duhački drveni i limeni. ZN ANJE SPOSOBNOSTI I VJEŠTINE VRIJEDNOSTI.Odgovornost za kvalitet muziciranja iskazuje riječima i zalaganjem. . . melodika).Vrlo aktivne muzičke interakcije sa okruženjem (kroz pjevanje i sviranje.Samostalnije i originalnije improvizirati na instrumentima.Prema sebi kao pjevaču i sviraču.Iskazuje sve veću želju i potrebu za posjećivanjem koncerata. .Postavljati pitanja kad se nañe pred novim muzičkim zadatkom. . izvoñenje ritma brojalice. . Razvijanje muzičke sposobnosti i vještine: .Samostalnog eksperimentiranja. u odnosu na četvrtinke i osminke).(2 časa sedmično.Memoriranja muzičkih djela.Sviranju kao pratnji pjevanju. . . . . tempa i dinamike pokretom i plesom.Primjenjivati odreñene kriterije za izvoñenje i/ili procjenu slušanog djela.Ispoljavanje interesa i ljubavi prema sadržajima muzičke baštine BiH.Ispravljati svoje i ukazivati na greške drugih u muziciranju.Pokazivanje posebnog zanimanja za djecu koja idu u muzičku školu. . cijelu notu i odgovarajuće pauze i razlikuje ih od četvrtinke i osminke kroz grafički prikaz i notni zapis. trajanju. ksilofon. . . narodna kola. koncerti. .Sa zadovoljstvom se uključuje i daje sve samostalniji doprinos u interakciji (projekti.Odgovarajućoj upotrebi gradacije u tempu (spor.Muziciranju u grupi.Predviñanja rezultata u improvizaciji.Prepoznavanju i svjesnom izvoñenju mjeru (2.Da svaki instrument im a značajno mjesto u orkestru i da su odnosi meñu njima u sviranju i igri različiti. . .

samoinicijativno. Predložene pjesme odgovaraju opsegu dječijeg glasa. Pjevanjem i sviranjem treba obraditi najmanje 15 pjesama u toku školske godine. Slušanje pruža obilje mogućnosti za upoznavanje muzičke umjetnosti i muzičke literature. tradicionalne narodne običaje i drugo. okreta. Poticati i pratiti nivo učešća u muziciranju: po zadatku. uz pratnju melodijskog instrumenta (klavir. sve češće i sa zadovoljstvom i sve većim interesom. komunikaciju putem dijaloga: u paru. koreografije okretnih igara i narodnih kola iz različitih krajeva svih naroda i narodnosti. imaju u ovom razredu veoma različit sadržaj. te grupnu i kolektivnu. U takvim slučajevima. Brojalice. Nastavnik u trećem razredu treba posvetiti posebnu pažnju organiziranju maštovitih načina njihove interpretacije sa i bez sviranja na instrumentima. Igre i narodna kola. 3 i 4-dobnu) tempo i dinamiku (tri oznake). Pjesme i u ovom razredu imaju različit sadržaj koji. kao i pokretom jer se time podstiče njihova kreativnost. a istovremeno i dječije tradicionalno stvaralaštvo. odnosno po kiticama. te sviranju na Orffovim ritmičkim i melodijskim instrumentima. sintisajzer. sigurniju i slobodniju individualnu improvizaciju. bez pretjeranog opterećenja muzičkom terminologijom. djeca je uče pjevajući uz nastavnika u cjelosti. složeniji ritam i metriku. izmeñu ostaloga. podržava život u prirodi i razne radove. U oblasti dječijeg stvaralaštva učenike treba uputiti na samostalnije praćenje pjevanja. treba se odvija postupno i nenametljivo. Nakon doživljaja pjesme u izvoñenju nastavnika ili sa CD-a. gitara). usvajanje muzičkih pojmova koji su apstraktni djeci ovog uzrasta. pa su u razvoju muzikalnosti djeteta ove dobi od iznimnoga značaja. pomažu i tjelesnom odgoju i upoznavanju narodne muzičke tradicije. učenici će (osim četvrtinke i osminke u II razredu) upoznati i polovinku i cijelu notu i odgovarajuće pauze. koje su dječija igra. jer se sastoje iz osnovnih pokreta: hodanje. te raznih kretnji ruku. pljeskanje. te pjesmu tačno interpretirati. sa težištem na umjetničko-doživljajnoj komponenti. Nakon doživljaja muzike. Zato u III razredu treba upoznati najmanje 15 kompozicija. poskakivanje s plesnim elementima. tapkanje. polazeći od nivoa postignuća svakog pojedinog učenika. Poticati djecu da izmišljaju priče ili naslikaju seriju slika koje će sami 127 . sa ciljem da pozitivni interesi i stavovi prema muzičkim vrijednostima budu sve jasnije izraženi.STRUKTURA SADRŽAJA I II III IV V PJEVANJE I SVIRANJE MUZIČKE/GLAZBENE IGRE BROJALICE SLUŠANJE MUZIKE DJEČIJE STVARALAŠTVO DIDAKTIČKO-METODIČKE NAPOMENE U III razredu nadalje raditi na ostvarivanju postavljenih muzičko odgojno-obrazovnih ciljeva kroz navedene programske sadržaje. mogu imati utvrñene figure i kretnje. poštujući i dječije prijedloge jer je ona dio njihove drage svakodnevne igre. a po sadržaju i značenju zanimljive su i bliske djeci u III razredu. Slušanjem treba upoznati informativno orkestarske instrumente po grupama. biti sposobni prepoznati i izvoditi mjeru (2. Praćenjem i analizom notnog zapisa u udžbeniku. Kreativnost u ovoj području očitovat će se učešćem u izradi pratnje i aranžmana. U trećem razredu treba naučiti 12 brojalica što je nešto manje nego u prethodnoj godini. U toku školske godine učenici treba da nauče najmanje 10 muzičkih igara koje uključuju pokret. I nadalje poticati djecu da svoje zapažanje i doživljaje izraze opisno ili likovno.

Razlike meñu učenicima bit će u skladu s razlikama u samom startu i dinamici napredovanja u usvajanju znanja i vještina. dinamiku. U III razredu moguće je uraditi nekoliko muzičkih dramatizacija. vrste glasova u horu. razvoj opsega dječijeg glasa. poboljšanje kvaliteta pjevanja. tačnosti intonacije i opsega muzičke memorije. priručnih i improvizovanih instrumenata. te razvoju muzičkih sposobnosti u toku godine. na upoznavanju notnih znakova kroz svjesno pronalaženje razlika u trajanjima prikazanim u notnom zapisu. U središtu nastavnikovog interesa treba da bude korigiranje i otklanjanje problema koje dijete ima. muzičke instrumente orkestra po grupama. pa je i korelacija sa drugim predmetima sasvim prirodna.samoinicijativno i mnogo samostalnije uz pomoć instrumenata «oživjeti». Muzički sadržaji u sebi imaju sve elemente koji prirodno pomažu i podržavaju savlañivanje i ostalih sadržaja ovog razreda. Učiti i poticati djecu da sa sve većom tačnošću zapažaju i odreñuju tempo. uz korištenje Orffovog dječijeg instrumentarija. formu kompozicije. 128 . izvoñače i sastave. Treba nadalje raditi na razvoju osjećaja za ritam i metrike kroz brojalice i muzičke igre. sa naglaskom na originalnost i raznovrsnost dječijih rješenja.

Samostalna izrada vlastitih improvizovanih instrumenata. . .Uporeñuje i koriguje vlastito pjevanje i sviranje u odnosu na druge. .Svjesno obavlja muzičke zadatke. u poreñenju sa rezultatima u drugom razredu.Prihvata korekcije i shvata njihovu svrhu -kvalitet muziciranja u razredu. PONAŠANJE AKTIVNOS TI NAS TAVNIKA AKTIVNOS T UČ ENIKA (O RG ANIZAC IJA I MET DE O NASTAVE I UČENJA.M uzicira samoinicijativno i bez podsticaja. Šaputanje (N iko la Hercigonja) 22. Zaplovi barka (kanon) (Z lat ko Grgošević) 7. f) i koristi ih u igri. san t e prevario (Kozarac) 20. Višnjičica rod rod ila 25.Organizira pjevanje i sviranje u interakciji i učenje u školi. K išobran za dvoje (ðelo Jusić) 15.Ima pozitivnu sliku i razvija svijest o značaju svakog pojedinca u horu. narodna 18. Spavaj. Majka Smaju pod ñulo m rod ila (Mostar)uspavanka 19.Ponašanje u skladu sa pravilima muzičke igre. . OCJENJIVANJE) I PJEVAN JE I SVIRA NJE Izbo r: 1. -Vidljivo se trudi da svoje muziciranje usaglasi sa grupom i kolektivom. brz). Šala. tro i četverodijelnu). . prihvata i pruža pomoć. artikulacija. . .Samostalno snalaženje i istraživanje u sviranju kao pratnji pjesmi.Reci Bosno ljubav i (A sim Horozić) 11. -P ronalazi i objašnjava tri oznake za tempo (spor. dikcija) koja dovode do kvalitetnijeg skupnog muziciranja. 129 .RAZRADA SADRŽAJA (TABELA) S ADRŽAJ ZNANJE I RAZUMIJ EVANJE SPOS OBNOSTI VRIJEDNOSTI. stihovi Sanela Pršeš 16. S TAVOVI. Čestit ka majčici (Josip Kap lan ) 13. -Zna mogućnosti i adekvatno koristi Orffove instrumente i kombinira ih sa priručnim. Zekin i jadi (Alfi Kabiljo ) 8. . -P oznaje i objašnjava oznake za dinamiku (p.Nenametljivo rukovodi sa aktivnostima i motiviše rad učenika.Pokazuje da muziku doživljava i cijeni kroz svoje ponašanje i učestalo muziciranje. tempo i dinamiku. Maestral (Josip Stamac) 2. šalica (A jka Kolaković) 5. -Procjenjuje sebe u odnosu na druge. Kad se male ru ke slože (Zagrebački mališani) 21. Trčimo za suncem (Refik Hod žić-st ihovi Nasiha Kapid žićHadžić) 9. grupnom i individualnom muziciranju. . Igrajmo se svi (Melisa Salihov ićIbrahimbegović) 10. Rob ert Grub išić i Josip Kaplan) -Ima veliki fond pjesmica.Upotreba instrumenata u skladu sa zadacima pjesme.Aktivnim uključenjem u zajednički rad pomaže djeci u kolektivnom.Stalna briga i čuvanje školskih muzičkih instrumenata. razumije obaveze i potrebu ispunjavanja (kao pojedinac ili dio grupe).P rati i procjenjuje njihova individualna postignuća.Jasna mu je potreba uklapanja svog glasa u hor/zbor da doprinese boljem zvučanju.P lanira i osmišljava muzičke igre kao podsticaj za učenje. . umjeren. .Komunikacija i interakcija u muziciranju (improvizaciji).Redovno učešće u pjevanju i sviranju: nastava. ritam(duge i kratke slogove). . -Kad osjeti da mu treba traži. Svemirac (Refik Hodžić) 6. mf. . te sarañuje sa drugima. . . Čestit ka majčica (Fran jo Barić.Često pjeva i svira jer uviña da treba vježbati ako se želi postići kvalitet. -Pokazuje visok nivo spretnosti u sviranju i improviziranju. Kad se male ru ke slože (A rsen Dedić) 14. zlato .Imenuje i korigira greške u pjevanju i sviranju. Želim (Nino Pršeš. Kad ja poñoh na Bentbašu. narodna 17. kuća. Vrste kiše (Damir Pjan ić) 3.Samostalnije pjeva i svira Orffove instrumente i ima više povjerenja u sebe. . četvrtinke i uporeñuje ih sa polovinkama i cijelim notama i njihovim pauzama. Proljećna p jes ma (St aniša Korunović) 4. Razgranala g ran a jo rgovana 24.Čuva i održava instrumenate i pokazuje pozitivne stavove i vrijednosti prema muzici. -Raspoznaje pojedine muzičke znakove u notnom zapisu (dinamika. u porodici. tezu i arzu. tempo) note i pauze po trajanju.Stalno komunicira sa djecom i upućuje ih na izvore znanja. . Zelen lišće goru kiti. Čemu slu že rod itelji 23. . . . -P rihvata korekcije i poštuje pravila pjevanja (intonacija. priredbe. brojalica i muzičkih igara. . . K iša pada trava raste 26. izleti. .Razvija osjet za mjeru (dvo. -Razlikuje i pronalazi osminke. . Tri ciklame (Refik Hodžić-stihov i Nasiha Kapidžić-Had žić) 12. .

muzički ureñena zajednica koja svira prema pravilima i znaku dirigenta.P okazuje i demonstrira izvoñenje i sviranje. -Podsticanje kreativnosti igrom. kroz posmatranje i razgovor. .Primjenjuje ranije znanje na novu igru. . . . dore 2. priprema i organizira igre posebno tradicionalne u učionici.Pokretima opisuje dogañaje u prirodi (život u prirodi. . . . . Razbolje se lisica (Minja i Lidija) 13. .Kroz kreativne načine ritmičkog izražavanja jača samosvijest. pomaže.Izvoñenje zapisa na originalnim i napravljenim instrumentima. . . . boc iglicama 10. . Izgubljeno pile (Vl. narodno kolo 11.Sigurno i samostalno pjeva i igra .Usmjerava aktivnosti učenika. Patka patku pojela 3. koračanjem u koloni. . . .Izrada nošnji od različitih materijala u učionici. uporeñuje note i trajanja. Boc.Odabiranje prikladne igre u učionici. Ljetna pjesma 5. odbrojavanjem rukom. mijau. . . . Hajd izañi medvjede 9.Izvodi zadane pokrete bez pomoći . .Razvijanje svijesti o kolima kao tradicionalnom muzičkom stvaralaštvu B iH sa utvrñenim pravilima (koreografija). .Pronalaženje i zapisivanje brojalica. Kiša.Pokreti su precizni i tačni. kiša 4.Ima veći fond djela koja prepoznaje prilikom slušanja. dječije radne i kulturne navike.Pamti i donosi u razred nove brojalice i izmišlja nove zajedničke igre.Slobodno i organizovano kretanje u prostoru. . Tomerlin) 4. Treskavica okolo (Sarajevo i okolica). (Centralna Bosna) 9. na raznim mjestima (u razredu. pokretom i pjevanjem.Crtanje (slikanje) narodnih nošnji.P omaže. mačka 11.Prepoznaje pojedine tradicionalne nošnje. U ovom dvoru bijelom (Livno) 12.Shvata da je orkestar . narodna za zabavljanje 6. . padaju s neba bijele zvijezde (hor Kolibri) III BROJALICE Izbor: 1. . . igre i kola. Jedan dodan. . u dvorištu. . Golubovi 3. . tike tačke 6.P rocjenjuje interesovanja i napredak učenika. na izletu).Samostalnije izražava kretnjama ono šta muzika sugeriše. predlaže i izvodi pratnju. .Osmišljava maštovite igre sa dječijim instrumentima. .Pamti i imenuje pojedine pjesme.Uočava sličnosti i razlike. .Svira pravilno ritam na ritmičkom instrumentu po uzoru i na osnovu vlastitih ideja. . koja razvija osjećaj pripadnosti grupi. . Jedna mačka živa 7. pokazuje simulacije na kompjuteru.Prema slogovima riječi brojalice.Izgovaranjem i gledanjem u notni zapis odreñuje duge i kratke note (slogove teksta).P osmatra i prati učenika u radu.Uključuje se u izvoñenje sa vidnim zadovoljstvom i raduje novim iskustvima.Izvodi odgovarajuće pokrete u mjeri i ritmu na razne načine.Po sjećanju izvodi veći broj ranije obrañenih brojalica. . . I mi znamo svirati (G.II MUZIČKE IGRE Izbor: 1.Praktičan rad: zajedničko i pojedinačno izvoñenje pokreta uz pjevanje. Kupres) 7. Pre poznavan je ranije naučene brojalice na osnovu ritma bez teksta (zagonetka).Osmišljava.Samostalno izvodi ritam sviranjem na instrumentima P oigrava se s brojalicom. Poskakuša. Tike. Jedna kola žuta 8. -Razvija kreativnost. Mijau.Uči druge izvoñenju ritma na instrumentima .Vodi aktivnosti. . . kombinira instrumente. . Ide kolo naokolo 12.Predlaganje muzičke igre za priredbe.Sarañuje sa roditeljima i uključuje ih u rad.Veći osjećaj za mjeru.Dopunjavanje zidnog panoa novim zapisima.Pozitivno vrednuje brojalicu kao maštovitu igru i komunikaciju.Ispravno primjenjuje pravila muzičke igre. 130 .Uključenje u modeliranje narodnih nošnji (prema originalu ili slikama).Učlanjenje u ritmičku i/ili folklornu sekciju. .Razumije i izvodi brojalicu prema zadatku precizno i tačno.Razvijanje svijesti o kulturi ponašanja na koncertima i nastupima folklornih ansambala. . ritam i izražavanje kroz muzičko djelo. . . .Rasprave o ponašanju u situacijama na koncertu. .Dopunjavanje razredne izložbestalna postavka.Pokretom prati ritam pjesmice odnosno izvodi zadatu koreografiju. upućuje koordinira rad rukovodi po potrebi. . Grličica proso brala. .Crtanje i fotografisanje instrumenatadoprinos prezentaciji.Tačno izvodi mjeru i ritam skandiranjem.Osmišljava prigodne muzičke igre za interaktivno učenje. . narodni običaji). Brzojav (telegram) Vladimir Tomerlin 2. radovi. dimi. En.Pravilno izvodi igru odnosno kolo. Pipalica pipa (Jezero-Jajce) . Padaju. disi (Saraje vo) 13. . Jabučice crvena 5. vrtu. . . . . . demonstrira i usmjerava u pravcu interesa i mogućnosti djece.Shvatanje značaja pokreta u plesu i kolu. Roma (Polog i okolica Mostara) narodno kolo 10.Predlaže i nove pokrete koji su adekvatni. sortiranje i izvoñenje zaključaka.Stimuliše ih i direktnim učešćem u igrama i kolu.Upućuje. D vi se babe vozale (Guča Gora-Travnik) 8. .Mnogo samostalnije igra u kolu i usvaja ih sa više sigurnosti. . den. . Odžak.Organizira praktične vježbe i odlazak na probu u KUD.

.Procjenjuje učenička postignuća.Razgovorom o muzici u okolini. oblačenje).Vidljivo pokazuje pozitivne navike i potrebu za muzikom.Spontano na muziku progovara pokretom.Ukazuje na adekvatan način izrade preglednih zidnih kalendara sa terminima koncerata. Valcer cv ijeća. .Predlaže instrumente za dočaravanje likova u igrokazu. Zeko i potočić (Zden ka Vučkov ić) 19. . . izvodi zaključke o slušanom djelu. Bumbarov let. .Učešće sa zadovoljstvom u muzičkim igrokazima svog razreda.Planira aktivnosti i muzičke sadržaje u korelaciji sa ostalim umjetničkim i drugim odgojnim područjima.IV SLUŠANJE MUZIKE Izbor : 1. . v . . . Schumann ) 6.Posjeta najznačajnijim kulturnim objektima u mjestu. Izvoñenje muzičkog igrokaza uz kombinaciju pojedinaca .Komentariše osobine djela.Pravljenje preglednog panoa na koji se dodaju slike instrumenata koje su upoznali.Na podsticaj ali i spontano daje svoje ideje za rad. . iz opere «Čarobna fru la» (W. melodija.Prikupljanje kaseta i CD. Korsakov) 12. podstiče kreativnost. razlikuje. . Mo zart) 7. 131 . dodaje. rukovodi i razvija interes učenika prema muzici svojim odnosom i stavovima. iz baleta «Krcko Oraščić» .Pravljenje zajedničke makete koncertnog podijuma. Zeko i potočić (Bran ko M ihaljević) 13. Chop in ) 4.Posjeta koncertu u mjestu. .Tačno odreñuje jačinu (glasnoću). Beethoven ) 8. . školi i okolini. Vrapci i straš ila (Vlado M ilošević) 17. . kompozitora. R. . poštuje pravila ponašanja. . (N.Željom za muziciranjem pokazuje pravilan odnos prema muzici. izvoñače i kompozitore.Često traži da se djelo ponovno sluša. . . . . Želja (F. M ozart) 3. . . odlomak iz opere «Bajka o caru Saltanu ». . instrumenata. truba. . Gle igre li krasne.Pljeskanjem drugarima i na koncertu pokazuje pozitivno ponašanje prema djelima i muzičkim umjetnicima. Schumann ) 5. violončelo.Razlikuje i poznaje pojedine instrumente i vizuelno i auditivno. .Posjeta koncertima u osnovnoj muzičkoj školi.Pomoć učenicima u samostalnom i grupnom radu. . udaraljke). .Dogovaranje o improvizaciji koja omogućava neverbalnu komunikaciju i socijalizaciju.Prepoznaje orkestarske instrumente po grupama (gudački. I. bubanj.Bez vanjskog podsticaja sam predlaže ideje i uključuje se u rad. .Stvara kombinacijom riječi. (Rešad Arnautović -obrada za dvoglasni ženski ho r) 18.Izmišljanje melodija na zadani ili novi tekst. likovno ili literarno. . . u paru (dijalogom).Razgovora o osjećaju ugodnosti i opuštanja. mijenja.Prilikom slušanja muzike. Čajkovski) 11. pokreta i likovnim izrazom. .Sposoban je za praćenje jednostavnog notnog zapisa i primjenu termina. .Izrañuju zidne panoe sa tematskim sadržajima .Slobodnija improvizacija kolektivna. -L iterarno i /ili likovno izražavanje doživljaja muzike. dječiji hor). . gitara.Pravi varijacije na zadanu temu . (A.Priprema i voñ i djecu kroz aktivnosti dijaloga i interakcije.Izražava razne ritmove iz života instrumentima .Planira termine za posjete kulturnim ustanova i bilježi ih na kalendaru. .Pronalaze i prikupljaju tradicionalne instrumente iz kraja gdje je škola. . . što ih motiviše na učenje .Pravi improvizaciju ritmičke pratnje pjesmi. staccato). A. Vrteška (Milan Prebanda) 16. posebno na koncertu.Razlikuje izvoñačke sastave (orkestar. klarinet harfa. . .Samostalno spontano dovrši započetu pjesmu pjevanjem ili sviranjem. V DJEČIJE STVARALAŠTVO . Divlji jahač (R. . .a sa djelima koja će se slušati u školi. narodna. . . .Izražava ugodnost i utiske o slušanom djelu. solista. .Priprema. .Slušajući brzo pamti i pjevuši melodiju. saopštava zašto mu se dopada ili ne dopada. .Osposobljava ih za uočavanje i bilježenje. Pt ičja tuga (L.likova i kolektiva. . Vivaldi) 9. . A. . stihov i Sanela Pršeš) 14.Prepoznaje i saopštava ime kompozitora.Pronalaze i prikupljaju slike tradicionalnih narodnih instrumenata i nošnji naroda BiH. .Brzo uočava i saopštava ime izvoñača djela. Sarajevo. Čežn ja za p ro ljećem (W. . Da se p ita dijet e (N ino Pršeš. Menuet (L.Poznaje i pamti imena bh. . tempo i druge karakteristike djela. D jevojka viče iz tanka grla. grupna.Osmišljava i obavlja temeljitu pripremu učenika za izlaske iz škole i posjete koncertu i kulturnim ustanovama (ponašanje. individualna.U knjigama i štampi pronalaze i prikupljaju slike kompozitora i muzičkih instrumenata (simfonijski orkestar). -Improvizacija pokreta u ritmu i plesu.Komunikacija kroz muziku i kooperacija u radu.Plesna dramatizacija. horski glasovi. uporeñuje.Pokazuje kulturu ponašanja kad sluša izvoñenje i na koncertu. .Saopštava interes i želju za njihovim kombiniranjem.Pronalaženje priča i bajki čiji se likovi mogu muzikom „ozvučiti“.Samostalno smišlja. instrumentalno i vokalnoinstrumentalno izvoñenje. . .Traži da ih vidi uživo na koncertima. Sanjaren je (R.Samostalno istražuje instrument i na njemu improvizira .Prepoznaje narodnu muzičku tradiciju.Upućuje i podstiče na prikupljanje materijala . .Posjete koncertima. priredbama saradnja sa lokalnom zajednicom. . Bocherini) 2. .Tačno uočava.Riječima i odnosom pokazuje da cijeni muziku. . ljubav i mo ja . -Osmišljavanje više novih muzičkih igrokaza. . Proljeće (I stav) iz Čet iri godišnja doba. Bosno mo ja (narodna) 20. ispoljava svoje stavove i potrebe za lijepim (auditivna ekologija). legato. Saint –Saens ) 10. uporeñuje.Samostalno odreñuje karakter kompozicije.Pokazuje razvoj svijesti o značaju muzike u porodici. doboš). -S lobodnija improvizacija na Orffovim instrumentima.Prepoznaje instrumente predstavnike grupa (flauta.Prepoznaje vokalno. . (ritam. Magarac i Pijanist iz Karnevala život inja (C. . (P.Sigurnije i samostalnije praćenje pjevanja. . duhački drveni i limeni. Sa unu kom Janom (A vdo Smailović) 15. hor. .Osmišljava i realizuje simulacione igre za djecu.Ima veći fond djela koja prepoznaje prilikom slušanja. .

. Likovna kultura . predlaže Rad prema tekstu. . iza njih isplivaju kreativni „crteži». priče. estetska i tehnička. . . lijevo i desno. . plohom i volumenom gradi svoju kompoziciju. gnijezda i ptice. .Dok se u verbalnoj priči tuga prikriva. . kao jednoj tvorevini u kojoj zadovoljava očiglednu sliku nečega što je njegovo. .Otisak prstiju i dlana na papir. diveći se krugovima koji se u vodi šire.U tom procesu učenik zadovoljava svoju radoznalost i komunicira sa sobom i okolinom. . IV Prema tekstu ilustracija Nastavnik. .Ilustracija tekstova o Starom mostu. .Dijete se izražava impresivno i ekspresivno.Učenik spontano i iskustveno koristi likovne elemente i njihove regulatore.Doživljaji sa ljetnog raspusta. Tuzla. već mijenjanje i stvaranje. KREATIVAN CRTEŽ KOMUNIKACIJA I OTVARANJE UČENIKA .Ilustracija književnog teksta: bajke.Razlaganje boja. . dijete dodaje u „crtežu».Učenik se u „crtežu” bori i troši.Rimska umjetnost. tuguje i raduje se.Svjetlost i boja iz prirode i umjetnosti bogati njegov kolorizam. ispred i iza. . Likovna forma I Motivi. u prirodi i umjetnosti.Ranokršćanska umjetnost.Kako dijete komunicira sa sadržajem i formom u crtežu. . . .Ono šta nedostaje objektu. .„Crtež” je unutarnji život vanjskog oblika.Ja i moja porodica. V Inspiracija iz umje tnosti . . to bi trebala biti ideja vodilja ka otvaranju djeteta. . .L jepota forme raste s ljepotom sadržaja. tako ono. . .Zamišljene životinje sa balonima.Autoportret. koso i dijagonalno. shematsko – simboličko – intelektualno. manje i veće. . Likovno područje 2. . . . bojom. . . po svom izboru.Učenički „crtež” nastaje iz nagona za igrom kao živim doživljajem i zbiljom.pedagoška analiza „crteža” otkriva i otvara učenike. . što je čin kreacije.P rvi simboli proljeća. . . . ono više nije «uvijen duh u sebi». te me po sje ćanju .Doživljaji sa zimskog raspusta. . selu ili naselju.Učenički „crtež” nije oponašanje. a ova ideju i „crtež». . LIKOVNE FORME . kružno ili elipsasto. ključ. Mostar.Arhajska i klasična grčka umjetnost. III Sadržaji iz mašte: . .Njegova je moć da pobudi estetske emocije socijalnog karaktera. . već otvoren. oduzima i dodaje.Frotiranje reljefnih predmeta: novčić. .On izmišlja nove forme za stare sadržaje.Od krokija jedne figure do kompozicije figura. origami.Dijete „crta” i govori.Etrurska umjetnost. žutih i plavih tačkica.Ilustracija crtanog filma. Motiv 6. .Japanska umjetnost savijanja papira. svoga lica po opisu.Islamska umjetnost (Učenici ne memorišu.Šta sanjam i čega se plašim. .Izmišlja ili se inspiriše iz prirode i umjetnosti. «rukopis» i stil.Saobraćajna nesreća na ulici. drvo… . . . 132 .Klupe i stolice u mom razredu.Z imske radosti. gubi i dobiva.U „crtežu” je učenik i porodica.Svjesno linijom. a podsvjesno izražava unutarnji treptaj. II Sadržaji po direktnom posmatran ju . te psihološko . .Vraćaju se laste. . već gledaju likovna djela kao estetski čin). u crtežu se ona otkriva.Šira sadržajna.P raznici. 70 časova godišnje) CILJEVI ODGOJNO-OBRAZOVNOG RADA SADRŽAJI U CRTEŽU Za svaki navedeni sadržaj neophodno je da nastavnik formuliše: 1.žute i plave linije. . .Igra trouglova.P roljetni radovi u bašči i na njivi. .Za raspored figura i predmeta u prostoru: gore i dole. otkriva asocijacije i likovnu formu pretače u verbalnu i obratno. . .Jesenje lišće.Nasuprot kreativnom „crtežu” je kliše i kič . akvarel. .Ilustracija lutkarske predstave. likovna. pjesme basne po izboru učitelja.Kritsko-mikenska kultura.L jepota se osjeća u subjektu i objektu. . Ako se odvoje kliširani i objektivni.Priča o onome šta se pojavljuje. .Helenistička umjetnost.1001 boja crvenih. „piše” i briše. likovnu formu. .Roršahove mrlje . Likovno sredstvo 5. crvene. .sociološko . u analizi „crteža” komunicira sa učenicima u razredu.Izlet u prirodu. mart. .Igra linija i boja. . slikanje.ilustracija prema važnijim objektima lokalne zajednice.Igre krugova u boji. .Kompoziciju u „crtežu” i prostoru reda: horizontalno i vertikalno. .P lastične prirodne oblike voća i povrća transformiše u plošnu sliku. ritam.Kada dječak baca kamen u vodu.Doček Nove godine. .Gradnja u mom gradu.Jesenji plodovi.(2 časa sedmično. djetetu i „crtežu». otisak lista u tri boje. Likovni problem 4. .P tice selice se vraćaju.Legenda o Arslanagića mostu.Umjetnost mog zavičaja: Sarajevo.S likanje cvijeća za čestitku za 8. koje treba afirmisati. . .Čulna iskustva pišu po duši djeteta na hiljadu načina dok ne proizvedu osjet i opažanje. Likovni element 3.

Znaju šta je kist. ilustracija. ne da se kopira priroda. Romulu i Remu… Djelimično su „zakoračili” u antičku i religijske umjetnosti. motivi. galerija. muzej. tj. sadašnjosti i budućnosti. već da ona motiviše i inspiriše. Iako učenici upotrebljavaju sve boje. Dedalu i Ikaru. domaće i svjetske umjetnosti ranog i srednjeg vijeka i svijeta. Sigurniji su u sadržajnoj. a ne ono šta vide. Učenici se sigurnije služe likovnim terminima: kolorizam. štafelaj. transformišući ono šta se objektivno desilo. volumen. ptica ili bicikl stoje na dohvat ruke djeteta. imitacija. godine života imaju naglašen doživljaj. basne i bajke tog vremena. I dalje je u trećem razredu učenički „crtež” subjektivan. Razvija se likovna radoznalost. ali je zato analiza „crteža” subjektivno-objektivna. šta je crtež u boji. Ovaj rad je u suprotnosti sa tvrdnjom da učenici razredne nastave rade ono šta znaju. Legende o Minosu. života i rada. a zatim doživljaj i likovna interpretacija. original. Rad po sjećanju proističe iz činjenice da djeca i učenici do 9. ilustracija. ali češće iz bliske i neposredne prošlosti. inspiracija. bogati emocije i razvija likovne sposobnosti. Služe se udžbenikom Likovne kulture u kojima su vidjeli i upoznali antičku umjetnost i ranog i srednjeg vijeka. „Crtež” po neposrednom posmatranju Podrazumijeva direktno posmatranje prirode. učenici su upoznali i antičku umjetnost. „Crtež” se analizom objektivizira. Objektivni dogañaj. svijet u sebi „crtežu” i umjetnosti. estetskoj i tehničkoj procjeni „crteža” i umjetnosti. opipom i mirisom upozna karakteristiku i funkciju. prepiru se i svañaju. očekuje se objektivna analiza o tome šta je učenik nesvjesno ili svjesno iznosio u svom „crtežu». a zatim subjektivni doživljaj su vezani za igru uopće i rad u školi ili van nje. posmatranju. šta je objektivno. Sjećanje se uzima iz daleke. IZVORI SADRŽAJA Učenicima III razreda se nude široki vremenski sadržaji iz prošlosti. prvo dogañaj. vitraž. plitki i duboki reljef. Vučici. ritam.. Sadržaj sjećanje kod učenika razvija pamćenje i mišljenje. arhitektura. razmišljajući o tome šta se i kako se desilo. upoznali legende o Kozijoj ćupriji i Arslanagića mostu. ne bi imalo iskustva. šta je kliše. ploha. da ono vidom. a šta subjektivno. teme. po sjećanju. spomenik. Sadržaj po sjećanju Kada se dijete ne bi moglo sjetiti prošlosti. freska. ilustracije i inspiracije. Na isti način. šta je domaća i svjetska likovna umjetnost ili baština. Transformišući dogañaj u estetsku ideju. mozaik. Dakle. keramika. Neka cvijet. o čemu učenici pričaju. ilustracija teksta i inspiracije iz umjetnosti. simetrija i asimetrija. 133 . kopija. terakota i porculan. ali time mladi stiču naviku za posmatranje. likovnoj. kopija. jabuka. lutkarsku umjetnost i popularne crtane filmove Walta Disneya. kompozicija. paleta.OČEKIVANI REZULTATI/ISHODI UČENJA Djeca otkrivaju jedan skriveni unutrašnji subjektivni doživljaj. gdje su emotivno učestvovali.. Rad po učeničkom sjećanju proizlazi iz bliskih i uzbudljivih dogañaja u kojima je dijete neposredno učestvovalo. izražavaju se simboličkom bojom. Učenici su tražeći inspiraciju za svoj „crtež” nenametljivo vidjeli simboličku ili umjetnost „djetinjstva čovječanstva” i upoznali mit i legende. što treba gajiti. Znaju šta je original.

stećak «Kule . koji gledamo i mislimo o njemu. Sve što je dijete znalo pa zaboravilo. reljef. da se razvija iz cvijeta. te šta je podsvijest i simbol i kada se oni javljaju. niti je ono moguće“. Treba li kazati kako je to za djecu senzacionalna ideja. Ranokršćanska umjetnost. Treba. Sadržaj iz mašte ili fantazije Šta je mašta ili fantazija. veličinu. ta da sjemenka služi ta razmnožavanje jabuke. Sa druge strane crtežom se može polaziti i od apstraktnih linija i geometrijskih «slika» u kojima se naknadno traže neki podsvjesni sadržaji. nakon objektivnog upoznavanja. čega se plašim i šta me raduje. a simbol nešto više. simbola i podsvijesti. Kako učenici. neočekivanim i uzbudljivim situacijama. kao što se on javlja u snovima. Sadržaj inspirisan tekstom . kao i telva u fildžanu. ono što proriče budućnost. reljef i kip u jednu formu je ilustracija. koji samo očekuje odgonetku. bajke i basne. intelektualne.ilustracija i strip Književnost za djecu. U tome i jeste zagonetka mašte. U ilustraciji je sadržaj primaran. 3. Sigurnije je prihvatiti da je to spoj i jednog i drugog. upoznaje i zbližava narode svijeta i razvija emocionalne. 2. prilikom ilustrovanja. tako oni čitajući ili prepričavajući priču „crtaju crtež“. te simbolu i podsvijesti. 4. Mašta i podsvijest može biti iz bliske. Nikakav genije nije nikada sjeo s perom ili kistom u ruci i rekao. bi bila mašta. istovremeno se gubi i u našoj svijesti i ide u podsvijest. prozirnost. da je u njoj sjemenka. te mirovanje ili kretanje. Za razliku od motiva i tema sjećanja. Meñutim i to bi.Po posmatranju se može raditi sve ono šta se može donijeti na nastavni čas. I ovdje. sposobnost vizuelne percepcije. «sad ću izmisliti simbol». Čak i «kolektivni religijski» simboli potiču iz iskonskih snova i stvaralačkih mašta. biljni i geometrijski ornamenti i arabeske. drugi misle da se tu radi o formi. priče i pjesme u likovnu formu crtež. o Parisu u Trojanskom ratu… ali vratimo se mašti u „crtežu». Rad po neposrednom posmatranju kod učenika razvija ljubav prema prirodi i tehnici. jer se simboli dogañaju. kada djeca izmišljaju formu i sadržaj. a oni sami traže formu. Mašta je oblik dječijeg mišljenja. Potpuniji je doživljaj ako „učiteljica“ i učenici dramatiziraju tekst. ilustracije i strip su namijenjeni djeci. Šaranje jaja. Umjetnost bosanskih stećaka. a to znači da treba ići od percepcije do predstave. Pretakanje književne forme mita i legende. sjaj materijala. zatim se u snu ili na javi sjetilo. Sadržaj sna sam po sebi može biti iz sadašnjosti. djeca će realizirati tekst istim žarom kojim prate crtane filmove i slikovnice. scene Lova. Rad prema tekstu razvija ljubav prema knjizi. kao i gatanje u dlan. a u nekoliko scena i sa tekstom je strip. od koje analize ne odustajemo. Tome je blisko dječije „sanjarenje na javi“. Legenda o Kozjoj ćupriji. Dok se u drugim sadržajima rješavaju likovni problemi i zadaci. «Carinika». gdje učenici u sebi traže i sadržaj i formu. neka oni sami traže likovnu formu. i zato simbol niko ne može riješiti. Ni djeca svjesno ne izmišljaju simbol. Legenda 134 . jer je dovoljno što se djeci nudi sadržaj. Ako je tekst bogat. postavljanjem zaključaka da je jabuka dio biljke. 5. Neki misle. U historiji umjetnosti se mašta ili fantazija predstavlja djelom Rusoa (Rousseau). slijedi. ali više iz prošlosti. a forma sekundarna. svijest o nacionalnoj i internacionalnoj kulturnoj baštini. miris i ukus. moralne i estetske doživljaje i sposobnosti. oblik i zvuk. Tu «učitelji i učiteljice” direktno idu na teme: Šta sanjam. a „crtež” je dijete umjetnosti. mogla biti mašta. grafiku i sliku. Apolon iz Veja na krovu etrušćanskog hrama. šta su naše dileme? Jedni smatraju da se u mašti radi o sadržaju. Znak uvijek znači nešto manje. ali i iz daleke prošlosti. upoznaje temperaturu. ali. već subjektivna likovna interpretacija. pričaju priču. kod ilustracije i stripa im se nudi sadržaj. a ne izmišljaju. Na taj način će djeca izvornije upoznati psihičke i fizičke karakteristike i bolje će se likovno izraziti. izbjegavati ilustraciju odraslih. kao i u našem „crtežu». San i navodi: „Ono što se dešava u začaranom svijetu nije potrebno objašnjavati. Kamion koji prolazi pored nas. koji odlazi i iza okuke se izgubi. ako obiluje živim bićima. pri čemu je naš pokušaj estetski čin. Inspiracije i ilustracije iz starog i srednjeg vijeka kao što su: 1. „Ljepota forme raste s ljepotom sadržaja“. uočavanje lokalnih karakteristika volumena i proporcije. Inspiracije iz likovnih i ilustracije iz književnih umjetnosti Umjetnost je sama po sebi estetska kategorija. u radu po mašti se preko likovne forme dolazi do skrivenih sadržaja. Ima ih individualnih i kolektivnih. ne objektivna. Iz sna je nastala Bajka o Kiru. već ga nesvjesno unose. Islamska umjetnost. posmatrajući crtež. Savremeni estetičari i psiholozi u centar mašte stavljaju čin sna i podsvijest. kao i stari narodi i stari proroci kako je san.

slikanje. Nastava treba da im ponudi umjetnost kao estetsku inspiraciju i prostorno oblikovanje kao vlastitu kreaciju. Ranije su i slikari prvo crtali. tj. dužinu. koje se stavljaju na različite podloge: grafitna i hemijska olovka. a ne za lokalne boje. teškom mukom. Moja soba. kompozicija i psihološka proporcija. Crtež može biti i u formi skice. metalno pero i pero ptice. pastel. Loša je usluga učeniku kazati da mu obojeni predmet nije obojen lokalnom bojom. linija nastaje pokretom tačke. I boja je materijalna i psihološka. Otvoreni prozor… Uz umjetnost se nude i mitovi i legende. sivom ili bijelom «bojom». tačkice i mrlje. igra se. Ako postoji interes kod nekih učenika: kako će miješanjem osnovnih dobiti ovu ili onu izvedenu boju. Nastaje crnom. Prostorno oblikovanje je za učenike ovog uzrasta opipljiv likovni element. ali i na svim različitim podlogama: bijelim. Likovni rad riješen bojom i plohom na papiru je slika. Konj. ali kod ovog uzrasta generalno treba imenovati sve boje kako se one zovu. a ne nedostatak. školske su tehnike: olovka u boji. pa učenik prvo crta. A onaj dodir koji dijete kuša i dira. to proširuje radoznalost učenika za neku novu formu. crnim. 7. Bosanska narodna nošnja. Taj se prevaziñeni manir zadržao i u školi. ali zvanično samo imenovati: osnovne i izvedene. Balerina. Crtež je sve crtano linijom. kao i bojom u slici. akvarel. a zatim u te crtačke okvire. Bojom se. te crtež može biti dvodimenzionalan ili vizualno trodimenzionalan. Linija je istovremeno i materijalna i psihološka. Mersad Berber. osmjehuju sa svakog izloga. pravougaonik i krug. Edgar Dega. 11. slikanje. pastel. 9. ali i svim drugim bojama. tempera i gvaš. likovna i književna umjetnost se istovremeno inspirišu i dopunjavaju. I ne treba žuriti da učenici što prije izañu iz svoje simboličke ili «zlatne faze». Radi se o kipu. 8. zagonetke i odgonetke. kojim oni rado manipulišu. Zapravo se radi o spoju i spuštanju umjetnosti kiparstva i arhitekture u školu pod nazivom prostorno oblikovanje. studije i kreacije. treba im kazati kako. flomaster. imitacija mozaika i vitraža i sve druge vodene boje do kojih se može doći i njihove kombinacije. krokija. a preko njega i put do spoznaje. Otud naglašeno čulo opipa. olovka u boji. 6. cik-cak. Slikanje SLIKA. sivim i na svim bojenim podlogama i formatima: kvadrat. Henri Matis. kistom i tvrdim predmetom. Fotografija iz Walt Disney filma. Ima jednu dimenziju. Crtežom se rješavaju svi likovni regulatori. utiskuje boju i bez razloga robuje vlastitom crtežu. ritam i rukopis. slika se slika. grafika i primijenjene umjetnosti. dok ne preñe u plohu. crtanje. rasute i skupljene i sve one koje dijete nanosi. On je linearna likovna forma. LIKOVNI JEZIK ILI FORMA Crtanje CRTEŽ. ugljen. stavlja boju nježno kao pahuljicu ili s njom snažno probija papir je njegov temperament. Djeci se danas igra i plastične igračke kao primijenjena umjetnost. neutralne. a zatim slikali sliku. ali se više ili manje nesvjesno opredjeljuju za simboličke. dok ne preñe u plohu i boju i postane slika ili iz crteža u reljef. odmah mu se oduzima ono njegovo. Nastaje na svim neutralnim i bojenim podlogama. Neograničen je broj crtačkih tehnika i materijala. boju i sliku. kao i linijom. Odmah smo u tzv. Ako se tome dodaju savremeni materijali u boji. Time učenici upoznaju prostor i odnose u njemu. grade: simetrija. čak i sve slikarske i kiparske tehnike izvedene linijom. Njeni su praiskonski izvori majčino i sopstveno tijelo i priroda. Paul Kle. kao i kiparstvo i arhitektura. Bambi. duge i kratke. i kako god nanese na svoju podlogu je crtež. a zatim impresija i ekspresija gdje učenik hvali i kudi. bajke i basne. pa ga nazivamo i crtežom u boji. I druge likovne forme crtanje. 135 . Bosanski ćilim. elegantne i trome. 10. «rukopis» ili ritam po kojem prepoznajemo dijete u crtežu. flomaster. ali se nalazi na plohi. trag neke materije. A što se slikarskih tehnika tiče. tople i hladne. sve dok u njemu dominira linija. opisni prostor. Pri tome učenici upotrebljavaju sve boje koje imaju. se zapravo transformišu i spuštaju učenicima u nastavu Likovne kulture u školi. trodimenzionalnoj formi koja zauzima neki prostor. ali i kao kič. Postoji cijela skala linija.o Arslanagića mostu. isprekidane i neprekidne. trska. kreda. Prostorno oblikovanje Prostor i oblikovanje u prostoru. To je prednost. plitkom i dubokom reljefu i gradnji ili arhitekturi. foro-kolaž. za kojeg postoji naglašena radoznalost. 12.

svi ostali predmeti bilježe logične rezultate napretka. Grafika je umjetnost novijeg datuma. Dekorativni rad ukrašava ili dekoriše nešto drugo. zatim ga dekorateri dekorišu. Tome treba dodati i slijedeće: iako se spoznaja može razviti po nekoj odreñenoj metodi i bez svijesti o njoj. na neki način. Djecu proñe „crtanje“ kao što ih proñe djetinjstvo. kao čin vizualno – estetske analize umjetnosti djetinjstva čovječanstva. Tu je spoj zanata i umjetnosti. Tako smo dobili umjetnost koja se primjenjuje u svakodnevnom životu. te on tako ne liči ni na jedan drugi predmet. u Likovnoj kulturi nisu. na vanjskom i unutarnjem zidu zgrade ili samo kao neki detalj. Sadržaji iz umjetnosti osvježavaju i obogaćuju nastavu. posebno djevojčice. a danas obogatila kompjuterskom grafikom. ukrašavaju. da bi crtež u 6. a da se ta želja u devetom razredu prirodno gasi. Pogodan je za individualni i grupni rad. već osam godina. Zato neki pedagozi žele da djeca. i teoretski jedan nastavni čas. Učenici su veoma zainteresirani za formu dekorativni rad sa grafikonima. ali je subjektivni crtež kreativniji crtež u kojem je potpuniji izraz djeteta. Učenici trećeg razreda upotrebljavaju prirodne otiske krompir i platno. kao što bi to moglo da se primijeni za dječiji „crtež“. 136 . Nije se ranije ni primjećivalo da učenici iz sata u sat. kao friz na predmetu. list i dlan s tehnikama vodenih boja. i regulatore simetriju i ritam. na neki su način logični. arabeske. Iz toga nastaje primijenjena umjetnost. jer se radi o elementima ukrašavanja svakodnevnih predmeta. bogati rječnik i upoznaje umjetnost. crtaju. U muzičkoj kulturi i maternjem jeziku takve anomalije da je književnost odvojena od nastavnog predmeta u školi nisu postojale. Te se dvije umjetnosti spajaju i spuštaju u školu. U trećem razredu se učenicima nude ilustracije i inspiracije starog i srednjeg vijeka. dok ona žele da „crtaju“. Grafika se realizira sistemom štampanja. pa se onda izvodi definicija: da se djeci i učenicima nudi „crtež“ kao sredstvo odgoja i obrazovanja. pa se daju stepenovati. da bi duže „crtala“. Tu su dobro došle teoretske pauze da učenici gledaju i doživljavaju umjetnost kao estetski čin. razredu objektivno bio bolji. Koristi bezbroj crtačkih. a samo simbolično ili bojažljivo gledaju umjetnost. grafika se usavršila u Evropi. naprotiv! Učenici treba da analiziraju svoj „crtež“ i umjetnost kao estetske kategorije. da dijete „crta“ čak i bez svijesti o sebi i „crtežu“. nastave i stvaralaštva kao jedinstva suprotnosti i metodu aktivnog doživljaja u kojima učenik aktivno učestvuje u procesu rañanja svog subjektivnog „crteža“. Tu figurira termin šare. Dekor. te vlastitog „crteža“. ipak nastava Likovne kulture ima svoje jasne metode i principe u kojima nastavnik u praksi sa manje truda postiže zavidne stvaralačke rezultate. Crtež ovog uzrasta je u usponu. već je identičan samom sebi. ne četiri. nakita i kostima. što duže budu djeca. otiska. koji nešto ukrašava. ukras može biti cjelovit. Učenici analiziraju prostor i predmete iz svoje okoline i umjetnost zavičaja. „crta“.Dekorativni rad s grafikom Zanatlije prave upotrebni predmet. Od likovnih elemenata koristi liniju i boju. Vizuelno-estetsko procjenjivanje Analizom „crteža“ i umjetnosti prepokriva se teorija i historija likovnih umjetnosti. ureñenje svoje uže i šire radne i rekreativne sredine i okoline. iako nastavnik uvijek od učenika zahtijeva maksimum. dekoracije. u dekorativni rad sa grafikom. To su nacrti i kreacije. Time se učenik otvara da priča o onome šta posmatra. a ne samog sebe. A što učenici kada odrastu prestaju „crtati” nije kriva ni škola ni učitelj niti nastavnik. Ovdje samo ističemo princip nastavnikova rukovoñenja i metode igre. već je to prirodni proces. s bezbroj originala. I njen je put od zanata do umjetnosti. Rečeno je da se nastava Likovne kulture realizira praktično tri. slikarskih i kiparskih tehnika i materijala. zašto? Zato što u prvom i drugom razredu svi učenici znaju crtati. Ta činjenica predmet Likovnu kulturu čini specifičnom. a Likovna kultura „nazatka“. u osmom i devetom razredu saopćavaju „da ne znaju“. Zato. DIDAKTIČKO-METODIČKE NAPOMENE Svi drugi predmeti u školi imaju uzlaznu liniju. motiv. Dekoracija i arabeska se usavršila u umjetnosti islama.

iako to sve izvire iz njegove duboke psihe.. Primjera radi. forma – slikanje = 1 nastavni čas)! UČENICI S POSEBNIM POTREBAMA Dok se u dnu duše i svjesno tuga prikriva i okreće sama sebi. Tek bi u 5. posebno porodice. kuća vezana za drvo izražava strah od napuštanja djeteta od porodice. „crtež“ i u njima simboli je teško odgonetati. Rad sa djecom s posebnim potrebama iziskuje od nastavnika naglašenu tehničku pomoć. Jer djeca u svom crtežu iznose sebe. crtež kuće sa mnogo prozora i likova dječaka izražava umnoženo čekanje da se mama vrati kući. ali i kod redovnih učenika. nagañamo: šta je učenik htio da kaže. nastavnik nemoćan stane pred problemom djeteta kome treba pomoći. S toga je psihološka analiza vrlo složena. psiholozi i sociolozi iznose različite reakcije u crtežu djece.časova 15 16 11 13 15 Napomena: Sadržaji se izražavaju formom (sadržaj . jer niko ne zna šta ova ili ona linija i boja. koju je dijete stavilo kistom na papir. Mnogi pedagozi. jer je u pitanju uzrast 1. ljubav i mržnju. Na crtežu porodice u kojoj je ono na posljednjem mjestu. dijete iznosi svoj svijet i svijet odraslih.. 137 . Često. a 20 minuta je dovoljno vrijeme za uvodni i završni dio nastavnog časa. pa broj nastavnih časova nije 140. Učenike ne treba do kraja iscrpljivati. „Crtež” i kod učenika s posebnim potrebama. Predloženi okvirni broj časova (Svaki nastavni čas ima sadržaj i formu. gdje nastavnici s nekim učenicima jedva izlaze na kraj. zato je „crtež” zahvalno sredstvo za upoznavanje učenika i porodice. kazuje ono što priča učenika i roditelja zaobilazi. pa mi onda. ali ona mora biti takva da dijete koliko je god moguće samo učestvuje u procesu grañenja „crteža». te da sedmično „crtaju“ 2 „crteža“. za 25 minuta. svoja osjećanja. I u 1. u „crtežu” se tuga nesvjesno ispoljava. formulišemo: estetsko nastoji da u „crtežu“ razotkrije tajnu koja u njemu ipak ostaje sačuvana. pa se na prvi pogled prepoznaju „crteži” učenika s posebnim potrebama.Specifičnost je i u internacionalnom likovnom jeziku. naš je pokušaj odgonetke estetski čin. Da li zato što je od svih mogućih dječak izabrao baš tu ili zato što na paleti nije imao neku drugu. strah. u kojemu je sve simbolično. Tu djeluje zagonetka subjektivnog simbola koji treba odgonetati. Kao što sijedi ribar netremice posmatra plovak koji ga ne zanima.jabuka. razredu učenici mogli „crtati“ u blok-času. je u stvarnosti i ono u njoj na tom mjestu. predstavlja.): Sadržaji Po sjećanju Po direktnom posmatranju Iz mašte Ilustracija teksta Inspiracija iz likovnih umjetnosti Br.časova 15 11 16 17 11 Forma ili likovni jezik Crtanje Slikanje Osnovi grafike Prostorno oblikovanje Vizuelno-estetska analiza „crteža“ Br. već osluškuje pokrete u dubini vode. crtež gdje se figure drže za ruke izražava harmoniju u životu obitelji. razredu učenici svoj „crtež“ brzo završe. razreda. tako bi nastavnik preko „mirnog crteža” učenika trebao otkriti nemir njegove duše. da bi opravdali sebe. niti da oni opet gnjave svoj „crtež“. Ali. Stoga simbolička umjetnost. Ali je takva umjetnost i takav „crtež“ bogata umjetnost i bogat „crtež“. na crtežu gdje su muškarac i žena odvojeni debelom linijom iskazuje svañu i odvojenost roditelja. Bilo kako. Priča roditelja je nužno iskrivljena u osvjetljavanju slike koju daje o svojoj djeci. i u 2. već 70 časova godišnje. Oni treba da kreiraju brz i svjež „crtež“. priča iz prakse kaže da ima različitih izuzetaka. kao svog nukleusa. tako da crtež zamjenjuje svaki drugi način komunikacije izmeñu učenika i terapeuta. dakle. Nastava se realizira u 2 odvojena nastavna časa. tugu i radost.

Ako ne postoji zahtjev učenika. interes da učenici „crtaju“. 138 . mjesečne. Ovaj koncept valorizacije ili opisnog ocjenjivanja se nudi u 1. likovna kultura (vrlo dobar). nastavnik „crteže” u školi kao dragocjenu dokumentaciju treba da cijeni i čuva. razredu. treba sukcesivno izlagati. U tom smislu estetska ocjena i procjena treba da bude osnovna orijentacija. Likovna kultura je uz „crtež” kod učenika ono kada oni znaju da kažu nešto u umjetnosti i „crtežu“. nastavnika i škole. U udžbeniku su prezentirani kreativni „crteži“. Na razrednom panou ili na drugom mjestu u školi od najboljih. Izložbe mogu biti sedmične. IZLOŽBE I DOKUMENTACIJA Prateći učenika u prvom kvartalu. državnim i internacionalnim izložbama. kreativnih crteža. kantonalnim. S druge strane nastavnik ima dokumentiran pregled likovnog razvoja i napretka učenika. odu najdalje. federalnim. 2. To je i mogućnost objektiviziranja i afirmacije učenika. kod onih učenika koji u svom „crtežu” tražeći nešto. i uz pedagoški odabir. roditelja ili staratelja da oni posjeduju crtež učenika. Nastavnici prepoznaju one učenike koji su kreativci i one koji precrtavaju. Likovna kreativnost je rijedak neponovljiv subjektivni doživljaj „crteža” koji zavisi od trenutka inspiracije. i 3. likovna kreativnost (odličan). Pored toga „crteže” učenika treba prezentirati i na općinskim. od učenika i nastavnika. polugodišnje i godišnje. nastavnik vodi sukcesivno opisnu dokumentaciju.OPISNO OCJENJIVANJE UČENIČKOG „CRTEŽA“ Subjektivna ocjena subjektivnog „crteža“ Likovna pismenost (dobar). Likovna pismenost bi bila nivo koji svi učenici mogu osvojiti.

prosječne. . . utvrñen odnos težina – visina: normalan.(2 časa sedmično. prosječno. utvrñen odnos potkožnog masnog tkiva i mišićne mase: izvrstan.U početnom i u završnom stanju. po većan. izvrsno. . izvrsno. podprosječno.Zna zašto su psihoaktivne supstance štetne. ocjena za izdržaj u visu zgibom: loše. ocjena za taping rukom: loše. . utvrñen napredak u težini: normalan. spavanja. prosječno.U početnom i u završnom stanju. . vrlo visok. ocjena za poligon natraške: loše.U početnom i u završnom stanju. ima kulturu objedovanja. .Zna da je čovjek dio prirode i da su tjelesne aktivnosti u prirodi posebno važna za djecu. prosječno. . predložene aktivnosti za normaliziranje stanja. utvrñen napredak u visini: prosječan. potrebne aktivnosti za stimuliranje napretka: . .Zna zašto tjelesna aktivnost utiče na očuvanje i unapreñivanje zdravlja. potrebne aktivnosti za stimuliranje napretka. loš. izvrsne. utvrñeno stvarno stanje: stopala. 70 časova godišnje) CILJEVI I ISHODI TJELESNOG I ZDRAVSTVENOG ODGOJA CILJEVI Očuvanje i unapreñenje zdravlja ISHODI UČENJA . podprosječno.Ima usklañen dnevni ritam odmora.Izbjegava situacije u kojima može da se po vrijedi i umije da traži pomoć. gojaznost. podprosječno. s izrazito izraženim znacima zamora.U početnom i u završnom stanju. emocionalno ili seksualno) i (ili) zanemareno. izvrsno. .Posjeduje osnovne navike lične i kolektivne higijene: . primjeren uzrastu. podprosječne. ekstremiteta. . grudnog koša. nadprosječan. .Zna zašto kvalitet. nadprosječno. normalan. nadprosječno.U početnom i u završnom stanju. prosječno.Poznaje principe pravilne i redovne ishrane. oblik i veličina. visok. ocjena za skok udalj s mjesta: loše.U početnom i u završnom stanju. Tjelesni i zdravstveni odgoj Rast i razvoj Psihomotoričke sposobnosti Funkcionalne sposobnosti Antropometrijska obilježja 139 .Zna zašto je tjelesna aktivnost izvor dobrog raspoloženja.U početnom i u završnom stanju. puls u miro vanju je: vrlo nizak. . . potrebne aktivnosti za stimuliranje napretka.U početnom i u završnom stanju. funkcionalne sposobnosti osiguravaju mu da se adaptira na primjerene tjelesne napore: normalno. nadprosječno. potrebne aktivnosti za stimuliranje napretka. . smanjen. nadprosječno. . . učenja i igre. potrebne aktivnosti za normaliziranje odnosa. . podprosječan.Zna zašto je prekomjerna tjelesna težina izvor brojnih tegoba i zdravstvenih problema i da joj je najčešći uzrok nepravilna ishrana i nekretanje. nadprosječno. mršavost. škole) i izvršena klasifikacija učenika prema njiho vom stvarnom stanju i razvojnim potrebama: . podprosječno. uz asistenciju odraslih. nadprosječnu.U početnom i u završnom stanju. ekstremiteta i da se osigura normalano funkcioniranje organizma. prosječan. . umjeren.Tražit će pomoć ukoliko je zlostavljano (tjelesno. izvrsno. potrebne aktivnosti za normaliziranje odnosa. potrebne aktivnosti za stimuliranje napretka.U početnom i u završnom stanju. . . potrebne aktivnosti za praćenje i normaliziranje stanja. . podprosječan. potrebne aktivnosti za praćenje i normaliziranje stanja. nizak. podprosječno. prosječno. izvrsno.U početnom i u završnom stanju. procjenjene psihomotoričke sposobnosti: loše. s izraženim znacima zamora. . . podprosječno.U početnom i u završnom stanju. potrebne aktivnosti za korekciju. ili zna za takav slučaj.U početnom i u završnom stanju.Porodično koristi zdravstvene usluge. izvrsno. koje pomaže zdravlju. visok. prosječno.Zna zašto je zdravlje osnov i preduvjet za sve ljudske aktivnosti.U početnom i u završnom stanju. nadprosječne. vrlo visok.Zna zašto je pravilno držanje tijela uvjet da se spriječe deformacije kičme. kičme i grudnog koša. ocjena za podizanje trupa: loše. te vanjskim prilikama i aktivnostima neprimjerena obuća i odjeća mogu negativno uticati na zdravlje. potrebne aktivnosti za stimuliranje napretka. za tri minute pretrči distancu za ocjenu aerobne izdržljivosti: loše. . s primjetnim znacima zamora. krvni pritisak je: vrlo nizak. utvrñena karakteristična odstupanja meñu učenicima od prosjeka (razreda. nadprosječan.U početnom i u završnom stanju. .U početnom i u završnom stanju. . potrebne aktivnosti za praćenje i normaliziranje stanja. nizak.

igre.Zna da su za povećavanje nivoa i kvaliteta različitih kretnih sposobnosti potrebne i različite vježbe. sposobnosti i ograničenja značajna za učešće u tjelesnoj aktivnosti. Osnovna znanja.Prepoznaje fiziološke znake umjerenog opterećenja i zamora (npr . različito važna za razne sportove. nepristojno ponašanje.. alkohola. ili na drugi način upoznati učenike sa osnovama zdravog života. stajanju i hodanju. .Prepoznaje nesportsko ponašanje: gruba igra. . . zagrijavanje i smirivanje organizma.Zna pravilno izvesti raznovrsne forme prirodnih oblika kretanja. narkotika. razvoj i funkcioniranje organizma ukoliko vježba svakodnevno. .Razvija smisao za takmičenje uz poštovanje pravila igre i takmičenja. .) i umije da traži pomoć ako se loše osjeća. štetnosti pušenja. razvijanje sistema vrijednosti. koje se mogu povećavati i prilagoñavati potrebama čovjeka svakodnevnim vježbanjem u djetinjstvu i mladosti. . plesa i narodnih igara.Podstiče prijateljstvo i strpljivo ponašanje u grupi.Zna zašto su osobine i sposobnosti čovjeka nedjeljiva cjelina: . kršenje pravila. metode očvršćavanja. . znojenje. nesvjestica itd . visoki i niski start. uvažava suprotan spol. . razvoj i funkcioniranje organizma. značaju tjelesne kulture. skok u vis i bacanje predmeta. razvoj i dobro funkcioniranje organizma tokom svih ljudskih aktivnosti.Poznaje termine za označavanje osnovnih vježbo vnih položaja. interaktivno i kreativno. . stavova. . . Usvajanje znanja. .Zna pravilno izvesti osnovne elemente gimnastike – vježbe oblikovanja: jačanja. u odnosu na visinu.Zna zašto je period djetinjstva i mladosti odlučujući za potpun rast i razvoj čovjeka. .Zna da je. . . načinom praćenja promjena u njihovom razvoju.Zna zašto je potkožno masno tkivo izvor tjelesnih i psihičkih problema.Zna da bez kisika čovjek ne može živjeti i da je dovoljna količina kisika uvjet za normalan rast.Uvažava kolektiv i meñusobnu saradnju. .Razvija dobre ekološke navike.Zna ulogu dijelova tijela prilikom vježbanja. pravilnom disanju i samomasaži. njegovih osobina i sposobnosti.Zna da je kretanje čovjekova prirodna potreba i da je svakodnevno kretanje uvjet za normalan rast.Zna pravilno izvesti osnovne sadržaje planiranih elemenata ritmike.Upoznaje i prihvata svoje osobine.Zna zašto je pravilna ishrana i svakodnevno vježbanje smanjuje potkožno masno tkivo i povećava mišićnu masu. . .Zna da je visina pretežno uroñena karakteristika. 140 . . . . . . kao atletskih sadržaja: trčanje. pokreta i kretanja. . stavova i navika Znanja Vrijednosti.U igri je aktivno. . .Naviklo je pravilno držati tijelo pri sjedenju.Zna da čovjek posjeduje kretne sposobnosti.Samostalno primjenjuje naučene modele tjelesne aktivnosti: jutarnja gimnastika. stavovi i navike .Zna tri kompleta jutarnjih vježbi u trajanju od po 12 minuta.Zna pravilno izvesti osnovne sadržaje planiranih elementarnih i sportskih igara. .Umije pantomimom i pokretom prikazati različite životne situacije. razvijanju kontrole pokreta.Posjeduje pozitivno iskustvo uspešnosti kroz ovladavanje sve složenijim kretnim zadacima. . mjerenju pulsa. mjerenju mase tijela.Pozitivno doživljava i vrednuje nastavu tjelesnog i zdravstvenog odgoja. brži rad srca. pozitivnom uticaju sunca. .Zna zašto je igra posebno značajna za razvoj dječijih osobina i sposobnosti. .Poznaje rodne (spolne) karakteristike. istezanja i labavljenja. zraka i vode na dječiji organizam. SADRŽAJI TJELESNOG I ZDRAVSTVENOG ODGOJA 1. neophodnosti održavanja lične higijene. skok u dalj iz mjesta i zaleta. regulaciji tonusa mišića.Zna da se svakodnevnim vježbanjem pomaže organizmu da optimalno regulira potrebu za kisikom. načini samoregulacije i samokontrole: predvidjeti posebne časove (po jedan mjesečno).Zna zašto tjelesna aktivnost utiče na pravilan rast. . mjerenju visine. normalna težina preduvjet za optimalno funkcioniranje organizma i uspjeh u psihomotoričkim i drugim aktivnostima.

stav na rukama uz pomoć. kruženja i lupkanja rukama i nogama u različitim smjerovima). kolut naprijed i nazad povezano. ambijentalnim karakteristikama i mogućnostima. 9. hvatanje i gañanje: bacanje i hvatanje loptice na različite načine. rukomet i košarka. veći dio općepripremnih vježbi bez sprava. poskoci i okreti u mjestu. gañanje lopticom u nepokretne i pokretne ciljeve s udaljenosti do 5 m. respiratornog i nervnog sistema. jer doprinosi normalnom razvoju.). 15. bočno i dijagonalno i sl. u parovima. ciklična kretanja do dvije minute. Skakanje: preskoci kratke i duge vijače sunožnim odrazima. hodanje natraške. u okretu. puzanje i provlačenje u različitim kretnim manifestacijama (pojedinačno. obuka može početi i od 1. potiskivanje i nadvlačenje. realizacija zadatog ritma. igre u vodi. gañanje glavom vertikalnog cilja). 11. klečeći. Općepripremni sadržaji: gimnastičke vježbe predstavljaju jedan od osnovnih sadržaja pripremnog dijela svakog časa. švedski sanduk. U njih ulaze prosti oblici postrojavanja i prestrojavanja. palice. plutanja i klizanja na površini vode. Posebni sadržaji: vježbe ravnoteže sa otvorenim i sa zatvorenim očima (stajanje i hodanje na ograničenoj i podignutoj podlozi. 5. 13. grupno. Penjanje. gañanjem: gañanje horizontalnog. skok uvis kosim zaletom. naskoci i saskoci u upor. vježbe brzine pojedinačnih pokreta i frekvencije pokreta istih i različitih amplituda (pokreti. preskoci zgrčeno i raznoške. vježbe koordinacije (ruku: voñenje. trčanje i poskoci u raznim tlocrtnim oblicima. uz kosinu. 141 . Sadržaji obuke su: plivanje u dubokoj vodi. medicinke. štafetne i timske igre. na spravama (švedska klupa. kosoj i vertikalnoj površini. hvatanje. nagazni skok na povišenje do 50 cm i saskok. trupa. kombinacija provlačenja. trčanje na kraće i duže staze sa startom iz odgovarajućeg položaja. prelaženje od 1 do 2 km. Bacanje.). vaga zanoženjem. iz upora prednjeg spust naprijed.u stajanju. razreda. početno plivanje na leñima (leñni kraul).2. Plesne strukture: vježbe napetosti i opuštanja. nogu: pisanje i crtanje nogama . provlačenje ispod raznih predmeta (grede. plesna struktura i plesni koraci. Varijabilni dio sadržaja: U skladu je sa individualnim potrebama učenika. odbojanje i prebacivanje lopte s jednom rukom. vježbe preciznosti (ciljanjem: ciljanje rukom i nogom u metu. hodanje i trčanje sa oštrim okretanjem glave u stranu. penjanje uz i spuštanje niz blagu padinu. kao što su nošenje i stavljanje skija. trčanja. lopte i kratke vijače). 12. skokovi preko prirodnih horizontalnih i vertikalnih prepreka. pravilno disanje. skok udalj zgrčno. Vučenje. padanje i ustajanje iz pada i slično. višenje i upiranje na spravama kao preprekama. Plivanje prestavlja nezamjenjivo sredstvo za jačanje zdravlja djeteta. 4. dječiji nogomet. 3. vijače). prirodni uspon i sl) i silaženje. vježbe oblikovanja (fiziološki: jačanja mišića i labavljenja mišića i umjerenog istezanja tetiva i mišića. dodavanje i hvatanje lopte u kretanju. razreda. topološki: ruku i ramenog pojasa. vertikalnog i pokretnog cilja rukom i nogom – naprijed. 14. Veliki značaj ima prateća muzika. ali ukoliko škola posjeduje odgovarajuće uvjete. poskoci i sunožni poskoci s okretima). 10. 8. sa spravama (loptice. 6. s obje ruke i naizmjenično . Skijanje: Usvajanje početnih elemenata.po horizontalnoj. hodanje. kretanje bez i sa štapovima. čučeći i saskok. ciljanje rukom i nogom natraške. ronjenje. hodanje zadatom brzinom. Igre: elementarne. vučenje i potiskivanje suvježbača uz korišćenje pomagala (palice. ustranu i natraške. te aktivnost po grupama i kontrola discipliniranosti u grupi. poboljšava rad kardiovaskularnog. grupno vučenje. odrazom s lijeve ili desne noge. skokovi. bacanje loptice o zid i hvatanje. Plivanje: Početak obuke plivanja se preporučuje od 4. krugovi.. ciljanje štapom u pokretnu metu. puzanje i provlačenje: penjanje na različite predmete (švedska klupa. okretanje tijela oko vertikalne i horizontalne ose. početno plivanje na grudima (kraul). Kotrljanje i kolutanje: kolut naprijed na povišenju. hodanja. hodanje s ubrzavanjem i usporavanjem tempa. vježbe s raznim estetskim sadržajima. Hodanje i trčanje: kretanje u različitim formacijama. opće pripremne vježbe u obliku postavljanja motoričkih zadataka. nogu i karličnog pojasa). puzanja. švedske klupe. niska greda) i u parovima. plivanje pod vodom sa otvorenim očima. potiskivanje i nadvlačenje: vučenje predmeta po tlu. razapete vijače). plivanje na distancu. 7. u hodu. Višenje i upiranje: zavjes za oba potkoljena.

te na veličinu i visinu predmeta koji se preskaču. da učenici budu spremni za slijedeći čas.jer se koristi procesima mišljenja. kako bi dijete bilo u stanju da samostalno pravilno vježba. Smatra se da – slijedom ishoda u 1. a treba ih raditi i za vrijeme rješavanja domaćih zadataka. Neophodna je primjena igre. stavova i navika. To znači da se nastoji odgajati pomoću obrazovanja. za sticanje kretnih navika. kao i za realiziranje socijalizacijskih sadržaja. odgoj se koristi u širem značenju i obuhvata i pojam obrazovanja. Izvode se po odluci i uz kontrolu nastavnika. Veoma je bitan odabir vježbi oblikovanja i zagrijavanja. Za vrijeme odmora preporučuju se vježbe sa loptama. Uz stimuliranje optimalnog razvoja osobina i sposobnosti svakog djeteta – što je dominantan cilj – postupno se intenzivira proces usvajanja znanja i razvijanja sistema vrijednosti. Teorijski odgojni sadržaji trebaju biti u potpunoj vezi sa praktičnim sadržajima. ukupnog trajanja 5-7 minuta. uz postupno uvoñenje i onih sadržaja što su neophodni individualnim sposobnostima učenika. te kognitivnim. njihovim sklonostima i ambijentalnim osobinama. što posebno dolazi do izražaja ako se proces zasniva na višim oblicima učenja. uz blagovremeno ispravljanje grešaka. zajedno sa dežurnim učenicima. Promocija tjelesne kulture i sporta: Cilj aktivnosti je promocija tjelesne kulture i sporta. U toku časova vježbaju se 23 vježbe. za vrijeme časova i za vrijeme odmora. Učenike neposredno nadgleda dežurni nastavnik. Izvode se na početku prvog časa. prigodna sportska druženja. DIDAKTIČKO–METODIČKE NAPOMENE Početno (inicijalno) i završno (finalno) stanje veže se za školsku godinu i za cikluse (prvi) osnovnog obrazovanja. stava ili navike utemeljiti na odgovarajućoj kognitivnoj osnovi. Mogu se organizirati kao: dani zdravlja i sporta. elementarne i sportske igre. elementi plesa.postoji dovoljno saznanja o svakom učeniku o njegovim morfološkim. slobodne igre i takmičenja. frekvencije pokreta. usmjerene na relaksaciju mišića leña. Program nastave tjelesnog i zdravstvenog odgoja u trećem razredu osnovne škole izražava kontinuitet ciljeva nastavnog predmeta u prvom ciklusu i usmjeren je na usvajanje osnovnih sadržaja tjelesnog i zdravstvenog odgoja. a u cilju pravilnog rasta i razvoja. Naročito treba izbjegavati jačanje sklopa trbušnih mišića zbog povijanja kičmenog stuba. funkcionalnim i psihomotoričkim. Vježbe priprema nastavnik tjelesnog i zdravstvenog odgoja. koja će osigurati da odgojni proces u potpunosti uvažava razvojne potrebe učenika i. U konceptu tjelesnog odgoja. kod učenika izgradi aktivan odnos prema ličnim. odgoj je specifično ljudski . i 2. 17. tjelesnim i zdravstvenim potrebama. ujedno. Cilj im je da povećaju radnu sposobnost učenika.16. vijačom. najveći uspjeh nastave tjelesnog i zdravstvenog odgoja bio bi da animira i pripremi učenike za svakodnevno vježbanje. Kod skakanja treba paziti da svi poskoci budu u pokretima. Vježbe priprema nastavnik tjelesnog i zdravstvenog odgoja i mijenja ih petnaestodnevno. konativnim i sociološkim karakteristikama. 142 . a ne na klasičnom i instrumentalnom čulnom uvjetovanju. U obrazovno-odgojnom procesu. Nezamjenjiva je aktivna uloga roditelja (ili staratelja) u dostizanju najboljih ishoda za djecu u području tjelesnog i zdravstvenog odgoja. razredu . te ni u kom slučaju se ne smiju izvoditi isti i nagli pokreti glave. ravnoteže. a posebno je važno pravilno nazivanje i demonstriranje svake vježbe. kao i da preduprijede negativne pojave izazvane dužim zadržavanjem u sjedećem položaju. Tjelesno-zdravstvene aktivnosti u toku nastavnog dana: Izvode se prije časova. Kod gimnastičkih preskakanja treba obratiti pažnju na mogućnosti učenika. Gimnastičke vježbe prije časova sastoje se od nekoliko vježbi niskog inteziteta. istezanja vrata. da ih pripreme za predstojeću nastavu. Treba izbjegavati kretanje u čučnju zbog mogućih oštećenja zglobova. čime se nastoji osjećajnu komponentu neke vrijednosti. kao i uključivanje učenika u aktivno bavljenje tjelesnom i sportskom aktivnošću izvan škole. pod nadzorom nastavnika. Pri kraju aktivnosti intezitet se smanjuje. preciznosti i gibljivosti. ruku i ramenog pojasa. Ovaj uzrasni period je pogodan za razvijanje baznih psihomotoričkih sposobnosti koordinacije. S obzirom na ograničenja u nastavnom procesu. Akcenat treba da se stavi na vježbe zagrijavanja. a nikako veliki doskoci.

Razvijanje samopouzdanja i samopoštovanja. Postupno i odmjereno prelaziti ka čitanju i pisanju najjednostavnijih riječi i rečenica. Podsticati temeljitost. Dalje njegovanje razumijevanja i logičkog pamćenja. Čitanje riječi pojedinačno povezano s konkretnim pojmovima. a ne o jeziku. popuna slova i riječ i. predanost i preciznost u učenju jezika. Razvijanje i podržavanje radoznalosti. kratki pismeni odgovori. Kroz igru. primjereno dobi. usredotočenosti pažnje i praćenja logičkog smisla. Njegovanje i dalje podsticanje želje i ljubavi prema učenju engleskog jezika. naučna istraživanja. 143 . Prihvatanje logičkog pristupa upotrebi naučenoga. Izražavanje slobode i samostalnosti u govoru i izravnom reagiranju. razigranog stava prema učenju jezika. Njegovati samostalnost u govoru i vlastitom produciranju naučenog. Kako znanje engleskog jezika predstavlja imperativ današnjeg vremena. Podsticati motiviranje odgovornog i aktivnog stava. Razumijevanje primjerenih sadržaja na engleskom jeziku. Dalje njegovati razvijanje pozitivnog. Razvijanje i podržavanje kontinuiteta u učenju jezika kao osnovnog principa. Prepisivanje. sakupljanja obavijesti i komuniciranje korištenjem elektroničkih tehnologija i općenito da služi kao instrument za sticanje znanja.(2 časa sedmično. 70 časova godišnje) Uloga i značaj Znanje engleskog jezika danas predstavlja vid osnovne pismenosti. Stoga je uloga nastave engleskog jezika veoma značajna i svakim danom biva sve značajnija. pjesmu i ples učiniti da učenje engleskog jezika bude zabava i zadovoljstvo. Engleski jezik Cilj i zadaća Cilj učenja engleskog jezika je da učenika osposobi za aktivno i pozitivno življenje u savremenom svijetu. NIVO: PRVA GODINA UČENJA – III razred osnovne škole CILJEVI I REZULTATI ODGOJNO-OBRAZOVNOG RADA Ciljevi početne nastave engleskog jezika Očekivani ishodi učenja Učiti jezik. Razvijanje sposobnosti slušanja. Zadaci nastave engleskog jezika su: Razvoj jezičke kompetencije kod učenika. Razvijanje motivacije za učenje jezika i zadovoljstva u učenju. Znanje engleskog jezika danas predstavlja vid osnovne pismenosti i nastava ima za cilj da učenika osposobi za meñunarodne kontakte. samostalnosti i kreativnosti. obavijesti i komunikacije korištenjem elektroničkih tehnologija i općenito. Upoznavanje kulture naroda čiji se jezik izučava i pozitivan stav prema različitostima. Čitanje jednostavnih rečenica. da služi kao instrument za sticanje znanja. uz zahtijeve i izazove koji se neprestano mijenjaju. naučna istraživanja. interdisciplinarnih i globalnih zbivanja. prijeko potrebne za meñunarodne kontakte. tako i rani početak učenja zauzima posebno mjesto u nastavnom planu i programu za osnovnu školu. Podsticati radoznalost i kreativnost. Poučavanje engleskog jezika treba promatrati kao učenje osnovne pismenosti nužne u svijetu interkulturalnih.

Funkcije i vještine (usmena ili pismena kompetencija kao zacrtani cilj na danom nivou).PROGRAMSKI SADRŽAJI Teme (opća tematska područja kao osnov za daljnju razradu. udžbenicima i priručnicima. za skupine i cijeli razred. Čas može trajati i kraće (2025 minuta) radi intenziteta pažnje kod djece ove dobi. kao i na trajanje časa. Razviti vlastiti sistem praćenja i provjere napretka kod svakog učenika. Interdisciplinarni sadržaj U svim je područjima sadržaj vezan uz druge školske predmete (posebno uz likovnu i muzičku kulturu. cilj i način rada. Proizvesti pozitivno i zabavno ozračje za učenje. Vokabular (predloženi vokabular u okviru danih tema). frontalni. piše pismene pripreme za svaki čas. razviti i poduprijeti zainteresiranost za učenje jezika. Držati se načela jednostavnosti. tjelesni i zdravstveni odgoj). uporeñivati je s vlastitom kulturom i razvijati pozitivan stav prema toleranciji i različitosti. ovisno o danim okolnostima nastavne prakse). Razvijati komunikacijske sposobnosti. Nastavnik treba: Pažljivo planira svaki čas. Procijeniti kojim fondom riječi učenici treba da ovladaju u danoj grupi i danim uvjetima Primjenjivati izravni. pa se lako mogu 144 . proširiti materijal prema danoj situaciji. Njegovati poštivanje drugoga tokom zajedničkog rada i natjecanja. Ne prihvaćati kruto upute dane u programu. a potom usmenu upotrebu bilo izolovano ili u govornoj interakciji. ponavljanje i na usmeno komuniciranje sa zabavnim aktivnostima. kao što su primjerice: muzička kultura. Preporuke • • • * Preporuke za organizaciju nastave engleskog jezika u prvoj godini učenja prvenstveno se odnose na fleksibilnost u organizaciji nastave i ukupnog rasporeda nastavnih aktivnosti. likovni odgoj i sl. Nastava je razredna. kojima je cilj pobuditi. grupni i individualni pristup. sarañivati s kolegama i stručnim savjetnikom. primjerenosti i postupnosti. idući od jednostavnih ka složenijim jezičnim ciljevima. da priprema materijal i opremu. Prakticirati prvo usvajanje pravilnog izgovora auditivnim putem. Osposobiti učenike da samostalno rade tokom časa i kod kuće. DIDAKTIČKO-METODOLOŠKE NAPOMENE U prvim godinama učenja usmjeriti pažnju na razumijevanje. Od početka razvijati radne navike. Gramatika (gramatička područja za dani nivo). Slobodno oblikovati svoje časove. Interkulturalne vještine Upoznati kulturu naroda engleskog govornog područja. • − − − − − − − − − − − − − Praćenje i vrednovanje na ovom nivou u službi motiviranja učenika i služi nastavniku za procjenu realizacije zadanih ciljeva. zadatke za učenike pojedinačno. Aktivnosti (s pomoću kojih se realiziraju vještine). nego kreativno i fleksibilno kreirati svoj rad u okvirima zacrtanog. To podrazumijeva paralelno izvoñenje nastave engleskog jezika s nastavom drugih predmeta. ali primjereno uvjetima u kojima radi.

formirati grupe koje će se smjenjivati na usporednoj nastavi iz dvaju predmeta. osvježenje tokom časa. Izlasci djece u prirodu su takoñer prilika za igre i pjesme na engleskom jeziku. 145 . mogu se organizirati uvježbavanja jezičkog znanja kroz igru i pjesmu u toku odmora ili perioda relaksacije. * Rad sa djecom sa posebnim potrebama: ukoliko se ukaže takva potreba rad sa ovom djecom treba da se odvija prema uputama grupe autora danim u «Inkluzivnom pristupu odgojnoobrazovnom radu u I. u dogovoru sa nastavnicima drugih predmeta uvježbavanja mogu biti potpora usvajanju gradiva iz tih predmeta. Efekti nastave bi na ovaj način bili poboljšani.Djeca sa oštećenim sluhom i teškoćama u učenju govora». II i III razredu devetogodišnje osnovne škole». Preporuka se odnosi na nastavnike i škole koje imaju mogućnost za njenu provedbu. odjeljak . Ukoliko uvjeti dopuštaju.

Razvijajući pozitivan stav prema sličnostima i razlikama u kulturama kod učenika se razvija kosmopolitski stav. Sve ovo učenje njemačkog jezika nameće kao imperativ u toku cjelokupnog osnovnoškolskog obrazovanja sa početkom u najranijoj dobi. Zadaci nastave njemačkog jezika su: Razvijanje sve četiri jezičke vještine. te primjene savremenih informacijskih i komunikacijskih tehnologija. kao i do sada. Bosna i Hercegovina je vjekovima bila upućena na Srednju Evropu. Razvijanje samopouzdanja i samopoštivanja. Njemački jezik 146 . praćenja i meñusobnog uvažavanja.(2 časa sedmično. duh tolerancije. Razvijanje i podržavanje kontinuiteta u učenju jezika. i ubuduće prvenstveno biti upućene na ovaj dio Evrope u kome se intenzivno koristi njemački jezik. odnosno od trećeg razreda osnovne škole. Osposobljavanje učenika za samostalno korištenje izvora znanja odnosno ovladavanje strategijama učenja (naučiti kako učiti). Evropska Unija je multietnička zajednica čiji su opstanak i prosperitet uvjetovani višejezičnošću. Bosna i Hercegovina se već godinama uključuje u evropske integracijske procese i nije daleko dan kada će postati punopravni član Evropske Unije. Naše privredne veze će. ne smije se zaboraviti ni kulturno-historijska veza naše zemlje sa zemljama njemačkog govornog područja. Razvijanje motivacije za učenje jezika i zadovoljstva u učenju. Znanje njemačkog jezika je neophodno. vezane kako za tržište rada tako i za uspostavljanje meñunarodnih kontakata i komunikacija svake vrste. Ovladavanje neophodnim leksičkim. humanizma i internacionalizma. Cilj Cilj učenja njemačkog jezika je osposobljavanje učenika za komunikaciju na njemačkom jeziku u usmenom i pismenom obliku o temama iz svakodnevnog života. kako za uspostavljanje privrednih tako i meñunarodnih kontakata. Uz navedene argumente. Upoznavanje sa kulturom naroda čiji se jezik izučava i razumijevanje i poštivanje drugih kultura. Razvijanje sposobnosti slušanja. pravopisnim. 70 časova godišnje) Uloga i značaj nastave njemačkog jezika u osnovnoj školi U toku cjelokupnog procesa učenja i u okviru nastave stranih jezika posebno potrebno je razvijanje svijesti o potrebi poznavanja stranih jezika. Rezultat takvih razmišljanja je i stav Vijeća Evrope da svaki grañanin Evrope mora poznavati najmanje dva strana jezika. Razvijanje samostalnosti i kreativnosti. interkulturalnih i interdisciplinarnih dogañanja. informacija i komunikacija koje su nužne u današnjem užurbanom svijetu globalnih. fonetičkim i gramatičkim minimumom. naučnih istraživanja. Kroz nastavu stranog jezika kod učenika se razvija svijest o značaju višejezičnosti u savremenom svijetu odnosno svijest o tome da uspješno ovladavanje jezičkim kompetencijama doprinosi afirmaciji ličnosti i njenom optimalnom razvoju.

2. 3. dom. Pozdravljanje Predstavljanje Porodica/obitelj. okolina Škola Svakodnevni život Odjevni predmeti 147 . Prepisuje. Razumije ograničen broj riječi i izraza. • • Slušanje i razumijevanje Prepoznaje slova i napisane riječi te kratke rečenice. naglasak.). Čitanje i razumijevanje • • • • Govor • Pisanje Znanje o jeziku • • PROGRAMSKI SADRŽAJI Tematske cjeline: 1. kratke dijaloge o poznatim temama. 5. Sa sagovornicima razmjenjuje nekoliko osnovnih iskaza u vezi sa konkretnom situacijom. 4. pokazivanje i sl. naglašava riječi. poštuje ritam i intonaciju rečenice. Daje osnovne informacije o sebi i svom okruženju služeći se pritom ograničenim brojem osnovnih riječi i zapamćenih rečeničnih shema. Prepoznaje poznate riječi i kratke rečenice i zna ih povezati sa ilustracijama. Pravilno artikulira glasove. dopunjava i samostalno piše riječi i kratke rečenice.1 Evropskog okvira za strane jezike. ritam i intonaciju u jeziku koji uči. Na ovom nivou učenja jezika učenik ne stječe znanje o jeziku nego prepoznaje i pravilno upotrebljava osnovne jezičke elemente. 7. Jezičke vještine Očekivani rezultati/ishodi učenja Učenik prepoznaje glasove.CILJEVI I REZULTATI ODGOJNO-OBRAZOVNOG RADA U nastavi njemačkog jezika u trećem razredu osnovne škole treba težiti dostizanju nivoa A 1. 6. • Razumije i reagira na odgovarajući način na kratke usmene poruke pri čemu mu je potrebna znatna pomoć (ponavljanje. pjesmice. prijatelji Kuća.

dort. Pozdravljanje: Hallo!. . Svakodnevni život: npr. Aktivnosti SLUŠANJE I RAZUMIJEVANJE: Učenici će slušati izgovoreni tekst i reagirati 1) neverbalno. pjevati. sagen. itd.Upitne. Er/Sie ist hier. . Vater.: gut.jednina .Reći koliko je sati (puni sat)... die Hose.ljudima i predmetima iz neposrednog okruženja. die Wohnung. Juttas Bleistift Zamje nice . npr. dein Pre dikativno upotrije bljene prid jeve. npr.: Das Haus ist groß. vježbom falsch / richtig. Das ist. . das Schiff.. wie.Reći: a) kome šta pripada b) koje je šta boje.Nabrojati dane u sedmici.itd. Mein Name ist.Vještine Učenici će znati: . recitirati kraće pjesmice. spielen Igračke: der Teddy. ČITANJE I RAZUMIJEVANJE: Učenici će prepoznati jednu ili više napisanih riječi ili rečenica i reagirati: 1) neverbalno.. gehen.P risvojne: mein. Guten Morgen!. schreiben.. schön blau . Wer ist dort? Izricanje naredbe: Komm her! Male! Schreibe! Članovi uže porodice: npr.popunjavanja slova (npr. Was ist das? Wer ist das? Wie heißt du? Wie alt bist du? Opisivanje : npr.: Mutter. B rojeve: od 1-12 Prijedloge u njihovoj funkcionalnoj upotrebi Prostorije u kući (osnovne riječi). 2) verbalno. Guten Tag!. Priloge za mjesto: Schwester . davanjem kratkih odgovora na nastavnikova pitanja ili pitanja koja su čuli sa kasetofona. Wie geht es Ihnen? itd… Pre dstavljan je: Ich bin. imitiranjem. itd. hören…. odnosno povezivanjem slike sa tekstom koji čuju. lice množine: Lies! Schreibe! Antworte! Ergänze! .: Imenice .dopunjavanjem izostavljenih slova ili riječi u tekstu. die Bank.: . itd.Lične . schlafen. lesen. das Schlafzimmer. npr. Hausaufgabe machen. die Küche. .prostorijama u kući / stanu. Glagole . der Ball. pokazivanjem na odreñene ilustracije koje se odnose na riječi koje su učenici čuli. .P redstaviti sebe i druge.Imenovati predmete u školskoj torbi i u učionici. der Lehrer.. Gram atik a Vok abular Učenici će koristiti Učenici će: (ali neće učiti o učiti samo osnovni vokabular koji tome): se odnosi na date teme npr. . PISANJE Pisanje na ovom nivou nije prioritet.itd.prisvojni genitiv. npr. Wie geht es dir?.rekonstruiranje riječi od ponuñenih slova.. das T-Shirt.) Vrijeme : Wie spät ist es? Es ist sechs Uhr. lice jednine i 2. … .povezivanjem ponuñenih riječi u tekstu…itd. .prezent .kraćim odgovorima na pitanja. Odreñivanje mjesta i položaja: Hier. Učenici najprije preslikavaju riječi koje su prije toga usmeno usvojili a potom postepeno usvajaju i pravilan način njihovog pisanja kroz vježbe poput: .bojenjem. hier. Mein Bleistift ist grün. die Schule.Locirati ljude i predmete. slaganjem slika redoslijedom koji proistekne iz teksta koji su čuli.. npr. izrezivanjem. die Tafel. der Roboter. . . die Puppe (Das ist mein Teddy. povezivanjem pisanih riječi i odgovarajućih ilustracija.itd. crtanjem.: . . Bruder.Reći nekoliko najjednostavnijih rečenica o: . voditi kraće dijaloge u parovima sa drugim učenicima ili sa nastavnikom.imperativ za 2. das Bad.gestikuliranjem. das Auto... ..: Gdje su nestala slova? učenici treba da popune izostavljena slova). . npr. ... Auf Wiedersehen!... Škola (osnovne riječi). Dort. das Wohnzimmer. glumiti. . . Mein Teddy ist groß. 148 . .Brojati od 1 do 12. npr.gestikulacijom predstaviti ono što su čuli ili izvršavanjem naredbi koje čuju. wer..Reći koliko imaju godina. Odjevni predmeti (osnovni pojmovi): die Jacke. die Kreide.takmičenje u pisanju brojeva itd.. bojenjem ilustracija koje se odnose na riječi koje su učenici čuli.. npr.Imenovati članove svoje uže porodice.: ponavljanjem odreñenih riječi koje je izgovorio nastavnik ili koje su čuli sa kasetofona.: . was. bojenjem navedenih predmeta / osoba.P ozdravljati se na formalni i neformalni način. 2) verbalno. GOVOR: Učenici će: ponavljati riječi nastavnika ili riječi izgovorene sa kasetofona. der Schüler.

Interkulturalne vještine Učenici će: . uspostavljanju prijatnije atmosfere u učionici. Igre doprinose povećanju učeničke aktivnosti. Učenici rado prihvataju i provode proces imitiranja i ponavljanja. Jezik se na ovom uzrastu uči imitiranjem i ponavljanjem sa postepenim prijelazom na čitanje i pisanje i uz angažiranje svih čula. . kao i njegovanju prisnijih odnosa izmeñu učenika i nastavnika. .Poštuje osnovne didaktičke principe primjerenosti i postupnosti.Upoznavati različite kulture i tradicije. Razvija se takmičarski duh. prirodu i sl.Razvija komunikacijske sposobnosti kod učenika. podstičući ih da maksimalno koriste vlastite talente i sposobnosti. . Ukoliko se u nastavni proces funkcionalno integriraju i igre.crtanjem. rado insceniraju naučene dijaloge. poboljšanju njihovih jezičkih znanja. . njegovom aktivnom učešću u nastavi i rezultatima koje pokazuje nastavnik daje opisnu ocjenu. oblikovanjem (Likovna kultura).Razvija vlastiti sistem praćenja i provjeravanja napredovanja svakog učenika. samostalnost i kreativnost. njihove prednosti su velike.Učiti da komuniciraju i da se ponašaju u svakodnevnim situacijama na način koji je primjeren kulturi zemlje čiji jezik uče. stvara živa atmosfera u učionici što doprinosi povećanju motivacije za učenje jezika.plesom. grupe i cijeli razred. Praćenje i vrednovanje Na početnom nivou učenja stranog jezika nastavnik samo aktivno razvija i prati motivaciju i interes učenika za učenje njemačkog jezika i procjenjuje realizaciju zacrtanog programa.ekološki odgoj). pripremajući zadatke za pojedine učenike.Razvija pozitivnu atmosferu u učionici. O odnosu učenika prema nastavnim obavezama. Interdisciplinarni sadržaj Programski sadržaj je meñusobno povezan sa drugim predmetima.zajedničkom šetnjom kroz park. . slikanjem.DIDAKTIČKO–METODIČKE NAPOMENE U prvim godinama učenja njemačkog jezika usmjeriti pažnju na aktivnosti koje imaju za cilj da pobude i razviju zainteresiranost učenika za učenje jezika. . te izmeñu samih učenika. Rad u parovima ili manjim grupama uz smjenu više različitih aktivnosti doprinose dinamici časa i održavanju neophodne pažnje učenika. igrom (Tjelesni i zdravstveni odgoj).Kreativno i fleksibilno kreira svoj rad u okviru zacrtanih ciljeva a u skladu sa uvjetima u kojima radi. . (Moja okolina .pjevanjem (Muzička kultura). Učenici će tako učiti jezik i proširivati svoj vokabular oslanjajući se na znanje koje su stekli učenjem nekih drugih školskih predmeta ali i kombinirajući učenje stranog jezika sa aktivnostima «preuzetim» iz nekih drugih predmeta.Pažljivo planira svaki čas za koji piše pismenu pripremu postavljajući ciljeve te detaljno razrañujući načine (strategiju) kako da ih postigne. pripremajući adekvatne nastavne materijale (vizualizacija je na početnom nivou učenja stranog jezika neophodna).Kod učenika podstiče pozitivnu radoznalost. . Nastavnik treba da: . marljivost. npr. . 149 . njegovih ciljeva i zadataka. . te planirajući trajanje svakog segmenta aktivnosti u učionici. odgovornost i motivaciju za učenje.Procijeni kojim fondom riječi učenici treba da ovladaju u datoj grupi i datim uvjetima.Razvija kod učenika radne navike.: . . .

a to je istovremeno zvanični i radni jezik svih relevantnih meñunarodnih institucija i organizacija. FRANCUSKI JEZIK PRVA GODINA UČENJA.1 Evropskog okvira za strane jezike. treba da mu učenje stranog jezika bude podsticaj za uočavanje kulturalnih sličnosti ali i različitosti u kojima je bogatstvo. motivaciju za učenje. kreativnost.Francuski jezik (2 časa sedmično. ZADACI Zadaci nastave francuskog jezika su: • Omogućiti razvoj jezičke kompetencije učenika. Iskustvo učenja jezika će povećati svijest učenika o jeziku. • Kod učenika razviti pozitivnu radoznalost. prikupljanja informacija i komuniciranja putem elektroničkih tehnologija. Učenje stranog jezika učeniku treba da olakša razumijevanje drugih i različitih kultura i tradicija i jača motivaciju za učenje stranih jezika. • Omogućiti učenicima uživanje u učenju. a naročito razviti komunikacijske sposobnosti učenika. Poznavanje stranog jezika treba da bude instrument za sticanje drugih znanja. Učenjem francuskog jezika učenicima se otvara mogućnost da postanu dio velike porodice govornika francuskog jezika koja broji 56 zemalja na pet kontinenata. 150 . III razred osnovne škole Cilj nastave francuskog jezika u trećem razredu osnovne škole je razvijanje svijesti o postojanju drugih jezika i mogućnosti komuniciranja na nekom drugom jeziku koji nije naš maternji. Poznavanje stranog jezika. CILJ Predmet ima za cilj osposobljavanje učenika za aktivno i pozitivno življenje u savremenom svijetu. • Bolje upoznati učenike s elementima civilizacije i kulture zemlje čiji jezik se uči kao i sa vlastitom kulturom te naučiti ih da cijene. te može imati pozitivan utjecaj na opći razvoj i kosmopolitski stav. U nastavi francukog jezika u trećem razredu osnovne škole treba težiti dostizanju nivoa A 1. radoznalost i kreativnost. Nastava i učenje stranog jezika treba da pomogne učenicima i doprinese njegovom ukupnom intelektualnom razvoju. Kod učenika treba da se razvije svijest da je jezik jedan od najvažnijih elemenata druge kulture koja je jednako vrijedna kao i njegova vlastita. Pored engleskog. samostalnost. razumiju i poštuju druge kulture. Učenik treba da se osposobi da na francuskom jeziku komunicira na osnovnom nivou o temama iz svog neposrednog okruženja. Učenje stranog jezika treba da podstakne njegovu maštu. predstavlja vid osnovne pismenosti i naobrazbe i ima za cilj osposobljavanje učenika za meñunarodne kontakte. u ovom slučaju francuskog. francuski jezik je jedini jezik koji se izučava u svim zemljama svijeta. • Razvijati kod učenika sposobnost pažljivog slušanja i uvažavanja mišljenja drugih. 70 časova godišnje) ULOGA I ZNAČAJ Učenje jezika pruža učenicima šansu da prihvataju različitosti i da imaju više poštovanja prema drugima.

cilj i način rada. DIDAKTIČKO-METODOLOŠKE NAPOMENE U prvim godinama učenja francuskog jezika treba usmjeriti pažnju na razumijevanje. opisivati u nekoliko rečenica poznatu situaciju služeći se pritom ograničenim brojem osnovnih riječi i zapamćenih rečeničnih shema. Potrebno je takoñer primjenjivati direktni. kratke dijaloge o poznatim temama. pjesmice. naglašavati riječi. grupni i individualni pristup. Funkcije i sposobnosti (usmena ili pismena kompetencija koja predstavlja zacrtani cilj na datom nivou). glagoli itd koje će učenici koristiti a ne učiti o tome!). ponavljanje i na usmenu komunikaciju koja će sadržavati elemente zabavnih aktivnosti koje imaju za cilj da pobude. pokazivanje i sl. pravilno artikulirati glaso ve. Vokabular (predlaže se vokabular koji je u skladu s datim temama). • • prepoznavati slo va i napisane riječi. Učenik neće na ovom nivou učenja jezika sticati znanje o jeziku nego će prepoznavati i pravilno upotrebljavati osnovne jezičke elemente. . imenice. slikanje. npr. svakodnevni život). dopunjavati i samostalno pisati riječi i kraće rečenice. škola. davati osnovne informacije o sebi i svom okruženju. ritam i intonaciju u jeziku koji uči. itd.). lično predstavljanje. . . poštovati ritam i intonaciju rečenice. prepoznavati poznate riječi i kratke rečenice i znati ih po vezati sa ilustracijama. zamjenice. ples. frontalni.: . Interdisciplinarni sadržaji Učenici će takoñer učiti jezik i proširivati svoj vokabular oslanjajući se na znanje koje su stekli učenjem nekih drugih školskih predmeta. udžbenicima i priručnicima ne prihvata kruto nego da kreativno i fleksibilno kreira rad primjereno uvjetima u kojima radi. porodica. Čitanje i razumijevanje • • • • Govor Pisanje Znanje o jeziku • • PROGRAMSKI SADRŽAJI Teme (opća tematska područja kao osnov za dalju razradu zavisno o datim okolnostima nastavne prakse npr. prepisivati. naglasak. Treba da kod učenika razvija radne navike i komunikacijske sposobnosti.kroz sportove i igre (Tjelesni i zdravstveni odgoj). 151 . oblikovanje. te da ih osposobi za samostalan rad kako tokom časa tako i kod kuće. .Jezičke vještine Slušanje i razumijevanje Očekivani rezultati / ishodi učenja Učenik će • prepoznavati glaso ve. moja bliža okolina. razviju i podrže zainteresiranost za učenje jezika. razmjenjivati sa sago vornicima nekoliko osnovnih iskaza u vezi sa konkretnom situacijom. • razumjeti ograničen broj riječi i izraza. • razumjeti i reagirati na odgovarajući način na kratke usmene poruke pri čemu mu je potrebna znatna pomoć (ponavljanje. (Likovna kultura. dom. Aktivnosti (navedene su aktivnosti pomoću kojih je moguće realizirati sposobnosti).kroz crtanje. Gramatika (gramatička područja koja odgovaraju datom nivou npr. te kratke rečenice. Nastavnik treba da pažljivo planira svaki čas. brojevi. ples). Veoma je važno da nastavnik uputstva ponuñena u programu.

celui. itd. 2) verbalno ponavljanjem riječi koje je izgovorio les nastavnik ili koje su čuli sa kasetofona. onih koje značenjima). . dom • Moja bliža godina učenja okolina francuskog • Škola • Svakodnevni život Prvi ste pen početnog znan ja Učenici će RECEPCIJA koristiti (a ne učiti a) SLUŠANJE I REAGOVANJE Učenici će slušati izgovoreni tekst i o tome!): reagovati: Imenice . devant. celui-la.dopadanje. ici. riječima odabranim sa zidnih karata na najosnovnije. Raspoloženja: heureux.ocjenjuju svoje aktivnosti i aktivnosti svojih drugova iz razreda. gestikuliranjem. tužan. sa kasetofona. De quelle couleur est…? rouge. tourner á droit / á gauche. pitanja nastavnika ili pitanja koja su čuli sa ton. broj raspoloženja.učiti da komuniciraju i da se ponašaju u svakodnevnim situacijama na način koji je prirodan za kulturu zemlje čiji jezik uče. . celle-ci. životinjskih glasova itd. 1-10 rezanjem zahtijevanih oblika/likova iz Prijedloge: papira.Brojati predmete.Članove. Moje lice. C’est …. Odreñivanje mjesta i položaja: Pardon.Locirati ljude i predmete. des. razre d Teme Funkcije i sposobnosti Učenici će znati: . crtanjem.budu odgovorni i aktivni u situacijama kada se uči jezik. . . .Opisati ljude i predmete. Lične glumljenjem. avec plastelina itd.Opisne pridjeve.Pozdravljati. izvršavanjem uputstava Pokazne. ta. mon. Razlike u upotrebi nekih pozdrava u francuskom jeziku i u maternjem jeziku učenika.sposobnost da nešto urade (Je peux…). Q uel âge as – tu? J’ai . označavaju neku aktivnost. . veoma ograničen.). Aktivnosti Gramatika Vok abular Učenici će učiti samo osnovni vokabular koji se odnosi na date teme. beau. ilustracija koje se odnose na riječi koje im celle-lá se usmeno upućuju. redanjem slika. lijepljenjem Determinatore: slika. . ili pokazivanjem. raspoloženje. Ocjenjivanje je opisno i brojčano. ma. blanc. npr. un. nastavnika ili uputstava koje čuju sa celui-ci. Triste.koriste ključne metode iz prakse pri radu u parovima ili malim grupama.. podvlačenjem ili bojenjem riječi quoi koje im se usmeno upućuju. Članovi uže porodice : mère. le.slušanjem i pjevanjem omiljene vrste muzike (Muzička kultura). Brojeve: pravljenjem/oblikovanjem stvari (npr. avoir glasova/zvukova (npr. blonds . b) ČITANJE I REAGOVANJE Učenici će prepoznati jednu ili više Glagole napisanih riječi ili uputa i reagovati: Le présent Pomoćni glagoli 1) neverbalno gestikuliranjem. uzvike (helas! (Jao!) ili eh bien! (pa lijepo! No!) ta ta ta! (koješta!) tien! (gle!) itd. samo osnovne riječi. Nivo 3. itd . jaune. npr. . kasetofona. itd. malheureux. Interkulturalne vještine Učenici će se: . oponašanjem être. la. . biranjem ili povezivanjem pisanih riječi i dehors odgovarajućih ilustracija. boje predmeta. Il a les cheveux noirs.Predstaviti sebe ili druge. Opisivan je : Il est grand / petit. Dobro jutro i dobar dan / Bonjour). père.sur.jednina i 1) neverbalno imitiranjem nastavnika ili neke popularne množina ličnosti (npr. Ovo može podrazumijevati npr.upoznavati se sa nekim osnovnim razlikama izmeñu njihove kulture i kulture naroda sa francuskog govornog područja (npr. . rasporeñivanjem ilustracija po odreñenom redu prema pisanim uputstvima 152 .upoznavati sa kulturom svoje zemlje i učiti da je bolje poštuju i cijene. sretan). une. Praćenje i vrednovanje na ovom nivou treba da bude u službi motivacije učenika i da služi nastavniku za procjenu realizacije zadatih ciljeva. Au revoir itd . glumljenjem Priloge za mjesto. iz crtića). Qu’est-ce que c’est ? Qui est-ce? Oui / non. soeur.). Salut. pour aller á … C’est loin (de) / près (de) Aller tout droit. frère. pokazivanjem odreñenih celle. . . crtanjem. . kojima se te riječi nalaze. brojeve itd. kao i nivo svog i njihovog znanja u odnosu na postavljene ciljeve. Učenje kako učiti Učenici će da: . . bojenjem Upitne. brun. triste • Lično predstavljanje Osnovna škola • P orodica • Kuća. imitiranjem zvuka Impératif voza. moje tijelo.á.Identificirati ljude i predmete. son. qui? De/á navedenih predmeta/osoba navedenim qui? Que? De/á bojama. pravljenjem raznih oblika od .Prisvojne davanjem veoma kratkih odgovora na pridjeve.Izraziti .). npr. l’. bojenjem ili podvlačenjem (u osnovnim samo odreñenih riječi (npr.: Pozdravljanje: Bonjour. lá. popunjavanjem praznina . itd. Pre dstavljanje: Je m’appelle …Je suis.Reći koliko je sati (puni sati).razvijaju pozitivan stav prema učenju jezika. (npr. dans. . . Zamjenice oponašanjem glasova/zvukova.

u vezi sa datim temama i gramatikom. npr. devant. P rendre un bain. lit. u vezi sa datim temama. avec (u osnovnim zn ačenjima). itd. triste. avoir Impératif Priloge za mjesto. u vezi sa datim temama. l’. Članovi uže porodice : mère. povezivanjem riječi u stupcu A sa odgovarajućim ilustracijama u stupcu B. arbre. recitovati. table. élève. 153 . Bon – mauvais. Antonime. 2) verbalno davanjem kratkih pismenih ili usmenih odgovora na pitanja. npr. ma maison). malheureux.Prisvojne pridjeve. –s. jardin. celui. Učenici će vježbati da koriste (a ne učiti o tome!): Afik se . zamjenjivanjem ilustracija u tekstu ponuñenim riječima. Složenice. učenici će: povremeno prepisivati izolovane riječi učiti pisati pomoću igara na CD-u. celui-la. faire attention. Triste. pomoću društvene igre u kojoj se sastavljaju riječi od slova na kockama.. sale á manger. itd. se promener. zamjenjivanjem inicijala punim riječima ili popunjavanjem praznina odgovarajućim riječima itd. grand – petit. Zamjenjivati inicijale punim riječima ubacivati. PRODUKCIJA a) GOVOR Učenici će: ponavljati riječi nastavnika ili riječi izgovorene sa kasetofona učestvovati u razgovoru (pitanja/odgovori) sa drugim učenikom/učenicima ili nastavnikom igrati uloge. itd. prendre autobus. beau. chamber. parc. sa . lá. il fait froid. le. son. des. chaise.á. mon. podvlačiti.. se laver. Raspoloženja: heureux. soeur.. Škola: insegnant. npr. ma. . armoire. itd. celle-lá Upitne. u vezi sa datim temama. redati riječi po odreñenom redoslijedu. Kolok acije .Članove.jednina i množina Zamje nice Lične Pokazne.Opisne pridjeve. les . Sale á manger sac á dos. B liža okolina: rue. Prostorije u kući i nam je štaj: cuisine. ici. npr. Učenici će koristiti (a ne učiti o tome!): Ime nice . najosnovnije. père. cahier. npr. un.ideju posjedovanja (le livre de Jean. pjevati i igrati jezične igre davati uputstva i naredbe b) PISANJE Budući da učenje pisanja na ovom nivou nije prioritet. celle-ci. la. qui? De/á qui? Que? De/á quoi Dete rminatore: .itd. ta. društvene igre u kojoj se slažu pločice sa slovima jedna na drugu itd.sur. rutinske aktivnosti npr dormir se lever. ton. Vrijeme : Qelle heure est-il? Il est Svakodnevni život. celle. dans. celui-ci. frère. une. Glagole Le présent Pomoćni glagoli être. livre. dehors Brojeve: 1-10 Prije dloge: .

Razvijanje motivacije za učenje jezika i zadovoljstva u učenju. Arapski jezik ARAPSKI JEZIK PRVA GODINA UČENJA.Osposobljavanje učenika za samostalno korištenje različitih izvora znanja.Razvijanje samostalnosti i kreativnosti. Razvijanje temeljitosti. gdje se u više od 20 zemalja sa više od 200 miliona govornika kao zvanični jezik koristi arapski. odnosno ovladavanje strategijama učenja (naučiti kako učiti). vezanih za konkretan pojam (samostalno upotrebljenih).Razvijanje samopouzdanja i samopoštivanja.(2 časa sedmično. kao i sjevernom Afrikom. pjesme i plesa učiniti da učenje arapskog jezika bude zabavno. Vijekovima Bosna i Hercegovina ima civilizacijske i privredne veze sa Bliskim i Srednjim istokom. Cilj i zadaci učenja arapskog jezika Cilj učenja arapskog jezika je osposobljavanje učenika za usmenu i pismenu komunikaciju na arapskom jeziku o različitim temama iz svakodnevnog života. Razvijanje samostalnosti u govoru. Kroz učenje stranog jezika kod učenika se razvija svijest: o značaju višejezičnosti. a u okviru nastave stranih jezika. Pored toga više od 35 miliona ljudi kao drugi strani jezik koristi arapski jezik. Sve prethodno spomenuto govori u prilog neophodnosti učenja arapskog jezika kao jednog od stranih jezika tokom osnovne škole. Kratki usmeni i p ismeni odgovori. . . Razvijanje razumijevanja i logičkog pamćenja. Evropska Unija je multietnička zajednica čiji su opstanak i prosperitet uvjetovani višejezičnošću. . predanosti i preciznosti u učenju jezika. Značajno je napomenuti da je u jednom periodu naše historije nemali broj književnika pisao djela na arapskom jeziku. Čitanje riječi.Ovladavanje osnovnim leksičkim. Razvijanje radoznalosti i kreativnosti. toleranciji. fonetskim i gramatičkim minimumom. 154 . Očekivani rezultati učenja Ljubav i spremnost za učenje arapskog jezika. Razvijanje pozitivnog stava prema učenju jezika. Putem igara. . kozmopolitizmu.Upoznavanje sa kulturom naroda čiji se jezik izučava i razumijevanje i poštivanje drugih kultura. a ne o jeziku. .Razvoj sve četiri jezičke vještine. duhu tolerancije. Čitanje jednostavnih rečenica. III razred osnovne škole CILJEVI I REZULTATI ODGOJNO-OBRAZOVNOG RADA Ciljevi početne nastave arapskog jezika Učenje jezika. . . Sloboda i samostalnost u govoru. Prepisivanje riječi i kratkih sadržaja. Rezultat takvih razmišljanja je i stav Vijeća Evrope da svaki grañanin Evrope mora poznavati najmanje dva strana jezika. Zadaci nastave arapskog jezika su: . neophodno je razvijanje svijesti o poznavanju dva ili više stranih jezika. Postupan prelaz ka čitanju i pisanju jednostavnih riječi i rečenica. Proširivanje opće kulture učenika kroz upoznavanje s načinom života i tradicijom zemalja u kojima se govori arapski jezik. Razumijevanje jednostavnih sadržaja na arapskom jeziku. Popunjavanje slova i riječi. humanizamu i internacionalizmu. 70 časova godišnje) Uloga i značaj nastave arapskog jezika Tokom procesa obrazovanja.Razvijanje sposobnosti slušanja i meñusobnog uvažavanja.

Neophodno je.PROGRAMSKI SADRŽAJI Teme (opća tematska područja kao osnov za daljnji rad) Funkcije i vještine (usmena i pismena kompetencija) Aktivnosti (pomoću kojih se realiziraju vještine) Gramatika (osnove gramatike za dati nivo) Vokabular (u okviru datih tema) Specifičnosti arapskog pisma će uvjetovati i početnu fazu učenja arapskog jezika. varijante pisanja slova. vezivanje slova u riječi i kraće rečenice. sukun. tašdid. uz učenje osnovnih fraza. usvojiti: osnovne oblike slova. kratke i duge vokale. 155 . tanwin.

.Reći koliko je sati (puni sat). npr. . Upitna rije č “'ayna” Pre poznavan je gramatičkog ženskog roda (okruglo “ta”) B rojevi (1 do 10) 156 . . rečenicama 2) verbalno. crtanje i druge Upitne partikule vježbe) (hal. (imenskih) harihi) rečenica. pitanja ili pitanja koja su čuli sa kasetofona. . a potom postepeno usvajaju i pravilan način njihovog pisanja kroz vježbe poput: .popunjavanja slova (npr. . .Nivo III razred Osnovna škola 1. prepoznavanje. . koji ma) će biti osnova za Pok azne tvorbu kratkih zam je nice (hara.: Gdje su nestala slova? . 'anti. crtanjem.glumiti.: . . porodice.takmičenje u pisanju brojeva itd.ponavljanjem odreñenih riječi koje je izgovorio ograničenim nastavnik ili koje su čuli sa kasetofona. npr.pokazivanjem na odreñene ilustracije koje se . čuli.gestikulacijom predstaviti ono što su čuli.podvlačenjem pojedinih riječi. .nastavnik ispisuje riječi na tablu.bojenjem.Nabrojati dane u sedmici.povezivanjem pisanih riječi i odgovarajućih ilustracija. 'a) uvježbavati Prijedlozi (fi.rekonstruiranje riječi od ponuñenih slova.: . Učenici će: huwa. . .gestikuliranjem. ponavljanje. . 'anta.Škola og znanja . itd. la) (igre. npr. . ČITANJE I RAZUMIJEVANJE Učenici će prepoznati jednu ili više napisanih riječi ili rečenica i reagirati: 1) neverbalno. vokabular.: .Opisati . izostavljajući odreñena slova koje učenici treba da popune). oblikovanje plastelinom.podvlačenjem i bojenjem ilustracija koje se odnose na riječi koje su učenici čuli. .Imenovati predmete u školskoj torbi i učionici.Odjevni predmeti SLUŠANJE I RAZUMIJEVANJE Učenici će slušati izgovoreni tekst i reagirati 1) neverbalno. . . imitiranjem. .davanjem kratkih odgovora na nastavnikova u kući.Bliža okolina .izvoñenjem uputstava koje nastavnik izgovara jednostavnim ili koja čuju sa kasetofona. GOVOR Učenici će: .bojenjem navedenih predmeta / osoba.pjevati. Vokativna partik ula “ya” Kroz dijalog Potvrdne i odrične riječi (na`am. izrezivanjem.Imenovati odnose na riječi koje su učenici čuli odnosno članove svoje uže povezivanjem slike sa tekstom koji čuju. Lične zamjenice ('ana. 2) verbalno.voditi kraće dijaloge u parovima sa drugim učenicima ili sa nastavnikom.: (imenskim) i . 'ila.Pozdravljanje na formalan i neformalan način. .ponavljati riječi nastavnika ili riječi izgovorene sa kasetofona. PISANJE Učenici najprije preslikavaju slova koja su prije toga usmeno usvojili.Brojati od 1 do 10.kraćim pismenim ili usmenim odgovorim na pitanja.Nabrojati ograničen broj odjevnih predmeta. Ak tivnosti Gram atik a Vok abular Prvi stepen elementarn .Svakodnevni život Funk cije i vještine Uče nici će znati: . brojem riječi ljude i predmete .Predstaviti sebe redoslijedom koji proistekne iz teksta koji su i druge. . hiya.povezivanjem ponuñenih riječi u tekstu…itd. nahnu) učiti samo Upitne osnovni zam je nice (man.dopunjavanjem izostavljenih slova ili riječi u tekstu .lijepljenjem odnosno slaganjem slika . . `ala) vokabular. godina učenja arapskog jezika Te me .Porodica i prijatelji . npr.recitirati kraće pjesmice. pjesmice.Pozdravljanje i upoznavanje .Kuća . osnovni min.

.razvija kod učenika radne navike. moja okolina itd. uporeñivati je sa vlastitom kulturom i razvijati pozitivan stav prema različitosti. muzička kultura.razvija vlastiti sistem praćenja i provjeravanja napredovanja svakog učenika. tjelesni odgoj. odgovornost i motivaciju za učenje. Razvija se takmičarski duh.plesom. Nastava je razredna pa se mogu lako formirati grupe koje će se smjenjivati na uporednoj nastavi dva predmeta.zajedničkom šetnjom kroz park. uspostavljanju prijatnije atmosfere u učionici. Preporuke Kod organizacije nastave arapskog jezika u prvoj godini učenja preporuke se odnose prvenstveno na fleksibilnost u organizaciji nastave i ukupnom rasporedu nastavnih aktivnosti. Izlasci djece u prirodu su takoñer prilika za igre i pjesmice na arapskom jeziku. rado insceniraju naučene dijaloge.upoznati kulturu i običaje različitih zemalja u kojima se govori arapski jezik. kao i njegovanju prisnijih odnosa izmeñu učenika i nastavnika. .DIDAKTIČKO – METODIČKE NAPOMENE U prvim godinama učenja arapskog jezika pažnju treba usmjeriti na aktivnosti koje imaju za cilj da razviju zainteresiranost učenika za učenje jezika.procjeni kojim fondom riječi učenici treba da ovladaju u datoj grupi i datim uvjetima. Arapski jezik se na ovom nivou uči kroz različite jezičke igre. te izmeñu samih učenika. Čas može trajati i kraće (20-25 minuta) radi postizanja maksimalnog intenziteta pažnje kod djece. . stvara živa atmosfera u učionici. . te planirajući trajanje svakog segmenta aktivnosti u učionici. detaljno razrañujući načine kako da ih postigne. oblikovanjem (Likovna kultura) . kao i dodatne materijale u slučaju neočekivanih situacija. ponavljanje. . . poboljšanju njihovih jezičkih znanja.razvija pozitivnu atmosferu u učionici. .da kontrolira i razvija kod učenika pravilno usvajanje izgovora. . Ukoliko se u nastavni proces integriraju igre. Postojanje i njegovanje takmičarskog duha tijesno je povezano sa učeničkom motivacijom za učenje jezika. sa postepenim uvoñenjem čitanja i pisanja. (Moja okolina . Igre doprinose povećanju učeničke aktivnosti.da kreativno i fleksibilno kreira svoj rad u okviru zacrtanih ciljeva a u skladu sa uvjetima u kojima radi. njihove prednosti su velike.pažljivo planira svaki čas. likovna kultura. pripremajući zadatke za pojedine učenike.pjevanjem (Muzička kultura) . kao i na trajanje časa.ekološki odgoj) Interkulturalne vještine Učenici će: . marljivost.crtanjem. pjesmu. podstičući ih da maksimalno koriste vlastite talente i sposobnosti . kao što su npr. Praćenje i vrednovanje Na početnom nivou učenja arapskog jezika nastavnik samo aktivno prati i razvija motivaciju i interes učenika za učenje arapskog jezika i procjenjuje realizaciju zacrtanog programa. . Interdisciplinarni sadržaj U svim oblastima sadržaj je povezan sa drugim školskim predmetima .piše pismene pripreme za svaki čas. Rad u parovima ili grupama doprinosi dinamici časa i većoj angažovanosti učenika.razvija komunikacijske sposobnosti kod učenika. njegovih ciljeva i zadataka. igrom (Tjelesni i zdravstveni odgoj) . Ovo podrazumijeva i moguće paralelno izvoñenje nastave arapskog jezika sa nastavom drugih predmeta. ples. postavljajući ciljeve. grupe i cijeli razred. 157 . Nastavnik treba da: .poštuje osnovne didaktičke principe primjerenosti i postupnosti. prirodu i sl. pripremajući materijale/opremu koja je potrebna u učionici. Učenici rado prihvataju i provode proces imitiranja i ponavljanja.

prikupljanje podataka o igrama koje su nekad bile popularne ili bavljenje ekologijom. Zadaci • Povezivanje. programiranje. njihovi sadržaji i koordinatori . pripremanje. • Trajanje vannastavnih aktivnosti. U okviru vannastavnih aktivnosti u osnovnoj školi mogu biti zastupljene sljedeće oblasti : • Vannastavne aktivnosti iz oblasti nauke • Vannastavne aktivnosti iz oblasti kulture i umjetnosti • Vannastavne aktivnosti iz oblasti tehnike • Vannastavne aktivnosti iz oblasti sporta • Vannastavne aktivnosti iz oblasti rada i proizvodnje • Vannastavne aktivnosti iz oblasti društvenog života – života zajednice Evo i mogućih sekcija: Zdravlje i sport Mali hor Mladi prirodnjaci 158 . organizacija i realizacija vannastavnih aktivnosti podrazumijevaju aktivno učešće učenika. vještina i navika stečenih u nastavi i vannastavnim aktivnostima • Usvajanje novih znanja. ili možda uživanje u novim pričama i razgovorima o ispričanom. Osnovno su obilježje savremene škole . proširivanje i produbljivanje znanja. a verificira ga Nastavničko vijeće. • One se ne bi smjele pretvoriti u bilo koju vrstu nastavka nastavnog rada. se utvrñuju Planom i programom koji se donosi na početku školske godine. Dijete već svojim opredjeljenjem za odreñene sadržaje nagovještava nam i nešto o svojoj jačoj strani. zaštite i unapreñivanja zdravlja • Osposobljavanje za aktivno učešće u društvenom životu i njegovom demokratskom razvoju • Podsticanje dječijeg stvaralaštva – kreativnosti • Osposobljavanje za komunikaciju. • Osposobljavanje za aktivnosti u slobodnom vremenu koje će biti u funkciji razvoja odgoja i obrazovanja. ples. • One se organiziraju u skladu sa interesovanjima.VANNASTAVNE AKTIVNOSTI ULOGA I ZNAČAJ Vannastavne aktivnosti su važan segment života i rada u školi. • Ako se u okviru nekih vannastavnih aktivnosti ostvaruje i dobit. Principi na kojima bi trebalo da počiva Plan i program vannastavnih aktivnosti • Slobodne aktivnosti su integralni dio odgojno-obrazovnog rada u osnovnoj školi i u funkciji su ostvarivanja globalnog cilja odgoja i obrazovanja. ni trajanjem preopteretiti učenike. Mogućnost izbora je korak ka slobodi i izražavanju u skladu s mogućnostima i afinitetima. Hoće li to biti gluma. interakciju i kooperaciju sa drugima • Omogućavanje upoznavanja drugih i drugačijih • Omogućavanje učenja fleksibilnosti i tolerancije 1. prije nego na nastavnom času. manje je važno. a istovremeno bogate emocionalni svijet. U skladu sa odgovarajućim propisima škola je dužna da način korištenja tako ostvarenih sredstava regulira posebnim aktima. • Planiranje. mogućnostima i dobrovoljnim opredjeljenjem učenika. zaštita prirode. prevencije svih vrsta ovisnosti.voditelji. pravo je učenika da učestvuju u odlučivanju o njenoj namjeni i raspodjeli. • Vannastavne aktivnosti ne bi smjele ni sadržajem. U vannastavnim aktivnostima moguće je prepoznati sklonosti djeteta. otkrivanje pojedinosti o prirodi. vještina i navika • Razvijanje interesovanja za društveno koristan rad. pri čemu se isključuje novčano nagrañivanje učenika. Važnije je da učenici prošire vidike. proučavanje običaja.

potrebno je na početku školske godine detaljno razmotriti u kojoj mjeri će pojedine oblasti biti zastupljene. Ko bi trebalo da učestvuje u kreiranju i realiziranju Programa aktivnosti. sredstva. Program vannastavnih aktivnosti trebalo bi da obuhvati: • • • • Vrste aktivnosti (sadržaja). kao i kadrovskom potencijalu i uvjetima kojima škola raspolaže. Škole će na početku školske godine. materijal i slično). što će značajno uticati na efekte u njihovom ostvarivanju. a one koji su neophodni. Koje uvjete bi trebalo da osigura osnovna škola da bi aktivnosti mogle biti realizirane (objekti-mjesta. Samo tada može se postići istinska primjerenost aktivnosti – sadržaja uzrastu. u okviru svake oblasti. na osnovu usvojenog Plana i programa vannastavnih aktivnosti poduzeti odreñene korake kako bi stavila na raspolaganje učenicima i koordinatorima – voditeljima sve raspoložive materijalne resurse. prije svega. oprema. interesovanjima i potrebama djece. a koji ne postoje. škola će osigurati naknadno u skladu sa mogućnostima i uz pomoć nadležnog ministarstva. namještaj. ili petnaestodnevno i koliko će one trajati. U kreiranju programa i njihovoj realizaciji neophodno je osigurati učešće najšireg kruga zainteresiranih. ljekara. mogućnostima. Blagovremeno i tačno odreñenje vremena. u skladu s osobnostima sredine i interesima djece.Mladi slikari Mali orkestar Ritmička i plesna sekcija Mladi ekolozi Dramska sekcija Škola ima slobodu da uvede nove sekcije. sat i mjesto realizacije vannastavnih aktivnosti • Imena koordinatora – voditelja vannastavnih aktivnosti S obzirom na činjenicu da je u jednoj školi nerealno očekivati da se jednaka pažnja posveti svim oblastima. Imenovanje koordinatora – voditelja vannastavnih aktivnosti vrši Nastavničko vijeće na početku školske godine i ono ne može biti rezultat licitiranja i dobrovoljnog opredjeljivanja nastavnika. vodeći računa o primjerenosti aktivnosti uzrastu djece.voditelji znaju da će se aktivnosti odvijati sedmično. sat i mjesto gdje će se one odvijati. biće motivirani za aktivnost. 1. Od posebnog značaja je da se u Planu vannastavnih aktivnosti odredi dan. njihovim mogućnostima. onda se oni mogu adekvatno pripremiti. specijaliziranih stručnjaka različitog profila (pedagoga. Kada učenici i koordinatori . interesovanjima i potrebama.) koji se mogu angažirati na profesionalnoj i volonterskoj osnovi. 2. umjetnika. Vannastavne aktivnosti je nužno organizirati na principu homogenih uzrasnih grupa. Svaka oblast podrazumijeva niz konkretnih aktivnosti (sadržaja) za koje će se škola opredijeliti na početku školske godine. Koje organizacione forme aktivnosti će biti zastupljene. psihologa. sportista i dr. mjesta i trajanja aktivnosti ima svoju pedagošku vrijednost i zato ga treba osigurati već u Planu na početku školske godine. Plan vannastavnih aktivnosti trebalo bi da obuhvati: • Koliko časova će biti realizirano u okviru vannastavnih aktivnosti u toku školske godine? • Koje oblasti vannastavnih aktivnosti će biti zastupljene u osnovnoj školi? • Dan. a za većinu članova grupe programi mogu predstavljati realno i optimalno opterećenje što je osnov za ostvarivanje odgojno-obrazovnih efekata u ovome sektoru školskog života 159 . djece i njihovih roditelja. nego izbora na osnovu unaprijed utvrñenih kriterija od strane najvišeg stručnog organa u osnovnoj školi.

Izbor načina rada u razredu koji osigurava učenički aktivitet i individualni razvoj. mobilan. bez oštrih rubova. realiziramo sadržaje koji zahtijevaju direktnu komunikaciju.i rada. otpori. a to je povezivanje vannastavnih aktivnosti sa nastavom i uopće sa životom u užoj i široj socijalnoj sredini. predrasude.Udžbenici za učenike koji podrazumijevaju novija saznanja o djetetu i učenju. djeluje lijepo. koji dozvoljava promjene u kombinaciji i usklañivanje s brojem učenika u grupi. Ovim se postiže i još jedan efekat. odgoju i obrazovanju djece osnovnoškolskog uzrasta do sada dovodila su do dezorijentacije u ovom značajnom sektoru života i rada u osnovnoj školi. 160 . lijepo dizajniran. trebalo bi da budu podreñena nastojanjima koja su izražena u Koncepciji devetogodišnje osnovne škole i prevaziñena decidnim zahtjevima koji se tiču sticanja. primamljivo. umije i koji u prvi plan stavlja dječiju dobrobit. vedro). učenike prvog razreda pozivamo ranije u školu. . PROSTOR I UKUP NO OKRUŽENJE U ŠKOLI - Preporuka: Do 25 učenika u odjeljenju i bez uključivanja učenika prvog razreda u kombinovana odjeljenja. potom se uključuju učenici ostalih razreda. Primjera radi. razvijanja i usavršavanja profesionalne kompetentnosti svih onih koji su odgovorni za rezultate odgoja i obrazovanja u osnovnoj školi. Različita shvatanja. tematski pristup pojedinim dijelovima programa). prateći radni materijali. lagan. didaktički materijali Adekavtano opremljen i ureñen prostor (namještaj jednostavnih linija. P RETP OSTAVKE ZA REALIZACIJU SVIH PROGRAMA STRUČNO OSPOSOBLJEN NASTAVNIK Profesor razredne nastave Nastavnik razredne nastave NASTAVNIK KOJI RAZUMIJE SMISAO PROMJENA I KOJI VJERUJE U MOGUĆNOSTI UČENJA I EDUKACIJE Nastavnik koji zna. Planiranje sadržaja rada u skladu s svim važnim činiocima (struktura odjeljenja. Partnerstvo u reformi Informacije o važnim promjenama putem seminara PODRŠKA Za direktore i savjetnike pedagoških zavoda RODITELJA UČENIKA Direktore osnovnih škola U LOKALNOJ Nastavnike prvih razreda ZAJEDNICI Pedagoge Posebno: Informativni materijali za roditelje učenike prvog razreda. • U situacijama kada su pojedine sredine primorane na organizaciju rada u kombiniranim odjeljenjima. osobnosti lokalne sredine. predznanja. treba primijeniti fleksibilniji raspored nastavnih časova. Različita shvatanja vannastavnih aktivnosti i njihove funkcije u razvoju. Roditelji i lokalna zajednica mogu osigurati podršku. NOVE METODE RADA Sadržaji koji bitno utiču na kvalitet rada Fleksibilno poimanje artikulacije nastavnih časo va u prvom razredu i mogućnost organizovanja nastavnog časa u skladu s intenzitetom pažnje. pa i tradicionalna opterećenja. priručnici za nastavnike. definirani ciljevi.

analiza i sinteza.SMJERNICE ZA PRAĆENJE I OPISNO OCJENJIVANJE Postignuća učenika Opisno ocjenjivanje je kvalitativna analiza učeničkih postignuća. ali su učeniku prevelik teret jer on ne vlada čitanjem kao osnovnim sredstvom. Opisno je ocjenjivanje primjereno učenicima mlañeg školskog uzrasta. kolika je razlika izmeñu startne pozicije i sadašnjeg stanja) • Ima li učenik teškoća? U kojim se to područjima posebno očituje? (izgovor. 161 . rješavanje problema u životnim situacijama). život. Procjena podrazumijeva iskazivanje kvalitativnih elemenata na početku i nakon odreñenog vremenskog perioda.) • Koje su preporuke za prevazilaženje tih teškoća? • Koliko je učenik samostalan u radu? (nesamostalan je. • Da polazi od onog što dijete zna i što je njegova jača strana. (Šta ocjenjujem? Kako?). razumijevanje.analitičku strukturu“ i kontinuitet u opservaciji i evidentiranju napredovanja. • Ocjenjivanje vršiti u okolnostima koje su primjerene potrebama djece. djelimično. To podrazumijeva sistematsko praćenje napredovanja svakog učenika i procjenu stanja i situacije u odreñenim intervalima. • Imati na umu da ocjenjujemo baš ono što treba ocjenjivati. nisu obimni. nemogućnost zaključivanja . s obzirom na sadržaj. • Da su svi učenici uključeni u postupak i da znaju šta ih očekuje. stavovi. djelimično je samostalan) • Kakav je njegov odnos prema radu i obavezama? • Da li može usredsrediti pažnju na sadržaje? • Odnos prema drugim učenicima • Odnos prema nastavnicima • Druge osobine Za procjenjivanje i ocjenjivanje je posebno važno: • Da je zasnovano na kriterijima. malo. a ne samo zahtjevima nastavne jedinice i apstraktnim ciljevima. samostalan. a na drugoj pokušaj da na odreñenoj skali postignuća odredimo poziciju svakog učenika. vrijednosti. • Da podrazumijeva više aspekata. odnosno metodom učenja. zamjena glasova. Na jednoj su strani ciljevi koje smo definirali. nije usvojio) • U čemu je učenik uspješan? Šta je njegova jača strana? • Koliko je napredovao u odnosu na početak školske godine? (mnogo. ishodi učenja i indikatori uspješnosti. nimalo. Programski zahtjevi.. odsustvo pažnje. • Da se oslanja na učeničku mogućnost i slobodu samoprocjenjivanja. ne zastrašivati učenike slabom ocjenom. • Da je ocjenjivanje podreñeno važnim ciljevima (znanje.. U prvom razredu osnovne škole predviñeno je opisno iskazivanje uspjeha učenika. To su bitne informacije o nastavniku i njegovoj sposobnost procjene karakterističnih podataka o svakom učeniku koje su istovremeno orijentir za planiranje narednih koraka. • Da odražava različitost pristupa. To su informacije o postignućima u pojedinim segmentima nastavnog programa. reprodukcija.“ U donošenju opisne ocjene morali bismo imati u vidu sljedeće elemente: • Ostvarivanje konkretnih odgojno-obrazovnih zadataka koji su definirani u Programu (znanja. vještine) • Je li učenik usvojio programske sadržaje? (potpuno. • Ocjenjivati pojedine segmente u odnosu na ciljeve Programa i ukupna postignuća. težinom zadataka. Ukupna organizacija rada u razredu mora biti podreñena zahtjevu: „Osigurati napredovanje u skladu s individualnim mogućnostima. za najmanju sitnicu traži pomoć. Na osnovu tih informacija moguće je formirati sliku o napredovanju svakog učenika. To je kvalitativno ocjenjivanje.Opisna ocjena ima svoju . • Da uvažava razvojne karakteristike djece odreñene dobi i svakog djeteta.. • Da je kontinuirano i zasnovano na praćenju učeničkog rada. • Da pomaže u identifikaciji djece sa posebnim potrebama.

OKVIRNI NASTAVNI PLAN I PROGRAM za četvrti razred devetogodišnje osnovne škole 162 .

9. 2. 4. 6. 10. Bosanski. 7. 7. 5. 6. Bosanski. 8. B ROJ SEDMIČNI B ROJ NASTAVNIH ČASOVA GODIŠNJI BROJ NASTAVNIH ČASO VA OBAVEZN I NASTAVNI PREDMETI 1. srpski jezik i književnost Engleski jezik Njemački jezik Francuski jezik Arapski jezik Moja okolina Matematika Muzička/glazbena kultura Likovna kultura Tjelesni i zdravstveni odgoj OKVIRNI NASTAVNI PLAN ZA ČETVRTI RAZRED DEVETOGODIŠNJE OSNOVNE ŠKOLE RED. hrvatski. 3. 5. 2. 4. hrvatski.Sadržaj Okvirni nastavni plan za četvrti razred devetogodišnje osnovne škole Nastavni programi obaveznih nastavnih predmeta 1. 163 . 3. srpski jezik i književnost Prvi strani jezik Moja okolina Matematika Muzička / glazbena kultura Likovna kultura Tjelesni i zdravstveni odgoj UKUPNO: 5 3 3 4 2 2 2 21 175 105 105 140 70 70 70 735 Napomena: Nastavni predmet Vjeronauka reguliran je kantonalnim obrazovnim zakonodavstvom.

zbivanja u prirodi Crno-bije li film i film u boji 4 časa Nije mi i zvučni film Radio-emisije Dječiji listovi 2 časa 4 časa 2 časa • Broj nastavnih časova uz pojedina područja je samo orijentaciona naznaka vremena potrebnog za realizaciju predviñenih programskih sadržaja. 164 . Nastavnici imaju slobodu u planiranju i uspostavljanju balansa izmeñu prethodnih postignuća u pojedinim područjima i vremena potrebnog za daljnji rad. podcrtavanje značaja znanja i knjiga u odgoju i samoodgoju 20 časova Opis lika P isanje izvještaja 1+ 1+ 1 1+1 Opis pojave. 175 časova godišnje) Posebni časovi čitan ja: ČITANJE I PISANJE 40 ČASOVA usavršavanje tehnike (pravilnosti. Imaju punu slobodu u izboru nastavnih metoda.Bosanski. naravno u skladu sa savremenim tendencijama u metodici nastavnog rada. srpski jezik i književnost (5 časova sedmično. doživljaj književno-umjetničkih štiva i usvajanje književnoteorijskih pojmova 40 časova Rje čnik JEZIK 35 ČASOVA 5 časova Narativni oblici: P repričavanje na osnovu KULTURA IZRAŽAVANJA samostalno sastavljenog plana 25 ČASOVA 2+2+2 P ričanje na osnovu datog početka (slike. Ali sve je podreñeno postavljenim ciljevima i jasno naznačenim ishodima učenja. nastavnih sredstava. oblika nastavnog rada. hrvatski. teksta) 2+2 P ričanje na osnovu datih tematskih riječi 1+1+1 Dokume ntarni film MEDIJSKA KULTURA 15 ČASOVA 3 časa 20 časova Desk riptivni oblici: 10 časova Info rmativni oblici: Mješoviti oblici: Pismo kao obavijest Pismo kao izraz zahvalnosti 2+2 1+ 1+ 1 Gramatika Pravogovor i pravopis Lek tira: Osamostaljivanje u čitanju. brzine i izražajnosti) rad na poboljšanju razumijevanja pročitanog Vje žbe usmjere ne na usavršavanje pisanja latiničnim pismom: tehnika pisanja preciznost u saopćavanju sadržaja mišljenja u pisanoj formi Usvajanje pisanih slova ćirilice: usvajanje grafičke strukture slova povezivanje slova u strukturu riječi pisanje riječi i rečenica prepisivanje kraćeg teksta 10 časova 5 časova 25 časova Čitanačk a štiva: INTERPRETACIJA KNJIŽEVNOG TEKSTA 60 ČASOVA Interpretacija proznih i poetskih tekstova.

pisanju slovima latinice ćiriličnim pismom P i s a nje Usavršavanje pisanja brzo uočavanje ključnih riječi pravilno čitanje (pravilan i estetski izgrañen Izgrañen rukopis i P isanje rečenica o Osposobljavanje za samostalno riječi i rečenica. sastava rečenica. razumijevanje i riječi. P isanje po diktatu (diktat s poruka pisanih slova Pravilno pisanje kompozicijske komentarom. izborni diktat. usklañenost sadržaja mogućnost (pravilan i estetski izgrañen ilustrirane sadržaje mišljenja i napisanog sadržaja) povezivanja slova rukopis) P repisivanje riječi. čitko i lijepo stvaralački diktat. Pisanje riječi po Pravilno pisanje procjena nivoa postignuća diktatu svih slova. unošenja Svijest o zadatku (Šta se traži od razumijevanje Izražajno čitanje naglas i u izmjena) mene? Gdje to mogu naći u pročitanog) sebi. Prepisivanje riječi Usvojena pisana slova ćirilice evidentiranje vlastitih grešaka. kulture pismenog izražavanja pisanih slova Potpuno snalaženje u razumijevanje napisanog) (raspored teksta.njihov izgled. Osposobljavanje za analizu u strukture riječi Pisanje riječi. diktat s pjesme. reprodukcija pročitanog kraćih tekstova Mogućnost prepisivanja kontrolni diktat) Usavršavanje tehnike pisanja Pisanje po diktatu rečenica Usvajanje pisanih slova latiničnim pismom. rečenice. daljnji rad na riječi. rečenica. mogućnost samostalne analize i raspravljanja o pročitanom sadržaju Izgrañen vlastiti odnos prema književnom tekstu 165 .ČITANJE I P ISANJE Programski zahtjevi Č i t a nj e Čitanje proznog teksta štampanog latiničnim pismom Čitanje naglas Čitanje u sebi Čitanje po ulogama Izražajno čitanje Čitanje i recitiranje lirske pjesme Čitanje teksta štampanog ćiriličnim pismom Odgojno-obrazovni ciljevi i zad aci Minimum Standardi o čekivanih postignuća Prosje čno Izn ad prosjeka Pojačavanje spoznaje o značaju Čitanje tekstova Pravilno i tečno čitanje s Izražajno čitanje čitanja štampanih razumijevanjem i stvaralačko Vježbanje u koncentraciji na latiničnim smisla pročitanog izražavanje sadržaj pismom (glasno i reproduktivni i (mogućnost kritičke Čitanje kao učenje kako da se čita u sebi. pisanju slovima latinice P isanje riječi i rečenica uz zahtjevi. kognitivne i socijalne komponente P amćenje slijeda dogañaja Razumijevanje sadržaja na nivou reprodukcije pročitanog Uočavanje glavnog dogañaja. osobine Uočavanje i uporeñ ivanje postupaka glavnih likova (likovi čiji su postupci izrazito suprotstavljeni) Spoznavanje onoga što nije neposredno dato ali je konstitutivni dio značenja riječi. kraćeg teksta napisanog. postupci. uočavanje nedostataka. ritma. pažljivo diktat. Pravilno čitanje. štampanih ćiriličnim ćiriličnog pisma (pravilno estetskoj strani rukopisa kratkog teksta pismom pisanim slovima pisanje i povezivanje Razvijanje svijesti o značaju Poznavanje ćirilice slova u strukture riječi. mogućnost povezivanje u strukturama strukturiran pisani rad predusretanjem memoriranje sadržaja i recitiranje pravilnog pisanja riječi Pisanje ćirilicom bez pogrešaka. rukopis) pisanje dovedeno do pročitanim sadržajima čitanje i razumijevanje pročitanog razumijevanje Pisanje riječi. njihovo pravilno aspekte. Razumijevanje napisanog zastoja. ortografski ćirilice. razumijevanje pročitanog. rečenica. njihovo pravilno Razumijevanje značaja poznavanja Pisanje kraćih povezivanje u strukturama jednog i drugog pisma i rečenica riječi osposobljavanje Razumijevanje napisanog za čitanje tekstova štampanih Mogućnost prepisivanja ćiriličnim pismom i mogućnost rečenica služenja pisanim slovima ćirilice u štampanih ćiriličnim pismenim vježbama i pismom pisanim slovima komunikaciji ćirilice INTERPRETACIJA KNJIŽEVNOG TEKSTA Književni tekstovi Književno-teorijski Odgojno-obrazovni Ishodi druženja s književnim tekstom pojmovi ciljevi i zad aci Zadovoljavajući Prosje čni Izn ad p rosjeka Čitanačka štiva Nasiha KapidžićHadžić: Divna zemlja i tetka Devla Jakov Jurišić: Srne na santi leda Zehra Hubijar: Kestenjar Armenska bajka: Tumačenje snova Ivan Cankar: Zastidio se majke Japanska bajka: Zlatna sjekira Tok dogañaja u vremenskom slijedu (na obimnijem tekstu) Uočavanje mjesta i vremena radnje Likovi . strukturiranje pisanog sticanja informacija doživljaja razumijevanje i reprodukcija rada Razvijanje sposobnosti kritičkog pjesme Potpuno Tečno čitanje tekstova čitanja Poznavanje slova snalaženje u štampanih latiničnim i Osposobljavanje za čitanje u sebi i ćiriličnog pisma. Šta mi je još potrebno? recitiranje po Recitiranje kompozicijskih Koji izvori informacija postoje?) vlastitom izboru Čitanje sadržaja aspekata pažljivo Razvijanje sposobnosti čitanja radi Ilustriranje štampanog ćiriličnim pismom. stvaralački nivo ocjene. rečenica. teksta Misaono i emocionalno poistovjećivanje s likovima Bogaćenje emocionalne. Razumije sadržajne. rime sadržajnih. glavnih i sporednih likova Mogućnost reprodukcije Razumijevanje na nivou uopćavanja i formuliranja podnaslova logičkim cjelinama Razumijevanje kao rezultat uviñanja uzroka i posljedice. nivoa automatizma P isanje o sadržajima Priprema za vrijednosnu analizu i pročitanog sastava (u latiničnom pismu) mašte vrednovanje umjetničkih i životnih Poznavanje Usvojena pisana slova ćirilice. formuliranje poruke P otpuno samostalno čitanje. objašnjeni Osposobljavanje za čitanje latinice i svih slova. rečenica. prepoznavanje Razumijevanje udžbeniku? Čitanje i pjesničkih slika.

izvoñenja zaključaka Djeca će moći samostalno pročitati tekstove predviñene za domaću lektiru Učestvovat će u analizi u skladu s mogućnostima samostalnog čitanja. stvarnog i maštovitog Njegovanje senzibiliteta za sugestivnost pjesničke riječi. Uočavat će slikovitost. poštenja. spoznajne. autor. Vrijeme za priču. Čitamo odabrane vježba u dijelove dragih štiva.podizanje i vježbanje spuštanje glasa u ekspresivnosti i govoru i čitanju. pronalaženje argumenata i formiranje vlastitog ponašanja u skladu s pozitivnim primjerima Afirmacija moralnih vrijednosti: dobrote. reprodukcije i produkcije 166 . odgoj za ljepotu pjesničkog kazivanja Razumijevanje smisla Osposobljavanje čitanja djeteta za Zašto čitamo? samostalno čitanje. razumijevanja. marljivosti) (odgovori na pitanja u usmenoj formi i na pojednostavljena pitanja u pisanoj formi) Razlikovanje vrsta književnog teksta na osnovi osnovnih obilježja Lektira: Ivica Vanja R orić: P lavi vjetar Bisera A likadić: Kraljica iz dvorišta Nedžati Zekerija: Djeca triju ulica Karlo Kolodi: P inokio Vrelo ljepote / Stihovi u lektiri (izbor iz bh. Ritam . recitiranje pjesme Dočaravanje likova. poruci Samostalnost u prezentaciji pročitane knjige Mogućnost poreñenja. imaginativne komponente. preuzimanje uloge lika. smisla za isticanje izmjena dugih i značajnih elemenata. recitiramo pjesmu po knjige vlastitom izboru Piščev govor i govor lika Didaskalije Razumijevanje sadržaja dijaloga. Dubočanin: Jesenja pisma Gustav Krklec: P rvi snijeg Ismet Bekrić: Domovina nije riječ iz spomenara Kasim Deraković: Ljetna noć Muharem Omerović: Moja baka Šukrija Pandžo: Osluškivanje Grigor Vitez: Svirala od vrbe Uspostavljanje analogije: književni lik. o čemu vrijeme za pjesmu se govori u knjizi). likovima. L jepotu će doživljavati svim čulima. odgoju i knjigom (naslovna samoodgoju strana. razumijevanje pojmova predviñenih programom Gluma. Dijete je pročitalo knjigu Može odgovarati na postavljena pitanja Može učestvovati u analizi i samostalno govoriti o sadržaju. Moći će porediti kazivanje u proznom tekstu. mislima i osjećanjima. Kako samostalno pamćenje čitati? i mogućnost Čitanje radi uživanja prezentacije Čitanje radi sticanja i Razumijevanje proširivanja znanja značaja znanja i Čitanje radi uloge čitanja u upoznavanja s učenju. vrijednosne. muzičkom djelu. broj stranica. likovnom izrazu. prepoznavati i doživljavati snagu i ljepotu pjesničke riječi. discipliniranosti i osjećaja za mjeru.likovi iz svakodnevnih životnih situacija Stav prema likovima i objašnjenje stava Uočavanje opisa lika u književnom tekstu Uočavanje opisa pojave u književnom tekstu Izražavanje vlastitog stava o liku. poezije za djecu) Daljnji rad na čitanju dramskog teksta (prirodno i bez patetike) Rad na glasovnoj Pjesnička slika izražajnosti. plemenitosti. predstavljanju teksta. sastava Djeca će o s j e ć a t i. kratkih slogova) Izražajno predstavljanje teksta Rima . izdavač.Šefik Daupović: San zubara Pincetija Aleksa Mikić: Neočekivani susret Enes Kahvić: Čamac Branko Ćopić: Nećeš mi vjerovati Nedžati Zekerija: Zar vam nisam rekao Jure Kaštelan: Proljeće je slikar Maja Gjerek – Lovreković: Zimska priča Dramsk i tekstovi: Željka Horvat Vukelja: Reumatični kišobran Jadranka Č unčićBandov: Jesenska šumska šala P jesme Alija H. svakodnevno u pjesmi Izvori nadahnuća Ritam i rima kao izrazi doživljaja Poezijom do estetskog doživljaja i spajanja emotivne. pravilno čitanje P ravilno čitanje pjesme. jezgrovitost u pjesničkom izrazu. unošenje promjena u tekst Stvaralački odgovor na pjesmu kao poticaj za pisanje pjesme. atmosfere izražajnim čitanjem Izražajno čitanje recitiranje. raspoloženje u pjesmi.glasovno Ostvarivanje uloge u podudaranje krajnjih igrokazu kao vid slogova (dvosložna govorne produkcije rima) Obično.

emisije Radio kao medij i radio-emisija u funkciji popularizacije znanja. traženju pomoći u slučaju nesnalaženja) Tačno artikuliranje potrebe. zvučnog u odnosu na nijemi film Radio . Šime. zahtjeva Izbor riječi kojima opisujemo Riječi kojima pojačavamo argumentaciju Adekvatna upotreba riječi Posjedovanje bogatog u različitim situacijama. vježbe koje potiču na takmičenje i brzo snalaženje (Ja sam slovo C. aktivnosti Upotreba riječi koje su nove i neočekivane s obzirom na uzrast i programske zahtjeve Upotreba riječi na nov i originalan način 167 . šećer) Razvijanje sposobnosti izbora adekvatnih riječi u govoru i pisanju Upotreba riječi u komunikaciji: predstavljanje. a šta dokumentarni film U historiji filma prve filmske predstave odnose se na dokumentarni film i snimljene situacije iz svakodnevnog života Napredak u razvoju filma Tehnički aspekti film u crnobijeloj tehnici film u boji nijemi i zvučni film Odgojno-obrazovni ciljevi Zadovoljavajući Oček ivani re zultati Prosječni P raćenje i razumijevanje filmskog sadržaja. razumijevanje poruke Uočavanje relacije tehnika snimanja i punoće doživljaja Iznad p rosjek a Uočavanje povezanosti izražajnih sredstava i ostvarenih efekata Produkcija ideja za snimanje dokumentarnog filma koji se odnosi na život u školi ili široj zajednici Mogućnost šireg objašnjavanja povezanosti pojedinih segmenata u procesu stvaranja filma P ercepcija i recepcija Mogućnost praćenja filmskog sadržaja filmskog sadržaja u kontinuitetu i Uočavanje razumijevanje karakteristika i sadržaja filma značaja dokumentarnog Uočavanje razlike u filma tehnici snimanja Zauzimanje stava P oreñenje efekata crno-bijelog i efekata filma u boji. fonda riječi Razumijevanje značenja riječi. kulture i zabave primjerene djeci Radio. mogućnost razvijene kulture reprodukcije slušanja i izbora sadržaja Čita i komentira Samostalno čitanje Mogućnost kritičkog čitanja Dje čiji listovi Očekivana postignuća Zadovoljavajuća Pravilan izgovor riječi koje su dominantne u svakodnevnom govoru Razumijevanje značenja riječi u književnom tekstu i mogućnost njihove upotrebe u reprodukciji sadržaja. sreñivanje kartona riječi koje imaju isto slovo na početku (šuma Šemsa. Koja su slova izmeñu nas? Sreñivanje kartona riječi sa različitim inicijalnim znakom. štap. njihova upotreba u govoru i pisanju P osjedovanje smisla za izbor pravih riječi radi dočaravanja raspoloženja. služenje riječima iz književnih djela Prilagoñavanje rječnika situaciji i situacionom kontekstu Prosječna Iznad prosjek a Programski sadržaji Rje čnik Riječi u priči i pjesmi Riječi opisivači Riječi informacije Riječi poruke Odgojno-obrazovni ciljevi Služenje rječnikom i snalaženje u abecedno i azbučnom slijedu (traženje riječi. emisija Dječiji list kao komunikacija i izraz stvaralaštva odraslih za djecu i djece za djecu JEZIK: Rječnik Odgoj i obrazovanje (praćenje radioemisija) Učešće u programima školske radio-stanice Razvijanje općih odgojnih vrijednosti Mogućnost koncentracije slušanja i pamćenja osnovnih informacija P ažljivo praćenje. Koje je slovo do mene? Mi smo slova D i H. memoriranje Posjedovanje sadržaja. situacije. traženje informacije (u kupovini.MEDIJSKA KULTURA Programski sadržaji Film Filmske vrste Igrani film Dokumentarni film Crno-bijeli film i film u boji Nijemi i zvučni film Pojmovi Šta je igrani. na putovanju.

-ev. darežljiv . gradivni) Brojevi (glavni i redni) Rečenica Subjekt i predikat u rečenici P rosta neproširena rečenica Subjekatski i predikatski skup P rosta proširena rečenica Azbuka Imenice Zamjenice Pridjevi Brojevi Subjekt i predikat u rečenici Glagol kao predikat Imenica kao subjekt Subjekatski i predikatski skup Pravogovor i pravopis Veliko slovo u pisanju naziva : ulica. časopisa Pojmovi Očekivana postignuća Prosje čna Pisanje u skladu s pravilima koja su obuhvaćena programskim sadržajima Izn ad prosjeka P ravilna upotreba pravila o pisanju velikog slova Uočavanje i ispravljanje vlastitih i tuñih grešaka u pisanim radovima Veliko slovo u pisanju imena pripadnika naroda P isanje imena životinja P isanje prisvojnih pridjeva na -ov. predikat. prisvojni. sebičan. drag. pridjevi u funkciji razlikovanja pozitivnih i negativnih osobina: druželjubiv... -čki P ravilno rastavljanje riječi na kraju retka 168 . škrt. listova. -ćki.Očekivana postignuća Gram atika Pojmovi Ciljevi i zadaci Usavršavanje perceptivnih.slog rastavljanje riječi Zadovoljavajuća Razlikovanje navedenih vrste riječi u jednostavnijim primjerima rečenica Prepoznavanje subjekta i predikata u rečenici Prosje čna Snalaženje u analizi rečenice u obimu koji podrazumijevaju navedeni programski sadržaji Izn ad prosjeka Razlikovanje vrsta riječi. intonacijski modaliteti) Gramatika i vrijednosni system (pozitivna svojstva i imenovanje. teksta Razlikovanje primjera od (ne)primjera Razvijanje sposobnosti generalizacije. analitičkih i lingvističkih sposobnosti Razvijanje sposobnosti gramatičke analize rečenice. dodaci) Azbuka Vrste riječi: Imenice (zbirne i gradivne) Zamjenice (lične i prisvojne) P ridjevi (opisni.) Ciljevi i zadaci Zadovoljavajuća Veliko slovo u primjerima koji su predviñeni programom Primjena pravila o upotrebi velikog slova u primjerima koje predviña program Pravilna upotreba znakova interpunkcije Riječ .. -in P isanje prisvojnih pridjeva na -ski . trgova. bulevara škola knjiga. uočavanje njihove funkcije u rečenici Mogućnost prepoznavanja u tekstu Samostalna analiza rečenice (subjekt. izvoñenja zaključaka Razlikovanje navedenih vrsta riječi i prepoznavanje u tekstu Jednostavna i proširena rečenica u komunikaciji (brzina.

mašte i kreativnosti u izražavanju Razvijanje sposobnosti posmatranja i zapažanja svega što je u okruženju Uporeñivanje opisa lika u književnom djelu . apstrahovanja i generalizacije (kognitivni nivo). Njegovanje govornog i pisanog jezika Osposobljavanje za uočavanje redoslijeda dogañanja. mašte Osposobljavanje za adekvatan izbor riječi. izgled papira. pričom Dobro zapažanje i bogat rječnik. opisivanje poznatih osoba (izbor adekvatnih riječi deskriptora). oslovljavanje. stvaranje rečeničnih struktura u kontekstu tematskog kruga ponuñenih riječi Poticanje individualnog stvaralačkog nerva. tečnog izražavanja Sposobnost pisanja emotivno obojenih sadržaja P osjedovanje bogatstva ideja i mogućnost oblikovanja misli na zanimljiv način P osjedovanje dara zapažanja i raspolaganje rječnikom kojim se zapaženo može izraziti riječima. situacije P isanje sadrži elemente slikovitog i maštovitog kazivanja Bogatstvo misli i asocijacija. zbivanja u prirodi Opis lika iz najbliže okoline Odgojno-obrazovni ciljevi i zadaci Čitanje teksta. pravilnost i jasnoća izražavanja Uspostavljanje logičkih veza i stvranje smislene i kompozicijski organizirane priče Izn ad p rosjeka P osjedovanje bogatog leksičkog fonda i mogućnost spontanog.pismo zahvale Mogućnost praćenja vremenskog slijeda u dogañaju ili aktivnosti Registrovanje u formi kratkih rečenica Izvještaj ima sve potrebne elemente Sposobnost sažetog i objektivnog prikazivanja dogañaja. prilagoñavanje načina izražavanja situacijama Mogućnost stvaranja sadržaja koji ima logičan slijed Mogućnost govorenja i pisanja o konkretnim sadržajima (vidim. Izazivanje širokog spektra asocijacija. riječi za označavanje vidljivih osobina i riječi za označavanje ponašanja. urednost kao pokazatelji koliko poštujemo osobu kojoj pišemo Zadovoljavajući Snalaženje u jednostavnim i uobičajenim situacijama. rečenicama.pismo obavijest . stil. postupaka. ali i Osmišljeno i pravilno mogućnost izražavanje u uspostavljanja usmenoj i pisanoj relacija: formi vidljivo i skriveno Uočavanje smislene povezanosti tematskih riječi Uočavanje reprezentativnih osobina Informativni Pisanje izvještaja Šta? Gdje? Kada? Kako? Zašto? Pisanje pisma . mogućnost poreñenja i zaključivanja Zapažanje važnih osobina. sinteze. čujem) i o osjećanjima Prosje čni Sposobnost hipotetičkog mišljenja zamišljanje brojnih alternativa Osmišljenost. važnih elemenata u dogañaju. razumijevanje uočavanje logičkih cjelina i samostalno formuliranje podnaslova tim cjelinama Razvijanje sposobnosti analize.Ishodi rad a na usmenom i pismenom izražavan ju Oblik izražavan ja Vježba Narativni Prepričavanje na osnovi samostalno sastavljenog plana Pričanje na osnovi datog početka (slike. način obraćanja. teksta) Pričanje na osnovi datih tematskih riječi Deskriptivni Opis pojave. originalnost u upotrebi riječi Mješoviti 169 . rukopis. svrsishodnost. situaciji. Snalaženje u nedovršenim jezičkim strukturama Stvaranje sadržaja na osnovu poticajnih riječi. aktivnosti Sposobnost sistematičnog predstavljanja Prilagoñavanje namjeni sadržaja i oblika izražavanja Pisanje sa svrhom.

pojačalo bi potrebu da se izbjegavaju 170 . kulture usmenog i pismenog izražavanja direktno su usmjereni na poboljšavanje nivoa opće pismenosti.pročitanih”. Interpretacija teksta kao područje u osnovi je gramatike i nastave usmenog i pismenog izražavanja. kakvom usmenom i pismenom izražavanju. maštu. Neka biraju pjesmu. zahtjevi ostalih nastavnih predmeta i karakteristike receptivnih mogućnosti djece u četvrtom razredu. Čitanačka štiva su istovremeno vrijedna književna djela i osnova su za realizaciju svih programskih zahtjeva. Pjesma do pjesme. a manje pamte pojmove. razumijevanju sadržaja. To je naznačeno u standardima postignuća. Dogovorite se s djecom o nivoima postignuća. razumije. Neka lijepo prepišu tekst pjesme (sigurno će se truditi da to bude lijepo. Čitanje i pisanje ostaju u prvom planu. ritam i rima. priču koja se odjeljenju kao takva dopada. nametljivo poučava. Ti se tekstovi razlikuju s obzirom na tematiku. Svako je djelo posebno i traži specifičan pristup. Da taj susret predstavlja doživljaj ugodnog literarnog iskustva. U stvaranju ukupne programske strukture uvažavani su važni elementi: broj nastavnih časova. meñusobna povezanost i prožimanje sadržaja pojedinih područja nastave maternjeg jezika. Poeziju treba čitati i u njoj uživati. ali uvesti ocjenjivanje kvaliteta govora. Neka se pripreme za čitanje i recitiranje odabrane pjesme. pisanju. raspravi. obim. Kreativnijim. Ne unositi podatke o pročitanim knjigama u bilo kakve obrasce. Neka u razgovoru. da može objasniti zašto mu se nešto dopada ili ne dopada. U razrednoj nastavi vježba usmenog izražavanja uvijek prethodi pismenoj vježbi. dominantan vrijednosni sistem..Didaktičko-metodičke napomene U četvrtom razredu povećan je fond nastavnih časova. izbor IV a razreda. posebno ne da nameće stavove i poruke. Dozvolite djeci da čitaju i da izdvajaju pjesme koje se njima posebno dopadaju. Na početku godine važno je izvršiti evaluaciju postignuća u prethodnim razredima i upoznati djecu čemu težimo u pojedinim područjima: kakvom čitanju. Medijsku kulturu valja posmatrati u kontekstu ukupnih programskih zahtjeva i podcrtavati potrebu selektivnog pristupa ovim sadržajima. prisustvo naracije i deskripcije. U interpretaciji lirske pjesme novi su. fleksibilnijim pristupima radu na ovim tekstovima uvodite djecu u svijet literature i razvijajte samostalnost u druženju s knjigom. Posebno mjesto u Programu ima domaća lektira. stvorite atmosferu u kojoj će djeca osjetiti zvučnost. Važno je da knjiga ostane u sjećanju. a onda te listove uvežite i dogovorite se s njima o naslovu (Najljepše pjesme. Manje insistirajte na reprodukciji u pojmovnom smislu. iskustvom bogatija. Postepeno ih uvodite u jasnu pojmovnu diferencijaciju. Stavite na pano tekst pjesme. Važno je da učenici umjetnička štiva dožive kao nešto što je snažno i lijepo i što djeluje na osjećanja. a ne da bude na popisu . programska struktura ovog nastavnog predmeta u prethodnim razredima i definirani ishodi učenja u pojedinim područjima.). priče. Bilo bi poželjno da nastavnici ocjenjuju i kvalitet usmenog izražavanja. To bi svakako povećalo odgovornost prema izgovorenoj riječi i ulaganju napora u oblikovanje rečenice. Ne robovati bilo kakvim šablonima i ne smještati sve u racionalne okvire. Isto možete uraditi i sa pričama. U samoj interpretaciji teksta treba stalno imati na umu da prava umjetnost ostaje u sferi estetskih osjećanja i nije joj zadatak da direktno. napišite na razredni pano šta očekujete u pojedinim područjima. u pojmovnom smislu. To znači da treba povećati očekivanja i jasno postaviti zahtjeve. neka više uživaju u ritmu. a to je onda i vježba usmjerena na estetsku stranu rukopisa). ali koliko mogu biti od pomoći u ostvarivanju ciljeva ostalih područja nastave maternjeg jezika. pojmova i doživljaja. Važno je da dijete čita. izrazi pročitano na njemu svojstven način. kriteriji važni za izbor nastavnih sadržaja. Izbor iz poezije bosanskohercegovačkih autora je poticaj za kreativnije pristupe. Tako treba i dalje raditi. To je nepresušan izvor riječi. da ostavi traga u doživljajnom smislu. Sadržaji nastave gramatike. slikovitost i ritam. da ilustrira. obrazlože izbor. suprotstavljanjem mišljenja dolaze do zaključaka. odabrali učenici IV b itd. misli. Za pet naslova ostavljeno je 20 nastavnih časova. Djeca su misaono jača. ilustriraju.

individualne i individualizirane linije razvoja. Tako će lakše diferencirati primjere od (ne)primjera. Na pojmovima raditi uvijek u kontekstu rečenice. pravilnog. Uz programske sadržaje su tri nivoa postignuća: zadovoljavajuća (minimalna) postignuća. Zajednički dolazimo i do mjera koje će djelovati na poboljšanje postignuća pojedinca i odjeljenja.ponavljanja. nastavnik kao ocjenjivač mora uvažavati mnoštvo elemenata. tečno. U realizaciji sadržaja nastave gramatike i pravopisa oslanjati se na dječije doživljavanje jezika. izražajno. kako u okviru ovog nastavnog predmeta. kada. Pojmovi se meñusobno razlikuju po stepenu apstrakcije. Primjera radi: Moje čitanje ima sve karakteristike dobrog čitanja: pravilno je. treći da griješi mnogo u izgovoru riječi. Kažite na koji način ćete bodovati odgovore i neka oni sami upišu ocjenu nakon uvida u tačnost (na bazi poreñenja). jasnog govora. dobra. Napravite i na panou prikaz očekivanih rezultata opisanih po stepenima. Iako ti nivoi nisu podudarni sa skalom ocjenjivanja od 1 do 5 ipak su važan orijentir u postavljanju zahtjeva. Važno je da i djecu vježbate u samoocjenjivanju. Uostalom. Veoma je važno da i roditelji budu upućeni u smisao ocjenjivanja. Mogu pročitati tekst bez greške. Ističite značaj osmišljenog. Analiza je zajednička. prosječna i ona iznad prosjeka – visoka postignuća. drugi da čita monotono. Uvijek su u odnosu meñuzavisnosti. 171 . Sličan pristup odredite i u ostalim područjima. Svi su ocjenjivači. Plan daljnjih aktivnosti podrazumijeva utvrñivanje bližih i daljih koraka i ciljeva. Kažite im unaprijed šta ćete ocjenjivati. Nemojte zaboraviti da ocjena ima onoliko smisla koliko vodi ukupnom napredovanju svakog djeteta i koliko u njemu budi želju da se potrudi i poboljša postignuće. Nema univerzalne preporuke ni za navedene stepene ni za sve aspekte znanja i vještina. tako i u ukupnom ljudskom saznanju. a jačala bi ukupna motivacija za rad na usmenom izražavanju. Neka svako dijete postavi samo sebi pitanje: Gdje sam ja? Neko će primijetiti da njegovo čitanje nije dovoljno brzo. šta smatrate posebno važnim. I na kraju. teksta. ukupna postignuća valja iskazati numeričkom ocjenom.

koje imaju za cilj da pobude. predviñenim funkcijama i vještinama) DIDAKTIČKO-METODIČKE NAPOMENE U prvim godinama učenja usmjeriti pažnju na razumijevanje. dalje njegovati razvijanje pozitivnog. Očekivani rezultati/ishodi učenja Djeca će: razviti želju i ljubav prema učenju engleskog jezika. 105 časova godišnje) NIVO: DRUGA GODINA UČENJA CILJEVI I REZULTATI ODGOJNO-OBRAZOVNOG RADA Ciljevi nastave engleskog jezika na početnom nivou Nastaviti rad na naglašavanju ciljeva promoviranih u prvoj godini učenja: učenje jezika. ponavljanje i usmenu komunikaciju sa zabavnim aktivnostima. njegovati samostalnost u govoru i vlastitoj produkciji naučenog. zadatke za djecu pojedinačno. poticati radoznalost i kreativnost. stvoriti pozitivnu i zabavnu atmosferu za učenje. razumjeti primjerene sadržaje na engleskom jeziku.(3 časa sedmično. prihvatiti logički pristup upotrebi naučenog. primjereno uzrastu. aktivnosti i interesovanja djeteta ovog uzrasta) Funkcije i vještine (usmena i pismena kompetencija primjerena datom nivou učenja) Aktivnosti (kojima se realiziraju vještine) Gramatika (gramatička područja za dati nivo) Vokabular (koji odgovara datim temama. razigranog stava prema učenju jezika. kroz igru. poticati temeljitost. pripremati materijal i opremu. izražavati slobodu i samostalnost u govoru i direktnom reagiranju. razviti samopouzdanje u izražavanju primjereno uzrastu. pisati pismene pripreme za svaki nastavni čas. osjetiti zado voljstvo i prepoznati korist pri proširivanju znanja stranog jezika. Engleski jezik PROGRAMSKI SADRŽAJI Teme (tematska područja vezana za svakodnevni život. dalje njegovati razumijevanje i logičkog pamćenje. poticati motiviranje odgovornog i aktivnog stava. cilj i način rada. 172 . Nastavnik treba: pažljivo planirati svaki nastavni čas. predanost i preciznost u učenju jezika. znati čitati riječi pojedinačno povezano sa konkretnim pojmovima. a ne o jeziku. od početka razvijati radne navike. postupni i odmjereni prelaz ka čitanju i pisanju najjednostavnijih riječi i rečenica. znati prepisivati. za grupe i cijeli razred. znati čitati jednostavne rečenice. pjesmu i ples učiniti da učenje engleskog jezika bude zabava i zadovoljstvo. popunjavati slova i riječi. davati kratke pismene odgovore. razviju i podržavaju zainteresiranost za učenje jezika.

maternji jezik (opisivanje). kao i rad u manjim i većim grupama. udžbenicima i priručnicima. Role playing. Interkulturalne vještine Upoznavanje kulture engleskog govornog područja. Korelacija je naročito izražena sa predmetima likovne i muzičke kulture. Nastavnik istovremeno procjenjuje realizaciju zadanih ciljeva i vlastiti učinak. razvijanje pozitivnog. frontalni. slobodno oblikovati svoje nastavne časove. maskiranje. poreñenje s vlastitom kulturom i tradicijom. tako u rasporedu i trajanju nastavnih časova. grupni i individualni pristup. nego kreativno i fleksibilno kreirati svoj rad u okvirima zacrtanog.- razvijati komunikacijske sposobnosti. Nastavne metode i oblici rada Koristiti što raznovrsnije nastavne metode i oblike rada. pretending. moja okolina (naše tijelo i zdravlje. Trajanje časa ne postavljati kruto. matematike (brojevi.horsko i pojedinačno. vedrom i privlačnom okruženju. igre riječima. 173 . drama-playing. pantomima. a potom usmenu upotrebu bilo izolirano ili u govornoj interakciji. igre pogañanja su neki oblici koji su se pokazali efikasnim i koje treba primjenjivati. Koristiti mogućnosti izlaska iz učionice radi neposrednosti i očiglednosti u nastavi. • Interdisciplinarni sadržaji Učenje stranog jezika je izuzetno povezano s područjima drugih školskih predmeta. tolerantnog stava prema različitostima. surañivati sa kolegama i stručnim savjetnikom. Koristiti igru i pjesmu kao osvježenje i učenje jezika provoditi u razigranom. kućni ljubimci). sabiranje). idući od jednostavnih ka složenijim jezičnim ciljevima. osposobiti djecu da samostalno rade tokom časa i kod kuće. i rad u parovima. držati se principa jednostavnosti. proširivati materijal prema datoj situaciji. njegovati poštivanje drugoga u toku zajedničkog rada i natjecanja. pogañanje. igranje po ulogama. • Preporuke Za organizaciju i realizaciju nastave engleskog jezika u drugoj godini učenja i dalje je naglašena potreba za fleksibilnošću. Napomena: na ovom nivou nema djeteta koje ne zadovoljava predviñeni minimum. rješavanje jezičke zagonetke i križaljke. I dalje je moguće i poželjno paralelno izvoñenje nastave engleskog jezika s nastavom drugih predmeta. praktikovati prvo usvajanje pravilnog izgovora auditivnim putem. prilagoditi ga raspoloženju i trenutnim potrebama djece. tjelesnog i zdravstvenog odgoja. pjevanje . vjeronauka (praznici). život i rad u školi. • Praćenje i vrednovanje treba biti kontinuirano i provedeno veoma pažljivo i nenametljivo. ne prihvatati kruto upute date u programu. procijeniti kojim fondom riječi djeca trebaju ovladati u datoj grupi i datim uvjetima. kako u nastavnim aktivnostima. ali primjereno uvjetima u kojima radi. Ono treba da je u funkciji motivacije djece na daljnji rad i razvijanje naklonosti i ambicije za učenje jezika. primjenjivati direktni. razviti vlastiti sistem praćenja i provjeravanja napredovanja svakog djeteta. Primjenjivati frontalni i individualni pristup. konkretno i pozitivno. primjerenosti i postupnosti.

jezičnih igara za mjesto (in. park. -ing) redanje riječi u smisaone Antonime . hungry. turn on / off) 174 . bojenje. (garden. razgovoru sa drugom djecom i shoes. itd. clothes (pyjamas. ispunjavanje tabela i Re čenice: temama i gramatikom (bigkrižaljki. cinema. sandwich. Kolokacije. have got). raincoat). aunt. proširivanje osnovnog vokabulara na teme: Predstavljanje : (name. u vezi sa datim Brojevi: diktatu. drink. Prijedlozi: recitiranje. upitnoj i zapovjednoj toothbrush. njeno prihvatanje i odbijanje RECEPCIJA a) slušanje i reagiran je 1) neverbalno: imitiranje. trafficodgovarajućim tekstom. pridjevi (what color). odgovori na pitanja.NASTAVNI PROGRAM ZA ČETVRTI RAZRED DRUGA GODINA UČENJA ENGLESKOG JEZIKA Prvi stepen elementarnog znanja Te me Funkcije i vje štine Aktivnosti Gramatika Vok abular Proširivanje te ma: • lično predstavljanje • porodica • kuća. ispunjavanje tabela. cup. now). talk. father. schoolfriend) Pisanje na ovom nivou nije prio ritet. pokazne (this. food nastavnikom. Okolina u gradu i n a se lu povezivanjem ilustracija s opisni (sad.. jeans. happy. eat. bathroom. small. Raspolože nje: happy. zahtjeve. itd. podvlačenje. what) Prostorije u kući i namještaj (k itchen. 20-100 (– s. naredbi. nice. give. lake. vrijeme sports. cut teksta prema smislu. dog. sitting-room. thirsty). book ili naglas i reagiranje the). river. horse. pomoćni glagol subjects. molbi. u vezi sa datim rečenice. Zamjenice : uncle. are there?) • čitanje vremena • dani u sedmici • izražavanje sposobnosti (I can . izvršavanje uputa i nareñenja. pig. dovršavanje rečenica. watch TV. butter. pjevanje i igranje orange juice. your. face. give-take. redanjem ilustracija. izrezivanjem. itd. pa sve ak tivnosti rečenici (There is a. red riječi. upitni get up.. car. glass). crtanje. ubacivanje. upitne (who. dopunjavanje. gestikuliranje. igranje uloga. označavanje tačnih/netačnih (T/F ) tvrdnji. npr. kratki odgovori na pitanja. after). odrični. posters. cry. b) čitan je i reagiran je : bedroom. redanje. curtain) 1) neverbalno: (my. množina. table. gluma. brother. out. bridge. upitni crtanjem. ispunjavanje tabela. hall. toys. prisvojni pridjevi case. good. oblikovanjem u hill. Pridjevi: loo/lavatory. toothbrush). (at. i B. P roširivanje. bad. in. negativni. bus stop. (potvrdni. prisvojni genitive (John’s.. push-pull) itd.. upitni oblik). (potvrdni. her). body. Djeca će koristiti: pisanje pojedinih riječi po Afikse. temama i gramatikom. povezivanje riječi u stupcima A P resent Continuous Škola: school things. scared. povezivanje ilustracija s tekstom. temama (k itchen table. Prilozi: izgovorene. čitanje kratkih tekstova u sebi determinatori. wood. modalni glagol can Svakodnevni život: sleep. grandmother. plate. coffee-table.) 2) verbalno: P resent Simple (potvrdni. označavanjem tačnih/netačnih village. I can't) • izražavanje dopadanja • izražavanje • posjedovanja (John's book. korištenje sljedećeg gramatičkog gradiva: Imenice : Ponavljanje.. on. b) pisan je : prepisivanje kratkih tekstova. lights. scared. yard. be. take. fine.. Članovi uže i šire Mary’s) porodice (mother. PRODUKCIJA a) govor: tablewear (spoon. Glagoli: plastelinu. opće. bird. post office. draw. odričnoj.. knife.. trees. chair. pull. u vezi sa datim There are. at). push. davanje uputa i za mjesto (here. put. his. kratki odgovori na nastavnikova pitanja. shop. redanje oblik). milk ). (bread. friend) vlastite. npr. ponavljanje riječi koje su fork. u vezi sa datim potvrdnoj. school dovršavanje rečenica. grandfather. breakfast. cat. that). ispunjavanje križaljki. oblik). tired. there). look at this. dom • moja okolina (u gradu i selu) • svakodnevni život • škola • slobodno vrijeme • pozdravljanje • predstavljanje sebe i drugih • identificiranje ljudi i predmeta • lociranje ljudi i predmeta • opisivanje ljudi i predmeta • boje predmeta • raspoloženja i stanja (ograničeno) • trenutne aktivnosti • svakodnevne aktivnosti i radnje • brojanje (How many . have igru. 2) verbalno: ponavljanje izgovorenog.) treba izvoditi le žerno i kroz temama. upitni school furniture. sister. tired. itd. podvlačenje. naughty. have. my house) • izražavanje molbe (Can I? May I? ) • ponuda.. lične. cow. sad. član (a/an. osnovni tip u Složenice . učestvovanje u vrijeme (today. postavljanje bathroom (toothpaste. odrični. izvršavanjem uputa i nareñenja.

izjave. 105 časova godišnje) Cilj nastave njemačkog jezika u četvrtom razredu osnovne škole veoma je sličan onom u prvoj godini učenja. ritam i intonaciju u jeziku koji uč i razumije jednostavne upute. Slušanje i razumijevanje • • • • • Čitanje i razumijevanje • Govor • • • • • • • • Znanje o jeziku Pisanje 175 . Njemački jezik Jezičke vještine Očekivani ishodi • dijete prepoznaje glasove. dopunjava i samostalno piše riječi i kraće rečenice zapisuje pojedine (poznate) riječi ili kraće rečenice po modelu / diktatu piše pojedinačne riječi i kratke rečenice o sebi i svom okruženju na ovom nivou učenja jezika dijete ne stiče znanje o jeziku nego prepoznaje i pravilno upotrebljava osnovne jezičke elemente. naglašava riječi.1 Evropskog okvira za strane jezike. Učenje stranog jezika treba podsticati njegovu maštu. radoznalost i kreativnost. poštuje ritam i intonaciju rečenice postavlja i odgovara na jednostavna pitanja učestvuje u razgovoru po modelu daje jednostavne informacije o sebi. napisane riječi i kraće rečenice čita naglas poznate riječi i rečenice uoči glavnu misao kratkog pisanog teksta u kojem su mu sve riječi poznate pravilno artikulira glasove. Nastava njemačkog jezika treba doprinijeti daljnjem jačanju motivacije za učenje stranih jezika i osposobiti dijete da na njemačkom jeziku komunicira na osnovnom nivou o temama iz svog neposrednog okruženja. upozorenja.(3 časa sedmično. I u nastavi njemačkog jezika u četvrtom razredu osnovne škole treba težiti dostizanju nivoa A1. porodici i prijateljima opisuje u nekoliko rečenica poznatu situaciju prepisuje. pitanja. naglasak. kratka objašnjenja nastavnika i reagira na odgovarajući način na iste razumije kratke dijaloge o poznatim temama prepoznaje slova.

.postavljati jednostavna pitanja .recitirati.. Jahre alt. warum) Pridjeve u predik ativnoj upotrebi Glagole: .. turnen. die Tafel.: . npr. Basketball.: . neve rbalno. Novu godinu. Božić.od ponuñenih riječi konstruirati kraće rečenice Gramatika Djeca će koristiti (ali neće učiti o tome): Imenice sa članom : das Buch. Ich wohne in ... ČITANJE I RAZUMIJEVANJE : Djeca će: .čestitati nekome roñendan. ve rbalno. Musik hören. godišnja doba. malen. Onkel.iskazati želju vezanu za poklon . was.reći gdje stanuje ... am Mittwoch.rekonstruirati riječi . Slobodno vrijeme: Fußball.imperativ za 2.PROGRAMSKI SADRŽAJI Teme Vještine Djeca će znati: Škola i učionica . lice množine Brojeve do 20 Priloge za mjesto i vrijeme Prijedloge u njihovoj funkcionalnoj upotrebi Vokabular Djeca će proširivati osnovni vokabular koji se odnosi na date teme.reći koliko je sati .označavanjem tačnih i netačnih tvrdnji 2. mjeseci.. npr.Lične . Tee.nabrojati dane u sedmici . Ich esse gern Schokolade. Saft.. unser) .povezivanjem slike i slušanog teksta . Mein Bruder ist . Meine Katze heißt .voditi jednostavne dijaloge PISANJE Djeca će: . lice jednine i 2. braći i sestrama . atmosfersko vrijeme Porodica i život u porodici Proslava roñendana. Meine Straße heißt .crtanjem .crtanjem ... Ich wünsche mir einen Teddy. wie.čitati kraće tekstove naglas i u sebi ..pitati za vrijeme .dopunjavanjem tabela i sl. lesen.reći šta voli / želi jesti.reći svoj broj telefona . Dani u sedmici..imenovati predmete u svojoj školskoj torbi ..u prezentu . pjevati .. Brot.pridruživanjem slike tekstu . trinken.označavanjem tačnih i netačnih tvrdnji 2. Životinje : Ich habe eine Katze.rješavanjem jednostavnijih zadataka sa višestrukim izborom GOVOR: Djeca će: . Nove godine/ Božića Jelo i piće Slobodno vrijeme Životinje 176 . Alles Gute zum Geburtstag! Jelo...nabrojati aktivnosti u slobodno vrijeme . npr.igrati uloge .pozvati nekog na roñendansku proslavu . Käse . der Pinsel.Prisvojne (mein. Roñendansk a zab av a: Komm zu mir! Ich mache eine Party.razvrstavanjem slika . . Meine Telefonnummer ist . piće: essen. godišnja doba: Montag.učestvovati u dramatizacijama .. Wasser. dein.prepisivati pojedinačne riječi i kraće tekstove .. Opa. der Frühling. npr.odgovarati na pitanja .. verbalno.. piti .: Škola: npr.reći kakvo je vrijeme .davanjem kratkih odgovora na nastavnikova pitanja ili pitanja koja su čula s kasetofona . neve rbalno. Wie spät ist es? Es ist .nabrojati školske predmete i pribor .davanjem kraćih odgovora . Zamje nice: ..... Sie ist schwarz.nabrojati mjesece i godišnja doba .navesti školske aktivnosti . Computerspiele .razvrstavanjem slika .dopunjavanjem teksta . Uhr.dopunjavati izostavljene riječi .tražiti osnovne informacije u tekstu i reagirati: 1.za izražavanje želje oblik möchte . Milch. im Sommer Porodica i život u porodici: Oma.: . npr..: .imenovati životinje Ak tivnosti SLUŠANJE I RAZUMIJEVANJE: Djeca će slušati izgovoreni tekst i reagirati 1. Tante...dati osnovne informacije o svojim roditeljima.imenovati članove porodice . der Malkasten Dani u sedmici.upitne (wann.: rechnen. Dienstag.

te detaljnu razradu aktivnosti kojima će postavljene ciljeve ostvariti.plesom. pisati pripreme za svaki čas. Nastavnik treba: pažljivo planirati svaki nastavni čas uz definiranje jasnih ciljeva i ishoda kojima teži. slikanjem. uočiti sposobnosti svakog djeteta i pomoći mu da dostigne svoj maksimum. njegovog aktivnog učešća u nastavnom procesu i pokazanih rezultata koje će nastavnik kontinuirano pratiti i ocijeniti. Rad u parovima ili manjim grupama uz smjenu više različitih aktivnosti i angažiranje svih čula doprinose dinamici časa i održavanju neophodne pažnje kod djece.učiti da komuniciraju i da se ponašaju u svakodnevnim situacijama na način koji je primjeren kulturi zemlje čiji jezik uče.pjevanjem (Muzička kultura). kako za vrijeme nastave.DIDAKTIČKO – METODIČKE NAPOMENE U prvim godinama učenja njemačkog jezika usmjeriti pažnju na aktivnosti koje imaju za cilj da pobude i razviju zainteresiranost djeteta za učenje jezika. procijeniti kojim fondom riječi djeca trebaju ovladati u datoj grupi i datim uvjetima razvijati pozitivnu atmosferu u učionici.horsko i pojedinačno. a u skladu sa uvjetima u kojima radi. nastavni čas koncipira kao smjenu više faza od kojih nijedna ne bi trebala trajati duže od deset minuta. razvijati vlastiti sistem praćenja i provjeravanja napredovanja svakog djeteta. Jezik se na ovom uzrastu uči kroz igru. Praćenje i vrednovanje U četvrtom razredu osnovne škole iskazuju se brojčane ocjene za postignute rezultate u nastavi. Nakon usmenog usvajanja postepeno se prelazi na čitanje (prepoznavanje već naučenih riječi) . igrom (Tjelesni i zdravstveni odgoj).zajedničkom šetnjom kroz park. prirodu i sl.upoznavati različite kulture i tradicije. samostalnost i kreativnost. . odgovornost i motivaciju za učenje. . poštovati osnovne didaktičke principe primjerenosti i postupnosti. razvijati kod djece radne navike. . marljivost. oblikovanjem (Likovna kultura). npr. Interdisciplinarni sadržaj Programski sadržaj je meñusobno povezan sa drugim predmetima. u nastavu integrirati igru i sve one aktivnosti koje će doprinijeti usvajanju sadržaja svim čulima. te pisanje (preslikavanje a potom prepisivanje riječi i kratkih rečenica do usvajanja pravilnog pisanja pojedinih riječi i kraćih rečenica). Ocjena iz stranog jezika odraz je cjelokupnog odnosa djeteta prema školskim obavezama.crtanjem. Djeca će tako učiti jezik i proširivati svoj vokabular oslanjajući se na znanje koje su stekla učenjem nekih drugih školskih predmeta ali i kombinirajući učenje stranog jezika s aktivnostima „preuzetim“ iz nekih drugih predmeta. kod djece poticati pozitivnu radoznalost.: . imitiranjem i ponavljanjem. Interkulturalne vještine Djeca će: . osposobiti djecu da samostalno rade. 177 .ekološki odgoj). sadržaje koje obrañuje približiti djeci dobrom i pažljivo osmišljenom vizualizacijom. tako i kod kuće. . (Moja okolina . kreativno i fleksibilno kreirati svoj rad u okviru zacrtanih ciljeva.

ritam i intonaciju u jeziku koji uči razumjet će jednostavna uputstva. • Očekivani rezultati / ishodi učenja • dijete će prepoznavati glasove. porodici i prijateljima opisivat će u nekoliko rečenica poznatu situaciju prepisivat će. napisane riječ i i kraće rečenice čitat će naglas poznate riječi i rečenice uočit će glavnu misao kratkog pisanog teksta u kojem su mu sve riječi poznate pravilno će artikulirati glasove. izjave. kratka objašnjenja nastavnika i reagirat će na odgovarajući nač in razumjet će kratke dijaloge o poznatim temama prepoznavat će slova. poštovat će ritam i intonaciju rečenice postavljat će jednostavna pitanja i odgovarati na njih učestvovat će u razgovoru po modelu davat će jednostavne informacije o sebi. 105 časova godišnje) CILJEVI I REZULTATI ODGOJNO-OBRAZOVNOG RADA Jezičke vještine Slušanje i razumijevanje Ciljevi Razvijanje svijesti o postojanju drugih jezika i mogućnosti komuniciranja na nekom drugom jeziku koji nije naš maternji Učenje stranog jezika djetetu treba olakšati razumijevanje drugih i različ itih kultura i tradicija i jača motivaciju za učenje stranih jezika Čitanje i razumijevanje Osposobljavanje djeteta da na francuskom jeziku komunic ira na osnovnom nivou o temama iz svog neposrednog okruženja Podsticanje mašte. upozorenja. naglašavati riječi. naglasak. dopunjavati i samostalno pisati riječi i kraće rečenice zapisivat će pojedine (poznate) riječi ili kraće rečenice po modelu / diktatu pisat će pojedinačne riječi i kratke rečenice o sebi i svom okruženju na ovom nivou učenja jezika dijete ne stiče znanje o jeziku nego prepoznaje i pravilno upotrebljava osnovne jezičke elemente Francuski jezik • • • • • • • • • Pisanje • • • Znanje o jeziku • 178 . radoznalosti i kreativnosti Govor Težiti dostizanju nivoa A 1. pitanja.(3 časa sedmično.1 Evropskog okvira za strane jezike.

ponavljanje i usmenu komunikaciju koja će sadržavati elemente zabavnih aktivnosti koje imaju za cilj da pobude. . Potrebno je takoñer primjenjivati direktni. .sportova i igara (Tjelesni i zdravstveni odgoj). Veoma je važno da nastavnik uputstva ponuñena u programu. . Interkulturalne vještine Djeca će se: . svakodnevni život) Funkcije i sposobnosti (usmena ili pismena kompetencija koja predstavlja zacrtani cilj na datom nivou) Aktivnosti (navedene su aktivnosti pomoću kojih je moguće realizirati sposobnosti) Gramatika (gramatičke oblasti koje odgovaraju datom nivou. brojevi. Nakon usmenog usvajanja treba postepeno preći na čitanje (horsko i pojedinačno). . npr. imenice. koje će učenici koristiti a ne učiti o tome!) Vokabular (predlaže se vokabular koji je u skladu s datim temama) DIDAKTIČKO-METODIČKE NAPOMENE U prvim godinama učenja francuskog jezika pažnju treba usmjeriti na razumijevanje. škola. Interdisciplinarni sadržaji Djeca će takoñer učiti jezik i proširivati svoj vokabular oslanjajući se na znanje koje su stekli učenjem nekih drugih školskih predmeta.zajedničkom šetnjom u prirodi i sl. frontalni. cilj i način rada.biti odgovorni i aktivni u situacijama kada se uči jezik.učiti da komuniciraju i ponašaju u svakodnevnim situacijama na način koji je primjeren za kulturu zemlje čiji jezik uče. glagoli itd. Treba kod djece razvijati radne navike i komunikativne sposobnosti te ih osposobiti za samostalan rad i tokom časa i kod kuće.PROGRAMSKI SADRŽAJI Teme (opće tematske oblasti kao osnov za daljnju razradu zavisno od datih okolnosti nastavne prakse. Učenje kako učiti Djeca će: . oponašanjem i ponavljanjem. Preporučuje se rad u parovima ili manjim grupama uz smjenjivanje različitih aktivnosti što treba da doprinese dinamici časa i održavanju pažnje učenika ovog uzrasta.ocjenjivati svoje i aktivnosti svojih drugova iz razreda. lično predstavljanje.koristiti ključne metode iz prakse pri radu u parovima ili malim grupama. razlike u upotrebi nekih pozdrava u francuskom jeziku i u maternjem jeziku učenika. npr. Ocjenjivanje je opisno i brojčano. uzvike (helas! (Jao!) ili eh bien! (pa lijepo! No!) ta ta ta! (koješta!) tien! (gle!) itd. (Likovna kultura). slikanjem. razviju i podrže zainteresiranost za učenje jezika.upoznavati s nekim osnovnim razlikama izmeñu njihove i kulture naroda s francuskog govornog područja (npr.. Nastavnik treba pažljivo planirati svaki čas. te na prepisivanje riječi i kratkih rečenica dok ne doñe do usvajanja pravilnog pisanja pojedinih riječi i kraćih rečenica.upoznavati s kulturom svoje zemlje i učiti da je bolje poštuju i cijene. grupni i individualni pristup. Jezik se u ovom uzrastu uči kroz igru. oblikovanjem itd. npr. plesom. npr.slušanjem i pjevanjem omiljene vrste muzike (Muzička kultura).: . Praćenje i vrednovanje na ovom nivou treba da bude u službi motivacije djece i da služi nastavniku za procjenu realizacije zadatih ciljeva. Ovo može podrazumijevati npr. kao i nivo svog i njihovog znanja u odnosu na postavljene ciljeve. dom. . porodica. moja bliža okolina. . 179 . (Moja okolina – ekološki odgoj).razvijati pozitivan stav prema učenju jezika. Dobro jutro i dobar dan / Bonjour).crtanjem. . udžbenicima i priručnicima ne prihvata kruto nego da kreativno i fleksibilno kreira rad primjereno uvjetima u kojima radi. . zamjenice.

pomoću društvene igre u kojoj se sastavljaju riječi od slova na kockama.mjesto. ici. u vezi s datim temama.vrijeme. životinjskih glasova itd. frère. feu. povezivanjem riječi u stupcu A s odgovarajućim ilustracijama u stupcu B. njeno prihvatanje ili odbijanje 180 . cahier.pjevati i igrati jezičke igre . • Svakodnevnii pozdravljati . manger. onih koje označavaju neku aktivnost. 2) Ve rbalno ponavljanjem riječi koje je izgovorio nastavnik ili koje su čuli s kasetofona.locirati ljude i predmete . podvlačenjem ili bojenjem riječi koje im se usmeno upućuju. De quelle couleur est . b) ČITANJE I REAGIRANJE Djeca će prepoznati jednu ili više napisanih riječi ili uputstava i reagirati: 1) Neverbalno gestikuliranjem. itd. lijepljenjem slika. veoma ograničen broj raspoloženja . des. npr. recitirati .jednina i • Predstavljanje : Je množina suis … C’est…Je . Au revoir. djeca će: . izvršavanjem uputstava nastavnika ili uputstava koja čuju s kasetofona. u vezi s datim temama. vêtements (npr. pravljenjem raznih oblika od plastelina itd. vokabular. malheureux. . itd. sur (u parler. sandwich.prisvojni m’appelle…. son/sa itd tante. podvlačiti. jouet. lait).predstaviti život P rvi stepen sebe ili elementarnog • Škola druge znanja • Moja okolina identificirati ljude i predmete • Slobodno .opisati vrijeme ljude i predmete.ubacivati.Opisne • Prostorije u k ući i pridjeve.učiti pisati pomoću igara na CD-u. Il a les cheveux .). crtanjem. nešto avoir prošireniji vokabular. npr.. .učestvovati u razgovoru (pitanja/odgovori) s drugim učenikom/djecom ili nastavnikom . npr. raspoloženje. nešto Glagole prošireniji vokabular. . la. Imenice itd. crayon.Le présent autobus. donner-prendre.Lične noirs. je me lave. npr. rasporeñivanjem ilustracija po odreñenom redu prema pisanim uputstvima itd.dopadanje sposobnost da nešto urade (Je peux.boire. oncle. • Odreñivanje mjesta i položaja: Où se trouve… Determinatore: Pourriez vous me dire… . Elle Zamjenice est mince. . machine á laver. prendre). mon/ma. de Paul) • Opisivanje.izraziti .Upitne • Raspoloženja. npr. pokazivanjem odreñenih ilustracija koje se odnose na riječi koje im se usmeno upućuju. zamjenjivanjem ilustracija u tekstu ponuñenim riječima. Qui estgenitiv (la ce? Qu’est-ce que c’est? maison de Comment t’appelles-tu? Nicole. jus Brojeve: 1 . chambre á coucher. imitiranjem zvuka voza.Upitne. itd. poudre á laver. un. celle. npr. couleur…?) fatigué. • rutinske aktivnosti. bojenjem navedenih predmeta/osoba navedenim bojama. beau couloir itd. . jupe) nourriture (npr. • Vrije me: Quelle heure osnovnim est-il? Il est . itd.reći koliko je sati (puni sati) . gestikuliranjem. itd. moje tije lo.brojati predmete . l’amie Oui/Non…itd. davanjem veoma kratkih odgovora na pitanja nastavnika ili pitanja koja su čuli s kasetofona. ton/ta. le. cuisine. triste. Prijedloge. Složenice. soeur. nešto prošireniji najosnovnije. rezanjem zahtijevanih oblika/likova iz papira. značenjima) Djeca će vježbati da koriste (a ne učiti o tome!): Antonime . père. npr.. Salut. redati riječi odreñenim redoslijedom itd. bojenjem ili podvlačenjem samo odreñenih riječi (npr. . redanjem slika itd. qui. itd.zamjenjivati inicijale punim riječima . 2) Ve rbalno davanjem kratkih pismenih ili usmenih odgovora na pitanja. itd.davati uputstva i naredbe b) PISANJE Budući da učenje pisanja na ovom nivou nije prioritet. . biranjem ili povezivanjem pisanih riječi i odgovarajućih ilustracija. nešto lá prošireniji vokabular.ideju posjedovanja (le livre de Jean. crtanjem. pridjeve. brojeve itd. • Moje lice .Prisvojne članovi šire porodice. ma maison) . itd.ponudu.20 d’orange. PRODUKCIJA a) GOVOR Djeca će: . sretan).glumiti/dramatizirati poznatu priču/bajku . npr. tome!): • Pozdravljan je : Bonjour. pain. iz crtića). tu te promènes. oponašanjem glasova/zvukova (npr. glumljenjem (npr. namještaj. train. • Škola. društvene igre u kojoj se slažu pločice sa slovima jedna na drugu. nešto pridjeve.ponavljati riječi nastavnika ili riječi izgovorene s kasetofona . grand-petit. pyjama. …? itd Quel âge as-tu? J’ai celui. npr. mère. oponašanjem glasova/zvukova.Glagole être. . Priloge za: Svakodnevni život. robe. rue.povremeno prepisivati izolirane riječi . quel? prošireniji vokabular. boje predmeta.Francuski jezik . salle á manger Kolokacije..igrati uloge. u vezi s datim temama. itd… les • Članovi uže i neki ..druga godina učenja Nivo Če tvrti razre d Te me • Porodica • Kuća. dans. popunjavanjem praznina riječima odabranim s kartica na kojima se te riječi nalaze itd.). . .Članove. grand-mère.P okazne.L’Impératif livre. stylo. tužan. dom Funk cije i sposobnosti Djeca će znati: Ak tivnosti RECEPCIJA: a) SLUŠANJE I REAGIRANJE Djeca će slušati izgovoreni tekst i reagirati: 1) Neve rbalno imitiranjem nastavnika ili neke popularne ličnosti (npr. … ans itd. heureux. npr. maintenant jeans. salon. npr. pokazivanjem. Gramatika Vok abular Djeca će učiti samo osnovni Djeca će koristiti vokabular koji se odnosi na (a ne učiti o date teme. zamjenjivanjem inicijala punim riječima ili popunjavanjem praznina odgovarajućim riječima itd. grand-père.). glumljenjem. quelle? (Quelle heureux. nešto prošireniji vokabular quoi. itd • Bliža okolina.) . npr.triste. á. actions (npr. pravljenjem/oblikovanjem stvari (npr. C’est á droit / á gauche une. itd. npr.

105 časova godišnje) CILJEVI I REZULTATI ODGOJNO-OBRAZOVNOG RADA Ciljevi početne nastave arapskog jezika Očekivani rezultati / ishodi učenja nastaviti s naglašavanjem c iljeva koji su dati u prvoj godini učenja učenje jezika. Arapski jezik se na ovom nivou uči kroz različite jezičke igre. . . detaljno razrañujući načine kako da ih postigne.kontrolira i razvija kod djece pravilno usvajanje izgovora. pisanje odreñenog člana. . Nastavnik treba da: .sunčevih” i . .kreativno i fleksibilno kreira svoj rad u okviru zacrtanih ciljeva a u skladu s uvjetima u kojima radi.razvija pozitivnu atmosferu u učionici.razvija kod djece radne navike.. . . pjesme i ples učiniti da učenje arapskog jezika bude zabavno postupan prijelaz ka čitanju i pisanju jednostavnih riječi i rečenica ljubav i spremnost za učenje arapskog jezika razumijevanje jednostavnih sadržaja na arapskom jeziku sloboda i samostalnost u govoru čitanje riječi vezanih za konkretan pojam (samostalno upotrijebljenih) čitanje jednostavnih rečenica prepisivanje riječi i kratkih sadržaja kratki usmeni i pismeni odgovori popunjavanje slova i riječi razvijanje samopouzdanja u izražavanju prepoznavanje zadovoljstva i koristi pri proširivanju znanja arapskog jezika Arapski jezik PROGRAMSKI SADRŽAJI Teme (opće tematske oblasti kao osnov za daljnji rad) Funkcije i vještine (usmena i pismena kompetencija) Aktivnosti (pomoću kojih se realiziraju vještine) Gramatika (osnove gramatike za dati nivo) Vokabular (u okviru datih tema) DIDAKTIČKO – METODIČKE NAPOMENE Specifičnosti arapskog pisma uvjetovat će i rad u drugoj godini učenja arapskog jezika (četvrti razred). marljivost. kratki i dugi vokali. postavljajući ciljeve. ponavljanje. pisanje tanwina. odgovornost i motivaciju za učenje. 181 . ples.. a ne o jeziku razvijanje pozitivnog stava prema učenju jezika razvijanje radoznalosti i kreativnosti razvijanje razumijevanja i logičkog pamćenja razvijanje temeljitosti.poštuje osnovne didaktičke principe primjerenosti i postupnosti.piše pismene pripreme za svaki čas. Rad u parovima ili grupama doprinosi dinamici časa i većoj angažiranosti učenika. . pjesmu. pripremajući materijale/opremu koja je potrebna u učionici. kao i dodatne materijale u slučaju neočekivanih situacija. Usvajanje grafičke strukture slova (po grupama slova).(3 časa sedmično. grupe i cijeli razred. te planirajući trajanje svakog segmenta aktivnosti u učionici. s postepenim uvoñenjem čitanja i pisanja.razvija vlastiti sistem praćenja i provjeravanja napredovanja svakog djeteta. predanosti i preciznosti u učenju jezika razvijanje samostalnosti u govoru kroz igre.pažljivo planira svaki čas.mjesečevih” slova. .razvija komunikativne sposobnosti kod djece. . . pripremajući zadatke za pojedinu djecu.procijeni kojim fondom riječi djeca trebaju ovladati u datoj grupi i uvjetima. potičući ih da maksimalno koriste vlastite talente i sposobnosti.

Arapski jezik . 'amama. ..praznicima (Vjeronauka). ČITANJE I RAZUMIJEVANJE reći koliko je sati Prijedlozi (fi. uporeñivati je s vlastitom kulturom i razvijati pozitivan stav prema različitosti. Praćenje i vrednovanje Treba da je stalno. udžbenicima i priručnicima. razvrstavanjem slika. 'anti. (Moja okolina . Treba da je u funkciji motivacije djece na daljnji rad i razvijanje ambicije za učenje arapskog jezika.zajedničkom šetnjom kroz park. već kreativno i fleksibilno kreira svoj rad u okvirima zacrtanog.dopunjavanjem teksta brojati od 1 do 10 vokabular. odrične riječi .označavanjem tačnih i netačnih tvrdnji harihi. . U četvrtom razredu ocjenjivanje je brojčano. la) crtanje i druge imenovati predmete vježbe) nastavnikova pitanja ili pitanja koja su u školskoj torbi i uvježbavati Upitne partikule čuli s kasetofona učionici (hal.čitati kraće tekstove naglas i u sebi. hiya. veoma pažljivo i nenametljivo. tilka) Kroz dijalog opisati jednostavnim rečenicama . nahnu) osnovni formalan i reagirati: vokabular. . izvornih govornika (zvučni zapisi) ograničenim brojem ponavljanje.tražiti odreñene informacije u tekstu i fawqa. (imenskim) i pjesmice. Potvrdne i 2) Ve rbalno riječi ljude i predmete prepoznavanje. sedmici prijedlozi (tahta. kam) za tvorbu druge kratkih . ma. igrom (Tjelesni i zdravstveni odgoj). prirodu i sl. ali primjereno uvjetima u kojima radi.plesom.označavanjem tačnih i netačnih tvrdnji Proširivanje tema: pozdravljanje Prvi stepen i upoznavanje elementarnog porodica i znanja prijatelji kuća svakodnevni život škola bliža okolina odjevni predmeti hrana i piće 182 . Učiti samo Dje ca će znati: pozdravljati na Djeca će slušati izgovoreni tekst i huwa. min. .crtanjem. Interkulturalne vještine Djeca će upoznati kulturu i običaje različitih zemalja u kojima se govori arapski jezik. .davanjem kratkih odgovora na u kući (na`am.brojanjem (Matematika). oblikovanjem (Likovna kultura). osnovnih . nabrojati ograničen reagirati: broj odjevnih wara'a) predmeta 1) Neverbalno nabrojati nekoliko Upitna rije č . . Interdisciplinarni sadržaji U svim oblastima sadržaj je povezan s drugim školskim predmetima: .ekološki odgoj).navikavanjem na izgovor i intonaciju (igre. 'anta. rečenica.pjevanjem (Muzička kultura). (puni sat) 'ila. . `ala) Djeca će nabrojati dane u Sek undarni .razvrstavanjem slika imenovati članove Pok azne (imenskih) .'ayna” pridruživanjem slike tekstu prehrambenih proizvoda i vrsta pića . 'a) osnovni .crtanjem. Nastavnik istovremeno procjenjuje realizaciju zadatih ciljeva i vlastiti učinak.povezivanjem slike i teksta svoje uže porodice zam je nice (hara. .- ne prihvata kruto uputstva data u programu.opisivanjem (Maternji jezik i književnost). koji neformalan način 1) Neverbalno Upitne zamje nice će biti osnova predstaviti sebe i .crtanjem (man. ralika.druga godina učenja Nivo Če tvrti razre d Te me Funkcije i vje štine Aktivnosti Gramatika Vokabular Djeca će: Lične zamjenice SLUŠANJE I RAZUMIJEVANJE: ('ana.

odgovarati na pitanja .rekonstruirati riječi .postavljati jednostavna pitanja .dopunjavanjem teksta.dopunjavati izostavljene riječi .pripremati i provoditi jednostavne dijaloge PISANJE Djeca će: . tawil\amil) Boje (osnovne) Razlomlje ni plural (nekoliko usvojenih imenica) 182 . pjevati . sagir.od ponuñenih riječi rekonstruirati kraće rečenice .učestvovati u dramatizacijama .2) Verbalno .davanjem kraćih odgovora.rješavanjem jednostavnijih zadataka s višestrukim izborom GOVOR Djeca će: .) Pre poznavan je gramatičkog ženskog roda (okruglo . .prepoznavati i koristiti slova koja ne postoje u bosanskom jeziku (qaf.. qasir.igrati uloge .ta”) B rojevi (1 do 10) P ridjevi (kabir.prepisivati pojedinačne riječi i kraće tekstove . sad. . yn itd.recitirati.

da su prljave ruke i prostor za stanovanje česti uzročnici bolesti da je kultura življenja odraz vremena u kojem živimo i da je istu potrebno njegovati i razvijati da je čovjek i njegovo djelovanje najveći zagañ ivač tla i zraka i da svaki pojedinac može dati vlastiti doprinos zaštiti od zagañenja ⇒ koristiti prethodna iskustva ⇒ koristiti odreñene kriterije za prikupljanje i zapisivanje podataka ⇒ uz pomoć nastavnika razvijati plan istraživanja ⇒ pratiti redoslijed uputstava pri istraživanju i mjerenju ⇒ uz pomoć nastavnika procjenjivati relevantnost podataka i informacija ⇒ praviti jednostavna poreñenja. tvari. njihovim osobinama. vodi i zraku kao uvjetima života ⇒ gibanju zraka i promjeni osobina materije ⇒ zelenoj biljci i njenim dijelovima ⇒ životnim zajednicama ⇒ čovjeku kao prirodnom i društvenom biću ⇒ atmosferskim padavinama ⇒ domaćim životinjama i koristima od njih ⇒ prošlosti i sadašnjosti kraja ⇒ osnovnim obilježjima kraja ⇒ danu i satu i mjerenju vremena satom ⇒ orijentaciji na geografskoj karti ⇒ kulturnim. te donositi odgovarajuće zaključke ⇒ koristiti vlastitu kreativnost i maštu za rješavanje problema ⇒ koristiti jednostavan naučni jezik za saopćavanje ideja i imenovanje i opis živih bića. uzajamnim vezama ⇒ sunčevoj svjetlosti. te poreñenje svojih predviñanja sa stvarnim rezultatima ⇒ sistematiziranje znanja kroz izradu tematskih plakata. učenje kod kuće. razvijenosti. pojava i procesa u prirodi i društvu 184 . prezentiranje postignutih rezultata da je čistoća pola zdravlja i da svaki pojedinac ima svoje higijenske navike koje se usvajaju i razvijaju da su mikroorganizmi uzročnici bolesti. sami ili u timu. 105 časova godišnje) Moja okolina CILJEVI I REZULTATI ODGOJNO-OBRAZOVNOG RADA Područja uče nja Ciljevi Stican je znan ja o: ⇒ školi. javnim i prosvjetnim ustanovama u kraju ⇒ prirodnim obilježjima kantona ⇒ saobraćajnoj povezanosti. znaju kako najlakše učiti prepoznati raznovrsne pojave i procese u prirodi uspostavljati logične veze izmeñu živih bića i pojava u prirodi nabrojati dijelove zelene biljke i objasniti ulogu pojedinih dijelova za život i rast biljke da je čovjek prirodno i društveno biće i da ima neizmjeran uticaj na okruženje nabrojati i prepoznati atmosferske pojave nabrojati domaće životinje i njihove koristi za čovjeka osnovne podatke o prošlosti i sadašnjosti zavičaja osnovna obilježja kraja u kojem žive trajanje dana i mjeriti vrijeme satom orijentirati se na geografskoj karti nabrojati kulturne. korištenje dodatne literature.(3 časa sedmično. prirodno geografskim odlikama i turizmu ⇒ prirodno-geografskim odlikama B iH ⇒ odjeći i obući ⇒ higijenskim navikama ⇒ rekreaciji kao higijenskoj potrebi ⇒ uzročnicima bolesti ⇒ kulturi življenja ⇒ zagañenosti tla i zraka i zaštiti od zagañivanja ⇒ ⇒ ⇒ ⇒ ⇒ ⇒ ⇒ ⇒ ⇒ ⇒ ⇒ ⇒ ⇒ ⇒ ⇒ Očekivani rezultati Dje ca zn aju: da je osnovno obrazovanje obavezno da bez učenja nema znanja. lancima ishrane. raspravljati o tome šta se dešava i u kojim uvjetima. javne i prosvjetne ustanove u zavičaju prepoznati i opisati prirodna obilježja zavičaja da dobra saobraćajna povezanost znači i razvijen kraj. traženje ideja i provoñenjem jednostavnih i voñenih posmatranja i ogleda. znanju i načinu učenja ⇒ raznovrsnosti pojava i procesa u prirodi ⇒ živim bićima. da naša domovina ima izuzetne prirodno geografske odlike na osnovu kojih se može razvijati turizam kao posebna grana privrede da je odjeće i obuća životna potreba svakog čovjeka i da se ona tokom historije mijenjala i obilježavala pojedine epohe ZNANJE ⇒ ⇒ ZNANJE ⇒ ⇒ ⇒ VJEŠTINE I SPOSOBNOSTI Djeca će: ⇒ učiti (samostalno i u grup i) ⇒ posmatrati i izvoditi zaključke (samostalno i u grupi) ⇒ planirati svoj rad i rad svoje grupe ⇒ razvijati kritičko razmiš ljanje ⇒ provoditi istraživanja i bilježiti zaključke ⇒ izvoditi mjerenja i voditi evidenciju ⇒ dobivati i prezentirati dokaze ⇒ razmatrati dokaze i vršiti procjene ⇒ prenositi informacije putem individualnog i timskog rada kroz: ⇒ učenje u školi.

vode i zraka 185 . prema drugima. mjerenja vremena satom Orijentacija na geografskoj karti – pronalaženje značajnih geografskih obilježja 3. DRUŠTVO Kulturne. VRIJEME I PROSTOR • • • • • • • • • • • • • • • • • • • • • • • • • Raznovrsnost pojava i procesa u prirodi Osobine živih bića u vezi sa životnim okruženjem Živa bića u godišnjim i vremenskim promjenama Čovjekove aktivnosti vezane za godišnja doba Sunčeva svjetlost. PRIRODA I PRIRODNI PROCESI 2. uloga pojedinih dijelova Čovjek kao prirodno i društveno biće Atmosferske padavine Prošlost. lokalni vjetrovi Promjena osobina materije zagrijavanjem Zelena biljka. vjetar.VRIJEDNOSTI.kantonu Razvijenost šireg zavičaja: privreda. HIGIJENA Odjeća i obuća Odmor i rekreacija kao higijenska potreba Uzročnici bolesti – neprijatelji zdravlja Kultura življenja Zagañenost tla. brzina i smjer vjetra. javne i prosvjetne ustanove u mom mjestu Širi zavičaj – kanton. dijelovi biljke. prirodnoj i društvenoj okolini i učenju kao cjeloživotnom procesu ⇒ pokazivati više samopouzdanja i odgovornosti ⇒ poštivati različite stavove ⇒ prepoznavati ulogu nauke za razumijevanje svijeta u kojem žive i za poboljšanje kvaliteta života NASTAVNI SADRŽAJI / TEM E 1. prirodna obilježja Saobraćajna povezanost u širem zavičaju . STAVOVI. PONAŠANJE Djeca će razviti pozitivne vrijednosti i stavove: ⇒ prema sebi samima. svojoj porodici. turizam Uzajamni odnos privrede i obilježja zavičaja Prirodno-geografske odlike Bosne i Hercegovine 4. voda i zrak kao uvjeti života Kretanje zraka. sadašnjost i budućnost kraja Obilježja zavičaja Dan i sat.

Moja okolina ujedinjuje sadržaje različitih naučnih područja. maštu i divergentno mišljenje. raznolikost i meñusobnu povezanost svih činilaca koji djeluju u dječjem prirodnom i društvenom okruženju. domaćim životinjama. biljci i njenim dijelovima. dominantno mjesto treba da imaju ogledi koje izvode djeca individualno ili u timovima. U smislu toga predloženi model može da posluži kao pomoć nastavniku. bilježe i ureñuju dobivene podatke. godišnjim dobima. Značaj predmeta Moja okolina leži u tome što je to jedan od glavnih nosilaca spoznajnog razvoja kod djece ovog uzrasta. naučiti ih kako da koriste svoja čula u tom procesu. Djecu treba naučiti da posmatraju šta se dešava u prirodi i šta se dešava prilikom izvoñenja ogleda. ohrabriti ih za drugačije i nove oglede. Osnovni cilj je doživjeti i osvijestiti složenost. njihovih obrazovnih postignuća i sposobnosti primjene novog znanja. kulturnim i javnim ustanovama. uzimajući u obzir razvoj nauke. sadašnjosti i budućnosti šireg zavičaja. pomoći im da uoče sličnosti i razlike. Ovakav izbor nastavnog gradiva i njegovo strukturiranje osigurava povezanost društvenih i prirodnih pojava i proučavanje prirode u njenom jedinstvu s različitih aspekata. razvoj pravilnog odnosa prema društvenom i prirodnom okruženju. razredu šire se znanja o životnim zajednicama. atmosferskim padavinama. Kako djeca o nekoj aktivnosti najbolje uče na neposrednom iskustvu. Predmet je istovremeno i izvor informacija za upoznavanje načina kako što više saznati. razvijanje pravilnog odnosa prema ljudima i dogañajima. ulozi pojedinih dijelova. Ta saznanja se u nastavi produbljuju i proširuju. te poticanje znatiželje za otkrivanjem pojava u prirodnom i društvenom okruženju. Primjena principa korelacije sa drugim predmetima doprinosi racionalizaciji nastavnog procesa što štedi dragocjeno vrijeme i povećava kvalitet odgojno-obrazovnog procesa. svjetlosti. vodi i zraku. snošljivo i otvoreno prihvatanje različitih stavova i mišljenja. Poslije provedenog ogleda treba zajedno s djecom pažljivo razmotriti šta se dogañalo i zbog čega. orijentaciji na geografskoj karti. Predstavlja nastavak i usmjeravanje spontanog dječjeg istraživanja i otkrivanja meñuzavisnosti pojava i procesa u prirodnom i društvenom okruženju. Prilikom planiranja i izvoñenja ogleda bitno je kod djece podsticati radoznalost. za vrijeme izvoñenja te aktivnosti. Djecu treba posmatrati i ocjenjivati u aktivnosti. U skladu s tim. te uticaj na društvo i okolinu i korištenjem metodologije aktivnog učenja. Moja okolina u 4. da li su predviñanja bila ispravna. Pri tome je neophodno objasniti djeci procedure i tehnike izvoñenja ogleda. lancu ishrane i uticaju čovjeka na taj lanac. čulima. promjeni osobina materije. te o ljudskom organizmu. Za realizaciju programskih sadržaja preporučuje se što češća izvanučionička nastava. Korelacija omogućava multidisciplinaran pristup nastavnoj temi pa se za kratko vrijeme ostvari više zadataka. Novi sadržaji odnose se na znanja o gibanju zraka. potrebno je voditi računa i o meñupredmetnoj korelaciji i planirati izradu zajedničkih školskih projekata. U 4.. Zato je neophodno podsticati istraživački pristup djeteta svijetu koji ga okružuje. njenu primjenu i korištenje. kritički razmatraju uočeno i donose odgovarajuće zaključke i upozoriti ih na eventualne opasnosti.. te kako objasniti i koristiti dobivene rezultate. Za ocjenjivanje i evaluaciju napredovanja djece koriste se različiti instrumenti i postupci: 186 . prošlosti. razredu zasnovana je na senzitivnom iskustvu prirode i društvenoj sredini. PRAĆENJE I OCJENJIVANJE Djecu ocjenjujemo na osnovu sposobnosti da razumiju koncepte i kritički razmišljaju. predviñaju šta će se desiti. na način koji je svojstven nauci. Date teme treba razraditi kroz kontekst pojava i procesa koji su djeci interesantni. a znanja povezati i upotrijebiti.METODIČKE NAPOMENE U nastavi Moje okoline važno je osposobljavati djecu da kritički razmišljaju i razumiju koncepte.DIDAKTIČKO.

gibanju. mora se znati šta se ocjenjuje. Praćenje djeteta počinje od prvog školskog dana. Ocjenjivanje u predmetu Moja okolina zasniva se na praćenju cjelokupnih odjeljenjskih aktivnosti. kretanju Zemlje oko S unca – smjena godišnjih Razvijena svijest o prirodnim procesima.. Najvažnija zadaća ocjenjivanja je osiguranje korisne i poticajne povratne informacije djetetu o njegovom napretku. život i rad ljudi.smjena dana i noći. navike. do mjesta i zavičaja. istraživanja i dr. na početku nastavne godine (kod izrade godišnjeg plana i programa rada). hrñanju. prirodne i društvene pojave i promjene. a ne da se računa da će to nekako doznati. S obzirom na to da u nastavi Moje okoline u trećem i četvrtom razredu postoji sličnost u programskim sadržajima jer se u njima nalaze iste cjeline. Ocjene kroz duže razdoblje bi se trebale temeljiti na različitim ocjenjivačkim aktivnostima radi pokrića različitih aspekata postignuća. nastavnici bi trebali ponajprije planirati sadržaje iz Moje okoline. Za ocjenjivanje je potrebno koristiti svu dostupnu literaturu. podstiče aktivnost svih. demonstracija. od škole i kuće. izrada panoa 187 . OCJENJIVANJE) P laniranje. mjestu . putem zadataka objektivnog tipa i drugih odgovarajućih ispitnih postupaka. i zadaci u operativnom programu bit će ponekad isti. rastenju. kući. a rezultati koji se postižu su bolji. opadanju lišća. portfolio. pa tek onda za ostale predmete zbog integracije rada sa ostalim predmetima. praktičan rad. Praćenje tih aktivnosti od strane nastavnika mora biti kontinuirano i aktivno u smislu da nastavnici aktivno ispituju koliko dijete trenutno zna. donošenje zaključaka. ali ponekad i znatno različiti. truljenju. osmišljavanje ogleda. učestvovanje u izvoñenju ogleda. razvijena svijest o različitosti prirodnih procesa. projekti. Više nego i u jednom drugom nastavnom predmetu ovdje dolazi do izražaja posmatranje i bilježenje. kretanju. Ocjenjivanje za djecu prije svega mora biti motivirajuće. ali se po koncepciji linearno – spiralnog razvoja programa gradivo proširuje i dopunjuje. organiziranje i izvoñenje posmatranja. Najvažniji aspekt takvog ocjenjivanja je redovitost (ne samo one djece koja traže više pažnje). Moja okolina čini osnovu za cjelokupan nastavni rad u razrednoj nastavi. svijest o pripadnosti kolektivu u školi.). Ovim se izbjegava demotiviranost djece. Cilj i zadaci nastave Moje okoline pokazuju da će djeca upoznavati prirodnu i društvenu sredinu u svom okruženju. pripremanje. donošenje osobnih zaključaka. sposobnost izvoñenja jednostavnih ogleda Pozitivan stav prema prirodnim procesima. imaju osjećaj da su jednako važna. jer jedino takvo ocjenjivanje ima svrhu i njime se postiže željeni cilj. vrenju. S obzirom na to da se djeca prvi put susreću s brojčanim ocjenjivanjem treba voditi računa kako i kada to raditi. disanju. razvijeni osobni stavovi o prirodnim procesima Planiranje osobnog rada. Uobičajeni oblici ocjenjivanja se temelje na nastavnikovom posmatranju aktivnosti u odjeljenju. Pitanja koja nastavnici postavljaju djeci moraju biti tako koncipirana da se na njih od pojedine djece očekuje tačan odgovor. evaluacija TEME ZNANJE SPOSOBNOSTI I VJEŠTINE VRIJEDNOSTI. Već kod planiranja rada. učešće i doprinos u interakciji (rad u velikim i malim grupama. posmatranje i vrednovanje. Ocjenjivanje u četvrtom razredu je brojčano. Nastavni predmet Moja okolina je kompleksan predmet i zato je vrlo bitno kontinuirano praćenje. STAVOVI. Na takav način sva djeca imaju mogućnost da dajući odgovore na postavljena pitanja. gorenju. zatim.• • • • sposobnosti i vještine djeteta za vrijeme izvoñenja aktivnosti (ogledi. obrtanju zemlje oko ose . usmeno i pisano izvještavanje i drugo). AKTIVNOSTI NASTAVNIKA (ORGANIZACIJA I METODE NASTAVE I UČENJA.. PONAŠANJE AKTIVNOSTI DJECE RAZNOVRSNOST POJAVA I PROCESA U PRIRODI Imaju znanja o klijanju. izrada domaćih zadataka. Sadržaji programa Moje okoline povezuju se sa sadržajima u svim ostalim nastavnim predmetima. sposobnosti.

sakupljanje materijala. električne. Samostalno ili u saradnji sa drugima uzgajanje cvijeća u učionici. voćnjaku i na njivi.doba. uzgoj kućnog cvijeća Karakteristike živih bića u različitim godišnjim dobima – biljke. Sposobnost izvoñenja jednostavnijih radova u vrtu. Stvaranje povoljnih uvjeta za razvoj živih organizama. magnetne i druge pojave UVJETI POD KOJIMA SE RAZVIJAJU ŽIVI ORGANIZMI Znanje o meñusobnoj ovisnosti sredine živih bića i čovjeka. donošenje zaključaka. životinje. uzgajanje biljaka P laniranje rada. pomaganje životinjama. Kultiviranje zemljišta. čuvanje životne sredine od zagañivanja. pomaganje drugima. ispunjavanje obaveza. izvoñenje ogleda. Saradnja sa roditeljima 188 . prikupljanje. Osmišljavanje ogleda i aktivnosti. planiranje i realiziranje planiranog ŽIVA BIĆA U GODIŠNJIM I VREMENSKIM PROMJENAMA Briga o životinjama i biljkama koje u toku zime ne mogu da doñu do hrane. Organizacija praktičnih vježbi. pravljenje i postavljanje hranilica za ptice Uzajamno pomaganje. pripremanje izvora znanja. sistematiziranje Motiviranje djece za rad. životinja. demonstracija ogleda. briga o čistoj i zdravoj životnoj sredini Davanje vlastitog doprinosa stvaranju povoljnih uvjeta za razvoj živih organizama. zimski san. mijenjanje krzna Razlikovanje povoljnih od nepovoljnih uvjeta za razvoj živih organizama. uticaj čovjeka na razvoj živih organizama. Uzgoj ukrasnog bilja u učionici Aktivno učešće u radu kolektiva. svjetlosne. posmatranje i procjenjivanje. uzgajanje ukrasnog bilja u školi. Zimsko mirovanje. Ishrana biljaka.

njegovim karakteristikama i vrstama Prepoznavanje godišnjih doba na osnovu vremenskih prilika. organizam čovjeka. osiguranje uvjeta za zdrav život. životinja i čovjeka Sposobnost razlikovanja i imenovanja različitih biljaka P ozitivan stav i odnos prema biljnom svijetu i čuvanju biljnog svijeta ČOVJEK KAO PRIRODNO I DRUŠTVENO BIĆE Sposobnost razlikovanja muškaraca od žena Komunikacija Sposobnost pravljenja razlike i opisivanje sličnosti izmeñu biljaka. naciju i vjeroispovijest Istraživanje. mašte i razvoj kreativnosti Sposobnost su opisivanja procesa uzajamnosti Izvoñenje ogleda koji pokazuju da bez sunčeve svjetlosti. zaštita od elementarnih nepogoda Imaju osnovna znanja o sunčevoj svjetlosti. sunčeve svjetlosti i zraka nema života na zemlji Imaju osnovna znanja o nastanku vjetra. sličnosti i razlikama izmeñu biljaka. uočavanje potreba vezanih za godišnja doba P omaganje starijima u radovima vezanim za godišnje doba P riprema ukrasnih biljaka za zimu Aktivno učešće u pripremi ukrasnih biljaka za zimu. o osnovnim dijelovima biljke na primjeru jedne stablašice Imaju osnovna znanja o odlikama čovjeka (uspravan hod. pripremanje i podsticanje djece na kreativan i istraživački rad P redlaganje i rukovoñenje školskim aktivnostima P lanira. sličnosti i razlike izmeñu muškarca i žene. evaluacija 189 . vodi i zraku kako uvjetima života Znaju izmjeriti temperaturu pomoću termometra. vode i zraka Znaju da bez vode. sistematiziranje prema zajedničkim osobinama Učestvovanje u grupnom radu. davanje pojašnjenja za odreñene procese P ripremanje ogleda i demonstriranje. P riprema stočne hrane za zimu. VODA I ZRAK KAO UVJETI ŽIVOTA Znanja o čovjekovim aktivnostima uvjetovanim godišnjim dobima. pomaganje starijima u aktivnostima. priprema i realizira nastavu BILJKA. učestvovanje u radu odjeljenja i grupe. toploti. Izvršavanje obaveza proisteklih iz svakodnevnog rada P laniranje. uočavanje. priprema i organizacija nastavnih aktivnosti P omaganje djeci. čuva okolinu od zagañenja Čuvanje zdravog okoliša. životinja i ljudi P ozitivan i izgrañen stav o ljudima bez obzira na boju. pravljenje tematskih panoa P raćenje rada. VJETAR. govor. organizacija posjeta plasteniku u bližoj okolini Izrada didaktičkih materijala P osmatranje i praćenje napretka djece KRETANJE ZRAKA. vrtu. podsticanje radoznalosti. DIJELOVI BILJKE. zaključivanje. korištenje njenih resursa za potrebe nastave P rocjenjivanje napretka djece. BRZINA I SMJER VJETRA. demonstriranje. aktivno učešće u radu Osmišljavanje situacija za interaktivno učenje P odsticanje razvoja radnih i navika PROMJENA OSOBINA MATERIJE ZAGRIJAVANJEM Znaju da materije zagrijavanjem mijenjaju svojstva Sposobnost samostalnog posmatranja i izvoñenja zaključaka Svjesnost o promjeni osobina materije zagrijavanjem Posmatranje. LOKALNI VJETROVI Imenovanje vjetrova prema vrsti i brzini P onašanje u slučaju vremenskih nepogoda vjetrova Posmatranje. zaključivanje. radovi u vrtu. prikupljanje. imenovanje. podučava. planiranje aktivnosti zajedno sa odjeljenjem. znaju izvesti jednostavne oglede koji pokazuju uzajamnu ovisnost biljnog i životinjskog svijeta od sunčeve svjetlosti. na njivi Saradnja sa lokalnom zajednicom . voćnjaku.ČOVJEKOVE AKTIVNOSTI VEZANE ZA GODIŠNJA DOBA SUNČEVA SVJETLOST. vode i zraka nema života na zemlji Ne ugrožava životne uvjete. izvoñenje radova u okolišu škole. na njivi. ULOGA Imaju znanja o raznovrsnosti biljaka. izvoñenje ogleda. demonstrira. bilježenje. planiranje. društvenost). vinogradu. u voćnjaku. mišljenje.

položaj. kartografskih znakova Imaju znanja o kulturnim prosvjetnim i javnim ustanovama u mjestu i njihovom značaju za život čovjeka Imaju osnovna znanja o širem zavičaju – kantonu. institucija Prikupljanje grañe o prošlosti zavičaja Organizacija posjeta kulturno. komunikacija. prikupljanje grañe. pomaganje OBILJEŽJA ZAVIČAJA Vještina imenovanja obilježja zavičaja Pozitivan stav o zavičaju Posmatranje. istraživanje. zaštita od atmosferskih padavina Sposobnost opisivanja prošlosti zavičaja. sposobnost prepoznavanja značajnih geografskih obilježja na geografskoj karti Sposobnost imenovanja i prepoznavanja kulturnih. SADAŠNJOST I BUDUĆNOST KRAJA Izgrañen pozitivan stav prema historiji kraja. muzeja. saobraćajna povezanost Imaju znanja o danu i mjerenju vremena Dan traje od 0. demonstriranje Rad na promociji turizma u zavičaju Obilazak značajnih privrednih kapaciteta. planiranje i realiziranje planiranog. briga o sigurnosti djece P ripremanje nastavnog procesa. razvijenost. bilježenje. o geografskim i drugim obilježjima zavičaja Imaju znanja o razvijenosti infrastrukture u mjestu (saobraćaj. tradiciji i običajima Obilazak značajnih spomenika kulture. pripremanje. izgled. PTT mreža) Imaju osnovna znanja o privredi i njenoj razvijenosti u kantonu.ATMOSFERSKE PADAVINE Imaju osnovna znanja o atmosferskim padavinama. bilježenje. fotografijama. o spomenicima. čuvanje saobraćajnih znakova Pozitivan stav prema privrednim granama i turizmu u zavičaju Posjeta nekim od kulturnih. linije.00 sati (24 sata) Znaju mjeriti vrijeme satom Osnovna znanja o geografskoj karti i snalaženju na njoj Prepoznavanje značajnih geografskih obilježja na osnovu boje. pripremanje. bilježenje. ponašanje ljudi i životinja Imaju znanja o prošlosti i sadašnjosti zavičaja. praćenje. organizacija rada u učionici i izvan nje. značajnih grañevina. te turizmu kao značajnoj privrednoj grani P repoznavanje i imenovanje atmosferskih padavina. bilježenje i interpretiranje RAZVIJENOST ŠIREG ZAVIČAJA – PRIVREDA I TURIZAM Sposobnost razlikovanja razvijene od nerazvijene privrede i turizma 190 . izrada tematskog panoa P laniranje. posjeta kulturnim.historijskim spomenicima i grañevinama kraja P odstrekivanje. javnim i prosvjetnim ustanovama.00 sati do 24. pomaganje djeci u samostalnom radu Organiziranje posjeta značajnim privrednim kapacitetima i turističkim destinacijama u kantonu Pozitivan stav prema navedenim ustanovama Pozitivan stav prema učenju i izvršavanju zadataka Pozitivan stav prema širem zavičaju Pravilan odnos prema saobraćaju. ilustracijama P repoznavanje i imenovanje karakteristika kraja Pravilno postupanje prilikom različitih atmosferskih padavina Pravilan stav prema prirodi i prirodnim procesima Posmatranje i uočavanje karakteristika atmosferskih padavina Izvoñenje ogleda Učešće u zajedničkom radu Organiziranje i izvoñenje različitih ogleda P riprema materijala P ripremanje cjelokupnog nastavnog procesa PROŠLOST. posmatranje. konfiguracija terena. izvještavanje. grañevinama i pisanim spomenicima kao svjedocima prošlosti Znanje o obilježjima zavičaja. organizacija i izvoñenje nastave i jednodnevnih izleta u kantonu Osmišljavanje interaktivnog učenje. javnih ili prosvjetnih ustanova u mjestu ŠIRI ZAVIČAJ KANTON Korištenje dodatnih izvora znanja Posjete raznim mjestima u kantonu SAOBRAĆAJNA POVEZANOST U KANTONU Posmatranje. nastanak. pomoć djeci u samostalnom radu DAN I SAT. javnih i prosvjetnih ustanova u mjestu Sposobnost imenovanja kantona u kojem žive i interpretacija znanja o geografskim obilježjima i drugim karakteristikama P repoznavanje značaja saobraćane povezanosti za razvoj zavičaja – kantona Izgrañen pozitivan stav o radu Korištenje geografske karte za usvajanje znanja Učešće u radu odjeljenja i grupe Uzajamno pomaganje Osiguravanje neophodnih sredstava za učenje i rad Organiziranje nastavnog procesa Planiranje i pripremanje P ripremanje i organiziranje nastavnog procesa. prepoznavanja na slikama. podsticanje P omaganje djeci u izradi modela satova P raćenje. pomaganje ORIJENTACIJA NA GEOGRAFSKOJ KARTI PRONALAŽENJE ZNAČAJNIH GEOGRAFSKIH OBILJEŽJA KULTURNE I JAVNE I PROSVJETNE USTANOVE U MOM MJESTU Sposobnost snalaženja na geografskoj karti (odreñivanje strana svijeta). MJERENJA VREMENA SATOM Sposobnost očitavanja vremena na satu Pozitivan stav o protoku vremena (dana i sata kao jedinica za vrijeme) Prikupljanje različitih slika i modela satova Izrada modela satova Uzajamna pomoć izmeñu djece P laniranje.

prepoznavanje osnovnih kartografskih znakova Razumijevanje odnosa izmeñu obilježja zavičaja i privrede u zavičaju Ljubav prema zavičaju i državi Bosni i Hercegovini. riječne kotline) Imaju elementarna znanja za pretvaranje skice u jednostavnu geografsku kartu. higijena odjeće i obuće Znanje da je odmor i rekreacija osnovna ljudska potreba koja utiče na zdravlje i radne aktivnosti. samostalno svlačenje i oblačenje P ravilan i pozitivan odnos prema zdravlju. odijevanju. prepoznavanje i imenovanje različitih dijelova odjeće Održavanje odjeće i obuće. organizacija i realizacija nastave P raćenje napretka djece i procjena postignuća P riprema i organizacija nastavanog procesa. bilježenje. vode i zraka od zagañivanja Vježbanje svlačenja i oblačenja odjeće i obuće. organizacija posmatranja. ravnice. tla vode i zraka Sposobnost razumijevanja značaja čistog okoliša za zdravlje ljudi Organizacija nastave van učionice KULTURA ŽIVLJENJA Vlastitim primjerom pokazuje civilizacijska dostignuća iz kulture življenja ZAGAðENOST TLA. čuvanje odjeće i obuće. čuvanje historijskih tekovima Izrada tematskog panoa Posmatranje. izrada tematskih panoa. te zadovoljavanja osnovnih ljudskih potreba Odjeća i obuća u različita godišnja doba. ličnoj higijeni i higijeni prostora Izgrañen odnos prema uzročnicima bolesti P onašanje u skladu s kućnim redom i civilizacijskim dostignućima Razvijena svijest o očuvanju zemljišta. polja. izvještavanje Prikupljanje materijala o Bosni i Hercegovini. prikupljanje materijala i prezentiranje naučenog o kulturi življenja Razvijanje radnih navika kod učenika po pitanju higijene P riprema materijala i sredstava za rad P omoć učenicima u samostalnom radu UZROČNICI BOLESTI – NEPRIJATELJI ZDRAVLJA Preventivno djelovanje na sprečavanju zaraznih bolesti Pravilna upotreba lijekova Sposobnost pridržavanja osnovnih pravila kućnog reda. saradnja sa lokalnom zajednicom P riprema materijala za izradu geografske karte Demonstriranje načina izrade geografske karte PRIRODNO GEOGRAFSKE ODLIKE BOSNE I HERCEGOVINE ORIJENTACIJA NA GEOGRAFSKOJ KARTI – PRONALAŽENJE ZNAČAJNIH GEOGRAFSKIH OBILJEŽJA Izrada jednostavne geografske karte bliže okoline škole sa pravilnom upotrebom simbola i boja P ozitivan stav prema geografskoj karti Učešće u izradi „prve geografske karte“ ODJEĆA I OBUĆA Samostalno obuvanje i oblačenje. obuvanju Sposobnost prepoznavanja privrednih obilježja i pravljenja uzajamne veze meñu obilježjima i privredi u zavičaju Vještina prepoznavanja geografskih odlika na geografskoj karti. te mentalne aktivnosti ljudi Osnovni uzročnici bolesti su virusi i bakterije Čistoća je pola zdravlja Kako očuvati zdravlje Znanja o osnovnoj kulturi stanovanja i življenja. zaključivanje P ripremanje. prikupljanje odjeće i obuće za humanitarne organizacije Organizacija prikupljanja odjeće i obuće za humanitarne organizacije koje se time bave. raspoznaju kartografske znake i boje na geografskoj karti Osnovna znanja o odjeći i obući kao dijelu kulture i tradicije. kultura stanovanja i življenja Razlikovanje zagañenog od nezagañenog zemljišta. ishrani. vode i zraka Čuvanje okoline. slaganje odjeće i obuće.UZAJAMNI ODNOS PRIVREDE I OBILJEŽJA ZAVIČAJA Znaju napraviti vezu izmeñu obilježja zavičaja i privrede u zavičaju Osnovna znanja o prirodno geografskim odlikama Bosne i Hercegovine (reljefu . posmatranje. VODE I ZRAKA Znaju da je čovjek i njegovo djelovanje najveći uzročnik zagañ ivanja tla. izvoñenje akcije čišćenja okoline Učešće u pripremi i organizaciji izvoñenja akcija na čišćenju okruženja 191 . organizacija nastave ODMOR I REKREACIJA KAO HIGIJENSKA NAVIKA Čuvanje od zaraznih bolesti Održavanje lične higijene i higijene prostora Održavanje lične higijene i higijene prostora Prevencija od uzročnika bolesti Posjeta nekoj od zdravstvenih ustanova i razgovor s ljekarom o uzročnicima bolesti Istraživanje.planine. slaganje odjeće prilikom svlačenja.

razlikovati brojeve iz različitih stotica − sa sigurnošću obavljati računanja u prvoj hiljadi − provjeravati jednu matematičku operaciju pomoću suprotne u skupu brojeva do 1000 − rješavati brojevne izraze − modelirati brojevne izraze prema datim (tekstualnim) uvjetima − prepoznati i rješavati zadatke date riječima (i problemske zadatke) − uočiti važnost procjene i provjere rezultata pomoću jedinica za duljinu. 1 dg. 100 i 10 u prvoj desethiljadici Razvijanje vještina i sposobnosti: − razvrstavanja − usporeñivanja − nizanja − slijeñenja niza uputa − prostornog organiziranja i orijentiranja − vizualizacije i vizualnog grupiranja − procjenjivanja. emocija i doživljaja . pokazati više samopouzdanja i vlastite odgovornosti i inicijative − poboljšati vlastitu „listu“ motiva. moći primijeniti matematička znanja u svakodnevnom životu i radu Dije te će: − prepoznati značaj i važnost primjene matematike u svakodnevnom životu i radu − imati pozitivan stav prema novim saznanjima − pokazivati više zanimanja za timski rad i socijalizaciju − naučiti saslušati argumentaciju i kritički preispitati lične stavove i stavove drugih − prepoznavati vrijednosti unutrašnjeg života i unutrašnje nagrade. 1 dg.sposobnosti prezentiranja podataka i prenošenja informacija kroz različite oblike rada − prepoznavanja obrasca − induktivnog mišljenja − induktivnog analognog zaključivanja − različitih načina matematičkog izražavanja i komuniciranja − logičkog i kritičkog mišljenja Razvijanje pozitivnih vrije dnosti i stavova: − uvažavanja argumentacije u branjenju ličnih stavova i poštivanje stavova drugih − kolektivnog (timskog) rada. masu i zapreminu − izraditi modele 1 mm. uočavanje zakonitosti i usvajanje postupaka četiri osnovne računske operacije − uočavanje strukture i zakonitosti predstavljanja trocifrenih i četverocifrenih brojeva − eksperimentalno modeliranje prave i poluprave i crtanje modela prave i poluprave − o krugu i kružnici kao ravnim površima valjka i kupe − crtanje i označavanje elemenata kružnice i kruga − o manjim jediničnim mjerama: 1 mm.crtati kružnicu zadanog središta i poluprečnika . 1 ml. 1 ml. a⋅ b = b⋅ a. njihov položaj na brojevnoj crti 0−1000. 1 mg − o praktičnoj vrijednosti jediničnih veličina − o višekratnicima brojeva 1000. kritičkog vrednovanja vlastitih rezultata i njihovo poreñenje s rezultatima drugih .(4 časa sedmično. njihovu strukturu. − pozitivnih osobina ličnosti − radovanje ličnom uspjehu i uspjehu drugih − istina je na prvom mjestu − samopouzdanja. 1 cg i 1 mg − pravilno i na proizvodima čitati i mjere odgovarajućih veličina − izvoditi jednostavnija praktična mjerenja Dije te treba moći: − sigurno razvrstavati brojeve i po različitim kriterijima − s lakoćom uporediti ma koja dva broja prve hiljadice − izvoditi jednostavnije zaključke induktivnim mišljenjem i analogijom (a+ b = b+a.koristiti kreativnost i maštu za rješavanje djeci primjerenih problema. a⋅ (b+c) =a⋅ b + a ⋅ c) − koristiti pomagala za crtanje pravih i duži − mjeriti dužine uz prethodno procjenjivanje i pravilan izbor jedinične mjere . samoakutalizacija OČEKIVANI REZULTATI Dije te treba znati: − prepoznati. 1 cg. 140 časova godišnje) Matematika CILJEVI I REZULTATI ODGOJNO-OBRAZOVNOG RADA PODRUČJA CILJEVI Stican je znanja: − poznavanje i upotreba matematičkih simbola − formiranje pojmova hiljadice i brojeva hiljadice − formiranje pojmova brojevne crte 0−1000 i njihovo predstavljanje na brojevnoj liniji − formiranje pojmova.pokazati više samopouzdanja i odgovornosti Z N A NJ A SPOSOBNOSTI I VJEŠTINE VRIJEDNOSTI I STAVOVI 192 . razumjeti i pravilno koristiti matematički jezik simbole u skupu brojeva do 1000 − prepoznati brojeve prve hiljadice.

ispitivanje položaja središta i crtanje kružnice šestarom Elementi kruga i kružnice 5. Množenje i dije ljenje do hiljadu Osobine produkta (komutativnost i asocijativnost) Množenje brojem zbira i razlike (zakon distributivnosti) Nealgoritamsko množenje u prvoj hiljadici (množenje višekratnika broja 10. 2. Brojevi prve hiljade Prava u ravni Sabiranje i oduzimanje do hiljadu Krug i kružnica Množenje i dijeljenje do hiljadu Brojevi do 10 000 Mjerenje veličina 1. 3. ravne linije. Krug i kružnica Uočavanje kruga i kružnice na valjku i kupi Precrtavanje kružnice sa kupe i valjka Modeliranje krugova od papira Odreñivanje elemenata kružnice na modelima origami-tehnikama. duži (sistematizacija) Prava/pravac i poluprava /polupravac (misaono modeliranje) Tačka i prave Prava koja prolazi dvjema tačkama Prava koja prolazi jednom tačkom 3. Suan Pan) Pisanje i čitanje brojeva na abakusu 2. Sabiranje i oduzimanje na abakusu kao primjer nealgoritamskog sabiranja (sabiranja i oduzimanja) Proširivanje naučenih svojstava sabiranja i oduzimanja na brojeve hiljadice Algoritamsko (pismeno) sabiranje i algoritamsko (pismeno) oduzimanje u hiljadici Zadaci zadani riječima i složeniji brojevni izrazi u prvoj hiljadici (u rješavanju koriste se jednačine i nejednačine odgovarajućih oblika) 4. broja 100 i ma kojeg broja) 193 . 6. šibica. 4. 7.TEM ATSKE CJELINE 1. papirića/ modeliranjem stotica i desetica) Zapisivanje brojeva hiljadice Čitanje brojeva hiljadice Struktura brojeva hiljadice: S×100 + D×10+ J×1 Stotice hiljadice Brojevna crta 0-1000 Modeliranje brojevne crte 0-1000 iz (10) brojevnih crta stotica Položaji brojeva na brojevnoj crti 0-1000 Redni brojevi prve hiljadice (zapisivanje rimskim ciframa) Uporeñivanje brojeva prve hiljadice Abakus (kineski. 5. Brojevi prve hiljade Modeliranje brojeva prve hiljadice izvan prve stotice (prebrojavanje skupova realnih objekata /zrnjevlja. Sabiranje i oduzimanje do hiljadu Pravila o nepromjenljivosti zbira i nepromjenljivosti razlike Promjene na abakusu koje ne mijenjaju vrijednosti Nealgoritamsko (usmeno) sabiranje i oduzimanje. Prava u ravni Crte/linije.

centi. kasnije. 1 dal.). deka.dijeljenje u prvoj hiljadici Zadaci zadani riječima i složeniji brojevni izrazi u prvoj hiljadici (u rješavanju koriste se jednačine i nejednačine odgovarajućih oblika) 6. sa naznačenim višekratnicima broja 100 (10) Sabiranje i oduzimanje višekratnika broja 10 u desethiljadici 7. Upotreba abakusa. sposobnostima. mili) 1 m. 3.Algoritamsko množenje u prvoj hiljadici Dijeljenje u prvoj hiljadici Abakus . Prvo. 1 cg. 1 ml 1 l. pojavljuju se dva nova momenta. 1 dam. duž. odnosno pismeno računanje. 1 mm (-. 2. 1 dl. 1 hl. Drugo. 194 . Dakle. Iskustva koja imamo u svijetu i kod nas. Abakus−računanje je izuzetno lijep i očigledan primjer sabiranja i oduzimanja meñu brojevima prve hiljade. Jedinične mjere za masu: 1 g. deci. hekto. časopisima. pa i motivaciono-emocionalne efekte. bitno će doprinijeti boljem razumijevanju dekadskog brojevnog sistema i posebno računskih operacija. 1 dm. Jedinične mjere za zapremine tekućine: 1 l. Mjerenje veličina Mjerenje dužine. prostornu organizaciju i orijentaciju. 1 cl. O kineskom abakusu možemo naći mnogo podataka na internetu. prepoznavanje ideje zamjene itd. 1 kg Mjerenje zapremine tekućine. 1 mg 1 g. 1 hg. Sabiranje i oduzimanje u prvoj hiljadi Ovdje je predviñeno postepeno uvoñenje pojmova usmeno. školskih abakusa).METODIČKE NAPOMENE 1. vještinama. 1 hm. 1 km (-. 1 dag. Brojevi prve hiljade U odnosu na dosadašnje programske sadržaje koji se situiraju pod tematskom cjelinom brojevi prve hiljade. Jedinične mjere za dužinu: 1 m. 1 dg. 1 cm. Prava u ravni Geometrijske sadržaje početne nastave matematike treba prezentirati djeci imajući u potpunosti na umu da smo ovdje u neformalnoj (intuitivnoj) geometriji (tijelo − površ− linija − tačaka). 1 kl Zadaci o mjerama i mjerenjima Problemski zadaci DIDAKTIČKO .). itd. Rad na abakusu snažno podstiče razvoj različitih učenikovih sposobnosti (pamćenje. ali i u printanim informacijama (knjigama. dvije tačke. Brojevi do 10 000 Hiljadice i stotice desethiljadice Struktura brojeva hiljadice (višecifreni brojevi) Brojevna linija 0-10000. Djeci su od naročitog značaja zadaci da prepoznaju i imenuju sve geometrijske oblike na pravoj i na njoj dviju naznačenih tačaka (prava. četiri poluprave). kilo) Mjerenje mase. Modeli kineskog abakusa mogu se izuzetno lako izraditi jednostavnom prepravkom običnih računaljki (tzv. umjesto formulacije brojevi do 1000 uvodi se formulacija kao u nazivu. brojevi prve hiljadice predstavljaju se i na kineskom (Suan Pan) abakusu. Treba biti oprezan u upotrebi pojma beskonačno (dobra je zamjena: preko svakog broja). a ne u formalnoj geometriji (tačka − linija − površ − tijelo). do pojma prave (i poluprave) dijete dolazi misaonim produživanjem duži preko njenih granica. pokazuju višestruke efekte korištenja abakusa na znanjima. naročito vizuelno.

Množenje i dije ljenje u okviru prve hiljade Gledano s aspekta pojmova množenja i dijeljenja. Naime. Dimenzije su mu približno: 4 mm x 3 mm. 6. Meñutim. nakon ovakvog pristupa. a nakon toga. razumijevanje i primjenu zakona distributivnosti množenja prema sabiranju i na pravilo „svaki sa svakim“. Dijeljenjem ovog modela na 10 jednakih dijelova u dječijim je rukama model mase od 1 dg. Elemente kružnice. iz fizike izvučenog sistema (metar. i konačno 1 cg na 10 mg. zatim 1 dg na 10 cg. kada su u pitanju mjere za masu. lako je objasniti. odstupili od uobičajenog. 7. Kružnica ne sadrži (svoj) centar ali ga ima. Precrtavaju kružnicu i isijecaju model kruga. iz više razloga smatramo da je uputno (ali. Puno značenje mase od jednog grama dijete stvara nakon spoznaje da je masa jednog mililitra vode jedan gram. Zašto je L umjesto l?). Naime. Slično se može dijeliti sadržaj vrećica šećera od 1 g na 10 dg. predloženim metodičkim rješenjima. centigram i miligram. u prvoj hiljadi proširuju se i produbljuju sadržaji iz prve stotine. pa onda kružnicu. U programu smo. bez limitiranja veličine množitelja („jednocifrenim brojem“). petina jednog standardnog (80 gramskog) copy-papira. Ovo treba uraditi uz korištenje brojevnih linija. ima masu približno 1 g. sekunda). 5. Ovdje predviñamo izvjesno proširivanje dosadašnjeg zahtjeva „množenje i dijeljenje jednocifrenim brojem“. pa višekratnika broja 100 i konačno broja 10 u prvoj hiljadici. Težište će se dati na uočavanje. za njih nerazgovjetne oznake 0. i moguće) u četvrtom razredu operirati pojmovima: decigram. Mjerenje veličina Usvajanjem brojeva prve hiljadice stvorene su osnove za zaokruživanje svih standardnih (za osnovno obrazovanje) jediničnih veličina i njihovih odnosa. daje niz jasnih metodičkih uputa i učitelju i autoru udžbenika. Nadamo se da će djeca koja proñu ovu školu mjera moći utjecati da na bocama Koka-kole nañu i oznake 33 cl umjesto. U suštini ova tematska cjelina ima za cilj da se prošire i prodube znanja o mjerenju i mjerama ranije upoznatih veličina. Krug i kružnica Već i sama struktura teksta koji je naveden. 195 . Model miligrama od copy−papira djeca mogu sama isjeći. Redoslijed: djeca na predmetima prvo uočavaju krug.33 L (Šta je ovdje zarez. time što će se govoriti o množenju i dijeljenju u okviru prve hiljade.4. podcrtavamo da smo u intuitivnoj geometriji. Presavijanjem modela kruga uočavaju središte i intuicijom naslućuju uzajamni položaj tačaka kružnice i središta kružnice. Brojevi do 10 000 Proširivanje skupa brojeva hiljadica na skup brojeva desethiljadice treba realizirati postupno: upoznavanjem svih višekratnika broja hiljade. Koristeći se različitim pomagalima dijete može postići takva znanja i sposobnosti da procjenjuje masu jedne kapi vode ili masu suze. kilogram. (a oznaka miligrama su pune fioke za lijekove u djetetovom domu). radeći na sličan način i modeli mase 1 cg i 1 mg.

dosljednost i ostale pozitivne crte ličnosti P okazuju inicijativu i želju za usvajanjem novih znanja i proširivanjem postojećih AKTIVNOSTI DJETETA Aktivno učestvuje u svim oblicima nastavnog rada P ažljivo sluša i prati izlaganje nastavnika i neposredno sarañuje u kreiranju različitih edukativnih situacija u razredu P omaže nastavniku kod izrade nastavnih sredstava i dizajniranja edukacijskih situacija Učestvuje u sastavljanju i rješavanju matematičkih zadataka iz svakodnevnog života Koristi udžbenik i ostalu udžbeničku literaturu Dosljedno izvršava zahtjeve nastavnika (dovoljno vremena posvećuje vježbanju i rješavanju zadataka) Redovito uči kod kuće i izrañuje domaće zadatke Daje puni doprinos kolektivnom radu. PONAŠANJE P okazuju interes za učenje o brojevima i kvantitativnim odnosima P okazuju interes za rješavanje problema i zadataka samostalno.. čitaju i odreñuju položaj (redoslijed) broja na brojovnoj liniji i 0-1000 Koriste redne brojeve do 1000 Prepoznaju. čitaju i usporeñuju brojeve do 1000 Poznaju i upotrebljavaju matematičke simbole Razumiju strukturu brojeva prve hiljade Znaju prvi i zadnji broj stotina i hiljada Zapisuju. bilježi informacije koje mu sugerira nastavnik Ulaže napore da ostvari minimalne programske zahtjeve nastave matematike za IV razred: zapisuje. u paru i timu P rocjenjuju i vrednuju vlastite stavove i stavove drugih P okazuju interes za istraživački rad P oštuju pravila edukativne igre Zanimaju se za složenije matematičke igre P okazuju svijest o značaju igre u učenju P okazuju upornost. uradaka i iskustava sa drugovima/drugari cama i nastavnikom/nasta vnicom Kritičko vrednovanje vlastitih rezultata Korištenje abakusa Apstrahiranja i konkretiziranja vizualnog pamćenja i uopćavanja. slijeñenja niza uputa P rostornog organiziranja.SADRŽAJI 1. M) Zapisuju brojeve na abakusu Prepoznaju (modele) pravih u okruženju Da prava nema granica Crtaju i označavaju duži. zapisuju. prave i poluprave Jasan im je pojam prave. komutacije i t d u bilo kojem brojnom nizu je isti) Usmenog i VRIJEDNOSTI. V. Brojevi prve hiljade: Zapisivanje i čitanje brojeva prve hiljade Stotice prve hiljade (1−100. X. poluprave i duži Uočavaju da je duž dio prave i poluprave. ishoda. čitanju i pišu rimske cifre do M (pomoću I. Prava u ravni Prava. klasificiranja. preciznost. označavaju elemente kružnice i kruga Odreñuju elemente kruga i kružnice koristeći se origami tehnikom Ističu na kružnici središte. niže. iskustvima i sposobnostima djece Omogućava djeci da prije nego što 196 . duž kao dio prave Prava koja prolazi jednom tačkom Prava koja prolazi dvjema tačkama Uzajamni položaj pravih: ukrštene. Sabiranje i oduzimanje u prvoj hiljadi Pravila o nepromjenljivosti zbira i nepromjenljivosti razlike Promjene na abakusu koje ne mijenjaju vrijednosti Usmeno sabiranje i oduzimanje. kreira i modelira planove rada (mjesečne. prepoznavanje i korištenje obrasca P rostorne organizacije i orijentacije Slijeñenja niza uputa (algoritma) Meñusobnog povezivanja i uporabe prethodno stečenih znanja o zakonitostima i pravilima sabiranja i oduzimanja (zakon asocijacije. usporeñuje na brojevnoj crti predstavlja brojeve hiljadice P ouzdano obavlja četiri osnovne računske AKTIVNOSTI NASTAVNIKA Operacionalizira nastavni program. Krug i kružnica Uočavanje kruga i kružnice na valjku i kupi Crtanje kružnice uz pomoć kupe i valjka Odreñivanje elemenata ZNANJE Prepoznaju. identifikuje teškoće u njihovom radu Stara se da nastava poprimi forme interaktivne komunikacije Primjenjuje metode i strategije poučavanja adekvatne stepenu postignuća sposobnosti djeteta Redovito ocjenjuje rad djece i vodi uredne zabilješke o tome Bira zadatke i postavlja zahtjeve koji su optimalno usaglašeni s mogućnostima djeteta Ostvaruje produktivnu stvaralačku atmosferu i pozitivno ozračje u razredu Uključuje djecu u aktivan i saradnički rad Ostvaruje saradnju s porodicom djeteta prilikom identifikacije teškoća u učenju matematike kao i u otklanjanju identifikovanih teškoća Prilagoñava nastavu svakom djetetu pojedinačno Primjenjuje različite oblike nastavnog rada u skladu s interesovanjima. okomite i paralelne 3. L . pismeno i usmeno. sedmične i dnevne) Priprema nastavnu tehniku i tehnologiju Uz pomoć djece izrañuje didaktički materijal Vodi evidenciju svojih zapažanja o napredovanju djece. o strukturi trocifrenog broja i predstavljanju brojeva iz prve hiljade na različite načine Primjenjuju svojstva sabiranja i oduzimanja na brojeve hiljadice Pouzdano i brzo.) Položaji (redoslijed) brojeva na brojevnoj liniji 01000 Redni brojevi prve hiljade (zapisivanje rimskim ciframa) Uporeñivanje brojeva prve hiljadice Abakus (kineski SUAN PAN) 2. orijentiranja i vizualnog grupiranja P rocjenjivanja Induktivnog mišljenja Induktivnog analognog zaključivanja Različitih načina matematičkog izražavanja i komuniciranja Korištenja matematičkog jezika i simbola P rimjenjivanja matematičkih znanja u svakodnevnom životu Samostalnog i timskog formuliranje zaključaka Razmjene informacija. STAVOVI. da je prava skup tačaka Uočavaju da se jednom tačkom može povući beskonačno mnogo pravih Usvajaju pravila i zakonitosti sabiranja i oduzimanja u prvoj hiljadi. posebno grupnom Uredno. usporeñivanja Nizanja. uz primjenu jednačina i nejednačina odgovarajućih oblika Koriste abakus pri sabiranju i oduzimanju Uočavaju oblike kruga i kružnice u okruženju Crtaju kružnicu Crtaju. . a deseta 9001-10 000 SPOSOBNOSTI Razvrstavanja. D. 101− 200. poluprava i duž Tačke i prave. C . u svojoj svesci. prečnik i poluprečnik Sastavljaju brojevne izraze po zadanim uvjetima Rješavaju jednostavne problemske zadatke Uočavaju da je prva hiljada 1-1000.. sa i bez abakusa Pismeno sabiranje i oduzimanje u prvoj hiljadi Zadaci zadani riječima i složeniji brojevni izrazi u prvoj hiljadi 4. sabiraju dva ili više brojeva prve hiljadice Sastavljaju i rješavaju jednostavnije zadatke zadane riječima. čita.

1 g. preciznost u izražavanju. 1 dm. itd. Uočavanja i razlikovanja krug i kružnicu kao i njihovih osnovnih elemenata Vizualnog grupiranja. 1 mm. čitaju i zapisuju cifre na brojevnoj liniji do 10 000 Sabiraju i oduzimaju sadržioca broja 10 u skupu brojeva do 10 000 Intuicijom i analogijom povezuju decimetar. sa naznačenim sadržiocima broja 100 (10) Sabiranje i oduzimanje sadržilaca broja 10 u skupu brojeva do 10 000 7. 1 dam.dijeljenje u prvoj hiljadici Zadaci zadani riječima i složeniji brojevni izrazi u prvoj hiljadi 6.. 1 kg) Mjere veličine s preciznošću od 1 mm. 1 hl. simbole i grafove sigurno i svrsishodno. računa na njemu i povezuje kretanje perlica i zapisivanje algoritamskog i nealgoritamskog računanja Uredno koristi geometrijski pribor i precizno crta P repoznaje veličine. Množe nje i dije lje nje u okviru prve hiljade Osobine produkta (komutativnost. Brojevi do 10 000 Struktura brojeva do 10 000 Brojevna linija 0 -10000. decigram. 1 kl. (-. zna mjeriti veličinama i koristi jedinične mjere P recizno mjeri. a sadržioce broja 10 s brojevima do hiljade Pismeno množe i dijele u prvoj hiljadi Rješavaju matematičke zadatke koristeći se jednačinama i nejednačinama odgovarajućih oblika Koriste se abakusom pri množenju i dijeljenju Prepoznaju i imenuju (čitaju) brojeve do 10 000 Uočavaju strukturu višecifrenih brojeva Prepoznaju. 1 ml. prostorne orijentacije i organizacije Slijeñenje uputa za niz koraka Analiziranja i sintetiziranja Korištenja origami tehnike Korištenja algoritama Zaključivanja analogijom Stvaranja i korištenja modela računanja Vrše dijeljenje koristeći se abakusom Koriste množenje i dijeljenje pri rješavanju svakodnevnih životnih izazova Vrše jednostavnija sabiranja i oduzimanja u skupu desethiljadice P rimjenjuju znanja o brojevima prve desethiljadice u svakodnevnom životu Na predmetima prepoznaju oznake jediničnih veličina i razumjeti ih P rocjenjuju veličine od 1 m (1 l. mili) 1 m. deka. 5 ml operacije u hiljadici i redovito procjenjuje i provjerava rezultate P osvećuje punu pažnju preciznosti "vodoravnog" i "uspravnog" računanja Računa sigurno. 1 l. miligram. odnosno 5 g. 1 hg. 1 kg Mjerenje zapremine tekućine Jedinične mjere za zapreminu tekućine: 1 l. 1 cg. deci. uočavaju odnose meñu njima i kroz primjenu u svakodnevnom životu shvataju praktičnu vrijednost mjera i jedinica mjerenja pismenog sabiranja u skupu brojeva do 1000 Upotrebe abakusa pri sabiranju i oduzimanju P rimijene stečena znanja sabiranja i oduzimanja u svakodnevnom životu Crtanja kružnice i kruga pomoću modela i pomoću šestara. zna ih interpretirati Učestvuje u edukativnim igrama uz puno razumijevanje njihove svrsishodnosti budu pitani i sami pitaju Podstiče istraživački duh kod djece i samostalnost u radu Ostvaruje meñupredmetnu korelaciju matematike i drugih predmeta Razvija kritički pristup djeteta u rješavanju zadataka i problema Poučavanjem i matematičkim sadržajima razvija kod djece komunikacijske vještine i sposobnosti (korištenje matematičkog jezika i vokabulara. 1 dag. otvorenošću prema novim saznanjima i pozitivnom stavu prema cjeloživotnom učenju daje dobar primjer djeci Permanentno se usavršava u svim segmentima nastavnopedagoškog rada 197 . Zadaci s mjerenjima i jedinicama mjerenja Problemski zadaci Prepoznaju. čitaju i zapisuju svaki broj do 10 000 Povezuju i primjenjuju zakonitosti i pravila množenja i dijeljenja u računanju Znaju sadržioce broja 100 u skupu brojeva do 10 000 povezati s brojevima do 100. mililitar.kružnice na modelima origami tehnikom Crtanje kružnice šestarom Elementi kruga i kružnice i njihovo označavanje 5. kilo) Mjerenje mase Jedinične mjere za masu: 1 g..) Pomaže djeci da matematički izražavaju svoje ideje i zapažanja Povezuje matematičke sadržaje s realnim životnim situacijama Tematski povezuje sadržaje unutar nastavnog programa Pomaže djeci da kritički sagledaju ono što su naučili Podstiče ih na saradnju i razmjenu informacija Kreira saradničku i pozitivnu atmosferu u razredu Prema svakom djetetu se odnosi s pažnjom poštovanjem i uvažavanjem Svojim ponašanjem. asocijativnost i distributivnost). hekto. (-. milimetar. 1 dal. 1 mg. Usmeno i pismeno množenje u prvoj hiljadi Dijeljenje u prvoj hiljadi Abakus . 1 cl. 1 dl. prepoznaje i imenuje mjere na različitim predmetima iz okruženja Koristi naučena znanja iz rednih brojeva (prepoznaje i tumači zapise rimskim ciframa) Koristi tablice. uz korištenje olakšica Analizira i sintetizira različite zapise brojeva prve hiljadice. 1 hm. Spoznaju da jedan mililitar vode ima masu od jednog grama Sigurno preračunavaju jedinice mjerenja istovrsnih veličina Tačno izražavaju rezultate mjerenja Rješavaju problemske zadatke sa mjernim jedinicama Usvajaju znanja o manjim jedinicama mjerenja. 1 km. 1 cm. centi. Strpljivo i pažljiva obavlja složenije zadatke množenja i dijeljenja Redovito koristi abakus. Mje re nje ve ličina Mjerenje dužine Jedinične mjere za dužinu: 1 m. 1 dg. decilitar.

mjera. Improvizacije na Orffovim instrumentima postaju originalnije . naslova i autora Aktivne muzičke interakcije sa okruženjem kroz sve muzičke sadržaje Improvizacija i prezentacija ideja (individualno i u grupi) Sistematiziranja muzičkih znanja uz korištenje muzičkih termina Korištenja znanja u osmišljavanju ideja za kreativno izražavanje predviñanja rezultata u improvizaciji Izražavanje doživljaja djela likovno. te aplauzom nagraditi najkvalitetnije izvoñenje Uviñati i objašnjavati ulogu muzike u životu Sa vidnim zadovoljstvom sve samostalnije se uključivati u projekte Iskazivati sve veću želju i potrebu za posjećivanjem koncerata. PONAŠANJE Uočavanja. korigirati sebe i druge. predstavljanje razredu (publici) sve slobodnije Izlagati svoje mišljenje i ideje i praviti poreñenja ostvarenog Ispravljati svoje i ukazivati na greške drugih u muziciranju • • • Razvijanje pozitivnih vrijednosti i stavova: • • • • • • Prema sebi kao pjevaču i sviraču. polovinka i cijela nota) • Uočavati i obrazlagati primjenu raznih instrumenata u izradi aranžmana i kreativno ih koristiti u improvizaciji • Da svaki instrument ima značaj u orkestru i da su odnosi meñu njima u sviranju i igri različiti • O značaju i potrebi muzike u životu • • • • Pjevanje jednoglasno. mjera) Kvalitetne interpretacije muzičkog djela (od solističkog do skupnog) Memoriranja djela. te poštovati i cijeniti mišljenja i stavove drugih Shvatati i razlikovati. Koristiti odreñene kriterije za izvoñenje i/ili procjenu slušanog djela. četvrtinku. duhački drveni i limeni (truba. repeticija. tempo. Uključivati se u muzičke sekcije Upisati se u muzičku školu 198 . ligatura U notnom zapisu prepoznaje osminku. sekonda volta. STAVOVI. ritam. zalaganje i odgovornost za kvalitet skupnog muziciranja Iskazivati svoje mišljenje. dinamika • Trajanje nota i odgovarajućih pauza (osminka. tempa i dinamike Orkestarski instrumenti po grupama: gudački. Koristiti prethodna muzička iskustva i muzičke termine. trombon). četvrtinka. pokret i ples kao elementi u izražavanju ritma. melodija.Muzička/glazbena kultura (2 časa sedmično. dvoglasno. a u odnosu na druge Sve snažnije izražavanje dječije emocionalne i estetske osjetljivosti na kvalitet muzike O značaju muzike u životu i potrebi učenja muziciranja kao cjeloživotnom procesu Izražavanje intenzivne želje za bavljenjem muzikom Interesi i ljubav prema sadržajima muzičke baštine BiH postaju intenzivni Razvijanje trajnih interesa i ljubavi prema muzici kako bi ona postala trajna potreba djece • • • • • • • • Samopouzdanje u pjevanju. cijelu notu i odgovarajuće pauze Svjesno izvodi jednostavne brojalice prema notnom zapisu u 2. Podjela jedinice mjere na dva dijela (ta. saopćavanja razlika u notnom zapisu (melodija. literarno i pokretom • • • Postavljati pitanja kad se nañu pred novim muzičkim zadatkom. 70 časova godišnje) CILJEVI I REZULTATI ODGOJNO-OBRAZOVNOG RADA Područja učenja • • • ZNANJE • • Ciljevi Oček ivani rezultati / ishodi učenja Djeca bi tre bala zn ati i razumjeti: • O potrebi stalnog vježbanja pjevanja i sviranja svakog pojedinaca i znanja muzičkih termina u interpretaciji muzičkog djela u horu i orkestru • Osnovne muzičke pojmove: trajanja. tate) Sviranje kao pratnja pjevanju. udaraljke Razvijanje muzičke sposobnosti i vještine SPOSOBNOSTI I VJEŠTINE • • • • • • • • • VRIJEDNOSTI. aktivno učešće u izradi aranžmana za Orffove muzičke instrumente Zvučno i vizualno prepoznavanje melodijskih Orffovih instrumenata (sviranje na metalofonu) Muzičke igre. 3 i 4-dijelnu-dobnu mjeru ritamskim govorom. u kanonu (od solističkog do skupog Poznavanje oznaka i termina za gradacije u tempu i dinamici slušanjem i u notnom zapisu Uvoñenje muzičkih termina: prima volta. ritam. polovinku.

PJEVANJE I SVIRANJE MUZIČKE/GLAZBENE IGRE BROJALICE SLUŠANJE MUZIKE DJEČIJE STVARALAŠTVO DIDAKTIČKO-METODIČKE NAPOMENE U četvrtom razredu polazeći od nivoa postignuća svakog pojedinog djeteta. te sviranju na Orffovim ritmičkim i melodijskim instrumentima. dinamike. složeniji ritam i metriku. Pjevanjem i sviranjem treba obraditi najmanje 20 pjesama u toku školske godine. četvrtinka. izvoñača i sastava. ohrabrujući i poštujući dječije prijedloge jer je brojalica dio svakodnevne dječije igre na igralištu i školskom dvorištu. Zato u četvrtom razredu treba upoznati najmanje 20 kompozicija. vrste glasova u horu. U toku školske godine učenici trebaju naučiti najmanje 8 muzičkih igara koje uključuju pokret. imaju u ovom razredu veoma različit sadržaj (racionalne i iracionalne brojalice). U takvim slučajevima. te pjesmu tačno interpretirati. tradicionalne narodne običaje i drugo. Praćenjem i analizom notnog zapisa u udžbeniku. pored ostalog. treba naročito raditi na korigiranju problema u razvoju muzičkih sposobnosti i muzičkom opismenjavanju koje je u ranijim razredima bilo spontano. Raditi na sve samostalnijem tačnom zapažanju i odreñivanju tempa. Igre i narodna kola. poskakivanje s plesnim elementima. pa to predstavlja stvarni početak muzičkog opismenjivanja. razvoju opsega dječijeg glasa. a posebno na kultiviranju glasa i porastu kvalitetu pjevanja. a smanjen broj muzičkih igara i brojalica. Nakon doživljaja pjesme u izvoñenju nastavnika ili sa CD-a. 4. koje se bazira na osvještavanje ranijih doživljaja muzičkih zakonitosti. u cjelini odnosno po strofama. 5. sada i uz svjesnu primjenu novih znanja. koje su dječija igra. U četvrtom razredu treba naučiti najmanje 8 brojalica što je nešto manje nego u prethodnoj godini. One imaju različit sadržaj koji. pa su u razvoju muzikalnosti djeteta ove dobi od izuzetnog značaja. mogu imati utvrñene figure i kretnje.PROGRAMSKI SADRŽAJI 1. tempa i dinamike. pomažu i tjelesnom odgoju i upoznavanju narodne muzičke tradicije. jer se sastoje iz osnovnih pokreta: hodanje. pljeskanje. a po sadržaju i karakteru su interesantne su i bliske djeci u četvrtom razredu. Treba i nadalje raditi na razvoju osjećaja za ritam i metrike kroz brojalice i muzičke/glazbene igre. kao i slušanje muzike. Slušanje pruža obilje mogućnosti za upoznavanje muzičke umjetnosti i muzičke literature iz svijeta. U skladu s dječijim uzrastom i navedenim zahtjevima i potrebama povećan je broj pjesama za pjevanje i sviranje. djeca je uče pjevajući uz nastavnika. tapkanje. koreografije okretnih igara i narodnih kola iz različitih krajeva svih naroda i narodnosti. Imenovanje nota po trajanju i podjela jedinice mjere na dva dijela. sa težištem i nadalje na umjetničko-doživljajnoj komponenti. te razvoju muzičkih sposobnosti tokom godine. 3. Brojalice. 2. I dalje u središtu nastavnog djelovanja ostaje rad na otklanjanju problema koje dijete ima. mjere (2. djeca će učvrstiti znanja iz notnih vrijednosti (osminka. podržava život u prirodi i razne radove. forme muzičkog djela. Nastavnik u četvrtom razredu treba posvetiti posebnu pažnju organiziranju maštovitih načina njene interpretacije sa i bez sviranja na instrumentima. Razlike meñu djecom bit će u skladu s razlikama u samom startu i dinamici napredovanja u usvajanju znanja i vještina. nesvjesno i usputno (muzički termini). Kreativnost u ovoj oblasti izražavat će se kroz dječiju primjenu novih muzičkih znanja u izradi pratnje i aranžmana. tačnosti intonacije i opsegu muzičke memorije. i ritamskog govora (ta i ta-te) je novina. uz pratnju melodijskog instrumenta (klavir. Predložene pjesme odgovaraju opsegu dječijeg glasa. sa ciljem da pozitivni interesi i stavovi prema muzičkim 199 . upoznavanju notnih znakova i prihvatanju muzičkih termina kroz svjesno reprodukciju trajanja prikazanim u notnom zapisu. a istovremeno i dječije tradicionalno stvaralaštvo. okreti. muzičkih instrumenata orkestra. polovinka i cijela nota i odgovarajuće pauze). sintisajzer. 3 i 4-dijelne). koja će omogućiti izvoñenje lakših brojalica na osnovu notnog zapisa. te raznih kretnji ruku. gitara).

M ilić) Us pavank a za jednu l utk u (Refik Hod žić. Navedene oblike dječijeg stvaralaštva raditi uz korištenje instrumenata vlastitog tijela. ponašanje Pokazuje veliko zalaganje i trud da svoje muziciranje usaglasi s grupom i kolektivom Često pjeva i svira jer uviña da treba vježbati ako se želi postići kvalitet Vrši samoprocjenu i procjenu u odnosu na druge Ima pozitivnu sliku i razvija svijest o značaju svakog pojedinca u horu Shvata potrebu uklapanja svog glasa u hor/zbor da se doprinese boljem zvučanju Razumije i svjesno obavlja muzičke zadatke i obaveze (kao pojedinac ili dio grupe) Komentarima i praktičnim djelovanjem pokazuje pozitivne stavove i vrednote prema muzici Aktivnosti dje ce Redovno učešće u pjevanju i sviranju: nastava. u poreñenju s rezultatima u trećem razredu Ima veliki fond muzičkih igara Izbor: Prati ritam pjesmice U proljeće . trombon) i udaraljke. Slušanjem treba bliže upoznati vizualno i zvučno orkestarske instrumente po grupama: gudački (kontrabas). s naglaskom na originalnost i raznovrsnost dječijih rješenja. ta . k anon (francus ka pjesma) Sova. klarinet) i limeni (truba. Pravilno izvodi igru. Grgošević) 200 . u porodici) Stalno komunicira s djecom i upućuje ih na izvore znanja Motivira rad i nenametljivo rukovodi dječijim aktivnostima Aktivnim uključenjem u zajednički rad pomaže deci u kolektivnom. instrumentima koje su napravila djeca. drugima i sarañuje Poznaje mogućnosti i Orffovih instrumenata i adekvatno ih i kombinira s priručnim Muzicira samoinicijativno i bez podsticaja i aktivno učestvuje u izradi aranžmana Pokazuje visok nivo spretnosti u sviranju i improvizaciji Vrijednosti. djelujući snažno i na sva druga nastavnih područja. te grupnu i kolektivnu. kao i pokretom. Rihtman . Ovakav rad će snažno doprinijeti razvoju dječije kompetentnosti i kreativnih sposobnosti u oblasti muzike kao neverbalne komunikacije. bez pretjeranog opterećenja muzičkom terminologijom.Šipovo) Us pavank a (sefards ka trad icionalna) Us pavank a (romska trad icionalna) Jesen u š umi (M. komunikaciju putem dijaloga: u paru. duhački: drveni (flauta. stihovi Ismet Bekrić) Notni stan (Marija Matanović) Bratec Marti n.B. zapisao C. pa je i korelacija sa svim drugim predmetima. zap isao C. sigurniju i slobodniju individualnu improvizaciju. grupnom i individualnom muziciranju Prati i procjenjuje njihova individualna postignuća. priredbe. PJEVANJE I SVIRANJE Zn an je i razum ijevanje Sposobnosti Razvija osjet za mjeru i promjenu mjere: 2.Evo nas opet pokretom spontano ili (Vlad imir ðorñev ić) izvodi zadatu Na kiši (St. kuća Komunikacija i interakcija u muziciranju (improvizaciji) Ponašanje u skladu sa zahtjevima muzičke igre Stalna briga i čuvanje školskih muzičkih instrumenata Samostalna izrada vlastitih improviziranih instrumenata Upotreba instrumenata u skladu sa zadacima pjesme i/ili dogovorenim aranžmanom Kroz svoje ponašanje i učestalo muziciranje pokazuje da muziku doživljava i cijeni Ak tivnosti nastavnik a Planira i osmišljava muzičke igre kao podsticaj za učenje Inicira i organizira pjevanje i sviranje u interakciji (učenje u školi. M eršnik) Šk olski odmor (D. Pandu r) Dva i dva s u četiri Vrani se konji igraju (svatovska. ne da majka sina (uspavanka. potoče tradicionalne nošnje (M. stihovi Brato Pav lov ić) odnosno kolo Pokraj grada Sarajeva (narodna pjesma) Prepoznaje pojedine Hej. kanon (Z. malo ububano (uspavan ka. Tišina. Cazin) Baba ni na. sasvim prirodna. 3 i 4. Basrak) Majčica (Vera Makjan ić) Nina. kao i stihove na zadanu ili novu melodiju. Usvajanje muzičkih pojmova i dalje treba da bude prirodno. kanon (M. igre Medo k očijaš (Franjo i kola Pov ia) Nestašni dječaci (Josif Primjenjuje ranije Marin ković) znanje na novu igru Štamparsk a greška (A sim Ispravno primjenjuje Horozić.te) Osjet za tempo i dinamiku je sve razvijeniji Uporeñuje se s drugima i korigira vlastito pjevanje i sviranje Samostalno istražuje i uključuje se u sviranje pratnje pjesmi Kad zatreba traži. Rihtman . predmeta u okolini. stavovi. Muzički sadržaji u sebi imaju sve elemente koji prirodno pomažu i podržavaju savlañivanje i ostalih sadržaja ovog razreda. i prihvata pomoć. RAZRADA SADRŽAJA Sad ržaji 1. sa zadovoljstvom i interesom. ritam. Podsticati i pratiti nivo učešća u muziciranju: po zadatku. te da improviziraju na zadanu melodiju. Šamac) Jag oda baštovank a (E. Lubovo. Podsticati djecu da izmišljaju priče. te izmišljaju melodije na date stihove. stihov i Kemal Coco ) pravila muzičke igre Mačak i miš (Asim Ho ro zić. samoinicijativno. zap isao C. slikaju seriju slika i muzičko-scenske igre koje će povezati razne umjetničke oblasti i dinamizirati rad u razredu. U oblasti dječijeg stvaralaštva djecu treba uputiti na samostalnije praćenje pjevanja. Korunov ić) koreografiju Avanture mal og a J uju Pamti i imenuje (Petar Bergamo) pojedine pjesme. I nadalje podsticati djecu da svoje zapažanje i doživljaje izraze opisno ili likovno. pruža pomoć. Anceva) Igra k ol o veselo. Rihtman . jer se time podstiče njihova kreativnost. kao i Orffovog dječijeg instrumentarija. nina.vrednotama budu sve jasnije izraženi. izleti. tezu i arzu Razvija osjet za ritam: podjela jedinice mjere na dva (ta.

mišiću Eti peti. pokretom i pjevanjem Slobodno i organizirano kretanje u prostoru Razvijanje svijesti o kulturi ponašanja na nastupima folklornih ansambala Odabiranje prikladne igre u učionici Predlaganje muzičke igre za priredbe Praktičan rad: zajedničko i pojedinačno izvoñenje pokreta uz pjevanje. mišu. sortiranje i izvoñenje zaključaka Dopunjavanje zidnog panoa novim zapisima Dopunjavanje razredne izložbe stalna postavka Crtanje i fotografiranje instrumenata i njihova samostalna prezentacija Osmišljava. beglen (Sarajevo) Igralica (zapisala Bogdanka ðurić. Srbija) Elem. posebno tradicionalne. vrtu. na izletu) Uključenje u modeliranje narodnih nošnji (prema originalu ili slikama) Izrada nošnji od različitih materijala u učionici Crtanje (slikanje) narodnih nošnji Rasprave o ponašanju u situacijama na smotri i koncertu Učlanjenje u ritmičku i/ili folklornu sekciju Izvoñenje zapisa na originalnim i napravljenim instrumentima Osmišljavanje novih maštovitih igara s instrumentima Pronalaženje i zapisivanje brojalica. koja razvija osjećaj pripadnosti grupi S posebnim zadovoljstvom se uključuje u izvoñenje i raduje se novim iskustvima Uči i druge izvoñenju ritma na instrumentima Kroz kreativne načine ritmičkog izražavanja jača samosvijest Pamti i donosi u razred nove brojalice i izmišlja nove zajedničke igre Shvata da je orkestar muzički ureñena zajednica koja svira prema pravilima i znaku dirigenta Pokazuje i demonstrira izvoñenje i sviranje Osmišljava prigodne muzičke igre za interaktivno učenje Pomaže. Cetinje) Mišu. izgovaranjem ritamskih slogova Samostalno izvodi ritam sviranjem na instrumentima. u raketi Tip. demonstrira i usmjerava u pravcu dječijih interesa i mogućnosti Posmatra i prati djecu u radu Stimulira ih i direktnim učešćem u igrama i kolu Upućuje. kombinira instrumente (aranžmani) Pozitivno vrednuje brojalicu kao maštovitu igru i komunikaciju. Poigrava se s brojalicom. priprema i organizira igre. u učionici Vodi aktivnosti. narodno kolo (sela iz okolice Bosanskog Šamca) Koko graja (Adnan Mušanović. tip (Nestašni vrapčići) Ima u memoriji veći broj ranije obrañenih brojalica i po sjećanju ih izvodi Izvodi brojalicu precizno i tačno u skladu s tekstom Prema zadatku izvodi ogovarajuće pokrete u mjeri i ritmu Svira ritam na instrumentu po dogovoru i na osnovu vlastitih ideja Pokreti su precizni i tačni Gledanjem u notni zapis izvodi ritam brojalice (ritamskim slogovima: ta. koračanjem u koloni. Rihtman) Treskavica sitna. igre i kola Primjenjuje ranije znanje na novu igru Ispravno primjenjuje pravila muzičke igre Pravilno izvodi igru odnosno kolo Prepoznaje pojedine tradicionalne nošnje Samostalno pjeva i igra s osjećajem sigurnosti Pokretima opisuje dogañaje u muzičkoj igri (u prirodi.2. predlaže i izvodi pratnju. tip. Tomasa) Urodile tetrejike . stihovi Jasmina M ušanović) Muzikaš (iz zbirke J. narodne običaji) Samostalno izvodi zadane pokrete Predlaže i nove pokrete koji su adekvatni Samostalno igra u kolu i usvaja ih sa više sigurnosti Samostalno izražava kretnjama ono što muzika sugerira Shvatanje i razumijevanje značaja pokreta u plesu i kolu Razvijanje svijesti o kolima kao tradicionalnom muzičkom stvaralaštvu BiH s utvrñenim pravilima (koreografija) Podsticanje kreativnosti igrom. pokazuje simulacije na kompjuteru Sarañuje s roditeljima i uključuje ih u rad Organizira praktične vježbe i odlazak na probu folklorne sekcije u školi i u KUD 3. Senj) Ako poñeš negdje van Le ti. stihovi Grigor Vitez) Hula hop (Adnan Mušanović. ptičica Alaj ovaj Miki le p (zapisala Elly Bašić. dječije radne i kulturne navike 201 . MUZIČKE / GLAZBENE IGRE Izbor: Sk ače vrabac u k olu (zapisao C. le ti. na raznim mjestima (u razredu. u dvorištu. ta-te) Uporeñuje note i njihovo trajanje u brojalici Brzo uočava sličnosti i razlike u trajanju nota i obrazlaže ih Na osnovu sviranja ritma prepoznaje ranije naučene brojalice (muzičke zagonetke) Tačno izvodi mjeru i ritam skandiranjem. koordinira rad Usmjerava aktivnosti djece Procjenjuje interesovanja i napredak djece Razvija kreativnost. stihovi Jasmina M ušanović) Djeca se igraju hvatača (Refik Hodžić. belem (zapisao Branko Rakijaš. odbrojavanjem rukom. (starogradsko kolo iz Livna) Poznaje velik broj muzičkih igara Prati ritam pjesmice pokretom spontano ili izvodi zadatu koreografiju Pamti i imenuje pojedine pjesme. BROJALICE Izbor: Eglen. pomaže. narodno kolo (Sarajevo i okolica) Starobosansko kolo osnovni korak (sela iz okolice Glamoča) Sk ak a.

udaraljke) Razlikuje izvoñačke ansamble: orkestar. Arlen. SLUŠANJE MUZIKE Izbor: Ne dam kame n zemlje moje (S. pjesma iz Engleske) Darovi za svu djecu (P ajo Kanižaj. razlikuje i samostalno i tačno izvodi zaključke o slušanom djelu Brzo uočava i saopćava izvoñača djela Samostalno odreñuje karakter kompozicije Tačno odreñuje jačinu (glasnoću). iz svite Karneval životinja (C. E. Artuković) Amsej Paka Poan (Adnan Mušanović) Pjesma šumskih vila. gudački kvartet. W. saopćava zašto mu se dopada ili ne dopada Vidljivo pokazuje pozitivne navike i potrebu za muzikom Biranim riječima i odnosom pokazuje da cijeni muziku. stihovi Velimir Milošević) Kornjače . iz Četiri godišnja doba A. imenovanje i opis djela i instrumenata S vidnim zadovoljstvom izražava utiske o slušanom djelu Razgovora o osjećaju ugodnosti i opuštanja Često traži da se djelo ponovno sluša Komentira osobine djela. Haydn ili L. stav iz djela Slike sa izložbe (M. odlomak iz opere „Aska i vuk“ (Asim Horozić) Došlo pismo iz Bosne (narodna. obrada Rešad Arnautović) Ljeto . posebno na koncertu.tekst Čika Andra) Sretna Nova godina (Arsen Dedić) Nebo i planete (Nedžad Merdžanović. Sans). Olujić -stihovi Z. staccato. pohvale i nagrade 202 . duhački. uporeñuje. Mozart) Ples pilića u ljuskama. odlomak iz mjuzikla „Čarobnjak iz Oza“ (H. odijevanje Sarañuje s roditeljima i umjetničkim ustanovama P osmatra i prati napredak djece.Y. stihovi Sanela Pršeš) Bosna.4. dječiji hor) P repoznaje vokalno. Harburg). Bosnia (Džani Hot) Za d je cu svije ta na kril'ma vje tra (Suad Arnautović. što ih motivira na učenje Pronalaženje i prikupljanje slika tradicionalnih narodnih instrumenata i nošnji naroda BiH Izrada zidnih panoa s tematskim sadržajima Pronalaženje i prikupljanje tradicionalnih instrumenata iz zavičaja Pravljenje zajedničke makete koncertnog podija Voñenje intervjua s umjetnicima Izrada plakata sa važnijim telefonskim brojevima Prikupljanje isječaka iz štampe s najavom koncerata u gradu (Vodič kroz kulturne muzičke dogañaje) Posjeta najznačajnijim kulturnim objektima u mjestu Osposobljava djecu za uočavanje i bilježenje Upućuje i podstiče na prikupljanje materijala Osmišljava i realizira simulacione igre za djecu P riprema i vodi djecu kroz aktivnosti dijaloga i interakcije P omaže djeci u samostalnom i grupnom radu Ukazuje na adekvatan način izrade preglednih zidnih kalendara s terminima koncerata P lanira termine za posjete kulturnim ustanovama i bilježi ih na kalendaru Osmišljava i obavlja temeljitu pripremu djece za izlaske iz škole i posjete koncertu i kulturnim ustanovama Objašnjava ponašanje na koncertu. Rajičić . ritam. poštuje pravila ponašanja Koristiti jednostavan muzički jezik za saopćavanje ideja.Gerhw in) Sretan roñe ndan (Happy birthday. školi i okolini Razgovorom o muzici izražava svoje stavove i potrebu za lijepim (auditivna ekologija) Shvata da muzika ima važnu ulogu za poboljšanje kvaliteta života Prikupljanje kaseta i CD-a sa djelima koja će se slušati u školi Pronalaženje i prikupljanje slika kompozitora i muzičkih instrumenata Pravljenje panoa na koji se dodaju slike instrumenata koje su upoznali. Vivaldi) Iznad duge (Over the Rainbow). iz svite Karneval životinja (C. tempo i druge karakteristike djela Razlikuje i poznaje pojedine instrumente i vizualno i auditivno Sposoban je da uz slušanje praćenje jednostavni notni zapis i primjeni muzičke termine: legato. kompozitora i njihova najpoznatija djela Brzo pamti i pjevuši melodiju pjesme koju sluša Uočava. instrumentalno i vokalno instrumentalno izvoñenje P repoznaje narodnu muzičku tradiciju P oznaje i pamti imena bh. Bumbari i pčele (S. S. Musorgski) Mali crnac pleše (C. S. hor (horski glasovi ženski.II stav. Debussy) Klovnovi (D. kontrabas Ples šeće rne vile i ruski ples -Trepak iz baleta“ Krcko Oraščić“ (Petar Iljič Čajkovski) Dje čija simfonija I stav (J. izvoñače i kompozitore Traži da ih vidi uživo na koncertima P okazuje kulturu ponašanja kad sluša izvoñenje djece u razredu i na koncertu Aplaudiranjem drugarima i na koncertu pokazuje pozitivan odnos prema djelima i muzičkim umjetnicima P okazuje razvoj svijesti o značaju muzike u porodici. Desney Neko me voli (G. drveni i limeni. P. melodija Prilikom slušanja muzike. Sans) Slon. Kabalevski) Pjesma sedam patu ljaka iz filma „S njeguljica“. stihovi Dijana Bujlat Žuta podmornica (Bitlsi) Ima bogat fond djela koja prepoznaje prilikom slušanja P repoznaje i saopćava ime kompozitora P repoznaje orkestarske instrumente po grupama (gudački.

istražuje i kombinira instrumente Samostalno spontano dovrši započetu pjesmu pjevanjem ili sviranjem Samostalno istražuje instrument i na njemu improvizira P ravi varijacije na zadanu temu (melodiju.5. grupna. instrumenata. DJEČIJE STVARALAŠTVO Izmišljanje novih pjesmica na zadani ili novi tekst Izmišljanje teksta na zadanu ili izmišljenu melodiju Slobodnija improvizacija na Orffovim instrumentima Improvizacija pokreta u ritmu i plesu Plesna dramatizacija Literarno i/ili likovno izražavanje doživljaja muzike Osmišljavanje nekoliko novih muzičkih igrokaza Prezentacija rezultata samostalnog i grupnog rada Eksperimentira. pokreta i likovnim izrazom Predlaže ideje i uključuje se u rad na muzičkoj dramatizaciji Predlaže instrumente za dočaravanje likova u igrokazu Željom za čestim muziciranjem pokazuje pravilan odnos prema muzici P rati pjevanje instrumentima sigurnije i samostalnije Vidno iskazuje i saopćava interes i želju za njihovim kombiniranjem Slobodnija improvizacija kolektivna. Komunikacija kroz muziku i kooperacija u radu Pronalaženje priča i bajki čiji se likovi mogu muzikom „ozvučiti“ Izvoñenje muzičkog igrokaza uz kombinaciju pojedinaca likova i kolektiva P odstiče kreativne oblike izražavanja P riprema. ritam) Spontano na muziku progovara pokretom. likovno ili literarno. uporeñuje. Na podsticaj. daje svoje ideje za rad Improvizacijom kreira nove aranžmane za pjesmice i brojalice Koristiti vlastitu kreativnost i maštu za rješavanje jednostavnih praktičnih problema Samostalno smišlja. dodaje. priredbama saradnja s lokalnom zajednicom P rocjenjuje dječija postignuća. hvali i ohrabruje 203 . ali i spontano. u paru (dijalogom). mijenja Izražava razne ritmove iz života instrumentima Pravi improvizaciju ritmičke pratnje pjesmi Stvara kombinacijom riječi. individualna Učešće sa zadovoljstvom u muzičkim igrokazima svog razreda Učešće u prezentaciji muzičkih igrokaza na školskoj priredbi Posjeta koncertima u osnovnoj muzičkoj školi Predlaganje oblika muzičkog stvaralaštva Dogovaranje o improvizaciji koja omogućava neverbalnu komunikaciju i socijalizaciju. rukovodi i razvija interes djece prema muzici svojim odnosom i stavovima P lanira aktivnosti i muzičke sadržaje u korelaciji sa ostalim umjetničkim i drugim odgojnim područjima P osjete koncertima.

orijentacija u vremenu i prostoru 2. grafičar. moja okolina. slikarska tekstura Uočiti. spremnost za saradnju i timski rad Razvijanje humanosti. uočiti razumjeti i izraziti komplementarni kontrast Razumjeti i moći predstaviti optičko miješanje boja upotrebom obojenih tačaka osnovnih boja Razumjeti i moći predstaviti mehaničko miješanje boja (dvije osnovne boje daju izvedenu boju) Usvojeni pojmovi za oblast boja: intenzitet boje. muzička i tjelesna kulture Iz narodnih običaja: praznici. optičko miješanje boja. solidarnosti. kontrasta.(2 časa sedmično. emocija i sl. čula. razumjeti i moći predstaviti crtačku teksturu kroz kontrast skupljenih i raspršenih tačaka i linija u različitim odnosima Usvojeni pojmovi za oblast linija: odnos linija/crta. mrlja. tačkom i mrljom Crtačke teksture MOTIVI I TEHNIKE Iz djetetove okoline: ljudi. tuš i drvce. rad na izradi šablona za grafički otisak (papir grafika jednobojna i višebojna). kreativnog.…). fundamentalni element grafike Višebojna papir grafika Papir grafika (izrada šablona od papira kartona). bajka. matrica. ritam. njihovih odnosa. objekti. angažiranost. etnografsko naslijeñe Tačka i crta/linija kao samostalni likovni element sa svim svojim karakteristikama i kompozicionim odnosima u vizualno likovnim sadržajima Nevizualni poticaji: emocije. uočavanja. šablon /matrica za preslikavanje). manipulativnih. ukrasnih predmeta.. flomasteri /crni ili tamni/ Akvarel. kvalitet boje. pojave u prirodi. prostori Iz sadržaja ostalih predmeta (korelacija s drugim predmetima): maternji jezik (priča. smjerova i analiza uočenog i istraženog Kombiniranje linije/crte s plohom. značajni datumi. tempera. smjer. snalažljivosti. ritam. Izrada složenije šablone za grafički otisak Crta i ploha. crtačka tekstura. pastel. očuvanje kulturne baštine i prirodne okoline P ozitivan odnos prema radu: inicijativa. pjesma. ritma. BOJA Usmjereno istraživanje i opažanje u okruženju i na likovnim djelima kontrast kvaliteta razlika (degradacija boja). kontrasta kvantiteta i komplementarnog kontrasta i prezentiranje istraženog i uočenog Mehaničko i optičko miješanje boja Tonsko i kolorističko slikanje Slikarske teksture 3. prostiranje linija. dogañaja. poslovica. razrjeñivanje boje. kroz likovni izraz 204 . moći se izražavati linijama različitog karaktera i toka Uočiti. njihova praktična primjena u odijevanju. velikih razlika (kontrast) obojenih površina.. 70 časova godišnje) Likovna kultura CILJEVI I REZULTATI ODGOJNO-OBRAZOVNOG RADA PROGRAMSKI SADRŽAJI TEMATSKE CJELINE / OBLASTI 1. samostalnost. pojava u prirodi. izrada čestitki. nakita. TAČKA I LINIJA Fokusirano istraživanje i uočavanje u okruženju i na likovnim djelima bogatstva raznolikosti linija/crta. razvijanje senzibiliteta prema grafičkom izrazu Usvojeni pojmovi za oblast ploha (grafika: višebojna grafika. zaključivanja. životinje. matematika. izražajnih i praktičkih sposobnosti sa naglaskom na divergentno mišljenje Formiranje stavova i odnosa prema vrijednostima. biljke. tlocrt ODGOJNI I SOCIJALIZIRAJUĆI CILJEVI Razvijanje senzornih. razumjeti i moći predstaviti kontrast malih razlika obojenih površina. PLOHA Daljnje razvijanje senzibiliteta prema grafičkom izrazu. razumjeti i moći predstaviti grafičke odnose. jačanje i bogaćenje emocija Razvijanje sposobnosti posmatranja. tonsko i kolorističko slikanje. ureñenje životnog prostora. grafička boja. Razvijanje sposobnosti predstavljanja sadržaja pjesme. flomasteri u boji (za manje formate radova) ODGOJNO-OBRAZOVNI CILJEVI I ZADACI OB RAZOVNI CILJEVI Uočiti i uporediti na svojim i umjetničkim radovima kontrast. drugarstva. kolaž. konkretnog i apstraktnog mišljenja i mašte. priče. muzika … Olovka. gvaš. grafički otisak. tuš i kist. komplementaran kontrast. tempera Uočiti. površina. štampanje Razvijanje sposobnosti dovoñenja u sklad tonova boja.. lavirani tuš.

spotove i zaštitne znakove. Za oblast linija: . Za oblast slikarstva: . papir. fotografije. razumjeti i moći predstavit: elemente scenografije. stripu. .usvojit će da način na koji je nanesena boja predstavlja slikarsku teksturu. .da znaju razlikovati linije po intenzitetu /jačini/. da savladaju tehniku laviranog tuša. tehnike Uočavanje proporcija oblika i prostora i prostornih odnosa (simetrije. prostorni crtež. olovke. po prostiranju. kadar. scene i scenske maske.oblikovanje i razumijevanje Zaštitni znakovi Realizacija u materijalu po izboru: izrada scenskih elemenata. žica. opreme knjige. plastelin. neke grañevine. kolažu. karton. scena. scenografija.da tlocrt predstavlja crtež osnove nekog objekta. . strip Usvojeni pojmovi masa i prostor: proporcija. reklama (pismo kao element vizualnih poruka). trodimenzionalna tekstura.optičko miješanje boja (tačkice dviju različitih boja na jednoj površini daju treću boju). MASA I PROSTOR Ploha u prostoru Plastične teksture (teksture u prostoru) Karakter oblika i prostora je rezultat / što proizlazi iz njihovih funkcija Puna plastika i reljef Glina. asimetrije) u neposrednom okruženju i na umjetničkim djelima. TV-slici Kadrovi u nizu Crno-bijeli film Boja na filmu Spot i njegovo značenje Pismo kao element vizualnih poruka i njegova likovnost Scena i scenografija i scenska maska . da se znaju koristiti materijalima i sredstvima. . mekani lim. TV-a.da dopunjuju i proširuju znanja o slikarskim tehnikama.. čestitki. kaligrafija. . . koristiti pismo kao element vizualnih poruka (likovnost pisma. pastelu. glinamol. asimetrije) u okolini i na umjetničkim djelima i predstavljanje istraženog i uočenog crta/linija u prostoru /prostorni crtež Vizualno opažanje kadra na fotografiji. gvašu. sposobnost predstavljanja istraženog i zapaženog Registrirati..) Uloga i značaj vizualnih medija: filma.da dobiju osnovne pojmove o komplementarnom kontrastu (boje koje se slažu a nalaze se u suprotnosti). lutki. flomasterima u boji. bosančica. tuša i drvca. maska. simetrija i asimetrija. grafički otisak. temperi. .da dalje usavršavaju tehniku korištenja. papirna ambalaža. POVRŠINA Koncentrirana pažnja na istraživanje i uočavanje proporcija oblika i prostora osnovnih kompozicionih odnosa (simetrije.da savladaju princip izrade jednostavnog šablona za višebojnu grafiku (papir grafika). reljef 5. grafičar. 205 .da znaju koristiti mrlju i tačku kao likovni element u predstavljanju različitih tekstura i osmišljavanju kompozicije. zaštitni znak. tuša i kista. maski. puna plastika. drveni otpadni materijal OČEKIVANI REZULTATI / ISHODI UČENJA Da djeca usvoje pojmove.da miješaju boje i da upotrebljavaju različite intenzitete boja (da se boja može oslabiti). štampanje. smjerovima prostiranja linije.4. značaj boje u medijima Usvojeni pojmovi za oblast površina: grafički dizajn. . Za oblast ploha/grafika: .da prepoznaju ritam kao princip komponiranja. film. . kompozicija oblika i prostora. akvarelu. video.da usvoje pojam šablon /matrica/.

žira. oblikovanje maske. Boje se postepeno miješaju i s drugim bojama. . primijenjena umjetnost i dizajn. a prisutne su i hromatske boje. jednobojne i višebojne (visokog tiska). šišarke i slično). Teme (motivi za rad) su iz djetetovog okruženja. PLOHA Kroz tematsku oblast ploha mogu se realizirati sve likovne oblasti koje se predstavljaju u dvodimenzionalnoj formi. izmijenjenog ritma. vizualne medijske poruke. djeca u četvrtom razredu radit će na daljnjem savladavanju korištenja linije.da su sposobni organizirati kompoziciju oblika u prostoru.da znaju šta je simetrija i asimetrija. film. Još uvijek je prisutna naglašena konturna linija. 4. grafika. zaštitni znak. Djeca rade na izradi stripa. Izrada scenografije. kroz analizu i uočavanju proporcija i odnosa oblika i površina. Psihičkim odrastanjem djeteta povećava se broj predstavljenih detalja na likovnom radu. . 3. crna. crtanje. a šta reljef. pored organizacije kompozicije u formi ritma (ponavljanja oblika). rješenja u prikazivanju prostora (svoje perspektive) i prostornih odnosa.da shvate šta je proporcija. značajniji broj časova može biti usmjeren prema daljnjem savladavanju oblasti grafike. u tehnici papir grafike. znakova vizualnih komunikacija. predstave ljudi. koje djeca doživljavaju kao igru povezanu s estetskim stvaralačkim procesom. TAČKA I LINIJA Likovno područje crtanje: U okviru ovog likovnog područja. prospekt …). . bijela i siva. školi). vunica i žica. . stiropor. analizi fotografije.da su u stanju izvesti prostorni crtež (crtež tankom mekom žicom). kadar. dizajna.da kreativno izvedu masku. predmeti primijenjene umjetnosti.da usvoje pojmove. masa i prostor: . . 2. . neoblikovani materijal (ambalaža. kostima. slikanje. transparentnosti oblika. . U kreativnom procesu koriste se: glina. 206 .da raspoznaju šta je puna plastika (figura u prostoru). PROGRAMSKI SADRŽAJI 1. 5. glinamol. strip. kompozicionih odnosa: simetrije i asimetrije. vata. kutijice …) i drugi prirodni materijali (plodovi kestena. . BOJA Likovno područje slikanje: U slikanim radovima primjećuje se da pored intenzivnih osnovnih boja djeca postepeno uvode i izvedene (sekundarne) boje. . kružnog ritma. Pismo kao element vizualnih poruka i njegova likovnost. I dalje je u ovom uzrastu prisutan izražen interes za oblikovanjem u prostoru. video. tačke i mrlje kao izražajnog sredstva u predstavljanju prostora i trodimenzionalnih oblika na plohi i u prostoru. MASA I PROSTOR Tematska oblast masa i prostor obuhvata likovne oblasti: oblikovanje.da rade na jednostavnim rješenjima grafičkog dizajna (naslovna strana za knjigu. U četvrtom razredu. odnosa slike i teksta. POVRŠINA Tematska oblast površina realizira se kroz likovne oblasti. objekti. Definiraju se pojmovi i realiziraju radovi u punoj plastici i reljefu.da znaju šta je to trodimenzionalna tekstura (tekstura izvedena s nekim oblikovnim materijalom). uočavanju i razumijevanju spota. makete. osmisle scenografiju teksta (za predstavu u razredu.da kreiraju kadar stripa. plastelin. životinja. grafičkog dizajna.Za oblast površina. Očekuje se da dijete polazeći od vlastitih iskustava iznalazi vlastita. grañenje. te se na taj način proširuje paleta boja. slikarskih tekstura.

što znači da bi svaka tematska cjelina bila dva puta obrañena u toku školske godine. BOJA 3.SLIKANJE . 1. 207 . Motivi – teme (likovni sadržaji) Zahvalne teme za likovno kreativni rad predstavljaju doživljaji i spoznaje. OBLIKOVANJE NA PLOHI . Motive prema vizualizaciji sadržaja dijelimo na: 1. realiziraju se kroz LIKOVNE OBLASTI /likovna područja.PROSTORNO OBLIKOVANJE I GRAðENJE . MASA I PROSTOR 5. objekti. Ponavljanje tematskih cjelina u formi koncentričnih krugova pruža mogućnost preispitivanja usvojenih i prezentiranja novih sadržaja i znanja. sposobnosti i saznanja.rješavanja trodimenzionalnih formi Ove dvije podjele kreativnog rada po prostornoj organizaciji kompozicije. Vizualne motive 2. Tematske cjeline bi se realizirale kroz likovno kreativni rad u svakom polugodištu. biljke i sl.DIDAKTIČKO-METODIČKE NAPOMENE Likovna kultura u IV razredu..PODRUČJE VIZUELNIH KOMUNIKACIJA Programski sadržaji predmeta LIKOVNA KULTURA u osnovnoj školi realiziraju se kroz formu tematskih cjelina/oblasti koje bi trebale biti ustrojene (unificirane) jednoobrazno za sve razrede od prvog do devetog razreda. Za oblikovanje na plohi kroz područja: . doživljaj zadovoljstva u razrješavanju problema i sposobnosti vrednovanja.dvodimenzionalna organizacija kompozicije 2. Ovako postavljene tematske cjeline ne isključuju ni jednu oblast. permanentno kroz cjelokupni osnovnoškolski odgoj i obrazovanje. škola. OBLIKOVANJE U PROSTORU . Nevizualne motive 3. niti bilo koju tehniku.GRAFIKA Oblikovanje u prostoru kroz područja: . što utiče na formiranje likovno oblikovnih temelja koji će im pomoći u analizi složenih vizualno likovnih ideja i problema u komponiranju osmišljenih likovnih kompozicija. prostori. mjesto stanovanja. podrazumijeva angažiranje i povezivanje novih vizualnih iskustava sa do tada usvojenim znanjem i dodavanjem novih likovnih sadržaja i likovnih iskustava. TAČKA I LINIJA 2.CRTANJE . Kvalitet učenja u likovnoj kulturi je proces kada djeca vizualiziraju problem koji ranije nisu znala. prepoznaju ga i razriješe putem likovno-tehničkih sredstava. sposobnosti i likovne kreativnosti djece. usvojenom razumijevanju likovne umjetnosti. novih medija i okruženja. PLOHA 4. i interakciju umjetnosti. Likovna pismenost podstiče se kroz nastavu koja djecu uključuje u aktivan proces vizualnog istraživanja. Taj proces kod djece razvija kreativno mišljenje. Ovakav pristup zaokruživanja jedne cjeline kroz likovne zadatke (likovne probleme) osigurao bi veću preglednost i sistematiziranje gradiva koje djeca trebaju usvojiti i njegovo logičko ponovno proširivanje u drugom polugodištu. Razvoj likovne pismenosti obuhvata razradu zadatih nastavnih tema putem kojih djeca spoznaju (stvaraju predstavu) o značaju likovne umjetnosti u vlastitom životu. pojave u prirodi. nauke i društva. Motive likovne forme (likovni i kompozicioni elementi) . Usvajanje znanja i likovno kreativni rad realizira se kroz forme prostorne organizacije kompozicije: 1.iz neposrednog okruženja djeteta: porodica. POVRŠINA Ovakva forma osigurava kontinuitet u usvajanju i proširivanju znanja.

. odnos prema estetskom. bajka. onda su svi ti radovi . razrješavanje likovnih zadataka kroz upotrebu likovnih i kompozicionih elemenata. Činjenica je da se nastavnik u razredu susreće s djecom koja su nadarena i onom koja nisu.psihološkog.prepisuju” percipirano. stepen zalaganja i želje da se realizira postavljeni zadatak. muzika . pozitivnog i negativnog uticaja sredine. prostorni crtež. reljef VIZUALNA KOMUNIKACIJA: grafički dizajn. 208 . Vizualno-estetska kultura razvija kod djece sposobnost uživanja i razumijevanja umjetnosti. Dakle. odnos prema svjetskoj i našoj kulturnoj baštini. kao i sklad emocionalnih i izražajnih sposobnosti transponiranih u likovne elemente. smjer. Nema loših dječijih radova. da doživljavaju i očima odraslih gledaju svijet oko sebe. aktivnost na nastavi likovne kulture.. pa se postavlja pitanje: šta raditi u takvoj situaciji? Djeca koja nisu nadarena ne bi smjela biti . razrjeñivanje boje. s obzirom na to da crtež predstavlja cjelinu koja u sebi sadrži komplekse sposobnosti i osobina djeteta. svoje viñenje svijeta. muzičke kulture. stečenog znanja i usvojenih navika. predmeta i pojava. ritam. basna. scena. Iz tog razloga i dječiji crtež moguće je analizirati s različitih aspekata: ..pedagoškog. optičko miješanje boja.kažnjena” slabim ocjenama zato što je priroda . kvalitet boje. matematike. scenografija. grafičar. u skladu s djetetovim uzrastom. pravilno doživljavanje vizualnih informacija. pjesmica). video. upornosti i iskustva. ciljevima i zadacima koji se pred nju postavljaju. poslovica. trodimenzionalna tekstura. .. Likovna forma /likovni jezik/ 2. grafički otisak. Ako nastavnik traži od djece da tačno . film. emocije (osjećanja). kadar.stenografski zapis duše” i kao takvi moraju biti dobri. šablon /matrica za preslikavanje/. Likovni sadržaji Oblast Likovna forma (likovni jezik) koja se odnosi na likovne elemente i principe komponiranja teoretskog je karaktera i može se savladati i usvojiti. tonsko i kolorističko slikanje. crtačka tekstura. Prilikom ocjenjivanja manje nadarene djece treba pratiti i imati u vidu individualne mogućnosti. tlocrt SLIKANJE: intenzitet boje.značajni datumi. iz narodnih običaja (tradicije) . praznici. tjelesnog i zdravstvenog odgoja. površina. kompozicija oblika i prostora.. stripa OCJENJIVANJE Ocjenjivanje u predmetu Likovna kultura je izuzetno složen segment rada nastavnika. simetrija i asimetrija. onda takva nastava Likovne kulture ne odgovara osnovnim principima savremene nastave. .. komplementarni kontrast. etnografsko naslijeñe likovni i kompozicioni elementi.estetskog. svoje strahove i oduševljenja. moje okoline. čula. zaštitni znak. maska. mrlja. djeca koja nisu talentirana trebaju imati priliku da u skladu sa svojim mogućnostima usvajaju likovni jezik i njime se izražavaju.zaboravila” da ih obdari sposobnosti za likovno-kreativno izražavanje (ne posjeduju likovni talent). Predmet Likovna kultura složen je iz dva segmenta: 1.- sadržaji drugih predmeta (korelacija s drugim predmetima): maternjeg jezika (priča. Pravilan odnos nastavnika prema dječijim radovima je od izuzetnog značaja za likovnokreativni rad djece. POJMOVI KOJE ĆE DJECA USVOJITI CRTANJE: odnos linija/crta. puna plastika. štampanje PROSTORNO OBLIKOVANJE I GRAðENJE: proporcija. Ako prihvatimo da se djeca likovno izražavaju jer imaju potrebu da iskažu svoj svijet. napor koji dijete ulaže u realizaciju zadatka da bi postiglo rezultat. nevizualni poticaji. slikarska tekstura GRAFIKA: višebojna grafika.

natprosječno. prosječno. ocjena za poligon natraške: loše. prosječno. natprosječan. mršavost. vrlo visok. prosječno. puls u mirovanju je: vrlo nizak. potrebne aktivnosti za stimuliranje napretka U početnom i završnom stanju. izvrsno. potrebne aktivnosti za stimuliranje napretka U početnom i završnom stanju. pretilost. grudnog koša. s izrazito izraženim znakovima zamora. spavanja. nizak. s izraženim znakovima zamora. ispod prosjeka. potrebne aktivnosti za praćenje i normalizaciju stanja U početnom i završnom stanju. učenja i igre. izvrsno. krvni pritisak je: vrlo nizak. kičme. ocjena za skok udalj s mjesta: loše. izvrsno. ocjena za izdržaj u visu zgibom: loše. emocionalno ili seksualno) i/ili zanemarivano. utvrñena karakteristična odstupanja izmeñu djece od prosjeka (razreda. potrebne aktivnosti za stimuliranje napretka U početnom i završnom stanju. prosječan. ispod prosjeka. normalan. prosječno. ocjena za taping rukom: loše. potrebne aktivnosti za stimuliranje napretka U početnom i završnom stanju. natprosječno. ispod prosjeka U početnom i završnom stanju. sa primjetnim znakovima zamora. ispod prosjeka. potrebne aktivnosti za stimuliranje napretka Psihomotoričke sposobnosti 209 . potrebne aktivnosti za normalizaciju odnosa U početnom i završnom stanju. natprosječno. visok. povećan. utvrñeno stvarno stanje: stopala. nizak. primjeren uzrastu. ispod prosjeka. predložene aktivnosti za normalizaciju stanja U početnom i završnom stanju. oblik i veličina. potrebne aktivnosti za stimuliranje napretka U početnom i završnom stanju. natprosječno. potrebne aktivnosti za praćenje i normalizaciju stanja U početnom i završnom stanju. ekstremiteta i da se osigura normalno funkcioniranje organizma Zna zašto je prekomjerna tjelesna težina izvor brojnih tegoba i zdravstvenih problema i da joj je najčešće uzrok nepravilna ishrana i nekretanje Zna zašto je fizička aktivnost izvor dobrog raspoloženja koje pomaže zdravlju Zna da je čovjek dio prirode i da su fizičke aktivnosti u prirodi važne za djecu Zna zašto kvalitet. potrebne aktivnosti za normalizaciju odnosa U početnom i završnom stanju. izvrsno. ocjena za podizanje trupa: loše. potrebne aktivnosti za praćenje i normalizaciju stanja Funkcionalne sposobnosti Rast i razvoj U početnom i završnom stanju. natprosječno. prosječno. ekstremiteta. ispod prosjeka. ima kulturu ishrane Ima osnovne navike lične i kolektivne higijene Zna zašto su psihoaktivne supstance štetne Tražit će pomoć ako je zlostavljano (fizički. prosječno. ili zna za takav slučaj Očuvanje i unapreñenje zdravlja Antropom etrijska obilježja U početnom i završnom stanju. umjeren. natprosječno. utvrñen napredak u težini: normalan. za četiri minute pretrči distancu za ocjenu aerobne izdržljivosti: loše. 70 časova godišnje) Tjelesni i zdravstveni odgoj CILJEVI I REZULTATI TJELESNOG I ZDRAVSTVENOG ODGOJA CILJEVI ISHODI UČENJA Zna zašto je zdravlje osnova i preduvjet svih ljudskih aktivnosti Zna zašto tjelesna aktivnost utječe na očuvanje i unapreñenje zdravlja Zna zašto je pravilno držanje tijela uvjet za sprečavanje deformacija kičme. ispod prosjeka. škole) i izvršeno razvrstavanje djece prema njihovom stvarnom stanju i razvojnim potrebama U početnom i završnom stanju. utvrñen odnos potkožnog masnog tkiva i mišićne mase: izvrstan. prosječno. ispod prosjeka. uz asistenciju odraslih Izbjegava situacije u kojima se može povrijediti i zna tražiti pomoć P oznaje principe pravilne i redovite ishrane. izvrsno. natprosječno. natprosječan. funkcionalne sposobnosti omogućavaju mu adaptaciju na primjerene fizičke napore: normalno. utvrñen odnos težina-visina: normalan. izvrsno. smanjen U početnom i završnom stanju. vrlo visok. te vanjskim prilikama i aktivnosti neprimjerena odjeća i obuća mogu negativno uticati na zdravlje P orodično koristi zdravstvene usluge Ima usklañen dnevni ritam odmora. ispod prosjeka.(2 časa sedmično. procijenjene psihomotoričke sposobnosti: loše. utvrñen napredak u visini. prosječan. loš. visok. grudnog koša i potrebne korektivne aktivnosti U početnom i završnom stanju. izvrsno.

istezanja i labavljenja Zna pravilno izvesti osnovne sadržaje planiranih elemenata ritmike. Hodanje zadatom brzinom 2. visoki i niski start. Skakanja i preskakanja Preskakivanje kratke vijače u kretanju Naskok na povišenje do 60 cm i različiti saskoci Sunožni naskok na odskočnu dasku i skok pruženo Skok u dalj iz zaleta II 210 . od značaja za učešće u fizičkoj aktivnosti Samostalno primjenjuje naučene modele fizičke aktivnosti. skok udalj iz mjesta i zaleta. navike Znanja PROGRAMSKI SADRŽAJI I Hodanja i trčanja 1. 2. zagrijavanje i smirivanje organizma. sposobnosti i ograničenja. njegovih osobina i sposobnosti Zna zašto su osobine i sposobnosti čovjeka nedjeljiva cjelina Zna da je visina pretežno uroñena osobina. stajanju i hodanju P ozitivno doživljava i vrednuje nastavu tjelesnog i zdravstvenog odgoja Upoznaje i prihvata svoje osobine. pokreta i kretanja Zna tri kompleta jutarnjih vježbi u trajanju od po 12 minuta Zna pravilno izvesti raznovrsne forme prirodnih oblika kretanja kao atletskih sadržaja: trčanje. 3. koje se mogu povećati i prilagoñavati potrebama čovjeka svakodnevnim vježbanjem u djetinjstvu i mladosti Zna da su za povećanje nivoa i kvaliteta različitih kretnih sposobnosti potrebne i različite vježbe Zna zašto je igra posebno značajna za razvoj dječijih osobina i sposobnosti Zna ulogu dijelova tijela prilikom vježbanja P oznaje termine za označavanje osnovnih vježbovnih položaja. ukoliko svakodnevno vježba Zna da bez kisika čovjek ne može živjeti i da je dovoljna količina kisika uvjet za normalan rast. 4. različito važna za različite sportove Zna da je u odnosu na visinu.CILJEVI ISHODI UČENJA Zna zašto su djetinjstvo i mladost odlučujući za potpuni rast i razvoj čovjeka. jutarnja gimnastika. razvijanje sistema v rijednosti . skok uvis i bacanje predmeta Zna pravilno izvesti osnovne elemente gimnastičke vježbe oblikovanja: jačanja. razvoj i funkcioniranje organizma Zna da čovjek posjeduje kretne sposobnosti. razvoj i dobro funkcioniranje organizma tokom svih ljudskih aktivnosti Zna da svakodnevnim vježbanjem pomažemo organizmu da optimalno regulira potrebu za kisikom P repoznaje fiziološke znake umjerenog opterećenja i zamora i zna tražiti pomoć ako se loše osjeća Zna da je kretanje čovjekova prirodna potreba i da je svakodnevno kretanje uvjet za normalan rast. normalna težina preduvjet za optimalno funkcioniranje organizma i uspjeh u psihomotoričkim i drugim aktivnostima Zna zašto je potkožno masno tkivo izvor fizičkih i psihičkih problema Zna zašto pravilna ishrana i svakodnevno vježbanje smanjuju potkožno masno tkivo i povećavaju mišićnu masu Zna zašto fizičke aktivnosti utiču na pravilan rast. kršenje pravila. uvažava suprotni spol Uvažava kolektiv i meñusobnu saradnju P otiče prijateljstvo i strpljivo ponašanje u grupi U igri je aktivno. stavova i navika Početno (inicijalno) i završno (finalno) stanje veže se za školsku godinu i za drugi ciklus osnovnog obrazovanja Vrijednosti. nepristojno ponašanje Razvija dobre ekološke navike Usvajanje znanja. plesa i narodnih igara Zna pantomimom i pokretom pokazati različite životne situacije Naviklo je da pravilno drži tijelo pri sjedenju. interaktivno i kreativno Razvija smisao za takmičenje uz poštovanje pravila igre i takmičenja P repoznaje nesportsko ponašanje: gruba igra. Brzo trčanje na 50 m iz poluvisokog starta. igre P osjeduje pozitivno iskustvo kroz ovladavanje sve složenijim kretnim zadacima P oznaje rodne (spolne) karakteristike. 1. stavovi. stavova. razvoj i funkcioniranje organizma. Ciklična kretanja različitim tempom do 4 minute 3.

IX 1. DIDAKTIČKO – METODIČKE NAPOMENE Polazni kriteriji za što kvalitetniji obrazovni standard tjelesnog i zdravstvenog odgoja su: objektivnost – prilagoñenost sadržaja materijalnim uvjetima. sigurnost djece. razvoj antropoloških obilježja djece. zdrava životna sredina. povrede. već aktivan proces učenja kroz iskustva primjerena individualnim i zajedničkim potrebama s ciljem da se zdravlje učini cijenjenom društvenom vrijednošću. sportsku rekreaciju. Vis prednji na karikama 2. 6. Bacanje medicinke od 1 kg suručno iz različitih položaja Kolutanja 1. 2 : 2 Dječiji nogomet Voñenje lopte sredinom hrpta stopala Šut na gol sredinom hrpta stopala IV V VI VII VIII 1. primjerenost sadržaja dobi i spolu djeteta. 3. 211 . 5. 5. Saskok iz upora prednjeg odnjihom Vučenja i potiskivanja 1. 4. 3. Kombinacije koluta naprijed i natrag Penjanja 1. Penjanje na konopac ili motku uz pomoć ruku i nogu do 2 m Višenja i upiranja 1. odnos zdravstvenog radnika i pacijenta. meñuljudski odnosi. 3. Sadržaji zdravstvenog odgoja uvjetovani su činjenicom da je zdravstveni odgoj ne samo širenje informacija o zdravlju. pomogne djetetu da postane odgovorno za svoje zdravlje i unaprijedi razvoj i korištenje zdravstvenih usluga. interes i potreba djece. 2. urgentne situacije ili pogodnost za nadgradnju različitih kinezioloških aktivnosti. Gañanje lopticom u pokretni cilj s udaljenosti do 5 m 2.III Bacanja i gañanja 1. 6. 9. Najčešći sadržaji su iz slijedećih nastavnih cjelina i tema: zdravlje porodice. 1. Vučenje i potiskivanje suvježbača na različite načine uz korištenje pomagala Ritmičke i plesne strukture Trokorak Galop naprijed i bočno Vaga zanoženjem na tlu Narodni ples po izboru iz zavičajnog područja Igre Dječiji rukomet Dodavanje i hvatanje lopte u kretanju Dječija košarka Osnovno dodavanje i hvatanje lopte u mjestu i kretanju Osnovna promjena pravca i tempa kretanja bez i s loptom Dječija odbojka Igre vršnim odbijanjem 1 : 1. korisnost sadržaja za svakodnevni život. 10. 7. zaštita od bolesti. 4. različiti faktori rizika. 2. itd. Vis stojeći prednji provlakom u vis stojeći stražnji 3. 2. humani odnosi meñu spolovima. 4. mentalno zdravlje. Penjanje na mornarske ljestve 2. ishrana. 8.

prenošenje saznanja o uticaju pravilne prehrane na zdravlje. praćenje vlastitog napretka. 8. upotpunjenim osnovnim teorijskim znanjima iz kineziologije. Djecu je potrebno uputiti u način izračunavanja ITM (indeks tjelesne mase). 7. 212 . Odgojni zadaci koji se podjednako odnose na prvi. Antropološka komponenta odnosi se na sistemsku i trajnu promjenu prvenstveno morfoloških. 11. te djelovanje na kvalitet koštano-mišićnog sistema. Složenijim kretanjima razvijati sa stajališta nervno-mišićne koordinacije kontrolu pokreta. Cilj primjene osnovnih teorijskih znanja o ubrzanim biološkim promjenama u organizmu je upoznavanje djece s povezanošću tjelesnog vježbanja i voluminoznosti tijela. U 4. kao pripremu za predmetnu nastavu tjelesne i zdravstvene kulture. 13. razvijanje pozitivne slike o sebi. razlozima pojave umora u školi i načinima njegova otklanjanja. U ovom razvojnom razdoblju treba podsticati aktivaciju motoričkih jedinica s obzirom na potrebnu snagu i brzinu u jednostavnijim pokretima i kretanjima. prihvaćanje i razumijevanje potreba djece s teškoćama. te sprečavanje pretilosti. 14. 6. 5. koordinacija. U razrednoj nastavi težište obrazovne komponente je na usvajanju bitnih teorijskih i psihomotoričkih znanja. postavljanja cilja i postupno dolaženje do njega. 3. 9. Fiziološki učinci su usmjereni na podsticanje funkcija krvotoka i dišnog sistema. sticanje higijenskih navika. treći i četvrti razred osnovne škole: 1. upoznati ih sa kontrolnim ureñajem za sprečavanje pojave pretilosti. prihvaćanje vlastite ličnosti. Pozitivno djelovanje na imunološki sistem jednako je potrebno za održavanje zdravlja i sprečavanje akutnih i hroničnih bolesti. 17. Odgojna komponenta ima za cilj stvaranje takvog sistema vrijednosti u vezi s tjelesnim vježbanjem da tokom života samoinicijativno i trajno provode tjelovježbu. odnosno drugog osnovnoškolskog ciklusa. odnosno brzinskim aktivnostima. 4. podsticanje poštovanja tradicije kolektivnog identiteta. 5. odnosno na modificiranim biološkim i osnovnim kineziološkim znanjima. prihvaćanje i uvažavanje različitosti. 12. U području funkcionalnih sposobnosti uključivanjem aerobnih programa uticati na srčano-žilni i dišni sistem te na razvoj maksimalnog relativnog primitka kisika. drugi. Opći morfološki učinci podrazumijevaju uticaj na sastav tijela unutar kojeg se ističe povoljan odnos izmeñu količine mišićne mase i potkožnog masnog tkiva. Samosvojnost tjelesnog i zdravstvenog odgoja ogleda se i u prostoru razvoja motoričkih sposobnosti. podsticanje ustrajnosti. Uz osnovna motorička znanja iz hodanja. i 6. te psihomotoričkim i funkcionalnim sposobnostima. potrebno je posebno usvojiti osnovne sadržaje iz nogometa. razvijanje komunikacijskih vještina. Uvoditi djecu u organizaciju sportskih natjecanja s naglaskom na uključivanje u suñenje različitih kinezioloških djelatnosti. trčanja. Obilježje četvrtog razvojnog razdoblja. 15. 10.. razvoj saradničkog ponašanja. razvijanje sposobnosti samokontrole. razredu potrebno je usavršiti sva osnovna motorička znanja. antropološku odgojnu komponentu. ravnoteža i gibljivost. čime povećava mogućnosti motoričkog izražavanja djece u svim ljudskim aktivnostima. 16. razvijanje vještine svladavanja straha. podsticanje interesa za bavljenje sportom i sportskom rekreacijom. razred osnovne škole. Takoñer započeti značajnije djelovati na sisteme anaerobnog dobivanja energije potrebne pri eksplozivnim. motoričkih i funkcionalnih obilježja djece. jeste postupno. te iz narodnog plesa iz zavičajnog područja. što obuhvaća 4. ali progresivno razlikovanje djevojčica i dječaka u morfološkim osobinama. skakanja. poznavanje i pridržavanje mjera opreza za očuvanje života i zdravlja. razvijanje osjećaja zadovoljstva.Program tjelesnog i zdravstvenog odgoja integrira obrazovnu. kao i o uzrocima mogućih nesrazmjera u odnosu visine i težine. razvijanje individualne odgovornosti za vlastito zdravlje. 2. Motoričke sposobnosti koje su posebno pod uticajem podražaja su: brzina. pri čemu istodobno poboljšavaju aerobne i anaerobne sisteme dobijanja energije. odbojke i rukometa.

procjenjivanjem tjelesnog razvoja (visine. Psihomotoričke sposobnosti: brzina frekvencije pokreta – taping rukom. snage. o onome što znaju. fleksibilnosti – pretklon raznožno. ocjenjivanjem znanja. agilnosti. ona mora biti pozitivna. 3. što znači da se mora voditi računa o slijedećem: 1. aktivnosti u pojedinim sadržajnim cjelinama i. Podaci o tjelesnom razvoju i sposobnostima unose se u dnevnik rada nastavnika. funkcionalnih i psihomotoričkih sposobnosti mogla bi biti: 1. formiranju realne sliku o sebi. gipkosti. Opisna ocjena obuhvaća kratak opis uspješnosti i napretka djeteta. težine i držanja tijela). eventualno. Ovako postavljeno i realizirano praćenje napretka i ocjenjivanje (kvalitativno. Jedna od baterija mjernih instrumenata za procjenu tjelesnog razvoja. sportsko-tehničkih dostignuća i stavova djece prema tjelesnom i zdravstvenom odgoju. sadržati isticanje onih elemenata koji su za pohvalu. statističke snage – vis u zgibu. 3. 2. kontinuirano. 213 . Tjelesni razvoj: tjelesna visina. a tek potom onih elemenata u odnosu na koje bi dijete trebalo ili moglo uložiti dodatne napore. U drugom ciklusu ocjenjivanje je brojčano i opisno. 3. umiju. pozitivno i adekvatno obrazloženo).VREDNOVANJE I OCJENJIVANJE Rješavanje problema vrednovanja i ocjenjivanja djece u nastavi tjelesnog i zdravstvenog odgoja izvodi se: 1. Ocjenjivanje ima ulogu podsticajne povratne informacije. preciznosti. a ne na ličnost ili trajne karakteristike osobe. Funkcionalne sposobnosti: trčanje u vremenu od 3 minute. njegove saradnje. što je značajno za razvoj samopoštovanja djeteta i zdravog odnosa prema sebi i svijetu oko sebe. u individualnom pristupu i odreñivanju radnih zadataka za svako dijete. kao i za njihovo ocjenjivanje. ravnoteže. 2. o svojim sposobnostima. tjelesna masa i držanje tijela. brzine i izdržljivosti) i funkcionalnih (kardiovaskularnih i respiratornih) sposobnosti. mora se odnositi na aktivnosti i učinak djeteta. koordinacije – poligon natraške. 2. sklonosti. konkretno. povratna informacija je efikasna kada je data neposredno nakon aktivnosti na koju se odnosi. ona mora biti konkretna. ili tokom obavljanja aktivnosti. testiranjem manifestnih motoričkih i funkcionalnih dimenzija i procjenom latentnih motoričkih (koordinacije. Rezultati praćenja služe kao osnova za programiranje rada. repetitivne snage – pretklon trupa. tj. eksplozivne snage – skok u dalj s mjesta. doprinosi i njihovom razvoju pojma o sebi.

OKVIRNI NASTAVNI PLAN I PROGRAM za peti razred devetogodišnje osnovne škole 214 .

9. 11. 8. srpski jezik i književnost Strani jezik Matematika Priroda Društvo Osnove tehnike Kultura življenja Likovna kultura Muzička/glazbena kultura Tjelesni i zdravstveni odgoj UKUPNO 5 3 4 2 2 1 2 1 1 2 23 175 105 140 70 70 35 70 35 35 70 805 Napomena: Nastavni predmet Vjeronauka reguliran je kantonalnim obrazovnim zakonodavstvom. 5. 12. 6. 10. 13.Nastavni plan za peti razred devetogodišnje osnovne škole Nastavni programi obaveznih nastavnih predmeta 1. 3. Bosanski. 2. 215 . 6. 4. 3. hrvatski. 8. 7. Bosanski. 9. 2. 10. 4. 5. 7. hrvatski. srpski jezik i književnost Engleski jezik Francuski jezik Njemački jezik Arapski jezik Matematika Priroda Društvo Osnove tehnike Kultura življenja Likovna kultura Muzička / glazbena kultura Tjelesni i zdravstveni odgoj OKVIRNI NASTAVNI PLAN ZA PETI RAZRED DEVETOGODIŠNJE OSNOVNE ŠKOLE REDNI BROJ OBAVEZNI NASTAVNI P REDMETI SEDMIČN I B ROJ NASTAVNIH ČASOVA GODIŠNJI BROJ NASTAVNIH ČASOVA 1.

zakonitosti. odstupi od navedenog prijedloga podjele nastavnih časova na područja 216 . ličnih i društvenih vrlina i vrijednosti GRAMATIKA. zauzimanje stava i sposobnost uživanja u čitanju ČITANJE 15 nastavnih časova PISANJE 10 nastavnih časova INTERPRETACIJA KNJIŽEVNOG TEKSTA 40 nastavnih časova (čitanačka štiva) 20 nastavnih časova (lektira) Razvijanje recepcijskih sposobnosti. štampe KULTURA IZRAŽAVANJA 30 nastavnih časova MEDIJSKA KULTURA 15 nastavnih časova * Nastavnik ima slobodu da u procesu planiranja. na osnovu procjene svoga razreda. srpski jezik i književnost (5 časova sedmično – 175 časova godišnje) * Područja i globalne naznake elemenata plana i ukupnih programskih zahtjeva Čitanje u funkciji razumijevanja sadržaja. sadržaja štampe Razvijanje sposobnosti upotrebe i selekcije sadržaja medija s obzirom na vrijednost (poučno. izražajnost) • Samostalno čitanje nepoznatih tekstova. pravila i normi bosanskog/hrvatskog/srpskog jezika Razumijevanje značenja rečenica u tekstu i teksta. brzo pronalaženje važnih informacija Razvijanje sposobnosti izražavanja misli. kao i sposobnost procjene djela i poruke. radija. doživljaja estetskih i etičkih vrednota teksta (tekstovi štampani latinicom i ćirilicom) • Usavršavanje svih aspekata čitanja (pravilnost. radio-emisije. manje poučno.Bosanski. osvješćivanje važnosti korektnog i lijepog govora u usmenoj i p isanoj formi Ovladavanje jezičkim sredstvima potrebnim za uspješno izražavanje u pojedinim oblicima usmenog i pismenog izražavanja Pojačavanje mogućnosti razumijevanja značenja i izražavanja smislenim rečenicama Recepcija sadržaja filma. smisla i sposobnosti za prepoznavanje i izražavanje ljepote riječima Razvijanje jezičkih sposobnosti . pravilima i normama gramatike. djela umjetničkih kvaliteta i filmski i televizijski kič) Ovladavanje termino logijom važnom za snalaženje u svijetu filma. hrvatski. televizije. obogaćivanje emotivnog svijeta. pozorišne/kazališne predstave. ortoepije i ortografije Razvijanje jezičko-komunikacijskih sposobnosti. osjetljivosti za umjetničko kazivanje. kreativnog i kritičkog mišljenja. mogućnost prepoznavanja potrebnih primjera i njihovo razlikovanje od (ne)primjera Izražavanje značenja rečenicama koje su organizirane u skladu sa zakonitostima. brzina. stavova logički strukturiranim i gramatički tačnim rečenicama uz uvažavanje kompozicijskih cjelina u pisanom radu Daljnji rad na usavršavanju tehnike pisanja i estetske strane rukopisa Lektirom razvijati sposobnost samostalnog čitanja i izražavanja doživljaja književnih djela. PRAVOGOVOR I PRAVOPIS 45 nastavnih časova Usvajanje znanja o jeziku. osjećanja.

prepoznavanje kompozicionih cjelina P isanje uz uvažavanje zakonitosti. razumijevanje i reprodukcija pročitanog sa ili bez elemenata stvaralaštva Čitanjem do novih informacija i novih znanja Čitanje kao činilac razvoja dječijeg govornog izraza Čitanje u funkciji estetskog i etičkog odgoja P i s a nj e P repisivanje P isanje po diktatu Kreativno pisanje ODGOJNOOB RAZOVNI CILJEVI Osamostaljivanje djece u komunikaciji s tekstom Uvježbavanje samostalnog čitanja pomoću uputstava tipa: prethodno pročitati tekst. rečenica. prepričavanjem bez plana. glas prilagoditi karakteru teksta Usavršavanje čitanja u sebi radi bržeg razumijevanja Razvijanje sposobnosti samostalne interpretacije pročitanog i sposobnosti izdvajanja bitnih elemenata Razvijanje sposobnosti oblikovanja smislenog sadržaja. poznavanje pravila pisanja i gramatike u obimu koji je utvrñen programom 217 . razmisliti kada je umjesna upotreba primjerenih pokreta. ortoepije i ortografije. podcrtati manje poznate i riječi koje su teške za izgovor. rješavanjem zadataka koji podrazumijevaju ličnu procjenu) Snalaženje u tekstovima koji se razlikuju po obimu i složenosti radi usvajanja novih znanja Razvijena samostalnost u pisanju po diktatu. stavova i mišljenja OČEKIVANA POSTIGNUĆA MINIMALNA P ravilno čitanje i razumijevanje pročitanog Mogućnost reprodukcije (samostalno ili na osnovu pitanja) Mogućnost prepoznavanja važnih pojedinosti u tekstu Mogućnost samostalnog služenja tekstom radi usvajanja novih znanja Mogućnost identifikacije riječi. pravila i normi gramatike . jačine i boje glasa sa sadržajem Čitanje manje poznatog i nepoznatog teksta. prenošenje tona i raspoloženja na slušaoce Usklañenost intonacije. prepisivanju i pisanju slobodnih sastava i u oblicima izražavanja koji su programska obaveza VISOKA Izražajno čitanje. zamisliti da ima mnogo slušalaca. mogućnost diferencijacije sadržaja s obzirom na važnost u pamćenju i reprodukciji Mogućnost snalaženja u svim oblicima izražavanja . razumijevanje pročitanog i reprodukcija važnih pojedinosti Sposobnost kritičkog i stvaralačkog čitanja Jasno izgrañen stav o sadržaju. povremeno pogledati u njihovom pravcu. dijelova teksta koji predstavljaju prepreku u uspješnom druženju s tekstom Mogućnost tačnog prepisivanja teksta P isanje po diktatu kratkih rečenica Tačno odgovaranje na postavljena pitanja DOVOLJNA Razvijena tehnika čitanja pravilnost brzina i izražajnost Razumijevanje pročitanog. izražavanje ličnih osjećanja. uvježbati izgovor tih riječi. mogućnost samostalne reprodukcije (odgovorima na postavljena pitanja.ČITANJE I PISANJE PROGRAMSKI ZAHTJEVI Čitanje tekstova štampanih latiničnim i ćiriličnim pismom Razvijanje tehnike čitanja.

zapažanje ritma i rime. k o m p o z i c i ja Uočavanje i karakterizacija likova u djelu: zaključivanje o osjećanjima likova na osnovu dijaloga i njihovih postupaka Uočavanje karakterističnih dijelova teksta. karakterizacija. likovnim izrazom P repoznavanje pjesničkih slika Mogućnost memoriranja i recitiranja Mogućnost samostalnog čitanja i razumijevanja toka dogañaja. dijelova teksta koji predstavljaju posebnu dinamičnost u razvoju dogañaja P otpuna samostalnost u analizi književnog teksta. pjesnička slika izražena bojom i zvukom. razumijevanju Razvijanje crta kreativnosti posredstvom aktivnosti koje podrazumijeva domaća lektira OČEKIVANA POSTIGNUĆA MINIMALNA Samostalno čitanje. doživljaja i vrijednosti Mogućnost kritičkog promišljanja o knjizi. mogućnost reprodukcije svih važnih elemenata P repoznavanje osnovnog osjećanja u pjesmi Mogućnost uočavanja stilskih sredstava Uočavanje ritma i rime Razlikovanje pojmova iz teorije književnosti koji su programska obaveza Sposobnost samostalnog čitanja. humor Razlikovanje govora pisca i govora lica Zapažanje logičkih cjelina u kompoziciji teksta Lirska pjesma Osnovna osjećanja u pjesmi Stilsk a sre dstva: poreñenje. dijalog. dijaloga. razumijevanju i reprodukciji sadržaja P oznavanje i razlikovanje pojmova: tema književnog djela. dojmovi) Razvijen senzibilitet za poetsku riječ Doživljavanje snage poetske riječi Vještina u izboru i upotrebi riječi u govoru i pisanju P okušaji pisanja poezije Mogućnog živog izražajnog govorenja stihova P otpuna samostalnost u čitanju Bogatstvo rječnika i Izgrañen kriterij za izbor knjige Mogućnost osobenog govora o pročitanom djelu P repoznavanje dijelova karakterističnih po naraciji. jezičke aspekte Uporeñivanje vrijednosti. piščevi stavovi i stavovi lica Izbor karakterističnih mjesta u tekstu: opis lika. poruka pojedinih književnih djela Razvijen senzibilitet za doživljaj i izražavanje doživljaja na način koji ima elemente originalnosti (izbor riječi. mjesto i vrijeme radnje. mogućnost reprodukcije DOVOLJNA P otpuna samostalnost u čitanju. izražavanje dojma Izgrañivanje književnoestetskog senzibiliteta Razvijanje sposobnosti učenja napamet i mogućnosti izražajnog recitovanja Samostalnost u čitanju. epitet Pjesnička slika vizuelni i akustički (slušni) elementi u pjesničkoj slici. S. pojačavanje dinamičnosti. opisu 218 . ljepotu kazivanja. riječi kojima su direktno izraženi osnovna misao. formuliranje poruke Mogućnost uočavanja opisa. mjesta i vremena radnje. razumijevanje pročitanog i mogućnost reprodukcije Uočavanje likova u književnom tekstu i mogućnost uočavanja njihovih glavnih osobina Mogućnost zaključivanja (o porukama zaključuje uz nastavnikovu pomoć i posredovanje) Uočavanje logičkih cjelina u književnom djelu Mogućnost prepoznavanja karakterističnih mjesta u tekstu Mogućnost uočavanja uzroka i posljedica u ponašanju likova u književnom djelu Mogućnost adekvatnog odgovora na doživljaj pjesme riječima. razumijevanje riječi/pojmova: f a b u l a. uočavanje likova. pejzaža. uz sažimanje) VISOKA P otpuna samostalnost u služenju tekstom kao izvorom informacija. rečenica. izražavanja doživljaja u usmenoj i pisanoj formi Mogućnost prepričavanja teksta i prilagoñavanja posebnim zahtjevima (očekivanim slijedom. likovima i njihovim postupcima Razumijevanje pojmova iz teorije književnosti koji su programska obaveza Stvaralačka upotreba sadržaja pročitanih književnih tekstova u vlastitim pismenim radovima Bogat rječnik koji je u funkciji komunikacije i kvaliteta usmenih i pismenih vježbi Mogućnost uporedbe književnih tekstova s obzirom na tematiku. fabula i kompozicija Uočavanje logičkih cjelina u tekstu i formuliranje podnaslova Uočavanje likova u književnom djelu. Puškin: Bajka o ribaru i ribici Stevan Bulajić: Sarka Ešref Berbić: Kako je otišlo ljeto Poslovice (izbor) Aleksa Mikić: Lipov cvat Vesna Krmpotić: Koliko je teška pahuljica (igrokaz) Nasiha Kapidžić-Hadžić: Vezeni most Enes Kišević: Kiša Grigor Vitez: Ševina jutarnja pjesma Musa Ćazim Ćatić: Bosna žubori Dobriša Cesarić: Jesen Gustav Krklec: Bijeli grad Dragan Kulidžan: Potočić Šukrija Pandžo: Posljednje laste Lektira: Ahmet Hromadžić: Patuljak vam priča Alija Dubočanin: Tiha rijeka djetinjstva Ivana Brlić – Mažuranić: P riče iz davnine ðani Rodari: Putovanje Plave Strijele Mato Lovrak: Vlak u snijegu Ismet Bekrić: Jesen u gradu ODGOJNOOB RAZOVNI CILJEVI Doživljaj književnog djela u cjelini i sposobnost izražavanja dojma Formiranje i usvajanje osnovnih pojmova iz teorije književnosti Zapažanje i formulacija teme književnog djela (o čemu tekst govori).PROGRAMSKI ZAHTJEVI Književni tekstovi: Ivo Andrić: Aska i vuk Skender Kulenović: Cesta Alija Dubočanin: Šarko Branko Ćopić: Izokrenuta priča Ela Peroci: Majčin dar Narodna priča: Ko je na svijetu najjači A.

-in -na. . -ov. pokazne P ridjevi (opisni. poreñenje. a da rečenice čine cjelovitu priču Mogućnost pričanja dogañaja i ličnog doživljaja sa bitnim elementima sadržaja i naglašenom emotivnom notom Izražavanje viñenog riječima koje su primjerene tematici. objekt u rečenici P ravogovor i pravopis: Veliko slovo u jednočlanim i višečlanim imenima gradova. jedinicama jezičkog sistema principima i zakonitostima njihovog ustrojstva Razvijanje logičkog mišljenja i zaključivanja (sposobnosti analize. prisvojni. -čki P isanje brojeva slovima (glavni i redni) Upravni i neupravni govor Upotreba interpunkcijskih znakova u rečenici: zareza. a da priča ima sve važne elemente Rečenice su jasne i tematski se oslanjaju na sadržaj. ubjedljivo govorenje i pisanje Razvijanje sposobnosti organizacije usmenog i pisanog izražavanja i procjene efekata. gradivni). odnosno date riječi kao uporišne. naselja. stvarne i nestvarne Zamjenice: lične. upitnika. poštujući hronologiju u izražavanju i normu standardnog jezika Razvijanje sposobnosti uočavanja uporišnih mjesta. prisvojne.RJEČNIK. vlastite. jasno. uskličnika. sinteze. rezultata vlastitog rada OČE KIVANA POSTIG NUĆA MIN IMALNA Mogućnost prepričavanja koje će osigurati razumijevanje svih važnih elemenata u sadržaju Sposobnost sastavljanja priče na osnovu poticajnih riječi: uz svaku tematsku riječ da kaže smislenu rečenicu. situaciji DOVOLJNA Snalaženje u svim oblicima izražavanja P repričavanje sadržaja bez sastavljanja plana Sastavljanje priče po datim riječima. organski utemeljenog govora ali i razumijevanje značaja upotrebe normativno i stilski ureñenog jezika Usvajanje znanja o pravilima. zbirne. GRAMATIKA. sažimanje sadržaja i izražavanje punim rečenicama P ojačavanje mogućnosti samostalnog izražavanja rečenicama koje su jasne i gramatički pravilno strukturirane Osposobljavanje za živo. zemalja P isanje prisvojnih pridjeva: -na. komparacija pridjeva Brojevi (glavni i redni) Rečenica: Atribut i apozicija. tačke.ev. atributa. navodnika ODGOJNOOBRAZOVN I CILJEVI Doživljaj ljepote vlastitog. gradivne. a ovo mogu uraditi bolje) 219 . apozicije i objekta Pravilna upotreba interpunkcijskih znakova DOVOLJNA Mogućnost tačne gramatičke analize teksta na nivou usvojenih znanja od I do V razreda Mogućnost navoñenja novih primjera Korektno služenje pravilima o upotrebi interpunkcijskih znakova VISO KA Dobro poznavanje sadržaja gramatike i pravopisa koji su programska obaveza od I do V razreda Mogućnost samostalne analize rečenice i teksta u skladu s postavljenim zahtjevima Vješta upotreba znanja o rečenici u samostalnim pismenim radovima Primjena naučenih pravila na nivou automatizacije KULTURA IZRAŽAVANJA P ROGRAMSKI ZAHTJEVI Naracija P repričavanje bez obaveznog sastavljanja plana P repričavanje s usmjerenjem na sažimanje teksta P ričanje na osnovu datih tematskih riječi P ričanje dogañaja i doživljaja Deskripcija Opis pojave. poticajne tačke Mogućnost govorenja o dogañajima i doživljajima Mogućnost prepričavanja teksta potpunim jasnim i gramatički pravilno oblikovanim rečenicama VISOKA Sposobnost služenja svim oblicima izražavanja i mogućnost unošenja elemenata originalnosti Mogućnost proširivanja i sažimanja teksta unošenjem novih ideja Osoben izbor jezičkih i stilskih sredstava Iskazivanje smisla za upotrebu epiteta. zbivanja u prirodi Opis pejzaža ODGOJNOOBRAZOVNI CILJEVI Osposobljavanje za reprodukciju teksta bez formuliranja naslova cjelinama sadržaja. apstrakcije i generalizacije) OČEKIVANA POSTIGNUĆA MINIMALNA Poznavanje azbuke i abecede Razlikovanje promjenljivih vrsta riječi i mogućnost prepoznavanja potrebnih primjera u tekstu Mogućnost služenja smislenim rečenicama Prepoznavanje proste neproširene i proširene rečenice Mogućnost uočavanja subjekta i predikata u rečenicama. PRAVOGOVOR I PRAVOPIS P ROGRAMSKI ZAHTJEVI Zavičajni govor i književni jezik Riječi iz mog zavičaja Azbuka Vrste riječi: Imenice: zajedničke. uporeñivanja. unošenje elemenata humora P ostojanje kriterija za procjenu kvaliteta usmenog i pismenog izražavanja (ovo je dobro urañeno. dvotačke. -ski . -ćki. uvoñenje dijaloga. crte.

MEDIJSKA KULTURA PROGRAMSKI ZAHTJEVI Izražajna sredstva djela ekrana (kadar. montaža. bogaćenja asocijacija Razvijanje senzibiliteta za prepoznavanje i doživljavanje snage riječi i slike. književnosti. muzika). pozorišta/kazališta VISOKA Razvijena sposobnost analize umjetničkih djela.pozorište (poreñenje izražajnih mogućnosti) ODGOJNO-OBRAZOVNI CILJEVI Razumijevanje djela ekrana /filma i televizije/ P ovezivanje kadrova po sjećanju (sposobnost identifikacije mjesta i vremena. objekata. televizije. likova. dijalog u filmu i pozorišnoj/kazališnoj predstavi Film . filma. radija. književnosti Sposobnost percepcije i recepcije djela filmske umjetnosti pozorišta /kazališta Mogućnost samostalne reprodukcije po sjećanju i ocjene sa stanovišta vrijednosnog sistema Prepoznavanje izražajnih sredstava filma. mašte. osmišljavanje i mogućnost klasifikacije sadržaja Razumijevanje složenosti filmskog djela i izražajnih mogućnosti filma. mogućnosti izbora. gledanje djela ekrana kao vježba u umijeću posmatranja i obogaćivanja vizuelnog pamćenja. povezanost radnji. pozorišta/ kazališta. zvuka i tišine OČEKIVANA POSTIGNUĆA MINIMALNA Razlikovanje sredstava izražavanja Mogućnost koncentracije pažnje na sadržaj u kontinuitetu Mogućnost memoriranja i reprodukcije viñenog po sjećanju Sposobnost razlikovanja prihvatljivog i neprihvatljivog ponašanja likova u djelima ekrana sa stanovišta vrijednosnih principa DOVOLJNA Razlikovanje sredstava izražavanja filma. radnji. odnosa i sukoba meñu likovima) Razumijevanje redoslijeda kauzaliteta dogañaja. pozorišne umjetnosti u obimu koji je predviñen programom Razvijen senzibilitet za poreñenje djela ekrana i mogućnost kritičkog pristupa analizi Posjedovanje bogatstva ideja o mogućem sadržaju novih filmova Naglašen interes prema umjetnosti 220 . odnosa meñu akterima radnje Razumijevanje poruka Razvijanje sposobnosti prepoznavanja vlastitih potreba i stavova posredstvom identifikacije s ličnostima na ekranu Odgoj za gledanje djela ekrana s ciljem uočavanja važnih pojedinosti.književno djelo . govora. mišljenja. televizije.

ponudu (pismenu ili usmenu) koristeći najosnovniji vokabular . upitna forma) P resent Continuous (potvrdna. have/have got (potvrdna. domestic. davanjem kratkih odgovora na pitanja koja je postavio nastavnik ili koja su čuli sa kasetofona. označavanjem tačnih/netačnih (T/F) tvrdnji itd. popunjavanjem praznina zadatim riječima. • postavljati poznata narodi pitanja i odgovarati na njih • tražiti i nuditi pomoć (Can you help me? Can I help you?) • tražiti i d avati informacije • slušati očekujući da čuju odreñenu informaciju • izraziti na vrlo jednostavan način: . Ok ruže nje. P okazni pridjevi. many.vegetable / flower garden). these (girls). povezivanjem odreñenih ilustracija sa odgovarajućim tekstom. 2) Verbalno : postavljanjem pitanja i davanjem odgovora. seasons of the year. watering can). predanost i preciznost u učenju jezika • njegovati samostalnost u govoru i vlastitoj produkciji naučenog. pjesmu i ples učiniti da učenje engleskog jezika bude zabava i zadovoljstvo • postupni i odmjereni prijelaz ka čitanju i pisanju jednostavnih riječi i rečenica. sunny) in the garden. rutinske aktivnosti. nebrojive pravilnu/nepravilnu množinu Zamje nice : Lične. u sebi ili naglas. visiting relatives. some. camping. 221 . outings Životinje. w hose Opisni pridjevi. zaokruživanjem tačnog odgovora/opcije.(3 časa sedmično – 105 časova godišnje) Engleski jezik CILJEVI I REZULTATI ODGOJNO . at the park (npr. a ne o jeziku • dalje njegovati razvijanje pozitivnog. razred Prvi stepen elementarnog znanja Teme Porodica Funkcije i vještine Aktivnosti RECEPCIJA a) SLUŠANJE I REAGIRANJE: Djeca će slušati izgovoreni tekst i reagirati: 1) Neverbalno: pokazivanjem/doticanjem predmeta ili dijela tijela koji se spominje. may) . upitna forma) Vok abular Dje ca će ponavljati i učiti samo osnovni vokabular koji se odnosi na date teme . what. grandfather. ispunjavanjem tabela i križaljki. npr. Slobodno vrije me. biranjem tačnog odgovora. those Upitne. shopping (npr. izvršavanjem uputa i nareñenja. snowball. much. u okviru datih tema B rojevi: 1-100 Glagoli: P resent S imple (potvrdna. trenutnu aktivnost Ze mlje . pets Djeca će znati: • upućivati Škola odgovarajuće pozdrave i Moje odgovarati na njih ok ruže nje • vršiti upoznavanje • obraćati se ljudima Svakodnevni • identificirati ljude i život predmete • locirati ljude i Slobodno predmete vrije me • opisivati ljude i predmete. school subjects. snow. negativna. treća godina učenja engleskog jezika Nivo 5.OBRAZOVNOG RADA Ciljevi nastave engleskog jezika Nastaviti n a naglašavanju ciljeva promoviranih u prvoj i drugoj godini učenja: • učenje jezika. who. my clothes. itd. neka Životinje raspoloženja i stanja. razigranog stava prema učenju jezika • poticati motiviranje odgovornog i aktivnog stava • poticati radoznalost i kreativnost • dalje njegovati razumijevanje i logičko pamćenje • poticati temeljitost. weather (npr. those (boys) P ridjevi za neodreñenu količinu i broj. tent. grandson Škola. • • • • • • • • • Oček ivani re zultati / ishodi učenja Djeca će: razviti želju i ljubavi prema učenju engleskog jezika razumjeti primjerene sadržaje na engleskom jeziku prihvatiti logički pristup upotrebi naučenog izražavati slobodu i samostalnost u govoru i direktnom reagiranju znati čitati riječi pojedinačno povezano sa konkretnim pojmovima znati čitati jednostavne rečenice znati prepisivati. povezivanjem Gramatik a Dje ca će ponavljati ili učiti: Ime nice : brojive. library. rake. izraza ili čitavih rečenica koje je izgovorio nastavnik ili koje su čuli sa kasetofona. wild animals. e. davati kratke pismene odgovore. Članovi uže i nek i članovi šire porodice.sposobnost i dopuštanje (can. povezivanjem nabrojanih riječi sa odgovarajućim brojevima ili simbolima. buying some vegetables and fruits)going out (npr. school premises. kao npr. najčešći. the. a/an. i reagirati 1) Neverbalno: traženjem odreñenih informacija. 2) Verbalno : ponavljanjem riječi. somebody. jump rope).slaganje i neslaganje . nulti P risvojni pridjevi. any. neslaganje. this (girl). furniture. anybody. pupils’ things. bilješki ili rečenica itd. at the supermarket. negativna. spade. itd. lunch box. mother. negativna. swing. all Upitni pridjevi. (npr. friends. popunjavanjem tabela. that. this. povezivanjem odreñenih ilustracija sa odgovarajućim tekstom. snowman.sljedeće emocije: slaganje. dovršavanjem rečenica. in the country (npr. which. which. fire) Svakodnevni život. upitna forma) Glagoli be. ispunjavanjem tabele označavajući na odgovarajući način potvrdne ili tačne odgovore. extracurriculum activities.g. whose P risvojne Neodreñene. aunt. swimming pool). popunjavati slova i riječi razviti samopouzdanje u izražavanju primjereno uzrastu prepoznati zadovoljstvo i korist pri proširivanju znanja stranog jezika Nastavni program za peti razred. npr. some musical instruments. odnosno negativne ili netačne odgovore. jungle gym. slide. nobody Pridje vi: Determinatori Članovi. rainy. what.znanje i neznanje . označavanjem tačnih/netačnih (T/F) tvrdnji itd. subjekatski i objekatski padež P okazne. that (boy). primjereno uzrastu • kroz igru. izvršavanjem uputa i nareñenja. uncle. these. b) ČITANJE I REAGIRANJE Djeca će čitati kratke tekstove. some gardening tools (npr.

quickly Prijedlozi: • Mjesto. ocjenjuju svoje aktivnosti i aktivnosti svojih kolega. npr. his house etc. may (potvrdna. on. sklapanjem ispreturanog teksta u smislenu cjelinu itd. itd.. under.: • kroz crtanje. • upoznavati neke osnovne razlike izmeñu njihove kulture i kulture naroda sa engleskog govornog područja (npr. kao što je počinjanje nabrajanja od malog prsta. fast – slow. iznenañenje. on. Oops! kada neko padne. najčešće. . INTERKULTURALNE VJEŠTINE: Djeca će : • upoznavati kulturu svoje zemlje i učiti da je bolje poštuju i cijene. npr. -s.Vrijeme. swimming-pool. b) PISANJE Djeca će: • prepisivati kratke tekstove • pisati po diktatu • ispunjavati tabele/križaljke • ubacivati/podvlačiti/redati riječi u smislene rečenice • pisati rečenice koristeći tačnu formu glagola u zagradi • dovršavati rečenice • pisati kratke sastave na poznate teme itd. • Funkcije i vještine (usmena i pismena kompetencija primjerena datom nivou učenja). zanimanje i oduševljenje za nešto. p.uzvike (npr. upitnoj i zapovjednoj rečenici • There is a/There are some…Is the re a…? Are the re any…? (osnovni vokabular) Ze mlje i oblasti. football. penfriend Kolokacije u vezi sa datim temama. razlike u upotrebi nekih pozdrava u engleskom i u maternjem jeziku djeteta: Dobar dan i Good morning/afternoon ili Dobar dan i Good day). in. make a phone call INTERDISCIPLINARNI SADRŽAJI Djeca će takoñer učiti jezik i proširivati svoj vokabular oslanjajući se na znanje koje su stekla učenjem nekih drugih školskih predmeta. ispusti nešto ili pogriješi ili Ouch! kojim se izražava iznenadna bol) i sl.Mjesto . behind. pjevati i igrati jezične igre itd.- • • • • dopadanje.) izviniti se i prihvatiti izvinjenje suge rirati neku akciju (Let’s …) prihvatiti i odbiti ponudu ili molbu govoriti na jednostavan način o svakodnevnim aktivnostima i radnjama riječi u stupcima A i B. sva lica jednine i množine Prilozi (najčešći) . slowly. at Rečenica: • Osnovni red riječi u potvrdnoj.Smjer. nedopadanje. John’s book. basketball. • budu odgovorna i aktivna u situacijama kada se uči jezik. npr. PRODUKCIJA a) GOVOR Djeca će: • učestvovati u razgovoru sa drugom djecom ili nastavnikom • davati upute i nareñenja • igrati uloge • recitirati. npr. • koriste ključne metode iz prakse pri radu u parovima ili malim grupama. west . • kroz sportove i igre (Tjelesni i zdravstveni odgoj). dje ca će ponavljati ili učiti koristiti: Skraćenice. a. npr. UK. skraćenice za dane u sedmici i mjesece Afikse u vezi sa datim temama i gramatikom. aktivnosti i interesovanja djeteta ovog uzrasta). pokret glavom kad se želi reći da/ne. zadovoljstvo. right.Način. USA. npr. negativna. peoples.. east. to do homework. • Aktivnosti (kojima se realiziraju vještine). npr. 222 . Modalni glagoli can. slikanje. oblikovanje. -ing Antonime u vezi sa datim temama. • učiti komunicirati i ponašati se u svakodnevnim situacijama na način koji je prirodan za kulturu zemlje čiji jezik uče. negativnoj. Ovo može podrazumijevati: . npr. npr. left. hot – cold Složenice u vezi sa datim temama. • slušanjem i pjevanjem omiljene vrste muzike (Muzička kultura). . razočarenje. zahvalnost ideju posjedovanja (have. in front of • Vrijeme.. koji se razlikuje od kulture do kulture. have got. in. up – down. UČENJE KAKO TREBA UČITI: Djeca će učiti da: • razvijaju pozitivan stav prema učenju jezika.m. PROGRAMSKI SADRŽAJI • Teme (tematska područja vezana za svakodnevni život. upitna forma) Imperativ. outdoor sports.govor tijelom. their culture (osnovni vokabular) Osim što će stalno proširivati vok abular.m. itd. (Likovna kultura). npr.

pogañanje. igre riječima. Ono treba da je u funkciji motivacije djece na daljnji rad i razvijanje naklonosti i ambicije za učenje jezika. . pantomima. • Preporuke Za organizaciju i realizaciju nastave engleskog jezika u trećoj godini učenja i dalje je naglašena potreba za fleksibilnošću. koje imaju za cilj da pobude.razvije vlastiti sistem praćenja i provjeravanja napredovanja svakog djeteta.piše pismenu pripremu za svaki čas. Nastavnik treba da: .ne prihvata kruto uputstva data u programu.se drži principa jednostavnosti. Nastavnik istovremeno procjenjuje realizaciju zadanih ciljeva i vlastiti učinak. grupni i individualni pristup. pjevanje horsko i pojedinačno. . frontalni. Trajanje časa ne postavljati kruto. prilagoditi ga raspoloženju i trenutnim potrebama djece. DIDAKTIČKO-METODIČKE NAPOMENE U prvim godinama učenja usmjeriti pažnju na razumijevanje. drama-playing.procijeni kojim fondom riječi trebaju ovladati djeca u datoj grupi i datim uvjetima.razvija komunikacijske sposobnosti. cilj i način rada. I dalje je moguće i poželjno paralelno izvoñenje nastave engleskog jezika sa nastavom drugih predmeta. • Vokabular (koji odgovara datim temama. igre pogañanja su neki oblici koji su se pokazali efikasnim i koje treba primjenjivati. Role playing. . • Praćenje i vrednovanje treba da je konstantno i provedeno veoma pažljivo i nenametljivo. . • Nastavne metode i oblici rada Koristiti što raznovrsnije nastavne metode i oblike rada. Napomena nastavnicima: Uvijek imati dovoljno tolerancije i fleksibilnosti prema djeci u samostalnom sastavljanju i izgovoru rečenica. razviju i podržavaju zainteresiranost za učenje jezika. rješavanje jezičke zagonetke i križaljke. zadatke za djecu pojedinačno. Koristiti igru i pjesmu kao osvježenje i učenje jezika provoditi u razigranom. maskiranje. ponavljanje i na usmenu komunikaciju sa zabavnim aktivnostima. . . proširuje materijal prema datoj situaciji.razvija od početka radne navike.primjenjuje direktni. za grupe i cijeli razred. sarañuje sa kolegama i stručnim savjetnikom. a potom usmenu upotrebu bilo izolovano ili u govornoj interakciji. . . Primjenjivati frontalni i individualni pristup. vedrom i privlačnom okruženju. 223 . . kao i rad u manjim i većim grupama i rad u parovima. idući od jednostavnih ka složenijim jezičkim ciljevima.• Gramatika (gramatička područja za dati nivo).pažljivo planira svaki čas.slobodno oblikuje svoje časove.priprema materijal i opremu. primjerenosti i postupnosti. kako u nastavnim aktivnostima tako u rasporedu i trajanju časova. .praktikuje prvo usvajanje pravilnog izgovora auditivnim putem. nego da kreativno i fleksibilno kreira svoj rad u okvirima zacrtanog. Koristiti mogućnosti izlaska iz učionice radi neposrednosti i očiglednosti u nastavi.njeguje poštivanje drugog u toku zajedničkog rada i natjecanja. .osposobi djecu da samostalno rade tokom časa i kod kuće. pretending. predviñenim funkcijama i vještinama). igranje po ulogama. ali primjereno uvjetima u kojima radi. .stvori pozitivnu i zabavnu atmosferu za učenje. udžbenicima i priručnicima. . .

pitanja. naglašava riječi. ritam i intonaciju u jeziku koji uči razumije jednostavna uputstva. poštuje ritam i intonaciju rečenice postavlja i odgovara na jednostavna pitanja aktivno učestvuje u razgovoru po modelu može dati jednostavne informacije o sebi. svojoj porodici i prijateljima. upozorenja.2 Evropskog okvira za strane jezike. naglasak. školi itd. kratka objašnjenja nastavnika i pravilno reagira na iste razumije kratke dijaloge na poznatu temu Čitanje i razumijevanje - prepoznaje slova.(3 časa sedmično – 105 časova godišnje) Francuski jezik CILJEVI I REZULTATI ODGOJNO-OBRAZOVNOG RADA U nastavi francuskog jezika u petom razredu osnovne škole djeca treba da prošire programske sadržaje iz IV razreda i teže dostizanju nivoa A1. Jezičke vještine Slušanje i razumijevanje Očekivani rezultati / ishodi učenja dijete prepoznaje glasove. opisuje u nekoliko rečenica poznatu situaciju prepisuje. izjave. nego prepoznaje i pravilno upotrebljava osnovne jezičke elemente 224 . dopunjava i samostalno piše riječi i kraće rečenice zapisuje poznate riječi ili kraće rečenice po modelu piše kratke rečenice ili sastave o sebi i svom okruženju Govor - Pisanje - Znanje o jeziku - Na o vom nivou učenja dijete još uvijek ne stječe znanje o jeziku. napisane riječi i kratke rečenice čita naglas poznate riječi i rečenice čita i razumije kratki tekst u kojem su mu poznate sve riječi pravilno artikulira glasove.

Il pleut) .Svakodnevni život (porodica i život u porodici) .Atmosfersko vrijeme .. l'instituteur. la soupe.) . le cheval. ces livres) Upitni (Q uelle heure est-il?) Opisni pridjevi (u okviru datih tema) Brojevi: 1 – 100 (desetice) Glagoli: prezent (le présent).. l'élève. soeur. vrijeme. l'emploi du temps. Gramatika Djeca će koristiti (ali neće učiti o tome): Imenice sa članom u jednini i množini (le livre. beaucoup) Prijedlozi: à. dopuštanje... le bras.Godišnja doba i mjeseci . oncle. l'hiver) . la main) 225 . 2) Verbalno : ponavljanjem riječi. količinu (ici. nedopadanje. negativnoj. aller au supermarché et acheter du pain.Jelo i piće (le petit déjeuner. Bonne Année) .Članovi uže i neki članovi šire porodice (maman. mes parents) Pokazni (ce garçon. neka raspoloženja i stanja i aktivnosti postavljati poznata pitanja i odgovarati na njih tražiti i nuditi pomoć tražiti i davati informacije na jednostavan način izraziti slaganje i neslaganje. l'été. blagdana) . imperativ (l'impératif) Pomoćni glagoli avoir i être (potvrdna.. povezivanjem nabrojanih riječi sa odgovarajućim brojevima ili simbolima.) .Dijelovi tijela Funkcije i sposobnosti Djeca će znati: pozdravljati i odgovarati na pozdrave obraćati se ljudima.Slobodno vrijeme ... Il fait gris. aller à la bibliothèque. le pain. Joyeux N oël. razred 3. u sebi ili naglas. dans la classe. le pied..Dani u sedmici (lundi. itd. le déjeuner. označavanjem tačnih / netačnih tvrdnji (V i F). grandpère.Atmosfersko vrijeme (Il fait beau. l'école. le jus de fruits. zadovoljstvo Ak tivnosti RECEPCIJA a) SLUŠANJE I REAGIRANJE Djeca će slušati izgovoreni tekst i reagirati: 1) Neverbalno: pokazivanjem / doticanjem predmeta ili dijela tijela koji se spominje. izraza ili čitavih rečenica koje je izgovorio nastavnik ili koje su čula sa audio ili video zapisa. dans. itd. upoznavati se identificirati i locirati ljude i predmete opisivati ljude i predmete.Škola i učionica . la salade. les livres.Dani u sedmici . l'omelette. au match de foot.Nivo 5. izvršavanjem uputa i nareñenja. la forniture scolaire) . de . b) ČITANJE I REAGIRANJE Djeca će čitati kratke tekstove. zaokruživanjem tačnog odgovora. upitnoj rečenici Vokabular . subjekatski i objekatski padež Pridjevi: Prisvojni (mon ami.Proslave (roñendana. février.Domaće životinje . aujourd'hui. mardi.Mjeseci u godini (janvier..Svakodnevni život (faire des courses. popunjavanjem i čitanjem tabela. povezivanjem odreñenih ilustracija sa odgovarajućim tekstom. aller au marché. itd. les matières.. le dîner. ma mère.. le chien. cette femme.P oziv na proslavu roñendana . bilješki ili rečenica. le livre de mon ami) Rečenica: Osnovni red riječi u potvrdnoj. davanjem kraćih odgovora na pitanja koja je postavio nastavnik ili koja su čula sa audio ili video zapisa.Godišnja doba (le printemps.Dijelovi tijela (la tête. dopadanje. l'automne..P isanje kratke čestitke (Joyeux anniversaire à. la classe.Jelo i piće . petit-fils) . upitna i negativna forma) Prilozi: za mjesto. godina učenja francuskog je zik a Razvijanje početnog znanja Teme . odnosno tačnih i netačnih tvrdnji (V i F). des fruits. du lait. povezivanjem odreñenih ilustracija sa odgovarajućim tekstom... la vache) .) Zamjenice: Lične. (à l'école. visiter des amis) .Domaće životinje (le chat.Škola (la classe. Nove godine... i reagirati: 1) Neverbalno: izvršavanjem uputa i nareñenja.) .

Budući da se odreñene teme iz razreda u razred ponavljaju. Na taj način kod djece se razvija duh tolerancije. Teme koje se obrañuju u prve tri godine učenja stranog jezika vezane su za svakodnevni život i interese djece ovog uzrasta. kao i da prepoznaju sličnosti i razlike. Ocjena iz stranog jezika treba da bude odraz cjelokupnog djetetovog odnosa prema školskim obavezama. namirnice. slikanje.. muzički instrumenti) Priroda (dijelovi ljudskog tijela. elementi dramatizacije – neverbalno u funkciji teatarskog izražavanja) Likovna kultura (crtanje. značaj ishrane za zdravlje. itd. tiens. tako da će dramatizacija kratkih dijaloga biti često zastupljen oblik nastavne aktivnosti kada je u pitanju razvoj vještine govora. oh là là. Djeca usvajaju i nove tehnike učenja stranog jezika kao što su prepoznavanje značenja jezičkih izraza. omogućeno je kontinuirano ponavljanje. upoznavanje sa najpoznatijim francuskim izvoñačima.DIDAKTIČKO – METODIČKE NAPOMENE Zadaci nastave francuskog jezika u petom razredu su prije svega usmjereni na poticanje interesa za učenje stranih jezika. sportske aktivnosti. uvježbavanje i proširivanje leksičkog fonda. njegovog aktivnog učešća u nastavnom procesu i pokazanih rezultata koje nastavnik kontinuirano prati i ocjenjuje. igre) Muzička kultura (slušanje i pjevanje omiljene vrste muzike. način života njenih stanovnika. Djeca u nastavi francuskog jezika imaju priliku upoznati kulturu zemlje čiji jezik uče. Nakon usmenog usvajanja postepeno se prelazi na čitanje (prepoznavanje već naučenih riječi) horsko i pojedinačno. Djeci se takoñer pruža mogućnost susreta sa govornicima francuskog jezičkog područja i uspostavljanje prvih kontakata razmjenom kratkih pisama ili elektronske pošte. a potom prepisivanje riječi i kratkih rečenica do usvajanja pravilnog pisanja). na usvajanje elementarnih jezičkih sredstava i usvajanje strategija učenja stranog jezika.. te pisanje (prvo preslikavanje. korištenja rječnika i leksikona prilagoñenih njihovom uzrastu i praćenja vlastitog napretka u učenju stranog jezika uz primjenu jezičkog portofolija.) Matematika (brojevi) Kultura življenja Djeca će se: upoznati sa kulturom svoje zemlje i učiti da je bolje poštuju i cijene upoznavati sa kulturom naroda francuskog govornog područja i sa nekim osnovnim razlikama izmeñu njihove i francuske kulture učiti da komuniciraju i da se ponašaju u svakodnevnim situacijama na način koji je prirodan za kulturu zemlje čiji jezik uče (et bien. Djeca se osposobljavaju za usmenu komunikaciju u jednostavnim svakodnevnim situacijama. pri čemu je prvenstveno nastavnik onaj kojeg imitiraju i za kojim ponavljaju.) Djeca će učiti da: razvijaju pozitivan stav prema učenju jezika budu odgovorna i aktivna u situacijama kada se uči jezik koriste ključne metode iz prakse pri radu u parovima ili malim grupama ocjenjuju svoje aktivnosti i aktivnosti drugova iz razreda - - - - - 226 . INTERDISCIPLINARNI SADRŽAJ INTERKULTURALNE VJEŠTINE UČENJE KAKO TREBA UČITI Djeca će učiti francuski jezik i proširivati svoj vokabular oslanjajući se na znanje koje su stekli učenjem nekih drugih školskih predmeta npr. maternji jezik (svijet bajki i imaginacije. usvajaju ograničen fond riječi i izraza. U ovom uzrastu djeca rado i lako uče prikazujući scenski ono što su usvojila. oblikovanje) Tjelesna i zdravstvena kultura (ples. kao i njihovih vršnjaka u zemljama frankofonskog govornog područja. Praćenje i vrednovanje U petom razredu osnovne škole iskazuju se brojčane ocjene za postignute rezultate u nastavi.

2 E vropskog okvira za strane jezike. Upoznavanje 2. porodici i prijateljima opisuje u nekoliko rečenica poznatu situaciju pravi pauze. Voće i povrće. Boje 5. Dijelovi tijela 4. Kupovina 7. pokazivanje ili prijevod čita naglas poznate riječi i rečenice zna pronaći odreñenu informaciju u jednostavnom tekstu ako je dozvoljeno ponovljeno čitanje pravilno artikulira glasove. poštuje ritam i intonaciju rečenice reproducira napamet naučene stihove i pjesmice zna postavljati pitanja i davati odgovore u toku dijaloga o osnovnim temama učestvuje u razgovoru po modelu daje jednostavne informacije o sebi. Na igralištu 9. Životinje (zoološki vrt) 10. oklijeva. Je zičke vještine • Slušanje i razumijevanje Oček ivani re zultati/ ishodi učenja dijete može razumjeti ograničen broj riječi.(3 časa sedmično – 105 časova godišnje) Njemački jezik CILJEVI I REZULTATI ODGOJNO-OBRAZOVNOG RADA U nastavi njemačkog jezika u petom razredu osnovne škole treba težiti dostizanju nivo a A1. pitanja i uputstva lične prirode ili vezana za neposrednu situaciju i na njih jezički ili nejezički reagirati potrebna mu je znatna pomoć da bi razumio: usporavanje brzine govora. pravi greške i kod najjednostavnije usmene produkcije prepisuje. dopunjava i samostalno piše riječi i kraće rečenice zapisuje pojedine (poznate) riječi ili kraće rečenice po modelu zna napisati nekoliko rečenica o sebi i o veoma poznatim temama (odgovori na direktno postavljena pitanja. naglašava riječi. pisanje kratkog pisma. Karneval 227 . kratkog opisa neke osobe) na ovom nivou učenja jezika dijete ne stječe znanje o jeziku nego prepoznaje i pravilno upotrebljava osnovne jezičke elemente • Čitanje i razumijevanje • • Govor • • • • • • • • • • Pisanje Znanje o jeziku • PROGRAMSKI SADRŽAJI Uz ponavljanje i proširivanje tematskih cjelina obrañenih u trećem i četvrtom razredu. zdrava ishrana 6. u petom razredu će se ponuditi i nove tematske cjeline: 1. Moja soba 3. Dnevne aktivnosti 8. ponavljanje. običnih fraza i rečenica.

Ich habe zwei Augen. die Puppe. Welches Obst magst du?Ich mag Bananen. Und du? Moja soba: das Bett.opisati sebe i druge .napisati kratko pismo i predstaviti u njemu sebe i svoju porodicu Aktivnosti SLUŠANJE I RAZUMIJEVANJE Djeca će slušati izgovoreni tekst i reagirati 1) Neverbalno . a potom prepisivanje riječi i kratkih rečenica do 228 . razvrstavanjem slika. der Stuhl. Ich kann schnell laufen aber ich kann nicht hoch springen.imenovati životinje u zološkom vrtu .davanjem kraćih odgovora. usvajanje strategija učenja stranog jezika. . sein. npr. pridruživanjem slike tekstu.imperativ za 2. te razvoj višejezičnosti. .. Maine Augen sind blau. Maine Nase ist klain. pjevati . povrće. . was. na usvajanje elementarnih jezičkih sredstava.reći šta vole jesti a šta ne . Der Vogel kann singen. der Tisch. rečenice i kraće tekstove .nabrojati aktivnosti u slobodno vrijeme .prezent glagola können i mögen u jednini. ČITANJE I RAZUMIJEVANJE Djeca će . Djeca se prvenstveno osposobljavaju za usmenu komunikaciju u jednostavnim svakodnevnim situacijama uz usvajanje ograničenog fonda riječi i izraza pri čemu je prvenstveno nastavnik onaj kojeg imitiraju i za kojim ponavljaju.upitne: wer.crtanjem.. Tomaten mag ich nicht.pitati za cijenu . Zamjenice : . der Bauch.imenovati predmete u svojoj sobi .reći šta znaju uraditi . Vo će .dopunjavanjem teksta .od ponuñenih riječi rekonstruirati kraće rečenice Gram atik a Djeca će: k oristiti (ali neće učiti o tome): Imenice sa članom u jednini i množini: das Buch.rekonstruirati riječi .pripremati i provoditi jednostavne dijaloge PISANJE Djeca će: .reći u koliko sati i u koji dan se nečim bave .prepisivati pojedinačne riječi. die Bücher. Nakon usmenog usvajanja postepeno se prelazi na čitanje (prepoznavanje već naučenih riječi) .rješavanjem jednostavnijih zadataka sa višestrukim izborom GOVOR Djeca će: ..: Upoznavanje Bist du Peter? Ich komme aus Sarajevo.. unser) .čitati rečenice i kraće tekstove. . lice množine Brojeve : do 100 (desetice) Priloge za mjesto i vrijeme Prijedloge u njihovoj funkcionalnoj upotrebi Ve znike und i aber Vokabular Djeca će usvajati novi i proširivati već usvoje ni vokabular koji se odnosi na date teme.. Die Banane ist gelb. kupovina: Der Apfel ist rot. die Tafel.crtanjem. Dijelovi tijela: der Kopf. DIDAKTIČKO – METODIČKE NAPOMENE Zadaci nastave njemačkog jezika će i u petom razredu biti usmjereni na poticanje interesa za učenje stranih jezika kao temelja za buduće cjeloživotno učenje. licu množine .igrati uloge ..povezivanjem slike i slušanog teksta.reći koliko nešto košta .nabrojati aktivnosti kojima se bave u toku dana . dein.. der Computer.za izražavanje želje oblik möchte . označavanjem tačnih i netačnih tvrdnji 2) Verbalno . . te pisanje (preslikavanje. warum. wann. ..odgovarati na pitanja .Lične zamjenice u jednini i u 1. Kannst du hoch springen? Zoološk i vrt Der Elefant ist groß.. .Prisvojne zamjenice (mein.razvrstavanjem slika.horsko i pojedinačno.imenovati voće i povrće . ihr. das Auge / die Augen. welche (Farbe) Pridjeve u pre dikativnoj upotrebi Glagole : . wie.postavljati jednostavna pitanja .recitirati. Djeca u ovom uzrastu rado scenski prikazuju naučeno tako da će u razvoju vještine govora dramatizacija naučenih modela kratkih dijaloga biti često zastupljen oblik nastavne aktivnosti..dopunjavati izostavljene riječi .označavanjem tačnih i netačnih tvrdnji 2) Verbalno . die Nase.reći koje je nešto boje .negativan i upitni oblik glagola.davanjem kratkih odgovora na nastavnikova pitanja ili pitanja koja su čula sa kasetofona i sl. lice jednine i 2. . Was kostet ein Kilo Bananen? Bananen kosten 1 Euro.tražiti osnovne informacije u tekstu i reagirati: 1) Neverbalno .u prezentu u sva tri lica jednine i prvom licu množine. der Teddy. Ich komme um sechs Uhr nach Hause. Dnevne aktivnosti: Ich früstücke um acht Uhr Wann gehst du in die Schule? Um zwei Uhr. Na igralištu Ich spiele Ball und mein Bruder spielt Tennis.Vještine Djeca će znati: . Am Samstag gehe ich nicht in die Schule.

usvajanja pravilnog pisanja pojedinih riječi i kraćih rečenica. (rječnik sa slikama). slikovnica i drugih multimedijalnih materijala. Ocjena iz stranog jezika odraz je cjelokupnog djetetovog odnosa prema školskim obavezama. ljudsko tijelo).učiti da komuniciraju i da se ponašaju koji je primjeren kulturi zemlje čiji jezik uče. Mogućnost autentičnog susreta sa govornicima kojima je njemački maternji jezik jeste i uspostavljanje prvih kontakata razmjenom kratkih pisama ili elektronske pošte. Polazeći od vlastitih iskustava djeca u nastavi njemačkog jezika imaju priliku upoznati i stranu kulturu i način života pri čemu prepoznaju sličnosti i razlike. Interdisciplinarni sadržaj Programski sadržaj je meñusobno povezan sa drugim predmetima. kupovina. Odreñene teme se iz razreda u razred ponavljaju u vidu koncentričnih krugova. njegovog aktivnog učešća u nastavnom procesu i pokazanih rezultata koje će nastavnik kontinuirano pratiti i ocjenjivati. Teme koje se obrañuju u prve tri godine učenja stranog jezika vezane su za svakodnevni život i interesovanja djece ovog uzrasta kao i njihovih vršnjaka u zemljama njemačkog govornog područja. leksikona i sl. Praćenje i vrednovanje U petom razredu osnovne škole iskazuju se brojčane ocjene za postignute rezultate u nastavi. Kultura življenja (moja soba. Interkulturalno učenje na ovom nivou se postiže i primjenom odreñenih autentičnih materijala poput dječjih pjesmica. . u svakodnevnim situacijama na način 229 . poput . Djeca usvajaju i osnovne tehnike učenja stranog jezika. . Tjelesni i zdravstveni odgoj. Likovna kultura. zdrava ishrana).upoznavati različite kulture i tradicije. Priroda (igralište. Time se kod njih razvija duh tolerancije. što omogućava kontinuirano ponavljanje. kao npr. Matematika (brojevi).praćenja vlastitog napretka u učenju stranog jezika uz primjenu jezičkog portfolija. . Interkulturalne vještine Djeca će: . Djeca će tako učiti jezik i proširivati svoj vokabular oslanjajući se na znanje koje su stekli učenjem nekih drugih školskih predmeta ali i kombinirajući učenje stranog jezika sa aktivnostima „preuzetim“ iz drugih predmeta. Muzička kultura. zoološki vrt.prepoznavanja značenja jezičkih izraza na osnovu slušanja ili čitanja jednostavnih tekstova.korištenja njihovom uzrastu prilagoñenih rječnika. uvježbavanje i proširivanje leksičkog fonda.

razvijanje samopouzdanja i samopoštovanja. .ovladavanje osnovnim leksičkim. .razvijanje motivacije za učenje jezika i zadovoljstva u učenju. . toleranciji.upoznavanje sa kulturom naroda čiji se jezik izučava i razumijevanje i poštivanje drugih kultura. . više od 35 miliona ljudi kao drugi strani jezik koristi arapski jezik. Evropska Unija je multietnička zajednica čiji su opstanak i prosperitet uvjetovani višejezičnošću. Zadaci nastave arapskog jezika su: . Rezultat takvih razmišljanja je i stav Vijeća Evrope da svaki grañanin Evrope mora poznavati najmanje dva strana jezika. odnosno ovladavanje strategijama učenja (naučiti kako učiti). humanizmu i internacionalizmu.razvijanje samostalnosti i kreativnosti. . duhu tolerancije. a u okviru nastave stranih jezika.osposobljavanje djece za samostalno korištenje različitih izvora znanja.(3 časa sedmično – 105 časova godišnje) Uloga i značaj nastave arapskog jezika Tokom procesa obrazovanja. Kroz učenje stranog jezika kod djece se razvija svijest o značaju višejezičnosti. CILJEVI I REZULTATI ODGOJNO-OBRAZOVNOG RADA Ciljevi početne nastave arapskog jezika Očekivani rezultati učenja Arapski jezik - učenje jezika.razvijanje sposobnosti slušanja i meñusobnog uvažavanja. Vijekovima Bosna i Hercegovina ima civilizacijske i privredne veze s Bliskim i Srednjim Istokom. . predanosti i preciznosti u učenju jezika razvijanje samostalnosti u govoru putem igara. neophodno je razvijanje svijesti o poznavanju dvaju ili više stranih jezika. pjesme i plesa učiniti da učenje arapskog jezika bude zabavno čitanje i pisanje jednostavnih sintagmi i rečenica - ljubav i spremnost za učenje arapskog jezika razumijevanje jednostavnih sadržaja na arapskom jeziku sloboda i samostalnost u govoru čitanje riječi. Cilj i zadaci učenja arapskog jezika Cilj učenja arapskog jezika je osposobljavanje djece za usmenu i pismenu komunikaciju na arapskom jeziku o različitim temama iz svakodnevnog života. a ne o jeziku razvijanje pozitivnog stava prema učenju jezika razvijanje radoznalosti i kreativnosti razvijanje razumijevanja i logičkog pamćenja razvijanje temeljitosti. kozmopolitizmu. fonetskim i gramatičkim minimumom. Pored toga. Sve prethodno spomenuto govori u prilog neophodnosti učenja arapskog jezika kao jednog od stranih jezika tokom osnovne škole. Proširivanje opće kulture djeteta kroz upoznavanje s načinom života i tradicijom zemalja u kojima se govori arapski jezik. . gdje se u više od 20 zemalja sa više od 250 miliona govornika kao službeni jezik koristi arapski.razvoj sve četiri jezičke vještine. kao i sjevernom Afrikom. vezanih za konkretan pojam (samostalno upotrebljenih) čitanje i pisanje jednostavnih sintagmi i rečenica prepisivanje riječi i kratkih sadržaja kratki usmeni i pismeni odgovori dopunjavanje riječi i rečenica 230 .

tanwin.PROGRAMSKI SADRŽAJI Teme (opća tematska područja kao osnov za daljnji rad) Funkcije i vještine (usmena i pismena kompetencija) Aktivnosti (pomoću kojih se realiziraju vještine) Gramatika (osnove gramatike za dati nivo) Vokabular (u okviru datih tema) Neophodno je ponoviti osnovne fraze i provjeriti da li su usvojeni: osnovni oblici slova. kratki i dugi vokali. 231 . tašdid. sukun. varijante pisanja slova. vezivanje slova u riječi. sintagme i kraće rečenice. pisanje odreñenog člana.

povezivanjem ponuñenih riječi u tekstu…itd.Kuća .nastavnik ispisuje sintagme/rečenice na tablu. min. 'ila.gestikuliranjem.ponavljati riječi nastavnika ili riječi izgovorene sa kasetofona . crtanje i druge vježbe) uvježbavati osnovni vokabular Vokabular treba proširivati u skladu sa temama koje se obrañuju 232 .Nabrojati dane u sedmici . izostavljajući odreñene riječi koje djeca trebaju popuniti) Gramatika .Pridjevi (najčešće upotrebljavani) .Nivo Peti razred 3.P ozdravljati na formalan i neformalan način . koji će biti osnova za tvorbu kratkih sintagmi i (imenskih) rečenica Kroz dijalog (igre.bojenjem navedenih predmeta / osoba . odnosno povezivanjem slike sa tekstom koji čuju. pjesmice. godina učenja arapskog jezika Prvi stepen elementarnog znanja Te me .Nabrojati aktivnosti u slobodno vrijeme .pjevati .Imenovati članove svoje uže porodice .gestikulacijom predstaviti ono što su čuli .P redstaviti sebe i druge . imitiranjem povezivanjem pisanih riječi i odgovarajućih ilustracija 2) Ve rbalno: .Osnovne boje (muški i ženski rod) . odnosno slaganjem slika redoslijedom koji proistekne iz teksta koji su čuli . a potom postepeno usvajaju i pravilan način njihovog pisanja kroz vježbe poput: .Upitni izraz (min ayna) .podvlačenjem i bojenjem ilustracija koje se odnose na riječi koje su čuli .Škola (sportske i kulturne aktivnosti) .kraćim pismenim ili usmenim odgovorima na pitanja .Odreñeni i neodreñeni član .Gramatički že nski rod (nastavci za ženski rod) .Elementarn a imensk a rečenica .Iskazivanje starosti .Opisati jednostavni m rečenicama (imenskim) i ograničenim brojem riječi ljude i predmete u kući . Gdje su nestale riječi? .Brojati od 1 do 10 .dopunjavanjem izostavljenih riječi ili sintagmi u tekstu .-Brojevi (do 20) Vok abular Djeca će: Učiti samo osnovni vokabular. sintagmi ili rečenica i reagirati: 1) Neve rbalno: .P roslava roñendana.Lične zam je nice (jednina i 1.glumiti PISANJE Djeca najprije prepisuju riječi koje su prije toga usmeno usvojila.voditi kraće dijaloge u parovima sa drugom djecom ili sa nastavnikom .Pokazne zamje nice (za bliže i dalje objekte) . ponavljanje.davanjem kratkih odgovora na nastavnikova pitanja ili pitanja koja su čuli sa kasetofona ČITANJE I RAZUMIJEVANJE Djeca će prepoznati jednu ili više napisanih riječi. . praznika i Funkcije i vje štine Djeca će znati: .Pozd ravljanje upoznavanje .popunjavanja sintagmi i rečenica (npr.pokazivanjem na odreñene ilustracije koje se odnose na riječi koje su djeca čuli. `ala) .Reći koliko je sati (puni sat) .ponavljanjem odreñenih riječi koje je izgovorio nastavnik ili koje su čuli sa kasetofona .Prije dlozi (fi.izvoñenjem uputstava koje nastavnik izgovara ili koja čuju sa kasetofona 2) Ve rbalno: .Koristiti brojeve do 20 (bez objašnjavanja inkongruencije) . prepoznavanje.recitirati kraće pjesmice .Upitna re čenica .Nabrojati ograničen broj odjevnih predmeta Aktivnosti SLUŠANJE I RAZUMIJEVANJE Djeca će slušati izgovoreni tekst i reagirati 1) Neve rbalno: . lice množine) . sebe i druge .lijepljenjem. GOVOR Djeca će: .Particip aktivni .Opisati porodicu.Imenovati predmete u školskoj torbi i učionici .Svakodnevni život .

stvara živa atmosfera u učionici. razvija komunikacijske sposobnosti kod djece. kao i njegovanju prisnijih odnosa izmeñu djece i nastavnika. razvija pozitivnu atmosferu u učionici. preporuke se odnose prvenstveno na to da djeca rado prihvataju i provode proces imitiranja i ponavljanja. poštuje osnovne didaktičke principe primjerenosti i postupnosti. ponavljanje.rekonstruiranje riječi od ponuñenih slova . uspostavljanju prijatnije atmosfere u učionici. rado insceniraju naučene dijaloge. procjeni kojim fondom riječi djeca trebaju ovladati u datoj grupi i datim uvjetima. Nastavnik treba kontinuirano pratiti i ocjenjivati rad svakog djeteta. Arapski jezik se na ovom nivou uči kroz različite jezičke igre. prirodu i sl. pjevanjem (Muzička/glazbena kultura). te izmeñu same djece. razvija vlastiti sistem praćenja i provjeravanja napredovanja svakog djeteta. Ukoliko se u nastavni proces integriraju igre. a u skladu sa uvjetima u kojima radi. Ocjena treba da bude odraz cjelokupnog odnosa djeteta prema školskim obavezama. Postojanje i njegovanje 233 . grupe i cijeli razred. kreativno i fleksibilno kreira svoj rad u okviru zacrtanih ciljeva. ples. kontrolira i razvija kod djece pravilno usvajanje izgovora. pjesmu. potičući ih da maksimalno koriste vlastite talente i sposobnosti. oblikovanjem (Likovna kultura).takmičenje u pisanju brojeva itd. sa postepenim uvoñenjem čitanja i pisanja. odgovornost i motivaciju za učenje. pripremajući materijale/opremu koja je potrebna u učionici. Razvija se takmičarski duh. Igre doprinose povećanju aktivnosti djece. Nastavnik treba da: pažljivo planira svaki čas. plesom. Interdisciplinarni sadržaji U svim oblastima sadržaj je povezan sa drugim školskim predmetima: crtanjem. zajedničkom šetnjom kroz park. piše pismene pripreme za svaki čas. detaljno razrañujući načine kako da ih postigne. marljivost. Praćenje i vrednovanje U petom razredu osnovne škole iskazuju se brojčane ocjene za postignute rezultate. njihove prednosti su velike. uporeñivati je sa vlastitom kulturom i razvijati pozitivan stav prema različitosti. Preporuke - - - Kod organizacije nastave arapskog jezika u trećoj godini učenja.. Interkulturalne vještine Djeca će: upoznati kulturu i običaje različitih zemalja u kojima se govori arapski jezik. postavljajući ciljeve. razvija kod djece radne navike. te planirajući trajanje svakog segmenta aktivnosti u učionici. igrom (Tjelesni i zdravstveni odgoj). poboljšanju njihovih jezičkih znanja. pripremajući zadatke za pojedinu djecu. kao i dodatne materijale u slučaju neočekivanih situacija. (Priroda). DIDAKTIČKO – METODIČKE NAPOMENE U prvim godinama učenja arapskog jezika pažnju treba usmjeriti na aktivnosti koje imaju za cilj da razviju zainteresiranost djece za učenje jezika. Rad u parovima ili grupama doprinosi dinamici časa i većoj angažiranosti djece.

Izlasci djece u prirodu su takoñer prilika za igre i pjesmice na arapskom jeziku.formiranje pojmova i usvajanje procedura četiri osnovne računske operacije u skupu N 0 .o uglovima (prepoznavanje. zapreminu (kvadara) uz prethodno procjenjivanje i pravilan izbor jedinične mjere .izraditi modele 1 mm2.prepoznati i rješavati zadatke date riječima (i problemske zadatake) . trouglova i pravougaonika .o jediničnim zapreminama.prepoznati i crtati pravougonike (spec. površine (pravougaonika). vrste). a naročito o pravom uglu i nekim njegovim dijelovima (polovini i trećini) .prepoznati.modelirati brojevne izraze prema datim (tekstualnim) uvjetima .s lakoćom uporediti ma koja dva višecifrena broja . njihov položaj na brojevnoj polupravoj i njihovu strukturu .prepoznati brojeve prvog miliona i brojeve skupa N 0. jediničnim površinama.o rješavanju aritmetičkih (brojevnih) izraza . o površini pravougaonika (mjerenje i izračunavanje) . obilježavanje.prave i poluprave i crtanju (modela) prave i poluprave .takmičarskog duha tijesno je povezano s motivacijom za učenje jezika. trouglove (crtati i klasifikovati) .koristiti pomagala za crtanje uglova. obilježavanje. elementi.usvajanje znanja o višecifrenim brojevima i njihovoj strukturi . vrste).formiranje pojmova brojevne crte brojeva skupa N 0 .sa sigurnošću obavljati računanja u N0 . u drugim predmetima i svakodnevnom životu . Matematika (4 časa sedmično . 1 cm2 .poznavanje i upotreba matematičkih simbola .izraditi modele kvadra (spec.izraditi modele 1 cm3 i 1 dm3 .prepoznati i rješavati osnovne oblike jednačina i nejednačina u N 0 .o jediničnim površinama.izvesti jednostavnija praktična mjerenja i računanja površina i zapremina Znan je Razvijanje vještina i sposobnosti: usporeñivanja nizanja slijeñenja niza uputa prostornog organiziranja i orijentiranja vizuelizacije i vizuelnog grupiranja procjenjivanja prepoznavanja obrasca induktivnog mišljenja induktivnog i analognog zaključivanja različitih načina matematičkog izražavanja i komuniciranja matematičkog jezika prikupljanja. kocke) iz modela njihovih mreža i na druge načine . a naročito o pravouglom trouglu .koristiti se induktivnim i analognim mišljenjem u rješavanju različitih zadataka i problema 234 .o izračunavanju zapremine kocke OČEKIVANI REZULTATI Dijete će znati: .sigurno izvoditi osnovne računske operacije u N 0 . elementi.izvoditi jednostavnije zaključke (a+ b = b+a. razumjeti i pravilno koristiti matematičke simbole .uglove (crtati i klasifikovati).mjeriti. a • b = b •a . 1 dm2 i 1 m2 .o jednačinama i nejednačinama s nepoznatom „na jednom mjestu“ .140 časova godišnje) PODRUČJA CILJEVI Stican je znan ja: . selekcije i korištenja informacija Sposobnosti i vještine Dijete će moći: . kvadrate) . o zapremini kvadra (mjerenje i računanje) . a •( b+c) = a • b + a•c i slične) .o trouglovima (prepoznavanje.rješavati brojevne izraze .upotrebe brojeva u različtim kontekstima.o izračunavanju površine kvadrata . jediničnim zapreminama.važnost procjene i provjere rezultata .formiranje pojmova brojeva prvog miliona i skupa brojeva N0 .

x ± a ≤ b . Nepromjenljivost razlike i primjena Oduzimanje zbira od broja Brojevni izrazi sa sabiranjem i oduzimanjem koji sadrže slovo (promjenljivu) Odreñivanje nepoznatog sabirka. pisanje i uporeñivanje brojeva do 1. emocija i doživljaja prepoznati važnost matematičkih znanja u rješavanju problema i sveprisutnost matematike u univerzumu Vrijednosti i stavovi NASTAVNI PROGRAM MATEMATIKE Programski sadržaji 1. a ± x < b. BROJEVI PRVOG MILIONA Čitanje. MNOŽENJE I DIJELJENJE U PRVOM MILIONU Množenje u prvom milionu kao sabiranje jednakih sabiraka. Množenje dekadskom jedinicom Dijeljenje broja dekadskom jedinicom Množenje zbira i razlike brojem (Distributivnost množenja prema sabiranju i oduzimanju) Dijeljenje zbira i razlike brojem Pismeno množenje i dijeljenje jednocifrenim brojem 235 . samoaktualizacije uloge kritičkog mišljenja i zaključivanja u donošenju različitih odluka Dijete će: pokazivati više zanimanja za timski rad i socijalizaciju naučiti da sasluša argumentaciju i kritički preispituje lične stavove i stavove drugih prepoznavati vrijednosti unutrašnjeg (nehedonističkog) života i unutrašnje nagrade poboljšati vlastitu „listu“ motiva. asocijativnost.Razvijanje spoznaja o društvenim vrijednostima: uvažavanja argumentacije u branjenju ličnih stavova i stavova drugih važnosti donošenja sudova na osnovu provjerenih činjenica i izgrañenih kriterija rada. (x ± a)± b = c Nejednačine oblika: x ± a < b.000. a ± x = b . nula kao sabirak) Primjena osnovnih svojstava sabiranja u računanju Brojevni izrazi sa sabiranjem i oduzimanjem Zavisnost zbira od sabiraka. Mjesne vrijednosti cifara Brojevna crta 1.000 – ponavljanje Zapisivanje brojeva u obliku zbira višekratnika dekadskih jedinica Čitanje. umanjenika i umanjitelja Rješavanje jednačina oblika: x ± a = b. Nepromjenljivost zbira i primjena Zavisnost razlike od umanjenika i umanjioca. SABIRANJE I ODUZIMANJE BROJEVA U PRVOM MILIONU Sabiranje i oduzimanje brojeva u prvoj hiljadici . pisanje i uporeñivanje brojeva prvog miliona Klase i razredi. posebno kolektivnog (timskog) rada pozitivnim crtama ličnosti važnosti radovanja ličnom uspjehu i uspjehu drugih ocjenjivanja i samoocjenjivanja na osnovu objektivnog i konstruktivnog vrednovanja samopouzdanja.000 2. Jedinica i nula u dijeljenju Množenje broja dekadskom jedinicom i višekratnikom broja deset.ponavljanje Povezanost sabiranja i oduzimanja . x ± a > b. x ± a ≥ b 3.ponavljanje Sabiranje i oduzimanje brojeva u prvom milionu (usmeni postupak) Sabiranje i oduzimanje brojeva u prvom milionu Sabiranje i oduzimanje brojeva u prvom milionu (pismeni postupak) Osnovna svojstva sabiranja (komutativnost. Množenje jednocifenim brojem Nula i jedinica kao činioci/faktori Dijeljenje kao obrnuta operacija množenju. a ± x > b.

Obilježavanje uglova Uporeñivanje uglova Pravi. zapremina kvadra (specijalno kocke) – zadacima iz prakse DIDAKTIČKO-METODIČKE NAPOMENE 236 . Pravougli trougao . Izračunavanje površine kvadra (spec. BROJEVI VEĆI OD MILIONA. kocke).crtanje. a : x = b Nejednačine oblika: a · x > b. x : a = b. 1 km ) Izračunavanje površine pravougaonika (spec. TROUGAO Stranice. kocke) Kvadratni oblici i kvadratni brojevi 8. x : a < b 3. UGAO Par polupravih sa zajedničkom početnom tačkom . Upisivanje brojeva u tablice. a · x ≥ b. 1 cm .ugao Kraci i vrh ugla. SKUP PRIRODNIH BROJEVA (N) I SKUP N O Primjeri brojeva koji su veći od miliona. sa zagradama i bez zagrada Sastavljanje jednostavnijih brojnih izraza koji odgovaraju tekstualnim zadacima 4.Pismeno množenje i dijeljenje dvocifrenim brojem Pismeno množenje trocifrenim brojem Osnovna svojstva množenja i primjena (komutativnost i asocijativnost množenja) Zavisnost proizvoda od činilaca (faktora) Nepromjenljivost proizvoda i primjena Zavisnost količnika od djeljenika i djelitelja Nepromjenljivost količnika i primjena Množenje i dijeljenje proizvoda brojem Množenje i dijeljenje korištenjem olakšica Brojevni izrazi u prvom milionu s množenjem i dijeljenjem koji sadrže promjenljivu (slovo) Jednačine oblika: a · x = b. jednakokraki i jednakostraničan trougao . ZAPREMINA KVADRA (SPECIJALNO KOCKE) 3 3 3 3 3 Modeliranje kvadra od kocki. 1 km ) Izračunavanje zapremine kvadra (specijalno kocke) Površina kvadra i kocke. Tablica sa razredima/klasama cifara. rastavljanje kvadra na kocke. oštri i tupi ugao Uglovi tangram figura Mjerenje uglova tangram figura polovinom pravog ugla 6. a · x < b. kvadrata) Mreža kvadra (spec. a · x ≤ b. 1 mm . 1 dm . rastavljanje pravougaonika na kvadrate Uporeñivanje i mjerenje površine pravougaonika Jedinične mjere za površinu (1 m .crtanje Crtanje tangram-figura Izračunavanje obima trougla 7. vrhovi i uglovi trougla. Uporeñivanje i mjerenje zapremine kvadara Jedinične mjere za zapreminu (1 m . Brojna poluprava brojeva skupa N0. Raznostraničan. 5. x · a = b. POVRŠINA PRAVOUGAONIKA 2 2 2 2 2 Modeliranje pravougaonika od kvadrata. 1 a. BROJNI IZRAZI Brojni izrazi sa operacijama različitog reda (stepena). 1 ha. 1 dm . 1 cm . 1 mm . Skup prirodnih brojeva (N) i skup N0.

Posebnu pažnju potrebno je posvetiti poimanju skupa prirodnih brojeva i važnom svojstvu beskonačnosti. doživljajnog. I ovdje će se koristiti sva tri pristupa: skupovni. isključivo. RAČUNSKE OPERACIJE U PRVOM MILIONU Svi metodički postupci koji su se koristili prilikom usvajanja računskih operacija u prvoj hiljadi koriste se i kod usvajanja računskih operacija u prvom milionu. na osnovu definicija računskih operacija i komponenti koje ih čine. Nastavnik treba biti duboko svjestan važnog zakona konzervacije zapremine koju 237 . Slično.BROJEVI PRVOG MILIONA Sadržajima ove tematske cjeline prirodno se proširuju i produbljuju znanja koja su djeca stekla u okviru tematske cjeline hiljada. Rješavanje jednačina i nejednačina. a poslije toga i pravougaonika. Posebnu pažnju treba obratiti kod formiranja pojma pravog ugla. Izvanredno nastavno sredstvo za to je tangram . može se dosta uspješno razviti pojam zapremine (kvadra). Izračunavanje površine pravougaonika ne smije se pretvoriti u formalizam koji „ogoljava“ postupak izračunavanja površine do tabličnog množenja brojeva. Zadnjom konstatacijom ne misli se na umanjivanje značaja pismenog računanja na razvoj široke lepeze sposobnosti djeteta. kada su u pitanju usmena računanja. problemskih. Moguće je koristiti izraz preko svakog broja. ne smije biti samo sebi svrha. s obzirom na njegovu malu upotrebu u savremenom životu. Kao i u matematičkim sadržajima prethodnih razreda. jednačine i nejednačine rješavati. Koristeći prirodnu sklonost djeteta ka igri i istraživanju. Pismenom računanju dati adekvatan (ne prevelik) značaj. a posebno praktičnih zadataka. površinu kvadra treba postaviti u kontekst učenja i vježbanja površine pravougaonika. poučavanje u znanjima o uglu i trouglu treba započeti od konkretnih rogljastih oblika (tijela) iz okruženja. POVRŠINA PRAVOUGAONIH OBLIKA Dosadašnja iskustva i pokušaji (u četvrtom razredu osmogodišnje osnovne škole) u pomalo deduktivnom zasnivanju učenja površine pokazali su da je taj pristup bio neshvatljiv za veći broj djece. u kojima je nepoznata „na jednom mjestu“. Pojam beskonačnosti treba kod djece razvijati samo intuitivno i uz izbjegavanje riječi beskonačno. nego te postupke treba vezivati za rješevanje različitih logičkih. Bitno je da djeca praktičnim modeliranjem (isijecanjem u papiru) jediničnih površina (kvadrata) formiraju pravilne predodžbe o površini kvadrata.set figura. Sva pravila i zakonitosti o brojevima i računskim radnjama iz prve hiljade uvode se i provjeravaju i u skupu brojeva prvog miliona. brojni i perceptivno predodžbeni. UGAO I TROUGAO Imajući u vidu da djeca geometrijske sadržaje u početnoj nastavi matematike usvajaju polazeći od konkretnog. MJERENJE I RAČUNANJE ZAPREMINE KVADRA I ovdje treba početi od modeliranja jediničnih zapremina (kocki). Jednakokrakom i pravouglom trouglu treba pristupiti s posebnom pažnjom. Korištenje origami tehnika (tehnike presavijanja papira) pokazalo se kao izvanredna mogućnost u formiranju pojma pravog ugla i u uporeñivanju uglova. odnosno u skupu brojeva N0. Ovdje preporučujemo da se učenje o mjerenju površine isključivo veže za mjerenje površine pravougaonika. ali sa dominacijom brojnog pristupa.

238 .dijete može doživjeti slaganjem različitih kvadara od jednakih kocki i oblikujući kvadre od plastelina.

unutrašnja motiviranost. brojevnih linija . brojevnih linija. nizanja i slijeñenja niza uputa Prostorno organiziranje i orijentiranje Vizuelno grupiranje i procjenjivanje Induktivno mišljenje Razvijanje prostorne organizacije i orijentacije Različiti načini matematičkog izražavanja i komuniciranja korištenjem matematičkog jezika. uporeñivanja. uporeñivanja. te stvaralačko i logičko razmišljanje Razvijanje mašte i percepcije Odvajanje bitnog od nebitnog Vještina odabiranja inovacija. jasan osjećaj vlastitih moći i limita Adaptivnost i fleksibilnost u prihvatanju promjena Inovacije i otvorenost za nove ideje i informacije Savjesno preuzimanje odgovornosti za ostvarenja Optimizam. čitan je i pisanje brojeva koji su veći od hiljade Povezanost brojeva i skupova Dekadske jedinice i višekratnici dekadskih jedinica do miliona Cifre. te stvaralačko i logičko razmišljanje. .) Koriste udžbenik i literaturu Dosljedno izvršavaju sve zahtjeve nastavnika u individualnom. klasificiranja. kreira godišnji. pozitivan odnos prema radu i rezultatima svog rada i rada svojih drugova Značaj ocjenjivanja rezultata rada i važnost samokontrole Značaj znanja o Izvodi sadržaje iz nastavnog plana i programa.. razvrstavanja. tolerancija Podrška drugima i servilna orijentacija Savjesno preuzimanje odgovornosti za ostvarenja Optimizam. volja za rad. prostorne organizacije i orijentacije Konvergentna i divergentna produkcija ideja Pamćenje i odabir informacija koje je potrebno upamtiti Evaluacija efikasnosti učenja i rada. mjesečne i dnevne planove rada P riprema nastavnu tehniku i tehnologiju Izrañuje didaktički materijal P rimjenjuje modele interaktivne nastave Bira zadatke i probleme usklañene u mogućnostima Ostvaruje produktivnu stvaralačku atmosferu i pozitivno ozračje u odjelu Vodi evidenciju svojih zapažanja o napredovanju djece Koristi različite metode i strategije u praćenju postignuća i sposobnosti djece Redovito ocjenjuje rad djece i vodi uredne zabilješke SABIRANJE I ODUZIMANJE BROJEVA U PRVOM MILIONU Nealgoritamsko (usmeno) sabiranje i oduzimanje brojeva u prvom milionu Sabiranje i oduzimanje brojeva u prvom milionu Algoritamsko (pismeno) sabiranje i oduzimanje brojeva u prvom milionu Svojstva sabiranja i oduzimanja brojeva u prvom milionu Nula kao sabirak Razumijevanje materije i problema Razvijanje pamćenja.) Koriste udžbenik i literaturu Dosljedno izvršavaju sve zahtjeve nastavnika u individualnom. klasifikacije. procjenjivanje. Razvijanje prostorne organizacije i Samopouzdanje. grupnom i frontalnom radu Uredno pišu sve informacije koje im daje nastavnik. VRIJEDNOSTI STAVOVI PONAŠANJA Samopouzdanje. kreira godišnji. mjesečne i dnevne planove rada P riprema nastavnu tehniku i tehnologiju i izrañuje didaktički materijal P rimjenjuje modele interaktivne nastave Bira zadatke i probleme usklañene u mogućnostima Ostvaruje 239 .. induktivno mišljenje. nizanja i slijeñenja niza uputa Prostorno organiziranje i orijentiranje Vizuelno grupiranje. jasan osjećaj vlastitih moći i limita Adaptivnost i fleksibilnost u prihvatanju promjena Inovacije i otvorenost za nove ideje i informacije Uvažavanje različitosti. Razvijanje mašte i percepcije Odvajanje bitnog od nebitnog Vještina odabiranja inovacija. volja za rad i kultura rada: pozitivan odnos prema radu i rezultatima svog rada i rada svojih drugova Značaj ocjenjivanja rezultata rada i važnost samokontrole Značaj znanja o brojevima i kvantitativnim odnosima Interes za rješavanje problema i zadataka timskim radom Procjenjuju i vrednuju vlastite stavove i stavove drugih Poštivanje pravila obrazovne igre i aktivnosti uopće AKTIVNOSTI DJECE Aktivno učestvuju u svim socijalnim oblicima nastavnog rada Prate izlaganja nastavnika Sarañuju u kreiranju obrazovnih situacija Pomažu nastavniku u izradi i kreiranju nastavnih sredstava i obrazovnih situacija (modela brojeva. unutrašnja motivisanost. osnovna (brojevna) i mjesna vrijednost cifre Veze brojeva i tačaka poluprave Ureñenost skupa brojeva prvog miliona. kultura rada . Uporeñivanje brojeva prvog miliona Brojevi polindromi SPOSOB NOSTI Razumijevanje materije i problema Razvijanje pamćenja. grupnom i frontalnom radu Uredno pišu sve informacije koje AKTIVNOSTI NASTAVNIKA Izvodi sadržaje iz nastavnog plana i programa. razvrstavanja.. Uče kod kuće i rade domaće zadatke Aktivno učestvuju u svim socijalnim oblicima nastavnog rada Prate izlaganja nastavnika Sarañuju u kreiranju obrazovnih situacija Pomažu nastavniku u izradi i kreiranju nastavnih sredstava i obrazovnih situacija (modela brojeva.NASTAVNI PROGRAM MATEMATIKE ZA PETI RAZRED SADRŽAJI BROJEVI PRVOG MILIONA ZNANJE Vezana za prvu hiljadicu brojeva Prepoznavanje ..

oštrog i tupog ugla Crtanje pravog. brojevnih linija. oštrog i tupog ugla Označavanje trougla Prepoznavanje pravouglog trougla Prepoznavanje jednakostraničnog. volja za rad Kultura rada. prostorne organizacije i orijentacije Konvergentna i divergentna produkcija ideja Pamćenje i odabir informacija koje je potrebno upamtiti Evaluacija efikasnosti učenja i rada Apstrahiranja i konkretizacija vizuelnog pamćenja..) Koristi udžbenik i literaturu Dosljedno izvršava sve Izvodi sadržaje iz nastavnog plana i programa. stvaralačkog i logičkog razmišljanja Razvijanje mašte i percepcije Odvajanje bitnog od nebitnog Vještina odabiranja informacija. razvrstavanja.MNOŽENJE I DIJELJENJE U PRVOM MILIONU Množenje u prvom milionu kao sabiranje više jednakih brojeva Nealgoritamsko (usmeno) množenje Algoritamsko (pismeno) množenje brojeva Dijeljenje u prvom milionu kao suprotna r. prepoznavanja i korištenje obrasca Induktivno analogno zaključivanje Praćenje niza uputa (algoritam) brojevima i kvantitativnim odnosima Interes za rješavanje problema i zadataka timskim radom Procjena i vrednovanje vlastitih stavova i stavova drugih Poštivanje pravila obrazovne igre i aktivnosti uopće im daje nastavnik Uče kod kuće i rade domaće zadatke produktivnu stvaralačku atmosferu i pozitivnu klimu u razredu Vodi evidenciju svojih zapažanja o napredovanju djece Koristi različite metode i strategije u praćenju postignuća i sposobnosti djece Redovito ocjenjuje rad djece i vodi uredne zabilješke BROJNI IZRAZI BROJEVI VEĆI OD MILIONA SKUP PRIRODNIH BROJEVA (N) I SKUP NO Osnovne informacije o prirodnim brojevima i brojevnoj polupravoj prirodnih brojeva UGAO Prepoznavanje ugla Označavanje ugla Prepoznavanje pravog. kreira godišnji mjesečne i dnevne planove rada Priprema nastavnu tehniku i tehnologiju Izrañuje didaktički materijal P rimjenjuje modele interaktivne nastave Bira zadatke i probleme usklañene u mogućnostima (individualizirano pristupanje djeci kroz primjenu zadataka na više 240 . unutrašnja motivisanost. uopćavanja Praćenje niza uputa (algoritam) Uopćavanja. klasifikovanja.. jednakokrakog trougla Crtanje trougla i (specijalno) pravouglog trougla Prepoznavanje i crtanje tramfigura TROUGAO Razumijevanje materije i problema Razvijanje pamćenja.. pozitivan odnos prema radu i rezultatima svog rada i rada svojih drugova Značaj ocjenjivanja rezultata rada i važnost samokontrole Značaj znanja o brojevima i kvantitativnim odnosima Interes za rješavanje problema i zadataka timskim radom..o. množenju Nealgoritamsko (usmeno) dijeljenje brojeva Algoritamsko (pismeno) množenje brojeva Jedinica i nula u množenju i dijeljenju Svojstva računskih operacija Prepoznavanje i računanje brojnih izraza orijentacije Različiti načini matematičkog izražavanja i komuniciranja korištenjem matematičkog jezika. uporeñivanja Prostorno organiziranje i orijentiranje Vizuelno grupiranje Procjenjivanje Induktivno mišljenje Razvijanje prostorne organizacije i orijentacije Različiti načini Savjesno preuzimanje odgovornosti za ostvarenja Optimizam. Procjena i vrednovanje vlastitih stavova i stavova drugih Poštivanje pravila obrazovne igre i Aktivno učestvuje u svim socijalnim oblicima nastavnog rada Prati izlaganja nastavnika Sarañuje u kreiranju obrazovnih situacija Pomaže nastavniku u izradi i kreiranju nastavnih sredstava i obrazovnih situacija (modela brojeva.

uopćavanja Praćenje niza uputa (algoritam) U općavanja. koja dijete treba usvojiti. uvažavajući i samoocjenjivanje djece zasnovano na utvrñenim kriterijima 241 . Odvajanjem bitnog od nebitnog.POVRŠINA PRAVOUGAONIKA Jedinične površine. Mjerenje površine pravougaonika Izračunavanje površine pravougaonika (specijalno kvadrata) i kvadra (specijalno kocke) Jedinične zapremine Mjerenje zapremine kvadra Izračunavanje zapremine kvadra (specijalno kocke) ZAPREMINA KVADRA (SPECIJALNO KOCKE) matematičkog izražavanja i komuniciranja korištenjem matematičkog jezika. prepoznavanja i korištenje obrasca. Induktivno analogno zaključivanje. precizira znanja: dovoljnog. Ostvaruje produktivnu. prostorne organizacije i orijentacije Konvergentna i divergentna produkcija ideja Pamćenje i odabir informacija koje je potrebno upamtiti Evaluacija efikasnosti učenja i rada Apstrahiranje i konkretizacija vizualnog pamćenja. stvaralačku atmosferu i stvaralačku i pozitivnu klimu u odjeljenju Vodi evidenciju svojih zapažanja o napredovanju djece Koristi različite metode i strategije u praćenju postignuća i sposobnosti djece Redovito ocjenjuje rad djece i vodi uredne zabilješke U evaluaciji i ocjenjivanju koristi različite oblike i strategije. srednjeg i visokog nivoa. P raćenje niza uputa (algoritam). grupnom i frontalnom radu Uredno piše sve informacije koje mu daje nastavnik Uči kod kuće i radi domaće zadatke nivoe složenosti). aktivnosti uopće zahtjeve nastavnika u individualnom.

svojoj porodici. 2. uzgoju i zaštiti biljaka ⇒ Uzgoju i zaštiti životinja. razmnožavanju i ponašanju životinja ⇒ Ekologiji i očuvanju životne sredine OČEKIVANI REZULTATI Djeca znaju. 6. PONAŠANJE ⇒ ⇒ ⇒ NASTAVNI SADRŽAJI / Teme 1. pojava i procesa u prirodi i društvu pokazivati više samopouzdanja i odgovornosti poštivati različite stavove prepoznavati ulogu nauke za razumijevanje svijeta u kojem žive i za poboljšanje kvaliteta života ZNANJE Djeca će: ⇒ razvijati kritičko razmišljanje ⇒ sposobnost planiranja ⇒ provoñenje istraživanja ⇒ izvoditi mjerenja ⇒ dobivati i prezentirati dokaze ⇒ razmatrati dokaze i vršiti procjene ⇒ prenositi informacije putem individualnog i timskog rada kroz: ⇒ traženje ideja i provoñenje jednostavnih posmatranja i ogleda. ⇒ Nabrojati i opisati životne zajednice. biljkama kao proizvoñačima hrane i kisika. značaju biljaka za čovjeka ⇒ Da se biljke koje u prirodi same rastu nazivaju divljim. kako biljke proizvode hranu i kisik. objasniti proces fotosinteze. načine uzgoja i zaštite biljaka ⇒ Načine uzgoja životinja.list (graña i funkcija) Disanje biljaka Fotosinteza Cvijet i cvat Oprašivanje biljaka 4. i za imenovanje i opis živih bića. oprašivanju i oplodnji biljaka ⇒ Raznovrsnosti i rasprostranjenosti plodova i sjemenki. značaju biljaka za čovjeka ⇒ Divljim i samoniklim biljkama. fotosintezi. grañu i funkciju biljaka i način na koji biljke dišu. ponašanju ⇒ Da je ekologija nauka o očuvanju životne sredine. disanju biljaka. 7. tvari.stablo (graña i funkcija) . 242 . cvijetu i cvatu. te poreñenjem svojih predviñanja sa stvarnim rezultatima ⇒ sistematiziranje znanja ⇒ prezentiranje postignutih rezultata Djeca će razviti pozitivne vrijednosti i stavove: ⇒ prema sebi samima. vrste uzgajanih životinja i njihovom životu. njihovoj potrebi za hranom i kisikom.korijen (graña i funkcija) . gajenim biljkama. okolini i učenju kao cjeloživotnom procesu SPOSOBNOSTI I VJEŠTINE ⇒ ⇒ VRIJEDNOSTI. znati kako se vrši oplodnja biljaka oprašivanjem ⇒ Da različite biljke imaju različita plodove. raspravljati o tome šta se dešava i u kojim uvjetima. prema drugima. kako djeca mogu dati svoj doprinos očuvanju životne sredine ⇒ ⇒ ⇒ ⇒ ⇒ ⇒ koristiti prethodna iskustva koristiti odreñene kriterije za prikupljanje i zapisivanje podataka uz pomoć nastavnika razvijati plan istraživanja pratiti redoslijed uputstava pri istraživanju i mjerenju uz pomoć nastavnika procjenjivati relevantnost podataka i informacija praviti jednostavna poreñenja.izdanak (graña i funkcija) . a one koje uzgaja čovjek gajenim. grañi i funkciji biljaka. načinu razmnožavanja i njihovo. Životne zajednice Biljke – proizvoñači hrane i kisika Graña i funkcija biljaka . da su plodovi pojedinih biljaka jestivi. 3. 5.(2 časa sedmično – 70 časova godišnje) Priroda CILJEVI I REZULTATI ODGOJNO-OBRAZOVNOG RADA PODRUČJA UČENJA CILJEVI Djeca će steći znanje o: ⇒ Životnim zajednicama. praviti razliku izmeñu cvijeta i cvata. te donositi odgovarajuće zaključke koristiti vlastitu kreativnost i maštu za rješavanje problema koristiti jednostavan naučni jezik za saopštavanje ideja. STAVOVI.

što je više moguće. Oplodnja biljaka Raznovrsnost plodova i sjemenki Rasprostranjenost sjemenki i plodova Značaj biljaka za čovjeka Divlje (samonikle) i gajene biljke Uzgoj i zaštita biljaka Uzgoj i zaštita životinja Životinje i njihova potreba za hranom i kisikom (razmnožavanje i ponašanje životinja) Ekologija. Način realizacije izvanučioničke nastave bi planirale škole u ovisnosti o svojim mogućnostima. Gdje god je moguće nastavni sadržaji koje planira nastavnik trebali bi se držati načela aktuelnosti u neposrednom okruženju djeteta i lokalnoj zajednici. fiziku i hemiju. očuvanje životne sredine Fizikalna svojstva tvari/tvar ili supstanca. Kod planiranja nastave prirode na umu se moraju imati iskustveno i interaktivno učenje. hemijskih i fizikalnih procesa. 16. 15. Takav način pristupa predmetu priprema dijete za cjelovit način shvatanja i rješavanja problema. kao malo koji predmet u cjelokupnom školovanju. 243 . Da bi se taj cilj u potpunosti ostvario. doprinosi stvaranju djetetove cjelovite slike o svemu što nas okružuje u svijetu. neophodno je. 14. 18. 9. 10. te priprema pojmovne podloge za buduće predmete prirodnih nauka u višim razredima. To okruženje je potrebno spoznavati sa aspekta bioloških. 11. 12. tj. Njegove specifičnosti se ogledaju u mogućnostima objedinjavanja i povezivanja prirodoslovnih cjelina koje se odnose na različita područja prirode i svijeta u širem smislu riječi. 13. problemski orijentirana nastava i primjeri iz svakodnevnog života i okruženja u kojem dijete živi.8. prakticirati izvanučioničku nastavu gdje se posmatraju. uzorak O tijelima DIDAKTIČKO-METODIČKE NAPOMENE Priroda je novi nastavni predmet u V razredu devetogodišnje osnovne škole. prate i bilježe prirodne pojave i procesi. 17. Stoga Priroda.

bare. interaktivno učenje izrada shematskih prikaza Organizacija izleta Poticanje razvoja radnih navika 244 . o uvjetima života i rasta biljaka i životinja u životnim zajednicama. upućivanje djece na različite izvore znanja. pripreme mikroskopa i mikroskopiranje lista biljke. izdanaka. osmišljavanje igara i interakcijskog učenja. uključivanje roditelja i drugih uposlenika u školi u realizaciju programskih sadržaja. listova. komuniciranje sa djecom. izdanka. predviñanje Pripremanje. razmjena iskustava. prikupljanje informacija. dogovaranje. predviñanje. sistematiziranje Sakupljanje. pomoć drugima Disanje biljaka Zna šta je biljkama potrebno za disanje i na koji način dišu.TEME ZNANJE SPOSOBNOSTI I VJEŠTINE VRIJEDNOSTI. važnosti biljnog svijeta za život na Zemlji Prepoznaje razne Pravilan odnos biljke u okruženju. prema biljkama u prikuplja različite okruženju biljke i priprema ih za herbarijum. nabraja biljke i životinje. njihovim osnovnim dijelovima. grañi i funkciji osnovnih dijelova Sakupljanje biljaka. cijeni vrijednosti životnih zajednica. mora. mašte i razvoj kreativnosti Životne zajednice Posjeduje znanje o životnim zajednicama livade. voćnjaka. povrtnjaka. izvoñenje zaključaka. OCJENJIVANJE) Planiranje. PONAŠANJE Pozitivan stav o životnim zajednicama. posmatra i zaključuje Ispunjavanje domaćih zadataka Saradnja. pravi lance uzajamnih odnosa. koristi dodate izvore znanja Razlikovanje biljnog od životinjskog svijeta. zaključivanje. opisuje ih. posmatranje. organizacija nastave u prirodi Izrada didaktičkih materijala Posmatranje i praćenje napretka djece Fotosinteza Zna objasniti proces fotosinteze kod zelene biljke Izrada shema. diskutiranje. podsticanje radoznalosti. povezivanje već stečenih znanja i iskustava sa materijom koja se obrañuje Pravljenje shematskog prikaza disanja biljaka na primjeru stablašice Čuvanje biljnog svijeta u okruženju. doprinosi poboljšanju uvjeta života u životnim zajednicama. šume. sistematiziranje. situacija za zaključivanje. stabla i lista. pravljenje zbirki korijena. diskutiranje. pravljenje jednostavnijih klasifikacija biljaka opisivanje grañe korijena. jezera i vazduha. učestvovanje u akcijama uzgajanja biljaka u školi i školskom dvorištu Graña i funkcija biljaka korijen (graña i funkcija) izdanak (graña i funkcija) stablo (graña i funkcija) list (graña i funkcija) Posjeduje znanja o grañi funkciji biljaka. korištenje njenih resursa za potrebe nastave Procjenjivanje napretka djece. Osmišljavanje predviñanje. izrada tematskih panoa. značaj disanja biljaka za život na Zemlji Pozitivan stav prema značaju biljaka koje svojim disanjem proizvode kisik neophodan za život ljudi i životinja na Zemlji Učešće u radovima u okolini škole Pomoć roditeljima Posmatranje. ne uništava biljke i životinje u životnim zajednicama AKTIVNOSTI DJECE AKTIVNOSTI NASTAVNIKA (ORGANIZACIJA I METODE NASTAVE I UČENJA. korištenje dodatnih izvora znanja Izgrañen stav prema povezanosti žive i nežive prirode i ulozi nežive prirode u fotosintezi Izvoñenje ogleda. izrada panoa Pomaganje drugima Biljke – proizvoñači hrane i kisika. motiviranje djece za rad Posmatranje i procjenjivanje Osmišljavanje igara u učionici Organizacija praktičnih vježbi Saradnja sa roditeljima Saradnja sa lokalnom zajednicom. važnost biljnog svijeta za život na Zemlji Posjeduje znanja o biljkama kao proizvoñačima hrane i kisika. o uzajamnom odnosu biljaka i životinja u životnoj zajednici Prepoznaje životne zajednice. sakupljanje materijala. STAVOVI.

načinu ishrane. pomaganje. praćenje. prikupljanje slika životinja. voñenje Izrada edukativnih i didaktičkih materijala Bilježenje. sistematiziranje Saradnja sa lokalnom zajednicom. pomoć u gajenju biljaka Prikupljanje. korištenje dodatnih izvora znanja Razvijanje interesovanja i poželjnih navika djece Praćenje zdravlja djece Motiviranje djece na igre i sport Divlje (samonikle) i gajene biljke Posjedovanje znanja o samoniklim i gajenim biljkama i njihovoj upotrebi u ishrani ljudi i očuvanju zdravlja Pravilan stav prema divljim i samoniklim biljkama i gajenim biljkama. pravilna upotreba zaštitnih sredstava kod uzgoja biljaka i zaštita prilikom upotrebe tih sredstava Razlikovanje divljih od pitomih životinja. opisivanje izgleda i upotrebe biljaka od strane ljudi Istraživanje u prirodi. prepoznavanje jestivih biljaka i njihovih dijelova. pripremanje i podsticanje djece na kreativan i istraživački rad Predlaganje i rukovoñenje školskim projektom Oprašivanje i oplodnja biljaka Posjeduje znanja o prirodnom i vještačkom oprašivanju i oplodnji biljaka Sposobnost razlikovanja prirodnog i vještačkog načina oprašivanja i oplodnje Praktični radovi. pomaganje 245 . njihovoj ulozi u životu i razmnožavanju biljaka Prepoznavanje plodova i sjemenki različitih biljaka. procjenjivanje Raznovrsnost plodova i sjemenki Posjeduju znanja o raznovrsnosti plodova i sjemenki. sistematiziranje. pravilna upotreba biljaka u ishrani ljudi i životinja Razlikovanje divljih od gajenih biljaka. načinu uzgoja i načinu zaštite biljaka Prepoznavanje značaja uzgoja biljaka za ishranu ljudi i ishranu životinja. pripremanje. izvoñenje ogleda. porodicom Procjenjivanje postignuća Organizacija izleta u šumu Razvijanje ljubavi prema prirodnim ljepotama BiH Motiviranje. Razlikuju cvijet i cvat. izvoñenje zaključaka. praćenje. izrada tematskih panoa Planiranje. učešće u zajedničkim radovima u školi na izradi tematskih panoa i prikupljanju i pravljenju zbirki cvjetova i cvatova Pozitivan stav o prirodnom i vještačkom oprašivanju biljaka Prikupljanje različitih cvjetova i cvatova.Cvijet i cvat Posjeduje osnovna znanja o cvijetu i cvatu. znaju osnovne dijelove cvijeta i njihovu ulogu Izgrañen pozitivan stav prema cvijetu i cvatu. pravljenje zbirki Organiziranje malih radnih akcija. izrada panoa. razlikovanje jestivih od nejestivih Izgrañen stav prema raznovrsnosti plodova i sjemenki u prirodi i njihovom značaju i razmnožavanju biljaka Ispravan stav prema biljkama i njihovom značaju za čovjeka Rad na prikupljanju plodova i sjemenki. izgledu i drugim karakteristikama Izgrañen pravilan Praktičan rad u stav prema učionici i izvan uzgoju i zaštiti učionice biljaka Organizacija i izvoñenje različitih ogleda sa vodom Priprema materijala Pripremanje cjelokupnog nastavnog procesa Organizacija ureñenja izvora Uzgoj i zaštita životinja Posjedovanje znanja o uzgoju i zaštiti životinja. motiviranje djece Uzgoj i zaštita biljaka Posjedovanje znanja o uzgoju i zaštiti biljaka. načinu i značaju uzgoja i njihove zaštite Izgrañen pravilan stav prema uzgoju i zaštiti životinja Praktičan rad u seoskom dvorištu ili farmi. sistematizacija životinja prema staništu. pravljenje panoa Organizacija izlaska u prirodu Podsticanje. predviñanje Planiranje. pravljenje zbirki i tematskih panoa Značaj biljaka za čovjeka Posjeduje znanja o značaju biljaka za čovjeka Sposobnost prepoznavanja biljnog svijeta. podsticanje. pravljenje zbirki.

davanje doprinosa očuvanju životne sredine Pravilan odnos prema očuvanju životne sredine Aktivno učešće u očuvanju životne sredine. učešće u akcijama ureñenja okoliša. očuvanje životne sredine Posjedovanje znanja o ekologiji kao nauci o očuvanju zdrave životne sredine Očuvanje životne sredine. aktivno učešće u izvoñenju ogleda Planiranje i pripremanje nastavnog procesa. plakata i drugog obrazovnog materijala Saradnja sa lokalnom zajednicom i porodicom Planiranje. prikupljanje materijala. uzorak Mjerenje temperature leda prilikom topljenje i temperature vode koja se zagrijava. usporedba pravilnih i nepravilnih oblika Zauzimanje pravilnih stavova prema oblicima iz prirode i vještačkim oblicima. tečnih i gasovitih tijela. preduzimanje mjera opreza. praćenje i ocjenjivanje Ekologija. pomoć djeci s posebnim potrebama u radu 246 . potreba za kisikom Pravilan odnos prema životinjskom svijetu Izrada tematskih panoa. pravilna upotreba materijala i pribora za izvoñenje ogleda Istraživanje u neposrednom okruženju. praktični radovi u školi i izvan nje. praćenje i vrednovanje rada djece. agregatnog stanja pojedine materije Prepoznavanje agregatnih stanja vode. učešće u lancima ishrane Pravljenje lanaca ishrane. izrada grafikona promjene temperature u odnosu na vrijeme zagrijavanja. istraživanje. mjerenje temperature vode. Kroz oglede usvojiti pojmove u vezi s prijelazom tvari iz jednog u drugo agregatno stanje O tijelima Usvojiti pojmove čvrstih. prikupljanje materijala za nastavu. preporuka šire literature djeci. pripremanje. pravilno rukovanje priborom i materijalom za izvoñenje ogleda Ogledom pokazati da su i plinovi tijela i da zauzimaju prostor (npr. zaključivanje Aktivno učešće u pripremi i izvoñenju ogleda. izvoñenje zaključaka i interpretacija dobivenih rezultata Fizikalna svojstva tvari Tvar/supstanca. praktični radovi u školi i izvan škole. izrada grafikona Pravilan odnos prema preuzetim obavezama i zadacima. način života pojedinih životinja i njihovo razmnožavanje. upućivanje djece na širu literaturu. izvoñenje zaključaka i donošenje sudova o pojedinim pojavama. pomoć djeci u samostalnom i grupnom radu Organizacija akcija očuvanja zdravog okoliša Planiranje i pripremanje ogleda. vode koja ključa i isparava se. posmatranje i zaključivanje Planiranje. organiziranje Praćenje. obrnutim uranjanjem čaše u vodu).Životinje i njihova potreba za hranom i kisikom (razmnožavanje i ponašanje životinja) Posjedovanje znanja o razmnožavanju i ishrani životinja i njihovoj potrebi za kisikom. podsticanje i rukovoñenje u istraživanju Pomaganje djeci u izradi kalendara. bilježenje. pripremanje. pravilnih i nepravilnih oblika. pomaganje Omogućavanje posmatranja. istraživanje dodatnih izbora znanja.

. .izraditi lentu vremena i druga pomagala za orijentaciju u vremenu. Vrijednosti.kroz učenje razvijaju kritičko razmišljanje.o regionalnim obilježjima Bosne i Hercegovine.ulogu i značaj važnih kulturnih i vjerskih središta za život stanovništva. . Sposobnosti i vještine Djeca: . . vjerskim i kulturološkim obilježjima i različitostima stanovnika Bosne i Hercegovine.samostalno ili u grupama posmatraju. o njima razgovarati.Utjecati na usvajanje i bogaćenje vlastitog rječnika. .o kulturno-historijskim znamenitostima domovine.dati prijedloge kako sačuvati kulturnohistorijske spomenike i vlastiti doprinos za očuvanje spomenika kulture u svom kraju i šire. stavovi. Djeca znaju: . ulogu i značaj glavnog grada. njezinom položaju. . uče i dolaze do individualnih ili zajedničkih zaključaka koje mogu prezentirati.(2 časa sedmično – 70 časova godišnje) Društvo CILJEVI I REZULTATI ODGOJNO-OBRAZOVNOG RADA Stjecanje znanja: . . .narode i narodnosti koje žive u našoj domovini i šire. karakteristike regija u ekonomskom. okruženju i važnosti očuvanja domovine kao integralnog dijela evropske i svjetske zajednice. prema sebi samima.obilježja koja simboliziraju našu domovinu (grb.Naučiti slušati druge poštovati i uvažavati i drugačije stavove. stanovništvu. zastava i himna). . saobraćajnom i kulturnom pogledu.objasniti položaj Bosne i Hercegovine kroz historiju.o svojoj domovini. spoznaje o okruženju u kojem žive i na osnovu ponuñenih teza dolaze do vlastitih zaključaka bez nametanja stavova od strane nastavnika. voditi rasprave iznositi zapažanja ili napisati referat kako bi se došlo do zajedničke ocjene. . .geografski položaj Bosne i Hercegovine. porodici. .kroz ponavljanje i sistematiziranje gradiva utvrditi prethodno stečena znanja. historijskim etapama razvoja. .o nacionalnim. prema drugima i drugačijima. ponašanje Djeca razvijaju pozitivne vrijednosti i stavove prema domovini. borbu i težnje njezinih naroda za slobodom i nezavisnosti. . . - 247 . što je doprinos razvitku tolerancije i prava na različita mišljenja. . . Djeca znaju: .Oblikovanje moralnih vrijednosti.samostalno planiraju i po važnosti odreñuju kulturnohistorijske spomenike koje će posjetiti. .teritorijalno ureñenje Bosne i Hercegovine.što karakterizira narode Bosne i Hercegovine u nacionalnom. dogañajima iz prošlosti. kulturnom i vjerskom pogledu.o borbi naroda za slobodu i neovisnost domovine u toku njenog dugog postojanja.izraditi mapu/kartu kulturnohistorijskih znamenitosti naše domovine.regionalnu podjelu Bosne i Hercegovine. .

Nastavni sadržaji / teme 1.3.4. do 1941.pojam. Značajni kulturno-historijski objekti u zavičaju 3.5. Najvažnije saobraćajnice i saobraćajna povezanost 5.2. Geografska obilježja Bosne i Hercegovine 1. prosvjetne i vjerske ustanove naroda u Bosni i Hercegovini 3. do 1991. društvene i kulturne) 2.7.1. Područje današnje Bosne i Hercegovine u antičko doba – antička kultura u mom kraju 2.2. društvene i kulturne) 2. Moja domovina 1.3.6. kultura i umjetnost 2. središta kantona i njihova uloga 1.2. Gubitak samostalnosti bosanske države – pad pod tuñinsku vlast (Osmansko carstvo i AustroUgarska) 2. raspored. Kulturno-historijske znamenitosti Bosne i Hercegovine 3. godine (političke.4. privreda i turizam 4.1. Najznačajnije ličnosti bosanske države – vjerska slika. nastanak i teritorijalnopolitički razvoj srednjovjekovne bosanske države 2.3. Narodni preporod – kulturno-prosvjetna aktivnost u Bosni i Hercegovini u austro-ugarskom periodu 2. Posebnosti. Religija . Iz prošlosti domovine 2.1.9. Razvijenost Bosne i Hercegovine.3. nacionalna struktura i konstitutivni narodi) 2. Kulturno-historijske / povijesne znamenitosti 3. Nastanak suverene i nezavisne Bosne i Hercegovine 3. godine (političke.2.1. Uzajamni odnos privrede 5.8. Saobraćajna povezanost u naselju i zavičaju 248 .2. različitosti i značaj razvitka Bosne i Hercegovine od 1918. Moja domovina Bosna i Hercegovina 1. Bosna i Hercegovina i okruženje 1. vjerska slika zavičaja i naroda u Bosni i Hercegovini 4. geografske odlike Bosne i Hercegovine 4. Kulturne. Glavni grad Bosne i Hercegovine. Posebnosti.4. različitosti i značaj razvitka Bosne i Hercegovine od 1941. Slaveni i njihovi civilizacijski okviri. Saobraćaj 5. Stanovništvo Bosne i Hercegovine (broj. Područje današnje Bosne i Hercegovine u prahistoriji – najznačajnija nalazišta 2.5. Prirodni resursi. Vrste saobraćaja u Bosni u Hercegovini 5.3. Geografska obilježja Bosne i Hercegovine 4.1.

6. kultura i umjetnost 2. PONAŠANJE .2. godine (političke. Iz prošlosti domovine 2. STAVOVI.7.djeca znaju o osvajačima iz prošlosti i borbi naroda za svoju slobodu . Geografska obilježja Bosne i Hercegovine 1.prikupljanje materijala o prošlosti naše domovine . nastanak i teritorijalnopolitički razvoj srednjovjekovne bosanske države 2.TEME 1.4.djeca znaju o prošlosti svoje domovine od doseljenja do danas .djeca znaju o nastanku suverene Bosne i Hercegovine .izrada panoa o prošlosti naše domovine .djeca na kartama znaju položaj B iH i granice sa susjednim državama – položaj B iH .samostalna izrada državnih obilježja .1. Područje današnje Bosne i Hercegovine u antičko doba – antička kultura u mom kraju 2. granice entiteta i kantona .3. Gubitak samostalnosti bosanske države – pad pod tuñinsku vlast (Osmansko carstvo i AustroUgarska) 2.2.8.posjeta muzejima i izložbama koji govore o prošlosti Bosne i Hercegovine .izgradnja pozitivnog stava o svojoj domovini. različitosti i značaj razvitka Bosne i Hercegovine od 1918. Moja domovina 1.usvajaju zaključke vezane za dogañaje iz prošlosti i projiciraju ih u smislu važnosti za našu sadašnjost i budućnost VRIJEDNOSTI.pripremanje potrebnog audiovizuelnog materijala vezanog za prošlost naše domovine . do 1941.pomaganje djeci u izradi njihovih zadataka . središta kantona i uloga 2. Glavni grad BiH.na kartama pokazuju teritorijalno ureñenje B iH . Moja domovina BiH 1. te ih znaju pokazati .1.4. P osebnosti. P osebnosti.izgrañivanje vlastitih stavova o prošlosti Bosne i Hercegovine na osnovu naučenog gradiva . Nastanak suverene i ZNANJE .na geografskim kartama prepoznaju granice svoje domovine.važnost srednjovjekovne bosanske države i njezine glavne ličnosti . godine (političke.prepoznaju državna obilježja .prepoznaju obilježja domovine i znaju ih objasniti SPOSOBNOSTI . Najznačajnije ličnosti bosanske države – vjerska slika.9. Slaveni i njihovi civilizacijski okviri.organizacija posjeta .5. različitosti i značaj razvitka Bosne i Hercegovine od 1941.razumijevanje dogañaja iz prošlosti i njihovo preslikavanje na sadašnjost.na geografskim kartama prepoznaju razvoj i granice Bosne i Hercegovine kroz historiju od prvih početaka do danas .poštovanje drugih naroda koji žive u našem okruženju AKTIVNOSTI DJECE . Narodni preporod – kulturnoprosvjetna aktivnost u Bosni i Hercegovini u austro-ugarskom periodu 2. društvene i kulturne) 2.vrednovanje ispravne borbe za slobodu Bosne i Hercegovine . Područje današnje Bosne i Hercegovine u prahistoriji – najznačajnija nalazišta 2. Bosna i Hercegovina i okruženje 1. izvlačenje pozitivnih zaključaka za bolje sutra svih u B osni i Hercegovini .3. društvene i kulturne) 2.izrada karte sa entitetima AKTIVNOSTI NASTAVNIKA .organiziranje školskih izložbi povodom državnih praznika 249 . .pripremanje audiovizualni h materijala koji će pomoći u obradi gradiva i djeci vjernije prikazati novo gradivo . do 1991.

Najvažnije saobraćajnice i saobraćajna povezanost 5.razlikuju spomenike prema starosti i prema važnosti .izrada karte prema privrednoj razvijenosti . Razvijenost BiH.2. Saobraćaj 5.priprema audiovizuelnih sredstava za izvoñenje nastave 250 . privreda i turizam 4.posjeta lokalnim privrednim objektima i sajmovima .vjerski spomenici naroda u BiH . Z načajni kulturno.pokazuju na karti gdje se nalaze najvažnije saobraćajnice .znanje o najvažnijim spomenicima iz prošlosti BiH .djeca znaju o kulturnohistorijskim spomenicima BiH .razvijanje pozitivnih stavova o očuvanju kulturne baštine iz prošlosti domovine i naroda koji u njoj žive .objasniti važnost dobrih saobraćajnica za život ljudi i za razvoj privrede . Prirodni resursi.organiziranje posjeta muzejima .organiziranje akcija na očuvanju spomenika .organiziranje posjeta 5.pripremanje potrebnog materijala za bolju prezentaciju novog gradiva .organiziranje posjeta kulturnohistorijskim znamenitostim a . Vrste saobraćaja u B iH 5.mogu objasniti što simboliziraju odreñeni spomenici u njihovom užem okruženju .1.4.znaju karakteristike religija naroda u BiH . K ulturnoprosvjetne i vjerske ustanove naroda u BiH 3.znanje o prošlosti svog zavičaja .Izrada replika spomenika ili crtanje .3 Saobraćajna povezanost naselja u zavičaju .pripremanje djece prema individualnim i grupnim zadacima . K ulturnohistorijske znamenitosti B iH 3. Kulturno – historijske zn ame nitosti 3. Geografsk a obilježja BiH 4. vjerska slika zavičaja i naroda u BiH 4.najvažnije saobraćajnice u BiH .1.2. geografska obilježja BiH 4.o vrstama saobraćaja koji je zastupljen u BiH .prepoznaju obilježja vjerskih spomenika .3.historijskih spomenika u zavičaju 3.3.razlikuju grane privrede i njihovu zastupljenost u BiH .obilazak kulturnohistorijskih spomenika i rad na njihovoj zaštiti i čišćenje okolnih prostora .razvijanje pozitivnog stava o vjerskim spomenicima i njihovoj ulozi .saobraćajnu povezanost u svom kraju .imaju znanja o privredi i turizmu BiH i njihovoj povezanosti .razvijanje kulturnih navika i civiliziranog ponašanja u saobraćaju . Religija – pojam.2. Uzajamni odnos privrede .razvijanje pozivnog odnosa prema okolini i prema kulturnim vrijednostima koje ta sredina ima .1.organiziranje posjeta vjerskim spomenicima .nezavisne B osne i Hercegovine 3.aktiviranje djece na civilizirano ponašanje u saobraćaju .na karti ucrtati najvažnije saobraćajnice u B iH .

U ovom razredu djeca će proširiti stečena znanja o svojoj domovini. Realizacija ovog programa podrazumijeva da udžbenik predstavlja spoj sa drugim izvorima saznanja. što je značajno za proširivanje znanja djece. prosuñivati o njihovim vrijednostima na osnovu ličnih potreba i ciljeva. pa u tom cilju ograničiti broj termina sa kojima se ona susreću prvi put. te umijeće kritičkog mišljenja. Nastavnik u ovom predmetu treba voditi djecu kroz procese učenja i njegove prednosti s aktiviranjem mišljenja. poticanjem refleksije (različitost mišljenja. kritičko mišljenje mora postati konstanta njihova neposrednog iskustva pa se s pravom problematizira uloga učitelja kao odgovorne osobe u kreiranju kvalitetne nastave. za dijete je važno kako u predviñenim nastavnim sadržajima i postavkama razmišljati samostalno i postupati u skladu sa svojim razmišljanjima. koje stavlja u funkciju više mentalne procese. Izučavanjem ovako predviñenih sadržaja djeca će steći potrebna znanja o svojoj domovini i tako se postupno uključiti u društvene predmete koji su predviñeni u višim razredima u osnovnoj školi. U tom procesu važna je uloga savremenog učitelja. Primjenom metoda racionalnog učenja i motiviranjem djece u obradi nastavnih sadržaja uz aktivno učešće nastavnika omogućit će djeci stjecanje neophodnih znanja iz predmeta Društvo. 251 . djeca će obnoviti i produbiti svoja znanja o vrsti naselja i saobraćajnoj povezanosti svoje domovine. Pri realizaciji nastavnih sadržaja treba težiti primjeni raznovrsnih izvora saznanja. te kako iskoristiti odreñene informacije sa različitih stajališta. Ako polazimo od uvažavanja demokratskih procesa putem kvalitetne nastave predmeta Društvo. Da bi djeca djelotvorno razmišljala. odreñivanjem svrhe učenja (motivacijom). kulturološkim razlikama koje postoje u našoj domovini. Nastavni predmet Društvo u svome razvoju iznjedrio se na osnovi spoznaje o djetetovoj potrebi za cjelovitim doživljajem neposredne stvarnosti i participiranjem škole u potpomaganju djeteta u njegovoj spremnosti za sve složenije zahtjeve životnog okruženja kao i potrebe stjecanja bazičnih znanja koja garantiraju uspješno snalaženje u društvenim predmetima u višim razredima osnovne škole. poticanje samoistraživanja) olakšava obradu informacija u procesu učenja i olakšava kritičko mišljenje. I na kraju. Potrebno je voditi računa da nivo interpretacije odgovara uzrastu djece.DIDAKTIČKO-METODIČKE NAPOMENE Nastavni predmet Društvo zauzima središnje mjesto u programiranju i integriranju nastavnih sadržaja ostalih predmeta u nižim razredima osnovne škole. Po svojim programskim sadržajima i oblicima rada on pruža neiscrpne mogućnosti odgojno obrazovnih strategija koje potiču aktivno učenje i umijeće kritičkog mišljenja kako bi obrazovanje na elementarnom stepenu odražavalo potrebe demokratizacije obrazovanja u kojem dijete može opisati svijet i suditi o njemu. U ostvarivanju složenih pitanja razumijevanja uzročno-posljedičnih veza i odnosa u društvenim pojavama i procesima koje predviña nastavni program kod djeteta je prije svega potrebno poticati i razvijati znatiželju i propitivanje. aktivnim uključivanjem djece u procesu učenja različitim tehnikama. Takoñer. djeca će posebno učiti i o ureñenju svoje domovine te kulturno-historijskim spomenicima koje karakteriziraju njeno područje. ljubavi prema domovini.

7.Definiranje osnovnih pojmova: šta je tehnika. kao i upotrebom alata . i 9. 8. kartona.razvijanje kreativnosti. matematika. kultura življenja . razred). prerada starog papira.poticanje djece na samostalnost i samoinicijativu . alati i pribor za obradu papira. osjećaja za koristan rad i tehničkog stvaralaštva izradom predmeta od upotrebne i estetske vrijednosti .Osnove tehnike (1 čas sedmično – 35 časova godišnje) Cilj nastave predmeta: Osnove tehnike Cilj nastave predmeta Osnove tehnike u 5.ovladavanje elementarnim postupcima obrade materijala..podizanje nivoa svijesti kod djece o značaju očuvanja životne okoline i uticaja tehnike na životnu okolinu. plastične folije. historijski razvoj tehnike i informatike . rukovanje i upotreba pribora za tehničko crtanje . razredu devetogodišnje osnovne škole je da upozna djecu sa osnovnim elementima tehnike kao jednim od najbitnijih segmenata života savremenog čovjeka. kao i da ih pripremi za što uspješnije pohañanje nastave i usvajanje znanja iz predmeta Tehnička kultura (6. razredu: planiranje i priprema za rad u kabinetima za tehničku kulturu i informatiku.upoznavanje osobina materijala i njihovih tehnoloških karakteristika . reguliranje saobraćaja na raskrsnicama. bicikl kao saobraćajno sredstvo (kombinacija teoretskog izlaganja i praktičnog rada) KREATIVNA RADIONICA: praktična primjena usvojenih znanja iz tehničkog crtanja.Usvajanje osnovnih znanja o saobraćajnim pravilima i propisima: uloga i značenje saobraćajnih znakova. HTZ.podizanje nivoa korelacije izmeñu nastavnih predmeta: tehnička kultura. Zadaci nastave iz predmeta Osnove tehnike . obrada. kože.Savladavanje osnovnih pravila tehničkog crtanja: vrste linija. organizacija skladištenja papirnog otpada . društvo. podjela tehnike. osnovni pojmovi. osobine materijala.. kao i o značaju njene primjene na zaštitu životne okoline .. informatika. razred) i predmeta Informatika (6. UVOD U NASTAVNI PREDMET - TEHNIKA I INFORMATIKA Izrada mehaničko-tehničkih modela i maketa od upotrebne vrijednosti . dostignuća.) ..uvoñenje djece u kreativan rad putem kreativnih radionica s ciljem izrade predmeta od upotrebne vrijednosti (škola.ukazivanje na značaj individualnog rada.podizanje svijesti kod djece o tehničkim i informacionim tehnologijama: pripreme.upoznavanje djece sa kreativnim računarskim programima za ilustraciju i crtanje . zanimanja u tehnici i informatici. domaćinstvo. mogućnosti koje pružaju . ljepenke. i 7. sa postepenim uvoñenjem rada u paru. 252 . literatura i pribor za praćenje i realizaciju nastavnih sadržaja. mašte. kao kvalitetnoj pripremi za kasniji rad u grupi/timu NASTAVNE CJELINE I OBLASTI Uvod u nastavni predmet Tehnika i informatika Informatika i tehnika Izborni dio nastave Sadržaj nastave iz Osnova tehnike i informatike u 5. platna. organizacija.uvoñenje djece u tehnička i informatička znanja . organizacija radnih mjesta. priroda.osposobljavanje djece za pravilno i sigurno kretanje u saobraćaju .Upoznavanje sa osnovnim principima uticaja tehnike i tehnologije u zaštiti životne okoline: reciklaža.

računara i primjena informatike pojam hardvera i softvera dijelovi računara savladavanje osnovnih pravila korištenja računara (uključivanje i isključivanje. inerneta. Postavljanje različitih vrsta jednostavnih pitanja potiče djecu na kvalitetne odgovore. informatike. KREATIVNE VJEŽBE (praktična primjena usvojenih znanja iz tehničkog crtanja): - - 253 . vodenog i zračnog saobraćaja) uz upoznavanje sa osnovnim mehaničkim karakteristikama (korelacija nastavnog gradiva: tehnika . proširivanje vlastitih afiniteta i ljubavi prema važnom segmentu ljudskog života (bez tehnike. (priprema multimedijalnog sadržaja. vijeku) Aktivnosti nastavnika Izlaganja nastavnog gradiva primjenom različitih metoda u cilju što kvalitetnije. zanimanja u tehnici i informatici. afirmacija i otkrića iz tehničkih oblasti. rukovanje tastaturom i mišem) kreiranje i brisanje foldera upoznavanje sa adekvatnim programom za unos teksta (osnove) upoznavanje sa programom za crtanje (Paint – osnove) izrada crteža geometrijskih figura i tijela izrada sastavnih dijelova odgojno-obrazovnih panoa.izrada modela saobraćajnih sredstava (kopnenog. koji kreira zajedno sa djecom.izrada geometrijskih figura i tijela . razvoju tehnike. pisanog materijala i crteža za izradu obrazovnog panoa) Očekivana postignuća Usvajanje osnovnih znanja o: tehnici. Nastavnik ilustrira. razvijanje opće kulture. prigodnih čestitki .kao i iz saobraćajno-tehničke kulture . kao i aktivno učešće u radu Aktivno učešće u kreiranju časa podrazumijeva adekvatnu pripremu djece da prikupe odreñeni broj informacija sa: medija. tehnologije i informatike je nezamisliv život savremenog čovjeka u 21. prigodnih čestitki izrada nacrta igračaka. literature i sl. podjela tehnike.izrada igračaka. U cilju osavremenjavanja nastavnog procesa nastavnik uključuje i multimedijalne sadržaje: hronološki prikaz tehničkih ostvarenja. zanimljivije i afirmativnije prezentacije gradiva. podatke o životu ljudi zaslužnih na polju tehnike. Upoznavanje sa zanimanjima (uvod u profesionalnu orijentaciju).informatika) izrada kreativnih programa za testiranje usvojenih znanja iz saobraćajno-tehničke kulture Nastavna oblast i sadržaj OBRADA: Definiranje osnovnih pojmova: šta je tehnika. kao i kreativnih igračaka (razne vrste slagalica od kartona) izrada nacrta modela saobraćajnih sredstava (kopnenog. naučnicima zaslužnim za razvoj različitih oblasti tehnike. historijat i razvoj tehnike i informatike Aktivnosti dje ce Praćenje izlaganja i svih prezentacija predmetnog nastavnika. pokretanje aplikacija. objašnjava i prezentira prethodno pripremljen obrazovni pano. akcent baciti na kreativne igračke (razne vrste slagalica od kartona) . značaju tehnike u svakodnevnom životu. vodenog i zračnog saobraćaja) uz upoznavanje sa osnovnim mehaničkim i fizičkim karakteristikama (korelacija nastavnog gradiva: tehnika .izrada odgojno-obrazovnih panoa.informatika) INFORMATIKA I TEHNIKA historijski razvoj informatike. računara i računarske tehnologije definicija i pojam informatike.

usvajaju znanja o veličinama/formatima tehničkih crteža i njegovom izgledu (sadržaju) s posebnim akcentom na format crteža A 4. Vizuelno uočavaju i usvajaju znanja o crtanju u mjerilu/razmjeri. kao i o alatu i priboru za rad sa ovim materijalima. i afirmativnije prezentacije gradiva. Aktivnosti nastavnika Izlaže nastavno gradivo vezano za osnovna pravila tehničkog crtanja. usvajanje elementarnih znanja o vrstama linija.okvir. primjenom do sada usvojenih znanja iz ove oblasti vezane za različite materijale. plastičnom folijom Ak tivnosti djece Učešće u radu prema uputstvima predmetnog nastavnika i aktivna primjena usvojenih znanja iz tehničkog crtanja: . radnih listova. izradu obrazovnog panoa. učestvovati u kreiranju obrazovnog panoa. Praćenje izlaganja i prezentacija predmetnog nastavnika. Uz adekvatnu pripremu učenik može na kvalitetan način. kako se i zašto kotira/dimenzionira tehnički crtež. Nastavna oblast i sadržaj VJEŽBE: Tehničko crtanje VJEŽBE: Savladavanje radnih postupaka i upotrebe alata za rad sa papirom. zaglavlje i sastavnica Aktivnosti dje ce Aktivno učešće u svim oblicima nastavnog rada. Oček ivana postignuća Djeca primjenjuju usvojena znanja o tehničkom crtanju na osnovu čega se stiče ukupan uvid u stepen usvojenosti nastavnog gradiva. koža. plastična folija. Alat i pribor za rad sa ovim materijalima. poluproizvodi i proizvodi. reciklaže i sl. platno. Upoznavanje sa sastavom pribora za tehničko crtanje i njegovim pravilnim korištenjem. Usvajaju znanja o alatima i priborima za obradu ovih materijala.crtež A 4 formata . a posebno multimedijalnih sadržaja iz oblasti tehničkog crtanja. ljepenkom. aktivnošću na izradi ilustracijacrteža.vrste linija . plastična folija). rukovanje i upotreba pribora za tehničko crtanje. modela i maketa od upotrebne vrijednosti. kartonom. ulozi i značaju tehničkih crteža. platno. praćenje multimedijalnih i drugih sadržaja koji prezentiraju nastavno gradivo na času.Nastavna oblast i sadržaj OBRADA: Savladavanje osnovnih pravila tehničkog crtanja: tehničko pismo. pravila kotiranja. ljepenka. Očekivana postignuća Djeca usvajaju osnovna znanja o tehničkom crtanju. Objašnjava i prezentira prethodno pripremljen obrazovni pano. format A4. zaglavlje i sastavnica Aktivno učešće u radu prema uputstvima predmetnog nastavnika i aktivna primjena usvojenih znanja. kao praćenju zanimljivih članaka i informacija sa medija. prerada. osnovne operacije obrada materijala u cilju odbijanja predmeta. dobivanje. okvir. demonstrira radne postupke iz stalno potenciranje realizacije aktivnosti (samostalnost djece u radu). U cilju osavremenjavanja nastavnog procesa nastavnik uključuje i upotrebu grafoskopa. karton. Samostalan pristup radu. Vježba: savladavanje osnova rukovanja priborom. karton i ljepenka. osobine i primjena. P ostavljanje različitih vrsta jednostavnih pitanja potiče učenike na kvalitetne odgovore. Nastavna oblast i sadržaji OBRADA: Upoznavanje sa materijalima: papir. Nastavnik uključuje i upotrebu grafoskopa. karton. ljepenka. 254 . a posebno multimedijalnih sadržaja iz oblasti materijala i njihove industrijske prerade. koža. Demonstrira radne operacije sa alatom koji je namijenjen za dalju obradu u cilju odbijanja finalnih proizvoda. a ono što je posebno specifično redoslijedu radnih operacija koje se primjenjuju kod izrade predmeta i ureñaja od upotrebne vrijednosti. Primjenjuje različite metode u cilju što kvalitetnije. razvijanje vlastite kreativnosti i sticanje radnih navika. ureñaja i sl. mjerilo ili razmjere. vrste linija. značaju poznavanja tehničkog crtanja. kožom. koji kreira zajedno sa djecom. Ak tivnost djece Aktivno učešće u izlaganju predmetnog nastavnika i praćenje multimedijalnih i drugih sadržaja koji prezentiraju nastavno gradivo na času. platnom. Ak tivnosti nastavnika Nastavnik savjetima i adekvatnim pomaganjem na praktičan rad uvodi djecu u srž primjene usvojenih znanja. Usvajaju znanja o zanimanjima i stručnoj spremi osoba koje se u profesionalnom životu bave kreacijama i ilustracijama različitih dijelova mašina. Aktivnosti nastavnika Izlaganja nastavnog gradiva primjenom vezano za osnovne materijale (papir. Očekivana postignuća Učenici usvajaju osnovna znanja o materijalima koji su namijenjeni njihovom uzrastu: papir. Vježba: razvijanje osjećaja za pravilnu ilustraciju svih vrsta linija u odnosu na njenu ulogu na tehničkom crtežu. Korištenje različitih metoda u cilju što kvalitetnije prezentacije gradiva.

trotoar. radnje vozilom na putu. faktora sigurnosti i sl. organizacija i upravljanje deponijama papira i papirnih proizvoda). vodenog i zračnog saobraćaja) uz upoznavanje sa osnovnim mehaničkim i fizičkim karakteristikama (korelacija nastavnog gradiva: tehnika. Očekivana postignuća Djeca primjenjuju usvojena znanja o tehničkom crtanju na osnovu čega se stiče ukupan uvid u stepen usvojenosti nastavnog gradiva. osnovni pojmovi. U cilju osavremenjavanja nastavnog procesa nastavnik uključuje i upotrebu grafoskopa. Bicikl u javnom saobraćaju. osobine materijala. mimoilaženje. ulozi i značenju saobraćajnih znakova. prerada starog papira. U cilju osavremenjavanja nastavnog procesa nastavnik uključuje i upotrebu grafoskopa. obrada. a posebno multimedijalnih sadržaja iz oblasti osobina materijala. reguliranje saobraćaja na raskrsnicama. nosivost. savladavanje vožnje bicikla na adekvatno ocrtanom poligonu (prepreke. Usvajanje znanja o novim proizvodima napravljenih od otpadnih papirnih materijala. Uz adekvatnu pripremu dijete može na kvalitetan način primjenom do sada usvojenih znanja iz ove oblasti učestvovati u kreiranju obrazovnog panoa. Uz adekvatnu pripremu dijete može na kvalitetan način primjenom do sada usvojenih znanja iz ove oblasti. Vježba: razvijanje osjećaja prema ilustraciji u mjerilu/razmjeri. kao i aktivno učešće u radu. zaustavljanje. startanje i sl. kolovoz. Aktivnosti nastavnika Nastavnik savjetima i adekvatnim pomaganjem na praktičan rad uvodi djecu u srž primjene usvojenih znanja. učestvovati u kreiranju obrazovnog panoa. prigodnih čestitki izrada igračaka. a posebno multimedijalnih sadržaja iz oblasti saobraćajno-tehničke kulture. akcent baciti na kreativne igračke (razne vrste slagalica od kartona) izrada modela saobraćajnih sredstava (kopnenog. organizacija skladištenja papirnog otpada. demonstrira radne postupke iz stalno potenciranje realizacije aktivnosti djece (samostalnost djece u radu). organizacija skladištenja papirnog otpada Aktivnosti dje ce Praćenje izlaganja i svih prezentacija nastavnika. saobraćajna traka. Korištenje različitih metoda u cilju što kvalitetnije i afirmativnije. Poseban obrazovni osvrt dati na tehničke mjere zaštite životne okoline i uticaj tvornica za preradu papira na životnu okolinu. Aktivno učešće u radu prema uputstvima predmetnog nastavnika i aktivna primjena usvojenih znanja. razvijanje vlastite kreativnosti i sticanje radnih navika. kao i aktivno učešće u radu. izradu obrazovnog panoa. Očekivana postignuća Djeca usvajaju osnovna znanja tehničkim mjerama zaštite životne okoline (reciklaža. vozila. sigurnosti u saobraćaju. opterećenje. 255 . Nastavna oblast i sadržaj OBRADA: Usvajanje osnovnih znanja o saobraćajnim pravilima i propisima: uloga i značenje saobraćajnih znakova. kao i iz saobraćajno-tehničke kulture) izrada geometrijskih figura i tijela izrada odgojno-obrazovnih panoa.). predmeta i ureñaja tehničkim mjerama zaštite životne okoline. šta je pješak. industrijskoj preradi. radnih listova. alati i pribor za obradu papira. izradu obrazovnog panoa.Nastavna oblast i sadržaj OBRADA: Upoznavanje sa osnovnim principima uticaja tehnike i tehnologije u zaštiti životne okoline: reciklaža. kolovozna traka. Praćenje multimedijalnih i drugih sadržaja koji prezentiraju nastavno gradivo vezano za saobraćajna pravila i propise. Očekivana postignuća Djeca usvajaju osnovna znanja o saobraćajnim pravilima i propisima: usvajanje teoretskih znanja o sigurnosti u saobraćaju. pravila reguliranja saobraćaja na raskrsnicama: pravilo desne strane. informatika) Aktivnosti djece Aktivno učešće u radu prema uputstvima predmetnog nastavnika i aktivna primjena usvojenih znanja iz tehničkog crtanja. reciklaži i sl.) Aktivnosti nastavnika Izlaganje nastavnog gradiva o saobraćajnim pravilima i propisima. prerada starog papira. saobraćajnim znacima. Samostalan pristup radu. definicijama: saobraćajni znakovi. Nastavna oblast i sadržaj KREATIVNA RADIONICA: praktična primjena usvojenih znanja iz tehničkog crtanja. bicikl kao saobraćajno sredstvo (kombinacija teoretskog izlaganja i praktičnog rada) Aktivnosti dje ce Praćenje izlaganja vezanih za saobraćajna pravila i propise. uticaj sječe šume na eroziju tla. pješački prelaz. kartona i ljepenke. Vježba: savladavanje osnova rukovanja priborom Vježba: razvijanje osjećaja za pravilnu ilustraciju svih vrsta linija u odnosu na njenu ulogu na tehničkom crtežu. Aktivnosti nastavnika Prezentacija gradiva i tematike vezane za osnovne principe uticaja tehnike i tehnologije u zaštiti životne okoline: reciklaža. Primjena različitih metoda u cilju što kvalitetnije. reguliranju saobraćaja na raskrsnicama. Praćenje multimedijalnih i drugih sadržaja koji prezentiraju nastavno gradivo na času. zanimljivije i afirmativnije prezentacije gradiva.

funkcijama tipki i tastature. 2. vijeku) Aktivnosti nastavnika Izlaganje nastavnog gradiva vezanog za osnovne pojmove (informatika. osnovni elementi računara. informatičke tehnologije. današnja dostignuća o naučnicima zaslužnim za razvoj hardvera i softvera. Aktivno učešće u kreiranju časa podrazumijeva adekvatnu pripremu djece da prikupe odreñeni broj informacija iz medija.kako i prema kojim pravilima nacrtati okvir. 4. kreiranje foldera i datoteke. o osnovnim funkcijama računara. principu rada računara. memoriranje. Historijski razvoj računara i računarske tehnike. datoteku . informatičkim programima i aplikacija. softveru. značaju informatike i informatičke tehnologije u savremenom životu čovjeka. Djeca usvajaju osnovna znanja o tehnici. njena funkcija. Izlaganje gradiva primjenom različitih metoda. Rukovanje tastaturom/tipkovnicom – funkcije tipki računara. brisanje. osnovni dijelovi računara. memoriranje Aktivnost na prenošenju znanja o osnovnim pravilima korištenja računara. memoriranje. prezentira i demonstrira. Očekivana postignuća Nastavnik na ovaj način može steći uvid u predznanje koje dijete posjeduje i sa čime raspolaže kada je u pitanju nastavak rada na časovima informatike. Izrada modela Izrada školskih učila Izrada fotografija Tehničko-didaktički ureñaji za potrebe škole i vlastitu upotrebu 256 . Corel) Upoznavanje sa pravilima kreiranja foldera i datoteke. funkcija tipki i tastature i perifernih ureñaja. kako bojiti kreirane /nacrtane površine .Nastavna oblast i sadržaj OBRADA: Definiranje osnovnih pojmova: šta je informatika. lijepljenje.kako izaći iz datoteke i ponovno ući u nju. Opcije: kreiranje. a prateća nastavna sredstva će biti: grafoskop i multimedijalni sadržaji. Postavljanje različitih vrsta jednostavnih pitanja potiče djecu na kvalitetne odgovore. značaj poznavanja osnovnih funkcija računara. zanimanja u informatici. šta je softver. fizici. rad sa mišem. šta je datoteka. Upoznavanje sa zanimanjima (uvod u profesionalnu orijentaciju).kako kreirati folder. rezanje. Nastavna oblast i sadržaj OBRADA: Savladavanje osnovnih pravila korištenja računara: pokretanje računara. šta je podatak. tehnologije. tehnici.kako ispisivati i ureñivati tekst . rezanje. perifernim ureñajima. šta je hardver. uloga i značaj poznavanja informatičkih programa i aplikacija. rad na tekstu. Upoznavanje sa perifernim ureñajima (miš) – funkcije tipki miša i rukovanje. osnovni i periferni ureñaji.kako koristiti aplikacije koje kao gotove nudi program za crtanje . Djeca usvajaju osnovna znanja o korištenju računara: . rad sa opcijama: pisanje. informatike. hardveru. Razvijaju opću kulturu. U cilju osavremenjavanja nastavnog procesa nastavnik direktno uključuje i računar kao osnovno sredstvo rada. kako izvršiti izmjene. proširuju vlastite afinitete i ljubav prema važnom segmentu ljudskog života (bez tehnike. objašnjava.kako povlačiti i ureñivati linije . direktoriju. uloga i značaj poznavanja informatičkih programa i aplikacija).kako memorirati ureñeno i kako datoteku smjestiti u kreirani folder . prezentira i demonstrira Nastavnik uključuje i računar i direktno na računaru prezentira gradivo. Postavljanjem različitih vrsta jednostavnih pitanja potiče djecu na kvalitetne odgovore Ilustrira. šta je folder-direktorij. literature i sl. ilustrira. kako obrañuje podatke. datoteci. 3. IZBORNI DIO NASTAVE Izborni dio nastave iz Osnova tehnike u 5. zaglavlje i sastavnicu na crtežu odreñenog formata (A4) . informatici. razredu sastoji se od jedne od slijedećih oblasti: 1. šta je informacija Aktivnosti djece Praćenje izlaganja vezanih za definiranje osnovnih pojmova o informatici. i drugih tehničkih oblasti nezamisliv je život savremenog čovjeka u 21. značaj poznavanja osnovnih funkcija računara. na kojem principu radi računar. objašnjava. razvoj informatike. kopiranje i lijepljenje teksta Aktivnosti djece Očekivana postignuća Aktivnosti nastavnika Paralelan rad sa izlaganjem predmetnog nastavnika-svaka tipka. osnovnim dijelovima računara. kopiranje. razvoj informatike. Upoznavanje sa adekvatnim programima (prednost dati jednostavnim programima za crtanje – npr.

učenjem raznih običaja. higijene stambenog prostora. SAVREMENA PORODICA 1.čuvanjem starinskih upotrebnih predmeta i narodnih nošnji u okviru svoje porodice i sl. putem praktičnog rada mogu izvoditi meñusobnom saradnjom. poštivanje kulture dijaloga i meñusobnog uvažavanja Razvijen odnos tolerantnog ponašanja i rješavanje sukoba nenasilnim putem Ljubav i pravilan odnos prema svim životnim dobrima koja su neophodna za kulturno življenje . Zn an ja o promje nama k oje ih očekuju u periodu adole scencije. estetskih i kulturnih potreba Znanja o osnovama kulture stanovanja. Upoznavanje djece sa bolestima savremenog svijeta i štetnim djelovanjem alkohola. ako roditelji i nastavnici primijete pozitivne promjene u načinu ponašanja djeteta. Rizična ponašanja. zdravstvenih. Ishodi učenja će biti zadovoljavajući. . Kultura življenja PROGRAMSKI SADRŽAJI 1. ravnopravnost i uvažavanje članova porodice. razvoj u adolescenciji. podje le ljubavi. UVOD 1. Ljubav unutar porodice . posjetom muzejima. Potrebe savremene porodice . starinama. Upoznavanje sa programskim sadržajem. Uloge članova porodice a posebno. psihološke i socijalne promjene u adole scenciji.(2 časa sedmično – 70 časova godišnje) PROGRAMSKI ZAHTJEVI ODGOJNI Da kod djeteta razvije potrebu za radom i učenjem Upućivanje djeteta na vrijednosti porodičnog i drugih oblika društvenog života Da putem praktičnih vježbi djeca razviju svoju kreativnost koja će im u životu koristiti da stvaraju bolje uvjete življenja Da djeca steknu osnovne higijenske navike pri održavanju lične higijene. poznavanje porodičnog porijekla 2. pravilnoj prehrani itd. društvenih i prirodnih materijalnih dobara Adolescencija: šta je adole scencija ? Biološke. ljub av me ñu ljudima. Šte tne poslje dice na rast.člano vi porodice. škole i društva uopće Odnosi unutar porodice. uloga članova porodice. samostalno. razvijanje ekološkog ponašanja Očuvanje kulturne baštine naših naroda i narodnosti. duhana i opojnih droga na odnose unutar porodice. Naučiti ih pravilima kulturnog ponašanja. odijevanja. Znanja o važnosti provoñenja osnovnih higijenskih. odjeće i obuće Uputiti djecu na izbor odreñenih zanimanja i zanata Uputiti djecu da izmijene loše prehrambene navike Da se djeca nauče pravilno odnositi prema privatnim i društvenim dobrima. ustano ve koje pružaju pomoć porodici 257 . kulturom dijaloga Usvajanje znanja o kulturnom načinu stanovanja.raspodjela poslova u porodici. odijevanja i prehrane DOVOLJNA Razvijena svijest o neophodnosti povezanosti teorijskog znanja i njegove primjene u svakodnevnom životu Osposobljenost da naučena pravila i postupke o osnovnim potrebama kulturnog življenja. Naučiti ih da budu tolerantni prema drugim i drugačijim u sredini življenja i uopće u životu Razvijanje estetskih vrijednosti života Stvaranje navika za štednjom ličnih. Porodični (obiteljski) život . cigareta i opojnih sredstava OB RAZOVNI Razvijanje osjećaja i potrebe kod djece za kulturnim ophoñenjem i ponašanjem u okviru svoje porodice.djece. i usvajan ja zd ravih životnih navika VISOKA Razvijena uspješna komunikacija. Uticaj alkohola. OČEKIVANA POSTIGNUĆA MINIMALNA Znanja o osnovnim i osnovnim potrebama kulturnog življenja djeteta uzrasta od deset godina Znanja o odnosima unutar porodice i važnosti zd ravog življenja. društvene odnose i poslje dice u kasnijim periodima života. zadacima i obave zama 2. grupnim radom.

5. nedostatkom hrane. 5. noktiju. nezdrave SAVREMENOG prehrambene navike. ekološka pravila ponašanja u sredini življenja i uopće 3. intereta. posjeta frizerskom. nepravilnom. duhan ili drogu. tradicije i tradicionalnih običaja naših naroda.tekstil. alkohol. Bolesti uzrokovane nehigijenom (bolesti prljavih ruku i druge bolesti savremenog svijeta) 2. Hobi. sporta i rekreacije za kulturno življenje LJEPŠA 2. nenasilno ponašanje u porodici.korištenje zajedničkih prostorija i prostora. Prehrambene namirnice – vrste namirnica. Vježba – izrada portfolija . privatna imovina. higijena i pravilno čuvanje namirnica 3. 2. Kultura demokratskog ponašanja . 1. ekološka proizvodnja hrane 4.osobenost svake boje. vrste zanimanja i zanata. Kulinarski postupci pripreme hrane i kontrola kvaliteta hrane.Moj izbor namještaja za moju sobu Razvijanje i provoñenje stambene kulture . kultura dijaloga 2. VAŽNOST PREHRANE NE onima koji Vam nude alkohol. OPĆA KULTURA PONAŠANJA (BONTON) 1. zabava. KULTURA ODIJEVANJA 4.pojam demokratskog društva. putevi prenošenja bolesti. aranžiranje cvijeća Tradicionalni elementi stanovanja . prekomjernom i nehigijenskom prehranom 8. čuvanje društvene imovine. TRADICIONALNO KULINARSTVO 11.kombiniranje dijelova odjeće u jednu estetsku cjelinu Narodne nošnje u BiH – sastavni dio kulturne baštine. Apstinencija i značaj vjernosti. Vježba – estetika lica. u sredini življenja. 1. različite vrste ljubavi. LIČNA HIGIJENA 6. Sistematizacija rada iz prehrane 1.očuvanje kulturne baštine sredine življenja. Ljubav-porodična ljubav. KULTURA STANOVANJA 3. Sistematizacija programskih sadržaja opće kulture ponašanja 1. 6.Starine moga zavičaja 6. rad i očuvanje zdravlja. obilježavanje i učenje tradicionalnih običaja i sl. sitni ukrasni predmeti Vježba . te naglasiti značaj lične higijene. 4. kose. E valuacija programskog sadržaja kulture življenja STRANA ŽIVOTA 13. kako reći SVIJETA 7. Pravilan odnos prema starinama . 258 .prednosti i nedostaci prirodnih i vještačkih Boje u odijevanju . poštivanje drugih i drugačijih 4. zavisnost od kompjutera. Obilazak starina.1. duhan (pasivno BOLESTI pušenje posebno). Štetne životne navike sa naglaskom na drogu. prednosti i bogatstvo raznolikosti u našoj državi BOSNI I HERCEGOVINI. SERVIRANJE HRANE I PONAŠANE ZA VRIJEME JELA 10. online igara-ali i nekretanje. ljubav prema ljudima. PREHRA NA I ZDRAVL JE 9. 2. kako ostvariti svoje pravo i riješiti problem demokratskim putem 7. pravilan raspored dnevnih obroka i njihova kalorijska vrijednost 2. EKONOMIKA DOMAĆINSTVA 12. značaj odmora.privatnost. Vježba – pravilan način kombiniranja namirnica – pripremanje užine i jednostavnog jela 5. razvoj.Izrada ukrasnog predmeta.. narodne rukotvorine. Hranjivi sastojci hrane – neophodni za rast. Estetski elementi u stanu . zidni ukrasi. 4. 3. kozmetičkom i drugim salonima za uljepšavanje 1. osnovna pravila dobrog kombiniranja boja Vježba . oblici nasilja u porodici i uopće u društvu. ŠTETNE Pripreme za adolescenciju kao period života sa velikim mogućnostima i velikim opasnostima NAVIKE I za dalji razvoj ličnosti. njihova upotrebna i hranjiva vrijednost. vrste ručnog rada Prateći elementi u odijevanju-vježba vezivanja kravate. marame i sl. poštivanje kućnog reda 5.stavljanje naglaska na vjernost kao metoda zaštite od prenošenja bolesti savremenog svijeta.gospodarski objekti Vježba . tijela i sl. . Pravilan odnos prema životnim dobrima . Vrste materijala za izradu odjeće . uopće naše domovine BOSNE I HERCEGOVINE. 5.arhitektura bosanske kuće Posebna obilježja seoskog stanovanja . Bolesti uzrokovane nedostatkom hranjivih sastojaka u hrani. 3.

debeli namaz.statičnu dinamičnu./ P rirode i društva. spremnost za saradnju i timski rad . kreiranju znakova vizuelnih komunikacija. očuvanje kulturne baštine i prirodne okoline . pojava u prirodi. tuš i pero. gvaš. dominacija 259 . tuš i kist.Lazurno.Iz neposrednog okruženja: ljudi. harmonija.Sposobnost opažanja./priča. osjećanja. pojave u prirodi.TAČKA I LINIJA Prepoznavanje. ploha.Kombiniranje linije /crte/ sa plohom. dalji rad na razvijanju sposobnosti predstavljanja sadržaja.P rimjena tačaka i crta/ linija sa svim karakteristikama u isticanju teksture . flomasteri/crni ili tamni/drveni ugljen .vodoravnu /horizontalnu/ .statična i dinamična . kolaž. solidarnosti: jačanje i bogaćenje emocija . manipulativnih. ritam. mozaik . naglašen deblji nanos boje /uočava se potez kista.slobodno 2. dogañaja.P repoznati i uporediti na svojim umjetničkim radovima prostornu organizaciju kompozicije: .piramidalno . kompozicija boja. lazurni namaz.Njegovanje tradicije i narodnih običaja: praznici.Daljnji rad na razvijanju senzornih.okomitu /uspravnu/ ..P rimjena svih oblika poticaja u realizaciji likovnih radova .Korelacija sa drugim predmetima /sadržaji drugih predmeta/: maternjeg jezika. logičkog zaključivanja..slobodna Savladavanje upotrebe linija /crta/.Usvojiti pojmove organizacije kompozicije: . kreativnog.likovnih elemenata i . oplemenjivanju životnog prostora. sintetičkog koncipiranja.piramidalnu .kružnu . Muzičke kulture.Usvojeni pojmovi za oblast boja: mrlja. tačaka u cilju ostvarivanja prostornih organizacija kompozicije . valerskih /svjetlosnih/ vrijednosti. debeli namaz.Razvijanje sposobnosti posmatranja. izražajnih i praktičnih sposobnosti kod djece sa naglaskom na karakterizaciju oblika i figura. pastel. boja preko boje daje novu valersku vrijednost /boju/ . samostalnost. biljke. rukopis autora/ . formiranje stavova i odnosa prema vrijednostima. zgrafito /grebanje premazane osnove prethodno obojene voštanim bojama/. Matematike.Uočavanje značaja obogaćivanja izraza uvoñenjem više valerskih vrijednosti boje .Uočavanje.Kompozicioni /prostorni/ odnosi u vizuelno likovnim sadržajima . u dvo i trodimenzionalnoj organizaciji prostora . za njihovu primjenu u praktičnom radu /realizaciji likovnih radova/. tempera.Razvijanje sposobnosti pripremanja tonova boja. lazurni namaz. prepoznavanja i predstavljanja uočenog u okruženju i na likovnim djelima: . kao i načina njene primjene .principa komponiranja mrlja. shvatanje značaja i mogućnosti upotrebe potpunije /bogatije/ palete boja. uočavanja.Grafitna olovka. kreiranju izgleda upotrebnih predmeta. priče.. tačkom i mrljom i njihov odnos -Crtačke teksture MOTIVI I TEHNIKE ODGOJNO-OBRAZOVNI CILJEVI I ZADACI OB RAZOVNI CILJEVI ODGOJNI I SOCIJALIZIRAJUĆI CILJEVI .. poslovica. zaključivanja. dominacija. odijevanju.Akvarel.Pastuozno. bogaćenje mašte. razumjeti i predstaviti različite forme organizacije kompozicije upotrebom crtačkih tekstura . značajni datumi.okomito /uspravno/ .Izgrañivanje pozitivnog odnosa prema radu: inicijativa. ploha. dosljednost.slobodnu . . T jelesnog odgoja. istrajnost. snalažljivosti.oslabljene i intenzivne boje . lavirani tuš.piramidalna . bajka. .okomita/uspravna .kružna . objekti. emocija i slično kroz likovni izraz . potez.statično i dinamično . konkretnog i apstraktnog mišljenja. potez. ritam. Kulture življenja.. prostori . flomasteri u boji /za manje formate radova/. harmonija hromatske boje u funkciji bogaćenja palete boja . divergentnog mišljenja .Razvijanje humanih odnosa. životinje. OBLASTI 1. tuš i drvce. pjesma. transparentno. kompozicija boja.Razumjeti i moći predstaviti oslabljenu boju /miješanje boja/ proširivanje /bogaćenje/ palete boja . BOJA .vodoravna /horizontalna/ . orijentacija u vremenu i prostoru .Likovna kultura (1 čas sedmično – 35 časova godišnje) CILJEVI I REZULTATI ODGOJNO-OBRAZOVNOG RADA PROGRAMSKI SADRŽAJI TEMATSKE CJELINE.Razvijanje sposobnosti kombinatorike.kružno .Moći registrirati. harmonija.Razvijanje kritičkog mišljenja.boja kao sredstvo ostvarivanja slikarskih tekstura .vodoravno /horizontalno/ . uočavanje /registriranje/ odnosa u svom okruženju i na likovnim djelima i sposobnost primjene prostornih organizacija kompozicije: . pjesme. angažiranost. etnografsko naslijeñe .

Uočavanje značaja vizuelnog odnosa slike i teksta u primjeni organizacije kompozicije . stub. visoki reljef.3. primijenjene umjetnosti .Usložnjavanje odnosa prema prostoru i oblikovanje prostora u oblasti oblikovanja.Kreiranje novog izgleda industrijskog predmeta /proizvoda/ - - - - - 5.Kreiranje novih vizuelnih informacija /poruka/. meco reljef /srednje ispupčene forme. grafičkog dizajna.Usvojeni pojmovi: masa. odnos dijelova i cjeline . školskog lista…/ . visoki tisak. zid.Masa i prostor u arhitekturi. maloveliko. dinamično 4.Visoki tisak. plakatu kroz različite kompozicije /dinamična i statična kompozicija/ . spot.Realizacija plitkog reljefa . novi kreirani znakovi vizuelnih komunikacija. MASA I PROSTOR . statično.Upotreba svih materijala dostupnih uzrastu . novih znakova.Površina u likovnoj oblasti: dizajna. slikanja. prostorna organizacija /maketa. svijetlo-tamno … Uočavanje izražajnih mogućnosti stripa /sinteze slike i teksta/ Razumijevanje spota. arhitektura. niski /plitki/ reljef. primijenjene umjetnosti i dizajna . pokretne forme/ 260 . odnos slike i teksta: naslovne stranice /knjige. gradnja. industrijski dizajn. znak.Reljef kao skulptorska forma: niski /plitki/ reljef.Dalji rad na potpunijem odnosu primjene slike i teksta . grafičar Razumijevanje uloge i značaja znakova vizuelnih komunikacija i ovladavanje mogućnostima korištenja sa ciljem prenošenja vizuelnih informacija Osposobljavanje za kreiranje novih vizuelnih znakova i vizuelnih poruka Uočavanje značaja uloge površine u naglašavanju važnog /bitnog/. grañenje.Kolaž kroz primjenu kompozicionih odnosa slike i teksta .Sticanje sposobnosti prevoñenja /transponovanja/ dvodimenzionalnog u trodimenzionalno i trodimenzionalne u dvodimenzionalnu formu /organizaciju/ .Puna plastika u prostoru . TV poruke. TV poruka.Prostorna organizacija može imati malu i veliku masu: mobili – rad na organizaciji ravnoteže i pokreta .Rad na karakterizaciji figura u prostoru.Stub /kružne osnove/ . karton grafiku/ dalje razvijanje senzibiliteta u grafičkom izrazu . elementi grañenja: . rad na izradi klišea za visoki tisak /linorez. minijatura.Papir grafika /izrada šablona od papira kartona/ . instalacija. linorez /izrada šablona.Razumijevanje i mogućnosti predstavljanja prostora i oblika u prostoru .Uloga površine u formi poruke. urbanizam/ . grañenja. TV poruci.Dalji rad na potpunijem shvatanju prostora i oblikovanja u prostoru . plakata kao forme vizuelnih komunikacija Usvojeni pojmovi za oblast površina: vizuelna informacija /poruka/. klišea na linoleumu/ . krov. PLOHA . meco reljef. visoki reljef /skulptura u prostoru koja se samo sa nekim djelom utapa u osnovu/ . stup. vizuelna informacija.Mobili /pokretne forme u prostoru/ dinamična skulptura . odnos površina i vizuelna jasnoća poruka .Organizacija kompozicije kroz oblasti: crtanja. elementi grañenja.Stub /kvadratne osnove/ .Uloga površine u savremenim medijima: kompjuterskoj grafici.Ravnoteža i pokret u prostoru /mobili/ realizacija skulpture u prostoru . kaligrafija. industrijskog dizajna. statično-dinamično.Razumijevanje složenih grafičkih odnosa. linorez. 1-2 trećine mase u prostoru/. prostor.Konstrukcija . mobili /skulptura u pokretu.Složenija kreativna rješenja i realizacija u različitim materijalima . grañenje i razvijanje senzibiliteta prema grafičkom izrazu i oblasti grafike . spotu. POVRŠINA .Dalje savladavanje oblasti grafike.Zid .Krov .Organizacija prostorne kompozicije različitim elementima /po veličini i obliku/. grafike .Usvojeni pojmovi za oblast ploha: inicijal.

krov . piramidalna /trougaona/. PLOHA Kroz tematsku oblast PLOHU realizirat će se sve likovne oblasti koje se u svojoj konačnici iskazuju u dvodimenzionalnoj formi.. horizontalna/ vodoravna/ kompozicija. potezi. . rukopis autora za oblast ploha/grafika: .da znaju da je površina omotač nekog oblika /objekta. vizuelna informacija.da su u stanju izvesti prostorni crtež /crtež sa tankom mekom žicom/ . piramidalna. po intenzitetu /jačini/. tuša i drveta. predmeta/ u prostoru . za oblast slikarstva: .da usvoje pojam kliše.OČEKIVANI REZULTATI Sa djecom se radi na daljnjem usvajanju i proširivanju znanja o upotrebi materijala i sredstava koja se koriste u oblasti tačka i linija: . pastelu.da znaju razlikovati vrijednosti linija. lazurno i pastuozno. linorez. BOJA Likovno područje slikanje: U slikanim radovima primjenjivat će se kao izražajna sredstva pri realizaciji kompozicije: mrlje. harmoničan /skladan/ odnos boja.da dalje usavršavaju tehniku korištenja./ . papir za pakovanje. uočavaju proporcije. da usvoje pojmove. lazurni /tanki/ nanos boje. kružna. slobodna . TAČKA I LINIJA Likovno područje crtanje: Organizacija kompozicije. ..da dopunjuju i proširuju znanja o slikarskim tehnikama. ritam. TV spot .da znaju šta je to trodimenzionalna tekstura /tekstura izvedena sa nekim oblikovnim materijalom/ . grafički otisak. zid. vodoravna /horizontalna/. gvašu. strip. mozaiku . pastuozni /debeli/ nanos boje.da miješaju boje i da upotrebljavaju različite intenzitete boja /da jedna boja može biti svjetlija i tamnija/ da se miješanjem mogu dobiti tonovi drugih boja . šablon /matrica/.da znaju šta je simetrija i asimetrija.. fotografija STRUKTURA PROGRAMA 1. da savladaju tehniku laviranog tuša. flomasterima u boji. grafika.da znaju osmišljeno u organizaciji kompozicije primjenjivati sliku i tekst.da mrlju i tačku koriste kao likovni element u predstavljanju različitih tekstura i osmišljavanju kompozicije.da raspoznaju šta je puna plastika /figura u prostoru/.da proširuju znanje o komplementarnom kontrastu /boje koje se slažu. pored navedenih organizacija 261 . a nalaze se u suprotnosti/. slika.da mogu prepoznati ritam i upotrebljavati ga u svom likovnom izrazu. akvarelu.da rade na jednostavnim rješenjima grafičkog dizajna. papir grafika . plakat. smještanje rada u zadati format. tuša i kista.da tlocrt predstavlja crtež osnove nekog objekta /neke grañevine/ . dominacija 2. U petom razredu. crtež. kadar. po prostornoj orijentaciji. okomita /uspravna/. stub. štampanje . konstrukcija. . meco i visoki reljef . prepoznaju karakter oblika . slobodna /raspršena/. naslovne strane knjige… za oblast površina. a šta reljef: plitki. arhitektura. izrada stripa. grafičar. .da usvoji termine. temperi. kolažu. odnos plohe i teksta /naslovna strana za knjigu. organizacije kompozicije: statična i dinamična. dominacija 3.da su sposobni organizirati kompoziciju po principu pokretne ravnoteže /mobili/. elementi grañenja.. olovke.da kreiraju kadar stripa ili strip. dinamična i statična kompozicija.da savladaju princip izrade jednostavnog šablona za visoki tisak. masa i prostor: .da uočavaju odnose u prostoru.usvojit će da način na koji je nanesena boja predstavlja slikarski rukopis /teksturu/. . kružna. stup. vertikalna /uspravna/ kompozicija.

Djeca rade na izradi stripa. slobodna /raspršena/.PROSTORNO OBLIKOVANJE I GRAðENJE . uočavanju i razumijevanju spota. dizajna. 5. s obzirom na uzrast interes djece će biti usmjeren prema daljnjem savladavanju oblasti grafike. 4. analizi fotografije. do 9.PODRUČJE VIZUELNIH KOMUNIKACIJA Programski sadržaji predmeta LIKOVNA KULTURA u osnovnoj školi realiziraju se kroz formu tematskih cjelina/oblasti koje bi trebale biti ustrojene /unificirane/ jednoobrazno za sve razrede od 1. u tehnici papir grafika i linorez. mobili /pokretne forme u prostoru/ kao i reljefi /niski reljef. stub.dvodimezionalna organizacija kompozicije 2. znakova vizuelnih komunikacija. navedenih kompozicionih odnosa: dinamična i statična kompozicija. grañenje. U kreativnom procesu koriste se svi materijali pristupačni uzrastu i psihofizičkim mogućnostima djeteta. realiziraju se kroz LIKOVNE OBLASTI /likovna područja. meco reljef. OBLIKOVANJE NA PLOHI .PODRUČJE VIZUELNIH KOMUNIKACIJA Oblikovanje u prostoru kroz područja: . sposobnosti i likovne 262 . povezivanje novih vizuelnih iskustava sa do tada prethodno stečenim znanjem. MASA I PROSTOR Tematska cjelina. grafičkog dizajna. POVRŠINA Tematska oblast Površina realizira se kroz likovne oblasti. DIDAKTIČKO-METODIČKE NAPOMENE Likovna kultura u petom razredu. Znakovi vizuelnih komunikacija.kompozicije. Definiraju se pojmovi i realiziraju radovi u punoj plastici. kompjuterske grafike. 1. horizontalna /vodoravna/ kompozicija. Za oblikovanje na plohi kroz područja: . primijenjene umjetnosti. PLOHA 4. Arhitektonski elementi /elementi gradnje/: konstrukcija. TV poruka. jednobojne i višebojne /visokog tiska/. krov.GRAFIKA . visoki reljef/. piramidalna /trougaona/. kao elementi vizuelnih poruka i njihova likovnost. MASA I PROSTOR Ovakva forma osigurava kontinuitet u usvajanju i proširivanju znanja. primijenjenu umjetnost i dizajn. BOJA 3. dalje će se raditi na potpunijoj primjeni odnosa slike i teksta. TAČKA I LINIJA 2. I dalje u ovom uzrastu prisutan je izražen interes za oblikovanjem u prostoru. industrijskog dizajna.CRTANJE . vertikalna /uspravna/ kompozicija. spot. plakat. vizuelne medijske poruke. kružna. dominacija. POVRŠINA 5. koje djeca doživljavaju kao igru povezanu sa estetskim stvaralačkim procesom. Usvajanje znanja i likovno kreativni rad realizira se kroz forme prostorne organizacije kompozicije: 1.SLIKANJE . bogaćenjem novim likovnim sadržajima i likovnim iskustvima. masa i prostor obuhvata likovne oblasti: Oblikovanje. stup. zid. nivoom usvojenog doživljavanja likovne umjetnosti. podrazumijeva početak sintetičkog koncipiranja vizuelnog doživljaja. OBLIKOVANJE U PROSTORU – rješavanja trodimenzionalnih formi Ove dvije podjele kreativnog rada po prostornoj organizaciji kompozicije. razreda.

permanentno kroz cjelokupni osnovnoškolski odgoj i obrazovanje. shodno uzrastu djeteta razrješavanje likovnih zadataka kroz upotrebu likovnih i kompozicionih elemenata nevizuelni poticaji. prirode i društva.kreativnosti djece. čula. industrijski dizajn. Nevizuelne motive 3. visoki reljef. mobili /skulptura u pokretu. mjesto stanovanja. što znači da bi svaka tematska cjelina bila dva puta obrañena u toku školske godine. vodroravno-uspravno. gradnja. pjesmica/. novih medija i okruženja. ritam. elementi grañenja. niti bilo koju tehniku. spot. poslovica. grañenje. i interakciju umjetnosti. Ovakav pristup zaokruživanja jedne cjeline kroz likovne zadatke /likovne probleme/ osigurao bi veću preglednost i sistematiziranje gradiva koje djeca trebaju usvojiti i njegovo logičko ponovno proširivanje u drugom polugodištu. biljke… sadržaji drugih predmeta /korelacija sa drugim predmetima/: maternjeg jezika /priča. muzika. TV poruka.. minijatura PROSTORNO OBLIKOVANJE I GRAðENJE: masa. sposobnosti i saznanja što utiče na formiranje likovno oblikovnih temelja koji će im pomoći u analizi složenih vizuelno likovnih ideja i problema u komponiranju osmišljenih likovnih kompozicija. prostori. piramidalno i slobodno SLIKANJE: uočavanje značaja obogaćivanja izraza uvoñenjem više valerskih vrijednosti boje. značajni datumi. dinamično 263 . matematike. niski /plitki/ reljef. Vizuelne motive 2. prepoznaju ga i razriješe putem likovno tehničkih sredstava. kompozicija boja. inicijal. bajka. praznici. porodica. doživljaj zadovoljstva u razrješavanju problema i sposobnosti vrednovanja. Motive likovne forme /likovni i kompozicioni elementi/ iz neposrednog okruženja djeteta. vizuelna informacija /poruka/. Ovako postavljene tematske cjeline ne isključuju ni jednu oblast. prostor. Likovna pismenost podstiče se kroz nastavu koja djecu uključuje u aktivan proces vizuelnog istraživanja. kaligrafija. usvojeni pojmovi mrlja. karton grafiku. statično-dinamično. Razvoj likovne pismenosti obuhvata razradu zadatih nastavnih tema putem kojih djeca spoznaju /stvaraju predstavu/ o značaju likovne umjetnosti u vlastitom životu. stup. zid. meco reljef. statično.. pastuozni namaz. dominacija GRAFIKA: malo-veliko. etnografsko nasljeñe značajna umjetnička ostvarenja iz svjetske likovne /baštine/ umjetnosti likovni i kompozicioni elementi. tjelesnog i zdravstvenog odgoja i kulture življenja iz narodnih običaja /tradicije/. muzičke kulture. basna. škola. Motivi – teme /likovni sadržaji/ Zahvalne teme za likovno kreativni rad predstavljaju doživljaji i spoznaje. potez. lazurni namaz. Taj proces kod djece razvija kreativno mišljenje. Kvalitet učenja u likovnoj kulturi je proces kada djeca vizueliziraju problem koji ranije nisu znali. svijetlo-tamno. pokretne forme/ VIZUELNA KOMUNIKACIJA: grafički dizajn. pojave u prirodi. harmonija. ploha. kružno. emocije /osjećanja/. Motive prema svojoj vizuelizaciji sadržaja dijelimo na: 1. Ponavljanje tematskih cjelina u formi koncentričnih krugova pruža mogućnost preispitivanja usvojenih i prezentiranja novih sadržaja i znanja. krov. - POJMOVI KOJE ĆE DJECA USVOJITI CRTANJE: usvajanje pojmova organizacije kompozicije: statično-dinamično. nauke i društva. kliše za visoki tisak linorez. arhitektura. Tematske cjeline bi se realizirale kroz likovno kreativni rad u svakom polugodištu. stub. objekti.

OCJENJIVANJE Ocjenjivanje u predmetu Likovna kultura je izuzetno složen segment rada nastavnika. Ako nastavnik traži od djece da tačno .. napor koji dijete ulaže u realizaciju zadatka da bi postiglo rezultat. s obzirom na činjenicu da crtež predstavlja cjelinu koja u sebi sadrži komplekse sposobnosti i osobina djeteta. pedagoškog. odnos prema svjetskoj i našoj kulturnoj baštini. da doživljavaju i gledaju očima odraslih svijet oko sebe. svoje strahove i oduševljenja. stečenog znanja i usvojenih navika. kao i sklad emocionalnih i izražajnih sposobnosti transponiranih u likovne elemente. psihološkog. predmeta i pojava. upornosti i iskustva. Činjenica je da se nastavnik u razredu susreće sa djecom koja su nadarena i onom koja nisu. Prilikom ocjenjivanja manje nadarene djece treba pratiti i imati u vidu individualne mogućnosti. Likovna forma /Likovni jezik/ i 2. Predmet Likovna kultura složen je iz dva segmenta: 1. 3. ciljevima i zadacima koji se pred nju postavljaju. 2.. svoje viñenje svijeta. Vizuelno estetska kultura razvija kod djece sposobnost uživanja i razumijevanja umjetnosti.stenografski zapis duše” i kao takvi moraju biti dobri. onda su svi ti radovi . onda takva nastava Likovne kulture ne odgovara osnovnim principima savremene nastave. Ako prihvatimo da se djeca likovno izražavaju jer imaju potrebu da iskažu svoj svijet. estetskog. Likovnih sadržaja Oblast Likovna forma /Likovni jezik/ koji se odnosi na likovne elemente i principe komponiranja su teoretskog karaktera i mogu se savladati i usvojiti. Pravilan odnos nastavnika prema dječijim radovima je od izuzetnog značaja za likovno kreativni rad djece. Djeca koja nisu talentirana trebaju imati priliku u skladu sa svojim mogućnostima usvajati likovni jezik i njime se izražavati. pravilno doživljavanje vizuelnih informacija. pozitivnog i negativnog uticaja sredine. Iz tog razloga i dječiji crtež moguće je analizirati sa različitih aspekata: 1. odnos prema estetskom. stepen zalaganja i želje da se realizira postavljeni zadatak.prepisuju” percipirano. 264 . Nema loših dječijih radova. aktivnost na časovima likovne kulture.

svjesno izvoñenje jednostavnih brojalice i primjera prema notnom zapisu u 2. ritmike i melodike . naslova i autora . predviñanja rezultata .osnovnih elemenata vokalne tehnike (tačna intonacija.pred novim muzičkim zadatkom pitaju i traže odgovor . a u odnosu na druge .35 časova godišnje) CILJEVI I REZULTATI ODGOJNO-OBRAZOVNOG RADA PODRUČJA UČENJA ZNANJE CILJEVI Stican je znanja: .samostalnog uočavanja.pokazuju veliku zainteresiranost i ljubav prema muzici. duhački drveni i limeni. te tehnike sviranja radi kvalitetnije interpretaciji muzičkog djela u horu i orkestru . a poštuje i cijeni mišljenja i stavove drugih .slobodno izlažu svoje mišljenje i ideje i prave poreñenja ostvarenog .uživanje u sve slobodnijem predstavljanju publici sa improvizacijama na Orffovim instrumentima na vlastitu inicijativu .korištenja znanja u osmišljavanju ideja za kreativno izražavanje doživljaja (likovno.Uočava i hvali. ukazuju i na greške i ispravljaju druge .postaje sve snažnije i intenzivnije izražavanje emocionalne i estetske osjetljivosti na kvalitet muzike .Samostalno se uključuje u muzičke sekcije .izražavanje vrlo intenzivnih interesa i ljubavi prema sadržajima iz muzičke baštine BiH .mješoviti hor i višeglasno pjevanje.orkestarski instrumenti po grupama: gudački.svjesno prihvataju i ispravljaju svoje greške u intonaciji i u muziciranju.pjevanje jednostavnih primjera solmizacijom .svjesnost značaja muzike u životu i potrebi učenja o muzici i muziciranja kroz čitav život .već formirane kriterije za procjenu kvaliteta koriste prilikom izvoñenja i slušanja djela . DJEČIJE STVARALAŠTVO 265 . oznaka i termina (italijanski) .Traži sam i sa vidnim zadovoljstvom se uključuje u muzičko-scenske i druge projekte sa muzikom .osnovnih muzičkih pojmova iz metrike. PONAŠANJE STRUKTURA SADRŽAJA I. saopštavanja poznatih i novih termina i pojava u notnom zapisu . STAVOVI.sviranje kao pratnja uz pjevanje i kroz aranžman uz svjesno korištenje muzičkih znanja . 3 i 4dijelnoj-dobnoj mjeri ritamskim govorom .Muzička/glazbena kultura (1 čas sedmično .svjesnog obrazlaganja adekvatne primjene raznih instrumenata u samostalnoj izradi originalnih aranžmana .Samopouzdanje u pjevanju i sviranju je sve veće. BROJALICE IV. svjesnost o značaju i potrebi muzike u životu . PJEVANJE I SVIRANJE II. horski glasovi .Propagira upis mlañe djece u muzičku školu SPOSOBNOSTI I VJEŠTINE VRIJEDNOSTI. kao i zalaganje i odgovornost za kvalitet skupnog muziciranja .Iskreno i dobronamjerno iskazuje svoje mišljenje i kritiku.vrlo jasno izražavanje razvoja interesa i intenzivne želje za bavljenjem muzikom koja treba da postane trajna potreba OČEKIVANI REZULTATI / ISHODI UČENJA Dje ca bi trebala imati zn an je i razumijevan je : . SLUŠANJE MUZIKE V.samostalne i kvalitetne interpretacije muzičkog djela (od solističkog do skupnog) .Improvizacija i prezentacija ideja (individualno i u grupi). aplauzom nagrañuje najkvalitetnije izvoñenje . dikcija.Djeluje i na druge da slijede njegov primjer .samokritičnost prema sebi kao izvoñaču (vokalnom i instrumentalnom).sistematiziranja muzičkih znanja uz korištenje muzičkih termina . literarno i pokretom) Razvijanje pozitivnih vrije dnosti i stavova: . MUZIČKE/GLAZBENE IGRE III. na koncertima i sl. artikulacija).tačno imenovanje naučenih notnih trajanja. udaraljke Razvijanje muzičke sposobnosti i vještine: .Izražava svoj odnos prema muzici i želju da je često sluša u školi. .prethodna muzička iskustva i muzičke termine koriste u daljnjem učenju .memoriranja djela.

Njemačke. koje su dječija igra. memoriranje melodije). ili ritmike. u cjelini. te reprodukcije trajanja prikazanih u notnom zapisu. raditi vrlo seriozno na osvještavanju i korištenju ranije usputno usvojenih italijanskih muzičkih termina u muzičkom opismenjavanju. I dalje raditi na sve samostalnijem odreñivanju osnovnih elemenata muzičkog djela. Praćenjem i analizom notnog zapisa u udžbeniku. vrste glasova u horu (četveroglasni hor). Engleske. djeca će učvrstiti i u praksi i interpretaciji svjesno koristiti ranija znanja vezana za tempo i dinamiku. informativno). „Patak“. notne vrijednosti (osminka. polovinka i cijela nota i odgovarajuće pauze).DIDAKTIČKO-METODIČKE NAPOMENE Iako u uvjetima minimalnog broja časova (1 čas sedmično) u petom razredu pored upornog i istrajnog rada na korekciji problema koje imaju pojedina djeca u oblasti melodike (tačna intonacija. Koreografije okretnih igara i kola iz različitih krajeva imaju utvrñene figure i kretnje. 266 . Pjevanjem i sviranjem treba obraditi najmanje 12 pjesama u toku školske godine. četvrtinka. kao što su: „Satić kuca“. I nadalje je težište na umjetničko-doživljajnoj komponenti. posebno intenzivno raditi na kultiviranju dječijeg glasa i podizanju kvaliteta pjevanja pojedinca i prilagoñavanja glasa u skupnom muziciranju. širenje opsega glasa. Škotske. One pomažu i tjelesnom odgoju i upoznavanju narodne muzičke tradicije raznih zemalja svijeta. uz pratnju melodijskog instrumenta (klavir. Slovenije. Tako su djeca kroz pjevanje i sviranje i muzičke igre bila u prilici da upoznaju pored djela iz BiH. grupnu i kolektivnu). kao i pokretom jer se time potiče njihova kreativnost. Srbije. Najjednostavnije pjesme iz ranijih razreda. djeca je uče pjevajući uz nastavnika. „Sage se mlada do zemlje“ i slično. U ovom razredu pored rada na razvoju muzikalnosti i trajnih interesa i ljubavi prema muzici. mjere (2. te znanja učvrste i sistematiziraju Kreativnost u ovoj oblasti podrazumijeva podsticanje djece u osmišljavanju originalnih aranžmana i inventivnoj interpretaciji. Ova oblast je veoma pogodna za uvježbavanje nota po trajanju i podjelu jedinice na dva dijela. Rusije. a sastoje se iz osnovnih pokreta s plesnim elementima. Poticati djecu da kroz muzičko-scenske igre povezuju razne umjetničke oblasti s naglaskom na originalnost i raznovrsnost dječijih rješenja. Francuske. a istovremeno i dječije tradicionalno stvaralaštvo. „Hodavka“. a posebno broj muzičkih igara i brojalica. I nadalje poticati djecu da svoje zapažanje i doživljaje izraze opisno ili likovno. fraza. te upoznavanje novih notnih znakova i mjere (6/8. stvaralaštvo i tradiciju iz Hrvatske. jer ono pruža obilje mogućnosti za upoznavanje muzičke umjetnosti i muzičke literature iz svijeta. muzičkih instrumenata orkestra. U ovoj oblasti velika novina je pjevanje solmizacijom u C dur ljestvici i kontinuirani rad na razvoju osjećaja za ritam i metriku kroz brojalice koje treba izvoditi ritamskim govorom. i ritamskog govora pa će omogućiti da se ranije doživljene muzičke zakonitosti osvijeste. kao i slušanje muzike. Djeca u petom razredu trebaju naučiti najmanje 4 muzičke igre koje uključuju pokret. polazeći od svjesne analize notnog zapisa. nisu mogli biti odvojeni posebni časovi kao u prethodna četiri razreda. prema tehničkim mogućnostima u školi. gitara). U skladu sa smanjenim brojem časova u odnosu na prethodna četiri razreda smanjen je broj pjesama za pjevanje i sviranje. One i u ovom razredu spadaju u racionalne i iracionalne brojalice. Slušanjem u petom razredu treba upoznati najmanje 14 kompozicija. Austrije. 3 i 4-dijelnu) i naučiti i novu 6/8 mjeru. tema. Na taj način je Nastavni program za peti razred dobio multikulturalni karakter. Norveške i Meksika. sa ciljem da pozitivni interesi i stavovi prema muzičkim vrednotama budu u stalnom porastu. čiji ritam i metrika pomažu razvoju muzikalnosti djeteta. prema izboru nastavnika mogu se sa djecom raditi tako da ih djeca uče svirati na klaviru. Za oblast dječijeg stvaralaštva u petom razredu zbog smanjenog broja nastavnih časova. metalofonu ili ksilofonu. duhački: drveni i limeni i udaraljke. a posebno zapažanju i odreñivanju forme muzičkog djela (muzička rečenica. U petom razredu treba naučiti najmanje 4 brojalice. izvoñača i sastava. cjeline). Nakon doživljaja pjesme u izvoñenju nastavnika i sa CD-a. Zato je neophodno u svakoj od navedenih oblasti pronaći najefikasnije načine za slobodniju individualnu improvizaciju i druge oblike neverbalne komunikacije (u paru. Slušanjem treba učvrstiti vizuelno i zvučno orkestarske instrumente po grupama: gudački. Primijeniti ranija i nova muzička znanja u kreiranju pratnje i aranžmana za Orffove instrumente. sintisajzer. te Slovačke. te raznih kretnji ruku.

Shvata dvoglasje i pjeva kanon u dva glasa .Kooperativnost u stalnom porastu. pokazuje pozitivne stavove i vrednote prema muzici .Kaplan) 8. Bosa Mara Bosnu pregazila. originalnost i spretnosti u improvizaciji . Osvanu dan. kanon ili Svitac (Božidar Stančić) 9. po Kranjskem (narodna) 12. Orffov dječiji instrumentarij). Pijetao i sat (Refik Hodžić. Čičak (Julio Marić – stihovi Rajko Balaban) 4.Stalno učešće u pjevanju i sviranju kroz redovnu nastavu i vannastavne aktivnosti: priredbe. Mostar 11. narodna svatovska. E vo san ti doša ili Jučer si mi rekla (narodna pjesma iz Dalmacije) .Ima sve razvijeniju svijest o značaju svakog pojedinca u horu i shvata potrebu uklapanja svog glasa u cjelinu (hor/zbor.Razumije.Aktivno učestvuje u izradi i izvoñenju aranžmana . . narodna 10.P lanira i osmišljava muzičke zagonetke. SADRŽAJ ZNANJE I RAZUMIJEVANJE SPOSOBNOSTI VRIJEDNOSTI. Marko S kače po zelenoj trati (narodna iz Slovenije) ili P o koroškem. . uz korištenje instrumenata (vlastito tijelo. Macice u livadama (J. . orkestar) . organizira i sam učestvuje u interpretaciji i improvizaciji u interakciji (školaporodica) . kao i stihove na zadanu ili novu melodiju).Sve veća samostalnost. narodna ili Trepetljika trepetala. te izmišljanju melodije na date stihove. priručna sredstva.Njegovati razne oblike svjesne improvizacije (na zadanu melodiju.Ličnim primjerom i djelovanjem u razredu.Komunikacija i interakcija u improvizaciji . stihovi Ivica Vanja Rorić) 5.Motivira pojedinačni i skupni rad i njim nenametljivo rukovodi .Prihvata i po potrebi korigira svoju intonaciju radi podizanja kvaliteta muziciranja . Tetkino. koristi i u interpretaciji poštuje osnovne muzičke oznake u notnom zapisu (muzički termini na italijanskom) .U skladu sa samoprocjenom i u odnosu na druge vježba da postigne kvalitet . premetaljke i druge igre kao podsticaj za učenje muzičkih pojmova .Samostalno koriguje vlastito pjevanje i sviranje uporeñujući se sa drugima . PJEVANJE I SVIRANJE Izbor: 1.Svjesno obavlja muzičke zadatke i obaveze (kao pojedinac ili dio grupe).P rilikom praćenja i procjene individualnih postignuća. ritam.Muzicira samoinicijativno i bez podsticaja komunicira uz pomoć instrumenata . dikcija) . radi postizanja kolektivnog uspjeha . u porodici .Istražuje samoinicijativno i uključuje se u sviranje pratnje pjesmi. instrumenti koje su napravila djeca. PONAŠANJE AKTIVNOSTI DJECE AKTIVNOSTI NASTAVNIKA (ORGANIZACIJA I METODE NASTAVE I UČENJA.Muziciranje i djelovanje u skladu sa zahtjevima muzičkog djela . S one strane Jajca.Upotreba instrumenata u skladu sa zadacima pjesme odnosno osmišljenog aranžmana . kao i osjećaj kompetentnosti u pjevanju i sviranju .Inicira. tetkino (Damir P janić.P okazuje da muziku doživljava i cijeni ličnim primjerom i muziciranjem 267 . Cvrčak i bubamara (Alfi Kabiljo. stihovi Enes Kišević) ili Mjesečev pjesnik (J. stihovi Arif Semanić) ili Vučja želja (Marija Matanović) 3. narodna ili P jevaj mi pjevaj sokole. OCJENJIVANJE) .Izvodi lakše notne zapise ritamskim govorom i primjenjuje znanja iz metrike i ritmike .Aktivnim uključenjem u zajednički rad pomaže komunikaciju i podstiče zagrijanost u radu .Zajednička i stalna briga o čuvanju školskih muzičkih instrumenata kao vrijednosti. Dajte nam ljubavi (Hana i D inko Šimić) 7.P ozitivan interes prema muzici ga podstiče na veliko zalaganje i trud u skupnom muziciranju .Poštuje pravila vokalne tehnike koja dovode do kvalitetnog pjevanja (intonacija. rebuse. artikulacija. stihovi Stjepan Jakševac) i Ševin kljun(Asim Horozić.Osjet za ritam i mjeru je sve izraženiji . vrši poreñenje sa rezultatima u četvrtom razredu 1.Samostalno pjeva i svira Orffove instrumente . Muzički sadržaji u sebi imaju sve elemente koji prirodno ostvaruju korelaciju sa svim drugim predmetima pa i stranim jezikom. Prvi maj (Milan Jeličanin) 2.Motivira i upućuje djecu na druge izvore znanja pored udžbenika. izleti.Pjeva solmizacijom lakše primjere . Kaplan) 6. STAVOVI.

2. sa postojanje i značaj muzičke igre za koreografiju. P leši.Tradicionalnih narodnih instrumenata i nošnji naroda BiH-pano (pronalaze i prikupljaju slike) .Samostalno pokretom i pojedinačno) izražava pjevanjem. Na slovo (pjesma iz Engleske) 3. baro.Razlikuje i biranim riječima i poznaje pojedine odnosom pokazuje instrumente i da cijeni muziku.Svojim čestim djela komentarima i .Traži da djela i muzike prati umjetnike vidi jednostavni notni uživo na zapis i primjeni koncertima i tako muzičke termine: pokazuje pozitivne legato. ta-te) ritam sviranjem na instrumentima. MUZIČKE /GLAZB ENE IGRE Izbor: 1.Ima bogat fond djela koja prepoznaje prilikom slušanja .Prepoznaje orkestarske instrumente po grupama (gudački.Pamti i donosi u razred nove brojalice i izmišlja nove zajedničke igre . (zajedničko i tradicionalne nošnje.Razvija kreativnost. Makjanić) 2.Brzo uočava i pokazujući pri tom saopštava vidno zadovoljstvo izvoñača djela i interes . Francuska pjesma) ili Pjesma rastanka (popijevka iz Škotske) 4. i demonstrira.Sarañuje sa roditeljima i uključuje ih u rad .Prikupljanje kaseta i CD-a sa djelima koja će se slušati u školi . fraza. maco. udaraljke) .Samostalno izvodi slogovima (ta.Gledanjem u notni (muzičke zapis izvodi ritam zagonetke) brojalice ritamskim .Shvata da je notne vrijednosti orkestar . tradicionalni ples) 4.Uz slušanje . 2. Aro.Na osnovu instrumentu po sviranja ritma dogovoru i na osnovu prepoznaje ranije vlastitih ideja naučene brojalice .Aktivno i samoinicijativno se uključuje i mašta kroz brojalicu koju pozitivno vrednuje . Keran.ñelem. BROJALICE Izbor : 1 .Pravljenje preglednog panoa na koji se dodaju slike instrumenata koje su upoznali. Korać)) i Zdravo maleni (Alfi Kabiljo) 5 Osmjeh majke (S. piko.Razvijanje svijesti narodnih nošnji tekst i muzika o kulturi ponašanja . paro (Zaspisala Elly Bašić. Jajce) 2.Shvatanje i .Priprema. staccato. Bilja-Gorica) ili Ena.Uporeñuje.Upućuje i pokazuje simulacije na kompjuteru . Žamor i smijeh djece-Kad bi svi ljudi na svijetu (Arsen Dedić stihovi Milan Grgić) i Dvoboj (Asim Horozić i stihovi Š imo .Pronalaze i prikupljaju slike kompozitora i muzičkih instrumenata u knjigama i štampi (simfonijski orkestar) . A n.Samostalno slušanom djelu saopćava zašto mu se dopada ili ne .Dopunjavanje razredne izložbestalna postavka . koordinira rad i usmjerava aktivnosti djece . Planira termine za posjete kulturnim ustanova i bilježi ih na kalendaru Osmišljava i obavlja temeljitu pripremu djece za izlaske iz škole i posjete koncertu i kulturnim ustanovama: 268 . predlaže i izvodi pratnju. ðelem.muzički .Mješoviti hor: muški i ženski glasovi . . što ih motivira na učenje . instrumentalno i vokalnoinstrumentalno izvoñenje . Meksiko.Rasprave i sugerišu na nastupima dogovori o folklornih ponašanju na ansambala smotri . Meñimurje) 4.Samostalno pjevuši melodiju izražava utiske o pjesme koju sluša slušanom djelu.Prema zadatku izvodi nota. sortiranje i izvoñenje zaključaka . Maco.Dopunjavanje zidnog panoa novim zapisima .Osmišljava.Prepoznaje i saopštava ime kompozitora .Uporeñuje i brzo precizno i tačno u uočava sličnosti i skladu sa tekstom razlike u trajanju . pleši (Slovačka. obrazlaže ih odgovarajuće pokrete i tačno izvodi po u mjeri i ritmu zadatku .Osmišljava nove maštovite igre sa instrumentima . . igri i komunikaciji koja razvija osjećaj pripadnosti grupi .Izvodi brojalicu . ban. osmišljava.Poznaje i pamti imena BH kompozitora i njihova najpoznatija .Samostalno pjeva . jo hanino. Na Avinjonskom mostu (S ur le pont d'Avignon. te prati i stimulira svojim učešćem . T u hanina. osjećajem plesa i kola kod priredbe i Ispravno izvodi novu sigurnosti svih naroda svijeta uvježbavanju igru primjenjujući . Molimo za finu tišinu (A. romska pjesma 3.Osmišljava prigodne muzičke igre za interaktivno učenje demonstrira izvoñenje i sviranje .Tačno odreñuje dopada i dinamiku. S jela baba u balon (Zagreb) 3.Razlikuje izvoñačke ansamble: orkestar. arr.Svira ritam na .Organizira praktične vježbe i odlazak na probu KUD-a 3.Podsticanje pjevanje Prepoznaje pojedine više sigurnosti kreativnosti igrom. te muzikom odredi mjeru i .Učlanjenje u ritmičku i/ili folklornu sekciju .Često traži da se razlikuje i djelo ponovno samostalno i tačno sluša izvodi zaključke o . U z jutarnju šetnju (A. duhački drveni i limeni. tradicionalna Prati ritam pjesmice .Odabiranje i pokretom spontano ili i izvodi zadane razumije predlaganje izvodi zadatu pokrete. tema.Prepoznaje narodnu muzičku tradiciju .Izrañuju zidne panoe sa tematskim Osposobljava ih za uočavanje i bilježenje Upućuje i podstiče na prikupljanje materijala Osmišljava i realizira simulacione igre za djecu Priprema i vodi djecu kroz aktivnosti dijaloga i interakcije Pomoć djeci u samostalnom i grupnom radu Ukazuje na adekvatan način izrade preglednih zidnih kalendara sa terminima koncerata.Prepoznaje vokalno. Mihaljinac. mala . stihovi M. dječije radne i kulturne navike . L ovac Ranko (V.Samostalno igra i (multikulturalnost) pokreta uz ranija znanja usvaja pravila sa .Smailović) 7. Dr Vinko Krajtmajer) 6.Raduje se novom iskustvu. SLUŠANJE MUZIKE Izbor : 1. melodija.Muzička rečenica. Gornji Mihaljevac. . nikoti (Zapisala Milica Obradović. . hor: izvoñačke glasove . vizuelno i izvoñače i auditivno kompozitore .Aktivnim učešćem pomaže.Crtanje (slikanje) kretnjama ono što . sefardska romansa.Pronalaženje i zapisivanje brojalica. . zekapan (Zapisala E lly Bašić. mena. kombinira instrumente (aranžmani) .Brzo pamti i .Procjenjuje interesovanja i napredak djece 4. a uči i druge .Samosvijest je sve veća kroz kreativne načine ritmičkog izražavanja. cjeline ili dijelovi kompozicije . La kukarača. navike i potrebu za ritam. tempo i komentira osobine druge djela karakteristike .

Slobodna improvizacija na Orffovim instrumentima: . posjeta dramatizaciji i kombinaciju školskoj priredbi. aranžmane za instrumenata. . planira muzičke slobodnija . pjesmice i brojalice pokreta i likovnim izrazom.Posjeta najznačajnijim kulturnim objektima u mjestu. DJEČIJE STVARALAŠTVO .Saradnja sa učestvuje u muzičkog lokalnom muzičkoj igrokaza uz zajednicom.Pokazuje razvoj i muške glasove svijesti o značaju po visini i zvučnoj muzike u porodici. . Korsakov 12. pjesma iz mjuzikla „Moje pjesme moji snovi“ (The sound of music. re. N. .Svoj pozitivan instrumenata odnos prema ansambala. Vesela pjesma (Do.Vidnom željom za . njihovoj javnoj pojedinaca likova posjete koncertima prezentaciji.P ravi varijacije na dodaje. razredu i na i za imenovanje i koncertu opis djela. pravilima i znaku poštuje pravila dirigenta ponašanja.Improvizacijom kombinacijom kreira nove riječi. orkestarska izvedba) 14. Barcarolla iz opere Hoffmannove priče (J. u paru likovi mogu umjetničkim i (dijalogom). Grig) 13. područjima . pjesmi likovno ili literarno . Richard Rogers) 10.Eksperimentira.Predlaganje i . ritam) improvizaciju . i bajki čiji se sa ostalim grupna. rukovodi i . odlomak iz baleta Labudovo jezero (P. i kolektiva 269 . violončelo i violina 11.Plesna dramatizacija.Stvara .Izvoñenje . instrumente uporeñuje. muški. djelima i .Voñenje intervjua sa umjetnicima .Razlikuje i umjetnicima obrazlaže vrste pokazuje horova (dječiji. Gotovac) 9.Priprema. odlomak iz orkestarske svite „Šeherezada“ (Bajka iz 1001 noći. mi).I.Pokazuje lijepu . Offenbach. Dječiji hor iz opere „Karmen“ (G.Pronalaženje priča sadržaje u korelaciji kolektivna. R. .Sa zadovoljstvom . pohvale i nagrade .Svojim odnosom i čestim dogovaranje o stavovima podstiče muziciranjem improvizaciji koja kreativne oblike pokazuje pravilan pruža neverbalnu izražavanja prati i odnos prema komunikaciju. (W. D jeca i skakavci (Ema esasa.Ešić) 8. Tempo I. B izet) i Vidjeh čudo“ (V lado Milošević.Razgovorom o muzici u izražava svoje stavove i potrebe za lijepim i shvatanje da muzika podiže kvalitet života sadržajima . .Vodič kroz kulturne muzičke dogañaje u gradu (isječci iz štampe sa najavom koncerata u gradu) . Šeherezada I stavak. Mozart) ili Posljednje proljeće (E. S indbadovo putovanje. koncertu mješoviti) i ženske .Spontano na muziku ritmičke pratnje progovara pokretom.Koristiti kulturu ponašanja jednostavan kad sluša muzički jezik za izvoñenje djece u saopćavanje ideja.Literarno i /ili likovno izražavanje doživljaja muzike . . posebno koja svira prema na koncertu. Scene.Osmišljavanje muzičkog igrokaza i prezentacija rezultata samostalnog i grupnog rada djela . Nekoliko varijacija iz djela „12 varijacija u C duru“. boji školi i okolini . A.Improvizacija je socijalizaciju.Samo predlaže ideje i instrumente za dočaravanje likova i uključuje s u rad na muzičkoj dramatizaciji. . muzikom drugim odgojnim individualna „ozvučiti“.Posjeta koncertima u osnovnoj muzičkoj školi Objašnjava ponašanje na koncertu. mješoviti hor) 5. II čin (Andante-Andante non troppo. mijenja zadanu temu . aplaudiranjem na ženski. . Josip Magdić) ili Jadovanka za teletom (J.P rilikom slušanja ureñena zajednica muzike. ohrabruje muzici kooperaciju i .Samostalno istražuje i kombinira smišlja.Čajkovski). oblačenje Saradnja sa roditeljima i umjetničkim ustanovama Posmatranje i praćenje napretka djece.Pravi (melodiju.

Brzo trčanje do 60 m iz niskog starta 2.. (5) zadovolje potrebu za igrom i kretanjem i razviju interes za bavljenje sportskim. Polazni kriteriji za što kvalitetniji obrazovni standard tjelesnog i zdravstvenog odgoja jesu: (1) objektivnost – prilagoñenost sadržaja materijalnim uvjetima. urgentne situacije ili pogodnost za nadgradnju različitih kinezioloških aktivnosti. Sk ak anja: . (5) razvoj antropoloških obilježja djeteta (6) interes i potreba djeteta. a sve to u interesu njegovanja i zaštite zdravlja i opće dobrobiti djece. Tjelesni i zdravstveni odgoj CILJEVI. (6) razumiju. rekreativnim i.koja će im omogućit samostalno tjelesno vježbanje u funkciji usavršavanja psihomotornih i funkcionalnih sposobnosti i stimuliranja normalnog rasta i razvoja. Bacanja: .Skok udalj zgrčnom tehnikom .Ciklična kretanja različitim tempom do 6 minuta .škarama“ x x posjeduje osnovna teorijska i praktična znanja o bacanju medicinke od 1 kg s mjesta zamahom lijevom i desnom rukom x x 270 . te brzom trčanju do 60 m iz niskog starta. kinezio-terapijskim aktivnostima.Zgrčeni skok odrazom s odskočne daske 3. Komplementarni ciljevi tjelesnog i zdravstvenog odgoja tiču se napora usmjerenog ka stvaranju sistema uvjeta. koji će djeci pomoći da: (1) usvoje osnovna znanja i razviju interes i naviku za njegu i zaštitu zdravlja.Skok uvis prekoračnom tehnikom „škare“ . Obrazovni Prehrana i tjelesni napor 1.Bacanje male medicinke od 1 kg s mjesta lijevom i desnom rukom x x 2. (4) aktivno koriste slobodno vrijeme i snalaze se u urgentnim situacijama. Osnovna motorička znanja x x posjeduje osnovna teorijska i praktična znanja o skoku u uvis . (2) primjerenost sadržaja dobi i spolu djeteta. SADRŽAJI I ISHODI CILJEVI SADRŽAJI ISHODI Djevojčice Dječaci Tje lesno vje žban je i volumenoznost tije la 1. (7) uvažavaju svoje kompetencije i racionalno ih afirmiraju. Trčanja: . (3) sigurnost djeteta (4) korisnost sadržaja za svakodnevni život. (3) usvoje znanja o kontroli osnovnih parametara kineziološkog statusa.(2 časa sedmično . poštuju i promoviraju ekološke vrijednosti u duhu biocentrizma. sportsku rekreaciju.70 časova godišnje) Osnovni cilj tjelesnog i zdravstvenog odgoja je osposobiti djecu za primjenu osnovnih kinezioloških znanja i kinezioloških iskustava . (2) usvoje osnovna kineziološka znanja (iz područja naučnih disciplina kineziologije) i steknu kineziološka iskustva (iz područja psihomotornih aktivnosti) za cjeloživotno tjelesno vježbanje. eventualno. Osnovna teorijska znanja Ishrana i zdravlje Indeks tje lesne mase (ITM) Umor u školi i načini njegovog otk lanjanja Organizacija sportskih tak miče nja posjeduje osnovna znanja o povezanosti tjelesnog vježbanja sa volumenoznošću tijela posjeduje osnovna znanja o uticaju pravilne ishrane na zdravlje izračunava ITM-a posjeduje osnovna znanja o umoru u školi i načinima njegovog otklanjanja posjeduje osnovna teorijska i praktična znanja o organizaciji sportskih takmičenja i suñenju u različitim kineziološkim aktivnostima posjeduje osnovna teorijska i praktična znanja o značaju prehrane za tjelesne napore posjeduje osnovna teorijska i praktična znanja o cikličnim kretanjima različitim tempom do 6 min. zgrčka x x x x x x x x x x 1.

žongliranju loptom x x x x x x x x s potrebnom jakošću i brzinom izvodi jednostavne pokrete i kretanja posjeduje neophodnu nervno-mišićnu kordinaciju i kontrolu složenijih pokreta postiže optimum motoričkih sposobnosti brzine. Odgojni Emocionalna samoregulacija Suñenje i pravila igre x x x x x x x x Kultura ponašanja x x 271 . 2. Igre: Rukomet: voñenje lopte različitim načinima. osnovno oduzimanje lopte sučelice. Antropološki -Snaga: -Brzina: -Koordinacija: -Ravnoteža: -Gibljivost: -Preciznost: x x x x x x 2. upiranja i penjan ja: ..Galop naprijed po tlu i na gredama različitih visina -Vaga zanoženjem na tlu i na gredama različitih visina 5.Jednonožni uzmah na niskoj pritci .1. penjanju na motku do 5 m. dodavanje i hvatanje lopte različitim načinima. šutiranje s tla rukom osnovnim načinom. koordinacije. stoju na rukama uz vertikalnu površinu. igre vršnim odbijanjem 1 : 1. 4.2.Skok „škarice“ . 7. Višenja.Narodni ples po izboru iz zavičajnog područja 7.Stoj na rukama uz okomitu plohu . te narodnom plesu po izboru iz zavičajnog područja posjeduje osnovna teorijska i praktična znanja o: ruk ome tu -voñenju lopte rukom različitim načinima. galopu naprijed po tlu i na gredama različitih visina... podlaktično odbijanje. Morfološke osobine x x Tje lesne sposobnosti osoba različitih spolova Tje lesne sposobnosti osoba s posebnim potrebama 3. vagi zanoženjem na tlu i na gredama različitih visina posjeduje osnovna teorijska i praktična znanja o izvoñenju zgrčke posjeduje osnovna teorijska i praktična znanja o osnovnim koracima aerobike niskog i visokog intenziteta. oduzimanju lopte sučelice ili bočnim izbijanjem. podlaktičnom odbijanju. donjem servisu i prijemu servisa vršno.. 3. Presk akanja: .. košarkaškom stavu i pivotiranju.4. košarci šutiranje jednom rukom s grudi iz mjesta. 5. kao drugi kineziološki sadržaji.Osnovni koraci aerobike niskog i visokog intenziteta . Motoričke sposobnosti Odgovarajući sadržaji iz: 1.Raznoška 6. Ritmičke i plesne strukture: . razumije funkcionalno-morfološke promjene i probleme tokom puberteta i sazrijevanja poštuje razlike u tjelesnim sposobnostima izmeñu osoba različitih spolova poštuje razlike u tjelesnim sposobnostima izmeñu osoba sa i bez posebnih potreba posjeduje dovoljan nivo strpljivosti u odnosu prema učitelju i sistem rada posjeduje uljudne navijačke navike. a shodno potrebama djece i mogućnostima škole i okoline posjeduje osnovna teorijska i praktična znanja o njihu u uporu na ručkama do sjeda raznožno. prihvaća pozitivne sportske i ljudske uzore dostojanstveno iskazuje razočarenje i zadovoljstvo neuspjehom odnosno uspjehom. gibljivosti i ravnoteže samostalno primjenjuje aerobne programe za razvoj maksimalnog primitka kisika x x x x 2.Penjanje po motki do 5 m . prepoznaje pogreške i osuñuje neprimjerena ponašanja. i 8. 6. žongliranje lopte 1. šut jednom rukom s prsiju iz mjesta. dodavanju i hvatanju lopte rukom različitim načinima. odbojci -vršnom odbijanju iz srednjeg odbojkaškog stava. mini odbojci 3:3. 2 : 2 Nogomet: Zaustavljanje lopte hrptom stopala principom amortizacije. surañuje u igri i nenasilno rješava konflikte 3.. jednonožnom uzmahu na niskoj prečki. donji servis i prijem servisa vršno. Funkcionalne sposobnosti značajnije usavršava sisteme anaerobnog dobivanja energije za eksplozivne i brzinske aktivnostima održava povoljan odnos izmeñu količine mišićne mase i potkožnog masnog tkiva.Njih u uporu na paralelnim ručkama do sjeda raznožno . nogometu zaustavljanju lopte amortizacijom hrptom stopala. slobodna igra 1:1 Odbojka: vršno odbijanje iz srednjeg odbojkaškog stava.. šut s tla osnovnim načinom Košarka: osnovni košarkaški stav u napadu s loptom i pivotiranje.. skoku „škarice“.

zdravi stilovi života odn. karakteristično je postupno i progresivno razlikovanje djevojčica i dječaka u morfološkim. meñuljudski odnosi. a dječaci u dobi izmeñu 9 i 14 godina.Danas djevojčice ulaze u pebertet u dobi izmeñu 8 i 13 godina.Slijedom bioloških i popratnih psihosocioloških različitosti izmeñu djevojčica i dječaka. a usmjeren je na obrazovnu. različiti faktori rizika. borilačkih aktivnosti. 5. razred osnovne škole. slaganja i rastavljanja predmeta. koja se susreću u sportskim igrama. Stoga treba postupno usmjeravati nastavu tjelesne i zdravstvene kulture prema optimalnom razvoju i usavršavanju onih znanja.Općenito govoreći pubertet počinje ranije kod djevojčica nego kod dječaka.Sadržaji zdravstvenog odgoja uvjetovani su činjenicom da je zdravstveni odgoj ne samo širenje informacija o zdravlju već aktivan proces učenja kroz iskustva primjerena individualnim i zajedničkim potrebama s ciljem da se: zdravlje učini cijenjenom društvenom vrijednošću. rukomet. prije svega. naglašava izražavanje pokretima. oblika i masa u odreñenom prostoru i vremenu). imitiranje i stvaralaštvo i upotrebljavaju različiti rekviziti. veliki nivo razvijenosti koordinacije kretanja. judo. Učenici i učenice trebaju osnovne informacije radi čega dolazi do razlikovanja izmeñu spolova. Rast i razvoj djeteta u ovom periodu. Za drugi osnovnoškolski ciklus. ishrana. puzanja. humani odnosi meñu spolovima. Ovo razdoblje je najpogodnije vrijeme za učenje motoričkih aktivnosti za koje je potrebno mnogo usvojenih elemenata. zbog opterećenja u školi. Ova dob se karakteriše fiziološkim i morfološkim promjenama. (c) kompleksna motorička znanja. skokovi. Razvija se i njeguje shvatanje sporta kao važne vrijednosti zdravog života. biciklizma i dr. i 6. (c) svladavanje otpora (različite vrste i oblici potiskivanja. kojima se svladavaju nepredvidive aktivne dinamičke sile suvježbača). koja su dominantno obilježje aktivnosti tipa atletike. saskoci i preskoci. početak intenzivnog rasta mišića. zdrava životna sredina. socijalna razvijenost za kooperativne odnose sa vršnjacima i. sa stajališta naučnih i stručnih saznanja predmetna nastava tjelesne i zdravstvene kulture mora biti organizirana posebno za djevojčice. Posebna pažnja posvećuje se odgovarajućem izboru sadržaja za optimalan razvoj motoričkih sposobnosti i usvajanje brojnih i raznovrsnih sportskih znanja. kao što su boks. mentalno zdravlje. ili specificirane kao: (a) monostrukturalna motorička znanja. nagiba i pravaca). Potrebno je usvojiti odreñeni fond osnovnih sportskih znanja iz atletike. kojima se svladavaju pasivni otpori objekata različitih masa i oblika. Cilj joj je sistemska i trajna promjena prvenstveno motoričkih. kojima se svladavaju distance na različitim vrstama podloge. uključuje se muzika. (d) manipuliranje objektima (različite vrste i oblici bacanja i hvatanja. karate i dr. obrazovna komponenta pretpostavlja usvajanje naprednih kinezioloških motoričkih znanja koja. potiskivanja i njihove kombinacije. košarka i 272 .. igra je još uvijek zastupljena skoro na svakom času vježbanja. upotpunjena osnovnim teorijskim znanjima iz kineziologije. U različite dijelove nastavnog časa. ritmike i sportskih igara. kojima se svladavaju jednostavne i složene operacije baratanja objektima različitog broja. naskoci. antropološku i odgojnu komponentu sistema odgoja i obrazovanja. dizanja i nošenja. motoričkim i funkcionalnim obilježjima. sposobnosti i osobina koje su u ovom i narednom razvojnom razdoblju bitne za djecu. plivanja. gdje to uvjeti omogućuju. morfoloških i funkcionalnih obilježja djeteta putem tjelesne aktivnosti iskazane kroz djelotvorno: (a) svladavanje prostora (različiti oblici i vrste kotrljanja. ciljanja i gañanja. a posebno za dječake. kao sto su nogomet. njihova socijalna razvijenost osigurava uspješan grupni rad. (b) aciklična motorička znanja. koja su bitno obilježje tzv. hodanja i trčanja. Takoñer. koji obuhvaća 4. penjanja i silaženja. karakterizira usporen tjelesni rast. hrvanje. podstiču razvoja osobnosti djeteta. S obzirom da je ovo razdoblje optimalno za usvajanja motoričkih znanja. višak tjelesne energije koji se može uspješno osloboditi u tjelesnim aktivnostima. kosih i horizontalnih prepreka bez uporabe tehničkih i drugih pomagala). dakle ciklična i aciklična. kolutanja. gimnastike. zaštita od bolesti itd. zdrava ponašanja. (b) svladavanje prepreka (različite vrste i oblici provlačenja. odnos zdravstvenog radnika i pacijenta. pomogne djetetu da postane odgovorno za svoje zdravlje i unaprijedi razvoj i korištenje zdravstvenih usluga. navlačenja. povrede. a koje čine osnovu za uspješan razvoj struktura motoričkih programa pojedinca. te različite vrste i oblici pojedinačnih skupina tzv. Djeca ovog uzrasta su sposobna za prihvatanje detaljnih uputstava. kojima se svladavaju različite vrste okomitih. odreñeni nivo intelektualne razvijenosti za prihvatanje grupnih uputstava.. vučenja. Program tjelesnog i zdravstvenog odgoja zasnovan je na osnovnim postavkama tjelesnog i zdravstvenog odgojno-obrazovnoga područja.. Najčešći sadržaji su iz slijedećih nastavnih cjelina i tema: zdravlje porodice. spremna su za usvajanje osnova pomoći i sigurnosti.

manipulaciju predmetima i suradnju u prostoru s drugom djecom. aktivnosti u pojedinim sadržajnim cjelinama i. Ocjenjivanje ima ulogu podsticajne povratne informacije. što znači da se mora voditi računa o sljedećem: (1) povratna informacija je efikasna ukoliko je data neposredno nakon aktivnosti na koju se odnosi.. (3) ona mora biti pozitivna. (2) ona mora da bude konkretna. sklonosti. snage. Tjelesna aktivnost uz opće morfološke učinke. Jedna od baterija mjernih instrumenata za procjenu tjelesnog razvoja. nužan za održavanje zdravlja i prevenciju akutnih i hroničnih bolesti. u individualnom pristupu i odreñivanju radnih zadataka za svako dijete. fleksibilnosti – pretklon raznožno. Ovako postavljeno i realizirano praćenje napretka djece i ocjenjivanje (kvalitativno. kao i za njihovo ocjenjivanje. S ukupnog antropološkoga stajališta izrazito je značajno prepoznati nadarenu djecu i. ritmičke gimnastike. brzine i izdržljivosti) i funkcionalnih (kardiovaskularnih i respiratornih) sposobnosti i (3) ocjenjivanjem znanja. Podaci o tjelesnom razvoju i sposobnostima unose se u dnevnik rada nastavnika. Rješavanje problema vrednovanja i ocjenjivanja djece u nastavi tjelesne i zdravstvene kulture izvodi se: (1) procjenjivanjem tjelesnog razvoja (visine. da sadrži isticanje onih elemenata koji su za pohvalu. koordinacije – poligon natraške. čime se povećava mogućnost motoričkog izražavanja djeteta u svim aktivnostima. eventualno. preciznosti. koji podrazumijevaju utjecaj na sastav tijela unutar kojeg se ističe povoljan odnos izmeñu količine mišićne mase i potkožnog masnog tkiva te prevencija pretilosti. vanastavnog procesa u okviru škole. sportsko-tehničkih dostignuća i stavova djece prema tjelesnom i zdravstvenom odgoju. Cilj odgojne komponente tjelesnog i zdravstvenog odgoja jeste stvaranje takvog sistema vrijednosti djeteta prema tjelesnom vježbanju koji će podstaknuti samostalno i cjeloživotno provoñenje tjelovježbe. VREDNOVANJE I OCJENJIVANJE U NASTAVI TJELESNOG I ZDRAVSTVENOG ODGOJA Aktivnost djeteta se prati. odnosno i kao opća motorička znanja podijeljena na znanja za: (a) razvoj funkcionalnih sposobnosti (aerobnih i anaerobnih).dr. Motoričke sposobnosti koordinacija. tjelesna masa i držanje tijela. funkcionalnih i psihomotoričkih sposobnosti mogla bi biti: 1. Psihomotoričke sposobnosti: brzina frekvencije pokreta – taping rukom. statičke snage – vis u zgibu. fleksibilnosti. (2) testiranjem manifestnih motoričkih i funkcionalnih dimenzija i procjenom latentnih motoričkih (koordinacije.. doprinosi i 273 . 2. gibljivost. konkretno. vanškolskim aktivnostima i slobodnim aktivnostima. te uz fiziološke učinke usmjerene na podsticanje funkcija krvožilnog i dišnog sistema i djelovanje na kvalitet koštano-mišićnoga sistema -pozitivno djeluje i na imunološki sistem. U drugom ciklusu ocjenjivanje je opisno i brojčano i opisno. Opisna ocjena obuhvaća kratak opis uspješnosti i napretka djeteta. statičke snage i dinamometrijske sile. ili tokom obavljanja aktivnosti. ravnoteže. gipkosti. koja su sadržana u aktivnostima tipa gimnastike. eksplozivne snage – skok u dalj s mjesta. skokova u vodu i dr. te stimulirati djecu i mlade da se uključe u sportske klubove i bave sportskom rekreacijom u drugoj i trećoj životnoj dobi. Rezultati praćenja služe kao osnova za programiranje rada. (b) razvoj motoričkih sposobnosti (koordinacije. repetitivne snage – pretklon trupa. u dogovoru s roditeljima ili starateljima. težine i držanja tijela). 3. agilnosti. što omogućuje veće promjene. a tek potom onih elemenata u odnosu na koje bi dijete trebalo ili moglo da uloži dodatne napore. ravnoteže. razvoj motoričkih sposobnosti znatno iznad nivoa dostižnog samo spontanim biološkim rastom i razvojem. odnosno i na cjelokupni antropološki status. njegove suradnje. kontinuirano. Funkcionalne sposobnosti: trčanje u vremenu od 3 minute. vrednuje i ocjenjuje u okviru nastavnog procesa (časa). preciznosti. statička i dinamička ravnoteža nalaze se u razdoblju pojačane transformacijske osjetljivosti. te (c) regulaciju morfoloških obilježja (aktivne mišićne mase i balastne mase). uputiti ih u primjerene sportske klubove. pozitivno i adekvatno obrazloženo). brzine. Ovo je razdoblje optimalno za razvoj brzine reakcije na zvučne i vidne podražaje. mora da se odnosi na aktivnosti i učinaka ne na ličnost ili trajne karakteristike osobe. repetitivne. eksplozivne. Tjelesni razvoj: tjelesna visina. (d) „estetska” motorička znanja (ili znanja za koja je estetski kriterij važan faktor uspjeha). tj.

umiju. što je značajno za razvoj samopoštovanja djeteta i zdravog odnosa prema sebi i svijetu oko sebe. OKVIRNI NASTAVNI PLAN I PROGRAM za šesti razred devetogodišnje osnovne škole 274 . o svojim sposobnostima. formiranju realne sliku o sebi. o onome što znaju.njihovom razvoju pojma o sebi.

4. hrvatski. 3. 7. 11. 12. 9. srpski jezik i književnost Prvi strani jezik Drugi strani jezik Matematika Biologija Geografija/zemljopis Historija/povijest Tehnička kultura Informatika Likovna kultura Muzička/glazbena kultura Tjelesni i zdravstveni odgoj i zdravi stilovi života 275 . 8. hrvatski. 13. 4. 5. Bosanski. 6. 7. 3. 2. 14. 6. 9. 2. srpski jezik i književnost Engleski jezik Francuski jezik Njemački jezik Arapski jezik Matematika Biologija Geografija/zemljopis Historija/povijest Tehnička kultura Informatika Likovna kultura Muzička/glazbena kultura Tjelesni i zdravstveni odgoj NASTAVNI PLAN ZA ŠESTI RAZRED DEVETOGODIŠNJE OSNOVNE ŠKOLE SEDMIČNI BROJ NASTAVNIH ČASOVA 5 2 2 4 1 2 1 1 2 1 1 2 UKUPNO 22 GODIŠNJI BROJ NASTAVNIH ČASOVA 175 70 70 140 35 70 35 35 70 35 35 70 770 REDNI BROJ OBAVEZNI NASTAVNI PREDMETI 1.SADRŽAJ Okvirni nastavni plan za šesti razred devetogodišnje osnovne škole Nastavni programi obaveznih nastavnih predmeta 1. 11. 12. 8. 10. Bosanski. 10. 5.

Napomena: Nastavni predmet Vjeronauka/vjeronauk reguliran je kantonalnim obrazovnim zakonodavstvom 276 .

A. osnovnih stilskih obilježja i osobitosti stiha u našoj narodnoj epici Mogućnost uočavanja historijske podloge fabule narodne epike Uočavanje vrijednosti poruka: pobjeda pravde kao osnovna misao Odreñivanje lirske slike.I. Samokovlija: Dječak Aron . opisne. Prosenjak: Otac .Narodna lirska pjesma iz B iH (po izboru) . preneseni smisao basne. deskriptivna.B. inverzija. Kočić: Jablan . crtica. likova. načini pripovijedanja Vrste umjetničke proze: novela. Rorić: P jesma . V. likovi. Dučić: Selo . Pandžo: List na putu . pokretače. romana i igrokaza prema najizraženijim obilježjima Prepričavanje fabule ukratko (najvažniji dogañaj i lik. personifikacija. personifikacije.J. savladavanje tehnike pisanja vlastitog lirskog teksta Odreñivanje teme.I. pouka basne Umjetnička književnost: Lirska poe zija: čulni elementi pjesničke slike. kratka priča . osnovni pojmovi o stilskim figurama (izražajnim sredstvima): epitet.Usmena narodna proza: bajka. povezivanje sadržaja s konkretnim pojavama iz života.Narodna epska pjesma iz B iH (po izboru) . pravilno iznošenje slijeda dogañaja. ritam. Ibrišimović: Sijelo mudraca .. Kranjčević: Lijep si. likovi i motivi u bajci Basna – likovi u basni. S. osuñ ivanje negativnih postupaka likova. šaljive pjesme Prepoznati stilska sredstva na tekstu i razumjeti preneseno značenje Prepoznati dijelove fabule i njihovu logičku povezanost. karakterizacija likova. pripovijetka..R.S. motiv kao najmanja tematska jedinica lirske pjesme. Vitez: P lava boja snijega (igrokaz) 277 .Bosanski. Sjenkjevič: Kroz pustinju i prašumu (odlomak) . Bećirbašić: Harfa . junaštvo. Sekulić: Bura (odlomak) . poente pjesme Izražajno čitanje i recitiranje pjesme. motiva i stalnih izražajnih sredstava u narodnoj književnosti Razlikovanje usmenih lirskih i epskih vrsta Uočavanje likova i motiva u bajci Samostalnost u analizi basne. Vrste lirske poezije: ljubavna. hrabrost.I. Kulenović: Gromovo ñule . domovinska (patriotska.G. onomatopeja. zavičajnorodoljubiva) Umjetnička proza: fabula. romana i igrokaza na osnovu glavnih značajki književne vrste . poruke na osnovi razumijevanja teksta. K.S.I. poreñenje. Ešić: Cvjetko . rima ili srok. kompozicija. basna. glavna obilježja ritma pjesme Prepoznati obilježja domoljubne. poente pjesme i stilsko-izražajnih sredstva u poeziji Prepoznavanje epiteta. onomatopeje Razlikovanje pripovijetke. Pavlović: Jarac u pozorištu .M. srpski jezik i književnost KNJIŽEVNOST KNJIŽEVNI TEKSTOVI KNJIŽEVNOTEORIJSKI POJMOVI Usmena književnost: Stalni epiteti Epski deseterac Epska i lirska pjesma u usmenoj književnosti Fantastični elementi u bajci. Hasić: P raviš se važan . Trifunović: Čisti zrak . kukavica. hrvatski. vrste stiha. osnovna obilježja lika) OPTIMALNI Zapažanje tematike. tradicija) koje utjelovljuju junaci opjevani u usmenim epskim pjesmama Uočiti opkoračenja. tematsko-idejna osnova.Š. Šimić: Ah.Š. Andersen: Slavuj .P. S inger: Ole i Trufa . običaji. Kajan: Ž uta ptica . motiva. sredstva zaustavljanja Prepoznati i karakterizirati moralne vrijednosti likova (hrabar.Z.H. uz pridržavanje uzročnoposljedičnih odnosa Objašnjavanje razlike izmeñu priče. B.S. motiva. vjernost. evo opet . njenog prenesenog smisla i pouke Prepoznavanje osnovnih osjećanja izraženih u pjesmi Otkrivanje lirskih slika.D.H.N. poreñenja. Ćorović: U noći .I.J. bijeli svijete . Swift: Guliverova putovanja (odlomak) . plemenit. ODGOJNOOBRAZOVNI CILJEVI Uočiti obilježja epske i lirske narodne pjesme Uočiti stalne epitete i deseterac kao obilježja usmenog stvaralaštva Razlikovati epsku od lirske pjesme na temelju opreke dogañaja i doživljaja Upoznati usmenu književnu baštinu Razvijati svijest o opstojnosti naroda i nacionalnih i kulturnih vrednota (domoljublje.) ISHODI UČENJA MINIMALNI Uočavanje lirskih slika.

pokazne Deklinacija ličnih zamjenica Brojevi: Glavni i redni brojevi Deklinacija brojeva ODGOJNO-OBRAZOVNI CILJEVI Razlikovanje osnovnog i prenesenog značenja poznatih riječi Zapažanje. kamo. PRAVOGOVOR I PRAVOPIS PROGRAMSKI ZAHTJEVI Glasovi: samoglasnici i suglasnici Slog – dužina sloga Uočavanje naglašenih i nenaglašenih riječi Naglašeni slog u riječi Naglasnice i nenaglasnice Riječ (značenje. P ravilna upotreba veznika. Tven: Doživljaji Haklberi Fina U toku jedne školske godine treba obraditi 8/9 lektirskih djela. k (a) i priloga gdje. 12. GRAMATIKA. opće. S. Latić: Srebrena česma V. 4. razgovoru i pisanju) Razlikovanje promjenjive od nepromjenjive riječi P ravilna upotreba prijedloga s (a). Isaković: Lijeve priče Ž. 8. 5. oblik i funkcija) Pisana i usmena riječ Samostalne riječi (riječi koje imaju samostalno. prisvojne. Pisanje brojeva u skladu s pravopisom Pravilna deklinacija brojeva 278 . Defo: Robinzon Kruso M. odnosne. dijete iz limenke D. po izboru samih nastavnika od ponuñenih djela. Djeca su vojska najjača (izbor) K. Pilić: Mrvice iz dnevnog boravka B. 6. 7. s time da se za svaku novu školsku godinu izbor dijela može mijenja. 9. Mahmutefendić: Roman o novčiću Z.SPISAK KNJIŽEVNIH DJELA ZA DOMAĆU LEKTIRU: 1. RJEČNIK. govoru. kuda. Ivanković: Zvjezdangrad Dž. Balog: Nevidljiva Iva M. Antić: Plavi čuperak A. Prepoznavanje pomoćnih glagola u rečenici. 2. 10. 3. Upotreba proširenih padežnih pitanja u odreñivanju padeža P repoznavanje padeža u njihovim osnovnim značenjskim ulogama P repoznavanje oblika s provedenim glasovnim promjenama P ravilna upotreba neodreñenih oblika pridjeva Upotreba neodreñenih i odreñenih pridjeva s padežnim nastavcima P repoznavanje svih vrsta zamjenica Uočavanje naglašenih i nenaglašenih oblika povratne zamjenice Dekliniranje ličnih zamjenica P repoznavanje glavnih i rednih brojeva u rečenici Odreñivanje glagolskog predikata. vlastito značenje) Nesamostalne riječi (riječi koje nemaju samostalno značenje) Jednoznačnost i višeznačnost riječi (riječi u osnovnom i prenesenom značenju) Onomatopejske riječi Vrste riječi: Promjenjive i nepromjenjive riječi Promjenjive rije či: Glagoli Pomoćni glagoli biti i htjeti Ime nice: Deklinacija imenica Nazivi i značenja padeža Glasovne promjene u deklinaciji imenica Prid je vi: Odreñeni i neodreñeni oblik pridjeva Deklinacija pridjeva Zam je nice: Upitne. Milošević. Neslinger: Konrad. dubine i ljepote riječi Razumijevanje osnovne uloge promjenjivih i nepromjenjivih riječi Uočavanje osnove i nastavka u promjenjivoj riječi Uočavanje i prepoznavanje veza: prilog ili pridjev prilog ili prijedlog (L ijepo dijete lijepo piše). čitanju. Prepoznavanje padeža u rečenici Pravilna upotreba padežnih oblika u govoru. izrečenog subjekta i priloških odredbi P rimjena naučenih pravila Razumijevanje primjene OPTIMALNI Razvijen interes za otkrivanje snage. se Upotreba i pisanje prisvojne zamjenice za svako lice svoj Uočavanje različitih oblika glavnih i rednih brojeva u rečenici P repoznavanje glagolskog predikata kao glavnog dijela rečenice P repoznavanje imenskog ISHODI UČENJA MINIMALNI Mogućnost primjene višeznačne riječi u jezičnim djelatnostima (slušanju. Ćopić: Orlovi rano lete K. pismu (oblici s provedenim glasovnim promjenama) Prepoznavanje jednakih oblika riječi u različitim padežima Uočavanje duge i kratke množine u nominativu Uočavanje imenica koje imaju samo množinu / jedninu Samostalno pronalaženje primjera odreñenih i neodreñenih oblika pridjeva u rečenici Uočavanje jednakog glasovnog sastava različitih padeža Pravilna upotreba prisvojnih i pokaznih zamjenica u svim oblicima Dekliniranje prisvojnih i pokaznih zamjenica. Uočavanje naglašenih i nenaglašenih oblika ličnih zamjenica Upotreba i pisanje lične zamjenice za svako lice (povratne zamjenice) sebe. imenovanje i razlikovanje promjenjivih i nepromjenjivih riječi P repoznavanje oblika pomoćnih glagola biti i htjeti P repoznavanje nepromjenjivih riječi Razumijevanje osnovne uloge padeža u jeziku P repoznavanje padeža u rečenici u njihovim osnovnim značenjskim ulogama Ovladavanje upotrebom padeža uz pojedine prijedloge u skladu s normom Razvijanje jezične sposobnosti i komunikacijskih vještina P repoznavanje odreñenog oblika pridjeva u nominativu P repoznavanje padeža pridjevnih oblika pomoću proširenog padežnog pitanja i imenice s kojom se pridjev slaže. uzvika i riječci u govorenju i pisanju P repoznavanje pomoćnih glagola u govorenju i pisanju. 11.

zagrada predikata Uočavanje priloških odredbi u rečenici P repoznavanje rečenica s više subjekata i proširene rečenice s više istovrsnih dijelova P repoznavanje rečenice s neizrečenim subjektom Osvijestiti potrebu usvajanja pravopisne norme radi upotrebe u svakodnevnom pisanju i čitanju P rimjenjivati pravopisnu normu u drugim nastavnim predmetima rečeničnih i pravopisnih znakova Odreñivanje imenskog predikata Uočavanje lica. država. neizrečeni subjekt Priloške odredbe u rečenici (mjesto. vršioca radnje. naroda i naseljenih mjesta Pisanje i izgovor superlativa pridjeva Veliko slovo u pridjevima izvedenim od vlastitih imena Izgovor i pisanje riječi u kojima su provedene glasovne promjene Izgovor i pisanje riječi s glasovima ije. logička. naglašava važne dijelove i govorno obilježava pojedine sadržaje (intonacija. govorne vrednote izražajnog čitanja. biću ili pojavi kao osnovici opisa: opis osobe PROGRAMSKI SADRŽAJI Stvaralačko prepričavanje. vrijeme. vremena. rečenica s više subjekata. slušati druge učenike i učitelja i zapažati obilježja dobroga čitanja OČEKIVANA POSTIGNUĆA MINIMALNA Prepoznaje i prepričava najvažniji dio teksta Zna osnovna obilježja službenoga razgovora Tečno i jasno govorenje stihova Pravilno i umjereno brzo čita tekst. administrativnim. čitalačke tehnike i stilovi (vježbe čitanja na odabranim tekstovima književnim. dikcija. publicističkim i dr. boja glasa. s bilješkama. tempo. naučnim. krnja rečenica Pravogovor i pravopis: Veliko slovo u jednočlanim i višečlanim nazivima planeta. razumije ga. kontinenata. jasno i logično povezivanje rečenica izdvajajući važnije dijelove. komentira postupke i ponašanje likova. crtica. poznavati način oslovljavanja. način) Rečenica s izrečenim i neizrečenim subjektom. izraziti vlastiti komentar Poznavati osnovna pravila službenoga razgovora. u rečenicama s neizrečenim subjektom Razlikovanje besubjektne i neoglagoljene rečenice Služenje pravopisom (snalaženje u pravopisnom rječniku) u skladu s uzrastom djeteta Prepoznavanje trotačke i zagrade u tekstu kao rečeničnih znakova. a crtice kao pravopisnog znaka KULTURA IZRAŽAVANJA PROGRAMSKI ZAHTJEVI Prepričavanje Razgovor Recitacija Čitanje i slušanje Pričan je kao pripovjedačka (narativna) vrsta izražavanja u nastavi ili doživljaju Pričan je stvarnog dogañaja (hronološko i retrospektivno) Pričan je izmišljenog dogañaja ili doživljaja (hronološko i retrospektivno) Pričan je prema zadanoj slici ili muzici Opisivan je prema predmetu. rečenica bez subjekta. pauze. okeana. rečenični naglasak) 279 . smisleno povezuje rečenice. koristeći različite govorne vrednote Izražajno čita tekst. izraze učtivosti Prepoznati i izražajno čitati istaknute dijelove teksta Čitati tekst s razumijevanjem. u sebi.) ODGOJNOOBRAZOVNI CILJEVI Prepričati tekst poštujući hronološki slijed. sažima fabulu navodeći najvažnije dijelove Navodi primjere službenoga razgovora u različitim situacijama.Nepromjenjive riječi: Prilozi (mjesta. poznaje različite učtive izraze i primjenjuje ih u razgovoru Oživljeno i s razumijevanjem izražajno govori stihove. usmjereno. je (deminutivi i komparativ pridjeva) Izgovor i pisanje glasova č i ć u deklinaciji imenica i komparaciji pridjeva Rečenični i pravopisni znakovi: trotačka. prepričavanje sažimanjem fabule Privatni i službeni razgovor Izražajno čitanje književnog teksta. načina) Prijedlozi Veznici Uzvici Riječice Rečenica: Predikat – glagolski i imenski Subjekt – više subjekata. razumje pročitano i slušano Pravilna primjena naracije u vježbama usmenog i pismenog izražavanja Pravilna primjena deskripcije u vježbama usmenoga i pismenog izražavanja Savladavanje osnovnih pravopisnih pravila Stvaranje vještina i navika u pravilnom pisanju informativnih oblika usmenoga i pismenog izražavanja OPTIMALNA Prepričava cijeli tekst prema hronologiji dogañaja. gramatička i stilistička interpunkcija u kontekstu izražajnog čitanja Ostale vrsta čitanja u nastavi: naglas. uočavati razliku izmeñu službene i privatne komunikacije. jačina.

priznanice MEDIJSKA KULTURA POJMOVI Osnovne vrste medija: štampani. filmova. razredu: kontrolni diktat. filmski rodovi i vrste) Teatar (pozorište/ kazalište) kao književno – scenska umjetnost: scena. radijskih i televizijskih emisija MAKSIMALNA P oznaje osnovne karakteristike filmskih vrsta na primjerima. uputnice. samostalno piše strip Samostalno vrši dramatizaciju tekstova 280 . zabavne. uputnice. televizija. Pravilno pisanje diktiranih tekstova i uočavanje odgovarajućih pravila ili poteškoća u pisanju Pravilno pisanje pisma. pozorišnih/kazališnih izvedbi. elektronski Novine. internet (postanak i razvoj) Film (postanak. i 6. strip. priznanice Pisanje školskih pismenih zadaća (dvije u toku školske godine) Pisanje vlastitih tekstova i pravilna primjena narativnih tehnika Pisanje vlastitih deskriptivnih tekstova i primjena pravilnih opisivačkih postupaka. televizijskih i radijskih emisija Upoznati se s najznačajnijim dnevnim i periodičnim novinama/ časopisima Poznavati karakteristike stripa OČEKIVANA POSTIGNUĆA MINIMALNA P oznaje najvažnija obilježja pojedinih vrsta medija na razlikovnom nivou Navodi različite vrste časopisa. mobitelske poruke. opis otvorenog prostora (eksterijer). Pisanje diktata (s obzirom na pravopisne pojave obrañene u 5. kulisa. diktat s predusretanjem grešaka. upoznati najvažnije osobitosti filmskih vrsta. sportske) Uloga školske biblioteke u nastavi maternjeg jezika i književnosti Principi katalogizacije knjiga (s posebnim osvrtom na internet) Nastavni čas lektire u školskoj biblioteci ODGOJNOOBRAZOVNI CILJEVI Razlikovati vrste medija. jezik bloga. historijat. messenger servisi. komentira filmska izražajna sredstva. časopisi. mobitelske poruke. zna osnovne historijske podatke o počecima filmske umjetnosti Odreñuje vrste poznatih televizijskih emisija Razlikuje strip kao dio medijske kulture i kao jednostavni prozni tekst. opis bića ili grupe bića unutar prostora ili pojave. slobodni diktat) Pisanje pisama. opis kraja (pejzaž). pozorišni/kazališni prostor Osnovne vrste radijskih i televizijskih emisija. radio. opis zatvorenog prostora (interijer).(portret). telegrama.

281 . pravogovoru. Povelja Kulina bana. stvaranja vlastitih tekstova (pismenih sastava). odgojnosti i tekstualne adekvatnosti b) rasporedu. radio. biblioteka). složenost i svrha nastave po pojedinim nastavnim područjima trebaju biti zasnovani na usvajanju osnovnih pojmova iz gramatike. odnosno organizaciji nastavnih sadržaja po principima kontinuiteta i vertikalnospiralnog slijeda. pravopisu i razvoju standardnoga jezika: voditi računa o spiralnom razvoju nastavnoga programa. umjetničke. navedene programske jedinice uskladiti s mogućnostima djece te ih postupno uvoditi u osnovne gramatičke pojmove i kategorije). Kultura izražavanja (oblici izražavanja u nastavi i vježbe usmenog i pismenog izražavanja. zadaci. 3. DIDAKTIČKO-METODIČKE NAPOMENE Nastavni program za predmet Bosanski. što je uzrokovalo relativno veći broj obaveznih tekstova za čitanku. poetske recitacije i dramatizacije tekstova). latinica • Spomenici pismenosti u bosanskom. kao i principima integracije i korelacije. 6. ćirilica (bosančica). hrvatski. pravopis. Prilikom selekcije treba voditi računa o reprezentativnosti odabranih tekstova. Film (historijat i osnove filmske umjetnosti). srpski jezik u porodici srodnih jezika • Historija Južnih Slavena i jezici južnoslavenskih naroda • Počeci slavenske pismenosti i staroslavenski jezik • Pisma u bosanskom. reprezentativnosti. etičkim i nacionalnim kriterijima u izboru književnih djela i pisaca. Književnost (interpretacija književnih tekstova. 4. ali svi tekstovi moraju biti zastupljeni u čitankama. hrvatski.historijski presjek: glagoljica. 2. natpisi na stećcima. rječnik. Zato je važno naglasiti da sami nastavnici prilikom izrade globalnih i operativnih nastavnih planova i programa trebaju izvršiti selekciju obaveznih književnih tekstova. u skladu s planiranim brojem nastavnih časova. egzemplarnosti. te dvije školske pismene zadaće). te ovladavanje osnovnim elementima i tehnikama iz filmske i scenskih umjetnosti. periodika. Medijska kultura (strip.) Takoñer. narodni govori (Ishodi učenja u gramatici. teorije i interpretacije književnosti. 5. srpskom jeziku . stvaralačke i medijske sadržaje zasnovane na meñusobnom prožimanju (korelativnost i integrativnost) nastavnih područja i nastavnih disciplina i predmeta (interdisciplinarnost i povezanost sa drugim nastavnim predmetima: historijom. prve štamparije. razvoj standardnog jezika). prva štampana djela. razreda osnovne škole. čitanačkih i lektirskih). srpski jezik i književnost u šestom razredu devetogodišnje osnovne škole strukturiran je od slijedećih nastavnih područja: 1. srpskom jeziku (Humačka ploča. tako da osposobimo djecu za samostalan pristup interpretaciji umjetničkog djela (potrebno je uključiti djela koja predstavljaju različite književne rodove i vrste). muzičkom kulturom i dr. Prijedlog Nastavnog programa uključuje jezičke. Jezik (gramatika. od 6. do 9. hrvatskom. Scenske umjetnosti (dramski igrokazi. Prilikom izrade Nastavnoga programa iz književnosti vodilo se računa o estetskim.RAZVOJ STANDARDNOG (KNJIŽEVNOG) JEZIKA • Bosanski. televizija. hrvatskom. likovnom kulturom. Nastavni program se zasniva na: a) izboru umjetničkih i sadržaja na principima primjerenosti. prvi rječnici i gramatike). Osnovni ciljevi. pravogovor. vježbi usmenog i pismenog izražavanja. arabica. internet. te medijske kulture.

these. npr. those) upitne (who. favourite sports and games. traženjem odreñenih informacija. razre d Če tvrta godina uče nja engleskog jezika Razvijanje osnovnog znanja o jeziku Teme Porodica Svakodnevni život Slobodno vrijeme Zabava Priroda Škola Svakodnevni život Životinje Zemlje. 282 .OBRAZOVNOG RADA Je zičke vještine Slušanje i razumijevanje Očekivani rezultati / ishodi učenja Dje ca razu miju : • razgovor na poznate teme • jednostavna pitanja. yours. pupils’ hobbies. those (boys) Vokabular Djeca će učiti ili ponavljati rječnik ve zan za zadane te me. verbalno. this (girl). narodi Funkcije i sposobnosti Dje ca će znati: • postavljati poznata pitanja i odgovarati na njih • tražiti i davati osnovne informacije • identificirati i locirati ljude i predmete • pratiti jednostavne upute • koristiti brojeve • opisivati ljude (njihov izgled i raspoloženja) i predmete Ak tivnosti RECEPCIJA: b) SLUŠANJE I REAGIRANJE Djeca će slušati izgovoreni tekst i reagirati: 1. which. bicycle. uz pomoć nastavnika • dopunjuju obrasce i rečenice i izrañuju jednostavne projekte Dje ca: • prepoznaju i upotrebljavaju jezik • počinju sticati znanja o jeziku Čitan je i razumijevan je Govor Pisanje Znanje o jeziku Nastavni plan i program za šesti razred. anything. pyjama party. Porodica. surprise party.Engleski jezik – prvi strani jezik. whose) prisvojne (mine. 2. npr. četvrta godina učenja (2 časa sedmično. prezentiranjem odreñenih dijelova odslušanog teksta mimikom i sl. hers. spajanjem Gramatika Djeca će ponavljati ili učiti: Ime nice: brojive i nebrojive pravilnu/nepravilnu množinu Zam je nice: lične (padež subjekta i objekta) pokazne (this. i reagirati: 1. npr. npr. that (boy). zero prisvojne pridjeve pokazne pridjeve. means of transport (npr. nobody something. kratke poruke i natpise • kraće tekstove. family members and their occupations Svakodnevni život. theirs) neodre ñene (somebody. dopunjavanjem nedovršenih rečenica i sl. prepoznavanjem netačnih/tačnih tvrdnji. his. nešto prošireniji vokabular. nešto prošireniji vokabular. nešto prošireniji vokabular. neverbalno. theatre. going out to the cinema. what. 70 časova godišnje) CILJEVI I REZULTATI ODGOJNO . u sebi ili naglas. recitiraju i pjevaju poznate pjesme Dje ca pišu: • jednostavne tekstove poštujući pravopis • lične poruke i kraće dijaloge • tekst na poznatu temu. b) ČITANJE I REAGIRANJE Djeca će čitati kratke tekstove. car) Slobodno vrije me. unusual hobbies itd. these (girls). ours. going to an amusement park itd. the. saopćenja nastavnika i druge djece. četvrta godina učenja engleskog jezika Nivo 6. bus. npr. označavanjem tačnih i netačnih izraza. going to the party. anybody. spajanjem slika i tekstova. daily routine. neverbalno. odgovaranjem na pitanja. postavljaju i odgovaraju na jednostavna pitanja • koriste izraze i rečenice u vezi sa svakodnevnim aktivnostima. nešto prošireniji vokabular. npr. snimljeni materijal i reaguju na njih • kraće tekstove sastavljene od poznatih informacija • suštinu teksta koji sadrži neke nepoznate informacije Dje ca čitaju: • upute. npr. npr. that. nothing Prid je ve Dete rminatore: članove: a/an. pjesme i priče koje ne prelaze ili neznatno prelaze njihov leksički fond Dje ca: • učestvuju u razgovoru s nastavnikom i drugom djecom. its. Zabava. upute.

vrijeme različite osjećaje kao što su: zadovoljstvo. last week. mountain. timetable. . odrični. wildlife. znanje i neznanje. npr. nešto prošireniji vokabular. niječni. have/have got (potvrdni. at Rečenica: Osnovni red riječi u potvrdnoj. npr. vezane za zadane teme. on. upitnoj i zapovjednoj rečenici • The re is a/There are some…Is there a…? Are there any…? Priroda. vezane za zadane teme. (a) litle upitne. guitar lessons. dopunjavanjem nedovršenih rečenica i sl. npr. npr. nezadovoljstvo. some. cijene. must Zapovjedni način. npr. may. dirtyclean. school choir. npr. razočarenje i sl. quickly. upitni) Present Continuous (potvrdni. upitni) Past Simple pravilnih i nepravilnih glagola (potvrdni. walk a dog. can. care about us itd. slika i tekstova. 2. much. • recitirati. upotrebom novog vokabulara u konkretnim primjerima/rečenicama. prezentiranjem odreñenih dijelova teksta mimikom i sl. b) PISANJE Djeca će: • prepričavati/p re pisivati kratke tekstove • pisati kratke sastave na poznate teme itd. upitni) Present Continuous za izražavanje budućnosti Going to. Ekvivalente prijevoda čestih i ključnih riječi. iznenañenje. on.oblik Glagole be. animals. postavljanjem pitanja i odgovaranjem na pitanja. dopuštenja. picnic Škola. npr. odrični.vrijeme. under. river. in front of • Vrijeme. last year . npr. prepoznavanjem netačnih tvrdnji. expensive. govoriti o svojim svakodnevnim aktivnostima kao i onima svojih vršnjaka itd. jednostavne dijaloge koji setemelje na temama o kojima seraspravljalo • prepričavati kratke priče i šale • učestvovati u razgovoru o zadanim temama • pjevati dječije pjesmice • igrati igrice: po ulogama jezične igre itd. dramatizirati itd. orange juice Kolok acije . all. ve rbalno. upitni) Future Simple: shall/will (potvrdni. whose Opisne prid jeve vezane za zadane teme Nepravilno poreñenje pridjeva Brojeve: 1-1000 Glagole: Present Simple (potvrdni. in. plants. west . negativnoj. traženjem pogrešaka i njihovim ispravljanjem u tekstu.za mjesto . npr. nešto prošireniji vokabular. any. ask-answer. uz selektivno poreñenje sa maternjim jezikom i nekim drugim stranim jezicima 283 . sva lica jednine i množine Priloge: nešto prošireniji obim priloga vezanih za zadane teme. left. what. npr. school subjects. npr. fast Prije dloge: nešto proširenija upotreba prijedloga za mjesto i vrijeme vezanih za zadane teme • Mjesto. npr. odrični. vezane za zadane teme. npr. • dopunjavati: nedovršene rečenice tabele i križaljke • re dati ispremetane riječi u smislene rečenice pridjeve neodreñene količine i broja. dirty Antonime. označavanjem tačnih i netačnih tvrdnji. sposobnosti. in. behind.način. which. količine. obaveze i potrebe. (a) few. odrični. crylaugh Složenice. PRODUKCIJA a) GOVOR Djeca će: • praviti kratke.• • • izražavati na jednostavan način: slaganje i neslaganje. discuss a subject. upitni) Modalne glagole.pravac/smjer. npr. teachers Osim stalne nadogradnje svog vokabulara. prepričavanjem dijelova ili cijelih kratkih tekstova jednostavnim rečenicama. have to. east. učenici će naučiti koristiti: Afikse . right. many. vezane za zadane teme i gramatiku.

Biologija (dijelovi ljudskog tijela.. oblikovanje .3 Čitanje i razumijevanje A2. ples). INTERKULTURALNE VJEŠTINE: Djeca će : • • • upoznavati kulturu svoje zemlje i učiti da je bolje poštuju i cijene. Ciljani nivo znanja evropskog okvira za strane jezike: 6. slikanje.). Muzička kultura (slušanje i pjevanje omiljene vrste muzike. Tjelesni i zdravstveni odgoj (sportske aktivnosti i igre. UČENJE KAKO TREBA UČITI: Djeca će učiti da: • • • • ocjenjuju svoje aktivnosti i aktivnosti svojih drugova iz razreda. upoznavanje sa najpoznatijim izvoñačima na engleskom jeziku). razred 4..3 284 .INTERDISCIPLINARNI SADRŽAJ Djeca će učiti engleski jezik i proširivati svoj vokabular oslanjajući se na znanje koje su stekli učenjem nekih drugih školskih predmeta: • • • • • Maternji jezik (svijet bajki i imaginacije.1 Govor A1.). kao i nivo svog i njihovog znanja u odnosu na postavljene ciljeve. značaj ishrane za zdravlje. elementi dramatizacije). budu odgovorna i aktivna u situacijama kada se uči jezik..1 Pisanje A1.. koriste ključne metode iz prakse pri radu u parovima ili malim grupama. upoznavati neke osnovne razlike izmeñu svoje kulture i kulture naroda sa engleskog govornog područja. učiti da komuniciraju i da se ponašaju u svakodnevnim situacijama na način koji je prirodan za kulturu zemlje čiji jezik uče. razvijaju pozitivan stav prema učenju jezika. muzički instrumenti. godina učenja Nivo i Slušanje i razumijevanje A2. Likovna kultura (crtanje.

itd. . npr. razred • Lično Djeca će znati: RECEPCIJA Djeca će učiti da vokabular koji se odnosi osnovne a) SLUŠANJE I REAGIRANJE koriste i učiti o na date teme npr: predstavljanj .mjesto. da se dobiju kolokacije). • Okolina. Djeca će: . .pokazne.Determinatori: curtain predmete rečenica koje je izgovorio nastavnik ili Članovi. what hall. trees. these. povezivanjem odreñenih Zamjenice: grandfather.ideju posjedovanja 2. itd. friend. post .mjesto. clean . . his.ograničen broj označavanjem tačnih/netačnih (T/F) this. pjevati i Rečenice: happy. mother.nabrojati dane u 1.zahtijevati. . hungryigrati jezične igre . Continuous bathroom (npr. sklapanjem ispreturanog teksta u (potvrdna.Red riječi (osnovni thirsty.igrati uloge. school furniture. djeca će učiti da koriste: . itd. npr. traffic-lights.prepisivati kratke tekstove zapovjednoj rečenici cupboard. school mates. u vezi sa smislene rečenice datim temama. . turn on/off the radio/ the television.P resent Simple sleep. in the nešto urade (I can … tekstom.dovršavati rečenice itd. npr. prva godina učenja (2 časa sedmično. smislenu cjelinu itd.Opisni. now. office. sports. itd. hungry. your.P omoćni glagol be the face/body – nešto rečenica. bus-stop. shop. in the (John’s book.vrijeme.ispunjavati tabele. e lan način reagirati: Imenice: name. here.sposobnost/ uputa i nareñenja. . pupils’ sedmici crtanjem. cinema.reći koliko je sati informaciju ili detalje i reagirati: happy.pozdravljati na škole formalan/neforma Djeca će slušati izgovoreni tekst i sljedećem: • P redstavljanje. nice.odgovarati na pitanja are two … phone-box . my kratkim odgovorima na pitanja. negativna. redati riječi u Kolokacije. a/an. knife.prisvojni genitiv npr. • Škola. -ing (pitanja/odgovori) sa drugom . negativna. u vezi s datim . glasses).učestvovati u razgovoru .govoriti o koje su čuli sa kasetofona. upitna forma) car. walk. .sad. her. that. život u . posters. main parts of ispunjavanjem tabela. .There is a …T here shop-w indow. označavanjem (potvrdna. job. –s. ispunjavanjem križaljki. their bus station. Mary’s) grandmother. • Moja okolina engleskog • Škola . tableware: I can’t tačnih/netačnih (T/F) tvrdnji itd.locirati ljude i ponavljanjem riječi. sad. at.opisivati: odreñenom redoslijedu. in. u sebi . Verbalno: P ridjevi: coffee-table. river. izraza ili čitavih . kitchen.vlastite. toothpaste. radnjama kasetofona. . nesposobnost da odreñenih ilustracija sa odgovarajućim . Neverbalno: . npr. uncle. . wood. 70 časova godišnje) Nivo Teme Funkcije i sposobnosti Vještine Gramatika Vokabular Djeca će učiti osnovni 6. subjects. povezivanjem Glagoli: rutinske aktivnosti. (npr. there?) ili naglas. upitna forma) wash (npr.Modalni glagol can prošireniji vokabular). miss the bus.brojati ljude i dopunjavanjem rečenica itd. svakodnevnim kratkih odgovora na pitanja koja P risvojni pridjevi. bojenjem . redanjem ilustracija po scared. . križaljke noise. learn. podvlačiti. npr. npr. fine. in. itd. those vokabular) npr. recitirati. tražeći odreñenu pridjevi. Verbalno: . u vezi sa djecom ili nastavnikom on.vrijeme. opće • Članovi uže i neki učenja druge crtanjem. Antonime. bus. things.množina članovi šire porodice. itd. plate.ubacivati. upitna forma) spoon. . breakfast/lunch/dinner. toothbrush).. . who. život . make .zapisivati po diktatu . have .ljude i predmete navedenih predmeta/osoba navedenim (John’s. upitnoj i datim temama. godina • Kuća. • Porodica 1.izraziti: odreñenom redoslijedu. clean. park. negativna. aktivnostima i postavlja nastavnik ili koja čuju sa my. npr. predmete (How b) ČITANJE I REAGIRANJE what(color) village. many … are Djeca će čitati kratke tekstove. garden. stanja 2. redanjem ilustracija po . u vezi sa Djeca će: negativnoj.boje predmeta bojama. npr. itd. bad. fork. npr. at npr. get up.P resent cup. (nešto prošireniji . jezika .dirty b) P ISANJE red riječi u potvrdnoj. bridge. npr. tired. bookcase. school . dom . kitchen (npr.lične • P rostorije u kući i namještaj. Afikse. aktivnosti izvršavanjem uputa i nareñenja. raspoloženja i tvrdnji itd.davati upute i naredbe P rijedlozi za: temama i gramatikom.Engleski jezik – drugi strani jezik. davanjem the gradu i na selu.trenutne ilustracija sa odgovarajućim tekstom. theatre. moliti today. ispunjavanjem tabela ili our. loo/ lavatory. work. izvršavanjem thirsty • Svakodnevni život. PRODUKCIJA P rilozi za: Osim što će stalno a) GOVOR . after datim temama.upitne. wardrobe. there proširivati vokabular. dovršavanjem . house) povezivanjem riječi u stupcima A i B (potvrdna. Složenice. Neverbalno: good. car park. Upitni pridjevi. 285 . . lake. osnovni hill.predstaviti sebe ili 1. npr. yard street. • Svakodnevni .

.DIDAKTIČKO – METODIČKE NAPOMENE Šesti razred je početak nove etape u učenju prvog stranog jezika. Nastavnik/nastavnica mora znati iskoristiti tu dobru motivaciju i u njima probuditi želju za daljnjim učenjem novog jezika. Djeca su na početku učenja novog stranog jezika po pravilu zainteresirana za rad. Muzička kultura.i desetominutnih testova kao i izrada dviju školskih pismenih zadaća (po jedna u svakom polugodištu). Praćenje i vrednovanje U šestom razredu osnovne škole iskazuju se brojčane ocjene za postignute rezultate u nastavi. S obzirom na to da djeca imaju iskustvo u učenju prvog stranog jezika. mnogo vremena će se morati utrošiti na usvajanje leksike. Uz razvijanje sve četiri jezičke vještine. Na ovom uzrastu djeca dobivaju svjestan uvid u zakonitosti jezika koji uče. U savladavanju novog stranog jezika obradit će se veliki broj istih onih tema koje su predviñene u prvim godinama učenja prvog stranog jezika. te gramatike predviñene za ovaj razred. Kontinuirano uvježbavanje i sistematiziranje usvojenih znanja takoñer će olakšati njihovo usvajanje. Djeca će: .učiti da komuniciraju i da se ponašaju u svakodnevnim situacijama na način koji je primjeren kulturi zemlje čiji jezik uče. njegovog aktivnog učešća u nastavnom procesu i pokazanih rezultata koje će nastavnik kontinuirano pratiti i ocijeniti. Interdisciplinarni sadržaj Programski sadržaj je meñusobno povezan sa drugim predmetima. Djeca će tako učiti jezik oslanjajući se na znanje koje su stekli učenjem nekih drugih školskih predmeta ali i kombinirajući učenje stranog jezika sa aktivnostima „preuzetim‘‘ iz nekih drugih predmeta. Zbog toga veliki broj časova treba posvetiti upravo uvježbavanju gradiva. hrvatski. Ocjena iz stranog jezika odraz je cjelokupnog djetetovog odnosa prema školskim obavezama. 286 . pravopisa. Geografija. Na svim nivoima učenja stranog jezika neophodna je vizualizacija. Matematika. Likovna kultura. u početnoj fazi učenja pogotovo. Dobro osmišljenom vizualizacijom olakšava se proces razumijevanja i pamćenja i doprinosi redukciji upotrebe maternjeg jezika na času stranog jezika. no pristup je različit zbog različitih uzrasta u kojima se počinje sa učenjem prvog odnosno drugog stranog jezika. kao npr. U tu svrhu preporučuju se češće i kraće provjere u formi kratkih pet . Tome će sigurno doprinijeti i jezičke igre te učenje pjesmica koje će djeca rado zapjevati kako na početku tako i pred kraj nastavnog časa. ali i vrijeme početka učenja drugog stranog jezika. Bosanski. srpski jezik. njega svakako treba iskoristiti i u usvajanju novog – drugog stranog jezika.upoznavati različite kulture i tradicije.

prepoznavati i pravilno upotrebljavati osnovne jezičke elemente. 70 časova godišnje) CILJEVI I REZULTATI ODGOJNO-OBRAZOVNOG RADA U nastavi francuskog jezika u 6.2 Evropskog okvira za strane jezike Jezičke vještine Slušanje i razumijevanje Očekivani rezultati / ishodi učenja Dijete će • prepoznavati glasove. četvrta godina učenja (2 časa sedmično. te kratke rečenice prepoznavati poznate riječi i kratke rečenice i znati ih povezati sa ilustracijama čitati kraće tekstove pravilno artikulirati glasove. razredu osnovne škole djeca trebaju proširiti programske sadržaje iz 5. naglašavati riječi. pjesmice • razumjeti i reagirati na odgovarajući način na kratke usmene poruke prepoznavati slova i napisane riječi. razreda i težiti dostizanju nivoa A1.Francuski jezik – prvi strani jezik. naglasak. poštovati ritam i intonaciju rečenice davati osnovne informacije o sebi i svom okruženju opisivati u nekoliko rečenica poznatu situaciju služeći se pritom ograničenim brojem osnovnih riječi i zapamćenih rečeničnih shema razmjenjivati sa sagovornicima nekoliko osnovnih iskaza u vezi sa konkretnom situacijom prepisivati. ritam i intonaciju u jeziku koji uč i • razumjeti ograničen broj riječ i i izraza. dopunjavati i samostalno pisati riječ i i kraće rečenice Dijete će na ovom nivou učenja jezika svjesno sticati znanje o jeziku. Čitanje i razumijevanje • • • Govor • • • • Pisanje Znanje o jeziku • • 287 . kratke dijaloge o poznatim temama.

manger Moje lice. un. sa . chaise. ideju posjedovanja (le livre de Jean. parc. osnovne (npr. armoire. faire i venir Imperativ P riloge za mjesto. triste… Odreñivanje mjesta i pložaja: P ardon. razglednicu SMS poruku) Gramatik a Djeca će učiti o tome i koristiti : Imenice .Dani u sedmici. être. bojenjem navedenih predmeta/osoba navedenim bojama. père. glumljenjem. u vezi sa datim temama i gramatikom. redanjem slika itd. učiti pisati pomoću igara na CD-u. društvene igre u kojoj se slažu pločice sa slovima jedna na drugu. sale à manger. sposobnost da nešto urade (Je peux…). frère. Sale à manger. –s Antonime. u vezi sa datim temama. pour aller à … C’est loin (de) / près (de) Aller tout droit. arbre. tourner à droite / à gauche Vrijeme: Qelle heure est-il? Il est Dani u sedmici.Članove. Au revoir itd. dom . sur. ici. grandpère Prostorije u kući i namještaj: cuisine. blonds. mon. prendre l’ autobus.locirati ljude i predmete . brojeve itd. izvršavanjem uputa. ma maison) Ak tivnosti RECEPCIJA a) SLUŠANJE I REAGIRANJE Djeca će slušati izgovoreni tekst i reagirati: 1) Neve rbalno: imitiranjem nastavnika/nastavnice ili neke popularne ličnosti (npr. podvlačenjem ili bojenjem riječi koje im se usmeno upućuju. glumljenjem (npr. son. bruns. davati upute i naredbe b) PISANJE Djeca će: prepisivati izolirane riječi. pokazivanjem odreñenih ilustracija koje se odnose na riječi koje im se usmeno upućuju. lijepljenjem slika. C’est ….Kazivanje vremena Funkcije i sposobnosti Djeca će znati: . jaune. grand. Bliža okolina: rue. jardin. jednostavan tekst prema tekstu modelu.opisati: ljude i predmete.. malheureux. itd. pomoću društvene igre u kojoj se sastavljaju riječi od slova. samostalno napisati kratki tekst (čestitku. Raspoloženja: heureux. tužan. faire attention 288 . biranjem ili povezivanjem pisanih riječi i odgovarajućih ilustracija. dehors Brojeve 1 . pravilnih glagola. redati riječi po odreñenom redoslijedu.Škola . ubacivati. bojenjem ili podvlačenjem samo odreñenih riječi (npr.jednina i množina Zamjenice Lične Upitne.Pozdravljanje i predstavljanje . crtanjem. grand – petitl Složenice.Svakodnevni život . podvlačiti. Prendre un bain. devant. beau. il fait froid. učestvovati u razgovoru (pitanja/odgovori) sa drugom djecom ili nastavnikom. povratnih glagola i nepravilnih glagola aller. crtanjem. ta. pravljenjem/oblikovanjem stvari.ma. élève. povezivanjem riječi u stupcu A sa odgovarajućim ilustracijama u stupcu B. itd Kolokacije. pjevati i igrati jezične igre. table. 2) Ve rbalno: ponavljanjem riječi koje izgovara nastavnik/nastavnica ili koje su čuli sa kasetofona. se lever. recitirati. des. pokazivanjem.. PRODUKCIJA a) GOVOR Djeca će: ponavljati riječi nastavnika/nastavnice ili riječi izgovorene sa kasetofona. 2) Ve rbalno: davanjem kratkih pismenih ili usmenih odgovora na pitanja. iz crtića). sretan). Il a les cheveux noirs. mjeseci i godišnja doba . onih koje označavaju neku aktivnost. l’. moje tijelo. itd.Prisvojne pridjeve. la. zamjenjivanjem ilustracija u tekstu ponuñenim riječima. samo osnovne riječi Opisivanje: Il est grand / petit. soeur. avec. b) ČITANJE I REAGIRANJE Djeca će prepoznati jednu ili više napisanih riječi ili uputa i reagirati: 1) Neve rbalno: gestikuliranjem. gestikuliranjem.izraziti: dopadanje. raspoloženje.50 P rijedloge à. qui? De/á qui? Que? De/á quoi Determinatore . npr. cahier. sac à dos.predstaviti sebe ili druge ..identificirati ljude i predmete . davanjem kratkih odgovora na pitanja nastavnika/nastavnice ili pitanja koja su čuli sa kasetofona.livre. blanc itd.Porodica .Opisne pridjeve koji su najčešće u upotrebi. chambe. itd Svakodnevni život. boje predmeta. od ponuñenih riječi sastavljati kraće rečenice. Škola: enseignant. npr. rasporeñivanjem ilustracija po odreñenom redu prema pisanim uputama itd. u vezi sa datim temama. npr. se laver. Bon – mauvais. le. dans. godišnja doba Djeca će vježbati da koriste (a ne učiti o tome!): Afikse. là.pozdravljati . mjeseci.brojati predmete .Nivo 6.reći koliko je sati (puni sati) . triste. razred osnovne škole Četvrta godina učenja francuskog jezika Te me . ton. igrati uloge. popunjavanjem praznina riječima odabranim sa zidnih karata na kojima se te riječi nalaze itd. les . Qu’est-ce que c’est ? Q ui est-ce? Quel âge as – tu? Članovi uže porodice: mère. de (u osnovnim značenjima) Vokabular Djeca će učiti samo osnovni vokabular koji se odnosi na teme : Pozdravljanje: Bonjour. rutinske aktivnosti npr dormir. Salut. zamjenjivati inicijale punim riječima. Predstavljanje: Je m’appelle …Je suis. se promener. u vezi sa datim temama.Moja bliža okolina . lit. npr. une. De quelle couleur est…? rouge. grand. pisati kratki.) Glagole P rezent pomoćnih glagola avior. ograničen broj raspoloženja . petit. zamjenjivanjem inicijala punim riječima ili popunjavanjem praznina odgovarajućim riječima itd.Kuća.mère.).

slikanje. oblikovanje) . . usvajaju ograničen fond riječi i izraza. omogućeno je kontinuirano ponavljanje. elementi dramatizacije – neverbalno u funkciji teatarskog izražavanja) .DIDAKTIČKO – METODIČKE NAPOMENE Zadaci nastave francuskog jezika u šestom razredu su prije svega usmjereni na poticanje interesa za učenje stranih jezika. uvježbavanje i proširivanje leksičkog fonda.upoznati sa kulturom svoje zemlje i učiti da je bolje poštuju i cijene .Matematika (brojevi) INTERKULTURALNE VJEŠTINE Djeca će se: . upoznavanje sa najpoznatijim francuskim izvoñačima. oh là là itd) UČENJE KAKO TREBA UČITI Djeca će učiti da: . Teme koje se obrañuju u prve tri godine učenja stranog jezika vezane su za svakodnevni život i interese djece ovog uzrasta. igre) . tako da će u razvoju vještine govora dramatizacija kratkih dijaloga često biti zastupljen oblik nastavne aktivnosti.razvijaju pozitivan stav prema učenju jezika .koriste ključne metode iz prakse pri radu u parovima ili malim grupama .Tjelesni i zdravstveni odgoj (ples.ocjenjuju svoje aktivnosti i aktivnosti drugova iz razreda 289 . muzički instrumenti) . način života njenih stanovnika kao i da prepoznaju sličnosti i razlike. Budući da se odreñene teme iz razreda u razred ponavljaju.Priroda (dijelovi ljudskog tijela. tiens.upoznavati sa kulturom naroda francuskog govornog područja i sa nekim osnovnim razlikama izmeñu njihove i francuske kulture . sportske aktivnosti. značaj ishrane za zdravlje. Ocjena iz stranog jezika treba biti odraz cjelokupnog djetetovog odnosa prema školskim obavezama.. njegovog aktivnog učešća u nastavnom procesu i pokazanih rezultata koje nastavnik kontinuirano prati i ocjenjuje.učiti da komuniciraju i da se ponašaju u svakodnevnim situacijama na način koji je prirodan za kulturu zemlje čiji jezik uče (et bien.. a potom prepisivanje riječi i kratkih rečenica do usvajanja pravilnog pisanja). INTERDISCIPLINARNI SADRŽAJI Djeca će učiti francuski jezik i proširivati svoj vokabular oslanjajući se na znanje koje su stekli učenjem nekih drugih školskih predmeta npr. pri čemu je prvenstveno nastavnik onaj kojeg imitiraju i za kojim ponavljaju. Djeci se takoñer pruža mogućnost susreta sa govornicima francuskog jezičkog područja i uspostavljanje prvih kontakata razmjenom kratkih pisama ili elektronske pošte.Maternji jezik (svijet bajki i imaginacije.) . te pisanje (prvo preslikavanje.budu odgovorna i aktivna u situacijama kada se uči jezik . korištenja rječnika i leksikona prilagoñenih njihovom uzrastu i praćenja vlastitog napretka u učenju stranog jezika uz primjenu jezičkog portofolija. Djeca usvajaju i nove tehnike učenja stranog jezika kao što su prepoznavanje značenja jezičkih izraza. Na taj način kod djece se razvija duh tolerancije. Djeca se osposobljavaju za usmenu komunikaciju u jednostavnim svakodnevnim situacijama. Nakon usmenog usvajanja postepeno se prelazi na čitanje (prepoznavanje već naučenih riječi) horsko i pojedinačno. na usvajanje elementarnih jezičkih sredstava i usvajanje strategija učenja stranog jezika. namirnice.Muzička kultura (slušanje i pjevanje omiljene vrste muzike. Praćenje i vrednovanje U šestom razredu osnovne škole iskazuju se brojčane ocjene za postignute rezultate u nastavi.Likovna kultura (crtanje. kao i njihovih vršnjaka u zemljama frankofonskog govornog područja. U ovom uzrastu djeca rado i lako uče prikazujući scenski ono što su usvojila. Djeca u nastavi francuskog jezika imaju priliku upoznati kulturu zemlje čiji jezik uče.

1 u govoru i pisanju.2 Evropskog okvira za strane jezike u slušanju i razumijevanju i čitanju i razumijevanju. 290 . naglašavati riječi. je razvijanje svijesti o postojanju drugih jezika i mogućnosti komuniciranja na nekom drugom jeziku koji nije naš maternji. Dijete treba osposobiti da na francuskom jeziku komunicira na osnovnom nivou o temama iz svog neposrednog okruženja. poštovati ritam i intonaciju rečenice davati osnovne informacije o sebi i svom okruženju opisivati u nekoliko rečenica poznatu situaciju služeći se pritom ograničenim brojem osnovnih riječi i zapamćenih rečeničnih shema razmjenjivati sa sagovornicima nekoliko osnovnih iskaza u vezi sa konkretnom situacijom prepisivati. 70 časova godišnje) Cilj nastave francuskog jezika u šestom razredu osnovne škole. pjesmice • razumjeti i reagirati na odgovarajući način na kratke usmene poruke prepoznavati slova i napisane riječi. Učenje stranog jezika treba poticati njegovu maštu. kao drugog stranog jezika. kratke dijaloge o poznatim temama.Francuski jezik – drugi strani jezik. dopunjavati i samostalno pisati riječ i i kraće rečenice Čitanje i razumijevanje • • • Govor • • • • Pisanje Znanje o jeziku • • Dijete će na ovom nivou učenja jezika svjesno sticati znanje o jeziku. radoznalost i kreativnost. U nastavi francuskog jezika u šestom razredu osnovne škole treba težiti dostizanju nivoa A 1. te kratke rečenice prepoznavati poznate riječi i kratke rečenice i znati ih povezati sa ilustracijama čitati kraće tekstove pravilno artikulirati glasove. ritam i intonaciju u jeziku koji uč i • razumjeti ograničen broj riječi i izraza. naglasak. prepoznavati i pravilno upotrebljavati osnovne jezičke elemente. prva godina učenja (2 časa sedmično. odnosno A1. Jezičke vještine Slušanje i razumijevanje Očekivani rezultati / ishodi učenja Dijete će • prepoznavati glasove. Učenje stranog jezika treba djetetu olakšati razumijevanje drugih i različitih kultura i tradicija i jačati motivaciju za učenje stranih jezika.

triste. razglednicu SMS poruku) Gramatika Djeca će učiti o tome i koristiti : Imenice jednina i množina Zamjenice Lične Upitne. Svakodnevni život. jednostavan tekst prema tekstu modelu.Opisne pridjeve koji su najčešće u upotrebi. manger Moje lice . ta. devant. učestvovati u razgovoru (pitanja/odgovori) sa drugom djecom ili nastavnikom. dans. npr. Au revoir itd. père. u vezi sa datim temama. bojenjem navedenih predmeta/osoba navedenim bojama. recitirati. Bon – mauvais. soeur.Pozdravljanje i predstavljanje . dehors Brojeve 1 . crtanjem. frère. društvene igre u kojoj se slažu pločice sa slovima jedna na drugu. iz crtića). petit. davati upute i naredbe b) PISANJE Djeca će: prepisivati izolirane riječi. davanjem kratkih odgovora na pitanja nastavnika/nastavnice ili pitanja koja su čuli sa kasetofona. zamjenjivanjem ilustracija u tekstu ponuñenim riječima. se lever. samostalno napisati kratki tekst (čestitku.Moja bliža okolina . zamjenjivati inicijale punim riječima. pravilnih glagola. triste… Odreñivanje mjesta i pložaja: Pardon. –s Antonime. onih koje označavaju neku aktivnost. biranjem ili povezivanjem pisanih riječi i odgovarajućih ilustracija. l’. de (u osnovnim značenjima) Vokabular Djeca će učiti samo osnovni vokabular koji se odnosi na teme : Pozdravljanje: Bonjour. itd. chambe. u vezi sa datim temama i gramatikom. itd Kolok acije .Porodica . blanc itd. arbre. raspoloženje. armoire. igrati uloge. u vezi sa datim temama. učiti pisati pomoću igara na CD-u.Škola . mjeseci i godišnja doba . dom .Prisvojne pridjeve. u vezi sa datim temama. itd. redati riječi po odreñenom redoslijedu. ČITANJE I REAGIRANJE Djeca će prepoznati jednu ili više napisanih riječi ili uputa i reagirati: 1) Neverbalno: gestikuliranjem. Qu’est-ce que c’est ? Qui est-ce? Quel âge as – tu? Članovi uže porodice: mère. mon. Raspoloženja: heureux. pomoću društvene igre u kojoj se sastavljaju riječi od slova. jaune. glumljenjem. pjevati i igrati jezične igre. godišnja doba Djeca će vježbati da koriste (a ne učiti o tome!): Afik se .. rasporeñivanjem ilustracija po odreñenom redu prema pisanim uputama itd.. prendre l’ autobus. beau. grand. les . De quelle couleur est…? rouge. pokazivanjem. povezivanjem riječi u stupcu A sa odgovarajućim ilustracijama u stupcu B.). npr. zamjenjivanjem inicijala punim riječima ili popunjavanjem praznina odgovarajućim riječima itd. crtanjem. od ponuñenih riječi sastavljati kraće rečenice. Salut. table. sac à dos. C’est …. podvlačiti. sur. qui? De/á qui? Que? De/á quoi Determinatore . tourner à droite / à gauche Vrijeme: Qelle heure est-il? Il est Dani u se dmici.livre. jardin. pokazivanjem odreñenih ilustracija koje se odnose na riječi koje im se usmeno upućuju. rutinske aktivnosti npr dormir. faire i venir Imperativ Priloge za mjesto. avec. ici.Svakodnevni život . la. Prendre un bain. parc. son. pisati kratki. bojenjem ili podvlačenjem samo odreñenih riječi (npr. izvršavanjem uputa. cahier. samo osnovne riječi Opisivan je : Il est grand / petit.Članove. Il a les cheveux noirs. Sale à manger.Dani u sedmici. un. npr. ton. faire attention 291 . mjeseci. des. blonds. gestikuliranjem. ubacivati.Kazivanje vremena Ak tivnosti RECEPCIJA SLUŠANJE I REAGIRANJE: Djeca će slušati izgovoreni tekst i reagirati: 1) Neverbalno: imitiranjem nastavnika/nastavnice ili neke popularne ličnosti (npr.mère. itd. pravljenjem/oblikovanjem stvari.50 Prijedloge à. sa . podvlačenjem ili bojenjem riječi koje im se usmeno upućuju. 2) Verbalno: ponavljanjem riječi koje izgovara nastavnik/nastavnica ili koje su čuli sa kasetofona. sretan). povratnih glagola i nepravilnih glagola aller. se laver. grandpère Prostorije u k ući i namje štaj: cuisine. sale à manger. élève. glumljenjem (npr.Nivo 6.) Glagole Prezent pomoćnih glagola avior. lit. tužan. osnovne (npr. il fait froid. ma. brojeve itd. malheureux. npr. là.Kuća. bruns. popunjavanjem praznina riječima odabranim sa zidnih karata na kojima se te riječi nalaze itd. pour aller à … C’est loin (de) / près (de) Aller tout droit. Bliža okolina: rue. se promener. Škola: enseignant. razred osnovne škole Prva godina učenja francuskog jezika Prvi stepen početnog znanja Te me . grand. grand – petitl Složenice . PRODUKCIJA a) GOVOR Djeca će: ponavljati riječi nastavnika/nastavnice ili riječi izgovorene sa kasetofona. moje tijelo. une. redanjem slika itd. le. Predstavljanje: Je m’appelle …Je suis. chaise. être. 2) Verbalno: davanjem kratkih pismenih ili usmenih odgovora na pitanja.. lijepljenjem slika.

te gramatike predviñene za ovaj razred.koristiti ključne metode iz prakse pri radu u parovima ili malim grupama. . pravopisa.DIDAKTIČKO – METODIČKE NAPOMENE Šesti razred je početak nove etape u učenju prvog stranog jezika ali i vrijeme započinjanja učenja drugog stranog jezika. Praćenje i vrednovanje U šestom razredu osnovne škole ocjene se iskazuju brojčano.kroz crtanje. npr.ocjenjivati svoje aktivnosti i aktivnosti svojih drugova/drugarica iz razreda. Pored dvije školske pismene zadaće preporučuju se i kraće provjere znanja (petominutni i desetominutni testovi). (Likovna kultura) . Djeca su na početku učenja novog stranog jezika po pravilu zainteresirana za učenje. . Nastavnik/nastavnica mora znati iskoristiti tu dobru motivaciju i u njima probuditi želju za daljim učenjem novog jezika.: . oblikovanje itd. mnogo vremena će se morati utrošiti na usvajanje leksike. njega svakako treba iskoristiti i u usvajanju novog – drugog stranog jezika.slušanjem i pjevanjem omiljene vrste muzike (Muzička kultura) .Geografija Interkulturalne vještine Djeca će se: .kroz sportove i igre (Tjelesni i zdravstveni odgoj) . Ocjenjuju se usmeni i pismeni odgovori. u početnoj fazi učenja pogotovo. U savladavanju novog stranog jezika obradit će se veliki broj istih onih tema koje su predviñene u prvim godinama učenja prvog stranog jezika. .Matematika . Učenje kako učiti Djeca će: . Uz razvijanje sve četiri jezičke vještine. a ocjena treba biti odraz cjelokupnog odnosa djeteta prema školskim obavezama.razvijati pozitivan stav prema učenju jezika.biti odgovorna i aktivna u situacijama kada se uči jezik. Razlike u upotrebi nekih pozdrava u francuskom jeziku i u maternjem jeziku učenika. Ovo može podrazumijevati npr. uzvike (helas! (Jao!) ili eh bien! (pa lijepo! No!) ta ta ta! (koješta!) tiens! (gle!) itd. S obzirom da djeca imaju iskustvo u učenju prvog stranog jezika. 292 . Dobro jutro i dobar dan / Bonjour). Zbog toga veliki broj časova treba posvetiti upravo uvježbavanju gradiva.upoznavati se sa nekim osnovnim razlikama izmeñu njihove kulture i kulture naroda sa francuskog govornog područja (npr. no pristup istima je različit zbog različitih uzrasta u kojima se počinje sa učenjem prvog odnosno drugog stranog jezika. Dobro osmišljenom vizualizacijom olakšava se proces razumijevanja i pamćenja i doprinosi redukciji upotrebe maternjeg jezika na času stranog jezika.učiti da komuniciraju i da se ponašaju u svakodnevnim situacijama na način koji je prirodan za kulturu zemlje čiji jezik uče. . Tome će sigurno doprinijeti i jezičke igre te učenje pjesmica koje će djeca rado zapjevati kako na početku časa tako i pred kraj časa. npr. Na svim nivoima učenja stranog jezika neophodna je vizualizacija. Na ovom uzrastu djeca dobivaju svjestan uvid u zakonitosti jezika koji uče. kao i nivo svog i njihovog znanja u odnosu na postavljene ciljeve.upoznavati sa kulturom svoje zemlje i učiti da je bolje poštuju i cijene. slikanje. Kontinuirano uvježbavanje i sistematiziranje usvojenih znanja takoñer će olakšati njihovo usvajanje. njegovog aktivnog učešća u nastavnom procesu i pokazanih rezultata. Interdisciplinarni sadržaji Djeca će takoñer učiti jezik i proširivati svoj vokabular oslanjajući se na znanje koje su stekli učenjem nekih drugih školskih predmeta. .

jezici • Kupovina odjeće • Saobraćaj. jednostavan diktat). Zna pisati jednostavne poruke (jednostavan tekst na razglednici. lične podatke. • • Čitanje i razumijevanje • • • • Govor • • • Pisanje • • Znanje o jeziku • PROGRAMSKI SADRŽAJI Tematske cjeline: • Škola – nastavni predmeti. Dijete zna pročitati poznate i neke nepoznate riječi i pasuse iz kratkih tekstova. Od ovog razreda djeca počinju svjesno usvajati znanje o jeziku. ali pravi primjetne pauze i oklijeva kad izgovara manje poznate riječi. Dijete može pisati jednostavne tekstove lične prirode u okviru predvidivih svakodnevnih potreba i iskustva. narodi. Povremeno mu može zatrebati pomoć. četvrta godina učenja (2 časa sedmično. Teško razumijeva i treba mu dosta vremena da pročita čak i kratke dijelove teksta. Izgovara bez poteškoća poznate riječi. Kod slobodnog pismenog izražavanja pravi brojne greške različ ite prirode. prijevozna sredstva 293 . Može voditi jednostavne neformalne razgovore i obavljati jednostavne transakcije (npr.3 Evropskog okvira za strane jezike (funkcionalno početno znanje). osnovnim vokabularom i osnovnim gramatičkim strukturama. u prodavnici). Može pronaći odreñenu informac iju u tekstovima u kojima se koristi jednostavan jezik (razglednice. Jezičke vještine Očekivani rezultati/ishodi učenja • Slušanje i razumijevanje Dijete može razumjeti pitanja koja se odnose na lično iskustvo i svakodnevne zahtjeve. Dijete može pratiti standardan govor ukoliko se govori tempom sporijim od normalnog i ako mu se neko obraća direktno. Dijete zna opisati sebe i razgovarati o osnovnim svakodnevnim temama.Njemački jezik – prvi strani jezik. potvrdne i negativne zapovijesti u okviru jednostavnog rutinskog dijaloga koji se odnosi na neposrednu situaciju. 70 časova godišnje) CILJEVI I REZULTATI ODGOJNO-OBRAZOVNOG RADA U nastavi njemačkog jezika u šestom razredu osnovne škole treba težiti dostizanju nivoa A1. Vlada osnovnim fondom jednostavnih. raspored časova • Vrijeme na satu • Slobodno vrijeme • Druženje • TV-emisije • Grad • Seosko imanje • Zemlje. Poteškoće kod izgovora mogu povremeno otežati komunikaciju. koji govore o svakodnevnom životu. naučenih izraza. vremenska prognoza). rutinskim dogañanjima ili koji sadrže jednostavne upute.

Grad: das Kaufhaus.povezivanjem slike i slušanog teksta. Wann ist Deutsch? Haben wir heute Mathe? Mathe habe ich am Montag. ČITANJE I RAZUMIJEVANJE Djeca će: . sie. das Theater.davanjem kraćih odgovora . er. Ich finde die Jacke schön und modern. das Schwein Ze mlje .igrati uloge . aber. npr. der Supermarkt. sein. čestitku) Gramatika Djeca će učiti o tome i koristiti : Imenice sa članom u jednini i množini u nominativu i akuzativu: das Buch. Sie kommt aus Österreich..rekonstruirati riječi . za izražavanje želje oblik möchte prezent glagola können u jednini i množini. dort. Woher kommst du? Aus Bosnien-Herzegowina.razvrstavanjem slika . Erdkunde. jednostavne informacije i sl.čitati rečenice i kraće tekstove .jednostavnim rečenicama opisivati. prijevozna sre dstva: Wir reisen mit dem Zug.recitirati. die Bücher. Womit möchtest du reisen? 294 .Funk cije i sposobnosti Djeca će znati: imenovati nastavne predmete.odgovarati na pitanja . oder Vok abular Djeca će usvajati novi i proširivati već usvojeni vokabular koji se odnosi na date teme. govoriti o svojim omiljenim predmetima čitati raspored sati i opisati svoj raspored sati čitati vrijeme na satu (ne samo pune sate i na pola sata) iskazati mišljenje o nečem (Ich finde es super!) imenovati evropske zemlje i odreñeni broj stranih jezika opisati ljude i predmete govoriti o trenutnoj aktivnosti imenovati TV-emisije imenovati domaće životinje i opisati ih imenovati zgrade u gradu iskazati na jednostavan način dopadanje i nedopadanje izviniti se tražiti i nuditi pomoć.popunjavanjem tabela i sl. dein.popunjavanjem praznina u tekstu. Kupovina odje će Die Jacke gefńllt mir.rješavanjem jednostavnijih zadataka sa višestrukim izborom GOVOR Djeca će: .označavanjem tačnih i netačnih tvrdnji 2) Ve rbalno: . sehen. govoriti o aktivnostima i odreñenim situacijama PISANJE Djeca će: . SMS.voditi dijaloge prema datoj skici . imperativ za 2. lesen…) negativan i upitni oblik glagola. Zamje nice: Lične zamjenice u jednini i množini u nominative Zamjenica Sie za učtivo oslovljavanje Lične zamjenice u jednini (ich. du. lice množine Negacija nicht i kein (nominativ i akuzativ) Brojeve: do 100 (jedinice i desetice) te brojeve do 1000 (samo stotice) Djeca će koristiti ali ne i učiti o sljedećem: Priloge za mjesto i vrijeme Prijedloge u njihovoj funkcionalnoj upotrebi Ve znike und.pripremati i provoditi jednostavne dijaloge . links.pisati kratki jednostavan tekst prema datom tekstualnom modelu . unser) Pridjeve u predikativnoj upotrebi Glagole: u prezentu u sva tri lica jednine i množine (pomoćne glagole sein i haben. das Schaf. Mathe. das Kino. pravilne glagole te nepravilne glagole fahren. narodi. .prepisivati rečenice i kraće tekstove . Vještine SLUŠANJE I RAZUMIJEVANJE Djeca će slušati izgovoreni tekst i reagirati: 1) Neve rbalno: . Er spricht Englisch..dopunjavanjem teksta .dopunjavati izostavljene riječi .od ponuñenih riječi rekonstruirati kraće rečenice . essen.. es) u akuzativu Prisvojne zamjenice za jedninu i prvo lice množine u nominativu i akuzativu (mein. das Pferd. : Škola Deutsch. die Kuh. . die Post. Sie spricht Deutsch.samostalno napisati kratki tekst (razglednicu.tražiti osnovne informacije u tekstu i reagirati: 1) Neve rbalno: .postavljati jednostavna pitanja . rechts Seosko iman je : der Bauernhof. pjevati . ihr.pridruživanjem podnaslova dijelovima teksta .razvrstavanjem slika. lice jednine i 2. die Tafel.pridruživanjem slike tekstu ..označavanjem tačnih i netačnih tvrdnji 2) Ve rbalno: .davanjem kratkih odgovora na nastavnikova pitanja ili pitanja koja su čula sa kasetofona i sl. jezici: Er ist Engländer. sprechen. . der Park Wo ist das Kino? Hier.. Saobraćaj. schlafen. . Tiere.

Nastava stranog jezika. njegovog aktivnog učešća u nastavnom procesu i pokazanih rezultata koje će nastavnik/nastavnica kontinuirano pratiti i ocijeniti. Pritom će ih nastavnik/nastavnica induktivnim putem voditi ka otkrivanju osnovnih jezičkih zakonitosti koje će težiti primjenjivati samostalno i funkcionalno. postavljanje pretpostavki. Matematika (brojevi). Djeca će rado inscenirati naučene dijaloge ali i voditi slične na osnovu datih modela ili skica dijaloga.upoznavati različite kulture i tradicije. narodi. kritičkog mišljenja i tako značajno utječe na formiranje ličnosti u cjelini. Ocjena iz stranog jezika odraz je cjelokupnog djetetovog odnosa prema školskim obavezama. Ona počinju dakle sticati i znanje o jeziku koristeći se već naučenim jezičkim kategorijama iz maternjeg jezika. Likovna kultura. uvažavanja. nego da kreativno i fleksibilno kreira aktivnosti. Posebno je važno istaći neophodnost kontinuiranog uvježbavanja i ponavljanja. . interkulturalnog prožimanja i uvažavanja. tolerancije. Ona doprinosi razvijanju smisla za opservaciju. Geografija (zemlje. razglednicu. Dinamičnosti nastavnog časa doprinijet će smjena više aktivnosti. kulture dijaloga. Praćenje i vrednovanje U šestom razredu osnovne škole iskazuju se brojčane ocjene za postignute rezultate u nastavi. SMS). oblika nastavnog rada ali i igara i pjesmica koje će na svojevrstan način unijeti potrebnu vedrinu i opuštenost u nastavu. Svaka konačna ocjena treba da istovremeno odražava stvarni i mjerljivi napredak koji su djeca postigla tokom školovanja i utisak predmetnog nastavnika/nastavnice o napredovanju. ukazuje na neophodnost permanentnog razvijanja jezičkih kompetencija. U tu svrhu preporučuju se češće i kraće provjere u formi kratkih desetominutnih testova kao i izrada dviju školskih pismenih zadaća (po jedna u svakom polugodištu). poštovanja različitosti. Djeca će tako učiti jezik i proširivati svoj vokabular oslanjajući se na znanje koje su stekli učenjem nekih drugih školskih predmeta ali i kombinirajući učenje stranog jezika sa aktivnostima „preuzetim’’ iz nekih drugih predmeta. saradnje. govora i pisanja.učiti da komuniciraju i da se ponašaju u svakodnevnim situacijama na način koji je primjeren kulturi zemlje čiji jezik uče. Interkulturalne vještine Djeca će: . kao i svestrano i široko usvajanje sposobnosti primjenjivih i u drugim disciplinama. Maternji jezik. Konačnu ocjenu ne treba izvoditi na osnovu proste aritmetičke sredine ocjena. Ona omogućava i favorizira autonomnost djeteta. Nastavnik/nastavnica potiče motivaciju za učenje stranog jezika. Sistematiziranje naučenog i voñenje neke vrste jezičkog portfolija razvit će kod djeteta svijest o ličnom napredovanju u procesu učenja stranog jezika. I na ovom uzrastu izuzetno je bitna vizualizacija koja mora pratiti kako rad na leksici tako i gramatici. na osnovu predočenog modela jednostavnog teksta pisati sličan ili samostalno pisati jednostavan kratki tekst (čestitku. 295 . značaj meñusobnog razumijevanja. Veoma je važno da nastavnik/nastavnica upute ponuñene u programu. Postepeno će se osposobljavati i za jednostavnu reprodukciju teksta odgovaranjem na postavljena pitanja ili najjednostavnijim prepričavanjem uz pomoć slika. primjereno uvjetima u kojima radi i uzimajući u obzir specifičnosti stranog jezika koji predaje. U vježbama pismenog izražavanja djeca će dopunjavati izostavljene dijelove teksta. kao npr. Djeca ovog uzrasta ne uče jezik samo imitiranjem i stvaranjem jezičkih navika nego svjesnim uvidom u njegove zakonitosti. udžbenicima i priručnicima ne prihvata kruto. osim kognitivnog ima i duboko humanistički aspekt. Muzička kultura.DIDAKTIČKO – METODIČKE NAPOMENE Šesti razred je početak nove etape u učenju stranog jezika. U radu na tekstu podjednaka će se pažnja posvetiti razvijanju receptivnih jezičkih vještina (slušanje i razumijevanje te čitanje i razumijevanje) uz razvijanje različitih strategija slušanja i čitanja ali i produktivnih vještina. jezici). Interdisciplinarni sadržaj Programski sadržaj je meñusobno povezan sa drugim predmetima. potiče na samostalnost i kreativnost u procesu učenja.

Njemački jezik – drugi strani jezik, prva godina učenja (2 časa sedmično, 70 časova godišnje)
CILJEVI I REZULTATI ODGOJNO-OBRAZOVNOG RADA
Cilj nastave njemačkog jezika kao drugog stranog jezika u šestom razredu osnovne škole podrazumijeva sticanje elementarne jezičke kompetencije koja se funkcionalno postepeno razvija. Dijete je na ovom stepenu u stanju da na njemačkom jeziku komunicira na osnovnom nivou o temama iz svog neposrednog okruženja. Učenje stranog jezika treba da potakne njegovu maštu, radoznalost i kreativnost. Nastava njemačkog jezika treba da doprinese daljem jačanju motivacije za učenje stranih jezika i da osposobi dijete da na njemačkom jeziku komunicira na osnovnom nivou o temama iz svog neposrednog okruženja i da razumije pojedinačne informacije u jednostavnom tekstu U nastavi njemačkog jezika u šestom razredu osnovne škole, kao prvoj godini učenja njemačkog jezika, treba težiti dostizanju nivoa A1.2 Evropskog okvira za strane jezike. Jezičke vještine Slušanje i razumijevanje • • Čitanje i razumijevanje Oček ivani rezultati/ ishodi učenja dijete može razumjeti ograničen broj riječi, običnih fraza i rečenica, pitanja i uputa lične prirode ili vezanih za neposrednu situaciju i na njih jezički ili nejezički reagirati potrebna mu je znatna pomoć da bi razumjelo: usporavanje brzine govora, ponavljanje, pokazivanje ili prijevod čita naglas poznate riječi i rečenice zna pronaći odreñenu informaciju u jednostavnom tekstu ako je dozvoljeno ponovljeno čitanje pravilno artikulira glasove, naglašava riječi, poštuje ritam i intonaciju rečenice reproducira napamet naučene stihove i pjesmice zna postavljati pitanja i davati odgovore u toku dijaloga o osnovnim temama učestvuje u razgovoru po modelu daje jednostavne informacije o sebi, porodici i prijateljima opisuje u nekoliko rečenica poznatu situaciju pravi pauze, oklijeva, pravi greške i kod najjednostavnije usmene produkcije prepisuje, dopunjava i samostalno piše riječi i kraće rečenice zapisuje pojedine (poznate) riječi ili kraće rečenice po modelu zna napisati nekoliko rečenica o sebi i o veoma poznatim temama (odgovori na direktno postavljena pitanja, pisanje kratkog pisma, kratkog opisa neke osobe) Od samog početka učenja drugog stranog jezika učenici svjesno usvajaju znanje o jeziku.

• • • • • • • • • • • •

Govor

Pisanje

Znanje o jeziku

PROGRAMSKI SADRŽAJI Tematske cjeline: 1. 2. 3. 4. 5. 6. 7. 8. 9. 10. 11. Pozdravljanje, predstavljanje, utvrñivanje nečijeg identiteta Školsko okruženje Članovi porodice Život učenika za vrijeme nastave i odmora Dani u sedmici, mjeseci, godišnja doba Vremenske prilike Brojevi do 100 Kazivanje vremena (puni sat, pola sata) Proslava roñendana Seosko imanje, životinje Odlazak na raspust

296

Funk cije i sposobnosti Djeca će znati: - pozdravljati na formalan i neformalan način - predstaviti sebe i druge - reći koliko imaju godina i odakle dolaze - imenovati članove svoje uže porodice - imenovati predmete u školskoj torbi i učionici - nabrojati dane u sedmici, mjesece i godišnja doba - pitati za vrijeme na satu i reći koliko je sati - reći kakvo je atmosfersko vrijeme - brojati do 100 - govoriti o trenutnoj aktivnosti - čestitati roñendan - nabrojati domaće životinje - nabrojati osnovna prijevozna sredstva - iskazati želju (šta želi jesti i piti, kuda putovati) - kupiti voznu kartu

Vještine SLUŠANJE I RAZUMIJEVANJE Djeca će slušati izgovoreni tekst i reagirati: 1) Neve rbalno : - razvrstavanjem slika - povezivanjem slike i slušanog teksta, - označavanjem tačnih i netačnih tvrdnji 2) Ve rbalno : - davanjem kratkih odgovora na nastavnikova pitanja ili pitanja koja su čuli sa kasetofona - popunjavanjem tabela i sl. ČITANJE I RAZUMIJEVANJE Djeca će: - čitati rečenice i kraće tekstove, - tražiti osnovne informacije u tekstu i reagirati: 1) Neve rbalno : - razvrstavanjem slika, pridruživanjem slike tekstu, označavanjem tačnih i netačnih tvrdnji 2) Ve rbalno: - davanjem kraćih odgovora - dopunjavanjem teksta - rješavanjem jednostavnijih zadataka sa višestrukim izborom GOVOR Djeca će: - recitirati, pjevati - postavljati jednostavna pitanja - odgovarati na pitanja - igrati uloge - pripremati i provoditi jednostavne dijaloge - voditi dijaloge prema datoj slici PISANJE Djeca će: - prepisivati pojedinačne riječi, rečenice i kraće tekstove - rekonstruirati riječi - dopunjavati izostavljene riječi - od ponuñenih riječi rekonstruirati kraće rečenice - pisati kratki jednostavan tekst prema datom tekstualnom modelu - samostalno napisati kratki tekst (čestitku, pozivnicu za roñendansku proslavu)

Gramatika Djeca će učiti o tome i koristiti: Imenice sa članom u jednini i množini u nominativu i akuzativu: das Buch, die Tafel, die Bücher.... Zamjenice: - Lične zamjenice u jednini i množini u nominativu - Zamjenica Sie za učtivo oslovljavanje - P risvojne zamjenice za prvo i drugo lice jednine u nominativu Pridjeve u predikativnoj upotrebi Glagole: - prezent pomoćnih glagola sein i haben - prezent pravilnih glagola - prezent glagola können - izražavanje želje pomoću oblika möchte - imperativ (2. lice jednine i 2. lice množine) - negativan i upitni oblik glagola Negacija nicht i kein (nominativ i ak uzativ) Brojeve do 100 Djeca će koristiti ali ne i učiti o sljedećem: Priloge za mjesto i vrijeme Prijedloge u njihovoj funkcionalnoj upotrebi

Vokabular Djeca će usvajati vok abular koji se odnosi na date teme, npr. : Pozdravljanje: Hallo!, Guten Tag, Guten Morgen, Auf Wiedersehen! Predstavljan je: Ich bin ... Ich heiße.... Ich komme aus Deutschland. Wie heißt du? Wie alt bist du? Ich bin .... Jahre alt. Wer ist das? Das ist... Porodica: Vater, Mutter, Bruder, Schwester, Eltern, Oma, Opa Škola: Das Klassenzimmer,die Schultasche, das Buch, das Heft, der Bleistift, die Tafel, die Kreide, die Bank... Ro ñendan: Mein Geburtstag ist am Samstag um 18 Uhr. eine Geburtstagsparty machen, Freunde einladen, die Torte, die Kerzen, Geschenke bekommen Seosko iman je: der Bauernhof, Tiere, die Kuh, das Pferd, das Schaf, das Schwein Atmosfe rsko vrije me: Es ist kalt (warm). Die Sonne scheint. Es schneit. Odlazak na raspust: ins Gebirge, ans Meer, mit dem Zug, mit dem Bus, mit dem Flugzeug reisen

297

DIDAKTIČKO – METODIČKE NAPOMENE Šesti razred je početak nove etape u učenju prvog stranog jezika ali i vrijeme početka učenja drugog stranog jezika. S obzirom na to da djeca imaju iskustvo u učenju prvog stranog jezika, njega svakako treba iskoristiti i u usvajanju novog – drugog stranog jezika. U savladavanju novog stranog jezika obradit će se veliki broj istih onih tema koje su predviñene u prvim godinama učenja prvog stranog jezika, no pristup je različit zbog različitih uzrasta u kojima se počinje sa učenjem prvog, odnosno drugog stranog jezika. Na ovom uzrastu djeca dobivaju svjestan uvid u zakonitosti jezika koji uče. Uz razvijanje sve četiri jezičke vještine, mnogo vremena će se morati utrošiti na usvajanje leksike, pravopisa, te gramatike predviñene za ovaj razred. Na svim nivoima učenja stranog jezika neophodna je vizualizacija, u početnoj fazi učenja pogotovo. Dobro osmišljenom vizualizacijom olakšava se proces razumijevanja i pamćenja i doprinosi redukciji upotrebe maternjeg jezika na času stranog jezika. Kontinuirano uvježbavanje i sistematiziranje usvojenih znanja takoñer će olakšati njihovo usvajanje. Zbog toga veliki broj časova treba posvetiti upravo uvježbavanju gradiva. Djeca su na početku učenja novog stranog jezika po pravilu zainteresirana za isti. Nastavnik mora znati iskoristiti tu dobru motivaciju i u njima probuditi želju za daljim učenjem novog jezika. Tome će sigurno doprinijeti i jezičke igre te učenje pjesmica koje će učenici rado zapjevati kako na početku časa tako i pred kraj časa. Praćenje i vrednovanje U šestom razredu osnovne škole iskazuju se brojčane ocjene za postignute rezultate u nastavi. Ocjena iz stranog jezika odraz je cjelokupnog učenikovog odnosa prema školskim obavezama, njegovog aktivnog učešća u nastavnom procesu i pokazanih rezultata koje će nastavnik kontinuirano pratiti i ocijeniti. U tu svrhu preporučuju se češće i kraće provjere u formi kratkih pet i desetominutnih testova kao i izrada dvije školske pismene zadaće (po jedna u svakom polugodištu). Interdisciplinarni sadržaj Programski sadržaj je meñusobno povezan sa drugim predmetima. Učenici će tako učiti jezik oslanjajući se na znanje koje su stekli učenjem nekih drugih školskih predmeta ali i kombinirajući učenje stranog jezika sa aktivnostima „preuzetim“ iz nekih drugih predmeta, kao npr. Maternji jezik, Likovna kultura, Muzička kultura, Moja okolina, Matematika, Geografija. Interkulturalne vještine Djeca će: - upoznavati različite kulture i tradicije, - učiti da komuniciraju i da se ponašaju u svakodnevnim situacijama na način koji je primjeren kulturi zemlje čiji jezik uče.

298

Arapski jezik – prvi strani jezik, četvrta godina učenja (2 časa sedmično, 70 časova godišnje)
Uloga i značaj nastave arapskog jezika Tokom procesa obrazovanja, a u okviru nastave stranih jezika, neophodno je razvijanje svijesti o poznavanju dva ili više stranih jezika. Evropska Unija je multietnička zajednica čiji su opstanak i prosperitet uvjetovani višejezičnošću. Rezultat takvih razmišljanja je i stav Vijeća Evrope da svaki grañanin Evrope mora poznavati najmanje dva strana jezika. Vijekovima Bosna i Hercegovina ima civilizacijske i privredne veze sa Bliskim i Srednjim istokom, kao i sjevernom Afrikom, gdje se u više od 20 zemalja sa više od 250 miliona govornika kao službeni jezik koristi arapski. Pored toga, više od 35 miliona ljudi kao drugi strani jezik koristi arapski jezik. Značajno je napomenuti da je u jednom periodu naše historije nemali broj književnika pisao djela na arapskom jeziku. Sve prethodno spomenuto govori u prilog neophodnosti učenja arapskog jezika kao jednog od stranih jezika tokom osnovne škole. Cilj i zadaci učenja arapskog jezika Cilj učenja arapskog jezika je osposobljavanje djece za usmenu i pismenu komunikaciju na arapskom jeziku o različitim temama iz svakodnevnog života. Proširivanje opće kulture učenika kroz upoznavanje s načinom života i tradicijom zemalja u kojima se govori arapski jezik. Kroz učenje stranog jezika kod djece se razvija svijest: o značaju višejezičnosti, duhu tolerancije, kozmopolitizmu, toleranciji, humanizmu i internacionalizmu. Zadaci nastave arapskog jezika su: - razvoj sve četiri jezičke vještine, - ovladavanje osnovnim leksičkim, fonetskim i gramatičkim minimumom, - upoznavanje sa kulturom naroda čiji se jezik izučava i razumijevanje i poštivanje drugih kultura, - razvijanje motivacije za učenje jezika i zadovoljstva u učenju, - razvijanje samopouzdanja i samopoštovanja, - razvijanje samostalnosti i kreativnosti, - razvijanje sposobnosti slušanja i meñusobnog uvažavanja, - osposobljavanje djece za samostalno korištenje različitih izvora znanja, odnosno ovladavanje strategijama učenja (naučiti kako učiti).
CILJEVI I REZULTATI ODGOJNO-OBRAZOVNOG RADA Ciljevi nastave arapskog jezik a učenje jezika, a ne o jeziku razvijanje pozitivnog stava prema učenju jezika razvijanje radoznalosti i kreativnosti razvijanje razumijevanja i logičkog pamćenja razvijanje temeljitosti, predanosti i preciznosti u učenju jezika razvijanje samostalnosti u govoru putem igara, pjesme i plesa učiniti da učenje arapskog jezika bude zabavno čitanje i pisanje jednostavnih sintagmi i rečenica Oček ivani re zultati učenja ljubav i spremnost za učenje arapskog jezika razumijevanje jednostavnih sadržaja na arapskom jeziku sloboda i samostalnost u govoru čitanje riječi, vezanih za konkretan pojam (samostalno upotrebljenih) čitanje i pisanje jednostavnih sintagmi i rečenica prepisivanje riječi i kratkih sadržaja kratki usmeni i pismeni odgovori dopunjavanje riječi i rečenica

299

PROGRAMSKI SADRŽAJI Teme (opća tematska područja kao osnov za daljnji rad) Funkcije i vještine (usmena i pismena kompetencija) Aktivnosti (pomoću kojih se realiziraju vještine) Gramatika (osnove gramatike za dati nivo) Vokabular (u okviru datih tema)

Neophodno je, ponoviti osnovne fraze, i provjeriti da li su usvojeni: sukun; tašdid; tanwin; pisanje odreñenog člana; pisanje tanwina u akuzativu; nastavci gramatičkog ženskog roda; lične i pokazne zamjenice.
Nivo 6. razred osnovne škole 4. godina učenja arapskog jezika Prvi stepen elementarnog znanja Teme - Opisati školu - Aktivnosti u nastavi - Kupovina (voće, povrće, brojevi)
- Izražav anje

Funk cije i vještine Djeca će znati: - P redstaviti sebe i druge - Imenovati članove svoje uže porodice, njihova zanimanja i interesovanja - Opisati jednostavnim rečenicama (imenskim i glagolskim) i ograničenim brojem riječi ljude i predmete u kući - Imenovati predmete u školskoj torbi i učionici - Nabrojati ograničen broj voća i povrća i neke osnovne prehrambene artikle - Brojati od 1 do 100 - Koristiti redne brojeve do 12 za izražavanje punih sati - Nabrojati dane u sedmici - Iskazivati posjedovanje putem pronominalnih sufiksa i genitivne veze

Aktivnosti SLUŠANJE I RAZUMIJEVANJE Djeca će slušati izgovoreni tekst i reagirati 1) Neverbalno: - gestikulacijom predstaviti ono što su čuli - bojenjem navedenih predmeta / osoba - pokazivanjem na odreñene ilustracije koje se odnose na riječi koje su čula odnosno povezivanjem slike sa tekstom koji čuju - izvoñenjem uputstava koje nastavnik izgovara ili koja čuju sa kasetofona 2) Verbalno: - ponavljanjem odreñenih sintagmi i rečenica koje je izgovorio nastavnik ili koje su čula sa kasetofona, davanjem kratkih odgovora na nastavnikova pitanja ili pitanja koja su čula s kasetofona ČITANJE I RAZUMIJEVANJE Djeca će prepoznati jednu ili više napisanih sintagmi ili rečenica i reagirati 1) Neverbalno: - gestikuliranjem, imitiranjem povezivanjem pisanih sintagmi i odgovarajućih ilustracija 2) Verbalno - kraćim pismenim ili usmenim odgovorima na pitanja - dopunjavanjem izostavljenih sintagmi u tekstu - povezivanjem ponuñenih riječi u tekstu… GOVOR Djeca će: - ponavljati riječi nastavnika ili riječi izgovorene sa kasetofona - voditi kraće dijaloge u parovima sa drugom djecom ili sa nastavnikom - pjevati - recitirati kraće pjesmice - glumiti PISANJE Djeca najprije prepisuju riječi koje su prije toga usmeno usvojila, a potom postepeno usvajaju i pravilan način njihovog pisanja kroz vježbe poput: - popunjavanja sintagmi i rečenica (npr.: Gdje su nestale riječi?) - nastavnik ispisuje sintagme/rečenice na tablu, izostavljajući odreñene riječi koje djeca trebaju popuniti - rekonstruiranje riječi od ponuñenih slova, - takmičenje u pisanju brojeva - samostalno stvaranje sintagmi, imenskih i glagolskih rečenica na osnovu materijala koji je usvojen

Gramatik a - Lične zamjenice (množina) - Pridjevi - Komparacija pridjeva - Pravi prijedlozi - Genitiv poslije prijedloga - Iskazivanje posjedovanja pomoću pronominalnih sufiksa (jednina, 1. lice množine) - Genitivna veza - Izražavanje glagola ,,imati” - Dvojina - Pravilna množina - Pokazne zamjenice (oblici koji nisu urañeni) - Perfekt - Direktni objekt (akuzativ) - Brojevi do 100 - Redni brojevi do 12

Vokabular Djeca proširuju vokabular u okviru zadanih tema i koriste ga za stvaranje jednostavnih atributivnih sintagmi, genitivne veze; imenske i glagolske rečenice Kroz dijalog (igre, pjesmice, ponavljanje, prepoznavanje, crtanje i druge vježbe) uvježbavati osnovni vokabular Vokabular treba proširivati u skladu sa temama koje se obrañuju Postepeno uvoditi sinonime za leksiku koju je usvojila većina djece

vremena (puni sati) - Opisati slobodne aktivnosti (sportske, kulturne i dr.) - P orodica i članovi Porodice - zanimanja - Opisati grad, kuću, sobu

300

DIDAKTIČKO – METODIČKE NAPOMENE
Šesti razred je početak nove etape u učenju stranog jezika. Djeca ovog uzrasta ne uče jezik samo imitiranjem i stvaranjem jezičkih navika nego svjesnim uvidom u njegove zakonitosti. Ona počinju dakle stjecati i znanje o jeziku koristeći se već naučenim jezičkim kategorijama iz maternjeg jezika. Pritom će ih nastavnik induktivnim putem voditi ka otkrivanju osnovnih jezičkih zakonitosti koje će težiti primjenjivati samostalno i funkcionalno. I u ovom uzrastu izuzetno je bitna vizualizacija koja mora pratiti kako rad na leksici tako i gramatici. U radu na tekstu podjednaka će se pažnja posvetiti razvijanju receptivnih jezičkih vještina (slušanje i razumijevanje te čitanje i razumijevanje) uz razvijanje različitih strategija slušanja i čitanja ali i produktivnih vještina, govora i pisanja. Učenici će rado inscenirati naučene dijaloge ali i voditi slične na osnovu datih modela ili skica dijaloga. Postepeno će se osposobljavati i za jednostavnu reprodukciju teksta odgovaranjem na postavljena pitanja ili najjednostavnijim prepričavanjem uz pomoć slika. U vježbama pismenog izražavanja učenici će dopunjavati izostavljene dijelove teksta, na osnovu predočenog modela jednostavnog teksta pisati sličan ili samostalno pisati jednostavan kratki tekst (čestitku, razglednicu, SMS). Posebno je važno istaći neophodnost kontinuiranog uvježbavanja i ponavljanja. Sistematiziranje naučenog i voñenje neke vrste jezičkog portfolija razvit će kod učenika svijest o ličnom napredovanju u procesu učenja stranog jezika. Nastavnik potiče motivaciju za učenje stranog jezika. Dinamičnosti nastavnog časa doprinijet će smjena više aktivnosti, oblika nastavnog rada ali i igara i pjesmica koje će na svojevrstan način unijeti potrebnu vedrinu i opuštenost u nastavu. Nastava stranog jezika, osim kognitivnog ima i duboko humanistički aspekt. Ona omogućava i favorizira autonomnost učenika, podstiče na samostalnost i kreativnost u procesu učenja, ukazuje na neophodnost permanentnog razvijanja jezičkih kompetencija, značaj meñusobnog razumijevanja, saradnje, uvažavanja, tolerancije, poštovanja različitosti, kulture dijaloga, interkulturalnog prožimanja i uvažavanja, kao i svestrano i široko usvajanje sposobnosti primjenjivih i u drugim disciplinama. Ona doprinosi razvijanju smisla za opservaciju, postavljanje pretpostavki, kritičkog mišljenja i tako značajno utječe na formiranje ličnosti u cjelini. Veoma je važno da nastavnik uputstva ponuñena u programu, udžbenicima i priručnicima ne prihvata kruto, nego da kreativno i fleksibilno kreira aktivnosti, primjereno uvjetima u kojima radi i uzimajući u obzir specifičnosti stranog jezika koji predaje. Praćenje i vrednovanje U šestom razredu osnovne škole iskazuju se brojčane ocjene za postignute rezultate u nastavi. Ocjena iz stranog jezika odraz je cjelokupnog djetetovog odnosa prema školskim obavezama, njegovog aktivnog učešća u nastavnom procesu i pokazanih rezultata koje će nastavnik/nastavnica kontinuirano pratiti i ocijeniti. U tu svrhu preporučuju se češće i kraće provjere u formi kratkih desetominutnih testova kao i izrada dviju školskih pismenih zadaća (po jedna u svakom polugodištu). Konačnu ocjenu ne treba izvoditi na osnovu proste aritmetičke sredine ocjena. Svaka konačna ocjena treba istovremeno odražavati stvarni i mjerljivi napredak koji su djeca postigla tokom školovanja i utisak predmetnog nastavnika o napredovanju. Interdisciplinarni sadržaj Programski sadržaj je meñusobno povezan sa drugim predmetima. Učenici će tako učiti jezik i proširivati svoj vokabular oslanjajući se na znanje koje su stekli učenjem nekih drugih školskih predmeta ali i kombinirajući učenje stranog jezika sa aktivnostima „preuzetim“ iz nekih drugih predmeta, kao npr. Maternji jezik, Likovna kultura, Muzička kultura, Matematika (brojevi), Geografija (zemlje, narodi, jezici). Interkulturalne vještine Djeca će: - upoznavati različite kulture i tradicije, - učiti da komuniciraju i da se ponašaju u svakodnevnim situacijama na način koji je primjeren kulturi zemlje čiji jezik uče.

301

Arapski jezik – drugi strani jezik, prva godina učenja (2 časa sedmično, 70 časova godišnje)
Uloga i značaj nastave arapskog jezika Tokom procesa obrazovanja, a u okviru nastave stranih jezika, neophodno je razvijanje svijesti o poznavanju dva ili više stranih jezika. Evropska Unija je multietnička zajednica čiji su opstanak i prosperitet uvjetovani višejezičnošću. Rezultat takvih razmišljanja je i stav Vijeća Evrope da svaki grañanin Evrope mora poznavati najmanje dva strana jezika. Vijekovima Bosna i Hercegovina ima civilizacijske i privredne veze sa Bliskim i Srednjim istokom, kao i sjevernom Afrikom, gdje se u više od 20 zemalja sa više od 250 miliona govornika kao zvanični jezik koristi arapski. Pored toga, više od 35 miliona ljudi kao drugi strani jezik koristi arapski jezik. Značajno je napomenuti da je u jednom periodu naše historije nemali broj književnika pisao djela na arapskom jeziku. Sve prethodno spomenuto govori u prilog neophodnosti učenja arapskog jezika kao jednog od stranih jezika tokom osnovne škole. Cilj i zadaci učenja arapskog jezika Cilj učenja arapskog jezika je osposobljavanje djece za usmenu i pismenu komunikaciju na arapskom jeziku o različitim temama iz svakodnevnog života. Proširivanje opće kulture učenika kroz upoznavanje s načinom života i tradicijom zemalja u kojima se govori arapski jezik. Kroz učenje stranog jezika kod djece se razvija svijest: o značaju višejezičnosti, duhu tolerancije, kozmopolitizmu, toleranciji, humanizmu i internacionalizmu. Zadaci nastave arapskog jezika su: - razvoj sve četiri jezičke vještine, - ovladavanje osnovnim leksičkim, fonetskim i gramatičkim minimumom, - upoznavanje sa kulturom naroda čiji se jezik izučava i razumijevanje i poštivanje drugih kultura, - razvijanje motivacije za učenje jezika i zadovoljstva u učenju, - razvijanje samopouzdanja i samopoštovanja, - razvijanje samostalnosti i kreativnosti, - razvijanje sposobnosti slušanja i meñusobnog uvažavanja, - osposobljavanje djece za samostalno korištenje različitih izvora znanja, odnosno ovladavanje strategijama učenja (naučiti kako učiti).
CILJEVI I REZULTATI ODGOJNO-OBRAZOVNOG RADA Ciljevi početne nastave arapskog jezika učenje jezika, a ne o jeziku razvijanje pozitivnog stava prema učenju jezika razvijanje radoznalosti i kreativnosti razvijanje razumijevanja i logičkog pamćenja razvijanje temeljitosti, predanosti i preciznosti u učenju jezika razvijanje samostalnosti u govoru putem igara, pjesme i plesa učiniti da učenje arapskog jezika bude zabavno postupan prelaz ka čitanju i pisanju jednostavnih riječi i rečenica Očekivani rezultati učenja ljubav i spremnost za učenje arapskog jezika razumijevanje jednostavnih sadržaja na arapskom jeziku sloboda i samostalnost u govoru čitanje riječi, vezanih za konkretan pojam (samostalno upotrebljenih) čitanje jednostavnih rečenica prepisivanje riječ i i kratkih sadržaja kratki usmeni i pismeni odgovori

302

PROGRAMSKI SADRŽAJI Teme (opća tematska područja kao osnov za daljnji rad) Funkcije i vještine (usmena i pismena kompetencija) Aktivnosti (pomoću kojih se realiziraju vještine) Gramatika (gramatika za dati nivo uz korištenje znanja iz maternjeg jezika i prvog stranog jezika) Vokabular (u okviru datih tema)

Specifičnosti arapskog pisma će uvjetovati i početnu fazu učenja arapskog jezika. Neophodno je, uz učenje osnovnih fraza, usvojiti: osnovne oblike slova; varijante pisanja slova; kratke i duge vokale; sukun; tašdid; tanwin; vezivanje slova u riječi i kraće rečenice. Koristiti jezička znanja koja su djeca stekla tokom učenja maternjeg jezika i prvog stranog jezika i komparativnom metodom voditi djecu da sama dolaze do odreñenih zaključaka.
Nivo Šesti razred osnovne škole Prva godina učenja arapskog jezik a Prvi ste pen elementarnog znan ja Te me Pozdravljanje i upoznavanje Porodica i prijatelji Kuća Svakodnevni život Škola Bliža okolina Odjevni predmeti Funkcije i vještine Dje ca će znati: Pozdravljanje na formalan i neformalan način - Predstaviti sebe i druge - Imenovati članove svoje uže porodice - Opisati jednostavnim rečenicama (imenskim) i ograničenim brojem riječi ljude i predmete u kući - Imenovati predmete u školskoj torbi i učionici - Brojati od 1 do 10 - Reći koliko je sati (puni sat) - Nabrojati dane u sedmici - Nabrojati ograničen broj odjevnih predmeta Aktivnosti SLUŠANJE I RAZUMIJEVANJE Djeca će slušati izgovoreni tekst i reagirati 1) Neverbalno: - gestikulacijom predstaviti ono što su čuli, - slaganjem slika redoslijedom koji proistekne iz teksta koji su čuli, - pokazivanjem na odreñene ilustracije koje se odnose na riječi koje su djeca čuli, odnosno povezivanjem slike sa tekstom koji čuju, - podvlačenjem riječi koje su djeca čuli 2) Verbalno: - ponavljanjem odreñenih riječi koje je izgovorio nastavnik ili koje su čuli sa kasetofona - davanjem kratkih odgovora na nastavnikova pitanja ili pitanja koja su čuli sa kasetofona ČITANJE I RAZUMIJEVANJE Djeca će prepoznati jednu ili više napisanih riječi ili rečenica i reagirati: 1) Neverbalno: - gestikuliranjem, imitiranjem - povezivanjem pisanih riječi i odgovarajućih ilustracija - podvlačenjem pojedinih riječi 2) Ve rbalno: - kraćim pismenim ili usmenim odgovorima na pitanja - dopunjavanjem izostavljenih slova ili riječi u tekstu - povezivanjem ponuñenih riječi u tekstu… GOVOR Djeca će: - ponavljati riječi nastavnika ili riječi izgovorene sa kasetofona, - voditi kraće dijaloge u parovima sa drugom djecom ili sa nastavnikom, - pjevati, - recitirati kraće pjesmice, - glumiti, itd. PISANJE Djeca najprije preslikavaju slova koja su prije toga usmeno usvojili, a potom postepeno usvajaju i pravilan način njihovog pisanja kroz vježbe poput: - popunjavanja slova (npr.: Gdje su nestala slova? - nastavnik ispisuje riječi na tablu, izostavljajući odreñena slova koje djeca trebaju popuniti) - rekonstruiranje riječi od ponuñenih slova, - takmičenje u pisanju brojeva itd. Gram atika Lične zamjenice ('ana, 'anta, 'anti, huwa, hiya, nahnu) Upitne zamjenice (man, ma) Pokazne zamjenice (hara, harihi) Vokativna partikula ,,ya” Potvrdne i odrične riječi (na`am, la) Upitne partikule (hal, 'a) Prije dlozi (fi, min, 'ila, `ala) Upitna riječ ,,'ayna” Kategorija roda Prepoznavanje gramatičk og ženskog roda (okruglo ,,ta”) Brojevi (1 do 10) Vokabular Djeca će: Učiti samo osnovni vokabular, koji će biti osnova za tvorbu kratkih (imenskih) rečenica. Kroz dijalog (igre, pjesmice, ponavljanje, prepoznavanje, i druge vježbe) uvježbavati osnovni vokabular.

303

DIDAKTIČKO – METODIČKE NAPOMENE
Šesti razred je početak nove etape u učenju prvog stranog jezika ali i vrijeme početka učenja drugog stranog jezika. S obzirom na to da učenici imaju iskustvo u učenju prvog stranog jezika, njega svakako treba iskoristiti i u usvajanju novog – drugog stranog jezika. U savladavanju novog stranog jezika obradit će se veliki broj istih onih tema koje su predviñene u prvim godinama učenja prvog stranog jezika, no pristup istima je različit zbog različitih uzrasta u kojima se počinje sa učenjem prvog odnosno drugog stranog jezika. Na ovom uzrastu učenici dobivaju svjestan uvid u zakonitosti jezika koji uče. Uz razvijanje sve četiri jezičke vještine, mnogo vremena će se morati utrošiti na usvajanje leksike, pravopisa, te gramatike predviñene za ovaj razred. Na svim nivoima učenja stranog jezika neophodna je vizualizacija, u početnoj fazi učenja pogotovo. Dobro osmišljenom vizualizacijom olakšava se proces razumijevanja i pamćenja i doprinosi redukciji upotrebe maternjeg jezika na času stranog jezika. Kontinuirano uvježbavanje i sistematiziranje usvojenih znanja takoñer će olakšati njihovo usvajanje. Zbog toga veliki broj časova treba posvetiti upravo uvježbavanju gradiva. Djeca su na početku učenja novog stranog jezika po pravilu zainteresirana za učenje. Nastavnik mora znati iskoristiti tu dobru motivaciju i u njima probuditi želju za daljnjim učenjem novog jezika. Tome će sigurno doprinijeti i jezičke igre te učenje pjesmica koje će djeca rado zapjevati kako na početku tako i pred kraj nastavnog časa. Praćenje i vrednovanje U šestom razredu osnovne škole iskazuju se brojčane ocjene za postignute rezultate u nastavi. Ocjena iz stranog jezika odraz je cjelokupnog odnosa djeteta prema školskim obavezama, njegovog aktivnog učešća u nastavnom procesu i pokazanih rezultata koje će nastavnik kontinuirano pratiti i ocijeniti. U tu svrhu preporučuju se češće i kraće provjere u formi kratkih pet - i desetominutnih testova kao i izrada dviju školskih pismenih zadaća (po jedna u svakom polugodištu). Interdisciplinarni sadržaj Programski sadržaj je meñusobno povezan sa drugim predmetima. Djeca će tako učiti jezik oslanjajući se na znanje koje su stekla učenjem nekih drugih školskih predmeta ali i kombinirajući učenje stranog jezika sa aktivnostima „preuzetim“ iz nekih drugih predmeta, kao npr. Maternji jezik, Likovna kultura, Muzička kultura, Matematika, Geografija. Interkulturalne vještine Djeca će: - upoznavati različite kulture i tradicije, - učiti da komuniciraju i da se ponašaju u svakodnevnim situacijama na način koji je primjeren kulturi zemlje čiji jezik uče.

PODRUČJA

CILJEVI

OČEKIVANI REZULTATI

304

Sticanje znanja: - poznavanje i upotrebu matematičkih simbola - usvajanje pojma skupa, unije, presjeka, razlike i direktnog produkta skupova - usvajanje pojma relacije i funkcije - poznavanje koordinatne prave i koordinatne ravnine - usvajanje različitih uglova, jedinica za mjerenje uglova, mjerenje uglomjerom - računanja s mjernim brojevima za kutove (+, -, •, :) - grafičkog prenošenja, uporeñivanja, sabiranje i oduzimanja uglova - usvajanje procedura četiri osnovne računske operacije u skupu No i skupu Q+ - usvajanje znanja o višecifrenim brojevima, razlomcima (decimalnim brojevima) i njihovoj strukturi - o jednačinama i nejednačinama s nepoznatom „na jednom mjestu“ - o rješavanju aritmetičkih (brojevnih) izraza - upotreba brojeva u različitim kontekstima, u drugim predmetima i svakodnevnom životu - usvajanje postupaka za četiri računske operacije s razlomcima i decimalnim brojevima - računanja postotka - računanje aritmetičke sredine dvaju ili više brojeva - računanje pomoću džepnog računala Razvijanje sposobnosti i vještina: - uporeñivanja, nizanja - slijeñenja niza uputa - prostornog organiziranja i orijentiranja - vizualizacije i vizualnog grupiranja - procjenjivanja Sposobnosti - prepoznavanja obrasca i vještine - induktivnog mišljenja - induktivnog i analognog zaključivanja - različitih načina matematičkog izražavanja i komuniciranja, - matematičkog jezika - prikupljanja, selektiranja i korištenja informacija

Dijete će znati: - matematičkim simbolima zapisati odnos dva ili više zadanih skupova - prepoznati relaciju, odnosno funkciju - nacrtati zadani ugao, kao i već nacrtani izmjeriti uglomjerom - znat će računski sabirati, oduzimati, množiti i dijeliti uglove - grafički sabirati, oduzimati i množiti uglove - prepoznati, razumjeti i pravilno koristiti matematičke simbole - prepoznati brojeve prve milijarde i brojeve skupa N o, njihov položaj na brojnom polupravcu i njihovu strukturu - sa sigurnošću obavljati računanja u skupu N o rješavati matematičke izraze - modelirati matematičke izraze prema zadanim (tekstualnim) uvjetima - prepoznati i rješavati zadatke date riječima (i problemske zadatke) - procijeniti i provjeriti tačnost rezultata - obavljati sve četiri računske operacije u skupu Q+ - rješavat će jednostavnije jednačine i nejednačine u Q+ - naučit će izračunavati postotak od zadanog broja, kao i aritmetičku sredinu za dva ili više brojeva - računati pomoću džepnog računala

Zn an je

Dijete će moći: - promatrajući otkrivati nova svojstva u okruženju i logički ih povezivati - nakon obavljenog zapažanja izvoditi zaključke - raditi po odreñenom planu - pripremati se za odreñeno napredovanje - koristiti pomagala za crtanje uglova, paralelnih i okomitih pravaca ... - matematičkim jezikom izražavati opće ideje

Razvijanje spoznaja o društve nim vrije dnostima: Dijete će: - razvijanje argumentacije u branjenju ličnih stavova i stavova drugih - o važnosti donošenja sudova na osnovu provjerenih činjenica i izgrañenih kriterija Vrije dnosti i - rada, posebno timskog i pozitivnim crtama ličnosti - važnosti radovanja ličnom uspjehu, kao i uspjehu stavovi drugih, - ocjenjivanje i samoocjenjivanje na osnovu objektivnog i konstruktivnog vrednovanja - samopuzdanja i samoaktualizacije - uloge kritičkog mišljenja i zaključivanja u donošenju različitih odluka - pokazivati više zanimanja za timski rad i socijalizaciju - naučiti da sluša argumentaciju i kritički preispituje osobne stavove i stavove drugih - naučiti prepoznavati unutarnje vlastito razmišljanje i vlastito prosuñivanje. - poboljšati ličnu „listu“ motiva , emocija i doživljaja - pokazati više altruizma (čovjekoljubivosti, spremnosti da se pomogne drugim), pokazati više senzibiliteta prema matematici i kritičkom mišljenju uopće - prepoznati važnost matematičkih znanja u rješavanju problema i sveprisutnost matematike u univerzumu

Matematika

305

Programski sadržaji 1. Skupovi, relacije i preslikavanja 2. Kružnica, krug, ugao (kut) 3. Prirodni brojevi 4. Djeljivost brojeva 5. Razlomci 1. Skupovi, relacije i preslikavanja Skupovi Presjek, unija i razlika skupova Direktni produkt skupova Relacije. Funkcije (preslikavanja) Koordinatni polupravac i koordinatni sistem u ravni 2. Kružnica, krug, ugao (kut) Izlomljena linija, mnogougao (mnogokut), kružnica i krug. Prava i kružnica; Dvije kružnice Ugao (elementi, obilježavanje) Konveksni i nekonveksni uglovi Središnji ugao, kružni luk i tetiva Prenošenje uglova; Uporeñivanje uglova Grafičko sabiranje i oduzimanje uglova Vrste uglova: puni, opruženi, tupi, pravi, oštri, nula – ugao, susjedni i usporedni Mjerenje uglova (jedinice: stepen, minuta, sekunda), uglomjer Računske operacije s mjernim brojevima za uglove Komplementni i suplementni uglovi 3. Prirodni brojevi Skup N i N0 Sabiranje, oduzimanje, množenje i dijeljenje (s ostatkom) u skupu N0 Svojstva računskih operacija: komutativnost, asocijativnost, distributivnost Izrazi s promjenljivim Pridruživanje brojeva po datom pravilu (brojna vrijednost izraza) 4. Djeljivost u N0 Dijeljenje u skupu N0 (Jednakost a = b c + r) Djeljivost u skupu N0, faktori i sadržaoci prirodnog broja Djeljivost zbira, razlike i proizvoda prirodnih brojeva Djeljivost dekadnim jedinicama i brojevima: 2, 3, 4, 9, 25 Prosti i složeni brojevi Rastavljanje složenih brojeva na proste faktore Zajednički djelitelji brojeva, najveća zajednička mjera Zajednički sadržalac i najmanji zajednički sadržalac danih brojeva 5. Razlomci Pojam razlomka b/a (a, b e N): brojnik i nazivnik Razlomci veći i manji od 1 Proširivanje i skraćivanje razlomaka Uporeñivanje razlomaka Razmjera (omjer) Decimalni i postotni zapis razlomka, postotak Pridruživanje tačaka brojnog polupravca razlomcima Osnovne računske operacije sa razlomcima i njihova svojstva Aritmetička sredina danih brojeva Brojevni izrazi sa zagradama, Tekstualni zadaci Izrazi s promjenljivim; Brojna vrijednost izraza Jednačine i nejednačine u Q+ (najjednostavniji oblici)

306

VRIJEDNOSTI, STAVOVI, PONAŠANJA Razvijanje SKUPOVI, RELACIJE Djeca trebaju usvojiti: Dijete treba skup i elementi skupa radeći s priborom osjećaja za I PRESLIKAVANJE Skupovi kao osnovni pojam. za geometriju percepciju Presjek, unija i razlika Ureñeni par, jednakost razvijati prostora, za skupova ureñenih parova, prvu motoričke urednost, Direktni produkt skupova i drugu koordinatu sposobnosti kao i preglednost, Relacija; F unkcija ureñenog para. uvježbavati oko preciznost u Koordinatni polupravac i Trebaju definirati da pravilno mjerenju. koordinatni sistem u ravni relaciju, odnosno procjenjuje slike Razvijanje KRUŽNICA, KRUG, funkciju. Trebaju znati koje crta. Treba osjećaja za UGAO (KUT) nacrtati zadane tačke promatrati i urednost pri Izlomljena linija, na koordinatnom otkrivati nova crtanju. mnogougao, pravcu i u svojstva, i Razvijanje kružnica (kružna crta) i koordinatnom sistemu logički ih odgovornosti za krug u ravni. Djeca povezivati. samostalno Prava i kružnica trebaju znati koji su Treba razviti obavljanje Ugao; Vrste uglova; osnovni pojmovi u osjećaj za zadataka. Dijete se Središnji ugao geometriji (tačka, promatranje treba osposobiti za Jedinice za mjerenje prava, ravnina, raznih uglova i samostalan rad s uglova prostor, skup), a koji njihovih veličina. geometrijskim Mjerenje uglova su i izvedeni pojmovi Dijete treba priborom, za Računske operacije sa (dužina, izlomljena usvojiti i razviti procjenjivanje mjernim brojevima za linija, mnogougao, matematički rezultata i za uglove kružnica, krug, jezik. pomoć ostaloj Suplementarni, središnji ugao...). Uočavati djeci. K od djeteta komplementarni uglovi Jedinice za mjerenje sličnosti izmeñu treba potaknuti rad Prenošenje uglova uglova: stepen, algebarskih i po planu. Uporeñivanje uglova minute, i sekunda. geometrijskih Razvijanje Grafičko sabiranje i Stepen (stupanj) zadataka. zapažanja i oduzimanje uglova povezati sa stepenima Dijete treba izvoñenje iz geografije, radi naučiti definirati zaključaka. povezivanja gradiva i pojmove koji ga lakšeg usvajanja. okružuju, a Dijete treba usvojiti osnovne crtanje, mjerenje, pojmove uporeñ ivanje, „razumjeti“. sabiranje, oduzimanje uglova, kao i množenje uglova prirodnim brojem. Djeca trebaju Razvijati Razumijevanje PRIRODNI BROJEVI Skup N i N0 savladati sve računske misaonost i prirodnosti i Sabiranje (sabiranje) , operacije. Insistirati na logičnost kroz prirodne logičnosti oduzimanje, množenje i skraćenom dijeljenju i rješavanje u radu sa dijeljenje (s ostatkom) u množenju, gdje se različitih prirodnim skupu N 0 trebaju koristiti zadataka. Dijete brojevima. Svojstva računskih olakšice. Vježbati treba samostalno Razvijanje i operacija: komutativnost, zadatke s više odlučivati koju jačanje asocijativnost, računskih operacije i operaciju će prije samopouzdanja u distributivnost zagrada, da djeca rješavati, kao i vlastitu sposobnost Izrazi s promjenljivim uvježbaju red koje zagrade će učenja i Pridruživanje brojeva po računskih operacija i prije računati. zaključivanja. danom pravilu (brojna oslobañanja od Svjesno vrijednost izraza) zagrada. Uvježbavati preuzimanje rješavanje zadataka s odgovornosti za općim brojevima, sa i urañeno. P ozitivan bez zadanih odnos prema radu, vrijednosti općeg kao i volja za rad i broja. Djeca trebaju za iskazivanje znati koristiti svojstva pozitivnih računskih operacija. rezultata rada. SADRŽAJI ZNANJE SPOSOB NOSTI

AKTIVNOSTI DJETETA Dijete treba pažljivo pratiti izlaganje nastavnika/ce i učestvovati u radu svojim komentarima i pitanjima. Koristiti udžbenik, zbirku zadataka i ostalu preporučenu literaturu.

AKTIVNOSTI NASTAVNIKA/CE Nastavnik/ca će svojim znanjem i vještinama obraditi nastavne sadržaje tako da djeca usvoje pojmove i definicije i da razumiju i prihvate odreñene zakonitosti. Nastavnik/ca će paziti da sadržaj i objašnjenja budu dostupna uzrastu djeteta. Poticati će dijete na rad. Zahtijevat će od djece da uredno rade i da ravnomjerno rasporeñuju crteže na listu papira. Insistirat će na sažimanju pojmova geometrije u opisivanju tokom izlaganja. Poticat će dijete na slobodno procjenjivanje veličine uglova prije mjerenja.

Aktivno učestvuje u svim oblicima nastavnog rada. P rati izlaganja nastavnika/ce. Učestvuje u stvaranju obrazovnih situacija, sredstava i modela. Koristi udžbenik i literaturu. Dosljedno izvršava sve zahtjeve nastavnika/ce u individualnom, grupnom i frontalnom radu. Uredno piše sve informacije koje mu daje nastavnik/ca. Uči kod kuće i radi domaće zadaće.

Ostvaruje produktivnu stvaralačku atmosferu u razredu. Vodi evidenciju svojih zapažanja o napredovanju djeteta. Koristi različite metode i strategije praćenja postignuća i sposobnosti djeteta. Redovito ocjenjuje rad djeteta i vodi uredne zabilješke.

307

. Geometer's Sketchpad.P ostotak . x-a= b.Uporeñivanje razlomaka polovine. vezi sa množenjem i dijeljenjem razlomaka (ax=b. (x+a)-b=c) i različitih . Odmjerava znanja: dovoljnog. Nastavnik/ca postavlja pitanja i traži adekvatne odgovore. Usvaja razlomaka: algoritme (x+a= b. Konvergentna i divergentna produkcija ideja.Djeca trebaju znati rastaviti složeni broj na proste faktore. Računa jednake nazivnike postotak. Procjenjivanje.Uporeñivanje razlomaka duljine. da sazna da li su sva djeca razumjela postavljene zadatke. trećine .P ojam razlomka pojam cijelog. Rješava x< b. uporeñivanja. . Usvaja pojmove cjeline i jedinke i opće odnose izmeñu dijela nečega i kolektiviteta (cjeline) Radi na satu i kod kuće po uputama nastavnika/ce.Razmjera i njena primjena DJELJIVOST U N 0 Djelitelj i sadržalac broja Djeljivost zbira. sabiranjem i oduzimanjem množenja i razlomaka: (a+ x< b. Za svaki nerazumljivi zadatak traži objašnjenje. Djeca trebaju znati odrediti najmanji zajednički sadržalac. Izrañuje didaktički materijal. 3. a-x= b. Individualno prilazi djeci kod rješavanja složenijih zadataka. Razvijati maštovitost i sposobnost percipiranja bitno od nebitnog. Primjenjuje modele interaktivne nastave.P roširivanje i skraćivanje dijelove kako bi razlomaka zapamtilo zapis.Nejednačine (nejednačine) u vezi sa množenjem i dijeljenjem razlomaka . Donosi potreban didaktički materijal za razumijevanje novog gradiva (razlomaka).sabiranja. srednjeg i visokog nivoa. 10. P oštivanje pravila obrazovne igre i aktivnosti uopće. polovi i dijeli. 15 . kao i relativno proste brojeve.Sabiranje i oduzimanje kao jednakost razlomaka različitih dvaju razlomaka nazivnika (primjena na . a:x=b. ax+b=c. (Origami .Uporeñivanje razlomaka Razmjeru rješava . P rocjenjuju i vrednuju vlastite stavove i stavove drugih. Moraju razlikovati proste od složenih brojeva. 10.Dijeljenje razlomka pomoću svojstava razlomkom računskih . 5. arazlomaka. Vizualno raščlanjivanje i grupiranje. . Trebaju znati prepoznati brojeve koji su djeljivi sa: 2. 308 . Vještina odabira inovacija. 15 . vremena.Svoñenje razlomaka na operacija. klasificiranja. Priprema nastavnu tehniku i tehnologiju. . Geogebra programi iz matematike na kompjuteru su veoma zgodni za jednostavno i brzo prikazivanje različitih razlomaka i odnosa izmeñu cijelog i njegovih dijelova. Značaj znanja o brojevima i kvantitativnim odnosima.Sabiranje i oduzimanje Crtežima prikazuje razlomaka jednakih zadane brojeve i nazivnika čita nacrtane ..Nejednačine u vezi sa razlomaka.Množenje razlomaka nastavi geografije. 6. Usklañuje zadatke i probleme spram mogućnosti djeteta. jednakih a)+b= c. 9.Svoñenje razlomaka na P reko mjernih jednake nazivnike brojeva: površine.. 4.Dijeljenje razlomka izračunavanje razlomkom udaljenosti na . složeni i relativno prosti brojevi Rastavljanje broja na proste faktore Najveći zajednički djelitelj Najmanji zajednički sadržalac Razumijevanje materije i problema. 6. kod kuće ili u školi. Dijete usvaja RAZLOMCI .Jednačine u vezi sa odgovarajućim sabiranjem i oduzimanjem jedinicama. Cijelo i razlomljeno.japanska tehnika savijanja papira. kao i izmeñu samih dijelova cijelog). ax-b=c) . razvrstavanja. Ne ostavlja ništa nerazjašnjeno ni nenaučeno.Množenje razlomaka nejednačine . 4. a-x>b) različite jednačine i .. Razvijanje logičkog i stvaralačkog mišljenja.Jednačine (jednačine) u karti). jednakih nazivnika kao i zapis istih. Interes za rješavanje problema i zadataka timskim radom. 5. . Potiče dijete da pita i da traže odgovore.. Adaptivnost i fleksibilnost u prihvaćanju promjena. Prosti. i sa jednakim nazivnikom odgovarajućih .. preklapa i mjeri. 9. Zadatke osmišljava tako da dijete potiče na razmišljanje. dijeljenja x+a> b. x:a=b. . Prati aktivno rad na času i pri tome usvaja nova znanja. razlike i proizvoda Djeljivost sa 2. . x-a<b. (x. x-a>b. Induktivno mišljenje. kao i najveći zajednički djelitelj. 3. Različiti načini matematičkog izražavanja i komuniciranja korištenjem matematičkog jezika.Sabiranje i oduzimanje zadataka odreñuje razlomaka različitih razlomke izražene nazivnika manjim . Crta i reže.

jedinice za mjerenje uglova (po mogućnosti koristiti namjenske računarske softvere (npr. koji su djeca ranije poimala više intuitivno. S (Venovim) dijagramima uvesti slikoviti zapis skupova. Djeca sada kružnicu i krug poimaju kao skup tačaka.. dužina. u toku ponavljanja treba podići nivo znanja od konkretnog poimanja pojmova koji se ponavljaju ka njihovom apstraktnom značenju. Ovdje prvenstveno mislimo na važne generalizacije kao što su svojstva skupa N i operacija u njemu. 309 . kao i za koordinatni sistem u ravnini. polupravac. Skupovi. Ova su znanja bila na intuitivno konkretnom nivou (kružnica je bila granica kruga). zaključujući da su te udaljenosti jednake. ugao Već ranije dijete je upoznalo oblike kruga i kružnice.a podijeljeno sa b” povezuje sa relacijom a = b q + r . u najvećem dijelu. Kružnica. Meñutim. Prije nego što se krene sa djeljivosti konkretnim brojevima (2. do odreñenog stepena formalizira. Potrebno je proširiti znanja o djeljivosti prirodnih brojeva i naučiti pravila (teoreme) djeljivosti. Navesti djecu da sama prepoznaju skupove i da odrede njihove elemente po prepoznatoj osobini. Pojam djeljivosti može se sada korektno tumačiti. postaviti kao ponavljanje. Uvesti ugao i vrste uglova kao kretanje polupravca oko krajnje tačke. Nakon toga rezultate zaključivanja uopćiti u stavove odnosno teoreme. sekunda): +. Uvesti pojam relacije i funkcije na jednostavnijim primjerima.. izračunavanje i oslobañanje zagrada. Djeci pokazati neke interesantne jednostavnije operacije množenja (tablica malih brojeva. Odnose izmeñu geometrijskih likova zapisati pomoću simbola za uniju. pa i definirati. 2. do 10. krug. uglomjer. množenje prirodnih brojeva kojima je zbir posljednjih cifri 10. 4. pomoću različitih primjera iz djetetovog svakodnevnog okruženja.) dožive kao skupove tačaka. formaliziranju ovih sadržaja mora se pristupiti oprezno i postupno od konkretnih životnih situacija. kao osnovnih pojmova. Potrebno je uvesti pojam skupa i elementa. izlomljena linija. množenje dvocifrenih brojeva napisanih jedan ispod drugoga. Djeljivost brojeva Kroz niz primjera dijete treba da količnik . presjek i razliku skupova. proširivanje i produbljivanje znanja koja je dijete usvojilo ranije. Uvježbati grupiranje jednakih faktora u zagradu. minuta. Prirodni brojevi Realizaciju ove tematske cjeline treba. odnosno sa jednakošću a = b q. 5 …) potrebno je na dosta primjera pokazati djeljivost zbira odnosno produkta brojem.. •. :. Geometer's Skachpad i Geogebra – kompjuterski program za nastavu matematike) ili grafo-folije Uvježbati računske operacije s višeimenovanim brojevima (stepen.DIDAKTIČKO-METODIČKE NAPOMENE 1. u ovoj se temi. Znanja o uglu ovdje se proširuju i produbljuju. Meñutim. -. Uvježbati svojstva računskih operacija. Uvoñenje pojma centralni ugao povezuju se ugao i kružnica čime se ostvaruju pretpostavke za konstruiranje podudarnih uglova odnosno za (grafičko) sabiranje i oduzimanje uglova. razlike kao i produkte skupova. Uvježbati grafičko sabiranje i oduzimanje uglova. Ponoviti sve računske operacije s brojevima. U ovom programu dijete ispituje udaljenost tačaka kružnice i središta kružnice. ili pronaći neke druge zanimljivosti vezane za brojeve. pomoću prstiju lijeve i desne ruke. 3. Kasnije na dijagramu uvesti relacije i funkcije. Dijagramom uvesti produkt skupova. Uvježbati zadatke sa zagradama. relacije i preslikavanja Skup. osobito distribuciju množenja prema sabiranju i oduzimanju. presjeka. Navesti djecu da naučene geometrijske likove (pravac.

lijepiti i razgovarati o razlomcima.. isto razmišljamo i kad množimo i dijelimo lijevu i desnu stranu brojem različitim od nule. dobar je takoñer i računarski program Geogebra. razlomak prvo množiti prirodnim brojem. Uvesti pojam postotka. četvrtinama. Uvesti pojam najmanjeg zajedničkog sadržaoca i najvećeg zajedničkog djelitelja za dva ili više prirodnih brojeva. Postepenim prebacivanjem poznatih na jednu stranu riješimo jednačinu. Na internetu pronaći web stranice s urañenim materijalima. 5. pa zadane likove lijepiti cijele. Uvježbati sve četiri računske operacije. i pri tome radu naglašavati da se papir počinje savijati od cijelog. isijecati polovine. Za korištenje u neposrednom radu na času. odnosno nejednačinu. S djecom raditi figurice od papira. prema polovinama. 310 . makaze i ljepilo. ako dodamo ili oduzmemo istovremeno na jednoj i drugoj strani jedan broj nećemo narušiti ravnotežu... kao razlomka s nazivnikom 100.Tvrdnje o djeljivosti djeca trebaju naučiti kroz različite „plastične“ primjere. kako bi djeci bio jasniji navedeni pojam. zatim razlomak i prividni razlomak. Razlomci U ovom sadržaju obraditi samo pozitivne razlomke. Kod množenja. Aritmetičku sredinu uvesti na brojnoj polupravoj. trećine. a tek onda razlomak s razlomkom. itd. vezanim za uvoñenje razlomaka. Uvesti decimalne razlomke. Djeca mogu donijeti i kolaž papir. Jednačine i nejednačine uvesti pomoću vage za mjerenje: lijeva strana jednaka desnoj.

IZDANAK: Nadzemni i podzemni izdanak. Vegetativno razmnožavanje korijenom.NAUKA O ŽIVIM BIĆIMA Podjela biologije prema predmetu i problemu izučavanja. osnovna jedinica grañe organizma.pružanje osnovnih znanja. klijavost. Vegetativno razmnožavanje podzemnim izdankom. njenim predmetom.upoznati djecu s osnovnim sistematskim kategorijama i njihovom hijerarhijom formiranje svjetonazora / pogleda o porijeklu i razvoju biljnog svijeta .Biologija ODGOJNI .razumiju fiziološke procese u biljkama i znaju povezati grañu i funkciju biljnog organa i biljke .shvataju ulogu nauke za razumijevanje svijeta u kojem žive . zrak. GRAðA I FUNKCIJA BILJAKA SJEMENKA: graña sjemenke dvosupnica – dikotila i jednosupnica – monokotila. razvijati senzibilitet o potrebi zaštite biljnog svijeta od uništavanja OČEKIVANJA . prema svojoj okolini i učenju kao cjeloživotnom procesu PROGRAMSKI SADRŽAJI Uvod 1. Stablo: graña i funkcija stabla. Dioba ćelije Posmatranje ćelija pokožice luka pod mikroskopom. životinje i čovjeka OBRAZOVNI . Jednoćelijski i višećelijski organizmi. modeliranju ćelije i biljnih organa i eksperimentima . Tkivo: graña i funkcija.razvijaju pozitivne vrijednosti i stavove prema sebi.znaju klasificirati biljke i razumiju razvoj od nižih ka višim . kapilarnost i korijenov pritisak. vještina i sposobnosti o grañ i i funkciji biljnog organizma . organizam.shvatanje toka fizioloških pojava i procesa u biljnom organizmu vezanim za grañu i funkciju biljnih organa . preobražaj. značaj biologije Povezanost i ovisnost žive i nežive prirode i zajedničke osobine živih bića CITOLOGIJA Biljna stanica: ćelija. voda.djeca se služe literaturom iz biologije i prepoznaju predmet izučavanja pojedinih grana biologije . osmoza.prave herbar i odreñuju biljke pomoću kratkih didaktičkih ključeva za grupu biljaka . 2.sticanje novih znanja o predmetu izučavanja biologije . klijanje sjemenke: uslovi klijanja.upoznavanje djece s pojmom biologije. pojam haploidnog i diploidnog broja hromozoma .uz pomoć nastavnika/ce znaju procjenjivati relevantnost podataka i informacija . odnosno sa najznačajnijim karakteristikama pojedinih grupa biljaka . toplota. posmatranju. diobu ćelije.znaju da svaki pojedinac može dati vlastiti doprinos u očuvanju i obogaćivanju biljnog svijeta . Drvenasto i zeljasto stablo.razvijati kritičko mišljenje i kreativnost . Ogled rastenja korijena.razumiju grañu ćelije i njenu funkciju u jednoćelijskom i višećelijskom organizmu.ovladavanje odabranim metodama i tehnikama rada u nastavi biologije .upoznavanje sa biosistematikom biljnog svijeta.naučiti razliku izmeñu biljne i životinjske ćelije . BIOLOGIJA .shvatanje značaja biljaka za prirodu.razvijanje pogleda i sticanje osnovnih znanja o živom svijetu u skladu sa dostignućima savremene biološke nauke i univerzalnih odgojnih vrijednosti . organ.shvatanje filogenije biljnog svijeta.poseban značaj posvetiti planiranju i pripremanju laboratorijske vježbe. podjele i značaja .istaknuti značaj biljaka kao jedinih proizvoñača hrane i kisika na Zemlji. prema drugima.da pomoću praktičnog rada djeca shvate fiziološke pojave i procese u biljnom organizmu i da povežu grañu i funkciju biljnih organa i biljke .koristiti prethodna iskustva djece i ostvariti korelaciju s gradivom drugih nastavnih predmeta – multidisciplinarni pristup . problemom izučavanja . 311 . 3.posebnu pažnju usmjeriti na ćeliju kao osnovnu strukturnu i funkcionalnu jedinicu svih živih bića . Difuzija. KORIJEN: Graña i funkcija korijena.

predstavnici. značajne vrste u ishrani. Voćarstvo. PORODICE LJUTIĆA I RUŽA Opće karakteristike porodica. Golosjemenjače. predstavnici i značaj u ishrani. ORGANIZMI ČIJE ĆELIJE NEMAJU PRAVO JEDRO – PROKARIOTI BAKTERIJE I MODROZELENE ALGE. CVIJET – CVAST: Graña i funkcija cvijeta i cvasti OPRAŠIVANJE I OPLODNJA: Plod i sjemenka. Posmatranje algi mikroskopom GLJIVE I LIŠAJEVI: Graña.LIST: Vanjska i unutrašnja graña. značaj u ishrani. razmnožavanje. predstavnici. funkcija. razmnožavanje i razviće. rasprostranjenost. Pojam biosistematika. PORODICE KRSTAŠICA I GLAVOČIKA Opća karakteristika porodice. red. podjela i značaj. Vegetativno razmnožavanje listom. vrsta. Na primjeru jedne biljke objasniti biosistematske kategorije. Binarna nomenklatura.PORODICE LJILJANA I TRAVA Opća karakteristika porodice. odjeljak i carstvo. KRATAK PREGLED RAZVOJA BILJNOG SVIJETA ZNAČAJ BILJAKA 312 . izumrle papratnjače. podjela i porijeklo. PAPRATNJAČE: Graña. ORGANIZMI ČIJE ĆELIJE IMAJU PRAVO JEDRO .EUKARIOTI ALGE: Graña. podjela i značaj. STABLAŠICE MAHOVINE: Graña. značaj i podjela. Postavljanje eksperimenata vegetativnog razmnožavanja. PORODICE LEPTIRNJAČA I USNATICA Opće karakteristike porodice. razmnožavanje i razviće. DVOSUPNICE. podjela. SKRIVENOSJEMENJAČE / KRITOSJEMENJAČE Opće odlike. Karl Line. Bakterije izazivači bolesti i korištenje bakterija u ratnim uslovima kao bološki agansi. rod. podjela i značaj. ORGANIZMI NEĆELIJSKE GRAðE VIRUSI NA GRANICI ŽIVOTA: Karakteristike grañe virusa. Razmnožavanje. JEDNOSUPNICE . Od bičara do volvoksa. SJEMENJAČE: Osnovne karakteristike. značaj. rasprostranjenost. Graña. razmnožavanje i razviće. predstavnici i značaj vrsta u liječenju i ishrani. viroze. Karakteristike grañe. Podjela skriven osjemenjača na dvosupnice i jednosupnice. medicinski i ekonomski značaj virusa. raznovrsnost plodova i sjemenki 4. Prelaz na kopno. klasa. razmnožavanje. Laboratorijska vježba: Odreñivanje dvosupnica prema ključu. rasprostranjenost i najvažnije grupe Mahovina. porodica. BIOSISTEMATIKA BILJAKA Biološka raznolikost i uzroci biološke raznolikosti. Laboratorijska vježba: Mikroskopiranje unutrašnje grañe lista.

učionice i makete globusu zavičaja načinu umanjenja veličina iz prirode o osnovama izrade geografske karte elementima i sadržaju geografskih karta vrstama geografskih karata suštini čitanja geografskih karata prepoznavanju geografskih sadržaja na karti osnove o stijenama u zavičaju. zvijezde i Mjesec Kosmosu ili nebu Prividna kretanja Sunca nebeskim tijelima zvijezdama i Galaktici Suncu i njegovom sistemu Mjesecu i njegovom kretanju Zemlji u sunčevom sistemu osnovna znanja o horizontu. kretanjima nebeskih tijela Suncu i sunčevom sistemu Zemlji kao planeti u sunčevom sistemu horizontu i podjeli horizonta orijentaciji na horizontu orijentaciji na površini Zemlje geografskim koordinatama prividnom kretanju Sunca stvarnom kretanju Zemlje rotaciji i posljedicama rotacije Zemlje revoluciji i posljedicama revolucije Zemlje OČEKIVANI REZULTATI Djeca zn aju: Očekivana znanja o: opisivati ranije poznate geografske geografiji kao općem obrazovnom predmetu pojmove koje su naučili tokom prirodnoj i geografskoj sredini razrednog obrazovanja iz predmeta proširenim znanjima prirodnih pojava i Prirode i društva procesa i načinima njihovih nastanaka opisivati pojave i procese koje da geografija daje znanje o doživljava u bližoj i daljoj okolini prirodnogeografskim i društvenogeografskim procesima i pojavama opisati nebo. vodu i tlo Geografija/zemljopis predstavljanju izgleda Zemlje i njene površine na globusu i kartama umanjenju veličina iz prirode i načinima njihovog prenošenja na papir razmjeri i razmjernicima elementima i sadržaju geografske karte vrstama i načinu korištenja geografskih karata zemlji i njenim sferama litosferi.(2 časa sedmično. zraku i tlu prepoznati osnovne oblike reljefa zemlji i njenim sferama – geosferama grañi zemljine kore razvoju Zemlje i litosfere tokom geološke prošlosti unutrašnjim procesima i obliku vanjskim procesima i oblicima hidrosferi – vodenom omotaču Zemlje kružnim tokovima u hidrosferi jedinstvo i podjelu S vjetskog okeana osnovnim fizičkim. Sunce. hemijskim i dinamičkim procesima u Svjetskom okeanu kopnenim vodama na Zemlji zakonomjernoj smjeni vegetacije na Zemlji uticaju prirodnih faktora na rast i razvoj vegetacije na Zemlji pojasno – zonalnom rasporedu flore na Zemlji akvatičnim životnim zajednicama na Zemlji ekumeni i anekumeni suštini i značenju pojmova: prirodna i geografska sredina urbanizaciji i urbaniziranim regijama privredi i podjeli privrede osnovne elemente primarne. tercijarne i sekundarne privrede geografsko poimanje prirodne. metodama orijentacije na horizontu prividnom kretanju S unca geografskoj mreži osnovama orijentacije na horizontu odreñ ivanju apsolutnog položaja tačaka na površini Zemlje opisati prividno dnevno kretanje Sunca suštini prividnih kretanja nebeskih tijela opisati nastanak i trajanje astronomskih suštini stvarnih kretanja Zemlje godišnjih doba rotaciji Zemlje i njenim posljedicama: objasniti pojam protoka (temporalnog) smjeni dana i noći i računanje vremena vremena revoluciji Zemlje i njenim posljedicama suštini nejednakog trajanja dužine dana i noći smjeni godišnjih doba i postojanju toplotnih pojaseva na Zemlji izgled svoje bliže i dalje okoline rasporedu i odnosima kopna i mora na o izradama plana. 70 časova godišnje) ODGOJNO OBRAZOVNI CILJEVI I ZADACI POSTAVLJENI CILJEVI Programski zahtje vi o: geografiji kao nauci i školskom predmetu značaju školske geografije objektu i predmetu proučavanja prirodnoj sredini geografskoj sredini definiciji i definicijama geografije kao nauke i podjeli geografije nebu i nebeskim tijelima kosmičkom beskraju. geografske i životne sredine najvažnije geogene i antropogene uzročnike narušavanja životne sredine posljedicama negeativnih uticaja na zrak. vodi. zemljinoj kori i njenom sastavu razvoju zemljine kore kroz geološka razdoblja oblicima reljefa nastalim unutrašnjim i vanjskim silama unutrašnjim procesima i pojavama vodenom omotaču Zemlje kruženju vode u prirodi jedinstvu i podjeli Svjetskog okeana kopnenim vodama živom svijetu na Zemlji ili biosferi geografskoj rasprostranjenosti biljaka i životinja podjelu voda na slane i slatke vode podjeli kopnenih voda i njihovom značaju osnovne biljne i životinjske vrste u bližem i širem zavičaju općim društvenogeografskim elementima na Zemlji stanovništvu na Zemlji. naseljenosti i naseljima na Zemlji privredi i privrednim djelatnostima globalnim geografskim aspektima životne sredine uzrocima geoekološke krize posljedicama geoekoloških poremećaja na Zemlji stanovništvu užeg i šireg zavičaja gradskim i seoskim naseljima osnovnim ljudskim aktivnostima osnove ugrožavanja okolice i okoliša u užem zavičaju 313 .

Posljedice revolucije Zemlje. Kalendar. Oblikovanje reljefa rastvaračkim djelovanjem vode. ATMOSFERA – ZRAČNI OMOTAČ ZEMLJE Atmosfera – gasoviti omotač Zemlje. Mjesečeva kretanja. Zračni pritisak. Geografske koordinate. SUNČEVA TOPLOTA – POKRETAČ ATMOSFERE Sunčeva radijacija. Reljef na kopnu i u podmorju. vode i zraka. Orijentacija pomoću Sunca. Vjetar. ORIJENTACIJA NA HORIZONTU Horizont i orijentacija na horizontu. Podjela atmosfere. Geografska dužina. Pomaračenja Sunca i Mjeseca. Razvoj Zemlje kroz geološka razdoblja. predmet. Geografska karta. Podjela geografije NEBO (KOSMOS) I NEBESKA (KOSMIČKA) TIJELA Osnovne predstave o Kosmosu i kosmičkim tijelima. Meridijani ili podnevnici. ORIJENTACIJA NA POVRŠINI ZEMLJE Geografska mreža. Osnovni elementi geografske karte. Značaj atmosfere.NASTAVNI SADRŽAJI (NASTAVNE TEME) UVOD U GEOGRAFIJU Objekat. Oblikovanje reljefa ledom. Lokalno vrijeme. Zvijezde i sazviježña. Oblikovanje reljefa morskom vodom. Odreñivanje položaja tačaka i objekta u odnosu na stajnu tačku. Sfere Zemlje – geosfere. Godišnja doba. Vrste karata. Orijentacija pomoću zvijezde Polare (Sjverenjače). Toplotni pojasevi na Zemlji. Orijentacija pomoću kompasa ili busole. Najnovija savremena orijentacija. Orijentacija pomoću Sunca i sata. Smjena dana i noći. Nejednako trajanje dana i noći. Galaktike i galaktička jata. Oblikovanje reljefa tekućicama. Položaj Zemlje na ekliptici. ZEMLJA I NJENE SFERE – GEOSFERE Geografski omotač. 314 . Sastav atmosfere. Oblikovanje reljefa vjetrom. Datumska granica. Rotacija Zemlje. Ekliptika. Sastav geografskog omotača. Paralele ili uporednici. Zemlja u Sunčevom sistemu. Sateliti. Stvarno dnevno kretanje Zemlje. Sunce i Sunčev sistem. Vulkani i vulkanski reljef. RELJEF ZEMLJE – ENDOGENI PROCESI I OBLICI Oblici reljefa nastali djelovanjem unutrašnjih sila. Geografska širina. Zonalno vrijeme. Mjesec. Zemlja – oblik i veličina. Tektonski procesi i oblici. PRIVIDNO KRETANJE SUNCA I STVARNO ROTIRANJE ZEMLJE Prividno kretanje Sunca. Sastav zemljine kore. Nadmorska visina. Posljedice rotacije Zemlje. Plan. PRIKAZIVANJE POVRŠINE ZEMLJE NA RAVNI Globus – model Zemlje. Razmjera i razmjernik. LITOSFERA I KORA ZEMLJE Unutrašnja graña Zemlje. Izgled površine Zemlje. Odreñivanje položaja tačaka i objekata na površini Zemlje. Zemljotresi. Relativna visina. Zagrijavanje kopna. Planete. RELJEF ZEMLJE – EGZOGENI PROCESI I OBLICI Oblikovanje reljefa raspadanjem i taloženjem stijena. Čitanje geografskih karata. Putanja Dnevni lukovi Sunca iznad horizonta. zadaci geografije. GODIŠNJE OBILAŽENJE ZEMLJE OKO SUNCA Revolucija Zemlje – obilaženje Zemlje oko Sunca. Satne zone.

Pored ove nastavne grañe nastavni program tretira i Zemljine geosfere. Kako je ovo dosta nepoznata i teško shvatljiva • 315 . DEMOGEOGRAFSKE ODLIKE NA ZEMLJI Naseljeni prostori na Zemlji – ekumena. nove i dosta uopćene. Tekućice. PROIZVODI LJUDSKE DJELATNOSTI NA ZEMLJI Naselja i tipovi naselja na Zemlji. DINAMIKA SVJETSKOG OKEANA Kretanje morske vode. uglavnom. Kruženje vode u prirodi. Morske mijene i morske dobi. Porast svjetskog stanovništva. ali i druge oblike nastavnog rada u kojima su učenici subjekti nastavnog procesa. Jedinstvo i podjela Svjetskog okeana. Oblaci i magle. Privreda i privredne djelatnosti. GEOEKOLOGIJA – GLOBALNI ASPEKTI ŽIVOTA NA ZEMLJI Geoekologija – nauka o kvalitetu života na Zemlji. Rasna i jezička raznolikost svjetskog stanovništva. Mora. Nastavni program omogućava shvatanje i apstraktnih geografskih znanja putem otkrivajućeg učenja. Nastavna graña je koncipirana za interaktivne. Klimatski faktori. Okeani. KOPNENE VODE Podzemne vode.ATMOSFERSKI PROCESI Vlažnost zraka. DIDAKTIČKO-METODIČKE NAPOMENE O NASTAVNOM PLANU I PROGRAMU • Nastavni program koncepcijski odgovara shvatanju osnovnih saznanja o pojavama i procesima koje su vidljive i spadaju u domen prirodnogeografskih i društvenogeografskih pojava i procesa. Led na Zemlji. Značaj kopnenih voda. koja pobuñuje veliku motiviranost kod učenika. Struje u Svjetskom okeanu. Klime umjerenih pojaseva. I druge nastavne teme. Ostvarivanje ovih ciljeva temelji se na nastavnoj grañi. Jezera. Kopneni i vodeni (akvatični) organizmi na Zemlji. To se prevashodno odnosi na nastavnu teme koje tretiraju Kosmos. HIDROSFERA – VODENI OMOTAČ ZEMLJE Opće odlike hidrosfere. Urbanizacija. Močvare i bare. Biogeografske oblasti polarnog pojasa. Talasi u Svjetskom okeanu. Klime polarnih oblasti. Pojam klime. a koje tretira ovaj nastavni program su. Ugroženi elementi životne sredine. Migracije – mehaničko kretanje stanovništva. Padavine. Biogeografske oblasti umjerenog pojasa. Značaj Svjetskog okeana. Zemlju u Kosmosu. BIOGEOGRAFSKE OBLASTI NA ZEMLJI Biogeografske oblasti žarkog pojasa. Svjetski okean. posljedice Zemljinih kretanja i sl. OSNOVNI TIPOVI KLIME NA ZEMLJI Tople klime u žarkom pojasu. Prirodne osobine morske vode. Uzroci geoekološke krize na Zemlji. Meteorološko vrijeme. Izvori i vrela. Biogeografski faktori na Zemlji. BIOSFERA – BILJNI I ŽIVOTINJSKI SVIJET NA ZEMLJI Biosfera – pojam i podjela. VRIJEME I KLIMA Pojam vremena.

grafikonima i primjerima. potrebno je u nastavnom procesu učenike dodatno motivirati sa crtežima. potrebno je osmisliti najprikladniji nastavni metod. slikama. Nastavni program uz savremeni udžbenik omogućava shvatanje apstraktnih geografskih znanja putem otkrivajućeg učenja. te privredu i privredne aktivnosti stanovništva. kojima se narušava normalno funkcionisanje prirodne i geografske sredine. 316 . za učenike ovog uzrasta. kosmogene i antropogene uticaje. Društvenogeografski procesi su uvjetovani prirodnim faktorima. To se posebno odnosi na raspored stanovništva na Zemlji. Nastavni program koncepcijski je postavljen da se njime mogu sticati nova znanja. U ovim temama. razvoj urbanizacije i urbanih sistema. kako bi lakše shvatili postavljenu nastavnu grañu. Društvenogeografske odnose na Zemlji treba povezati sa prirodnogeografskim faktorima. Posljednje nastavne teme se odnose na društvenogeografske elemente na Zemlji i interakcijske odnose izmeñu prirodne i geografske sredine. Pored toga. a na osnovu stečenih u razrednoj nastavi iz Prirode i društva.• • • materija. Prije realizacije nastavnog procesa potrebno je proučiti i shvatiti sadržaj svake nastavne teme i nastavne jedinice. Interaktivna obrada geoekoloških problema mora biti postavljena u uzročno-posljedičnim odnosima i vezama. Iz ovih veza i odnosa učenici će shvatiti mjesto i ulogu čovjeka u čuvanju svog životnog okruženja. uvijek je potrebno ukazivati na interakcijske odnose društva i prirode. koji uslovljavaju te odnose. oblik nastavnog rada i nastavna pomagala u realizaciji nastavne jedinice. U geoekološkim problemima na Zemlji ukazati na geogene.

šta je doba prahistoriji animizam. kretskog civilizacija Da su pisma . samostalno zaključuju. Da čovječanstvo ne napreduje kao jedinstvena cjelina Analiziraju izvore (ilustracije) samostalno zaključuju Rješavaju zadatke (Venov dijagram) P osmatraju ilustracije i samostalno zaključuju Analiziraju kartu. potiče djecu na samostalan rad i kreativno razmišljanje Demonstrira na karti predaje. daju odgovore na postavljena pitanja Analiziraju tekst i na osnovu analize tumače Na osnovu analize teksta djeca predstavljaju temu (usmeno ili pismeno) Slušaju. priprema zadatke za učenike. posmatraju. Gdje se stvaranje kretske razvila prva evropska kulture. kritički Znaju pokazati razmišljaju lokalitete na kojima Na karti pokazuju su pronañeni područja koja su materijalni dokazi iz naseljena u različitih razdoblja prahistoriji. zašto je došlo do grčke kolonizacije Uvod u historiju Prošlost i sadašnjost Računanje vremena Djeca znaju kako doznajemo o životu u prošlosti. Prethistorije Mogu objasniti razmjena proizvoda kako je razmjena izmeñu Istoka i uticala na Zapada. S TAVOVI PONAŠ ANJE AKTIVNOS TI DJ EC E AKTIVNOSTI NASTAVNIKA/CE Historija/povijest Razumiju kako je podijeljena prošlost. šta su historijski izvori Znaju kako se računa vrijeme. usmjerava aktivnosti 317 . mogu bogova i ljudi Helada i Heleni objasniti kako je Grčki polis Znaju o čemu govore nastala mikenska Velika grčka grčki epovi Ilijada i kultura kolonizacija Odiseja. predaje . Priprema analizu izvora i potiče djecu da kritički i kreativno razmišljaju Demonstrira na karti motivira učenike da uče Djeca historijski razmišljanju – informacije o odreñenom dogañaju smještaju u slijed (šta se prvo dogañalo.(1 čas sedmično. a kako starijeg i mlañeg Vjerovanje ljudi čovjek mlañeg kamenog doba kamenog doba kamenog doba Razumiju kako se Ljudi metalnog doba Znaju u šta su razvilo vjerovanje Područje današnje vjerovali ljudi ljudi kamenog Bosne i Hercegovine u kamenog doba. čime života ljudi Mlañe kameno doba se bavio. Razlikuju prethistorijsko i historijsko doba. usmjerava aktivnosti učenja Priprema analizu izvora. uticali na život Homerski svijet Objasniti pojmove ljudi. drži predavanje i usmjerava aktivnosti djece. na osnovu analize izvora mogu opisati i prezentirati. grčka Razumiju i mogu Atena religija i mitologija da objasne kako Grčko. opisuju izvore.perzijski ratovi Znaju šta su polisi se razvila grčka Život i kultura starih Koje prostore religija i Grka koloniziraju mitologija Grčka pod objasniti pojam Djeca razumiju makedonskom vlašću kolonizacija kako su se razvili polisi. Kako je Krećani i Feničani nastalo glasovno posredovali izmeñu pismo Feničana. usmjerava analizu izvora potiče učenike na kreativno razmišljanje Demonstrira na karti. prezentira. objasne pojmove arheologija i kultura Mogu se orijentirati na lenti (crti) vremena. a šta kasnije) Djeca mogu razlikovati historijski stav od mitologije Djeca razvijaju svijest o tome kako dolazilo do promjena u prošlosti i Izgrañuju stav o značaju Olimpijskih igara Analiziraju kartu. potiče ih da samostalno zaključuju. iznose vlastito mišljenje zaključuju Rješavaju zadatke na crti vremena Motivira djecu. priprema izvore za analizu. totemizam Razumiju kako je Znaju da je upotreba metala čovječanstvo brže uticala na način napredovalo u života i promjenu dolinama velikih odnosa meñu rijeka (Stari Istok) ljudima. na osnovu analize izvora iznose vlastiti stav Demonstrira na karti. vremenska razdoblja Djeca razvijaju interes i pozitivan odnos prema historiji Imaju orijentaciju u vremenu. komuniciraju posmatraju i iznose vlastiti stav Razvijaju svijest o kontinuitetu života u BiH od prahistorije Djeca izgrañuju stav o značaju razmjene kulturnih dostignuća za napredak čovječanstva. razlikuju periode Slušaju. pripremaju zadatke na lenti (crti) vremena Komuniciraju. Priprema zadatke za djecu Potiče interes djece. iznose vlastiti sud (percepciju) Priprema analizu izvora (ilustracija) postavlja jasna i konkretna pitanja. Djeca znaju kako je Mogu uočiti Prethistorija Život ljudi u najstarije živio čovjek starijeg razlike u načinu doba kamenog doba. Priprema analizu izvora Demonstriraju. Istoka i Zapada Djeca znaju koja Razumiju kako su Stara Grčka Grčka-zemlja i more plemena naseljavaju novi uvjeti života Seoba grčkih plemena prostore Grčke. demonstriraju Analiziraju izvore. 35 časova godišnje) TEM E ZNANJE SPOS OBNOS TI VRIJEDNOSTI. potiče djecu da samostalno zaključuju Predaje .

Da čovječanstvo ne napreduje kao jedinstvena cjelina Analiziraju kartu i izvore P okazuju na karti P rikupljaju izvore za izradu panoa Izrañuju pano o Egiptu. pismo i umjetnosti naučna znanja Uočiti sličnosti i Koje su države razlike izmeñu nastale na tlu egipatske i Mezopotamije civilizacija . priprema analizu izvora i zadatke za djecu. izvore rješavaju pripremljene zadatke Rezimira prethodna znanja djece o temi. daje smjernice za izradu panoa o Egiptu Usmjerava aktivnosti djece Procjenjuje usvojeno znanje Drži mini predavanja Demonstrira na karti Demonstrira. pojašnjava. prošlost i budućnost Djeca razvijaju empatiju Sa sigurnošću demonstriraju i iznose stavove Imaju izgrañen stav o značaju Helenističke kulture Slušaju. Znaju šta je Agora. izvode zaključke i iznose vlastiti stav historijski razmišljaju. mogu Helada i Heleni objasniti kako je Znaju o čemu govore nastala mikenska grčki epovi Ilijada i kultura Odiseja. kakvu hranu su jeli. kakva je bila kultura stanovanja.Vjerovanje kritičkog . uticali na život Objasniti pojmove ljudi. mogu zagrobni život kako da objasne šta je nastaju prvi gradovi. predaje . daju odgovore na postavljene zadatke Analiziraju kartu. mitologija. demonstrira. pojmove demos i aristokracija. važnije grañevine i stilove gradnje.Najvažnije mišljenja grañevine Mogu objasniti . potiče djecu na samostalan rad i kreativno razmišljanje 318 .P ismo. razvilo vjerovanje objasniti pojam Egipćana i mnogobošci. Krećani i Feničani posredovali izmeñu Istoka i Zapada Djeca znaju koja Razumiju kako su plemena naseljavaju novi uvjeti života prostore Grčke. značajnije umjetnike i naučnike Grčke Djeca znaju koje su posljedice Peloponeskog rata. usmjerava aktivnosti učenja Priprema analizu izvora. postavljaju pitanja. priprema zadatke za učenike. P rvu Sposobnost poznatu biblioteku analize i sinteze . kakav je položaj robova. . značenje pojma Helenizam Historijsko doba Egipat Vjerovanje i kultura starih Egipćana Civilizacija stare Mezopotamije Posrednici izmeñu Istoka i Zapada Stara Grčka Grčka-zemlja i more Seoba grčkih plemena Homerski svijet bogova i ljudi Grčki polis Velika grčka kolonizacija Atena Razumiju značaj Olimpijskih igara Djeca mogu da objasne uzroke i posljedice Grčkopersijskih ratova Razvijaju sposobnost empatije (saosjećanje i razumijevanje života u robovlasničkom društvu) Razumiju kakav je uticaj Grčke civilizacije na razvoj suvremenog svijeta Djeca razumiju. lik i djelo Aleksandra Velikog . a šta kasnije) Analiziraju kartu. da razlikuju bitno od nebitnog osnovu analize Djeca izgrañuju stav o značaju razmjene kulturnih dostignuća za napredak čovječanstva. Kako je došlo do Grčko-perzijskih ratova Djeca znaju kako su se oblačili. Procjenjuje usvojeno analiziraju. stjecali znanja. znanje i razumijevanje P ripremaju sadržaja kod djece prezentaciju da kroz glumu (podjela uloga) prezentiraju kakav je bio položaj robova Djeca koriste izvore i na osnovu relevantnih informacija odgovaraju na postavljena pitanja Slušaju . njeno ureñenje. kritički i kreativno razmišljaju Djeca znaju gdje i Djeca razumiju kako je nastala zašto je E gipat Egipatska država dar Nila Znaju u šta su Razumiju kako se vjerovali E gipćani. kretskog Zapada. procjenjuje usvojeno znanje Djeca historijski razmišljanju informacije o odreñenom dogañaju smještaju u slijed (šta se prvo dogañalo. Gdje se pisma . mogu objasniti zbog čega su značajna osvajanja Aleksandra Makedonskog i Helenistička kultura. uticalo na razvoj kako se razvija egipatske umjetnost. grčka religija i mitologija Djeca razvijaju sposobnost hronološkog razumijevanja razlikuju sadašnjost.Sumerske gradove Mezopotamije . Kako je razvila prva evropska nastalo glasovno civilizacija Da su pismo Feničana. daju odgovore na postavljena pitanja Analiziraju tekst i na osnovu analize tumače Na osnovu analize teksta djeca predstavljaju temu (usmeno ili pismeno) Demonstrira na karti.Kako su nastale Olimpijske igre Znaju gdje je nastala Atena.Književna djela kako je razmjena Znaju da je vršena uticala na razmjena proizvoda stvaranje kretske izmeñu Istoka i kulture.Najvažnije vladare i Usvajanje novih njihova djela pojmova. Demonstriraju Analiziraju izvore. D jeca pronalaze različite informacije Djeca različite informacije smještaju u kontekst Razvijaju sposobnosti hronološkog razumijevanja i sposobnost tumačenja na osnovu analize.

Razumiju prostoru današn je društvene borbe u Bosne i Hercegovine patriciji i plebejci Djeca treba da znaju Rimu kako su Rimljani . odgovaraju na postavljena pitanja Na osnovu relevantnih informacija demonstriraju kroz glumu društvene razlike u Rimu Djeca analiziraju tekst i na osnovu relevantnih informacija pismeno ili usmeno izlažu temu Djeca istražuju i odgovaraju na postavljena pitanja. mogu objasniti zbog čega su značajna osvajanja Aleksandra Makedonskog i Helenistička kultura. 319 . drži predavanje i usmjerava aktivnosti djece. kako je nastao republika. značajnije umjetnike i naučnike Grčke Djeca znaju koje su posljedice Peloponeskog rata. kakva je bila kultura stanovanja. na osnovu analize izvora iznose vlastiti stav Slušaju. priprema analizu izvora. važnije grañevine i stilove gradnje. drži mini predavanje. demonstrira na karti. Antička k ultura na konzuli. Potiče djecu na samostalan rad. historijski razmišljaju. o najvećem Razumiju i mogu ustanku robova. Priprema zadatke za djecu Potiče interes djece. posmatraju. Rim. senat. Mogu objasniti Rimska kultura pojmove: kraljevina. iznose svoj stav o Kakav je bio položaj razlikama robova u R imu. priprema zadatke za učenje i usmjerava aktivnosti djece.Razumiju i mogu da objasne kako se razvila grčka religija i mitologija Djeca razumiju kako su se razvili polisi. analiziraju. Mogu Sredozemno more stanovnici Italije uočiti razlike i Život i vjerovanje Djeca znaju kada i sličnosti izmeñu starih R imljanja kako je osnovan grad najstarijih kultura Kraj Rimske republike Rim (prema legendi i na A peninskom Rimsko carstvo historijskim poluotoku Kršćanstvo činjenicama. zašto je došlo do grčke kolonizacije Razumiju značaj Olimpijskih igara Djeca mogu da objasne uzroke i posljedice Grčkopersijskih ratova Razvijaju sposobnost empatije (saosjećanje i razumijevanje života u robovlasničkom društvu) Razumiju kakav je uticaj Grčke civilizacije na razvoj suvremenog svijeta Djeca razumiju.prepoznaju i na širili svoju teritoriju karti pokazuju Djeca znaju kako je prostore koje su izgledao grad R im Rimljani osvojili (životni i radni Analiziraju i prostor). priprema izvore za analizu. Procjenjuje usvojeno znanje kod djece. Drži mini predavanje. prezentiraju odgovore Demonstrira na karti. Znaju šta je Agora. prošlost i budućnost Djeca razvijaju empatiju Sa sigurnošću demonstriraju i iznose stavove Imaju izgrañen stav o značaju Helenističke kulture Slušaju. pojmove demos i aristokracija. stjecali znanja.perzijski ratovi Život i kultura starih Grka Grčka pod makedonskom vlašću Znaju šta su polisi Koje prostore koloniziraju objasniti pojam kolonizacija Kako su nastale Olimpijske igre Znaju gdje je nastala Atena. priprema odgovarajuće izvore informacija Priprema izvore i smjernice za njihovu analizu. njeno ureñenje. izmeñu društvene razlike bogatih i Vjerovanje R imljana siromašnih Djeca znaju po čemu (kritički su bili poznati braća razmišljaju) Grah. objasniti uzroke društvenih sukoba u Rimu Stara Grčka Grčka-zemlja i more Seoba grčkih plemena Homerski svijet bogova i ljudi Grčki polis Velika grčka kolonizacija Atena Grčko. značenje pojma Helenizam razmjena proizvoda izmeñu Istoka i Zapada. Kako je došlo do Grčko-perzijskih ratova Djeca znaju kako su se oblačili. P ripremaju prezentaciju da kroz glumu (podjela uloga) prezentiraju kakav je bio položaj robova Djeca koriste izvore i na osnovu relevantnih informacija odgovaraju na postavljena pitanja Demonstrira na karti predaje. kakav je položaj robova. kakvu hranu su jeli.. Gdje se razvila prva evropska civilizacija Da su Krećani i Feničani posredovali izmeñu Istoka i Zapada Djeca mogu razlikovati historijski stav od mitologije Djeca razvijaju svijest o tome kako dolazilo do promjena u prošlosti i Izgrañuju stav o značaju Olimpijskih igara Djeca razvijaju sposobnost hronološkog razumijevanja razlikuju sadašnjost. Dobro bi bilo da se organizira posjeta najbližem historijskom lokalitetu iz ovog perioda ili muzeju. ko Apeninskog Prodor Rima na su najstariji poluotoka. lik i djelo Aleksandra Velikog . imaju stav o tome zašto su važne reforme Djeca imaju izgrañen stav o vrijednostima kršćanskog učenja Analiziraju kartu odgovaraju na postavljena pitanja Djeca identificiraju relevantne informacije koje će im pomoći da odgovore na postavljena pitanja Analiziraju historijsku kartu. usmjerava aktivnosti Procjenjuje usvojeno znanje i razumijevanje sadržaja kod djece Djeca izgrañuju stav o značaju mitova o postanku države za njeno stanovništvo Djeca imaju izgrañen stav o značaju rimske civilizacije Djeca imaj stav o tome kako su Rimljani dospjeli na prostore današnje BiH Djeca razvijaju empatiju (sposobnost da se stave u položaj rimskih robova i da ih razumiju) Djeca su u stanju da prezentiraju vlastiti stav uz argumentaciju. kritički i kreativno razmišljaju Djeca znaju gdje se Mogu uočiti i Stari Rim Zemlja i stanovništvo nalazi A peninski pokazati na karti Doba kraljeva poluotok i njegove položaj Rimska republika geografske odlike. Procjenjuju usvojeno znanje na osnovu odreñenih kriterija Rezimira prethodna znanja djece o temi. kritičko i kreativno razmišljanje.

najznačajnije Rimske careve. pokazati im značaj onoga što uče.ba. Izradu ovog priručnika potakla je Misija OSCE-a u BiH zajedno sa Vijećem Evrope i Institutom za Istraživanje udžbenika „Georg Eckert“. faraoni…). postavljen je i na Internet stranici www. uzroke slabljenja carstva Djeca znaju osnovna obilježja Rimske kulture (graditeljstvo i vajarstvo. Kada Rimljani pokoravaju Ilire. Kako je podijeljeno carstvo. Djeca će razviti interesovanje za historiju ukoliko posjete muzej. Ovaj priručnik može biti koristan saradnik nastavniku. Kada se pojavljuje kršćanstvo i kako se širilo. Mlañoj djeci može biti teško apstraktno razmišljati o iskustvima ljudi ranijih historijskih razdoblja. pojmove: koloni. načine postavljanja pitanja. književnost i nauka) pojam Antička kultura Djeca trebaju znati koja su ilirska plemena naseljavala prostore današnje BiH i susjednih zemalja. uključiti njihova interesovanja. aktivnosti i zadatke. kreirati atmosferu učenja na času. a nastavnikova uloga je da usmjerava rad i nudi resurse. uče Slušaju predavanje. Detaljnije upute za pripremu analize izvora. Kakav će odnos izgraditi prema predmetu najviše zavisi od nastavnika/ce. analiziraju izvore. Nastavnik/ca treba motivirati djecu. 320 . pa je poželjno uključiti i druge izvore (muzika i film) ili pristupe uključivanja u atmosferu nekog perioda (djeca se ponašaju ili rade kao da žive u tom periodu.Pojam grañanski rat. kao robovi. robovlasnici. zato je poželjno da nastavnici koristiti različite izvore (pisane i vizuelne). arhiv ili neki lokalitet gdje su sačuvani materijalni ostaci iz prošlosti. postavljaju pitanja i daju zadaće. gladijatori. djeca trebaju da graditi posebno razumijevanje.coe. korištenje različitih tehnika interaktivne nastave i procjene znanja djece nalaze se u „Priručniku za nastavnike historije“. poticati ih na kritičko i kreativno razmišljanje i razvijati empatiju. kompetencije i vještine. odgovaraju na postavljena pitanja i demonstriraju na karti DIDAKTIČKE UPUTE ZA NASTAVNIKE U šestom razredu devetogodišnjeg osnovnog obrazovanja djeca se prvi put susreću s historijom. koji su uzroci i sudionici grañanskih ratova Djeca znaju kada je nastalo Rimsko carstvo. Učenjem historije. Savremeni pristupi u poučavanju historije fokus u radu pomjeraju s nastave na učenje. historijske spomenike iz ovog perioda Djeca razumiju i mogu objasniti razvoj Rimskog carstva. pojavu kršćanstva i razliku u odnosu na ranije vjerovanje Rimljana. uzroke propasti Rimskog carstva Razumiju važnost Rimske kulture Djeca razumiju i mogu objasniti uticaj i vrijednosti antičkih civilizacija na ovim prostorima Djeca su svjesna značaja antičke kulture Djeca razvijaju svijest o tome da se na prostoru BiH nalazi brojni ostatci antičke kulture koji nisu dovoljno istraženi i cijenjeni Djeca analiziraju izvore i na osnovu njih zaključuju i iznose svoj stav.

materijalima i alatima u grañevinarstvu graditeljskoj baštini. zanimanjima u grañevinskoj tehnici i razvoju grañevinske tehnike. prema uputama nastavnika zahtjevima i potrebama koje trebaju ispunjavati grañevinski objekti u cilju ispunjavanja njihovih funkcija razvoju graditeljstva na području BiH i u svijetu arhitekturi.nacrt. stilovima i pravcima u arhitekturi grañevinskom tehničkom crtanju. kao i o alatima i priborima za obradu o vih materijala obradi materijala. žica (pri tome koriste povremeno po potrebi i materijale sa kojima su se susreli u 5. javnim putevima. karton. putničkom saobraćaju o ekološkim aspektima kulture stanovanja ve zanim za zaštitu životne i radne sredine. ljepenka. žica. koža. tlocrt i bokocrt. tehničkom pismu. sa ilustracijom simbola). 35 časova godišnje) CILJEVI I REZUL TATI ODGOJNO-OBRAZO VNOG RADA P ODRUČJA UČENJA ZN ANJE CILJEVI Sticanje znanja: upoznavanje osnovnih osobina materijala: drvo. saopćavanje poznatih i novih termina i procesa u tehnici samostalna i kvalitetna interpretacija tehničkih dostignuća sistematiziranja tehničkih znanja uz korištenje tehničkih termina prikupljanje.tehničkoj kulturi. grañevinarstvu. platno. simbolima u grañevinarstvu. PONAŠANJE Razvijanje tehničkih sposobnosti i vještina: samostalno uočavanje. PVC. selekcija i korištenje informacija uporeñivanje vizuelizacija i vizuelno grupiranje procjenjivanje različiti načini tehničkog izražavanja i komuniciranja induktivno i analogno zaključivanje prostorno organiziranje i orijentiranje Razvijanje pozitivnih vrijednosti i stavova: sve snažnije i intenzivnije izražavanje estetske osjetljivosti na kvalitet tehničkih dostignuća svjesnost značaja tehnike u životu i potrebi učenja o tehnici kroz čitav život vrlo jasno izražavanje razvoja interesa i intenzivne želje za bavljenje tehnikom koja treba da postane trajna potreba poticanje na samostalnost i samoinicijativu uvažavanje argumentacije u branjenju 321 . mjerama koje treba preduzeti u cilju osavremenjavanja životnih i radnih uvjeta u grañevinskim objektima obrazlaganje adekvatne primjene raznih alata u samostalnoj izradi originalnih predmeta pokazivanje zainteresiranosti i ljubavi prema tehnici. objektima na putu i saobraćajnim znakovima. njiho vih tehničkih karakteristika i načina proizvodnje i prerade upoznavanje s historijatom arhitekture i grañevinarstva uvoñenje djece u grañevinsku tehniku upoznavanje učenika sa mjerama zaštite na radu u grañevinarstvu razvijanje spretnosti i kreativnosti u oblikovanju i sastavljanju modela i maketa sticanje novih znanja iz oblasti saobraćajnotehničke kulture sticanje novih znanja iz oblasti tehnike u zaštiti životne sredine i podizanje nivoa svijesti o značaju očuvanja životne okoline i uticaja tehnike u zaštiti životne okoline OČEKIVANI REZULTATI .ISHODI UČENJA Djeca trebaju imati znanje i razumijevanje o: pravilnom čitanju i tumačenju gotove tehničke dokumentacije koja se odnosi na jednostavne modele i makete materijalima koji su namijenjeni njihovom uzrastu: drvo. STAVOVI. kao i zalaganje i odgovornost za kvalitet tehničkih realizacija dobronamjerno iskazivanje svog mišljenja i poštivanje mišljenja i stavova drugih uključivanje u tehničke aktivnosti sa vidnim zado voljstvom te djelovanje i na druge da slijede njegov primjer pokazuje više zanimanja za timski rad i socijalizaciju POSOBNOSTI I VJEŠTINE VR IJEDNOSTI. o historijatu značajnih grañevina iz ranijih historijskih perioda u BiH i na Balkanu o saobraćajno .Tehnička kultura (1 čas sedmično. plastična folija). razredu: papir. ukazivanje na greške drugih korištenje prethodnih tehničkih iskustava i termina u daljnjem učenju korištenje induktivnim i analognim mišljenjem u rješavanju različitih zadataka i problema improvizacija i prezentacija ideja (individualno i u grupi) i predviñanje rezultata korištenje već formiranih kriterija za procjenu kvaliteta prilikom realizacije tehničkih ideja izražavanje pozitivnog odnosa prema tehnici i želje za praćenjem tehničkih dostignuća tražene odgovora pred novim tehničkim zadatkom slobodno izlaganje mišljenja i ideja i poreñenje ostvarenog razvijanje samopouzdanja. PVC. ulozi i značaju tehničkih crteža – projekata u izgradnji grañevinskog objekta (crteži formata A4. sa osnovnim crtežima . svjesnost o značaju i potrebi tehnike u životu svjesno prihvatanje i ispravljanje grešaka pri izradi modela i praktičnim radovima.

. organizacija radnog mjesta. alati i mašine za obradu navedenih materijala. 9. alati za zemljane radove. pur. rurizmu.poluge. posebno timskog rada razvijanje pozitivnih crta ličnosti ocjenjivanje i samoocjenjivanje na osnovu objektivnog i konstruktivnog vrednovanja samopouzdanje kritičko mišljenje i zaključivanje u donošenju različitih odluka slušanje argumentacije i kritičko preispitivanje ličnih stavova i stavova drugih pokazivanje spremnosti da se pomogne drugima prepoznavanje važnosti tehničkih znanja u rješavanju problema i sveprisutnosti tehnike u životu STRUKTURA SADRŽAJA 1.). Izrada jednostavnih modela (statičkih i dinamičkih.). kamioni. arhitekturi i grañevinarstvu.izrada makete stambene zgrade). Porijeklo. saobraćajne patrole.. obrada. Tehnika u zaštiti čovjekove okoline Upravljanje otpadom.. Nastavak obrade i primjene znanja iz tehničkog crtanja iz 5.pjena). ureñaji za sprečavanje zagañivanja 2.. Urbanistički i regulacioni planovi. lične mjere zaštite na radu. arhitektura i grañevinarstvo Osnovni pojmovi o urbanizmu. putnički saobraćaj. bageri. makete. alati za tesarske radove. gips. izolacioni materijali (staklena vuna. opće mjere zaštite na radu. objekti na putu i saobraćajni znakovi. niskogradnja. vezivni materijali (kreč. dizalice. čelik.. koža. 8. opći zahtjevi u gradnji naselja. 4. temeljni radovi. prerada. karton. materijali za centralno grijanje. 7.P rojektiranje grañevinskih objekata i naselja Visokogradnja. Grañevinska tehnika . model saobraćajnog sredstva sa jednostavnim pogonom . rurizam. reciklaža grañevinskog otpada. grañevinske mašine (miješalice. priprema za rad u kabinetu za tehnički odgoj. stiropor. Saobraćajno-tehnička kultura Javni putevi. sadržaj objekata u naselju – grad. 322 . Alati i mašine u grañevinarstvu Mjerni alati. hidrogradnja. mjerilo. plastična folija). osobine. Historijat arhitekture i grañevinarstva. alati za zidarske radove. 5. beton. materijali za vodovodne instalacije. Urbanizam. platno. Grañevinski materijali Konstrukcioni materijali (kamen. žica.stavova donošenje sudova na osnovu provjerenih činjenica i izgrañenih kriterija afirmacija rada. higijensko-tehnička zaštita Tehnika obrade materijala.). instalacioni materijali (materijali za električne instalacije. Pored navedenih vrsta materijala koristiti po potrebi i materijale koje su učenici upoznali u 5. Faze izgradnje grañevinskih objekata i mjere zaštite na radu Pripremni radovi.). tehnika grañenja (praktičan rad . Uvod u nastavni predmet Upoznavanje djece s nastavnim programom. modeli Usvajanje osnovnih znanja o materijalima: drvo. čitanje tehničkih crteža). novi grañevinski materijali (gotovi malteri. 6. na primjer: model kućnog namještaja. 3..). razreda (analiza gotovih tehničkih crteža jednostavnih maketa ili modela). Ljepila. ljepenka. zidarski radovi. radne operacije. razvoj savremenog naselja (praktičan rad-izrada makete savremenog naselja). PVC. drvo. razredu u predmetu Osnovi tehnike (papir. armirano-betonske konstrukcije. cement. točkovi). krovni i ostali radovi. staklo. grañevinsko tehničko crtanje (kotiranje.

mašine i materijale. modeli Urbanizam. rurizam. Ukoliko u odjeljenju ima više od 20 učenika/učenica. arhitek tura i grañevinarstvo ZNANJE Upoznavanje djece s radom u kabinetu za tehnički odgoj. crteže i ostale izvore znanja. vježbi i praktičnih radova. DIDAKTIČKO-METODIČKE NAPOMENE Nastava tehničke kulture realizira se u kabinetu. vrši se podjela u dvije grupe. STAVOVI. takmičenja). interesa djece i mogućnosti škole).okoline. povrtlarstvo . Pored svakodnevnog vrednovanja tehničkih znanja. po pravilu.) Objekti od kulturne. . SPOSOBNOSTI Shvatanje značaja tehničkog odgoja Pravilno korištenje materijala: drvo. s tim da ga djeca mogu povremeno nositi i kući na uvid roditeljima. likovna kultura. Programske zadatke nastave ovog predmeta škola ostvaruje putem: redovne nastave.Graditeljstvo: nosive konstrukcije. . biologija). SADRŽAJ Uvod u nastavni predme t Te hnik a obrade mate rijala. make te . Historijski pregledi i ilustracije grañevina iz osmanskog i austro-ugarskog perioda (zadužbine) Izgled i karakteristike bosanske kuće u različitim dijelovima BiH (Hercegovina. Posavina. dodatne nastave. žica. kao i ovladavanje VRIJEDNOSTI.Maketarstvo . Kabinet za tehničku kulturu treba biti opremljen potrebnim alatima.Graditeljska baština u BiH: upoznavanje sa arhitekturom i graditeljstvom u BiH. PVC. Izrada makete objekta od kulturne.Agrotehnika: voćarstvo.Fotografija . Izborni dio (konkretan program izbornog dijela utvrñuje nadležni organ škole na osnovu potreba lokalne zajednice. smotre. Djeca vode dnevnik rada koji se. sakralne i druge vrijednosti u BiH. dnevnike rada. obućari.. U realizaciji nastavnih sadržaja djeca koriste udžbenike. osmišljenih odgojno-obrazovnih sadržaja (izložbe.Izrada učila i pomagala . alate. Krajina. korištenje alata i pribora za obradu ovih materijala. historijske i graditeljske baštine. Pri realizaciji programskih sadržaja ovog predmeta treba voditi računa o korelaciji nastavnih sadržaja sa drugim predmetima (matematika. lončarstvo. grañevinski materijali. čuva u školi. Za uspješnu realizaciju sadržaja ove nastave potrebno je u pripremnoj fazi za praktičan rad osigurati potrebnu tehničku dokumentaciju. organizacija radnog mjesta. Nastava ovog predmeta se realizira putem praktičnih vježbi i predavanja.Stari zanati: kujundžije. 10. kao i sredstva higijensko-tehničke zaštite. dva puta godišnje treba sistematizirati preñeno gradivo i izvršiti vrednovanje putem zadataka objektivnog tipa. vezenje i pletenje.Modelarstvo . projektiranje naselja . školskoj radionici ili na poligonu koji je u tu svrhu posebno pripremljen (samo pojedini dijelovi programa). higijenskotehnička zaštita Usvajanje osnovnih znanja o materijalima: drvetu. mašinama i materijalima koji su neophodni za realizaciju programskih sadržaja. ureñaji i sredstva za gašenje požara.. priborima. PONAŠANJE Svjesnost značaja tehnike u životu i potrebi učenja o tehnici kroz čitav život Inovacije i otvorenost za nove ideje i informacije Razvijanje i AKTIVNOSTI DJECE Aktivno praćenje izlaganja nastavnika/ce Učešće u izlaganju nastavnika/ce i praćenje multimedijalnih i drugih sadržaja koji prezentiraju AKTIVNOSTI NASTAVNIKA/CE Izlaganje nastavnog gradiva primjenom različitih metoda u cilju što kvalitetnije i afirmativnije prezentacije gradiva pripremanje nastavne tehnike i tehnologije 323 . slobodnih tehničkih aktivnosti.

alata za zemljane radove. znanja vezanih za zahtjeve grañevinskog objekta. interesa djece i mogućnosti škole) PVC-u. P repoznavanje važnosti upravljanja otpadom. zidarskim radovima. čelik. ureñaja za sprečavanje zagañivanja okoline. ureñaja i sredstava za gašenje požara. saobraćajnih znakova itd. reciklaže grañevinskog otpada.gradu. cement. bageri. izolacionih materijala. te praćenje i stimulacija svojim učešćem Upućivanje i pokazivanje simulacije na kompjuteru Objašnjavanje i prezentiranje prethodno pripremljenih obrazovnih panoa. krovnim i ostalim radovima. maštovitosti i vlastite kreativnosti Donošenje sudova na osnovu provjerenih činjenica i izgrañenih kriterija P oticanje samostalnosti i samoinicijative Razvoj samosvijesti kroz kreativne načine tehničkog izražavanja Afirmacija rada i samopouzdanja Kritičko mišljenje i zaključivanje u donošenju različitih odluka P ozitivan odnos prema radu i rezultatima svog rada i rada svojih drugova P okazivanje pozitivnih stavova prema tehnici ličnim primjerom i djelovanjem u razredu Iskazivanje svijesti o značaju tehnike u porodici. materijala za centralno grijanje. ekološko i estetsko ureñenje Izrada maketa grañevinskih objekata: visokogradnja. maštovitosti primjenom do sada i vlastite kreativnosti usvojenih znanja iz Adaptivnost i ove oblasti vezanih Izrada didaktičkog materijala P rimjena modela interaktivne nastave Biranje zadataka i problema usklañenih sa mogućnostima djece P ostavljanje različitih vrsta jednostavnih pitanja u cilju poticanja djece na kvalitetne odgovore Korištenje različitih metoda i strategije u praćenju postignuća i sposobnosti djece P ripremanje. temeljnim radovima.. instalacionih materijala. gips. električnih instalacija. poticanje svijesti o uz adekvatnu potrebi razvoja pripremu. izrada tehničkih crteža. drvo. sticanje vještina. općim zahtjevima u gradnji naselja Usvajanje znanja i razumijevanje rada mjernih alata. novih grañevinskih materijala Shvatanje značaja različitih vrsta radova u grañevinarstvu. novim grañevinskim materijalima (gotovi malteri. kao i općih i ličnih mjera zaštite na radu Prepoznavanje osnovnih saobraćajnih pojmova. osmišljavanje. sadržajem objekata u naselju . i demonstriranje. školi i okolini P rocjenjivanje i vrednovanje vlastitih stavova i stavova drugih Sve snažnije i intenzivnije iskazivanje estetske osjetljivosti na kvalitet tehničkih dostignuća P oštivanje pravila obrazovne igre i aktivnosti uopće Shvatanje značaja ocjenjivanja rezultata rada Interes za rješavanje problema i zadataka timskim radom P odrška drugima P oticanje kreativnosti nastavno gradivo na satu P rimjena znanja: čitanje i analiza gotovih tehničkih crteža.. redoslijedom radnih operacija koje se primjenjuju kod izrade predmeta od tih materijala Izrada jednostavnih modela Shvatanje zahtjeva i potreba koje trebaju ispunjavati grañevinski objekti Pravilno shvatanje urbanističkih i regulacionih planova. armiranobetonske konstrukcije. vezivnih materijala. hidrogradnja Aktivno sudjelovanje u svim prezentacijama nastavnika/ce koje Samopouzdanje. koji kreira zajedno s djecom P omaganje komunikacije i poticanje interesa za rad aktivnim uključenjem u zajednički rad Ostvarivanje produktivne stvaralačke atmosfere u odjeljenju Iniciranje. purpjena. materijalima za vodovodne instalacije. općih zahtjeva pri gradnji naselja Shvatanje potrebe korištenja i funkcija alata u grañevinarstvu. primjena radnih operacija i rukovanje alatom Aktivno učešće u radu prema uputama nastavnika/ce i aktivna primjena usvojenih znanja iz obrade materijala P raćenje izlaganja i svih prezentacija nastavnika uz aktivno učešće Usvajanje osnovnih znanja o potrebama stanovanja i obavljanja drugih životnih potreba.) Upoznavanje s pripremnim radovima. ekonomično.. kao i grañevinskih mašina (miješalice. korištenje dodatnih izvora znanja Samostalno proučavanje navedene oblasti. staklo... rurizmu.. izolacionim materijalima (staklena vuna. srednjeg i visokog nivoa. za kulturu stanovanja.. arhitekturi i grañevinarstvu Usvajanje osnovnih znanja o historijatu arhitekture i grañevinarstva Upoznavanje sa urbanističkim i regulacionim planovima. materijala za vodovodne instalacije. sadržaja objekata u naselju. dizalice. alata za zidarske radove. instalacionim materijalima (materijali za električne instalacije. se odnose na jasan osjećaj različite faze vlastitih moći i grañevinskih radova limita Uredno pisanje svih Savjesno obavljanje informacije koje zadataka i obaveze daje nastavnik/ca (kao pojedinac ili P omaganje dio grupe). organizacija i učestvovanje u interpretaciji i improvizaciji u interakciji Motiviranje i upućivanje djece na druge izvore znanja pored udžbenika P reciziranje znanja: dovoljnog.Alati i mašine u grañevinarstvu Grañevinsk i mate rijali Faze izgradnje grañevinskih objekata i m je re zaštite na radu Saobraćajnotehničk a kultura Te hnik a u zaštiti čovjekove okoline Izborni dio (konkretan program izbornog dijela utvrñuje nadležni organ škole na osnovu potreba lokalne zajednice. zahtjevima stanovanja i zahtjevima koje treba ispuniti grañevinski objekat bilo koje namjene Razvijanje opće kulture kroz usvajanje znanja o graditeljstvu u različitim oblastima BiH i svijetu P rimjena usvojenih znanja iz grañevinskog tehničkog crtanja. Upoznavanje sa vezivnim materijalima (kreč. alata za tesarske radove Usvajanje znanja o grañevinskim mašinama Upoznavanje sa konstrukcionim materijalima (kamen. prikupljanje informacije i podatke. kamioni.). materijalima za centralno grijanje. beton. niskogradnja.).). posmatranje i poticanje svijesti o potrebi razvoja estetike. žici i alatima i mašinama za njihovu obradu Analiza gotovih tehničkih crteža jednostavnih maketa ili modela Usvajanje osnovnih pojmova o urbanizmu. koja dijete treba usvojiti. kao i sa općim mjerama zaštite na radu i ličnim mjerama zaštite na radu Usvajanje znanja o javnim putevima. estetike.). odvajanjem bitnog od nebitnog Osmišljavanje i realizacija simulacione igre za djecu P omoć djeci u samostalnom i grupnom radu P oreñenje rezultata prilikom praćenja i procjene individualnih postignuća P rocjenjivanje interesovanja i 324 . radi nastavniku/ci postizanja Učestvovanje u kolektivnog uspjeha kreiranju Razvijanje i obrazovnog panoa. stiropor.) Razumijevanje o potrebi i načinu korištenja različitih materijala: konstrukcionih materijala.

kreiranje obrazovnog panoa Dosljedno izvršavanje svih zahtjeva nastavnika/ce u individualnom. mjerama koje treba preduzeti u cilju osavremenjavanja životnih i radnih uvjeta u grañevinskim objektima Aktivnost na izradi ilustracija-crteža. ureñajima i sredstvima za gašenje požara Proširivanje znanja i sticanje novih znanja iz oblasti: modelarstvo. kao praćenjem zanimljivih članaka i informacija sa medija Korištenje udžbenika i literature Usvajanje osnovnih znanja o saobraćajno .objektima na putu i zaključivanje saobraćajnim znakovima. prateći objekti) Usvajanje znanja o ekološkim aspektima života. izrada učila i pomagala. graditeljstvo.tehničkoj kulturi (sigurnost. agrotehnika. pravila i propisi. mjerama zaštite životne i radne sredine. grupnom i frontalnom radu napretka djece Redovno ocjenjivanje rada i voñenje urednih zabilješki Saradnja sa roditeljima i njihovo uključivanje u rad P ripremanje nastavne tehnike i tehnologije Izrada didaktičkog materijala P rimjena modela interaktivne nastave P omaganje komunikacije i poticanje interesa za rad aktivnim uključenjem u zajednički rad Iniciranje. stari zanati. fotografija. organizacija i učestvovanje u interpretaciji i improvizaciji u interakciji Voñenje evidencije zapažanja o napredovanju djece 325 . praćenje zanimljivih članaka i informacija sa medija. reciklaži grañevinskog otpada. maketarstvo. izradom ilustracija-crteža. putničkom saobraćaju. graditeljska baština u BiH fleksibilnost u prihvatanju promjena Donošenje sudova na osnovu provjerenih činjenica i izgrañenih kriterija Afirmacija rada i samopouzdanja Uloga kritičkog mišljenja i zaključivanja u donošenju različitih odluka za različite materijale. saobraćajnim patrolama Usvajanje osnovnih znanja o upravljanju otpadom. ureñajima za sprečavanje zagañivanja okoline.

osnovne vještine pretraživanja Interneta i slanja i primanja elektroničke pošte . rad .da djeca upoznaju strukturu računara .da djeca znaju upotrebljavati osnovne programske alate kao sredstva za učenje i istraživanje ISHODI UČENJA .sticanje umijeća upotrebe savremenih računara i aplikativnih programa. pokretanja i korištenja uobičajenih programa (operativni sistemi. Dostignuća i sadržaji iz područja informacijske i komunikacijske tehnologije prilagoñeni su uzrasnoj dobi djece u osnovnoj školi i treba da omoguće: .sposobnosti korištenja softvera opće namjene (opća problema uz pomoć računara aplikacijska programska sredstva: obrada teksta.da se upoznaju sa osnovnim mogućnostima softvera opće namjene .da djeca upoznaju kako mogu sa proračunskim tablicama i grafikom) upotrebljavati multimedijske alate kao . njegovoj primjeni u raznim djelatnostima.sposobnost algoritamskoga načina razmišljanja pri RJEŠAVANJE PROBLEMA .da upozna djecu sa načinima rješavanja .da djeci omogući da shvate ulogu informacijskih tehnologija u savremenom društvu . navike i sposobnosti za rješavanje problema primjenom informacijske i komunikacijske tehnologije četiri su odrednice na kojima počiva koncepcija nastave Informatike. opća aplikacijska programska sredstva i okolinu programskih jezika) .da djeci predstavi načine pohranjivanja i čuvanja informacija u računarima .da djeci predstavi moguće sklopovske i rješavanju svakodnevnih problema programske probleme u svakodnevnom radu i uputi na načine njihova otklanjanja 326 .osnovne vještine rješavanja problema uz pomoć računara (unos teksta i njegov prikaz. umijeća.da upozna djecu sa mjerama sigurnosti pri radu sa računarima i drugom opremom .da upozna djecu kako mogu uspješno upotrebljavati pomagala za pripremu pisanih dokumenata i izradu prikaza .da se djeca osamostale i steknu samopouzdanje pri rukovanju i korištenju računara i pratećih ureñaja . primjeni u komunikaciji i rješavanju problema .osnovna znanja o strukturi računara.Informatika (2 časa sedmično.osnovna znanja o jednom programskom jeziku OSNOVNA ZNANJA UMIJEĆA I VJEŠTINE . postupke uključivanja i isključivanja računara. Osnovna znanja.osnovna znanja i vještine povezivanja računara sa pratećom opremom. PODRUČJA UČENJA CILJEVI .da upozna djecu sa načinima komuniciranja posredstvom različitih medija .stvaranje navika za korištenje informacijske i komunikacijske tehnologije i . 70 časova godišnje) UVOD Nastavni predmet Informatika ima značajnu ulogu u procesu upoznavanja djece sa savremenom informacijskom i komunikacijskom tehnologijom.sposobnost za donošenje zaključaka na temelj