P. 1
Federalni Plan i Program

Federalni Plan i Program

|Views: 6,723|Likes:
Published by Azra Rizvanbegović

More info:

Published by: Azra Rizvanbegović on Jan 29, 2012
Copyright:Attribution Non-commercial

Availability:

Read on Scribd mobile: iPhone, iPad and Android.
download as PDF, TXT or read online from Scribd
See more
See less

07/12/2013

pdf

text

original

OKVIRNI NASTAVNI PLAN I PROGRAM za devetogodišnju osnovnu školu u Federaciji Bosne i Hercegovine

1

RIJEČ IZDAVAČA Okvirni zakon o osnovnom i srednjem obrazovanju u Bosni i Hercegovini (2003) utvrdio je i konkretizirao tok promjena u osnovnom odgoju i obrazovanju, a kantonalni zakoni koji su u toku 2004. godine s njim usklañeni, dali su pravnu osnovu za promjenu u osnovnom odgoju i obrazovanju i implementaciju tih promjena kroz zajedničke aktivnosti svih kantona, koje koordinira Federalno ministarstvo obrazovanja i nauke. Federalno ministarstvo obrazovanja i nauke je 2003. godine preuzelo vodeću ulogu u kreiranju novog koncepta odgoja i obrazovanja u Federaciji Bosne i Hercegovine. Formirano je Upravno tijelo za pripremu prijedloga strategije prelaska na devetogodišnje osnovno obrazovanje u Federaciji Bosne i Hercegovine koji su, slijedeći principe reformisane obrazovne politike, uradili Koncepciju devetogodišnjeg osnovnog obrazovanja, koja predstavlja prekretnicu i osnovu za temeljitu promjenu nastavnog plana i programa, metoda rada, poimanja uloge učenika i nastavnika u nastavnom procesu, a čija je srž u promjeni obrazovne paradigme da težište nije na onome što učitelj treba da predaje, već na onome šta dijete treba da zna. Naglasak je stavljen na osiguranje i poticanje razvojnih efekata ranog učenja, kao ključnog faktora za razvoj sposobnosti učenja uopće, a učenik je postao aktivni subjekt procesa učenja, što mu je omogućeno programima učenja usmjerenim na dijete, u skladu sa obrazovnim praksama mnogih evropskih zemalja. Koncepciju i nastavni plan devetogodišnje osnovne škole, kao i program razvoja osnovnog obrazovanja u Federaciji Bosne i Hercegovine uradila je Stručna komisija koja je rukovodila i koordinirala poslovima za pripremu i izradu prijedloga koncepcije devetogodišnjeg odgoja i obrazovanja, davala prijedloge za izmjenu i dopunu koncepcije devetogodišnje osnovne škole i nastavnih planova i programa, pratila rad drugih stručnih komisija i predlagala izmjene i dopune u nastavnom planu i programu, te sarañivala sa ministarstvima obrazovanja i meñunarodnim organizacijama uključenim u reformu obrazovanja u BiH. Stručna komisija za izradu okvirnog nastavnog plana i programa, standarda i normativa za devetogodišnju osnovnu školu sa potkomisijama za bosanski, hrvatski, srpski jezik i književnost, matematiku, moju okolinu, prirodu, kulturu življenja, društvo, historiju, geografiju, biologiju, informatiku, tehničku kulturu, hemiju, fiziku, engleski jezik, njemački jezik, francuski jezik, arapski jezik, likovnu kulturu, muzičku kulturu, tjelesni i zdravstveni odgoj i inkluzivno i specijalno obrazovanje, definisala je okvirni nastavni program za svaki predmet, kao osnovu, okvir za koncipiranje i realizaciju kantonalnih nastavnih programa, na osnovu kojih se ostvaruje nastavni proces u Federaciji Bosne i Hercegovine. Nastavni plan i program osnovne škole koncipiran je tako da omogućava kvalitetno obrazovanje za sve. Kao takav, on prepoznaje, priznaje, uvažava i odgovara na obrazovne potrebe, iskustva i interese svih učenika, bez obzira na pol, uzrast, etničku, socijalnu i vjersku pripadnost, sposobnosti, mogućnosti i ograničenja, uvažavajući, poštujući i razvijajući ljudska, dječja i obrazovna prava, obaveze i odgovornosti. On je inkluzivan, otvoren za djecu i odrasle, sa posebnim i drugim potrebama. Što se tiče upravljanja nastavnim planovima i programima, odgovornost za njegovo kreiranje i razvoj se dijeli izmeñu obrazovnih aktera svih nivoa, uključujući i nastavnike, učenike i njihove roditelje. Nastavni planovi i programi kantona integriraju u sebi opći dio - zajedničke jezgre i lokalne komponente, s tim da se zajednička jezgra nastavnih planova i programa sastoji od svih nastavnih planova i programa, sa što je moguće širim zajedničkim osnovama za sve nastavne predmete. On osigurava koheziju sistema osnovnog odgoja i obrazovanja u Bosni i Hercegovini, a lokalna komponenta daje mogućnost školama, općinama i kantonima da razviju vlastite programe, birajući sadržaje i područja učenja. Nastavni planovi i programi pojedinih predmeta (silabusi) daju upute nastavnicima: šta treba podučavati (koja područja, oblasti treba podučavati), zašto to treba podučavati (koji su ciljevi i koncepti), kako to treba podučavati (koristeći različite metode i oblike prilagoñene potrebama i interesima učenika) i kada to treba podučavati (razvojna primjerenost uzrastu, ciklusima). Nastavni plan i program svakog predmeta sadrži argumentaciju uloge i značaja predmeta, ciljeve, očekivane ishode učenja, sadržaj, strategije učenja i nastave (didaktičko-metodičke upute) i smjernice za praćenje i ocjenjivanje. Dakle,nastavni plan i program devetogodišnjeg osnovnog obrazovanja okrenut je ka zadovoljavanju obrazovnih potreba svakog učenika. Svrha odgoja i

obrazovanja u savremenom društvu je poticanje i ostvarivanje povoljnih prilika za razvoj ljudskog bića tokom čitavog života, a čiji je smisao cjelovito lično učešće u intelektualnom, osjećajnom, tjelesnom, moralnom i duhovnom djelovanju koje upućuje pojedinca na ostvarivanje visoke kvalitete života. Novi model predviña da je ,,krajnja svrha obrazovanja unapreñenje kvalitete života’’ (Koncepcija, 2004; 5), dok je dosadašnjem modelu obrazovanja primarna svrha bila ,,dostizanje individualnog nivoa spoznaja i potreba za dalje obrazovanje i osposobljavanje za život i rad’’ (NPP, 1999; 7). Zato su promjene u odgoju i obrazovanju orijentisane na demokratizaciju i humanizaciju obrazovnog sistema, s fokusom na osposobljavanje učenika da zadovolji vlastite potrebe (preživljavanje, ljubav, moć, zabava i sloboda) i potrebe savremenog, demokratskog društva. Znanje i vještine se stiču obrazovanjem, a vrijednosti, stavovi i navike odgojem. Škole trebaju odgajati dobre ljude, a ne samo dobre učenike. Imajući u vidu da su inicijalno obrazovanje i stalno profesionalno usavršavanje ključni faktori kvalitetnog obrazovanja i da u reformisanom obrazovanju nastavnik nije više samo posrednik znanja, nego savjetnik i pratilac učeniku na putu ka njegovoj većoj samostalnosti, ka ,,učenju otkrićem”, Komisija za izradu Nastavnog plana i programa stručnog usavršavanja nastavnika razredne i predmetne nastave, direktora/ravnatelja osnovnih škola, savjetnika i stručnih saradnika ministarstava i pedagoških zavoda u Federaciji Bosne i Hercegovine uradila je Model plana i programa stručnog usavršavanja, s namjerom da nastavnike obuči za kvalitetnu implementaciju reformisanih nastavnih planova i programa. Komisija za praćenje i vrednovanje primjene koncepcije devetogodišnje osnovne škole i novih nastavnih programa uradila je temeljitu evaluaciji Koncepcije devetogodišnje osnovne škole i programskih sadržaja nastavnih planova i programa za prvu trijadu devetogodišnje osnovne škole, fokusirajući se na njihovo usklañivanje sa spoznajnim mogućnostima djeteta. Koordinacijsko tijelo za provoñenje i praćenje obrazovne reforme u Federaciji Bosne i Hercegovine usvojilo je navedene dokumente kao polazne modele za izradu i usvajanje kantonalnih dokumenata strateškog razvoja osnovnog odgoja i obrazovanja i općih i specifičnih sadržaja nastavnih planova i programa za devetogodišnju osnovnu školu. Objavljivanjem ove publikacije krunisan je višegodišnji napor mnogobrojnih učesnika reforme osnovnog obrazovanja u Federaciji Bosne i Hercegovine, kojima Federalno ministarstvo obrazovanja i nauke izražava iskrenu zahvalnost sa uvjerenjem da će i dalje zajedno doprinositi reformi obrazovanja koja se neprestano modernizira, vodeći računa o psihofizičkoj ličnosti djeteta kojoj trebaju biti prilagoñeni nastavni planovi i programi i o potrebi cjeloživotnog učenja kao imperativa današnjeg vremena i osnove konkurentnog tržišta rada, te da će se na taj način otvoriti novo poglavlje pogleda na ljudske resurse kao ključni koncept ekonomskog rasta. Posebno se zahvaljujemo prof. dr. Muhidinu Džanki, Muneveri Selmanović, direktorici Pedagoškog zavoda Zenica i Jasminki Bujanović, savjetnici ministra za predškolsko i osnovno obrazovanje u Vladi Unsko-sanskog kantona što su pomogli u definisanju konačnog dokumenta ,,Okvirni nastavni plan i program za devetogodišnju osnovnu školu”, koji će zasigurno biti tačka nadahnuća za budući razvoj i osavremenjavanje osnovne supstance odgojno-obrazovnog procesa nastavnog programa u kojem predmetna fragmentarnost prerasta u koherentan sistem utemeljen na interdisciplinarnom pristupu i meñusobnoj vertikalnoj i horizontalnoj povezanosti nastavnih sadržaja. Idući u susret vremenu u kojem će obrazovanje biti najmoćnije oružje u transformaciji obrazovnih politika želimo ovoj publikaciji plodan i efikasan život u rukama kreatora obrazovnih politika, nastavnika, učenika, roditelja i svih učesnika u nastavno-obrazovnom procesu. Federalno ministarstvo obrazovanja i nauke

POPIS ČLANOVA UPRAVNOG TIJELA I KOMISIJA ZA IZRADU MODELA OKVIRNOG NASTAVNOG PLANA I PROGRAMA ZA DEVETOGODIŠNJE OSNOVNO OBRAZOVANJE U FEDERACIJI BOSNE I HERCEGOVINE
Na osnovu rješenja, broj 01-34-2329/03 od 26. 6. 2003. godine i broj 01-34-4637/03 od 28. 10. 2003. godine, zasnovano je Upravno tijelo za pripremu prijedloga strategije prelaska na devetogodišnje osnovno obrazovanje u Federaciji BiH u sljedećem sastavu: 1. Alija P irić, Federalno ministarstvo obrazovanja i nauke, predsjedavajući Upravnog tijela; 2. Viktor Marić, Ministarstvo prosvjete, znanosti, kulture i športa, Zapadnohercegovački kanton, zamjenik predsjedavajućeg Upravnog tijela; 3. Ekrem Hajrulahović, Ministarstvo obrazovanja, nauke, kulture i sporta Bihać, član Upravnog tijela; 4. Marko Nedić, Ministarstvo obrazovanja, nauke i kulture, Posavski kanton, član Upravnog tijela; 5. Hazim Halilović, Ministarstvo obrazovanja, nauke, kulture i sporta Tuzlanskog kantona, član Upravnog tijela; 6. Munevera Selmanović, Ministarstvo obrazovanja, nauke, kulture i sporta Zeničko-dobojskog kantona, član Upravnog tijela; 7. Murto Horo, Ministarstvo obrazovanja, nauke, kulture i sporta Bosansko-podrinjskog kantona, član Upravnog tijela; 8. Stipo Nakić, Ministarstvo obrazovanja, nauke, kulture i sporta Srednjobosanskog kantona, član Upravnog tijela; 9. Lidija Markotić, OŠ Ilije Jakovljevića, Hercegovačko-neretvanski kanton, Mostar, član Upravnog tijela; 10. Sretko Žmukić, Ministarstvo obrazovanja i nauke, kantona Sarajevo, član Upravnog tijela; 11. Filip Zrno, Ministarstvo društvenih djelatnosti Kantona 10, član Upravnog tijela. Rješenjem, broj 08-02-3965/07 od 17. 7. 2007. godine imenovana je stalna komisija - Upravno tijelo za pripremu prijedloga strategije prelaska na devetogodišnje osnovno obrazovanje u Federaciji BiH u sljedećem sastavu: 1. Alija Pirić, Federalno ministarstvo obrazovanja i nauke, predsjedavajući Upravnog tijela; 2. Jasminka Bujanović, Ministarstvo obrazovanja, nauke, kulture i sporta Bihać, član Upravnog tijela; 3. Marko Nedić, Ministarstvo obrazovanja, nauke i kulture, Posavski kanton, član Upravnog tijela; 4. Munevera Selmanović, Ministarstvo obrazovanja, nauke, kulture i sporta Zeničkodobojskog kantona, član Upravnog tijela; 5. Stipo Nakić, Ministarstvo obrazovanja, nauke, kulture i sporta Srednjobosanskog kantona, član Upravnog tijela; 6. Meliha Alić, OŠ Ilije Jakovljevića, Hercegovačko-neretvanski kanton, Mostar, član Upravnog tijela; 7. Mario Mikulić, Ministarstvo prosvjete, znanosti, kulture i športa, Zapadnohercegovački kanton, član Upravnog tijela; 8. Sretko Žmukić, Ministarstvo obrazovanja i nauke, kantona Sarajevo, član Upravnog tijela;

9. Tomislav Buljan, Ministarstvo društvenih djelatnosti Kantona 10, član Upravnog tijela 10. Mersija Jahić, Ministarstvo obrazovanja, nauke, kulture i sporta Tuzlanskog kantona, član Upravnog tijela; 11. Hasnija Muratović, Prirodno-matematički fakultet Sarajevo, član Upravnog tijela; 12. Nadija Bandić, Federalno ministarstvo obrazovanja i nauke, član Upravnog tijela; 13. Viktorija Mira Merlo, spoljni saradnik Federalnog ministarstva obrazovanja i nauke, član Upravnog tijela. Koncepciju i nastavni plan devetogodišnje osnovne škole, kao i program razvoja osnovnog obrazovanja u Federaciji Bosne i Hercegovine, izradila je Stručna komisija za izradu prijedloga koncepcije i nastavnog plana devetogodišnje osnovne škole i izradu programa razvoja osnovnog obrazovanja u Federaciji Bosne i Hercegovine, na osnovu Rješenja, broj 05-38-1323/05 od 11. 4. 2005. godine, i to u sljedećem sastavu: 1. Marko Nedić, Ministarstvo obrazovanja, nauke i kulture, Posavski kanton, koordinator Upravnog tijela; 2. Jasminka Bujanović, Ministarstvo obrazovanja, nauke i kulture, Unsko-sanski kanton Bihać, član Upravnog tijela; 3. Ivo Jelušić, Srednja škola Pere Zečevića, Posavski kanton, Odžak, član Upravnog tijela; 4. Ediba Pozderović, Pedagoški zavod, Tuzla,Tuzlanski kanton, član Upravnog tijela; 5. Vahid Mulić, Pedagoški zavod, Zenica, Zeničko-dobojski kanton, član Upravnog tijela; 6. Ševala Vrpčić, OŠ „Fahro Baščelija” Goražde, Bosansko-podrinjski kanton, član Upravnog tijela; 7. Sulejman Ribo, Ministarstvo obrazovanja, nauke, kulture i sporta Srednjobosanski kanton – Travnik, član Upravnog tijela; 8. Marko Tokić, Pedagoški fakultet, Mostar, Hercegovačko-neretvanski kanton, član Upravnog tijela; 9. Ivan Tomas, OŠ A. B. Šimića Drinovci, Zapadnohercegovački kanton, član Upravnog tijela; 10. Safet Smajkić, Pedagoška akademija, Sarajevo, Kanton Sarajevo, član Upravnog tijela. Zadatak Stručne komisije je da rukovodi i koordinira poslovima za pripremu i izradu prijedloga koncepcije devetogodišnjeg odgoja i obrazovanja; daje prijedloge za izmjenu i dopunu koncepcije devetogodišnje osnovne škole i nastavnih planova i programa; prati rad drugih stručnih komisija, predlaže izmjene i dopune u nastavnom planu i programu; sarañuje sa federalnim ministarstvom obrazovanja i nauke i meñunarodnim organizacijama uključenim u reformu obrazovanja u BiH. Posao izrade nastavnih planova i programa po kojima se ostvaruje nastavni proces u Federaciji Bosne i Hercegovine radila je Komisija za izradu Okvirnog nastavnog plana i programa prve trijade u Federaciji BiH na osnovu Rješenja o formiranju Stručne komisije za izradu okvirnog nastavnog plana i programa, standarda i normativa za devetogodišnju osnovnu školu sa potkomisijama, 05-38-1219/05 od 7. 4. 2005. godine.

Članovi Stručne komisije: 1. Ekrem Hajrulahović, Ministarstvo obrazovanja, nauke, kulture i sporta Bihać, koordinator Stručne komisije; 2. Gabriela Bundalo, OŠ Pazar, Tuzla, član Stručne komisije i koordinator Potkomisije za matematiku; 3. Sabaheta Bijedić, Meñuopštinski pedagoški zavod, Mostar, član Stručne komisije i koordinator Potkomisije za muzičku kulturu, 4. Ivan Madžar, Pedagoški fakultet Sveučilišta u Mostaru, član Stručne komisije i koordinator Potkomisije za moju okolinu; 5. Fatima Prohić, Osnovna škola „Musa Ćazim Ćatić, Sarajevo, član Stručne komisije i koordinator Potkomisije za likovnu kulturu; 6. Zehra Hubijar, Pedagoška akademija, Sarajevo, član Stručne komisije i koordinator Potkomisije za maternji jezik i književnost; 7. Vojka Komljenović, Centar za odgoj i obrazovanje, edukaciju i rehabilitaciju mentalno retardirane djece „Vladimir Nazor“, Sarajevo, član Stručne komisije i koordinator Potkomisije za inkluzivno i specijalno obrazovanje; 8. Milica Bešević, Pedagoška akademija, Sarajevo, član Stručne komisije i koordinator Potkomisije za tjelesni i zdravstveni odgoj; 9. Nada Hrasnica, Pedagoška akademija Sarajevo, član Stručne komisije i koordinator Potkomisije za engleski jezik. Članovi Potkomisije za bosanski, hrvatski, srpski jezik i književnost: 1. Katica Krešić, Pedagoški fakultet Sveučilište u Mostaru; 2. Biljana Nikolić, OŠ „Novi Travnik” Novi Travnik; 3. Esma Kapetanović, OŠ „Novi grad” Tuzla. Članovi Potkomisije za matematiku: 1. Marinko Pejić, Pedagoška akademija Sarajevo; 2. Denis Lasić, Pedagoški fakultet Sveučilište Mostar; 3. Enisa Mehić, Pedagoški zavod, Zenica. Članovi Potkomisije za moju okolinu: 1. Sabira Mićanović, OŠ „Brčanska malta”, Tuzla; 2. Vahid Mulić, Pedagoški zavod, Zenica; 3. Jozo Ćurčić, OŠ Vladmira Nazora Odžak. Članovi Potkomisije za likovnu kulturu: 1. Tihomir Zovko, Pedagoški fakultet Sveučilište u Mostaru; 2. Ragib Lubovac, Pedagoška akademija Sarajevo; 3. Sadina Sijerčić, OŠ „Husein Efendija ðozo” Goražde. Članovi Potkomisije za muzičku kulturu: 1. Selma Ferović, Muzička akademija, Sarajevo; 2. Berislav Džaja, Muzička škola Livno; 3. Refik Hodžić, Umjetnička škola Bihać.

Članovi Potkomisije za tjelesni i zdravstveni odgoj: 1. Mladen Kvesić, Ministarstvo prosvjete, znanosti, kulture i sporta, Široki Brijeg; 2. Samra Salibašić-Akšamija, Osnovna škola Kovačići, Sarajevo; 3. Milica Bešević, Pedagoška akademija Sarajevo. Članovi Potkomisije za engleski jezik: 1. Sanja Hadžihajdić, Pedagoški zavod Zenica; 2. Dinko Jurić, Gimnazija Fra Dominika Mandića, Široki Brijeg; 3. Marina H. Avdić, Katolički školski centar, Tuzla. Članovi Potkomisije za inkluzivno i specijalno obrazovanje: 1. Šaćira Mešalić, Defektološki fakultet, Tuzla; 2. Sadeta Zečić, Zavod za specijalno obrazovanje i odgoj djece „Mjedenica” Sarajevo; 3. Biljana Pejić, Zavod za specijalno obrazovanje i odgoj djece „Mjedenica” Sarajevo; 4. Imšir Zubović, Centar za slušno oštećenu djecu Tuzla; 5. Milenko Kordić, Treća osnovna škola Mostar. Zadatak članova Stručne komisije i njenih potkomisija je bio da: - priprema i izrañuje modele okvirnog nastavnog plana i programa za prvi, drugi i treći razred devetogodišnje osnovne priprema i izrañuje modele okvirnog nastavnog plana i programa za prvi, drugi i treći razred devetogodišnje osnovne škole za djecu sa teškoćama u razvoju, koja se obrazuju u specijalnim odgojno-obrazovnim ustanovama; - ostvaruje saradnju sa drugim stručnim komisijama i daje prijedloge i sugestije u vezi sa definiranjem strategije prelaska na devetogodišnje obavezno osnovno obrazovanje i edukaciju nastavnika, pedagoga i direktora osnovne škole; - predlaže pedagoško-didaktičku literaturu za obuku nastavnika, pedagoga i direktora osnovne škole i sarañuje sa Federalnim ministarstvom obrazovanja i nauke i meñunarodnim organizacijama uključenim u reformu obrazovanja u BiH. Okvirni nastavni plan i program za 4. razred devetogodišnje osnovne škole je izradila Stručna komisija na osnovu Rješenja o obrazovanju Stručne komisije za izradu okvirnog nastavnog plana i programa, standarda i normativa za devetogodišnju osnovnu školu sa potkomisijama, 03-382933/06 od 29. 5. 2006. godine. Članovi stručne komisije su: 1. Jasminka Bujanović, Ministarstvo obrazovanja, nauke, kulture i sporta Bihać, koordinator Stručne komisije; 2. Hasnija Muratović, Prirodno-matematički fakultet, Sarajevo; 3. Sabaheta Bijedić, Meñuopštinski pedagoški zavod, Mostar, član Stručne komisije i koordinator Potkomisije za muzičku kulturu; 4. Gabrijela Bundalo, OŠ Pazar, Tuzla, član Stručne komisije i koordinator Potkomisije za matematiku;

5. Ivan Madžar, Pedagoški fakultet Sveučilišta u Mostaru, član Stručne komisije i koordinator Potkomisije za moju okolinu; 6. Fatima Prohić, Osnovna škola „Musa Ćazim Ćatić“, Sarajevo, član Stručne komisije i koordinator Potkomisije za likovnu kulturu; 7. Zehra Hubijar, Pedagoška akademija, Sarajevo, član Stručne komisije i koordinator Potkomisije za maternji jezik i književnost; 8. Vojka Komljenović, Centar za odgoj i obrazovanje, edukaciju i rehabilitaciju mentalno retardirane djece „Vladimir Nazor”, Sarajevo, član Stručne komisije i koordinator Potkomisije za inkluzivno i specijalno obrazovanje; 9. Milica Bešević, Pedagoška akademija, Sarajevo, član Stručne komisije i koordinator Potkomisije za tjelesni i zdravstveni odgoj; 10. Nada Hrasnica, Pedagoška akademija Sarajevo, član Stručne komisije i koordinator Potkomisije za engleski jezik. Članovi Potkomisije za izradu nastavnog plana devetogodišnje osnovne škole su: 1. Marko Nedić, Ministarstvo obrazovanja, nauke i kulture Posavskog kantona, Orašje; 2. Safet Smajkić, Pedagoška akademija, Sarajevo, Kanton Sarajevo; 3. Vahid Mulić, Pedagoški zavod, Zenica, Zeničko-dobojski kanton; 4. Sulejman Ribo, Ministarstvo obrazovanja, nauke, kulture i sporta, Srednjobosanski kanton, Travnik; 5. Ševala Vrpčić, OŠ „Fahro Baščelija” Goražde, Bosansko-podrinjski kanton; 6. Marko Tokić, Pedagoški fakultet, Mostar, Hercegovačko-neretvanski kanton; 7. Robert Onodi, Pedagoški zavod, Tuzla. Članovi Potkomisije za bosanski, hrvatski, srpski jezik i književnost: 1. Katica Krešić, Pedagoški fakultet Sveučilište u Mostaru; 2. Biljana Nikolić, OŠ „Novi Travnik” Novi Travnik; 3. Esma Kapetanović, OŠ „Novi grad” Tuzla; 4. Olga Lekić, OŠ „Jozo Gadžić-Čupo“, Stojkovići, Travnik. Članovi Potkomisije za matematiku: 1. Marinko Pejić, Pedagoška akademija Sarajevo; 2. Denis Lasić, Pedagoški fakultet Sveučilište Mostar; 3. Enisa Mehić, Pedagoški zavod, Zenica Članovi Potkomisije za moju okolinu: 1. Sabira Mićanović, OŠ „Brčanska malta”, Tuzla; 2. Vahid Mulić, Pedagoški zavod, Zenica; 3. Irena Damjanović, OŠ „Fra Ilije Starčevića“, Tolisa. Članovi Potkomisije za likovnu kulturu: 1. Tihomir Zovko, Pedagoški fakultet Sveučilišta u Mostaru; 2. Fikret Lukać, Pedagoški zavod Sarajevo; 3. Sadina Sijerčić, OŠ „Husein Efendija ðozo”, Goražde.

Članovi Potkomisije za muzičku kulturu: 1. Selma Ferović, Muzička akademija, Sarajevo; 2. Berislav Džaja, Muzička škola Livno; 3. Vesna Kečalović, Umjetnička škola Bihać. Članovi Potkomisije za tjelesni i zdravstveni odgoj: 1. Mladen Kvesić, Ministarstvo prosvjete, znanosti, kulture i sporta, Široki Brijeg; 2. Samra Salibašić-Akšamija, Osnovna škola Kovačići Sarajevo; 3. Milica Bešević, Pedagoška akademija Sarajevo. Članovi Potkomisije za engleski jezik: 1. Sanja Hadžihajdić, Pedagoški zavod Zenica; 2. Dinko Jurić, Gimnazija Fra Dominika Mandića, Široki Brijeg, 3. Marina H. Avdić, Katolički školski centar, Tuzla; 4. Esmeralda Iftić, prof., OŠ „Gornje Prekounje- Ripač“, Bihać. Članovi Potkomisije za njemački jezik: 1. Elvedina Bilajbegović, Srednja poljoprivredna škola „Sanus futurum“, Sanski Most; 2. Miloje ðurñević, Filozofski fakultet, Sarajevo; 3. Aldina Herić, Gimnazija „Meša Selimović“, Tuzla; 4. Memnuna Hasanica, Pedagoši fakultet, Zenica. Članovi Potkomisije za francuski jezik: 1. Vlado Sučić, Filozofski fakultet, Sarajevo; 2. Melisa Begović, Gimnazija, Zenica. Članovi Potkomisije za arapski jezik: 1. Mehmed Kudić, Medresa „Džemaludin Čaušević“, Cazin; 2. Esad Duraković, Filozofski fakultet, Sarajevo. Članovi Potkomisije za specijalno obrazovanje i inkluziju: 1. Šaćira Mešalić, Defektološki fakultet, Tuzla; 2. Sadeta Zečić, Zavod za specijalno obrazovanje i odgoj djece „Mjedenica”, Sarajevo; 3. Nevenka Veljović, Centar za slijepu i slabovidnu omladinu, Sarajevo; 4. Imšir Zubović, Centar za slušno oštećenu djecu Tuzla; 5. Milenko Kordić, Treća osnovna škola Mostar. Okvirni nastavni plan i program za 5. razred devetogodišnje osnovne škole je izradila Stručna komisija na osnovu Rješenja o obrazovanju Stručne komisije za izradu okvirnog nastavnog plana i programa, standarda i normativa za devetogodišnju osnovnu školu sa potkomisijama, 03-381343/07 od 16. 3. 2007. godine.

Članovi stručne komisije su: 1. Jasminka Bujanović, Ministarstvo obrazovanja, nauke, kulture i sporta Bihać, koordinator Stručne komisije i član Upravnog tijela; 2. Zehra Hubijar, Pedagoška akademija, Sarajevo; 3. Marinko Pejić, Pedagoška akademija, Sarajevo; 4. Iv ica Glibušić, Pedagoški fakultet Sveučilišta u Mostaru; 5. Vahid Mulić, Pedagoški zavod, Zenica; 6. Faiza Muštović, Pedagoška akademija, Sarajevo; 7. Željko Filipović, Pedagoška akademija, Sarajevo; 8. Selma Ferović, Muzička akademija, Sarajevo; 9. Milica Bešović, Pedagoška akademija, Sarajevo; 10. Nada Hrasnica, Pedagoška akademija, Sarajevo; 11. Zlata Maglajlija, Filozofski fakultet, Sarajevo; 12. Vasvija Ibrahimkadić, Prva gimnazija, Sarajevo; 13. Amir Dervišević, Filozofski fakultet, Sarajevo; 14. Vojka Komljenović, Centar za odgoj i obrazovanje, edukaciju i rehabilitaciju mentalno retardirane djece. Članovi Potkomisije za izradu nastavnog plana devetogodišnje osnovne škole su: 1. Marko Nedić, Ministarstvo obrazovanja, nauke i kulture Posavskog kantona, Orašje; 2. Safet Smajkić, Pedagoška akademija, Sarajevo, Kanton Sarajevo; 3. Vahid Mulić, Pedagoški zavod, Zenica, Zeničko-dobojski kanton; 4. Sulejman Ribo, Ministarstvo obrazovanja, nauke, kulture i sporta, Srednjobosanski kanton, Travnik; 5. Ševala Vrpčić, OŠ „Fahro Baščelija” Goražde, Bosansko-podrinjski kanton; 6. Robert Onodi, Pedagoški akademija, Tuzla. Članovi Potkomisije za bosanski, hrvatski, srpski jezik i književnost: 1. Zehra Hubijar – koordinator; 2. Katica Krešić – Pedagoški fakultet Sveučilišta u Mostaru; 3. Biljana Nikolić – OŠ „Novi Travnik” Novi Travnik; 4. Esma Kapetanović – OŠ „Novi grad” Tuzla; 5. Ivan Penava – OŠ „Ivan Brlić Mažuranić“, Humac, Ljubuški. Članovi Potkomisije za matematiku: 1. Marinko Pejić – koordinator; 2. Denis Lasić – Pedagoški fakultet Sveučilište Mostar; 3. Enisa Mehić – Pedagoški zavod, Zenica; 4. Jasna Lovrinović – OŠ „Novi Travnik“, Novi Travnik. Članovi Potkomisije za društvo: 1. Iv ica Glibušić – koordinator; 2. Miljenko Miloš – Zavod za školstvo, Mostar; 3. Zora Kudić – OŠ „Ivan Goran Kovačić“, Livno; 4. Slaven Ljubić – OŠ „Kočerin“, Široki Brijeg.

Članovi Potkomisije za prirodu: 1. Vahid Mulić – koordinator, 2. Mate Živković – Zavod za školstvo i Federalno ministarstvo obrazovanja i nauke, Mostar; 3. Marija ðukić – OŠ „Ruñer Bošković“, Donja Mahala; 4. Ankica Prskalo – OŠ „Silvije Strahimir Kranjčević“, Mostar. Članovi Potkomisije za kulturu življenja: 1. Faiza Muštović – koordinator, 2. Hajrija Cokoja – Pedagoški zavod Mostar, Mostar; 3. Subhija Kapić – „Druga osnovna škola“, Konjic; 4. Razija Hamzabegović – OŠ „Husino” Tuzla. Članovi Potkomisije za likovnu kulturu: 1. Željko Filipović – koordinator, 2. Fatima Prohić – OŠ „Musa Ćazim Ćatić”, Sarajevo; 3. Elvedin Drkenda – OŠ „Husein efendija ðozo”, Goražde. Članovi Potkomisije za muzičku kulturu: 1. Selma Ferović – koordinator; 2. Berislav Džaja – Muzička škola, Livno; 3. Vesna Kečalović – Umjetnička škola, Bihać; 4. Mirko Setkević – OŠ „Novi Grad”, Tuzla. Članovi Potkomisije za tjelesni i zdravstveni odgoj: 1. Milica Bešević – koordinator; 2. Samir Palić – OŠ „Jablanica“, Jablanica; 3. Miro Marić – Ministarstvo prosvjete, znanosti, kulture i sporta, Široki Brijeg. Članovi Potkomisije za engleski jezik: 1. Nada Hrasnica – koordinator; 2. Sanja Hadžihajdić – član, Pedagoški zavod Zenica; 3. Dinko Jurić – član, Gimnazija Fra Dominika Mandića, Široki Brijeg; 4. Marina H. Avdić – član, Katolički školski centar, Tuzla. Članovi Potkomisije za njemački jezik: 1. Zlata Maglajlija – koordinator, 2. Memnuna Hasanica – Pedagoši fakultet, Zenica 3. Enisa Mirvić – OŠ „Hasan Kaimija“, Sarajevo. Članovi Potkomisije za francuski jezik: 1. Vasvija Ibrahimkadić – koordinator; 2. Melisa Begović – Gimnazija, Zenica; 3. Anica Majić – OŠ „Tin Ujević“, Vitina, Ljubuški.

Članovi Potkomisije za arapski jezik: 1. Amir Dervišević – koordinator; 2. Mehmed Kudić – Medresa „Džemaludin Čaušević“, Cazin, Unsko-sanski kanton. Članovi Potkomisije za specijalno obrazovanje i inkluziju: 1. Vojka Komljenović – koordinator; 2. Mirela Duranović – Defektološki fakultet, Tuzla; 3. Sadeta Zečić – Zavod za specijalno obrazovanje i odgoj djece „Mjedenica” Sarajevo; 4. Nevenka Veljović – Centar za slijepu i slabovidnu omladinu, Sarajevo; 5. Imšir Zubović – Centar za slušno oštećenu djecu Tuzla; 6. Milenko Kordić – Treća osnovna škola Mostar. Okvirni nastavni plan i program za 6. razred devetogodišnje osnovne škole je izradila Stručna komisija za izradu okvirnog nastavnog plana i programa, standarda i normativa za devetogodišnju osnovnu školu sa potkomisijama. Rješenjem, broj: 08-02-3965/07 od 17. 7. 2007. godine imenuje se Stalna komisija Upravnog tijela za pripremu i izradu prijedloga strategije prelaska na devetogodišnje osnovno obrazovanje, a članovi su: 1. Alija Pirić, Filozofski fakultet, Sarajevo; 2. Jasminka Bujanović, Ministarstvo obrazovanja, nauke, kulture i sporta Bihać, koordinator Stručne komisije; 3. Marko Nedić, Ministarstvo prosvjete, kulture i športa, Posavski kanton; 4. Munevera Selmanović, Ministarstvo obrazovanja, nauke i kulture, Zenica; 5. Stipo Nakić, Ministarstvo obrazovanja, nauke, kulture i sporta/športa, Srednjobosanski kanton; 6. Meliha Alić, Ministarstvo prosvjete, znanosti, kulture i športa, Hercegovačko-neretvanski kanton; 7. Mario Mikulić, Ministarstvo prosvjete, znanosti, kulture i športa, Zapadno-hercegovački kanton; 8. Sretko Žmukić, Ministarstvo obrazovanja i nauke, Sarajevo; 9. Tomislav Buljan, Ministarstvo znanosti, prosvjete, kulture i športa, Kanton 10; 10. Mersija Jahić, Ministarstvo obrazovanja, nauke, kulture i sporta, Tuzlanski kanton; 11. Hasnija Muratović, Prirodno-matematički fakultet, Sarajevo; 12. Nadija Bandić, Federalno ministarstvo obrazovanja i nauke; 13. Viktorija Mira-Merlo, spoljni saradnik Federalnog ministarstva obrazovanja i nauke. Članovi stručne komisije su: 1. Jasminka Bujanović, Ministarstvo obrazovanja, nauke, kulture i sporta Bihać, koordinator Stručne komisije i član Upravnog tijela; 2. Muhidin Džanko, Filozofski fakultet, Sarajevo; 3. Selma Ferović, Muzička akademija, Sarajevo; 4. Enes Duvnjaković, Prirodno-matematički fakultet, Tuzla; 5. Željko Filipović, Pedagoška akademija, Sarajevo; 6. Enes Pelidija, Filozofski fakultet, Sarajevo;

2.7. 12. Mašinski fakultet. Sarajevo. Prva gimnazija. Vojka Komljenović. Tuzla. Pedagoški zavod. Filozofski fakultet. 2. Samka Hadžihasanović-Mithat. Avdo Voloder. Prirodno-matematički fakultet. Sarajevo. Miralem Marić. OŠ „Sveti Franjo“. Pedagoški fakultet Sveučilišta u Mostaru. Članovi Potkomisije za matematiku: 1. sekretar Komisije. Sarajevo. 2. Sarajevo. Muhidin Džanko. Zlata Maglajlija. 17. Članovi Potkomisije za geografiju: 1. Maja ðuretić. 14. hrvatski. 18. srpski jezik i književnost: 1. Marina H. Enes Pelidija. OŠ „Novi Travnik” Novi Travnik. Sarajevo. Aida Kovačević. 2. Prirodno-matematički fakultet. 16. Filozofski fakultet. II Gimnazija. Sarajevo. Amir Dervišević. Sarajevo. Enes Duvnjaković. Članovi Potkomisije za biologiju: 1. Hajrija Cokoja. Pedagoški zavod Mostar. Filozofski fakultet. Novi Travnik. Pedagoški zavod. Sarajevo. Orašje. Avdić. Sarajevo. OŠ „Novi Travnik“. Milan Cvijetinović. Mostar. Zavidovići. 11. Filozofski fakultet. Jesenka Vasić-Pujo. Članovi Potkomisije za engleski jezik: 1. Centar za odgoj i obrazovanje. Filozofski fakultet. Federalno ministarstvo obrazovanja i nauke. Vasvija Ibrahimkadić. 2. Sveučilište u Mostaru. Dževahira Arslanagić. Sarajevo. Sarajevo. 3. 10. Sarajevo. Pedagoški zavod – Zenica. Sarajevo. Federalno ministarstvo obrazovanja i nauke. Rifat Škrilj. OŠ „Ruñer Bošković“. Filozofski fakultet. 3. 2. 3. Marija ðukić. operativna podrška Komisiji. edukaciju i rehabilitaciju mentalno retardirane djece. Nadija Bandić. Katica Krešić. Donja Mahala. Pedagoška akademija. Tuzla. 9. Biljana Nikolić. Članovi Potkomisije za bosanski. Prva osnovna škola. Muriz Spahić. 15. Sarajevo. Dubravka Šoljan. Fikreta Haračić. 3. Sarajevo. Enisa Mehić. Prirodno-matematički fakultet. 8. Milica Bešović. Druga gimnazija. 13. Članovi Potkomisije za historiju: 1. 3. Prirodno-matematički fakultet. Mostar. . 3. Ivan Madžar. Samka Hadžihasanović-Mithat. Jasna Lovrinović. Druga gimnazija.

OŠ „Jablanica“. Sarajevo. Sarajevo. Jablanica. 2. Pedagoški zavod. Edin Hadžikadunić. Zenica. 2. Enes Šurković. Sarajevo. Sarajevo. Fakultet sporta i tjelesnog odgoja. 1. Član Potkomisije za arapski jezik: 1. Muzička škola. Vojka Komljenović. Umjetnička škola. 2. Memnuna Hasanica. Filozofski fakultet. Vasvija Ibrahimkadić. Vesna Kečalović. Željko Filipović. 3. 2. Irfan Handukić. Prva gimnazija. 2. . Samir Palić. Sarajevo. Sarajevo. Zenica. Pedagoški zavod. Sarajevo. Mašinski fakultet. Tuzla. Pedagoški zavod. Medresa „Džemaludin Čaušević“. Članovi Potkomisije za francuski jezik: 1. Centar za odgoj i rehabilitaciju mentalno retardirane djece. djece oboljele od autizma i cerebralne paralize „Vladimir Nazor“. Zlata Maglajlija.Članovi Potkomisije za njemački jezik: 1. Cazin. Članovi Potkomisije za tehničku kulturu: 1. Zenica. Filozofski fakultet. Sarajevo. Filozofski fakultet. Tuzla. Sarajevo. Berislav Džaja. Katarina Petrović. Avdo Voloder. Muris Hadžikadunić. Zenica. 2. 3. 3. Članovi Potkomisije za specijalno obrazovanje i inkluziju: 1. 2. Fatima Prohić. 2. Članovi Potkomisije za muzičku kulturu: 1. Milica Bešević. Selma Ferović. Sarajevo. Sarajevo. Livno. Druga gimnazija. Sarajevo. 2. Milan Cvijetinović. Selma Babović. Članovi Potkomisije za tjelesni i zdravstveni odgoj: 1. Pedagoški zavod. Defektološki fakultet. Članovi Potkomisije za likovnu kulturu: 1. 3. Pedagoška akademija. Članovi Potkomisije za informatiku. Bihać. Lejla Dizdarević. 3. OŠ „Safvet beg Bašagić“. Unsko-sanski kanton. Gimnazija. Mirela Duranović. Sarajevo. Sarajevo. Tuzla. Amir Dervišević. 3. Muzička akademija. Mehmed Kudić. Melisa Begović. Pedagoška akademija. OŠ „Musa Ćazim Ćatić”. Likovna akademija. 3. Robert Onodi.

Sarajevo. Likovna akademija. Sadeta Zečić. 2. Zlata Maglajlija. 10. Članovi Potkomisije za matematiku: 1. 2. Filozofski fakultet. Ivan Madžar. . Filozofski fakultet. Sarajevo. Prirodno-matematički fakultet. Enisa Mehić. 15. standarda i normativa za devetogodišnju osnovnu školu sa potkomisijama. Sarajevo. Muhidin Džanko. Vojka Komljenović. 5. hrvatski. Sarajevo. koordinator. Filozofski fakultet. Ministarstvo obrazovanja. Bihać. Enes Duvnjaković. Sarajevo. Dževahira Arslanagić. Okvirni nastavni plan i program za sedmi. 14. Meliha Zejnilagić-Hajrić. Sarajevo. Pedagoška akademija. Zenica. 17. Filozofski fakultet. 3. Zavod za specijalno obrazovanje i odgoj djece „Mjedenica” Sarajevo. OŠ „Novi Travnik” Novi Travnik. Nevenka Veljović. Centar za odgoj i obrazovanje. Jasminka Bujanović. Sarajevo. Sarajevo. Milan Cvijetinović. 6. Amir Dervišević. Filozofski fakultet. kulture i sporta. 11. Prirodno-matematički fakultet. Sarajevo. Prirodno-matematički fakultet. Avdo Voloder. 12. Sarajevo.3. Katica Krešić. Dubravkla Šoljan. Imšir Zubović. Sarajevo. 7. Filozofski fakultet. osmi i deveti razred devetogodišnje osnovne škole izradila je Stručna komisija na osnovu Rješenja o obrazovanju Stručne komisije za izradu okvirnog nastavnog plana i programa. Centar za slijepu i slabovidnu omladinu. Milica Bešović. Mostar. Milenko Kordić. Članovi potkomisija su: Članovi Potkomisije za bosanski. Sarajevo. Muzička akademija. OŠ „Ilidža“. nauke. Članovi ove stručne komisije su: 1. 8. 16. Sarajevo. Prirodno-matematički fakultet. Selma Ferović. 04-38-4551/08 od 1. Enes Pelidija. srpski jezik i književnost: 1. Centar za slušno oštećenu djecu Tuzla. Irfan Handukić. Darija Burić. Biljana Nikolić. Hasnija Muratović. 13. Vasvija Ibrahimkadić. Pedagoški zavod. Pedagoški fakultet Sveučilišta u Mostaru. 2. Tuzla. 2008. Prva gimnazija. Muhidin Džanko. Sarajevo. 4. 18. Prirodno-matematički fakultet. Tuzla. Sarajevo. 4. Treća osnovna škola Mostar. godine. koordinator. 4. Mašinski fakultet. edukaciju i rehabilitaciju mentalno retardirane djece. 3. Enes Duvnjaković. 9. 3. 6. 5.

Selma Ferović. Pedagoški zavod. 3. Melisa Begović. Avdić. 3. Prva osnovna škola. Vesna Kečalović. Irfan Handukić. OŠ „Ruñer Bošković“. Tuzla. Hajrija Cokoja. Vasvija Ibrahimkadić. Članovi Potkomisije za francuski jezik: 1. 2. 2. Druga gimnazija. 3. Mostar. Članovi Potkomisije za geografiju: 1. Selma Babović. Ivan Madžar. Pedagoški zavod. Muzička škola. Unsko-sanski kanton.Članovi Potkomisije za historiju: 1. 2. Članovi Potkomisije za likovnu kulturu: 1. koordinator. Enes Pelidija. koordinator. Berislav Džaja. Zlata Maglajlija. Livno. Samka Hadžihasanović-Mithat. Pedagoška akademija. Donja Mahala. Marija ðukić. Sarajevo. Miralem Marić. Sarajevo. Mostar. koordinator. 3. 2. OŠ „Musa Ćazim Ćatić”. Mehmed Kudić. koordinator. 3. 2. Članovi Potkomisije za biologiju: 1. Memnuna Hasanica. Članovi Potkomisije za njemački jezik: 1. Dubravka Šoljan. Pedagoški zavod Mostar. Sarajevo. Druga gimnazija. Aida Kovačević. Bihać. Jesenka Vasić-Pujo. Sarajevo. Dževahira Arslanagić. 2. Marina H. koordinator. Mostar. Umjetnička škola. Pedagoški zavod. Zavidovići. Zenica. . Medresa „Džemaludin Čaušević“. Cazin. Članovi Potkomisije za muzičku kulturu: 1. Željko Filipović. Član Potkomisije za arapski jezik: 1. OŠ „Sveti Franjo“. koordinator. Članovi Potkomisije za engleski jezik: 1. 3. Zenica. Maja ðuretić. 3. 2. Gimnazija. 2. Druga gimnazija. Fatima Prohić. Orašje. Sarajevo. Katarina Petrović. 2. Srednja škola „Fra Slavko Barbarić“. 3. koordinator. koordinator. Amir Dervišević. koordinator.

Nada Gabela. Medicinska škola. Defektološki fakultet. Jablanica. Sadeta Zečić. 3. 2. Šesta osnovna škola. koordinator. Pedagoški zavod. . 5. Sarajevo. 2. 2. Meliha Zejnilagić-Hajrić. Šemso Maslić. 3. Milenko Kordić. Zenica. Zavod za specijalno obrazovanje i odgoj djece „Mjedenica” Sarajevo. 3. 4. 3. Pedagoški zavod. Članovi Potkomisije za specijalno obrazovanje i inkluziju: 1. koordinator. Sarajevo. Centar za slušno oštećenu djecu Tuzla. Samir Palić. Pedagoški zavod. koordinator. Članovi Potkomisije za fiziku: 1. 2. Prirodno-matematički fakultet. 3. Sarajevo. Fakultet sporta i tjelesnog odgoja. Milica Bešević. Imšir Zubović. OŠ „Gračanica“. Mirela Duranović. OŠ „Jablanica“. Safija Džiber. 3. 2. koordinator. Članovi Potkomisije za hemiju: 1. Mostar. 2. koordinator. Mostar. Vojka Komljenović. 6. Stana Rotim. Sarajevo. Gračanica. Treća osnovna škola Mostar. Članovi Potkomisije za tehničku kulturu: 1. Tuzla. Članovi Potkomisije za informatiku: 1. Milan Cvijetinović.Članovi Potkomisije za tjelesni i zdravstveni odgoj: 1. Edin Hadžikadunić. Hasnija Muratović. Lejla Dizdarević. Avdo Voloder. Nevenka Veljović. Enes Šurković. Centar za slijepu i slabovidnu omladinu. Zenica. Tuzla. Robert Onodi. Muris Hadžikadunić. koordinator. OŠ „Safvet beg Bašagić“.

ili će od početka pridobiti za saradnju i motivirati da svi učesnici reforme i sami prihvate promjene s ciljem da mijenjaju odgojno-obrazovni proces. dobrobit zajednice. godine kada je devetogodišnje osnovno obrazovanje uvedeno u cijeloj Federaciji Bosne i Hercegovine. emocionalne i duhovne sposobnosti. Nužno je naći mjeru izmeñu novog i onog što je već dobilo pozitivnu potvrdu u školama. dezorijentirati. U dijelu Federacije Bosne i Hercegovine taj prelazak je počeo školske 2004/2005. Treba imati na umu ukupne efekte promjena: da li će zbuniti. Reforma prati ovu generaciju. poboljšanje kvaliteta komunikacije meñu svim učesnicima odgojno-obrazovnog procesa. te je prilika da se lagano i sistematično uvode promjene posredstvom priprema onih koji će te promjene realizirati. potrebno je mnogo obazrivosti i postupnosti u uvoñenju promjena. a to znači da smo krenuli od uvoñenja promjena na samom početku školovanja i u prvoj godini samo u prvom razredu. meñu nastavnicima. Reforma u prvi plan stavlja dječiju dobrobit. ali i utiču na kvalitet življenja. S obzirom na činjenicu da je svaka reforma dugotrajan proces. Izabrali smo pristup koji osigurava realizaciju potrebnih priprema za uvoñenje promjena. . s posebnim naglaskom da mnogo djece nije obuhvaćeno predškolskim odgojem pa im škola postaje prvo mjesto šire društvene socijalizacije. To znači da se promjene odnose na generaciju upisanih učenika u školskoj 2004/2005. promjenu metoda rada u nastavnom i vannastavnom radu. U svemu je važno imati kriterij selektivnosti s obzirom na već evidentne spoznaje da su se neki modeli organizacije nastavnog rada pokazali uspješnijim i prihvatljivijim od drugih modela. Prije svega valja procijeniti šta će svaki korak u reformi izazvati u školi. jer se svijet u kojem će živjeti djeca mijenja četiri puta brže od naših škola. usmjeravanje pažnje na sadržaje koji su važni u temeljnom obrazovanju (kao priprema za život i osnova za nastavak školovanja u srednjoj školi). Nastavni plan i program za devetogodišnju osnovnu školu. Spomenute promjene su neminovne. Treba sačuvati naša dosadašnja pozitivna pedagoška iskustva. a koje poboljšavaju kvalitet sistema odgoja i obrazovanja. preuzimanju ili bilo kakvim drugim vidovima improvizacije. Ne može biti riječi o prilagoñavanju ranijih programa. godini. Već je naglašeno da smo se opredijelili za pristup koji podrazumijeva oprez i obazrivost jer je nedopustivo eksperimentisati na djeci koja su najdragocjeniji resurs svake zemlje. djecom. ali i prihvatiti ideje iz svijeta. nudi prije svega savremene programske ciljeve i sadržaje učenja svih nastavnih predmeta koji su prilagoñeni interesima. humaniziranje škole i razvijanje senzibiliteta u pristupima djetetu. koji neće izazvati poremećaje u školama. To su novi sadržaji prilagoñeni karakteristikama šestogodišnjeg djeteta. osmišljeniji izbor sadržaja programa. a proces je okončan školske 2009/2010. potrebama i sposobnostima djece u osnovnoj školi. imajući u vidu njihove tjelesne. Promjene u sistemu odgoja i obrazovanja prilika su da se otklone uočene slabosti postojeće osnovne škole i stvori temelj za njenu modernizaciju i poboljšanje kvalitete.. vrijedne elemente ukupnog pedagoškog nasljeña. U Bosni i Hercegovini prelazi se na devetogodišnje obavezno osnovno obrazovanje u skladu sa iskustvima kvalitetne pedagoške prakse u zemljama Evrope i svijeta. Sama činjenica da šestogodišnje dijete postaje školskim obveznikom za sobom povlači promjenu svih važnih segmenata odgojno-obrazovnog procesa. izazvati otpore. roditeljima. kognitivne. te veća demokratizacija i humanizacija našeg obrazovnog sistema općenito.UVOD Reforma sistema odgoja i obrazovanja u Bosni i Hercegovini zahtijeva promjene u svim važnim segmentima tog sistema: promjenu nastavnih planova.

• Obaveznost i besplatnost osnovne škole. udruženja). • Usklañenost sa modernim koncepcijama osnovne škole i kompatibilnost standarda u obrazovanju sa zemljama Evropske unije. • Jačanje odgojne funkcije osnovne škole. • Osnovna škola traje devet godina (a ne osam). −promjena atmosfere u učionici. • Naučna utemeljenost obrazovanja kao doživotnog procesa (cjeloživotno učenje). • Orijentacija na ishode odgoja i obrazovanja. od I-IX razreda.5 godina). Djelotvorna promjena iziskuje vremena. . te se u tom smislu fokus promjena stavlja na sljedeće: • Upis u školu djece mlañe hronološke dobi (sa 5. i od dna prema vrhu (izaziva više angažmana i trajnija je od autokratskog.učenik. afektivnog. koncept je zasnovan na slijedećem: • Pravo sve djece na osnovno obrazovanje u skladu sa Konvencijom o dječjim pravima. • Cjelovitost razvoja individue: kognitivnog. promijenite li jednu stvar. Promjene koje donosi reforma osnovne škole Razumijevanje procesa promjena u osnovnoj školi prva je i osnovna pretpostavka ljudske sklonosti prema tim promjenama. • Općeobrazovnost i cjelovitost znanja. • Ubrzano napredovanje učenika. Za uspješan proces promjena nužne su slijedeće pretpostavke: • Promjena od vrha prema dnu. vjerojatno doći do drugih promjena). psihomotornog i voljnog. • Aktivno učešće lokalne sredine u radu škole (roditelja. • Temeljna znanja i vještine su u funkciji globalnog razvoja i globalnih interesa. polazak u školu sa 6 godina. solidarnost i kompetencija u razvoju pojedinca. • Naglašenije afirmiranje novih i fleksibilnijih metoda učenja koje mijenjaju poziciju učenika u nastavi. Spremnost. • Inkluzivno obrazovanje posmatrano mnogo šire kao proces uklanjanja prepreka u učenju i učešću za sve učenike.PRISTUP KONCEPCIJI DEVETOGODIŠNJEG OSNOVNOG OBRAZOVANJA Osnovni principi Koncepcije U skladu sa iskustvima evropskih zemalja i postignuća pedagoških nauka. • Sloboda. • Promjene malo kad uključuju samo jednu inovaciju (ono što želite promijeniti tako je usañeno u sistem interaktivnih djelovanja da će. −uključivanje roditelja. • Jednakost i pravičnost u obrazovanju. stoga je upornost nužna (čak i promjene umjerenog obima mogu trajati tri-pet godina). −savremene metode nastave. autonomija i odgovornost. • Decentralizacija. • Demokratizacija i depolitizacija obrazovanja. • Novi nastavni plan i program za sve razrede. • Deveta godina školovanja uvodi se za šestogodišnjake. −promjena odnosa nastavnik . a ne za petnaestogodišnjake. −izrada novog nastavnog plana i programa. otvorenost ka promjenama bitan je preduvjet uspjeha bilo koje promjene. centraliziranog pristupa). a fokus promjena je slijedeći: −individualizacija i bavljenje kompletnim djetetom. −institucionalne i sistemske promjene. • Osnovna škola je obavezna i neselektivna za svu djecu bez obzira na razlike u sposobnostima. lokalne zajednice. uvažavanje individualnih karakteristika i različitosti.

ovisit će kojom brzinom će teći uspostavljeni proces promjene škole i proces obrazovanja. Tu su i sadržaji koji osiguravaju kvalitetnu i korektnu informaciju o onima koji su pored nas i sa nama (umjetnička. pojmovi koji daju identitet nastavnom predmetu.zajedničke jezgre i posebnog dijela .).lokalne komponente. likovnu i muzičku pismenost i sposobnost pojedinca da zna napraviti izbor u skladu s kriterijima lijepog u svim sadržajima. naučna. Razlike na nivou postignuća na početku i na kraju devetogodišnjeg odgoja i obrazovanja. sposobnost uspješnog nošenja s teškoćama u životu. procjenjivanje nivoa postignuća. Visokoškolsko obrazovanje za sve profile nastavnika će raditi na uspostavljanju balansa u zastupljenosti stručnih. rezultati u kulturi i kulturnom nasljeñu. Zato je itekako važno pitanje kako nastavnici razumiju devetogodišnje obavezno osnovno školovanje. Ishodi i kompetencije odgoja i obrazovanja • • • • Učenička pismenost u širem smislu riječi (čitanje i pisanje.• • • Povećana saradnja škole. odgojno-obrazovni ciljevi. te didaktičko-metodičkih i pedagoško-psiholoških sadržaja u edukaciji nastavnika. a to su nastavnici. Devetogodišnja osnovna škola osigurat će temeljna znanja i vještine za uspješan nastavak školovanja u srednjoj školi. običaji). • Sadržaji. briga o vlastitom zdravlju i zdravlju drugih. medijska kultura). • Očekivani rezultati učenja. koliko utiče na atmosferu mira i tolerancije u zajednici). Jasna predstava o značaju nauke i tehnologije u savremenom životu. Zajednička jezgra Zajednička jezgra su sadržaji pojedinih nastavnih predmeta bez kojih predmet ne može postojati (primjereni uzrastu učenika). • Indikatori uspješnosti. socijalnoj i emocionalnoj razvijenosti. Ovladavanje osnovnim znanjima dva strana jezika. • Cilj izučavanja. Sposobnost pozitivne komunikacije. human odnos prema svakom živom biću. kao i zajednice u kojoj škola djeluje. U skladu s Koncepcijom devetogodišnjeg obaveznog odgoja i obrazovanja. razvijenost pozitivnih navika. a unaprijediti njene najslabije tačke. Od onih koji će nositi te promjene. Zajednička jezgra . Ovi potencijali se najbolje mogu iskoristiti spuštanjem granice upisa u osnovnu školu. bez obzira na veliku raznolikost kod svih je zajedničko da imaju znatne potencijale i mogućnosti ranog učenja. • • • • Svemu treba dodati estetsku dimenziju. Novom koncepcijom treba sačuvati pozitivno iskustvo i tradiciju postojeće organizacije škole.Populacija šestogodišnjaka je izuzetno heterogena (individualne razlike u tjelesnoj. Sposobnost kritičkog mišljenja i uspješnog rješavanja problema. mentalnoj. nastavni planovi i programi kantona sastoje se od općeg dijela . No. tehnička ostvarenja. Posjedovanje ličnih vještina (mogućnost donošenja odluka. • Objašnjenja i didaktičko-metodičke napomene. različita iskustva i predznanja itd. • Smjernice za praćenje napredovanja učenika. nastavnika i svih zaposlenih. Spremnost učenika za prihvatanje uloge odgovornog grañanina (koliko cijeni kulturu i običaje drugih ljudi. Plan i program nastavnih predmeta sadrži slijedeće elemente: • Uloga i značaj nastavnog predmeta. numerička i informatička pismenost. koliko zastupa jednakost i pravdu.

kao i plan rada. oblastima i temama. Date su smjernice za organizaciju nastave i strategije učenja. Prilagoñavanje podrazumijeva modifikaciju programa redovne nastave u skladu sa sposobnostima. razvijaju se prilagoñeni programi. ishodi učenja svakog nastavnog predmeta. Odreñeni su opći ishodi učenja u osnovnoj školi i u okviru toga. iskustvom. Rad sa učenicima sa posebnim obrazovnim potrebama Za učenike sa posebnim obrazovnim potrebama. a ne samo na identificiranju problema ili smetnji. Lokalna komponenta Ovaj dio programa daje mogućnost školama. motivaciji.osigurava transparentnost unutar školskog sistema u različitim dijelovima u Bosni i Hercegovini i Federaciji Bosne i Hercegovine. kao i praćenja i ocjenjivanja učenika. Važno je istaći da se pri odabiru sadržaja. . istrajnosti u radu. općinama i kantonima da razviju vlastite programe. kao i drugim važnim osobinama (kvalitetu pažnje. samokontroli) svakog pojedinog učenika. odnosno učenike koji nailaze na prepreke u učenju i učešću. razvijaju zajedno nastavnik i stručni tim za podršku učenika sa posebnim potrebama na nivou škole uz učešće roditelja. birajući sadržaje i područja učenja koji su specifični za lokalnu zajednicu. Odreñeni su indikatori uspješnosti za svaki predmet. Individualno prilagoñeni program. Pri tome se prevashodno vodi računa o potencijalima učenika i mogućnostima za razvoj. Za izradu nastavnog plana i programa korištena je sljedeća metodologija: Sadržajna i vremenska raspodjela programskih sadržaja po pojedinim nastavnim predmetima. općenito vodilo računa da oni budu što više uporedivi i kompatibilni sa sadržajima učenja u zemljama evropske zajednice na tom nivou obrazovanja. emocionalnoj i socijalnoj zrelosti.

dopunske/dodatne programe.MODEL OKVIRNOG NASTAVNOG PLANA ZA DEVETOGODIŠNJU OSNOVNU ŠKOLU Obrazovne oblasti i programi Jezici Zastupljenost nastavnih časova sedmično po trijadama I trijada I II 4 3 3 2 2 2 16 III 4 2 3 3 2 2 2 18 II trijada IV 5 3 3 4 2 2 2 21 V 5 3 1 2 4 2 1 1 1 2 22 VI 5 2 2 1 4 1 2 1 2 1 1 2 24 III trijada VII VIII 4 2 2 2 4 2 2 1 1 2 1 1 2 26 4 2 2 1 4 1 1 2 2 2 1 1 2 25 IX 4 2 2 2 4 2 1 2 2 1 1 1 2 26 38 16 8 11 1 2 6 32 2 6 6 5 4 1 5 4 13 13 18 191 Predmeti obavezni / izborni Ukupno nastave B/H/S jezik i 3 književnost Prvi strani jezik Drugi strani jezik Moja okolina 2 Društvene Društvo nauke Kultura življenja Historija/povijest Matematika 2 Priroda Prirodne nauke i Biologija matematika Geografija/zemljopis Fizika Hemija/kemija Tehnika i Osnove tehnike informatičke Tehnička kultura tehnologije Informatika Likovna kultura 2 Umjetnosti Muzička/glazbena 2 kultura Tjelesni i Tjelesni i zdravstveni 2 zdravstveni odgoj odgoj Ukupno redovna nastava 13 Izborni Vjeronauka/vjeronauk predmet Napomena: Broj nastavnih časova za vjeronauku. odjeljensku zajednicu. u skladu s mogućnostima o kojima je riječ u Koncepciji. eventualno neki novi predmet (izborni. vannastavne aktivnosti. fakultativni) odredit će se na kantonalnom nivou. .

OKVIRNI NASTAVNI PLAN I PROGRAM za prvi razred devetogodišnje osnovne škole .

4. hrvatski. odjeljensku zajednicu. 2. fakultativni predmeti SEDMIČNI BROJ NASTAVNIH ČASOVA 3 2 2 2 2 2 13 GODIŠNJI BROJ NASTAVNIH ČASO VA 102 68 68 68 68 68 442 Napomena: Broj nastavnih časova za vjeronauku. eventualno neki novi predmet (izborni. dopunske/dodatne programe. OBAVEZNI NASTAVNI PREDMETI Bosanski. srpski jezik i književnost Matematika Moja okolina Muzička kultura Likovna kultura Tjelesni i zdravstveni odgoj UKUP NO: Izborni. u skladu s mogućnostima o kojima je riječ u Koncepciji. 6. fakultativni) odredit će se na lokalnom nivou. vannastavne aktivnosti.OKVIRNI NASTAVNI PLAN ZA PRVI RAZRED DEVETOGODIŠNJE OSNOVNE ŠKOLE REDNI BROJ 1. . 3. 5.

Usavršavanje tehnike čitanja u okviru ćiriličnog pisma.Bosanski. . vježbe iščitavanja i čitanja (pravilnost čitanja i razumijevanje). razumijevanje. Usavršavanje tehnike pisanja. Usavršavanje tehnike i logike čitanja. Usvajanje pisanih slova ćirilice. Korektno samostalno čitanje tekstova štampanih latiničnim pismom. IV Korektno samostalno čitanje tekstova štampanih latinicom. brzina). III Usvajanje štampanih slova ćirilice. ščitavanje i čitanje (pravilnost i razumijevanje pročitanog). Dalji rad na svim aspektima i kvalitetima čitanja tekstova štampanih ćiriličnim pismom. hrvatski. srpski jezik i književnost (102 nastavna časa) Globalne naznake dinamike usvajanja elementarne pismenosti Radi orijentacije u kreiranju sadržaja nastavnih programa svih nastavnih predmeta ponuñen je raspored usvajanja sadržaja jednog i drugog pisma. II Vježbe čitanja (pravilnost. Prvo polugodište Razvoj govora. Vježbe izražajnog i stvaralačkog čitanja i izražavanja u okviru latiničnog pisma. Priprema za usvajanje štampanih slova latinice Drugo polugodište I RAZRED Usvajanje velikih i malih štampanih slova. Usavršavanje tehnike i logike čitanja u okviru latiničnog pisma. uvoñenje elemenata izražajnosti.

Čitanje i učenje su u osnovi komunikacije i sami su komunikacija. komunikacijsku funkciju. živjeti sa svrhom. pravogovora i pravopisa. A neuspjeh obeshrabruje i raña nove neuspjehe. Bosanski. U prvom razredu bavimo se govorom djeteta i dalje radimo na razvijanju pojedinih kvaliteta usmenog govora. izbor sadržaja koji poticajno djeluju na govorni razvoj. ali je i moćno sredstvo djelovanja na pojedinca. Jezik ima obrazovnu. Nastavu čitanja i pisanja nužno je posmatrati u kontekstu ukupnog napredovanja učenika i posvećivati joj onoliko pažnje koliko stvarno utiče na osvješćivanje smisla stalnog učenja. Razvoj dječijih govornih sposobnosti moguće je posmatrati u kontekstu usvajanja jezika. Samo pismen čovjek može djelovati efikasno. Govor je u osnovi komunikacije i ukupnog učenja. Brojni su činioci koji utiču na kultivisanje govora: nivo govorne razvijenosti (kvalitet diskriminacije glasova i artikulacije. punoćom i mudrošću. funkcionalnu. Ta znanja utiču na uspjeh u učenju i drugih nastavnih predmeta. izvanškolsko čitanje. radošću. Čitanje je sredstvo i metoda učenja. . Govor je aktivnost komunikacije pomoću jezika. uopštavanje. zaključivanje. Ako dijete ima problema sa čitanjem – sigurno će se to odraziti na njegova postignuća u svim nastavnim predmetima. razvijenost i bogatstvo rječnika). Ima posebno naglašenu informativnu i komunikativnu vrijednost jer je zajednički za ljude koji žive u odreñenoj zajednici. razvijenost individualnih programa. sadržaje usmenog i pismenog izražavanja. A program nastave književnosti sadrži književna djela. osnove teorije književnosti i samostalno. diferencijacije. hrvatski. kvalitet govora u razredu i ukupnom okruženju. Na funkcionalnom nivou jezik i govor utiču na psihološke i lingvističke sposobnosti: zapažanje i imenovanje bitnih elemenata.ULOGA I ZNAČAJ Jezik je važan činilac u razvoju svakog ljudskog bića. mogućnost poreñenja. stilskom. pojmovnu distinkciju. korektno vladanje rečenicom. razvijamo gramatičko-pravopisne aspekte i uvodimo ih u različite oblike usmenog i pismenog izražavanja. Posredstvom programskih sadržaja ovog nastavnog predmeta razvijamo jezično osjećanje učenika. temeljnu pismenost u gramatičko-pravopisnom. srpski jezik i književnost kao nastavni predmet je sistem jezičnog i književnog znanja. sadržajnom i kompozicijskom smislu. odgojnu. grupe i zajednicu u cjelini. prisustvo govornih smetnji i poremećaja. Program nastave jezika uključuje sadržaje nastave gramatike. Važno je znati da nastava maternjeg jezika daje temeljna znanja iz jezika i književnosti.

pamtim i znam Slušam. prvo. dodir mi kaže. a ovo lik iz priče Vještine i sposobnosti sposobnost pravilnog i smislenog govora sposobnost pravilnog i jasnog izražavanja sposobnost posmatranja i zapažanja bitnih elemenata sposobnost analize i sinteze sposobnost klasifikacije elemenata praćenje toka dogañaja u priči uočavanje važnih pojedinosti uočavanje likova i njiho vih osobina sposobnost zamišljanja situacija i ponašanja sposobnost pravilnog i jasnog izražavanja uočavanje slijeda.značenje izbor riječi i rečenica prihvatljivo neprihvatljivo u govoru.radionice Igraonice . predmeti i bića) slovo . a nešto nije lijepo u sadržaju. to mi liči na… igra kao situacija. šta treba zapamtiti zašto je nešto lijepo. crtežom. pantomima neverbalna komunikacija u funkciji poruke pravim slo va od plastelina.glas riječ .struktura boja klasifikacija slova. riječi i djela/ nadzor nad govorom i ponašanjem disciplina odgovornost marljivost poštenje istinoljublje pravdoljublje Interesi usmjereni prema: knjizi i znanju (čitanju i sadržajima koje nudi knjiga) lijepom u svim sadržajima. postupak i sredstvo Nastavna sredstva Slike predmeta. predaha nakon usvajanja više od 15 slova. bića. sastavljanje plana sposobnost zaključivanja sposobnost evaluacije i samoevaluacije AF EKTIVNO PODRUČJE Stavovi. izrezujem iz novina Specifične metode i postupci Glasovna analitičko sintetička metoda Globalna metoda Kombinovana metoda Grupna obrada slova Monografska obrada slova (povremeno: u usvajanju slova složenije grafičke strukture.slog riječ . ovo govori pisac.O D G O J N O-O B R A Z O V N I C I LJ E V I U I R A Z R E D U SPOZNAJNO PODRUČJE Znanja šta čujem. traženju kreativnijih rješenja P SIHOMOTORIČKO PODRUČJE rukovanje priborom za pisanje i crtanje položaj tijela pri čitanju i pisanju koordinacija pokreta šake i prstiju i pokreta očiju gipkost pokreta i estetika rukopisa brzina i tačnost u prepoznavanju oblika. ja s drugima i drugi sa mnom Rad u paru Kooperatvni rad Frontalni rad Individualni rad Individualizirani rad Igraonice – maštaonice Igraonice . a pisanje da bih kazao šta mislim u pisanoj formi) i iskustvo je važno u učenju priroda je otvorena knjiga iz koje mogu učiti vrline ispravnog ponašanja /sklad misli. postupku riječ . slogova riječi čujem – pišem poručujem simbolom. gest. a šta vidim ? (glasovi i zvukovi. u radu s djecom sa posebnim potrebama u individualnom programu) Oblici jezičke/jezične i socijalne komunikacije Rad u grupi.. posebno u jeziku i književnosti) ljepoti kazivanja (usmena i pisana forma) vlastitom napredovanju kreativnom izrazu potrebi učenja o načinima učenja prema poboljšanju kvaliteta komunikacije govorom istraživanju.pričaonice Individualni programi u učionici za sve Komunikacijski postupci Slušanje govora i čitanja Slušamo glaso ve u prirodi i oponašamo Slušam. plastelin .drugo. osjećam. doživljavam i izražavam riječima Slušam i izražavam pokretom Razgovor Imitacija Igranje uloga Pričanje Prepričavanje opis (perceptivni i doživljajni nivo). vrijednosti život je vrijednost znanje je važno pismenost je važna za pojedinca i zajednicu (čitanje mi je potrebno da bih mogao učiti iz knjiga. gline.rečenica poznavanje štampanih slova latinice ovo je priča ovo je pjesma lik u priči ovo je dobro a o vo nije dobro ponašanje zato što…. pojava Slike dogañaja Crteži Niz slika koje predstavljaju dogañaj Ilustrirana razredna slovarica Razredna slo varica bez ilustracija Individualne slovarice Aplikacije Slogovnice Kartoni riječi Filmovi Glina. kretnjom mimika.

knjigu. cvijet. iskazu. Kritičko slušanje: Nije tako u priči. Upitne. Rečenice (zamjenjujemo riječ u rečenici. Sjedimo u krugu. uzvičnim i izjavnim rečenicama te sa pisanjem riječce “li”). Zehra Hubijar: Zeko i djeca. Poticanje i razvijanje stvaralačke mašte i stvaralačkog mišljenja radi praćenja napredovanja u govoru. organiziranih usmjerenih imitacija. broj glasova). slika dogañaja kao podsticaj. Grigor Vitez: Gitara jesenjeg vjetra. dramatizacija. drugarici). posebno sadržaji književnih tekstova. nonsensnih iskaza i nonsensnih književnih tekstova. Riječi (duže i kraće. Razvijanje sluha za gramatičku ispravnost govora. zagonetki. šale u priči. Razvijanje spontanosti govora (memorisanje i reprodukcija stihova. opis. niz slika). slušao sam i «vidim». Prepoznavanje i imenovanje predmeta i bića. smijeha. Uočavanje značenja riječi. Nije to rekao.uspjeha u samostalnom sastavljanju rečenica. Narodna priča: Zekina kućica. Vježbe tipa: Tišina mi je rekla. ščitavanja i čitanja. uspostavljanje logike u iskazima. razvoj jezičnog stvaralaštva (pričanje. pitalica. Nasiha Kapidžić-Hadžić: Lutke u školi. Da sam vjetar. Razvijanje jezičkog/jezičnog osjećaja djece posredstvom spontane (nenamjerne) imitacije. mimika. Glasovna analiza riječi (glas na početku. Usvajanje štampanih slova latinice (veliko i malo slovo na istom nastavnom času). Bosiljka Letić – Fabri: Jesen Filmske priče za djecu . jezičnom/jezičnom. Bogaćenje rječnika. Muzika mi je šapnula. Želim da). Predvježbe za usvajanje velikih i malih štampanih slova latinice. Vježbe diskriminacije glasova. Vesna Parun: Uspavanka za ježa. emotivnom i kreativnom razvoju: sadržaji posredne i neposredne stvarnosti. Riječ i promjena konteksta. govor i čitanje) Vježbe slušanja uzornog književnog govora. teksta. Razmišljanje o značenjima riječi. pripovijedanja. razgovor. zapamtio-ilustriram). a da rečenica ne promijeni smisao). olovku. Vježbe artikulacije. prepoznavanje elemenata vedrine. Priprema za usvajanje štampanih slova. Ščitavanje i . GvidoTartalja: Kratkotrajna škola. Vježbe stvaralačkog slušanja (izbacio bih iz priče. noć. Humoristično/humorističko pričanje. u dikciji (Novo ime za dan.rečenica (rečenica ima dvije riječi. uzvične i izjavne rečenice i pisanje riječce “li” (učenici se samo pojmovno trebaju upoznati sa upitnim. Luko Paljetak: Gramatička česma.TV-emisije su poticaji i sredstva u realizaciji svih sadržaja. stvaralačke primjene (prepoznavanje i oponašanje glasova i zvukova. pozvao bih u priču. tri ili više riječi). Transformacija smislenog iskaza u besmisleni iskaz i obrnuto. svjesne (namjerne) imitacije. mikrofon je moj i reći ću nešto lijepo o mom drugu. pričama. Razvijanje fonemskog sluha i fonemskog kapaciteta. Priča ne počinje tako. Stvaranje priče naizmjeničnim učešćem nastavnika i učenika. čitanja.PROGRAMSKI SADRŽAJI Jezičko/jezično izražavanje (slušanje. zapažanje osobina. na kraju i u sredini riječi). Predmet – slika – riječ Riječ – glas. Riječ . Podsticaji kognitivnom. brzalica). promijenio bih kraj priče. rekreativni razgovor. drvo. pantomima u komunikaciji i igranju uloga). teksta. Poželim da vjetar odnese zauvijek. Ja sam voditelj i upoznaću vas. ritma). neverbalna komunikacija (gest. Razumijevanje sadržaja rečenica.

pokušaji čitanja riječi. Poboljšat će se sposobnosti artikulacije i ukupnog kvaliteta govora (u meñusobnoj komunikaciji i u vježbama reprodukcije. Razumiju pročitano. rečenica. Žele učiti. bolje razumiju nastavnikova pitanja. Usvajanje pojedinih segmenata elementarne pismenosti (pravilan govor. Obogatiće rječnik u kvantitativnom i kvalitativnom smislu. maštaju i stvaraju. ilustriranje). uspjeh. Dijete će govorom u usmenoj formi izražavati misli osjećaje. U oblikovanju komunikacijskog sadržaja važni su: pravilnost. jasnoća.. Riječ je o šestogodišnjem djetetu koje vlada rečenicom sa približnom strukturom rečenice odraslih. Razvijanje sposobnosti povezivanja riječi u smislene cjeline (rečenice. Ovladat će glasovnom analizom riječi. objašnjenja. predvježbe za čitanje. odnosno produkcije sadržaja) . ščitavanje i čitanje riječi i rečenica. raspoloženja. predstoji usvajanje . Sasvim je svjesno okruženja koje je bilo u njegovom iskustvu. Čitanje kraćih rečenica. OČEKIVANI REZULTATI Smanjit će se razlike meñu djecom u pogledu prethodnih postignuća . Savladana je većina padeža. djeca…). ukupna artikulacija i organizacija. čitanje. Govorom. reprodukcija pročitanog na osnovu detaljnih pitanja u usmenoj formi. Radoznali su. briga. Poboljšat će se fonemski sluh i fonemski kapacitet. poznavanje štampanih slova latinice. livada. razumijevanje pročitanog i reprodukciju sa ili bez elemenata kreativnosti. brži su u reakcijama. pjesma. U osnovi je ovakvog izražavanja adekvatan izbor riječi. oblak. gramatička pravilnost. jato. Usvojit će štampana slova latinice. strukturiranje rečenice. Čitanje kraćih tekstova. Znaju slova. Objašnjenja: zašto je ta riječ uz riječ ŠKOLA. Spretniji su u rukovanju priborom za crtanje i pisanje. napomene. Uspješna . Posredstvom govora ono traži mjesto u grupi i načine integriranja. DIDAKTIČKO-METODIČKE NAPOMENE U prvom razredu osnovne škole pažnja je usmjerena na razvoj govora i usmenog izražavanja. Ispoljavaju interes prema knjizi i znanju. pravilno čitaju jednostavnije riječi i rečenice. Oponaša s uspjehom ljude. Elementi svih prethodno navedenih područja uključeni su u programske sadržaje. Vježbe s kartonima riječi. Šta sam zapamtio? Čitam. dinamiku. poručivati. kraće tekstove). bliska mu je dramska imitacija i aktivnosti koje podrazumijevaju promjenu. radost. Uspostavljanje logičkog slijeda u poremećenom slijedu rečenica. Razlike izmeñu inicijalne i finalne slike o znanjima. zeko. jednostavno komunicira. Zapamtio sam ko nije dobar u priči. Ovladalo je govorom i sistemom pravila bez poznavanja pravila. more. učenje. ščitavanje. ali bez naznačenih obaveza u pojmovnom smislu. ali i efektnost izražavanja. Dopunjavanje rečenica. odobrava ili se suprotstavlja. INDIKATORI USPJEŠNOSTI Koliko djeca doživljavaju školu kao svoj drugi dom. vještinama i ukupnim postignućima učenika je indikator uspjeha i nastavnikovog profesionalnog umijeća. čitati i razumjeti pročitano u skladu s individualnim razvojem i mogućnostima učenja. Očekivani rezultati su istovremeno i nastavni ciljevi. knjiga. Stvarat će nove riječi. kraćeg teksta (pravilnost razumijevanje pročitanog. ali će polaskom u školu u njegov život ući potpuno novi svijet i novi načini postavljanja zahtjeva. fluentnost. mogućnost analitičko sintetičkog pristupa riječima i rečenicama. raduju se. a druge riječi su nebo. Grupiranje riječi oko izbarane riječi (ŠKOLA. razumijevanje pročitanog i mogućnost reprodukcije). Da li je uočljivo napredovanje učenika u usvajanju znanja i vještina navedenih u definiranim ishodima učenja: učenici uspješnije govore i komuniciraju.finijih aspekata jezičkog sistema”. teksta. životinje. Zamjena riječi u rečenici. nizove rečenica.

Treba imati na umu činjenicu da je učenje socio-kulturni. Nastavnik ne smije pokazivati zabrinutost. Ne zahtijevajte od djeteta da preslikavaju grafičke strukture slova jer je to besmislena aktivnost. Prisustvo ili odsustvo ljubavi i razumijevanja. dinamičnost i usmjeravati ukupnu aktivnost prema novim spoznajama i drugim segmentima koji su sastavni dijelovi programa. ako zamjenjuje glasove. otvorenost. Dijete zna i može veoma pažljivo slušati pod uvjetom da je nastavnikova priča živa i zanimljiva. napetost. To je vrijeme predviñeno za govorni razvoj. A u igri su primjenjive sve nastavne metode. pričanje o sadržaju slika). dodaje. . prezentacije i uživljavanje u situaciju . S tim treba računati. razgovor. normu. U učenju su važna emocionalna stanja. ali i kognitivni i krajnje lični fenomen. osiguravati meñusobno prožimanje. To vrijedi za sve nastavne predmete i obaveze u njima. Dijete se veoma lijepo igra i bez nas. glasovna analitičko-sintetička. ilustracija. Ta saznanja treba usmjeriti prema individualizaciji ukupnog rada. Važno je da učenici ne usvajaju pravila i definicije. kombinovana). a ne prihvatati slijepo bilo čije sugestije. Ta nova situacija traži komunikacioni kontekst. strah. U uvjetima školskog učenja na jednoj su strani učenici. Izmeñu su načini posredovanja. priča i način pričanja.komunikacija je načelo cjelokupnog rada u školi i snalaženja u životu. Ako dijete nema razvijenu glasovnu osjetljivost. Igra ne smije biti sama sebi svrha. Od prvog dana nastavnik će koristiti dječiju radoznalost. pa i raspravljanje o pitanjima koja su njima važna. komunikacijske situacije i adaptacioni okvir. U prvom polugodištu učenici ne usvajaju slova i čitanje. metode koje podrazumijevaju upotrebu teksta. Zato je moguće planiranjem sadržaja uspostaviti tematske krugove. Dijete oponaša nastavnika. U drugom polugodištu uključite slovo kao znak. ili izazvati teškoće. Nastavnik bi morao razumijevati smisao svih aktivnosti. Važno je da ne «osvješćuje» teškoću kao takvu. traženja sebe meñu drugima i s drugima. spontano usvaja lekseme iz nastavnikovog govora. ali u kombinaciji: pričanje i objašnjavanje. kao i specifične metode (globalna. Nastavnik će koristiti oblike izražavanja i vježbe primjerene šestogodišnjem djetetu (prepričavanje na osnovu detaljnih pitanja. opisivanje na nivou opažanja svojstava predmeta i bića uz angažiranje svih čula. Djetetu je bliska igra. Kada je u pitanju ovaj uzrast važno je imati u vidu da je mnoge sadržaje moguće realizirati u igri i kroz igru. Igra je sredstvo i metod pri ostvarivanju odgojno-obrazovnih ciljeva. na drugoj sadržaji. Igra je u funkciji ostvarivanja nastavnih ciljeva. mogu usporiti ili ubrzati govorni razvoj i dovesti do napretka. Na bazi slušanja formira se osjećaj za pravilnost. ili ima drugi problem nastavnik će strpljivim i upornim radom pokušati otklanjati smetnje. izostavlja. Za sve vidove slušanja važan je sadržaj. Motoriku šake dijete može vježbati na smislenim sadržajima. standard. Prvi mjesec je mjesec snalaženja. ali ne i preklapanje sadržaja.

USPOREðIVANJE. Nastava matematike predstavlja glavni segment cjelokupnog općeg obrazovanja i temelj razvoja cjelovite ličnosti učenika jer daje značajan doprinos u sveukupnim učeničkim postignućima (obrazovnim. odgojnim i funkcionalnim).. RELACIJE I OPERACIJE − Primjeri skupova. SKUPOVI. pažnje. rasuñivanja. stvaralačko i kreativno mišljenje. LIKOVI I LINIJE (CRTE) − Likovi oblika kruga. PREDMETI OBLIKA LOPTE (KUGLE). − Tačke kao presjeci linija (sjecišta). debljini. ≠). − Odnos meñu predmetima i veličina predmeta. te opće kompjuterizacije. mjerne jedinice. 2. imenovanje oblika i uočavanje njihovih sličnosti i razlika. litar. opadajući i rastući brojni niz (predstavljanje na brojnoj liniji). − Redni brojevi od 1 do 5.jedinice i mjere (kilogram. CILJEVI I ZADACI Cilj nastave matematike u prvom razredu devetogodišnje osnovne škole je odgajanje i obrazovanje učenika na temelju formiranja osnovnih matematičkih pojmova i usvajanje sadržaja kao što su usporeñivanje predmeta po osobinama i uzajamnom položaju (odnosu). − Članovi skupa. relacije meñu njima. − Mjerenje veličina . VALJKA I PIRAMIDE − Upoznavanje predmeta oblika lopte. − Brojevi od 1 do 3. u eri dinamičnog naučnog i tehničko tehnološkog razvoja. itd. likovne kulture. . kocke. − Brojevi od 6 do 9. − Brojevi 4 i 5. − Uporeñivanje brojeva (<. valjka i piramide. fizike. Matematički nastavni sadržaji zbog svoje egzaktnosti i logičke strukture upravo pogoduju razvoju intelektualnih i stvaralačkih sposobnosti učenika. − Zbrajanje i oduzimanje. − Otvorene i zatvorene ravne i krive linije (crte). širini. 68 časova godišnje) ULOGA I ZNAČAJ Nastavni predmet Matematika. brojnost. − Prethodnik i sljedbenik. Matematika PROGRAMSKI SADRŽAJI 1. pravokutnika i kvadrata. ima bitan značaj i ulogu u odgoju i obrazovanju mlade generacije i njihovom pripremanju za budući život i rad. pridruživanje elemenata dvaju skupova. P ROCJENJIVANJE I MJERENJE VELIČINE PREDMETA − Usporeñivanje predmeta po boji.(2 časa sedmično. duljini. kao i razvoju gore navedenih pozitivnih crta ličnosti. funkcionalna se ogleda u njenom velikom utjecaju na razvoj općih intelektualnih sposobnosti (pamćenja. označavanje. prirodni brojevi do 10. mjerenje veličina. KOCKE. visini. uspravno-koso-vodoravno. daleko. unutra – na – izvan. urednost. 3. metar. − Blizu. logičko. trokuta.. unutrašnjost i spoljašnjost (vanjština). Obrazovna uloga sastoji se u usvajanju programom propisanih matematičkih sadržaja. preciznost.). >. te operacije sabiranja i oduzimanja. BROJEVI. upornost). ispod-na-iznad. hemije. ispred-izmeñu-iza. − Broj 10. sat i KM). − Broj 0. =. te pomažu pri izučavanju drugih nastavnih predmeta – moje okoline. a odgojna uloga se ogleda u njenom utjecaju na razvoj pozitivnih crta učeničke ličnosti (tačnost. lijevo. desno. 4. posebno danas. RAVNE I ZAKRIVLJENE PLOHE (POVRŠI).

linijar. «jednako» i «nejednako» i oznake <. BROJEVI. • Procjenjivanje veličine predmeta na temelju vizualne percepcije i odnosa meñu predmetima. • Kroz primjere iz svakodnevnog života upoznati redne brojeve. štap. likove. • Usvojiti izraz «pripada» i «ne pripada» skupu . • Upoznati čime mjerimo (pedalj. P ROCJENJIVANJE I MJERENJE VELIČINE PREDMETA • Uporeñivanjem otkriti sličnosti i razlike prema osobinama i uzajamnom položaju predmeta. termometar. • Prepoznati da je desetica skup od 10 jedinica i upoznati učenika s načinom bilježenja broja 10. VALJKA I PIRAMIDE • Promatranjem predmeta iz svoje okoline upoznati i imenovati oblike lopte. metar. • Upoznati učenike sa pojmovima «prethodnik» i «sljedbenik» (već od broja 5). SKUPOVI. >. upoznati i primijeniti izraze «manje». • Upoznati i imenovati jedinice za pojedine veličine. • Grafičko predstavljanje tačke. ≠. • Upoznati brojeve od 1 do 9. 4. • Nula. PREDMETI OBLIKA LOPTE. Napomena: Nastavnik može sa djecom koja pokazuju interes i visoke sposobnosti za matematiku raditi i računske operacije u skupu brojeva do 20. • Procjenjivanje rezultata mjerenja. RAVNE I ZAKRIVLJENE PLOHE (POVRŠI). • Prepoznati da predmeti iz životnog okruženja imaju sličnosti i različitosti sa geometrijskim oblicima. 3. OČEKIVANI REZULTATI (ISHODI) UČENJA 1. . veza sabirajanja i oduzimanja. • Usvajanje izraza «manje» i oznake «-». poreñenje dobivenih rezultata sa predviñenim rezultatima. • Preko konkretnih primjera navesti učenike da zaključe da se zbir neće promijeniti ako sabirci zamijene mjesta i da su sabiranje i oduzimanje suprotne računske operacije (radnje). kocke. uzimanja i odvajanja. valjka i piramide. =.− Redni brojevi od 1 do 10. vaga. • Identifikovati sabiranje kroz aktivnosti dodavanja. «veće». • Usvajanje izraza «plus» i oznake «+». • Zapažati i identificirati skupove iste i različite brojnosti. • Uočiti sličnosti i različitosti meñu njima. brojnost praznog skupa. spajanja i grupiranja. sat) • Mjeriti to znači uporeñivati. LIKOVI I LINIJE (CRTE) • Promatranjem prepoznati ravne i zakrivljene plohe (površi). 2. otvorene i zatvorene linije (njihovu unutrašnjost i spoljašnjost). • Uporeñivati brojeve (već od broja 3). • Upoznati učenike sa postupkom pridruživanja. stopa. KOCKE. • Identifikovati oduzimanje kroz aktivnosti smanjenja. RELACIJE I OPERACIJE • Osposobiti učenike za promatranje skupova u neposrednoj okolini. pravilna interpretacija jednostavnijih grafikona) u okviru prve desetice. «element skupa» i «nije element skupa». • Osposobiti učenike da sabiraju i oduzimaju na različite načine (korištenjem tabela i brojevnog pravca. USPOREðIVANJE. • Upoznati tačku kao presjek linija.

ispod-na-iznad. kocke. unutrašnjost i spoljašnjost zatvorene linije identifikovanje i označavanje tačke gdje se linije presijecaju razlikuju i imenuju predmete po obliku samostalno uočavaju. kocke.. lijevodesno. STAVOVI. desno. daleko. lijevo. debljini blizu. prepoznaju i definiraju uočavaju različite linije. uspravno-kosovodoravno odnos meñu predmetima i veličina predmeta mjerenje veličina – jedinice i mjere (kilogram. računaju predviñaju. pomaže i korigira tematski povezuje sadržaje uključuje roditelje i druge uposlene u školi u realizaciju programskih sadržaja permanentno prati napredovanje učenika potiče samostalna i timski istraživački i kreativni rad učenika II Predmeti oblika lopte .) procjenjivanje meñusobnog odnosa predmeta i njihove veličine učenici se trebaju samo pojmovno upoznati sa mjerenjem veličina. sat i KM) ZNANJE razlučivanje (razlikovanje) predmeta po boji. odnosno sa jedinicama i mjerama (kilogram. duljini i širini prostorno se orjentišu (uotvorenom i zatvorenom prostoru) procjenjuju meñusobne odnose predmeta logički zaključuju. Razlikuju predmete po boji. prati. istraživanje i rješavanje problema kroz igru i zabavu AKTIVNOSTI UČENIKA Kroz je dnostavnije i složenije aktivnosti i igre učenici: učestvuju u svim etapama rada.ODGOJNO-OBRAZOVNI CILJEVI I ZADACI SADRŽAJ I Uporeñivanje.. sjecište linija 33 . razred. unutrašnjost i spoljašnjost (vanjština).. PONAŠANJE razvijanje svijesti o potrebi procjenjivanja. visini. sat i km) SPOSOBNOSTI sposobnost korištenja matematičkog jezika i simbola . procjenjivanje i mjerenje veličine predmeta uporeñivanje predmeta po boji.. trokuta i pravokutnika otvorene i zatvorene ravne i krive linije (crte). likovi i linije (crte) likovi oblika kruga. koordinira. širini. a ne kao kočnicu u daljem radu VRIJEDNOSTI. Samostalno i timsko formuliranje zaključaka razvijanje sposobnosti za komunikaciju. unutrašnjost i spoljašnjost zatvorenih linija.izvan tačke kao presjeci linija (sjecište) imenovanje i razlikovanje predmeta po obliku zapažanje. širini. unutra – na . orijentacija u prostoru (blizudaleko. prepoznavanje sličnosti i različitosti predmeta iz neposrednog okruženja sa geometrijskim oblicima prepoznavanje i razlikovanje likova datih oblika razlikovanje vrste linija. izražavaju rezultate mjerenja AKTIVNOSTI NASTAVNIKA planira i organizira. metar. duljini. razmjenu informacija i iskustava sposobnost kritičkog vrednovanja vlastitih postignuća (ishoda znanja) i usporeñivanje sa rezultatima drugih (par. litar. tim. kao i njihovom značaju u svakodnevnom životu razvijanje interesa i smisla za kolektivne igre i zajedništvo kao faktora koji utiču na formiranje pozitivnih crta ličnosti razvijanje pozitivnog stava. reagira. litar. ponašanja i sklonosti za otkrivanje. upućuje.) sposobnost da se greška doživljava kao stimulans za nove pokušaje iznalaženja rješenja. metar. mjere.. valjka i piramide imenovanje oblika III Ravne i zakrivlje ne plohe (površi). mjerenja i računanja. valjk a i piramide upoznavanje predmeta oblika lopte. ispred-izmeñuiza. duljini..

da razvija sposobnost komunikacije i timskog rada. prepoznati podatke (koji su poznati. označavanje članovi skupa. slikovito prikazivanje na brojevnoj pravoj (u nizu) poznavanje sabiranja i oduzimanja do 10. Do indikatora uspješnosti dolazimo primjenom: .Da s radošću rješavaju zadatke. vrednuje lične i stavove drugih. rješavati opće primjerene matematičke i logičke zadatke. 34 . pridruživanje elemenata dvaju skupova.=. INDIKATORI USPJEŠNOSTI Znaju rješavati problemske zadatke koji se odnose na sabiranje i oduzimanje u okviru prve desetice. . a koji nepoznati). da poštuje pravila. Cifre (znamenke) od 0 do 9 broj 10 redni brojevi od 1 do 10 uporeñivanje brojeva od 0 do 10 imenovanje skupova prema različitim osobinama čitanje i pisanje brojeva od 0 do 10 uporeñ ivanje brojeva od 0 do 10 Predstavljanje odnosa izmeñu dvaju brojeva koristeći znakove <. ulaganjem misaonih napora pri rješavanju odreñenih matematičkih situacija i njihovim povezivanjem sa iskustvima iz vlastitog života . Sve je slovo – sve je broj! Vrijednosti i stavovi: Dijete bi trebalo biti osposobljeno za samostalni rad. verbalizirati proces i tačno izražavati odgovor. relacije i operacije primjeri skupova. rad u parovima.>. manjim i većim grupama i da pri tome pokazuje odvažnost u otkrivanju i istraživanju novog i nepoznatog. opadajući i rastući brojni niz (predstavljanje na brojnoj liniji) redni brojevi od 1 do 5 zbrajanje i oduzimanje broj 0 brojevi od 6 do 9. rješavanje tekstualnih zadataka vezanih za sabiranje i oduzimanje korištenje rednih brojeva prve desetice imenuju različite skupove predmeta i bića iz bliže i dalje okoline čitaju i zapisuju brojeve do 10 predstavljaju odnose meñu brojevima identifikuju prethodnika i sljedbenika sabiraju i oduzimaju do 10 rješavajući konkretne zadatke GLAVNI ISHODI UČENJA Znanje i razumijevanje Učenici će znati koristiti matematički jezik. aritmetičke probleme rješavati numeričkim operacijama.=. brojevi.praktičnih radova. brojnost brojevi od 1 do 3 uporeñivanje brojeva (>.<. Sposobnosti Razvijat će logičke sposobnosti kroz igru.IV Sk upovi.Da znaju prepoznati i imenovati oblike u neposrednoj okolini. ≠ identifikacija prethodnika i sljedbenika. .zadataka objektivnog tipa i drugih oblika vrednovanja. Učenik treba postati svjestan da može koristiti matematiku za bolje upoznavanje stvarnosti i njenu primjenu u svakodnevnom životu. .≠ ) brojevi 4 i 5 prethodnik i sljedbenik.

Uvažavajući individualne sposobnosti učenika. na ono što bi učenici trebali znati i umjeti nakon završetka prvog razreda. na način primjeren uzrastu i interesima djeteta. uz uvažavanje individualnosti učenika. učenici opažaju. vrijednosti. zdravlja i meñuljudskih odnosa. uz didaktičko . Da bi se realizacija nastavnog programa što više usmjerila na ishode učenja.- portfolija kao pokazatelja aktivnosti u učenju i usvojenosti matematičkih sadržaja. U okviru predmeta MOJA OKOLINA. umjesto dosadašnjeg asocijativnog pristupa koji insistira na vježbanju (usvajanju) postupaka. ocjenjivanju i stručnoj spremi i profilu nastavnika date su u okviru zajedničkog dijela nastavnih programa i planova. potrebnih za uvoñenje učenika u razumijevanje svijeta koji ga okružuje. kao i odgovarajućih tehničkih i tehnoloških znanja CILJ Razvoj dječjih potencijala i radoznalosti kroz aktivan odnos i komunikaciju sa sredinom koja ga okružuje. STRATEGIJE NASTAVE I UČENJA (DIDAKTIČKO – METODIČKE NAPOMENE) U nastavi matematike smatramo kao najidealniju kombinaciju tradicionalnih i savremenih metoda i oblika rada. u nastavi matematike primjenjivati diferencirani pristup izboru sadržaja i načina rada. sigurnost drugih i zdrav način života. Ono takoñer pruža učenicima priliku da postanu osobe koje samostalno uče i promovira razvoj njihovih stavova prema nauci i okruženju. Proučavanje nauke pomaže učenicima da ispituju utjecaj naučnog znanja na vlastiti život i primjenu tog znanja u vlastitom okruženju i zajednici. razvoj njegovih sposobnosti. U fokusu pažnje su znanje o prirodi i čovjeku. živim bićima. Ovaj dio programa treba da olakša nastavniku planiranje nastave sve do nivoa nastavnog časa. Zagovaramo tzv. istražuju i postavljaju pitanja o školi. znanje o načinima rada u nauci i razvoj sposobnosti korištenja tih znanja. da bi se utvrdili stavovi o pitanjima koji se tiču okoline. Proučavanje predmeta MOJA OKOLINA olakšava kasniji proces sticanja akademskih znanja iz oblasti prirodnih i društvenih nauka.metodičke upute je data njihova detaljnija razrada (specificirana u odnosu na znanje i razumijevanje učenika. te aktivnosti učenika i nastavnika). Moja okolina (68 nastavnih časova) UVOD Nastavni program MOJA OKOLINA integriše aspekte proučavanja prirode i društva. Oni rade zajedno u prikupljanju dokaza i materijala pomoću kojih traže odgovore na ta pitanja. Šire informacije o organizaciji nastave i strategijama učenja. tj. porodici i okolini kao važnim mjestima njihovog života i razvoja. stavova i ponašanja. kognitivistički pristup koji podrazumijeva razvijanje konceptualnih znanja i smisleno usvajanje kognitivnih shema (koncepata). Sadržaje iz matematike treba tematski povezivati sa nastavom drugih predmeta. 35 . ULOGA I ZNAČAJ PREDMETA Nauka pruža jasan pogled i način razmišljanja o svijetu. Pri tome oni izvode oglede i koriste jednostavan naučni jezik za saopćavanje ideja i prepoznaju uvjete za sopstvenu sigurnost. tvarima i društvenim i prirodnim pojavama i procesima. povezujući to sa jednostavnim naučnim idejama i postupcima.

4. Biljke i životinje 2. 1. SREDINA U KOJOJ ŽIVIM 1. Vrijeme 2. Osposobljavanje za kulturu komunikacije sa odraslima i vršnjacima u socijalnom okruženju i podsticanje razvoja socio-emotivne inteligencije. Ja na putu od kuće do škole 1. Razvijanje i njegovanje kulturnih. kroz aktivnu komunikaciju i odnos prema sadržajima učenja u neposrednoj okolini. 2. osposobljavanje za primjenu ekoloških znanja u neposrednoj okolini i svakodnevnom životu. Moja porodica/obitelj 1. 3. 4. Upoznavanje učenika sa vrstama saobraćajnih sredstava (kopneni. • • • • • • SADRŽAJ 1. zračni i vodeni saobraćaj). 1. Podsticanje i razvijanje stvaralačke mašte i stvaralačkog mišljenja.ZADACI • Upoznavanje živog i materijalnog svijeta kroz igru i učeniku primjerene aktivnosti istraživačkog. Osposobljavanje za sigurnost u saobraćaju. Moje mjesto i okolina 2. Škola 1. 2. radnih i higijenskih navika. Razvijanje ekološke svijesti i kulture. Čovjek i priroda 2. logičkog i praktičnog karaktera. PRIRODA 2. Naše tijelo 36 . 3.

PONAŠANJE AKTIVNOST UČENIKA SREDINA U KOJOJ ŽIVIM ŠKOLA Učenici/ce mogu: Ja u školi. Prepoznavanje vozila javnog prijevoza. nalazi. 37 . drugovima. P lanira. Praktičan rad van škole. prevozna sredstva. šta radi i Uzajamno Iznošenje mišljenja. pješačka staza. Život i rad u školi se odvija po striktno definiranim pravilima. Uključuje roditelje i druge uposlene u školi u realizaciju programskih sadržaja. koji reguliše sredstava za prijevoz Poštivanje saobraćaj. Organizira praktične vježbe na ulici i raskrsnici. za kretanje ulicom Kultura ponašanja u Crtanje raskrsnica. Sarañuje sa roditeljima i saobraćajnom policijom. P ut od kuće do škole. upućuje. Opisivanje puta od privrede koji se Prelazak ulice na kuće do škole. Prepoznavanje semafora i značenje boja svjetlosti na semaforu kao sredstvu za regulisanje saobraćaja na raskrsnicama. Škola kao organizirana Posmatranje organizirana zajednica u kojoj se dešavanja u školi : zajednica. Saobraćajna sredstva i vrste saobraća (vazdušni. da je škola školi. Imenovati prostorije pronalaženje u školi i njihovu učionice i ostalih P rava djeteta. Razvijanje svijesti o Imenovanje saobraćaju kao grani sobraćajnih znakova. prijatnije raditi i nastavnika/ica i boraviti. Razvijanje svijesti o obavezama i njihovom ispunjavanju. Vozila javnog prevoza i ponašanja u tim vozilima. Samostalno P ravila ponašanja. nastavnikom/icom i Razumiju pravila ostalim Uposlenici u školi. simbola. Saobraćajni znaci na putu od kuće do škole. prijelaz preko raskrsnice. Da je u čistom Pozdravljanje radnom prostoru starijih. Pozdravljanje nastavnika/ca. šta. Učenici/ce znaju: učenike/ice u Ime škole. Održavanje higijene radnog prostora. diskutuje. Interakcija u odjeljenju. Prepoznavanje pješačkog prelaza (zebre) kao mjesta na kojima se jedino može preći ulica. pomaže… Simulacije na kompjuteru. imenovanje vrsta saobraćaja. Motiviranje učenika/ca za rad. Izrada maketa. Prepoznati uposlenike u školi. Direktno učešće sa učenicima u saobraćaju. Stvaranje pozitivne slike o školi i školskoj zajednici. argumenata saradnja. samostalno i sigurno prelaženje ulice. osmišljava igre i interakcijsko učenje. OCJENJIVANJE) SADRŽAJ ZNANJE I RAZUMIJEVANJE SPOSOBNOSTI VRIJEDNOSTI. saobraćajnih Modeliranje Samostalan i siguran znakova i propisa. potpomaganje i stavova. zna ko šta radi.MOJA OKOLINA AKTIVNOSTI NASTAVNIKA (ORGANIZACIJA I METODE NASTAVE I UČENJA. Sam i zajedno sa ostalim učenicima. priprema i organizira igre u učionici vezane za saobraćaj. Ime (naziv škole). UČENIK U SAOBRAĆAJU Ja u saobraćaju. STAVOVI. Stajališta sredstava javnog prevoza. roba i ljudi. namjenu. prelazak preko ulice. Raskrsnica. Crtanje saobraćajnih prelaza (zebre). saobraćajnih dolazak u školu Razvijanje sredstava od koristeći najsigurniji poštovanja prema različitih materijala i najkraći put. P ravila kretanja putem (ulicom) bez trotoara i ulicom sa trotoarom. drugih uposlenika u školi. trotoara. za ustupanje mjesta znakova kao prelazak ulice. Razvijanje svijesti o ekologiji. Razvijanje svijesti da smo član organiziranog društva i da se ponašamo po odreñenim pravilima. Pravilno kretanje ulicom bez i sa trotoarom. Redovan i blagovremen dolazak u školu. Školska zgrada. zašto). učionici. odjeljenju i šire. Nastavnikova procjena individualnog napretka učenika. Komunicira sa učenicima/cama. kako. starijima i u učionici. odvija po striktno znak zelenog svjetla Raspoznavanje i utvrñenim i na znak policajca razlikovanje pravilima. Korištenje pješačkog invalidima. Održavanje higijene radnog prostora. Osmišljava. Higijena u školi. Ponašanje po pravilima. (prva znanja iz kretanje lijevom prijevoza. drugova Komuniciraju sa u razredu i šire. kartografske stranom ulice bez Razvijanje svijesti o pismenosti). Ulica. sa trotoarom i vozilima javnog zebri. Razvijanje pozitivne slike i pozitivnog stava o sebi. Pronalazak učionice i mjesta u njoj. Simulacione igre. Rasprave o ponašanju u pojedinim situacijama. upućuje učenike/ce na izvore znanja. i njihova odbrana. kulturi ponašanja u Prikladne igre u saobraćaju. Imenovanje svog naselja i ulice. učitelja/ice. Raspoznavanje *Dodatni sadržaji za saobraćajnih učenike koji žive na znakova koji se većoj udaljenosti od nalaze na putu od škole i koriste kuće do škole. zajedničko i pojedinačno kretanje ulicom. (gdje se ko prostorija u školi. Pozdravljanje uposlenih u školi. zašto. kopneni i vodeni). Rukovodi. starijima i jednostavnih Korištenje trotoara invalidima. P osmatra i prati učenika u saobraćaju. ponašanja i rada u uposlenicima u školi. Meñusobno pozdravljanje. Provedba discipline i higijene u školi. Semafor. P rostorije u školi. pješački prijelaz (zebra).

Prigodne igre (uloge razlika . Pravljenje zajedničke makete mjesta. njivi. brat. planiranje. dobima. Moje mjesto je brdovito/ ravničarsko. unuci. otac. Osmišljavanje prigodnih igara za interaktivno učenje. obaveze samostalno kojoj se svako fotografija. (nepravilno rukovanje i nepravilni kućanski aparati mogu biti opasni po život). Kultura ponašanja na javnom mjestu. Ispunjava svoje ureñena zajednica u Prezentacija crteža. mjesec. baka). P orodica živi u kući (stanu). sestra. Odijevanje prema prognoziranja pozitivnih navika. Godišnja doba. Vodi aktivnosti učenika. Koristi prirodnom Bilo je…sada kompjuterske okruženju. Život i rad ljudi u mjestu. Razvoj svijesti o položaju u društvu. Imenovanje članova uže i dalje familije. Pomaganje odnose u porodici. bilježenja podataka i njihovo predstavljanje (tabela. Posjeta najznačajnijim objektima u mjestu. povjerenja i stabla. radionici. znamenitostima mjestu i prirodnim ljepotama. Imenovanje značajnijih objekata u mjestu. zaduženja i obaveze. Imenovanje mjeseci u godini i nihovo trajanje. Razlikovanje grada od sela. Saradnja sa lokalnom zajednicom. ili uz pomoć nekoga ponaša prema Rukuje od članova porodice. Praćenje promjena u prirodi u godišnja doba (imenovanje godišnjih doba prema vremenskim prilikama) i bilježenje. Poštivanje pravila ponašanja. diskusije. usmjerava. Život i rad u porodici. Razvijanje Održavanje higijene pozitivnog mišljenja doma i lične Poreñenje porodica. Razlika izmeñu grada i sela. Pomoć u porodici. djed. Tematsko planiranje. poljoprivrednom dobru ili gazdinstvu na selu. aparatima. P RIRODA VRIJEME Dan i dijelovi dana /dan-noć. Razlikovanje krvnih odnosa u porodici/obitelji: roditelji. Imenovanje dana u sedmici. značajnom objektu. imenovanje mjeseci.obilazak. Tematsko sa godišnjim Čuvanje zdravlja. nana (nena. *FAKULTATIVNI SADRŽAJI P rirodne ljepote u mjestu . Porodica kao članovima porodice. braća. Ponašanje u zgradi i u kući. P ripremanje i voñenje djece kroz aktivnosti dijaloga i interakcije. djeca. podstiče kreativnost. očuvanje prirodnih ljepota. Opisivanje mjesta sa isticanjem najznačajnijih objekata. Razvoj svijesti o očuvanju životne sredine. i dana u sedmici. P orodica kao organizirana zajednica se ponaša po jasno utvrñenim pravilima. rukovanje kućanskim aparatima… MOJE MJESTO I OKOLINA Moje mjesto je grad/selo. unuk. Mjesto kao ureñena zajednica ljudi. ili. P rocjenjuje učenička postignuća. ambulanti – u gradu. Organizira posjetu porodici. Osmišljavanje i realizacija simulacionih igara za djecu. Higijena u stanu. osjećaja higijene. pravilima. brat.PORODICA/ OBITELJ Moja porodica i njeni članovi: majka. učenika. sin. kći. o porodici. vremenskim vremena. Imenovanje godišnjih doba. trgovini. grafikon). Razvijanje pozitivnih stavova prema mjestu stanovanja. kućanskih aparata. Rukovanje jednostavnim kućanskim aparatima. Rukovoñenje aktivnostima učenika. P omoć učenicima u samostalnom i grupnom radu. Crtanje mjesta i okoline. ponašanje u skladu prilikama. Demonstracija rukovanja kućanskim aparatima. sestra. o samom sebi. oranici livadi. članova porodice). Namještaj u stanu. namještaja. Istraživačke demonstrira. njihovo trajanje i karakteristike. uočavanje sličnosti i pripadnosti porodici. Identifikuje i njeguje samopouzdanja. Poštovanje članova Razvijanje Crtanje porodičnog uže porodice. P rocjena interesovanja i napretka učenika. Razvijanje pozitivnog ponašanja. ambulanti. sestre… Imenovanje zanimanja članova uže porodice. mišljenja o (lente vremena). 38 . Imenovanje prirodnih bogatstava mjesta. pokazuje. jednostavnim Uočavanje opasnosti Poštivanje članova kućanskim od neispravnih porodice. Razlikovanje dijelova dana. kulturnim i javnim Razvijanje pravilnog ustanovama: odnosa prema Posjeta drugom mjestu mjestu. Opisivanje grada i sela. Razlikovanje grada od sela. Poštivanje kućnog Izrada maketa reda. Imenovanje dijelova dana. razvijanje je…biće… simulacije ekoloških stavova. Imenovanje mjesta u kojem živimo. unuka. P osjeta tvornici. Ja u porodici. godina. Razvijanje aktivnosti u prirodi P odstiče radoznalost pozitivnih stavova i Izrada zidnih panoa. sedmica. Tematsko planiranje. Posmatranje vremena tokom dana. Razvijanje kreativnosti i radnih i higijenskih navika kod učenika.

rasporeda zaduženja za održavanje higijene životnog prostora. Pravilna ishrana je garant dobrog zdravlja. Osposobljavanje učenika za Uzgoj kućnog uočavanje promjene cvijeća. Pomoć u kućanskim i drugim poslovima. Izrada jelovnika. Biljke i životinje su korisne i zato ih uzgajamo. životinjskom svijetu. Razvoj ekološke svijesti. upućuje koordinira. evaluira. Poštivanje drugarica u učionici. mladunčad životinja. zrakom. Izbor zdrave hrane. stabla i korijena kod cvjetnih biljaka. Razvija interesovanja učenika. P ripremanje učenika za posjete i izlaske u prirodu. osmišljava igre interakcije. voli i ljude. biljnog i P lanira zajedno sa doba. Razlika izmeñu biljaka i životinja. Ličnu higijenu Higijena. prema prirodi i P omaže i savjetuje Skupljanje i čuvanju okoline. higijene prostora u kojem boravimo i radimo i higijene okoline.. Biljke i životinje zajedno čine živu prirodu. Pomaganje drugaricama i drugovima. Svijest o mom tijelu. Životinje iz bližeg okruženja. Dječaci i djevojčice. Pravilna ishrana. Korištenje sredstava za ličnu higijenu. Održavanje lične higijene. kućni ljubimci. njihove karakteristikesličnosti i razlike. P romjene na biljkama i životinjama u različita godišnja doba. pomaže. 39 . Sredstva za higijenu. posjeta pozitivnog odnosa doba. Čistoća je pola NAŠE TIJELO zdravlja. cvijeta. Redovno održavanje lične higijene. životinjama u Posjeta zoološkom Razvijanje različita godišnja Imenovanje biljaka i vrtu. Imenovanje pojedinih biljaka i životinja iz bližeg okruženja i njihove osobine. Pravilna upotreba pribora za upis. Razvijen gender stav u okruženju. Grupiranje živih vrta ili okolice Ko voli životinje nadzire i bića prema vidljivim škole. (naročito domaćih). zbirke i Ogledi sa vodom dr. rukovodi. vodom i svjetlosti. pokazuje. Koristi od biljaka i životinja. prikuplja. Postavljanje i raspremanje stola. učenike kako da sreñivanje uzoraka i naprave zidne zbirki. Domaće i divlje životinje. različita godišnja koristiti u radu. učenike u bilježenju Uočavanje promjena Prikupljanje Razvoj ekološke podataka i na biljkama i prirodnih materijala svijesti i svijesti o prikupljanju životinjama u iz prirode koji mogu korisnosti postojanja materijala. školskom dvorištu. starijima i slabijima. Uloga i značaj vode i svjetlosti za živi svijet. pravilnog odnosa prema okruženju. Imenovanje raznovrsne hrane i razlikovanje zdravog od nezdravog. Praktična upotreba sredstava za ličnu higijenu. Prepoznavanje i imenovanje lista. procjenjuje individualna postignuća učenika. održavamo redovno. kalendare. učenicima oglede. životinja iz poljoprivrednom prema biljnom i P omaže i savjetuje okruženja. Imenovanje sredstva Ishrana. Redovno održavanje lične higijene. dobru ili plasteniku. za ličnu i drugu higijenu. komentariše sličnostima i Uzgoj cvijeća u Razvija ljubav izvoñenje. Na biljkama nastaju promjene u različita godišnja doba. Ogledi sa biljkama. razlikama. Čišćenje školskog životinjskog svijeta. kućnih na biljkama i ljubimaca. biljkama… Upućuje učenike na relevantne TV emisije i upotrebu kompjutera.BILJKE I ŽIVOTINJE Istraživačke aktivnosti u prirodi.

Učenici razlikuju živu od nežive prirode i navode sličnosti i razlike. vrijednosti. igre i simulacije. Djeca uzrasta od šest godina su veoma sklona istraživanju. uz dobro rukovoñenje svim aktivnostima u nastavi je neophodan uvjet dobrih rezultata. Ambijent u kojem se djeca osjećaju udobno i sigurno.GLAVNI ISHODI UČENJA Znanje i razumijevanje Učenici bi trebali imati znanje i razumijevanje: • o svojoj užoj i široj okolini i dešavanjima u njima. dramatizacije. samostalan rad učenika i dr. donose zaključke i objašnjavaju i obrazlažu posmatrane pojave i procese i pravilno se ponašaju prema prirodi. rad u manjim i većim grupama. opišu svoje mjesto. Učenici su sposobni da uočavaju promjene na živim bićima i prirodna dešavanja u svojoj okolini i ovisnost žive od nežive prirode i iskazuju radoznalost za proučavanje prirode. SREDINA U KOJOJ ŽIVIM 1. 2. 3. a pogotovo rezultati učenja bitno su uvjetovani načinom učenja. To se postiže kombiniranjem tradicionalnih metoda i oblika rada sa korištenjem i primjenom metoda aktivnog učenja i interaktivne nastave (pitanja i odgovori. učenički ogledi. • prenošenjem informacija kroz pojedinačni i timski rad. Učenici su sposobni da uoče bitne osobine živih bića. PRIRODA 1. izvještaji. Učenici su sposobni da na osnovu posmatranja i aktivnog učešća samostalno donose odgovarajuće zaključke i imaju izgrañen stav prema okruženju. što je vrlo bitno kod planiranja i individualnog pristupa sadržaju i učeniku. Sposobnosti Učenici bi trebali razviti sposobnost istraživanja: • kroz traženje ideja. svojoj okolini i učenju kao cjeloživotnom procesu. te poreñenjem svojih predviñanja sa stvarnim rezultatima. predmeta i pojava u njihovom okruženju. da ih uporeñuju i iskazuju interes za njihovo razumijevanje. 40 . prikupljaju. predstave užu i širu porodicu. a nastavnici da poučavaju i pomažu da bi učenici sticali odgovarajuća znanja. Za učenike koji pokazuju poseban interes ili veće sposobnosti planiraju se posebni sadržaji. rasprave. Učenici su sposobni da opišu razred i školu. uporeñuju. snalaze se u saobraćaju. parovima. nastavni proces mora biti dobro osmišljen. 2. prema drugima. razvijali sposobnosti. Vrijednost. 2. Njihova radoznalost nema granica i nju treba razvijati i jačati kroz voñenje učenika u «njihovom svijetu» radi sticanja spoznaje o svijetu općenito. odnosno kako učenici treba da uče. • o živim bićima i odnosima meñu njima i posebno o čovjeku i njegovom odnosu prema prirodi. stavovi i ponašanje Učenici će razviti pozitivne vrijednosti i stavove prema sebi samima. ispitivanju i provjeravanju svega što ih okružuje. i u skladu s tim. Učenici samostalno posmatraju. provoñenjem jednostavnih posmatranja i ogleda. jer jedino na takav način se može udovoljiti radoznalosti učenika. INDIKATORI USPJEŠNOSTI 1. planiran i pripremljen. ORGANIZACIJA NASTAVE I STRATEGIJE UČENJA (DIDAKTIČKO –METODIČKE NAPOMENE) Sadržaj i proces učenja. 3. stavove i ponašanje. Stoga. mali istraživački projekti).

). • Portfolio učenika. • Putem zadataka objektivnog tipa i drugih odgovarajućih ispitnih postupaka. da li su predviñanja bila ispravna. ohrabriti ih za drugačije i nove oglede. Za praćenje i ocjenjivanje napredovanja učenika treba koristiti različite instrumente i postupke: • Demonstraciju sposobnosti i vještine učenika za vrijeme izvoñenja aktivnosti (učenički ogled. Prilikom planiranja i izvoñenja ogleda bitno je kod učenika podsticati radoznalost. njihovih obrazovnih postignuća i sposobnosti primjene novog znanja. istraživanja i dr. dominantno mjesto treba da imaju ogledi koje izvode učenici individualno ili u timovima. i u okviru toga podsticati učenje putem otkrivanja i rješavanja problema. predviñaju šta će se desiti. bilježe i ureñuju dobivene podatke. Kako učenici o nekoj aktivnosti najbolje uče na neposrednom iskustvu. maštu i divergentno mišljenje. naučiti ih kako da koriste svoja čula u tom procesu. na način na koji je svojstven nauci. Poslije provedenog ogleda treba zajedno sa učenicima pažljivo razmotriti šta se dogañalo i zbog čega. Pri tome je neophodno objasniti učenicima procedure i tehnike izvoñenja ogleda. pomoći im da uoče sličnosti i razlike. učenički projekti. Učenike treba posmatrati i ocjenjivati tokom izvoñenja aktivnosti. • Učešće i doprinos u interakciji (rad u velikim i malim grupama. OCJENJIVANJE Učenici se ocjenjuju na osnovu sposobnosti da razumiju koncepte i kritički razmišljaju. praktičan rad. 41 . usmeno i pisano izvještavanje i drugo).Pojedine sadržaje Moje okoline treba realizirati u meñusobnoj povezanosti sa sadržajima svih drugih predmeta. U nastavi Moje okoline važno je osposobljavati učenike da kritički razmišljaju i razumiju koncepte. kritički razmatraju uočeno i donose odgovarajuće zaključke i upozoriti ih na eventualne opasnosti.

otkrivanje i razvoj senzibiliteta i muzikalnosti. Pored individualnog izražavanja. Istovremeno. Kroz muziku dijete iskazuje i jača svoje samopouzdanje.da se razvija emocionalna i estetska osjetljivost djeteta za kvalitet muzike. osjećaj za ritam. skladnih pokreta i korekcija eventualnih poteškoća u ovom domenu. intonativno tačno pjevanje). PROGRAMSKI SADRŽAJI I II III IV PJEVANJE I SVIRANJE MUZIČKE IGRE BROJALICE SLUŠANJE MUZIKE 42 . Zbog toga muzika kao verbalna. Muzika je ključni faktor u emocionalnom razvoju djeteta jer omogućava izražavanje i doživljavanje emocija i snažno doprinosi razvoju estetske kulture ličnosti. 68 časova godišnje) ULOGA I ZNAČAJ Sa stanovišta razvojne psihologije i potreba djeteta ovog uzrasta. . razvija i njeguje dječija kreativnost u muzici (kao i ostalim oblicima stvaralaštva: pokret. a takvu snagu nema ni jedno područje u nauci i umjetnosti. sviranje i improvizacija na Orfovim instrumentima) snažno podstiče dječiju kreativnost i stvaralaštvo uopće. ljubavi i razvoj pozitivnog odnosa prema muzici. neverbalna i univerzalna komunikacija meñu ljudima cijelog svijeta u čovjekovom životu ima dominantno mjesto i kao potreba. muzičko pamćenje. ona je jedan od najznačajnijih elemenata razvoja motorike. pamćenja i mišljenja. . a aktivno muziciranje (pjevanje.da se njeguje i kultivira dječiji glas (pravilno disanje. likovno i literarno uz muziku). .da se kod djece podstiče razvoj trajnih interesa i ljubav prema muzici kako bi ona postala njihova trajna potreba.da se podstiče. grupno i kolektivno muziciranje djeca osamostaljuju i socijaliziraju. za visinu. . . Zadaci nastave Muzička kultura su: . CILJ I ZADACI Cilj nastave predmeta Muzička kultura uopće je buñenje interesa. da bi muzika vremenom postala ne samo znanje nego i potreba svake ličnosti. Muzika je značajan faktor u funkciji podsticanja pažnje. jasan izgovor riječi. trajanje i kvalitet zvuka). te dječijih kreativnih i estetskih sposobnosti.da se otkriva i razvija dječija muzikalnost sa specifičnim sposobnostima.Muzička/glazbena kultura (2 časa sedmično. osjećaj kompetentnosti i vlastite vrijednosti.da se kroz individualno. značaj sadržaja predmeta Muzička kultura sastoji se u sljedećem: Muzika je jedan od ključnih elemenata u razvoju govora i verbalne komunikacije i eventualnom blagovremenom otklanjanju teškoća u ovom području. .upoznavanje karakterističnih narodnih pjesama razvijati ljubav prema muzičkoj i kulturnoj baštini BiH i domovini. ona najprirodnije uspostavlja odnose i relacije u grupi i društvu.

Lako je prutu Laka 37. Basrak 14. Robert Grubišić. Milošević) 15. Padaj. ide patak J. Jesen M. B. Šaputanje N. spavaj F. Špoljar 20. Djeca rastu Asim Horozić 30. Djeca su vojska najjača stihovi V. Veseljak Z. lete. šušti bambusov list A. Ršumović 46. Korać i Lj. Satić kuca Zlatko Špoljar 23. Majka uz kolijevku J. Roñendanska pjesma iz zbirke-Zapjevajmo. Usporite pored škole 40. Na krilima vjetra Suad Arnautović 29. Šušti. Proljeće V. laste Julio Marić/Nasiha Kapidžić-Hadžić 2. Djeca su vojska najjača (stihovi V. Dom J. Kad bi svi ljudi na svijetu Arsen Dedić 38. Desilo se prekjučer M. Milić 18.STRUKTURA SADRŽAJA I PJEVANJE I SVIRANJE U toku školske godine djeca treba da nauče najmanje 15 pjesama. padaj snježiću Dragutin Basrak 22. Semafor Asim Horozić 31. bio tata Taranta 35. Snivaj. Prvačić Kike Budalike 34. Izbor: 1. Milić 6. Korunović 44. Josip Kaplan 43. Braću ne donose rode 43 . Razgranala grana jorgovana 41. ðak veseljak Refik Hodžić 33. Hej potoče A. Hercigonja 12. Mali ñački valcer N. Zavičaju moj M. Najljepša mama na svijetu hor Kolibri 36. Gotovac 5. Visibaba mala 45. Moja zemlja BiH Suad Arnautović 19. Hercigonja 13. Čestitka majčica S. Kad si sretan pjesma iz Švedske 27. zaigrajmo 4. ðak veseljak Refik Hodžić 28. Što se u vrtiću radi P. Gotovac 25 Ide. Bila mama Kukunka. Dok mjesec sja J. Astardžijeva 24. Kiša pada trava raste Franjo Barić. Školsko zvono D. Bitenc 26. Stanković 11. Maca prede 21. Carstvo u drugarstvu Branko Kockica 32. Višnjičica rod rodila 42. Milošević 39. Lili 16. Pastirče 17. Kišobran za dvoje 8. Kanižaj 3. Schubert 7. Čisto dijete 10. Lete. Meršnik 9.

Eci. tri 3. ten. Golub s krova guče 12. berem grožñe 10. Pliva patka 7. Hoki . Prešo Petar 9. Semafor Asim Horozić 19.poki 2. Pačiji ples 3. Lete. Kad si sretan 23. Od koga si ti 10. Nasiha Kapidžić-Hadžić III BROJALICE U toku godine treba naučiti 15 brojalica Izbor: 1. Dječija narodna kola BiH 17. U šumici zeko 5. tačke 5. Tužibaba Reza 14. Jedna vrana gakala 6. Žari. Pusti pužu rogove 8.II MUZIČKE IGRE U toku školske godine djeca treba da nauče najmanje 10 igara koje uključuju pokret. Tri 11. Guče siva grlica 18. Glava. Voli da se mazi 44 . Čudo golemo 13. tini 2. Kulina Bana vojska je (narodna) 6. En. stomak. pec 4. Klackalica Grčka dječija igra 4. Koka i pilići 7. Jedan. Djeca i zečići 14. Igraju se vrapci 8. Izbor: 1. padaj snježe 19. ramena. koljena Melodium 22. peci. Čisto dijete 24. Pilići 16. žar 16. Žabe i roda 15. Zlokotlokrp stihovi Duško Radović 20. laste Julio Marić. Zeko pleše 13. Strina rodo 12. dva. Tara. Ringeraja 11. Zeleni se tratina 15. lete. tara. U šumici zeko 21. žari. Kiša pada na travicu 17. Berem. Mali kauboj Refik Hodžić 18. Ovako se ruke miju 9. Padaj.

Za Elizu 5. Igra kolo naokolo Minja Subota 23. Kad bi svi ljudi na svijetu 20. S. Brahms L. S. A. Sa unukom Janom 27. Sarajevo ljubavi moja 11. Valcer cvijeća 17. Zvončići. Schubert J. Schumann K. Koračnica 19. Rossini D. P. Uspavanka 4. Aska i vuk 26. Bumbarov let 8. Čajkovski G. Sans N. Bach A. Krnic M. Leptiriću šarenić IV SLUŠANJE MUZIKE Slušanjem upoznati najmanje 15 kompozicija putem audio-vizuelnih aparata. Deca su ukras sveta 12. Ostrovski Kemal Monteno M. Šostaković A. Musorgski J. gdje si bila 21. zvončići 28. Pis. van Beethoven R. Instrument čarobnjak 21. Mozart F. Lastavice. Ples pilića u ljuskama 14. Arija iz svite br. Uspavanka 3. Kanon za tri glasa u D-duru 16. S. Dom W. I. Pachelbel P. Subota B. 3 15. Zemljo moja 24. Satić kuca Zlatko 22. pis 24. Labud 7. Djeca pjevaju uspavanke 22. Dedić Muzička priča Princes krofne Princes krofne Kemal Monteno Odlomci iz opere Asim Horozić Avdo Smailović Zagrebački mališani Jakov Gotovec 45 . Medo pleše (tamburaši) 13.20. Uvijek nek bude sunce 10. Sanjarenje 6. što volim 9. ide patak 25. Ide. maco. Uspavanka 2. Korsakov J. Tradicionalne pjesme naroda Bosne i Hercegovine 25. Djeca pjevaju sevdalinke 23. R. Bach J. Izbor: 1. Duet mačaka 18. Ah.

Objašnjenja i didaktičko-metodičke napomene U izboru pjesama nastavnik treba voditi računa o tome da one odgovaraju opsegu dječijeg glasa i da su im po sadržaju i karakteru interesantne i bliske. Zadaci objektivnog tipa u sličicama (instrumenti. One imaju osnovni zadatak da se pravilno izvodi melodija. OCJENJIVANJE Učenici se ocjenjuju opisno. izražavanje doživljaja muzike pokretom. Poželjno je sa djecom raditi nekoliko ovakvih muzičkih dramatizacija. Igre i narodna kola sastoje se iz osnovnih pokreta: hodanje. skladnost i izražajnost pokreta uz muziku. Najprije se napravi inicijalno ispitivanje i izvrši procjena muzikalnosti i znanja i konstatiraju problemi u razvoju djeteta u ovom području. U toku edukativnog procesa prati se i evidentira ispoljavanje dječije muzikalnosti. te interes i odnos prema muzici. likovno ili literarno. poskakivanje s plesnim elementima. Brojalica kao poetsko. Tako se istovremeno kretnjama izražava karakter. Uz pjevanje nastavnika djeca će naučiti pjevati pjesmicu istovremeno melodiju i tekst. Koreografija okretne igre i narodna kola mogu imati utvrñene figure i kretnje. ritam. pljeskanje. topot nogama). labirint. Igre sa pjevanjem i različitim sadržajem treba birati u tom smislu da djeca podražavaju razne radove. osjećaj za visinu. U prigodnoj atmosferi. lakoća. sa odgovarajućom intonacijom i dikcijom. kako razmišljaju. tapkanje. uputiti djecu na praćenje pjevanja. postignuća u primjeni saznanja. precizno i ujednačeno. dijete treba najprije emotivno da doživi pjesmu i osjeti njen umjetnički kvalitet. slušajući nastavnika koji pjeva uz pratnju melodijskog instrumenta (klavir ili sintisajzer). grupno i individualno. muzička memorija. a razvijaju i usavršavaju preciznost. okreti itd. improvizaciju. narodne običaje i drugo. Za ocjenjivanje i evaluaciju napredovanja učenika koriste se instrumenti i postupci: • • • • Demonstiranje sposobnosti kroz pjevanje. uz odgovarajući tempo i dinamiku u skladu sa njenim karakterom najprije kolektivno. improvizaciju. trajanje. Učiti ih u cjelini slušajući pjevanje nastavnika (uz pratnju instrumenta) uz pravilno držanje tijela i disanje (preduvjet za pjevanje). Brojalicu treba izvoditi najprije skandiranjem teksta uz odbrojavanje kao na igralištu. priručnim instrumentima. rebusi) putem raznih ispitnih postupaka. razne kretnje ruku. život u prirodi. Pri tom se vodi računa da li djeca doživljavaju i razumiju muzičke elemente. kretanjem u koloni (u «voziću») 46 . glasnoću i boju odnosno zvučne kvalitete (formativno ocjenjivanje). brojalice.V DJEČIJE STVARALAŠTVO Uz korištenje Orffovog dječijeg instrumentarija i priručnih instrumenata. zatim instrumentima vlastitog tijela (pljeskanje rukama. Na kraju godine sumiraju se rezultati u obliku više opisnih ocjena i najzad u jednu koja se unosi u svjedodžbu. ritmičko-metričko stvaralaštvo u ovoj oblasti zauzima posebno mjesto u razvoju osjećaja za ritam. Veoma su vrijedne slobodne ritmičke igre u kojima dolazi do izražaja dječija improvizacija i kretnje i to uz muziku koju su prethodno dobro upoznala. Portfolio učenika. sviranje na Orffovim instrumentima. slagalice. tempo i dinamika pjesme. zatim u grupi. slobodno i ritmički povezano kretanje uz muziku. te učešće u muzičkim dramatizacijama. kolektivno. Učešće i doprinos u interakciji (rad u velikim i malim grupama. istraživanja zvučnih boja i izradi instrumenata). i usavršava skladno. izražajno. u paru i individualno. projekti. Orffovim instrumentima.

P repoznaje instrumente. instrumentalna i vokalno–instrumentalna. dvorište.Pjevanje i sviranje u raznim prilikama (učionica. Uz njihovu upotrebu treba organizirati različite oblike improvizacije: melodijska. noge. STAVOVI. .Demonstrira i rukovodi aktivnostima učenika i motivira ih u radu.Uviña da pjevanje treba najviše vježbati. dječije narodne igre.Spontano koristi tijelo. .Igre za vježbavanje disanja i razvoj glasa. izvoñače i sastave. sala za . meñu kojima treba da budu zastupljena.). instrumenata. muziku. dlanovi. U području dječijeg stvaralaštva treba koristiti Orffov instrumentarij i priručne instrumente. narodna muzička tradicija BiH). -Uporeñivanje zvuka sa originalnim. komponovanje i likovno i literarno izražavanje na osnovu doživljaja muzike.Svira sam i bez podsticaja nastavnika.Prilikom izbora djela za slušanje muzike. . .Vodi aktivnosti učenika pokazuje.Svira na priručnim. . II MUZIČKE IGRE .) i matematikom (brojanje. Orffove instr. s maternjim jezikom (rješavanje problema dikcije.Napraviti poster sa .Tijelo kao instrument. OCJENJIVANJE) SADRŽAJ ZNANJE I RAZUMIJEVANJE SPOSOBNOSTI VRIJEDNOSTI. što ljepše i da se porodični skupovi usaglasi sa (bogaćenje emocija). prsti. pokret i govor. .P jeva u skladu sa mogućnostima.Vježba glas u skladu sa . formu kompozicije. PONAŠANJE AKTIVNOST UČENIKA I. kao i uz upotrebu lutke koja pjeva i govori.Učlanjenje u ritmičku i/ili folklornu sekciju. demonstrira i usmjerava u pravcu interesa i mogućnosti.P rimjenjuje igre za slikama vježba nje disanja i instrumenata razvoj glasa i vlastitog tijela (glas.Samostalno igra u kolu. i kombinira ih sa . ritam. odnosno prati datu koreografiju.Sviranje na Orffovom dječijem instrumentariju. svijet oko nas. . . godišnjim dobima) umjerenog tempa i jednostavne strukture. . Djeca mogu izmisliti priče ili naslikati seriju slika koje će uz pomoć instrumenata «oživjeti».Sam traži pomoć greške u pjevanju. .P redlaže i nove pokrete. . okolini.Dječija narodna kola . .P ovezuje ritam pjesmice sa pokretom. .) s upoznavanjem okoline odnosno prirode i društva (godišnja doba. kao i za upoznavanje muzičke baštine BiH. prepoznavati ih. . . Djecu učiti da zapažaju i prepoznaju karakter kompozicije.Pomaže učenicima u kolektivnom. socijalizira i djeluje terapeutski. nastavnika. . . .Koristi instrumente .Predlaganje muzičke igre za priredbe. improvizacija forme. pismenosti i sl.Improvizovani instrumenti. . instrumentu kako mu se pokaže. .Razumije i korigira . životinje. kad osjeti da mu treba. što povećava osjećaj kompetencije. . pojam veličine i sl. Korelacija sa drugim predmetima je sasvim prirodna: likovno izražavanje doživljaja muzike ili ilustracija pjesme. 47 . fizičkom/tjelesnom kulturom (ritmika. grupnom i individualnom muziciranju.Prikupljanje. procjenjuje njihova kao pratnju pjevanju ispitivanje materijala individualna i uviña da je takvo i izrada postignuća. narodni običaji). razrednim horom. . . Sadržaj muzičke kulture koji su u funkciji estetskog odgoja mladih ima u sebi elemente koji prirodno pomažu i podržavaju savlañivanje i ostalih sadržaja na ovom uzrastu.Pjevanje uz usklañivanje glasa po visini i glasnoći.Učestvuje u zajedničkom pjevanju i poštuje pravila. . ritmička. ples uz muziku. vokalna. koordinacija pokreta i sl.P jeva i prepoznaje ranije pjesmice na osnovu melodije. .Ulaže trud da pjeva priredbe.Osmišljavanje igara za bolje učenje pjevanja i sviranja.P repoznaje kola. izleti. odrastanju. svirati zvukove iz prirode i razne ritmove i sa njima svirati uz pjevanje. porodici. i priručne . tempo i dinamiku izvoñenja. muziciranje ljepše. muzičke instrumente.Usklañuje svoje pjevanje sa dječijim horom/zborom.Pjesmice sa odreñenim pokretima (život u prirodi.P repoznaje vježbe i instrukcijama primjenjuje ih. treba voditi računa da njihovo trajanje i složenost budu u skladu sa uzrastom. životinja ma.Pjevanje dječijih prigodnih pjesmica (o školi. naročito za slušatelje. radovi.Samostalno pjeva i igra. . kao i muzičko-scenske igre koje povezuju muziku. . P JEVANJE I SVIRANJE .Razvijanje mišljenja da je pokret važan u plesu i kolu. MUZIČKA/GLAZBENA KULTURA AKTIVNOSTI NASTAVNIKA (ORGANIZACIJA I METODE NASTAVE I UČENJA. odnosu na druge. provjerava sebe u jezik. Podsticati djecu da svoje zapažanje i doživljaje izraze opisno ili likovno jer se time podstiče njihova kreativnost. . .

uporeñuje.Izvodi ih tačno i samostalno na instrumentu bez pomoći.Razvijanje pozitivnih navika i potrebe za muzikom. . izvodi zaključke.Upoznavanje instrumente (klavir. . . -Izvoñenje muzičkog igrokaza umjetničkim područjima. .Odbrojavanje brojalica kao na igralištuskandiranje. .Obavlja studiozno pripremanje učenika za posjete i izlaske u ustanove i osposobljava ih za uočavanje. .Komentariše osobine tona i njegove karakteristike. sortiranje i izvoñenje zaključaka o dječijoj igri. dodaje. upućuje. instrumentalnih.Izabrati po zvuku najsličnije Orffovim i napraviti stalnu razrednu izložbu. . . brojanje. . . . razlikuje. -Improvizacija -Spontano na pokreta u ritmu. . muziku progovara . boja tempo. harmonika).Prikupljanje štampanih materijala i slika kompozitora i muzičkih instrumenata simfonijskog orkestra i tradicionalnih narodnih instrumenata i nošnji naroda u BiH. . koordinira.Samostalno odreñuje karakter kompozicije. .Saopštava interes i želju za njihovo kombiniranje. . prigodne pjesme. . likovno ili literarno. . bilježenje prikupljanje materijala i izradu zidnih kalendara sa terminima koncerata.P repoznaje .P ravilno izvodi ritam na ritmičkom instrumentu po uzoru. -Dogovaranje o kolektivnoj improvizaciji tipa «mozaik zvuci» koja omogućuje neverbalnu komunikaciju i socijalizaciju.Reprodukuje ritam na instrumentu. -Osmišljavanje muzičkog igrokaza. vokalno-Prepoznaje karakter instrumentalnih i djela.Planira.Vedre dječije -Prepoznaje osobine pjesmice.Plesna pokretom. sviranjem. . . -Samostalno smišlja. -P ronalaženje priča i bajki čiji se likovi mogu muzikom «ozvučiti».Izvoñenje ritma brojalice Orffovim instrumentima. osmišljava igre interakcije.Tačno izvodi mjeru i ritam. -Raduje ga vlastito učešće u igrokazu razreda -Planira.Posjeta koncertima u osnovnoj muzičkoj školi.Vodi i usmjerava aktivnosti pokazuje.P oigrava se i kombinira ih. .Tačno odreñuje osnovne osobine tona: visinu trajanje. demonstrira procjenjuje individualna poistignuća i interesovanja.P rati izvodi pokrete u mjeri i ritmu (dugi i kratki slogovi).Razgovara o djelu i osjećaju ugodnosti i opuštanja i traži da se ponovi. pjesme i igre. glasno-tiho).III BROJALICE . -Uočava razlike i sa zanimanjem opisuje.Razlikuje instrumente i vizuelno i auditivno. i izrada zidnih panoa.Izrada zidnog panoa sa zapisima.Traži da ih vidi uživo na koncertu. .Improvizacija na započetu pjesmu.Skupljanje i zapisivanje broja lica. kompozicija: vokalnih.Rukovodi. pri ručnim instrumentima učenika. . karakter muzike. . . mijenja -Stvara kombinacijom riječi. .P okazuje da cijeni izvoñače i razvija pozitivan stav prema muzici i kompozitorima. gitara.Saopštava svoj doživljaj.Saopštava ko je izvodi. uči druge i jača njegova samosvijest. . V DJEČIJE STVARALAŠTVO . uporeñuje. . Orffovim pjevanjem ili instrumentima. . pokreta i likovnim izrazom.P ravilno korača u ritmu. priprema i dovrši . . brzuspavanke spor.Izvoñenje mjere i ritma instrumentima tijela. .Slušanje stranih i -Prepoznaje ranije domaćih slušana djela.P amtiti i donositi u razred nove brojalice za zajedničku igru.S lušajući pjevuši melodiju. tempo. . glasnoća.Upoznavanje zvučnih svojstava muzičkih instrumenata. . pomaže. 48 .Literarno i/ili -Na podsticaj daje likovno izražavanje ideje. . .Prikupljanje tradicionalnih instrumenata iz kraja gdje je škola. bubanj.Izvoditi zapise napravljenim instrumentima. . dramatizacija. .Izvoñenje kretanjem u koloni («voziću»).P onavlja i razumije pokrete brojalice. razvija interes kod učenika svojim odnosom prema radu i muzici. doživljaja muzike.Prikupljanje kaseta i CD-ova sa odgovarajućim djelima. . podstiče učenike na kreativan rad u oblasti muzike i sadržaje predmeta korelira sa ostalim. . muzičke forme. .P repoznaje ranije naučene brojalice na osnovu ritma bez teksta (zagonetke). dinamika. . koračnice. .Smišljanje -Spontano melodija na zadani improvizira: tekst. osobina tona. narodne tona (visok-dubok.P okazati je drugarima i radovati se novim zajedničkim iskustvima. IV SLUŠANJE MUZIKE . -Sam predlaže ideje. rukovodi. instrumenata. .

Indikatori uspjeha i nastavnikovog profesionalnog umijeća su razlike izmeñu inicijalne i finalne slike o znanjima. sigurniji su u interpretaciji melodije i ritma brojalice. te izvoñenjem brojalica u odgovarajućoj mjeri i ritmu Orffovim instrumentima. literarno i improviziranim pokretima. uporeñuju. prepoznaju kompozicije koje su slušali. te učešćem u osmišljavanju i izvoñenju muzičko-scenskih igara (igrokaza) i izražavanju vlastitih doživljaja muzike likovno. razlikuju. Ispoljavaju interes prema muzici i saznavanju i žele da je još bolje upoznaju i primjenjuju u školi i svakodnevnom životu. obrazlažu. u medijima. blizu-daleko) i odrede karakter kompozicije (koračnica. vrednuje lične i stavove drugih. a prirodi predmeta najbolje odgovaraju: metoda demonstracije i ilustracije (instrumenti. kao i da razlikuju zvučno i vizuelno muzičke instrumente: Orffove dječije instrumente. stihove. u paru i samostalno. Orffove dječije instrumente. koji time postaje bogatiji i ljepši. maštanje i improvizaciju na Orffovim instrumentima. kao i neke druge (harmonika. želju i potrebu za čestim muziciranjem. koristeći različite zvukove odnosno izvore zvuka (tijelo. što ima primjenu i u svakodnevnom životu u porodici. dug-kratak. priče. te uspješnije meñusobno aktivno komuniciraju muzikom. vlastite improvizirane instrumente). te donose zaključke o pojedinim muzičkim elementima i pravilno se ponašaju prema muzici kao vrijednoj umjetnosti. gitara. Nastavnik kao didaktičar izmjenjuje nastavne metode. glas. glas (muški. predmete iz okruženja. radovanje.ZNANJE I RAZUMIJEVANJE Učenici će znati da koriste jezik muzike. Kreativne i logičke sposobnosti razvijat će se osmišljavanjem jednostavne pratnje. objašnjavaju. Pokazat će odvažnost u otkrivanju. prepoznaju i uporede zvukove odnosno tonove u svom okruženju i muzici (odreñen-neodreñen po visini. te pjevanje pojedinca (solo) od skupnog pjevanja (hor/zbor). truba i klavir) koje nalaze primjenu na koncertima i u svakodnevnom životu djece. te kroz muziciranje vidno iskazati zadovoljstvo i osjećaj kompetentnosti. dubok-visok. poštuje pravila muzičke igre. školske svečanosti) i pokazati interes. prepoznaju tempo (brz-spor). često pjevanje. violina. Detaljna objašnjenja nastavnici će naći u pratećem priručniku za nastavnike razredne nastave. SPOSOBNOSTI Izvoñačke muzičke sposobnosti razvijat će se pjevanjem sa tačnom intonacijom. melodije pjesmica i ranije slušane kompozicije. u timskom radu i komuniciranju koja je u muzici sasvim prirodna. ritmičkih i zvučnih efekata za pjesme. fotografije. glasan-tih. muzičke igre. ženski i dječiji). Prepoznat će načine na koje muzika učestvuje u svakodnevnom životu i čini ga ljepšim i bogatijim (u dječijoj igri.). vještinama i ukupnim postignućima učenika STRATEGIJE NASTAVE I UČENJA (DIDAKTIČKO-METODIČKE UPUTE) Strategije nastave i učenja bazirane su na višestrukoj ulozi nastavnika koje se izmjenjuju u nastavi muzičke kulture. brz-spor. uspavanka i sl. transparentne folije). posmatraju. praćenjem pjevanja pokretima u skladu sa sadržajem pjesme i muzičke igre. istraživanju novih rješenja u muziciranju i izradi instrumenata. Pjevaju intonativno pravilnije. dinamiku (glasno-tiho). u manjim grupama. egzemplarna 49 . a posebno praktični rad i posjete kulturnim i muzičkim ustanovama. vještina i razvoju sposobnosti koje su precizirane u ishodima učenja. pjevanje. VRIJEDNOSTI I STAVOVI Dijete će biti osposobljeno da muzicira kolektivno (hor/zbor. INDIKATORI USPJEŠNOSTI Uočljivo je napredovanje učenika kroz sve veću bliskost sa muzikom. Moći će da prepoznaju brojalice. kao i napredovanje u sticanju saznanja. kao planer metoda interaktivnog učenja: kooperativne metode. porodične proslave. pripovijedanje i razgovor (usmjereni i impuls-razgovor).

stvaralačka nastava. grupni projekt metod.nastava. razvijaju se pozitivni stavovi o značaju muzike u porodici. kao koordinator kooperativnog učenja: timski metod učenja. Sadržaje nastave muzičke kulture treba tematski povezati sa nastavom drugih predmeta. Kroz istraživanje i ispitivanje. odnosno prakticirajući iskustvenu nastavu. Detaljniji opisi aktivnosti učenika i nastavnika dati su u ishodima učenja i objašnjenju.). kooperativna mreža (muzičke radionice. te stvaranje učenici razvijaju dublje razumijevanje prema naporima u umjetnosti i muzici kao posebnom sistemu saznanja i vrijednosti i njenoj složenosti. metoda analogije. rad u parovima. društvu i životu uopće. 50 . učenje putem otkrića. različiti nivoi složenosti. mozaik metod i njegove modifikacije. primjena modela. projekt-metoda. problemska. kao instruktor aktivne nastave: analitičko-sintetička. školi. algoritamske metode. izložbe improviziranih instrumenata i sl. Uključivanjem učenika u sve aktivnosti.

. Da se kod djece razvija uroñeni i stečeni senzibilitet i subjektivni likovni izraz. materijalne i duhovne kulture.crtežu“ da komunicira sa samim sobom. Da upoznaju sadržaj i likovni jezik..slici”).. Uloga je umjetnosti da omogući učeniku komunikaciju sa svojom i svjetskom likovnom baštinom. a u . a iz koje poslije žestoke borbe vani probija samo jedan. Zadaci: • • • • • • • Da učenici upoznaju likovni pribor. Da učenici analizom upoznaju sopstveni crtež. I umjetnost i . Ono u nastavnom procesu aktivno osjeća i misli. Da se kultiviše svijest o potrebi čuvanja tekovina likovne. da kroz igru..crtež”. djela domaće i svjetske likovne baštine.crtež” se učenicima nude u formi vizuelno-estetske analize u kojoj riječ ima ulogu poticaja (potiče učenika da priča o onom što vidi u . doživljajnim i iskustvenim svijetom... opet.. a time se .(2 časa sedmično. Time se realizira metoda intenzivnog. te osnovne likovne nazive.. Učenicima prvog razreda nudi se najstarija magijska umjetnost kao estetski doživljaj i inspiracija za vlastiti .uvijeni duh djeteta u sebi“ otvara. svojom porodicom. 68 časova godišnje) Likovna kultura ULOGA I ZNAČAJ I umjetnost i crtež su postali iz nagona za igrom ili . prirode).slici” ne vidi. te da se njima služe. Uloga nastavnog predmeta je. Nervni sistem djeteta liči na stanicu u koju ulazi pet puteva.sanjarenje na javi” i dinamizira prohodnost sadržaja u i iz učenika. Likovna kreativnost. 51 . aktivnog doživljaja.. umjetnosti.crtežom” prvi put crta.sanjarenjem na javi“. a učenik svoj crtež crta svojim perceptivnim. Likovna kultura. Polaskom u školu učenik se prvi put susreće i kontaktira sa umjetnostima koje po prvi put estetski doživljava i svojim . te slikom dolazi do prvih pojava. Da se uspavane likovne sposobnosti djece koja dolaze iz roditeljskog doma izjednače s probuñenim likovnim sposobnostima djece koja su boravila u predškolskim ustanovama. dodaje i ono što se u . nastavu i stvaralaštvo usmjeri i obogati . Nastavnik. Da se svim učenicima nude raznovrsni sadržaji kao podsticaji (iz života. U ovom nastavnom predmetu izdvajaju se tri stepena: • • • Likovna pismenost. vršnjacima i nastavnikom. predstava i pojmova. podloge i materijale.

U realizaciju su uključena sva čula. Crta i govori. grafičkih. života i rada. Kreativan crtež je plod .ODGOJNO-OBRAZOVNI CILJEVI U PRVOM RAZREDU Sadržaj u dječjem crtežu Za svaki navedeni sadržaj neophodno je da nastavnik formuliše: likovno područje. “zlatni period dječijeg crteža”. kompozicije i ritma. Čega se plašim. paleta. koso. izleta. stoji. Upotreba osnovnih školskih crtačkih . predstavljanje bojom dominantnih osobina lika iz književnog teksta. upoznavanje funkcije i izražavanje Svijet mašte kao inspiracija • • • Da sam nevidljiv Kakav bih automobil želio Stigli su vanzemaljci 52 . Priča o onom što vidi na slici. porodice. Imenovanje likovnih formi: crteža. Sadržaji iz likovne. likovni element. pjesnička slika . plastelin. motiv. simetrično. Poticaji su: književnost. rasuto. akvarel. osjećanja glavnog junaka. Uvoñenje djeteta u posmatranje i zapažanje svega što se nalazi u njegovom okruženju. Da dijete svijet gleda svojim očima. Ja i moji roditelji. objašnjava. vodoravno i vertikalno. škola. Imenovanje osnovnih boja: crvene. likovnu formu. glina. Sadržaji iz škole. doživljavanje svim čulima. Rad svim sredstvima i tehnikama. Imenovanje prave i krive. boje. U crtežu primjenjivati i njegovati simboličku boju. Šta sanjam.likovni izraz. izražava zadovoljstvo. žute. Posmatranje kao poticaj 1) 2) Posmatranje prirode. Uočavanje kompozicija figura i predmeta: skupljeno. slikarskih i kiparskih materijala i tehnika: grafitna olovka. psihološku proporciju i opisni prostor. likovni problem. grafike. tempera. doživljava srcem. likovno sredstvo. Komunikacija i otvaranje učenika U kreaciji crteža koristi i desnu i lijevu ruku.. ilustriranje toka dogañaja u priči. flomaster. bijele i sive. hoda. zgrade i grada. ali boje mi nisu baš najbolje… dopada mi se kako sam nacrtao lava. četkica. misli svojom glavom i samo realizira svoj crtež. Iz prirode i godišnjih doba. promjena tog osjećanja bojom. Procjenjuje radove drugih učenika i svoj rad (prepoznavanje slabije i jače strane vlastitog rada: drvo sam dobro nacrtao. Likovni jezik Forme i tehnike Uočavanje osnovnih likovnih elemenata: linije. plohe i volumena i njihovih regulatora: simetrije. Svjesni i podsvjesni sadržaji u crtežu. PROGRAMSKI SADRŽAJI Rad po sjećanju Iskustveni sadržaji. dotjeruje. književne i filmske umjetnosti. te neutralnih: crne. Sadržaji iz života učenika. kose i cik-cak linije. Kreativan crtež Koristiti shematsku ili simboličku fazu. slike. Ugodni i neugodni doživljaji –sjećanje. savijeno i kružno. Doživljaji s mora. vodoravne i vertikalne. Ja i moji novi prijatelji. a Ado je dobro uradio…). doživljaji iz života djeteta (porodica. Lutkarske predstave. društvo vršnjaka. kipa. pastel.sanjarenja na javi”. sjedi. analiza umjetničkih djela. plave. Dok crta. šire okruženje).

te regulatore: ritam i simetriju. sivom. FORMA ILI LIKOVNI JEZIK Crtanje. Crtež se može dobiti i drugim crtačkim tehnikama i na svim podlogama na kojima neki predmet ostavlja trag. Prostorno-plastično oblikovanje: reljef.• • Pronašao sam posebnu olovku Kad bi drveće hodalo Rad prema tekstu. U tehničkom smislu boje se dijele na vodene. metalno pero. a preko njega i spoznaja. ali i na malim. basne. Vizuelno-estetsko procjenjivanje Estetika je nauka o lijepom. s tim da svi ovi sadržaji niču iz teksta. Dječaci su skloni liniji. Slikanje Likovna forma riješena bojom i plohom na ravnoj podlozi je slika. zvučne i jezičke umjetnosti 53 . kist. Šestogodišnje dijete koristi tzv. iskorištava likovne elemente: liniju. kip i zgrada Linija ima samo jednu dimenziju (dužinu). reprodukcija u knjigama. sliku. grafika ima više otisaka ili originala. ilustracija i strip Bajke. ploha ima dvije (visinu i širinu). kratkih i dugih linija. akvarel. već kao inspiraciju za vlastiti subjektivni crtež. Papirne: kolaž i druge. I umjetnici i djeca likovnim elementima bojom i plohom grade likovne regulatore: simetriju. Stoga se ovdje nameće izbor raznovrsnih materijala. Likovna umjetnost kao inspiracija Posmatranje originalnih umjetničkih djela na izložbama. metodom oduzimanja i dodavanja. Crtačke tehnike: grafitna i hemijska olovka. koja u umjetnosti i crtežu ispituje pojavu stvaranja i doživljavanja. U crteža i slike su po jedan original. priče i legende. o osjetilnom i čulnom činu. volumen ima tri dimenzije (visinu širinu i debljinu) i zauzima stvarni prostor. djevojčice boji. Dekorativni rad podrazumijeva ukrašavanje upotrebnih predmeta: ukrase. ugljen. klasičnih i savremenih. isprekidanih. otiskom ili tiskom u neograničenom broju originala. Može biti urañen crnom. Njeni su praiskonski izvori majčino tijelo i priroda. To je za djecu najkonkretniji likovni element kojim najradije manipuliraju i za koji postoji izrazita radoznalost. simboličke i šarene boje. Njen predmet su vizuelne. nekoliko crteža u formi stripa. ornamente i arabeske. Grafika se dobiva štampom. Krute su: pastel. Prirodni su predmeti pogodni za modeliranje: reljef i kip. upoznaje prostor. kreda. crtež Likovni izraz linijom nazivamo crtežom. Tu spada modeliranje i grañenje. kreda. kompoziciju i ritam. mrlja ili fleka. ptičije pero. sve one koje se miješaju vodom. izreke i brojalice (omogućiti rad na većim formatima papira. Učenicima nudimo umjetnost kao estetski čin. Otuda naglašeno čulo opipa. zagonetke i odgonetke. bijelom linijom i bojom u vidu tačkica. šare. folije na zidu. krompira i lista je prirodni otisak. reljef i kip. Boja je zahvalna u radu sa djecom svih uzrasta. tako ono volumenom mijenja mjesto predmetu. ne kao memorisanje. crtu. flomaster. temperu. Otisak prsta i dlana. i to je u prvom razredu dovoljno. Dekorativni rad s grafikom Ova je forma bliža primijenjenim umjetnostima i grafici. tvrdih i mekih. Osim u slikanju boje se upotrebljavaju i u drugim likovnim formama. gvaš. Kao što biće u ranom djetinjstvu crtežom rasporeñuje predmete tražeći prostor. sve dotle dok ne preñe u sliku. tako da može biti u boji. plohu i boju. Tehnički su predmeti prikladniji grañenju.

najstariju. DIDAKTIČKO-METODIČKE NAPOMENE Sadržaj i forma su obrañeni u uvodnim tekstovima. te bogatiti jezik uopće. Sadržaj je šta. simboličke umjetnosti i simboličkog „crteža“ učenika.crtež”.samo po sebi sviña”. On ima samo četiri osnovna elementa: crtu. talentirani“. U dječijem crtežu se analizira vizuelni ili svjesni sadržaj. Ritam je rukopis. To im daje sigurnost i ideju. i onih koji nisu bili u predškolskim ustanovama. ono što se vidi. Analiza . i skriveni ili podsvjesni sadržaji.. razred bili. Sama ideja gledanja i procjenjivanja crteža i umjetnosti u školi je estetski čin. igračke. koje su i učenicima svojstvene. stil pisanja i stil crtanja.. umjetnost . SADRŽAJ: 54 .crteža”podrazumijeva pokušaje učenika da nešto kažu o onom što su nacrtali.crtež”.Ljepota je u skladu. magijsku. Mi im nudimo njihov . Rado crta. To će se realizirati kreativnim „crtežom“. ostvarit će se kontakt „crteža“ sa umjetnostima. boju.. Zna kazati šta je zamislilo i šta je ilustriralo. izuzev jednog. suočava se istovremeno s pitanjem šta će i kako će? Misli o sadržaju i o likovnom jeziku ili formi. Dijete će u skladu s vlastitom percepcijom i recepcijom izraziti doživljaj. te da taj smisao treba koristiti i njegovati kao mladu biljku. nastave i stvaralaštva Smanjit će se razlike meñu učenicima koji su prije upisa u 1. demonstracijom i analizom „crteža“ i umjetnosti. „da su svi prvačići. forma je kako. koje su se inspirisale mitom i legendom. ono što se . Djeca počinju analizirati predmete i pojave iz svoje sredine: slikovnice. ..... kompoziciju i ritam. likovni je internacionalan. da „crtež“ i umjetnost treba njegovati i čuvati. na svoj način imenovati ono što je u domenu percepcije i doživljaja. te će se i ta razlika. keramiku.. INDIKATORI USPJEŠNOSTI Dijete bez opterećenja stvara svoj rad. ruke. crtež ili sliku. približiti.crtežu” izražava neku ideju. da ne samo da oni „crtaju“ već da je „crtež“ sredstvo koje su koristili i koje koriste i odrasli. Maternji jezik je nacionalan. kostim. ravnoteži. redu. tekstil. bajkom i basnom. onaj dodir. Učenici će iz slika upoznavati i proširivati svoj pogled na svijet. Učenici će prihvatiti.crteža” Analiza . a njima najbližu. Upoznat će osnovne likovne materijale i tehnike. materijalima i tehnikama. Učenici će postepeno oslobañati svoj ekspresivni i impresivni doživljaj i izraz. plohu i volumen i psihičke likovne regulatore: simetriju. izmeñu maternjeg jezika.djetinjstva čovječanstva”. Uspješno se služi priborom. ovdje ih prevodimo u: Šta i kako? Kada se dijete s kistom u ruci nañe pred bijelim papirom. ili neće ni biti. naivne i narodne umjetnosti. harmoniji.Kako će” dijete rasporediti sadržaj i formu u crtežu je kompozicija i u njoj simetrija koja je svojstvena djeci. zagonetkom i pričom. ono subjektivno poigravanje srca i nerva. a da nastavnik zna na kraju nastavnog časa kazati ono šta su učenici crtali. Očekuje se realizacija tvrdnje mnogih pedagoga i estetičara. OČEKIVANI REZULTATI Prožimanje igre. te njihove mogućnosti. ali samo kao inspiraciju za vlastiti . kao i likovna forma: likovni elementi i njihovi regulatori. ono što se ne vidi. Po subjektivnom kriteriju. linije i boje na papiru. Korelacijom „crteža“ sa književnosti za djecu i umjetnost iz «djetinjstva čovječanstva» kao estetskim činom i inspiracijom za vlastiti „crtež“. ono što u umjetnosti i .

• PSIHIČKA forma je bliska tehnici. Likovni prilozi Umjetnosti. To i jest umjetnost i ona zagonetka u crtežu: i žestoka boja. kompozicije i ritma. slikarskim. pa ide u strip. crtačkim. akvarel. To je prijevod motiva. otisak lista i dlana. glina i plastelin.U crtežu je ono što crtež sam po sebi priča. ono kada učeniku nije dovoljan crtež i ilustracija. asimetrije.. Ovaj okvirni program treba realizirati u skladu s okolnostima i mogućnostima. ono što njega bogati) i lijep crtež. zagonetke.djetinjstva čovječanstva” koje su same po sebi bliske uzrastu učenika. kolaž. Vizueni-likovni prilozi umjetnosti i . • ESTETSKO u crtežu je ideja da dijete nešto crta. U isto vrijeme im nudi vlastiti . bajke. volumena i njihovih regulatora: kolorizma. sve ono što se u dječijoj glavici dešava dok crta (od borbe do uspjeha i sreće.crteža” su podloga nastavniku i inspiracija učenicima. već se domišlja i crtežu dodaje tekst. plohe. treba da imenujemo..crtež” istog ili starijeg uzrasta.. ilustracija i inspiracija u priču. Analiza LIKOVNOG JEZIKA ili FORME je subjektivna analiza likovnih elemenata: • crte. boje. ali i legende i priče iz domaće kulturne. 55 . likovne i književne baštine. sve se može kopirati. To je naš cilj. tempera. tema. proces rada. basne i priče koje ovaj koncept nudi učenicima prvog razreda su iz . mozaik. i simetrija i raspored i rukopis. a ne kao učenje. To znači da učenicima prvog razreda nudimo njihovu umjetnost kao estetski doživljaj i inspiraciju za interpretaciju i kreaciju vlastitog crteža. grafičkim i kiparskim tehnikama i materijalima: olovka i flomaster. s djecom. ali rukopis ili ritam ne! Samo to mi.

izdržljivost. tablete. • Očuvanje. • Osposobljavanje za svrsishodno i efektno samostalno vježbanje.(2 časa sedmično. • Sticanje motoričkih znanja i razvijanja motoričkih vještina i navika. motoričkih znanja. zagañen zrak. Tjelesni i zdravstveni odgoj ODGOJNO-OBRAZOVNI CILJEVI U PRVOM RAZREDU Znanje o činiocima zdravog života Lična higijena i zdravlje. prisustvo droge i drugih nepoželjnih sredstava). vještina i navika. Tom je principu sve podreñeno. skače. stiče navike i vještine. a to znači i radno spremniju. mogućnost zaštite. Poboljša li se zdravlje generacije koja dolazi imaćemo zdraviju populaciju. ravnoteža) vježbe na spravama. njegovanja i unapreñenja zdravlja. Hrana i zdravlje. kreativniju i zadovoljniju. Informacije o pomoći u slučaju zlostavljanja. Utjecaj medija. Motoričke sposobnosti i vještine kretanja Lokomocija (stabilnost. snaga. Pravilno i nepravilno držanje tijela. Tjelesna aktivnost i zdravlje. preciznost. na tlu i sportske igre jednostavne vježbe oblikovanja (bez rekvizita) usklañenost kretnje s kretanjem rekvizita kontrola pokreta hoda. • Razvijanje i usavršavanja motoričkih sposobnosti u skladu sa uzrasnim i individualnim karakteristikama. U ovom nastavnom predmetu dijete usvaja osnovna znanja o zdravlju. • Promoviranje pozitivnih socijalnih interakcija. biljke. ali i uči kako da ih primijeni u životu. piće. Ograničavanje vremena provedenog pred TV ekranom. lično predano i dnevnoj fizičkoj aktivnosti. svrsishodne i humane primjene psihomotoričkih sposobnosti. koordinacija. Dijete uči kako da postane fizički spremno. U ovom vremenu tjelesni i zdravstveni odgoj ima posebnu važnost zbog sve prisutnijih pojava koje ugrožavaju zdravlje djece (dominacija medija i smanjivanje kretanja kao prijeke potrebe djeteta. Selektivan pristup sadržajima medija. pojava deformiteta. Kretanje je potreba svakog djeteta. Opasnosti po zdravlje: zagañena okolina. • Razvijanje kreativnosti kroz pokret. gipkost. Značaj boravka na svježem zraku i u igri. a svrsishodno kretanje u osnovi tjelesnog i zdravstvenog odgoja. • Razvijanje pozitivne slike o sebi. vrijednosti i principa tjelesnog vježbanja. Zadaci su: • Shvatanje smisla. brzina. 68 časova godišnje) ULOGA I ZNAČAJ Briga o zdravlju djeteta osnovni je princip na kojem se zasnivaju sadržaji tjelesnog i zdravstvenog odgoja u prvom razredu osnovne škole. trči pleše Pozitivne socijalne interakcije i osobine ličnosti Komunikacija i saradnja poštuje pravila igre cijeni tuñi i vlastiti napor stabilnost i realnost u postavljanju cilja istrajnost rješavanje sukoba na prihvatljiv način planiranje vremena izbjegavanje rizika i briga za vlastitu sigurnost samokontrola donošenje ispravnih odluka rješavanje problema razumijevanje smisla takmičenja (prihvatanje “poraza” i nošenje “pobjede”) 56 .

razredu) u saradnji sa lokalnom zajednicom i profesionalno angažiranim instruktorima. sa visokim prednoženjem drugom). provlačenjem itd. razapete vijače itd. pješačenje u prirodi. preskakanja i dr. Primarna funkcija nekonvencionalnih sadržaja je razvoj i usavršavanje osobina i sposobnosti.pravolinijsko. označeni prostor i sl. Primjena trčanja u različitim kretnim manifestacijama. Penjanje: Penjanje uz stepenice. švedski sanduk. kombinirano. kao i mogućnosti sredine (škole. hodanja. smjera. rušenje i sl. uz mornarske ljestve do 2 m visine. tempa i ritma. Kombinacija trčanja. lokalne zajednice). koljena i stopala. trčanjem. pljesak i sl. Sunožni preskoci. tempa i ritma.) na različite načine (pogañanje. . s promjenom pravca. preskakanje kratke vijače (individualno).. izvoñenje poskoka i skokova uz različite pokrete rukama (uzručenje. kombinirano. Skakanje: Sunožni poskoci u mjestu i kretanju. 2. švedski sandučić. ili 3. sportski ples i dr. Dizanje i nošenje: Dizanje i nošenje jednog ili više različitih rekvizita odgovarajuće veličine i mase.dionice do 30 m. Bacanje i hvatanje: Bacanje različitih lopti kotrljanjem. Brzo trčanje (sprint) . gañanje u metu (korpa. u jednom trenutku noge nisu u kontaktu sa podlogom). jednom rukom). nastavnika i roditelja.4 plesa (društvena. Izabrati 2 .Zečji“ poskoci (iz upora čučećeg skoka u upor čučeći. Ples i pantomima: Prikazivanje različitih pojava i situacija iz svakodnevnog iskustva pantomimom. preskakanje iz obilježenog prostora u prostor i preko prepreka (linije. Primjena skokova i poskoka u različitim kretnim manifestacijama. skakanja. Primjena bacanja i gañanja u različitim kretnim manifestacijama. prirodni uspon itd. Hodanje: Prirodno hodanje . realiziraju se i drugi sadržaji: vožnja bicikla.šta vježbati. galop naprijed i strance. a zatim sa veće udaljenosti (suručno. Kombinacija puzanja i provlačenja i hodanja. Primjena puzanja i provlačenja u različitim kretnim manifestacijama. penjanje na švedsku klupu. sa opružanjem potkoljenice slobodne noge). s promjenom pravca. a distribucijom šta vježbati u pojedinom razdoblju. Jednostavni poligoni sastavljeni tako da zahtijevaju primjenu naučenih gimnastičkih elemenata. „Kik“ poskoci (poskoci na jednoj nozi. odručenje. . dimenzijama i obliku podloge. dječji poskoci. odnosno i u funkciji usvajanja motoričkih informacija. ..). plivanje. obruči. kroz upor klečeći. Provlačenje kroz obruč. Primjena dizanja i nošenja u različitim kretnim zadacima. skijanje. Puzanje i provlačenje: Puzanje četveronoške. Hodanje uz različite položaje ruku. puzanje po švedskoj klupi. trčanjem i dr. puzanjem. puzanje ispod grede. desnom i lijevom rukom i suručno. grupno. smjera. Igre loptom: Različite elementarne igre loptom. koturaljki (rolera). Oponašanje pokreta i kretanja drugih živih stvorenja (Kako medo hoda? A slon? Kako ptica leti?) Trčanje: Trčanje . Plivanje . na različitoj vrsti. trčanja itd. dimenzijama i obliku podloge.. sunožni poskoci sa okretom od 90 stepeni (u jednu i drugu stranu). ubacivanje. preskakanja itd.). igra lastiša. Hodanja u različitim kretnim zadacima.obuka neplivača: Obuka neplivača organizira se tokom prvog ciklusa (u 1. samostalno. usklañivanje pokreta pojedinih dijelova tijela i kretanja cijelog tijela sa karakterom muzike i ličnim doživljajem. puzanje uz/niz kosu švedsku klupu. klizanje.u trajanju od 6 minuta. Sunožni skokovi.. okvir od švedskog sanduka ili sandučića. prvo sa male udaljenosti..pravolinijsko. Izborom se odgovara na pitanje .).Kan-kan“ poskoci (poskok na jednoj nozi. dodavanje u paru. različitih lopti u daljinu i visinu. sanjkanje. Ritmički skokovi. Ritmički okreti. Gimnastika: Gimnastičko hodanje. švedske klupe. trčanja. uz ripstol. makazice.PROGRAMSKI SADRŽAJI Izbor i distribucija sadržaja meñuovisne su operacije u programiranju procesa vježbanja. Primjena penjanja u različitim kretnim zadacima.Školica". doskok sa povišenja (do visine švedske klupe). narodna.. izmeñu nogu para. Druga motorička iskustva: U ovisnosti od interesovanja učenika. Kretanje poskocima i skokovima u zadatom pravcu Kombinacije skokova i poskoka sa hodanjem. Istrajno trčanje . na različitoj vrsti. skakanja. 57 .). Kombinacija penjanja sa hodanjem. preći na drugi ripstol. lopta. Nekonvencionalni sardžaji su uvijek u simbiozi s odreñenim konvencionalnim sadržajem. moderna) u skladu sa mogućnostima i interesu učenika i nastavnika i naučiti osnovne korake. u paru. vijače i sl. obrnutoj švedskoj klupi ili niskoj gredi. itd. Kombinacija hodanja. uz kosinu (švedska klupa. Različite vrste hodanja po liniji. Sunožni naskok iz mjesta na povišenje.

tlu i sportskih igara. boravak u prirodi i zdravlje. pokreta i kretanja. Uz pomoć odraslih usklañuje svoje aktivnosti (učenje. • Vješto izvodi jednostavne forme prirodnih oblika kretanja (hodanje. gipkost. • Vlada izabranim vještinama iz vježbi na spravama. kombiniranje u obroku. dolje. dnevni ritam odmora i rada. čučanj. Upoznaje se sa osnovnim principima pravilne ishrane. sportski ples itd. spavanje). umivanje. • Unapreñuje motoričke sposobnosti (brzinu. • Izvodi pokrete i kreće se po pravolinijskoj putanji. Posjeduje informacije o štetnosti duhana. Druženje: Upoznavanje . • Posjeduje i druga motorička iskustva u ovisnosti od ličnih interesovanja i mogućnosti sredine (npr. pješačenje u prirodi. ravnotežu i preciznost) u skladu sa individualno postavljenim normama.. Izvori opasni za zdravlje: Mogućnosti lične zaštite. kolektivna i higijena životnog prostora. naprijed. pravilno izvodi jednostavne vježbe oblikovanja bez rekvizita. obim obroka. Higijena: Lična. i održava kolektivnu higijenu (provjetravanje prostorija i odlaganje otpadaka. sanjkanje. • Pravilno izvodi osnovni korak dva izabrana plesa. II ili III razredu). skijanje. piće.). snagu.. 2. skakanje.ostvarivanje verbalnog i tjelesnog kontakta. alkohola i droga. sjedeći i ležeći položaj. koordinaciju. Očuvanje i unapreñenje zdravlja: • • • • • • • • • • • Razlikuje pravilno od nepravilnog držanja tijela. Posjeduje informacije o značaju zdravlja. trčanje. Usavršavanje motoričkih sposobnosti u skladu sa uzrasnim i individualnim karakteristikama i sticanje i razvijanje vještina i navika: • Izvodi pokrete i kreće se u zadatom smjeru (gore. • Primjenjuje prirodne oblike kretanja u jednostavnim igrama i poligonima. Informiranje o štetnosti: Tablete..SADRŽAJI ZDRAVSTVENOG ODGOJA Pravilna ishrana: Izbor zdrave hrane. nazad). dinamika uzimanja obroka. izdržljivost. Redovno i aktivno učestvuje u nastavi tjelesnog odgoja. razvoj i otpornost organizma. tenis. 3. zrak.. • Usklañuje svoje kretanje sa kretanjem rekvizita u jednostavnijim kretnim zadacima. Posjeduju informacije da može da traži pomoć ukoliko je zlostavljano i zanemareno. razmjena ličnih iskustava. ISHODI UČENJA 1. Zdravlje: Značaj i važnost zdravlja.. Posjeduje informacije o značaju tjelesne aktivnosti i boravka u prirodi za pravilan rast. Vodi računa o pravilnom držanju tijela u sjedećem i u stojećem položaju. ponašanje i ophoñenje za stolom. klizanje. Osposobljavanje za samostalno vježbanje u slobodno vrijeme: • Imenuje osnovne položaje i stavove (uspravni stav. • Sposoban je da prepliva 25 m slobodnom tehnikom (u I. Uči da izbjegne situacije u kojima može da se povrijedi i umije da traži pomoć. stavova. 58 .). ili zna za takav slučaj. tuširanje i dr. vožnja bicikla. Održava ličnu higijenu (pranje ruku i zuba.).. lijevo. tjelesna aktivnost. biljke. desno. igra. odmor.

U tom pogledu. Pridržava se dogovorene procedure dolaska u salu (igralište).• • • • • • Imenuje dijelove tijela i zna njihovu osnovnu ulogu prilikom vježbanja.bez rekvizita 59 . sa osloncem na jednoj nozi. Psihomotorička aktivnost se usmjerava prije svega na razvijanje i usavršavanje: snage (položaji tijela . za trup. skakanje. tokom vježbanja i igre prijateljski komunicira i sarañuje sa vršnjacima... Kretanje ima funkciju psihosocijalnog komuniciranja. (2) funkcionalnih (sistem za transport kiseonika i aerobni kapaciteti). provlačenje.) i umije da traži pomoć ako se loše osjeća. U prvom razredu naglasak je na socijalizaciji djeteta. kotrljanju. podsticaj i nadzor nastavnika. penjanju. čučeći. kao rezultat procesa u kojem se posredstvom tjelesnih vježbi povećava obim i kvalitet kretanja. izdržljivosti (opće . provlačenju. uz podsticanje i nadzor nastavnika. Kretanje ima funkciju biološkog nagona i zadovoljava potrebe stimuliranja tjelesnog rasta i razvoja. 6. znojenje. ruci. značajno korelira sa pravilnim i harmoničnim rastom i razvojem (1) morfoloških (procesi rastenja.. gibljivosti (aktivne kompleksne i lokalne . 4. u trčanju. DIDAKTIČKO-METODIČKE NAPOMENE Bazična komponenta ponašanja djece je kretna aktivnost.posebnu pažnju usmjeriti na disanje). održavanje na vodi. trčanju. diferencijacije tkiva i funkcionalnog dozrijevanja). brži rad srca. stojeći. kotrljanje. Poznaje pravila elementarnih igara i pridržava ih se uz. Razvijanje pozitivne slike o sebi: • • • Primjećuje svoje motoričke i druge sposobnosti i osobine. Vježba u odgovarajućoj odjeći i obući. uz podsticanje i nadzor nastavnika. Meñutim. puzanju. ritmičke. kretanjem djeca zadovoljavaju i svoje društvene potrebe. nesvjestica itd.u hodanju. sa rekvizitima..ležeći. organizacije i institucije). koordinacije (brzinske.vježbe oblikovanja). Uočava sličnosti i razlike meñu vršnjacima. pojedinačnih pokreta i frekvencije pokreta . ravnoteže (statističke i dinamičke . laktu. Dalji razvoj psihomotorike karakterizira njeno usavršavanje. (4) konativnih (modaliteti reakcija i sposobnost adaptacije) i (5) socioloških (društvene grupe. zadržavanje i transformacija informacija i efikasnost u novim netipičnim situacijama).hodanje. trčanje. odnosno harmoniziranju pokreta i kretnji djeteta sa pokretima i kretanjem svijeta oko njega. (3) kognitivnih (prijem. neobični položajni. valjanje.. Prepoznaje fiziološke znake umjerenog opterećenja i zamora (npr. brzine (reakcije.). klečeći. Opća psihomotorička spremnost. u elementarnim sportskim aktivnostima). 5. Pantomimom i pokretom prikazuje različite pojave i svakodnevne situacije. orijentacije). penjanje. Uz podršku odraslih primjenjuje naučene i model jutarnje gimnastike. Promoviranje pozitivnih socijalnih interakcija: • • • • Ni na koji način ne ugrožava one koji se od njega razlikuju.). valjanju. viseći.). Umije da odredi kom dijelu tijela je namijenjena vježba oblikovanja (za ruke. kretanje zadovoljava prirodne potrebe djeteta. ima izgrañenu tjelesnu shemu. Većina djece svoje pokrete i kretnje uspješno formira do četvrte godine. glavi. u skakanju. agilnosti (brzine promjene smjera kretanja . Razvijanje kreativnosti kroz pokret: • • Jednostavne pokrete usklañuje sa muzikom.. ponašanja na času i odlaska iz sale (sa igrališta). za noge. Istražuje svoje sposobnosti. pozitivno vrednuje uspješne poteze i uloženi trud svih učesnika u igri. kretanje na vodi. puzanje.

usmjerena je prema sintetičkom metodu motoričkog učenja . Kako u funkciji centralnog nervnog sistema moždana kora sve više dominira nad njegovim nižim dijelovima.pamćenja samo redoslijeda elemenata koji se sukcesivno reñaju" (Roger Spirri. zato podražaji uvijek moraju biti na nivou koji uvjetuje adaptacijske procese. odnosno tjelesnog vježbanja. Za istovremeno usavršavanje motoričkih znanja i mijenjanje osobina i sposobnosti najproduktivnija je situacijska metoda rada. ograničavajući procesi razdraženja se sve više pojavljuju i osnovni prirodni pokreti djeteta oslobañaju se suvišnih. brže. Ako treba naučiti neku igru. bacanje. Kako je mreža krvnih sudova relativno sužena u odnosu na kapacitet srca. postavljanje. a zaustaviti se eventualno samo tamo gdje se cjelina ne može savladati. 60 . hvatanje. 1981). Promjena savremenih tendencija učenja i obučavanja. Mada se može javiti i ranije. Temeljna metoda vježbanja je iterativna (ponavljajuća). povećana je njihova otpornost na promjene okoline i na promjene izazvane pod utjecajem kretanja. aktivnost ili vježbanje ne traje im dugo. učenje treba provoditi cjelovito. Oprez u radu s djecom ove ontogenetske dobi potenciran je činjenicom da su vegetativni procesi stabilniji. sporednih pokreta što djetetu daje mogućnost da sigurnije hoda. mogući su i različiti deformiteti. posebno kada su u pitanju vanjska opterećenja. obaveza mu je da vodi računa i o higijensko-tehničkoj kontroli prostora. Njihove tjelesne aktivnosti. (2) preventivne i (3) mjere asistencije. s društvom i sa prirodom. dizanje. snaga i izdržljivost. za njih je najznačajnije šta se dogaña u datom trenutku. nošenje. higijeni odjeće i obuće učenika. nastavnik je dužan u neposrednom radu sa učenicima pratiti i kontrolirati njihovo zdravlje. trči. Razvija se finija muskulatura. gañanje. primjenjuje se analitički način rada (izvoñenje pojedinačnih elemenata . prije svega. što rezultira brzom promjenom raspoloženja i podložnošću sugestiji. jer su konačni rezultati vježbanja u pozitivnoj korelaciji sa situacijama u kojima se efekti vježbanja realno mogu primijeniti. Djeca su sposobna izvoditi pokrete.. koja može biti jedan od znakova tjelesne zrelosti. igrovne aktivnosti i igra kao kontekst kreativnog komuniciranja djece sa sobom. Kod djece uzrasta oko šest godina znatno se povećava spremnost za uključivanje u različite oblike tjelesnih aktivnosti. Uz to. Izbor modaliteta rada kojima će se provoditi proces vježbanja uvijek mora biti u funkciji ishoda za postojeće stanje učenika. prostorija. Usredtočenost na jednu stvar. nakon saznanja o funkcioniranju moždanih hemisfera.na suženoj i nestabilnoj podlozi) i preciznosti (držanje. tačnije. Briga o zdravlju učenika mora uvijek biti na prvom mjestu. Razvoj osobina i sposobnosti moguć je jedino u uvjetima progresivnog i diskontinuiranog opterećenja. Ljudski organizam nastoji uspostaviti ravnotežu izmeñu povećanog inteziteta motoričkih aktivnosti i trenutnog stanja organizma. Osim uzrasnog kriterija. i to izvan igre. razvijenija je njihova sposobnost kretanja.i sa rekvizitima .kombiniranje situacijske i sintetičke). Odvijanje odgojno-obrazovnog procesa neposredno prethode mjere sigurnosti: (1) zdravstvenohigijenske. spuštanje). skače itd. Pošto u ovom uzrasnom periodu okoštavanje grudne kosti i rebara tek počinje. a ne šta je bilo i šta će biti. beskorisnih. prisutna je sklonost porasta arterijskog krvnog pritiska. bolja im je prostorna orijentacija i spremnija su i za izvoñenje složenijih pokreta. opreme. mogu trajati i do 30 minuta. usporava se frekvencija srčanog rada i akcija postaje ritmičnija.usvajanje i usavršavanje motoričkog akta u cjelini. srazmjerno opterećenju. dijete lako i sigurno koristi samo jednu ruku i nogu. što se postiže osmišljenim povezivanjem onih dječijih aktivnosti u kojima se dijete najadekvatnije ukupno izražava to su u periodu prvog školskog uzrasta. osnovni oblici kretanja postepeno se automatizuju. u ovom periodu počinje i druga denticija. Djeca imaju potrebu za više obroka dnevno. koncentrišući se na najpravilnije izvoñenje najvažnije faze globalne motoričke aktivnosti po principu . kao i o ličnoj higijeni. bez ikakvih rizika. šutiranje. jer im je zapremina želuca još uvijek mala i izmjena materije je velika. Mora se voditi računa da se ne mogu forsirati dijelovi u kojima se ne vidi cjelina. Srce i dalje zaostaje za porastom cjelokupne tjelesne mase. u radu s djecom treba uvažavati i mnoge specifične razlike meñu njima. ali i razlike meñu starijima. ali ekonomičnost reakcije je mala i iradijacija je jača od inhibicije. Uz to. najbolje kao dopunska aktivnost. sprava. osjećanja su im nestabilna i izazivaju različite reakcije. Takoñer. Pored ljekarskog pregleda. rekvizita i pomagala. Kod djece. ako nisu u stanju dovoljno brzo i efikasno savladati složenu cjelinu. odnosno kretanja. Pod preventivnim mjerama podrazumijeva se pregled obuće i odjeće za vježbanje. Individualne razlike meñu djecom navedene dobi veće su nego meñu odraslima i treba ih u radu respektirati. Za razvoj djeteta značajno je da ono bude aktivno na prikladne i različite načine.

Uočavanje i otklanjanje grešaka je izuzetno značajna faza. šta preskače i kako. korištenje sportskih sprava i rekvizita. radionice. Nakon uspješno provedene tjelesne i psihičke pripreme učenika. U početnom izvoñenju će. Npr. Potom se najavljeni sadržaj opisuje. koje treba uvažavati. a pomaganjem mu se olakšava izvoñenje vježbe. koja pretpostavlja uočavanje. (3) ispravljanju grešaka. primjerenom doziranju i distribuciji opterećenja. princip odgojnosti (usmjerenost ka pozitivnim vrijednostima. pravovremenom osiguranju asistencije.). Kao organizacioni model nastavnik može integrirati sadržaje iz dva ili više predmeta ili oblasti. princip reverzibilnosti (podrazumijeva opadanje tjelesnih sposobnosti sa prestankom vježbanja i potencira potrebu za kontinuiranom vježbom u skladu sa tempom njihovog opadanja) i princip svestranosti (podizanjem opće tjelesne pripremljenosti. stavovima i navikama).čula vida). Asistencija (čuvanje i pomaganje) je vid stvaranja sigurnosti i samopouzdanja kod učenika. Pored planiranja i realizacije raznovrsnih poligona sa unaprijed definiranim kretnim zadacima (gdje se učenik provlači. i nakon njegovog usvajanja u finalnom obliku.OKRUŽENJE na smislen način mogu se povezati pojedini ciljevi. u ovisnosti od postavljenih ciljeva i očekivanih ishoda. Najčešći principi na kojima se zasniva motoričko učenje su: princip očiglednosti (sticanje znanja uz pomoć analizatora . ali i uvjete koji će omogućiti najveći mogući utjecaj na njihov organizam. Uvijek promovirati nadmetanje sa samim sobom. Eventualno objašnjenje treba biti kratko. s ciljem podsticanja učenika na razmišljanje. analiziranje i pronalaženje uzroka te utvrñivanje najkraćeg i najefikasnijeg puta za ispravljanje pogrešaka. koje prepreke zaobilazi i sl. Demonstracija se izvodi u finalnom obliku. kad god je moguće. djelimične automatizacije i nedorečene individualizacije. prekidu rada u slučaju umora ili zbog drugih razloga. potrebama i interesima učenika). pažnja učenika biti usmjerena više na način izvoñenja nego na cilj. princip svjesnosti (aktivno i stvaralačko učešće učenika ostvaruje se kroz različite sadržaje koji potenciraju samostalnost i odlučnost i mogućnost izbora načina i sredstava za uspješan ishod). sadržaji i struktura pojedinačnih časova. Odvijanje odgojno-obrazovnog procesa prema prirodnom redu uvjetno podrazumijeva sljedeće etape: (1) upoznavanje (najavljivanje. odgovarajućem izboru sadržaja. demonstracija i objašnjavanje) novog motoričkog sadržaja. slijedi glasno. vjerovatno. 61 . motorički akt je nestabilan i podložan različitim utjecajima. izbor terena za vježbanje i drugo. poligone.DRUGI . (2) izvoñenje motoričkog kretanja. važno je predvidjeti i postavljanje poligona koji zahtijevaju samostalno rješavanje datog motoričkog problema (učenik sam osmišljava na koji način će savladati prepreke). variraju u ovisnosti od reakcije učenika. Čuvanjem se štiti učenik od pada. Slijedi nakon izvoñenja kompletnog motoričkog sadržaja i po principu od krupnijih (odnose se na motoričku strukturu) ka sitnijim odstupanjima od očekivanog ishoda. uvježbavanje i individualno uvježbavanje i (5) praćenje i realizaciju ishoda. Ponavljanjem. kratko i razumljivo najavljivanje motoričkog sadržaja. opisivanje. u skladu sa individualnim karakteristikama učenika. U fazi nepotpune stabilizacije. princip sistematičnosti (ponavljanje i usavršavanje racionalnih pokreta i broj ponavljanja. Takoñer. ishodi i sadržaji iz dva i više predmeta sa razvojnim potrebama djece. (4) ponavljanje. s ciljem upoznavanja učenika sa osnovnom strukturom vježbe i upozorenja na bitne momente i bitne karakteristike pokreta i kretanja. Trajanje rada na odabranoj temi. stanice. akciju i svjesno aktivno učešće. jasno i glasno. uvježbavanjem i individualnim vježbanjem on se stabilizira i prilagoñava uvjetima identičnim praktičnoj primjeni. princip ponavljanja (osigurava racionalizaciju i trajnost usvojenih sadržaja). usvajanjem vještina i navika stvara se osnova za kasniju individualnu sportsku diferencijaciju. princip individualnosti (zasnovan je na prirodnoj psihomotoričkoj diferencijaciji i usklañivanju procesa obuke prema mogućnostima. Teme se realiziraju kroz: igru. Tok odgojno-obrazovnog procesa učesnicima bi trebao osigurati usvajanje odreñenog motoričkog kretanja brže i lakše. Hodanje i trčanje. kroz tematsku cjelinu kojoj je u osnovi ideja ili problem JA . ali i sprječavanja padova i ozljeda. realizirati u prirodi.pregled i ispravnost opreme za vježbanje. Nakon zvaničnog okončanja rada prostor za vježbanje se ostavlja u primjerenom stanju i učenici napuštaju isti. Za vrijeme rada preventivne mjere se sastoje u pravilnom postavljanju sprava. bit će izraženije prisutne individualne razlike. izbor i redoslijed vježbi i opterećenje usklañuju se sa mogućnostima učenika). u skladu sa mogućnostima i interesima učenika).

nastavnik mora uložiti maksimalan napor kako bi kroz individualizaciju nastave svim učenicima omogućio doživljaj uspješnosti u ovladavanju sve složenijim kretnim zadacima. I u takmičarskim igrama promovirati uvažavanje drugih . prednost imaju saradničke igre. istezanja vrata. Veoma je bitan odabir vježbi oblikovanja i zagrijavanja.i odnosi se na uspješnost učenika u svakom od planiranih ishoda. te na veličinu i visinu predmeta koji se preskaču. Kod skakanja treba paziti da svi poskoci budu u pokretima. naravno pod odreñenim uvjetima (insistirati na prijateljskom. Valorizacija efekata Valorizacija procesa tjelesnog i zdravstvenog odgoja je procjena ostvarenja cilja . Ocjenjivanje i zaključna ocjena su opisni. Treba izbjegavati kretanje u čučnju zbog mogućih oštećenja zglobova. insistirati na samoprevazilaženju i sl.). a nikako veliki doskoci. Nije moguće upravljati transformacijskim procesom niti očekivati željene ishode bez stalnog registriranja stanja i promjena u odgojno-obrazovnom procesu. ne precjenjivati značaj pobjede. te se ni u kom slučaju ne smiju izvoditi isti i nagli pokreti glave. Kod gimnastičkih preskakanja treba obratiti pažnju na mogućnosti učenika.U kontekstu tjelesne aktivnosti. za dijete ne treba da bude izvor prepoznavanja različitosti i spoznaje sopstvenih osobina (dobrih i manje dobrih) i prihvatanje sebe i drugih kao jednako vrijednih. 62 . Potrebno je sistematično pratiti i valorizirati rad svakog učenika. Kod izbora igara. a u cilju pravilnog rasta i razvoja. kontrolirati i suzbijati agresivnost. mada djeci koja to žele treba omogućiti iskustvo takmičarske situacije. Obavezno omogućiti učenicima slobodu izbora kad je riječ o učešću u takmičarskim igrama.protivničkih igrača i suigrača. Što potpunije informacije su neophodne i učeniku i nastavniku za procjenu i ocjenu njihove uspješnosti.procjena ostvarenja ishoda . Saznanje da postoje okretniji ili brži vršnjaci. Naročito treba izbjegavati jačanje sklopa trbušnih mišića zbog povijanja kičmenog stuba. Akcenat treba da se stavi na vježbe zagrijavanja. fer-plej odnosu i poštovanju pravila. omogućiti visok stepen učešća svih takmičara.

OKVIRNI NASTAVNI PLAN I PROGRAM za drugi razred devetogodišnje osnovne škole 63 .

4. 140 časova godišnje) Nastavni predmet Bosanski.OKVIRNI NASTAVNI PLAN ZA DRUGI RAZRED DEVETOGODIŠNJE OSNOVNE ŠKOLE REDNI BROJ OBAVEZNI NASTAVNI PREDMETI SEDMIČNI BROJ NASTAVNIH ČASOVA GODIŠNJI BROJ NASTAVNIH ČASOVA 1. hrvatski. hrvatski. fakultativni predmeti 4 3 3 2 2 2 16 140 105 105 70 70 70 560 Napomena: Broj nastavnih časova za vjeronauku. hrvatski. u skladu s mogućnostima o kojima je riječ u Koncepciji. odjeljensku zajednicu. 6. Bosanski. Bosanski. 2. 3. srpski jezik i književnost u drugom razredu devetogodišnje osnovne škole sadrži sljedeća područja: Početno čitanje i pisanje Jezik Književnost Medijska kultura a. 5. vannastavne aktivnosti. dopunske/dodatne programe. te eventualno neki novi predmet (izborni. fakultativni) odredit će se na lokalnom nivou. gramatika ortoepija ortografija Kultura izražavanja 64 . srpski jezik i književnost (4 časa sedmično. srpski jezik i književnost Matematika Moja okolina Muzička /glazbena kultura Likovna kultura Tjelesni i zdravstveni odgoj UKUPNO: Izborni.

. . .Razumije . .Prema knjizi.Zapaža pojedinosti u neposrednom okruženju. iskustvenim sadržajima.Važno je da naučimo dobro čitati-pa ćemo voljeti knjigu i cijeniti znanje. . .Pravilno oblikovanje grafičke strukture slova linijama normalne debljine. na slici. osjećanja i raspoloženja mimikom i govorom tijela.Čita riječi i glas /inicijalna. . .Brzo i adekvatno reaguje na novo i nepoznato.Uočava uzrok i . za dobrobit svakog čovjeka. .Samo oni koji znaju mogu uticati na razvoj .Zna šta je glas. .Životu i radostima života. . . . . . . a pročitano. finalna latiničnim pismom. tekstu.Može kazati šta .Izražavanje ideja.Razlikuje riječi posljedicu u od rečenica. . . potreba da sebe i zajednicu predstavlja u najboljem svjetlu.Čitanje i znanje su važni. šta slovo. PSIHOMOTORIČKO PODRUČJE .Prema lijepom kazivanju. ponašanju likova. 65 .Prema pisanju.Važno je da usvajamo vrijednosti koje osiguravaju dobrobit.Prepoznaje humor u govoru. . njenoj dobrobiti. INTERESI VRIJEDNOSTI .Orijentac ija u prostoru i pisanje pisanih slova velikih i malih u ograničenom prostoru. .Koordinacija pokreta očiju i pokreta šake.Ljudi od znanja i poštenja su bogatstvo svakog društva.Zainteresiranost zajednice.Zna prepoznati .Knjiga je vrijedna poštovanja. . . na kraju sadržaju. AFEKTIVNO PODRUČJE STAVOVI.Čitamo knjige ali ne učimo samo iz knjiga.Može pronaći je najvažnije slovo na početku u pročitanom u sredini.Zna da bilo koji izbor i redoslijed riječi ne predstavlja rečenicu.Knjiga je . .Zna pisana slova. .Ko mnogo čita mnogo i zna.Prema saznanju. . . pozicija. razgovoru.Ono što znamo to i volimo.Pravilno i spretno rukovanje priborom za pisanje. .I PODRUČJE: POČETNO ČITANJE I PISANJE ODGOJNO–OBRAZOVNI CILJEVI I ZADACI SPOZNAJNO PODRUČJE VJEŠTINE I ZNANJA SPOSOBNOSTI . riječi.Čita pravilno i razumije pročitano.Prema zajednici.Zna uspostaviti logički slijed u nonsensnom iskazu.Unosi elemente izražajnosti u čitanje.Prema stvaralaštvu i stvaralačkom izražavanju. . vrijednost i bogatstvo. piše ih pravilno. rečenice napisane medijalna. . .

Razumijevanje poruke teksta posredstvom analize ponašanja likova. identifikacija s likom i preuzimanje uloge lika. . mudre izreke. . Razumijevanje pročitanog sadržaja: Rješavanje jednostavnijih zadataka radi provjere razumijevanja pročitanog.Vježbe dopunjavanja rečenica.Rečenice napisane pisanim slovima prepisujemo pisanim slovima. . b) Čitanje brzinom koja odgovara brzini govora (uvažavati individualne osobine učenika.Slušam-pamtim-pišem. 66 . Razumijevanje poslovice.Rečenice napisane štampanim slovima prepisujemo pisanim slovima. . . . Vježbe koje podrazumijevaju rješavanje problemske situacije. P o č e t n o p i s a nj e . Ilustriranje priče.Pisanje pojedinačnih slova. individualno i horsko čitanje. protumači zašto si odabrao tu riječ.Pisanje rečenica uz ilustracije.Usvajanje pisanih slova latiničnog pisma.Vježbe pisanja primjenom diktata s komentarom i stvaralačkih diktata. riječi.Pisanje po uzoru.PROGRAMSKI SADRŽAJI P o č e t n o č i t a nj e Usavršavanje tehnike čitanja: Mogućnost analize i reprodukcije a) Pravilnosti čitanja.Usavršavanje tehnike i logike čitanja.Igre zajedničkog sastavljanja rečenica. usavršavanje tehnike pisanja. Vježbe koje zahtijevaju uočavanje uzroka i posljedice. . stvaraj rečenicu).Pisanje riječi i rečenica uz ilustrirani sadržaj. .Predvježbe za pisanje pisanih slova. . . riječi s poremećenim slijedom slogova. .Povezivanje slova u strukture riječi. . . Vježbe reproduktivnog tipa (odgovori na detaljna i uopćena pitanja). vježbe vizuelne i akustičke identifikacije glasova-slova. .Jezične igre: igre rasutim slovima. c) Čitanje prirodnom jačinom glasa. . . zvukova i usavršavanje preciznosti u diferencijaciji i imenovanju sadržaja koje su vidjeli i čuli).Vježbe usavršavanja estetske strane rukopisa. razvijanje osjećaja za tempo i samostalnosti u čitanju. vježbe disanja.Vježbe usmjerene na estetsku stranu rukopisa. d) Čitanje naglas i čitanje u sebi. čitanje po ulogama. . izostavljanje pojedinosti). Čitanje dramskog teksta.Prepisivanje niza rečenica teksta.Uvoñenje elemenata izražajnosti u čitanje. Stvaralačka reprodukcija (dodavanje. .Leksički nizovi riječi (odaberi riječi koje voliš. .

.Izgovara pravilno izražavanja glasove i riječi kratkim.Interpunkcijski praznika.Pisanje ispravnih rečenica (u formalno gramatičkom smislu).Analiza i ljepotu riječi u sinteza maternjem jeziku.II PODRUČJE: JEZIK ODGOJNO –OBRAZOVNI CILJEVI I ZADACI SPOZNAJNO PODRUČJE VJEŠTINE I ZNANJA SPOSOBNOSTI .misli . . . . INTERESI VRIJEDNOSTI .Važno je znati pravilno govoriti.Svako je slovo važno za zavičaja i prema značenje riječi. znaci: dvotačka. 67 .Pravilan go vor je važan za meñusobno razumijevanje i komunikaciju.Osjeća razliku rečenicama. . grado va i sela.Prema jeziku .Ostvariti . da govori pravilno u svim situacijama . .Važno je vježbati pravilnu upotrebu riječi. . estetska strana.Pravilna percepcija i recepcija napisanog.Razlikovanje glaso va. situacijom.Riječi i značenje riječi /glasovi-slova su u riječima/. jasnim.Rečenice su sastavljene od riječi. . . zarez u nabrajanju .Upotreba velikog slova na početku rečenice i u . . smislenim .Interes i želja . .Jezik kojim govorim kod kuće i u školi ima svoju ljepotu. dio opće kulture. .Važni su svi segmenti napisanog sadržaja pravilnost. programskim zahtjevima. blagdana.Interes prema elementarnim znanjima o maternjem jeziku i njegovim normama.Sposobnost .Usavršavanje tehnike pisanja i dalji rad na estetskoj strani rukopisa. . . izgovorenog.Pravilno disanje i i razvijanje izgovor.Osjećaj za postignuće u tačnost i skladu s urednost. tačnost.Treba poznavati svoj maternji jezik. aktivnosti pisanja i sadržaj.Važan je formalnopojavni izgled pisanog rada. .Pravilna artikulacija svih glasova. .Znaci i tačka na kraju interpunkcije rečenice. šumo va i .Kultura govora je kontekstu.Važno je da prema postignuću biramo riječi u u skladu s skladu sa mogućnostima. .Zna napisati pisana slova latinice pravilno ih povezuje u riječima bez obzira na poziciju u strukturi riječi. . . usklañenost misli. AFEKTIVNO PODRUČJE STAVOVI. dvotačka. standardnom književnom jeziku. čuje i osjeti . . izmeñu svakodnevno .Šta izražavamo rečenicama? . PSIHOMOTORIČKO PODRUČJE .Veliko slovo na početku rečenice.Jezik kojim govorim je jezik moga zavičaja. potrebe da sluša. .Glasovi i slova.Razlikuje rečenicu upotrebljavanih kao jedinstvenu riječi i biranih misaonu cjelinu riječi i izraza u pisanoj formi.Govor prilagoñavamo sago vorniku i situacionom .Pisanje vlastitih pisanju vlastitih imena: kako imena ljudi i u pišemo imena ljudi pisanju imena i grado va i sela.kako to činimo? . . . zarez u nabrajanju i tačka na kraju rečenice. .Pisanje naziva .osjećanja .Potreba i interes tonova.Uspostavljanje logičkog i gramatički ispravnog slijeda u nonsensnim iskazima.

Voli priče.Stvaralaštvo kao ishod druženja s tekstom.Otkrivanje značenja teksta. ć. .Uočavanje mnogoznačnosti pjesničkog jezika. . osjećam. te da taj senzibilitet ispoljava u svakodnevnom životu i stvaralaštvu.Zvuk. AFEKTIVNO PODRUČJE STAVOVI.Izražavanje doživljaja na svoj originalan način: riječju. . u cvijetu. . .Pokret.uočavanje dijela i cjeline priče. pjesme igrokaze. .pravilno pisanje pojedinačnih slova.Samostalna komunikacija s knjigom.P otreba da sazna više o životu. INTERESI VRIJEDNOSTI . .Riječ. ponašanju.Slobodna. .Boja.Unosi elemente izražajnosti u čitanje iskaza.Uočava likove u priči. pokret verbalni izraz.Uživljavanje u situaciju.Pravilno čita riječi. Skupovi je/ije u učestalim riječima. Glasovi-slova č. h u izgovorenim.Zapaža i razumije osnovne misli teksta bilo da su piščev stav ili stav lica. . . . .Pjesnička slika zvuk. PSIHOMOTORIČKO PODRUČJE . dž. ljudskom ponašanju. Pravopis (ortografija). izražavanje glumom. okolini u kojoj živi i da učestvuje u aktivnostima koje će poboljšati kvalitet života (da prepozna ljepotu u umjetničkom djelu.Zna kazati nekoliko rečenica o priči. .povezivanje slova u strukturu riječi. pokretom muzikom. III PODRUČJE: ČITANJE I INTERPRETIRANJE KNJIŽEVNOG TEKSTA ODGOJNO–OBRAZOVNI CILJEVI I ZADACI SPOZNAJNO PODRUČJE VJEŠTINE I ZNANJA SPOSOBNOSTI .Znanje je u funkciji kvalitetnijeg i punijeg života. napisanim riječima. . uvjerenju. stvaram.P rema potrebi.Vrijedno je sve ono što ima ličnu dimenziju. .Izražavanje doživljaja riječima. . . . . Pravogovor (ortoepija). . Veliko slovo u pisanju imena gradova i sela. (kombinacija radi punoće doživljaja). . . . . igrokaz.JEZIK: PROGRAMSKI SADRŽAJI U ovom području su sljedeće cjeline: Rječnik. Veliko početno slovo u pisanju vlastitih imena ljudi.Zna o čemu se u tekstu govori. . .Sposobnost uočavanja pojedinosti u tekstu i imenovanja tih pojedinosti. tišinom. . razumijevanju drugog. .Razlikuje govor lica i piščev govor.Počinje razlikovati dobro i loše u sadržajima medijske kulture. . .Uočavanje ljepote pjesničkog jezikaimpresija i izraz.Otkrivanje novih aspekata smisla teksta.P rema traganju i otkriću.Interes prema sadržajima književnosti i medijske kulture.Predstavljanje situacija i osjećanja neverbalnim znacima (pantomima).Zna šta je u priči na početku. Upotreba dvotačke i zareza u nabrajanju.Doživljavanje radosti u samostalnom druženju s tekstom. o sebi. Gramatika / slovnica. zamisliti.Prostor. rečenice kraći tekst. 68 . čuti dodirnuti. . . . izraziti riječima. zvukom. pravi pauze tamo gdje je potrebno.Zna šta je basna .Razlikuje priču. .razumijevanje napisanog.Poticanje dramske darovitosti. pišem da bih čitao bolje i izražajnije. igranje uloga.Mislim. . pjesmu. .Sposobnost doživljavanja ljepote i dinamičnosti teksta. . . ñ.Igra. . .Razumijevanje. . osjetiti.Biti tolerantan radi usmjerenosti prema zajedničkim civilizacijskim ciljevima. značenje i pouke basne. u žuboru vode.Ispoljava interes prema lijepom kazivanju. . Pisanje naziva praznika. kako se priča razvijala i šta je na kraju .Čitam da bih bolje pisao. preuzimanje uloge lika. Pisana slova latiničnog pisma: . . naglašava neke riječi. lična komunikacija je kvalitetna komunikacija.Zanimanje za različitost u stavu.Vidjeti. U ovim se cjelinama nalaze sljedeći sadržaji: Rečenica-riječ-slog. . Veliko početno slovo na početku i tačka na kraju rečenice. života sa smislom. .

Priča u nama izaziva osjećanja. pozornica. 69 . U priči najčešće nema natprirodnih bića i čudesnih dogañanja.televizija je moćna jer može pratiti i prenositi dešavanja u momentu kada se zbivaju.osobine likova (prepoznavanje i zauzimanje stava prema liku). crtežom. gledalište. o životinjama. Medijska kultura Crtani i lutkarski film Televizijske emisije Školska biblioteka Književnoteorijski pojmovi: (Orijentacione naznake obima i dubine) Priča – pjesma (prepoznavanje u toku rada i interpretacije na nastavnim časovima) U pričama čitamo o dogañajima i doživljajima. nestvarnim dogañajima i likovima. recitujemo. riječ. Možemo ilustrirati pročitano. . ugodno ili neugodno. a ponekad i biljke i predmeti. publika-gledatelji (objašnjenja u kontekstu dramske radnje i realizacije dramskog teksta). muziku . oživljavanje neživog) Televizijske emisije . Medijska kultura (primarno u funkciji odgojnog djelovanja i edukacije za selektivan pristup sadržajima) Crtani i lutkarski film (crtež ili lutka u funkciji pričanja priče. Školska biblioteka ima nezamjenjivo bogatstvo knjiga.odreñivanje glavnog. Pjesmu ne prepričavamo. dojmovi) . I pjesma u nama izaziva različita osjećanja. Igrokaz: U igrokazu likovi razgovaraju na pozornici. Doživlja j možemo izraziti riječima. bude nam lijepo.o čemu ili o kome se govori u tekstu. glavni dio i kraj. Prava pozornica postoji u pozorištu. slikom. publika-gledatelji. glumci. pozornica. Priču možemo prepričati.Čitanje i interpretacija književnog teksta /Programski sadržaji/ Razumijevanje i doživljavanje proznog književnog teksta. Pjesma: Uočavanje i doživljavanje osnovnog raspoloženja u pjesmi. Priča ima sadržaj.glavni dogañaj. učimo napamet. Basna ima sadržaj i pouku. Priča je ispričana odreñenim redom: ima početak. Razlikovati bajku od basne. Čitajući priču mi doživljavamo radost tugu. Iz priče učimo o životu).poreñenje izražajnih mogućnosti: film ima pokretnu sliku.slijed dogañaja. najuzbudljivijeg. Lik u priči i basni Postoje glavni i sporedni likovi. zvukom. . Gledalište. Bajka je priča o čudesnim. O glavnom se liku najviše govori. .igrom na pozornici prikazuju tekst. Basna je kratka priča u kojoj su glavni likovi životinje. Glumci predstavljaju likove. može emitovati različite vrste programa. u njima je znanje i odgovori na ono što ne znamo. zvuk. . Dramski tekst (igrokaz): pozorište. Pjesma: Pjesmu čitamo. pisci maštaju i pišu priče. najljepšeg dijela priče (zapažanje. pokretom.

. ja to mogu . . a u funkciji pripreme za samostalno čitanje: Branko Ćopić: Sunčana Škrinjarić: Zehra Hubijar: Ježeva kućica Dućan kod svrake Medin roñendan IV PODRUČJE: KULTURA IZRAŽAVANJA ODGOJNO –OBRAZOVNI CILJEVI I ZADACI SPOZNAJNO PODRUČJE VJEŠTINE I ZNANJA SPOSOBNOSTI . analizu i kao poticaj literarnom i drugim vidovima stvaralaštva.Moći će pravilno . odnosno imaginativni plan.Služi se uspješno govorom u objašnjenju situacije. . 70 .Osjetiti.Govor. glavni dio i kraj priče.Izraziti. .Zapaziti. nonsensnim transformacijama-literarno stvaralaštvo. .Priču čitamo i prepričavamo (po detaljnim pitanjima). . .Opisujem na osnovu dodira.Sposobnost kao zamišljanja i «viñenja» kvalitet ličnog pjesničkih slika.Priča može biti predstavljena nizom slika ili jednom slikom. . . rečenicama. . doživljenog u riječi. radnje. . izražavanju misli i .Zamisliti. AFEKTIVNO PODRUČJE STAVOVI. .Uočava da priča ima početak. . .Opisivanje na osnovu zvučnih efekata.P rema prvim pokušajima literarnog izražavanja i stvaranja rečenicom.Književni tekstovi Ahmet Hromadžić: Enisa Osmančević-Ćurić: Ivica Vanja Rorić: Bisera Alikadić: Velimir Milošević: Šimo Ešić: Narodna priča: Grigor Vitez: Branko Čopić: Jadranka Čunčić: Narodna basna: Kasim Deraković: Stanislav Femenić: Mirsad Bećirbašić: Bajke Medeni Za sretan put po dukat žut Bubamara Štipaljke Nebeska crtanka Zašto volim svoju baku Vrana i vrč s vodom Zalazak sunca Lijin oglas Strašan pas Lisica i roda Teče rijeka Suza Naušnice od trešanja (po izboru) Tekstovi za zajedničko čitanje. . koje nisu u tekstu.Sposobnost pretpostavka izražavanja literarnom pravilnim. . izražavanje po diktatu. pojave. jasnim i skladnim stvaralaštvu. .Interes i potreba za izražavanje govorom. bojom.Spontanost. .Čuti.Prema senzibilitetu kazivanja i imaginaciji kao poticaju stvaralačkim vidovima izražavanja. . . . aktivnost i govorni izraz. sloboda u izražavanju . pristupa i kao .Razvoj čitalačkih interesa i čitalačke kulture. stihom.Pretvaranje viñenog i osjećam. . bitno. INTERESI VRIJEDNOSTI .Govorim kako . . .Zna odabrati gledište koje je u skladu s njegovim stavom. kraj).Igra.Znam šta bi lijepo i precizno moglo izgledati bolje i izraziti misli. odabrati poboljšati.igrom i kroz igru.Može ispričati priču kao običan slijed dogañaja. . i pomaže u boljem glavni dio.Priča ima smislen sadržaj koji je rezultat verbalizacije sadržaja slika.Čitanje logičku vezu obogaćuje rječnik.Podvrgavanje govora zahtjevima igre. .Uspostavlja . PSIHOMOTORIČKO PODRUČJE . . izraziti. zagonetku. je poseban.Reprodukuje riječi osjećanja.Spontano rečenice meñusobno izražavanje.Adekvatna i brza reakcija na pitalicu.Moj rad je vrijedan . a ne povezane smislom.Prenošenje igre sa senzorno-motornog na verbalni.Uočava da su . maštu u pričanju (početak.Vidjeti.Sadržaj predstavljen nizom slika ili jednom slikom možemo ispričati riječima. .Prikazivanje stanja i situacija pokretom.Snalaženje u verbalnim igrama. pokazuje originalnost u samostalnost i izboru riječi. .Utvrditi slijed. .Uočavanje uzroka jer je samo moj i zato i posljedice. predmeta.

ponašanje. od čega je izrañen) Čestitka Kako čestitati praznik ? Kako čestitati roñendan. učtivost u obraćanju.Programski sadržaji Vježbe usmenoga izražavanja Situacioni i telefonski razgovor Pričanje Pričanje dogañaja predstavljenog nizom slika Pričanje dogañaja (odgovori na pitanja koja se odnose na sadržaj niza slika) Dopunjavanje rečenica uzetih iz priče Vježbe pismenoga izražavanja Pričanje sa stanovišta ličnog učešća (Ja sam u priči) Prepričavanje Prepričavanje teksta na osnovu detaljnih pitanja Odgovori na pitanja Opisivanje poznatih sadržaja Opis predmeta (doživljavanje svim osjetilima i izražavanje doživljaja riječima). praznik ? (igranje uloga. Opisivanje kao vježba izoštravanja percepcije i izbora adekvatne riječi kao oznake) Pisanje rečenica o dragom predmetu Koji je to predmet? Kako izgleda? (boja. veličina. književnost. poštivanje drugog) Razglednica i pismo Pisanje čestitke Pravimo i pišemo čestitku Pisanje razglednice i pisma Znamo pisana slova – pišemo prvo malo pismo Tematika: Neposredno i posredno dati sadržaji (dogañaji i doživljaji. sadržaji mašte). uvažavanje različitosti. 71 .

Uvažavat će pravopisne zahtjeve o pisanju velikog slova na početku rečenice. Može prepričati priču u pisanoj formi (po nizu slika. Potpunije će razumijevati značaj kulture čitanja i rado će čitati. Uočavanje karakteristika likova pomoći će učeniku u uočavanju poželjnih i nepoželjnih vidova ponašanja ljudi u njegovom okruženju. Učenik će razumjeti sadržaj pročitanog: moći će ispričati sadržaj pročitanog samostalno ili uz neznatnu nastavnikovu pomoć. povezivati pravilno u strukture riječi i rečenica). imenovat će te osobine na nivou dobrog i lošeg. neće mnogo vremena provoditi pred TV ekranom. Može tačno prenijeti informaciju. izbornog diktata). po detaljnim pitanjima). posjedovat će informacije o štetnosti pretjerane identifikacije s likovima iz crtanog filma. poželjnog-nepoželjnog ponašanja. Zna napisati čestitku-poruku. Znatno će napredovati u sposobnosti praćenja i slušanja tuñeg govora. Moći će usredsrijediti pažnju na sadržaj ili aktivnost. Moći će procijeniti šta je posebno važno u tekstu. Posjedovat će svijest o štetnosti djelovanja sadržaja sa TV ekrana. Može precizno odgovoriti na postavljena pitanja i tako prepričati tekst. Moći će odrediti početak i kraj rečenice na usmenoj i pisanoj razini. rečenice. stvaralačkog diktata. Može napisati pisanim slovima riječi i rečenice napisane štampanim slovima.Očekivani rezultati (ishodi učenja) Učenik će posjedovati kvalitete odreñene odgojno-obrazovnim ciljevima za svako pojedino područje. Zna razgovarati s drugom osobom ili osobama direktno ili telefonom uz uvažavanje pravila lijepog ponašanja. Poznavat će pisana slova latinice (moći će napisati slova. Ispoljavat će ekspresivnu kreativnost u govoru i pisanju. kratko pismo-poruku. Može prepričati tekst pomoću detaljnih pitanja. a šta manje važno i kazati razloge za takav stav. odnosno TV likovima kako bi se izbjegle eventualne nezgode. tekst u formi diktata (objašnjenog i diktata s komentarom. a razvijanje opreza u komunikaciji je mjera prevencije eventualnih negativnih iskustava. sadržaj razglednice. Može napisati priču ispričanu nizom slika ili jednom slikom. Može ispričati priču predstavljenu nizom slika ili jednom slikom (kao običan slijed dogañaja). prihvatljivog-neprihvatljivog. čitaće pravilno tekstove koji su njemu primjereni i brzinom koja odgovara običnom svakodnevnom usmenom govoru. Prepoznavat će uspješno glavne i sporedne likove i njihove osobine. Pisanje imena gradova i sela treba zasnivati na prepoznatljivim imenima u pojedinim sredinama (kriterij blizine i poznatosti). 72 . jednoj slici. uočiti uzrok i posljedicu. u pisanju vlastitih imena ljudi. Realizacija programskih sadržaja nastavnog predmeta u cjelini treba rezultirati sljedećim ishodima : Učenik će poznavati prvo pismo latinicu. Moći će na kraju drugog razreda samostalno prepisati tekst obima 15-20 riječi (do 4 riječi u rečenici) ili napisati riječi. Može govoriti u kontinuitetu i služiti se programom predviñenim oblicima izražavanja.

Slogovnice.. Monografska obrada pisanih slova. Nastavna sredstva Slike predmeta. Individualizirani rad. bića. izraze i rečenice. Lutke. Oblici jezičke i socijalne komunikacije Svi oblici nastavnog rada koji podrazumijevaju sve jezičke i socijalne aspekte i dinamizme Rad u grupi. P ričanje. Razgovor. uporeñivanje. Slike dogañaja. Štampana slova su jednostavnija. Modeli predmeta. P itanje-odgovor. Aplikacije. pamtim i znam. Postepeno navikavati učenike na čitanje u sebi i kombinirati te vježbe s vježbama glasnog čitanja.U FUNKCIJI REALIZACIJE PROGRAMSKIH SADRŽAJA I OSTVARIVANJA POSTAVLJENIH ODGOJNO-OBRAZOVNIH CILJEVA I ZADATAKA SU: Specifične metode i postupci Sve nastavne metode. Postupci Frontalni rad. metode koje su specifične u procesu uvoñenja učenika u elementarnu pismenost Glasovna analitičkosintetička metoda. to mi liči na. Individualni programi u učionici za sve. sadržaj teksta. pojava. Nastavno područje početnog čitanja i pisanja podrazumijeva sljedeće aspekte: U čitanju: *Tehniku čitanja (samo one segmente koji su usklañeni s učeničkim mogućnostima) *Razumijevanje pročitanog sadržaja (u skladu s kognitivnim. Igraonice-radionice. u kontinuitetu realizirati predvježbe za pisanje.. Komunikacijski postupci Posmatranje Slušanje Doživljavanje Izražavanje Slušanje govora i čitanja. ispričati suštinu pročitanog. Individualni rad. Individualne slovarice. Jezička i stilska analiza. Igra kao situacija. osjećam. paralelno s ostalim programskim zahtjevima. Igraonice. Čitati s razumijevanjem znači: razumjeti riječi. moći reprodukovati. Heuristički metod. Kooperatvni rad. uočiti likove i njihove osobine (na osnovu njihovih postupaka). Slušamo glasove u prirodi i oponašamo. odnosno uočiti besmislenost u nonsensnom sadržaju i moći uspostaviti logički slijed riječi i rečenica. Analiza likova. plastelin. postupak i sredstvo. Niz slika koje predstavljaju dogañaj: Ilustrirana razredna slovarica. Globalna i detaljna analiza. Kombinovana metoda. Filmovi. dodir mi kaže. Rad u paru. ne povezujemo ih. Razredna slovarica bez ilustracija. Od početka prvog polugodišta treba. u drugom razredu treba dalje raditi na ostvarivanju odgojno-obrazovnih ciljeva posredstvom novih programskih sadržaja. Gramatička analiza. Brzina čitanja ovisi od brzine razumijevanja.pričaonice. Slušam. P repričavanje. Induktivni i deduktivnu metod. DIDAKTIČKO-METODIČKE NAPOMENE DIDAKTIČKO-METODIČKE NAPOMENE Uvažavajući nivo postignuća svakog pojedinog učenika. Crteži. Rješavanje problema. Slušam i izražavam pokretom. Slušam. Glina. Igranje uloga.. Kartoni riječi. ja sa drugima i drugi sa mnom. Igraonice –maštaonice.. konotativnim. Grupna obrada pisanih slova koja nemaju složenu grafičku strukturu. 73 .. doživljavam izražavam riječima. Etička analiza. emocionalnim i drugim osobinama ličnosti djeteta) Još uvijek je u prvom planu pravilnost čitanja i razumijevanje. Opis (perceptivni i doživljajni nivo). Imitacija.

Književnonaučne aspekte čine osnovni pojmovi o sadržaju teksta. stilsko. Ne treba zaboraviti da stepen razvijenosti pamćenja. približit ćemo učenicima pomoću elemenata igre. A književno djelo ukupnim bogatstvom i ljepotom djeluje poticajno na sve navedene aspekte. 74 . ali različito usmjerenje: jezično. hrvatske. Ovo je područje u funkciji usavršavanja tehnike čitanja. Nastavnikovo posredovanje je još uvijek veoma važno u uspostavljanju komunikacije s tekstom. stavove i ispolje kreativne crte. komunikacijskim tekstovima i zadržati se na nivou prepoznavanja jezičnih sadržaja. senzibilitet i doživljajno-spoznajni intenzitet u procesu komunikacije s književnim tekstom. • Nacionalni kriterij i zastupljenost bošnjačke. mogućnost pisanja i pravilnog povezivanja slova u strukture riječi. a i istovremeno motivirati učenike da prezentiraju ideje. Razlike će biti uočljive od učenika do učenika. doživljajnoj komponenti. jezičke i kulturološke aspekte. gramatičko. kao i stepen lingvističkog razvoja utiču na percepciju i recepciju književnog djela. Uz to. Još uvijek ima vremena za ublažavanje ili otklanjanje eventualnih teškoća u govoru. igre sa svrhom. • Etički kriterij (afirmacija sistema vrijednosti koji je neprolazan). U pisanju: * Usvajanje pisanih slova latiničnog pisma: razlikovanje grafičke strukture pojedinih slova. Pri izboru tekstova uvažavani su ovi kriteriji: • Psihološki kriterij (primjerenost teksta receptivnim mogućnostima učenika drugog razreda). govornu situaciju. Sadržaji gramatike su apstraktnog karaktera i kao takvi daleki razumijevanju učeniku drugog razreda. Još uvijek učenici nisu spremni za usvajanje apstraktnih sadržaja. U razrednoj je nastavi težište na umjetničkoj. mišljenja. srpske književnosti i književnih djela pisaca izvan Bosne i Hercegovine. Književnost kao područje u nastavnom predmetu ima umjetničke i književnonaučne aspekte. posebno na rječnik. Nastavno područje Jezik ima ove jezikoslovne sadržaje: * Rječnik * G ra matika * P r a v o g o v o r (ortoepija) * P r a v o p i s (ortografija) Ove sadržaje dijete usvaja na sadržajima drugih područja nastave maternjeg jezika. povezivanjem tih sadržaja sa sadržajima drugih nastavnih predmeta i sa iskustvenim elementima. situacionom govornom kontekstu. Vježbe čitanja i predvježbe za pisanje idu paralelno. s obzirom na konkretnost kao osnovno obilježje njegovog mišljenja. dogañaju ili dogañajima. Raznovrsnim vježbama koje mogu imati identičnu polaznu osnovu (sliku. To će biti tako sve do trenutka kada proces čitanja postane automatiziran. raditi dalje na poboljšanju kvaliteta govora. likovima i njihovim osobinama. emocionalna zrelost. Manje zanimljive sadržaje. razumijevanja sadržaja i ostalih segmenata. dijete još uvijek ima problema s čitanjem. • Estetski kriterij (umjetnička vrijednost teksta). pomalo i apstraktnije. Pretpostavljamo da će učenici na kraju prvog polugodišta drugog razreda čitati korektno (pravilno i s razumijevanjem). toku dogañaja. Nastavnik je samo posrednik koji dobro razumije sve aspekte organizacije i realizacije sadržaja nastavnih programa. • Gnoseološki kriterij (koliko književni tekstovi služe kao osnova znanjima o jeziku i književnosti i životu). U igri kao ugodnom situacionom kontekstu moguće je ostvariti uspješnu komunikaciju. tekst. pa i sadržajima drugih nastavnih predmeta.Pisana slova imaju složeniju grafičku strukturu i mnogo specifičnosti u povezivanju. film). čitanju i pisanju. a u skladu sa zahtjevima programa. rečenice. To je sasvim u skladu s razlikama u samom startu i dinamici napredovanja u usvajanju znanja i vještina tokom razreda. pa i elementarne pojmove treba zasnivati na komunikaciji.

Nije naglasak na pojmovima i njihovom definiranju. objašnjeni diktat. izborni. Tek kad učenici savladaju tehniku čitanja. Posebni (kratki. Kriterij blizine i zavičajnosti je u kompetenciji škole i lokalne zajednice. Duga je staza kojom treba s učenicima preći kako bi svako u njemu dostupnom trenutku i obimu shvatio smisao rečenog. preuzme ulogu kreatora ukupnog nastavnog procesa. razglednicu pismo. sposobnost pamćenja. Treba koristiti one oblike pismenih vježbi koji su primjereni učenicima drugog razreda. Ta je podjela samo jedan od parametara u procjeni vremena potrebnog za usvajanje sadržaja odreñenog područja. Sadržaji svih područja čine cjelinu spoznaje o jeziku. Ovaj je program globalni okvir na nivou Federacije Bosne i Hercegovine. u skladu s karakteristikama lokalne zajednice. Ukupne napore treba usmjeriti na čitanje u razredu. na korekcije i uvoñenje učenika u pravilno čitanje. Samo oko posmatrača može unijeti život u sve segmente likovnog izraza . smisleni. Ali. odnosno snalaženju u toj komunikaciji. kulture komunikacije na usmenom i pisanom nivou. Samo kod uvoñenja u situacioni razgovor i upoznavanju pravila telefonskog razgovora ostajemo na nivou usmene komunikacije. Sadržaje medijske kulture treba posmatrati u kontekstu sadržaja drugih područja nastave maternjeg jezika i sadržaja drugih nastavnih predmeta i u kontekstu života. Evo primjera moguće raspodjele nastavnih časova: 75 . zakonitostima u jeziku. Čini se da još jedino dijete ima dušu. to treba vidjeti nakon analize ukupnih postignuća i evaluacije rada u prvom i drugom razredu. književnim djelima. kad znaju šta čitaju uvodimo i lektiru. praćenja i provjeravanje nivoa postignuća u gramatici i pravopisu koristiti diktate (diktat s komentarom. Posebno je važno učenicima objasniti da ono što je moguće u crtanom filmu nije moguće i u stvarnom životu (da kišobran ne može zamijeniti padobran i da nije moguće pomoću kišobrana spustiti se s balkona. kako s obzirom na potrebno vrijeme. predviñanja. izborni diktat. rečenica. Valja znati da vježbama pismenog izražavanja uvijek prethodi vježba usmenog izražavanja.*Tematska i žanrovska raznovrsnost U drugom razredu još uvijek ne uvodimo lektiru u klasičnom smislu. To je samo mnoštvo slovnih znakova do onog trenutka kada čitač stupa u dijalog. Ovi su sadržaji i u sadržajima svih drugih područja. Imaju funkciju pravovremenog preveniranja negativnog djelovanja sadržaja malih i velikih ekrana i postepenog osposobljavanja učenika za selektivan pristup sadržajima filma i televizije. kraćeg teksta. refleksije. zaključivanja. i to je shvatanje strogo individualno. kad se ne boje susreta s knjigom. A ko ne nauči pravilno čitati ne može u čitanju uživati. nego na razumijevanju komunikacije i poruke. Ali. diktat s predusretanjem pogrešaka. Slično je i sa tekstom. skale preferencija vrijednosti. dopunjavanje rečenica. Metodički dobro osmišljenom primjenom diktata u drugom je razredu moguće razvijati pažnju. Tekst postoji samo u komunikaciji s čitaocem. Maštom i svježinom misli i osjećanja dijete stvara novi svijet postavlja nova pitanja. Optička slika će izazvati sve ono što je potrebno za doživljaj umjetnine: asocijacije. sastavljanje rečenica prema slici. tako i s obzirom na mogućnost izražavanja smisla pročitanog. Sadržaji kulture usmenog i pismenog izražavanja su u funkciji razvoja jezičkih sposobnosti. samostalnost i istrajnost u radu. kao i u značajnoj povezanosti sa sadržajima drugih nastavnih predmeta. odgovore na pitanja. Tu individualnost treba poštovati. Zamislimo umjetničku sliku koju niko neće vidjeti. podari smisao tekstu i na odreñen način dovršava započeto kazivanje. raste i uči. Moguće ih je izučavati u meñusobnoj povezanosti. zanimljivi tekstovi sa zadacima koji su primjereni učenicima) mogu biti u funkciji osamostaljivanja učenika u druženju s tekstom. Pretpostavljamo da će to biti moguće u trećem razredu. Knjiga koju niko ne čita i ne postoji. stvaralački diktat). Ukupan broj nastavnih časova ovog nastavnog predmeta podijelili smo po pojedinim područjima u skladu s postavljenim ciljevima i obimom programskih zahtjeva. Radi uvježbavanja tehnike pisanja. A to niko na zna bolje od djeteta. Škola ima obavezu da. pisati čestitku. prepisivanje riječi. ili da u stvarnom životu nije moguće da lik umire. pa oživljava). ali i da osigura kontinuitet pamćenja datuma i dogañaja i imena pojedinaca koji su dio tog kontinuiteta.

a nikako kao obavezu. To je preporuka autora Okvirnog nastavnog plana i programa u smislu uspostavljanja balansa izmeñu definiranih rezultata učenja u prvom i zahtjeva u drugom razredu. lutkarski) Televizijski programi za djecu Biblioteka 12 nastavnih časova 5 5 2 Važna napomena: Broj nastavnih časova za realizaciju sadržaja pojedinih područja treba shvatiti kao prijedlog. 76 .Početno čitanje i pisanje Usavršavanje tehnike čitanja Rad na poboljšanju razumijevanja pročitanog Usvajanje pisanih slova latiničnog pisma Usavršavanje tehnike pisanja 65 nastavnih časova 5 15 30 15 Jezik Rječnik Gramatika 26 nastavnih časova 5 5 10 6 Pravogovor Pravopis Čitanje i interpretacija književnog teksta Čitanačka štiva Priprema za lektiru 21 nastavni čas 15 6 Čitanje i interpretacija književnog teksta Situacioni i telefonski razgovor Pričanje Prepričavanje Opisivanje 16 nastavnih časova 4 4 6 2 Medijska kultura Animirani film (crtani.

. . umanjitelj jednak umanjeniku.Upotreba zagrada u sabiranju i oduzimanju. BROJEVI 1.Rimski brojevi od I do X. . Uče nici bi tre bali zn ati: . . . .Koristiti jednostavni matematički jezik za saopštavanje ideja.P renošenja informacije putem individualnog i timskog rada. .Formiranje brojnog niza do 100. . .Sabirati i oduzimati desetice u skupu brojeva do 100. Pravilo zamjene mjesta sabiraka. .sabirati i oduzimati u skupu brojeva do 20.Sabiranje i oduzimanje brojeva u drugoj desetici (oblici kao: 10+4.Rješavati matematičke zadatke.I slovo nekada uzimamo da je broj.Veza izmeñu sabiranja i oduzimanja.Izračunavanje zbirova od tri sabiraka.Koristiti matematički jezik i simbole pri sabiranju i oduzimanju u skupu do 20. .Čitanje i pisanje brojeva do 20 i njihovo uporeñ ivanje.Usvajanje osnovnih mjera i mjernih jedinica.1. . Sposobnosti i vještine . .Da uz pomoć nastavnika procjenjuju. . Sabiranje i oduzimanje u skupu brojeva do 20 .P repoznati i imenovati jedinice za mjerenje. 77 .Sabiranje i oduzimanje brojeva u prvoj desetici (Ponavljanje i produbljivanje znanja).Izvoñenja i mjerenja. 13+4. 10+10).P ovezivanje broja i skupa. 17-4.Uočiti vezu izmeñu sabiranja i oduzimanja i vršiti provjeru jedne operacije pomoću druge.P redstavljanje prirodnih brojeva na brojevnoj pravoj i razumijevanje da postoje brojevi veći od 20. . a zbir iz druge desetice i odgovarajuće oduzimanje. . Zn an je Razvijan je . . . . NASTAVNE TEME 1. procjenjivanja i usporeñivanja.Sabiranja kada su sabirci iz prve desetice. . Nepoznati broj. 10-4 (Ponavljanje i produbljivanje).Svojstva razlike: nula kao umanjitelj. 14-4.Koristiti kreativnost i maštu za rješavanje njima primjerenih problema.Sabiranja i oduzimanja oblika: 6+4 = 10. . 105 časova godišnje) PODRUČJA UČENJA CILJEVI OČEKIVANI REZULTATI / ISHODI UČENJA Sticanje znanja: . . .Svojstva zbira: Nula kao sabirak. .O značaju praktične primjene mjerenja i procjene količinskih odnosa. uporeñuju i u jednostavnim situacijama donose zaključke.Sposobnosti logičkog razmišljanja i zaključivanja. .Upotreba simbola.Kritičkog mišljenja.Matematika (3 časa sedmično.Računanje sa deseticama. . .

.Granica kruga kao zatvorena zakrivljena linija (crta). 100. valjka.Površi-granice predmeta. piramide i kupe . minuta). . Uporeñivanje duži. Brojanje (u oba smjera)..Predmeti oblika valjka.Jedinice za vrijeme (sat.1. . MJERENJE I MJERE .. Površi (površine) i linije (crte) . . . 3.2.Izlomljena linija (crta). 3. • • • Ravnopravno zastupiti tri pristupa: skupovni. .Sabiranje i oduzimanje višekratnika broja 10 u prvoj stotini.Linija (crta) kao granica površi (površine). o sposobnosti shvatanja i razumijevanja matematičkih zakonitosti. . 2.Brojevna linija (crta): 0-100. kvadra.. . 1. Približiti racionalizirani postupak tumačenja i objašnjavanja broja (10+7 = 17 nije produkt sabiranja već poimanje broja 17). Prethodnici i sljedbenici brojeva iz prve stotice. konvertibilni fening).Brojevna linija (crta): 0. . Jedinice za dužinu (metar).. 100. kvadra.Jedinice za novac (konvertibilna marka. kocke.Mjerenje dužine. Pri tome je značajno da se vodi računa o spoznajnim mogućnostima učenika. . GEOMETRIJA 2. . brojevni i perceptivno-predodžbeni (korištenje brojevnih slika) kod predstavljanja brojeva.Uporeñivanje brojeva iz prve stotice. .. Ravne i zakrivljene površi. . Znaci: =. .Duž kao dio izlomljene linije (crte). lopte i kupe.Redni brojevi.Uporeñivanje višekratnika broja 10 u prvoj stotini. vrhovi). . . Primjena korelativnih odnosa meñu predmetima.Ravne i zakrivljene linije (crte).Mjerenje mase. Jedinice za masu (kilogram). bridovi. 30.. te o interesima i optimalnim igrovnim metodama kojima će se apstraktni pojmovi i činjenice približiti učeničkim spoznajnim mogućnostima. . piramide (strane.Pravougaonik. 99. DIDAKTIČKO METODIČKE NAPOMENE Za uspješno savladavanje programskih sadržaja u nastavi matematike drugog razreda devetogodišnjeg osnovnog obrazovanja neophodno je napraviti uspješan spoj tradicionalnih i savremenih oblika i metoda rada. Predmeti oblika lopte. 2.Jedinice za tečnost (litar). Skup brojeva do 100 .Formiranje pojmova ostalih brojeva prve stotine. 78 . kvadrat i trougao kao zatvorene (proste) izlomljene linije. . . 2.2. . Tačke kao granice linije (crte). ?. 20. 10. .Formiranje pojmova višekratnika broja 10.Predmeti oblika kocke... 1.Niz brojeva: 0.

.Znati da su sabiranje i oduzimanje suprotne računske operacije. .P redstavljati prirodne brojeve na brojevnoj pravoj.Razvoj smisla za rad u paru.Razvoj svijesti o potrebi računanja.Veza izmeñu sabiranja i oduzimanja. . Sabiranje i oduzimanje u skupu višekratnika broja 10 tumačiti analogno sabiranju u prvoj desetici. Produbljivanje i proširivanje pojma brojeva do 20.Kontinuirano novinama. Prikupljanje i ukazivanje na oblike i slike predmeta u bližoj okolini bez obaveze crtanja pomenutih predmeta. .Tematski (čovječe ne ljuti povezuje se. AKTIVNOSTI NASTAVNIKA . 13+4. razmjenu informacija i iskustava.Upotreba zagrada u sabiranju i oduzimanju. .P odstiče kako samostalan rad . .Sabiranje brojeva i oduzimanje brojeva u drugoj desetici (oblici kao: 10+4. . (ponavljanje i produbljivanje znanja). .Sabiranja kada su sabirci iz prve desetice.I slovo nekada uzimamo da je broj.Učestvuje u svim etapama rada na času. PONAŠANJE .P odstiče igara istraživački i primjenjuje kreativan rad svih 79 . zapisivanje .Režira učenika. . .P lanira nastavne sadržaje. tako i rad u matematičke igre paru.1. . matematičke bacanje kockice.Znati odrediti neposrednog sljedbenika i prethodnika datog broja.Vrši provjeru sabiranja pomoću oduzimanja i obratno. procjenjivanja i predviñanja i značaju tih aktivnosti u svakodnevnom životu. • • Korištenjem brojevne linije omogućiti očiglednost nizanja i niza brojeva prve stotine. 17-4. pretakanjem. . a tek kasnije na pamćenju. . Podsticanje samostalnog (individualnog) i timskog rada. Pomenute programske zahtjeve realizirati kroz sva tri postupka: skupovni.Svojstva zbira: Nula kao sabirak. 14-4. korištenjem sata i novca). a naročito kod sabiranja i oduzimanja insistirati na razumijevanju. .). . kao i osnov za formiranje pojmova brojeva.P repoznati stotinu kao skup od 10 desetica. • SADRŽAJI 1.P repoznati i koristiti simbole < .Razvijanje sposobnosti za komunikaciju. mjerenja. .Uočava kako se mijenja zbir i razlika u zavisnosti od promjene SPOSOB NOS TI .P repoznati deseticu kao skup od 10 jedinica.P riprema zadatke i rimskih brojeva zaduženja za pomoću šibica. 10+ 10). 10-4 (ponavljanje i produbljivanje). Sabiranje i oduzimanje u skupu brojeva do 20 . brojevni i perceptivnopredodžbeni. samostalno i sa učenicima.Korištenje matematičkog jezika i simbola. . . . igre s kartama. Nepoznati broj. Podsticanje kreativnosti istraživačkog rada i insistiranje na ravnopravnom učešću dječaka i djevojčica u fizičkom i slikovnom materijalu. Unutarpredmetna korelacija (povezivanje sadržaja unutar predmeta). rad.Aktivno učestvuje u matematičkim igrama primjenjujući ranije stečena znanja. ZNANJE .Sabiranja i oduzimanja oblika: 6+ 4 = 10.Sabiranje i oduzimanje brojeva u prvoj desetici.• • • • • • • • • Kroz poučavanje i učenje brojeva.Razvija sposobnost da grešku shvata kao stimulans za nove pokušaje. . a zbir iz druge desetice i odgovarajuće oduzimanja. svakog učenika u pronalaženje grupi.Izračunavanje zbirova od tri sabiraka. već sredstvo da učenici pouzdanije modeliraju skupove.Koristi svojstva operacije sabiranja (komutativnost i asocijativnost).P rikuplja didaktički materijal za rad. . grupa.Samostalno i timsko formiranje stavova i zaključaka.. Prikupljanje didaktičkog materijala iz okoline i njegova primjena u adekvatnim situacijama.P utem matematičkih .Razvoj interesa i smisla za istraživanje. manjim i koristeći sabiranje većim grupama. . Primjena didaktičkog materijala s ciljem boljeg razumijevanja odreñenih matematičkih radnji. predmeta. razred). rednih i rimskih brojeva u . VRIJ EDNOS TI. . =. i oduzimanje kroz društvene igre .. . Geometrijska tijela u prostoru nisu cilj. prati i opisno časopisima i vrednuje napore svakodnevnom učenika i njihov životu. >. BROJEVI 1. STAVOVI. .Razvijanje pozitivnog stava u ponašanju i AKTIVNOSTI UČENIKA . .Znati usmeno i pismeno sabirati i oduzimati do 20. . te brojeva od 21 do 100.Razvoj interesa i smisla za kolektivne igre i zajedništvo kao faktor koji utiče na formiranje pozitivnih crta ličnosti. manjoj ili većoj grupi. tombola. da na taj način razlikuju ravne i zakrivljene površi i linije. Mjerenju i mjeri pristupiti isključivo praktičnim aktivnostima učenika (vaganjem. Pravilo zamjene mjesta sabiraka. . sadržaje sa igra parnih i sadržajima drugih neparnih brojeva. Taktivnim (dodirnim) efektima razumijevanje pojma površi i njihovo perceptivno (vizualno) prepoznavanje predmeta i slika. otkrivanje i rješavanje problema kroz igru. .Kritičko vrednovanje vlastitih postignuća i uporeñivanje sa rezultatima drugih (par.

.P repoznaje predmete iz životnog okruženja koji imaju sličnosti i različitosti sa geometrijskim oblicima. . . Jedinice za dužinu (m) .Razvoj ekološke svijesti i pozitivnog odnosa prema spolovima. boji i obliku. .. lopte i kupe. sklonosti za otkrivanje i istraživanje.Imenuje i razlikuje predmete po veličini. kvadra piramide (strane.Redni brojevi . .Formiranje pojmova ostalih brojeva prve stotine.. . ? i . . na pijacu itd. . 99. umanjitelj jednak umanjeniku.P repoznaje i imenuje dotad naučene jedinice za dužinu.P oima duž kao najkraće rastojanje izmeñu dvije tačke. 3.Mjerenje mase. . Tačke kao granice linije (crte). .Uporeñivanje višekratnika broja 10 u prvoj stotini. dodiruje).Predmeti oblika valjka. njeguje pozitivan odnos prema okolini i prirodi.P ravi jednostavne grafikone.. .Formiranje pojmova višekratnika broja 10. 80 .. -Jedinice za tečnost (l).Svojstva razlike: nula kao umanjitelj.Razvija sposobnost korištenja jednostavnijeg matematičkog pribora. .Uporeñuje i procjenjuje veličinu površi.).Vodi računa o ravnopravnoj zastupljenosti spolova u igrama i zaduženjima. .P rocjenjuje dužinu.Rimske cifre od I do X.Sastavlja jednostavne brojne izraze koji odgovaraju tekstualnom zadatku. .Duž kao dio izlomljene linije (crte). . -Jedinice za vrijeme (h. .Ravne i zakrivljene linije (crte). .Površi-granice predmeta. . stečeno znanje (igre koncem. 2. -Može imenovati sprave kojima se vrše mjerenja. . Ravne i zakrivljene površi.Čita i piše brojeve do 100..Izlomljena linija (crta) .)..10. . vrijeme. .1.Granica kruga kao zatvorena zakrivljena linija (crta). 100. 2. površi i oblike.20.Niz brojeva: 0.Razlikuje vrste linija.Sabiranje i oduzimanje višekratnika broja 10 u prvoj stotini.Predmet oblika kocke. -U bližem i širem okruženju pronalazi linije.Označava duž.Zna rimske brojeve od I do X . . .Zna rješavati jednostavnije tekstualne zadatke u kojima se koriste mjerne jedinice i operacije sa njima. vrhovi).Uočava i imenuje ravne i zakrivljene površi (gleda. .Korištenje rednih brojeva.Uporeñivanje duži. kocke. 2.Linija (crta) kao granica površi (površine). 100. pravougaonik) i precrtava ih.. piramide i kupe . Površi (površine) i linije (crte) . vrijednost i vrijeme. vunom. . učenika. . . P rethodnici i sljedbenici brojeva iz prve stotice.2. tačke. Jedinice za masu (kg). Brojanje (u oba smjera). . .Odreñuje nepoznatu komponentu u jednostavnim tekstualnim zadacima.Brojevna linija (crta): 0100. . . kvadra.Pravougaonik.Reda prirodne brojeve do 100. -Uporeñivanje brojeva iz prve stotice . . . . 1.. Z naci: = . -Pomoću različitih materijala izrañuje oblike i površine. zapreminu i novac. Sk up brojeva do 100 .Koristi svakodnevne situacije za primjenu stečenih matematičkih znanja (odlazak u trgovinu... . . valjka. pronalaženje najkraćeg puta. . KF). Predmeti oblika lopte. Mjerenja i mjere -Mjerenje dužine. . kvadrat i trougao kao zatvorene (proste) izlomljene linije.Vrednovanje svojih i tuñih stavova. 1.P osmatranjem tijela prepoznaje i imenuje mnogouglove (trougao. . bridovi. komponenti.Rješava jednostavne problemske zadatke koji se svode na rješavanje brojnog izraza.Brojevna linija (crta): 0.2. masu. .Izračunava vrijednost izraza sa i bez zagrada. masu. GEOMETRIJA 2. 3. . kvadrat. min). -Jedinice za novac (KM. 30.

raspravljati o tome šta se dešava i u kojim uvjetima. STAVOVI. svojstvima živih bića i meñusobnim odnosima i posebno o čovjeku. Zašto?. okolini i učenju ⇒ ⇒ ⇒ VRIJEDNOSTI. PONAŠANJE ⇒ ⇒ ⇒ 81 . prema drugima. Šta bi se desilo ako .(3 časa sedmično. tvari. život i rad u porodici i mjestu i njihovim karakteristikama. te uz pomoć nastavnika izvoditi poopćavanja i donositi odgovarajuće zaključke koristiti sopstvenu kreativnost i maštu za rješavanje jednostavnih praktičnih problema koristiti jednostavan naučni jezik za saopštavanje ideja i za imenovanje i opis živih bića. njegovom zdravlju i odnosu prema prirodi o tvarima (samo pojmovno) o zdravoj okolini ⇒ ⇒ ⇒ ⇒ ZNANJE ⇒ ⇒ ⇒ ⇒ ⇒ ⇒ ⇒ Razvijanje: ⇒ ⇒ ⇒ ⇒ ⇒ ⇒ ⇒ ⇒ kritičkog mišljenja sposobnosti planiranja provoñenja istraživanja izvoñenja mjerenja dobivanja i prezentovanja podataka razmatranja dokaza i procjenjivanja prenošenja informacija putem individualnog i timskog rada postavljati pitanja (Kako?. bitna svojstva živih bića. pojava i procesa u prirodi i društvu pokazuju više samopouzdanja i odgovornosti. 105 časova godišnje) Moja okolina CILJEVI I REZULTATI ODGOJNO-OBRAZOVNOG RADA PODRUČJA UČENJA CILJEVI Sticanje znanja: ⇒ o užoj i široj okolini i dešavanjima u njima OČEKIVANI REZULTATI / ISHODI UČENJA Učenici znaju: ⇒ ⇒ ⇒ da je škola organizovana zajednica učenika i nastavnika siguran put od kuće do škole povezanost i meñusobnu zavisnost ljudi..) i davati odgovore koristiti se neposrednim iskustvima koristiti odreñene kriterije za prikupljanje i zapisivanje podataka uz pomoć nastavnika razvijati plan istraživanja pratiti redoslijed uputstava pri istraživanju i mjerenju uz pomoć nastavnika procjenjivati relevantnost podataka i informacija praviti jednostavna poreñenja. te poreñenjem svojih predviñanja sa stvarnim rezultatima ⇒ sistematiziranje znanja ⇒ prezentiranje postignutih rezultata Razvijanje pozitivnih vrijednosti i stavova: ⇒ prema sebi samima. svojoj porodici. aktivniji su u nastavi nastoje poštivati različite stavove prepoznaju ulogu nauke za razumijevanje sredine u kojoj žive i za poboljšanje kvaliteta života ⇒ ⇒ ⇒ ⇒ ⇒ SPOSOBNOSTI I VJEŠTINE kroz: ⇒ traženje ideja i provoñenjem jednostavnih posmatranja i ogleda. moja domovina i njeni državni simboli razlike izmeñu žive i nežive prirode. sličnosti i razlike meñu njima koristi i opasnosti od biljnog i životinjskog svijeta iz bližeg okruženja opisati promjene na biljkama i životinjama u zavisnosti od godišnjeg doba o potrebi i načinu čuvanja zdravlja i prirodne sredine da su tijela sagrañena od tvari da tvari mogu biti u čvrstom.. tečnom ili gasovitom stanju urediti školsku učionicu čuvati okolinu značaj čistog zraka i značaj boravka u prirodi za zdravlje ⇒ ⇒ živom svijetu.

NASTAVNA PODRUČJA / TEME 1. Date teme treba razraditi kroz kontekst pojava i procesa koji su učenicima interesantni. 2. životu i radu ljudi. njenu primjenu i korištenje. 1. 82 . UREDIMO ŠKOLSKU UČIONICU 2. s kojima je tijesno povezan razvoj sposobnosti. 1. ZDRAVA OKOLINA 2. kao toka vremena i dešavanja koje karakterišu meñusobna povezanost i odnosi. 1. te izučavanjem životinjskog i biljnog svijeta u bližem okruženju. 2. proučavanje prirode u njenom jedinstvu sa različitih aspekata. MOJA PORODICA 1. 5.2. te na znanje i razumijevanje prošlosti. 1. SREDINA U KOJOJ ŽIVIM 1. Takoñer se šire znanja i u dijelu koji se bavi izučavanjem prirode. vrijednosti. 2.1. ZNAČAJ BORAVKA U PRIRODI ZA ZDRAVLJE DIDAKTIČKO. sticanja vještina. razvoja sposobnosti. PROŠLOST. ČIST ZRAK 2. i u kontekstu toga. 1. u okviru koje se jača ekološka svijest učenika. pažnju treba usmjeriti na znanje činjenica i koncepata koji nude učenicima. ŠKOLA 1. MOJE MJESTO I OKOLINA 1. kao domovini i državi. SADAŠNJOST. TVARI 2. 2. ČOVJEK I PRIRODA 2. AGREGATNA STANJA TVARI 2. Što se tiče sadržaja. mjestu življenja i njegovoj okolini. U smislu toga predloženi model može poslužiti kao pomoć nastavniku. Novi sadržaji se odnose na znanje o Bosni i Hercegovini. PRIRODA 2. U ovom razredu šire se znanja o školi i porodici. kroz sadržaje o čovjeku i njegovom odnosu prema prirodi. sadašnjosti i budućnosti.3. od bitnog značaja za uvoñenje učenika u istraživački rad i razvoj naučnog mišljenja. uzimajući u obzir razvoj nauke. Područje znanja čine sadržaji i procesi. te uticaj na društvo i okolinu i korištenje metodologije aktivnog učenja. Ovakav izbor nastavnog gradiva i njegovo strukturiranje osiguravaju povezanost društvenih i prirodnih pojava i procesa. u okviru koje se stiču osnovna znanja o tvarima (samo pojmovno) i «Zdrava okolina».3. razumljiva i izazovna objašnjenja o društvenim i prirodnim pojavama i procesima. U skladu s tim. 6. potrebno je voditi računa i o meñupredmetnoj korelaciji i planirati izradu zajedničkog školskog projekta. 3.3.METODIČKE NAPOMENE Dominantno mjesto u programu imaju ciljevi i očekivani rezultati učenja u područjima znanja. BUDUĆNOST 2. ŽIVA BIĆA 2. stavova i ponašanja. PRAZNICI 1. 4. SVA TIJELA SE SASTOJE OD TVARI 2.3. PUT OD KUĆE DO ŠKOLE 1. 2. 2. 1. Novi sadržaj čine teme «Tvari ».3. BILJKE I ŽIVOTINJE 2.

učenicima/cama. prijevoza. SPOSOB NOSTI STAVOVI. predviñanje. kućnom redu .PREDLOŽENI MODEL AKTIVNOSTI NASTAVNIKA (organizacija i me tode nastave i učenja. bilježenje. Procjenjivanje napretka učenika. higijene radnog U čistom radnom prostora prostoru je prijatnije (učionice. ponašanja u raznim prijevoznim sredstvima. Uprava škole. Poštivanje saobraćajnih znakova i propisa. Razvijanje svijesti o pripadnosti školskoj zajednici. korištenje njenih resursa za potrebe nastave. Posjedovanje znanja o školi. Osnovni Korištenje saobraćajni znaci u Vrste saobraćaja i sredstava javnog blizini škole. vezana za selo. drugovima u razredu i šire. P rikupljanje podataka o školi. Modeliranje. Značaj znanja za školske torbe i . raspoznavanje Korištenje saobraćajnih pješačkog Pravila ponašanja u znakova. usvajaju učeći i rasporedu . saobraćaju. Rješavanje jednostavnijih Ustupanje mjesta saobraćajnih situacija. radeći. izvoñenje simulacija na kompjuteru.Udžbenici i redovno. Ispunjavanje domaćih zadataka. Motiviranje učenika za rad. 1. učenja. Planiranje. ŠKOLA imenovanje. Svakodnevno ispunjavanje školskih obaveza. Razna prijevozna prepoznavanje i sredstva i njihova imenovanje. Održavanje Higijena u školi. Komuniciranje sa razmjena iskustava. Kada i na koji P osjeta zanatskoj radionici. Uključivanje roditelja i drugih uposlenika u školi u realizaciju programskih sadržaja. vezana za grad Razgovor sa poslenicima o od zanimanja Ponašanje na njihovom zanimanju. pridržavati. Učestvovanje u saobraćaju. otpada. pomaganje i saradnja. svoja pravila Pronalaženje i ponašanja (kućni upotreba . Ponašanje u skladu sa kućnim redom i odjeljenjskim pravilima. do škole. korištenje Siguran put od kuće Smanjena vidljivost trotoara. interakcijskog prikupljanje informacija. posmatranje. dogovaranje. koristeći najsigurniji i najkraći put. Osmišljavanje igara u učionici vezanih za saobraćaj. Svakom pravu prethode obaveze. izrada maketa i dr. Razvijanje svijesti o kulturi ponašanja u saobraćaju. mašte i razvoj kreativnosti. Simuliranje saobraćajnih igara u učionici. diskutiranje. u vozilima javnog prijevoza starijima i bolesnima.Kako učiti. Ljudi imaju različita Razlikovanje broj pozivati fabrici. već briga svih članova škole. razvrstavanje životnog okoliša. RAD I ZANIMANJA LJUDI Život i rad ljudi u mjestu (u gradu/na selu). 83 . podsticanje radoznalosti. Učiti se mora časova. može biti opasna. predviñanje. Saradnja sa roditeljima i saobraćajnom policijom. hodnika) i okoline škole. I VJEŠTINE PONAŠANJE AKTIVNOST UČENIKA Prepoznavanje učenika i uposlenika u školi i njihovo 1.. zanimanje. PUT OD KUĆE DO ŠKOLE Samostalan i siguran dolazak u školu.Upotreba i Svaka škola ima škole. pravila upotreba. Učitelj/ica je koja su isključivo izletištima . očuvanje Čišćenje okoliša. Posmatranje i procjenjivanje sigurnosti učenika u saobraćaju. ocjenjivan je ) TEME ZNANJE VRIJEDNOSTI. školi moraju znanja. Organizacija praktičnih vježbi na ulici i raskrsnici. Upućivanje učenika P rovoñenje discipline i higijene na različite izvore u školi. i uposlenicima u školi. vozila.1. prelaza (zebre). zavičaju.Školska pravila. kulturnim i javnim zanimanja. crtanje. Z nanja se udžbenika po život. policiju. rukovodi direktor učenje. škole. red) kojeg se svi u dodatnih izvora Ustroj škole. Saradnja sa lokalnom zajednicom. . zanimanja ljudi u su isključivo brigadu. Školom Samostalno Život u školi. SREDINA U KOJOJ ŽIVIM Prepoznavanje elemenata saobraćajnica. Korištenje sigurnog puta od kuće do škole. osmišljavanje igara i Saradnja. crtanje. Pozitivan stav o školi .Drugi smo razred. znanja. 1. čuvanje. zanimanja koja vatrogasnu ustanovama.2. Spremanje . diskutiranje. Ponašanje prema pribor. pitanja. raditi i boraviti. Meñusobno komuniciranje.Značaj znanja za život. Higijena nije obaveza samo pojedinaca.

U gradu se nalaze različite kulturne i javne ustanove. brigade i policijske Pošta. koristan za zdravlje Priroda se mora čuvati. državi. njihovi postaja. Podsticanje razvoja radnih i higijenskih navika. Pripremanje.. njihova sistematizacija.5. PRAZNICI Šta slavimo. Djeca pomažu roditeljima. Razumijevanje porodice kao krvno srodne grupe. Posjeta porodici. Zašto slavimo. Pisanje naziva države. Bolnice. grb.4. Učešće u aktivnostima na obilježavanju praznika. roditelji se pomažu uzajamno. Roñendan je dan kada smo roñeni. uočavanje sličnosti i razlika.. Demonstriranje rukovanja kućanskim aparatima. okolini i državi.). U porodici svi na odreñeni način rade. Upućivanje čestitki. tumačenje fotografija. državnih simbola zastava. vatrogasna brigada. Biti koristan član zajednice. uvažanje tradicije i vrijednosti. Šira porodica. podjela poslova u kući. vjerski. Razlikovanje namještaja od kućanskih aparata. Ono je smješteno u. Preduzeća i drugi Funkcije vatrogasne privredni objekti. izleta. zajednica u kojoj se svako ponaša prema pravilima. Neki praznici su povezani sa borbom za odreñena prava. himna. Izrada kalendara praznika. Uzajamno Prepoznavanje pomaganje ljudi. Moja domovina je Bosna i Hercegovina. državni. Organiziranje njihovog obilježavanja u saradnji sa roditeljima i sredinom u kojoj se nalazi škola. Izrada didaktičkih materijala. Imenovanje mjesta i njegov opis. Identifikacija praznika. MOJA PORODICA /OBITELJ Uža porodica. pošte i Kulturne i javne škole su javne ustanove ustanove. Razlikovanje vozila policije i vatrogasne brigade od drugih vozila. brojevi. Ponašanje u kulturnim i javnim ustanovama. Pozorište i kinu su Npr. Poštivanje članova porodice. plakata. Izrada mapa. Pozitivan stav o čistom okolišu. Pozitivan stav i Opisivanje i demostriranje mišljenje o aktivnosti u porodici. Opisivanje načina proslave pojedinih praznika. kulturnim i javnim ustanovama. Organiziranje proslave roñendana. čestitanje. P rikupljanje i zapisivanje podataka o mjestu / okolini i domovini.. Neispravni kućanski aparati su opasni po život. Kako slavimo...3. (na. zastava. Predlaganje i rukovoñenje školskim projektom. kućnog reda. Kućanski aparati i namještaj. Boravak u prirodi je Izletišta. Sposobnost uočavanja opasnosti od neispravnih kućanskih aparata. policijska stanice. MOJE MJESTO I OKOLINA Važniji podaci o mjestu Reljef mjesta i okoline Moja zemlja se zove Bosna i Hercegovina Državni simboli Bosne i Hercegovine. Prepoznavanje reljefa mjesta i okoline. 84 . Razlikovanje kulturnih od javnih ustanova. Planiranje. poštivanje državnih simbola. grb i himna. Poštivanje pojedinaca i uvažavanje njihovih potreba. učešće u njihovoj proslavi. Poštivanje praznika drugih naroda. Izrada plakata sa važnijim telefonskim brojevima. sebi. Voñenje intervjua sa uposlenicima. meñusobno se pomažu i doprinose njenoj sreći i uspjehu. modela i njihovo prezentiranje. Pozitivan stav o kulturi. Podjela poslova u porodici. Uzajamni odnosi u porodici. ureñena izrada porodičnog stabla. 1. Uporeñivanje različitih porodica. Povezanost ljudi u mjestu i okolini. Pozitivan stav i ljubav prema domovini. Prepoznavanje pošte po znaku za poštu. Poštovanje državnih i vjerskih praznika. lokalni i školski. 1. Posmatranje i praćenje napretka učenika. Praznici mogu biti meñunarodni. Uočavanje povezanosti ljudi u mjestu. Moje mjesto se zove. Bosne i Hercegovine. u gradu kulturne ustanove. 1. privrednim objektima. P osjeta kulturnim i javnim ustanovama. izletištima. pripremanje i podsticanje učenika na kreativan i istraživački rad. učešće u porodici i samom prigodnim imitacionim igrama.. Osmišljavanje situacija za interaktivno učenje. Njeni simboli Bosne prepoznavanje i Hercegovine. Identifikacija i njegovanje odnosa u porodici. P rikupljanje podataka o svojoj Porodica je porodici. ali i ljudi iz različitih država. reljefa. roditelji pomažu djeci. himne BiH. organizacija posjeta kulturnim i javnim ustanovama.

Razlikovanje i imenovanje pojedinih dijelova tijela. imenovanje sredstava za ličnu i drugu higijenu.1. ne jesti previše. pripremanje. sortiranje. Prepoznavanje današnjih dobara Čuvanje kao najvećeg kulturnonapretka historijskih čovjeka. Izrada jelovnika i postavljanje i raspremanje stola. redovni odlasci ljekaru. razlike i sličnosti izmeñu dječaka i djevojčica. Sada sam 2. izlaganje. B ILJKE I ŽIVOTINJE Živa bića i njihova staništa Živa bića su povezana meñu Živa bića se rañaju. ČOVJEK I PRIRODA Dijelovi tijela Čuvanje zdravlja Svijest o mom tijelu Higijena Sredstva za higijenu Ishrana Odijevanje Čula Odnos prema prirodi Glavni dijelovi tijela. istraživanje. Živa bića ne bi mogla živjeti bez nežive prirode. pravilna upotreba hrane (pravilna ishrana. hranu treba dobro sažvakati. prošlost. Vremenski termini. Intervjuiranje. Čistoća je pola zdravlja. Pravilna ishrana je garant dobrog zdravlja. biti pozitivan. ali i sadašnjosti. Praćenje zdravlja učenika. kako su se hranili. razgovor. sistematiziranje. Živjeti u prirodi. higijene prostora u kojem boravimo i radimo i higijene okoline. Uvažavanje suprotnog spola. 2. Težnja ka boljitku. ŽIVA BIĆA 2. Izbor zdrave hrane. meñusobno pomaganje i pomaganje starijima i slabijima. Planiranje. Održavanje lične higijene. Odnos prema Razlikovanje prošlosti mora termina. vakcinisanje. Njegovanje i čuvanje prirodne pravilnog odnosa sredine. SADAŠNJOST. Kako se oblačimo. (kalendara prošlost ili kalendara pomaganje. stare i umiru. razred. Razvijanje interesovanja i poželjnih navika učenika. šta su radili. neke specifične karakteristike djevojčica. To je sadašnjost. Stariji sam jednu godinu Moje mjesto danas Prisjećanje na značajne dogañaje iz života. Vrste čula. To je budućnost. voñenje. zaključivanje. Važan dogañaj u životu djeteta je roñendan i polazak u školu. PRIRODA 2. Mala živa bića su Uspostavljanje veze izmeñu žive i nežive prirode. I mi smo dio prošlosti. živih bića od imaju svoja staništa. korištenje sredstava za ličnu higijenu. Motiviranje učenika na igre i sport. radnog i životnog prostora. ilustracija. Razlikovanje rastu. Redovni odlasci ljekaru nam pomažu u otkrivanju i liječenju bolesti. prikupljanje. gdje su boravili. Čuvanje čula Pozitivan odnos prema prirodi. Odabiranje i upotreba zdrave hrane. čime su se ljudi prevozili. Saradnja sa lokalnom zajednicom. P raktična upotreba sredstava za ličnu higijenu. Pravljenje plana rada kao kategorije budućnosti. Izrada kalendara. na proteklu školsku godinu. života). ljubav prema životinjama. Odijevanje u skladu sa vremenskim prilikama i godišnjim dobima. Korištenje čula u procesu saznanja i svakodnevnom životu. za zdrav život važna je zdrava i čista sredina. redovna ishrana). PROŠLOST. promjene u prirodi. P ravljenje trake vremena. Izbor prikladne odjeće i obuće. Razvoj ekološke svijesti. budućnost. 2. opisivanje P rikupljanje. edukativnih i didaktičkih materijala. traka. Redovno održavanje lične higijene. pravljenje zbirki. Redovno održavanje lične higijene.1. Bilo je nekad: Život ljudi u prošlosti bio je drugačiji. Pozitivan odnos prema mjestu i okolini. historijskog kalendara Bilježenje.1. sadašnjost. nežive prirode. Iduće godine ću biti 3.6. izlaganje. P risjećanje. To je prošlost. Zdravom ishranom i svakodnevnim tjelesnim vježbanjem živimo zdrav život. izvoñenje zaključaka.2. Procjenjivanje postignuća. BUDUĆNOST Važni dogañaji iz mog života. uporeñivanje. sastavljanje odgovarajuće liste. kako su se djeca u prošlosti igrala. Sada je : Drugi sam razred. Prepoznavanje i opisivanje života ljudi u prošlosti i sadašnjosti. 85 . sistematiziranje.1. podsticanje. Imenovanje raznovrsne hrane i razlikovanje zdrave od nezdrave hrane. spomenika. ponašanje u skladu s prema okruženju. porodicom.1. Redovnim vakcinisanjem štitimo naš organizam od zaraznih bolesti. godišnjim dobima. pravilno korištenje. razred.

različitih različita godišnja Životinje se hrane životinjskih vrsta Razvoj ekološke doba. Imenovanje biljaka i svjetlost. interaktivno učenje. Izrada zidnih panoa. pesticida i Uočavanje domaćih). agregatnom stanju tvari. agregatnih stanja tvari. Upoznavanje sa drugim primjerima agregatnog stanja. briga o kućnim ljubimcima. u grupi. podsticanje i rukovoñenje u P omaganje. zajednice. Pozitivan stav o zdravoj okolini. Aktivno učešće u ekološkim aktivnostima odjeljenja. biljnom i Uočavanje Životinje kote Opisivanje životinjskom promjena na mlade.sobom i sa neživom prirodom Velika i mala živa bića Promjene žive i nežive prirode. 86 . biljkama i iz jaja. Opisivanje života biljaka i životinja. a velika živa bića su divlje i domaće životinje i čovjek. korisne i zato ih uzgajamo. (naročito herbicida. na biljkama biljaka i životinjama. bubice. čvrstom. voda i pozitivnog vrste i održavanje. životinje. tečnom ili različitih gasovitom stanju. izmeñu pojedinih biljaka. od tvari. tvari. škole. 2. Čist zrak. Znaju urediti školsku učionicu. (podzemni i Biljke i životinje su nadzemni dio). hrana je hrana koja hrane mesom. promjena. Uzgajanje cvijeća i povrća. TVARI Sva tijela se sastoje Tijela se sastoje od Tijela se sastoje Svjesnost o od tvari. istraživanju iskustveno učenje. Planiranje. Pomaganje učenicima u izradi kalendara. Ponašanje u skladu sa zdravom okolinom. životinjskog i biljnog svijeta. drugih hemijskih sličnosti i razlika sredstava. mesom (svaštojedi). Uočavanje Uočavanje koristi i promjena na opasnosti od biljnog biljkama i i životinjskog svijeta životinjama i iz bližeg okruženja.. ZDRAVA OKOLINA Uredimo školsku učionicu. Razlikovanje biljnog i Za zdrav život životinja koje se životinjskog Domaće i divlje potrebna je zdrava hrane biljkama svijeta. i razmnožavanje svijesti i svijesti mesom (mesojedi) biljaka. Divlje životinje i njihovi mladunci. Saradnja sa lokalnom zajednicom i porodicom učenika. gmizavci. plakata i drugog obrazovnog materijala. Čuvaju zdravu okolinu. zbirki materijala iz prirode. otkrivanje životnih procese Domaće životinje i kod biljaka i njihovi mladunci. životinje voli i mladunčad se proizvodi bez ljude». Organizacija akcija očuvanja zdrave okoline. kućni ishrana. životinja. Znaju čuvati okolinu.3. ptice se legu nastanka svijetu. Organiziranje posjeta poljoprivrednom dobru / botaničkoj bašti/ zoološkom vrtu i dr. Znaju značaj čistog zraka i značaj boravka u prirodi za zdravlje. Zdrava od onih koje se «Ko voli ljubimci. za Bez svjetlosti. predviñanje.2. Značaj boravka u prirodi za zdravlje. životinja. P osmatranje. U različita godišnja doba se dešavaju Razlikovanje različite promjene u dijelova različitih prirodi. a ljudi se potomstva kod životinjama u rañaju. 2. Izvoñenje različitih ogleda sa vodom. životinja iz toplota. o korisnosti Koristi od biljaka i ili i biljkama i postojanja životinja. Izvoñenje ogleda samostalno ili pripremanje. biljkama (biljojedi). Agregatna stanja Tvari mogu biti u Uočavanje tvari. Pripremanje i rukovoñenje izvoñenja učeničkih istraživačkih ogleda. potrebna Razvijanje životinja i biljaka. odnosa prema okruženja. vode život biljaka i i toplote ne bi bilo životinja je Nastanak i rast života.

istraživanja zvučnih boja i izradi kako bi ona postala trajna potreba djece. dikciji i artikulaciji.Pokazuje odgovornost za zajedničko pjevanje u -Prema sebi kao pjeva ču i svira ču. .O značaju muzike u životu djeteta. interpretacije. dinamici i tempu.Razvijanje ljubavi prema muzičkoj i kulturnoj .Poštuje muziciranje i stavove drugih. njenim svojstvima i osobinama tona.O muzici. sredini u kojoj živi. .Često traži i/ili sluša muziku i pjeva i sam i sa . Razvijanje muzičke sposobnosti i vještine: . razredu kao horu ili /i orkestru. izvoñenje ritma brojalice. .Postavljati pitanja kad se nañe pred novim muzičkim zadatkom.Uz pomoć nastavnika praviti jednostavna poreñenja o interpretaciji učenika. boji. .Muzička/glazbena kultura (2 časa sedmično.Upoznaje četvrtinku i osminke kroz izgovor slogova.Iskazuje želju i potrebu za posjećivanjem koncerata. . . horu. razvijanje emocionalne i estetske drugom djecom. .Doživljava i izvodi mjeru (dobe) i ritam brojalica. . iznositi svoje mišljenje i ideje. trajanju.Učešće sa zadovoljstvom i veći doprinos u baštini BiH.P ostavljanju glasa.Pokazuje sve više samopouzdanja u pjevanju. . što ukazuje na narastanje potrebe osjetljivosti djeteta na kvalitet muzike.Samostalnije sviranje kao pratnja pjevanju. u čemu učenik pokazuje sve veću samostalnost. improvizaciju. . .Improvizirati samostalno maštovito i originalno. .Izražava odgovornost za kvalitetno sviranje u -Porodici kao grupi.O instrumentima i odnosima meñu njima. . bilježenja. . .Osluškivati i ispravljati greške u pjevanju prema uputstvu nastavnika. STAVOVI.Nadalje.Aktivne interakcije sa okruženjem: kroz pjevanje i sviranje. u paru. truba.Pratiti redoslijed uputstava i pravila muzičke igre. učenika za muzikom u životu. instrumenata).P repoznaje muzičke instrumente: ritmičke i melodijske C. te karakter djela. . .Prepoznaje ulogu muzike u okruženju: porodici.Orffa i orkestarske (harmonika. orkestru.Da bez tačnog pjevanja nema lijepog zajedničkog muziciranja u horu. školi.Prepoznaje razlike izmeñu zvukova neodreñene i odreñene visine i koristi ih u improvizaciji. Razvijanje pozitivnih vrijednosti i stavova: . . ritma. . SPOSOBNOSTI I VJEŠTINE VRIJEDNOSTI. .P rezentiranjem postignutih rezultata i aktivnim pozitivnim odnosom na koncertima.Muzičke memorije. . PONAŠANJE 87 .P osmatranja. . . sviranje na osnovu partitura u slikama (sa simbolima).Da je znanje sviranja na instrumentima značajno radi muziciranja u orkestru.Prepoznaje i razumije trajanje četvrtinki i osminki. flauta. . . CILJEVI OČEKIVANI REZULTATI UČENJA Uče nici bi tre bali imati znanje i razumijevanje : . .Samostalno sviranje na ritmičkim i početno sviranje na melodijskim instrumentima (metalofon i ksilofon).Koristiti odreñene kriterije za izvoñenje i/ili procjenu slušanog djela. muzičke igre. violina. .S istematiziranjem muzičkih znanja.Skladno i ritmički povezano kretanje uz muziku: izražavanje karaktera.P rezentiranja.P ravilnoj interpretaciji pjesme u odgovarajućem tempu i dinamici. . grafički prikaz i notni zapis. gitara.Razvijanje trajnih interesa i ljubavi prema muzici projekti. klavir i druge). . 70 časova godišnje) CILJEVI I REZULTATI ODGOJNO-OBRAZOVNOG RADA PODRUČJA UČENJA Sticanje znanja o: . tačnoj intonaciji. . . .Prepoznaje zvučne odnose po visini. -O učenju muziciranja kao cjeloživotnom procesu. interakciji (rad u velikim i malim grupama. tempa i dinamike.Koristiti prethodna iskustva u pjevanju i sviranju i jednostavne muzičke termine. ZNANJE . muzičkoscenske igre i improvizaciju. . predviñanjem odreñenih rezultata. njihovom značaju u igri.

narodne običaje i drugo. Razlike meñu učenicima bit će u skladu s razlikama u samom startu i dinamici napredovanja u usvajanju znanja i vještina. U oblasti dječijeg stvaralaštva u drugom razredu. koja se sastoje iz osnovnih pokreta: hodanje. okreti. a u funkciji razvoju pozitivnih interesa i stavova prema muzičkim vrednotama. tempo i dinamiku izvoñenja. u drugom razredu treba dalje raditi na ostvarivanju postavljenih muzičkih odgojno-obrazovnih ciljeva posredstvom navedenih programskih sadržaja. kao i uz upotrebu lutke koja pjeva i govori. Usvajanje muzičkih pojmova kojih u muzici ima mnogo treba da teče postupno nakon doživljaja muzike. koji pjeva uz pratnju melodijskog instrumenta (klavir ili sintisajzer). opsega muzičke memorije i tačnog izvoñenja ritma i metrike kroz brojalice i muzičke igre. slobodniju improvizaciju. tačnosti intonacije. Učenici u toku godine treba da nauče najmanje 10 muzičkih igara koje uključuju pokret. pored ostalog podražava i razne radove. Neophodno je napomenuti da gradivo iz muzičke kulture u sebi ima elemente koji prirodno pomažu i podržavaju savlañivanje i ostalih sadržaja u drugom razredu.STRUKTURA SADRŽAJA PJEVANJE I SVIRANJE II MUZIČKE/ GLAZBENE IGRE III BROJALICE IV SLUŠANJE MUZIKE V DJEČIJE STVARALAŠTVO DIDAKTIČKO-METODIČKE NAPOMENE Uz neophodno uvažavanje nivoa postignuća svakog pojedinog učenika. pomaže i tjelesnom odgoju i upoznavanju narodne muzičke tradicije. Djecu učiti da sa sve većom tačnošću zapažaju i odreñuju karakter kompozicije. Slušanjem upoznati najmanje 15 kompozicija. nenametljivo i bez opterećenja muzičkom terminologijom koja je za djecu ove dobi apstraktnog karaktera. formu kompozicije. U toku godine treba uraditi nekoliko ovakvih muzičkih dramatizacija. Igre i narodna kola. Zato im nastavnik u drugom razredu treba posvetiti dužnu pažnju. složeniji ritam i metriku u odnosu na prvi razred. Podsticati djecu da izmišljaju priče ili naslikaju seriju slika koje će sada znatno samostalnije sami moći uz pomoć instrumenata «oživjeti». ali i tradicionalno dječije stvaralaštvo imaju veliki značaj u razvoju muzikalnosti djeteta najmlañe dobi. U razrednoj nastavi težište je na umjetničko-doživljajnoj komponenti. po sadržaju i karakteru interesantne su i bliske djeci ovog uzrasta. pa je i korelacija sa drugim predmetima sasvim prirodna. kao i pokretom jer se time podstiče njihova kreativnost. učenike treba uputiti na sigurnije i samostalnije praćenje pjevanja.kolektivnu. život u prirodi. grupnu. te razvoju muzičkih sposobnosti tokom razreda. Kako spadaju u dječiju igru. te raznih kretnji ruku. izvoñače i sastave. tapkanje. Nakon doživljaja pjesme djeca je uče pjevati slušajući nastavnika. pljeskanje. Predložene brojalice imaju različit sadržaj (neke su iz kategorije „iracionalnih“). Najvažnije je raditi dalje na poboljšanju kvaliteta pjevanja. U toku godine treba obraditi najmanje 15 pjesama pjevanjem i sviranjem. Predložene pjesme u drugom razredu imaju različit sadržajem koji. Koreografije okretnih igara u takvim slučajevima i narodnih kola mogu imati utvrñene figure i kretnje. poskakivanje s plesnim elementima. Ovo područje u nastavnom predmetu ima velike mogućnosti za upoznavanje muzičke umjetnosti i muzičke literature iz svijeta. individualnu i u paru (komunikacija putem dijaloga). I nadalje podsticati djecu da svoje zapažanje i doživljaje izraze opisno ili likovno. pa su u razvoju djeteta u ovoj oblasti od neprocjenjivog značaja. U toku godine treba naučiti 15 brojalica. Predložene pjesme za drugi razred odgovaraju opsegu dječijeg glasa. priručnih i improviziranih instrumenata. što će biti jednostavno jer ih djeca kao dio svakodnevne igre zaista vole. kao i učešće sa zadovoljstvom i većim interesom u muzičkim dramatizacijama. uz korištenje Orffovog dječijeg instrumentarija. muzičke instrumente. 88 .

. Saonice male Sanje (J. R odila se nota (Melisa Ibrahimbegović-Salihović) 14. . Uspavanka 19. Tašun.Razvijanje mišljenja da je pokret važan u plesu i kolu. . . .Razumije. imenuje i korigira greške u .P rihvata i narodna. Mozart) 10. . artikulacija. brojalice i muzičke igre.Modeliranje narodnih nošnji prema originalu ili fotografijama. . berem grožñe imenuje pojedine 4. . Josip Kaplan) 26. A.Podsticanje kreativnosti igrom. N ina. . Berem. čvorak .Samostalno predlaže i nove pokrete koji su prihvatljivi.Samostalno igra u kolu i . narodna koristi ih u igri. uspavanka 17.Uviña da pjevanje treba najviše vježbati.P rikladne igre u učionici.P rati i procjenjuje njihova .P ovezuje ritam pjesmice sa pokretom. u ñiñali beši (Srebrenica). . kuća. Hodžić-stihovi Nasiha Kapidžić-Hadžić) 13. u porodici. 2. upućuje.Kroz muzičke zadatke razvijanje svijesti o obavezama i njihovom ispunjavanju. .P raktičan rad u razredu. Jesenska 29.Opisivanje pokretima odreñenih dogañaja u prirodi (život u prirodi. . A u. K iša pada trava raste 25.Čuvanje školskih muzičkih instrumenata. . grupnom i individualnom muziciranju. Dječiji snovi (Refik Hodžić -stihovi V. primjenjuje 9. ñački valcer (Nikola Hercigonja) 28. u školskom dvorištu. iš.Vodi aktivnosti učenika.Samostalno snalaženje u sviranju kao pratnji pjesmi. Robert Grubišić. . ritam (duge i kratke slogove). muziciranje u razredu. Razgranala grana jorgovana 23. . Čestitka majčica (Franjo Barić. bijela golubica (Krčevina-Vareš). 8. PJEVANJE I SVIRANJE Izbor: 1. K olanje (okolica Sarajeva). uporeñuje i koriguje vlastito pjevanje i sviranje. Dano. posebno trradicionalne igre. Braću ne donose rode (A. dikcija) koja dovode do kvalitetnijeg muziciranja kolektiva. kao i za upoznavanje muzičke baštine BiH. .P redlaganje muzičke igre za priredbe. Najljepša mama na svijetu (hor Kolibri) 20. .Redovno učešće u pjevanju i sviranju i u raznim prilikama: nastava. prihvata i poštuje pravila pjevanja (intonacija. kao pojedinac ili dio grupe. izrada vlastitih improviziranih instrumenata i njihova upotreba u skladu sa zadacima pjesme odnosno brojalice.P ravilno izvodi .Traži. . Korunović) 12.P repoznaje pjesmice. . .Osmišljava. Ruku meni bato daj (Njemačka) 5. 10. prihvata i pruža pomoć.P rihvata korekcije i .Samostalno pjeva i igra. . prihvatanje i ponašanje u skladu sa pravilima muzičke igre u svim prilikama. .P onašanjem i individualna učestalim postignuća. Vučer) 4. Visibaba (S. razvija osjet za: mjeru (dvo. D jeca su vojska najjača (stihovi V. . P jesma o konjiću Božidar Stančić 11.Rukovodi. Begić) 8. stvara pozitivnu sliku i razvija svijest o značaju svakog pojedinca u horu i potrebi uklapanja svog glasa u skupno muziciranje. OCJENJIVANJ E ) I.Izrada od različitih materijala .Razumije. tro i četverodijelnu) tezu i arzu. . . vrtu van škole.Osmišljava prigodne muzičke igre za bolje učenje u školi.Održavanje instrumenata i njihovo odreñeno mjesto. Jesenska (J. .Muzicira shvata da će tako samoinicijativno biti ljepše i bez podsticaja. B osno moja. Mali. razgovara i upućuje ih na izvore znanja. Blistaj. V išnjičica rod rodila 24. B'jela roda (S.Rukovodi aktivnostima i motivira rad učenika. . blistaj zvijezdo mala (W.Poznaje i pjevanju i koristi Orffove sviranju.P osmatra i prati učenika u radu -Direktno učešće sa učenicima u igrama i kolu. Korunović) 6. Mak oznake za 7. što je škola zgodna 27. u muziciranjem poreñenju sa pokazuje da muziku rezultatima u prvom doživljava i cijeni. tašun tanana (Sarajevo). PONAŠANJE AKTIVNOS T UČ ENIKA AKTIVNOSTI NASTAVNIKA (O RGANIZACIJA I METO D E NAS T AVE I UČENJA. R oñendan u Š umi (R. razredu. odnosno prati Izbor: datu 1.P omaže djeci u kolektivnom. Kiša pada (Nada Ludvig -Pečar) 9. Pačiji ples koreografiju. Imamo učiteljicu za čistu peticu (Senad Bostandžić stihovi Mirsad Bećirbašić) 15. note: duge i kratke).Osluškuje. . sarañuje sa drugima. . doprinoseći boljem zvuku. pjevanje i sviranje u interakciji i učenje. zajedničko i pojedinačno izvoñenje pokreta uz pjevanje. Strina rodo . demonstrira i usmjerava u pravcu interesa i mogućnosti. uspavanka 18.RAZRADA SADRŽAJA (TABELA) SADRŽAJ ZNANJ E I RAZUMIJEVANJ E SPOS OBNOS TI VRIJ EDNOS TI. instrumente i kombinira ih sa priručnim. . . pokretom i pjevanjem.P repoznaje 6. tempo i dinamiku. izleti.Kroz pjevanje.Milić) 21.P jeva i svira Orffove instrumente samostalnije i sa više povjerenja u sebe. Ja kupih jednu koku malu dinamiku i (Jajce). . pomaže. Ršumović) 22. Mrav (A. narodna 16. Milošević) II MUZIČKE/ GLAZBENE IGRE .Ulaže veliki trud da usaglasi pjevanje i sviranje sa grupom i kolektivom. S pavaj sine (Mostar). Zavičaju moj (M. .Procjenjuje sebe. . nina. S pavaj. radovi. Batist Lily) 3. 89 .Interakcija u improvizaciji.Razvijanje svijesti o kolima kao muzičkom stvaralaštvu sa utvrñenom pravilima (koreografija). Dok mjesec sja (J. Iš. Kaplan) 7. narodni običaji). sviranje i improvizaciju.Raspoznavanje pojedine muzičke znakove u notnom zapisu (dinamika. 5. . . Korać i Lj. Čvorak. . Stupa (okolica Mostara) narodno pravila muzičke kolo igre.P repoznaje i 3. . priredbe. pokazuje. Stojanov) 2. . priprema i organizira igre u učionici.Samostalno izvodi zadane pokrete.Komunicira sa djecom. STAVOVI. iš igre i kola.

Vakuf) 16. Golub s krova guče 2. Ljulja.Uočavanje poštovanje. pokazuje simulacije na kompjuteru.P rati i izvodi uočavanje pokrete u mjeri i sličnosti i ritmu (dugi i razlika. Jedan dodan. . skandiranjem. slogovima riječi brojalice.Izražava kretnjama šta muzika sugeriše. usvaja ih sa više sigurnosti. . ljulja. Ide maca oko tebe 13. . Ja sam ja 6. G. 90 . .P ravilno korača mjeru i ritam druge i jača njegova u ritmu.Izvoditi zapise napravljenim instrumentima. . tekstom i bez .Razvijanje . . .P ravilno izvodi . dva.P rigodne igre uloge članova porodice u izradi instrumenata. iskustvima.Izrada zidnog panoa sa zapisima.Rasprave o ponašanju u pojedinim situacijama na koncertu.Tačno izvodi na instrumentu. . uči .Prepoznavanje zajedničku igru. nastavnika). . Sage se mlada do zemlje (Livno) 13. svira prema notni zapis poigrava se i pravilima i odreñuje duge i kombinira ih.S lušanjem i sviranjem na zajednica: svako gledanjem u instrumentima. Jen. . fotografija. na kamenci (Jezero. Ivin voz 14. razlike izmeñu odreñenih i neodreñenih zvukova.Vodi i usmjerava aktivnosti učenika.P repoznaje rukom i u koloni kreativnosti i mašte ranije obrañene (stupanje u ritmičkom brojalice sa nogama). tri 4. K išobran za dvoje 18. . Pliva patka preko Save 9. . E nci.Izabrati po zvuku najsličnije Orffovim i napraviti stalnu razrednu izložbu.Pamtiti i donositi u razred nove brojalice za . (slogove teksta). M uzikaš . 14. kratki slogovi). .Orffov orkestar teksta. ritam na ranije naučene . U maloga svica 15. .Učlanjenje u ritmičku i/ili folklornu sekciju. . razvijanje kreativnosti i radnih i kulturnih navika kod učenika. izvoñenje ritma kao brojalice porodica i ureñena . odbrojavanjem . C ica maca plakala 11. samosvijest.Reprodukuje ritam .P repoznaje pojedine tradicionalne nošnje. Saonice male sanje igru odnosno kolo. .Rukovodi. . -crtanje (slikanje) narodnih nošnji. .Osmišljava prigodne muzičke igre za interaktivno učenje. .P onavlja i . . sortiranje i izvoñenje zaključaka o dječijoj igri.P rocjena interesovanja i napretka učenika.Poreñenja nota razumije pokrete i trajanja prema brojalice. III BROJALICE l. . menci. Pužu. digin disin (Valjevac. Tri su mace skakale 12.Samostalno . Jedna vrana gakala 7.Pokazati je ritmičkom brojalice na drugarima i radovati instrumentu po osnovu ritma bez se novim uzoru (na teksta zajedničkim osnovu primjera (zagonetka).Razvijanje pozitivnog mišljenja o brojalici kao maštovitoj igri koja razvija osjećaj pripadnosti grupi. zaslužuje kratke note . Jajce) 17. pišem petnaeest. ljuške 10. diskusije. P ada snijeg (Zvjezdice) 15. tini 3.11. . P išem.Razvijanje osjećaja za mjeru. pomaže. mužu 5.P okazuje i demonstrira izvoñenje i sviranje.Skupljanje i zapisivanje brojalica. ten. izražavanju. ritam i izražavanje muzičkog djela. .S likanje instrumenata i prezentacija crteža. H odavka (Sarajevo i okolina) 12. upućuje koordinira rad u ovom području. Trči zeko kroz šumicu 8. En. u učionici.Razvijanje svijesti o kulturi ponašanja na koncertima i nastupima folklornih ansambala.U saradnji sa roditeljima organizira praktične vježbe i odlazak na probu u KUD. Imamo učiteljicu za čist peticu 19.Slobodno i organizirano kretanje u prostoru.

piramidalna i kružna.. Likovno sredstvo 5. Priča o onome šta se pojavljuje u crtežu i umjetnosti. isprekidana. Ljepota se osjeća.. KREATIVAN CRTEŽ Treba njegovati subjektivan crtež. ploha i volumen i njihovih regulatora: simetrija. zgrade i gradnje. a mišljenje dodaje šta je to. Kreativan crtež je plod „sanjarenja na javi“ u koju učenik unosi svu svoju energiju. Sadržaji iz prirode i godišnjih doba. Osjećanje kaže da nešto postoji. nov i svjež. Analizira svoj „crtež“ i crteže svojih vršnjaka. čega se plašim. porodice. razvija maštu. Likovni problem 4. a subjekt u crtežu i umjetnosti. kolorizam i ritam. vertikalna i kosa. Uočavanje kompozicije: vodoravna. tuguje i raduje se... lutkarska predstava. On je originalan. škole.. Likovni element 3. dijete svoj svijet gleda svojim očima. opisnim prostorom i psihološkom proporcijom. Otkriva asocijacije i izmišlja. Toliko se dijete srodi sa crtežom da ono crtež crta iz crteža..(2 časa sedmično. oduzima i dodaje. doživljava svojim srcem. Sadržaji iz sporta. dramski i lirski. Kreativan crtež je snažan. Motiv 6. šta ću biti kad porastem. Izražavanje simboličkim bojama. slike.. brz. Likovno područje 2. u subjektu. zato se učenicima nudi njihov crtež i umjetnost kao estetska inspiracija. Korištenje osnovnih grafičkih prirodnih otisaka. okoline.. Učenik se u „crtežu“ bori i troši. ulice. Strip inspirisan crtanim filmom. mozaik. 70 časova godišnje) CILJEVI I REZULTATI ODGOJNO-OBRAZOVNOG RADA SADRŽAJI U „CRTEŽU“ Za svaki navedeni sadržaj neophodno je da nastavnik formuliše: 1. proizvod je talenta. U realizaciju su uključena sva čula. reljefa i kipa. Likovnu formu pretače u verbalnu priču.. Unutarnji sadržaji: šta sanjam. gubi i dobiva.. Korištenje raznovrsnih linija: kriva i prava. Dijete crta i govori. LIKOVNE FORME Izražavanje osnovnim likovnim elementima: linija. legenda. olovke u boji. kolaž. da sam ja .. vertikalna i kosa. igrokazom. KOMUNIKACIJA I OTVARANJE UČENIKA Dijete komunicira sa sadržajem u svom crtežu. U „crtežu“ učenik projicira sebe. zagonetka i odgonetka. Zadovoljava svoju radoznalost. pastel. Ilustracije: bajka. papir. sažeta i rasuta. tempera. flomaster. horizontalna. crta svojim rukama. Sadržaji na temu praznici. grafike. cik-cak. basna. mit. plijeni pažnju. individualan. Prepoznavanje i usavršavanje likovnih formi: crteža. koji ne liči ni na koji drugi „crtež“. Imenovanje i korištenje osnovnih i neutralnih boja-akvarel. Komunicira sa sobom i okolinom. boja. roñendani. Likovnu formu Sadržaji iz života učenika. Inspiracije iz primijenjenih i likovnih umjetnosti. glina. drvo. misli svojom glavom. “piše“ i briše. Likovna kultura 91 . te kiparskih materijala: plastelin. kompozicija.

animiranih filmova i stripa. Rad po direktnom posmatranju Posmatranje prirode života i rada. Bajka.. škole. .Da učenici malo po malo usvajaju osnovnu likovnu terminologiju. čega se plašim. inspiracijom iz likovnih i primijenjenih umjetnosti. estetsko i tehničko. motive. Rad prema tekstu-ilustracija i inspiracija Nastavniku se prepušta izbor sadržaja koji se odnose na legende. . . da time obogate sadržaje iz života. po direktnom posmatranju.OČEKIVANI REZULTATI / ISHODI UČENJA . te subjektivni doživljaj-sjećanje. priča i izreka.Da učenici u crtežu kritikuju i hvale. reljef i kip. mit. već stvaranje. 92 . te toplim i hladnim…. Rad po sjećanju Doživljaji iz života djeteta. ilustracije i inspiracije: po sjećanju. kosu i kružnu kompoziciju. basna. legenda. škole. kao što vole uopće slike iz kojih uče: .Da učenici njeguju emotivnu. porodice. odgonetka i zagonetka.Da učenici prihvaćaju kako «crtež» i umjetnost nije oponašanje.Da je «crtež» i umjetnost uzajamna igra izmeñu viñenja i mišljenja. . PROGRAMSKI SADRŽAJI Iz prošlosti. porodice. doživljavanja svim čulima i misaonim kategorijama. logično očekivati pozitivne likovne rezultate. ulice. radu prema tekstu-ilustracija i strip. da sam ja učiteljica. . sliku.Da u «crtežu» i umjetnosti. da u svom „crtežu“ obrañuju teme. analiziraju: sadržaj. porodice i «crteža». posebno shematsko-simboličke faze «crteža» učenika.Da učenici proširuju svoja osjećanja i znanja o «crtežu» i umjetnosti. a ne lokalnu boju.. te ilustracije iz književnosti za djecu i junaka crtanih. književnosti za djecu i likovnih umjetnosti. Legende treba da su povezane sa lokalnom zajednicom. Ugodni i neugodni dogañaji. folija. a potom likovno izražavanje. a ne objektivnu proporciju.Da je. . . . Učenicima se nudi umjetnost kao inspiracija za vlastiti subjektivni crtež. godine. simboličku. okoline. šta ću biti kad porastem.Da prepoznaju simboličku umjetnost iz «djetinjstva čovječanstva» blisku svome «crtežu». Rad po mašti Šta sanjam. sadašnjosti i budućnosti Učenici drugog razreda treba da nastave sa praksom i teorijom koju su započeli u prvom razredu. učenika. Razvijanje kod djeteta posmatranja i zapažanja svega što se nalazi u njegovom okruženju. Likovna i primijenjena umjetnost kao inspiracija Posmatranje originalnih umjetničkih djela na izložbama. sa više asocijacija.Da prihvaćaju kako je u «crtežu» i umjetnosti podjednako prisutan sadržaj i forma.Da učenici vole «crtati» i da vole gledati umjetnost. video i dr. . XIV zimske olimpijske igre u Sarajevu 1984. vertikalnu. . uz nastavnikovo poznavanje umjetnosti i društva. društvo vršnjaka. da se učenici uspješno služe osnovnim i neutralnim bojama. reprodukcija u knjigama i udžbenicima. radu po mašti.Da učenici u «crtežu» i umjetnosti prepoznaju vodoravnu. likovno.

boja. Dijete će u skladu s vlastitom percepcijom i recepcijom izraziti doživljaj. da bi duže «crtala». Crtež našeg uzrasta je u usponu. već je to prirodni proces. Zato. što duže budu djeca. na neki način. usavršavati i kombinirati dekorativni rad s grafikom korištenjem likovnih elemenata: linija. Crtanje Dalje usavršavati upotrebu crtačkih tehnika: grafitna i hemijska olovka. estetskom i tehničkom. Tome treba dodati i slijedeće: iako se spoznaja može razviti po nekoj odreñenoj metodi i bez svijesti o njoj. te on tako ne liči ni na jedan drugi predmet. ornamenti i arabeske. u osmom i devetom razredu saopćavaju «da ne znaju». Ta činjenica predmet Likovnu kulturu čini specifičnom. gvaš. Zašto? Zato što u prvom i drugom razredu svi učenici znaju crtati. već je identičan samom sebi.. likovnom. iako nastavnik uvijek od učenika zahtijeva maksimum.LIKOVNI JEZIK ILI FORMA U drugom razredu učenici treba da prošire osjećanje i znanja o likovnim elementima: crta. gradeći likovne regulatore: a-simetriju. Koristiti prirodne otiske upotrebom osnovnih boja. kolorizam. Slikanje Usavršavati tehniku slikanja koristeći akvarel. da dijete «crta» čak i bez svijesti o sebi i 93 . šare. kip i zgrada Razvijati i dalje sposobnosti modelovanja i grañenja kod djece. šarene i neutralne boje. pastele. u Likovnoj kulturi nisu. Vizuelno-estetsko procjenjivanje Pri doživljaju „crteža“ i umjetnosti učenici postepeno upoznaju likovnu terminologiju i posmatrajući svoj „crtež“ i umjetnost umjetnika bogate doživljaj i znaju kazati o sadržaju. metalno pero. na svoj način imenovati ono što je u domenu percepcije. Na taj način učenici upoznaju simboličke likovne i primijenjene umjetnosti. te regulatora: ritam i simetrija. a Likovna kultura «nazatka». Prostorno-plastično oblikovanje: reljef. simboličke. Boja je zahvalna u radu sa djecom ovog uzrasta. DIDAKTIČKO-METODIČKE NAPOMENE Svi drugi predmeti u školi imaju uzlaznu liniju. a da se ta želja u devetom razredu prirodno gasi. flomaster. svi ostali predmeti bilježe logične rezultate napretka. volumen i regulatora: a-simetrija. Djecu proñe «crtanje». Dekorativni rad s grafikom I dalje koristiti. kompozicija i ritam. na neki su način logični. ploha. kao što ih proñe djetinjstvo. kreda. kao što bi to moglo da se primijeni za dječiji «crtež». Zato neki pedagozi žele da djeca. pa se daju stepenovati. temperu. kredu. kroz koju prolazi ovaj uzrast. a preko njih i dječija čula i spoznaje. pa se onda izvodi definicija: da se djeci i učenicima nudi «crtež» kao sredstvo odgoja i obrazovanja. dok ona žele da «crtaju». kompoziciju i ritam. flomaster. kolorizam. Dekorativni rad podrazumijeva ukrašavanje upotrebnih predmeta: ukrasi. koje su bliske shematsko-simboličkoj fazi dječijeg crteža.. ugljen. Sedmogodišnje dijete koristi tzv. boja i ploha. A što učenici kada odrastu prestaju «crtati». nije kriva ni škola ni učitelj niti nastavnik.

pa mi onda. 94 . Ali je takva umjetnost i takav „crtež“ bogata umjetnost i bogat „crtež“. razredu učenici svoj „crtež“ brzo završe. zagonetke i tajne „crteža“ („crtež“ je crtež. grafika. iako to sve izvire iz njegove duboke psihe. Učenike ne treba do kraja iscrpljivati. objašnjavamo naš naslov: Didaktičko-metodičke napomene. nagañamo: šta je učenik htio da kaže. razredu učenici mogli „crtati“ u blokčasu. Ovdje samo ističemo princip nastavnikova rukovoñenja i metode igre. Nastava se realizira u dva odvojena nastavna sata. kip i zgrada). slika. Ali. i napominjući specifičnosti. I u 1. Da li zato što je od svih mogućih učenik izabrao baš tu ili zato što na paleti nije imao neku drugu. niti dozvoljavati da oni opet „gnjave“ svoj „crtež“. koju je dijete stavilo kistom na papir. formulišemo: estetsko nastoji da u „crtežu“ razotkrije tajnu koja u njemu ipak ostaje sačuvana. ipak nastava Likovne kulture ima svoje jasne metode i principe u kojima nastavnik u praksi sa manje truda postiže zavidne stvaralačke rezultate. i 2. a 20 minuta je dovoljno vrijeme za uvodni i završni dio nastavnog sata. „crtež“ i u njima simbole je teško odgonetati. predstavlja. jer niko ne zna šta ova ili ona linija i boja. Navodeći principe i metode. Tek bi u 5.«crtežu». Stoga simboličku umjetnost. da bi opravdali sebe. u kojemu je sve simbolično. za 25 minuta. Oni treba da kreiraju brz i svjež „crtež“. a iz svih ostalih priloga izviru dodatne upute. Specifičnost je i u internacionalnom likovnom jeziku. te da sedmično „crtaju“ 2 „crteža“. nastave i stvaralaštva kao jedinstva suprotnosti i metodu aktivnog doživljaja u kojima učenik aktivno učestvuje u procesu rañanja svog subjektivnog „crteža“.

Pravilno drži tije lo. uvažava suprotan spol. učenja i igre. Samostalno izvodi jednostavne plesne korake . sanjk anje . jutarn ja gimnastika. stolni te nis. P oznaje principe pravilne i redovne ishrane. Primjenju je prirodne oblike kretanja i njihove kombinacije u igrama i poligonima (sa i be z rekvizita). sa i bez rekvizita. i sportsk ih igara. Samostalno primje njuje nauče ne mode le tje lesne aktivnosti (igre. primjeren uzrastu. sk ijanje. P ravilno izvodi jednostavnije vježbe oblikovanja. k lizan je .).) i umije da traži pomoć ako se loše osjeća. P repoznaje fiziološke znake umjerenog opterećenja i zamora (npr. Očuvanje i unapreñenje zdravlja Posjeduje znanja o zna čaju zdravlja. snagu. ravnotežu. Ima usklañen dnevni ritam odmora. Pre poznaje osnovne vrste vje žbi oblikovanja (vježbe jačanja. P osjeduje osnovne navike lične i kolektivne higijene. Posje duje i druga motorička isk ustva u zavisnosti od ličnih interesovanja i mogućnosti sredine (npr. P ovezuje prirodne oblike kretanja (npr. Zna da su psihoaktivne supstance štetne. P oznaje osnovna načela sigurnosti u sali. trčanje i skakanje. uz asistenciju odraslih. Izbjegava situacije u kojima može da se povrijedi i umije da traži pomoć. emocionalno ili seksualno) i (ili) zanemareno. Pozitivno doživljava i vrjednuje nastavu tje lesnog i zdravstvenog odgoja.Tjelesni i zdravstveni odgoj (2 časa sedmično. agilnost. sunce. Vlada izab ranim vještinam a iz vje žbi na spravama. Zna ulogu dijelova tijela prilikom vježbanja. Tražit će pomoć ukoliko je zlostavljano (tjelesno. preciznost gipkost.). skakanje. P oznaje termine za označavanje osnovnih položaja. pješačenje u prirodi.. 70 časova godišnje) CILJEVI I REZULTATI ODGOJNO-OBRAZOVNOG RADA CILJEVI OČEKIVANI REZULTATI/ISHODI UČENJA Razlikuje pravilno od nepravilnog držanja tijela. Izvodi pokret/ kretanje u zadatom smjeru i po zadatoj putanji.. vožnja b icikla. Poznaje rodne (spolne) karakteristik e. stavova. Vješto izvodi raznovrsne forme prirodnih oblika kretanja (hodanje. P orodično koristi zdravstvene usluge. Usklañuje svoje kretanje sa kretanjem para (partnera) u jednostavnijim kretnim zadacima. Unapreñuje motoričke sposobnosti (koordinaciju. zagrijav an je i smirivanje organizma). umijeća i navika u skladu sa uzrasnim i individualnim karakteristikama Osposobljavanje za samostalno vježbanje u slobodno vrijeme Usklañuje svoje kretanje sa kretanjem rekvizita. 95 . znojenje. pokreta i kretanja. brzinu i izdržljivost). na igralištu i bazenu. tlu. Razumije značaj pravilnog držanja tijela za zdravlje. voda) i tjelesne aktivnosti u prirodi. vje žbe istezanja. ima kulturu objedovanja. spavanja. vježbe labavljenja).). Razvijanje motoričkih sposobnosti. brži rad srca. nesvjestica itd... Sposoban je da prepliva 25 m slobodnom tehnikom (u I. II ili III razredu). trčanje. P osjeduje znanja o značaju prirodnih faktora (zrak. sportski ples itd. ili zna za takav slučaj. Posje duje znan ja o značaju tjelesne ak tivnosti za očuvanje i unapreñivanje zdravlja.

preskakanje odreñene razdaljine (jarka.5 – 1 kg) u odručenju 6 m.). penjanje uz mornarske ljestve. P okretom izražava svoje emocije i iskustva.visoki start. štafetne igre sa elementima trčanja. mekani doskok. Prepoznaje nesportsko ponašanje (gruba igra. preskakanje niskih prepreka jednonožnim odrazom. preskakanje kratke vijače u mjestu i kretanju na različite načine. protrčavanje ispod vijače. u paru i u trojkama jednonožno i sunožno. Elementarne igre s različitim odgojno-obrazovnim ciljevima: razvoj koordinacije. skok uvito. Provlačenja: kroz ljestve. o zid. Upoznaje i prihvata sebe. bacanje medicinke jednom rukom sa ramena (1 kg). nepristojno ponašanje.Prihvata one koji se od njega razlikuju. trčanje 30 m . ispod sprava i drugih prepreka. penjanje uz stablo.4 lopte istovremeno 8 m. Gimnastički sadržaji: vježbe oblikovanja za razvoj svih većih mišićnih grupa. o spravu. 96 . Upoznaje svoje sposobnosti. Višenja: izdržaj u visu. sa i bez muzičke pratnje. pokret usklañuje sa muzikom. skok udalj iz mjesta sunožnim odrazom. penjanje i spuštanje sa sprava. uz pomoć izdržaj. naprijed i nazad na raznim dijelovima stopala. Promoviranje pozitivnih socijalnih interakcija Razvijanje pozitivne slike o sebi Razvijanje kreativnosti kroz pokret Ophodi se s pažnjom prema vršnjacima i pokazuje spremnost da im pomogne. bacanja i skokova. osnovi akrobatike valjanje povaljka¸ ”svijeća“. penjanje i provlačenje kroz velike ljestve. NASTAVNI SADRŽAJI Prirodni oblici kretanja: različiti oblici hodanja i trčanja . skok u dubinu pijesak (60 cm). zgib u visu. P antomimom i pokretom prikazuje različite životne situacije. promjenom tempa. na boku. Preskoci: naskok na švedski sanduk uzduž u čučanj. saskok na meku strunjaču. Poštuje postavljena pravila uz podsticanje i nadzor u čitelja. strunjače) kratkim zaletom jednonožnim odrazom i sunožnim doskokom. funkcija socijalizacija i sl. sunožno ili jednonožno. poligoni sa prelaženjem sprava. „borba pijetlova” i slično. preskakanje raznih rekvizita poredanih u nizu.5 m od dohvatne visine.“četveronožno“. opuštanje smirenje. savlañivanje straha od sprava. povlačenje užeta. preskakanje duge vijače pojedinačno.. bez i sa rekvizitima. bacanje loptice (200 g) udalj i cilj. Skokovi i poskoci: sunožni skok uvis iz mjesta. Dizanja i nošenja: nošenje 3 . nošenje 2 medicinke (0. Upiranja: kratkotrajni upori na tlu. obručeve.. Pozitivno vrednuje uspješne poteze i uloženi trud svih učesnika u igri. penjanje uz motku 1. k ršenje pravila. Penjanja: penjanje uz švedske ljestve. trčanje umjerenim tempom do 1 min.sa promjenom pravca kretanja. pomicanje rukama u visu. na leñima. sa posebnim akcentom na mišiće trbuha. osobine i ograničenja značajna za učešće u tjelesnoj aktivnosti. Atletski sadržaji: hodanje i trčanje u prirodi. P osjeduje pozitivno iskustvo uspješnosti kroz ovladavanje sve složenijim kretnim zadacima. Puzanja: potrbuške. krugu ili polukrugu. Upoznaje i prihvata svoje sposobnosti. leña i ramenog pojasa. Igra se i vježba u grupi uspostavljajući saradničke odnose. kretanje u uporu za rukama . Vučenja i guranja: preko linije u parovima.

kako da održavaju ličnu higijenu (pranje ruku i zuba. primjereno njihovim stvarnim mogućnostima. kognitivnih. (7) promoviranje pozitivnih socijalnih interakcija i (8) praktična primjena sposobnosti i stečenih znanja. improvizirane koreografije na različite vrste muzike. glavom palicom ili reketom: voñenje lopte rukom ili nogom u jednom pravcu ili sa promjenom pravca. nastanak bolesti .Vježbe ravnoteže: hodanje po niskoj gredi i klupi u svim smjerovima. pušenja i konzumiranja alkohola. motoričkih znanja i stanja zdravlja. Zdravstveno preventivni sadržaji moraju da odgovore zdravstvenim potrebama učenika. značaj igre i radosti za zdravlje. vještina i navika u skladu sa uzrasnim i individualnim karakteristikama. kotrljanje obruča u parovima. štafetne i elementarne igre sa loptom. ona mora da odgovori promjenama zdravstvenih potreba učenika. U isto vrijeme nastavnik može da predaje. ili izmeñu dva časa. Za prvi ciklus obaveznog obrazovanja. Čas tjelesnog i zdravstvenog odgoja može biti integriran u cjelokupnu nastavu. pri čemu nastavnik mora voditi računa da ne zaplaši i ne zabrine djecu. konativnih i ekoloških struktura i funkcija. deset. Zdravstvene radionice. alkohola i duhana po zdravlje. Nastavnik može tokom nekog drugog časa. sunožni okret za 180 stepeni. dječji poskok. rad ruku leñno i kraul. a odnose se na konkretne sadržaje preko kojih se oni realiziraju. tuširanje). ciljevi su prilagoñeni nasljednim mogućnostima učenika. ujedno. nenastavnog osoblja i roditelja. Plivanje: hodanje i trčanje u plitkoj vodi sa različitim zadacima kroz igru. programiranim. posljedice uzimanja droga. (3) stimuliranje razvoja motoričkih. lična higijena. odbojka preko konopa sa balonom. izdisanje pod vodom. biti i čas moje okoline. odnosno da razgovara sa učenicima o nekoj temi. potapanje glave. (6) razvijanje kreativnosti kroz pokret. morfološkog i funkcionalnog razvoja djece. plutanje na grudima. zasnovane na nedjeljivosti morfoloških. od kojih jedan zahtjevniji u pogledu dužine puta i konfiguracije terena. odnosno edukativne grupne igre bit će trenuci kada će djeca učiti kako da izbjegnu situacije u kojima mogu da se povrede. plesni dokoraci uz pratnju muzike.kako očuvati zdravlje. morfoloških i funkcionalnih osobina i sposobnosti. nastavnika. nogom. zdrava ishrana. u dvorištu ili na livadi. ali i to će biti čas tjelesnog i zdravstvenog odgoja. voñenje obruča kotrljanjem naprijed. Posebni ciljevi u području tjelesnog i zdravstvenog odgoja su: (1) shvatanje smisla. učenika. Ritmika i ples: okretanje obruča oko ruke i struka. DIDAKTIČKO – METODIČKE NAPOMENE U prvom ciklusu obaveznog obrazovanja. kako da održavaju kolektivnu higijenu. zdrava životna sredina. dodavanje i hvatanje lopte jednom i objema rukama. značaj školske sredine za zdravlje. (2) očuvanje i unapreñenje zdravlja. tematski sadržaji zdravstvenog odgoja su: naše tijelo. te objektivnim mogućnostima njihovog rezidencijalnog ambijenta. Sadržaj i metode moraju biti sisitematski planirani i sprovoñeni uz uključivanje: zdravstvenih radnika. zdravi zubi. vježbe za sigurnost u dubokoj vodi. usvajanje znanja. njihovoj hronološkoj dobi i stvarnom stanju. umivanje. vještina i navika u konkretnim uvjetima života i rada. motoričkih. zdrava kičma i kostur. odnosno aktivnost učenika. s učenicima organizirati prigodnu tjelesnu aktivnost. Usmjereni su prevashodno da stimuliranje psihomotoričkog. sunožni saskok. trideset minuta. Pojedinačni ciljevi tjelesnog i zdravstvenog odgoja izvode se iz posebnih ciljeva. Opći cilj tjelesnog i zdravstvenog odgoja je da se planiranim. o štetnosti droga. vježbe za prilagoñavanje na otpor vode. Učenje i igra su kompleksne aktivnosti. kontrolirano odbijanje balona jednom ili objema rukama. plesne koreografije po izboru učitelja. gledanje pod vodom. dodavanje lopte nogom. na primjer iz prirode koja ih okružuje i to će. kako da zatraže pomoć ako su žrtva zlostavljanja. funkcionalnih. To može da traje pet. 97 . osnovi tehnike plivanja – rad nogu. Kako je škola dinamična organizacija. značaj tjelesne aktivnosti i rekreacije za zdravlje. (4) osposobljavanje za samostalno vježbanje u slobodno vrijeme. Izleti i pješačenja: dva izleta. a i inače. školske sredine i socijalnog okruženja. svejedno. Igre sa loptom: igranje različitim loptama rukom. vrijednosti i principa tjelesnog vježbanja. organiziranim i kontroliranim vježbanjem i učenjem utiče na povoljnu konstalaciju antropoloških osobina i sposobnosti. (5) razvijanje pozitivne slike o sebi.

valjanju. u odnosu na pojedinačne i posebne. Takoñer. Veoma je bitan odabir vježbi oblikovanja i zagrijavanja. gañanje. organiziranje. kotrljanju. trčanju.. te se ni u kom slučaju ne smiju izvoditi isti i nagli pokreti glave. Akcenat treba da se stavi na vježbe zagrijavanja. Ciljevi u školskom procesu tjelesnog i zdravstvenog odgoja su operativni. provlačenju. valjanje. penjanju. spuštanje).na suženoj i nestabilnoj podlozi). odnosno i opći cilj.).Specifični ciljevi tjelesnog i zdravstvenog odgoja mogu se ticati sporta..bez rekvizita i sa rekvizitima . primjerenih kineziološkim potrebama djece i omladine. agilnosti (brzine promjene smjera kretanja . u tom smislu. sa osloncem na jednoj nozi.. šutiranje. postavljanje. viseći.vježbe oblikovanja). ravnoteže (statističke i dinamičke . sa rekvizitima. brzine (reakcije. istezanja vrata. na organizam djeteta.. sistematizacija i primjena meñuzavisnih antropoloških. cilj je razvoj. kotrljanje. a na neke dimenzije i jedino mogući. u elementarnim sportskim aktivnostima). provlačenje. Oni su usmjereni prevashodno na razvijanje motivacije kod učenika i interesa kod roditelja za navedene kineziološke aktivnosti. sa sadržajima i pristupima koji prevaliraju dječiju potrebu za aktivnošću i stimuliraju dječiju želju za napretkom – podraženu aktivnom. glavi. snage (položaji tijela . nošenje. a nikako veliki doskoci. ukoliko za njih postoji realna potreba. izdržljivosti (opće . metodoloških. održavanje na vodi.). skakanje. Kod skakanja treba paziti da svi poskoci budu u pokretima. Uspješan sistem tjelesnog i zdravstvenog odgoja omogućava učeniku – istovremeno i podjednako značajno – rast i razvoj. kretanje na vodi. pojedinačnih pokreta i frekvencije pokreta hodanje. preciznosti (držanje. usvajanje korisnih teorijskih i praktičnih znanja. neobični položajni. predstavljaju osnov za koncipiranje. izvoñenje i kontrolu aktivnosti. Kod gimnastičkih preskakanja treba obratiti pažnju na mogućnosti učenika. Naročito treba izbjegavati jačanje sklopa trbušnih mišića zbog povijanja kičmenog stuba. dizanje. Psihomotorička aktivnost se usmjerava prije svega na na razvijanje i usavršavanje: koordinacije (brzinske. laktu. čučeći. orijentacije).ležeći. penjanje.u hodanju. trčanje. puzanju. u trčanju. a u cilju pravilnog rasta i razvoja. interaktivnom i kreativnom dječijom prirodom. puzanje. planiranje i programiranje sadržaja. hvatanje. te na veličinu i visinu predmeta koji se preskaču. U ovom uzrastu su utjecaji na pozitivnu transformaciju antropoloških dimenzija učenika najveći. Treba izbjegavati kretanje u čučnju zbog mogućih oštećenja zglobova. ruci. 98 . metodičkih i stručnih saznanja. Ovaj period razvoja djeteta je veoma pogodan za početak planskih — ciljanih uticaja. Zbog toga je nastavni program zasnovan na igri i prirodnim oblicima kretanja. putem vježbanja. morfoloških i funkcionalnih osobina i sposobnosti. primjeren dispoziciji i razvoju pojedinih motoričkih. te analizu i procjenu ishoda tjelesnog i zdravstvenog odgoja. ritmičke. U odnosu na idealno i očekivano stanje učenika primjereno njihovom inicijalnom stanju i faktorima ograničenja. gibljivosti (aktivne kompleksne i lokalne . i. stojeći.posebnu pažnju usmjeriti na disanje). u skakanju. sportske rekreacije i kinezioterapije. bacanje. klečeći.

OKVIRNI NASTAVNI PLAN I PROGRAM za treći razred devetogodišnje osnovne škole 99 .

OKVIRNI NASTAVNI PLAN ZA TREĆI RAZRED DEVETOGODIŠNJE OSNOVNE ŠKOLE REDNI B ROJ OBAVEZNI NASTAVNI PREDMETI Bosanski. 7. srpski jezik i književnost Strani jezik Matematika Moja okolina Muzička /glazbena kultura Likovna kultura Tjelesni i zdravstveni odgoj UKUPNO: UKUPNO OPTEREĆENJE UČENIKA : SEDMIČNI BROJ NASTAVNIH ČASOVA 4 2 3 3 2 2 2 18 GODIŠNJI BROJ NASTAVNIH ČASOVA 140 70 105 105 70 70 70 630 1. dopunske/dodatne programe. fakultativni) odredit će se na lokalnom nivou. Napomena: Broj nastavnih časova za vjeronauku. 4. 100 . hrvatski. 2. 6. odjeljensku zajednicu. eventualno neki novi predmet (izborni. u skladu s mogućnostima o kojima je riječ u Koncepciji. 3. vannastavne aktivnosti. 5.

čitanje riječi.Bosanski. reprodukcija pročitanog Napomena: Usvajanje štampanih slova ćirilice se može realizirati u prvom ili u drugom polugodištu. 140 časova godišnje) Čitanje i pisanje Usavršavanje tehnike čitanja: pravilno i izražajno čitanje. uloga. zvuk. Čitanje i interpretacija Književnog teksta Štiva u čitankama Lektira Jezik Rječnik Gramatika Pravogovor Pravopis Kultura izražavanja Narativni i deskriptivni oblici Pričanje Prepričavanje Medijska kultura Filmske vrste: Igrani film (film za djecu) Izražajna sredstva filmske umjetnosti: filmska slika. tišina. Čitanje kraćeg teksta štampanog ćiriličnim pismom. gluma 101 . srpski jezik i književnost (4 časa sedmično. po izboru nastavnika. hrvatski. Sricanje. muzika (književno djelo-film. rečenica štampanih ćiriličnim pismom. Rad na poboljšanju razumijevanja pročitanog. Usvajanje štampanih slova ćiriličnog pisma. uporedba) Glumac.

.pročitaj i dopuni nepotpunu rečenicu.Rješavaju zadatke tipa: . .Važno je znati iskazati misao u usmenom i pisanom obliku. 102 .Znaju u knjizi (analiziranjem sadržaja) doći do tražene stranice. kompjuterskog zaslona. obavijesti). reklamnih panoa.ČITANJE I PISANJE ODGOJNO-OBRAZOVNI CILJEVI I ZADAĆE – OČEKIVANI REZULTATI SPOZNAJNO PODRUČJE Znanja. . . sriču. strah. o likovima.pročitaj i ispričaj što si pročitao.Znaju latinična slova na nivou automatizirane radnje. nego i radost. interesi . rečenice. . . .Knjige su važne i u isticanju iskustva (čitamo upute.Znaju povezati pronañene informacije.Predstavljaju situacijski kontekst neverbalnim znacima (pogledom izražavam sumnju. . pišu lijepo. sposobnost U latiničnom pismu . posebice u glasnom čitanju. . čita. a da rečenica nosi mudrost i da je poticaj za razmišljanje. .Pisanje poruka pisanim slovima.Riječ do riječi poruka. poboljšavamo komuniciranje. PSIHOMOTORIČKO PODRUČJE . AFEKTIVNO PODRUČJE Stavovi. vještine.Razumjet će šta znači čitati s namjerom da doñu do odreñenih informacija.Ne čitamo samo knjige.Kompjuter ne može zamijeniti naše pisanje. . tekst i razumiju pročitano.Kombiniraju riječi i pokrete radi prenošenja poruke.Razumije smisao pročitanog i reproducira.uspostavi pravilan redoslijed riječi u rečenici.Usvojili su štampana slova ćiriličnog pisma. .Čitanje kraćeg teksta u sebi.Pisanje pisanih latiničnih slova. pojam. . poruke.Znaju naći u rječniku riječ.pročitaj i kaži što je izostavljeno u rečenici.Čitamo tragove . . U ćiriličnom pismu .Rečenica može zadržati smisao ako u njoj jednu riječ zamijenimo drugom ili ako neke riječi izostavimo. nježnost). . priči. U pisanju . slušati s cilje m da čuju obavijesti. . . odgovori na postavljena pitanja: o toku dogañaja. Riječi.P ismo je veoma važno u komuniciranju. . . .Čitamo misli.Čitamo iz knjiga. .Zna štampana ćirilična slova.P repoznajemo namjere (čitamo).Čitamo da bismo razumjeli sebe i svijet oko sebe. . odnosno naslova. . OČEKIVANI REZULTATI . . uplašio sam se). . tekst prepisujemo pisanim slovima. .Mogućnost uočavanja uporišnog mjesta u tekstu. . .pročitaj i objasni svojim riječima.P ismo je dio jezičnoga i kulturnog identiteta.Mogu se usredotočiti na sadržaj. .Mogućnost razumijevanja i reprodukcije. .L ijepo pisanje je znak poštovanja.Sposobnost uopćavanja. . . proširujemo znanje. rečenice. plakata. objašnjavanje smisla. razumijevanje smisla. . . užitak. pjesmu.Izrazom lica pokazuju kako se osjećao lik u priči. izgubljenosti ili kad je bio sretan.Povezuju slova.Sastavljanje rečenica od ispremetanih riječi.dopiši izostavljene riječi i rečenice.Čitanjem sakupljamo obavijesti. pravilno povezivanje u strukture riječi. . .Knjiga nije samo poruka. a pisanje već ima osobni pečat. priču. kako je izgledao u situaciji: razočarenja.Pisanje o iskustvu /nekoliko rečenica/ (Desilo mi se.Čitanje rečenica u sebi. sriče riječi rečenice. čitaju riječi. prepoznavanje ortografskih znakova i njihove uloge. .sastavi rečenice od napisanih riječi.Čitaće rado i bez zahtjeva odraslih. s TV ekrana. vrijednosti. . . . vidio sam. .Usredotočenost pažnje na sadržaj. .Čitanje poslovice.Čitamo geografske karte. uvažavanja osobe kojoj pišemo. . . .pročitaj i objasni šta to znači.P repoznajemo osjećaje. zaključivanje o poruci.

PROGRAMSKI SADRŽAJI
Čitanje i pisanje sadržaja pisanih latiničnim pismom Čitanje naglas i čitanje u sebi Dalji rad na razvijanju i usavršavanju tehnike čitanja (pravilnosti, brzine i izražajnosti) • Čitanje proznog teksta, priče, bajke; • Čitanje dramskog teksta; • Čitanje poetskog teksta; • Čitanje stripa; • Usvajanje štampanih slova ćirilice i pravilno čitanje riječi i rečenica. Razumijevanje sadržaja štampanih latiničnim pismom i u opsegu • Razumijevanje sadržaja na nivou reprodukcije pročitanog; • Razumijevanje na nivou uočavanja glavnog dogañaja, glavnih i sporednih likova; • Razumijevanje na nivou uopćavanja i formuliranja podnaslova logičkim cjelinama u književnom tekstu; • Razumijevanje kao ishod uviñanja uzroka i posljedice. Razumijevanje sadržaja štampanih ćiriličnim pismom • Razumijevanje na nivou uočavanja dogañaja; • Na nivou mogućnosti odgovaranja na postavljena pitanja; • Dopunjavanje nepotpunih rečenica; • Mogućnost ilustriranja pročitanog. Pisanje Dalji rad na usavršavanju tehnike pisanja; Usavršavanje estetske strane rukopisa. Pisanje riječi i rečenica uz ilustrirane sadržaje iz izravno danog okruženja; Pisanje rečenica o pročitanim sadržajima; Pisanje o sadržajima mašte; Prepisivanje riječi, rečenica, kraćeg teksta; Pisanje po diktatu (diktat s komentarom, objašnjeni diktat, diktat s prepričavanjem pogrešaka, izborni diktat, stvaralački diktati, kontrolni diktat).

103

ČITANJE I INTERPRETIRANJE KNJIŽEVNOG TEKSTA ODGOJNO–OBRAZOVNI CILJEVI, ZADACI I REZULTATI UČENJA
SPOZNAJNO PODRUČJE Znanja, vještine, sposobnost - Opažanje bitnih misli u tekstu; - Izdvajanje rečenica koje upućuju na poruku; - Opažanje meñusobne povezanosti rečenica i dijelova teksta; - Uočavanje logičkih cjelina u tekstu; - Formuliranje podnaslova u dijelovima teksta; - Izražavanje doživljaja teksta na svoj način; - Pokazati inventivnost u izboru riječi u prepričavanju; - Uočavanje opisa prirode, lika, pojave u književnom tekstu; - Povezati pjesničku sliku, likovni izraz, muziku; - Iskustvo lika i moje iskustvo; - Pisanje dijaloga iz teksta s no vim obrtima; Uporedba tekstova: - U kojim se tekstovima pojavljuju pozitivni likovi? - U kojim smo pričama upoznali sebične osobe? - U kojoj smo priči prepoznali pravdu? - Moja omiljena priča. AFEKTIVNO PODRUČJE Stavovi, vrijednosti, interesi - Učenici su svjesniji značaja knjige; - Čitamo s ciljem prikupljanja obavijesti o ljudima i dogañajima, o pojavama i okruženju; - Vjerovanje u važnost osobina: poštenja, meñusobnog uvažavanja; osobina koje su važne za uspjeh: rad, upornost, saradnja i kooperativnost, samokontrola; - Ponašanje u situacijama neuspjeha; - Usklañenost riječi i djela; - Vrijednost otvorenosti, vedrine, optimizma u životu; - Sposobnost razumijevanja smisla života: živimo da bismo razumjeli smisao, znali doživljavati ljepotu i stvarati lijepo, da doprinesemo razvoju ljudske zajednice i humanijem životu; - Sila ne vodi nigdje i ničemu; - Razgo vorom se može mnogo postići; - Prijateljstvo je važno; - Mudrost je važna i mogućnost predviñanja posljedica odreñenog postupka. PSIHOMOTORIČKO PODRUČJE - Pisanje o pojedinostima iz knjiže vnog teksta; - Prepisivanje rečenica, karakterističnih kraćih dijelova teksta; - Opis predmeta, likova prirodnih pojava, pretvara u slike, boje crteže, stripove; - Izmjena toka dogañaja u priči ilustriranjem; - Razrješavanje situacije pomoću stripa; - Predstavljanje dominantnih osjećanja bojom; - Crtanje u funkciji razrješavanja konflikta u priči; - Dio teksta zamjenjuje ilustracijom; - Ponuñenu ilustraciju stavljamo u kontekst priče; - Ilustriramo ključne riječi u priči; - Neverbalnim znacima pokazujemo prevladavajući osjećaj lika. OČEKIVANI REZULTATI - Tekst štampanim latiničnim pismom čita pravilno i izražajno; - Čita rado, radi zadovoljstva; - Razumije upute: čitaj brže, sporije, pročitaj u sebi i kaži što si pročitao, čitaj tako da ti se u glasu prepoznaje nježnost, strogost, neka to bude grub glas, čitaj tako da se u glasu osjeća radost, tuga; - Razumjet će poruku i može je iskazati u obliku kratke rečenice; - Može prepričati tekst na reproduktivnom nivou; - Može u prepričavanje uključiti elemente kreativnosti: promjenom toka dogañaja u priči (uvoñenjem novog lika u priču), promjenom završetka ili unošenjem elemenata opisa (proširivanje teksta); - Može samostalno pročitati tekst i odgovoriti na zadatke koji se odnose: - na tok dogañaja, mjesto i vrijeme, glavni dogañaj u priči, - na osobine glavnih i sporednih likova, - na formuliranje podnaslova dijela teksta; - Zna šta je priča, razlikuje bajku i basnu; - Zna šta je pjesma, stih, kitica (strofa); - Prepoznaje dramske testove; - Prepoznaje strip i zna predstaviti dijelove teksta ili dogañaje i likove stripom.

104

Čitanje i interpretacija književnog teksta /programski sadržaji/
Priča: - tok dogañaja, - mjesto i vrijeme radnje, - uočavanje najvažnijih trenutaka u priči; Likovi u priči: glavni i sporedni; Osobine likova: osobine likova u priči; Logičke cjeline u priči; Formulisanje podnaslova u dijelovima (logičkim cjelinama) teksta; Priča u stripu, dramatizacija priče u stripu; Bajka; Pjesma; * Dijelovi pjesme (stih, kitica).

Književnoteorijski pojmovi: (Orijentacione naznake opsega i dubine) Priča pjesma (prepoznavanje u toku rada i interpretiranje na nastavnim časovima). U pričama čitamo o dogañajima i doživljajima, o životinjama, pisci maštaju i pišu priče. Priču možemo prepričati. Možemo ilustrirati pročitano. Iz priče učimo o životu. U priči najčešće nema nadnaravnih bića i čudesnih dogañanja. Priča ima sadržaj Priča je ispričana odreñenim redoslijedom: ima početak, glavni dio i završetak. Lik u priči i basni Postoje glavni i sporedni likovi. Najviše se govori o glavnom liku. Priča u nama izaziva osjećaje. Čitajući priču, mi doživljavamo radost, tugu, bude nam lijepo, ugodno ili neugodno. Doživljaj možemo izraziti riječima, pokretom, crtežom, slikom, zvukom. Bajka je priča o čudesnim, izmišljenim dogañajima i likovima. Basna je kratka priča u kojoj su glavni likovi životinje, a ponekad i biljke i predmeti. Basna ima sadržaj i pouku. Pjesma: Pjesmu čitamo, učimo napamet, recitiramo. I pjesma u nama izaziva različite osjećaje. Pjesmu ne prepričavamo. Igrokaz: U igrokazu likovi razgovaraju na pozornici. Glumci predstavljaju likove, igrom na pozornici prikazuju tekst. Prava pozornica postoji u pozorištu. Gledalište, pozornica, publika-gledatelji (objašnjenja u kontekstu dramske radnje i realizacije dramskog teksta). Književni tekstovi Alija H. Dubočanin: Ahmet Hromadžić: Luko Paljetak: Jevrejska narodna pjesma: Ešref Berbić: Branko Ćopić: Bisera Alikadić: Azra Mulalić: Oton Župančič: Jermenska priča: Nasiha Kapidžić-Hadžić: Želja Plamena Rijeka Izgubljeno stado Čuvar Bosna Na pijaci Lastavice Zlatna kantica Ćup sa zlatom Trčimo za suncem

105

Stanislav Femenić: Rizo Džafić: Zoran Jovanović : Šimo Ešić: Šukrija Pandžo: Narodna basna : Ferida Duraković: Fikreta Kenović-Salihović: Stanko Rakita: Ivica Vanja Rorić: ðani Rodari: Grigor Vitez: Le ktira Nasiha Kapidžić-Hadžić: Šimo Ešić: Ahmet Hromadžić: Stanislav Femenić:

Carevo treće uho Skrovište Drug Kako je procvjetala prva visibaba List na putu Vrba i trn Važnost Asja Cvjetovi Čudesna pjesma Ribar iz Cefalua Zima se razboljela

Pjesme (po izboru) Vezena torbica Zelena šuma (Priče: Ledena gora; Prijatelji; Miš vitez) Idi pa vidi

J EZIK ODGOJNO–OBRAZOVNI CILJEVI , ZADACI I OČEKIVANI REZULTATI
SPOZNAJNO PODRUČJE Znanja, vještine, sposobnost - Jačati saznanje o značaju riječi i jezika u komunikaciji i ukupnom učenju; - Riječ-smisao-poruka Riječ ima mnogo značenja, sasvim odreñeno značenje ima u rečenici (uočavanje na primjerima); - Poznavanje abecede; - Razlikuje imenice i glagole u opsegu koji je naznačen u programskim sadržajima; - Prepoznaje gramatički pravilnu od gramatički nepravilne rečenice; - Pravilno artikulira sve glasove, posebice glasove č, ć, dž, ñ, h, te glasovne skupove je i ije u riječima; - Jasno izgovara riječi; - Izgovara rečenice jasno i tempom koji osigurava slušanje i razumijevanje izgo vorenog; - Zna gdje treba napisati veliko slovo; - Razvijanje jezičkih sposobnosti; - Razumije vanje upotrebne vrijednosti jezika. AFEKTIVNO PODRUČJE Stavovi, vrijednosti, interesi - Poticanje interesa za jezik analizom književnih djela; - Promjenom lingvodidaktičke osnove pri usvajanju sadržaja jezika i književnosti; - Poticati interes i utjecati na saznanje o širokim mogućnostima govornog i pisanog izraza; - Znanje o jeziku i umijeće pisanja u službi razvoja sposobnosti samostalnog izražavanja; - Poznavanje značenja riječi pomaže u orijentaciji i u drugim područjima; - Razumiju pojmove: tekst-djelo, naslovteksta, pisac pjesnik, dio teksta, sadržaj priče; - Šta je tačka, zarez, upitnik, uskličnik; -Znanje daje sigurnost, a sigurnost jača motivaciju za dalje učenje, jača samopoštovanje. PSIHOMOTORIČKO PODRUČJE - Razumijevanje značaja usmenog i pisanog načina izražavanja; - Pokušaji usklañivanja izražavanja u usmenom i pisanom obliku; - Postepeno oslobañanje i odvajanje od reproduktivnog pristupa i slobodnije, osobnije izražavanje; - Poboljšanje koncentracije na bitne elemente sadržaja; - Razvijanje kulture slušanja sagovornika bez obzira na razlike u jeziku, nivou razvijenosti komunikativnih sposobnosti; - Uvažavanje posebnih potreba sago vornika (govorne teškoće, smetnje, oskudan rječnik, sporost u pisanju, crtanju); - Pomoć i saradnja u prepoznavanju zahtje va. OČEKIVANI REZULTATI - Vidljiv je i mjerljiv napredak u izražavanju, s obzirom na izbor izražajnih sredstava i spretniju upotrebu riječi u usmenom i pismenom izražavanju; - Znaju napamet abecedu; - Razlikuju pojmove: Imenica (vlastita, opća, rod i broj imenice i označavaju li nešto umanjeno ili uvećano); Glagol – prepoznavanje glagola i glagolskih vremena u tekstu (glagolska vremena: prošlo, sadašnje i buduće vrijeme); - Znaju da rečenica može biti izrična, upitna, usklična, u potvrdnom i odričnom obliku; - Pišu pravilno riječcu ne i riječcu li uz glagol; - Poznaju interpunkcijske znakove u obimu koji je predviñen Programom i pravilno ih upotrebljavaju u pismenom radu, odnosno uvažavaju u čitanju; - Uočavaju i ispravljaju pogreške u svom radu.

106

JEZIK - PROGRAMSKI SADRŽAJI U ovom su području sljedeće cjeline: - Rječnik - Gramatika /slovnica - Pravogovor (ortoepija) - Pravopis (ortografija) R je č n ik Gra ma t ik a

BOSANSKI, HRVATSKI, SRPSKI JEZIK I KNJIŽEVNOST
Abeceda Samoglasnici i suglasnici (samoglasnik, suglasnik, slog) Vrste riječi: Im e n ic e Vlastite i opće Broj i rod imenica Umanjenice i uvećanice G l a g o l i: prepoznavanje glagola i glagolskih vremena u tekstu (glagolska vremena: prošlo, sadašnje i buduće vrijeme) Rečenica: Izrična, upitna, usklična Potvrdna (jesna), (odrična) Gramatički pravilan redoslijed riječi u rečenici (povezivanje riječi, rečenica u smislene cjeline: dopuni, promijeni riječ u rečenici da ona ne mijenja smisao, napiši riječi u niz koji ima smisao, složi rečenice prema slijedu dogañaja). Vježbe koncentracije u službi trajnijeg pamćenja: Od slova u nizu koji ne daje riječ sastavi riječ: roziver elet, itel, hejims ; Koje su to vrste riječi? Imaš niz riječi ; Prepiši samo imenice i glagole. Imenice u žuta polja, glagole u plava polja. Imaš riječi. Dopiši slovo i dobićeš novu vrstu riječi: vara (vatra), sad izostavi slovo i Ponovo dobivaš riječ s novim značenje. Učenici sami pronalaze nove primjere. Pravogovor i pravopis Veliko i malo slovo Pisanje imena planina, polja, rijeka Dvotačka u nabrajanju, tačka, upitnik, uskličnik na kraju izrične, upitne, usklične rečenice Pisanje odrične riječce ne uz glagole Pisanje upitne riječce li u upitnim rečenicama Glasovi i glasovni skupovi: č, ć , dž , h, je i ije u izgovorenim i napisanim riječima Pravilan izgovor i pisanje glasova č, ć , dž i ñ u umanjenicama (čamčić, prozorčić, lončić, ključić) Izgovor i pisanje glasova č i ć u imenicama za označavanje zanimanja: voćar, dimnjačar, knjižničar, muzičar, učitelj, vodeničar, matičar.

107

K U L T U R A I Z R A Ž A V A NJ A ODGOJNO- OBRAZOVNI CILJEVI, ZADAĆE I OČEKIVANI REZULTATI
SPOZNAJNO PODRUČJE Znanja, vještine, sposobnost - Znaju šta je govor, šta razgovor; - Memoriranje teksta i reprodukcija osnovnih informacija i poruka; - Prepričavanje teksta na osnovu detaljnih i uopćenih pitanja; - Prepričavaju tekst na osnovu zajednički sačinjenog plana: u uvjetima frontalnog rada, u grupi, u paru; - Slikom predstavljen sadržaj ispričati riječima (sposobnost predviñanja, smisao za dedukciju (pretpostavljanje, pokušaj nadogradnje unošenjem elemenata osobnog doživljavanja); - Poticanje mašte (priča može imati i ovakav završetak); - Jačanje kompetencije još uvijek elementarnog je zičkog komuniciranja na usmenom i pismenom nivou. AFEKTIVNO PODRUČJE Stavo vi, vrijednosti, interesi - Svjesniji su ljepote jezika, govora, komuniciranja i uloge vježbanja, čitanja u izgrañivanju kulture usmenog i pismenog izražavanja; - Uočavaju da je kultura govora sastavni dio opće kulture; - Naš govor govori o nama (poželjno u govoru, nepoželjno, kontrola izgovorenoga); - Riječ može ohrabriti, oraspoložiti, može djelovati poticajno, obeshrabriti i uvrijediti; - Izražavaju interes i želju za učenjem; - Svjesni su razlika u načinima govora: pred razredom, pred nepoznatim slušateljima, kada neko drugi govori, kada oni go vore; - Uče o potrebi prilagoñavanja go vora i ponašanja prilikama (jačina glasa, boja, brzina). PSIHOMOTOR IČKO PODRUČJE - Izbor riječi koje će uljepšati priču; - Prepisivanje riječi bez kojih ne možemo opisati predmet, govoriti o iskustvu; - Prepisivanje rečenica s unošenjem promjena, s obzirom na značenje; - Promjene usmjerene na stil; - Kraj priče predstavljamo pantomimom - Pokazujem izrazom lica prevladavajuće osjećanje u priči. OČEKIVANI REZULTATI - Govori i piše gramatički tačno /zahtjevi Programa/; - Piše jasne rečenice i logički ih povezuje u cjelinu teksta; - Uspješno prepričava tekst na osnovu uopćenih pitanja u usmenom i pisanom obliku; - Može prepričati tekst: unosom elemenata kreativnosti: promjenom toka dogañaja u priči (uvoñenjem novog lika u priču), promjenom završetka priče unošenjem elemenata opisa); - Može opisati situaciju, govoriti o iskustvu na jednostavan način; - Može povezati sadržaj u cjelinu (vezani tekst) tako da su prepoznatljivi: uvodni dio, glavni i završni dio i da je moguće prepoznati uzrok i posljedicu (koherencija i kohezija); - Kritički razmišlja i zna misao izraziti u usmenom i pisanom obliku (Ovo nije dobro jer... Mislim da je ova poruka veoma mudra zato što... Ljudi nedovoljno brinu o okolišu pa to može štetno za... Objasniću...); - Može kritički posmatrati vlastiti pismeni rad i procijeniti: uočiti dobre strane i one koje mogu biti bolje (rukopis mi je dobar, ali imam mnogo pogrešaka u ...).

108

Kultura izražavanja Programski sadržaji NARATIVNI I DESKRIPTIVNI OBLICI
Prepričavanje Prepričavanje na osnovu uopćenih pitanja 1+1+1, Prepričavanje na osnovu zajednički sastavljenog plana 2+1+1; Prepričavanje s promjenom: a) toka dogañaja 1+1+1, b) kraja priče 1+1+1, c) unošenjem elemenata deskripcije (proširivanje teksta) 1+1+1; Pričanje Pričanje dogañaja predstavljenog slikom 1+1+1; Tematika Sadržaji nastave kulture izražavanja u direktnoj su stvarnosti i iskustvu (dogañaji i doživljaji, predmeti, biljni i životinjski svijet, igra, druženje, rad stvaralaštvo), Slike i nizovi slika, Književni tekstovi, Sadržaji filma, radija i televizije, Sadržaji mašte.

MEDIJSKA KULTURA ODGOJNO-OBRAZOVNI CILJEVI, ZADAĆE I OČEKIVANI REZULTATI
SPOZNAJNO PODRUČJE Znanja, vještine, sposobnost - Usvajanje znanja o filmu; - Percepcija i recepcija sadržaja filma; - Razumije vanje igranoga filma (i u filmu je uočljiv tok dogañaja, mjesto i vrijeme radnje, likovi); - U književnom tekstu jezik je osnovno sredstvo; - U filmu je to slika, riječ, zvuk, tišina; - Sposobnost razlikovanja filma za djecu i filma za odrasle; - Glumci tumače uloge, - Oni glume u filmu; - Usvajanje znanja o oznaci RP. AFEKTIVNO PODRUČJE Stavovi, vrijednosti, interesi - Film je veoma privlačan, nudi korisne informacije o ljudima životu, prirodi, ali može biti veoma štetan ako ne znamo napraviti izbor; - Postepeno djelovati na stavo ve: nije dobro sve što je privlačno i drago; - O svemu valja razmisliti; - Razvijanje pozitivnih stavo va prema filmo vima koji su umjetnička djela. PSIHOMOTOR IČKO PODRUČJE - Priču iz čitanke pretvaramo u filmsku priču (ilustriramo slike, dijelimo uloge, igramo pred razredom); - Reprodukcija snimljenog govora i pokazivanje ilustriranog sadržaja; - Možemo osmisliti i muziku koja prati prikazivanje; - Potvrñuje likove iz knjiže vnih tekstova i likova iz filmskih priča. OČEKIVANI REZULTATI -Učenici će znati da je igrani film priča koja ima svoj tok, uzbudljiva mjesta; - Filmsku sliku prate: muzika, zvuk, tišina; - Uloge tumače glumci; - Likovi u filmskoj priči mogu biti dobri, hrabri, pošteni, ali i loši, kukavice, prevaranti, baš kao i u priči u čitankama, baš kao i u životu; - Moći će govoriti o toku dogañaja; - Kritički govoriti o likovima; - Znaju zašto postoji napomena pred projekciju: RODITELJSKA P AŽNJA - Šta to znači? Koje i kakve sadržaje djeca ne smiju gledati? Zašto? - Imaće toliko snage da kažu sebi: „Neću gledati taj film; Bolje je da uradim zadaću ili pročitam koju stranicu, ili da to vrijeme...“

109

Medijska kultura Programski sadržaji Filmske vrste: igrani film (film za djecu) Izražajna sredstva filmske umjetnosti: filmska slika, zvuk, tišina, muzika (književno djelo-film, usporedba) Glumac, uloga, gluma. U SLUŽBI REALIZACIJE PROGRAMSKIH SADRŽAJA I OSTVARIVANJA POSTAVLJENIH ODGOJNO-OBRAZOVNIH CILJEVA I ZADATAKA SU:
Specifične metode i postupci i oblici rada
U čitanju i pisanju: - Skupna i monografska obrada štampanih slova ćiriličnog pisma(drugo polugodište); Ščitavanje; Čitanje; Analiza na reproduktivnom nivou; Analiza usmjerena na kreativnu produkciju; - Sveobuhvatna i detaljna analiza, uporeñivanje; - Jezička i stilska analiza; - Etička analiza; - Analiza likova; - Gramatička analiza; - Induktivna i deduktivna metoda; - Heuristička metoda; - Rješavanje problema; Skupni oblik rada: - rad u parovima, frontalni rad. - individualni rad, - individualizirani rad, - igraonice-maštaonice, - igraonice-radionice. - igraonice- pričaonice; Individualni programi u učionici za sve.

Oblici jezičke komunikacije
Aktivnosti RECEP CIJE Pretpostavke: - Tišina i usredotočenost pažnje prema izvoru informacija; Aktivnosti PRODUKCIJE /Usmene/pismene/ Pretpostavke: - odgovarajuća motivacija; - poznavanje sadržaja; - posjedovanje odgovarajućeg leksičkog bogatstva; INTERAKCIJA - Uzajamno djelovanje učesnika koji koriste produkciju i interakciju; Razmjena informacija; Pretpostavke: - pažljivo slušanje; - meñusobno uvažavanje; - mogućnost anticipacije (predviñanja) reakcije. MEDIJACIJA (Usmena /pismena) - Istodobno prisustvo recepcije i produkcije u službi prenosa informacije nekoj trećoj osobi (prepričavanjem teksta učenik je posrednik izmeñu teksta i onog kome prepričava; pisanjem obavijesti posreduje izmeñu onog koji obavještava i onih koje se obavještava itd.); Pretpostavke: - poznavanje sadržaja; - posjedovanje adekvatne terminologije; - sposobnost selektiranja sadržaja po važnosti.

Komunikacijski postupci
-Posmatranje, slušanje, doživljavanje, izražavanje; -Govorne igre u službi brzine mišljenja i reagiranja; - Neverbalno i verbalno; - Riječ i pokret, gest, mimika; - Pokreti i radnje, značenje;

Estetske aktivnosti, sadržaji i sredstva
- Slike dogañaja, predmeta, bića, pojava; - Čitanje, recitovanje, pjevanje; - Igranje uloga; - Čitanje prepričavanje; - Opisivanje; - Slikanje; - Kreativno pisanje;

- Na osnovu glasa prepoznajemo osjećaje; - Mašta kao komunikacija; - Ljepota nam govori s ljepotom razgo varamo (cvijet na kamenu, cvijet na livadi, ubrani cvijet; drvo u šumi, drvo u gradskoj vrevi ;;; Rijeka moru govori); - Igre riječi; - Pišemo reklame, oglase (obične, duhovite); - Upozorenje kao komuniciranje; - Slušamo glasove u prirodi i oponašamo.

- Sadržaji: priče, bajke, basne, znanstvenopopularni tekstovi, uspavanke, stripovi; - Filmo vi u službi razvijanja estetskog senzibiliteta; - Dramski tekst i interakcija; go vor, likovni sadržaji, gluma, muzika, pokret.

110

Didaktičko-metodičke napomene U I i II razredu učenici su usvojili štampana i pisana slova latinice, čitanje i pisanje. U I i II razredu učenici su usvojili štampana i pisana latinična slova, čitanje i pisanje. Treba nastaviti rad na usavršavanju kvaliteta čitanja (pravilno čitanje, čitanje brzinom koja odgovara karakteristikama teksta, unošenje elemenata izražajnosti), čitanje s razumijevanjem, kritičko čitanje i uočavanje uporišnih mjesta. Vježbati čitanje naglas i čitanje u sebi. U pisanju latiničnim pismom treba realizirati vježbe primjerene učenicima III razreda koje su navedene uz programske sadržaje. Raditi na estetskoj strani rukopisa i istovremeno ne zaboraviti da u trećem razredu učenički rukopis počinje poprimati obilježje njegove osobnosti. U drugom polugodištu usvajaju štampana slova ćirilice, ščitavaju i čitaju. Prestaje potreba oponašanja tuñeg pisanja. Dijete formira vlastiti i prepoznatljiv rukopis. Isto se dogaña i sa drugim aktivnostima. Učenici čitaju, pa su samim tim samostalniji u učenju. Tek će samostalna komunikacija s tekstom utjecati na emocionalno otvaranje učenika prema knjizi i prihvatanje knjige srcem. To je presudno u razvoju čitalačke samostalnosti i otvorenosti prema knjizi. U interpretaciji književnog teksta još je uvijek u prvom planu doživljaj književnog djela, uočavanje i izražavanje onih elemenata koji su učeniku III razreda, s obzirom na ukupne karakteristike, najbliži: dogañaj, tok radnje, upečatljiva mjesta, likovi i njihove karakteristike. Postepeno ih počinjemo navikavati na uopćavanja, pa odreñujemo i podnaslove dijelovima teksta. To je istodobno priprema za časove kulture izražavanja i prepričavanje teksta na osnovu plana. Još uvijek učenike ne treba opteretiti složenijim pojmovima. Neka čitaju i čitaju. Čitanje će ih obogatiti, pa će kasnije i pojmove bez teškoća razumjeti. Moramo čekati vrijeme i spremnost učenika (u psihološkom smislu) za recepciju sadržaja koji su suviše uopćeni. Sadržaji nastave maternjeg jezika, posebice sadržaji kulture izražavanja, morali bi biti u službi doživljavanja bogatstva i ljepote ljudskog govora. Nastavnik im to pokazuje i vlastitim govorom, demonstrira nijanse u tonu, jačini i boji glasa, rečeničnim ritmom i intonacijom, a ukupan uspjeh posmatra samo u kontekstu promjena na planu komunikacije shvaćene u najširem značenju riječi. Nastava maternjeg jezika je u funkciji razvoja općih sposobnosti, svijesti o jeziku i kulturi. To je moguće postići jasnim odreñenjem ciljeva i posredstvom sadržaja koji su povezani sa sadržajima drugih nastavnih predmeta. Evo i primjera moguće podjele nastavnih časova po područjima, s tim što nastavnik ima slobodu da u procesu planiranja, na temelju procjene potreba njegovog razreda, odstupi od ovog modela.

Čitanje i pisanje /38/
Usavršavanje tehnike čitanja: pravilno i izražajno čitanje; Rad na poboljšanju razumijevanja pročitanog; Usvajanje štampanih s lova ćiriličnog pisma; Sricanje, čitanje riječi, rečenica štampanih ćiriličnim pismom; Čitanje kraćeg teksta štampanog ćiriličnim pismom.

Čitanje i interpretacija /40/
Književnog teksta Štiva iz čitanke (28) Lektira (12)

Kultura izražavanja /25/
Narativni i deskriptivni oblici
Prepričavanje (16) Pričanje (3)

Jezik /30/
Rječnik Gramatika Pravogovor Pravopis

Medijska kultura /10/
Filmske vrste: igrani film (film za djecu) Izražajna sredstva filmske umjetnosti: filmska slika, zvuk, tišina, muzika (književno djelo-film, usporedba) Glumac, uloga, gluma

111

(3 časa sedmično, 105 časova godišnje)

Matematika

Programski sadržaji
Programska struktura predmetnih područja 1. Sabiranje i oduzimanje do 100 2. Ravne i zakrivljene plohe (površine) likovi, linije 3. Množenje i dijeljenje do 100 4. Mjerenje, uporeñivanje i procjenjivanje ____________________________________________________________________ 1. Sabiranje i oduzimanje do 100 - Sabiranje i oduzimanje brojeva unutar desetica (oblici kao: 50+4, 54-4, 73+4, 77-4); - Upoznavanje relacija ≤ i ≥; - Odreñivanje nepoznatih brojeva (x<14, 40<x<50); - Sabiranje brojeva prve stotice kada je zbir naznačenih jedinica sabiraka manji od 10 (ab+cd, b+d<10) i odgovarajuća oduzimanja; - Sabiranje brojeva prve stotice kada je zbir naznačenih jedinica sabiraka jednak 10 i odgovarajuća oduzimanja; - Sabiranje brojeva prve stotice kada je zbir naznačenih jedinica sabiraka veći od 10 i odgovarajuća oduzimanja; - Sabiranje više sabiraka. Zagrade; - Oduzimanje više brojeva. Zagrade; - Veza sabiranja i oduzimanja; - Zadaci sa dvije operacije; - Brojevni izrazi. Rješavanje jednostavnijih jednačina; - Izračunavanje nepoznatog sabirka; - Izračunavanje nepoznatog umanjenika; - Izračunavanje nepoznatog umanjitelja; - Jednostavniji tekstualni (problemski) zadaci; - Rimski brojevi od XI do XX; - Redni brojevi do 100; - Parni i neparni brojevi do 100; - Stotice prve hiljade. 2. Ravne i zakrivljene plohe (površine), likovi i linije - Pravac, polupravac, duž, ugao – crtanje i obilježavanje; - Crtanje paralelnih i okomitih pravaca; - Uporeñivanje duži. 3. Množenje i dijeljenje do 100 - Množenje kao sabiranje jednakih sabiraka; - Znak «•» (puta). Množilac, množenik (množenje broja i množenje brojem) i produkt umnožak; - Činitelj ili faktori; - Množenje brojeva (i množenje brojem) prve desetice; - Tablica množenja; - Broj 1 i broj 0 činitelj množenja; - Osobine proizvoda: zamjena mjesta činitelja (komutativnost i asocijativnost); - Pisanje dvocifrenog broja u obliku a10+b;

112

- Djeljenik (broj koji se dijeli), djelitelj (broj kojim se dijeli), količnik (ishod dijeljenja); - Dijeljenje brojevima prve desetice; - Količnik čiji je djeljenik broj 0; - Količnik čiji je djelitelj broj 1 (dijeljenje nulom nema smisla); - Tablica dijeljenja; - Veza množenja i dijeljenja; - Množenje i dijeljenje zbira; - Osobine dijeljenja: distributivnost; - Izvantabelarna množenja i izvantabelarna dijeljenja (30:2, 20:10); - Rješavanje jednačina oblika 3X=18, X4=24, 45:X=5, X:9=8; - Računske operacije prvog i računske operacije drugog reda. Red računanja u izrazima s više računskih operacija. Upotreba zagrada. 4. Mjerenje, usporeñivanje i procjenjivanje - Mjerenje dužine. Jedinice za dužinu. (1 m, 1 dm, 1 cm) - Mjerenje mase. Jedinice za masu (1 kg, 1 dag, 1 g) - Jedinice za tekućinu (1 l, 1 dl, 1 cl) - Jedinice za vrijeme (godina, mjesec, tjedan, dan, sat, minuta) - Jedinice za novac (KM, KF)

MATEMATIKA
PODRUČJA UČENJA CILJEVI OČEKIVANI REZULTATI UČENJA
Uče nici bi tre bali zn ati: Koristiti matematički jezik i simbole za osnovne matematičke operacije u skupu brojeva do 100; Rješavati složenije tekstualne zadatke; Uočiti vezu i redoslijed izmeñu osnovnih računskih operacija i provjerava jedne operaciju s pomoću druge; Mjeriti, uporeñivati i procjenjivati s pomoću jedinica za dužinu, masu, vrijeme…

Sticanje znanja: Zn an je Upotreba simbola; Predstavljanje prirodnih brojeva do 100 na brojevnom pravcu; Povezivanje broja i skupa; Formiranje brojnog niza do 100; Zna rimske brojeve do XX; Osnovne računske operacije u skupu brojeva do 100; Usvajanje osnovnih mjera i mjernih jedinica, upoznavanje njihovih meñusobnih odnosa; Crtanje i označavanje osnovnih geometrijskih figura (pravac, polupravac, duž…).

-

-

Sposobnosti i vještine

Razvijanje: logičkog i kritičkog mišljenja; sposobnosti kritičkog vrednovanja vlastitih rezultata i njihovo poreñenja sa rezultatima drugih; sposobnosti predviñanja, mjerenja, usporeñivanja i procjenjivanja.

-

Da uz pomoć nastavnika procjenjuje, uporeñuje i u jednostavnim situacijama donosi zaključke; Koristi kreativnost i maštu za rješavanje njima primjerenih problema; Koristiti jednostavni matematički jezik za saopćavanje ideja.

Vrije dnosti i stavovi

Razvijanje pozitivnih vrije dnosti i stavova: prema sebi samome, prema drugima, prema okolini, prema učenju.

-

Pokazivati više samopouzdanja i odgovornosti; Poštovati različite stavove; Prepoznati ulogu i značaj matematike u svakodnevnom životu.

113

MATEMATIKA ZA III RAZRED DEVETOGODIŠNJEG OBRAZOVANJA
SADRŽAJ 1. Sabiranje i oduzimanje do 100 - Sabiranje i oduzimanje brojeva unutar desetica (oblici kao: 50+4, 54-4, 73+4, 77-4) - Upoznavanje relacija i odreñivanje nepoznatih brojeva (x<15, 40<x<50) - Sabiranje brojeva prve stotice kada je zbir naznačenih jedinica sabiraka manji od 10 (ab+cd, b+d<10) i odgovarajuća oduzimanja - Sabiranje brojeva prve stotice kada je zbir naznačenih jedinica pribrojaka jednak 10 i odgovarajuća oduzimanja; - Sabiranje brojeva prve stotice kada je zbir naznačenih jedinica pribrojaka veći od 10 i odgovarajuća oduzimanja; - Sabiranje više pribrojaka; - Zagrade - Oduzimanje više brojeva; Zagrade; - Veza sabiranja i oduzimanja; - Zadaci sa dvije operacije; - Brojevni izrazi; Rješavanje jednostavnijih jednačina; - Izračunavanje nepoznatog sabiraka; - Izračunavanje nepoznatog umanjenika; - Izračunavanje nepoznatog umanjitelja; - Jednostavniji tekstualni (problemski) zadaci; - Redni brojevi do 100 - Rimski brojevi od XI do XX; - Parni i neparni brojevi do 100; - Stotice prve hiljade. 2. Ravne i zak rivljene površi, likovi i crte - Pravac, polupravac, duž, ugao–crtanje i obilježavanje - Crtanje paralelnih i okomitih pravaca; - Uporeñivanje duži; 3. Množe nje i ZNANJE - Prepoznaju, zapisuju, čitaju i usporeñuju brojeve do 100; - Sabiraju i oduzimaju sa i bez prelaza do 100; - Prepoznaju podatke koji su poznati i koji su nepoznati u jednačinama i nejednačinama; - Rješavaju jednostavne jednačine i tekstualne zadatke do 100; - Rješavaju jednostavnije nejednačine; - Upotrebljavaju redne brojeve do 100; - Zna simbole I, V i X kao simbole pomoću kojih pišemo sve rimske brojeve do XX; - Upotrebljavaju jednostavne tabele; - Interpretiraju (pravilno) jednostavnije grafikone; - Upotrebljavaju matematički jezik, rješavaju matematičke i logičke zadatke; - Čitaju, zapisuju, uporeñuju stotice prve hiljade; - Opažaju i imenuju ravne i zakrivljene površine i klasificiraju ih; - Prepoznaju i imenuju pojmove: pravac, polupravac, duž, ugao, kružnica i krug; - Razlikuju kružnicu i krug; - Samostalno uočavaju, definiraju, - Sposobnost kritičkog vrednovanja vlastitih ishoda i uporeñ ivanje s ishodima drugih (par, grupa, razred...); - Sposobnost uočavanja razlika izmeñu paralelnih i okomitih pravaca; - Uočavanje likova oblika trougaoa, kvadrata, pravougaonika i kruga u okružju; SPOSOBNOSTI - Sposobnost upotrebe matematičkog jezika i simbola; - Sposobnost primjene matematičkih znanja u svakodnevnom životu; - Samostalno i timsko formuliranje zaključaka; - Razvijanje logičke sposobnosti kroz igru i rješavanje matematičkih problema; - Sposobnost za razmjenu informacija, rezultata i iskustava sa drugarima i nastavnikom; VRIJEDNOST I, STAVOVI, PONAŠANJE - Osposobljeni su za samostalan rad, rad u parovima, malim i velikim grupama; - Pokazuju smisao, želju, zanimanje i odvažnost za otkrivanje i istraživanje novog i nepoznatog; - Pokazuju zanimanje prilikom upoznavanja novih pojmova i proširivanja matematičkog znanja; - Pokazuju zanimanje za učešće u matematičkim kolektivnim igrama; - Rješavaju probleme kroz igru i zabavu poštujući pravila; - Vrednuju lične i stavove drugih; - Razvijaju pozitivne stavove, ponašanja za rad i igru; - Učestvuju u sastavljanju i rješavanju matematičkih zadataka iz svakodnevnog života; - Množe i dijele u skupu brojeva do 100; AKTIVNOSTI UČENIKA - Učestvuju u svim etapama i oblicima rada (grupa, tim, par); - Aktivno učestvuju u matematičkim igrama i primjenjuju ranije stečena znanja i iskustva; - Čitaju i zapisuju brojeve do 100; - P redstavljaju odnose meñu brojevima upotrebljavajući matematičke znake; - Identificiraju prethodnika i sljedbenika zadanog broja; - U računanju zbira koriste zamjenu mjesta sabiraka (osobina komutativnosti zbira); - Upotrebljavaju simbole za računske operacije; - Sabiraju i oduzimaju u skupu brojeva do 100; - P redviñaju približan ishod operacija; - Rješavaju probleme sabiranjem i oduzimanjem; - Računaju na različite načine, okomito i vodoravno, pomoću brojne ose; - Upotrebljavaju jednostavne grafikone i interpretiraju ih; - Imenuju i zapisuju redne brojeve do 100; -Čitaju, zapisuju i usporeñuju stotice prve hiljade; - P rocjenjuju vjerovatni rezultat u igrama na sreću; - P utem dvaju čula osjećaju odnose granice/ruba i regije/područja, crte, površine i prostora; - Samostalno crtaju paralelne i okomite pravce upotrebljavajući AKTIVNOSTI NASTAVNIKA - Sadržaje Nastavnog programa utvrñuje prema interesima i sposobnostima učenika i prilagoñava zahtjeve postavljene programom kako bi bio uspješno ostvaren; - Stavlja naglasak na razumijevanje osnovnih matematičkih pojmova; - Pomaže djeci da poboljšaju izražavanje svojih matematičkih ideja i zapažanja; - Prilagoñava nastavu svakom učeniku pojedinačno; - Primjenjuje pristupe i postupke kojima se uvažava stepen razvoja djeteta; - Pomaže djeci da kritički sagledaju ono što su naučili; - Tematski povezuje nastavne sadržaje unutar Nastavnog plana i programa; - Uključuje matematiku u druge nastavne oblasti.

114

. . .Pisanje dvocifrenog broja u obliku a10+ b . .Izražavaju ishode mjerenja.Veza množenja i dijeljenja.Koriste mjerne instrumente.Samostalno sastavljaju i rješavaju jednostavne matematičke probleme putem jednačina i nejednačina. . .Izvantablična množenja i izvantablična dijeljenja (30:2. .Sposobnost razlikovanja značenja termina „jednakost” i “ jednačina” kao i „nejednakost”. 1 dl.Koriste standardne jedinice za mjerenje dužine. . . X4= 24.Sposobnost samostalnog mjerenja i zapisivanja rezultata. masu. sedmica. .Osposobljeni su za rješavanje matematičkih zadataka sa više računskih operacija. obujam. 1 cm). razlikuju crte i konstruiraju ih . .Dijeljenje brojevima prve desetice. . (dijeljenje nulom nema smisla). 4.Činitelj ili faktori.Upotrebljavaju kreativne postupke za rješavanje svakodnevnih problema i objašnjavaju poduzete postupke. . 45:X=5. uporeñivan je i procje njivanje .Usvojili su tablicu množenja i dijeljenja do nivoa automatizma. .Vrednuju ishode mjerenja. 1 dag= 10 grama.Rješavaju jednostavnije jednačine i nejednačine.Koriste standardne jedinice za dužinu. .Vrednuju ishode cjelokupnog rada. mase.Sposobnost meñusobnog povezivanja i upotreba osnovnih računskih operacija do nivoa automatizma. . .Crtaju pravac i polupravac.Osobine umnoška: zamjena mjesta činitelja (komutativnost i asocijativnost) . . X:9=8) . .P oduzimaju mjerenja i predviñaju ishode. . .Koriste množenje i dijeljenje u svakodnevnim radnjama i situacijama. usporeñivanje i procjenjivanje objašnjavaju djeci.Množenje kao sabiranje jednakih sabiraka.Računske operacije prvog i računske operacije drugog reda.P rikupljaju podatke iz stvarnih situacija. 115 .Logički zaključuju i računaju. . geometrijski pribor.Jedinice za tečnost (1 l.P ravilno interpretiraju grafikone i tabele.Množenje zbira i dijeljenje zbira. . množenik (množenje broja i množenjem brojem) i umnožak. .Mjerenje. .Broj 1 i broj 0 kao činitelji množenja. . kvadrata. .Vrednuju ishode. . Množilac. . vremena i novca. . koristeći što više primjera i očiglednih sredstava iz okruženja.Osobine dijeljenja: distributivnost.Mjere upotrebljavajući mjernim jedinice. 1 dm.Sastavljaju i rastavljaju brojeve. . . djelitelj (broj kojim se dijeli). .Znaju množiti i dijeliti u skupu brojeva do 100. . Upotreba zagrada. simbole za operacije i brojne relacije.dije lje nje do 100 . . . KF). . . .Prepoznaju značenje termina „dvostruko više (dvostruki broj)” i „polovina” broja. Mje re nje .Samostalno smišljaju zadatke.Znak «•» (puta).P redviñaju približan rezultat. dan. mase. .Interpretiraju operacije kroz transformacije.Dovode u vezu odnose izmeñu brojeva i operacija.Koriste strelice.Koriste mjerenje za rješavanje problema. pravougaonika i kruga. .Količnik čiji je djeljenik broj 0.Količnik čiji je djelitelj broj 1.Rješavanje jednačina oblika 3X=18. Red računanja u izrazima sa više računskih operacija. . obujma tekućine.Mjerenje dužine Jedinice za dužinu (1 m.Jedinice za vrijeme (godina. dag je oznaka za dekagram. .Prepoznaju znak „•” kao oznaku za množenje i znak „:” kao oznaku za dijeljenje. .P ripremaju didaktički materijal. mjesec.Mjerenje mase Jedinice za masu (1 kg. 1 dag. . sat. . .Jedinica za novac (KM.Predviñaju ishode mjerenja i provjeravaju rješenja zadataka u kojima se koriste mjerne jedinice. minuta). sa i bez upotrebe zagrada. vrijeme i novac u svakodnevnom životu. . .Množenje brojeva (i množenje brojem) prve desetice. . . količnik (ishod dijeljenja).Tablica dijeljenja. .Dijele na jednake dijelove.Obavljaju pripremne radnje za osnovne operacije.Djeljenik (broj koji se dijeli). .Tablica množenja. 20:10). .Mjere uz korištenje dogovorenih jedinica i sprava. . . 1 cl). tablice. 1 g).Brojne nizove izražavaju verbalno i simbolički. . grafikone.Pomaže učenicima da nauče pravilno koristiti geometrijski pribor pri crtanju i konstruiranju geometrijskih likova oblika trougla. tačno izražavaju rezultate mjerenja.Rješavaju geometrijske zadatke .Istražuju različite načine množenja i dijeljenja. . .

U domeni mjera i mjerenja učenik treba da zna mjeriti. kooperativnost. Produbljivanje i proširivanje pojma brojeva do 100. ugao. • U domeni mjera i mjerenja.DIDAKTIČKO METODIČKE NAPOMENE Za uspješno savladavanje programskih sadržaja u nastavi Matematike za III razred devetogodišnjeg osnovnog obrazovanja neophodno je načiniti uspješan spoj tradicionalnih i savremenih oblika i metoda rada. 116 . insistirati na razumijevanju. Sakupljanje didaktičkog materijala iz okolice i njegova primjena u odgovarajućim situacijama. b+d<10). te stotica do 1000. 3+4<10. Nastojati uspostaviti što užu korelaciju unutar samog predmeta a i sa drugim predmetima. procjenjivati jedinice. učenik treba znati zapisati i pretvarati mjere. poimanja. Primjenjivati didaktički materijal s ciljem boljeg razumijevanja odreñenih matematičkih radnji. kreativnost i istraživački duh. a naročito množenja i dijeljenja. uporeñivati. Objasniti sabiranje i oduzimanje s prelazom različitim metodama. Kroz različite oblike rada poticati i razvijati samostalnost. duž. imenovanja i označavanja (prava. Pri tome. Ukazivati na oblike. o sposobnosti shvatanja i razumijevanja matematičkih zakonitosti. • Uz pomoć brojevne linije omogućiti očiglednost nizanja i niza brojeva prve stotine i stotica prve hiljade. Na primjer 23+34. brojevni i perceptivno-predodžbeni (korištenje brojevnih slika) kod predstavljanja brojeva. Kroz poučavanje i učenje brojeva. • • • • • • • • • • • • Spomenute programske zahtjeve realizirati kroz sva tri postupka: skupovni. brojevni i perceptivnopredodžbeni. osim praktičnih aktivnosti. te o interesima i optimalnim igrovnim metodama kojima će se apstraktni pojmovi i činjenice približiti učeničkim spoznajnim mogućnostima. kružnica…). U geometrijskim sadržajima učenika dovesti na nivo prepoznavanja. Približiti sabiranje brojeva prve stotice kada je zbir naznačenih jedinica pribrojaka manji od 10 (ab+cd. a tek kasnije na pamćenju. Ravnopravno zastupiti tri pristupa: skupovni. značajno je voditi računa o spoznajnim mogućnostima učenika. slike i primjere predmeta u bližoj okolini.

njegovom zdravlju odrediti glavne i sporedne strane svijeta pomoću sunca. prema drugima. uzajamnu ovisnost ljudi u užem i širem zavičaju. aktuelnosti u užem i širem zavičaju ⇒ ⇒ ⇒ ⇒ ⇒ ⇒ ZNANJE ⇒ razlike izmeñu žive i nežive prirode. uz nastavnikovu pomoć procjenjivati relevantnost podataka i informacija. orijentaciji u prostoru i vremenu.(3 časa sedmično. kompasa i objekata u prirodi i na geografskoj karti. pravilan odnos čovjeka prema prirodi. praviti jednostavna usporedbe. o čovjeku. PONAŠANJE ⇒ Učenici razvijaju pozitivne vrijednosti i stavove: ⇒ prema sebi samima. užem i širem zavičaju i dešavanjima u njima. o meñusobnoj ovisnosti meñu živim bićima. privredi u zavičaju. raspravljati o tome što se dogaña i u kojim uvjetima. ⇒ ⇒ osnovne pojmove vezane za uži i širi zavičaj. okolini i učenju kao cjeloživotn om procesu. ⇒ samostalno ili u grupi izvoditi zaključke. koristiti jednostavan naučni jezik za priopćavanje ideja i za imenovanje i opis živih bića. STAVOVI. ⇒ prenositi informacije individualnim timskim radom kroz: ⇒ traženje ideja i provoñenjem jednostavnih posmatranja i ogleda. ⇒ razvijati kritičko razmišljanje. prepoznavati ulogu nauke za razumijevanje svijeta u kojem žive i za poboljšanje kvaliteta života. ⇒ ⇒ primjenjuju prethodna iskustva. primjenjuju odreñene kriterije za prikupljanje i zapisivanje podataka. 105 časova godišnje) Moja okolina CILJEVI I REZULTATI ODGOJNO-OBRAZOVNOG RADA PODRUČJA UČENJA CILJEVI OČEKIVANI REZULTATI Učenici znaju Sticanje znan ja: ⇒ o užoj i široj okolini. pratiti redoslijed uputa pri istraživanju i mjerenju. životnim zajednicama biljaka i životinja. primijeniti vlastitu kreativnost i maštu za rješavanje problema. ⇒ samostalno ili u grupi planirati. šta čini životnu zajednicu biljaka i životinja. te donositi odgovarajuće zaključke. Učenici će: ⇒ posmatrati. ⇒ izvoditi mjerenja. uzajamnoj ovisnosti ljudi. ⇒ dobivati i prezentirati dokaze. svojoj porodici. SPOSOBNOSTI I VJEŠTINE ⇒ ⇒ ⇒ ⇒ ⇒ ⇒ VRIJEDNOSTI. ⇒ sistematiziranje znanja ⇒ prezentiranje postignutih rezultata. ⇒ naseljima i saobraćaju u užem i širem zavičaju. poštivati različite stavove. pokazivati više samopouzdanja i odgovornosti. na geografskoj karti. šta čini privredu zavičaja. ⇒ o promjenama na biljkama i životinjama u različita godišnja doba. ⇒ ⇒ 117 . ⇒ razmatrati dokaze i procjenjivati. njegovom zdravlju i odnosu prema prirodi. tvari. ⇒ provoditi istraživanja. ⇒ ⇒ uočiti i opisati promjene na biljkama i životinjama u različita godišnja doba. uz nastavnikovu pomoć razvijati plan istraživanja. pojava i procesa u prirodi i društvu. sličnosti i razlike izmeñu živih bića. te poreñenjem svojih predviñanja sa stvarnim rezultatima. ⇒ ⇒ svojstva naselja u užem i širem zavičaju.

1. MEðUSOBNA OVISNOST BILJNOG I ŽIVOTINJSKOG SVIJETA 1. LIČNA HIGIJENA 5. VRIJEME I PROSTOR 2. BILJKE I ŽIVOTINJE. POZNATE PLANINE U ZAVIČAJU 1. 4.3.6. STAJALIŠTE.5. ALKOHOL I DROGA ZDRAV OKOLIŠ 118 . BUDUĆNOST NASELJA U ŠIREM ZAVIČAJU PRIVREDA U UŽEM ZAVIČAJU SAOBRAĆAJ U ŠIREM ZAVIČAJU PRAZNICI 5.11. DRUŠTVO 4. OBRADIVO I NEOBRADIVO ZEMLJIŠTE 1. VIDIKOVA LINIJA.2.1. 4.1.2.NASTAVNI SADRŽAJI / Teme 1.8. 1. ORIJENTACIJA U VREMENU 2. 5. ŠUME U ZAVIČAJ 1. UMANJENO PREDSTAVLJANJE PREDMETA I UDALJENOSTI 3. 4. VODE U ZAVIČAJU 2.3. ZDRAVSTVENE USTANOVE ISHRANA DUHAN. OVISNOST RADOVA LJUDI O VREMENSKIM PROMJENAMA U PRIRODI 1. RELJEFNA OBILJEŽJA 3. RAVNICE I POLJA U ZAVIČAJU 1. ZNAČENJE BILJAKA ZA LJUDSKU ISHRANU 1.4. HIGIJENA 5. GEOGRAFSKA KARTA 3.6. IZGLED UŽEG I ŠIREG ZAVIČAJA. 1.1. 6. MOJA DOMOVINA BOSNA I HERCEGOVINA PROŠLOST. 2. ČISTOĆA I KULTURA STANOVANJA 6. SADAŠNJOST. VIDIK. 4.7. 6. PRIRODA I PRIRODNI PROCESI 1.1. 6. KALENDAR PRIRODE 3.5.1.3. ŽIVOTNE ZAJEDNICE 1. 3. 4.9. PTICE 1.1. RAZLIČITI NAČINI ORIJENTACIJE) 2. ŽIVOTINJE: DOMAĆE I DIVLJE 1. GODIŠNJA DOBA 2.4. SKICA OKOLINE ŠKOLE 3. ZDRAVLJE 6.3.2.1.4. PRAĆENJE VREMENSKIH PROMJENA. ORIJENTACIJA U PROSTORU (GLAVNE I SPOREDNE STRANE SVIJETA. 4.2.10. SNALAŽENJE NA GEOGRAFSKOJ KARTI 4.

OCJ E NJIVANJ E) TEME ZNANJE 1.Komuniciranje sa učenicima/cama. . .Pozitivan stav o školi. STAVOVI.Razvijanje svijesti o pripadnosti školskoj zajednici.o životnim zajednicama. .Uključivanje roditelja i drugih uposlenika u školi u realizaciju programskih sadržaja.Saradnja. diskutiranje. . Takoñer se šire znanja i u dijelu koji se bavi izučavanjem prirode. već briga svih članova škole. stavova i ponašanja.o promjenama u prirodi i prirodnim procesima na biljkama i životinjama u ljeto.o razlikama izmeñu zeljastih i drvenastih biljaka.DIDAKTIČKO-METODIČKE NAPOMENE Dominantno mjesto u programu imaju ciljevi i očekivani rezultati učenja u područjima znanja. Date teme treba razraditi kroz kontekst pojava i procesa koji su učenicima interesantni. šumi. predviñanje. diskutiranje. o vrtu. razvoja sposobnosti. zaključuju.o voću i povrću koje dozrijeva u ljeto. te utjecaj na društvo i okolinu i korištenjem metodologije aktivnog učenja. voćnjaku. . . sakupljanje informacija. PONAŠANJE AKTIVNOST UČENIKA AKTIVNOSTI NASTAVNIKA (ORGANIZACIJA I METOD E NAS TAV E I UČ ENJA. sistematiziranje.o žitaricama i industrijskim biljkama. te na znanje i razumijevanje prošlosti. uzajamnoj povezanosti izmeñu živih bića. uočavaju promjene na biljnom i životinjskom svijetu u ljeto. širem zavičaju i dešavanjima u njemu. te izučavanjem životinjskog i biljnog svijeta u bližem okruženju. .Prepoznaju karakteristike ljeta. .Sakupljanje materijala. voćnjaka. . sticanja vještina.o voćnjaku i vinogradu tokom ljeta. osmišljavanje igara i interakcijskog učenja. kroz sadržaje o čovjeku i njegovom odnosu prema prirodi. .Ispunjavanje domaćih zadataka. U ovom razredu šire se znanja o školi i porodici. njenu primjenu i korištenje. .Razlikuju drvenaste od zeljastih biljaka. . Ovakav izbor nastavnog gradiva i njegovo strukturiranje osigurava povezanost društvenih i prirodnih pojava i proučavanje prirode u njenom jedinstvu s različitih aspekata. sadašnjosti i budućnosti kao toka vremena i dešavanja koje karakterišu meñusobna povezanost i odnosi. Područje znanja čine sadržaji i procesi s kojima je tijesno povezan razvoj sposobnosti koje su od bitnog značaja za uvoñenje učenika u istraživački rad i razvoj naučnog mišljenja. . livadi.Higijena nije obaveza samo pojedinaca. .Planiranje. potrebno je voditi računa i o meñupredmetnoj korelaciji i planirati izradu zajedničkih školskih projekata. PREDLOŽENI MODEL SPOSOB NOSTI I VJEŠTINE VRIJEDNOSTI. prepoznaju. uzimajući u obzir razvoj nauke. .o vrtu i radovima u vrtu u toku ljeta.Prepoznaju žitarice prema zrnevlju. . . . 119 . vrijednosti. . posmatranje. životu i radu ljudi.Upućivanje učenika na različite izvore znanja.Svakom pravu prethode obaveze.1. dogovaranje. na znanje o geografskoj karti. . biljkama i životinjama u različitim godišnjim dobima. U skladu s tim.Ponašanje u skladu sa kućnim redom i razrednim pravilima. njihovom uzgajanju i upotrebi.Uočavaju razliku izmeñu vrta.Motiviranje učenika za rad. U smislu toga predloženi model može da posluži kao pomoć nastavniku. mjestu življenja i njegovoj okolici. .Razlikuju voće od povrća. . razmjena iskustava. BILJKE I ŽIVOTINJE.Svakodnevno ispunjavanje školskih obaveza. . . ŽIVOTNE ZAJEDNICE Znanje: . . na njivi i radovima na njivi u toku ljeta. vinograda i njive. Novi sadržaji se odnose na znanje o Bosni i Hercegovini kao domovini i državi.Posmatraju. . PRIRODA I PRIRODNI PROCESI 1.o ljudima. .

.Organizacija praktičnih vježbi ..Samostalno ili uz pomoć drugih uzgajanje i briga o nekim vrstama jestivog bilja. ZAVISNOST RADOVA LJUDI OD VREMENSKIH PROMJENA U PRIRODI . . organizacija posjeta seoskim domaćinstvima i farmama za uzgoj stoke.Posjeta farmi.Učenici/ce znaju da ljudi uzgajaju različite biljne vrste.Organizacija izleta.3. . . .Imaju osnovna znanja o domaćim životinjama – znaju podjelu na krupne i sitne domaće životinje. .Posmatranje. .Crtanje domaćih i divljih životinja. podsticanje radoznalosti.Na osnovu posmatranja izvode logičke zaključke o jeseni. svjestan je koristi koje pružaju divlje i domaće životinje.Znaju uzajamnu ovisnost ljudi. . mašte i razvoj kreativnosti. . posjeta seoskom domaćinstvu. životu. .Definiraju lance ishrane. .Sakupljaju podatke. 120 . izrada panoa. .5. .Posmatranje i praćenje napretka učenika.U toku zime pomaže pticama stanaricama. Izrada kućica za ptice.Uzgoj i njegovanje jestivog bilja. 1. . povrće. .Da se u jesen vrši sjetva pšenice i još nekih biljnih kultura. voćnjaku i na njivi. . sistematiziranje. .4. .Razlikuju domaće od divljih životinja.Znaju da uzgoj domaćih životinja može biti nomadski i stajski. Ne uništava gnijezda ptica. izvoñenje zaključaka. P repoznaju i imenuju divlje životinje i njihovu mladunčad.Štiti životinje. 1. . koriste dodatne izvore znanja.Pomoć roditeljima. . te o berbi voća i njegovom spremanju za zimu. .Saradnja sa lokalnom zajednicom . o mladunčadi domaćih životinja i njihovim karakteristikama. . biljaka i životinja – razumiju i objašnjavaju lance ishrane. . . . znaju njihove karakteristike. predviñanje. Izrada panoa.1. te o tome da su biljke proizvoñači kisika koji je neophodan za život ljudi i životinja.Razlikuju pojedine vrste ptica u zavičaju.Posjeduju znanja o značaju voća i povrća kao izvora neophodnih sastojaka za zdravu ishranu ljudi. . 1. .Procjenjuje koje radove i zbog čega ljudi izvode u koje godišnje doba.Pozitivan stav o životinjama.Sakupljanje. voće. u voćnjaku i vinogradu. .Ispunjavanje domaćih zadataka.Osmišljavanje situacija za interaktivno učenje. o očuvanju šuma. ishrani.Samostalano ili u saradnji sa drugima uzgajaju cvijeće u učionici i ne zagañuje životnu sredinu.Procjenjivanje napretka učenika. . zaključuju. . . . .Posjeduju osnovna znanja o uzgoju cvijeća. na njivi.Imaju osnovna znanja o pticama u zavičaju i njihovim karakteristikama. posmatraju.Izrada didaktičkih materijala.Saradnja sa roditeljima. zaključivanje.Pozitivan stav o pticama. .Pripremanje.Ispravan stav prema biljkama koje se upotrebljavaju u ishrani ljudi.Osmišljavanje igara u učionici. . .Razlikuju voće od povrća po obliku i ukusu. žitarice. .Pomaganje drugima. ZNAČAJ BILJAKA ZA ISHRANU LJUDI . . .2.Učenici/ce su sposobni za jednostavnije radove u vrtu. brizi za potomstvo. . zaključivanje. znaju njihov značaj za ishranu ljudi. korištenje njenih resursa za potrebe nastave.Učešće u radovima u okolini škole. njihovom.Znaju da se u jesen izvode radovi u vrtu. . brinu da ona uvijek bude čista i zdrava. . ŽIVOTINJE: DOMAĆE I DIVLJE .Posmatranje i procjenjivanje.Posmatranje.Podsticanje razvoja radnih navika. . . PTICE .Izvode logičke zaključke o pticama. radovima u toku jeseni. promjenama na biljnom i životinjskom svijetu.Učenici/ce posjeduju znanja o jeseni kao godišnjem dobu.

. pomaganje.Uspostavljaju logičku vezu u životnoj zajednici planine.Promatranje. zaključivanje. . . .Planiranje. .Praćenje zdravlja učenika.1.Uočavaju geografska obilježja zemljišta u zavičaju.Razvijanje interesovanja i poželjnih navika učenika. . .Prikupljaju.Svojim ponašanjem ne narušava sklad izmeñu biljnog i životinjskog svijeta. sistematiziraju. . 1. izvode zaključke.Učestvuje u akcijama pretvaranja manjih neobradivih u obradive površine.Znaju da ishrana ljudi i životinja ovise jedna od druge. voñenje.Imaju osnovna znanja o planinama. OBRADIVO I NEOBRADIVO ZEMLJIŠTE . .Svojim aktivnostima neplodno tlo pretvaraju u plodno. zaključuju. da biljni svijet ima važnu ulogu za ishranu ljudi i životinja . 1. . .Imaju osnovna znanja o uticaju čovjeka na promjenu zemljišta– od neobradivog do obradivog zemljišta.Promatranje. .Znaju imenovati planine u zavičaju. bilježenje. . . . POZNATE PLANINE U ZAVIČAJU . pripremanje i podsticanje učenika na kreativan i istraživački rad. .Ukazivanje drugima na značaj obradivog zemljišta. . . .Znaju imenovati ravnice i polja u zavičaju. .Prepoznaju plodno i neplodno tlo. . .8.S roditeljima ili sa razredom izvodi izlete u prirodu. zaključivanje. . pripremanje. .Razlikuju biljni od životinjskog svijeta.Znaju da biljke i životinje zajedno čine živi svijet.Svjesnost o značaju očuvanja biljnog i životinjskog svijeta.Procjenjivanje postignuća. .Imaju osnovna znanja o polju kao životnoj zajednici. posmatranje.Znaju posmatrati geografska obilježja zemljišta u zavičaju i da zelena boja na geografskoj karti predstavlja ravnice. . . .6.Ne zagañuje obradivo zemljište otpadom.Imaju osnovna znanja o živom svijetu i njegovim karakteristikama. 1.Posjeta najbližoj planini. . bilježenja. MEðUSOBNA ZAVISNOST B ILJNOG I ŽIVOTINJSKOG SVIJETA .Posjeta ravnici ili polju u zavičaju. sistematiziranje prema zajedničkim osobinama. RAVNICE I POLJA U ZAVIČAJU . .Imaju znanja o vezi izmeñu biljaka i životinja. .Znaju razlikovati plodno od neplodnog i obradivo od neobradivog tla. prikupljanje. podsticanje. sistematiziranje. .Znaju da je planina životna zajednica. .Izrada edukativnih i didaktičkih materijala. . .Organiziranje malih radnih akcija. .Motiviranje učenika na igre i sport.Posmatraju. . .Bilježenje. .Svjestan je prirodnih ljepota planina u zavičaju. . obradivo i neobradivo tlo. 7. .Prema boji na geografskoj karti pronalaze ravnice i brda.Saradnja sa lokalnom zajednicom i porodicom. .Uspostavljaju logičke zaključke o uzajamnosti biljnog i životinjskog svijeta. 121 . bilježe.Uočavaju promjene i životne procese kod biljaka i životinja.Planiranje.Neposredno uočavaju i opisuju karakteristike planine. motiviranje učenika.Pozitivan stav i odnos prema prirodnim ljepotama naše domovine. 9. .Uspostavljaju logičke veze u životnoj zajednici polja.Učestvuje u akcijama pošumljavanja goleti.Predlaganje i rukovoñenje školskim projektom.

. opasnosti od požara. znaju šta je ušće. . džamije). VRIJEME I P ROSTOR 2. .Učešće u ureñenju izvora. VIDIK.Motiviranje. mahovina. . . .Pripremanje cjelokupnog nastavnog procesa. . izvode zaključke. .Izvoñenje ogleda sa vodom.Čišćenje korita potoka ili rijeke. vrše sadnju drveća u školskom dvorištu. . . . procjenjivanje.Posmatraju.Organizacija ureñenja izvora. .1. zaključuju. .Prepoznaju opasnosti od požara.Podstrekavanje.Štednja vode. GLAVNE I SPOREDNE STRANE SVIJETA.Da je šuma – životna zajednica.Svojim ponašanjem ne zagañuje čistu vodu.Nabrajaju koristi od iskorištavanja šuma.Izgrañen pozitivan stav u pogledu orijentacije u prostoru. . . sistematiziraju. . . . mahovina.Znaju da život i zdravlje ljudi ovisi o vodi.Posjeduju znanja o izvoru i toku rijeke. praćenje.Organizacija izlaska u prirodu. tekuću od stajaće. crnogorično (zimzeleno). . .Priprema materijala. izvode jednostavne oglede. odreñivanje glavnih strana svijeta.10. .Pomoću Sunca odreñuju glavne i sporedne strane svijeta. ORIJENTACIJA U PROSTORU. iskorištavanju šuma. zvijezda Sjevernjača) i grañevinskih objekata (crkve. VODA .Uspostavljaju logičke veze u životnoj zajednici voda. 2. RAZLIČITI NAČINI ORIJENTACIJE .Posmatranje i uočavanje karakteristika vode. 122 .Znaju se orijentirati u prostoru pomoću kompasa i elemenata iz prirode (panj.Pomatraju. zvijezda Sjevernjača) i grañevinskih objekata (crkve. Opisuju.Razlikuju crnogorično drveće od bjelogoričnog.Učestvuje u akcijama pošumljavanja. vidiku i vidikovoj liniji. praćenje. .1. navode karakteristike. zaključuju. pošumljavanju. Imaju osnovna znanja o životnoj zajednici vode. .Imaju znanja o stajalištu. prikupljaju.Razlikuju čistu od zagañene vode. . posmatranje. . zaključivanje. džamije) te grobalja. .Imaju osnovna znanja o karakteristikama vode. .Izlet u bližu okolinu škole. Imaju znanja o značaju i očuvanju šuma. otklanjaju te opasnosti.Orijentacija u prostoru.Organizacija i izvoñenje različitih ogleda sa vodom. .Posjeta šumi u blizini škole.Pojmove stajalište. vidik i vidikovac linija koriste pravilno. . bilježe. .Bez problema odreñuju lijevu i desnu obalu rijeke. odreñivanju lijeve i desne obale. . STAJALIŠTE.Znaju razlikovati stajaće od tekućih voda. 1.11. ŠUME U ZAVIČAJU . VIDIKOVA LINIJA. .Učestvuje u akcijama ureñenja izvora u prirodi. .Ispravan stav o šumskom bogatstvu domovine.Znaju uočiti vode na geografskoj karti. .Posjeduju osnovna znanja o vrstama šuma i vrstama drveća bjelogorično (listopadno). . . pomaganje. te grobalja.Razvijanje ljubavi prema prirodnim ljepotama BiH.Znaju da se u prirodi može orijentirati pomoću kompasa i elemenata iz prirode (panj. .Svjestan je značaja šuma za opstanak čovjeka i životinja. prikupljanje. .Organizacija izleta u šumu. . . . . prikupljaju.Uspostavljaju logičku vezu u životnoj zajednici šume.Na temelju boje na geografskoj karti prepoznaju vode. -Imaju osnovna znanja o glavnim i sporednim stranama svijeta.

2. dani u sedmici. Raspoznaju reljef prema konfiguraciji tla. GODIŠNJA DOBA -Prepoznaju godišnja doba na osnovu vremenskih prilika. . Planiranje. . .Percipiraju prostor i skiciraju ga.Svjesni su trajanja kalendarske godine. Praćenje. KALENDAR PRIRODE .Izvoñenje različitih ogleda sa vodom. .Bez većih poteškoća se snalaze na kalendaru.Znaju se orijentirati u vremenu. mjeseca.P ripremanje i voñenje izvoñenja učeničkih istraživačkih ogleda / projekata. . -P ripremama. . bilježenje.M jerenje.Učešće u posmatranju vremenskih promjena. a noć za odmor.2. . .1. . ORIJENTACIJA U VREMENU .Izrada skice školske okolice.Prate vremenske promjene i bilježe ih u kalendar prirode. dijelovi sata.Na osnovu posmatranja izvode ispravne zaključke. RELJEFNA OBILJEŽJA 3.Raspoznaju geografske karte. . plakata i drugog obrazovnog materijala. dijelovi dana..Ispravno korištenje simbola za voñenje kalendara prirode. pripremanje. . . podsticanje i rukovoñenje u istraživanju.P raćeni napretka učenika i procjena postignuća.Izrada kalendara i modela sata. . 2. . 3. .4.Odijevaju i obuvaju se u skladu sa vremenskim prilikama. .Samostalno vode zidni kalendar prirode. . pomaganje.P riprema materijala za izradu skice.P ozitivan stav o geografskoj karti i njenom doprinosu u razvoju nauke.Imaju osnovna znanja o vremenskim promjenama i atmosferskim padavinama. bilježenje.Imaju osnovna znanja o izradi skice i znaju uraditi skicu školske okoline.Izvoñenje zaključaka.Opisuju vremenske promjene. IZGLED UŽEG I ŠIREG ZAVIČAJA. . .Ukazivanje na koristi i štete vremenskih promjena. organizacija i realizacija nastave. mjeseci i godine. te pozitivan stav prema nauci.Umanjeno predstavljaju predmete i udaljenosti.Izvode zaključke na osnovu praćenja.2.Izrañuju skicu bliže okoline škole.Odijeva se u skladu sa godišnjim dobima. dan. Svjesnost o mogućnosti umanjenoga predstavljanja objekata i udaljenosti u prirodi. . pripremanje. 3. 123 .P ozitivan stav prema učenju i izvršavanju zadataka. ..P laniranje.1. svjesni su pojmova sat.Razumiju omjer 1:10.Izrañuju tlocrt učionice. . . . organiziranje. . . PRAĆENJE VREMENSKIH PROMJENA.Dnevni raspored rada sačinjava sam i pridržava se istog.Saradnja sa lokalnom zajednicom i porodicom. . . . .Imaju osnovna znanja o prošlosti sadašnjost i budućnosti.Znaju se koristiti kalendarom prirode. . . raspoznaju i pravilno koriste simbole.P redviñanje. sedmica.Izrada skica.Izvoñenje zaključaka. UMANJENO PREDSTAVLJANJE PREDMETA I UDALJENOSTI . .2. . .GEOGRAFSKA KARTA 3. . godine.Predstavljaju geografske elemente na geografskoj karti.1. .3.Bilježenje uočenih promjena u toku dana. mjeseca. .1. . . .Dan koristi za rad.Svjesnost o vremenskim promjenama i različitosti klime.Učenici se znaju služiti različitim materijalima i tehnikama za izradu najjednostavnijih geografskih karta. . sedmice. znaju izraditi plan učionice i znaju se snalaziti na planu. .Izrañuju najjednostavnije geografske karte.Odijevanje i obuvanje u skladu sa godišnjim dobima.P omaganje učenicima u izradi kalendara.Znaju posmatrati reljefna obilježja užeg zavičaja i izraditi jednostavan reljef. . . .Prepoznaju kartu užeg zavičaja. umanjeno predstavljanje predmeta i udaljenosti. dana.Izrada skice (demonstriranje). SKICA OKOLINE ŠKOLE .

Razlikuju privredne objekte i imenuju ih. PRIVREDA U UŽEM ZAVIČAJU . . . . . .Prepoznaju državna obilježja. .P osjeta selu – gradu.Razvijanje ljubavi prema domovini.4. sadašnjosti. . DRUŠTVO 4. sadašnjosti i budućnosti.Osmišljavanje priprema. .Znaju granice Bosne i Hercegovine i prepoznaju državna obilježja B osne i Hercegovine. odreñuju strane svijeta.Izrada trake vremena. imaju osnovna znanja za izradu trake vremena.Odreñivanje strana svijeta na geografskoj karti. .Razlikuju privredne objekte i imenuju ih.Izrada panoa.5.Cijeni privredu u zavičaju i ima izgrañen stav o značaju privrede za razvoj društva uopće. . lovu i ribolovu.Imaju znanja o stočarstvu u užem zavičaju. . . realiziranje programskih sadržaja. prepoznaju saobraćajna sredstva. MOJA DOMOVINA BOSNA I HERCEGOVINA 4. grb.Odreñuju dogañaje iz prošlosti.Snalaze se na geografskoj karti. -Sakupljanje slika i tekstova koji govore o našoj domovini.Izgrañen pozitivan stav o prošlosti. . računanje sa jedinicama za vrijeme.Izrada državnih obilježja. . . . . grba i zastave.Razumiju pojam prošlosti. .P riprema materijala. 4.Osmišljavanje interakcijskih saobraćajnih igrica. Cijeni urbanu i ruralnu sredinu pozitivno. interakcijskih igrica.Ispravno se orijentirati na geografskoj karti. SNALAŽENJE NA GEOGRAFSKOJ KARTI .P ravilno se kreću putevima u naselju i van naselja.Razlikuju različite grane privrede.Koriste javni prijevoz. . .Učešće u saobraćajnim simulacijskim igrama.P osjete. razgovor. . .Razlikuju vrste saobraćaja i saobraćajnih sredstava.Razlikuje različite grane privrede.Prepoznaju osnovne kartografske znake.Ispravna predstava o budućnosti. . zastavu.Razumiju učešće djece u saobraćaju na putu od kuće do škole. NASELJA U ŠIREM ZAVIČAJU . uzgoju industrijskih i krmnih biljaka. SAOBRAĆAJ U ŠIREM ZAVIČAJU . . himnu.Razlikuju grad i selo.Saobraćajne vježbe van učionice. . PROŠLOST. posmatranje. . . . BUDUĆNOST 4. . (odreñuju strane svijeta) . SADAŠNJOST. razumiju život u gradu i na selu. voćarstvu.P ravilno ponašanje.Sposobni su kretati se putem u naselju i van naselja.3. . .2. uzgoju ljekovitog bilja. . . .Znaju nabrojati tvornice (fabrike) i rudnike u užem zavičaju. znaju tipove sela. 3.P onaša se u skladu sa prilikama u kojima se nalazi.P riprema materijala i vizuelnih sredstava za rad. . .P ozitivan stav o Bosni i Hercegovini kao domovini. .P osmatranje. zaključivanje. ratarstvu.Bez većih poteškoća odreñuju strane svijeta na geografskoj karti. 1.Razumiju kulturu življenja i imaju osnovna znanja o očuvanju životne sredine.Organizacija nastave van učionice. 124 . .1. planiraju budućnost. zaključivanje. ilustriranje. imaju znanja o saobraćajnoj povezanosti naselja u užem i širem zavičaju i to uočavaju na geografskoj karti. . 4. .P omoć učenicima u samostalnom radu.Razgovor. . .P riprema i realizacija posjete selu – gradu. pomoć učenicima u samostalnom i grupnom radu. vinogradarstvu.Učešće u saobraćaju u različitim situacijama. odnosno putem koji ima trotoar i putem koji to nema. . prepoznaju kartografske karte.3. .Učenici/ce imaju znanja o poljoprivredi. 4.U saobraćaju se ponaša u skladu sa propisima.Imaju osnovna znanja o naseljima u užem i širem zavičaju i uočavaju ih na geografskoj karti.

.1.Ispravno upotrebljavaju zajedničke prostorije u stanu i stambenoj zgradi. zajednice. .Razumiju značaj ishrane ljudi. . Otpad. škole. bolnica).Čuvaju vlastito zdravlje. čistoće zgrade (okoline kuće).Znaju čuvati okoliš.Znaju nabrojati vrste praznika (državni. .Ponašanje u skladu sa zdravim okolišem.3. . ZDRAV OKOLIŠ 6.Organizacija akcija očuvanja zdravog okoliša.5.Znaju koje su najčešće bolesti školske djece i kako se čuva zdravlje. .Upotrebljavaju zdravu hranu. PRAZNICI .Samostalno postavljaju sto i pospremaju ga poslije objeda.P ripremaju i slave praznike u lokalnoj zajednici. . . . dnevnoj.1.P rikupljanje odreñenih količina zdrave hrane. .5. ZDRAVLJE 6.Redovno ide u posjetu zdravstvenim ustanovama radi kontrole i očuvanja zdravlja. . . . . prikupljanje materijala. Upućivanje čestitki.4. . .Znaju održavati čistoću stambenog prostora i okoline.Slavi državne i druge praznike i ima pozitivan stav o praznicima. .5. Zaštita i čuvanje okoline 6.Razgovor sa zdravstvenim radnicima.Razvrstavaju otpad i odlažu ga na za to predviñeno mjesto.P oštuju kućni red.Održavaju higijenu stambenog prostora. . . 5. .P osjeduju znanja o hrani biljnog i životinjskog porijekla.2.P repoznaju zdravstvene ustanove i oznake na zdravstvenim ustanovama. noćnoj i sedmičnoj higijeni.Samostalno održavanje lične čistoće.P riprema i organizacija posjeta zdravstvenim ustanovama. . alkohol i droga štetni za ljudsko zdravlje. dom zdravlja. . vjerski. . DUHAN.6.Znaju da su duhan. . 6.Razlikuju zdravu od nezdrave hrane.P onašanje u skladu sa kućnim redom.3.kako otpad može biti koristan 6. lokalnom zajednicom. .Razlikuju vrste praznika. zaključivanje.Pozitivan stav o ličnoj higijeni. . . .Znaju da je neophodna redovna posjeta zdravstvenim ustanovama.Organiziranje proslave roñendana. alkohola i droge i na to upozorava druge. .4. 6.Omogućavanje posmatranja. 125 .1.Aktivno učešće u ekološkim aktivnostima odjeljenja. . .Održavaju ličnu čistoću i čistoću životnog prostora. -P ozitivan stav o zdravom okolišu.Učenici/ce posjeduju znanja o jutarnjoj. .Stvaranje preduvjeta za održavanje lične čistoće u školi.Razlikuju zdravstvene ustanove (ambulanta.P repoznaju znak za reciklažu na ambalaži. znaju da nečistoća izaziva zarazne bolesti. Izrada panoa. . pomoć učenicima u samostalnom i grupnom radu. .Čuvaju zdrav okoliš.P osmatranje. .P ostavljanje i pospremanje stola.Sačinjavanje dnevnog jelovnika. školski). 6. ZDRAVA ISHRANA . .2. LIČNA HIGIJENA . -Znaju razvrstati otpad i odložiti ga na za to predviñeno mjesto.Saradnja sa drugim učenicima. .Znaju prepoznati znak za reciklažu na ambalaži. . . HIGIJENA 5. ALKOHOL I DROGA . . ima izgrañene pozitivne stavove o kulturi stanovanja. (raznovrsnost hrane). ZDRAVSTVENE USTANOVE .Održava ličnu čistoću samostalno ili uz manju pomoć odraslih.Ponaša se u skladu sa kućnim redom.5. . .Znaju nabrojati i koristiti sredstva za održavanje lične higijene. . poliklinika.Održavanje čistoće stambenog prostora.P repoznaju lica u alkoholiziranom stanju.P osjeta zdravstvenim ustanovama. . kućnim savjetima.Pozitivan stav o čistoći stanovanja.Svjestan je štetnosti duhana. 5. . 6.U ishrani koristi samo zdravu hranu.Učešće u aktivnostima na obilježavanju praznika. HIGIJENA I KULTURA STANOVANJA .Odabir i upotreba zdrave hrane.Učešće u pripremi organizaciji proslave praznika. Postupanje sa otpadom u školi . . . . njena priprema i konzumiranje.

. . a u odnosu na druge. .Najkvalitetnije izvoñenje nagrañuje aplauzom.Sve snažnije ispoljavanje dječije emocionalne i estetske osjetljivosti na kvalitet muzike. . .Daljnjem radu na artikulaciji i intonaciji. sviranje na osnovu partitura u slikama (sa simbolima). orkestru). trajanju.Upoznaje polovinku. . STAVOVI. .Da zajedničko muziciranje treba vježbati i da lijepog muziciranja u horu nema bez tačnog pjevanja i uklapanja svakog pojedinaca. .Ispoljavanje intenzivne želje za bavljenjem muzikom. .Uviña i objašnjava ulogu muzike u životu. u paru i kroz timski rad-komunikaciju. u odnosu na četvrtinke i osminke).Kvalitetne interpretacije i prezentacije muziciranja.Sviranju kao pratnji pjevanju.Predviñanja rezultata u improvizaciji.Uključuje se u muzičke sekcije. od soliste do hora/zbora.Muziciranju u grupi. dinamici i tempu . . samostalno i/ili u grupi. 70 časova godišnje) Muzička/glazbena kultura CILJEVI I REZULTATI ODGOJNO-OBRAZOVNOG RADA PODRUČJA UČENJA CILJEVI Sticanje znanja o: . . . . .Adekvatno koristiti prethodna muzička iskustva i muzičke termine : . .Uočava i obrazlaže razlike izmeñu zvukova odreñene visine i adekvatno ih koristi u improvizaciji.Postavljati pitanja kad se nañe pred novim muzičkim zadatkom. . . .Ispoljavanje pozitivnog odnosa prema djeci koja su članovi muzičke sekcije. cijelu notu i odgovarajuće pauze i razlikuje ih od četvrtinke i osminke kroz grafički prikaz i notni zapis.Prepoznavanju i svjesnom izvoñenju mjeru (2.Samostalnije i originalnije improvizirati na instrumentima. .Korištenja znanja u osmišljavanju ideja za kreativno ispoljavanje.Izražavanje doživljaja djela likovno. . jubileji). muzičke igre.Ispravljati svoje i ukazivati na greške drugih u muziciranju. -Razlikuje i pokazuje da razumije trajanje nota i odgovarajućih pauza (polovinke i cijele note. . .Sistematiziranja muzičkih znanja. .(2 časa sedmično. .Odgovarajućoj upotrebi gradacije u tempu (spor. mf. koncerti. .Prema sebi kao pjevaču i sviraču.Izražavanju ritma.Pokazivanje posebnog zanimanja za djecu koja idu u muzičku školu. umjeren.Vrlo aktivne muzičke interakcije sa okruženjem (kroz pjevanje i sviranje. .Memoriranja muzičkih djela. melodika). .Primjenjivati odreñene kriterije za izvoñenje i/ili procjenu slušanog djela. . . .Poznaje i razumije osnovne muzičke pojmove (melodija.O značaju muzike u životu i potrebi učenja muziciranja kao cjeloživotnom procesu. . . .Prepoznavanju odnosa po visini. blok flauta. saopćavanja i bilježenja razlika u grafičkom i/ili notnom zapisu.Samostalnom sviranju na melodijskim instrumentima (metalofon. literarno i pokretom.Poštuje i cijeni mišljenja i stavo ve drugih.Upoznavanju informativno orkestarskih instrumenata po grupama (gudački. boji. . izvoñenje ritma brojalice. . .Sve veće samopouzdanje u pjevanju. ZN ANJE SPOSOBNOSTI I VJEŠTINE VRIJEDNOSTI.Slobodnije iznositi svoje mišljenje i ideje i praviti poreñenja ostvarenog. narodna kola. OČEKIVANI REZULTATI / ISHODI UČENJA Učenici bi trebali imati znanje i razumijevanje: . improvizaciju. razrednom horu i orkestru.Često traži da sluša muziku i/ili pjeva sam i sa drugom djecom.Samostalnog eksperimentiranja. . . .Uočavanja.Ispoljavanje interesa i ljubavi prema sadržajima muzičke baštine BiH.Razvijanje trajnih interesa i ljubavi prema muzici kako bi ona postala trajna potreba djece.Odgovornost za kvalitet muziciranja iskazuje riječima i zalaganjem. . tempo dinamika…).Sa zadovoljstvom se uključuje i daje sve samostalniji doprinos u interakciji (projekti. tempa i dinamike pokretom i plesom.O značaju i potrebi muzike u životu. . Razvijanje pozitivnih vrijednosti i stavova: . .Iskazuje sve veću želju i potrebu za posjećivanjem koncerata. udaraljke). brojalice. što ukazuje na rast ove potrebe učenika. f). PONAŠANJE 126 .Primjenjuje pravila muzičke igre.Pokazuje da shvata i razlikuje kvalitet interpretacije. muzičko-scenske igre i improvizaciju). brz) i dinamici (p. ksilofon.Odgovarajućoj upotrebi Orffovih muzičkih instrumenata uz pje vanje. . 3 i 4dijelnu-dobnu) i ritam brojalica. Razvijanje muzičke sposobnosti i vještine: . . duhački drveni i limeni. . .Da svaki instrument im a značajno mjesto u orkestru i da su odnosi meñu njima u sviranju i igri različiti.Korigira sebe i druge u skupnom muziciranju (horu/zboru. ritam.Da je sviranje na instrumentima potrebno vježbati da bi muziciranje u orkestru bilo skladno. .

U oblasti dječijeg stvaralaštva učenike treba uputiti na samostalnije praćenje pjevanja. Praćenjem i analizom notnog zapisa u udžbeniku. odnosno po kiticama. Zato u III razredu treba upoznati najmanje 15 kompozicija. učenici će (osim četvrtinke i osminke u II razredu) upoznati i polovinku i cijelu notu i odgovarajuće pauze. te pjesmu tačno interpretirati. sa težištem na umjetničko-doživljajnoj komponenti. Slušanjem treba upoznati informativno orkestarske instrumente po grupama. tapkanje. 3 i 4-dobnu) tempo i dinamiku (tri oznake). a po sadržaju i značenju zanimljive su i bliske djeci u III razredu. poštujući i dječije prijedloge jer je ona dio njihove drage svakodnevne igre. Nakon doživljaja muzike. U trećem razredu treba naučiti 12 brojalica što je nešto manje nego u prethodnoj godini. složeniji ritam i metriku. koreografije okretnih igara i narodnih kola iz različitih krajeva svih naroda i narodnosti. U toku školske godine učenici treba da nauče najmanje 10 muzičkih igara koje uključuju pokret. te raznih kretnji ruku. uz pratnju melodijskog instrumenta (klavir. Kreativnost u ovoj području očitovat će se učešćem u izradi pratnje i aranžmana. Poticati i pratiti nivo učešća u muziciranju: po zadatku. a istovremeno i dječije tradicionalno stvaralaštvo. okreta. pa su u razvoju muzikalnosti djeteta ove dobi od iznimnoga značaja. biti sposobni prepoznati i izvoditi mjeru (2. kao i pokretom jer se time podstiče njihova kreativnost. poskakivanje s plesnim elementima. koje su dječija igra. te grupnu i kolektivnu. te sviranju na Orffovim ritmičkim i melodijskim instrumentima. sintisajzer. Poticati djecu da izmišljaju priče ili naslikaju seriju slika koje će sami 127 . bez pretjeranog opterećenja muzičkom terminologijom. usvajanje muzičkih pojmova koji su apstraktni djeci ovog uzrasta. sve češće i sa zadovoljstvom i sve većim interesom. sa ciljem da pozitivni interesi i stavovi prema muzičkim vrijednostima budu sve jasnije izraženi. treba se odvija postupno i nenametljivo. djeca je uče pjevajući uz nastavnika u cjelosti. Predložene pjesme odgovaraju opsegu dječijeg glasa. pljeskanje. gitara). samoinicijativno. podržava život u prirodi i razne radove. Nastavnik u trećem razredu treba posvetiti posebnu pažnju organiziranju maštovitih načina njihove interpretacije sa i bez sviranja na instrumentima. sigurniju i slobodniju individualnu improvizaciju. tradicionalne narodne običaje i drugo. izmeñu ostaloga. U takvim slučajevima. Pjesme i u ovom razredu imaju različit sadržaj koji. Igre i narodna kola. pomažu i tjelesnom odgoju i upoznavanju narodne muzičke tradicije. Slušanje pruža obilje mogućnosti za upoznavanje muzičke umjetnosti i muzičke literature. Pjevanjem i sviranjem treba obraditi najmanje 15 pjesama u toku školske godine. polazeći od nivoa postignuća svakog pojedinog učenika. imaju u ovom razredu veoma različit sadržaj. Nakon doživljaja pjesme u izvoñenju nastavnika ili sa CD-a. Brojalice. I nadalje poticati djecu da svoje zapažanje i doživljaje izraze opisno ili likovno. komunikaciju putem dijaloga: u paru.STRUKTURA SADRŽAJA I II III IV V PJEVANJE I SVIRANJE MUZIČKE/GLAZBENE IGRE BROJALICE SLUŠANJE MUZIKE DJEČIJE STVARALAŠTVO DIDAKTIČKO-METODIČKE NAPOMENE U III razredu nadalje raditi na ostvarivanju postavljenih muzičko odgojno-obrazovnih ciljeva kroz navedene programske sadržaje. jer se sastoje iz osnovnih pokreta: hodanje. mogu imati utvrñene figure i kretnje.

izvoñače i sastave. razvoj opsega dječijeg glasa. dinamiku. poboljšanje kvaliteta pjevanja. U III razredu moguće je uraditi nekoliko muzičkih dramatizacija.samoinicijativno i mnogo samostalnije uz pomoć instrumenata «oživjeti». sa naglaskom na originalnost i raznovrsnost dječijih rješenja. muzičke instrumente orkestra po grupama. formu kompozicije. uz korištenje Orffovog dječijeg instrumentarija. U središtu nastavnikovog interesa treba da bude korigiranje i otklanjanje problema koje dijete ima. te razvoju muzičkih sposobnosti u toku godine. vrste glasova u horu. Treba nadalje raditi na razvoju osjećaja za ritam i metrike kroz brojalice i muzičke igre. Muzički sadržaji u sebi imaju sve elemente koji prirodno pomažu i podržavaju savlañivanje i ostalih sadržaja ovog razreda. 128 . pa je i korelacija sa drugim predmetima sasvim prirodna. Učiti i poticati djecu da sa sve većom tačnošću zapažaju i odreñuju tempo. tačnosti intonacije i opsega muzičke memorije. na upoznavanju notnih znakova kroz svjesno pronalaženje razlika u trajanjima prikazanim u notnom zapisu. priručnih i improvizovanih instrumenata. Razlike meñu učenicima bit će u skladu s razlikama u samom startu i dinamici napredovanja u usvajanju znanja i vještina.

-P oznaje i objašnjava oznake za dinamiku (p. -P ronalazi i objašnjava tri oznake za tempo (spor. PONAŠANJE AKTIVNOS TI NAS TAVNIKA AKTIVNOS T UČ ENIKA (O RG ANIZAC IJA I MET DE O NASTAVE I UČENJA. Šala. Razgranala g ran a jo rgovana 24. Kad ja poñoh na Bentbašu. . . . . Zaplovi barka (kanon) (Z lat ko Grgošević) 7. Kad se male ru ke slože (A rsen Dedić) 14. . Vrste kiše (Damir Pjan ić) 3. 129 . -Procjenjuje sebe u odnosu na druge.Svjesno obavlja muzičke zadatke.Samostalna izrada vlastitih improvizovanih instrumenata. brz). . artikulacija.Redovno učešće u pjevanju i sviranju: nastava. priredbe. te sarañuje sa drugima. tezu i arzu.Pokazuje da muziku doživljava i cijeni kroz svoje ponašanje i učestalo muziciranje. razumije obaveze i potrebu ispunjavanja (kao pojedinac ili dio grupe).Reci Bosno ljubav i (A sim Horozić) 11. f) i koristi ih u igri. šalica (A jka Kolaković) 5. -Zna mogućnosti i adekvatno koristi Orffove instrumente i kombinira ih sa priručnim.Ponašanje u skladu sa pravilima muzičke igre. tro i četverodijelnu). Zelen lišće goru kiti. u porodici. tempo) note i pauze po trajanju. Proljećna p jes ma (St aniša Korunović) 4. narodna 18. Spavaj. Šaputanje (N iko la Hercigonja) 22. .Aktivnim uključenjem u zajednički rad pomaže djeci u kolektivnom. zlato . umjeren. u poreñenju sa rezultatima u drugom razredu. -Kad osjeti da mu treba traži. . dikcija) koja dovode do kvalitetnijeg skupnog muziciranja. -P rihvata korekcije i poštuje pravila pjevanja (intonacija. -Pokazuje visok nivo spretnosti u sviranju i improviziranju. . . ritam(duge i kratke slogove).Stalna briga i čuvanje školskih muzičkih instrumenata. .Prihvata korekcije i shvata njihovu svrhu -kvalitet muziciranja u razredu. . Višnjičica rod rod ila 25. . Rob ert Grub išić i Josip Kaplan) -Ima veliki fond pjesmica. . . tempo i dinamiku. .Nenametljivo rukovodi sa aktivnostima i motiviše rad učenika. kuća. . S TAVOVI. . K iša pada trava raste 26. Želim (Nino Pršeš.Upotreba instrumenata u skladu sa zadacima pjesme. Čestit ka majčica (Fran jo Barić. grupnom i individualnom muziciranju.Razvija osjet za mjeru (dvo. -Raspoznaje pojedine muzičke znakove u notnom zapisu (dinamika. izleti. san t e prevario (Kozarac) 20.RAZRADA SADRŽAJA (TABELA) S ADRŽAJ ZNANJE I RAZUMIJ EVANJE SPOS OBNOSTI VRIJEDNOSTI. Trčimo za suncem (Refik Hod žić-st ihovi Nasiha Kapid žićHadžić) 9.Čuva i održava instrumenate i pokazuje pozitivne stavove i vrijednosti prema muzici. . -Vidljivo se trudi da svoje muziciranje usaglasi sa grupom i kolektivom. Čestit ka majčici (Josip Kap lan ) 13.P lanira i osmišljava muzičke igre kao podsticaj za učenje.M uzicira samoinicijativno i bez podsticaja. narodna 17.Uporeñuje i koriguje vlastito pjevanje i sviranje u odnosu na druge.Organizira pjevanje i sviranje u interakciji i učenje u školi. -Razlikuje i pronalazi osminke. . četvrtinke i uporeñuje ih sa polovinkama i cijelim notama i njihovim pauzama.Često pjeva i svira jer uviña da treba vježbati ako se želi postići kvalitet.Stalno komunicira sa djecom i upućuje ih na izvore znanja.Ima pozitivnu sliku i razvija svijest o značaju svakog pojedinca u horu.Komunikacija i interakcija u muziciranju (improvizaciji). Maestral (Josip Stamac) 2. . .Samostalnije pjeva i svira Orffove instrumente i ima više povjerenja u sebe. Svemirac (Refik Hodžić) 6. . . K išobran za dvoje (ðelo Jusić) 15. stihovi Sanela Pršeš 16. OCJENJIVANJE) I PJEVAN JE I SVIRA NJE Izbo r: 1. Majka Smaju pod ñulo m rod ila (Mostar)uspavanka 19. Kad se male ru ke slože (Zagrebački mališani) 21.Jasna mu je potreba uklapanja svog glasa u hor/zbor da doprinese boljem zvučanju. Igrajmo se svi (Melisa Salihov ićIbrahimbegović) 10. brojalica i muzičkih igara.Samostalno snalaženje i istraživanje u sviranju kao pratnji pjesmi.Imenuje i korigira greške u pjevanju i sviranju. prihvata i pruža pomoć.P rati i procjenjuje njihova individualna postignuća. Tri ciklame (Refik Hodžić-stihov i Nasiha Kapidžić-Had žić) 12. . Zekin i jadi (Alfi Kabiljo ) 8. mf. Čemu slu že rod itelji 23.

. .Pozitivno vrednuje brojalicu kao maštovitu igru i komunikaciju. Grličica proso brala. Pre poznavan je ranije naučene brojalice na osnovu ritma bez teksta (zagonetka). 130 . mačka 11. .Predlaganje muzičke igre za priredbe. .Shvatanje značaja pokreta u plesu i kolu. koja razvija osjećaj pripadnosti grupi. . boc iglicama 10. Ide kolo naokolo 12.P rocjenjuje interesovanja i napredak učenika. .Sigurno i samostalno pjeva i igra .Razvijanje svijesti o kulturi ponašanja na koncertima i nastupima folklornih ansambala. Brzojav (telegram) Vladimir Tomerlin 2. . na raznim mjestima (u razredu.Svira pravilno ritam na ritmičkom instrumentu po uzoru i na osnovu vlastitih ideja. uporeñuje note i trajanja.Uči druge izvoñenju ritma na instrumentima . En.Izgovaranjem i gledanjem u notni zapis odreñuje duge i kratke note (slogove teksta). . disi (Saraje vo) 13. . Tike.Osmišljava. . Pipalica pipa (Jezero-Jajce) . Kiša.II MUZIČKE IGRE Izbor: 1. . .P omaže. na izletu).Pravilno izvodi igru odnosno kolo. . kiša 4. den. .Crtanje (slikanje) narodnih nošnji. upućuje koordinira rad rukovodi po potrebi. Treskavica okolo (Sarajevo i okolica). Roma (Polog i okolica Mostara) narodno kolo 10. . . Poskakuša. narodna za zabavljanje 6. . . . (Centralna Bosna) 9. . . Jedna kola žuta 8.Crtanje i fotografisanje instrumenatadoprinos prezentaciji. . dore 2. igre i kola.Sarañuje sa roditeljima i uključuje ih u rad.Prema slogovima riječi brojalice.Pronalaženje i zapisivanje brojalica. . demonstrira i usmjerava u pravcu interesa i mogućnosti djece. narodno kolo 11. Padaju.Organizira praktične vježbe i odlazak na probu u KUD.Kroz kreativne načine ritmičkog izražavanja jača samosvijest. radovi. . . -Razvija kreativnost. koračanjem u koloni. .Mnogo samostalnije igra u kolu i usvaja ih sa više sigurnosti.Stimuliše ih i direktnim učešćem u igrama i kolu. narodni običaji). padaju s neba bijele zvijezde (hor Kolibri) III BROJALICE Izbor: 1.Izvoñenje zapisa na originalnim i napravljenim instrumentima. Hajd izañi medvjede 9. . ritam i izražavanje kroz muzičko djelo. Kupres) 7. . . .Izvodi zadane pokrete bez pomoći . . Odžak. .Shvata da je orkestar . -Podsticanje kreativnosti igrom.Uključuje se u izvoñenje sa vidnim zadovoljstvom i raduje novim iskustvima. . vrtu.Pokretom prati ritam pjesmice odnosno izvodi zadatu koreografiju. pomaže. kroz posmatranje i razgovor. Izgubljeno pile (Vl. . dječije radne i kulturne navike. .Tačno izvodi mjeru i ritam skandiranjem. pokazuje simulacije na kompjuteru. . priprema i organizira igre posebno tradicionalne u učionici.Samostalnije izražava kretnjama ono šta muzika sugeriše.Po sjećanju izvodi veći broj ranije obrañenih brojalica.Razumije i izvodi brojalicu prema zadatku precizno i tačno.Usmjerava aktivnosti učenika.Vodi aktivnosti.Izvodi odgovarajuće pokrete u mjeri i ritmu na razne načine. mijau.Samostalno izvodi ritam sviranjem na instrumentima P oigrava se s brojalicom. .P okazuje i demonstrira izvoñenje i sviranje. .Rasprave o ponašanju u situacijama na koncertu. . .Veći osjećaj za mjeru. Tomerlin) 4. .Odabiranje prikladne igre u učionici. sortiranje i izvoñenje zaključaka. Ljetna pjesma 5.Razvijanje svijesti o kolima kao tradicionalnom muzičkom stvaralaštvu B iH sa utvrñenim pravilima (koreografija). tike tačke 6. Jabučice crvena 5. . odbrojavanjem rukom.P osmatra i prati učenika u radu.Upućuje. I mi znamo svirati (G. .Dopunjavanje zidnog panoa novim zapisima. U ovom dvoru bijelom (Livno) 12.Primjenjuje ranije znanje na novu igru.Pokreti su precizni i tačni. dimi.Osmišljava maštovite igre sa dječijim instrumentima. . .Pokretima opisuje dogañaje u prirodi (život u prirodi.Učlanjenje u ritmičku i/ili folklornu sekciju. Jedna mačka živa 7. Mijau. kombinira instrumente. . . predlaže i izvodi pratnju. .Ima veći fond djela koja prepoznaje prilikom slušanja.Izrada nošnji od različitih materijala u učionici. .Praktičan rad: zajedničko i pojedinačno izvoñenje pokreta uz pjevanje. . Boc.muzički ureñena zajednica koja svira prema pravilima i znaku dirigenta.Ispravno primjenjuje pravila muzičke igre.Predlaže i nove pokrete koji su adekvatni. Razbolje se lisica (Minja i Lidija) 13.Slobodno i organizovano kretanje u prostoru.Prepoznaje pojedine tradicionalne nošnje. pokretom i pjevanjem.Osmišljava prigodne muzičke igre za interaktivno učenje. Jedan dodan. .Uočava sličnosti i razlike. u dvorištu. .Pamti i donosi u razred nove brojalice i izmišlja nove zajedničke igre. Patka patku pojela 3. Golubovi 3. . .Pamti i imenuje pojedine pjesme.Dopunjavanje razredne izložbestalna postavka. . . D vi se babe vozale (Guča Gora-Travnik) 8.Uključenje u modeliranje narodnih nošnji (prema originalu ili slikama).

instrumentalno i vokalnoinstrumentalno izvoñenje. iz baleta «Krcko Oraščić» . . .Pokazuje razvoj svijesti o značaju muzike u porodici. Sanjaren je (R.Saopštava interes i želju za njihovim kombiniranjem. .Prepoznaje instrumente predstavnike grupa (flauta.Izražava razne ritmove iz života instrumentima . .Pljeskanjem drugarima i na koncertu pokazuje pozitivno ponašanje prema djelima i muzičkim umjetnicima.Upućuje i podstiče na prikupljanje materijala . instrumenata. uporeñuje. izvodi zaključke o slušanom djelu.Prikupljanje kaseta i CD. . (A. oblačenje).Slobodnija improvizacija kolektivna. I. . . . što ih motiviše na učenje .Prepoznaje orkestarske instrumente po grupama (gudački.Priprema. . . . duhački drveni i limeni.U knjigama i štampi pronalaze i prikupljaju slike kompozitora i muzičkih instrumenata (simfonijski orkestar). truba.Na podsticaj ali i spontano daje svoje ideje za rad. (Rešad Arnautović -obrada za dvoglasni ženski ho r) 18. podstiče kreativnost. .Željom za muziciranjem pokazuje pravilan odnos prema muzici.Ukazuje na adekvatan način izrade preglednih zidnih kalendara sa terminima koncerata.Razlikuje i poznaje pojedine instrumente i vizuelno i auditivno.Osposobljava ih za uočavanje i bilježenje. . .Riječima i odnosom pokazuje da cijeni muziku. Magarac i Pijanist iz Karnevala život inja (C.Izrañuju zidne panoe sa tematskim sadržajima .Prilikom slušanja muzike.Samostalno odreñuje karakter kompozicije. . Vrteška (Milan Prebanda) 16.IV SLUŠANJE MUZIKE Izbor : 1. hor. .Pronalaze i prikupljaju slike tradicionalnih narodnih instrumenata i nošnji naroda BiH.Razlikuje izvoñačke sastave (orkestar. . .Često traži da se djelo ponovno sluša.Traži da ih vidi uživo na koncertima. -L iterarno i /ili likovno izražavanje doživljaja muzike. Mo zart) 7. . Korsakov) 12. pokreta i likovnim izrazom. klarinet harfa.Komunikacija kroz muziku i kooperacija u radu. . Saint –Saens ) 10. razlikuje.Procjenjuje učenička postignuća. .Pokazuje kulturu ponašanja kad sluša izvoñenje i na koncertu. . . . . . .Sposoban je za praćenje jednostavnog notnog zapisa i primjenu termina. Sarajevo. rukovodi i razvija interes učenika prema muzici svojim odnosom i stavovima. . (N. . odlomak iz opere «Bajka o caru Saltanu ».Bez vanjskog podsticaja sam predlaže ideje i uključuje se u rad. Sa unu kom Janom (A vdo Smailović) 15. saopštava zašto mu se dopada ili ne dopada.Sigurnije i samostalnije praćenje pjevanja. Beethoven ) 8. Pt ičja tuga (L. . iz opere «Čarobna fru la» (W. (ritam. Divlji jahač (R. Proljeće (I stav) iz Čet iri godišnja doba. v .likova i kolektiva. . . Zeko i potočić (Zden ka Vučkov ić) 19. -Improvizacija pokreta u ritmu i plesu. Vrapci i straš ila (Vlado M ilošević) 17.Prepoznaje i saopštava ime kompozitora.Slušajući brzo pamti i pjevuši melodiju.Brzo uočava i saopštava ime izvoñača djela. .Dogovaranje o improvizaciji koja omogućava neverbalnu komunikaciju i socijalizaciju.Pronalaženje priča i bajki čiji se likovi mogu muzikom „ozvučiti“. R. (P.Prepoznaje vokalno. . . mijenja.Planira termine za posjete kulturnim ustanova i bilježi ih na kalendaru.Vidljivo pokazuje pozitivne navike i potrebu za muzikom.Razgovorom o muzici u okolini.Posjeta koncertu u mjestu.Komentariše osobine djela. Čajkovski) 11. . staccato). školi i okolini. . . D jevojka viče iz tanka grla.Spontano na muziku progovara pokretom. narodna.Samostalno smišlja. likovno ili literarno. . dječiji hor).Plesna dramatizacija. ispoljava svoje stavove i potrebe za lijepim (auditivna ekologija).Posjeta koncertima u osnovnoj muzičkoj školi. Chop in ) 4.Ima veći fond djela koja prepoznaje prilikom slušanja. 131 . Gle igre li krasne. tempo i druge karakteristike djela.Učešće sa zadovoljstvom u muzičkim igrokazima svog razreda. Valcer cv ijeća.Pravljenje preglednog panoa na koji se dodaju slike instrumenata koje su upoznali. . . Čežn ja za p ro ljećem (W. udaraljke). A. doboš).Razgovora o osjećaju ugodnosti i opuštanja. . .Pomoć učenicima u samostalnom i grupnom radu. .Prepoznaje narodnu muzičku tradiciju. . violončelo. .Pravljenje zajedničke makete koncertnog podijuma.Posjeta najznačajnijim kulturnim objektima u mjestu.Izmišljanje melodija na zadani ili novi tekst. . A. . dodaje.Priprema i voñ i djecu kroz aktivnosti dijaloga i interakcije. uporeñuje. gitara. ljubav i mo ja .Stvara kombinacijom riječi. stihov i Sanela Pršeš) 14. Schumann ) 5. . bubanj. Bocherini) 2. -S lobodnija improvizacija na Orffovim instrumentima. . Želja (F. V DJEČIJE STVARALAŠTVO . Vivaldi) 9. solista. .Pronalaze i prikupljaju tradicionalne instrumente iz kraja gdje je škola. priredbama saradnja sa lokalnom zajednicom. M ozart) 3. individualna. Da se p ita dijet e (N ino Pršeš. Zeko i potočić (Bran ko M ihaljević) 13. Bosno mo ja (narodna) 20.Osmišljava i obavlja temeljitu pripremu učenika za izlaske iz škole i posjete koncertu i kulturnim ustanovama (ponašanje. .Pravi improvizaciju ritmičke pratnje pjesmi. poštuje pravila ponašanja.Osmišljava i realizuje simulacione igre za djecu. . . izvoñače i kompozitore. posebno na koncertu. Menuet (L. . Schumann ) 6. melodija. Bumbarov let. .Predlaže instrumente za dočaravanje likova u igrokazu.Poznaje i pamti imena bh.Samostalno spontano dovrši započetu pjesmu pjevanjem ili sviranjem.Posjete koncertima. grupna. horski glasovi.Samostalno istražuje instrument i na njemu improvizira . . .Pravi varijacije na zadanu temu . legato. .Tačno odreñuje jačinu (glasnoću).Tačno uočava. -Osmišljavanje više novih muzičkih igrokaza. . Izvoñenje muzičkog igrokaza uz kombinaciju pojedinaca .a sa djelima koja će se slušati u školi. kompozitora. u paru (dijalogom). .Planira aktivnosti i muzičke sadržaje u korelaciji sa ostalim umjetničkim i drugim odgojnim područjima. .Izražava ugodnost i utiske o slušanom djelu. . .

.Igra trouglova. manje i veće. likovnu formu.Dijete „crta” i govori.Legenda o Arslanagića mostu. . .L jepota se osjeća u subjektu i objektu.Razlaganje boja. . Mostar. .ilustracija prema važnijim objektima lokalne zajednice.1001 boja crvenih. . dijete dodaje u „crtežu». . u analizi „crteža” komunicira sa učenicima u razredu. .Jesenji plodovi. . predlaže Rad prema tekstu.„Crtež” je unutarnji život vanjskog oblika. to bi trebala biti ideja vodilja ka otvaranju djeteta.Arhajska i klasična grčka umjetnost. . priče. .Učenik spontano i iskustveno koristi likovne elemente i njihove regulatore.Svjesno linijom. otkriva asocijacije i likovnu formu pretače u verbalnu i obratno. ključ. . Likovno sredstvo 5.Nasuprot kreativnom „crtežu” je kliše i kič . slikanje. mart. II Sadržaji po direktnom posmatran ju . .P roljetni radovi u bašči i na njivi. . .Ilustracija tekstova o Starom mostu. .Igra linija i boja.Umjetnost mog zavičaja: Sarajevo.pedagoška analiza „crteža” otkriva i otvara učenike.Ilustracija lutkarske predstave.Autoportret. «rukopis» i stil.Klupe i stolice u mom razredu. Likovni element 3. 132 . već otvoren. lijevo i desno. .Kompoziciju u „crtežu” i prostoru reda: horizontalno i vertikalno.Etrurska umjetnost.Njegova je moć da pobudi estetske emocije socijalnog karaktera. estetska i tehnička. .Kritsko-mikenska kultura. .Zamišljene životinje sa balonima. . kao jednoj tvorevini u kojoj zadovoljava očiglednu sliku nečega što je njegovo. po svom izboru. te me po sje ćanju . . .Doživljaji sa zimskog raspusta. origami. otisak lista u tri boje.Otisak prstiju i dlana na papir. gubi i dobiva.P raznici. KREATIVAN CRTEŽ KOMUNIKACIJA I OTVARANJE UČENIKA . a podsvjesno izražava unutarnji treptaj. kružno ili elipsasto. . . . Tuzla. . Likovna kultura .Učenik se u „crtežu” bori i troši. „piše” i briše. . Likovni problem 4. . .U „crtežu” je učenik i porodica. djetetu i „crtežu».Za raspored figura i predmeta u prostoru: gore i dole.Gradnja u mom gradu. . tuguje i raduje se. .(2 časa sedmično.P rvi simboli proljeća. svoga lica po opisu.Rimska umjetnost.Ja i moja porodica. . u prirodi i umjetnosti. plohom i volumenom gradi svoju kompoziciju. . tako ono. . Likovna forma I Motivi. . ritam. .Dok se u verbalnoj priči tuga prikriva. Ako se odvoje kliširani i objektivni.Vraćaju se laste. .Ono šta nedostaje objektu. . akvarel. . .L jepota forme raste s ljepotom sadržaja. iza njih isplivaju kreativni „crteži».Šta sanjam i čega se plašim. shematsko – simboličko – intelektualno.Roršahove mrlje .S likanje cvijeća za čestitku za 8.Šira sadržajna. .Čulna iskustva pišu po duši djeteta na hiljadu načina dok ne proizvedu osjet i opažanje. Motiv 6.Helenistička umjetnost. selu ili naselju. koso i dijagonalno. .Izmišlja ili se inspiriše iz prirode i umjetnosti.Priča o onome šta se pojavljuje. .sociološko . ono više nije «uvijen duh u sebi».Z imske radosti. . . Likovno područje 2. bojom.P tice selice se vraćaju. .Ilustracija književnog teksta: bajke. ispred i iza.Izlet u prirodu.Ranokršćanska umjetnost. .Frotiranje reljefnih predmeta: novčić.Učenički „crtež” nastaje iz nagona za igrom kao živim doživljajem i zbiljom. LIKOVNE FORME .Kada dječak baca kamen u vodu.Igre krugova u boji.Kako dijete komunicira sa sadržajem i formom u crtežu.Učenički „crtež” nije oponašanje.On izmišlja nove forme za stare sadržaje. pjesme basne po izboru učitelja. a ova ideju i „crtež».Dijete se izražava impresivno i ekspresivno. crvene. .U tom procesu učenik zadovoljava svoju radoznalost i komunicira sa sobom i okolinom. .Japanska umjetnost savijanja papira.Doček Nove godine. .Doživljaji sa ljetnog raspusta. .Islamska umjetnost (Učenici ne memorišu. . . . III Sadržaji iz mašte: . žutih i plavih tačkica. te psihološko . koje treba afirmisati. . diveći se krugovima koji se u vodi šire. gnijezda i ptice. V Inspiracija iz umje tnosti .žute i plave linije. IV Prema tekstu ilustracija Nastavnik. drvo… .P lastične prirodne oblike voća i povrća transformiše u plošnu sliku.Saobraćajna nesreća na ulici.Od krokija jedne figure do kompozicije figura. . . što je čin kreacije.Jesenje lišće. u crtežu se ona otkriva. likovna.Ilustracija crtanog filma. . 70 časova godišnje) CILJEVI ODGOJNO-OBRAZOVNOG RADA SADRŽAJI U CRTEŽU Za svaki navedeni sadržaj neophodno je da nastavnik formuliše: 1.Svjetlost i boja iz prirode i umjetnosti bogati njegov kolorizam. već mijenjanje i stvaranje. . oduzima i dodaje. već gledaju likovna djela kao estetski čin). . .

razmišljajući o tome šta se i kako se desilo. ne da se kopira priroda. a ne ono šta vide. štafelaj. galerija. šta je kliše. očekuje se objektivna analiza o tome šta je učenik nesvjesno ili svjesno iznosio u svom „crtežu». IZVORI SADRŽAJA Učenicima III razreda se nude široki vremenski sadržaji iz prošlosti. mozaik. Na isti način. estetskoj i tehničkoj procjeni „crteža” i umjetnosti. Dakle. tj. Legende o Minosu. prepiru se i svañaju. Objektivni dogañaj. jabuka. paleta. već da ona motiviše i inspiriše. Ovaj rad je u suprotnosti sa tvrdnjom da učenici razredne nastave rade ono šta znaju. posmatranju. transformišući ono šta se objektivno desilo. Učenici se sigurnije služe likovnim terminima: kolorizam. Iako učenici upotrebljavaju sve boje. Znaju šta je kist. ali je zato analiza „crteža” subjektivno-objektivna. ritam.OČEKIVANI REZULTATI/ISHODI UČENJA Djeca otkrivaju jedan skriveni unutrašnji subjektivni doživljaj. Rad po učeničkom sjećanju proizlazi iz bliskih i uzbudljivih dogañaja u kojima je dijete neposredno učestvovalo. basne i bajke tog vremena. šta je crtež u boji.. likovnoj. Znaju šta je original. a šta subjektivno. lutkarsku umjetnost i popularne crtane filmove Walta Disneya. Služe se udžbenikom Likovne kulture u kojima su vidjeli i upoznali antičku umjetnost i ranog i srednjeg vijeka. terakota i porculan. da ono vidom. muzej. I dalje je u trećem razredu učenički „crtež” subjektivan. prvo dogañaj. kopija. šta je objektivno. ptica ili bicikl stoje na dohvat ruke djeteta. Neka cvijet. ilustracije i inspiracije. Sadržaj sjećanje kod učenika razvija pamćenje i mišljenje. bogati emocije i razvija likovne sposobnosti. „Crtež” se analizom objektivizira. učenici su upoznali i antičku umjetnost. kopija. što treba gajiti. keramika. Vučici. „Crtež” po neposrednom posmatranju Podrazumijeva direktno posmatranje prirode. izražavaju se simboličkom bojom. ploha. original. godine života imaju naglašen doživljaj. ilustracija. kompozicija. svijet u sebi „crtežu” i umjetnosti. volumen.. Sigurniji su u sadržajnoj. Dedalu i Ikaru. ali time mladi stiču naviku za posmatranje. sadašnjosti i budućnosti. arhitektura. domaće i svjetske umjetnosti ranog i srednjeg vijeka i svijeta. a zatim doživljaj i likovna interpretacija. plitki i duboki reljef. opipom i mirisom upozna karakteristiku i funkciju. gdje su emotivno učestvovali. upoznali legende o Kozijoj ćupriji i Arslanagića mostu. ilustracija teksta i inspiracije iz umjetnosti. o čemu učenici pričaju. ali češće iz bliske i neposredne prošlosti. Razvija se likovna radoznalost. spomenik. teme. motivi. Rad po sjećanju proističe iz činjenice da djeca i učenici do 9. Transformišući dogañaj u estetsku ideju. šta je domaća i svjetska likovna umjetnost ili baština. imitacija. Učenici su tražeći inspiraciju za svoj „crtež” nenametljivo vidjeli simboličku ili umjetnost „djetinjstva čovječanstva” i upoznali mit i legende. ne bi imalo iskustva. ilustracija. 133 . po sjećanju. Sjećanje se uzima iz daleke. a zatim subjektivni doživljaj su vezani za igru uopće i rad u školi ili van nje. života i rada. freska. vitraž. Sadržaj po sjećanju Kada se dijete ne bi moglo sjetiti prošlosti. Romulu i Remu… Djelimično su „zakoračili” u antičku i religijske umjetnosti. simetrija i asimetrija. inspiracija.

Sadržaj sna sam po sebi može biti iz sadašnjosti. jer je dovoljno što se djeci nudi sadržaj. te mirovanje ili kretanje. koji odlazi i iza okuke se izgubi. koji samo očekuje odgonetku. neka oni sami traže likovnu formu. Treba. Ranokršćanska umjetnost. U ilustraciji je sadržaj primaran.ilustracija i strip Književnost za djecu. tako oni čitajući ili prepričavajući priču „crtaju crtež“. koji gledamo i mislimo o njemu. 3. upoznaje temperaturu. ako obiluje živim bićima. svijest o nacionalnoj i internacionalnoj kulturnoj baštini. Na taj način će djeca izvornije upoznati psihičke i fizičke karakteristike i bolje će se likovno izraziti. Meñutim i to bi. ali i iz daleke prošlosti. prozirnost. Savremeni estetičari i psiholozi u centar mašte stavljaju čin sna i podsvijest. da se razvija iz cvijeta. Inspiracije i ilustracije iz starog i srednjeg vijeka kao što su: 1. Sve što je dijete znalo pa zaboravilo. pričaju priču. a to znači da treba ići od percepcije do predstave. Tu «učitelji i učiteljice” direktno idu na teme: Šta sanjam. Mašta je oblik dječijeg mišljenja. čega se plašim i šta me raduje. upoznaje i zbližava narode svijeta i razvija emocionalne. grafiku i sliku. Mašta i podsvijest može biti iz bliske. i zato simbol niko ne može riješiti. Umjetnost bosanskih stećaka. a oni sami traže formu. I ovdje. kao i stari narodi i stari proroci kako je san. Pretakanje književne forme mita i legende. šta su naše dileme? Jedni smatraju da se u mašti radi o sadržaju. ta da sjemenka služi ta razmnožavanje jabuke. Ni djeca svjesno ne izmišljaju simbol. Apolon iz Veja na krovu etrušćanskog hrama. ono što proriče budućnost. izbjegavati ilustraciju odraslih. a u nekoliko scena i sa tekstom je strip. bajke i basne. reljef i kip u jednu formu je ilustracija. a simbol nešto više. U tome i jeste zagonetka mašte. kada djeca izmišljaju formu i sadržaj. kao i u našem „crtežu». «sad ću izmisliti simbol». te simbolu i podsvijesti. niti je ono moguće“. Islamska umjetnost. intelektualne. djeca će realizirati tekst istim žarom kojim prate crtane filmove i slikovnice. „Ljepota forme raste s ljepotom sadržaja“. kao i telva u fildžanu. Sa druge strane crtežom se može polaziti i od apstraktnih linija i geometrijskih «slika» u kojima se naknadno traže neki podsvjesni sadržaji. oblik i zvuk. istovremeno se gubi i u našoj svijesti i ide u podsvijest. U historiji umjetnosti se mašta ili fantazija predstavlja djelom Rusoa (Rousseau). 2. Legenda o Kozjoj ćupriji. posmatrajući crtež. a „crtež” je dijete umjetnosti. postavljanjem zaključaka da je jabuka dio biljke. već ga nesvjesno unose. od koje analize ne odustajemo. a ne izmišljaju. Znak uvijek znači nešto manje. neočekivanim i uzbudljivim situacijama. Šaranje jaja. jer se simboli dogañaju. ali više iz prošlosti. uočavanje lokalnih karakteristika volumena i proporcije. slijedi. Dok se u drugim sadržajima rješavaju likovni problemi i zadaci. ali. da je u njoj sjemenka. simbola i podsvijesti. u radu po mašti se preko likovne forme dolazi do skrivenih sadržaja. Potpuniji je doživljaj ako „učiteljica“ i učenici dramatiziraju tekst. 5. biljni i geometrijski ornamenti i arabeske. Sadržaj iz mašte ili fantazije Šta je mašta ili fantazija. moralne i estetske doživljaje i sposobnosti. Čak i «kolektivni religijski» simboli potiču iz iskonskih snova i stvaralačkih mašta. stećak «Kule . Sadržaj inspirisan tekstom .Po posmatranju se može raditi sve ono šta se može donijeti na nastavni čas. priče i pjesme u likovnu formu crtež. te šta je podsvijest i simbol i kada se oni javljaju. Nikakav genije nije nikada sjeo s perom ili kistom u ruci i rekao. kao što se on javlja u snovima. veličinu. drugi misle da se tu radi o formi. a forma sekundarna. reljef. San i navodi: „Ono što se dešava u začaranom svijetu nije potrebno objašnjavati. «Carinika». prilikom ilustrovanja. sposobnost vizuelne percepcije. mogla biti mašta. zatim se u snu ili na javi sjetilo. miris i ukus. gdje učenici u sebi traže i sadržaj i formu. Treba li kazati kako je to za djecu senzacionalna ideja. Rad prema tekstu razvija ljubav prema knjizi. Ako je tekst bogat. bi bila mašta. Za razliku od motiva i tema sjećanja. scene Lova. kod ilustracije i stripa im se nudi sadržaj. već subjektivna likovna interpretacija. Kako učenici. Legenda 134 . Kamion koji prolazi pored nas. sjaj materijala. Rad po neposrednom posmatranju kod učenika razvija ljubav prema prirodi i tehnici. Ima ih individualnih i kolektivnih. 4. Iz sna je nastala Bajka o Kiru. Neki misle. ne objektivna. Tome je blisko dječije „sanjarenje na javi“. ilustracije i strip su namijenjeni djeci. Inspiracije iz likovnih i ilustracije iz književnih umjetnosti Umjetnost je sama po sebi estetska kategorija. Sigurnije je prihvatiti da je to spoj i jednog i drugog. kao i gatanje u dlan. o Parisu u Trojanskom ratu… ali vratimo se mašti u „crtežu». nakon objektivnog upoznavanja. pri čemu je naš pokušaj estetski čin.

trodimenzionalnoj formi koja zauzima neki prostor. koje se stavljaju na različite podloge: grafitna i hemijska olovka. kreda. isprekidane i neprekidne. Crtež je sve crtano linijom. rasute i skupljene i sve one koje dijete nanosi. a ne za lokalne boje. slikanje. Ako se tome dodaju savremeni materijali u boji. Bojom se. To je prednost. Otud naglašeno čulo opipa. sve dok u njemu dominira linija. se zapravo transformišu i spuštaju učenicima u nastavu Likovne kulture u školi. a zatim slikali sliku. Ranije su i slikari prvo crtali. Linija je istovremeno i materijalna i psihološka. plitkom i dubokom reljefu i gradnji ili arhitekturi. pravougaonik i krug. Neograničen je broj crtačkih tehnika i materijala. pastel. ritam i rukopis. trag neke materije. ali i kao kič. Likovni rad riješen bojom i plohom na papiru je slika. Postoji cijela skala linija. 9. tj. kao i linijom. Nastaje crnom. trska. sivim i na svim bojenim podlogama i formatima: kvadrat. Prostorno oblikovanje Prostor i oblikovanje u prostoru. bajke i basne. studije i kreacije. Prostorno oblikovanje je za učenike ovog uzrasta opipljiv likovni element. A onaj dodir koji dijete kuša i dira. kojim oni rado manipulišu. Konj. dok ne preñe u plohu. Crtežom se rješavaju svi likovni regulatori. a zatim u te crtačke okvire. ali i svim drugim bojama. kao i kiparstvo i arhitektura. Njeni su praiskonski izvori majčino i sopstveno tijelo i priroda. 10. Bosanski ćilim. «rukopis» ili ritam po kojem prepoznajemo dijete u crtežu. 135 . Bosanska narodna nošnja. opisni prostor. sivom ili bijelom «bojom». Djeci se danas igra i plastične igračke kao primijenjena umjetnost. LIKOVNI JEZIK ILI FORMA Crtanje CRTEŽ. 11. osmjehuju sa svakog izloga. a preko njega i put do spoznaje. Otvoreni prozor… Uz umjetnost se nude i mitovi i legende. Ako postoji interes kod nekih učenika: kako će miješanjem osnovnih dobiti ovu ili onu izvedenu boju. 8. za kojeg postoji naglašena radoznalost. I ne treba žuriti da učenici što prije izañu iz svoje simboličke ili «zlatne faze». čak i sve slikarske i kiparske tehnike izvedene linijom. odmah mu se oduzima ono njegovo. Henri Matis. flomaster. a ne nedostatak. kompozicija i psihološka proporcija. likovna i književna umjetnost se istovremeno inspirišu i dopunjavaju. I boja je materijalna i psihološka. Ima jednu dimenziju. Edgar Dega. Bambi. grade: simetrija. Fotografija iz Walt Disney filma. i kako god nanese na svoju podlogu je crtež. Pri tome učenici upotrebljavaju sve boje koje imaju. kistom i tvrdim predmetom. Moja soba. elegantne i trome.o Arslanagića mostu. I druge likovne forme crtanje. olovka u boji. Paul Kle. neutralne. 7. grafika i primijenjene umjetnosti. metalno pero i pero ptice. krokija. ali zvanično samo imenovati: osnovne i izvedene. cik-cak. dužinu. ali se nalazi na plohi. A što se slikarskih tehnika tiče. boju i sliku. stavlja boju nježno kao pahuljicu ili s njom snažno probija papir je njegov temperament. kao i bojom u slici. imitacija mozaika i vitraža i sve druge vodene boje do kojih se može doći i njihove kombinacije. duge i kratke. Loša je usluga učeniku kazati da mu obojeni predmet nije obojen lokalnom bojom. Mersad Berber. zagonetke i odgonetke. Nastava treba da im ponudi umjetnost kao estetsku inspiraciju i prostorno oblikovanje kao vlastitu kreaciju. utiskuje boju i bez razloga robuje vlastitom crtežu. te crtež može biti dvodimenzionalan ili vizualno trodimenzionalan. dok ne preñe u plohu i boju i postane slika ili iz crteža u reljef. akvarel. pa učenik prvo crta. Radi se o kipu. to proširuje radoznalost učenika za neku novu formu. treba im kazati kako. Nastaje na svim neutralnim i bojenim podlogama. slikanje. Crtež može biti i u formi skice. teškom mukom. On je linearna likovna forma. flomaster. crnim. linija nastaje pokretom tačke. foro-kolaž. ali i na svim različitim podlogama: bijelim. pa ga nazivamo i crtežom u boji. Slikanje SLIKA. a zatim impresija i ekspresija gdje učenik hvali i kudi. igra se. Time učenici upoznaju prostor i odnose u njemu. pastel. školske su tehnike: olovka u boji. 12. Zapravo se radi o spoju i spuštanju umjetnosti kiparstva i arhitekture u školu pod nazivom prostorno oblikovanje. tople i hladne. slika se slika. ali kod ovog uzrasta generalno treba imenovati sve boje kako se one zovu. tačkice i mrlje. Balerina. 6. tempera i gvaš. Odmah smo u tzv. crtanje. Taj se prevaziñeni manir zadržao i u školi. ali se više ili manje nesvjesno opredjeljuju za simboličke. ugljen.

crtaju. pa se onda izvodi definicija: da se djeci i učenicima nudi „crtež“ kao sredstvo odgoja i obrazovanja. bogati rječnik i upoznaje umjetnost. Učenici analiziraju prostor i predmete iz svoje okoline i umjetnost zavičaja. a Likovna kultura „nazatka“. ukrašavaju. Od likovnih elemenata koristi liniju i boju. ureñenje svoje uže i šire radne i rekreativne sredine i okoline. otiska. u dekorativni rad sa grafikom. Grafika se realizira sistemom štampanja. U trećem razredu se učenicima nude ilustracije i inspiracije starog i srednjeg vijeka. Zato neki pedagozi žele da djeca. naprotiv! Učenici treba da analiziraju svoj „crtež“ i umjetnost kao estetske kategorije. Ovdje samo ističemo princip nastavnikova rukovoñenja i metode igre. a da se ta želja u devetom razredu prirodno gasi. kao što bi to moglo da se primijeni za dječiji „crtež“. a samo simbolično ili bojažljivo gledaju umjetnost. motiv. Tome treba dodati i slijedeće: iako se spoznaja može razviti po nekoj odreñenoj metodi i bez svijesti o njoj. Ta činjenica predmet Likovnu kulturu čini specifičnom. kao friz na predmetu. To su nacrti i kreacije. a danas obogatila kompjuterskom grafikom. A što učenici kada odrastu prestaju „crtati” nije kriva ni škola ni učitelj niti nastavnik. ne četiri. Iz toga nastaje primijenjena umjetnost. Tu je spoj zanata i umjetnosti. Dekor. Učenici su veoma zainteresirani za formu dekorativni rad sa grafikonima. 136 . posebno djevojčice. Nije se ranije ni primjećivalo da učenici iz sata u sat. Sadržaji iz umjetnosti osvježavaju i obogaćuju nastavu. u osmom i devetom razredu saopćavaju „da ne znaju“. „crta“. Dekorativni rad ukrašava ili dekoriše nešto drugo. pa se daju stepenovati. dekoracije. Tu figurira termin šare. ipak nastava Likovne kulture ima svoje jasne metode i principe u kojima nastavnik u praksi sa manje truda postiže zavidne stvaralačke rezultate. na vanjskom i unutarnjem zidu zgrade ili samo kao neki detalj. Koristi bezbroj crtačkih. već osam godina. svi ostali predmeti bilježe logične rezultate napretka. već je to prirodni proces. i regulatore simetriju i ritam. koji nešto ukrašava. nastave i stvaralaštva kao jedinstva suprotnosti i metodu aktivnog doživljaja u kojima učenik aktivno učestvuje u procesu rañanja svog subjektivnog „crteža“. Rečeno je da se nastava Likovne kulture realizira praktično tri. Pogodan je za individualni i grupni rad. I njen je put od zanata do umjetnosti. na neki su način logični. nakita i kostima. arabeske. da bi crtež u 6. razredu objektivno bio bolji. Grafika je umjetnost novijeg datuma. te on tako ne liči ni na jedan drugi predmet. slikarskih i kiparskih tehnika i materijala.Dekorativni rad s grafikom Zanatlije prave upotrebni predmet. već je identičan samom sebi. grafika se usavršila u Evropi. Te se dvije umjetnosti spajaju i spuštaju u školu. te vlastitog „crteža“. dok ona žele da „crtaju“. Vizuelno-estetsko procjenjivanje Analizom „crteža“ i umjetnosti prepokriva se teorija i historija likovnih umjetnosti. Učenici trećeg razreda upotrebljavaju prirodne otiske krompir i platno. Dekoracija i arabeska se usavršila u umjetnosti islama. ali je subjektivni crtež kreativniji crtež u kojem je potpuniji izraz djeteta. a ne samog sebe. na neki način. zašto? Zato što u prvom i drugom razredu svi učenici znaju crtati. da bi duže „crtala“. i teoretski jedan nastavni čas. s bezbroj originala. Tu su dobro došle teoretske pauze da učenici gledaju i doživljavaju umjetnost kao estetski čin. Time se učenik otvara da priča o onome šta posmatra. ukras može biti cjelovit. zatim ga dekorateri dekorišu. iako nastavnik uvijek od učenika zahtijeva maksimum. Crtež ovog uzrasta je u usponu. u Likovnoj kulturi nisu. da dijete „crta“ čak i bez svijesti o sebi i „crtežu“. list i dlan s tehnikama vodenih boja. U muzičkoj kulturi i maternjem jeziku takve anomalije da je književnost odvojena od nastavnog predmeta u školi nisu postojale. Zato. što duže budu djeca. jer se radi o elementima ukrašavanja svakodnevnih predmeta. Djecu proñe „crtanje“ kao što ih proñe djetinjstvo. kao čin vizualno – estetske analize umjetnosti djetinjstva čovječanstva. Tako smo dobili umjetnost koja se primjenjuje u svakodnevnom životu. DIDAKTIČKO-METODIČKE NAPOMENE Svi drugi predmeti u školi imaju uzlaznu liniju.

137 . Tek bi u 5. i u 2. S toga je psihološka analiza vrlo složena. u „crtežu” se tuga nesvjesno ispoljava. ali i kod redovnih učenika.jabuka. pa se na prvi pogled prepoznaju „crteži” učenika s posebnim potrebama. u kojemu je sve simbolično. psiholozi i sociolozi iznose različite reakcije u crtežu djece. tugu i radost. ali ona mora biti takva da dijete koliko je god moguće samo učestvuje u procesu grañenja „crteža». tako da crtež zamjenjuje svaki drugi način komunikacije izmeñu učenika i terapeuta. razredu učenici mogli „crtati“ u blok-času. razredu učenici svoj „crtež“ brzo završe. Ali. već osluškuje pokrete u dubini vode. Na crtežu porodice u kojoj je ono na posljednjem mjestu.časova 15 16 11 13 15 Napomena: Sadržaji se izražavaju formom (sadržaj . formulišemo: estetsko nastoji da u „crtežu“ razotkrije tajnu koja u njemu ipak ostaje sačuvana. Priča roditelja je nužno iskrivljena u osvjetljavanju slike koju daje o svojoj djeci. a 20 minuta je dovoljno vrijeme za uvodni i završni dio nastavnog časa. razreda. jer niko ne zna šta ova ili ona linija i boja. Mnogi pedagozi. Tu djeluje zagonetka subjektivnog simbola koji treba odgonetati. Kao što sijedi ribar netremice posmatra plovak koji ga ne zanima. gdje nastavnici s nekim učenicima jedva izlaze na kraj. Rad sa djecom s posebnim potrebama iziskuje od nastavnika naglašenu tehničku pomoć. dakle. Da li zato što je od svih mogućih dječak izabrao baš tu ili zato što na paleti nije imao neku drugu.. Stoga simbolička umjetnost. koju je dijete stavilo kistom na papir. nagañamo: šta je učenik htio da kaže. na crtežu gdje su muškarac i žena odvojeni debelom linijom iskazuje svañu i odvojenost roditelja.): Sadržaji Po sjećanju Po direktnom posmatranju Iz mašte Ilustracija teksta Inspiracija iz likovnih umjetnosti Br. te da sedmično „crtaju“ 2 „crteža“. Učenike ne treba do kraja iscrpljivati. kuća vezana za drvo izražava strah od napuštanja djeteta od porodice. forma – slikanje = 1 nastavni čas)! UČENICI S POSEBNIM POTREBAMA Dok se u dnu duše i svjesno tuga prikriva i okreće sama sebi.Specifičnost je i u internacionalnom likovnom jeziku. kazuje ono što priča učenika i roditelja zaobilazi. iako to sve izvire iz njegove duboke psihe. Bilo kako. nastavnik nemoćan stane pred problemom djeteta kome treba pomoći. Često. ljubav i mržnju. je u stvarnosti i ono u njoj na tom mjestu. Ali je takva umjetnost i takav „crtež“ bogata umjetnost i bogat „crtež“.. jer je u pitanju uzrast 1. zato je „crtež” zahvalno sredstvo za upoznavanje učenika i porodice. niti da oni opet gnjave svoj „crtež“. pa broj nastavnih časova nije 140. Jer djeca u svom crtežu iznose sebe. strah.časova 15 11 16 17 11 Forma ili likovni jezik Crtanje Slikanje Osnovi grafike Prostorno oblikovanje Vizuelno-estetska analiza „crteža“ Br. Oni treba da kreiraju brz i svjež „crtež“. svoja osjećanja. „crtež“ i u njima simboli je teško odgonetati. predstavlja. tako bi nastavnik preko „mirnog crteža” učenika trebao otkriti nemir njegove duše. već 70 časova godišnje. „Crtež” i kod učenika s posebnim potrebama. priča iz prakse kaže da ima različitih izuzetaka. dijete iznosi svoj svijet i svijet odraslih. Predloženi okvirni broj časova (Svaki nastavni čas ima sadržaj i formu. za 25 minuta. Primjera radi. pa mi onda. I u 1. crtež kuće sa mnogo prozora i likova dječaka izražava umnoženo čekanje da se mama vrati kući. naš je pokušaj odgonetke estetski čin. posebno porodice. Nastava se realizira u 2 odvojena nastavna časa. kao svog nukleusa. crtež gdje se figure drže za ruke izražava harmoniju u životu obitelji. da bi opravdali sebe.

IZLOŽBE I DOKUMENTACIJA Prateći učenika u prvom kvartalu. S druge strane nastavnik ima dokumentiran pregled likovnog razvoja i napretka učenika. Likovna kreativnost je rijedak neponovljiv subjektivni doživljaj „crteža” koji zavisi od trenutka inspiracije. treba sukcesivno izlagati. nastavnik vodi sukcesivno opisnu dokumentaciju. nastavnik „crteže” u školi kao dragocjenu dokumentaciju treba da cijeni i čuva.OPISNO OCJENJIVANJE UČENIČKOG „CRTEŽA“ Subjektivna ocjena subjektivnog „crteža“ Likovna pismenost (dobar). Likovna kultura je uz „crtež” kod učenika ono kada oni znaju da kažu nešto u umjetnosti i „crtežu“. odu najdalje. kantonalnim. i 3. Likovna pismenost bi bila nivo koji svi učenici mogu osvojiti. likovna kreativnost (odličan). To je i mogućnost objektiviziranja i afirmacije učenika. kreativnih crteža. razredu. likovna kultura (vrlo dobar). nastavnika i škole. roditelja ili staratelja da oni posjeduju crtež učenika. državnim i internacionalnim izložbama. interes da učenici „crtaju“. Ako ne postoji zahtjev učenika. kod onih učenika koji u svom „crtežu” tražeći nešto. federalnim. U tom smislu estetska ocjena i procjena treba da bude osnovna orijentacija. 2. od učenika i nastavnika. mjesečne. 138 . Na razrednom panou ili na drugom mjestu u školi od najboljih. Izložbe mogu biti sedmične. polugodišnje i godišnje. U udžbeniku su prezentirani kreativni „crteži“. Pored toga „crteže” učenika treba prezentirati i na općinskim. i uz pedagoški odabir. Ovaj koncept valorizacije ili opisnog ocjenjivanja se nudi u 1. Nastavnici prepoznaju one učenike koji su kreativci i one koji precrtavaju.

podprosječan. predložene aktivnosti za normaliziranje stanja. nizak. . . visok. krvni pritisak je: vrlo nizak. potrebne aktivnosti za praćenje i normaliziranje stanja. nadprosječno. s izraženim znacima zamora. potrebne aktivnosti za praćenje i normaliziranje stanja. puls u miro vanju je: vrlo nizak. prosječno. učenja i igre.Zna zašto su psihoaktivne supstance štetne. . nadprosječan. s primjetnim znacima zamora. .U početnom i u završnom stanju. ocjena za taping rukom: loše.U početnom i u završnom stanju. podprosječno. izvrsno. . ocjena za izdržaj u visu zgibom: loše.Zna da je čovjek dio prirode i da su tjelesne aktivnosti u prirodi posebno važna za djecu. podprosječno. .Zna zašto tjelesna aktivnost utiče na očuvanje i unapreñivanje zdravlja. .Zna zašto je pravilno držanje tijela uvjet da se spriječe deformacije kičme. izvrsno. Tjelesni i zdravstveni odgoj Rast i razvoj Psihomotoričke sposobnosti Funkcionalne sposobnosti Antropometrijska obilježja 139 . primjeren uzrastu. . izvrsne. podprosječno. . . kičme i grudnog koša. potrebne aktivnosti za stimuliranje napretka. utvrñena karakteristična odstupanja meñu učenicima od prosjeka (razreda. nadprosječnu. podprosječne. 70 časova godišnje) CILJEVI I ISHODI TJELESNOG I ZDRAVSTVENOG ODGOJA CILJEVI Očuvanje i unapreñenje zdravlja ISHODI UČENJA . funkcionalne sposobnosti osiguravaju mu da se adaptira na primjerene tjelesne napore: normalno. podprosječno.U početnom i u završnom stanju. potrebne aktivnosti za stimuliranje napretka.U početnom i u završnom stanju. nadprosječno.U početnom i u završnom stanju. nadprosječno. izvrsno.U početnom i u završnom stanju.Zna zašto je zdravlje osnov i preduvjet za sve ljudske aktivnosti. . . potrebne aktivnosti za stimuliranje napretka. izvrsno. . utvrñen odnos potkožnog masnog tkiva i mišićne mase: izvrstan.U početnom i u završnom stanju. emocionalno ili seksualno) i (ili) zanemareno. potrebne aktivnosti za stimuliranje napretka.Posjeduje osnovne navike lične i kolektivne higijene: . potrebne aktivnosti za praćenje i normaliziranje stanja. utvrñeno stvarno stanje: stopala. smanjen.U početnom i u završnom stanju. škole) i izvršena klasifikacija učenika prema njiho vom stvarnom stanju i razvojnim potrebama: . grudnog koša. prosječno. nizak. . utvrñen napredak u visini: prosječan. normalan. oblik i veličina. prosječno. . prosječno.Zna zašto je tjelesna aktivnost izvor dobrog raspoloženja.U početnom i u završnom stanju. .U početnom i u završnom stanju. nadprosječno.Tražit će pomoć ukoliko je zlostavljano (tjelesno. ocjena za skok udalj s mjesta: loše. nadprosječan.Zna zašto kvalitet. potrebne aktivnosti za stimuliranje napretka. procjenjene psihomotoričke sposobnosti: loše. visok.(2 časa sedmično. prosječne. ekstremiteta. spavanja.Zna zašto je prekomjerna tjelesna težina izvor brojnih tegoba i zdravstvenih problema i da joj je najčešći uzrok nepravilna ishrana i nekretanje.U početnom i u završnom stanju. umjeren. izvrsno. nadprosječne. . ekstremiteta i da se osigura normalano funkcioniranje organizma. podprosječno. podprosječan. prosječno. nadprosječno. . ocjena za podizanje trupa: loše. izvrsno. vrlo visok. ima kulturu objedovanja. s izrazito izraženim znacima zamora.U početnom i u završnom stanju. te vanjskim prilikama i aktivnostima neprimjerena obuća i odjeća mogu negativno uticati na zdravlje.Porodično koristi zdravstvene usluge. . . prosječno. . loš. . potrebne aktivnosti za stimuliranje napretka: .Izbjegava situacije u kojima može da se po vrijedi i umije da traži pomoć. ili zna za takav slučaj. po većan. gojaznost. podprosječno. za tri minute pretrči distancu za ocjenu aerobne izdržljivosti: loše. vrlo visok.U početnom i u završnom stanju. . potrebne aktivnosti za normaliziranje odnosa.U početnom i u završnom stanju.Poznaje principe pravilne i redovne ishrane. koje pomaže zdravlju. mršavost. utvrñen odnos težina – visina: normalan. uz asistenciju odraslih. . ocjena za poligon natraške: loše. .Ima usklañen dnevni ritam odmora. . utvrñen napredak u težini: normalan. potrebne aktivnosti za korekciju.U početnom i u završnom stanju. potrebne aktivnosti za normaliziranje odnosa. prosječan.U početnom i u završnom stanju.

stavova. Usvajanje znanja.) i umije da traži pomoć ako se loše osjeća. .Razvija smisao za takmičenje uz poštovanje pravila igre i takmičenja. razvoj i dobro funkcioniranje organizma tokom svih ljudskih aktivnosti.Prepoznaje fiziološke znake umjerenog opterećenja i zamora (npr .Naviklo je pravilno držati tijelo pri sjedenju. . pozitivnom uticaju sunca. narkotika.. skok u vis i bacanje predmeta. . . neophodnosti održavanja lične higijene. . .Zna zašto su osobine i sposobnosti čovjeka nedjeljiva cjelina: . regulaciji tonusa mišića. 140 . pravilnom disanju i samomasaži. .Zna da je kretanje čovjekova prirodna potreba i da je svakodnevno kretanje uvjet za normalan rast. SADRŽAJI TJELESNOG I ZDRAVSTVENOG ODGOJA 1.Upoznaje i prihvata svoje osobine. pokreta i kretanja. normalna težina preduvjet za optimalno funkcioniranje organizma i uspjeh u psihomotoričkim i drugim aktivnostima. načini samoregulacije i samokontrole: predvidjeti posebne časove (po jedan mjesečno).Samostalno primjenjuje naučene modele tjelesne aktivnosti: jutarnja gimnastika. uvažava suprotan spol.Zna da bez kisika čovjek ne može živjeti i da je dovoljna količina kisika uvjet za normalan rast. .Zna pravilno izvesti osnovne sadržaje planiranih elementarnih i sportskih igara.Posjeduje pozitivno iskustvo uspešnosti kroz ovladavanje sve složenijim kretnim zadacima.Zna da se svakodnevnim vježbanjem pomaže organizmu da optimalno regulira potrebu za kisikom. metode očvršćavanja. razvoj i funkcioniranje organizma ukoliko vježba svakodnevno. visoki i niski start.Zna pravilno izvesti osnovne sadržaje planiranih elemenata ritmike. brži rad srca.Zna pravilno izvesti osnovne elemente gimnastike – vježbe oblikovanja: jačanja. stajanju i hodanju.U igri je aktivno. ili na drugi način upoznati učenike sa osnovama zdravog života. alkohola. istezanja i labavljenja. nepristojno ponašanje.Poznaje termine za označavanje osnovnih vježbo vnih položaja. .Zna zašto je igra posebno značajna za razvoj dječijih osobina i sposobnosti.Zna da je visina pretežno uroñena karakteristika. stavova i navika Znanja Vrijednosti. .Podstiče prijateljstvo i strpljivo ponašanje u grupi. skok u dalj iz mjesta i zaleta. nesvjestica itd . znojenje. . zraka i vode na dječiji organizam. interaktivno i kreativno. . mjerenju visine. značaju tjelesne kulture. kao atletskih sadržaja: trčanje.Zna ulogu dijelova tijela prilikom vježbanja. . plesa i narodnih igara. . .Pozitivno doživljava i vrednuje nastavu tjelesnog i zdravstvenog odgoja. koje se mogu povećavati i prilagoñavati potrebama čovjeka svakodnevnim vježbanjem u djetinjstvu i mladosti.Zna tri kompleta jutarnjih vježbi u trajanju od po 12 minuta. mjerenju pulsa. različito važna za razne sportove. načinom praćenja promjena u njihovom razvoju.Zna zašto je period djetinjstva i mladosti odlučujući za potpun rast i razvoj čovjeka. razvoj i funkcioniranje organizma.Zna zašto tjelesna aktivnost utiče na pravilan rast. .Zna pravilno izvesti raznovrsne forme prirodnih oblika kretanja. sposobnosti i ograničenja značajna za učešće u tjelesnoj aktivnosti. razvijanje sistema vrijednosti. . . . . stavovi i navike . . igre. razvijanju kontrole pokreta.Umije pantomimom i pokretom prikazati različite životne situacije.Prepoznaje nesportsko ponašanje: gruba igra. .Zna da su za povećavanje nivoa i kvaliteta različitih kretnih sposobnosti potrebne i različite vježbe. .Razvija dobre ekološke navike. .Poznaje rodne (spolne) karakteristike. Osnovna znanja. .Zna da je. . . štetnosti pušenja.Uvažava kolektiv i meñusobnu saradnju. . njegovih osobina i sposobnosti. mjerenju mase tijela. . kršenje pravila. .Zna zašto je potkožno masno tkivo izvor tjelesnih i psihičkih problema. u odnosu na visinu. .Zna da čovjek posjeduje kretne sposobnosti. zagrijavanje i smirivanje organizma.Zna zašto je pravilna ishrana i svakodnevno vježbanje smanjuje potkožno masno tkivo i povećava mišićnu masu.

veći dio općepripremnih vježbi bez sprava. hodanje zadatom brzinom. skok udalj zgrčno. Igre: elementarne. iz upora prednjeg spust naprijed. trčanja. trčanje na kraće i duže staze sa startom iz odgovarajućeg položaja. 15. puzanje i provlačenje u različitim kretnim manifestacijama (pojedinačno. 8. plivanje na distancu. u okretu. 7. u hodu. štafetne i timske igre. hvatanje i gañanje: bacanje i hvatanje loptice na različite načine. razreda.. padanje i ustajanje iz pada i slično. grupno vučenje. Sadržaji obuke su: plivanje u dubokoj vodi. Plesne strukture: vježbe napetosti i opuštanja. opće pripremne vježbe u obliku postavljanja motoričkih zadataka. stav na rukama uz pomoć. bočno i dijagonalno i sl. poskoci i okreti u mjestu. okretanje tijela oko vertikalne i horizontalne ose. te aktivnost po grupama i kontrola discipliniranosti u grupi. hodanje s ubrzavanjem i usporavanjem tempa. vježbe s raznim estetskim sadržajima. prirodni uspon i sl) i silaženje. plutanja i klizanja na površini vode. puzanje i provlačenje: penjanje na različite predmete (švedska klupa. potiskivanje i nadvlačenje. dodavanje i hvatanje lopte u kretanju. topološki: ruku i ramenog pojasa. nagazni skok na povišenje do 50 cm i saskok. poboljšava rad kardiovaskularnog. hodanje natraške. palice. vježbe brzine pojedinačnih pokreta i frekvencije pokreta istih i različitih amplituda (pokreti. bacanje loptice o zid i hvatanje. potiskivanje i nadvlačenje: vučenje predmeta po tlu. Općepripremni sadržaji: gimnastičke vježbe predstavljaju jedan od osnovnih sadržaja pripremnog dijela svakog časa. Skakanje: preskoci kratke i duge vijače sunožnim odrazima. kombinacija provlačenja. obuka može početi i od 1. klečeći. grupno. U njih ulaze prosti oblici postrojavanja i prestrojavanja. krugovi.). 3.u stajanju. gañanje lopticom u nepokretne i pokretne ciljeve s udaljenosti do 5 m. lopte i kratke vijače). trčanje i poskoci u raznim tlocrtnim oblicima. švedske klupe. na spravama (švedska klupa. respiratornog i nervnog sistema. nogu i karličnog pojasa).po horizontalnoj. sa spravama (loptice. kretanje bez i sa štapovima. Posebni sadržaji: vježbe ravnoteže sa otvorenim i sa zatvorenim očima (stajanje i hodanje na ograničenoj i podignutoj podlozi. odbojanje i prebacivanje lopte s jednom rukom. početno plivanje na leñima (leñni kraul). vijače). nogu: pisanje i crtanje nogama . 13. medicinke. plesna struktura i plesni koraci. kao što su nošenje i stavljanje skija. ambijentalnim karakteristikama i mogućnostima. kolut naprijed i nazad povezano. Kotrljanje i kolutanje: kolut naprijed na povišenju. pravilno disanje. razapete vijače). Varijabilni dio sadržaja: U skladu je sa individualnim potrebama učenika. puzanja. hodanje i trčanje sa oštrim okretanjem glave u stranu. jer doprinosi normalnom razvoju. odrazom s lijeve ili desne noge. provlačenje ispod raznih predmeta (grede. u parovima. vježbe koordinacije (ruku: voñenje. gañanje glavom vertikalnog cilja). ali ukoliko škola posjeduje odgovarajuće uvjete. 12. realizacija zadatog ritma. Višenje i upiranje: zavjes za oba potkoljena. početno plivanje na grudima (kraul). 10. dječiji nogomet. Hodanje i trčanje: kretanje u različitim formacijama. vertikalnog i pokretnog cilja rukom i nogom – naprijed. vučenje i potiskivanje suvježbača uz korišćenje pomagala (palice. ustranu i natraške. Plivanje: Početak obuke plivanja se preporučuje od 4. razreda. čučeći i saskok. vježbe preciznosti (ciljanjem: ciljanje rukom i nogom u metu. vaga zanoženjem. niska greda) i u parovima. višenje i upiranje na spravama kao preprekama.2. ciljanje rukom i nogom natraške. hodanja. skok uvis kosim zaletom. Vučenje. skokovi. ciljanje štapom u pokretnu metu. ronjenje. plivanje pod vodom sa otvorenim očima. 14. 141 . skokovi preko prirodnih horizontalnih i vertikalnih prepreka. hodanje. poskoci i sunožni poskoci s okretima). gañanjem: gañanje horizontalnog. hvatanje. 4. 11. Plivanje prestavlja nezamjenjivo sredstvo za jačanje zdravlja djeteta. rukomet i košarka. Penjanje. ciklična kretanja do dvije minute. penjanje uz i spuštanje niz blagu padinu. s obje ruke i naizmjenično . preskoci zgrčeno i raznoške. naskoci i saskoci u upor. prelaženje od 1 do 2 km. Veliki značaj ima prateća muzika. vježbe oblikovanja (fiziološki: jačanja mišića i labavljenja mišića i umjerenog istezanja tetiva i mišića. Bacanje. kosoj i vertikalnoj površini. Skijanje: Usvajanje početnih elemenata. trupa. 6.). kruženja i lupkanja rukama i nogama u različitim smjerovima). švedski sanduk. 5. 9. uz kosinu. igre u vodi.

razredu . zajedno sa dežurnim učenicima. kako bi dijete bilo u stanju da samostalno pravilno vježba. a posebno je važno pravilno nazivanje i demonstriranje svake vježbe. preciznosti i gibljivosti. čime se nastoji osjećajnu komponentu neke vrijednosti. da ih pripreme za predstojeću nastavu. Promocija tjelesne kulture i sporta: Cilj aktivnosti je promocija tjelesne kulture i sporta.postoji dovoljno saznanja o svakom učeniku o njegovim morfološkim. a u cilju pravilnog rasta i razvoja. koja će osigurati da odgojni proces u potpunosti uvažava razvojne potrebe učenika i. Vježbe priprema nastavnik tjelesnog i zdravstvenog odgoja i mijenja ih petnaestodnevno. kao i uključivanje učenika u aktivno bavljenje tjelesnom i sportskom aktivnošću izvan škole. Gimnastičke vježbe prije časova sastoje se od nekoliko vježbi niskog inteziteta. prigodna sportska druženja. Izvode se po odluci i uz kontrolu nastavnika. a nikako veliki doskoci. najveći uspjeh nastave tjelesnog i zdravstvenog odgoja bio bi da animira i pripremi učenike za svakodnevno vježbanje. kao i da preduprijede negativne pojave izazvane dužim zadržavanjem u sjedećem položaju. odgoj se koristi u širem značenju i obuhvata i pojam obrazovanja. slobodne igre i takmičenja. U konceptu tjelesnog odgoja. S obzirom na ograničenja u nastavnom procesu. Izvode se na početku prvog časa. i 2. ravnoteže. usmjerene na relaksaciju mišića leña. stavova i navika. Kod gimnastičkih preskakanja treba obratiti pažnju na mogućnosti učenika. ujedno. Nezamjenjiva je aktivna uloga roditelja (ili staratelja) u dostizanju najboljih ishoda za djecu u području tjelesnog i zdravstvenog odgoja. istezanja vrata. odgoj je specifično ljudski . To znači da se nastoji odgajati pomoću obrazovanja. da učenici budu spremni za slijedeći čas. tjelesnim i zdravstvenim potrebama. frekvencije pokreta. uz postupno uvoñenje i onih sadržaja što su neophodni individualnim sposobnostima učenika. U obrazovno-odgojnom procesu. Treba izbjegavati kretanje u čučnju zbog mogućih oštećenja zglobova. za vrijeme časova i za vrijeme odmora. ukupnog trajanja 5-7 minuta. te na veličinu i visinu predmeta koji se preskaču. Mogu se organizirati kao: dani zdravlja i sporta. Tjelesno-zdravstvene aktivnosti u toku nastavnog dana: Izvode se prije časova. što posebno dolazi do izražaja ako se proces zasniva na višim oblicima učenja. vijačom. Cilj im je da povećaju radnu sposobnost učenika. DIDAKTIČKO–METODIČKE NAPOMENE Početno (inicijalno) i završno (finalno) stanje veže se za školsku godinu i za cikluse (prvi) osnovnog obrazovanja. 142 . Naročito treba izbjegavati jačanje sklopa trbušnih mišića zbog povijanja kičmenog stuba. elementarne i sportske igre.jer se koristi procesima mišljenja. Smatra se da – slijedom ishoda u 1. pod nadzorom nastavnika. Akcenat treba da se stavi na vježbe zagrijavanja. 17. U toku časova vježbaju se 23 vježbe. Učenike neposredno nadgleda dežurni nastavnik. ruku i ramenog pojasa. Uz stimuliranje optimalnog razvoja osobina i sposobnosti svakog djeteta – što je dominantan cilj – postupno se intenzivira proces usvajanja znanja i razvijanja sistema vrijednosti. Vježbe priprema nastavnik tjelesnog i zdravstvenog odgoja.16. kao i za realiziranje socijalizacijskih sadržaja. te ni u kom slučaju se ne smiju izvoditi isti i nagli pokreti glave. Neophodna je primjena igre. kod učenika izgradi aktivan odnos prema ličnim. a treba ih raditi i za vrijeme rješavanja domaćih zadataka. za sticanje kretnih navika. konativnim i sociološkim karakteristikama. stava ili navike utemeljiti na odgovarajućoj kognitivnoj osnovi. njihovim sklonostima i ambijentalnim osobinama. uz blagovremeno ispravljanje grešaka. Veoma je bitan odabir vježbi oblikovanja i zagrijavanja. Ovaj uzrasni period je pogodan za razvijanje baznih psihomotoričkih sposobnosti koordinacije. Teorijski odgojni sadržaji trebaju biti u potpunoj vezi sa praktičnim sadržajima. Program nastave tjelesnog i zdravstvenog odgoja u trećem razredu osnovne škole izražava kontinuitet ciljeva nastavnog predmeta u prvom ciklusu i usmjeren je na usvajanje osnovnih sadržaja tjelesnog i zdravstvenog odgoja. elementi plesa. Pri kraju aktivnosti intezitet se smanjuje. Kod skakanja treba paziti da svi poskoci budu u pokretima. a ne na klasičnom i instrumentalnom čulnom uvjetovanju. te kognitivnim. Za vrijeme odmora preporučuju se vježbe sa loptama. funkcionalnim i psihomotoričkim.

Dalje njegovanje razumijevanja i logičkog pamćenja. naučna istraživanja. Razvijanje i podržavanje kontinuiteta u učenju jezika kao osnovnog principa. sakupljanja obavijesti i komuniciranje korištenjem elektroničkih tehnologija i općenito da služi kao instrument za sticanje znanja. Stoga je uloga nastave engleskog jezika veoma značajna i svakim danom biva sve značajnija. Upoznavanje kulture naroda čiji se jezik izučava i pozitivan stav prema različitostima. Prihvatanje logičkog pristupa upotrebi naučenoga. interdisciplinarnih i globalnih zbivanja. usredotočenosti pažnje i praćenja logičkog smisla. Dalje njegovati razvijanje pozitivnog. Razvijanje sposobnosti slušanja. prijeko potrebne za meñunarodne kontakte. Izražavanje slobode i samostalnosti u govoru i izravnom reagiranju. Postupno i odmjereno prelaziti ka čitanju i pisanju najjednostavnijih riječi i rečenica. Njegovati samostalnost u govoru i vlastitom produciranju naučenog. tako i rani početak učenja zauzima posebno mjesto u nastavnom planu i programu za osnovnu školu. Zadaci nastave engleskog jezika su: Razvoj jezičke kompetencije kod učenika. Razvijanje i podržavanje radoznalosti. uz zahtijeve i izazove koji se neprestano mijenjaju. Kako znanje engleskog jezika predstavlja imperativ današnjeg vremena. obavijesti i komunikacije korištenjem elektroničkih tehnologija i općenito. popuna slova i riječ i.(2 časa sedmično. Engleski jezik Cilj i zadaća Cilj učenja engleskog jezika je da učenika osposobi za aktivno i pozitivno življenje u savremenom svijetu. Čitanje riječi pojedinačno povezano s konkretnim pojmovima. Poučavanje engleskog jezika treba promatrati kao učenje osnovne pismenosti nužne u svijetu interkulturalnih. Čitanje jednostavnih rečenica. Prepisivanje. primjereno dobi. Znanje engleskog jezika danas predstavlja vid osnovne pismenosti i nastava ima za cilj da učenika osposobi za meñunarodne kontakte. NIVO: PRVA GODINA UČENJA – III razred osnovne škole CILJEVI I REZULTATI ODGOJNO-OBRAZOVNOG RADA Ciljevi početne nastave engleskog jezika Očekivani ishodi učenja Učiti jezik. 143 . Podsticati temeljitost. Podsticati radoznalost i kreativnost. da služi kao instrument za sticanje znanja. Razumijevanje primjerenih sadržaja na engleskom jeziku. kratki pismeni odgovori. Njegovanje i dalje podsticanje želje i ljubavi prema učenju engleskog jezika. predanost i preciznost u učenju jezika. Kroz igru. Razvijanje motivacije za učenje jezika i zadovoljstva u učenju. pjesmu i ples učiniti da učenje engleskog jezika bude zabava i zadovoljstvo. a ne o jeziku. samostalnosti i kreativnosti. 70 časova godišnje) Uloga i značaj Znanje engleskog jezika danas predstavlja vid osnovne pismenosti. Razvijanje samopouzdanja i samopoštovanja. naučna istraživanja. Podsticati motiviranje odgovornog i aktivnog stava. razigranog stava prema učenju jezika.

DIDAKTIČKO-METODOLOŠKE NAPOMENE U prvim godinama učenja usmjeriti pažnju na razumijevanje. zadatke za učenike pojedinačno. Funkcije i vještine (usmena ili pismena kompetencija kao zacrtani cilj na danom nivou). grupni i individualni pristup. sarañivati s kolegama i stručnim savjetnikom. cilj i način rada. Od početka razvijati radne navike. kao što su primjerice: muzička kultura. frontalni. Preporuke • • • * Preporuke za organizaciju nastave engleskog jezika u prvoj godini učenja prvenstveno se odnose na fleksibilnost u organizaciji nastave i ukupnog rasporeda nastavnih aktivnosti. Prakticirati prvo usvajanje pravilnog izgovora auditivnim putem. Ne prihvaćati kruto upute dane u programu. primjerenosti i postupnosti. Osposobiti učenike da samostalno rade tokom časa i kod kuće. To podrazumijeva paralelno izvoñenje nastave engleskog jezika s nastavom drugih predmeta. Interkulturalne vještine Upoznati kulturu naroda engleskog govornog područja. Držati se načela jednostavnosti. piše pismene pripreme za svaki čas. Procijeniti kojim fondom riječi učenici treba da ovladaju u danoj grupi i danim uvjetima Primjenjivati izravni. idući od jednostavnih ka složenijim jezičnim ciljevima. tjelesni i zdravstveni odgoj). Razvijati komunikacijske sposobnosti. pa se lako mogu 144 . Aktivnosti (s pomoću kojih se realiziraju vještine). Njegovati poštivanje drugoga tokom zajedničkog rada i natjecanja. udžbenicima i priručnicima. uporeñivati je s vlastitom kulturom i razvijati pozitivan stav prema toleranciji i različitosti. ali primjereno uvjetima u kojima radi. • − − − − − − − − − − − − − Praćenje i vrednovanje na ovom nivou u službi motiviranja učenika i služi nastavniku za procjenu realizacije zadanih ciljeva. Nastavnik treba: Pažljivo planira svaki čas. Gramatika (gramatička područja za dani nivo). Razviti vlastiti sistem praćenja i provjere napretka kod svakog učenika.PROGRAMSKI SADRŽAJI Teme (opća tematska područja kao osnov za daljnju razradu. da priprema materijal i opremu. ovisno o danim okolnostima nastavne prakse). kao i na trajanje časa. nego kreativno i fleksibilno kreirati svoj rad u okvirima zacrtanog. razviti i poduprijeti zainteresiranost za učenje jezika. Proizvesti pozitivno i zabavno ozračje za učenje. Nastava je razredna. Čas može trajati i kraće (2025 minuta) radi intenziteta pažnje kod djece ove dobi. za skupine i cijeli razred. Slobodno oblikovati svoje časove. likovni odgoj i sl. ponavljanje i na usmeno komuniciranje sa zabavnim aktivnostima. Vokabular (predloženi vokabular u okviru danih tema). Interdisciplinarni sadržaj U svim je područjima sadržaj vezan uz druge školske predmete (posebno uz likovnu i muzičku kulturu. kojima je cilj pobuditi. a potom usmenu upotrebu bilo izolovano ili u govornoj interakciji. proširiti materijal prema danoj situaciji.

Izlasci djece u prirodu su takoñer prilika za igre i pjesme na engleskom jeziku. Preporuka se odnosi na nastavnike i škole koje imaju mogućnost za njenu provedbu.Djeca sa oštećenim sluhom i teškoćama u učenju govora». II i III razredu devetogodišnje osnovne škole». odjeljak .formirati grupe koje će se smjenjivati na usporednoj nastavi iz dvaju predmeta. osvježenje tokom časa. * Rad sa djecom sa posebnim potrebama: ukoliko se ukaže takva potreba rad sa ovom djecom treba da se odvija prema uputama grupe autora danim u «Inkluzivnom pristupu odgojnoobrazovnom radu u I. Ukoliko uvjeti dopuštaju. Efekti nastave bi na ovaj način bili poboljšani. 145 . mogu se organizirati uvježbavanja jezičkog znanja kroz igru i pjesmu u toku odmora ili perioda relaksacije. u dogovoru sa nastavnicima drugih predmeta uvježbavanja mogu biti potpora usvajanju gradiva iz tih predmeta.

Razvijajući pozitivan stav prema sličnostima i razlikama u kulturama kod učenika se razvija kosmopolitski stav. te primjene savremenih informacijskih i komunikacijskih tehnologija. pravopisnim. Njemački jezik 146 . Bosna i Hercegovina se već godinama uključuje u evropske integracijske procese i nije daleko dan kada će postati punopravni član Evropske Unije. odnosno od trećeg razreda osnovne škole. Znanje njemačkog jezika je neophodno. fonetičkim i gramatičkim minimumom. Osposobljavanje učenika za samostalno korištenje izvora znanja odnosno ovladavanje strategijama učenja (naučiti kako učiti). Bosna i Hercegovina je vjekovima bila upućena na Srednju Evropu. Razvijanje samostalnosti i kreativnosti. Kroz nastavu stranog jezika kod učenika se razvija svijest o značaju višejezičnosti u savremenom svijetu odnosno svijest o tome da uspješno ovladavanje jezičkim kompetencijama doprinosi afirmaciji ličnosti i njenom optimalnom razvoju. 70 časova godišnje) Uloga i značaj nastave njemačkog jezika u osnovnoj školi U toku cjelokupnog procesa učenja i u okviru nastave stranih jezika posebno potrebno je razvijanje svijesti o potrebi poznavanja stranih jezika. duh tolerancije. Rezultat takvih razmišljanja je i stav Vijeća Evrope da svaki grañanin Evrope mora poznavati najmanje dva strana jezika. vezane kako za tržište rada tako i za uspostavljanje meñunarodnih kontakata i komunikacija svake vrste. Razvijanje i podržavanje kontinuiteta u učenju jezika. Upoznavanje sa kulturom naroda čiji se jezik izučava i razumijevanje i poštivanje drugih kultura. Zadaci nastave njemačkog jezika su: Razvijanje sve četiri jezičke vještine. praćenja i meñusobnog uvažavanja. kao i do sada. Razvijanje sposobnosti slušanja. informacija i komunikacija koje su nužne u današnjem užurbanom svijetu globalnih. i ubuduće prvenstveno biti upućene na ovaj dio Evrope u kome se intenzivno koristi njemački jezik. kako za uspostavljanje privrednih tako i meñunarodnih kontakata. naučnih istraživanja. Naše privredne veze će. Uz navedene argumente. Razvijanje samopouzdanja i samopoštivanja. ne smije se zaboraviti ni kulturno-historijska veza naše zemlje sa zemljama njemačkog govornog područja. Ovladavanje neophodnim leksičkim. Sve ovo učenje njemačkog jezika nameće kao imperativ u toku cjelokupnog osnovnoškolskog obrazovanja sa početkom u najranijoj dobi. interkulturalnih i interdisciplinarnih dogañanja.(2 časa sedmično. humanizma i internacionalizma. Cilj Cilj učenja njemačkog jezika je osposobljavanje učenika za komunikaciju na njemačkom jeziku u usmenom i pismenom obliku o temama iz svakodnevnog života. Razvijanje motivacije za učenje jezika i zadovoljstva u učenju. Evropska Unija je multietnička zajednica čiji su opstanak i prosperitet uvjetovani višejezičnošću.

dopunjava i samostalno piše riječi i kratke rečenice. ritam i intonaciju u jeziku koji uči. prijatelji Kuća. Prepoznaje poznate riječi i kratke rečenice i zna ih povezati sa ilustracijama. Na ovom nivou učenja jezika učenik ne stječe znanje o jeziku nego prepoznaje i pravilno upotrebljava osnovne jezičke elemente. pjesmice. 2. Pravilno artikulira glasove. kratke dijaloge o poznatim temama. 3. Pozdravljanje Predstavljanje Porodica/obitelj. 5. okolina Škola Svakodnevni život Odjevni predmeti 147 .1 Evropskog okvira za strane jezike. poštuje ritam i intonaciju rečenice. 7. Jezičke vještine Očekivani rezultati/ishodi učenja Učenik prepoznaje glasove. 6. Čitanje i razumijevanje • • • • Govor • Pisanje Znanje o jeziku • • PROGRAMSKI SADRŽAJI Tematske cjeline: 1. naglašava riječi. pokazivanje i sl. • • Slušanje i razumijevanje Prepoznaje slova i napisane riječi te kratke rečenice. Daje osnovne informacije o sebi i svom okruženju služeći se pritom ograničenim brojem osnovnih riječi i zapamćenih rečeničnih shema. Razumije ograničen broj riječi i izraza. Sa sagovornicima razmjenjuje nekoliko osnovnih iskaza u vezi sa konkretnom situacijom. Prepisuje. naglasak.). 4.CILJEVI I REZULTATI ODGOJNO-OBRAZOVNOG RADA U nastavi njemačkog jezika u trećem razredu osnovne škole treba težiti dostizanju nivoa A 1. dom. • Razumije i reagira na odgovarajući način na kratke usmene poruke pri čemu mu je potrebna znatna pomoć (ponavljanje.

Učenici najprije preslikavaju riječi koje su prije toga usmeno usvojili a potom postepeno usvajaju i pravilan način njihovog pisanja kroz vježbe poput: . was.prisvojni genitiv.. Wer ist dort? Izricanje naredbe: Komm her! Male! Schreibe! Članovi uže porodice: npr. slaganjem slika redoslijedom koji proistekne iz teksta koji su čuli. wer. . voditi kraće dijaloge u parovima sa drugim učenicima ili sa nastavnikom.gestikulacijom predstaviti ono što su čuli ili izvršavanjem naredbi koje čuju.itd.prostorijama u kući / stanu. pjevati. itd. npr.dopunjavanjem izostavljenih slova ili riječi u tekstu..Imenovati predmete u školskoj torbi i u učionici. npr.Reći koliko je sati (puni sat).P risvojne: mein. GOVOR: Učenici će: ponavljati riječi nastavnika ili riječi izgovorene sa kasetofona.rekonstruiranje riječi od ponuñenih slova. bojenjem navedenih predmeta / osoba. schön blau . Odjevni predmeti (osnovni pojmovi): die Jacke. itd.: Gdje su nestala slova? učenici treba da popune izostavljena slova). davanjem kratkih odgovora na nastavnikova pitanja ili pitanja koja su čuli sa kasetofona. Mein Teddy ist groß. Guten Morgen!.: Imenice . odnosno povezivanjem slike sa tekstom koji čuju.) Vrijeme : Wie spät ist es? Es ist sechs Uhr. . hören…. B rojeve: od 1-12 Prijedloge u njihovoj funkcionalnoj upotrebi Prostorije u kući (osnovne riječi). Dort. die Hose..P ozdravljati se na formalni i neformalni način. pokazivanjem na odreñene ilustracije koje se odnose na riječi koje su učenici čuli. Juttas Bleistift Zamje nice .Nabrojati dane u sedmici. die Tafel. Er/Sie ist hier.. npr. spielen Igračke: der Teddy. lesen.kraćim odgovorima na pitanja. wie. der Lehrer. Odreñivanje mjesta i položaja: Hier. Glagole . das Schlafzimmer. vježbom falsch / richtig. PISANJE Pisanje na ovom nivou nije prioritet. npr. der Schüler.gestikuliranjem.imperativ za 2. die Schule.itd. der Roboter. Mein Name ist. .Vještine Učenici će znati: . . Bruder. .Reći nekoliko najjednostavnijih rečenica o: . Was ist das? Wer ist das? Wie heißt du? Wie alt bist du? Opisivanje : npr. Škola (osnovne riječi).Upitne. 2) verbalno. recitirati kraće pjesmice. crtanjem. . imitiranjem..takmičenje u pisanju brojeva itd. lice jednine i 2.. .Lične .Reći koliko imaju godina. schlafen.P redstaviti sebe i druge. dein Pre dikativno upotrije bljene prid jeve. 148 . die Kreide... npr. dort. . povezivanjem pisanih riječi i odgovarajućih ilustracija. hier.: Mutter. .jednina . sagen. das Auto. das T-Shirt.popunjavanja slova (npr.: . Wie geht es Ihnen? itd… Pre dstavljan je: Ich bin.. ... . die Bank.Locirati ljude i predmete.: . 2) verbalno. bojenjem ilustracija koje se odnose na riječi koje su učenici čuli. npr. die Küche. . Guten Tag!. .. Vater.: . Das ist. der Ball. npr. izrezivanjem. Gram atik a Vok abular Učenici će koristiti Učenici će: (ali neće učiti o učiti samo osnovni vokabular koji tome): se odnosi na date teme npr.: ponavljanjem odreñenih riječi koje je izgovorio nastavnik ili koje su čuli sa kasetofona. ČITANJE I RAZUMIJEVANJE: Učenici će prepoznati jednu ili više napisanih riječi ili rečenica i reagirati: 1) neverbalno. Auf Wiedersehen!. gehen.ljudima i predmetima iz neposrednog okruženja.povezivanjem ponuñenih riječi u tekstu…itd... Priloge za mjesto: Schwester . .. das Wohnzimmer.Brojati od 1 do 12. das Schiff.Reći: a) kome šta pripada b) koje je šta boje.: gut. Wie geht es dir?. das Bad.. itd. Mein Bleistift ist grün. . Aktivnosti SLUŠANJE I RAZUMIJEVANJE: Učenici će slušati izgovoreni tekst i reagirati 1) neverbalno.prezent .bojenjem.. Svakodnevni život: npr. die Wohnung..itd. Hausaufgabe machen. die Puppe (Das ist mein Teddy.: Das Haus ist groß. schreiben. npr. lice množine: Lies! Schreibe! Antworte! Ergänze! . glumiti. . … .Imenovati članove svoje uže porodice. Pozdravljanje: Hallo!.

Poštuje osnovne didaktičke principe primjerenosti i postupnosti. . odgovornost i motivaciju za učenje. . pripremajući adekvatne nastavne materijale (vizualizacija je na početnom nivou učenja stranog jezika neophodna). stvara živa atmosfera u učionici što doprinosi povećanju motivacije za učenje jezika. .Procijeni kojim fondom riječi učenici treba da ovladaju u datoj grupi i datim uvjetima. Interkulturalne vještine Učenici će: .ekološki odgoj).zajedničkom šetnjom kroz park. poboljšanju njihovih jezičkih znanja. podstičući ih da maksimalno koriste vlastite talente i sposobnosti. . . prirodu i sl.Razvija komunikacijske sposobnosti kod učenika. uspostavljanju prijatnije atmosfere u učionici.: . kao i njegovanju prisnijih odnosa izmeñu učenika i nastavnika. slikanjem.crtanjem.Kod učenika podstiče pozitivnu radoznalost. Rad u parovima ili manjim grupama uz smjenu više različitih aktivnosti doprinose dinamici časa i održavanju neophodne pažnje učenika. Interdisciplinarni sadržaj Programski sadržaj je meñusobno povezan sa drugim predmetima. marljivost.Razvija vlastiti sistem praćenja i provjeravanja napredovanja svakog učenika.Razvija kod učenika radne navike. njihove prednosti su velike. . rado insceniraju naučene dijaloge. Ukoliko se u nastavni proces funkcionalno integriraju i igre. 149 . te planirajući trajanje svakog segmenta aktivnosti u učionici. (Moja okolina .pjevanjem (Muzička kultura). grupe i cijeli razred. Učenici rado prihvataju i provode proces imitiranja i ponavljanja.Upoznavati različite kulture i tradicije. njegovom aktivnom učešću u nastavi i rezultatima koje pokazuje nastavnik daje opisnu ocjenu.Učiti da komuniciraju i da se ponašaju u svakodnevnim situacijama na način koji je primjeren kulturi zemlje čiji jezik uče. Jezik se na ovom uzrastu uči imitiranjem i ponavljanjem sa postepenim prijelazom na čitanje i pisanje i uz angažiranje svih čula. O odnosu učenika prema nastavnim obavezama. oblikovanjem (Likovna kultura).Razvija pozitivnu atmosferu u učionici. .DIDAKTIČKO–METODIČKE NAPOMENE U prvim godinama učenja njemačkog jezika usmjeriti pažnju na aktivnosti koje imaju za cilj da pobude i razviju zainteresiranost učenika za učenje jezika. igrom (Tjelesni i zdravstveni odgoj). njegovih ciljeva i zadataka. te izmeñu samih učenika. samostalnost i kreativnost. Razvija se takmičarski duh. . Nastavnik treba da: . . npr. . pripremajući zadatke za pojedine učenike. Praćenje i vrednovanje Na početnom nivou učenja stranog jezika nastavnik samo aktivno razvija i prati motivaciju i interes učenika za učenje njemačkog jezika i procjenjuje realizaciju zacrtanog programa. Igre doprinose povećanju učeničke aktivnosti.Pažljivo planira svaki čas za koji piše pismenu pripremu postavljajući ciljeve te detaljno razrañujući načine (strategiju) kako da ih postigne.plesom. Učenici će tako učiti jezik i proširivati svoj vokabular oslanjajući se na znanje koje su stekli učenjem nekih drugih školskih predmeta ali i kombinirajući učenje stranog jezika sa aktivnostima «preuzetim» iz nekih drugih predmeta.Kreativno i fleksibilno kreira svoj rad u okviru zacrtanih ciljeva a u skladu sa uvjetima u kojima radi. . .

motivaciju za učenje.Francuski jezik (2 časa sedmično. Kod učenika treba da se razvije svijest da je jezik jedan od najvažnijih elemenata druge kulture koja je jednako vrijedna kao i njegova vlastita. razumiju i poštuju druge kulture. u ovom slučaju francuskog. Nastava i učenje stranog jezika treba da pomogne učenicima i doprinese njegovom ukupnom intelektualnom razvoju. radoznalost i kreativnost. Učenjem francuskog jezika učenicima se otvara mogućnost da postanu dio velike porodice govornika francuskog jezika koja broji 56 zemalja na pet kontinenata. • Razvijati kod učenika sposobnost pažljivog slušanja i uvažavanja mišljenja drugih. • Kod učenika razviti pozitivnu radoznalost. 70 časova godišnje) ULOGA I ZNAČAJ Učenje jezika pruža učenicima šansu da prihvataju različitosti i da imaju više poštovanja prema drugima. Učenje stranog jezika učeniku treba da olakša razumijevanje drugih i različitih kultura i tradicija i jača motivaciju za učenje stranih jezika. Poznavanje stranog jezika. Iskustvo učenja jezika će povećati svijest učenika o jeziku. Učenje stranog jezika treba da podstakne njegovu maštu. te može imati pozitivan utjecaj na opći razvoj i kosmopolitski stav. Pored engleskog. U nastavi francukog jezika u trećem razredu osnovne škole treba težiti dostizanju nivoa A 1. Učenik treba da se osposobi da na francuskom jeziku komunicira na osnovnom nivou o temama iz svog neposrednog okruženja. kreativnost. • Omogućiti učenicima uživanje u učenju. prikupljanja informacija i komuniciranja putem elektroničkih tehnologija. III razred osnovne škole Cilj nastave francuskog jezika u trećem razredu osnovne škole je razvijanje svijesti o postojanju drugih jezika i mogućnosti komuniciranja na nekom drugom jeziku koji nije naš maternji. ZADACI Zadaci nastave francuskog jezika su: • Omogućiti razvoj jezičke kompetencije učenika. CILJ Predmet ima za cilj osposobljavanje učenika za aktivno i pozitivno življenje u savremenom svijetu. treba da mu učenje stranog jezika bude podsticaj za uočavanje kulturalnih sličnosti ali i različitosti u kojima je bogatstvo. samostalnost. • Bolje upoznati učenike s elementima civilizacije i kulture zemlje čiji jezik se uči kao i sa vlastitom kulturom te naučiti ih da cijene. a to je istovremeno zvanični i radni jezik svih relevantnih meñunarodnih institucija i organizacija. Poznavanje stranog jezika treba da bude instrument za sticanje drugih znanja.1 Evropskog okvira za strane jezike. predstavlja vid osnovne pismenosti i naobrazbe i ima za cilj osposobljavanje učenika za meñunarodne kontakte. francuski jezik je jedini jezik koji se izučava u svim zemljama svijeta. a naročito razviti komunikacijske sposobnosti učenika. FRANCUSKI JEZIK PRVA GODINA UČENJA. 150 .

razmjenjivati sa sago vornicima nekoliko osnovnih iskaza u vezi sa konkretnom situacijom. npr. glagoli itd koje će učenici koristiti a ne učiti o tome!). • razumjeti i reagirati na odgovarajući način na kratke usmene poruke pri čemu mu je potrebna znatna pomoć (ponavljanje. poštovati ritam i intonaciju rečenice. naglašavati riječi. • razumjeti ograničen broj riječi i izraza. frontalni. imenice. opisivati u nekoliko rečenica poznatu situaciju služeći se pritom ograničenim brojem osnovnih riječi i zapamćenih rečeničnih shema. cilj i način rada. ritam i intonaciju u jeziku koji uči. pjesmice. porodica. DIDAKTIČKO-METODOLOŠKE NAPOMENE U prvim godinama učenja francuskog jezika treba usmjeriti pažnju na razumijevanje. ponavljanje i na usmenu komunikaciju koja će sadržavati elemente zabavnih aktivnosti koje imaju za cilj da pobude. udžbenicima i priručnicima ne prihvata kruto nego da kreativno i fleksibilno kreira rad primjereno uvjetima u kojima radi. Gramatika (gramatička područja koja odgovaraju datom nivou npr. pokazivanje i sl. . razviju i podrže zainteresiranost za učenje jezika. Čitanje i razumijevanje • • • • Govor Pisanje Znanje o jeziku • • PROGRAMSKI SADRŽAJI Teme (opća tematska područja kao osnov za dalju razradu zavisno o datim okolnostima nastavne prakse npr. Treba da kod učenika razvija radne navike i komunikacijske sposobnosti. zamjenice. itd. • • prepoznavati slo va i napisane riječi. Vokabular (predlaže se vokabular koji je u skladu s datim temama).Jezičke vještine Slušanje i razumijevanje Očekivani rezultati / ishodi učenja Učenik će • prepoznavati glaso ve. ples). prepoznavati poznate riječi i kratke rečenice i znati ih po vezati sa ilustracijama. ples. škola. dopunjavati i samostalno pisati riječi i kraće rečenice.kroz sportove i igre (Tjelesni i zdravstveni odgoj). Nastavnik treba da pažljivo planira svaki čas. Aktivnosti (navedene su aktivnosti pomoću kojih je moguće realizirati sposobnosti). prepisivati. grupni i individualni pristup.kroz crtanje. Učenik neće na ovom nivou učenja jezika sticati znanje o jeziku nego će prepoznavati i pravilno upotrebljavati osnovne jezičke elemente. dom. kratke dijaloge o poznatim temama. moja bliža okolina. Potrebno je takoñer primjenjivati direktni. lično predstavljanje. . brojevi. slikanje. Veoma je važno da nastavnik uputstva ponuñena u programu. 151 . . Interdisciplinarni sadržaji Učenici će takoñer učiti jezik i proširivati svoj vokabular oslanjajući se na znanje koje su stekli učenjem nekih drugih školskih predmeta. te kratke rečenice. . naglasak.). davati osnovne informacije o sebi i svom okruženju.: . (Likovna kultura. oblikovanje. te da ih osposobi za samostalan rad kako tokom časa tako i kod kuće. Funkcije i sposobnosti (usmena ili pismena kompetencija koja predstavlja zacrtani cilj na datom nivou). svakodnevni život). pravilno artikulirati glaso ve.

De quelle couleur est…? rouge.Opisati ljude i predmete. Odreñivanje mjesta i položaja: Pardon. crtanjem. Aktivnosti Gramatika Vok abular Učenici će učiti samo osnovni vokabular koji se odnosi na date teme. tužan. .učiti da komuniciraju i da se ponašaju u svakodnevnim situacijama na način koji je prirodan za kulturu zemlje čiji jezik uče. životinjskih glasova itd. bojenjem ili podvlačenjem (u osnovnim samo odreñenih riječi (npr. itd. . lá.Članove. triste • Lično predstavljanje Osnovna škola • P orodica • Kuća.upoznavati sa kulturom svoje zemlje i učiti da je bolje poštuju i cijene. . crtanjem. . ma.). . bojenjem Upitne. razre d Teme Funkcije i sposobnosti Učenici će znati: . iz crtića).Pozdravljati. malheureux. redanjem slika. podvlačenjem ili bojenjem riječi quoi koje im se usmeno upućuju. moje tijelo. jaune.Reći koliko je sati (puni sati). Razlike u upotrebi nekih pozdrava u francuskom jeziku i u maternjem jeziku učenika. . son. Moje lice.slušanjem i pjevanjem omiljene vrste muzike (Muzička kultura). Il a les cheveux noirs. kasetofona. blonds . Interkulturalne vještine Učenici će se: . .Locirati ljude i predmete. blanc. Raspoloženja: heureux. brun. . une.koriste ključne metode iz prakse pri radu u parovima ili malim grupama. . npr. l’. des. mon. lijepljenjem Determinatore: slika. celle-ci. . dom • Moja bliža godina učenja okolina francuskog • Škola • Svakodnevni život Prvi ste pen početnog znan ja Učenici će RECEPCIJA koristiti (a ne učiti a) SLUŠANJE I REAGOVANJE Učenici će slušati izgovoreni tekst i o tome!): reagovati: Imenice .). Au revoir itd . la. glumljenjem Priloge za mjesto.Opisne pridjeve. b) ČITANJE I REAGOVANJE Učenici će prepoznati jednu ili više Glagole napisanih riječi ili uputa i reagovati: Le présent Pomoćni glagoli 1) neverbalno gestikuliranjem. označavaju neku aktivnost. avec plastelina itd.sur. le. pour aller á … C’est loin (de) / près (de) Aller tout droit. ici. izvršavanjem uputstava Pokazne.sposobnost da nešto urade (Je peux…). raspoloženje. qui? De/á navedenih predmeta/osoba navedenim qui? Que? De/á bojama. Salut.: Pozdravljanje: Bonjour. Ovo može podrazumijevati npr.. frère.á. broj raspoloženja. dans. uzvike (helas! (Jao!) ili eh bien! (pa lijepo! No!) ta ta ta! (koješta!) tien! (gle!) itd. popunjavanjem praznina . oponašanjem être. avoir glasova/zvukova (npr. . Zamjenice oponašanjem glasova/zvukova. celui.jednina i 1) neverbalno imitiranjem nastavnika ili neke popularne množina ličnosti (npr. Triste. ilustracija koje se odnose na riječi koje im celle-lá se usmeno upućuju. Pre dstavljanje: Je m’appelle …Je suis. pokazivanjem odreñenih celle. kao i nivo svog i njihovog znanja u odnosu na postavljene ciljeve. Brojeve: pravljenjem/oblikovanjem stvari (npr. C’est …. soeur. . pravljenjem raznih oblika od . 1-10 rezanjem zahtijevanih oblika/likova iz Prijedloge: papira.razvijaju pozitivan stav prema učenju jezika.Izraziti . pitanja nastavnika ili pitanja koja su čuli sa ton. tourner á droit / á gauche. . sretan). un.upoznavati se sa nekim osnovnim razlikama izmeñu njihove kulture i kulture naroda sa francuskog govornog područja (npr. riječima odabranim sa zidnih karata na najosnovnije. .budu odgovorni i aktivni u situacijama kada se uči jezik.ocjenjuju svoje aktivnosti i aktivnosti svojih drugova iz razreda. (npr. gestikuliranjem. père. Q uel âge as – tu? J’ai . Qu’est-ce que c’est ? Qui est-ce? Oui / non. biranjem ili povezivanjem pisanih riječi i dehors odgovarajućih ilustracija.Identificirati ljude i predmete. Opisivan je : Il est grand / petit. Nivo 3. onih koje značenjima). . ili pokazivanjem. npr. ta.Prisvojne davanjem veoma kratkih odgovora na pridjeve. Praćenje i vrednovanje na ovom nivou treba da bude u službi motivacije učenika i da služi nastavniku za procjenu realizacije zadatih ciljeva. veoma ograničen. Članovi uže porodice : mère. Lične glumljenjem. 2) verbalno ponavljanjem riječi koje je izgovorio les nastavnik ili koje su čuli sa kasetofona. Učenje kako učiti Učenici će da: .dopadanje. imitiranjem zvuka Impératif voza. celui-la. samo osnovne riječi.Brojati predmete. Dobro jutro i dobar dan / Bonjour). Ocjenjivanje je opisno i brojčano.). boje predmeta. beau. sa kasetofona. .Predstaviti sebe ili druge. nastavnika ili uputstava koje čuju sa celui-ci. kojima se te riječi nalaze. brojeve itd. itd . itd. devant. npr. rasporeñivanjem ilustracija po odreñenom redu prema pisanim uputstvima 152 . itd.

ici. Članovi uže porodice : mère. celle-lá Upitne. avec (u osnovnim zn ačenjima). Vrijeme : Qelle heure est-il? Il est Svakodnevni život. npr. Triste. npr. društvene igre u kojoj se slažu pločice sa slovima jedna na drugu itd. Kolok acije .. pomoću društvene igre u kojoj se sastavljaju riječi od slova na kockama.sur. armoire. l’. dehors Brojeve: 1-10 Prije dloge: . Zamjenjivati inicijale punim riječima ubacivati. des. npr. grand – petit. sale á manger.itd. celui-ci. faire attention. frère. triste. u vezi sa datim temama i gramatikom. prendre autobus. jardin. cahier. le. la. père. Složenice.Opisne pridjeve. ton. malheureux. table. u vezi sa datim temama. u vezi sa datim temama. B liža okolina: rue. les . celui-la. najosnovnije. il fait froid. itd. Sale á manger sac á dos.ideju posjedovanja (le livre de Jean. se laver. Bon – mauvais. dans. mon. Škola: insegnant. Učenici će koristiti (a ne učiti o tome!): Ime nice . 153 . arbre. podvlačiti. pjevati i igrati jezične igre davati uputstva i naredbe b) PISANJE Budući da učenje pisanja na ovom nivou nije prioritet. son. Raspoloženja: heureux. npr. se promener. učenici će: povremeno prepisivati izolovane riječi učiti pisati pomoću igara na CD-u. beau. un. devant. PRODUKCIJA a) GOVOR Učenici će: ponavljati riječi nastavnika ili riječi izgovorene sa kasetofona učestvovati u razgovoru (pitanja/odgovori) sa drugim učenikom/učenicima ili nastavnikom igrati uloge. chaise.jednina i množina Zamje nice Lične Pokazne. itd. Antonime. celui. sa . redati riječi po odreñenom redoslijedu. ta. P rendre un bain. zamjenjivanjem ilustracija u tekstu ponuñenim riječima. qui? De/á qui? Que? De/á quoi Dete rminatore: .Članove. ma maison). livre. lit.Prisvojne pridjeve. npr. élève. itd. Glagole Le présent Pomoćni glagoli être. Učenici će vježbati da koriste (a ne učiti o tome!): Afik se .á. itd. celle. –s. rutinske aktivnosti npr dormir se lever. 2) verbalno davanjem kratkih pismenih ili usmenih odgovora na pitanja. chamber.. u vezi sa datim temama. ma. Prostorije u kući i nam je štaj: cuisine. une.. recitovati. povezivanjem riječi u stupcu A sa odgovarajućim ilustracijama u stupcu B. zamjenjivanjem inicijala punim riječima ili popunjavanjem praznina odgovarajućim riječima itd. soeur. . avoir Impératif Priloge za mjesto. lá. parc. celle-ci.

predanosti i preciznosti u učenju jezika.Upoznavanje sa kulturom naroda čiji se jezik izučava i razumijevanje i poštivanje drugih kultura. Putem igara. Prepisivanje riječi i kratkih sadržaja. vezanih za konkretan pojam (samostalno upotrebljenih).Razvijanje samopouzdanja i samopoštivanja. a ne o jeziku. Razvijanje temeljitosti. odnosno ovladavanje strategijama učenja (naučiti kako učiti). gdje se u više od 20 zemalja sa više od 200 miliona govornika kao zvanični jezik koristi arapski. .Razvoj sve četiri jezičke vještine. Sve prethodno spomenuto govori u prilog neophodnosti učenja arapskog jezika kao jednog od stranih jezika tokom osnovne škole. Arapski jezik ARAPSKI JEZIK PRVA GODINA UČENJA. Evropska Unija je multietnička zajednica čiji su opstanak i prosperitet uvjetovani višejezičnošću. Postupan prelaz ka čitanju i pisanju jednostavnih riječi i rečenica. Čitanje jednostavnih rečenica. duhu tolerancije. Zadaci nastave arapskog jezika su: . Očekivani rezultati učenja Ljubav i spremnost za učenje arapskog jezika. fonetskim i gramatičkim minimumom. . Popunjavanje slova i riječi. . . Kratki usmeni i p ismeni odgovori. Čitanje riječi. 154 . Proširivanje opće kulture učenika kroz upoznavanje s načinom života i tradicijom zemalja u kojima se govori arapski jezik.(2 časa sedmično.Razvijanje samostalnosti i kreativnosti.Ovladavanje osnovnim leksičkim. Rezultat takvih razmišljanja je i stav Vijeća Evrope da svaki grañanin Evrope mora poznavati najmanje dva strana jezika. Razvijanje razumijevanja i logičkog pamćenja. pjesme i plesa učiniti da učenje arapskog jezika bude zabavno. . Vijekovima Bosna i Hercegovina ima civilizacijske i privredne veze sa Bliskim i Srednjim istokom.Osposobljavanje učenika za samostalno korištenje različitih izvora znanja. neophodno je razvijanje svijesti o poznavanju dva ili više stranih jezika. kozmopolitizmu. 70 časova godišnje) Uloga i značaj nastave arapskog jezika Tokom procesa obrazovanja. . Sloboda i samostalnost u govoru. Razvijanje radoznalosti i kreativnosti. Razumijevanje jednostavnih sadržaja na arapskom jeziku. . Cilj i zadaci učenja arapskog jezika Cilj učenja arapskog jezika je osposobljavanje učenika za usmenu i pismenu komunikaciju na arapskom jeziku o različitim temama iz svakodnevnog života. Značajno je napomenuti da je u jednom periodu naše historije nemali broj književnika pisao djela na arapskom jeziku. III razred osnovne škole CILJEVI I REZULTATI ODGOJNO-OBRAZOVNOG RADA Ciljevi početne nastave arapskog jezika Učenje jezika. toleranciji. Razvijanje samostalnosti u govoru. humanizamu i internacionalizmu. Pored toga više od 35 miliona ljudi kao drugi strani jezik koristi arapski jezik. a u okviru nastave stranih jezika.Razvijanje sposobnosti slušanja i meñusobnog uvažavanja.Razvijanje motivacije za učenje jezika i zadovoljstva u učenju. Kroz učenje stranog jezika kod učenika se razvija svijest: o značaju višejezičnosti. kao i sjevernom Afrikom. Razvijanje pozitivnog stava prema učenju jezika.

uz učenje osnovnih fraza. varijante pisanja slova. usvojiti: osnovne oblike slova. sukun. tašdid. 155 . kratke i duge vokale. Neophodno je.PROGRAMSKI SADRŽAJI Teme (opća tematska područja kao osnov za daljnji rad) Funkcije i vještine (usmena i pismena kompetencija) Aktivnosti (pomoću kojih se realiziraju vještine) Gramatika (osnove gramatike za dati nivo) Vokabular (u okviru datih tema) Specifičnosti arapskog pisma će uvjetovati i početnu fazu učenja arapskog jezika. tanwin. vezivanje slova u riječi i kraće rečenice.

. `ala) vokabular.recitirati kraće pjesmice.gestikulacijom predstaviti ono što su čuli. . izrezivanjem.bojenjem navedenih predmeta / osoba. pjesmice. la) (igre.podvlačenjem i bojenjem ilustracija koje se odnose na riječi koje su učenici čuli. .glumiti.povezivanjem ponuñenih riječi u tekstu…itd.Imenovati odnose na riječi koje su učenici čuli odnosno članove svoje uže povezivanjem slike sa tekstom koji čuju.Bliža okolina .Pozdravljanje i upoznavanje . . Vokativna partik ula “ya” Kroz dijalog Potvrdne i odrične riječi (na`am.Pozdravljanje na formalan i neformalan način. Ak tivnosti Gram atik a Vok abular Prvi stepen elementarn .pokazivanjem na odreñene ilustracije koje se . 'ila.Brojati od 1 do 10.: .ponavljati riječi nastavnika ili riječi izgovorene sa kasetofona.Odjevni predmeti SLUŠANJE I RAZUMIJEVANJE Učenici će slušati izgovoreni tekst i reagirati 1) neverbalno. 'anti.: . hiya. . . .popunjavanja slova (npr. .Reći koliko je sati (puni sat). Upitna rije č “'ayna” Pre poznavan je gramatičkog ženskog roda (okruglo “ta”) B rojevi (1 do 10) 156 . .rekonstruiranje riječi od ponuñenih slova.Nabrojati dane u sedmici.: Gdje su nestala slova? . PISANJE Učenici najprije preslikavaju slova koja su prije toga usmeno usvojili.: .gestikuliranjem.takmičenje u pisanju brojeva itd. izostavljajući odreñena slova koje učenici treba da popune). a potom postepeno usvajaju i pravilan način njihovog pisanja kroz vježbe poput: .podvlačenjem pojedinih riječi. pitanja ili pitanja koja su čuli sa kasetofona.Škola og znanja . rečenicama 2) verbalno.dopunjavanjem izostavljenih slova ili riječi u tekstu . prepoznavanje. čuli. . .Nivo III razred Osnovna škola 1. ČITANJE I RAZUMIJEVANJE Učenici će prepoznati jednu ili više napisanih riječi ili rečenica i reagirati: 1) neverbalno. 'anta. imitiranjem. brojem riječi ljude i predmete . porodice. godina učenja arapskog jezika Te me . ponavljanje.Kuća . npr. oblikovanje plastelinom. .pjevati.: (imenskim) i . crtanje i druge Upitne partikule vježbe) (hal. (imenskih) harihi) rečenica.Nabrojati ograničen broj odjevnih predmeta. npr.izvoñenjem uputstava koje nastavnik izgovara jednostavnim ili koja čuju sa kasetofona. . GOVOR Učenici će: . npr. koji ma) će biti osnova za Pok azne tvorbu kratkih zam je nice (hara. .Predstaviti sebe redoslijedom koji proistekne iz teksta koji su i druge. vokabular.povezivanjem pisanih riječi i odgovarajućih ilustracija. .Svakodnevni život Funk cije i vještine Uče nici će znati: .Porodica i prijatelji . .voditi kraće dijaloge u parovima sa drugim učenicima ili sa nastavnikom. itd. .Imenovati predmete u školskoj torbi i učionici.davanjem kratkih odgovora na nastavnikova u kući. . 2) verbalno. nahnu) učiti samo Upitne osnovni zam je nice (man.Opisati . osnovni min. Učenici će: huwa. 'a) uvježbavati Prijedlozi (fi.lijepljenjem odnosno slaganjem slika .ponavljanjem odreñenih riječi koje je izgovorio ograničenim nastavnik ili koje su čuli sa kasetofona. .nastavnik ispisuje riječi na tablu. npr. . crtanjem.bojenjem.kraćim pismenim ili usmenim odgovorim na pitanja. Lične zamjenice ('ana.

moja okolina itd. 157 . Ovo podrazumijeva i moguće paralelno izvoñenje nastave arapskog jezika sa nastavom drugih predmeta. Igre doprinose povećanju učeničke aktivnosti. igrom (Tjelesni i zdravstveni odgoj) . te planirajući trajanje svakog segmenta aktivnosti u učionici. . pripremajući materijale/opremu koja je potrebna u učionici. ponavljanje.razvija vlastiti sistem praćenja i provjeravanja napredovanja svakog učenika.poštuje osnovne didaktičke principe primjerenosti i postupnosti. Interdisciplinarni sadržaj U svim oblastima sadržaj je povezan sa drugim školskim predmetima . Praćenje i vrednovanje Na početnom nivou učenja arapskog jezika nastavnik samo aktivno prati i razvija motivaciju i interes učenika za učenje arapskog jezika i procjenjuje realizaciju zacrtanog programa. Rad u parovima ili grupama doprinosi dinamici časa i većoj angažovanosti učenika.DIDAKTIČKO – METODIČKE NAPOMENE U prvim godinama učenja arapskog jezika pažnju treba usmjeriti na aktivnosti koje imaju za cilj da razviju zainteresiranost učenika za učenje jezika. Čas može trajati i kraće (20-25 minuta) radi postizanja maksimalnog intenziteta pažnje kod djece. .razvija pozitivnu atmosferu u učionici. sa postepenim uvoñenjem čitanja i pisanja.plesom. muzička kultura. pripremajući zadatke za pojedine učenike. ples. tjelesni odgoj.piše pismene pripreme za svaki čas. Postojanje i njegovanje takmičarskog duha tijesno je povezano sa učeničkom motivacijom za učenje jezika. . postavljajući ciljeve. Nastava je razredna pa se mogu lako formirati grupe koje će se smjenjivati na uporednoj nastavi dva predmeta. rado insceniraju naučene dijaloge. Ukoliko se u nastavni proces integriraju igre. . uporeñivati je sa vlastitom kulturom i razvijati pozitivan stav prema različitosti. prirodu i sl.da kreativno i fleksibilno kreira svoj rad u okviru zacrtanih ciljeva a u skladu sa uvjetima u kojima radi. kao i dodatne materijale u slučaju neočekivanih situacija. .upoznati kulturu i običaje različitih zemalja u kojima se govori arapski jezik. odgovornost i motivaciju za učenje. oblikovanjem (Likovna kultura) . njegovih ciljeva i zadataka. pjesmu. njihove prednosti su velike.crtanjem. (Moja okolina .procjeni kojim fondom riječi učenici treba da ovladaju u datoj grupi i datim uvjetima.pažljivo planira svaki čas. stvara živa atmosfera u učionici. .zajedničkom šetnjom kroz park. likovna kultura. grupe i cijeli razred. . poboljšanju njihovih jezičkih znanja.razvija kod učenika radne navike.pjevanjem (Muzička kultura) . te izmeñu samih učenika. detaljno razrañujući načine kako da ih postigne. Učenici rado prihvataju i provode proces imitiranja i ponavljanja.ekološki odgoj) Interkulturalne vještine Učenici će: . Razvija se takmičarski duh. kao i na trajanje časa.da kontrolira i razvija kod učenika pravilno usvajanje izgovora. marljivost. Arapski jezik se na ovom nivou uči kroz različite jezičke igre. Izlasci djece u prirodu su takoñer prilika za igre i pjesmice na arapskom jeziku. uspostavljanju prijatnije atmosfere u učionici. Preporuke Kod organizacije nastave arapskog jezika u prvoj godini učenja preporuke se odnose prvenstveno na fleksibilnost u organizaciji nastave i ukupnom rasporedu nastavnih aktivnosti. Nastavnik treba da: .razvija komunikacijske sposobnosti kod učenika. . kao i njegovanju prisnijih odnosa izmeñu učenika i nastavnika. podstičući ih da maksimalno koriste vlastite talente i sposobnosti . kao što su npr. .

VANNASTAVNE AKTIVNOSTI ULOGA I ZNAČAJ Vannastavne aktivnosti su važan segment života i rada u školi. Hoće li to biti gluma. U skladu sa odgovarajućim propisima škola je dužna da način korištenja tako ostvarenih sredstava regulira posebnim aktima. a verificira ga Nastavničko vijeće. interakciju i kooperaciju sa drugima • Omogućavanje upoznavanja drugih i drugačijih • Omogućavanje učenja fleksibilnosti i tolerancije 1. mogućnostima i dobrovoljnim opredjeljenjem učenika.voditelji. Važnije je da učenici prošire vidike. se utvrñuju Planom i programom koji se donosi na početku školske godine. • Trajanje vannastavnih aktivnosti. • Planiranje. vještina i navika stečenih u nastavi i vannastavnim aktivnostima • Usvajanje novih znanja. Osnovno su obilježje savremene škole . ples. prevencije svih vrsta ovisnosti. njihovi sadržaji i koordinatori . • Osposobljavanje za aktivnosti u slobodnom vremenu koje će biti u funkciji razvoja odgoja i obrazovanja. prije nego na nastavnom času. zaštite i unapreñivanja zdravlja • Osposobljavanje za aktivno učešće u društvenom životu i njegovom demokratskom razvoju • Podsticanje dječijeg stvaralaštva – kreativnosti • Osposobljavanje za komunikaciju. ili možda uživanje u novim pričama i razgovorima o ispričanom. U vannastavnim aktivnostima moguće je prepoznati sklonosti djeteta. Mogućnost izbora je korak ka slobodi i izražavanju u skladu s mogućnostima i afinitetima. • Ako se u okviru nekih vannastavnih aktivnosti ostvaruje i dobit. vještina i navika • Razvijanje interesovanja za društveno koristan rad. organizacija i realizacija vannastavnih aktivnosti podrazumijevaju aktivno učešće učenika. prikupljanje podataka o igrama koje su nekad bile popularne ili bavljenje ekologijom. ni trajanjem preopteretiti učenike. U okviru vannastavnih aktivnosti u osnovnoj školi mogu biti zastupljene sljedeće oblasti : • Vannastavne aktivnosti iz oblasti nauke • Vannastavne aktivnosti iz oblasti kulture i umjetnosti • Vannastavne aktivnosti iz oblasti tehnike • Vannastavne aktivnosti iz oblasti sporta • Vannastavne aktivnosti iz oblasti rada i proizvodnje • Vannastavne aktivnosti iz oblasti društvenog života – života zajednice Evo i mogućih sekcija: Zdravlje i sport Mali hor Mladi prirodnjaci 158 . a istovremeno bogate emocionalni svijet. manje je važno. pri čemu se isključuje novčano nagrañivanje učenika. Zadaci • Povezivanje. pravo je učenika da učestvuju u odlučivanju o njenoj namjeni i raspodjeli. proširivanje i produbljivanje znanja. • One se organiziraju u skladu sa interesovanjima. • One se ne bi smjele pretvoriti u bilo koju vrstu nastavka nastavnog rada. pripremanje. Principi na kojima bi trebalo da počiva Plan i program vannastavnih aktivnosti • Slobodne aktivnosti su integralni dio odgojno-obrazovnog rada u osnovnoj školi i u funkciji su ostvarivanja globalnog cilja odgoja i obrazovanja. programiranje. zaštita prirode. otkrivanje pojedinosti o prirodi. proučavanje običaja. Dijete već svojim opredjeljenjem za odreñene sadržaje nagovještava nam i nešto o svojoj jačoj strani. • Vannastavne aktivnosti ne bi smjele ni sadržajem.

Imenovanje koordinatora – voditelja vannastavnih aktivnosti vrši Nastavničko vijeće na početku školske godine i ono ne može biti rezultat licitiranja i dobrovoljnog opredjeljivanja nastavnika. ljekara. Program vannastavnih aktivnosti trebalo bi da obuhvati: • • • • Vrste aktivnosti (sadržaja). onda se oni mogu adekvatno pripremiti. Vannastavne aktivnosti je nužno organizirati na principu homogenih uzrasnih grupa. materijal i slično). Svaka oblast podrazumijeva niz konkretnih aktivnosti (sadržaja) za koje će se škola opredijeliti na početku školske godine. 2.Mladi slikari Mali orkestar Ritmička i plesna sekcija Mladi ekolozi Dramska sekcija Škola ima slobodu da uvede nove sekcije. a one koji su neophodni. na osnovu usvojenog Plana i programa vannastavnih aktivnosti poduzeti odreñene korake kako bi stavila na raspolaganje učenicima i koordinatorima – voditeljima sve raspoložive materijalne resurse. Blagovremeno i tačno odreñenje vremena. vodeći računa o primjerenosti aktivnosti uzrastu djece.) koji se mogu angažirati na profesionalnoj i volonterskoj osnovi.voditelji znaju da će se aktivnosti odvijati sedmično. što će značajno uticati na efekte u njihovom ostvarivanju. a za većinu članova grupe programi mogu predstavljati realno i optimalno opterećenje što je osnov za ostvarivanje odgojno-obrazovnih efekata u ovome sektoru školskog života 159 . Koje organizacione forme aktivnosti će biti zastupljene. namještaj. njihovim mogućnostima. sat i mjesto gdje će se one odvijati. Kada učenici i koordinatori . Samo tada može se postići istinska primjerenost aktivnosti – sadržaja uzrastu. sat i mjesto realizacije vannastavnih aktivnosti • Imena koordinatora – voditelja vannastavnih aktivnosti S obzirom na činjenicu da je u jednoj školi nerealno očekivati da se jednaka pažnja posveti svim oblastima. škola će osigurati naknadno u skladu sa mogućnostima i uz pomoć nadležnog ministarstva. Od posebnog značaja je da se u Planu vannastavnih aktivnosti odredi dan. oprema. Plan vannastavnih aktivnosti trebalo bi da obuhvati: • Koliko časova će biti realizirano u okviru vannastavnih aktivnosti u toku školske godine? • Koje oblasti vannastavnih aktivnosti će biti zastupljene u osnovnoj školi? • Dan. prije svega. mjesta i trajanja aktivnosti ima svoju pedagošku vrijednost i zato ga treba osigurati već u Planu na početku školske godine. mogućnostima. interesovanjima i potrebama djece. u okviru svake oblasti. sportista i dr. a koji ne postoje. Ko bi trebalo da učestvuje u kreiranju i realiziranju Programa aktivnosti. 1. U kreiranju programa i njihovoj realizaciji neophodno je osigurati učešće najšireg kruga zainteresiranih. nego izbora na osnovu unaprijed utvrñenih kriterija od strane najvišeg stručnog organa u osnovnoj školi. potrebno je na početku školske godine detaljno razmotriti u kojoj mjeri će pojedine oblasti biti zastupljene. biće motivirani za aktivnost. Koje uvjete bi trebalo da osigura osnovna škola da bi aktivnosti mogle biti realizirane (objekti-mjesta. u skladu s osobnostima sredine i interesima djece. Škole će na početku školske godine. kao i kadrovskom potencijalu i uvjetima kojima škola raspolaže. umjetnika. sredstva. psihologa. djece i njihovih roditelja. interesovanjima i potrebama. ili petnaestodnevno i koliko će one trajati. specijaliziranih stručnjaka različitog profila (pedagoga.

160 . Različita shvatanja. . bez oštrih rubova. Ovim se postiže i još jedan efekat. učenike prvog razreda pozivamo ranije u školu. prateći radni materijali. djeluje lijepo. Primjera radi. otpori. Različita shvatanja vannastavnih aktivnosti i njihove funkcije u razvoju. treba primijeniti fleksibilniji raspored nastavnih časova. PROSTOR I UKUP NO OKRUŽENJE U ŠKOLI - Preporuka: Do 25 učenika u odjeljenju i bez uključivanja učenika prvog razreda u kombinovana odjeljenja. razvijanja i usavršavanja profesionalne kompetentnosti svih onih koji su odgovorni za rezultate odgoja i obrazovanja u osnovnoj školi. Partnerstvo u reformi Informacije o važnim promjenama putem seminara PODRŠKA Za direktore i savjetnike pedagoških zavoda RODITELJA UČENIKA Direktore osnovnih škola U LOKALNOJ Nastavnike prvih razreda ZAJEDNICI Pedagoge Posebno: Informativni materijali za roditelje učenike prvog razreda. a to je povezivanje vannastavnih aktivnosti sa nastavom i uopće sa životom u užoj i široj socijalnoj sredini. definirani ciljevi. • U situacijama kada su pojedine sredine primorane na organizaciju rada u kombiniranim odjeljenjima. koji dozvoljava promjene u kombinaciji i usklañivanje s brojem učenika u grupi. pa i tradicionalna opterećenja. mobilan. trebalo bi da budu podreñena nastojanjima koja su izražena u Koncepciji devetogodišnje osnovne škole i prevaziñena decidnim zahtjevima koji se tiču sticanja. priručnici za nastavnike. Roditelji i lokalna zajednica mogu osigurati podršku. umije i koji u prvi plan stavlja dječiju dobrobit. primamljivo. predrasude. odgoju i obrazovanju djece osnovnoškolskog uzrasta do sada dovodila su do dezorijentacije u ovom značajnom sektoru života i rada u osnovnoj školi. lijepo dizajniran. vedro). Planiranje sadržaja rada u skladu s svim važnim činiocima (struktura odjeljenja. P RETP OSTAVKE ZA REALIZACIJU SVIH PROGRAMA STRUČNO OSPOSOBLJEN NASTAVNIK Profesor razredne nastave Nastavnik razredne nastave NASTAVNIK KOJI RAZUMIJE SMISAO PROMJENA I KOJI VJERUJE U MOGUĆNOSTI UČENJA I EDUKACIJE Nastavnik koji zna. potom se uključuju učenici ostalih razreda.Udžbenici za učenike koji podrazumijevaju novija saznanja o djetetu i učenju. lagan.i rada. NOVE METODE RADA Sadržaji koji bitno utiču na kvalitet rada Fleksibilno poimanje artikulacije nastavnih časo va u prvom razredu i mogućnost organizovanja nastavnog časa u skladu s intenzitetom pažnje. predznanja. osobnosti lokalne sredine. realiziramo sadržaje koji zahtijevaju direktnu komunikaciju. Izbor načina rada u razredu koji osigurava učenički aktivitet i individualni razvoj. tematski pristup pojedinim dijelovima programa). didaktički materijali Adekavtano opremljen i ureñen prostor (namještaj jednostavnih linija.

ishodi učenja i indikatori uspješnosti..Opisna ocjena ima svoju . 161 . razumijevanje. težinom zadataka. • Da je ocjenjivanje podreñeno važnim ciljevima (znanje. stavovi.SMJERNICE ZA PRAĆENJE I OPISNO OCJENJIVANJE Postignuća učenika Opisno ocjenjivanje je kvalitativna analiza učeničkih postignuća. odnosno metodom učenja. Programski zahtjevi.“ U donošenju opisne ocjene morali bismo imati u vidu sljedeće elemente: • Ostvarivanje konkretnih odgojno-obrazovnih zadataka koji su definirani u Programu (znanja. vještine) • Je li učenik usvojio programske sadržaje? (potpuno. Opisno je ocjenjivanje primjereno učenicima mlañeg školskog uzrasta. To su informacije o postignućima u pojedinim segmentima nastavnog programa. nisu obimni. • Ocjenjivati pojedine segmente u odnosu na ciljeve Programa i ukupna postignuća. zamjena glasova. djelimično. nimalo. Ukupna organizacija rada u razredu mora biti podreñena zahtjevu: „Osigurati napredovanje u skladu s individualnim mogućnostima. a na drugoj pokušaj da na odreñenoj skali postignuća odredimo poziciju svakog učenika. samostalan. • Da odražava različitost pristupa. nije usvojio) • U čemu je učenik uspješan? Šta je njegova jača strana? • Koliko je napredovao u odnosu na početak školske godine? (mnogo.analitičku strukturu“ i kontinuitet u opservaciji i evidentiranju napredovanja. ali su učeniku prevelik teret jer on ne vlada čitanjem kao osnovnim sredstvom. djelimično je samostalan) • Kakav je njegov odnos prema radu i obavezama? • Da li može usredsrediti pažnju na sadržaje? • Odnos prema drugim učenicima • Odnos prema nastavnicima • Druge osobine Za procjenjivanje i ocjenjivanje je posebno važno: • Da je zasnovano na kriterijima. To podrazumijeva sistematsko praćenje napredovanja svakog učenika i procjenu stanja i situacije u odreñenim intervalima.. U prvom razredu osnovne škole predviñeno je opisno iskazivanje uspjeha učenika. • Da polazi od onog što dijete zna i što je njegova jača strana. vrijednosti.) • Koje su preporuke za prevazilaženje tih teškoća? • Koliko je učenik samostalan u radu? (nesamostalan je. s obzirom na sadržaj. ne zastrašivati učenike slabom ocjenom. • Da se oslanja na učeničku mogućnost i slobodu samoprocjenjivanja. malo. • Da podrazumijeva više aspekata. Na jednoj su strani ciljevi koje smo definirali. kolika je razlika izmeñu startne pozicije i sadašnjeg stanja) • Ima li učenik teškoća? U kojim se to područjima posebno očituje? (izgovor. • Da su svi učenici uključeni u postupak i da znaju šta ih očekuje. • Ocjenjivanje vršiti u okolnostima koje su primjerene potrebama djece. • Imati na umu da ocjenjujemo baš ono što treba ocjenjivati. život. To je kvalitativno ocjenjivanje. odsustvo pažnje. Na osnovu tih informacija moguće je formirati sliku o napredovanju svakog učenika. • Da je kontinuirano i zasnovano na praćenju učeničkog rada. reprodukcija. Procjena podrazumijeva iskazivanje kvalitativnih elemenata na početku i nakon odreñenog vremenskog perioda. a ne samo zahtjevima nastavne jedinice i apstraktnim ciljevima. • Da uvažava razvojne karakteristike djece odreñene dobi i svakog djeteta. rješavanje problema u životnim situacijama). nemogućnost zaključivanja . • Da pomaže u identifikaciji djece sa posebnim potrebama. (Šta ocjenjujem? Kako?).. To su bitne informacije o nastavniku i njegovoj sposobnost procjene karakterističnih podataka o svakom učeniku koje su istovremeno orijentir za planiranje narednih koraka. za najmanju sitnicu traži pomoć. analiza i sinteza.

OKVIRNI NASTAVNI PLAN I PROGRAM za četvrti razred devetogodišnje osnovne škole 162 .

7. srpski jezik i književnost Engleski jezik Njemački jezik Francuski jezik Arapski jezik Moja okolina Matematika Muzička/glazbena kultura Likovna kultura Tjelesni i zdravstveni odgoj OKVIRNI NASTAVNI PLAN ZA ČETVRTI RAZRED DEVETOGODIŠNJE OSNOVNE ŠKOLE RED. 10. 2. hrvatski. srpski jezik i književnost Prvi strani jezik Moja okolina Matematika Muzička / glazbena kultura Likovna kultura Tjelesni i zdravstveni odgoj UKUPNO: 5 3 3 4 2 2 2 21 175 105 105 140 70 70 70 735 Napomena: Nastavni predmet Vjeronauka reguliran je kantonalnim obrazovnim zakonodavstvom. 3. 3. 4. 2. 6. Bosanski. 6. 4. B ROJ SEDMIČNI B ROJ NASTAVNIH ČASOVA GODIŠNJI BROJ NASTAVNIH ČASO VA OBAVEZN I NASTAVNI PREDMETI 1. 9. 7. 163 . hrvatski. Bosanski. 5. 5. 8.Sadržaj Okvirni nastavni plan za četvrti razred devetogodišnje osnovne škole Nastavni programi obaveznih nastavnih predmeta 1.

nastavnih sredstava. naravno u skladu sa savremenim tendencijama u metodici nastavnog rada. brzine i izražajnosti) rad na poboljšanju razumijevanja pročitanog Vje žbe usmjere ne na usavršavanje pisanja latiničnim pismom: tehnika pisanja preciznost u saopćavanju sadržaja mišljenja u pisanoj formi Usvajanje pisanih slova ćirilice: usvajanje grafičke strukture slova povezivanje slova u strukturu riječi pisanje riječi i rečenica prepisivanje kraćeg teksta 10 časova 5 časova 25 časova Čitanačk a štiva: INTERPRETACIJA KNJIŽEVNOG TEKSTA 60 ČASOVA Interpretacija proznih i poetskih tekstova. Nastavnici imaju slobodu u planiranju i uspostavljanju balansa izmeñu prethodnih postignuća u pojedinim područjima i vremena potrebnog za daljnji rad. zbivanja u prirodi Crno-bije li film i film u boji 4 časa Nije mi i zvučni film Radio-emisije Dječiji listovi 2 časa 4 časa 2 časa • Broj nastavnih časova uz pojedina područja je samo orijentaciona naznaka vremena potrebnog za realizaciju predviñenih programskih sadržaja. hrvatski.Bosanski. Ali sve je podreñeno postavljenim ciljevima i jasno naznačenim ishodima učenja. 164 . oblika nastavnog rada. teksta) 2+2 P ričanje na osnovu datih tematskih riječi 1+1+1 Dokume ntarni film MEDIJSKA KULTURA 15 ČASOVA 3 časa 20 časova Desk riptivni oblici: 10 časova Info rmativni oblici: Mješoviti oblici: Pismo kao obavijest Pismo kao izraz zahvalnosti 2+2 1+ 1+ 1 Gramatika Pravogovor i pravopis Lek tira: Osamostaljivanje u čitanju. doživljaj književno-umjetničkih štiva i usvajanje književnoteorijskih pojmova 40 časova Rje čnik JEZIK 35 ČASOVA 5 časova Narativni oblici: P repričavanje na osnovu KULTURA IZRAŽAVANJA samostalno sastavljenog plana 25 ČASOVA 2+2+2 P ričanje na osnovu datog početka (slike. srpski jezik i književnost (5 časova sedmično. 175 časova godišnje) Posebni časovi čitan ja: ČITANJE I PISANJE 40 ČASOVA usavršavanje tehnike (pravilnosti. Imaju punu slobodu u izboru nastavnih metoda. podcrtavanje značaja znanja i knjiga u odgoju i samoodgoju 20 časova Opis lika P isanje izvještaja 1+ 1+ 1 1+1 Opis pojave.

stvaralački nivo ocjene. objašnjeni Osposobljavanje za čitanje latinice i svih slova. kraćeg teksta napisanog. prepoznavanje Razumijevanje udžbeniku? Čitanje i pjesničkih slika. reprodukcija pročitanog kraćih tekstova Mogućnost prepisivanja kontrolni diktat) Usavršavanje tehnike pisanja Pisanje po diktatu rečenica Usvajanje pisanih slova latiničnim pismom. pažljivo diktat. osobine Uočavanje i uporeñ ivanje postupaka glavnih likova (likovi čiji su postupci izrazito suprotstavljeni) Spoznavanje onoga što nije neposredno dato ali je konstitutivni dio značenja riječi. P isanje po diktatu (diktat s poruka pisanih slova Pravilno pisanje kompozicijske komentarom. izborni diktat. rime sadržajnih. štampanih ćiriličnim ćiriličnog pisma (pravilno estetskoj strani rukopisa kratkog teksta pismom pisanim slovima pisanje i povezivanje Razvijanje svijesti o značaju Poznavanje ćirilice slova u strukture riječi. Osposobljavanje za analizu u strukture riječi Pisanje riječi. rečenica. Šta mi je još potrebno? recitiranje po Recitiranje kompozicijskih Koji izvori informacija postoje?) vlastitom izboru Čitanje sadržaja aspekata pažljivo Razvijanje sposobnosti čitanja radi Ilustriranje štampanog ćiriličnim pismom. ritma. Razumijevanje napisanog zastoja. pisanju slovima latinice ćiriličnim pismom P i s a nje Usavršavanje pisanja brzo uočavanje ključnih riječi pravilno čitanje (pravilan i estetski izgrañen Izgrañen rukopis i P isanje rečenica o Osposobljavanje za samostalno riječi i rečenica. formuliranje poruke P otpuno samostalno čitanje. njihovo pravilno aspekte.ČITANJE I P ISANJE Programski zahtjevi Č i t a nj e Čitanje proznog teksta štampanog latiničnim pismom Čitanje naglas Čitanje u sebi Čitanje po ulogama Izražajno čitanje Čitanje i recitiranje lirske pjesme Čitanje teksta štampanog ćiriličnim pismom Odgojno-obrazovni ciljevi i zad aci Minimum Standardi o čekivanih postignuća Prosje čno Izn ad prosjeka Pojačavanje spoznaje o značaju Čitanje tekstova Pravilno i tečno čitanje s Izražajno čitanje čitanja štampanih razumijevanjem i stvaralačko Vježbanje u koncentraciji na latiničnim smisla pročitanog izražavanje sadržaj pismom (glasno i reproduktivni i (mogućnost kritičke Čitanje kao učenje kako da se čita u sebi. nivoa automatizma P isanje o sadržajima Priprema za vrijednosnu analizu i pročitanog sastava (u latiničnom pismu) mašte vrednovanje umjetničkih i životnih Poznavanje Usvojena pisana slova ćirilice. glavnih i sporednih likova Mogućnost reprodukcije Razumijevanje na nivou uopćavanja i formuliranja podnaslova logičkim cjelinama Razumijevanje kao rezultat uviñanja uzroka i posljedice. mogućnost samostalne analize i raspravljanja o pročitanom sadržaju Izgrañen vlastiti odnos prema književnom tekstu 165 . kognitivne i socijalne komponente P amćenje slijeda dogañaja Razumijevanje sadržaja na nivou reprodukcije pročitanog Uočavanje glavnog dogañaja. razumijevanje pročitanog. uočavanje nedostataka.njihov izgled. njihovo pravilno Razumijevanje značaja poznavanja Pisanje kraćih povezivanje u strukturama jednog i drugog pisma i rečenica riječi osposobljavanje Razumijevanje napisanog za čitanje tekstova štampanih Mogućnost prepisivanja ćiriličnim pismom i mogućnost rečenica služenja pisanim slovima ćirilice u štampanih ćiriličnim pismenim vježbama i pismom pisanim slovima komunikaciji ćirilice INTERPRETACIJA KNJIŽEVNOG TEKSTA Književni tekstovi Književno-teorijski Odgojno-obrazovni Ishodi druženja s književnim tekstom pojmovi ciljevi i zad aci Zadovoljavajući Prosje čni Izn ad p rosjeka Čitanačka štiva Nasiha KapidžićHadžić: Divna zemlja i tetka Devla Jakov Jurišić: Srne na santi leda Zehra Hubijar: Kestenjar Armenska bajka: Tumačenje snova Ivan Cankar: Zastidio se majke Japanska bajka: Zlatna sjekira Tok dogañaja u vremenskom slijedu (na obimnijem tekstu) Uočavanje mjesta i vremena radnje Likovi . pisanju slovima latinice P isanje riječi i rečenica uz zahtjevi. Prepisivanje riječi Usvojena pisana slova ćirilice evidentiranje vlastitih grešaka. rukopis) pisanje dovedeno do pročitanim sadržajima čitanje i razumijevanje pročitanog razumijevanje Pisanje riječi. rečenica. strukturiranje pisanog sticanja informacija doživljaja razumijevanje i reprodukcija rada Razvijanje sposobnosti kritičkog pjesme Potpuno Tečno čitanje tekstova čitanja Poznavanje slova snalaženje u štampanih latiničnim i Osposobljavanje za čitanje u sebi i ćiriličnog pisma. daljnji rad na riječi. postupci. rečenica. mogućnost povezivanje u strukturama strukturiran pisani rad predusretanjem memoriranje sadržaja i recitiranje pravilnog pisanja riječi Pisanje ćirilicom bez pogrešaka. čitko i lijepo stvaralački diktat. unošenja Svijest o zadatku (Šta se traži od razumijevanje Izražajno čitanje naglas i u izmjena) mene? Gdje to mogu naći u pročitanog) sebi. razumijevanje i riječi. ortografski ćirilice. diktat s pjesme. teksta Misaono i emocionalno poistovjećivanje s likovima Bogaćenje emocionalne. Pisanje riječi po Pravilno pisanje procjena nivoa postignuća diktatu svih slova. rečenice. rečenica. usklañenost sadržaja mogućnost (pravilan i estetski izgrañen ilustrirane sadržaje mišljenja i napisanog sadržaja) povezivanja slova rukopis) P repisivanje riječi. kulture pismenog izražavanja pisanih slova Potpuno snalaženje u razumijevanje napisanog) (raspored teksta. Pravilno čitanje. Razumije sadržajne. sastava rečenica.

odgoj za ljepotu pjesničkog kazivanja Razumijevanje smisla Osposobljavanje čitanja djeteta za Zašto čitamo? samostalno čitanje. izvoñenja zaključaka Djeca će moći samostalno pročitati tekstove predviñene za domaću lektiru Učestvovat će u analizi u skladu s mogućnostima samostalnog čitanja. Kako samostalno pamćenje čitati? i mogućnost Čitanje radi uživanja prezentacije Čitanje radi sticanja i Razumijevanje proširivanja znanja značaja znanja i Čitanje radi uloge čitanja u upoznavanja s učenju. Dijete je pročitalo knjigu Može odgovarati na postavljena pitanja Može učestvovati u analizi i samostalno govoriti o sadržaju.likovi iz svakodnevnih životnih situacija Stav prema likovima i objašnjenje stava Uočavanje opisa lika u književnom tekstu Uočavanje opisa pojave u književnom tekstu Izražavanje vlastitog stava o liku. L jepotu će doživljavati svim čulima. Čitamo odabrane vježba u dijelove dragih štiva. spoznajne. o čemu vrijeme za pjesmu se govori u knjizi).podizanje i vježbanje spuštanje glasa u ekspresivnosti i govoru i čitanju. razumijevanja. recitiramo pjesmu po knjige vlastitom izboru Piščev govor i govor lika Didaskalije Razumijevanje sadržaja dijaloga. predstavljanju teksta.glasovno Ostvarivanje uloge u podudaranje krajnjih igrokazu kao vid slogova (dvosložna govorne produkcije rima) Obično. stvarnog i maštovitog Njegovanje senzibiliteta za sugestivnost pjesničke riječi. plemenitosti. autor. izdavač. prepoznavati i doživljavati snagu i ljepotu pjesničke riječi. pronalaženje argumenata i formiranje vlastitog ponašanja u skladu s pozitivnim primjerima Afirmacija moralnih vrijednosti: dobrote. Vrijeme za priču. vrijednosne. odgoju i knjigom (naslovna samoodgoju strana. Moći će porediti kazivanje u proznom tekstu. muzičkom djelu. smisla za isticanje izmjena dugih i značajnih elemenata. atmosfere izražajnim čitanjem Izražajno čitanje recitiranje. recitiranje pjesme Dočaravanje likova. likovima. broj stranica. jezgrovitost u pjesničkom izrazu. mislima i osjećanjima. raspoloženje u pjesmi. likovnom izrazu.Šefik Daupović: San zubara Pincetija Aleksa Mikić: Neočekivani susret Enes Kahvić: Čamac Branko Ćopić: Nećeš mi vjerovati Nedžati Zekerija: Zar vam nisam rekao Jure Kaštelan: Proljeće je slikar Maja Gjerek – Lovreković: Zimska priča Dramsk i tekstovi: Željka Horvat Vukelja: Reumatični kišobran Jadranka Č unčićBandov: Jesenska šumska šala P jesme Alija H. preuzimanje uloge lika. Ritam . poruci Samostalnost u prezentaciji pročitane knjige Mogućnost poreñenja. svakodnevno u pjesmi Izvori nadahnuća Ritam i rima kao izrazi doživljaja Poezijom do estetskog doživljaja i spajanja emotivne. sastava Djeca će o s j e ć a t i. imaginativne komponente. Dubočanin: Jesenja pisma Gustav Krklec: P rvi snijeg Ismet Bekrić: Domovina nije riječ iz spomenara Kasim Deraković: Ljetna noć Muharem Omerović: Moja baka Šukrija Pandžo: Osluškivanje Grigor Vitez: Svirala od vrbe Uspostavljanje analogije: književni lik. kratkih slogova) Izražajno predstavljanje teksta Rima . unošenje promjena u tekst Stvaralački odgovor na pjesmu kao poticaj za pisanje pjesme. pravilno čitanje P ravilno čitanje pjesme. reprodukcije i produkcije 166 . poštenja. Uočavat će slikovitost. marljivosti) (odgovori na pitanja u usmenoj formi i na pojednostavljena pitanja u pisanoj formi) Razlikovanje vrsta književnog teksta na osnovi osnovnih obilježja Lektira: Ivica Vanja R orić: P lavi vjetar Bisera A likadić: Kraljica iz dvorišta Nedžati Zekerija: Djeca triju ulica Karlo Kolodi: P inokio Vrelo ljepote / Stihovi u lektiri (izbor iz bh. razumijevanje pojmova predviñenih programom Gluma. poezije za djecu) Daljnji rad na čitanju dramskog teksta (prirodno i bez patetike) Rad na glasovnoj Pjesnička slika izražajnosti. discipliniranosti i osjećaja za mjeru.

fonda riječi Razumijevanje značenja riječi. zahtjeva Izbor riječi kojima opisujemo Riječi kojima pojačavamo argumentaciju Adekvatna upotreba riječi Posjedovanje bogatog u različitim situacijama. emisija Dječiji list kao komunikacija i izraz stvaralaštva odraslih za djecu i djece za djecu JEZIK: Rječnik Odgoj i obrazovanje (praćenje radioemisija) Učešće u programima školske radio-stanice Razvijanje općih odgojnih vrijednosti Mogućnost koncentracije slušanja i pamćenja osnovnih informacija P ažljivo praćenje. njihova upotreba u govoru i pisanju P osjedovanje smisla za izbor pravih riječi radi dočaravanja raspoloženja. traženje informacije (u kupovini. na putovanju. mogućnost razvijene kulture reprodukcije slušanja i izbora sadržaja Čita i komentira Samostalno čitanje Mogućnost kritičkog čitanja Dje čiji listovi Očekivana postignuća Zadovoljavajuća Pravilan izgovor riječi koje su dominantne u svakodnevnom govoru Razumijevanje značenja riječi u književnom tekstu i mogućnost njihove upotrebe u reprodukciji sadržaja. Šime. služenje riječima iz književnih djela Prilagoñavanje rječnika situaciji i situacionom kontekstu Prosječna Iznad prosjek a Programski sadržaji Rje čnik Riječi u priči i pjesmi Riječi opisivači Riječi informacije Riječi poruke Odgojno-obrazovni ciljevi Služenje rječnikom i snalaženje u abecedno i azbučnom slijedu (traženje riječi.MEDIJSKA KULTURA Programski sadržaji Film Filmske vrste Igrani film Dokumentarni film Crno-bijeli film i film u boji Nijemi i zvučni film Pojmovi Šta je igrani. sreñivanje kartona riječi koje imaju isto slovo na početku (šuma Šemsa. memoriranje Posjedovanje sadržaja. štap. šećer) Razvijanje sposobnosti izbora adekvatnih riječi u govoru i pisanju Upotreba riječi u komunikaciji: predstavljanje. Koja su slova izmeñu nas? Sreñivanje kartona riječi sa različitim inicijalnim znakom.emisije Radio kao medij i radio-emisija u funkciji popularizacije znanja. aktivnosti Upotreba riječi koje su nove i neočekivane s obzirom na uzrast i programske zahtjeve Upotreba riječi na nov i originalan način 167 . traženju pomoći u slučaju nesnalaženja) Tačno artikuliranje potrebe. kulture i zabave primjerene djeci Radio. vježbe koje potiču na takmičenje i brzo snalaženje (Ja sam slovo C. razumijevanje poruke Uočavanje relacije tehnika snimanja i punoće doživljaja Iznad p rosjek a Uočavanje povezanosti izražajnih sredstava i ostvarenih efekata Produkcija ideja za snimanje dokumentarnog filma koji se odnosi na život u školi ili široj zajednici Mogućnost šireg objašnjavanja povezanosti pojedinih segmenata u procesu stvaranja filma P ercepcija i recepcija Mogućnost praćenja filmskog sadržaja filmskog sadržaja u kontinuitetu i Uočavanje razumijevanje karakteristika i sadržaja filma značaja dokumentarnog Uočavanje razlike u filma tehnici snimanja Zauzimanje stava P oreñenje efekata crno-bijelog i efekata filma u boji. a šta dokumentarni film U historiji filma prve filmske predstave odnose se na dokumentarni film i snimljene situacije iz svakodnevnog života Napredak u razvoju filma Tehnički aspekti film u crnobijeloj tehnici film u boji nijemi i zvučni film Odgojno-obrazovni ciljevi Zadovoljavajući Oček ivani re zultati Prosječni P raćenje i razumijevanje filmskog sadržaja. situacije. zvučnog u odnosu na nijemi film Radio . Koje je slovo do mene? Mi smo slova D i H.

-čki P ravilno rastavljanje riječi na kraju retka 168 .slog rastavljanje riječi Zadovoljavajuća Razlikovanje navedenih vrste riječi u jednostavnijim primjerima rečenica Prepoznavanje subjekta i predikata u rečenici Prosje čna Snalaženje u analizi rečenice u obimu koji podrazumijevaju navedeni programski sadržaji Izn ad prosjeka Razlikovanje vrsta riječi. gradivni) Brojevi (glavni i redni) Rečenica Subjekt i predikat u rečenici P rosta neproširena rečenica Subjekatski i predikatski skup P rosta proširena rečenica Azbuka Imenice Zamjenice Pridjevi Brojevi Subjekt i predikat u rečenici Glagol kao predikat Imenica kao subjekt Subjekatski i predikatski skup Pravogovor i pravopis Veliko slovo u pisanju naziva : ulica. škrt.. intonacijski modaliteti) Gramatika i vrijednosni system (pozitivna svojstva i imenovanje. pridjevi u funkciji razlikovanja pozitivnih i negativnih osobina: druželjubiv. teksta Razlikovanje primjera od (ne)primjera Razvijanje sposobnosti generalizacije. analitičkih i lingvističkih sposobnosti Razvijanje sposobnosti gramatičke analize rečenice. prisvojni. listova. -in P isanje prisvojnih pridjeva na -ski .Očekivana postignuća Gram atika Pojmovi Ciljevi i zadaci Usavršavanje perceptivnih. -ev. trgova. drag. uočavanje njihove funkcije u rečenici Mogućnost prepoznavanja u tekstu Samostalna analiza rečenice (subjekt. bulevara škola knjiga.) Ciljevi i zadaci Zadovoljavajuća Veliko slovo u primjerima koji su predviñeni programom Primjena pravila o upotrebi velikog slova u primjerima koje predviña program Pravilna upotreba znakova interpunkcije Riječ .. časopisa Pojmovi Očekivana postignuća Prosje čna Pisanje u skladu s pravilima koja su obuhvaćena programskim sadržajima Izn ad prosjeka P ravilna upotreba pravila o pisanju velikog slova Uočavanje i ispravljanje vlastitih i tuñih grešaka u pisanim radovima Veliko slovo u pisanju imena pripadnika naroda P isanje imena životinja P isanje prisvojnih pridjeva na -ov. izvoñenja zaključaka Razlikovanje navedenih vrsta riječi i prepoznavanje u tekstu Jednostavna i proširena rečenica u komunikaciji (brzina.. darežljiv . -ćki. dodaci) Azbuka Vrste riječi: Imenice (zbirne i gradivne) Zamjenice (lične i prisvojne) P ridjevi (opisni. predikat. sebičan.

pismo obavijest . pričom Dobro zapažanje i bogat rječnik. mogućnost poreñenja i zaključivanja Zapažanje važnih osobina. čujem) i o osjećanjima Prosje čni Sposobnost hipotetičkog mišljenja zamišljanje brojnih alternativa Osmišljenost. mašte Osposobljavanje za adekvatan izbor riječi. važnih elemenata u dogañaju. oslovljavanje. Izazivanje širokog spektra asocijacija. način obraćanja. originalnost u upotrebi riječi Mješoviti 169 . rečenicama. pravilnost i jasnoća izražavanja Uspostavljanje logičkih veza i stvranje smislene i kompozicijski organizirane priče Izn ad p rosjeka P osjedovanje bogatog leksičkog fonda i mogućnost spontanog. urednost kao pokazatelji koliko poštujemo osobu kojoj pišemo Zadovoljavajući Snalaženje u jednostavnim i uobičajenim situacijama. teksta) Pričanje na osnovi datih tematskih riječi Deskriptivni Opis pojave. Njegovanje govornog i pisanog jezika Osposobljavanje za uočavanje redoslijeda dogañanja. prilagoñavanje načina izražavanja situacijama Mogućnost stvaranja sadržaja koji ima logičan slijed Mogućnost govorenja i pisanja o konkretnim sadržajima (vidim. svrsishodnost.Ishodi rad a na usmenom i pismenom izražavan ju Oblik izražavan ja Vježba Narativni Prepričavanje na osnovi samostalno sastavljenog plana Pričanje na osnovi datog početka (slike. mašte i kreativnosti u izražavanju Razvijanje sposobnosti posmatranja i zapažanja svega što je u okruženju Uporeñivanje opisa lika u književnom djelu . izgled papira. rukopis. stvaranje rečeničnih struktura u kontekstu tematskog kruga ponuñenih riječi Poticanje individualnog stvaralačkog nerva. aktivnosti Sposobnost sistematičnog predstavljanja Prilagoñavanje namjeni sadržaja i oblika izražavanja Pisanje sa svrhom. zbivanja u prirodi Opis lika iz najbliže okoline Odgojno-obrazovni ciljevi i zadaci Čitanje teksta. postupaka. tečnog izražavanja Sposobnost pisanja emotivno obojenih sadržaja P osjedovanje bogatstva ideja i mogućnost oblikovanja misli na zanimljiv način P osjedovanje dara zapažanja i raspolaganje rječnikom kojim se zapaženo može izraziti riječima. opisivanje poznatih osoba (izbor adekvatnih riječi deskriptora). razumijevanje uočavanje logičkih cjelina i samostalno formuliranje podnaslova tim cjelinama Razvijanje sposobnosti analize. apstrahovanja i generalizacije (kognitivni nivo). Snalaženje u nedovršenim jezičkim strukturama Stvaranje sadržaja na osnovu poticajnih riječi. situaciji. situacije P isanje sadrži elemente slikovitog i maštovitog kazivanja Bogatstvo misli i asocijacija. sinteze. riječi za označavanje vidljivih osobina i riječi za označavanje ponašanja.pismo zahvale Mogućnost praćenja vremenskog slijeda u dogañaju ili aktivnosti Registrovanje u formi kratkih rečenica Izvještaj ima sve potrebne elemente Sposobnost sažetog i objektivnog prikazivanja dogañaja. stil. ali i Osmišljeno i pravilno mogućnost izražavanje u uspostavljanja usmenoj i pisanoj relacija: formi vidljivo i skriveno Uočavanje smislene povezanosti tematskih riječi Uočavanje reprezentativnih osobina Informativni Pisanje izvještaja Šta? Gdje? Kada? Kako? Zašto? Pisanje pisma .

Izbor iz poezije bosanskohercegovačkih autora je poticaj za kreativnije pristupe. da ostavi traga u doživljajnom smislu. priče. posebno ne da nameće stavove i poruke. da može objasniti zašto mu se nešto dopada ili ne dopada. a onda te listove uvežite i dogovorite se s njima o naslovu (Najljepše pjesme. Manje insistirajte na reprodukciji u pojmovnom smislu.). suprotstavljanjem mišljenja dolaze do zaključaka. Važno je da knjiga ostane u sjećanju. razumije. izrazi pročitano na njemu svojstven način. a manje pamte pojmove. meñusobna povezanost i prožimanje sadržaja pojedinih područja nastave maternjeg jezika. Kreativnijim. To znači da treba povećati očekivanja i jasno postaviti zahtjeve.. fleksibilnijim pristupima radu na ovim tekstovima uvodite djecu u svijet literature i razvijajte samostalnost u druženju s knjigom. iskustvom bogatija.pročitanih”. U stvaranju ukupne programske strukture uvažavani su važni elementi: broj nastavnih časova. napišite na razredni pano šta očekujete u pojedinim područjima. izbor IV a razreda. Pjesma do pjesme. priču koja se odjeljenju kao takva dopada. programska struktura ovog nastavnog predmeta u prethodnim razredima i definirani ishodi učenja u pojedinim područjima. ilustriraju. Poeziju treba čitati i u njoj uživati. Čitanje i pisanje ostaju u prvom planu. U interpretaciji lirske pjesme novi su. a to je onda i vježba usmjerena na estetsku stranu rukopisa). misli. raspravi. slikovitost i ritam. Djeca su misaono jača. odabrali učenici IV b itd. zahtjevi ostalih nastavnih predmeta i karakteristike receptivnih mogućnosti djece u četvrtom razredu. To je naznačeno u standardima postignuća. Ne robovati bilo kakvim šablonima i ne smještati sve u racionalne okvire. ali koliko mogu biti od pomoći u ostvarivanju ciljeva ostalih područja nastave maternjeg jezika. Čitanačka štiva su istovremeno vrijedna književna djela i osnova su za realizaciju svih programskih zahtjeva. maštu. Na početku godine važno je izvršiti evaluaciju postignuća u prethodnim razredima i upoznati djecu čemu težimo u pojedinim područjima: kakvom čitanju. Neka lijepo prepišu tekst pjesme (sigurno će se truditi da to bude lijepo. kulture usmenog i pismenog izražavanja direktno su usmjereni na poboljšavanje nivoa opće pismenosti. stvorite atmosferu u kojoj će djeca osjetiti zvučnost. Važno je da dijete čita. u pojmovnom smislu. razumijevanju sadržaja. kakvom usmenom i pismenom izražavanju. kriteriji važni za izbor nastavnih sadržaja. Interpretacija teksta kao područje u osnovi je gramatike i nastave usmenog i pismenog izražavanja. ritam i rima. Medijsku kulturu valja posmatrati u kontekstu ukupnih programskih zahtjeva i podcrtavati potrebu selektivnog pristupa ovim sadržajima. Sadržaji nastave gramatike. To je nepresušan izvor riječi. Za pet naslova ostavljeno je 20 nastavnih časova. Ti se tekstovi razlikuju s obzirom na tematiku. obim. Neka biraju pjesmu. Tako treba i dalje raditi. Postepeno ih uvodite u jasnu pojmovnu diferencijaciju. a ne da bude na popisu . ali uvesti ocjenjivanje kvaliteta govora. dominantan vrijednosni sistem. Dozvolite djeci da čitaju i da izdvajaju pjesme koje se njima posebno dopadaju. nametljivo poučava. Neka u razgovoru. neka više uživaju u ritmu. pojmova i doživljaja. Ne unositi podatke o pročitanim knjigama u bilo kakve obrasce. pojačalo bi potrebu da se izbjegavaju 170 . To bi svakako povećalo odgovornost prema izgovorenoj riječi i ulaganju napora u oblikovanje rečenice. Stavite na pano tekst pjesme. Dogovorite se s djecom o nivoima postignuća. Važno je da učenici umjetnička štiva dožive kao nešto što je snažno i lijepo i što djeluje na osjećanja. U samoj interpretaciji teksta treba stalno imati na umu da prava umjetnost ostaje u sferi estetskih osjećanja i nije joj zadatak da direktno.Didaktičko-metodičke napomene U četvrtom razredu povećan je fond nastavnih časova. pisanju. prisustvo naracije i deskripcije. da ilustrira. Isto možete uraditi i sa pričama. Bilo bi poželjno da nastavnici ocjenjuju i kvalitet usmenog izražavanja. Posebno mjesto u Programu ima domaća lektira. Svako je djelo posebno i traži specifičan pristup. obrazlože izbor. U razrednoj nastavi vježba usmenog izražavanja uvijek prethodi pismenoj vježbi. Neka se pripreme za čitanje i recitiranje odabrane pjesme. Da taj susret predstavlja doživljaj ugodnog literarnog iskustva.

a jačala bi ukupna motivacija za rad na usmenom izražavanju. U realizaciji sadržaja nastave gramatike i pravopisa oslanjati se na dječije doživljavanje jezika. Kažite na koji način ćete bodovati odgovore i neka oni sami upišu ocjenu nakon uvida u tačnost (na bazi poreñenja). kako u okviru ovog nastavnog predmeta. Mogu pročitati tekst bez greške. Plan daljnjih aktivnosti podrazumijeva utvrñivanje bližih i daljih koraka i ciljeva. Nema univerzalne preporuke ni za navedene stepene ni za sve aspekte znanja i vještina. kada. prosječna i ona iznad prosjeka – visoka postignuća. Analiza je zajednička. tako i u ukupnom ljudskom saznanju. Svi su ocjenjivači. Uostalom. treći da griješi mnogo u izgovoru riječi. Primjera radi: Moje čitanje ima sve karakteristike dobrog čitanja: pravilno je. drugi da čita monotono. Tako će lakše diferencirati primjere od (ne)primjera. Veoma je važno da i roditelji budu upućeni u smisao ocjenjivanja. dobra. tečno. nastavnik kao ocjenjivač mora uvažavati mnoštvo elemenata. teksta. Iako ti nivoi nisu podudarni sa skalom ocjenjivanja od 1 do 5 ipak su važan orijentir u postavljanju zahtjeva. Sličan pristup odredite i u ostalim područjima. individualne i individualizirane linije razvoja. Uz programske sadržaje su tri nivoa postignuća: zadovoljavajuća (minimalna) postignuća. izražajno. jasnog govora. pravilnog. Napravite i na panou prikaz očekivanih rezultata opisanih po stepenima. Nemojte zaboraviti da ocjena ima onoliko smisla koliko vodi ukupnom napredovanju svakog djeteta i koliko u njemu budi želju da se potrudi i poboljša postignuće. Zajednički dolazimo i do mjera koje će djelovati na poboljšanje postignuća pojedinca i odjeljenja. ukupna postignuća valja iskazati numeričkom ocjenom. 171 . Ističite značaj osmišljenog. Uvijek su u odnosu meñuzavisnosti. Na pojmovima raditi uvijek u kontekstu rečenice. Pojmovi se meñusobno razlikuju po stepenu apstrakcije.ponavljanja. Neka svako dijete postavi samo sebi pitanje: Gdje sam ja? Neko će primijetiti da njegovo čitanje nije dovoljno brzo. I na kraju. šta smatrate posebno važnim. Kažite im unaprijed šta ćete ocjenjivati. Važno je da i djecu vježbate u samoocjenjivanju.

pripremati materijal i opremu. stvoriti pozitivnu i zabavnu atmosferu za učenje. 172 . prihvatiti logički pristup upotrebi naučenog. kroz igru.(3 časa sedmično. njegovati samostalnost u govoru i vlastitoj produkciji naučenog. primjereno uzrastu. postupni i odmjereni prelaz ka čitanju i pisanju najjednostavnijih riječi i rečenica. od početka razvijati radne navike. Engleski jezik PROGRAMSKI SADRŽAJI Teme (tematska područja vezana za svakodnevni život. poticati motiviranje odgovornog i aktivnog stava. aktivnosti i interesovanja djeteta ovog uzrasta) Funkcije i vještine (usmena i pismena kompetencija primjerena datom nivou učenja) Aktivnosti (kojima se realiziraju vještine) Gramatika (gramatička područja za dati nivo) Vokabular (koji odgovara datim temama. a ne o jeziku. cilj i način rada. koje imaju za cilj da pobude. predanost i preciznost u učenju jezika. dalje njegovati razvijanje pozitivnog. davati kratke pismene odgovore. poticati radoznalost i kreativnost. dalje njegovati razumijevanje i logičkog pamćenje. zadatke za djecu pojedinačno. razigranog stava prema učenju jezika. znati čitati jednostavne rečenice. Nastavnik treba: pažljivo planirati svaki nastavni čas. izražavati slobodu i samostalnost u govoru i direktnom reagiranju. 105 časova godišnje) NIVO: DRUGA GODINA UČENJA CILJEVI I REZULTATI ODGOJNO-OBRAZOVNOG RADA Ciljevi nastave engleskog jezika na početnom nivou Nastaviti rad na naglašavanju ciljeva promoviranih u prvoj godini učenja: učenje jezika. pisati pismene pripreme za svaki nastavni čas. razumjeti primjerene sadržaje na engleskom jeziku. znati prepisivati. pjesmu i ples učiniti da učenje engleskog jezika bude zabava i zadovoljstvo. popunjavati slova i riječi. razviju i podržavaju zainteresiranost za učenje jezika. predviñenim funkcijama i vještinama) DIDAKTIČKO-METODIČKE NAPOMENE U prvim godinama učenja usmjeriti pažnju na razumijevanje. ponavljanje i usmenu komunikaciju sa zabavnim aktivnostima. Očekivani rezultati/ishodi učenja Djeca će: razviti želju i ljubav prema učenju engleskog jezika. poticati temeljitost. razviti samopouzdanje u izražavanju primjereno uzrastu. osjetiti zado voljstvo i prepoznati korist pri proširivanju znanja stranog jezika. znati čitati riječi pojedinačno povezano sa konkretnim pojmovima. za grupe i cijeli razred.

igre riječima. surañivati sa kolegama i stručnim savjetnikom. kako u nastavnim aktivnostima. igre pogañanja su neki oblici koji su se pokazali efikasnim i koje treba primjenjivati.- razvijati komunikacijske sposobnosti. razvijanje pozitivnog. konkretno i pozitivno. poreñenje s vlastitom kulturom i tradicijom. Interkulturalne vještine Upoznavanje kulture engleskog govornog područja. tjelesnog i zdravstvenog odgoja. prilagoditi ga raspoloženju i trenutnim potrebama djece. Trajanje časa ne postavljati kruto.horsko i pojedinačno. proširivati materijal prema datoj situaciji. Koristiti igru i pjesmu kao osvježenje i učenje jezika provoditi u razigranom. rješavanje jezičke zagonetke i križaljke. njegovati poštivanje drugoga u toku zajedničkog rada i natjecanja. • Praćenje i vrednovanje treba biti kontinuirano i provedeno veoma pažljivo i nenametljivo. primjerenosti i postupnosti. grupni i individualni pristup. pretending. Ono treba da je u funkciji motivacije djece na daljnji rad i razvijanje naklonosti i ambicije za učenje jezika. Nastavnik istovremeno procjenjuje realizaciju zadanih ciljeva i vlastiti učinak. Nastavne metode i oblici rada Koristiti što raznovrsnije nastavne metode i oblike rada. slobodno oblikovati svoje nastavne časove. vedrom i privlačnom okruženju. osposobiti djecu da samostalno rade tokom časa i kod kuće. primjenjivati direktni. Korelacija je naročito izražena sa predmetima likovne i muzičke kulture. • Preporuke Za organizaciju i realizaciju nastave engleskog jezika u drugoj godini učenja i dalje je naglašena potreba za fleksibilnošću. praktikovati prvo usvajanje pravilnog izgovora auditivnim putem. život i rad u školi. ali primjereno uvjetima u kojima radi. maternji jezik (opisivanje). idući od jednostavnih ka složenijim jezičnim ciljevima. tako u rasporedu i trajanju nastavnih časova. matematike (brojevi. I dalje je moguće i poželjno paralelno izvoñenje nastave engleskog jezika s nastavom drugih predmeta. Koristiti mogućnosti izlaska iz učionice radi neposrednosti i očiglednosti u nastavi. držati se principa jednostavnosti. Role playing. a potom usmenu upotrebu bilo izolirano ili u govornoj interakciji. maskiranje. frontalni. ne prihvatati kruto upute date u programu. Napomena: na ovom nivou nema djeteta koje ne zadovoljava predviñeni minimum. drama-playing. vjeronauka (praznici). sabiranje). moja okolina (naše tijelo i zdravlje. tolerantnog stava prema različitostima. udžbenicima i priručnicima. igranje po ulogama. pogañanje. Primjenjivati frontalni i individualni pristup. 173 . pjevanje . kućni ljubimci). pantomima. kao i rad u manjim i većim grupama. • Interdisciplinarni sadržaji Učenje stranog jezika je izuzetno povezano s područjima drugih školskih predmeta. procijeniti kojim fondom riječi djeca trebaju ovladati u datoj grupi i datim uvjetima. i rad u parovima. nego kreativno i fleksibilno kreirati svoj rad u okvirima zacrtanog. razviti vlastiti sistem praćenja i provjeravanja napredovanja svakog djeteta.

pa sve ak tivnosti rečenici (There is a.. horse. have got). draw. u vezi sa datim rečenice. tired. b) pisan je : prepisivanje kratkih tekstova. raincoat). jezičnih igara za mjesto (in. post office. PRODUKCIJA a) govor: tablewear (spoon. i B. upitni crtanjem. upitni get up. lights. 2) verbalno: ponavljanje izgovorenog. bus stop. nice.. učestvovanje u vrijeme (today. ispunjavanje tabela. toys. bathroom. friend) vlastite. dovršavanje rečenica. shop. odrični. označavanjem tačnih/netačnih village. push. river. Prilozi: izgovorene. pull. Prijedlozi: recitiranje. redanje oblik). izvršavanje uputa i nareñenja. čitanje kratkih tekstova u sebi determinatori. Kolokacije. trees. 20-100 (– s. bad. upitnoj i zapovjednoj toothbrush. on. podvlačenje. be. clothes (pyjamas. cinema. there). povezivanje ilustracija s tekstom. in. negativni. look at this. fine. grandfather. happy. njeno prihvatanje i odbijanje RECEPCIJA a) slušanje i reagiran je 1) neverbalno: imitiranje. knife. body. her). red riječi. car. butter. u vezi sa datim Brojevi: diktatu. jeans. grandmother. coffee-table. posters. that). have.. Pridjevi: loo/lavatory.. ponavljanje riječi koje su fork. oblikovanjem u hill. out. after). I can't) • izražavanje dopadanja • izražavanje • posjedovanja (John's book. dog.. temama i gramatikom. dom • moja okolina (u gradu i selu) • svakodnevni život • škola • slobodno vrijeme • pozdravljanje • predstavljanje sebe i drugih • identificiranje ljudi i predmeta • lociranje ljudi i predmeta • opisivanje ljudi i predmeta • boje predmeta • raspoloženja i stanja (ograničeno) • trenutne aktivnosti • svakodnevne aktivnosti i radnje • brojanje (How many . good. redanje. turn on / off) 174 . ispunjavanje tabela i Re čenice: temama i gramatikom (bigkrižaljki.) treba izvoditi le žerno i kroz temama. bojenje.NASTAVNI PROGRAM ZA ČETVRTI RAZRED DRUGA GODINA UČENJA ENGLESKOG JEZIKA Prvi stepen elementarnog znanja Te me Funkcije i vje štine Aktivnosti Gramatika Vok abular Proširivanje te ma: • lično predstavljanje • porodica • kuća. Glagoli: plastelinu. vrijeme sports. opće. odričnoj. sad. podvlačenje. small. itd. Okolina u gradu i n a se lu povezivanjem ilustracija s opisni (sad. npr. crtanje. eat. izrezivanjem. ispunjavanje križaljki. kratki odgovori na pitanja. razgovoru sa drugom djecom i shoes. yard. cow. food nastavnikom. kratki odgovori na nastavnikova pitanja. sister. put. park. milk ). thirsty). -ing) redanje riječi u smisaone Antonime . have igru. father. chair. cry. cat. Djeca će koristiti: pisanje pojedinih riječi po Afikse. pokazne (this. your. pridjevi (what color). upitne (who. bird. itd. table. glass). Članovi uže i šire Mary’s) porodice (mother. tired. član (a/an. give. (potvrdni. hall. npr. prisvojni pridjevi case. osnovni tip u Složenice . molbi. postavljanje bathroom (toothpaste. b) čitan je i reagiran je : bedroom. odrični. (garden. redanjem ilustracija. his. trafficodgovarajućim tekstom. give-take. take. upitni school furniture. zahtjeve. push-pull) itd. wood. schoolfriend) Pisanje na ovom nivou nije prio ritet.. naredbi. sandwich. lične. u vezi sa datim potvrdnoj. temama (k itchen table. watch TV. drink. (bread. naughty. at). dopunjavanje. now). korištenje sljedećeg gramatičkog gradiva: Imenice : Ponavljanje. gestikuliranje. prisvojni genitive (John’s. aunt. itd. P roširivanje. povezivanje riječi u stupcima A P resent Continuous Škola: school things. pjevanje i igranje orange juice. oblik).. lake. talk. hungry. modalni glagol can Svakodnevni život: sleep. gluma. u vezi sa datim There are. pig. cup. itd. igranje uloga. school dovršavanje rečenica. curtain) 1) neverbalno: (my. (potvrdni. proširivanje osnovnog vokabulara na teme: Predstavljanje : (name.) 2) verbalno: P resent Simple (potvrdni.. face. odgovori na pitanja. bridge. upitni oblik). davanje uputa i za mjesto (here. book ili naglas i reagiranje the). množina. ubacivanje. my house) • izražavanje molbe (Can I? May I? ) • ponuda. breakfast. plate. sitting-room. Raspolože nje: happy. Zamjenice : uncle. cut teksta prema smislu. scared. brother. what) Prostorije u kući i namještaj (k itchen. označavanje tačnih/netačnih (T/F ) tvrdnji. scared. ispunjavanje tabela. are there?) • čitanje vremena • dani u sedmici • izražavanje sposobnosti (I can . pomoćni glagol subjects. izvršavanjem uputa i nareñenja.. toothbrush). (at.

Slušanje i razumijevanje • • • • • Čitanje i razumijevanje • Govor • • • • • • • • Znanje o jeziku Pisanje 175 . dopunjava i samostalno piše riječi i kraće rečenice zapisuje pojedine (poznate) riječi ili kraće rečenice po modelu / diktatu piše pojedinačne riječi i kratke rečenice o sebi i svom okruženju na ovom nivou učenja jezika dijete ne stiče znanje o jeziku nego prepoznaje i pravilno upotrebljava osnovne jezičke elemente. upozorenja. Nastava njemačkog jezika treba doprinijeti daljnjem jačanju motivacije za učenje stranih jezika i osposobiti dijete da na njemačkom jeziku komunicira na osnovnom nivou o temama iz svog neposrednog okruženja. poštuje ritam i intonaciju rečenice postavlja i odgovara na jednostavna pitanja učestvuje u razgovoru po modelu daje jednostavne informacije o sebi. Njemački jezik Jezičke vještine Očekivani ishodi • dijete prepoznaje glasove. izjave. I u nastavi njemačkog jezika u četvrtom razredu osnovne škole treba težiti dostizanju nivoa A1. ritam i intonaciju u jeziku koji uč i razumije jednostavne upute. radoznalost i kreativnost. naglašava riječi.1 Evropskog okvira za strane jezike. napisane riječi i kraće rečenice čita naglas poznate riječi i rečenice uoči glavnu misao kratkog pisanog teksta u kojem su mu sve riječi poznate pravilno artikulira glasove. porodici i prijateljima opisuje u nekoliko rečenica poznatu situaciju prepisuje.(3 časa sedmično. kratka objašnjenja nastavnika i reagira na odgovarajući način na iste razumije kratke dijaloge o poznatim temama prepoznaje slova. 105 časova godišnje) Cilj nastave njemačkog jezika u četvrtom razredu osnovne škole veoma je sličan onom u prvoj godini učenja. Učenje stranog jezika treba podsticati njegovu maštu. pitanja. naglasak.

.nabrojati mjesece i godišnja doba . Božić. Meine Katze heißt .reći gdje stanuje . Slobodno vrijeme: Fußball..: .davanjem kratkih odgovora na nastavnikova pitanja ili pitanja koja su čula s kasetofona .... pjevati . lice jednine i 2. npr. atmosfersko vrijeme Porodica i život u porodici Proslava roñendana.označavanjem tačnih i netačnih tvrdnji 2.reći svoj broj telefona .PROGRAMSKI SADRŽAJI Teme Vještine Djeca će znati: Škola i učionica .pozvati nekog na roñendansku proslavu . Basketball. Musik hören.: Škola: npr. Ich wohne in .nabrojati aktivnosti u slobodno vrijeme . Ich wünsche mir einen Teddy. warum) Pridjeve u predik ativnoj upotrebi Glagole: . neve rbalno.iskazati želju vezanu za poklon .reći koliko je sati . Saft. im Sommer Porodica i život u porodici: Oma. ČITANJE I RAZUMIJEVANJE : Djeca će: ..navesti školske aktivnosti . der Pinsel. piće: essen.crtanjem .igrati uloge .čitati kraće tekstove naglas i u sebi . Meine Straße heißt . Sie ist schwarz. godišnja doba: Montag.povezivanjem slike i slušanog teksta .upitne (wann..učestvovati u dramatizacijama . die Tafel. Käse . mjeseci. Dani u sedmici.reći kakvo je vrijeme . lice množine Brojeve do 20 Priloge za mjesto i vrijeme Prijedloge u njihovoj funkcionalnoj upotrebi Vokabular Djeca će proširivati osnovni vokabular koji se odnosi na date teme. Opa. npr.rekonstruirati riječi . dein. lesen.Prisvojne (mein. Roñendansk a zab av a: Komm zu mir! Ich mache eine Party.razvrstavanjem slika .tražiti osnovne informacije u tekstu i reagirati: 1.prepisivati pojedinačne riječi i kraće tekstove .imenovati predmete u svojoj školskoj torbi . Zamje nice: . ve rbalno.imperativ za 2.razvrstavanjem slika .. der Frühling. unser) .označavanjem tačnih i netačnih tvrdnji 2. verbalno. ..recitirati.Lične .dopunjavanjem tabela i sl.postavljati jednostavna pitanja . Životinje : Ich habe eine Katze. Onkel. wie..pridruživanjem slike tekstu . Tee. Dienstag.: .davanjem kraćih odgovora .. Brot... was. Mein Bruder ist ...: .dati osnovne informacije o svojim roditeljima. Alles Gute zum Geburtstag! Jelo. turnen.voditi jednostavne dijaloge PISANJE Djeca će: . neve rbalno...od ponuñenih riječi konstruirati kraće rečenice Gramatika Djeca će koristiti (ali neće učiti o tome): Imenice sa članom : das Buch. Wasser.crtanjem . am Mittwoch. braći i sestrama . Nove godine/ Božića Jelo i piće Slobodno vrijeme Životinje 176 ..u prezentu .dopunjavanjem teksta ..čestitati nekome roñendan.dopunjavati izostavljene riječi .. Tante.reći šta voli / želi jesti. malen. Uhr. Novu godinu.... Wie spät ist es? Es ist . trinken.. der Malkasten Dani u sedmici..: .: rechnen.odgovarati na pitanja . Computerspiele . Jahre alt.za izražavanje želje oblik möchte .nabrojati školske predmete i pribor . npr. piti . Meine Telefonnummer ist .imenovati članove porodice .. Ich esse gern Schokolade.imenovati životinje Ak tivnosti SLUŠANJE I RAZUMIJEVANJE: Djeca će slušati izgovoreni tekst i reagirati 1. Milch.pitati za vrijeme .. npr.nabrojati dane u sedmici . npr..rješavanjem jednostavnijih zadataka sa višestrukim izborom GOVOR: Djeca će: . godišnja doba.

uočiti sposobnosti svakog djeteta i pomoći mu da dostigne svoj maksimum. prirodu i sl.učiti da komuniciraju i da se ponašaju u svakodnevnim situacijama na način koji je primjeren kulturi zemlje čiji jezik uče. Interdisciplinarni sadržaj Programski sadržaj je meñusobno povezan sa drugim predmetima. .plesom. samostalnost i kreativnost. Nastavnik treba: pažljivo planirati svaki nastavni čas uz definiranje jasnih ciljeva i ishoda kojima teži. odgovornost i motivaciju za učenje. . Interkulturalne vještine Djeca će: . razvijati vlastiti sistem praćenja i provjeravanja napredovanja svakog djeteta. u nastavu integrirati igru i sve one aktivnosti koje će doprinijeti usvajanju sadržaja svim čulima. a u skladu sa uvjetima u kojima radi. procijeniti kojim fondom riječi djeca trebaju ovladati u datoj grupi i datim uvjetima razvijati pozitivnu atmosferu u učionici. sadržaje koje obrañuje približiti djeci dobrom i pažljivo osmišljenom vizualizacijom. te detaljnu razradu aktivnosti kojima će postavljene ciljeve ostvariti. Ocjena iz stranog jezika odraz je cjelokupnog odnosa djeteta prema školskim obavezama. poštovati osnovne didaktičke principe primjerenosti i postupnosti. kod djece poticati pozitivnu radoznalost.zajedničkom šetnjom kroz park. te pisanje (preslikavanje a potom prepisivanje riječi i kratkih rečenica do usvajanja pravilnog pisanja pojedinih riječi i kraćih rečenica). razvijati kod djece radne navike. oblikovanjem (Likovna kultura). pisati pripreme za svaki čas. 177 . (Moja okolina . igrom (Tjelesni i zdravstveni odgoj). imitiranjem i ponavljanjem. Djeca će tako učiti jezik i proširivati svoj vokabular oslanjajući se na znanje koje su stekla učenjem nekih drugih školskih predmeta ali i kombinirajući učenje stranog jezika s aktivnostima „preuzetim“ iz nekih drugih predmeta. kako za vrijeme nastave.upoznavati različite kulture i tradicije. Nakon usmenog usvajanja postepeno se prelazi na čitanje (prepoznavanje već naučenih riječi) . osposobiti djecu da samostalno rade.crtanjem.horsko i pojedinačno.: . Rad u parovima ili manjim grupama uz smjenu više različitih aktivnosti i angažiranje svih čula doprinose dinamici časa i održavanju neophodne pažnje kod djece. . slikanjem. .pjevanjem (Muzička kultura). npr. kreativno i fleksibilno kreirati svoj rad u okviru zacrtanih ciljeva. nastavni čas koncipira kao smjenu više faza od kojih nijedna ne bi trebala trajati duže od deset minuta. marljivost. tako i kod kuće.ekološki odgoj).DIDAKTIČKO – METODIČKE NAPOMENE U prvim godinama učenja njemačkog jezika usmjeriti pažnju na aktivnosti koje imaju za cilj da pobude i razviju zainteresiranost djeteta za učenje jezika. Jezik se na ovom uzrastu uči kroz igru. Praćenje i vrednovanje U četvrtom razredu osnovne škole iskazuju se brojčane ocjene za postignute rezultate u nastavi. njegovog aktivnog učešća u nastavnom procesu i pokazanih rezultata koje će nastavnik kontinuirano pratiti i ocijeniti.

radoznalosti i kreativnosti Govor Težiti dostizanju nivoa A 1. izjave. porodici i prijateljima opisivat će u nekoliko rečenica poznatu situaciju prepisivat će.(3 časa sedmično. upozorenja. ritam i intonaciju u jeziku koji uči razumjet će jednostavna uputstva. naglašavati riječi. kratka objašnjenja nastavnika i reagirat će na odgovarajući nač in razumjet će kratke dijaloge o poznatim temama prepoznavat će slova.1 Evropskog okvira za strane jezike. poštovat će ritam i intonaciju rečenice postavljat će jednostavna pitanja i odgovarati na njih učestvovat će u razgovoru po modelu davat će jednostavne informacije o sebi. dopunjavati i samostalno pisati riječi i kraće rečenice zapisivat će pojedine (poznate) riječi ili kraće rečenice po modelu / diktatu pisat će pojedinačne riječi i kratke rečenice o sebi i svom okruženju na ovom nivou učenja jezika dijete ne stiče znanje o jeziku nego prepoznaje i pravilno upotrebljava osnovne jezičke elemente Francuski jezik • • • • • • • • • Pisanje • • • Znanje o jeziku • 178 . • Očekivani rezultati / ishodi učenja • dijete će prepoznavati glasove. pitanja. naglasak. 105 časova godišnje) CILJEVI I REZULTATI ODGOJNO-OBRAZOVNOG RADA Jezičke vještine Slušanje i razumijevanje Ciljevi Razvijanje svijesti o postojanju drugih jezika i mogućnosti komuniciranja na nekom drugom jeziku koji nije naš maternji Učenje stranog jezika djetetu treba olakšati razumijevanje drugih i različ itih kultura i tradicija i jača motivaciju za učenje stranih jezika Čitanje i razumijevanje Osposobljavanje djeteta da na francuskom jeziku komunic ira na osnovnom nivou o temama iz svog neposrednog okruženja Podsticanje mašte. napisane riječ i i kraće rečenice čitat će naglas poznate riječi i rečenice uočit će glavnu misao kratkog pisanog teksta u kojem su mu sve riječi poznate pravilno će artikulirati glasove.

udžbenicima i priručnicima ne prihvata kruto nego da kreativno i fleksibilno kreira rad primjereno uvjetima u kojima radi. . svakodnevni život) Funkcije i sposobnosti (usmena ili pismena kompetencija koja predstavlja zacrtani cilj na datom nivou) Aktivnosti (navedene su aktivnosti pomoću kojih je moguće realizirati sposobnosti) Gramatika (gramatičke oblasti koje odgovaraju datom nivou.slušanjem i pjevanjem omiljene vrste muzike (Muzička kultura). Preporučuje se rad u parovima ili manjim grupama uz smjenjivanje različitih aktivnosti što treba da doprinese dinamici časa i održavanju pažnje učenika ovog uzrasta. Praćenje i vrednovanje na ovom nivou treba da bude u službi motivacije djece i da služi nastavniku za procjenu realizacije zadatih ciljeva. te na prepisivanje riječi i kratkih rečenica dok ne doñe do usvajanja pravilnog pisanja pojedinih riječi i kraćih rečenica. razviju i podrže zainteresiranost za učenje jezika. dom. . zamjenice. kao i nivo svog i njihovog znanja u odnosu na postavljene ciljeve. Veoma je važno da nastavnik uputstva ponuñena u programu.ocjenjivati svoje i aktivnosti svojih drugova iz razreda. plesom. frontalni. .: . Nastavnik treba pažljivo planirati svaki čas. . (Likovna kultura).zajedničkom šetnjom u prirodi i sl. cilj i način rada. brojevi.. oponašanjem i ponavljanjem. Ocjenjivanje je opisno i brojčano. razlike u upotrebi nekih pozdrava u francuskom jeziku i u maternjem jeziku učenika. Ovo može podrazumijevati npr. . Interdisciplinarni sadržaji Djeca će takoñer učiti jezik i proširivati svoj vokabular oslanjajući se na znanje koje su stekli učenjem nekih drugih školskih predmeta. porodica. . slikanjem. oblikovanjem itd.upoznavati s nekim osnovnim razlikama izmeñu njihove i kulture naroda s francuskog govornog područja (npr. imenice.PROGRAMSKI SADRŽAJI Teme (opće tematske oblasti kao osnov za daljnju razradu zavisno od datih okolnosti nastavne prakse. .koristiti ključne metode iz prakse pri radu u parovima ili malim grupama.upoznavati s kulturom svoje zemlje i učiti da je bolje poštuju i cijene. (Moja okolina – ekološki odgoj). ponavljanje i usmenu komunikaciju koja će sadržavati elemente zabavnih aktivnosti koje imaju za cilj da pobude. Nakon usmenog usvajanja treba postepeno preći na čitanje (horsko i pojedinačno). Treba kod djece razvijati radne navike i komunikativne sposobnosti te ih osposobiti za samostalan rad i tokom časa i kod kuće. moja bliža okolina. . Učenje kako učiti Djeca će: .biti odgovorni i aktivni u situacijama kada se uči jezik.učiti da komuniciraju i ponašaju u svakodnevnim situacijama na način koji je primjeren za kulturu zemlje čiji jezik uče.crtanjem. Jezik se u ovom uzrastu uči kroz igru.razvijati pozitivan stav prema učenju jezika. 179 . Potrebno je takoñer primjenjivati direktni. lično predstavljanje. uzvike (helas! (Jao!) ili eh bien! (pa lijepo! No!) ta ta ta! (koješta!) tien! (gle!) itd. škola. npr. Dobro jutro i dobar dan / Bonjour).sportova i igara (Tjelesni i zdravstveni odgoj). grupni i individualni pristup. koje će učenici koristiti a ne učiti o tome!) Vokabular (predlaže se vokabular koji je u skladu s datim temama) DIDAKTIČKO-METODIČKE NAPOMENE U prvim godinama učenja francuskog jezika pažnju treba usmjeriti na razumijevanje. Interkulturalne vještine Djeca će se: . npr. glagoli itd. npr. npr.

glumljenjem.glumiti/dramatizirati poznatu priču/bajku . grand-père.vrijeme. itd. oponašanjem glasova/zvukova (npr. npr. u vezi s datim temama.ponudu.učestvovati u razgovoru (pitanja/odgovori) s drugim učenikom/djecom ili nastavnikom . bojenjem ili podvlačenjem samo odreñenih riječi (npr. 2) Ve rbalno ponavljanjem riječi koje je izgovorio nastavnik ili koje su čuli s kasetofona. salon. podvlačiti. je me lave. . C’est á droit / á gauche une. Au revoir. . zamjenjivanjem ilustracija u tekstu ponuñenim riječima. des. actions (npr. redanjem slika itd. sandwich. train. npr. tužan. pyjama. nešto prošireniji vokabular quoi.mjesto. . rue.izraziti .Francuski jezik .ideju posjedovanja (le livre de Jean. celle. feu. itd. Gramatika Vok abular Djeca će učiti samo osnovni Djeca će koristiti vokabular koji se odnosi na (a ne učiti o date teme. . Il a les cheveux . beau couloir itd. npr.locirati ljude i predmete . . b) ČITANJE I REAGIRANJE Djeca će prepoznati jednu ili više napisanih riječi ili uputstava i reagirati: 1) Neverbalno gestikuliranjem. značenjima) Djeca će vježbati da koriste (a ne učiti o tome!): Antonime . npr. npr. quel? prošireniji vokabular. itd.druga godina učenja Nivo Če tvrti razre d Te me • Porodica • Kuća. Salut. • Odreñivanje mjesta i položaja: Où se trouve… Determinatore: Pourriez vous me dire… .jednina i • Predstavljanje : Je množina suis … C’est…Je . • Škola. Elle Zamjenice est mince. . veoma ograničen broj raspoloženja .Članove. davanjem veoma kratkih odgovora na pitanja nastavnika ili pitanja koja su čuli s kasetofona. Imenice itd. couleur…?) fatigué. • Moje lice . jouet.povremeno prepisivati izolirane riječi . stylo. npr. itd. rezanjem zahtijevanih oblika/likova iz papira. • Svakodnevnii pozdravljati .ubacivati. nešto avoir prošireniji vokabular. Prijedloge. bojenjem navedenih predmeta/osoba navedenim bojama. djeca će: . qui. mon/ma. popunjavanjem praznina riječima odabranim s kartica na kojima se te riječi nalaze itd. crayon.prisvojni m’appelle…. .L’Impératif livre.Upitne. salle á manger Kolokacije. nešto lá prošireniji vokabular. heureux. itd. nešto Glagole prošireniji vokabular. l’amie Oui/Non…itd. pridjeve. namještaj. manger. pomoću društvene igre u kojoj se sastavljaju riječi od slova na kockama. redati riječi odreñenim redoslijedom itd. itd.P okazne.Glagole être. podvlačenjem ili bojenjem riječi koje im se usmeno upućuju. npr. rasporeñivanjem ilustracija po odreñenom redu prema pisanim uputstvima itd. ton/ta. npr. ma maison) .davati uputstva i naredbe b) PISANJE Budući da učenje pisanja na ovom nivou nije prioritet. raspoloženje. .zamjenjivati inicijale punim riječima . lait). itd.Opisne • Prostorije u k ući i pridjeve. grand-mère. chambre á coucher.boire. Složenice.pjevati i igrati jezičke igre .učiti pisati pomoću igara na CD-u. son/sa itd tante. jus Brojeve: 1 . un. npr. npr. . sur (u parler.triste.dopadanje sposobnost da nešto urade (Je peux. imitiranjem zvuka voza. pravljenjem raznih oblika od plastelina itd. životinjskih glasova itd. le. itd. npr. machine á laver.. izvršavanjem uputstava nastavnika ili uputstava koja čuju s kasetofona. • Vrije me: Quelle heure osnovnim est-il? Il est . u vezi s datim temama.) ..Le présent autobus.Lične noirs. glumljenjem (npr. povezivanjem riječi u stupcu A s odgovarajućim ilustracijama u stupcu B. nešto prošireniji najosnovnije.20 d’orange. Qui estgenitiv (la ce? Qu’est-ce que c’est? maison de Comment t’appelles-tu? Nicole. cahier.). npr. frère. pain. u vezi s datim temama. père. pokazivanjem. de Paul) • Opisivanje. pravljenjem/oblikovanjem stvari (npr. crtanjem.Upitne • Raspoloženja. donner-prendre. Priloge za: Svakodnevni život. njeno prihvatanje ili odbijanje 180 . ici. De quelle couleur est . . nešto pridjeve. malheureux. dans. cuisine. itd… les • Članovi uže i neki . itd • Bliža okolina. prendre). boje predmeta..brojati predmete . lijepljenjem slika. biranjem ili povezivanjem pisanih riječi i odgovarajućih ilustracija. la. dom Funk cije i sposobnosti Djeca će znati: Ak tivnosti RECEPCIJA: a) SLUŠANJE I REAGIRANJE Djeca će slušati izgovoreni tekst i reagirati: 1) Neve rbalno imitiranjem nastavnika ili neke popularne ličnosti (npr. moje tije lo. PRODUKCIJA a) GOVOR Djeca će: . 2) Ve rbalno davanjem kratkih pismenih ili usmenih odgovora na pitanja. npr. quelle? (Quelle heureux.. društvene igre u kojoj se slažu pločice sa slovima jedna na drugu.predstaviti život P rvi stepen sebe ili elementarnog • Škola druge znanja • Moja okolina identificirati ljude i predmete • Slobodno . brojeve itd.). itd. triste.ponavljati riječi nastavnika ili riječi izgovorene s kasetofona . iz crtića). recitirati . maintenant jeans. vêtements (npr. pokazivanjem odreñenih ilustracija koje se odnose na riječi koje im se usmeno upućuju. oponašanjem glasova/zvukova.Prisvojne članovi šire porodice. zamjenjivanjem inicijala punim riječima ili popunjavanjem praznina odgovarajućim riječima itd.). mère. sretan). … ans itd. á.reći koliko je sati (puni sati) . vokabular. grand-petit. oncle. onih koje označavaju neku aktivnost. tome!): • Pozdravljan je : Bonjour. jupe) nourriture (npr. …? itd Quel âge as-tu? J’ai celui.opisati vrijeme ljude i predmete. • rutinske aktivnosti. soeur. robe. crtanjem. gestikuliranjem. poudre á laver.igrati uloge. tu te promènes.

Arapski jezik se na ovom nivou uči kroz različite jezičke igre.. . grupe i cijeli razred. Rad u parovima ili grupama doprinosi dinamici časa i većoj angažiranosti učenika. predanosti i preciznosti u učenju jezika razvijanje samostalnosti u govoru kroz igre. odgovornost i motivaciju za učenje. pripremajući zadatke za pojedinu djecu. . ponavljanje.pažljivo planira svaki čas. Nastavnik treba da: .razvija pozitivnu atmosferu u učionici.kreativno i fleksibilno kreira svoj rad u okviru zacrtanih ciljeva a u skladu s uvjetima u kojima radi. . 105 časova godišnje) CILJEVI I REZULTATI ODGOJNO-OBRAZOVNOG RADA Ciljevi početne nastave arapskog jezika Očekivani rezultati / ishodi učenja nastaviti s naglašavanjem c iljeva koji su dati u prvoj godini učenja učenje jezika. ples. kao i dodatne materijale u slučaju neočekivanih situacija. te planirajući trajanje svakog segmenta aktivnosti u učionici. 181 . .razvija komunikativne sposobnosti kod djece. . . Usvajanje grafičke strukture slova (po grupama slova).kontrolira i razvija kod djece pravilno usvajanje izgovora. potičući ih da maksimalno koriste vlastite talente i sposobnosti.sunčevih” i .poštuje osnovne didaktičke principe primjerenosti i postupnosti. . s postepenim uvoñenjem čitanja i pisanja.(3 časa sedmično. detaljno razrañujući načine kako da ih postigne.piše pismene pripreme za svaki čas. pripremajući materijale/opremu koja je potrebna u učionici. marljivost. . a ne o jeziku razvijanje pozitivnog stava prema učenju jezika razvijanje radoznalosti i kreativnosti razvijanje razumijevanja i logičkog pamćenja razvijanje temeljitosti. kratki i dugi vokali. ..razvija kod djece radne navike. postavljajući ciljeve. pisanje tanwina. pjesme i ples učiniti da učenje arapskog jezika bude zabavno postupan prijelaz ka čitanju i pisanju jednostavnih riječi i rečenica ljubav i spremnost za učenje arapskog jezika razumijevanje jednostavnih sadržaja na arapskom jeziku sloboda i samostalnost u govoru čitanje riječi vezanih za konkretan pojam (samostalno upotrijebljenih) čitanje jednostavnih rečenica prepisivanje riječi i kratkih sadržaja kratki usmeni i pismeni odgovori popunjavanje slova i riječi razvijanje samopouzdanja u izražavanju prepoznavanje zadovoljstva i koristi pri proširivanju znanja arapskog jezika Arapski jezik PROGRAMSKI SADRŽAJI Teme (opće tematske oblasti kao osnov za daljnji rad) Funkcije i vještine (usmena i pismena kompetencija) Aktivnosti (pomoću kojih se realiziraju vještine) Gramatika (osnove gramatike za dati nivo) Vokabular (u okviru datih tema) DIDAKTIČKO – METODIČKE NAPOMENE Specifičnosti arapskog pisma uvjetovat će i rad u drugoj godini učenja arapskog jezika (četvrti razred). . pjesmu. pisanje odreñenog člana.mjesečevih” slova.procijeni kojim fondom riječi djeca trebaju ovladati u datoj grupi i uvjetima.razvija vlastiti sistem praćenja i provjeravanja napredovanja svakog djeteta.

pjevanjem (Muzička kultura).'ayna” pridruživanjem slike tekstu prehrambenih proizvoda i vrsta pića . kam) za tvorbu druge kratkih . `ala) Djeca će nabrojati dane u Sek undarni . uporeñivati je s vlastitom kulturom i razvijati pozitivan stav prema različitosti.- ne prihvata kruto uputstva data u programu. 'amama.. Interkulturalne vještine Djeca će upoznati kulturu i običaje različitih zemalja u kojima se govori arapski jezik.brojanjem (Matematika).crtanjem (man. 'anti. min. Praćenje i vrednovanje Treba da je stalno. . . .čitati kraće tekstove naglas i u sebi. 'anta.navikavanjem na izgovor i intonaciju (igre. tilka) Kroz dijalog opisati jednostavnim rečenicama . Treba da je u funkciji motivacije djece na daljnji rad i razvijanje ambicije za učenje arapskog jezika. Interdisciplinarni sadržaji U svim oblastima sadržaj je povezan s drugim školskim predmetima: .plesom.tražiti odreñene informacije u tekstu i fawqa. (Moja okolina . U četvrtom razredu ocjenjivanje je brojčano. prirodu i sl. nabrojati ograničen reagirati: broj odjevnih wara'a) predmeta 1) Neverbalno nabrojati nekoliko Upitna rije č .povezivanjem slike i teksta svoje uže porodice zam je nice (hara. Učiti samo Dje ca će znati: pozdravljati na Djeca će slušati izgovoreni tekst i huwa. sedmici prijedlozi (tahta. rečenica.dopunjavanjem teksta brojati od 1 do 10 vokabular.opisivanjem (Maternji jezik i književnost). . razvrstavanjem slika.razvrstavanjem slika imenovati članove Pok azne (imenskih) . Potvrdne i 2) Ve rbalno riječi ljude i predmete prepoznavanje.ekološki odgoj). već kreativno i fleksibilno kreira svoj rad u okvirima zacrtanog.zajedničkom šetnjom kroz park.crtanjem. Arapski jezik . izvornih govornika (zvučni zapisi) ograničenim brojem ponavljanje. igrom (Tjelesni i zdravstveni odgoj). osnovnih . . ČITANJE I RAZUMIJEVANJE reći koliko je sati Prijedlozi (fi.praznicima (Vjeronauka).označavanjem tačnih i netačnih tvrdnji harihi.davanjem kratkih odgovora na u kući (na`am.crtanjem. . veoma pažljivo i nenametljivo. udžbenicima i priručnicima. Nastavnik istovremeno procjenjuje realizaciju zadatih ciljeva i vlastiti učinak.druga godina učenja Nivo Če tvrti razre d Te me Funkcije i vje štine Aktivnosti Gramatika Vokabular Djeca će: Lične zamjenice SLUŠANJE I RAZUMIJEVANJE: ('ana. . ralika. koji neformalan način 1) Neverbalno Upitne zamje nice će biti osnova predstaviti sebe i . oblikovanjem (Likovna kultura). ma. (imenskim) i pjesmice.označavanjem tačnih i netačnih tvrdnji Proširivanje tema: pozdravljanje Prvi stepen i upoznavanje elementarnog porodica i znanja prijatelji kuća svakodnevni život škola bliža okolina odjevni predmeti hrana i piće 182 . . la) crtanje i druge imenovati predmete vježbe) nastavnikova pitanja ili pitanja koja su u školskoj torbi i uvježbavati Upitne partikule čuli s kasetofona učionici (hal. nahnu) osnovni formalan i reagirati: vokabular. hiya. odrične riječi . 'a) osnovni . (puni sat) 'ila. ali primjereno uvjetima u kojima radi.

) Pre poznavan je gramatičkog ženskog roda (okruglo . sad..igrati uloge .rješavanjem jednostavnijih zadataka s višestrukim izborom GOVOR Djeca će: . .odgovarati na pitanja . pjevati .ta”) B rojevi (1 do 10) P ridjevi (kabir.rekonstruirati riječi .pripremati i provoditi jednostavne dijaloge PISANJE Djeca će: . yn itd. qasir.2) Verbalno .dopunjavati izostavljene riječi . tawil\amil) Boje (osnovne) Razlomlje ni plural (nekoliko usvojenih imenica) 182 .recitirati.dopunjavanjem teksta. sagir.od ponuñenih riječi rekonstruirati kraće rečenice .prepoznavati i koristiti slova koja ne postoje u bosanskom jeziku (qaf.postavljati jednostavna pitanja .prepisivati pojedinačne riječi i kraće tekstove . .davanjem kraćih odgovora.učestvovati u dramatizacijama .

vodi i zraku kao uvjetima života ⇒ gibanju zraka i promjeni osobina materije ⇒ zelenoj biljci i njenim dijelovima ⇒ životnim zajednicama ⇒ čovjeku kao prirodnom i društvenom biću ⇒ atmosferskim padavinama ⇒ domaćim životinjama i koristima od njih ⇒ prošlosti i sadašnjosti kraja ⇒ osnovnim obilježjima kraja ⇒ danu i satu i mjerenju vremena satom ⇒ orijentaciji na geografskoj karti ⇒ kulturnim. lancima ishrane. 105 časova godišnje) Moja okolina CILJEVI I REZULTATI ODGOJNO-OBRAZOVNOG RADA Područja uče nja Ciljevi Stican je znan ja o: ⇒ školi. uzajamnim vezama ⇒ sunčevoj svjetlosti. prezentiranje postignutih rezultata da je čistoća pola zdravlja i da svaki pojedinac ima svoje higijenske navike koje se usvajaju i razvijaju da su mikroorganizmi uzročnici bolesti. sami ili u timu. tvari. raspravljati o tome šta se dešava i u kojim uvjetima. te poreñenje svojih predviñanja sa stvarnim rezultatima ⇒ sistematiziranje znanja kroz izradu tematskih plakata. znaju kako najlakše učiti prepoznati raznovrsne pojave i procese u prirodi uspostavljati logične veze izmeñu živih bića i pojava u prirodi nabrojati dijelove zelene biljke i objasniti ulogu pojedinih dijelova za život i rast biljke da je čovjek prirodno i društveno biće i da ima neizmjeran uticaj na okruženje nabrojati i prepoznati atmosferske pojave nabrojati domaće životinje i njihove koristi za čovjeka osnovne podatke o prošlosti i sadašnjosti zavičaja osnovna obilježja kraja u kojem žive trajanje dana i mjeriti vrijeme satom orijentirati se na geografskoj karti nabrojati kulturne. te donositi odgovarajuće zaključke ⇒ koristiti vlastitu kreativnost i maštu za rješavanje problema ⇒ koristiti jednostavan naučni jezik za saopćavanje ideja i imenovanje i opis živih bića. pojava i procesa u prirodi i društvu 184 . znanju i načinu učenja ⇒ raznovrsnosti pojava i procesa u prirodi ⇒ živim bićima. javnim i prosvjetnim ustanovama u kraju ⇒ prirodnim obilježjima kantona ⇒ saobraćajnoj povezanosti. traženje ideja i provoñenjem jednostavnih i voñenih posmatranja i ogleda. javne i prosvjetne ustanove u zavičaju prepoznati i opisati prirodna obilježja zavičaja da dobra saobraćajna povezanost znači i razvijen kraj. učenje kod kuće. da naša domovina ima izuzetne prirodno geografske odlike na osnovu kojih se može razvijati turizam kao posebna grana privrede da je odjeće i obuća životna potreba svakog čovjeka i da se ona tokom historije mijenjala i obilježavala pojedine epohe ZNANJE ⇒ ⇒ ZNANJE ⇒ ⇒ ⇒ VJEŠTINE I SPOSOBNOSTI Djeca će: ⇒ učiti (samostalno i u grup i) ⇒ posmatrati i izvoditi zaključke (samostalno i u grupi) ⇒ planirati svoj rad i rad svoje grupe ⇒ razvijati kritičko razmiš ljanje ⇒ provoditi istraživanja i bilježiti zaključke ⇒ izvoditi mjerenja i voditi evidenciju ⇒ dobivati i prezentirati dokaze ⇒ razmatrati dokaze i vršiti procjene ⇒ prenositi informacije putem individualnog i timskog rada kroz: ⇒ učenje u školi. razvijenosti. prirodno geografskim odlikama i turizmu ⇒ prirodno-geografskim odlikama B iH ⇒ odjeći i obući ⇒ higijenskim navikama ⇒ rekreaciji kao higijenskoj potrebi ⇒ uzročnicima bolesti ⇒ kulturi življenja ⇒ zagañenosti tla i zraka i zaštiti od zagañivanja ⇒ ⇒ ⇒ ⇒ ⇒ ⇒ ⇒ ⇒ ⇒ ⇒ ⇒ ⇒ ⇒ ⇒ ⇒ Očekivani rezultati Dje ca zn aju: da je osnovno obrazovanje obavezno da bez učenja nema znanja.(3 časa sedmično. da su prljave ruke i prostor za stanovanje česti uzročnici bolesti da je kultura življenja odraz vremena u kojem živimo i da je istu potrebno njegovati i razvijati da je čovjek i njegovo djelovanje najveći zagañ ivač tla i zraka i da svaki pojedinac može dati vlastiti doprinos zaštiti od zagañenja ⇒ koristiti prethodna iskustva ⇒ koristiti odreñene kriterije za prikupljanje i zapisivanje podataka ⇒ uz pomoć nastavnika razvijati plan istraživanja ⇒ pratiti redoslijed uputstava pri istraživanju i mjerenju ⇒ uz pomoć nastavnika procjenjivati relevantnost podataka i informacija ⇒ praviti jednostavna poreñenja. korištenje dodatne literature. njihovim osobinama.

prema drugima. javne i prosvjetne ustanove u mom mjestu Širi zavičaj – kanton. voda i zrak kao uvjeti života Kretanje zraka. lokalni vjetrovi Promjena osobina materije zagrijavanjem Zelena biljka. PONAŠANJE Djeca će razviti pozitivne vrijednosti i stavove: ⇒ prema sebi samima. vode i zraka 185 . PRIRODA I PRIRODNI PROCESI 2. STAVOVI. VRIJEME I PROSTOR • • • • • • • • • • • • • • • • • • • • • • • • • Raznovrsnost pojava i procesa u prirodi Osobine živih bića u vezi sa životnim okruženjem Živa bića u godišnjim i vremenskim promjenama Čovjekove aktivnosti vezane za godišnja doba Sunčeva svjetlost. dijelovi biljke. DRUŠTVO Kulturne. prirodna obilježja Saobraćajna povezanost u širem zavičaju . vjetar. HIGIJENA Odjeća i obuća Odmor i rekreacija kao higijenska potreba Uzročnici bolesti – neprijatelji zdravlja Kultura življenja Zagañenost tla. svojoj porodici. prirodnoj i društvenoj okolini i učenju kao cjeloživotnom procesu ⇒ pokazivati više samopouzdanja i odgovornosti ⇒ poštivati različite stavove ⇒ prepoznavati ulogu nauke za razumijevanje svijeta u kojem žive i za poboljšanje kvaliteta života NASTAVNI SADRŽAJI / TEM E 1.kantonu Razvijenost šireg zavičaja: privreda.VRIJEDNOSTI. brzina i smjer vjetra. turizam Uzajamni odnos privrede i obilježja zavičaja Prirodno-geografske odlike Bosne i Hercegovine 4. mjerenja vremena satom Orijentacija na geografskoj karti – pronalaženje značajnih geografskih obilježja 3. sadašnjost i budućnost kraja Obilježja zavičaja Dan i sat. uloga pojedinih dijelova Čovjek kao prirodno i društveno biće Atmosferske padavine Prošlost.

Novi sadržaji odnose se na znanja o gibanju zraka. na način koji je svojstven nauci. Za ocjenjivanje i evaluaciju napredovanja djece koriste se različiti instrumenti i postupci: 186 . predviñaju šta će se desiti. kritički razmatraju uočeno i donose odgovarajuće zaključke i upozoriti ih na eventualne opasnosti. Predmet je istovremeno i izvor informacija za upoznavanje načina kako što više saznati. PRAĆENJE I OCJENJIVANJE Djecu ocjenjujemo na osnovu sposobnosti da razumiju koncepte i kritički razmišljaju. za vrijeme izvoñenja te aktivnosti. a znanja povezati i upotrijebiti. naučiti ih kako da koriste svoja čula u tom procesu. te uticaj na društvo i okolinu i korištenjem metodologije aktivnog učenja. ohrabriti ih za drugačije i nove oglede. čulima. Predstavlja nastavak i usmjeravanje spontanog dječjeg istraživanja i otkrivanja meñuzavisnosti pojava i procesa u prirodnom i društvenom okruženju. Poslije provedenog ogleda treba zajedno s djecom pažljivo razmotriti šta se dogañalo i zbog čega. U 4. godišnjim dobima. sadašnjosti i budućnosti šireg zavičaja. razvoj pravilnog odnosa prema društvenom i prirodnom okruženju. svjetlosti. Ta saznanja se u nastavi produbljuju i proširuju.DIDAKTIČKO. Kako djeca o nekoj aktivnosti najbolje uče na neposrednom iskustvu... da li su predviñanja bila ispravna.METODIČKE NAPOMENE U nastavi Moje okoline važno je osposobljavati djecu da kritički razmišljaju i razumiju koncepte. Primjena principa korelacije sa drugim predmetima doprinosi racionalizaciji nastavnog procesa što štedi dragocjeno vrijeme i povećava kvalitet odgojno-obrazovnog procesa. Ovakav izbor nastavnog gradiva i njegovo strukturiranje osigurava povezanost društvenih i prirodnih pojava i proučavanje prirode u njenom jedinstvu s različitih aspekata. razredu šire se znanja o životnim zajednicama. prošlosti. Korelacija omogućava multidisciplinaran pristup nastavnoj temi pa se za kratko vrijeme ostvari više zadataka. maštu i divergentno mišljenje. U smislu toga predloženi model može da posluži kao pomoć nastavniku. Djecu treba posmatrati i ocjenjivati u aktivnosti. atmosferskim padavinama. razvijanje pravilnog odnosa prema ljudima i dogañajima. Zato je neophodno podsticati istraživački pristup djeteta svijetu koji ga okružuje. Osnovni cilj je doživjeti i osvijestiti složenost. U skladu s tim. dominantno mjesto treba da imaju ogledi koje izvode djeca individualno ili u timovima. njenu primjenu i korištenje. Za realizaciju programskih sadržaja preporučuje se što češća izvanučionička nastava. Pri tome je neophodno objasniti djeci procedure i tehnike izvoñenja ogleda. te o ljudskom organizmu. Značaj predmeta Moja okolina leži u tome što je to jedan od glavnih nosilaca spoznajnog razvoja kod djece ovog uzrasta. Date teme treba razraditi kroz kontekst pojava i procesa koji su djeci interesantni. Djecu treba naučiti da posmatraju šta se dešava u prirodi i šta se dešava prilikom izvoñenja ogleda. ulozi pojedinih dijelova. orijentaciji na geografskoj karti. bilježe i ureñuju dobivene podatke. lancu ishrane i uticaju čovjeka na taj lanac. biljci i njenim dijelovima. raznolikost i meñusobnu povezanost svih činilaca koji djeluju u dječjem prirodnom i društvenom okruženju. kulturnim i javnim ustanovama. uzimajući u obzir razvoj nauke. Prilikom planiranja i izvoñenja ogleda bitno je kod djece podsticati radoznalost. potrebno je voditi računa i o meñupredmetnoj korelaciji i planirati izradu zajedničkih školskih projekata. te kako objasniti i koristiti dobivene rezultate. pomoći im da uoče sličnosti i razlike. snošljivo i otvoreno prihvatanje različitih stavova i mišljenja. razredu zasnovana je na senzitivnom iskustvu prirode i društvenoj sredini. vodi i zraku. Moja okolina ujedinjuje sadržaje različitih naučnih područja. domaćim životinjama. njihovih obrazovnih postignuća i sposobnosti primjene novog znanja. Moja okolina u 4. promjeni osobina materije. te poticanje znatiželje za otkrivanjem pojava u prirodnom i društvenom okruženju.

učestvovanje u izvoñenju ogleda. istraživanja i dr. i zadaci u operativnom programu bit će ponekad isti. OCJENJIVANJE) P laniranje. gibanju. kući. od škole i kuće. usmeno i pisano izvještavanje i drugo). Već kod planiranja rada. Nastavni predmet Moja okolina je kompleksan predmet i zato je vrlo bitno kontinuirano praćenje. obrtanju zemlje oko ose . hrñanju. truljenju. Ocjenjivanje u predmetu Moja okolina zasniva se na praćenju cjelokupnih odjeljenjskih aktivnosti. demonstracija. a rezultati koji se postižu su bolji. mora se znati šta se ocjenjuje. donošenje osobnih zaključaka. kretanju Zemlje oko S unca – smjena godišnjih Razvijena svijest o prirodnim procesima. Ocjenjivanje u četvrtom razredu je brojčano. kretanju. zatim. izrada panoa 187 . do mjesta i zavičaja. ali se po koncepciji linearno – spiralnog razvoja programa gradivo proširuje i dopunjuje. evaluacija TEME ZNANJE SPOSOBNOSTI I VJEŠTINE VRIJEDNOSTI. AKTIVNOSTI NASTAVNIKA (ORGANIZACIJA I METODE NASTAVE I UČENJA. ali ponekad i znatno različiti. podstiče aktivnost svih. S obzirom na to da u nastavi Moje okoline u trećem i četvrtom razredu postoji sličnost u programskim sadržajima jer se u njima nalaze iste cjeline. Sadržaji programa Moje okoline povezuju se sa sadržajima u svim ostalim nastavnim predmetima. na početku nastavne godine (kod izrade godišnjeg plana i programa rada). pa tek onda za ostale predmete zbog integracije rada sa ostalim predmetima. PONAŠANJE AKTIVNOSTI DJECE RAZNOVRSNOST POJAVA I PROCESA U PRIRODI Imaju znanja o klijanju. izrada domaćih zadataka. Najvažniji aspekt takvog ocjenjivanja je redovitost (ne samo one djece koja traže više pažnje). prirodne i društvene pojave i promjene. praktičan rad. rastenju. navike. a ne da se računa da će to nekako doznati.). jer jedino takvo ocjenjivanje ima svrhu i njime se postiže željeni cilj. Za ocjenjivanje je potrebno koristiti svu dostupnu literaturu. Uobičajeni oblici ocjenjivanja se temelje na nastavnikovom posmatranju aktivnosti u odjeljenju. projekti.smjena dana i noći. posmatranje i vrednovanje. Pitanja koja nastavnici postavljaju djeci moraju biti tako koncipirana da se na njih od pojedine djece očekuje tačan odgovor. putem zadataka objektivnog tipa i drugih odgovarajućih ispitnih postupaka. donošenje zaključaka. razvijena svijest o različitosti prirodnih procesa. Ovim se izbjegava demotiviranost djece. mjestu . Moja okolina čini osnovu za cjelokupan nastavni rad u razrednoj nastavi. nastavnici bi trebali ponajprije planirati sadržaje iz Moje okoline. STAVOVI. S obzirom na to da se djeca prvi put susreću s brojčanim ocjenjivanjem treba voditi računa kako i kada to raditi. Praćenje tih aktivnosti od strane nastavnika mora biti kontinuirano i aktivno u smislu da nastavnici aktivno ispituju koliko dijete trenutno zna.. razvijeni osobni stavovi o prirodnim procesima Planiranje osobnog rada. pripremanje. Ocjenjivanje za djecu prije svega mora biti motivirajuće. imaju osjećaj da su jednako važna. svijest o pripadnosti kolektivu u školi. Ocjene kroz duže razdoblje bi se trebale temeljiti na različitim ocjenjivačkim aktivnostima radi pokrića različitih aspekata postignuća. disanju.. sposobnost izvoñenja jednostavnih ogleda Pozitivan stav prema prirodnim procesima. Najvažnija zadaća ocjenjivanja je osiguranje korisne i poticajne povratne informacije djetetu o njegovom napretku. sposobnosti. učešće i doprinos u interakciji (rad u velikim i malim grupama. opadanju lišća. organiziranje i izvoñenje posmatranja. vrenju. život i rad ljudi. Praćenje djeteta počinje od prvog školskog dana.• • • • sposobnosti i vještine djeteta za vrijeme izvoñenja aktivnosti (ogledi. portfolio. Više nego i u jednom drugom nastavnom predmetu ovdje dolazi do izražaja posmatranje i bilježenje. gorenju. Cilj i zadaci nastave Moje okoline pokazuju da će djeca upoznavati prirodnu i društvenu sredinu u svom okruženju. Na takav način sva djeca imaju mogućnost da dajući odgovore na postavljena pitanja. osmišljavanje ogleda.

voćnjaku i na njivi. mijenjanje krzna Razlikovanje povoljnih od nepovoljnih uvjeta za razvoj živih organizama. briga o čistoj i zdravoj životnoj sredini Davanje vlastitog doprinosa stvaranju povoljnih uvjeta za razvoj živih organizama. Saradnja sa roditeljima 188 . planiranje i realiziranje planiranog ŽIVA BIĆA U GODIŠNJIM I VREMENSKIM PROMJENAMA Briga o životinjama i biljkama koje u toku zime ne mogu da doñu do hrane. pomaganje životinjama. donošenje zaključaka. Uzgoj ukrasnog bilja u učionici Aktivno učešće u radu kolektiva. magnetne i druge pojave UVJETI POD KOJIMA SE RAZVIJAJU ŽIVI ORGANIZMI Znanje o meñusobnoj ovisnosti sredine živih bića i čovjeka. Organizacija praktičnih vježbi. uzgoj kućnog cvijeća Karakteristike živih bića u različitim godišnjim dobima – biljke. zimski san. svjetlosne. Osmišljavanje ogleda i aktivnosti. Ishrana biljaka. sistematiziranje Motiviranje djece za rad. prikupljanje. životinje. Zimsko mirovanje. Kultiviranje zemljišta. pravljenje i postavljanje hranilica za ptice Uzajamno pomaganje. uzgajanje ukrasnog bilja u školi. posmatranje i procjenjivanje. Samostalno ili u saradnji sa drugima uzgajanje cvijeća u učionici. demonstracija ogleda. ispunjavanje obaveza. pomaganje drugima. Stvaranje povoljnih uvjeta za razvoj živih organizama. Sposobnost izvoñenja jednostavnijih radova u vrtu. uzgajanje biljaka P laniranje rada. pripremanje izvora znanja. životinja. uticaj čovjeka na razvoj živih organizama. električne. sakupljanje materijala. čuvanje životne sredine od zagañivanja.doba. izvoñenje ogleda.

demonstriranje. mašte i razvoj kreativnosti Sposobnost su opisivanja procesa uzajamnosti Izvoñenje ogleda koji pokazuju da bez sunčeve svjetlosti. u voćnjaku. sistematiziranje prema zajedničkim osobinama Učestvovanje u grupnom radu. priprema i organizacija nastavnih aktivnosti P omaganje djeci. radovi u vrtu. P riprema stočne hrane za zimu. aktivno učešće u radu Osmišljavanje situacija za interaktivno učenje P odsticanje razvoja radnih i navika PROMJENA OSOBINA MATERIJE ZAGRIJAVANJEM Znaju da materije zagrijavanjem mijenjaju svojstva Sposobnost samostalnog posmatranja i izvoñenja zaključaka Svjesnost o promjeni osobina materije zagrijavanjem Posmatranje. naciju i vjeroispovijest Istraživanje. organizacija posjeta plasteniku u bližoj okolini Izrada didaktičkih materijala P osmatranje i praćenje napretka djece KRETANJE ZRAKA. pravljenje tematskih panoa P raćenje rada. vode i zraka Znaju da bez vode. zaključivanje. Izvršavanje obaveza proisteklih iz svakodnevnog rada P laniranje. LOKALNI VJETROVI Imenovanje vjetrova prema vrsti i brzini P onašanje u slučaju vremenskih nepogoda vjetrova Posmatranje. izvoñenje ogleda. izvoñenje radova u okolišu škole. čuva okolinu od zagañenja Čuvanje zdravog okoliša. sličnosti i razlikama izmeñu biljaka. VODA I ZRAK KAO UVJETI ŽIVOTA Znanja o čovjekovim aktivnostima uvjetovanim godišnjim dobima. vode i zraka nema života na zemlji Ne ugrožava životne uvjete. voćnjaku. imenovanje. njegovim karakteristikama i vrstama Prepoznavanje godišnjih doba na osnovu vremenskih prilika. priprema i realizira nastavu BILJKA. životinja i ljudi P ozitivan i izgrañen stav o ljudima bez obzira na boju. sličnosti i razlike izmeñu muškarca i žene. na njivi. evaluacija 189 . BRZINA I SMJER VJETRA. o osnovnim dijelovima biljke na primjeru jedne stablašice Imaju osnovna znanja o odlikama čovjeka (uspravan hod. osiguranje uvjeta za zdrav život. DIJELOVI BILJKE. uočavanje potreba vezanih za godišnja doba P omaganje starijima u radovima vezanim za godišnje doba P riprema ukrasnih biljaka za zimu Aktivno učešće u pripremi ukrasnih biljaka za zimu. mišljenje. zaštita od elementarnih nepogoda Imaju osnovna znanja o sunčevoj svjetlosti. pripremanje i podsticanje djece na kreativan i istraživački rad P redlaganje i rukovoñenje školskim aktivnostima P lanira. znaju izvesti jednostavne oglede koji pokazuju uzajamnu ovisnost biljnog i životinjskog svijeta od sunčeve svjetlosti. korištenje njenih resursa za potrebe nastave P rocjenjivanje napretka djece.ČOVJEKOVE AKTIVNOSTI VEZANE ZA GODIŠNJA DOBA SUNČEVA SVJETLOST. pomaganje starijima u aktivnostima. društvenost). planiranje aktivnosti zajedno sa odjeljenjem. zaključivanje. davanje pojašnjenja za odreñene procese P ripremanje ogleda i demonstriranje. životinja i čovjeka Sposobnost razlikovanja i imenovanja različitih biljaka P ozitivan stav i odnos prema biljnom svijetu i čuvanju biljnog svijeta ČOVJEK KAO PRIRODNO I DRUŠTVENO BIĆE Sposobnost razlikovanja muškaraca od žena Komunikacija Sposobnost pravljenja razlike i opisivanje sličnosti izmeñu biljaka. VJETAR. sunčeve svjetlosti i zraka nema života na zemlji Imaju osnovna znanja o nastanku vjetra. vodi i zraku kako uvjetima života Znaju izmjeriti temperaturu pomoću termometra. prikupljanje. podučava. govor. toploti. vinogradu. na njivi Saradnja sa lokalnom zajednicom . vrtu. ULOGA Imaju znanja o raznovrsnosti biljaka. demonstrira. podsticanje radoznalosti. planiranje. organizam čovjeka. bilježenje. učestvovanje u radu odjeljenja i grupe. uočavanje.

razvijenost. bilježenje. posjeta kulturnim. podsticanje P omaganje djeci u izradi modela satova P raćenje.00 sati (24 sata) Znaju mjeriti vrijeme satom Osnovna znanja o geografskoj karti i snalaženju na njoj Prepoznavanje značajnih geografskih obilježja na osnovu boje. javnih i prosvjetnih ustanova u mjestu Sposobnost imenovanja kantona u kojem žive i interpretacija znanja o geografskim obilježjima i drugim karakteristikama P repoznavanje značaja saobraćane povezanosti za razvoj zavičaja – kantona Izgrañen pozitivan stav o radu Korištenje geografske karte za usvajanje znanja Učešće u radu odjeljenja i grupe Uzajamno pomaganje Osiguravanje neophodnih sredstava za učenje i rad Organiziranje nastavnog procesa Planiranje i pripremanje P ripremanje i organiziranje nastavnog procesa. pomaganje djeci u samostalnom radu Organiziranje posjeta značajnim privrednim kapacitetima i turističkim destinacijama u kantonu Pozitivan stav prema navedenim ustanovama Pozitivan stav prema učenju i izvršavanju zadataka Pozitivan stav prema širem zavičaju Pravilan odnos prema saobraćaju. izvještavanje. grañevinama i pisanim spomenicima kao svjedocima prošlosti Znanje o obilježjima zavičaja. planiranje i realiziranje planiranog. sposobnost prepoznavanja značajnih geografskih obilježja na geografskoj karti Sposobnost imenovanja i prepoznavanja kulturnih.historijskim spomenicima i grañevinama kraja P odstrekivanje. o geografskim i drugim obilježjima zavičaja Imaju znanja o razvijenosti infrastrukture u mjestu (saobraćaj. javnim i prosvjetnim ustanovama. prikupljanje grañe. značajnih grañevina. izgled. saobraćajna povezanost Imaju znanja o danu i mjerenju vremena Dan traje od 0. organizacija i izvoñenje nastave i jednodnevnih izleta u kantonu Osmišljavanje interaktivnog učenje. demonstriranje Rad na promociji turizma u zavičaju Obilazak značajnih privrednih kapaciteta. javnih ili prosvjetnih ustanova u mjestu ŠIRI ZAVIČAJ KANTON Korištenje dodatnih izvora znanja Posjete raznim mjestima u kantonu SAOBRAĆAJNA POVEZANOST U KANTONU Posmatranje. komunikacija. pripremanje. bilježenje.ATMOSFERSKE PADAVINE Imaju osnovna znanja o atmosferskim padavinama.00 sati do 24. pomaganje OBILJEŽJA ZAVIČAJA Vještina imenovanja obilježja zavičaja Pozitivan stav o zavičaju Posmatranje. te turizmu kao značajnoj privrednoj grani P repoznavanje i imenovanje atmosferskih padavina. kartografskih znakova Imaju znanja o kulturnim prosvjetnim i javnim ustanovama u mjestu i njihovom značaju za život čovjeka Imaju osnovna znanja o širem zavičaju – kantonu. ilustracijama P repoznavanje i imenovanje karakteristika kraja Pravilno postupanje prilikom različitih atmosferskih padavina Pravilan stav prema prirodi i prirodnim procesima Posmatranje i uočavanje karakteristika atmosferskih padavina Izvoñenje ogleda Učešće u zajedničkom radu Organiziranje i izvoñenje različitih ogleda P riprema materijala P ripremanje cjelokupnog nastavnog procesa PROŠLOST. institucija Prikupljanje grañe o prošlosti zavičaja Organizacija posjeta kulturno. organizacija rada u učionici i izvan nje. pomaganje ORIJENTACIJA NA GEOGRAFSKOJ KARTI PRONALAŽENJE ZNAČAJNIH GEOGRAFSKIH OBILJEŽJA KULTURNE I JAVNE I PROSVJETNE USTANOVE U MOM MJESTU Sposobnost snalaženja na geografskoj karti (odreñivanje strana svijeta). istraživanje. o spomenicima. SADAŠNJOST I BUDUĆNOST KRAJA Izgrañen pozitivan stav prema historiji kraja. bilježenje i interpretiranje RAZVIJENOST ŠIREG ZAVIČAJA – PRIVREDA I TURIZAM Sposobnost razlikovanja razvijene od nerazvijene privrede i turizma 190 . bilježenje. tradiciji i običajima Obilazak značajnih spomenika kulture. fotografijama. zaštita od atmosferskih padavina Sposobnost opisivanja prošlosti zavičaja. čuvanje saobraćajnih znakova Pozitivan stav prema privrednim granama i turizmu u zavičaju Posjeta nekim od kulturnih. MJERENJA VREMENA SATOM Sposobnost očitavanja vremena na satu Pozitivan stav o protoku vremena (dana i sata kao jedinica za vrijeme) Prikupljanje različitih slika i modela satova Izrada modela satova Uzajamna pomoć izmeñu djece P laniranje. posmatranje. pomoć djeci u samostalnom radu DAN I SAT. izrada tematskog panoa P laniranje. PTT mreža) Imaju osnovna znanja o privredi i njenoj razvijenosti u kantonu. konfiguracija terena. položaj. linije. muzeja. prepoznavanja na slikama. pripremanje. nastanak. ponašanje ljudi i životinja Imaju znanja o prošlosti i sadašnjosti zavičaja. praćenje. briga o sigurnosti djece P ripremanje nastavnog procesa.

čuvanje historijskih tekovima Izrada tematskog panoa Posmatranje. slaganje odjeće i obuće. ishrani. prikupljanje odjeće i obuće za humanitarne organizacije Organizacija prikupljanja odjeće i obuće za humanitarne organizacije koje se time bave. organizacija posmatranja. te zadovoljavanja osnovnih ljudskih potreba Odjeća i obuća u različita godišnja doba. saradnja sa lokalnom zajednicom P riprema materijala za izradu geografske karte Demonstriranje načina izrade geografske karte PRIRODNO GEOGRAFSKE ODLIKE BOSNE I HERCEGOVINE ORIJENTACIJA NA GEOGRAFSKOJ KARTI – PRONALAŽENJE ZNAČAJNIH GEOGRAFSKIH OBILJEŽJA Izrada jednostavne geografske karte bliže okoline škole sa pravilnom upotrebom simbola i boja P ozitivan stav prema geografskoj karti Učešće u izradi „prve geografske karte“ ODJEĆA I OBUĆA Samostalno obuvanje i oblačenje. čuvanje odjeće i obuće. izrada tematskih panoa. ravnice. tla vode i zraka Sposobnost razumijevanja značaja čistog okoliša za zdravlje ljudi Organizacija nastave van učionice KULTURA ŽIVLJENJA Vlastitim primjerom pokazuje civilizacijska dostignuća iz kulture življenja ZAGAðENOST TLA. izvještavanje Prikupljanje materijala o Bosni i Hercegovini.planine. te mentalne aktivnosti ljudi Osnovni uzročnici bolesti su virusi i bakterije Čistoća je pola zdravlja Kako očuvati zdravlje Znanja o osnovnoj kulturi stanovanja i življenja. riječne kotline) Imaju elementarna znanja za pretvaranje skice u jednostavnu geografsku kartu. bilježenje. odijevanju. posmatranje. prepoznavanje osnovnih kartografskih znakova Razumijevanje odnosa izmeñu obilježja zavičaja i privrede u zavičaju Ljubav prema zavičaju i državi Bosni i Hercegovini. VODE I ZRAKA Znaju da je čovjek i njegovo djelovanje najveći uzročnik zagañ ivanja tla.UZAJAMNI ODNOS PRIVREDE I OBILJEŽJA ZAVIČAJA Znaju napraviti vezu izmeñu obilježja zavičaja i privrede u zavičaju Osnovna znanja o prirodno geografskim odlikama Bosne i Hercegovine (reljefu . organizacija i realizacija nastave P raćenje napretka djece i procjena postignuća P riprema i organizacija nastavanog procesa. higijena odjeće i obuće Znanje da je odmor i rekreacija osnovna ljudska potreba koja utiče na zdravlje i radne aktivnosti. vode i zraka od zagañivanja Vježbanje svlačenja i oblačenja odjeće i obuće. izvoñenje akcije čišćenja okoline Učešće u pripremi i organizaciji izvoñenja akcija na čišćenju okruženja 191 . kultura stanovanja i življenja Razlikovanje zagañenog od nezagañenog zemljišta. prepoznavanje i imenovanje različitih dijelova odjeće Održavanje odjeće i obuće. samostalno svlačenje i oblačenje P ravilan i pozitivan odnos prema zdravlju. organizacija nastave ODMOR I REKREACIJA KAO HIGIJENSKA NAVIKA Čuvanje od zaraznih bolesti Održavanje lične higijene i higijene prostora Održavanje lične higijene i higijene prostora Prevencija od uzročnika bolesti Posjeta nekoj od zdravstvenih ustanova i razgovor s ljekarom o uzročnicima bolesti Istraživanje. prikupljanje materijala i prezentiranje naučenog o kulturi življenja Razvijanje radnih navika kod učenika po pitanju higijene P riprema materijala i sredstava za rad P omoć učenicima u samostalnom radu UZROČNICI BOLESTI – NEPRIJATELJI ZDRAVLJA Preventivno djelovanje na sprečavanju zaraznih bolesti Pravilna upotreba lijekova Sposobnost pridržavanja osnovnih pravila kućnog reda. slaganje odjeće prilikom svlačenja. raspoznaju kartografske znake i boje na geografskoj karti Osnovna znanja o odjeći i obući kao dijelu kulture i tradicije. polja. zaključivanje P ripremanje. vode i zraka Čuvanje okoline. obuvanju Sposobnost prepoznavanja privrednih obilježja i pravljenja uzajamne veze meñu obilježjima i privredi u zavičaju Vještina prepoznavanja geografskih odlika na geografskoj karti. ličnoj higijeni i higijeni prostora Izgrañen odnos prema uzročnicima bolesti P onašanje u skladu s kućnim redom i civilizacijskim dostignućima Razvijena svijest o očuvanju zemljišta.

razlikovati brojeve iz različitih stotica − sa sigurnošću obavljati računanja u prvoj hiljadi − provjeravati jednu matematičku operaciju pomoću suprotne u skupu brojeva do 1000 − rješavati brojevne izraze − modelirati brojevne izraze prema datim (tekstualnim) uvjetima − prepoznati i rješavati zadatke date riječima (i problemske zadatke) − uočiti važnost procjene i provjere rezultata pomoću jedinica za duljinu. 1 mg − o praktičnoj vrijednosti jediničnih veličina − o višekratnicima brojeva 1000. a⋅ (b+c) =a⋅ b + a ⋅ c) − koristiti pomagala za crtanje pravih i duži − mjeriti dužine uz prethodno procjenjivanje i pravilan izbor jedinične mjere .koristiti kreativnost i maštu za rješavanje djeci primjerenih problema. pokazati više samopouzdanja i vlastite odgovornosti i inicijative − poboljšati vlastitu „listu“ motiva.sposobnosti prezentiranja podataka i prenošenja informacija kroz različite oblike rada − prepoznavanja obrasca − induktivnog mišljenja − induktivnog analognog zaključivanja − različitih načina matematičkog izražavanja i komuniciranja − logičkog i kritičkog mišljenja Razvijanje pozitivnih vrije dnosti i stavova: − uvažavanja argumentacije u branjenju ličnih stavova i poštivanje stavova drugih − kolektivnog (timskog) rada.crtati kružnicu zadanog središta i poluprečnika . 1 cg. 140 časova godišnje) Matematika CILJEVI I REZULTATI ODGOJNO-OBRAZOVNOG RADA PODRUČJA CILJEVI Stican je znanja: − poznavanje i upotreba matematičkih simbola − formiranje pojmova hiljadice i brojeva hiljadice − formiranje pojmova brojevne crte 0−1000 i njihovo predstavljanje na brojevnoj liniji − formiranje pojmova. 1 ml. samoakutalizacija OČEKIVANI REZULTATI Dije te treba znati: − prepoznati. a⋅ b = b⋅ a. kritičkog vrednovanja vlastitih rezultata i njihovo poreñenje s rezultatima drugih . 100 i 10 u prvoj desethiljadici Razvijanje vještina i sposobnosti: − razvrstavanja − usporeñivanja − nizanja − slijeñenja niza uputa − prostornog organiziranja i orijentiranja − vizualizacije i vizualnog grupiranja − procjenjivanja. moći primijeniti matematička znanja u svakodnevnom životu i radu Dije te će: − prepoznati značaj i važnost primjene matematike u svakodnevnom životu i radu − imati pozitivan stav prema novim saznanjima − pokazivati više zanimanja za timski rad i socijalizaciju − naučiti saslušati argumentaciju i kritički preispitati lične stavove i stavove drugih − prepoznavati vrijednosti unutrašnjeg života i unutrašnje nagrade. uočavanje zakonitosti i usvajanje postupaka četiri osnovne računske operacije − uočavanje strukture i zakonitosti predstavljanja trocifrenih i četverocifrenih brojeva − eksperimentalno modeliranje prave i poluprave i crtanje modela prave i poluprave − o krugu i kružnici kao ravnim površima valjka i kupe − crtanje i označavanje elemenata kružnice i kruga − o manjim jediničnim mjerama: 1 mm.(4 časa sedmično. emocija i doživljaja . 1 ml. njihov položaj na brojevnoj crti 0−1000.pokazati više samopouzdanja i odgovornosti Z N A NJ A SPOSOBNOSTI I VJEŠTINE VRIJEDNOSTI I STAVOVI 192 . 1 dg. njihovu strukturu. masu i zapreminu − izraditi modele 1 mm. 1 dg. − pozitivnih osobina ličnosti − radovanje ličnom uspjehu i uspjehu drugih − istina je na prvom mjestu − samopouzdanja. razumjeti i pravilno koristiti matematički jezik simbole u skupu brojeva do 1000 − prepoznati brojeve prve hiljadice. 1 cg i 1 mg − pravilno i na proizvodima čitati i mjere odgovarajućih veličina − izvoditi jednostavnija praktična mjerenja Dije te treba moći: − sigurno razvrstavati brojeve i po različitim kriterijima − s lakoćom uporediti ma koja dva broja prve hiljadice − izvoditi jednostavnije zaključke induktivnim mišljenjem i analogijom (a+ b = b+a.

5. Brojevi prve hiljade Modeliranje brojeva prve hiljadice izvan prve stotice (prebrojavanje skupova realnih objekata /zrnjevlja. papirića/ modeliranjem stotica i desetica) Zapisivanje brojeva hiljadice Čitanje brojeva hiljadice Struktura brojeva hiljadice: S×100 + D×10+ J×1 Stotice hiljadice Brojevna crta 0-1000 Modeliranje brojevne crte 0-1000 iz (10) brojevnih crta stotica Položaji brojeva na brojevnoj crti 0-1000 Redni brojevi prve hiljadice (zapisivanje rimskim ciframa) Uporeñivanje brojeva prve hiljadice Abakus (kineski. Množenje i dije ljenje do hiljadu Osobine produkta (komutativnost i asocijativnost) Množenje brojem zbira i razlike (zakon distributivnosti) Nealgoritamsko množenje u prvoj hiljadici (množenje višekratnika broja 10. broja 100 i ma kojeg broja) 193 . Brojevi prve hiljade Prava u ravni Sabiranje i oduzimanje do hiljadu Krug i kružnica Množenje i dijeljenje do hiljadu Brojevi do 10 000 Mjerenje veličina 1. Krug i kružnica Uočavanje kruga i kružnice na valjku i kupi Precrtavanje kružnice sa kupe i valjka Modeliranje krugova od papira Odreñivanje elemenata kružnice na modelima origami-tehnikama. Prava u ravni Crte/linije. 4.TEM ATSKE CJELINE 1. 2. ravne linije. duži (sistematizacija) Prava/pravac i poluprava /polupravac (misaono modeliranje) Tačka i prave Prava koja prolazi dvjema tačkama Prava koja prolazi jednom tačkom 3. 6. 7. Sabiranje i oduzimanje do hiljadu Pravila o nepromjenljivosti zbira i nepromjenljivosti razlike Promjene na abakusu koje ne mijenjaju vrijednosti Nealgoritamsko (usmeno) sabiranje i oduzimanje. šibica. 3. ispitivanje položaja središta i crtanje kružnice šestarom Elementi kruga i kružnice 5. Suan Pan) Pisanje i čitanje brojeva na abakusu 2. Sabiranje i oduzimanje na abakusu kao primjer nealgoritamskog sabiranja (sabiranja i oduzimanja) Proširivanje naučenih svojstava sabiranja i oduzimanja na brojeve hiljadice Algoritamsko (pismeno) sabiranje i algoritamsko (pismeno) oduzimanje u hiljadici Zadaci zadani riječima i složeniji brojevni izrazi u prvoj hiljadici (u rješavanju koriste se jednačine i nejednačine odgovarajućih oblika) 4.

deka. 1 dm. 1 kl Zadaci o mjerama i mjerenjima Problemski zadaci DIDAKTIČKO . vještinama. Brojevi prve hiljade U odnosu na dosadašnje programske sadržaje koji se situiraju pod tematskom cjelinom brojevi prve hiljade. časopisima. odnosno pismeno računanje.). Jedinične mjere za masu: 1 g. brojevi prve hiljadice predstavljaju se i na kineskom (Suan Pan) abakusu. 1 cg. Brojevi do 10 000 Hiljadice i stotice desethiljadice Struktura brojeva hiljadice (višecifreni brojevi) Brojevna linija 0-10000. dvije tačke. Jedinične mjere za dužinu: 1 m.). bitno će doprinijeti boljem razumijevanju dekadskog brojevnog sistema i posebno računskih operacija. 1 mm (-. 2. 1 hl. 1 mg 1 g. 1 dg. 194 . centi. a ne u formalnoj geometriji (tačka − linija − površ − tijelo).Algoritamsko množenje u prvoj hiljadici Dijeljenje u prvoj hiljadici Abakus . Drugo. 1 dag. Iskustva koja imamo u svijetu i kod nas. prepoznavanje ideje zamjene itd. 1 km (-. mili) 1 m. Abakus−računanje je izuzetno lijep i očigledan primjer sabiranja i oduzimanja meñu brojevima prve hiljade. duž. 1 ml 1 l. pojavljuju se dva nova momenta. 1 dl. 1 hg. 1 cl. četiri poluprave). Rad na abakusu snažno podstiče razvoj različitih učenikovih sposobnosti (pamćenje. pokazuju višestruke efekte korištenja abakusa na znanjima. Djeci su od naročitog značaja zadaci da prepoznaju i imenuju sve geometrijske oblike na pravoj i na njoj dviju naznačenih tačaka (prava. 1 dal. 1 kg Mjerenje zapremine tekućine. 1 dam. 1 hm. Dakle. itd. Jedinične mjere za zapremine tekućine: 1 l. do pojma prave (i poluprave) dijete dolazi misaonim produživanjem duži preko njenih granica. školskih abakusa). umjesto formulacije brojevi do 1000 uvodi se formulacija kao u nazivu. Modeli kineskog abakusa mogu se izuzetno lako izraditi jednostavnom prepravkom običnih računaljki (tzv. O kineskom abakusu možemo naći mnogo podataka na internetu. 1 cm. kasnije.dijeljenje u prvoj hiljadici Zadaci zadani riječima i složeniji brojevni izrazi u prvoj hiljadici (u rješavanju koriste se jednačine i nejednačine odgovarajućih oblika) 6. Upotreba abakusa. sposobnostima. naročito vizuelno. Prvo. sa naznačenim višekratnicima broja 100 (10) Sabiranje i oduzimanje višekratnika broja 10 u desethiljadici 7. hekto. Treba biti oprezan u upotrebi pojma beskonačno (dobra je zamjena: preko svakog broja). kilo) Mjerenje mase. pa i motivaciono-emocionalne efekte. Prava u ravni Geometrijske sadržaje početne nastave matematike treba prezentirati djeci imajući u potpunosti na umu da smo ovdje u neformalnoj (intuitivnoj) geometriji (tijelo − površ− linija − tačaka).METODIČKE NAPOMENE 1. Sabiranje i oduzimanje u prvoj hiljadi Ovdje je predviñeno postepeno uvoñenje pojmova usmeno. deci. 3. prostornu organizaciju i orijentaciju. Mjerenje veličina Mjerenje dužine. ali i u printanim informacijama (knjigama.

kada su u pitanju mjere za masu. radeći na sličan način i modeli mase 1 cg i 1 mg. daje niz jasnih metodičkih uputa i učitelju i autoru udžbenika. podcrtavamo da smo u intuitivnoj geometriji. Meñutim. Naime. Mjerenje veličina Usvajanjem brojeva prve hiljadice stvorene su osnove za zaokruživanje svih standardnih (za osnovno obrazovanje) jediničnih veličina i njihovih odnosa. Puno značenje mase od jednog grama dijete stvara nakon spoznaje da je masa jednog mililitra vode jedan gram. kilogram. lako je objasniti. Koristeći se različitim pomagalima dijete može postići takva znanja i sposobnosti da procjenjuje masu jedne kapi vode ili masu suze. ima masu približno 1 g. iz fizike izvučenog sistema (metar. Precrtavaju kružnicu i isijecaju model kruga.4. Ovdje predviñamo izvjesno proširivanje dosadašnjeg zahtjeva „množenje i dijeljenje jednocifrenim brojem“. Presavijanjem modela kruga uočavaju središte i intuicijom naslućuju uzajamni položaj tačaka kružnice i središta kružnice. nakon ovakvog pristupa. 6. predloženim metodičkim rješenjima. 5. i konačno 1 cg na 10 mg. Dimenzije su mu približno: 4 mm x 3 mm. Naime. Zašto je L umjesto l?). Kružnica ne sadrži (svoj) centar ali ga ima. Nadamo se da će djeca koja proñu ovu školu mjera moći utjecati da na bocama Koka-kole nañu i oznake 33 cl umjesto. time što će se govoriti o množenju i dijeljenju u okviru prve hiljade. U programu smo. bez limitiranja veličine množitelja („jednocifrenim brojem“). Krug i kružnica Već i sama struktura teksta koji je naveden. Ovo treba uraditi uz korištenje brojevnih linija. Dijeljenjem ovog modela na 10 jednakih dijelova u dječijim je rukama model mase od 1 dg. a nakon toga. Elemente kružnice. u prvoj hiljadi proširuju se i produbljuju sadržaji iz prve stotine. centigram i miligram. sekunda). Redoslijed: djeca na predmetima prvo uočavaju krug. zatim 1 dg na 10 cg. pa višekratnika broja 100 i konačno broja 10 u prvoj hiljadici. iz više razloga smatramo da je uputno (ali. 7. za njih nerazgovjetne oznake 0. pa onda kružnicu. razumijevanje i primjenu zakona distributivnosti množenja prema sabiranju i na pravilo „svaki sa svakim“. odstupili od uobičajenog. Slično se može dijeliti sadržaj vrećica šećera od 1 g na 10 dg.33 L (Šta je ovdje zarez. Brojevi do 10 000 Proširivanje skupa brojeva hiljadica na skup brojeva desethiljadice treba realizirati postupno: upoznavanjem svih višekratnika broja hiljade. Težište će se dati na uočavanje. Model miligrama od copy−papira djeca mogu sama isjeći. Množenje i dije ljenje u okviru prve hiljade Gledano s aspekta pojmova množenja i dijeljenja. petina jednog standardnog (80 gramskog) copy-papira. (a oznaka miligrama su pune fioke za lijekove u djetetovom domu). i moguće) u četvrtom razredu operirati pojmovima: decigram. 195 . U suštini ova tematska cjelina ima za cilj da se prošire i prodube znanja o mjerenju i mjerama ranije upoznatih veličina.

SADRŽAJI 1. da je prava skup tačaka Uočavaju da se jednom tačkom može povući beskonačno mnogo pravih Usvajaju pravila i zakonitosti sabiranja i oduzimanja u prvoj hiljadi. M) Zapisuju brojeve na abakusu Prepoznaju (modele) pravih u okruženju Da prava nema granica Crtaju i označavaju duži. usporeñuje na brojevnoj crti predstavlja brojeve hiljadice P ouzdano obavlja četiri osnovne računske AKTIVNOSTI NASTAVNIKA Operacionalizira nastavni program. uradaka i iskustava sa drugovima/drugari cama i nastavnikom/nasta vnicom Kritičko vrednovanje vlastitih rezultata Korištenje abakusa Apstrahiranja i konkretiziranja vizualnog pamćenja i uopćavanja. PONAŠANJE P okazuju interes za učenje o brojevima i kvantitativnim odnosima P okazuju interes za rješavanje problema i zadataka samostalno. Krug i kružnica Uočavanje kruga i kružnice na valjku i kupi Crtanje kružnice uz pomoć kupe i valjka Odreñivanje elemenata ZNANJE Prepoznaju. prečnik i poluprečnik Sastavljaju brojevne izraze po zadanim uvjetima Rješavaju jednostavne problemske zadatke Uočavaju da je prva hiljada 1-1000. čitaju i usporeñuju brojeve do 1000 Poznaju i upotrebljavaju matematičke simbole Razumiju strukturu brojeva prve hiljade Znaju prvi i zadnji broj stotina i hiljada Zapisuju. o strukturi trocifrenog broja i predstavljanju brojeva iz prve hiljade na različite načine Primjenjuju svojstva sabiranja i oduzimanja na brojeve hiljadice Pouzdano i brzo. STAVOVI. čita. orijentiranja i vizualnog grupiranja P rocjenjivanja Induktivnog mišljenja Induktivnog analognog zaključivanja Različitih načina matematičkog izražavanja i komuniciranja Korištenja matematičkog jezika i simbola P rimjenjivanja matematičkih znanja u svakodnevnom životu Samostalnog i timskog formuliranje zaključaka Razmjene informacija. sa i bez abakusa Pismeno sabiranje i oduzimanje u prvoj hiljadi Zadaci zadani riječima i složeniji brojevni izrazi u prvoj hiljadi 4. D. C . bilježi informacije koje mu sugerira nastavnik Ulaže napore da ostvari minimalne programske zahtjeve nastave matematike za IV razred: zapisuje.. niže. a deseta 9001-10 000 SPOSOBNOSTI Razvrstavanja. posebno grupnom Uredno. čitanju i pišu rimske cifre do M (pomoću I. .. prave i poluprave Jasan im je pojam prave. u paru i timu P rocjenjuju i vrednuju vlastite stavove i stavove drugih P okazuju interes za istraživački rad P oštuju pravila edukativne igre Zanimaju se za složenije matematičke igre P okazuju svijest o značaju igre u učenju P okazuju upornost. usporeñivanja Nizanja. slijeñenja niza uputa P rostornog organiziranja. Sabiranje i oduzimanje u prvoj hiljadi Pravila o nepromjenljivosti zbira i nepromjenljivosti razlike Promjene na abakusu koje ne mijenjaju vrijednosti Usmeno sabiranje i oduzimanje. duž kao dio prave Prava koja prolazi jednom tačkom Prava koja prolazi dvjema tačkama Uzajamni položaj pravih: ukrštene. uz primjenu jednačina i nejednačina odgovarajućih oblika Koriste abakus pri sabiranju i oduzimanju Uočavaju oblike kruga i kružnice u okruženju Crtaju kružnicu Crtaju. sabiraju dva ili više brojeva prve hiljadice Sastavljaju i rješavaju jednostavnije zadatke zadane riječima. iskustvima i sposobnostima djece Omogućava djeci da prije nego što 196 . Prava u ravni Prava. kreira i modelira planove rada (mjesečne. Brojevi prve hiljade: Zapisivanje i čitanje brojeva prve hiljade Stotice prve hiljade (1−100. L . pismeno i usmeno. ishoda. X. sedmične i dnevne) Priprema nastavnu tehniku i tehnologiju Uz pomoć djece izrañuje didaktički materijal Vodi evidenciju svojih zapažanja o napredovanju djece. u svojoj svesci. 101− 200. preciznost. komutacije i t d u bilo kojem brojnom nizu je isti) Usmenog i VRIJEDNOSTI.) Položaji (redoslijed) brojeva na brojevnoj liniji 01000 Redni brojevi prve hiljade (zapisivanje rimskim ciframa) Uporeñivanje brojeva prve hiljadice Abakus (kineski SUAN PAN) 2. identifikuje teškoće u njihovom radu Stara se da nastava poprimi forme interaktivne komunikacije Primjenjuje metode i strategije poučavanja adekvatne stepenu postignuća sposobnosti djeteta Redovito ocjenjuje rad djece i vodi uredne zabilješke o tome Bira zadatke i postavlja zahtjeve koji su optimalno usaglašeni s mogućnostima djeteta Ostvaruje produktivnu stvaralačku atmosferu i pozitivno ozračje u razredu Uključuje djecu u aktivan i saradnički rad Ostvaruje saradnju s porodicom djeteta prilikom identifikacije teškoća u učenju matematike kao i u otklanjanju identifikovanih teškoća Prilagoñava nastavu svakom djetetu pojedinačno Primjenjuje različite oblike nastavnog rada u skladu s interesovanjima. čitaju i odreñuju položaj (redoslijed) broja na brojovnoj liniji i 0-1000 Koriste redne brojeve do 1000 Prepoznaju. označavaju elemente kružnice i kruga Odreñuju elemente kruga i kružnice koristeći se origami tehnikom Ističu na kružnici središte. prepoznavanje i korištenje obrasca P rostorne organizacije i orijentacije Slijeñenja niza uputa (algoritma) Meñusobnog povezivanja i uporabe prethodno stečenih znanja o zakonitostima i pravilima sabiranja i oduzimanja (zakon asocijacije. dosljednost i ostale pozitivne crte ličnosti P okazuju inicijativu i želju za usvajanjem novih znanja i proširivanjem postojećih AKTIVNOSTI DJETETA Aktivno učestvuje u svim oblicima nastavnog rada P ažljivo sluša i prati izlaganje nastavnika i neposredno sarañuje u kreiranju različitih edukativnih situacija u razredu P omaže nastavniku kod izrade nastavnih sredstava i dizajniranja edukacijskih situacija Učestvuje u sastavljanju i rješavanju matematičkih zadataka iz svakodnevnog života Koristi udžbenik i ostalu udžbeničku literaturu Dosljedno izvršava zahtjeve nastavnika (dovoljno vremena posvećuje vježbanju i rješavanju zadataka) Redovito uči kod kuće i izrañuje domaće zadatke Daje puni doprinos kolektivnom radu. poluprave i duži Uočavaju da je duž dio prave i poluprave. V. poluprava i duž Tačke i prave. okomite i paralelne 3. zapisuju. klasificiranja.

decigram. centi. 1 mg. hekto. 1 g. a sadržioce broja 10 s brojevima do hiljade Pismeno množe i dijele u prvoj hiljadi Rješavaju matematičke zadatke koristeći se jednačinama i nejednačinama odgovarajućih oblika Koriste se abakusom pri množenju i dijeljenju Prepoznaju i imenuju (čitaju) brojeve do 10 000 Uočavaju strukturu višecifrenih brojeva Prepoznaju. itd.kružnice na modelima origami tehnikom Crtanje kružnice šestarom Elementi kruga i kružnice i njihovo označavanje 5. deci. miligram. 5 ml operacije u hiljadici i redovito procjenjuje i provjerava rezultate P osvećuje punu pažnju preciznosti "vodoravnog" i "uspravnog" računanja Računa sigurno. 1 hg. 1 dl. 1 dal. asocijativnost i distributivnost).. odnosno 5 g. računa na njemu i povezuje kretanje perlica i zapisivanje algoritamskog i nealgoritamskog računanja Uredno koristi geometrijski pribor i precizno crta P repoznaje veličine. Usmeno i pismeno množenje u prvoj hiljadi Dijeljenje u prvoj hiljadi Abakus . Spoznaju da jedan mililitar vode ima masu od jednog grama Sigurno preračunavaju jedinice mjerenja istovrsnih veličina Tačno izražavaju rezultate mjerenja Rješavaju problemske zadatke sa mjernim jedinicama Usvajaju znanja o manjim jedinicama mjerenja. zna mjeriti veličinama i koristi jedinične mjere P recizno mjeri. Strpljivo i pažljiva obavlja složenije zadatke množenja i dijeljenja Redovito koristi abakus. 1 kl. Množe nje i dije lje nje u okviru prve hiljade Osobine produkta (komutativnost. 1 hl. (-. preciznost u izražavanju. 1 dg. 1 km. prostorne orijentacije i organizacije Slijeñenje uputa za niz koraka Analiziranja i sintetiziranja Korištenja origami tehnike Korištenja algoritama Zaključivanja analogijom Stvaranja i korištenja modela računanja Vrše dijeljenje koristeći se abakusom Koriste množenje i dijeljenje pri rješavanju svakodnevnih životnih izazova Vrše jednostavnija sabiranja i oduzimanja u skupu desethiljadice P rimjenjuju znanja o brojevima prve desethiljadice u svakodnevnom životu Na predmetima prepoznaju oznake jediničnih veličina i razumjeti ih P rocjenjuju veličine od 1 m (1 l. deka. mili) 1 m. zna ih interpretirati Učestvuje u edukativnim igrama uz puno razumijevanje njihove svrsishodnosti budu pitani i sami pitaju Podstiče istraživački duh kod djece i samostalnost u radu Ostvaruje meñupredmetnu korelaciju matematike i drugih predmeta Razvija kritički pristup djeteta u rješavanju zadataka i problema Poučavanjem i matematičkim sadržajima razvija kod djece komunikacijske vještine i sposobnosti (korištenje matematičkog jezika i vokabulara. 1 cm. 1 kg) Mjere veličine s preciznošću od 1 mm. 1 mm. otvorenošću prema novim saznanjima i pozitivnom stavu prema cjeloživotnom učenju daje dobar primjer djeci Permanentno se usavršava u svim segmentima nastavnopedagoškog rada 197 . čitaju i zapisuju svaki broj do 10 000 Povezuju i primjenjuju zakonitosti i pravila množenja i dijeljenja u računanju Znaju sadržioce broja 100 u skupu brojeva do 10 000 povezati s brojevima do 100. Uočavanja i razlikovanja krug i kružnicu kao i njihovih osnovnih elemenata Vizualnog grupiranja. 1 cg. 1 dag. 1 l. (-. prepoznaje i imenuje mjere na različitim predmetima iz okruženja Koristi naučena znanja iz rednih brojeva (prepoznaje i tumači zapise rimskim ciframa) Koristi tablice. decilitar. 1 dm. mililitar. 1 hm. Zadaci s mjerenjima i jedinicama mjerenja Problemski zadaci Prepoznaju. sa naznačenim sadržiocima broja 100 (10) Sabiranje i oduzimanje sadržilaca broja 10 u skupu brojeva do 10 000 7. 1 kg Mjerenje zapremine tekućine Jedinične mjere za zapreminu tekućine: 1 l. milimetar. simbole i grafove sigurno i svrsishodno.. čitaju i zapisuju cifre na brojevnoj liniji do 10 000 Sabiraju i oduzimaju sadržioca broja 10 u skupu brojeva do 10 000 Intuicijom i analogijom povezuju decimetar. kilo) Mjerenje mase Jedinične mjere za masu: 1 g. 1 ml.dijeljenje u prvoj hiljadici Zadaci zadani riječima i složeniji brojevni izrazi u prvoj hiljadi 6. Brojevi do 10 000 Struktura brojeva do 10 000 Brojevna linija 0 -10000. Mje re nje ve ličina Mjerenje dužine Jedinične mjere za dužinu: 1 m. uz korištenje olakšica Analizira i sintetizira različite zapise brojeva prve hiljadice.) Pomaže djeci da matematički izražavaju svoje ideje i zapažanja Povezuje matematičke sadržaje s realnim životnim situacijama Tematski povezuje sadržaje unutar nastavnog programa Pomaže djeci da kritički sagledaju ono što su naučili Podstiče ih na saradnju i razmjenu informacija Kreira saradničku i pozitivnu atmosferu u razredu Prema svakom djetetu se odnosi s pažnjom poštovanjem i uvažavanjem Svojim ponašanjem. 1 dam. 1 cl. uočavaju odnose meñu njima i kroz primjenu u svakodnevnom životu shvataju praktičnu vrijednost mjera i jedinica mjerenja pismenog sabiranja u skupu brojeva do 1000 Upotrebe abakusa pri sabiranju i oduzimanju P rimijene stečena znanja sabiranja i oduzimanja u svakodnevnom životu Crtanja kružnice i kruga pomoću modela i pomoću šestara.

ritam. Koristiti odreñene kriterije za izvoñenje i/ili procjenu slušanog djela. aktivno učešće u izradi aranžmana za Orffove muzičke instrumente Zvučno i vizualno prepoznavanje melodijskih Orffovih instrumenata (sviranje na metalofonu) Muzičke igre. repeticija. Podjela jedinice mjere na dva dijela (ta. naslova i autora Aktivne muzičke interakcije sa okruženjem kroz sve muzičke sadržaje Improvizacija i prezentacija ideja (individualno i u grupi) Sistematiziranja muzičkih znanja uz korištenje muzičkih termina Korištenja znanja u osmišljavanju ideja za kreativno izražavanje predviñanja rezultata u improvizaciji Izražavanje doživljaja djela likovno. ligatura U notnom zapisu prepoznaje osminku. 3 i 4-dijelnu-dobnu mjeru ritamskim govorom. te poštovati i cijeniti mišljenja i stavove drugih Shvatati i razlikovati. udaraljke Razvijanje muzičke sposobnosti i vještine SPOSOBNOSTI I VJEŠTINE • • • • • • • • • VRIJEDNOSTI. PONAŠANJE Uočavanja. melodija. mjera. literarno i pokretom • • • Postavljati pitanja kad se nañu pred novim muzičkim zadatkom. saopćavanja razlika u notnom zapisu (melodija. u kanonu (od solističkog do skupog Poznavanje oznaka i termina za gradacije u tempu i dinamici slušanjem i u notnom zapisu Uvoñenje muzičkih termina: prima volta. duhački drveni i limeni (truba. ritam. mjera) Kvalitetne interpretacije muzičkog djela (od solističkog do skupnog) Memoriranja djela. tate) Sviranje kao pratnja pjevanju. tempa i dinamike Orkestarski instrumenti po grupama: gudački. četvrtinku. polovinka i cijela nota) • Uočavati i obrazlagati primjenu raznih instrumenata u izradi aranžmana i kreativno ih koristiti u improvizaciji • Da svaki instrument ima značaj u orkestru i da su odnosi meñu njima u sviranju i igri različiti • O značaju i potrebi muzike u životu • • • • Pjevanje jednoglasno. tempo. Improvizacije na Orffovim instrumentima postaju originalnije . 70 časova godišnje) CILJEVI I REZULTATI ODGOJNO-OBRAZOVNOG RADA Područja učenja • • • ZNANJE • • Ciljevi Oček ivani rezultati / ishodi učenja Djeca bi tre bala zn ati i razumjeti: • O potrebi stalnog vježbanja pjevanja i sviranja svakog pojedinaca i znanja muzičkih termina u interpretaciji muzičkog djela u horu i orkestru • Osnovne muzičke pojmove: trajanja. četvrtinka. pokret i ples kao elementi u izražavanju ritma. a u odnosu na druge Sve snažnije izražavanje dječije emocionalne i estetske osjetljivosti na kvalitet muzike O značaju muzike u životu i potrebi učenja muziciranja kao cjeloživotnom procesu Izražavanje intenzivne želje za bavljenjem muzikom Interesi i ljubav prema sadržajima muzičke baštine BiH postaju intenzivni Razvijanje trajnih interesa i ljubavi prema muzici kako bi ona postala trajna potreba djece • • • • • • • • Samopouzdanje u pjevanju.Muzička/glazbena kultura (2 časa sedmično. trombon). cijelu notu i odgovarajuće pauze Svjesno izvodi jednostavne brojalice prema notnom zapisu u 2. te aplauzom nagraditi najkvalitetnije izvoñenje Uviñati i objašnjavati ulogu muzike u životu Sa vidnim zadovoljstvom sve samostalnije se uključivati u projekte Iskazivati sve veću želju i potrebu za posjećivanjem koncerata. STAVOVI. polovinku. zalaganje i odgovornost za kvalitet skupnog muziciranja Iskazivati svoje mišljenje. Uključivati se u muzičke sekcije Upisati se u muzičku školu 198 . dvoglasno. predstavljanje razredu (publici) sve slobodnije Izlagati svoje mišljenje i ideje i praviti poreñenja ostvarenog Ispravljati svoje i ukazivati na greške drugih u muziciranju • • • Razvijanje pozitivnih vrijednosti i stavova: • • • • • • Prema sebi kao pjevaču i sviraču. dinamika • Trajanje nota i odgovarajućih pauza (osminka. korigirati sebe i druge. sekonda volta. Koristiti prethodna muzička iskustva i muzičke termine.

pa su u razvoju muzikalnosti djeteta ove dobi od izuzetnog značaja. razvoju opsega dječijeg glasa. pored ostalog. sa težištem i nadalje na umjetničko-doživljajnoj komponenti. složeniji ritam i metriku. U četvrtom razredu treba naučiti najmanje 8 brojalica što je nešto manje nego u prethodnoj godini. vrste glasova u horu. Treba i nadalje raditi na razvoju osjećaja za ritam i metrike kroz brojalice i muzičke/glazbene igre. dinamike. Raditi na sve samostalnijem tačnom zapažanju i odreñivanju tempa. tačnosti intonacije i opsegu muzičke memorije. kao i slušanje muzike. gitara). U skladu s dječijim uzrastom i navedenim zahtjevima i potrebama povećan je broj pjesama za pjevanje i sviranje. 3. tempa i dinamike. I dalje u središtu nastavnog djelovanja ostaje rad na otklanjanju problema koje dijete ima. forme muzičkog djela. te raznih kretnji ruku. sintisajzer. 5. uz pratnju melodijskog instrumenta (klavir. sada i uz svjesnu primjenu novih znanja. sa ciljem da pozitivni interesi i stavovi prema muzičkim 199 . mjere (2. a smanjen broj muzičkih igara i brojalica. 2. izvoñača i sastava. treba naročito raditi na korigiranju problema u razvoju muzičkih sposobnosti i muzičkom opismenjavanju koje je u ranijim razredima bilo spontano. te sviranju na Orffovim ritmičkim i melodijskim instrumentima. Slušanje pruža obilje mogućnosti za upoznavanje muzičke umjetnosti i muzičke literature iz svijeta. a posebno na kultiviranju glasa i porastu kvalitetu pjevanja. Razlike meñu djecom bit će u skladu s razlikama u samom startu i dinamici napredovanja u usvajanju znanja i vještina. i ritamskog govora (ta i ta-te) je novina. imaju u ovom razredu veoma različit sadržaj (racionalne i iracionalne brojalice). Brojalice. a istovremeno i dječije tradicionalno stvaralaštvo. koje su dječija igra. Kreativnost u ovoj oblasti izražavat će se kroz dječiju primjenu novih muzičkih znanja u izradi pratnje i aranžmana. Igre i narodna kola. Imenovanje nota po trajanju i podjela jedinice mjere na dva dijela. jer se sastoje iz osnovnih pokreta: hodanje. a po sadržaju i karakteru su interesantne su i bliske djeci u četvrtom razredu. upoznavanju notnih znakova i prihvatanju muzičkih termina kroz svjesno reprodukciju trajanja prikazanim u notnom zapisu. pljeskanje. ohrabrujući i poštujući dječije prijedloge jer je brojalica dio svakodnevne dječije igre na igralištu i školskom dvorištu. 3 i 4-dijelne). muzičkih instrumenata orkestra. djeca je uče pjevajući uz nastavnika. četvrtinka. okreti. Pjevanjem i sviranjem treba obraditi najmanje 20 pjesama u toku školske godine. u cjelini odnosno po strofama. podržava život u prirodi i razne radove. poskakivanje s plesnim elementima. Praćenjem i analizom notnog zapisa u udžbeniku. Predložene pjesme odgovaraju opsegu dječijeg glasa. U toku školske godine učenici trebaju naučiti najmanje 8 muzičkih igara koje uključuju pokret. U takvim slučajevima. te razvoju muzičkih sposobnosti tokom godine. Nakon doživljaja pjesme u izvoñenju nastavnika ili sa CD-a. Nastavnik u četvrtom razredu treba posvetiti posebnu pažnju organiziranju maštovitih načina njene interpretacije sa i bez sviranja na instrumentima. djeca će učvrstiti znanja iz notnih vrijednosti (osminka. koje se bazira na osvještavanje ranijih doživljaja muzičkih zakonitosti. te pjesmu tačno interpretirati.PROGRAMSKI SADRŽAJI 1. koja će omogućiti izvoñenje lakših brojalica na osnovu notnog zapisa. pomažu i tjelesnom odgoju i upoznavanju narodne muzičke tradicije. 4. PJEVANJE I SVIRANJE MUZIČKE/GLAZBENE IGRE BROJALICE SLUŠANJE MUZIKE DJEČIJE STVARALAŠTVO DIDAKTIČKO-METODIČKE NAPOMENE U četvrtom razredu polazeći od nivoa postignuća svakog pojedinog djeteta. koreografije okretnih igara i narodnih kola iz različitih krajeva svih naroda i narodnosti. polovinka i cijela nota i odgovarajuće pauze). pa to predstavlja stvarni početak muzičkog opismenjivanja. mogu imati utvrñene figure i kretnje. One imaju različit sadržaj koji. nesvjesno i usputno (muzički termini). Zato u četvrtom razredu treba upoznati najmanje 20 kompozicija. tapkanje. tradicionalne narodne običaje i drugo.

izleti. Basrak) Majčica (Vera Makjan ić) Nina. igre Medo k očijaš (Franjo i kola Pov ia) Nestašni dječaci (Josif Primjenjuje ranije Marin ković) znanje na novu igru Štamparsk a greška (A sim Ispravno primjenjuje Horozić. jer se time podstiče njihova kreativnost. ta . grupnom i individualnom muziciranju Prati i procjenjuje njihova individualna postignuća. ritam. Podsticati i pratiti nivo učešća u muziciranju: po zadatku. potoče tradicionalne nošnje (M. Slušanjem treba bliže upoznati vizualno i zvučno orkestarske instrumente po grupama: gudački (kontrabas). Rihtman .te) Osjet za tempo i dinamiku je sve razvijeniji Uporeñuje se s drugima i korigira vlastito pjevanje i sviranje Samostalno istražuje i uključuje se u sviranje pratnje pjesmi Kad zatreba traži. kanon (Z. PJEVANJE I SVIRANJE Zn an je i razum ijevanje Sposobnosti Razvija osjet za mjeru i promjenu mjere: 2. u poreñenju s rezultatima u trećem razredu Ima veliki fond muzičkih igara Izbor: Prati ritam pjesmice U proljeće . Usvajanje muzičkih pojmova i dalje treba da bude prirodno. Tišina. kanon (M. djelujući snažno i na sva druga nastavnih područja. Ovakav rad će snažno doprinijeti razvoju dječije kompetentnosti i kreativnih sposobnosti u oblasti muzike kao neverbalne komunikacije. zap isao C. stihovi Brato Pav lov ić) odnosno kolo Pokraj grada Sarajeva (narodna pjesma) Prepoznaje pojedine Hej. zapisao C. samoinicijativno. pa je i korelacija sa svim drugim predmetima. kao i Orffovog dječijeg instrumentarija. Muzički sadržaji u sebi imaju sve elemente koji prirodno pomažu i podržavaju savlañivanje i ostalih sadržaja ovog razreda. Korunov ić) koreografiju Avanture mal og a J uju Pamti i imenuje (Petar Bergamo) pojedine pjesme. nina. Rihtman . I nadalje podsticati djecu da svoje zapažanje i doživljaje izraze opisno ili likovno. M eršnik) Šk olski odmor (D. Podsticati djecu da izmišljaju priče. sasvim prirodna. zap isao C. M ilić) Us pavank a za jednu l utk u (Refik Hod žić. pruža pomoć. kuća Komunikacija i interakcija u muziciranju (improvizaciji) Ponašanje u skladu sa zahtjevima muzičke igre Stalna briga i čuvanje školskih muzičkih instrumenata Samostalna izrada vlastitih improviziranih instrumenata Upotreba instrumenata u skladu sa zadacima pjesme i/ili dogovorenim aranžmanom Kroz svoje ponašanje i učestalo muziciranje pokazuje da muziku doživljava i cijeni Ak tivnosti nastavnik a Planira i osmišljava muzičke igre kao podsticaj za učenje Inicira i organizira pjevanje i sviranje u interakciji (učenje u školi. priredbe. Grgošević) 200 .B. komunikaciju putem dijaloga: u paru. malo ububano (uspavan ka. instrumentima koje su napravila djeca. RAZRADA SADRŽAJA Sad ržaji 1. u porodici) Stalno komunicira s djecom i upućuje ih na izvore znanja Motivira rad i nenametljivo rukovodi dječijim aktivnostima Aktivnim uključenjem u zajednički rad pomaže deci u kolektivnom. stihovi Ismet Bekrić) Notni stan (Marija Matanović) Bratec Marti n. klarinet) i limeni (truba. tezu i arzu Razvija osjet za ritam: podjela jedinice mjere na dva (ta. Cazin) Baba ni na. Šamac) Jag oda baštovank a (E. U oblasti dječijeg stvaralaštva djecu treba uputiti na samostalnije praćenje pjevanja. i prihvata pomoć. ne da majka sina (uspavanka. te da improviziraju na zadanu melodiju. Anceva) Igra k ol o veselo. Lubovo. kao i pokretom. Pravilno izvodi igru. Navedene oblike dječijeg stvaralaštva raditi uz korištenje instrumenata vlastitog tijela. Pandu r) Dva i dva s u četiri Vrani se konji igraju (svatovska. predmeta u okolini. slikaju seriju slika i muzičko-scenske igre koje će povezati razne umjetničke oblasti i dinamizirati rad u razredu. sa zadovoljstvom i interesom. 3 i 4. bez pretjeranog opterećenja muzičkom terminologijom. kao i stihove na zadanu ili novu melodiju. k anon (francus ka pjesma) Sova. te izmišljaju melodije na date stihove. drugima i sarañuje Poznaje mogućnosti i Orffovih instrumenata i adekvatno ih i kombinira s priručnim Muzicira samoinicijativno i bez podsticaja i aktivno učestvuje u izradi aranžmana Pokazuje visok nivo spretnosti u sviranju i improvizaciji Vrijednosti. stihov i Kemal Coco ) pravila muzičke igre Mačak i miš (Asim Ho ro zić. ponašanje Pokazuje veliko zalaganje i trud da svoje muziciranje usaglasi s grupom i kolektivom Često pjeva i svira jer uviña da treba vježbati ako se želi postići kvalitet Vrši samoprocjenu i procjenu u odnosu na druge Ima pozitivnu sliku i razvija svijest o značaju svakog pojedinca u horu Shvata potrebu uklapanja svog glasa u hor/zbor da se doprinese boljem zvučanju Razumije i svjesno obavlja muzičke zadatke i obaveze (kao pojedinac ili dio grupe) Komentarima i praktičnim djelovanjem pokazuje pozitivne stavove i vrednote prema muzici Aktivnosti dje ce Redovno učešće u pjevanju i sviranju: nastava. stavovi.Evo nas opet pokretom spontano ili (Vlad imir ðorñev ić) izvodi zadatu Na kiši (St. sigurniju i slobodniju individualnu improvizaciju.Šipovo) Us pavank a (sefards ka trad icionalna) Us pavank a (romska trad icionalna) Jesen u š umi (M. s naglaskom na originalnost i raznovrsnost dječijih rješenja. duhački: drveni (flauta. te grupnu i kolektivnu. Rihtman .vrednotama budu sve jasnije izraženi. trombon) i udaraljke.

stihovi Grigor Vitez) Hula hop (Adnan Mušanović. tip. beglen (Sarajevo) Igralica (zapisala Bogdanka ðurić. dječije radne i kulturne navike 201 . Srbija) Elem. (starogradsko kolo iz Livna) Poznaje velik broj muzičkih igara Prati ritam pjesmice pokretom spontano ili izvodi zadatu koreografiju Pamti i imenuje pojedine pjesme. MUZIČKE / GLAZBENE IGRE Izbor: Sk ače vrabac u k olu (zapisao C. posebno tradicionalne. izgovaranjem ritamskih slogova Samostalno izvodi ritam sviranjem na instrumentima. u dvorištu. BROJALICE Izbor: Eglen. narodne običaji) Samostalno izvodi zadane pokrete Predlaže i nove pokrete koji su adekvatni Samostalno igra u kolu i usvaja ih sa više sigurnosti Samostalno izražava kretnjama ono što muzika sugerira Shvatanje i razumijevanje značaja pokreta u plesu i kolu Razvijanje svijesti o kolima kao tradicionalnom muzičkom stvaralaštvu BiH s utvrñenim pravilima (koreografija) Podsticanje kreativnosti igrom. ptičica Alaj ovaj Miki le p (zapisala Elly Bašić. pomaže. le ti. narodno kolo (Sarajevo i okolica) Starobosansko kolo osnovni korak (sela iz okolice Glamoča) Sk ak a. koja razvija osjećaj pripadnosti grupi S posebnim zadovoljstvom se uključuje u izvoñenje i raduje se novim iskustvima Uči i druge izvoñenju ritma na instrumentima Kroz kreativne načine ritmičkog izražavanja jača samosvijest Pamti i donosi u razred nove brojalice i izmišlja nove zajedničke igre Shvata da je orkestar muzički ureñena zajednica koja svira prema pravilima i znaku dirigenta Pokazuje i demonstrira izvoñenje i sviranje Osmišljava prigodne muzičke igre za interaktivno učenje Pomaže. Rihtman) Treskavica sitna. pokazuje simulacije na kompjuteru Sarañuje s roditeljima i uključuje ih u rad Organizira praktične vježbe i odlazak na probu folklorne sekcije u školi i u KUD 3.2. demonstrira i usmjerava u pravcu dječijih interesa i mogućnosti Posmatra i prati djecu u radu Stimulira ih i direktnim učešćem u igrama i kolu Upućuje. stihovi Jasmina M ušanović) Muzikaš (iz zbirke J. Tomasa) Urodile tetrejike . mišiću Eti peti. stihovi Jasmina M ušanović) Djeca se igraju hvatača (Refik Hodžić. na izletu) Uključenje u modeliranje narodnih nošnji (prema originalu ili slikama) Izrada nošnji od različitih materijala u učionici Crtanje (slikanje) narodnih nošnji Rasprave o ponašanju u situacijama na smotri i koncertu Učlanjenje u ritmičku i/ili folklornu sekciju Izvoñenje zapisa na originalnim i napravljenim instrumentima Osmišljavanje novih maštovitih igara s instrumentima Pronalaženje i zapisivanje brojalica. tip (Nestašni vrapčići) Ima u memoriji veći broj ranije obrañenih brojalica i po sjećanju ih izvodi Izvodi brojalicu precizno i tačno u skladu s tekstom Prema zadatku izvodi ogovarajuće pokrete u mjeri i ritmu Svira ritam na instrumentu po dogovoru i na osnovu vlastitih ideja Pokreti su precizni i tačni Gledanjem u notni zapis izvodi ritam brojalice (ritamskim slogovima: ta. igre i kola Primjenjuje ranije znanje na novu igru Ispravno primjenjuje pravila muzičke igre Pravilno izvodi igru odnosno kolo Prepoznaje pojedine tradicionalne nošnje Samostalno pjeva i igra s osjećajem sigurnosti Pokretima opisuje dogañaje u muzičkoj igri (u prirodi. Cetinje) Mišu. belem (zapisao Branko Rakijaš. koordinira rad Usmjerava aktivnosti djece Procjenjuje interesovanja i napredak djece Razvija kreativnost. Poigrava se s brojalicom. vrtu. odbrojavanjem rukom. na raznim mjestima (u razredu. u učionici Vodi aktivnosti. kombinira instrumente (aranžmani) Pozitivno vrednuje brojalicu kao maštovitu igru i komunikaciju. Senj) Ako poñeš negdje van Le ti. ta-te) Uporeñuje note i njihovo trajanje u brojalici Brzo uočava sličnosti i razlike u trajanju nota i obrazlaže ih Na osnovu sviranja ritma prepoznaje ranije naučene brojalice (muzičke zagonetke) Tačno izvodi mjeru i ritam skandiranjem. u raketi Tip. priprema i organizira igre. mišu. koračanjem u koloni. narodno kolo (sela iz okolice Bosanskog Šamca) Koko graja (Adnan Mušanović. pokretom i pjevanjem Slobodno i organizirano kretanje u prostoru Razvijanje svijesti o kulturi ponašanja na nastupima folklornih ansambala Odabiranje prikladne igre u učionici Predlaganje muzičke igre za priredbe Praktičan rad: zajedničko i pojedinačno izvoñenje pokreta uz pjevanje. predlaže i izvodi pratnju. sortiranje i izvoñenje zaključaka Dopunjavanje zidnog panoa novim zapisima Dopunjavanje razredne izložbe stalna postavka Crtanje i fotografiranje instrumenata i njihova samostalna prezentacija Osmišljava.

stihovi Dijana Bujlat Žuta podmornica (Bitlsi) Ima bogat fond djela koja prepoznaje prilikom slušanja P repoznaje i saopćava ime kompozitora P repoznaje orkestarske instrumente po grupama (gudački. Debussy) Klovnovi (D. Desney Neko me voli (G. staccato. odlomak iz mjuzikla „Čarobnjak iz Oza“ (H. uporeñuje. Bosnia (Džani Hot) Za d je cu svije ta na kril'ma vje tra (Suad Arnautović. odlomak iz opere „Aska i vuk“ (Asim Horozić) Došlo pismo iz Bosne (narodna. stihovi Velimir Milošević) Kornjače . Kabalevski) Pjesma sedam patu ljaka iz filma „S njeguljica“. Vivaldi) Iznad duge (Over the Rainbow). što ih motivira na učenje Pronalaženje i prikupljanje slika tradicionalnih narodnih instrumenata i nošnji naroda BiH Izrada zidnih panoa s tematskim sadržajima Pronalaženje i prikupljanje tradicionalnih instrumenata iz zavičaja Pravljenje zajedničke makete koncertnog podija Voñenje intervjua s umjetnicima Izrada plakata sa važnijim telefonskim brojevima Prikupljanje isječaka iz štampe s najavom koncerata u gradu (Vodič kroz kulturne muzičke dogañaje) Posjeta najznačajnijim kulturnim objektima u mjestu Osposobljava djecu za uočavanje i bilježenje Upućuje i podstiče na prikupljanje materijala Osmišljava i realizira simulacione igre za djecu P riprema i vodi djecu kroz aktivnosti dijaloga i interakcije P omaže djeci u samostalnom i grupnom radu Ukazuje na adekvatan način izrade preglednih zidnih kalendara s terminima koncerata P lanira termine za posjete kulturnim ustanovama i bilježi ih na kalendaru Osmišljava i obavlja temeljitu pripremu djece za izlaske iz škole i posjete koncertu i kulturnim ustanovama Objašnjava ponašanje na koncertu. imenovanje i opis djela i instrumenata S vidnim zadovoljstvom izražava utiske o slušanom djelu Razgovora o osjećaju ugodnosti i opuštanja Često traži da se djelo ponovno sluša Komentira osobine djela. Musorgski) Mali crnac pleše (C. Artuković) Amsej Paka Poan (Adnan Mušanović) Pjesma šumskih vila. dječiji hor) P repoznaje vokalno. pohvale i nagrade 202 . drveni i limeni.tekst Čika Andra) Sretna Nova godina (Arsen Dedić) Nebo i planete (Nedžad Merdžanović. Harburg). obrada Rešad Arnautović) Ljeto . instrumentalno i vokalno instrumentalno izvoñenje P repoznaje narodnu muzičku tradiciju P oznaje i pamti imena bh. Arlen. P. duhački. školi i okolini Razgovorom o muzici izražava svoje stavove i potrebu za lijepim (auditivna ekologija) Shvata da muzika ima važnu ulogu za poboljšanje kvaliteta života Prikupljanje kaseta i CD-a sa djelima koja će se slušati u školi Pronalaženje i prikupljanje slika kompozitora i muzičkih instrumenata Pravljenje panoa na koji se dodaju slike instrumenata koje su upoznali. ritam. S. S. iz Četiri godišnja doba A. tempo i druge karakteristike djela Razlikuje i poznaje pojedine instrumente i vizualno i auditivno Sposoban je da uz slušanje praćenje jednostavni notni zapis i primjeni muzičke termine: legato. razlikuje i samostalno i tačno izvodi zaključke o slušanom djelu Brzo uočava i saopćava izvoñača djela Samostalno odreñuje karakter kompozicije Tačno odreñuje jačinu (glasnoću). pjesma iz Engleske) Darovi za svu djecu (P ajo Kanižaj. saopćava zašto mu se dopada ili ne dopada Vidljivo pokazuje pozitivne navike i potrebu za muzikom Biranim riječima i odnosom pokazuje da cijeni muziku. udaraljke) Razlikuje izvoñačke ansamble: orkestar. Mozart) Ples pilića u ljuskama. melodija Prilikom slušanja muzike.II stav. W. Haydn ili L. posebno na koncertu.4. kompozitora i njihova najpoznatija djela Brzo pamti i pjevuši melodiju pjesme koju sluša Uočava. stihovi Sanela Pršeš) Bosna. iz svite Karneval životinja (C. Bumbari i pčele (S. kontrabas Ples šeće rne vile i ruski ples -Trepak iz baleta“ Krcko Oraščić“ (Petar Iljič Čajkovski) Dje čija simfonija I stav (J. gudački kvartet. iz svite Karneval životinja (C.Y. Sans). SLUŠANJE MUZIKE Izbor: Ne dam kame n zemlje moje (S. poštuje pravila ponašanja Koristiti jednostavan muzički jezik za saopćavanje ideja. izvoñače i kompozitore Traži da ih vidi uživo na koncertima P okazuje kulturu ponašanja kad sluša izvoñenje djece u razredu i na koncertu Aplaudiranjem drugarima i na koncertu pokazuje pozitivan odnos prema djelima i muzičkim umjetnicima P okazuje razvoj svijesti o značaju muzike u porodici. stav iz djela Slike sa izložbe (M. Olujić -stihovi Z. odijevanje Sarañuje s roditeljima i umjetničkim ustanovama P osmatra i prati napredak djece. hor (horski glasovi ženski. E. Rajičić .Gerhw in) Sretan roñe ndan (Happy birthday. Sans) Slon.

rukovodi i razvija interes djece prema muzici svojim odnosom i stavovima P lanira aktivnosti i muzičke sadržaje u korelaciji sa ostalim umjetničkim i drugim odgojnim područjima P osjete koncertima. u paru (dijalogom). uporeñuje. Komunikacija kroz muziku i kooperacija u radu Pronalaženje priča i bajki čiji se likovi mogu muzikom „ozvučiti“ Izvoñenje muzičkog igrokaza uz kombinaciju pojedinaca likova i kolektiva P odstiče kreativne oblike izražavanja P riprema. Na podsticaj. hvali i ohrabruje 203 . DJEČIJE STVARALAŠTVO Izmišljanje novih pjesmica na zadani ili novi tekst Izmišljanje teksta na zadanu ili izmišljenu melodiju Slobodnija improvizacija na Orffovim instrumentima Improvizacija pokreta u ritmu i plesu Plesna dramatizacija Literarno i/ili likovno izražavanje doživljaja muzike Osmišljavanje nekoliko novih muzičkih igrokaza Prezentacija rezultata samostalnog i grupnog rada Eksperimentira. priredbama saradnja s lokalnom zajednicom P rocjenjuje dječija postignuća. ali i spontano. pokreta i likovnim izrazom Predlaže ideje i uključuje se u rad na muzičkoj dramatizaciji Predlaže instrumente za dočaravanje likova u igrokazu Željom za čestim muziciranjem pokazuje pravilan odnos prema muzici P rati pjevanje instrumentima sigurnije i samostalnije Vidno iskazuje i saopćava interes i želju za njihovim kombiniranjem Slobodnija improvizacija kolektivna. instrumenata. daje svoje ideje za rad Improvizacijom kreira nove aranžmane za pjesmice i brojalice Koristiti vlastitu kreativnost i maštu za rješavanje jednostavnih praktičnih problema Samostalno smišlja. likovno ili literarno. dodaje. ritam) Spontano na muziku progovara pokretom. individualna Učešće sa zadovoljstvom u muzičkim igrokazima svog razreda Učešće u prezentaciji muzičkih igrokaza na školskoj priredbi Posjeta koncertima u osnovnoj muzičkoj školi Predlaganje oblika muzičkog stvaralaštva Dogovaranje o improvizaciji koja omogućava neverbalnu komunikaciju i socijalizaciju. mijenja Izražava razne ritmove iz života instrumentima Pravi improvizaciju ritmičke pratnje pjesmi Stvara kombinacijom riječi. istražuje i kombinira instrumente Samostalno spontano dovrši započetu pjesmu pjevanjem ili sviranjem Samostalno istražuje instrument i na njemu improvizira P ravi varijacije na zadanu temu (melodiju. grupna.5.

(2 časa sedmično. razumjeti i moći predstaviti crtačku teksturu kroz kontrast skupljenih i raspršenih tačaka i linija u različitim odnosima Usvojeni pojmovi za oblast linija: odnos linija/crta. kontrasta kvantiteta i komplementarnog kontrasta i prezentiranje istraženog i uočenog Mehaničko i optičko miješanje boja Tonsko i kolorističko slikanje Slikarske teksture 3. rad na izradi šablona za grafički otisak (papir grafika jednobojna i višebojna). izrada čestitki. mrlja. dogañaja. spremnost za saradnju i timski rad Razvijanje humanosti. ritma. konkretnog i apstraktnog mišljenja i mašte. ukrasnih predmeta. pjesma. ritam. TAČKA I LINIJA Fokusirano istraživanje i uočavanje u okruženju i na likovnim djelima bogatstva raznolikosti linija/crta. pojave u prirodi. životinje. razumjeti i moći predstaviti grafičke odnose. prostori Iz sadržaja ostalih predmeta (korelacija s drugim predmetima): maternji jezik (priča. očuvanje kulturne baštine i prirodne okoline P ozitivan odnos prema radu: inicijativa. flomasteri /crni ili tamni/ Akvarel. zaključivanja.. PLOHA Daljnje razvijanje senzibiliteta prema grafičkom izrazu. štampanje Razvijanje sposobnosti dovoñenja u sklad tonova boja. razrjeñivanje boje. slikarska tekstura Uočiti. tuš i drvce. moći se izražavati linijama različitog karaktera i toka Uočiti. šablon /matrica za preslikavanje). nakita. drugarstva. smjerova i analiza uočenog i istraženog Kombiniranje linije/crte s plohom. kvalitet boje. značajni datumi. velikih razlika (kontrast) obojenih površina. uočiti razumjeti i izraziti komplementarni kontrast Razumjeti i moći predstaviti optičko miješanje boja upotrebom obojenih tačaka osnovnih boja Razumjeti i moći predstaviti mehaničko miješanje boja (dvije osnovne boje daju izvedenu boju) Usvojeni pojmovi za oblast boja: intenzitet boje. Izrada složenije šablone za grafički otisak Crta i ploha. etnografsko naslijeñe Tačka i crta/linija kao samostalni likovni element sa svim svojim karakteristikama i kompozicionim odnosima u vizualno likovnim sadržajima Nevizualni poticaji: emocije. tlocrt ODGOJNI I SOCIJALIZIRAJUĆI CILJEVI Razvijanje senzornih. površina. ritam. moja okolina. objekti. komplementaran kontrast.. njihova praktična primjena u odijevanju. tuš i kist. uočavanja. izražajnih i praktičkih sposobnosti sa naglaskom na divergentno mišljenje Formiranje stavova i odnosa prema vrijednostima.…). njihovih odnosa. prostiranje linija. razvijanje senzibiliteta prema grafičkom izrazu Usvojeni pojmovi za oblast ploha (grafika: višebojna grafika. tempera Uočiti. kontrasta. jačanje i bogaćenje emocija Razvijanje sposobnosti posmatranja. tonsko i kolorističko slikanje. samostalnost. čula. kroz likovni izraz 204 . tačkom i mrljom Crtačke teksture MOTIVI I TEHNIKE Iz djetetove okoline: ljudi. matematika. muzička i tjelesna kulture Iz narodnih običaja: praznici. bajka. orijentacija u vremenu i prostoru 2. kolaž. gvaš. razumjeti i moći predstaviti kontrast malih razlika obojenih površina. kreativnog. tempera. muzika … Olovka. poslovica. lavirani tuš. BOJA Usmjereno istraživanje i opažanje u okruženju i na likovnim djelima kontrast kvaliteta razlika (degradacija boja). solidarnosti. priče. manipulativnih. crtačka tekstura. pastel. matrica. grafička boja. angažiranost. snalažljivosti. smjer. ureñenje životnog prostora. emocija i sl. optičko miješanje boja. fundamentalni element grafike Višebojna papir grafika Papir grafika (izrada šablona od papira kartona). biljke. Razvijanje sposobnosti predstavljanja sadržaja pjesme. grafičar. grafički otisak. flomasteri u boji (za manje formate radova) ODGOJNO-OBRAZOVNI CILJEVI I ZADACI OB RAZOVNI CILJEVI Uočiti i uporediti na svojim i umjetničkim radovima kontrast. 70 časova godišnje) Likovna kultura CILJEVI I REZULTATI ODGOJNO-OBRAZOVNOG RADA PROGRAMSKI SADRŽAJI TEMATSKE CJELINE / OBLASTI 1. pojava u prirodi..

. film. po prostiranju. . drveni otpadni materijal OČEKIVANI REZULTATI / ISHODI UČENJA Da djeca usvoje pojmove.optičko miješanje boja (tačkice dviju različitih boja na jednoj površini daju treću boju). karton. POVRŠINA Koncentrirana pažnja na istraživanje i uočavanje proporcija oblika i prostora osnovnih kompozicionih odnosa (simetrije. plastelin. pastelu. značaj boje u medijima Usvojeni pojmovi za oblast površina: grafički dizajn.da miješaju boje i da upotrebljavaju različite intenzitete boja (da se boja može oslabiti). smjerovima prostiranja linije. reklama (pismo kao element vizualnih poruka). da savladaju tehniku laviranog tuša.da znaju razlikovati linije po intenzitetu /jačini/.. puna plastika. MASA I PROSTOR Ploha u prostoru Plastične teksture (teksture u prostoru) Karakter oblika i prostora je rezultat / što proizlazi iz njihovih funkcija Puna plastika i reljef Glina. kompozicija oblika i prostora. tehnike Uočavanje proporcija oblika i prostora i prostornih odnosa (simetrije. akvarelu. reljef 5. tuša i drvca.da usvoje pojam šablon /matrica/. asimetrije) u okolini i na umjetničkim djelima i predstavljanje istraženog i uočenog crta/linija u prostoru /prostorni crtež Vizualno opažanje kadra na fotografiji. mekani lim. Za oblast linija: . TV-slici Kadrovi u nizu Crno-bijeli film Boja na filmu Spot i njegovo značenje Pismo kao element vizualnih poruka i njegova likovnost Scena i scenografija i scenska maska . asimetrije) u neposrednom okruženju i na umjetničkim djelima. trodimenzionalna tekstura. neke grañevine.da savladaju princip izrade jednostavnog šablona za višebojnu grafiku (papir grafika).da dalje usavršavaju tehniku korištenja. grafički otisak. stripu. gvašu. simetrija i asimetrija. . tuša i kista. fotografije. lutki. bosančica. scene i scenske maske.4. maski. maska. kolažu. olovke. da se znaju koristiti materijalima i sredstvima. glinamol. scena. papirna ambalaža. čestitki.oblikovanje i razumijevanje Zaštitni znakovi Realizacija u materijalu po izboru: izrada scenskih elemenata. žica. temperi. . strip Usvojeni pojmovi masa i prostor: proporcija. Za oblast slikarstva: . .da tlocrt predstavlja crtež osnove nekog objekta.usvojit će da način na koji je nanesena boja predstavlja slikarsku teksturu.. grafičar. prostorni crtež. sposobnost predstavljanja istraženog i zapaženog Registrirati. papir. zaštitni znak. . TV-a. video. štampanje. .da dopunjuju i proširuju znanja o slikarskim tehnikama. opreme knjige.da znaju koristiti mrlju i tačku kao likovni element u predstavljanju različitih tekstura i osmišljavanju kompozicije.da dobiju osnovne pojmove o komplementarnom kontrastu (boje koje se slažu a nalaze se u suprotnosti). kaligrafija. scenografija.da prepoznaju ritam kao princip komponiranja. spotove i zaštitne znakove. koristiti pismo kao element vizualnih poruka (likovnost pisma. kadar. 205 . . flomasterima u boji.) Uloga i značaj vizualnih medija: filma. . razumjeti i moći predstavit: elemente scenografije. Za oblast ploha/grafika: .

da raspoznaju šta je puna plastika (figura u prostoru). kostima. . slikanje.da kreativno izvedu masku. grafičkog dizajna. kompozicionih odnosa: simetrije i asimetrije. Teme (motivi za rad) su iz djetetovog okruženja. . PLOHA Kroz tematsku oblast ploha mogu se realizirati sve likovne oblasti koje se predstavljaju u dvodimenzionalnoj formi. grafika. predstave ljudi.da shvate šta je proporcija. POVRŠINA Tematska oblast površina realizira se kroz likovne oblasti. Očekuje se da dijete polazeći od vlastitih iskustava iznalazi vlastita. primijenjena umjetnost i dizajn. . 3. kroz analizu i uočavanju proporcija i odnosa oblika i površina. bijela i siva. stiropor. . objekti. Još uvijek je prisutna naglašena konturna linija. Boje se postepeno miješaju i s drugim bojama. PROGRAMSKI SADRŽAJI 1. znakova vizualnih komunikacija. 2. predmeti primijenjene umjetnosti. izmijenjenog ritma. . u tehnici papir grafike. te se na taj način proširuje paleta boja. žira. značajniji broj časova može biti usmjeren prema daljnjem savladavanju oblasti grafike. video. vunica i žica.da rade na jednostavnim rješenjima grafičkog dizajna (naslovna strana za knjigu. MASA I PROSTOR Tematska oblast masa i prostor obuhvata likovne oblasti: oblikovanje. jednobojne i višebojne (visokog tiska).da usvoje pojmove. Izrada scenografije. dizajna. 5. . šišarke i slično). a prisutne su i hromatske boje. oblikovanje maske. pored organizacije kompozicije u formi ritma (ponavljanja oblika). BOJA Likovno područje slikanje: U slikanim radovima primjećuje se da pored intenzivnih osnovnih boja djeca postepeno uvode i izvedene (sekundarne) boje. rješenja u prikazivanju prostora (svoje perspektive) i prostornih odnosa. kružnog ritma. strip. film. kadar. . 206 .Za oblast površina. školi). Djeca rade na izradi stripa. slikarskih tekstura. Definiraju se pojmovi i realiziraju radovi u punoj plastici i reljefu. Pismo kao element vizualnih poruka i njegova likovnost. tačke i mrlje kao izražajnog sredstva u predstavljanju prostora i trodimenzionalnih oblika na plohi i u prostoru. osmisle scenografiju teksta (za predstavu u razredu. makete.da su u stanju izvesti prostorni crtež (crtež tankom mekom žicom). crtanje. 4. transparentnosti oblika.da znaju šta je simetrija i asimetrija. TAČKA I LINIJA Likovno područje crtanje: U okviru ovog likovnog područja. grañenje. vizualne medijske poruke. koje djeca doživljavaju kao igru povezanu s estetskim stvaralačkim procesom. masa i prostor: . zaštitni znak. odnosa slike i teksta. a šta reljef. djeca u četvrtom razredu radit će na daljnjem savladavanju korištenja linije. U kreativnom procesu koriste se: glina. prospekt …). U četvrtom razredu. uočavanju i razumijevanju spota.da su sposobni organizirati kompoziciju oblika u prostoru. glinamol. Psihičkim odrastanjem djeteta povećava se broj predstavljenih detalja na likovnom radu. I dalje je u ovom uzrastu prisutan izražen interes za oblikovanjem u prostoru. životinja. analizi fotografije. crna. plastelin. kutijice …) i drugi prirodni materijali (plodovi kestena. . .da znaju šta je to trodimenzionalna tekstura (tekstura izvedena s nekim oblikovnim materijalom). vata. neoblikovani materijal (ambalaža.da kreiraju kadar stripa.

207 . Usvajanje znanja i likovno kreativni rad realizira se kroz forme prostorne organizacije kompozicije: 1. OBLIKOVANJE U PROSTORU . Nevizualne motive 3. novih medija i okruženja. Taj proces kod djece razvija kreativno mišljenje. usvojenom razumijevanju likovne umjetnosti. POVRŠINA Ovakva forma osigurava kontinuitet u usvajanju i proširivanju znanja. MASA I PROSTOR 5. doživljaj zadovoljstva u razrješavanju problema i sposobnosti vrednovanja. permanentno kroz cjelokupni osnovnoškolski odgoj i obrazovanje. OBLIKOVANJE NA PLOHI . BOJA 3. Vizualne motive 2.dvodimenzionalna organizacija kompozicije 2. nauke i društva.rješavanja trodimenzionalnih formi Ove dvije podjele kreativnog rada po prostornoj organizaciji kompozicije.PROSTORNO OBLIKOVANJE I GRAðENJE . podrazumijeva angažiranje i povezivanje novih vizualnih iskustava sa do tada usvojenim znanjem i dodavanjem novih likovnih sadržaja i likovnih iskustava. Ovakav pristup zaokruživanja jedne cjeline kroz likovne zadatke (likovne probleme) osigurao bi veću preglednost i sistematiziranje gradiva koje djeca trebaju usvojiti i njegovo logičko ponovno proširivanje u drugom polugodištu. Kvalitet učenja u likovnoj kulturi je proces kada djeca vizualiziraju problem koji ranije nisu znala. i interakciju umjetnosti. Ovako postavljene tematske cjeline ne isključuju ni jednu oblast.DIDAKTIČKO-METODIČKE NAPOMENE Likovna kultura u IV razredu. TAČKA I LINIJA 2. PLOHA 4. sposobnosti i saznanja. što utiče na formiranje likovno oblikovnih temelja koji će im pomoći u analizi složenih vizualno likovnih ideja i problema u komponiranju osmišljenih likovnih kompozicija. mjesto stanovanja. objekti.CRTANJE . 1. Tematske cjeline bi se realizirale kroz likovno kreativni rad u svakom polugodištu. sposobnosti i likovne kreativnosti djece.PODRUČJE VIZUELNIH KOMUNIKACIJA Programski sadržaji predmeta LIKOVNA KULTURA u osnovnoj školi realiziraju se kroz formu tematskih cjelina/oblasti koje bi trebale biti ustrojene (unificirane) jednoobrazno za sve razrede od prvog do devetog razreda.iz neposrednog okruženja djeteta: porodica. Ponavljanje tematskih cjelina u formi koncentričnih krugova pruža mogućnost preispitivanja usvojenih i prezentiranja novih sadržaja i znanja. Likovna pismenost podstiče se kroz nastavu koja djecu uključuje u aktivan proces vizualnog istraživanja. Motive likovne forme (likovni i kompozicioni elementi) . biljke i sl. Za oblikovanje na plohi kroz područja: . što znači da bi svaka tematska cjelina bila dva puta obrañena u toku školske godine. Motive prema vizualizaciji sadržaja dijelimo na: 1. Motivi – teme (likovni sadržaji) Zahvalne teme za likovno kreativni rad predstavljaju doživljaji i spoznaje. pojave u prirodi.SLIKANJE . Razvoj likovne pismenosti obuhvata razradu zadatih nastavnih tema putem kojih djeca spoznaju (stvaraju predstavu) o značaju likovne umjetnosti u vlastitom životu. prostori.GRAFIKA Oblikovanje u prostoru kroz područja: .. škola. realiziraju se kroz LIKOVNE OBLASTI /likovna područja. prepoznaju ga i razriješe putem likovno-tehničkih sredstava. niti bilo koju tehniku.

da doživljavaju i očima odraslih gledaju svijet oko sebe. Pravilan odnos nastavnika prema dječijim radovima je od izuzetnog značaja za likovnokreativni rad djece. aktivnost na nastavi likovne kulture. razrješavanje likovnih zadataka kroz upotrebu likovnih i kompozicionih elemenata. slikarska tekstura GRAFIKA: višebojna grafika. stripa OCJENJIVANJE Ocjenjivanje u predmetu Likovna kultura je izuzetno složen segment rada nastavnika. kao i sklad emocionalnih i izražajnih sposobnosti transponiranih u likovne elemente. pjesmica). čula.kažnjena” slabim ocjenama zato što je priroda . ritam..estetskog. Činjenica je da se nastavnik u razredu susreće s djecom koja su nadarena i onom koja nisu. Ako nastavnik traži od djece da tačno . napor koji dijete ulaže u realizaciju zadatka da bi postiglo rezultat. iz narodnih običaja (tradicije) .prepisuju” percipirano. basna. Ako prihvatimo da se djeca likovno izražavaju jer imaju potrebu da iskažu svoj svijet. upornosti i iskustva.- sadržaji drugih predmeta (korelacija s drugim predmetima): maternjeg jezika (priča. Nema loših dječijih radova. Dakle. grafičar. POJMOVI KOJE ĆE DJECA USVOJITI CRTANJE: odnos linija/crta. svoje strahove i oduševljenja. maska. štampanje PROSTORNO OBLIKOVANJE I GRAðENJE: proporcija. predmeta i pojava. etnografsko naslijeñe likovni i kompozicioni elementi.zaboravila” da ih obdari sposobnosti za likovno-kreativno izražavanje (ne posjeduju likovni talent). optičko miješanje boja.pedagoškog. Likovna forma /likovni jezik/ 2. grafički otisak. stečenog znanja i usvojenih navika. trodimenzionalna tekstura. tonsko i kolorističko slikanje. djeca koja nisu talentirana trebaju imati priliku da u skladu sa svojim mogućnostima usvajaju likovni jezik i njime se izražavaju. prostorni crtež. mrlja. muzika . onda takva nastava Likovne kulture ne odgovara osnovnim principima savremene nastave. moje okoline. pravilno doživljavanje vizualnih informacija. puna plastika. muzičke kulture. scena. u skladu s djetetovim uzrastom. simetrija i asimetrija. razrjeñivanje boje. odnos prema estetskom. svoje viñenje svijeta. poslovica. crtačka tekstura. komplementarni kontrast.. 208 .. tjelesnog i zdravstvenog odgoja. šablon /matrica za preslikavanje/. scenografija.. reljef VIZUALNA KOMUNIKACIJA: grafički dizajn. ciljevima i zadacima koji se pred nju postavljaju. zaštitni znak. film. . s obzirom na to da crtež predstavlja cjelinu koja u sebi sadrži komplekse sposobnosti i osobina djeteta. tlocrt SLIKANJE: intenzitet boje. video. Prilikom ocjenjivanja manje nadarene djece treba pratiti i imati u vidu individualne mogućnosti. Vizualno-estetska kultura razvija kod djece sposobnost uživanja i razumijevanja umjetnosti. . nevizualni poticaji. bajka. Predmet Likovna kultura složen je iz dva segmenta: 1. emocije (osjećanja).značajni datumi. površina. pa se postavlja pitanje: šta raditi u takvoj situaciji? Djeca koja nisu nadarena ne bi smjela biti .stenografski zapis duše” i kao takvi moraju biti dobri. praznici. Likovni sadržaji Oblast Likovna forma (likovni jezik) koja se odnosi na likovne elemente i principe komponiranja teoretskog je karaktera i može se savladati i usvojiti. matematike.psihološkog. kvalitet boje. kadar. stepen zalaganja i želje da se realizira postavljeni zadatak. onda su svi ti radovi .. kompozicija oblika i prostora.. Iz tog razloga i dječiji crtež moguće je analizirati s različitih aspekata: . pozitivnog i negativnog uticaja sredine. smjer. odnos prema svjetskoj i našoj kulturnoj baštini.

prosječno. 70 časova godišnje) Tjelesni i zdravstveni odgoj CILJEVI I REZULTATI TJELESNOG I ZDRAVSTVENOG ODGOJA CILJEVI ISHODI UČENJA Zna zašto je zdravlje osnova i preduvjet svih ljudskih aktivnosti Zna zašto tjelesna aktivnost utječe na očuvanje i unapreñenje zdravlja Zna zašto je pravilno držanje tijela uvjet za sprečavanje deformacija kičme. izvrsno. potrebne aktivnosti za stimuliranje napretka Psihomotoričke sposobnosti 209 . ispod prosjeka. prosječan. prosječno. smanjen U početnom i završnom stanju. uz asistenciju odraslih Izbjegava situacije u kojima se može povrijediti i zna tražiti pomoć P oznaje principe pravilne i redovite ishrane. emocionalno ili seksualno) i/ili zanemarivano. ocjena za taping rukom: loše. utvrñeno stvarno stanje: stopala. nizak. natprosječno. natprosječno. povećan. potrebne aktivnosti za stimuliranje napretka U početnom i završnom stanju. potrebne aktivnosti za stimuliranje napretka U početnom i završnom stanju. potrebne aktivnosti za normalizaciju odnosa U početnom i završnom stanju. prosječno. ispod prosjeka U početnom i završnom stanju. potrebne aktivnosti za normalizaciju odnosa U početnom i završnom stanju. vrlo visok. ispod prosjeka. kičme. ekstremiteta i da se osigura normalno funkcioniranje organizma Zna zašto je prekomjerna tjelesna težina izvor brojnih tegoba i zdravstvenih problema i da joj je najčešće uzrok nepravilna ishrana i nekretanje Zna zašto je fizička aktivnost izvor dobrog raspoloženja koje pomaže zdravlju Zna da je čovjek dio prirode i da su fizičke aktivnosti u prirodi važne za djecu Zna zašto kvalitet. izvrsno.(2 časa sedmično. potrebne aktivnosti za praćenje i normalizaciju stanja U početnom i završnom stanju. oblik i veličina. grudnog koša i potrebne korektivne aktivnosti U početnom i završnom stanju. potrebne aktivnosti za stimuliranje napretka U početnom i završnom stanju. ispod prosjeka. potrebne aktivnosti za praćenje i normalizaciju stanja Funkcionalne sposobnosti Rast i razvoj U početnom i završnom stanju. utvrñen odnos potkožnog masnog tkiva i mišićne mase: izvrstan. prosječno. prosječno. izvrsno. prosječno. ima kulturu ishrane Ima osnovne navike lične i kolektivne higijene Zna zašto su psihoaktivne supstance štetne Tražit će pomoć ako je zlostavljano (fizički. spavanja. natprosječno. ispod prosjeka. potrebne aktivnosti za stimuliranje napretka U početnom i završnom stanju. ili zna za takav slučaj Očuvanje i unapreñenje zdravlja Antropom etrijska obilježja U početnom i završnom stanju. natprosječan. utvrñen napredak u visini. učenja i igre. ocjena za izdržaj u visu zgibom: loše. normalan. mršavost. te vanjskim prilikama i aktivnosti neprimjerena odjeća i obuća mogu negativno uticati na zdravlje P orodično koristi zdravstvene usluge Ima usklañen dnevni ritam odmora. natprosječno. procijenjene psihomotoričke sposobnosti: loše. prosječan. potrebne aktivnosti za praćenje i normalizaciju stanja U početnom i završnom stanju. predložene aktivnosti za normalizaciju stanja U početnom i završnom stanju. izvrsno. ocjena za podizanje trupa: loše. ispod prosjeka. utvrñen napredak u težini: normalan. potrebne aktivnosti za stimuliranje napretka U početnom i završnom stanju. natprosječno. pretilost. izvrsno. krvni pritisak je: vrlo nizak. utvrñena karakteristična odstupanja izmeñu djece od prosjeka (razreda. primjeren uzrastu. ispod prosjeka. puls u mirovanju je: vrlo nizak. natprosječan. prosječno. vrlo visok. utvrñen odnos težina-visina: normalan. ocjena za poligon natraške: loše. s izraženim znakovima zamora. natprosječno. s izrazito izraženim znakovima zamora. sa primjetnim znakovima zamora. natprosječno. izvrsno. škole) i izvršeno razvrstavanje djece prema njihovom stvarnom stanju i razvojnim potrebama U početnom i završnom stanju. funkcionalne sposobnosti omogućavaju mu adaptaciju na primjerene fizičke napore: normalno. za četiri minute pretrči distancu za ocjenu aerobne izdržljivosti: loše. umjeren. ocjena za skok udalj s mjesta: loše. visok. ekstremiteta. grudnog koša. ispod prosjeka. loš. visok. nizak. izvrsno. ispod prosjeka.

pokreta i kretanja Zna tri kompleta jutarnjih vježbi u trajanju od po 12 minuta Zna pravilno izvesti raznovrsne forme prirodnih oblika kretanja kao atletskih sadržaja: trčanje. uvažava suprotni spol Uvažava kolektiv i meñusobnu saradnju P otiče prijateljstvo i strpljivo ponašanje u grupi U igri je aktivno. stavova. razvijanje sistema v rijednosti . sposobnosti i ograničenja. skok udalj iz mjesta i zaleta. razvoj i funkcioniranje organizma Zna da čovjek posjeduje kretne sposobnosti. 4.CILJEVI ISHODI UČENJA Zna zašto su djetinjstvo i mladost odlučujući za potpuni rast i razvoj čovjeka. skok uvis i bacanje predmeta Zna pravilno izvesti osnovne elemente gimnastičke vježbe oblikovanja: jačanja. jutarnja gimnastika. plesa i narodnih igara Zna pantomimom i pokretom pokazati različite životne situacije Naviklo je da pravilno drži tijelo pri sjedenju. koje se mogu povećati i prilagoñavati potrebama čovjeka svakodnevnim vježbanjem u djetinjstvu i mladosti Zna da su za povećanje nivoa i kvaliteta različitih kretnih sposobnosti potrebne i različite vježbe Zna zašto je igra posebno značajna za razvoj dječijih osobina i sposobnosti Zna ulogu dijelova tijela prilikom vježbanja P oznaje termine za označavanje osnovnih vježbovnih položaja. stavovi. navike Znanja PROGRAMSKI SADRŽAJI I Hodanja i trčanja 1. Hodanje zadatom brzinom 2. od značaja za učešće u fizičkoj aktivnosti Samostalno primjenjuje naučene modele fizičke aktivnosti. visoki i niski start. Brzo trčanje na 50 m iz poluvisokog starta. razvoj i dobro funkcioniranje organizma tokom svih ljudskih aktivnosti Zna da svakodnevnim vježbanjem pomažemo organizmu da optimalno regulira potrebu za kisikom P repoznaje fiziološke znake umjerenog opterećenja i zamora i zna tražiti pomoć ako se loše osjeća Zna da je kretanje čovjekova prirodna potreba i da je svakodnevno kretanje uvjet za normalan rast. nepristojno ponašanje Razvija dobre ekološke navike Usvajanje znanja. interaktivno i kreativno Razvija smisao za takmičenje uz poštovanje pravila igre i takmičenja P repoznaje nesportsko ponašanje: gruba igra. ukoliko svakodnevno vježba Zna da bez kisika čovjek ne može živjeti i da je dovoljna količina kisika uvjet za normalan rast. zagrijavanje i smirivanje organizma. igre P osjeduje pozitivno iskustvo kroz ovladavanje sve složenijim kretnim zadacima P oznaje rodne (spolne) karakteristike. stajanju i hodanju P ozitivno doživljava i vrednuje nastavu tjelesnog i zdravstvenog odgoja Upoznaje i prihvata svoje osobine. 2. 1. normalna težina preduvjet za optimalno funkcioniranje organizma i uspjeh u psihomotoričkim i drugim aktivnostima Zna zašto je potkožno masno tkivo izvor fizičkih i psihičkih problema Zna zašto pravilna ishrana i svakodnevno vježbanje smanjuju potkožno masno tkivo i povećavaju mišićnu masu Zna zašto fizičke aktivnosti utiču na pravilan rast. različito važna za različite sportove Zna da je u odnosu na visinu. Skakanja i preskakanja Preskakivanje kratke vijače u kretanju Naskok na povišenje do 60 cm i različiti saskoci Sunožni naskok na odskočnu dasku i skok pruženo Skok u dalj iz zaleta II 210 . 3. Ciklična kretanja različitim tempom do 4 minute 3. kršenje pravila. njegovih osobina i sposobnosti Zna zašto su osobine i sposobnosti čovjeka nedjeljiva cjelina Zna da je visina pretežno uroñena osobina. stavova i navika Početno (inicijalno) i završno (finalno) stanje veže se za školsku godinu i za drugi ciklus osnovnog obrazovanja Vrijednosti. istezanja i labavljenja Zna pravilno izvesti osnovne sadržaje planiranih elemenata ritmike. razvoj i funkcioniranje organizma.

Vučenje i potiskivanje suvježbača na različite načine uz korištenje pomagala Ritmičke i plesne strukture Trokorak Galop naprijed i bočno Vaga zanoženjem na tlu Narodni ples po izboru iz zavičajnog područja Igre Dječiji rukomet Dodavanje i hvatanje lopte u kretanju Dječija košarka Osnovno dodavanje i hvatanje lopte u mjestu i kretanju Osnovna promjena pravca i tempa kretanja bez i s loptom Dječija odbojka Igre vršnim odbijanjem 1 : 1. ishrana. Penjanje na konopac ili motku uz pomoć ruku i nogu do 2 m Višenja i upiranja 1. Najčešći sadržaji su iz slijedećih nastavnih cjelina i tema: zdravlje porodice. zdrava životna sredina. 6. Sadržaji zdravstvenog odgoja uvjetovani su činjenicom da je zdravstveni odgoj ne samo širenje informacija o zdravlju. humani odnosi meñu spolovima. odnos zdravstvenog radnika i pacijenta. 3. primjerenost sadržaja dobi i spolu djeteta. različiti faktori rizika. DIDAKTIČKO – METODIČKE NAPOMENE Polazni kriteriji za što kvalitetniji obrazovni standard tjelesnog i zdravstvenog odgoja su: objektivnost – prilagoñenost sadržaja materijalnim uvjetima. meñuljudski odnosi. 2 : 2 Dječiji nogomet Voñenje lopte sredinom hrpta stopala Šut na gol sredinom hrpta stopala IV V VI VII VIII 1. 4. 6.III Bacanja i gañanja 1. IX 1. urgentne situacije ili pogodnost za nadgradnju različitih kinezioloških aktivnosti. 2. 1. interes i potreba djece. Gañanje lopticom u pokretni cilj s udaljenosti do 5 m 2. 7. povrede. Bacanje medicinke od 1 kg suručno iz različitih položaja Kolutanja 1. 8. sportsku rekreaciju. 9. razvoj antropoloških obilježja djece. 2. pomogne djetetu da postane odgovorno za svoje zdravlje i unaprijedi razvoj i korištenje zdravstvenih usluga. Vis stojeći prednji provlakom u vis stojeći stražnji 3. Penjanje na mornarske ljestve 2. 4. mentalno zdravlje. 2. Kombinacije koluta naprijed i natrag Penjanja 1. Saskok iz upora prednjeg odnjihom Vučenja i potiskivanja 1. Vis prednji na karikama 2. 3. 5. itd. zaštita od bolesti. 5. već aktivan proces učenja kroz iskustva primjerena individualnim i zajedničkim potrebama s ciljem da se zdravlje učini cijenjenom društvenom vrijednošću. 211 . korisnost sadržaja za svakodnevni život. sigurnost djece. 4. 3. 10.

13. 5. U razrednoj nastavi težište obrazovne komponente je na usvajanju bitnih teorijskih i psihomotoričkih znanja. razvijanje individualne odgovornosti za vlastito zdravlje. razredu potrebno je usavršiti sva osnovna motorička znanja. kao i o uzrocima mogućih nesrazmjera u odnosu visine i težine. 7. 10. 14. razlozima pojave umora u školi i načinima njegova otklanjanja. 2. U području funkcionalnih sposobnosti uključivanjem aerobnih programa uticati na srčano-žilni i dišni sistem te na razvoj maksimalnog relativnog primitka kisika. podsticanje interesa za bavljenje sportom i sportskom rekreacijom. podsticanje ustrajnosti. 5. 6. razvijanje sposobnosti samokontrole. prihvaćanje vlastite ličnosti. kao pripremu za predmetnu nastavu tjelesne i zdravstvene kulture. čime povećava mogućnosti motoričkog izražavanja djece u svim ljudskim aktivnostima. ravnoteža i gibljivost. 212 . sticanje higijenskih navika. upoznati ih sa kontrolnim ureñajem za sprečavanje pojave pretilosti. te sprečavanje pretilosti. 15. treći i četvrti razred osnovne škole: 1. koordinacija. antropološku odgojnu komponentu. Cilj primjene osnovnih teorijskih znanja o ubrzanim biološkim promjenama u organizmu je upoznavanje djece s povezanošću tjelesnog vježbanja i voluminoznosti tijela. prenošenje saznanja o uticaju pravilne prehrane na zdravlje. te psihomotoričkim i funkcionalnim sposobnostima. Djecu je potrebno uputiti u način izračunavanja ITM (indeks tjelesne mase). te djelovanje na kvalitet koštano-mišićnog sistema. poznavanje i pridržavanje mjera opreza za očuvanje života i zdravlja. Odgojna komponenta ima za cilj stvaranje takvog sistema vrijednosti u vezi s tjelesnim vježbanjem da tokom života samoinicijativno i trajno provode tjelovježbu. Uz osnovna motorička znanja iz hodanja. upotpunjenim osnovnim teorijskim znanjima iz kineziologije. Odgojni zadaci koji se podjednako odnose na prvi. odnosno brzinskim aktivnostima. Opći morfološki učinci podrazumijevaju uticaj na sastav tijela unutar kojeg se ističe povoljan odnos izmeñu količine mišićne mase i potkožnog masnog tkiva. U 4. Fiziološki učinci su usmjereni na podsticanje funkcija krvotoka i dišnog sistema. odnosno na modificiranim biološkim i osnovnim kineziološkim znanjima. 3. i 6. razvijanje komunikacijskih vještina. 17. skakanja. Antropološka komponenta odnosi se na sistemsku i trajnu promjenu prvenstveno morfoloških. trčanja. prihvaćanje i razumijevanje potreba djece s teškoćama. jeste postupno. pri čemu istodobno poboljšavaju aerobne i anaerobne sisteme dobijanja energije. razvijanje vještine svladavanja straha. 9. te iz narodnog plesa iz zavičajnog područja. razvoj saradničkog ponašanja. Uvoditi djecu u organizaciju sportskih natjecanja s naglaskom na uključivanje u suñenje različitih kinezioloških djelatnosti. postavljanja cilja i postupno dolaženje do njega. motoričkih i funkcionalnih obilježja djece. 8. U ovom razvojnom razdoblju treba podsticati aktivaciju motoričkih jedinica s obzirom na potrebnu snagu i brzinu u jednostavnijim pokretima i kretanjima. ali progresivno razlikovanje djevojčica i dječaka u morfološkim osobinama. 4. razvijanje osjećaja zadovoljstva. 16.Program tjelesnog i zdravstvenog odgoja integrira obrazovnu. što obuhvaća 4. odbojke i rukometa. Motoričke sposobnosti koje su posebno pod uticajem podražaja su: brzina. Obilježje četvrtog razvojnog razdoblja. podsticanje poštovanja tradicije kolektivnog identiteta. razred osnovne škole. Pozitivno djelovanje na imunološki sistem jednako je potrebno za održavanje zdravlja i sprečavanje akutnih i hroničnih bolesti. praćenje vlastitog napretka.. prihvaćanje i uvažavanje različitosti. Takoñer započeti značajnije djelovati na sisteme anaerobnog dobivanja energije potrebne pri eksplozivnim. Samosvojnost tjelesnog i zdravstvenog odgoja ogleda se i u prostoru razvoja motoričkih sposobnosti. drugi. 12. razvijanje pozitivne slike o sebi. Složenijim kretanjima razvijati sa stajališta nervno-mišićne koordinacije kontrolu pokreta. 11. potrebno je posebno usvojiti osnovne sadržaje iz nogometa. odnosno drugog osnovnoškolskog ciklusa.

a ne na ličnost ili trajne karakteristike osobe. funkcionalnih i psihomotoričkih sposobnosti mogla bi biti: 1. preciznosti. repetitivne snage – pretklon trupa. ocjenjivanjem znanja. pozitivno i adekvatno obrazloženo). aktivnosti u pojedinim sadržajnim cjelinama i. Tjelesni razvoj: tjelesna visina. Podaci o tjelesnom razvoju i sposobnostima unose se u dnevnik rada nastavnika. a tek potom onih elemenata u odnosu na koje bi dijete trebalo ili moglo uložiti dodatne napore. sklonosti. Ocjenjivanje ima ulogu podsticajne povratne informacije. 2. sportsko-tehničkih dostignuća i stavova djece prema tjelesnom i zdravstvenom odgoju. sadržati isticanje onih elemenata koji su za pohvalu. ili tokom obavljanja aktivnosti. formiranju realne sliku o sebi. ona mora biti pozitivna. Psihomotoričke sposobnosti: brzina frekvencije pokreta – taping rukom. Jedna od baterija mjernih instrumenata za procjenu tjelesnog razvoja. procjenjivanjem tjelesnog razvoja (visine. ravnoteže.VREDNOVANJE I OCJENJIVANJE Rješavanje problema vrednovanja i ocjenjivanja djece u nastavi tjelesnog i zdravstvenog odgoja izvodi se: 1. testiranjem manifestnih motoričkih i funkcionalnih dimenzija i procjenom latentnih motoričkih (koordinacije. mora se odnositi na aktivnosti i učinak djeteta. Ovako postavljeno i realizirano praćenje napretka i ocjenjivanje (kvalitativno. eksplozivne snage – skok u dalj s mjesta. kontinuirano. što znači da se mora voditi računa o slijedećem: 1. 213 . agilnosti. što je značajno za razvoj samopoštovanja djeteta i zdravog odnosa prema sebi i svijetu oko sebe. Funkcionalne sposobnosti: trčanje u vremenu od 3 minute. tjelesna masa i držanje tijela. o svojim sposobnostima. brzine i izdržljivosti) i funkcionalnih (kardiovaskularnih i respiratornih) sposobnosti. koordinacije – poligon natraške. 3. 3. u individualnom pristupu i odreñivanju radnih zadataka za svako dijete. umiju. 3. njegove saradnje. 2. tj. o onome što znaju. povratna informacija je efikasna kada je data neposredno nakon aktivnosti na koju se odnosi. doprinosi i njihovom razvoju pojma o sebi. Opisna ocjena obuhvaća kratak opis uspješnosti i napretka djeteta. konkretno. eventualno. gipkosti. statističke snage – vis u zgibu. Rezultati praćenja služe kao osnova za programiranje rada. snage. kao i za njihovo ocjenjivanje. fleksibilnosti – pretklon raznožno. 2. težine i držanja tijela). ona mora biti konkretna. U drugom ciklusu ocjenjivanje je brojčano i opisno.

OKVIRNI NASTAVNI PLAN I PROGRAM za peti razred devetogodišnje osnovne škole 214 .

srpski jezik i književnost Engleski jezik Francuski jezik Njemački jezik Arapski jezik Matematika Priroda Društvo Osnove tehnike Kultura življenja Likovna kultura Muzička / glazbena kultura Tjelesni i zdravstveni odgoj OKVIRNI NASTAVNI PLAN ZA PETI RAZRED DEVETOGODIŠNJE OSNOVNE ŠKOLE REDNI BROJ OBAVEZNI NASTAVNI P REDMETI SEDMIČN I B ROJ NASTAVNIH ČASOVA GODIŠNJI BROJ NASTAVNIH ČASOVA 1. 4. srpski jezik i književnost Strani jezik Matematika Priroda Društvo Osnove tehnike Kultura življenja Likovna kultura Muzička/glazbena kultura Tjelesni i zdravstveni odgoj UKUPNO 5 3 4 2 2 1 2 1 1 2 23 175 105 140 70 70 35 70 35 35 70 805 Napomena: Nastavni predmet Vjeronauka reguliran je kantonalnim obrazovnim zakonodavstvom. 6. 6. 5. 12. hrvatski. 3. 9. 13. 2.Nastavni plan za peti razred devetogodišnje osnovne škole Nastavni programi obaveznih nastavnih predmeta 1. 11. 10. hrvatski. 4. 9. 10. 3. 8. 5. Bosanski. 8. 215 . 7. Bosanski. 2. 7.

pozorišne/kazališne predstave. radija. kao i sposobnost procjene djela i poruke. ortoepije i ortografije Razvijanje jezičko-komunikacijskih sposobnosti. osvješćivanje važnosti korektnog i lijepog govora u usmenoj i p isanoj formi Ovladavanje jezičkim sredstvima potrebnim za uspješno izražavanje u pojedinim oblicima usmenog i pismenog izražavanja Pojačavanje mogućnosti razumijevanja značenja i izražavanja smislenim rečenicama Recepcija sadržaja filma. brzo pronalaženje važnih informacija Razvijanje sposobnosti izražavanja misli. hrvatski. srpski jezik i književnost (5 časova sedmično – 175 časova godišnje) * Područja i globalne naznake elemenata plana i ukupnih programskih zahtjeva Čitanje u funkciji razumijevanja sadržaja. televizije. sadržaja štampe Razvijanje sposobnosti upotrebe i selekcije sadržaja medija s obzirom na vrijednost (poučno. radio-emisije. osjećanja. djela umjetničkih kvaliteta i filmski i televizijski kič) Ovladavanje termino logijom važnom za snalaženje u svijetu filma. pravila i normi bosanskog/hrvatskog/srpskog jezika Razumijevanje značenja rečenica u tekstu i teksta. obogaćivanje emotivnog svijeta. odstupi od navedenog prijedloga podjele nastavnih časova na područja 216 . osjetljivosti za umjetničko kazivanje. mogućnost prepoznavanja potrebnih primjera i njihovo razlikovanje od (ne)primjera Izražavanje značenja rečenicama koje su organizirane u skladu sa zakonitostima.Bosanski. doživljaja estetskih i etičkih vrednota teksta (tekstovi štampani latinicom i ćirilicom) • Usavršavanje svih aspekata čitanja (pravilnost. stavova logički strukturiranim i gramatički tačnim rečenicama uz uvažavanje kompozicijskih cjelina u pisanom radu Daljnji rad na usavršavanju tehnike pisanja i estetske strane rukopisa Lektirom razvijati sposobnost samostalnog čitanja i izražavanja doživljaja književnih djela. zakonitosti. kreativnog i kritičkog mišljenja. pravilima i normama gramatike. ličnih i društvenih vrlina i vrijednosti GRAMATIKA. smisla i sposobnosti za prepoznavanje i izražavanje ljepote riječima Razvijanje jezičkih sposobnosti . izražajnost) • Samostalno čitanje nepoznatih tekstova. brzina. PRAVOGOVOR I PRAVOPIS 45 nastavnih časova Usvajanje znanja o jeziku. štampe KULTURA IZRAŽAVANJA 30 nastavnih časova MEDIJSKA KULTURA 15 nastavnih časova * Nastavnik ima slobodu da u procesu planiranja. zauzimanje stava i sposobnost uživanja u čitanju ČITANJE 15 nastavnih časova PISANJE 10 nastavnih časova INTERPRETACIJA KNJIŽEVNOG TEKSTA 40 nastavnih časova (čitanačka štiva) 20 nastavnih časova (lektira) Razvijanje recepcijskih sposobnosti. na osnovu procjene svoga razreda. manje poučno.

ortoepije i ortografije. rečenica. uvježbati izgovor tih riječi. stavova i mišljenja OČEKIVANA POSTIGNUĆA MINIMALNA P ravilno čitanje i razumijevanje pročitanog Mogućnost reprodukcije (samostalno ili na osnovu pitanja) Mogućnost prepoznavanja važnih pojedinosti u tekstu Mogućnost samostalnog služenja tekstom radi usvajanja novih znanja Mogućnost identifikacije riječi. razumijevanje pročitanog i reprodukcija važnih pojedinosti Sposobnost kritičkog i stvaralačkog čitanja Jasno izgrañen stav o sadržaju. mogućnost diferencijacije sadržaja s obzirom na važnost u pamćenju i reprodukciji Mogućnost snalaženja u svim oblicima izražavanja . podcrtati manje poznate i riječi koje su teške za izgovor. pravila i normi gramatike . razmisliti kada je umjesna upotreba primjerenih pokreta. dijelova teksta koji predstavljaju prepreku u uspješnom druženju s tekstom Mogućnost tačnog prepisivanja teksta P isanje po diktatu kratkih rečenica Tačno odgovaranje na postavljena pitanja DOVOLJNA Razvijena tehnika čitanja pravilnost brzina i izražajnost Razumijevanje pročitanog. povremeno pogledati u njihovom pravcu. prepisivanju i pisanju slobodnih sastava i u oblicima izražavanja koji su programska obaveza VISOKA Izražajno čitanje. glas prilagoditi karakteru teksta Usavršavanje čitanja u sebi radi bržeg razumijevanja Razvijanje sposobnosti samostalne interpretacije pročitanog i sposobnosti izdvajanja bitnih elemenata Razvijanje sposobnosti oblikovanja smislenog sadržaja. poznavanje pravila pisanja i gramatike u obimu koji je utvrñen programom 217 . mogućnost samostalne reprodukcije (odgovorima na postavljena pitanja. jačine i boje glasa sa sadržajem Čitanje manje poznatog i nepoznatog teksta. izražavanje ličnih osjećanja. rješavanjem zadataka koji podrazumijevaju ličnu procjenu) Snalaženje u tekstovima koji se razlikuju po obimu i složenosti radi usvajanja novih znanja Razvijena samostalnost u pisanju po diktatu. prepoznavanje kompozicionih cjelina P isanje uz uvažavanje zakonitosti.ČITANJE I PISANJE PROGRAMSKI ZAHTJEVI Čitanje tekstova štampanih latiničnim i ćiriličnim pismom Razvijanje tehnike čitanja. razumijevanje i reprodukcija pročitanog sa ili bez elemenata stvaralaštva Čitanjem do novih informacija i novih znanja Čitanje kao činilac razvoja dječijeg govornog izraza Čitanje u funkciji estetskog i etičkog odgoja P i s a nj e P repisivanje P isanje po diktatu Kreativno pisanje ODGOJNOOB RAZOVNI CILJEVI Osamostaljivanje djece u komunikaciji s tekstom Uvježbavanje samostalnog čitanja pomoću uputstava tipa: prethodno pročitati tekst. prepričavanjem bez plana. prenošenje tona i raspoloženja na slušaoce Usklañenost intonacije. zamisliti da ima mnogo slušalaca.

pjesnička slika izražena bojom i zvukom. humor Razlikovanje govora pisca i govora lica Zapažanje logičkih cjelina u kompoziciji teksta Lirska pjesma Osnovna osjećanja u pjesmi Stilsk a sre dstva: poreñenje. likovima i njihovim postupcima Razumijevanje pojmova iz teorije književnosti koji su programska obaveza Stvaralačka upotreba sadržaja pročitanih književnih tekstova u vlastitim pismenim radovima Bogat rječnik koji je u funkciji komunikacije i kvaliteta usmenih i pismenih vježbi Mogućnost uporedbe književnih tekstova s obzirom na tematiku. rečenica. dijaloga. k o m p o z i c i ja Uočavanje i karakterizacija likova u djelu: zaključivanje o osjećanjima likova na osnovu dijaloga i njihovih postupaka Uočavanje karakterističnih dijelova teksta. dijalog. epitet Pjesnička slika vizuelni i akustički (slušni) elementi u pjesničkoj slici.PROGRAMSKI ZAHTJEVI Književni tekstovi: Ivo Andrić: Aska i vuk Skender Kulenović: Cesta Alija Dubočanin: Šarko Branko Ćopić: Izokrenuta priča Ela Peroci: Majčin dar Narodna priča: Ko je na svijetu najjači A. pejzaža. formuliranje poruke Mogućnost uočavanja opisa. Puškin: Bajka o ribaru i ribici Stevan Bulajić: Sarka Ešref Berbić: Kako je otišlo ljeto Poslovice (izbor) Aleksa Mikić: Lipov cvat Vesna Krmpotić: Koliko je teška pahuljica (igrokaz) Nasiha Kapidžić-Hadžić: Vezeni most Enes Kišević: Kiša Grigor Vitez: Ševina jutarnja pjesma Musa Ćazim Ćatić: Bosna žubori Dobriša Cesarić: Jesen Gustav Krklec: Bijeli grad Dragan Kulidžan: Potočić Šukrija Pandžo: Posljednje laste Lektira: Ahmet Hromadžić: Patuljak vam priča Alija Dubočanin: Tiha rijeka djetinjstva Ivana Brlić – Mažuranić: P riče iz davnine ðani Rodari: Putovanje Plave Strijele Mato Lovrak: Vlak u snijegu Ismet Bekrić: Jesen u gradu ODGOJNOOB RAZOVNI CILJEVI Doživljaj književnog djela u cjelini i sposobnost izražavanja dojma Formiranje i usvajanje osnovnih pojmova iz teorije književnosti Zapažanje i formulacija teme književnog djela (o čemu tekst govori). opisu 218 . likovnim izrazom P repoznavanje pjesničkih slika Mogućnost memoriranja i recitiranja Mogućnost samostalnog čitanja i razumijevanja toka dogañaja. razumijevanje pročitanog i mogućnost reprodukcije Uočavanje likova u književnom tekstu i mogućnost uočavanja njihovih glavnih osobina Mogućnost zaključivanja (o porukama zaključuje uz nastavnikovu pomoć i posredovanje) Uočavanje logičkih cjelina u književnom djelu Mogućnost prepoznavanja karakterističnih mjesta u tekstu Mogućnost uočavanja uzroka i posljedica u ponašanju likova u književnom djelu Mogućnost adekvatnog odgovora na doživljaj pjesme riječima. piščevi stavovi i stavovi lica Izbor karakterističnih mjesta u tekstu: opis lika. mjesta i vremena radnje. poruka pojedinih književnih djela Razvijen senzibilitet za doživljaj i izražavanje doživljaja na način koji ima elemente originalnosti (izbor riječi. uočavanje likova. zapažanje ritma i rime. izražavanje dojma Izgrañivanje književnoestetskog senzibiliteta Razvijanje sposobnosti učenja napamet i mogućnosti izražajnog recitovanja Samostalnost u čitanju. fabula i kompozicija Uočavanje logičkih cjelina u tekstu i formuliranje podnaslova Uočavanje likova u književnom djelu. razumijevanju Razvijanje crta kreativnosti posredstvom aktivnosti koje podrazumijeva domaća lektira OČEKIVANA POSTIGNUĆA MINIMALNA Samostalno čitanje. razumijevanju i reprodukciji sadržaja P oznavanje i razlikovanje pojmova: tema književnog djela. uz sažimanje) VISOKA P otpuna samostalnost u služenju tekstom kao izvorom informacija. karakterizacija. izražavanja doživljaja u usmenoj i pisanoj formi Mogućnost prepričavanja teksta i prilagoñavanja posebnim zahtjevima (očekivanim slijedom. ljepotu kazivanja. jezičke aspekte Uporeñivanje vrijednosti. dijelova teksta koji predstavljaju posebnu dinamičnost u razvoju dogañaja P otpuna samostalnost u analizi književnog teksta. dojmovi) Razvijen senzibilitet za poetsku riječ Doživljavanje snage poetske riječi Vještina u izboru i upotrebi riječi u govoru i pisanju P okušaji pisanja poezije Mogućnog živog izražajnog govorenja stihova P otpuna samostalnost u čitanju Bogatstvo rječnika i Izgrañen kriterij za izbor knjige Mogućnost osobenog govora o pročitanom djelu P repoznavanje dijelova karakterističnih po naraciji. mogućnost reprodukcije DOVOLJNA P otpuna samostalnost u čitanju. mjesto i vrijeme radnje. riječi kojima su direktno izraženi osnovna misao. mogućnost reprodukcije svih važnih elemenata P repoznavanje osnovnog osjećanja u pjesmi Mogućnost uočavanja stilskih sredstava Uočavanje ritma i rime Razlikovanje pojmova iz teorije književnosti koji su programska obaveza Sposobnost samostalnog čitanja. doživljaja i vrijednosti Mogućnost kritičkog promišljanja o knjizi. razumijevanje riječi/pojmova: f a b u l a. pojačavanje dinamičnosti. S.

uvoñenje dijaloga. tačke. poštujući hronologiju u izražavanju i normu standardnog jezika Razvijanje sposobnosti uočavanja uporišnih mjesta. zbirne. sažimanje sadržaja i izražavanje punim rečenicama P ojačavanje mogućnosti samostalnog izražavanja rečenicama koje su jasne i gramatički pravilno strukturirane Osposobljavanje za živo. -čki P isanje brojeva slovima (glavni i redni) Upravni i neupravni govor Upotreba interpunkcijskih znakova u rečenici: zareza. organski utemeljenog govora ali i razumijevanje značaja upotrebe normativno i stilski ureñenog jezika Usvajanje znanja o pravilima. sinteze. naselja. -ćki. GRAMATIKA.ev. apstrakcije i generalizacije) OČEKIVANA POSTIGNUĆA MINIMALNA Poznavanje azbuke i abecede Razlikovanje promjenljivih vrsta riječi i mogućnost prepoznavanja potrebnih primjera u tekstu Mogućnost služenja smislenim rečenicama Prepoznavanje proste neproširene i proširene rečenice Mogućnost uočavanja subjekta i predikata u rečenicama. poticajne tačke Mogućnost govorenja o dogañajima i doživljajima Mogućnost prepričavanja teksta potpunim jasnim i gramatički pravilno oblikovanim rečenicama VISOKA Sposobnost služenja svim oblicima izražavanja i mogućnost unošenja elemenata originalnosti Mogućnost proširivanja i sažimanja teksta unošenjem novih ideja Osoben izbor jezičkih i stilskih sredstava Iskazivanje smisla za upotrebu epiteta. zemalja P isanje prisvojnih pridjeva: -na. zbivanja u prirodi Opis pejzaža ODGOJNOOBRAZOVNI CILJEVI Osposobljavanje za reprodukciju teksta bez formuliranja naslova cjelinama sadržaja.RJEČNIK. dvotačke. stvarne i nestvarne Zamjenice: lične. odnosno date riječi kao uporišne. uskličnika. gradivne. unošenje elemenata humora P ostojanje kriterija za procjenu kvaliteta usmenog i pismenog izražavanja (ovo je dobro urañeno. a da priča ima sve važne elemente Rečenice su jasne i tematski se oslanjaju na sadržaj. a ovo mogu uraditi bolje) 219 . PRAVOGOVOR I PRAVOPIS P ROGRAMSKI ZAHTJEVI Zavičajni govor i književni jezik Riječi iz mog zavičaja Azbuka Vrste riječi: Imenice: zajedničke. upitnika. apozicije i objekta Pravilna upotreba interpunkcijskih znakova DOVOLJNA Mogućnost tačne gramatičke analize teksta na nivou usvojenih znanja od I do V razreda Mogućnost navoñenja novih primjera Korektno služenje pravilima o upotrebi interpunkcijskih znakova VISO KA Dobro poznavanje sadržaja gramatike i pravopisa koji su programska obaveza od I do V razreda Mogućnost samostalne analize rečenice i teksta u skladu s postavljenim zahtjevima Vješta upotreba znanja o rečenici u samostalnim pismenim radovima Primjena naučenih pravila na nivou automatizacije KULTURA IZRAŽAVANJA P ROGRAMSKI ZAHTJEVI Naracija P repričavanje bez obaveznog sastavljanja plana P repričavanje s usmjerenjem na sažimanje teksta P ričanje na osnovu datih tematskih riječi P ričanje dogañaja i doživljaja Deskripcija Opis pojave. prisvojne. navodnika ODGOJNOOBRAZOVN I CILJEVI Doživljaj ljepote vlastitog. poreñenje. vlastite. -ski . atributa. komparacija pridjeva Brojevi (glavni i redni) Rečenica: Atribut i apozicija. gradivni). pokazne P ridjevi (opisni. jasno. jedinicama jezičkog sistema principima i zakonitostima njihovog ustrojstva Razvijanje logičkog mišljenja i zaključivanja (sposobnosti analize. rezultata vlastitog rada OČE KIVANA POSTIG NUĆA MIN IMALNA Mogućnost prepričavanja koje će osigurati razumijevanje svih važnih elemenata u sadržaju Sposobnost sastavljanja priče na osnovu poticajnih riječi: uz svaku tematsku riječ da kaže smislenu rečenicu. . objekt u rečenici P ravogovor i pravopis: Veliko slovo u jednočlanim i višečlanim imenima gradova. situaciji DOVOLJNA Snalaženje u svim oblicima izražavanja P repričavanje sadržaja bez sastavljanja plana Sastavljanje priče po datim riječima. -in -na. -ov. ubjedljivo govorenje i pisanje Razvijanje sposobnosti organizacije usmenog i pisanog izražavanja i procjene efekata. crte. prisvojni. uporeñivanja. a da rečenice čine cjelovitu priču Mogućnost pričanja dogañaja i ličnog doživljaja sa bitnim elementima sadržaja i naglašenom emotivnom notom Izražavanje viñenog riječima koje su primjerene tematici.

odnosa i sukoba meñu likovima) Razumijevanje redoslijeda kauzaliteta dogañaja. filma. povezanost radnji. književnosti.književno djelo . mogućnosti izbora. objekata. mišljenja. gledanje djela ekrana kao vježba u umijeću posmatranja i obogaćivanja vizuelnog pamćenja. dijalog u filmu i pozorišnoj/kazališnoj predstavi Film . govora. pozorišta/ kazališta. muzika). televizije. odnosa meñu akterima radnje Razumijevanje poruka Razvijanje sposobnosti prepoznavanja vlastitih potreba i stavova posredstvom identifikacije s ličnostima na ekranu Odgoj za gledanje djela ekrana s ciljem uočavanja važnih pojedinosti. zvuka i tišine OČEKIVANA POSTIGNUĆA MINIMALNA Razlikovanje sredstava izražavanja Mogućnost koncentracije pažnje na sadržaj u kontinuitetu Mogućnost memoriranja i reprodukcije viñenog po sjećanju Sposobnost razlikovanja prihvatljivog i neprihvatljivog ponašanja likova u djelima ekrana sa stanovišta vrijednosnih principa DOVOLJNA Razlikovanje sredstava izražavanja filma. bogaćenja asocijacija Razvijanje senzibiliteta za prepoznavanje i doživljavanje snage riječi i slike. televizije. pozorišne umjetnosti u obimu koji je predviñen programom Razvijen senzibilitet za poreñenje djela ekrana i mogućnost kritičkog pristupa analizi Posjedovanje bogatstva ideja o mogućem sadržaju novih filmova Naglašen interes prema umjetnosti 220 . montaža. radija. osmišljavanje i mogućnost klasifikacije sadržaja Razumijevanje složenosti filmskog djela i izražajnih mogućnosti filma. radnji. likova. književnosti Sposobnost percepcije i recepcije djela filmske umjetnosti pozorišta /kazališta Mogućnost samostalne reprodukcije po sjećanju i ocjene sa stanovišta vrijednosnog sistema Prepoznavanje izražajnih sredstava filma. mašte. pozorišta/kazališta VISOKA Razvijena sposobnost analize umjetničkih djela.pozorište (poreñenje izražajnih mogućnosti) ODGOJNO-OBRAZOVNI CILJEVI Razumijevanje djela ekrana /filma i televizije/ P ovezivanje kadrova po sjećanju (sposobnost identifikacije mjesta i vremena.MEDIJSKA KULTURA PROGRAMSKI ZAHTJEVI Izražajna sredstva djela ekrana (kadar.

any. school premises. who. pjesmu i ples učiniti da učenje engleskog jezika bude zabava i zadovoljstvo • postupni i odmjereni prijelaz ka čitanju i pisanju jednostavnih riječi i rečenica. anybody.sposobnost i dopuštanje (can. shopping (npr. rainy. what. ispunjavanjem tabela i križaljki. e. neslaganje. library.OBRAZOVNOG RADA Ciljevi nastave engleskog jezika Nastaviti n a naglašavanju ciljeva promoviranih u prvoj i drugoj godini učenja: • učenje jezika. označavanjem tačnih/netačnih (T/F) tvrdnji itd. Slobodno vrije me. itd. much. spade. the. that. sunny) in the garden. may) . upitna forma) P resent Continuous (potvrdna. popunjavanjem tabela. grandfather. lunch box.g. swimming pool). predanost i preciznost u učenju jezika • njegovati samostalnost u govoru i vlastitoj produkciji naučenog. somebody.vegetable / flower garden). which. Članovi uže i nek i članovi šire porodice. slide. rake.sljedeće emocije: slaganje. neka Životinje raspoloženja i stanja. snowman. tent. what. grandson Škola. all Upitni pridjevi. b) ČITANJE I REAGIRANJE Djeca će čitati kratke tekstove. izvršavanjem uputa i nareñenja. in the country (npr. pupils’ things. pets Djeca će znati: • upućivati Škola odgovarajuće pozdrave i Moje odgovarati na njih ok ruže nje • vršiti upoznavanje • obraćati se ljudima Svakodnevni • identificirati ljude i život predmete • locirati ljude i Slobodno predmete vrije me • opisivati ljude i predmete. izraza ili čitavih rečenica koje je izgovorio nastavnik ili koje su čuli sa kasetofona. weather (npr. davati kratke pismene odgovore. which. najčešći. (npr. at the park (npr. visiting relatives. • postavljati poznata narodi pitanja i odgovarati na njih • tražiti i nuditi pomoć (Can you help me? Can I help you?) • tražiti i d avati informacije • slušati očekujući da čuju odreñenu informaciju • izraziti na vrlo jednostavan način: . 2) Verbalno : ponavljanjem riječi. friends. fire) Svakodnevni život. jump rope). odnosno negativne ili netačne odgovore. some musical instruments. upitna forma) Glagoli be. some. negativna. buying some vegetables and fruits)going out (npr. P okazni pridjevi. popunjavati slova i riječi razviti samopouzdanje u izražavanju primjereno uzrastu prepoznati zadovoljstvo i korist pri proširivanju znanja stranog jezika Nastavni program za peti razred. school subjects. have/have got (potvrdna. Ok ruže nje. whose P risvojne Neodreñene. itd. mother.znanje i neznanje . povezivanjem nabrojanih riječi sa odgovarajućim brojevima ili simbolima. u okviru datih tema B rojevi: 1-100 Glagoli: P resent S imple (potvrdna. povezivanjem odreñenih ilustracija sa odgovarajućim tekstom. watering can). popunjavanjem praznina zadatim riječima. davanjem kratkih odgovora na pitanja koja je postavio nastavnik ili koja su čuli sa kasetofona. uncle. this.ponudu (pismenu ili usmenu) koristeći najosnovniji vokabular . negativna. domestic. some gardening tools (npr. many. at the supermarket. swing.(3 časa sedmično – 105 časova godišnje) Engleski jezik CILJEVI I REZULTATI ODGOJNO . biranjem tačnog odgovora. treća godina učenja engleskog jezika Nivo 5. a ne o jeziku • dalje njegovati razvijanje pozitivnog. nobody Pridje vi: Determinatori Članovi. • • • • • • • • • Oček ivani re zultati / ishodi učenja Djeca će: razviti želju i ljubavi prema učenju engleskog jezika razumjeti primjerene sadržaje na engleskom jeziku prihvatiti logički pristup upotrebi naučenog izražavati slobodu i samostalnost u govoru i direktnom reagiranju znati čitati riječi pojedinačno povezano sa konkretnim pojmovima znati čitati jednostavne rečenice znati prepisivati. u sebi ili naglas. aunt. trenutnu aktivnost Ze mlje . those (boys) P ridjevi za neodreñenu količinu i broj. povezivanjem Gramatik a Dje ca će ponavljati ili učiti: Ime nice : brojive. zaokruživanjem tačnog odgovora/opcije. my clothes. dovršavanjem rečenica. nebrojive pravilnu/nepravilnu množinu Zamje nice : Lične. snow. outings Životinje. a/an. jungle gym. this (girl). upitna forma) Vok abular Dje ca će ponavljati i učiti samo osnovni vokabular koji se odnosi na date teme . these (girls). w hose Opisni pridjevi. furniture. these. razred Prvi stepen elementarnog znanja Teme Porodica Funkcije i vještine Aktivnosti RECEPCIJA a) SLUŠANJE I REAGIRANJE: Djeca će slušati izgovoreni tekst i reagirati: 1) Neverbalno: pokazivanjem/doticanjem predmeta ili dijela tijela koji se spominje. seasons of the year. bilješki ili rečenica itd. označavanjem tačnih/netačnih (T/F) tvrdnji itd. that (boy). wild animals. snowball. camping. subjekatski i objekatski padež P okazne. povezivanjem odreñenih ilustracija sa odgovarajućim tekstom. negativna. i reagirati 1) Neverbalno: traženjem odreñenih informacija. 221 . 2) Verbalno : postavljanjem pitanja i davanjem odgovora. kao npr. npr. rutinske aktivnosti. those Upitne. razigranog stava prema učenju jezika • poticati motiviranje odgovornog i aktivnog stava • poticati radoznalost i kreativnost • dalje njegovati razumijevanje i logičko pamćenje • poticati temeljitost.slaganje i neslaganje . primjereno uzrastu • kroz igru. ispunjavanjem tabele označavajući na odgovarajući način potvrdne ili tačne odgovore. izvršavanjem uputa i nareñenja. nulti P risvojni pridjevi. npr. extracurriculum activities.

npr. west . a. USA. negativnoj. p.Mjesto . sva lica jednine i množine Prilozi (najčešći) .- • • • • dopadanje. pjevati i igrati jezične igre itd. • slušanjem i pjevanjem omiljene vrste muzike (Muzička kultura). Modalni glagoli can. penfriend Kolokacije u vezi sa datim temama. may (potvrdna. hot – cold Složenice u vezi sa datim temama. quickly Prijedlozi: • Mjesto. negativna. npr. east. koji se razlikuje od kulture do kulture. • Aktivnosti (kojima se realiziraju vještine). najčešće. kao što je počinjanje nabrajanja od malog prsta. npr. in. razočarenje. ispusti nešto ili pogriješi ili Ouch! kojim se izražava iznenadna bol) i sl. UK. his house etc.Vrijeme. upitnoj i zapovjednoj rečenici • There is a/There are some…Is the re a…? Are the re any…? (osnovni vokabular) Ze mlje i oblasti. John’s book. in. on. npr.. • upoznavati neke osnovne razlike izmeñu njihove kulture i kulture naroda sa engleskog govornog područja (npr. make a phone call INTERDISCIPLINARNI SADRŽAJI Djeca će takoñer učiti jezik i proširivati svoj vokabular oslanjajući se na znanje koje su stekla učenjem nekih drugih školskih predmeta. • kroz sportove i igre (Tjelesni i zdravstveni odgoj). UČENJE KAKO TREBA UČITI: Djeca će učiti da: • razvijaju pozitivan stav prema učenju jezika. npr.Smjer. upitna forma) Imperativ. 222 . skraćenice za dane u sedmici i mjesece Afikse u vezi sa datim temama i gramatikom. b) PISANJE Djeca će: • prepisivati kratke tekstove • pisati po diktatu • ispunjavati tabele/križaljke • ubacivati/podvlačiti/redati riječi u smislene rečenice • pisati rečenice koristeći tačnu formu glagola u zagradi • dovršavati rečenice • pisati kratke sastave na poznate teme itd. fast – slow. pokret glavom kad se želi reći da/ne. .Način. iznenañenje. Oops! kada neko padne. zahvalnost ideju posjedovanja (have. • koriste ključne metode iz prakse pri radu u parovima ili malim grupama. right.) izviniti se i prihvatiti izvinjenje suge rirati neku akciju (Let’s …) prihvatiti i odbiti ponudu ili molbu govoriti na jednostavan način o svakodnevnim aktivnostima i radnjama riječi u stupcima A i B.m. npr. left.govor tijelom. npr. in front of • Vrijeme. peoples. football. sklapanjem ispreturanog teksta u smislenu cjelinu itd. PROGRAMSKI SADRŽAJI • Teme (tematska područja vezana za svakodnevni život. zadovoljstvo.m. itd. itd. npr. • budu odgovorna i aktivna u situacijama kada se uči jezik.. to do homework.uzvike (npr. zanimanje i oduševljenje za nešto. slikanje. their culture (osnovni vokabular) Osim što će stalno proširivati vok abular. basketball. on. ocjenjuju svoje aktivnosti i aktivnosti svojih kolega. -ing Antonime u vezi sa datim temama. outdoor sports. PRODUKCIJA a) GOVOR Djeca će: • učestvovati u razgovoru sa drugom djecom ili nastavnikom • davati upute i nareñenja • igrati uloge • recitirati. .: • kroz crtanje. -s. oblikovanje. slowly. • učiti komunicirati i ponašati se u svakodnevnim situacijama na način koji je prirodan za kulturu zemlje čiji jezik uče. aktivnosti i interesovanja djeteta ovog uzrasta). nedopadanje. (Likovna kultura). dje ca će ponavljati ili učiti koristiti: Skraćenice. razlike u upotrebi nekih pozdrava u engleskom i u maternjem jeziku djeteta: Dobar dan i Good morning/afternoon ili Dobar dan i Good day). Ovo može podrazumijevati: .. up – down. have got. behind. INTERKULTURALNE VJEŠTINE: Djeca će : • upoznavati kulturu svoje zemlje i učiti da je bolje poštuju i cijene. npr. under. npr. • Funkcije i vještine (usmena i pismena kompetencija primjerena datom nivou učenja). swimming-pool. at Rečenica: • Osnovni red riječi u potvrdnoj.

Napomena nastavnicima: Uvijek imati dovoljno tolerancije i fleksibilnosti prema djeci u samostalnom sastavljanju i izgovoru rečenica. kao i rad u manjim i većim grupama i rad u parovima.praktikuje prvo usvajanje pravilnog izgovora auditivnim putem. pogañanje. zadatke za djecu pojedinačno. ali primjereno uvjetima u kojima radi.• Gramatika (gramatička područja za dati nivo).razvija komunikacijske sposobnosti.slobodno oblikuje svoje časove. Nastavnik istovremeno procjenjuje realizaciju zadanih ciljeva i vlastiti učinak. • Praćenje i vrednovanje treba da je konstantno i provedeno veoma pažljivo i nenametljivo. Ono treba da je u funkciji motivacije djece na daljnji rad i razvijanje naklonosti i ambicije za učenje jezika. igranje po ulogama. frontalni.piše pismenu pripremu za svaki čas. .se drži principa jednostavnosti. rješavanje jezičke zagonetke i križaljke. sarañuje sa kolegama i stručnim savjetnikom. .primjenjuje direktni. za grupe i cijeli razred. Koristiti igru i pjesmu kao osvježenje i učenje jezika provoditi u razigranom. udžbenicima i priručnicima. grupni i individualni pristup. DIDAKTIČKO-METODIČKE NAPOMENE U prvim godinama učenja usmjeriti pažnju na razumijevanje.razvija od početka radne navike. • Nastavne metode i oblici rada Koristiti što raznovrsnije nastavne metode i oblike rada. . . Role playing. kako u nastavnim aktivnostima tako u rasporedu i trajanju časova.njeguje poštivanje drugog u toku zajedničkog rada i natjecanja. Nastavnik treba da: .stvori pozitivnu i zabavnu atmosferu za učenje. primjerenosti i postupnosti. prilagoditi ga raspoloženju i trenutnim potrebama djece.ne prihvata kruto uputstva data u programu. vedrom i privlačnom okruženju. proširuje materijal prema datoj situaciji. 223 .pažljivo planira svaki čas. . predviñenim funkcijama i vještinama). idući od jednostavnih ka složenijim jezičkim ciljevima.razvije vlastiti sistem praćenja i provjeravanja napredovanja svakog djeteta. a potom usmenu upotrebu bilo izolovano ili u govornoj interakciji. ponavljanje i na usmenu komunikaciju sa zabavnim aktivnostima. razviju i podržavaju zainteresiranost za učenje jezika. Koristiti mogućnosti izlaska iz učionice radi neposrednosti i očiglednosti u nastavi. .osposobi djecu da samostalno rade tokom časa i kod kuće. I dalje je moguće i poželjno paralelno izvoñenje nastave engleskog jezika sa nastavom drugih predmeta. igre pogañanja su neki oblici koji su se pokazali efikasnim i koje treba primjenjivati. . igre riječima. pretending. . . . • Preporuke Za organizaciju i realizaciju nastave engleskog jezika u trećoj godini učenja i dalje je naglašena potreba za fleksibilnošću. .priprema materijal i opremu. drama-playing. . . cilj i način rada.procijeni kojim fondom riječi trebaju ovladati djeca u datoj grupi i datim uvjetima. Trajanje časa ne postavljati kruto. Primjenjivati frontalni i individualni pristup. • Vokabular (koji odgovara datim temama. . maskiranje. pjevanje horsko i pojedinačno. koje imaju za cilj da pobude. pantomima. nego da kreativno i fleksibilno kreira svoj rad u okvirima zacrtanog.

naglasak.(3 časa sedmično – 105 časova godišnje) Francuski jezik CILJEVI I REZULTATI ODGOJNO-OBRAZOVNOG RADA U nastavi francuskog jezika u petom razredu osnovne škole djeca treba da prošire programske sadržaje iz IV razreda i teže dostizanju nivoa A1. Jezičke vještine Slušanje i razumijevanje Očekivani rezultati / ishodi učenja dijete prepoznaje glasove. napisane riječi i kratke rečenice čita naglas poznate riječi i rečenice čita i razumije kratki tekst u kojem su mu poznate sve riječi pravilno artikulira glasove. upozorenja. pitanja. naglašava riječi. opisuje u nekoliko rečenica poznatu situaciju prepisuje. nego prepoznaje i pravilno upotrebljava osnovne jezičke elemente 224 . školi itd. ritam i intonaciju u jeziku koji uči razumije jednostavna uputstva. svojoj porodici i prijateljima. izjave. dopunjava i samostalno piše riječi i kraće rečenice zapisuje poznate riječi ili kraće rečenice po modelu piše kratke rečenice ili sastave o sebi i svom okruženju Govor - Pisanje - Znanje o jeziku - Na o vom nivou učenja dijete još uvijek ne stječe znanje o jeziku. kratka objašnjenja nastavnika i pravilno reagira na iste razumije kratke dijaloge na poznatu temu Čitanje i razumijevanje - prepoznaje slova.2 Evropskog okvira za strane jezike. poštuje ritam i intonaciju rečenice postavlja i odgovara na jednostavna pitanja aktivno učestvuje u razgovoru po modelu može dati jednostavne informacije o sebi.

zadovoljstvo Ak tivnosti RECEPCIJA a) SLUŠANJE I REAGIRANJE Djeca će slušati izgovoreni tekst i reagirati: 1) Neverbalno: pokazivanjem / doticanjem predmeta ili dijela tijela koji se spominje. Nove godine.. l'emploi du temps. cette femme. godina učenja francuskog je zik a Razvijanje početnog znanja Teme .Mjeseci u godini (janvier.Domaće životinje (le chat.Škola i učionica .. l'omelette.. février. visiter des amis) . aller au marché. imperativ (l'impératif) Pomoćni glagoli avoir i être (potvrdna. au match de foot.Dijelovi tijela Funkcije i sposobnosti Djeca će znati: pozdravljati i odgovarati na pozdrave obraćati se ljudima.Godišnja doba i mjeseci . razred 3..Škola (la classe. le pain. Joyeux N oël.Nivo 5. les livres. aujourd'hui. la forniture scolaire) . les matières.P isanje kratke čestitke (Joyeux anniversaire à.. l'instituteur.Atmosfersko vrijeme (Il fait beau. la classe. odnosno tačnih i netačnih tvrdnji (V i F).Dijelovi tijela (la tête.P oziv na proslavu roñendana .Dani u sedmici . le dîner. dopadanje.Atmosfersko vrijeme . le cheval.. povezivanjem odreñenih ilustracija sa odgovarajućim tekstom.. nedopadanje. le jus de fruits. mes parents) Pokazni (ce garçon. l'élève...Godišnja doba (le printemps. Il pleut) . le chien. popunjavanjem i čitanjem tabela. soeur.) . oncle. Bonne Année) . upoznavati se identificirati i locirati ljude i predmete opisivati ljude i predmete. ma mère. la salade. le pied. povezivanjem nabrojanih riječi sa odgovarajućim brojevima ili simbolima.) . izvršavanjem uputa i nareñenja. petit-fils) . l'été. le livre de mon ami) Rečenica: Osnovni red riječi u potvrdnoj. dopuštanje.. l'automne..Dani u sedmici (lundi. u sebi ili naglas. označavanjem tačnih / netačnih tvrdnji (V i F). i reagirati: 1) Neverbalno: izvršavanjem uputa i nareñenja.Svakodnevni život (porodica i život u porodici) . de ..Jelo i piće (le petit déjeuner. (à l'école. negativnoj.Domaće životinje . subjekatski i objekatski padež Pridjevi: Prisvojni (mon ami.) . la soupe.Slobodno vrijeme . le déjeuner. aller au supermarché et acheter du pain. dans la classe. Il fait gris. blagdana) . količinu (ici. povezivanjem odreñenih ilustracija sa odgovarajućim tekstom. vrijeme. ces livres) Upitni (Q uelle heure est-il?) Opisni pridjevi (u okviru datih tema) Brojevi: 1 – 100 (desetice) Glagoli: prezent (le présent). bilješki ili rečenica. upitnoj rečenici Vokabular . l'école. neka raspoloženja i stanja i aktivnosti postavljati poznata pitanja i odgovarati na njih tražiti i nuditi pomoć tražiti i davati informacije na jednostavan način izraziti slaganje i neslaganje. des fruits. zaokruživanjem tačnog odgovora.Proslave (roñendana. b) ČITANJE I REAGIRANJE Djeca će čitati kratke tekstove. izraza ili čitavih rečenica koje je izgovorio nastavnik ili koje su čula sa audio ili video zapisa. aller à la bibliothèque. l'hiver) . la vache) ..Svakodnevni život (faire des courses.. mardi. itd. beaucoup) Prijedlozi: à.Jelo i piće .. grandpère.) Zamjenice: Lične. itd. le bras. Gramatika Djeca će koristiti (ali neće učiti o tome): Imenice sa članom u jednini i množini (le livre. dans. 2) Verbalno : ponavljanjem riječi. davanjem kraćih odgovora na pitanja koja je postavio nastavnik ili koja su čula sa audio ili video zapisa.. la main) 225 .Članovi uže i neki članovi šire porodice (maman. du lait. itd. upitna i negativna forma) Prilozi: za mjesto.

. kao i njihovih vršnjaka u zemljama frankofonskog govornog područja. te pisanje (prvo preslikavanje. namirnice. Djeca se osposobljavaju za usmenu komunikaciju u jednostavnim svakodnevnim situacijama. usvajaju ograničen fond riječi i izraza. njegovog aktivnog učešća u nastavnom procesu i pokazanih rezultata koje nastavnik kontinuirano prati i ocjenjuje. Djeca u nastavi francuskog jezika imaju priliku upoznati kulturu zemlje čiji jezik uče. Budući da se odreñene teme iz razreda u razred ponavljaju.. U ovom uzrastu djeca rado i lako uče prikazujući scenski ono što su usvojila. Djeca usvajaju i nove tehnike učenja stranog jezika kao što su prepoznavanje značenja jezičkih izraza. Praćenje i vrednovanje U petom razredu osnovne škole iskazuju se brojčane ocjene za postignute rezultate u nastavi. INTERDISCIPLINARNI SADRŽAJ INTERKULTURALNE VJEŠTINE UČENJE KAKO TREBA UČITI Djeca će učiti francuski jezik i proširivati svoj vokabular oslanjajući se na znanje koje su stekli učenjem nekih drugih školskih predmeta npr.) Djeca će učiti da: razvijaju pozitivan stav prema učenju jezika budu odgovorna i aktivna u situacijama kada se uči jezik koriste ključne metode iz prakse pri radu u parovima ili malim grupama ocjenjuju svoje aktivnosti i aktivnosti drugova iz razreda - - - - - 226 . Ocjena iz stranog jezika treba da bude odraz cjelokupnog djetetovog odnosa prema školskim obavezama. a potom prepisivanje riječi i kratkih rečenica do usvajanja pravilnog pisanja). slikanje. korištenja rječnika i leksikona prilagoñenih njihovom uzrastu i praćenja vlastitog napretka u učenju stranog jezika uz primjenu jezičkog portofolija. sportske aktivnosti. Djeci se takoñer pruža mogućnost susreta sa govornicima francuskog jezičkog područja i uspostavljanje prvih kontakata razmjenom kratkih pisama ili elektronske pošte. pri čemu je prvenstveno nastavnik onaj kojeg imitiraju i za kojim ponavljaju. elementi dramatizacije – neverbalno u funkciji teatarskog izražavanja) Likovna kultura (crtanje. uvježbavanje i proširivanje leksičkog fonda. značaj ishrane za zdravlje. maternji jezik (svijet bajki i imaginacije.DIDAKTIČKO – METODIČKE NAPOMENE Zadaci nastave francuskog jezika u petom razredu su prije svega usmjereni na poticanje interesa za učenje stranih jezika. muzički instrumenti) Priroda (dijelovi ljudskog tijela.) Matematika (brojevi) Kultura življenja Djeca će se: upoznati sa kulturom svoje zemlje i učiti da je bolje poštuju i cijene upoznavati sa kulturom naroda francuskog govornog područja i sa nekim osnovnim razlikama izmeñu njihove i francuske kulture učiti da komuniciraju i da se ponašaju u svakodnevnim situacijama na način koji je prirodan za kulturu zemlje čiji jezik uče (et bien. tiens. itd. kao i da prepoznaju sličnosti i razlike. tako da će dramatizacija kratkih dijaloga biti često zastupljen oblik nastavne aktivnosti kada je u pitanju razvoj vještine govora. igre) Muzička kultura (slušanje i pjevanje omiljene vrste muzike. Teme koje se obrañuju u prve tri godine učenja stranog jezika vezane su za svakodnevni život i interese djece ovog uzrasta. način života njenih stanovnika. Nakon usmenog usvajanja postepeno se prelazi na čitanje (prepoznavanje već naučenih riječi) horsko i pojedinačno. omogućeno je kontinuirano ponavljanje. oh là là. na usvajanje elementarnih jezičkih sredstava i usvajanje strategija učenja stranog jezika. upoznavanje sa najpoznatijim francuskim izvoñačima. Na taj način kod djece se razvija duh tolerancije. oblikovanje) Tjelesna i zdravstvena kultura (ples.

Dnevne aktivnosti 8. Na igralištu 9. Boje 5. Karneval 227 . kratkog opisa neke osobe) na ovom nivou učenja jezika dijete ne stječe znanje o jeziku nego prepoznaje i pravilno upotrebljava osnovne jezičke elemente • Čitanje i razumijevanje • • Govor • • • • • • • • • • Pisanje Znanje o jeziku • PROGRAMSKI SADRŽAJI Uz ponavljanje i proširivanje tematskih cjelina obrañenih u trećem i četvrtom razredu. Životinje (zoološki vrt) 10. u petom razredu će se ponuditi i nove tematske cjeline: 1. pravi greške i kod najjednostavnije usmene produkcije prepisuje. zdrava ishrana 6. Je zičke vještine • Slušanje i razumijevanje Oček ivani re zultati/ ishodi učenja dijete može razumjeti ograničen broj riječi. naglašava riječi. poštuje ritam i intonaciju rečenice reproducira napamet naučene stihove i pjesmice zna postavljati pitanja i davati odgovore u toku dijaloga o osnovnim temama učestvuje u razgovoru po modelu daje jednostavne informacije o sebi. običnih fraza i rečenica. pokazivanje ili prijevod čita naglas poznate riječi i rečenice zna pronaći odreñenu informaciju u jednostavnom tekstu ako je dozvoljeno ponovljeno čitanje pravilno artikulira glasove. Moja soba 3. Dijelovi tijela 4.2 E vropskog okvira za strane jezike. pitanja i uputstva lične prirode ili vezana za neposrednu situaciju i na njih jezički ili nejezički reagirati potrebna mu je znatna pomoć da bi razumio: usporavanje brzine govora. porodici i prijateljima opisuje u nekoliko rečenica poznatu situaciju pravi pauze. ponavljanje. pisanje kratkog pisma. Kupovina 7. Voće i povrće. Upoznavanje 2. dopunjava i samostalno piše riječi i kraće rečenice zapisuje pojedine (poznate) riječi ili kraće rečenice po modelu zna napisati nekoliko rečenica o sebi i o veoma poznatim temama (odgovori na direktno postavljena pitanja. oklijeva.(3 časa sedmično – 105 časova godišnje) Njemački jezik CILJEVI I REZULTATI ODGOJNO-OBRAZOVNOG RADA U nastavi njemačkog jezika u petom razredu osnovne škole treba težiti dostizanju nivo a A1.

reći šta znaju uraditi .recitirati.horsko i pojedinačno.postavljati jednostavna pitanja .pripremati i provoditi jednostavne dijaloge PISANJE Djeca će: . der Stuhl. der Bauch.povezivanjem slike i slušanog teksta. npr.reći šta vole jesti a šta ne . dein. . kupovina: Der Apfel ist rot. pridruživanjem slike tekstu. wann.nabrojati aktivnosti kojima se bave u toku dana .nabrojati aktivnosti u slobodno vrijeme . die Puppe. der Teddy. pjevati .napisati kratko pismo i predstaviti u njemu sebe i svoju porodicu Aktivnosti SLUŠANJE I RAZUMIJEVANJE Djeca će slušati izgovoreni tekst i reagirati 1) Neverbalno . te pisanje (preslikavanje. lice jednine i 2.davanjem kraćih odgovora. die Tafel. Und du? Moja soba: das Bett.za izražavanje želje oblik möchte . Am Samstag gehe ich nicht in die Schule. wie. Ich habe zwei Augen.pitati za cijenu .upitne: wer. na usvajanje elementarnih jezičkih sredstava. Djeca se prvenstveno osposobljavaju za usmenu komunikaciju u jednostavnim svakodnevnim situacijama uz usvajanje ograničenog fonda riječi i izraza pri čemu je prvenstveno nastavnik onaj kojeg imitiraju i za kojim ponavljaju.davanjem kratkih odgovora na nastavnikova pitanja ili pitanja koja su čula sa kasetofona i sl.dopunjavati izostavljene riječi .. ČITANJE I RAZUMIJEVANJE Djeca će .. označavanjem tačnih i netačnih tvrdnji 2) Verbalno . Was kostet ein Kilo Bananen? Bananen kosten 1 Euro.u prezentu u sva tri lica jednine i prvom licu množine. Kannst du hoch springen? Zoološk i vrt Der Elefant ist groß.. Nakon usmenog usvajanja postepeno se prelazi na čitanje (prepoznavanje već naučenih riječi) . .. Dnevne aktivnosti: Ich früstücke um acht Uhr Wann gehst du in die Schule? Um zwei Uhr. Die Banane ist gelb. Zamjenice : . licu množine . die Nase.rješavanjem jednostavnijih zadataka sa višestrukim izborom GOVOR Djeca će: .: Upoznavanje Bist du Peter? Ich komme aus Sarajevo. . . welche (Farbe) Pridjeve u pre dikativnoj upotrebi Glagole : . povrće. Der Vogel kann singen. der Tisch. Na igralištu Ich spiele Ball und mein Bruder spielt Tennis.prepisivati pojedinačne riječi.imenovati voće i povrće . Ich kann schnell laufen aber ich kann nicht hoch springen.. Ich komme um sechs Uhr nach Hause. Tomaten mag ich nicht.rekonstruirati riječi . .reći koliko nešto košta . sein. Djeca u ovom uzrastu rado scenski prikazuju naučeno tako da će u razvoju vještine govora dramatizacija naučenih modela kratkih dijaloga biti često zastupljen oblik nastavne aktivnosti. .imenovati predmete u svojoj sobi . DIDAKTIČKO – METODIČKE NAPOMENE Zadaci nastave njemačkog jezika će i u petom razredu biti usmjereni na poticanje interesa za učenje stranih jezika kao temelja za buduće cjeloživotno učenje. rečenice i kraće tekstove .reći koje je nešto boje . usvajanje strategija učenja stranog jezika..igrati uloge .reći u koliko sati i u koji dan se nečim bave . der Computer. warum. Vo će . ihr. das Auge / die Augen.opisati sebe i druge . te razvoj višejezičnosti.čitati rečenice i kraće tekstove. Maine Nase ist klain.odgovarati na pitanja . Welches Obst magst du?Ich mag Bananen. was.crtanjem.Vještine Djeca će znati: .tražiti osnovne informacije u tekstu i reagirati: 1) Neverbalno .dopunjavanjem teksta . razvrstavanjem slika. lice množine Brojeve : do 100 (desetice) Priloge za mjesto i vrijeme Prijedloge u njihovoj funkcionalnoj upotrebi Ve znike und i aber Vokabular Djeca će usvajati novi i proširivati već usvoje ni vokabular koji se odnosi na date teme..crtanjem.od ponuñenih riječi rekonstruirati kraće rečenice Gram atik a Djeca će: k oristiti (ali neće učiti o tome): Imenice sa članom u jednini i množini: das Buch.. Dijelovi tijela: der Kopf.imperativ za 2.prezent glagola können i mögen u jednini. Maine Augen sind blau. .Lične zamjenice u jednini i u 1..imenovati životinje u zološkom vrtu .razvrstavanjem slika. die Bücher.. unser) . .označavanjem tačnih i netačnih tvrdnji 2) Verbalno .negativan i upitni oblik glagola.Prisvojne zamjenice (mein. a potom prepisivanje riječi i kratkih rečenica do 228 .

. njegovog aktivnog učešća u nastavnom procesu i pokazanih rezultata koje će nastavnik kontinuirano pratiti i ocjenjivati. leksikona i sl. . Likovna kultura. Time se kod njih razvija duh tolerancije. zoološki vrt. kupovina. Tjelesni i zdravstveni odgoj. Djeca usvajaju i osnovne tehnike učenja stranog jezika. poput . Polazeći od vlastitih iskustava djeca u nastavi njemačkog jezika imaju priliku upoznati i stranu kulturu i način života pri čemu prepoznaju sličnosti i razlike. Kultura življenja (moja soba. Odreñene teme se iz razreda u razred ponavljaju u vidu koncentričnih krugova.praćenja vlastitog napretka u učenju stranog jezika uz primjenu jezičkog portfolija. u svakodnevnim situacijama na način 229 .prepoznavanja značenja jezičkih izraza na osnovu slušanja ili čitanja jednostavnih tekstova. slikovnica i drugih multimedijalnih materijala. Praćenje i vrednovanje U petom razredu osnovne škole iskazuju se brojčane ocjene za postignute rezultate u nastavi. Mogućnost autentičnog susreta sa govornicima kojima je njemački maternji jezik jeste i uspostavljanje prvih kontakata razmjenom kratkih pisama ili elektronske pošte. (rječnik sa slikama). .usvajanja pravilnog pisanja pojedinih riječi i kraćih rečenica. Muzička kultura. Priroda (igralište.učiti da komuniciraju i da se ponašaju koji je primjeren kulturi zemlje čiji jezik uče. kao npr. Matematika (brojevi).korištenja njihovom uzrastu prilagoñenih rječnika. zdrava ishrana). ljudsko tijelo). što omogućava kontinuirano ponavljanje. Teme koje se obrañuju u prve tri godine učenja stranog jezika vezane su za svakodnevni život i interesovanja djece ovog uzrasta kao i njihovih vršnjaka u zemljama njemačkog govornog područja. uvježbavanje i proširivanje leksičkog fonda. Interkulturalne vještine Djeca će: . Interdisciplinarni sadržaj Programski sadržaj je meñusobno povezan sa drugim predmetima. Interkulturalno učenje na ovom nivou se postiže i primjenom odreñenih autentičnih materijala poput dječjih pjesmica.upoznavati različite kulture i tradicije. Ocjena iz stranog jezika odraz je cjelokupnog djetetovog odnosa prema školskim obavezama. Djeca će tako učiti jezik i proširivati svoj vokabular oslanjajući se na znanje koje su stekli učenjem nekih drugih školskih predmeta ali i kombinirajući učenje stranog jezika sa aktivnostima „preuzetim“ iz drugih predmeta.

pjesme i plesa učiniti da učenje arapskog jezika bude zabavno čitanje i pisanje jednostavnih sintagmi i rečenica - ljubav i spremnost za učenje arapskog jezika razumijevanje jednostavnih sadržaja na arapskom jeziku sloboda i samostalnost u govoru čitanje riječi.razvijanje samostalnosti i kreativnosti.razvijanje samopouzdanja i samopoštovanja. Sve prethodno spomenuto govori u prilog neophodnosti učenja arapskog jezika kao jednog od stranih jezika tokom osnovne škole. Kroz učenje stranog jezika kod djece se razvija svijest o značaju višejezičnosti. a u okviru nastave stranih jezika. .(3 časa sedmično – 105 časova godišnje) Uloga i značaj nastave arapskog jezika Tokom procesa obrazovanja.upoznavanje sa kulturom naroda čiji se jezik izučava i razumijevanje i poštivanje drugih kultura. kozmopolitizmu. gdje se u više od 20 zemalja sa više od 250 miliona govornika kao službeni jezik koristi arapski. kao i sjevernom Afrikom. duhu tolerancije.osposobljavanje djece za samostalno korištenje različitih izvora znanja. . Pored toga. Rezultat takvih razmišljanja je i stav Vijeća Evrope da svaki grañanin Evrope mora poznavati najmanje dva strana jezika. . . Vijekovima Bosna i Hercegovina ima civilizacijske i privredne veze s Bliskim i Srednjim Istokom. . neophodno je razvijanje svijesti o poznavanju dvaju ili više stranih jezika. humanizmu i internacionalizmu.razvoj sve četiri jezičke vještine. fonetskim i gramatičkim minimumom. a ne o jeziku razvijanje pozitivnog stava prema učenju jezika razvijanje radoznalosti i kreativnosti razvijanje razumijevanja i logičkog pamćenja razvijanje temeljitosti. . Zadaci nastave arapskog jezika su: . više od 35 miliona ljudi kao drugi strani jezik koristi arapski jezik. vezanih za konkretan pojam (samostalno upotrebljenih) čitanje i pisanje jednostavnih sintagmi i rečenica prepisivanje riječi i kratkih sadržaja kratki usmeni i pismeni odgovori dopunjavanje riječi i rečenica 230 . predanosti i preciznosti u učenju jezika razvijanje samostalnosti u govoru putem igara. CILJEVI I REZULTATI ODGOJNO-OBRAZOVNOG RADA Ciljevi početne nastave arapskog jezika Očekivani rezultati učenja Arapski jezik - učenje jezika. Evropska Unija je multietnička zajednica čiji su opstanak i prosperitet uvjetovani višejezičnošću.razvijanje motivacije za učenje jezika i zadovoljstva u učenju. Proširivanje opće kulture djeteta kroz upoznavanje s načinom života i tradicijom zemalja u kojima se govori arapski jezik. Cilj i zadaci učenja arapskog jezika Cilj učenja arapskog jezika je osposobljavanje djece za usmenu i pismenu komunikaciju na arapskom jeziku o različitim temama iz svakodnevnog života. .razvijanje sposobnosti slušanja i meñusobnog uvažavanja. toleranciji. odnosno ovladavanje strategijama učenja (naučiti kako učiti).ovladavanje osnovnim leksičkim.

tanwin. 231 . sukun. tašdid. pisanje odreñenog člana. kratki i dugi vokali. sintagme i kraće rečenice.PROGRAMSKI SADRŽAJI Teme (opća tematska područja kao osnov za daljnji rad) Funkcije i vještine (usmena i pismena kompetencija) Aktivnosti (pomoću kojih se realiziraju vještine) Gramatika (osnove gramatike za dati nivo) Vokabular (u okviru datih tema) Neophodno je ponoviti osnovne fraze i provjeriti da li su usvojeni: osnovni oblici slova. vezivanje slova u riječi. varijante pisanja slova.

godina učenja arapskog jezika Prvi stepen elementarnog znanja Te me . pjesmice. 'ila.Brojati od 1 do 10 . praznika i Funkcije i vje štine Djeca će znati: .Iskazivanje starosti .Prije dlozi (fi. odnosno slaganjem slika redoslijedom koji proistekne iz teksta koji su čuli .gestikulacijom predstaviti ono što su čuli .ponavljanjem odreñenih riječi koje je izgovorio nastavnik ili koje su čuli sa kasetofona .Elementarn a imensk a rečenica .Kuća .P ozdravljati na formalan i neformalan način .P redstaviti sebe i druge .Nabrojati aktivnosti u slobodno vrijeme .bojenjem navedenih predmeta / osoba .Nabrojati ograničen broj odjevnih predmeta Aktivnosti SLUŠANJE I RAZUMIJEVANJE Djeca će slušati izgovoreni tekst i reagirati 1) Neve rbalno: .Pokazne zamje nice (za bliže i dalje objekte) .kraćim pismenim ili usmenim odgovorima na pitanja .-Brojevi (do 20) Vok abular Djeca će: Učiti samo osnovni vokabular. a potom postepeno usvajaju i pravilan način njihovog pisanja kroz vježbe poput: .davanjem kratkih odgovora na nastavnikova pitanja ili pitanja koja su čuli sa kasetofona ČITANJE I RAZUMIJEVANJE Djeca će prepoznati jednu ili više napisanih riječi.podvlačenjem i bojenjem ilustracija koje se odnose na riječi koje su čuli .dopunjavanjem izostavljenih riječi ili sintagmi u tekstu .Odreñeni i neodreñeni član .Opisati porodicu.lijepljenjem.popunjavanja sintagmi i rečenica (npr. `ala) .Particip aktivni . .Škola (sportske i kulturne aktivnosti) .Pridjevi (najčešće upotrebljavani) . Gdje su nestale riječi? .povezivanjem ponuñenih riječi u tekstu…itd.izvoñenjem uputstava koje nastavnik izgovara ili koja čuju sa kasetofona 2) Ve rbalno: .Nabrojati dane u sedmici . lice množine) .Pozd ravljanje upoznavanje .Nivo Peti razred 3. imitiranjem povezivanjem pisanih riječi i odgovarajućih ilustracija 2) Ve rbalno: . GOVOR Djeca će: .Imenovati predmete u školskoj torbi i učionici .Lične zam je nice (jednina i 1.Imenovati članove svoje uže porodice .pjevati . ponavljanje.glumiti PISANJE Djeca najprije prepisuju riječi koje su prije toga usmeno usvojila.ponavljati riječi nastavnika ili riječi izgovorene sa kasetofona . sintagmi ili rečenica i reagirati: 1) Neve rbalno: . prepoznavanje. min.Osnovne boje (muški i ženski rod) . koji će biti osnova za tvorbu kratkih sintagmi i (imenskih) rečenica Kroz dijalog (igre. izostavljajući odreñene riječi koje djeca trebaju popuniti) Gramatika .gestikuliranjem. sebe i druge .Svakodnevni život .Upitni izraz (min ayna) .Opisati jednostavni m rečenicama (imenskim) i ograničenim brojem riječi ljude i predmete u kući . odnosno povezivanjem slike sa tekstom koji čuju.Reći koliko je sati (puni sat) .voditi kraće dijaloge u parovima sa drugom djecom ili sa nastavnikom .Koristiti brojeve do 20 (bez objašnjavanja inkongruencije) .Gramatički že nski rod (nastavci za ženski rod) .nastavnik ispisuje sintagme/rečenice na tablu.recitirati kraće pjesmice .Upitna re čenica .pokazivanjem na odreñene ilustracije koje se odnose na riječi koje su djeca čuli.P roslava roñendana. crtanje i druge vježbe) uvježbavati osnovni vokabular Vokabular treba proširivati u skladu sa temama koje se obrañuju 232 .

ponavljanje. razvija pozitivnu atmosferu u učionici. te planirajući trajanje svakog segmenta aktivnosti u učionici. Razvija se takmičarski duh. Postojanje i njegovanje 233 . a u skladu sa uvjetima u kojima radi. procjeni kojim fondom riječi djeca trebaju ovladati u datoj grupi i datim uvjetima. Nastavnik treba da: pažljivo planira svaki čas. ples.. grupe i cijeli razred. Preporuke - - - Kod organizacije nastave arapskog jezika u trećoj godini učenja.rekonstruiranje riječi od ponuñenih slova . odgovornost i motivaciju za učenje. poboljšanju njihovih jezičkih znanja. razvija komunikacijske sposobnosti kod djece. Ukoliko se u nastavni proces integriraju igre. kao i dodatne materijale u slučaju neočekivanih situacija. kreativno i fleksibilno kreira svoj rad u okviru zacrtanih ciljeva. DIDAKTIČKO – METODIČKE NAPOMENE U prvim godinama učenja arapskog jezika pažnju treba usmjeriti na aktivnosti koje imaju za cilj da razviju zainteresiranost djece za učenje jezika. oblikovanjem (Likovna kultura). igrom (Tjelesni i zdravstveni odgoj). preporuke se odnose prvenstveno na to da djeca rado prihvataju i provode proces imitiranja i ponavljanja. Nastavnik treba kontinuirano pratiti i ocjenjivati rad svakog djeteta. uporeñivati je sa vlastitom kulturom i razvijati pozitivan stav prema različitosti. postavljajući ciljeve. Rad u parovima ili grupama doprinosi dinamici časa i većoj angažiranosti djece. te izmeñu same djece. pripremajući materijale/opremu koja je potrebna u učionici. pripremajući zadatke za pojedinu djecu. Praćenje i vrednovanje U petom razredu osnovne škole iskazuju se brojčane ocjene za postignute rezultate. stvara živa atmosfera u učionici. detaljno razrañujući načine kako da ih postigne. Interkulturalne vještine Djeca će: upoznati kulturu i običaje različitih zemalja u kojima se govori arapski jezik. potičući ih da maksimalno koriste vlastite talente i sposobnosti. poštuje osnovne didaktičke principe primjerenosti i postupnosti. Ocjena treba da bude odraz cjelokupnog odnosa djeteta prema školskim obavezama. marljivost. razvija kod djece radne navike. prirodu i sl. razvija vlastiti sistem praćenja i provjeravanja napredovanja svakog djeteta. sa postepenim uvoñenjem čitanja i pisanja. Igre doprinose povećanju aktivnosti djece.takmičenje u pisanju brojeva itd. pjevanjem (Muzička/glazbena kultura). kontrolira i razvija kod djece pravilno usvajanje izgovora. rado insceniraju naučene dijaloge. plesom. uspostavljanju prijatnije atmosfere u učionici. zajedničkom šetnjom kroz park. pjesmu. Interdisciplinarni sadržaji U svim oblastima sadržaj je povezan sa drugim školskim predmetima: crtanjem. (Priroda). kao i njegovanju prisnijih odnosa izmeñu djece i nastavnika. piše pismene pripreme za svaki čas. Arapski jezik se na ovom nivou uči kroz različite jezičke igre. njihove prednosti su velike.

o izračunavanju površine kvadrata .o jednačinama i nejednačinama s nepoznatom „na jednom mjestu“ .o trouglovima (prepoznavanje. razumjeti i pravilno koristiti matematičke simbole .važnost procjene i provjere rezultata . a •( b+c) = a • b + a•c i slične) . vrste).s lakoćom uporediti ma koja dva višecifrena broja .upotrebe brojeva u različtim kontekstima.o rješavanju aritmetičkih (brojevnih) izraza . a • b = b •a . njihov položaj na brojevnoj polupravoj i njihovu strukturu .prepoznati brojeve prvog miliona i brojeve skupa N 0. Matematika (4 časa sedmično .o jediničnim zapreminama. trouglove (crtati i klasifikovati) .sa sigurnošću obavljati računanja u N0 . o zapremini kvadra (mjerenje i računanje) . elementi.izraditi modele 1 cm3 i 1 dm3 .o uglovima (prepoznavanje. kocke) iz modela njihovih mreža i na druge načine .koristiti pomagala za crtanje uglova.prepoznati.prepoznati i crtati pravougonike (spec.o izračunavanju zapremine kocke OČEKIVANI REZULTATI Dijete će znati: .formiranje pojmova i usvajanje procedura četiri osnovne računske operacije u skupu N 0 .poznavanje i upotreba matematičkih simbola .140 časova godišnje) PODRUČJA CILJEVI Stican je znan ja: . u drugim predmetima i svakodnevnom životu .izraditi modele kvadra (spec.sigurno izvoditi osnovne računske operacije u N 0 . a naročito o pravom uglu i nekim njegovim dijelovima (polovini i trećini) . o površini pravougaonika (mjerenje i izračunavanje) . obilježavanje.o jediničnim površinama.mjeriti.formiranje pojmova brojeva prvog miliona i skupa brojeva N0 .modelirati brojevne izraze prema datim (tekstualnim) uvjetima .takmičarskog duha tijesno je povezano s motivacijom za učenje jezika. vrste).koristiti se induktivnim i analognim mišljenjem u rješavanju različitih zadataka i problema 234 . jediničnim površinama. a naročito o pravouglom trouglu . zapreminu (kvadara) uz prethodno procjenjivanje i pravilan izbor jedinične mjere .uglove (crtati i klasifikovati).prepoznati i rješavati zadatke date riječima (i problemske zadatake) . kvadrate) .prave i poluprave i crtanju (modela) prave i poluprave .izraditi modele 1 mm2. obilježavanje. elementi.usvajanje znanja o višecifrenim brojevima i njihovoj strukturi .prepoznati i rješavati osnovne oblike jednačina i nejednačina u N 0 . Izlasci djece u prirodu su takoñer prilika za igre i pjesmice na arapskom jeziku.izvesti jednostavnija praktična mjerenja i računanja površina i zapremina Znan je Razvijanje vještina i sposobnosti: usporeñivanja nizanja slijeñenja niza uputa prostornog organiziranja i orijentiranja vizuelizacije i vizuelnog grupiranja procjenjivanja prepoznavanja obrasca induktivnog mišljenja induktivnog i analognog zaključivanja različitih načina matematičkog izražavanja i komuniciranja matematičkog jezika prikupljanja.formiranje pojmova brojevne crte brojeva skupa N 0 . jediničnim zapreminama.rješavati brojevne izraze . 1 dm2 i 1 m2 . trouglova i pravougaonika . selekcije i korištenja informacija Sposobnosti i vještine Dijete će moći: . površine (pravougaonika). 1 cm2 .izvoditi jednostavnije zaključke (a+ b = b+a.

nula kao sabirak) Primjena osnovnih svojstava sabiranja u računanju Brojevni izrazi sa sabiranjem i oduzimanjem Zavisnost zbira od sabiraka. a ± x < b. posebno kolektivnog (timskog) rada pozitivnim crtama ličnosti važnosti radovanja ličnom uspjehu i uspjehu drugih ocjenjivanja i samoocjenjivanja na osnovu objektivnog i konstruktivnog vrednovanja samopouzdanja. umanjenika i umanjitelja Rješavanje jednačina oblika: x ± a = b.ponavljanje Povezanost sabiranja i oduzimanja . asocijativnost. Množenje dekadskom jedinicom Dijeljenje broja dekadskom jedinicom Množenje zbira i razlike brojem (Distributivnost množenja prema sabiranju i oduzimanju) Dijeljenje zbira i razlike brojem Pismeno množenje i dijeljenje jednocifrenim brojem 235 . x ± a ≤ b . Množenje jednocifenim brojem Nula i jedinica kao činioci/faktori Dijeljenje kao obrnuta operacija množenju. SABIRANJE I ODUZIMANJE BROJEVA U PRVOM MILIONU Sabiranje i oduzimanje brojeva u prvoj hiljadici . Jedinica i nula u dijeljenju Množenje broja dekadskom jedinicom i višekratnikom broja deset. samoaktualizacije uloge kritičkog mišljenja i zaključivanja u donošenju različitih odluka Dijete će: pokazivati više zanimanja za timski rad i socijalizaciju naučiti da sasluša argumentaciju i kritički preispituje lične stavove i stavove drugih prepoznavati vrijednosti unutrašnjeg (nehedonističkog) života i unutrašnje nagrade poboljšati vlastitu „listu“ motiva.000 2.Razvijanje spoznaja o društvenim vrijednostima: uvažavanja argumentacije u branjenju ličnih stavova i stavova drugih važnosti donošenja sudova na osnovu provjerenih činjenica i izgrañenih kriterija rada. emocija i doživljaja prepoznati važnost matematičkih znanja u rješavanju problema i sveprisutnost matematike u univerzumu Vrijednosti i stavovi NASTAVNI PROGRAM MATEMATIKE Programski sadržaji 1.000.ponavljanje Sabiranje i oduzimanje brojeva u prvom milionu (usmeni postupak) Sabiranje i oduzimanje brojeva u prvom milionu Sabiranje i oduzimanje brojeva u prvom milionu (pismeni postupak) Osnovna svojstva sabiranja (komutativnost. Nepromjenljivost razlike i primjena Oduzimanje zbira od broja Brojevni izrazi sa sabiranjem i oduzimanjem koji sadrže slovo (promjenljivu) Odreñivanje nepoznatog sabirka. pisanje i uporeñivanje brojeva prvog miliona Klase i razredi. Nepromjenljivost zbira i primjena Zavisnost razlike od umanjenika i umanjioca. Mjesne vrijednosti cifara Brojevna crta 1. pisanje i uporeñivanje brojeva do 1. x ± a > b. x ± a ≥ b 3. a ± x = b . MNOŽENJE I DIJELJENJE U PRVOM MILIONU Množenje u prvom milionu kao sabiranje jednakih sabiraka. BROJEVI PRVOG MILIONA Čitanje. (x ± a)± b = c Nejednačine oblika: x ± a < b.000 – ponavljanje Zapisivanje brojeva u obliku zbira višekratnika dekadskih jedinica Čitanje. a ± x > b.

1 dm .Pismeno množenje i dijeljenje dvocifrenim brojem Pismeno množenje trocifrenim brojem Osnovna svojstva množenja i primjena (komutativnost i asocijativnost množenja) Zavisnost proizvoda od činilaca (faktora) Nepromjenljivost proizvoda i primjena Zavisnost količnika od djeljenika i djelitelja Nepromjenljivost količnika i primjena Množenje i dijeljenje proizvoda brojem Množenje i dijeljenje korištenjem olakšica Brojevni izrazi u prvom milionu s množenjem i dijeljenjem koji sadrže promjenljivu (slovo) Jednačine oblika: a · x = b. 1 mm . oštri i tupi ugao Uglovi tangram figura Mjerenje uglova tangram figura polovinom pravog ugla 6. Upisivanje brojeva u tablice. 5. 1 dm . Uporeñivanje i mjerenje zapremine kvadara Jedinične mjere za zapreminu (1 m .crtanje Crtanje tangram-figura Izračunavanje obima trougla 7. 1 a. Pravougli trougao . ZAPREMINA KVADRA (SPECIJALNO KOCKE) 3 3 3 3 3 Modeliranje kvadra od kocki. a · x < b. 1 cm . a · x ≥ b. 1 km ) Izračunavanje površine pravougaonika (spec.crtanje. a · x ≤ b. BROJEVI VEĆI OD MILIONA. TROUGAO Stranice. kocke). Obilježavanje uglova Uporeñivanje uglova Pravi. BROJNI IZRAZI Brojni izrazi sa operacijama različitog reda (stepena). Skup prirodnih brojeva (N) i skup N0. kvadrata) Mreža kvadra (spec. 1 ha. sa zagradama i bez zagrada Sastavljanje jednostavnijih brojnih izraza koji odgovaraju tekstualnim zadacima 4. a : x = b Nejednačine oblika: a · x > b. POVRŠINA PRAVOUGAONIKA 2 2 2 2 2 Modeliranje pravougaonika od kvadrata. Brojna poluprava brojeva skupa N0. x : a < b 3. Raznostraničan. kocke) Kvadratni oblici i kvadratni brojevi 8. 1 km ) Izračunavanje zapremine kvadra (specijalno kocke) Površina kvadra i kocke. jednakokraki i jednakostraničan trougao . x : a = b. vrhovi i uglovi trougla. 1 mm .ugao Kraci i vrh ugla. x · a = b. Izračunavanje površine kvadra (spec. Tablica sa razredima/klasama cifara. SKUP PRIRODNIH BROJEVA (N) I SKUP N O Primjeri brojeva koji su veći od miliona. rastavljanje pravougaonika na kvadrate Uporeñivanje i mjerenje površine pravougaonika Jedinične mjere za površinu (1 m . zapremina kvadra (specijalno kocke) – zadacima iz prakse DIDAKTIČKO-METODIČKE NAPOMENE 236 . rastavljanje kvadra na kocke. UGAO Par polupravih sa zajedničkom početnom tačkom . 1 cm .

nego te postupke treba vezivati za rješevanje različitih logičkih. Posebnu pažnju treba obratiti kod formiranja pojma pravog ugla. površinu kvadra treba postaviti u kontekst učenja i vježbanja površine pravougaonika. RAČUNSKE OPERACIJE U PRVOM MILIONU Svi metodički postupci koji su se koristili prilikom usvajanja računskih operacija u prvoj hiljadi koriste se i kod usvajanja računskih operacija u prvom milionu. odnosno u skupu brojeva N0. Nastavnik treba biti duboko svjestan važnog zakona konzervacije zapremine koju 237 . a poslije toga i pravougaonika. može se dosta uspješno razviti pojam zapremine (kvadra). Pismenom računanju dati adekvatan (ne prevelik) značaj. Ovdje preporučujemo da se učenje o mjerenju površine isključivo veže za mjerenje površine pravougaonika. Bitno je da djeca praktičnim modeliranjem (isijecanjem u papiru) jediničnih površina (kvadrata) formiraju pravilne predodžbe o površini kvadrata. jednačine i nejednačine rješavati. UGAO I TROUGAO Imajući u vidu da djeca geometrijske sadržaje u početnoj nastavi matematike usvajaju polazeći od konkretnog. problemskih. Sva pravila i zakonitosti o brojevima i računskim radnjama iz prve hiljade uvode se i provjeravaju i u skupu brojeva prvog miliona. Zadnjom konstatacijom ne misli se na umanjivanje značaja pismenog računanja na razvoj široke lepeze sposobnosti djeteta. poučavanje u znanjima o uglu i trouglu treba započeti od konkretnih rogljastih oblika (tijela) iz okruženja. s obzirom na njegovu malu upotrebu u savremenom životu. MJERENJE I RAČUNANJE ZAPREMINE KVADRA I ovdje treba početi od modeliranja jediničnih zapremina (kocki). Jednakokrakom i pravouglom trouglu treba pristupiti s posebnom pažnjom. I ovdje će se koristiti sva tri pristupa: skupovni. Korištenje origami tehnika (tehnike presavijanja papira) pokazalo se kao izvanredna mogućnost u formiranju pojma pravog ugla i u uporeñivanju uglova. ali sa dominacijom brojnog pristupa.BROJEVI PRVOG MILIONA Sadržajima ove tematske cjeline prirodno se proširuju i produbljuju znanja koja su djeca stekla u okviru tematske cjeline hiljada. Rješavanje jednačina i nejednačina. u kojima je nepoznata „na jednom mjestu“. Koristeći prirodnu sklonost djeteta ka igri i istraživanju. Slično. na osnovu definicija računskih operacija i komponenti koje ih čine. a posebno praktičnih zadataka. Kao i u matematičkim sadržajima prethodnih razreda. Izračunavanje površine pravougaonika ne smije se pretvoriti u formalizam koji „ogoljava“ postupak izračunavanja površine do tabličnog množenja brojeva. Pojam beskonačnosti treba kod djece razvijati samo intuitivno i uz izbjegavanje riječi beskonačno. Posebnu pažnju potrebno je posvetiti poimanju skupa prirodnih brojeva i važnom svojstvu beskonačnosti. ne smije biti samo sebi svrha. kada su u pitanju usmena računanja. POVRŠINA PRAVOUGAONIH OBLIKA Dosadašnja iskustva i pokušaji (u četvrtom razredu osmogodišnje osnovne škole) u pomalo deduktivnom zasnivanju učenja površine pokazali su da je taj pristup bio neshvatljiv za veći broj djece.set figura. Moguće je koristiti izraz preko svakog broja. isključivo. brojni i perceptivno predodžbeni. doživljajnog. Izvanredno nastavno sredstvo za to je tangram .

238 .dijete može doživjeti slaganjem različitih kvadara od jednakih kocki i oblikujući kvadre od plastelina.

mjesečne i dnevne planove rada P riprema nastavnu tehniku i tehnologiju i izrañuje didaktički materijal P rimjenjuje modele interaktivne nastave Bira zadatke i probleme usklañene u mogućnostima Ostvaruje 239 . brojevnih linija . pozitivan odnos prema radu i rezultatima svog rada i rada svojih drugova Značaj ocjenjivanja rezultata rada i važnost samokontrole Značaj znanja o Izvodi sadržaje iz nastavnog plana i programa. mjesečne i dnevne planove rada P riprema nastavnu tehniku i tehnologiju Izrañuje didaktički materijal P rimjenjuje modele interaktivne nastave Bira zadatke i probleme usklañene u mogućnostima Ostvaruje produktivnu stvaralačku atmosferu i pozitivno ozračje u odjelu Vodi evidenciju svojih zapažanja o napredovanju djece Koristi različite metode i strategije u praćenju postignuća i sposobnosti djece Redovito ocjenjuje rad djece i vodi uredne zabilješke SABIRANJE I ODUZIMANJE BROJEVA U PRVOM MILIONU Nealgoritamsko (usmeno) sabiranje i oduzimanje brojeva u prvom milionu Sabiranje i oduzimanje brojeva u prvom milionu Algoritamsko (pismeno) sabiranje i oduzimanje brojeva u prvom milionu Svojstva sabiranja i oduzimanja brojeva u prvom milionu Nula kao sabirak Razumijevanje materije i problema Razvijanje pamćenja.) Koriste udžbenik i literaturu Dosljedno izvršavaju sve zahtjeve nastavnika u individualnom.) Koriste udžbenik i literaturu Dosljedno izvršavaju sve zahtjeve nastavnika u individualnom. razvrstavanja. unutrašnja motiviranost. kreira godišnji.. razvrstavanja. Razvijanje mašte i percepcije Odvajanje bitnog od nebitnog Vještina odabiranja inovacija. volja za rad.. tolerancija Podrška drugima i servilna orijentacija Savjesno preuzimanje odgovornosti za ostvarenja Optimizam. unutrašnja motivisanost. nizanja i slijeñenja niza uputa Prostorno organiziranje i orijentiranje Vizuelno grupiranje i procjenjivanje Induktivno mišljenje Razvijanje prostorne organizacije i orijentacije Različiti načini matematičkog izražavanja i komuniciranja korištenjem matematičkog jezika. induktivno mišljenje. kreira godišnji. čitan je i pisanje brojeva koji su veći od hiljade Povezanost brojeva i skupova Dekadske jedinice i višekratnici dekadskih jedinica do miliona Cifre. Uče kod kuće i rade domaće zadatke Aktivno učestvuju u svim socijalnim oblicima nastavnog rada Prate izlaganja nastavnika Sarañuju u kreiranju obrazovnih situacija Pomažu nastavniku u izradi i kreiranju nastavnih sredstava i obrazovnih situacija (modela brojeva. jasan osjećaj vlastitih moći i limita Adaptivnost i fleksibilnost u prihvatanju promjena Inovacije i otvorenost za nove ideje i informacije Uvažavanje različitosti.. grupnom i frontalnom radu Uredno pišu sve informacije koje AKTIVNOSTI NASTAVNIKA Izvodi sadržaje iz nastavnog plana i programa. prostorne organizacije i orijentacije Konvergentna i divergentna produkcija ideja Pamćenje i odabir informacija koje je potrebno upamtiti Evaluacija efikasnosti učenja i rada. nizanja i slijeñenja niza uputa Prostorno organiziranje i orijentiranje Vizuelno grupiranje. brojevnih linija. te stvaralačko i logičko razmišljanje Razvijanje mašte i percepcije Odvajanje bitnog od nebitnog Vještina odabiranja inovacija. klasificiranja.. uporeñivanja. uporeñivanja. te stvaralačko i logičko razmišljanje. jasan osjećaj vlastitih moći i limita Adaptivnost i fleksibilnost u prihvatanju promjena Inovacije i otvorenost za nove ideje i informacije Savjesno preuzimanje odgovornosti za ostvarenja Optimizam. . volja za rad i kultura rada: pozitivan odnos prema radu i rezultatima svog rada i rada svojih drugova Značaj ocjenjivanja rezultata rada i važnost samokontrole Značaj znanja o brojevima i kvantitativnim odnosima Interes za rješavanje problema i zadataka timskim radom Procjenjuju i vrednuju vlastite stavove i stavove drugih Poštivanje pravila obrazovne igre i aktivnosti uopće AKTIVNOSTI DJECE Aktivno učestvuju u svim socijalnim oblicima nastavnog rada Prate izlaganja nastavnika Sarañuju u kreiranju obrazovnih situacija Pomažu nastavniku u izradi i kreiranju nastavnih sredstava i obrazovnih situacija (modela brojeva. Razvijanje prostorne organizacije i Samopouzdanje. osnovna (brojevna) i mjesna vrijednost cifre Veze brojeva i tačaka poluprave Ureñenost skupa brojeva prvog miliona. Uporeñivanje brojeva prvog miliona Brojevi polindromi SPOSOB NOSTI Razumijevanje materije i problema Razvijanje pamćenja. kultura rada . klasifikacije. VRIJEDNOSTI STAVOVI PONAŠANJA Samopouzdanje. procjenjivanje.NASTAVNI PROGRAM MATEMATIKE ZA PETI RAZRED SADRŽAJI BROJEVI PRVOG MILIONA ZNANJE Vezana za prvu hiljadicu brojeva Prepoznavanje . grupnom i frontalnom radu Uredno pišu sve informacije koje im daje nastavnik.

množenju Nealgoritamsko (usmeno) dijeljenje brojeva Algoritamsko (pismeno) množenje brojeva Jedinica i nula u množenju i dijeljenju Svojstva računskih operacija Prepoznavanje i računanje brojnih izraza orijentacije Različiti načini matematičkog izražavanja i komuniciranja korištenjem matematičkog jezika. oštrog i tupog ugla Označavanje trougla Prepoznavanje pravouglog trougla Prepoznavanje jednakostraničnog. volja za rad Kultura rada. stvaralačkog i logičkog razmišljanja Razvijanje mašte i percepcije Odvajanje bitnog od nebitnog Vještina odabiranja informacija.. unutrašnja motivisanost. kreira godišnji mjesečne i dnevne planove rada Priprema nastavnu tehniku i tehnologiju Izrañuje didaktički materijal P rimjenjuje modele interaktivne nastave Bira zadatke i probleme usklañene u mogućnostima (individualizirano pristupanje djeci kroz primjenu zadataka na više 240 . pozitivan odnos prema radu i rezultatima svog rada i rada svojih drugova Značaj ocjenjivanja rezultata rada i važnost samokontrole Značaj znanja o brojevima i kvantitativnim odnosima Interes za rješavanje problema i zadataka timskim radom.MNOŽENJE I DIJELJENJE U PRVOM MILIONU Množenje u prvom milionu kao sabiranje više jednakih brojeva Nealgoritamsko (usmeno) množenje Algoritamsko (pismeno) množenje brojeva Dijeljenje u prvom milionu kao suprotna r. oštrog i tupog ugla Crtanje pravog. klasifikovanja.o. uporeñivanja Prostorno organiziranje i orijentiranje Vizuelno grupiranje Procjenjivanje Induktivno mišljenje Razvijanje prostorne organizacije i orijentacije Različiti načini Savjesno preuzimanje odgovornosti za ostvarenja Optimizam.) Koristi udžbenik i literaturu Dosljedno izvršava sve Izvodi sadržaje iz nastavnog plana i programa. jednakokrakog trougla Crtanje trougla i (specijalno) pravouglog trougla Prepoznavanje i crtanje tramfigura TROUGAO Razumijevanje materije i problema Razvijanje pamćenja. uopćavanja Praćenje niza uputa (algoritam) Uopćavanja.. Procjena i vrednovanje vlastitih stavova i stavova drugih Poštivanje pravila obrazovne igre i Aktivno učestvuje u svim socijalnim oblicima nastavnog rada Prati izlaganja nastavnika Sarañuje u kreiranju obrazovnih situacija Pomaže nastavniku u izradi i kreiranju nastavnih sredstava i obrazovnih situacija (modela brojeva.. prostorne organizacije i orijentacije Konvergentna i divergentna produkcija ideja Pamćenje i odabir informacija koje je potrebno upamtiti Evaluacija efikasnosti učenja i rada Apstrahiranja i konkretizacija vizuelnog pamćenja. razvrstavanja.. prepoznavanja i korištenje obrasca Induktivno analogno zaključivanje Praćenje niza uputa (algoritam) brojevima i kvantitativnim odnosima Interes za rješavanje problema i zadataka timskim radom Procjena i vrednovanje vlastitih stavova i stavova drugih Poštivanje pravila obrazovne igre i aktivnosti uopće im daje nastavnik Uče kod kuće i rade domaće zadatke produktivnu stvaralačku atmosferu i pozitivnu klimu u razredu Vodi evidenciju svojih zapažanja o napredovanju djece Koristi različite metode i strategije u praćenju postignuća i sposobnosti djece Redovito ocjenjuje rad djece i vodi uredne zabilješke BROJNI IZRAZI BROJEVI VEĆI OD MILIONA SKUP PRIRODNIH BROJEVA (N) I SKUP NO Osnovne informacije o prirodnim brojevima i brojevnoj polupravoj prirodnih brojeva UGAO Prepoznavanje ugla Označavanje ugla Prepoznavanje pravog. brojevnih linija.

Ostvaruje produktivnu.POVRŠINA PRAVOUGAONIKA Jedinične površine. grupnom i frontalnom radu Uredno piše sve informacije koje mu daje nastavnik Uči kod kuće i radi domaće zadatke nivoe složenosti). P raćenje niza uputa (algoritam). stvaralačku atmosferu i stvaralačku i pozitivnu klimu u odjeljenju Vodi evidenciju svojih zapažanja o napredovanju djece Koristi različite metode i strategije u praćenju postignuća i sposobnosti djece Redovito ocjenjuje rad djece i vodi uredne zabilješke U evaluaciji i ocjenjivanju koristi različite oblike i strategije. uvažavajući i samoocjenjivanje djece zasnovano na utvrñenim kriterijima 241 . koja dijete treba usvojiti. precizira znanja: dovoljnog. uopćavanja Praćenje niza uputa (algoritam) U općavanja. Induktivno analogno zaključivanje. Mjerenje površine pravougaonika Izračunavanje površine pravougaonika (specijalno kvadrata) i kvadra (specijalno kocke) Jedinične zapremine Mjerenje zapremine kvadra Izračunavanje zapremine kvadra (specijalno kocke) ZAPREMINA KVADRA (SPECIJALNO KOCKE) matematičkog izražavanja i komuniciranja korištenjem matematičkog jezika. prostorne organizacije i orijentacije Konvergentna i divergentna produkcija ideja Pamćenje i odabir informacija koje je potrebno upamtiti Evaluacija efikasnosti učenja i rada Apstrahiranje i konkretizacija vizualnog pamćenja. prepoznavanja i korištenje obrasca. srednjeg i visokog nivoa. aktivnosti uopće zahtjeve nastavnika u individualnom. Odvajanjem bitnog od nebitnog.

te donositi odgovarajuće zaključke koristiti vlastitu kreativnost i maštu za rješavanje problema koristiti jednostavan naučni jezik za saopštavanje ideja. Životne zajednice Biljke – proizvoñači hrane i kisika Graña i funkcija biljaka . biljkama kao proizvoñačima hrane i kisika. da su plodovi pojedinih biljaka jestivi. gajenim biljkama. vrste uzgajanih životinja i njihovom životu.korijen (graña i funkcija) . pojava i procesa u prirodi i društvu pokazivati više samopouzdanja i odgovornosti poštivati različite stavove prepoznavati ulogu nauke za razumijevanje svijeta u kojem žive i za poboljšanje kvaliteta života ZNANJE Djeca će: ⇒ razvijati kritičko razmišljanje ⇒ sposobnost planiranja ⇒ provoñenje istraživanja ⇒ izvoditi mjerenja ⇒ dobivati i prezentirati dokaze ⇒ razmatrati dokaze i vršiti procjene ⇒ prenositi informacije putem individualnog i timskog rada kroz: ⇒ traženje ideja i provoñenje jednostavnih posmatranja i ogleda.stablo (graña i funkcija) . PONAŠANJE ⇒ ⇒ ⇒ NASTAVNI SADRŽAJI / Teme 1. grañi i funkciji biljaka. ponašanju ⇒ Da je ekologija nauka o očuvanju životne sredine. oprašivanju i oplodnji biljaka ⇒ Raznovrsnosti i rasprostranjenosti plodova i sjemenki. kako biljke proizvode hranu i kisik. i za imenovanje i opis živih bića. znati kako se vrši oplodnja biljaka oprašivanjem ⇒ Da različite biljke imaju različita plodove. cvijetu i cvatu. uzgoju i zaštiti biljaka ⇒ Uzgoju i zaštiti životinja. 242 . raspravljati o tome šta se dešava i u kojim uvjetima. 2. 6. ⇒ Nabrojati i opisati životne zajednice. načine uzgoja i zaštite biljaka ⇒ Načine uzgoja životinja. objasniti proces fotosinteze.izdanak (graña i funkcija) . 3. te poreñenjem svojih predviñanja sa stvarnim rezultatima ⇒ sistematiziranje znanja ⇒ prezentiranje postignutih rezultata Djeca će razviti pozitivne vrijednosti i stavove: ⇒ prema sebi samima. njihovoj potrebi za hranom i kisikom. STAVOVI. 7. kako djeca mogu dati svoj doprinos očuvanju životne sredine ⇒ ⇒ ⇒ ⇒ ⇒ ⇒ koristiti prethodna iskustva koristiti odreñene kriterije za prikupljanje i zapisivanje podataka uz pomoć nastavnika razvijati plan istraživanja pratiti redoslijed uputstava pri istraživanju i mjerenju uz pomoć nastavnika procjenjivati relevantnost podataka i informacija praviti jednostavna poreñenja. prema drugima. praviti razliku izmeñu cvijeta i cvata. značaju biljaka za čovjeka ⇒ Da se biljke koje u prirodi same rastu nazivaju divljim. 5.list (graña i funkcija) Disanje biljaka Fotosinteza Cvijet i cvat Oprašivanje biljaka 4. tvari. fotosintezi.(2 časa sedmično – 70 časova godišnje) Priroda CILJEVI I REZULTATI ODGOJNO-OBRAZOVNOG RADA PODRUČJA UČENJA CILJEVI Djeca će steći znanje o: ⇒ Životnim zajednicama. razmnožavanju i ponašanju životinja ⇒ Ekologiji i očuvanju životne sredine OČEKIVANI REZULTATI Djeca znaju. a one koje uzgaja čovjek gajenim. svojoj porodici. načinu razmnožavanja i njihovo. grañu i funkciju biljaka i način na koji biljke dišu. okolini i učenju kao cjeloživotnom procesu SPOSOBNOSTI I VJEŠTINE ⇒ ⇒ VRIJEDNOSTI. disanju biljaka. značaju biljaka za čovjeka ⇒ Divljim i samoniklim biljkama.

18. Njegove specifičnosti se ogledaju u mogućnostima objedinjavanja i povezivanja prirodoslovnih cjelina koje se odnose na različita područja prirode i svijeta u širem smislu riječi. To okruženje je potrebno spoznavati sa aspekta bioloških. Kod planiranja nastave prirode na umu se moraju imati iskustveno i interaktivno učenje. Oplodnja biljaka Raznovrsnost plodova i sjemenki Rasprostranjenost sjemenki i plodova Značaj biljaka za čovjeka Divlje (samonikle) i gajene biljke Uzgoj i zaštita biljaka Uzgoj i zaštita životinja Životinje i njihova potreba za hranom i kisikom (razmnožavanje i ponašanje životinja) Ekologija. 9. doprinosi stvaranju djetetove cjelovite slike o svemu što nas okružuje u svijetu. 14. kao malo koji predmet u cjelokupnom školovanju. Da bi se taj cilj u potpunosti ostvario. uzorak O tijelima DIDAKTIČKO-METODIČKE NAPOMENE Priroda je novi nastavni predmet u V razredu devetogodišnje osnovne škole. 13. neophodno je. Takav način pristupa predmetu priprema dijete za cjelovit način shvatanja i rješavanja problema. prakticirati izvanučioničku nastavu gdje se posmatraju.8. Način realizacije izvanučioničke nastave bi planirale škole u ovisnosti o svojim mogućnostima. tj. 10. hemijskih i fizikalnih procesa. 12. 11. 16. problemski orijentirana nastava i primjeri iz svakodnevnog života i okruženja u kojem dijete živi. 243 . Stoga Priroda. 17. Gdje god je moguće nastavni sadržaji koje planira nastavnik trebali bi se držati načela aktuelnosti u neposrednom okruženju djeteta i lokalnoj zajednici. prate i bilježe prirodne pojave i procesi. očuvanje životne sredine Fizikalna svojstva tvari/tvar ili supstanca. fiziku i hemiju. što je više moguće. te priprema pojmovne podloge za buduće predmete prirodnih nauka u višim razredima. 15.

koristi dodate izvore znanja Razlikovanje biljnog od životinjskog svijeta. predviñanje Pripremanje. organizacija nastave u prirodi Izrada didaktičkih materijala Posmatranje i praćenje napretka djece Fotosinteza Zna objasniti proces fotosinteze kod zelene biljke Izrada shema. izvoñenje zaključaka. bare. izdanaka. Osmišljavanje predviñanje. prikupljanje informacija. uključivanje roditelja i drugih uposlenika u školi u realizaciju programskih sadržaja. o uzajamnom odnosu biljaka i životinja u životnoj zajednici Prepoznaje životne zajednice. važnost biljnog svijeta za život na Zemlji Posjeduje znanja o biljkama kao proizvoñačima hrane i kisika. mašte i razvoj kreativnosti Životne zajednice Posjeduje znanje o životnim zajednicama livade. pravljenje jednostavnijih klasifikacija biljaka opisivanje grañe korijena. izrada panoa Pomaganje drugima Biljke – proizvoñači hrane i kisika. korištenje dodatnih izvora znanja Izgrañen stav prema povezanosti žive i nežive prirode i ulozi nežive prirode u fotosintezi Izvoñenje ogleda. motiviranje djece za rad Posmatranje i procjenjivanje Osmišljavanje igara u učionici Organizacija praktičnih vježbi Saradnja sa roditeljima Saradnja sa lokalnom zajednicom. cijeni vrijednosti životnih zajednica. pomoć drugima Disanje biljaka Zna šta je biljkama potrebno za disanje i na koji način dišu. predviñanje. posmatranje. jezera i vazduha. opisuje ih. izrada tematskih panoa. mora. njihovim osnovnim dijelovima. ne uništava biljke i životinje u životnim zajednicama AKTIVNOSTI DJECE AKTIVNOSTI NASTAVNIKA (ORGANIZACIJA I METODE NASTAVE I UČENJA. pravi lance uzajamnih odnosa. šume.TEME ZNANJE SPOSOBNOSTI I VJEŠTINE VRIJEDNOSTI. posmatra i zaključuje Ispunjavanje domaćih zadataka Saradnja. korištenje njenih resursa za potrebe nastave Procjenjivanje napretka djece. voćnjaka. povezivanje već stečenih znanja i iskustava sa materijom koja se obrañuje Pravljenje shematskog prikaza disanja biljaka na primjeru stablašice Čuvanje biljnog svijeta u okruženju. stabla i lista. značaj disanja biljaka za život na Zemlji Pozitivan stav prema značaju biljaka koje svojim disanjem proizvode kisik neophodan za život ljudi i životinja na Zemlji Učešće u radovima u okolini škole Pomoć roditeljima Posmatranje. listova. sistematiziranje. osmišljavanje igara i interakcijskog učenja. dogovaranje. STAVOVI. upućivanje djece na različite izvore znanja. nabraja biljke i životinje. doprinosi poboljšanju uvjeta života u životnim zajednicama. zaključivanje. pravljenje zbirki korijena. interaktivno učenje izrada shematskih prikaza Organizacija izleta Poticanje razvoja radnih navika 244 . važnosti biljnog svijeta za život na Zemlji Prepoznaje razne Pravilan odnos biljke u okruženju. pripreme mikroskopa i mikroskopiranje lista biljke. o uvjetima života i rasta biljaka i životinja u životnim zajednicama. diskutiranje. grañi i funkciji osnovnih dijelova Sakupljanje biljaka. izdanka. učestvovanje u akcijama uzgajanja biljaka u školi i školskom dvorištu Graña i funkcija biljaka korijen (graña i funkcija) izdanak (graña i funkcija) stablo (graña i funkcija) list (graña i funkcija) Posjeduje znanja o grañi funkciji biljaka. OCJENJIVANJE) Planiranje. povrtnjaka. sistematiziranje Sakupljanje. komuniciranje sa djecom. prema biljkama u prikuplja različite okruženju biljke i priprema ih za herbarijum. razmjena iskustava. PONAŠANJE Pozitivan stav o životnim zajednicama. sakupljanje materijala. podsticanje radoznalosti. diskutiranje. situacija za zaključivanje.

voñenje Izrada edukativnih i didaktičkih materijala Bilježenje. pravilna upotreba biljaka u ishrani ljudi i životinja Razlikovanje divljih od gajenih biljaka. pomaganje 245 . prepoznavanje jestivih biljaka i njihovih dijelova.Cvijet i cvat Posjeduje osnovna znanja o cvijetu i cvatu. praćenje. predviñanje Planiranje. motiviranje djece Uzgoj i zaštita biljaka Posjedovanje znanja o uzgoju i zaštiti biljaka. sistematiziranje Saradnja sa lokalnom zajednicom. izgledu i drugim karakteristikama Izgrañen pravilan Praktičan rad u stav prema učionici i izvan uzgoju i zaštiti učionice biljaka Organizacija i izvoñenje različitih ogleda sa vodom Priprema materijala Pripremanje cjelokupnog nastavnog procesa Organizacija ureñenja izvora Uzgoj i zaštita životinja Posjedovanje znanja o uzgoju i zaštiti životinja. učešće u zajedničkim radovima u školi na izradi tematskih panoa i prikupljanju i pravljenju zbirki cvjetova i cvatova Pozitivan stav o prirodnom i vještačkom oprašivanju biljaka Prikupljanje različitih cvjetova i cvatova. izvoñenje zaključaka. pravljenje zbirki i tematskih panoa Značaj biljaka za čovjeka Posjeduje znanja o značaju biljaka za čovjeka Sposobnost prepoznavanja biljnog svijeta. razlikovanje jestivih od nejestivih Izgrañen stav prema raznovrsnosti plodova i sjemenki u prirodi i njihovom značaju i razmnožavanju biljaka Ispravan stav prema biljkama i njihovom značaju za čovjeka Rad na prikupljanju plodova i sjemenki. njihovoj ulozi u životu i razmnožavanju biljaka Prepoznavanje plodova i sjemenki različitih biljaka. načinu i značaju uzgoja i njihove zaštite Izgrañen pravilan stav prema uzgoju i zaštiti životinja Praktičan rad u seoskom dvorištu ili farmi. načinu ishrane. korištenje dodatnih izvora znanja Razvijanje interesovanja i poželjnih navika djece Praćenje zdravlja djece Motiviranje djece na igre i sport Divlje (samonikle) i gajene biljke Posjedovanje znanja o samoniklim i gajenim biljkama i njihovoj upotrebi u ishrani ljudi i očuvanju zdravlja Pravilan stav prema divljim i samoniklim biljkama i gajenim biljkama. znaju osnovne dijelove cvijeta i njihovu ulogu Izgrañen pozitivan stav prema cvijetu i cvatu. sistematiziranje. izvoñenje ogleda. izrada tematskih panoa Planiranje. porodicom Procjenjivanje postignuća Organizacija izleta u šumu Razvijanje ljubavi prema prirodnim ljepotama BiH Motiviranje. pravljenje zbirki. praćenje. pravilna upotreba zaštitnih sredstava kod uzgoja biljaka i zaštita prilikom upotrebe tih sredstava Razlikovanje divljih od pitomih životinja. izrada panoa. podsticanje. procjenjivanje Raznovrsnost plodova i sjemenki Posjeduju znanja o raznovrsnosti plodova i sjemenki. Razlikuju cvijet i cvat. pravljenje panoa Organizacija izlaska u prirodu Podsticanje. načinu uzgoja i načinu zaštite biljaka Prepoznavanje značaja uzgoja biljaka za ishranu ljudi i ishranu životinja. pripremanje i podsticanje djece na kreativan i istraživački rad Predlaganje i rukovoñenje školskim projektom Oprašivanje i oplodnja biljaka Posjeduje znanja o prirodnom i vještačkom oprašivanju i oplodnji biljaka Sposobnost razlikovanja prirodnog i vještačkog načina oprašivanja i oplodnje Praktični radovi. prikupljanje slika životinja. sistematizacija životinja prema staništu. pripremanje. pravljenje zbirki Organiziranje malih radnih akcija. opisivanje izgleda i upotrebe biljaka od strane ljudi Istraživanje u prirodi. pomaganje. pomoć u gajenju biljaka Prikupljanje.

pomaganje Omogućavanje posmatranja. pripremanje. izrada grafikona promjene temperature u odnosu na vrijeme zagrijavanja. izrada grafikona Pravilan odnos prema preuzetim obavezama i zadacima. usporedba pravilnih i nepravilnih oblika Zauzimanje pravilnih stavova prema oblicima iz prirode i vještačkim oblicima. prikupljanje materijala za nastavu. preporuka šire literature djeci. praćenje i vrednovanje rada djece. pripremanje. upućivanje djece na širu literaturu. istraživanje dodatnih izbora znanja. praktični radovi u školi i izvan škole. vode koja ključa i isparava se. pravilno rukovanje priborom i materijalom za izvoñenje ogleda Ogledom pokazati da su i plinovi tijela i da zauzimaju prostor (npr. praćenje i ocjenjivanje Ekologija. zaključivanje Aktivno učešće u pripremi i izvoñenju ogleda. učešće u akcijama ureñenja okoliša. organiziranje Praćenje. očuvanje životne sredine Posjedovanje znanja o ekologiji kao nauci o očuvanju zdrave životne sredine Očuvanje životne sredine.Životinje i njihova potreba za hranom i kisikom (razmnožavanje i ponašanje životinja) Posjedovanje znanja o razmnožavanju i ishrani životinja i njihovoj potrebi za kisikom. davanje doprinosa očuvanju životne sredine Pravilan odnos prema očuvanju životne sredine Aktivno učešće u očuvanju životne sredine. istraživanje. pravilnih i nepravilnih oblika. posmatranje i zaključivanje Planiranje. plakata i drugog obrazovnog materijala Saradnja sa lokalnom zajednicom i porodicom Planiranje. agregatnog stanja pojedine materije Prepoznavanje agregatnih stanja vode. izvoñenje zaključaka i donošenje sudova o pojedinim pojavama. aktivno učešće u izvoñenju ogleda Planiranje i pripremanje nastavnog procesa. Kroz oglede usvojiti pojmove u vezi s prijelazom tvari iz jednog u drugo agregatno stanje O tijelima Usvojiti pojmove čvrstih. izvoñenje zaključaka i interpretacija dobivenih rezultata Fizikalna svojstva tvari Tvar/supstanca. praktični radovi u školi i izvan nje. preduzimanje mjera opreza. način života pojedinih životinja i njihovo razmnožavanje. bilježenje. pomoć djeci u samostalnom i grupnom radu Organizacija akcija očuvanja zdravog okoliša Planiranje i pripremanje ogleda. obrnutim uranjanjem čaše u vodu). tečnih i gasovitih tijela. podsticanje i rukovoñenje u istraživanju Pomaganje djeci u izradi kalendara. potreba za kisikom Pravilan odnos prema životinjskom svijetu Izrada tematskih panoa. prikupljanje materijala. pravilna upotreba materijala i pribora za izvoñenje ogleda Istraživanje u neposrednom okruženju. pomoć djeci s posebnim potrebama u radu 246 . mjerenje temperature vode. učešće u lancima ishrane Pravljenje lanaca ishrane. uzorak Mjerenje temperature leda prilikom topljenje i temperature vode koja se zagrijava.

kroz ponavljanje i sistematiziranje gradiva utvrditi prethodno stečena znanja.izraditi mapu/kartu kulturnohistorijskih znamenitosti naše domovine. Djeca znaju: .izraditi lentu vremena i druga pomagala za orijentaciju u vremenu.dati prijedloge kako sačuvati kulturnohistorijske spomenike i vlastiti doprinos za očuvanje spomenika kulture u svom kraju i šire. . prema drugima i drugačijima. - 247 . .(2 časa sedmično – 70 časova godišnje) Društvo CILJEVI I REZULTATI ODGOJNO-OBRAZOVNOG RADA Stjecanje znanja: . . ponašanje Djeca razvijaju pozitivne vrijednosti i stavove prema domovini. Sposobnosti i vještine Djeca: .što karakterizira narode Bosne i Hercegovine u nacionalnom.regionalnu podjelu Bosne i Hercegovine.Utjecati na usvajanje i bogaćenje vlastitog rječnika. Vrijednosti.samostalno planiraju i po važnosti odreñuju kulturnohistorijske spomenike koje će posjetiti. . kulturnom i vjerskom pogledu. . . saobraćajnom i kulturnom pogledu.narode i narodnosti koje žive u našoj domovini i šire. okruženju i važnosti očuvanja domovine kao integralnog dijela evropske i svjetske zajednice. . . uče i dolaze do individualnih ili zajedničkih zaključaka koje mogu prezentirati.Oblikovanje moralnih vrijednosti. .ulogu i značaj važnih kulturnih i vjerskih središta za život stanovništva. o njima razgovarati. .Naučiti slušati druge poštovati i uvažavati i drugačije stavove. borbu i težnje njezinih naroda za slobodom i nezavisnosti. historijskim etapama razvoja. voditi rasprave iznositi zapažanja ili napisati referat kako bi se došlo do zajedničke ocjene. . ulogu i značaj glavnog grada. .o borbi naroda za slobodu i neovisnost domovine u toku njenog dugog postojanja.o svojoj domovini. .o nacionalnim.samostalno ili u grupama posmatraju. .o regionalnim obilježjima Bosne i Hercegovine. spoznaje o okruženju u kojem žive i na osnovu ponuñenih teza dolaze do vlastitih zaključaka bez nametanja stavova od strane nastavnika. . vjerskim i kulturološkim obilježjima i različitostima stanovnika Bosne i Hercegovine.teritorijalno ureñenje Bosne i Hercegovine. stavovi. porodici.kroz učenje razvijaju kritičko razmišljanje. . stanovništvu. karakteristike regija u ekonomskom. što je doprinos razvitku tolerancije i prava na različita mišljenja.o kulturno-historijskim znamenitostima domovine.obilježja koja simboliziraju našu domovinu (grb. njezinom položaju.geografski položaj Bosne i Hercegovine. . zastava i himna). . prema sebi samima. dogañajima iz prošlosti.objasniti položaj Bosne i Hercegovine kroz historiju. . Djeca znaju: .

4. nacionalna struktura i konstitutivni narodi) 2. Vrste saobraćaja u Bosni u Hercegovini 5. Saobraćaj 5. Moja domovina Bosna i Hercegovina 1. Nastanak suverene i nezavisne Bosne i Hercegovine 3. Kulturne.3.2. godine (političke. različitosti i značaj razvitka Bosne i Hercegovine od 1941.1. središta kantona i njihova uloga 1. Narodni preporod – kulturno-prosvjetna aktivnost u Bosni i Hercegovini u austro-ugarskom periodu 2.7.4. Iz prošlosti domovine 2. Prirodni resursi. geografske odlike Bosne i Hercegovine 4. Područje današnje Bosne i Hercegovine u antičko doba – antička kultura u mom kraju 2. različitosti i značaj razvitka Bosne i Hercegovine od 1918. Najvažnije saobraćajnice i saobraćajna povezanost 5. kultura i umjetnost 2.5.2.Nastavni sadržaji / teme 1. raspored.3. Bosna i Hercegovina i okruženje 1. Stanovništvo Bosne i Hercegovine (broj. Geografska obilježja Bosne i Hercegovine 1.5. do 1991.2.6.4. Geografska obilježja Bosne i Hercegovine 4. Glavni grad Bosne i Hercegovine.3. Razvijenost Bosne i Hercegovine. Posebnosti. Kulturno-historijske znamenitosti Bosne i Hercegovine 3. privreda i turizam 4. Uzajamni odnos privrede 5. Religija . godine (političke.2. do 1941.1. Slaveni i njihovi civilizacijski okviri. Značajni kulturno-historijski objekti u zavičaju 3. Saobraćajna povezanost u naselju i zavičaju 248 . Područje današnje Bosne i Hercegovine u prahistoriji – najznačajnija nalazišta 2. prosvjetne i vjerske ustanove naroda u Bosni i Hercegovini 3. vjerska slika zavičaja i naroda u Bosni i Hercegovini 4. Gubitak samostalnosti bosanske države – pad pod tuñinsku vlast (Osmansko carstvo i AustroUgarska) 2. Moja domovina 1. nastanak i teritorijalnopolitički razvoj srednjovjekovne bosanske države 2.1.9. Najznačajnije ličnosti bosanske države – vjerska slika.3.8.1.1.pojam. društvene i kulturne) 2. Kulturno-historijske / povijesne znamenitosti 3.3. društvene i kulturne) 2.2. Posebnosti.

Glavni grad BiH.1.3.4.djeca na kartama znaju položaj B iH i granice sa susjednim državama – položaj B iH .organiziranje školskih izložbi povodom državnih praznika 249 . P osebnosti.važnost srednjovjekovne bosanske države i njezine glavne ličnosti . kultura i umjetnost 2.6. Narodni preporod – kulturnoprosvjetna aktivnost u Bosni i Hercegovini u austro-ugarskom periodu 2. . Slaveni i njihovi civilizacijski okviri.1.prepoznaju državna obilježja . društvene i kulturne) 2.na kartama pokazuju teritorijalno ureñenje B iH . te ih znaju pokazati .usvajaju zaključke vezane za dogañaje iz prošlosti i projiciraju ih u smislu važnosti za našu sadašnjost i budućnost VRIJEDNOSTI.na geografskim kartama prepoznaju razvoj i granice Bosne i Hercegovine kroz historiju od prvih početaka do danas . Najznačajnije ličnosti bosanske države – vjerska slika.izgrañivanje vlastitih stavova o prošlosti Bosne i Hercegovine na osnovu naučenog gradiva .djeca znaju o osvajačima iz prošlosti i borbi naroda za svoju slobodu .izgradnja pozitivnog stava o svojoj domovini.poštovanje drugih naroda koji žive u našem okruženju AKTIVNOSTI DJECE .organizacija posjeta . do 1941.TEME 1.8. Područje današnje Bosne i Hercegovine u prahistoriji – najznačajnija nalazišta 2.djeca znaju o nastanku suverene Bosne i Hercegovine .izrada karte sa entitetima AKTIVNOSTI NASTAVNIKA .2. STAVOVI.razumijevanje dogañaja iz prošlosti i njihovo preslikavanje na sadašnjost.5.4. Iz prošlosti domovine 2. Gubitak samostalnosti bosanske države – pad pod tuñinsku vlast (Osmansko carstvo i AustroUgarska) 2.pomaganje djeci u izradi njihovih zadataka .9.vrednovanje ispravne borbe za slobodu Bosne i Hercegovine .prikupljanje materijala o prošlosti naše domovine . granice entiteta i kantona . Moja domovina BiH 1. nastanak i teritorijalnopolitički razvoj srednjovjekovne bosanske države 2.samostalna izrada državnih obilježja .posjeta muzejima i izložbama koji govore o prošlosti Bosne i Hercegovine .prepoznaju obilježja domovine i znaju ih objasniti SPOSOBNOSTI . društvene i kulturne) 2. Područje današnje Bosne i Hercegovine u antičko doba – antička kultura u mom kraju 2. Bosna i Hercegovina i okruženje 1. godine (političke. P osebnosti. Geografska obilježja Bosne i Hercegovine 1. do 1991.izrada panoa o prošlosti naše domovine .7. Moja domovina 1. izvlačenje pozitivnih zaključaka za bolje sutra svih u B osni i Hercegovini .pripremanje potrebnog audiovizuelnog materijala vezanog za prošlost naše domovine .djeca znaju o prošlosti svoje domovine od doseljenja do danas .3. središta kantona i uloga 2. različitosti i značaj razvitka Bosne i Hercegovine od 1918. različitosti i značaj razvitka Bosne i Hercegovine od 1941.2. PONAŠANJE .pripremanje audiovizualni h materijala koji će pomoći u obradi gradiva i djeci vjernije prikazati novo gradivo .na geografskim kartama prepoznaju granice svoje domovine. godine (političke. Nastanak suverene i ZNANJE .

historijskih spomenika u zavičaju 3.4.organiziranje posjeta vjerskim spomenicima .znanje o prošlosti svog zavičaja . Prirodni resursi.2.aktiviranje djece na civilizirano ponašanje u saobraćaju .na karti ucrtati najvažnije saobraćajnice u B iH .organiziranje posjeta 5.znanje o najvažnijim spomenicima iz prošlosti BiH .prepoznaju obilježja vjerskih spomenika .znaju karakteristike religija naroda u BiH .razvijanje pozitivnog stava o vjerskim spomenicima i njihovoj ulozi . Najvažnije saobraćajnice i saobraćajna povezanost 5.pripremanje djece prema individualnim i grupnim zadacima .djeca znaju o kulturnohistorijskim spomenicima BiH .pripremanje potrebnog materijala za bolju prezentaciju novog gradiva .razvijanje pozivnog odnosa prema okolini i prema kulturnim vrijednostima koje ta sredina ima . Religija – pojam.nezavisne B osne i Hercegovine 3.objasniti važnost dobrih saobraćajnica za život ljudi i za razvoj privrede .razvijanje kulturnih navika i civiliziranog ponašanja u saobraćaju . geografska obilježja BiH 4.vjerski spomenici naroda u BiH . Razvijenost BiH.pokazuju na karti gdje se nalaze najvažnije saobraćajnice .organiziranje akcija na očuvanju spomenika . Saobraćaj 5.priprema audiovizuelnih sredstava za izvoñenje nastave 250 .3.izrada karte prema privrednoj razvijenosti .mogu objasniti što simboliziraju odreñeni spomenici u njihovom užem okruženju .imaju znanja o privredi i turizmu BiH i njihovoj povezanosti . Geografsk a obilježja BiH 4.organiziranje posjeta muzejima .razvijanje pozitivnih stavova o očuvanju kulturne baštine iz prošlosti domovine i naroda koji u njoj žive .razlikuju grane privrede i njihovu zastupljenost u BiH .2. K ulturnoprosvjetne i vjerske ustanove naroda u BiH 3.3 Saobraćajna povezanost naselja u zavičaju . vjerska slika zavičaja i naroda u BiH 4.saobraćajnu povezanost u svom kraju .obilazak kulturnohistorijskih spomenika i rad na njihovoj zaštiti i čišćenje okolnih prostora .razlikuju spomenike prema starosti i prema važnosti . Uzajamni odnos privrede . Kulturno – historijske zn ame nitosti 3. Z načajni kulturno.2. Vrste saobraćaja u B iH 5.1.3.organiziranje posjeta kulturnohistorijskim znamenitostim a .posjeta lokalnim privrednim objektima i sajmovima .o vrstama saobraćaja koji je zastupljen u BiH .1.1.Izrada replika spomenika ili crtanje .najvažnije saobraćajnice u BiH . K ulturnohistorijske znamenitosti B iH 3. privreda i turizam 4.

251 . za dijete je važno kako u predviñenim nastavnim sadržajima i postavkama razmišljati samostalno i postupati u skladu sa svojim razmišljanjima. odreñivanjem svrhe učenja (motivacijom). Po svojim programskim sadržajima i oblicima rada on pruža neiscrpne mogućnosti odgojno obrazovnih strategija koje potiču aktivno učenje i umijeće kritičkog mišljenja kako bi obrazovanje na elementarnom stepenu odražavalo potrebe demokratizacije obrazovanja u kojem dijete može opisati svijet i suditi o njemu. I na kraju. pa u tom cilju ograničiti broj termina sa kojima se ona susreću prvi put. poticanjem refleksije (različitost mišljenja. Ako polazimo od uvažavanja demokratskih procesa putem kvalitetne nastave predmeta Društvo. što je značajno za proširivanje znanja djece. te umijeće kritičkog mišljenja. djeca će posebno učiti i o ureñenju svoje domovine te kulturno-historijskim spomenicima koje karakteriziraju njeno područje. Nastavni predmet Društvo u svome razvoju iznjedrio se na osnovi spoznaje o djetetovoj potrebi za cjelovitim doživljajem neposredne stvarnosti i participiranjem škole u potpomaganju djeteta u njegovoj spremnosti za sve složenije zahtjeve životnog okruženja kao i potrebe stjecanja bazičnih znanja koja garantiraju uspješno snalaženje u društvenim predmetima u višim razredima osnovne škole. Izučavanjem ovako predviñenih sadržaja djeca će steći potrebna znanja o svojoj domovini i tako se postupno uključiti u društvene predmete koji su predviñeni u višim razredima u osnovnoj školi. Primjenom metoda racionalnog učenja i motiviranjem djece u obradi nastavnih sadržaja uz aktivno učešće nastavnika omogućit će djeci stjecanje neophodnih znanja iz predmeta Društvo. Takoñer. kulturološkim razlikama koje postoje u našoj domovini. poticanje samoistraživanja) olakšava obradu informacija u procesu učenja i olakšava kritičko mišljenje. Potrebno je voditi računa da nivo interpretacije odgovara uzrastu djece. aktivnim uključivanjem djece u procesu učenja različitim tehnikama. kritičko mišljenje mora postati konstanta njihova neposrednog iskustva pa se s pravom problematizira uloga učitelja kao odgovorne osobe u kreiranju kvalitetne nastave. U ostvarivanju složenih pitanja razumijevanja uzročno-posljedičnih veza i odnosa u društvenim pojavama i procesima koje predviña nastavni program kod djeteta je prije svega potrebno poticati i razvijati znatiželju i propitivanje. ljubavi prema domovini. koje stavlja u funkciju više mentalne procese. U tom procesu važna je uloga savremenog učitelja. djeca će obnoviti i produbiti svoja znanja o vrsti naselja i saobraćajnoj povezanosti svoje domovine.DIDAKTIČKO-METODIČKE NAPOMENE Nastavni predmet Društvo zauzima središnje mjesto u programiranju i integriranju nastavnih sadržaja ostalih predmeta u nižim razredima osnovne škole. te kako iskoristiti odreñene informacije sa različitih stajališta. U ovom razredu djeca će proširiti stečena znanja o svojoj domovini. Pri realizaciji nastavnih sadržaja treba težiti primjeni raznovrsnih izvora saznanja. prosuñivati o njihovim vrijednostima na osnovu ličnih potreba i ciljeva. Realizacija ovog programa podrazumijeva da udžbenik predstavlja spoj sa drugim izvorima saznanja. Nastavnik u ovom predmetu treba voditi djecu kroz procese učenja i njegove prednosti s aktiviranjem mišljenja. Da bi djeca djelotvorno razmišljala.

Upoznavanje sa osnovnim principima uticaja tehnike i tehnologije u zaštiti životne okoline: reciklaža.uvoñenje djece u kreativan rad putem kreativnih radionica s ciljem izrade predmeta od upotrebne vrijednosti (škola. zanimanja u tehnici i informatici. mašte. organizacija skladištenja papirnog otpada . 252 . rukovanje i upotreba pribora za tehničko crtanje . osjećaja za koristan rad i tehničkog stvaralaštva izradom predmeta od upotrebne i estetske vrijednosti . i 9. reguliranje saobraćaja na raskrsnicama. kao i da ih pripremi za što uspješnije pohañanje nastave i usvajanje znanja iz predmeta Tehnička kultura (6.osposobljavanje djece za pravilno i sigurno kretanje u saobraćaju . kao i o značaju njene primjene na zaštitu životne okoline .podizanje nivoa korelacije izmeñu nastavnih predmeta: tehnička kultura.. priroda. literatura i pribor za praćenje i realizaciju nastavnih sadržaja.ovladavanje elementarnim postupcima obrade materijala. kao i upotrebom alata .poticanje djece na samostalnost i samoinicijativu .. informatika. društvo. kultura življenja . kao kvalitetnoj pripremi za kasniji rad u grupi/timu NASTAVNE CJELINE I OBLASTI Uvod u nastavni predmet Tehnika i informatika Informatika i tehnika Izborni dio nastave Sadržaj nastave iz Osnova tehnike i informatike u 5. podjela tehnike. razred) i predmeta Informatika (6. mogućnosti koje pružaju . ljepenke.Usvajanje osnovnih znanja o saobraćajnim pravilima i propisima: uloga i značenje saobraćajnih znakova. razredu devetogodišnje osnovne škole je da upozna djecu sa osnovnim elementima tehnike kao jednim od najbitnijih segmenata života savremenog čovjeka. plastične folije. razredu: planiranje i priprema za rad u kabinetima za tehničku kulturu i informatiku. 8.. prerada starog papira. historijski razvoj tehnike i informatike .upoznavanje djece sa kreativnim računarskim programima za ilustraciju i crtanje .Definiranje osnovnih pojmova: šta je tehnika.ukazivanje na značaj individualnog rada.uvoñenje djece u tehnička i informatička znanja . i 7. HTZ.Osnove tehnike (1 čas sedmično – 35 časova godišnje) Cilj nastave predmeta: Osnove tehnike Cilj nastave predmeta Osnove tehnike u 5. UVOD U NASTAVNI PREDMET - TEHNIKA I INFORMATIKA Izrada mehaničko-tehničkih modela i maketa od upotrebne vrijednosti . razred).podizanje svijesti kod djece o tehničkim i informacionim tehnologijama: pripreme.upoznavanje osobina materijala i njihovih tehnoloških karakteristika . bicikl kao saobraćajno sredstvo (kombinacija teoretskog izlaganja i praktičnog rada) KREATIVNA RADIONICA: praktična primjena usvojenih znanja iz tehničkog crtanja. kartona.podizanje nivoa svijesti kod djece o značaju očuvanja životne okoline i uticaja tehnike na životnu okolinu. organizacija radnih mjesta. kože. alati i pribor za obradu papira. Zadaci nastave iz predmeta Osnove tehnike . osobine materijala. dostignuća. obrada. matematika. domaćinstvo. organizacija.) . sa postepenim uvoñenjem rada u paru. osnovni pojmovi..razvijanje kreativnosti.Savladavanje osnovnih pravila tehničkog crtanja: vrste linija. 7. platna.

zanimljivije i afirmativnije prezentacije gradiva. računara i računarske tehnologije definicija i pojam informatike. Nastavnik ilustrira. podjela tehnike. inerneta. pokretanje aplikacija.izrada odgojno-obrazovnih panoa. podatke o životu ljudi zaslužnih na polju tehnike. U cilju osavremenjavanja nastavnog procesa nastavnik uključuje i multimedijalne sadržaje: hronološki prikaz tehničkih ostvarenja. vodenog i zračnog saobraćaja) uz upoznavanje sa osnovnim mehaničkim i fizičkim karakteristikama (korelacija nastavnog gradiva: tehnika . literature i sl.izrada igračaka. historijat i razvoj tehnike i informatike Aktivnosti dje ce Praćenje izlaganja i svih prezentacija predmetnog nastavnika. razvijanje opće kulture. kao i aktivno učešće u radu Aktivno učešće u kreiranju časa podrazumijeva adekvatnu pripremu djece da prikupe odreñeni broj informacija sa: medija.izrada modela saobraćajnih sredstava (kopnenog. informatike. rukovanje tastaturom i mišem) kreiranje i brisanje foldera upoznavanje sa adekvatnim programom za unos teksta (osnove) upoznavanje sa programom za crtanje (Paint – osnove) izrada crteža geometrijskih figura i tijela izrada sastavnih dijelova odgojno-obrazovnih panoa. prigodnih čestitki izrada nacrta igračaka.informatika) izrada kreativnih programa za testiranje usvojenih znanja iz saobraćajno-tehničke kulture Nastavna oblast i sadržaj OBRADA: Definiranje osnovnih pojmova: šta je tehnika. (priprema multimedijalnog sadržaja. koji kreira zajedno sa djecom. razvoju tehnike. objašnjava i prezentira prethodno pripremljen obrazovni pano.informatika) INFORMATIKA I TEHNIKA historijski razvoj informatike. prigodnih čestitki . zanimanja u tehnici i informatici. tehnologije i informatike je nezamisliv život savremenog čovjeka u 21. vijeku) Aktivnosti nastavnika Izlaganja nastavnog gradiva primjenom različitih metoda u cilju što kvalitetnije. afirmacija i otkrića iz tehničkih oblasti. Postavljanje različitih vrsta jednostavnih pitanja potiče djecu na kvalitetne odgovore. računara i primjena informatike pojam hardvera i softvera dijelovi računara savladavanje osnovnih pravila korištenja računara (uključivanje i isključivanje. KREATIVNE VJEŽBE (praktična primjena usvojenih znanja iz tehničkog crtanja): - - 253 . Upoznavanje sa zanimanjima (uvod u profesionalnu orijentaciju). vodenog i zračnog saobraćaja) uz upoznavanje sa osnovnim mehaničkim karakteristikama (korelacija nastavnog gradiva: tehnika . pisanog materijala i crteža za izradu obrazovnog panoa) Očekivana postignuća Usvajanje osnovnih znanja o: tehnici. proširivanje vlastitih afiniteta i ljubavi prema važnom segmentu ljudskog života (bez tehnike.izrada geometrijskih figura i tijela . značaju tehnike u svakodnevnom životu.kao i iz saobraćajno-tehničke kulture . akcent baciti na kreativne igračke (razne vrste slagalica od kartona) . naučnicima zaslužnim za razvoj različitih oblasti tehnike. kao i kreativnih igračaka (razne vrste slagalica od kartona) izrada nacrta modela saobraćajnih sredstava (kopnenog.

Nastavna oblast i sadržaj VJEŽBE: Tehničko crtanje VJEŽBE: Savladavanje radnih postupaka i upotrebe alata za rad sa papirom. pravila kotiranja. Objašnjava i prezentira prethodno pripremljen obrazovni pano. Vježba: razvijanje osjećaja za pravilnu ilustraciju svih vrsta linija u odnosu na njenu ulogu na tehničkom crtežu. Vizuelno uočavaju i usvajaju znanja o crtanju u mjerilu/razmjeri. Aktivnosti nastavnika Izlaganja nastavnog gradiva primjenom vezano za osnovne materijale (papir.crtež A 4 formata . okvir. značaju poznavanja tehničkog crtanja. ulozi i značaju tehničkih crteža. a posebno multimedijalnih sadržaja iz oblasti tehničkog crtanja. Oček ivana postignuća Djeca primjenjuju usvojena znanja o tehničkom crtanju na osnovu čega se stiče ukupan uvid u stepen usvojenosti nastavnog gradiva. praćenje multimedijalnih i drugih sadržaja koji prezentiraju nastavno gradivo na času. osnovne operacije obrada materijala u cilju odbijanja predmeta. Aktivnosti nastavnika Izlaže nastavno gradivo vezano za osnovna pravila tehničkog crtanja. zaglavlje i sastavnica Aktivnosti dje ce Aktivno učešće u svim oblicima nastavnog rada. osobine i primjena. usvajaju znanja o veličinama/formatima tehničkih crteža i njegovom izgledu (sadržaju) s posebnim akcentom na format crteža A 4. Vježba: savladavanje osnova rukovanja priborom. koža. kao praćenju zanimljivih članaka i informacija sa medija. Ak tivnost djece Aktivno učešće u izlaganju predmetnog nastavnika i praćenje multimedijalnih i drugih sadržaja koji prezentiraju nastavno gradivo na času. karton. demonstrira radne postupke iz stalno potenciranje realizacije aktivnosti (samostalnost djece u radu). Korištenje različitih metoda u cilju što kvalitetnije prezentacije gradiva. Ak tivnosti nastavnika Nastavnik savjetima i adekvatnim pomaganjem na praktičan rad uvodi djecu u srž primjene usvojenih znanja. ureñaja i sl. 254 . karton. koji kreira zajedno sa djecom. Usvajaju znanja o zanimanjima i stručnoj spremi osoba koje se u profesionalnom životu bave kreacijama i ilustracijama različitih dijelova mašina. Nastavnik uključuje i upotrebu grafoskopa. kao i o alatu i priboru za rad sa ovim materijalima. poluproizvodi i proizvodi. Demonstrira radne operacije sa alatom koji je namijenjen za dalju obradu u cilju odbijanja finalnih proizvoda. mjerilo ili razmjere.vrste linija . Samostalan pristup radu. aktivnošću na izradi ilustracijacrteža. Usvajaju znanja o alatima i priborima za obradu ovih materijala. kožom. plastična folija). i afirmativnije prezentacije gradiva. vrste linija. karton i ljepenka. izradu obrazovnog panoa.okvir. modela i maketa od upotrebne vrijednosti. kartonom. rukovanje i upotreba pribora za tehničko crtanje. Očekivana postignuća Djeca usvajaju osnovna znanja o tehničkom crtanju. ljepenkom. ljepenka. reciklaže i sl. P ostavljanje različitih vrsta jednostavnih pitanja potiče učenike na kvalitetne odgovore. prerada. Alat i pribor za rad sa ovim materijalima.Nastavna oblast i sadržaj OBRADA: Savladavanje osnovnih pravila tehničkog crtanja: tehničko pismo. ljepenka. koža. Upoznavanje sa sastavom pribora za tehničko crtanje i njegovim pravilnim korištenjem. Uz adekvatnu pripremu učenik može na kvalitetan način. platno. kako se i zašto kotira/dimenzionira tehnički crtež. U cilju osavremenjavanja nastavnog procesa nastavnik uključuje i upotrebu grafoskopa. učestvovati u kreiranju obrazovnog panoa. razvijanje vlastite kreativnosti i sticanje radnih navika. dobivanje. Očekivana postignuća Učenici usvajaju osnovna znanja o materijalima koji su namijenjeni njihovom uzrastu: papir. plastičnom folijom Ak tivnosti djece Učešće u radu prema uputstvima predmetnog nastavnika i aktivna primjena usvojenih znanja iz tehničkog crtanja: . primjenom do sada usvojenih znanja iz ove oblasti vezane za različite materijale. format A4. usvajanje elementarnih znanja o vrstama linija. a ono što je posebno specifično redoslijedu radnih operacija koje se primjenjuju kod izrade predmeta i ureñaja od upotrebne vrijednosti. platnom. radnih listova. platno. zaglavlje i sastavnica Aktivno učešće u radu prema uputstvima predmetnog nastavnika i aktivna primjena usvojenih znanja. plastična folija. Nastavna oblast i sadržaji OBRADA: Upoznavanje sa materijalima: papir. Praćenje izlaganja i prezentacija predmetnog nastavnika. Primjenjuje različite metode u cilju što kvalitetnije. a posebno multimedijalnih sadržaja iz oblasti materijala i njihove industrijske prerade.

izradu obrazovnog panoa. organizacija i upravljanje deponijama papira i papirnih proizvoda). akcent baciti na kreativne igračke (razne vrste slagalica od kartona) izrada modela saobraćajnih sredstava (kopnenog. pravila reguliranja saobraćaja na raskrsnicama: pravilo desne strane. U cilju osavremenjavanja nastavnog procesa nastavnik uključuje i upotrebu grafoskopa. radnje vozilom na putu. Uz adekvatnu pripremu dijete može na kvalitetan način primjenom do sada usvojenih znanja iz ove oblasti. Aktivno učešće u radu prema uputstvima predmetnog nastavnika i aktivna primjena usvojenih znanja. Nastavna oblast i sadržaj OBRADA: Usvajanje osnovnih znanja o saobraćajnim pravilima i propisima: uloga i značenje saobraćajnih znakova. pješački prelaz. kartona i ljepenke. Nastavna oblast i sadržaj KREATIVNA RADIONICA: praktična primjena usvojenih znanja iz tehničkog crtanja. 255 . reciklaži i sl.Nastavna oblast i sadržaj OBRADA: Upoznavanje sa osnovnim principima uticaja tehnike i tehnologije u zaštiti životne okoline: reciklaža. razvijanje vlastite kreativnosti i sticanje radnih navika. kolovozna traka. Uz adekvatnu pripremu dijete može na kvalitetan način primjenom do sada usvojenih znanja iz ove oblasti učestvovati u kreiranju obrazovnog panoa. opterećenje. reguliranje saobraćaja na raskrsnicama. zanimljivije i afirmativnije prezentacije gradiva. osnovni pojmovi. vozila. startanje i sl. radnih listova. Očekivana postignuća Djeca usvajaju osnovna znanja o saobraćajnim pravilima i propisima: usvajanje teoretskih znanja o sigurnosti u saobraćaju. savladavanje vožnje bicikla na adekvatno ocrtanom poligonu (prepreke. Vježba: savladavanje osnova rukovanja priborom Vježba: razvijanje osjećaja za pravilnu ilustraciju svih vrsta linija u odnosu na njenu ulogu na tehničkom crtežu. organizacija skladištenja papirnog otpada Aktivnosti dje ce Praćenje izlaganja i svih prezentacija nastavnika. a posebno multimedijalnih sadržaja iz oblasti osobina materijala. prerada starog papira. kao i aktivno učešće u radu. Bicikl u javnom saobraćaju. Poseban obrazovni osvrt dati na tehničke mjere zaštite životne okoline i uticaj tvornica za preradu papira na životnu okolinu. definicijama: saobraćajni znakovi. alati i pribor za obradu papira. Praćenje multimedijalnih i drugih sadržaja koji prezentiraju nastavno gradivo na času. Očekivana postignuća Djeca usvajaju osnovna znanja tehničkim mjerama zaštite životne okoline (reciklaža. kao i iz saobraćajno-tehničke kulture) izrada geometrijskih figura i tijela izrada odgojno-obrazovnih panoa. demonstrira radne postupke iz stalno potenciranje realizacije aktivnosti djece (samostalnost djece u radu). Vježba: razvijanje osjećaja prema ilustraciji u mjerilu/razmjeri. industrijskoj preradi. Korištenje različitih metoda u cilju što kvalitetnije i afirmativnije. Očekivana postignuća Djeca primjenjuju usvojena znanja o tehničkom crtanju na osnovu čega se stiče ukupan uvid u stepen usvojenosti nastavnog gradiva. Praćenje multimedijalnih i drugih sadržaja koji prezentiraju nastavno gradivo vezano za saobraćajna pravila i propise. sigurnosti u saobraćaju. informatika) Aktivnosti djece Aktivno učešće u radu prema uputstvima predmetnog nastavnika i aktivna primjena usvojenih znanja iz tehničkog crtanja. uticaj sječe šume na eroziju tla. osobine materijala. predmeta i ureñaja tehničkim mjerama zaštite životne okoline. organizacija skladištenja papirnog otpada. Aktivnosti nastavnika Nastavnik savjetima i adekvatnim pomaganjem na praktičan rad uvodi djecu u srž primjene usvojenih znanja. mimoilaženje. šta je pješak.) Aktivnosti nastavnika Izlaganje nastavnog gradiva o saobraćajnim pravilima i propisima.). saobraćajna traka. saobraćajnim znacima. ulozi i značenju saobraćajnih znakova. vodenog i zračnog saobraćaja) uz upoznavanje sa osnovnim mehaničkim i fizičkim karakteristikama (korelacija nastavnog gradiva: tehnika. prerada starog papira. izradu obrazovnog panoa. obrada. zaustavljanje. Samostalan pristup radu. a posebno multimedijalnih sadržaja iz oblasti saobraćajno-tehničke kulture. trotoar. Primjena različitih metoda u cilju što kvalitetnije. faktora sigurnosti i sl. učestvovati u kreiranju obrazovnog panoa. Aktivnosti nastavnika Prezentacija gradiva i tematike vezane za osnovne principe uticaja tehnike i tehnologije u zaštiti životne okoline: reciklaža. U cilju osavremenjavanja nastavnog procesa nastavnik uključuje i upotrebu grafoskopa. Usvajanje znanja o novim proizvodima napravljenih od otpadnih papirnih materijala. nosivost. kao i aktivno učešće u radu. kolovoz. prigodnih čestitki izrada igračaka. reguliranju saobraćaja na raskrsnicama. bicikl kao saobraćajno sredstvo (kombinacija teoretskog izlaganja i praktičnog rada) Aktivnosti dje ce Praćenje izlaganja vezanih za saobraćajna pravila i propise.

njena funkcija. Izrada modela Izrada školskih učila Izrada fotografija Tehničko-didaktički ureñaji za potrebe škole i vlastitu upotrebu 256 . razvoj informatike. na kojem principu radi računar. osnovnim dijelovima računara. Corel) Upoznavanje sa pravilima kreiranja foldera i datoteke. Očekivana postignuća Nastavnik na ovaj način može steći uvid u predznanje koje dijete posjeduje i sa čime raspolaže kada je u pitanju nastavak rada na časovima informatike. datoteci. tehnologije. kako izvršiti izmjene. fizici. Djeca usvajaju osnovna znanja o tehnici. informatičke tehnologije. funkcijama tipki i tastature. razredu sastoji se od jedne od slijedećih oblasti: 1. osnovni elementi računara.kako kreirati folder. Djeca usvajaju osnovna znanja o korištenju računara: . 3. šta je folder-direktorij. današnja dostignuća o naučnicima zaslužnim za razvoj hardvera i softvera. prezentira i demonstrira Nastavnik uključuje i računar i direktno na računaru prezentira gradivo. brisanje. prezentira i demonstrira. 2. proširuju vlastite afinitete i ljubav prema važnom segmentu ljudskog života (bez tehnike. šta je informacija Aktivnosti djece Praćenje izlaganja vezanih za definiranje osnovnih pojmova o informatici. uloga i značaj poznavanja informatičkih programa i aplikacija). rezanje. Historijski razvoj računara i računarske tehnike. kopiranje i lijepljenje teksta Aktivnosti djece Očekivana postignuća Aktivnosti nastavnika Paralelan rad sa izlaganjem predmetnog nastavnika-svaka tipka. a prateća nastavna sredstva će biti: grafoskop i multimedijalni sadržaji. tehnici. značaj poznavanja osnovnih funkcija računara. perifernim ureñajima. direktoriju. U cilju osavremenjavanja nastavnog procesa nastavnik direktno uključuje i računar kao osnovno sredstvo rada. principu rada računara. šta je podatak. Upoznavanje sa perifernim ureñajima (miš) – funkcije tipki miša i rukovanje. rad na tekstu. vijeku) Aktivnosti nastavnika Izlaganje nastavnog gradiva vezanog za osnovne pojmove (informatika. softveru. literature i sl. 4. kako bojiti kreirane /nacrtane površine . memoriranje. uloga i značaj poznavanja informatičkih programa i aplikacija.kako povlačiti i ureñivati linije . Aktivno učešće u kreiranju časa podrazumijeva adekvatnu pripremu djece da prikupe odreñeni broj informacija iz medija. informatike. ilustrira. memoriranje Aktivnost na prenošenju znanja o osnovnim pravilima korištenja računara. IZBORNI DIO NASTAVE Izborni dio nastave iz Osnova tehnike u 5.kako i prema kojim pravilima nacrtati okvir. značaj poznavanja osnovnih funkcija računara. Izlaganje gradiva primjenom različitih metoda. kreiranje foldera i datoteke. zaglavlje i sastavnicu na crtežu odreñenog formata (A4) . kako obrañuje podatke. i drugih tehničkih oblasti nezamisliv je život savremenog čovjeka u 21. Rukovanje tastaturom/tipkovnicom – funkcije tipki računara.Nastavna oblast i sadržaj OBRADA: Definiranje osnovnih pojmova: šta je informatika. objašnjava. lijepljenje. šta je hardver. objašnjava. osnovni dijelovi računara. o osnovnim funkcijama računara. rad sa mišem. šta je datoteka. Postavljanje različitih vrsta jednostavnih pitanja potiče djecu na kvalitetne odgovore. funkcija tipki i tastature i perifernih ureñaja.kako ispisivati i ureñivati tekst . rad sa opcijama: pisanje. informatici. rezanje. kopiranje. razvoj informatike. Upoznavanje sa adekvatnim programima (prednost dati jednostavnim programima za crtanje – npr. hardveru. memoriranje.kako koristiti aplikacije koje kao gotove nudi program za crtanje . Razvijaju opću kulturu. Opcije: kreiranje.kako memorirati ureñeno i kako datoteku smjestiti u kreirani folder . zanimanja u informatici. informatičkim programima i aplikacija. šta je softver. Postavljanjem različitih vrsta jednostavnih pitanja potiče djecu na kvalitetne odgovore Ilustrira. datoteku . Upoznavanje sa zanimanjima (uvod u profesionalnu orijentaciju).kako izaći iz datoteke i ponovno ući u nju. osnovni i periferni ureñaji. Nastavna oblast i sadržaj OBRADA: Savladavanje osnovnih pravila korištenja računara: pokretanje računara. značaju informatike i informatičke tehnologije u savremenom životu čovjeka.

estetskih i kulturnih potreba Znanja o osnovama kulture stanovanja. Upoznavanje sa programskim sadržajem. i usvajan ja zd ravih životnih navika VISOKA Razvijena uspješna komunikacija. samostalno. društvene odnose i poslje dice u kasnijim periodima života. OČEKIVANA POSTIGNUĆA MINIMALNA Znanja o osnovnim i osnovnim potrebama kulturnog življenja djeteta uzrasta od deset godina Znanja o odnosima unutar porodice i važnosti zd ravog življenja. Naučiti ih da budu tolerantni prema drugim i drugačijim u sredini življenja i uopće u životu Razvijanje estetskih vrijednosti života Stvaranje navika za štednjom ličnih. uloga članova porodice. Rizična ponašanja. zdravstvenih. UVOD 1. Zn an ja o promje nama k oje ih očekuju u periodu adole scencije. SAVREMENA PORODICA 1. starinama. razvijanje ekološkog ponašanja Očuvanje kulturne baštine naših naroda i narodnosti. ljub av me ñu ljudima. društvenih i prirodnih materijalnih dobara Adolescencija: šta je adole scencija ? Biološke.člano vi porodice. Naučiti ih pravilima kulturnog ponašanja.raspodjela poslova u porodici. zadacima i obave zama 2. Ljubav unutar porodice . odijevanja. razvoj u adolescenciji. Uticaj alkohola. Potrebe savremene porodice . ustano ve koje pružaju pomoć porodici 257 . ravnopravnost i uvažavanje članova porodice.čuvanjem starinskih upotrebnih predmeta i narodnih nošnji u okviru svoje porodice i sl. Uloge članova porodice a posebno. putem praktičnog rada mogu izvoditi meñusobnom saradnjom.(2 časa sedmično – 70 časova godišnje) PROGRAMSKI ZAHTJEVI ODGOJNI Da kod djeteta razvije potrebu za radom i učenjem Upućivanje djeteta na vrijednosti porodičnog i drugih oblika društvenog života Da putem praktičnih vježbi djeca razviju svoju kreativnost koja će im u životu koristiti da stvaraju bolje uvjete življenja Da djeca steknu osnovne higijenske navike pri održavanju lične higijene. Porodični (obiteljski) život . Kultura življenja PROGRAMSKI SADRŽAJI 1. poznavanje porodičnog porijekla 2. ako roditelji i nastavnici primijete pozitivne promjene u načinu ponašanja djeteta. duhana i opojnih droga na odnose unutar porodice. učenjem raznih običaja. Upoznavanje djece sa bolestima savremenog svijeta i štetnim djelovanjem alkohola. kulturom dijaloga Usvajanje znanja o kulturnom načinu stanovanja. pravilnoj prehrani itd. podje le ljubavi. odjeće i obuće Uputiti djecu na izbor odreñenih zanimanja i zanata Uputiti djecu da izmijene loše prehrambene navike Da se djeca nauče pravilno odnositi prema privatnim i društvenim dobrima. Šte tne poslje dice na rast. škole i društva uopće Odnosi unutar porodice. higijene stambenog prostora. . psihološke i socijalne promjene u adole scenciji. poštivanje kulture dijaloga i meñusobnog uvažavanja Razvijen odnos tolerantnog ponašanja i rješavanje sukoba nenasilnim putem Ljubav i pravilan odnos prema svim životnim dobrima koja su neophodna za kulturno življenje . grupnim radom. Ishodi učenja će biti zadovoljavajući. cigareta i opojnih sredstava OB RAZOVNI Razvijanje osjećaja i potrebe kod djece za kulturnim ophoñenjem i ponašanjem u okviru svoje porodice.djece. posjetom muzejima. Znanja o važnosti provoñenja osnovnih higijenskih. odijevanja i prehrane DOVOLJNA Razvijena svijest o neophodnosti povezanosti teorijskog znanja i njegove primjene u svakodnevnom životu Osposobljenost da naučena pravila i postupke o osnovnim potrebama kulturnog življenja.

1. 6. aranžiranje cvijeća Tradicionalni elementi stanovanja . Kulinarski postupci pripreme hrane i kontrola kvaliteta hrane. značaj odmora. prednosti i bogatstvo raznolikosti u našoj državi BOSNI I HERCEGOVINI. online igara-ali i nekretanje. Bolesti uzrokovane nehigijenom (bolesti prljavih ruku i druge bolesti savremenog svijeta) 2. 5. 5. Pravilan odnos prema životnim dobrima . LIČNA HIGIJENA 6. nepravilnom. Sistematizacija rada iz prehrane 1. Hranjivi sastojci hrane – neophodni za rast.osobenost svake boje. ŠTETNE Pripreme za adolescenciju kao period života sa velikim mogućnostima i velikim opasnostima NAVIKE I za dalji razvoj ličnosti. poštivanje kućnog reda 5.korištenje zajedničkih prostorija i prostora. kultura dijaloga 2. prekomjernom i nehigijenskom prehranom 8. njihova upotrebna i hranjiva vrijednost. noktiju. razvoj. duhan ili drogu. čuvanje društvene imovine. uopće naše domovine BOSNE I HERCEGOVINE.očuvanje kulturne baštine sredine življenja. zidni ukrasi. kose.kombiniranje dijelova odjeće u jednu estetsku cjelinu Narodne nošnje u BiH – sastavni dio kulturne baštine. kako reći SVIJETA 7. u sredini življenja. te naglasiti značaj lične higijene. različite vrste ljubavi. nezdrave SAVREMENOG prehrambene navike. Sistematizacija programskih sadržaja opće kulture ponašanja 1.prednosti i nedostaci prirodnih i vještačkih Boje u odijevanju . marame i sl. SERVIRANJE HRANE I PONAŠANE ZA VRIJEME JELA 10.1. higijena i pravilno čuvanje namirnica 3.stavljanje naglaska na vjernost kao metoda zaštite od prenošenja bolesti savremenog svijeta. privatna imovina. Vježba – izrada portfolija . ekološka pravila ponašanja u sredini življenja i uopće 3. osnovna pravila dobrog kombiniranja boja Vježba . Bolesti uzrokovane nedostatkom hranjivih sastojaka u hrani. . E valuacija programskog sadržaja kulture življenja STRANA ŽIVOTA 13. vrste ručnog rada Prateći elementi u odijevanju-vježba vezivanja kravate. poštivanje drugih i drugačijih 4. Estetski elementi u stanu . obilježavanje i učenje tradicionalnih običaja i sl. 2. ljubav prema ljudima. 2. 258 . Obilazak starina. OPĆA KULTURA PONAŠANJA (BONTON) 1.Starine moga zavičaja 6.pojam demokratskog društva. Prehrambene namirnice – vrste namirnica. 3. Vježba – pravilan način kombiniranja namirnica – pripremanje užine i jednostavnog jela 5. duhan (pasivno BOLESTI pušenje posebno). PREHRA NA I ZDRAVL JE 9. 4. zabava. 3. rad i očuvanje zdravlja. alkohol. Vježba – estetika lica. Pravilan odnos prema starinama .gospodarski objekti Vježba . tradicije i tradicionalnih običaja naših naroda. kozmetičkom i drugim salonima za uljepšavanje 1. 1. ekološka proizvodnja hrane 4. TRADICIONALNO KULINARSTVO 11. sporta i rekreacije za kulturno življenje LJEPŠA 2. sitni ukrasni predmeti Vježba . oblici nasilja u porodici i uopće u društvu. KULTURA STANOVANJA 3. pravilan raspored dnevnih obroka i njihova kalorijska vrijednost 2.Izrada ukrasnog predmeta.. tijela i sl. 4. zavisnost od kompjutera.arhitektura bosanske kuće Posebna obilježja seoskog stanovanja . Ljubav-porodična ljubav. intereta. posjeta frizerskom. putevi prenošenja bolesti. Vrste materijala za izradu odjeće . Hobi. Štetne životne navike sa naglaskom na drogu. vrste zanimanja i zanata. Apstinencija i značaj vjernosti. nenasilno ponašanje u porodici. 5. narodne rukotvorine. EKONOMIKA DOMAĆINSTVA 12. nedostatkom hrane.Moj izbor namještaja za moju sobu Razvijanje i provoñenje stambene kulture . Kultura demokratskog ponašanja . kako ostvariti svoje pravo i riješiti problem demokratskim putem 7. KULTURA ODIJEVANJA 4.privatnost.tekstil. VAŽNOST PREHRANE NE onima koji Vam nude alkohol.

flomasteri u boji /za manje formate radova/. manipulativnih. za njihovu primjenu u praktičnom radu /realizaciji likovnih radova/.Akvarel. pojave u prirodi. poslovica. .slobodna Savladavanje upotrebe linija /crta/. tuš i pero. kolaž.statično i dinamično ./ P rirode i društva. harmonija.Sposobnost opažanja. razumjeti i predstaviti različite forme organizacije kompozicije upotrebom crtačkih tekstura .Razumjeti i moći predstaviti oslabljenu boju /miješanje boja/ proširivanje /bogaćenje/ palete boja . tempera.Uočavanje značaja obogaćivanja izraza uvoñenjem više valerskih vrijednosti boje . Muzičke kulture.boja kao sredstvo ostvarivanja slikarskih tekstura .piramidalno . zaključivanja. pjesme.P repoznati i uporediti na svojim umjetničkim radovima prostornu organizaciju kompozicije: . naglašen deblji nanos boje /uočava se potez kista. harmonija. lavirani tuš.okomitu /uspravnu/ . BOJA .Razvijanje sposobnosti pripremanja tonova boja. ploha.Razvijanje sposobnosti posmatranja. angažiranost.principa komponiranja mrlja. kreiranju znakova vizuelnih komunikacija.Korelacija sa drugim predmetima /sadržaji drugih predmeta/: maternjeg jezika.P rimjena svih oblika poticaja u realizaciji likovnih radova . konkretnog i apstraktnog mišljenja.Njegovanje tradicije i narodnih običaja: praznici. dosljednost. rukopis autora/ . emocija i slično kroz likovni izraz ./priča. prostori . očuvanje kulturne baštine i prirodne okoline . dogañaja. flomasteri/crni ili tamni/drveni ugljen . Matematike. zgrafito /grebanje premazane osnove prethodno obojene voštanim bojama/. životinje.vodoravna /horizontalna/ . dalji rad na razvijanju sposobnosti predstavljanja sadržaja. logičkog zaključivanja. prepoznavanja i predstavljanja uočenog u okruženju i na likovnim djelima: . dominacija 259 ..statična i dinamična . debeli namaz. lazurni namaz.kružnu .Grafitna olovka.. boja preko boje daje novu valersku vrijednost /boju/ . sintetičkog koncipiranja. kao i načina njene primjene .Pastuozno.Moći registrirati. tačkom i mrljom i njihov odnos -Crtačke teksture MOTIVI I TEHNIKE ODGOJNO-OBRAZOVNI CILJEVI I ZADACI OB RAZOVNI CILJEVI ODGOJNI I SOCIJALIZIRAJUĆI CILJEVI . kompozicija boja. samostalnost. oplemenjivanju životnog prostora. tuš i kist. pjesma.Usvojiti pojmove organizacije kompozicije: .kružno . etnografsko naslijeñe .slobodno 2.Razvijanje sposobnosti kombinatorike. valerskih /svjetlosnih/ vrijednosti.Daljnji rad na razvijanju senzornih.. odijevanju. ploha.. uočavanje /registriranje/ odnosa u svom okruženju i na likovnim djelima i sposobnost primjene prostornih organizacija kompozicije: .Kompozicioni /prostorni/ odnosi u vizuelno likovnim sadržajima . priče. Kulture življenja.P rimjena tačaka i crta/ linija sa svim karakteristikama u isticanju teksture . mozaik .statičnu dinamičnu. ritam. dominacija. orijentacija u vremenu i prostoru . shvatanje značaja i mogućnosti upotrebe potpunije /bogatije/ palete boja. bajka.vodoravno /horizontalno/ . spremnost za saradnju i timski rad . harmonija hromatske boje u funkciji bogaćenja palete boja . formiranje stavova i odnosa prema vrijednostima. objekti. potez.oslabljene i intenzivne boje . transparentno.Iz neposrednog okruženja: ljudi.TAČKA I LINIJA Prepoznavanje. OBLASTI 1.Usvojeni pojmovi za oblast boja: mrlja. ritam. tuš i drvce.Uočavanje. . potez. snalažljivosti. debeli namaz. kreativnog.okomito /uspravno/ . kompozicija boja.okomita/uspravna .Razvijanje humanih odnosa.. biljke. izražajnih i praktičnih sposobnosti kod djece sa naglaskom na karakterizaciju oblika i figura. solidarnosti: jačanje i bogaćenje emocija .likovnih elemenata i . divergentnog mišljenja . gvaš. T jelesnog odgoja. osjećanja. istrajnost.vodoravnu /horizontalnu/ .piramidalna .kružna .Razvijanje kritičkog mišljenja.Lazurno.Likovna kultura (1 čas sedmično – 35 časova godišnje) CILJEVI I REZULTATI ODGOJNO-OBRAZOVNOG RADA PROGRAMSKI SADRŽAJI TEMATSKE CJELINE. značajni datumi.Kombiniranje linije /crte/ sa plohom. lazurni namaz.piramidalnu . pastel. pojava u prirodi.slobodnu .Izgrañivanje pozitivnog odnosa prema radu: inicijativa. kreiranju izgleda upotrebnih predmeta. u dvo i trodimenzionalnoj organizaciji prostora . bogaćenje mašte. uočavanja. tačaka u cilju ostvarivanja prostornih organizacija kompozicije .

mobili /skulptura u pokretu. niski /plitki/ reljef. kaligrafija.Zid .3.Papir grafika /izrada šablona od papira kartona/ . slikanja.Realizacija plitkog reljefa .Sticanje sposobnosti prevoñenja /transponovanja/ dvodimenzionalnog u trodimenzionalno i trodimenzionalne u dvodimenzionalnu formu /organizaciju/ . primijenjene umjetnosti i dizajna . svijetlo-tamno … Uočavanje izražajnih mogućnosti stripa /sinteze slike i teksta/ Razumijevanje spota.Masa i prostor u arhitekturi. karton grafiku/ dalje razvijanje senzibiliteta u grafičkom izrazu . arhitektura. grañenja.Površina u likovnoj oblasti: dizajna. linorez /izrada šablona.Uočavanje značaja vizuelnog odnosa slike i teksta u primjeni organizacije kompozicije . rad na izradi klišea za visoki tisak /linorez. linorez. krov.Usvojeni pojmovi: masa. novih znakova. znak. grafičkog dizajna.Konstrukcija .Dalji rad na potpunijem odnosu primjene slike i teksta . plakatu kroz različite kompozicije /dinamična i statična kompozicija/ . dinamično 4. grafičar Razumijevanje uloge i značaja znakova vizuelnih komunikacija i ovladavanje mogućnostima korištenja sa ciljem prenošenja vizuelnih informacija Osposobljavanje za kreiranje novih vizuelnih znakova i vizuelnih poruka Uočavanje značaja uloge površine u naglašavanju važnog /bitnog/.Mobili /pokretne forme u prostoru/ dinamična skulptura . gradnja. stub. TV poruka.Kreiranje novog izgleda industrijskog predmeta /proizvoda/ - - - - - 5.Puna plastika u prostoru .Krov . odnos površina i vizuelna jasnoća poruka .Dalje savladavanje oblasti grafike. elementi grañenja: . statično. grañenje.Razumijevanje složenih grafičkih odnosa.Stub /kružne osnove/ . klišea na linoleumu/ . meco reljef. spot. zid.Uloga površine u savremenim medijima: kompjuterskoj grafici. meco reljef /srednje ispupčene forme.Rad na karakterizaciji figura u prostoru. školskog lista…/ . spotu. TV poruke. plakata kao forme vizuelnih komunikacija Usvojeni pojmovi za oblast površina: vizuelna informacija /poruka/. stup.Kolaž kroz primjenu kompozicionih odnosa slike i teksta .Uloga površine u formi poruke. MASA I PROSTOR . odnos slike i teksta: naslovne stranice /knjige. TV poruci.Upotreba svih materijala dostupnih uzrastu .Ravnoteža i pokret u prostoru /mobili/ realizacija skulpture u prostoru . maloveliko.Organizacija prostorne kompozicije različitim elementima /po veličini i obliku/.Reljef kao skulptorska forma: niski /plitki/ reljef. elementi grañenja. PLOHA . POVRŠINA . instalacija.Razumijevanje i mogućnosti predstavljanja prostora i oblika u prostoru . prostorna organizacija /maketa. visoki reljef. statično-dinamično. visoki reljef /skulptura u prostoru koja se samo sa nekim djelom utapa u osnovu/ . 1-2 trećine mase u prostoru/. prostor.Kreiranje novih vizuelnih informacija /poruka/. visoki tisak. minijatura. urbanizam/ . novi kreirani znakovi vizuelnih komunikacija.Usložnjavanje odnosa prema prostoru i oblikovanje prostora u oblasti oblikovanja. grafike .Dalji rad na potpunijem shvatanju prostora i oblikovanja u prostoru .Visoki tisak. grañenje i razvijanje senzibiliteta prema grafičkom izrazu i oblasti grafike .Prostorna organizacija može imati malu i veliku masu: mobili – rad na organizaciji ravnoteže i pokreta . vizuelna informacija.Stub /kvadratne osnove/ . primijenjene umjetnosti . odnos dijelova i cjeline .Složenija kreativna rješenja i realizacija u različitim materijalima . industrijski dizajn.Organizacija kompozicije kroz oblasti: crtanja. industrijskog dizajna.Usvojeni pojmovi za oblast ploha: inicijal. pokretne forme/ 260 .

da znaju da je površina omotač nekog oblika /objekta.da su u stanju izvesti prostorni crtež /crtež sa tankom mekom žicom/ . kolažu. vodoravna /horizontalna/.da znaju osmišljeno u organizaciji kompozicije primjenjivati sliku i tekst. zid. dominacija 3. potezi. šablon /matrica/. naslovne strane knjige… za oblast površina. slobodna . stub. . grafički otisak. U petom razredu.da znaju razlikovati vrijednosti linija. odnos plohe i teksta /naslovna strana za knjigu. po prostornoj orijentaciji. konstrukcija. .da znaju šta je simetrija i asimetrija.. krov . kadar. plakat. linorez. masa i prostor: . fotografija STRUKTURA PROGRAMA 1. vizuelna informacija. da savladaju tehniku laviranog tuša. tuša i kista. lazurni /tanki/ nanos boje.da dalje usavršavaju tehniku korištenja.da uočavaju odnose u prostoru. grafičar. a nalaze se u suprotnosti/.da raspoznaju šta je puna plastika /figura u prostoru/.da proširuju znanje o komplementarnom kontrastu /boje koje se slažu. po intenzitetu /jačini/.. dinamična i statična kompozicija. vertikalna /uspravna/ kompozicija. mozaiku . uočavaju proporcije. gvašu. . slika. izrada stripa. a šta reljef: plitki. okomita /uspravna/. .da usvoje pojam kliše. dominacija 2./ . crtež. elementi grañenja.da dopunjuju i proširuju znanja o slikarskim tehnikama. BOJA Likovno područje slikanje: U slikanim radovima primjenjivat će se kao izražajna sredstva pri realizaciji kompozicije: mrlje. da usvoje pojmove. stup.da mogu prepoznati ritam i upotrebljavati ga u svom likovnom izrazu. .da usvoji termine. slobodna /raspršena/. piramidalna. piramidalna /trougaona/.da znaju šta je to trodimenzionalna tekstura /tekstura izvedena sa nekim oblikovnim materijalom/ .da miješaju boje i da upotrebljavaju različite intenzitete boja /da jedna boja može biti svjetlija i tamnija/ da se miješanjem mogu dobiti tonovi drugih boja . papir grafika . TAČKA I LINIJA Likovno područje crtanje: Organizacija kompozicije. smještanje rada u zadati format. horizontalna/ vodoravna/ kompozicija. strip. za oblast slikarstva: . prepoznaju karakter oblika . olovke. harmoničan /skladan/ odnos boja. akvarelu. predmeta/ u prostoru . arhitektura. kružna. kružna.OČEKIVANI REZULTATI Sa djecom se radi na daljnjem usvajanju i proširivanju znanja o upotrebi materijala i sredstava koja se koriste u oblasti tačka i linija: . ritam..usvojit će da način na koji je nanesena boja predstavlja slikarski rukopis /teksturu/. pored navedenih organizacija 261 .da su sposobni organizirati kompoziciju po principu pokretne ravnoteže /mobili/. meco i visoki reljef . flomasterima u boji. pastuozni /debeli/ nanos boje. TV spot . PLOHA Kroz tematsku oblast PLOHU realizirat će se sve likovne oblasti koje se u svojoj konačnici iskazuju u dvodimenzionalnoj formi.da rade na jednostavnim rješenjima grafičkog dizajna. tuša i drveta. štampanje .da savladaju princip izrade jednostavnog šablona za visoki tisak.. papir za pakovanje. organizacije kompozicije: statična i dinamična. lazurno i pastuozno. pastelu. temperi. grafika.da tlocrt predstavlja crtež osnove nekog objekta /neke grañevine/ . rukopis autora za oblast ploha/grafika: .da mrlju i tačku koriste kao likovni element u predstavljanju različitih tekstura i osmišljavanju kompozicije.da kreiraju kadar stripa ili strip.

Djeca rade na izradi stripa. POVRŠINA 5. razreda.SLIKANJE . sposobnosti i likovne 262 . nivoom usvojenog doživljavanja likovne umjetnosti. TAČKA I LINIJA 2. povezivanje novih vizuelnih iskustava sa do tada prethodno stečenim znanjem. grañenje. spot. plakat.PODRUČJE VIZUELNIH KOMUNIKACIJA Oblikovanje u prostoru kroz područja: . stup. koje djeca doživljavaju kao igru povezanu sa estetskim stvaralačkim procesom. slobodna /raspršena/. I dalje u ovom uzrastu prisutan je izražen interes za oblikovanjem u prostoru. POVRŠINA Tematska oblast Površina realizira se kroz likovne oblasti. Arhitektonski elementi /elementi gradnje/: konstrukcija. vertikalna /uspravna/ kompozicija.PROSTORNO OBLIKOVANJE I GRAðENJE . uočavanju i razumijevanju spota. 4. dominacija. PLOHA 4. s obzirom na uzrast interes djece će biti usmjeren prema daljnjem savladavanju oblasti grafike. 5. primijenjenu umjetnost i dizajn. vizuelne medijske poruke. kompjuterske grafike. jednobojne i višebojne /visokog tiska/. piramidalna /trougaona/. MASA I PROSTOR Ovakva forma osigurava kontinuitet u usvajanju i proširivanju znanja.kompozicije. 1. realiziraju se kroz LIKOVNE OBLASTI /likovna područja. OBLIKOVANJE NA PLOHI .CRTANJE . TV poruka. visoki reljef/.GRAFIKA . horizontalna /vodoravna/ kompozicija. U kreativnom procesu koriste se svi materijali pristupačni uzrastu i psihofizičkim mogućnostima djeteta. u tehnici papir grafika i linorez. analizi fotografije. Usvajanje znanja i likovno kreativni rad realizira se kroz forme prostorne organizacije kompozicije: 1. masa i prostor obuhvata likovne oblasti: Oblikovanje. navedenih kompozicionih odnosa: dinamična i statična kompozicija. bogaćenjem novim likovnim sadržajima i likovnim iskustvima. industrijskog dizajna. znakova vizuelnih komunikacija. zid. dalje će se raditi na potpunijoj primjeni odnosa slike i teksta. OBLIKOVANJE U PROSTORU – rješavanja trodimenzionalnih formi Ove dvije podjele kreativnog rada po prostornoj organizaciji kompozicije.PODRUČJE VIZUELNIH KOMUNIKACIJA Programski sadržaji predmeta LIKOVNA KULTURA u osnovnoj školi realiziraju se kroz formu tematskih cjelina/oblasti koje bi trebale biti ustrojene /unificirane/ jednoobrazno za sve razrede od 1. do 9. meco reljef.dvodimezionalna organizacija kompozicije 2. DIDAKTIČKO-METODIČKE NAPOMENE Likovna kultura u petom razredu. kao elementi vizuelnih poruka i njihova likovnost. kružna. Za oblikovanje na plohi kroz područja: . Znakovi vizuelnih komunikacija. krov. podrazumijeva početak sintetičkog koncipiranja vizuelnog doživljaja. mobili /pokretne forme u prostoru/ kao i reljefi /niski reljef. Definiraju se pojmovi i realiziraju radovi u punoj plastici. MASA I PROSTOR Tematska cjelina. stub. grafičkog dizajna. BOJA 3. primijenjene umjetnosti. dizajna.

bajka. pokretne forme/ VIZUELNA KOMUNIKACIJA: grafički dizajn. spot. kliše za visoki tisak linorez. statično. stub. niti bilo koju tehniku. Nevizuelne motive 3. svijetlo-tamno.. i interakciju umjetnosti. shodno uzrastu djeteta razrješavanje likovnih zadataka kroz upotrebu likovnih i kompozicionih elemenata nevizuelni poticaji. Kvalitet učenja u likovnoj kulturi je proces kada djeca vizueliziraju problem koji ranije nisu znali. mobili /skulptura u pokretu. etnografsko nasljeñe značajna umjetnička ostvarenja iz svjetske likovne /baštine/ umjetnosti likovni i kompozicioni elementi. inicijal. lazurni namaz. potez. krov. Ovakav pristup zaokruživanja jedne cjeline kroz likovne zadatke /likovne probleme/ osigurao bi veću preglednost i sistematiziranje gradiva koje djeca trebaju usvojiti i njegovo logičko ponovno proširivanje u drugom polugodištu. industrijski dizajn. prirode i društva. kaligrafija. Ovako postavljene tematske cjeline ne isključuju ni jednu oblast. - POJMOVI KOJE ĆE DJECA USVOJITI CRTANJE: usvajanje pojmova organizacije kompozicije: statično-dinamično. Razvoj likovne pismenosti obuhvata razradu zadatih nastavnih tema putem kojih djeca spoznaju /stvaraju predstavu/ o značaju likovne umjetnosti u vlastitom životu. što znači da bi svaka tematska cjelina bila dva puta obrañena u toku školske godine. biljke… sadržaji drugih predmeta /korelacija sa drugim predmetima/: maternjeg jezika /priča. mjesto stanovanja. ploha. Motive likovne forme /likovni i kompozicioni elementi/ iz neposrednog okruženja djeteta. doživljaj zadovoljstva u razrješavanju problema i sposobnosti vrednovanja. kružno. grañenje. prepoznaju ga i razriješe putem likovno tehničkih sredstava. Motivi – teme /likovni sadržaji/ Zahvalne teme za likovno kreativni rad predstavljaju doživljaji i spoznaje. Ponavljanje tematskih cjelina u formi koncentričnih krugova pruža mogućnost preispitivanja usvojenih i prezentiranja novih sadržaja i znanja. sposobnosti i saznanja što utiče na formiranje likovno oblikovnih temelja koji će im pomoći u analizi složenih vizuelno likovnih ideja i problema u komponiranju osmišljenih likovnih kompozicija. harmonija. vodroravno-uspravno. zid. piramidalno i slobodno SLIKANJE: uočavanje značaja obogaćivanja izraza uvoñenjem više valerskih vrijednosti boje. basna. pjesmica/. praznici. pojave u prirodi. TV poruka. dominacija GRAFIKA: malo-veliko. Tematske cjeline bi se realizirale kroz likovno kreativni rad u svakom polugodištu. objekti. niski /plitki/ reljef. prostori. usvojeni pojmovi mrlja.kreativnosti djece. elementi grañenja. muzika. arhitektura. stup. gradnja. kompozicija boja. pastuozni namaz. emocije /osjećanja/.. Taj proces kod djece razvija kreativno mišljenje. ritam. prostor. nauke i društva. muzičke kulture. škola. permanentno kroz cjelokupni osnovnoškolski odgoj i obrazovanje. meco reljef. značajni datumi. čula. porodica. matematike. karton grafiku. Motive prema svojoj vizuelizaciji sadržaja dijelimo na: 1. Vizuelne motive 2. tjelesnog i zdravstvenog odgoja i kulture življenja iz narodnih običaja /tradicije/. Likovna pismenost podstiče se kroz nastavu koja djecu uključuje u aktivan proces vizuelnog istraživanja. minijatura PROSTORNO OBLIKOVANJE I GRAðENJE: masa. dinamično 263 . visoki reljef. statično-dinamično. poslovica. novih medija i okruženja. vizuelna informacija /poruka/.

svoje strahove i oduševljenja. 2. Nema loših dječijih radova. Predmet Likovna kultura složen je iz dva segmenta: 1. Likovna forma /Likovni jezik/ i 2. Iz tog razloga i dječiji crtež moguće je analizirati sa različitih aspekata: 1. odnos prema estetskom. Pravilan odnos nastavnika prema dječijim radovima je od izuzetnog značaja za likovno kreativni rad djece. Djeca koja nisu talentirana trebaju imati priliku u skladu sa svojim mogućnostima usvajati likovni jezik i njime se izražavati. pozitivnog i negativnog uticaja sredine. aktivnost na časovima likovne kulture. estetskog. Vizuelno estetska kultura razvija kod djece sposobnost uživanja i razumijevanja umjetnosti. 3. pravilno doživljavanje vizuelnih informacija. da doživljavaju i gledaju očima odraslih svijet oko sebe. onda su svi ti radovi . ciljevima i zadacima koji se pred nju postavljaju. Činjenica je da se nastavnik u razredu susreće sa djecom koja su nadarena i onom koja nisu. predmeta i pojava. psihološkog. svoje viñenje svijeta. Likovnih sadržaja Oblast Likovna forma /Likovni jezik/ koji se odnosi na likovne elemente i principe komponiranja su teoretskog karaktera i mogu se savladati i usvojiti.. pedagoškog. napor koji dijete ulaže u realizaciju zadatka da bi postiglo rezultat. onda takva nastava Likovne kulture ne odgovara osnovnim principima savremene nastave. Prilikom ocjenjivanja manje nadarene djece treba pratiti i imati u vidu individualne mogućnosti. kao i sklad emocionalnih i izražajnih sposobnosti transponiranih u likovne elemente. odnos prema svjetskoj i našoj kulturnoj baštini.. 264 . stepen zalaganja i želje da se realizira postavljeni zadatak. Ako prihvatimo da se djeca likovno izražavaju jer imaju potrebu da iskažu svoj svijet.prepisuju” percipirano. stečenog znanja i usvojenih navika. Ako nastavnik traži od djece da tačno .OCJENJIVANJE Ocjenjivanje u predmetu Likovna kultura je izuzetno složen segment rada nastavnika. upornosti i iskustva. s obzirom na činjenicu da crtež predstavlja cjelinu koja u sebi sadrži komplekse sposobnosti i osobina djeteta.stenografski zapis duše” i kao takvi moraju biti dobri.

osnovnih elemenata vokalne tehnike (tačna intonacija.memoriranja djela.samokritičnost prema sebi kao izvoñaču (vokalnom i instrumentalnom). kao i zalaganje i odgovornost za kvalitet skupnog muziciranja . svjesnost o značaju i potrebi muzike u životu .Djeluje i na druge da slijede njegov primjer . . literarno i pokretom) Razvijanje pozitivnih vrije dnosti i stavova: . te tehnike sviranja radi kvalitetnije interpretaciji muzičkog djela u horu i orkestru .Uočava i hvali.pjevanje jednostavnih primjera solmizacijom .osnovnih muzičkih pojmova iz metrike.slobodno izlažu svoje mišljenje i ideje i prave poreñenja ostvarenog . BROJALICE IV.tačno imenovanje naučenih notnih trajanja.Improvizacija i prezentacija ideja (individualno i u grupi).svjesnog obrazlaganja adekvatne primjene raznih instrumenata u samostalnoj izradi originalnih aranžmana .vrlo jasno izražavanje razvoja interesa i intenzivne želje za bavljenjem muzikom koja treba da postane trajna potreba OČEKIVANI REZULTATI / ISHODI UČENJA Dje ca bi trebala imati zn an je i razumijevan je : .mješoviti hor i višeglasno pjevanje. SLUŠANJE MUZIKE V.pred novim muzičkim zadatkom pitaju i traže odgovor . duhački drveni i limeni. MUZIČKE/GLAZBENE IGRE III.pokazuju veliku zainteresiranost i ljubav prema muzici.svjesnost značaja muzike u životu i potrebi učenja o muzici i muziciranja kroz čitav život . PJEVANJE I SVIRANJE II.postaje sve snažnije i intenzivnije izražavanje emocionalne i estetske osjetljivosti na kvalitet muzike .samostalne i kvalitetne interpretacije muzičkog djela (od solističkog do skupnog) .Samostalno se uključuje u muzičke sekcije .prethodna muzička iskustva i muzičke termine koriste u daljnjem učenju .sistematiziranja muzičkih znanja uz korištenje muzičkih termina . artikulacija). a poštuje i cijeni mišljenja i stavove drugih .izražavanje vrlo intenzivnih interesa i ljubavi prema sadržajima iz muzičke baštine BiH . PONAŠANJE STRUKTURA SADRŽAJA I. oznaka i termina (italijanski) .sviranje kao pratnja uz pjevanje i kroz aranžman uz svjesno korištenje muzičkih znanja . dikcija. saopštavanja poznatih i novih termina i pojava u notnom zapisu .uživanje u sve slobodnijem predstavljanju publici sa improvizacijama na Orffovim instrumentima na vlastitu inicijativu . DJEČIJE STVARALAŠTVO 265 .Traži sam i sa vidnim zadovoljstvom se uključuje u muzičko-scenske i druge projekte sa muzikom .Izražava svoj odnos prema muzici i želju da je često sluša u školi.35 časova godišnje) CILJEVI I REZULTATI ODGOJNO-OBRAZOVNOG RADA PODRUČJA UČENJA ZNANJE CILJEVI Stican je znanja: .već formirane kriterije za procjenu kvaliteta koriste prilikom izvoñenja i slušanja djela . naslova i autora . horski glasovi .orkestarski instrumenti po grupama: gudački. STAVOVI.svjesno prihvataju i ispravljaju svoje greške u intonaciji i u muziciranju. udaraljke Razvijanje muzičke sposobnosti i vještine: . a u odnosu na druge .svjesno izvoñenje jednostavnih brojalice i primjera prema notnom zapisu u 2.Muzička/glazbena kultura (1 čas sedmično .Samopouzdanje u pjevanju i sviranju je sve veće.Propagira upis mlañe djece u muzičku školu SPOSOBNOSTI I VJEŠTINE VRIJEDNOSTI. ritmike i melodike .korištenja znanja u osmišljavanju ideja za kreativno izražavanje doživljaja (likovno.Iskreno i dobronamjerno iskazuje svoje mišljenje i kritiku. ukazuju i na greške i ispravljaju druge . 3 i 4dijelnoj-dobnoj mjeri ritamskim govorom . na koncertima i sl. aplauzom nagrañuje najkvalitetnije izvoñenje . predviñanja rezultata .samostalnog uočavanja.

i ritamskog govora pa će omogućiti da se ranije doživljene muzičke zakonitosti osvijeste. muzičkih instrumenata orkestra. a posebno zapažanju i odreñivanju forme muzičkog djela (muzička rečenica. Slušanjem treba učvrstiti vizuelno i zvučno orkestarske instrumente po grupama: gudački. te upoznavanje novih notnih znakova i mjere (6/8. te reprodukcije trajanja prikazanih u notnom zapisu. uz pratnju melodijskog instrumenta (klavir. U skladu sa smanjenim brojem časova u odnosu na prethodna četiri razreda smanjen je broj pjesama za pjevanje i sviranje. te Slovačke. Norveške i Meksika. a istovremeno i dječije tradicionalno stvaralaštvo. Austrije. stvaralaštvo i tradiciju iz Hrvatske. Slušanjem u petom razredu treba upoznati najmanje 14 kompozicija. Ova oblast je veoma pogodna za uvježbavanje nota po trajanju i podjelu jedinice na dva dijela. fraza. One i u ovom razredu spadaju u racionalne i iracionalne brojalice. 3 i 4-dijelnu) i naučiti i novu 6/8 mjeru. I nadalje je težište na umjetničko-doživljajnoj komponenti. Engleske. te znanja učvrste i sistematiziraju Kreativnost u ovoj oblasti podrazumijeva podsticanje djece u osmišljavanju originalnih aranžmana i inventivnoj interpretaciji. a sastoje se iz osnovnih pokreta s plesnim elementima. „Patak“. širenje opsega glasa. cjeline). raditi vrlo seriozno na osvještavanju i korištenju ranije usputno usvojenih italijanskih muzičkih termina u muzičkom opismenjavanju. Primijeniti ranija i nova muzička znanja u kreiranju pratnje i aranžmana za Orffove instrumente. vrste glasova u horu (četveroglasni hor). polovinka i cijela nota i odgovarajuće pauze). prema izboru nastavnika mogu se sa djecom raditi tako da ih djeca uče svirati na klaviru. Njemačke. U petom razredu treba naučiti najmanje 4 brojalice. U ovom razredu pored rada na razvoju muzikalnosti i trajnih interesa i ljubavi prema muzici. I dalje raditi na sve samostalnijem odreñivanju osnovnih elemenata muzičkog djela. koje su dječija igra. „Hodavka“. izvoñača i sastava. Škotske. tema. kao što su: „Satić kuca“. Srbije. Djeca u petom razredu trebaju naučiti najmanje 4 muzičke igre koje uključuju pokret. U ovoj oblasti velika novina je pjevanje solmizacijom u C dur ljestvici i kontinuirani rad na razvoju osjećaja za ritam i metriku kroz brojalice koje treba izvoditi ritamskim govorom. posebno intenzivno raditi na kultiviranju dječijeg glasa i podizanju kvaliteta pjevanja pojedinca i prilagoñavanja glasa u skupnom muziciranju. Praćenjem i analizom notnog zapisa u udžbeniku. Tako su djeca kroz pjevanje i sviranje i muzičke igre bila u prilici da upoznaju pored djela iz BiH. a posebno broj muzičkih igara i brojalica. Francuske. mjere (2. memoriranje melodije). te raznih kretnji ruku. I nadalje poticati djecu da svoje zapažanje i doživljaje izraze opisno ili likovno. djeca će učvrstiti i u praksi i interpretaciji svjesno koristiti ranija znanja vezana za tempo i dinamiku. Najjednostavnije pjesme iz ranijih razreda. notne vrijednosti (osminka. „Sage se mlada do zemlje“ i slično. sintisajzer. sa ciljem da pozitivni interesi i stavovi prema muzičkim vrednotama budu u stalnom porastu. metalofonu ili ksilofonu. Rusije. gitara). Za oblast dječijeg stvaralaštva u petom razredu zbog smanjenog broja nastavnih časova. djeca je uče pjevajući uz nastavnika. ili ritmike. čiji ritam i metrika pomažu razvoju muzikalnosti djeteta. jer ono pruža obilje mogućnosti za upoznavanje muzičke umjetnosti i muzičke literature iz svijeta. nisu mogli biti odvojeni posebni časovi kao u prethodna četiri razreda. kao i slušanje muzike. One pomažu i tjelesnom odgoju i upoznavanju narodne muzičke tradicije raznih zemalja svijeta.DIDAKTIČKO-METODIČKE NAPOMENE Iako u uvjetima minimalnog broja časova (1 čas sedmično) u petom razredu pored upornog i istrajnog rada na korekciji problema koje imaju pojedina djeca u oblasti melodike (tačna intonacija. Koreografije okretnih igara i kola iz različitih krajeva imaju utvrñene figure i kretnje. prema tehničkim mogućnostima u školi. Zato je neophodno u svakoj od navedenih oblasti pronaći najefikasnije načine za slobodniju individualnu improvizaciju i druge oblike neverbalne komunikacije (u paru. Slovenije. četvrtinka. grupnu i kolektivnu). Pjevanjem i sviranjem treba obraditi najmanje 12 pjesama u toku školske godine. informativno). 266 . Nakon doživljaja pjesme u izvoñenju nastavnika i sa CD-a. Poticati djecu da kroz muzičko-scenske igre povezuju razne umjetničke oblasti s naglaskom na originalnost i raznovrsnost dječijih rješenja. kao i pokretom jer se time potiče njihova kreativnost. polazeći od svjesne analize notnog zapisa. duhački: drveni i limeni i udaraljke. Na taj način je Nastavni program za peti razred dobio multikulturalni karakter. u cjelini.

narodna svatovska. te izmišljanju melodije na date stihove. vrši poreñenje sa rezultatima u četvrtom razredu 1.Aktivno učestvuje u izradi i izvoñenju aranžmana .P okazuje da muziku doživljava i cijeni ličnim primjerom i muziciranjem 267 .Muziciranje i djelovanje u skladu sa zahtjevima muzičkog djela .Stalno učešće u pjevanju i sviranju kroz redovnu nastavu i vannastavne aktivnosti: priredbe.Osjet za ritam i mjeru je sve izraženiji .P lanira i osmišljava muzičke zagonetke.Upotreba instrumenata u skladu sa zadacima pjesme odnosno osmišljenog aranžmana . Cvrčak i bubamara (Alfi Kabiljo. tetkino (Damir P janić. E vo san ti doša ili Jučer si mi rekla (narodna pjesma iz Dalmacije) . dikcija) . . Bosa Mara Bosnu pregazila. instrumenti koje su napravila djeca.Kaplan) 8.Pjeva solmizacijom lakše primjere . kao i osjećaj kompetentnosti u pjevanju i sviranju . stihovi Stjepan Jakševac) i Ševin kljun(Asim Horozić. stihovi Ivica Vanja Rorić) 5. priručna sredstva. koristi i u interpretaciji poštuje osnovne muzičke oznake u notnom zapisu (muzički termini na italijanskom) . Macice u livadama (J. SADRŽAJ ZNANJE I RAZUMIJEVANJE SPOSOBNOSTI VRIJEDNOSTI. Osvanu dan. Kaplan) 6. stihovi Enes Kišević) ili Mjesečev pjesnik (J. Marko S kače po zelenoj trati (narodna iz Slovenije) ili P o koroškem. Pijetao i sat (Refik Hodžić.Motivira pojedinačni i skupni rad i njim nenametljivo rukovodi .Njegovati razne oblike svjesne improvizacije (na zadanu melodiju. narodna ili P jevaj mi pjevaj sokole. .Ličnim primjerom i djelovanjem u razredu. organizira i sam učestvuje u interpretaciji i improvizaciji u interakciji (školaporodica) .Motivira i upućuje djecu na druge izvore znanja pored udžbenika. uz korištenje instrumenata (vlastito tijelo. originalnost i spretnosti u improvizaciji . radi postizanja kolektivnog uspjeha . OCJENJIVANJE) . u porodici .Ima sve razvijeniju svijest o značaju svakog pojedinca u horu i shvata potrebu uklapanja svog glasa u cjelinu (hor/zbor. PJEVANJE I SVIRANJE Izbor: 1.P rilikom praćenja i procjene individualnih postignuća. ritam. premetaljke i druge igre kao podsticaj za učenje muzičkih pojmova .Samostalno pjeva i svira Orffove instrumente .Inicira.Svjesno obavlja muzičke zadatke i obaveze (kao pojedinac ili dio grupe).Prihvata i po potrebi korigira svoju intonaciju radi podizanja kvaliteta muziciranja .P ozitivan interes prema muzici ga podstiče na veliko zalaganje i trud u skupnom muziciranju . orkestar) .Shvata dvoglasje i pjeva kanon u dva glasa . Mostar 11. PONAŠANJE AKTIVNOSTI DJECE AKTIVNOSTI NASTAVNIKA (ORGANIZACIJA I METODE NASTAVE I UČENJA. S one strane Jajca.Poštuje pravila vokalne tehnike koja dovode do kvalitetnog pjevanja (intonacija. kanon ili Svitac (Božidar Stančić) 9. po Kranjskem (narodna) 12.U skladu sa samoprocjenom i u odnosu na druge vježba da postigne kvalitet . Orffov dječiji instrumentarij).Razumije. rebuse. . Dajte nam ljubavi (Hana i D inko Šimić) 7. kao i stihove na zadanu ili novu melodiju). Čičak (Julio Marić – stihovi Rajko Balaban) 4.Aktivnim uključenjem u zajednički rad pomaže komunikaciju i podstiče zagrijanost u radu . izleti. narodna ili Trepetljika trepetala. STAVOVI. Muzički sadržaji u sebi imaju sve elemente koji prirodno ostvaruju korelaciju sa svim drugim predmetima pa i stranim jezikom. Tetkino.Kooperativnost u stalnom porastu. artikulacija.Sve veća samostalnost.Muzicira samoinicijativno i bez podsticaja komunicira uz pomoć instrumenata .Samostalno koriguje vlastito pjevanje i sviranje uporeñujući se sa drugima . stihovi Arif Semanić) ili Vučja želja (Marija Matanović) 3.Komunikacija i interakcija u improvizaciji .Zajednička i stalna briga o čuvanju školskih muzičkih instrumenata kao vrijednosti.Istražuje samoinicijativno i uključuje se u sviranje pratnje pjesmi. Prvi maj (Milan Jeličanin) 2. narodna 10. pokazuje pozitivne stavove i vrednote prema muzici .Izvodi lakše notne zapise ritamskim govorom i primjenjuje znanja iz metrike i ritmike .

Tačno odreñuje dopada i dinamiku.Prema zadatku izvodi nota. maco. mena.Izvodi brojalicu . kombinira instrumente (aranžmani) . tradicionalni ples) 4. mala . . U z jutarnju šetnju (A. Francuska pjesma) ili Pjesma rastanka (popijevka iz Škotske) 4. sa postojanje i značaj muzičke igre za koreografiju. vizuelno i izvoñače i auditivno kompozitore . Na slovo (pjesma iz Engleske) 3.ñelem. tradicionalna Prati ritam pjesmice . cjeline ili dijelovi kompozicije . Mihaljinac. T u hanina.Shvatanje i . Žamor i smijeh djece-Kad bi svi ljudi na svijetu (Arsen Dedić stihovi Milan Grgić) i Dvoboj (Asim Horozić i stihovi Š imo .Dopunjavanje razredne izložbestalna postavka . što ih motivira na učenje . 2. predlaže i izvodi pratnju.Shvata da je notne vrijednosti orkestar .Mješoviti hor: muški i ženski glasovi . BROJALICE Izbor : 1 . Makjanić) 2. udaraljke) .Organizira praktične vježbe i odlazak na probu KUD-a 3.Dopunjavanje zidnog panoa novim zapisima . ban. jo hanino. . hor: izvoñačke glasove . obrazlaže ih odgovarajuće pokrete i tačno izvodi po u mjeri i ritmu zadatku . a uči i druge .Traži da djela i muzike prati umjetnike vidi jednostavni notni uživo na zapis i primjeni koncertima i tako muzičke termine: pokazuje pozitivne legato. igri i komunikaciji koja razvija osjećaj pripadnosti grupi . Gornji Mihaljevac.Upućuje i pokazuje simulacije na kompjuteru .Tradicionalnih narodnih instrumenata i nošnji naroda BiH-pano (pronalaze i prikupljaju slike) . Korać)) i Zdravo maleni (Alfi Kabiljo) 5 Osmjeh majke (S. i demonstrira. L ovac Ranko (V. romska pjesma 3.Svojim čestim djela komentarima i .Svira ritam na .Pamti i donosi u razred nove brojalice i izmišlja nove zajedničke igre . Maco.Brzo pamti i .Samostalno pjevuši melodiju izražava utiske o pjesme koju sluša slušanom djelu. P leši. La kukarača. tempo i komentira osobine druge djela karakteristike . melodija.Brzo uočava i pokazujući pri tom saopštava vidno zadovoljstvo izvoñača djela i interes . Planira termine za posjete kulturnim ustanova i bilježi ih na kalendaru Osmišljava i obavlja temeljitu pripremu djece za izlaske iz škole i posjete koncertu i kulturnim ustanovama: 268 . navike i potrebu za ritam. nikoti (Zapisala Milica Obradović.Uporeñuje i brzo precizno i tačno u uočava sličnosti i skladu sa tekstom razlike u trajanju .Crtanje (slikanje) kretnjama ono što .muzički . fraza. duhački drveni i limeni.Pronalaze i prikupljaju slike kompozitora i muzičkih instrumenata u knjigama i štampi (simfonijski orkestar) .Sarañuje sa roditeljima i uključuje ih u rad .Muzička rečenica. zekapan (Zapisala E lly Bašić. stihovi M.Procjenjuje interesovanja i napredak djece 4.Na osnovu instrumentu po sviranja ritma dogovoru i na osnovu prepoznaje ranije vlastitih ideja naučene brojalice .Aktivno i samoinicijativno se uključuje i mašta kroz brojalicu koju pozitivno vrednuje . . ðelem. osjećajem plesa i kola kod priredbe i Ispravno izvodi novu sigurnosti svih naroda svijeta uvježbavanju igru primjenjujući .Samostalno izvodi slogovima (ta.Uporeñuje. te muzikom odredi mjeru i .Prepoznaje vokalno.Prepoznaje i saopštava ime kompozitora .Smailović) 7.Samostalno igra i (multikulturalnost) pokreta uz ranija znanja usvaja pravila sa .Prepoznaje narodnu muzičku tradiciju .Podsticanje pjevanje Prepoznaje pojedine više sigurnosti kreativnosti igrom.Razlikuje i biranim riječima i poznaje pojedine odnosom pokazuje instrumente i da cijeni muziku.Razvijanje svijesti narodnih nošnji tekst i muzika o kulturi ponašanja .Izrañuju zidne panoe sa tematskim Osposobljava ih za uočavanje i bilježenje Upućuje i podstiče na prikupljanje materijala Osmišljava i realizira simulacione igre za djecu Priprema i vodi djecu kroz aktivnosti dijaloga i interakcije Pomoć djeci u samostalnom i grupnom radu Ukazuje na adekvatan način izrade preglednih zidnih kalendara sa terminima koncerata. arr. Meñimurje) 4.Samostalno pjeva . osmišljava. ta-te) ritam sviranjem na instrumentima.Rasprave i sugerišu na nastupima dogovori o folklornih ponašanju na ansambala smotri . . instrumentalno i vokalnoinstrumentalno izvoñenje .Osmišljava nove maštovite igre sa instrumentima . Meksiko.Samosvijest je sve veća kroz kreativne načine ritmičkog izražavanja. dječije radne i kulturne navike .Prepoznaje orkestarske instrumente po grupama (gudački. baro.Osmišljava. Aro.Samostalno slušanom djelu saopćava zašto mu se dopada ili ne . SLUŠANJE MUZIKE Izbor : 1. Dr Vinko Krajtmajer) 6. Bilja-Gorica) ili Ena. . MUZIČKE /GLAZB ENE IGRE Izbor: 1.Samostalno pokretom i pojedinačno) izražava pjevanjem.Prikupljanje kaseta i CD-a sa djelima koja će se slušati u školi .Često traži da se razlikuje i djelo ponovno samostalno i tačno sluša izvodi zaključke o . Keran.Ima bogat fond djela koja prepoznaje prilikom slušanja . sefardska romansa. koordinira rad i usmjerava aktivnosti djece .Priprema. pleši (Slovačka.Osmišljava prigodne muzičke igre za interaktivno učenje demonstrira izvoñenje i sviranje .Razvija kreativnost.Poznaje i pamti imena BH kompozitora i njihova najpoznatija . (zajedničko i tradicionalne nošnje. Molimo za finu tišinu (A. tema.Razlikuje izvoñačke ansamble: orkestar. Jajce) 2.Učlanjenje u ritmičku i/ili folklornu sekciju . paro (Zaspisala Elly Bašić. S jela baba u balon (Zagreb) 3. te prati i stimulira svojim učešćem .Raduje se novom iskustvu.2.Pronalaženje i zapisivanje brojalica. piko. sortiranje i izvoñenje zaključaka .Uz slušanje . staccato. A n.Gledanjem u notni (muzičke zapis izvodi ritam zagonetke) brojalice ritamskim .Aktivnim učešćem pomaže.Pravljenje preglednog panoa na koji se dodaju slike instrumenata koje su upoznali. Na Avinjonskom mostu (S ur le pont d'Avignon.Odabiranje i pokretom spontano ili i izvodi zadane razumije predlaganje izvodi zadatu pokrete.

Razgovorom o muzici u izražava svoje stavove i potrebe za lijepim i shvatanje da muzika podiže kvalitet života sadržajima .Vidnom željom za .Svojim odnosom i čestim dogovaranje o stavovima podstiče muziciranjem improvizaciji koja kreativne oblike pokazuje pravilan pruža neverbalnu izražavanja prati i odnos prema komunikaciju. N. muški.Eksperimentira. Josip Magdić) ili Jadovanka za teletom (J. pjesma iz mjuzikla „Moje pjesme moji snovi“ (The sound of music.Pronalaženje priča sadržaje u korelaciji kolektivna. Richard Rogers) 10. . rukovodi i . djelima i . B izet) i Vidjeh čudo“ (V lado Milošević. aranžmane za instrumenata. koncertu mješoviti) i ženske . Tempo I.Voñenje intervjua sa umjetnicima . njihovoj javnoj pojedinaca likova posjete koncertima prezentaciji.Samo predlaže ideje i instrumente za dočaravanje likova i uključuje s u rad na muzičkoj dramatizaciji. R.Pokazuje razvoj i muške glasove svijesti o značaju po visini i zvučnoj muzike u porodici.Improvizacijom kombinacijom kreira nove riječi.Samostalno istražuje i kombinira smišlja. ritam) improvizaciju . instrumente uporeñuje. orkestarska izvedba) 14.Plesna dramatizacija.Priprema. pjesmice i brojalice pokreta i likovnim izrazom. Barcarolla iz opere Hoffmannove priče (J.Predlaganje i . područjima . Offenbach. mi). odlomak iz baleta Labudovo jezero (P. DJEČIJE STVARALAŠTVO . Dječiji hor iz opere „Karmen“ (G. .Svoj pozitivan instrumenata odnos prema ansambala. D jeca i skakavci (Ema esasa. pravilima i znaku poštuje pravila dirigenta ponašanja. boji školi i okolini . . mješoviti hor) 5.Improvizacija je socijalizaciju.Vodič kroz kulturne muzičke dogañaje u gradu (isječci iz štampe sa najavom koncerata u gradu) .Izvoñenje . Vesela pjesma (Do. Mozart) ili Posljednje proljeće (E.Koristiti kulturu ponašanja jednostavan kad sluša muzički jezik za izvoñenje djece u saopćavanje ideja.P rilikom slušanja ureñena zajednica muzike. Gotovac) 9.Stvara . muzikom drugim odgojnim individualna „ozvučiti“. A. pohvale i nagrade .Pravi (melodiju.Posjeta najznačajnijim kulturnim objektima u mjestu. (W. . u paru likovi mogu umjetničkim i (dijalogom).Osmišljavanje muzičkog igrokaza i prezentacija rezultata samostalnog i grupnog rada djela . Korsakov 12. oblačenje Saradnja sa roditeljima i umjetničkim ustanovama Posmatranje i praćenje napretka djece.Slobodna improvizacija na Orffovim instrumentima: . i bajki čiji se sa ostalim grupna. .Literarno i /ili likovno izražavanje doživljaja muzike . . S indbadovo putovanje.Posjeta koncertima u osnovnoj muzičkoj školi Objašnjava ponašanje na koncertu. aplaudiranjem na ženski.Saradnja sa učestvuje u muzičkog lokalnom muzičkoj igrokaza uz zajednicom. mijenja zadanu temu .Čajkovski). Grig) 13. violončelo i violina 11.P ravi varijacije na dodaje. II čin (Andante-Andante non troppo. .I. pjesmi likovno ili literarno . re. Nekoliko varijacija iz djela „12 varijacija u C duru“. Šeherezada I stavak.Ešić) 8.Razlikuje i umjetnicima obrazlaže vrste pokazuje horova (dječiji. odlomak iz orkestarske svite „Šeherezada“ (Bajka iz 1001 noći.Spontano na muziku ritmičke pratnje progovara pokretom. posebno koja svira prema na koncertu.Pokazuje lijepu .Sa zadovoljstvom . ohrabruje muzici kooperaciju i . i kolektiva 269 . . Scene. posjeta dramatizaciji i kombinaciju školskoj priredbi. planira muzičke slobodnija . razredu i na i za imenovanje i koncertu opis djela.

(3) usvoje znanja o kontroli osnovnih parametara kineziološkog statusa. (6) razumiju. Tjelesni i zdravstveni odgoj CILJEVI. zgrčka x x x x x x x x x x 1. (2) usvoje osnovna kineziološka znanja (iz područja naučnih disciplina kineziologije) i steknu kineziološka iskustva (iz područja psihomotornih aktivnosti) za cjeloživotno tjelesno vježbanje.. Polazni kriteriji za što kvalitetniji obrazovni standard tjelesnog i zdravstvenog odgoja jesu: (1) objektivnost – prilagoñenost sadržaja materijalnim uvjetima. (3) sigurnost djeteta (4) korisnost sadržaja za svakodnevni život.škarama“ x x posjeduje osnovna teorijska i praktična znanja o bacanju medicinke od 1 kg s mjesta zamahom lijevom i desnom rukom x x 270 . Osnovna motorička znanja x x posjeduje osnovna teorijska i praktična znanja o skoku u uvis . (4) aktivno koriste slobodno vrijeme i snalaze se u urgentnim situacijama. sportsku rekreaciju.Ciklična kretanja različitim tempom do 6 minuta .Brzo trčanje do 60 m iz niskog starta 2. urgentne situacije ili pogodnost za nadgradnju različitih kinezioloških aktivnosti.Skok udalj zgrčnom tehnikom . (5) zadovolje potrebu za igrom i kretanjem i razviju interes za bavljenje sportskim. (2) primjerenost sadržaja dobi i spolu djeteta. poštuju i promoviraju ekološke vrijednosti u duhu biocentrizma.Zgrčeni skok odrazom s odskočne daske 3. (7) uvažavaju svoje kompetencije i racionalno ih afirmiraju. koji će djeci pomoći da: (1) usvoje osnovna znanja i razviju interes i naviku za njegu i zaštitu zdravlja. Komplementarni ciljevi tjelesnog i zdravstvenog odgoja tiču se napora usmjerenog ka stvaranju sistema uvjeta. Obrazovni Prehrana i tjelesni napor 1.Bacanje male medicinke od 1 kg s mjesta lijevom i desnom rukom x x 2.70 časova godišnje) Osnovni cilj tjelesnog i zdravstvenog odgoja je osposobiti djecu za primjenu osnovnih kinezioloških znanja i kinezioloških iskustava . eventualno. Sk ak anja: .koja će im omogućit samostalno tjelesno vježbanje u funkciji usavršavanja psihomotornih i funkcionalnih sposobnosti i stimuliranja normalnog rasta i razvoja. Osnovna teorijska znanja Ishrana i zdravlje Indeks tje lesne mase (ITM) Umor u školi i načini njegovog otk lanjanja Organizacija sportskih tak miče nja posjeduje osnovna znanja o povezanosti tjelesnog vježbanja sa volumenoznošću tijela posjeduje osnovna znanja o uticaju pravilne ishrane na zdravlje izračunava ITM-a posjeduje osnovna znanja o umoru u školi i načinima njegovog otklanjanja posjeduje osnovna teorijska i praktična znanja o organizaciji sportskih takmičenja i suñenju u različitim kineziološkim aktivnostima posjeduje osnovna teorijska i praktična znanja o značaju prehrane za tjelesne napore posjeduje osnovna teorijska i praktična znanja o cikličnim kretanjima različitim tempom do 6 min. kinezio-terapijskim aktivnostima.(2 časa sedmično . rekreativnim i. a sve to u interesu njegovanja i zaštite zdravlja i opće dobrobiti djece. SADRŽAJI I ISHODI CILJEVI SADRŽAJI ISHODI Djevojčice Dječaci Tje lesno vje žban je i volumenoznost tije la 1. Bacanja: . (5) razvoj antropoloških obilježja djeteta (6) interes i potreba djeteta.Skok uvis prekoračnom tehnikom „škare“ . Trčanja: . te brzom trčanju do 60 m iz niskog starta.

a shodno potrebama djece i mogućnostima škole i okoline posjeduje osnovna teorijska i praktična znanja o njihu u uporu na ručkama do sjeda raznožno.Raznoška 6. kao drugi kineziološki sadržaji. podlaktičnom odbijanju. Višenja. šutiranje s tla rukom osnovnim načinom.. Igre: Rukomet: voñenje lopte različitim načinima. Funkcionalne sposobnosti značajnije usavršava sisteme anaerobnog dobivanja energije za eksplozivne i brzinske aktivnostima održava povoljan odnos izmeñu količine mišićne mase i potkožnog masnog tkiva. dodavanje i hvatanje lopte različitim načinima. slobodna igra 1:1 Odbojka: vršno odbijanje iz srednjeg odbojkaškog stava. gibljivosti i ravnoteže samostalno primjenjuje aerobne programe za razvoj maksimalnog primitka kisika x x x x 2. podlaktično odbijanje. 2.1. osnovno oduzimanje lopte sučelice. i 8. prepoznaje pogreške i osuñuje neprimjerena ponašanja. vagi zanoženjem na tlu i na gredama različitih visina posjeduje osnovna teorijska i praktična znanja o izvoñenju zgrčke posjeduje osnovna teorijska i praktična znanja o osnovnim koracima aerobike niskog i visokog intenziteta.. oduzimanju lopte sučelice ili bočnim izbijanjem. Antropološki -Snaga: -Brzina: -Koordinacija: -Ravnoteža: -Gibljivost: -Preciznost: x x x x x x 2. donjem servisu i prijemu servisa vršno. 5. 6. mini odbojci 3:3. razumije funkcionalno-morfološke promjene i probleme tokom puberteta i sazrijevanja poštuje razlike u tjelesnim sposobnostima izmeñu osoba različitih spolova poštuje razlike u tjelesnim sposobnostima izmeñu osoba sa i bez posebnih potreba posjeduje dovoljan nivo strpljivosti u odnosu prema učitelju i sistem rada posjeduje uljudne navijačke navike.. Morfološke osobine x x Tje lesne sposobnosti osoba različitih spolova Tje lesne sposobnosti osoba s posebnim potrebama 3. šut s tla osnovnim načinom Košarka: osnovni košarkaški stav u napadu s loptom i pivotiranje. penjanju na motku do 5 m. te narodnom plesu po izboru iz zavičajnog područja posjeduje osnovna teorijska i praktična znanja o: ruk ome tu -voñenju lopte rukom različitim načinima.. nogometu zaustavljanju lopte amortizacijom hrptom stopala. 2 : 2 Nogomet: Zaustavljanje lopte hrptom stopala principom amortizacije. košarkaškom stavu i pivotiranju. 4. Ritmičke i plesne strukture: ..2. galopu naprijed po tlu i na gredama različitih visina. prihvaća pozitivne sportske i ljudske uzore dostojanstveno iskazuje razočarenje i zadovoljstvo neuspjehom odnosno uspjehom. 7. donji servis i prijem servisa vršno.Njih u uporu na paralelnim ručkama do sjeda raznožno . skoku „škarice“.Penjanje po motki do 5 m .. žongliranju loptom x x x x x x x x s potrebnom jakošću i brzinom izvodi jednostavne pokrete i kretanja posjeduje neophodnu nervno-mišićnu kordinaciju i kontrolu složenijih pokreta postiže optimum motoričkih sposobnosti brzine. 3. dodavanju i hvatanju lopte rukom različitim načinima. žongliranje lopte 1. šut jednom rukom s prsiju iz mjesta.Narodni ples po izboru iz zavičajnog područja 7. upiranja i penjan ja: .. koordinacije.4. surañuje u igri i nenasilno rješava konflikte 3. stoju na rukama uz vertikalnu površinu.Galop naprijed po tlu i na gredama različitih visina -Vaga zanoženjem na tlu i na gredama različitih visina 5. igre vršnim odbijanjem 1 : 1. odbojci -vršnom odbijanju iz srednjeg odbojkaškog stava.Osnovni koraci aerobike niskog i visokog intenziteta . Odgojni Emocionalna samoregulacija Suñenje i pravila igre x x x x x x x x Kultura ponašanja x x 271 ..Stoj na rukama uz okomitu plohu . košarci šutiranje jednom rukom s grudi iz mjesta. Presk akanja: .Skok „škarice“ . Motoričke sposobnosti Odgovarajući sadržaji iz: 1.Jednonožni uzmah na niskoj pritci . jednonožnom uzmahu na niskoj prečki.

Sadržaji zdravstvenog odgoja uvjetovani su činjenicom da je zdravstveni odgoj ne samo širenje informacija o zdravlju već aktivan proces učenja kroz iskustva primjerena individualnim i zajedničkim potrebama s ciljem da se: zdravlje učini cijenjenom društvenom vrijednošću. razred osnovne škole. koji obuhvaća 4. uključuje se muzika. Stoga treba postupno usmjeravati nastavu tjelesne i zdravstvene kulture prema optimalnom razvoju i usavršavanju onih znanja. veliki nivo razvijenosti koordinacije kretanja. košarka i 272 . spremna su za usvajanje osnova pomoći i sigurnosti. Učenici i učenice trebaju osnovne informacije radi čega dolazi do razlikovanja izmeñu spolova. dakle ciklična i aciklična. U različite dijelove nastavnog časa. S obzirom da je ovo razdoblje optimalno za usvajanja motoričkih znanja. slaganja i rastavljanja predmeta. zbog opterećenja u školi. (b) aciklična motorička znanja. antropološku i odgojnu komponentu sistema odgoja i obrazovanja. zdravi stilovi života odn. kolutanja. gimnastike. kosih i horizontalnih prepreka bez uporabe tehničkih i drugih pomagala). naskoci. ritmike i sportskih igara. navlačenja. ishrana. kojima se svladavaju distance na različitim vrstama podloge.Općenito govoreći pubertet počinje ranije kod djevojčica nego kod dječaka. judo. koja su dominantno obilježje aktivnosti tipa atletike. dizanja i nošenja. Potrebno je usvojiti odreñeni fond osnovnih sportskih znanja iz atletike. biciklizma i dr. hodanja i trčanja. Program tjelesnog i zdravstvenog odgoja zasnovan je na osnovnim postavkama tjelesnog i zdravstvenog odgojno-obrazovnoga područja. kao sto su nogomet. Cilj joj je sistemska i trajna promjena prvenstveno motoričkih. gdje to uvjeti omogućuju. podstiču razvoja osobnosti djeteta. motoričkim i funkcionalnim obilježjima. ciljanja i gañanja. (c) kompleksna motorička znanja. Razvija se i njeguje shvatanje sporta kao važne vrijednosti zdravog života. a usmjeren je na obrazovnu. morfoloških i funkcionalnih obilježja djeteta putem tjelesne aktivnosti iskazane kroz djelotvorno: (a) svladavanje prostora (različiti oblici i vrste kotrljanja. pomogne djetetu da postane odgovorno za svoje zdravlje i unaprijedi razvoj i korištenje zdravstvenih usluga. (b) svladavanje prepreka (različite vrste i oblici provlačenja.Slijedom bioloških i popratnih psihosocioloških različitosti izmeñu djevojčica i dječaka. zdrava ponašanja.. Ova dob se karakteriše fiziološkim i morfološkim promjenama. zaštita od bolesti itd. 5. naglašava izražavanje pokretima. te različite vrste i oblici pojedinačnih skupina tzv. hrvanje. obrazovna komponenta pretpostavlja usvajanje naprednih kinezioloških motoričkih znanja koja. nagiba i pravaca). sa stajališta naučnih i stručnih saznanja predmetna nastava tjelesne i zdravstvene kulture mora biti organizirana posebno za djevojčice. Za drugi osnovnoškolski ciklus. koja se susreću u sportskim igrama. višak tjelesne energije koji se može uspješno osloboditi u tjelesnim aktivnostima. sposobnosti i osobina koje su u ovom i narednom razvojnom razdoblju bitne za djecu. Rast i razvoj djeteta u ovom periodu. kao što su boks. kojima se svladavaju nepredvidive aktivne dinamičke sile suvježbača). mentalno zdravlje. (d) manipuliranje objektima (različite vrste i oblici bacanja i hvatanja. meñuljudski odnosi. humani odnosi meñu spolovima. Najčešći sadržaji su iz slijedećih nastavnih cjelina i tema: zdravlje porodice. različiti faktori rizika. odreñeni nivo intelektualne razvijenosti za prihvatanje grupnih uputstava. karakteristično je postupno i progresivno razlikovanje djevojčica i dječaka u morfološkim. rukomet. kojima se svladavaju različite vrste okomitih. prije svega. a dječaci u dobi izmeñu 9 i 14 godina. saskoci i preskoci. ili specificirane kao: (a) monostrukturalna motorička znanja. plivanja. imitiranje i stvaralaštvo i upotrebljavaju različiti rekviziti. borilačkih aktivnosti. karakterizira usporen tjelesni rast.Danas djevojčice ulaze u pebertet u dobi izmeñu 8 i 13 godina. socijalna razvijenost za kooperativne odnose sa vršnjacima i. Posebna pažnja posvećuje se odgovarajućem izboru sadržaja za optimalan razvoj motoričkih sposobnosti i usvajanje brojnih i raznovrsnih sportskih znanja.. puzanja. kojima se svladavaju jednostavne i složene operacije baratanja objektima različitog broja. oblika i masa u odreñenom prostoru i vremenu). Djeca ovog uzrasta su sposobna za prihvatanje detaljnih uputstava. kojima se svladavaju pasivni otpori objekata različitih masa i oblika. igra je još uvijek zastupljena skoro na svakom času vježbanja. njihova socijalna razvijenost osigurava uspješan grupni rad.. Ovo razdoblje je najpogodnije vrijeme za učenje motoričkih aktivnosti za koje je potrebno mnogo usvojenih elemenata. vučenja. Takoñer. potiskivanja i njihove kombinacije. početak intenzivnog rasta mišića. zdrava životna sredina. upotpunjena osnovnim teorijskim znanjima iz kineziologije. a koje čine osnovu za uspješan razvoj struktura motoričkih programa pojedinca. i 6. skokovi. karate i dr. odnos zdravstvenog radnika i pacijenta. penjanja i silaženja. koja su bitno obilježje tzv. (c) svladavanje otpora (različite vrste i oblici potiskivanja. povrede. a posebno za dječake.

gipkosti. što znači da se mora voditi računa o sljedećem: (1) povratna informacija je efikasna ukoliko je data neposredno nakon aktivnosti na koju se odnosi. funkcionalnih i psihomotoričkih sposobnosti mogla bi biti: 1. Rezultati praćenja služe kao osnova za programiranje rada. ravnoteže. u dogovoru s roditeljima ili starateljima. gibljivost. U drugom ciklusu ocjenjivanje je opisno i brojčano i opisno. tj. ili tokom obavljanja aktivnosti. Tjelesni razvoj: tjelesna visina. doprinosi i 273 . razvoj motoričkih sposobnosti znatno iznad nivoa dostižnog samo spontanim biološkim rastom i razvojem. Motoričke sposobnosti koordinacija. vanškolskim aktivnostima i slobodnim aktivnostima. vanastavnog procesa u okviru škole. Opisna ocjena obuhvaća kratak opis uspješnosti i napretka djeteta. fleksibilnosti – pretklon raznožno. (b) razvoj motoričkih sposobnosti (koordinacije. brzine. (2) ona mora da bude konkretna. eksplozivne. eventualno. repetitivne. uputiti ih u primjerene sportske klubove. koji podrazumijevaju utjecaj na sastav tijela unutar kojeg se ističe povoljan odnos izmeñu količine mišićne mase i potkožnog masnog tkiva te prevencija pretilosti. fleksibilnosti. mora da se odnosi na aktivnosti i učinaka ne na ličnost ili trajne karakteristike osobe. aktivnosti u pojedinim sadržajnim cjelinama i. koja su sadržana u aktivnostima tipa gimnastike. (d) „estetska” motorička znanja (ili znanja za koja je estetski kriterij važan faktor uspjeha). tjelesna masa i držanje tijela. 2. ravnoteže. brzine i izdržljivosti) i funkcionalnih (kardiovaskularnih i respiratornih) sposobnosti i (3) ocjenjivanjem znanja. da sadrži isticanje onih elemenata koji su za pohvalu. VREDNOVANJE I OCJENJIVANJE U NASTAVI TJELESNOG I ZDRAVSTVENOG ODGOJA Aktivnost djeteta se prati. te (c) regulaciju morfoloških obilježja (aktivne mišićne mase i balastne mase). nužan za održavanje zdravlja i prevenciju akutnih i hroničnih bolesti. 3. odnosno i kao opća motorička znanja podijeljena na znanja za: (a) razvoj funkcionalnih sposobnosti (aerobnih i anaerobnih). odnosno i na cjelokupni antropološki status. te uz fiziološke učinke usmjerene na podsticanje funkcija krvožilnog i dišnog sistema i djelovanje na kvalitet koštano-mišićnoga sistema -pozitivno djeluje i na imunološki sistem. čime se povećava mogućnost motoričkog izražavanja djeteta u svim aktivnostima. statička i dinamička ravnoteža nalaze se u razdoblju pojačane transformacijske osjetljivosti. manipulaciju predmetima i suradnju u prostoru s drugom djecom. Ovo je razdoblje optimalno za razvoj brzine reakcije na zvučne i vidne podražaje. statičke snage – vis u zgibu. konkretno.dr. eksplozivne snage – skok u dalj s mjesta. sportsko-tehničkih dostignuća i stavova djece prema tjelesnom i zdravstvenom odgoju. u individualnom pristupu i odreñivanju radnih zadataka za svako dijete. kontinuirano. agilnosti. (2) testiranjem manifestnih motoričkih i funkcionalnih dimenzija i procjenom latentnih motoričkih (koordinacije. Podaci o tjelesnom razvoju i sposobnostima unose se u dnevnik rada nastavnika. te stimulirati djecu i mlade da se uključe u sportske klubove i bave sportskom rekreacijom u drugoj i trećoj životnoj dobi. Jedna od baterija mjernih instrumenata za procjenu tjelesnog razvoja. vrednuje i ocjenjuje u okviru nastavnog procesa (časa). težine i držanja tijela).. kao i za njihovo ocjenjivanje. Funkcionalne sposobnosti: trčanje u vremenu od 3 minute. koordinacije – poligon natraške. preciznosti. skokova u vodu i dr. a tek potom onih elemenata u odnosu na koje bi dijete trebalo ili moglo da uloži dodatne napore. ritmičke gimnastike. Cilj odgojne komponente tjelesnog i zdravstvenog odgoja jeste stvaranje takvog sistema vrijednosti djeteta prema tjelesnom vježbanju koji će podstaknuti samostalno i cjeloživotno provoñenje tjelovježbe. statičke snage i dinamometrijske sile. Psihomotoričke sposobnosti: brzina frekvencije pokreta – taping rukom. Ocjenjivanje ima ulogu podsticajne povratne informacije. preciznosti. njegove suradnje. S ukupnog antropološkoga stajališta izrazito je značajno prepoznati nadarenu djecu i. repetitivne snage – pretklon trupa. (3) ona mora biti pozitivna. što omogućuje veće promjene. snage. pozitivno i adekvatno obrazloženo).. sklonosti. Rješavanje problema vrednovanja i ocjenjivanja djece u nastavi tjelesne i zdravstvene kulture izvodi se: (1) procjenjivanjem tjelesnog razvoja (visine. Tjelesna aktivnost uz opće morfološke učinke. Ovako postavljeno i realizirano praćenje napretka djece i ocjenjivanje (kvalitativno.

što je značajno za razvoj samopoštovanja djeteta i zdravog odnosa prema sebi i svijetu oko sebe. umiju. o svojim sposobnostima. formiranju realne sliku o sebi. o onome što znaju.njihovom razvoju pojma o sebi. OKVIRNI NASTAVNI PLAN I PROGRAM za šesti razred devetogodišnje osnovne škole 274 .

3. hrvatski. 12. 2. 3. 6. 12. 13. 5. Bosanski. 5. 11. 10. 7. hrvatski. srpski jezik i književnost Engleski jezik Francuski jezik Njemački jezik Arapski jezik Matematika Biologija Geografija/zemljopis Historija/povijest Tehnička kultura Informatika Likovna kultura Muzička/glazbena kultura Tjelesni i zdravstveni odgoj NASTAVNI PLAN ZA ŠESTI RAZRED DEVETOGODIŠNJE OSNOVNE ŠKOLE SEDMIČNI BROJ NASTAVNIH ČASOVA 5 2 2 4 1 2 1 1 2 1 1 2 UKUPNO 22 GODIŠNJI BROJ NASTAVNIH ČASOVA 175 70 70 140 35 70 35 35 70 35 35 70 770 REDNI BROJ OBAVEZNI NASTAVNI PREDMETI 1. 7. Bosanski. srpski jezik i književnost Prvi strani jezik Drugi strani jezik Matematika Biologija Geografija/zemljopis Historija/povijest Tehnička kultura Informatika Likovna kultura Muzička/glazbena kultura Tjelesni i zdravstveni odgoj i zdravi stilovi života 275 . 9. 14. 6. 8. 4. 4. 8. 2. 11. 9. 10.SADRŽAJ Okvirni nastavni plan za šesti razred devetogodišnje osnovne škole Nastavni programi obaveznih nastavnih predmeta 1.

Napomena: Nastavni predmet Vjeronauka/vjeronauk reguliran je kantonalnim obrazovnim zakonodavstvom 276 .

Ešić: Cvjetko . motiv kao najmanja tematska jedinica lirske pjesme. ritam. Rorić: P jesma . romana i igrokaza na osnovu glavnih značajki književne vrste . Kočić: Jablan .P. Pandžo: List na putu . tematsko-idejna osnova. običaji. načini pripovijedanja Vrste umjetničke proze: novela. Pavlović: Jarac u pozorištu . likovi. inverzija.B. vrste stiha. K. motiva.Usmena narodna proza: bajka. poente pjesme Izražajno čitanje i recitiranje pjesme. Kajan: Ž uta ptica .R. S inger: Ole i Trufa .G. pravilno iznošenje slijeda dogañaja. evo opet . personifikacija. hrabrost.Narodna epska pjesma iz B iH (po izboru) .M.Š. osnovni pojmovi o stilskim figurama (izražajnim sredstvima): epitet. Hasić: P raviš se važan . Sjenkjevič: Kroz pustinju i prašumu (odlomak) . zavičajnorodoljubiva) Umjetnička proza: fabula. uz pridržavanje uzročnoposljedičnih odnosa Objašnjavanje razlike izmeñu priče.I. crtica. osnovna obilježja lika) OPTIMALNI Zapažanje tematike. pouka basne Umjetnička književnost: Lirska poe zija: čulni elementi pjesničke slike. B.N. rima ili srok. hrvatski. V.J.Z. Bećirbašić: Harfa . srpski jezik i književnost KNJIŽEVNOST KNJIŽEVNI TEKSTOVI KNJIŽEVNOTEORIJSKI POJMOVI Usmena književnost: Stalni epiteti Epski deseterac Epska i lirska pjesma u usmenoj književnosti Fantastični elementi u bajci.J. Andersen: Slavuj .. Prosenjak: Otac . kompozicija.I. Trifunović: Čisti zrak .. savladavanje tehnike pisanja vlastitog lirskog teksta Odreñivanje teme. povezivanje sadržaja s konkretnim pojavama iz života. motiva i stalnih izražajnih sredstava u narodnoj književnosti Razlikovanje usmenih lirskih i epskih vrsta Uočavanje likova i motiva u bajci Samostalnost u analizi basne.S. poruke na osnovi razumijevanja teksta.S. romana i igrokaza prema najizraženijim obilježjima Prepričavanje fabule ukratko (najvažniji dogañaj i lik. junaštvo. Swift: Guliverova putovanja (odlomak) . osuñ ivanje negativnih postupaka likova. S.) ISHODI UČENJA MINIMALNI Uočavanje lirskih slika. onomatopeja. basna.Š. poente pjesme i stilsko-izražajnih sredstva u poeziji Prepoznavanje epiteta. karakterizacija likova. Vrste lirske poezije: ljubavna. bijeli svijete . Šimić: Ah. osnovnih stilskih obilježja i osobitosti stiha u našoj narodnoj epici Mogućnost uočavanja historijske podloge fabule narodne epike Uočavanje vrijednosti poruka: pobjeda pravde kao osnovna misao Odreñivanje lirske slike. vjernost. deskriptivna. likovi i motivi u bajci Basna – likovi u basni.S. domovinska (patriotska.I.D. motiva. njenog prenesenog smisla i pouke Prepoznavanje osnovnih osjećanja izraženih u pjesmi Otkrivanje lirskih slika.I. kratka priča . glavna obilježja ritma pjesme Prepoznati obilježja domoljubne. Ibrišimović: Sijelo mudraca .H. poreñenje. preneseni smisao basne. Kulenović: Gromovo ñule . poreñenja. plemenit. Ćorović: U noći .H. sredstva zaustavljanja Prepoznati i karakterizirati moralne vrijednosti likova (hrabar. tradicija) koje utjelovljuju junaci opjevani u usmenim epskim pjesmama Uočiti opkoračenja. Samokovlija: Dječak Aron .Narodna lirska pjesma iz B iH (po izboru) .A. likova.Bosanski. kukavica. Sekulić: Bura (odlomak) . Kranjčević: Lijep si. pokretače. šaljive pjesme Prepoznati stilska sredstva na tekstu i razumjeti preneseno značenje Prepoznati dijelove fabule i njihovu logičku povezanost. ODGOJNOOBRAZOVNI CILJEVI Uočiti obilježja epske i lirske narodne pjesme Uočiti stalne epitete i deseterac kao obilježja usmenog stvaralaštva Razlikovati epsku od lirske pjesme na temelju opreke dogañaja i doživljaja Upoznati usmenu književnu baštinu Razvijati svijest o opstojnosti naroda i nacionalnih i kulturnih vrednota (domoljublje. onomatopeje Razlikovanje pripovijetke. Vitez: P lava boja snijega (igrokaz) 277 .I. Dučić: Selo . opisne. pripovijetka. personifikacije.

dubine i ljepote riječi Razumijevanje osnovne uloge promjenjivih i nepromjenjivih riječi Uočavanje osnove i nastavka u promjenjivoj riječi Uočavanje i prepoznavanje veza: prilog ili pridjev prilog ili prijedlog (L ijepo dijete lijepo piše). uzvika i riječci u govorenju i pisanju P repoznavanje pomoćnih glagola u govorenju i pisanju. Ivanković: Zvjezdangrad Dž. Upotreba proširenih padežnih pitanja u odreñivanju padeža P repoznavanje padeža u njihovim osnovnim značenjskim ulogama P repoznavanje oblika s provedenim glasovnim promjenama P ravilna upotreba neodreñenih oblika pridjeva Upotreba neodreñenih i odreñenih pridjeva s padežnim nastavcima P repoznavanje svih vrsta zamjenica Uočavanje naglašenih i nenaglašenih oblika povratne zamjenice Dekliniranje ličnih zamjenica P repoznavanje glavnih i rednih brojeva u rečenici Odreñivanje glagolskog predikata. Balog: Nevidljiva Iva M. prisvojne. 11. Isaković: Lijeve priče Ž. Latić: Srebrena česma V. 12. 3. 6. Defo: Robinzon Kruso M. se Upotreba i pisanje prisvojne zamjenice za svako lice svoj Uočavanje različitih oblika glavnih i rednih brojeva u rečenici P repoznavanje glagolskog predikata kao glavnog dijela rečenice P repoznavanje imenskog ISHODI UČENJA MINIMALNI Mogućnost primjene višeznačne riječi u jezičnim djelatnostima (slušanju. po izboru samih nastavnika od ponuñenih djela. 8. govoru. Pisanje brojeva u skladu s pravopisom Pravilna deklinacija brojeva 278 . kamo.SPISAK KNJIŽEVNIH DJELA ZA DOMAĆU LEKTIRU: 1. 10. 2. S. odnosne. Prepoznavanje padeža u rečenici Pravilna upotreba padežnih oblika u govoru. imenovanje i razlikovanje promjenjivih i nepromjenjivih riječi P repoznavanje oblika pomoćnih glagola biti i htjeti P repoznavanje nepromjenjivih riječi Razumijevanje osnovne uloge padeža u jeziku P repoznavanje padeža u rečenici u njihovim osnovnim značenjskim ulogama Ovladavanje upotrebom padeža uz pojedine prijedloge u skladu s normom Razvijanje jezične sposobnosti i komunikacijskih vještina P repoznavanje odreñenog oblika pridjeva u nominativu P repoznavanje padeža pridjevnih oblika pomoću proširenog padežnog pitanja i imenice s kojom se pridjev slaže. Milošević. k (a) i priloga gdje. Tven: Doživljaji Haklberi Fina U toku jedne školske godine treba obraditi 8/9 lektirskih djela. 9. Djeca su vojska najjača (izbor) K. pokazne Deklinacija ličnih zamjenica Brojevi: Glavni i redni brojevi Deklinacija brojeva ODGOJNO-OBRAZOVNI CILJEVI Razlikovanje osnovnog i prenesenog značenja poznatih riječi Zapažanje. Uočavanje naglašenih i nenaglašenih oblika ličnih zamjenica Upotreba i pisanje lične zamjenice za svako lice (povratne zamjenice) sebe. GRAMATIKA. RJEČNIK. 4. 7. vlastito značenje) Nesamostalne riječi (riječi koje nemaju samostalno značenje) Jednoznačnost i višeznačnost riječi (riječi u osnovnom i prenesenom značenju) Onomatopejske riječi Vrste riječi: Promjenjive i nepromjenjive riječi Promjenjive rije či: Glagoli Pomoćni glagoli biti i htjeti Ime nice: Deklinacija imenica Nazivi i značenja padeža Glasovne promjene u deklinaciji imenica Prid je vi: Odreñeni i neodreñeni oblik pridjeva Deklinacija pridjeva Zam je nice: Upitne. opće. PRAVOGOVOR I PRAVOPIS PROGRAMSKI ZAHTJEVI Glasovi: samoglasnici i suglasnici Slog – dužina sloga Uočavanje naglašenih i nenaglašenih riječi Naglašeni slog u riječi Naglasnice i nenaglasnice Riječ (značenje. razgovoru i pisanju) Razlikovanje promjenjive od nepromjenjive riječi P ravilna upotreba prijedloga s (a). pismu (oblici s provedenim glasovnim promjenama) Prepoznavanje jednakih oblika riječi u različitim padežima Uočavanje duge i kratke množine u nominativu Uočavanje imenica koje imaju samo množinu / jedninu Samostalno pronalaženje primjera odreñenih i neodreñenih oblika pridjeva u rečenici Uočavanje jednakog glasovnog sastava različitih padeža Pravilna upotreba prisvojnih i pokaznih zamjenica u svim oblicima Dekliniranje prisvojnih i pokaznih zamjenica. izrečenog subjekta i priloških odredbi P rimjena naučenih pravila Razumijevanje primjene OPTIMALNI Razvijen interes za otkrivanje snage. Mahmutefendić: Roman o novčiću Z. Antić: Plavi čuperak A. dijete iz limenke D. P ravilna upotreba veznika. kuda. s time da se za svaku novu školsku godinu izbor dijela može mijenja. Ćopić: Orlovi rano lete K. 5. čitanju. Prepoznavanje pomoćnih glagola u rečenici. oblik i funkcija) Pisana i usmena riječ Samostalne riječi (riječi koje imaju samostalno. Pilić: Mrvice iz dnevnog boravka B. Neslinger: Konrad.

koristeći različite govorne vrednote Izražajno čita tekst. usmjereno. pauze. naroda i naseljenih mjesta Pisanje i izgovor superlativa pridjeva Veliko slovo u pridjevima izvedenim od vlastitih imena Izgovor i pisanje riječi u kojima su provedene glasovne promjene Izgovor i pisanje riječi s glasovima ije. razumje pročitano i slušano Pravilna primjena naracije u vježbama usmenog i pismenog izražavanja Pravilna primjena deskripcije u vježbama usmenoga i pismenog izražavanja Savladavanje osnovnih pravopisnih pravila Stvaranje vještina i navika u pravilnom pisanju informativnih oblika usmenoga i pismenog izražavanja OPTIMALNA Prepričava cijeli tekst prema hronologiji dogañaja. krnja rečenica Pravogovor i pravopis: Veliko slovo u jednočlanim i višečlanim nazivima planeta. rečenica bez subjekta. jasno i logično povezivanje rečenica izdvajajući važnije dijelove. jačina. načina) Prijedlozi Veznici Uzvici Riječice Rečenica: Predikat – glagolski i imenski Subjekt – više subjekata. kontinenata. čitalačke tehnike i stilovi (vježbe čitanja na odabranim tekstovima književnim.Nepromjenjive riječi: Prilozi (mjesta. okeana. vremena. boja glasa. izraze učtivosti Prepoznati i izražajno čitati istaknute dijelove teksta Čitati tekst s razumijevanjem. naučnim. s bilješkama. država. biću ili pojavi kao osnovici opisa: opis osobe PROGRAMSKI SADRŽAJI Stvaralačko prepričavanje. poznaje različite učtive izraze i primjenjuje ih u razgovoru Oživljeno i s razumijevanjem izražajno govori stihove.) ODGOJNOOBRAZOVNI CILJEVI Prepričati tekst poštujući hronološki slijed. sažima fabulu navodeći najvažnije dijelove Navodi primjere službenoga razgovora u različitim situacijama. vrijeme. crtica. u sebi. gramatička i stilistička interpunkcija u kontekstu izražajnog čitanja Ostale vrsta čitanja u nastavi: naglas. način) Rečenica s izrečenim i neizrečenim subjektom. slušati druge učenike i učitelja i zapažati obilježja dobroga čitanja OČEKIVANA POSTIGNUĆA MINIMALNA Prepoznaje i prepričava najvažniji dio teksta Zna osnovna obilježja službenoga razgovora Tečno i jasno govorenje stihova Pravilno i umjereno brzo čita tekst. rečenica s više subjekata. razumije ga. dikcija. smisleno povezuje rečenice. uočavati razliku izmeñu službene i privatne komunikacije. naglašava važne dijelove i govorno obilježava pojedine sadržaje (intonacija. u rečenicama s neizrečenim subjektom Razlikovanje besubjektne i neoglagoljene rečenice Služenje pravopisom (snalaženje u pravopisnom rječniku) u skladu s uzrastom djeteta Prepoznavanje trotačke i zagrade u tekstu kao rečeničnih znakova. komentira postupke i ponašanje likova. izraziti vlastiti komentar Poznavati osnovna pravila službenoga razgovora. prepričavanje sažimanjem fabule Privatni i službeni razgovor Izražajno čitanje književnog teksta. vršioca radnje. tempo. a crtice kao pravopisnog znaka KULTURA IZRAŽAVANJA PROGRAMSKI ZAHTJEVI Prepričavanje Razgovor Recitacija Čitanje i slušanje Pričan je kao pripovjedačka (narativna) vrsta izražavanja u nastavi ili doživljaju Pričan je stvarnog dogañaja (hronološko i retrospektivno) Pričan je izmišljenog dogañaja ili doživljaja (hronološko i retrospektivno) Pričan je prema zadanoj slici ili muzici Opisivan je prema predmetu. govorne vrednote izražajnog čitanja. je (deminutivi i komparativ pridjeva) Izgovor i pisanje glasova č i ć u deklinaciji imenica i komparaciji pridjeva Rečenični i pravopisni znakovi: trotačka. administrativnim. zagrada predikata Uočavanje priloških odredbi u rečenici P repoznavanje rečenica s više subjekata i proširene rečenice s više istovrsnih dijelova P repoznavanje rečenice s neizrečenim subjektom Osvijestiti potrebu usvajanja pravopisne norme radi upotrebe u svakodnevnom pisanju i čitanju P rimjenjivati pravopisnu normu u drugim nastavnim predmetima rečeničnih i pravopisnih znakova Odreñivanje imenskog predikata Uočavanje lica. neizrečeni subjekt Priloške odredbe u rečenici (mjesto. publicističkim i dr. logička. poznavati način oslovljavanja. rečenični naglasak) 279 .

internet (postanak i razvoj) Film (postanak. opis bića ili grupe bića unutar prostora ili pojave. filmski rodovi i vrste) Teatar (pozorište/ kazalište) kao književno – scenska umjetnost: scena. priznanice Pisanje školskih pismenih zadaća (dvije u toku školske godine) Pisanje vlastitih tekstova i pravilna primjena narativnih tehnika Pisanje vlastitih deskriptivnih tekstova i primjena pravilnih opisivačkih postupaka. jezik bloga. slobodni diktat) Pisanje pisama. i 6. komentira filmska izražajna sredstva. časopisi. radijskih i televizijskih emisija MAKSIMALNA P oznaje osnovne karakteristike filmskih vrsta na primjerima. samostalno piše strip Samostalno vrši dramatizaciju tekstova 280 . sportske) Uloga školske biblioteke u nastavi maternjeg jezika i književnosti Principi katalogizacije knjiga (s posebnim osvrtom na internet) Nastavni čas lektire u školskoj biblioteci ODGOJNOOBRAZOVNI CILJEVI Razlikovati vrste medija. diktat s predusretanjem grešaka. Pisanje diktata (s obzirom na pravopisne pojave obrañene u 5. televizijskih i radijskih emisija Upoznati se s najznačajnijim dnevnim i periodičnim novinama/ časopisima Poznavati karakteristike stripa OČEKIVANA POSTIGNUĆA MINIMALNA P oznaje najvažnija obilježja pojedinih vrsta medija na razlikovnom nivou Navodi različite vrste časopisa. uputnice. telegrama. razredu: kontrolni diktat. kulisa. pozorišnih/kazališnih izvedbi. televizija. elektronski Novine. radio. zna osnovne historijske podatke o počecima filmske umjetnosti Odreñuje vrste poznatih televizijskih emisija Razlikuje strip kao dio medijske kulture i kao jednostavni prozni tekst. zabavne. opis kraja (pejzaž). upoznati najvažnije osobitosti filmskih vrsta. Pravilno pisanje diktiranih tekstova i uočavanje odgovarajućih pravila ili poteškoća u pisanju Pravilno pisanje pisma. uputnice. opis otvorenog prostora (eksterijer). mobitelske poruke. strip. historijat. priznanice MEDIJSKA KULTURA POJMOVI Osnovne vrste medija: štampani.(portret). opis zatvorenog prostora (interijer). mobitelske poruke. pozorišni/kazališni prostor Osnovne vrste radijskih i televizijskih emisija. messenger servisi. filmova.

razvoj standardnog jezika). hrvatskom. prva štampana djela. u skladu s planiranim brojem nastavnih časova. odgojnosti i tekstualne adekvatnosti b) rasporedu. 2. složenost i svrha nastave po pojedinim nastavnim područjima trebaju biti zasnovani na usvajanju osnovnih pojmova iz gramatike. Prijedlog Nastavnog programa uključuje jezičke. ali svi tekstovi moraju biti zastupljeni u čitankama. televizija. Prilikom izrade Nastavnoga programa iz književnosti vodilo se računa o estetskim. likovnom kulturom. egzemplarnosti. stvaralačke i medijske sadržaje zasnovane na meñusobnom prožimanju (korelativnost i integrativnost) nastavnih područja i nastavnih disciplina i predmeta (interdisciplinarnost i povezanost sa drugim nastavnim predmetima: historijom. pravogovoru. 6. te medijske kulture. do 9. hrvatski. zadaci. latinica • Spomenici pismenosti u bosanskom. ćirilica (bosančica).historijski presjek: glagoljica. DIDAKTIČKO-METODIČKE NAPOMENE Nastavni program za predmet Bosanski. umjetničke. čitanačkih i lektirskih). radio. Zato je važno naglasiti da sami nastavnici prilikom izrade globalnih i operativnih nastavnih planova i programa trebaju izvršiti selekciju obaveznih književnih tekstova. Književnost (interpretacija književnih tekstova. te ovladavanje osnovnim elementima i tehnikama iz filmske i scenskih umjetnosti. srpski jezik i književnost u šestom razredu devetogodišnje osnovne škole strukturiran je od slijedećih nastavnih područja: 1. muzičkom kulturom i dr. Scenske umjetnosti (dramski igrokazi. hrvatski. teorije i interpretacije književnosti. srpskom jeziku . kao i principima integracije i korelacije. Kultura izražavanja (oblici izražavanja u nastavi i vježbe usmenog i pismenog izražavanja. 5. prve štamparije. 4. reprezentativnosti. razreda osnovne škole. srpski jezik u porodici srodnih jezika • Historija Južnih Slavena i jezici južnoslavenskih naroda • Počeci slavenske pismenosti i staroslavenski jezik • Pisma u bosanskom. prvi rječnici i gramatike). te dvije školske pismene zadaće). od 6. Film (historijat i osnove filmske umjetnosti). što je uzrokovalo relativno veći broj obaveznih tekstova za čitanku. odnosno organizaciji nastavnih sadržaja po principima kontinuiteta i vertikalnospiralnog slijeda. etičkim i nacionalnim kriterijima u izboru književnih djela i pisaca. tako da osposobimo djecu za samostalan pristup interpretaciji umjetničkog djela (potrebno je uključiti djela koja predstavljaju različite književne rodove i vrste). hrvatskom. vježbi usmenog i pismenog izražavanja.) Takoñer. 3. Nastavni program se zasniva na: a) izboru umjetničkih i sadržaja na principima primjerenosti. Medijska kultura (strip. pravopisu i razvoju standardnoga jezika: voditi računa o spiralnom razvoju nastavnoga programa. 281 . Osnovni ciljevi. Jezik (gramatika. Prilikom selekcije treba voditi računa o reprezentativnosti odabranih tekstova. pravopis. srpskom jeziku (Humačka ploča.RAZVOJ STANDARDNOG (KNJIŽEVNOG) JEZIKA • Bosanski. natpisi na stećcima. internet. periodika. narodni govori (Ishodi učenja u gramatici. poetske recitacije i dramatizacije tekstova). Povelja Kulina bana. pravogovor. stvaranja vlastitih tekstova (pismenih sastava). navedene programske jedinice uskladiti s mogućnostima djece te ih postupno uvoditi u osnovne gramatičke pojmove i kategorije). biblioteka). arabica. rječnik.

Engleski jezik – prvi strani jezik. means of transport (npr. family members and their occupations Svakodnevni život. its. theirs) neodre ñene (somebody. favourite sports and games. razre d Če tvrta godina uče nja engleskog jezika Razvijanje osnovnog znanja o jeziku Teme Porodica Svakodnevni život Slobodno vrijeme Zabava Priroda Škola Svakodnevni život Životinje Zemlje. that (boy). pyjama party. nešto prošireniji vokabular. četvrta godina učenja (2 časa sedmično. neverbalno. this (girl). npr. npr. recitiraju i pjevaju poznate pjesme Dje ca pišu: • jednostavne tekstove poštujući pravopis • lične poruke i kraće dijaloge • tekst na poznatu temu. spajanjem Gramatika Djeca će ponavljati ili učiti: Ime nice: brojive i nebrojive pravilnu/nepravilnu množinu Zam je nice: lične (padež subjekta i objekta) pokazne (this. neverbalno. verbalno. which. označavanjem tačnih i netačnih izraza. i reagirati: 1. going out to the cinema. npr. Porodica. bicycle. postavljaju i odgovaraju na jednostavna pitanja • koriste izraze i rečenice u vezi sa svakodnevnim aktivnostima. zero prisvojne pridjeve pokazne pridjeve. going to an amusement park itd. snimljeni materijal i reaguju na njih • kraće tekstove sastavljene od poznatih informacija • suštinu teksta koji sadrži neke nepoznate informacije Dje ca čitaju: • upute. npr. car) Slobodno vrije me. pupils’ hobbies. Zabava. those) upitne (who. kratke poruke i natpise • kraće tekstove. narodi Funkcije i sposobnosti Dje ca će znati: • postavljati poznata pitanja i odgovarati na njih • tražiti i davati osnovne informacije • identificirati i locirati ljude i predmete • pratiti jednostavne upute • koristiti brojeve • opisivati ljude (njihov izgled i raspoloženja) i predmete Ak tivnosti RECEPCIJA: b) SLUŠANJE I REAGIRANJE Djeca će slušati izgovoreni tekst i reagirati: 1. saopćenja nastavnika i druge djece. surprise party. b) ČITANJE I REAGIRANJE Djeca će čitati kratke tekstove. 282 . npr. nešto prošireniji vokabular. daily routine. npr. prepoznavanjem netačnih/tačnih tvrdnji. hers. upute. pjesme i priče koje ne prelaze ili neznatno prelaze njihov leksički fond Dje ca: • učestvuju u razgovoru s nastavnikom i drugom djecom. that. these. prezentiranjem odreñenih dijelova odslušanog teksta mimikom i sl. anything. the. uz pomoć nastavnika • dopunjuju obrasce i rečenice i izrañuju jednostavne projekte Dje ca: • prepoznaju i upotrebljavaju jezik • počinju sticati znanja o jeziku Čitan je i razumijevan je Govor Pisanje Znanje o jeziku Nastavni plan i program za šesti razred. anybody. nešto prošireniji vokabular. what. u sebi ili naglas. četvrta godina učenja engleskog jezika Nivo 6. npr.OBRAZOVNOG RADA Je zičke vještine Slušanje i razumijevanje Očekivani rezultati / ishodi učenja Dje ca razu miju : • razgovor na poznate teme • jednostavna pitanja. dopunjavanjem nedovršenih rečenica i sl. traženjem odreñenih informacija. unusual hobbies itd. whose) prisvojne (mine. ours. those (boys) Vokabular Djeca će učiti ili ponavljati rječnik ve zan za zadane te me. going to the party. nešto prošireniji vokabular. nobody something. 2. theatre. his. nothing Prid je ve Dete rminatore: članove: a/an. npr. bus. yours. these (girls). odgovaranjem na pitanja. spajanjem slika i tekstova. 70 časova godišnje) CILJEVI I REZULTATI ODGOJNO .

razočarenje i sl.• • • izražavati na jednostavan način: slaganje i neslaganje. (a) litle upitne. niječni. cijene. • dopunjavati: nedovršene rečenice tabele i križaljke • re dati ispremetane riječi u smislene rečenice pridjeve neodreñene količine i broja. expensive. crylaugh Složenice. fast Prije dloge: nešto proširenija upotreba prijedloga za mjesto i vrijeme vezanih za zadane teme • Mjesto. picnic Škola. river. npr. left. dirty Antonime. much. prezentiranjem odreñenih dijelova teksta mimikom i sl. dopuštenja. what. plants. odrični. odrični. upitni) Present Continuous (potvrdni. npr. discuss a subject. orange juice Kolok acije . upotrebom novog vokabulara u konkretnim primjerima/rečenicama. behind. which. can. right. in. vezane za zadane teme i gramatiku. animals. učenici će naučiti koristiti: Afikse . on. npr. in. jednostavne dijaloge koji setemelje na temama o kojima seraspravljalo • prepričavati kratke priče i šale • učestvovati u razgovoru o zadanim temama • pjevati dječije pjesmice • igrati igrice: po ulogama jezične igre itd. vrijeme različite osjećaje kao što su: zadovoljstvo. school subjects. odrični. west . b) PISANJE Djeca će: • prepričavati/p re pisivati kratke tekstove • pisati kratke sastave na poznate teme itd. under. vezane za zadane teme. whose Opisne prid jeve vezane za zadane teme Nepravilno poreñenje pridjeva Brojeve: 1-1000 Glagole: Present Simple (potvrdni. npr. Ekvivalente prijevoda čestih i ključnih riječi. prepričavanjem dijelova ili cijelih kratkih tekstova jednostavnim rečenicama. npr. PRODUKCIJA a) GOVOR Djeca će: • praviti kratke. upitni) Modalne glagole. vezane za zadane teme. have/have got (potvrdni. ve rbalno. dramatizirati itd. upitni) Present Continuous za izražavanje budućnosti Going to. upitni) Past Simple pravilnih i nepravilnih glagola (potvrdni. npr. prepoznavanjem netačnih tvrdnji. last year . (a) few.oblik Glagole be. timetable. govoriti o svojim svakodnevnim aktivnostima kao i onima svojih vršnjaka itd. nezadovoljstvo. wildlife. care about us itd. quickly. . npr. ask-answer. east. have to. many. npr. slika i tekstova.pravac/smjer. walk a dog. dirtyclean. • recitirati. some. npr. sposobnosti. odrični. 2. upitni) Future Simple: shall/will (potvrdni. guitar lessons. nešto prošireniji vokabular. npr. must Zapovjedni način. postavljanjem pitanja i odgovaranjem na pitanja. mountain. vezane za zadane teme. npr. any.način. may. znanje i neznanje. dopunjavanjem nedovršenih rečenica i sl. količine. negativnoj. traženjem pogrešaka i njihovim ispravljanjem u tekstu. upitnoj i zapovjednoj rečenici • The re is a/There are some…Is there a…? Are there any…? Priroda. nešto prošireniji vokabular. npr. npr. all.vrijeme. school choir. npr. sva lica jednine i množine Priloge: nešto prošireniji obim priloga vezanih za zadane teme. iznenañenje. teachers Osim stalne nadogradnje svog vokabulara. in front of • Vrijeme. at Rečenica: Osnovni red riječi u potvrdnoj. uz selektivno poreñenje sa maternjim jezikom i nekim drugim stranim jezicima 283 . last week.za mjesto . označavanjem tačnih i netačnih tvrdnji. obaveze i potrebe. on.

muzički instrumenti.3 Čitanje i razumijevanje A2. Likovna kultura (crtanje.). oblikovanje .).1 Govor A1. slikanje.. upoznavati neke osnovne razlike izmeñu svoje kulture i kulture naroda sa engleskog govornog područja. kao i nivo svog i njihovog znanja u odnosu na postavljene ciljeve. učiti da komuniciraju i da se ponašaju u svakodnevnim situacijama na način koji je prirodan za kulturu zemlje čiji jezik uče. Muzička kultura (slušanje i pjevanje omiljene vrste muzike. razvijaju pozitivan stav prema učenju jezika. UČENJE KAKO TREBA UČITI: Djeca će učiti da: • • • • ocjenjuju svoje aktivnosti i aktivnosti svojih drugova iz razreda. Tjelesni i zdravstveni odgoj (sportske aktivnosti i igre.. ples).1 Pisanje A1.. Biologija (dijelovi ljudskog tijela. koriste ključne metode iz prakse pri radu u parovima ili malim grupama. godina učenja Nivo i Slušanje i razumijevanje A2.3 284 .INTERDISCIPLINARNI SADRŽAJ Djeca će učiti engleski jezik i proširivati svoj vokabular oslanjajući se na znanje koje su stekli učenjem nekih drugih školskih predmeta: • • • • • Maternji jezik (svijet bajki i imaginacije. budu odgovorna i aktivna u situacijama kada se uči jezik.. Ciljani nivo znanja evropskog okvira za strane jezike: 6. razred 4. INTERKULTURALNE VJEŠTINE: Djeca će : • • • upoznavati kulturu svoje zemlje i učiti da je bolje poštuju i cijene. upoznavanje sa najpoznatijim izvoñačima na engleskom jeziku). elementi dramatizacije). značaj ishrane za zdravlje.

his. 285 . . godina • Kuća. nice. • Moja okolina engleskog • Škola . aktivnostima i postavlja nastavnik ili koja čuju sa my.lične • P rostorije u kući i namještaj.izraziti: odreñenom redoslijedu. opće • Članovi uže i neki učenja druge crtanjem. at. Verbalno: P ridjevi: coffee-table. Neverbalno: . theatre.nabrojati dane u 1. negativna. my kratkim odgovorima na pitanja.pozdravljati na škole formalan/neforma Djeca će slušati izgovoreni tekst i sljedećem: • P redstavljanje.igrati uloge. that. itd. in. u vezi sa Djeca će: negativnoj. at npr. sklapanjem ispreturanog teksta u (potvrdna.sposobnost/ uputa i nareñenja. clean. sad.zahtijevati. redanjem ilustracija po .dirty b) P ISANJE red riječi u potvrdnoj. npr. redati riječi u Kolokacije. dom . job. e lan način reagirati: Imenice: name. upitna forma) wash (npr. toothbrush). -ing (pitanja/odgovori) sa drugom . • Svakodnevni .množina članovi šire porodice. . car park. loo/ lavatory. . bad. . križaljke noise.mjesto.vlastite. jezika . život u . hungryigrati jezične igre . trees. knife.Red riječi (osnovni thirsty. povezivanjem Glagoli: rutinske aktivnosti. djeca će učiti da koriste: . npr. here. their bus station. izraza ili čitavih . wood. learn. nesposobnost da odreñenih ilustracija sa odgovarajućim .učestvovati u razgovoru . .. ispunjavanjem tabela ili our. bookcase. itd.sad. itd.odgovarati na pitanja are two … phone-box . aktivnosti izvršavanjem uputa i nareñenja.P resent Simple sleep. yard street.vrijeme. your. . podvlačiti.locirati ljude i ponavljanjem riječi. raspoloženja i tvrdnji itd.prepisivati kratke tekstove zapovjednoj rečenici cupboard. Složenice. moliti today. život . da se dobiju kolokacije). tableware: I can’t tačnih/netačnih (T/F) tvrdnji itd. svakodnevnim kratkih odgovora na pitanja koja P risvojni pridjevi. izvršavanjem thirsty • Svakodnevni život. . school furniture.reći koliko je sati informaciju ili detalje i reagirati: happy. Continuous bathroom (npr.brojati ljude i dopunjavanjem rečenica itd. Afikse. pjevati i Rečenice: happy. friend. npr. miss the bus. itd. .ograničen broj označavanjem tačnih/netačnih (T/F) this. what hall. school . (npr.P omoćni glagol be the face/body – nešto rečenica. davanjem the gradu i na selu. označavanjem (potvrdna. npr. upitnoj i datim temama. negativna. her. get up. kitchen (npr. upitna forma) car. u vezi s datim . hungry.opisivati: odreñenom redoslijedu. • Okolina.boje predmeta bojama. fine.dovršavati rečenice itd. a/an. wardrobe.ispunjavati tabele. itd.predstaviti sebe ili 1. house) povezivanjem riječi u stupcima A i B (potvrdna.Engleski jezik – drugi strani jezik. in the nešto urade (I can … tekstom. upitna forma) spoon. there?) ili naglas. now. who.Opisni. many … are Djeca će čitati kratke tekstove. Verbalno: .vrijeme. in the (John’s book. turn on/off the radio/ the television. razred • Lično Djeca će znati: RECEPCIJA Djeca će učiti da vokabular koji se odnosi osnovne a) SLUŠANJE I REAGIRANJE koriste i učiti o na date teme npr: predstavljanj .ubacivati. school mates. lake. osnovni hill. recitirati. smislenu cjelinu itd. garden. u vezi sa djecom ili nastavnikom on.trenutne ilustracija sa odgovarajućim tekstom. Upitni pridjevi.ljude i predmete navedenih predmeta/osoba navedenim (John’s. . . Djeca će: .ideju posjedovanja 2.pokazne. glasses). PRODUKCIJA P rilozi za: Osim što će stalno a) GOVOR . main parts of ispunjavanjem tabela. things. in. post .prisvojni genitiv npr. –s. Antonime. itd. after datim temama. bridge. clean . itd. . npr. . office. dovršavanjem . • Škola. these. breakfast/lunch/dinner. bojenjem . npr. sports. radnjama kasetofona. u vezi sa smislene rečenice datim temama. ispunjavanjem križaljki. stanja 2. traffic-lights. • Porodica 1. prva godina učenja (2 časa sedmično. .Modalni glagol can prošireniji vokabular). have . predmete (How b) ČITANJE I REAGIRANJE what(color) village.govoriti o koje su čuli sa kasetofona. negativna. there proširivati vokabular.Determinatori: curtain predmete rečenica koje je izgovorio nastavnik ili Članovi. kitchen. subjects. mother. Mary’s) grandmother. npr. npr. Neverbalno: good. npr. pupils’ sedmici crtanjem. bus-stop.upitne.mjesto.There is a …T here shop-w indow. river. posters. cinema.zapisivati po diktatu . shop. make . povezivanjem odreñenih Zamjenice: grandfather. (nešto prošireniji . toothpaste. bus. uncle.P resent cup. walk. u sebi . npr. plate. tired. tražeći odreñenu pridjevi. fork.davati upute i naredbe P rijedlozi za: temama i gramatikom. npr. work. 70 časova godišnje) Nivo Teme Funkcije i sposobnosti Vještine Gramatika Vokabular Djeca će učiti osnovni 6. those vokabular) npr. redanjem ilustracija po scared. . park.

Muzička kultura. Djeca su na početku učenja novog stranog jezika po pravilu zainteresirana za rad.DIDAKTIČKO – METODIČKE NAPOMENE Šesti razred je početak nove etape u učenju prvog stranog jezika. Geografija. Matematika. u početnoj fazi učenja pogotovo. Uz razvijanje sve četiri jezičke vještine. no pristup je različit zbog različitih uzrasta u kojima se počinje sa učenjem prvog odnosno drugog stranog jezika. srpski jezik. mnogo vremena će se morati utrošiti na usvajanje leksike. hrvatski. te gramatike predviñene za ovaj razred. . Nastavnik/nastavnica mora znati iskoristiti tu dobru motivaciju i u njima probuditi želju za daljnjim učenjem novog jezika. Zbog toga veliki broj časova treba posvetiti upravo uvježbavanju gradiva. kao npr. njega svakako treba iskoristiti i u usvajanju novog – drugog stranog jezika. Na ovom uzrastu djeca dobivaju svjestan uvid u zakonitosti jezika koji uče. ali i vrijeme početka učenja drugog stranog jezika.upoznavati različite kulture i tradicije. 286 . Na svim nivoima učenja stranog jezika neophodna je vizualizacija. Praćenje i vrednovanje U šestom razredu osnovne škole iskazuju se brojčane ocjene za postignute rezultate u nastavi. Likovna kultura. Dobro osmišljenom vizualizacijom olakšava se proces razumijevanja i pamćenja i doprinosi redukciji upotrebe maternjeg jezika na času stranog jezika. Bosanski. pravopisa. Kontinuirano uvježbavanje i sistematiziranje usvojenih znanja takoñer će olakšati njihovo usvajanje. Interdisciplinarni sadržaj Programski sadržaj je meñusobno povezan sa drugim predmetima. Djeca će tako učiti jezik oslanjajući se na znanje koje su stekli učenjem nekih drugih školskih predmeta ali i kombinirajući učenje stranog jezika sa aktivnostima „preuzetim‘‘ iz nekih drugih predmeta. S obzirom na to da djeca imaju iskustvo u učenju prvog stranog jezika. U savladavanju novog stranog jezika obradit će se veliki broj istih onih tema koje su predviñene u prvim godinama učenja prvog stranog jezika.učiti da komuniciraju i da se ponašaju u svakodnevnim situacijama na način koji je primjeren kulturi zemlje čiji jezik uče.i desetominutnih testova kao i izrada dviju školskih pismenih zadaća (po jedna u svakom polugodištu). Tome će sigurno doprinijeti i jezičke igre te učenje pjesmica koje će djeca rado zapjevati kako na početku tako i pred kraj nastavnog časa. Ocjena iz stranog jezika odraz je cjelokupnog djetetovog odnosa prema školskim obavezama. Djeca će: . U tu svrhu preporučuju se češće i kraće provjere u formi kratkih pet . njegovog aktivnog učešća u nastavnom procesu i pokazanih rezultata koje će nastavnik kontinuirano pratiti i ocijeniti.

Francuski jezik – prvi strani jezik. kratke dijaloge o poznatim temama. Čitanje i razumijevanje • • • Govor • • • • Pisanje Znanje o jeziku • • 287 . ritam i intonaciju u jeziku koji uč i • razumjeti ograničen broj riječ i i izraza. poštovati ritam i intonaciju rečenice davati osnovne informacije o sebi i svom okruženju opisivati u nekoliko rečenica poznatu situaciju služeći se pritom ograničenim brojem osnovnih riječi i zapamćenih rečeničnih shema razmjenjivati sa sagovornicima nekoliko osnovnih iskaza u vezi sa konkretnom situacijom prepisivati. naglasak. razreda i težiti dostizanju nivoa A1. te kratke rečenice prepoznavati poznate riječi i kratke rečenice i znati ih povezati sa ilustracijama čitati kraće tekstove pravilno artikulirati glasove. pjesmice • razumjeti i reagirati na odgovarajući način na kratke usmene poruke prepoznavati slova i napisane riječi. naglašavati riječi. prepoznavati i pravilno upotrebljavati osnovne jezičke elemente. četvrta godina učenja (2 časa sedmično. 70 časova godišnje) CILJEVI I REZULTATI ODGOJNO-OBRAZOVNOG RADA U nastavi francuskog jezika u 6. dopunjavati i samostalno pisati riječ i i kraće rečenice Dijete će na ovom nivou učenja jezika svjesno sticati znanje o jeziku. razredu osnovne škole djeca trebaju proširiti programske sadržaje iz 5.2 Evropskog okvira za strane jezike Jezičke vještine Slušanje i razumijevanje Očekivani rezultati / ishodi učenja Dijete će • prepoznavati glasove.

pjevati i igrati jezične igre. u vezi sa datim temama. itd Kolokacije. Bon – mauvais. npr. u vezi sa datim temama. ici. zamjenjivanjem ilustracija u tekstu ponuñenim riječima. l’. npr. faire i venir Imperativ P riloge za mjesto. učestvovati u razgovoru (pitanja/odgovori) sa drugom djecom ili nastavnikom.Pozdravljanje i predstavljanje . dehors Brojeve 1 . pour aller à … C’est loin (de) / près (de) Aller tout droit. là. sposobnost da nešto urade (Je peux…). davanjem kratkih odgovora na pitanja nastavnika/nastavnice ili pitanja koja su čuli sa kasetofona.). de (u osnovnim značenjima) Vokabular Djeca će učiti samo osnovni vokabular koji se odnosi na teme : Pozdravljanje: Bonjour. des. prendre l’ autobus. sretan). pravilnih glagola. društvene igre u kojoj se slažu pločice sa slovima jedna na drugu.livre. mon. mjeseci. b) ČITANJE I REAGIRANJE Djeca će prepoznati jednu ili više napisanih riječi ili uputa i reagirati: 1) Neve rbalno: gestikuliranjem. un. gestikuliranjem. père. Qu’est-ce que c’est ? Q ui est-ce? Quel âge as – tu? Članovi uže porodice: mère. De quelle couleur est…? rouge. brojeve itd.ma. iz crtića).. beau. osnovne (npr. u vezi sa datim temama i gramatikom. Il a les cheveux noirs. il fait froid. popunjavanjem praznina riječima odabranim sa zidnih karata na kojima se te riječi nalaze itd. samo osnovne riječi Opisivanje: Il est grand / petit. PRODUKCIJA a) GOVOR Djeca će: ponavljati riječi nastavnika/nastavnice ili riječi izgovorene sa kasetofona. triste. mjeseci i godišnja doba . grand.reći koliko je sati (puni sati) . onih koje označavaju neku aktivnost. godišnja doba Djeca će vježbati da koriste (a ne učiti o tome!): Afikse. zamjenjivati inicijale punim riječima. dom . petit. bruns. chaise. arbre. podvlačenjem ili bojenjem riječi koje im se usmeno upućuju. Prendre un bain. qui? De/á qui? Que? De/á quoi Determinatore .Kuća. avec.Dani u sedmici. grand. jardin. npr. 2) Ve rbalno: davanjem kratkih pismenih ili usmenih odgovora na pitanja. razglednicu SMS poruku) Gramatik a Djeca će učiti o tome i koristiti : Imenice . armoire. rasporeñivanjem ilustracija po odreñenom redu prema pisanim uputama itd.. une. ograničen broj raspoloženja . Au revoir itd. être. pravljenjem/oblikovanjem stvari. Raspoloženja: heureux.identificirati ljude i predmete .opisati: ljude i predmete.. itd Svakodnevni život.Porodica . itd. boje predmeta. 2) Ve rbalno: ponavljanjem riječi koje izgovara nastavnik/nastavnica ili koje su čuli sa kasetofona. pokazivanjem odreñenih ilustracija koje se odnose na riječi koje im se usmeno upućuju. rutinske aktivnosti npr dormir. davati upute i naredbe b) PISANJE Djeca će: prepisivati izolirane riječi. ubacivati.Prisvojne pridjeve. lijepljenjem slika. pisati kratki.Opisne pridjeve koji su najčešće u upotrebi. crtanjem. se laver. table. moje tijelo. povratnih glagola i nepravilnih glagola aller. npr. chambe. élève. devant. grandpère Prostorije u kući i namještaj: cuisine.pozdravljati . parc. sur. Bliža okolina: rue. recitirati. dans.predstaviti sebe ili druge . učiti pisati pomoću igara na CD-u. crtanjem. tourner à droite / à gauche Vrijeme: Qelle heure est-il? Il est Dani u sedmici. blanc itd. son. C’est …. se lever. razred osnovne škole Četvrta godina učenja francuskog jezika Te me . glumljenjem.Svakodnevni život . sac à dos. bojenjem ili podvlačenjem samo odreñenih riječi (npr. bojenjem navedenih predmeta/osoba navedenim bojama. sale à manger.) Glagole P rezent pomoćnih glagola avior. soeur. redati riječi po odreñenom redoslijedu. ma maison) Ak tivnosti RECEPCIJA a) SLUŠANJE I REAGIRANJE Djeca će slušati izgovoreni tekst i reagirati: 1) Neve rbalno: imitiranjem nastavnika/nastavnice ili neke popularne ličnosti (npr. triste… Odreñivanje mjesta i pložaja: P ardon. ton. grand – petitl Složenice.izraziti: dopadanje. ta. podvlačiti. Škola: enseignant. Predstavljanje: Je m’appelle …Je suis. blonds. les . cahier.Škola . raspoloženje. malheureux. faire attention 288 . biranjem ili povezivanjem pisanih riječi i odgovarajućih ilustracija. frère. povezivanjem riječi u stupcu A sa odgovarajućim ilustracijama u stupcu B. sa . izvršavanjem uputa. jaune. zamjenjivanjem inicijala punim riječima ili popunjavanjem praznina odgovarajućim riječima itd. samostalno napisati kratki tekst (čestitku.50 P rijedloge à. se promener. u vezi sa datim temama. Sale à manger.brojati predmete . jednostavan tekst prema tekstu modelu. ideju posjedovanja (le livre de Jean. itd. pomoću društvene igre u kojoj se sastavljaju riječi od slova. manger Moje lice. redanjem slika itd. lit.Kazivanje vremena Funkcije i sposobnosti Djeca će znati: .jednina i množina Zamjenice Lične Upitne.locirati ljude i predmete .mère. igrati uloge. le. Salut.Članove.Moja bliža okolina . la. glumljenjem (npr. tužan. pokazivanjem. od ponuñenih riječi sastavljati kraće rečenice.Nivo 6. –s Antonime.

upoznati sa kulturom svoje zemlje i učiti da je bolje poštuju i cijene . omogućeno je kontinuirano ponavljanje. njegovog aktivnog učešća u nastavnom procesu i pokazanih rezultata koje nastavnik kontinuirano prati i ocjenjuje.DIDAKTIČKO – METODIČKE NAPOMENE Zadaci nastave francuskog jezika u šestom razredu su prije svega usmjereni na poticanje interesa za učenje stranih jezika. oblikovanje) . Djeca se osposobljavaju za usmenu komunikaciju u jednostavnim svakodnevnim situacijama. Djeci se takoñer pruža mogućnost susreta sa govornicima francuskog jezičkog područja i uspostavljanje prvih kontakata razmjenom kratkih pisama ili elektronske pošte. tiens. značaj ishrane za zdravlje.Likovna kultura (crtanje. Budući da se odreñene teme iz razreda u razred ponavljaju. namirnice.) .učiti da komuniciraju i da se ponašaju u svakodnevnim situacijama na način koji je prirodan za kulturu zemlje čiji jezik uče (et bien. igre) .upoznavati sa kulturom naroda francuskog govornog područja i sa nekim osnovnim razlikama izmeñu njihove i francuske kulture .Muzička kultura (slušanje i pjevanje omiljene vrste muzike. Praćenje i vrednovanje U šestom razredu osnovne škole iskazuju se brojčane ocjene za postignute rezultate u nastavi. oh là là itd) UČENJE KAKO TREBA UČITI Djeca će učiti da: . način života njenih stanovnika kao i da prepoznaju sličnosti i razlike. tako da će u razvoju vještine govora dramatizacija kratkih dijaloga često biti zastupljen oblik nastavne aktivnosti. sportske aktivnosti. Djeca u nastavi francuskog jezika imaju priliku upoznati kulturu zemlje čiji jezik uče. Ocjena iz stranog jezika treba biti odraz cjelokupnog djetetovog odnosa prema školskim obavezama. INTERDISCIPLINARNI SADRŽAJI Djeca će učiti francuski jezik i proširivati svoj vokabular oslanjajući se na znanje koje su stekli učenjem nekih drugih školskih predmeta npr.Maternji jezik (svijet bajki i imaginacije.razvijaju pozitivan stav prema učenju jezika . Djeca usvajaju i nove tehnike učenja stranog jezika kao što su prepoznavanje značenja jezičkih izraza. uvježbavanje i proširivanje leksičkog fonda.. usvajaju ograničen fond riječi i izraza. muzički instrumenti) . korištenja rječnika i leksikona prilagoñenih njihovom uzrastu i praćenja vlastitog napretka u učenju stranog jezika uz primjenu jezičkog portofolija. U ovom uzrastu djeca rado i lako uče prikazujući scenski ono što su usvojila. slikanje. pri čemu je prvenstveno nastavnik onaj kojeg imitiraju i za kojim ponavljaju.Priroda (dijelovi ljudskog tijela. upoznavanje sa najpoznatijim francuskim izvoñačima. kao i njihovih vršnjaka u zemljama frankofonskog govornog područja. Teme koje se obrañuju u prve tri godine učenja stranog jezika vezane su za svakodnevni život i interese djece ovog uzrasta. elementi dramatizacije – neverbalno u funkciji teatarskog izražavanja) .budu odgovorna i aktivna u situacijama kada se uči jezik .Tjelesni i zdravstveni odgoj (ples. Nakon usmenog usvajanja postepeno se prelazi na čitanje (prepoznavanje već naučenih riječi) horsko i pojedinačno. a potom prepisivanje riječi i kratkih rečenica do usvajanja pravilnog pisanja).Matematika (brojevi) INTERKULTURALNE VJEŠTINE Djeca će se: . . Na taj način kod djece se razvija duh tolerancije. te pisanje (prvo preslikavanje..ocjenjuju svoje aktivnosti i aktivnosti drugova iz razreda 289 .koriste ključne metode iz prakse pri radu u parovima ili malim grupama . na usvajanje elementarnih jezičkih sredstava i usvajanje strategija učenja stranog jezika.

naglasak. naglašavati riječi. ritam i intonaciju u jeziku koji uč i • razumjeti ograničen broj riječi i izraza. radoznalost i kreativnost. je razvijanje svijesti o postojanju drugih jezika i mogućnosti komuniciranja na nekom drugom jeziku koji nije naš maternji. prepoznavati i pravilno upotrebljavati osnovne jezičke elemente. kratke dijaloge o poznatim temama. Učenje stranog jezika treba djetetu olakšati razumijevanje drugih i različitih kultura i tradicija i jačati motivaciju za učenje stranih jezika.1 u govoru i pisanju. pjesmice • razumjeti i reagirati na odgovarajući način na kratke usmene poruke prepoznavati slova i napisane riječi.2 Evropskog okvira za strane jezike u slušanju i razumijevanju i čitanju i razumijevanju. dopunjavati i samostalno pisati riječ i i kraće rečenice Čitanje i razumijevanje • • • Govor • • • • Pisanje Znanje o jeziku • • Dijete će na ovom nivou učenja jezika svjesno sticati znanje o jeziku.Francuski jezik – drugi strani jezik. odnosno A1. Jezičke vještine Slušanje i razumijevanje Očekivani rezultati / ishodi učenja Dijete će • prepoznavati glasove. kao drugog stranog jezika. Dijete treba osposobiti da na francuskom jeziku komunicira na osnovnom nivou o temama iz svog neposrednog okruženja. poštovati ritam i intonaciju rečenice davati osnovne informacije o sebi i svom okruženju opisivati u nekoliko rečenica poznatu situaciju služeći se pritom ograničenim brojem osnovnih riječi i zapamćenih rečeničnih shema razmjenjivati sa sagovornicima nekoliko osnovnih iskaza u vezi sa konkretnom situacijom prepisivati. U nastavi francuskog jezika u šestom razredu osnovne škole treba težiti dostizanju nivoa A 1. te kratke rečenice prepoznavati poznate riječi i kratke rečenice i znati ih povezati sa ilustracijama čitati kraće tekstove pravilno artikulirati glasove. 290 . Učenje stranog jezika treba poticati njegovu maštu. prva godina učenja (2 časa sedmično. 70 časova godišnje) Cilj nastave francuskog jezika u šestom razredu osnovne škole.

crtanjem.).) Glagole Prezent pomoćnih glagola avior. Au revoir itd. triste.Dani u sedmici. redanjem slika itd. mjeseci.Škola . beau. ČITANJE I REAGIRANJE Djeca će prepoznati jednu ili više napisanih riječi ili uputa i reagirati: 1) Neverbalno: gestikuliranjem. itd. qui? De/á qui? Que? De/á quoi Determinatore . avec. grand. ton. jardin. devant. redati riječi po odreñenom redoslijedu. moje tijelo. sale à manger. u vezi sa datim temama. PRODUKCIJA a) GOVOR Djeca će: ponavljati riječi nastavnika/nastavnice ili riječi izgovorene sa kasetofona. dans. npr.livre. pour aller à … C’est loin (de) / près (de) Aller tout droit. table. Bliža okolina: rue. npr. pisati kratki. u vezi sa datim temama i gramatikom. ma. zamjenjivanjem inicijala punim riječima ili popunjavanjem praznina odgovarajućim riječima itd. tourner à droite / à gauche Vrijeme: Qelle heure est-il? Il est Dani u se dmici. onih koje označavaju neku aktivnost. être. cahier. 2) Verbalno: davanjem kratkih pismenih ili usmenih odgovora na pitanja. popunjavanjem praznina riječima odabranim sa zidnih karata na kojima se te riječi nalaze itd. triste… Odreñivanje mjesta i pložaja: Pardon. recitirati. zamjenjivati inicijale punim riječima. pokazivanjem odreñenih ilustracija koje se odnose na riječi koje im se usmeno upućuju. là. Bon – mauvais. petit. osnovne (npr. glumljenjem. grand – petitl Složenice . dehors Brojeve 1 . le.Prisvojne pridjeve. sa . un. crtanjem. parc. 2) Verbalno: ponavljanjem riječi koje izgovara nastavnik/nastavnica ili koje su čuli sa kasetofona. rutinske aktivnosti npr dormir. igrati uloge. lit. faire i venir Imperativ Priloge za mjesto. jaune. sur. brojeve itd. u vezi sa datim temama. mon. des. soeur. bojenjem navedenih predmeta/osoba navedenim bojama. lijepljenjem slika. izvršavanjem uputa. glumljenjem (npr.Kazivanje vremena Ak tivnosti RECEPCIJA SLUŠANJE I REAGIRANJE: Djeca će slušati izgovoreni tekst i reagirati: 1) Neverbalno: imitiranjem nastavnika/nastavnice ili neke popularne ličnosti (npr. bojenjem ili podvlačenjem samo odreñenih riječi (npr. les .50 Prijedloge à. npr. dom . Il a les cheveux noirs.Porodica . armoire. –s Antonime. malheureux. grand. grandpère Prostorije u k ući i namje štaj: cuisine. Raspoloženja: heureux. Predstavljanje: Je m’appelle …Je suis. učiti pisati pomoću igara na CD-u. Škola: enseignant.Kuća. la. raspoloženje. son. ta. od ponuñenih riječi sastavljati kraće rečenice. il fait froid. arbre. učestvovati u razgovoru (pitanja/odgovori) sa drugom djecom ili nastavnikom. podvlačiti. razred osnovne škole Prva godina učenja francuskog jezika Prvi stepen početnog znanja Te me . povezivanjem riječi u stupcu A sa odgovarajućim ilustracijama u stupcu B. u vezi sa datim temama. chambe. Prendre un bain. Salut.. pjevati i igrati jezične igre. De quelle couleur est…? rouge.Pozdravljanje i predstavljanje . društvene igre u kojoj se slažu pločice sa slovima jedna na drugu. élève. davati upute i naredbe b) PISANJE Djeca će: prepisivati izolirane riječi. godišnja doba Djeca će vježbati da koriste (a ne učiti o tome!): Afik se . jednostavan tekst prema tekstu modelu. se promener. faire attention 291 . l’.. samostalno napisati kratki tekst (čestitku. se laver. frère.Svakodnevni život . pomoću društvene igre u kojoj se sastavljaju riječi od slova. Sale à manger. une. itd Kolok acije . davanjem kratkih odgovora na pitanja nastavnika/nastavnice ili pitanja koja su čuli sa kasetofona.Nivo 6. manger Moje lice . sac à dos. podvlačenjem ili bojenjem riječi koje im se usmeno upućuju.Članove. ubacivati. iz crtića). samo osnovne riječi Opisivan je : Il est grand / petit. razglednicu SMS poruku) Gramatika Djeca će učiti o tome i koristiti : Imenice jednina i množina Zamjenice Lične Upitne. bruns. npr. itd.mère. père. ici. pravljenjem/oblikovanjem stvari. rasporeñivanjem ilustracija po odreñenom redu prema pisanim uputama itd. Svakodnevni život. pokazivanjem.Opisne pridjeve koji su najčešće u upotrebi. itd. mjeseci i godišnja doba . pravilnih glagola. biranjem ili povezivanjem pisanih riječi i odgovarajućih ilustracija.. Qu’est-ce que c’est ? Qui est-ce? Quel âge as – tu? Članovi uže porodice: mère. tužan. de (u osnovnim značenjima) Vokabular Djeca će učiti samo osnovni vokabular koji se odnosi na teme : Pozdravljanje: Bonjour. chaise. C’est …. se lever. povratnih glagola i nepravilnih glagola aller.Moja bliža okolina . blonds. blanc itd. prendre l’ autobus. sretan). zamjenjivanjem ilustracija u tekstu ponuñenim riječima. gestikuliranjem.

a ocjena treba biti odraz cjelokupnog odnosa djeteta prema školskim obavezama. Praćenje i vrednovanje U šestom razredu osnovne škole ocjene se iskazuju brojčano.kroz sportove i igre (Tjelesni i zdravstveni odgoj) .kroz crtanje.koristiti ključne metode iz prakse pri radu u parovima ili malim grupama. Učenje kako učiti Djeca će: .razvijati pozitivan stav prema učenju jezika. . Nastavnik/nastavnica mora znati iskoristiti tu dobru motivaciju i u njima probuditi želju za daljim učenjem novog jezika.DIDAKTIČKO – METODIČKE NAPOMENE Šesti razred je početak nove etape u učenju prvog stranog jezika ali i vrijeme započinjanja učenja drugog stranog jezika. . slikanje. (Likovna kultura) .slušanjem i pjevanjem omiljene vrste muzike (Muzička kultura) . . U savladavanju novog stranog jezika obradit će se veliki broj istih onih tema koje su predviñene u prvim godinama učenja prvog stranog jezika. npr. njegovog aktivnog učešća u nastavnom procesu i pokazanih rezultata.ocjenjivati svoje aktivnosti i aktivnosti svojih drugova/drugarica iz razreda. . Dobro osmišljenom vizualizacijom olakšava se proces razumijevanja i pamćenja i doprinosi redukciji upotrebe maternjeg jezika na času stranog jezika. Ovo može podrazumijevati npr.: . Na svim nivoima učenja stranog jezika neophodna je vizualizacija. njega svakako treba iskoristiti i u usvajanju novog – drugog stranog jezika. Djeca su na početku učenja novog stranog jezika po pravilu zainteresirana za učenje. pravopisa. Na ovom uzrastu djeca dobivaju svjestan uvid u zakonitosti jezika koji uče. kao i nivo svog i njihovog znanja u odnosu na postavljene ciljeve. uzvike (helas! (Jao!) ili eh bien! (pa lijepo! No!) ta ta ta! (koješta!) tiens! (gle!) itd. mnogo vremena će se morati utrošiti na usvajanje leksike. S obzirom da djeca imaju iskustvo u učenju prvog stranog jezika.učiti da komuniciraju i da se ponašaju u svakodnevnim situacijama na način koji je prirodan za kulturu zemlje čiji jezik uče.upoznavati sa kulturom svoje zemlje i učiti da je bolje poštuju i cijene.Geografija Interkulturalne vještine Djeca će se: . Tome će sigurno doprinijeti i jezičke igre te učenje pjesmica koje će djeca rado zapjevati kako na početku časa tako i pred kraj časa. Razlike u upotrebi nekih pozdrava u francuskom jeziku i u maternjem jeziku učenika. Zbog toga veliki broj časova treba posvetiti upravo uvježbavanju gradiva. no pristup istima je različit zbog različitih uzrasta u kojima se počinje sa učenjem prvog odnosno drugog stranog jezika. u početnoj fazi učenja pogotovo.Matematika . Kontinuirano uvježbavanje i sistematiziranje usvojenih znanja takoñer će olakšati njihovo usvajanje.upoznavati se sa nekim osnovnim razlikama izmeñu njihove kulture i kulture naroda sa francuskog govornog područja (npr. Uz razvijanje sve četiri jezičke vještine. Dobro jutro i dobar dan / Bonjour). Pored dvije školske pismene zadaće preporučuju se i kraće provjere znanja (petominutni i desetominutni testovi). oblikovanje itd. Ocjenjuju se usmeni i pismeni odgovori. te gramatike predviñene za ovaj razred. . npr.biti odgovorna i aktivna u situacijama kada se uči jezik. 292 . Interdisciplinarni sadržaji Djeca će takoñer učiti jezik i proširivati svoj vokabular oslanjajući se na znanje koje su stekli učenjem nekih drugih školskih predmeta.

potvrdne i negativne zapovijesti u okviru jednostavnog rutinskog dijaloga koji se odnosi na neposrednu situaciju. Poteškoće kod izgovora mogu povremeno otežati komunikaciju. • • Čitanje i razumijevanje • • • • Govor • • • Pisanje • • Znanje o jeziku • PROGRAMSKI SADRŽAJI Tematske cjeline: • Škola – nastavni predmeti. naučenih izraza. Može voditi jednostavne neformalne razgovore i obavljati jednostavne transakcije (npr. Dijete može pisati jednostavne tekstove lične prirode u okviru predvidivih svakodnevnih potreba i iskustva. Dijete zna pročitati poznate i neke nepoznate riječi i pasuse iz kratkih tekstova. jezici • Kupovina odjeće • Saobraćaj. Može pronaći odreñenu informac iju u tekstovima u kojima se koristi jednostavan jezik (razglednice. 70 časova godišnje) CILJEVI I REZULTATI ODGOJNO-OBRAZOVNOG RADA U nastavi njemačkog jezika u šestom razredu osnovne škole treba težiti dostizanju nivoa A1. raspored časova • Vrijeme na satu • Slobodno vrijeme • Druženje • TV-emisije • Grad • Seosko imanje • Zemlje. Dijete zna opisati sebe i razgovarati o osnovnim svakodnevnim temama. jednostavan diktat). Vlada osnovnim fondom jednostavnih. narodi. Od ovog razreda djeca počinju svjesno usvajati znanje o jeziku. četvrta godina učenja (2 časa sedmično.3 Evropskog okvira za strane jezike (funkcionalno početno znanje).Njemački jezik – prvi strani jezik. Dijete može pratiti standardan govor ukoliko se govori tempom sporijim od normalnog i ako mu se neko obraća direktno. osnovnim vokabularom i osnovnim gramatičkim strukturama. Izgovara bez poteškoća poznate riječi. lične podatke. Jezičke vještine Očekivani rezultati/ishodi učenja • Slušanje i razumijevanje Dijete može razumjeti pitanja koja se odnose na lično iskustvo i svakodnevne zahtjeve. Zna pisati jednostavne poruke (jednostavan tekst na razglednici. Kod slobodnog pismenog izražavanja pravi brojne greške različ ite prirode. u prodavnici). ali pravi primjetne pauze i oklijeva kad izgovara manje poznate riječi. koji govore o svakodnevnom životu. Teško razumijeva i treba mu dosta vremena da pročita čak i kratke dijelove teksta. prijevozna sredstva 293 . rutinskim dogañanjima ili koji sadrže jednostavne upute. Povremeno mu može zatrebati pomoć. vremenska prognoza).

lesen…) negativan i upitni oblik glagola. SMS. die Bücher. schlafen. Kupovina odje će Die Jacke gefńllt mir.rekonstruirati riječi .pripremati i provoditi jednostavne dijaloge . Woher kommst du? Aus Bosnien-Herzegowina. dort. Sie kommt aus Österreich. er.. Saobraćaj. das Pferd. govoriti o aktivnostima i odreñenim situacijama PISANJE Djeca će: . die Kuh. aber.razvrstavanjem slika. links. essen. Vještine SLUŠANJE I RAZUMIJEVANJE Djeca će slušati izgovoreni tekst i reagirati: 1) Neve rbalno: . Ich finde die Jacke schön und modern. čestitku) Gramatika Djeca će učiti o tome i koristiti : Imenice sa članom u jednini i množini u nominativu i akuzativu: das Buch. jednostavne informacije i sl. imperativ za 2.igrati uloge . jezici: Er ist Engländer. dein.rješavanjem jednostavnijih zadataka sa višestrukim izborom GOVOR Djeca će: . rechts Seosko iman je : der Bauernhof. der Supermarkt. die Tafel.davanjem kratkih odgovora na nastavnikova pitanja ili pitanja koja su čula sa kasetofona i sl.pridruživanjem podnaslova dijelovima teksta .popunjavanjem tabela i sl. . ihr.voditi dijaloge prema datoj skici . unser) Pridjeve u predikativnoj upotrebi Glagole: u prezentu u sva tri lica jednine i množine (pomoćne glagole sein i haben.dopunjavanjem teksta .označavanjem tačnih i netačnih tvrdnji 2) Ve rbalno: ..označavanjem tačnih i netačnih tvrdnji 2) Ve rbalno: . : Škola Deutsch. .povezivanjem slike i slušanog teksta. der Park Wo ist das Kino? Hier. das Theater.Funk cije i sposobnosti Djeca će znati: imenovati nastavne predmete.postavljati jednostavna pitanja . Mathe. Tiere. npr.pisati kratki jednostavan tekst prema datom tekstualnom modelu . Womit möchtest du reisen? 294 . sprechen. pravilne glagole te nepravilne glagole fahren.razvrstavanjem slika . lice jednine i 2. . das Schwein Ze mlje .od ponuñenih riječi rekonstruirati kraće rečenice .jednostavnim rečenicama opisivati. das Kino. es) u akuzativu Prisvojne zamjenice za jedninu i prvo lice množine u nominativu i akuzativu (mein. Sie spricht Deutsch. die Post.tražiti osnovne informacije u tekstu i reagirati: 1) Neve rbalno: .davanjem kraćih odgovora .. oder Vok abular Djeca će usvajati novi i proširivati već usvojeni vokabular koji se odnosi na date teme.popunjavanjem praznina u tekstu.samostalno napisati kratki tekst (razglednicu..dopunjavati izostavljene riječi ..pridruživanjem slike tekstu . pjevati . das Schaf. sein. . Er spricht Englisch. narodi.odgovarati na pitanja . lice množine Negacija nicht i kein (nominativ i akuzativ) Brojeve: do 100 (jedinice i desetice) te brojeve do 1000 (samo stotice) Djeca će koristiti ali ne i učiti o sljedećem: Priloge za mjesto i vrijeme Prijedloge u njihovoj funkcionalnoj upotrebi Ve znike und. sehen. ČITANJE I RAZUMIJEVANJE Djeca će: . du.prepisivati rečenice i kraće tekstove . Grad: das Kaufhaus. Wann ist Deutsch? Haben wir heute Mathe? Mathe habe ich am Montag. Erdkunde. za izražavanje želje oblik möchte prezent glagola können u jednini i množini. sie. Zamje nice: Lične zamjenice u jednini i množini u nominative Zamjenica Sie za učtivo oslovljavanje Lične zamjenice u jednini (ich.recitirati. govoriti o svojim omiljenim predmetima čitati raspored sati i opisati svoj raspored sati čitati vrijeme na satu (ne samo pune sate i na pola sata) iskazati mišljenje o nečem (Ich finde es super!) imenovati evropske zemlje i odreñeni broj stranih jezika opisati ljude i predmete govoriti o trenutnoj aktivnosti imenovati TV-emisije imenovati domaće životinje i opisati ih imenovati zgrade u gradu iskazati na jednostavan način dopadanje i nedopadanje izviniti se tražiti i nuditi pomoć. prijevozna sre dstva: Wir reisen mit dem Zug.čitati rečenice i kraće tekstove .

Djeca će tako učiti jezik i proširivati svoj vokabular oslanjajući se na znanje koje su stekli učenjem nekih drugih školskih predmeta ali i kombinirajući učenje stranog jezika sa aktivnostima „preuzetim’’ iz nekih drugih predmeta. Pritom će ih nastavnik/nastavnica induktivnim putem voditi ka otkrivanju osnovnih jezičkih zakonitosti koje će težiti primjenjivati samostalno i funkcionalno. Ocjena iz stranog jezika odraz je cjelokupnog djetetovog odnosa prema školskim obavezama. kao npr. udžbenicima i priručnicima ne prihvata kruto. govora i pisanja. I na ovom uzrastu izuzetno je bitna vizualizacija koja mora pratiti kako rad na leksici tako i gramatici. Posebno je važno istaći neophodnost kontinuiranog uvježbavanja i ponavljanja. nego da kreativno i fleksibilno kreira aktivnosti. Ona počinju dakle sticati i znanje o jeziku koristeći se već naučenim jezičkim kategorijama iz maternjeg jezika. značaj meñusobnog razumijevanja. Djeca ovog uzrasta ne uče jezik samo imitiranjem i stvaranjem jezičkih navika nego svjesnim uvidom u njegove zakonitosti. primjereno uvjetima u kojima radi i uzimajući u obzir specifičnosti stranog jezika koji predaje. U radu na tekstu podjednaka će se pažnja posvetiti razvijanju receptivnih jezičkih vještina (slušanje i razumijevanje te čitanje i razumijevanje) uz razvijanje različitih strategija slušanja i čitanja ali i produktivnih vještina. jezici). Ona doprinosi razvijanju smisla za opservaciju. Veoma je važno da nastavnik/nastavnica upute ponuñene u programu. poštovanja različitosti. postavljanje pretpostavki. Dinamičnosti nastavnog časa doprinijet će smjena više aktivnosti. . Ona omogućava i favorizira autonomnost djeteta. Praćenje i vrednovanje U šestom razredu osnovne škole iskazuju se brojčane ocjene za postignute rezultate u nastavi. interkulturalnog prožimanja i uvažavanja. 295 .upoznavati različite kulture i tradicije. Likovna kultura. U tu svrhu preporučuju se češće i kraće provjere u formi kratkih desetominutnih testova kao i izrada dviju školskih pismenih zadaća (po jedna u svakom polugodištu). na osnovu predočenog modela jednostavnog teksta pisati sličan ili samostalno pisati jednostavan kratki tekst (čestitku.učiti da komuniciraju i da se ponašaju u svakodnevnim situacijama na način koji je primjeren kulturi zemlje čiji jezik uče. Postepeno će se osposobljavati i za jednostavnu reprodukciju teksta odgovaranjem na postavljena pitanja ili najjednostavnijim prepričavanjem uz pomoć slika. Interkulturalne vještine Djeca će: . Matematika (brojevi). Nastavnik/nastavnica potiče motivaciju za učenje stranog jezika. kulture dijaloga. Konačnu ocjenu ne treba izvoditi na osnovu proste aritmetičke sredine ocjena. Djeca će rado inscenirati naučene dijaloge ali i voditi slične na osnovu datih modela ili skica dijaloga. Maternji jezik. Sistematiziranje naučenog i voñenje neke vrste jezičkog portfolija razvit će kod djeteta svijest o ličnom napredovanju u procesu učenja stranog jezika. Nastava stranog jezika. Geografija (zemlje. kritičkog mišljenja i tako značajno utječe na formiranje ličnosti u cjelini. uvažavanja. oblika nastavnog rada ali i igara i pjesmica koje će na svojevrstan način unijeti potrebnu vedrinu i opuštenost u nastavu. saradnje. tolerancije. U vježbama pismenog izražavanja djeca će dopunjavati izostavljene dijelove teksta.DIDAKTIČKO – METODIČKE NAPOMENE Šesti razred je početak nove etape u učenju stranog jezika. Muzička kultura. razglednicu. potiče na samostalnost i kreativnost u procesu učenja. Interdisciplinarni sadržaj Programski sadržaj je meñusobno povezan sa drugim predmetima. narodi. kao i svestrano i široko usvajanje sposobnosti primjenjivih i u drugim disciplinama. Svaka konačna ocjena treba da istovremeno odražava stvarni i mjerljivi napredak koji su djeca postigla tokom školovanja i utisak predmetnog nastavnika/nastavnice o napredovanju. ukazuje na neophodnost permanentnog razvijanja jezičkih kompetencija. osim kognitivnog ima i duboko humanistički aspekt. njegovog aktivnog učešća u nastavnom procesu i pokazanih rezultata koje će nastavnik/nastavnica kontinuirano pratiti i ocijeniti. SMS).

Njemački jezik – drugi strani jezik, prva godina učenja (2 časa sedmično, 70 časova godišnje)
CILJEVI I REZULTATI ODGOJNO-OBRAZOVNOG RADA
Cilj nastave njemačkog jezika kao drugog stranog jezika u šestom razredu osnovne škole podrazumijeva sticanje elementarne jezičke kompetencije koja se funkcionalno postepeno razvija. Dijete je na ovom stepenu u stanju da na njemačkom jeziku komunicira na osnovnom nivou o temama iz svog neposrednog okruženja. Učenje stranog jezika treba da potakne njegovu maštu, radoznalost i kreativnost. Nastava njemačkog jezika treba da doprinese daljem jačanju motivacije za učenje stranih jezika i da osposobi dijete da na njemačkom jeziku komunicira na osnovnom nivou o temama iz svog neposrednog okruženja i da razumije pojedinačne informacije u jednostavnom tekstu U nastavi njemačkog jezika u šestom razredu osnovne škole, kao prvoj godini učenja njemačkog jezika, treba težiti dostizanju nivoa A1.2 Evropskog okvira za strane jezike. Jezičke vještine Slušanje i razumijevanje • • Čitanje i razumijevanje Oček ivani rezultati/ ishodi učenja dijete može razumjeti ograničen broj riječi, običnih fraza i rečenica, pitanja i uputa lične prirode ili vezanih za neposrednu situaciju i na njih jezički ili nejezički reagirati potrebna mu je znatna pomoć da bi razumjelo: usporavanje brzine govora, ponavljanje, pokazivanje ili prijevod čita naglas poznate riječi i rečenice zna pronaći odreñenu informaciju u jednostavnom tekstu ako je dozvoljeno ponovljeno čitanje pravilno artikulira glasove, naglašava riječi, poštuje ritam i intonaciju rečenice reproducira napamet naučene stihove i pjesmice zna postavljati pitanja i davati odgovore u toku dijaloga o osnovnim temama učestvuje u razgovoru po modelu daje jednostavne informacije o sebi, porodici i prijateljima opisuje u nekoliko rečenica poznatu situaciju pravi pauze, oklijeva, pravi greške i kod najjednostavnije usmene produkcije prepisuje, dopunjava i samostalno piše riječi i kraće rečenice zapisuje pojedine (poznate) riječi ili kraće rečenice po modelu zna napisati nekoliko rečenica o sebi i o veoma poznatim temama (odgovori na direktno postavljena pitanja, pisanje kratkog pisma, kratkog opisa neke osobe) Od samog početka učenja drugog stranog jezika učenici svjesno usvajaju znanje o jeziku.

• • • • • • • • • • • •

Govor

Pisanje

Znanje o jeziku

PROGRAMSKI SADRŽAJI Tematske cjeline: 1. 2. 3. 4. 5. 6. 7. 8. 9. 10. 11. Pozdravljanje, predstavljanje, utvrñivanje nečijeg identiteta Školsko okruženje Članovi porodice Život učenika za vrijeme nastave i odmora Dani u sedmici, mjeseci, godišnja doba Vremenske prilike Brojevi do 100 Kazivanje vremena (puni sat, pola sata) Proslava roñendana Seosko imanje, životinje Odlazak na raspust

296

Funk cije i sposobnosti Djeca će znati: - pozdravljati na formalan i neformalan način - predstaviti sebe i druge - reći koliko imaju godina i odakle dolaze - imenovati članove svoje uže porodice - imenovati predmete u školskoj torbi i učionici - nabrojati dane u sedmici, mjesece i godišnja doba - pitati za vrijeme na satu i reći koliko je sati - reći kakvo je atmosfersko vrijeme - brojati do 100 - govoriti o trenutnoj aktivnosti - čestitati roñendan - nabrojati domaće životinje - nabrojati osnovna prijevozna sredstva - iskazati želju (šta želi jesti i piti, kuda putovati) - kupiti voznu kartu

Vještine SLUŠANJE I RAZUMIJEVANJE Djeca će slušati izgovoreni tekst i reagirati: 1) Neve rbalno : - razvrstavanjem slika - povezivanjem slike i slušanog teksta, - označavanjem tačnih i netačnih tvrdnji 2) Ve rbalno : - davanjem kratkih odgovora na nastavnikova pitanja ili pitanja koja su čuli sa kasetofona - popunjavanjem tabela i sl. ČITANJE I RAZUMIJEVANJE Djeca će: - čitati rečenice i kraće tekstove, - tražiti osnovne informacije u tekstu i reagirati: 1) Neve rbalno : - razvrstavanjem slika, pridruživanjem slike tekstu, označavanjem tačnih i netačnih tvrdnji 2) Ve rbalno: - davanjem kraćih odgovora - dopunjavanjem teksta - rješavanjem jednostavnijih zadataka sa višestrukim izborom GOVOR Djeca će: - recitirati, pjevati - postavljati jednostavna pitanja - odgovarati na pitanja - igrati uloge - pripremati i provoditi jednostavne dijaloge - voditi dijaloge prema datoj slici PISANJE Djeca će: - prepisivati pojedinačne riječi, rečenice i kraće tekstove - rekonstruirati riječi - dopunjavati izostavljene riječi - od ponuñenih riječi rekonstruirati kraće rečenice - pisati kratki jednostavan tekst prema datom tekstualnom modelu - samostalno napisati kratki tekst (čestitku, pozivnicu za roñendansku proslavu)

Gramatika Djeca će učiti o tome i koristiti: Imenice sa članom u jednini i množini u nominativu i akuzativu: das Buch, die Tafel, die Bücher.... Zamjenice: - Lične zamjenice u jednini i množini u nominativu - Zamjenica Sie za učtivo oslovljavanje - P risvojne zamjenice za prvo i drugo lice jednine u nominativu Pridjeve u predikativnoj upotrebi Glagole: - prezent pomoćnih glagola sein i haben - prezent pravilnih glagola - prezent glagola können - izražavanje želje pomoću oblika möchte - imperativ (2. lice jednine i 2. lice množine) - negativan i upitni oblik glagola Negacija nicht i kein (nominativ i ak uzativ) Brojeve do 100 Djeca će koristiti ali ne i učiti o sljedećem: Priloge za mjesto i vrijeme Prijedloge u njihovoj funkcionalnoj upotrebi

Vokabular Djeca će usvajati vok abular koji se odnosi na date teme, npr. : Pozdravljanje: Hallo!, Guten Tag, Guten Morgen, Auf Wiedersehen! Predstavljan je: Ich bin ... Ich heiße.... Ich komme aus Deutschland. Wie heißt du? Wie alt bist du? Ich bin .... Jahre alt. Wer ist das? Das ist... Porodica: Vater, Mutter, Bruder, Schwester, Eltern, Oma, Opa Škola: Das Klassenzimmer,die Schultasche, das Buch, das Heft, der Bleistift, die Tafel, die Kreide, die Bank... Ro ñendan: Mein Geburtstag ist am Samstag um 18 Uhr. eine Geburtstagsparty machen, Freunde einladen, die Torte, die Kerzen, Geschenke bekommen Seosko iman je: der Bauernhof, Tiere, die Kuh, das Pferd, das Schaf, das Schwein Atmosfe rsko vrije me: Es ist kalt (warm). Die Sonne scheint. Es schneit. Odlazak na raspust: ins Gebirge, ans Meer, mit dem Zug, mit dem Bus, mit dem Flugzeug reisen

297

DIDAKTIČKO – METODIČKE NAPOMENE Šesti razred je početak nove etape u učenju prvog stranog jezika ali i vrijeme početka učenja drugog stranog jezika. S obzirom na to da djeca imaju iskustvo u učenju prvog stranog jezika, njega svakako treba iskoristiti i u usvajanju novog – drugog stranog jezika. U savladavanju novog stranog jezika obradit će se veliki broj istih onih tema koje su predviñene u prvim godinama učenja prvog stranog jezika, no pristup je različit zbog različitih uzrasta u kojima se počinje sa učenjem prvog, odnosno drugog stranog jezika. Na ovom uzrastu djeca dobivaju svjestan uvid u zakonitosti jezika koji uče. Uz razvijanje sve četiri jezičke vještine, mnogo vremena će se morati utrošiti na usvajanje leksike, pravopisa, te gramatike predviñene za ovaj razred. Na svim nivoima učenja stranog jezika neophodna je vizualizacija, u početnoj fazi učenja pogotovo. Dobro osmišljenom vizualizacijom olakšava se proces razumijevanja i pamćenja i doprinosi redukciji upotrebe maternjeg jezika na času stranog jezika. Kontinuirano uvježbavanje i sistematiziranje usvojenih znanja takoñer će olakšati njihovo usvajanje. Zbog toga veliki broj časova treba posvetiti upravo uvježbavanju gradiva. Djeca su na početku učenja novog stranog jezika po pravilu zainteresirana za isti. Nastavnik mora znati iskoristiti tu dobru motivaciju i u njima probuditi želju za daljim učenjem novog jezika. Tome će sigurno doprinijeti i jezičke igre te učenje pjesmica koje će učenici rado zapjevati kako na početku časa tako i pred kraj časa. Praćenje i vrednovanje U šestom razredu osnovne škole iskazuju se brojčane ocjene za postignute rezultate u nastavi. Ocjena iz stranog jezika odraz je cjelokupnog učenikovog odnosa prema školskim obavezama, njegovog aktivnog učešća u nastavnom procesu i pokazanih rezultata koje će nastavnik kontinuirano pratiti i ocijeniti. U tu svrhu preporučuju se češće i kraće provjere u formi kratkih pet i desetominutnih testova kao i izrada dvije školske pismene zadaće (po jedna u svakom polugodištu). Interdisciplinarni sadržaj Programski sadržaj je meñusobno povezan sa drugim predmetima. Učenici će tako učiti jezik oslanjajući se na znanje koje su stekli učenjem nekih drugih školskih predmeta ali i kombinirajući učenje stranog jezika sa aktivnostima „preuzetim“ iz nekih drugih predmeta, kao npr. Maternji jezik, Likovna kultura, Muzička kultura, Moja okolina, Matematika, Geografija. Interkulturalne vještine Djeca će: - upoznavati različite kulture i tradicije, - učiti da komuniciraju i da se ponašaju u svakodnevnim situacijama na način koji je primjeren kulturi zemlje čiji jezik uče.

298

Arapski jezik – prvi strani jezik, četvrta godina učenja (2 časa sedmično, 70 časova godišnje)
Uloga i značaj nastave arapskog jezika Tokom procesa obrazovanja, a u okviru nastave stranih jezika, neophodno je razvijanje svijesti o poznavanju dva ili više stranih jezika. Evropska Unija je multietnička zajednica čiji su opstanak i prosperitet uvjetovani višejezičnošću. Rezultat takvih razmišljanja je i stav Vijeća Evrope da svaki grañanin Evrope mora poznavati najmanje dva strana jezika. Vijekovima Bosna i Hercegovina ima civilizacijske i privredne veze sa Bliskim i Srednjim istokom, kao i sjevernom Afrikom, gdje se u više od 20 zemalja sa više od 250 miliona govornika kao službeni jezik koristi arapski. Pored toga, više od 35 miliona ljudi kao drugi strani jezik koristi arapski jezik. Značajno je napomenuti da je u jednom periodu naše historije nemali broj književnika pisao djela na arapskom jeziku. Sve prethodno spomenuto govori u prilog neophodnosti učenja arapskog jezika kao jednog od stranih jezika tokom osnovne škole. Cilj i zadaci učenja arapskog jezika Cilj učenja arapskog jezika je osposobljavanje djece za usmenu i pismenu komunikaciju na arapskom jeziku o različitim temama iz svakodnevnog života. Proširivanje opće kulture učenika kroz upoznavanje s načinom života i tradicijom zemalja u kojima se govori arapski jezik. Kroz učenje stranog jezika kod djece se razvija svijest: o značaju višejezičnosti, duhu tolerancije, kozmopolitizmu, toleranciji, humanizmu i internacionalizmu. Zadaci nastave arapskog jezika su: - razvoj sve četiri jezičke vještine, - ovladavanje osnovnim leksičkim, fonetskim i gramatičkim minimumom, - upoznavanje sa kulturom naroda čiji se jezik izučava i razumijevanje i poštivanje drugih kultura, - razvijanje motivacije za učenje jezika i zadovoljstva u učenju, - razvijanje samopouzdanja i samopoštovanja, - razvijanje samostalnosti i kreativnosti, - razvijanje sposobnosti slušanja i meñusobnog uvažavanja, - osposobljavanje djece za samostalno korištenje različitih izvora znanja, odnosno ovladavanje strategijama učenja (naučiti kako učiti).
CILJEVI I REZULTATI ODGOJNO-OBRAZOVNOG RADA Ciljevi nastave arapskog jezik a učenje jezika, a ne o jeziku razvijanje pozitivnog stava prema učenju jezika razvijanje radoznalosti i kreativnosti razvijanje razumijevanja i logičkog pamćenja razvijanje temeljitosti, predanosti i preciznosti u učenju jezika razvijanje samostalnosti u govoru putem igara, pjesme i plesa učiniti da učenje arapskog jezika bude zabavno čitanje i pisanje jednostavnih sintagmi i rečenica Oček ivani re zultati učenja ljubav i spremnost za učenje arapskog jezika razumijevanje jednostavnih sadržaja na arapskom jeziku sloboda i samostalnost u govoru čitanje riječi, vezanih za konkretan pojam (samostalno upotrebljenih) čitanje i pisanje jednostavnih sintagmi i rečenica prepisivanje riječi i kratkih sadržaja kratki usmeni i pismeni odgovori dopunjavanje riječi i rečenica

299

PROGRAMSKI SADRŽAJI Teme (opća tematska područja kao osnov za daljnji rad) Funkcije i vještine (usmena i pismena kompetencija) Aktivnosti (pomoću kojih se realiziraju vještine) Gramatika (osnove gramatike za dati nivo) Vokabular (u okviru datih tema)

Neophodno je, ponoviti osnovne fraze, i provjeriti da li su usvojeni: sukun; tašdid; tanwin; pisanje odreñenog člana; pisanje tanwina u akuzativu; nastavci gramatičkog ženskog roda; lične i pokazne zamjenice.
Nivo 6. razred osnovne škole 4. godina učenja arapskog jezika Prvi stepen elementarnog znanja Teme - Opisati školu - Aktivnosti u nastavi - Kupovina (voće, povrće, brojevi)
- Izražav anje

Funk cije i vještine Djeca će znati: - P redstaviti sebe i druge - Imenovati članove svoje uže porodice, njihova zanimanja i interesovanja - Opisati jednostavnim rečenicama (imenskim i glagolskim) i ograničenim brojem riječi ljude i predmete u kući - Imenovati predmete u školskoj torbi i učionici - Nabrojati ograničen broj voća i povrća i neke osnovne prehrambene artikle - Brojati od 1 do 100 - Koristiti redne brojeve do 12 za izražavanje punih sati - Nabrojati dane u sedmici - Iskazivati posjedovanje putem pronominalnih sufiksa i genitivne veze

Aktivnosti SLUŠANJE I RAZUMIJEVANJE Djeca će slušati izgovoreni tekst i reagirati 1) Neverbalno: - gestikulacijom predstaviti ono što su čuli - bojenjem navedenih predmeta / osoba - pokazivanjem na odreñene ilustracije koje se odnose na riječi koje su čula odnosno povezivanjem slike sa tekstom koji čuju - izvoñenjem uputstava koje nastavnik izgovara ili koja čuju sa kasetofona 2) Verbalno: - ponavljanjem odreñenih sintagmi i rečenica koje je izgovorio nastavnik ili koje su čula sa kasetofona, davanjem kratkih odgovora na nastavnikova pitanja ili pitanja koja su čula s kasetofona ČITANJE I RAZUMIJEVANJE Djeca će prepoznati jednu ili više napisanih sintagmi ili rečenica i reagirati 1) Neverbalno: - gestikuliranjem, imitiranjem povezivanjem pisanih sintagmi i odgovarajućih ilustracija 2) Verbalno - kraćim pismenim ili usmenim odgovorima na pitanja - dopunjavanjem izostavljenih sintagmi u tekstu - povezivanjem ponuñenih riječi u tekstu… GOVOR Djeca će: - ponavljati riječi nastavnika ili riječi izgovorene sa kasetofona - voditi kraće dijaloge u parovima sa drugom djecom ili sa nastavnikom - pjevati - recitirati kraće pjesmice - glumiti PISANJE Djeca najprije prepisuju riječi koje su prije toga usmeno usvojila, a potom postepeno usvajaju i pravilan način njihovog pisanja kroz vježbe poput: - popunjavanja sintagmi i rečenica (npr.: Gdje su nestale riječi?) - nastavnik ispisuje sintagme/rečenice na tablu, izostavljajući odreñene riječi koje djeca trebaju popuniti - rekonstruiranje riječi od ponuñenih slova, - takmičenje u pisanju brojeva - samostalno stvaranje sintagmi, imenskih i glagolskih rečenica na osnovu materijala koji je usvojen

Gramatik a - Lične zamjenice (množina) - Pridjevi - Komparacija pridjeva - Pravi prijedlozi - Genitiv poslije prijedloga - Iskazivanje posjedovanja pomoću pronominalnih sufiksa (jednina, 1. lice množine) - Genitivna veza - Izražavanje glagola ,,imati” - Dvojina - Pravilna množina - Pokazne zamjenice (oblici koji nisu urañeni) - Perfekt - Direktni objekt (akuzativ) - Brojevi do 100 - Redni brojevi do 12

Vokabular Djeca proširuju vokabular u okviru zadanih tema i koriste ga za stvaranje jednostavnih atributivnih sintagmi, genitivne veze; imenske i glagolske rečenice Kroz dijalog (igre, pjesmice, ponavljanje, prepoznavanje, crtanje i druge vježbe) uvježbavati osnovni vokabular Vokabular treba proširivati u skladu sa temama koje se obrañuju Postepeno uvoditi sinonime za leksiku koju je usvojila većina djece

vremena (puni sati) - Opisati slobodne aktivnosti (sportske, kulturne i dr.) - P orodica i članovi Porodice - zanimanja - Opisati grad, kuću, sobu

300

DIDAKTIČKO – METODIČKE NAPOMENE
Šesti razred je početak nove etape u učenju stranog jezika. Djeca ovog uzrasta ne uče jezik samo imitiranjem i stvaranjem jezičkih navika nego svjesnim uvidom u njegove zakonitosti. Ona počinju dakle stjecati i znanje o jeziku koristeći se već naučenim jezičkim kategorijama iz maternjeg jezika. Pritom će ih nastavnik induktivnim putem voditi ka otkrivanju osnovnih jezičkih zakonitosti koje će težiti primjenjivati samostalno i funkcionalno. I u ovom uzrastu izuzetno je bitna vizualizacija koja mora pratiti kako rad na leksici tako i gramatici. U radu na tekstu podjednaka će se pažnja posvetiti razvijanju receptivnih jezičkih vještina (slušanje i razumijevanje te čitanje i razumijevanje) uz razvijanje različitih strategija slušanja i čitanja ali i produktivnih vještina, govora i pisanja. Učenici će rado inscenirati naučene dijaloge ali i voditi slične na osnovu datih modela ili skica dijaloga. Postepeno će se osposobljavati i za jednostavnu reprodukciju teksta odgovaranjem na postavljena pitanja ili najjednostavnijim prepričavanjem uz pomoć slika. U vježbama pismenog izražavanja učenici će dopunjavati izostavljene dijelove teksta, na osnovu predočenog modela jednostavnog teksta pisati sličan ili samostalno pisati jednostavan kratki tekst (čestitku, razglednicu, SMS). Posebno je važno istaći neophodnost kontinuiranog uvježbavanja i ponavljanja. Sistematiziranje naučenog i voñenje neke vrste jezičkog portfolija razvit će kod učenika svijest o ličnom napredovanju u procesu učenja stranog jezika. Nastavnik potiče motivaciju za učenje stranog jezika. Dinamičnosti nastavnog časa doprinijet će smjena više aktivnosti, oblika nastavnog rada ali i igara i pjesmica koje će na svojevrstan način unijeti potrebnu vedrinu i opuštenost u nastavu. Nastava stranog jezika, osim kognitivnog ima i duboko humanistički aspekt. Ona omogućava i favorizira autonomnost učenika, podstiče na samostalnost i kreativnost u procesu učenja, ukazuje na neophodnost permanentnog razvijanja jezičkih kompetencija, značaj meñusobnog razumijevanja, saradnje, uvažavanja, tolerancije, poštovanja različitosti, kulture dijaloga, interkulturalnog prožimanja i uvažavanja, kao i svestrano i široko usvajanje sposobnosti primjenjivih i u drugim disciplinama. Ona doprinosi razvijanju smisla za opservaciju, postavljanje pretpostavki, kritičkog mišljenja i tako značajno utječe na formiranje ličnosti u cjelini. Veoma je važno da nastavnik uputstva ponuñena u programu, udžbenicima i priručnicima ne prihvata kruto, nego da kreativno i fleksibilno kreira aktivnosti, primjereno uvjetima u kojima radi i uzimajući u obzir specifičnosti stranog jezika koji predaje. Praćenje i vrednovanje U šestom razredu osnovne škole iskazuju se brojčane ocjene za postignute rezultate u nastavi. Ocjena iz stranog jezika odraz je cjelokupnog djetetovog odnosa prema školskim obavezama, njegovog aktivnog učešća u nastavnom procesu i pokazanih rezultata koje će nastavnik/nastavnica kontinuirano pratiti i ocijeniti. U tu svrhu preporučuju se češće i kraće provjere u formi kratkih desetominutnih testova kao i izrada dviju školskih pismenih zadaća (po jedna u svakom polugodištu). Konačnu ocjenu ne treba izvoditi na osnovu proste aritmetičke sredine ocjena. Svaka konačna ocjena treba istovremeno odražavati stvarni i mjerljivi napredak koji su djeca postigla tokom školovanja i utisak predmetnog nastavnika o napredovanju. Interdisciplinarni sadržaj Programski sadržaj je meñusobno povezan sa drugim predmetima. Učenici će tako učiti jezik i proširivati svoj vokabular oslanjajući se na znanje koje su stekli učenjem nekih drugih školskih predmeta ali i kombinirajući učenje stranog jezika sa aktivnostima „preuzetim“ iz nekih drugih predmeta, kao npr. Maternji jezik, Likovna kultura, Muzička kultura, Matematika (brojevi), Geografija (zemlje, narodi, jezici). Interkulturalne vještine Djeca će: - upoznavati različite kulture i tradicije, - učiti da komuniciraju i da se ponašaju u svakodnevnim situacijama na način koji je primjeren kulturi zemlje čiji jezik uče.

301

Arapski jezik – drugi strani jezik, prva godina učenja (2 časa sedmično, 70 časova godišnje)
Uloga i značaj nastave arapskog jezika Tokom procesa obrazovanja, a u okviru nastave stranih jezika, neophodno je razvijanje svijesti o poznavanju dva ili više stranih jezika. Evropska Unija je multietnička zajednica čiji su opstanak i prosperitet uvjetovani višejezičnošću. Rezultat takvih razmišljanja je i stav Vijeća Evrope da svaki grañanin Evrope mora poznavati najmanje dva strana jezika. Vijekovima Bosna i Hercegovina ima civilizacijske i privredne veze sa Bliskim i Srednjim istokom, kao i sjevernom Afrikom, gdje se u više od 20 zemalja sa više od 250 miliona govornika kao zvanični jezik koristi arapski. Pored toga, više od 35 miliona ljudi kao drugi strani jezik koristi arapski jezik. Značajno je napomenuti da je u jednom periodu naše historije nemali broj književnika pisao djela na arapskom jeziku. Sve prethodno spomenuto govori u prilog neophodnosti učenja arapskog jezika kao jednog od stranih jezika tokom osnovne škole. Cilj i zadaci učenja arapskog jezika Cilj učenja arapskog jezika je osposobljavanje djece za usmenu i pismenu komunikaciju na arapskom jeziku o različitim temama iz svakodnevnog života. Proširivanje opće kulture učenika kroz upoznavanje s načinom života i tradicijom zemalja u kojima se govori arapski jezik. Kroz učenje stranog jezika kod djece se razvija svijest: o značaju višejezičnosti, duhu tolerancije, kozmopolitizmu, toleranciji, humanizmu i internacionalizmu. Zadaci nastave arapskog jezika su: - razvoj sve četiri jezičke vještine, - ovladavanje osnovnim leksičkim, fonetskim i gramatičkim minimumom, - upoznavanje sa kulturom naroda čiji se jezik izučava i razumijevanje i poštivanje drugih kultura, - razvijanje motivacije za učenje jezika i zadovoljstva u učenju, - razvijanje samopouzdanja i samopoštovanja, - razvijanje samostalnosti i kreativnosti, - razvijanje sposobnosti slušanja i meñusobnog uvažavanja, - osposobljavanje djece za samostalno korištenje različitih izvora znanja, odnosno ovladavanje strategijama učenja (naučiti kako učiti).
CILJEVI I REZULTATI ODGOJNO-OBRAZOVNOG RADA Ciljevi početne nastave arapskog jezika učenje jezika, a ne o jeziku razvijanje pozitivnog stava prema učenju jezika razvijanje radoznalosti i kreativnosti razvijanje razumijevanja i logičkog pamćenja razvijanje temeljitosti, predanosti i preciznosti u učenju jezika razvijanje samostalnosti u govoru putem igara, pjesme i plesa učiniti da učenje arapskog jezika bude zabavno postupan prelaz ka čitanju i pisanju jednostavnih riječi i rečenica Očekivani rezultati učenja ljubav i spremnost za učenje arapskog jezika razumijevanje jednostavnih sadržaja na arapskom jeziku sloboda i samostalnost u govoru čitanje riječi, vezanih za konkretan pojam (samostalno upotrebljenih) čitanje jednostavnih rečenica prepisivanje riječ i i kratkih sadržaja kratki usmeni i pismeni odgovori

302

PROGRAMSKI SADRŽAJI Teme (opća tematska područja kao osnov za daljnji rad) Funkcije i vještine (usmena i pismena kompetencija) Aktivnosti (pomoću kojih se realiziraju vještine) Gramatika (gramatika za dati nivo uz korištenje znanja iz maternjeg jezika i prvog stranog jezika) Vokabular (u okviru datih tema)

Specifičnosti arapskog pisma će uvjetovati i početnu fazu učenja arapskog jezika. Neophodno je, uz učenje osnovnih fraza, usvojiti: osnovne oblike slova; varijante pisanja slova; kratke i duge vokale; sukun; tašdid; tanwin; vezivanje slova u riječi i kraće rečenice. Koristiti jezička znanja koja su djeca stekla tokom učenja maternjeg jezika i prvog stranog jezika i komparativnom metodom voditi djecu da sama dolaze do odreñenih zaključaka.
Nivo Šesti razred osnovne škole Prva godina učenja arapskog jezik a Prvi ste pen elementarnog znan ja Te me Pozdravljanje i upoznavanje Porodica i prijatelji Kuća Svakodnevni život Škola Bliža okolina Odjevni predmeti Funkcije i vještine Dje ca će znati: Pozdravljanje na formalan i neformalan način - Predstaviti sebe i druge - Imenovati članove svoje uže porodice - Opisati jednostavnim rečenicama (imenskim) i ograničenim brojem riječi ljude i predmete u kući - Imenovati predmete u školskoj torbi i učionici - Brojati od 1 do 10 - Reći koliko je sati (puni sat) - Nabrojati dane u sedmici - Nabrojati ograničen broj odjevnih predmeta Aktivnosti SLUŠANJE I RAZUMIJEVANJE Djeca će slušati izgovoreni tekst i reagirati 1) Neverbalno: - gestikulacijom predstaviti ono što su čuli, - slaganjem slika redoslijedom koji proistekne iz teksta koji su čuli, - pokazivanjem na odreñene ilustracije koje se odnose na riječi koje su djeca čuli, odnosno povezivanjem slike sa tekstom koji čuju, - podvlačenjem riječi koje su djeca čuli 2) Verbalno: - ponavljanjem odreñenih riječi koje je izgovorio nastavnik ili koje su čuli sa kasetofona - davanjem kratkih odgovora na nastavnikova pitanja ili pitanja koja su čuli sa kasetofona ČITANJE I RAZUMIJEVANJE Djeca će prepoznati jednu ili više napisanih riječi ili rečenica i reagirati: 1) Neverbalno: - gestikuliranjem, imitiranjem - povezivanjem pisanih riječi i odgovarajućih ilustracija - podvlačenjem pojedinih riječi 2) Ve rbalno: - kraćim pismenim ili usmenim odgovorima na pitanja - dopunjavanjem izostavljenih slova ili riječi u tekstu - povezivanjem ponuñenih riječi u tekstu… GOVOR Djeca će: - ponavljati riječi nastavnika ili riječi izgovorene sa kasetofona, - voditi kraće dijaloge u parovima sa drugom djecom ili sa nastavnikom, - pjevati, - recitirati kraće pjesmice, - glumiti, itd. PISANJE Djeca najprije preslikavaju slova koja su prije toga usmeno usvojili, a potom postepeno usvajaju i pravilan način njihovog pisanja kroz vježbe poput: - popunjavanja slova (npr.: Gdje su nestala slova? - nastavnik ispisuje riječi na tablu, izostavljajući odreñena slova koje djeca trebaju popuniti) - rekonstruiranje riječi od ponuñenih slova, - takmičenje u pisanju brojeva itd. Gram atika Lične zamjenice ('ana, 'anta, 'anti, huwa, hiya, nahnu) Upitne zamjenice (man, ma) Pokazne zamjenice (hara, harihi) Vokativna partikula ,,ya” Potvrdne i odrične riječi (na`am, la) Upitne partikule (hal, 'a) Prije dlozi (fi, min, 'ila, `ala) Upitna riječ ,,'ayna” Kategorija roda Prepoznavanje gramatičk og ženskog roda (okruglo ,,ta”) Brojevi (1 do 10) Vokabular Djeca će: Učiti samo osnovni vokabular, koji će biti osnova za tvorbu kratkih (imenskih) rečenica. Kroz dijalog (igre, pjesmice, ponavljanje, prepoznavanje, i druge vježbe) uvježbavati osnovni vokabular.

303

DIDAKTIČKO – METODIČKE NAPOMENE
Šesti razred je početak nove etape u učenju prvog stranog jezika ali i vrijeme početka učenja drugog stranog jezika. S obzirom na to da učenici imaju iskustvo u učenju prvog stranog jezika, njega svakako treba iskoristiti i u usvajanju novog – drugog stranog jezika. U savladavanju novog stranog jezika obradit će se veliki broj istih onih tema koje su predviñene u prvim godinama učenja prvog stranog jezika, no pristup istima je različit zbog različitih uzrasta u kojima se počinje sa učenjem prvog odnosno drugog stranog jezika. Na ovom uzrastu učenici dobivaju svjestan uvid u zakonitosti jezika koji uče. Uz razvijanje sve četiri jezičke vještine, mnogo vremena će se morati utrošiti na usvajanje leksike, pravopisa, te gramatike predviñene za ovaj razred. Na svim nivoima učenja stranog jezika neophodna je vizualizacija, u početnoj fazi učenja pogotovo. Dobro osmišljenom vizualizacijom olakšava se proces razumijevanja i pamćenja i doprinosi redukciji upotrebe maternjeg jezika na času stranog jezika. Kontinuirano uvježbavanje i sistematiziranje usvojenih znanja takoñer će olakšati njihovo usvajanje. Zbog toga veliki broj časova treba posvetiti upravo uvježbavanju gradiva. Djeca su na početku učenja novog stranog jezika po pravilu zainteresirana za učenje. Nastavnik mora znati iskoristiti tu dobru motivaciju i u njima probuditi želju za daljnjim učenjem novog jezika. Tome će sigurno doprinijeti i jezičke igre te učenje pjesmica koje će djeca rado zapjevati kako na početku tako i pred kraj nastavnog časa. Praćenje i vrednovanje U šestom razredu osnovne škole iskazuju se brojčane ocjene za postignute rezultate u nastavi. Ocjena iz stranog jezika odraz je cjelokupnog odnosa djeteta prema školskim obavezama, njegovog aktivnog učešća u nastavnom procesu i pokazanih rezultata koje će nastavnik kontinuirano pratiti i ocijeniti. U tu svrhu preporučuju se češće i kraće provjere u formi kratkih pet - i desetominutnih testova kao i izrada dviju školskih pismenih zadaća (po jedna u svakom polugodištu). Interdisciplinarni sadržaj Programski sadržaj je meñusobno povezan sa drugim predmetima. Djeca će tako učiti jezik oslanjajući se na znanje koje su stekla učenjem nekih drugih školskih predmeta ali i kombinirajući učenje stranog jezika sa aktivnostima „preuzetim“ iz nekih drugih predmeta, kao npr. Maternji jezik, Likovna kultura, Muzička kultura, Matematika, Geografija. Interkulturalne vještine Djeca će: - upoznavati različite kulture i tradicije, - učiti da komuniciraju i da se ponašaju u svakodnevnim situacijama na način koji je primjeren kulturi zemlje čiji jezik uče.

PODRUČJA

CILJEVI

OČEKIVANI REZULTATI

304

Sticanje znanja: - poznavanje i upotrebu matematičkih simbola - usvajanje pojma skupa, unije, presjeka, razlike i direktnog produkta skupova - usvajanje pojma relacije i funkcije - poznavanje koordinatne prave i koordinatne ravnine - usvajanje različitih uglova, jedinica za mjerenje uglova, mjerenje uglomjerom - računanja s mjernim brojevima za kutove (+, -, •, :) - grafičkog prenošenja, uporeñivanja, sabiranje i oduzimanja uglova - usvajanje procedura četiri osnovne računske operacije u skupu No i skupu Q+ - usvajanje znanja o višecifrenim brojevima, razlomcima (decimalnim brojevima) i njihovoj strukturi - o jednačinama i nejednačinama s nepoznatom „na jednom mjestu“ - o rješavanju aritmetičkih (brojevnih) izraza - upotreba brojeva u različitim kontekstima, u drugim predmetima i svakodnevnom životu - usvajanje postupaka za četiri računske operacije s razlomcima i decimalnim brojevima - računanja postotka - računanje aritmetičke sredine dvaju ili više brojeva - računanje pomoću džepnog računala Razvijanje sposobnosti i vještina: - uporeñivanja, nizanja - slijeñenja niza uputa - prostornog organiziranja i orijentiranja - vizualizacije i vizualnog grupiranja - procjenjivanja Sposobnosti - prepoznavanja obrasca i vještine - induktivnog mišljenja - induktivnog i analognog zaključivanja - različitih načina matematičkog izražavanja i komuniciranja, - matematičkog jezika - prikupljanja, selektiranja i korištenja informacija

Dijete će znati: - matematičkim simbolima zapisati odnos dva ili više zadanih skupova - prepoznati relaciju, odnosno funkciju - nacrtati zadani ugao, kao i već nacrtani izmjeriti uglomjerom - znat će računski sabirati, oduzimati, množiti i dijeliti uglove - grafički sabirati, oduzimati i množiti uglove - prepoznati, razumjeti i pravilno koristiti matematičke simbole - prepoznati brojeve prve milijarde i brojeve skupa N o, njihov položaj na brojnom polupravcu i njihovu strukturu - sa sigurnošću obavljati računanja u skupu N o rješavati matematičke izraze - modelirati matematičke izraze prema zadanim (tekstualnim) uvjetima - prepoznati i rješavati zadatke date riječima (i problemske zadatke) - procijeniti i provjeriti tačnost rezultata - obavljati sve četiri računske operacije u skupu Q+ - rješavat će jednostavnije jednačine i nejednačine u Q+ - naučit će izračunavati postotak od zadanog broja, kao i aritmetičku sredinu za dva ili više brojeva - računati pomoću džepnog računala

Zn an je

Dijete će moći: - promatrajući otkrivati nova svojstva u okruženju i logički ih povezivati - nakon obavljenog zapažanja izvoditi zaključke - raditi po odreñenom planu - pripremati se za odreñeno napredovanje - koristiti pomagala za crtanje uglova, paralelnih i okomitih pravaca ... - matematičkim jezikom izražavati opće ideje

Razvijanje spoznaja o društve nim vrije dnostima: Dijete će: - razvijanje argumentacije u branjenju ličnih stavova i stavova drugih - o važnosti donošenja sudova na osnovu provjerenih činjenica i izgrañenih kriterija Vrije dnosti i - rada, posebno timskog i pozitivnim crtama ličnosti - važnosti radovanja ličnom uspjehu, kao i uspjehu stavovi drugih, - ocjenjivanje i samoocjenjivanje na osnovu objektivnog i konstruktivnog vrednovanja - samopuzdanja i samoaktualizacije - uloge kritičkog mišljenja i zaključivanja u donošenju različitih odluka - pokazivati više zanimanja za timski rad i socijalizaciju - naučiti da sluša argumentaciju i kritički preispituje osobne stavove i stavove drugih - naučiti prepoznavati unutarnje vlastito razmišljanje i vlastito prosuñivanje. - poboljšati ličnu „listu“ motiva , emocija i doživljaja - pokazati više altruizma (čovjekoljubivosti, spremnosti da se pomogne drugim), pokazati više senzibiliteta prema matematici i kritičkom mišljenju uopće - prepoznati važnost matematičkih znanja u rješavanju problema i sveprisutnost matematike u univerzumu

Matematika

305

Programski sadržaji 1. Skupovi, relacije i preslikavanja 2. Kružnica, krug, ugao (kut) 3. Prirodni brojevi 4. Djeljivost brojeva 5. Razlomci 1. Skupovi, relacije i preslikavanja Skupovi Presjek, unija i razlika skupova Direktni produkt skupova Relacije. Funkcije (preslikavanja) Koordinatni polupravac i koordinatni sistem u ravni 2. Kružnica, krug, ugao (kut) Izlomljena linija, mnogougao (mnogokut), kružnica i krug. Prava i kružnica; Dvije kružnice Ugao (elementi, obilježavanje) Konveksni i nekonveksni uglovi Središnji ugao, kružni luk i tetiva Prenošenje uglova; Uporeñivanje uglova Grafičko sabiranje i oduzimanje uglova Vrste uglova: puni, opruženi, tupi, pravi, oštri, nula – ugao, susjedni i usporedni Mjerenje uglova (jedinice: stepen, minuta, sekunda), uglomjer Računske operacije s mjernim brojevima za uglove Komplementni i suplementni uglovi 3. Prirodni brojevi Skup N i N0 Sabiranje, oduzimanje, množenje i dijeljenje (s ostatkom) u skupu N0 Svojstva računskih operacija: komutativnost, asocijativnost, distributivnost Izrazi s promjenljivim Pridruživanje brojeva po datom pravilu (brojna vrijednost izraza) 4. Djeljivost u N0 Dijeljenje u skupu N0 (Jednakost a = b c + r) Djeljivost u skupu N0, faktori i sadržaoci prirodnog broja Djeljivost zbira, razlike i proizvoda prirodnih brojeva Djeljivost dekadnim jedinicama i brojevima: 2, 3, 4, 9, 25 Prosti i složeni brojevi Rastavljanje složenih brojeva na proste faktore Zajednički djelitelji brojeva, najveća zajednička mjera Zajednički sadržalac i najmanji zajednički sadržalac danih brojeva 5. Razlomci Pojam razlomka b/a (a, b e N): brojnik i nazivnik Razlomci veći i manji od 1 Proširivanje i skraćivanje razlomaka Uporeñivanje razlomaka Razmjera (omjer) Decimalni i postotni zapis razlomka, postotak Pridruživanje tačaka brojnog polupravca razlomcima Osnovne računske operacije sa razlomcima i njihova svojstva Aritmetička sredina danih brojeva Brojevni izrazi sa zagradama, Tekstualni zadaci Izrazi s promjenljivim; Brojna vrijednost izraza Jednačine i nejednačine u Q+ (najjednostavniji oblici)

306

VRIJEDNOSTI, STAVOVI, PONAŠANJA Razvijanje SKUPOVI, RELACIJE Djeca trebaju usvojiti: Dijete treba skup i elementi skupa radeći s priborom osjećaja za I PRESLIKAVANJE Skupovi kao osnovni pojam. za geometriju percepciju Presjek, unija i razlika Ureñeni par, jednakost razvijati prostora, za skupova ureñenih parova, prvu motoričke urednost, Direktni produkt skupova i drugu koordinatu sposobnosti kao i preglednost, Relacija; F unkcija ureñenog para. uvježbavati oko preciznost u Koordinatni polupravac i Trebaju definirati da pravilno mjerenju. koordinatni sistem u ravni relaciju, odnosno procjenjuje slike Razvijanje KRUŽNICA, KRUG, funkciju. Trebaju znati koje crta. Treba osjećaja za UGAO (KUT) nacrtati zadane tačke promatrati i urednost pri Izlomljena linija, na koordinatnom otkrivati nova crtanju. mnogougao, pravcu i u svojstva, i Razvijanje kružnica (kružna crta) i koordinatnom sistemu logički ih odgovornosti za krug u ravni. Djeca povezivati. samostalno Prava i kružnica trebaju znati koji su Treba razviti obavljanje Ugao; Vrste uglova; osnovni pojmovi u osjećaj za zadataka. Dijete se Središnji ugao geometriji (tačka, promatranje treba osposobiti za Jedinice za mjerenje prava, ravnina, raznih uglova i samostalan rad s uglova prostor, skup), a koji njihovih veličina. geometrijskim Mjerenje uglova su i izvedeni pojmovi Dijete treba priborom, za Računske operacije sa (dužina, izlomljena usvojiti i razviti procjenjivanje mjernim brojevima za linija, mnogougao, matematički rezultata i za uglove kružnica, krug, jezik. pomoć ostaloj Suplementarni, središnji ugao...). Uočavati djeci. K od djeteta komplementarni uglovi Jedinice za mjerenje sličnosti izmeñu treba potaknuti rad Prenošenje uglova uglova: stepen, algebarskih i po planu. Uporeñivanje uglova minute, i sekunda. geometrijskih Razvijanje Grafičko sabiranje i Stepen (stupanj) zadataka. zapažanja i oduzimanje uglova povezati sa stepenima Dijete treba izvoñenje iz geografije, radi naučiti definirati zaključaka. povezivanja gradiva i pojmove koji ga lakšeg usvajanja. okružuju, a Dijete treba usvojiti osnovne crtanje, mjerenje, pojmove uporeñ ivanje, „razumjeti“. sabiranje, oduzimanje uglova, kao i množenje uglova prirodnim brojem. Djeca trebaju Razvijati Razumijevanje PRIRODNI BROJEVI Skup N i N0 savladati sve računske misaonost i prirodnosti i Sabiranje (sabiranje) , operacije. Insistirati na logičnost kroz prirodne logičnosti oduzimanje, množenje i skraćenom dijeljenju i rješavanje u radu sa dijeljenje (s ostatkom) u množenju, gdje se različitih prirodnim skupu N 0 trebaju koristiti zadataka. Dijete brojevima. Svojstva računskih olakšice. Vježbati treba samostalno Razvijanje i operacija: komutativnost, zadatke s više odlučivati koju jačanje asocijativnost, računskih operacije i operaciju će prije samopouzdanja u distributivnost zagrada, da djeca rješavati, kao i vlastitu sposobnost Izrazi s promjenljivim uvježbaju red koje zagrade će učenja i Pridruživanje brojeva po računskih operacija i prije računati. zaključivanja. danom pravilu (brojna oslobañanja od Svjesno vrijednost izraza) zagrada. Uvježbavati preuzimanje rješavanje zadataka s odgovornosti za općim brojevima, sa i urañeno. P ozitivan bez zadanih odnos prema radu, vrijednosti općeg kao i volja za rad i broja. Djeca trebaju za iskazivanje znati koristiti svojstva pozitivnih računskih operacija. rezultata rada. SADRŽAJI ZNANJE SPOSOB NOSTI

AKTIVNOSTI DJETETA Dijete treba pažljivo pratiti izlaganje nastavnika/ce i učestvovati u radu svojim komentarima i pitanjima. Koristiti udžbenik, zbirku zadataka i ostalu preporučenu literaturu.

AKTIVNOSTI NASTAVNIKA/CE Nastavnik/ca će svojim znanjem i vještinama obraditi nastavne sadržaje tako da djeca usvoje pojmove i definicije i da razumiju i prihvate odreñene zakonitosti. Nastavnik/ca će paziti da sadržaj i objašnjenja budu dostupna uzrastu djeteta. Poticati će dijete na rad. Zahtijevat će od djece da uredno rade i da ravnomjerno rasporeñuju crteže na listu papira. Insistirat će na sažimanju pojmova geometrije u opisivanju tokom izlaganja. Poticat će dijete na slobodno procjenjivanje veličine uglova prije mjerenja.

Aktivno učestvuje u svim oblicima nastavnog rada. P rati izlaganja nastavnika/ce. Učestvuje u stvaranju obrazovnih situacija, sredstava i modela. Koristi udžbenik i literaturu. Dosljedno izvršava sve zahtjeve nastavnika/ce u individualnom, grupnom i frontalnom radu. Uredno piše sve informacije koje mu daje nastavnik/ca. Uči kod kuće i radi domaće zadaće.

Ostvaruje produktivnu stvaralačku atmosferu u razredu. Vodi evidenciju svojih zapažanja o napredovanju djeteta. Koristi različite metode i strategije praćenja postignuća i sposobnosti djeteta. Redovito ocjenjuje rad djeteta i vodi uredne zabilješke.

307

x-a<b. x-a= b. Vještina odabira inovacija. vezi sa množenjem i dijeljenjem razlomaka (ax=b. Nastavnik/ca postavlja pitanja i traži adekvatne odgovore. . preklapa i mjeri. Moraju razlikovati proste od složenih brojeva. klasificiranja. kao i najveći zajednički djelitelj. Vizualno raščlanjivanje i grupiranje.P roširivanje i skraćivanje dijelove kako bi razlomaka zapamtilo zapis. Adaptivnost i fleksibilnost u prihvaćanju promjena. sabiranjem i oduzimanjem množenja i razlomaka: (a+ x< b.Uporeñivanje razlomaka Razmjeru rješava . 308 . a-x= b. jednakih a)+b= c. Rješava x< b. Konvergentna i divergentna produkcija ideja... Priprema nastavnu tehniku i tehnologiju. 9. Potiče dijete da pita i da traže odgovore.Dijeljenje razlomka izračunavanje razlomkom udaljenosti na . Geometer's Sketchpad. dijeljenja x+a> b. . složeni i relativno prosti brojevi Rastavljanje broja na proste faktore Najveći zajednički djelitelj Najmanji zajednički sadržalac Razumijevanje materije i problema. Odmjerava znanja: dovoljnog.Množenje razlomaka nastavi geografije.Jednačine u vezi sa odgovarajućim sabiranjem i oduzimanjem jedinicama. Usklañuje zadatke i probleme spram mogućnosti djeteta. kod kuće ili u školi. Cijelo i razlomljeno. .Uporeñivanje razlomaka duljine.P ostotak . Interes za rješavanje problema i zadataka timskim radom. Usvaja pojmove cjeline i jedinke i opće odnose izmeñu dijela nečega i kolektiviteta (cjeline) Radi na satu i kod kuće po uputama nastavnika/ce.Nejednačine u vezi sa razlomaka. srednjeg i visokog nivoa.Jednačine (jednačine) u karti). Geogebra programi iz matematike na kompjuteru su veoma zgodni za jednostavno i brzo prikazivanje različitih razlomaka i odnosa izmeñu cijelog i njegovih dijelova.. Donosi potreban didaktički materijal za razumijevanje novog gradiva (razlomaka). Prati aktivno rad na času i pri tome usvaja nova znanja. 9. arazlomaka. 6. Izrañuje didaktički materijal. razlike i proizvoda Djeljivost sa 2. ax+b=c. 4. . Usvaja razlomaka: algoritme (x+a= b. 10. 6. razvrstavanja. 3.Uporeñivanje razlomaka polovine. vremena. jednakih nazivnika kao i zapis istih.Razmjera i njena primjena DJELJIVOST U N 0 Djelitelj i sadržalac broja Djeljivost zbira. Induktivno mišljenje. P rocjenjuju i vrednuju vlastite stavove i stavove drugih. Za svaki nerazumljivi zadatak traži objašnjenje. Dijete usvaja RAZLOMCI . a-x>b) različite jednačine i .. Razvijati maštovitost i sposobnost percipiranja bitno od nebitnog. ax-b=c) . Razvijanje logičkog i stvaralačkog mišljenja.Svoñenje razlomaka na P reko mjernih jednake nazivnike brojeva: površine. Različiti načini matematičkog izražavanja i komuniciranja korištenjem matematičkog jezika.Množenje razlomaka nejednačine . trećine .. a:x=b..P ojam razlomka pojam cijelog. Ne ostavlja ništa nerazjašnjeno ni nenaučeno.Sabiranje i oduzimanje kao jednakost razlomaka različitih dvaju razlomaka nazivnika (primjena na .japanska tehnika savijanja papira. kao i relativno proste brojeve.sabiranja. 15 .Djeca trebaju znati rastaviti složeni broj na proste faktore. Prosti. Primjenjuje modele interaktivne nastave. Značaj znanja o brojevima i kvantitativnim odnosima. kao i izmeñu samih dijelova cijelog). Crta i reže. (x+a)-b=c) i različitih . Zadatke osmišljava tako da dijete potiče na razmišljanje. (Origami . polovi i dijeli. 5. Procjenjivanje. 15 . da sazna da li su sva djeca razumjela postavljene zadatke. Djeca trebaju znati odrediti najmanji zajednički sadržalac. 10. Individualno prilazi djeci kod rješavanja složenijih zadataka. x-a>b. Računa jednake nazivnike postotak.Svoñenje razlomaka na operacija. 4. x:a=b. uporeñivanja. (x. . 5.Sabiranje i oduzimanje zadataka odreñuje razlomaka različitih razlomke izražene nazivnika manjim . Trebaju znati prepoznati brojeve koji su djeljivi sa: 2. i sa jednakim nazivnikom odgovarajućih .Nejednačine (nejednačine) u vezi sa množenjem i dijeljenjem razlomaka .Dijeljenje razlomka pomoću svojstava razlomkom računskih . 3. P oštivanje pravila obrazovne igre i aktivnosti uopće.Sabiranje i oduzimanje Crtežima prikazuje razlomaka jednakih zadane brojeve i nazivnika čita nacrtane . .

Dijagramom uvesti produkt skupova. Prirodni brojevi Realizaciju ove tematske cjeline treba. 2. uglomjer. Skupovi. razlike kao i produkte skupova.a podijeljeno sa b” povezuje sa relacijom a = b q + r . Uvježbati svojstva računskih operacija. Kasnije na dijagramu uvesti relacije i funkcije. pomoću prstiju lijeve i desne ruke. Prije nego što se krene sa djeljivosti konkretnim brojevima (2. do odreñenog stepena formalizira. Odnose izmeñu geometrijskih likova zapisati pomoću simbola za uniju. postaviti kao ponavljanje. osobito distribuciju množenja prema sabiranju i oduzimanju. 309 . Kružnica. množenje dvocifrenih brojeva napisanih jedan ispod drugoga. pomoću različitih primjera iz djetetovog svakodnevnog okruženja. odnosno sa jednakošću a = b q. •. presjeka. proširivanje i produbljivanje znanja koja je dijete usvojilo ranije. ugao Već ranije dijete je upoznalo oblike kruga i kružnice. kao osnovnih pojmova. formaliziranju ovih sadržaja mora se pristupiti oprezno i postupno od konkretnih životnih situacija. Uvježbati grupiranje jednakih faktora u zagradu. Znanja o uglu ovdje se proširuju i produbljuju. Geometer's Skachpad i Geogebra – kompjuterski program za nastavu matematike) ili grafo-folije Uvježbati računske operacije s višeimenovanim brojevima (stepen. Potrebno je uvesti pojam skupa i elementa. Djeljivost brojeva Kroz niz primjera dijete treba da količnik . jedinice za mjerenje uglova (po mogućnosti koristiti namjenske računarske softvere (npr. u ovoj se temi. kao i za koordinatni sistem u ravnini. -. Potrebno je proširiti znanja o djeljivosti prirodnih brojeva i naučiti pravila (teoreme) djeljivosti. Uvesti ugao i vrste uglova kao kretanje polupravca oko krajnje tačke. Nakon toga rezultate zaključivanja uopćiti u stavove odnosno teoreme. Djeci pokazati neke interesantne jednostavnije operacije množenja (tablica malih brojeva. Navesti djecu da sama prepoznaju skupove i da odrede njihove elemente po prepoznatoj osobini. Uvoñenje pojma centralni ugao povezuju se ugao i kružnica čime se ostvaruju pretpostavke za konstruiranje podudarnih uglova odnosno za (grafičko) sabiranje i oduzimanje uglova.) dožive kao skupove tačaka. Uvježbati zadatke sa zagradama. množenje prirodnih brojeva kojima je zbir posljednjih cifri 10. Uvesti pojam relacije i funkcije na jednostavnijim primjerima. :. zaključujući da su te udaljenosti jednake. ili pronaći neke druge zanimljivosti vezane za brojeve. minuta. relacije i preslikavanja Skup. polupravac. dužina. 5 …) potrebno je na dosta primjera pokazati djeljivost zbira odnosno produkta brojem. Uvježbati grafičko sabiranje i oduzimanje uglova. presjek i razliku skupova. u najvećem dijelu. krug. Ovdje prvenstveno mislimo na važne generalizacije kao što su svojstva skupa N i operacija u njemu.. Navesti djecu da naučene geometrijske likove (pravac. koji su djeca ranije poimala više intuitivno. izlomljena linija. Pojam djeljivosti može se sada korektno tumačiti. S (Venovim) dijagramima uvesti slikoviti zapis skupova. do 10. Djeca sada kružnicu i krug poimaju kao skup tačaka. sekunda): +.. 3. pa i definirati. izračunavanje i oslobañanje zagrada.. Meñutim. u toku ponavljanja treba podići nivo znanja od konkretnog poimanja pojmova koji se ponavljaju ka njihovom apstraktnom značenju. Ova su znanja bila na intuitivno konkretnom nivou (kružnica je bila granica kruga). Meñutim.DIDAKTIČKO-METODIČKE NAPOMENE 1. U ovom programu dijete ispituje udaljenost tačaka kružnice i središta kružnice. 4. Ponoviti sve računske operacije s brojevima.

. dobar je takoñer i računarski program Geogebra. 5. Na internetu pronaći web stranice s urañenim materijalima. a tek onda razlomak s razlomkom. i pri tome radu naglašavati da se papir počinje savijati od cijelog. vezanim za uvoñenje razlomaka. makaze i ljepilo. Jednačine i nejednačine uvesti pomoću vage za mjerenje: lijeva strana jednaka desnoj. prema polovinama. ako dodamo ili oduzmemo istovremeno na jednoj i drugoj strani jedan broj nećemo narušiti ravnotežu. itd.. razlomak prvo množiti prirodnim brojem. Kod množenja. trećine. Uvesti decimalne razlomke. Uvesti pojam postotka. isto razmišljamo i kad množimo i dijelimo lijevu i desnu stranu brojem različitim od nule. Djeca mogu donijeti i kolaž papir. Za korištenje u neposrednom radu na času. zatim razlomak i prividni razlomak. S djecom raditi figurice od papira.. isijecati polovine. Razlomci U ovom sadržaju obraditi samo pozitivne razlomke. lijepiti i razgovarati o razlomcima. 310 . Postepenim prebacivanjem poznatih na jednu stranu riješimo jednačinu. Aritmetičku sredinu uvesti na brojnoj polupravoj. kako bi djeci bio jasniji navedeni pojam. kao razlomka s nazivnikom 100. četvrtinama.Tvrdnje o djeljivosti djeca trebaju naučiti kroz različite „plastične“ primjere. Uvesti pojam najmanjeg zajedničkog sadržaoca i najvećeg zajedničkog djelitelja za dva ili više prirodnih brojeva. odnosno nejednačinu. Uvježbati sve četiri računske operacije. pa zadane likove lijepiti cijele.

razvijati kritičko mišljenje i kreativnost . Jednoćelijski i višećelijski organizmi.djeca se služe literaturom iz biologije i prepoznaju predmet izučavanja pojedinih grana biologije .posebnu pažnju usmjeriti na ćeliju kao osnovnu strukturnu i funkcionalnu jedinicu svih živih bića .da pomoću praktičnog rada djeca shvate fiziološke pojave i procese u biljnom organizmu i da povežu grañu i funkciju biljnih organa i biljke . toplota. zrak.upoznavanje sa biosistematikom biljnog svijeta. klijavost. diobu ćelije.shvataju ulogu nauke za razumijevanje svijeta u kojem žive . Ogled rastenja korijena. podjele i značaja . životinje i čovjeka OBRAZOVNI . pojam haploidnog i diploidnog broja hromozoma . GRAðA I FUNKCIJA BILJAKA SJEMENKA: graña sjemenke dvosupnica – dikotila i jednosupnica – monokotila. 311 . kapilarnost i korijenov pritisak. Stablo: graña i funkcija stabla.upoznavanje djece s pojmom biologije. Vegetativno razmnožavanje podzemnim izdankom.upoznati djecu s osnovnim sistematskim kategorijama i njihovom hijerarhijom formiranje svjetonazora / pogleda o porijeklu i razvoju biljnog svijeta . IZDANAK: Nadzemni i podzemni izdanak. vještina i sposobnosti o grañ i i funkciji biljnog organizma .istaknuti značaj biljaka kao jedinih proizvoñača hrane i kisika na Zemlji. njenim predmetom. Drvenasto i zeljasto stablo. problemom izučavanja .naučiti razliku izmeñu biljne i životinjske ćelije .znaju da svaki pojedinac može dati vlastiti doprinos u očuvanju i obogaćivanju biljnog svijeta . odnosno sa najznačajnijim karakteristikama pojedinih grupa biljaka .Biologija ODGOJNI . Dioba ćelije Posmatranje ćelija pokožice luka pod mikroskopom.razumiju grañu ćelije i njenu funkciju u jednoćelijskom i višećelijskom organizmu.NAUKA O ŽIVIM BIĆIMA Podjela biologije prema predmetu i problemu izučavanja.uz pomoć nastavnika/ce znaju procjenjivati relevantnost podataka i informacija . značaj biologije Povezanost i ovisnost žive i nežive prirode i zajedničke osobine živih bića CITOLOGIJA Biljna stanica: ćelija.prave herbar i odreñuju biljke pomoću kratkih didaktičkih ključeva za grupu biljaka . razvijati senzibilitet o potrebi zaštite biljnog svijeta od uništavanja OČEKIVANJA . organizam.poseban značaj posvetiti planiranju i pripremanju laboratorijske vježbe. KORIJEN: Graña i funkcija korijena.razvijaju pozitivne vrijednosti i stavove prema sebi. osmoza. Vegetativno razmnožavanje korijenom. prema svojoj okolini i učenju kao cjeloživotnom procesu PROGRAMSKI SADRŽAJI Uvod 1.shvatanje značaja biljaka za prirodu.sticanje novih znanja o predmetu izučavanja biologije .koristiti prethodna iskustva djece i ostvariti korelaciju s gradivom drugih nastavnih predmeta – multidisciplinarni pristup .razumiju fiziološke procese u biljkama i znaju povezati grañu i funkciju biljnog organa i biljke . organ. Tkivo: graña i funkcija. 3. posmatranju. 2. preobražaj.shvatanje toka fizioloških pojava i procesa u biljnom organizmu vezanim za grañu i funkciju biljnih organa . osnovna jedinica grañe organizma.pružanje osnovnih znanja. prema drugima. modeliranju ćelije i biljnih organa i eksperimentima . Difuzija.znaju klasificirati biljke i razumiju razvoj od nižih ka višim . BIOLOGIJA .razvijanje pogleda i sticanje osnovnih znanja o živom svijetu u skladu sa dostignućima savremene biološke nauke i univerzalnih odgojnih vrijednosti . klijanje sjemenke: uslovi klijanja. voda.ovladavanje odabranim metodama i tehnikama rada u nastavi biologije .shvatanje filogenije biljnog svijeta.

razmnožavanje. Na primjeru jedne biljke objasniti biosistematske kategorije. podjela i značaj. predstavnici i značaj u ishrani. BIOSISTEMATIKA BILJAKA Biološka raznolikost i uzroci biološke raznolikosti. predstavnici. značaj u ishrani. Karakteristike grañe. podjela i značaj. viroze. Golosjemenjače. Laboratorijska vježba: Mikroskopiranje unutrašnje grañe lista. Od bičara do volvoksa. KRATAK PREGLED RAZVOJA BILJNOG SVIJETA ZNAČAJ BILJAKA 312 . SKRIVENOSJEMENJAČE / KRITOSJEMENJAČE Opće odlike. klasa. PORODICE LEPTIRNJAČA I USNATICA Opće karakteristike porodice. rod.PORODICE LJILJANA I TRAVA Opća karakteristika porodice. Vegetativno razmnožavanje listom. CVIJET – CVAST: Graña i funkcija cvijeta i cvasti OPRAŠIVANJE I OPLODNJA: Plod i sjemenka. razmnožavanje. podjela i značaj. rasprostranjenost. raznovrsnost plodova i sjemenki 4. Posmatranje algi mikroskopom GLJIVE I LIŠAJEVI: Graña. Bakterije izazivači bolesti i korištenje bakterija u ratnim uslovima kao bološki agansi. Laboratorijska vježba: Odreñivanje dvosupnica prema ključu. porodica. JEDNOSUPNICE . funkcija. Karl Line. ORGANIZMI ČIJE ĆELIJE NEMAJU PRAVO JEDRO – PROKARIOTI BAKTERIJE I MODROZELENE ALGE. PORODICE KRSTAŠICA I GLAVOČIKA Opća karakteristika porodice. PORODICE LJUTIĆA I RUŽA Opće karakteristike porodica. razmnožavanje i razviće. podjela. razmnožavanje i razviće. Voćarstvo. DVOSUPNICE. predstavnici i značaj vrsta u liječenju i ishrani. medicinski i ekonomski značaj virusa. PAPRATNJAČE: Graña. STABLAŠICE MAHOVINE: Graña. red. SJEMENJAČE: Osnovne karakteristike. Binarna nomenklatura. Podjela skriven osjemenjača na dvosupnice i jednosupnice. razmnožavanje i razviće. predstavnici. Razmnožavanje. Pojam biosistematika. rasprostranjenost. značaj. odjeljak i carstvo.EUKARIOTI ALGE: Graña. Prelaz na kopno. značajne vrste u ishrani. rasprostranjenost i najvažnije grupe Mahovina. Postavljanje eksperimenata vegetativnog razmnožavanja. izumrle papratnjače. podjela i porijeklo. ORGANIZMI ČIJE ĆELIJE IMAJU PRAVO JEDRO . Graña. vrsta.LIST: Vanjska i unutrašnja graña. ORGANIZMI NEĆELIJSKE GRAðE VIRUSI NA GRANICI ŽIVOTA: Karakteristike grañe virusa. značaj i podjela.

vodu i tlo Geografija/zemljopis predstavljanju izgleda Zemlje i njene površine na globusu i kartama umanjenju veličina iz prirode i načinima njihovog prenošenja na papir razmjeri i razmjernicima elementima i sadržaju geografske karte vrstama i načinu korištenja geografskih karata zemlji i njenim sferama litosferi. zemljinoj kori i njenom sastavu razvoju zemljine kore kroz geološka razdoblja oblicima reljefa nastalim unutrašnjim i vanjskim silama unutrašnjim procesima i pojavama vodenom omotaču Zemlje kruženju vode u prirodi jedinstvu i podjeli Svjetskog okeana kopnenim vodama živom svijetu na Zemlji ili biosferi geografskoj rasprostranjenosti biljaka i životinja podjelu voda na slane i slatke vode podjeli kopnenih voda i njihovom značaju osnovne biljne i životinjske vrste u bližem i širem zavičaju općim društvenogeografskim elementima na Zemlji stanovništvu na Zemlji. 70 časova godišnje) ODGOJNO OBRAZOVNI CILJEVI I ZADACI POSTAVLJENI CILJEVI Programski zahtje vi o: geografiji kao nauci i školskom predmetu značaju školske geografije objektu i predmetu proučavanja prirodnoj sredini geografskoj sredini definiciji i definicijama geografije kao nauke i podjeli geografije nebu i nebeskim tijelima kosmičkom beskraju. metodama orijentacije na horizontu prividnom kretanju S unca geografskoj mreži osnovama orijentacije na horizontu odreñ ivanju apsolutnog položaja tačaka na površini Zemlje opisati prividno dnevno kretanje Sunca suštini prividnih kretanja nebeskih tijela opisati nastanak i trajanje astronomskih suštini stvarnih kretanja Zemlje godišnjih doba rotaciji Zemlje i njenim posljedicama: objasniti pojam protoka (temporalnog) smjeni dana i noći i računanje vremena vremena revoluciji Zemlje i njenim posljedicama suštini nejednakog trajanja dužine dana i noći smjeni godišnjih doba i postojanju toplotnih pojaseva na Zemlji izgled svoje bliže i dalje okoline rasporedu i odnosima kopna i mora na o izradama plana. tercijarne i sekundarne privrede geografsko poimanje prirodne.(2 časa sedmično. naseljenosti i naseljima na Zemlji privredi i privrednim djelatnostima globalnim geografskim aspektima životne sredine uzrocima geoekološke krize posljedicama geoekoloških poremećaja na Zemlji stanovništvu užeg i šireg zavičaja gradskim i seoskim naseljima osnovnim ljudskim aktivnostima osnove ugrožavanja okolice i okoliša u užem zavičaju 313 . geografske i životne sredine najvažnije geogene i antropogene uzročnike narušavanja životne sredine posljedicama negeativnih uticaja na zrak. Sunce. hemijskim i dinamičkim procesima u Svjetskom okeanu kopnenim vodama na Zemlji zakonomjernoj smjeni vegetacije na Zemlji uticaju prirodnih faktora na rast i razvoj vegetacije na Zemlji pojasno – zonalnom rasporedu flore na Zemlji akvatičnim životnim zajednicama na Zemlji ekumeni i anekumeni suštini i značenju pojmova: prirodna i geografska sredina urbanizaciji i urbaniziranim regijama privredi i podjeli privrede osnovne elemente primarne. zraku i tlu prepoznati osnovne oblike reljefa zemlji i njenim sferama – geosferama grañi zemljine kore razvoju Zemlje i litosfere tokom geološke prošlosti unutrašnjim procesima i obliku vanjskim procesima i oblicima hidrosferi – vodenom omotaču Zemlje kružnim tokovima u hidrosferi jedinstvo i podjelu S vjetskog okeana osnovnim fizičkim. zvijezde i Mjesec Kosmosu ili nebu Prividna kretanja Sunca nebeskim tijelima zvijezdama i Galaktici Suncu i njegovom sistemu Mjesecu i njegovom kretanju Zemlji u sunčevom sistemu osnovna znanja o horizontu. vodi. učionice i makete globusu zavičaja načinu umanjenja veličina iz prirode o osnovama izrade geografske karte elementima i sadržaju geografskih karta vrstama geografskih karata suštini čitanja geografskih karata prepoznavanju geografskih sadržaja na karti osnove o stijenama u zavičaju. kretanjima nebeskih tijela Suncu i sunčevom sistemu Zemlji kao planeti u sunčevom sistemu horizontu i podjeli horizonta orijentaciji na horizontu orijentaciji na površini Zemlje geografskim koordinatama prividnom kretanju Sunca stvarnom kretanju Zemlje rotaciji i posljedicama rotacije Zemlje revoluciji i posljedicama revolucije Zemlje OČEKIVANI REZULTATI Djeca zn aju: Očekivana znanja o: opisivati ranije poznate geografske geografiji kao općem obrazovnom predmetu pojmove koje su naučili tokom prirodnoj i geografskoj sredini razrednog obrazovanja iz predmeta proširenim znanjima prirodnih pojava i Prirode i društva procesa i načinima njihovih nastanaka opisivati pojave i procese koje da geografija daje znanje o doživljava u bližoj i daljoj okolini prirodnogeografskim i društvenogeografskim procesima i pojavama opisati nebo.

Satne zone. Zračni pritisak. Orijentacija pomoću kompasa ili busole. Podjela geografije NEBO (KOSMOS) I NEBESKA (KOSMIČKA) TIJELA Osnovne predstave o Kosmosu i kosmičkim tijelima. Zemlja u Sunčevom sistemu. Orijentacija pomoću Sunca. Datumska granica. Plan.NASTAVNI SADRŽAJI (NASTAVNE TEME) UVOD U GEOGRAFIJU Objekat. Putanja Dnevni lukovi Sunca iznad horizonta. Zemljotresi. Vjetar. Najnovija savremena orijentacija. Oblikovanje reljefa tekućicama. LITOSFERA I KORA ZEMLJE Unutrašnja graña Zemlje. 314 . Mjesec. Geografske koordinate. Izgled površine Zemlje. RELJEF ZEMLJE – EGZOGENI PROCESI I OBLICI Oblikovanje reljefa raspadanjem i taloženjem stijena. SUNČEVA TOPLOTA – POKRETAČ ATMOSFERE Sunčeva radijacija. Sastav atmosfere. Razmjera i razmjernik. Zagrijavanje kopna. Sfere Zemlje – geosfere. Zemlja – oblik i veličina. Oblikovanje reljefa vjetrom. predmet. Razvoj Zemlje kroz geološka razdoblja. Oblikovanje reljefa ledom. RELJEF ZEMLJE – ENDOGENI PROCESI I OBLICI Oblici reljefa nastali djelovanjem unutrašnjih sila. Posljedice revolucije Zemlje. Rotacija Zemlje. Tektonski procesi i oblici. Reljef na kopnu i u podmorju. Paralele ili uporednici. zadaci geografije. ORIJENTACIJA NA POVRŠINI ZEMLJE Geografska mreža. Kalendar. Stvarno dnevno kretanje Zemlje. ORIJENTACIJA NA HORIZONTU Horizont i orijentacija na horizontu. Sastav zemljine kore. Planete. Lokalno vrijeme. ATMOSFERA – ZRAČNI OMOTAČ ZEMLJE Atmosfera – gasoviti omotač Zemlje. Geografska širina. Položaj Zemlje na ekliptici. PRIKAZIVANJE POVRŠINE ZEMLJE NA RAVNI Globus – model Zemlje. Odreñivanje položaja tačaka i objekta u odnosu na stajnu tačku. Sateliti. Orijentacija pomoću zvijezde Polare (Sjverenjače). Relativna visina. Značaj atmosfere. Mjesečeva kretanja. Odreñivanje položaja tačaka i objekata na površini Zemlje. Galaktike i galaktička jata. Zvijezde i sazviježña. Ekliptika. Godišnja doba. GODIŠNJE OBILAŽENJE ZEMLJE OKO SUNCA Revolucija Zemlje – obilaženje Zemlje oko Sunca. Vulkani i vulkanski reljef. Sastav geografskog omotača. Zonalno vrijeme. Geografska karta. Posljedice rotacije Zemlje. Smjena dana i noći. Čitanje geografskih karata. vode i zraka. Meridijani ili podnevnici. Osnovni elementi geografske karte. Orijentacija pomoću Sunca i sata. ZEMLJA I NJENE SFERE – GEOSFERE Geografski omotač. Sunce i Sunčev sistem. Oblikovanje reljefa morskom vodom. Toplotni pojasevi na Zemlji. Oblikovanje reljefa rastvaračkim djelovanjem vode. Podjela atmosfere. Nejednako trajanje dana i noći. Geografska dužina. Vrste karata. Nadmorska visina. PRIVIDNO KRETANJE SUNCA I STVARNO ROTIRANJE ZEMLJE Prividno kretanje Sunca. Pomaračenja Sunca i Mjeseca.

To se prevashodno odnosi na nastavnu teme koje tretiraju Kosmos. Okeani. Značaj Svjetskog okeana. a koje tretira ovaj nastavni program su. Urbanizacija. Migracije – mehaničko kretanje stanovništva. Pored ove nastavne grañe nastavni program tretira i Zemljine geosfere. koja pobuñuje veliku motiviranost kod učenika. Rasna i jezička raznolikost svjetskog stanovništva. DINAMIKA SVJETSKOG OKEANA Kretanje morske vode. Uzroci geoekološke krize na Zemlji. KOPNENE VODE Podzemne vode. Biogeografske oblasti polarnog pojasa. Značaj kopnenih voda. nove i dosta uopćene. Nastavna graña je koncipirana za interaktivne. PROIZVODI LJUDSKE DJELATNOSTI NA ZEMLJI Naselja i tipovi naselja na Zemlji. Pojam klime. Porast svjetskog stanovništva. Klime umjerenih pojaseva. Morske mijene i morske dobi. HIDROSFERA – VODENI OMOTAČ ZEMLJE Opće odlike hidrosfere. Ugroženi elementi životne sredine. uglavnom. Nastavni program omogućava shvatanje i apstraktnih geografskih znanja putem otkrivajućeg učenja. Tekućice. Biogeografski faktori na Zemlji. Privreda i privredne djelatnosti. Kruženje vode u prirodi. Ostvarivanje ovih ciljeva temelji se na nastavnoj grañi. Jezera. Izvori i vrela. Padavine. Kako je ovo dosta nepoznata i teško shvatljiva • 315 . Močvare i bare. ali i druge oblike nastavnog rada u kojima su učenici subjekti nastavnog procesa. Prirodne osobine morske vode. VRIJEME I KLIMA Pojam vremena. Klimatski faktori. Zemlju u Kosmosu. Klime polarnih oblasti. Oblaci i magle. Jedinstvo i podjela Svjetskog okeana. DEMOGEOGRAFSKE ODLIKE NA ZEMLJI Naseljeni prostori na Zemlji – ekumena. Talasi u Svjetskom okeanu. Svjetski okean. Biogeografske oblasti umjerenog pojasa. OSNOVNI TIPOVI KLIME NA ZEMLJI Tople klime u žarkom pojasu. posljedice Zemljinih kretanja i sl. Mora. BIOSFERA – BILJNI I ŽIVOTINJSKI SVIJET NA ZEMLJI Biosfera – pojam i podjela.ATMOSFERSKI PROCESI Vlažnost zraka. I druge nastavne teme. BIOGEOGRAFSKE OBLASTI NA ZEMLJI Biogeografske oblasti žarkog pojasa. GEOEKOLOGIJA – GLOBALNI ASPEKTI ŽIVOTA NA ZEMLJI Geoekologija – nauka o kvalitetu života na Zemlji. Led na Zemlji. Meteorološko vrijeme. Kopneni i vodeni (akvatični) organizmi na Zemlji. Struje u Svjetskom okeanu. DIDAKTIČKO-METODIČKE NAPOMENE O NASTAVNOM PLANU I PROGRAMU • Nastavni program koncepcijski odgovara shvatanju osnovnih saznanja o pojavama i procesima koje su vidljive i spadaju u domen prirodnogeografskih i društvenogeografskih pojava i procesa.

koji uslovljavaju te odnose. uvijek je potrebno ukazivati na interakcijske odnose društva i prirode.• • • materija. te privredu i privredne aktivnosti stanovništva. oblik nastavnog rada i nastavna pomagala u realizaciji nastavne jedinice. Nastavni program koncepcijski je postavljen da se njime mogu sticati nova znanja. potrebno je u nastavnom procesu učenike dodatno motivirati sa crtežima. Interaktivna obrada geoekoloških problema mora biti postavljena u uzročno-posljedičnim odnosima i vezama. Prije realizacije nastavnog procesa potrebno je proučiti i shvatiti sadržaj svake nastavne teme i nastavne jedinice. kosmogene i antropogene uticaje. grafikonima i primjerima. U ovim temama. Pored toga. a na osnovu stečenih u razrednoj nastavi iz Prirode i društva. Društvenogeografske odnose na Zemlji treba povezati sa prirodnogeografskim faktorima. slikama. kojima se narušava normalno funkcionisanje prirodne i geografske sredine. potrebno je osmisliti najprikladniji nastavni metod. razvoj urbanizacije i urbanih sistema. To se posebno odnosi na raspored stanovništva na Zemlji. kako bi lakše shvatili postavljenu nastavnu grañu. 316 . Posljednje nastavne teme se odnose na društvenogeografske elemente na Zemlji i interakcijske odnose izmeñu prirodne i geografske sredine. Iz ovih veza i odnosa učenici će shvatiti mjesto i ulogu čovjeka u čuvanju svog životnog okruženja. za učenike ovog uzrasta. U geoekološkim problemima na Zemlji ukazati na geogene. Društvenogeografski procesi su uvjetovani prirodnim faktorima. Nastavni program uz savremeni udžbenik omogućava shvatanje apstraktnih geografskih znanja putem otkrivajućeg učenja.

prezentira. Razlikuju prethistorijsko i historijsko doba. iznose vlastiti sud (percepciju) Priprema analizu izvora (ilustracija) postavlja jasna i konkretna pitanja. potiče djecu da samostalno zaključuju Predaje .perzijski ratovi Znaju šta su polisi se razvila grčka Život i kultura starih Koje prostore religija i Grka koloniziraju mitologija Grčka pod objasniti pojam Djeca razumiju makedonskom vlašću kolonizacija kako su se razvili polisi. razlikuju periode Slušaju. Istoka i Zapada Djeca znaju koja Razumiju kako su Stara Grčka Grčka-zemlja i more plemena naseljavaju novi uvjeti života Seoba grčkih plemena prostore Grčke. posmatraju. komuniciraju posmatraju i iznose vlastiti stav Razvijaju svijest o kontinuitetu života u BiH od prahistorije Djeca izgrañuju stav o značaju razmjene kulturnih dostignuća za napredak čovječanstva. demonstriraju Analiziraju izvore. Priprema analizu izvora Demonstriraju. 35 časova godišnje) TEM E ZNANJE SPOS OBNOS TI VRIJEDNOSTI. zašto je došlo do grčke kolonizacije Uvod u historiju Prošlost i sadašnjost Računanje vremena Djeca znaju kako doznajemo o životu u prošlosti. opisuju izvore. grčka Razumiju i mogu Atena religija i mitologija da objasne kako Grčko. mogu bogova i ljudi Helada i Heleni objasniti kako je Grčki polis Znaju o čemu govore nastala mikenska Velika grčka grčki epovi Ilijada i kultura kolonizacija Odiseja. totemizam Razumiju kako je Znaju da je upotreba metala čovječanstvo brže uticala na način napredovalo u života i promjenu dolinama velikih odnosa meñu rijeka (Stari Istok) ljudima. uticali na život Homerski svijet Objasniti pojmove ljudi. Kako je Krećani i Feničani nastalo glasovno posredovali izmeñu pismo Feničana. predaje . Priprema analizu izvora i potiče djecu da kritički i kreativno razmišljaju Demonstrira na karti motivira učenike da uče Djeca historijski razmišljanju – informacije o odreñenom dogañaju smještaju u slijed (šta se prvo dogañalo. na osnovu analize izvora mogu opisati i prezentirati. samostalno zaključuju. priprema zadatke za učenike. objasne pojmove arheologija i kultura Mogu se orijentirati na lenti (crti) vremena. a kako starijeg i mlañeg Vjerovanje ljudi čovjek mlañeg kamenog doba kamenog doba kamenog doba Razumiju kako se Ljudi metalnog doba Znaju u šta su razvilo vjerovanje Područje današnje vjerovali ljudi ljudi kamenog Bosne i Hercegovine u kamenog doba.(1 čas sedmično. usmjerava aktivnosti 317 . potiče ih da samostalno zaključuju. vremenska razdoblja Djeca razvijaju interes i pozitivan odnos prema historiji Imaju orijentaciju u vremenu. Djeca znaju kako je Mogu uočiti Prethistorija Život ljudi u najstarije živio čovjek starijeg razlike u načinu doba kamenog doba. šta su historijski izvori Znaju kako se računa vrijeme. Da čovječanstvo ne napreduje kao jedinstvena cjelina Analiziraju izvore (ilustracije) samostalno zaključuju Rješavaju zadatke (Venov dijagram) P osmatraju ilustracije i samostalno zaključuju Analiziraju kartu. drži predavanje i usmjerava aktivnosti djece. Gdje se stvaranje kretske razvila prva evropska kulture. S TAVOVI PONAŠ ANJE AKTIVNOS TI DJ EC E AKTIVNOSTI NASTAVNIKA/CE Historija/povijest Razumiju kako je podijeljena prošlost. Prethistorije Mogu objasniti razmjena proizvoda kako je razmjena izmeñu Istoka i uticala na Zapada. kretskog civilizacija Da su pisma . priprema izvore za analizu. daju odgovore na postavljena pitanja Analiziraju tekst i na osnovu analize tumače Na osnovu analize teksta djeca predstavljaju temu (usmeno ili pismeno) Slušaju. na osnovu analize izvora iznose vlastiti stav Demonstrira na karti. pripremaju zadatke na lenti (crti) vremena Komuniciraju. Priprema zadatke za djecu Potiče interes djece. čime života ljudi Mlañe kameno doba se bavio. a šta kasnije) Djeca mogu razlikovati historijski stav od mitologije Djeca razvijaju svijest o tome kako dolazilo do promjena u prošlosti i Izgrañuju stav o značaju Olimpijskih igara Analiziraju kartu. usmjerava aktivnosti učenja Priprema analizu izvora. potiče djecu na samostalan rad i kreativno razmišljanje Demonstrira na karti predaje. kritički Znaju pokazati razmišljaju lokalitete na kojima Na karti pokazuju su pronañeni područja koja su materijalni dokazi iz naseljena u različitih razdoblja prahistoriji. usmjerava analizu izvora potiče učenike na kreativno razmišljanje Demonstrira na karti. šta je doba prahistoriji animizam. iznose vlastito mišljenje zaključuju Rješavaju zadatke na crti vremena Motivira djecu.

pojašnjava. razvilo vjerovanje objasniti pojam Egipćana i mnogobošci. izvode zaključke i iznose vlastiti stav historijski razmišljaju. usmjerava aktivnosti učenja Priprema analizu izvora. mogu Helada i Heleni objasniti kako je Znaju o čemu govore nastala mikenska grčki epovi Ilijada i kultura Odiseja.Književna djela kako je razmjena Znaju da je vršena uticala na razmjena proizvoda stvaranje kretske izmeñu Istoka i kulture. kakav je položaj robova. Krećani i Feničani posredovali izmeñu Istoka i Zapada Djeca znaju koja Razumiju kako su plemena naseljavaju novi uvjeti života prostore Grčke. kakva je bila kultura stanovanja. Znaju šta je Agora. uticali na život Objasniti pojmove ljudi.Najvažnije vladare i Usvajanje novih njihova djela pojmova.Vjerovanje kritičkog . demonstrira. mitologija. njeno ureñenje. Da čovječanstvo ne napreduje kao jedinstvena cjelina Analiziraju kartu i izvore P okazuju na karti P rikupljaju izvore za izradu panoa Izrañuju pano o Egiptu. da razlikuju bitno od nebitnog osnovu analize Djeca izgrañuju stav o značaju razmjene kulturnih dostignuća za napredak čovječanstva. značenje pojma Helenizam Historijsko doba Egipat Vjerovanje i kultura starih Egipćana Civilizacija stare Mezopotamije Posrednici izmeñu Istoka i Zapada Stara Grčka Grčka-zemlja i more Seoba grčkih plemena Homerski svijet bogova i ljudi Grčki polis Velika grčka kolonizacija Atena Razumiju značaj Olimpijskih igara Djeca mogu da objasne uzroke i posljedice Grčkopersijskih ratova Razvijaju sposobnost empatije (saosjećanje i razumijevanje života u robovlasničkom društvu) Razumiju kakav je uticaj Grčke civilizacije na razvoj suvremenog svijeta Djeca razumiju. Demonstriraju Analiziraju izvore.Sumerske gradove Mezopotamije . daju odgovore na postavljena pitanja Analiziraju tekst i na osnovu analize tumače Na osnovu analize teksta djeca predstavljaju temu (usmeno ili pismeno) Demonstrira na karti.Kako su nastale Olimpijske igre Znaju gdje je nastala Atena. prošlost i budućnost Djeca razvijaju empatiju Sa sigurnošću demonstriraju i iznose stavove Imaju izgrañen stav o značaju Helenističke kulture Slušaju. priprema zadatke za učenike. Gdje se pisma . kakvu hranu su jeli. značajnije umjetnike i naučnike Grčke Djeca znaju koje su posljedice Peloponeskog rata. izvore rješavaju pripremljene zadatke Rezimira prethodna znanja djece o temi. postavljaju pitanja. grčka religija i mitologija Djeca razvijaju sposobnost hronološkog razumijevanja razlikuju sadašnjost.P ismo. znanje i razumijevanje P ripremaju sadržaja kod djece prezentaciju da kroz glumu (podjela uloga) prezentiraju kakav je bio položaj robova Djeca koriste izvore i na osnovu relevantnih informacija odgovaraju na postavljena pitanja Slušaju . pojmove demos i aristokracija. stjecali znanja.Najvažnije mišljenja grañevine Mogu objasniti . mogu zagrobni život kako da objasne šta je nastaju prvi gradovi. priprema analizu izvora i zadatke za djecu. važnije grañevine i stilove gradnje. lik i djelo Aleksandra Velikog . Procjenjuje usvojeno analiziraju. D jeca pronalaze različite informacije Djeca različite informacije smještaju u kontekst Razvijaju sposobnosti hronološkog razumijevanja i sposobnost tumačenja na osnovu analize. pismo i umjetnosti naučna znanja Uočiti sličnosti i Koje su države razlike izmeñu nastale na tlu egipatske i Mezopotamije civilizacija . mogu objasniti zbog čega su značajna osvajanja Aleksandra Makedonskog i Helenistička kultura. a šta kasnije) Analiziraju kartu. Kako je razvila prva evropska nastalo glasovno civilizacija Da su pismo Feničana. kritički i kreativno razmišljaju Djeca znaju gdje i Djeca razumiju kako je nastala zašto je E gipat Egipatska država dar Nila Znaju u šta su Razumiju kako se vjerovali E gipćani. . kretskog Zapada. uticalo na razvoj kako se razvija egipatske umjetnost. potiče djecu na samostalan rad i kreativno razmišljanje 318 . daje smjernice za izradu panoa o Egiptu Usmjerava aktivnosti djece Procjenjuje usvojeno znanje Drži mini predavanja Demonstrira na karti Demonstrira. daju odgovore na postavljene zadatke Analiziraju kartu. procjenjuje usvojeno znanje Djeca historijski razmišljanju informacije o odreñenom dogañaju smještaju u slijed (šta se prvo dogañalo. Kako je došlo do Grčko-perzijskih ratova Djeca znaju kako su se oblačili. predaje . P rvu Sposobnost poznatu biblioteku analize i sinteze .

kakvu hranu su jeli. posmatraju.. 319 . Procjenjuju usvojeno znanje na osnovu odreñenih kriterija Rezimira prethodna znanja djece o temi.perzijski ratovi Život i kultura starih Grka Grčka pod makedonskom vlašću Znaju šta su polisi Koje prostore koloniziraju objasniti pojam kolonizacija Kako su nastale Olimpijske igre Znaju gdje je nastala Atena. mogu objasniti zbog čega su značajna osvajanja Aleksandra Makedonskog i Helenistička kultura. Rim. priprema izvore za analizu. izmeñu društvene razlike bogatih i Vjerovanje R imljana siromašnih Djeca znaju po čemu (kritički su bili poznati braća razmišljaju) Grah. kritičko i kreativno razmišljanje. o najvećem Razumiju i mogu ustanku robova. iznose svoj stav o Kakav je bio položaj razlikama robova u R imu. njeno ureñenje. drži mini predavanje. ko Apeninskog Prodor Rima na su najstariji poluotoka. Gdje se razvila prva evropska civilizacija Da su Krećani i Feničani posredovali izmeñu Istoka i Zapada Djeca mogu razlikovati historijski stav od mitologije Djeca razvijaju svijest o tome kako dolazilo do promjena u prošlosti i Izgrañuju stav o značaju Olimpijskih igara Djeca razvijaju sposobnost hronološkog razumijevanja razlikuju sadašnjost. Antička k ultura na konzuli. kakav je položaj robova. kritički i kreativno razmišljaju Djeca znaju gdje se Mogu uočiti i Stari Rim Zemlja i stanovništvo nalazi A peninski pokazati na karti Doba kraljeva poluotok i njegove položaj Rimska republika geografske odlike. kako je nastao republika. Znaju šta je Agora. P ripremaju prezentaciju da kroz glumu (podjela uloga) prezentiraju kakav je bio položaj robova Djeca koriste izvore i na osnovu relevantnih informacija odgovaraju na postavljena pitanja Demonstrira na karti predaje. odgovaraju na postavljena pitanja Na osnovu relevantnih informacija demonstriraju kroz glumu društvene razlike u Rimu Djeca analiziraju tekst i na osnovu relevantnih informacija pismeno ili usmeno izlažu temu Djeca istražuju i odgovaraju na postavljena pitanja. analiziraju. Priprema zadatke za djecu Potiče interes djece. Dobro bi bilo da se organizira posjeta najbližem historijskom lokalitetu iz ovog perioda ili muzeju. Potiče djecu na samostalan rad. značajnije umjetnike i naučnike Grčke Djeca znaju koje su posljedice Peloponeskog rata. drži predavanje i usmjerava aktivnosti djece. priprema odgovarajuće izvore informacija Priprema izvore i smjernice za njihovu analizu. prezentiraju odgovore Demonstrira na karti. priprema analizu izvora. zašto je došlo do grčke kolonizacije Razumiju značaj Olimpijskih igara Djeca mogu da objasne uzroke i posljedice Grčkopersijskih ratova Razvijaju sposobnost empatije (saosjećanje i razumijevanje života u robovlasničkom društvu) Razumiju kakav je uticaj Grčke civilizacije na razvoj suvremenog svijeta Djeca razumiju. stjecali znanja.Razumiju i mogu da objasne kako se razvila grčka religija i mitologija Djeca razumiju kako su se razvili polisi. objasniti uzroke društvenih sukoba u Rimu Stara Grčka Grčka-zemlja i more Seoba grčkih plemena Homerski svijet bogova i ljudi Grčki polis Velika grčka kolonizacija Atena Grčko. Procjenjuje usvojeno znanje kod djece. prošlost i budućnost Djeca razvijaju empatiju Sa sigurnošću demonstriraju i iznose stavove Imaju izgrañen stav o značaju Helenističke kulture Slušaju. na osnovu analize izvora iznose vlastiti stav Slušaju. Drži mini predavanje. Kako je došlo do Grčko-perzijskih ratova Djeca znaju kako su se oblačili. značenje pojma Helenizam razmjena proizvoda izmeñu Istoka i Zapada. demonstrira na karti. senat. historijski razmišljaju. važnije grañevine i stilove gradnje. kakva je bila kultura stanovanja. Razumiju prostoru današn je društvene borbe u Bosne i Hercegovine patriciji i plebejci Djeca treba da znaju Rimu kako su Rimljani . imaju stav o tome zašto su važne reforme Djeca imaju izgrañen stav o vrijednostima kršćanskog učenja Analiziraju kartu odgovaraju na postavljena pitanja Djeca identificiraju relevantne informacije koje će im pomoći da odgovore na postavljena pitanja Analiziraju historijsku kartu. pojmove demos i aristokracija. priprema zadatke za učenje i usmjerava aktivnosti djece. Mogu objasniti Rimska kultura pojmove: kraljevina.prepoznaju i na širili svoju teritoriju karti pokazuju Djeca znaju kako je prostore koje su izgledao grad R im Rimljani osvojili (životni i radni Analiziraju i prostor). usmjerava aktivnosti Procjenjuje usvojeno znanje i razumijevanje sadržaja kod djece Djeca izgrañuju stav o značaju mitova o postanku države za njeno stanovništvo Djeca imaju izgrañen stav o značaju rimske civilizacije Djeca imaj stav o tome kako su Rimljani dospjeli na prostore današnje BiH Djeca razvijaju empatiju (sposobnost da se stave u položaj rimskih robova i da ih razumiju) Djeca su u stanju da prezentiraju vlastiti stav uz argumentaciju. lik i djelo Aleksandra Velikog . Mogu Sredozemno more stanovnici Italije uočiti razlike i Život i vjerovanje Djeca znaju kada i sličnosti izmeñu starih R imljanja kako je osnovan grad najstarijih kultura Kraj Rimske republike Rim (prema legendi i na A peninskom Rimsko carstvo historijskim poluotoku Kršćanstvo činjenicama.

Djeca će razviti interesovanje za historiju ukoliko posjete muzej.coe. a nastavnikova uloga je da usmjerava rad i nudi resurse. Učenjem historije. Mlañoj djeci može biti teško apstraktno razmišljati o iskustvima ljudi ranijih historijskih razdoblja. kreirati atmosferu učenja na času. historijske spomenike iz ovog perioda Djeca razumiju i mogu objasniti razvoj Rimskog carstva.Pojam grañanski rat. gladijatori. odgovaraju na postavljena pitanja i demonstriraju na karti DIDAKTIČKE UPUTE ZA NASTAVNIKE U šestom razredu devetogodišnjeg osnovnog obrazovanja djeca se prvi put susreću s historijom. robovlasnici. Ovaj priručnik može biti koristan saradnik nastavniku. Nastavnik/ca treba motivirati djecu. 320 . uzroke propasti Rimskog carstva Razumiju važnost Rimske kulture Djeca razumiju i mogu objasniti uticaj i vrijednosti antičkih civilizacija na ovim prostorima Djeca su svjesna značaja antičke kulture Djeca razvijaju svijest o tome da se na prostoru BiH nalazi brojni ostatci antičke kulture koji nisu dovoljno istraženi i cijenjeni Djeca analiziraju izvore i na osnovu njih zaključuju i iznose svoj stav. uzroke slabljenja carstva Djeca znaju osnovna obilježja Rimske kulture (graditeljstvo i vajarstvo. Kako je podijeljeno carstvo. pojmove: koloni. načine postavljanja pitanja. Kada Rimljani pokoravaju Ilire. Izradu ovog priručnika potakla je Misija OSCE-a u BiH zajedno sa Vijećem Evrope i Institutom za Istraživanje udžbenika „Georg Eckert“. Kakav će odnos izgraditi prema predmetu najviše zavisi od nastavnika/ce. Kada se pojavljuje kršćanstvo i kako se širilo. kao robovi. uče Slušaju predavanje. zato je poželjno da nastavnici koristiti različite izvore (pisane i vizuelne). uključiti njihova interesovanja. poticati ih na kritičko i kreativno razmišljanje i razvijati empatiju. arhiv ili neki lokalitet gdje su sačuvani materijalni ostaci iz prošlosti. postavljen je i na Internet stranici www. najznačajnije Rimske careve. Detaljnije upute za pripremu analize izvora. analiziraju izvore. koji su uzroci i sudionici grañanskih ratova Djeca znaju kada je nastalo Rimsko carstvo. Savremeni pristupi u poučavanju historije fokus u radu pomjeraju s nastave na učenje. kompetencije i vještine. pojavu kršćanstva i razliku u odnosu na ranije vjerovanje Rimljana. pa je poželjno uključiti i druge izvore (muzika i film) ili pristupe uključivanja u atmosferu nekog perioda (djeca se ponašaju ili rade kao da žive u tom periodu. književnost i nauka) pojam Antička kultura Djeca trebaju znati koja su ilirska plemena naseljavala prostore današnje BiH i susjednih zemalja. postavljaju pitanja i daju zadaće.ba. faraoni…). djeca trebaju da graditi posebno razumijevanje. korištenje različitih tehnika interaktivne nastave i procjene znanja djece nalaze se u „Priručniku za nastavnike historije“. aktivnosti i zadatke. pokazati im značaj onoga što uče.

javnim putevima. putničkom saobraćaju o ekološkim aspektima kulture stanovanja ve zanim za zaštitu životne i radne sredine. PONAŠANJE Razvijanje tehničkih sposobnosti i vještina: samostalno uočavanje. plastična folija). njiho vih tehničkih karakteristika i načina proizvodnje i prerade upoznavanje s historijatom arhitekture i grañevinarstva uvoñenje djece u grañevinsku tehniku upoznavanje učenika sa mjerama zaštite na radu u grañevinarstvu razvijanje spretnosti i kreativnosti u oblikovanju i sastavljanju modela i maketa sticanje novih znanja iz oblasti saobraćajnotehničke kulture sticanje novih znanja iz oblasti tehnike u zaštiti životne sredine i podizanje nivoa svijesti o značaju očuvanja životne okoline i uticaja tehnike u zaštiti životne okoline OČEKIVANI REZULTATI . kao i o alatima i priborima za obradu o vih materijala obradi materijala. 35 časova godišnje) CILJEVI I REZUL TATI ODGOJNO-OBRAZO VNOG RADA P ODRUČJA UČENJA ZN ANJE CILJEVI Sticanje znanja: upoznavanje osnovnih osobina materijala: drvo. zanimanjima u grañevinskoj tehnici i razvoju grañevinske tehnike. PVC. kao i zalaganje i odgovornost za kvalitet tehničkih realizacija dobronamjerno iskazivanje svog mišljenja i poštivanje mišljenja i stavova drugih uključivanje u tehničke aktivnosti sa vidnim zado voljstvom te djelovanje i na druge da slijede njegov primjer pokazuje više zanimanja za timski rad i socijalizaciju POSOBNOSTI I VJEŠTINE VR IJEDNOSTI. grañevinarstvu. ukazivanje na greške drugih korištenje prethodnih tehničkih iskustava i termina u daljnjem učenju korištenje induktivnim i analognim mišljenjem u rješavanju različitih zadataka i problema improvizacija i prezentacija ideja (individualno i u grupi) i predviñanje rezultata korištenje već formiranih kriterija za procjenu kvaliteta prilikom realizacije tehničkih ideja izražavanje pozitivnog odnosa prema tehnici i želje za praćenjem tehničkih dostignuća tražene odgovora pred novim tehničkim zadatkom slobodno izlaganje mišljenja i ideja i poreñenje ostvarenog razvijanje samopouzdanja. STAVOVI. prema uputama nastavnika zahtjevima i potrebama koje trebaju ispunjavati grañevinski objekti u cilju ispunjavanja njihovih funkcija razvoju graditeljstva na području BiH i u svijetu arhitekturi. svjesnost o značaju i potrebi tehnike u životu svjesno prihvatanje i ispravljanje grešaka pri izradi modela i praktičnim radovima. žica (pri tome koriste povremeno po potrebi i materijale sa kojima su se susreli u 5. PVC. objektima na putu i saobraćajnim znakovima. žica. sa osnovnim crtežima . ljepenka. ulozi i značaju tehničkih crteža – projekata u izgradnji grañevinskog objekta (crteži formata A4. saopćavanje poznatih i novih termina i procesa u tehnici samostalna i kvalitetna interpretacija tehničkih dostignuća sistematiziranja tehničkih znanja uz korištenje tehničkih termina prikupljanje. simbolima u grañevinarstvu. karton. o historijatu značajnih grañevina iz ranijih historijskih perioda u BiH i na Balkanu o saobraćajno .nacrt. stilovima i pravcima u arhitekturi grañevinskom tehničkom crtanju.Tehnička kultura (1 čas sedmično.tehničkoj kulturi. materijalima i alatima u grañevinarstvu graditeljskoj baštini. tlocrt i bokocrt. platno. mjerama koje treba preduzeti u cilju osavremenjavanja životnih i radnih uvjeta u grañevinskim objektima obrazlaganje adekvatne primjene raznih alata u samostalnoj izradi originalnih predmeta pokazivanje zainteresiranosti i ljubavi prema tehnici. sa ilustracijom simbola).ISHODI UČENJA Djeca trebaju imati znanje i razumijevanje o: pravilnom čitanju i tumačenju gotove tehničke dokumentacije koja se odnosi na jednostavne modele i makete materijalima koji su namijenjeni njihovom uzrastu: drvo. koža. selekcija i korištenje informacija uporeñivanje vizuelizacija i vizuelno grupiranje procjenjivanje različiti načini tehničkog izražavanja i komuniciranja induktivno i analogno zaključivanje prostorno organiziranje i orijentiranje Razvijanje pozitivnih vrijednosti i stavova: sve snažnije i intenzivnije izražavanje estetske osjetljivosti na kvalitet tehničkih dostignuća svjesnost značaja tehnike u životu i potrebi učenja o tehnici kroz čitav život vrlo jasno izražavanje razvoja interesa i intenzivne želje za bavljenje tehnikom koja treba da postane trajna potreba poticanje na samostalnost i samoinicijativu uvažavanje argumentacije u branjenju 321 . tehničkom pismu. razredu: papir.

novi grañevinski materijali (gotovi malteri. bageri. Izrada jednostavnih modela (statičkih i dinamičkih. obrada.P rojektiranje grañevinskih objekata i naselja Visokogradnja. 3. beton.. objekti na putu i saobraćajni znakovi. krovni i ostali radovi. Ljepila. reciklaža grañevinskog otpada. alati za tesarske radove. Faze izgradnje grañevinskih objekata i mjere zaštite na radu Pripremni radovi.. stiropor. arhitekturi i grañevinarstvu. osobine. model saobraćajnog sredstva sa jednostavnim pogonom . posebno timskog rada razvijanje pozitivnih crta ličnosti ocjenjivanje i samoocjenjivanje na osnovu objektivnog i konstruktivnog vrednovanja samopouzdanje kritičko mišljenje i zaključivanje u donošenju različitih odluka slušanje argumentacije i kritičko preispitivanje ličnih stavova i stavova drugih pokazivanje spremnosti da se pomogne drugima prepoznavanje važnosti tehničkih znanja u rješavanju problema i sveprisutnosti tehnike u životu STRUKTURA SADRŽAJA 1. niskogradnja. arhitektura i grañevinarstvo Osnovni pojmovi o urbanizmu. Historijat arhitekture i grañevinarstva. platno. mjerilo. grañevinske mašine (miješalice.stavova donošenje sudova na osnovu provjerenih činjenica i izgrañenih kriterija afirmacija rada. 9. radne operacije. drvo. grañevinsko tehničko crtanje (kotiranje. Grañevinska tehnika . gips.. priprema za rad u kabinetu za tehnički odgoj. materijali za vodovodne instalacije. kamioni. modeli Usvajanje osnovnih znanja o materijalima: drvo. organizacija radnog mjesta. ljepenka. pur. makete. na primjer: model kućnog namještaja. Alati i mašine u grañevinarstvu Mjerni alati. Urbanistički i regulacioni planovi. hidrogradnja. staklo.poluge. rurizam. razreda (analiza gotovih tehničkih crteža jednostavnih maketa ili modela). razredu u predmetu Osnovi tehnike (papir. žica. alati za zidarske radove. Porijeklo. koža. 5.. čitanje tehničkih crteža).pjena). alati za zemljane radove. putnički saobraćaj. Tehnika u zaštiti čovjekove okoline Upravljanje otpadom. 322 . tehnika grañenja (praktičan rad . materijali za centralno grijanje. saobraćajne patrole. prerada. Saobraćajno-tehnička kultura Javni putevi. temeljni radovi.). karton. opće mjere zaštite na radu.. 6.izrada makete stambene zgrade). čelik.). izolacioni materijali (staklena vuna. zidarski radovi. 8. Urbanizam. armirano-betonske konstrukcije. razvoj savremenog naselja (praktičan rad-izrada makete savremenog naselja). sadržaj objekata u naselju – grad. Grañevinski materijali Konstrukcioni materijali (kamen. instalacioni materijali (materijali za električne instalacije. rurizmu. ureñaji za sprečavanje zagañivanja 2. 7.). higijensko-tehnička zaštita Tehnika obrade materijala. Uvod u nastavni predmet Upoznavanje djece s nastavnim programom. opći zahtjevi u gradnji naselja.). alati i mašine za obradu navedenih materijala. lične mjere zaštite na radu. Pored navedenih vrsta materijala koristiti po potrebi i materijale koje su učenici upoznali u 5. cement. Nastavak obrade i primjene znanja iz tehničkog crtanja iz 5. PVC.. točkovi). 4. plastična folija). vezivni materijali (kreč. dizalice.).

projektiranje naselja . Pri realizaciji programskih sadržaja ovog predmeta treba voditi računa o korelaciji nastavnih sadržaja sa drugim predmetima (matematika. organizacija radnog mjesta. korištenje alata i pribora za obradu ovih materijala. DIDAKTIČKO-METODIČKE NAPOMENE Nastava tehničke kulture realizira se u kabinetu. priborima.) Objekti od kulturne. Posavina.okoline. crteže i ostale izvore znanja. povrtlarstvo . ureñaji i sredstva za gašenje požara. STAVOVI. modeli Urbanizam. osmišljenih odgojno-obrazovnih sadržaja (izložbe. žica. s tim da ga djeca mogu povremeno nositi i kući na uvid roditeljima. sakralne i druge vrijednosti u BiH. Programske zadatke nastave ovog predmeta škola ostvaruje putem: redovne nastave. . historijske i graditeljske baštine.Graditeljska baština u BiH: upoznavanje sa arhitekturom i graditeljstvom u BiH. U realizaciji nastavnih sadržaja djeca koriste udžbenike.. SPOSOBNOSTI Shvatanje značaja tehničkog odgoja Pravilno korištenje materijala: drvo. vezenje i pletenje. lončarstvo. rurizam. 10.Agrotehnika: voćarstvo. takmičenja). mašinama i materijalima koji su neophodni za realizaciju programskih sadržaja. Za uspješnu realizaciju sadržaja ove nastave potrebno je u pripremnoj fazi za praktičan rad osigurati potrebnu tehničku dokumentaciju.Modelarstvo . mašine i materijale. obućari. Krajina. make te . Historijski pregledi i ilustracije grañevina iz osmanskog i austro-ugarskog perioda (zadužbine) Izgled i karakteristike bosanske kuće u različitim dijelovima BiH (Hercegovina.Izrada učila i pomagala . slobodnih tehničkih aktivnosti. dnevnike rada. vježbi i praktičnih radova. čuva u školi. smotre. vrši se podjela u dvije grupe. dva puta godišnje treba sistematizirati preñeno gradivo i izvršiti vrednovanje putem zadataka objektivnog tipa.Maketarstvo . školskoj radionici ili na poligonu koji je u tu svrhu posebno pripremljen (samo pojedini dijelovi programa). higijenskotehnička zaštita Usvajanje osnovnih znanja o materijalima: drvetu. kao i sredstva higijensko-tehničke zaštite.Fotografija . Nastava ovog predmeta se realizira putem praktičnih vježbi i predavanja. Izborni dio (konkretan program izbornog dijela utvrñuje nadležni organ škole na osnovu potreba lokalne zajednice.Graditeljstvo: nosive konstrukcije. PVC. alate. grañevinski materijali. arhitek tura i grañevinarstvo ZNANJE Upoznavanje djece s radom u kabinetu za tehnički odgoj. Izrada makete objekta od kulturne.. SADRŽAJ Uvod u nastavni predme t Te hnik a obrade mate rijala. likovna kultura. . PONAŠANJE Svjesnost značaja tehnike u životu i potrebi učenja o tehnici kroz čitav život Inovacije i otvorenost za nove ideje i informacije Razvijanje i AKTIVNOSTI DJECE Aktivno praćenje izlaganja nastavnika/ce Učešće u izlaganju nastavnika/ce i praćenje multimedijalnih i drugih sadržaja koji prezentiraju AKTIVNOSTI NASTAVNIKA/CE Izlaganje nastavnog gradiva primjenom različitih metoda u cilju što kvalitetnije i afirmativnije prezentacije gradiva pripremanje nastavne tehnike i tehnologije 323 . po pravilu.Stari zanati: kujundžije. Kabinet za tehničku kulturu treba biti opremljen potrebnim alatima. biologija). interesa djece i mogućnosti škole). kao i ovladavanje VRIJEDNOSTI. Djeca vode dnevnik rada koji se. Pored svakodnevnog vrednovanja tehničkih znanja. Ukoliko u odjeljenju ima više od 20 učenika/učenica. dodatne nastave.

znanja vezanih za zahtjeve grañevinskog objekta.. novim grañevinskim materijalima (gotovi malteri.) Upoznavanje s pripremnim radovima... materijalima za vodovodne instalacije. i demonstriranje. ureñaja za sprečavanje zagañivanja okoline.. cement. beton.). Upoznavanje sa vezivnim materijalima (kreč. sadržajem objekata u naselju . stiropor. P repoznavanje važnosti upravljanja otpadom. osmišljavanje. žici i alatima i mašinama za njihovu obradu Analiza gotovih tehničkih crteža jednostavnih maketa ili modela Usvajanje osnovnih pojmova o urbanizmu. drvo. kao i grañevinskih mašina (miješalice. alata za tesarske radove Usvajanje znanja o grañevinskim mašinama Upoznavanje sa konstrukcionim materijalima (kamen. koji kreira zajedno s djecom P omaganje komunikacije i poticanje interesa za rad aktivnim uključenjem u zajednički rad Ostvarivanje produktivne stvaralačke atmosfere u odjeljenju Iniciranje. odvajanjem bitnog od nebitnog Osmišljavanje i realizacija simulacione igre za djecu P omoć djeci u samostalnom i grupnom radu P oreñenje rezultata prilikom praćenja i procjene individualnih postignuća P rocjenjivanje interesovanja i 324 . temeljnim radovima. izolacionih materijala. ekonomično. redoslijedom radnih operacija koje se primjenjuju kod izrade predmeta od tih materijala Izrada jednostavnih modela Shvatanje zahtjeva i potreba koje trebaju ispunjavati grañevinski objekti Pravilno shvatanje urbanističkih i regulacionih planova. korištenje dodatnih izvora znanja Samostalno proučavanje navedene oblasti. zidarskim radovima. kamioni. saobraćajnih znakova itd. kao i općih i ličnih mjera zaštite na radu Prepoznavanje osnovnih saobraćajnih pojmova. dizalice. primjena radnih operacija i rukovanje alatom Aktivno učešće u radu prema uputama nastavnika/ce i aktivna primjena usvojenih znanja iz obrade materijala P raćenje izlaganja i svih prezentacija nastavnika uz aktivno učešće Usvajanje osnovnih znanja o potrebama stanovanja i obavljanja drugih životnih potreba.). zahtjevima stanovanja i zahtjevima koje treba ispuniti grañevinski objekat bilo koje namjene Razvijanje opće kulture kroz usvajanje znanja o graditeljstvu u različitim oblastima BiH i svijetu P rimjena usvojenih znanja iz grañevinskog tehničkog crtanja.). rurizmu. alata za zemljane radove. vezivnih materijala. maštovitosti i vlastite kreativnosti Donošenje sudova na osnovu provjerenih činjenica i izgrañenih kriterija P oticanje samostalnosti i samoinicijative Razvoj samosvijesti kroz kreativne načine tehničkog izražavanja Afirmacija rada i samopouzdanja Kritičko mišljenje i zaključivanje u donošenju različitih odluka P ozitivan odnos prema radu i rezultatima svog rada i rada svojih drugova P okazivanje pozitivnih stavova prema tehnici ličnim primjerom i djelovanjem u razredu Iskazivanje svijesti o značaju tehnike u porodici. estetike. armiranobetonske konstrukcije. električnih instalacija. instalacionih materijala. gips.. arhitekturi i grañevinarstvu Usvajanje osnovnih znanja o historijatu arhitekture i grañevinarstva Upoznavanje sa urbanističkim i regulacionim planovima. interesa djece i mogućnosti škole) PVC-u.gradu. koja dijete treba usvojiti. ureñaja i sredstava za gašenje požara. školi i okolini P rocjenjivanje i vrednovanje vlastitih stavova i stavova drugih Sve snažnije i intenzivnije iskazivanje estetske osjetljivosti na kvalitet tehničkih dostignuća P oštivanje pravila obrazovne igre i aktivnosti uopće Shvatanje značaja ocjenjivanja rezultata rada Interes za rješavanje problema i zadataka timskim radom P odrška drugima P oticanje kreativnosti nastavno gradivo na satu P rimjena znanja: čitanje i analiza gotovih tehničkih crteža. alata za zidarske radove.. purpjena.) Razumijevanje o potrebi i načinu korištenja različitih materijala: konstrukcionih materijala.). čelik. maštovitosti primjenom do sada i vlastite kreativnosti usvojenih znanja iz Adaptivnost i ove oblasti vezanih Izrada didaktičkog materijala P rimjena modela interaktivne nastave Biranje zadataka i problema usklañenih sa mogućnostima djece P ostavljanje različitih vrsta jednostavnih pitanja u cilju poticanja djece na kvalitetne odgovore Korištenje različitih metoda i strategije u praćenju postignuća i sposobnosti djece P ripremanje. sadržaja objekata u naselju. organizacija i učestvovanje u interpretaciji i improvizaciji u interakciji Motiviranje i upućivanje djece na druge izvore znanja pored udžbenika P reciziranje znanja: dovoljnog. izolacionim materijalima (staklena vuna. instalacionim materijalima (materijali za električne instalacije. srednjeg i visokog nivoa. materijala za vodovodne instalacije. sticanje vještina. niskogradnja.Alati i mašine u grañevinarstvu Grañevinsk i mate rijali Faze izgradnje grañevinskih objekata i m je re zaštite na radu Saobraćajnotehničk a kultura Te hnik a u zaštiti čovjekove okoline Izborni dio (konkretan program izbornog dijela utvrñuje nadležni organ škole na osnovu potreba lokalne zajednice. materijalima za centralno grijanje. staklo. prikupljanje informacije i podatke. kao i sa općim mjerama zaštite na radu i ličnim mjerama zaštite na radu Usvajanje znanja o javnim putevima. izrada tehničkih crteža. općih zahtjeva pri gradnji naselja Shvatanje potrebe korištenja i funkcija alata u grañevinarstvu. poticanje svijesti o uz adekvatnu potrebi razvoja pripremu. za kulturu stanovanja. se odnose na jasan osjećaj različite faze vlastitih moći i grañevinskih radova limita Uredno pisanje svih Savjesno obavljanje informacije koje zadataka i obaveze daje nastavnik/ca (kao pojedinac ili P omaganje dio grupe). bageri. krovnim i ostalim radovima. reciklaže grañevinskog otpada. posmatranje i poticanje svijesti o potrebi razvoja estetike. materijala za centralno grijanje. općim zahtjevima u gradnji naselja Usvajanje znanja i razumijevanje rada mjernih alata. ekološko i estetsko ureñenje Izrada maketa grañevinskih objekata: visokogradnja.. te praćenje i stimulacija svojim učešćem Upućivanje i pokazivanje simulacije na kompjuteru Objašnjavanje i prezentiranje prethodno pripremljenih obrazovnih panoa. hidrogradnja Aktivno sudjelovanje u svim prezentacijama nastavnika/ce koje Samopouzdanje. radi nastavniku/ci postizanja Učestvovanje u kolektivnog uspjeha kreiranju Razvijanje i obrazovnog panoa. novih grañevinskih materijala Shvatanje značaja različitih vrsta radova u grañevinarstvu.

agrotehnika. graditeljska baština u BiH fleksibilnost u prihvatanju promjena Donošenje sudova na osnovu provjerenih činjenica i izgrañenih kriterija Afirmacija rada i samopouzdanja Uloga kritičkog mišljenja i zaključivanja u donošenju različitih odluka za različite materijale. ureñajima za sprečavanje zagañivanja okoline. fotografija. pravila i propisi.objektima na pu