OKVIRNI NASTAVNI PLAN I PROGRAM za devetogodišnju osnovnu školu u Federaciji Bosne i Hercegovine

1

RIJEČ IZDAVAČA Okvirni zakon o osnovnom i srednjem obrazovanju u Bosni i Hercegovini (2003) utvrdio je i konkretizirao tok promjena u osnovnom odgoju i obrazovanju, a kantonalni zakoni koji su u toku 2004. godine s njim usklañeni, dali su pravnu osnovu za promjenu u osnovnom odgoju i obrazovanju i implementaciju tih promjena kroz zajedničke aktivnosti svih kantona, koje koordinira Federalno ministarstvo obrazovanja i nauke. Federalno ministarstvo obrazovanja i nauke je 2003. godine preuzelo vodeću ulogu u kreiranju novog koncepta odgoja i obrazovanja u Federaciji Bosne i Hercegovine. Formirano je Upravno tijelo za pripremu prijedloga strategije prelaska na devetogodišnje osnovno obrazovanje u Federaciji Bosne i Hercegovine koji su, slijedeći principe reformisane obrazovne politike, uradili Koncepciju devetogodišnjeg osnovnog obrazovanja, koja predstavlja prekretnicu i osnovu za temeljitu promjenu nastavnog plana i programa, metoda rada, poimanja uloge učenika i nastavnika u nastavnom procesu, a čija je srž u promjeni obrazovne paradigme da težište nije na onome što učitelj treba da predaje, već na onome šta dijete treba da zna. Naglasak je stavljen na osiguranje i poticanje razvojnih efekata ranog učenja, kao ključnog faktora za razvoj sposobnosti učenja uopće, a učenik je postao aktivni subjekt procesa učenja, što mu je omogućeno programima učenja usmjerenim na dijete, u skladu sa obrazovnim praksama mnogih evropskih zemalja. Koncepciju i nastavni plan devetogodišnje osnovne škole, kao i program razvoja osnovnog obrazovanja u Federaciji Bosne i Hercegovine uradila je Stručna komisija koja je rukovodila i koordinirala poslovima za pripremu i izradu prijedloga koncepcije devetogodišnjeg odgoja i obrazovanja, davala prijedloge za izmjenu i dopunu koncepcije devetogodišnje osnovne škole i nastavnih planova i programa, pratila rad drugih stručnih komisija i predlagala izmjene i dopune u nastavnom planu i programu, te sarañivala sa ministarstvima obrazovanja i meñunarodnim organizacijama uključenim u reformu obrazovanja u BiH. Stručna komisija za izradu okvirnog nastavnog plana i programa, standarda i normativa za devetogodišnju osnovnu školu sa potkomisijama za bosanski, hrvatski, srpski jezik i književnost, matematiku, moju okolinu, prirodu, kulturu življenja, društvo, historiju, geografiju, biologiju, informatiku, tehničku kulturu, hemiju, fiziku, engleski jezik, njemački jezik, francuski jezik, arapski jezik, likovnu kulturu, muzičku kulturu, tjelesni i zdravstveni odgoj i inkluzivno i specijalno obrazovanje, definisala je okvirni nastavni program za svaki predmet, kao osnovu, okvir za koncipiranje i realizaciju kantonalnih nastavnih programa, na osnovu kojih se ostvaruje nastavni proces u Federaciji Bosne i Hercegovine. Nastavni plan i program osnovne škole koncipiran je tako da omogućava kvalitetno obrazovanje za sve. Kao takav, on prepoznaje, priznaje, uvažava i odgovara na obrazovne potrebe, iskustva i interese svih učenika, bez obzira na pol, uzrast, etničku, socijalnu i vjersku pripadnost, sposobnosti, mogućnosti i ograničenja, uvažavajući, poštujući i razvijajući ljudska, dječja i obrazovna prava, obaveze i odgovornosti. On je inkluzivan, otvoren za djecu i odrasle, sa posebnim i drugim potrebama. Što se tiče upravljanja nastavnim planovima i programima, odgovornost za njegovo kreiranje i razvoj se dijeli izmeñu obrazovnih aktera svih nivoa, uključujući i nastavnike, učenike i njihove roditelje. Nastavni planovi i programi kantona integriraju u sebi opći dio - zajedničke jezgre i lokalne komponente, s tim da se zajednička jezgra nastavnih planova i programa sastoji od svih nastavnih planova i programa, sa što je moguće širim zajedničkim osnovama za sve nastavne predmete. On osigurava koheziju sistema osnovnog odgoja i obrazovanja u Bosni i Hercegovini, a lokalna komponenta daje mogućnost školama, općinama i kantonima da razviju vlastite programe, birajući sadržaje i područja učenja. Nastavni planovi i programi pojedinih predmeta (silabusi) daju upute nastavnicima: šta treba podučavati (koja područja, oblasti treba podučavati), zašto to treba podučavati (koji su ciljevi i koncepti), kako to treba podučavati (koristeći različite metode i oblike prilagoñene potrebama i interesima učenika) i kada to treba podučavati (razvojna primjerenost uzrastu, ciklusima). Nastavni plan i program svakog predmeta sadrži argumentaciju uloge i značaja predmeta, ciljeve, očekivane ishode učenja, sadržaj, strategije učenja i nastave (didaktičko-metodičke upute) i smjernice za praćenje i ocjenjivanje. Dakle,nastavni plan i program devetogodišnjeg osnovnog obrazovanja okrenut je ka zadovoljavanju obrazovnih potreba svakog učenika. Svrha odgoja i

obrazovanja u savremenom društvu je poticanje i ostvarivanje povoljnih prilika za razvoj ljudskog bića tokom čitavog života, a čiji je smisao cjelovito lično učešće u intelektualnom, osjećajnom, tjelesnom, moralnom i duhovnom djelovanju koje upućuje pojedinca na ostvarivanje visoke kvalitete života. Novi model predviña da je ,,krajnja svrha obrazovanja unapreñenje kvalitete života’’ (Koncepcija, 2004; 5), dok je dosadašnjem modelu obrazovanja primarna svrha bila ,,dostizanje individualnog nivoa spoznaja i potreba za dalje obrazovanje i osposobljavanje za život i rad’’ (NPP, 1999; 7). Zato su promjene u odgoju i obrazovanju orijentisane na demokratizaciju i humanizaciju obrazovnog sistema, s fokusom na osposobljavanje učenika da zadovolji vlastite potrebe (preživljavanje, ljubav, moć, zabava i sloboda) i potrebe savremenog, demokratskog društva. Znanje i vještine se stiču obrazovanjem, a vrijednosti, stavovi i navike odgojem. Škole trebaju odgajati dobre ljude, a ne samo dobre učenike. Imajući u vidu da su inicijalno obrazovanje i stalno profesionalno usavršavanje ključni faktori kvalitetnog obrazovanja i da u reformisanom obrazovanju nastavnik nije više samo posrednik znanja, nego savjetnik i pratilac učeniku na putu ka njegovoj većoj samostalnosti, ka ,,učenju otkrićem”, Komisija za izradu Nastavnog plana i programa stručnog usavršavanja nastavnika razredne i predmetne nastave, direktora/ravnatelja osnovnih škola, savjetnika i stručnih saradnika ministarstava i pedagoških zavoda u Federaciji Bosne i Hercegovine uradila je Model plana i programa stručnog usavršavanja, s namjerom da nastavnike obuči za kvalitetnu implementaciju reformisanih nastavnih planova i programa. Komisija za praćenje i vrednovanje primjene koncepcije devetogodišnje osnovne škole i novih nastavnih programa uradila je temeljitu evaluaciji Koncepcije devetogodišnje osnovne škole i programskih sadržaja nastavnih planova i programa za prvu trijadu devetogodišnje osnovne škole, fokusirajući se na njihovo usklañivanje sa spoznajnim mogućnostima djeteta. Koordinacijsko tijelo za provoñenje i praćenje obrazovne reforme u Federaciji Bosne i Hercegovine usvojilo je navedene dokumente kao polazne modele za izradu i usvajanje kantonalnih dokumenata strateškog razvoja osnovnog odgoja i obrazovanja i općih i specifičnih sadržaja nastavnih planova i programa za devetogodišnju osnovnu školu. Objavljivanjem ove publikacije krunisan je višegodišnji napor mnogobrojnih učesnika reforme osnovnog obrazovanja u Federaciji Bosne i Hercegovine, kojima Federalno ministarstvo obrazovanja i nauke izražava iskrenu zahvalnost sa uvjerenjem da će i dalje zajedno doprinositi reformi obrazovanja koja se neprestano modernizira, vodeći računa o psihofizičkoj ličnosti djeteta kojoj trebaju biti prilagoñeni nastavni planovi i programi i o potrebi cjeloživotnog učenja kao imperativa današnjeg vremena i osnove konkurentnog tržišta rada, te da će se na taj način otvoriti novo poglavlje pogleda na ljudske resurse kao ključni koncept ekonomskog rasta. Posebno se zahvaljujemo prof. dr. Muhidinu Džanki, Muneveri Selmanović, direktorici Pedagoškog zavoda Zenica i Jasminki Bujanović, savjetnici ministra za predškolsko i osnovno obrazovanje u Vladi Unsko-sanskog kantona što su pomogli u definisanju konačnog dokumenta ,,Okvirni nastavni plan i program za devetogodišnju osnovnu školu”, koji će zasigurno biti tačka nadahnuća za budući razvoj i osavremenjavanje osnovne supstance odgojno-obrazovnog procesa nastavnog programa u kojem predmetna fragmentarnost prerasta u koherentan sistem utemeljen na interdisciplinarnom pristupu i meñusobnoj vertikalnoj i horizontalnoj povezanosti nastavnih sadržaja. Idući u susret vremenu u kojem će obrazovanje biti najmoćnije oružje u transformaciji obrazovnih politika želimo ovoj publikaciji plodan i efikasan život u rukama kreatora obrazovnih politika, nastavnika, učenika, roditelja i svih učesnika u nastavno-obrazovnom procesu. Federalno ministarstvo obrazovanja i nauke

POPIS ČLANOVA UPRAVNOG TIJELA I KOMISIJA ZA IZRADU MODELA OKVIRNOG NASTAVNOG PLANA I PROGRAMA ZA DEVETOGODIŠNJE OSNOVNO OBRAZOVANJE U FEDERACIJI BOSNE I HERCEGOVINE
Na osnovu rješenja, broj 01-34-2329/03 od 26. 6. 2003. godine i broj 01-34-4637/03 od 28. 10. 2003. godine, zasnovano je Upravno tijelo za pripremu prijedloga strategije prelaska na devetogodišnje osnovno obrazovanje u Federaciji BiH u sljedećem sastavu: 1. Alija P irić, Federalno ministarstvo obrazovanja i nauke, predsjedavajući Upravnog tijela; 2. Viktor Marić, Ministarstvo prosvjete, znanosti, kulture i športa, Zapadnohercegovački kanton, zamjenik predsjedavajućeg Upravnog tijela; 3. Ekrem Hajrulahović, Ministarstvo obrazovanja, nauke, kulture i sporta Bihać, član Upravnog tijela; 4. Marko Nedić, Ministarstvo obrazovanja, nauke i kulture, Posavski kanton, član Upravnog tijela; 5. Hazim Halilović, Ministarstvo obrazovanja, nauke, kulture i sporta Tuzlanskog kantona, član Upravnog tijela; 6. Munevera Selmanović, Ministarstvo obrazovanja, nauke, kulture i sporta Zeničko-dobojskog kantona, član Upravnog tijela; 7. Murto Horo, Ministarstvo obrazovanja, nauke, kulture i sporta Bosansko-podrinjskog kantona, član Upravnog tijela; 8. Stipo Nakić, Ministarstvo obrazovanja, nauke, kulture i sporta Srednjobosanskog kantona, član Upravnog tijela; 9. Lidija Markotić, OŠ Ilije Jakovljevića, Hercegovačko-neretvanski kanton, Mostar, član Upravnog tijela; 10. Sretko Žmukić, Ministarstvo obrazovanja i nauke, kantona Sarajevo, član Upravnog tijela; 11. Filip Zrno, Ministarstvo društvenih djelatnosti Kantona 10, član Upravnog tijela. Rješenjem, broj 08-02-3965/07 od 17. 7. 2007. godine imenovana je stalna komisija - Upravno tijelo za pripremu prijedloga strategije prelaska na devetogodišnje osnovno obrazovanje u Federaciji BiH u sljedećem sastavu: 1. Alija Pirić, Federalno ministarstvo obrazovanja i nauke, predsjedavajući Upravnog tijela; 2. Jasminka Bujanović, Ministarstvo obrazovanja, nauke, kulture i sporta Bihać, član Upravnog tijela; 3. Marko Nedić, Ministarstvo obrazovanja, nauke i kulture, Posavski kanton, član Upravnog tijela; 4. Munevera Selmanović, Ministarstvo obrazovanja, nauke, kulture i sporta Zeničkodobojskog kantona, član Upravnog tijela; 5. Stipo Nakić, Ministarstvo obrazovanja, nauke, kulture i sporta Srednjobosanskog kantona, član Upravnog tijela; 6. Meliha Alić, OŠ Ilije Jakovljevića, Hercegovačko-neretvanski kanton, Mostar, član Upravnog tijela; 7. Mario Mikulić, Ministarstvo prosvjete, znanosti, kulture i športa, Zapadnohercegovački kanton, član Upravnog tijela; 8. Sretko Žmukić, Ministarstvo obrazovanja i nauke, kantona Sarajevo, član Upravnog tijela;

9. Tomislav Buljan, Ministarstvo društvenih djelatnosti Kantona 10, član Upravnog tijela 10. Mersija Jahić, Ministarstvo obrazovanja, nauke, kulture i sporta Tuzlanskog kantona, član Upravnog tijela; 11. Hasnija Muratović, Prirodno-matematički fakultet Sarajevo, član Upravnog tijela; 12. Nadija Bandić, Federalno ministarstvo obrazovanja i nauke, član Upravnog tijela; 13. Viktorija Mira Merlo, spoljni saradnik Federalnog ministarstva obrazovanja i nauke, član Upravnog tijela. Koncepciju i nastavni plan devetogodišnje osnovne škole, kao i program razvoja osnovnog obrazovanja u Federaciji Bosne i Hercegovine, izradila je Stručna komisija za izradu prijedloga koncepcije i nastavnog plana devetogodišnje osnovne škole i izradu programa razvoja osnovnog obrazovanja u Federaciji Bosne i Hercegovine, na osnovu Rješenja, broj 05-38-1323/05 od 11. 4. 2005. godine, i to u sljedećem sastavu: 1. Marko Nedić, Ministarstvo obrazovanja, nauke i kulture, Posavski kanton, koordinator Upravnog tijela; 2. Jasminka Bujanović, Ministarstvo obrazovanja, nauke i kulture, Unsko-sanski kanton Bihać, član Upravnog tijela; 3. Ivo Jelušić, Srednja škola Pere Zečevića, Posavski kanton, Odžak, član Upravnog tijela; 4. Ediba Pozderović, Pedagoški zavod, Tuzla,Tuzlanski kanton, član Upravnog tijela; 5. Vahid Mulić, Pedagoški zavod, Zenica, Zeničko-dobojski kanton, član Upravnog tijela; 6. Ševala Vrpčić, OŠ „Fahro Baščelija” Goražde, Bosansko-podrinjski kanton, član Upravnog tijela; 7. Sulejman Ribo, Ministarstvo obrazovanja, nauke, kulture i sporta Srednjobosanski kanton – Travnik, član Upravnog tijela; 8. Marko Tokić, Pedagoški fakultet, Mostar, Hercegovačko-neretvanski kanton, član Upravnog tijela; 9. Ivan Tomas, OŠ A. B. Šimića Drinovci, Zapadnohercegovački kanton, član Upravnog tijela; 10. Safet Smajkić, Pedagoška akademija, Sarajevo, Kanton Sarajevo, član Upravnog tijela. Zadatak Stručne komisije je da rukovodi i koordinira poslovima za pripremu i izradu prijedloga koncepcije devetogodišnjeg odgoja i obrazovanja; daje prijedloge za izmjenu i dopunu koncepcije devetogodišnje osnovne škole i nastavnih planova i programa; prati rad drugih stručnih komisija, predlaže izmjene i dopune u nastavnom planu i programu; sarañuje sa federalnim ministarstvom obrazovanja i nauke i meñunarodnim organizacijama uključenim u reformu obrazovanja u BiH. Posao izrade nastavnih planova i programa po kojima se ostvaruje nastavni proces u Federaciji Bosne i Hercegovine radila je Komisija za izradu Okvirnog nastavnog plana i programa prve trijade u Federaciji BiH na osnovu Rješenja o formiranju Stručne komisije za izradu okvirnog nastavnog plana i programa, standarda i normativa za devetogodišnju osnovnu školu sa potkomisijama, 05-38-1219/05 od 7. 4. 2005. godine.

Članovi Stručne komisije: 1. Ekrem Hajrulahović, Ministarstvo obrazovanja, nauke, kulture i sporta Bihać, koordinator Stručne komisije; 2. Gabriela Bundalo, OŠ Pazar, Tuzla, član Stručne komisije i koordinator Potkomisije za matematiku; 3. Sabaheta Bijedić, Meñuopštinski pedagoški zavod, Mostar, član Stručne komisije i koordinator Potkomisije za muzičku kulturu, 4. Ivan Madžar, Pedagoški fakultet Sveučilišta u Mostaru, član Stručne komisije i koordinator Potkomisije za moju okolinu; 5. Fatima Prohić, Osnovna škola „Musa Ćazim Ćatić, Sarajevo, član Stručne komisije i koordinator Potkomisije za likovnu kulturu; 6. Zehra Hubijar, Pedagoška akademija, Sarajevo, član Stručne komisije i koordinator Potkomisije za maternji jezik i književnost; 7. Vojka Komljenović, Centar za odgoj i obrazovanje, edukaciju i rehabilitaciju mentalno retardirane djece „Vladimir Nazor“, Sarajevo, član Stručne komisije i koordinator Potkomisije za inkluzivno i specijalno obrazovanje; 8. Milica Bešević, Pedagoška akademija, Sarajevo, član Stručne komisije i koordinator Potkomisije za tjelesni i zdravstveni odgoj; 9. Nada Hrasnica, Pedagoška akademija Sarajevo, član Stručne komisije i koordinator Potkomisije za engleski jezik. Članovi Potkomisije za bosanski, hrvatski, srpski jezik i književnost: 1. Katica Krešić, Pedagoški fakultet Sveučilište u Mostaru; 2. Biljana Nikolić, OŠ „Novi Travnik” Novi Travnik; 3. Esma Kapetanović, OŠ „Novi grad” Tuzla. Članovi Potkomisije za matematiku: 1. Marinko Pejić, Pedagoška akademija Sarajevo; 2. Denis Lasić, Pedagoški fakultet Sveučilište Mostar; 3. Enisa Mehić, Pedagoški zavod, Zenica. Članovi Potkomisije za moju okolinu: 1. Sabira Mićanović, OŠ „Brčanska malta”, Tuzla; 2. Vahid Mulić, Pedagoški zavod, Zenica; 3. Jozo Ćurčić, OŠ Vladmira Nazora Odžak. Članovi Potkomisije za likovnu kulturu: 1. Tihomir Zovko, Pedagoški fakultet Sveučilište u Mostaru; 2. Ragib Lubovac, Pedagoška akademija Sarajevo; 3. Sadina Sijerčić, OŠ „Husein Efendija ðozo” Goražde. Članovi Potkomisije za muzičku kulturu: 1. Selma Ferović, Muzička akademija, Sarajevo; 2. Berislav Džaja, Muzička škola Livno; 3. Refik Hodžić, Umjetnička škola Bihać.

Članovi Potkomisije za tjelesni i zdravstveni odgoj: 1. Mladen Kvesić, Ministarstvo prosvjete, znanosti, kulture i sporta, Široki Brijeg; 2. Samra Salibašić-Akšamija, Osnovna škola Kovačići, Sarajevo; 3. Milica Bešević, Pedagoška akademija Sarajevo. Članovi Potkomisije za engleski jezik: 1. Sanja Hadžihajdić, Pedagoški zavod Zenica; 2. Dinko Jurić, Gimnazija Fra Dominika Mandića, Široki Brijeg; 3. Marina H. Avdić, Katolički školski centar, Tuzla. Članovi Potkomisije za inkluzivno i specijalno obrazovanje: 1. Šaćira Mešalić, Defektološki fakultet, Tuzla; 2. Sadeta Zečić, Zavod za specijalno obrazovanje i odgoj djece „Mjedenica” Sarajevo; 3. Biljana Pejić, Zavod za specijalno obrazovanje i odgoj djece „Mjedenica” Sarajevo; 4. Imšir Zubović, Centar za slušno oštećenu djecu Tuzla; 5. Milenko Kordić, Treća osnovna škola Mostar. Zadatak članova Stručne komisije i njenih potkomisija je bio da: - priprema i izrañuje modele okvirnog nastavnog plana i programa za prvi, drugi i treći razred devetogodišnje osnovne priprema i izrañuje modele okvirnog nastavnog plana i programa za prvi, drugi i treći razred devetogodišnje osnovne škole za djecu sa teškoćama u razvoju, koja se obrazuju u specijalnim odgojno-obrazovnim ustanovama; - ostvaruje saradnju sa drugim stručnim komisijama i daje prijedloge i sugestije u vezi sa definiranjem strategije prelaska na devetogodišnje obavezno osnovno obrazovanje i edukaciju nastavnika, pedagoga i direktora osnovne škole; - predlaže pedagoško-didaktičku literaturu za obuku nastavnika, pedagoga i direktora osnovne škole i sarañuje sa Federalnim ministarstvom obrazovanja i nauke i meñunarodnim organizacijama uključenim u reformu obrazovanja u BiH. Okvirni nastavni plan i program za 4. razred devetogodišnje osnovne škole je izradila Stručna komisija na osnovu Rješenja o obrazovanju Stručne komisije za izradu okvirnog nastavnog plana i programa, standarda i normativa za devetogodišnju osnovnu školu sa potkomisijama, 03-382933/06 od 29. 5. 2006. godine. Članovi stručne komisije su: 1. Jasminka Bujanović, Ministarstvo obrazovanja, nauke, kulture i sporta Bihać, koordinator Stručne komisije; 2. Hasnija Muratović, Prirodno-matematički fakultet, Sarajevo; 3. Sabaheta Bijedić, Meñuopštinski pedagoški zavod, Mostar, član Stručne komisije i koordinator Potkomisije za muzičku kulturu; 4. Gabrijela Bundalo, OŠ Pazar, Tuzla, član Stručne komisije i koordinator Potkomisije za matematiku;

5. Ivan Madžar, Pedagoški fakultet Sveučilišta u Mostaru, član Stručne komisije i koordinator Potkomisije za moju okolinu; 6. Fatima Prohić, Osnovna škola „Musa Ćazim Ćatić“, Sarajevo, član Stručne komisije i koordinator Potkomisije za likovnu kulturu; 7. Zehra Hubijar, Pedagoška akademija, Sarajevo, član Stručne komisije i koordinator Potkomisije za maternji jezik i književnost; 8. Vojka Komljenović, Centar za odgoj i obrazovanje, edukaciju i rehabilitaciju mentalno retardirane djece „Vladimir Nazor”, Sarajevo, član Stručne komisije i koordinator Potkomisije za inkluzivno i specijalno obrazovanje; 9. Milica Bešević, Pedagoška akademija, Sarajevo, član Stručne komisije i koordinator Potkomisije za tjelesni i zdravstveni odgoj; 10. Nada Hrasnica, Pedagoška akademija Sarajevo, član Stručne komisije i koordinator Potkomisije za engleski jezik. Članovi Potkomisije za izradu nastavnog plana devetogodišnje osnovne škole su: 1. Marko Nedić, Ministarstvo obrazovanja, nauke i kulture Posavskog kantona, Orašje; 2. Safet Smajkić, Pedagoška akademija, Sarajevo, Kanton Sarajevo; 3. Vahid Mulić, Pedagoški zavod, Zenica, Zeničko-dobojski kanton; 4. Sulejman Ribo, Ministarstvo obrazovanja, nauke, kulture i sporta, Srednjobosanski kanton, Travnik; 5. Ševala Vrpčić, OŠ „Fahro Baščelija” Goražde, Bosansko-podrinjski kanton; 6. Marko Tokić, Pedagoški fakultet, Mostar, Hercegovačko-neretvanski kanton; 7. Robert Onodi, Pedagoški zavod, Tuzla. Članovi Potkomisije za bosanski, hrvatski, srpski jezik i književnost: 1. Katica Krešić, Pedagoški fakultet Sveučilište u Mostaru; 2. Biljana Nikolić, OŠ „Novi Travnik” Novi Travnik; 3. Esma Kapetanović, OŠ „Novi grad” Tuzla; 4. Olga Lekić, OŠ „Jozo Gadžić-Čupo“, Stojkovići, Travnik. Članovi Potkomisije za matematiku: 1. Marinko Pejić, Pedagoška akademija Sarajevo; 2. Denis Lasić, Pedagoški fakultet Sveučilište Mostar; 3. Enisa Mehić, Pedagoški zavod, Zenica Članovi Potkomisije za moju okolinu: 1. Sabira Mićanović, OŠ „Brčanska malta”, Tuzla; 2. Vahid Mulić, Pedagoški zavod, Zenica; 3. Irena Damjanović, OŠ „Fra Ilije Starčevića“, Tolisa. Članovi Potkomisije za likovnu kulturu: 1. Tihomir Zovko, Pedagoški fakultet Sveučilišta u Mostaru; 2. Fikret Lukać, Pedagoški zavod Sarajevo; 3. Sadina Sijerčić, OŠ „Husein Efendija ðozo”, Goražde.

Članovi Potkomisije za muzičku kulturu: 1. Selma Ferović, Muzička akademija, Sarajevo; 2. Berislav Džaja, Muzička škola Livno; 3. Vesna Kečalović, Umjetnička škola Bihać. Članovi Potkomisije za tjelesni i zdravstveni odgoj: 1. Mladen Kvesić, Ministarstvo prosvjete, znanosti, kulture i sporta, Široki Brijeg; 2. Samra Salibašić-Akšamija, Osnovna škola Kovačići Sarajevo; 3. Milica Bešević, Pedagoška akademija Sarajevo. Članovi Potkomisije za engleski jezik: 1. Sanja Hadžihajdić, Pedagoški zavod Zenica; 2. Dinko Jurić, Gimnazija Fra Dominika Mandića, Široki Brijeg, 3. Marina H. Avdić, Katolički školski centar, Tuzla; 4. Esmeralda Iftić, prof., OŠ „Gornje Prekounje- Ripač“, Bihać. Članovi Potkomisije za njemački jezik: 1. Elvedina Bilajbegović, Srednja poljoprivredna škola „Sanus futurum“, Sanski Most; 2. Miloje ðurñević, Filozofski fakultet, Sarajevo; 3. Aldina Herić, Gimnazija „Meša Selimović“, Tuzla; 4. Memnuna Hasanica, Pedagoši fakultet, Zenica. Članovi Potkomisije za francuski jezik: 1. Vlado Sučić, Filozofski fakultet, Sarajevo; 2. Melisa Begović, Gimnazija, Zenica. Članovi Potkomisije za arapski jezik: 1. Mehmed Kudić, Medresa „Džemaludin Čaušević“, Cazin; 2. Esad Duraković, Filozofski fakultet, Sarajevo. Članovi Potkomisije za specijalno obrazovanje i inkluziju: 1. Šaćira Mešalić, Defektološki fakultet, Tuzla; 2. Sadeta Zečić, Zavod za specijalno obrazovanje i odgoj djece „Mjedenica”, Sarajevo; 3. Nevenka Veljović, Centar za slijepu i slabovidnu omladinu, Sarajevo; 4. Imšir Zubović, Centar za slušno oštećenu djecu Tuzla; 5. Milenko Kordić, Treća osnovna škola Mostar. Okvirni nastavni plan i program za 5. razred devetogodišnje osnovne škole je izradila Stručna komisija na osnovu Rješenja o obrazovanju Stručne komisije za izradu okvirnog nastavnog plana i programa, standarda i normativa za devetogodišnju osnovnu školu sa potkomisijama, 03-381343/07 od 16. 3. 2007. godine.

Članovi stručne komisije su: 1. Jasminka Bujanović, Ministarstvo obrazovanja, nauke, kulture i sporta Bihać, koordinator Stručne komisije i član Upravnog tijela; 2. Zehra Hubijar, Pedagoška akademija, Sarajevo; 3. Marinko Pejić, Pedagoška akademija, Sarajevo; 4. Iv ica Glibušić, Pedagoški fakultet Sveučilišta u Mostaru; 5. Vahid Mulić, Pedagoški zavod, Zenica; 6. Faiza Muštović, Pedagoška akademija, Sarajevo; 7. Željko Filipović, Pedagoška akademija, Sarajevo; 8. Selma Ferović, Muzička akademija, Sarajevo; 9. Milica Bešović, Pedagoška akademija, Sarajevo; 10. Nada Hrasnica, Pedagoška akademija, Sarajevo; 11. Zlata Maglajlija, Filozofski fakultet, Sarajevo; 12. Vasvija Ibrahimkadić, Prva gimnazija, Sarajevo; 13. Amir Dervišević, Filozofski fakultet, Sarajevo; 14. Vojka Komljenović, Centar za odgoj i obrazovanje, edukaciju i rehabilitaciju mentalno retardirane djece. Članovi Potkomisije za izradu nastavnog plana devetogodišnje osnovne škole su: 1. Marko Nedić, Ministarstvo obrazovanja, nauke i kulture Posavskog kantona, Orašje; 2. Safet Smajkić, Pedagoška akademija, Sarajevo, Kanton Sarajevo; 3. Vahid Mulić, Pedagoški zavod, Zenica, Zeničko-dobojski kanton; 4. Sulejman Ribo, Ministarstvo obrazovanja, nauke, kulture i sporta, Srednjobosanski kanton, Travnik; 5. Ševala Vrpčić, OŠ „Fahro Baščelija” Goražde, Bosansko-podrinjski kanton; 6. Robert Onodi, Pedagoški akademija, Tuzla. Članovi Potkomisije za bosanski, hrvatski, srpski jezik i književnost: 1. Zehra Hubijar – koordinator; 2. Katica Krešić – Pedagoški fakultet Sveučilišta u Mostaru; 3. Biljana Nikolić – OŠ „Novi Travnik” Novi Travnik; 4. Esma Kapetanović – OŠ „Novi grad” Tuzla; 5. Ivan Penava – OŠ „Ivan Brlić Mažuranić“, Humac, Ljubuški. Članovi Potkomisije za matematiku: 1. Marinko Pejić – koordinator; 2. Denis Lasić – Pedagoški fakultet Sveučilište Mostar; 3. Enisa Mehić – Pedagoški zavod, Zenica; 4. Jasna Lovrinović – OŠ „Novi Travnik“, Novi Travnik. Članovi Potkomisije za društvo: 1. Iv ica Glibušić – koordinator; 2. Miljenko Miloš – Zavod za školstvo, Mostar; 3. Zora Kudić – OŠ „Ivan Goran Kovačić“, Livno; 4. Slaven Ljubić – OŠ „Kočerin“, Široki Brijeg.

Članovi Potkomisije za prirodu: 1. Vahid Mulić – koordinator, 2. Mate Živković – Zavod za školstvo i Federalno ministarstvo obrazovanja i nauke, Mostar; 3. Marija ðukić – OŠ „Ruñer Bošković“, Donja Mahala; 4. Ankica Prskalo – OŠ „Silvije Strahimir Kranjčević“, Mostar. Članovi Potkomisije za kulturu življenja: 1. Faiza Muštović – koordinator, 2. Hajrija Cokoja – Pedagoški zavod Mostar, Mostar; 3. Subhija Kapić – „Druga osnovna škola“, Konjic; 4. Razija Hamzabegović – OŠ „Husino” Tuzla. Članovi Potkomisije za likovnu kulturu: 1. Željko Filipović – koordinator, 2. Fatima Prohić – OŠ „Musa Ćazim Ćatić”, Sarajevo; 3. Elvedin Drkenda – OŠ „Husein efendija ðozo”, Goražde. Članovi Potkomisije za muzičku kulturu: 1. Selma Ferović – koordinator; 2. Berislav Džaja – Muzička škola, Livno; 3. Vesna Kečalović – Umjetnička škola, Bihać; 4. Mirko Setkević – OŠ „Novi Grad”, Tuzla. Članovi Potkomisije za tjelesni i zdravstveni odgoj: 1. Milica Bešević – koordinator; 2. Samir Palić – OŠ „Jablanica“, Jablanica; 3. Miro Marić – Ministarstvo prosvjete, znanosti, kulture i sporta, Široki Brijeg. Članovi Potkomisije za engleski jezik: 1. Nada Hrasnica – koordinator; 2. Sanja Hadžihajdić – član, Pedagoški zavod Zenica; 3. Dinko Jurić – član, Gimnazija Fra Dominika Mandića, Široki Brijeg; 4. Marina H. Avdić – član, Katolički školski centar, Tuzla. Članovi Potkomisije za njemački jezik: 1. Zlata Maglajlija – koordinator, 2. Memnuna Hasanica – Pedagoši fakultet, Zenica 3. Enisa Mirvić – OŠ „Hasan Kaimija“, Sarajevo. Članovi Potkomisije za francuski jezik: 1. Vasvija Ibrahimkadić – koordinator; 2. Melisa Begović – Gimnazija, Zenica; 3. Anica Majić – OŠ „Tin Ujević“, Vitina, Ljubuški.

Članovi Potkomisije za arapski jezik: 1. Amir Dervišević – koordinator; 2. Mehmed Kudić – Medresa „Džemaludin Čaušević“, Cazin, Unsko-sanski kanton. Članovi Potkomisije za specijalno obrazovanje i inkluziju: 1. Vojka Komljenović – koordinator; 2. Mirela Duranović – Defektološki fakultet, Tuzla; 3. Sadeta Zečić – Zavod za specijalno obrazovanje i odgoj djece „Mjedenica” Sarajevo; 4. Nevenka Veljović – Centar za slijepu i slabovidnu omladinu, Sarajevo; 5. Imšir Zubović – Centar za slušno oštećenu djecu Tuzla; 6. Milenko Kordić – Treća osnovna škola Mostar. Okvirni nastavni plan i program za 6. razred devetogodišnje osnovne škole je izradila Stručna komisija za izradu okvirnog nastavnog plana i programa, standarda i normativa za devetogodišnju osnovnu školu sa potkomisijama. Rješenjem, broj: 08-02-3965/07 od 17. 7. 2007. godine imenuje se Stalna komisija Upravnog tijela za pripremu i izradu prijedloga strategije prelaska na devetogodišnje osnovno obrazovanje, a članovi su: 1. Alija Pirić, Filozofski fakultet, Sarajevo; 2. Jasminka Bujanović, Ministarstvo obrazovanja, nauke, kulture i sporta Bihać, koordinator Stručne komisije; 3. Marko Nedić, Ministarstvo prosvjete, kulture i športa, Posavski kanton; 4. Munevera Selmanović, Ministarstvo obrazovanja, nauke i kulture, Zenica; 5. Stipo Nakić, Ministarstvo obrazovanja, nauke, kulture i sporta/športa, Srednjobosanski kanton; 6. Meliha Alić, Ministarstvo prosvjete, znanosti, kulture i športa, Hercegovačko-neretvanski kanton; 7. Mario Mikulić, Ministarstvo prosvjete, znanosti, kulture i športa, Zapadno-hercegovački kanton; 8. Sretko Žmukić, Ministarstvo obrazovanja i nauke, Sarajevo; 9. Tomislav Buljan, Ministarstvo znanosti, prosvjete, kulture i športa, Kanton 10; 10. Mersija Jahić, Ministarstvo obrazovanja, nauke, kulture i sporta, Tuzlanski kanton; 11. Hasnija Muratović, Prirodno-matematički fakultet, Sarajevo; 12. Nadija Bandić, Federalno ministarstvo obrazovanja i nauke; 13. Viktorija Mira-Merlo, spoljni saradnik Federalnog ministarstva obrazovanja i nauke. Članovi stručne komisije su: 1. Jasminka Bujanović, Ministarstvo obrazovanja, nauke, kulture i sporta Bihać, koordinator Stručne komisije i član Upravnog tijela; 2. Muhidin Džanko, Filozofski fakultet, Sarajevo; 3. Selma Ferović, Muzička akademija, Sarajevo; 4. Enes Duvnjaković, Prirodno-matematički fakultet, Tuzla; 5. Željko Filipović, Pedagoška akademija, Sarajevo; 6. Enes Pelidija, Filozofski fakultet, Sarajevo;

3. Jasna Lovrinović. Milica Bešović. 14. Filozofski fakultet. Vasvija Ibrahimkadić. Samka Hadžihasanović-Mithat. Dževahira Arslanagić. Prirodno-matematički fakultet. 2. Pedagoška akademija. Sarajevo. Avdić. Prva osnovna škola. Sarajevo. Katica Krešić. Pedagoški zavod. Članovi Potkomisije za geografiju: 1. Prva gimnazija. Centar za odgoj i obrazovanje. Filozofski fakultet. Prirodno-matematički fakultet. Sarajevo. Članovi Potkomisije za engleski jezik: 1. Prirodno-matematički fakultet. Mašinski fakultet. Ivan Madžar. 2. Enes Pelidija. Sarajevo. OŠ „Novi Travnik“. 11. 3. Sarajevo. Sarajevo. Rifat Škrilj. 17. Muhidin Džanko. Federalno ministarstvo obrazovanja i nauke. edukaciju i rehabilitaciju mentalno retardirane djece. Sarajevo. Članovi Potkomisije za bosanski. Donja Mahala. Jesenka Vasić-Pujo. OŠ „Novi Travnik” Novi Travnik. Članovi Potkomisije za historiju: 1. OŠ „Ruñer Bošković“. Sveučilište u Mostaru. Milan Cvijetinović. 9. Enisa Mehić. Mostar. 2. Druga gimnazija. Biljana Nikolić. Marija ðukić. Vojka Komljenović. Pedagoški zavod. . Sarajevo. 12. Mostar. Sarajevo. hrvatski. 8. Filozofski fakultet. Sarajevo. Zavidovići. sekretar Komisije. OŠ „Sveti Franjo“.7. Druga gimnazija. 10. Hajrija Cokoja. Miralem Marić. 13. Zlata Maglajlija. 3. Marina H. Sarajevo. Maja ðuretić. Muriz Spahić. Prirodno-matematički fakultet. Članovi Potkomisije za biologiju: 1. 15. Sarajevo. Dubravka Šoljan. 3. 2. Pedagoški fakultet Sveučilišta u Mostaru. Članovi Potkomisije za matematiku: 1. operativna podrška Komisiji. Sarajevo. Filozofski fakultet. Tuzla. Fikreta Haračić. Filozofski fakultet. Pedagoški zavod Mostar. Tuzla. Orašje. Samka Hadžihasanović-Mithat. Aida Kovačević. Enes Duvnjaković. 3. 18. II Gimnazija. 16. Amir Dervišević. 2. Sarajevo. Sarajevo. 3. Pedagoški zavod – Zenica. Nadija Bandić. 2. Filozofski fakultet. srpski jezik i književnost: 1. Federalno ministarstvo obrazovanja i nauke. Novi Travnik. Avdo Voloder.

3. Milan Cvijetinović. Druga gimnazija. Bihać. 1. Filozofski fakultet. Enes Šurković.Članovi Potkomisije za njemački jezik: 1. Pedagoška akademija. Selma Babović. Tuzla. Berislav Džaja. Pedagoška akademija. Jablanica. Livno. 3. OŠ „Musa Ćazim Ćatić”. Medresa „Džemaludin Čaušević“. Članovi Potkomisije za muzičku kulturu: 1. Zlata Maglajlija. Centar za odgoj i rehabilitaciju mentalno retardirane djece. Tuzla. Samir Palić. Milica Bešević. Muzička akademija. Članovi Potkomisije za likovnu kulturu: 1. Sarajevo. Mehmed Kudić. Filozofski fakultet. 2. Umjetnička škola. Cazin. Članovi Potkomisije za specijalno obrazovanje i inkluziju: 1. OŠ „Safvet beg Bašagić“. Sarajevo. 2. Članovi Potkomisije za tjelesni i zdravstveni odgoj: 1. Edin Hadžikadunić. Vesna Kečalović. Katarina Petrović. Sarajevo. Likovna akademija. Zenica. 3. Mašinski fakultet. 3. Sarajevo. Sarajevo. Zenica. Selma Ferović. Sarajevo. Željko Filipović. Filozofski fakultet. djece oboljele od autizma i cerebralne paralize „Vladimir Nazor“. Gimnazija. Vojka Komljenović. Zenica. Memnuna Hasanica. Prva gimnazija. 3. Muris Hadžikadunić. Pedagoški zavod. Sarajevo. Zenica. 2. Mirela Duranović. Amir Dervišević. Vasvija Ibrahimkadić. Sarajevo. OŠ „Jablanica“. 2. Irfan Handukić. 3. . Sarajevo. Unsko-sanski kanton. Pedagoški zavod. 2. Fatima Prohić. Fakultet sporta i tjelesnog odgoja. Defektološki fakultet. Sarajevo. Melisa Begović. Avdo Voloder. Članovi Potkomisije za informatiku. 2. Sarajevo. Član Potkomisije za arapski jezik: 1. Sarajevo. 2. Pedagoški zavod. 2. Sarajevo. Muzička škola. Članovi Potkomisije za tehničku kulturu: 1. Robert Onodi. Sarajevo. 3. Članovi Potkomisije za francuski jezik: 1. 2. Lejla Dizdarević. Tuzla. Pedagoški zavod.

Darija Burić. . Zenica. Likovna akademija. 7. Sarajevo. Muhidin Džanko. Katica Krešić. Sarajevo. 2008. Prirodno-matematički fakultet. Filozofski fakultet. Imšir Zubović. koordinator. osmi i deveti razred devetogodišnje osnovne škole izradila je Stručna komisija na osnovu Rješenja o obrazovanju Stručne komisije za izradu okvirnog nastavnog plana i programa. 17. standarda i normativa za devetogodišnju osnovnu školu sa potkomisijama. Tuzla. Mostar. 3. Milenko Kordić. 5. srpski jezik i književnost: 1. 14. Sarajevo. Milica Bešović. 4. Biljana Nikolić. Enisa Mehić. hrvatski. Centar za odgoj i obrazovanje. 2. 2. Filozofski fakultet. Prirodno-matematički fakultet. Pedagoška akademija. Sadeta Zečić. Enes Duvnjaković. Ivan Madžar. Prirodno-matematički fakultet. 13. godine. edukaciju i rehabilitaciju mentalno retardirane djece. 9. 3. Sarajevo. 4. Selma Ferović. Enes Pelidija. Filozofski fakultet. Sarajevo. Zlata Maglajlija.3. 10. Okvirni nastavni plan i program za sedmi. Prirodno-matematički fakultet. 15. 3. Filozofski fakultet. Enes Duvnjaković. Tuzla. kulture i sporta. Pedagoški zavod. OŠ „Ilidža“. Jasminka Bujanović. Sarajevo. Sarajevo. 2. Prirodno-matematički fakultet. 8. Dubravkla Šoljan. Sarajevo. 18. Muzička akademija. Pedagoški fakultet Sveučilišta u Mostaru. Sarajevo. koordinator. OŠ „Novi Travnik” Novi Travnik. Zavod za specijalno obrazovanje i odgoj djece „Mjedenica” Sarajevo. Milan Cvijetinović. Meliha Zejnilagić-Hajrić. 12. Amir Dervišević. Mašinski fakultet. Nevenka Veljović. Sarajevo. Sarajevo. 6. 4. Članovi potkomisija su: Članovi Potkomisije za bosanski. nauke. Sarajevo. Avdo Voloder. Filozofski fakultet. 11. Članovi Potkomisije za matematiku: 1. Dževahira Arslanagić. 6. Centar za slušno oštećenu djecu Tuzla. Prva gimnazija. Filozofski fakultet. Treća osnovna škola Mostar. 16. Bihać. 04-38-4551/08 od 1. 5. Sarajevo. Hasnija Muratović. Vojka Komljenović. Sarajevo. Ministarstvo obrazovanja. Članovi ove stručne komisije su: 1. Sarajevo. Centar za slijepu i slabovidnu omladinu. Vasvija Ibrahimkadić. Muhidin Džanko. Irfan Handukić.

Unsko-sanski kanton. Berislav Džaja. Jesenka Vasić-Pujo. Zlata Maglajlija. Enes Pelidija. Medresa „Džemaludin Čaušević“. Pedagoški zavod. Amir Dervišević. Članovi Potkomisije za engleski jezik: 1. Dževahira Arslanagić. Muzička škola. Članovi Potkomisije za likovnu kulturu: 1. 2. OŠ „Musa Ćazim Ćatić”. koordinator. Pedagoški zavod. Fatima Prohić. Hajrija Cokoja. koordinator. Donja Mahala. koordinator. 2. Članovi Potkomisije za muzičku kulturu: 1. Članovi Potkomisije za geografiju: 1. Marija ðukić. 3. Avdić. koordinator. Vesna Kečalović. Orašje. 2. Tuzla. koordinator. Ivan Madžar. Mehmed Kudić. Željko Filipović. OŠ „Sveti Franjo“. Sarajevo. Zavidovići. 3. . OŠ „Ruñer Bošković“. Sarajevo. Mostar. Melisa Begović. Marina H. Članovi Potkomisije za francuski jezik: 1. 2. Srednja škola „Fra Slavko Barbarić“. Miralem Marić.Članovi Potkomisije za historiju: 1. koordinator. Sarajevo. 2. Memnuna Hasanica. Gimnazija. Mostar. Članovi Potkomisije za biologiju: 1. 3. Vasvija Ibrahimkadić. 3. Druga gimnazija. Pedagoška akademija. Katarina Petrović. koordinator. 2. Bihać. Članovi Potkomisije za njemački jezik: 1. Selma Babović. 2. Član Potkomisije za arapski jezik: 1. 3. 3. 3. Maja ðuretić. Aida Kovačević. Druga gimnazija. Umjetnička škola. Prva osnovna škola. koordinator. Irfan Handukić. Mostar. Dubravka Šoljan. Selma Ferović. Druga gimnazija. Cazin. Sarajevo. Livno. Sarajevo. 2. Zenica. Zenica. 2. koordinator. Pedagoški zavod. Samka Hadžihasanović-Mithat. 3. Pedagoški zavod Mostar.

Jablanica. Medicinska škola. Pedagoški zavod. koordinator. 2. Lejla Dizdarević. 2. koordinator. 3. Nada Gabela. Sarajevo. Zenica. Samir Palić. Edin Hadžikadunić. 3. Avdo Voloder. Muris Hadžikadunić. 3. Milan Cvijetinović. 6. Tuzla. Sadeta Zečić. Mostar. Sarajevo. Fakultet sporta i tjelesnog odgoja. 3. Meliha Zejnilagić-Hajrić. 5.Članovi Potkomisije za tjelesni i zdravstveni odgoj: 1. Safija Džiber. Prirodno-matematički fakultet. Robert Onodi. 3. Enes Šurković. 3. Mirela Duranović. Pedagoški zavod. Članovi Potkomisije za specijalno obrazovanje i inkluziju: 1. 4. Sarajevo. Imšir Zubović. Treća osnovna škola Mostar. 2. Zenica. Članovi Potkomisije za tehničku kulturu: 1. Zavod za specijalno obrazovanje i odgoj djece „Mjedenica” Sarajevo. Mostar. koordinator. koordinator. Članovi Potkomisije za fiziku: 1. Članovi Potkomisije za hemiju: 1. Pedagoški zavod. Šemso Maslić. . Članovi Potkomisije za informatiku: 1. 2. Šesta osnovna škola. koordinator. Tuzla. 2. Sarajevo. Gračanica. Centar za slušno oštećenu djecu Tuzla. OŠ „Safvet beg Bašagić“. Hasnija Muratović. OŠ „Jablanica“. Defektološki fakultet. Stana Rotim. 2. Vojka Komljenović. koordinator. Nevenka Veljović. Milica Bešević. Milenko Kordić. Centar za slijepu i slabovidnu omladinu. OŠ „Gračanica“.

Nastavni plan i program za devetogodišnju osnovnu školu. izazvati otpore. godini. imajući u vidu njihove tjelesne. Sama činjenica da šestogodišnje dijete postaje školskim obveznikom za sobom povlači promjenu svih važnih segmenata odgojno-obrazovnog procesa. ili će od početka pridobiti za saradnju i motivirati da svi učesnici reforme i sami prihvate promjene s ciljem da mijenjaju odgojno-obrazovni proces. s posebnim naglaskom da mnogo djece nije obuhvaćeno predškolskim odgojem pa im škola postaje prvo mjesto šire društvene socijalizacije. meñu nastavnicima. godine kada je devetogodišnje osnovno obrazovanje uvedeno u cijeloj Federaciji Bosne i Hercegovine. Spomenute promjene su neminovne. Izabrali smo pristup koji osigurava realizaciju potrebnih priprema za uvoñenje promjena. Reforma prati ovu generaciju. usmjeravanje pažnje na sadržaje koji su važni u temeljnom obrazovanju (kao priprema za život i osnova za nastavak školovanja u srednjoj školi). ali i utiču na kvalitet življenja. Nužno je naći mjeru izmeñu novog i onog što je već dobilo pozitivnu potvrdu u školama. . Treba sačuvati naša dosadašnja pozitivna pedagoška iskustva. Ne može biti riječi o prilagoñavanju ranijih programa. a proces je okončan školske 2009/2010. koji neće izazvati poremećaje u školama. U Bosni i Hercegovini prelazi se na devetogodišnje obavezno osnovno obrazovanje u skladu sa iskustvima kvalitetne pedagoške prakse u zemljama Evrope i svijeta. Prije svega valja procijeniti šta će svaki korak u reformi izazvati u školi. te je prilika da se lagano i sistematično uvode promjene posredstvom priprema onih koji će te promjene realizirati. To su novi sadržaji prilagoñeni karakteristikama šestogodišnjeg djeteta. dobrobit zajednice. kognitivne. osmišljeniji izbor sadržaja programa.UVOD Reforma sistema odgoja i obrazovanja u Bosni i Hercegovini zahtijeva promjene u svim važnim segmentima tog sistema: promjenu nastavnih planova. te veća demokratizacija i humanizacija našeg obrazovnog sistema općenito.. U svemu je važno imati kriterij selektivnosti s obzirom na već evidentne spoznaje da su se neki modeli organizacije nastavnog rada pokazali uspješnijim i prihvatljivijim od drugih modela. nudi prije svega savremene programske ciljeve i sadržaje učenja svih nastavnih predmeta koji su prilagoñeni interesima. Već je naglašeno da smo se opredijelili za pristup koji podrazumijeva oprez i obazrivost jer je nedopustivo eksperimentisati na djeci koja su najdragocjeniji resurs svake zemlje. poboljšanje kvaliteta komunikacije meñu svim učesnicima odgojno-obrazovnog procesa. promjenu metoda rada u nastavnom i vannastavnom radu. roditeljima. potrebama i sposobnostima djece u osnovnoj školi. Treba imati na umu ukupne efekte promjena: da li će zbuniti. preuzimanju ili bilo kakvim drugim vidovima improvizacije. djecom. vrijedne elemente ukupnog pedagoškog nasljeña. a koje poboljšavaju kvalitet sistema odgoja i obrazovanja. Promjene u sistemu odgoja i obrazovanja prilika su da se otklone uočene slabosti postojeće osnovne škole i stvori temelj za njenu modernizaciju i poboljšanje kvalitete. emocionalne i duhovne sposobnosti. humaniziranje škole i razvijanje senzibiliteta u pristupima djetetu. a to znači da smo krenuli od uvoñenja promjena na samom početku školovanja i u prvoj godini samo u prvom razredu. U dijelu Federacije Bosne i Hercegovine taj prelazak je počeo školske 2004/2005. ali i prihvatiti ideje iz svijeta. S obzirom na činjenicu da je svaka reforma dugotrajan proces. dezorijentirati. Reforma u prvi plan stavlja dječiju dobrobit. potrebno je mnogo obazrivosti i postupnosti u uvoñenju promjena. jer se svijet u kojem će živjeti djeca mijenja četiri puta brže od naših škola. To znači da se promjene odnose na generaciju upisanih učenika u školskoj 2004/2005.

• Naučna utemeljenost obrazovanja kao doživotnog procesa (cjeloživotno učenje). • Demokratizacija i depolitizacija obrazovanja. • Temeljna znanja i vještine su u funkciji globalnog razvoja i globalnih interesa. te se u tom smislu fokus promjena stavlja na sljedeće: • Upis u školu djece mlañe hronološke dobi (sa 5. −institucionalne i sistemske promjene. Spremnost. stoga je upornost nužna (čak i promjene umjerenog obima mogu trajati tri-pet godina). autonomija i odgovornost. uvažavanje individualnih karakteristika i različitosti. −promjena odnosa nastavnik . psihomotornog i voljnog. • Osnovna škola traje devet godina (a ne osam).PRISTUP KONCEPCIJI DEVETOGODIŠNJEG OSNOVNOG OBRAZOVANJA Osnovni principi Koncepcije U skladu sa iskustvima evropskih zemalja i postignuća pedagoških nauka. • Orijentacija na ishode odgoja i obrazovanja. afektivnog. −savremene metode nastave.učenik. −promjena atmosfere u učionici. • Decentralizacija. Djelotvorna promjena iziskuje vremena. • Usklañenost sa modernim koncepcijama osnovne škole i kompatibilnost standarda u obrazovanju sa zemljama Evropske unije. od I-IX razreda. • Deveta godina školovanja uvodi se za šestogodišnjake. • Jačanje odgojne funkcije osnovne škole.5 godina). vjerojatno doći do drugih promjena). • Naglašenije afirmiranje novih i fleksibilnijih metoda učenja koje mijenjaju poziciju učenika u nastavi. • Inkluzivno obrazovanje posmatrano mnogo šire kao proces uklanjanja prepreka u učenju i učešću za sve učenike. i od dna prema vrhu (izaziva više angažmana i trajnija je od autokratskog. • Obaveznost i besplatnost osnovne škole. • Ubrzano napredovanje učenika. • Jednakost i pravičnost u obrazovanju. promijenite li jednu stvar. solidarnost i kompetencija u razvoju pojedinca. lokalne zajednice. • Općeobrazovnost i cjelovitost znanja. koncept je zasnovan na slijedećem: • Pravo sve djece na osnovno obrazovanje u skladu sa Konvencijom o dječjim pravima. −izrada novog nastavnog plana i programa. Promjene koje donosi reforma osnovne škole Razumijevanje procesa promjena u osnovnoj školi prva je i osnovna pretpostavka ljudske sklonosti prema tim promjenama. centraliziranog pristupa). a fokus promjena je slijedeći: −individualizacija i bavljenje kompletnim djetetom. • Osnovna škola je obavezna i neselektivna za svu djecu bez obzira na razlike u sposobnostima. • Aktivno učešće lokalne sredine u radu škole (roditelja. otvorenost ka promjenama bitan je preduvjet uspjeha bilo koje promjene. • Novi nastavni plan i program za sve razrede. polazak u školu sa 6 godina. Za uspješan proces promjena nužne su slijedeće pretpostavke: • Promjena od vrha prema dnu. • Cjelovitost razvoja individue: kognitivnog. −uključivanje roditelja. • Promjene malo kad uključuju samo jednu inovaciju (ono što želite promijeniti tako je usañeno u sistem interaktivnih djelovanja da će. udruženja). • Sloboda. a ne za petnaestogodišnjake. .

Zato je itekako važno pitanje kako nastavnici razumiju devetogodišnje obavezno osnovno školovanje. • Smjernice za praćenje napredovanja učenika. Spremnost učenika za prihvatanje uloge odgovornog grañanina (koliko cijeni kulturu i običaje drugih ljudi. human odnos prema svakom živom biću. numerička i informatička pismenost. Zajednička jezgra .). sposobnost uspješnog nošenja s teškoćama u životu. likovnu i muzičku pismenost i sposobnost pojedinca da zna napraviti izbor u skladu s kriterijima lijepog u svim sadržajima. • Sadržaji. No. Sposobnost pozitivne komunikacije. a unaprijediti njene najslabije tačke. Sposobnost kritičkog mišljenja i uspješnog rješavanja problema. U skladu s Koncepcijom devetogodišnjeg obaveznog odgoja i obrazovanja. socijalnoj i emocionalnoj razvijenosti. a to su nastavnici. Jasna predstava o značaju nauke i tehnologije u savremenom životu. kao i zajednice u kojoj škola djeluje.Populacija šestogodišnjaka je izuzetno heterogena (individualne razlike u tjelesnoj. različita iskustva i predznanja itd. rezultati u kulturi i kulturnom nasljeñu. Razlike na nivou postignuća na početku i na kraju devetogodišnjeg odgoja i obrazovanja.• • • Povećana saradnja škole. Novom koncepcijom treba sačuvati pozitivno iskustvo i tradiciju postojeće organizacije škole. Zajednička jezgra Zajednička jezgra su sadržaji pojedinih nastavnih predmeta bez kojih predmet ne može postojati (primjereni uzrastu učenika).lokalne komponente. medijska kultura). nastavni planovi i programi kantona sastoje se od općeg dijela . koliko zastupa jednakost i pravdu. pojmovi koji daju identitet nastavnom predmetu. bez obzira na veliku raznolikost kod svih je zajedničko da imaju znatne potencijale i mogućnosti ranog učenja. • Indikatori uspješnosti. ovisit će kojom brzinom će teći uspostavljeni proces promjene škole i proces obrazovanja. procjenjivanje nivoa postignuća.zajedničke jezgre i posebnog dijela . naučna. Posjedovanje ličnih vještina (mogućnost donošenja odluka. te didaktičko-metodičkih i pedagoško-psiholoških sadržaja u edukaciji nastavnika. Plan i program nastavnih predmeta sadrži slijedeće elemente: • Uloga i značaj nastavnog predmeta. • Objašnjenja i didaktičko-metodičke napomene. Ishodi i kompetencije odgoja i obrazovanja • • • • Učenička pismenost u širem smislu riječi (čitanje i pisanje. • Očekivani rezultati učenja. nastavnika i svih zaposlenih. briga o vlastitom zdravlju i zdravlju drugih. Ovladavanje osnovnim znanjima dva strana jezika. koliko utiče na atmosferu mira i tolerancije u zajednici). Tu su i sadržaji koji osiguravaju kvalitetnu i korektnu informaciju o onima koji su pored nas i sa nama (umjetnička. mentalnoj. tehnička ostvarenja. Ovi potencijali se najbolje mogu iskoristiti spuštanjem granice upisa u osnovnu školu. Devetogodišnja osnovna škola osigurat će temeljna znanja i vještine za uspješan nastavak školovanja u srednjoj školi. odgojno-obrazovni ciljevi. Visokoškolsko obrazovanje za sve profile nastavnika će raditi na uspostavljanju balansa u zastupljenosti stručnih. • • • • Svemu treba dodati estetsku dimenziju. Od onih koji će nositi te promjene. razvijenost pozitivnih navika. • Cilj izučavanja. običaji).

razvijaju se prilagoñeni programi. Date su smjernice za organizaciju nastave i strategije učenja. Lokalna komponenta Ovaj dio programa daje mogućnost školama. općenito vodilo računa da oni budu što više uporedivi i kompatibilni sa sadržajima učenja u zemljama evropske zajednice na tom nivou obrazovanja. Individualno prilagoñeni program. . ishodi učenja svakog nastavnog predmeta. kao i plan rada. Prilagoñavanje podrazumijeva modifikaciju programa redovne nastave u skladu sa sposobnostima. razvijaju zajedno nastavnik i stručni tim za podršku učenika sa posebnim potrebama na nivou škole uz učešće roditelja.osigurava transparentnost unutar školskog sistema u različitim dijelovima u Bosni i Hercegovini i Federaciji Bosne i Hercegovine. kao i praćenja i ocjenjivanja učenika. Za izradu nastavnog plana i programa korištena je sljedeća metodologija: Sadržajna i vremenska raspodjela programskih sadržaja po pojedinim nastavnim predmetima. motivaciji. kao i drugim važnim osobinama (kvalitetu pažnje. samokontroli) svakog pojedinog učenika. istrajnosti u radu. a ne samo na identificiranju problema ili smetnji. općinama i kantonima da razviju vlastite programe. emocionalnoj i socijalnoj zrelosti. Odreñeni su opći ishodi učenja u osnovnoj školi i u okviru toga. Rad sa učenicima sa posebnim obrazovnim potrebama Za učenike sa posebnim obrazovnim potrebama. Pri tome se prevashodno vodi računa o potencijalima učenika i mogućnostima za razvoj. birajući sadržaje i područja učenja koji su specifični za lokalnu zajednicu. oblastima i temama. odnosno učenike koji nailaze na prepreke u učenju i učešću. iskustvom. Važno je istaći da se pri odabiru sadržaja. Odreñeni su indikatori uspješnosti za svaki predmet.

MODEL OKVIRNOG NASTAVNOG PLANA ZA DEVETOGODIŠNJU OSNOVNU ŠKOLU Obrazovne oblasti i programi Jezici Zastupljenost nastavnih časova sedmično po trijadama I trijada I II 4 3 3 2 2 2 16 III 4 2 3 3 2 2 2 18 II trijada IV 5 3 3 4 2 2 2 21 V 5 3 1 2 4 2 1 1 1 2 22 VI 5 2 2 1 4 1 2 1 2 1 1 2 24 III trijada VII VIII 4 2 2 2 4 2 2 1 1 2 1 1 2 26 4 2 2 1 4 1 1 2 2 2 1 1 2 25 IX 4 2 2 2 4 2 1 2 2 1 1 1 2 26 38 16 8 11 1 2 6 32 2 6 6 5 4 1 5 4 13 13 18 191 Predmeti obavezni / izborni Ukupno nastave B/H/S jezik i 3 književnost Prvi strani jezik Drugi strani jezik Moja okolina 2 Društvene Društvo nauke Kultura življenja Historija/povijest Matematika 2 Priroda Prirodne nauke i Biologija matematika Geografija/zemljopis Fizika Hemija/kemija Tehnika i Osnove tehnike informatičke Tehnička kultura tehnologije Informatika Likovna kultura 2 Umjetnosti Muzička/glazbena 2 kultura Tjelesni i Tjelesni i zdravstveni 2 zdravstveni odgoj odgoj Ukupno redovna nastava 13 Izborni Vjeronauka/vjeronauk predmet Napomena: Broj nastavnih časova za vjeronauku. dopunske/dodatne programe. . fakultativni) odredit će se na kantonalnom nivou. odjeljensku zajednicu. u skladu s mogućnostima o kojima je riječ u Koncepciji. eventualno neki novi predmet (izborni. vannastavne aktivnosti.

OKVIRNI NASTAVNI PLAN I PROGRAM za prvi razred devetogodišnje osnovne škole .

3. srpski jezik i književnost Matematika Moja okolina Muzička kultura Likovna kultura Tjelesni i zdravstveni odgoj UKUP NO: Izborni. fakultativni predmeti SEDMIČNI BROJ NASTAVNIH ČASOVA 3 2 2 2 2 2 13 GODIŠNJI BROJ NASTAVNIH ČASO VA 102 68 68 68 68 68 442 Napomena: Broj nastavnih časova za vjeronauku. dopunske/dodatne programe.OKVIRNI NASTAVNI PLAN ZA PRVI RAZRED DEVETOGODIŠNJE OSNOVNE ŠKOLE REDNI BROJ 1. 6. u skladu s mogućnostima o kojima je riječ u Koncepciji. odjeljensku zajednicu. fakultativni) odredit će se na lokalnom nivou. 4. OBAVEZNI NASTAVNI PREDMETI Bosanski. hrvatski. 2. 5. eventualno neki novi predmet (izborni. vannastavne aktivnosti. .

Priprema za usvajanje štampanih slova latinice Drugo polugodište I RAZRED Usvajanje velikih i malih štampanih slova. Korektno samostalno čitanje tekstova štampanih latiničnim pismom. Usvajanje pisanih slova ćirilice. Usavršavanje tehnike pisanja. srpski jezik i književnost (102 nastavna časa) Globalne naznake dinamike usvajanja elementarne pismenosti Radi orijentacije u kreiranju sadržaja nastavnih programa svih nastavnih predmeta ponuñen je raspored usvajanja sadržaja jednog i drugog pisma. Vježbe izražajnog i stvaralačkog čitanja i izražavanja u okviru latiničnog pisma. Usavršavanje tehnike i logike čitanja u okviru latiničnog pisma. hrvatski. Usavršavanje tehnike i logike čitanja. II Vježbe čitanja (pravilnost. IV Korektno samostalno čitanje tekstova štampanih latinicom. brzina).Bosanski. Dalji rad na svim aspektima i kvalitetima čitanja tekstova štampanih ćiriličnim pismom. vježbe iščitavanja i čitanja (pravilnost čitanja i razumijevanje). Prvo polugodište Razvoj govora. III Usvajanje štampanih slova ćirilice. razumijevanje. . ščitavanje i čitanje (pravilnost i razumijevanje pročitanog). Usavršavanje tehnike čitanja u okviru ćiriličnog pisma. uvoñenje elemenata izražajnosti.

srpski jezik i književnost kao nastavni predmet je sistem jezičnog i književnog znanja. Na funkcionalnom nivou jezik i govor utiču na psihološke i lingvističke sposobnosti: zapažanje i imenovanje bitnih elemenata. razvijamo gramatičko-pravopisne aspekte i uvodimo ih u različite oblike usmenog i pismenog izražavanja. diferencijacije. Nastavu čitanja i pisanja nužno je posmatrati u kontekstu ukupnog napredovanja učenika i posvećivati joj onoliko pažnje koliko stvarno utiče na osvješćivanje smisla stalnog učenja. kvalitet govora u razredu i ukupnom okruženju. Govor je aktivnost komunikacije pomoću jezika. Samo pismen čovjek može djelovati efikasno. pojmovnu distinkciju. mogućnost poreñenja. grupe i zajednicu u cjelini. hrvatski. korektno vladanje rečenicom. Bosanski. temeljnu pismenost u gramatičko-pravopisnom. punoćom i mudrošću. Jezik ima obrazovnu. Govor je u osnovi komunikacije i ukupnog učenja. Čitanje i učenje su u osnovi komunikacije i sami su komunikacija. stilskom. Ako dijete ima problema sa čitanjem – sigurno će se to odraziti na njegova postignuća u svim nastavnim predmetima. komunikacijsku funkciju. Brojni su činioci koji utiču na kultivisanje govora: nivo govorne razvijenosti (kvalitet diskriminacije glasova i artikulacije. razvijenost individualnih programa. odgojnu. izvanškolsko čitanje. ali je i moćno sredstvo djelovanja na pojedinca. živjeti sa svrhom. A neuspjeh obeshrabruje i raña nove neuspjehe. uopštavanje. Program nastave jezika uključuje sadržaje nastave gramatike. funkcionalnu. razvijenost i bogatstvo rječnika). U prvom razredu bavimo se govorom djeteta i dalje radimo na razvijanju pojedinih kvaliteta usmenog govora. sadržajnom i kompozicijskom smislu. Ta znanja utiču na uspjeh u učenju i drugih nastavnih predmeta. Razvoj dječijih govornih sposobnosti moguće je posmatrati u kontekstu usvajanja jezika. izbor sadržaja koji poticajno djeluju na govorni razvoj. sadržaje usmenog i pismenog izražavanja. osnove teorije književnosti i samostalno. pravogovora i pravopisa. Čitanje je sredstvo i metoda učenja. prisustvo govornih smetnji i poremećaja. Ima posebno naglašenu informativnu i komunikativnu vrijednost jer je zajednički za ljude koji žive u odreñenoj zajednici. Posredstvom programskih sadržaja ovog nastavnog predmeta razvijamo jezično osjećanje učenika.ULOGA I ZNAČAJ Jezik je važan činilac u razvoju svakog ljudskog bića. radošću. zaključivanje. A program nastave književnosti sadrži književna djela. Važno je znati da nastava maternjeg jezika daje temeljna znanja iz jezika i književnosti. .

izrezujem iz novina Specifične metode i postupci Glasovna analitičko sintetička metoda Globalna metoda Kombinovana metoda Grupna obrada slova Monografska obrada slova (povremeno: u usvajanju slova složenije grafičke strukture. postupak i sredstvo Nastavna sredstva Slike predmeta. doživljavam i izražavam riječima Slušam i izražavam pokretom Razgovor Imitacija Igranje uloga Pričanje Prepričavanje opis (perceptivni i doživljajni nivo). postupku riječ . dodir mi kaže. šta treba zapamtiti zašto je nešto lijepo. sastavljanje plana sposobnost zaključivanja sposobnost evaluacije i samoevaluacije AF EKTIVNO PODRUČJE Stavovi. a nešto nije lijepo u sadržaju. crtežom. plastelin . pamtim i znam Slušam. traženju kreativnijih rješenja P SIHOMOTORIČKO PODRUČJE rukovanje priborom za pisanje i crtanje položaj tijela pri čitanju i pisanju koordinacija pokreta šake i prstiju i pokreta očiju gipkost pokreta i estetika rukopisa brzina i tačnost u prepoznavanju oblika. ovo govori pisac.radionice Igraonice . pantomima neverbalna komunikacija u funkciji poruke pravim slo va od plastelina.rečenica poznavanje štampanih slova latinice ovo je priča ovo je pjesma lik u priči ovo je dobro a o vo nije dobro ponašanje zato što….O D G O J N O-O B R A Z O V N I C I LJ E V I U I R A Z R E D U SPOZNAJNO PODRUČJE Znanja šta čujem. ja s drugima i drugi sa mnom Rad u paru Kooperatvni rad Frontalni rad Individualni rad Individualizirani rad Igraonice – maštaonice Igraonice .struktura boja klasifikacija slova. pojava Slike dogañaja Crteži Niz slika koje predstavljaju dogañaj Ilustrirana razredna slovarica Razredna slo varica bez ilustracija Individualne slovarice Aplikacije Slogovnice Kartoni riječi Filmovi Glina. gest. a šta vidim ? (glasovi i zvukovi. kretnjom mimika. bića.pričaonice Individualni programi u učionici za sve Komunikacijski postupci Slušanje govora i čitanja Slušamo glaso ve u prirodi i oponašamo Slušam.slog riječ . posebno u jeziku i književnosti) ljepoti kazivanja (usmena i pisana forma) vlastitom napredovanju kreativnom izrazu potrebi učenja o načinima učenja prema poboljšanju kvaliteta komunikacije govorom istraživanju. gline. predaha nakon usvajanja više od 15 slova. a pisanje da bih kazao šta mislim u pisanoj formi) i iskustvo je važno u učenju priroda je otvorena knjiga iz koje mogu učiti vrline ispravnog ponašanja /sklad misli. prvo.glas riječ . u radu s djecom sa posebnim potrebama u individualnom programu) Oblici jezičke/jezične i socijalne komunikacije Rad u grupi. predmeti i bića) slovo . a ovo lik iz priče Vještine i sposobnosti sposobnost pravilnog i smislenog govora sposobnost pravilnog i jasnog izražavanja sposobnost posmatranja i zapažanja bitnih elemenata sposobnost analize i sinteze sposobnost klasifikacije elemenata praćenje toka dogañaja u priči uočavanje važnih pojedinosti uočavanje likova i njiho vih osobina sposobnost zamišljanja situacija i ponašanja sposobnost pravilnog i jasnog izražavanja uočavanje slijeda. slogova riječi čujem – pišem poručujem simbolom. to mi liči na… igra kao situacija.drugo. riječi i djela/ nadzor nad govorom i ponašanjem disciplina odgovornost marljivost poštenje istinoljublje pravdoljublje Interesi usmjereni prema: knjizi i znanju (čitanju i sadržajima koje nudi knjiga) lijepom u svim sadržajima. osjećam.značenje izbor riječi i rečenica prihvatljivo neprihvatljivo u govoru.. vrijednosti život je vrijednost znanje je važno pismenost je važna za pojedinca i zajednicu (čitanje mi je potrebno da bih mogao učiti iz knjiga.

Vježbe tipa: Tišina mi je rekla. ritma). opis. slika dogañaja kao podsticaj. Bogaćenje rječnika. razgovor. Vježbe stvaralačkog slušanja (izbacio bih iz priče. Rečenice (zamjenjujemo riječ u rečenici. emotivnom i kreativnom razvoju: sadržaji posredne i neposredne stvarnosti. Muzika mi je šapnula. organiziranih usmjerenih imitacija. Razvijanje jezičkog/jezičnog osjećaja djece posredstvom spontane (nenamjerne) imitacije. drugarici). Glasovna analiza riječi (glas na početku. čitanja. Ščitavanje i . Sjedimo u krugu. posebno sadržaji književnih tekstova. slušao sam i «vidim». Vesna Parun: Uspavanka za ježa. Priprema za usvajanje štampanih slova. niz slika). uspostavljanje logike u iskazima. Razvijanje sluha za gramatičku ispravnost govora.rečenica (rečenica ima dvije riječi. Luko Paljetak: Gramatička česma. promijenio bih kraj priče. Da sam vjetar. Nasiha Kapidžić-Hadžić: Lutke u školi. brzalica). Razumijevanje sadržaja rečenica. nonsensnih iskaza i nonsensnih književnih tekstova. pripovijedanja. Kritičko slušanje: Nije tako u priči. Ja sam voditelj i upoznaću vas. broj glasova). Nije to rekao. ščitavanja i čitanja. u dikciji (Novo ime za dan. zagonetki. rekreativni razgovor. pantomima u komunikaciji i igranju uloga). iskazu. Usvajanje štampanih slova latinice (veliko i malo slovo na istom nastavnom času). dramatizacija. pitalica. GvidoTartalja: Kratkotrajna škola.uspjeha u samostalnom sastavljanju rečenica. Razvijanje fonemskog sluha i fonemskog kapaciteta. šale u priči. Poželim da vjetar odnese zauvijek. Želim da). neverbalna komunikacija (gest. Transformacija smislenog iskaza u besmisleni iskaz i obrnuto. Riječi (duže i kraće. zapažanje osobina. a da rečenica ne promijeni smisao). razvoj jezičnog stvaralaštva (pričanje. Vježbe diskriminacije glasova. Grigor Vitez: Gitara jesenjeg vjetra. Priča ne počinje tako. Razvijanje spontanosti govora (memorisanje i reprodukcija stihova. knjigu. Riječ . Upitne. Predvježbe za usvajanje velikih i malih štampanih slova latinice. drvo. teksta. smijeha. noć. Poticanje i razvijanje stvaralačke mašte i stvaralačkog mišljenja radi praćenja napredovanja u govoru. Predmet – slika – riječ Riječ – glas. cvijet. Stvaranje priče naizmjeničnim učešćem nastavnika i učenika.TV-emisije su poticaji i sredstva u realizaciji svih sadržaja. govor i čitanje) Vježbe slušanja uzornog književnog govora. Bosiljka Letić – Fabri: Jesen Filmske priče za djecu . zapamtio-ilustriram). olovku. pozvao bih u priču. Vježbe artikulacije. tri ili više riječi). mimika. Prepoznavanje i imenovanje predmeta i bića. teksta. Narodna priča: Zekina kućica. stvaralačke primjene (prepoznavanje i oponašanje glasova i zvukova. Humoristično/humorističko pričanje. Razmišljanje o značenjima riječi. prepoznavanje elemenata vedrine. Zehra Hubijar: Zeko i djeca. Podsticaji kognitivnom. svjesne (namjerne) imitacije. pričama. Riječ i promjena konteksta. uzvične i izjavne rečenice i pisanje riječce “li” (učenici se samo pojmovno trebaju upoznati sa upitnim. uzvičnim i izjavnim rečenicama te sa pisanjem riječce “li”). jezičnom/jezičnom. mikrofon je moj i reći ću nešto lijepo o mom drugu. Uočavanje značenja riječi. na kraju i u sredini riječi).PROGRAMSKI SADRŽAJI Jezičko/jezično izražavanje (slušanje.

livada. razumijevanje pročitanog i mogućnost reprodukcije).pokušaji čitanja riječi. ali bez naznačenih obaveza u pojmovnom smislu. ščitavanje i čitanje riječi i rečenica. djeca…). vještinama i ukupnim postignućima učenika je indikator uspjeha i nastavnikovog profesionalnog umijeća. Razvijanje sposobnosti povezivanja riječi u smislene cjeline (rečenice. knjiga. fluentnost. strukturiranje rečenice. Poboljšat će se fonemski sluh i fonemski kapacitet. Uspostavljanje logičkog slijeda u poremećenom slijedu rečenica. Posredstvom govora ono traži mjesto u grupi i načine integriranja. DIDAKTIČKO-METODIČKE NAPOMENE U prvom razredu osnovne škole pažnja je usmjerena na razvoj govora i usmenog izražavanja. U osnovi je ovakvog izražavanja adekvatan izbor riječi. maštaju i stvaraju. Razumiju pročitano. odnosno produkcije sadržaja) . zeko. bolje razumiju nastavnikova pitanja. more. napomene. U oblikovanju komunikacijskog sadržaja važni su: pravilnost. predstoji usvajanje . raspoloženja. a druge riječi su nebo. poznavanje štampanih slova latinice. Zamjena riječi u rečenici. Očekivani rezultati su istovremeno i nastavni ciljevi. gramatička pravilnost. uspjeh. brži su u reakcijama. Usvajanje pojedinih segmenata elementarne pismenosti (pravilan govor. razumijevanje pročitanog i reprodukciju sa ili bez elemenata kreativnosti. objašnjenja. životinje. Šta sam zapamtio? Čitam. ali i efektnost izražavanja. Objašnjenja: zašto je ta riječ uz riječ ŠKOLA. Obogatiće rječnik u kvantitativnom i kvalitativnom smislu. kraće tekstove). čitanje. ščitavanje. Dijete će govorom u usmenoj formi izražavati misli osjećaje. Poboljšat će se sposobnosti artikulacije i ukupnog kvaliteta govora (u meñusobnoj komunikaciji i u vježbama reprodukcije. Razlike izmeñu inicijalne i finalne slike o znanjima. Znaju slova. Ispoljavaju interes prema knjizi i znanju. učenje. ali će polaskom u školu u njegov život ući potpuno novi svijet i novi načini postavljanja zahtjeva. radost. Ovladat će glasovnom analizom riječi. Čitanje kraćih tekstova. poručivati. raduju se. Oponaša s uspjehom ljude. Elementi svih prethodno navedenih područja uključeni su u programske sadržaje. Usvojit će štampana slova latinice. reprodukcija pročitanog na osnovu detaljnih pitanja u usmenoj formi. Zapamtio sam ko nije dobar u priči. Uspješna . Čitanje kraćih rečenica. Riječ je o šestogodišnjem djetetu koje vlada rečenicom sa približnom strukturom rečenice odraslih. teksta. Savladana je većina padeža. Ovladalo je govorom i sistemom pravila bez poznavanja pravila. kraćeg teksta (pravilnost razumijevanje pročitanog. Stvarat će nove riječi. bliska mu je dramska imitacija i aktivnosti koje podrazumijevaju promjenu. Grupiranje riječi oko izbarane riječi (ŠKOLA. nizove rečenica. Žele učiti. ukupna artikulacija i organizacija. mogućnost analitičko sintetičkog pristupa riječima i rečenicama. oblak. pravilno čitaju jednostavnije riječi i rečenice. dinamiku. Spretniji su u rukovanju priborom za crtanje i pisanje. INDIKATORI USPJEŠNOSTI Koliko djeca doživljavaju školu kao svoj drugi dom. Vježbe s kartonima riječi. jednostavno komunicira. čitati i razumjeti pročitano u skladu s individualnim razvojem i mogućnostima učenja. briga. Sasvim je svjesno okruženja koje je bilo u njegovom iskustvu. predvježbe za čitanje.. OČEKIVANI REZULTATI Smanjit će se razlike meñu djecom u pogledu prethodnih postignuća . Govorom. pjesma.finijih aspekata jezičkog sistema”. jato. rečenica. Radoznali su. Dopunjavanje rečenica. ilustriranje). jasnoća. odobrava ili se suprotstavlja. Da li je uočljivo napredovanje učenika u usvajanju znanja i vještina navedenih u definiranim ishodima učenja: učenici uspješnije govore i komuniciraju.

Treba imati na umu činjenicu da je učenje socio-kulturni.komunikacija je načelo cjelokupnog rada u školi i snalaženja u životu. na drugoj sadržaji. napetost. pa i raspravljanje o pitanjima koja su njima važna. Nastavnik će koristiti oblike izražavanja i vježbe primjerene šestogodišnjem djetetu (prepričavanje na osnovu detaljnih pitanja. Prvi mjesec je mjesec snalaženja. Nastavnik ne smije pokazivati zabrinutost. To je vrijeme predviñeno za govorni razvoj. Od prvog dana nastavnik će koristiti dječiju radoznalost. Važno je da ne «osvješćuje» teškoću kao takvu. ali u kombinaciji: pričanje i objašnjavanje. dinamičnost i usmjeravati ukupnu aktivnost prema novim spoznajama i drugim segmentima koji su sastavni dijelovi programa. A u igri su primjenjive sve nastavne metode. Ta nova situacija traži komunikacioni kontekst. ilustracija. U prvom polugodištu učenici ne usvajaju slova i čitanje. a ne prihvatati slijepo bilo čije sugestije. Motoriku šake dijete može vježbati na smislenim sadržajima. Nastavnik bi morao razumijevati smisao svih aktivnosti. Ne zahtijevajte od djeteta da preslikavaju grafičke strukture slova jer je to besmislena aktivnost. osiguravati meñusobno prožimanje. . Za sve vidove slušanja važan je sadržaj. pričanje o sadržaju slika). ili ima drugi problem nastavnik će strpljivim i upornim radom pokušati otklanjati smetnje. kao i specifične metode (globalna. otvorenost. metode koje podrazumijevaju upotrebu teksta. opisivanje na nivou opažanja svojstava predmeta i bića uz angažiranje svih čula. glasovna analitičko-sintetička. dodaje. Dijete oponaša nastavnika. Na bazi slušanja formira se osjećaj za pravilnost. komunikacijske situacije i adaptacioni okvir. Izmeñu su načini posredovanja. spontano usvaja lekseme iz nastavnikovog govora. Igra ne smije biti sama sebi svrha. Zato je moguće planiranjem sadržaja uspostaviti tematske krugove. standard. Igra je sredstvo i metod pri ostvarivanju odgojno-obrazovnih ciljeva. mogu usporiti ili ubrzati govorni razvoj i dovesti do napretka. strah. ali i kognitivni i krajnje lični fenomen. prezentacije i uživljavanje u situaciju . razgovor. ako zamjenjuje glasove. Važno je da učenici ne usvajaju pravila i definicije. U drugom polugodištu uključite slovo kao znak. Prisustvo ili odsustvo ljubavi i razumijevanja. Dijete se veoma lijepo igra i bez nas. U uvjetima školskog učenja na jednoj su strani učenici. Igra je u funkciji ostvarivanja nastavnih ciljeva. S tim treba računati. U učenju su važna emocionalna stanja. Ako dijete nema razvijenu glasovnu osjetljivost. ili izazvati teškoće. izostavlja. normu. Ta saznanja treba usmjeriti prema individualizaciji ukupnog rada. Djetetu je bliska igra. To vrijedi za sve nastavne predmete i obaveze u njima. kombinovana). Kada je u pitanju ovaj uzrast važno je imati u vidu da je mnoge sadržaje moguće realizirati u igri i kroz igru. ali ne i preklapanje sadržaja. traženja sebe meñu drugima i s drugima. priča i način pričanja. Dijete zna i može veoma pažljivo slušati pod uvjetom da je nastavnikova priča živa i zanimljiva.

Nastava matematike predstavlja glavni segment cjelokupnog općeg obrazovanja i temelj razvoja cjelovite ličnosti učenika jer daje značajan doprinos u sveukupnim učeničkim postignućima (obrazovnim. KOCKE. 4. brojnost. unutrašnjost i spoljašnjost (vanjština). − Blizu. Matematički nastavni sadržaji zbog svoje egzaktnosti i logičke strukture upravo pogoduju razvoju intelektualnih i stvaralačkih sposobnosti učenika. hemije. 68 časova godišnje) ULOGA I ZNAČAJ Nastavni predmet Matematika. fizike. visini. − Odnos meñu predmetima i veličina predmeta. ispod-na-iznad. logičko. imenovanje oblika i uočavanje njihovih sličnosti i razlika. − Redni brojevi od 1 do 5. − Brojevi od 6 do 9. − Uporeñivanje brojeva (<. − Broj 10. ≠). ima bitan značaj i ulogu u odgoju i obrazovanju mlade generacije i njihovom pripremanju za budući život i rad. − Otvorene i zatvorene ravne i krive linije (crte). te operacije sabiranja i oduzimanja. trokuta. litar. likovne kulture. posebno danas. upornost). − Mjerenje veličina . stvaralačko i kreativno mišljenje. USPOREðIVANJE. SKUPOVI. uspravno-koso-vodoravno. BROJEVI. daleko. odgojnim i funkcionalnim). − Članovi skupa. debljini. a odgojna uloga se ogleda u njenom utjecaju na razvoj pozitivnih crta učeničke ličnosti (tačnost. 2. u eri dinamičnog naučnog i tehničko tehnološkog razvoja. pridruživanje elemenata dvaju skupova. RELACIJE I OPERACIJE − Primjeri skupova.(2 časa sedmično. opadajući i rastući brojni niz (predstavljanje na brojnoj liniji). preciznost. kocke. − Zbrajanje i oduzimanje. VALJKA I PIRAMIDE − Upoznavanje predmeta oblika lopte. − Brojevi 4 i 5. sat i KM). prirodni brojevi do 10. − Broj 0. Matematika PROGRAMSKI SADRŽAJI 1. valjka i piramide. − Brojevi od 1 do 3. CILJEVI I ZADACI Cilj nastave matematike u prvom razredu devetogodišnje osnovne škole je odgajanje i obrazovanje učenika na temelju formiranja osnovnih matematičkih pojmova i usvajanje sadržaja kao što su usporeñivanje predmeta po osobinama i uzajamnom položaju (odnosu). =. mjerenje veličina. Obrazovna uloga sastoji se u usvajanju programom propisanih matematičkih sadržaja. te pomažu pri izučavanju drugih nastavnih predmeta – moje okoline. − Prethodnik i sljedbenik. lijevo.jedinice i mjere (kilogram. desno. >. RAVNE I ZAKRIVLJENE PLOHE (POVRŠI). P ROCJENJIVANJE I MJERENJE VELIČINE PREDMETA − Usporeñivanje predmeta po boji. širini. kao i razvoju gore navedenih pozitivnih crta ličnosti. LIKOVI I LINIJE (CRTE) − Likovi oblika kruga.. PREDMETI OBLIKA LOPTE (KUGLE). − Tačke kao presjeci linija (sjecišta).). ispred-izmeñu-iza. označavanje.. pažnje. metar. relacije meñu njima. te opće kompjuterizacije. . pravokutnika i kvadrata. mjerne jedinice. 3. rasuñivanja. urednost. itd. unutra – na – izvan. funkcionalna se ogleda u njenom velikom utjecaju na razvoj općih intelektualnih sposobnosti (pamćenja. duljini.

SKUPOVI. RELACIJE I OPERACIJE • Osposobiti učenike za promatranje skupova u neposrednoj okolini. • Usvojiti izraz «pripada» i «ne pripada» skupu . «jednako» i «nejednako» i oznake <. VALJKA I PIRAMIDE • Promatranjem predmeta iz svoje okoline upoznati i imenovati oblike lopte. Napomena: Nastavnik može sa djecom koja pokazuju interes i visoke sposobnosti za matematiku raditi i računske operacije u skupu brojeva do 20. • Procjenjivanje rezultata mjerenja. • Uočiti sličnosti i različitosti meñu njima. • Nula. • Grafičko predstavljanje tačke. • Upoznati učenike sa pojmovima «prethodnik» i «sljedbenik» (već od broja 5). • Procjenjivanje veličine predmeta na temelju vizualne percepcije i odnosa meñu predmetima. . LIKOVI I LINIJE (CRTE) • Promatranjem prepoznati ravne i zakrivljene plohe (površi). • Upoznati tačku kao presjek linija. • Preko konkretnih primjera navesti učenike da zaključe da se zbir neće promijeniti ako sabirci zamijene mjesta i da su sabiranje i oduzimanje suprotne računske operacije (radnje). veza sabirajanja i oduzimanja. • Kroz primjere iz svakodnevnog života upoznati redne brojeve. uzimanja i odvajanja. vaga. • Upoznati brojeve od 1 do 9. 4. sat) • Mjeriti to znači uporeñivati. brojnost praznog skupa. • Identifikovati oduzimanje kroz aktivnosti smanjenja. • Zapažati i identificirati skupove iste i različite brojnosti. • Upoznati učenike sa postupkom pridruživanja. =. >. 2. PREDMETI OBLIKA LOPTE. likove. valjka i piramide. štap. stopa. pravilna interpretacija jednostavnijih grafikona) u okviru prve desetice. 3.− Redni brojevi od 1 do 10. OČEKIVANI REZULTATI (ISHODI) UČENJA 1. • Usvajanje izraza «plus» i oznake «+». • Osposobiti učenike da sabiraju i oduzimaju na različite načine (korištenjem tabela i brojevnog pravca. linijar. • Upoznati i imenovati jedinice za pojedine veličine. • Prepoznati da predmeti iz životnog okruženja imaju sličnosti i različitosti sa geometrijskim oblicima. RAVNE I ZAKRIVLJENE PLOHE (POVRŠI). «element skupa» i «nije element skupa». spajanja i grupiranja. • Usvajanje izraza «manje» i oznake «-». USPOREðIVANJE. • Upoznati čime mjerimo (pedalj. • Identifikovati sabiranje kroz aktivnosti dodavanja. «veće». P ROCJENJIVANJE I MJERENJE VELIČINE PREDMETA • Uporeñivanjem otkriti sličnosti i razlike prema osobinama i uzajamnom položaju predmeta. ≠. poreñenje dobivenih rezultata sa predviñenim rezultatima. BROJEVI. upoznati i primijeniti izraze «manje». otvorene i zatvorene linije (njihovu unutrašnjost i spoljašnjost). kocke. metar. KOCKE. termometar. • Prepoznati da je desetica skup od 10 jedinica i upoznati učenika s načinom bilježenja broja 10. • Uporeñivati brojeve (već od broja 3).

prepoznaju i definiraju uočavaju različite linije. debljini blizu. razred. širini. visini.) sposobnost da se greška doživljava kao stimulans za nove pokušaje iznalaženja rješenja. desno. unutrašnjost i spoljašnjost zatvorene linije identifikovanje i označavanje tačke gdje se linije presijecaju razlikuju i imenuju predmete po obliku samostalno uočavaju. STAVOVI.. litar. lijevodesno. prepoznavanje sličnosti i različitosti predmeta iz neposrednog okruženja sa geometrijskim oblicima prepoznavanje i razlikovanje likova datih oblika razlikovanje vrste linija. daleko. unutrašnjost i spoljašnjost (vanjština). PONAŠANJE razvijanje svijesti o potrebi procjenjivanja. unutra – na . procjenjivanje i mjerenje veličine predmeta uporeñivanje predmeta po boji. metar. sjecište linija 33 . duljini. kocke. uspravno-kosovodoravno odnos meñu predmetima i veličina predmeta mjerenje veličina – jedinice i mjere (kilogram. kao i njihovom značaju u svakodnevnom životu razvijanje interesa i smisla za kolektivne igre i zajedništvo kao faktora koji utiču na formiranje pozitivnih crta ličnosti razvijanje pozitivnog stava. istraživanje i rješavanje problema kroz igru i zabavu AKTIVNOSTI UČENIKA Kroz je dnostavnije i složenije aktivnosti i igre učenici: učestvuju u svim etapama rada. valjka i piramide imenovanje oblika III Ravne i zakrivlje ne plohe (površi). a ne kao kočnicu u daljem radu VRIJEDNOSTI. likovi i linije (crte) likovi oblika kruga.ODGOJNO-OBRAZOVNI CILJEVI I ZADACI SADRŽAJ I Uporeñivanje. duljini i širini prostorno se orjentišu (uotvorenom i zatvorenom prostoru) procjenjuju meñusobne odnose predmeta logički zaključuju.. ispod-na-iznad. metar. odnosno sa jedinicama i mjerama (kilogram. prati.. litar. trokuta i pravokutnika otvorene i zatvorene ravne i krive linije (crte). računaju predviñaju. kocke. Samostalno i timsko formuliranje zaključaka razvijanje sposobnosti za komunikaciju.) procjenjivanje meñusobnog odnosa predmeta i njihove veličine učenici se trebaju samo pojmovno upoznati sa mjerenjem veličina. lijevo. pomaže i korigira tematski povezuje sadržaje uključuje roditelje i druge uposlene u školi u realizaciju programskih sadržaja permanentno prati napredovanje učenika potiče samostalna i timski istraživački i kreativni rad učenika II Predmeti oblika lopte . sat i km) SPOSOBNOSTI sposobnost korištenja matematičkog jezika i simbola ..izvan tačke kao presjeci linija (sjecište) imenovanje i razlikovanje predmeta po obliku zapažanje. orijentacija u prostoru (blizudaleko. ispred-izmeñuiza. Razlikuju predmete po boji. duljini.. koordinira. sat i KM) ZNANJE razlučivanje (razlikovanje) predmeta po boji. ponašanja i sklonosti za otkrivanje. mjere. širini. unutrašnjost i spoljašnjost zatvorenih linija. valjk a i piramide upoznavanje predmeta oblika lopte. upućuje. mjerenja i računanja.. tim. razmjenu informacija i iskustava sposobnost kritičkog vrednovanja vlastitih postignuća (ishoda znanja) i usporeñivanje sa rezultatima drugih (par. izražavaju rezultate mjerenja AKTIVNOSTI NASTAVNIKA planira i organizira. reagira.

rad u parovima. slikovito prikazivanje na brojevnoj pravoj (u nizu) poznavanje sabiranja i oduzimanja do 10.zadataka objektivnog tipa i drugih oblika vrednovanja. .=. označavanje članovi skupa. ≠ identifikacija prethodnika i sljedbenika. relacije i operacije primjeri skupova. manjim i većim grupama i da pri tome pokazuje odvažnost u otkrivanju i istraživanju novog i nepoznatog. da razvija sposobnost komunikacije i timskog rada.>. Sposobnosti Razvijat će logičke sposobnosti kroz igru.=. ulaganjem misaonih napora pri rješavanju odreñenih matematičkih situacija i njihovim povezivanjem sa iskustvima iz vlastitog života .Da znaju prepoznati i imenovati oblike u neposrednoj okolini. rješavati opće primjerene matematičke i logičke zadatke. a koji nepoznati). . 34 . Cifre (znamenke) od 0 do 9 broj 10 redni brojevi od 1 do 10 uporeñivanje brojeva od 0 do 10 imenovanje skupova prema različitim osobinama čitanje i pisanje brojeva od 0 do 10 uporeñ ivanje brojeva od 0 do 10 Predstavljanje odnosa izmeñu dvaju brojeva koristeći znakove <. INDIKATORI USPJEŠNOSTI Znaju rješavati problemske zadatke koji se odnose na sabiranje i oduzimanje u okviru prve desetice. Sve je slovo – sve je broj! Vrijednosti i stavovi: Dijete bi trebalo biti osposobljeno za samostalni rad. .Da s radošću rješavaju zadatke. aritmetičke probleme rješavati numeričkim operacijama.praktičnih radova. pridruživanje elemenata dvaju skupova. brojevi. da poštuje pravila. vrednuje lične i stavove drugih. Učenik treba postati svjestan da može koristiti matematiku za bolje upoznavanje stvarnosti i njenu primjenu u svakodnevnom životu. opadajući i rastući brojni niz (predstavljanje na brojnoj liniji) redni brojevi od 1 do 5 zbrajanje i oduzimanje broj 0 brojevi od 6 do 9.<.IV Sk upovi. Do indikatora uspješnosti dolazimo primjenom: .≠ ) brojevi 4 i 5 prethodnik i sljedbenik. prepoznati podatke (koji su poznati. verbalizirati proces i tačno izražavati odgovor. rješavanje tekstualnih zadataka vezanih za sabiranje i oduzimanje korištenje rednih brojeva prve desetice imenuju različite skupove predmeta i bića iz bliže i dalje okoline čitaju i zapisuju brojeve do 10 predstavljaju odnose meñu brojevima identifikuju prethodnika i sljedbenika sabiraju i oduzimaju do 10 rješavajući konkretne zadatke GLAVNI ISHODI UČENJA Znanje i razumijevanje Učenici će znati koristiti matematički jezik. brojnost brojevi od 1 do 3 uporeñivanje brojeva (>.

metodičke upute je data njihova detaljnija razrada (specificirana u odnosu na znanje i razumijevanje učenika. da bi se utvrdili stavovi o pitanjima koji se tiču okoline. kognitivistički pristup koji podrazumijeva razvijanje konceptualnih znanja i smisleno usvajanje kognitivnih shema (koncepata). STRATEGIJE NASTAVE I UČENJA (DIDAKTIČKO – METODIČKE NAPOMENE) U nastavi matematike smatramo kao najidealniju kombinaciju tradicionalnih i savremenih metoda i oblika rada. U okviru predmeta MOJA OKOLINA. Šire informacije o organizaciji nastave i strategijama učenja. Uvažavajući individualne sposobnosti učenika. umjesto dosadašnjeg asocijativnog pristupa koji insistira na vježbanju (usvajanju) postupaka. ULOGA I ZNAČAJ PREDMETA Nauka pruža jasan pogled i način razmišljanja o svijetu.- portfolija kao pokazatelja aktivnosti u učenju i usvojenosti matematičkih sadržaja. tj. Oni rade zajedno u prikupljanju dokaza i materijala pomoću kojih traže odgovore na ta pitanja. na ono što bi učenici trebali znati i umjeti nakon završetka prvog razreda. sigurnost drugih i zdrav način života. 35 . stavova i ponašanja. tvarima i društvenim i prirodnim pojavama i procesima. U fokusu pažnje su znanje o prirodi i čovjeku. Pri tome oni izvode oglede i koriste jednostavan naučni jezik za saopćavanje ideja i prepoznaju uvjete za sopstvenu sigurnost. živim bićima. Ovaj dio programa treba da olakša nastavniku planiranje nastave sve do nivoa nastavnog časa. Zagovaramo tzv. uz uvažavanje individualnosti učenika. znanje o načinima rada u nauci i razvoj sposobnosti korištenja tih znanja. uz didaktičko . porodici i okolini kao važnim mjestima njihovog života i razvoja. potrebnih za uvoñenje učenika u razumijevanje svijeta koji ga okružuje. zdravlja i meñuljudskih odnosa. Moja okolina (68 nastavnih časova) UVOD Nastavni program MOJA OKOLINA integriše aspekte proučavanja prirode i društva. ocjenjivanju i stručnoj spremi i profilu nastavnika date su u okviru zajedničkog dijela nastavnih programa i planova. te aktivnosti učenika i nastavnika). povezujući to sa jednostavnim naučnim idejama i postupcima. Proučavanje predmeta MOJA OKOLINA olakšava kasniji proces sticanja akademskih znanja iz oblasti prirodnih i društvenih nauka. u nastavi matematike primjenjivati diferencirani pristup izboru sadržaja i načina rada. razvoj njegovih sposobnosti. Sadržaje iz matematike treba tematski povezivati sa nastavom drugih predmeta. istražuju i postavljaju pitanja o školi. Proučavanje nauke pomaže učenicima da ispituju utjecaj naučnog znanja na vlastiti život i primjenu tog znanja u vlastitom okruženju i zajednici. vrijednosti. Da bi se realizacija nastavnog programa što više usmjerila na ishode učenja. na način primjeren uzrastu i interesima djeteta. Ono takoñer pruža učenicima priliku da postanu osobe koje samostalno uče i promovira razvoj njihovih stavova prema nauci i okruženju. kao i odgovarajućih tehničkih i tehnoloških znanja CILJ Razvoj dječjih potencijala i radoznalosti kroz aktivan odnos i komunikaciju sa sredinom koja ga okružuje. učenici opažaju.

1. PRIRODA 2. • • • • • • SADRŽAJ 1. Škola 1. Ja na putu od kuće do škole 1. Biljke i životinje 2. 4. Podsticanje i razvijanje stvaralačke mašte i stvaralačkog mišljenja. Osposobljavanje za sigurnost u saobraćaju. Osposobljavanje za kulturu komunikacije sa odraslima i vršnjacima u socijalnom okruženju i podsticanje razvoja socio-emotivne inteligencije. SREDINA U KOJOJ ŽIVIM 1. logičkog i praktičnog karaktera. 3. 2. 1. Upoznavanje učenika sa vrstama saobraćajnih sredstava (kopneni.ZADACI • Upoznavanje živog i materijalnog svijeta kroz igru i učeniku primjerene aktivnosti istraživačkog. Razvijanje ekološke svijesti i kulture. Moje mjesto i okolina 2. kroz aktivnu komunikaciju i odnos prema sadržajima učenja u neposrednoj okolini. Moja porodica/obitelj 1. Vrijeme 2. zračni i vodeni saobraćaj). osposobljavanje za primjenu ekoloških znanja u neposrednoj okolini i svakodnevnom životu. 3. radnih i higijenskih navika. Razvijanje i njegovanje kulturnih. Čovjek i priroda 2. Naše tijelo 36 . 4. 2.

Pronalazak učionice i mjesta u njoj. Prepoznati uposlenike u školi.MOJA OKOLINA AKTIVNOSTI NASTAVNIKA (ORGANIZACIJA I METODE NASTAVE I UČENJA. Komunicira sa učenicima/cama. Simulacione igre. da je škola školi. za ustupanje mjesta znakova kao prelazak ulice. Održavanje higijene radnog prostora. Semafor. Provedba discipline i higijene u školi. za kretanje ulicom Kultura ponašanja u Crtanje raskrsnica. učionici. prevozna sredstva. Ponašanje po pravilima. saobraćajnih dolazak u školu Razvijanje sredstava od koristeći najsigurniji poštovanja prema različitih materijala i najkraći put. drugovima. kako. simbola. šta radi i Uzajamno Iznošenje mišljenja. prijatnije raditi i nastavnika/ica i boraviti. Ulica. P ut od kuće do škole. pomaže… Simulacije na kompjuteru. osmišljava igre i interakcijsko učenje. Razvijanje svijesti o Imenovanje saobraćaju kao grani sobraćajnih znakova. Raspoznavanje *Dodatni sadržaji za saobraćajnih učenike koji žive na znakova koji se većoj udaljenosti od nalaze na putu od škole i koriste kuće do škole. odjeljenju i šire. Školska zgrada. (gdje se ko prostorija u školi. Ime (naziv škole). Imenovati prostorije pronalaženje u školi i njihovu učionice i ostalih P rava djeteta. Redovan i blagovremen dolazak u školu. PONAŠANJE AKTIVNOST UČENIKA SREDINA U KOJOJ ŽIVIM ŠKOLA Učenici/ce mogu: Ja u školi. priprema i organizira igre u učionici vezane za saobraćaj. Opisivanje puta od privrede koji se Prelazak ulice na kuće do škole. roba i ljudi. ponašanja i rada u uposlenicima u školi. koji reguliše sredstava za prijevoz Poštivanje saobraćaj. drugih uposlenika u školi. drugova Komuniciraju sa u razredu i šire. Održavanje higijene radnog prostora. Prepoznavanje vozila javnog prijevoza. imenovanje vrsta saobraćaja. Nastavnikova procjena individualnog napretka učenika. Razvijanje svijesti o ekologiji. nalazi. namjenu. zajedničko i pojedinačno kretanje ulicom. pješački prijelaz (zebra). (prva znanja iz kretanje lijevom prijevoza. Pravilno kretanje ulicom bez i sa trotoarom. P osmatra i prati učenika u saobraćaju. Izrada maketa. Samostalno P ravila ponašanja. pješačka staza. Razvijanje svijesti da smo član organiziranog društva i da se ponašamo po odreñenim pravilima. zna ko šta radi. Praktičan rad van škole. diskutuje. Imenovanje svog naselja i ulice. Uključuje roditelje i druge uposlene u školi u realizaciju programskih sadržaja. OCJENJIVANJE) SADRŽAJ ZNANJE I RAZUMIJEVANJE SPOSOBNOSTI VRIJEDNOSTI. Sarañuje sa roditeljima i saobraćajnom policijom. Sam i zajedno sa ostalim učenicima. šta. Prepoznavanje pješačkog prelaza (zebre) kao mjesta na kojima se jedino može preći ulica. Organizira praktične vježbe na ulici i raskrsnici. Pozdravljanje nastavnika/ca. Razvijanje pozitivne slike i pozitivnog stava o sebi. učitelja/ice. upućuje učenike/ce na izvore znanja. prelazak preko ulice. kartografske stranom ulice bez Razvijanje svijesti o pismenosti). trotoara. UČENIK U SAOBRAĆAJU Ja u saobraćaju. kulturi ponašanja u Prikladne igre u saobraćaju. samostalno i sigurno prelaženje ulice. Direktno učešće sa učenicima u saobraćaju. starijima i u učionici. argumenata saradnja. STAVOVI. upućuje. Pozdravljanje uposlenih u školi. Rukovodi. Meñusobno pozdravljanje. Saobraćajni znaci na putu od kuće do škole. P lanira. Škola kao organizirana Posmatranje organizirana zajednica u kojoj se dešavanja u školi : zajednica. Rasprave o ponašanju u pojedinim situacijama. Život i rad u školi se odvija po striktno definiranim pravilima. Da je u čistom Pozdravljanje radnom prostoru starijih. P ravila kretanja putem (ulicom) bez trotoara i ulicom sa trotoarom. Higijena u školi. 37 . Stajališta sredstava javnog prevoza. Osmišljava. sa trotoarom i vozilima javnog zebri. Saobraćajna sredstva i vrste saobraća (vazdušni. nastavnikom/icom i Razumiju pravila ostalim Uposlenici u školi. zašto. Interakcija u odjeljenju. Crtanje saobraćajnih prelaza (zebre). prijelaz preko raskrsnice. Razvijanje svijesti o obavezama i njihovom ispunjavanju. zašto). potpomaganje i stavova. Raskrsnica. Stvaranje pozitivne slike o školi i školskoj zajednici. saobraćajnih Modeliranje Samostalan i siguran znakova i propisa. starijima i jednostavnih Korištenje trotoara invalidima. Vozila javnog prevoza i ponašanja u tim vozilima. kopneni i vodeni). Motiviranje učenika/ca za rad. Učenici/ce znaju: učenike/ice u Ime škole. P rostorije u školi. odvija po striktno znak zelenog svjetla Raspoznavanje i utvrñenim i na znak policajca razlikovanje pravilima. Korištenje pješačkog invalidima. i njihova odbrana. Prepoznavanje semafora i značenje boja svjetlosti na semaforu kao sredstvu za regulisanje saobraćaja na raskrsnicama.

Praćenje promjena u prirodi u godišnja doba (imenovanje godišnjih doba prema vremenskim prilikama) i bilježenje. Imenovanje godišnjih doba. uočavanje sličnosti i pripadnosti porodici. P ripremanje i voñenje djece kroz aktivnosti dijaloga i interakcije. grafikon). ili uz pomoć nekoga ponaša prema Rukuje od članova porodice. Ispunjava svoje ureñena zajednica u Prezentacija crteža. nana (nena. P RIRODA VRIJEME Dan i dijelovi dana /dan-noć. i dana u sedmici. Imenovanje značajnijih objekata u mjestu. godina. Pomaganje odnose u porodici. poljoprivrednom dobru ili gazdinstvu na selu. P omoć učenicima u samostalnom i grupnom radu. Organizira posjetu porodici.PORODICA/ OBITELJ Moja porodica i njeni članovi: majka. o samom sebi. Razvoj svijesti o očuvanju životne sredine. Poštovanje članova Razvijanje Crtanje porodičnog uže porodice. Imenovanje članova uže i dalje familije. podstiče kreativnost. Tematsko planiranje. brat. P osjeta tvornici. unuci. imenovanje mjeseci. Moje mjesto je brdovito/ ravničarsko. Higijena u stanu. Razlikovanje grada od sela. unuka. Godišnja doba. P orodica živi u kući (stanu). braća. povjerenja i stabla. djed. Razlika izmeñu grada i sela. diskusije. kulturnim i javnim Razvijanje pravilnog ustanovama: odnosa prema Posjeta drugom mjestu mjestu. Imenovanje mjeseci u godini i nihovo trajanje. Osmišljavanje prigodnih igara za interaktivno učenje. (nepravilno rukovanje i nepravilni kućanski aparati mogu biti opasni po život). Rukovanje jednostavnim kućanskim aparatima. djeca. Rukovoñenje aktivnostima učenika. Razvijanje aktivnosti u prirodi P odstiče radoznalost pozitivnih stavova i Izrada zidnih panoa. njihovo trajanje i karakteristike. pravilima. kći. Pravljenje zajedničke makete mjesta. Razvijanje Održavanje higijene pozitivnog mišljenja doma i lične Poreñenje porodica. P rocjena interesovanja i napretka učenika. Razvijanje kreativnosti i radnih i higijenskih navika kod učenika. vremenskim vremena. Imenovanje prirodnih bogatstava mjesta. Život i rad ljudi u mjestu. Vodi aktivnosti učenika. Kultura ponašanja na javnom mjestu. usmjerava. ili. zaduženja i obaveze. Razlikovanje dijelova dana. obaveze samostalno kojoj se svako fotografija. Crtanje mjesta i okoline. rukovanje kućanskim aparatima… MOJE MJESTO I OKOLINA Moje mjesto je grad/selo. sestra. mišljenja o (lente vremena). sin. Odijevanje prema prognoziranja pozitivnih navika. Prigodne igre (uloge razlika . Koristi prirodnom Bilo je…sada kompjuterske okruženju. očuvanje prirodnih ljepota. brat. ambulanti – u gradu. sestra. Razlikovanje krvnih odnosa u porodici/obitelji: roditelji. Razvoj svijesti o položaju u društvu. Posjeta najznačajnijim objektima u mjestu. Tematsko sa godišnjim Čuvanje zdravlja. Poštivanje pravila ponašanja. otac. kućanskih aparata. Poštivanje kućnog Izrada maketa reda. Porodica kao članovima porodice. razvijanje je…biće… simulacije ekoloških stavova. pokazuje. *FAKULTATIVNI SADRŽAJI P rirodne ljepote u mjestu . planiranje. Imenovanje dana u sedmici. jednostavnim Uočavanje opasnosti Poštivanje članova kućanskim od neispravnih porodice. Ponašanje u zgradi i u kući. Posmatranje vremena tokom dana. mjesec. oranici livadi. Opisivanje grada i sela. Mjesto kao ureñena zajednica ljudi. sestre… Imenovanje zanimanja članova uže porodice. Razvijanje pozitivnih stavova prema mjestu stanovanja. Namještaj u stanu. Identifikuje i njeguje samopouzdanja. Imenovanje dijelova dana. 38 . učenika. značajnom objektu. namještaja. aparatima. znamenitostima mjestu i prirodnim ljepotama. Razvijanje pozitivnog ponašanja. ponašanje u skladu prilikama. P orodica kao organizirana zajednica se ponaša po jasno utvrñenim pravilima. dobima. Imenovanje mjesta u kojem živimo. bilježenja podataka i njihovo predstavljanje (tabela. Demonstracija rukovanja kućanskim aparatima. trgovini. Opisivanje mjesta sa isticanjem najznačajnijih objekata. Ja u porodici. ambulanti. članova porodice). Razlikovanje grada od sela. P rocjenjuje učenička postignuća. o porodici. Tematsko planiranje. baka). Osmišljavanje i realizacija simulacionih igara za djecu. Istraživačke demonstrira. radionici. njivi. sedmica. osjećaja higijene. Saradnja sa lokalnom zajednicom. Život i rad u porodici. Pomoć u porodici. unuk.obilazak.

Korištenje sredstava za ličnu higijenu. Redovno održavanje lične higijene. Biljke i životinje zajedno čine živu prirodu. razlikama. biljkama… Upućuje učenike na relevantne TV emisije i upotrebu kompjutera. Čišćenje školskog životinjskog svijeta. učenicima oglede. različita godišnja koristiti u radu. životinja iz poljoprivrednom prema biljnom i P omaže i savjetuje okruženja. Pravilna upotreba pribora za upis. za ličnu i drugu higijenu. P romjene na biljkama i životinjama u različita godišnja doba. Sredstva za higijenu. Pravilna ishrana je garant dobrog zdravlja. Na biljkama nastaju promjene u različita godišnja doba. Imenovanje sredstva Ishrana. zbirke i Ogledi sa vodom dr. evaluira. pokazuje. školskom dvorištu. Biljke i životinje su korisne i zato ih uzgajamo. biljnog i P lanira zajedno sa doba. (naročito domaćih). vodom i svjetlosti. Životinje iz bližeg okruženja. Razvijen gender stav u okruženju. Pravilna ishrana. dobru ili plasteniku. Dječaci i djevojčice. Održavanje lične higijene. Ličnu higijenu Higijena. životinjama u Posjeta zoološkom Razvijanje različita godišnja Imenovanje biljaka i vrtu. prikuplja. učenike kako da sreñivanje uzoraka i naprave zidne zbirki. Svijest o mom tijelu. zrakom. upućuje koordinira. Razvoj ekološke svijesti. Praktična upotreba sredstava za ličnu higijenu. Razlika izmeñu biljaka i životinja. cvijeta. Ogledi sa biljkama. održavamo redovno. Razvija interesovanja učenika. Osposobljavanje učenika za Uzgoj kućnog uočavanje promjene cvijeća. Uloga i značaj vode i svjetlosti za živi svijet. rukovodi. kućnih na biljkama i ljubimaca. P ripremanje učenika za posjete i izlaske u prirodu. voli i ljude. mladunčad životinja. kućni ljubimci. Čistoća je pola NAŠE TIJELO zdravlja. kalendare.BILJKE I ŽIVOTINJE Istraživačke aktivnosti u prirodi. higijene prostora u kojem boravimo i radimo i higijene okoline. starijima i slabijima. 39 . Imenovanje pojedinih biljaka i životinja iz bližeg okruženja i njihove osobine. Pomoć u kućanskim i drugim poslovima. Izrada jelovnika.. procjenjuje individualna postignuća učenika. Imenovanje raznovrsne hrane i razlikovanje zdravog od nezdravog. pomaže. Poštivanje drugarica u učionici. učenike u bilježenju Uočavanje promjena Prikupljanje Razvoj ekološke podataka i na biljkama i prirodnih materijala svijesti i svijesti o prikupljanju životinjama u iz prirode koji mogu korisnosti postojanja materijala. Domaće i divlje životinje. Postavljanje i raspremanje stola. komentariše sličnostima i Uzgoj cvijeća u Razvija ljubav izvoñenje. njihove karakteristikesličnosti i razlike. Grupiranje živih vrta ili okolice Ko voli životinje nadzire i bića prema vidljivim škole. posjeta pozitivnog odnosa doba. životinjskom svijetu. Koristi od biljaka i životinja. Izbor zdrave hrane. stabla i korijena kod cvjetnih biljaka. pravilnog odnosa prema okruženju. prema prirodi i P omaže i savjetuje Skupljanje i čuvanju okoline. Prepoznavanje i imenovanje lista. osmišljava igre interakcije. Redovno održavanje lične higijene. Pomaganje drugaricama i drugovima. rasporeda zaduženja za održavanje higijene životnog prostora.

igre i simulacije. stavove i ponašanje. 3.GLAVNI ISHODI UČENJA Znanje i razumijevanje Učenici bi trebali imati znanje i razumijevanje: • o svojoj užoj i široj okolini i dešavanjima u njima. planiran i pripremljen. predstave užu i širu porodicu. Djeca uzrasta od šest godina su veoma sklona istraživanju. uz dobro rukovoñenje svim aktivnostima u nastavi je neophodan uvjet dobrih rezultata. te poreñenjem svojih predviñanja sa stvarnim rezultatima. a pogotovo rezultati učenja bitno su uvjetovani načinom učenja. Učenici su sposobni da na osnovu posmatranja i aktivnog učešća samostalno donose odgovarajuće zaključke i imaju izgrañen stav prema okruženju. Učenici samostalno posmatraju. ispitivanju i provjeravanju svega što ih okružuje. Stoga. samostalan rad učenika i dr. Sposobnosti Učenici bi trebali razviti sposobnost istraživanja: • kroz traženje ideja. Učenici su sposobni da uočavaju promjene na živim bićima i prirodna dešavanja u svojoj okolini i ovisnost žive od nežive prirode i iskazuju radoznalost za proučavanje prirode. 40 . Učenici razlikuju živu od nežive prirode i navode sličnosti i razlike. Učenici su sposobni da uoče bitne osobine živih bića. odnosno kako učenici treba da uče. 2. uporeñuju. 2. parovima. i u skladu s tim. dramatizacije. a nastavnici da poučavaju i pomažu da bi učenici sticali odgovarajuća znanja. • prenošenjem informacija kroz pojedinačni i timski rad. stavovi i ponašanje Učenici će razviti pozitivne vrijednosti i stavove prema sebi samima. izvještaji. provoñenjem jednostavnih posmatranja i ogleda. učenički ogledi. svojoj okolini i učenju kao cjeloživotnom procesu. jer jedino na takav način se može udovoljiti radoznalosti učenika. predmeta i pojava u njihovom okruženju. 3. donose zaključke i objašnjavaju i obrazlažu posmatrane pojave i procese i pravilno se ponašaju prema prirodi. 2. Učenici su sposobni da opišu razred i školu. prikupljaju. rasprave. da ih uporeñuju i iskazuju interes za njihovo razumijevanje. razvijali sposobnosti. Za učenike koji pokazuju poseban interes ili veće sposobnosti planiraju se posebni sadržaji. prema drugima. INDIKATORI USPJEŠNOSTI 1. SREDINA U KOJOJ ŽIVIM 1. vrijednosti. mali istraživački projekti). Ambijent u kojem se djeca osjećaju udobno i sigurno. Njihova radoznalost nema granica i nju treba razvijati i jačati kroz voñenje učenika u «njihovom svijetu» radi sticanja spoznaje o svijetu općenito. To se postiže kombiniranjem tradicionalnih metoda i oblika rada sa korištenjem i primjenom metoda aktivnog učenja i interaktivne nastave (pitanja i odgovori. opišu svoje mjesto. Vrijednost. ORGANIZACIJA NASTAVE I STRATEGIJE UČENJA (DIDAKTIČKO –METODIČKE NAPOMENE) Sadržaj i proces učenja. • o živim bićima i odnosima meñu njima i posebno o čovjeku i njegovom odnosu prema prirodi. nastavni proces mora biti dobro osmišljen. rad u manjim i većim grupama. PRIRODA 1. snalaze se u saobraćaju. što je vrlo bitno kod planiranja i individualnog pristupa sadržaju i učeniku.

naučiti ih kako da koriste svoja čula u tom procesu. da li su predviñanja bila ispravna. praktičan rad. pomoći im da uoče sličnosti i razlike. 41 . dominantno mjesto treba da imaju ogledi koje izvode učenici individualno ili u timovima. Poslije provedenog ogleda treba zajedno sa učenicima pažljivo razmotriti šta se dogañalo i zbog čega. Kako učenici o nekoj aktivnosti najbolje uče na neposrednom iskustvu. kritički razmatraju uočeno i donose odgovarajuće zaključke i upozoriti ih na eventualne opasnosti. Za praćenje i ocjenjivanje napredovanja učenika treba koristiti različite instrumente i postupke: • Demonstraciju sposobnosti i vještine učenika za vrijeme izvoñenja aktivnosti (učenički ogled. maštu i divergentno mišljenje. • Portfolio učenika. • Putem zadataka objektivnog tipa i drugih odgovarajućih ispitnih postupaka. Pri tome je neophodno objasniti učenicima procedure i tehnike izvoñenja ogleda. njihovih obrazovnih postignuća i sposobnosti primjene novog znanja. ohrabriti ih za drugačije i nove oglede.). istraživanja i dr. U nastavi Moje okoline važno je osposobljavati učenike da kritički razmišljaju i razumiju koncepte. i u okviru toga podsticati učenje putem otkrivanja i rješavanja problema. • Učešće i doprinos u interakciji (rad u velikim i malim grupama. učenički projekti. OCJENJIVANJE Učenici se ocjenjuju na osnovu sposobnosti da razumiju koncepte i kritički razmišljaju. Učenike treba posmatrati i ocjenjivati tokom izvoñenja aktivnosti. Prilikom planiranja i izvoñenja ogleda bitno je kod učenika podsticati radoznalost. usmeno i pisano izvještavanje i drugo). predviñaju šta će se desiti. na način na koji je svojstven nauci. bilježe i ureñuju dobivene podatke.Pojedine sadržaje Moje okoline treba realizirati u meñusobnoj povezanosti sa sadržajima svih drugih predmeta.

razvija i njeguje dječija kreativnost u muzici (kao i ostalim oblicima stvaralaštva: pokret. ljubavi i razvoj pozitivnog odnosa prema muzici. . . a aktivno muziciranje (pjevanje. likovno i literarno uz muziku). . sviranje i improvizacija na Orfovim instrumentima) snažno podstiče dječiju kreativnost i stvaralaštvo uopće.upoznavanje karakterističnih narodnih pjesama razvijati ljubav prema muzičkoj i kulturnoj baštini BiH i domovini. intonativno tačno pjevanje).da se njeguje i kultivira dječiji glas (pravilno disanje. pamćenja i mišljenja. trajanje i kvalitet zvuka).da se otkriva i razvija dječija muzikalnost sa specifičnim sposobnostima. Muzika je značajan faktor u funkciji podsticanja pažnje.da se kod djece podstiče razvoj trajnih interesa i ljubav prema muzici kako bi ona postala njihova trajna potreba. značaj sadržaja predmeta Muzička kultura sastoji se u sljedećem: Muzika je jedan od ključnih elemenata u razvoju govora i verbalne komunikacije i eventualnom blagovremenom otklanjanju teškoća u ovom području. te dječijih kreativnih i estetskih sposobnosti. skladnih pokreta i korekcija eventualnih poteškoća u ovom domenu. CILJ I ZADACI Cilj nastave predmeta Muzička kultura uopće je buñenje interesa. osjećaj kompetentnosti i vlastite vrijednosti. Zadaci nastave Muzička kultura su: . neverbalna i univerzalna komunikacija meñu ljudima cijelog svijeta u čovjekovom životu ima dominantno mjesto i kao potreba. Muzika je ključni faktor u emocionalnom razvoju djeteta jer omogućava izražavanje i doživljavanje emocija i snažno doprinosi razvoju estetske kulture ličnosti. a takvu snagu nema ni jedno područje u nauci i umjetnosti. . grupno i kolektivno muziciranje djeca osamostaljuju i socijaliziraju. muzičko pamćenje. ona najprirodnije uspostavlja odnose i relacije u grupi i društvu.da se razvija emocionalna i estetska osjetljivost djeteta za kvalitet muzike. jasan izgovor riječi.da se kroz individualno. Kroz muziku dijete iskazuje i jača svoje samopouzdanje. Istovremeno. za visinu. Pored individualnog izražavanja. . 68 časova godišnje) ULOGA I ZNAČAJ Sa stanovišta razvojne psihologije i potreba djeteta ovog uzrasta. ona je jedan od najznačajnijih elemenata razvoja motorike. PROGRAMSKI SADRŽAJI I II III IV PJEVANJE I SVIRANJE MUZIČKE IGRE BROJALICE SLUŠANJE MUZIKE 42 . osjećaj za ritam.da se podstiče. otkrivanje i razvoj senzibiliteta i muzikalnosti. Zbog toga muzika kao verbalna. da bi muzika vremenom postala ne samo znanje nego i potreba svake ličnosti.Muzička/glazbena kultura (2 časa sedmično. .

Što se u vrtiću radi P. Čisto dijete 10. Jesen M. zaigrajmo 4. Bitenc 26. Gotovac 5. Šaputanje N. Robert Grubišić. Milić 6. Maca prede 21. Višnjičica rod rodila 42.STRUKTURA SADRŽAJA I PJEVANJE I SVIRANJE U toku školske godine djeca treba da nauče najmanje 15 pjesama. Milošević 39. Dom J. Razgranala grana jorgovana 41. ðak veseljak Refik Hodžić 33. Kad bi svi ljudi na svijetu Arsen Dedić 38. Veseljak Z. Schubert 7. Josip Kaplan 43. Hej potoče A. ðak veseljak Refik Hodžić 28. Čestitka majčica S. Lili 16. Kišobran za dvoje 8. Proljeće V. Astardžijeva 24. padaj snježiću Dragutin Basrak 22. Meršnik 9. Na krilima vjetra Suad Arnautović 29. Korać i Lj. Korunović 44. Zavičaju moj M. Lako je prutu Laka 37. Izbor: 1. Djeca rastu Asim Horozić 30. Kad si sretan pjesma iz Švedske 27. laste Julio Marić/Nasiha Kapidžić-Hadžić 2. Kanižaj 3. Bila mama Kukunka. Semafor Asim Horozić 31. Najljepša mama na svijetu hor Kolibri 36. Prvačić Kike Budalike 34. Hercigonja 13. Špoljar 20. Usporite pored škole 40. Školsko zvono D. B. Lete. ide patak J. spavaj F. Braću ne donose rode 43 . Majka uz kolijevku J. Basrak 14. Padaj. Hercigonja 12. Roñendanska pjesma iz zbirke-Zapjevajmo. Ršumović 46. Satić kuca Zlatko Špoljar 23. Carstvo u drugarstvu Branko Kockica 32. Snivaj. Pastirče 17. Milošević) 15. šušti bambusov list A. Milić 18. Djeca su vojska najjača (stihovi V. Visibaba mala 45. Stanković 11. Moja zemlja BiH Suad Arnautović 19. Gotovac 25 Ide. Šušti. Djeca su vojska najjača stihovi V. Kiša pada trava raste Franjo Barić. Desilo se prekjučer M. bio tata Taranta 35. Mali ñački valcer N. Dok mjesec sja J. lete.

koljena Melodium 22. Jedan. Igraju se vrapci 8. Hoki . Čisto dijete 24. Pliva patka 7. Klackalica Grčka dječija igra 4. Čudo golemo 13. Žari. laste Julio Marić.II MUZIČKE IGRE U toku školske godine djeca treba da nauče najmanje 10 igara koje uključuju pokret. pec 4. Pačiji ples 3. Padaj. padaj snježe 19. stomak. U šumici zeko 21. Lete. Koka i pilići 7. tini 2. En. Kad si sretan 23. Tri 11. Kulina Bana vojska je (narodna) 6. Berem. Mali kauboj Refik Hodžić 18. žar 16. tačke 5. Ringeraja 11. Voli da se mazi 44 . Prešo Petar 9. Nasiha Kapidžić-Hadžić III BROJALICE U toku godine treba naučiti 15 brojalica Izbor: 1. Žabe i roda 15. dva. U šumici zeko 5. Pusti pužu rogove 8. Jedna vrana gakala 6. ten. tara. lete.poki 2. tri 3. Zeko pleše 13. Eci. Pilići 16. Izbor: 1. Glava. Zeleni se tratina 15. Golub s krova guče 12. Zlokotlokrp stihovi Duško Radović 20. Tara. Semafor Asim Horozić 19. žari. Djeca i zečići 14. Kiša pada na travicu 17. peci. Ovako se ruke miju 9. Od koga si ti 10. Tužibaba Reza 14. Strina rodo 12. berem grožñe 10. Dječija narodna kola BiH 17. Guče siva grlica 18. ramena.

van Beethoven R. Rossini D. Za Elizu 5. Uspavanka 3. zvončići 28. Valcer cvijeća 17. Subota B. pis 24. Aska i vuk 26. Uspavanka 2. Labud 7. A. Arija iz svite br. Djeca pjevaju sevdalinke 23. S. Izbor: 1. Deca su ukras sveta 12. Sa unukom Janom 27. Instrument čarobnjak 21. Ide. što volim 9. Šostaković A. gdje si bila 21. S. Medo pleše (tamburaši) 13. P. Zvončići. Schumann K. Dedić Muzička priča Princes krofne Princes krofne Kemal Monteno Odlomci iz opere Asim Horozić Avdo Smailović Zagrebački mališani Jakov Gotovec 45 . Bumbarov let 8. Pis. Kanon za tri glasa u D-duru 16. Mozart F. Uspavanka 4. Sanjarenje 6. I. Tradicionalne pjesme naroda Bosne i Hercegovine 25. Korsakov J. Bach J.20. ide patak 25. Duet mačaka 18. Ah. Dom W. Musorgski J. 3 15. Ostrovski Kemal Monteno M. R. Djeca pjevaju uspavanke 22. Uvijek nek bude sunce 10. Bach A. Kad bi svi ljudi na svijetu 20. Igra kolo naokolo Minja Subota 23. maco. Pachelbel P. S. Koračnica 19. Lastavice. Sans N. Sarajevo ljubavi moja 11. Satić kuca Zlatko 22. Čajkovski G. Krnic M. Leptiriću šarenić IV SLUŠANJE MUZIKE Slušanjem upoznati najmanje 15 kompozicija putem audio-vizuelnih aparata. Zemljo moja 24. Brahms L. Ples pilića u ljuskama 14. Schubert J.

Na kraju godine sumiraju se rezultati u obliku više opisnih ocjena i najzad u jednu koja se unosi u svjedodžbu. uputiti djecu na praćenje pjevanja. te učešće u muzičkim dramatizacijama. okreti itd. Objašnjenja i didaktičko-metodičke napomene U izboru pjesama nastavnik treba voditi računa o tome da one odgovaraju opsegu dječijeg glasa i da su im po sadržaju i karakteru interesantne i bliske. Poželjno je sa djecom raditi nekoliko ovakvih muzičkih dramatizacija. trajanje. Učiti ih u cjelini slušajući pjevanje nastavnika (uz pratnju instrumenta) uz pravilno držanje tijela i disanje (preduvjet za pjevanje). poskakivanje s plesnim elementima. uz odgovarajući tempo i dinamiku u skladu sa njenim karakterom najprije kolektivno. skladnost i izražajnost pokreta uz muziku. precizno i ujednačeno. istraživanja zvučnih boja i izradi instrumenata). projekti. improvizaciju. labirint. Uz pjevanje nastavnika djeca će naučiti pjevati pjesmicu istovremeno melodiju i tekst. te interes i odnos prema muzici. sviranje na Orffovim instrumentima. slagalice. U toku edukativnog procesa prati se i evidentira ispoljavanje dječije muzikalnosti. zatim u grupi. u paru i individualno. priručnim instrumentima. U prigodnoj atmosferi. Orffovim instrumentima. tapkanje. glasnoću i boju odnosno zvučne kvalitete (formativno ocjenjivanje). Najprije se napravi inicijalno ispitivanje i izvrši procjena muzikalnosti i znanja i konstatiraju problemi u razvoju djeteta u ovom području. brojalice. Brojalicu treba izvoditi najprije skandiranjem teksta uz odbrojavanje kao na igralištu. osjećaj za visinu. topot nogama). ritmičko-metričko stvaralaštvo u ovoj oblasti zauzima posebno mjesto u razvoju osjećaja za ritam. sa odgovarajućom intonacijom i dikcijom. izražavanje doživljaja muzike pokretom. Brojalica kao poetsko. kako razmišljaju. lakoća. ritam. rebusi) putem raznih ispitnih postupaka. Učešće i doprinos u interakciji (rad u velikim i malim grupama. pljeskanje.V DJEČIJE STVARALAŠTVO Uz korištenje Orffovog dječijeg instrumentarija i priručnih instrumenata. likovno ili literarno. Veoma su vrijedne slobodne ritmičke igre u kojima dolazi do izražaja dječija improvizacija i kretnje i to uz muziku koju su prethodno dobro upoznala. Pri tom se vodi računa da li djeca doživljavaju i razumiju muzičke elemente. Za ocjenjivanje i evaluaciju napredovanja učenika koriste se instrumenti i postupci: • • • • Demonstiranje sposobnosti kroz pjevanje. One imaju osnovni zadatak da se pravilno izvodi melodija. dijete treba najprije emotivno da doživi pjesmu i osjeti njen umjetnički kvalitet. slušajući nastavnika koji pjeva uz pratnju melodijskog instrumenta (klavir ili sintisajzer). narodne običaje i drugo. razne kretnje ruku. Igre sa pjevanjem i različitim sadržajem treba birati u tom smislu da djeca podražavaju razne radove. slobodno i ritmički povezano kretanje uz muziku. kretanjem u koloni (u «voziću») 46 . improvizaciju. Zadaci objektivnog tipa u sličicama (instrumenti. muzička memorija. život u prirodi. izražajno. OCJENJIVANJE Učenici se ocjenjuju opisno. Koreografija okretne igre i narodna kola mogu imati utvrñene figure i kretnje. kolektivno. postignuća u primjeni saznanja. Igre i narodna kola sastoje se iz osnovnih pokreta: hodanje. i usavršava skladno. a razvijaju i usavršavaju preciznost. Portfolio učenika. grupno i individualno. Tako se istovremeno kretnjama izražava karakter. zatim instrumentima vlastitog tijela (pljeskanje rukama. tempo i dinamika pjesme.

. .Pjevanje i sviranje u raznim prilikama (učionica. Orffove instr. instrumenata. Djeca mogu izmisliti priče ili naslikati seriju slika koje će uz pomoć instrumenata «oživjeti». odrastanju. procjenjuje njihova kao pratnju pjevanju ispitivanje materijala individualna i uviña da je takvo i izrada postignuća. što ljepše i da se porodični skupovi usaglasi sa (bogaćenje emocija).P repoznaje kola. formu kompozicije. .P repoznaje vježbe i instrukcijama primjenjuje ih. Djecu učiti da zapažaju i prepoznaju karakter kompozicije. . vokalna.Samostalno igra u kolu. P JEVANJE I SVIRANJE . PONAŠANJE AKTIVNOST UČENIKA I. . Sadržaj muzičke kulture koji su u funkciji estetskog odgoja mladih ima u sebi elemente koji prirodno pomažu i podržavaju savlañivanje i ostalih sadržaja na ovom uzrastu.Napraviti poster sa . okolini. pojam veličine i sl. dvorište. pokret i govor.Sviranje na Orffovom dječijem instrumentariju. .Razumije i korigira . .Pomaže učenicima u kolektivnom.Demonstrira i rukovodi aktivnostima učenika i motivira ih u radu.Učestvuje u zajedničkom pjevanju i poštuje pravila. . sala za .Prikupljanje. muzičke instrumente. demonstrira i usmjerava u pravcu interesa i mogućnosti. . komponovanje i likovno i literarno izražavanje na osnovu doživljaja muzike. pismenosti i sl. i priručne .).Razvijanje mišljenja da je pokret važan u plesu i kolu. Podsticati djecu da svoje zapažanje i doživljaje izraze opisno ili likovno jer se time podstiče njihova kreativnost.P redlaže i nove pokrete.Svira sam i bez podsticaja nastavnika. . odnosu na druge. meñu kojima treba da budu zastupljena.Ulaže trud da pjeva priredbe.Pjevanje dječijih prigodnih pjesmica (o školi.P repoznaje instrumente.P jeva u skladu sa mogućnostima. odnosno prati datu koreografiju.) s upoznavanjem okoline odnosno prirode i društva (godišnja doba. U području dječijeg stvaralaštva treba koristiti Orffov instrumentarij i priručne instrumente.Dječija narodna kola . kad osjeti da mu treba. improvizacija forme. . . razrednim horom. instrumentu kako mu se pokaže. 47 .Osmišljavanje igara za bolje učenje pjevanja i sviranja. fizičkom/tjelesnom kulturom (ritmika. kao i za upoznavanje muzičke baštine BiH. . .Predlaganje muzičke igre za priredbe.Spontano koristi tijelo. i kombinira ih sa . ples uz muziku.Vodi aktivnosti učenika pokazuje.Koristi instrumente . koordinacija pokreta i sl. životinje. . .Pjesmice sa odreñenim pokretima (život u prirodi. narodni običaji).Improvizovani instrumenti.Usklañuje svoje pjevanje sa dječijim horom/zborom. s maternjim jezikom (rješavanje problema dikcije.P rimjenjuje igre za slikama vježba nje disanja i instrumenata razvoj glasa i vlastitog tijela (glas. svijet oko nas. kao i muzičko-scenske igre koje povezuju muziku. .) i matematikom (brojanje. dječije narodne igre. . prsti.Tijelo kao instrument. . nastavnika. MUZIČKA/GLAZBENA KULTURA AKTIVNOSTI NASTAVNIKA (ORGANIZACIJA I METODE NASTAVE I UČENJA. muziciranje ljepše. ritam. II MUZIČKE IGRE .Igre za vježbavanje disanja i razvoj glasa. izvoñače i sastave.P ovezuje ritam pjesmice sa pokretom. . radovi. . životinja ma. porodici. grupnom i individualnom muziciranju. Uz njihovu upotrebu treba organizirati različite oblike improvizacije: melodijska. -Uporeñivanje zvuka sa originalnim. svirati zvukove iz prirode i razne ritmove i sa njima svirati uz pjevanje. instrumentalna i vokalno–instrumentalna. prepoznavati ih. socijalizira i djeluje terapeutski. provjerava sebe u jezik. muziku. narodna muzička tradicija BiH).Prilikom izbora djela za slušanje muzike.Učlanjenje u ritmičku i/ili folklornu sekciju. noge.Sam traži pomoć greške u pjevanju. kao i uz upotrebu lutke koja pjeva i govori.Uviña da pjevanje treba najviše vježbati. .Pjevanje uz usklañivanje glasa po visini i glasnoći. STAVOVI. izleti. Korelacija sa drugim predmetima je sasvim prirodna: likovno izražavanje doživljaja muzike ili ilustracija pjesme.P jeva i prepoznaje ranije pjesmice na osnovu melodije. . tempo i dinamiku izvoñenja. .Samostalno pjeva i igra. . godišnjim dobima) umjerenog tempa i jednostavne strukture. . ritmička. što povećava osjećaj kompetencije. dlanovi.Vježba glas u skladu sa . . OCJENJIVANJE) SADRŽAJ ZNANJE I RAZUMIJEVANJE SPOSOBNOSTI VRIJEDNOSTI. naročito za slušatelje. .Svira na priručnim. . treba voditi računa da njihovo trajanje i složenost budu u skladu sa uzrastom.

V DJEČIJE STVARALAŠTVO .Obavlja studiozno pripremanje učenika za posjete i izlaske u ustanove i osposobljava ih za uočavanje.P onavlja i razumije pokrete brojalice.Prikupljanje tradicionalnih instrumenata iz kraja gdje je škola. .S lušajući pjevuši melodiju. osmišljava igre interakcije. sviranjem. pokreta i likovnim izrazom. . instrumenata. . razlikuje. glasnoća. glasno-tiho). .Posjeta koncertima u osnovnoj muzičkoj školi.Literarno i/ili -Na podsticaj daje likovno izražavanje ideje.Tačno odreñuje osnovne osobine tona: visinu trajanje. dodaje.Saopštava interes i želju za njihovo kombiniranje.P okazuje da cijeni izvoñače i razvija pozitivan stav prema muzici i kompozitorima. . rukovodi.Vodi i usmjerava aktivnosti pokazuje.Komentariše osobine tona i njegove karakteristike. tempo. .Improvizacija na započetu pjesmu. instrumentalnih. -Izvoñenje muzičkog igrokaza umjetničkim područjima. . -Improvizacija -Spontano na pokreta u ritmu. Orffovim pjevanjem ili instrumentima. uči druge i jača njegova samosvijest. .Slušanje stranih i -Prepoznaje ranije domaćih slušana djela. . -Dogovaranje o kolektivnoj improvizaciji tipa «mozaik zvuci» koja omogućuje neverbalnu komunikaciju i socijalizaciju. . . .Reprodukuje ritam na instrumentu. pjesme i igre. . narodne tona (visok-dubok. harmonika). .Izvoñenje kretanjem u koloni («voziću»). razvija interes kod učenika svojim odnosom prema radu i muzici. brojanje.P amtiti i donositi u razred nove brojalice za zajedničku igru. koordinira. .P ravilno korača u ritmu.Samostalno odreñuje karakter kompozicije. -Osmišljavanje muzičkog igrokaza. muzičke forme. .Saopštava ko je izvodi. . kompozicija: vokalnih. . bubanj. . -Samostalno smišlja. mijenja -Stvara kombinacijom riječi. podstiče učenike na kreativan rad u oblasti muzike i sadržaje predmeta korelira sa ostalim. . i izrada zidnih panoa. .Prikupljanje štampanih materijala i slika kompozitora i muzičkih instrumenata simfonijskog orkestra i tradicionalnih narodnih instrumenata i nošnji naroda u BiH. upućuje.Izabrati po zvuku najsličnije Orffovim i napraviti stalnu razrednu izložbu.Vedre dječije -Prepoznaje osobine pjesmice. 48 .Rukovodi.III BROJALICE .Izvoditi zapise napravljenim instrumentima. .Upoznavanje instrumente (klavir. .Upoznavanje zvučnih svojstava muzičkih instrumenata. .P repoznaje .Razlikuje instrumente i vizuelno i auditivno. izvodi zaključke.Saopštava svoj doživljaj. brzuspavanke spor. uporeñuje. . . .Izrada zidnog panoa sa zapisima. . .Skupljanje i zapisivanje broja lica. vokalno-Prepoznaje karakter instrumentalnih i djela. .Izvoñenje mjere i ritma instrumentima tijela. .Razgovara o djelu i osjećaju ugodnosti i opuštanja i traži da se ponovi. sortiranje i izvoñenje zaključaka o dječijoj igri. boja tempo. bilježenje prikupljanje materijala i izradu zidnih kalendara sa terminima koncerata.Smišljanje -Spontano melodija na zadani improvizira: tekst. . uporeñuje. -P ronalaženje priča i bajki čiji se likovi mogu muzikom «ozvučiti». dinamika.Odbrojavanje brojalica kao na igralištuskandiranje. -Raduje ga vlastito učešće u igrokazu razreda -Planira. -Sam predlaže ideje. -Uočava razlike i sa zanimanjem opisuje. . .Izvodi ih tačno i samostalno na instrumentu bez pomoći. koračnice.Razvijanje pozitivnih navika i potrebe za muzikom. dramatizacija. pomaže. osobina tona. karakter muzike.Izvoñenje ritma brojalice Orffovim instrumentima.Tačno izvodi mjeru i ritam.Planira. . demonstrira procjenjuje individualna poistignuća i interesovanja. doživljaja muzike. likovno ili literarno. .P repoznaje ranije naučene brojalice na osnovu ritma bez teksta (zagonetke). .P oigrava se i kombinira ih. prigodne pjesme. . .Prikupljanje kaseta i CD-ova sa odgovarajućim djelima. . IV SLUŠANJE MUZIKE .P okazati je drugarima i radovati se novim zajedničkim iskustvima. .Traži da ih vidi uživo na koncertu. pri ručnim instrumentima učenika.P ravilno izvodi ritam na ritmičkom instrumentu po uzoru. . priprema i dovrši . muziku progovara . gitara.P rati izvodi pokrete u mjeri i ritmu (dugi i kratki slogovi).Plesna pokretom.

koji time postaje bogatiji i ljepši. dubok-visok. uporeñuju. obrazlažu. u manjim grupama. ženski i dječiji). poštuje pravila muzičke igre. brz-spor. te kroz muziciranje vidno iskazati zadovoljstvo i osjećaj kompetentnosti. u medijima. vrednuje lične i stavove drugih. violina. VRIJEDNOSTI I STAVOVI Dijete će biti osposobljeno da muzicira kolektivno (hor/zbor. prepoznaju i uporede zvukove odnosno tonove u svom okruženju i muzici (odreñen-neodreñen po visini. muzičke igre. blizu-daleko) i odrede karakter kompozicije (koračnica. Nastavnik kao didaktičar izmjenjuje nastavne metode. glasan-tih. objašnjavaju. te učešćem u osmišljavanju i izvoñenju muzičko-scenskih igara (igrokaza) i izražavanju vlastitih doživljaja muzike likovno. školske svečanosti) i pokazati interes. glas. radovanje. stihove.ZNANJE I RAZUMIJEVANJE Učenici će znati da koriste jezik muzike. Indikatori uspjeha i nastavnikovog profesionalnog umijeća su razlike izmeñu inicijalne i finalne slike o znanjima. predmete iz okruženja. želju i potrebu za čestim muziciranjem. SPOSOBNOSTI Izvoñačke muzičke sposobnosti razvijat će se pjevanjem sa tačnom intonacijom. ritmičkih i zvučnih efekata za pjesme. uspavanka i sl. kao planer metoda interaktivnog učenja: kooperativne metode. te izvoñenjem brojalica u odgovarajućoj mjeri i ritmu Orffovim instrumentima. glas (muški. posmatraju. dinamiku (glasno-tiho). prepoznaju kompozicije koje su slušali. koristeći različite zvukove odnosno izvore zvuka (tijelo. fotografije. prepoznaju tempo (brz-spor). maštanje i improvizaciju na Orffovim instrumentima. u timskom radu i komuniciranju koja je u muzici sasvim prirodna. literarno i improviziranim pokretima. kao i da razlikuju zvučno i vizuelno muzičke instrumente: Orffove dječije instrumente. pripovijedanje i razgovor (usmjereni i impuls-razgovor). transparentne folije). kao i neke druge (harmonika. dug-kratak. Ispoljavaju interes prema muzici i saznavanju i žele da je još bolje upoznaju i primjenjuju u školi i svakodnevnom životu. a prirodi predmeta najbolje odgovaraju: metoda demonstracije i ilustracije (instrumenti. vještinama i ukupnim postignućima učenika STRATEGIJE NASTAVE I UČENJA (DIDAKTIČKO-METODIČKE UPUTE) Strategije nastave i učenja bazirane su na višestrukoj ulozi nastavnika koje se izmjenjuju u nastavi muzičke kulture. Detaljna objašnjenja nastavnici će naći u pratećem priručniku za nastavnike razredne nastave. sigurniji su u interpretaciji melodije i ritma brojalice. Pokazat će odvažnost u otkrivanju. razlikuju. u paru i samostalno. egzemplarna 49 . a posebno praktični rad i posjete kulturnim i muzičkim ustanovama. te pjevanje pojedinca (solo) od skupnog pjevanja (hor/zbor). INDIKATORI USPJEŠNOSTI Uočljivo je napredovanje učenika kroz sve veću bliskost sa muzikom. što ima primjenu i u svakodnevnom životu u porodici. istraživanju novih rješenja u muziciranju i izradi instrumenata. Moći će da prepoznaju brojalice. truba i klavir) koje nalaze primjenu na koncertima i u svakodnevnom životu djece. često pjevanje. Prepoznat će načine na koje muzika učestvuje u svakodnevnom životu i čini ga ljepšim i bogatijim (u dječijoj igri. praćenjem pjevanja pokretima u skladu sa sadržajem pjesme i muzičke igre. priče. melodije pjesmica i ranije slušane kompozicije. kao i napredovanje u sticanju saznanja. porodične proslave. te donose zaključke o pojedinim muzičkim elementima i pravilno se ponašaju prema muzici kao vrijednoj umjetnosti. Orffove dječije instrumente. Kreativne i logičke sposobnosti razvijat će se osmišljavanjem jednostavne pratnje. gitara. te uspješnije meñusobno aktivno komuniciraju muzikom. pjevanje.). Pjevaju intonativno pravilnije. vještina i razvoju sposobnosti koje su precizirane u ishodima učenja. vlastite improvizirane instrumente).

projekt-metoda. društvu i životu uopće. školi. problemska. algoritamske metode. Sadržaje nastave muzičke kulture treba tematski povezati sa nastavom drugih predmeta. stvaralačka nastava. metoda analogije. rad u parovima. odnosno prakticirajući iskustvenu nastavu. Detaljniji opisi aktivnosti učenika i nastavnika dati su u ishodima učenja i objašnjenju. kao koordinator kooperativnog učenja: timski metod učenja. grupni projekt metod. kooperativna mreža (muzičke radionice. različiti nivoi složenosti. kao instruktor aktivne nastave: analitičko-sintetička. učenje putem otkrića. 50 . Uključivanjem učenika u sve aktivnosti. mozaik metod i njegove modifikacije. izložbe improviziranih instrumenata i sl. Kroz istraživanje i ispitivanje.nastava. primjena modela.). te stvaranje učenici razvijaju dublje razumijevanje prema naporima u umjetnosti i muzici kao posebnom sistemu saznanja i vrijednosti i njenoj složenosti. razvijaju se pozitivni stavovi o značaju muzike u porodici.

(2 časa sedmično. Nervni sistem djeteta liči na stanicu u koju ulazi pet puteva.slici” ne vidi. aktivnog doživljaja. da kroz igru.slici”). U ovom nastavnom predmetu izdvajaju se tri stepena: • • • Likovna pismenost. Učenicima prvog razreda nudi se najstarija magijska umjetnost kao estetski doživljaj i inspiracija za vlastiti .sanjarenjem na javi“. Likovna kreativnost.. djela domaće i svjetske likovne baštine. a time se . vršnjacima i nastavnikom. Ono u nastavnom procesu aktivno osjeća i misli. Da upoznaju sadržaj i likovni jezik. nastavu i stvaralaštvo usmjeri i obogati .. Nastavnik..crtežom” prvi put crta.sanjarenje na javi” i dinamizira prohodnost sadržaja u i iz učenika... opet. Da se svim učenicima nude raznovrsni sadržaji kao podsticaji (iz života. te da se njima služe.. 51 . Da se kod djece razvija uroñeni i stečeni senzibilitet i subjektivni likovni izraz. materijalne i duhovne kulture. dodaje i ono što se u . Da se kultiviše svijest o potrebi čuvanja tekovina likovne. te osnovne likovne nazive...crtež”. a u . a učenik svoj crtež crta svojim perceptivnim. Likovna kultura. I umjetnost i . 68 časova godišnje) Likovna kultura ULOGA I ZNAČAJ I umjetnost i crtež su postali iz nagona za igrom ili . predstava i pojmova. svojom porodicom. umjetnosti. Da učenici analizom upoznaju sopstveni crtež. a iz koje poslije žestoke borbe vani probija samo jedan. Time se realizira metoda intenzivnog.crtežu“ da komunicira sa samim sobom.crtež” se učenicima nude u formi vizuelno-estetske analize u kojoj riječ ima ulogu poticaja (potiče učenika da priča o onom što vidi u . podloge i materijale. Uloga je umjetnosti da omogući učeniku komunikaciju sa svojom i svjetskom likovnom baštinom.uvijeni duh djeteta u sebi“ otvara. Zadaci: • • • • • • • Da učenici upoznaju likovni pribor. Da se uspavane likovne sposobnosti djece koja dolaze iz roditeljskog doma izjednače s probuñenim likovnim sposobnostima djece koja su boravila u predškolskim ustanovama.. Polaskom u školu učenik se prvi put susreće i kontaktira sa umjetnostima koje po prvi put estetski doživljava i svojim . te slikom dolazi do prvih pojava. prirode). Uloga nastavnog predmeta je. doživljajnim i iskustvenim svijetom.

Sadržaji iz likovne. Da dijete svijet gleda svojim očima. simetrično. likovni element. Posmatranje kao poticaj 1) 2) Posmatranje prirode. Šta sanjam. žute. Kreativan crtež je plod .likovni izraz. kipa. a Ado je dobro uradio…). Crta i govori. bijele i sive. pastel. Rad svim sredstvima i tehnikama. izleta. predstavljanje bojom dominantnih osobina lika iz književnog teksta. ilustriranje toka dogañaja u priči. U realizaciju su uključena sva čula. motiv. doživljaji iz života djeteta (porodica. flomaster. glina. Lutkarske predstave. društvo vršnjaka. Upotreba osnovnih školskih crtačkih . života i rada. U crtežu primjenjivati i njegovati simboličku boju. slike. analiza umjetničkih djela. grafičkih. osjećanja glavnog junaka. vodoravne i vertikalne. sjedi. Ja i moji novi prijatelji. PROGRAMSKI SADRŽAJI Rad po sjećanju Iskustveni sadržaji. te neutralnih: crne. paleta. doživljavanje svim čulima. stoji. Doživljaji s mora. Ugodni i neugodni doživljaji –sjećanje. savijeno i kružno. Komunikacija i otvaranje učenika U kreaciji crteža koristi i desnu i lijevu ruku. Čega se plašim. Dok crta. misli svojom glavom i samo realizira svoj crtež. Ja i moji roditelji. psihološku proporciju i opisni prostor. “zlatni period dječijeg crteža”. Iz prirode i godišnjih doba. šire okruženje). Likovni jezik Forme i tehnike Uočavanje osnovnih likovnih elemenata: linije. Sadržaji iz života učenika. rasuto. književne i filmske umjetnosti. Poticaji su: književnost. vodoravno i vertikalno. zgrade i grada. Priča o onom što vidi na slici. likovni problem. tempera. koso. Imenovanje likovnih formi: crteža.sanjarenja na javi”. kompozicije i ritma. likovnu formu. ali boje mi nisu baš najbolje… dopada mi se kako sam nacrtao lava. Imenovanje prave i krive. Uvoñenje djeteta u posmatranje i zapažanje svega što se nalazi u njegovom okruženju. Svjesni i podsvjesni sadržaji u crtežu. boje.. Uočavanje kompozicija figura i predmeta: skupljeno. plohe i volumena i njihovih regulatora: simetrije. Kreativan crtež Koristiti shematsku ili simboličku fazu. pjesnička slika . Sadržaji iz škole. plastelin. dotjeruje. objašnjava. kose i cik-cak linije. izražava zadovoljstvo. hoda. akvarel. škola. doživljava srcem. slikarskih i kiparskih materijala i tehnika: grafitna olovka. promjena tog osjećanja bojom. Procjenjuje radove drugih učenika i svoj rad (prepoznavanje slabije i jače strane vlastitog rada: drvo sam dobro nacrtao. porodice. plave. Imenovanje osnovnih boja: crvene. četkica. grafike. upoznavanje funkcije i izražavanje Svijet mašte kao inspiracija • • • Da sam nevidljiv Kakav bih automobil želio Stigli su vanzemaljci 52 .ODGOJNO-OBRAZOVNI CILJEVI U PRVOM RAZREDU Sadržaj u dječjem crtežu Za svaki navedeni sadržaj neophodno je da nastavnik formuliše: likovno područje. likovno sredstvo.

Likovna umjetnost kao inspiracija Posmatranje originalnih umjetničkih djela na izložbama. tvrdih i mekih. folije na zidu. o osjetilnom i čulnom činu. Vizuelno-estetsko procjenjivanje Estetika je nauka o lijepom. basne. Otisak prsta i dlana. Može biti urañen crnom. Tehnički su predmeti prikladniji grañenju. nekoliko crteža u formi stripa. upoznaje prostor. Prostorno-plastično oblikovanje: reljef. ilustracija i strip Bajke. Stoga se ovdje nameće izbor raznovrsnih materijala. kompoziciju i ritam. sve one koje se miješaju vodom. ploha ima dvije (visinu i širinu). kratkih i dugih linija. Crtačke tehnike: grafitna i hemijska olovka. volumen ima tri dimenzije (visinu širinu i debljinu) i zauzima stvarni prostor. Grafika se dobiva štampom. iskorištava likovne elemente: liniju. sliku. I umjetnici i djeca likovnim elementima bojom i plohom grade likovne regulatore: simetriju. Osim u slikanju boje se upotrebljavaju i u drugim likovnim formama. krompira i lista je prirodni otisak. crtu. tako da može biti u boji. Njen predmet su vizuelne. isprekidanih. kip i zgrada Linija ima samo jednu dimenziju (dužinu). djevojčice boji. ugljen. sivom. metalno pero. simboličke i šarene boje. U tehničkom smislu boje se dijele na vodene. plohu i boju. temperu. Otuda naglašeno čulo opipa. tako ono volumenom mijenja mjesto predmetu. Boja je zahvalna u radu sa djecom svih uzrasta. crtež Likovni izraz linijom nazivamo crtežom. zagonetke i odgonetke. gvaš. U crteža i slike su po jedan original. ptičije pero. Papirne: kolaž i druge. bijelom linijom i bojom u vidu tačkica. reprodukcija u knjigama. Tu spada modeliranje i grañenje. sve dotle dok ne preñe u sliku. ali i na malim. kreda. s tim da svi ovi sadržaji niču iz teksta. ornamente i arabeske. kreda. klasičnih i savremenih. te regulatore: ritam i simetriju. priče i legende. reljef i kip. Njeni su praiskonski izvori majčino tijelo i priroda. mrlja ili fleka. Dekorativni rad podrazumijeva ukrašavanje upotrebnih predmeta: ukrase. već kao inspiraciju za vlastiti subjektivni crtež. FORMA ILI LIKOVNI JEZIK Crtanje. koja u umjetnosti i crtežu ispituje pojavu stvaranja i doživljavanja. To je za djecu najkonkretniji likovni element kojim najradije manipuliraju i za koji postoji izrazita radoznalost. flomaster. Crtež se može dobiti i drugim crtačkim tehnikama i na svim podlogama na kojima neki predmet ostavlja trag. šare. grafika ima više otisaka ili originala. Učenicima nudimo umjetnost kao estetski čin. Slikanje Likovna forma riješena bojom i plohom na ravnoj podlozi je slika. i to je u prvom razredu dovoljno. Šestogodišnje dijete koristi tzv. Kao što biće u ranom djetinjstvu crtežom rasporeñuje predmete tražeći prostor. Dječaci su skloni liniji. a preko njega i spoznaja. kist. Dekorativni rad s grafikom Ova je forma bliža primijenjenim umjetnostima i grafici. ne kao memorisanje. otiskom ili tiskom u neograničenom broju originala. akvarel. Prirodni su predmeti pogodni za modeliranje: reljef i kip. izreke i brojalice (omogućiti rad na većim formatima papira.• • Pronašao sam posebnu olovku Kad bi drveće hodalo Rad prema tekstu. Krute su: pastel. zvučne i jezičke umjetnosti 53 . metodom oduzimanja i dodavanja.

a njima najbližu.. OČEKIVANI REZULTATI Prožimanje igre. simboličke umjetnosti i simboličkog „crteža“ učenika. Analiza . ono subjektivno poigravanje srca i nerva. zagonetkom i pričom. ruke.Ljepota je u skladu.. plohu i volumen i psihičke likovne regulatore: simetriju.. te bogatiti jezik uopće. te njihove mogućnosti. boju. kostim.. ono što u umjetnosti i . DIDAKTIČKO-METODIČKE NAPOMENE Sadržaj i forma su obrañeni u uvodnim tekstovima. U dječijem crtežu se analizira vizuelni ili svjesni sadržaj. Po subjektivnom kriteriju. stil pisanja i stil crtanja.. približiti. Mi im nudimo njihov . razred bili.. crtež ili sliku. a da nastavnik zna na kraju nastavnog časa kazati ono šta su učenici crtali. i onih koji nisu bili u predškolskim ustanovama. likovni je internacionalan. najstariju. To im daje sigurnost i ideju. ili neće ni biti. Sama ideja gledanja i procjenjivanja crteža i umjetnosti u školi je estetski čin. i skriveni ili podsvjesni sadržaji. nastave i stvaralaštva Smanjit će se razlike meñu učenicima koji su prije upisa u 1. da ne samo da oni „crtaju“ već da je „crtež“ sredstvo koje su koristili i koje koriste i odrasli. kompoziciju i ritam.samo po sebi sviña”. suočava se istovremeno s pitanjem šta će i kako će? Misli o sadržaju i o likovnom jeziku ili formi. koje su i učenicima svojstvene.. SADRŽAJ: 54 . ravnoteži. onaj dodir.. kao i likovna forma: likovni elementi i njihovi regulatori. izuzev jednog. „da su svi prvačići. izmeñu maternjeg jezika. linije i boje na papiru. te da taj smisao treba koristiti i njegovati kao mladu biljku.crtežu” izražava neku ideju. bajkom i basnom. forma je kako. materijalima i tehnikama. Djeca počinju analizirati predmete i pojave iz svoje sredine: slikovnice. Dijete će u skladu s vlastitom percepcijom i recepcijom izraziti doživljaj. Učenici će iz slika upoznavati i proširivati svoj pogled na svijet. Sadržaj je šta. To će se realizirati kreativnim „crtežom“. igračke.djetinjstva čovječanstva”. koje su se inspirisale mitom i legendom. ono što se ne vidi. tekstil. ono što se .Kako će” dijete rasporediti sadržaj i formu u crtežu je kompozicija i u njoj simetrija koja je svojstvena djeci.crtež”. Učenici će prihvatiti. keramiku. Očekuje se realizacija tvrdnje mnogih pedagoga i estetičara. Maternji jezik je nacionalan. On ima samo četiri osnovna elementa: crtu. ono što se vidi. Upoznat će osnovne likovne materijale i tehnike. INDIKATORI USPJEŠNOSTI Dijete bez opterećenja stvara svoj rad.crteža” Analiza . ali samo kao inspiraciju za vlastiti . Uspješno se služi priborom. Ritam je rukopis. Rado crta. ovdje ih prevodimo u: Šta i kako? Kada se dijete s kistom u ruci nañe pred bijelim papirom.crtež”. da „crtež“ i umjetnost treba njegovati i čuvati. Korelacijom „crteža“ sa književnosti za djecu i umjetnost iz «djetinjstva čovječanstva» kao estetskim činom i inspiracijom za vlastiti „crtež“. demonstracijom i analizom „crteža“ i umjetnosti. redu. talentirani“. Zna kazati šta je zamislilo i šta je ilustriralo. te će se i ta razlika. na svoj način imenovati ono što je u domenu percepcije i doživljaja. ostvarit će se kontakt „crteža“ sa umjetnostima. naivne i narodne umjetnosti. .crteža”podrazumijeva pokušaje učenika da nešto kažu o onom što su nacrtali. magijsku. harmoniji. umjetnost . Učenici će postepeno oslobañati svoj ekspresivni i impresivni doživljaj i izraz.

tempera. bajke. ali rukopis ili ritam ne! Samo to mi. već se domišlja i crtežu dodaje tekst. Analiza LIKOVNOG JEZIKA ili FORME je subjektivna analiza likovnih elemenata: • crte. sve ono što se u dječijoj glavici dešava dok crta (od borbe do uspjeha i sreće. 55 . grafičkim i kiparskim tehnikama i materijalima: olovka i flomaster. otisak lista i dlana.. glina i plastelin. • ESTETSKO u crtežu je ideja da dijete nešto crta. Likovni prilozi Umjetnosti. asimetrije. zagonetke. ali i legende i priče iz domaće kulturne. plohe. To je naš cilj. Ovaj okvirni program treba realizirati u skladu s okolnostima i mogućnostima. mozaik.djetinjstva čovječanstva” koje su same po sebi bliske uzrastu učenika. ono kada učeniku nije dovoljan crtež i ilustracija. s djecom. Vizueni-likovni prilozi umjetnosti i . treba da imenujemo. crtačkim. kompozicije i ritma.crteža” su podloga nastavniku i inspiracija učenicima. likovne i književne baštine. sve se može kopirati. ono što njega bogati) i lijep crtež. tema. U isto vrijeme im nudi vlastiti . kolaž. boje... slikarskim. pa ide u strip. akvarel. • PSIHIČKA forma je bliska tehnici. proces rada. a ne kao učenje. i simetrija i raspored i rukopis. basne i priče koje ovaj koncept nudi učenicima prvog razreda su iz . To znači da učenicima prvog razreda nudimo njihovu umjetnost kao estetski doživljaj i inspiraciju za interpretaciju i kreaciju vlastitog crteža. ilustracija i inspiracija u priču. volumena i njihovih regulatora: kolorizma.U crtežu je ono što crtež sam po sebi priča. To je prijevod motiva.crtež” istog ili starijeg uzrasta. To i jest umjetnost i ona zagonetka u crtežu: i žestoka boja.

Selektivan pristup sadržajima medija. zagañen zrak. Opasnosti po zdravlje: zagañena okolina. biljke. mogućnost zaštite. • Razvijanje pozitivne slike o sebi. kreativniju i zadovoljniju. Kretanje je potreba svakog djeteta. • Razvijanje kreativnosti kroz pokret. Tom je principu sve podreñeno. Motoričke sposobnosti i vještine kretanja Lokomocija (stabilnost. motoričkih znanja. • Očuvanje. lično predano i dnevnoj fizičkoj aktivnosti. U ovom vremenu tjelesni i zdravstveni odgoj ima posebnu važnost zbog sve prisutnijih pojava koje ugrožavaju zdravlje djece (dominacija medija i smanjivanje kretanja kao prijeke potrebe djeteta. vrijednosti i principa tjelesnog vježbanja. prisustvo droge i drugih nepoželjnih sredstava). Tjelesna aktivnost i zdravlje. 68 časova godišnje) ULOGA I ZNAČAJ Briga o zdravlju djeteta osnovni je princip na kojem se zasnivaju sadržaji tjelesnog i zdravstvenog odgoja u prvom razredu osnovne škole. svrsishodne i humane primjene psihomotoričkih sposobnosti. koordinacija. njegovanja i unapreñenja zdravlja. Informacije o pomoći u slučaju zlostavljanja.(2 časa sedmično. na tlu i sportske igre jednostavne vježbe oblikovanja (bez rekvizita) usklañenost kretnje s kretanjem rekvizita kontrola pokreta hoda. trči pleše Pozitivne socijalne interakcije i osobine ličnosti Komunikacija i saradnja poštuje pravila igre cijeni tuñi i vlastiti napor stabilnost i realnost u postavljanju cilja istrajnost rješavanje sukoba na prihvatljiv način planiranje vremena izbjegavanje rizika i briga za vlastitu sigurnost samokontrola donošenje ispravnih odluka rješavanje problema razumijevanje smisla takmičenja (prihvatanje “poraza” i nošenje “pobjede”) 56 . tablete. U ovom nastavnom predmetu dijete usvaja osnovna znanja o zdravlju. Tjelesni i zdravstveni odgoj ODGOJNO-OBRAZOVNI CILJEVI U PRVOM RAZREDU Znanje o činiocima zdravog života Lična higijena i zdravlje. stiče navike i vještine. izdržljivost. brzina. a to znači i radno spremniju. vještina i navika. • Osposobljavanje za svrsishodno i efektno samostalno vježbanje. gipkost. Utjecaj medija. Ograničavanje vremena provedenog pred TV ekranom. • Sticanje motoričkih znanja i razvijanja motoričkih vještina i navika. Dijete uči kako da postane fizički spremno. snaga. • Promoviranje pozitivnih socijalnih interakcija. pojava deformiteta. ravnoteža) vježbe na spravama. Značaj boravka na svježem zraku i u igri. a svrsishodno kretanje u osnovi tjelesnog i zdravstvenog odgoja. Poboljša li se zdravlje generacije koja dolazi imaćemo zdraviju populaciju. skače. Zadaci su: • Shvatanje smisla. piće. preciznost. • Razvijanje i usavršavanja motoričkih sposobnosti u skladu sa uzrasnim i individualnim karakteristikama. Pravilno i nepravilno držanje tijela. ali i uči kako da ih primijeni u životu. Hrana i zdravlje.

skakanja.. Sunožni naskok iz mjesta na povišenje. obruči. 2. kombinirano. nastavnika i roditelja. Ples i pantomima: Prikazivanje različitih pojava i situacija iz svakodnevnog iskustva pantomimom. izmeñu nogu para. u jednom trenutku noge nisu u kontaktu sa podlogom). u paru. Izabrati 2 . klizanje. Izborom se odgovara na pitanje .). Hodanje uz različite položaje ruku. sa opružanjem potkoljenice slobodne noge). Ritmički skokovi. kao i mogućnosti sredine (škole.Kan-kan“ poskoci (poskok na jednoj nozi. grupno.).Školica". Igre loptom: Različite elementarne igre loptom. usklañivanje pokreta pojedinih dijelova tijela i kretanja cijelog tijela sa karakterom muzike i ličnim doživljajem. odručenje. Različite vrste hodanja po liniji.) na različite načine (pogañanje. na različitoj vrsti. lopta. uz mornarske ljestve do 2 m visine. doskok sa povišenja (do visine švedske klupe).). preskakanje kratke vijače (individualno).). kombinirano. preskakanja i dr. plivanje. Nekonvencionalni sardžaji su uvijek u simbiozi s odreñenim konvencionalnim sadržajem. narodna. smjera. trčanjem i dr. dimenzijama i obliku podloge. Skakanje: Sunožni poskoci u mjestu i kretanju.. Primarna funkcija nekonvencionalnih sadržaja je razvoj i usavršavanje osobina i sposobnosti.dionice do 30 m. švedske klupe. vijače i sl. tempa i ritma. pješačenje u prirodi.u trajanju od 6 minuta. sportski ples i dr. Oponašanje pokreta i kretanja drugih živih stvorenja (Kako medo hoda? A slon? Kako ptica leti?) Trčanje: Trčanje . . igra lastiša. različitih lopti u daljinu i visinu. provlačenjem itd. Hodanja u različitim kretnim zadacima. trčanjem. desnom i lijevom rukom i suručno. dječji poskoci. Druga motorička iskustva: U ovisnosti od interesovanja učenika. Puzanje i provlačenje: Puzanje četveronoške.PROGRAMSKI SADRŽAJI Izbor i distribucija sadržaja meñuovisne su operacije u programiranju procesa vježbanja. koturaljki (rolera). Kombinacija puzanja i provlačenja i hodanja.. skakanja. . dimenzijama i obliku podloge. „Kik“ poskoci (poskoci na jednoj nozi. lokalne zajednice).obuka neplivača: Obuka neplivača organizira se tokom prvog ciklusa (u 1. Gimnastika: Gimnastičko hodanje. samostalno.šta vježbati. itd. puzanje po švedskoj klupi. trčanja itd. Plivanje . jednom rukom). ubacivanje. odnosno i u funkciji usvajanja motoričkih informacija. Jednostavni poligoni sastavljeni tako da zahtijevaju primjenu naučenih gimnastičkih elemenata. realiziraju se i drugi sadržaji: vožnja bicikla. makazice. izvoñenje poskoka i skokova uz različite pokrete rukama (uzručenje. obrnutoj švedskoj klupi ili niskoj gredi. . pljesak i sl. s promjenom pravca. prvo sa male udaljenosti. 57 . Dizanje i nošenje: Dizanje i nošenje jednog ili više različitih rekvizita odgovarajuće veličine i mase. hodanja.pravolinijsko. preći na drugi ripstol. Primjena penjanja u različitim kretnim zadacima. rušenje i sl. sa visokim prednoženjem drugom). kroz upor klečeći.. galop naprijed i strance. Istrajno trčanje . Penjanje: Penjanje uz stepenice. skijanje. preskakanja itd.pravolinijsko. penjanje na švedsku klupu. preskakanje iz obilježenog prostora u prostor i preko prepreka (linije. označeni prostor i sl. dodavanje u paru. Bacanje i hvatanje: Bacanje različitih lopti kotrljanjem. uz kosinu (švedska klupa. Primjena puzanja i provlačenja u različitim kretnim manifestacijama. Brzo trčanje (sprint) . trčanja. a zatim sa veće udaljenosti (suručno. puzanje uz/niz kosu švedsku klupu. razredu) u saradnji sa lokalnom zajednicom i profesionalno angažiranim instruktorima. švedski sandučić. prirodni uspon itd. puzanje ispod grede. s promjenom pravca. Primjena trčanja u različitim kretnim manifestacijama. Provlačenje kroz obruč. sunožni poskoci sa okretom od 90 stepeni (u jednu i drugu stranu). Kombinacija trčanja. Primjena skokova i poskoka u različitim kretnim manifestacijama.. Kombinacija penjanja sa hodanjem. uz ripstol. Primjena dizanja i nošenja u različitim kretnim zadacima. smjera. tempa i ritma. gañanje u metu (korpa. švedski sanduk.. moderna) u skladu sa mogućnostima i interesu učenika i nastavnika i naučiti osnovne korake. Hodanje: Prirodno hodanje . Primjena bacanja i gañanja u različitim kretnim manifestacijama. Sunožni skokovi.Zečji“ poskoci (iz upora čučećeg skoka u upor čučeći. puzanjem. Ritmički okreti. Sunožni preskoci. okvir od švedskog sanduka ili sandučića. na različitoj vrsti.4 plesa (društvena. Kombinacija hodanja. ili 3. a distribucijom šta vježbati u pojedinom razdoblju. razapete vijače itd. sanjkanje. Kretanje poskocima i skokovima u zadatom pravcu Kombinacije skokova i poskoka sa hodanjem. koljena i stopala.

trčanje. • Usklañuje svoje kretanje sa kretanjem rekvizita u jednostavnijim kretnim zadacima. 2. Uči da izbjegne situacije u kojima može da se povrijedi i umije da traži pomoć. odmor. Uz pomoć odraslih usklañuje svoje aktivnosti (učenje. razmjena ličnih iskustava. kombiniranje u obroku. sportski ples itd. Posjeduje informacije o značaju tjelesne aktivnosti i boravka u prirodi za pravilan rast. Očuvanje i unapreñenje zdravlja: • • • • • • • • • • • Razlikuje pravilno od nepravilnog držanja tijela. sanjkanje. Higijena: Lična. nazad). • Vlada izabranim vještinama iz vježbi na spravama. vožnja bicikla. tlu i sportskih igara. • Vješto izvodi jednostavne forme prirodnih oblika kretanja (hodanje. pravilno izvodi jednostavne vježbe oblikovanja bez rekvizita. i održava kolektivnu higijenu (provjetravanje prostorija i odlaganje otpadaka. ili zna za takav slučaj. • Sposoban je da prepliva 25 m slobodnom tehnikom (u I.. Održava ličnu higijenu (pranje ruku i zuba. boravak u prirodi i zdravlje. • Pravilno izvodi osnovni korak dva izabrana plesa. razvoj i otpornost organizma. skakanje. skijanje. • Izvodi pokrete i kreće se po pravolinijskoj putanji. ponašanje i ophoñenje za stolom.ostvarivanje verbalnog i tjelesnog kontakta. Upoznaje se sa osnovnim principima pravilne ishrane. kolektivna i higijena životnog prostora. Redovno i aktivno učestvuje u nastavi tjelesnog odgoja. klizanje. sjedeći i ležeći položaj. igra. pokreta i kretanja. obim obroka. Druženje: Upoznavanje . tjelesna aktivnost.)... 3. Usavršavanje motoričkih sposobnosti u skladu sa uzrasnim i individualnim karakteristikama i sticanje i razvijanje vještina i navika: • Izvodi pokrete i kreće se u zadatom smjeru (gore. koordinaciju. • Primjenjuje prirodne oblike kretanja u jednostavnim igrama i poligonima. dnevni ritam odmora i rada. snagu. Izvori opasni za zdravlje: Mogućnosti lične zaštite. Informiranje o štetnosti: Tablete. čučanj. tuširanje i dr. Zdravlje: Značaj i važnost zdravlja. dinamika uzimanja obroka. • Unapreñuje motoričke sposobnosti (brzinu. naprijed. II ili III razredu). alkohola i droga. Posjeduje informacije o štetnosti duhana. zrak. Posjeduju informacije da može da traži pomoć ukoliko je zlostavljano i zanemareno.SADRŽAJI ZDRAVSTVENOG ODGOJA Pravilna ishrana: Izbor zdrave hrane. izdržljivost. Vodi računa o pravilnom držanju tijela u sjedećem i u stojećem položaju. Osposobljavanje za samostalno vježbanje u slobodno vrijeme: • Imenuje osnovne položaje i stavove (uspravni stav. lijevo. piće. tenis. umivanje. gipkost.. biljke. dolje. • Posjeduje i druga motorička iskustva u ovisnosti od ličnih interesovanja i mogućnosti sredine (npr.. desno.).). ravnotežu i preciznost) u skladu sa individualno postavljenim normama. pješačenje u prirodi. stavova. spavanje).. 58 . Posjeduje informacije o značaju zdravlja. ISHODI UČENJA 1.

Poznaje pravila elementarnih igara i pridržava ih se uz. provlačenje. Meñutim. ruci.). stojeći. 4.. U tom pogledu. Pridržava se dogovorene procedure dolaska u salu (igralište). čučeći. trčanje. gibljivosti (aktivne kompleksne i lokalne . u trčanju. penjanju. Kretanje ima funkciju biološkog nagona i zadovoljava potrebe stimuliranja tjelesnog rasta i razvoja.u hodanju. Promoviranje pozitivnih socijalnih interakcija: • • • • Ni na koji način ne ugrožava one koji se od njega razlikuju. organizacije i institucije). zadržavanje i transformacija informacija i efikasnost u novim netipičnim situacijama). koordinacije (brzinske. ima izgrañenu tjelesnu shemu.). održavanje na vodi.) i umije da traži pomoć ako se loše osjeća. kretanjem djeca zadovoljavaju i svoje društvene potrebe. (3) kognitivnih (prijem. valjanje. brzine (reakcije. puzanju.). Psihomotorička aktivnost se usmjerava prije svega na razvijanje i usavršavanje: snage (položaji tijela . Prepoznaje fiziološke znake umjerenog opterećenja i zamora (npr. Vježba u odgovarajućoj odjeći i obući. Istražuje svoje sposobnosti. značajno korelira sa pravilnim i harmoničnim rastom i razvojem (1) morfoloških (procesi rastenja. Pantomimom i pokretom prikazuje različite pojave i svakodnevne situacije. penjanje. uz podsticanje i nadzor nastavnika. kotrljanje. pojedinačnih pokreta i frekvencije pokreta .• • • • • • Imenuje dijelove tijela i zna njihovu osnovnu ulogu prilikom vježbanja. kretanje na vodi. trčanju. Kretanje ima funkciju psihosocijalnog komuniciranja. znojenje. pozitivno vrednuje uspješne poteze i uloženi trud svih učesnika u igri. orijentacije).hodanje. neobični položajni.vježbe oblikovanja). kretanje zadovoljava prirodne potrebe djeteta. za trup. Umije da odredi kom dijelu tijela je namijenjena vježba oblikovanja (za ruke. ravnoteže (statističke i dinamičke . klečeći. brži rad srca. glavi. odnosno harmoniziranju pokreta i kretnji djeteta sa pokretima i kretanjem svijeta oko njega. za noge. 5. Razvijanje kreativnosti kroz pokret: • • Jednostavne pokrete usklañuje sa muzikom. (4) konativnih (modaliteti reakcija i sposobnost adaptacije) i (5) socioloških (društvene grupe. diferencijacije tkiva i funkcionalnog dozrijevanja). podsticaj i nadzor nastavnika. tokom vježbanja i igre prijateljski komunicira i sarañuje sa vršnjacima. DIDAKTIČKO-METODIČKE NAPOMENE Bazična komponenta ponašanja djece je kretna aktivnost. Većina djece svoje pokrete i kretnje uspješno formira do četvrte godine. puzanje. U prvom razredu naglasak je na socijalizaciji djeteta.ležeći. sa rekvizitima. provlačenju. nesvjestica itd. Dalji razvoj psihomotorike karakterizira njeno usavršavanje. agilnosti (brzine promjene smjera kretanja . laktu. izdržljivosti (opće . ritmičke.. viseći. valjanju.posebnu pažnju usmjeriti na disanje). Uz podršku odraslih primjenjuje naučene i model jutarnje gimnastike.. kao rezultat procesa u kojem se posredstvom tjelesnih vježbi povećava obim i kvalitet kretanja. u elementarnim sportskim aktivnostima). skakanje. Razvijanje pozitivne slike o sebi: • • • Primjećuje svoje motoričke i druge sposobnosti i osobine.. sa osloncem na jednoj nozi. u skakanju.. Uočava sličnosti i razlike meñu vršnjacima. 6. (2) funkcionalnih (sistem za transport kiseonika i aerobni kapaciteti). uz podsticanje i nadzor nastavnika. ponašanja na času i odlaska iz sale (sa igrališta). Opća psihomotorička spremnost. kotrljanju.bez rekvizita 59 ..

Pored ljekarskog pregleda. Oprez u radu s djecom ove ontogenetske dobi potenciran je činjenicom da su vegetativni procesi stabilniji. ako nisu u stanju dovoljno brzo i efikasno savladati složenu cjelinu. razvijenija je njihova sposobnost kretanja. Ljudski organizam nastoji uspostaviti ravnotežu izmeñu povećanog inteziteta motoričkih aktivnosti i trenutnog stanja organizma. posebno kada su u pitanju vanjska opterećenja. Kod djece uzrasta oko šest godina znatno se povećava spremnost za uključivanje u različite oblike tjelesnih aktivnosti. 60 . Mora se voditi računa da se ne mogu forsirati dijelovi u kojima se ne vidi cjelina. i to izvan igre. tačnije. što rezultira brzom promjenom raspoloženja i podložnošću sugestiji. koncentrišući se na najpravilnije izvoñenje najvažnije faze globalne motoričke aktivnosti po principu . nakon saznanja o funkcioniranju moždanih hemisfera. jer im je zapremina želuca još uvijek mala i izmjena materije je velika. s društvom i sa prirodom. higijeni odjeće i obuće učenika. sporednih pokreta što djetetu daje mogućnost da sigurnije hoda. najbolje kao dopunska aktivnost. postavljanje.usvajanje i usavršavanje motoričkog akta u cjelini. ali i razlike meñu starijima. bacanje. Uz to. u radu s djecom treba uvažavati i mnoge specifične razlike meñu njima. Promjena savremenih tendencija učenja i obučavanja. sprava. spuštanje). prije svega. Srce i dalje zaostaje za porastom cjelokupne tjelesne mase. Usredtočenost na jednu stvar. zato podražaji uvijek moraju biti na nivou koji uvjetuje adaptacijske procese. brže. jer su konačni rezultati vježbanja u pozitivnoj korelaciji sa situacijama u kojima se efekti vježbanja realno mogu primijeniti. Temeljna metoda vježbanja je iterativna (ponavljajuća). skače itd. Pod preventivnim mjerama podrazumijeva se pregled obuće i odjeće za vježbanje. Ako treba naučiti neku igru. Briga o zdravlju učenika mora uvijek biti na prvom mjestu. Razvoj osobina i sposobnosti moguć je jedino u uvjetima progresivnog i diskontinuiranog opterećenja. Individualne razlike meñu djecom navedene dobi veće su nego meñu odraslima i treba ih u radu respektirati. Za razvoj djeteta značajno je da ono bude aktivno na prikladne i različite načine. kao i o ličnoj higijeni. a zaustaviti se eventualno samo tamo gdje se cjelina ne može savladati.i sa rekvizitima . u ovom periodu počinje i druga denticija. osnovni oblici kretanja postepeno se automatizuju. Mada se može javiti i ranije. usporava se frekvencija srčanog rada i akcija postaje ritmičnija. mogu trajati i do 30 minuta. Osim uzrasnog kriterija. odnosno kretanja. igrovne aktivnosti i igra kao kontekst kreativnog komuniciranja djece sa sobom.kombiniranje situacijske i sintetičke). (2) preventivne i (3) mjere asistencije. Djeca imaju potrebu za više obroka dnevno. 1981).pamćenja samo redoslijeda elemenata koji se sukcesivno reñaju" (Roger Spirri. Djeca su sposobna izvoditi pokrete. usmjerena je prema sintetičkom metodu motoričkog učenja . hvatanje. gañanje. Izbor modaliteta rada kojima će se provoditi proces vježbanja uvijek mora biti u funkciji ishoda za postojeće stanje učenika. bez ikakvih rizika. osjećanja su im nestabilna i izazivaju različite reakcije. srazmjerno opterećenju. opreme. rekvizita i pomagala. Razvija se finija muskulatura.na suženoj i nestabilnoj podlozi) i preciznosti (držanje. aktivnost ili vježbanje ne traje im dugo. ali ekonomičnost reakcije je mala i iradijacija je jača od inhibicije. što se postiže osmišljenim povezivanjem onih dječijih aktivnosti u kojima se dijete najadekvatnije ukupno izražava to su u periodu prvog školskog uzrasta. Njihove tjelesne aktivnosti. za njih je najznačajnije šta se dogaña u datom trenutku. primjenjuje se analitički način rada (izvoñenje pojedinačnih elemenata .. Odvijanje odgojno-obrazovnog procesa neposredno prethode mjere sigurnosti: (1) zdravstvenohigijenske. snaga i izdržljivost. trči. a ne šta je bilo i šta će biti. odnosno tjelesnog vježbanja. prisutna je sklonost porasta arterijskog krvnog pritiska. povećana je njihova otpornost na promjene okoline i na promjene izazvane pod utjecajem kretanja. prostorija. obaveza mu je da vodi računa i o higijensko-tehničkoj kontroli prostora. nastavnik je dužan u neposrednom radu sa učenicima pratiti i kontrolirati njihovo zdravlje. nošenje. beskorisnih. Pošto u ovom uzrasnom periodu okoštavanje grudne kosti i rebara tek počinje. mogući su i različiti deformiteti. dizanje. Za istovremeno usavršavanje motoričkih znanja i mijenjanje osobina i sposobnosti najproduktivnija je situacijska metoda rada. učenje treba provoditi cjelovito. šutiranje. Takoñer. Kako je mreža krvnih sudova relativno sužena u odnosu na kapacitet srca. koja može biti jedan od znakova tjelesne zrelosti. bolja im je prostorna orijentacija i spremnija su i za izvoñenje složenijih pokreta. Kod djece. dijete lako i sigurno koristi samo jednu ruku i nogu. Uz to. Kako u funkciji centralnog nervnog sistema moždana kora sve više dominira nad njegovim nižim dijelovima. ograničavajući procesi razdraženja se sve više pojavljuju i osnovni prirodni pokreti djeteta oslobañaju se suvišnih.

sadržaji i struktura pojedinačnih časova. Pored planiranja i realizacije raznovrsnih poligona sa unaprijed definiranim kretnim zadacima (gdje se učenik provlači. Eventualno objašnjenje treba biti kratko. vjerovatno. Takoñer. Slijedi nakon izvoñenja kompletnog motoričkog sadržaja i po principu od krupnijih (odnose se na motoričku strukturu) ka sitnijim odstupanjima od očekivanog ishoda. i nakon njegovog usvajanja u finalnom obliku. jasno i glasno. Čuvanjem se štiti učenik od pada. Trajanje rada na odabranoj temi. princip sistematičnosti (ponavljanje i usavršavanje racionalnih pokreta i broj ponavljanja. uvježbavanjem i individualnim vježbanjem on se stabilizira i prilagoñava uvjetima identičnim praktičnoj primjeni. Kao organizacioni model nastavnik može integrirati sadržaje iz dva ili više predmeta ili oblasti. kroz tematsku cjelinu kojoj je u osnovi ideja ili problem JA . važno je predvidjeti i postavljanje poligona koji zahtijevaju samostalno rješavanje datog motoričkog problema (učenik sam osmišljava na koji način će savladati prepreke). pažnja učenika biti usmjerena više na način izvoñenja nego na cilj. stavovima i navikama). stanice. koja pretpostavlja uočavanje. koje prepreke zaobilazi i sl. U početnom izvoñenju će. korištenje sportskih sprava i rekvizita. slijedi glasno. poligone. kad god je moguće. Asistencija (čuvanje i pomaganje) je vid stvaranja sigurnosti i samopouzdanja kod učenika. Za vrijeme rada preventivne mjere se sastoje u pravilnom postavljanju sprava. Ponavljanjem. ali i sprječavanja padova i ozljeda. izbor i redoslijed vježbi i opterećenje usklañuju se sa mogućnostima učenika). motorički akt je nestabilan i podložan različitim utjecajima. demonstracija i objašnjavanje) novog motoričkog sadržaja. Uvijek promovirati nadmetanje sa samim sobom. prekidu rada u slučaju umora ili zbog drugih razloga. s ciljem podsticanja učenika na razmišljanje. a pomaganjem mu se olakšava izvoñenje vježbe. opisivanje. izbor terena za vježbanje i drugo. usvajanjem vještina i navika stvara se osnova za kasniju individualnu sportsku diferencijaciju.čula vida). koje treba uvažavati. Najčešći principi na kojima se zasniva motoričko učenje su: princip očiglednosti (sticanje znanja uz pomoć analizatora . princip reverzibilnosti (podrazumijeva opadanje tjelesnih sposobnosti sa prestankom vježbanja i potencira potrebu za kontinuiranom vježbom u skladu sa tempom njihovog opadanja) i princip svestranosti (podizanjem opće tjelesne pripremljenosti. Nakon uspješno provedene tjelesne i psihičke pripreme učenika. odgovarajućem izboru sadržaja. princip ponavljanja (osigurava racionalizaciju i trajnost usvojenih sadržaja). primjerenom doziranju i distribuciji opterećenja. Npr. uvježbavanje i individualno uvježbavanje i (5) praćenje i realizaciju ishoda. U fazi nepotpune stabilizacije. (4) ponavljanje. variraju u ovisnosti od reakcije učenika.pregled i ispravnost opreme za vježbanje. Teme se realiziraju kroz: igru. princip individualnosti (zasnovan je na prirodnoj psihomotoričkoj diferencijaciji i usklañivanju procesa obuke prema mogućnostima. Demonstracija se izvodi u finalnom obliku. (3) ispravljanju grešaka. šta preskače i kako.DRUGI . akciju i svjesno aktivno učešće. u skladu sa individualnim karakteristikama učenika. (2) izvoñenje motoričkog kretanja. analiziranje i pronalaženje uzroka te utvrñivanje najkraćeg i najefikasnijeg puta za ispravljanje pogrešaka. Potom se najavljeni sadržaj opisuje. pravovremenom osiguranju asistencije. s ciljem upoznavanja učenika sa osnovnom strukturom vježbe i upozorenja na bitne momente i bitne karakteristike pokreta i kretanja. Nakon zvaničnog okončanja rada prostor za vježbanje se ostavlja u primjerenom stanju i učenici napuštaju isti. djelimične automatizacije i nedorečene individualizacije. bit će izraženije prisutne individualne razlike. Tok odgojno-obrazovnog procesa učesnicima bi trebao osigurati usvajanje odreñenog motoričkog kretanja brže i lakše. princip svjesnosti (aktivno i stvaralačko učešće učenika ostvaruje se kroz različite sadržaje koji potenciraju samostalnost i odlučnost i mogućnost izbora načina i sredstava za uspješan ishod). Hodanje i trčanje. kratko i razumljivo najavljivanje motoričkog sadržaja. Odvijanje odgojno-obrazovnog procesa prema prirodnom redu uvjetno podrazumijeva sljedeće etape: (1) upoznavanje (najavljivanje. ishodi i sadržaji iz dva i više predmeta sa razvojnim potrebama djece. Uočavanje i otklanjanje grešaka je izuzetno značajna faza. ali i uvjete koji će omogućiti najveći mogući utjecaj na njihov organizam. radionice. u skladu sa mogućnostima i interesima učenika). princip odgojnosti (usmjerenost ka pozitivnim vrijednostima. u ovisnosti od postavljenih ciljeva i očekivanih ishoda.). potrebama i interesima učenika). 61 .OKRUŽENJE na smislen način mogu se povezati pojedini ciljevi. realizirati u prirodi.

i odnosi se na uspješnost učenika u svakom od planiranih ishoda. Potrebno je sistematično pratiti i valorizirati rad svakog učenika. Veoma je bitan odabir vježbi oblikovanja i zagrijavanja. Naročito treba izbjegavati jačanje sklopa trbušnih mišića zbog povijanja kičmenog stuba. I u takmičarskim igrama promovirati uvažavanje drugih . kontrolirati i suzbijati agresivnost. nastavnik mora uložiti maksimalan napor kako bi kroz individualizaciju nastave svim učenicima omogućio doživljaj uspješnosti u ovladavanju sve složenijim kretnim zadacima. te se ni u kom slučaju ne smiju izvoditi isti i nagli pokreti glave. Kod gimnastičkih preskakanja treba obratiti pažnju na mogućnosti učenika. ne precjenjivati značaj pobjede. Akcenat treba da se stavi na vježbe zagrijavanja. naravno pod odreñenim uvjetima (insistirati na prijateljskom. omogućiti visok stepen učešća svih takmičara.protivničkih igrača i suigrača. Obavezno omogućiti učenicima slobodu izbora kad je riječ o učešću u takmičarskim igrama. Saznanje da postoje okretniji ili brži vršnjaci. Treba izbjegavati kretanje u čučnju zbog mogućih oštećenja zglobova. istezanja vrata. insistirati na samoprevazilaženju i sl. za dijete ne treba da bude izvor prepoznavanja različitosti i spoznaje sopstvenih osobina (dobrih i manje dobrih) i prihvatanje sebe i drugih kao jednako vrijednih. mada djeci koja to žele treba omogućiti iskustvo takmičarske situacije. Kod izbora igara. 62 . prednost imaju saradničke igre. te na veličinu i visinu predmeta koji se preskaču.). a nikako veliki doskoci. Što potpunije informacije su neophodne i učeniku i nastavniku za procjenu i ocjenu njihove uspješnosti. Valorizacija efekata Valorizacija procesa tjelesnog i zdravstvenog odgoja je procjena ostvarenja cilja .procjena ostvarenja ishoda . Nije moguće upravljati transformacijskim procesom niti očekivati željene ishode bez stalnog registriranja stanja i promjena u odgojno-obrazovnom procesu. fer-plej odnosu i poštovanju pravila.U kontekstu tjelesne aktivnosti. a u cilju pravilnog rasta i razvoja. Kod skakanja treba paziti da svi poskoci budu u pokretima. Ocjenjivanje i zaključna ocjena su opisni.

OKVIRNI NASTAVNI PLAN I PROGRAM za drugi razred devetogodišnje osnovne škole 63 .

5. hrvatski. 3. odjeljensku zajednicu. u skladu s mogućnostima o kojima je riječ u Koncepciji. Bosanski. gramatika ortoepija ortografija Kultura izražavanja 64 . fakultativni predmeti 4 3 3 2 2 2 16 140 105 105 70 70 70 560 Napomena: Broj nastavnih časova za vjeronauku. hrvatski. srpski jezik i književnost u drugom razredu devetogodišnje osnovne škole sadrži sljedeća područja: Početno čitanje i pisanje Jezik Književnost Medijska kultura a. vannastavne aktivnosti. dopunske/dodatne programe. hrvatski. srpski jezik i književnost Matematika Moja okolina Muzička /glazbena kultura Likovna kultura Tjelesni i zdravstveni odgoj UKUPNO: Izborni. 140 časova godišnje) Nastavni predmet Bosanski. 6. 4.OKVIRNI NASTAVNI PLAN ZA DRUGI RAZRED DEVETOGODIŠNJE OSNOVNE ŠKOLE REDNI BROJ OBAVEZNI NASTAVNI PREDMETI SEDMIČNI BROJ NASTAVNIH ČASOVA GODIŠNJI BROJ NASTAVNIH ČASOVA 1. srpski jezik i književnost (4 časa sedmično. fakultativni) odredit će se na lokalnom nivou. Bosanski. 2. te eventualno neki novi predmet (izborni.

.Samo oni koji znaju mogu uticati na razvoj . na kraju sadržaju.Ko mnogo čita mnogo i zna.Čita pravilno i razumije pročitano.Može pronaći je najvažnije slovo na početku u pročitanom u sredini.Zna uspostaviti logički slijed u nonsensnom iskazu.Važno je da usvajamo vrijednosti koje osiguravaju dobrobit. . pozicija.Razumije . piše ih pravilno. . .Važno je da naučimo dobro čitati-pa ćemo voljeti knjigu i cijeniti znanje. . ponašanju likova. vrijednost i bogatstvo.Ljudi od znanja i poštenja su bogatstvo svakog društva.Koordinacija pokreta očiju i pokreta šake. njenoj dobrobiti.Zna da bilo koji izbor i redoslijed riječi ne predstavlja rečenicu. .Ono što znamo to i volimo. . INTERESI VRIJEDNOSTI .Izražavanje ideja.Pravilno oblikovanje grafičke strukture slova linijama normalne debljine. .Zainteresiranost zajednice. . . za dobrobit svakog čovjeka. a pročitano.Životu i radostima života. .I PODRUČJE: POČETNO ČITANJE I PISANJE ODGOJNO–OBRAZOVNI CILJEVI I ZADACI SPOZNAJNO PODRUČJE VJEŠTINE I ZNANJA SPOSOBNOSTI . .Čitamo knjige ali ne učimo samo iz knjiga. 65 . . . . . šta slovo. .Zna prepoznati . osjećanja i raspoloženja mimikom i govorom tijela. . potreba da sebe i zajednicu predstavlja u najboljem svjetlu. .Orijentac ija u prostoru i pisanje pisanih slova velikih i malih u ograničenom prostoru. na slici.Čitanje i znanje su važni.Razlikuje riječi posljedicu u od rečenica.Prema pisanju.Može kazati šta .Prepoznaje humor u govoru. riječi. . AFEKTIVNO PODRUČJE STAVOVI.Unosi elemente izražajnosti u čitanje.Zna pisana slova. razgovoru.Brzo i adekvatno reaguje na novo i nepoznato. . . PSIHOMOTORIČKO PODRUČJE .Prema saznanju. tekstu.Zapaža pojedinosti u neposrednom okruženju. .Uočava uzrok i .Knjiga je . .Prema zajednici. finalna latiničnim pismom. . .Knjiga je vrijedna poštovanja. . . iskustvenim sadržajima.Čita riječi i glas /inicijalna.Prema knjizi. .Zna šta je glas.Prema lijepom kazivanju.Prema stvaralaštvu i stvaralačkom izražavanju. rečenice napisane medijalna.Pravilno i spretno rukovanje priborom za pisanje. .

. Ilustriranje priče. .Usvajanje pisanih slova latiničnog pisma. individualno i horsko čitanje. Vježbe koje zahtijevaju uočavanje uzroka i posljedice. Razumijevanje poslovice. . . riječi s poremećenim slijedom slogova. . vježbe vizuelne i akustičke identifikacije glasova-slova. .Rečenice napisane štampanim slovima prepisujemo pisanim slovima. čitanje po ulogama. Vježbe reproduktivnog tipa (odgovori na detaljna i uopćena pitanja).Predvježbe za pisanje pisanih slova.Pisanje riječi i rečenica uz ilustrirani sadržaj. mudre izreke. . . .Slušam-pamtim-pišem. . 66 .Vježbe usavršavanja estetske strane rukopisa.Vježbe dopunjavanja rečenica. zvukova i usavršavanje preciznosti u diferencijaciji i imenovanju sadržaja koje su vidjeli i čuli). Stvaralačka reprodukcija (dodavanje. c) Čitanje prirodnom jačinom glasa.Leksički nizovi riječi (odaberi riječi koje voliš. Razumijevanje pročitanog sadržaja: Rješavanje jednostavnijih zadataka radi provjere razumijevanja pročitanog.Usavršavanje tehnike i logike čitanja. . P o č e t n o p i s a nj e . .Pisanje po uzoru. . . .Vježbe usmjerene na estetsku stranu rukopisa.Vježbe pisanja primjenom diktata s komentarom i stvaralačkih diktata. Vježbe koje podrazumijevaju rješavanje problemske situacije.Uvoñenje elemenata izražajnosti u čitanje.Igre zajedničkog sastavljanja rečenica. stvaraj rečenicu). . b) Čitanje brzinom koja odgovara brzini govora (uvažavati individualne osobine učenika.PROGRAMSKI SADRŽAJI P o č e t n o č i t a nj e Usavršavanje tehnike čitanja: Mogućnost analize i reprodukcije a) Pravilnosti čitanja.Prepisivanje niza rečenica teksta. vježbe disanja. .Rečenice napisane pisanim slovima prepisujemo pisanim slovima. usavršavanje tehnike pisanja. d) Čitanje naglas i čitanje u sebi. . razvijanje osjećaja za tempo i samostalnosti u čitanju.Pisanje pojedinačnih slova.Povezivanje slova u strukture riječi. identifikacija s likom i preuzimanje uloge lika.Pisanje rečenica uz ilustracije.Jezične igre: igre rasutim slovima. Čitanje dramskog teksta. protumači zašto si odabrao tu riječ. izostavljanje pojedinosti). Razumijevanje poruke teksta posredstvom analize ponašanja likova. . riječi.

čuje i osjeti .Rečenice su sastavljene od riječi.Veliko slovo na početku rečenice.Potreba i interes tonova. .II PODRUČJE: JEZIK ODGOJNO –OBRAZOVNI CILJEVI I ZADACI SPOZNAJNO PODRUČJE VJEŠTINE I ZNANJA SPOSOBNOSTI .Šta izražavamo rečenicama? .Pravilno disanje i i razvijanje izgovor. zarez u nabrajanju i tačka na kraju rečenice. . INTERESI VRIJEDNOSTI .Interes prema elementarnim znanjima o maternjem jeziku i njegovim normama.Usavršavanje tehnike pisanja i dalji rad na estetskoj strani rukopisa. izmeñu svakodnevno . programskim zahtjevima. znaci: dvotačka. jasnim.Osjećaj za postignuće u tačnost i skladu s urednost.Uspostavljanje logičkog i gramatički ispravnog slijeda u nonsensnim iskazima.Pravilna percepcija i recepcija napisanog. zarez u nabrajanju . . .Razlikovanje glaso va.Pisanje vlastitih pisanju vlastitih imena: kako imena ljudi i u pišemo imena ljudi pisanju imena i grado va i sela. .Sposobnost . .misli .Pravilan go vor je važan za meñusobno razumijevanje i komunikaciju.osjećanja .Ostvariti . . . . PSIHOMOTORIČKO PODRUČJE .Jezik kojim govorim je jezik moga zavičaja.Važni su svi segmenti napisanog sadržaja pravilnost. .Pisanje naziva . 67 .Prema jeziku .Treba poznavati svoj maternji jezik. dvotačka.Razlikuje rečenicu upotrebljavanih kao jedinstvenu riječi i biranih misaonu cjelinu riječi i izraza u pisanoj formi. . blagdana. izgovorenog.Jezik kojim govorim kod kuće i u školi ima svoju ljepotu. . . usklañenost misli. .Važno je znati pravilno govoriti. .Analiza i ljepotu riječi u sinteza maternjem jeziku. dio opće kulture. da govori pravilno u svim situacijama . situacijom.Kultura govora je kontekstu.Osjeća razliku rečenicama.Znaci i tačka na kraju interpunkcije rečenice.Govor prilagoñavamo sago vorniku i situacionom . .Glasovi i slova. smislenim . .Interes i želja . AFEKTIVNO PODRUČJE STAVOVI. aktivnosti pisanja i sadržaj. grado va i sela. estetska strana. potrebe da sluša.Interpunkcijski praznika. .Pisanje ispravnih rečenica (u formalno gramatičkom smislu).Važno je da prema postignuću biramo riječi u u skladu s skladu sa mogućnostima.Svako je slovo važno za zavičaja i prema značenje riječi. .kako to činimo? .Pravilna artikulacija svih glasova. standardnom književnom jeziku.Upotreba velikog slova na početku rečenice i u .Zna napisati pisana slova latinice pravilno ih povezuje u riječima bez obzira na poziciju u strukturi riječi. . . tačnost.Važan je formalnopojavni izgled pisanog rada.Riječi i značenje riječi /glasovi-slova su u riječima/. .Izgovara pravilno izražavanja glasove i riječi kratkim. . šumo va i .Važno je vježbati pravilnu upotrebu riječi. .

napisanim riječima. (kombinacija radi punoće doživljaja). . tišinom. čuti dodirnuti.Zna o čemu se u tekstu govori. .Pjesnička slika zvuk. .Uočavanje ljepote pjesničkog jezikaimpresija i izraz.Uživljavanje u situaciju. ñ.Izražavanje doživljaja riječima. Pisana slova latiničnog pisma: . .JEZIK: PROGRAMSKI SADRŽAJI U ovom području su sljedeće cjeline: Rječnik.Pokret.pravilno pisanje pojedinačnih slova. . okolini u kojoj živi i da učestvuje u aktivnostima koje će poboljšati kvalitet života (da prepozna ljepotu u umjetničkom djelu. . . kako se priča razvijala i šta je na kraju .Stvaralaštvo kao ishod druženja s tekstom. . pišem da bih čitao bolje i izražajnije. života sa smislom.Doživljavanje radosti u samostalnom druženju s tekstom.Poticanje dramske darovitosti. o sebi.Zanimanje za različitost u stavu.Zna šta je basna .Čitam da bih bolje pisao. ljudskom ponašanju. zvukom.Zapaža i razumije osnovne misli teksta bilo da su piščev stav ili stav lica. ponašanju. preuzimanje uloge lika. . . h u izgovorenim. INTERESI VRIJEDNOSTI .Razumijevanje. igrokaz. . te da taj senzibilitet ispoljava u svakodnevnom životu i stvaralaštvu. dž.Interes prema sadržajima književnosti i medijske kulture. Pravopis (ortografija).Razlikuje govor lica i piščev govor. . U ovim se cjelinama nalaze sljedeći sadržaji: Rečenica-riječ-slog. pjesmu.Uočava likove u priči.Prostor. .Zna kazati nekoliko rečenica o priči. pokret verbalni izraz. naglašava neke riječi. . . razumijevanju drugog. AFEKTIVNO PODRUČJE STAVOVI.Počinje razlikovati dobro i loše u sadržajima medijske kulture. ć. izražavanje glumom. . . . Pravogovor (ortoepija). . . Pisanje naziva praznika. Upotreba dvotačke i zareza u nabrajanju.uočavanje dijela i cjeline priče. . stvaram.Slobodna. III PODRUČJE: ČITANJE I INTERPRETIRANJE KNJIŽEVNOG TEKSTA ODGOJNO–OBRAZOVNI CILJEVI I ZADACI SPOZNAJNO PODRUČJE VJEŠTINE I ZNANJA SPOSOBNOSTI . .P rema traganju i otkriću.P otreba da sazna više o životu. . igranje uloga. Glasovi-slova č. .Otkrivanje novih aspekata smisla teksta. 68 .Izražavanje doživljaja na svoj originalan način: riječju. .Razlikuje priču.Riječ.razumijevanje napisanog. izraziti riječima. . lična komunikacija je kvalitetna komunikacija. .Ispoljava interes prema lijepom kazivanju. . pravi pauze tamo gdje je potrebno. pjesme igrokaze.Mislim.Uočavanje mnogoznačnosti pjesničkog jezika.Predstavljanje situacija i osjećanja neverbalnim znacima (pantomima).Boja. . . u cvijetu.Zvuk.Samostalna komunikacija s knjigom.Vrijedno je sve ono što ima ličnu dimenziju.Sposobnost uočavanja pojedinosti u tekstu i imenovanja tih pojedinosti. osjećam.Zna šta je u priči na početku. Veliko slovo u pisanju imena gradova i sela. zamisliti. Skupovi je/ije u učestalim riječima. . .Biti tolerantan radi usmjerenosti prema zajedničkim civilizacijskim ciljevima.Znanje je u funkciji kvalitetnijeg i punijeg života.Igra.Pravilno čita riječi. .povezivanje slova u strukturu riječi.Otkrivanje značenja teksta. u žuboru vode. . rečenice kraći tekst. Veliko početno slovo u pisanju vlastitih imena ljudi. .Voli priče.Vidjeti. pokretom muzikom. .Unosi elemente izražajnosti u čitanje iskaza. . . . . uvjerenju. značenje i pouke basne.P rema potrebi. .Sposobnost doživljavanja ljepote i dinamičnosti teksta. Gramatika / slovnica. osjetiti. . PSIHOMOTORIČKO PODRUČJE . . . Veliko početno slovo na početku i tačka na kraju rečenice. .

muziku .televizija je moćna jer može pratiti i prenositi dešavanja u momentu kada se zbivaju. Razlikovati bajku od basne. nestvarnim dogañajima i likovima. Glumci predstavljaju likove. publika-gledatelji (objašnjenja u kontekstu dramske radnje i realizacije dramskog teksta). 69 . ugodno ili neugodno. Pjesmu ne prepričavamo. Basna je kratka priča u kojoj su glavni likovi životinje. pisci maštaju i pišu priče. I pjesma u nama izaziva različita osjećanja. Gledalište. Lik u priči i basni Postoje glavni i sporedni likovi. Pjesma: Pjesmu čitamo. Priča u nama izaziva osjećanja.odreñivanje glavnog. oživljavanje neživog) Televizijske emisije . pozornica. Priča je ispričana odreñenim redom: ima početak. O glavnom se liku najviše govori. Pjesma: Uočavanje i doživljavanje osnovnog raspoloženja u pjesmi. učimo napamet. Čitajući priču mi doživljavamo radost tugu. a ponekad i biljke i predmeti. bude nam lijepo. U priči najčešće nema natprirodnih bića i čudesnih dogañanja. Igrokaz: U igrokazu likovi razgovaraju na pozornici. riječ. Prava pozornica postoji u pozorištu.glavni dogañaj. pozornica. Možemo ilustrirati pročitano. Priča ima sadržaj.poreñenje izražajnih mogućnosti: film ima pokretnu sliku. pokretom. zvukom. publika-gledatelji. glavni dio i kraj. .o čemu ili o kome se govori u tekstu. Basna ima sadržaj i pouku. može emitovati različite vrste programa. zvuk. . najljepšeg dijela priče (zapažanje. dojmovi) .slijed dogañaja. gledalište. slikom. Bajka je priča o čudesnim. Medijska kultura Crtani i lutkarski film Televizijske emisije Školska biblioteka Književnoteorijski pojmovi: (Orijentacione naznake obima i dubine) Priča – pjesma (prepoznavanje u toku rada i interpretacije na nastavnim časovima) U pričama čitamo o dogañajima i doživljajima. Iz priče učimo o životu). o životinjama. u njima je znanje i odgovori na ono što ne znamo. Doživlja j možemo izraziti riječima.Čitanje i interpretacija književnog teksta /Programski sadržaji/ Razumijevanje i doživljavanje proznog književnog teksta. najuzbudljivijeg. recitujemo. Dramski tekst (igrokaz): pozorište.osobine likova (prepoznavanje i zauzimanje stava prema liku). Priču možemo prepričati. . glumci.igrom na pozornici prikazuju tekst. crtežom. . Školska biblioteka ima nezamjenjivo bogatstvo knjiga. Medijska kultura (primarno u funkciji odgojnog djelovanja i edukacije za selektivan pristup sadržajima) Crtani i lutkarski film (crtež ili lutka u funkciji pričanja priče.

. . .Služi se uspješno govorom u objašnjenju situacije. INTERESI VRIJEDNOSTI . bojom. . koje nisu u tekstu.Sadržaj predstavljen nizom slika ili jednom slikom možemo ispričati riječima. a ne povezane smislom.igrom i kroz igru. izražavanje po diktatu. izraziti.Spontano rečenice meñusobno izražavanje.Utvrditi slijed.Sposobnost pretpostavka izražavanja literarnom pravilnim.Čitanje logičku vezu obogaćuje rječnik.Sposobnost kao zamišljanja i «viñenja» kvalitet ličnog pjesničkih slika. . zagonetku.Prema senzibilitetu kazivanja i imaginaciji kao poticaju stvaralačkim vidovima izražavanja.Govorim kako . .Spontanost. . . nonsensnim transformacijama-literarno stvaralaštvo. odabrati poboljšati. .Adekvatna i brza reakcija na pitalicu. pristupa i kao . . odnosno imaginativni plan.Uočava da priča ima početak.Može ispričati priču kao običan slijed dogañaja. AFEKTIVNO PODRUČJE STAVOVI.Uspostavlja . . . . .Prikazivanje stanja i situacija pokretom. doživljenog u riječi.Reprodukuje riječi osjećanja.Zapaziti. sloboda u izražavanju . . .Moći će pravilno . . pojave.Razvoj čitalačkih interesa i čitalačke kulture.Zna odabrati gledište koje je u skladu s njegovim stavom. bitno. rečenicama.Interes i potreba za izražavanje govorom. ja to mogu .Čuti. maštu u pričanju (početak. .Govor. radnje.Opisujem na osnovu dodira.Znam šta bi lijepo i precizno moglo izgledati bolje i izraziti misli. pokazuje originalnost u samostalnost i izboru riječi. .Opisivanje na osnovu zvučnih efekata.Priča ima smislen sadržaj koji je rezultat verbalizacije sadržaja slika.Vidjeti.Pretvaranje viñenog i osjećam. . . je poseban.Podvrgavanje govora zahtjevima igre. i pomaže u boljem glavni dio. . . . 70 . glavni dio i kraj priče. jasnim i skladnim stvaralaštvu. . predmeta. stihom.Uočavanje uzroka jer je samo moj i zato i posljedice. a u funkciji pripreme za samostalno čitanje: Branko Ćopić: Sunčana Škrinjarić: Zehra Hubijar: Ježeva kućica Dućan kod svrake Medin roñendan IV PODRUČJE: KULTURA IZRAŽAVANJA ODGOJNO –OBRAZOVNI CILJEVI I ZADACI SPOZNAJNO PODRUČJE VJEŠTINE I ZNANJA SPOSOBNOSTI . .P rema prvim pokušajima literarnog izražavanja i stvaranja rečenicom. aktivnost i govorni izraz. .Uočava da su .Izraziti.Snalaženje u verbalnim igrama.Igra.Moj rad je vrijedan . . analizu i kao poticaj literarnom i drugim vidovima stvaralaštva.Zamisliti. . izražavanju misli i .Priču čitamo i prepričavamo (po detaljnim pitanjima).Književni tekstovi Ahmet Hromadžić: Enisa Osmančević-Ćurić: Ivica Vanja Rorić: Bisera Alikadić: Velimir Milošević: Šimo Ešić: Narodna priča: Grigor Vitez: Branko Čopić: Jadranka Čunčić: Narodna basna: Kasim Deraković: Stanislav Femenić: Mirsad Bećirbašić: Bajke Medeni Za sretan put po dukat žut Bubamara Štipaljke Nebeska crtanka Zašto volim svoju baku Vrana i vrč s vodom Zalazak sunca Lijin oglas Strašan pas Lisica i roda Teče rijeka Suza Naušnice od trešanja (po izboru) Tekstovi za zajedničko čitanje. .Prenošenje igre sa senzorno-motornog na verbalni. PSIHOMOTORIČKO PODRUČJE .Priča može biti predstavljena nizom slika ili jednom slikom.Osjetiti. kraj).

od čega je izrañen) Čestitka Kako čestitati praznik ? Kako čestitati roñendan. praznik ? (igranje uloga. sadržaji mašte). književnost. veličina. uvažavanje različitosti.Programski sadržaji Vježbe usmenoga izražavanja Situacioni i telefonski razgovor Pričanje Pričanje dogañaja predstavljenog nizom slika Pričanje dogañaja (odgovori na pitanja koja se odnose na sadržaj niza slika) Dopunjavanje rečenica uzetih iz priče Vježbe pismenoga izražavanja Pričanje sa stanovišta ličnog učešća (Ja sam u priči) Prepričavanje Prepričavanje teksta na osnovu detaljnih pitanja Odgovori na pitanja Opisivanje poznatih sadržaja Opis predmeta (doživljavanje svim osjetilima i izražavanje doživljaja riječima). poštivanje drugog) Razglednica i pismo Pisanje čestitke Pravimo i pišemo čestitku Pisanje razglednice i pisma Znamo pisana slova – pišemo prvo malo pismo Tematika: Neposredno i posredno dati sadržaji (dogañaji i doživljaji. 71 . Opisivanje kao vježba izoštravanja percepcije i izbora adekvatne riječi kao oznake) Pisanje rečenica o dragom predmetu Koji je to predmet? Kako izgleda? (boja. učtivost u obraćanju. ponašanje.

po detaljnim pitanjima). u pisanju vlastitih imena ljudi. Znatno će napredovati u sposobnosti praćenja i slušanja tuñeg govora. Uočavanje karakteristika likova pomoći će učeniku u uočavanju poželjnih i nepoželjnih vidova ponašanja ljudi u njegovom okruženju.Očekivani rezultati (ishodi učenja) Učenik će posjedovati kvalitete odreñene odgojno-obrazovnim ciljevima za svako pojedino područje. povezivati pravilno u strukture riječi i rečenica). Realizacija programskih sadržaja nastavnog predmeta u cjelini treba rezultirati sljedećim ishodima : Učenik će poznavati prvo pismo latinicu. a razvijanje opreza u komunikaciji je mjera prevencije eventualnih negativnih iskustava. izbornog diktata). Zna razgovarati s drugom osobom ili osobama direktno ili telefonom uz uvažavanje pravila lijepog ponašanja. Potpunije će razumijevati značaj kulture čitanja i rado će čitati. Posjedovat će svijest o štetnosti djelovanja sadržaja sa TV ekrana. prihvatljivog-neprihvatljivog. Učenik će razumjeti sadržaj pročitanog: moći će ispričati sadržaj pročitanog samostalno ili uz neznatnu nastavnikovu pomoć. a šta manje važno i kazati razloge za takav stav. 72 . Pisanje imena gradova i sela treba zasnivati na prepoznatljivim imenima u pojedinim sredinama (kriterij blizine i poznatosti). Može precizno odgovoriti na postavljena pitanja i tako prepričati tekst. stvaralačkog diktata. rečenice. jednoj slici. Prepoznavat će uspješno glavne i sporedne likove i njihove osobine. imenovat će te osobine na nivou dobrog i lošeg. Moći će usredsrijediti pažnju na sadržaj ili aktivnost. kratko pismo-poruku. tekst u formi diktata (objašnjenog i diktata s komentarom. Može tačno prenijeti informaciju. sadržaj razglednice. Može prepričati priču u pisanoj formi (po nizu slika. Može napisati priču ispričanu nizom slika ili jednom slikom. Zna napisati čestitku-poruku. Poznavat će pisana slova latinice (moći će napisati slova. čitaće pravilno tekstove koji su njemu primjereni i brzinom koja odgovara običnom svakodnevnom usmenom govoru. Može ispričati priču predstavljenu nizom slika ili jednom slikom (kao običan slijed dogañaja). posjedovat će informacije o štetnosti pretjerane identifikacije s likovima iz crtanog filma. Moći će odrediti početak i kraj rečenice na usmenoj i pisanoj razini. Može govoriti u kontinuitetu i služiti se programom predviñenim oblicima izražavanja. Može prepričati tekst pomoću detaljnih pitanja. neće mnogo vremena provoditi pred TV ekranom. odnosno TV likovima kako bi se izbjegle eventualne nezgode. Moći će procijeniti šta je posebno važno u tekstu. Ispoljavat će ekspresivnu kreativnost u govoru i pisanju. Moći će na kraju drugog razreda samostalno prepisati tekst obima 15-20 riječi (do 4 riječi u rečenici) ili napisati riječi. uočiti uzrok i posljedicu. Može napisati pisanim slovima riječi i rečenice napisane štampanim slovima. Uvažavat će pravopisne zahtjeve o pisanju velikog slova na početku rečenice. poželjnog-nepoželjnog ponašanja.

Individualni rad. metode koje su specifične u procesu uvoñenja učenika u elementarnu pismenost Glasovna analitičkosintetička metoda. Slušam. Slogovnice. Induktivni i deduktivnu metod.U FUNKCIJI REALIZACIJE PROGRAMSKIH SADRŽAJA I OSTVARIVANJA POSTAVLJENIH ODGOJNO-OBRAZOVNIH CILJEVA I ZADATAKA SU: Specifične metode i postupci Sve nastavne metode. Rješavanje problema. Slušam. Slušam i izražavam pokretom. Jezička i stilska analiza. bića. ispričati suštinu pročitanog. Glina. Slušamo glasove u prirodi i oponašamo. dodir mi kaže.. Oblici jezičke i socijalne komunikacije Svi oblici nastavnog rada koji podrazumijevaju sve jezičke i socijalne aspekte i dinamizme Rad u grupi. Kooperatvni rad. Igranje uloga. Čitati s razumijevanjem znači: razumjeti riječi. P itanje-odgovor. Crteži. to mi liči na.. Grupna obrada pisanih slova koja nemaju složenu grafičku strukturu. u drugom razredu treba dalje raditi na ostvarivanju odgojno-obrazovnih ciljeva posredstvom novih programskih sadržaja. Aplikacije. pamtim i znam. paralelno s ostalim programskim zahtjevima. P repričavanje. Kombinovana metoda.. u kontinuitetu realizirati predvježbe za pisanje. Individualne slovarice. Imitacija. Razgovor. Heuristički metod. pojava. Etička analiza. odnosno uočiti besmislenost u nonsensnom sadržaju i moći uspostaviti logički slijed riječi i rečenica. Modeli predmeta. Brzina čitanja ovisi od brzine razumijevanja. ne povezujemo ih. Igraonice –maštaonice. Štampana slova su jednostavnija. Monografska obrada pisanih slova. P ričanje. Od početka prvog polugodišta treba. izraze i rečenice. Individualizirani rad. Komunikacijski postupci Posmatranje Slušanje Doživljavanje Izražavanje Slušanje govora i čitanja. postupak i sredstvo. Rad u paru. Nastavna sredstva Slike predmeta. DIDAKTIČKO-METODIČKE NAPOMENE DIDAKTIČKO-METODIČKE NAPOMENE Uvažavajući nivo postignuća svakog pojedinog učenika. Igra kao situacija. Globalna i detaljna analiza. ja sa drugima i drugi sa mnom.. Niz slika koje predstavljaju dogañaj: Ilustrirana razredna slovarica. doživljavam izražavam riječima. Postupci Frontalni rad. Opis (perceptivni i doživljajni nivo). sadržaj teksta. emocionalnim i drugim osobinama ličnosti djeteta) Još uvijek je u prvom planu pravilnost čitanja i razumijevanje. Filmovi. Slike dogañaja. Gramatička analiza. Lutke. 73 . Individualni programi u učionici za sve. Razredna slovarica bez ilustracija. Postepeno navikavati učenike na čitanje u sebi i kombinirati te vježbe s vježbama glasnog čitanja. moći reprodukovati. konotativnim.. uporeñivanje. uočiti likove i njihove osobine (na osnovu njihovih postupaka).pričaonice. Kartoni riječi. Nastavno područje početnog čitanja i pisanja podrazumijeva sljedeće aspekte: U čitanju: *Tehniku čitanja (samo one segmente koji su usklañeni s učeničkim mogućnostima) *Razumijevanje pročitanog sadržaja (u skladu s kognitivnim. Analiza likova. osjećam. Igraonice. plastelin. Igraonice-radionice.

gramatičko. mišljenja. približit ćemo učenicima pomoću elemenata igre. Nastavnik je samo posrednik koji dobro razumije sve aspekte organizacije i realizacije sadržaja nastavnih programa. U igri kao ugodnom situacionom kontekstu moguće je ostvariti uspješnu komunikaciju. emocionalna zrelost. razumijevanja sadržaja i ostalih segmenata. Nastavno područje Jezik ima ove jezikoslovne sadržaje: * Rječnik * G ra matika * P r a v o g o v o r (ortoepija) * P r a v o p i s (ortografija) Ove sadržaje dijete usvaja na sadržajima drugih područja nastave maternjeg jezika. mogućnost pisanja i pravilnog povezivanja slova u strukture riječi. dijete još uvijek ima problema s čitanjem. To je sasvim u skladu s razlikama u samom startu i dinamici napredovanja u usvajanju znanja i vještina tokom razreda. 74 . Raznovrsnim vježbama koje mogu imati identičnu polaznu osnovu (sliku. komunikacijskim tekstovima i zadržati se na nivou prepoznavanja jezičnih sadržaja. • Etički kriterij (afirmacija sistema vrijednosti koji je neprolazan). To će biti tako sve do trenutka kada proces čitanja postane automatiziran. likovima i njihovim osobinama. Razlike će biti uočljive od učenika do učenika. a i istovremeno motivirati učenike da prezentiraju ideje. • Gnoseološki kriterij (koliko književni tekstovi služe kao osnova znanjima o jeziku i književnosti i životu). U razrednoj je nastavi težište na umjetničkoj.Pisana slova imaju složeniju grafičku strukturu i mnogo specifičnosti u povezivanju. Uz to. Pretpostavljamo da će učenici na kraju prvog polugodišta drugog razreda čitati korektno (pravilno i s razumijevanjem). rečenice. Književnonaučne aspekte čine osnovni pojmovi o sadržaju teksta. raditi dalje na poboljšanju kvaliteta govora. kao i stepen lingvističkog razvoja utiču na percepciju i recepciju književnog djela. Još uvijek učenici nisu spremni za usvajanje apstraktnih sadržaja. hrvatske. s obzirom na konkretnost kao osnovno obilježje njegovog mišljenja. dogañaju ili dogañajima. Još uvijek ima vremena za ublažavanje ili otklanjanje eventualnih teškoća u govoru. a u skladu sa zahtjevima programa. Književnost kao područje u nastavnom predmetu ima umjetničke i književnonaučne aspekte. A književno djelo ukupnim bogatstvom i ljepotom djeluje poticajno na sve navedene aspekte. • Nacionalni kriterij i zastupljenost bošnjačke. srpske književnosti i književnih djela pisaca izvan Bosne i Hercegovine. igre sa svrhom. toku dogañaja. film). situacionom govornom kontekstu. Manje zanimljive sadržaje. Ovo je područje u funkciji usavršavanja tehnike čitanja. ali različito usmjerenje: jezično. pa i elementarne pojmove treba zasnivati na komunikaciji. U pisanju: * Usvajanje pisanih slova latiničnog pisma: razlikovanje grafičke strukture pojedinih slova. čitanju i pisanju. pa i sadržajima drugih nastavnih predmeta. senzibilitet i doživljajno-spoznajni intenzitet u procesu komunikacije s književnim tekstom. povezivanjem tih sadržaja sa sadržajima drugih nastavnih predmeta i sa iskustvenim elementima. Sadržaji gramatike su apstraktnog karaktera i kao takvi daleki razumijevanju učeniku drugog razreda. Vježbe čitanja i predvježbe za pisanje idu paralelno. posebno na rječnik. Ne treba zaboraviti da stepen razvijenosti pamćenja. jezičke i kulturološke aspekte. stilsko. tekst. • Estetski kriterij (umjetnička vrijednost teksta). Nastavnikovo posredovanje je još uvijek veoma važno u uspostavljanju komunikacije s tekstom. pomalo i apstraktnije. doživljajnoj komponenti. stavove i ispolje kreativne crte. Pri izboru tekstova uvažavani su ovi kriteriji: • Psihološki kriterij (primjerenost teksta receptivnim mogućnostima učenika drugog razreda). govornu situaciju.

ili da u stvarnom životu nije moguće da lik umire. Valja znati da vježbama pismenog izražavanja uvijek prethodi vježba usmenog izražavanja. u skladu s karakteristikama lokalne zajednice. stvaralački diktat). preuzme ulogu kreatora ukupnog nastavnog procesa. Ukupan broj nastavnih časova ovog nastavnog predmeta podijelili smo po pojedinim područjima u skladu s postavljenim ciljevima i obimom programskih zahtjeva. Samo oko posmatrača može unijeti život u sve segmente likovnog izraza . kao i u značajnoj povezanosti sa sadržajima drugih nastavnih predmeta. Slično je i sa tekstom. raste i uči. kad znaju šta čitaju uvodimo i lektiru. smisleni. Pretpostavljamo da će to biti moguće u trećem razredu. rečenica. Sadržaji kulture usmenog i pismenog izražavanja su u funkciji razvoja jezičkih sposobnosti. zanimljivi tekstovi sa zadacima koji su primjereni učenicima) mogu biti u funkciji osamostaljivanja učenika u druženju s tekstom. ali i da osigura kontinuitet pamćenja datuma i dogañaja i imena pojedinaca koji su dio tog kontinuiteta. Zamislimo umjetničku sliku koju niko neće vidjeti. Ali.*Tematska i žanrovska raznovrsnost U drugom razredu još uvijek ne uvodimo lektiru u klasičnom smislu. Čini se da još jedino dijete ima dušu. Knjiga koju niko ne čita i ne postoji. Evo primjera moguće raspodjele nastavnih časova: 75 . Kriterij blizine i zavičajnosti je u kompetenciji škole i lokalne zajednice. Posebni (kratki. Sadržaje medijske kulture treba posmatrati u kontekstu sadržaja drugih područja nastave maternjeg jezika i sadržaja drugih nastavnih predmeta i u kontekstu života. Sadržaji svih područja čine cjelinu spoznaje o jeziku. dopunjavanje rečenica. sastavljanje rečenica prema slici. izborni. Tekst postoji samo u komunikaciji s čitaocem. pisati čestitku. Maštom i svježinom misli i osjećanja dijete stvara novi svijet postavlja nova pitanja. podari smisao tekstu i na odreñen način dovršava započeto kazivanje. praćenja i provjeravanje nivoa postignuća u gramatici i pravopisu koristiti diktate (diktat s komentarom. A ko ne nauči pravilno čitati ne može u čitanju uživati. kraćeg teksta. Tek kad učenici savladaju tehniku čitanja. Optička slika će izazvati sve ono što je potrebno za doživljaj umjetnine: asocijacije. odnosno snalaženju u toj komunikaciji. diktat s predusretanjem pogrešaka. tako i s obzirom na mogućnost izražavanja smisla pročitanog. Ovaj je program globalni okvir na nivou Federacije Bosne i Hercegovine. zakonitostima u jeziku. Nije naglasak na pojmovima i njihovom definiranju. nego na razumijevanju komunikacije i poruke. Škola ima obavezu da. sposobnost pamćenja. samostalnost i istrajnost u radu. predviñanja. to treba vidjeti nakon analize ukupnih postignuća i evaluacije rada u prvom i drugom razredu. Samo kod uvoñenja u situacioni razgovor i upoznavanju pravila telefonskog razgovora ostajemo na nivou usmene komunikacije. To je samo mnoštvo slovnih znakova do onog trenutka kada čitač stupa u dijalog. Imaju funkciju pravovremenog preveniranja negativnog djelovanja sadržaja malih i velikih ekrana i postepenog osposobljavanja učenika za selektivan pristup sadržajima filma i televizije. prepisivanje riječi. A to niko na zna bolje od djeteta. refleksije. objašnjeni diktat. odgovore na pitanja. razglednicu pismo. Ali. izborni diktat. pa oživljava). Posebno je važno učenicima objasniti da ono što je moguće u crtanom filmu nije moguće i u stvarnom životu (da kišobran ne može zamijeniti padobran i da nije moguće pomoću kišobrana spustiti se s balkona. na korekcije i uvoñenje učenika u pravilno čitanje. Moguće ih je izučavati u meñusobnoj povezanosti. Metodički dobro osmišljenom primjenom diktata u drugom je razredu moguće razvijati pažnju. kako s obzirom na potrebno vrijeme. Treba koristiti one oblike pismenih vježbi koji su primjereni učenicima drugog razreda. Ta je podjela samo jedan od parametara u procjeni vremena potrebnog za usvajanje sadržaja odreñenog područja. i to je shvatanje strogo individualno. Duga je staza kojom treba s učenicima preći kako bi svako u njemu dostupnom trenutku i obimu shvatio smisao rečenog. Tu individualnost treba poštovati. kad se ne boje susreta s knjigom. zaključivanja. Radi uvježbavanja tehnike pisanja. Ukupne napore treba usmjeriti na čitanje u razredu. Ovi su sadržaji i u sadržajima svih drugih područja. kulture komunikacije na usmenom i pisanom nivou. skale preferencija vrijednosti. književnim djelima.

lutkarski) Televizijski programi za djecu Biblioteka 12 nastavnih časova 5 5 2 Važna napomena: Broj nastavnih časova za realizaciju sadržaja pojedinih područja treba shvatiti kao prijedlog. 76 . To je preporuka autora Okvirnog nastavnog plana i programa u smislu uspostavljanja balansa izmeñu definiranih rezultata učenja u prvom i zahtjeva u drugom razredu.Početno čitanje i pisanje Usavršavanje tehnike čitanja Rad na poboljšanju razumijevanja pročitanog Usvajanje pisanih slova latiničnog pisma Usavršavanje tehnike pisanja 65 nastavnih časova 5 15 30 15 Jezik Rječnik Gramatika 26 nastavnih časova 5 5 10 6 Pravogovor Pravopis Čitanje i interpretacija književnog teksta Čitanačka štiva Priprema za lektiru 21 nastavni čas 15 6 Čitanje i interpretacija književnog teksta Situacioni i telefonski razgovor Pričanje Prepričavanje Opisivanje 16 nastavnih časova 4 4 6 2 Medijska kultura Animirani film (crtani. a nikako kao obavezu.

. Pravilo zamjene mjesta sabiraka.sabirati i oduzimati u skupu brojeva do 20.O značaju praktične primjene mjerenja i procjene količinskih odnosa. .1. uporeñuju i u jednostavnim situacijama donose zaključke. procjenjivanja i usporeñivanja.P ovezivanje broja i skupa.Veza izmeñu sabiranja i oduzimanja.Koristiti matematički jezik i simbole pri sabiranju i oduzimanju u skupu do 20. .Uočiti vezu izmeñu sabiranja i oduzimanja i vršiti provjeru jedne operacije pomoću druge. Sposobnosti i vještine . 105 časova godišnje) PODRUČJA UČENJA CILJEVI OČEKIVANI REZULTATI / ISHODI UČENJA Sticanje znanja: . .Sabiranje i oduzimanje brojeva u drugoj desetici (oblici kao: 10+4. . . . 10-4 (Ponavljanje i produbljivanje). . .Svojstva razlike: nula kao umanjitelj. . .Svojstva zbira: Nula kao sabirak. 13+4. .I slovo nekada uzimamo da je broj.Čitanje i pisanje brojeva do 20 i njihovo uporeñ ivanje.Sposobnosti logičkog razmišljanja i zaključivanja.Sabiranja kada su sabirci iz prve desetice.Koristiti kreativnost i maštu za rješavanje njima primjerenih problema. 10+10). Sabiranje i oduzimanje u skupu brojeva do 20 .Sabiranje i oduzimanje brojeva u prvoj desetici (Ponavljanje i produbljivanje znanja). umanjitelj jednak umanjeniku. a zbir iz druge desetice i odgovarajuće oduzimanje. .Sabiranja i oduzimanja oblika: 6+4 = 10. Uče nici bi tre bali zn ati: . .Računanje sa deseticama.Formiranje brojnog niza do 100.P renošenja informacije putem individualnog i timskog rada.P repoznati i imenovati jedinice za mjerenje. .Upotreba zagrada u sabiranju i oduzimanju.Kritičkog mišljenja. 77 . .Usvajanje osnovnih mjera i mjernih jedinica.Izvoñenja i mjerenja.Upotreba simbola. BROJEVI 1. . .Koristiti jednostavni matematički jezik za saopštavanje ideja. Nepoznati broj. . . Zn an je Razvijan je . . . . 17-4.Rimski brojevi od I do X.Sabirati i oduzimati desetice u skupu brojeva do 100. 14-4.Rješavati matematičke zadatke. NASTAVNE TEME 1.Izračunavanje zbirova od tri sabiraka.Da uz pomoć nastavnika procjenjuju. .Matematika (3 časa sedmično. .P redstavljanje prirodnih brojeva na brojevnoj pravoj i razumijevanje da postoje brojevi veći od 20. . .

bridovi. Skup brojeva do 100 . 100.Formiranje pojmova višekratnika broja 10.Duž kao dio izlomljene linije (crte)..Jedinice za tečnost (litar). Primjena korelativnih odnosa meñu predmetima. Predmeti oblika lopte. 10.Uporeñivanje brojeva iz prve stotice.Redni brojevi. 2. kvadra. .. 3. piramide (strane. Pri tome je značajno da se vodi računa o spoznajnim mogućnostima učenika. .Jedinice za vrijeme (sat.Uporeñivanje višekratnika broja 10 u prvoj stotini. .Brojevna linija (crta): 0-100. . 20. . GEOMETRIJA 2.Predmeti oblika valjka.Formiranje pojmova ostalih brojeva prve stotine..Mjerenje mase. Površi (površine) i linije (crte) . 1... 100.Mjerenje dužine. 3. kvadrat i trougao kao zatvorene (proste) izlomljene linije. 1. Znaci: =. . o sposobnosti shvatanja i razumijevanja matematičkih zakonitosti. MJERENJE I MJERE .. . kvadra. . . . kocke. . ?..2. Jedinice za masu (kilogram).Granica kruga kao zatvorena zakrivljena linija (crta). . .Pravougaonik. Prethodnici i sljedbenici brojeva iz prve stotice. Tačke kao granice linije (crte). .1.Predmeti oblika kocke.Sabiranje i oduzimanje višekratnika broja 10 u prvoj stotini. lopte i kupe. DIDAKTIČKO METODIČKE NAPOMENE Za uspješno savladavanje programskih sadržaja u nastavi matematike drugog razreda devetogodišnjeg osnovnog obrazovanja neophodno je napraviti uspješan spoj tradicionalnih i savremenih oblika i metoda rada. minuta). vrhovi). .Izlomljena linija (crta). Uporeñivanje duži. • • • Ravnopravno zastupiti tri pristupa: skupovni. 2.Ravne i zakrivljene linije (crte).Površi-granice predmeta. te o interesima i optimalnim igrovnim metodama kojima će se apstraktni pojmovi i činjenice približiti učeničkim spoznajnim mogućnostima. . Jedinice za dužinu (metar). 78 . . . . 30. 99. brojevni i perceptivno-predodžbeni (korištenje brojevnih slika) kod predstavljanja brojeva. konvertibilni fening). Približiti racionalizirani postupak tumačenja i objašnjavanja broja (10+7 = 17 nije produkt sabiranja već poimanje broja 17). .Niz brojeva: 0.. Brojanje (u oba smjera).Jedinice za novac (konvertibilna marka.2.Linija (crta) kao granica površi (površine). 2. valjka. .Brojevna linija (crta): 0. Ravne i zakrivljene površi. piramide i kupe .

).Izračunavanje zbirova od tri sabiraka. .Znati usmeno i pismeno sabirati i oduzimati do 20. Geometrijska tijela u prostoru nisu cilj. Podsticanje samostalnog (individualnog) i timskog rada. Podsticanje kreativnosti istraživačkog rada i insistiranje na ravnopravnom učešću dječaka i djevojčica u fizičkom i slikovnom materijalu.Uočava kako se mijenja zbir i razlika u zavisnosti od promjene SPOSOB NOS TI .P lanira nastavne sadržaje. . pretakanjem. .Sabiranja i oduzimanja oblika: 6+ 4 = 10. zapisivanje . svakog učenika u pronalaženje grupi. i oduzimanje kroz društvene igre .P riprema zadatke i rimskih brojeva zaduženja za pomoću šibica. . 10-4 (ponavljanje i produbljivanje).. ZNANJE .Vrši provjeru sabiranja pomoću oduzimanja i obratno. . procjenjivanja i predviñanja i značaju tih aktivnosti u svakodnevnom životu. STAVOVI. predmeta. a naročito kod sabiranja i oduzimanja insistirati na razumijevanju. 14-4. . samostalno i sa učenicima.Razvoj svijesti o potrebi računanja.P odstiče igara istraživački i primjenjuje kreativan rad svih 79 . mjerenja. Pravilo zamjene mjesta sabiraka. da na taj način razlikuju ravne i zakrivljene površi i linije.Režira učenika. .P repoznati stotinu kao skup od 10 desetica. Unutarpredmetna korelacija (povezivanje sadržaja unutar predmeta). 13+4. PONAŠANJE . .P repoznati i koristiti simbole < . . Mjerenju i mjeri pristupiti isključivo praktičnim aktivnostima učenika (vaganjem. .Razvoj interesa i smisla za istraživanje. AKTIVNOSTI NASTAVNIKA .Sabiranje i oduzimanje brojeva u prvoj desetici.P rikuplja didaktički materijal za rad. . VRIJ EDNOS TI.Korištenje matematičkog jezika i simbola. .1. prati i opisno časopisima i vrednuje napore svakodnevnom učenika i njihov životu. . matematičke bacanje kockice. brojevni i perceptivnopredodžbeni.Aktivno učestvuje u matematičkim igrama primjenjujući ranije stečena znanja. . Prikupljanje didaktičkog materijala iz okoline i njegova primjena u adekvatnim situacijama. • • Korištenjem brojevne linije omogućiti očiglednost nizanja i niza brojeva prve stotine. Sabiranje i oduzimanje u skupu brojeva do 20 . Prikupljanje i ukazivanje na oblike i slike predmeta u bližoj okolini bez obaveze crtanja pomenutih predmeta.Kontinuirano novinama. . rad.Tematski (čovječe ne ljuti povezuje se. . a tek kasnije na pamćenju. >.Znati odrediti neposrednog sljedbenika i prethodnika datog broja. • SADRŽAJI 1. grupa. Primjena didaktičkog materijala s ciljem boljeg razumijevanja odreñenih matematičkih radnji.Razvijanje pozitivnog stava u ponašanju i AKTIVNOSTI UČENIKA . . Taktivnim (dodirnim) efektima razumijevanje pojma površi i njihovo perceptivno (vizualno) prepoznavanje predmeta i slika. tombola. otkrivanje i rješavanje problema kroz igru. Pomenute programske zahtjeve realizirati kroz sva tri postupka: skupovni. (ponavljanje i produbljivanje znanja). .Sabiranja kada su sabirci iz prve desetice. razmjenu informacija i iskustava.P redstavljati prirodne brojeve na brojevnoj pravoj. .Razvija sposobnost da grešku shvata kao stimulans za nove pokušaje.Kritičko vrednovanje vlastitih postignuća i uporeñivanje sa rezultatima drugih (par. Produbljivanje i proširivanje pojma brojeva do 20. . 10+ 10).Znati da su sabiranje i oduzimanje suprotne računske operacije. te brojeva od 21 do 100.Razvijanje sposobnosti za komunikaciju.P repoznati deseticu kao skup od 10 jedinica. =. .P utem matematičkih .• • • • • • • • • Kroz poučavanje i učenje brojeva.Učestvuje u svim etapama rada na času.Razvoj smisla za rad u paru. a zbir iz druge desetice i odgovarajuće oduzimanja.Upotreba zagrada u sabiranju i oduzimanju.I slovo nekada uzimamo da je broj. .Samostalno i timsko formiranje stavova i zaključaka. ..P odstiče kako samostalan rad . .Razvoj interesa i smisla za kolektivne igre i zajedništvo kao faktor koji utiče na formiranje pozitivnih crta ličnosti. . 17-4. igre s kartama. . BROJEVI 1. .Svojstva zbira: Nula kao sabirak. .Sabiranje brojeva i oduzimanje brojeva u drugoj desetici (oblici kao: 10+4. Nepoznati broj. Sabiranje i oduzimanje u skupu višekratnika broja 10 tumačiti analogno sabiranju u prvoj desetici.Veza izmeñu sabiranja i oduzimanja. sadržaje sa igra parnih i sadržajima drugih neparnih brojeva. . korištenjem sata i novca). manjim i koristeći sabiranje većim grupama. rednih i rimskih brojeva u .Koristi svojstva operacije sabiranja (komutativnost i asocijativnost). razred). kao i osnov za formiranje pojmova brojeva. manjoj ili većoj grupi. već sredstvo da učenici pouzdanije modeliraju skupove. tako i rad u matematičke igre paru.

Z naci: = . . učenika. . .Duž kao dio izlomljene linije (crte). .. .Označava duž.Čita i piše brojeve do 100.Vodi računa o ravnopravnoj zastupljenosti spolova u igrama i zaduženjima.Predmet oblika kocke.Sabiranje i oduzimanje višekratnika broja 10 u prvoj stotini. Površi (površine) i linije (crte) . tačke. kvadrat.P repoznaje i imenuje dotad naučene jedinice za dužinu. .).Sastavlja jednostavne brojne izraze koji odgovaraju tekstualnom zadatku. . kvadrat i trougao kao zatvorene (proste) izlomljene linije. -Može imenovati sprave kojima se vrše mjerenja.Rješava jednostavne problemske zadatke koji se svode na rješavanje brojnog izraza. .. pronalaženje najkraćeg puta. boji i obliku. . umanjitelj jednak umanjeniku. . 2. valjka.P oima duž kao najkraće rastojanje izmeñu dvije tačke. . vunom. dodiruje).10.P repoznaje predmete iz životnog okruženja koji imaju sličnosti i različitosti sa geometrijskim oblicima.. vrijeme.Korištenje rednih brojeva. 99. Mjerenja i mjere -Mjerenje dužine.Linija (crta) kao granica površi (površine). 2.Razvoj ekološke svijesti i pozitivnog odnosa prema spolovima. .Vrednovanje svojih i tuñih stavova. . -Jedinice za vrijeme (h. kvadra. . Sk up brojeva do 100 . .Uporeñivanje duži. . 80 ..Granica kruga kao zatvorena zakrivljena linija (crta).Svojstva razlike: nula kao umanjitelj. .Formiranje pojmova višekratnika broja 10. sklonosti za otkrivanje i istraživanje. njeguje pozitivan odnos prema okolini i prirodi. .Izračunava vrijednost izraza sa i bez zagrada.Razlikuje vrste linija. . 100. . . -U bližem i širem okruženju pronalazi linije.P osmatranjem tijela prepoznaje i imenuje mnogouglove (trougao. masu.Redni brojevi . -Uporeñivanje brojeva iz prve stotice . Jedinice za dužinu (m) . 30. .Reda prirodne brojeve do 100. lopte i kupe.Uočava i imenuje ravne i zakrivljene površi (gleda. ..P rocjenjuje dužinu. .Koristi svakodnevne situacije za primjenu stečenih matematičkih znanja (odlazak u trgovinu.Predmeti oblika valjka. .Razvija sposobnost korištenja jednostavnijeg matematičkog pribora.Uporeñivanje višekratnika broja 10 u prvoj stotini. Ravne i zakrivljene površi.Niz brojeva: 0. stečeno znanje (igre koncem.). komponenti. piramide i kupe .Brojevna linija (crta): 0100.Izlomljena linija (crta) . kocke. . 3. . 100.Površi-granice predmeta. . masu.. . . Predmeti oblika lopte. Jedinice za masu (kg). KF). . 3. na pijacu itd.Mjerenje mase... .. Brojanje (u oba smjera). vrhovi).. vrijednost i vrijeme. kvadra piramide (strane.Imenuje i razlikuje predmete po veličini.2. . . 1. ? i .Ravne i zakrivljene linije (crte).Formiranje pojmova ostalih brojeva prve stotine.Uporeñuje i procjenjuje veličinu površi. -Jedinice za tečnost (l).P ravi jednostavne grafikone. min).Odreñuje nepoznatu komponentu u jednostavnim tekstualnim zadacima.2. . pravougaonik) i precrtava ih. .Rimske cifre od I do X.1. GEOMETRIJA 2.Zna rimske brojeve od I do X . bridovi. Tačke kao granice linije (crte).Brojevna linija (crta): 0. P rethodnici i sljedbenici brojeva iz prve stotice. . . -Pomoću različitih materijala izrañuje oblike i površine. 1. -Jedinice za novac (KM. površi i oblike.20. . zapreminu i novac.Zna rješavati jednostavnije tekstualne zadatke u kojima se koriste mjerne jedinice i operacije sa njima. .Pravougaonik. 2. .

105 časova godišnje) Moja okolina CILJEVI I REZULTATI ODGOJNO-OBRAZOVNOG RADA PODRUČJA UČENJA CILJEVI Sticanje znanja: ⇒ o užoj i široj okolini i dešavanjima u njima OČEKIVANI REZULTATI / ISHODI UČENJA Učenici znaju: ⇒ ⇒ ⇒ da je škola organizovana zajednica učenika i nastavnika siguran put od kuće do škole povezanost i meñusobnu zavisnost ljudi.. bitna svojstva živih bića.(3 časa sedmično. PONAŠANJE ⇒ ⇒ ⇒ 81 . te uz pomoć nastavnika izvoditi poopćavanja i donositi odgovarajuće zaključke koristiti sopstvenu kreativnost i maštu za rješavanje jednostavnih praktičnih problema koristiti jednostavan naučni jezik za saopštavanje ideja i za imenovanje i opis živih bića. STAVOVI. svojstvima živih bića i meñusobnim odnosima i posebno o čovjeku. raspravljati o tome šta se dešava i u kojim uvjetima. život i rad u porodici i mjestu i njihovim karakteristikama. pojava i procesa u prirodi i društvu pokazuju više samopouzdanja i odgovornosti. prema drugima. okolini i učenju ⇒ ⇒ ⇒ VRIJEDNOSTI. aktivniji su u nastavi nastoje poštivati različite stavove prepoznaju ulogu nauke za razumijevanje sredine u kojoj žive i za poboljšanje kvaliteta života ⇒ ⇒ ⇒ ⇒ ⇒ SPOSOBNOSTI I VJEŠTINE kroz: ⇒ traženje ideja i provoñenjem jednostavnih posmatranja i ogleda. njegovom zdravlju i odnosu prema prirodi o tvarima (samo pojmovno) o zdravoj okolini ⇒ ⇒ ⇒ ⇒ ZNANJE ⇒ ⇒ ⇒ ⇒ ⇒ ⇒ ⇒ Razvijanje: ⇒ ⇒ ⇒ ⇒ ⇒ ⇒ ⇒ ⇒ kritičkog mišljenja sposobnosti planiranja provoñenja istraživanja izvoñenja mjerenja dobivanja i prezentovanja podataka razmatranja dokaza i procjenjivanja prenošenja informacija putem individualnog i timskog rada postavljati pitanja (Kako?. Zašto?. Šta bi se desilo ako . tvari. sličnosti i razlike meñu njima koristi i opasnosti od biljnog i životinjskog svijeta iz bližeg okruženja opisati promjene na biljkama i životinjama u zavisnosti od godišnjeg doba o potrebi i načinu čuvanja zdravlja i prirodne sredine da su tijela sagrañena od tvari da tvari mogu biti u čvrstom. svojoj porodici. tečnom ili gasovitom stanju urediti školsku učionicu čuvati okolinu značaj čistog zraka i značaj boravka u prirodi za zdravlje ⇒ ⇒ živom svijetu.. moja domovina i njeni državni simboli razlike izmeñu žive i nežive prirode. te poreñenjem svojih predviñanja sa stvarnim rezultatima ⇒ sistematiziranje znanja ⇒ prezentiranje postignutih rezultata Razvijanje pozitivnih vrijednosti i stavova: ⇒ prema sebi samima.) i davati odgovore koristiti se neposrednim iskustvima koristiti odreñene kriterije za prikupljanje i zapisivanje podataka uz pomoć nastavnika razvijati plan istraživanja pratiti redoslijed uputstava pri istraživanju i mjerenju uz pomoć nastavnika procjenjivati relevantnost podataka i informacija praviti jednostavna poreñenja.

6. Takoñer se šire znanja i u dijelu koji se bavi izučavanjem prirode. sadašnjosti i budućnosti. 1. i u kontekstu toga. s kojima je tijesno povezan razvoj sposobnosti. Područje znanja čine sadržaji i procesi. TVARI 2. 2. pažnju treba usmjeriti na znanje činjenica i koncepata koji nude učenicima. sticanja vještina. 82 . MOJA PORODICA 1. te uticaj na društvo i okolinu i korištenje metodologije aktivnog učenja. 2. Ovakav izbor nastavnog gradiva i njegovo strukturiranje osiguravaju povezanost društvenih i prirodnih pojava i procesa.METODIČKE NAPOMENE Dominantno mjesto u programu imaju ciljevi i očekivani rezultati učenja u područjima znanja. PRAZNICI 1. u okviru koje se stiču osnovna znanja o tvarima (samo pojmovno) i «Zdrava okolina». 2. 1. 1. ŠKOLA 1. SVA TIJELA SE SASTOJE OD TVARI 2.2.3.1.3. u okviru koje se jača ekološka svijest učenika. te na znanje i razumijevanje prošlosti. životu i radu ljudi. stavova i ponašanja. ZDRAVA OKOLINA 2. SADAŠNJOST. Date teme treba razraditi kroz kontekst pojava i procesa koji su učenicima interesantni. ČOVJEK I PRIRODA 2. 5. 2. PUT OD KUĆE DO ŠKOLE 1. 1. 3. UREDIMO ŠKOLSKU UČIONICU 2. razumljiva i izazovna objašnjenja o društvenim i prirodnim pojavama i procesima. proučavanje prirode u njenom jedinstvu sa različitih aspekata. Novi sadržaji se odnose na znanje o Bosni i Hercegovini. BUDUĆNOST 2. 4.3. U ovom razredu šire se znanja o školi i porodici. ČIST ZRAK 2. Novi sadržaj čine teme «Tvari ». Što se tiče sadržaja. 1.3. uzimajući u obzir razvoj nauke. kroz sadržaje o čovjeku i njegovom odnosu prema prirodi. vrijednosti. PRIRODA 2.NASTAVNA PODRUČJA / TEME 1. razvoja sposobnosti. potrebno je voditi računa i o meñupredmetnoj korelaciji i planirati izradu zajedničkog školskog projekta. 2. kao toka vremena i dešavanja koje karakterišu meñusobna povezanost i odnosi. ZNAČAJ BORAVKA U PRIRODI ZA ZDRAVLJE DIDAKTIČKO. PROŠLOST. AGREGATNA STANJA TVARI 2. SREDINA U KOJOJ ŽIVIM 1. BILJKE I ŽIVOTINJE 2.3. kao domovini i državi. MOJE MJESTO I OKOLINA 1. od bitnog značaja za uvoñenje učenika u istraživački rad i razvoj naučnog mišljenja. mjestu življenja i njegovoj okolini. 1. te izučavanjem životinjskog i biljnog svijeta u bližem okruženju. ŽIVA BIĆA 2. U skladu s tim. njenu primjenu i korištenje. U smislu toga predloženi model može poslužiti kao pomoć nastavniku. 2.

SPOSOB NOSTI STAVOVI. crtanje. prelaza (zebre). 83 . Motiviranje učenika za rad. znanja. Uprava škole. Korištenje sigurnog puta od kuće do škole.Značaj znanja za život. razvrstavanje životnog okoliša. Svakodnevno ispunjavanje školskih obaveza. Školom Samostalno Život u školi.Školska pravila. Razna prijevozna prepoznavanje i sredstva i njihova imenovanje. do škole. Higijena nije obaveza samo pojedinaca. Spremanje . RAD I ZANIMANJA LJUDI Život i rad ljudi u mjestu (u gradu/na selu). ocjenjivan je ) TEME ZNANJE VRIJEDNOSTI. hodnika) i okoline škole. SREDINA U KOJOJ ŽIVIM Prepoznavanje elemenata saobraćajnica. mašte i razvoj kreativnosti. škole. očuvanje Čišćenje okoliša. prijevoza. Posmatranje i procjenjivanje sigurnosti učenika u saobraćaju. učenja. pridržavati. korištenje njenih resursa za potrebe nastave. zanimanja koja vatrogasnu ustanovama.Drugi smo razred. Modeliranje. 1.Kako učiti. rukovodi direktor učenje. Procjenjivanje napretka učenika. drugovima u razredu i šire. već briga svih članova škole. diskutiranje. P rikupljanje podataka o školi. vezana za selo. može biti opasna. predviñanje. raditi i boraviti. Osmišljavanje igara u učionici vezanih za saobraćaj.. policiju. higijene radnog U čistom radnom prostora prostoru je prijatnije (učionice. Saradnja sa lokalnom zajednicom. posmatranje. pomaganje i saradnja. čuvanje. izrada maketa i dr. radeći. Posjedovanje znanja o školi. kućnom redu . učenicima/cama. Planiranje. usvajaju učeći i rasporedu . Osnovni Korištenje saobraćajni znaci u Vrste saobraćaja i sredstava javnog blizini škole. ponašanja u raznim prijevoznim sredstvima. predviñanje. Poštivanje saobraćajnih znakova i propisa. svoja pravila Pronalaženje i ponašanja (kućni upotreba . Organizacija praktičnih vježbi na ulici i raskrsnici. Ispunjavanje domaćih zadataka. Saradnja sa roditeljima i saobraćajnom policijom.Udžbenici i redovno. bilježenje. Učestvovanje u saobraćaju. dogovaranje. školi moraju znanja. Učiti se mora časova. raspoznavanje Korištenje saobraćajnih pješačkog Pravila ponašanja u znakova. Pozitivan stav o školi . saobraćaju. Održavanje Higijena u školi. korištenje Siguran put od kuće Smanjena vidljivost trotoara. red) kojeg se svi u dodatnih izvora Ustroj škole. Ponašanje prema pribor. Komuniciranje sa razmjena iskustava. i uposlenicima u školi. Ljudi imaju različita Razlikovanje broj pozivati fabrici. pitanja. zavičaju. Učitelj/ica je koja su isključivo izletištima . interakcijskog prikupljanje informacija. Kada i na koji P osjeta zanatskoj radionici. Z nanja se udžbenika po život.PREDLOŽENI MODEL AKTIVNOSTI NASTAVNIKA (organizacija i me tode nastave i učenja. vezana za grad Razgovor sa poslenicima o od zanimanja Ponašanje na njihovom zanimanju. zanimanja ljudi u su isključivo brigadu. kulturnim i javnim zanimanja.Upotreba i Svaka škola ima škole. Svakom pravu prethode obaveze. Ponašanje u skladu sa kućnim redom i odjeljenjskim pravilima. Meñusobno komuniciranje. Razvijanje svijesti o kulturi ponašanja u saobraćaju. crtanje. 1. otpada. Upućivanje učenika P rovoñenje discipline i higijene na različite izvore u školi. Značaj znanja za školske torbe i . zanimanje. izvoñenje simulacija na kompjuteru. u vozilima javnog prijevoza starijima i bolesnima. podsticanje radoznalosti.2. Razvijanje svijesti o pripadnosti školskoj zajednici. diskutiranje. osmišljavanje igara i Saradnja. . ŠKOLA imenovanje. koristeći najsigurniji i najkraći put. Simuliranje saobraćajnih igara u učionici. Uključivanje roditelja i drugih uposlenika u školi u realizaciju programskih sadržaja. pravila upotreba.1. Rješavanje jednostavnijih Ustupanje mjesta saobraćajnih situacija. vozila. I VJEŠTINE PONAŠANJE AKTIVNOST UČENIKA Prepoznavanje učenika i uposlenika u školi i njihovo 1. PUT OD KUĆE DO ŠKOLE Samostalan i siguran dolazak u školu.

Djeca pomažu roditeljima. Biti koristan član zajednice. Njeni simboli Bosne prepoznavanje i Hercegovine. koristan za zdravlje Priroda se mora čuvati.. Prepoznavanje reljefa mjesta i okoline. Organiziranje proslave roñendana. Ponašanje u kulturnim i javnim ustanovama. PRAZNICI Šta slavimo. ali i ljudi iz različitih država. tumačenje fotografija. 1. himne BiH. uočavanje sličnosti i razlika. roditelji se pomažu uzajamno. Bosne i Hercegovine. kućnog reda. MOJE MJESTO I OKOLINA Važniji podaci o mjestu Reljef mjesta i okoline Moja zemlja se zove Bosna i Hercegovina Državni simboli Bosne i Hercegovine. Uporeñivanje različitih porodica. brojevi.3. Ono je smješteno u. Izrada kalendara praznika. Povezanost ljudi u mjestu i okolini. Organiziranje njihovog obilježavanja u saradnji sa roditeljima i sredinom u kojoj se nalazi škola. Uočavanje povezanosti ljudi u mjestu. Pozitivan stav i ljubav prema domovini. Neispravni kućanski aparati su opasni po život. njihovi postaja. vjerski. Šira porodica. Uzajamni odnosi u porodici. MOJA PORODICA /OBITELJ Uža porodica. okolini i državi. Izrada mapa. Moje mjesto se zove. reljefa. Posmatranje i praćenje napretka učenika. plakata. Roñendan je dan kada smo roñeni. grb i himna. vatrogasna brigada. Pozitivan stav o čistom okolišu.. Moja domovina je Bosna i Hercegovina. Kako slavimo. pripremanje i podsticanje učenika na kreativan i istraživački rad.. 1. Osmišljavanje situacija za interaktivno učenje.U gradu se nalaze različite kulturne i javne ustanove. Bolnice. izletištima. u gradu kulturne ustanove. Učešće u aktivnostima na obilježavanju praznika. Planiranje. njihova sistematizacija. Sposobnost uočavanja opasnosti od neispravnih kućanskih aparata. modela i njihovo prezentiranje.. Demonstriranje rukovanja kućanskim aparatima. Pozitivan stav o kulturi. Pozorište i kinu su Npr. Pozitivan stav i Opisivanje i demostriranje mišljenje o aktivnosti u porodici. roditelji pomažu djeci. državnih simbola zastava.. Razlikovanje kulturnih od javnih ustanova. Podjela poslova u porodici. Boravak u prirodi je Izletišta. ureñena izrada porodičnog stabla. (na.. Poštovanje državnih i vjerskih praznika. organizacija posjeta kulturnim i javnim ustanovama. Pisanje naziva države. izleta. Predlaganje i rukovoñenje školskim projektom. himna. državi. meñusobno se pomažu i doprinose njenoj sreći i uspjehu. pošte i Kulturne i javne škole su javne ustanove ustanove. P rikupljanje i zapisivanje podataka o mjestu / okolini i domovini.5. čestitanje. Prepoznavanje pošte po znaku za poštu. Upućivanje čestitki. Razlikovanje namještaja od kućanskih aparata. Opisivanje načina proslave pojedinih praznika. poštivanje državnih simbola. grb. Uzajamno Prepoznavanje pomaganje ljudi. lokalni i školski. P osjeta kulturnim i javnim ustanovama. policijska stanice. uvažanje tradicije i vrijednosti. Identifikacija praznika. Neki praznici su povezani sa borbom za odreñena prava. Imenovanje mjesta i njegov opis. Praznici mogu biti meñunarodni. Izrada plakata sa važnijim telefonskim brojevima. Identifikacija i njegovanje odnosa u porodici. brigade i policijske Pošta. privrednim objektima. Kućanski aparati i namještaj. Poštivanje praznika drugih naroda.). P rikupljanje podataka o svojoj Porodica je porodici. zastava. učešće u njihovoj proslavi. 84 . Pripremanje. Razumijevanje porodice kao krvno srodne grupe. Podsticanje razvoja radnih i higijenskih navika. Preduzeća i drugi Funkcije vatrogasne privredni objekti. Izrada didaktičkih materijala.4. kulturnim i javnim ustanovama. Poštivanje pojedinaca i uvažavanje njihovih potreba. zajednica u kojoj se svako ponaša prema pravilima. sebi. Voñenje intervjua sa uposlenicima. Razlikovanje vozila policije i vatrogasne brigade od drugih vozila. Posjeta porodici. U porodici svi na odreñeni način rade. Poštivanje članova porodice. 1. učešće u porodici i samom prigodnim imitacionim igrama. podjela poslova u kući. državni. Zašto slavimo.

B ILJKE I ŽIVOTINJE Živa bića i njihova staništa Živa bića su povezana meñu Živa bića se rañaju. sastavljanje odgovarajuće liste. Odijevanje u skladu sa vremenskim prilikama i godišnjim dobima. Pravilna ishrana je garant dobrog zdravlja. sadašnjost. Odabiranje i upotreba zdrave hrane. Prepoznavanje i opisivanje života ljudi u prošlosti i sadašnjosti. ŽIVA BIĆA 2. neke specifične karakteristike djevojčica. edukativnih i didaktičkih materijala. uporeñivanje. podsticanje. razgovor. Prepoznavanje današnjih dobara Čuvanje kao najvećeg kulturnonapretka historijskih čovjeka. Sada je : Drugi sam razred. ČOVJEK I PRIRODA Dijelovi tijela Čuvanje zdravlja Svijest o mom tijelu Higijena Sredstva za higijenu Ishrana Odijevanje Čula Odnos prema prirodi Glavni dijelovi tijela. Izbor prikladne odjeće i obuće. 2. prikupljanje. sistematiziranje. razlike i sličnosti izmeñu dječaka i djevojčica. PROŠLOST. Bilo je nekad: Život ljudi u prošlosti bio je drugačiji. korištenje sredstava za ličnu higijenu. P ravljenje trake vremena. Odnos prema Razlikovanje prošlosti mora termina. vakcinisanje. hranu treba dobro sažvakati. na proteklu školsku godinu. Intervjuiranje. šta su radili. godišnjim dobima. Izrada kalendara. Vremenski termini. čime su se ljudi prevozili. Zdravom ishranom i svakodnevnim tjelesnim vježbanjem živimo zdrav život. redovna ishrana). higijene prostora u kojem boravimo i radimo i higijene okoline. razred. Kako se oblačimo. PRIRODA 2. Stariji sam jednu godinu Moje mjesto danas Prisjećanje na značajne dogañaje iz života. Važan dogañaj u životu djeteta je roñendan i polazak u školu.6. Planiranje. Pozitivan odnos prema mjestu i okolini. kako su se hranili. ilustracija. radnog i životnog prostora. Razvijanje interesovanja i poželjnih navika učenika. ponašanje u skladu s prema okruženju. ljubav prema životinjama. ali i sadašnjosti. BUDUĆNOST Važni dogañaji iz mog života. istraživanje. Živjeti u prirodi. sistematiziranje. Procjenjivanje postignuća. Redovno održavanje lične higijene. ne jesti previše. Razlikovanje rastu. budućnost. Težnja ka boljitku. To je prošlost. stare i umiru. (kalendara prošlost ili kalendara pomaganje. života). gdje su boravili. Mala živa bića su Uspostavljanje veze izmeñu žive i nežive prirode. biti pozitivan. SADAŠNJOST. Vrste čula. Redovni odlasci ljekaru nam pomažu u otkrivanju i liječenju bolesti. Održavanje lične higijene. P risjećanje.1. zaključivanje. Razlikovanje i imenovanje pojedinih dijelova tijela. živih bića od imaju svoja staništa. Saradnja sa lokalnom zajednicom. Sada sam 2. Izrada jelovnika i postavljanje i raspremanje stola. Čuvanje čula Pozitivan odnos prema prirodi. sortiranje. 85 . porodicom. traka. Iduće godine ću biti 3. promjene u prirodi. Pravljenje plana rada kao kategorije budućnosti.2. izvoñenje zaključaka. spomenika. izlaganje. Izbor zdrave hrane. I mi smo dio prošlosti. nežive prirode.1. Uvažavanje suprotnog spola. historijskog kalendara Bilježenje. pripremanje. pravljenje zbirki. Imenovanje raznovrsne hrane i razlikovanje zdrave od nezdrave hrane.1. pravilno korištenje. za zdrav život važna je zdrava i čista sredina. P raktična upotreba sredstava za ličnu higijenu. prošlost. voñenje. Živa bića ne bi mogla živjeti bez nežive prirode. Redovno održavanje lične higijene. Njegovanje i čuvanje prirodne pravilnog odnosa sredine. izlaganje. Korištenje čula u procesu saznanja i svakodnevnom životu. kako su se djeca u prošlosti igrala. Praćenje zdravlja učenika. razred. Redovnim vakcinisanjem štitimo naš organizam od zaraznih bolesti. To je budućnost. redovni odlasci ljekaru. Razvoj ekološke svijesti. Čistoća je pola zdravlja. pravilna upotreba hrane (pravilna ishrana. opisivanje P rikupljanje. 2. meñusobno pomaganje i pomaganje starijima i slabijima. To je sadašnjost. Motiviranje učenika na igre i sport. imenovanje sredstava za ličnu i drugu higijenu.1.1.

biljnom i Uočavanje Životinje kote Opisivanje životinjskom promjena na mlade. čvrstom. a velika živa bića su divlje i domaće životinje i čovjek. 2. Pripremanje i rukovoñenje izvoñenja učeničkih istraživačkih ogleda. agregatnom stanju tvari. izmeñu pojedinih biljaka. životinje.sobom i sa neživom prirodom Velika i mala živa bića Promjene žive i nežive prirode. gmizavci. U različita godišnja doba se dešavaju Razlikovanje različite promjene u dijelova različitih prirodi. hrana je hrana koja hrane mesom. vode život biljaka i i toplote ne bi bilo životinja je Nastanak i rast života. Zdrava od onih koje se «Ko voli ljubimci. pesticida i Uočavanje domaćih). mesom (svaštojedi). na biljkama biljaka i životinjama. Agregatna stanja Tvari mogu biti u Uočavanje tvari.2. Uzgajanje cvijeća i povrća. Saradnja sa lokalnom zajednicom i porodicom učenika. istraživanju iskustveno učenje. 86 . biljkama (biljojedi). voda i pozitivnog vrste i održavanje. životinjskog i biljnog svijeta. tečnom ili različitih gasovitom stanju. promjena. i razmnožavanje svijesti i svijesti mesom (mesojedi) biljaka. tvari. Pomaganje učenicima u izradi kalendara. plakata i drugog obrazovnog materijala. TVARI Sva tijela se sastoje Tijela se sastoje od Tijela se sastoje Svjesnost o od tvari. podsticanje i rukovoñenje u P omaganje. Organizacija akcija očuvanja zdrave okoline. životinje voli i mladunčad se proizvodi bez ljude». životinja. (naročito herbicida. Izrada zidnih panoa. Izvoñenje različitih ogleda sa vodom. za Bez svjetlosti. životinja. bubice. Uočavanje Uočavanje koristi i promjena na opasnosti od biljnog biljkama i i životinjskog svijeta životinjama i iz bližeg okruženja. Čuvaju zdravu okolinu. biljkama i iz jaja. P osmatranje.3. Značaj boravka u prirodi za zdravlje. od tvari. Znaju urediti školsku učionicu. Izvoñenje ogleda samostalno ili pripremanje. zbirki materijala iz prirode. agregatnih stanja tvari. različitih različita godišnja Životinje se hrane životinjskih vrsta Razvoj ekološke doba. briga o kućnim ljubimcima. Pozitivan stav o zdravoj okolini. Organiziranje posjeta poljoprivrednom dobru / botaničkoj bašti/ zoološkom vrtu i dr. interaktivno učenje. Ponašanje u skladu sa zdravom okolinom. Razlikovanje biljnog i Za zdrav život životinja koje se životinjskog Domaće i divlje potrebna je zdrava hrane biljkama svijeta. kućni ishrana. a ljudi se potomstva kod životinjama u rañaju. korisne i zato ih uzgajamo. u grupi. zajednice. Imenovanje biljaka i svjetlost. Planiranje. 2. potrebna Razvijanje životinja i biljaka. ZDRAVA OKOLINA Uredimo školsku učionicu. otkrivanje životnih procese Domaće životinje i kod biljaka i njihovi mladunci. Aktivno učešće u ekološkim aktivnostima odjeljenja. drugih hemijskih sličnosti i razlika sredstava. ptice se legu nastanka svijetu. Znaju značaj čistog zraka i značaj boravka u prirodi za zdravlje. (podzemni i Biljke i životinje su nadzemni dio). životinja iz toplota. predviñanje. Opisivanje života biljaka i životinja.. Upoznavanje sa drugim primjerima agregatnog stanja. Znaju čuvati okolinu. Čist zrak. o korisnosti Koristi od biljaka i ili i biljkama i postojanja životinja. Divlje životinje i njihovi mladunci. škole. odnosa prema okruženja.

P rezentiranja.Pratiti redoslijed uputstava i pravila muzičke igre.P ravilnoj interpretaciji pjesme u odgovarajućem tempu i dinamici. boji. . . klavir i druge). . njihovom značaju u igri. . interpretacije.P ostavljanju glasa. .Skladno i ritmički povezano kretanje uz muziku: izražavanje karaktera. . . .S istematiziranjem muzičkih znanja. -O učenju muziciranja kao cjeloživotnom procesu. CILJEVI OČEKIVANI REZULTATI UČENJA Uče nici bi tre bali imati znanje i razumijevanje : . . muzičkoscenske igre i improvizaciju. bilježenja. iznositi svoje mišljenje i ideje.Samostalno sviranje na ritmičkim i početno sviranje na melodijskim instrumentima (metalofon i ksilofon). .Samostalnije sviranje kao pratnja pjevanju. trajanju.Prepoznaje zvučne odnose po visini. horu. razredu kao horu ili /i orkestru. Razvijanje muzičke sposobnosti i vještine: . .Muzička/glazbena kultura (2 časa sedmično. gitara. dikciji i artikulaciji. muzičke igre. .Izražava odgovornost za kvalitetno sviranje u -Porodici kao grupi. .Prepoznaje ulogu muzike u okruženju: porodici. predviñanjem odreñenih rezultata. .Da bez tačnog pjevanja nema lijepog zajedničkog muziciranja u horu.O instrumentima i odnosima meñu njima. grafički prikaz i notni zapis. flauta. izvoñenje ritma brojalice. .Koristiti prethodna iskustva u pjevanju i sviranju i jednostavne muzičke termine. .Prepoznaje i razumije trajanje četvrtinki i osminki.Razvijanje trajnih interesa i ljubavi prema muzici projekti. u čemu učenik pokazuje sve veću samostalnost.Improvizirati samostalno maštovito i originalno. . školi. .Često traži i/ili sluša muziku i pjeva i sam i sa .Iskazuje želju i potrebu za posjećivanjem koncerata. truba. tačnoj intonaciji. .Prepoznaje razlike izmeñu zvukova neodreñene i odreñene visine i koristi ih u improvizaciji. ritma. .Muzičke memorije. interakciji (rad u velikim i malim grupama. . improvizaciju.Uz pomoć nastavnika praviti jednostavna poreñenja o interpretaciji učenika. violina. Razvijanje pozitivnih vrijednosti i stavova: . . SPOSOBNOSTI I VJEŠTINE VRIJEDNOSTI. instrumenata).Orffa i orkestarske (harmonika.Učešće sa zadovoljstvom i veći doprinos u baštini BiH. . razvijanje emocionalne i estetske drugom djecom.Koristiti odreñene kriterije za izvoñenje i/ili procjenu slušanog djela.Aktivne interakcije sa okruženjem: kroz pjevanje i sviranje. . .Pokazuje sve više samopouzdanja u pjevanju.Pokazuje odgovornost za zajedničko pjevanje u -Prema sebi kao pjeva ču i svira ču. ZNANJE . . učenika za muzikom u životu. . orkestru.P rezentiranjem postignutih rezultata i aktivnim pozitivnim odnosom na koncertima.O značaju muzike u životu djeteta. .P repoznaje muzičke instrumente: ritmičke i melodijske C. njenim svojstvima i osobinama tona.Da je znanje sviranja na instrumentima značajno radi muziciranja u orkestru. 70 časova godišnje) CILJEVI I REZULTATI ODGOJNO-OBRAZOVNOG RADA PODRUČJA UČENJA Sticanje znanja o: . te karakter djela. što ukazuje na narastanje potrebe osjetljivosti djeteta na kvalitet muzike. PONAŠANJE 87 .Postavljati pitanja kad se nañe pred novim muzičkim zadatkom.Doživljava i izvodi mjeru (dobe) i ritam brojalica. STAVOVI. tempa i dinamike. .Poštuje muziciranje i stavove drugih.Nadalje. .O muzici. . sviranje na osnovu partitura u slikama (sa simbolima).P osmatranja.Upoznaje četvrtinku i osminke kroz izgovor slogova.Razvijanje ljubavi prema muzičkoj i kulturnoj .Osluškivati i ispravljati greške u pjevanju prema uputstvu nastavnika. istraživanja zvučnih boja i izradi kako bi ona postala trajna potreba djece. u paru. . dinamici i tempu. . sredini u kojoj živi.

kao i uz upotrebu lutke koja pjeva i govori. Podsticati djecu da izmišljaju priče ili naslikaju seriju slika koje će sada znatno samostalnije sami moći uz pomoć instrumenata «oživjeti». Neophodno je napomenuti da gradivo iz muzičke kulture u sebi ima elemente koji prirodno pomažu i podržavaju savlañivanje i ostalih sadržaja u drugom razredu. po sadržaju i karakteru interesantne su i bliske djeci ovog uzrasta. grupnu. što će biti jednostavno jer ih djeca kao dio svakodnevne igre zaista vole. priručnih i improviziranih instrumenata. individualnu i u paru (komunikacija putem dijaloga). U toku godine treba obraditi najmanje 15 pjesama pjevanjem i sviranjem. Koreografije okretnih igara u takvim slučajevima i narodnih kola mogu imati utvrñene figure i kretnje. opsega muzičke memorije i tačnog izvoñenja ritma i metrike kroz brojalice i muzičke igre. tačnosti intonacije. Zato im nastavnik u drugom razredu treba posvetiti dužnu pažnju. Učenici u toku godine treba da nauče najmanje 10 muzičkih igara koje uključuju pokret. kao i učešće sa zadovoljstvom i većim interesom u muzičkim dramatizacijama.kolektivnu. pomaže i tjelesnom odgoju i upoznavanju narodne muzičke tradicije. složeniji ritam i metriku u odnosu na prvi razred. te raznih kretnji ruku. ali i tradicionalno dječije stvaralaštvo imaju veliki značaj u razvoju muzikalnosti djeteta najmlañe dobi. život u prirodi. pored ostalog podražava i razne radove. formu kompozicije. U toku godine treba uraditi nekoliko ovakvih muzičkih dramatizacija. okreti. pa su u razvoju djeteta u ovoj oblasti od neprocjenjivog značaja. slobodniju improvizaciju. U oblasti dječijeg stvaralaštva u drugom razredu. pljeskanje. izvoñače i sastave. pa je i korelacija sa drugim predmetima sasvim prirodna. narodne običaje i drugo. Razlike meñu učenicima bit će u skladu s razlikama u samom startu i dinamici napredovanja u usvajanju znanja i vještina. Predložene pjesme u drugom razredu imaju različit sadržajem koji. Predložene pjesme za drugi razred odgovaraju opsegu dječijeg glasa. Usvajanje muzičkih pojmova kojih u muzici ima mnogo treba da teče postupno nakon doživljaja muzike. koji pjeva uz pratnju melodijskog instrumenta (klavir ili sintisajzer). Slušanjem upoznati najmanje 15 kompozicija. a u funkciji razvoju pozitivnih interesa i stavova prema muzičkim vrednotama. 88 . Predložene brojalice imaju različit sadržaj (neke su iz kategorije „iracionalnih“). u drugom razredu treba dalje raditi na ostvarivanju postavljenih muzičkih odgojno-obrazovnih ciljeva posredstvom navedenih programskih sadržaja. U razrednoj nastavi težište je na umjetničko-doživljajnoj komponenti. Igre i narodna kola. I nadalje podsticati djecu da svoje zapažanje i doživljaje izraze opisno ili likovno. Ovo područje u nastavnom predmetu ima velike mogućnosti za upoznavanje muzičke umjetnosti i muzičke literature iz svijeta. koja se sastoje iz osnovnih pokreta: hodanje. te razvoju muzičkih sposobnosti tokom razreda. tempo i dinamiku izvoñenja. Kako spadaju u dječiju igru. muzičke instrumente. tapkanje. kao i pokretom jer se time podstiče njihova kreativnost. Nakon doživljaja pjesme djeca je uče pjevati slušajući nastavnika. U toku godine treba naučiti 15 brojalica. Najvažnije je raditi dalje na poboljšanju kvaliteta pjevanja. uz korištenje Orffovog dječijeg instrumentarija. poskakivanje s plesnim elementima. učenike treba uputiti na sigurnije i samostalnije praćenje pjevanja. Djecu učiti da sa sve većom tačnošću zapažaju i odreñuju karakter kompozicije.STRUKTURA SADRŽAJA PJEVANJE I SVIRANJE II MUZIČKE/ GLAZBENE IGRE III BROJALICE IV SLUŠANJE MUZIKE V DJEČIJE STVARALAŠTVO DIDAKTIČKO-METODIČKE NAPOMENE Uz neophodno uvažavanje nivoa postignuća svakog pojedinog učenika. nenametljivo i bez opterećenja muzičkom terminologijom koja je za djecu ove dobi apstraktnog karaktera.

izrada vlastitih improviziranih instrumenata i njihova upotreba u skladu sa zadacima pjesme odnosno brojalice. Hodžić-stihovi Nasiha Kapidžić-Hadžić) 13. 89 .Samostalno snalaženje u sviranju kao pratnji pjesmi. . doprinoseći boljem zvuku. .Rukovodi. Begić) 8. note: duge i kratke). Dječiji snovi (Refik Hodžić -stihovi V. R odila se nota (Melisa Ibrahimbegović-Salihović) 14. Jesenska 29.Samostalno pjeva i igra. Robert Grubišić. grupnom i individualnom muziciranju.Samostalno igra u kolu i . PONAŠANJE AKTIVNOS T UČ ENIKA AKTIVNOSTI NASTAVNIKA (O RGANIZACIJA I METO D E NAS T AVE I UČENJA. N ina. razgovara i upućuje ih na izvore znanja. prihvata i pruža pomoć. . . ritam (duge i kratke slogove). sarañuje sa drugima. posebno trradicionalne igre. kao pojedinac ili dio grupe. .Procjenjuje sebe. 5.P ravilno izvodi . 8. Ruku meni bato daj (Njemačka) 5. . S pavaj. . pomaže.P repoznaje pjesmice. . . vrtu van škole. Visibaba (S. Saonice male Sanje (J. priredbe. narodna koristi ih u igri.Razvijanje mišljenja da je pokret važan u plesu i kolu. Mak oznake za 7. Tašun.Muzicira shvata da će tako samoinicijativno biti ljepše i bez podsticaja. .P omaže djeci u kolektivnom. Pačiji ples koreografiju. u školskom dvorištu. B osno moja.Samostalno izvodi zadane pokrete. . A u. čvorak . ñački valcer (Nikola Hercigonja) 28. Josip Kaplan) 26. . A. .P onašanjem i individualna učestalim postignuća. .P jeva i svira Orffove instrumente samostalnije i sa više povjerenja u sebe.Opisivanje pokretima odreñenih dogañaja u prirodi (život u prirodi. D jeca su vojska najjača (stihovi V. K iša pada trava raste 25. . iš igre i kola.P osmatra i prati učenika u radu -Direktno učešće sa učenicima u igrama i kolu.P rikladne igre u učionici. bijela golubica (Krčevina-Vareš). PJEVANJE I SVIRANJE Izbor: 1. OCJENJIVANJ E ) I. uspavanka 18. . Mali. stvara pozitivnu sliku i razvija svijest o značaju svakog pojedinca u horu i potrebi uklapanja svog glasa u skupno muziciranje. . Korunović) 6. Najljepša mama na svijetu (hor Kolibri) 20.Osmišljava. . . Braću ne donose rode (A.Podsticanje kreativnosti igrom. . P jesma o konjiću Božidar Stančić 11. priprema i organizira igre u učionici.Razvijanje svijesti o kolima kao muzičkom stvaralaštvu sa utvrñenom pravilima (koreografija). V išnjičica rod rodila 24. imenuje i korigira greške u .Kroz muzičke zadatke razvijanje svijesti o obavezama i njihovom ispunjavanju. Ršumović) 22. Čestitka majčica (Franjo Barić. upućuje. . odnosno prati Izbor: datu 1. . . . . . .Samostalno predlaže i nove pokrete koji su prihvatljivi. Milošević) II MUZIČKE/ GLAZBENE IGRE . .Osluškuje. radovi.Poznaje i pjevanju i koristi Orffove sviranju. S pavaj sine (Mostar). . Dano. Korunović) 12. Jesenska (J.P rihvata i narodna. Razgranala grana jorgovana 23. instrumente i kombinira ih sa priručnim. pjevanje i sviranje u interakciji i učenje. narodni običaji). Strina rodo . nina. zajedničko i pojedinačno izvoñenje pokreta uz pjevanje.Kroz pjevanje. pokretom i pjevanjem. dikcija) koja dovode do kvalitetnijeg muziciranja kolektiva. .Milić) 21. Kiša pada (Nada Ludvig -Pečar) 9. uspavanka 17.P repoznaje i 3.Osmišljava prigodne muzičke igre za bolje učenje u školi.Raspoznavanje pojedine muzičke znakove u notnom zapisu (dinamika.Komunicira sa djecom. prihvata i poštuje pravila pjevanja (intonacija. . Mozart) 10. Vučer) 4.Traži.Modeliranje narodnih nošnji prema originalu ili fotografijama. tašun tanana (Sarajevo). . Korać i Lj. blistaj zvijezdo mala (W. artikulacija. tro i četverodijelnu) tezu i arzu. Imamo učiteljicu za čistu peticu (Senad Bostandžić stihovi Mirsad Bećirbašić) 15. . . Uspavanka 19.Ulaže veliki trud da usaglasi pjevanje i sviranje sa grupom i kolektivom. . K olanje (okolica Sarajeva). kao i za upoznavanje muzičke baštine BiH. primjenjuje 9. razredu. berem grožñe imenuje pojedine 4. narodna 16. Stojanov) 2.P ovezuje ritam pjesmice sa pokretom. u muziciranjem poreñenju sa pokazuje da muziku rezultatima u prvom doživljava i cijeni.P rihvata korekcije i .Uviña da pjevanje treba najviše vježbati. prihvatanje i ponašanje u skladu sa pravilima muzičke igre u svim prilikama.P rati i procjenjuje njihova . iš. što je škola zgodna 27.Vodi aktivnosti učenika. Zavičaju moj (M.RAZRADA SADRŽAJA (TABELA) SADRŽAJ ZNANJ E I RAZUMIJEVANJ E SPOS OBNOS TI VRIJ EDNOS TI. Stupa (okolica Mostara) narodno pravila muzičke kolo igre.Razumije.P raktičan rad u razredu.Razumije. R oñendan u Š umi (R. 2. Berem. B'jela roda (S. Batist Lily) 3.Redovno učešće u pjevanju i sviranju i u raznim prilikama: nastava. Čvorak. brojalice i muzičke igre.Interakcija u improvizaciji. 10. .P redlaganje muzičke igre za priredbe. Kaplan) 7. . kuća. Dok mjesec sja (J. pokazuje. Ja kupih jednu koku malu dinamiku i (Jajce). muziciranje u razredu. Blistaj.Izrada od različitih materijala . u ñiñali beši (Srebrenica).P repoznaje 6. . tempo i dinamiku.Rukovodi aktivnostima i motivira rad učenika. Mrav (A. u porodici. razvija osjet za: mjeru (dvo. izleti. demonstrira i usmjerava u pravcu interesa i mogućnosti. . Iš.Čuvanje školskih muzičkih instrumenata. uporeñuje i koriguje vlastito pjevanje i sviranje. sviranje i improvizaciju. STAVOVI.Održavanje instrumenata i njihovo odreñeno mjesto.

Saonice male sanje igru odnosno kolo.Reprodukuje ritam . 14. slogovima riječi brojalice. P išem. .Poreñenja nota razumije pokrete i trajanja prema brojalice.P onavlja i .Prepoznavanje zajedničku igru. ritam i izražavanje muzičkog djela. Ivin voz 14. Ide maca oko tebe 13. digin disin (Valjevac. mužu 5.Razvijanje osjećaja za mjeru. ljulja. Tri su mace skakale 12.Izvoditi zapise napravljenim instrumentima. Jedna vrana gakala 7.Rasprave o ponašanju u pojedinim situacijama na koncertu. U maloga svica 15. Ja sam ja 6.P rocjena interesovanja i napretka učenika. na kamenci (Jezero. H odavka (Sarajevo i okolina) 12. . III BROJALICE l. . pokazuje simulacije na kompjuteru. ritam na ranije naučene .S lušanjem i sviranjem na zajednica: svako gledanjem u instrumentima. K išobran za dvoje 18. . -crtanje (slikanje) narodnih nošnji. iskustvima. Trči zeko kroz šumicu 8.Samostalno . uči .Uočavanje poštovanje.P repoznaje rukom i u koloni kreativnosti i mašte ranije obrañene (stupanje u ritmičkom brojalice sa nogama). samosvijest.U saradnji sa roditeljima organizira praktične vježbe i odlazak na probu u KUD. ljuške 10. C ica maca plakala 11. . Imamo učiteljicu za čist peticu 19. fotografija.Osmišljava prigodne muzičke igre za interaktivno učenje. upućuje koordinira rad u ovom području. . . svira prema notni zapis poigrava se i pravilima i odreñuje duge i kombinira ih. 90 .Razvijanje .Skupljanje i zapisivanje brojalica. . . . Jedan dodan. Jen.Izražava kretnjama šta muzika sugeriše.S likanje instrumenata i prezentacija crteža. . diskusije. menci. dva. . usvaja ih sa više sigurnosti.P rigodne igre uloge članova porodice u izradi instrumenata. zaslužuje kratke note .P rati i izvodi uočavanje pokrete u mjeri i sličnosti i ritmu (dugi i razlika. Sage se mlada do zemlje (Livno) 13. sortiranje i izvoñenje zaključaka o dječijoj igri. .Pamtiti i donositi u razred nove brojalice za .Pokazati je ritmičkom brojalice na drugarima i radovati instrumentu po osnovu ritma bez se novim uzoru (na teksta zajedničkim osnovu primjera (zagonetka). (slogove teksta).Učlanjenje u ritmičku i/ili folklornu sekciju. . . odbrojavanjem . G. Pliva patka preko Save 9.P okazuje i demonstrira izvoñenje i sviranje.Slobodno i organizirano kretanje u prostoru. tekstom i bez .Vakuf) 16. pišem petnaeest.Tačno izvodi na instrumentu. u učionici. Jajce) 17. . . razlike izmeñu odreñenih i neodreñenih zvukova. E nci.Orffov orkestar teksta. . izražavanju.Izrada zidnog panoa sa zapisima. . . tri 4. nastavnika). skandiranjem.Vodi i usmjerava aktivnosti učenika. M uzikaš . tini 3. Golub s krova guče 2. Pužu. ten.11. kratki slogovi). pomaže. .P ravilno korača mjeru i ritam druge i jača njegova u ritmu.Rukovodi.Razvijanje svijesti o kulturi ponašanja na koncertima i nastupima folklornih ansambala. razvijanje kreativnosti i radnih i kulturnih navika kod učenika. P ada snijeg (Zvjezdice) 15. izvoñenje ritma kao brojalice porodica i ureñena . . Ljulja.Izabrati po zvuku najsličnije Orffovim i napraviti stalnu razrednu izložbu. En.P repoznaje pojedine tradicionalne nošnje.P ravilno izvodi . .Razvijanje pozitivnog mišljenja o brojalici kao maštovitoj igri koja razvija osjećaj pripadnosti grupi.

a subjekt u crtežu i umjetnosti. individualan. zgrade i gradnje. Otkriva asocijacije i izmišlja. sažeta i rasuta. KREATIVAN CRTEŽ Treba njegovati subjektivan crtež. tempera. On je originalan. flomaster. proizvod je talenta. misli svojom glavom. dijete svoj svijet gleda svojim očima... opisnim prostorom i psihološkom proporcijom. 70 časova godišnje) CILJEVI I REZULTATI ODGOJNO-OBRAZOVNOG RADA SADRŽAJI U „CRTEŽU“ Za svaki navedeni sadržaj neophodno je da nastavnik formuliše: 1. slike. Uočavanje kompozicije: vodoravna. cik-cak.. brz. olovke u boji. horizontalna. isprekidana. LIKOVNE FORME Izražavanje osnovnim likovnim elementima: linija. vertikalna i kosa. nov i svjež..(2 časa sedmično. Korištenje osnovnih grafičkih prirodnih otisaka. Unutarnji sadržaji: šta sanjam. Korištenje raznovrsnih linija: kriva i prava. mozaik. Sadržaji iz sporta. drvo. Likovna kultura 91 . U „crtežu“ učenik projicira sebe. mit. čega se plašim.. “piše“ i briše. vertikalna i kosa. igrokazom. roñendani. te kiparskih materijala: plastelin. Strip inspirisan crtanim filmom. Izražavanje simboličkim bojama. Zadovoljava svoju radoznalost. kolaž. Likovnu formu pretače u verbalnu priču. koji ne liči ni na koji drugi „crtež“. Inspiracije iz primijenjenih i likovnih umjetnosti. Toliko se dijete srodi sa crtežom da ono crtež crta iz crteža. Likovno sredstvo 5. da sam ja . Ljepota se osjeća. Ilustracije: bajka. Likovno područje 2. zato se učenicima nudi njihov crtež i umjetnost kao estetska inspiracija.. šta ću biti kad porastem. KOMUNIKACIJA I OTVARANJE UČENIKA Dijete komunicira sa sadržajem u svom crtežu. kolorizam i ritam. a mišljenje dodaje šta je to. Osjećanje kaže da nešto postoji. razvija maštu. Učenik se u „crtežu“ bori i troši. Sadržaji na temu praznici. tuguje i raduje se. glina.. plijeni pažnju. zagonetka i odgonetka. Prepoznavanje i usavršavanje likovnih formi: crteža. basna. crta svojim rukama. škole. ulice. doživljava svojim srcem. okoline. porodice. Sadržaji iz prirode i godišnjih doba. legenda. piramidalna i kružna. Kreativan crtež je snažan. Priča o onome šta se pojavljuje u crtežu i umjetnosti. Likovnu formu Sadržaji iz života učenika. dramski i lirski... oduzima i dodaje. Likovni problem 4. pastel. Analizira svoj „crtež“ i crteže svojih vršnjaka. lutkarska predstava.. papir. Likovni element 3. u subjektu.. Komunicira sa sobom i okolinom. Kreativan crtež je plod „sanjarenja na javi“ u koju učenik unosi svu svoju energiju. kompozicija. Imenovanje i korištenje osnovnih i neutralnih boja-akvarel. grafike. U realizaciju su uključena sva čula. Motiv 6. ploha i volumen i njihovih regulatora: simetrija. gubi i dobiva. boja. Dijete crta i govori. reljefa i kipa.

ulice. da se učenici uspješno služe osnovnim i neutralnim bojama. . radu prema tekstu-ilustracija i strip. . Rad prema tekstu-ilustracija i inspiracija Nastavniku se prepušta izbor sadržaja koji se odnose na legende. simboličku.OČEKIVANI REZULTATI / ISHODI UČENJA . da time obogate sadržaje iz života. analiziraju: sadržaj. odgonetka i zagonetka. učenika.Da učenici malo po malo usvajaju osnovnu likovnu terminologiju. Legende treba da su povezane sa lokalnom zajednicom. Rad po direktnom posmatranju Posmatranje prirode života i rada. kosu i kružnu kompoziciju. basna. .Da je «crtež» i umjetnost uzajamna igra izmeñu viñenja i mišljenja. motive. animiranih filmova i stripa. a potom likovno izražavanje. uz nastavnikovo poznavanje umjetnosti i društva. Učenicima se nudi umjetnost kao inspiracija za vlastiti subjektivni crtež.Da prepoznaju simboličku umjetnost iz «djetinjstva čovječanstva» blisku svome «crtežu». Bajka. po direktnom posmatranju. .Da učenici u crtežu kritikuju i hvale. reprodukcija u knjigama i udžbenicima. posebno shematsko-simboličke faze «crteža» učenika. . video i dr. Likovna i primijenjena umjetnost kao inspiracija Posmatranje originalnih umjetničkih djela na izložbama. Rad po mašti Šta sanjam. da sam ja učiteljica. . 92 . godine.. književnosti za djecu i likovnih umjetnosti. inspiracijom iz likovnih i primijenjenih umjetnosti. . te toplim i hladnim…. a ne objektivnu proporciju. estetsko i tehničko. porodice i «crteža». vertikalnu. likovno. Ugodni i neugodni dogañaji. šta ću biti kad porastem.Da je. porodice. priča i izreka. doživljavanja svim čulima i misaonim kategorijama. sliku. te subjektivni doživljaj-sjećanje.Da učenici u «crtežu» i umjetnosti prepoznaju vodoravnu. Razvijanje kod djeteta posmatranja i zapažanja svega što se nalazi u njegovom okruženju. radu po mašti.. škole. folija. XIV zimske olimpijske igre u Sarajevu 1984. mit. da u svom „crtežu“ obrañuju teme. sadašnjosti i budućnosti Učenici drugog razreda treba da nastave sa praksom i teorijom koju su započeli u prvom razredu. porodice. legenda. društvo vršnjaka. .Da u «crtežu» i umjetnosti.Da učenici vole «crtati» i da vole gledati umjetnost. .Da učenici proširuju svoja osjećanja i znanja o «crtežu» i umjetnosti. već stvaranje. ilustracije i inspiracije: po sjećanju. te ilustracije iz književnosti za djecu i junaka crtanih.Da učenici njeguju emotivnu. . škole. a ne lokalnu boju. logično očekivati pozitivne likovne rezultate. sa više asocijacija.Da prihvaćaju kako je u «crtežu» i umjetnosti podjednako prisutan sadržaj i forma. Rad po sjećanju Doživljaji iz života djeteta. okoline.Da učenici prihvaćaju kako «crtež» i umjetnost nije oponašanje. kao što vole uopće slike iz kojih uče: . čega se plašim. PROGRAMSKI SADRŽAJI Iz prošlosti. reljef i kip.

kroz koju prolazi ovaj uzrast. gvaš. boja. DIDAKTIČKO-METODIČKE NAPOMENE Svi drugi predmeti u školi imaju uzlaznu liniju. pastele. likovnom. boja i ploha.. Prostorno-plastično oblikovanje: reljef. svi ostali predmeti bilježe logične rezultate napretka. Vizuelno-estetsko procjenjivanje Pri doživljaju „crteža“ i umjetnosti učenici postepeno upoznaju likovnu terminologiju i posmatrajući svoj „crtež“ i umjetnost umjetnika bogate doživljaj i znaju kazati o sadržaju. temperu. kolorizam. flomaster. koje su bliske shematsko-simboličkoj fazi dječijeg crteža. kredu. u Likovnoj kulturi nisu. već je to prirodni proces. što duže budu djeca. pa se daju stepenovati. Dekorativni rad podrazumijeva ukrašavanje upotrebnih predmeta: ukrasi. dok ona žele da «crtaju». u osmom i devetom razredu saopćavaju «da ne znaju». Crtanje Dalje usavršavati upotrebu crtačkih tehnika: grafitna i hemijska olovka. kreda. Zašto? Zato što u prvom i drugom razredu svi učenici znaju crtati. A što učenici kada odrastu prestaju «crtati». ploha. Zato neki pedagozi žele da djeca. Slikanje Usavršavati tehniku slikanja koristeći akvarel. Sedmogodišnje dijete koristi tzv. metalno pero. a Likovna kultura «nazatka». Djecu proñe «crtanje». te on tako ne liči ni na jedan drugi predmet. kip i zgrada Razvijati i dalje sposobnosti modelovanja i grañenja kod djece. Zato. šarene i neutralne boje. Boja je zahvalna u radu sa djecom ovog uzrasta. kolorizam. te regulatora: ritam i simetrija. Tome treba dodati i slijedeće: iako se spoznaja može razviti po nekoj odreñenoj metodi i bez svijesti o njoj. Dekorativni rad s grafikom I dalje koristiti. da dijete «crta» čak i bez svijesti o sebi i 93 .LIKOVNI JEZIK ILI FORMA U drugom razredu učenici treba da prošire osjećanje i znanja o likovnim elementima: crta. estetskom i tehničkom.. simboličke. ornamenti i arabeske. kao što ih proñe djetinjstvo. na neki su način logični. volumen i regulatora: a-simetrija. na svoj način imenovati ono što je u domenu percepcije. flomaster. ugljen. šare. Koristiti prirodne otiske upotrebom osnovnih boja. Crtež našeg uzrasta je u usponu. da bi duže «crtala». nije kriva ni škola ni učitelj niti nastavnik. Na taj način učenici upoznaju simboličke likovne i primijenjene umjetnosti. a da se ta želja u devetom razredu prirodno gasi. a preko njih i dječija čula i spoznaje. usavršavati i kombinirati dekorativni rad s grafikom korištenjem likovnih elemenata: linija. Ta činjenica predmet Likovnu kulturu čini specifičnom. kao što bi to moglo da se primijeni za dječiji «crtež». pa se onda izvodi definicija: da se djeci i učenicima nudi «crtež» kao sredstvo odgoja i obrazovanja. kompozicija i ritam. već je identičan samom sebi. na neki način. gradeći likovne regulatore: a-simetriju. iako nastavnik uvijek od učenika zahtijeva maksimum. kompoziciju i ritam. Dijete će u skladu s vlastitom percepcijom i recepcijom izraziti doživljaj.

slika. Specifičnost je i u internacionalnom likovnom jeziku. a iz svih ostalih priloga izviru dodatne upute. koju je dijete stavilo kistom na papir. razredu učenici mogli „crtati“ u blokčasu. jer niko ne zna šta ova ili ona linija i boja. Ali. da bi opravdali sebe. predstavlja. i 2. formulišemo: estetsko nastoji da u „crtežu“ razotkrije tajnu koja u njemu ipak ostaje sačuvana. Nastava se realizira u dva odvojena nastavna sata. u kojemu je sve simbolično. niti dozvoljavati da oni opet „gnjave“ svoj „crtež“. Oni treba da kreiraju brz i svjež „crtež“. i napominjući specifičnosti. Ali je takva umjetnost i takav „crtež“ bogata umjetnost i bogat „crtež“. Učenike ne treba do kraja iscrpljivati. objašnjavamo naš naslov: Didaktičko-metodičke napomene. pa mi onda. kip i zgrada). Ovdje samo ističemo princip nastavnikova rukovoñenja i metode igre. ipak nastava Likovne kulture ima svoje jasne metode i principe u kojima nastavnik u praksi sa manje truda postiže zavidne stvaralačke rezultate. Stoga simboličku umjetnost. Da li zato što je od svih mogućih učenik izabrao baš tu ili zato što na paleti nije imao neku drugu. za 25 minuta. 94 . grafika. Tek bi u 5. „crtež“ i u njima simbole je teško odgonetati. a 20 minuta je dovoljno vrijeme za uvodni i završni dio nastavnog sata. zagonetke i tajne „crteža“ („crtež“ je crtež. I u 1. Navodeći principe i metode. nastave i stvaralaštva kao jedinstva suprotnosti i metodu aktivnog doživljaja u kojima učenik aktivno učestvuje u procesu rañanja svog subjektivnog „crteža“. razredu učenici svoj „crtež“ brzo završe. te da sedmično „crtaju“ 2 „crteža“. iako to sve izvire iz njegove duboke psihe. nagañamo: šta je učenik htio da kaže.«crtežu».

zagrijav an je i smirivanje organizma). Vješto izvodi raznovrsne forme prirodnih oblika kretanja (hodanje. Primjenju je prirodne oblike kretanja i njihove kombinacije u igrama i poligonima (sa i be z rekvizita). voda) i tjelesne aktivnosti u prirodi. 70 časova godišnje) CILJEVI I REZULTATI ODGOJNO-OBRAZOVNOG RADA CILJEVI OČEKIVANI REZULTATI/ISHODI UČENJA Razlikuje pravilno od nepravilnog držanja tijela. P orodično koristi zdravstvene usluge.. agilnost. Zna da su psihoaktivne supstance štetne. Posje duje i druga motorička isk ustva u zavisnosti od ličnih interesovanja i mogućnosti sredine (npr. P osjeduje osnovne navike lične i kolektivne higijene. jutarn ja gimnastika. P osjeduje znanja o značaju prirodnih faktora (zrak. Izvodi pokret/ kretanje u zadatom smjeru i po zadatoj putanji. k lizan je . stolni te nis. Tražit će pomoć ukoliko je zlostavljano (tjelesno. Razvijanje motoričkih sposobnosti. ili zna za takav slučaj. učenja i igre. sportski ples itd. Unapreñuje motoričke sposobnosti (koordinaciju. nesvjestica itd. Razumije značaj pravilnog držanja tijela za zdravlje. Očuvanje i unapreñenje zdravlja Posjeduje znanja o zna čaju zdravlja. P oznaje osnovna načela sigurnosti u sali. sk ijanje.. Usklañuje svoje kretanje sa kretanjem para (partnera) u jednostavnijim kretnim zadacima. Pozitivno doživljava i vrjednuje nastavu tje lesnog i zdravstvenog odgoja. sunce.. spavanja. vožnja b icikla. primjeren uzrastu. pješačenje u prirodi. emocionalno ili seksualno) i (ili) zanemareno. Posje duje znan ja o značaju tjelesne ak tivnosti za očuvanje i unapreñivanje zdravlja. Izbjegava situacije u kojima može da se povrijedi i umije da traži pomoć. stavova. tlu. skakanje. Vlada izab ranim vještinam a iz vje žbi na spravama. 95 . uvažava suprotan spol. P oznaje principe pravilne i redovne ishrane. brži rad srca. umijeća i navika u skladu sa uzrasnim i individualnim karakteristikama Osposobljavanje za samostalno vježbanje u slobodno vrijeme Usklañuje svoje kretanje sa kretanjem rekvizita.. Ima usklañen dnevni ritam odmora. II ili III razredu). brzinu i izdržljivost). sa i bez rekvizita. P ovezuje prirodne oblike kretanja (npr. Poznaje rodne (spolne) karakteristik e. vježbe labavljenja). ravnotežu. vje žbe istezanja. Sposoban je da prepliva 25 m slobodnom tehnikom (u I. znojenje. trčanje i skakanje. Zna ulogu dijelova tijela prilikom vježbanja. Pre poznaje osnovne vrste vje žbi oblikovanja (vježbe jačanja.). preciznost gipkost. P ravilno izvodi jednostavnije vježbe oblikovanja. Samostalno izvodi jednostavne plesne korake . Samostalno primje njuje nauče ne mode le tje lesne aktivnosti (igre. trčanje. ima kulturu objedovanja. uz asistenciju odraslih. P repoznaje fiziološke znake umjerenog opterećenja i zamora (npr.). i sportsk ih igara.) i umije da traži pomoć ako se loše osjeća. Pravilno drži tije lo. na igralištu i bazenu.Tjelesni i zdravstveni odgoj (2 časa sedmično.). pokreta i kretanja. sanjk anje . P oznaje termine za označavanje osnovnih položaja. snagu.

povlačenje užeta. sa posebnim akcentom na mišiće trbuha. Dizanja i nošenja: nošenje 3 . pomicanje rukama u visu. preskakanje niskih prepreka jednonožnim odrazom. u paru i u trojkama jednonožno i sunožno. strunjače) kratkim zaletom jednonožnim odrazom i sunožnim doskokom. savlañivanje straha od sprava. na boku. penjanje uz stablo. osnovi akrobatike valjanje povaljka¸ ”svijeća“. bacanje medicinke jednom rukom sa ramena (1 kg). Skokovi i poskoci: sunožni skok uvis iz mjesta. Igra se i vježba u grupi uspostavljajući saradničke odnose. skok uvito.4 lopte istovremeno 8 m. bacanja i skokova. saskok na meku strunjaču. P okretom izražava svoje emocije i iskustva. preskakanje odreñene razdaljine (jarka. skok udalj iz mjesta sunožnim odrazom. Višenja: izdržaj u visu. trčanje 30 m . preskakanje raznih rekvizita poredanih u nizu. 96 .sa promjenom pravca kretanja. bez i sa rekvizitima. mekani doskok. bacanje loptice (200 g) udalj i cilj. pokret usklañuje sa muzikom. o zid. preskakanje duge vijače pojedinačno. nepristojno ponašanje.visoki start. na leñima.5 m od dohvatne visine. trčanje umjerenim tempom do 1 min. P antomimom i pokretom prikazuje različite životne situacije. leña i ramenog pojasa. Promoviranje pozitivnih socijalnih interakcija Razvijanje pozitivne slike o sebi Razvijanje kreativnosti kroz pokret Ophodi se s pažnjom prema vršnjacima i pokazuje spremnost da im pomogne. Poštuje postavljena pravila uz podsticanje i nadzor u čitelja. „borba pijetlova” i slično. štafetne igre sa elementima trčanja. k ršenje pravila. nošenje 2 medicinke (0. skok u dubinu pijesak (60 cm). uz pomoć izdržaj. Vučenja i guranja: preko linije u parovima. Upoznaje i prihvata sebe. Provlačenja: kroz ljestve. sunožno ili jednonožno. obručeve. preskakanje kratke vijače u mjestu i kretanju na različite načine. opuštanje smirenje. zgib u visu. Prepoznaje nesportsko ponašanje (gruba igra.). Preskoci: naskok na švedski sanduk uzduž u čučanj. Upiranja: kratkotrajni upori na tlu. penjanje i provlačenje kroz velike ljestve. P osjeduje pozitivno iskustvo uspješnosti kroz ovladavanje sve složenijim kretnim zadacima. Penjanja: penjanje uz švedske ljestve. kretanje u uporu za rukama . penjanje uz mornarske ljestve. Pozitivno vrednuje uspješne poteze i uloženi trud svih učesnika u igri. ispod sprava i drugih prepreka. Upoznaje i prihvata svoje sposobnosti. o spravu.Prihvata one koji se od njega razlikuju. penjanje uz motku 1.“četveronožno“. funkcija socijalizacija i sl. poligoni sa prelaženjem sprava. Atletski sadržaji: hodanje i trčanje u prirodi.. Gimnastički sadržaji: vježbe oblikovanja za razvoj svih većih mišićnih grupa. krugu ili polukrugu. Upoznaje svoje sposobnosti. sa i bez muzičke pratnje.5 – 1 kg) u odručenju 6 m. penjanje i spuštanje sa sprava. naprijed i nazad na raznim dijelovima stopala.. Puzanja: potrbuške. NASTAVNI SADRŽAJI Prirodni oblici kretanja: različiti oblici hodanja i trčanja . protrčavanje ispod vijače. Elementarne igre s različitim odgojno-obrazovnim ciljevima: razvoj koordinacije. osobine i ograničenja značajna za učešće u tjelesnoj aktivnosti. promjenom tempa.

o štetnosti droga. (2) očuvanje i unapreñenje zdravlja. Za prvi ciklus obaveznog obrazovanja. zdravi zubi. Pojedinačni ciljevi tjelesnog i zdravstvenog odgoja izvode se iz posebnih ciljeva. Sadržaj i metode moraju biti sisitematski planirani i sprovoñeni uz uključivanje: zdravstvenih radnika. lična higijena. dodavanje i hvatanje lopte jednom i objema rukama. pušenja i konzumiranja alkohola. morfoloških i funkcionalnih osobina i sposobnosti. ciljevi su prilagoñeni nasljednim mogućnostima učenika. kako da održavaju kolektivnu higijenu. njihovoj hronološkoj dobi i stvarnom stanju. ona mora da odgovori promjenama zdravstvenih potreba učenika. (7) promoviranje pozitivnih socijalnih interakcija i (8) praktična primjena sposobnosti i stečenih znanja. primjereno njihovim stvarnim mogućnostima. morfološkog i funkcionalnog razvoja djece. pri čemu nastavnik mora voditi računa da ne zaplaši i ne zabrine djecu. Igre sa loptom: igranje različitim loptama rukom. motoričkih. posljedice uzimanja droga. značaj tjelesne aktivnosti i rekreacije za zdravlje. vježbe za sigurnost u dubokoj vodi. usvajanje znanja. DIDAKTIČKO – METODIČKE NAPOMENE U prvom ciklusu obaveznog obrazovanja. zdrava ishrana. dodavanje lopte nogom. biti i čas moje okoline. nenastavnog osoblja i roditelja. zdrava kičma i kostur. vrijednosti i principa tjelesnog vježbanja. učenika. vježbe za prilagoñavanje na otpor vode. Nastavnik može tokom nekog drugog časa. Učenje i igra su kompleksne aktivnosti. ali i to će biti čas tjelesnog i zdravstvenog odgoja. odnosno edukativne grupne igre bit će trenuci kada će djeca učiti kako da izbjegnu situacije u kojima mogu da se povrede. izdisanje pod vodom. zasnovane na nedjeljivosti morfoloških. tuširanje). štafetne i elementarne igre sa loptom. značaj igre i radosti za zdravlje. Kako je škola dinamična organizacija. na primjer iz prirode koja ih okružuje i to će. nastavnika. Izleti i pješačenja: dva izleta. svejedno. Čas tjelesnog i zdravstvenog odgoja može biti integriran u cjelokupnu nastavu. od kojih jedan zahtjevniji u pogledu dužine puta i konfiguracije terena. (4) osposobljavanje za samostalno vježbanje u slobodno vrijeme. kako da zatraže pomoć ako su žrtva zlostavljanja. programiranim. Posebni ciljevi u području tjelesnog i zdravstvenog odgoja su: (1) shvatanje smisla. (3) stimuliranje razvoja motoričkih. nastanak bolesti . Zdravstvene radionice. plutanje na grudima. alkohola i duhana po zdravlje. plesne koreografije po izboru učitelja. značaj školske sredine za zdravlje. Ritmika i ples: okretanje obruča oko ruke i struka. rad ruku leñno i kraul. kako da održavaju ličnu higijenu (pranje ruku i zuba. kognitivnih. sunožni saskok. improvizirane koreografije na različite vrste muzike. nogom. odbojka preko konopa sa balonom. a odnose se na konkretne sadržaje preko kojih se oni realiziraju. te objektivnim mogućnostima njihovog rezidencijalnog ambijenta. (5) razvijanje pozitivne slike o sebi. deset. plesni dokoraci uz pratnju muzike. motoričkih znanja i stanja zdravlja. funkcionalnih. Zdravstveno preventivni sadržaji moraju da odgovore zdravstvenim potrebama učenika. potapanje glave. voñenje obruča kotrljanjem naprijed. ili izmeñu dva časa. dječji poskok. organiziranim i kontroliranim vježbanjem i učenjem utiče na povoljnu konstalaciju antropoloških osobina i sposobnosti. umivanje. vještina i navika u konkretnim uvjetima života i rada. školske sredine i socijalnog okruženja. osnovi tehnike plivanja – rad nogu. u dvorištu ili na livadi. odnosno da razgovara sa učenicima o nekoj temi. s učenicima organizirati prigodnu tjelesnu aktivnost. sunožni okret za 180 stepeni.kako očuvati zdravlje. zdrava životna sredina. To može da traje pet. gledanje pod vodom. kontrolirano odbijanje balona jednom ili objema rukama. a i inače. Plivanje: hodanje i trčanje u plitkoj vodi sa različitim zadacima kroz igru. ujedno.Vježbe ravnoteže: hodanje po niskoj gredi i klupi u svim smjerovima. kotrljanje obruča u parovima. odnosno aktivnost učenika. konativnih i ekoloških struktura i funkcija. 97 . Opći cilj tjelesnog i zdravstvenog odgoja je da se planiranim. (6) razvijanje kreativnosti kroz pokret. U isto vrijeme nastavnik može da predaje. Usmjereni su prevashodno da stimuliranje psihomotoričkog. trideset minuta. tematski sadržaji zdravstvenog odgoja su: naše tijelo. vještina i navika u skladu sa uzrasnim i individualnim karakteristikama. glavom palicom ili reketom: voñenje lopte rukom ili nogom u jednom pravcu ili sa promjenom pravca.

snage (položaji tijela . skakanje. Ciljevi u školskom procesu tjelesnog i zdravstvenog odgoja su operativni. organiziranje. sistematizacija i primjena meñuzavisnih antropoloških. Oni su usmjereni prevashodno na razvijanje motivacije kod učenika i interesa kod roditelja za navedene kineziološke aktivnosti. glavi. ruci. dizanje. te analizu i procjenu ishoda tjelesnog i zdravstvenog odgoja. odnosno i opći cilj. U odnosu na idealno i očekivano stanje učenika primjereno njihovom inicijalnom stanju i faktorima ograničenja. neobični položajni. a u cilju pravilnog rasta i razvoja. bacanje. primjeren dispoziciji i razvoju pojedinih motoričkih. izvoñenje i kontrolu aktivnosti. Uspješan sistem tjelesnog i zdravstvenog odgoja omogućava učeniku – istovremeno i podjednako značajno – rast i razvoj. ukoliko za njih postoji realna potreba. penjanju. kotrljanju. metodičkih i stručnih saznanja. valjanje. u elementarnim sportskim aktivnostima). trčanje. nošenje. u tom smislu. u odnosu na pojedinačne i posebne. Naročito treba izbjegavati jačanje sklopa trbušnih mišića zbog povijanja kičmenog stuba. sa rekvizitima. istezanja vrata. viseći. ritmičke. metodoloških. održavanje na vodi. a nikako veliki doskoci.).u hodanju. stojeći. a na neke dimenzije i jedino mogući. kotrljanje.). preciznosti (držanje. U ovom uzrastu su utjecaji na pozitivnu transformaciju antropoloških dimenzija učenika najveći. trčanju. planiranje i programiranje sadržaja.Specifični ciljevi tjelesnog i zdravstvenog odgoja mogu se ticati sporta. primjerenih kineziološkim potrebama djece i omladine. puzanje. i. interaktivnom i kreativnom dječijom prirodom.bez rekvizita i sa rekvizitima . Zbog toga je nastavni program zasnovan na igri i prirodnim oblicima kretanja. putem vježbanja. 98 . te na veličinu i visinu predmeta koji se preskaču. penjanje.vježbe oblikovanja). izdržljivosti (opće . u skakanju. u trčanju. gañanje. postavljanje. provlačenju. sa osloncem na jednoj nozi. predstavljaju osnov za koncipiranje. morfoloških i funkcionalnih osobina i sposobnosti. valjanju. orijentacije)..ležeći. provlačenje. Treba izbjegavati kretanje u čučnju zbog mogućih oštećenja zglobova. spuštanje). Kod gimnastičkih preskakanja treba obratiti pažnju na mogućnosti učenika.posebnu pažnju usmjeriti na disanje). ravnoteže (statističke i dinamičke . klečeći. hvatanje. pojedinačnih pokreta i frekvencije pokreta hodanje. Kod skakanja treba paziti da svi poskoci budu u pokretima.. na organizam djeteta.. agilnosti (brzine promjene smjera kretanja . kretanje na vodi. Ovaj period razvoja djeteta je veoma pogodan za početak planskih — ciljanih uticaja. Psihomotorička aktivnost se usmjerava prije svega na na razvijanje i usavršavanje: koordinacije (brzinske. sportske rekreacije i kinezioterapije. Takoñer. laktu. čučeći. usvajanje korisnih teorijskih i praktičnih znanja. puzanju. šutiranje. cilj je razvoj. te se ni u kom slučaju ne smiju izvoditi isti i nagli pokreti glave. sa sadržajima i pristupima koji prevaliraju dječiju potrebu za aktivnošću i stimuliraju dječiju želju za napretkom – podraženu aktivnom. Veoma je bitan odabir vježbi oblikovanja i zagrijavanja. brzine (reakcije.na suženoj i nestabilnoj podlozi).. Akcenat treba da se stavi na vježbe zagrijavanja. gibljivosti (aktivne kompleksne i lokalne .

OKVIRNI NASTAVNI PLAN I PROGRAM za treći razred devetogodišnje osnovne škole 99 .

4. u skladu s mogućnostima o kojima je riječ u Koncepciji. Napomena: Broj nastavnih časova za vjeronauku. odjeljensku zajednicu. vannastavne aktivnosti. 100 . hrvatski.OKVIRNI NASTAVNI PLAN ZA TREĆI RAZRED DEVETOGODIŠNJE OSNOVNE ŠKOLE REDNI B ROJ OBAVEZNI NASTAVNI PREDMETI Bosanski. 7. 5. dopunske/dodatne programe. 2. srpski jezik i književnost Strani jezik Matematika Moja okolina Muzička /glazbena kultura Likovna kultura Tjelesni i zdravstveni odgoj UKUPNO: UKUPNO OPTEREĆENJE UČENIKA : SEDMIČNI BROJ NASTAVNIH ČASOVA 4 2 3 3 2 2 2 18 GODIŠNJI BROJ NASTAVNIH ČASOVA 140 70 105 105 70 70 70 630 1. 3. fakultativni) odredit će se na lokalnom nivou. 6. eventualno neki novi predmet (izborni.

tišina. hrvatski. reprodukcija pročitanog Napomena: Usvajanje štampanih slova ćirilice se može realizirati u prvom ili u drugom polugodištu. Čitanje kraćeg teksta štampanog ćiriličnim pismom.Bosanski. gluma 101 . uporedba) Glumac. 140 časova godišnje) Čitanje i pisanje Usavršavanje tehnike čitanja: pravilno i izražajno čitanje. rečenica štampanih ćiriličnim pismom. Čitanje i interpretacija Književnog teksta Štiva u čitankama Lektira Jezik Rječnik Gramatika Pravogovor Pravopis Kultura izražavanja Narativni i deskriptivni oblici Pričanje Prepričavanje Medijska kultura Filmske vrste: Igrani film (film za djecu) Izražajna sredstva filmske umjetnosti: filmska slika. Usvajanje štampanih slova ćiriličnog pisma. srpski jezik i književnost (4 časa sedmično. čitanje riječi. Sricanje. uloga. Rad na poboljšanju razumijevanja pročitanog. po izboru nastavnika. zvuk. muzika (književno djelo-film.

. 102 . . .P ismo je veoma važno u komuniciranju. pojam.Sposobnost uopćavanja. pravilno povezivanje u strukture riječi. nježnost). vrijednosti.Razumjet će šta znači čitati s namjerom da doñu do odreñenih informacija. čita. o likovima. sriču. OČEKIVANI REZULTATI .Kombiniraju riječi i pokrete radi prenošenja poruke. reklamnih panoa.Predstavljaju situacijski kontekst neverbalnim znacima (pogledom izražavam sumnju. . proširujemo znanje.pročitaj i ispričaj što si pročitao. . .Čitamo tragove .Čitanje rečenica u sebi.Čitanje kraćeg teksta u sebi.pročitaj i kaži što je izostavljeno u rečenici.Povezuju slova. obavijesti). posebice u glasnom čitanju.Mogućnost razumijevanja i reprodukcije. . slušati s cilje m da čuju obavijesti. priči. .uspostavi pravilan redoslijed riječi u rečenici.Znaju u knjizi (analiziranjem sadržaja) doći do tražene stranice. . . . prepoznavanje ortografskih znakova i njihove uloge.pročitaj i objasni šta to znači.Čitamo misli. sriče riječi rečenice.Čitamo geografske karte. . poboljšavamo komuniciranje. .Knjige su važne i u isticanju iskustva (čitamo upute. .P ismo je dio jezičnoga i kulturnog identiteta.P repoznajemo osjećaje. zaključivanje o poruci.Znaju povezati pronañene informacije. .Rečenica može zadržati smisao ako u njoj jednu riječ zamijenimo drugom ili ako neke riječi izostavimo.Rješavaju zadatke tipa: .Znaju latinična slova na nivou automatizirane radnje. .Čitaće rado i bez zahtjeva odraslih. .Sastavljanje rečenica od ispremetanih riječi.Kompjuter ne može zamijeniti naše pisanje. odgovori na postavljena pitanja: o toku dogañaja. .Čitamo iz knjiga.Razumije smisao pročitanog i reproducira. . izgubljenosti ili kad je bio sretan. U pisanju . .Mogu se usredotočiti na sadržaj. rečenice. . . . PSIHOMOTORIČKO PODRUČJE . .L ijepo pisanje je znak poštovanja. uvažavanja osobe kojoj pišemo. .Izrazom lica pokazuju kako se osjećao lik u priči. odnosno naslova. . . pjesmu. . pišu lijepo. kako je izgledao u situaciji: razočarenja.Usredotočenost pažnje na sadržaj. U ćiriličnom pismu . vještine.ČITANJE I PISANJE ODGOJNO-OBRAZOVNI CILJEVI I ZADAĆE – OČEKIVANI REZULTATI SPOZNAJNO PODRUČJE Znanja. čitaju riječi. objašnjavanje smisla. sposobnost U latiničnom pismu . .Važno je znati iskazati misao u usmenom i pisanom obliku.Pisanje o iskustvu /nekoliko rečenica/ (Desilo mi se. vidio sam.Riječ do riječi poruka. . .Pisanje poruka pisanim slovima. a pisanje već ima osobni pečat. .Ne čitamo samo knjige. . . .Zna štampana ćirilična slova.Čitamo da bismo razumjeli sebe i svijet oko sebe. .pročitaj i objasni svojim riječima.pročitaj i dopuni nepotpunu rečenicu.dopiši izostavljene riječi i rečenice. interesi . . AFEKTIVNO PODRUČJE Stavovi. . Riječi.sastavi rečenice od napisanih riječi. uplašio sam se). a da rečenica nosi mudrost i da je poticaj za razmišljanje.Pisanje pisanih latiničnih slova. nego i radost. kompjuterskog zaslona. . . . .Mogućnost uočavanja uporišnog mjesta u tekstu.Čitanje poslovice.Znaju naći u rječniku riječ. rečenice.Čitanjem sakupljamo obavijesti. .Knjiga nije samo poruka. poruke.P repoznajemo namjere (čitamo). . plakata. s TV ekrana. strah. tekst prepisujemo pisanim slovima. .Usvojili su štampana slova ćiriličnog pisma. razumijevanje smisla. tekst i razumiju pročitano. užitak. priču.

PROGRAMSKI SADRŽAJI
Čitanje i pisanje sadržaja pisanih latiničnim pismom Čitanje naglas i čitanje u sebi Dalji rad na razvijanju i usavršavanju tehnike čitanja (pravilnosti, brzine i izražajnosti) • Čitanje proznog teksta, priče, bajke; • Čitanje dramskog teksta; • Čitanje poetskog teksta; • Čitanje stripa; • Usvajanje štampanih slova ćirilice i pravilno čitanje riječi i rečenica. Razumijevanje sadržaja štampanih latiničnim pismom i u opsegu • Razumijevanje sadržaja na nivou reprodukcije pročitanog; • Razumijevanje na nivou uočavanja glavnog dogañaja, glavnih i sporednih likova; • Razumijevanje na nivou uopćavanja i formuliranja podnaslova logičkim cjelinama u književnom tekstu; • Razumijevanje kao ishod uviñanja uzroka i posljedice. Razumijevanje sadržaja štampanih ćiriličnim pismom • Razumijevanje na nivou uočavanja dogañaja; • Na nivou mogućnosti odgovaranja na postavljena pitanja; • Dopunjavanje nepotpunih rečenica; • Mogućnost ilustriranja pročitanog. Pisanje Dalji rad na usavršavanju tehnike pisanja; Usavršavanje estetske strane rukopisa. Pisanje riječi i rečenica uz ilustrirane sadržaje iz izravno danog okruženja; Pisanje rečenica o pročitanim sadržajima; Pisanje o sadržajima mašte; Prepisivanje riječi, rečenica, kraćeg teksta; Pisanje po diktatu (diktat s komentarom, objašnjeni diktat, diktat s prepričavanjem pogrešaka, izborni diktat, stvaralački diktati, kontrolni diktat).

103

ČITANJE I INTERPRETIRANJE KNJIŽEVNOG TEKSTA ODGOJNO–OBRAZOVNI CILJEVI, ZADACI I REZULTATI UČENJA
SPOZNAJNO PODRUČJE Znanja, vještine, sposobnost - Opažanje bitnih misli u tekstu; - Izdvajanje rečenica koje upućuju na poruku; - Opažanje meñusobne povezanosti rečenica i dijelova teksta; - Uočavanje logičkih cjelina u tekstu; - Formuliranje podnaslova u dijelovima teksta; - Izražavanje doživljaja teksta na svoj način; - Pokazati inventivnost u izboru riječi u prepričavanju; - Uočavanje opisa prirode, lika, pojave u književnom tekstu; - Povezati pjesničku sliku, likovni izraz, muziku; - Iskustvo lika i moje iskustvo; - Pisanje dijaloga iz teksta s no vim obrtima; Uporedba tekstova: - U kojim se tekstovima pojavljuju pozitivni likovi? - U kojim smo pričama upoznali sebične osobe? - U kojoj smo priči prepoznali pravdu? - Moja omiljena priča. AFEKTIVNO PODRUČJE Stavovi, vrijednosti, interesi - Učenici su svjesniji značaja knjige; - Čitamo s ciljem prikupljanja obavijesti o ljudima i dogañajima, o pojavama i okruženju; - Vjerovanje u važnost osobina: poštenja, meñusobnog uvažavanja; osobina koje su važne za uspjeh: rad, upornost, saradnja i kooperativnost, samokontrola; - Ponašanje u situacijama neuspjeha; - Usklañenost riječi i djela; - Vrijednost otvorenosti, vedrine, optimizma u životu; - Sposobnost razumijevanja smisla života: živimo da bismo razumjeli smisao, znali doživljavati ljepotu i stvarati lijepo, da doprinesemo razvoju ljudske zajednice i humanijem životu; - Sila ne vodi nigdje i ničemu; - Razgo vorom se može mnogo postići; - Prijateljstvo je važno; - Mudrost je važna i mogućnost predviñanja posljedica odreñenog postupka. PSIHOMOTORIČKO PODRUČJE - Pisanje o pojedinostima iz knjiže vnog teksta; - Prepisivanje rečenica, karakterističnih kraćih dijelova teksta; - Opis predmeta, likova prirodnih pojava, pretvara u slike, boje crteže, stripove; - Izmjena toka dogañaja u priči ilustriranjem; - Razrješavanje situacije pomoću stripa; - Predstavljanje dominantnih osjećanja bojom; - Crtanje u funkciji razrješavanja konflikta u priči; - Dio teksta zamjenjuje ilustracijom; - Ponuñenu ilustraciju stavljamo u kontekst priče; - Ilustriramo ključne riječi u priči; - Neverbalnim znacima pokazujemo prevladavajući osjećaj lika. OČEKIVANI REZULTATI - Tekst štampanim latiničnim pismom čita pravilno i izražajno; - Čita rado, radi zadovoljstva; - Razumije upute: čitaj brže, sporije, pročitaj u sebi i kaži što si pročitao, čitaj tako da ti se u glasu prepoznaje nježnost, strogost, neka to bude grub glas, čitaj tako da se u glasu osjeća radost, tuga; - Razumjet će poruku i može je iskazati u obliku kratke rečenice; - Može prepričati tekst na reproduktivnom nivou; - Može u prepričavanje uključiti elemente kreativnosti: promjenom toka dogañaja u priči (uvoñenjem novog lika u priču), promjenom završetka ili unošenjem elemenata opisa (proširivanje teksta); - Može samostalno pročitati tekst i odgovoriti na zadatke koji se odnose: - na tok dogañaja, mjesto i vrijeme, glavni dogañaj u priči, - na osobine glavnih i sporednih likova, - na formuliranje podnaslova dijela teksta; - Zna šta je priča, razlikuje bajku i basnu; - Zna šta je pjesma, stih, kitica (strofa); - Prepoznaje dramske testove; - Prepoznaje strip i zna predstaviti dijelove teksta ili dogañaje i likove stripom.

104

Čitanje i interpretacija književnog teksta /programski sadržaji/
Priča: - tok dogañaja, - mjesto i vrijeme radnje, - uočavanje najvažnijih trenutaka u priči; Likovi u priči: glavni i sporedni; Osobine likova: osobine likova u priči; Logičke cjeline u priči; Formulisanje podnaslova u dijelovima (logičkim cjelinama) teksta; Priča u stripu, dramatizacija priče u stripu; Bajka; Pjesma; * Dijelovi pjesme (stih, kitica).

Književnoteorijski pojmovi: (Orijentacione naznake opsega i dubine) Priča pjesma (prepoznavanje u toku rada i interpretiranje na nastavnim časovima). U pričama čitamo o dogañajima i doživljajima, o životinjama, pisci maštaju i pišu priče. Priču možemo prepričati. Možemo ilustrirati pročitano. Iz priče učimo o životu. U priči najčešće nema nadnaravnih bića i čudesnih dogañanja. Priča ima sadržaj Priča je ispričana odreñenim redoslijedom: ima početak, glavni dio i završetak. Lik u priči i basni Postoje glavni i sporedni likovi. Najviše se govori o glavnom liku. Priča u nama izaziva osjećaje. Čitajući priču, mi doživljavamo radost, tugu, bude nam lijepo, ugodno ili neugodno. Doživljaj možemo izraziti riječima, pokretom, crtežom, slikom, zvukom. Bajka je priča o čudesnim, izmišljenim dogañajima i likovima. Basna je kratka priča u kojoj su glavni likovi životinje, a ponekad i biljke i predmeti. Basna ima sadržaj i pouku. Pjesma: Pjesmu čitamo, učimo napamet, recitiramo. I pjesma u nama izaziva različite osjećaje. Pjesmu ne prepričavamo. Igrokaz: U igrokazu likovi razgovaraju na pozornici. Glumci predstavljaju likove, igrom na pozornici prikazuju tekst. Prava pozornica postoji u pozorištu. Gledalište, pozornica, publika-gledatelji (objašnjenja u kontekstu dramske radnje i realizacije dramskog teksta). Književni tekstovi Alija H. Dubočanin: Ahmet Hromadžić: Luko Paljetak: Jevrejska narodna pjesma: Ešref Berbić: Branko Ćopić: Bisera Alikadić: Azra Mulalić: Oton Župančič: Jermenska priča: Nasiha Kapidžić-Hadžić: Želja Plamena Rijeka Izgubljeno stado Čuvar Bosna Na pijaci Lastavice Zlatna kantica Ćup sa zlatom Trčimo za suncem

105

Stanislav Femenić: Rizo Džafić: Zoran Jovanović : Šimo Ešić: Šukrija Pandžo: Narodna basna : Ferida Duraković: Fikreta Kenović-Salihović: Stanko Rakita: Ivica Vanja Rorić: ðani Rodari: Grigor Vitez: Le ktira Nasiha Kapidžić-Hadžić: Šimo Ešić: Ahmet Hromadžić: Stanislav Femenić:

Carevo treće uho Skrovište Drug Kako je procvjetala prva visibaba List na putu Vrba i trn Važnost Asja Cvjetovi Čudesna pjesma Ribar iz Cefalua Zima se razboljela

Pjesme (po izboru) Vezena torbica Zelena šuma (Priče: Ledena gora; Prijatelji; Miš vitez) Idi pa vidi

J EZIK ODGOJNO–OBRAZOVNI CILJEVI , ZADACI I OČEKIVANI REZULTATI
SPOZNAJNO PODRUČJE Znanja, vještine, sposobnost - Jačati saznanje o značaju riječi i jezika u komunikaciji i ukupnom učenju; - Riječ-smisao-poruka Riječ ima mnogo značenja, sasvim odreñeno značenje ima u rečenici (uočavanje na primjerima); - Poznavanje abecede; - Razlikuje imenice i glagole u opsegu koji je naznačen u programskim sadržajima; - Prepoznaje gramatički pravilnu od gramatički nepravilne rečenice; - Pravilno artikulira sve glasove, posebice glasove č, ć, dž, ñ, h, te glasovne skupove je i ije u riječima; - Jasno izgovara riječi; - Izgovara rečenice jasno i tempom koji osigurava slušanje i razumijevanje izgo vorenog; - Zna gdje treba napisati veliko slovo; - Razvijanje jezičkih sposobnosti; - Razumije vanje upotrebne vrijednosti jezika. AFEKTIVNO PODRUČJE Stavovi, vrijednosti, interesi - Poticanje interesa za jezik analizom književnih djela; - Promjenom lingvodidaktičke osnove pri usvajanju sadržaja jezika i književnosti; - Poticati interes i utjecati na saznanje o širokim mogućnostima govornog i pisanog izraza; - Znanje o jeziku i umijeće pisanja u službi razvoja sposobnosti samostalnog izražavanja; - Poznavanje značenja riječi pomaže u orijentaciji i u drugim područjima; - Razumiju pojmove: tekst-djelo, naslovteksta, pisac pjesnik, dio teksta, sadržaj priče; - Šta je tačka, zarez, upitnik, uskličnik; -Znanje daje sigurnost, a sigurnost jača motivaciju za dalje učenje, jača samopoštovanje. PSIHOMOTORIČKO PODRUČJE - Razumijevanje značaja usmenog i pisanog načina izražavanja; - Pokušaji usklañivanja izražavanja u usmenom i pisanom obliku; - Postepeno oslobañanje i odvajanje od reproduktivnog pristupa i slobodnije, osobnije izražavanje; - Poboljšanje koncentracije na bitne elemente sadržaja; - Razvijanje kulture slušanja sagovornika bez obzira na razlike u jeziku, nivou razvijenosti komunikativnih sposobnosti; - Uvažavanje posebnih potreba sago vornika (govorne teškoće, smetnje, oskudan rječnik, sporost u pisanju, crtanju); - Pomoć i saradnja u prepoznavanju zahtje va. OČEKIVANI REZULTATI - Vidljiv je i mjerljiv napredak u izražavanju, s obzirom na izbor izražajnih sredstava i spretniju upotrebu riječi u usmenom i pismenom izražavanju; - Znaju napamet abecedu; - Razlikuju pojmove: Imenica (vlastita, opća, rod i broj imenice i označavaju li nešto umanjeno ili uvećano); Glagol – prepoznavanje glagola i glagolskih vremena u tekstu (glagolska vremena: prošlo, sadašnje i buduće vrijeme); - Znaju da rečenica može biti izrična, upitna, usklična, u potvrdnom i odričnom obliku; - Pišu pravilno riječcu ne i riječcu li uz glagol; - Poznaju interpunkcijske znakove u obimu koji je predviñen Programom i pravilno ih upotrebljavaju u pismenom radu, odnosno uvažavaju u čitanju; - Uočavaju i ispravljaju pogreške u svom radu.

106

JEZIK - PROGRAMSKI SADRŽAJI U ovom su području sljedeće cjeline: - Rječnik - Gramatika /slovnica - Pravogovor (ortoepija) - Pravopis (ortografija) R je č n ik Gra ma t ik a

BOSANSKI, HRVATSKI, SRPSKI JEZIK I KNJIŽEVNOST
Abeceda Samoglasnici i suglasnici (samoglasnik, suglasnik, slog) Vrste riječi: Im e n ic e Vlastite i opće Broj i rod imenica Umanjenice i uvećanice G l a g o l i: prepoznavanje glagola i glagolskih vremena u tekstu (glagolska vremena: prošlo, sadašnje i buduće vrijeme) Rečenica: Izrična, upitna, usklična Potvrdna (jesna), (odrična) Gramatički pravilan redoslijed riječi u rečenici (povezivanje riječi, rečenica u smislene cjeline: dopuni, promijeni riječ u rečenici da ona ne mijenja smisao, napiši riječi u niz koji ima smisao, složi rečenice prema slijedu dogañaja). Vježbe koncentracije u službi trajnijeg pamćenja: Od slova u nizu koji ne daje riječ sastavi riječ: roziver elet, itel, hejims ; Koje su to vrste riječi? Imaš niz riječi ; Prepiši samo imenice i glagole. Imenice u žuta polja, glagole u plava polja. Imaš riječi. Dopiši slovo i dobićeš novu vrstu riječi: vara (vatra), sad izostavi slovo i Ponovo dobivaš riječ s novim značenje. Učenici sami pronalaze nove primjere. Pravogovor i pravopis Veliko i malo slovo Pisanje imena planina, polja, rijeka Dvotačka u nabrajanju, tačka, upitnik, uskličnik na kraju izrične, upitne, usklične rečenice Pisanje odrične riječce ne uz glagole Pisanje upitne riječce li u upitnim rečenicama Glasovi i glasovni skupovi: č, ć , dž , h, je i ije u izgovorenim i napisanim riječima Pravilan izgovor i pisanje glasova č, ć , dž i ñ u umanjenicama (čamčić, prozorčić, lončić, ključić) Izgovor i pisanje glasova č i ć u imenicama za označavanje zanimanja: voćar, dimnjačar, knjižničar, muzičar, učitelj, vodeničar, matičar.

107

K U L T U R A I Z R A Ž A V A NJ A ODGOJNO- OBRAZOVNI CILJEVI, ZADAĆE I OČEKIVANI REZULTATI
SPOZNAJNO PODRUČJE Znanja, vještine, sposobnost - Znaju šta je govor, šta razgovor; - Memoriranje teksta i reprodukcija osnovnih informacija i poruka; - Prepričavanje teksta na osnovu detaljnih i uopćenih pitanja; - Prepričavaju tekst na osnovu zajednički sačinjenog plana: u uvjetima frontalnog rada, u grupi, u paru; - Slikom predstavljen sadržaj ispričati riječima (sposobnost predviñanja, smisao za dedukciju (pretpostavljanje, pokušaj nadogradnje unošenjem elemenata osobnog doživljavanja); - Poticanje mašte (priča može imati i ovakav završetak); - Jačanje kompetencije još uvijek elementarnog je zičkog komuniciranja na usmenom i pismenom nivou. AFEKTIVNO PODRUČJE Stavo vi, vrijednosti, interesi - Svjesniji su ljepote jezika, govora, komuniciranja i uloge vježbanja, čitanja u izgrañivanju kulture usmenog i pismenog izražavanja; - Uočavaju da je kultura govora sastavni dio opće kulture; - Naš govor govori o nama (poželjno u govoru, nepoželjno, kontrola izgovorenoga); - Riječ može ohrabriti, oraspoložiti, može djelovati poticajno, obeshrabriti i uvrijediti; - Izražavaju interes i želju za učenjem; - Svjesni su razlika u načinima govora: pred razredom, pred nepoznatim slušateljima, kada neko drugi govori, kada oni go vore; - Uče o potrebi prilagoñavanja go vora i ponašanja prilikama (jačina glasa, boja, brzina). PSIHOMOTOR IČKO PODRUČJE - Izbor riječi koje će uljepšati priču; - Prepisivanje riječi bez kojih ne možemo opisati predmet, govoriti o iskustvu; - Prepisivanje rečenica s unošenjem promjena, s obzirom na značenje; - Promjene usmjerene na stil; - Kraj priče predstavljamo pantomimom - Pokazujem izrazom lica prevladavajuće osjećanje u priči. OČEKIVANI REZULTATI - Govori i piše gramatički tačno /zahtjevi Programa/; - Piše jasne rečenice i logički ih povezuje u cjelinu teksta; - Uspješno prepričava tekst na osnovu uopćenih pitanja u usmenom i pisanom obliku; - Može prepričati tekst: unosom elemenata kreativnosti: promjenom toka dogañaja u priči (uvoñenjem novog lika u priču), promjenom završetka priče unošenjem elemenata opisa); - Može opisati situaciju, govoriti o iskustvu na jednostavan način; - Može povezati sadržaj u cjelinu (vezani tekst) tako da su prepoznatljivi: uvodni dio, glavni i završni dio i da je moguće prepoznati uzrok i posljedicu (koherencija i kohezija); - Kritički razmišlja i zna misao izraziti u usmenom i pisanom obliku (Ovo nije dobro jer... Mislim da je ova poruka veoma mudra zato što... Ljudi nedovoljno brinu o okolišu pa to može štetno za... Objasniću...); - Može kritički posmatrati vlastiti pismeni rad i procijeniti: uočiti dobre strane i one koje mogu biti bolje (rukopis mi je dobar, ali imam mnogo pogrešaka u ...).

108

Kultura izražavanja Programski sadržaji NARATIVNI I DESKRIPTIVNI OBLICI
Prepričavanje Prepričavanje na osnovu uopćenih pitanja 1+1+1, Prepričavanje na osnovu zajednički sastavljenog plana 2+1+1; Prepričavanje s promjenom: a) toka dogañaja 1+1+1, b) kraja priče 1+1+1, c) unošenjem elemenata deskripcije (proširivanje teksta) 1+1+1; Pričanje Pričanje dogañaja predstavljenog slikom 1+1+1; Tematika Sadržaji nastave kulture izražavanja u direktnoj su stvarnosti i iskustvu (dogañaji i doživljaji, predmeti, biljni i životinjski svijet, igra, druženje, rad stvaralaštvo), Slike i nizovi slika, Književni tekstovi, Sadržaji filma, radija i televizije, Sadržaji mašte.

MEDIJSKA KULTURA ODGOJNO-OBRAZOVNI CILJEVI, ZADAĆE I OČEKIVANI REZULTATI
SPOZNAJNO PODRUČJE Znanja, vještine, sposobnost - Usvajanje znanja o filmu; - Percepcija i recepcija sadržaja filma; - Razumije vanje igranoga filma (i u filmu je uočljiv tok dogañaja, mjesto i vrijeme radnje, likovi); - U književnom tekstu jezik je osnovno sredstvo; - U filmu je to slika, riječ, zvuk, tišina; - Sposobnost razlikovanja filma za djecu i filma za odrasle; - Glumci tumače uloge, - Oni glume u filmu; - Usvajanje znanja o oznaci RP. AFEKTIVNO PODRUČJE Stavovi, vrijednosti, interesi - Film je veoma privlačan, nudi korisne informacije o ljudima životu, prirodi, ali može biti veoma štetan ako ne znamo napraviti izbor; - Postepeno djelovati na stavo ve: nije dobro sve što je privlačno i drago; - O svemu valja razmisliti; - Razvijanje pozitivnih stavo va prema filmo vima koji su umjetnička djela. PSIHOMOTOR IČKO PODRUČJE - Priču iz čitanke pretvaramo u filmsku priču (ilustriramo slike, dijelimo uloge, igramo pred razredom); - Reprodukcija snimljenog govora i pokazivanje ilustriranog sadržaja; - Možemo osmisliti i muziku koja prati prikazivanje; - Potvrñuje likove iz knjiže vnih tekstova i likova iz filmskih priča. OČEKIVANI REZULTATI -Učenici će znati da je igrani film priča koja ima svoj tok, uzbudljiva mjesta; - Filmsku sliku prate: muzika, zvuk, tišina; - Uloge tumače glumci; - Likovi u filmskoj priči mogu biti dobri, hrabri, pošteni, ali i loši, kukavice, prevaranti, baš kao i u priči u čitankama, baš kao i u životu; - Moći će govoriti o toku dogañaja; - Kritički govoriti o likovima; - Znaju zašto postoji napomena pred projekciju: RODITELJSKA P AŽNJA - Šta to znači? Koje i kakve sadržaje djeca ne smiju gledati? Zašto? - Imaće toliko snage da kažu sebi: „Neću gledati taj film; Bolje je da uradim zadaću ili pročitam koju stranicu, ili da to vrijeme...“

109

Medijska kultura Programski sadržaji Filmske vrste: igrani film (film za djecu) Izražajna sredstva filmske umjetnosti: filmska slika, zvuk, tišina, muzika (književno djelo-film, usporedba) Glumac, uloga, gluma. U SLUŽBI REALIZACIJE PROGRAMSKIH SADRŽAJA I OSTVARIVANJA POSTAVLJENIH ODGOJNO-OBRAZOVNIH CILJEVA I ZADATAKA SU:
Specifične metode i postupci i oblici rada
U čitanju i pisanju: - Skupna i monografska obrada štampanih slova ćiriličnog pisma(drugo polugodište); Ščitavanje; Čitanje; Analiza na reproduktivnom nivou; Analiza usmjerena na kreativnu produkciju; - Sveobuhvatna i detaljna analiza, uporeñivanje; - Jezička i stilska analiza; - Etička analiza; - Analiza likova; - Gramatička analiza; - Induktivna i deduktivna metoda; - Heuristička metoda; - Rješavanje problema; Skupni oblik rada: - rad u parovima, frontalni rad. - individualni rad, - individualizirani rad, - igraonice-maštaonice, - igraonice-radionice. - igraonice- pričaonice; Individualni programi u učionici za sve.

Oblici jezičke komunikacije
Aktivnosti RECEP CIJE Pretpostavke: - Tišina i usredotočenost pažnje prema izvoru informacija; Aktivnosti PRODUKCIJE /Usmene/pismene/ Pretpostavke: - odgovarajuća motivacija; - poznavanje sadržaja; - posjedovanje odgovarajućeg leksičkog bogatstva; INTERAKCIJA - Uzajamno djelovanje učesnika koji koriste produkciju i interakciju; Razmjena informacija; Pretpostavke: - pažljivo slušanje; - meñusobno uvažavanje; - mogućnost anticipacije (predviñanja) reakcije. MEDIJACIJA (Usmena /pismena) - Istodobno prisustvo recepcije i produkcije u službi prenosa informacije nekoj trećoj osobi (prepričavanjem teksta učenik je posrednik izmeñu teksta i onog kome prepričava; pisanjem obavijesti posreduje izmeñu onog koji obavještava i onih koje se obavještava itd.); Pretpostavke: - poznavanje sadržaja; - posjedovanje adekvatne terminologije; - sposobnost selektiranja sadržaja po važnosti.

Komunikacijski postupci
-Posmatranje, slušanje, doživljavanje, izražavanje; -Govorne igre u službi brzine mišljenja i reagiranja; - Neverbalno i verbalno; - Riječ i pokret, gest, mimika; - Pokreti i radnje, značenje;

Estetske aktivnosti, sadržaji i sredstva
- Slike dogañaja, predmeta, bića, pojava; - Čitanje, recitovanje, pjevanje; - Igranje uloga; - Čitanje prepričavanje; - Opisivanje; - Slikanje; - Kreativno pisanje;

- Na osnovu glasa prepoznajemo osjećaje; - Mašta kao komunikacija; - Ljepota nam govori s ljepotom razgo varamo (cvijet na kamenu, cvijet na livadi, ubrani cvijet; drvo u šumi, drvo u gradskoj vrevi ;;; Rijeka moru govori); - Igre riječi; - Pišemo reklame, oglase (obične, duhovite); - Upozorenje kao komuniciranje; - Slušamo glasove u prirodi i oponašamo.

- Sadržaji: priče, bajke, basne, znanstvenopopularni tekstovi, uspavanke, stripovi; - Filmo vi u službi razvijanja estetskog senzibiliteta; - Dramski tekst i interakcija; go vor, likovni sadržaji, gluma, muzika, pokret.

110

Didaktičko-metodičke napomene U I i II razredu učenici su usvojili štampana i pisana slova latinice, čitanje i pisanje. U I i II razredu učenici su usvojili štampana i pisana latinična slova, čitanje i pisanje. Treba nastaviti rad na usavršavanju kvaliteta čitanja (pravilno čitanje, čitanje brzinom koja odgovara karakteristikama teksta, unošenje elemenata izražajnosti), čitanje s razumijevanjem, kritičko čitanje i uočavanje uporišnih mjesta. Vježbati čitanje naglas i čitanje u sebi. U pisanju latiničnim pismom treba realizirati vježbe primjerene učenicima III razreda koje su navedene uz programske sadržaje. Raditi na estetskoj strani rukopisa i istovremeno ne zaboraviti da u trećem razredu učenički rukopis počinje poprimati obilježje njegove osobnosti. U drugom polugodištu usvajaju štampana slova ćirilice, ščitavaju i čitaju. Prestaje potreba oponašanja tuñeg pisanja. Dijete formira vlastiti i prepoznatljiv rukopis. Isto se dogaña i sa drugim aktivnostima. Učenici čitaju, pa su samim tim samostalniji u učenju. Tek će samostalna komunikacija s tekstom utjecati na emocionalno otvaranje učenika prema knjizi i prihvatanje knjige srcem. To je presudno u razvoju čitalačke samostalnosti i otvorenosti prema knjizi. U interpretaciji književnog teksta još je uvijek u prvom planu doživljaj književnog djela, uočavanje i izražavanje onih elemenata koji su učeniku III razreda, s obzirom na ukupne karakteristike, najbliži: dogañaj, tok radnje, upečatljiva mjesta, likovi i njihove karakteristike. Postepeno ih počinjemo navikavati na uopćavanja, pa odreñujemo i podnaslove dijelovima teksta. To je istodobno priprema za časove kulture izražavanja i prepričavanje teksta na osnovu plana. Još uvijek učenike ne treba opteretiti složenijim pojmovima. Neka čitaju i čitaju. Čitanje će ih obogatiti, pa će kasnije i pojmove bez teškoća razumjeti. Moramo čekati vrijeme i spremnost učenika (u psihološkom smislu) za recepciju sadržaja koji su suviše uopćeni. Sadržaji nastave maternjeg jezika, posebice sadržaji kulture izražavanja, morali bi biti u službi doživljavanja bogatstva i ljepote ljudskog govora. Nastavnik im to pokazuje i vlastitim govorom, demonstrira nijanse u tonu, jačini i boji glasa, rečeničnim ritmom i intonacijom, a ukupan uspjeh posmatra samo u kontekstu promjena na planu komunikacije shvaćene u najširem značenju riječi. Nastava maternjeg jezika je u funkciji razvoja općih sposobnosti, svijesti o jeziku i kulturi. To je moguće postići jasnim odreñenjem ciljeva i posredstvom sadržaja koji su povezani sa sadržajima drugih nastavnih predmeta. Evo i primjera moguće podjele nastavnih časova po područjima, s tim što nastavnik ima slobodu da u procesu planiranja, na temelju procjene potreba njegovog razreda, odstupi od ovog modela.

Čitanje i pisanje /38/
Usavršavanje tehnike čitanja: pravilno i izražajno čitanje; Rad na poboljšanju razumijevanja pročitanog; Usvajanje štampanih s lova ćiriličnog pisma; Sricanje, čitanje riječi, rečenica štampanih ćiriličnim pismom; Čitanje kraćeg teksta štampanog ćiriličnim pismom.

Čitanje i interpretacija /40/
Književnog teksta Štiva iz čitanke (28) Lektira (12)

Kultura izražavanja /25/
Narativni i deskriptivni oblici
Prepričavanje (16) Pričanje (3)

Jezik /30/
Rječnik Gramatika Pravogovor Pravopis

Medijska kultura /10/
Filmske vrste: igrani film (film za djecu) Izražajna sredstva filmske umjetnosti: filmska slika, zvuk, tišina, muzika (književno djelo-film, usporedba) Glumac, uloga, gluma

111

(3 časa sedmično, 105 časova godišnje)

Matematika

Programski sadržaji
Programska struktura predmetnih područja 1. Sabiranje i oduzimanje do 100 2. Ravne i zakrivljene plohe (površine) likovi, linije 3. Množenje i dijeljenje do 100 4. Mjerenje, uporeñivanje i procjenjivanje ____________________________________________________________________ 1. Sabiranje i oduzimanje do 100 - Sabiranje i oduzimanje brojeva unutar desetica (oblici kao: 50+4, 54-4, 73+4, 77-4); - Upoznavanje relacija ≤ i ≥; - Odreñivanje nepoznatih brojeva (x<14, 40<x<50); - Sabiranje brojeva prve stotice kada je zbir naznačenih jedinica sabiraka manji od 10 (ab+cd, b+d<10) i odgovarajuća oduzimanja; - Sabiranje brojeva prve stotice kada je zbir naznačenih jedinica sabiraka jednak 10 i odgovarajuća oduzimanja; - Sabiranje brojeva prve stotice kada je zbir naznačenih jedinica sabiraka veći od 10 i odgovarajuća oduzimanja; - Sabiranje više sabiraka. Zagrade; - Oduzimanje više brojeva. Zagrade; - Veza sabiranja i oduzimanja; - Zadaci sa dvije operacije; - Brojevni izrazi. Rješavanje jednostavnijih jednačina; - Izračunavanje nepoznatog sabirka; - Izračunavanje nepoznatog umanjenika; - Izračunavanje nepoznatog umanjitelja; - Jednostavniji tekstualni (problemski) zadaci; - Rimski brojevi od XI do XX; - Redni brojevi do 100; - Parni i neparni brojevi do 100; - Stotice prve hiljade. 2. Ravne i zakrivljene plohe (površine), likovi i linije - Pravac, polupravac, duž, ugao – crtanje i obilježavanje; - Crtanje paralelnih i okomitih pravaca; - Uporeñivanje duži. 3. Množenje i dijeljenje do 100 - Množenje kao sabiranje jednakih sabiraka; - Znak «•» (puta). Množilac, množenik (množenje broja i množenje brojem) i produkt umnožak; - Činitelj ili faktori; - Množenje brojeva (i množenje brojem) prve desetice; - Tablica množenja; - Broj 1 i broj 0 činitelj množenja; - Osobine proizvoda: zamjena mjesta činitelja (komutativnost i asocijativnost); - Pisanje dvocifrenog broja u obliku a10+b;

112

- Djeljenik (broj koji se dijeli), djelitelj (broj kojim se dijeli), količnik (ishod dijeljenja); - Dijeljenje brojevima prve desetice; - Količnik čiji je djeljenik broj 0; - Količnik čiji je djelitelj broj 1 (dijeljenje nulom nema smisla); - Tablica dijeljenja; - Veza množenja i dijeljenja; - Množenje i dijeljenje zbira; - Osobine dijeljenja: distributivnost; - Izvantabelarna množenja i izvantabelarna dijeljenja (30:2, 20:10); - Rješavanje jednačina oblika 3X=18, X4=24, 45:X=5, X:9=8; - Računske operacije prvog i računske operacije drugog reda. Red računanja u izrazima s više računskih operacija. Upotreba zagrada. 4. Mjerenje, usporeñivanje i procjenjivanje - Mjerenje dužine. Jedinice za dužinu. (1 m, 1 dm, 1 cm) - Mjerenje mase. Jedinice za masu (1 kg, 1 dag, 1 g) - Jedinice za tekućinu (1 l, 1 dl, 1 cl) - Jedinice za vrijeme (godina, mjesec, tjedan, dan, sat, minuta) - Jedinice za novac (KM, KF)

MATEMATIKA
PODRUČJA UČENJA CILJEVI OČEKIVANI REZULTATI UČENJA
Uče nici bi tre bali zn ati: Koristiti matematički jezik i simbole za osnovne matematičke operacije u skupu brojeva do 100; Rješavati složenije tekstualne zadatke; Uočiti vezu i redoslijed izmeñu osnovnih računskih operacija i provjerava jedne operaciju s pomoću druge; Mjeriti, uporeñivati i procjenjivati s pomoću jedinica za dužinu, masu, vrijeme…

Sticanje znanja: Zn an je Upotreba simbola; Predstavljanje prirodnih brojeva do 100 na brojevnom pravcu; Povezivanje broja i skupa; Formiranje brojnog niza do 100; Zna rimske brojeve do XX; Osnovne računske operacije u skupu brojeva do 100; Usvajanje osnovnih mjera i mjernih jedinica, upoznavanje njihovih meñusobnih odnosa; Crtanje i označavanje osnovnih geometrijskih figura (pravac, polupravac, duž…).

-

-

Sposobnosti i vještine

Razvijanje: logičkog i kritičkog mišljenja; sposobnosti kritičkog vrednovanja vlastitih rezultata i njihovo poreñenja sa rezultatima drugih; sposobnosti predviñanja, mjerenja, usporeñivanja i procjenjivanja.

-

Da uz pomoć nastavnika procjenjuje, uporeñuje i u jednostavnim situacijama donosi zaključke; Koristi kreativnost i maštu za rješavanje njima primjerenih problema; Koristiti jednostavni matematički jezik za saopćavanje ideja.

Vrije dnosti i stavovi

Razvijanje pozitivnih vrije dnosti i stavova: prema sebi samome, prema drugima, prema okolini, prema učenju.

-

Pokazivati više samopouzdanja i odgovornosti; Poštovati različite stavove; Prepoznati ulogu i značaj matematike u svakodnevnom životu.

113

MATEMATIKA ZA III RAZRED DEVETOGODIŠNJEG OBRAZOVANJA
SADRŽAJ 1. Sabiranje i oduzimanje do 100 - Sabiranje i oduzimanje brojeva unutar desetica (oblici kao: 50+4, 54-4, 73+4, 77-4) - Upoznavanje relacija i odreñivanje nepoznatih brojeva (x<15, 40<x<50) - Sabiranje brojeva prve stotice kada je zbir naznačenih jedinica sabiraka manji od 10 (ab+cd, b+d<10) i odgovarajuća oduzimanja - Sabiranje brojeva prve stotice kada je zbir naznačenih jedinica pribrojaka jednak 10 i odgovarajuća oduzimanja; - Sabiranje brojeva prve stotice kada je zbir naznačenih jedinica pribrojaka veći od 10 i odgovarajuća oduzimanja; - Sabiranje više pribrojaka; - Zagrade - Oduzimanje više brojeva; Zagrade; - Veza sabiranja i oduzimanja; - Zadaci sa dvije operacije; - Brojevni izrazi; Rješavanje jednostavnijih jednačina; - Izračunavanje nepoznatog sabiraka; - Izračunavanje nepoznatog umanjenika; - Izračunavanje nepoznatog umanjitelja; - Jednostavniji tekstualni (problemski) zadaci; - Redni brojevi do 100 - Rimski brojevi od XI do XX; - Parni i neparni brojevi do 100; - Stotice prve hiljade. 2. Ravne i zak rivljene površi, likovi i crte - Pravac, polupravac, duž, ugao–crtanje i obilježavanje - Crtanje paralelnih i okomitih pravaca; - Uporeñivanje duži; 3. Množe nje i ZNANJE - Prepoznaju, zapisuju, čitaju i usporeñuju brojeve do 100; - Sabiraju i oduzimaju sa i bez prelaza do 100; - Prepoznaju podatke koji su poznati i koji su nepoznati u jednačinama i nejednačinama; - Rješavaju jednostavne jednačine i tekstualne zadatke do 100; - Rješavaju jednostavnije nejednačine; - Upotrebljavaju redne brojeve do 100; - Zna simbole I, V i X kao simbole pomoću kojih pišemo sve rimske brojeve do XX; - Upotrebljavaju jednostavne tabele; - Interpretiraju (pravilno) jednostavnije grafikone; - Upotrebljavaju matematički jezik, rješavaju matematičke i logičke zadatke; - Čitaju, zapisuju, uporeñuju stotice prve hiljade; - Opažaju i imenuju ravne i zakrivljene površine i klasificiraju ih; - Prepoznaju i imenuju pojmove: pravac, polupravac, duž, ugao, kružnica i krug; - Razlikuju kružnicu i krug; - Samostalno uočavaju, definiraju, - Sposobnost kritičkog vrednovanja vlastitih ishoda i uporeñ ivanje s ishodima drugih (par, grupa, razred...); - Sposobnost uočavanja razlika izmeñu paralelnih i okomitih pravaca; - Uočavanje likova oblika trougaoa, kvadrata, pravougaonika i kruga u okružju; SPOSOBNOSTI - Sposobnost upotrebe matematičkog jezika i simbola; - Sposobnost primjene matematičkih znanja u svakodnevnom životu; - Samostalno i timsko formuliranje zaključaka; - Razvijanje logičke sposobnosti kroz igru i rješavanje matematičkih problema; - Sposobnost za razmjenu informacija, rezultata i iskustava sa drugarima i nastavnikom; VRIJEDNOST I, STAVOVI, PONAŠANJE - Osposobljeni su za samostalan rad, rad u parovima, malim i velikim grupama; - Pokazuju smisao, želju, zanimanje i odvažnost za otkrivanje i istraživanje novog i nepoznatog; - Pokazuju zanimanje prilikom upoznavanja novih pojmova i proširivanja matematičkog znanja; - Pokazuju zanimanje za učešće u matematičkim kolektivnim igrama; - Rješavaju probleme kroz igru i zabavu poštujući pravila; - Vrednuju lične i stavove drugih; - Razvijaju pozitivne stavove, ponašanja za rad i igru; - Učestvuju u sastavljanju i rješavanju matematičkih zadataka iz svakodnevnog života; - Množe i dijele u skupu brojeva do 100; AKTIVNOSTI UČENIKA - Učestvuju u svim etapama i oblicima rada (grupa, tim, par); - Aktivno učestvuju u matematičkim igrama i primjenjuju ranije stečena znanja i iskustva; - Čitaju i zapisuju brojeve do 100; - P redstavljaju odnose meñu brojevima upotrebljavajući matematičke znake; - Identificiraju prethodnika i sljedbenika zadanog broja; - U računanju zbira koriste zamjenu mjesta sabiraka (osobina komutativnosti zbira); - Upotrebljavaju simbole za računske operacije; - Sabiraju i oduzimaju u skupu brojeva do 100; - P redviñaju približan ishod operacija; - Rješavaju probleme sabiranjem i oduzimanjem; - Računaju na različite načine, okomito i vodoravno, pomoću brojne ose; - Upotrebljavaju jednostavne grafikone i interpretiraju ih; - Imenuju i zapisuju redne brojeve do 100; -Čitaju, zapisuju i usporeñuju stotice prve hiljade; - P rocjenjuju vjerovatni rezultat u igrama na sreću; - P utem dvaju čula osjećaju odnose granice/ruba i regije/područja, crte, površine i prostora; - Samostalno crtaju paralelne i okomite pravce upotrebljavajući AKTIVNOSTI NASTAVNIKA - Sadržaje Nastavnog programa utvrñuje prema interesima i sposobnostima učenika i prilagoñava zahtjeve postavljene programom kako bi bio uspješno ostvaren; - Stavlja naglasak na razumijevanje osnovnih matematičkih pojmova; - Pomaže djeci da poboljšaju izražavanje svojih matematičkih ideja i zapažanja; - Prilagoñava nastavu svakom učeniku pojedinačno; - Primjenjuje pristupe i postupke kojima se uvažava stepen razvoja djeteta; - Pomaže djeci da kritički sagledaju ono što su naučili; - Tematski povezuje nastavne sadržaje unutar Nastavnog plana i programa; - Uključuje matematiku u druge nastavne oblasti.

114

P ripremaju didaktički materijal. Upotreba zagrada.Koriste strelice. . X4= 24. . vrijeme i novac u svakodnevnom životu. .Mjerenje. minuta).Činitelj ili faktori.Osposobljeni su za rješavanje matematičkih zadataka sa više računskih operacija. . koristeći što više primjera i očiglednih sredstava iz okruženja. tablice.Tablica dijeljenja. množenik (množenje broja i množenjem brojem) i umnožak.Dovode u vezu odnose izmeñu brojeva i operacija. . 4. . . . . . .Količnik čiji je djeljenik broj 0. grafikone.Znak «•» (puta). . . . . .Sastavljaju i rastavljaju brojeve.Pomaže učenicima da nauče pravilno koristiti geometrijski pribor pri crtanju i konstruiranju geometrijskih likova oblika trougla. vremena i novca. . . obujma tekućine.Jedinice za vrijeme (godina. .Koriste mjerenje za rješavanje problema. . (dijeljenje nulom nema smisla). . dan. . . . količnik (ishod dijeljenja). tačno izražavaju rezultate mjerenja. . uporeñivan je i procje njivanje . .Crtaju pravac i polupravac. . . .P ravilno interpretiraju grafikone i tabele. dag je oznaka za dekagram.Jedinica za novac (KM. .Vrednuju ishode mjerenja.Sposobnost razlikovanja značenja termina „jednakost” i “ jednačina” kao i „nejednakost”.Izvantablična množenja i izvantablična dijeljenja (30:2.Usvojili su tablicu množenja i dijeljenja do nivoa automatizma.Tablica množenja. sa i bez upotrebe zagrada.Broj 1 i broj 0 kao činitelji množenja.Množenje brojeva (i množenje brojem) prve desetice.Koriste mjerne instrumente. . masu. mjesec.Prepoznaju znak „•” kao oznaku za množenje i znak „:” kao oznaku za dijeljenje. . . . . mase.Djeljenik (broj koji se dijeli).Koriste standardne jedinice za mjerenje dužine. . . djelitelj (broj kojim se dijeli). razlikuju crte i konstruiraju ih .Obavljaju pripremne radnje za osnovne operacije. . 1 dag= 10 grama.Veza množenja i dijeljenja. . . 45:X=5. simbole za operacije i brojne relacije.Predviñaju ishode mjerenja i provjeravaju rješenja zadataka u kojima se koriste mjerne jedinice.P rikupljaju podatke iz stvarnih situacija. . 1 dm.Interpretiraju operacije kroz transformacije. sedmica. .Mjere upotrebljavajući mjernim jedinice.Koriste standardne jedinice za dužinu. . .Dijeljenje brojevima prve desetice.Znaju množiti i dijeliti u skupu brojeva do 100. .Vrednuju ishode.Sposobnost meñusobnog povezivanja i upotreba osnovnih računskih operacija do nivoa automatizma. pravougaonika i kruga. usporeñivanje i procjenjivanje objašnjavaju djeci.Sposobnost samostalnog mjerenja i zapisivanja rezultata.Koriste množenje i dijeljenje u svakodnevnim radnjama i situacijama.Osobine umnoška: zamjena mjesta činitelja (komutativnost i asocijativnost) .Množenje kao sabiranje jednakih sabiraka.Jedinice za tečnost (1 l. 1 cm). . . sat.Samostalno sastavljaju i rješavaju jednostavne matematičke probleme putem jednačina i nejednačina.P redviñaju približan rezultat.Količnik čiji je djelitelj broj 1.P oduzimaju mjerenja i predviñaju ishode. Množilac.dije lje nje do 100 .Osobine dijeljenja: distributivnost. 1 dl. 115 . .Pisanje dvocifrenog broja u obliku a10+ b .Logički zaključuju i računaju.Izražavaju ishode mjerenja.Množenje zbira i dijeljenje zbira.Mjerenje dužine Jedinice za dužinu (1 m.Prepoznaju značenje termina „dvostruko više (dvostruki broj)” i „polovina” broja. .Mjerenje mase Jedinice za masu (1 kg. Mje re nje .Rješavaju geometrijske zadatke . . . geometrijski pribor. .Brojne nizove izražavaju verbalno i simbolički. .Rješavaju jednostavnije jednačine i nejednačine.Vrednuju ishode cjelokupnog rada.Računske operacije prvog i računske operacije drugog reda. 1 cl). mase.Dijele na jednake dijelove.Mjere uz korištenje dogovorenih jedinica i sprava.Samostalno smišljaju zadatke. X:9=8) . Red računanja u izrazima sa više računskih operacija. . 20:10). 1 dag. . 1 g). kvadrata. KF). obujam. . .Upotrebljavaju kreativne postupke za rješavanje svakodnevnih problema i objašnjavaju poduzete postupke. .Istražuju različite načine množenja i dijeljenja. .Rješavanje jednačina oblika 3X=18.

brojevni i perceptivno-predodžbeni (korištenje brojevnih slika) kod predstavljanja brojeva. a naročito množenja i dijeljenja. duž. Sakupljanje didaktičkog materijala iz okolice i njegova primjena u odgovarajućim situacijama. procjenjivati jedinice. Na primjer 23+34. Ukazivati na oblike. Ravnopravno zastupiti tri pristupa: skupovni. • Uz pomoć brojevne linije omogućiti očiglednost nizanja i niza brojeva prve stotine i stotica prve hiljade. osim praktičnih aktivnosti. kružnica…). a tek kasnije na pamćenju. Produbljivanje i proširivanje pojma brojeva do 100. slike i primjere predmeta u bližoj okolini. Objasniti sabiranje i oduzimanje s prelazom različitim metodama. te stotica do 1000. uporeñivati. U geometrijskim sadržajima učenika dovesti na nivo prepoznavanja. Primjenjivati didaktički materijal s ciljem boljeg razumijevanja odreñenih matematičkih radnji. • U domeni mjera i mjerenja. brojevni i perceptivnopredodžbeni. kreativnost i istraživački duh. b+d<10). insistirati na razumijevanju. te o interesima i optimalnim igrovnim metodama kojima će se apstraktni pojmovi i činjenice približiti učeničkim spoznajnim mogućnostima. kooperativnost. Pri tome. Približiti sabiranje brojeva prve stotice kada je zbir naznačenih jedinica pribrojaka manji od 10 (ab+cd. imenovanja i označavanja (prava. 116 . o sposobnosti shvatanja i razumijevanja matematičkih zakonitosti. značajno je voditi računa o spoznajnim mogućnostima učenika. ugao. poimanja. Nastojati uspostaviti što užu korelaciju unutar samog predmeta a i sa drugim predmetima. 3+4<10.DIDAKTIČKO METODIČKE NAPOMENE Za uspješno savladavanje programskih sadržaja u nastavi Matematike za III razred devetogodišnjeg osnovnog obrazovanja neophodno je načiniti uspješan spoj tradicionalnih i savremenih oblika i metoda rada. U domeni mjera i mjerenja učenik treba da zna mjeriti. Kroz različite oblike rada poticati i razvijati samostalnost. • • • • • • • • • • • • Spomenute programske zahtjeve realizirati kroz sva tri postupka: skupovni. Kroz poučavanje i učenje brojeva. učenik treba znati zapisati i pretvarati mjere.

uz nastavnikovu pomoć procjenjivati relevantnost podataka i informacija. raspravljati o tome što se dogaña i u kojim uvjetima. SPOSOBNOSTI I VJEŠTINE ⇒ ⇒ ⇒ ⇒ ⇒ ⇒ VRIJEDNOSTI. okolini i učenju kao cjeloživotn om procesu. ⇒ provoditi istraživanja. te donositi odgovarajuće zaključke. o meñusobnoj ovisnosti meñu živim bićima. poštivati različite stavove. šta čini životnu zajednicu biljaka i životinja. pratiti redoslijed uputa pri istraživanju i mjerenju. uzajamnu ovisnost ljudi u užem i širem zavičaju. uzajamnoj ovisnosti ljudi. primijeniti vlastitu kreativnost i maštu za rješavanje problema. ⇒ samostalno ili u grupi planirati. primjenjuju odreñene kriterije za prikupljanje i zapisivanje podataka. ⇒ samostalno ili u grupi izvoditi zaključke. koristiti jednostavan naučni jezik za priopćavanje ideja i za imenovanje i opis živih bića. ⇒ dobivati i prezentirati dokaze. kompasa i objekata u prirodi i na geografskoj karti. ⇒ razvijati kritičko razmišljanje. praviti jednostavna usporedbe. ⇒ sistematiziranje znanja ⇒ prezentiranje postignutih rezultata. sličnosti i razlike izmeñu živih bića. ⇒ naseljima i saobraćaju u užem i širem zavičaju. ⇒ razmatrati dokaze i procjenjivati. prema drugima. Učenici će: ⇒ posmatrati. prepoznavati ulogu nauke za razumijevanje svijeta u kojem žive i za poboljšanje kvaliteta života. ⇒ ⇒ svojstva naselja u užem i širem zavičaju. STAVOVI.(3 časa sedmično. njegovom zdravlju i odnosu prema prirodi. pravilan odnos čovjeka prema prirodi. pokazivati više samopouzdanja i odgovornosti. ⇒ ⇒ primjenjuju prethodna iskustva. užem i širem zavičaju i dešavanjima u njima. privredi u zavičaju. ⇒ prenositi informacije individualnim timskim radom kroz: ⇒ traženje ideja i provoñenjem jednostavnih posmatranja i ogleda. ⇒ o promjenama na biljkama i životinjama u različita godišnja doba. ⇒ ⇒ uočiti i opisati promjene na biljkama i životinjama u različita godišnja doba. ⇒ izvoditi mjerenja. ⇒ ⇒ osnovne pojmove vezane za uži i širi zavičaj. životnim zajednicama biljaka i životinja. te poreñenjem svojih predviñanja sa stvarnim rezultatima. uz nastavnikovu pomoć razvijati plan istraživanja. PONAŠANJE ⇒ Učenici razvijaju pozitivne vrijednosti i stavove: ⇒ prema sebi samima. tvari. šta čini privredu zavičaja. pojava i procesa u prirodi i društvu. na geografskoj karti. aktuelnosti u užem i širem zavičaju ⇒ ⇒ ⇒ ⇒ ⇒ ⇒ ZNANJE ⇒ razlike izmeñu žive i nežive prirode. svojoj porodici. 105 časova godišnje) Moja okolina CILJEVI I REZULTATI ODGOJNO-OBRAZOVNOG RADA PODRUČJA UČENJA CILJEVI OČEKIVANI REZULTATI Učenici znaju Sticanje znan ja: ⇒ o užoj i široj okolini. ⇒ ⇒ 117 . orijentaciji u prostoru i vremenu. o čovjeku. njegovom zdravlju odrediti glavne i sporedne strane svijeta pomoću sunca.

1. SKICA OKOLINE ŠKOLE 3. 4. 4. 4. 6.7. 3. 6.2. OBRADIVO I NEOBRADIVO ZEMLJIŠTE 1.5. OVISNOST RADOVA LJUDI O VREMENSKIM PROMJENAMA U PRIRODI 1. 2. RAZLIČITI NAČINI ORIJENTACIJE) 2. GEOGRAFSKA KARTA 3. ZDRAVSTVENE USTANOVE ISHRANA DUHAN. MEðUSOBNA OVISNOST BILJNOG I ŽIVOTINJSKOG SVIJETA 1. VRIJEME I PROSTOR 2. ŠUME U ZAVIČAJ 1.2.11. RELJEFNA OBILJEŽJA 3. POZNATE PLANINE U ZAVIČAJU 1.6. 4. DRUŠTVO 4. ŽIVOTINJE: DOMAĆE I DIVLJE 1.4.6. ČISTOĆA I KULTURA STANOVANJA 6.4. 1.1. 1. PTICE 1. LIČNA HIGIJENA 5.NASTAVNI SADRŽAJI / Teme 1. ORIJENTACIJA U PROSTORU (GLAVNE I SPOREDNE STRANE SVIJETA. RAVNICE I POLJA U ZAVIČAJU 1. IZGLED UŽEG I ŠIREG ZAVIČAJA.3. 4. BUDUĆNOST NASELJA U ŠIREM ZAVIČAJU PRIVREDA U UŽEM ZAVIČAJU SAOBRAĆAJ U ŠIREM ZAVIČAJU PRAZNICI 5.9. 4. SNALAŽENJE NA GEOGRAFSKOJ KARTI 4. GODIŠNJA DOBA 2.3.8. ALKOHOL I DROGA ZDRAV OKOLIŠ 118 .1. 6. PRAĆENJE VREMENSKIH PROMJENA.1. STAJALIŠTE. ORIJENTACIJA U VREMENU 2. VIDIK. KALENDAR PRIRODE 3. VIDIKOVA LINIJA.3. 5. HIGIJENA 5. PRIRODA I PRIRODNI PROCESI 1. VODE U ZAVIČAJU 2.3. MOJA DOMOVINA BOSNA I HERCEGOVINA PROŠLOST. SADAŠNJOST. ZNAČENJE BILJAKA ZA LJUDSKU ISHRANU 1.1.10. BILJKE I ŽIVOTINJE.2. ŽIVOTNE ZAJEDNICE 1.5. ZDRAVLJE 6. UMANJENO PREDSTAVLJANJE PREDMETA I UDALJENOSTI 3.4.1.2.1.1.

osmišljavanje igara i interakcijskog učenja.o vrtu i radovima u vrtu u toku ljeta. .Posmatraju. U smislu toga predloženi model može da posluži kao pomoć nastavniku. vinograda i njive. BILJKE I ŽIVOTINJE. .Upućivanje učenika na različite izvore znanja. .o razlikama izmeñu zeljastih i drvenastih biljaka. prepoznaju.Prepoznaju žitarice prema zrnevlju.o ljudima. PONAŠANJE AKTIVNOST UČENIKA AKTIVNOSTI NASTAVNIKA (ORGANIZACIJA I METOD E NAS TAV E I UČ ENJA.Ponašanje u skladu sa kućnim redom i razrednim pravilima.Ispunjavanje domaćih zadataka.Motiviranje učenika za rad. .o žitaricama i industrijskim biljkama.Planiranje. livadi. te izučavanjem životinjskog i biljnog svijeta u bližem okruženju. Područje znanja čine sadržaji i procesi s kojima je tijesno povezan razvoj sposobnosti koje su od bitnog značaja za uvoñenje učenika u istraživački rad i razvoj naučnog mišljenja. životu i radu ljudi.Pozitivan stav o školi. . . te utjecaj na društvo i okolinu i korištenjem metodologije aktivnog učenja. 119 . njenu primjenu i korištenje. . .Svakom pravu prethode obaveze. uzajamnoj povezanosti izmeñu živih bića. STAVOVI. .Razvijanje svijesti o pripadnosti školskoj zajednici.DIDAKTIČKO-METODIČKE NAPOMENE Dominantno mjesto u programu imaju ciljevi i očekivani rezultati učenja u područjima znanja. .Komuniciranje sa učenicima/cama. . . . zaključuju. njihovom uzgajanju i upotrebi. diskutiranje. na njivi i radovima na njivi u toku ljeta. kroz sadržaje o čovjeku i njegovom odnosu prema prirodi. . Date teme treba razraditi kroz kontekst pojava i procesa koji su učenicima interesantni. razvoja sposobnosti. . voćnjaka. .Higijena nije obaveza samo pojedinaca. ŽIVOTNE ZAJEDNICE Znanje: .Uključivanje roditelja i drugih uposlenika u školi u realizaciju programskih sadržaja.1. mjestu življenja i njegovoj okolici.Uočavaju razliku izmeñu vrta.o životnim zajednicama.Saradnja. . o vrtu. te na znanje i razumijevanje prošlosti. . biljkama i životinjama u različitim godišnjim dobima. .Svakodnevno ispunjavanje školskih obaveza. PREDLOŽENI MODEL SPOSOB NOSTI I VJEŠTINE VRIJEDNOSTI. vrijednosti.Razlikuju drvenaste od zeljastih biljaka. voćnjaku. potrebno je voditi računa i o meñupredmetnoj korelaciji i planirati izradu zajedničkih školskih projekata. uočavaju promjene na biljnom i životinjskom svijetu u ljeto. . razmjena iskustava.Razlikuju voće od povrća.o voćnjaku i vinogradu tokom ljeta. sticanja vještina. U ovom razredu šire se znanja o školi i porodici.o voću i povrću koje dozrijeva u ljeto. . . predviñanje. sistematiziranje. . širem zavičaju i dešavanjima u njemu. PRIRODA I PRIRODNI PROCESI 1.Prepoznaju karakteristike ljeta. sakupljanje informacija. OCJ E NJIVANJ E) TEME ZNANJE 1.o promjenama u prirodi i prirodnim procesima na biljkama i životinjama u ljeto. dogovaranje. Takoñer se šire znanja i u dijelu koji se bavi izučavanjem prirode. U skladu s tim. šumi. stavova i ponašanja. . . posmatranje. . . Novi sadržaji se odnose na znanje o Bosni i Hercegovini kao domovini i državi. sadašnjosti i budućnosti kao toka vremena i dešavanja koje karakterišu meñusobna povezanost i odnosi. uzimajući u obzir razvoj nauke. na znanje o geografskoj karti. diskutiranje. Ovakav izbor nastavnog gradiva i njegovo strukturiranje osigurava povezanost društvenih i prirodnih pojava i proučavanje prirode u njenom jedinstvu s različitih aspekata. već briga svih članova škole.Sakupljanje materijala.

. . Izrada panoa. . Ne uništava gnijezda ptica. .Pozitivan stav o životinjama.Saradnja sa lokalnom zajednicom .Organizacija praktičnih vježbi .Podsticanje razvoja radnih navika.Posjeduju znanja o značaju voća i povrća kao izvora neophodnih sastojaka za zdravu ishranu ljudi. brizi za potomstvo. .Samostalno ili uz pomoć drugih uzgajanje i briga o nekim vrstama jestivog bilja.Pozitivan stav o pticama. voćnjaku i na njivi. sistematiziranje.Pomaganje drugima. .1. . .Razlikuju domaće od divljih životinja. . . . . ZNAČAJ BILJAKA ZA ISHRANU LJUDI . .Sakupljanje. . predviñanje. podsticanje radoznalosti. 1. . .Izrada didaktičkih materijala. u voćnjaku i vinogradu. .Učenici/ce posjeduju znanja o jeseni kao godišnjem dobu. . . promjenama na biljnom i životinjskom svijetu.2.Znaju uzajamnu ovisnost ljudi. Izrada kućica za ptice.Posmatranje i procjenjivanje.5. 1.Izvode logičke zaključke o pticama. . P repoznaju i imenuju divlje životinje i njihovu mladunčad. izrada panoa. te o berbi voća i njegovom spremanju za zimu.Ispravan stav prema biljkama koje se upotrebljavaju u ishrani ljudi.Saradnja sa roditeljima. . o očuvanju šuma. .Posjeta farmi. 1. svjestan je koristi koje pružaju divlje i domaće životinje.Znaju da uzgoj domaćih životinja može biti nomadski i stajski. . .Imaju osnovna znanja o domaćim životinjama – znaju podjelu na krupne i sitne domaće životinje. . o mladunčadi domaćih životinja i njihovim karakteristikama.Crtanje domaćih i divljih životinja.Učenici/ce znaju da ljudi uzgajaju različite biljne vrste.Ispunjavanje domaćih zadataka.Posmatranje. te o tome da su biljke proizvoñači kisika koji je neophodan za život ljudi i životinja. zaključuju. .Posjeduju osnovna znanja o uzgoju cvijeća. .Definiraju lance ishrane. .Razlikuju voće od povrća po obliku i ukusu. zaključivanje. .Učenici/ce su sposobni za jednostavnije radove u vrtu. korištenje njenih resursa za potrebe nastave.. . posjeta seoskom domaćinstvu.Sakupljaju podatke. životu.Posmatranje. voće.Pripremanje.Razlikuju pojedine vrste ptica u zavičaju.U toku zime pomaže pticama stanaricama. izvoñenje zaključaka. posmatraju. .Učešće u radovima u okolini škole.Organizacija izleta. .Da se u jesen vrši sjetva pšenice i još nekih biljnih kultura.3.Na osnovu posmatranja izvode logičke zaključke o jeseni. . . . zaključivanje. na njivi. njihovom. . biljaka i životinja – razumiju i objašnjavaju lance ishrane.Pomoć roditeljima. . . PTICE . znaju njihove karakteristike. . mašte i razvoj kreativnosti.4.Štiti životinje.Znaju da se u jesen izvode radovi u vrtu.Posmatranje i praćenje napretka učenika. . brinu da ona uvijek bude čista i zdrava.Uzgoj i njegovanje jestivog bilja. .Osmišljavanje situacija za interaktivno učenje.Osmišljavanje igara u učionici. radovima u toku jeseni.Imaju osnovna znanja o pticama u zavičaju i njihovim karakteristikama. . znaju njihov značaj za ishranu ljudi. . koriste dodatne izvore znanja.Samostalano ili u saradnji sa drugima uzgajaju cvijeće u učionici i ne zagañuje životnu sredinu.Procjenjivanje napretka učenika. ZAVISNOST RADOVA LJUDI OD VREMENSKIH PROMJENA U PRIRODI . ishrani. 120 . organizacija posjeta seoskim domaćinstvima i farmama za uzgoj stoke. ŽIVOTINJE: DOMAĆE I DIVLJE . povrće.Procjenjuje koje radove i zbog čega ljudi izvode u koje godišnje doba. . žitarice.

Znaju da ishrana ljudi i životinja ovise jedna od druge. . posmatranje. . . . sistematiziranje prema zajedničkim osobinama. . zaključuju.8.Znaju imenovati planine u zavičaju. . POZNATE PLANINE U ZAVIČAJU . pomaganje.Praćenje zdravlja učenika. .Uspostavljaju logičke veze u životnoj zajednici polja. . bilježenje.Svjestan je prirodnih ljepota planina u zavičaju.Znaju imenovati ravnice i polja u zavičaju.Predlaganje i rukovoñenje školskim projektom. . .Znaju da je planina životna zajednica. izvode zaključke. pripremanje i podsticanje učenika na kreativan i istraživački rad. . RAVNICE I POLJA U ZAVIČAJU . . prikupljanje.Učestvuje u akcijama pretvaranja manjih neobradivih u obradive površine.Znaju razlikovati plodno od neplodnog i obradivo od neobradivog tla.Ne zagañuje obradivo zemljište otpadom.Izrada edukativnih i didaktičkih materijala.Svojim ponašanjem ne narušava sklad izmeñu biljnog i životinjskog svijeta.Neposredno uočavaju i opisuju karakteristike planine. . .Svjesnost o značaju očuvanja biljnog i životinjskog svijeta. .Imaju znanja o vezi izmeñu biljaka i životinja. zaključivanje. pripremanje. 1.Procjenjivanje postignuća.Saradnja sa lokalnom zajednicom i porodicom.Razlikuju biljni od životinjskog svijeta. podsticanje.Imaju osnovna znanja o polju kao životnoj zajednici. . .Imaju osnovna znanja o uticaju čovjeka na promjenu zemljišta– od neobradivog do obradivog zemljišta.Uspostavljaju logičke zaključke o uzajamnosti biljnog i životinjskog svijeta. . da biljni svijet ima važnu ulogu za ishranu ljudi i životinja . obradivo i neobradivo tlo.Planiranje. .Prema boji na geografskoj karti pronalaze ravnice i brda. . . . .Prikupljaju.Razvijanje interesovanja i poželjnih navika učenika. . bilježenja. .Imaju osnovna znanja o živom svijetu i njegovim karakteristikama. motiviranje učenika.Uočavaju geografska obilježja zemljišta u zavičaju. . voñenje. .Učestvuje u akcijama pošumljavanja goleti.6. .Znaju posmatrati geografska obilježja zemljišta u zavičaju i da zelena boja na geografskoj karti predstavlja ravnice.Uspostavljaju logičku vezu u životnoj zajednici planine. OBRADIVO I NEOBRADIVO ZEMLJIŠTE . .Organiziranje malih radnih akcija.S roditeljima ili sa razredom izvodi izlete u prirodu.Promatranje. 121 . . . . zaključivanje.Motiviranje učenika na igre i sport.Planiranje.Znaju da biljke i životinje zajedno čine živi svijet.Uočavaju promjene i životne procese kod biljaka i životinja. . . bilježe.Ukazivanje drugima na značaj obradivog zemljišta. 1. sistematiziraju.Pozitivan stav i odnos prema prirodnim ljepotama naše domovine. sistematiziranje. .Svojim aktivnostima neplodno tlo pretvaraju u plodno. MEðUSOBNA ZAVISNOST B ILJNOG I ŽIVOTINJSKOG SVIJETA .Posjeta najbližoj planini. . 1. 9. .Prepoznaju plodno i neplodno tlo.Imaju osnovna znanja o planinama. . .1.Posmatraju. 7. . . .Posjeta ravnici ili polju u zavičaju. .Bilježenje.Promatranje.

Orijentacija u prostoru.Razlikuju crnogorično drveće od bjelogoričnog. . 2.Svojim ponašanjem ne zagañuje čistu vodu.Znaju razlikovati stajaće od tekućih voda. iskorištavanju šuma.1. . džamije) te grobalja. praćenje. izvode jednostavne oglede. pomaganje.Znaju se orijentirati u prostoru pomoću kompasa i elemenata iz prirode (panj. otklanjaju te opasnosti. . . RAZLIČITI NAČINI ORIJENTACIJE . zaključuju. sistematiziraju. . praćenje.Pomatraju.Znaju da život i zdravlje ljudi ovisi o vodi.Posmatranje i uočavanje karakteristika vode. GLAVNE I SPOREDNE STRANE SVIJETA. pošumljavanju. odreñivanje glavnih strana svijeta. .Uspostavljaju logičke veze u životnoj zajednici voda. ORIJENTACIJA U PROSTORU. .Razvijanje ljubavi prema prirodnim ljepotama BiH. ŠUME U ZAVIČAJU . zaključuju.Znaju uočiti vode na geografskoj karti. te grobalja. Imaju osnovna znanja o životnoj zajednici vode. mahovina.Na temelju boje na geografskoj karti prepoznaju vode. znaju šta je ušće. . mahovina. . . .Bez problema odreñuju lijevu i desnu obalu rijeke. izvode zaključke.Znaju da se u prirodi može orijentirati pomoću kompasa i elemenata iz prirode (panj.Razlikuju čistu od zagañene vode. .Posjeduju znanja o izvoru i toku rijeke. posmatranje. .Motiviranje. procjenjivanje. .Nabrajaju koristi od iskorištavanja šuma. .Učešće u ureñenju izvora. 122 . . .Posjeta šumi u blizini škole.Izvoñenje ogleda sa vodom. vrše sadnju drveća u školskom dvorištu.Da je šuma – životna zajednica. vidik i vidikovac linija koriste pravilno. prikupljaju. STAJALIŠTE.Pomoću Sunca odreñuju glavne i sporedne strane svijeta.Svjestan je značaja šuma za opstanak čovjeka i životinja. .Učestvuje u akcijama pošumljavanja. VRIJEME I P ROSTOR 2. . 1.Podstrekavanje. prikupljaju.Prepoznaju opasnosti od požara. navode karakteristike. . .Uspostavljaju logičku vezu u životnoj zajednici šume. zaključivanje. opasnosti od požara.1. . zvijezda Sjevernjača) i grañevinskih objekata (crkve. -Imaju osnovna znanja o glavnim i sporednim stranama svijeta.Imaju znanja o stajalištu. zvijezda Sjevernjača) i grañevinskih objekata (crkve. .Organizacija i izvoñenje različitih ogleda sa vodom.Pripremanje cjelokupnog nastavnog procesa. bilježe.Organizacija ureñenja izvora. . .Organizacija izlaska u prirodu. .Izgrañen pozitivan stav u pogledu orijentacije u prostoru. .Priprema materijala. . VIDIK.Učestvuje u akcijama ureñenja izvora u prirodi. džamije).Organizacija izleta u šumu. prikupljanje.Ispravan stav o šumskom bogatstvu domovine. . VIDIKOVA LINIJA. . . . vidiku i vidikovoj liniji.Čišćenje korita potoka ili rijeke. . . .Posmatraju. . . Opisuju.10.Štednja vode. VODA . . crnogorično (zimzeleno).Izlet u bližu okolinu škole. tekuću od stajaće.Imaju osnovna znanja o karakteristikama vode. . odreñivanju lijeve i desne obale.Pojmove stajalište.Posjeduju osnovna znanja o vrstama šuma i vrstama drveća bjelogorično (listopadno). Imaju znanja o značaju i očuvanju šuma. .11. . .

Svjesnost o vremenskim promjenama i različitosti klime.Izrañuju najjednostavnije geografske karte.Ukazivanje na koristi i štete vremenskih promjena.Imaju osnovna znanja o izradi skice i znaju uraditi skicu školske okoline. .Izrada skice (demonstriranje).Umanjeno predstavljaju predmete i udaljenosti. mjeseca. .Razumiju omjer 1:10.3.Na osnovu posmatranja izvode ispravne zaključke.M jerenje. .Izvoñenje zaključaka.Odijevaju i obuvaju se u skladu sa vremenskim prilikama. umanjeno predstavljanje predmeta i udaljenosti. Planiranje.P ozitivan stav o geografskoj karti i njenom doprinosu u razvoju nauke. PRAĆENJE VREMENSKIH PROMJENA.Raspoznaju geografske karte.P riprema materijala za izradu skice. mjeseci i godine.P raćeni napretka učenika i procjena postignuća. 3. raspoznaju i pravilno koriste simbole. Svjesnost o mogućnosti umanjenoga predstavljanja objekata i udaljenosti u prirodi.Imaju osnovna znanja o prošlosti sadašnjost i budućnosti. 2. . . .GEOGRAFSKA KARTA 3. bilježenje. . . .Znaju posmatrati reljefna obilježja užeg zavičaja i izraditi jednostavan reljef. . bilježenje. .Odijevanje i obuvanje u skladu sa godišnjim dobima. 3. dani u sedmici. SKICA OKOLINE ŠKOLE . organiziranje. znaju izraditi plan učionice i znaju se snalaziti na planu.Samostalno vode zidni kalendar prirode. sedmice.Odijeva se u skladu sa godišnjim dobima. .Znaju se orijentirati u vremenu. Raspoznaju reljef prema konfiguraciji tla.Izrada skica.Izrada kalendara i modela sata. . sedmica. godine. dijelovi dana.Saradnja sa lokalnom zajednicom i porodicom. .Prate vremenske promjene i bilježe ih u kalendar prirode. . Praćenje. IZGLED UŽEG I ŠIREG ZAVIČAJA. podsticanje i rukovoñenje u istraživanju.Izvoñenje različitih ogleda sa vodom. . .P ripremanje i voñenje izvoñenja učeničkih istraživačkih ogleda / projekata. 123 .Izrañuju tlocrt učionice.2.1. .Ispravno korištenje simbola za voñenje kalendara prirode.Učešće u posmatranju vremenskih promjena.P laniranje.Dnevni raspored rada sačinjava sam i pridržava se istog. . . . KALENDAR PRIRODE . svjesni su pojmova sat.1. dijelovi sata.Predstavljaju geografske elemente na geografskoj karti.Izrada skice školske okolice.Prepoznaju kartu užeg zavičaja.Opisuju vremenske promjene. pomaganje.2. .. .P omaganje učenicima u izradi kalendara. . te pozitivan stav prema nauci. GODIŠNJA DOBA -Prepoznaju godišnja doba na osnovu vremenskih prilika. organizacija i realizacija nastave.Imaju osnovna znanja o vremenskim promjenama i atmosferskim padavinama. . . .Izrañuju skicu bliže okoline škole. -P ripremama. 2. . pripremanje. .1. mjeseca. RELJEFNA OBILJEŽJA 3. ORIJENTACIJA U VREMENU . dan. . . dana. .Izvode zaključke na osnovu praćenja.P ozitivan stav prema učenju i izvršavanju zadataka. . UMANJENO PREDSTAVLJANJE PREDMETA I UDALJENOSTI .Percipiraju prostor i skiciraju ga. . . .Dan koristi za rad. .Izvoñenje zaključaka. plakata i drugog obrazovnog materijala.Znaju se koristiti kalendarom prirode.Učenici se znaju služiti različitim materijalima i tehnikama za izradu najjednostavnijih geografskih karta. a noć za odmor.2. .Bilježenje uočenih promjena u toku dana.1.Svjesni su trajanja kalendarske godine. . . . .. .Bez većih poteškoća se snalaze na kalendaru.4. . . pripremanje.P redviñanje. .

interakcijskih igrica.Ispravna predstava o budućnosti.Razlikuju vrste saobraćaja i saobraćajnih sredstava.Sposobni su kretati se putem u naselju i van naselja. razgovor.Razlikuju privredne objekte i imenuju ih. . . . .3. . SNALAŽENJE NA GEOGRAFSKOJ KARTI .P riprema materijala i vizuelnih sredstava za rad. . sadašnjosti. .4. zaključivanje. NASELJA U ŠIREM ZAVIČAJU . zaključivanje. lovu i ribolovu. razumiju život u gradu i na selu. . (odreñuju strane svijeta) .P riprema materijala.Prepoznaju osnovne kartografske znake.Ispravno se orijentirati na geografskoj karti. 4.Razumiju kulturu življenja i imaju osnovna znanja o očuvanju životne sredine. . PROŠLOST.3. planiraju budućnost. . prepoznaju saobraćajna sredstva. MOJA DOMOVINA BOSNA I HERCEGOVINA 4.U saobraćaju se ponaša u skladu sa propisima.Razumiju pojam prošlosti. . računanje sa jedinicama za vrijeme. . . Cijeni urbanu i ruralnu sredinu pozitivno. grba i zastave.Učešće u saobraćaju u različitim situacijama. .Snalaze se na geografskoj karti. BUDUĆNOST 4. 1. 124 . .Cijeni privredu u zavičaju i ima izgrañen stav o značaju privrede za razvoj društva uopće. . .Imaju znanja o stočarstvu u užem zavičaju. .2.Razlikuje različite grane privrede. voćarstvu. . .Razlikuju različite grane privrede. . DRUŠTVO 4. sadašnjosti i budućnosti.Razgovor.Izrada panoa. . .P omoć učenicima u samostalnom radu. . posmatranje. .Znaju granice Bosne i Hercegovine i prepoznaju državna obilježja B osne i Hercegovine.Osmišljavanje priprema. . 4. . himnu.P osjeta selu – gradu. grb. realiziranje programskih sadržaja. . . prepoznaju kartografske karte. zastavu. . -Sakupljanje slika i tekstova koji govore o našoj domovini.Učešće u saobraćajnim simulacijskim igrama. . . znaju tipove sela.Imaju osnovna znanja o naseljima u užem i širem zavičaju i uočavaju ih na geografskoj karti.Razlikuju grad i selo.Razlikuju privredne objekte i imenuju ih. SADAŠNJOST.Prepoznaju državna obilježja. . . PRIVREDA U UŽEM ZAVIČAJU .Bez većih poteškoća odreñuju strane svijeta na geografskoj karti. 4. ilustriranje.Razvijanje ljubavi prema domovini.P ozitivan stav o Bosni i Hercegovini kao domovini. odnosno putem koji ima trotoar i putem koji to nema.Odreñuju dogañaje iz prošlosti.Saobraćajne vježbe van učionice. pomoć učenicima u samostalnom i grupnom radu.Razumiju učešće djece u saobraćaju na putu od kuće do škole. .5. .Osmišljavanje interakcijskih saobraćajnih igrica.P ravilno ponašanje. .Koriste javni prijevoz.Odreñivanje strana svijeta na geografskoj karti.P onaša se u skladu sa prilikama u kojima se nalazi. .Učenici/ce imaju znanja o poljoprivredi. . imaju osnovna znanja za izradu trake vremena.Izgrañen pozitivan stav o prošlosti.P osmatranje. SAOBRAĆAJ U ŠIREM ZAVIČAJU . . . uzgoju ljekovitog bilja. .P riprema i realizacija posjete selu – gradu.Izrada trake vremena. 3. uzgoju industrijskih i krmnih biljaka.1.P osjete. .Organizacija nastave van učionice. odreñuju strane svijeta. imaju znanja o saobraćajnoj povezanosti naselja u užem i širem zavičaju i to uočavaju na geografskoj karti. vinogradarstvu. . ratarstvu.Izrada državnih obilježja.P ravilno se kreću putevima u naselju i van naselja.Znaju nabrojati tvornice (fabrike) i rudnike u užem zavičaju.

Održavaju higijenu stambenog prostora. . . . . Postupanje sa otpadom u školi . . .2. čistoće zgrade (okoline kuće).Saradnja sa drugim učenicima.Znaju da je neophodna redovna posjeta zdravstvenim ustanovama. ZDRAVLJE 6. .P osjeta zdravstvenim ustanovama. zajednice.Odabir i upotreba zdrave hrane.Ispravno upotrebljavaju zajedničke prostorije u stanu i stambenoj zgradi. ima izgrañene pozitivne stavove o kulturi stanovanja. . .6. .P repoznaju zdravstvene ustanove i oznake na zdravstvenim ustanovama. .Znaju čuvati okoliš. .P osjeduju znanja o hrani biljnog i životinjskog porijekla.Organiziranje proslave roñendana.U ishrani koristi samo zdravu hranu.1.Razlikuju zdravstvene ustanove (ambulanta.Učešće u aktivnostima na obilježavanju praznika. 6.P repoznaju lica u alkoholiziranom stanju. ZDRAV OKOLIŠ 6.Učešće u pripremi organizaciji proslave praznika.Ponašanje u skladu sa zdravim okolišem.Čuvaju vlastito zdravlje. . njena priprema i konzumiranje.Aktivno učešće u ekološkim aktivnostima odjeljenja. noćnoj i sedmičnoj higijeni.P ostavljanje i pospremanje stola.Znaju da su duhan. Upućivanje čestitki. .Održavanje čistoće stambenog prostora.Omogućavanje posmatranja. ZDRAVA ISHRANA . .P repoznaju znak za reciklažu na ambalaži. .Razvrstavaju otpad i odlažu ga na za to predviñeno mjesto. HIGIJENA 5. dnevnoj. 5. . LIČNA HIGIJENA . ZDRAVSTVENE USTANOVE .Znaju koje su najčešće bolesti školske djece i kako se čuva zdravlje. školski). ALKOHOL I DROGA .5. 6.Slavi državne i druge praznike i ima pozitivan stav o praznicima. .P rikupljanje odreñenih količina zdrave hrane.Čuvaju zdrav okoliš. Zaštita i čuvanje okoline 6.Pozitivan stav o čistoći stanovanja.Organizacija akcija očuvanja zdravog okoliša. .Znaju nabrojati i koristiti sredstva za održavanje lične higijene.3. prikupljanje materijala. . .Samostalno održavanje lične čistoće. kućnim savjetima.5. pomoć učenicima u samostalnom i grupnom radu. . . Otpad. škole.kako otpad može biti koristan 6. lokalnom zajednicom. . .5. . DUHAN. . . . Izrada panoa.Razlikuju zdravu od nezdrave hrane.Razlikuju vrste praznika. . alkohola i droge i na to upozorava druge.Pozitivan stav o ličnoj higijeni. . 6. . -P ozitivan stav o zdravom okolišu.Znaju nabrojati vrste praznika (državni. . alkohol i droga štetni za ljudsko zdravlje. 125 . . . . PRAZNICI .Sačinjavanje dnevnog jelovnika. HIGIJENA I KULTURA STANOVANJA . . (raznovrsnost hrane). . . .5.2. 6.Znaju prepoznati znak za reciklažu na ambalaži.1.Redovno ide u posjetu zdravstvenim ustanovama radi kontrole i očuvanja zdravlja. . -Znaju razvrstati otpad i odložiti ga na za to predviñeno mjesto. 5. .Održavaju ličnu čistoću i čistoću životnog prostora. .Učenici/ce posjeduju znanja o jutarnjoj.Razumiju značaj ishrane ljudi.4.Znaju održavati čistoću stambenog prostora i okoline. bolnica).Ponaša se u skladu sa kućnim redom. znaju da nečistoća izaziva zarazne bolesti.1. .P onašanje u skladu sa kućnim redom. vjerski. poliklinika. .P oštuju kućni red.Održava ličnu čistoću samostalno ili uz manju pomoć odraslih. .Samostalno postavljaju sto i pospremaju ga poslije objeda.3. dom zdravlja.P ripremaju i slave praznike u lokalnoj zajednici. zaključivanje.Stvaranje preduvjeta za održavanje lične čistoće u školi.P osmatranje.Razgovor sa zdravstvenim radnicima.4.Upotrebljavaju zdravu hranu.P riprema i organizacija posjeta zdravstvenim ustanovama. . .Svjestan je štetnosti duhana.

. .Primjenjuje pravila muzičke igre.Adekvatno koristiti prethodna muzička iskustva i muzičke termine : .Muziciranju u grupi. PONAŠANJE 126 . . saopćavanja i bilježenja razlika u grafičkom i/ili notnom zapisu. literarno i pokretom. . . brojalice. udaraljke).Sistematiziranja muzičkih znanja. .Uočava i obrazlaže razlike izmeñu zvukova odreñene visine i adekvatno ih koristi u improvizaciji. . .Iskazuje sve veću želju i potrebu za posjećivanjem koncerata. Razvijanje muzičke sposobnosti i vještine: .Ispravljati svoje i ukazivati na greške drugih u muziciranju. . blok flauta. ksilofon. boji. . od soliste do hora/zbora.Poznaje i razumije osnovne muzičke pojmove (melodija.Da zajedničko muziciranje treba vježbati i da lijepog muziciranja u horu nema bez tačnog pjevanja i uklapanja svakog pojedinaca. 70 časova godišnje) Muzička/glazbena kultura CILJEVI I REZULTATI ODGOJNO-OBRAZOVNOG RADA PODRUČJA UČENJA CILJEVI Sticanje znanja o: .Upoznaje polovinku. . koncerti.Najkvalitetnije izvoñenje nagrañuje aplauzom. što ukazuje na rast ove potrebe učenika. trajanju. .Sa zadovoljstvom se uključuje i daje sve samostalniji doprinos u interakciji (projekti. brz) i dinamici (p.Da je sviranje na instrumentima potrebno vježbati da bi muziciranje u orkestru bilo skladno.Primjenjivati odreñene kriterije za izvoñenje i/ili procjenu slušanog djela. sviranje na osnovu partitura u slikama (sa simbolima). .Samostalnog eksperimentiranja.Odgovarajućoj upotrebi gradacije u tempu (spor. . . . . OČEKIVANI REZULTATI / ISHODI UČENJA Učenici bi trebali imati znanje i razumijevanje: . u odnosu na četvrtinke i osminke). izvoñenje ritma brojalice.(2 časa sedmično.Ispoljavanje interesa i ljubavi prema sadržajima muzičke baštine BiH. . . .Poštuje i cijeni mišljenja i stavo ve drugih. . f). ZN ANJE SPOSOBNOSTI I VJEŠTINE VRIJEDNOSTI.Predviñanja rezultata u improvizaciji.Izražavanje doživljaja djela likovno.Prepoznavanju i svjesnom izvoñenju mjeru (2.Uključuje se u muzičke sekcije. . 3 i 4dijelnu-dobnu) i ritam brojalica. . samostalno i/ili u grupi. a u odnosu na druge.Postavljati pitanja kad se nañe pred novim muzičkim zadatkom.Upoznavanju informativno orkestarskih instrumenata po grupama (gudački.Samostalnije i originalnije improvizirati na instrumentima. melodika). .Korištenja znanja u osmišljavanju ideja za kreativno ispoljavanje. STAVOVI. .Prema sebi kao pjevaču i sviraču. tempo dinamika…). . . . . . . muzičko-scenske igre i improvizaciju).Sve snažnije ispoljavanje dječije emocionalne i estetske osjetljivosti na kvalitet muzike.O značaju muzike u životu i potrebi učenja muziciranja kao cjeloživotnom procesu.Odgovarajućoj upotrebi Orffovih muzičkih instrumenata uz pje vanje. . ritam. .Slobodnije iznositi svoje mišljenje i ideje i praviti poreñenja ostvarenog. duhački drveni i limeni.O značaju i potrebi muzike u životu. .Često traži da sluša muziku i/ili pjeva sam i sa drugom djecom.Odgovornost za kvalitet muziciranja iskazuje riječima i zalaganjem. .Uviña i objašnjava ulogu muzike u životu. . -Razlikuje i pokazuje da razumije trajanje nota i odgovarajućih pauza (polovinke i cijele note.Da svaki instrument im a značajno mjesto u orkestru i da su odnosi meñu njima u sviranju i igri različiti. mf.Sve veće samopouzdanje u pjevanju. cijelu notu i odgovarajuće pauze i razlikuje ih od četvrtinke i osminke kroz grafički prikaz i notni zapis. . razrednom horu i orkestru.Sviranju kao pratnji pjevanju.Daljnjem radu na artikulaciji i intonaciji. umjeren. .Kvalitetne interpretacije i prezentacije muziciranja.Vrlo aktivne muzičke interakcije sa okruženjem (kroz pjevanje i sviranje. u paru i kroz timski rad-komunikaciju. .Uočavanja. . . .Memoriranja muzičkih djela. muzičke igre.Ispoljavanje pozitivnog odnosa prema djeci koja su članovi muzičke sekcije.Razvijanje trajnih interesa i ljubavi prema muzici kako bi ona postala trajna potreba djece. .Samostalnom sviranju na melodijskim instrumentima (metalofon.Izražavanju ritma.Pokazivanje posebnog zanimanja za djecu koja idu u muzičku školu.Ispoljavanje intenzivne želje za bavljenjem muzikom. narodna kola. jubileji). dinamici i tempu .Pokazuje da shvata i razlikuje kvalitet interpretacije. tempa i dinamike pokretom i plesom. improvizaciju.Prepoznavanju odnosa po visini. Razvijanje pozitivnih vrijednosti i stavova: .Korigira sebe i druge u skupnom muziciranju (horu/zboru. . . . orkestru). .

Brojalice. te sviranju na Orffovim ritmičkim i melodijskim instrumentima. te raznih kretnji ruku. poštujući i dječije prijedloge jer je ona dio njihove drage svakodnevne igre. a istovremeno i dječije tradicionalno stvaralaštvo. Slušanjem treba upoznati informativno orkestarske instrumente po grupama. Poticati i pratiti nivo učešća u muziciranju: po zadatku. treba se odvija postupno i nenametljivo. a po sadržaju i značenju zanimljive su i bliske djeci u III razredu. Nakon doživljaja pjesme u izvoñenju nastavnika ili sa CD-a. jer se sastoje iz osnovnih pokreta: hodanje. učenici će (osim četvrtinke i osminke u II razredu) upoznati i polovinku i cijelu notu i odgovarajuće pauze.STRUKTURA SADRŽAJA I II III IV V PJEVANJE I SVIRANJE MUZIČKE/GLAZBENE IGRE BROJALICE SLUŠANJE MUZIKE DJEČIJE STVARALAŠTVO DIDAKTIČKO-METODIČKE NAPOMENE U III razredu nadalje raditi na ostvarivanju postavljenih muzičko odgojno-obrazovnih ciljeva kroz navedene programske sadržaje. sa težištem na umjetničko-doživljajnoj komponenti. sve češće i sa zadovoljstvom i sve većim interesom. bez pretjeranog opterećenja muzičkom terminologijom. Kreativnost u ovoj području očitovat će se učešćem u izradi pratnje i aranžmana. koreografije okretnih igara i narodnih kola iz različitih krajeva svih naroda i narodnosti. tradicionalne narodne običaje i drugo. tapkanje. usvajanje muzičkih pojmova koji su apstraktni djeci ovog uzrasta. podržava život u prirodi i razne radove. uz pratnju melodijskog instrumenta (klavir. kao i pokretom jer se time podstiče njihova kreativnost. Predložene pjesme odgovaraju opsegu dječijeg glasa. Praćenjem i analizom notnog zapisa u udžbeniku. gitara). Zato u III razredu treba upoznati najmanje 15 kompozicija. pomažu i tjelesnom odgoju i upoznavanju narodne muzičke tradicije. polazeći od nivoa postignuća svakog pojedinog učenika. te grupnu i kolektivnu. poskakivanje s plesnim elementima. U trećem razredu treba naučiti 12 brojalica što je nešto manje nego u prethodnoj godini. te pjesmu tačno interpretirati. složeniji ritam i metriku. okreta. Poticati djecu da izmišljaju priče ili naslikaju seriju slika koje će sami 127 . samoinicijativno. Igre i narodna kola. mogu imati utvrñene figure i kretnje. pa su u razvoju muzikalnosti djeteta ove dobi od iznimnoga značaja. pljeskanje. sa ciljem da pozitivni interesi i stavovi prema muzičkim vrijednostima budu sve jasnije izraženi. biti sposobni prepoznati i izvoditi mjeru (2. sigurniju i slobodniju individualnu improvizaciju. U toku školske godine učenici treba da nauče najmanje 10 muzičkih igara koje uključuju pokret. Nastavnik u trećem razredu treba posvetiti posebnu pažnju organiziranju maštovitih načina njihove interpretacije sa i bez sviranja na instrumentima. Pjevanjem i sviranjem treba obraditi najmanje 15 pjesama u toku školske godine. U oblasti dječijeg stvaralaštva učenike treba uputiti na samostalnije praćenje pjevanja. Nakon doživljaja muzike. Slušanje pruža obilje mogućnosti za upoznavanje muzičke umjetnosti i muzičke literature. komunikaciju putem dijaloga: u paru. sintisajzer. izmeñu ostaloga. koje su dječija igra. I nadalje poticati djecu da svoje zapažanje i doživljaje izraze opisno ili likovno. U takvim slučajevima. djeca je uče pjevajući uz nastavnika u cjelosti. Pjesme i u ovom razredu imaju različit sadržaj koji. 3 i 4-dobnu) tempo i dinamiku (tri oznake). odnosno po kiticama. imaju u ovom razredu veoma različit sadržaj.

Razlike meñu učenicima bit će u skladu s razlikama u samom startu i dinamici napredovanja u usvajanju znanja i vještina. sa naglaskom na originalnost i raznovrsnost dječijih rješenja. priručnih i improvizovanih instrumenata. razvoj opsega dječijeg glasa. 128 . izvoñače i sastave. muzičke instrumente orkestra po grupama. U središtu nastavnikovog interesa treba da bude korigiranje i otklanjanje problema koje dijete ima. formu kompozicije.samoinicijativno i mnogo samostalnije uz pomoć instrumenata «oživjeti». Muzički sadržaji u sebi imaju sve elemente koji prirodno pomažu i podržavaju savlañivanje i ostalih sadržaja ovog razreda. U III razredu moguće je uraditi nekoliko muzičkih dramatizacija. Učiti i poticati djecu da sa sve većom tačnošću zapažaju i odreñuju tempo. te razvoju muzičkih sposobnosti u toku godine. tačnosti intonacije i opsega muzičke memorije. Treba nadalje raditi na razvoju osjećaja za ritam i metrike kroz brojalice i muzičke igre. na upoznavanju notnih znakova kroz svjesno pronalaženje razlika u trajanjima prikazanim u notnom zapisu. poboljšanje kvaliteta pjevanja. vrste glasova u horu. dinamiku. uz korištenje Orffovog dječijeg instrumentarija. pa je i korelacija sa drugim predmetima sasvim prirodna.

. . prihvata i pruža pomoć. brojalica i muzičkih igara. -Zna mogućnosti i adekvatno koristi Orffove instrumente i kombinira ih sa priručnim.Pokazuje da muziku doživljava i cijeni kroz svoje ponašanje i učestalo muziciranje.Samostalnije pjeva i svira Orffove instrumente i ima više povjerenja u sebe.M uzicira samoinicijativno i bez podsticaja. priredbe. -P rihvata korekcije i poštuje pravila pjevanja (intonacija. ritam(duge i kratke slogove).P rati i procjenjuje njihova individualna postignuća. mf. Zaplovi barka (kanon) (Z lat ko Grgošević) 7. Želim (Nino Pršeš. . .Stalno komunicira sa djecom i upućuje ih na izvore znanja. f) i koristi ih u igri. . Vrste kiše (Damir Pjan ić) 3. Tri ciklame (Refik Hodžić-stihov i Nasiha Kapidžić-Had žić) 12. Svemirac (Refik Hodžić) 6. -P oznaje i objašnjava oznake za dinamiku (p.Redovno učešće u pjevanju i sviranju: nastava. . Rob ert Grub išić i Josip Kaplan) -Ima veliki fond pjesmica.Uporeñuje i koriguje vlastito pjevanje i sviranje u odnosu na druge. Zekin i jadi (Alfi Kabiljo ) 8. Zelen lišće goru kiti. Kad se male ru ke slože (A rsen Dedić) 14. . -Vidljivo se trudi da svoje muziciranje usaglasi sa grupom i kolektivom.Svjesno obavlja muzičke zadatke.Razvija osjet za mjeru (dvo.Upotreba instrumenata u skladu sa zadacima pjesme. Proljećna p jes ma (St aniša Korunović) 4. . . u porodici. Čestit ka majčici (Josip Kap lan ) 13. Maestral (Josip Stamac) 2. . Majka Smaju pod ñulo m rod ila (Mostar)uspavanka 19. Spavaj. Šala.Ima pozitivnu sliku i razvija svijest o značaju svakog pojedinca u horu.Komunikacija i interakcija u muziciranju (improvizaciji).Aktivnim uključenjem u zajednički rad pomaže djeci u kolektivnom. .Često pjeva i svira jer uviña da treba vježbati ako se želi postići kvalitet. .P lanira i osmišljava muzičke igre kao podsticaj za učenje. . četvrtinke i uporeñuje ih sa polovinkama i cijelim notama i njihovim pauzama. grupnom i individualnom muziciranju. . Kad ja poñoh na Bentbašu. . Čemu slu že rod itelji 23.Stalna briga i čuvanje školskih muzičkih instrumenata. -Procjenjuje sebe u odnosu na druge. -Raspoznaje pojedine muzičke znakove u notnom zapisu (dinamika. te sarañuje sa drugima. san t e prevario (Kozarac) 20. brz). -Pokazuje visok nivo spretnosti u sviranju i improviziranju. razumije obaveze i potrebu ispunjavanja (kao pojedinac ili dio grupe). tempo) note i pauze po trajanju. -P ronalazi i objašnjava tri oznake za tempo (spor. OCJENJIVANJE) I PJEVAN JE I SVIRA NJE Izbo r: 1. tro i četverodijelnu). tempo i dinamiku. narodna 17.Nenametljivo rukovodi sa aktivnostima i motiviše rad učenika.Samostalna izrada vlastitih improvizovanih instrumenata. K išobran za dvoje (ðelo Jusić) 15. .Samostalno snalaženje i istraživanje u sviranju kao pratnji pjesmi. izleti. stihovi Sanela Pršeš 16.Organizira pjevanje i sviranje u interakciji i učenje u školi.Imenuje i korigira greške u pjevanju i sviranju. zlato . Višnjičica rod rod ila 25. .Prihvata korekcije i shvata njihovu svrhu -kvalitet muziciranja u razredu. . . PONAŠANJE AKTIVNOS TI NAS TAVNIKA AKTIVNOS T UČ ENIKA (O RG ANIZAC IJA I MET DE O NASTAVE I UČENJA. umjeren. -Kad osjeti da mu treba traži. . artikulacija. Igrajmo se svi (Melisa Salihov ićIbrahimbegović) 10. dikcija) koja dovode do kvalitetnijeg skupnog muziciranja. .Ponašanje u skladu sa pravilima muzičke igre.Čuva i održava instrumenate i pokazuje pozitivne stavove i vrijednosti prema muzici. Kad se male ru ke slože (Zagrebački mališani) 21. šalica (A jka Kolaković) 5. . Šaputanje (N iko la Hercigonja) 22.RAZRADA SADRŽAJA (TABELA) S ADRŽAJ ZNANJE I RAZUMIJ EVANJE SPOS OBNOSTI VRIJEDNOSTI. K iša pada trava raste 26. narodna 18. . Trčimo za suncem (Refik Hod žić-st ihovi Nasiha Kapid žićHadžić) 9. u poreñenju sa rezultatima u drugom razredu. tezu i arzu. 129 . S TAVOVI.Reci Bosno ljubav i (A sim Horozić) 11.Jasna mu je potreba uklapanja svog glasa u hor/zbor da doprinese boljem zvučanju. Čestit ka majčica (Fran jo Barić. . . -Razlikuje i pronalazi osminke. kuća. Razgranala g ran a jo rgovana 24.

predlaže i izvodi pratnju. narodno kolo 11. pomaže. u dvorištu.Izvodi odgovarajuće pokrete u mjeri i ritmu na razne načine. . koja razvija osjećaj pripadnosti grupi.Sarañuje sa roditeljima i uključuje ih u rad. .Ispravno primjenjuje pravila muzičke igre. . na izletu). Padaju.Rasprave o ponašanju u situacijama na koncertu. . . . Ljetna pjesma 5. . kombinira instrumente. pokretom i pjevanjem. kiša 4.Uočava sličnosti i razlike. Hajd izañi medvjede 9. .Pamti i donosi u razred nove brojalice i izmišlja nove zajedničke igre. narodna za zabavljanje 6.II MUZIČKE IGRE Izbor: 1.Tačno izvodi mjeru i ritam skandiranjem. .Pokreti su precizni i tačni. Jabučice crvena 5.Veći osjećaj za mjeru. . .Učlanjenje u ritmičku i/ili folklornu sekciju.Praktičan rad: zajedničko i pojedinačno izvoñenje pokreta uz pjevanje. dimi. . padaju s neba bijele zvijezde (hor Kolibri) III BROJALICE Izbor: 1. . odbrojavanjem rukom. . -Razvija kreativnost. Jedan dodan. .Uključenje u modeliranje narodnih nošnji (prema originalu ili slikama). Poskakuša.Razumije i izvodi brojalicu prema zadatku precizno i tačno. pokazuje simulacije na kompjuteru.Pozitivno vrednuje brojalicu kao maštovitu igru i komunikaciju. Golubovi 3.Prema slogovima riječi brojalice. .Pravilno izvodi igru odnosno kolo.Uči druge izvoñenju ritma na instrumentima . .Predlaže i nove pokrete koji su adekvatni. . kroz posmatranje i razgovor. . . .muzički ureñena zajednica koja svira prema pravilima i znaku dirigenta.P omaže. den. Boc. vrtu.Mnogo samostalnije igra u kolu i usvaja ih sa više sigurnosti. Grličica proso brala. Pre poznavan je ranije naučene brojalice na osnovu ritma bez teksta (zagonetka). radovi. Brzojav (telegram) Vladimir Tomerlin 2. .Stimuliše ih i direktnim učešćem u igrama i kolu. .Pronalaženje i zapisivanje brojalica. Tike. . Mijau.Osmišljava.Pamti i imenuje pojedine pjesme. Pipalica pipa (Jezero-Jajce) . . .Izvoñenje zapisa na originalnim i napravljenim instrumentima. Kiša. .Razvijanje svijesti o kolima kao tradicionalnom muzičkom stvaralaštvu B iH sa utvrñenim pravilima (koreografija). .Crtanje i fotografisanje instrumenatadoprinos prezentaciji. Tomerlin) 4.Predlaganje muzičke igre za priredbe. . . . . na raznim mjestima (u razredu.Kroz kreativne načine ritmičkog izražavanja jača samosvijest.Razvijanje svijesti o kulturi ponašanja na koncertima i nastupima folklornih ansambala. mačka 11. sortiranje i izvoñenje zaključaka.Dopunjavanje zidnog panoa novim zapisima.Osmišljava prigodne muzičke igre za interaktivno učenje.Izgovaranjem i gledanjem u notni zapis odreñuje duge i kratke note (slogove teksta).Primjenjuje ranije znanje na novu igru. En.Svira pravilno ritam na ritmičkom instrumentu po uzoru i na osnovu vlastitih ideja. . . Izgubljeno pile (Vl. priprema i organizira igre posebno tradicionalne u učionici. U ovom dvoru bijelom (Livno) 12. koračanjem u koloni. Roma (Polog i okolica Mostara) narodno kolo 10.Samostalno izvodi ritam sviranjem na instrumentima P oigrava se s brojalicom. . uporeñuje note i trajanja.Uključuje se u izvoñenje sa vidnim zadovoljstvom i raduje novim iskustvima. . narodni običaji). . . . (Centralna Bosna) 9. dječije radne i kulturne navike.Prepoznaje pojedine tradicionalne nošnje. .Pokretom prati ritam pjesmice odnosno izvodi zadatu koreografiju.P rocjenjuje interesovanja i napredak učenika. ritam i izražavanje kroz muzičko djelo. .Sigurno i samostalno pjeva i igra . D vi se babe vozale (Guča Gora-Travnik) 8.Organizira praktične vježbe i odlazak na probu u KUD. .Po sjećanju izvodi veći broj ranije obrañenih brojalica.Usmjerava aktivnosti učenika.Slobodno i organizovano kretanje u prostoru. igre i kola. . boc iglicama 10. tike tačke 6.Izvodi zadane pokrete bez pomoći . . Odžak. .Odabiranje prikladne igre u učionici. Jedna mačka živa 7. . dore 2. .Upućuje. -Podsticanje kreativnosti igrom.Shvatanje značaja pokreta u plesu i kolu.Osmišljava maštovite igre sa dječijim instrumentima. upućuje koordinira rad rukovodi po potrebi. disi (Saraje vo) 13.Shvata da je orkestar . I mi znamo svirati (G.P okazuje i demonstrira izvoñenje i sviranje. . Jedna kola žuta 8.Izrada nošnji od različitih materijala u učionici. .Crtanje (slikanje) narodnih nošnji. demonstrira i usmjerava u pravcu interesa i mogućnosti djece.Samostalnije izražava kretnjama ono šta muzika sugeriše. .Pokretima opisuje dogañaje u prirodi (život u prirodi. Kupres) 7. . Treskavica okolo (Sarajevo i okolica).P osmatra i prati učenika u radu. Razbolje se lisica (Minja i Lidija) 13. . mijau.Dopunjavanje razredne izložbestalna postavka. Ide kolo naokolo 12. 130 . .Ima veći fond djela koja prepoznaje prilikom slušanja. Patka patku pojela 3. . . .Vodi aktivnosti.

izvodi zaključke o slušanom djelu. pokreta i likovnim izrazom. Pt ičja tuga (L. staccato).Upućuje i podstiče na prikupljanje materijala . .Slušajući brzo pamti i pjevuši melodiju. što ih motiviše na učenje . . (Rešad Arnautović -obrada za dvoglasni ženski ho r) 18. Korsakov) 12. -Osmišljavanje više novih muzičkih igrokaza. Menuet (L. .Razgovora o osjećaju ugodnosti i opuštanja. R. 131 . saopštava zašto mu se dopada ili ne dopada.Tačno uočava. . stihov i Sanela Pršeš) 14.Komunikacija kroz muziku i kooperacija u radu.Osposobljava ih za uočavanje i bilježenje. .Dogovaranje o improvizaciji koja omogućava neverbalnu komunikaciju i socijalizaciju. gitara. .Posjeta koncertima u osnovnoj muzičkoj školi. . . truba. izvoñače i kompozitore. V DJEČIJE STVARALAŠTVO .Priprema.Stvara kombinacijom riječi. Sarajevo.Osmišljava i realizuje simulacione igre za djecu.Prepoznaje narodnu muzičku tradiciju.Samostalno odreñuje karakter kompozicije. u paru (dijalogom). violončelo.Tačno odreñuje jačinu (glasnoću). mijenja. A. rukovodi i razvija interes učenika prema muzici svojim odnosom i stavovima. . (A. priredbama saradnja sa lokalnom zajednicom. Magarac i Pijanist iz Karnevala život inja (C. . Da se p ita dijet e (N ino Pršeš. kompozitora.Komentariše osobine djela.Pronalaze i prikupljaju slike tradicionalnih narodnih instrumenata i nošnji naroda BiH.Samostalno spontano dovrši započetu pjesmu pjevanjem ili sviranjem. oblačenje).Pronalaze i prikupljaju tradicionalne instrumente iz kraja gdje je škola. Schumann ) 5.Pravi varijacije na zadanu temu .Ukazuje na adekvatan način izrade preglednih zidnih kalendara sa terminima koncerata. (ritam. horski glasovi. M ozart) 3. instrumenata. solista.Osmišljava i obavlja temeljitu pripremu učenika za izlaske iz škole i posjete koncertu i kulturnim ustanovama (ponašanje.Razlikuje i poznaje pojedine instrumente i vizuelno i auditivno.Bez vanjskog podsticaja sam predlaže ideje i uključuje se u rad. . .Učešće sa zadovoljstvom u muzičkim igrokazima svog razreda. Čajkovski) 11.Prepoznaje instrumente predstavnike grupa (flauta. uporeñuje.IV SLUŠANJE MUZIKE Izbor : 1.Sposoban je za praćenje jednostavnog notnog zapisa i primjenu termina. Želja (F. . Vrteška (Milan Prebanda) 16. . hor. ljubav i mo ja . . .Pravi improvizaciju ritmičke pratnje pjesmi. . .Planira aktivnosti i muzičke sadržaje u korelaciji sa ostalim umjetničkim i drugim odgojnim područjima.Procjenjuje učenička postignuća. . . Schumann ) 6. .Predlaže instrumente za dočaravanje likova u igrokazu. odlomak iz opere «Bajka o caru Saltanu ». melodija.Poznaje i pamti imena bh. dodaje. . Sa unu kom Janom (A vdo Smailović) 15.Posjeta najznačajnijim kulturnim objektima u mjestu. . . instrumentalno i vokalnoinstrumentalno izvoñenje.Samostalno istražuje instrument i na njemu improvizira . . .Prikupljanje kaseta i CD. -L iterarno i /ili likovno izražavanje doživljaja muzike.Razgovorom o muzici u okolini. . Gle igre li krasne. podstiče kreativnost. Bosno mo ja (narodna) 20. . Vivaldi) 9.U knjigama i štampi pronalaze i prikupljaju slike kompozitora i muzičkih instrumenata (simfonijski orkestar).Prepoznaje orkestarske instrumente po grupama (gudački. Bocherini) 2. doboš). Chop in ) 4. Bumbarov let. . . iz baleta «Krcko Oraščić» . . . . Saint –Saens ) 10.Pokazuje razvoj svijesti o značaju muzike u porodici. (N.Na podsticaj ali i spontano daje svoje ideje za rad. . Zeko i potočić (Bran ko M ihaljević) 13. . .Pravljenje zajedničke makete koncertnog podijuma. . .Saopštava interes i želju za njihovim kombiniranjem. Proljeće (I stav) iz Čet iri godišnja doba. duhački drveni i limeni. . -S lobodnija improvizacija na Orffovim instrumentima. v . . . . .Samostalno smišlja. . Vrapci i straš ila (Vlado M ilošević) 17.Pomoć učenicima u samostalnom i grupnom radu.Željom za muziciranjem pokazuje pravilan odnos prema muzici. ispoljava svoje stavove i potrebe za lijepim (auditivna ekologija).Pljeskanjem drugarima i na koncertu pokazuje pozitivno ponašanje prema djelima i muzičkim umjetnicima. Izvoñenje muzičkog igrokaza uz kombinaciju pojedinaca . tempo i druge karakteristike djela. klarinet harfa.Traži da ih vidi uživo na koncertima. .Posjeta koncertu u mjestu.Planira termine za posjete kulturnim ustanova i bilježi ih na kalendaru. . Mo zart) 7. individualna.Riječima i odnosom pokazuje da cijeni muziku.Brzo uočava i saopštava ime izvoñača djela. .Priprema i voñ i djecu kroz aktivnosti dijaloga i interakcije. školi i okolini. Čežn ja za p ro ljećem (W.Ima veći fond djela koja prepoznaje prilikom slušanja.Pokazuje kulturu ponašanja kad sluša izvoñenje i na koncertu.a sa djelima koja će se slušati u školi. likovno ili literarno. I. . . bubanj.Pronalaženje priča i bajki čiji se likovi mogu muzikom „ozvučiti“. . .Izmišljanje melodija na zadani ili novi tekst.Vidljivo pokazuje pozitivne navike i potrebu za muzikom.Izražava ugodnost i utiske o slušanom djelu. narodna. .likova i kolektiva. Valcer cv ijeća. legato. . . . . Divlji jahač (R. Beethoven ) 8. . .Prilikom slušanja muzike.Izražava razne ritmove iz života instrumentima . A. iz opere «Čarobna fru la» (W. . . -Improvizacija pokreta u ritmu i plesu. (P. .Razlikuje izvoñačke sastave (orkestar.Izrañuju zidne panoe sa tematskim sadržajima .Često traži da se djelo ponovno sluša. Sanjaren je (R.Prepoznaje vokalno. poštuje pravila ponašanja. udaraljke). razlikuje. . posebno na koncertu.Posjete koncertima. uporeñuje. D jevojka viče iz tanka grla.Slobodnija improvizacija kolektivna.Plesna dramatizacija. dječiji hor). .Pravljenje preglednog panoa na koji se dodaju slike instrumenata koje su upoznali. Zeko i potočić (Zden ka Vučkov ić) 19.Sigurnije i samostalnije praćenje pjevanja.Spontano na muziku progovara pokretom.Prepoznaje i saopštava ime kompozitora. grupna. .

Učenički „crtež” nije oponašanje. kružno ili elipsasto.Doživljaji sa ljetnog raspusta. shematsko – simboličko – intelektualno. . .Ranokršćanska umjetnost.Kada dječak baca kamen u vodu.Frotiranje reljefnih predmeta: novčić.Zamišljene životinje sa balonima.Arhajska i klasična grčka umjetnost. .Ilustracija tekstova o Starom mostu.Izmišlja ili se inspiriše iz prirode i umjetnosti. plohom i volumenom gradi svoju kompoziciju.P rvi simboli proljeća.Ono šta nedostaje objektu.Svjetlost i boja iz prirode i umjetnosti bogati njegov kolorizam. svoga lica po opisu. Tuzla. . II Sadržaji po direktnom posmatran ju . 70 časova godišnje) CILJEVI ODGOJNO-OBRAZOVNOG RADA SADRŽAJI U CRTEŽU Za svaki navedeni sadržaj neophodno je da nastavnik formuliše: 1. .Klupe i stolice u mom razredu.Učenički „crtež” nastaje iz nagona za igrom kao živim doživljajem i zbiljom. .Islamska umjetnost (Učenici ne memorišu. što je čin kreacije. Likovni element 3.Igra linija i boja. . oduzima i dodaje. . žutih i plavih tačkica.Otisak prstiju i dlana na papir. po svom izboru. Likovna forma I Motivi.Umjetnost mog zavičaja: Sarajevo.P raznici.P lastične prirodne oblike voća i povrća transformiše u plošnu sliku.Dijete „crta” i govori. . otisak lista u tri boje.Ilustracija crtanog filma.Kompoziciju u „crtežu” i prostoru reda: horizontalno i vertikalno.L jepota se osjeća u subjektu i objektu. . već otvoren. . .Ilustracija lutkarske predstave. LIKOVNE FORME . KREATIVAN CRTEŽ KOMUNIKACIJA I OTVARANJE UČENIKA . Likovno područje 2. slikanje. koso i dijagonalno. . bojom. . . . . ono više nije «uvijen duh u sebi». crvene. gubi i dobiva. a ova ideju i „crtež».Z imske radosti.Gradnja u mom gradu.(2 časa sedmično. lijevo i desno. već mijenjanje i stvaranje. «rukopis» i stil. te me po sje ćanju .Učenik se u „crtežu” bori i troši. . .Rimska umjetnost. mart. .Šira sadržajna. .Vraćaju se laste.Dok se u verbalnoj priči tuga prikriva. . u crtežu se ona otkriva. ključ. . koje treba afirmisati. diveći se krugovima koji se u vodi šire.Igre krugova u boji.Za raspored figura i predmeta u prostoru: gore i dole.Izlet u prirodu. . tako ono. III Sadržaji iz mašte: .Doček Nove godine. . . .Priča o onome šta se pojavljuje.Kritsko-mikenska kultura. . . . to bi trebala biti ideja vodilja ka otvaranju djeteta.„Crtež” je unutarnji život vanjskog oblika.Od krokija jedne figure do kompozicije figura. IV Prema tekstu ilustracija Nastavnik. . predlaže Rad prema tekstu.Svjesno linijom. . .Razlaganje boja. selu ili naselju. Motiv 6. priče. kao jednoj tvorevini u kojoj zadovoljava očiglednu sliku nečega što je njegovo. gnijezda i ptice. ritam. . manje i veće.Jesenje lišće. Likovno sredstvo 5.Ja i moja porodica. dijete dodaje u „crtežu».žute i plave linije.Japanska umjetnost savijanja papira. Likovni problem 4.Jesenji plodovi. . „piše” i briše. te psihološko . .U „crtežu” je učenik i porodica. 132 . likovna. . estetska i tehnička. .Autoportret. iza njih isplivaju kreativni „crteži».Njegova je moć da pobudi estetske emocije socijalnog karaktera.Doživljaji sa zimskog raspusta. . . ispred i iza. akvarel. .P roljetni radovi u bašči i na njivi.Učenik spontano i iskustveno koristi likovne elemente i njihove regulatore. već gledaju likovna djela kao estetski čin). likovnu formu. otkriva asocijacije i likovnu formu pretače u verbalnu i obratno. . . .1001 boja crvenih. .U tom procesu učenik zadovoljava svoju radoznalost i komunicira sa sobom i okolinom. djetetu i „crtežu».Saobraćajna nesreća na ulici.Dijete se izražava impresivno i ekspresivno.Kako dijete komunicira sa sadržajem i formom u crtežu.Legenda o Arslanagića mostu. . .S likanje cvijeća za čestitku za 8. a podsvjesno izražava unutarnji treptaj.Čulna iskustva pišu po duši djeteta na hiljadu načina dok ne proizvedu osjet i opažanje. Likovna kultura .Igra trouglova. tuguje i raduje se. . .pedagoška analiza „crteža” otkriva i otvara učenike.Šta sanjam i čega se plašim. . Mostar. . . . . .Nasuprot kreativnom „crtežu” je kliše i kič .Roršahove mrlje .L jepota forme raste s ljepotom sadržaja. . .Helenistička umjetnost.ilustracija prema važnijim objektima lokalne zajednice. u analizi „crteža” komunicira sa učenicima u razredu. Ako se odvoje kliširani i objektivni. u prirodi i umjetnosti.Etrurska umjetnost.P tice selice se vraćaju. .Ilustracija književnog teksta: bajke. V Inspiracija iz umje tnosti .On izmišlja nove forme za stare sadržaje. origami. .sociološko . pjesme basne po izboru učitelja. drvo… . . .

volumen. transformišući ono šta se objektivno desilo. 133 . freska. godine života imaju naglašen doživljaj. Vučici. prvo dogañaj. original. jabuka. teme. šta je kliše. bogati emocije i razvija likovne sposobnosti. lutkarsku umjetnost i popularne crtane filmove Walta Disneya. Služe se udžbenikom Likovne kulture u kojima su vidjeli i upoznali antičku umjetnost i ranog i srednjeg vijeka. arhitektura. ptica ili bicikl stoje na dohvat ruke djeteta.OČEKIVANI REZULTATI/ISHODI UČENJA Djeca otkrivaju jedan skriveni unutrašnji subjektivni doživljaj. kopija. ne da se kopira priroda. šta je domaća i svjetska likovna umjetnost ili baština. ne bi imalo iskustva. Iako učenici upotrebljavaju sve boje. posmatranju. muzej. svijet u sebi „crtežu” i umjetnosti. ali češće iz bliske i neposredne prošlosti. a zatim subjektivni doživljaj su vezani za igru uopće i rad u školi ili van nje. motivi. Sadržaj po sjećanju Kada se dijete ne bi moglo sjetiti prošlosti. Znaju šta je original. Rad po sjećanju proističe iz činjenice da djeca i učenici do 9. Romulu i Remu… Djelimično su „zakoračili” u antičku i religijske umjetnosti. a šta subjektivno. likovnoj. paleta. upoznali legende o Kozijoj ćupriji i Arslanagića mostu. Dakle. vitraž. ilustracija. „Crtež” se analizom objektivizira. po sjećanju. Transformišući dogañaj u estetsku ideju. IZVORI SADRŽAJA Učenicima III razreda se nude široki vremenski sadržaji iz prošlosti. prepiru se i svañaju. života i rada. imitacija. već da ona motiviše i inspiriše. mozaik. Ovaj rad je u suprotnosti sa tvrdnjom da učenici razredne nastave rade ono šta znaju. Neka cvijet. keramika. što treba gajiti. basne i bajke tog vremena. učenici su upoznali i antičku umjetnost. Sadržaj sjećanje kod učenika razvija pamćenje i mišljenje. razmišljajući o tome šta se i kako se desilo. Dedalu i Ikaru. štafelaj. terakota i porculan. Objektivni dogañaj. da ono vidom. ilustracija. očekuje se objektivna analiza o tome šta je učenik nesvjesno ili svjesno iznosio u svom „crtežu». o čemu učenici pričaju. galerija. ilustracija teksta i inspiracije iz umjetnosti. „Crtež” po neposrednom posmatranju Podrazumijeva direktno posmatranje prirode. kopija. Rad po učeničkom sjećanju proizlazi iz bliskih i uzbudljivih dogañaja u kojima je dijete neposredno učestvovalo. Sjećanje se uzima iz daleke.. Učenici se sigurnije služe likovnim terminima: kolorizam. plitki i duboki reljef. spomenik. ali time mladi stiču naviku za posmatranje. simetrija i asimetrija. estetskoj i tehničkoj procjeni „crteža” i umjetnosti. gdje su emotivno učestvovali. šta je crtež u boji. izražavaju se simboličkom bojom. opipom i mirisom upozna karakteristiku i funkciju.. domaće i svjetske umjetnosti ranog i srednjeg vijeka i svijeta. Razvija se likovna radoznalost. šta je objektivno. kompozicija. a zatim doživljaj i likovna interpretacija. ilustracije i inspiracije. tj. sadašnjosti i budućnosti. ali je zato analiza „crteža” subjektivno-objektivna. ploha. I dalje je u trećem razredu učenički „crtež” subjektivan. Na isti način. Učenici su tražeći inspiraciju za svoj „crtež” nenametljivo vidjeli simboličku ili umjetnost „djetinjstva čovječanstva” i upoznali mit i legende. inspiracija. Znaju šta je kist. a ne ono šta vide. Legende o Minosu. Sigurniji su u sadržajnoj. ritam.

Nikakav genije nije nikada sjeo s perom ili kistom u ruci i rekao. U ilustraciji je sadržaj primaran. Iz sna je nastala Bajka o Kiru. miris i ukus. Ako je tekst bogat. prilikom ilustrovanja. Znak uvijek znači nešto manje. I ovdje. kada djeca izmišljaju formu i sadržaj. a simbol nešto više. Islamska umjetnost. a oni sami traže formu. Meñutim i to bi. upoznaje temperaturu. Ima ih individualnih i kolektivnih. slijedi. djeca će realizirati tekst istim žarom kojim prate crtane filmove i slikovnice. simbola i podsvijesti.ilustracija i strip Književnost za djecu. Ni djeca svjesno ne izmišljaju simbol. Sa druge strane crtežom se može polaziti i od apstraktnih linija i geometrijskih «slika» u kojima se naknadno traže neki podsvjesni sadržaji. izbjegavati ilustraciju odraslih. Treba. upoznaje i zbližava narode svijeta i razvija emocionalne. nakon objektivnog upoznavanja. jer je dovoljno što se djeci nudi sadržaj. bi bila mašta. Dok se u drugim sadržajima rješavaju likovni problemi i zadaci. Treba li kazati kako je to za djecu senzacionalna ideja. kao i telva u fildžanu. U tome i jeste zagonetka mašte. reljef i kip u jednu formu je ilustracija. te šta je podsvijest i simbol i kada se oni javljaju. koji odlazi i iza okuke se izgubi. Sadržaj iz mašte ili fantazije Šta je mašta ili fantazija. pri čemu je naš pokušaj estetski čin. Umjetnost bosanskih stećaka. i zato simbol niko ne može riješiti. šta su naše dileme? Jedni smatraju da se u mašti radi o sadržaju. kod ilustracije i stripa im se nudi sadržaj. prozirnost. Tu «učitelji i učiteljice” direktno idu na teme: Šta sanjam. Pretakanje književne forme mita i legende. kao i u našem „crtežu». Savremeni estetičari i psiholozi u centar mašte stavljaju čin sna i podsvijest. posmatrajući crtež. Sadržaj sna sam po sebi može biti iz sadašnjosti. pričaju priču. Mašta i podsvijest može biti iz bliske. kao i stari narodi i stari proroci kako je san. a u nekoliko scena i sa tekstom je strip. Neki misle. 3. Rad prema tekstu razvija ljubav prema knjizi. da se razvija iz cvijeta. a to znači da treba ići od percepcije do predstave. kao i gatanje u dlan. veličinu. Ranokršćanska umjetnost. Sve što je dijete znalo pa zaboravilo. Tome je blisko dječije „sanjarenje na javi“. uočavanje lokalnih karakteristika volumena i proporcije. 2. a forma sekundarna. Inspiracije i ilustracije iz starog i srednjeg vijeka kao što su: 1. Legenda o Kozjoj ćupriji. jer se simboli dogañaju. priče i pjesme u likovnu formu crtež.Po posmatranju se može raditi sve ono šta se može donijeti na nastavni čas. sjaj materijala. ako obiluje živim bićima. Legenda 134 . 4. mogla biti mašta. „Ljepota forme raste s ljepotom sadržaja“. istovremeno se gubi i u našoj svijesti i ide u podsvijest. svijest o nacionalnoj i internacionalnoj kulturnoj baštini. u radu po mašti se preko likovne forme dolazi do skrivenih sadržaja. koji gledamo i mislimo o njemu. grafiku i sliku. Apolon iz Veja na krovu etrušćanskog hrama. o Parisu u Trojanskom ratu… ali vratimo se mašti u „crtežu». 5. ali. koji samo očekuje odgonetku. a „crtež” je dijete umjetnosti. te simbolu i podsvijesti. Za razliku od motiva i tema sjećanja. Sigurnije je prihvatiti da je to spoj i jednog i drugog. Sadržaj inspirisan tekstom . Mašta je oblik dječijeg mišljenja. intelektualne. «sad ću izmisliti simbol». tako oni čitajući ili prepričavajući priču „crtaju crtež“. Šaranje jaja. kao što se on javlja u snovima. već ga nesvjesno unose. niti je ono moguće“. ta da sjemenka služi ta razmnožavanje jabuke. ono što proriče budućnost. postavljanjem zaključaka da je jabuka dio biljke. Rad po neposrednom posmatranju kod učenika razvija ljubav prema prirodi i tehnici. a ne izmišljaju. drugi misle da se tu radi o formi. Inspiracije iz likovnih i ilustracije iz književnih umjetnosti Umjetnost je sama po sebi estetska kategorija. neočekivanim i uzbudljivim situacijama. da je u njoj sjemenka. sposobnost vizuelne percepcije. od koje analize ne odustajemo. biljni i geometrijski ornamenti i arabeske. reljef. Kamion koji prolazi pored nas. neka oni sami traže likovnu formu. gdje učenici u sebi traže i sadržaj i formu. Čak i «kolektivni religijski» simboli potiču iz iskonskih snova i stvaralačkih mašta. stećak «Kule . čega se plašim i šta me raduje. ali i iz daleke prošlosti. bajke i basne. ali više iz prošlosti. San i navodi: „Ono što se dešava u začaranom svijetu nije potrebno objašnjavati. Na taj način će djeca izvornije upoznati psihičke i fizičke karakteristike i bolje će se likovno izraziti. scene Lova. U historiji umjetnosti se mašta ili fantazija predstavlja djelom Rusoa (Rousseau). oblik i zvuk. moralne i estetske doživljaje i sposobnosti. Potpuniji je doživljaj ako „učiteljica“ i učenici dramatiziraju tekst. ne objektivna. «Carinika». već subjektivna likovna interpretacija. Kako učenici. ilustracije i strip su namijenjeni djeci. zatim se u snu ili na javi sjetilo. te mirovanje ili kretanje.

Ranije su i slikari prvo crtali. I boja je materijalna i psihološka. akvarel. crnim. slikanje. grafika i primijenjene umjetnosti. igra se. tempera i gvaš. Konj. te crtež može biti dvodimenzionalan ili vizualno trodimenzionalan. treba im kazati kako. bajke i basne. slikanje. kao i kiparstvo i arhitektura. Bosanski ćilim. flomaster. utiskuje boju i bez razloga robuje vlastitom crtežu. trodimenzionalnoj formi koja zauzima neki prostor. Prostorno oblikovanje Prostor i oblikovanje u prostoru. 10. Bambi. za kojeg postoji naglašena radoznalost. zagonetke i odgonetke. kao i linijom. boju i sliku. studije i kreacije. Otud naglašeno čulo opipa. Djeci se danas igra i plastične igračke kao primijenjena umjetnost. odmah mu se oduzima ono njegovo. ali kod ovog uzrasta generalno treba imenovati sve boje kako se one zovu. LIKOVNI JEZIK ILI FORMA Crtanje CRTEŽ. a ne za lokalne boje. Ako postoji interes kod nekih učenika: kako će miješanjem osnovnih dobiti ovu ili onu izvedenu boju. Edgar Dega. 9. dok ne preñe u plohu i boju i postane slika ili iz crteža u reljef. koje se stavljaju na različite podloge: grafitna i hemijska olovka. imitacija mozaika i vitraža i sve druge vodene boje do kojih se može doći i njihove kombinacije. duge i kratke. 6. 135 . kompozicija i psihološka proporcija. 8. pravougaonik i krug. Otvoreni prozor… Uz umjetnost se nude i mitovi i legende. teškom mukom. ritam i rukopis. Ima jednu dimenziju. neutralne. Nastaje na svim neutralnim i bojenim podlogama. likovna i književna umjetnost se istovremeno inspirišu i dopunjavaju. Crtež može biti i u formi skice. Postoji cijela skala linija. Loša je usluga učeniku kazati da mu obojeni predmet nije obojen lokalnom bojom. «rukopis» ili ritam po kojem prepoznajemo dijete u crtežu. krokija. A onaj dodir koji dijete kuša i dira. slika se slika. rasute i skupljene i sve one koje dijete nanosi. Crtežom se rješavaju svi likovni regulatori. 7. Crtež je sve crtano linijom. Njeni su praiskonski izvori majčino i sopstveno tijelo i priroda. Moja soba. foro-kolaž. sve dok u njemu dominira linija. isprekidane i neprekidne. pastel. 12. A što se slikarskih tehnika tiče. I druge likovne forme crtanje. On je linearna likovna forma. pa učenik prvo crta. kao i bojom u slici. trska. Mersad Berber. linija nastaje pokretom tačke. tačkice i mrlje. elegantne i trome. ali se više ili manje nesvjesno opredjeljuju za simboličke. osmjehuju sa svakog izloga. sivim i na svim bojenim podlogama i formatima: kvadrat. Balerina. Slikanje SLIKA. to proširuje radoznalost učenika za neku novu formu. a zatim impresija i ekspresija gdje učenik hvali i kudi. Henri Matis. dužinu. Paul Kle. a ne nedostatak. Pri tome učenici upotrebljavaju sve boje koje imaju. stavlja boju nježno kao pahuljicu ili s njom snažno probija papir je njegov temperament. pa ga nazivamo i crtežom u boji. Linija je istovremeno i materijalna i psihološka. Zapravo se radi o spoju i spuštanju umjetnosti kiparstva i arhitekture u školu pod nazivom prostorno oblikovanje. To je prednost. Odmah smo u tzv. pastel. i kako god nanese na svoju podlogu je crtež. dok ne preñe u plohu. grade: simetrija. ali zvanično samo imenovati: osnovne i izvedene. cik-cak. Fotografija iz Walt Disney filma. opisni prostor. Ako se tome dodaju savremeni materijali u boji. Bosanska narodna nošnja. sivom ili bijelom «bojom». kreda.o Arslanagića mostu. a zatim u te crtačke okvire. ali se nalazi na plohi. olovka u boji. kistom i tvrdim predmetom. trag neke materije. Radi se o kipu. Taj se prevaziñeni manir zadržao i u školi. se zapravo transformišu i spuštaju učenicima u nastavu Likovne kulture u školi. flomaster. tj. Nastava treba da im ponudi umjetnost kao estetsku inspiraciju i prostorno oblikovanje kao vlastitu kreaciju. metalno pero i pero ptice. plitkom i dubokom reljefu i gradnji ili arhitekturi. Neograničen je broj crtačkih tehnika i materijala. Likovni rad riješen bojom i plohom na papiru je slika. ugljen. školske su tehnike: olovka u boji. Bojom se. ali i kao kič. tople i hladne. Prostorno oblikovanje je za učenike ovog uzrasta opipljiv likovni element. čak i sve slikarske i kiparske tehnike izvedene linijom. kojim oni rado manipulišu. ali i svim drugim bojama. 11. Nastaje crnom. Time učenici upoznaju prostor i odnose u njemu. I ne treba žuriti da učenici što prije izañu iz svoje simboličke ili «zlatne faze». ali i na svim različitim podlogama: bijelim. a preko njega i put do spoznaje. crtanje. a zatim slikali sliku.

Tu je spoj zanata i umjetnosti. nastave i stvaralaštva kao jedinstva suprotnosti i metodu aktivnog doživljaja u kojima učenik aktivno učestvuje u procesu rañanja svog subjektivnog „crteža“. Dekoracija i arabeska se usavršila u umjetnosti islama. dekoracije. da bi crtež u 6. i teoretski jedan nastavni čas. Djecu proñe „crtanje“ kao što ih proñe djetinjstvo. Od likovnih elemenata koristi liniju i boju. Tome treba dodati i slijedeće: iako se spoznaja može razviti po nekoj odreñenoj metodi i bez svijesti o njoj. 136 . crtaju. Zato. na neki su način logični. Crtež ovog uzrasta je u usponu. Time se učenik otvara da priča o onome šta posmatra. list i dlan s tehnikama vodenih boja. da bi duže „crtala“. na neki način. motiv. kao friz na predmetu. te on tako ne liči ni na jedan drugi predmet. naprotiv! Učenici treba da analiziraju svoj „crtež“ i umjetnost kao estetske kategorije. pa se onda izvodi definicija: da se djeci i učenicima nudi „crtež“ kao sredstvo odgoja i obrazovanja. a Likovna kultura „nazatka“. otiska. s bezbroj originala. koji nešto ukrašava. U trećem razredu se učenicima nude ilustracije i inspiracije starog i srednjeg vijeka. dok ona žele da „crtaju“. u Likovnoj kulturi nisu. Tu su dobro došle teoretske pauze da učenici gledaju i doživljavaju umjetnost kao estetski čin. Učenici su veoma zainteresirani za formu dekorativni rad sa grafikonima. da dijete „crta“ čak i bez svijesti o sebi i „crtežu“. već je identičan samom sebi. i regulatore simetriju i ritam. kao što bi to moglo da se primijeni za dječiji „crtež“. u osmom i devetom razredu saopćavaju „da ne znaju“. Tako smo dobili umjetnost koja se primjenjuje u svakodnevnom životu. A što učenici kada odrastu prestaju „crtati” nije kriva ni škola ni učitelj niti nastavnik. Ovdje samo ističemo princip nastavnikova rukovoñenja i metode igre. Pogodan je za individualni i grupni rad. Grafika je umjetnost novijeg datuma. te vlastitog „crteža“. Učenici analiziraju prostor i predmete iz svoje okoline i umjetnost zavičaja. Nije se ranije ni primjećivalo da učenici iz sata u sat. Sadržaji iz umjetnosti osvježavaju i obogaćuju nastavu. ali je subjektivni crtež kreativniji crtež u kojem je potpuniji izraz djeteta. pa se daju stepenovati. već je to prirodni proces. što duže budu djeca. Koristi bezbroj crtačkih. slikarskih i kiparskih tehnika i materijala. razredu objektivno bio bolji. Ta činjenica predmet Likovnu kulturu čini specifičnom. ne četiri. ipak nastava Likovne kulture ima svoje jasne metode i principe u kojima nastavnik u praksi sa manje truda postiže zavidne stvaralačke rezultate. jer se radi o elementima ukrašavanja svakodnevnih predmeta. Te se dvije umjetnosti spajaju i spuštaju u školu. ureñenje svoje uže i šire radne i rekreativne sredine i okoline. Iz toga nastaje primijenjena umjetnost. a danas obogatila kompjuterskom grafikom. a ne samog sebe. zatim ga dekorateri dekorišu. „crta“. iako nastavnik uvijek od učenika zahtijeva maksimum. a da se ta želja u devetom razredu prirodno gasi. Vizuelno-estetsko procjenjivanje Analizom „crteža“ i umjetnosti prepokriva se teorija i historija likovnih umjetnosti. svi ostali predmeti bilježe logične rezultate napretka. zašto? Zato što u prvom i drugom razredu svi učenici znaju crtati. Tu figurira termin šare. u dekorativni rad sa grafikom. a samo simbolično ili bojažljivo gledaju umjetnost. DIDAKTIČKO-METODIČKE NAPOMENE Svi drugi predmeti u školi imaju uzlaznu liniju. Zato neki pedagozi žele da djeca. Grafika se realizira sistemom štampanja. ukrašavaju. To su nacrti i kreacije. nakita i kostima. na vanjskom i unutarnjem zidu zgrade ili samo kao neki detalj. posebno djevojčice. I njen je put od zanata do umjetnosti. Rečeno je da se nastava Likovne kulture realizira praktično tri. grafika se usavršila u Evropi. Dekor. kao čin vizualno – estetske analize umjetnosti djetinjstva čovječanstva. arabeske. bogati rječnik i upoznaje umjetnost.Dekorativni rad s grafikom Zanatlije prave upotrebni predmet. već osam godina. Dekorativni rad ukrašava ili dekoriše nešto drugo. ukras može biti cjelovit. U muzičkoj kulturi i maternjem jeziku takve anomalije da je književnost odvojena od nastavnog predmeta u školi nisu postojale. Učenici trećeg razreda upotrebljavaju prirodne otiske krompir i platno.

S toga je psihološka analiza vrlo složena. „Crtež” i kod učenika s posebnim potrebama. u „crtežu” se tuga nesvjesno ispoljava. Tu djeluje zagonetka subjektivnog simbola koji treba odgonetati. koju je dijete stavilo kistom na papir.): Sadržaji Po sjećanju Po direktnom posmatranju Iz mašte Ilustracija teksta Inspiracija iz likovnih umjetnosti Br. strah. kao svog nukleusa. i u 2. Na crtežu porodice u kojoj je ono na posljednjem mjestu. psiholozi i sociolozi iznose različite reakcije u crtežu djece. Kao što sijedi ribar netremice posmatra plovak koji ga ne zanima. naš je pokušaj odgonetke estetski čin. pa mi onda. Rad sa djecom s posebnim potrebama iziskuje od nastavnika naglašenu tehničku pomoć. dijete iznosi svoj svijet i svijet odraslih. tako da crtež zamjenjuje svaki drugi način komunikacije izmeñu učenika i terapeuta. Ali je takva umjetnost i takav „crtež“ bogata umjetnost i bogat „crtež“. Nastava se realizira u 2 odvojena nastavna časa. ljubav i mržnju. iako to sve izvire iz njegove duboke psihe. Učenike ne treba do kraja iscrpljivati. niti da oni opet gnjave svoj „crtež“. posebno porodice. na crtežu gdje su muškarac i žena odvojeni debelom linijom iskazuje svañu i odvojenost roditelja.časova 15 16 11 13 15 Napomena: Sadržaji se izražavaju formom (sadržaj . već osluškuje pokrete u dubini vode. zato je „crtež” zahvalno sredstvo za upoznavanje učenika i porodice. Primjera radi. nastavnik nemoćan stane pred problemom djeteta kome treba pomoći. crtež gdje se figure drže za ruke izražava harmoniju u životu obitelji. Tek bi u 5. ali ona mora biti takva da dijete koliko je god moguće samo učestvuje u procesu grañenja „crteža». Mnogi pedagozi. Jer djeca u svom crtežu iznose sebe. za 25 minuta. Oni treba da kreiraju brz i svjež „crtež“. ali i kod redovnih učenika. predstavlja. crtež kuće sa mnogo prozora i likova dječaka izražava umnoženo čekanje da se mama vrati kući. I u 1. „crtež“ i u njima simboli je teško odgonetati. nagañamo: šta je učenik htio da kaže. pa broj nastavnih časova nije 140. jer niko ne zna šta ova ili ona linija i boja.. pa se na prvi pogled prepoznaju „crteži” učenika s posebnim potrebama. kazuje ono što priča učenika i roditelja zaobilazi. Ali. jer je u pitanju uzrast 1. razredu učenici mogli „crtati“ u blok-času. Priča roditelja je nužno iskrivljena u osvjetljavanju slike koju daje o svojoj djeci. je u stvarnosti i ono u njoj na tom mjestu. Često. dakle. Da li zato što je od svih mogućih dječak izabrao baš tu ili zato što na paleti nije imao neku drugu.jabuka.. tako bi nastavnik preko „mirnog crteža” učenika trebao otkriti nemir njegove duše. u kojemu je sve simbolično.časova 15 11 16 17 11 Forma ili likovni jezik Crtanje Slikanje Osnovi grafike Prostorno oblikovanje Vizuelno-estetska analiza „crteža“ Br.Specifičnost je i u internacionalnom likovnom jeziku. a 20 minuta je dovoljno vrijeme za uvodni i završni dio nastavnog časa. razredu učenici svoj „crtež“ brzo završe. Bilo kako. gdje nastavnici s nekim učenicima jedva izlaze na kraj. Stoga simbolička umjetnost. priča iz prakse kaže da ima različitih izuzetaka. već 70 časova godišnje. da bi opravdali sebe. tugu i radost. 137 . forma – slikanje = 1 nastavni čas)! UČENICI S POSEBNIM POTREBAMA Dok se u dnu duše i svjesno tuga prikriva i okreće sama sebi. formulišemo: estetsko nastoji da u „crtežu“ razotkrije tajnu koja u njemu ipak ostaje sačuvana. razreda. kuća vezana za drvo izražava strah od napuštanja djeteta od porodice. Predloženi okvirni broj časova (Svaki nastavni čas ima sadržaj i formu. svoja osjećanja. te da sedmično „crtaju“ 2 „crteža“.

Ako ne postoji zahtjev učenika. razredu. U udžbeniku su prezentirani kreativni „crteži“. nastavnik vodi sukcesivno opisnu dokumentaciju. kreativnih crteža. Nastavnici prepoznaju one učenike koji su kreativci i one koji precrtavaju. S druge strane nastavnik ima dokumentiran pregled likovnog razvoja i napretka učenika. i uz pedagoški odabir. odu najdalje. interes da učenici „crtaju“. i 3. Likovna kreativnost je rijedak neponovljiv subjektivni doživljaj „crteža” koji zavisi od trenutka inspiracije.OPISNO OCJENJIVANJE UČENIČKOG „CRTEŽA“ Subjektivna ocjena subjektivnog „crteža“ Likovna pismenost (dobar). 138 . IZLOŽBE I DOKUMENTACIJA Prateći učenika u prvom kvartalu. Ovaj koncept valorizacije ili opisnog ocjenjivanja se nudi u 1. kantonalnim. polugodišnje i godišnje. Likovna pismenost bi bila nivo koji svi učenici mogu osvojiti. federalnim. mjesečne. Izložbe mogu biti sedmične. likovna kreativnost (odličan). likovna kultura (vrlo dobar). nastavnika i škole. roditelja ili staratelja da oni posjeduju crtež učenika. državnim i internacionalnim izložbama. Pored toga „crteže” učenika treba prezentirati i na općinskim. nastavnik „crteže” u školi kao dragocjenu dokumentaciju treba da cijeni i čuva. od učenika i nastavnika. Likovna kultura je uz „crtež” kod učenika ono kada oni znaju da kažu nešto u umjetnosti i „crtežu“. To je i mogućnost objektiviziranja i afirmacije učenika. 2. treba sukcesivno izlagati. Na razrednom panou ili na drugom mjestu u školi od najboljih. kod onih učenika koji u svom „crtežu” tražeći nešto. U tom smislu estetska ocjena i procjena treba da bude osnovna orijentacija.

.U početnom i u završnom stanju. . po većan. prosječno. loš.Zna zašto su psihoaktivne supstance štetne. . potrebne aktivnosti za normaliziranje odnosa. podprosječno. gojaznost.Zna zašto je pravilno držanje tijela uvjet da se spriječe deformacije kičme. . . podprosječan.Zna da je čovjek dio prirode i da su tjelesne aktivnosti u prirodi posebno važna za djecu. ekstremiteta.Poznaje principe pravilne i redovne ishrane. potrebne aktivnosti za stimuliranje napretka. kičme i grudnog koša.U početnom i u završnom stanju.Posjeduje osnovne navike lične i kolektivne higijene: . nadprosječne. .Ima usklañen dnevni ritam odmora. ocjena za izdržaj u visu zgibom: loše. nadprosječan. predložene aktivnosti za normaliziranje stanja. prosječno.U početnom i u završnom stanju.U početnom i u završnom stanju. funkcionalne sposobnosti osiguravaju mu da se adaptira na primjerene tjelesne napore: normalno. .U početnom i u završnom stanju. . prosječno. smanjen. . vrlo visok. izvrsno.U početnom i u završnom stanju. potrebne aktivnosti za praćenje i normaliziranje stanja.Tražit će pomoć ukoliko je zlostavljano (tjelesno. . puls u miro vanju je: vrlo nizak. .U početnom i u završnom stanju. izvrsne. te vanjskim prilikama i aktivnostima neprimjerena obuća i odjeća mogu negativno uticati na zdravlje. Tjelesni i zdravstveni odgoj Rast i razvoj Psihomotoričke sposobnosti Funkcionalne sposobnosti Antropometrijska obilježja 139 .(2 časa sedmično. utvrñen odnos težina – visina: normalan. ocjena za taping rukom: loše. grudnog koša.U početnom i u završnom stanju. potrebne aktivnosti za korekciju. . nadprosječno. nizak. s izrazito izraženim znacima zamora. ekstremiteta i da se osigura normalano funkcioniranje organizma. učenja i igre. izvrsno. podprosječne. visok. umjeren.U početnom i u završnom stanju. za tri minute pretrči distancu za ocjenu aerobne izdržljivosti: loše.Zna zašto je zdravlje osnov i preduvjet za sve ljudske aktivnosti. . podprosječno. potrebne aktivnosti za praćenje i normaliziranje stanja.Zna zašto tjelesna aktivnost utiče na očuvanje i unapreñivanje zdravlja. potrebne aktivnosti za stimuliranje napretka. nadprosječno. emocionalno ili seksualno) i (ili) zanemareno. ocjena za poligon natraške: loše. uz asistenciju odraslih. . potrebne aktivnosti za stimuliranje napretka. 70 časova godišnje) CILJEVI I ISHODI TJELESNOG I ZDRAVSTVENOG ODGOJA CILJEVI Očuvanje i unapreñenje zdravlja ISHODI UČENJA . utvrñeno stvarno stanje: stopala.U početnom i u završnom stanju. potrebne aktivnosti za stimuliranje napretka. . nadprosječan. prosječno. ima kulturu objedovanja. vrlo visok. prosječne. . podprosječan. podprosječno. koje pomaže zdravlju. utvrñen napredak u težini: normalan. . nadprosječno. prosječno. . izvrsno. potrebne aktivnosti za normaliziranje odnosa. izvrsno. mršavost. visok.Zna zašto kvalitet. . nadprosječno. .U početnom i u završnom stanju. nadprosječno. . utvrñen odnos potkožnog masnog tkiva i mišićne mase: izvrstan. potrebne aktivnosti za stimuliranje napretka: . . podprosječno. . ocjena za skok udalj s mjesta: loše. . oblik i veličina. s primjetnim znacima zamora.U početnom i u završnom stanju.U početnom i u završnom stanju. nizak. podprosječno. . prosječno. utvrñen napredak u visini: prosječan. .Zna zašto je tjelesna aktivnost izvor dobrog raspoloženja.Porodično koristi zdravstvene usluge. ili zna za takav slučaj.U početnom i u završnom stanju. potrebne aktivnosti za praćenje i normaliziranje stanja.U početnom i u završnom stanju. normalan. nadprosječnu. ocjena za podizanje trupa: loše. potrebne aktivnosti za stimuliranje napretka.Izbjegava situacije u kojima može da se po vrijedi i umije da traži pomoć. podprosječno. spavanja. izvrsno. škole) i izvršena klasifikacija učenika prema njiho vom stvarnom stanju i razvojnim potrebama: . utvrñena karakteristična odstupanja meñu učenicima od prosjeka (razreda.U početnom i u završnom stanju. procjenjene psihomotoričke sposobnosti: loše. krvni pritisak je: vrlo nizak.Zna zašto je prekomjerna tjelesna težina izvor brojnih tegoba i zdravstvenih problema i da joj je najčešći uzrok nepravilna ishrana i nekretanje. izvrsno. primjeren uzrastu. prosječan. s izraženim znacima zamora.

. sposobnosti i ograničenja značajna za učešće u tjelesnoj aktivnosti. igre. . . stavova.Razvija smisao za takmičenje uz poštovanje pravila igre i takmičenja.Poznaje termine za označavanje osnovnih vježbo vnih položaja. . značaju tjelesne kulture. . .Zna zašto su osobine i sposobnosti čovjeka nedjeljiva cjelina: .Zna da je visina pretežno uroñena karakteristika.Pozitivno doživljava i vrednuje nastavu tjelesnog i zdravstvenog odgoja. neophodnosti održavanja lične higijene.Zna da čovjek posjeduje kretne sposobnosti. razvoj i funkcioniranje organizma ukoliko vježba svakodnevno.Poznaje rodne (spolne) karakteristike. kao atletskih sadržaja: trčanje.Zna pravilno izvesti osnovne sadržaje planiranih elemenata ritmike.Zna da su za povećavanje nivoa i kvaliteta različitih kretnih sposobnosti potrebne i različite vježbe. različito važna za razne sportove. interaktivno i kreativno.Upoznaje i prihvata svoje osobine.Prepoznaje nesportsko ponašanje: gruba igra. . uvažava suprotan spol. zraka i vode na dječiji organizam. .U igri je aktivno. mjerenju pulsa. stajanju i hodanju.Zna zašto je pravilna ishrana i svakodnevno vježbanje smanjuje potkožno masno tkivo i povećava mišićnu masu. .Zna zašto je potkožno masno tkivo izvor tjelesnih i psihičkih problema.Zna zašto tjelesna aktivnost utiče na pravilan rast.Zna pravilno izvesti raznovrsne forme prirodnih oblika kretanja. razvoj i funkcioniranje organizma. 140 .Zna ulogu dijelova tijela prilikom vježbanja. visoki i niski start. . .Umije pantomimom i pokretom prikazati različite životne situacije. . štetnosti pušenja.Zna zašto je period djetinjstva i mladosti odlučujući za potpun rast i razvoj čovjeka. pozitivnom uticaju sunca. načinom praćenja promjena u njihovom razvoju.Zna pravilno izvesti osnovne elemente gimnastike – vježbe oblikovanja: jačanja.Razvija dobre ekološke navike. plesa i narodnih igara.Zna da se svakodnevnim vježbanjem pomaže organizmu da optimalno regulira potrebu za kisikom.Samostalno primjenjuje naučene modele tjelesne aktivnosti: jutarnja gimnastika. pokreta i kretanja.Naviklo je pravilno držati tijelo pri sjedenju. . razvijanje sistema vrijednosti. pravilnom disanju i samomasaži. .Zna da bez kisika čovjek ne može živjeti i da je dovoljna količina kisika uvjet za normalan rast. Usvajanje znanja. .Zna zašto je igra posebno značajna za razvoj dječijih osobina i sposobnosti. . . . razvijanju kontrole pokreta. . . . kršenje pravila. Osnovna znanja. skok u dalj iz mjesta i zaleta. skok u vis i bacanje predmeta. razvoj i dobro funkcioniranje organizma tokom svih ljudskih aktivnosti. stavova i navika Znanja Vrijednosti. normalna težina preduvjet za optimalno funkcioniranje organizma i uspjeh u psihomotoričkim i drugim aktivnostima.Zna da je kretanje čovjekova prirodna potreba i da je svakodnevno kretanje uvjet za normalan rast. ili na drugi način upoznati učenike sa osnovama zdravog života. . . brži rad srca. nesvjestica itd .. . narkotika. stavovi i navike .Podstiče prijateljstvo i strpljivo ponašanje u grupi. mjerenju visine.) i umije da traži pomoć ako se loše osjeća. . koje se mogu povećavati i prilagoñavati potrebama čovjeka svakodnevnim vježbanjem u djetinjstvu i mladosti. njegovih osobina i sposobnosti. nepristojno ponašanje.Zna tri kompleta jutarnjih vježbi u trajanju od po 12 minuta. SADRŽAJI TJELESNOG I ZDRAVSTVENOG ODGOJA 1. . . istezanja i labavljenja.Prepoznaje fiziološke znake umjerenog opterećenja i zamora (npr . mjerenju mase tijela. zagrijavanje i smirivanje organizma.Posjeduje pozitivno iskustvo uspešnosti kroz ovladavanje sve složenijim kretnim zadacima. . znojenje. metode očvršćavanja. u odnosu na visinu.Zna pravilno izvesti osnovne sadržaje planiranih elementarnih i sportskih igara. načini samoregulacije i samokontrole: predvidjeti posebne časove (po jedan mjesečno). . alkohola. .Uvažava kolektiv i meñusobnu saradnju. .Zna da je. regulaciji tonusa mišića.

puzanje i provlačenje u različitim kretnim manifestacijama (pojedinačno. opće pripremne vježbe u obliku postavljanja motoričkih zadataka. kosoj i vertikalnoj površini. ambijentalnim karakteristikama i mogućnostima. gañanje lopticom u nepokretne i pokretne ciljeve s udaljenosti do 5 m. skok uvis kosim zaletom. razreda. puzanja. dječiji nogomet. plivanje na distancu. vježbe s raznim estetskim sadržajima. Skakanje: preskoci kratke i duge vijače sunožnim odrazima. skokovi. 7. skokovi preko prirodnih horizontalnih i vertikalnih prepreka. hodanje i trčanje sa oštrim okretanjem glave u stranu. u parovima. provlačenje ispod raznih predmeta (grede. hodanje. odbojanje i prebacivanje lopte s jednom rukom. plesna struktura i plesni koraci. plivanje pod vodom sa otvorenim očima. 8. potiskivanje i nadvlačenje. švedske klupe. ronjenje. 5.u stajanju. u hodu. višenje i upiranje na spravama kao preprekama. igre u vodi. poskoci i okreti u mjestu. pravilno disanje. nagazni skok na povišenje do 50 cm i saskok. palice.po horizontalnoj. Općepripremni sadržaji: gimnastičke vježbe predstavljaju jedan od osnovnih sadržaja pripremnog dijela svakog časa. 9. stav na rukama uz pomoć. sa spravama (loptice. plutanja i klizanja na površini vode. početno plivanje na leñima (leñni kraul). ciklična kretanja do dvije minute.2. 3. vijače). Penjanje. uz kosinu. respiratornog i nervnog sistema. ciljanje rukom i nogom natraške. prelaženje od 1 do 2 km. ali ukoliko škola posjeduje odgovarajuće uvjete. razreda. Plivanje: Početak obuke plivanja se preporučuje od 4. preskoci zgrčeno i raznoške. te aktivnost po grupama i kontrola discipliniranosti u grupi. penjanje uz i spuštanje niz blagu padinu. grupno vučenje. štafetne i timske igre. U njih ulaze prosti oblici postrojavanja i prestrojavanja. prirodni uspon i sl) i silaženje. 4. 15. razapete vijače). trčanja. hodanja. Igre: elementarne. vježbe oblikovanja (fiziološki: jačanja mišića i labavljenja mišića i umjerenog istezanja tetiva i mišića. hodanje natraške. trčanje i poskoci u raznim tlocrtnim oblicima. kretanje bez i sa štapovima. vučenje i potiskivanje suvježbača uz korišćenje pomagala (palice. vježbe preciznosti (ciljanjem: ciljanje rukom i nogom u metu. 141 . ciljanje štapom u pokretnu metu. 10. grupno. Vučenje. skok udalj zgrčno. Sadržaji obuke su: plivanje u dubokoj vodi. krugovi. čučeći i saskok. klečeći. kruženja i lupkanja rukama i nogama u različitim smjerovima). puzanje i provlačenje: penjanje na različite predmete (švedska klupa. s obje ruke i naizmjenično . nogu i karličnog pojasa). Višenje i upiranje: zavjes za oba potkoljena. švedski sanduk. padanje i ustajanje iz pada i slično. realizacija zadatog ritma. medicinke. Veliki značaj ima prateća muzika. bacanje loptice o zid i hvatanje. lopte i kratke vijače). kolut naprijed i nazad povezano. Posebni sadržaji: vježbe ravnoteže sa otvorenim i sa zatvorenim očima (stajanje i hodanje na ograničenoj i podignutoj podlozi. gañanjem: gañanje horizontalnog. Varijabilni dio sadržaja: U skladu je sa individualnim potrebama učenika. vježbe koordinacije (ruku: voñenje. odrazom s lijeve ili desne noge. Skijanje: Usvajanje početnih elemenata.). vertikalnog i pokretnog cilja rukom i nogom – naprijed. kombinacija provlačenja. rukomet i košarka. veći dio općepripremnih vježbi bez sprava. ustranu i natraške. Hodanje i trčanje: kretanje u različitim formacijama. hodanje zadatom brzinom. okretanje tijela oko vertikalne i horizontalne ose. 13. bočno i dijagonalno i sl. hvatanje.). nogu: pisanje i crtanje nogama . 12. gañanje glavom vertikalnog cilja). dodavanje i hvatanje lopte u kretanju. na spravama (švedska klupa. Bacanje. naskoci i saskoci u upor. trupa. Kotrljanje i kolutanje: kolut naprijed na povišenju. iz upora prednjeg spust naprijed. vježbe brzine pojedinačnih pokreta i frekvencije pokreta istih i različitih amplituda (pokreti. obuka može početi i od 1. poskoci i sunožni poskoci s okretima). topološki: ruku i ramenog pojasa. vaga zanoženjem. kao što su nošenje i stavljanje skija. hodanje s ubrzavanjem i usporavanjem tempa. trčanje na kraće i duže staze sa startom iz odgovarajućeg položaja. Plesne strukture: vježbe napetosti i opuštanja. Plivanje prestavlja nezamjenjivo sredstvo za jačanje zdravlja djeteta. u okretu. jer doprinosi normalnom razvoju. potiskivanje i nadvlačenje: vučenje predmeta po tlu. poboljšava rad kardiovaskularnog. 11.. 14. 6. hvatanje i gañanje: bacanje i hvatanje loptice na različite načine. početno plivanje na grudima (kraul). niska greda) i u parovima.

Ovaj uzrasni period je pogodan za razvijanje baznih psihomotoričkih sposobnosti koordinacije. Akcenat treba da se stavi na vježbe zagrijavanja. usmjerene na relaksaciju mišića leña. tjelesnim i zdravstvenim potrebama. Naročito treba izbjegavati jačanje sklopa trbušnih mišića zbog povijanja kičmenog stuba. 17. Učenike neposredno nadgleda dežurni nastavnik. ravnoteže. kao i uključivanje učenika u aktivno bavljenje tjelesnom i sportskom aktivnošću izvan škole. ukupnog trajanja 5-7 minuta. Neophodna je primjena igre. razredu . za sticanje kretnih navika. Izvode se na početku prvog časa. a treba ih raditi i za vrijeme rješavanja domaćih zadataka. da ih pripreme za predstojeću nastavu. a posebno je važno pravilno nazivanje i demonstriranje svake vježbe. istezanja vrata. Gimnastičke vježbe prije časova sastoje se od nekoliko vježbi niskog inteziteta. za vrijeme časova i za vrijeme odmora. Veoma je bitan odabir vježbi oblikovanja i zagrijavanja. U konceptu tjelesnog odgoja. te kognitivnim. kod učenika izgradi aktivan odnos prema ličnim. zajedno sa dežurnim učenicima. što posebno dolazi do izražaja ako se proces zasniva na višim oblicima učenja. odgoj se koristi u širem značenju i obuhvata i pojam obrazovanja. Nezamjenjiva je aktivna uloga roditelja (ili staratelja) u dostizanju najboljih ishoda za djecu u području tjelesnog i zdravstvenog odgoja. a u cilju pravilnog rasta i razvoja. koja će osigurati da odgojni proces u potpunosti uvažava razvojne potrebe učenika i. prigodna sportska druženja. Kod skakanja treba paziti da svi poskoci budu u pokretima. i 2. preciznosti i gibljivosti. frekvencije pokreta. ujedno. Izvode se po odluci i uz kontrolu nastavnika. Smatra se da – slijedom ishoda u 1. Kod gimnastičkih preskakanja treba obratiti pažnju na mogućnosti učenika. a ne na klasičnom i instrumentalnom čulnom uvjetovanju.postoji dovoljno saznanja o svakom učeniku o njegovim morfološkim. te ni u kom slučaju se ne smiju izvoditi isti i nagli pokreti glave. Cilj im je da povećaju radnu sposobnost učenika. uz postupno uvoñenje i onih sadržaja što su neophodni individualnim sposobnostima učenika.jer se koristi procesima mišljenja. S obzirom na ograničenja u nastavnom procesu. Vježbe priprema nastavnik tjelesnog i zdravstvenog odgoja. odgoj je specifično ljudski . Za vrijeme odmora preporučuju se vježbe sa loptama. Treba izbjegavati kretanje u čučnju zbog mogućih oštećenja zglobova. da učenici budu spremni za slijedeći čas. stavova i navika. elementarne i sportske igre.16. U toku časova vježbaju se 23 vježbe. DIDAKTIČKO–METODIČKE NAPOMENE Početno (inicijalno) i završno (finalno) stanje veže se za školsku godinu i za cikluse (prvi) osnovnog obrazovanja. njihovim sklonostima i ambijentalnim osobinama. kao i za realiziranje socijalizacijskih sadržaja. Pri kraju aktivnosti intezitet se smanjuje. čime se nastoji osjećajnu komponentu neke vrijednosti. kao i da preduprijede negativne pojave izazvane dužim zadržavanjem u sjedećem položaju. Vježbe priprema nastavnik tjelesnog i zdravstvenog odgoja i mijenja ih petnaestodnevno. slobodne igre i takmičenja. Tjelesno-zdravstvene aktivnosti u toku nastavnog dana: Izvode se prije časova. konativnim i sociološkim karakteristikama. pod nadzorom nastavnika. Uz stimuliranje optimalnog razvoja osobina i sposobnosti svakog djeteta – što je dominantan cilj – postupno se intenzivira proces usvajanja znanja i razvijanja sistema vrijednosti. elementi plesa. a nikako veliki doskoci. uz blagovremeno ispravljanje grešaka. Mogu se organizirati kao: dani zdravlja i sporta. najveći uspjeh nastave tjelesnog i zdravstvenog odgoja bio bi da animira i pripremi učenike za svakodnevno vježbanje. te na veličinu i visinu predmeta koji se preskaču. Teorijski odgojni sadržaji trebaju biti u potpunoj vezi sa praktičnim sadržajima. ruku i ramenog pojasa. vijačom. Program nastave tjelesnog i zdravstvenog odgoja u trećem razredu osnovne škole izražava kontinuitet ciljeva nastavnog predmeta u prvom ciklusu i usmjeren je na usvajanje osnovnih sadržaja tjelesnog i zdravstvenog odgoja. funkcionalnim i psihomotoričkim. U obrazovno-odgojnom procesu. 142 . Promocija tjelesne kulture i sporta: Cilj aktivnosti je promocija tjelesne kulture i sporta. kako bi dijete bilo u stanju da samostalno pravilno vježba. To znači da se nastoji odgajati pomoću obrazovanja. stava ili navike utemeljiti na odgovarajućoj kognitivnoj osnovi.

predanost i preciznost u učenju jezika. Razvijanje motivacije za učenje jezika i zadovoljstva u učenju. 143 . Upoznavanje kulture naroda čiji se jezik izučava i pozitivan stav prema različitostima. Kako znanje engleskog jezika predstavlja imperativ današnjeg vremena. usredotočenosti pažnje i praćenja logičkog smisla. Postupno i odmjereno prelaziti ka čitanju i pisanju najjednostavnijih riječi i rečenica. Poučavanje engleskog jezika treba promatrati kao učenje osnovne pismenosti nužne u svijetu interkulturalnih. 70 časova godišnje) Uloga i značaj Znanje engleskog jezika danas predstavlja vid osnovne pismenosti. Izražavanje slobode i samostalnosti u govoru i izravnom reagiranju. Njegovati samostalnost u govoru i vlastitom produciranju naučenog. uz zahtijeve i izazove koji se neprestano mijenjaju. Prepisivanje. naučna istraživanja. naučna istraživanja. Zadaci nastave engleskog jezika su: Razvoj jezičke kompetencije kod učenika. popuna slova i riječ i. Dalje njegovanje razumijevanja i logičkog pamćenja. Podsticati motiviranje odgovornog i aktivnog stava. Podsticati temeljitost. Podsticati radoznalost i kreativnost. Njegovanje i dalje podsticanje želje i ljubavi prema učenju engleskog jezika. Razvijanje samopouzdanja i samopoštovanja. sakupljanja obavijesti i komuniciranje korištenjem elektroničkih tehnologija i općenito da služi kao instrument za sticanje znanja. da služi kao instrument za sticanje znanja. samostalnosti i kreativnosti. a ne o jeziku. obavijesti i komunikacije korištenjem elektroničkih tehnologija i općenito. Stoga je uloga nastave engleskog jezika veoma značajna i svakim danom biva sve značajnija. Razvijanje sposobnosti slušanja. razigranog stava prema učenju jezika. Razvijanje i podržavanje kontinuiteta u učenju jezika kao osnovnog principa. Razvijanje i podržavanje radoznalosti. Kroz igru. Razumijevanje primjerenih sadržaja na engleskom jeziku. pjesmu i ples učiniti da učenje engleskog jezika bude zabava i zadovoljstvo. Prihvatanje logičkog pristupa upotrebi naučenoga. kratki pismeni odgovori. Engleski jezik Cilj i zadaća Cilj učenja engleskog jezika je da učenika osposobi za aktivno i pozitivno življenje u savremenom svijetu. Čitanje jednostavnih rečenica. interdisciplinarnih i globalnih zbivanja. Dalje njegovati razvijanje pozitivnog. Čitanje riječi pojedinačno povezano s konkretnim pojmovima. prijeko potrebne za meñunarodne kontakte. NIVO: PRVA GODINA UČENJA – III razred osnovne škole CILJEVI I REZULTATI ODGOJNO-OBRAZOVNOG RADA Ciljevi početne nastave engleskog jezika Očekivani ishodi učenja Učiti jezik.(2 časa sedmično. Znanje engleskog jezika danas predstavlja vid osnovne pismenosti i nastava ima za cilj da učenika osposobi za meñunarodne kontakte. primjereno dobi. tako i rani početak učenja zauzima posebno mjesto u nastavnom planu i programu za osnovnu školu.

uporeñivati je s vlastitom kulturom i razvijati pozitivan stav prema toleranciji i različitosti. Interdisciplinarni sadržaj U svim je područjima sadržaj vezan uz druge školske predmete (posebno uz likovnu i muzičku kulturu. Držati se načela jednostavnosti. ovisno o danim okolnostima nastavne prakse). idući od jednostavnih ka složenijim jezičnim ciljevima. Gramatika (gramatička područja za dani nivo). frontalni. Interkulturalne vještine Upoznati kulturu naroda engleskog govornog područja. Od početka razvijati radne navike. Aktivnosti (s pomoću kojih se realiziraju vještine). udžbenicima i priručnicima. sarañivati s kolegama i stručnim savjetnikom. tjelesni i zdravstveni odgoj). • − − − − − − − − − − − − − Praćenje i vrednovanje na ovom nivou u službi motiviranja učenika i služi nastavniku za procjenu realizacije zadanih ciljeva. Čas može trajati i kraće (2025 minuta) radi intenziteta pažnje kod djece ove dobi. grupni i individualni pristup. za skupine i cijeli razred. DIDAKTIČKO-METODOLOŠKE NAPOMENE U prvim godinama učenja usmjeriti pažnju na razumijevanje. zadatke za učenike pojedinačno. kao i na trajanje časa. primjerenosti i postupnosti. a potom usmenu upotrebu bilo izolovano ili u govornoj interakciji. Procijeniti kojim fondom riječi učenici treba da ovladaju u danoj grupi i danim uvjetima Primjenjivati izravni. Prakticirati prvo usvajanje pravilnog izgovora auditivnim putem. Slobodno oblikovati svoje časove. Preporuke • • • * Preporuke za organizaciju nastave engleskog jezika u prvoj godini učenja prvenstveno se odnose na fleksibilnost u organizaciji nastave i ukupnog rasporeda nastavnih aktivnosti. Osposobiti učenike da samostalno rade tokom časa i kod kuće. Njegovati poštivanje drugoga tokom zajedničkog rada i natjecanja. da priprema materijal i opremu. nego kreativno i fleksibilno kreirati svoj rad u okvirima zacrtanog. kao što su primjerice: muzička kultura. Razviti vlastiti sistem praćenja i provjere napretka kod svakog učenika. ponavljanje i na usmeno komuniciranje sa zabavnim aktivnostima.PROGRAMSKI SADRŽAJI Teme (opća tematska područja kao osnov za daljnju razradu. razviti i poduprijeti zainteresiranost za učenje jezika. cilj i način rada. ali primjereno uvjetima u kojima radi. pa se lako mogu 144 . Nastava je razredna. Vokabular (predloženi vokabular u okviru danih tema). Funkcije i vještine (usmena ili pismena kompetencija kao zacrtani cilj na danom nivou). To podrazumijeva paralelno izvoñenje nastave engleskog jezika s nastavom drugih predmeta. kojima je cilj pobuditi. Ne prihvaćati kruto upute dane u programu. Razvijati komunikacijske sposobnosti. piše pismene pripreme za svaki čas. Nastavnik treba: Pažljivo planira svaki čas. Proizvesti pozitivno i zabavno ozračje za učenje. proširiti materijal prema danoj situaciji. likovni odgoj i sl.

formirati grupe koje će se smjenjivati na usporednoj nastavi iz dvaju predmeta. Izlasci djece u prirodu su takoñer prilika za igre i pjesme na engleskom jeziku. * Rad sa djecom sa posebnim potrebama: ukoliko se ukaže takva potreba rad sa ovom djecom treba da se odvija prema uputama grupe autora danim u «Inkluzivnom pristupu odgojnoobrazovnom radu u I. II i III razredu devetogodišnje osnovne škole».Djeca sa oštećenim sluhom i teškoćama u učenju govora». Preporuka se odnosi na nastavnike i škole koje imaju mogućnost za njenu provedbu. 145 . Ukoliko uvjeti dopuštaju. Efekti nastave bi na ovaj način bili poboljšani. osvježenje tokom časa. odjeljak . mogu se organizirati uvježbavanja jezičkog znanja kroz igru i pjesmu u toku odmora ili perioda relaksacije. u dogovoru sa nastavnicima drugih predmeta uvježbavanja mogu biti potpora usvajanju gradiva iz tih predmeta.

Upoznavanje sa kulturom naroda čiji se jezik izučava i razumijevanje i poštivanje drugih kultura. Zadaci nastave njemačkog jezika su: Razvijanje sve četiri jezičke vještine. Razvijanje samopouzdanja i samopoštivanja. fonetičkim i gramatičkim minimumom. kao i do sada. Uz navedene argumente. humanizma i internacionalizma. Sve ovo učenje njemačkog jezika nameće kao imperativ u toku cjelokupnog osnovnoškolskog obrazovanja sa početkom u najranijoj dobi. kako za uspostavljanje privrednih tako i meñunarodnih kontakata. Cilj Cilj učenja njemačkog jezika je osposobljavanje učenika za komunikaciju na njemačkom jeziku u usmenom i pismenom obliku o temama iz svakodnevnog života. naučnih istraživanja. te primjene savremenih informacijskih i komunikacijskih tehnologija. Osposobljavanje učenika za samostalno korištenje izvora znanja odnosno ovladavanje strategijama učenja (naučiti kako učiti). Razvijanje samostalnosti i kreativnosti. praćenja i meñusobnog uvažavanja. i ubuduće prvenstveno biti upućene na ovaj dio Evrope u kome se intenzivno koristi njemački jezik. interkulturalnih i interdisciplinarnih dogañanja. duh tolerancije. Rezultat takvih razmišljanja je i stav Vijeća Evrope da svaki grañanin Evrope mora poznavati najmanje dva strana jezika. Razvijanje sposobnosti slušanja. Njemački jezik 146 . Evropska Unija je multietnička zajednica čiji su opstanak i prosperitet uvjetovani višejezičnošću. Razvijanje motivacije za učenje jezika i zadovoljstva u učenju. Znanje njemačkog jezika je neophodno. Naše privredne veze će. informacija i komunikacija koje su nužne u današnjem užurbanom svijetu globalnih. Razvijanje i podržavanje kontinuiteta u učenju jezika. Kroz nastavu stranog jezika kod učenika se razvija svijest o značaju višejezičnosti u savremenom svijetu odnosno svijest o tome da uspješno ovladavanje jezičkim kompetencijama doprinosi afirmaciji ličnosti i njenom optimalnom razvoju. Bosna i Hercegovina je vjekovima bila upućena na Srednju Evropu. vezane kako za tržište rada tako i za uspostavljanje meñunarodnih kontakata i komunikacija svake vrste. Razvijajući pozitivan stav prema sličnostima i razlikama u kulturama kod učenika se razvija kosmopolitski stav. Bosna i Hercegovina se već godinama uključuje u evropske integracijske procese i nije daleko dan kada će postati punopravni član Evropske Unije. odnosno od trećeg razreda osnovne škole. pravopisnim. Ovladavanje neophodnim leksičkim. 70 časova godišnje) Uloga i značaj nastave njemačkog jezika u osnovnoj školi U toku cjelokupnog procesa učenja i u okviru nastave stranih jezika posebno potrebno je razvijanje svijesti o potrebi poznavanja stranih jezika.(2 časa sedmično. ne smije se zaboraviti ni kulturno-historijska veza naše zemlje sa zemljama njemačkog govornog područja.

2. Prepisuje. naglasak. poštuje ritam i intonaciju rečenice. • • Slušanje i razumijevanje Prepoznaje slova i napisane riječi te kratke rečenice. Čitanje i razumijevanje • • • • Govor • Pisanje Znanje o jeziku • • PROGRAMSKI SADRŽAJI Tematske cjeline: 1. Sa sagovornicima razmjenjuje nekoliko osnovnih iskaza u vezi sa konkretnom situacijom.). Pozdravljanje Predstavljanje Porodica/obitelj. dopunjava i samostalno piše riječi i kratke rečenice.1 Evropskog okvira za strane jezike. 4.CILJEVI I REZULTATI ODGOJNO-OBRAZOVNOG RADA U nastavi njemačkog jezika u trećem razredu osnovne škole treba težiti dostizanju nivoa A 1. Pravilno artikulira glasove. 3. Jezičke vještine Očekivani rezultati/ishodi učenja Učenik prepoznaje glasove. kratke dijaloge o poznatim temama. Daje osnovne informacije o sebi i svom okruženju služeći se pritom ograničenim brojem osnovnih riječi i zapamćenih rečeničnih shema. okolina Škola Svakodnevni život Odjevni predmeti 147 . 6. 7. Razumije ograničen broj riječi i izraza. naglašava riječi. prijatelji Kuća. Na ovom nivou učenja jezika učenik ne stječe znanje o jeziku nego prepoznaje i pravilno upotrebljava osnovne jezičke elemente. pjesmice. dom. 5. ritam i intonaciju u jeziku koji uči. • Razumije i reagira na odgovarajući način na kratke usmene poruke pri čemu mu je potrebna znatna pomoć (ponavljanje. pokazivanje i sl. Prepoznaje poznate riječi i kratke rečenice i zna ih povezati sa ilustracijama.

ljudima i predmetima iz neposrednog okruženja.. die Bank. das Auto. glumiti. vježbom falsch / richtig. die Schule. lice jednine i 2.Reći koliko je sati (puni sat). PISANJE Pisanje na ovom nivou nije prioritet. .takmičenje u pisanju brojeva itd. die Tafel. lice množine: Lies! Schreibe! Antworte! Ergänze! . .Nabrojati dane u sedmici.. 148 . povezivanjem pisanih riječi i odgovarajućih ilustracija.itd. Odjevni predmeti (osnovni pojmovi): die Jacke. die Küche. Odreñivanje mjesta i položaja: Hier. der Roboter. dort. recitirati kraće pjesmice.. hören…. npr. pjevati. Priloge za mjesto: Schwester . spielen Igračke: der Teddy.kraćim odgovorima na pitanja. . imitiranjem.. pokazivanjem na odreñene ilustracije koje se odnose na riječi koje su učenici čuli. voditi kraće dijaloge u parovima sa drugim učenicima ili sa nastavnikom. das T-Shirt. . Wer ist dort? Izricanje naredbe: Komm her! Male! Schreibe! Članovi uže porodice: npr. die Kreide.. npr. Er/Sie ist hier. ČITANJE I RAZUMIJEVANJE: Učenici će prepoznati jednu ili više napisanih riječi ili rečenica i reagirati: 1) neverbalno. B rojeve: od 1-12 Prijedloge u njihovoj funkcionalnoj upotrebi Prostorije u kući (osnovne riječi). schreiben. Mein Teddy ist groß.Imenovati članove svoje uže porodice. das Schiff.P redstaviti sebe i druge. die Puppe (Das ist mein Teddy. odnosno povezivanjem slike sa tekstom koji čuju.Reći nekoliko najjednostavnijih rečenica o: .itd. . gehen. itd. . npr.Vještine Učenici će znati: . das Wohnzimmer.P risvojne: mein. wie. Was ist das? Wer ist das? Wie heißt du? Wie alt bist du? Opisivanje : npr.... izrezivanjem.itd. Aktivnosti SLUŠANJE I RAZUMIJEVANJE: Učenici će slušati izgovoreni tekst i reagirati 1) neverbalno.popunjavanja slova (npr. crtanjem. Pozdravljanje: Hallo!. .jednina . . npr. .. dein Pre dikativno upotrije bljene prid jeve.Imenovati predmete u školskoj torbi i u učionici.gestikulacijom predstaviti ono što su čuli ili izvršavanjem naredbi koje čuju. Guten Morgen!.: Mutter. . itd. npr. Wie geht es dir?. der Ball. Glagole .: gut. bojenjem navedenih predmeta / osoba.: Gdje su nestala slova? učenici treba da popune izostavljena slova). bojenjem ilustracija koje se odnose na riječi koje su učenici čuli. npr.: ponavljanjem odreñenih riječi koje je izgovorio nastavnik ili koje su čuli sa kasetofona. der Schüler.povezivanjem ponuñenih riječi u tekstu…itd. Učenici najprije preslikavaju riječi koje su prije toga usmeno usvojili a potom postepeno usvajaju i pravilan način njihovog pisanja kroz vježbe poput: . .. davanjem kratkih odgovora na nastavnikova pitanja ili pitanja koja su čuli sa kasetofona. GOVOR: Učenici će: ponavljati riječi nastavnika ili riječi izgovorene sa kasetofona..) Vrijeme : Wie spät ist es? Es ist sechs Uhr.dopunjavanjem izostavljenih slova ili riječi u tekstu. das Schlafzimmer. der Lehrer. Vater..prezent .Reći koliko imaju godina. npr.: Imenice . Dort. Juttas Bleistift Zamje nice . 2) verbalno. slaganjem slika redoslijedom koji proistekne iz teksta koji su čuli... … .: . Das ist. .rekonstruiranje riječi od ponuñenih slova. sagen.: .imperativ za 2.. Svakodnevni život: npr. Auf Wiedersehen!. hier. Škola (osnovne riječi). Mein Name ist. schön blau .Locirati ljude i predmete.: Das Haus ist groß. das Bad. lesen.P ozdravljati se na formalni i neformalni način. Hausaufgabe machen. Mein Bleistift ist grün. npr.Upitne. was.. die Hose. wer.Brojati od 1 do 12. die Wohnung. . Wie geht es Ihnen? itd… Pre dstavljan je: Ich bin. .prostorijama u kući / stanu.. Bruder.prisvojni genitiv. 2) verbalno.gestikuliranjem. .Reći: a) kome šta pripada b) koje je šta boje. itd. Gram atik a Vok abular Učenici će koristiti Učenici će: (ali neće učiti o učiti samo osnovni vokabular koji tome): se odnosi na date teme npr. Guten Tag!.: .bojenjem..Lične . schlafen. .

Razvija kod učenika radne navike. Jezik se na ovom uzrastu uči imitiranjem i ponavljanjem sa postepenim prijelazom na čitanje i pisanje i uz angažiranje svih čula. uspostavljanju prijatnije atmosfere u učionici. .Razvija pozitivnu atmosferu u učionici. igrom (Tjelesni i zdravstveni odgoj). samostalnost i kreativnost. Interdisciplinarni sadržaj Programski sadržaj je meñusobno povezan sa drugim predmetima.crtanjem. . podstičući ih da maksimalno koriste vlastite talente i sposobnosti. Razvija se takmičarski duh. .Kreativno i fleksibilno kreira svoj rad u okviru zacrtanih ciljeva a u skladu sa uvjetima u kojima radi. marljivost. . te izmeñu samih učenika. rado insceniraju naučene dijaloge. njegovih ciljeva i zadataka. prirodu i sl. odgovornost i motivaciju za učenje. (Moja okolina . . njegovom aktivnom učešću u nastavi i rezultatima koje pokazuje nastavnik daje opisnu ocjenu. oblikovanjem (Likovna kultura). Praćenje i vrednovanje Na početnom nivou učenja stranog jezika nastavnik samo aktivno razvija i prati motivaciju i interes učenika za učenje njemačkog jezika i procjenjuje realizaciju zacrtanog programa.: . poboljšanju njihovih jezičkih znanja. kao i njegovanju prisnijih odnosa izmeñu učenika i nastavnika. .Razvija vlastiti sistem praćenja i provjeravanja napredovanja svakog učenika. slikanjem.plesom.pjevanjem (Muzička kultura). . Ukoliko se u nastavni proces funkcionalno integriraju i igre. . te planirajući trajanje svakog segmenta aktivnosti u učionici. . Nastavnik treba da: .Učiti da komuniciraju i da se ponašaju u svakodnevnim situacijama na način koji je primjeren kulturi zemlje čiji jezik uče. 149 .Poštuje osnovne didaktičke principe primjerenosti i postupnosti. . Rad u parovima ili manjim grupama uz smjenu više različitih aktivnosti doprinose dinamici časa i održavanju neophodne pažnje učenika.zajedničkom šetnjom kroz park. npr.Procijeni kojim fondom riječi učenici treba da ovladaju u datoj grupi i datim uvjetima. . njihove prednosti su velike. Interkulturalne vještine Učenici će: . . Igre doprinose povećanju učeničke aktivnosti. stvara živa atmosfera u učionici što doprinosi povećanju motivacije za učenje jezika.Razvija komunikacijske sposobnosti kod učenika.Upoznavati različite kulture i tradicije.Pažljivo planira svaki čas za koji piše pismenu pripremu postavljajući ciljeve te detaljno razrañujući načine (strategiju) kako da ih postigne. grupe i cijeli razred. pripremajući adekvatne nastavne materijale (vizualizacija je na početnom nivou učenja stranog jezika neophodna).Kod učenika podstiče pozitivnu radoznalost.ekološki odgoj). Učenici rado prihvataju i provode proces imitiranja i ponavljanja. Učenici će tako učiti jezik i proširivati svoj vokabular oslanjajući se na znanje koje su stekli učenjem nekih drugih školskih predmeta ali i kombinirajući učenje stranog jezika sa aktivnostima «preuzetim» iz nekih drugih predmeta. pripremajući zadatke za pojedine učenike.DIDAKTIČKO–METODIČKE NAPOMENE U prvim godinama učenja njemačkog jezika usmjeriti pažnju na aktivnosti koje imaju za cilj da pobude i razviju zainteresiranost učenika za učenje jezika. O odnosu učenika prema nastavnim obavezama.

Nastava i učenje stranog jezika treba da pomogne učenicima i doprinese njegovom ukupnom intelektualnom razvoju. prikupljanja informacija i komuniciranja putem elektroničkih tehnologija. Kod učenika treba da se razvije svijest da je jezik jedan od najvažnijih elemenata druge kulture koja je jednako vrijedna kao i njegova vlastita. Učenje stranog jezika treba da podstakne njegovu maštu. Učenjem francuskog jezika učenicima se otvara mogućnost da postanu dio velike porodice govornika francuskog jezika koja broji 56 zemalja na pet kontinenata. Iskustvo učenja jezika će povećati svijest učenika o jeziku. Poznavanje stranog jezika treba da bude instrument za sticanje drugih znanja. Pored engleskog.Francuski jezik (2 časa sedmično. ZADACI Zadaci nastave francuskog jezika su: • Omogućiti razvoj jezičke kompetencije učenika. motivaciju za učenje. a to je istovremeno zvanični i radni jezik svih relevantnih meñunarodnih institucija i organizacija. kreativnost. • Kod učenika razviti pozitivnu radoznalost. FRANCUSKI JEZIK PRVA GODINA UČENJA. 70 časova godišnje) ULOGA I ZNAČAJ Učenje jezika pruža učenicima šansu da prihvataju različitosti i da imaju više poštovanja prema drugima. radoznalost i kreativnost. 150 . predstavlja vid osnovne pismenosti i naobrazbe i ima za cilj osposobljavanje učenika za meñunarodne kontakte. Učenje stranog jezika učeniku treba da olakša razumijevanje drugih i različitih kultura i tradicija i jača motivaciju za učenje stranih jezika. III razred osnovne škole Cilj nastave francuskog jezika u trećem razredu osnovne škole je razvijanje svijesti o postojanju drugih jezika i mogućnosti komuniciranja na nekom drugom jeziku koji nije naš maternji. CILJ Predmet ima za cilj osposobljavanje učenika za aktivno i pozitivno življenje u savremenom svijetu. u ovom slučaju francuskog.1 Evropskog okvira za strane jezike. razumiju i poštuju druge kulture. Poznavanje stranog jezika. francuski jezik je jedini jezik koji se izučava u svim zemljama svijeta. • Razvijati kod učenika sposobnost pažljivog slušanja i uvažavanja mišljenja drugih. • Omogućiti učenicima uživanje u učenju. U nastavi francukog jezika u trećem razredu osnovne škole treba težiti dostizanju nivoa A 1. • Bolje upoznati učenike s elementima civilizacije i kulture zemlje čiji jezik se uči kao i sa vlastitom kulturom te naučiti ih da cijene. Učenik treba da se osposobi da na francuskom jeziku komunicira na osnovnom nivou o temama iz svog neposrednog okruženja. treba da mu učenje stranog jezika bude podsticaj za uočavanje kulturalnih sličnosti ali i različitosti u kojima je bogatstvo. te može imati pozitivan utjecaj na opći razvoj i kosmopolitski stav. a naročito razviti komunikacijske sposobnosti učenika. samostalnost.

naglasak. glagoli itd koje će učenici koristiti a ne učiti o tome!). razmjenjivati sa sago vornicima nekoliko osnovnih iskaza u vezi sa konkretnom situacijom. moja bliža okolina.kroz crtanje. svakodnevni život). itd. Funkcije i sposobnosti (usmena ili pismena kompetencija koja predstavlja zacrtani cilj na datom nivou). slikanje. Aktivnosti (navedene su aktivnosti pomoću kojih je moguće realizirati sposobnosti). Učenik neće na ovom nivou učenja jezika sticati znanje o jeziku nego će prepoznavati i pravilno upotrebljavati osnovne jezičke elemente. cilj i način rada. lično predstavljanje. . kratke dijaloge o poznatim temama. brojevi. (Likovna kultura.: . pokazivanje i sl. . oblikovanje. Potrebno je takoñer primjenjivati direktni. npr. . ponavljanje i na usmenu komunikaciju koja će sadržavati elemente zabavnih aktivnosti koje imaju za cilj da pobude. • razumjeti i reagirati na odgovarajući način na kratke usmene poruke pri čemu mu je potrebna znatna pomoć (ponavljanje. dopunjavati i samostalno pisati riječi i kraće rečenice.Jezičke vještine Slušanje i razumijevanje Očekivani rezultati / ishodi učenja Učenik će • prepoznavati glaso ve. Gramatika (gramatička područja koja odgovaraju datom nivou npr. naglašavati riječi. porodica. 151 . dom. ples. Nastavnik treba da pažljivo planira svaki čas. pjesmice. Čitanje i razumijevanje • • • • Govor Pisanje Znanje o jeziku • • PROGRAMSKI SADRŽAJI Teme (opća tematska područja kao osnov za dalju razradu zavisno o datim okolnostima nastavne prakse npr. poštovati ritam i intonaciju rečenice. škola. . Veoma je važno da nastavnik uputstva ponuñena u programu. Interdisciplinarni sadržaji Učenici će takoñer učiti jezik i proširivati svoj vokabular oslanjajući se na znanje koje su stekli učenjem nekih drugih školskih predmeta. zamjenice. razviju i podrže zainteresiranost za učenje jezika. ritam i intonaciju u jeziku koji uči. udžbenicima i priručnicima ne prihvata kruto nego da kreativno i fleksibilno kreira rad primjereno uvjetima u kojima radi. imenice. Vokabular (predlaže se vokabular koji je u skladu s datim temama). opisivati u nekoliko rečenica poznatu situaciju služeći se pritom ograničenim brojem osnovnih riječi i zapamćenih rečeničnih shema. • • prepoznavati slo va i napisane riječi. te kratke rečenice. prepisivati.). grupni i individualni pristup. • razumjeti ograničen broj riječi i izraza. davati osnovne informacije o sebi i svom okruženju. te da ih osposobi za samostalan rad kako tokom časa tako i kod kuće. pravilno artikulirati glaso ve. Treba da kod učenika razvija radne navike i komunikacijske sposobnosti. DIDAKTIČKO-METODOLOŠKE NAPOMENE U prvim godinama učenja francuskog jezika treba usmjeriti pažnju na razumijevanje. ples). prepoznavati poznate riječi i kratke rečenice i znati ih po vezati sa ilustracijama.kroz sportove i igre (Tjelesni i zdravstveni odgoj). frontalni.

jaune. la.Reći koliko je sati (puni sati). l’. une.razvijaju pozitivan stav prema učenju jezika. Zamjenice oponašanjem glasova/zvukova. itd . itd. . dans. rasporeñivanjem ilustracija po odreñenom redu prema pisanim uputstvima 152 . Pre dstavljanje: Je m’appelle …Je suis. beau.Locirati ljude i predmete. Salut. blanc. . moje tijelo.sur.Predstaviti sebe ili druge. riječima odabranim sa zidnih karata na najosnovnije. brojeve itd. . C’est …. Učenje kako učiti Učenici će da: .: Pozdravljanje: Bonjour. avec plastelina itd. Q uel âge as – tu? J’ai . itd. blonds . Praćenje i vrednovanje na ovom nivou treba da bude u službi motivacije učenika i da služi nastavniku za procjenu realizacije zadatih ciljeva. Dobro jutro i dobar dan / Bonjour). sa kasetofona. celle-ci. bojenjem Upitne. životinjskih glasova itd. pour aller á … C’est loin (de) / près (de) Aller tout droit. frère. b) ČITANJE I REAGOVANJE Učenici će prepoznati jednu ili više Glagole napisanih riječi ili uputa i reagovati: Le présent Pomoćni glagoli 1) neverbalno gestikuliranjem. .koriste ključne metode iz prakse pri radu u parovima ili malim grupama. iz crtića). npr. .Opisne pridjeve.. lijepljenjem Determinatore: slika. ilustracija koje se odnose na riječi koje im celle-lá se usmeno upućuju. ta.ocjenjuju svoje aktivnosti i aktivnosti svojih drugova iz razreda.Brojati predmete.á. biranjem ili povezivanjem pisanih riječi i dehors odgovarajućih ilustracija. . . uzvike (helas! (Jao!) ili eh bien! (pa lijepo! No!) ta ta ta! (koješta!) tien! (gle!) itd.Opisati ljude i predmete.jednina i 1) neverbalno imitiranjem nastavnika ili neke popularne množina ličnosti (npr. malheureux. ili pokazivanjem.Pozdravljati. . celui. podvlačenjem ili bojenjem riječi quoi koje im se usmeno upućuju.).). tužan. redanjem slika. Aktivnosti Gramatika Vok abular Učenici će učiti samo osnovni vokabular koji se odnosi na date teme. itd. Razlike u upotrebi nekih pozdrava u francuskom jeziku i u maternjem jeziku učenika. glumljenjem Priloge za mjesto. . popunjavanjem praznina . Au revoir itd . le. . Ovo može podrazumijevati npr. crtanjem.učiti da komuniciraju i da se ponašaju u svakodnevnim situacijama na način koji je prirodan za kulturu zemlje čiji jezik uče. npr. pokazivanjem odreñenih celle. . crtanjem.upoznavati sa kulturom svoje zemlje i učiti da je bolje poštuju i cijene. avoir glasova/zvukova (npr. pitanja nastavnika ili pitanja koja su čuli sa ton. tourner á droit / á gauche. père. razre d Teme Funkcije i sposobnosti Učenici će znati: . ici. mon. Članovi uže porodice : mère. imitiranjem zvuka Impératif voza. soeur. samo osnovne riječi. . un. raspoloženje.Prisvojne davanjem veoma kratkih odgovora na pridjeve. Interkulturalne vještine Učenici će se: .).Identificirati ljude i predmete. Qu’est-ce que c’est ? Qui est-ce? Oui / non. gestikuliranjem. nastavnika ili uputstava koje čuju sa celui-ci. des. qui? De/á navedenih predmeta/osoba navedenim qui? Que? De/á bojama. lá. (npr.dopadanje. broj raspoloženja. Ocjenjivanje je opisno i brojčano. 2) verbalno ponavljanjem riječi koje je izgovorio les nastavnik ili koje su čuli sa kasetofona.slušanjem i pjevanjem omiljene vrste muzike (Muzička kultura). . . kasetofona. brun. bojenjem ili podvlačenjem (u osnovnim samo odreñenih riječi (npr. Brojeve: pravljenjem/oblikovanjem stvari (npr. kojima se te riječi nalaze. celui-la. sretan). . Odreñivanje mjesta i položaja: Pardon. boje predmeta. izvršavanjem uputstava Pokazne. Il a les cheveux noirs. pravljenjem raznih oblika od . veoma ograničen. označavaju neku aktivnost. npr.upoznavati se sa nekim osnovnim razlikama izmeñu njihove kulture i kulture naroda sa francuskog govornog područja (npr.Članove. son. Moje lice. . triste • Lično predstavljanje Osnovna škola • P orodica • Kuća. onih koje značenjima). dom • Moja bliža godina učenja okolina francuskog • Škola • Svakodnevni život Prvi ste pen početnog znan ja Učenici će RECEPCIJA koristiti (a ne učiti a) SLUŠANJE I REAGOVANJE Učenici će slušati izgovoreni tekst i o tome!): reagovati: Imenice .Izraziti . ma. Opisivan je : Il est grand / petit. Triste. oponašanjem être. Nivo 3. devant.budu odgovorni i aktivni u situacijama kada se uči jezik. De quelle couleur est…? rouge. 1-10 rezanjem zahtijevanih oblika/likova iz Prijedloge: papira. Lične glumljenjem. Raspoloženja: heureux.sposobnost da nešto urade (Je peux…). kao i nivo svog i njihovog znanja u odnosu na postavljene ciljeve.

pjevati i igrati jezične igre davati uputstva i naredbe b) PISANJE Budući da učenje pisanja na ovom nivou nije prioritet. rutinske aktivnosti npr dormir se lever. l’. Učenici će vježbati da koriste (a ne učiti o tome!): Afik se . recitovati. faire attention. Bon – mauvais. mon. Triste. u vezi sa datim temama. ton. dehors Brojeve: 1-10 Prije dloge: . père. ma maison). triste. npr. grand – petit. npr. soeur. Sale á manger sac á dos. Antonime. u vezi sa datim temama. livre. 2) verbalno davanjem kratkih pismenih ili usmenih odgovora na pitanja. zamjenjivanjem inicijala punim riječima ili popunjavanjem praznina odgovarajućim riječima itd. celui-ci. Vrijeme : Qelle heure est-il? Il est Svakodnevni život. dans. il fait froid. parc. –s. npr. itd. zamjenjivanjem ilustracija u tekstu ponuñenim riječima. qui? De/á qui? Que? De/á quoi Dete rminatore: . les . celui. itd. cahier. ta. prendre autobus. redati riječi po odreñenom redoslijedu. table. Škola: insegnant. élève. podvlačiti.itd. une. arbre. la. najosnovnije. Glagole Le présent Pomoćni glagoli être.Članove. lit. beau. učenici će: povremeno prepisivati izolovane riječi učiti pisati pomoću igara na CD-u. celle-lá Upitne. Učenici će koristiti (a ne učiti o tome!): Ime nice . ma. Prostorije u kući i nam je štaj: cuisine. son. povezivanjem riječi u stupcu A sa odgovarajućim ilustracijama u stupcu B. B liža okolina: rue. Složenice. un. celle-ci.jednina i množina Zamje nice Lične Pokazne.Opisne pridjeve. devant. sa . malheureux. sale á manger. se promener. PRODUKCIJA a) GOVOR Učenici će: ponavljati riječi nastavnika ili riječi izgovorene sa kasetofona učestvovati u razgovoru (pitanja/odgovori) sa drugim učenikom/učenicima ili nastavnikom igrati uloge. Članovi uže porodice : mère. pomoću društvene igre u kojoj se sastavljaju riječi od slova na kockama. avoir Impératif Priloge za mjesto. des. u vezi sa datim temama i gramatikom. Kolok acije . celle. itd.ideju posjedovanja (le livre de Jean. 153 .. frère. avec (u osnovnim zn ačenjima).. chaise.á. .sur. Raspoloženja: heureux. celui-la. Zamjenjivati inicijale punim riječima ubacivati. armoire.Prisvojne pridjeve. le. npr. chamber.. u vezi sa datim temama. se laver. društvene igre u kojoj se slažu pločice sa slovima jedna na drugu itd. lá. jardin. P rendre un bain. npr. itd. ici.

. Značajno je napomenuti da je u jednom periodu naše historije nemali broj književnika pisao djela na arapskom jeziku. vezanih za konkretan pojam (samostalno upotrebljenih). Postupan prelaz ka čitanju i pisanju jednostavnih riječi i rečenica. III razred osnovne škole CILJEVI I REZULTATI ODGOJNO-OBRAZOVNOG RADA Ciljevi početne nastave arapskog jezika Učenje jezika. Razvijanje pozitivnog stava prema učenju jezika. Razvijanje temeljitosti. Kratki usmeni i p ismeni odgovori. . . odnosno ovladavanje strategijama učenja (naučiti kako učiti).Upoznavanje sa kulturom naroda čiji se jezik izučava i razumijevanje i poštivanje drugih kultura. predanosti i preciznosti u učenju jezika.Razvijanje motivacije za učenje jezika i zadovoljstva u učenju. Arapski jezik ARAPSKI JEZIK PRVA GODINA UČENJA. a ne o jeziku. Cilj i zadaci učenja arapskog jezika Cilj učenja arapskog jezika je osposobljavanje učenika za usmenu i pismenu komunikaciju na arapskom jeziku o različitim temama iz svakodnevnog života. Čitanje jednostavnih rečenica. Evropska Unija je multietnička zajednica čiji su opstanak i prosperitet uvjetovani višejezičnošću.Osposobljavanje učenika za samostalno korištenje različitih izvora znanja. duhu tolerancije. fonetskim i gramatičkim minimumom.Razvijanje samopouzdanja i samopoštivanja. Putem igara. Pored toga više od 35 miliona ljudi kao drugi strani jezik koristi arapski jezik. Razvijanje radoznalosti i kreativnosti. Sloboda i samostalnost u govoru.Razvoj sve četiri jezičke vještine. Čitanje riječi. Kroz učenje stranog jezika kod učenika se razvija svijest: o značaju višejezičnosti. kao i sjevernom Afrikom. Prepisivanje riječi i kratkih sadržaja. Razvijanje razumijevanja i logičkog pamćenja. neophodno je razvijanje svijesti o poznavanju dva ili više stranih jezika. kozmopolitizmu. 70 časova godišnje) Uloga i značaj nastave arapskog jezika Tokom procesa obrazovanja. Sve prethodno spomenuto govori u prilog neophodnosti učenja arapskog jezika kao jednog od stranih jezika tokom osnovne škole. Proširivanje opće kulture učenika kroz upoznavanje s načinom života i tradicijom zemalja u kojima se govori arapski jezik. a u okviru nastave stranih jezika. Razumijevanje jednostavnih sadržaja na arapskom jeziku. Očekivani rezultati učenja Ljubav i spremnost za učenje arapskog jezika. Rezultat takvih razmišljanja je i stav Vijeća Evrope da svaki grañanin Evrope mora poznavati najmanje dva strana jezika. Razvijanje samostalnosti u govoru.Razvijanje samostalnosti i kreativnosti. toleranciji. pjesme i plesa učiniti da učenje arapskog jezika bude zabavno.(2 časa sedmično. . Vijekovima Bosna i Hercegovina ima civilizacijske i privredne veze sa Bliskim i Srednjim istokom. Popunjavanje slova i riječi. Zadaci nastave arapskog jezika su: . . . 154 .Ovladavanje osnovnim leksičkim.Razvijanje sposobnosti slušanja i meñusobnog uvažavanja. humanizamu i internacionalizmu. . gdje se u više od 20 zemalja sa više od 200 miliona govornika kao zvanični jezik koristi arapski.

tašdid. uz učenje osnovnih fraza. Neophodno je. sukun. 155 .PROGRAMSKI SADRŽAJI Teme (opća tematska područja kao osnov za daljnji rad) Funkcije i vještine (usmena i pismena kompetencija) Aktivnosti (pomoću kojih se realiziraju vještine) Gramatika (osnove gramatike za dati nivo) Vokabular (u okviru datih tema) Specifičnosti arapskog pisma će uvjetovati i početnu fazu učenja arapskog jezika. varijante pisanja slova. usvojiti: osnovne oblike slova. tanwin. kratke i duge vokale. vezivanje slova u riječi i kraće rečenice.

PISANJE Učenici najprije preslikavaju slova koja su prije toga usmeno usvojili. . hiya. ČITANJE I RAZUMIJEVANJE Učenici će prepoznati jednu ili više napisanih riječi ili rečenica i reagirati: 1) neverbalno.Pozdravljanje na formalan i neformalan način. . npr. 'ila. . . nahnu) učiti samo Upitne osnovni zam je nice (man.: (imenskim) i . Učenici će: huwa. GOVOR Učenici će: . .Opisati . koji ma) će biti osnova za Pok azne tvorbu kratkih zam je nice (hara. čuli. pitanja ili pitanja koja su čuli sa kasetofona. Upitna rije č “'ayna” Pre poznavan je gramatičkog ženskog roda (okruglo “ta”) B rojevi (1 do 10) 156 . . imitiranjem.bojenjem navedenih predmeta / osoba. vokabular.Predstaviti sebe redoslijedom koji proistekne iz teksta koji su i druge. npr. izostavljajući odreñena slova koje učenici treba da popune). Lične zamjenice ('ana.Nivo III razred Osnovna škola 1. prepoznavanje. a potom postepeno usvajaju i pravilan način njihovog pisanja kroz vježbe poput: .ponavljanjem odreñenih riječi koje je izgovorio ograničenim nastavnik ili koje su čuli sa kasetofona.Brojati od 1 do 10. . crtanje i druge Upitne partikule vježbe) (hal.: .Svakodnevni život Funk cije i vještine Uče nici će znati: . porodice.glumiti.Kuća .: Gdje su nestala slova? .: . .Reći koliko je sati (puni sat).popunjavanja slova (npr. (imenskih) harihi) rečenica. 'anti. ponavljanje.gestikulacijom predstaviti ono što su čuli. rečenicama 2) verbalno. brojem riječi ljude i predmete .pjevati. Ak tivnosti Gram atik a Vok abular Prvi stepen elementarn . . pjesmice. 'a) uvježbavati Prijedlozi (fi.voditi kraće dijaloge u parovima sa drugim učenicima ili sa nastavnikom. .pokazivanjem na odreñene ilustracije koje se . crtanjem.Porodica i prijatelji .gestikuliranjem.Nabrojati ograničen broj odjevnih predmeta.lijepljenjem odnosno slaganjem slika .takmičenje u pisanju brojeva itd.nastavnik ispisuje riječi na tablu. .podvlačenjem pojedinih riječi.Imenovati predmete u školskoj torbi i učionici. itd.rekonstruiranje riječi od ponuñenih slova. `ala) vokabular. Vokativna partik ula “ya” Kroz dijalog Potvrdne i odrične riječi (na`am.Imenovati odnose na riječi koje su učenici čuli odnosno članove svoje uže povezivanjem slike sa tekstom koji čuju. godina učenja arapskog jezika Te me . 2) verbalno. npr.Odjevni predmeti SLUŠANJE I RAZUMIJEVANJE Učenici će slušati izgovoreni tekst i reagirati 1) neverbalno. .dopunjavanjem izostavljenih slova ili riječi u tekstu .povezivanjem pisanih riječi i odgovarajućih ilustracija. .povezivanjem ponuñenih riječi u tekstu…itd.izvoñenjem uputstava koje nastavnik izgovara jednostavnim ili koja čuju sa kasetofona. .Nabrojati dane u sedmici.Pozdravljanje i upoznavanje . oblikovanje plastelinom. izrezivanjem.Škola og znanja . . la) (igre. .davanjem kratkih odgovora na nastavnikova u kući. .podvlačenjem i bojenjem ilustracija koje se odnose na riječi koje su učenici čuli.bojenjem. osnovni min. 'anta. .kraćim pismenim ili usmenim odgovorim na pitanja.recitirati kraće pjesmice.: . npr. . .Bliža okolina .ponavljati riječi nastavnika ili riječi izgovorene sa kasetofona.

te planirajući trajanje svakog segmenta aktivnosti u učionici. Arapski jezik se na ovom nivou uči kroz različite jezičke igre.pjevanjem (Muzička kultura) . .zajedničkom šetnjom kroz park. poboljšanju njihovih jezičkih znanja. tjelesni odgoj. . Učenici rado prihvataju i provode proces imitiranja i ponavljanja.razvija kod učenika radne navike.da kontrolira i razvija kod učenika pravilno usvajanje izgovora. Preporuke Kod organizacije nastave arapskog jezika u prvoj godini učenja preporuke se odnose prvenstveno na fleksibilnost u organizaciji nastave i ukupnom rasporedu nastavnih aktivnosti. postavljajući ciljeve. pjesmu. detaljno razrañujući načine kako da ih postigne. Izlasci djece u prirodu su takoñer prilika za igre i pjesmice na arapskom jeziku.DIDAKTIČKO – METODIČKE NAPOMENE U prvim godinama učenja arapskog jezika pažnju treba usmjeriti na aktivnosti koje imaju za cilj da razviju zainteresiranost učenika za učenje jezika. moja okolina itd.ekološki odgoj) Interkulturalne vještine Učenici će: . uspostavljanju prijatnije atmosfere u učionici. Interdisciplinarni sadržaj U svim oblastima sadržaj je povezan sa drugim školskim predmetima . (Moja okolina . Nastavnik treba da: .crtanjem. ples. . 157 .razvija pozitivnu atmosferu u učionici.razvija vlastiti sistem praćenja i provjeravanja napredovanja svakog učenika. marljivost.da kreativno i fleksibilno kreira svoj rad u okviru zacrtanih ciljeva a u skladu sa uvjetima u kojima radi.piše pismene pripreme za svaki čas. rado insceniraju naučene dijaloge. . prirodu i sl.procjeni kojim fondom riječi učenici treba da ovladaju u datoj grupi i datim uvjetima. likovna kultura. Čas može trajati i kraće (20-25 minuta) radi postizanja maksimalnog intenziteta pažnje kod djece. Rad u parovima ili grupama doprinosi dinamici časa i većoj angažovanosti učenika. pripremajući zadatke za pojedine učenike. igrom (Tjelesni i zdravstveni odgoj) . . Postojanje i njegovanje takmičarskog duha tijesno je povezano sa učeničkom motivacijom za učenje jezika. . Nastava je razredna pa se mogu lako formirati grupe koje će se smjenjivati na uporednoj nastavi dva predmeta. ponavljanje. Ukoliko se u nastavni proces integriraju igre. kao i njegovanju prisnijih odnosa izmeñu učenika i nastavnika. te izmeñu samih učenika. stvara živa atmosfera u učionici. Razvija se takmičarski duh. Praćenje i vrednovanje Na početnom nivou učenja arapskog jezika nastavnik samo aktivno prati i razvija motivaciju i interes učenika za učenje arapskog jezika i procjenjuje realizaciju zacrtanog programa. pripremajući materijale/opremu koja je potrebna u učionici. . oblikovanjem (Likovna kultura) . . njihove prednosti su velike. Ovo podrazumijeva i moguće paralelno izvoñenje nastave arapskog jezika sa nastavom drugih predmeta.plesom. sa postepenim uvoñenjem čitanja i pisanja. odgovornost i motivaciju za učenje. kao i dodatne materijale u slučaju neočekivanih situacija. kao i na trajanje časa. njegovih ciljeva i zadataka. kao što su npr. . muzička kultura. podstičući ih da maksimalno koriste vlastite talente i sposobnosti . grupe i cijeli razred.pažljivo planira svaki čas.poštuje osnovne didaktičke principe primjerenosti i postupnosti.razvija komunikacijske sposobnosti kod učenika. uporeñivati je sa vlastitom kulturom i razvijati pozitivan stav prema različitosti. Igre doprinose povećanju učeničke aktivnosti.upoznati kulturu i običaje različitih zemalja u kojima se govori arapski jezik.

pri čemu se isključuje novčano nagrañivanje učenika. • Trajanje vannastavnih aktivnosti. Mogućnost izbora je korak ka slobodi i izražavanju u skladu s mogućnostima i afinitetima. U vannastavnim aktivnostima moguće je prepoznati sklonosti djeteta. njihovi sadržaji i koordinatori . pripremanje. programiranje. • Planiranje. vještina i navika • Razvijanje interesovanja za društveno koristan rad. a verificira ga Nastavničko vijeće. prije nego na nastavnom času. prevencije svih vrsta ovisnosti. Hoće li to biti gluma. vještina i navika stečenih u nastavi i vannastavnim aktivnostima • Usvajanje novih znanja.VANNASTAVNE AKTIVNOSTI ULOGA I ZNAČAJ Vannastavne aktivnosti su važan segment života i rada u školi. • Vannastavne aktivnosti ne bi smjele ni sadržajem. prikupljanje podataka o igrama koje su nekad bile popularne ili bavljenje ekologijom. U skladu sa odgovarajućim propisima škola je dužna da način korištenja tako ostvarenih sredstava regulira posebnim aktima. Osnovno su obilježje savremene škole . Principi na kojima bi trebalo da počiva Plan i program vannastavnih aktivnosti • Slobodne aktivnosti su integralni dio odgojno-obrazovnog rada u osnovnoj školi i u funkciji su ostvarivanja globalnog cilja odgoja i obrazovanja. ni trajanjem preopteretiti učenike.voditelji. • One se ne bi smjele pretvoriti u bilo koju vrstu nastavka nastavnog rada. se utvrñuju Planom i programom koji se donosi na početku školske godine. Važnije je da učenici prošire vidike. Dijete već svojim opredjeljenjem za odreñene sadržaje nagovještava nam i nešto o svojoj jačoj strani. interakciju i kooperaciju sa drugima • Omogućavanje upoznavanja drugih i drugačijih • Omogućavanje učenja fleksibilnosti i tolerancije 1. a istovremeno bogate emocionalni svijet. • Osposobljavanje za aktivnosti u slobodnom vremenu koje će biti u funkciji razvoja odgoja i obrazovanja. pravo je učenika da učestvuju u odlučivanju o njenoj namjeni i raspodjeli. • Ako se u okviru nekih vannastavnih aktivnosti ostvaruje i dobit. mogućnostima i dobrovoljnim opredjeljenjem učenika. Zadaci • Povezivanje. ili možda uživanje u novim pričama i razgovorima o ispričanom. otkrivanje pojedinosti o prirodi. ples. U okviru vannastavnih aktivnosti u osnovnoj školi mogu biti zastupljene sljedeće oblasti : • Vannastavne aktivnosti iz oblasti nauke • Vannastavne aktivnosti iz oblasti kulture i umjetnosti • Vannastavne aktivnosti iz oblasti tehnike • Vannastavne aktivnosti iz oblasti sporta • Vannastavne aktivnosti iz oblasti rada i proizvodnje • Vannastavne aktivnosti iz oblasti društvenog života – života zajednice Evo i mogućih sekcija: Zdravlje i sport Mali hor Mladi prirodnjaci 158 . organizacija i realizacija vannastavnih aktivnosti podrazumijevaju aktivno učešće učenika. proučavanje običaja. • One se organiziraju u skladu sa interesovanjima. zaštite i unapreñivanja zdravlja • Osposobljavanje za aktivno učešće u društvenom životu i njegovom demokratskom razvoju • Podsticanje dječijeg stvaralaštva – kreativnosti • Osposobljavanje za komunikaciju. proširivanje i produbljivanje znanja. zaštita prirode. manje je važno.

interesovanjima i potrebama. sat i mjesto realizacije vannastavnih aktivnosti • Imena koordinatora – voditelja vannastavnih aktivnosti S obzirom na činjenicu da je u jednoj školi nerealno očekivati da se jednaka pažnja posveti svim oblastima. potrebno je na početku školske godine detaljno razmotriti u kojoj mjeri će pojedine oblasti biti zastupljene. mogućnostima. vodeći računa o primjerenosti aktivnosti uzrastu djece. ljekara. Samo tada može se postići istinska primjerenost aktivnosti – sadržaja uzrastu. sat i mjesto gdje će se one odvijati. u skladu s osobnostima sredine i interesima djece. njihovim mogućnostima. namještaj. a za većinu članova grupe programi mogu predstavljati realno i optimalno opterećenje što je osnov za ostvarivanje odgojno-obrazovnih efekata u ovome sektoru školskog života 159 . škola će osigurati naknadno u skladu sa mogućnostima i uz pomoć nadležnog ministarstva. ili petnaestodnevno i koliko će one trajati. Škole će na početku školske godine.Mladi slikari Mali orkestar Ritmička i plesna sekcija Mladi ekolozi Dramska sekcija Škola ima slobodu da uvede nove sekcije. mjesta i trajanja aktivnosti ima svoju pedagošku vrijednost i zato ga treba osigurati već u Planu na početku školske godine. onda se oni mogu adekvatno pripremiti. umjetnika. specijaliziranih stručnjaka različitog profila (pedagoga. materijal i slično). prije svega. Koje organizacione forme aktivnosti će biti zastupljene. sportista i dr. Ko bi trebalo da učestvuje u kreiranju i realiziranju Programa aktivnosti. na osnovu usvojenog Plana i programa vannastavnih aktivnosti poduzeti odreñene korake kako bi stavila na raspolaganje učenicima i koordinatorima – voditeljima sve raspoložive materijalne resurse. nego izbora na osnovu unaprijed utvrñenih kriterija od strane najvišeg stručnog organa u osnovnoj školi. u okviru svake oblasti. 1. oprema. kao i kadrovskom potencijalu i uvjetima kojima škola raspolaže. Koje uvjete bi trebalo da osigura osnovna škola da bi aktivnosti mogle biti realizirane (objekti-mjesta. psihologa. a koji ne postoje. 2. U kreiranju programa i njihovoj realizaciji neophodno je osigurati učešće najšireg kruga zainteresiranih. Plan vannastavnih aktivnosti trebalo bi da obuhvati: • Koliko časova će biti realizirano u okviru vannastavnih aktivnosti u toku školske godine? • Koje oblasti vannastavnih aktivnosti će biti zastupljene u osnovnoj školi? • Dan. Blagovremeno i tačno odreñenje vremena. biće motivirani za aktivnost. što će značajno uticati na efekte u njihovom ostvarivanju. Od posebnog značaja je da se u Planu vannastavnih aktivnosti odredi dan.voditelji znaju da će se aktivnosti odvijati sedmično. Program vannastavnih aktivnosti trebalo bi da obuhvati: • • • • Vrste aktivnosti (sadržaja). interesovanjima i potrebama djece. Imenovanje koordinatora – voditelja vannastavnih aktivnosti vrši Nastavničko vijeće na početku školske godine i ono ne može biti rezultat licitiranja i dobrovoljnog opredjeljivanja nastavnika. a one koji su neophodni. djece i njihovih roditelja.) koji se mogu angažirati na profesionalnoj i volonterskoj osnovi. sredstva. Vannastavne aktivnosti je nužno organizirati na principu homogenih uzrasnih grupa. Svaka oblast podrazumijeva niz konkretnih aktivnosti (sadržaja) za koje će se škola opredijeliti na početku školske godine. Kada učenici i koordinatori .

umije i koji u prvi plan stavlja dječiju dobrobit. mobilan. priručnici za nastavnike. osobnosti lokalne sredine. primamljivo. razvijanja i usavršavanja profesionalne kompetentnosti svih onih koji su odgovorni za rezultate odgoja i obrazovanja u osnovnoj školi. lijepo dizajniran. trebalo bi da budu podreñena nastojanjima koja su izražena u Koncepciji devetogodišnje osnovne škole i prevaziñena decidnim zahtjevima koji se tiču sticanja. realiziramo sadržaje koji zahtijevaju direktnu komunikaciju. PROSTOR I UKUP NO OKRUŽENJE U ŠKOLI - Preporuka: Do 25 učenika u odjeljenju i bez uključivanja učenika prvog razreda u kombinovana odjeljenja. Primjera radi. didaktički materijali Adekavtano opremljen i ureñen prostor (namještaj jednostavnih linija. tematski pristup pojedinim dijelovima programa). definirani ciljevi. učenike prvog razreda pozivamo ranije u školu. • U situacijama kada su pojedine sredine primorane na organizaciju rada u kombiniranim odjeljenjima. djeluje lijepo. otpori. bez oštrih rubova. odgoju i obrazovanju djece osnovnoškolskog uzrasta do sada dovodila su do dezorijentacije u ovom značajnom sektoru života i rada u osnovnoj školi. potom se uključuju učenici ostalih razreda. . Roditelji i lokalna zajednica mogu osigurati podršku. Različita shvatanja. P RETP OSTAVKE ZA REALIZACIJU SVIH PROGRAMA STRUČNO OSPOSOBLJEN NASTAVNIK Profesor razredne nastave Nastavnik razredne nastave NASTAVNIK KOJI RAZUMIJE SMISAO PROMJENA I KOJI VJERUJE U MOGUĆNOSTI UČENJA I EDUKACIJE Nastavnik koji zna. predrasude.Udžbenici za učenike koji podrazumijevaju novija saznanja o djetetu i učenju. Planiranje sadržaja rada u skladu s svim važnim činiocima (struktura odjeljenja. lagan. a to je povezivanje vannastavnih aktivnosti sa nastavom i uopće sa životom u užoj i široj socijalnoj sredini. treba primijeniti fleksibilniji raspored nastavnih časova. vedro). Ovim se postiže i još jedan efekat. Različita shvatanja vannastavnih aktivnosti i njihove funkcije u razvoju. Partnerstvo u reformi Informacije o važnim promjenama putem seminara PODRŠKA Za direktore i savjetnike pedagoških zavoda RODITELJA UČENIKA Direktore osnovnih škola U LOKALNOJ Nastavnike prvih razreda ZAJEDNICI Pedagoge Posebno: Informativni materijali za roditelje učenike prvog razreda. predznanja. Izbor načina rada u razredu koji osigurava učenički aktivitet i individualni razvoj. NOVE METODE RADA Sadržaji koji bitno utiču na kvalitet rada Fleksibilno poimanje artikulacije nastavnih časo va u prvom razredu i mogućnost organizovanja nastavnog časa u skladu s intenzitetom pažnje. pa i tradicionalna opterećenja. koji dozvoljava promjene u kombinaciji i usklañivanje s brojem učenika u grupi. 160 . prateći radni materijali.i rada.

• Da se oslanja na učeničku mogućnost i slobodu samoprocjenjivanja. razumijevanje. • Ocjenjivati pojedine segmente u odnosu na ciljeve Programa i ukupna postignuća. ne zastrašivati učenike slabom ocjenom. vještine) • Je li učenik usvojio programske sadržaje? (potpuno. To su informacije o postignućima u pojedinim segmentima nastavnog programa.Opisna ocjena ima svoju .) • Koje su preporuke za prevazilaženje tih teškoća? • Koliko je učenik samostalan u radu? (nesamostalan je. • Da uvažava razvojne karakteristike djece odreñene dobi i svakog djeteta. ishodi učenja i indikatori uspješnosti.. stavovi. odnosno metodom učenja. • Da su svi učenici uključeni u postupak i da znaju šta ih očekuje. • Ocjenjivanje vršiti u okolnostima koje su primjerene potrebama djece. To je kvalitativno ocjenjivanje. • Da polazi od onog što dijete zna i što je njegova jača strana. nemogućnost zaključivanja . za najmanju sitnicu traži pomoć. Na jednoj su strani ciljevi koje smo definirali. • Imati na umu da ocjenjujemo baš ono što treba ocjenjivati. • Da odražava različitost pristupa. analiza i sinteza. Na osnovu tih informacija moguće je formirati sliku o napredovanju svakog učenika. U prvom razredu osnovne škole predviñeno je opisno iskazivanje uspjeha učenika. odsustvo pažnje. zamjena glasova. Ukupna organizacija rada u razredu mora biti podreñena zahtjevu: „Osigurati napredovanje u skladu s individualnim mogućnostima. s obzirom na sadržaj.. 161 . Procjena podrazumijeva iskazivanje kvalitativnih elemenata na početku i nakon odreñenog vremenskog perioda. • Da pomaže u identifikaciji djece sa posebnim potrebama. rješavanje problema u životnim situacijama). vrijednosti.SMJERNICE ZA PRAĆENJE I OPISNO OCJENJIVANJE Postignuća učenika Opisno ocjenjivanje je kvalitativna analiza učeničkih postignuća. težinom zadataka. malo. ali su učeniku prevelik teret jer on ne vlada čitanjem kao osnovnim sredstvom.“ U donošenju opisne ocjene morali bismo imati u vidu sljedeće elemente: • Ostvarivanje konkretnih odgojno-obrazovnih zadataka koji su definirani u Programu (znanja. (Šta ocjenjujem? Kako?).. • Da je kontinuirano i zasnovano na praćenju učeničkog rada. • Da je ocjenjivanje podreñeno važnim ciljevima (znanje. • Da podrazumijeva više aspekata. djelimično. Opisno je ocjenjivanje primjereno učenicima mlañeg školskog uzrasta. To su bitne informacije o nastavniku i njegovoj sposobnost procjene karakterističnih podataka o svakom učeniku koje su istovremeno orijentir za planiranje narednih koraka. nisu obimni. nije usvojio) • U čemu je učenik uspješan? Šta je njegova jača strana? • Koliko je napredovao u odnosu na početak školske godine? (mnogo. Programski zahtjevi. nimalo. a ne samo zahtjevima nastavne jedinice i apstraktnim ciljevima. život.analitičku strukturu“ i kontinuitet u opservaciji i evidentiranju napredovanja. To podrazumijeva sistematsko praćenje napredovanja svakog učenika i procjenu stanja i situacije u odreñenim intervalima. a na drugoj pokušaj da na odreñenoj skali postignuća odredimo poziciju svakog učenika. djelimično je samostalan) • Kakav je njegov odnos prema radu i obavezama? • Da li može usredsrediti pažnju na sadržaje? • Odnos prema drugim učenicima • Odnos prema nastavnicima • Druge osobine Za procjenjivanje i ocjenjivanje je posebno važno: • Da je zasnovano na kriterijima. samostalan. reprodukcija. kolika je razlika izmeñu startne pozicije i sadašnjeg stanja) • Ima li učenik teškoća? U kojim se to područjima posebno očituje? (izgovor.

OKVIRNI NASTAVNI PLAN I PROGRAM za četvrti razred devetogodišnje osnovne škole 162 .

srpski jezik i književnost Prvi strani jezik Moja okolina Matematika Muzička / glazbena kultura Likovna kultura Tjelesni i zdravstveni odgoj UKUPNO: 5 3 3 4 2 2 2 21 175 105 105 140 70 70 70 735 Napomena: Nastavni predmet Vjeronauka reguliran je kantonalnim obrazovnim zakonodavstvom. B ROJ SEDMIČNI B ROJ NASTAVNIH ČASOVA GODIŠNJI BROJ NASTAVNIH ČASO VA OBAVEZN I NASTAVNI PREDMETI 1. 6. 7. hrvatski. 163 . 6. 10. 3.Sadržaj Okvirni nastavni plan za četvrti razred devetogodišnje osnovne škole Nastavni programi obaveznih nastavnih predmeta 1. hrvatski. 5. Bosanski. 5. srpski jezik i književnost Engleski jezik Njemački jezik Francuski jezik Arapski jezik Moja okolina Matematika Muzička/glazbena kultura Likovna kultura Tjelesni i zdravstveni odgoj OKVIRNI NASTAVNI PLAN ZA ČETVRTI RAZRED DEVETOGODIŠNJE OSNOVNE ŠKOLE RED. 9. 8. 2. 4. 4. 2. Bosanski. 7. 3.

Bosanski. nastavnih sredstava. naravno u skladu sa savremenim tendencijama u metodici nastavnog rada. zbivanja u prirodi Crno-bije li film i film u boji 4 časa Nije mi i zvučni film Radio-emisije Dječiji listovi 2 časa 4 časa 2 časa • Broj nastavnih časova uz pojedina područja je samo orijentaciona naznaka vremena potrebnog za realizaciju predviñenih programskih sadržaja. Nastavnici imaju slobodu u planiranju i uspostavljanju balansa izmeñu prethodnih postignuća u pojedinim područjima i vremena potrebnog za daljnji rad. brzine i izražajnosti) rad na poboljšanju razumijevanja pročitanog Vje žbe usmjere ne na usavršavanje pisanja latiničnim pismom: tehnika pisanja preciznost u saopćavanju sadržaja mišljenja u pisanoj formi Usvajanje pisanih slova ćirilice: usvajanje grafičke strukture slova povezivanje slova u strukturu riječi pisanje riječi i rečenica prepisivanje kraćeg teksta 10 časova 5 časova 25 časova Čitanačk a štiva: INTERPRETACIJA KNJIŽEVNOG TEKSTA 60 ČASOVA Interpretacija proznih i poetskih tekstova. podcrtavanje značaja znanja i knjiga u odgoju i samoodgoju 20 časova Opis lika P isanje izvještaja 1+ 1+ 1 1+1 Opis pojave. Imaju punu slobodu u izboru nastavnih metoda. Ali sve je podreñeno postavljenim ciljevima i jasno naznačenim ishodima učenja. teksta) 2+2 P ričanje na osnovu datih tematskih riječi 1+1+1 Dokume ntarni film MEDIJSKA KULTURA 15 ČASOVA 3 časa 20 časova Desk riptivni oblici: 10 časova Info rmativni oblici: Mješoviti oblici: Pismo kao obavijest Pismo kao izraz zahvalnosti 2+2 1+ 1+ 1 Gramatika Pravogovor i pravopis Lek tira: Osamostaljivanje u čitanju. srpski jezik i književnost (5 časova sedmično. hrvatski. oblika nastavnog rada. doživljaj književno-umjetničkih štiva i usvajanje književnoteorijskih pojmova 40 časova Rje čnik JEZIK 35 ČASOVA 5 časova Narativni oblici: P repričavanje na osnovu KULTURA IZRAŽAVANJA samostalno sastavljenog plana 25 ČASOVA 2+2+2 P ričanje na osnovu datog početka (slike. 164 . 175 časova godišnje) Posebni časovi čitan ja: ČITANJE I PISANJE 40 ČASOVA usavršavanje tehnike (pravilnosti.

kulture pismenog izražavanja pisanih slova Potpuno snalaženje u razumijevanje napisanog) (raspored teksta. sastava rečenica. glavnih i sporednih likova Mogućnost reprodukcije Razumijevanje na nivou uopćavanja i formuliranja podnaslova logičkim cjelinama Razumijevanje kao rezultat uviñanja uzroka i posljedice.njihov izgled. Šta mi je još potrebno? recitiranje po Recitiranje kompozicijskih Koji izvori informacija postoje?) vlastitom izboru Čitanje sadržaja aspekata pažljivo Razvijanje sposobnosti čitanja radi Ilustriranje štampanog ćiriličnim pismom. rečenica. Osposobljavanje za analizu u strukture riječi Pisanje riječi. ritma. kraćeg teksta napisanog. Pisanje riječi po Pravilno pisanje procjena nivoa postignuća diktatu svih slova. osobine Uočavanje i uporeñ ivanje postupaka glavnih likova (likovi čiji su postupci izrazito suprotstavljeni) Spoznavanje onoga što nije neposredno dato ali je konstitutivni dio značenja riječi. čitko i lijepo stvaralački diktat. rečenica. stvaralački nivo ocjene. P isanje po diktatu (diktat s poruka pisanih slova Pravilno pisanje kompozicijske komentarom. razumijevanje i riječi. rime sadržajnih. izborni diktat. nivoa automatizma P isanje o sadržajima Priprema za vrijednosnu analizu i pročitanog sastava (u latiničnom pismu) mašte vrednovanje umjetničkih i životnih Poznavanje Usvojena pisana slova ćirilice. njihovo pravilno aspekte. diktat s pjesme. Razumije sadržajne.ČITANJE I P ISANJE Programski zahtjevi Č i t a nj e Čitanje proznog teksta štampanog latiničnim pismom Čitanje naglas Čitanje u sebi Čitanje po ulogama Izražajno čitanje Čitanje i recitiranje lirske pjesme Čitanje teksta štampanog ćiriličnim pismom Odgojno-obrazovni ciljevi i zad aci Minimum Standardi o čekivanih postignuća Prosje čno Izn ad prosjeka Pojačavanje spoznaje o značaju Čitanje tekstova Pravilno i tečno čitanje s Izražajno čitanje čitanja štampanih razumijevanjem i stvaralačko Vježbanje u koncentraciji na latiničnim smisla pročitanog izražavanje sadržaj pismom (glasno i reproduktivni i (mogućnost kritičke Čitanje kao učenje kako da se čita u sebi. kognitivne i socijalne komponente P amćenje slijeda dogañaja Razumijevanje sadržaja na nivou reprodukcije pročitanog Uočavanje glavnog dogañaja. usklañenost sadržaja mogućnost (pravilan i estetski izgrañen ilustrirane sadržaje mišljenja i napisanog sadržaja) povezivanja slova rukopis) P repisivanje riječi. Prepisivanje riječi Usvojena pisana slova ćirilice evidentiranje vlastitih grešaka. daljnji rad na riječi. prepoznavanje Razumijevanje udžbeniku? Čitanje i pjesničkih slika. Pravilno čitanje. teksta Misaono i emocionalno poistovjećivanje s likovima Bogaćenje emocionalne. reprodukcija pročitanog kraćih tekstova Mogućnost prepisivanja kontrolni diktat) Usavršavanje tehnike pisanja Pisanje po diktatu rečenica Usvajanje pisanih slova latiničnim pismom. njihovo pravilno Razumijevanje značaja poznavanja Pisanje kraćih povezivanje u strukturama jednog i drugog pisma i rečenica riječi osposobljavanje Razumijevanje napisanog za čitanje tekstova štampanih Mogućnost prepisivanja ćiriličnim pismom i mogućnost rečenica služenja pisanim slovima ćirilice u štampanih ćiriličnim pismenim vježbama i pismom pisanim slovima komunikaciji ćirilice INTERPRETACIJA KNJIŽEVNOG TEKSTA Književni tekstovi Književno-teorijski Odgojno-obrazovni Ishodi druženja s književnim tekstom pojmovi ciljevi i zad aci Zadovoljavajući Prosje čni Izn ad p rosjeka Čitanačka štiva Nasiha KapidžićHadžić: Divna zemlja i tetka Devla Jakov Jurišić: Srne na santi leda Zehra Hubijar: Kestenjar Armenska bajka: Tumačenje snova Ivan Cankar: Zastidio se majke Japanska bajka: Zlatna sjekira Tok dogañaja u vremenskom slijedu (na obimnijem tekstu) Uočavanje mjesta i vremena radnje Likovi . rečenica. uočavanje nedostataka. pisanju slovima latinice P isanje riječi i rečenica uz zahtjevi. mogućnost samostalne analize i raspravljanja o pročitanom sadržaju Izgrañen vlastiti odnos prema književnom tekstu 165 . razumijevanje pročitanog. strukturiranje pisanog sticanja informacija doživljaja razumijevanje i reprodukcija rada Razvijanje sposobnosti kritičkog pjesme Potpuno Tečno čitanje tekstova čitanja Poznavanje slova snalaženje u štampanih latiničnim i Osposobljavanje za čitanje u sebi i ćiriličnog pisma. unošenja Svijest o zadatku (Šta se traži od razumijevanje Izražajno čitanje naglas i u izmjena) mene? Gdje to mogu naći u pročitanog) sebi. rečenice. pažljivo diktat. rečenica. objašnjeni Osposobljavanje za čitanje latinice i svih slova. pisanju slovima latinice ćiriličnim pismom P i s a nje Usavršavanje pisanja brzo uočavanje ključnih riječi pravilno čitanje (pravilan i estetski izgrañen Izgrañen rukopis i P isanje rečenica o Osposobljavanje za samostalno riječi i rečenica. štampanih ćiriličnim ćiriličnog pisma (pravilno estetskoj strani rukopisa kratkog teksta pismom pisanim slovima pisanje i povezivanje Razvijanje svijesti o značaju Poznavanje ćirilice slova u strukture riječi. ortografski ćirilice. formuliranje poruke P otpuno samostalno čitanje. rukopis) pisanje dovedeno do pročitanim sadržajima čitanje i razumijevanje pročitanog razumijevanje Pisanje riječi. Razumijevanje napisanog zastoja. postupci. mogućnost povezivanje u strukturama strukturiran pisani rad predusretanjem memoriranje sadržaja i recitiranje pravilnog pisanja riječi Pisanje ćirilicom bez pogrešaka.

poštenja. predstavljanju teksta.glasovno Ostvarivanje uloge u podudaranje krajnjih igrokazu kao vid slogova (dvosložna govorne produkcije rima) Obično. preuzimanje uloge lika.likovi iz svakodnevnih životnih situacija Stav prema likovima i objašnjenje stava Uočavanje opisa lika u književnom tekstu Uočavanje opisa pojave u književnom tekstu Izražavanje vlastitog stava o liku. razumijevanje pojmova predviñenih programom Gluma. izdavač. stvarnog i maštovitog Njegovanje senzibiliteta za sugestivnost pjesničke riječi. recitiranje pjesme Dočaravanje likova. muzičkom djelu. odgoj za ljepotu pjesničkog kazivanja Razumijevanje smisla Osposobljavanje čitanja djeteta za Zašto čitamo? samostalno čitanje. spoznajne. raspoloženje u pjesmi. plemenitosti. Vrijeme za priču. imaginativne komponente. discipliniranosti i osjećaja za mjeru. o čemu vrijeme za pjesmu se govori u knjizi). recitiramo pjesmu po knjige vlastitom izboru Piščev govor i govor lika Didaskalije Razumijevanje sadržaja dijaloga. likovima. unošenje promjena u tekst Stvaralački odgovor na pjesmu kao poticaj za pisanje pjesme. Dubočanin: Jesenja pisma Gustav Krklec: P rvi snijeg Ismet Bekrić: Domovina nije riječ iz spomenara Kasim Deraković: Ljetna noć Muharem Omerović: Moja baka Šukrija Pandžo: Osluškivanje Grigor Vitez: Svirala od vrbe Uspostavljanje analogije: književni lik. mislima i osjećanjima. vrijednosne. izvoñenja zaključaka Djeca će moći samostalno pročitati tekstove predviñene za domaću lektiru Učestvovat će u analizi u skladu s mogućnostima samostalnog čitanja. likovnom izrazu. poruci Samostalnost u prezentaciji pročitane knjige Mogućnost poreñenja. jezgrovitost u pjesničkom izrazu. autor.podizanje i vježbanje spuštanje glasa u ekspresivnosti i govoru i čitanju. kratkih slogova) Izražajno predstavljanje teksta Rima . pronalaženje argumenata i formiranje vlastitog ponašanja u skladu s pozitivnim primjerima Afirmacija moralnih vrijednosti: dobrote. prepoznavati i doživljavati snagu i ljepotu pjesničke riječi. Kako samostalno pamćenje čitati? i mogućnost Čitanje radi uživanja prezentacije Čitanje radi sticanja i Razumijevanje proširivanja znanja značaja znanja i Čitanje radi uloge čitanja u upoznavanja s učenju. atmosfere izražajnim čitanjem Izražajno čitanje recitiranje. marljivosti) (odgovori na pitanja u usmenoj formi i na pojednostavljena pitanja u pisanoj formi) Razlikovanje vrsta književnog teksta na osnovi osnovnih obilježja Lektira: Ivica Vanja R orić: P lavi vjetar Bisera A likadić: Kraljica iz dvorišta Nedžati Zekerija: Djeca triju ulica Karlo Kolodi: P inokio Vrelo ljepote / Stihovi u lektiri (izbor iz bh. razumijevanja. sastava Djeca će o s j e ć a t i. L jepotu će doživljavati svim čulima. Uočavat će slikovitost. smisla za isticanje izmjena dugih i značajnih elemenata. svakodnevno u pjesmi Izvori nadahnuća Ritam i rima kao izrazi doživljaja Poezijom do estetskog doživljaja i spajanja emotivne. broj stranica. pravilno čitanje P ravilno čitanje pjesme. Moći će porediti kazivanje u proznom tekstu. Dijete je pročitalo knjigu Može odgovarati na postavljena pitanja Može učestvovati u analizi i samostalno govoriti o sadržaju. Ritam . odgoju i knjigom (naslovna samoodgoju strana. poezije za djecu) Daljnji rad na čitanju dramskog teksta (prirodno i bez patetike) Rad na glasovnoj Pjesnička slika izražajnosti.Šefik Daupović: San zubara Pincetija Aleksa Mikić: Neočekivani susret Enes Kahvić: Čamac Branko Ćopić: Nećeš mi vjerovati Nedžati Zekerija: Zar vam nisam rekao Jure Kaštelan: Proljeće je slikar Maja Gjerek – Lovreković: Zimska priča Dramsk i tekstovi: Željka Horvat Vukelja: Reumatični kišobran Jadranka Č unčićBandov: Jesenska šumska šala P jesme Alija H. Čitamo odabrane vježba u dijelove dragih štiva. reprodukcije i produkcije 166 .

MEDIJSKA KULTURA Programski sadržaji Film Filmske vrste Igrani film Dokumentarni film Crno-bijeli film i film u boji Nijemi i zvučni film Pojmovi Šta je igrani. vježbe koje potiču na takmičenje i brzo snalaženje (Ja sam slovo C.emisije Radio kao medij i radio-emisija u funkciji popularizacije znanja. razumijevanje poruke Uočavanje relacije tehnika snimanja i punoće doživljaja Iznad p rosjek a Uočavanje povezanosti izražajnih sredstava i ostvarenih efekata Produkcija ideja za snimanje dokumentarnog filma koji se odnosi na život u školi ili široj zajednici Mogućnost šireg objašnjavanja povezanosti pojedinih segmenata u procesu stvaranja filma P ercepcija i recepcija Mogućnost praćenja filmskog sadržaja filmskog sadržaja u kontinuitetu i Uočavanje razumijevanje karakteristika i sadržaja filma značaja dokumentarnog Uočavanje razlike u filma tehnici snimanja Zauzimanje stava P oreñenje efekata crno-bijelog i efekata filma u boji. emisija Dječiji list kao komunikacija i izraz stvaralaštva odraslih za djecu i djece za djecu JEZIK: Rječnik Odgoj i obrazovanje (praćenje radioemisija) Učešće u programima školske radio-stanice Razvijanje općih odgojnih vrijednosti Mogućnost koncentracije slušanja i pamćenja osnovnih informacija P ažljivo praćenje. Šime. a šta dokumentarni film U historiji filma prve filmske predstave odnose se na dokumentarni film i snimljene situacije iz svakodnevnog života Napredak u razvoju filma Tehnički aspekti film u crnobijeloj tehnici film u boji nijemi i zvučni film Odgojno-obrazovni ciljevi Zadovoljavajući Oček ivani re zultati Prosječni P raćenje i razumijevanje filmskog sadržaja. Koja su slova izmeñu nas? Sreñivanje kartona riječi sa različitim inicijalnim znakom. traženju pomoći u slučaju nesnalaženja) Tačno artikuliranje potrebe. aktivnosti Upotreba riječi koje su nove i neočekivane s obzirom na uzrast i programske zahtjeve Upotreba riječi na nov i originalan način 167 . štap. kulture i zabave primjerene djeci Radio. situacije. mogućnost razvijene kulture reprodukcije slušanja i izbora sadržaja Čita i komentira Samostalno čitanje Mogućnost kritičkog čitanja Dje čiji listovi Očekivana postignuća Zadovoljavajuća Pravilan izgovor riječi koje su dominantne u svakodnevnom govoru Razumijevanje značenja riječi u književnom tekstu i mogućnost njihove upotrebe u reprodukciji sadržaja. šećer) Razvijanje sposobnosti izbora adekvatnih riječi u govoru i pisanju Upotreba riječi u komunikaciji: predstavljanje. na putovanju. memoriranje Posjedovanje sadržaja. traženje informacije (u kupovini. zahtjeva Izbor riječi kojima opisujemo Riječi kojima pojačavamo argumentaciju Adekvatna upotreba riječi Posjedovanje bogatog u različitim situacijama. fonda riječi Razumijevanje značenja riječi. sreñivanje kartona riječi koje imaju isto slovo na početku (šuma Šemsa. Koje je slovo do mene? Mi smo slova D i H. služenje riječima iz književnih djela Prilagoñavanje rječnika situaciji i situacionom kontekstu Prosječna Iznad prosjek a Programski sadržaji Rje čnik Riječi u priči i pjesmi Riječi opisivači Riječi informacije Riječi poruke Odgojno-obrazovni ciljevi Služenje rječnikom i snalaženje u abecedno i azbučnom slijedu (traženje riječi. njihova upotreba u govoru i pisanju P osjedovanje smisla za izbor pravih riječi radi dočaravanja raspoloženja. zvučnog u odnosu na nijemi film Radio .

intonacijski modaliteti) Gramatika i vrijednosni system (pozitivna svojstva i imenovanje. gradivni) Brojevi (glavni i redni) Rečenica Subjekt i predikat u rečenici P rosta neproširena rečenica Subjekatski i predikatski skup P rosta proširena rečenica Azbuka Imenice Zamjenice Pridjevi Brojevi Subjekt i predikat u rečenici Glagol kao predikat Imenica kao subjekt Subjekatski i predikatski skup Pravogovor i pravopis Veliko slovo u pisanju naziva : ulica. -ćki. predikat. teksta Razlikovanje primjera od (ne)primjera Razvijanje sposobnosti generalizacije. uočavanje njihove funkcije u rečenici Mogućnost prepoznavanja u tekstu Samostalna analiza rečenice (subjekt. prisvojni. dodaci) Azbuka Vrste riječi: Imenice (zbirne i gradivne) Zamjenice (lične i prisvojne) P ridjevi (opisni. izvoñenja zaključaka Razlikovanje navedenih vrsta riječi i prepoznavanje u tekstu Jednostavna i proširena rečenica u komunikaciji (brzina. škrt. listova. analitičkih i lingvističkih sposobnosti Razvijanje sposobnosti gramatičke analize rečenice.. -in P isanje prisvojnih pridjeva na -ski . -čki P ravilno rastavljanje riječi na kraju retka 168 .Očekivana postignuća Gram atika Pojmovi Ciljevi i zadaci Usavršavanje perceptivnih. trgova. časopisa Pojmovi Očekivana postignuća Prosje čna Pisanje u skladu s pravilima koja su obuhvaćena programskim sadržajima Izn ad prosjeka P ravilna upotreba pravila o pisanju velikog slova Uočavanje i ispravljanje vlastitih i tuñih grešaka u pisanim radovima Veliko slovo u pisanju imena pripadnika naroda P isanje imena životinja P isanje prisvojnih pridjeva na -ov.) Ciljevi i zadaci Zadovoljavajuća Veliko slovo u primjerima koji su predviñeni programom Primjena pravila o upotrebi velikog slova u primjerima koje predviña program Pravilna upotreba znakova interpunkcije Riječ . drag. sebičan..slog rastavljanje riječi Zadovoljavajuća Razlikovanje navedenih vrste riječi u jednostavnijim primjerima rečenica Prepoznavanje subjekta i predikata u rečenici Prosje čna Snalaženje u analizi rečenice u obimu koji podrazumijevaju navedeni programski sadržaji Izn ad prosjeka Razlikovanje vrsta riječi. darežljiv . -ev.. pridjevi u funkciji razlikovanja pozitivnih i negativnih osobina: druželjubiv. bulevara škola knjiga.

sinteze. mašte Osposobljavanje za adekvatan izbor riječi. mogućnost poreñenja i zaključivanja Zapažanje važnih osobina. čujem) i o osjećanjima Prosje čni Sposobnost hipotetičkog mišljenja zamišljanje brojnih alternativa Osmišljenost. Njegovanje govornog i pisanog jezika Osposobljavanje za uočavanje redoslijeda dogañanja. stil. prilagoñavanje načina izražavanja situacijama Mogućnost stvaranja sadržaja koji ima logičan slijed Mogućnost govorenja i pisanja o konkretnim sadržajima (vidim. postupaka. pričom Dobro zapažanje i bogat rječnik. tečnog izražavanja Sposobnost pisanja emotivno obojenih sadržaja P osjedovanje bogatstva ideja i mogućnost oblikovanja misli na zanimljiv način P osjedovanje dara zapažanja i raspolaganje rječnikom kojim se zapaženo može izraziti riječima.pismo obavijest . ali i Osmišljeno i pravilno mogućnost izražavanje u uspostavljanja usmenoj i pisanoj relacija: formi vidljivo i skriveno Uočavanje smislene povezanosti tematskih riječi Uočavanje reprezentativnih osobina Informativni Pisanje izvještaja Šta? Gdje? Kada? Kako? Zašto? Pisanje pisma . opisivanje poznatih osoba (izbor adekvatnih riječi deskriptora). svrsishodnost. Izazivanje širokog spektra asocijacija. apstrahovanja i generalizacije (kognitivni nivo).pismo zahvale Mogućnost praćenja vremenskog slijeda u dogañaju ili aktivnosti Registrovanje u formi kratkih rečenica Izvještaj ima sve potrebne elemente Sposobnost sažetog i objektivnog prikazivanja dogañaja. mašte i kreativnosti u izražavanju Razvijanje sposobnosti posmatranja i zapažanja svega što je u okruženju Uporeñivanje opisa lika u književnom djelu . riječi za označavanje vidljivih osobina i riječi za označavanje ponašanja. pravilnost i jasnoća izražavanja Uspostavljanje logičkih veza i stvranje smislene i kompozicijski organizirane priče Izn ad p rosjeka P osjedovanje bogatog leksičkog fonda i mogućnost spontanog. originalnost u upotrebi riječi Mješoviti 169 . izgled papira. važnih elemenata u dogañaju. situaciji. zbivanja u prirodi Opis lika iz najbliže okoline Odgojno-obrazovni ciljevi i zadaci Čitanje teksta.Ishodi rad a na usmenom i pismenom izražavan ju Oblik izražavan ja Vježba Narativni Prepričavanje na osnovi samostalno sastavljenog plana Pričanje na osnovi datog početka (slike. stvaranje rečeničnih struktura u kontekstu tematskog kruga ponuñenih riječi Poticanje individualnog stvaralačkog nerva. rečenicama. razumijevanje uočavanje logičkih cjelina i samostalno formuliranje podnaslova tim cjelinama Razvijanje sposobnosti analize. oslovljavanje. teksta) Pričanje na osnovi datih tematskih riječi Deskriptivni Opis pojave. aktivnosti Sposobnost sistematičnog predstavljanja Prilagoñavanje namjeni sadržaja i oblika izražavanja Pisanje sa svrhom. urednost kao pokazatelji koliko poštujemo osobu kojoj pišemo Zadovoljavajući Snalaženje u jednostavnim i uobičajenim situacijama. Snalaženje u nedovršenim jezičkim strukturama Stvaranje sadržaja na osnovu poticajnih riječi. situacije P isanje sadrži elemente slikovitog i maštovitog kazivanja Bogatstvo misli i asocijacija. način obraćanja. rukopis.

a to je onda i vježba usmjerena na estetsku stranu rukopisa). a ne da bude na popisu . U interpretaciji lirske pjesme novi su. ilustriraju.). U razrednoj nastavi vježba usmenog izražavanja uvijek prethodi pismenoj vježbi. Svako je djelo posebno i traži specifičan pristup. neka više uživaju u ritmu. Važno je da učenici umjetnička štiva dožive kao nešto što je snažno i lijepo i što djeluje na osjećanja. kakvom usmenom i pismenom izražavanju. Pjesma do pjesme. da može objasniti zašto mu se nešto dopada ili ne dopada. Interpretacija teksta kao područje u osnovi je gramatike i nastave usmenog i pismenog izražavanja. Kreativnijim. kulture usmenog i pismenog izražavanja direktno su usmjereni na poboljšavanje nivoa opće pismenosti. da ilustrira. kriteriji važni za izbor nastavnih sadržaja. Stavite na pano tekst pjesme. razumije. razumijevanju sadržaja. Manje insistirajte na reprodukciji u pojmovnom smislu. Ne robovati bilo kakvim šablonima i ne smještati sve u racionalne okvire. a onda te listove uvežite i dogovorite se s njima o naslovu (Najljepše pjesme. pojačalo bi potrebu da se izbjegavaju 170 . pisanju. stvorite atmosferu u kojoj će djeca osjetiti zvučnost. izbor IV a razreda. Na početku godine važno je izvršiti evaluaciju postignuća u prethodnim razredima i upoznati djecu čemu težimo u pojedinim područjima: kakvom čitanju. suprotstavljanjem mišljenja dolaze do zaključaka. prisustvo naracije i deskripcije. Izbor iz poezije bosanskohercegovačkih autora je poticaj za kreativnije pristupe. Važno je da knjiga ostane u sjećanju. Postepeno ih uvodite u jasnu pojmovnu diferencijaciju. zahtjevi ostalih nastavnih predmeta i karakteristike receptivnih mogućnosti djece u četvrtom razredu. ritam i rima. nametljivo poučava. u pojmovnom smislu. Čitanačka štiva su istovremeno vrijedna književna djela i osnova su za realizaciju svih programskih zahtjeva. Tako treba i dalje raditi. slikovitost i ritam. To bi svakako povećalo odgovornost prema izgovorenoj riječi i ulaganju napora u oblikovanje rečenice. To je nepresušan izvor riječi. U stvaranju ukupne programske strukture uvažavani su važni elementi: broj nastavnih časova. fleksibilnijim pristupima radu na ovim tekstovima uvodite djecu u svijet literature i razvijajte samostalnost u druženju s knjigom. Dozvolite djeci da čitaju i da izdvajaju pjesme koje se njima posebno dopadaju. Isto možete uraditi i sa pričama. priče. Neka biraju pjesmu. Za pet naslova ostavljeno je 20 nastavnih časova.pročitanih”. dominantan vrijednosni sistem. Dogovorite se s djecom o nivoima postignuća.. obim. Djeca su misaono jača. Neka lijepo prepišu tekst pjesme (sigurno će se truditi da to bude lijepo. priču koja se odjeljenju kao takva dopada. U samoj interpretaciji teksta treba stalno imati na umu da prava umjetnost ostaje u sferi estetskih osjećanja i nije joj zadatak da direktno. Poeziju treba čitati i u njoj uživati. Čitanje i pisanje ostaju u prvom planu. Ne unositi podatke o pročitanim knjigama u bilo kakve obrasce. misli. odabrali učenici IV b itd. da ostavi traga u doživljajnom smislu. To znači da treba povećati očekivanja i jasno postaviti zahtjeve. programska struktura ovog nastavnog predmeta u prethodnim razredima i definirani ishodi učenja u pojedinim područjima. Da taj susret predstavlja doživljaj ugodnog literarnog iskustva. To je naznačeno u standardima postignuća. Neka se pripreme za čitanje i recitiranje odabrane pjesme. napišite na razredni pano šta očekujete u pojedinim područjima. Neka u razgovoru. meñusobna povezanost i prožimanje sadržaja pojedinih područja nastave maternjeg jezika. izrazi pročitano na njemu svojstven način. ali uvesti ocjenjivanje kvaliteta govora. a manje pamte pojmove. obrazlože izbor.Didaktičko-metodičke napomene U četvrtom razredu povećan je fond nastavnih časova. Bilo bi poželjno da nastavnici ocjenjuju i kvalitet usmenog izražavanja. maštu. iskustvom bogatija. Posebno mjesto u Programu ima domaća lektira. ali koliko mogu biti od pomoći u ostvarivanju ciljeva ostalih područja nastave maternjeg jezika. pojmova i doživljaja. raspravi. Ti se tekstovi razlikuju s obzirom na tematiku. posebno ne da nameće stavove i poruke. Sadržaji nastave gramatike. Medijsku kulturu valja posmatrati u kontekstu ukupnih programskih zahtjeva i podcrtavati potrebu selektivnog pristupa ovim sadržajima. Važno je da dijete čita.

prosječna i ona iznad prosjeka – visoka postignuća. jasnog govora. Važno je da i djecu vježbate u samoocjenjivanju. 171 . Ističite značaj osmišljenog. Veoma je važno da i roditelji budu upućeni u smisao ocjenjivanja. kako u okviru ovog nastavnog predmeta. nastavnik kao ocjenjivač mora uvažavati mnoštvo elemenata. Nema univerzalne preporuke ni za navedene stepene ni za sve aspekte znanja i vještina. Analiza je zajednička. Zajednički dolazimo i do mjera koje će djelovati na poboljšanje postignuća pojedinca i odjeljenja. Kažite im unaprijed šta ćete ocjenjivati.ponavljanja. Nemojte zaboraviti da ocjena ima onoliko smisla koliko vodi ukupnom napredovanju svakog djeteta i koliko u njemu budi želju da se potrudi i poboljša postignuće. a jačala bi ukupna motivacija za rad na usmenom izražavanju. I na kraju. dobra. kada. treći da griješi mnogo u izgovoru riječi. Svi su ocjenjivači. pravilnog. Uvijek su u odnosu meñuzavisnosti. Iako ti nivoi nisu podudarni sa skalom ocjenjivanja od 1 do 5 ipak su važan orijentir u postavljanju zahtjeva. U realizaciji sadržaja nastave gramatike i pravopisa oslanjati se na dječije doživljavanje jezika. Uz programske sadržaje su tri nivoa postignuća: zadovoljavajuća (minimalna) postignuća. Neka svako dijete postavi samo sebi pitanje: Gdje sam ja? Neko će primijetiti da njegovo čitanje nije dovoljno brzo. Na pojmovima raditi uvijek u kontekstu rečenice. Sličan pristup odredite i u ostalim područjima. tečno. Kažite na koji način ćete bodovati odgovore i neka oni sami upišu ocjenu nakon uvida u tačnost (na bazi poreñenja). Napravite i na panou prikaz očekivanih rezultata opisanih po stepenima. drugi da čita monotono. Plan daljnjih aktivnosti podrazumijeva utvrñivanje bližih i daljih koraka i ciljeva. Mogu pročitati tekst bez greške. Uostalom. ukupna postignuća valja iskazati numeričkom ocjenom. izražajno. šta smatrate posebno važnim. individualne i individualizirane linije razvoja. Primjera radi: Moje čitanje ima sve karakteristike dobrog čitanja: pravilno je. Tako će lakše diferencirati primjere od (ne)primjera. teksta. tako i u ukupnom ljudskom saznanju. Pojmovi se meñusobno razlikuju po stepenu apstrakcije.

njegovati samostalnost u govoru i vlastitoj produkciji naučenog. pripremati materijal i opremu. 105 časova godišnje) NIVO: DRUGA GODINA UČENJA CILJEVI I REZULTATI ODGOJNO-OBRAZOVNOG RADA Ciljevi nastave engleskog jezika na početnom nivou Nastaviti rad na naglašavanju ciljeva promoviranih u prvoj godini učenja: učenje jezika. a ne o jeziku. zadatke za djecu pojedinačno. cilj i način rada. razigranog stava prema učenju jezika. ponavljanje i usmenu komunikaciju sa zabavnim aktivnostima. dalje njegovati razvijanje pozitivnog. Engleski jezik PROGRAMSKI SADRŽAJI Teme (tematska područja vezana za svakodnevni život. davati kratke pismene odgovore. koje imaju za cilj da pobude. poticati radoznalost i kreativnost. razumjeti primjerene sadržaje na engleskom jeziku. poticati motiviranje odgovornog i aktivnog stava. pjesmu i ples učiniti da učenje engleskog jezika bude zabava i zadovoljstvo. pisati pismene pripreme za svaki nastavni čas. razviju i podržavaju zainteresiranost za učenje jezika. Očekivani rezultati/ishodi učenja Djeca će: razviti želju i ljubav prema učenju engleskog jezika. izražavati slobodu i samostalnost u govoru i direktnom reagiranju. aktivnosti i interesovanja djeteta ovog uzrasta) Funkcije i vještine (usmena i pismena kompetencija primjerena datom nivou učenja) Aktivnosti (kojima se realiziraju vještine) Gramatika (gramatička područja za dati nivo) Vokabular (koji odgovara datim temama. kroz igru. osjetiti zado voljstvo i prepoznati korist pri proširivanju znanja stranog jezika. znati čitati jednostavne rečenice. od početka razvijati radne navike. znati prepisivati. poticati temeljitost.(3 časa sedmično. znati čitati riječi pojedinačno povezano sa konkretnim pojmovima. za grupe i cijeli razred. stvoriti pozitivnu i zabavnu atmosferu za učenje. razviti samopouzdanje u izražavanju primjereno uzrastu. predanost i preciznost u učenju jezika. primjereno uzrastu. Nastavnik treba: pažljivo planirati svaki nastavni čas. popunjavati slova i riječi. 172 . postupni i odmjereni prelaz ka čitanju i pisanju najjednostavnijih riječi i rečenica. dalje njegovati razumijevanje i logičkog pamćenje. prihvatiti logički pristup upotrebi naučenog. predviñenim funkcijama i vještinama) DIDAKTIČKO-METODIČKE NAPOMENE U prvim godinama učenja usmjeriti pažnju na razumijevanje.

grupni i individualni pristup. maternji jezik (opisivanje). surañivati sa kolegama i stručnim savjetnikom. proširivati materijal prema datoj situaciji. kućni ljubimci). igre riječima. Korelacija je naročito izražena sa predmetima likovne i muzičke kulture. tjelesnog i zdravstvenog odgoja. drama-playing. tolerantnog stava prema različitostima. Napomena: na ovom nivou nema djeteta koje ne zadovoljava predviñeni minimum. razviti vlastiti sistem praćenja i provjeravanja napredovanja svakog djeteta. Koristiti mogućnosti izlaska iz učionice radi neposrednosti i očiglednosti u nastavi. slobodno oblikovati svoje nastavne časove. ali primjereno uvjetima u kojima radi. Ono treba da je u funkciji motivacije djece na daljnji rad i razvijanje naklonosti i ambicije za učenje jezika. praktikovati prvo usvajanje pravilnog izgovora auditivnim putem. moja okolina (naše tijelo i zdravlje. • Interdisciplinarni sadržaji Učenje stranog jezika je izuzetno povezano s područjima drugih školskih predmeta. Koristiti igru i pjesmu kao osvježenje i učenje jezika provoditi u razigranom. Role playing. osposobiti djecu da samostalno rade tokom časa i kod kuće. pretending. Nastavnik istovremeno procjenjuje realizaciju zadanih ciljeva i vlastiti učinak. razvijanje pozitivnog. Interkulturalne vještine Upoznavanje kulture engleskog govornog područja. i rad u parovima. frontalni. I dalje je moguće i poželjno paralelno izvoñenje nastave engleskog jezika s nastavom drugih predmeta.- razvijati komunikacijske sposobnosti. ne prihvatati kruto upute date u programu. • Praćenje i vrednovanje treba biti kontinuirano i provedeno veoma pažljivo i nenametljivo. • Preporuke Za organizaciju i realizaciju nastave engleskog jezika u drugoj godini učenja i dalje je naglašena potreba za fleksibilnošću. prilagoditi ga raspoloženju i trenutnim potrebama djece. Primjenjivati frontalni i individualni pristup. primjerenosti i postupnosti. pjevanje . pantomima. igranje po ulogama. konkretno i pozitivno. sabiranje). vedrom i privlačnom okruženju. a potom usmenu upotrebu bilo izolirano ili u govornoj interakciji. primjenjivati direktni. njegovati poštivanje drugoga u toku zajedničkog rada i natjecanja. život i rad u školi.horsko i pojedinačno. pogañanje. Nastavne metode i oblici rada Koristiti što raznovrsnije nastavne metode i oblike rada. procijeniti kojim fondom riječi djeca trebaju ovladati u datoj grupi i datim uvjetima. matematike (brojevi. Trajanje časa ne postavljati kruto. idući od jednostavnih ka složenijim jezičnim ciljevima. nego kreativno i fleksibilno kreirati svoj rad u okvirima zacrtanog. držati se principa jednostavnosti. kako u nastavnim aktivnostima. kao i rad u manjim i većim grupama. rješavanje jezičke zagonetke i križaljke. udžbenicima i priručnicima. tako u rasporedu i trajanju nastavnih časova. vjeronauka (praznici). maskiranje. igre pogañanja su neki oblici koji su se pokazali efikasnim i koje treba primjenjivati. poreñenje s vlastitom kulturom i tradicijom. 173 .

npr. itd. član (a/an. aunt. are there?) • čitanje vremena • dani u sedmici • izražavanje sposobnosti (I can . plate. food nastavnikom. give-take. small. trees. have. kratki odgovori na nastavnikova pitanja. upitne (who. jeans. sad. tired. pjevanje i igranje orange juice. red riječi. draw. temama (k itchen table. have got). breakfast. after). razgovoru sa drugom djecom i shoes. drink. fine. school dovršavanje rečenica. prisvojni pridjevi case. wood. brother. opće. itd. molbi. good. 20-100 (– s. odrični. milk ). take. davanje uputa i za mjesto (here. proširivanje osnovnog vokabulara na teme: Predstavljanje : (name. dom • moja okolina (u gradu i selu) • svakodnevni život • škola • slobodno vrijeme • pozdravljanje • predstavljanje sebe i drugih • identificiranje ljudi i predmeta • lociranje ljudi i predmeta • opisivanje ljudi i predmeta • boje predmeta • raspoloženja i stanja (ograničeno) • trenutne aktivnosti • svakodnevne aktivnosti i radnje • brojanje (How many . sister. Članovi uže i šire Mary’s) porodice (mother. toys. talk. park. u vezi sa datim There are. upitni school furniture. his. oblik). hungry.. posters.. raincoat). i B.) treba izvoditi le žerno i kroz temama. happy. tired. upitnoj i zapovjednoj toothbrush. (at.) 2) verbalno: P resent Simple (potvrdni. Djeca će koristiti: pisanje pojedinih riječi po Afikse. označavanje tačnih/netačnih (T/F ) tvrdnji. my house) • izražavanje molbe (Can I? May I? ) • ponuda. trafficodgovarajućim tekstom. dovršavanje rečenica. čitanje kratkih tekstova u sebi determinatori. vrijeme sports. scared. I can't) • izražavanje dopadanja • izražavanje • posjedovanja (John's book. dog. in. Zamjenice : uncle. Kolokacije. b) čitan je i reagiran je : bedroom. izvršavanje uputa i nareñenja. eat. bathroom. post office. pig. ubacivanje. (potvrdni. izvršavanjem uputa i nareñenja. naredbi.. schoolfriend) Pisanje na ovom nivou nije prio ritet. ispunjavanje tabela i Re čenice: temama i gramatikom (bigkrižaljki. shop. cow. redanjem ilustracija. knife. car. sandwich. cry. učestvovanje u vrijeme (today. podvlačenje. give. cat. npr. množina. povezivanje ilustracija s tekstom. have igru. lične. podvlačenje. clothes (pyjamas. pa sve ak tivnosti rečenici (There is a. watch TV. crtanje. cup. zahtjeve. Prilozi: izgovorene. yard. osnovni tip u Složenice .. coffee-table. what) Prostorije u kući i namještaj (k itchen. redanje. itd. dopunjavanje. postavljanje bathroom (toothpaste. be. u vezi sa datim Brojevi: diktatu. river. redanje oblik). odrični. ispunjavanje križaljki. Okolina u gradu i n a se lu povezivanjem ilustracija s opisni (sad.NASTAVNI PROGRAM ZA ČETVRTI RAZRED DRUGA GODINA UČENJA ENGLESKOG JEZIKA Prvi stepen elementarnog znanja Te me Funkcije i vje štine Aktivnosti Gramatika Vok abular Proširivanje te ma: • lično predstavljanje • porodica • kuća. there). ispunjavanje tabela. grandmother. Prijedlozi: recitiranje. PRODUKCIJA a) govor: tablewear (spoon. pomoćni glagol subjects. modalni glagol can Svakodnevni život: sleep. body. bridge. book ili naglas i reagiranje the). b) pisan je : prepisivanje kratkih tekstova. gluma. povezivanje riječi u stupcima A P resent Continuous Škola: school things. lights. gestikuliranje. korištenje sljedećeg gramatičkog gradiva: Imenice : Ponavljanje. temama i gramatikom. upitni get up. now).. u vezi sa datim potvrdnoj. look at this. her). Glagoli: plastelinu. 2) verbalno: ponavljanje izgovorenog. označavanjem tačnih/netačnih village. curtain) 1) neverbalno: (my. out. on.. P roširivanje. (bread. lake. Pridjevi: loo/lavatory. toothbrush). jezičnih igara za mjesto (in. (garden. push. bus stop. cut teksta prema smislu. father. izrezivanjem. upitni crtanjem. cinema. naughty. turn on / off) 174 . face. ponavljanje riječi koje su fork. u vezi sa datim rečenice. put. bojenje. horse. table. butter.. pokazne (this. pridjevi (what color). njeno prihvatanje i odbijanje RECEPCIJA a) slušanje i reagiran je 1) neverbalno: imitiranje. negativni. nice. that). upitni oblik). glass). (potvrdni.. igranje uloga. scared. thirsty). pull. hall. your. odričnoj. friend) vlastite. -ing) redanje riječi u smisaone Antonime . ispunjavanje tabela. chair. itd. bad. push-pull) itd. sitting-room. Raspolože nje: happy. grandfather. oblikovanjem u hill. odgovori na pitanja.. prisvojni genitive (John’s. bird. at). kratki odgovori na pitanja.

1 Evropskog okvira za strane jezike. pitanja. Slušanje i razumijevanje • • • • • Čitanje i razumijevanje • Govor • • • • • • • • Znanje o jeziku Pisanje 175 . radoznalost i kreativnost. upozorenja.(3 časa sedmično. Njemački jezik Jezičke vještine Očekivani ishodi • dijete prepoznaje glasove. porodici i prijateljima opisuje u nekoliko rečenica poznatu situaciju prepisuje. napisane riječi i kraće rečenice čita naglas poznate riječi i rečenice uoči glavnu misao kratkog pisanog teksta u kojem su mu sve riječi poznate pravilno artikulira glasove. kratka objašnjenja nastavnika i reagira na odgovarajući način na iste razumije kratke dijaloge o poznatim temama prepoznaje slova. Učenje stranog jezika treba podsticati njegovu maštu. dopunjava i samostalno piše riječi i kraće rečenice zapisuje pojedine (poznate) riječi ili kraće rečenice po modelu / diktatu piše pojedinačne riječi i kratke rečenice o sebi i svom okruženju na ovom nivou učenja jezika dijete ne stiče znanje o jeziku nego prepoznaje i pravilno upotrebljava osnovne jezičke elemente. Nastava njemačkog jezika treba doprinijeti daljnjem jačanju motivacije za učenje stranih jezika i osposobiti dijete da na njemačkom jeziku komunicira na osnovnom nivou o temama iz svog neposrednog okruženja. poštuje ritam i intonaciju rečenice postavlja i odgovara na jednostavna pitanja učestvuje u razgovoru po modelu daje jednostavne informacije o sebi. ritam i intonaciju u jeziku koji uč i razumije jednostavne upute. 105 časova godišnje) Cilj nastave njemačkog jezika u četvrtom razredu osnovne škole veoma je sličan onom u prvoj godini učenja. naglasak. naglašava riječi. I u nastavi njemačkog jezika u četvrtom razredu osnovne škole treba težiti dostizanju nivoa A1. izjave.

rješavanjem jednostavnijih zadataka sa višestrukim izborom GOVOR: Djeca će: . Božić. Slobodno vrijeme: Fußball.dopunjavanjem tabela i sl. Meine Telefonnummer ist .voditi jednostavne dijaloge PISANJE Djeca će: .tražiti osnovne informacije u tekstu i reagirati: 1. Onkel.rekonstruirati riječi .upitne (wann. was. Meine Straße heißt .navesti školske aktivnosti .nabrojati školske predmete i pribor .iskazati želju vezanu za poklon . braći i sestrama .: rechnen.. Novu godinu. Alles Gute zum Geburtstag! Jelo. dein. der Pinsel. Brot.učestvovati u dramatizacijama .. Dani u sedmici.imenovati životinje Ak tivnosti SLUŠANJE I RAZUMIJEVANJE: Djeca će slušati izgovoreni tekst i reagirati 1.označavanjem tačnih i netačnih tvrdnji 2.. Ich wünsche mir einen Teddy. neve rbalno. lice množine Brojeve do 20 Priloge za mjesto i vrijeme Prijedloge u njihovoj funkcionalnoj upotrebi Vokabular Djeca će proširivati osnovni vokabular koji se odnosi na date teme..imenovati članove porodice . Tante..reći šta voli / želi jesti. Opa..: . Tee.PROGRAMSKI SADRŽAJI Teme Vještine Djeca će znati: Škola i učionica . Ich wohne in . Nove godine/ Božića Jelo i piće Slobodno vrijeme Životinje 176 .pridruživanjem slike tekstu .za izražavanje želje oblik möchte .: ..crtanjem . Computerspiele .Lične . npr. ČITANJE I RAZUMIJEVANJE : Djeca će: .reći svoj broj telefona . der Frühling.recitirati..reći koliko je sati . Basketball.reći kakvo je vrijeme . neve rbalno.imperativ za 2. mjeseci. Životinje : Ich habe eine Katze.: Škola: npr.nabrojati dane u sedmici . im Sommer Porodica i život u porodici: Oma.reći gdje stanuje .. Mein Bruder ist .od ponuñenih riječi konstruirati kraće rečenice Gramatika Djeca će koristiti (ali neće učiti o tome): Imenice sa članom : das Buch.: . Käse . lesen. die Tafel. npr. npr..crtanjem .davanjem kraćih odgovora . turnen... Wie spät ist es? Es ist . piće: essen.davanjem kratkih odgovora na nastavnikova pitanja ili pitanja koja su čula s kasetofona . warum) Pridjeve u predik ativnoj upotrebi Glagole: .. verbalno.. piti ..razvrstavanjem slika .označavanjem tačnih i netačnih tvrdnji 2...: ..postavljati jednostavna pitanja . Meine Katze heißt .dopunjavanjem teksta .igrati uloge .dati osnovne informacije o svojim roditeljima.imenovati predmete u svojoj školskoj torbi .čitati kraće tekstove naglas i u sebi .. am Mittwoch. Jahre alt.dopunjavati izostavljene riječi .. ve rbalno. npr. ..čestitati nekome roñendan.. godišnja doba: Montag. lice jednine i 2..pitati za vrijeme . Saft. Sie ist schwarz. Dienstag. wie.povezivanjem slike i slušanog teksta .. Roñendansk a zab av a: Komm zu mir! Ich mache eine Party... malen. pjevati . Musik hören. Wasser.odgovarati na pitanja .. Ich esse gern Schokolade. der Malkasten Dani u sedmici. unser) . trinken.prepisivati pojedinačne riječi i kraće tekstove . Milch. godišnja doba. Zamje nice: .nabrojati mjesece i godišnja doba .razvrstavanjem slika ..nabrojati aktivnosti u slobodno vrijeme .pozvati nekog na roñendansku proslavu . atmosfersko vrijeme Porodica i život u porodici Proslava roñendana. npr. Uhr.Prisvojne (mein.u prezentu .

uočiti sposobnosti svakog djeteta i pomoći mu da dostigne svoj maksimum. samostalnost i kreativnost. razvijati kod djece radne navike.ekološki odgoj). Ocjena iz stranog jezika odraz je cjelokupnog odnosa djeteta prema školskim obavezama. imitiranjem i ponavljanjem. Jezik se na ovom uzrastu uči kroz igru. Nastavnik treba: pažljivo planirati svaki nastavni čas uz definiranje jasnih ciljeva i ishoda kojima teži. nastavni čas koncipira kao smjenu više faza od kojih nijedna ne bi trebala trajati duže od deset minuta. marljivost.crtanjem.upoznavati različite kulture i tradicije. igrom (Tjelesni i zdravstveni odgoj).horsko i pojedinačno. Djeca će tako učiti jezik i proširivati svoj vokabular oslanjajući se na znanje koje su stekla učenjem nekih drugih školskih predmeta ali i kombinirajući učenje stranog jezika s aktivnostima „preuzetim“ iz nekih drugih predmeta. Nakon usmenog usvajanja postepeno se prelazi na čitanje (prepoznavanje već naučenih riječi) . u nastavu integrirati igru i sve one aktivnosti koje će doprinijeti usvajanju sadržaja svim čulima. (Moja okolina . Praćenje i vrednovanje U četvrtom razredu osnovne škole iskazuju se brojčane ocjene za postignute rezultate u nastavi. te detaljnu razradu aktivnosti kojima će postavljene ciljeve ostvariti. slikanjem.pjevanjem (Muzička kultura). odgovornost i motivaciju za učenje. 177 . procijeniti kojim fondom riječi djeca trebaju ovladati u datoj grupi i datim uvjetima razvijati pozitivnu atmosferu u učionici. a u skladu sa uvjetima u kojima radi. Interkulturalne vještine Djeca će: . Interdisciplinarni sadržaj Programski sadržaj je meñusobno povezan sa drugim predmetima. sadržaje koje obrañuje približiti djeci dobrom i pažljivo osmišljenom vizualizacijom. oblikovanjem (Likovna kultura).: .učiti da komuniciraju i da se ponašaju u svakodnevnim situacijama na način koji je primjeren kulturi zemlje čiji jezik uče.zajedničkom šetnjom kroz park. razvijati vlastiti sistem praćenja i provjeravanja napredovanja svakog djeteta. te pisanje (preslikavanje a potom prepisivanje riječi i kratkih rečenica do usvajanja pravilnog pisanja pojedinih riječi i kraćih rečenica). pisati pripreme za svaki čas. npr. tako i kod kuće. Rad u parovima ili manjim grupama uz smjenu više različitih aktivnosti i angažiranje svih čula doprinose dinamici časa i održavanju neophodne pažnje kod djece. kako za vrijeme nastave. osposobiti djecu da samostalno rade. kod djece poticati pozitivnu radoznalost. poštovati osnovne didaktičke principe primjerenosti i postupnosti. .plesom. . kreativno i fleksibilno kreirati svoj rad u okviru zacrtanih ciljeva. .DIDAKTIČKO – METODIČKE NAPOMENE U prvim godinama učenja njemačkog jezika usmjeriti pažnju na aktivnosti koje imaju za cilj da pobude i razviju zainteresiranost djeteta za učenje jezika. . njegovog aktivnog učešća u nastavnom procesu i pokazanih rezultata koje će nastavnik kontinuirano pratiti i ocijeniti. prirodu i sl.

napisane riječ i i kraće rečenice čitat će naglas poznate riječi i rečenice uočit će glavnu misao kratkog pisanog teksta u kojem su mu sve riječi poznate pravilno će artikulirati glasove.(3 časa sedmično. naglašavati riječi. izjave. kratka objašnjenja nastavnika i reagirat će na odgovarajući nač in razumjet će kratke dijaloge o poznatim temama prepoznavat će slova. porodici i prijateljima opisivat će u nekoliko rečenica poznatu situaciju prepisivat će. naglasak. radoznalosti i kreativnosti Govor Težiti dostizanju nivoa A 1. ritam i intonaciju u jeziku koji uči razumjet će jednostavna uputstva. pitanja. poštovat će ritam i intonaciju rečenice postavljat će jednostavna pitanja i odgovarati na njih učestvovat će u razgovoru po modelu davat će jednostavne informacije o sebi. • Očekivani rezultati / ishodi učenja • dijete će prepoznavati glasove. 105 časova godišnje) CILJEVI I REZULTATI ODGOJNO-OBRAZOVNOG RADA Jezičke vještine Slušanje i razumijevanje Ciljevi Razvijanje svijesti o postojanju drugih jezika i mogućnosti komuniciranja na nekom drugom jeziku koji nije naš maternji Učenje stranog jezika djetetu treba olakšati razumijevanje drugih i različ itih kultura i tradicija i jača motivaciju za učenje stranih jezika Čitanje i razumijevanje Osposobljavanje djeteta da na francuskom jeziku komunic ira na osnovnom nivou o temama iz svog neposrednog okruženja Podsticanje mašte. dopunjavati i samostalno pisati riječi i kraće rečenice zapisivat će pojedine (poznate) riječi ili kraće rečenice po modelu / diktatu pisat će pojedinačne riječi i kratke rečenice o sebi i svom okruženju na ovom nivou učenja jezika dijete ne stiče znanje o jeziku nego prepoznaje i pravilno upotrebljava osnovne jezičke elemente Francuski jezik • • • • • • • • • Pisanje • • • Znanje o jeziku • 178 .1 Evropskog okvira za strane jezike. upozorenja.

ocjenjivati svoje i aktivnosti svojih drugova iz razreda. 179 . npr. zamjenice. Interdisciplinarni sadržaji Djeca će takoñer učiti jezik i proširivati svoj vokabular oslanjajući se na znanje koje su stekli učenjem nekih drugih školskih predmeta. plesom. oponašanjem i ponavljanjem. razlike u upotrebi nekih pozdrava u francuskom jeziku i u maternjem jeziku učenika. razviju i podrže zainteresiranost za učenje jezika.sportova i igara (Tjelesni i zdravstveni odgoj). oblikovanjem itd. . cilj i način rada. koje će učenici koristiti a ne učiti o tome!) Vokabular (predlaže se vokabular koji je u skladu s datim temama) DIDAKTIČKO-METODIČKE NAPOMENE U prvim godinama učenja francuskog jezika pažnju treba usmjeriti na razumijevanje.razvijati pozitivan stav prema učenju jezika. moja bliža okolina. udžbenicima i priručnicima ne prihvata kruto nego da kreativno i fleksibilno kreira rad primjereno uvjetima u kojima radi. . frontalni. ponavljanje i usmenu komunikaciju koja će sadržavati elemente zabavnih aktivnosti koje imaju za cilj da pobude.učiti da komuniciraju i ponašaju u svakodnevnim situacijama na način koji je primjeren za kulturu zemlje čiji jezik uče. . lično predstavljanje.PROGRAMSKI SADRŽAJI Teme (opće tematske oblasti kao osnov za daljnju razradu zavisno od datih okolnosti nastavne prakse.biti odgovorni i aktivni u situacijama kada se uči jezik. Veoma je važno da nastavnik uputstva ponuñena u programu. Ocjenjivanje je opisno i brojčano. . slikanjem. (Likovna kultura). Dobro jutro i dobar dan / Bonjour). Jezik se u ovom uzrastu uči kroz igru. . Praćenje i vrednovanje na ovom nivou treba da bude u službi motivacije djece i da služi nastavniku za procjenu realizacije zadatih ciljeva. Nastavnik treba pažljivo planirati svaki čas. npr. . glagoli itd. Ovo može podrazumijevati npr. Učenje kako učiti Djeca će: .upoznavati s nekim osnovnim razlikama izmeñu njihove i kulture naroda s francuskog govornog područja (npr. Interkulturalne vještine Djeca će se: .koristiti ključne metode iz prakse pri radu u parovima ili malim grupama. škola. (Moja okolina – ekološki odgoj). grupni i individualni pristup. npr.slušanjem i pjevanjem omiljene vrste muzike (Muzička kultura). Nakon usmenog usvajanja treba postepeno preći na čitanje (horsko i pojedinačno).zajedničkom šetnjom u prirodi i sl. .. Treba kod djece razvijati radne navike i komunikativne sposobnosti te ih osposobiti za samostalan rad i tokom časa i kod kuće. dom. npr. porodica.crtanjem.upoznavati s kulturom svoje zemlje i učiti da je bolje poštuju i cijene. Potrebno je takoñer primjenjivati direktni. imenice. brojevi. svakodnevni život) Funkcije i sposobnosti (usmena ili pismena kompetencija koja predstavlja zacrtani cilj na datom nivou) Aktivnosti (navedene su aktivnosti pomoću kojih je moguće realizirati sposobnosti) Gramatika (gramatičke oblasti koje odgovaraju datom nivou. kao i nivo svog i njihovog znanja u odnosu na postavljene ciljeve. uzvike (helas! (Jao!) ili eh bien! (pa lijepo! No!) ta ta ta! (koješta!) tien! (gle!) itd. Preporučuje se rad u parovima ili manjim grupama uz smjenjivanje različitih aktivnosti što treba da doprinese dinamici časa i održavanju pažnje učenika ovog uzrasta.: . te na prepisivanje riječi i kratkih rečenica dok ne doñe do usvajanja pravilnog pisanja pojedinih riječi i kraćih rečenica. .

Priloge za: Svakodnevni život. itd.Opisne • Prostorije u k ući i pridjeve. • Moje lice .davati uputstva i naredbe b) PISANJE Budući da učenje pisanja na ovom nivou nije prioritet.mjesto. poudre á laver. sandwich. . oponašanjem glasova/zvukova.Upitne • Raspoloženja. PRODUKCIJA a) GOVOR Djeca će: . sretan). glumljenjem. davanjem veoma kratkih odgovora na pitanja nastavnika ili pitanja koja su čuli s kasetofona. cahier. npr. á. mère. itd • Bliža okolina. npr. celle. un.locirati ljude i predmete .pjevati i igrati jezičke igre . u vezi s datim temama. npr.druga godina učenja Nivo Če tvrti razre d Te me • Porodica • Kuća. iz crtića). npr. značenjima) Djeca će vježbati da koriste (a ne učiti o tome!): Antonime . itd… les • Članovi uže i neki .opisati vrijeme ljude i predmete. recitirati .Le présent autobus. itd. ici. .Glagole être. nešto avoir prošireniji vokabular. redati riječi odreñenim redoslijedom itd. njeno prihvatanje ili odbijanje 180 . • Vrije me: Quelle heure osnovnim est-il? Il est . salon.ubacivati. grand-mère. tužan. pain. machine á laver. zamjenjivanjem inicijala punim riječima ili popunjavanjem praznina odgovarajućim riječima itd. beau couloir itd. npr.povremeno prepisivati izolirane riječi . tu te promènes.Članove.) . quel? prošireniji vokabular. sur (u parler. . • Svakodnevnii pozdravljati . podvlačiti. biranjem ili povezivanjem pisanih riječi i odgovarajućih ilustracija.triste. .jednina i • Predstavljanje : Je množina suis … C’est…Je . crtanjem. mon/ma. grand-petit. itd.brojati predmete . rasporeñivanjem ilustracija po odreñenom redu prema pisanim uputstvima itd. • rutinske aktivnosti.. nešto pridjeve. gestikuliranjem. . nešto Glagole prošireniji vokabular. ton/ta. Složenice. u vezi s datim temama. redanjem slika itd. pokazivanjem. dom Funk cije i sposobnosti Djeca će znati: Ak tivnosti RECEPCIJA: a) SLUŠANJE I REAGIRANJE Djeca će slušati izgovoreni tekst i reagirati: 1) Neve rbalno imitiranjem nastavnika ili neke popularne ličnosti (npr. vêtements (npr. . itd. namještaj.Prisvojne članovi šire porodice. Imenice itd. npr. frère.učestvovati u razgovoru (pitanja/odgovori) s drugim učenikom/djecom ili nastavnikom . jouet. lait). boje predmeta. stylo.igrati uloge. actions (npr.. itd. grand-père. glumljenjem (npr.boire. des.20 d’orange. pomoću društvene igre u kojoj se sastavljaju riječi od slova na kockama. izvršavanjem uputstava nastavnika ili uputstava koja čuju s kasetofona.. npr. • Odreñivanje mjesta i položaja: Où se trouve… Determinatore: Pourriez vous me dire… . tome!): • Pozdravljan je : Bonjour. podvlačenjem ili bojenjem riječi koje im se usmeno upućuju. imitiranjem zvuka voza. l’amie Oui/Non…itd. rue. .ideju posjedovanja (le livre de Jean.Francuski jezik . feu. vokabular. 2) Ve rbalno davanjem kratkih pismenih ili usmenih odgovora na pitanja. manger. • Škola. père. oncle.L’Impératif livre. brojeve itd. le.izraziti .glumiti/dramatizirati poznatu priču/bajku . itd. soeur.ponudu. oponašanjem glasova/zvukova (npr. npr.Lične noirs. djeca će: . pyjama. Il a les cheveux . životinjskih glasova itd.reći koliko je sati (puni sati) . quelle? (Quelle heureux. b) ČITANJE I REAGIRANJE Djeca će prepoznati jednu ili više napisanih riječi ili uputstava i reagirati: 1) Neverbalno gestikuliranjem.prisvojni m’appelle…. povezivanjem riječi u stupcu A s odgovarajućim ilustracijama u stupcu B..učiti pisati pomoću igara na CD-u. itd. pridjeve. C’est á droit / á gauche une.). robe. 2) Ve rbalno ponavljanjem riječi koje je izgovorio nastavnik ili koje su čuli s kasetofona. npr. jus Brojeve: 1 . crayon. npr. nešto prošireniji najosnovnije. son/sa itd tante. rezanjem zahtijevanih oblika/likova iz papira. donner-prendre.). Elle Zamjenice est mince. pokazivanjem odreñenih ilustracija koje se odnose na riječi koje im se usmeno upućuju. train. je me lave. crtanjem. . chambre á coucher.). bojenjem ili podvlačenjem samo odreñenih riječi (npr. Gramatika Vok abular Djeca će učiti samo osnovni Djeca će koristiti vokabular koji se odnosi na (a ne učiti o date teme. pravljenjem raznih oblika od plastelina itd.dopadanje sposobnost da nešto urade (Je peux. … ans itd. bojenjem navedenih predmeta/osoba navedenim bojama. de Paul) • Opisivanje. popunjavanjem praznina riječima odabranim s kartica na kojima se te riječi nalaze itd. la. Salut. . itd. društvene igre u kojoj se slažu pločice sa slovima jedna na drugu. triste. dans.Upitne. couleur…?) fatigué. malheureux.ponavljati riječi nastavnika ili riječi izgovorene s kasetofona . Qui estgenitiv (la ce? Qu’est-ce que c’est? maison de Comment t’appelles-tu? Nicole. raspoloženje. nešto prošireniji vokabular quoi. pravljenjem/oblikovanjem stvari (npr. npr. qui. npr. veoma ograničen broj raspoloženja . prendre).predstaviti život P rvi stepen sebe ili elementarnog • Škola druge znanja • Moja okolina identificirati ljude i predmete • Slobodno . heureux. Au revoir. onih koje označavaju neku aktivnost. jupe) nourriture (npr. nešto lá prošireniji vokabular. lijepljenjem slika. salle á manger Kolokacije.P okazne. maintenant jeans. .zamjenjivati inicijale punim riječima . npr. …? itd Quel âge as-tu? J’ai celui. ma maison) .vrijeme. De quelle couleur est . itd. moje tije lo. u vezi s datim temama. cuisine. zamjenjivanjem ilustracija u tekstu ponuñenim riječima. Prijedloge.

s postepenim uvoñenjem čitanja i pisanja. Rad u parovima ili grupama doprinosi dinamici časa i većoj angažiranosti učenika. te planirajući trajanje svakog segmenta aktivnosti u učionici. predanosti i preciznosti u učenju jezika razvijanje samostalnosti u govoru kroz igre. . . odgovornost i motivaciju za učenje.piše pismene pripreme za svaki čas.. .razvija kod djece radne navike. pjesme i ples učiniti da učenje arapskog jezika bude zabavno postupan prijelaz ka čitanju i pisanju jednostavnih riječi i rečenica ljubav i spremnost za učenje arapskog jezika razumijevanje jednostavnih sadržaja na arapskom jeziku sloboda i samostalnost u govoru čitanje riječi vezanih za konkretan pojam (samostalno upotrijebljenih) čitanje jednostavnih rečenica prepisivanje riječi i kratkih sadržaja kratki usmeni i pismeni odgovori popunjavanje slova i riječi razvijanje samopouzdanja u izražavanju prepoznavanje zadovoljstva i koristi pri proširivanju znanja arapskog jezika Arapski jezik PROGRAMSKI SADRŽAJI Teme (opće tematske oblasti kao osnov za daljnji rad) Funkcije i vještine (usmena i pismena kompetencija) Aktivnosti (pomoću kojih se realiziraju vještine) Gramatika (osnove gramatike za dati nivo) Vokabular (u okviru datih tema) DIDAKTIČKO – METODIČKE NAPOMENE Specifičnosti arapskog pisma uvjetovat će i rad u drugoj godini učenja arapskog jezika (četvrti razred). Nastavnik treba da: . Arapski jezik se na ovom nivou uči kroz različite jezičke igre. . grupe i cijeli razred. a ne o jeziku razvijanje pozitivnog stava prema učenju jezika razvijanje radoznalosti i kreativnosti razvijanje razumijevanja i logičkog pamćenja razvijanje temeljitosti.poštuje osnovne didaktičke principe primjerenosti i postupnosti.kontrolira i razvija kod djece pravilno usvajanje izgovora.. ples.mjesečevih” slova.sunčevih” i . .procijeni kojim fondom riječi djeca trebaju ovladati u datoj grupi i uvjetima. ponavljanje. marljivost. pripremajući zadatke za pojedinu djecu. pisanje odreñenog člana. . detaljno razrañujući načine kako da ih postigne. pripremajući materijale/opremu koja je potrebna u učionici.razvija komunikativne sposobnosti kod djece. kao i dodatne materijale u slučaju neočekivanih situacija. kratki i dugi vokali. . Usvajanje grafičke strukture slova (po grupama slova). 105 časova godišnje) CILJEVI I REZULTATI ODGOJNO-OBRAZOVNOG RADA Ciljevi početne nastave arapskog jezika Očekivani rezultati / ishodi učenja nastaviti s naglašavanjem c iljeva koji su dati u prvoj godini učenja učenje jezika.(3 časa sedmično.pažljivo planira svaki čas. potičući ih da maksimalno koriste vlastite talente i sposobnosti. pisanje tanwina. postavljajući ciljeve.razvija pozitivnu atmosferu u učionici. .kreativno i fleksibilno kreira svoj rad u okviru zacrtanih ciljeva a u skladu s uvjetima u kojima radi. pjesmu. 181 .razvija vlastiti sistem praćenja i provjeravanja napredovanja svakog djeteta. . .

već kreativno i fleksibilno kreira svoj rad u okvirima zacrtanog.označavanjem tačnih i netačnih tvrdnji Proširivanje tema: pozdravljanje Prvi stepen i upoznavanje elementarnog porodica i znanja prijatelji kuća svakodnevni život škola bliža okolina odjevni predmeti hrana i piće 182 . igrom (Tjelesni i zdravstveni odgoj).razvrstavanjem slika imenovati članove Pok azne (imenskih) .čitati kraće tekstove naglas i u sebi. Nastavnik istovremeno procjenjuje realizaciju zadatih ciljeva i vlastiti učinak.. . . (imenskim) i pjesmice. . (puni sat) 'ila. nahnu) osnovni formalan i reagirati: vokabular. Treba da je u funkciji motivacije djece na daljnji rad i razvijanje ambicije za učenje arapskog jezika.crtanjem. odrične riječi . Praćenje i vrednovanje Treba da je stalno. la) crtanje i druge imenovati predmete vježbe) nastavnikova pitanja ili pitanja koja su u školskoj torbi i uvježbavati Upitne partikule čuli s kasetofona učionici (hal. 'amama. tilka) Kroz dijalog opisati jednostavnim rečenicama . Interkulturalne vještine Djeca će upoznati kulturu i običaje različitih zemalja u kojima se govori arapski jezik.praznicima (Vjeronauka).davanjem kratkih odgovora na u kući (na`am. sedmici prijedlozi (tahta. hiya. `ala) Djeca će nabrojati dane u Sek undarni . . Arapski jezik . ČITANJE I RAZUMIJEVANJE reći koliko je sati Prijedlozi (fi.tražiti odreñene informacije u tekstu i fawqa. (Moja okolina .crtanjem (man. prirodu i sl.opisivanjem (Maternji jezik i književnost). oblikovanjem (Likovna kultura). rečenica.plesom.zajedničkom šetnjom kroz park. razvrstavanjem slika.crtanjem. 'anti.povezivanjem slike i teksta svoje uže porodice zam je nice (hara.označavanjem tačnih i netačnih tvrdnji harihi. Potvrdne i 2) Ve rbalno riječi ljude i predmete prepoznavanje.ekološki odgoj). uporeñivati je s vlastitom kulturom i razvijati pozitivan stav prema različitosti.navikavanjem na izgovor i intonaciju (igre. udžbenicima i priručnicima. kam) za tvorbu druge kratkih .brojanjem (Matematika). ma. veoma pažljivo i nenametljivo. . osnovnih . ralika. . min. nabrojati ograničen reagirati: broj odjevnih wara'a) predmeta 1) Neverbalno nabrojati nekoliko Upitna rije č . U četvrtom razredu ocjenjivanje je brojčano. Interdisciplinarni sadržaji U svim oblastima sadržaj je povezan s drugim školskim predmetima: . koji neformalan način 1) Neverbalno Upitne zamje nice će biti osnova predstaviti sebe i . Učiti samo Dje ca će znati: pozdravljati na Djeca će slušati izgovoreni tekst i huwa. ali primjereno uvjetima u kojima radi.- ne prihvata kruto uputstva data u programu.pjevanjem (Muzička kultura). 'anta. izvornih govornika (zvučni zapisi) ograničenim brojem ponavljanje.'ayna” pridruživanjem slike tekstu prehrambenih proizvoda i vrsta pića .dopunjavanjem teksta brojati od 1 do 10 vokabular. .druga godina učenja Nivo Če tvrti razre d Te me Funkcije i vje štine Aktivnosti Gramatika Vokabular Djeca će: Lične zamjenice SLUŠANJE I RAZUMIJEVANJE: ('ana. 'a) osnovni . .

) Pre poznavan je gramatičkog ženskog roda (okruglo .postavljati jednostavna pitanja .dopunjavati izostavljene riječi .od ponuñenih riječi rekonstruirati kraće rečenice .2) Verbalno . qasir.učestvovati u dramatizacijama .davanjem kraćih odgovora.dopunjavanjem teksta.prepoznavati i koristiti slova koja ne postoje u bosanskom jeziku (qaf.odgovarati na pitanja . sad.rekonstruirati riječi . sagir.recitirati. tawil\amil) Boje (osnovne) Razlomlje ni plural (nekoliko usvojenih imenica) 182 .igrati uloge . pjevati . .. yn itd.ta”) B rojevi (1 do 10) P ridjevi (kabir.prepisivati pojedinačne riječi i kraće tekstove .rješavanjem jednostavnijih zadataka s višestrukim izborom GOVOR Djeca će: .pripremati i provoditi jednostavne dijaloge PISANJE Djeca će: . .

da su prljave ruke i prostor za stanovanje česti uzročnici bolesti da je kultura življenja odraz vremena u kojem živimo i da je istu potrebno njegovati i razvijati da je čovjek i njegovo djelovanje najveći zagañ ivač tla i zraka i da svaki pojedinac može dati vlastiti doprinos zaštiti od zagañenja ⇒ koristiti prethodna iskustva ⇒ koristiti odreñene kriterije za prikupljanje i zapisivanje podataka ⇒ uz pomoć nastavnika razvijati plan istraživanja ⇒ pratiti redoslijed uputstava pri istraživanju i mjerenju ⇒ uz pomoć nastavnika procjenjivati relevantnost podataka i informacija ⇒ praviti jednostavna poreñenja. da naša domovina ima izuzetne prirodno geografske odlike na osnovu kojih se može razvijati turizam kao posebna grana privrede da je odjeće i obuća životna potreba svakog čovjeka i da se ona tokom historije mijenjala i obilježavala pojedine epohe ZNANJE ⇒ ⇒ ZNANJE ⇒ ⇒ ⇒ VJEŠTINE I SPOSOBNOSTI Djeca će: ⇒ učiti (samostalno i u grup i) ⇒ posmatrati i izvoditi zaključke (samostalno i u grupi) ⇒ planirati svoj rad i rad svoje grupe ⇒ razvijati kritičko razmiš ljanje ⇒ provoditi istraživanja i bilježiti zaključke ⇒ izvoditi mjerenja i voditi evidenciju ⇒ dobivati i prezentirati dokaze ⇒ razmatrati dokaze i vršiti procjene ⇒ prenositi informacije putem individualnog i timskog rada kroz: ⇒ učenje u školi. prezentiranje postignutih rezultata da je čistoća pola zdravlja i da svaki pojedinac ima svoje higijenske navike koje se usvajaju i razvijaju da su mikroorganizmi uzročnici bolesti. znaju kako najlakše učiti prepoznati raznovrsne pojave i procese u prirodi uspostavljati logične veze izmeñu živih bića i pojava u prirodi nabrojati dijelove zelene biljke i objasniti ulogu pojedinih dijelova za život i rast biljke da je čovjek prirodno i društveno biće i da ima neizmjeran uticaj na okruženje nabrojati i prepoznati atmosferske pojave nabrojati domaće životinje i njihove koristi za čovjeka osnovne podatke o prošlosti i sadašnjosti zavičaja osnovna obilježja kraja u kojem žive trajanje dana i mjeriti vrijeme satom orijentirati se na geografskoj karti nabrojati kulturne.(3 časa sedmično. 105 časova godišnje) Moja okolina CILJEVI I REZULTATI ODGOJNO-OBRAZOVNOG RADA Područja uče nja Ciljevi Stican je znan ja o: ⇒ školi. sami ili u timu. javne i prosvjetne ustanove u zavičaju prepoznati i opisati prirodna obilježja zavičaja da dobra saobraćajna povezanost znači i razvijen kraj. uzajamnim vezama ⇒ sunčevoj svjetlosti. njihovim osobinama. javnim i prosvjetnim ustanovama u kraju ⇒ prirodnim obilježjima kantona ⇒ saobraćajnoj povezanosti. te donositi odgovarajuće zaključke ⇒ koristiti vlastitu kreativnost i maštu za rješavanje problema ⇒ koristiti jednostavan naučni jezik za saopćavanje ideja i imenovanje i opis živih bića. pojava i procesa u prirodi i društvu 184 . prirodno geografskim odlikama i turizmu ⇒ prirodno-geografskim odlikama B iH ⇒ odjeći i obući ⇒ higijenskim navikama ⇒ rekreaciji kao higijenskoj potrebi ⇒ uzročnicima bolesti ⇒ kulturi življenja ⇒ zagañenosti tla i zraka i zaštiti od zagañivanja ⇒ ⇒ ⇒ ⇒ ⇒ ⇒ ⇒ ⇒ ⇒ ⇒ ⇒ ⇒ ⇒ ⇒ ⇒ Očekivani rezultati Dje ca zn aju: da je osnovno obrazovanje obavezno da bez učenja nema znanja. učenje kod kuće. traženje ideja i provoñenjem jednostavnih i voñenih posmatranja i ogleda. razvijenosti. raspravljati o tome šta se dešava i u kojim uvjetima. te poreñenje svojih predviñanja sa stvarnim rezultatima ⇒ sistematiziranje znanja kroz izradu tematskih plakata. znanju i načinu učenja ⇒ raznovrsnosti pojava i procesa u prirodi ⇒ živim bićima. vodi i zraku kao uvjetima života ⇒ gibanju zraka i promjeni osobina materije ⇒ zelenoj biljci i njenim dijelovima ⇒ životnim zajednicama ⇒ čovjeku kao prirodnom i društvenom biću ⇒ atmosferskim padavinama ⇒ domaćim životinjama i koristima od njih ⇒ prošlosti i sadašnjosti kraja ⇒ osnovnim obilježjima kraja ⇒ danu i satu i mjerenju vremena satom ⇒ orijentaciji na geografskoj karti ⇒ kulturnim. lancima ishrane. korištenje dodatne literature. tvari.

sadašnjost i budućnost kraja Obilježja zavičaja Dan i sat. PONAŠANJE Djeca će razviti pozitivne vrijednosti i stavove: ⇒ prema sebi samima. HIGIJENA Odjeća i obuća Odmor i rekreacija kao higijenska potreba Uzročnici bolesti – neprijatelji zdravlja Kultura življenja Zagañenost tla. vjetar. lokalni vjetrovi Promjena osobina materije zagrijavanjem Zelena biljka. dijelovi biljke. PRIRODA I PRIRODNI PROCESI 2. voda i zrak kao uvjeti života Kretanje zraka. prema drugima. javne i prosvjetne ustanove u mom mjestu Širi zavičaj – kanton. brzina i smjer vjetra. STAVOVI. svojoj porodici. vode i zraka 185 . prirodna obilježja Saobraćajna povezanost u širem zavičaju . VRIJEME I PROSTOR • • • • • • • • • • • • • • • • • • • • • • • • • Raznovrsnost pojava i procesa u prirodi Osobine živih bića u vezi sa životnim okruženjem Živa bića u godišnjim i vremenskim promjenama Čovjekove aktivnosti vezane za godišnja doba Sunčeva svjetlost. DRUŠTVO Kulturne.VRIJEDNOSTI. turizam Uzajamni odnos privrede i obilježja zavičaja Prirodno-geografske odlike Bosne i Hercegovine 4.kantonu Razvijenost šireg zavičaja: privreda. mjerenja vremena satom Orijentacija na geografskoj karti – pronalaženje značajnih geografskih obilježja 3. prirodnoj i društvenoj okolini i učenju kao cjeloživotnom procesu ⇒ pokazivati više samopouzdanja i odgovornosti ⇒ poštivati različite stavove ⇒ prepoznavati ulogu nauke za razumijevanje svijeta u kojem žive i za poboljšanje kvaliteta života NASTAVNI SADRŽAJI / TEM E 1. uloga pojedinih dijelova Čovjek kao prirodno i društveno biće Atmosferske padavine Prošlost.

Djecu treba posmatrati i ocjenjivati u aktivnosti. U 4. uzimajući u obzir razvoj nauke.. te o ljudskom organizmu. Novi sadržaji odnose se na znanja o gibanju zraka. biljci i njenim dijelovima. Predstavlja nastavak i usmjeravanje spontanog dječjeg istraživanja i otkrivanja meñuzavisnosti pojava i procesa u prirodnom i društvenom okruženju. te uticaj na društvo i okolinu i korištenjem metodologije aktivnog učenja. razvijanje pravilnog odnosa prema ljudima i dogañajima. Ta saznanja se u nastavi produbljuju i proširuju. lancu ishrane i uticaju čovjeka na taj lanac. maštu i divergentno mišljenje. sadašnjosti i budućnosti šireg zavičaja. orijentaciji na geografskoj karti. U skladu s tim. naučiti ih kako da koriste svoja čula u tom procesu. a znanja povezati i upotrijebiti. dominantno mjesto treba da imaju ogledi koje izvode djeca individualno ili u timovima. Korelacija omogućava multidisciplinaran pristup nastavnoj temi pa se za kratko vrijeme ostvari više zadataka. na način koji je svojstven nauci. da li su predviñanja bila ispravna. vodi i zraku. Poslije provedenog ogleda treba zajedno s djecom pažljivo razmotriti šta se dogañalo i zbog čega. Moja okolina ujedinjuje sadržaje različitih naučnih područja. kulturnim i javnim ustanovama. Moja okolina u 4. predviñaju šta će se desiti. za vrijeme izvoñenja te aktivnosti. njenu primjenu i korištenje. domaćim životinjama. godišnjim dobima. Prilikom planiranja i izvoñenja ogleda bitno je kod djece podsticati radoznalost. ulozi pojedinih dijelova. PRAĆENJE I OCJENJIVANJE Djecu ocjenjujemo na osnovu sposobnosti da razumiju koncepte i kritički razmišljaju. Osnovni cilj je doživjeti i osvijestiti složenost. Ovakav izbor nastavnog gradiva i njegovo strukturiranje osigurava povezanost društvenih i prirodnih pojava i proučavanje prirode u njenom jedinstvu s različitih aspekata. raznolikost i meñusobnu povezanost svih činilaca koji djeluju u dječjem prirodnom i društvenom okruženju. atmosferskim padavinama. čulima. ohrabriti ih za drugačije i nove oglede. Predmet je istovremeno i izvor informacija za upoznavanje načina kako što više saznati. Date teme treba razraditi kroz kontekst pojava i procesa koji su djeci interesantni. bilježe i ureñuju dobivene podatke. Pri tome je neophodno objasniti djeci procedure i tehnike izvoñenja ogleda. Primjena principa korelacije sa drugim predmetima doprinosi racionalizaciji nastavnog procesa što štedi dragocjeno vrijeme i povećava kvalitet odgojno-obrazovnog procesa.DIDAKTIČKO. promjeni osobina materije. razvoj pravilnog odnosa prema društvenom i prirodnom okruženju. te kako objasniti i koristiti dobivene rezultate. prošlosti. snošljivo i otvoreno prihvatanje različitih stavova i mišljenja.. Za ocjenjivanje i evaluaciju napredovanja djece koriste se različiti instrumenti i postupci: 186 . Za realizaciju programskih sadržaja preporučuje se što češća izvanučionička nastava. Kako djeca o nekoj aktivnosti najbolje uče na neposrednom iskustvu.METODIČKE NAPOMENE U nastavi Moje okoline važno je osposobljavati djecu da kritički razmišljaju i razumiju koncepte. njihovih obrazovnih postignuća i sposobnosti primjene novog znanja. potrebno je voditi računa i o meñupredmetnoj korelaciji i planirati izradu zajedničkih školskih projekata. pomoći im da uoče sličnosti i razlike. razredu šire se znanja o životnim zajednicama. U smislu toga predloženi model može da posluži kao pomoć nastavniku. Zato je neophodno podsticati istraživački pristup djeteta svijetu koji ga okružuje. razredu zasnovana je na senzitivnom iskustvu prirode i društvenoj sredini. Značaj predmeta Moja okolina leži u tome što je to jedan od glavnih nosilaca spoznajnog razvoja kod djece ovog uzrasta. te poticanje znatiželje za otkrivanjem pojava u prirodnom i društvenom okruženju. svjetlosti. kritički razmatraju uočeno i donose odgovarajuće zaključke i upozoriti ih na eventualne opasnosti. Djecu treba naučiti da posmatraju šta se dešava u prirodi i šta se dešava prilikom izvoñenja ogleda.

istraživanja i dr. STAVOVI. Najvažniji aspekt takvog ocjenjivanja je redovitost (ne samo one djece koja traže više pažnje). S obzirom na to da se djeca prvi put susreću s brojčanim ocjenjivanjem treba voditi računa kako i kada to raditi. Ovim se izbjegava demotiviranost djece. mjestu . demonstracija. osmišljavanje ogleda. izrada domaćih zadataka. od škole i kuće. kretanju. a ne da se računa da će to nekako doznati. Ocjenjivanje u predmetu Moja okolina zasniva se na praćenju cjelokupnih odjeljenjskih aktivnosti. Više nego i u jednom drugom nastavnom predmetu ovdje dolazi do izražaja posmatranje i bilježenje. donošenje osobnih zaključaka. ali ponekad i znatno različiti. pripremanje. Cilj i zadaci nastave Moje okoline pokazuju da će djeca upoznavati prirodnu i društvenu sredinu u svom okruženju. Praćenje djeteta počinje od prvog školskog dana. učestvovanje u izvoñenju ogleda. podstiče aktivnost svih. kući.• • • • sposobnosti i vještine djeteta za vrijeme izvoñenja aktivnosti (ogledi. organiziranje i izvoñenje posmatranja. posmatranje i vrednovanje. Na takav način sva djeca imaju mogućnost da dajući odgovore na postavljena pitanja. hrñanju. Nastavni predmet Moja okolina je kompleksan predmet i zato je vrlo bitno kontinuirano praćenje. projekti. Za ocjenjivanje je potrebno koristiti svu dostupnu literaturu. evaluacija TEME ZNANJE SPOSOBNOSTI I VJEŠTINE VRIJEDNOSTI. na početku nastavne godine (kod izrade godišnjeg plana i programa rada). svijest o pripadnosti kolektivu u školi. navike. pa tek onda za ostale predmete zbog integracije rada sa ostalim predmetima. Pitanja koja nastavnici postavljaju djeci moraju biti tako koncipirana da se na njih od pojedine djece očekuje tačan odgovor. gibanju. imaju osjećaj da su jednako važna. Uobičajeni oblici ocjenjivanja se temelje na nastavnikovom posmatranju aktivnosti u odjeljenju. Najvažnija zadaća ocjenjivanja je osiguranje korisne i poticajne povratne informacije djetetu o njegovom napretku. i zadaci u operativnom programu bit će ponekad isti. razvijena svijest o različitosti prirodnih procesa. sposobnost izvoñenja jednostavnih ogleda Pozitivan stav prema prirodnim procesima. S obzirom na to da u nastavi Moje okoline u trećem i četvrtom razredu postoji sličnost u programskim sadržajima jer se u njima nalaze iste cjeline. kretanju Zemlje oko S unca – smjena godišnjih Razvijena svijest o prirodnim procesima. ali se po koncepciji linearno – spiralnog razvoja programa gradivo proširuje i dopunjuje. razvijeni osobni stavovi o prirodnim procesima Planiranje osobnog rada. Ocjenjivanje za djecu prije svega mora biti motivirajuće. do mjesta i zavičaja.). vrenju. praktičan rad. putem zadataka objektivnog tipa i drugih odgovarajućih ispitnih postupaka.. Moja okolina čini osnovu za cjelokupan nastavni rad u razrednoj nastavi.smjena dana i noći. Ocjene kroz duže razdoblje bi se trebale temeljiti na različitim ocjenjivačkim aktivnostima radi pokrića različitih aspekata postignuća. Praćenje tih aktivnosti od strane nastavnika mora biti kontinuirano i aktivno u smislu da nastavnici aktivno ispituju koliko dijete trenutno zna. rastenju. jer jedino takvo ocjenjivanje ima svrhu i njime se postiže željeni cilj. izrada panoa 187 . mora se znati šta se ocjenjuje. AKTIVNOSTI NASTAVNIKA (ORGANIZACIJA I METODE NASTAVE I UČENJA. sposobnosti. portfolio. Već kod planiranja rada. život i rad ljudi. nastavnici bi trebali ponajprije planirati sadržaje iz Moje okoline. usmeno i pisano izvještavanje i drugo). obrtanju zemlje oko ose . disanju.. zatim. PONAŠANJE AKTIVNOSTI DJECE RAZNOVRSNOST POJAVA I PROCESA U PRIRODI Imaju znanja o klijanju. Ocjenjivanje u četvrtom razredu je brojčano. gorenju. a rezultati koji se postižu su bolji. donošenje zaključaka. prirodne i društvene pojave i promjene. opadanju lišća. truljenju. OCJENJIVANJE) P laniranje. Sadržaji programa Moje okoline povezuju se sa sadržajima u svim ostalim nastavnim predmetima. učešće i doprinos u interakciji (rad u velikim i malim grupama.

pravljenje i postavljanje hranilica za ptice Uzajamno pomaganje. svjetlosne. životinja. električne. Uzgoj ukrasnog bilja u učionici Aktivno učešće u radu kolektiva. izvoñenje ogleda. demonstracija ogleda. Saradnja sa roditeljima 188 . posmatranje i procjenjivanje. sakupljanje materijala. voćnjaku i na njivi. Osmišljavanje ogleda i aktivnosti. planiranje i realiziranje planiranog ŽIVA BIĆA U GODIŠNJIM I VREMENSKIM PROMJENAMA Briga o životinjama i biljkama koje u toku zime ne mogu da doñu do hrane. Ishrana biljaka. Samostalno ili u saradnji sa drugima uzgajanje cvijeća u učionici. Zimsko mirovanje. uzgajanje biljaka P laniranje rada. ispunjavanje obaveza. pomaganje drugima. mijenjanje krzna Razlikovanje povoljnih od nepovoljnih uvjeta za razvoj živih organizama. uticaj čovjeka na razvoj živih organizama. Stvaranje povoljnih uvjeta za razvoj živih organizama. Sposobnost izvoñenja jednostavnijih radova u vrtu. prikupljanje. uzgajanje ukrasnog bilja u školi. pomaganje životinjama. magnetne i druge pojave UVJETI POD KOJIMA SE RAZVIJAJU ŽIVI ORGANIZMI Znanje o meñusobnoj ovisnosti sredine živih bića i čovjeka. životinje. uzgoj kućnog cvijeća Karakteristike živih bića u različitim godišnjim dobima – biljke. pripremanje izvora znanja. čuvanje životne sredine od zagañivanja. briga o čistoj i zdravoj životnoj sredini Davanje vlastitog doprinosa stvaranju povoljnih uvjeta za razvoj živih organizama. Organizacija praktičnih vježbi.doba. Kultiviranje zemljišta. zimski san. sistematiziranje Motiviranje djece za rad. donošenje zaključaka.

naciju i vjeroispovijest Istraživanje. sistematiziranje prema zajedničkim osobinama Učestvovanje u grupnom radu. sličnosti i razlike izmeñu muškarca i žene. organizam čovjeka. planiranje aktivnosti zajedno sa odjeljenjem. ULOGA Imaju znanja o raznovrsnosti biljaka. izvoñenje radova u okolišu škole. pravljenje tematskih panoa P raćenje rada. vode i zraka nema života na zemlji Ne ugrožava životne uvjete.ČOVJEKOVE AKTIVNOSTI VEZANE ZA GODIŠNJA DOBA SUNČEVA SVJETLOST. na njivi. LOKALNI VJETROVI Imenovanje vjetrova prema vrsti i brzini P onašanje u slučaju vremenskih nepogoda vjetrova Posmatranje. priprema i realizira nastavu BILJKA. izvoñenje ogleda. mašte i razvoj kreativnosti Sposobnost su opisivanja procesa uzajamnosti Izvoñenje ogleda koji pokazuju da bez sunčeve svjetlosti. sličnosti i razlikama izmeñu biljaka. vodi i zraku kako uvjetima života Znaju izmjeriti temperaturu pomoću termometra. prikupljanje. sunčeve svjetlosti i zraka nema života na zemlji Imaju osnovna znanja o nastanku vjetra. Izvršavanje obaveza proisteklih iz svakodnevnog rada P laniranje. zaštita od elementarnih nepogoda Imaju osnovna znanja o sunčevoj svjetlosti. govor. bilježenje. znaju izvesti jednostavne oglede koji pokazuju uzajamnu ovisnost biljnog i životinjskog svijeta od sunčeve svjetlosti. imenovanje. podučava. priprema i organizacija nastavnih aktivnosti P omaganje djeci. zaključivanje. na njivi Saradnja sa lokalnom zajednicom . pripremanje i podsticanje djece na kreativan i istraživački rad P redlaganje i rukovoñenje školskim aktivnostima P lanira. VODA I ZRAK KAO UVJETI ŽIVOTA Znanja o čovjekovim aktivnostima uvjetovanim godišnjim dobima. zaključivanje. korištenje njenih resursa za potrebe nastave P rocjenjivanje napretka djece. mišljenje. čuva okolinu od zagañenja Čuvanje zdravog okoliša. radovi u vrtu. voćnjaku. životinja i čovjeka Sposobnost razlikovanja i imenovanja različitih biljaka P ozitivan stav i odnos prema biljnom svijetu i čuvanju biljnog svijeta ČOVJEK KAO PRIRODNO I DRUŠTVENO BIĆE Sposobnost razlikovanja muškaraca od žena Komunikacija Sposobnost pravljenja razlike i opisivanje sličnosti izmeñu biljaka. toploti. P riprema stočne hrane za zimu. učestvovanje u radu odjeljenja i grupe. aktivno učešće u radu Osmišljavanje situacija za interaktivno učenje P odsticanje razvoja radnih i navika PROMJENA OSOBINA MATERIJE ZAGRIJAVANJEM Znaju da materije zagrijavanjem mijenjaju svojstva Sposobnost samostalnog posmatranja i izvoñenja zaključaka Svjesnost o promjeni osobina materije zagrijavanjem Posmatranje. vinogradu. DIJELOVI BILJKE. vode i zraka Znaju da bez vode. njegovim karakteristikama i vrstama Prepoznavanje godišnjih doba na osnovu vremenskih prilika. društvenost). osiguranje uvjeta za zdrav život. BRZINA I SMJER VJETRA. demonstriranje. u voćnjaku. podsticanje radoznalosti. uočavanje. demonstrira. evaluacija 189 . organizacija posjeta plasteniku u bližoj okolini Izrada didaktičkih materijala P osmatranje i praćenje napretka djece KRETANJE ZRAKA. o osnovnim dijelovima biljke na primjeru jedne stablašice Imaju osnovna znanja o odlikama čovjeka (uspravan hod. planiranje. VJETAR. životinja i ljudi P ozitivan i izgrañen stav o ljudima bez obzira na boju. pomaganje starijima u aktivnostima. vrtu. davanje pojašnjenja za odreñene procese P ripremanje ogleda i demonstriranje. uočavanje potreba vezanih za godišnja doba P omaganje starijima u radovima vezanim za godišnje doba P riprema ukrasnih biljaka za zimu Aktivno učešće u pripremi ukrasnih biljaka za zimu.

demonstriranje Rad na promociji turizma u zavičaju Obilazak značajnih privrednih kapaciteta. muzeja. razvijenost.historijskim spomenicima i grañevinama kraja P odstrekivanje. javnim i prosvjetnim ustanovama. pripremanje. pomaganje djeci u samostalnom radu Organiziranje posjeta značajnim privrednim kapacitetima i turističkim destinacijama u kantonu Pozitivan stav prema navedenim ustanovama Pozitivan stav prema učenju i izvršavanju zadataka Pozitivan stav prema širem zavičaju Pravilan odnos prema saobraćaju. briga o sigurnosti djece P ripremanje nastavnog procesa. saobraćajna povezanost Imaju znanja o danu i mjerenju vremena Dan traje od 0. posjeta kulturnim. MJERENJA VREMENA SATOM Sposobnost očitavanja vremena na satu Pozitivan stav o protoku vremena (dana i sata kao jedinica za vrijeme) Prikupljanje različitih slika i modela satova Izrada modela satova Uzajamna pomoć izmeñu djece P laniranje. linije. organizacija rada u učionici i izvan nje. istraživanje. ponašanje ljudi i životinja Imaju znanja o prošlosti i sadašnjosti zavičaja. bilježenje. posmatranje. PTT mreža) Imaju osnovna znanja o privredi i njenoj razvijenosti u kantonu. bilježenje i interpretiranje RAZVIJENOST ŠIREG ZAVIČAJA – PRIVREDA I TURIZAM Sposobnost razlikovanja razvijene od nerazvijene privrede i turizma 190 . bilježenje. fotografijama. institucija Prikupljanje grañe o prošlosti zavičaja Organizacija posjeta kulturno. prikupljanje grañe. pomaganje OBILJEŽJA ZAVIČAJA Vještina imenovanja obilježja zavičaja Pozitivan stav o zavičaju Posmatranje. zaštita od atmosferskih padavina Sposobnost opisivanja prošlosti zavičaja. praćenje. organizacija i izvoñenje nastave i jednodnevnih izleta u kantonu Osmišljavanje interaktivnog učenje. izvještavanje. komunikacija. izgled. značajnih grañevina. o spomenicima. o geografskim i drugim obilježjima zavičaja Imaju znanja o razvijenosti infrastrukture u mjestu (saobraćaj. grañevinama i pisanim spomenicima kao svjedocima prošlosti Znanje o obilježjima zavičaja. te turizmu kao značajnoj privrednoj grani P repoznavanje i imenovanje atmosferskih padavina. podsticanje P omaganje djeci u izradi modela satova P raćenje. javnih ili prosvjetnih ustanova u mjestu ŠIRI ZAVIČAJ KANTON Korištenje dodatnih izvora znanja Posjete raznim mjestima u kantonu SAOBRAĆAJNA POVEZANOST U KANTONU Posmatranje.00 sati (24 sata) Znaju mjeriti vrijeme satom Osnovna znanja o geografskoj karti i snalaženju na njoj Prepoznavanje značajnih geografskih obilježja na osnovu boje.00 sati do 24. nastanak. čuvanje saobraćajnih znakova Pozitivan stav prema privrednim granama i turizmu u zavičaju Posjeta nekim od kulturnih. prepoznavanja na slikama. sposobnost prepoznavanja značajnih geografskih obilježja na geografskoj karti Sposobnost imenovanja i prepoznavanja kulturnih.ATMOSFERSKE PADAVINE Imaju osnovna znanja o atmosferskim padavinama. ilustracijama P repoznavanje i imenovanje karakteristika kraja Pravilno postupanje prilikom različitih atmosferskih padavina Pravilan stav prema prirodi i prirodnim procesima Posmatranje i uočavanje karakteristika atmosferskih padavina Izvoñenje ogleda Učešće u zajedničkom radu Organiziranje i izvoñenje različitih ogleda P riprema materijala P ripremanje cjelokupnog nastavnog procesa PROŠLOST. javnih i prosvjetnih ustanova u mjestu Sposobnost imenovanja kantona u kojem žive i interpretacija znanja o geografskim obilježjima i drugim karakteristikama P repoznavanje značaja saobraćane povezanosti za razvoj zavičaja – kantona Izgrañen pozitivan stav o radu Korištenje geografske karte za usvajanje znanja Učešće u radu odjeljenja i grupe Uzajamno pomaganje Osiguravanje neophodnih sredstava za učenje i rad Organiziranje nastavnog procesa Planiranje i pripremanje P ripremanje i organiziranje nastavnog procesa. SADAŠNJOST I BUDUĆNOST KRAJA Izgrañen pozitivan stav prema historiji kraja. bilježenje. tradiciji i običajima Obilazak značajnih spomenika kulture. izrada tematskog panoa P laniranje. položaj. pomoć djeci u samostalnom radu DAN I SAT. kartografskih znakova Imaju znanja o kulturnim prosvjetnim i javnim ustanovama u mjestu i njihovom značaju za život čovjeka Imaju osnovna znanja o širem zavičaju – kantonu. pripremanje. planiranje i realiziranje planiranog. pomaganje ORIJENTACIJA NA GEOGRAFSKOJ KARTI PRONALAŽENJE ZNAČAJNIH GEOGRAFSKIH OBILJEŽJA KULTURNE I JAVNE I PROSVJETNE USTANOVE U MOM MJESTU Sposobnost snalaženja na geografskoj karti (odreñivanje strana svijeta). konfiguracija terena.

bilježenje. odijevanju. ličnoj higijeni i higijeni prostora Izgrañen odnos prema uzročnicima bolesti P onašanje u skladu s kućnim redom i civilizacijskim dostignućima Razvijena svijest o očuvanju zemljišta. slaganje odjeće i obuće. obuvanju Sposobnost prepoznavanja privrednih obilježja i pravljenja uzajamne veze meñu obilježjima i privredi u zavičaju Vještina prepoznavanja geografskih odlika na geografskoj karti. čuvanje historijskih tekovima Izrada tematskog panoa Posmatranje. te zadovoljavanja osnovnih ljudskih potreba Odjeća i obuća u različita godišnja doba. tla vode i zraka Sposobnost razumijevanja značaja čistog okoliša za zdravlje ljudi Organizacija nastave van učionice KULTURA ŽIVLJENJA Vlastitim primjerom pokazuje civilizacijska dostignuća iz kulture življenja ZAGAðENOST TLA. izrada tematskih panoa. ravnice. organizacija posmatranja. organizacija nastave ODMOR I REKREACIJA KAO HIGIJENSKA NAVIKA Čuvanje od zaraznih bolesti Održavanje lične higijene i higijene prostora Održavanje lične higijene i higijene prostora Prevencija od uzročnika bolesti Posjeta nekoj od zdravstvenih ustanova i razgovor s ljekarom o uzročnicima bolesti Istraživanje. riječne kotline) Imaju elementarna znanja za pretvaranje skice u jednostavnu geografsku kartu. izvještavanje Prikupljanje materijala o Bosni i Hercegovini. saradnja sa lokalnom zajednicom P riprema materijala za izradu geografske karte Demonstriranje načina izrade geografske karte PRIRODNO GEOGRAFSKE ODLIKE BOSNE I HERCEGOVINE ORIJENTACIJA NA GEOGRAFSKOJ KARTI – PRONALAŽENJE ZNAČAJNIH GEOGRAFSKIH OBILJEŽJA Izrada jednostavne geografske karte bliže okoline škole sa pravilnom upotrebom simbola i boja P ozitivan stav prema geografskoj karti Učešće u izradi „prve geografske karte“ ODJEĆA I OBUĆA Samostalno obuvanje i oblačenje. te mentalne aktivnosti ljudi Osnovni uzročnici bolesti su virusi i bakterije Čistoća je pola zdravlja Kako očuvati zdravlje Znanja o osnovnoj kulturi stanovanja i življenja. posmatranje. organizacija i realizacija nastave P raćenje napretka djece i procjena postignuća P riprema i organizacija nastavanog procesa. samostalno svlačenje i oblačenje P ravilan i pozitivan odnos prema zdravlju. izvoñenje akcije čišćenja okoline Učešće u pripremi i organizaciji izvoñenja akcija na čišćenju okruženja 191 . slaganje odjeće prilikom svlačenja. čuvanje odjeće i obuće. prepoznavanje osnovnih kartografskih znakova Razumijevanje odnosa izmeñu obilježja zavičaja i privrede u zavičaju Ljubav prema zavičaju i državi Bosni i Hercegovini. raspoznaju kartografske znake i boje na geografskoj karti Osnovna znanja o odjeći i obući kao dijelu kulture i tradicije. vode i zraka od zagañivanja Vježbanje svlačenja i oblačenja odjeće i obuće. polja.UZAJAMNI ODNOS PRIVREDE I OBILJEŽJA ZAVIČAJA Znaju napraviti vezu izmeñu obilježja zavičaja i privrede u zavičaju Osnovna znanja o prirodno geografskim odlikama Bosne i Hercegovine (reljefu . prepoznavanje i imenovanje različitih dijelova odjeće Održavanje odjeće i obuće. VODE I ZRAKA Znaju da je čovjek i njegovo djelovanje najveći uzročnik zagañ ivanja tla.planine. prikupljanje odjeće i obuće za humanitarne organizacije Organizacija prikupljanja odjeće i obuće za humanitarne organizacije koje se time bave. prikupljanje materijala i prezentiranje naučenog o kulturi življenja Razvijanje radnih navika kod učenika po pitanju higijene P riprema materijala i sredstava za rad P omoć učenicima u samostalnom radu UZROČNICI BOLESTI – NEPRIJATELJI ZDRAVLJA Preventivno djelovanje na sprečavanju zaraznih bolesti Pravilna upotreba lijekova Sposobnost pridržavanja osnovnih pravila kućnog reda. kultura stanovanja i življenja Razlikovanje zagañenog od nezagañenog zemljišta. vode i zraka Čuvanje okoline. higijena odjeće i obuće Znanje da je odmor i rekreacija osnovna ljudska potreba koja utiče na zdravlje i radne aktivnosti. ishrani. zaključivanje P ripremanje.

samoakutalizacija OČEKIVANI REZULTATI Dije te treba znati: − prepoznati.koristiti kreativnost i maštu za rješavanje djeci primjerenih problema. emocija i doživljaja . 1 dg.sposobnosti prezentiranja podataka i prenošenja informacija kroz različite oblike rada − prepoznavanja obrasca − induktivnog mišljenja − induktivnog analognog zaključivanja − različitih načina matematičkog izražavanja i komuniciranja − logičkog i kritičkog mišljenja Razvijanje pozitivnih vrije dnosti i stavova: − uvažavanja argumentacije u branjenju ličnih stavova i poštivanje stavova drugih − kolektivnog (timskog) rada.pokazati više samopouzdanja i odgovornosti Z N A NJ A SPOSOBNOSTI I VJEŠTINE VRIJEDNOSTI I STAVOVI 192 . kritičkog vrednovanja vlastitih rezultata i njihovo poreñenje s rezultatima drugih . 1 ml. njihov položaj na brojevnoj crti 0−1000. 1 cg. 100 i 10 u prvoj desethiljadici Razvijanje vještina i sposobnosti: − razvrstavanja − usporeñivanja − nizanja − slijeñenja niza uputa − prostornog organiziranja i orijentiranja − vizualizacije i vizualnog grupiranja − procjenjivanja. 1 mg − o praktičnoj vrijednosti jediničnih veličina − o višekratnicima brojeva 1000. 1 ml. a⋅ b = b⋅ a. 1 cg i 1 mg − pravilno i na proizvodima čitati i mjere odgovarajućih veličina − izvoditi jednostavnija praktična mjerenja Dije te treba moći: − sigurno razvrstavati brojeve i po različitim kriterijima − s lakoćom uporediti ma koja dva broja prve hiljadice − izvoditi jednostavnije zaključke induktivnim mišljenjem i analogijom (a+ b = b+a.(4 časa sedmično. uočavanje zakonitosti i usvajanje postupaka četiri osnovne računske operacije − uočavanje strukture i zakonitosti predstavljanja trocifrenih i četverocifrenih brojeva − eksperimentalno modeliranje prave i poluprave i crtanje modela prave i poluprave − o krugu i kružnici kao ravnim površima valjka i kupe − crtanje i označavanje elemenata kružnice i kruga − o manjim jediničnim mjerama: 1 mm. njihovu strukturu. 140 časova godišnje) Matematika CILJEVI I REZULTATI ODGOJNO-OBRAZOVNOG RADA PODRUČJA CILJEVI Stican je znanja: − poznavanje i upotreba matematičkih simbola − formiranje pojmova hiljadice i brojeva hiljadice − formiranje pojmova brojevne crte 0−1000 i njihovo predstavljanje na brojevnoj liniji − formiranje pojmova. razumjeti i pravilno koristiti matematički jezik simbole u skupu brojeva do 1000 − prepoznati brojeve prve hiljadice. razlikovati brojeve iz različitih stotica − sa sigurnošću obavljati računanja u prvoj hiljadi − provjeravati jednu matematičku operaciju pomoću suprotne u skupu brojeva do 1000 − rješavati brojevne izraze − modelirati brojevne izraze prema datim (tekstualnim) uvjetima − prepoznati i rješavati zadatke date riječima (i problemske zadatke) − uočiti važnost procjene i provjere rezultata pomoću jedinica za duljinu. masu i zapreminu − izraditi modele 1 mm. moći primijeniti matematička znanja u svakodnevnom životu i radu Dije te će: − prepoznati značaj i važnost primjene matematike u svakodnevnom životu i radu − imati pozitivan stav prema novim saznanjima − pokazivati više zanimanja za timski rad i socijalizaciju − naučiti saslušati argumentaciju i kritički preispitati lične stavove i stavove drugih − prepoznavati vrijednosti unutrašnjeg života i unutrašnje nagrade. pokazati više samopouzdanja i vlastite odgovornosti i inicijative − poboljšati vlastitu „listu“ motiva. a⋅ (b+c) =a⋅ b + a ⋅ c) − koristiti pomagala za crtanje pravih i duži − mjeriti dužine uz prethodno procjenjivanje i pravilan izbor jedinične mjere . 1 dg. − pozitivnih osobina ličnosti − radovanje ličnom uspjehu i uspjehu drugih − istina je na prvom mjestu − samopouzdanja.crtati kružnicu zadanog središta i poluprečnika .

Brojevi prve hiljade Prava u ravni Sabiranje i oduzimanje do hiljadu Krug i kružnica Množenje i dijeljenje do hiljadu Brojevi do 10 000 Mjerenje veličina 1. šibica. 4. ravne linije.TEM ATSKE CJELINE 1. ispitivanje položaja središta i crtanje kružnice šestarom Elementi kruga i kružnice 5. papirića/ modeliranjem stotica i desetica) Zapisivanje brojeva hiljadice Čitanje brojeva hiljadice Struktura brojeva hiljadice: S×100 + D×10+ J×1 Stotice hiljadice Brojevna crta 0-1000 Modeliranje brojevne crte 0-1000 iz (10) brojevnih crta stotica Položaji brojeva na brojevnoj crti 0-1000 Redni brojevi prve hiljadice (zapisivanje rimskim ciframa) Uporeñivanje brojeva prve hiljadice Abakus (kineski. Prava u ravni Crte/linije. Sabiranje i oduzimanje na abakusu kao primjer nealgoritamskog sabiranja (sabiranja i oduzimanja) Proširivanje naučenih svojstava sabiranja i oduzimanja na brojeve hiljadice Algoritamsko (pismeno) sabiranje i algoritamsko (pismeno) oduzimanje u hiljadici Zadaci zadani riječima i složeniji brojevni izrazi u prvoj hiljadici (u rješavanju koriste se jednačine i nejednačine odgovarajućih oblika) 4. Suan Pan) Pisanje i čitanje brojeva na abakusu 2. 5. Krug i kružnica Uočavanje kruga i kružnice na valjku i kupi Precrtavanje kružnice sa kupe i valjka Modeliranje krugova od papira Odreñivanje elemenata kružnice na modelima origami-tehnikama. Brojevi prve hiljade Modeliranje brojeva prve hiljadice izvan prve stotice (prebrojavanje skupova realnih objekata /zrnjevlja. 2. duži (sistematizacija) Prava/pravac i poluprava /polupravac (misaono modeliranje) Tačka i prave Prava koja prolazi dvjema tačkama Prava koja prolazi jednom tačkom 3. 6. Množenje i dije ljenje do hiljadu Osobine produkta (komutativnost i asocijativnost) Množenje brojem zbira i razlike (zakon distributivnosti) Nealgoritamsko množenje u prvoj hiljadici (množenje višekratnika broja 10. Sabiranje i oduzimanje do hiljadu Pravila o nepromjenljivosti zbira i nepromjenljivosti razlike Promjene na abakusu koje ne mijenjaju vrijednosti Nealgoritamsko (usmeno) sabiranje i oduzimanje. 3. broja 100 i ma kojeg broja) 193 . 7.

Mjerenje veličina Mjerenje dužine. prepoznavanje ideje zamjene itd. 1 dl. školskih abakusa). naročito vizuelno. 1 cg.). brojevi prve hiljadice predstavljaju se i na kineskom (Suan Pan) abakusu. ali i u printanim informacijama (knjigama. Prava u ravni Geometrijske sadržaje početne nastave matematike treba prezentirati djeci imajući u potpunosti na umu da smo ovdje u neformalnoj (intuitivnoj) geometriji (tijelo − površ− linija − tačaka). duž. a ne u formalnoj geometriji (tačka − linija − površ − tijelo).Algoritamsko množenje u prvoj hiljadici Dijeljenje u prvoj hiljadici Abakus . 1 dm. bitno će doprinijeti boljem razumijevanju dekadskog brojevnog sistema i posebno računskih operacija. prostornu organizaciju i orijentaciju. 1 hm. vještinama. Abakus−računanje je izuzetno lijep i očigledan primjer sabiranja i oduzimanja meñu brojevima prve hiljade. 1 dal. odnosno pismeno računanje. deci. do pojma prave (i poluprave) dijete dolazi misaonim produživanjem duži preko njenih granica. umjesto formulacije brojevi do 1000 uvodi se formulacija kao u nazivu. 1 km (-. 1 ml 1 l. Modeli kineskog abakusa mogu se izuzetno lako izraditi jednostavnom prepravkom običnih računaljki (tzv. Jedinične mjere za dužinu: 1 m. Brojevi prve hiljade U odnosu na dosadašnje programske sadržaje koji se situiraju pod tematskom cjelinom brojevi prve hiljade. časopisima. Rad na abakusu snažno podstiče razvoj različitih učenikovih sposobnosti (pamćenje. 1 dam. Djeci su od naročitog značaja zadaci da prepoznaju i imenuju sve geometrijske oblike na pravoj i na njoj dviju naznačenih tačaka (prava. Prvo. sposobnostima. Iskustva koja imamo u svijetu i kod nas. četiri poluprave). itd. 194 .METODIČKE NAPOMENE 1. pojavljuju se dva nova momenta.dijeljenje u prvoj hiljadici Zadaci zadani riječima i složeniji brojevni izrazi u prvoj hiljadici (u rješavanju koriste se jednačine i nejednačine odgovarajućih oblika) 6. 1 hl. O kineskom abakusu možemo naći mnogo podataka na internetu. deka. Brojevi do 10 000 Hiljadice i stotice desethiljadice Struktura brojeva hiljadice (višecifreni brojevi) Brojevna linija 0-10000. sa naznačenim višekratnicima broja 100 (10) Sabiranje i oduzimanje višekratnika broja 10 u desethiljadici 7. Sabiranje i oduzimanje u prvoj hiljadi Ovdje je predviñeno postepeno uvoñenje pojmova usmeno. Dakle. kilo) Mjerenje mase. hekto. Jedinične mjere za masu: 1 g. Jedinične mjere za zapremine tekućine: 1 l. 1 hg. 1 dg.). pa i motivaciono-emocionalne efekte. Upotreba abakusa. mili) 1 m. Drugo. 1 cm. pokazuju višestruke efekte korištenja abakusa na znanjima. 3. dvije tačke. centi. 1 cl. 1 kg Mjerenje zapremine tekućine. 1 mg 1 g. Treba biti oprezan u upotrebi pojma beskonačno (dobra je zamjena: preko svakog broja). 1 mm (-. 1 dag. kasnije. 2. 1 kl Zadaci o mjerama i mjerenjima Problemski zadaci DIDAKTIČKO .

lako je objasniti. Dimenzije su mu približno: 4 mm x 3 mm. Puno značenje mase od jednog grama dijete stvara nakon spoznaje da je masa jednog mililitra vode jedan gram. Meñutim. odstupili od uobičajenog. Model miligrama od copy−papira djeca mogu sama isjeći. a nakon toga. pa višekratnika broja 100 i konačno broja 10 u prvoj hiljadici. Koristeći se različitim pomagalima dijete može postići takva znanja i sposobnosti da procjenjuje masu jedne kapi vode ili masu suze. bez limitiranja veličine množitelja („jednocifrenim brojem“). time što će se govoriti o množenju i dijeljenju u okviru prve hiljade. 6. Kružnica ne sadrži (svoj) centar ali ga ima. Slično se može dijeliti sadržaj vrećica šećera od 1 g na 10 dg. Brojevi do 10 000 Proširivanje skupa brojeva hiljadica na skup brojeva desethiljadice treba realizirati postupno: upoznavanjem svih višekratnika broja hiljade. u prvoj hiljadi proširuju se i produbljuju sadržaji iz prve stotine. Precrtavaju kružnicu i isijecaju model kruga. (a oznaka miligrama su pune fioke za lijekove u djetetovom domu). nakon ovakvog pristupa. za njih nerazgovjetne oznake 0. Ovo treba uraditi uz korištenje brojevnih linija. U suštini ova tematska cjelina ima za cilj da se prošire i prodube znanja o mjerenju i mjerama ranije upoznatih veličina. Nadamo se da će djeca koja proñu ovu školu mjera moći utjecati da na bocama Koka-kole nañu i oznake 33 cl umjesto. predloženim metodičkim rješenjima. Množenje i dije ljenje u okviru prve hiljade Gledano s aspekta pojmova množenja i dijeljenja. Zašto je L umjesto l?). Naime. i moguće) u četvrtom razredu operirati pojmovima: decigram. kilogram. 7. i konačno 1 cg na 10 mg. iz fizike izvučenog sistema (metar. ima masu približno 1 g. zatim 1 dg na 10 cg. Presavijanjem modela kruga uočavaju središte i intuicijom naslućuju uzajamni položaj tačaka kružnice i središta kružnice. pa onda kružnicu. Elemente kružnice.33 L (Šta je ovdje zarez. kada su u pitanju mjere za masu. Mjerenje veličina Usvajanjem brojeva prve hiljadice stvorene su osnove za zaokruživanje svih standardnih (za osnovno obrazovanje) jediničnih veličina i njihovih odnosa. Ovdje predviñamo izvjesno proširivanje dosadašnjeg zahtjeva „množenje i dijeljenje jednocifrenim brojem“. daje niz jasnih metodičkih uputa i učitelju i autoru udžbenika. sekunda). petina jednog standardnog (80 gramskog) copy-papira. Naime. 5. U programu smo. 195 . radeći na sličan način i modeli mase 1 cg i 1 mg. iz više razloga smatramo da je uputno (ali. Krug i kružnica Već i sama struktura teksta koji je naveden. Težište će se dati na uočavanje.4. podcrtavamo da smo u intuitivnoj geometriji. Redoslijed: djeca na predmetima prvo uočavaju krug. centigram i miligram. Dijeljenjem ovog modela na 10 jednakih dijelova u dječijim je rukama model mase od 1 dg. razumijevanje i primjenu zakona distributivnosti množenja prema sabiranju i na pravilo „svaki sa svakim“.

bilježi informacije koje mu sugerira nastavnik Ulaže napore da ostvari minimalne programske zahtjeve nastave matematike za IV razred: zapisuje. Prava u ravni Prava. V. dosljednost i ostale pozitivne crte ličnosti P okazuju inicijativu i želju za usvajanjem novih znanja i proširivanjem postojećih AKTIVNOSTI DJETETA Aktivno učestvuje u svim oblicima nastavnog rada P ažljivo sluša i prati izlaganje nastavnika i neposredno sarañuje u kreiranju različitih edukativnih situacija u razredu P omaže nastavniku kod izrade nastavnih sredstava i dizajniranja edukacijskih situacija Učestvuje u sastavljanju i rješavanju matematičkih zadataka iz svakodnevnog života Koristi udžbenik i ostalu udžbeničku literaturu Dosljedno izvršava zahtjeve nastavnika (dovoljno vremena posvećuje vježbanju i rješavanju zadataka) Redovito uči kod kuće i izrañuje domaće zadatke Daje puni doprinos kolektivnom radu. u paru i timu P rocjenjuju i vrednuju vlastite stavove i stavove drugih P okazuju interes za istraživački rad P oštuju pravila edukativne igre Zanimaju se za složenije matematičke igre P okazuju svijest o značaju igre u učenju P okazuju upornost.) Položaji (redoslijed) brojeva na brojevnoj liniji 01000 Redni brojevi prve hiljade (zapisivanje rimskim ciframa) Uporeñivanje brojeva prve hiljadice Abakus (kineski SUAN PAN) 2. posebno grupnom Uredno.. usporeñuje na brojevnoj crti predstavlja brojeve hiljadice P ouzdano obavlja četiri osnovne računske AKTIVNOSTI NASTAVNIKA Operacionalizira nastavni program. orijentiranja i vizualnog grupiranja P rocjenjivanja Induktivnog mišljenja Induktivnog analognog zaključivanja Različitih načina matematičkog izražavanja i komuniciranja Korištenja matematičkog jezika i simbola P rimjenjivanja matematičkih znanja u svakodnevnom životu Samostalnog i timskog formuliranje zaključaka Razmjene informacija. da je prava skup tačaka Uočavaju da se jednom tačkom može povući beskonačno mnogo pravih Usvajaju pravila i zakonitosti sabiranja i oduzimanja u prvoj hiljadi. prečnik i poluprečnik Sastavljaju brojevne izraze po zadanim uvjetima Rješavaju jednostavne problemske zadatke Uočavaju da je prva hiljada 1-1000. Brojevi prve hiljade: Zapisivanje i čitanje brojeva prve hiljade Stotice prve hiljade (1−100. Krug i kružnica Uočavanje kruga i kružnice na valjku i kupi Crtanje kružnice uz pomoć kupe i valjka Odreñivanje elemenata ZNANJE Prepoznaju. D. identifikuje teškoće u njihovom radu Stara se da nastava poprimi forme interaktivne komunikacije Primjenjuje metode i strategije poučavanja adekvatne stepenu postignuća sposobnosti djeteta Redovito ocjenjuje rad djece i vodi uredne zabilješke o tome Bira zadatke i postavlja zahtjeve koji su optimalno usaglašeni s mogućnostima djeteta Ostvaruje produktivnu stvaralačku atmosferu i pozitivno ozračje u razredu Uključuje djecu u aktivan i saradnički rad Ostvaruje saradnju s porodicom djeteta prilikom identifikacije teškoća u učenju matematike kao i u otklanjanju identifikovanih teškoća Prilagoñava nastavu svakom djetetu pojedinačno Primjenjuje različite oblike nastavnog rada u skladu s interesovanjima. sedmične i dnevne) Priprema nastavnu tehniku i tehnologiju Uz pomoć djece izrañuje didaktički materijal Vodi evidenciju svojih zapažanja o napredovanju djece. čita. prave i poluprave Jasan im je pojam prave. 101− 200. prepoznavanje i korištenje obrasca P rostorne organizacije i orijentacije Slijeñenja niza uputa (algoritma) Meñusobnog povezivanja i uporabe prethodno stečenih znanja o zakonitostima i pravilima sabiranja i oduzimanja (zakon asocijacije. C . zapisuju. . sa i bez abakusa Pismeno sabiranje i oduzimanje u prvoj hiljadi Zadaci zadani riječima i složeniji brojevni izrazi u prvoj hiljadi 4. X. niže. duž kao dio prave Prava koja prolazi jednom tačkom Prava koja prolazi dvjema tačkama Uzajamni položaj pravih: ukrštene. komutacije i t d u bilo kojem brojnom nizu je isti) Usmenog i VRIJEDNOSTI.SADRŽAJI 1. poluprava i duž Tačke i prave. L . iskustvima i sposobnostima djece Omogućava djeci da prije nego što 196 . pismeno i usmeno. ishoda. slijeñenja niza uputa P rostornog organiziranja. M) Zapisuju brojeve na abakusu Prepoznaju (modele) pravih u okruženju Da prava nema granica Crtaju i označavaju duži. kreira i modelira planove rada (mjesečne. preciznost. čitaju i usporeñuju brojeve do 1000 Poznaju i upotrebljavaju matematičke simbole Razumiju strukturu brojeva prve hiljade Znaju prvi i zadnji broj stotina i hiljada Zapisuju. sabiraju dva ili više brojeva prve hiljadice Sastavljaju i rješavaju jednostavnije zadatke zadane riječima. STAVOVI. usporeñivanja Nizanja. čitanju i pišu rimske cifre do M (pomoću I. u svojoj svesci. čitaju i odreñuju položaj (redoslijed) broja na brojovnoj liniji i 0-1000 Koriste redne brojeve do 1000 Prepoznaju. klasificiranja. okomite i paralelne 3.. poluprave i duži Uočavaju da je duž dio prave i poluprave. PONAŠANJE P okazuju interes za učenje o brojevima i kvantitativnim odnosima P okazuju interes za rješavanje problema i zadataka samostalno. uradaka i iskustava sa drugovima/drugari cama i nastavnikom/nasta vnicom Kritičko vrednovanje vlastitih rezultata Korištenje abakusa Apstrahiranja i konkretiziranja vizualnog pamćenja i uopćavanja. označavaju elemente kružnice i kruga Odreñuju elemente kruga i kružnice koristeći se origami tehnikom Ističu na kružnici središte. uz primjenu jednačina i nejednačina odgovarajućih oblika Koriste abakus pri sabiranju i oduzimanju Uočavaju oblike kruga i kružnice u okruženju Crtaju kružnicu Crtaju. Sabiranje i oduzimanje u prvoj hiljadi Pravila o nepromjenljivosti zbira i nepromjenljivosti razlike Promjene na abakusu koje ne mijenjaju vrijednosti Usmeno sabiranje i oduzimanje. o strukturi trocifrenog broja i predstavljanju brojeva iz prve hiljade na različite načine Primjenjuju svojstva sabiranja i oduzimanja na brojeve hiljadice Pouzdano i brzo. a deseta 9001-10 000 SPOSOBNOSTI Razvrstavanja.

kružnice na modelima origami tehnikom Crtanje kružnice šestarom Elementi kruga i kružnice i njihovo označavanje 5. uz korištenje olakšica Analizira i sintetizira različite zapise brojeva prve hiljadice. 1 ml. centi. 1 hm. zna mjeriti veličinama i koristi jedinične mjere P recizno mjeri. Zadaci s mjerenjima i jedinicama mjerenja Problemski zadaci Prepoznaju. uočavaju odnose meñu njima i kroz primjenu u svakodnevnom životu shvataju praktičnu vrijednost mjera i jedinica mjerenja pismenog sabiranja u skupu brojeva do 1000 Upotrebe abakusa pri sabiranju i oduzimanju P rimijene stečena znanja sabiranja i oduzimanja u svakodnevnom životu Crtanja kružnice i kruga pomoću modela i pomoću šestara. Usmeno i pismeno množenje u prvoj hiljadi Dijeljenje u prvoj hiljadi Abakus . deka.. milimetar. prostorne orijentacije i organizacije Slijeñenje uputa za niz koraka Analiziranja i sintetiziranja Korištenja origami tehnike Korištenja algoritama Zaključivanja analogijom Stvaranja i korištenja modela računanja Vrše dijeljenje koristeći se abakusom Koriste množenje i dijeljenje pri rješavanju svakodnevnih životnih izazova Vrše jednostavnija sabiranja i oduzimanja u skupu desethiljadice P rimjenjuju znanja o brojevima prve desethiljadice u svakodnevnom životu Na predmetima prepoznaju oznake jediničnih veličina i razumjeti ih P rocjenjuju veličine od 1 m (1 l. Množe nje i dije lje nje u okviru prve hiljade Osobine produkta (komutativnost. 1 kl. decilitar. Spoznaju da jedan mililitar vode ima masu od jednog grama Sigurno preračunavaju jedinice mjerenja istovrsnih veličina Tačno izražavaju rezultate mjerenja Rješavaju problemske zadatke sa mjernim jedinicama Usvajaju znanja o manjim jedinicama mjerenja. 1 hg. 1 l. 1 g. čitaju i zapisuju cifre na brojevnoj liniji do 10 000 Sabiraju i oduzimaju sadržioca broja 10 u skupu brojeva do 10 000 Intuicijom i analogijom povezuju decimetar. prepoznaje i imenuje mjere na različitim predmetima iz okruženja Koristi naučena znanja iz rednih brojeva (prepoznaje i tumači zapise rimskim ciframa) Koristi tablice. 1 dal. decigram. asocijativnost i distributivnost). 1 dg. 1 hl. mili) 1 m. 1 dam. hekto..dijeljenje u prvoj hiljadici Zadaci zadani riječima i složeniji brojevni izrazi u prvoj hiljadi 6. 1 mg. 1 kg Mjerenje zapremine tekućine Jedinične mjere za zapreminu tekućine: 1 l. kilo) Mjerenje mase Jedinične mjere za masu: 1 g. miligram. (-. 5 ml operacije u hiljadici i redovito procjenjuje i provjerava rezultate P osvećuje punu pažnju preciznosti "vodoravnog" i "uspravnog" računanja Računa sigurno. 1 kg) Mjere veličine s preciznošću od 1 mm. Brojevi do 10 000 Struktura brojeva do 10 000 Brojevna linija 0 -10000. itd. simbole i grafove sigurno i svrsishodno. 1 km. deci.) Pomaže djeci da matematički izražavaju svoje ideje i zapažanja Povezuje matematičke sadržaje s realnim životnim situacijama Tematski povezuje sadržaje unutar nastavnog programa Pomaže djeci da kritički sagledaju ono što su naučili Podstiče ih na saradnju i razmjenu informacija Kreira saradničku i pozitivnu atmosferu u razredu Prema svakom djetetu se odnosi s pažnjom poštovanjem i uvažavanjem Svojim ponašanjem. sa naznačenim sadržiocima broja 100 (10) Sabiranje i oduzimanje sadržilaca broja 10 u skupu brojeva do 10 000 7. 1 dag. (-. 1 cg. Uočavanja i razlikovanja krug i kružnicu kao i njihovih osnovnih elemenata Vizualnog grupiranja. računa na njemu i povezuje kretanje perlica i zapisivanje algoritamskog i nealgoritamskog računanja Uredno koristi geometrijski pribor i precizno crta P repoznaje veličine. 1 mm. mililitar. Strpljivo i pažljiva obavlja složenije zadatke množenja i dijeljenja Redovito koristi abakus. 1 dm. 1 cl. čitaju i zapisuju svaki broj do 10 000 Povezuju i primjenjuju zakonitosti i pravila množenja i dijeljenja u računanju Znaju sadržioce broja 100 u skupu brojeva do 10 000 povezati s brojevima do 100. odnosno 5 g. preciznost u izražavanju. Mje re nje ve ličina Mjerenje dužine Jedinične mjere za dužinu: 1 m. otvorenošću prema novim saznanjima i pozitivnom stavu prema cjeloživotnom učenju daje dobar primjer djeci Permanentno se usavršava u svim segmentima nastavnopedagoškog rada 197 . 1 dl. zna ih interpretirati Učestvuje u edukativnim igrama uz puno razumijevanje njihove svrsishodnosti budu pitani i sami pitaju Podstiče istraživački duh kod djece i samostalnost u radu Ostvaruje meñupredmetnu korelaciju matematike i drugih predmeta Razvija kritički pristup djeteta u rješavanju zadataka i problema Poučavanjem i matematičkim sadržajima razvija kod djece komunikacijske vještine i sposobnosti (korištenje matematičkog jezika i vokabulara. a sadržioce broja 10 s brojevima do hiljade Pismeno množe i dijele u prvoj hiljadi Rješavaju matematičke zadatke koristeći se jednačinama i nejednačinama odgovarajućih oblika Koriste se abakusom pri množenju i dijeljenju Prepoznaju i imenuju (čitaju) brojeve do 10 000 Uočavaju strukturu višecifrenih brojeva Prepoznaju. 1 cm.

četvrtinku. Podjela jedinice mjere na dva dijela (ta. Improvizacije na Orffovim instrumentima postaju originalnije . a u odnosu na druge Sve snažnije izražavanje dječije emocionalne i estetske osjetljivosti na kvalitet muzike O značaju muzike u životu i potrebi učenja muziciranja kao cjeloživotnom procesu Izražavanje intenzivne želje za bavljenjem muzikom Interesi i ljubav prema sadržajima muzičke baštine BiH postaju intenzivni Razvijanje trajnih interesa i ljubavi prema muzici kako bi ona postala trajna potreba djece • • • • • • • • Samopouzdanje u pjevanju. Koristiti odreñene kriterije za izvoñenje i/ili procjenu slušanog djela. te poštovati i cijeniti mišljenja i stavove drugih Shvatati i razlikovati. tempa i dinamike Orkestarski instrumenti po grupama: gudački. duhački drveni i limeni (truba. ritam. dinamika • Trajanje nota i odgovarajućih pauza (osminka.Muzička/glazbena kultura (2 časa sedmično. korigirati sebe i druge. polovinku. repeticija. udaraljke Razvijanje muzičke sposobnosti i vještine SPOSOBNOSTI I VJEŠTINE • • • • • • • • • VRIJEDNOSTI. polovinka i cijela nota) • Uočavati i obrazlagati primjenu raznih instrumenata u izradi aranžmana i kreativno ih koristiti u improvizaciji • Da svaki instrument ima značaj u orkestru i da su odnosi meñu njima u sviranju i igri različiti • O značaju i potrebi muzike u životu • • • • Pjevanje jednoglasno. tate) Sviranje kao pratnja pjevanju. u kanonu (od solističkog do skupog Poznavanje oznaka i termina za gradacije u tempu i dinamici slušanjem i u notnom zapisu Uvoñenje muzičkih termina: prima volta. Koristiti prethodna muzička iskustva i muzičke termine. ritam. PONAŠANJE Uočavanja. saopćavanja razlika u notnom zapisu (melodija. ligatura U notnom zapisu prepoznaje osminku. tempo. mjera) Kvalitetne interpretacije muzičkog djela (od solističkog do skupnog) Memoriranja djela. dvoglasno. te aplauzom nagraditi najkvalitetnije izvoñenje Uviñati i objašnjavati ulogu muzike u životu Sa vidnim zadovoljstvom sve samostalnije se uključivati u projekte Iskazivati sve veću želju i potrebu za posjećivanjem koncerata. melodija. cijelu notu i odgovarajuće pauze Svjesno izvodi jednostavne brojalice prema notnom zapisu u 2. sekonda volta. četvrtinka. aktivno učešće u izradi aranžmana za Orffove muzičke instrumente Zvučno i vizualno prepoznavanje melodijskih Orffovih instrumenata (sviranje na metalofonu) Muzičke igre. pokret i ples kao elementi u izražavanju ritma. 70 časova godišnje) CILJEVI I REZULTATI ODGOJNO-OBRAZOVNOG RADA Područja učenja • • • ZNANJE • • Ciljevi Oček ivani rezultati / ishodi učenja Djeca bi tre bala zn ati i razumjeti: • O potrebi stalnog vježbanja pjevanja i sviranja svakog pojedinaca i znanja muzičkih termina u interpretaciji muzičkog djela u horu i orkestru • Osnovne muzičke pojmove: trajanja. Uključivati se u muzičke sekcije Upisati se u muzičku školu 198 . predstavljanje razredu (publici) sve slobodnije Izlagati svoje mišljenje i ideje i praviti poreñenja ostvarenog Ispravljati svoje i ukazivati na greške drugih u muziciranju • • • Razvijanje pozitivnih vrijednosti i stavova: • • • • • • Prema sebi kao pjevaču i sviraču. STAVOVI. literarno i pokretom • • • Postavljati pitanja kad se nañu pred novim muzičkim zadatkom. mjera. zalaganje i odgovornost za kvalitet skupnog muziciranja Iskazivati svoje mišljenje. naslova i autora Aktivne muzičke interakcije sa okruženjem kroz sve muzičke sadržaje Improvizacija i prezentacija ideja (individualno i u grupi) Sistematiziranja muzičkih znanja uz korištenje muzičkih termina Korištenja znanja u osmišljavanju ideja za kreativno izražavanje predviñanja rezultata u improvizaciji Izražavanje doživljaja djela likovno. trombon). 3 i 4-dijelnu-dobnu mjeru ritamskim govorom.

upoznavanju notnih znakova i prihvatanju muzičkih termina kroz svjesno reprodukciju trajanja prikazanim u notnom zapisu. pa su u razvoju muzikalnosti djeteta ove dobi od izuzetnog značaja. U takvim slučajevima. a smanjen broj muzičkih igara i brojalica. Kreativnost u ovoj oblasti izražavat će se kroz dječiju primjenu novih muzičkih znanja u izradi pratnje i aranžmana. U skladu s dječijim uzrastom i navedenim zahtjevima i potrebama povećan je broj pjesama za pjevanje i sviranje. koje su dječija igra. 3. a posebno na kultiviranju glasa i porastu kvalitetu pjevanja. forme muzičkog djela. pljeskanje. Treba i nadalje raditi na razvoju osjećaja za ritam i metrike kroz brojalice i muzičke/glazbene igre. 5. podržava život u prirodi i razne radove. Imenovanje nota po trajanju i podjela jedinice mjere na dva dijela. U četvrtom razredu treba naučiti najmanje 8 brojalica što je nešto manje nego u prethodnoj godini. i ritamskog govora (ta i ta-te) je novina. treba naročito raditi na korigiranju problema u razvoju muzičkih sposobnosti i muzičkom opismenjavanju koje je u ranijim razredima bilo spontano. složeniji ritam i metriku. U toku školske godine učenici trebaju naučiti najmanje 8 muzičkih igara koje uključuju pokret. Brojalice. 3 i 4-dijelne). koja će omogućiti izvoñenje lakših brojalica na osnovu notnog zapisa. polovinka i cijela nota i odgovarajuće pauze). izvoñača i sastava. pomažu i tjelesnom odgoju i upoznavanju narodne muzičke tradicije. četvrtinka. sada i uz svjesnu primjenu novih znanja. tapkanje. nesvjesno i usputno (muzički termini). okreti. Predložene pjesme odgovaraju opsegu dječijeg glasa. mjere (2. koje se bazira na osvještavanje ranijih doživljaja muzičkih zakonitosti. pored ostalog. te raznih kretnji ruku. te pjesmu tačno interpretirati. Nastavnik u četvrtom razredu treba posvetiti posebnu pažnju organiziranju maštovitih načina njene interpretacije sa i bez sviranja na instrumentima. sa težištem i nadalje na umjetničko-doživljajnoj komponenti. jer se sastoje iz osnovnih pokreta: hodanje. Praćenjem i analizom notnog zapisa u udžbeniku. djeca je uče pjevajući uz nastavnika. Razlike meñu djecom bit će u skladu s razlikama u samom startu i dinamici napredovanja u usvajanju znanja i vještina. u cjelini odnosno po strofama. razvoju opsega dječijeg glasa. dinamike. Zato u četvrtom razredu treba upoznati najmanje 20 kompozicija. I dalje u središtu nastavnog djelovanja ostaje rad na otklanjanju problema koje dijete ima. 2. mogu imati utvrñene figure i kretnje. kao i slušanje muzike. Nakon doživljaja pjesme u izvoñenju nastavnika ili sa CD-a. koreografije okretnih igara i narodnih kola iz različitih krajeva svih naroda i narodnosti. 4. vrste glasova u horu. uz pratnju melodijskog instrumenta (klavir.PROGRAMSKI SADRŽAJI 1. PJEVANJE I SVIRANJE MUZIČKE/GLAZBENE IGRE BROJALICE SLUŠANJE MUZIKE DJEČIJE STVARALAŠTVO DIDAKTIČKO-METODIČKE NAPOMENE U četvrtom razredu polazeći od nivoa postignuća svakog pojedinog djeteta. imaju u ovom razredu veoma različit sadržaj (racionalne i iracionalne brojalice). tempa i dinamike. gitara). Igre i narodna kola. sa ciljem da pozitivni interesi i stavovi prema muzičkim 199 . Pjevanjem i sviranjem treba obraditi najmanje 20 pjesama u toku školske godine. a po sadržaju i karakteru su interesantne su i bliske djeci u četvrtom razredu. a istovremeno i dječije tradicionalno stvaralaštvo. One imaju različit sadržaj koji. djeca će učvrstiti znanja iz notnih vrijednosti (osminka. poskakivanje s plesnim elementima. Slušanje pruža obilje mogućnosti za upoznavanje muzičke umjetnosti i muzičke literature iz svijeta. muzičkih instrumenata orkestra. Raditi na sve samostalnijem tačnom zapažanju i odreñivanju tempa. ohrabrujući i poštujući dječije prijedloge jer je brojalica dio svakodnevne dječije igre na igralištu i školskom dvorištu. te razvoju muzičkih sposobnosti tokom godine. tačnosti intonacije i opsegu muzičke memorije. pa to predstavlja stvarni početak muzičkog opismenjivanja. te sviranju na Orffovim ritmičkim i melodijskim instrumentima. tradicionalne narodne običaje i drugo. sintisajzer.

sigurniju i slobodniju individualnu improvizaciju. Tišina. priredbe. drugima i sarañuje Poznaje mogućnosti i Orffovih instrumenata i adekvatno ih i kombinira s priručnim Muzicira samoinicijativno i bez podsticaja i aktivno učestvuje u izradi aranžmana Pokazuje visok nivo spretnosti u sviranju i improvizaciji Vrijednosti.vrednotama budu sve jasnije izraženi. Usvajanje muzičkih pojmova i dalje treba da bude prirodno. Muzički sadržaji u sebi imaju sve elemente koji prirodno pomažu i podržavaju savlañivanje i ostalih sadržaja ovog razreda. kanon (Z. te grupnu i kolektivnu. slikaju seriju slika i muzičko-scenske igre koje će povezati razne umjetničke oblasti i dinamizirati rad u razredu. samoinicijativno. stihovi Ismet Bekrić) Notni stan (Marija Matanović) Bratec Marti n. Anceva) Igra k ol o veselo. predmeta u okolini. Cazin) Baba ni na. stihov i Kemal Coco ) pravila muzičke igre Mačak i miš (Asim Ho ro zić. RAZRADA SADRŽAJA Sad ržaji 1. I nadalje podsticati djecu da svoje zapažanje i doživljaje izraze opisno ili likovno. te izmišljaju melodije na date stihove. i prihvata pomoć. tezu i arzu Razvija osjet za ritam: podjela jedinice mjere na dva (ta. djelujući snažno i na sva druga nastavnih područja.B. kao i pokretom. instrumentima koje su napravila djeca. U oblasti dječijeg stvaralaštva djecu treba uputiti na samostalnije praćenje pjevanja. duhački: drveni (flauta. u porodici) Stalno komunicira s djecom i upućuje ih na izvore znanja Motivira rad i nenametljivo rukovodi dječijim aktivnostima Aktivnim uključenjem u zajednički rad pomaže deci u kolektivnom. Rihtman . k anon (francus ka pjesma) Sova. Rihtman . Korunov ić) koreografiju Avanture mal og a J uju Pamti i imenuje (Petar Bergamo) pojedine pjesme. izleti. kanon (M. Podsticati i pratiti nivo učešća u muziciranju: po zadatku. kao i Orffovog dječijeg instrumentarija. sa zadovoljstvom i interesom. Šamac) Jag oda baštovank a (E. nina. trombon) i udaraljke. Pravilno izvodi igru. pruža pomoć. M ilić) Us pavank a za jednu l utk u (Refik Hod žić. klarinet) i limeni (truba. te da improviziraju na zadanu melodiju.Evo nas opet pokretom spontano ili (Vlad imir ðorñev ić) izvodi zadatu Na kiši (St. Basrak) Majčica (Vera Makjan ić) Nina. stihovi Brato Pav lov ić) odnosno kolo Pokraj grada Sarajeva (narodna pjesma) Prepoznaje pojedine Hej. kao i stihove na zadanu ili novu melodiju. ne da majka sina (uspavanka. Podsticati djecu da izmišljaju priče. ta . Pandu r) Dva i dva s u četiri Vrani se konji igraju (svatovska. komunikaciju putem dijaloga: u paru. stavovi.te) Osjet za tempo i dinamiku je sve razvijeniji Uporeñuje se s drugima i korigira vlastito pjevanje i sviranje Samostalno istražuje i uključuje se u sviranje pratnje pjesmi Kad zatreba traži.Šipovo) Us pavank a (sefards ka trad icionalna) Us pavank a (romska trad icionalna) Jesen u š umi (M. potoče tradicionalne nošnje (M. ritam. s naglaskom na originalnost i raznovrsnost dječijih rješenja. 3 i 4. u poreñenju s rezultatima u trećem razredu Ima veliki fond muzičkih igara Izbor: Prati ritam pjesmice U proljeće . Grgošević) 200 . jer se time podstiče njihova kreativnost. Ovakav rad će snažno doprinijeti razvoju dječije kompetentnosti i kreativnih sposobnosti u oblasti muzike kao neverbalne komunikacije. PJEVANJE I SVIRANJE Zn an je i razum ijevanje Sposobnosti Razvija osjet za mjeru i promjenu mjere: 2. malo ububano (uspavan ka. Lubovo. igre Medo k očijaš (Franjo i kola Pov ia) Nestašni dječaci (Josif Primjenjuje ranije Marin ković) znanje na novu igru Štamparsk a greška (A sim Ispravno primjenjuje Horozić. sasvim prirodna. zapisao C. Navedene oblike dječijeg stvaralaštva raditi uz korištenje instrumenata vlastitog tijela. kuća Komunikacija i interakcija u muziciranju (improvizaciji) Ponašanje u skladu sa zahtjevima muzičke igre Stalna briga i čuvanje školskih muzičkih instrumenata Samostalna izrada vlastitih improviziranih instrumenata Upotreba instrumenata u skladu sa zadacima pjesme i/ili dogovorenim aranžmanom Kroz svoje ponašanje i učestalo muziciranje pokazuje da muziku doživljava i cijeni Ak tivnosti nastavnik a Planira i osmišljava muzičke igre kao podsticaj za učenje Inicira i organizira pjevanje i sviranje u interakciji (učenje u školi. Slušanjem treba bliže upoznati vizualno i zvučno orkestarske instrumente po grupama: gudački (kontrabas). pa je i korelacija sa svim drugim predmetima. M eršnik) Šk olski odmor (D. grupnom i individualnom muziciranju Prati i procjenjuje njihova individualna postignuća. zap isao C. zap isao C. bez pretjeranog opterećenja muzičkom terminologijom. Rihtman . ponašanje Pokazuje veliko zalaganje i trud da svoje muziciranje usaglasi s grupom i kolektivom Često pjeva i svira jer uviña da treba vježbati ako se želi postići kvalitet Vrši samoprocjenu i procjenu u odnosu na druge Ima pozitivnu sliku i razvija svijest o značaju svakog pojedinca u horu Shvata potrebu uklapanja svog glasa u hor/zbor da se doprinese boljem zvučanju Razumije i svjesno obavlja muzičke zadatke i obaveze (kao pojedinac ili dio grupe) Komentarima i praktičnim djelovanjem pokazuje pozitivne stavove i vrednote prema muzici Aktivnosti dje ce Redovno učešće u pjevanju i sviranju: nastava.

sortiranje i izvoñenje zaključaka Dopunjavanje zidnog panoa novim zapisima Dopunjavanje razredne izložbe stalna postavka Crtanje i fotografiranje instrumenata i njihova samostalna prezentacija Osmišljava. dječije radne i kulturne navike 201 . predlaže i izvodi pratnju. stihovi Grigor Vitez) Hula hop (Adnan Mušanović. le ti. koračanjem u koloni. belem (zapisao Branko Rakijaš. mišiću Eti peti. (starogradsko kolo iz Livna) Poznaje velik broj muzičkih igara Prati ritam pjesmice pokretom spontano ili izvodi zadatu koreografiju Pamti i imenuje pojedine pjesme. pokretom i pjevanjem Slobodno i organizirano kretanje u prostoru Razvijanje svijesti o kulturi ponašanja na nastupima folklornih ansambala Odabiranje prikladne igre u učionici Predlaganje muzičke igre za priredbe Praktičan rad: zajedničko i pojedinačno izvoñenje pokreta uz pjevanje. narodno kolo (sela iz okolice Bosanskog Šamca) Koko graja (Adnan Mušanović. narodne običaji) Samostalno izvodi zadane pokrete Predlaže i nove pokrete koji su adekvatni Samostalno igra u kolu i usvaja ih sa više sigurnosti Samostalno izražava kretnjama ono što muzika sugerira Shvatanje i razumijevanje značaja pokreta u plesu i kolu Razvijanje svijesti o kolima kao tradicionalnom muzičkom stvaralaštvu BiH s utvrñenim pravilima (koreografija) Podsticanje kreativnosti igrom. Cetinje) Mišu. Poigrava se s brojalicom. na izletu) Uključenje u modeliranje narodnih nošnji (prema originalu ili slikama) Izrada nošnji od različitih materijala u učionici Crtanje (slikanje) narodnih nošnji Rasprave o ponašanju u situacijama na smotri i koncertu Učlanjenje u ritmičku i/ili folklornu sekciju Izvoñenje zapisa na originalnim i napravljenim instrumentima Osmišljavanje novih maštovitih igara s instrumentima Pronalaženje i zapisivanje brojalica. ta-te) Uporeñuje note i njihovo trajanje u brojalici Brzo uočava sličnosti i razlike u trajanju nota i obrazlaže ih Na osnovu sviranja ritma prepoznaje ranije naučene brojalice (muzičke zagonetke) Tačno izvodi mjeru i ritam skandiranjem. Tomasa) Urodile tetrejike . u dvorištu. na raznim mjestima (u razredu. stihovi Jasmina M ušanović) Djeca se igraju hvatača (Refik Hodžić. koordinira rad Usmjerava aktivnosti djece Procjenjuje interesovanja i napredak djece Razvija kreativnost. priprema i organizira igre. beglen (Sarajevo) Igralica (zapisala Bogdanka ðurić. narodno kolo (Sarajevo i okolica) Starobosansko kolo osnovni korak (sela iz okolice Glamoča) Sk ak a. izgovaranjem ritamskih slogova Samostalno izvodi ritam sviranjem na instrumentima. koja razvija osjećaj pripadnosti grupi S posebnim zadovoljstvom se uključuje u izvoñenje i raduje se novim iskustvima Uči i druge izvoñenju ritma na instrumentima Kroz kreativne načine ritmičkog izražavanja jača samosvijest Pamti i donosi u razred nove brojalice i izmišlja nove zajedničke igre Shvata da je orkestar muzički ureñena zajednica koja svira prema pravilima i znaku dirigenta Pokazuje i demonstrira izvoñenje i sviranje Osmišljava prigodne muzičke igre za interaktivno učenje Pomaže. tip. Srbija) Elem.2. mišu. u učionici Vodi aktivnosti. ptičica Alaj ovaj Miki le p (zapisala Elly Bašić. pomaže. vrtu. tip (Nestašni vrapčići) Ima u memoriji veći broj ranije obrañenih brojalica i po sjećanju ih izvodi Izvodi brojalicu precizno i tačno u skladu s tekstom Prema zadatku izvodi ogovarajuće pokrete u mjeri i ritmu Svira ritam na instrumentu po dogovoru i na osnovu vlastitih ideja Pokreti su precizni i tačni Gledanjem u notni zapis izvodi ritam brojalice (ritamskim slogovima: ta. kombinira instrumente (aranžmani) Pozitivno vrednuje brojalicu kao maštovitu igru i komunikaciju. igre i kola Primjenjuje ranije znanje na novu igru Ispravno primjenjuje pravila muzičke igre Pravilno izvodi igru odnosno kolo Prepoznaje pojedine tradicionalne nošnje Samostalno pjeva i igra s osjećajem sigurnosti Pokretima opisuje dogañaje u muzičkoj igri (u prirodi. u raketi Tip. odbrojavanjem rukom. posebno tradicionalne. demonstrira i usmjerava u pravcu dječijih interesa i mogućnosti Posmatra i prati djecu u radu Stimulira ih i direktnim učešćem u igrama i kolu Upućuje. MUZIČKE / GLAZBENE IGRE Izbor: Sk ače vrabac u k olu (zapisao C. Senj) Ako poñeš negdje van Le ti. stihovi Jasmina M ušanović) Muzikaš (iz zbirke J. pokazuje simulacije na kompjuteru Sarañuje s roditeljima i uključuje ih u rad Organizira praktične vježbe i odlazak na probu folklorne sekcije u školi i u KUD 3. BROJALICE Izbor: Eglen. Rihtman) Treskavica sitna.

stihovi Velimir Milošević) Kornjače . Vivaldi) Iznad duge (Over the Rainbow). W. poštuje pravila ponašanja Koristiti jednostavan muzički jezik za saopćavanje ideja. kontrabas Ples šeće rne vile i ruski ples -Trepak iz baleta“ Krcko Oraščić“ (Petar Iljič Čajkovski) Dje čija simfonija I stav (J. duhački. što ih motivira na učenje Pronalaženje i prikupljanje slika tradicionalnih narodnih instrumenata i nošnji naroda BiH Izrada zidnih panoa s tematskim sadržajima Pronalaženje i prikupljanje tradicionalnih instrumenata iz zavičaja Pravljenje zajedničke makete koncertnog podija Voñenje intervjua s umjetnicima Izrada plakata sa važnijim telefonskim brojevima Prikupljanje isječaka iz štampe s najavom koncerata u gradu (Vodič kroz kulturne muzičke dogañaje) Posjeta najznačajnijim kulturnim objektima u mjestu Osposobljava djecu za uočavanje i bilježenje Upućuje i podstiče na prikupljanje materijala Osmišljava i realizira simulacione igre za djecu P riprema i vodi djecu kroz aktivnosti dijaloga i interakcije P omaže djeci u samostalnom i grupnom radu Ukazuje na adekvatan način izrade preglednih zidnih kalendara s terminima koncerata P lanira termine za posjete kulturnim ustanovama i bilježi ih na kalendaru Osmišljava i obavlja temeljitu pripremu djece za izlaske iz škole i posjete koncertu i kulturnim ustanovama Objašnjava ponašanje na koncertu. staccato. uporeñuje. iz svite Karneval životinja (C. obrada Rešad Arnautović) Ljeto . posebno na koncertu.tekst Čika Andra) Sretna Nova godina (Arsen Dedić) Nebo i planete (Nedžad Merdžanović. razlikuje i samostalno i tačno izvodi zaključke o slušanom djelu Brzo uočava i saopćava izvoñača djela Samostalno odreñuje karakter kompozicije Tačno odreñuje jačinu (glasnoću). instrumentalno i vokalno instrumentalno izvoñenje P repoznaje narodnu muzičku tradiciju P oznaje i pamti imena bh. S. stihovi Dijana Bujlat Žuta podmornica (Bitlsi) Ima bogat fond djela koja prepoznaje prilikom slušanja P repoznaje i saopćava ime kompozitora P repoznaje orkestarske instrumente po grupama (gudački. E. izvoñače i kompozitore Traži da ih vidi uživo na koncertima P okazuje kulturu ponašanja kad sluša izvoñenje djece u razredu i na koncertu Aplaudiranjem drugarima i na koncertu pokazuje pozitivan odnos prema djelima i muzičkim umjetnicima P okazuje razvoj svijesti o značaju muzike u porodici. Bosnia (Džani Hot) Za d je cu svije ta na kril'ma vje tra (Suad Arnautović. odlomak iz mjuzikla „Čarobnjak iz Oza“ (H. iz Četiri godišnja doba A. odijevanje Sarañuje s roditeljima i umjetničkim ustanovama P osmatra i prati napredak djece.Gerhw in) Sretan roñe ndan (Happy birthday. ritam. Olujić -stihovi Z. pohvale i nagrade 202 . SLUŠANJE MUZIKE Izbor: Ne dam kame n zemlje moje (S. imenovanje i opis djela i instrumenata S vidnim zadovoljstvom izražava utiske o slušanom djelu Razgovora o osjećaju ugodnosti i opuštanja Često traži da se djelo ponovno sluša Komentira osobine djela. stihovi Sanela Pršeš) Bosna. odlomak iz opere „Aska i vuk“ (Asim Horozić) Došlo pismo iz Bosne (narodna. gudački kvartet. Debussy) Klovnovi (D. Arlen. drveni i limeni. pjesma iz Engleske) Darovi za svu djecu (P ajo Kanižaj. Kabalevski) Pjesma sedam patu ljaka iz filma „S njeguljica“. kompozitora i njihova najpoznatija djela Brzo pamti i pjevuši melodiju pjesme koju sluša Uočava. iz svite Karneval životinja (C. dječiji hor) P repoznaje vokalno. melodija Prilikom slušanja muzike. Rajičić . školi i okolini Razgovorom o muzici izražava svoje stavove i potrebu za lijepim (auditivna ekologija) Shvata da muzika ima važnu ulogu za poboljšanje kvaliteta života Prikupljanje kaseta i CD-a sa djelima koja će se slušati u školi Pronalaženje i prikupljanje slika kompozitora i muzičkih instrumenata Pravljenje panoa na koji se dodaju slike instrumenata koje su upoznali. tempo i druge karakteristike djela Razlikuje i poznaje pojedine instrumente i vizualno i auditivno Sposoban je da uz slušanje praćenje jednostavni notni zapis i primjeni muzičke termine: legato. Desney Neko me voli (G. Sans) Slon. hor (horski glasovi ženski. Sans). Bumbari i pčele (S. Mozart) Ples pilića u ljuskama. Haydn ili L. S.4. udaraljke) Razlikuje izvoñačke ansamble: orkestar. Harburg).II stav. saopćava zašto mu se dopada ili ne dopada Vidljivo pokazuje pozitivne navike i potrebu za muzikom Biranim riječima i odnosom pokazuje da cijeni muziku.Y. Musorgski) Mali crnac pleše (C. stav iz djela Slike sa izložbe (M. P. Artuković) Amsej Paka Poan (Adnan Mušanović) Pjesma šumskih vila.

rukovodi i razvija interes djece prema muzici svojim odnosom i stavovima P lanira aktivnosti i muzičke sadržaje u korelaciji sa ostalim umjetničkim i drugim odgojnim područjima P osjete koncertima. ritam) Spontano na muziku progovara pokretom. hvali i ohrabruje 203 . instrumenata. daje svoje ideje za rad Improvizacijom kreira nove aranžmane za pjesmice i brojalice Koristiti vlastitu kreativnost i maštu za rješavanje jednostavnih praktičnih problema Samostalno smišlja. ali i spontano. DJEČIJE STVARALAŠTVO Izmišljanje novih pjesmica na zadani ili novi tekst Izmišljanje teksta na zadanu ili izmišljenu melodiju Slobodnija improvizacija na Orffovim instrumentima Improvizacija pokreta u ritmu i plesu Plesna dramatizacija Literarno i/ili likovno izražavanje doživljaja muzike Osmišljavanje nekoliko novih muzičkih igrokaza Prezentacija rezultata samostalnog i grupnog rada Eksperimentira. Komunikacija kroz muziku i kooperacija u radu Pronalaženje priča i bajki čiji se likovi mogu muzikom „ozvučiti“ Izvoñenje muzičkog igrokaza uz kombinaciju pojedinaca likova i kolektiva P odstiče kreativne oblike izražavanja P riprema. grupna. likovno ili literarno. uporeñuje. individualna Učešće sa zadovoljstvom u muzičkim igrokazima svog razreda Učešće u prezentaciji muzičkih igrokaza na školskoj priredbi Posjeta koncertima u osnovnoj muzičkoj školi Predlaganje oblika muzičkog stvaralaštva Dogovaranje o improvizaciji koja omogućava neverbalnu komunikaciju i socijalizaciju. mijenja Izražava razne ritmove iz života instrumentima Pravi improvizaciju ritmičke pratnje pjesmi Stvara kombinacijom riječi. istražuje i kombinira instrumente Samostalno spontano dovrši započetu pjesmu pjevanjem ili sviranjem Samostalno istražuje instrument i na njemu improvizira P ravi varijacije na zadanu temu (melodiju.5. pokreta i likovnim izrazom Predlaže ideje i uključuje se u rad na muzičkoj dramatizaciji Predlaže instrumente za dočaravanje likova u igrokazu Željom za čestim muziciranjem pokazuje pravilan odnos prema muzici P rati pjevanje instrumentima sigurnije i samostalnije Vidno iskazuje i saopćava interes i želju za njihovim kombiniranjem Slobodnija improvizacija kolektivna. priredbama saradnja s lokalnom zajednicom P rocjenjuje dječija postignuća. Na podsticaj. u paru (dijalogom). dodaje.

TAČKA I LINIJA Fokusirano istraživanje i uočavanje u okruženju i na likovnim djelima bogatstva raznolikosti linija/crta. emocija i sl. kvalitet boje. komplementaran kontrast. tuš i kist. PLOHA Daljnje razvijanje senzibiliteta prema grafičkom izrazu. kolaž. grafički otisak. životinje. prostiranje linija. Razvijanje sposobnosti predstavljanja sadržaja pjesme.. čula. grafička boja. moja okolina. izražajnih i praktičkih sposobnosti sa naglaskom na divergentno mišljenje Formiranje stavova i odnosa prema vrijednostima. flomasteri /crni ili tamni/ Akvarel. dogañaja. moći se izražavati linijama različitog karaktera i toka Uočiti. tuš i drvce. ritam. kroz likovni izraz 204 . biljke. pjesma. konkretnog i apstraktnog mišljenja i mašte. njihova praktična primjena u odijevanju. prostori Iz sadržaja ostalih predmeta (korelacija s drugim predmetima): maternji jezik (priča. pojava u prirodi. tačkom i mrljom Crtačke teksture MOTIVI I TEHNIKE Iz djetetove okoline: ljudi. ukrasnih predmeta. razvijanje senzibiliteta prema grafičkom izrazu Usvojeni pojmovi za oblast ploha (grafika: višebojna grafika. gvaš. razumjeti i moći predstaviti grafičke odnose. šablon /matrica za preslikavanje). bajka. uočavanja. tempera Uočiti. tempera. muzika … Olovka. površina. slikarska tekstura Uočiti. značajni datumi. velikih razlika (kontrast) obojenih površina. 70 časova godišnje) Likovna kultura CILJEVI I REZULTATI ODGOJNO-OBRAZOVNOG RADA PROGRAMSKI SADRŽAJI TEMATSKE CJELINE / OBLASTI 1. poslovica. fundamentalni element grafike Višebojna papir grafika Papir grafika (izrada šablona od papira kartona).. etnografsko naslijeñe Tačka i crta/linija kao samostalni likovni element sa svim svojim karakteristikama i kompozicionim odnosima u vizualno likovnim sadržajima Nevizualni poticaji: emocije. očuvanje kulturne baštine i prirodne okoline P ozitivan odnos prema radu: inicijativa. flomasteri u boji (za manje formate radova) ODGOJNO-OBRAZOVNI CILJEVI I ZADACI OB RAZOVNI CILJEVI Uočiti i uporediti na svojim i umjetničkim radovima kontrast.. jačanje i bogaćenje emocija Razvijanje sposobnosti posmatranja. nakita. manipulativnih. muzička i tjelesna kulture Iz narodnih običaja: praznici. angažiranost. tlocrt ODGOJNI I SOCIJALIZIRAJUĆI CILJEVI Razvijanje senzornih. štampanje Razvijanje sposobnosti dovoñenja u sklad tonova boja. smjer. razrjeñivanje boje. izrada čestitki. ureñenje životnog prostora.…). matrica. drugarstva. objekti. mrlja. orijentacija u vremenu i prostoru 2. BOJA Usmjereno istraživanje i opažanje u okruženju i na likovnim djelima kontrast kvaliteta razlika (degradacija boja). zaključivanja. ritam.(2 časa sedmično. spremnost za saradnju i timski rad Razvijanje humanosti. kontrasta. solidarnosti. rad na izradi šablona za grafički otisak (papir grafika jednobojna i višebojna). uočiti razumjeti i izraziti komplementarni kontrast Razumjeti i moći predstaviti optičko miješanje boja upotrebom obojenih tačaka osnovnih boja Razumjeti i moći predstaviti mehaničko miješanje boja (dvije osnovne boje daju izvedenu boju) Usvojeni pojmovi za oblast boja: intenzitet boje. snalažljivosti. ritma. priče. matematika. kreativnog. smjerova i analiza uočenog i istraženog Kombiniranje linije/crte s plohom. kontrasta kvantiteta i komplementarnog kontrasta i prezentiranje istraženog i uočenog Mehaničko i optičko miješanje boja Tonsko i kolorističko slikanje Slikarske teksture 3. razumjeti i moći predstaviti kontrast malih razlika obojenih površina. pastel. lavirani tuš. optičko miješanje boja. razumjeti i moći predstaviti crtačku teksturu kroz kontrast skupljenih i raspršenih tačaka i linija u različitim odnosima Usvojeni pojmovi za oblast linija: odnos linija/crta. tonsko i kolorističko slikanje. Izrada složenije šablone za grafički otisak Crta i ploha. njihovih odnosa. grafičar. crtačka tekstura. pojave u prirodi. samostalnost.

temperi.optičko miješanje boja (tačkice dviju različitih boja na jednoj površini daju treću boju). trodimenzionalna tekstura. scene i scenske maske. zaštitni znak.da savladaju princip izrade jednostavnog šablona za višebojnu grafiku (papir grafika). TV-slici Kadrovi u nizu Crno-bijeli film Boja na filmu Spot i njegovo značenje Pismo kao element vizualnih poruka i njegova likovnost Scena i scenografija i scenska maska .da tlocrt predstavlja crtež osnove nekog objekta. .usvojit će da način na koji je nanesena boja predstavlja slikarsku teksturu. .) Uloga i značaj vizualnih medija: filma. . grafički otisak.da usvoje pojam šablon /matrica/.oblikovanje i razumijevanje Zaštitni znakovi Realizacija u materijalu po izboru: izrada scenskih elemenata. scena. po prostiranju.4. maska. fotografije. asimetrije) u neposrednom okruženju i na umjetničkim djelima. tehnike Uočavanje proporcija oblika i prostora i prostornih odnosa (simetrije. bosančica. 205 . flomasterima u boji. reljef 5. MASA I PROSTOR Ploha u prostoru Plastične teksture (teksture u prostoru) Karakter oblika i prostora je rezultat / što proizlazi iz njihovih funkcija Puna plastika i reljef Glina. štampanje.da dobiju osnovne pojmove o komplementarnom kontrastu (boje koje se slažu a nalaze se u suprotnosti). pastelu. maski. simetrija i asimetrija. mekani lim. gvašu. da savladaju tehniku laviranog tuša. opreme knjige. papirna ambalaža. karton. akvarelu. TV-a. žica. papir. sposobnost predstavljanja istraženog i zapaženog Registrirati. neke grañevine. . glinamol. olovke. tuša i drvca.da dopunjuju i proširuju znanja o slikarskim tehnikama. . prostorni crtež. kadar. kaligrafija. da se znaju koristiti materijalima i sredstvima. . strip Usvojeni pojmovi masa i prostor: proporcija. kompozicija oblika i prostora. video. razumjeti i moći predstavit: elemente scenografije. scenografija. spotove i zaštitne znakove. značaj boje u medijima Usvojeni pojmovi za oblast površina: grafički dizajn.da znaju razlikovati linije po intenzitetu /jačini/. Za oblast slikarstva: . plastelin. asimetrije) u okolini i na umjetničkim djelima i predstavljanje istraženog i uočenog crta/linija u prostoru /prostorni crtež Vizualno opažanje kadra na fotografiji. puna plastika. smjerovima prostiranja linije. . film. stripu. drveni otpadni materijal OČEKIVANI REZULTATI / ISHODI UČENJA Da djeca usvoje pojmove.da prepoznaju ritam kao princip komponiranja. čestitki. . kolažu. grafičar. Za oblast ploha/grafika: .da miješaju boje i da upotrebljavaju različite intenzitete boja (da se boja može oslabiti). tuša i kista. .. reklama (pismo kao element vizualnih poruka). koristiti pismo kao element vizualnih poruka (likovnost pisma..da znaju koristiti mrlju i tačku kao likovni element u predstavljanju različitih tekstura i osmišljavanju kompozicije.da dalje usavršavaju tehniku korištenja. POVRŠINA Koncentrirana pažnja na istraživanje i uočavanje proporcija oblika i prostora osnovnih kompozicionih odnosa (simetrije. lutki. Za oblast linija: .

slikanje. kadar. . Izrada scenografije. prospekt …). . crna. 4. šišarke i slično). grañenje. . Definiraju se pojmovi i realiziraju radovi u punoj plastici i reljefu. a šta reljef.da znaju šta je simetrija i asimetrija. masa i prostor: . I dalje je u ovom uzrastu prisutan izražen interes za oblikovanjem u prostoru. životinja. neoblikovani materijal (ambalaža. žira. PLOHA Kroz tematsku oblast ploha mogu se realizirati sve likovne oblasti koje se predstavljaju u dvodimenzionalnoj formi. makete. Pismo kao element vizualnih poruka i njegova likovnost. stiropor. bijela i siva.Za oblast površina. a prisutne su i hromatske boje. Teme (motivi za rad) su iz djetetovog okruženja. jednobojne i višebojne (visokog tiska). zaštitni znak. . predstave ljudi. izmijenjenog ritma. Još uvijek je prisutna naglašena konturna linija. U kreativnom procesu koriste se: glina.da su sposobni organizirati kompoziciju oblika u prostoru. kompozicionih odnosa: simetrije i asimetrije. vata. školi). plastelin. odnosa slike i teksta. grafičkog dizajna. primijenjena umjetnost i dizajn. POVRŠINA Tematska oblast površina realizira se kroz likovne oblasti. vizualne medijske poruke.da su u stanju izvesti prostorni crtež (crtež tankom mekom žicom). . 2. . video. predmeti primijenjene umjetnosti. značajniji broj časova može biti usmjeren prema daljnjem savladavanju oblasti grafike. crtanje. transparentnosti oblika. znakova vizualnih komunikacija. osmisle scenografiju teksta (za predstavu u razredu. vunica i žica. kroz analizu i uočavanju proporcija i odnosa oblika i površina.da rade na jednostavnim rješenjima grafičkog dizajna (naslovna strana za knjigu. MASA I PROSTOR Tematska oblast masa i prostor obuhvata likovne oblasti: oblikovanje. 5. kostima. te se na taj način proširuje paleta boja. grafika. BOJA Likovno područje slikanje: U slikanim radovima primjećuje se da pored intenzivnih osnovnih boja djeca postepeno uvode i izvedene (sekundarne) boje. u tehnici papir grafike. pored organizacije kompozicije u formi ritma (ponavljanja oblika). film. 206 . oblikovanje maske. 3. analizi fotografije.da znaju šta je to trodimenzionalna tekstura (tekstura izvedena s nekim oblikovnim materijalom). uočavanju i razumijevanju spota. slikarskih tekstura. Očekuje se da dijete polazeći od vlastitih iskustava iznalazi vlastita.da usvoje pojmove. rješenja u prikazivanju prostora (svoje perspektive) i prostornih odnosa. tačke i mrlje kao izražajnog sredstva u predstavljanju prostora i trodimenzionalnih oblika na plohi i u prostoru. kutijice …) i drugi prirodni materijali (plodovi kestena.da raspoznaju šta je puna plastika (figura u prostoru). objekti. . TAČKA I LINIJA Likovno područje crtanje: U okviru ovog likovnog područja. glinamol. dizajna. U četvrtom razredu. kružnog ritma. koje djeca doživljavaju kao igru povezanu s estetskim stvaralačkim procesom. .da kreativno izvedu masku. Djeca rade na izradi stripa.da kreiraju kadar stripa. djeca u četvrtom razredu radit će na daljnjem savladavanju korištenja linije. Boje se postepeno miješaju i s drugim bojama. Psihičkim odrastanjem djeteta povećava se broj predstavljenih detalja na likovnom radu. . strip. PROGRAMSKI SADRŽAJI 1.da shvate šta je proporcija.

Kvalitet učenja u likovnoj kulturi je proces kada djeca vizualiziraju problem koji ranije nisu znala. usvojenom razumijevanju likovne umjetnosti. prepoznaju ga i razriješe putem likovno-tehničkih sredstava. Motivi – teme (likovni sadržaji) Zahvalne teme za likovno kreativni rad predstavljaju doživljaji i spoznaje. Usvajanje znanja i likovno kreativni rad realizira se kroz forme prostorne organizacije kompozicije: 1. permanentno kroz cjelokupni osnovnoškolski odgoj i obrazovanje.PROSTORNO OBLIKOVANJE I GRAðENJE . Motive prema vizualizaciji sadržaja dijelimo na: 1. sposobnosti i saznanja. Tematske cjeline bi se realizirale kroz likovno kreativni rad u svakom polugodištu. Motive likovne forme (likovni i kompozicioni elementi) .PODRUČJE VIZUELNIH KOMUNIKACIJA Programski sadržaji predmeta LIKOVNA KULTURA u osnovnoj školi realiziraju se kroz formu tematskih cjelina/oblasti koje bi trebale biti ustrojene (unificirane) jednoobrazno za sve razrede od prvog do devetog razreda.. Za oblikovanje na plohi kroz područja: .SLIKANJE .rješavanja trodimenzionalnih formi Ove dvije podjele kreativnog rada po prostornoj organizaciji kompozicije. PLOHA 4. Nevizualne motive 3.GRAFIKA Oblikovanje u prostoru kroz područja: . Ponavljanje tematskih cjelina u formi koncentričnih krugova pruža mogućnost preispitivanja usvojenih i prezentiranja novih sadržaja i znanja. OBLIKOVANJE U PROSTORU .DIDAKTIČKO-METODIČKE NAPOMENE Likovna kultura u IV razredu. podrazumijeva angažiranje i povezivanje novih vizualnih iskustava sa do tada usvojenim znanjem i dodavanjem novih likovnih sadržaja i likovnih iskustava. što utiče na formiranje likovno oblikovnih temelja koji će im pomoći u analizi složenih vizualno likovnih ideja i problema u komponiranju osmišljenih likovnih kompozicija. Ovakav pristup zaokruživanja jedne cjeline kroz likovne zadatke (likovne probleme) osigurao bi veću preglednost i sistematiziranje gradiva koje djeca trebaju usvojiti i njegovo logičko ponovno proširivanje u drugom polugodištu. 207 . MASA I PROSTOR 5. Taj proces kod djece razvija kreativno mišljenje. BOJA 3. pojave u prirodi. objekti. TAČKA I LINIJA 2. nauke i društva. niti bilo koju tehniku. POVRŠINA Ovakva forma osigurava kontinuitet u usvajanju i proširivanju znanja.CRTANJE . škola. Razvoj likovne pismenosti obuhvata razradu zadatih nastavnih tema putem kojih djeca spoznaju (stvaraju predstavu) o značaju likovne umjetnosti u vlastitom životu. realiziraju se kroz LIKOVNE OBLASTI /likovna područja.iz neposrednog okruženja djeteta: porodica. Ovako postavljene tematske cjeline ne isključuju ni jednu oblast. OBLIKOVANJE NA PLOHI . mjesto stanovanja. biljke i sl. Vizualne motive 2. što znači da bi svaka tematska cjelina bila dva puta obrañena u toku školske godine. sposobnosti i likovne kreativnosti djece. 1. prostori. Likovna pismenost podstiče se kroz nastavu koja djecu uključuje u aktivan proces vizualnog istraživanja. doživljaj zadovoljstva u razrješavanju problema i sposobnosti vrednovanja. i interakciju umjetnosti.dvodimenzionalna organizacija kompozicije 2. novih medija i okruženja.

. smjer. moje okoline. Vizualno-estetska kultura razvija kod djece sposobnost uživanja i razumijevanja umjetnosti. optičko miješanje boja. 208 .. stripa OCJENJIVANJE Ocjenjivanje u predmetu Likovna kultura je izuzetno složen segment rada nastavnika. tonsko i kolorističko slikanje. . grafički otisak.- sadržaji drugih predmeta (korelacija s drugim predmetima): maternjeg jezika (priča. s obzirom na to da crtež predstavlja cjelinu koja u sebi sadrži komplekse sposobnosti i osobina djeteta. crtačka tekstura. pjesmica). maska. tjelesnog i zdravstvenog odgoja. praznici. svoje viñenje svijeta. upornosti i iskustva..stenografski zapis duše” i kao takvi moraju biti dobri.zaboravila” da ih obdari sposobnosti za likovno-kreativno izražavanje (ne posjeduju likovni talent). mrlja. pozitivnog i negativnog uticaja sredine.značajni datumi. Iz tog razloga i dječiji crtež moguće je analizirati s različitih aspekata: . prostorni crtež. ritam. komplementarni kontrast. scena. etnografsko naslijeñe likovni i kompozicioni elementi. da doživljavaju i očima odraslih gledaju svijet oko sebe. nevizualni poticaji.. Ako nastavnik traži od djece da tačno .kažnjena” slabim ocjenama zato što je priroda .. kadar. Činjenica je da se nastavnik u razredu susreće s djecom koja su nadarena i onom koja nisu. Pravilan odnos nastavnika prema dječijim radovima je od izuzetnog značaja za likovnokreativni rad djece. čula. odnos prema estetskom. POJMOVI KOJE ĆE DJECA USVOJITI CRTANJE: odnos linija/crta. bajka. napor koji dijete ulaže u realizaciju zadatka da bi postiglo rezultat.estetskog.prepisuju” percipirano. basna. pa se postavlja pitanje: šta raditi u takvoj situaciji? Djeca koja nisu nadarena ne bi smjela biti . zaštitni znak. površina. kompozicija oblika i prostora.. onda su svi ti radovi . kvalitet boje. Predmet Likovna kultura složen je iz dva segmenta: 1.pedagoškog.psihološkog. Dakle. scenografija. iz narodnih običaja (tradicije) . tlocrt SLIKANJE: intenzitet boje. razrjeñivanje boje. razrješavanje likovnih zadataka kroz upotrebu likovnih i kompozicionih elemenata. svoje strahove i oduševljenja. film. Prilikom ocjenjivanja manje nadarene djece treba pratiti i imati u vidu individualne mogućnosti. . šablon /matrica za preslikavanje/. Likovna forma /likovni jezik/ 2. video. simetrija i asimetrija. poslovica. stepen zalaganja i želje da se realizira postavljeni zadatak. kao i sklad emocionalnih i izražajnih sposobnosti transponiranih u likovne elemente. Likovni sadržaji Oblast Likovna forma (likovni jezik) koja se odnosi na likovne elemente i principe komponiranja teoretskog je karaktera i može se savladati i usvojiti. u skladu s djetetovim uzrastom. djeca koja nisu talentirana trebaju imati priliku da u skladu sa svojim mogućnostima usvajaju likovni jezik i njime se izražavaju. grafičar. puna plastika. pravilno doživljavanje vizualnih informacija. ciljevima i zadacima koji se pred nju postavljaju. predmeta i pojava. onda takva nastava Likovne kulture ne odgovara osnovnim principima savremene nastave. stečenog znanja i usvojenih navika. muzičke kulture. muzika . štampanje PROSTORNO OBLIKOVANJE I GRAðENJE: proporcija. aktivnost na nastavi likovne kulture. Ako prihvatimo da se djeca likovno izražavaju jer imaju potrebu da iskažu svoj svijet. reljef VIZUALNA KOMUNIKACIJA: grafički dizajn. trodimenzionalna tekstura. slikarska tekstura GRAFIKA: višebojna grafika. odnos prema svjetskoj i našoj kulturnoj baštini. emocije (osjećanja). Nema loših dječijih radova. matematike.

s izrazito izraženim znakovima zamora. natprosječno. vrlo visok. uz asistenciju odraslih Izbjegava situacije u kojima se može povrijediti i zna tražiti pomoć P oznaje principe pravilne i redovite ishrane. natprosječno. prosječno. spavanja. primjeren uzrastu. ima kulturu ishrane Ima osnovne navike lične i kolektivne higijene Zna zašto su psihoaktivne supstance štetne Tražit će pomoć ako je zlostavljano (fizički. izvrsno. grudnog koša. loš. s izraženim znakovima zamora. prosječno. utvrñen napredak u visini. potrebne aktivnosti za stimuliranje napretka U početnom i završnom stanju. mršavost. kičme. emocionalno ili seksualno) i/ili zanemarivano. izvrsno. sa primjetnim znakovima zamora. utvrñena karakteristična odstupanja izmeñu djece od prosjeka (razreda. prosječno. krvni pritisak je: vrlo nizak. prosječno. izvrsno. ispod prosjeka. nizak. ispod prosjeka.(2 časa sedmično. ocjena za izdržaj u visu zgibom: loše. prosječno. povećan. ekstremiteta i da se osigura normalno funkcioniranje organizma Zna zašto je prekomjerna tjelesna težina izvor brojnih tegoba i zdravstvenih problema i da joj je najčešće uzrok nepravilna ishrana i nekretanje Zna zašto je fizička aktivnost izvor dobrog raspoloženja koje pomaže zdravlju Zna da je čovjek dio prirode i da su fizičke aktivnosti u prirodi važne za djecu Zna zašto kvalitet. potrebne aktivnosti za praćenje i normalizaciju stanja U početnom i završnom stanju. procijenjene psihomotoričke sposobnosti: loše. ispod prosjeka. prosječno. ocjena za taping rukom: loše. potrebne aktivnosti za normalizaciju odnosa U početnom i završnom stanju. za četiri minute pretrči distancu za ocjenu aerobne izdržljivosti: loše. prosječno. ispod prosjeka. funkcionalne sposobnosti omogućavaju mu adaptaciju na primjerene fizičke napore: normalno. ispod prosjeka. ili zna za takav slučaj Očuvanje i unapreñenje zdravlja Antropom etrijska obilježja U početnom i završnom stanju. ekstremiteta. ocjena za podizanje trupa: loše. nizak. grudnog koša i potrebne korektivne aktivnosti U početnom i završnom stanju. prosječan. učenja i igre. potrebne aktivnosti za normalizaciju odnosa U početnom i završnom stanju. ispod prosjeka U početnom i završnom stanju. škole) i izvršeno razvrstavanje djece prema njihovom stvarnom stanju i razvojnim potrebama U početnom i završnom stanju. potrebne aktivnosti za stimuliranje napretka U početnom i završnom stanju. potrebne aktivnosti za praćenje i normalizaciju stanja Funkcionalne sposobnosti Rast i razvoj U početnom i završnom stanju. normalan. ispod prosjeka. izvrsno. umjeren. potrebne aktivnosti za stimuliranje napretka Psihomotoričke sposobnosti 209 . izvrsno. izvrsno. ocjena za skok udalj s mjesta: loše. potrebne aktivnosti za praćenje i normalizaciju stanja U početnom i završnom stanju. utvrñen odnos težina-visina: normalan. natprosječan. ispod prosjeka. puls u mirovanju je: vrlo nizak. te vanjskim prilikama i aktivnosti neprimjerena odjeća i obuća mogu negativno uticati na zdravlje P orodično koristi zdravstvene usluge Ima usklañen dnevni ritam odmora. natprosječno. izvrsno. prosječan. utvrñen odnos potkožnog masnog tkiva i mišićne mase: izvrstan. potrebne aktivnosti za stimuliranje napretka U početnom i završnom stanju. natprosječno. oblik i veličina. utvrñeno stvarno stanje: stopala. natprosječno. natprosječan. ocjena za poligon natraške: loše. utvrñen napredak u težini: normalan. ispod prosjeka. smanjen U početnom i završnom stanju. visok. potrebne aktivnosti za stimuliranje napretka U početnom i završnom stanju. 70 časova godišnje) Tjelesni i zdravstveni odgoj CILJEVI I REZULTATI TJELESNOG I ZDRAVSTVENOG ODGOJA CILJEVI ISHODI UČENJA Zna zašto je zdravlje osnova i preduvjet svih ljudskih aktivnosti Zna zašto tjelesna aktivnost utječe na očuvanje i unapreñenje zdravlja Zna zašto je pravilno držanje tijela uvjet za sprečavanje deformacija kičme. potrebne aktivnosti za stimuliranje napretka U početnom i završnom stanju. vrlo visok. visok. natprosječno. natprosječno. predložene aktivnosti za normalizaciju stanja U početnom i završnom stanju. pretilost.

stavova i navika Početno (inicijalno) i završno (finalno) stanje veže se za školsku godinu i za drugi ciklus osnovnog obrazovanja Vrijednosti. jutarnja gimnastika. 3. kršenje pravila. visoki i niski start. navike Znanja PROGRAMSKI SADRŽAJI I Hodanja i trčanja 1. stavovi. igre P osjeduje pozitivno iskustvo kroz ovladavanje sve složenijim kretnim zadacima P oznaje rodne (spolne) karakteristike. istezanja i labavljenja Zna pravilno izvesti osnovne sadržaje planiranih elemenata ritmike. 1. plesa i narodnih igara Zna pantomimom i pokretom pokazati različite životne situacije Naviklo je da pravilno drži tijelo pri sjedenju. skok uvis i bacanje predmeta Zna pravilno izvesti osnovne elemente gimnastičke vježbe oblikovanja: jačanja. različito važna za različite sportove Zna da je u odnosu na visinu.CILJEVI ISHODI UČENJA Zna zašto su djetinjstvo i mladost odlučujući za potpuni rast i razvoj čovjeka. sposobnosti i ograničenja. koje se mogu povećati i prilagoñavati potrebama čovjeka svakodnevnim vježbanjem u djetinjstvu i mladosti Zna da su za povećanje nivoa i kvaliteta različitih kretnih sposobnosti potrebne i različite vježbe Zna zašto je igra posebno značajna za razvoj dječijih osobina i sposobnosti Zna ulogu dijelova tijela prilikom vježbanja P oznaje termine za označavanje osnovnih vježbovnih položaja. Brzo trčanje na 50 m iz poluvisokog starta. razvijanje sistema v rijednosti . Skakanja i preskakanja Preskakivanje kratke vijače u kretanju Naskok na povišenje do 60 cm i različiti saskoci Sunožni naskok na odskočnu dasku i skok pruženo Skok u dalj iz zaleta II 210 . razvoj i dobro funkcioniranje organizma tokom svih ljudskih aktivnosti Zna da svakodnevnim vježbanjem pomažemo organizmu da optimalno regulira potrebu za kisikom P repoznaje fiziološke znake umjerenog opterećenja i zamora i zna tražiti pomoć ako se loše osjeća Zna da je kretanje čovjekova prirodna potreba i da je svakodnevno kretanje uvjet za normalan rast. Hodanje zadatom brzinom 2. skok udalj iz mjesta i zaleta. zagrijavanje i smirivanje organizma. nepristojno ponašanje Razvija dobre ekološke navike Usvajanje znanja. pokreta i kretanja Zna tri kompleta jutarnjih vježbi u trajanju od po 12 minuta Zna pravilno izvesti raznovrsne forme prirodnih oblika kretanja kao atletskih sadržaja: trčanje. Ciklična kretanja različitim tempom do 4 minute 3. stajanju i hodanju P ozitivno doživljava i vrednuje nastavu tjelesnog i zdravstvenog odgoja Upoznaje i prihvata svoje osobine. 2. stavova. njegovih osobina i sposobnosti Zna zašto su osobine i sposobnosti čovjeka nedjeljiva cjelina Zna da je visina pretežno uroñena osobina. 4. razvoj i funkcioniranje organizma Zna da čovjek posjeduje kretne sposobnosti. uvažava suprotni spol Uvažava kolektiv i meñusobnu saradnju P otiče prijateljstvo i strpljivo ponašanje u grupi U igri je aktivno. razvoj i funkcioniranje organizma. od značaja za učešće u fizičkoj aktivnosti Samostalno primjenjuje naučene modele fizičke aktivnosti. interaktivno i kreativno Razvija smisao za takmičenje uz poštovanje pravila igre i takmičenja P repoznaje nesportsko ponašanje: gruba igra. ukoliko svakodnevno vježba Zna da bez kisika čovjek ne može živjeti i da je dovoljna količina kisika uvjet za normalan rast. normalna težina preduvjet za optimalno funkcioniranje organizma i uspjeh u psihomotoričkim i drugim aktivnostima Zna zašto je potkožno masno tkivo izvor fizičkih i psihičkih problema Zna zašto pravilna ishrana i svakodnevno vježbanje smanjuju potkožno masno tkivo i povećavaju mišićnu masu Zna zašto fizičke aktivnosti utiču na pravilan rast.

mentalno zdravlje. 2 : 2 Dječiji nogomet Voñenje lopte sredinom hrpta stopala Šut na gol sredinom hrpta stopala IV V VI VII VIII 1. itd. IX 1. 6. primjerenost sadržaja dobi i spolu djeteta. 8. razvoj antropoloških obilježja djece. 7. već aktivan proces učenja kroz iskustva primjerena individualnim i zajedničkim potrebama s ciljem da se zdravlje učini cijenjenom društvenom vrijednošću. 10. 6. Gañanje lopticom u pokretni cilj s udaljenosti do 5 m 2. povrede. Vis stojeći prednji provlakom u vis stojeći stražnji 3. Kombinacije koluta naprijed i natrag Penjanja 1. urgentne situacije ili pogodnost za nadgradnju različitih kinezioloških aktivnosti. različiti faktori rizika. 211 . Vis prednji na karikama 2. interes i potreba djece. sigurnost djece. 1. 2. 3. Najčešći sadržaji su iz slijedećih nastavnih cjelina i tema: zdravlje porodice. Saskok iz upora prednjeg odnjihom Vučenja i potiskivanja 1. Vučenje i potiskivanje suvježbača na različite načine uz korištenje pomagala Ritmičke i plesne strukture Trokorak Galop naprijed i bočno Vaga zanoženjem na tlu Narodni ples po izboru iz zavičajnog područja Igre Dječiji rukomet Dodavanje i hvatanje lopte u kretanju Dječija košarka Osnovno dodavanje i hvatanje lopte u mjestu i kretanju Osnovna promjena pravca i tempa kretanja bez i s loptom Dječija odbojka Igre vršnim odbijanjem 1 : 1. 3. 4. ishrana. zaštita od bolesti. odnos zdravstvenog radnika i pacijenta. Bacanje medicinke od 1 kg suručno iz različitih položaja Kolutanja 1. korisnost sadržaja za svakodnevni život. 4. meñuljudski odnosi. 5. Sadržaji zdravstvenog odgoja uvjetovani su činjenicom da je zdravstveni odgoj ne samo širenje informacija o zdravlju. 5. humani odnosi meñu spolovima. Penjanje na konopac ili motku uz pomoć ruku i nogu do 2 m Višenja i upiranja 1. zdrava životna sredina.III Bacanja i gañanja 1. 2. Penjanje na mornarske ljestve 2. sportsku rekreaciju. DIDAKTIČKO – METODIČKE NAPOMENE Polazni kriteriji za što kvalitetniji obrazovni standard tjelesnog i zdravstvenog odgoja su: objektivnost – prilagoñenost sadržaja materijalnim uvjetima. 2. 4. pomogne djetetu da postane odgovorno za svoje zdravlje i unaprijedi razvoj i korištenje zdravstvenih usluga. 3. 9.

upoznati ih sa kontrolnim ureñajem za sprečavanje pojave pretilosti. Takoñer započeti značajnije djelovati na sisteme anaerobnog dobivanja energije potrebne pri eksplozivnim. U području funkcionalnih sposobnosti uključivanjem aerobnih programa uticati na srčano-žilni i dišni sistem te na razvoj maksimalnog relativnog primitka kisika. Fiziološki učinci su usmjereni na podsticanje funkcija krvotoka i dišnog sistema. Opći morfološki učinci podrazumijevaju uticaj na sastav tijela unutar kojeg se ističe povoljan odnos izmeñu količine mišićne mase i potkožnog masnog tkiva. trčanja. Obilježje četvrtog razvojnog razdoblja.. 5. što obuhvaća 4. Odgojna komponenta ima za cilj stvaranje takvog sistema vrijednosti u vezi s tjelesnim vježbanjem da tokom života samoinicijativno i trajno provode tjelovježbu. Uvoditi djecu u organizaciju sportskih natjecanja s naglaskom na uključivanje u suñenje različitih kinezioloških djelatnosti. Djecu je potrebno uputiti u način izračunavanja ITM (indeks tjelesne mase). 13. razredu potrebno je usavršiti sva osnovna motorička znanja. poznavanje i pridržavanje mjera opreza za očuvanje života i zdravlja. 12. odbojke i rukometa. potrebno je posebno usvojiti osnovne sadržaje iz nogometa. drugi. podsticanje interesa za bavljenje sportom i sportskom rekreacijom. te iz narodnog plesa iz zavičajnog područja. Motoričke sposobnosti koje su posebno pod uticajem podražaja su: brzina. 14.Program tjelesnog i zdravstvenog odgoja integrira obrazovnu. Pozitivno djelovanje na imunološki sistem jednako je potrebno za održavanje zdravlja i sprečavanje akutnih i hroničnih bolesti. 17. pri čemu istodobno poboljšavaju aerobne i anaerobne sisteme dobijanja energije. jeste postupno. 4. razred osnovne škole. upotpunjenim osnovnim teorijskim znanjima iz kineziologije. U razrednoj nastavi težište obrazovne komponente je na usvajanju bitnih teorijskih i psihomotoričkih znanja. Antropološka komponenta odnosi se na sistemsku i trajnu promjenu prvenstveno morfoloških. 212 . čime povećava mogućnosti motoričkog izražavanja djece u svim ljudskim aktivnostima. Složenijim kretanjima razvijati sa stajališta nervno-mišićne koordinacije kontrolu pokreta. Odgojni zadaci koji se podjednako odnose na prvi. sticanje higijenskih navika. razvijanje sposobnosti samokontrole. 6. 16. odnosno drugog osnovnoškolskog ciklusa. prihvaćanje i uvažavanje različitosti. ravnoteža i gibljivost. razvijanje vještine svladavanja straha. prenošenje saznanja o uticaju pravilne prehrane na zdravlje. razvijanje osjećaja zadovoljstva. praćenje vlastitog napretka. Samosvojnost tjelesnog i zdravstvenog odgoja ogleda se i u prostoru razvoja motoričkih sposobnosti. U ovom razvojnom razdoblju treba podsticati aktivaciju motoričkih jedinica s obzirom na potrebnu snagu i brzinu u jednostavnijim pokretima i kretanjima. kao pripremu za predmetnu nastavu tjelesne i zdravstvene kulture. razvijanje komunikacijskih vještina. Uz osnovna motorička znanja iz hodanja. razvoj saradničkog ponašanja. 15. prihvaćanje vlastite ličnosti. skakanja. U 4. 3. odnosno na modificiranim biološkim i osnovnim kineziološkim znanjima. razvijanje individualne odgovornosti za vlastito zdravlje. koordinacija. 8. i 6. 9. kao i o uzrocima mogućih nesrazmjera u odnosu visine i težine. antropološku odgojnu komponentu. 10. 2. treći i četvrti razred osnovne škole: 1. ali progresivno razlikovanje djevojčica i dječaka u morfološkim osobinama. 5. podsticanje poštovanja tradicije kolektivnog identiteta. podsticanje ustrajnosti. razlozima pojave umora u školi i načinima njegova otklanjanja. prihvaćanje i razumijevanje potreba djece s teškoćama. motoričkih i funkcionalnih obilježja djece. odnosno brzinskim aktivnostima. te sprečavanje pretilosti. te djelovanje na kvalitet koštano-mišićnog sistema. te psihomotoričkim i funkcionalnim sposobnostima. postavljanja cilja i postupno dolaženje do njega. razvijanje pozitivne slike o sebi. 11. Cilj primjene osnovnih teorijskih znanja o ubrzanim biološkim promjenama u organizmu je upoznavanje djece s povezanošću tjelesnog vježbanja i voluminoznosti tijela. 7.

ocjenjivanjem znanja. aktivnosti u pojedinim sadržajnim cjelinama i. njegove saradnje. što je značajno za razvoj samopoštovanja djeteta i zdravog odnosa prema sebi i svijetu oko sebe. Tjelesni razvoj: tjelesna visina. agilnosti. a ne na ličnost ili trajne karakteristike osobe. kao i za njihovo ocjenjivanje. Rezultati praćenja služe kao osnova za programiranje rada. repetitivne snage – pretklon trupa. doprinosi i njihovom razvoju pojma o sebi. težine i držanja tijela). funkcionalnih i psihomotoričkih sposobnosti mogla bi biti: 1. tj. tjelesna masa i držanje tijela. ili tokom obavljanja aktivnosti. mora se odnositi na aktivnosti i učinak djeteta. pozitivno i adekvatno obrazloženo). Jedna od baterija mjernih instrumenata za procjenu tjelesnog razvoja. fleksibilnosti – pretklon raznožno. eventualno. sadržati isticanje onih elemenata koji su za pohvalu. što znači da se mora voditi računa o slijedećem: 1. preciznosti. procjenjivanjem tjelesnog razvoja (visine. brzine i izdržljivosti) i funkcionalnih (kardiovaskularnih i respiratornih) sposobnosti. eksplozivne snage – skok u dalj s mjesta. gipkosti. 3. ona mora biti pozitivna. testiranjem manifestnih motoričkih i funkcionalnih dimenzija i procjenom latentnih motoričkih (koordinacije. Opisna ocjena obuhvaća kratak opis uspješnosti i napretka djeteta. umiju. Funkcionalne sposobnosti: trčanje u vremenu od 3 minute. koordinacije – poligon natraške. u individualnom pristupu i odreñivanju radnih zadataka za svako dijete. Podaci o tjelesnom razvoju i sposobnostima unose se u dnevnik rada nastavnika. povratna informacija je efikasna kada je data neposredno nakon aktivnosti na koju se odnosi. sportsko-tehničkih dostignuća i stavova djece prema tjelesnom i zdravstvenom odgoju. ona mora biti konkretna. 2. U drugom ciklusu ocjenjivanje je brojčano i opisno. 3.VREDNOVANJE I OCJENJIVANJE Rješavanje problema vrednovanja i ocjenjivanja djece u nastavi tjelesnog i zdravstvenog odgoja izvodi se: 1. Psihomotoričke sposobnosti: brzina frekvencije pokreta – taping rukom. formiranju realne sliku o sebi. 2. a tek potom onih elemenata u odnosu na koje bi dijete trebalo ili moglo uložiti dodatne napore. kontinuirano. o onome što znaju. konkretno. 213 . Ovako postavljeno i realizirano praćenje napretka i ocjenjivanje (kvalitativno. o svojim sposobnostima. Ocjenjivanje ima ulogu podsticajne povratne informacije. ravnoteže. 3. snage. statističke snage – vis u zgibu. 2. sklonosti.

OKVIRNI NASTAVNI PLAN I PROGRAM za peti razred devetogodišnje osnovne škole 214 .

10. 2. 3. 4. 2. 8. 6. 8. 5. 10. 3. 12. 215 . hrvatski. 4. 9. 7. 13. 6. 5.Nastavni plan za peti razred devetogodišnje osnovne škole Nastavni programi obaveznih nastavnih predmeta 1. srpski jezik i književnost Engleski jezik Francuski jezik Njemački jezik Arapski jezik Matematika Priroda Društvo Osnove tehnike Kultura življenja Likovna kultura Muzička / glazbena kultura Tjelesni i zdravstveni odgoj OKVIRNI NASTAVNI PLAN ZA PETI RAZRED DEVETOGODIŠNJE OSNOVNE ŠKOLE REDNI BROJ OBAVEZNI NASTAVNI P REDMETI SEDMIČN I B ROJ NASTAVNIH ČASOVA GODIŠNJI BROJ NASTAVNIH ČASOVA 1. Bosanski. Bosanski. 11. 7. srpski jezik i književnost Strani jezik Matematika Priroda Društvo Osnove tehnike Kultura življenja Likovna kultura Muzička/glazbena kultura Tjelesni i zdravstveni odgoj UKUPNO 5 3 4 2 2 1 2 1 1 2 23 175 105 140 70 70 35 70 35 35 70 805 Napomena: Nastavni predmet Vjeronauka reguliran je kantonalnim obrazovnim zakonodavstvom. hrvatski. 9.

sadržaja štampe Razvijanje sposobnosti upotrebe i selekcije sadržaja medija s obzirom na vrijednost (poučno. izražajnost) • Samostalno čitanje nepoznatih tekstova. radio-emisije. pravila i normi bosanskog/hrvatskog/srpskog jezika Razumijevanje značenja rečenica u tekstu i teksta. pozorišne/kazališne predstave. zakonitosti.Bosanski. stavova logički strukturiranim i gramatički tačnim rečenicama uz uvažavanje kompozicijskih cjelina u pisanom radu Daljnji rad na usavršavanju tehnike pisanja i estetske strane rukopisa Lektirom razvijati sposobnost samostalnog čitanja i izražavanja doživljaja književnih djela. zauzimanje stava i sposobnost uživanja u čitanju ČITANJE 15 nastavnih časova PISANJE 10 nastavnih časova INTERPRETACIJA KNJIŽEVNOG TEKSTA 40 nastavnih časova (čitanačka štiva) 20 nastavnih časova (lektira) Razvijanje recepcijskih sposobnosti. ličnih i društvenih vrlina i vrijednosti GRAMATIKA. kao i sposobnost procjene djela i poruke. štampe KULTURA IZRAŽAVANJA 30 nastavnih časova MEDIJSKA KULTURA 15 nastavnih časova * Nastavnik ima slobodu da u procesu planiranja. ortoepije i ortografije Razvijanje jezičko-komunikacijskih sposobnosti. radija. hrvatski. na osnovu procjene svoga razreda. djela umjetničkih kvaliteta i filmski i televizijski kič) Ovladavanje termino logijom važnom za snalaženje u svijetu filma. smisla i sposobnosti za prepoznavanje i izražavanje ljepote riječima Razvijanje jezičkih sposobnosti . srpski jezik i književnost (5 časova sedmično – 175 časova godišnje) * Područja i globalne naznake elemenata plana i ukupnih programskih zahtjeva Čitanje u funkciji razumijevanja sadržaja. mogućnost prepoznavanja potrebnih primjera i njihovo razlikovanje od (ne)primjera Izražavanje značenja rečenicama koje su organizirane u skladu sa zakonitostima. televizije. PRAVOGOVOR I PRAVOPIS 45 nastavnih časova Usvajanje znanja o jeziku. obogaćivanje emotivnog svijeta. osjećanja. osjetljivosti za umjetničko kazivanje. kreativnog i kritičkog mišljenja. brzina. manje poučno. brzo pronalaženje važnih informacija Razvijanje sposobnosti izražavanja misli. doživljaja estetskih i etičkih vrednota teksta (tekstovi štampani latinicom i ćirilicom) • Usavršavanje svih aspekata čitanja (pravilnost. odstupi od navedenog prijedloga podjele nastavnih časova na područja 216 . osvješćivanje važnosti korektnog i lijepog govora u usmenoj i p isanoj formi Ovladavanje jezičkim sredstvima potrebnim za uspješno izražavanje u pojedinim oblicima usmenog i pismenog izražavanja Pojačavanje mogućnosti razumijevanja značenja i izražavanja smislenim rečenicama Recepcija sadržaja filma. pravilima i normama gramatike.

mogućnost diferencijacije sadržaja s obzirom na važnost u pamćenju i reprodukciji Mogućnost snalaženja u svim oblicima izražavanja . rečenica. podcrtati manje poznate i riječi koje su teške za izgovor. povremeno pogledati u njihovom pravcu. jačine i boje glasa sa sadržajem Čitanje manje poznatog i nepoznatog teksta. razumijevanje pročitanog i reprodukcija važnih pojedinosti Sposobnost kritičkog i stvaralačkog čitanja Jasno izgrañen stav o sadržaju.ČITANJE I PISANJE PROGRAMSKI ZAHTJEVI Čitanje tekstova štampanih latiničnim i ćiriličnim pismom Razvijanje tehnike čitanja. zamisliti da ima mnogo slušalaca. prepričavanjem bez plana. prepisivanju i pisanju slobodnih sastava i u oblicima izražavanja koji su programska obaveza VISOKA Izražajno čitanje. razumijevanje i reprodukcija pročitanog sa ili bez elemenata stvaralaštva Čitanjem do novih informacija i novih znanja Čitanje kao činilac razvoja dječijeg govornog izraza Čitanje u funkciji estetskog i etičkog odgoja P i s a nj e P repisivanje P isanje po diktatu Kreativno pisanje ODGOJNOOB RAZOVNI CILJEVI Osamostaljivanje djece u komunikaciji s tekstom Uvježbavanje samostalnog čitanja pomoću uputstava tipa: prethodno pročitati tekst. poznavanje pravila pisanja i gramatike u obimu koji je utvrñen programom 217 . stavova i mišljenja OČEKIVANA POSTIGNUĆA MINIMALNA P ravilno čitanje i razumijevanje pročitanog Mogućnost reprodukcije (samostalno ili na osnovu pitanja) Mogućnost prepoznavanja važnih pojedinosti u tekstu Mogućnost samostalnog služenja tekstom radi usvajanja novih znanja Mogućnost identifikacije riječi. dijelova teksta koji predstavljaju prepreku u uspješnom druženju s tekstom Mogućnost tačnog prepisivanja teksta P isanje po diktatu kratkih rečenica Tačno odgovaranje na postavljena pitanja DOVOLJNA Razvijena tehnika čitanja pravilnost brzina i izražajnost Razumijevanje pročitanog. pravila i normi gramatike . izražavanje ličnih osjećanja. mogućnost samostalne reprodukcije (odgovorima na postavljena pitanja. prepoznavanje kompozicionih cjelina P isanje uz uvažavanje zakonitosti. rješavanjem zadataka koji podrazumijevaju ličnu procjenu) Snalaženje u tekstovima koji se razlikuju po obimu i složenosti radi usvajanja novih znanja Razvijena samostalnost u pisanju po diktatu. ortoepije i ortografije. prenošenje tona i raspoloženja na slušaoce Usklañenost intonacije. razmisliti kada je umjesna upotreba primjerenih pokreta. uvježbati izgovor tih riječi. glas prilagoditi karakteru teksta Usavršavanje čitanja u sebi radi bržeg razumijevanja Razvijanje sposobnosti samostalne interpretacije pročitanog i sposobnosti izdvajanja bitnih elemenata Razvijanje sposobnosti oblikovanja smislenog sadržaja.

humor Razlikovanje govora pisca i govora lica Zapažanje logičkih cjelina u kompoziciji teksta Lirska pjesma Osnovna osjećanja u pjesmi Stilsk a sre dstva: poreñenje. dijalog.PROGRAMSKI ZAHTJEVI Književni tekstovi: Ivo Andrić: Aska i vuk Skender Kulenović: Cesta Alija Dubočanin: Šarko Branko Ćopić: Izokrenuta priča Ela Peroci: Majčin dar Narodna priča: Ko je na svijetu najjači A. likovnim izrazom P repoznavanje pjesničkih slika Mogućnost memoriranja i recitiranja Mogućnost samostalnog čitanja i razumijevanja toka dogañaja. mogućnost reprodukcije DOVOLJNA P otpuna samostalnost u čitanju. riječi kojima su direktno izraženi osnovna misao. S. mjesto i vrijeme radnje. zapažanje ritma i rime. piščevi stavovi i stavovi lica Izbor karakterističnih mjesta u tekstu: opis lika. pejzaža. dojmovi) Razvijen senzibilitet za poetsku riječ Doživljavanje snage poetske riječi Vještina u izboru i upotrebi riječi u govoru i pisanju P okušaji pisanja poezije Mogućnog živog izražajnog govorenja stihova P otpuna samostalnost u čitanju Bogatstvo rječnika i Izgrañen kriterij za izbor knjige Mogućnost osobenog govora o pročitanom djelu P repoznavanje dijelova karakterističnih po naraciji. likovima i njihovim postupcima Razumijevanje pojmova iz teorije književnosti koji su programska obaveza Stvaralačka upotreba sadržaja pročitanih književnih tekstova u vlastitim pismenim radovima Bogat rječnik koji je u funkciji komunikacije i kvaliteta usmenih i pismenih vježbi Mogućnost uporedbe književnih tekstova s obzirom na tematiku. dijelova teksta koji predstavljaju posebnu dinamičnost u razvoju dogañaja P otpuna samostalnost u analizi književnog teksta. pojačavanje dinamičnosti. opisu 218 . uočavanje likova. k o m p o z i c i ja Uočavanje i karakterizacija likova u djelu: zaključivanje o osjećanjima likova na osnovu dijaloga i njihovih postupaka Uočavanje karakterističnih dijelova teksta. mogućnost reprodukcije svih važnih elemenata P repoznavanje osnovnog osjećanja u pjesmi Mogućnost uočavanja stilskih sredstava Uočavanje ritma i rime Razlikovanje pojmova iz teorije književnosti koji su programska obaveza Sposobnost samostalnog čitanja. dijaloga. doživljaja i vrijednosti Mogućnost kritičkog promišljanja o knjizi. razumijevanje riječi/pojmova: f a b u l a. izražavanja doživljaja u usmenoj i pisanoj formi Mogućnost prepričavanja teksta i prilagoñavanja posebnim zahtjevima (očekivanim slijedom. fabula i kompozicija Uočavanje logičkih cjelina u tekstu i formuliranje podnaslova Uočavanje likova u književnom djelu. razumijevanje pročitanog i mogućnost reprodukcije Uočavanje likova u književnom tekstu i mogućnost uočavanja njihovih glavnih osobina Mogućnost zaključivanja (o porukama zaključuje uz nastavnikovu pomoć i posredovanje) Uočavanje logičkih cjelina u književnom djelu Mogućnost prepoznavanja karakterističnih mjesta u tekstu Mogućnost uočavanja uzroka i posljedica u ponašanju likova u književnom djelu Mogućnost adekvatnog odgovora na doživljaj pjesme riječima. pjesnička slika izražena bojom i zvukom. mjesta i vremena radnje. poruka pojedinih književnih djela Razvijen senzibilitet za doživljaj i izražavanje doživljaja na način koji ima elemente originalnosti (izbor riječi. razumijevanju Razvijanje crta kreativnosti posredstvom aktivnosti koje podrazumijeva domaća lektira OČEKIVANA POSTIGNUĆA MINIMALNA Samostalno čitanje. formuliranje poruke Mogućnost uočavanja opisa. izražavanje dojma Izgrañivanje književnoestetskog senzibiliteta Razvijanje sposobnosti učenja napamet i mogućnosti izražajnog recitovanja Samostalnost u čitanju. rečenica. ljepotu kazivanja. uz sažimanje) VISOKA P otpuna samostalnost u služenju tekstom kao izvorom informacija. epitet Pjesnička slika vizuelni i akustički (slušni) elementi u pjesničkoj slici. jezičke aspekte Uporeñivanje vrijednosti. razumijevanju i reprodukciji sadržaja P oznavanje i razlikovanje pojmova: tema književnog djela. Puškin: Bajka o ribaru i ribici Stevan Bulajić: Sarka Ešref Berbić: Kako je otišlo ljeto Poslovice (izbor) Aleksa Mikić: Lipov cvat Vesna Krmpotić: Koliko je teška pahuljica (igrokaz) Nasiha Kapidžić-Hadžić: Vezeni most Enes Kišević: Kiša Grigor Vitez: Ševina jutarnja pjesma Musa Ćazim Ćatić: Bosna žubori Dobriša Cesarić: Jesen Gustav Krklec: Bijeli grad Dragan Kulidžan: Potočić Šukrija Pandžo: Posljednje laste Lektira: Ahmet Hromadžić: Patuljak vam priča Alija Dubočanin: Tiha rijeka djetinjstva Ivana Brlić – Mažuranić: P riče iz davnine ðani Rodari: Putovanje Plave Strijele Mato Lovrak: Vlak u snijegu Ismet Bekrić: Jesen u gradu ODGOJNOOB RAZOVNI CILJEVI Doživljaj književnog djela u cjelini i sposobnost izražavanja dojma Formiranje i usvajanje osnovnih pojmova iz teorije književnosti Zapažanje i formulacija teme književnog djela (o čemu tekst govori). karakterizacija.

. apozicije i objekta Pravilna upotreba interpunkcijskih znakova DOVOLJNA Mogućnost tačne gramatičke analize teksta na nivou usvojenih znanja od I do V razreda Mogućnost navoñenja novih primjera Korektno služenje pravilima o upotrebi interpunkcijskih znakova VISO KA Dobro poznavanje sadržaja gramatike i pravopisa koji su programska obaveza od I do V razreda Mogućnost samostalne analize rečenice i teksta u skladu s postavljenim zahtjevima Vješta upotreba znanja o rečenici u samostalnim pismenim radovima Primjena naučenih pravila na nivou automatizacije KULTURA IZRAŽAVANJA P ROGRAMSKI ZAHTJEVI Naracija P repričavanje bez obaveznog sastavljanja plana P repričavanje s usmjerenjem na sažimanje teksta P ričanje na osnovu datih tematskih riječi P ričanje dogañaja i doživljaja Deskripcija Opis pojave. uvoñenje dijaloga. -in -na. jasno. a ovo mogu uraditi bolje) 219 . zbirne. ubjedljivo govorenje i pisanje Razvijanje sposobnosti organizacije usmenog i pisanog izražavanja i procjene efekata. vlastite. prisvojne. pokazne P ridjevi (opisni. navodnika ODGOJNOOBRAZOVN I CILJEVI Doživljaj ljepote vlastitog. situaciji DOVOLJNA Snalaženje u svim oblicima izražavanja P repričavanje sadržaja bez sastavljanja plana Sastavljanje priče po datim riječima. odnosno date riječi kao uporišne. sažimanje sadržaja i izražavanje punim rečenicama P ojačavanje mogućnosti samostalnog izražavanja rečenicama koje su jasne i gramatički pravilno strukturirane Osposobljavanje za živo. uskličnika. GRAMATIKA. zemalja P isanje prisvojnih pridjeva: -na.RJEČNIK. gradivni). uporeñivanja. -ski . -ov. -ćki. PRAVOGOVOR I PRAVOPIS P ROGRAMSKI ZAHTJEVI Zavičajni govor i književni jezik Riječi iz mog zavičaja Azbuka Vrste riječi: Imenice: zajedničke. objekt u rečenici P ravogovor i pravopis: Veliko slovo u jednočlanim i višečlanim imenima gradova. upitnika. poreñenje. rezultata vlastitog rada OČE KIVANA POSTIG NUĆA MIN IMALNA Mogućnost prepričavanja koje će osigurati razumijevanje svih važnih elemenata u sadržaju Sposobnost sastavljanja priče na osnovu poticajnih riječi: uz svaku tematsku riječ da kaže smislenu rečenicu. jedinicama jezičkog sistema principima i zakonitostima njihovog ustrojstva Razvijanje logičkog mišljenja i zaključivanja (sposobnosti analize.ev. apstrakcije i generalizacije) OČEKIVANA POSTIGNUĆA MINIMALNA Poznavanje azbuke i abecede Razlikovanje promjenljivih vrsta riječi i mogućnost prepoznavanja potrebnih primjera u tekstu Mogućnost služenja smislenim rečenicama Prepoznavanje proste neproširene i proširene rečenice Mogućnost uočavanja subjekta i predikata u rečenicama. sinteze. tačke. komparacija pridjeva Brojevi (glavni i redni) Rečenica: Atribut i apozicija. poštujući hronologiju u izražavanju i normu standardnog jezika Razvijanje sposobnosti uočavanja uporišnih mjesta. gradivne. prisvojni. a da rečenice čine cjelovitu priču Mogućnost pričanja dogañaja i ličnog doživljaja sa bitnim elementima sadržaja i naglašenom emotivnom notom Izražavanje viñenog riječima koje su primjerene tematici. unošenje elemenata humora P ostojanje kriterija za procjenu kvaliteta usmenog i pismenog izražavanja (ovo je dobro urañeno. atributa. a da priča ima sve važne elemente Rečenice su jasne i tematski se oslanjaju na sadržaj. stvarne i nestvarne Zamjenice: lične. poticajne tačke Mogućnost govorenja o dogañajima i doživljajima Mogućnost prepričavanja teksta potpunim jasnim i gramatički pravilno oblikovanim rečenicama VISOKA Sposobnost služenja svim oblicima izražavanja i mogućnost unošenja elemenata originalnosti Mogućnost proširivanja i sažimanja teksta unošenjem novih ideja Osoben izbor jezičkih i stilskih sredstava Iskazivanje smisla za upotrebu epiteta. organski utemeljenog govora ali i razumijevanje značaja upotrebe normativno i stilski ureñenog jezika Usvajanje znanja o pravilima. zbivanja u prirodi Opis pejzaža ODGOJNOOBRAZOVNI CILJEVI Osposobljavanje za reprodukciju teksta bez formuliranja naslova cjelinama sadržaja. naselja. crte. dvotačke. -čki P isanje brojeva slovima (glavni i redni) Upravni i neupravni govor Upotreba interpunkcijskih znakova u rečenici: zareza.

povezanost radnji. odnosa meñu akterima radnje Razumijevanje poruka Razvijanje sposobnosti prepoznavanja vlastitih potreba i stavova posredstvom identifikacije s ličnostima na ekranu Odgoj za gledanje djela ekrana s ciljem uočavanja važnih pojedinosti. objekata. dijalog u filmu i pozorišnoj/kazališnoj predstavi Film . filma. montaža. odnosa i sukoba meñu likovima) Razumijevanje redoslijeda kauzaliteta dogañaja. radija. radnji. mogućnosti izbora. mišljenja. televizije.pozorište (poreñenje izražajnih mogućnosti) ODGOJNO-OBRAZOVNI CILJEVI Razumijevanje djela ekrana /filma i televizije/ P ovezivanje kadrova po sjećanju (sposobnost identifikacije mjesta i vremena. mašte. govora. pozorišta/ kazališta. pozorišne umjetnosti u obimu koji je predviñen programom Razvijen senzibilitet za poreñenje djela ekrana i mogućnost kritičkog pristupa analizi Posjedovanje bogatstva ideja o mogućem sadržaju novih filmova Naglašen interes prema umjetnosti 220 . bogaćenja asocijacija Razvijanje senzibiliteta za prepoznavanje i doživljavanje snage riječi i slike. likova. osmišljavanje i mogućnost klasifikacije sadržaja Razumijevanje složenosti filmskog djela i izražajnih mogućnosti filma. pozorišta/kazališta VISOKA Razvijena sposobnost analize umjetničkih djela.književno djelo . muzika). književnosti. televizije. zvuka i tišine OČEKIVANA POSTIGNUĆA MINIMALNA Razlikovanje sredstava izražavanja Mogućnost koncentracije pažnje na sadržaj u kontinuitetu Mogućnost memoriranja i reprodukcije viñenog po sjećanju Sposobnost razlikovanja prihvatljivog i neprihvatljivog ponašanja likova u djelima ekrana sa stanovišta vrijednosnih principa DOVOLJNA Razlikovanje sredstava izražavanja filma. književnosti Sposobnost percepcije i recepcije djela filmske umjetnosti pozorišta /kazališta Mogućnost samostalne reprodukcije po sjećanju i ocjene sa stanovišta vrijednosnog sistema Prepoznavanje izražajnih sredstava filma.MEDIJSKA KULTURA PROGRAMSKI ZAHTJEVI Izražajna sredstva djela ekrana (kadar. gledanje djela ekrana kao vježba u umijeću posmatranja i obogaćivanja vizuelnog pamćenja.

Slobodno vrije me. negativna. friends.slaganje i neslaganje . a/an. my clothes. many. those (boys) P ridjevi za neodreñenu količinu i broj. nulti P risvojni pridjevi. ispunjavanjem tabele označavajući na odgovarajući način potvrdne ili tačne odgovore. may) . e. some gardening tools (npr. u sebi ili naglas. Članovi uže i nek i članovi šire porodice. itd. swimming pool). odnosno negativne ili netačne odgovore. some musical instruments. pjesmu i ples učiniti da učenje engleskog jezika bude zabava i zadovoljstvo • postupni i odmjereni prijelaz ka čitanju i pisanju jednostavnih riječi i rečenica. ispunjavanjem tabela i križaljki. domestic.OBRAZOVNOG RADA Ciljevi nastave engleskog jezika Nastaviti n a naglašavanju ciljeva promoviranih u prvoj i drugoj godini učenja: • učenje jezika. at the park (npr. rutinske aktivnosti. that (boy). whose P risvojne Neodreñene. P okazni pridjevi. school subjects. library. this (girl). nobody Pridje vi: Determinatori Članovi. shopping (npr. razigranog stava prema učenju jezika • poticati motiviranje odgovornog i aktivnog stava • poticati radoznalost i kreativnost • dalje njegovati razumijevanje i logičko pamćenje • poticati temeljitost. povezivanjem Gramatik a Dje ca će ponavljati ili učiti: Ime nice : brojive. izvršavanjem uputa i nareñenja. npr. outings Životinje. who. which. popunjavanjem tabela. in the country (npr.(3 časa sedmično – 105 časova godišnje) Engleski jezik CILJEVI I REZULTATI ODGOJNO . • postavljati poznata narodi pitanja i odgovarati na njih • tražiti i nuditi pomoć (Can you help me? Can I help you?) • tražiti i d avati informacije • slušati očekujući da čuju odreñenu informaciju • izraziti na vrlo jednostavan način: . • • • • • • • • • Oček ivani re zultati / ishodi učenja Djeca će: razviti želju i ljubavi prema učenju engleskog jezika razumjeti primjerene sadržaje na engleskom jeziku prihvatiti logički pristup upotrebi naučenog izražavati slobodu i samostalnost u govoru i direktnom reagiranju znati čitati riječi pojedinačno povezano sa konkretnim pojmovima znati čitati jednostavne rečenice znati prepisivati. negativna. najčešći. bilješki ili rečenica itd.vegetable / flower garden). at the supermarket. slide. upitna forma) Glagoli be. those Upitne. (npr. seasons of the year. school premises. pets Djeca će znati: • upućivati Škola odgovarajuće pozdrave i Moje odgovarati na njih ok ruže nje • vršiti upoznavanje • obraćati se ljudima Svakodnevni • identificirati ljude i život predmete • locirati ljude i Slobodno predmete vrije me • opisivati ljude i predmete. razred Prvi stepen elementarnog znanja Teme Porodica Funkcije i vještine Aktivnosti RECEPCIJA a) SLUŠANJE I REAGIRANJE: Djeca će slušati izgovoreni tekst i reagirati: 1) Neverbalno: pokazivanjem/doticanjem predmeta ili dijela tijela koji se spominje. izraza ili čitavih rečenica koje je izgovorio nastavnik ili koje su čuli sa kasetofona.sljedeće emocije: slaganje. u okviru datih tema B rojevi: 1-100 Glagoli: P resent S imple (potvrdna. uncle. lunch box. b) ČITANJE I REAGIRANJE Djeca će čitati kratke tekstove. snowman. furniture. neka Životinje raspoloženja i stanja. watering can). i reagirati 1) Neverbalno: traženjem odreñenih informacija. wild animals. 2) Verbalno : ponavljanjem riječi. upitna forma) P resent Continuous (potvrdna. all Upitni pridjevi. much. popunjavanjem praznina zadatim riječima. rake. upitna forma) Vok abular Dje ca će ponavljati i učiti samo osnovni vokabular koji se odnosi na date teme . trenutnu aktivnost Ze mlje . which. some.g. neslaganje. aunt. tent. 2) Verbalno : postavljanjem pitanja i davanjem odgovora. that. jungle gym. w hose Opisni pridjevi. weather (npr. snowball. sunny) in the garden. zaokruživanjem tačnog odgovora/opcije. biranjem tačnog odgovora. popunjavati slova i riječi razviti samopouzdanje u izražavanju primjereno uzrastu prepoznati zadovoljstvo i korist pri proširivanju znanja stranog jezika Nastavni program za peti razred.sposobnost i dopuštanje (can. subjekatski i objekatski padež P okazne. visiting relatives. predanost i preciznost u učenju jezika • njegovati samostalnost u govoru i vlastitoj produkciji naučenog. označavanjem tačnih/netačnih (T/F) tvrdnji itd. somebody. these (girls). itd. treća godina učenja engleskog jezika Nivo 5. swing. grandfather. these. jump rope). povezivanjem nabrojanih riječi sa odgovarajućim brojevima ili simbolima. what. mother.ponudu (pismenu ili usmenu) koristeći najosnovniji vokabular . Ok ruže nje. fire) Svakodnevni život. the. primjereno uzrastu • kroz igru. nebrojive pravilnu/nepravilnu množinu Zamje nice : Lične. anybody. izvršavanjem uputa i nareñenja. povezivanjem odreñenih ilustracija sa odgovarajućim tekstom. camping. npr. what. spade. extracurriculum activities. rainy. povezivanjem odreñenih ilustracija sa odgovarajućim tekstom.znanje i neznanje . pupils’ things. označavanjem tačnih/netačnih (T/F) tvrdnji itd. 221 . dovršavanjem rečenica. any. buying some vegetables and fruits)going out (npr. have/have got (potvrdna. snow. davati kratke pismene odgovore. this. davanjem kratkih odgovora na pitanja koja je postavio nastavnik ili koja su čuli sa kasetofona. kao npr. negativna. grandson Škola. a ne o jeziku • dalje njegovati razvijanje pozitivnog.

. upitnoj i zapovjednoj rečenici • There is a/There are some…Is the re a…? Are the re any…? (osnovni vokabular) Ze mlje i oblasti. USA. pokret glavom kad se želi reći da/ne. make a phone call INTERDISCIPLINARNI SADRŽAJI Djeca će takoñer učiti jezik i proširivati svoj vokabular oslanjajući se na znanje koje su stekla učenjem nekih drugih školskih predmeta.m. left. negativnoj.. iznenañenje. -ing Antonime u vezi sa datim temama. their culture (osnovni vokabular) Osim što će stalno proširivati vok abular. npr. npr. on. swimming-pool. . npr. may (potvrdna.Način. npr. oblikovanje. zadovoljstvo. p.m. east. • kroz sportove i igre (Tjelesni i zdravstveni odgoj). in. (Likovna kultura). Oops! kada neko padne. sklapanjem ispreturanog teksta u smislenu cjelinu itd.. npr. hot – cold Složenice u vezi sa datim temama. 222 . npr. najčešće. itd.govor tijelom. to do homework.Mjesto . • učiti komunicirati i ponašati se u svakodnevnim situacijama na način koji je prirodan za kulturu zemlje čiji jezik uče. slikanje. fast – slow. right. PROGRAMSKI SADRŽAJI • Teme (tematska područja vezana za svakodnevni život. aktivnosti i interesovanja djeteta ovog uzrasta). • budu odgovorna i aktivna u situacijama kada se uči jezik. • Funkcije i vještine (usmena i pismena kompetencija primjerena datom nivou učenja). on. Modalni glagoli can. slowly. outdoor sports. zahvalnost ideju posjedovanja (have. itd. . at Rečenica: • Osnovni red riječi u potvrdnoj. peoples. in.uzvike (npr. -s. up – down. have got. koji se razlikuje od kulture do kulture. pjevati i igrati jezične igre itd. UČENJE KAKO TREBA UČITI: Djeca će učiti da: • razvijaju pozitivan stav prema učenju jezika.) izviniti se i prihvatiti izvinjenje suge rirati neku akciju (Let’s …) prihvatiti i odbiti ponudu ili molbu govoriti na jednostavan način o svakodnevnim aktivnostima i radnjama riječi u stupcima A i B. upitna forma) Imperativ. • upoznavati neke osnovne razlike izmeñu njihove kulture i kulture naroda sa engleskog govornog područja (npr. npr. John’s book. sva lica jednine i množine Prilozi (najčešći) . UK. INTERKULTURALNE VJEŠTINE: Djeca će : • upoznavati kulturu svoje zemlje i učiti da je bolje poštuju i cijene. kao što je počinjanje nabrajanja od malog prsta. npr. ocjenjuju svoje aktivnosti i aktivnosti svojih kolega. nedopadanje. • slušanjem i pjevanjem omiljene vrste muzike (Muzička kultura). a.- • • • • dopadanje. b) PISANJE Djeca će: • prepisivati kratke tekstove • pisati po diktatu • ispunjavati tabele/križaljke • ubacivati/podvlačiti/redati riječi u smislene rečenice • pisati rečenice koristeći tačnu formu glagola u zagradi • dovršavati rečenice • pisati kratke sastave na poznate teme itd. football.Smjer. skraćenice za dane u sedmici i mjesece Afikse u vezi sa datim temama i gramatikom. ispusti nešto ili pogriješi ili Ouch! kojim se izražava iznenadna bol) i sl. negativna. • koriste ključne metode iz prakse pri radu u parovima ili malim grupama. PRODUKCIJA a) GOVOR Djeca će: • učestvovati u razgovoru sa drugom djecom ili nastavnikom • davati upute i nareñenja • igrati uloge • recitirati. npr. in front of • Vrijeme. behind. his house etc. razlike u upotrebi nekih pozdrava u engleskom i u maternjem jeziku djeteta: Dobar dan i Good morning/afternoon ili Dobar dan i Good day). npr. Ovo može podrazumijevati: . dje ca će ponavljati ili učiti koristiti: Skraćenice. zanimanje i oduševljenje za nešto. under. • Aktivnosti (kojima se realiziraju vještine). basketball. razočarenje. quickly Prijedlozi: • Mjesto. west .Vrijeme.: • kroz crtanje. penfriend Kolokacije u vezi sa datim temama.

pogañanje.priprema materijal i opremu.razvija komunikacijske sposobnosti. frontalni. maskiranje. . 223 . . predviñenim funkcijama i vještinama). Napomena nastavnicima: Uvijek imati dovoljno tolerancije i fleksibilnosti prema djeci u samostalnom sastavljanju i izgovoru rečenica. pjevanje horsko i pojedinačno.primjenjuje direktni. pantomima. prilagoditi ga raspoloženju i trenutnim potrebama djece. zadatke za djecu pojedinačno.procijeni kojim fondom riječi trebaju ovladati djeca u datoj grupi i datim uvjetima.osposobi djecu da samostalno rade tokom časa i kod kuće. kako u nastavnim aktivnostima tako u rasporedu i trajanju časova. Role playing. • Vokabular (koji odgovara datim temama. primjerenosti i postupnosti. . • Nastavne metode i oblici rada Koristiti što raznovrsnije nastavne metode i oblike rada. Koristiti igru i pjesmu kao osvježenje i učenje jezika provoditi u razigranom. .razvije vlastiti sistem praćenja i provjeravanja napredovanja svakog djeteta. . grupni i individualni pristup. igre riječima. za grupe i cijeli razred. Primjenjivati frontalni i individualni pristup. rješavanje jezičke zagonetke i križaljke. . • Praćenje i vrednovanje treba da je konstantno i provedeno veoma pažljivo i nenametljivo.stvori pozitivnu i zabavnu atmosferu za učenje. . ponavljanje i na usmenu komunikaciju sa zabavnim aktivnostima.pažljivo planira svaki čas. . cilj i način rada. . Koristiti mogućnosti izlaska iz učionice radi neposrednosti i očiglednosti u nastavi. razviju i podržavaju zainteresiranost za učenje jezika. igre pogañanja su neki oblici koji su se pokazali efikasnim i koje treba primjenjivati. pretending. .razvija od početka radne navike. udžbenicima i priručnicima. ali primjereno uvjetima u kojima radi. idući od jednostavnih ka složenijim jezičkim ciljevima.piše pismenu pripremu za svaki čas. Ono treba da je u funkciji motivacije djece na daljnji rad i razvijanje naklonosti i ambicije za učenje jezika. sarañuje sa kolegama i stručnim savjetnikom. igranje po ulogama.• Gramatika (gramatička područja za dati nivo). koje imaju za cilj da pobude. . proširuje materijal prema datoj situaciji. I dalje je moguće i poželjno paralelno izvoñenje nastave engleskog jezika sa nastavom drugih predmeta. . DIDAKTIČKO-METODIČKE NAPOMENE U prvim godinama učenja usmjeriti pažnju na razumijevanje.se drži principa jednostavnosti. nego da kreativno i fleksibilno kreira svoj rad u okvirima zacrtanog. .praktikuje prvo usvajanje pravilnog izgovora auditivnim putem. Nastavnik treba da: .njeguje poštivanje drugog u toku zajedničkog rada i natjecanja. a potom usmenu upotrebu bilo izolovano ili u govornoj interakciji. vedrom i privlačnom okruženju. • Preporuke Za organizaciju i realizaciju nastave engleskog jezika u trećoj godini učenja i dalje je naglašena potreba za fleksibilnošću.slobodno oblikuje svoje časove. . Nastavnik istovremeno procjenjuje realizaciju zadanih ciljeva i vlastiti učinak. drama-playing.ne prihvata kruto uputstva data u programu. kao i rad u manjim i većim grupama i rad u parovima. Trajanje časa ne postavljati kruto.

poštuje ritam i intonaciju rečenice postavlja i odgovara na jednostavna pitanja aktivno učestvuje u razgovoru po modelu može dati jednostavne informacije o sebi. dopunjava i samostalno piše riječi i kraće rečenice zapisuje poznate riječi ili kraće rečenice po modelu piše kratke rečenice ili sastave o sebi i svom okruženju Govor - Pisanje - Znanje o jeziku - Na o vom nivou učenja dijete još uvijek ne stječe znanje o jeziku. nego prepoznaje i pravilno upotrebljava osnovne jezičke elemente 224 .(3 časa sedmično – 105 časova godišnje) Francuski jezik CILJEVI I REZULTATI ODGOJNO-OBRAZOVNOG RADA U nastavi francuskog jezika u petom razredu osnovne škole djeca treba da prošire programske sadržaje iz IV razreda i teže dostizanju nivoa A1. napisane riječi i kratke rečenice čita naglas poznate riječi i rečenice čita i razumije kratki tekst u kojem su mu poznate sve riječi pravilno artikulira glasove. naglasak. pitanja. školi itd.2 Evropskog okvira za strane jezike. upozorenja. svojoj porodici i prijateljima. Jezičke vještine Slušanje i razumijevanje Očekivani rezultati / ishodi učenja dijete prepoznaje glasove. izjave. kratka objašnjenja nastavnika i pravilno reagira na iste razumije kratke dijaloge na poznatu temu Čitanje i razumijevanje - prepoznaje slova. ritam i intonaciju u jeziku koji uči razumije jednostavna uputstva. opisuje u nekoliko rečenica poznatu situaciju prepisuje. naglašava riječi.

ma mère. itd. le pied. la classe. aujourd'hui. de . označavanjem tačnih / netačnih tvrdnji (V i F). ces livres) Upitni (Q uelle heure est-il?) Opisni pridjevi (u okviru datih tema) Brojevi: 1 – 100 (desetice) Glagoli: prezent (le présent). dans la classe. neka raspoloženja i stanja i aktivnosti postavljati poznata pitanja i odgovarati na njih tražiti i nuditi pomoć tražiti i davati informacije na jednostavan način izraziti slaganje i neslaganje.Proslave (roñendana. blagdana) . količinu (ici.. l'été.) . Joyeux N oël.Atmosfersko vrijeme (Il fait beau..Nivo 5. bilješki ili rečenica.Dijelovi tijela Funkcije i sposobnosti Djeca će znati: pozdravljati i odgovarati na pozdrave obraćati se ljudima.. grandpère.Škola i učionica .Slobodno vrijeme . l'instituteur.) .P oziv na proslavu roñendana . aller au marché... povezivanjem odreñenih ilustracija sa odgovarajućim tekstom. l'école. i reagirati: 1) Neverbalno: izvršavanjem uputa i nareñenja.. izvršavanjem uputa i nareñenja. nedopadanje. le livre de mon ami) Rečenica: Osnovni red riječi u potvrdnoj. petit-fils) .Dani u sedmici (lundi. upitna i negativna forma) Prilozi: za mjesto. dopadanje. le déjeuner. upoznavati se identificirati i locirati ljude i predmete opisivati ljude i predmete.Jelo i piće . l'élève.P isanje kratke čestitke (Joyeux anniversaire à.Svakodnevni život (porodica i život u porodici) . la soupe. visiter des amis) . razred 3.. odnosno tačnih i netačnih tvrdnji (V i F).. l'emploi du temps. la vache) . b) ČITANJE I REAGIRANJE Djeca će čitati kratke tekstove.. la main) 225 . zadovoljstvo Ak tivnosti RECEPCIJA a) SLUŠANJE I REAGIRANJE Djeca će slušati izgovoreni tekst i reagirati: 1) Neverbalno: pokazivanjem / doticanjem predmeta ili dijela tijela koji se spominje. aller au supermarché et acheter du pain. le chien.) Zamjenice: Lične. subjekatski i objekatski padež Pridjevi: Prisvojni (mon ami. le cheval.Jelo i piće (le petit déjeuner.Dijelovi tijela (la tête.Domaće životinje (le chat.Godišnja doba i mjeseci . vrijeme. oncle. godina učenja francuskog je zik a Razvijanje početnog znanja Teme ... davanjem kraćih odgovora na pitanja koja je postavio nastavnik ili koja su čula sa audio ili video zapisa. imperativ (l'impératif) Pomoćni glagoli avoir i être (potvrdna. du lait. soeur.Škola (la classe. l'automne. le dîner.Godišnja doba (le printemps. février. le jus de fruits. le pain. l'hiver) . povezivanjem odreñenih ilustracija sa odgovarajućim tekstom. la salade. itd...Atmosfersko vrijeme . aller à la bibliothèque. 2) Verbalno : ponavljanjem riječi. zaokruživanjem tačnog odgovora.Dani u sedmici . negativnoj. Bonne Année) . mardi. mes parents) Pokazni (ce garçon. le bras. dopuštanje. itd. beaucoup) Prijedlozi: à. l'omelette.Članovi uže i neki članovi šire porodice (maman. la forniture scolaire) . au match de foot.Svakodnevni život (faire des courses.) .Mjeseci u godini (janvier. les livres. cette femme.. Il pleut) . u sebi ili naglas. des fruits. izraza ili čitavih rečenica koje je izgovorio nastavnik ili koje su čula sa audio ili video zapisa. les matières. Il fait gris. povezivanjem nabrojanih riječi sa odgovarajućim brojevima ili simbolima. (à l'école. dans. popunjavanjem i čitanjem tabela. upitnoj rečenici Vokabular . Gramatika Djeca će koristiti (ali neće učiti o tome): Imenice sa članom u jednini i množini (le livre.. Nove godine..Domaće životinje .

muzički instrumenti) Priroda (dijelovi ljudskog tijela. itd. način života njenih stanovnika. elementi dramatizacije – neverbalno u funkciji teatarskog izražavanja) Likovna kultura (crtanje. usvajaju ograničen fond riječi i izraza. uvježbavanje i proširivanje leksičkog fonda. tiens. omogućeno je kontinuirano ponavljanje. kao i da prepoznaju sličnosti i razlike. Ocjena iz stranog jezika treba da bude odraz cjelokupnog djetetovog odnosa prema školskim obavezama. namirnice. Djeca se osposobljavaju za usmenu komunikaciju u jednostavnim svakodnevnim situacijama. te pisanje (prvo preslikavanje.DIDAKTIČKO – METODIČKE NAPOMENE Zadaci nastave francuskog jezika u petom razredu su prije svega usmjereni na poticanje interesa za učenje stranih jezika. Djeci se takoñer pruža mogućnost susreta sa govornicima francuskog jezičkog područja i uspostavljanje prvih kontakata razmjenom kratkih pisama ili elektronske pošte. maternji jezik (svijet bajki i imaginacije. slikanje. pri čemu je prvenstveno nastavnik onaj kojeg imitiraju i za kojim ponavljaju. Djeca usvajaju i nove tehnike učenja stranog jezika kao što su prepoznavanje značenja jezičkih izraza. Praćenje i vrednovanje U petom razredu osnovne škole iskazuju se brojčane ocjene za postignute rezultate u nastavi. značaj ishrane za zdravlje. Na taj način kod djece se razvija duh tolerancije. INTERDISCIPLINARNI SADRŽAJ INTERKULTURALNE VJEŠTINE UČENJE KAKO TREBA UČITI Djeca će učiti francuski jezik i proširivati svoj vokabular oslanjajući se na znanje koje su stekli učenjem nekih drugih školskih predmeta npr.. Djeca u nastavi francuskog jezika imaju priliku upoznati kulturu zemlje čiji jezik uče. kao i njihovih vršnjaka u zemljama frankofonskog govornog područja. Nakon usmenog usvajanja postepeno se prelazi na čitanje (prepoznavanje već naučenih riječi) horsko i pojedinačno. Teme koje se obrañuju u prve tri godine učenja stranog jezika vezane su za svakodnevni život i interese djece ovog uzrasta. igre) Muzička kultura (slušanje i pjevanje omiljene vrste muzike.) Matematika (brojevi) Kultura življenja Djeca će se: upoznati sa kulturom svoje zemlje i učiti da je bolje poštuju i cijene upoznavati sa kulturom naroda francuskog govornog područja i sa nekim osnovnim razlikama izmeñu njihove i francuske kulture učiti da komuniciraju i da se ponašaju u svakodnevnim situacijama na način koji je prirodan za kulturu zemlje čiji jezik uče (et bien.. na usvajanje elementarnih jezičkih sredstava i usvajanje strategija učenja stranog jezika. a potom prepisivanje riječi i kratkih rečenica do usvajanja pravilnog pisanja). njegovog aktivnog učešća u nastavnom procesu i pokazanih rezultata koje nastavnik kontinuirano prati i ocjenjuje. sportske aktivnosti. korištenja rječnika i leksikona prilagoñenih njihovom uzrastu i praćenja vlastitog napretka u učenju stranog jezika uz primjenu jezičkog portofolija. oblikovanje) Tjelesna i zdravstvena kultura (ples. U ovom uzrastu djeca rado i lako uče prikazujući scenski ono što su usvojila. upoznavanje sa najpoznatijim francuskim izvoñačima. oh là là. Budući da se odreñene teme iz razreda u razred ponavljaju. tako da će dramatizacija kratkih dijaloga biti često zastupljen oblik nastavne aktivnosti kada je u pitanju razvoj vještine govora.) Djeca će učiti da: razvijaju pozitivan stav prema učenju jezika budu odgovorna i aktivna u situacijama kada se uči jezik koriste ključne metode iz prakse pri radu u parovima ili malim grupama ocjenjuju svoje aktivnosti i aktivnosti drugova iz razreda - - - - - 226 .

Životinje (zoološki vrt) 10. oklijeva. pravi greške i kod najjednostavnije usmene produkcije prepisuje. Dnevne aktivnosti 8. ponavljanje. Je zičke vještine • Slušanje i razumijevanje Oček ivani re zultati/ ishodi učenja dijete može razumjeti ograničen broj riječi. pisanje kratkog pisma.2 E vropskog okvira za strane jezike. pitanja i uputstva lične prirode ili vezana za neposrednu situaciju i na njih jezički ili nejezički reagirati potrebna mu je znatna pomoć da bi razumio: usporavanje brzine govora. Kupovina 7.(3 časa sedmično – 105 časova godišnje) Njemački jezik CILJEVI I REZULTATI ODGOJNO-OBRAZOVNOG RADA U nastavi njemačkog jezika u petom razredu osnovne škole treba težiti dostizanju nivo a A1. zdrava ishrana 6. običnih fraza i rečenica. Na igralištu 9. naglašava riječi. Upoznavanje 2. u petom razredu će se ponuditi i nove tematske cjeline: 1. Voće i povrće. Boje 5. pokazivanje ili prijevod čita naglas poznate riječi i rečenice zna pronaći odreñenu informaciju u jednostavnom tekstu ako je dozvoljeno ponovljeno čitanje pravilno artikulira glasove. Moja soba 3. porodici i prijateljima opisuje u nekoliko rečenica poznatu situaciju pravi pauze. Karneval 227 . kratkog opisa neke osobe) na ovom nivou učenja jezika dijete ne stječe znanje o jeziku nego prepoznaje i pravilno upotrebljava osnovne jezičke elemente • Čitanje i razumijevanje • • Govor • • • • • • • • • • Pisanje Znanje o jeziku • PROGRAMSKI SADRŽAJI Uz ponavljanje i proširivanje tematskih cjelina obrañenih u trećem i četvrtom razredu. poštuje ritam i intonaciju rečenice reproducira napamet naučene stihove i pjesmice zna postavljati pitanja i davati odgovore u toku dijaloga o osnovnim temama učestvuje u razgovoru po modelu daje jednostavne informacije o sebi. Dijelovi tijela 4. dopunjava i samostalno piše riječi i kraće rečenice zapisuje pojedine (poznate) riječi ili kraće rečenice po modelu zna napisati nekoliko rečenica o sebi i o veoma poznatim temama (odgovori na direktno postavljena pitanja.

imenovati voće i povrće . Und du? Moja soba: das Bett.povezivanjem slike i slušanog teksta. rečenice i kraće tekstove . usvajanje strategija učenja stranog jezika. Ich kann schnell laufen aber ich kann nicht hoch springen. Dnevne aktivnosti: Ich früstücke um acht Uhr Wann gehst du in die Schule? Um zwei Uhr. kupovina: Der Apfel ist rot. Maine Nase ist klain. Der Vogel kann singen.pripremati i provoditi jednostavne dijaloge PISANJE Djeca će: .prezent glagola können i mögen u jednini...imenovati predmete u svojoj sobi . . a potom prepisivanje riječi i kratkih rečenica do 228 .za izražavanje želje oblik möchte .: Upoznavanje Bist du Peter? Ich komme aus Sarajevo.. Maine Augen sind blau.igrati uloge .imperativ za 2. lice jednine i 2. Am Samstag gehe ich nicht in die Schule. te pisanje (preslikavanje. wann.crtanjem.. der Computer. die Bücher. . povrće.horsko i pojedinačno. Ich komme um sechs Uhr nach Hause. die Nase. warum. ihr. der Stuhl. Na igralištu Ich spiele Ball und mein Bruder spielt Tennis.dopunjavati izostavljene riječi . Zamjenice : .u prezentu u sva tri lica jednine i prvom licu množine. Ich habe zwei Augen.od ponuñenih riječi rekonstruirati kraće rečenice Gram atik a Djeca će: k oristiti (ali neće učiti o tome): Imenice sa članom u jednini i množini: das Buch. der Bauch.pitati za cijenu .recitirati.reći koje je nešto boje .reći koliko nešto košta .označavanjem tačnih i netačnih tvrdnji 2) Verbalno . .imenovati životinje u zološkom vrtu .postavljati jednostavna pitanja .Prisvojne zamjenice (mein.napisati kratko pismo i predstaviti u njemu sebe i svoju porodicu Aktivnosti SLUŠANJE I RAZUMIJEVANJE Djeca će slušati izgovoreni tekst i reagirati 1) Neverbalno .rekonstruirati riječi .nabrojati aktivnosti kojima se bave u toku dana . Nakon usmenog usvajanja postepeno se prelazi na čitanje (prepoznavanje već naučenih riječi) . die Puppe.nabrojati aktivnosti u slobodno vrijeme . Die Banane ist gelb.reći u koliko sati i u koji dan se nečim bave . razvrstavanjem slika.reći šta vole jesti a šta ne . dein. welche (Farbe) Pridjeve u pre dikativnoj upotrebi Glagole : . . unser) . označavanjem tačnih i netačnih tvrdnji 2) Verbalno . te razvoj višejezičnosti. .razvrstavanjem slika. .rješavanjem jednostavnijih zadataka sa višestrukim izborom GOVOR Djeca će: .negativan i upitni oblik glagola. was.davanjem kraćih odgovora..čitati rečenice i kraće tekstove. der Teddy. Djeca u ovom uzrastu rado scenski prikazuju naučeno tako da će u razvoju vještine govora dramatizacija naučenih modela kratkih dijaloga biti često zastupljen oblik nastavne aktivnosti. das Auge / die Augen. wie.. Welches Obst magst du?Ich mag Bananen. Djeca se prvenstveno osposobljavaju za usmenu komunikaciju u jednostavnim svakodnevnim situacijama uz usvajanje ograničenog fonda riječi i izraza pri čemu je prvenstveno nastavnik onaj kojeg imitiraju i za kojim ponavljaju. Dijelovi tijela: der Kopf.. Vo će . . DIDAKTIČKO – METODIČKE NAPOMENE Zadaci nastave njemačkog jezika će i u petom razredu biti usmjereni na poticanje interesa za učenje stranih jezika kao temelja za buduće cjeloživotno učenje. lice množine Brojeve : do 100 (desetice) Priloge za mjesto i vrijeme Prijedloge u njihovoj funkcionalnoj upotrebi Ve znike und i aber Vokabular Djeca će usvajati novi i proširivati već usvoje ni vokabular koji se odnosi na date teme.odgovarati na pitanja . die Tafel. npr.upitne: wer..prepisivati pojedinačne riječi. Tomaten mag ich nicht. Kannst du hoch springen? Zoološk i vrt Der Elefant ist groß. sein. licu množine . na usvajanje elementarnih jezičkih sredstava. ČITANJE I RAZUMIJEVANJE Djeca će . pridruživanjem slike tekstu. der Tisch.dopunjavanjem teksta .davanjem kratkih odgovora na nastavnikova pitanja ili pitanja koja su čula sa kasetofona i sl..reći šta znaju uraditi . Was kostet ein Kilo Bananen? Bananen kosten 1 Euro.opisati sebe i druge .tražiti osnovne informacije u tekstu i reagirati: 1) Neverbalno ..Vještine Djeca će znati: .Lične zamjenice u jednini i u 1. .crtanjem. pjevati .

zdrava ishrana).prepoznavanja značenja jezičkih izraza na osnovu slušanja ili čitanja jednostavnih tekstova. uvježbavanje i proširivanje leksičkog fonda. Praćenje i vrednovanje U petom razredu osnovne škole iskazuju se brojčane ocjene za postignute rezultate u nastavi.usvajanja pravilnog pisanja pojedinih riječi i kraćih rečenica.upoznavati različite kulture i tradicije. Mogućnost autentičnog susreta sa govornicima kojima je njemački maternji jezik jeste i uspostavljanje prvih kontakata razmjenom kratkih pisama ili elektronske pošte. kao npr. poput . Odreñene teme se iz razreda u razred ponavljaju u vidu koncentričnih krugova.korištenja njihovom uzrastu prilagoñenih rječnika. Muzička kultura. Ocjena iz stranog jezika odraz je cjelokupnog djetetovog odnosa prema školskim obavezama. Interdisciplinarni sadržaj Programski sadržaj je meñusobno povezan sa drugim predmetima. . njegovog aktivnog učešća u nastavnom procesu i pokazanih rezultata koje će nastavnik kontinuirano pratiti i ocjenjivati. Priroda (igralište.učiti da komuniciraju i da se ponašaju koji je primjeren kulturi zemlje čiji jezik uče. Djeca usvajaju i osnovne tehnike učenja stranog jezika. u svakodnevnim situacijama na način 229 . (rječnik sa slikama). Likovna kultura. Djeca će tako učiti jezik i proširivati svoj vokabular oslanjajući se na znanje koje su stekli učenjem nekih drugih školskih predmeta ali i kombinirajući učenje stranog jezika sa aktivnostima „preuzetim“ iz drugih predmeta. što omogućava kontinuirano ponavljanje.praćenja vlastitog napretka u učenju stranog jezika uz primjenu jezičkog portfolija. Matematika (brojevi). Kultura življenja (moja soba. slikovnica i drugih multimedijalnih materijala. Teme koje se obrañuju u prve tri godine učenja stranog jezika vezane su za svakodnevni život i interesovanja djece ovog uzrasta kao i njihovih vršnjaka u zemljama njemačkog govornog područja. . kupovina. leksikona i sl. Time se kod njih razvija duh tolerancije. . Tjelesni i zdravstveni odgoj. zoološki vrt. Polazeći od vlastitih iskustava djeca u nastavi njemačkog jezika imaju priliku upoznati i stranu kulturu i način života pri čemu prepoznaju sličnosti i razlike. ljudsko tijelo). Interkulturalno učenje na ovom nivou se postiže i primjenom odreñenih autentičnih materijala poput dječjih pjesmica. Interkulturalne vještine Djeca će: .

Evropska Unija je multietnička zajednica čiji su opstanak i prosperitet uvjetovani višejezičnošću.razvijanje samostalnosti i kreativnosti. vezanih za konkretan pojam (samostalno upotrebljenih) čitanje i pisanje jednostavnih sintagmi i rečenica prepisivanje riječi i kratkih sadržaja kratki usmeni i pismeni odgovori dopunjavanje riječi i rečenica 230 . toleranciji. .osposobljavanje djece za samostalno korištenje različitih izvora znanja. Vijekovima Bosna i Hercegovina ima civilizacijske i privredne veze s Bliskim i Srednjim Istokom. neophodno je razvijanje svijesti o poznavanju dvaju ili više stranih jezika. . gdje se u više od 20 zemalja sa više od 250 miliona govornika kao službeni jezik koristi arapski.razvijanje samopouzdanja i samopoštovanja. Kroz učenje stranog jezika kod djece se razvija svijest o značaju višejezičnosti. . Cilj i zadaci učenja arapskog jezika Cilj učenja arapskog jezika je osposobljavanje djece za usmenu i pismenu komunikaciju na arapskom jeziku o različitim temama iz svakodnevnog života. CILJEVI I REZULTATI ODGOJNO-OBRAZOVNOG RADA Ciljevi početne nastave arapskog jezika Očekivani rezultati učenja Arapski jezik - učenje jezika.razvijanje motivacije za učenje jezika i zadovoljstva u učenju. a ne o jeziku razvijanje pozitivnog stava prema učenju jezika razvijanje radoznalosti i kreativnosti razvijanje razumijevanja i logičkog pamćenja razvijanje temeljitosti.ovladavanje osnovnim leksičkim. a u okviru nastave stranih jezika.razvoj sve četiri jezičke vještine. odnosno ovladavanje strategijama učenja (naučiti kako učiti).(3 časa sedmično – 105 časova godišnje) Uloga i značaj nastave arapskog jezika Tokom procesa obrazovanja. predanosti i preciznosti u učenju jezika razvijanje samostalnosti u govoru putem igara.upoznavanje sa kulturom naroda čiji se jezik izučava i razumijevanje i poštivanje drugih kultura. pjesme i plesa učiniti da učenje arapskog jezika bude zabavno čitanje i pisanje jednostavnih sintagmi i rečenica - ljubav i spremnost za učenje arapskog jezika razumijevanje jednostavnih sadržaja na arapskom jeziku sloboda i samostalnost u govoru čitanje riječi. humanizmu i internacionalizmu.razvijanje sposobnosti slušanja i meñusobnog uvažavanja. Proširivanje opće kulture djeteta kroz upoznavanje s načinom života i tradicijom zemalja u kojima se govori arapski jezik. . Sve prethodno spomenuto govori u prilog neophodnosti učenja arapskog jezika kao jednog od stranih jezika tokom osnovne škole. Zadaci nastave arapskog jezika su: . fonetskim i gramatičkim minimumom. duhu tolerancije. kao i sjevernom Afrikom. . . . Rezultat takvih razmišljanja je i stav Vijeća Evrope da svaki grañanin Evrope mora poznavati najmanje dva strana jezika. Pored toga. više od 35 miliona ljudi kao drugi strani jezik koristi arapski jezik. kozmopolitizmu.

tanwin. kratki i dugi vokali. 231 . sukun. sintagme i kraće rečenice.PROGRAMSKI SADRŽAJI Teme (opća tematska područja kao osnov za daljnji rad) Funkcije i vještine (usmena i pismena kompetencija) Aktivnosti (pomoću kojih se realiziraju vještine) Gramatika (osnove gramatike za dati nivo) Vokabular (u okviru datih tema) Neophodno je ponoviti osnovne fraze i provjeriti da li su usvojeni: osnovni oblici slova. tašdid. varijante pisanja slova. vezivanje slova u riječi. pisanje odreñenog člana.

kraćim pismenim ili usmenim odgovorima na pitanja .ponavljanjem odreñenih riječi koje je izgovorio nastavnik ili koje su čuli sa kasetofona . imitiranjem povezivanjem pisanih riječi i odgovarajućih ilustracija 2) Ve rbalno: . sebe i druge .gestikuliranjem. min.pjevati .Škola (sportske i kulturne aktivnosti) . a potom postepeno usvajaju i pravilan način njihovog pisanja kroz vježbe poput: .Odreñeni i neodreñeni član . pjesmice.Koristiti brojeve do 20 (bez objašnjavanja inkongruencije) .Upitna re čenica .Nivo Peti razred 3. praznika i Funkcije i vje štine Djeca će znati: .povezivanjem ponuñenih riječi u tekstu…itd.-Brojevi (do 20) Vok abular Djeca će: Učiti samo osnovni vokabular.Reći koliko je sati (puni sat) .pokazivanjem na odreñene ilustracije koje se odnose na riječi koje su djeca čuli.Opisati jednostavni m rečenicama (imenskim) i ograničenim brojem riječi ljude i predmete u kući . ponavljanje.Opisati porodicu.izvoñenjem uputstava koje nastavnik izgovara ili koja čuju sa kasetofona 2) Ve rbalno: .lijepljenjem. odnosno slaganjem slika redoslijedom koji proistekne iz teksta koji su čuli .Imenovati predmete u školskoj torbi i učionici . lice množine) .davanjem kratkih odgovora na nastavnikova pitanja ili pitanja koja su čuli sa kasetofona ČITANJE I RAZUMIJEVANJE Djeca će prepoznati jednu ili više napisanih riječi.podvlačenjem i bojenjem ilustracija koje se odnose na riječi koje su čuli .Nabrojati aktivnosti u slobodno vrijeme .Iskazivanje starosti . koji će biti osnova za tvorbu kratkih sintagmi i (imenskih) rečenica Kroz dijalog (igre.Pridjevi (najčešće upotrebljavani) .glumiti PISANJE Djeca najprije prepisuju riječi koje su prije toga usmeno usvojila.bojenjem navedenih predmeta / osoba .gestikulacijom predstaviti ono što su čuli .Brojati od 1 do 10 . `ala) .ponavljati riječi nastavnika ili riječi izgovorene sa kasetofona .Svakodnevni život .Particip aktivni . GOVOR Djeca će: .Elementarn a imensk a rečenica .Pozd ravljanje upoznavanje .dopunjavanjem izostavljenih riječi ili sintagmi u tekstu .Pokazne zamje nice (za bliže i dalje objekte) . 'ila. crtanje i druge vježbe) uvježbavati osnovni vokabular Vokabular treba proširivati u skladu sa temama koje se obrañuju 232 .popunjavanja sintagmi i rečenica (npr.recitirati kraće pjesmice .Imenovati članove svoje uže porodice .Prije dlozi (fi. godina učenja arapskog jezika Prvi stepen elementarnog znanja Te me .P roslava roñendana.Gramatički že nski rod (nastavci za ženski rod) .voditi kraće dijaloge u parovima sa drugom djecom ili sa nastavnikom . izostavljajući odreñene riječi koje djeca trebaju popuniti) Gramatika .Upitni izraz (min ayna) .P ozdravljati na formalan i neformalan način .Osnovne boje (muški i ženski rod) .Nabrojati dane u sedmici . Gdje su nestale riječi? .P redstaviti sebe i druge .Lične zam je nice (jednina i 1.Kuća .Nabrojati ograničen broj odjevnih predmeta Aktivnosti SLUŠANJE I RAZUMIJEVANJE Djeca će slušati izgovoreni tekst i reagirati 1) Neve rbalno: . prepoznavanje. odnosno povezivanjem slike sa tekstom koji čuju. .nastavnik ispisuje sintagme/rečenice na tablu. sintagmi ili rečenica i reagirati: 1) Neve rbalno: .

kao i njegovanju prisnijih odnosa izmeñu djece i nastavnika. prirodu i sl. Interkulturalne vještine Djeca će: upoznati kulturu i običaje različitih zemalja u kojima se govori arapski jezik. Nastavnik treba kontinuirano pratiti i ocjenjivati rad svakog djeteta.takmičenje u pisanju brojeva itd. a u skladu sa uvjetima u kojima radi. procjeni kojim fondom riječi djeca trebaju ovladati u datoj grupi i datim uvjetima. Igre doprinose povećanju aktivnosti djece. Nastavnik treba da: pažljivo planira svaki čas. poboljšanju njihovih jezičkih znanja. DIDAKTIČKO – METODIČKE NAPOMENE U prvim godinama učenja arapskog jezika pažnju treba usmjeriti na aktivnosti koje imaju za cilj da razviju zainteresiranost djece za učenje jezika. piše pismene pripreme za svaki čas. potičući ih da maksimalno koriste vlastite talente i sposobnosti. uporeñivati je sa vlastitom kulturom i razvijati pozitivan stav prema različitosti. stvara živa atmosfera u učionici. Interdisciplinarni sadržaji U svim oblastima sadržaj je povezan sa drugim školskim predmetima: crtanjem. uspostavljanju prijatnije atmosfere u učionici. igrom (Tjelesni i zdravstveni odgoj). plesom. postavljajući ciljeve. te planirajući trajanje svakog segmenta aktivnosti u učionici. poštuje osnovne didaktičke principe primjerenosti i postupnosti. Preporuke - - - Kod organizacije nastave arapskog jezika u trećoj godini učenja. Praćenje i vrednovanje U petom razredu osnovne škole iskazuju se brojčane ocjene za postignute rezultate. razvija komunikacijske sposobnosti kod djece. razvija pozitivnu atmosferu u učionici. te izmeñu same djece. grupe i cijeli razred. sa postepenim uvoñenjem čitanja i pisanja. ples. Ukoliko se u nastavni proces integriraju igre. Postojanje i njegovanje 233 . Razvija se takmičarski duh. odgovornost i motivaciju za učenje. Ocjena treba da bude odraz cjelokupnog odnosa djeteta prema školskim obavezama. pjevanjem (Muzička/glazbena kultura). kao i dodatne materijale u slučaju neočekivanih situacija. kontrolira i razvija kod djece pravilno usvajanje izgovora. razvija vlastiti sistem praćenja i provjeravanja napredovanja svakog djeteta. rado insceniraju naučene dijaloge. Rad u parovima ili grupama doprinosi dinamici časa i većoj angažiranosti djece. detaljno razrañujući načine kako da ih postigne. pjesmu. preporuke se odnose prvenstveno na to da djeca rado prihvataju i provode proces imitiranja i ponavljanja. (Priroda). Arapski jezik se na ovom nivou uči kroz različite jezičke igre. marljivost.rekonstruiranje riječi od ponuñenih slova . pripremajući materijale/opremu koja je potrebna u učionici. njihove prednosti su velike. zajedničkom šetnjom kroz park. ponavljanje. razvija kod djece radne navike. oblikovanjem (Likovna kultura). pripremajući zadatke za pojedinu djecu. kreativno i fleksibilno kreira svoj rad u okviru zacrtanih ciljeva..

zapreminu (kvadara) uz prethodno procjenjivanje i pravilan izbor jedinične mjere . vrste). vrste).o uglovima (prepoznavanje. a naročito o pravom uglu i nekim njegovim dijelovima (polovini i trećini) . obilježavanje. površine (pravougaonika).mjeriti.s lakoćom uporediti ma koja dva višecifrena broja .formiranje pojmova i usvajanje procedura četiri osnovne računske operacije u skupu N 0 .izvoditi jednostavnije zaključke (a+ b = b+a. razumjeti i pravilno koristiti matematičke simbole . a • b = b •a .o rješavanju aritmetičkih (brojevnih) izraza . kvadrate) .izraditi modele kvadra (spec.izvesti jednostavnija praktična mjerenja i računanja površina i zapremina Znan je Razvijanje vještina i sposobnosti: usporeñivanja nizanja slijeñenja niza uputa prostornog organiziranja i orijentiranja vizuelizacije i vizuelnog grupiranja procjenjivanja prepoznavanja obrasca induktivnog mišljenja induktivnog i analognog zaključivanja različitih načina matematičkog izražavanja i komuniciranja matematičkog jezika prikupljanja.prave i poluprave i crtanju (modela) prave i poluprave .prepoznati i rješavati osnovne oblike jednačina i nejednačina u N 0 . elementi. selekcije i korištenja informacija Sposobnosti i vještine Dijete će moći: .modelirati brojevne izraze prema datim (tekstualnim) uvjetima .140 časova godišnje) PODRUČJA CILJEVI Stican je znan ja: . a •( b+c) = a • b + a•c i slične) .koristiti pomagala za crtanje uglova. Izlasci djece u prirodu su takoñer prilika za igre i pjesmice na arapskom jeziku. jediničnim površinama.formiranje pojmova brojevne crte brojeva skupa N 0 .sa sigurnošću obavljati računanja u N0 . o površini pravougaonika (mjerenje i izračunavanje) .prepoznati brojeve prvog miliona i brojeve skupa N 0. Matematika (4 časa sedmično .izraditi modele 1 cm3 i 1 dm3 . obilježavanje.o jednačinama i nejednačinama s nepoznatom „na jednom mjestu“ .o jediničnim površinama.poznavanje i upotreba matematičkih simbola .sigurno izvoditi osnovne računske operacije u N 0 .o trouglovima (prepoznavanje. njihov položaj na brojevnoj polupravoj i njihovu strukturu .o izračunavanju zapremine kocke OČEKIVANI REZULTATI Dijete će znati: . trouglova i pravougaonika .izraditi modele 1 mm2. jediničnim zapreminama.prepoznati i crtati pravougonike (spec.uglove (crtati i klasifikovati).važnost procjene i provjere rezultata .o izračunavanju površine kvadrata .upotrebe brojeva u različtim kontekstima.usvajanje znanja o višecifrenim brojevima i njihovoj strukturi . o zapremini kvadra (mjerenje i računanje) .prepoznati.prepoznati i rješavati zadatke date riječima (i problemske zadatake) .rješavati brojevne izraze . trouglove (crtati i klasifikovati) .o jediničnim zapreminama. 1 cm2 .takmičarskog duha tijesno je povezano s motivacijom za učenje jezika.koristiti se induktivnim i analognim mišljenjem u rješavanju različitih zadataka i problema 234 .formiranje pojmova brojeva prvog miliona i skupa brojeva N0 . a naročito o pravouglom trouglu . elementi. 1 dm2 i 1 m2 . u drugim predmetima i svakodnevnom životu . kocke) iz modela njihovih mreža i na druge načine .

emocija i doživljaja prepoznati važnost matematičkih znanja u rješavanju problema i sveprisutnost matematike u univerzumu Vrijednosti i stavovi NASTAVNI PROGRAM MATEMATIKE Programski sadržaji 1. Jedinica i nula u dijeljenju Množenje broja dekadskom jedinicom i višekratnikom broja deset.ponavljanje Povezanost sabiranja i oduzimanja . BROJEVI PRVOG MILIONA Čitanje. a ± x > b. a ± x < b.000. Mjesne vrijednosti cifara Brojevna crta 1. pisanje i uporeñivanje brojeva do 1. MNOŽENJE I DIJELJENJE U PRVOM MILIONU Množenje u prvom milionu kao sabiranje jednakih sabiraka.000 2. (x ± a)± b = c Nejednačine oblika: x ± a < b. samoaktualizacije uloge kritičkog mišljenja i zaključivanja u donošenju različitih odluka Dijete će: pokazivati više zanimanja za timski rad i socijalizaciju naučiti da sasluša argumentaciju i kritički preispituje lične stavove i stavove drugih prepoznavati vrijednosti unutrašnjeg (nehedonističkog) života i unutrašnje nagrade poboljšati vlastitu „listu“ motiva. nula kao sabirak) Primjena osnovnih svojstava sabiranja u računanju Brojevni izrazi sa sabiranjem i oduzimanjem Zavisnost zbira od sabiraka. x ± a ≤ b . Množenje dekadskom jedinicom Dijeljenje broja dekadskom jedinicom Množenje zbira i razlike brojem (Distributivnost množenja prema sabiranju i oduzimanju) Dijeljenje zbira i razlike brojem Pismeno množenje i dijeljenje jednocifrenim brojem 235 . pisanje i uporeñivanje brojeva prvog miliona Klase i razredi. a ± x = b . asocijativnost. x ± a ≥ b 3.000 – ponavljanje Zapisivanje brojeva u obliku zbira višekratnika dekadskih jedinica Čitanje. posebno kolektivnog (timskog) rada pozitivnim crtama ličnosti važnosti radovanja ličnom uspjehu i uspjehu drugih ocjenjivanja i samoocjenjivanja na osnovu objektivnog i konstruktivnog vrednovanja samopouzdanja. Nepromjenljivost zbira i primjena Zavisnost razlike od umanjenika i umanjioca.Razvijanje spoznaja o društvenim vrijednostima: uvažavanja argumentacije u branjenju ličnih stavova i stavova drugih važnosti donošenja sudova na osnovu provjerenih činjenica i izgrañenih kriterija rada. Nepromjenljivost razlike i primjena Oduzimanje zbira od broja Brojevni izrazi sa sabiranjem i oduzimanjem koji sadrže slovo (promjenljivu) Odreñivanje nepoznatog sabirka.ponavljanje Sabiranje i oduzimanje brojeva u prvom milionu (usmeni postupak) Sabiranje i oduzimanje brojeva u prvom milionu Sabiranje i oduzimanje brojeva u prvom milionu (pismeni postupak) Osnovna svojstva sabiranja (komutativnost. Množenje jednocifenim brojem Nula i jedinica kao činioci/faktori Dijeljenje kao obrnuta operacija množenju. x ± a > b. SABIRANJE I ODUZIMANJE BROJEVA U PRVOM MILIONU Sabiranje i oduzimanje brojeva u prvoj hiljadici . umanjenika i umanjitelja Rješavanje jednačina oblika: x ± a = b.

1 mm . Skup prirodnih brojeva (N) i skup N0. Obilježavanje uglova Uporeñivanje uglova Pravi. rastavljanje pravougaonika na kvadrate Uporeñivanje i mjerenje površine pravougaonika Jedinične mjere za površinu (1 m . 1 dm . vrhovi i uglovi trougla. a · x ≥ b. 1 cm . kvadrata) Mreža kvadra (spec. Raznostraničan. zapremina kvadra (specijalno kocke) – zadacima iz prakse DIDAKTIČKO-METODIČKE NAPOMENE 236 . 1 dm . 5. Tablica sa razredima/klasama cifara. SKUP PRIRODNIH BROJEVA (N) I SKUP N O Primjeri brojeva koji su veći od miliona. sa zagradama i bez zagrada Sastavljanje jednostavnijih brojnih izraza koji odgovaraju tekstualnim zadacima 4. jednakokraki i jednakostraničan trougao . Brojna poluprava brojeva skupa N0. a · x < b. Pravougli trougao .Pismeno množenje i dijeljenje dvocifrenim brojem Pismeno množenje trocifrenim brojem Osnovna svojstva množenja i primjena (komutativnost i asocijativnost množenja) Zavisnost proizvoda od činilaca (faktora) Nepromjenljivost proizvoda i primjena Zavisnost količnika od djeljenika i djelitelja Nepromjenljivost količnika i primjena Množenje i dijeljenje proizvoda brojem Množenje i dijeljenje korištenjem olakšica Brojevni izrazi u prvom milionu s množenjem i dijeljenjem koji sadrže promjenljivu (slovo) Jednačine oblika: a · x = b. kocke) Kvadratni oblici i kvadratni brojevi 8. 1 cm .ugao Kraci i vrh ugla. Upisivanje brojeva u tablice. rastavljanje kvadra na kocke. BROJNI IZRAZI Brojni izrazi sa operacijama različitog reda (stepena). 1 a. POVRŠINA PRAVOUGAONIKA 2 2 2 2 2 Modeliranje pravougaonika od kvadrata. a · x ≤ b. Izračunavanje površine kvadra (spec. 1 ha. TROUGAO Stranice.crtanje Crtanje tangram-figura Izračunavanje obima trougla 7. ZAPREMINA KVADRA (SPECIJALNO KOCKE) 3 3 3 3 3 Modeliranje kvadra od kocki. 1 mm .crtanje. 1 km ) Izračunavanje površine pravougaonika (spec. oštri i tupi ugao Uglovi tangram figura Mjerenje uglova tangram figura polovinom pravog ugla 6. UGAO Par polupravih sa zajedničkom početnom tačkom . BROJEVI VEĆI OD MILIONA. Uporeñivanje i mjerenje zapremine kvadara Jedinične mjere za zapreminu (1 m . kocke). a : x = b Nejednačine oblika: a · x > b. x · a = b. 1 km ) Izračunavanje zapremine kvadra (specijalno kocke) Površina kvadra i kocke. x : a < b 3. x : a = b.

Jednakokrakom i pravouglom trouglu treba pristupiti s posebnom pažnjom. Bitno je da djeca praktičnim modeliranjem (isijecanjem u papiru) jediničnih površina (kvadrata) formiraju pravilne predodžbe o površini kvadrata. RAČUNSKE OPERACIJE U PRVOM MILIONU Svi metodički postupci koji su se koristili prilikom usvajanja računskih operacija u prvoj hiljadi koriste se i kod usvajanja računskih operacija u prvom milionu. UGAO I TROUGAO Imajući u vidu da djeca geometrijske sadržaje u početnoj nastavi matematike usvajaju polazeći od konkretnog. Posebnu pažnju treba obratiti kod formiranja pojma pravog ugla. poučavanje u znanjima o uglu i trouglu treba započeti od konkretnih rogljastih oblika (tijela) iz okruženja.BROJEVI PRVOG MILIONA Sadržajima ove tematske cjeline prirodno se proširuju i produbljuju znanja koja su djeca stekla u okviru tematske cjeline hiljada. jednačine i nejednačine rješavati. Slično. Izračunavanje površine pravougaonika ne smije se pretvoriti u formalizam koji „ogoljava“ postupak izračunavanja površine do tabličnog množenja brojeva. Pojam beskonačnosti treba kod djece razvijati samo intuitivno i uz izbjegavanje riječi beskonačno. POVRŠINA PRAVOUGAONIH OBLIKA Dosadašnja iskustva i pokušaji (u četvrtom razredu osmogodišnje osnovne škole) u pomalo deduktivnom zasnivanju učenja površine pokazali su da je taj pristup bio neshvatljiv za veći broj djece. Moguće je koristiti izraz preko svakog broja. Rješavanje jednačina i nejednačina. ali sa dominacijom brojnog pristupa. Korištenje origami tehnika (tehnike presavijanja papira) pokazalo se kao izvanredna mogućnost u formiranju pojma pravog ugla i u uporeñivanju uglova. Izvanredno nastavno sredstvo za to je tangram . problemskih. na osnovu definicija računskih operacija i komponenti koje ih čine. nego te postupke treba vezivati za rješevanje različitih logičkih. odnosno u skupu brojeva N0. doživljajnog. u kojima je nepoznata „na jednom mjestu“. ne smije biti samo sebi svrha. brojni i perceptivno predodžbeni. isključivo. može se dosta uspješno razviti pojam zapremine (kvadra). kada su u pitanju usmena računanja. s obzirom na njegovu malu upotrebu u savremenom životu. MJERENJE I RAČUNANJE ZAPREMINE KVADRA I ovdje treba početi od modeliranja jediničnih zapremina (kocki). Zadnjom konstatacijom ne misli se na umanjivanje značaja pismenog računanja na razvoj široke lepeze sposobnosti djeteta. Ovdje preporučujemo da se učenje o mjerenju površine isključivo veže za mjerenje površine pravougaonika. Kao i u matematičkim sadržajima prethodnih razreda. površinu kvadra treba postaviti u kontekst učenja i vježbanja površine pravougaonika. a posebno praktičnih zadataka. a poslije toga i pravougaonika. Sva pravila i zakonitosti o brojevima i računskim radnjama iz prve hiljade uvode se i provjeravaju i u skupu brojeva prvog miliona. Koristeći prirodnu sklonost djeteta ka igri i istraživanju.set figura. Pismenom računanju dati adekvatan (ne prevelik) značaj. Posebnu pažnju potrebno je posvetiti poimanju skupa prirodnih brojeva i važnom svojstvu beskonačnosti. Nastavnik treba biti duboko svjestan važnog zakona konzervacije zapremine koju 237 . I ovdje će se koristiti sva tri pristupa: skupovni.

dijete može doživjeti slaganjem različitih kvadara od jednakih kocki i oblikujući kvadre od plastelina. 238 .

razvrstavanja. tolerancija Podrška drugima i servilna orijentacija Savjesno preuzimanje odgovornosti za ostvarenja Optimizam. kreira godišnji. mjesečne i dnevne planove rada P riprema nastavnu tehniku i tehnologiju Izrañuje didaktički materijal P rimjenjuje modele interaktivne nastave Bira zadatke i probleme usklañene u mogućnostima Ostvaruje produktivnu stvaralačku atmosferu i pozitivno ozračje u odjelu Vodi evidenciju svojih zapažanja o napredovanju djece Koristi različite metode i strategije u praćenju postignuća i sposobnosti djece Redovito ocjenjuje rad djece i vodi uredne zabilješke SABIRANJE I ODUZIMANJE BROJEVA U PRVOM MILIONU Nealgoritamsko (usmeno) sabiranje i oduzimanje brojeva u prvom milionu Sabiranje i oduzimanje brojeva u prvom milionu Algoritamsko (pismeno) sabiranje i oduzimanje brojeva u prvom milionu Svojstva sabiranja i oduzimanja brojeva u prvom milionu Nula kao sabirak Razumijevanje materije i problema Razvijanje pamćenja. procjenjivanje. unutrašnja motivisanost. Uporeñivanje brojeva prvog miliona Brojevi polindromi SPOSOB NOSTI Razumijevanje materije i problema Razvijanje pamćenja. jasan osjećaj vlastitih moći i limita Adaptivnost i fleksibilnost u prihvatanju promjena Inovacije i otvorenost za nove ideje i informacije Uvažavanje različitosti. razvrstavanja.NASTAVNI PROGRAM MATEMATIKE ZA PETI RAZRED SADRŽAJI BROJEVI PRVOG MILIONA ZNANJE Vezana za prvu hiljadicu brojeva Prepoznavanje . čitan je i pisanje brojeva koji su veći od hiljade Povezanost brojeva i skupova Dekadske jedinice i višekratnici dekadskih jedinica do miliona Cifre. Razvijanje mašte i percepcije Odvajanje bitnog od nebitnog Vještina odabiranja inovacija. kultura rada . prostorne organizacije i orijentacije Konvergentna i divergentna produkcija ideja Pamćenje i odabir informacija koje je potrebno upamtiti Evaluacija efikasnosti učenja i rada.) Koriste udžbenik i literaturu Dosljedno izvršavaju sve zahtjeve nastavnika u individualnom. brojevnih linija . Uče kod kuće i rade domaće zadatke Aktivno učestvuju u svim socijalnim oblicima nastavnog rada Prate izlaganja nastavnika Sarañuju u kreiranju obrazovnih situacija Pomažu nastavniku u izradi i kreiranju nastavnih sredstava i obrazovnih situacija (modela brojeva. jasan osjećaj vlastitih moći i limita Adaptivnost i fleksibilnost u prihvatanju promjena Inovacije i otvorenost za nove ideje i informacije Savjesno preuzimanje odgovornosti za ostvarenja Optimizam. VRIJEDNOSTI STAVOVI PONAŠANJA Samopouzdanje. te stvaralačko i logičko razmišljanje Razvijanje mašte i percepcije Odvajanje bitnog od nebitnog Vještina odabiranja inovacija. klasifikacije. uporeñivanja. nizanja i slijeñenja niza uputa Prostorno organiziranje i orijentiranje Vizuelno grupiranje i procjenjivanje Induktivno mišljenje Razvijanje prostorne organizacije i orijentacije Različiti načini matematičkog izražavanja i komuniciranja korištenjem matematičkog jezika. te stvaralačko i logičko razmišljanje. Razvijanje prostorne organizacije i Samopouzdanje. mjesečne i dnevne planove rada P riprema nastavnu tehniku i tehnologiju i izrañuje didaktički materijal P rimjenjuje modele interaktivne nastave Bira zadatke i probleme usklañene u mogućnostima Ostvaruje 239 . brojevnih linija. induktivno mišljenje. uporeñivanja. grupnom i frontalnom radu Uredno pišu sve informacije koje im daje nastavnik. ... klasificiranja.. grupnom i frontalnom radu Uredno pišu sve informacije koje AKTIVNOSTI NASTAVNIKA Izvodi sadržaje iz nastavnog plana i programa. pozitivan odnos prema radu i rezultatima svog rada i rada svojih drugova Značaj ocjenjivanja rezultata rada i važnost samokontrole Značaj znanja o Izvodi sadržaje iz nastavnog plana i programa. osnovna (brojevna) i mjesna vrijednost cifre Veze brojeva i tačaka poluprave Ureñenost skupa brojeva prvog miliona.) Koriste udžbenik i literaturu Dosljedno izvršavaju sve zahtjeve nastavnika u individualnom.. volja za rad. volja za rad i kultura rada: pozitivan odnos prema radu i rezultatima svog rada i rada svojih drugova Značaj ocjenjivanja rezultata rada i važnost samokontrole Značaj znanja o brojevima i kvantitativnim odnosima Interes za rješavanje problema i zadataka timskim radom Procjenjuju i vrednuju vlastite stavove i stavove drugih Poštivanje pravila obrazovne igre i aktivnosti uopće AKTIVNOSTI DJECE Aktivno učestvuju u svim socijalnim oblicima nastavnog rada Prate izlaganja nastavnika Sarañuju u kreiranju obrazovnih situacija Pomažu nastavniku u izradi i kreiranju nastavnih sredstava i obrazovnih situacija (modela brojeva. unutrašnja motiviranost. nizanja i slijeñenja niza uputa Prostorno organiziranje i orijentiranje Vizuelno grupiranje. kreira godišnji.

prostorne organizacije i orijentacije Konvergentna i divergentna produkcija ideja Pamćenje i odabir informacija koje je potrebno upamtiti Evaluacija efikasnosti učenja i rada Apstrahiranja i konkretizacija vizuelnog pamćenja. brojevnih linija.) Koristi udžbenik i literaturu Dosljedno izvršava sve Izvodi sadržaje iz nastavnog plana i programa. razvrstavanja.o. Procjena i vrednovanje vlastitih stavova i stavova drugih Poštivanje pravila obrazovne igre i Aktivno učestvuje u svim socijalnim oblicima nastavnog rada Prati izlaganja nastavnika Sarañuje u kreiranju obrazovnih situacija Pomaže nastavniku u izradi i kreiranju nastavnih sredstava i obrazovnih situacija (modela brojeva. prepoznavanja i korištenje obrasca Induktivno analogno zaključivanje Praćenje niza uputa (algoritam) brojevima i kvantitativnim odnosima Interes za rješavanje problema i zadataka timskim radom Procjena i vrednovanje vlastitih stavova i stavova drugih Poštivanje pravila obrazovne igre i aktivnosti uopće im daje nastavnik Uče kod kuće i rade domaće zadatke produktivnu stvaralačku atmosferu i pozitivnu klimu u razredu Vodi evidenciju svojih zapažanja o napredovanju djece Koristi različite metode i strategije u praćenju postignuća i sposobnosti djece Redovito ocjenjuje rad djece i vodi uredne zabilješke BROJNI IZRAZI BROJEVI VEĆI OD MILIONA SKUP PRIRODNIH BROJEVA (N) I SKUP NO Osnovne informacije o prirodnim brojevima i brojevnoj polupravoj prirodnih brojeva UGAO Prepoznavanje ugla Označavanje ugla Prepoznavanje pravog. klasifikovanja. oštrog i tupog ugla Crtanje pravog. kreira godišnji mjesečne i dnevne planove rada Priprema nastavnu tehniku i tehnologiju Izrañuje didaktički materijal P rimjenjuje modele interaktivne nastave Bira zadatke i probleme usklañene u mogućnostima (individualizirano pristupanje djeci kroz primjenu zadataka na više 240 .MNOŽENJE I DIJELJENJE U PRVOM MILIONU Množenje u prvom milionu kao sabiranje više jednakih brojeva Nealgoritamsko (usmeno) množenje Algoritamsko (pismeno) množenje brojeva Dijeljenje u prvom milionu kao suprotna r.. uopćavanja Praćenje niza uputa (algoritam) Uopćavanja. pozitivan odnos prema radu i rezultatima svog rada i rada svojih drugova Značaj ocjenjivanja rezultata rada i važnost samokontrole Značaj znanja o brojevima i kvantitativnim odnosima Interes za rješavanje problema i zadataka timskim radom. volja za rad Kultura rada. unutrašnja motivisanost. oštrog i tupog ugla Označavanje trougla Prepoznavanje pravouglog trougla Prepoznavanje jednakostraničnog.. jednakokrakog trougla Crtanje trougla i (specijalno) pravouglog trougla Prepoznavanje i crtanje tramfigura TROUGAO Razumijevanje materije i problema Razvijanje pamćenja.. stvaralačkog i logičkog razmišljanja Razvijanje mašte i percepcije Odvajanje bitnog od nebitnog Vještina odabiranja informacija. uporeñivanja Prostorno organiziranje i orijentiranje Vizuelno grupiranje Procjenjivanje Induktivno mišljenje Razvijanje prostorne organizacije i orijentacije Različiti načini Savjesno preuzimanje odgovornosti za ostvarenja Optimizam.. množenju Nealgoritamsko (usmeno) dijeljenje brojeva Algoritamsko (pismeno) množenje brojeva Jedinica i nula u množenju i dijeljenju Svojstva računskih operacija Prepoznavanje i računanje brojnih izraza orijentacije Različiti načini matematičkog izražavanja i komuniciranja korištenjem matematičkog jezika.

Ostvaruje produktivnu. P raćenje niza uputa (algoritam). stvaralačku atmosferu i stvaralačku i pozitivnu klimu u odjeljenju Vodi evidenciju svojih zapažanja o napredovanju djece Koristi različite metode i strategije u praćenju postignuća i sposobnosti djece Redovito ocjenjuje rad djece i vodi uredne zabilješke U evaluaciji i ocjenjivanju koristi različite oblike i strategije. Induktivno analogno zaključivanje.POVRŠINA PRAVOUGAONIKA Jedinične površine. aktivnosti uopće zahtjeve nastavnika u individualnom. uopćavanja Praćenje niza uputa (algoritam) U općavanja. prepoznavanja i korištenje obrasca. grupnom i frontalnom radu Uredno piše sve informacije koje mu daje nastavnik Uči kod kuće i radi domaće zadatke nivoe složenosti). Odvajanjem bitnog od nebitnog. prostorne organizacije i orijentacije Konvergentna i divergentna produkcija ideja Pamćenje i odabir informacija koje je potrebno upamtiti Evaluacija efikasnosti učenja i rada Apstrahiranje i konkretizacija vizualnog pamćenja. uvažavajući i samoocjenjivanje djece zasnovano na utvrñenim kriterijima 241 . koja dijete treba usvojiti. Mjerenje površine pravougaonika Izračunavanje površine pravougaonika (specijalno kvadrata) i kvadra (specijalno kocke) Jedinične zapremine Mjerenje zapremine kvadra Izračunavanje zapremine kvadra (specijalno kocke) ZAPREMINA KVADRA (SPECIJALNO KOCKE) matematičkog izražavanja i komuniciranja korištenjem matematičkog jezika. srednjeg i visokog nivoa. precizira znanja: dovoljnog.

5. raspravljati o tome šta se dešava i u kojim uvjetima.(2 časa sedmično – 70 časova godišnje) Priroda CILJEVI I REZULTATI ODGOJNO-OBRAZOVNOG RADA PODRUČJA UČENJA CILJEVI Djeca će steći znanje o: ⇒ Životnim zajednicama. okolini i učenju kao cjeloživotnom procesu SPOSOBNOSTI I VJEŠTINE ⇒ ⇒ VRIJEDNOSTI. kako biljke proizvode hranu i kisik.list (graña i funkcija) Disanje biljaka Fotosinteza Cvijet i cvat Oprašivanje biljaka 4. vrste uzgajanih životinja i njihovom životu. značaju biljaka za čovjeka ⇒ Divljim i samoniklim biljkama. Životne zajednice Biljke – proizvoñači hrane i kisika Graña i funkcija biljaka . načine uzgoja i zaštite biljaka ⇒ Načine uzgoja životinja. ponašanju ⇒ Da je ekologija nauka o očuvanju životne sredine. a one koje uzgaja čovjek gajenim. da su plodovi pojedinih biljaka jestivi. 242 . 7. disanju biljaka. PONAŠANJE ⇒ ⇒ ⇒ NASTAVNI SADRŽAJI / Teme 1. te donositi odgovarajuće zaključke koristiti vlastitu kreativnost i maštu za rješavanje problema koristiti jednostavan naučni jezik za saopštavanje ideja. gajenim biljkama. biljkama kao proizvoñačima hrane i kisika. prema drugima. 3. 6. uzgoju i zaštiti biljaka ⇒ Uzgoju i zaštiti životinja. pojava i procesa u prirodi i društvu pokazivati više samopouzdanja i odgovornosti poštivati različite stavove prepoznavati ulogu nauke za razumijevanje svijeta u kojem žive i za poboljšanje kvaliteta života ZNANJE Djeca će: ⇒ razvijati kritičko razmišljanje ⇒ sposobnost planiranja ⇒ provoñenje istraživanja ⇒ izvoditi mjerenja ⇒ dobivati i prezentirati dokaze ⇒ razmatrati dokaze i vršiti procjene ⇒ prenositi informacije putem individualnog i timskog rada kroz: ⇒ traženje ideja i provoñenje jednostavnih posmatranja i ogleda.stablo (graña i funkcija) .izdanak (graña i funkcija) . objasniti proces fotosinteze. znati kako se vrši oplodnja biljaka oprašivanjem ⇒ Da različite biljke imaju različita plodove. i za imenovanje i opis živih bića. cvijetu i cvatu. fotosintezi. te poreñenjem svojih predviñanja sa stvarnim rezultatima ⇒ sistematiziranje znanja ⇒ prezentiranje postignutih rezultata Djeca će razviti pozitivne vrijednosti i stavove: ⇒ prema sebi samima. značaju biljaka za čovjeka ⇒ Da se biljke koje u prirodi same rastu nazivaju divljim. 2. grañu i funkciju biljaka i način na koji biljke dišu. praviti razliku izmeñu cvijeta i cvata. kako djeca mogu dati svoj doprinos očuvanju životne sredine ⇒ ⇒ ⇒ ⇒ ⇒ ⇒ koristiti prethodna iskustva koristiti odreñene kriterije za prikupljanje i zapisivanje podataka uz pomoć nastavnika razvijati plan istraživanja pratiti redoslijed uputstava pri istraživanju i mjerenju uz pomoć nastavnika procjenjivati relevantnost podataka i informacija praviti jednostavna poreñenja. oprašivanju i oplodnji biljaka ⇒ Raznovrsnosti i rasprostranjenosti plodova i sjemenki. STAVOVI. razmnožavanju i ponašanju životinja ⇒ Ekologiji i očuvanju životne sredine OČEKIVANI REZULTATI Djeca znaju.korijen (graña i funkcija) . tvari. ⇒ Nabrojati i opisati životne zajednice. grañi i funkciji biljaka. njihovoj potrebi za hranom i kisikom. načinu razmnožavanja i njihovo. svojoj porodici.

14. 243 . 13. te priprema pojmovne podloge za buduće predmete prirodnih nauka u višim razredima. 15. 18. To okruženje je potrebno spoznavati sa aspekta bioloških. 17. prate i bilježe prirodne pojave i procesi. Način realizacije izvanučioničke nastave bi planirale škole u ovisnosti o svojim mogućnostima. Da bi se taj cilj u potpunosti ostvario. doprinosi stvaranju djetetove cjelovite slike o svemu što nas okružuje u svijetu. 11. problemski orijentirana nastava i primjeri iz svakodnevnog života i okruženja u kojem dijete živi. Stoga Priroda. 10. očuvanje životne sredine Fizikalna svojstva tvari/tvar ili supstanca. što je više moguće. prakticirati izvanučioničku nastavu gdje se posmatraju. 9. Oplodnja biljaka Raznovrsnost plodova i sjemenki Rasprostranjenost sjemenki i plodova Značaj biljaka za čovjeka Divlje (samonikle) i gajene biljke Uzgoj i zaštita biljaka Uzgoj i zaštita životinja Životinje i njihova potreba za hranom i kisikom (razmnožavanje i ponašanje životinja) Ekologija. Njegove specifičnosti se ogledaju u mogućnostima objedinjavanja i povezivanja prirodoslovnih cjelina koje se odnose na različita područja prirode i svijeta u širem smislu riječi. fiziku i hemiju. kao malo koji predmet u cjelokupnom školovanju.8. tj. Takav način pristupa predmetu priprema dijete za cjelovit način shvatanja i rješavanja problema. neophodno je. uzorak O tijelima DIDAKTIČKO-METODIČKE NAPOMENE Priroda je novi nastavni predmet u V razredu devetogodišnje osnovne škole. Kod planiranja nastave prirode na umu se moraju imati iskustveno i interaktivno učenje. 12. 16. Gdje god je moguće nastavni sadržaji koje planira nastavnik trebali bi se držati načela aktuelnosti u neposrednom okruženju djeteta i lokalnoj zajednici. hemijskih i fizikalnih procesa.

komuniciranje sa djecom. razmjena iskustava. diskutiranje. izdanka. sistematiziranje Sakupljanje. izvoñenje zaključaka. podsticanje radoznalosti. sistematiziranje. pravljenje zbirki korijena. PONAŠANJE Pozitivan stav o životnim zajednicama. diskutiranje. pripreme mikroskopa i mikroskopiranje lista biljke. organizacija nastave u prirodi Izrada didaktičkih materijala Posmatranje i praćenje napretka djece Fotosinteza Zna objasniti proces fotosinteze kod zelene biljke Izrada shema. mora. važnost biljnog svijeta za život na Zemlji Posjeduje znanja o biljkama kao proizvoñačima hrane i kisika.TEME ZNANJE SPOSOBNOSTI I VJEŠTINE VRIJEDNOSTI. posmatra i zaključuje Ispunjavanje domaćih zadataka Saradnja. učestvovanje u akcijama uzgajanja biljaka u školi i školskom dvorištu Graña i funkcija biljaka korijen (graña i funkcija) izdanak (graña i funkcija) stablo (graña i funkcija) list (graña i funkcija) Posjeduje znanja o grañi funkciji biljaka. posmatranje. prema biljkama u prikuplja različite okruženju biljke i priprema ih za herbarijum. dogovaranje. nabraja biljke i životinje. predviñanje Pripremanje. mašte i razvoj kreativnosti Životne zajednice Posjeduje znanje o životnim zajednicama livade. izrada tematskih panoa. situacija za zaključivanje. sakupljanje materijala. predviñanje. prikupljanje informacija. interaktivno učenje izrada shematskih prikaza Organizacija izleta Poticanje razvoja radnih navika 244 . grañi i funkciji osnovnih dijelova Sakupljanje biljaka. jezera i vazduha. bare. pravi lance uzajamnih odnosa. povrtnjaka. korištenje dodatnih izvora znanja Izgrañen stav prema povezanosti žive i nežive prirode i ulozi nežive prirode u fotosintezi Izvoñenje ogleda. važnosti biljnog svijeta za život na Zemlji Prepoznaje razne Pravilan odnos biljke u okruženju. opisuje ih. ne uništava biljke i životinje u životnim zajednicama AKTIVNOSTI DJECE AKTIVNOSTI NASTAVNIKA (ORGANIZACIJA I METODE NASTAVE I UČENJA. šume. o uvjetima života i rasta biljaka i životinja u životnim zajednicama. stabla i lista. listova. STAVOVI. doprinosi poboljšanju uvjeta života u životnim zajednicama. zaključivanje. značaj disanja biljaka za život na Zemlji Pozitivan stav prema značaju biljaka koje svojim disanjem proizvode kisik neophodan za život ljudi i životinja na Zemlji Učešće u radovima u okolini škole Pomoć roditeljima Posmatranje. korištenje njenih resursa za potrebe nastave Procjenjivanje napretka djece. OCJENJIVANJE) Planiranje. cijeni vrijednosti životnih zajednica. izdanaka. uključivanje roditelja i drugih uposlenika u školi u realizaciju programskih sadržaja. njihovim osnovnim dijelovima. Osmišljavanje predviñanje. o uzajamnom odnosu biljaka i životinja u životnoj zajednici Prepoznaje životne zajednice. koristi dodate izvore znanja Razlikovanje biljnog od životinjskog svijeta. upućivanje djece na različite izvore znanja. pravljenje jednostavnijih klasifikacija biljaka opisivanje grañe korijena. povezivanje već stečenih znanja i iskustava sa materijom koja se obrañuje Pravljenje shematskog prikaza disanja biljaka na primjeru stablašice Čuvanje biljnog svijeta u okruženju. osmišljavanje igara i interakcijskog učenja. motiviranje djece za rad Posmatranje i procjenjivanje Osmišljavanje igara u učionici Organizacija praktičnih vježbi Saradnja sa roditeljima Saradnja sa lokalnom zajednicom. voćnjaka. izrada panoa Pomaganje drugima Biljke – proizvoñači hrane i kisika. pomoć drugima Disanje biljaka Zna šta je biljkama potrebno za disanje i na koji način dišu.

porodicom Procjenjivanje postignuća Organizacija izleta u šumu Razvijanje ljubavi prema prirodnim ljepotama BiH Motiviranje. pravljenje zbirki i tematskih panoa Značaj biljaka za čovjeka Posjeduje znanja o značaju biljaka za čovjeka Sposobnost prepoznavanja biljnog svijeta.Cvijet i cvat Posjeduje osnovna znanja o cvijetu i cvatu. sistematiziranje. razlikovanje jestivih od nejestivih Izgrañen stav prema raznovrsnosti plodova i sjemenki u prirodi i njihovom značaju i razmnožavanju biljaka Ispravan stav prema biljkama i njihovom značaju za čovjeka Rad na prikupljanju plodova i sjemenki. procjenjivanje Raznovrsnost plodova i sjemenki Posjeduju znanja o raznovrsnosti plodova i sjemenki. pravljenje panoa Organizacija izlaska u prirodu Podsticanje. izrada panoa. izvoñenje ogleda. izrada tematskih panoa Planiranje. praćenje. pomaganje 245 . sistematizacija životinja prema staništu. voñenje Izrada edukativnih i didaktičkih materijala Bilježenje. načinu i značaju uzgoja i njihove zaštite Izgrañen pravilan stav prema uzgoju i zaštiti životinja Praktičan rad u seoskom dvorištu ili farmi. prepoznavanje jestivih biljaka i njihovih dijelova. Razlikuju cvijet i cvat. praćenje. opisivanje izgleda i upotrebe biljaka od strane ljudi Istraživanje u prirodi. korištenje dodatnih izvora znanja Razvijanje interesovanja i poželjnih navika djece Praćenje zdravlja djece Motiviranje djece na igre i sport Divlje (samonikle) i gajene biljke Posjedovanje znanja o samoniklim i gajenim biljkama i njihovoj upotrebi u ishrani ljudi i očuvanju zdravlja Pravilan stav prema divljim i samoniklim biljkama i gajenim biljkama. načinu ishrane. pomaganje. pripremanje i podsticanje djece na kreativan i istraživački rad Predlaganje i rukovoñenje školskim projektom Oprašivanje i oplodnja biljaka Posjeduje znanja o prirodnom i vještačkom oprašivanju i oplodnji biljaka Sposobnost razlikovanja prirodnog i vještačkog načina oprašivanja i oplodnje Praktični radovi. podsticanje. predviñanje Planiranje. pravljenje zbirki. pravilna upotreba zaštitnih sredstava kod uzgoja biljaka i zaštita prilikom upotrebe tih sredstava Razlikovanje divljih od pitomih životinja. sistematiziranje Saradnja sa lokalnom zajednicom. pravilna upotreba biljaka u ishrani ljudi i životinja Razlikovanje divljih od gajenih biljaka. pravljenje zbirki Organiziranje malih radnih akcija. načinu uzgoja i načinu zaštite biljaka Prepoznavanje značaja uzgoja biljaka za ishranu ljudi i ishranu životinja. izgledu i drugim karakteristikama Izgrañen pravilan Praktičan rad u stav prema učionici i izvan uzgoju i zaštiti učionice biljaka Organizacija i izvoñenje različitih ogleda sa vodom Priprema materijala Pripremanje cjelokupnog nastavnog procesa Organizacija ureñenja izvora Uzgoj i zaštita životinja Posjedovanje znanja o uzgoju i zaštiti životinja. prikupljanje slika životinja. pomoć u gajenju biljaka Prikupljanje. izvoñenje zaključaka. pripremanje. znaju osnovne dijelove cvijeta i njihovu ulogu Izgrañen pozitivan stav prema cvijetu i cvatu. učešće u zajedničkim radovima u školi na izradi tematskih panoa i prikupljanju i pravljenju zbirki cvjetova i cvatova Pozitivan stav o prirodnom i vještačkom oprašivanju biljaka Prikupljanje različitih cvjetova i cvatova. motiviranje djece Uzgoj i zaštita biljaka Posjedovanje znanja o uzgoju i zaštiti biljaka. njihovoj ulozi u životu i razmnožavanju biljaka Prepoznavanje plodova i sjemenki različitih biljaka.

prikupljanje materijala. bilježenje. pravilno rukovanje priborom i materijalom za izvoñenje ogleda Ogledom pokazati da su i plinovi tijela i da zauzimaju prostor (npr. pravilna upotreba materijala i pribora za izvoñenje ogleda Istraživanje u neposrednom okruženju. uzorak Mjerenje temperature leda prilikom topljenje i temperature vode koja se zagrijava. učešće u lancima ishrane Pravljenje lanaca ishrane. očuvanje životne sredine Posjedovanje znanja o ekologiji kao nauci o očuvanju zdrave životne sredine Očuvanje životne sredine. tečnih i gasovitih tijela. praćenje i vrednovanje rada djece. aktivno učešće u izvoñenju ogleda Planiranje i pripremanje nastavnog procesa. pripremanje. način života pojedinih životinja i njihovo razmnožavanje. istraživanje dodatnih izbora znanja. potreba za kisikom Pravilan odnos prema životinjskom svijetu Izrada tematskih panoa. upućivanje djece na širu literaturu. pomoć djeci u samostalnom i grupnom radu Organizacija akcija očuvanja zdravog okoliša Planiranje i pripremanje ogleda. pomoć djeci s posebnim potrebama u radu 246 . plakata i drugog obrazovnog materijala Saradnja sa lokalnom zajednicom i porodicom Planiranje. prikupljanje materijala za nastavu. usporedba pravilnih i nepravilnih oblika Zauzimanje pravilnih stavova prema oblicima iz prirode i vještačkim oblicima. učešće u akcijama ureñenja okoliša. obrnutim uranjanjem čaše u vodu). izrada grafikona promjene temperature u odnosu na vrijeme zagrijavanja. izvoñenje zaključaka i interpretacija dobivenih rezultata Fizikalna svojstva tvari Tvar/supstanca. praktični radovi u školi i izvan škole. vode koja ključa i isparava se. izvoñenje zaključaka i donošenje sudova o pojedinim pojavama. praktični radovi u školi i izvan nje. preduzimanje mjera opreza. davanje doprinosa očuvanju životne sredine Pravilan odnos prema očuvanju životne sredine Aktivno učešće u očuvanju životne sredine. pravilnih i nepravilnih oblika. pomaganje Omogućavanje posmatranja. zaključivanje Aktivno učešće u pripremi i izvoñenju ogleda. agregatnog stanja pojedine materije Prepoznavanje agregatnih stanja vode. preporuka šire literature djeci.Životinje i njihova potreba za hranom i kisikom (razmnožavanje i ponašanje životinja) Posjedovanje znanja o razmnožavanju i ishrani životinja i njihovoj potrebi za kisikom. organiziranje Praćenje. pripremanje. posmatranje i zaključivanje Planiranje. praćenje i ocjenjivanje Ekologija. podsticanje i rukovoñenje u istraživanju Pomaganje djeci u izradi kalendara. istraživanje. mjerenje temperature vode. Kroz oglede usvojiti pojmove u vezi s prijelazom tvari iz jednog u drugo agregatno stanje O tijelima Usvojiti pojmove čvrstih. izrada grafikona Pravilan odnos prema preuzetim obavezama i zadacima.

prema drugima i drugačijima. . . - 247 .Utjecati na usvajanje i bogaćenje vlastitog rječnika. vjerskim i kulturološkim obilježjima i različitostima stanovnika Bosne i Hercegovine. voditi rasprave iznositi zapažanja ili napisati referat kako bi se došlo do zajedničke ocjene. . historijskim etapama razvoja.regionalnu podjelu Bosne i Hercegovine. . . Vrijednosti. . uče i dolaze do individualnih ili zajedničkih zaključaka koje mogu prezentirati. . Sposobnosti i vještine Djeca: .geografski položaj Bosne i Hercegovine. što je doprinos razvitku tolerancije i prava na različita mišljenja. o njima razgovarati. . dogañajima iz prošlosti.o regionalnim obilježjima Bosne i Hercegovine.kroz učenje razvijaju kritičko razmišljanje. . .Naučiti slušati druge poštovati i uvažavati i drugačije stavove. prema sebi samima.teritorijalno ureñenje Bosne i Hercegovine. ulogu i značaj glavnog grada.o kulturno-historijskim znamenitostima domovine.kroz ponavljanje i sistematiziranje gradiva utvrditi prethodno stečena znanja.(2 časa sedmično – 70 časova godišnje) Društvo CILJEVI I REZULTATI ODGOJNO-OBRAZOVNOG RADA Stjecanje znanja: .što karakterizira narode Bosne i Hercegovine u nacionalnom. stanovništvu. stavovi. . zastava i himna). .obilježja koja simboliziraju našu domovinu (grb. borbu i težnje njezinih naroda za slobodom i nezavisnosti. . .izraditi mapu/kartu kulturnohistorijskih znamenitosti naše domovine. ponašanje Djeca razvijaju pozitivne vrijednosti i stavove prema domovini. .ulogu i značaj važnih kulturnih i vjerskih središta za život stanovništva.objasniti položaj Bosne i Hercegovine kroz historiju. njezinom položaju. . karakteristike regija u ekonomskom.samostalno ili u grupama posmatraju.o borbi naroda za slobodu i neovisnost domovine u toku njenog dugog postojanja. . kulturnom i vjerskom pogledu.samostalno planiraju i po važnosti odreñuju kulturnohistorijske spomenike koje će posjetiti. Djeca znaju: .izraditi lentu vremena i druga pomagala za orijentaciju u vremenu. spoznaje o okruženju u kojem žive i na osnovu ponuñenih teza dolaze do vlastitih zaključaka bez nametanja stavova od strane nastavnika. . . porodici.dati prijedloge kako sačuvati kulturnohistorijske spomenike i vlastiti doprinos za očuvanje spomenika kulture u svom kraju i šire. saobraćajnom i kulturnom pogledu.o svojoj domovini.o nacionalnim. okruženju i važnosti očuvanja domovine kao integralnog dijela evropske i svjetske zajednice.Oblikovanje moralnih vrijednosti. Djeca znaju: .narode i narodnosti koje žive u našoj domovini i šire.

Kulturno-historijske znamenitosti Bosne i Hercegovine 3. Saobraćaj 5. Religija . različitosti i značaj razvitka Bosne i Hercegovine od 1941. Vrste saobraćaja u Bosni u Hercegovini 5.2.3. društvene i kulturne) 2.9. geografske odlike Bosne i Hercegovine 4. središta kantona i njihova uloga 1. Najznačajnije ličnosti bosanske države – vjerska slika.5. Posebnosti. Gubitak samostalnosti bosanske države – pad pod tuñinsku vlast (Osmansko carstvo i AustroUgarska) 2.2. nacionalna struktura i konstitutivni narodi) 2. Kulturno-historijske / povijesne znamenitosti 3.6. do 1991.4. različitosti i značaj razvitka Bosne i Hercegovine od 1918. Najvažnije saobraćajnice i saobraćajna povezanost 5. Geografska obilježja Bosne i Hercegovine 4. godine (političke. kultura i umjetnost 2. Saobraćajna povezanost u naselju i zavičaju 248 . Narodni preporod – kulturno-prosvjetna aktivnost u Bosni i Hercegovini u austro-ugarskom periodu 2. Uzajamni odnos privrede 5.1. Područje današnje Bosne i Hercegovine u prahistoriji – najznačajnija nalazišta 2. Kulturne.3. nastanak i teritorijalnopolitički razvoj srednjovjekovne bosanske države 2. do 1941.2.4. Posebnosti. raspored.1. Značajni kulturno-historijski objekti u zavičaju 3. Geografska obilježja Bosne i Hercegovine 1.2. prosvjetne i vjerske ustanove naroda u Bosni i Hercegovini 3.4.5. Bosna i Hercegovina i okruženje 1. Iz prošlosti domovine 2.1. društvene i kulturne) 2. godine (političke.3. vjerska slika zavičaja i naroda u Bosni i Hercegovini 4.pojam. Prirodni resursi.1. Stanovništvo Bosne i Hercegovine (broj. Područje današnje Bosne i Hercegovine u antičko doba – antička kultura u mom kraju 2.8. Moja domovina 1.2. Razvijenost Bosne i Hercegovine.7. Nastanak suverene i nezavisne Bosne i Hercegovine 3.3.1. Slaveni i njihovi civilizacijski okviri. Glavni grad Bosne i Hercegovine. Moja domovina Bosna i Hercegovina 1.3.Nastavni sadržaji / teme 1. privreda i turizam 4.

djeca znaju o nastanku suverene Bosne i Hercegovine . Područje današnje Bosne i Hercegovine u antičko doba – antička kultura u mom kraju 2.6. Područje današnje Bosne i Hercegovine u prahistoriji – najznačajnija nalazišta 2.na geografskim kartama prepoznaju razvoj i granice Bosne i Hercegovine kroz historiju od prvih početaka do danas . do 1991. središta kantona i uloga 2. godine (političke. Najznačajnije ličnosti bosanske države – vjerska slika.važnost srednjovjekovne bosanske države i njezine glavne ličnosti . izvlačenje pozitivnih zaključaka za bolje sutra svih u B osni i Hercegovini .TEME 1. kultura i umjetnost 2. različitosti i značaj razvitka Bosne i Hercegovine od 1918.1.izrada karte sa entitetima AKTIVNOSTI NASTAVNIKA .usvajaju zaključke vezane za dogañaje iz prošlosti i projiciraju ih u smislu važnosti za našu sadašnjost i budućnost VRIJEDNOSTI. Geografska obilježja Bosne i Hercegovine 1. društvene i kulturne) 2. P osebnosti.4. .organizacija posjeta . Moja domovina BiH 1. Bosna i Hercegovina i okruženje 1. PONAŠANJE .izgrañivanje vlastitih stavova o prošlosti Bosne i Hercegovine na osnovu naučenog gradiva .razumijevanje dogañaja iz prošlosti i njihovo preslikavanje na sadašnjost.3.2. godine (političke.vrednovanje ispravne borbe za slobodu Bosne i Hercegovine . P osebnosti. do 1941.pomaganje djeci u izradi njihovih zadataka .1.9.izrada panoa o prošlosti naše domovine . različitosti i značaj razvitka Bosne i Hercegovine od 1941.djeca znaju o osvajačima iz prošlosti i borbi naroda za svoju slobodu .pripremanje audiovizualni h materijala koji će pomoći u obradi gradiva i djeci vjernije prikazati novo gradivo .3.izgradnja pozitivnog stava o svojoj domovini. Gubitak samostalnosti bosanske države – pad pod tuñinsku vlast (Osmansko carstvo i AustroUgarska) 2.prikupljanje materijala o prošlosti naše domovine .posjeta muzejima i izložbama koji govore o prošlosti Bosne i Hercegovine .samostalna izrada državnih obilježja .8.na geografskim kartama prepoznaju granice svoje domovine.prepoznaju državna obilježja . Glavni grad BiH.poštovanje drugih naroda koji žive u našem okruženju AKTIVNOSTI DJECE .2. Nastanak suverene i ZNANJE . društvene i kulturne) 2. Iz prošlosti domovine 2. STAVOVI. Slaveni i njihovi civilizacijski okviri.5.4. nastanak i teritorijalnopolitički razvoj srednjovjekovne bosanske države 2.na kartama pokazuju teritorijalno ureñenje B iH .djeca znaju o prošlosti svoje domovine od doseljenja do danas . granice entiteta i kantona . Narodni preporod – kulturnoprosvjetna aktivnost u Bosni i Hercegovini u austro-ugarskom periodu 2. te ih znaju pokazati .djeca na kartama znaju položaj B iH i granice sa susjednim državama – položaj B iH .prepoznaju obilježja domovine i znaju ih objasniti SPOSOBNOSTI .7.organiziranje školskih izložbi povodom državnih praznika 249 .pripremanje potrebnog audiovizuelnog materijala vezanog za prošlost naše domovine . Moja domovina 1.

mogu objasniti što simboliziraju odreñeni spomenici u njihovom užem okruženju .3.razvijanje pozitivnog stava o vjerskim spomenicima i njihovoj ulozi .4.2. K ulturnohistorijske znamenitosti B iH 3. Prirodni resursi. Najvažnije saobraćajnice i saobraćajna povezanost 5.razlikuju spomenike prema starosti i prema važnosti . Geografsk a obilježja BiH 4.o vrstama saobraćaja koji je zastupljen u BiH .pripremanje potrebnog materijala za bolju prezentaciju novog gradiva .3 Saobraćajna povezanost naselja u zavičaju .znanje o prošlosti svog zavičaja .razlikuju grane privrede i njihovu zastupljenost u BiH .obilazak kulturnohistorijskih spomenika i rad na njihovoj zaštiti i čišćenje okolnih prostora .nezavisne B osne i Hercegovine 3.aktiviranje djece na civilizirano ponašanje u saobraćaju . Z načajni kulturno.historijskih spomenika u zavičaju 3.pokazuju na karti gdje se nalaze najvažnije saobraćajnice . Razvijenost BiH.1.saobraćajnu povezanost u svom kraju .izrada karte prema privrednoj razvijenosti .pripremanje djece prema individualnim i grupnim zadacima .vjerski spomenici naroda u BiH .prepoznaju obilježja vjerskih spomenika .organiziranje posjeta kulturnohistorijskim znamenitostim a .2.razvijanje pozivnog odnosa prema okolini i prema kulturnim vrijednostima koje ta sredina ima .razvijanje pozitivnih stavova o očuvanju kulturne baštine iz prošlosti domovine i naroda koji u njoj žive .objasniti važnost dobrih saobraćajnica za život ljudi i za razvoj privrede . Vrste saobraćaja u B iH 5. geografska obilježja BiH 4.najvažnije saobraćajnice u BiH .Izrada replika spomenika ili crtanje .organiziranje posjeta vjerskim spomenicima .priprema audiovizuelnih sredstava za izvoñenje nastave 250 . Uzajamni odnos privrede .1.djeca znaju o kulturnohistorijskim spomenicima BiH .2.3.razvijanje kulturnih navika i civiliziranog ponašanja u saobraćaju .na karti ucrtati najvažnije saobraćajnice u B iH .organiziranje posjeta muzejima .znaju karakteristike religija naroda u BiH .znanje o najvažnijim spomenicima iz prošlosti BiH .organiziranje posjeta 5. K ulturnoprosvjetne i vjerske ustanove naroda u BiH 3. privreda i turizam 4. Kulturno – historijske zn ame nitosti 3.posjeta lokalnim privrednim objektima i sajmovima .imaju znanja o privredi i turizmu BiH i njihovoj povezanosti . Religija – pojam. Saobraćaj 5.organiziranje akcija na očuvanju spomenika . vjerska slika zavičaja i naroda u BiH 4.1.

prosuñivati o njihovim vrijednostima na osnovu ličnih potreba i ciljeva. djeca će posebno učiti i o ureñenju svoje domovine te kulturno-historijskim spomenicima koje karakteriziraju njeno područje. što je značajno za proširivanje znanja djece.DIDAKTIČKO-METODIČKE NAPOMENE Nastavni predmet Društvo zauzima središnje mjesto u programiranju i integriranju nastavnih sadržaja ostalih predmeta u nižim razredima osnovne škole. kulturološkim razlikama koje postoje u našoj domovini. Pri realizaciji nastavnih sadržaja treba težiti primjeni raznovrsnih izvora saznanja. poticanje samoistraživanja) olakšava obradu informacija u procesu učenja i olakšava kritičko mišljenje. U ovom razredu djeca će proširiti stečena znanja o svojoj domovini. Po svojim programskim sadržajima i oblicima rada on pruža neiscrpne mogućnosti odgojno obrazovnih strategija koje potiču aktivno učenje i umijeće kritičkog mišljenja kako bi obrazovanje na elementarnom stepenu odražavalo potrebe demokratizacije obrazovanja u kojem dijete može opisati svijet i suditi o njemu. kritičko mišljenje mora postati konstanta njihova neposrednog iskustva pa se s pravom problematizira uloga učitelja kao odgovorne osobe u kreiranju kvalitetne nastave. Izučavanjem ovako predviñenih sadržaja djeca će steći potrebna znanja o svojoj domovini i tako se postupno uključiti u društvene predmete koji su predviñeni u višim razredima u osnovnoj školi. U tom procesu važna je uloga savremenog učitelja. 251 . odreñivanjem svrhe učenja (motivacijom). Potrebno je voditi računa da nivo interpretacije odgovara uzrastu djece. Nastavni predmet Društvo u svome razvoju iznjedrio se na osnovi spoznaje o djetetovoj potrebi za cjelovitim doživljajem neposredne stvarnosti i participiranjem škole u potpomaganju djeteta u njegovoj spremnosti za sve složenije zahtjeve životnog okruženja kao i potrebe stjecanja bazičnih znanja koja garantiraju uspješno snalaženje u društvenim predmetima u višim razredima osnovne škole. pa u tom cilju ograničiti broj termina sa kojima se ona susreću prvi put. aktivnim uključivanjem djece u procesu učenja različitim tehnikama. za dijete je važno kako u predviñenim nastavnim sadržajima i postavkama razmišljati samostalno i postupati u skladu sa svojim razmišljanjima. poticanjem refleksije (različitost mišljenja. koje stavlja u funkciju više mentalne procese. djeca će obnoviti i produbiti svoja znanja o vrsti naselja i saobraćajnoj povezanosti svoje domovine. Realizacija ovog programa podrazumijeva da udžbenik predstavlja spoj sa drugim izvorima saznanja. Takoñer. ljubavi prema domovini. I na kraju. te kako iskoristiti odreñene informacije sa različitih stajališta. Ako polazimo od uvažavanja demokratskih procesa putem kvalitetne nastave predmeta Društvo. Nastavnik u ovom predmetu treba voditi djecu kroz procese učenja i njegove prednosti s aktiviranjem mišljenja. Da bi djeca djelotvorno razmišljala. Primjenom metoda racionalnog učenja i motiviranjem djece u obradi nastavnih sadržaja uz aktivno učešće nastavnika omogućit će djeci stjecanje neophodnih znanja iz predmeta Društvo. U ostvarivanju složenih pitanja razumijevanja uzročno-posljedičnih veza i odnosa u društvenim pojavama i procesima koje predviña nastavni program kod djeteta je prije svega potrebno poticati i razvijati znatiželju i propitivanje. te umijeće kritičkog mišljenja.

. kao i da ih pripremi za što uspješnije pohañanje nastave i usvajanje znanja iz predmeta Tehnička kultura (6. kao kvalitetnoj pripremi za kasniji rad u grupi/timu NASTAVNE CJELINE I OBLASTI Uvod u nastavni predmet Tehnika i informatika Informatika i tehnika Izborni dio nastave Sadržaj nastave iz Osnova tehnike i informatike u 5. i 7.Savladavanje osnovnih pravila tehničkog crtanja: vrste linija.upoznavanje djece sa kreativnim računarskim programima za ilustraciju i crtanje . Zadaci nastave iz predmeta Osnove tehnike . matematika.. dostignuća. 8. organizacija skladištenja papirnog otpada . podjela tehnike. kultura življenja .poticanje djece na samostalnost i samoinicijativu .uvoñenje djece u tehnička i informatička znanja . plastične folije. osnovni pojmovi. priroda. reguliranje saobraćaja na raskrsnicama.uvoñenje djece u kreativan rad putem kreativnih radionica s ciljem izrade predmeta od upotrebne vrijednosti (škola. prerada starog papira..osposobljavanje djece za pravilno i sigurno kretanje u saobraćaju . HTZ.) . kože.ukazivanje na značaj individualnog rada..podizanje svijesti kod djece o tehničkim i informacionim tehnologijama: pripreme. bicikl kao saobraćajno sredstvo (kombinacija teoretskog izlaganja i praktičnog rada) KREATIVNA RADIONICA: praktična primjena usvojenih znanja iz tehničkog crtanja.Usvajanje osnovnih znanja o saobraćajnim pravilima i propisima: uloga i značenje saobraćajnih znakova. UVOD U NASTAVNI PREDMET - TEHNIKA I INFORMATIKA Izrada mehaničko-tehničkih modela i maketa od upotrebne vrijednosti . kartona. razredu devetogodišnje osnovne škole je da upozna djecu sa osnovnim elementima tehnike kao jednim od najbitnijih segmenata života savremenog čovjeka. sa postepenim uvoñenjem rada u paru. kao i upotrebom alata .upoznavanje osobina materijala i njihovih tehnoloških karakteristika . osjećaja za koristan rad i tehničkog stvaralaštva izradom predmeta od upotrebne i estetske vrijednosti . mogućnosti koje pružaju . rukovanje i upotreba pribora za tehničko crtanje .Upoznavanje sa osnovnim principima uticaja tehnike i tehnologije u zaštiti životne okoline: reciklaža.ovladavanje elementarnim postupcima obrade materijala.Definiranje osnovnih pojmova: šta je tehnika. društvo. informatika. organizacija radnih mjesta. mašte.podizanje nivoa svijesti kod djece o značaju očuvanja životne okoline i uticaja tehnike na životnu okolinu. razred) i predmeta Informatika (6. ljepenke.Osnove tehnike (1 čas sedmično – 35 časova godišnje) Cilj nastave predmeta: Osnove tehnike Cilj nastave predmeta Osnove tehnike u 5. domaćinstvo. i 9. historijski razvoj tehnike i informatike . literatura i pribor za praćenje i realizaciju nastavnih sadržaja.razvijanje kreativnosti. razred). organizacija. 7. razredu: planiranje i priprema za rad u kabinetima za tehničku kulturu i informatiku. platna. kao i o značaju njene primjene na zaštitu životne okoline .podizanje nivoa korelacije izmeñu nastavnih predmeta: tehnička kultura. alati i pribor za obradu papira. osobine materijala. 252 . obrada. zanimanja u tehnici i informatici.

koji kreira zajedno sa djecom.kao i iz saobraćajno-tehničke kulture . vodenog i zračnog saobraćaja) uz upoznavanje sa osnovnim mehaničkim i fizičkim karakteristikama (korelacija nastavnog gradiva: tehnika . zanimanja u tehnici i informatici. kao i aktivno učešće u radu Aktivno učešće u kreiranju časa podrazumijeva adekvatnu pripremu djece da prikupe odreñeni broj informacija sa: medija. Postavljanje različitih vrsta jednostavnih pitanja potiče djecu na kvalitetne odgovore.informatika) INFORMATIKA I TEHNIKA historijski razvoj informatike. kao i kreativnih igračaka (razne vrste slagalica od kartona) izrada nacrta modela saobraćajnih sredstava (kopnenog. naučnicima zaslužnim za razvoj različitih oblasti tehnike. Nastavnik ilustrira.izrada odgojno-obrazovnih panoa. tehnologije i informatike je nezamisliv život savremenog čovjeka u 21.izrada modela saobraćajnih sredstava (kopnenog. proširivanje vlastitih afiniteta i ljubavi prema važnom segmentu ljudskog života (bez tehnike. rukovanje tastaturom i mišem) kreiranje i brisanje foldera upoznavanje sa adekvatnim programom za unos teksta (osnove) upoznavanje sa programom za crtanje (Paint – osnove) izrada crteža geometrijskih figura i tijela izrada sastavnih dijelova odgojno-obrazovnih panoa. akcent baciti na kreativne igračke (razne vrste slagalica od kartona) .izrada geometrijskih figura i tijela . inerneta. značaju tehnike u svakodnevnom životu. računara i primjena informatike pojam hardvera i softvera dijelovi računara savladavanje osnovnih pravila korištenja računara (uključivanje i isključivanje. Upoznavanje sa zanimanjima (uvod u profesionalnu orijentaciju). historijat i razvoj tehnike i informatike Aktivnosti dje ce Praćenje izlaganja i svih prezentacija predmetnog nastavnika. razvoju tehnike. podjela tehnike. vijeku) Aktivnosti nastavnika Izlaganja nastavnog gradiva primjenom različitih metoda u cilju što kvalitetnije. informatike. U cilju osavremenjavanja nastavnog procesa nastavnik uključuje i multimedijalne sadržaje: hronološki prikaz tehničkih ostvarenja. podatke o životu ljudi zaslužnih na polju tehnike. literature i sl. prigodnih čestitki . KREATIVNE VJEŽBE (praktična primjena usvojenih znanja iz tehničkog crtanja): - - 253 . objašnjava i prezentira prethodno pripremljen obrazovni pano. zanimljivije i afirmativnije prezentacije gradiva. računara i računarske tehnologije definicija i pojam informatike. pisanog materijala i crteža za izradu obrazovnog panoa) Očekivana postignuća Usvajanje osnovnih znanja o: tehnici.izrada igračaka. razvijanje opće kulture. pokretanje aplikacija. afirmacija i otkrića iz tehničkih oblasti.informatika) izrada kreativnih programa za testiranje usvojenih znanja iz saobraćajno-tehničke kulture Nastavna oblast i sadržaj OBRADA: Definiranje osnovnih pojmova: šta je tehnika. (priprema multimedijalnog sadržaja. vodenog i zračnog saobraćaja) uz upoznavanje sa osnovnim mehaničkim karakteristikama (korelacija nastavnog gradiva: tehnika . prigodnih čestitki izrada nacrta igračaka.

koža. ljepenkom. karton. plastičnom folijom Ak tivnosti djece Učešće u radu prema uputstvima predmetnog nastavnika i aktivna primjena usvojenih znanja iz tehničkog crtanja: . format A4. Aktivnosti nastavnika Izlaže nastavno gradivo vezano za osnovna pravila tehničkog crtanja. P ostavljanje različitih vrsta jednostavnih pitanja potiče učenike na kvalitetne odgovore. Aktivnosti nastavnika Izlaganja nastavnog gradiva primjenom vezano za osnovne materijale (papir. Očekivana postignuća Djeca usvajaju osnovna znanja o tehničkom crtanju. zaglavlje i sastavnica Aktivno učešće u radu prema uputstvima predmetnog nastavnika i aktivna primjena usvojenih znanja.okvir. mjerilo ili razmjere. kartonom. reciklaže i sl. Alat i pribor za rad sa ovim materijalima. Demonstrira radne operacije sa alatom koji je namijenjen za dalju obradu u cilju odbijanja finalnih proizvoda. koža. vrste linija. dobivanje.crtež A 4 formata . kožom. osobine i primjena. Oček ivana postignuća Djeca primjenjuju usvojena znanja o tehničkom crtanju na osnovu čega se stiče ukupan uvid u stepen usvojenosti nastavnog gradiva. okvir. ljepenka. Usvajaju znanja o zanimanjima i stručnoj spremi osoba koje se u profesionalnom životu bave kreacijama i ilustracijama različitih dijelova mašina. 254 . koji kreira zajedno sa djecom. usvajanje elementarnih znanja o vrstama linija. modela i maketa od upotrebne vrijednosti. zaglavlje i sastavnica Aktivnosti dje ce Aktivno učešće u svim oblicima nastavnog rada. Samostalan pristup radu. razvijanje vlastite kreativnosti i sticanje radnih navika. Vizuelno uočavaju i usvajaju znanja o crtanju u mjerilu/razmjeri. aktivnošću na izradi ilustracijacrteža. ulozi i značaju tehničkih crteža. osnovne operacije obrada materijala u cilju odbijanja predmeta. Praćenje izlaganja i prezentacija predmetnog nastavnika. Vježba: razvijanje osjećaja za pravilnu ilustraciju svih vrsta linija u odnosu na njenu ulogu na tehničkom crtežu. karton i ljepenka. Nastavnik uključuje i upotrebu grafoskopa. U cilju osavremenjavanja nastavnog procesa nastavnik uključuje i upotrebu grafoskopa. ureñaja i sl. kao praćenju zanimljivih članaka i informacija sa medija. Ak tivnosti nastavnika Nastavnik savjetima i adekvatnim pomaganjem na praktičan rad uvodi djecu u srž primjene usvojenih znanja. kako se i zašto kotira/dimenzionira tehnički crtež. pravila kotiranja. prerada. platnom. karton. praćenje multimedijalnih i drugih sadržaja koji prezentiraju nastavno gradivo na času. Očekivana postignuća Učenici usvajaju osnovna znanja o materijalima koji su namijenjeni njihovom uzrastu: papir. radnih listova. Korištenje različitih metoda u cilju što kvalitetnije prezentacije gradiva. Uz adekvatnu pripremu učenik može na kvalitetan način. a posebno multimedijalnih sadržaja iz oblasti materijala i njihove industrijske prerade. značaju poznavanja tehničkog crtanja. Vježba: savladavanje osnova rukovanja priborom. a posebno multimedijalnih sadržaja iz oblasti tehničkog crtanja. plastična folija. primjenom do sada usvojenih znanja iz ove oblasti vezane za različite materijale. a ono što je posebno specifično redoslijedu radnih operacija koje se primjenjuju kod izrade predmeta i ureñaja od upotrebne vrijednosti. platno. plastična folija). Objašnjava i prezentira prethodno pripremljen obrazovni pano. Nastavna oblast i sadržaji OBRADA: Upoznavanje sa materijalima: papir. Usvajaju znanja o alatima i priborima za obradu ovih materijala.Nastavna oblast i sadržaj OBRADA: Savladavanje osnovnih pravila tehničkog crtanja: tehničko pismo. usvajaju znanja o veličinama/formatima tehničkih crteža i njegovom izgledu (sadržaju) s posebnim akcentom na format crteža A 4. platno. Primjenjuje različite metode u cilju što kvalitetnije. kao i o alatu i priboru za rad sa ovim materijalima. Ak tivnost djece Aktivno učešće u izlaganju predmetnog nastavnika i praćenje multimedijalnih i drugih sadržaja koji prezentiraju nastavno gradivo na času. ljepenka. demonstrira radne postupke iz stalno potenciranje realizacije aktivnosti (samostalnost djece u radu). poluproizvodi i proizvodi. i afirmativnije prezentacije gradiva.vrste linija . Nastavna oblast i sadržaj VJEŽBE: Tehničko crtanje VJEŽBE: Savladavanje radnih postupaka i upotrebe alata za rad sa papirom. učestvovati u kreiranju obrazovnog panoa. rukovanje i upotreba pribora za tehničko crtanje. izradu obrazovnog panoa. Upoznavanje sa sastavom pribora za tehničko crtanje i njegovim pravilnim korištenjem.

kao i aktivno učešće u radu. reguliranju saobraćaja na raskrsnicama. Vježba: razvijanje osjećaja prema ilustraciji u mjerilu/razmjeri. pravila reguliranja saobraćaja na raskrsnicama: pravilo desne strane. osobine materijala. Aktivnosti nastavnika Prezentacija gradiva i tematike vezane za osnovne principe uticaja tehnike i tehnologije u zaštiti životne okoline: reciklaža. faktora sigurnosti i sl. izradu obrazovnog panoa. kolovoz. Korištenje različitih metoda u cilju što kvalitetnije i afirmativnije. zanimljivije i afirmativnije prezentacije gradiva. razvijanje vlastite kreativnosti i sticanje radnih navika. Očekivana postignuća Djeca primjenjuju usvojena znanja o tehničkom crtanju na osnovu čega se stiče ukupan uvid u stepen usvojenosti nastavnog gradiva. reguliranje saobraćaja na raskrsnicama. definicijama: saobraćajni znakovi.Nastavna oblast i sadržaj OBRADA: Upoznavanje sa osnovnim principima uticaja tehnike i tehnologije u zaštiti životne okoline: reciklaža. 255 .) Aktivnosti nastavnika Izlaganje nastavnog gradiva o saobraćajnim pravilima i propisima. startanje i sl. U cilju osavremenjavanja nastavnog procesa nastavnik uključuje i upotrebu grafoskopa. demonstrira radne postupke iz stalno potenciranje realizacije aktivnosti djece (samostalnost djece u radu). informatika) Aktivnosti djece Aktivno učešće u radu prema uputstvima predmetnog nastavnika i aktivna primjena usvojenih znanja iz tehničkog crtanja. Bicikl u javnom saobraćaju. opterećenje. Uz adekvatnu pripremu dijete može na kvalitetan način primjenom do sada usvojenih znanja iz ove oblasti učestvovati u kreiranju obrazovnog panoa. U cilju osavremenjavanja nastavnog procesa nastavnik uključuje i upotrebu grafoskopa. saobraćajna traka. Poseban obrazovni osvrt dati na tehničke mjere zaštite životne okoline i uticaj tvornica za preradu papira na životnu okolinu. mimoilaženje. Uz adekvatnu pripremu dijete može na kvalitetan način primjenom do sada usvojenih znanja iz ove oblasti. učestvovati u kreiranju obrazovnog panoa. radnih listova. sigurnosti u saobraćaju. reciklaži i sl. a posebno multimedijalnih sadržaja iz oblasti osobina materijala. Nastavna oblast i sadržaj OBRADA: Usvajanje osnovnih znanja o saobraćajnim pravilima i propisima: uloga i značenje saobraćajnih znakova. industrijskoj preradi. pješački prelaz. akcent baciti na kreativne igračke (razne vrste slagalica od kartona) izrada modela saobraćajnih sredstava (kopnenog. saobraćajnim znacima. prerada starog papira. Usvajanje znanja o novim proizvodima napravljenih od otpadnih papirnih materijala. savladavanje vožnje bicikla na adekvatno ocrtanom poligonu (prepreke. osnovni pojmovi. Nastavna oblast i sadržaj KREATIVNA RADIONICA: praktična primjena usvojenih znanja iz tehničkog crtanja.). uticaj sječe šume na eroziju tla. organizacija skladištenja papirnog otpada Aktivnosti dje ce Praćenje izlaganja i svih prezentacija nastavnika. Očekivana postignuća Djeca usvajaju osnovna znanja o saobraćajnim pravilima i propisima: usvajanje teoretskih znanja o sigurnosti u saobraćaju. Očekivana postignuća Djeca usvajaju osnovna znanja tehničkim mjerama zaštite životne okoline (reciklaža. vodenog i zračnog saobraćaja) uz upoznavanje sa osnovnim mehaničkim i fizičkim karakteristikama (korelacija nastavnog gradiva: tehnika. Praćenje multimedijalnih i drugih sadržaja koji prezentiraju nastavno gradivo na času. nosivost. bicikl kao saobraćajno sredstvo (kombinacija teoretskog izlaganja i praktičnog rada) Aktivnosti dje ce Praćenje izlaganja vezanih za saobraćajna pravila i propise. Primjena različitih metoda u cilju što kvalitetnije. ulozi i značenju saobraćajnih znakova. Aktivnosti nastavnika Nastavnik savjetima i adekvatnim pomaganjem na praktičan rad uvodi djecu u srž primjene usvojenih znanja. obrada. vozila. zaustavljanje. kolovozna traka. izradu obrazovnog panoa. organizacija i upravljanje deponijama papira i papirnih proizvoda). kartona i ljepenke. alati i pribor za obradu papira. Aktivno učešće u radu prema uputstvima predmetnog nastavnika i aktivna primjena usvojenih znanja. predmeta i ureñaja tehničkim mjerama zaštite životne okoline. prigodnih čestitki izrada igračaka. organizacija skladištenja papirnog otpada. kao i aktivno učešće u radu. a posebno multimedijalnih sadržaja iz oblasti saobraćajno-tehničke kulture. Vježba: savladavanje osnova rukovanja priborom Vježba: razvijanje osjećaja za pravilnu ilustraciju svih vrsta linija u odnosu na njenu ulogu na tehničkom crtežu. Praćenje multimedijalnih i drugih sadržaja koji prezentiraju nastavno gradivo vezano za saobraćajna pravila i propise. prerada starog papira. kao i iz saobraćajno-tehničke kulture) izrada geometrijskih figura i tijela izrada odgojno-obrazovnih panoa. šta je pješak. Samostalan pristup radu. radnje vozilom na putu. trotoar.

kako izvršiti izmjene. funkcijama tipki i tastature. prezentira i demonstrira Nastavnik uključuje i računar i direktno na računaru prezentira gradivo. rad sa opcijama: pisanje. Aktivno učešće u kreiranju časa podrazumijeva adekvatnu pripremu djece da prikupe odreñeni broj informacija iz medija. 3. Razvijaju opću kulturu. memoriranje. osnovni elementi računara. Djeca usvajaju osnovna znanja o tehnici. ilustrira. kako obrañuje podatke. informatičkim programima i aplikacija. uloga i značaj poznavanja informatičkih programa i aplikacija. literature i sl. Djeca usvajaju osnovna znanja o korištenju računara: . memoriranje. datoteci. značaj poznavanja osnovnih funkcija računara. U cilju osavremenjavanja nastavnog procesa nastavnik direktno uključuje i računar kao osnovno sredstvo rada. njena funkcija.kako izaći iz datoteke i ponovno ući u nju. 4. informatici. razvoj informatike. značaj poznavanja osnovnih funkcija računara. Historijski razvoj računara i računarske tehnike. objašnjava. značaju informatike i informatičke tehnologije u savremenom životu čovjeka. Postavljanjem različitih vrsta jednostavnih pitanja potiče djecu na kvalitetne odgovore Ilustrira. 2. informatike. tehnologije. tehnici. objašnjava. šta je folder-direktorij. rad sa mišem. datoteku . Nastavna oblast i sadržaj OBRADA: Savladavanje osnovnih pravila korištenja računara: pokretanje računara. Izlaganje gradiva primjenom različitih metoda.kako kreirati folder. Corel) Upoznavanje sa pravilima kreiranja foldera i datoteke. rezanje. šta je softver. na kojem principu radi računar. perifernim ureñajima. današnja dostignuća o naučnicima zaslužnim za razvoj hardvera i softvera. Rukovanje tastaturom/tipkovnicom – funkcije tipki računara. Upoznavanje sa adekvatnim programima (prednost dati jednostavnim programima za crtanje – npr. šta je informacija Aktivnosti djece Praćenje izlaganja vezanih za definiranje osnovnih pojmova o informatici. informatičke tehnologije. Postavljanje različitih vrsta jednostavnih pitanja potiče djecu na kvalitetne odgovore. vijeku) Aktivnosti nastavnika Izlaganje nastavnog gradiva vezanog za osnovne pojmove (informatika. IZBORNI DIO NASTAVE Izborni dio nastave iz Osnova tehnike u 5. kako bojiti kreirane /nacrtane površine . osnovnim dijelovima računara. rezanje. hardveru. principu rada računara. šta je hardver.kako memorirati ureñeno i kako datoteku smjestiti u kreirani folder . o osnovnim funkcijama računara.kako povlačiti i ureñivati linije . Opcije: kreiranje. osnovni i periferni ureñaji. razvoj informatike. zanimanja u informatici. kreiranje foldera i datoteke. softveru.kako i prema kojim pravilima nacrtati okvir. Izrada modela Izrada školskih učila Izrada fotografija Tehničko-didaktički ureñaji za potrebe škole i vlastitu upotrebu 256 . šta je datoteka.kako ispisivati i ureñivati tekst . prezentira i demonstrira. kopiranje i lijepljenje teksta Aktivnosti djece Očekivana postignuća Aktivnosti nastavnika Paralelan rad sa izlaganjem predmetnog nastavnika-svaka tipka. brisanje. lijepljenje. proširuju vlastite afinitete i ljubav prema važnom segmentu ljudskog života (bez tehnike. memoriranje Aktivnost na prenošenju znanja o osnovnim pravilima korištenja računara. i drugih tehničkih oblasti nezamisliv je život savremenog čovjeka u 21. Upoznavanje sa zanimanjima (uvod u profesionalnu orijentaciju). kopiranje. a prateća nastavna sredstva će biti: grafoskop i multimedijalni sadržaji. osnovni dijelovi računara.Nastavna oblast i sadržaj OBRADA: Definiranje osnovnih pojmova: šta je informatika.kako koristiti aplikacije koje kao gotove nudi program za crtanje . direktoriju. uloga i značaj poznavanja informatičkih programa i aplikacija). razredu sastoji se od jedne od slijedećih oblasti: 1. Očekivana postignuća Nastavnik na ovaj način može steći uvid u predznanje koje dijete posjeduje i sa čime raspolaže kada je u pitanju nastavak rada na časovima informatike. fizici. Upoznavanje sa perifernim ureñajima (miš) – funkcije tipki miša i rukovanje. rad na tekstu. funkcija tipki i tastature i perifernih ureñaja. šta je podatak. zaglavlje i sastavnicu na crtežu odreñenog formata (A4) .

djece. samostalno. škole i društva uopće Odnosi unutar porodice. Kultura življenja PROGRAMSKI SADRŽAJI 1. kulturom dijaloga Usvajanje znanja o kulturnom načinu stanovanja. ljub av me ñu ljudima. estetskih i kulturnih potreba Znanja o osnovama kulture stanovanja. . putem praktičnog rada mogu izvoditi meñusobnom saradnjom. društvene odnose i poslje dice u kasnijim periodima života. cigareta i opojnih sredstava OB RAZOVNI Razvijanje osjećaja i potrebe kod djece za kulturnim ophoñenjem i ponašanjem u okviru svoje porodice. duhana i opojnih droga na odnose unutar porodice. Ljubav unutar porodice . UVOD 1. Upoznavanje djece sa bolestima savremenog svijeta i štetnim djelovanjem alkohola. starinama.čuvanjem starinskih upotrebnih predmeta i narodnih nošnji u okviru svoje porodice i sl. SAVREMENA PORODICA 1. zdravstvenih. psihološke i socijalne promjene u adole scenciji. odijevanja i prehrane DOVOLJNA Razvijena svijest o neophodnosti povezanosti teorijskog znanja i njegove primjene u svakodnevnom životu Osposobljenost da naučena pravila i postupke o osnovnim potrebama kulturnog življenja. Naučiti ih da budu tolerantni prema drugim i drugačijim u sredini življenja i uopće u životu Razvijanje estetskih vrijednosti života Stvaranje navika za štednjom ličnih. ako roditelji i nastavnici primijete pozitivne promjene u načinu ponašanja djeteta. posjetom muzejima. Potrebe savremene porodice . poznavanje porodičnog porijekla 2. ustano ve koje pružaju pomoć porodici 257 . Upoznavanje sa programskim sadržajem. uloga članova porodice. odjeće i obuće Uputiti djecu na izbor odreñenih zanimanja i zanata Uputiti djecu da izmijene loše prehrambene navike Da se djeca nauče pravilno odnositi prema privatnim i društvenim dobrima.(2 časa sedmično – 70 časova godišnje) PROGRAMSKI ZAHTJEVI ODGOJNI Da kod djeteta razvije potrebu za radom i učenjem Upućivanje djeteta na vrijednosti porodičnog i drugih oblika društvenog života Da putem praktičnih vježbi djeca razviju svoju kreativnost koja će im u životu koristiti da stvaraju bolje uvjete življenja Da djeca steknu osnovne higijenske navike pri održavanju lične higijene. Uticaj alkohola. Porodični (obiteljski) život . higijene stambenog prostora. Naučiti ih pravilima kulturnog ponašanja. razvoj u adolescenciji. učenjem raznih običaja. Znanja o važnosti provoñenja osnovnih higijenskih.raspodjela poslova u porodici. Zn an ja o promje nama k oje ih očekuju u periodu adole scencije. OČEKIVANA POSTIGNUĆA MINIMALNA Znanja o osnovnim i osnovnim potrebama kulturnog življenja djeteta uzrasta od deset godina Znanja o odnosima unutar porodice i važnosti zd ravog življenja. poštivanje kulture dijaloga i meñusobnog uvažavanja Razvijen odnos tolerantnog ponašanja i rješavanje sukoba nenasilnim putem Ljubav i pravilan odnos prema svim životnim dobrima koja su neophodna za kulturno življenje . i usvajan ja zd ravih životnih navika VISOKA Razvijena uspješna komunikacija. Uloge članova porodice a posebno. Šte tne poslje dice na rast. grupnim radom. podje le ljubavi.člano vi porodice. pravilnoj prehrani itd. društvenih i prirodnih materijalnih dobara Adolescencija: šta je adole scencija ? Biološke. Ishodi učenja će biti zadovoljavajući. razvijanje ekološkog ponašanja Očuvanje kulturne baštine naših naroda i narodnosti. odijevanja. zadacima i obave zama 2. Rizična ponašanja. ravnopravnost i uvažavanje članova porodice.

Estetski elementi u stanu .1.arhitektura bosanske kuće Posebna obilježja seoskog stanovanja . razvoj. TRADICIONALNO KULINARSTVO 11. online igara-ali i nekretanje. Pravilan odnos prema starinama . 2. sitni ukrasni predmeti Vježba . 6. narodne rukotvorine. vrste ručnog rada Prateći elementi u odijevanju-vježba vezivanja kravate. nedostatkom hrane. kako ostvariti svoje pravo i riješiti problem demokratskim putem 7. Ljubav-porodična ljubav. PREHRA NA I ZDRAVL JE 9.stavljanje naglaska na vjernost kao metoda zaštite od prenošenja bolesti savremenog svijeta.tekstil. uopće naše domovine BOSNE I HERCEGOVINE. putevi prenošenja bolesti. 4. aranžiranje cvijeća Tradicionalni elementi stanovanja . 5. intereta. ekološka pravila ponašanja u sredini življenja i uopće 3. vrste zanimanja i zanata. zabava. SERVIRANJE HRANE I PONAŠANE ZA VRIJEME JELA 10. kultura dijaloga 2. kose. Kultura demokratskog ponašanja . Kulinarski postupci pripreme hrane i kontrola kvaliteta hrane. Sistematizacija rada iz prehrane 1. njihova upotrebna i hranjiva vrijednost. OPĆA KULTURA PONAŠANJA (BONTON) 1. 1. kako reći SVIJETA 7. čuvanje društvene imovine. Vježba – estetika lica. prednosti i bogatstvo raznolikosti u našoj državi BOSNI I HERCEGOVINI. Vježba – izrada portfolija . nezdrave SAVREMENOG prehrambene navike. 3. E valuacija programskog sadržaja kulture življenja STRANA ŽIVOTA 13. Sistematizacija programskih sadržaja opće kulture ponašanja 1.očuvanje kulturne baštine sredine življenja. 2. Obilazak starina. ekološka proizvodnja hrane 4. noktiju. Hranjivi sastojci hrane – neophodni za rast. 258 . posjeta frizerskom. higijena i pravilno čuvanje namirnica 3. KULTURA STANOVANJA 3. LIČNA HIGIJENA 6. zidni ukrasi.korištenje zajedničkih prostorija i prostora. Apstinencija i značaj vjernosti. Pravilan odnos prema životnim dobrima . KULTURA ODIJEVANJA 4.Starine moga zavičaja 6. obilježavanje i učenje tradicionalnih običaja i sl. nenasilno ponašanje u porodici.kombiniranje dijelova odjeće u jednu estetsku cjelinu Narodne nošnje u BiH – sastavni dio kulturne baštine. te naglasiti značaj lične higijene. sporta i rekreacije za kulturno življenje LJEPŠA 2.prednosti i nedostaci prirodnih i vještačkih Boje u odijevanju .gospodarski objekti Vježba . Vježba – pravilan način kombiniranja namirnica – pripremanje užine i jednostavnog jela 5. pravilan raspored dnevnih obroka i njihova kalorijska vrijednost 2. poštivanje drugih i drugačijih 4. u sredini življenja.privatnost. tradicije i tradicionalnih običaja naših naroda. Vrste materijala za izradu odjeće .osobenost svake boje. Hobi. duhan ili drogu. EKONOMIKA DOMAĆINSTVA 12. zavisnost od kompjutera. 5. VAŽNOST PREHRANE NE onima koji Vam nude alkohol. alkohol. privatna imovina. osnovna pravila dobrog kombiniranja boja Vježba .pojam demokratskog društva. rad i očuvanje zdravlja. duhan (pasivno BOLESTI pušenje posebno). 3. Bolesti uzrokovane nehigijenom (bolesti prljavih ruku i druge bolesti savremenog svijeta) 2. .Izrada ukrasnog predmeta. značaj odmora.. Štetne životne navike sa naglaskom na drogu. kozmetičkom i drugim salonima za uljepšavanje 1.Moj izbor namještaja za moju sobu Razvijanje i provoñenje stambene kulture . ljubav prema ljudima. oblici nasilja u porodici i uopće u društvu. 4. tijela i sl. 5. ŠTETNE Pripreme za adolescenciju kao period života sa velikim mogućnostima i velikim opasnostima NAVIKE I za dalji razvoj ličnosti. različite vrste ljubavi. prekomjernom i nehigijenskom prehranom 8. 1. poštivanje kućnog reda 5. Bolesti uzrokovane nedostatkom hranjivih sastojaka u hrani. Prehrambene namirnice – vrste namirnica. nepravilnom. marame i sl.

harmonija hromatske boje u funkciji bogaćenja palete boja .slobodna Savladavanje upotrebe linija /crta/. harmonija.. BOJA .. tačkom i mrljom i njihov odnos -Crtačke teksture MOTIVI I TEHNIKE ODGOJNO-OBRAZOVNI CILJEVI I ZADACI OB RAZOVNI CILJEVI ODGOJNI I SOCIJALIZIRAJUĆI CILJEVI .Kompozicioni /prostorni/ odnosi u vizuelno likovnim sadržajima .Razvijanje sposobnosti kombinatorike.Usvojeni pojmovi za oblast boja: mrlja. za njihovu primjenu u praktičnom radu /realizaciji likovnih radova/. divergentnog mišljenja .Razvijanje kritičkog mišljenja. konkretnog i apstraktnog mišljenja.Kombiniranje linije /crte/ sa plohom. pastel. ritam. kolaž. pojave u prirodi.slobodnu .Uočavanje. emocija i slično kroz likovni izraz . OBLASTI 1. razumjeti i predstaviti različite forme organizacije kompozicije upotrebom crtačkih tekstura . kreiranju izgleda upotrebnih predmeta.Pastuozno.piramidalno . lazurni namaz. bogaćenje mašte. kao i načina njene primjene . osjećanja. odijevanju. pjesma. ploha. shvatanje značaja i mogućnosti upotrebe potpunije /bogatije/ palete boja.Moći registrirati. u dvo i trodimenzionalnoj organizaciji prostora .statičnu dinamičnu. objekti. tuš i kist... naglašen deblji nanos boje /uočava se potez kista. debeli namaz. solidarnosti: jačanje i bogaćenje emocija .Likovna kultura (1 čas sedmično – 35 časova godišnje) CILJEVI I REZULTATI ODGOJNO-OBRAZOVNOG RADA PROGRAMSKI SADRŽAJI TEMATSKE CJELINE. lavirani tuš. sintetičkog koncipiranja.likovnih elemenata i .Razvijanje sposobnosti pripremanja tonova boja. kompozicija boja. debeli namaz.Uočavanje značaja obogaćivanja izraza uvoñenjem više valerskih vrijednosti boje . lazurni namaz. potez. tempera.vodoravna /horizontalna/ . dosljednost. potez.P rimjena svih oblika poticaja u realizaciji likovnih radova . istrajnost. dominacija.P repoznati i uporediti na svojim umjetničkim radovima prostornu organizaciju kompozicije: . boja preko boje daje novu valersku vrijednost /boju/ . Kulture življenja.Razumjeti i moći predstaviti oslabljenu boju /miješanje boja/ proširivanje /bogaćenje/ palete boja .vodoravnu /horizontalnu/ .piramidalna .Lazurno.P rimjena tačaka i crta/ linija sa svim karakteristikama u isticanju teksture .Razvijanje humanih odnosa. logičkog zaključivanja. samostalnost. valerskih /svjetlosnih/ vrijednosti.Njegovanje tradicije i narodnih običaja: praznici. pjesme. zaključivanja. kreiranju znakova vizuelnih komunikacija.kružnu .. bajka.Izgrañivanje pozitivnog odnosa prema radu: inicijativa.Usvojiti pojmove organizacije kompozicije: . pojava u prirodi. dalji rad na razvijanju sposobnosti predstavljanja sadržaja.piramidalnu .Sposobnost opažanja. mozaik . značajni datumi.Iz neposrednog okruženja: ljudi. tuš i drvce. tačaka u cilju ostvarivanja prostornih organizacija kompozicije . uočavanja. ritam. .Razvijanje sposobnosti posmatranja./priča. etnografsko naslijeñe . harmonija. prepoznavanja i predstavljanja uočenog u okruženju i na likovnim djelima: . formiranje stavova i odnosa prema vrijednostima. kompozicija boja. zgrafito /grebanje premazane osnove prethodno obojene voštanim bojama/.Korelacija sa drugim predmetima /sadržaji drugih predmeta/: maternjeg jezika.okomita/uspravna .boja kao sredstvo ostvarivanja slikarskih tekstura . uočavanje /registriranje/ odnosa u svom okruženju i na likovnim djelima i sposobnost primjene prostornih organizacija kompozicije: . dogañaja. ./ P rirode i društva. snalažljivosti. poslovica. ploha.principa komponiranja mrlja.kružno .Daljnji rad na razvijanju senzornih. transparentno. oplemenjivanju životnog prostora. T jelesnog odgoja.Grafitna olovka.vodoravno /horizontalno/ .statično i dinamično . Matematike. flomasteri u boji /za manje formate radova/. očuvanje kulturne baštine i prirodne okoline . spremnost za saradnju i timski rad . flomasteri/crni ili tamni/drveni ugljen . gvaš. kreativnog.oslabljene i intenzivne boje . manipulativnih. tuš i pero. priče. angažiranost. dominacija 259 .kružna .okomitu /uspravnu/ .TAČKA I LINIJA Prepoznavanje.okomito /uspravno/ .Akvarel. životinje. rukopis autora/ .slobodno 2.statična i dinamična . prostori . izražajnih i praktičnih sposobnosti kod djece sa naglaskom na karakterizaciju oblika i figura. orijentacija u vremenu i prostoru . Muzičke kulture. biljke.

MASA I PROSTOR . niski /plitki/ reljef. urbanizam/ . industrijski dizajn. spotu.Usložnjavanje odnosa prema prostoru i oblikovanje prostora u oblasti oblikovanja. TV poruci. TV poruke.Kreiranje novog izgleda industrijskog predmeta /proizvoda/ - - - - - 5. stub. kaligrafija. odnos površina i vizuelna jasnoća poruka .Kolaž kroz primjenu kompozicionih odnosa slike i teksta .Organizacija prostorne kompozicije različitim elementima /po veličini i obliku/. odnos slike i teksta: naslovne stranice /knjige. gradnja.Reljef kao skulptorska forma: niski /plitki/ reljef. elementi grañenja. POVRŠINA .Organizacija kompozicije kroz oblasti: crtanja. mobili /skulptura u pokretu. stup. svijetlo-tamno … Uočavanje izražajnih mogućnosti stripa /sinteze slike i teksta/ Razumijevanje spota. visoki reljef.Masa i prostor u arhitekturi. statično-dinamično.Stub /kružne osnove/ . novih znakova.Papir grafika /izrada šablona od papira kartona/ .Upotreba svih materijala dostupnih uzrastu . primijenjene umjetnosti i dizajna .Razumijevanje složenih grafičkih odnosa.Krov . odnos dijelova i cjeline .Uloga površine u savremenim medijima: kompjuterskoj grafici.Uloga površine u formi poruke. visoki tisak. prostorna organizacija /maketa. minijatura. TV poruka. klišea na linoleumu/ . pokretne forme/ 260 .Usvojeni pojmovi za oblast ploha: inicijal. znak.Razumijevanje i mogućnosti predstavljanja prostora i oblika u prostoru . grañenje.Dalje savladavanje oblasti grafike. novi kreirani znakovi vizuelnih komunikacija. dinamično 4.Površina u likovnoj oblasti: dizajna. vizuelna informacija.Prostorna organizacija može imati malu i veliku masu: mobili – rad na organizaciji ravnoteže i pokreta . školskog lista…/ . maloveliko. instalacija. plakatu kroz različite kompozicije /dinamična i statična kompozicija/ . visoki reljef /skulptura u prostoru koja se samo sa nekim djelom utapa u osnovu/ .Rad na karakterizaciji figura u prostoru. zid. arhitektura. industrijskog dizajna.Mobili /pokretne forme u prostoru/ dinamična skulptura . krov. rad na izradi klišea za visoki tisak /linorez. primijenjene umjetnosti .Zid .3.Dalji rad na potpunijem odnosu primjene slike i teksta . linorez. 1-2 trećine mase u prostoru/.Realizacija plitkog reljefa . statično. linorez /izrada šablona. meco reljef. elementi grañenja: . PLOHA .Kreiranje novih vizuelnih informacija /poruka/. plakata kao forme vizuelnih komunikacija Usvojeni pojmovi za oblast površina: vizuelna informacija /poruka/. grañenja. grafičar Razumijevanje uloge i značaja znakova vizuelnih komunikacija i ovladavanje mogućnostima korištenja sa ciljem prenošenja vizuelnih informacija Osposobljavanje za kreiranje novih vizuelnih znakova i vizuelnih poruka Uočavanje značaja uloge površine u naglašavanju važnog /bitnog/.Ravnoteža i pokret u prostoru /mobili/ realizacija skulpture u prostoru . meco reljef /srednje ispupčene forme. prostor.Stub /kvadratne osnove/ . grañenje i razvijanje senzibiliteta prema grafičkom izrazu i oblasti grafike .Dalji rad na potpunijem shvatanju prostora i oblikovanja u prostoru .Sticanje sposobnosti prevoñenja /transponovanja/ dvodimenzionalnog u trodimenzionalno i trodimenzionalne u dvodimenzionalnu formu /organizaciju/ . karton grafiku/ dalje razvijanje senzibiliteta u grafičkom izrazu . grafičkog dizajna. slikanja.Konstrukcija .Visoki tisak.Uočavanje značaja vizuelnog odnosa slike i teksta u primjeni organizacije kompozicije .Složenija kreativna rješenja i realizacija u različitim materijalima .Puna plastika u prostoru .Usvojeni pojmovi: masa. grafike . spot.

lazurno i pastuozno. prepoznaju karakter oblika . krov .. pastelu. U petom razredu. kadar. papir grafika . za oblast slikarstva: .da usvoje pojam kliše.da proširuju znanje o komplementarnom kontrastu /boje koje se slažu. . tuša i kista. predmeta/ u prostoru .da savladaju princip izrade jednostavnog šablona za visoki tisak. masa i prostor: . a šta reljef: plitki. grafički otisak.da mogu prepoznati ritam i upotrebljavati ga u svom likovnom izrazu.da usvoji termine. slobodna /raspršena/. naslovne strane knjige… za oblast površina.da uočavaju odnose u prostoru. odnos plohe i teksta /naslovna strana za knjigu. vodoravna /horizontalna/. TV spot .da raspoznaju šta je puna plastika /figura u prostoru/.OČEKIVANI REZULTATI Sa djecom se radi na daljnjem usvajanju i proširivanju znanja o upotrebi materijala i sredstava koja se koriste u oblasti tačka i linija: . mozaiku .da kreiraju kadar stripa ili strip. harmoničan /skladan/ odnos boja. po intenzitetu /jačini/. okomita /uspravna/. vizuelna informacija./ .da znaju da je površina omotač nekog oblika /objekta. linorez. a nalaze se u suprotnosti/.da miješaju boje i da upotrebljavaju različite intenzitete boja /da jedna boja može biti svjetlija i tamnija/ da se miješanjem mogu dobiti tonovi drugih boja . . slika. po prostornoj orijentaciji. štampanje . BOJA Likovno područje slikanje: U slikanim radovima primjenjivat će se kao izražajna sredstva pri realizaciji kompozicije: mrlje. šablon /matrica/. . dinamična i statična kompozicija. strip. crtež.da tlocrt predstavlja crtež osnove nekog objekta /neke grañevine/ . vertikalna /uspravna/ kompozicija.usvojit će da način na koji je nanesena boja predstavlja slikarski rukopis /teksturu/. smještanje rada u zadati format. grafičar. pastuozni /debeli/ nanos boje. . da usvoje pojmove. akvarelu.da znaju razlikovati vrijednosti linija. gvašu. fotografija STRUKTURA PROGRAMA 1. piramidalna /trougaona/. meco i visoki reljef . organizacije kompozicije: statična i dinamična. tuša i drveta. papir za pakovanje. lazurni /tanki/ nanos boje. dominacija 2. flomasterima u boji.da znaju šta je simetrija i asimetrija. konstrukcija.da rade na jednostavnim rješenjima grafičkog dizajna..da mrlju i tačku koriste kao likovni element u predstavljanju različitih tekstura i osmišljavanju kompozicije.da dalje usavršavaju tehniku korištenja. stub. arhitektura. kružna. TAČKA I LINIJA Likovno područje crtanje: Organizacija kompozicije.da dopunjuju i proširuju znanja o slikarskim tehnikama. pored navedenih organizacija 261 .. slobodna . temperi.. dominacija 3. elementi grañenja.da su u stanju izvesti prostorni crtež /crtež sa tankom mekom žicom/ .da znaju šta je to trodimenzionalna tekstura /tekstura izvedena sa nekim oblikovnim materijalom/ . PLOHA Kroz tematsku oblast PLOHU realizirat će se sve likovne oblasti koje se u svojoj konačnici iskazuju u dvodimenzionalnoj formi. rukopis autora za oblast ploha/grafika: . kolažu. horizontalna/ vodoravna/ kompozicija. kružna. zid. stup.da su sposobni organizirati kompoziciju po principu pokretne ravnoteže /mobili/.da znaju osmišljeno u organizaciji kompozicije primjenjivati sliku i tekst. grafika. . uočavaju proporcije. da savladaju tehniku laviranog tuša. olovke. potezi. ritam. piramidalna. izrada stripa. plakat.

I dalje u ovom uzrastu prisutan je izražen interes za oblikovanjem u prostoru. do 9. stub. uočavanju i razumijevanju spota. stup. mobili /pokretne forme u prostoru/ kao i reljefi /niski reljef. analizi fotografije. Djeca rade na izradi stripa. krov. dalje će se raditi na potpunijoj primjeni odnosa slike i teksta. horizontalna /vodoravna/ kompozicija. bogaćenjem novim likovnim sadržajima i likovnim iskustvima. TAČKA I LINIJA 2. slobodna /raspršena/. U kreativnom procesu koriste se svi materijali pristupačni uzrastu i psihofizičkim mogućnostima djeteta. grafičkog dizajna. 5. OBLIKOVANJE U PROSTORU – rješavanja trodimenzionalnih formi Ove dvije podjele kreativnog rada po prostornoj organizaciji kompozicije. kompjuterske grafike.GRAFIKA . Znakovi vizuelnih komunikacija. 1. Usvajanje znanja i likovno kreativni rad realizira se kroz forme prostorne organizacije kompozicije: 1. koje djeca doživljavaju kao igru povezanu sa estetskim stvaralačkim procesom. jednobojne i višebojne /visokog tiska/.PODRUČJE VIZUELNIH KOMUNIKACIJA Programski sadržaji predmeta LIKOVNA KULTURA u osnovnoj školi realiziraju se kroz formu tematskih cjelina/oblasti koje bi trebale biti ustrojene /unificirane/ jednoobrazno za sve razrede od 1. realiziraju se kroz LIKOVNE OBLASTI /likovna područja. vertikalna /uspravna/ kompozicija. dominacija. meco reljef. POVRŠINA 5.SLIKANJE . grañenje. povezivanje novih vizuelnih iskustava sa do tada prethodno stečenim znanjem. masa i prostor obuhvata likovne oblasti: Oblikovanje.PROSTORNO OBLIKOVANJE I GRAðENJE . plakat. DIDAKTIČKO-METODIČKE NAPOMENE Likovna kultura u petom razredu. kao elementi vizuelnih poruka i njihova likovnost. primijenjenu umjetnost i dizajn. vizuelne medijske poruke. POVRŠINA Tematska oblast Površina realizira se kroz likovne oblasti. visoki reljef/.PODRUČJE VIZUELNIH KOMUNIKACIJA Oblikovanje u prostoru kroz područja: . piramidalna /trougaona/. TV poruka. 4. u tehnici papir grafika i linorez. Za oblikovanje na plohi kroz područja: . s obzirom na uzrast interes djece će biti usmjeren prema daljnjem savladavanju oblasti grafike.CRTANJE . zid. spot. Arhitektonski elementi /elementi gradnje/: konstrukcija.kompozicije. BOJA 3. primijenjene umjetnosti. MASA I PROSTOR Tematska cjelina. industrijskog dizajna. navedenih kompozicionih odnosa: dinamična i statična kompozicija. OBLIKOVANJE NA PLOHI . Definiraju se pojmovi i realiziraju radovi u punoj plastici. sposobnosti i likovne 262 . podrazumijeva početak sintetičkog koncipiranja vizuelnog doživljaja. dizajna.dvodimezionalna organizacija kompozicije 2. MASA I PROSTOR Ovakva forma osigurava kontinuitet u usvajanju i proširivanju znanja. razreda. kružna. nivoom usvojenog doživljavanja likovne umjetnosti. znakova vizuelnih komunikacija. PLOHA 4.

i interakciju umjetnosti. vodroravno-uspravno. shodno uzrastu djeteta razrješavanje likovnih zadataka kroz upotrebu likovnih i kompozicionih elemenata nevizuelni poticaji. arhitektura. gradnja. dominacija GRAFIKA: malo-veliko. Ovako postavljene tematske cjeline ne isključuju ni jednu oblast. škola. muzičke kulture. piramidalno i slobodno SLIKANJE: uočavanje značaja obogaćivanja izraza uvoñenjem više valerskih vrijednosti boje. Ovakav pristup zaokruživanja jedne cjeline kroz likovne zadatke /likovne probleme/ osigurao bi veću preglednost i sistematiziranje gradiva koje djeca trebaju usvojiti i njegovo logičko ponovno proširivanje u drugom polugodištu. minijatura PROSTORNO OBLIKOVANJE I GRAðENJE: masa. mjesto stanovanja. etnografsko nasljeñe značajna umjetnička ostvarenja iz svjetske likovne /baštine/ umjetnosti likovni i kompozicioni elementi. tjelesnog i zdravstvenog odgoja i kulture življenja iz narodnih običaja /tradicije/. značajni datumi. krov. što znači da bi svaka tematska cjelina bila dva puta obrañena u toku školske godine. kompozicija boja. prirode i društva. pokretne forme/ VIZUELNA KOMUNIKACIJA: grafički dizajn. vizuelna informacija /poruka/. dinamično 263 . basna. prostori. svijetlo-tamno. bajka. porodica. karton grafiku. Razvoj likovne pismenosti obuhvata razradu zadatih nastavnih tema putem kojih djeca spoznaju /stvaraju predstavu/ o značaju likovne umjetnosti u vlastitom životu. Motive likovne forme /likovni i kompozicioni elementi/ iz neposrednog okruženja djeteta. ritam. lazurni namaz. prostor. sposobnosti i saznanja što utiče na formiranje likovno oblikovnih temelja koji će im pomoći u analizi složenih vizuelno likovnih ideja i problema u komponiranju osmišljenih likovnih kompozicija. permanentno kroz cjelokupni osnovnoškolski odgoj i obrazovanje. statično-dinamično. zid. Vizuelne motive 2. Nevizuelne motive 3. spot. Likovna pismenost podstiče se kroz nastavu koja djecu uključuje u aktivan proces vizuelnog istraživanja. ploha. pastuozni namaz. stub. novih medija i okruženja. kliše za visoki tisak linorez. Motive prema svojoj vizuelizaciji sadržaja dijelimo na: 1. pjesmica/. usvojeni pojmovi mrlja. - POJMOVI KOJE ĆE DJECA USVOJITI CRTANJE: usvajanje pojmova organizacije kompozicije: statično-dinamično. kaligrafija. muzika. Tematske cjeline bi se realizirale kroz likovno kreativni rad u svakom polugodištu. doživljaj zadovoljstva u razrješavanju problema i sposobnosti vrednovanja. Ponavljanje tematskih cjelina u formi koncentričnih krugova pruža mogućnost preispitivanja usvojenih i prezentiranja novih sadržaja i znanja. prepoznaju ga i razriješe putem likovno tehničkih sredstava. elementi grañenja. TV poruka. grañenje. praznici. industrijski dizajn. potez. inicijal. harmonija. statično. pojave u prirodi.kreativnosti djece. poslovica.. Taj proces kod djece razvija kreativno mišljenje. niski /plitki/ reljef. matematike. objekti. čula. kružno.. Kvalitet učenja u likovnoj kulturi je proces kada djeca vizueliziraju problem koji ranije nisu znali. biljke… sadržaji drugih predmeta /korelacija sa drugim predmetima/: maternjeg jezika /priča. visoki reljef. stup. meco reljef. mobili /skulptura u pokretu. niti bilo koju tehniku. Motivi – teme /likovni sadržaji/ Zahvalne teme za likovno kreativni rad predstavljaju doživljaji i spoznaje. emocije /osjećanja/. nauke i društva.

da doživljavaju i gledaju očima odraslih svijet oko sebe. odnos prema estetskom. Činjenica je da se nastavnik u razredu susreće sa djecom koja su nadarena i onom koja nisu. Pravilan odnos nastavnika prema dječijim radovima je od izuzetnog značaja za likovno kreativni rad djece.. psihološkog. Likovnih sadržaja Oblast Likovna forma /Likovni jezik/ koji se odnosi na likovne elemente i principe komponiranja su teoretskog karaktera i mogu se savladati i usvojiti. svoje viñenje svijeta. ciljevima i zadacima koji se pred nju postavljaju. svoje strahove i oduševljenja. Vizuelno estetska kultura razvija kod djece sposobnost uživanja i razumijevanja umjetnosti. stečenog znanja i usvojenih navika. 264 . onda takva nastava Likovne kulture ne odgovara osnovnim principima savremene nastave. Likovna forma /Likovni jezik/ i 2.stenografski zapis duše” i kao takvi moraju biti dobri.OCJENJIVANJE Ocjenjivanje u predmetu Likovna kultura je izuzetno složen segment rada nastavnika. 2. Djeca koja nisu talentirana trebaju imati priliku u skladu sa svojim mogućnostima usvajati likovni jezik i njime se izražavati. stepen zalaganja i želje da se realizira postavljeni zadatak. pozitivnog i negativnog uticaja sredine. kao i sklad emocionalnih i izražajnih sposobnosti transponiranih u likovne elemente. Prilikom ocjenjivanja manje nadarene djece treba pratiti i imati u vidu individualne mogućnosti. Predmet Likovna kultura složen je iz dva segmenta: 1. Nema loših dječijih radova. pedagoškog. aktivnost na časovima likovne kulture. napor koji dijete ulaže u realizaciju zadatka da bi postiglo rezultat. Ako prihvatimo da se djeca likovno izražavaju jer imaju potrebu da iskažu svoj svijet. pravilno doživljavanje vizuelnih informacija. odnos prema svjetskoj i našoj kulturnoj baštini. s obzirom na činjenicu da crtež predstavlja cjelinu koja u sebi sadrži komplekse sposobnosti i osobina djeteta.prepisuju” percipirano. upornosti i iskustva. estetskog. 3. onda su svi ti radovi . Iz tog razloga i dječiji crtež moguće je analizirati sa različitih aspekata: 1. Ako nastavnik traži od djece da tačno . predmeta i pojava..

a poštuje i cijeni mišljenja i stavove drugih .uživanje u sve slobodnijem predstavljanju publici sa improvizacijama na Orffovim instrumentima na vlastitu inicijativu . kao i zalaganje i odgovornost za kvalitet skupnog muziciranja .pred novim muzičkim zadatkom pitaju i traže odgovor .Improvizacija i prezentacija ideja (individualno i u grupi).već formirane kriterije za procjenu kvaliteta koriste prilikom izvoñenja i slušanja djela .Iskreno i dobronamjerno iskazuje svoje mišljenje i kritiku.35 časova godišnje) CILJEVI I REZULTATI ODGOJNO-OBRAZOVNOG RADA PODRUČJA UČENJA ZNANJE CILJEVI Stican je znanja: . predviñanja rezultata .svjesno izvoñenje jednostavnih brojalice i primjera prema notnom zapisu u 2. te tehnike sviranja radi kvalitetnije interpretaciji muzičkog djela u horu i orkestru . ritmike i melodike . horski glasovi . STAVOVI. artikulacija). MUZIČKE/GLAZBENE IGRE III.pokazuju veliku zainteresiranost i ljubav prema muzici.samostalnog uočavanja.orkestarski instrumenti po grupama: gudački.svjesnost značaja muzike u životu i potrebi učenja o muzici i muziciranja kroz čitav život . literarno i pokretom) Razvijanje pozitivnih vrije dnosti i stavova: .Uočava i hvali. oznaka i termina (italijanski) . DJEČIJE STVARALAŠTVO 265 .pjevanje jednostavnih primjera solmizacijom .svjesnog obrazlaganja adekvatne primjene raznih instrumenata u samostalnoj izradi originalnih aranžmana .Propagira upis mlañe djece u muzičku školu SPOSOBNOSTI I VJEŠTINE VRIJEDNOSTI.prethodna muzička iskustva i muzičke termine koriste u daljnjem učenju .korištenja znanja u osmišljavanju ideja za kreativno izražavanje doživljaja (likovno. saopštavanja poznatih i novih termina i pojava u notnom zapisu . . 3 i 4dijelnoj-dobnoj mjeri ritamskim govorom .samostalne i kvalitetne interpretacije muzičkog djela (od solističkog do skupnog) .osnovnih elemenata vokalne tehnike (tačna intonacija.sistematiziranja muzičkih znanja uz korištenje muzičkih termina . PONAŠANJE STRUKTURA SADRŽAJA I.tačno imenovanje naučenih notnih trajanja.Samopouzdanje u pjevanju i sviranju je sve veće.Djeluje i na druge da slijede njegov primjer . SLUŠANJE MUZIKE V.Muzička/glazbena kultura (1 čas sedmično .postaje sve snažnije i intenzivnije izražavanje emocionalne i estetske osjetljivosti na kvalitet muzike .svjesno prihvataju i ispravljaju svoje greške u intonaciji i u muziciranju. svjesnost o značaju i potrebi muzike u životu .Samostalno se uključuje u muzičke sekcije . udaraljke Razvijanje muzičke sposobnosti i vještine: . duhački drveni i limeni. a u odnosu na druge .memoriranja djela. dikcija.Izražava svoj odnos prema muzici i želju da je često sluša u školi.izražavanje vrlo intenzivnih interesa i ljubavi prema sadržajima iz muzičke baštine BiH . naslova i autora . aplauzom nagrañuje najkvalitetnije izvoñenje . ukazuju i na greške i ispravljaju druge .Traži sam i sa vidnim zadovoljstvom se uključuje u muzičko-scenske i druge projekte sa muzikom .osnovnih muzičkih pojmova iz metrike. BROJALICE IV.sviranje kao pratnja uz pjevanje i kroz aranžman uz svjesno korištenje muzičkih znanja . PJEVANJE I SVIRANJE II.vrlo jasno izražavanje razvoja interesa i intenzivne želje za bavljenjem muzikom koja treba da postane trajna potreba OČEKIVANI REZULTATI / ISHODI UČENJA Dje ca bi trebala imati zn an je i razumijevan je : .mješoviti hor i višeglasno pjevanje.samokritičnost prema sebi kao izvoñaču (vokalnom i instrumentalnom). na koncertima i sl.slobodno izlažu svoje mišljenje i ideje i prave poreñenja ostvarenog .

One pomažu i tjelesnom odgoju i upoznavanju narodne muzičke tradicije raznih zemalja svijeta. a posebno broj muzičkih igara i brojalica. a posebno zapažanju i odreñivanju forme muzičkog djela (muzička rečenica. U skladu sa smanjenim brojem časova u odnosu na prethodna četiri razreda smanjen je broj pjesama za pjevanje i sviranje. kao i slušanje muzike. izvoñača i sastava. djeca će učvrstiti i u praksi i interpretaciji svjesno koristiti ranija znanja vezana za tempo i dinamiku. U petom razredu treba naučiti najmanje 4 brojalice. Na taj način je Nastavni program za peti razred dobio multikulturalni karakter. grupnu i kolektivnu). muzičkih instrumenata orkestra. Austrije. te raznih kretnji ruku. Koreografije okretnih igara i kola iz različitih krajeva imaju utvrñene figure i kretnje. Ova oblast je veoma pogodna za uvježbavanje nota po trajanju i podjelu jedinice na dva dijela. Srbije. Djeca u petom razredu trebaju naučiti najmanje 4 muzičke igre koje uključuju pokret. duhački: drveni i limeni i udaraljke. One i u ovom razredu spadaju u racionalne i iracionalne brojalice. I nadalje je težište na umjetničko-doživljajnoj komponenti. Slovenije. Najjednostavnije pjesme iz ranijih razreda. 3 i 4-dijelnu) i naučiti i novu 6/8 mjeru. nisu mogli biti odvojeni posebni časovi kao u prethodna četiri razreda. jer ono pruža obilje mogućnosti za upoznavanje muzičke umjetnosti i muzičke literature iz svijeta. Za oblast dječijeg stvaralaštva u petom razredu zbog smanjenog broja nastavnih časova. kao što su: „Satić kuca“. I nadalje poticati djecu da svoje zapažanje i doživljaje izraze opisno ili likovno. Pjevanjem i sviranjem treba obraditi najmanje 12 pjesama u toku školske godine. „Sage se mlada do zemlje“ i slično. mjere (2. te reprodukcije trajanja prikazanih u notnom zapisu. 266 . notne vrijednosti (osminka. prema izboru nastavnika mogu se sa djecom raditi tako da ih djeca uče svirati na klaviru. Nakon doživljaja pjesme u izvoñenju nastavnika i sa CD-a. sa ciljem da pozitivni interesi i stavovi prema muzičkim vrednotama budu u stalnom porastu. gitara). tema. fraza. Norveške i Meksika. Francuske. Poticati djecu da kroz muzičko-scenske igre povezuju razne umjetničke oblasti s naglaskom na originalnost i raznovrsnost dječijih rješenja.DIDAKTIČKO-METODIČKE NAPOMENE Iako u uvjetima minimalnog broja časova (1 čas sedmično) u petom razredu pored upornog i istrajnog rada na korekciji problema koje imaju pojedina djeca u oblasti melodike (tačna intonacija. Njemačke. koje su dječija igra. polazeći od svjesne analize notnog zapisa. Rusije. Škotske. čiji ritam i metrika pomažu razvoju muzikalnosti djeteta. I dalje raditi na sve samostalnijem odreñivanju osnovnih elemenata muzičkog djela. U ovoj oblasti velika novina je pjevanje solmizacijom u C dur ljestvici i kontinuirani rad na razvoju osjećaja za ritam i metriku kroz brojalice koje treba izvoditi ritamskim govorom. te Slovačke. prema tehničkim mogućnostima u školi. četvrtinka. Slušanjem u petom razredu treba upoznati najmanje 14 kompozicija. posebno intenzivno raditi na kultiviranju dječijeg glasa i podizanju kvaliteta pjevanja pojedinca i prilagoñavanja glasa u skupnom muziciranju. a sastoje se iz osnovnih pokreta s plesnim elementima. informativno). sintisajzer. uz pratnju melodijskog instrumenta (klavir. Tako su djeca kroz pjevanje i sviranje i muzičke igre bila u prilici da upoznaju pored djela iz BiH. te znanja učvrste i sistematiziraju Kreativnost u ovoj oblasti podrazumijeva podsticanje djece u osmišljavanju originalnih aranžmana i inventivnoj interpretaciji. Primijeniti ranija i nova muzička znanja u kreiranju pratnje i aranžmana za Orffove instrumente. djeca je uče pjevajući uz nastavnika. raditi vrlo seriozno na osvještavanju i korištenju ranije usputno usvojenih italijanskih muzičkih termina u muzičkom opismenjavanju. Engleske. vrste glasova u horu (četveroglasni hor). kao i pokretom jer se time potiče njihova kreativnost. cjeline). Praćenjem i analizom notnog zapisa u udžbeniku. širenje opsega glasa. stvaralaštvo i tradiciju iz Hrvatske. Zato je neophodno u svakoj od navedenih oblasti pronaći najefikasnije načine za slobodniju individualnu improvizaciju i druge oblike neverbalne komunikacije (u paru. metalofonu ili ksilofonu. a istovremeno i dječije tradicionalno stvaralaštvo. „Hodavka“. Slušanjem treba učvrstiti vizuelno i zvučno orkestarske instrumente po grupama: gudački. polovinka i cijela nota i odgovarajuće pauze). „Patak“. te upoznavanje novih notnih znakova i mjere (6/8. i ritamskog govora pa će omogućiti da se ranije doživljene muzičke zakonitosti osvijeste. u cjelini. memoriranje melodije). U ovom razredu pored rada na razvoju muzikalnosti i trajnih interesa i ljubavi prema muzici. ili ritmike.

Marko S kače po zelenoj trati (narodna iz Slovenije) ili P o koroškem.P lanira i osmišljava muzičke zagonetke.Motivira pojedinačni i skupni rad i njim nenametljivo rukovodi . priručna sredstva. ritam. narodna ili Trepetljika trepetala.Prihvata i po potrebi korigira svoju intonaciju radi podizanja kvaliteta muziciranja . Dajte nam ljubavi (Hana i D inko Šimić) 7.Stalno učešće u pjevanju i sviranju kroz redovnu nastavu i vannastavne aktivnosti: priredbe. koristi i u interpretaciji poštuje osnovne muzičke oznake u notnom zapisu (muzički termini na italijanskom) . kao i stihove na zadanu ili novu melodiju).Osjet za ritam i mjeru je sve izraženiji . radi postizanja kolektivnog uspjeha .Ima sve razvijeniju svijest o značaju svakog pojedinca u horu i shvata potrebu uklapanja svog glasa u cjelinu (hor/zbor. te izmišljanju melodije na date stihove.P ozitivan interes prema muzici ga podstiče na veliko zalaganje i trud u skupnom muziciranju . uz korištenje instrumenata (vlastito tijelo. stihovi Stjepan Jakševac) i Ševin kljun(Asim Horozić.P rilikom praćenja i procjene individualnih postignuća.Samostalno pjeva i svira Orffove instrumente .Komunikacija i interakcija u improvizaciji . organizira i sam učestvuje u interpretaciji i improvizaciji u interakciji (školaporodica) . rebuse. pokazuje pozitivne stavove i vrednote prema muzici . premetaljke i druge igre kao podsticaj za učenje muzičkih pojmova . u porodici .P okazuje da muziku doživljava i cijeni ličnim primjerom i muziciranjem 267 . STAVOVI. Osvanu dan. Kaplan) 6. Macice u livadama (J.Samostalno koriguje vlastito pjevanje i sviranje uporeñujući se sa drugima .Poštuje pravila vokalne tehnike koja dovode do kvalitetnog pjevanja (intonacija.Aktivno učestvuje u izradi i izvoñenju aranžmana . Orffov dječiji instrumentarij).Inicira. stihovi Ivica Vanja Rorić) 5. narodna 10.Kooperativnost u stalnom porastu. instrumenti koje su napravila djeca. OCJENJIVANJE) . Mostar 11.Ličnim primjerom i djelovanjem u razredu.U skladu sa samoprocjenom i u odnosu na druge vježba da postigne kvalitet .Muzicira samoinicijativno i bez podsticaja komunicira uz pomoć instrumenata .Shvata dvoglasje i pjeva kanon u dva glasa . originalnost i spretnosti u improvizaciji . dikcija) . orkestar) . artikulacija.Njegovati razne oblike svjesne improvizacije (na zadanu melodiju. po Kranjskem (narodna) 12.Sve veća samostalnost. Muzički sadržaji u sebi imaju sve elemente koji prirodno ostvaruju korelaciju sa svim drugim predmetima pa i stranim jezikom. kao i osjećaj kompetentnosti u pjevanju i sviranju .Pjeva solmizacijom lakše primjere . Čičak (Julio Marić – stihovi Rajko Balaban) 4.Izvodi lakše notne zapise ritamskim govorom i primjenjuje znanja iz metrike i ritmike . narodna svatovska. .Aktivnim uključenjem u zajednički rad pomaže komunikaciju i podstiče zagrijanost u radu . stihovi Enes Kišević) ili Mjesečev pjesnik (J.Upotreba instrumenata u skladu sa zadacima pjesme odnosno osmišljenog aranžmana . SADRŽAJ ZNANJE I RAZUMIJEVANJE SPOSOBNOSTI VRIJEDNOSTI.Svjesno obavlja muzičke zadatke i obaveze (kao pojedinac ili dio grupe). PJEVANJE I SVIRANJE Izbor: 1. stihovi Arif Semanić) ili Vučja želja (Marija Matanović) 3. kanon ili Svitac (Božidar Stančić) 9.Zajednička i stalna briga o čuvanju školskih muzičkih instrumenata kao vrijednosti. . E vo san ti doša ili Jučer si mi rekla (narodna pjesma iz Dalmacije) . S one strane Jajca. PONAŠANJE AKTIVNOSTI DJECE AKTIVNOSTI NASTAVNIKA (ORGANIZACIJA I METODE NASTAVE I UČENJA. Tetkino. Bosa Mara Bosnu pregazila. tetkino (Damir P janić.Istražuje samoinicijativno i uključuje se u sviranje pratnje pjesmi. Prvi maj (Milan Jeličanin) 2. Cvrčak i bubamara (Alfi Kabiljo.Muziciranje i djelovanje u skladu sa zahtjevima muzičkog djela .Kaplan) 8. Pijetao i sat (Refik Hodžić. . narodna ili P jevaj mi pjevaj sokole. izleti. vrši poreñenje sa rezultatima u četvrtom razredu 1.Motivira i upućuje djecu na druge izvore znanja pored udžbenika.Razumije.

Samostalno igra i (multikulturalnost) pokreta uz ranija znanja usvaja pravila sa .Rasprave i sugerišu na nastupima dogovori o folklornih ponašanju na ansambala smotri .Učlanjenje u ritmičku i/ili folklornu sekciju .Prema zadatku izvodi nota. osjećajem plesa i kola kod priredbe i Ispravno izvodi novu sigurnosti svih naroda svijeta uvježbavanju igru primjenjujući .Razvijanje svijesti narodnih nošnji tekst i muzika o kulturi ponašanja .Samostalno izvodi slogovima (ta. igri i komunikaciji koja razvija osjećaj pripadnosti grupi . Francuska pjesma) ili Pjesma rastanka (popijevka iz Škotske) 4.Samostalno slušanom djelu saopćava zašto mu se dopada ili ne .Prepoznaje i saopštava ime kompozitora . piko. 2. cjeline ili dijelovi kompozicije .Dopunjavanje zidnog panoa novim zapisima . Žamor i smijeh djece-Kad bi svi ljudi na svijetu (Arsen Dedić stihovi Milan Grgić) i Dvoboj (Asim Horozić i stihovi Š imo .Razvija kreativnost.Podsticanje pjevanje Prepoznaje pojedine više sigurnosti kreativnosti igrom. Bilja-Gorica) ili Ena. Na slovo (pjesma iz Engleske) 3.Brzo uočava i pokazujući pri tom saopštava vidno zadovoljstvo izvoñača djela i interes . Planira termine za posjete kulturnim ustanova i bilježi ih na kalendaru Osmišljava i obavlja temeljitu pripremu djece za izlaske iz škole i posjete koncertu i kulturnim ustanovama: 268 . Dr Vinko Krajtmajer) 6. U z jutarnju šetnju (A.Svojim čestim djela komentarima i . arr. .Izrañuju zidne panoe sa tematskim Osposobljava ih za uočavanje i bilježenje Upućuje i podstiče na prikupljanje materijala Osmišljava i realizira simulacione igre za djecu Priprema i vodi djecu kroz aktivnosti dijaloga i interakcije Pomoć djeci u samostalnom i grupnom radu Ukazuje na adekvatan način izrade preglednih zidnih kalendara sa terminima koncerata.Smailović) 7.Organizira praktične vježbe i odlazak na probu KUD-a 3.Gledanjem u notni (muzičke zapis izvodi ritam zagonetke) brojalice ritamskim . .Samostalno pjeva . tradicionalna Prati ritam pjesmice .Često traži da se razlikuje i djelo ponovno samostalno i tačno sluša izvodi zaključke o . maco.Tradicionalnih narodnih instrumenata i nošnji naroda BiH-pano (pronalaze i prikupljaju slike) . MUZIČKE /GLAZB ENE IGRE Izbor: 1. T u hanina. (zajedničko i tradicionalne nošnje.Ima bogat fond djela koja prepoznaje prilikom slušanja .Poznaje i pamti imena BH kompozitora i njihova najpoznatija .Dopunjavanje razredne izložbestalna postavka .Samostalno pokretom i pojedinačno) izražava pjevanjem. sa postojanje i značaj muzičke igre za koreografiju. . Aro.Izvodi brojalicu .Shvatanje i . paro (Zaspisala Elly Bašić. sortiranje i izvoñenje zaključaka . nikoti (Zapisala Milica Obradović.Osmišljava. tempo i komentira osobine druge djela karakteristike . staccato.Osmišljava nove maštovite igre sa instrumentima . hor: izvoñačke glasove . mena. kombinira instrumente (aranžmani) .Shvata da je notne vrijednosti orkestar . Na Avinjonskom mostu (S ur le pont d'Avignon. SLUŠANJE MUZIKE Izbor : 1. predlaže i izvodi pratnju.Tačno odreñuje dopada i dinamiku.Osmišljava prigodne muzičke igre za interaktivno učenje demonstrira izvoñenje i sviranje .Razlikuje i biranim riječima i poznaje pojedine odnosom pokazuje instrumente i da cijeni muziku. što ih motivira na učenje . Makjanić) 2.Odabiranje i pokretom spontano ili i izvodi zadane razumije predlaganje izvodi zadatu pokrete.muzički . udaraljke) .Traži da djela i muzike prati umjetnike vidi jednostavni notni uživo na zapis i primjeni koncertima i tako muzičke termine: pokazuje pozitivne legato. .Aktivnim učešćem pomaže. jo hanino. melodija.Brzo pamti i .Prepoznaje orkestarske instrumente po grupama (gudački.Crtanje (slikanje) kretnjama ono što . i demonstrira. vizuelno i izvoñače i auditivno kompozitore . duhački drveni i limeni.Muzička rečenica. Jajce) 2.Pamti i donosi u razred nove brojalice i izmišlja nove zajedničke igre .Pravljenje preglednog panoa na koji se dodaju slike instrumenata koje su upoznali. pleši (Slovačka. koordinira rad i usmjerava aktivnosti djece .Svira ritam na . zekapan (Zapisala E lly Bašić.Upućuje i pokazuje simulacije na kompjuteru . tradicionalni ples) 4. Meñimurje) 4. baro.Samosvijest je sve veća kroz kreativne načine ritmičkog izražavanja.2. ðelem. osmišljava. navike i potrebu za ritam. fraza. ta-te) ritam sviranjem na instrumentima. L ovac Ranko (V. te prati i stimulira svojim učešćem . Maco.Razlikuje izvoñačke ansamble: orkestar. mala .Samostalno pjevuši melodiju izražava utiske o pjesme koju sluša slušanom djelu.Pronalaze i prikupljaju slike kompozitora i muzičkih instrumenata u knjigama i štampi (simfonijski orkestar) .Sarañuje sa roditeljima i uključuje ih u rad .Procjenjuje interesovanja i napredak djece 4. a uči i druge . romska pjesma 3.Uz slušanje . La kukarača.Uporeñuje i brzo precizno i tačno u uočava sličnosti i skladu sa tekstom razlike u trajanju . . Molimo za finu tišinu (A.Mješoviti hor: muški i ženski glasovi . sefardska romansa.Raduje se novom iskustvu. Meksiko. Keran. stihovi M. te muzikom odredi mjeru i .Prepoznaje narodnu muzičku tradiciju . dječije radne i kulturne navike . Korać)) i Zdravo maleni (Alfi Kabiljo) 5 Osmjeh majke (S.Prikupljanje kaseta i CD-a sa djelima koja će se slušati u školi .Aktivno i samoinicijativno se uključuje i mašta kroz brojalicu koju pozitivno vrednuje .Prepoznaje vokalno. obrazlaže ih odgovarajuće pokrete i tačno izvodi po u mjeri i ritmu zadatku . S jela baba u balon (Zagreb) 3.Na osnovu instrumentu po sviranja ritma dogovoru i na osnovu prepoznaje ranije vlastitih ideja naučene brojalice .Priprema. A n. Gornji Mihaljevac. Mihaljinac. P leši.ñelem. BROJALICE Izbor : 1 .Uporeñuje. instrumentalno i vokalnoinstrumentalno izvoñenje . ban. tema.Pronalaženje i zapisivanje brojalica.

njihovoj javnoj pojedinaca likova posjete koncertima prezentaciji. pjesmice i brojalice pokreta i likovnim izrazom. pohvale i nagrade . . Gotovac) 9. Barcarolla iz opere Hoffmannove priče (J. posebno koja svira prema na koncertu. instrumente uporeñuje. violončelo i violina 11.Razgovorom o muzici u izražava svoje stavove i potrebe za lijepim i shvatanje da muzika podiže kvalitet života sadržajima . pjesma iz mjuzikla „Moje pjesme moji snovi“ (The sound of music.Stvara .Izvoñenje . odlomak iz baleta Labudovo jezero (P. pravilima i znaku poštuje pravila dirigenta ponašanja.Osmišljavanje muzičkog igrokaza i prezentacija rezultata samostalnog i grupnog rada djela .Sa zadovoljstvom .Literarno i /ili likovno izražavanje doživljaja muzike .Svojim odnosom i čestim dogovaranje o stavovima podstiče muziciranjem improvizaciji koja kreativne oblike pokazuje pravilan pruža neverbalnu izražavanja prati i odnos prema komunikaciju. mi).Posjeta koncertima u osnovnoj muzičkoj školi Objašnjava ponašanje na koncertu.P rilikom slušanja ureñena zajednica muzike. .Slobodna improvizacija na Orffovim instrumentima: . Vesela pjesma (Do.Svoj pozitivan instrumenata odnos prema ansambala. (W. DJEČIJE STVARALAŠTVO . ritam) improvizaciju . posjeta dramatizaciji i kombinaciju školskoj priredbi. Tempo I. aplaudiranjem na ženski. D jeca i skakavci (Ema esasa.Ešić) 8.P ravi varijacije na dodaje.Samostalno istražuje i kombinira smišlja.Improvizacijom kombinacijom kreira nove riječi. u paru likovi mogu umjetničkim i (dijalogom). mješoviti hor) 5. oblačenje Saradnja sa roditeljima i umjetničkim ustanovama Posmatranje i praćenje napretka djece. Richard Rogers) 10. . re. planira muzičke slobodnija . Offenbach. N. muzikom drugim odgojnim individualna „ozvučiti“. II čin (Andante-Andante non troppo. Nekoliko varijacija iz djela „12 varijacija u C duru“.Saradnja sa učestvuje u muzičkog lokalnom muzičkoj igrokaza uz zajednicom.Posjeta najznačajnijim kulturnim objektima u mjestu. i kolektiva 269 . . . B izet) i Vidjeh čudo“ (V lado Milošević.Spontano na muziku ritmičke pratnje progovara pokretom. rukovodi i . djelima i .Eksperimentira. razredu i na i za imenovanje i koncertu opis djela.Vidnom željom za . ohrabruje muzici kooperaciju i . Scene.Vodič kroz kulturne muzičke dogañaje u gradu (isječci iz štampe sa najavom koncerata u gradu) . Dječiji hor iz opere „Karmen“ (G.Koristiti kulturu ponašanja jednostavan kad sluša muzički jezik za izvoñenje djece u saopćavanje ideja.Pronalaženje priča sadržaje u korelaciji kolektivna. Šeherezada I stavak. boji školi i okolini . odlomak iz orkestarske svite „Šeherezada“ (Bajka iz 1001 noći.Plesna dramatizacija.Pokazuje razvoj i muške glasove svijesti o značaju po visini i zvučnoj muzike u porodici. . S indbadovo putovanje. . muški. područjima .Predlaganje i .I. pjesmi likovno ili literarno . orkestarska izvedba) 14. Josip Magdić) ili Jadovanka za teletom (J.Priprema. Grig) 13.Voñenje intervjua sa umjetnicima . i bajki čiji se sa ostalim grupna. A.Pravi (melodiju. .Samo predlaže ideje i instrumente za dočaravanje likova i uključuje s u rad na muzičkoj dramatizaciji. Korsakov 12.Čajkovski). R.Improvizacija je socijalizaciju. mijenja zadanu temu . Mozart) ili Posljednje proljeće (E.Razlikuje i umjetnicima obrazlaže vrste pokazuje horova (dječiji. koncertu mješoviti) i ženske . aranžmane za instrumenata.Pokazuje lijepu .

a sve to u interesu njegovanja i zaštite zdravlja i opće dobrobiti djece..škarama“ x x posjeduje osnovna teorijska i praktična znanja o bacanju medicinke od 1 kg s mjesta zamahom lijevom i desnom rukom x x 270 .Skok uvis prekoračnom tehnikom „škare“ . Polazni kriteriji za što kvalitetniji obrazovni standard tjelesnog i zdravstvenog odgoja jesu: (1) objektivnost – prilagoñenost sadržaja materijalnim uvjetima. urgentne situacije ili pogodnost za nadgradnju različitih kinezioloških aktivnosti. Bacanja: . kinezio-terapijskim aktivnostima. (4) aktivno koriste slobodno vrijeme i snalaze se u urgentnim situacijama.(2 časa sedmično . zgrčka x x x x x x x x x x 1. (5) zadovolje potrebu za igrom i kretanjem i razviju interes za bavljenje sportskim. Osnovna teorijska znanja Ishrana i zdravlje Indeks tje lesne mase (ITM) Umor u školi i načini njegovog otk lanjanja Organizacija sportskih tak miče nja posjeduje osnovna znanja o povezanosti tjelesnog vježbanja sa volumenoznošću tijela posjeduje osnovna znanja o uticaju pravilne ishrane na zdravlje izračunava ITM-a posjeduje osnovna znanja o umoru u školi i načinima njegovog otklanjanja posjeduje osnovna teorijska i praktična znanja o organizaciji sportskih takmičenja i suñenju u različitim kineziološkim aktivnostima posjeduje osnovna teorijska i praktična znanja o značaju prehrane za tjelesne napore posjeduje osnovna teorijska i praktična znanja o cikličnim kretanjima različitim tempom do 6 min. te brzom trčanju do 60 m iz niskog starta. (2) usvoje osnovna kineziološka znanja (iz područja naučnih disciplina kineziologije) i steknu kineziološka iskustva (iz područja psihomotornih aktivnosti) za cjeloživotno tjelesno vježbanje. poštuju i promoviraju ekološke vrijednosti u duhu biocentrizma. Sk ak anja: . Trčanja: . Tjelesni i zdravstveni odgoj CILJEVI. (3) sigurnost djeteta (4) korisnost sadržaja za svakodnevni život.Ciklična kretanja različitim tempom do 6 minuta . koji će djeci pomoći da: (1) usvoje osnovna znanja i razviju interes i naviku za njegu i zaštitu zdravlja. (5) razvoj antropoloških obilježja djeteta (6) interes i potreba djeteta. SADRŽAJI I ISHODI CILJEVI SADRŽAJI ISHODI Djevojčice Dječaci Tje lesno vje žban je i volumenoznost tije la 1. Obrazovni Prehrana i tjelesni napor 1. rekreativnim i.70 časova godišnje) Osnovni cilj tjelesnog i zdravstvenog odgoja je osposobiti djecu za primjenu osnovnih kinezioloških znanja i kinezioloških iskustava . (3) usvoje znanja o kontroli osnovnih parametara kineziološkog statusa.Bacanje male medicinke od 1 kg s mjesta lijevom i desnom rukom x x 2. Osnovna motorička znanja x x posjeduje osnovna teorijska i praktična znanja o skoku u uvis .Skok udalj zgrčnom tehnikom .koja će im omogućit samostalno tjelesno vježbanje u funkciji usavršavanja psihomotornih i funkcionalnih sposobnosti i stimuliranja normalnog rasta i razvoja. sportsku rekreaciju. eventualno. (6) razumiju. (7) uvažavaju svoje kompetencije i racionalno ih afirmiraju. (2) primjerenost sadržaja dobi i spolu djeteta. Komplementarni ciljevi tjelesnog i zdravstvenog odgoja tiču se napora usmjerenog ka stvaranju sistema uvjeta.Zgrčeni skok odrazom s odskočne daske 3.Brzo trčanje do 60 m iz niskog starta 2.

Osnovni koraci aerobike niskog i visokog intenziteta .Narodni ples po izboru iz zavičajnog područja 7.Penjanje po motki do 5 m . galopu naprijed po tlu i na gredama različitih visina. te narodnom plesu po izboru iz zavičajnog područja posjeduje osnovna teorijska i praktična znanja o: ruk ome tu -voñenju lopte rukom različitim načinima. Funkcionalne sposobnosti značajnije usavršava sisteme anaerobnog dobivanja energije za eksplozivne i brzinske aktivnostima održava povoljan odnos izmeñu količine mišićne mase i potkožnog masnog tkiva. 5.Njih u uporu na paralelnim ručkama do sjeda raznožno . koordinacije. Višenja. Odgojni Emocionalna samoregulacija Suñenje i pravila igre x x x x x x x x Kultura ponašanja x x 271 .2. Morfološke osobine x x Tje lesne sposobnosti osoba različitih spolova Tje lesne sposobnosti osoba s posebnim potrebama 3.4. šut jednom rukom s prsiju iz mjesta. prepoznaje pogreške i osuñuje neprimjerena ponašanja. šutiranje s tla rukom osnovnim načinom.. Motoričke sposobnosti Odgovarajući sadržaji iz: 1. nogometu zaustavljanju lopte amortizacijom hrptom stopala... 3. surañuje u igri i nenasilno rješava konflikte 3. košarkaškom stavu i pivotiranju. Presk akanja: . oduzimanju lopte sučelice ili bočnim izbijanjem. donji servis i prijem servisa vršno. žongliranje lopte 1. igre vršnim odbijanjem 1 : 1. kao drugi kineziološki sadržaji. razumije funkcionalno-morfološke promjene i probleme tokom puberteta i sazrijevanja poštuje razlike u tjelesnim sposobnostima izmeñu osoba različitih spolova poštuje razlike u tjelesnim sposobnostima izmeñu osoba sa i bez posebnih potreba posjeduje dovoljan nivo strpljivosti u odnosu prema učitelju i sistem rada posjeduje uljudne navijačke navike. Antropološki -Snaga: -Brzina: -Koordinacija: -Ravnoteža: -Gibljivost: -Preciznost: x x x x x x 2. 2 : 2 Nogomet: Zaustavljanje lopte hrptom stopala principom amortizacije.Stoj na rukama uz okomitu plohu .Raznoška 6.. odbojci -vršnom odbijanju iz srednjeg odbojkaškog stava. skoku „škarice“. 6. Igre: Rukomet: voñenje lopte različitim načinima.Galop naprijed po tlu i na gredama različitih visina -Vaga zanoženjem na tlu i na gredama različitih visina 5. košarci šutiranje jednom rukom s grudi iz mjesta. podlaktično odbijanje.1. 4. 2.Skok „škarice“ .. podlaktičnom odbijanju. žongliranju loptom x x x x x x x x s potrebnom jakošću i brzinom izvodi jednostavne pokrete i kretanja posjeduje neophodnu nervno-mišićnu kordinaciju i kontrolu složenijih pokreta postiže optimum motoričkih sposobnosti brzine. donjem servisu i prijemu servisa vršno.. i 8. penjanju na motku do 5 m. 7. šut s tla osnovnim načinom Košarka: osnovni košarkaški stav u napadu s loptom i pivotiranje.. mini odbojci 3:3. dodavanju i hvatanju lopte rukom različitim načinima. upiranja i penjan ja: . prihvaća pozitivne sportske i ljudske uzore dostojanstveno iskazuje razočarenje i zadovoljstvo neuspjehom odnosno uspjehom. osnovno oduzimanje lopte sučelice. a shodno potrebama djece i mogućnostima škole i okoline posjeduje osnovna teorijska i praktična znanja o njihu u uporu na ručkama do sjeda raznožno. vagi zanoženjem na tlu i na gredama različitih visina posjeduje osnovna teorijska i praktična znanja o izvoñenju zgrčke posjeduje osnovna teorijska i praktična znanja o osnovnim koracima aerobike niskog i visokog intenziteta. gibljivosti i ravnoteže samostalno primjenjuje aerobne programe za razvoj maksimalnog primitka kisika x x x x 2. stoju na rukama uz vertikalnu površinu.Jednonožni uzmah na niskoj pritci .. Ritmičke i plesne strukture: . slobodna igra 1:1 Odbojka: vršno odbijanje iz srednjeg odbojkaškog stava. dodavanje i hvatanje lopte različitim načinima. jednonožnom uzmahu na niskoj prečki.

košarka i 272 . borilačkih aktivnosti. koja se susreću u sportskim igrama. Takoñer. navlačenja. antropološku i odgojnu komponentu sistema odgoja i obrazovanja. Ova dob se karakteriše fiziološkim i morfološkim promjenama. S obzirom da je ovo razdoblje optimalno za usvajanja motoričkih znanja. a posebno za dječake. socijalna razvijenost za kooperativne odnose sa vršnjacima i. (c) svladavanje otpora (različite vrste i oblici potiskivanja. uključuje se muzika. puzanja. meñuljudski odnosi. Rast i razvoj djeteta u ovom periodu. skokovi. njihova socijalna razvijenost osigurava uspješan grupni rad. judo. Ovo razdoblje je najpogodnije vrijeme za učenje motoričkih aktivnosti za koje je potrebno mnogo usvojenih elemenata. Program tjelesnog i zdravstvenog odgoja zasnovan je na osnovnim postavkama tjelesnog i zdravstvenog odgojno-obrazovnoga područja. ili specificirane kao: (a) monostrukturalna motorička znanja. zbog opterećenja u školi. višak tjelesne energije koji se može uspješno osloboditi u tjelesnim aktivnostima. a koje čine osnovu za uspješan razvoj struktura motoričkih programa pojedinca. saskoci i preskoci. naskoci. Za drugi osnovnoškolski ciklus. podstiču razvoja osobnosti djeteta. kao sto su nogomet. zaštita od bolesti itd. Djeca ovog uzrasta su sposobna za prihvatanje detaljnih uputstava. U različite dijelove nastavnog časa. gdje to uvjeti omogućuju. kojima se svladavaju pasivni otpori objekata različitih masa i oblika. ritmike i sportskih igara. karate i dr. motoričkim i funkcionalnim obilježjima. kojima se svladavaju nepredvidive aktivne dinamičke sile suvježbača). (b) aciklična motorička znanja. upotpunjena osnovnim teorijskim znanjima iz kineziologije. obrazovna komponenta pretpostavlja usvajanje naprednih kinezioloških motoričkih znanja koja. igra je još uvijek zastupljena skoro na svakom času vježbanja. biciklizma i dr. Najčešći sadržaji su iz slijedećih nastavnih cjelina i tema: zdravlje porodice. koja su dominantno obilježje aktivnosti tipa atletike. kolutanja. 5. (c) kompleksna motorička znanja. odnos zdravstvenog radnika i pacijenta.Danas djevojčice ulaze u pebertet u dobi izmeñu 8 i 13 godina. nagiba i pravaca). spremna su za usvajanje osnova pomoći i sigurnosti. humani odnosi meñu spolovima. Posebna pažnja posvećuje se odgovarajućem izboru sadržaja za optimalan razvoj motoričkih sposobnosti i usvajanje brojnih i raznovrsnih sportskih znanja. (b) svladavanje prepreka (različite vrste i oblici provlačenja. dakle ciklična i aciklična. hrvanje. imitiranje i stvaralaštvo i upotrebljavaju različiti rekviziti. odreñeni nivo intelektualne razvijenosti za prihvatanje grupnih uputstava. dizanja i nošenja. naglašava izražavanje pokretima. morfoloških i funkcionalnih obilježja djeteta putem tjelesne aktivnosti iskazane kroz djelotvorno: (a) svladavanje prostora (različiti oblici i vrste kotrljanja. ciljanja i gañanja. (d) manipuliranje objektima (različite vrste i oblici bacanja i hvatanja. zdrava životna sredina.. a dječaci u dobi izmeñu 9 i 14 godina. mentalno zdravlje. hodanja i trčanja. slaganja i rastavljanja predmeta. Razvija se i njeguje shvatanje sporta kao važne vrijednosti zdravog života. prije svega. rukomet. kojima se svladavaju jednostavne i složene operacije baratanja objektima različitog broja.Sadržaji zdravstvenog odgoja uvjetovani su činjenicom da je zdravstveni odgoj ne samo širenje informacija o zdravlju već aktivan proces učenja kroz iskustva primjerena individualnim i zajedničkim potrebama s ciljem da se: zdravlje učini cijenjenom društvenom vrijednošću. sposobnosti i osobina koje su u ovom i narednom razvojnom razdoblju bitne za djecu. penjanja i silaženja.. pomogne djetetu da postane odgovorno za svoje zdravlje i unaprijedi razvoj i korištenje zdravstvenih usluga. koja su bitno obilježje tzv. kojima se svladavaju različite vrste okomitih. povrede. veliki nivo razvijenosti koordinacije kretanja.Općenito govoreći pubertet počinje ranije kod djevojčica nego kod dječaka. različiti faktori rizika. Cilj joj je sistemska i trajna promjena prvenstveno motoričkih. plivanja.Slijedom bioloških i popratnih psihosocioloških različitosti izmeñu djevojčica i dječaka. kao što su boks. kosih i horizontalnih prepreka bez uporabe tehničkih i drugih pomagala). oblika i masa u odreñenom prostoru i vremenu). kojima se svladavaju distance na različitim vrstama podloge. a usmjeren je na obrazovnu. koji obuhvaća 4. Stoga treba postupno usmjeravati nastavu tjelesne i zdravstvene kulture prema optimalnom razvoju i usavršavanju onih znanja. ishrana. i 6. gimnastike. Potrebno je usvojiti odreñeni fond osnovnih sportskih znanja iz atletike. zdrava ponašanja. karakteristično je postupno i progresivno razlikovanje djevojčica i dječaka u morfološkim. potiskivanja i njihove kombinacije. vučenja.. zdravi stilovi života odn. Učenici i učenice trebaju osnovne informacije radi čega dolazi do razlikovanja izmeñu spolova. sa stajališta naučnih i stručnih saznanja predmetna nastava tjelesne i zdravstvene kulture mora biti organizirana posebno za djevojčice. karakterizira usporen tjelesni rast. razred osnovne škole. te različite vrste i oblici pojedinačnih skupina tzv. početak intenzivnog rasta mišića.

statičke snage – vis u zgibu. te (c) regulaciju morfoloških obilježja (aktivne mišićne mase i balastne mase). Cilj odgojne komponente tjelesnog i zdravstvenog odgoja jeste stvaranje takvog sistema vrijednosti djeteta prema tjelesnom vježbanju koji će podstaknuti samostalno i cjeloživotno provoñenje tjelovježbe. ritmičke gimnastike. vanastavnog procesa u okviru škole. Tjelesna aktivnost uz opće morfološke učinke. preciznosti. mora da se odnosi na aktivnosti i učinaka ne na ličnost ili trajne karakteristike osobe. U drugom ciklusu ocjenjivanje je opisno i brojčano i opisno. Motoričke sposobnosti koordinacija. Jedna od baterija mjernih instrumenata za procjenu tjelesnog razvoja. te uz fiziološke učinke usmjerene na podsticanje funkcija krvožilnog i dišnog sistema i djelovanje na kvalitet koštano-mišićnoga sistema -pozitivno djeluje i na imunološki sistem. odnosno i na cjelokupni antropološki status. brzine. S ukupnog antropološkoga stajališta izrazito je značajno prepoznati nadarenu djecu i.. statička i dinamička ravnoteža nalaze se u razdoblju pojačane transformacijske osjetljivosti. Rješavanje problema vrednovanja i ocjenjivanja djece u nastavi tjelesne i zdravstvene kulture izvodi se: (1) procjenjivanjem tjelesnog razvoja (visine. u individualnom pristupu i odreñivanju radnih zadataka za svako dijete. njegove suradnje. snage. funkcionalnih i psihomotoričkih sposobnosti mogla bi biti: 1. repetitivne. (3) ona mora biti pozitivna. koja su sadržana u aktivnostima tipa gimnastike. kontinuirano. (d) „estetska” motorička znanja (ili znanja za koja je estetski kriterij važan faktor uspjeha). Psihomotoričke sposobnosti: brzina frekvencije pokreta – taping rukom. Opisna ocjena obuhvaća kratak opis uspješnosti i napretka djeteta. eksplozivne. pozitivno i adekvatno obrazloženo). te stimulirati djecu i mlade da se uključe u sportske klubove i bave sportskom rekreacijom u drugoj i trećoj životnoj dobi. kao i za njihovo ocjenjivanje. 3. agilnosti. težine i držanja tijela). Ovako postavljeno i realizirano praćenje napretka djece i ocjenjivanje (kvalitativno. brzine i izdržljivosti) i funkcionalnih (kardiovaskularnih i respiratornih) sposobnosti i (3) ocjenjivanjem znanja. fleksibilnosti.dr. sklonosti. 2. (b) razvoj motoričkih sposobnosti (koordinacije. fleksibilnosti – pretklon raznožno. preciznosti. da sadrži isticanje onih elemenata koji su za pohvalu. nužan za održavanje zdravlja i prevenciju akutnih i hroničnih bolesti. doprinosi i 273 . tjelesna masa i držanje tijela. čime se povećava mogućnost motoričkog izražavanja djeteta u svim aktivnostima. eksplozivne snage – skok u dalj s mjesta. repetitivne snage – pretklon trupa.. ili tokom obavljanja aktivnosti. Ocjenjivanje ima ulogu podsticajne povratne informacije. vanškolskim aktivnostima i slobodnim aktivnostima. eventualno. u dogovoru s roditeljima ili starateljima. uputiti ih u primjerene sportske klubove. a tek potom onih elemenata u odnosu na koje bi dijete trebalo ili moglo da uloži dodatne napore. gibljivost. koordinacije – poligon natraške. konkretno. Tjelesni razvoj: tjelesna visina. sportsko-tehničkih dostignuća i stavova djece prema tjelesnom i zdravstvenom odgoju. gipkosti. Ovo je razdoblje optimalno za razvoj brzine reakcije na zvučne i vidne podražaje. odnosno i kao opća motorička znanja podijeljena na znanja za: (a) razvoj funkcionalnih sposobnosti (aerobnih i anaerobnih). što znači da se mora voditi računa o sljedećem: (1) povratna informacija je efikasna ukoliko je data neposredno nakon aktivnosti na koju se odnosi. Funkcionalne sposobnosti: trčanje u vremenu od 3 minute. manipulaciju predmetima i suradnju u prostoru s drugom djecom. skokova u vodu i dr. VREDNOVANJE I OCJENJIVANJE U NASTAVI TJELESNOG I ZDRAVSTVENOG ODGOJA Aktivnost djeteta se prati. tj. (2) testiranjem manifestnih motoričkih i funkcionalnih dimenzija i procjenom latentnih motoričkih (koordinacije. vrednuje i ocjenjuje u okviru nastavnog procesa (časa). ravnoteže. Rezultati praćenja služe kao osnova za programiranje rada. razvoj motoričkih sposobnosti znatno iznad nivoa dostižnog samo spontanim biološkim rastom i razvojem. aktivnosti u pojedinim sadržajnim cjelinama i. ravnoteže. statičke snage i dinamometrijske sile. koji podrazumijevaju utjecaj na sastav tijela unutar kojeg se ističe povoljan odnos izmeñu količine mišićne mase i potkožnog masnog tkiva te prevencija pretilosti. Podaci o tjelesnom razvoju i sposobnostima unose se u dnevnik rada nastavnika. što omogućuje veće promjene. (2) ona mora da bude konkretna.

OKVIRNI NASTAVNI PLAN I PROGRAM za šesti razred devetogodišnje osnovne škole 274 . o svojim sposobnostima.njihovom razvoju pojma o sebi. formiranju realne sliku o sebi. o onome što znaju. što je značajno za razvoj samopoštovanja djeteta i zdravog odnosa prema sebi i svijetu oko sebe. umiju.

Bosanski. 3. 11. 6. 8. Bosanski. hrvatski. srpski jezik i književnost Engleski jezik Francuski jezik Njemački jezik Arapski jezik Matematika Biologija Geografija/zemljopis Historija/povijest Tehnička kultura Informatika Likovna kultura Muzička/glazbena kultura Tjelesni i zdravstveni odgoj NASTAVNI PLAN ZA ŠESTI RAZRED DEVETOGODIŠNJE OSNOVNE ŠKOLE SEDMIČNI BROJ NASTAVNIH ČASOVA 5 2 2 4 1 2 1 1 2 1 1 2 UKUPNO 22 GODIŠNJI BROJ NASTAVNIH ČASOVA 175 70 70 140 35 70 35 35 70 35 35 70 770 REDNI BROJ OBAVEZNI NASTAVNI PREDMETI 1. 7. 11. 4. 13. 14. 9. 9. 2. 7. 10. 12. srpski jezik i književnost Prvi strani jezik Drugi strani jezik Matematika Biologija Geografija/zemljopis Historija/povijest Tehnička kultura Informatika Likovna kultura Muzička/glazbena kultura Tjelesni i zdravstveni odgoj i zdravi stilovi života 275 . 5. 3. 2. hrvatski. 10. 12. 6. 5. 8.SADRŽAJ Okvirni nastavni plan za šesti razred devetogodišnje osnovne škole Nastavni programi obaveznih nastavnih predmeta 1. 4.

Napomena: Nastavni predmet Vjeronauka/vjeronauk reguliran je kantonalnim obrazovnim zakonodavstvom 276 .

.Z. motiv kao najmanja tematska jedinica lirske pjesme.M. glavna obilježja ritma pjesme Prepoznati obilježja domoljubne.I. tradicija) koje utjelovljuju junaci opjevani u usmenim epskim pjesmama Uočiti opkoračenja. hrabrost.J. vjernost. poreñenja.J. običaji. Hasić: P raviš se važan .H. personifikacije. načini pripovijedanja Vrste umjetničke proze: novela. Rorić: P jesma . poruke na osnovi razumijevanja teksta. zavičajnorodoljubiva) Umjetnička proza: fabula. motiva.I.I.Š.Š.Usmena narodna proza: bajka. junaštvo. poente pjesme i stilsko-izražajnih sredstva u poeziji Prepoznavanje epiteta.P. romana i igrokaza na osnovu glavnih značajki književne vrste . Swift: Guliverova putovanja (odlomak) . srpski jezik i književnost KNJIŽEVNOST KNJIŽEVNI TEKSTOVI KNJIŽEVNOTEORIJSKI POJMOVI Usmena književnost: Stalni epiteti Epski deseterac Epska i lirska pjesma u usmenoj književnosti Fantastični elementi u bajci. Sekulić: Bura (odlomak) . likovi i motivi u bajci Basna – likovi u basni.R. B. karakterizacija likova. motiva. deskriptivna. osuñ ivanje negativnih postupaka likova. preneseni smisao basne. domovinska (patriotska. pripovijetka. bijeli svijete . šaljive pjesme Prepoznati stilska sredstva na tekstu i razumjeti preneseno značenje Prepoznati dijelove fabule i njihovu logičku povezanost. pouka basne Umjetnička književnost: Lirska poe zija: čulni elementi pjesničke slike. likova.. Trifunović: Čisti zrak . njenog prenesenog smisla i pouke Prepoznavanje osnovnih osjećanja izraženih u pjesmi Otkrivanje lirskih slika. Ćorović: U noći . Dučić: Selo . plemenit. vrste stiha.I. onomatopeja. Ešić: Cvjetko .S. Kranjčević: Lijep si. osnovna obilježja lika) OPTIMALNI Zapažanje tematike. Šimić: Ah. opisne. evo opet . osnovni pojmovi o stilskim figurama (izražajnim sredstvima): epitet. Andersen: Slavuj . motiva i stalnih izražajnih sredstava u narodnoj književnosti Razlikovanje usmenih lirskih i epskih vrsta Uočavanje likova i motiva u bajci Samostalnost u analizi basne.N.Narodna epska pjesma iz B iH (po izboru) .G. kratka priča . personifikacija. S inger: Ole i Trufa . kukavica. S.I. poente pjesme Izražajno čitanje i recitiranje pjesme. inverzija.A. V.D. Pavlović: Jarac u pozorištu . ODGOJNOOBRAZOVNI CILJEVI Uočiti obilježja epske i lirske narodne pjesme Uočiti stalne epitete i deseterac kao obilježja usmenog stvaralaštva Razlikovati epsku od lirske pjesme na temelju opreke dogañaja i doživljaja Upoznati usmenu književnu baštinu Razvijati svijest o opstojnosti naroda i nacionalnih i kulturnih vrednota (domoljublje.H. Ibrišimović: Sijelo mudraca . Pandžo: List na putu . Kočić: Jablan .S. osnovnih stilskih obilježja i osobitosti stiha u našoj narodnoj epici Mogućnost uočavanja historijske podloge fabule narodne epike Uočavanje vrijednosti poruka: pobjeda pravde kao osnovna misao Odreñivanje lirske slike. K.B. romana i igrokaza prema najizraženijim obilježjima Prepričavanje fabule ukratko (najvažniji dogañaj i lik. ritam. Kajan: Ž uta ptica . hrvatski.Bosanski. pokretače. Kulenović: Gromovo ñule . onomatopeje Razlikovanje pripovijetke. povezivanje sadržaja s konkretnim pojavama iz života. Vitez: P lava boja snijega (igrokaz) 277 . Samokovlija: Dječak Aron . Vrste lirske poezije: ljubavna. poreñenje.Narodna lirska pjesma iz B iH (po izboru) . savladavanje tehnike pisanja vlastitog lirskog teksta Odreñivanje teme. sredstva zaustavljanja Prepoznati i karakterizirati moralne vrijednosti likova (hrabar. rima ili srok.) ISHODI UČENJA MINIMALNI Uočavanje lirskih slika. crtica. Bećirbašić: Harfa . Sjenkjevič: Kroz pustinju i prašumu (odlomak) . basna. tematsko-idejna osnova. pravilno iznošenje slijeda dogañaja. likovi. uz pridržavanje uzročnoposljedičnih odnosa Objašnjavanje razlike izmeñu priče.S. Prosenjak: Otac . kompozicija.

Milošević. opće. prisvojne. 8. dijete iz limenke D. govoru. 9. po izboru samih nastavnika od ponuñenih djela. odnosne. se Upotreba i pisanje prisvojne zamjenice za svako lice svoj Uočavanje različitih oblika glavnih i rednih brojeva u rečenici P repoznavanje glagolskog predikata kao glavnog dijela rečenice P repoznavanje imenskog ISHODI UČENJA MINIMALNI Mogućnost primjene višeznačne riječi u jezičnim djelatnostima (slušanju. Balog: Nevidljiva Iva M. oblik i funkcija) Pisana i usmena riječ Samostalne riječi (riječi koje imaju samostalno. Latić: Srebrena česma V. Isaković: Lijeve priče Ž. pokazne Deklinacija ličnih zamjenica Brojevi: Glavni i redni brojevi Deklinacija brojeva ODGOJNO-OBRAZOVNI CILJEVI Razlikovanje osnovnog i prenesenog značenja poznatih riječi Zapažanje. izrečenog subjekta i priloških odredbi P rimjena naučenih pravila Razumijevanje primjene OPTIMALNI Razvijen interes za otkrivanje snage. 2. Prepoznavanje padeža u rečenici Pravilna upotreba padežnih oblika u govoru. S. čitanju. Mahmutefendić: Roman o novčiću Z. Defo: Robinzon Kruso M. 7. Upotreba proširenih padežnih pitanja u odreñivanju padeža P repoznavanje padeža u njihovim osnovnim značenjskim ulogama P repoznavanje oblika s provedenim glasovnim promjenama P ravilna upotreba neodreñenih oblika pridjeva Upotreba neodreñenih i odreñenih pridjeva s padežnim nastavcima P repoznavanje svih vrsta zamjenica Uočavanje naglašenih i nenaglašenih oblika povratne zamjenice Dekliniranje ličnih zamjenica P repoznavanje glavnih i rednih brojeva u rečenici Odreñivanje glagolskog predikata. P ravilna upotreba veznika. kuda. 5. 6. Tven: Doživljaji Haklberi Fina U toku jedne školske godine treba obraditi 8/9 lektirskih djela. 11. vlastito značenje) Nesamostalne riječi (riječi koje nemaju samostalno značenje) Jednoznačnost i višeznačnost riječi (riječi u osnovnom i prenesenom značenju) Onomatopejske riječi Vrste riječi: Promjenjive i nepromjenjive riječi Promjenjive rije či: Glagoli Pomoćni glagoli biti i htjeti Ime nice: Deklinacija imenica Nazivi i značenja padeža Glasovne promjene u deklinaciji imenica Prid je vi: Odreñeni i neodreñeni oblik pridjeva Deklinacija pridjeva Zam je nice: Upitne. RJEČNIK. 12. uzvika i riječci u govorenju i pisanju P repoznavanje pomoćnih glagola u govorenju i pisanju. s time da se za svaku novu školsku godinu izbor dijela može mijenja. Djeca su vojska najjača (izbor) K. Pilić: Mrvice iz dnevnog boravka B. Ćopić: Orlovi rano lete K. 4. k (a) i priloga gdje. GRAMATIKA. Pisanje brojeva u skladu s pravopisom Pravilna deklinacija brojeva 278 . pismu (oblici s provedenim glasovnim promjenama) Prepoznavanje jednakih oblika riječi u različitim padežima Uočavanje duge i kratke množine u nominativu Uočavanje imenica koje imaju samo množinu / jedninu Samostalno pronalaženje primjera odreñenih i neodreñenih oblika pridjeva u rečenici Uočavanje jednakog glasovnog sastava različitih padeža Pravilna upotreba prisvojnih i pokaznih zamjenica u svim oblicima Dekliniranje prisvojnih i pokaznih zamjenica. Antić: Plavi čuperak A. razgovoru i pisanju) Razlikovanje promjenjive od nepromjenjive riječi P ravilna upotreba prijedloga s (a). Neslinger: Konrad. Ivanković: Zvjezdangrad Dž. dubine i ljepote riječi Razumijevanje osnovne uloge promjenjivih i nepromjenjivih riječi Uočavanje osnove i nastavka u promjenjivoj riječi Uočavanje i prepoznavanje veza: prilog ili pridjev prilog ili prijedlog (L ijepo dijete lijepo piše). imenovanje i razlikovanje promjenjivih i nepromjenjivih riječi P repoznavanje oblika pomoćnih glagola biti i htjeti P repoznavanje nepromjenjivih riječi Razumijevanje osnovne uloge padeža u jeziku P repoznavanje padeža u rečenici u njihovim osnovnim značenjskim ulogama Ovladavanje upotrebom padeža uz pojedine prijedloge u skladu s normom Razvijanje jezične sposobnosti i komunikacijskih vještina P repoznavanje odreñenog oblika pridjeva u nominativu P repoznavanje padeža pridjevnih oblika pomoću proširenog padežnog pitanja i imenice s kojom se pridjev slaže. 3. Prepoznavanje pomoćnih glagola u rečenici. 10.SPISAK KNJIŽEVNIH DJELA ZA DOMAĆU LEKTIRU: 1. PRAVOGOVOR I PRAVOPIS PROGRAMSKI ZAHTJEVI Glasovi: samoglasnici i suglasnici Slog – dužina sloga Uočavanje naglašenih i nenaglašenih riječi Naglašeni slog u riječi Naglasnice i nenaglasnice Riječ (značenje. kamo. Uočavanje naglašenih i nenaglašenih oblika ličnih zamjenica Upotreba i pisanje lične zamjenice za svako lice (povratne zamjenice) sebe.

publicističkim i dr. usmjereno.Nepromjenjive riječi: Prilozi (mjesta. vršioca radnje. logička. jasno i logično povezivanje rečenica izdvajajući važnije dijelove. pauze. govorne vrednote izražajnog čitanja. tempo. naroda i naseljenih mjesta Pisanje i izgovor superlativa pridjeva Veliko slovo u pridjevima izvedenim od vlastitih imena Izgovor i pisanje riječi u kojima su provedene glasovne promjene Izgovor i pisanje riječi s glasovima ije. izraziti vlastiti komentar Poznavati osnovna pravila službenoga razgovora. prepričavanje sažimanjem fabule Privatni i službeni razgovor Izražajno čitanje književnog teksta. razumje pročitano i slušano Pravilna primjena naracije u vježbama usmenog i pismenog izražavanja Pravilna primjena deskripcije u vježbama usmenoga i pismenog izražavanja Savladavanje osnovnih pravopisnih pravila Stvaranje vještina i navika u pravilnom pisanju informativnih oblika usmenoga i pismenog izražavanja OPTIMALNA Prepričava cijeli tekst prema hronologiji dogañaja. rečenica s više subjekata. naglašava važne dijelove i govorno obilježava pojedine sadržaje (intonacija. biću ili pojavi kao osnovici opisa: opis osobe PROGRAMSKI SADRŽAJI Stvaralačko prepričavanje. država. uočavati razliku izmeñu službene i privatne komunikacije. slušati druge učenike i učitelja i zapažati obilježja dobroga čitanja OČEKIVANA POSTIGNUĆA MINIMALNA Prepoznaje i prepričava najvažniji dio teksta Zna osnovna obilježja službenoga razgovora Tečno i jasno govorenje stihova Pravilno i umjereno brzo čita tekst. gramatička i stilistička interpunkcija u kontekstu izražajnog čitanja Ostale vrsta čitanja u nastavi: naglas. okeana. rečenica bez subjekta. poznaje različite učtive izraze i primjenjuje ih u razgovoru Oživljeno i s razumijevanjem izražajno govori stihove. s bilješkama. zagrada predikata Uočavanje priloških odredbi u rečenici P repoznavanje rečenica s više subjekata i proširene rečenice s više istovrsnih dijelova P repoznavanje rečenice s neizrečenim subjektom Osvijestiti potrebu usvajanja pravopisne norme radi upotrebe u svakodnevnom pisanju i čitanju P rimjenjivati pravopisnu normu u drugim nastavnim predmetima rečeničnih i pravopisnih znakova Odreñivanje imenskog predikata Uočavanje lica. poznavati način oslovljavanja. a crtice kao pravopisnog znaka KULTURA IZRAŽAVANJA PROGRAMSKI ZAHTJEVI Prepričavanje Razgovor Recitacija Čitanje i slušanje Pričan je kao pripovjedačka (narativna) vrsta izražavanja u nastavi ili doživljaju Pričan je stvarnog dogañaja (hronološko i retrospektivno) Pričan je izmišljenog dogañaja ili doživljaja (hronološko i retrospektivno) Pričan je prema zadanoj slici ili muzici Opisivan je prema predmetu. izraze učtivosti Prepoznati i izražajno čitati istaknute dijelove teksta Čitati tekst s razumijevanjem. dikcija. komentira postupke i ponašanje likova. naučnim. u sebi. kontinenata. koristeći različite govorne vrednote Izražajno čita tekst. krnja rečenica Pravogovor i pravopis: Veliko slovo u jednočlanim i višečlanim nazivima planeta. crtica. smisleno povezuje rečenice. neizrečeni subjekt Priloške odredbe u rečenici (mjesto. jačina. načina) Prijedlozi Veznici Uzvici Riječice Rečenica: Predikat – glagolski i imenski Subjekt – više subjekata. način) Rečenica s izrečenim i neizrečenim subjektom. je (deminutivi i komparativ pridjeva) Izgovor i pisanje glasova č i ć u deklinaciji imenica i komparaciji pridjeva Rečenični i pravopisni znakovi: trotačka. vrijeme.) ODGOJNOOBRAZOVNI CILJEVI Prepričati tekst poštujući hronološki slijed. čitalačke tehnike i stilovi (vježbe čitanja na odabranim tekstovima književnim. razumije ga. sažima fabulu navodeći najvažnije dijelove Navodi primjere službenoga razgovora u različitim situacijama. boja glasa. administrativnim. u rečenicama s neizrečenim subjektom Razlikovanje besubjektne i neoglagoljene rečenice Služenje pravopisom (snalaženje u pravopisnom rječniku) u skladu s uzrastom djeteta Prepoznavanje trotačke i zagrade u tekstu kao rečeničnih znakova. rečenični naglasak) 279 . vremena.

jezik bloga. slobodni diktat) Pisanje pisama. komentira filmska izražajna sredstva. Pravilno pisanje diktiranih tekstova i uočavanje odgovarajućih pravila ili poteškoća u pisanju Pravilno pisanje pisma. kulisa. časopisi. Pisanje diktata (s obzirom na pravopisne pojave obrañene u 5.(portret). telegrama. internet (postanak i razvoj) Film (postanak. diktat s predusretanjem grešaka. pozorišnih/kazališnih izvedbi. zna osnovne historijske podatke o počecima filmske umjetnosti Odreñuje vrste poznatih televizijskih emisija Razlikuje strip kao dio medijske kulture i kao jednostavni prozni tekst. strip. upoznati najvažnije osobitosti filmskih vrsta. historijat. uputnice. filmova. opis bića ili grupe bića unutar prostora ili pojave. radio. opis zatvorenog prostora (interijer). messenger servisi. sportske) Uloga školske biblioteke u nastavi maternjeg jezika i književnosti Principi katalogizacije knjiga (s posebnim osvrtom na internet) Nastavni čas lektire u školskoj biblioteci ODGOJNOOBRAZOVNI CILJEVI Razlikovati vrste medija. mobitelske poruke. zabavne. priznanice Pisanje školskih pismenih zadaća (dvije u toku školske godine) Pisanje vlastitih tekstova i pravilna primjena narativnih tehnika Pisanje vlastitih deskriptivnih tekstova i primjena pravilnih opisivačkih postupaka. filmski rodovi i vrste) Teatar (pozorište/ kazalište) kao književno – scenska umjetnost: scena. televizijskih i radijskih emisija Upoznati se s najznačajnijim dnevnim i periodičnim novinama/ časopisima Poznavati karakteristike stripa OČEKIVANA POSTIGNUĆA MINIMALNA P oznaje najvažnija obilježja pojedinih vrsta medija na razlikovnom nivou Navodi različite vrste časopisa. mobitelske poruke. radijskih i televizijskih emisija MAKSIMALNA P oznaje osnovne karakteristike filmskih vrsta na primjerima. opis otvorenog prostora (eksterijer). razredu: kontrolni diktat. uputnice. i 6. priznanice MEDIJSKA KULTURA POJMOVI Osnovne vrste medija: štampani. pozorišni/kazališni prostor Osnovne vrste radijskih i televizijskih emisija. televizija. elektronski Novine. samostalno piše strip Samostalno vrši dramatizaciju tekstova 280 . opis kraja (pejzaž).

6. periodika. Osnovni ciljevi. što je uzrokovalo relativno veći broj obaveznih tekstova za čitanku. razreda osnovne škole. Prilikom izrade Nastavnoga programa iz književnosti vodilo se računa o estetskim. Prijedlog Nastavnog programa uključuje jezičke. umjetničke. muzičkom kulturom i dr. Scenske umjetnosti (dramski igrokazi. stvaranja vlastitih tekstova (pismenih sastava). Medijska kultura (strip. vježbi usmenog i pismenog izražavanja. Prilikom selekcije treba voditi računa o reprezentativnosti odabranih tekstova. 3. likovnom kulturom. hrvatski. pravopis. 4. kao i principima integracije i korelacije. razvoj standardnog jezika). reprezentativnosti. DIDAKTIČKO-METODIČKE NAPOMENE Nastavni program za predmet Bosanski. poetske recitacije i dramatizacije tekstova). ali svi tekstovi moraju biti zastupljeni u čitankama. radio. hrvatskom. ćirilica (bosančica). stvaralačke i medijske sadržaje zasnovane na meñusobnom prožimanju (korelativnost i integrativnost) nastavnih područja i nastavnih disciplina i predmeta (interdisciplinarnost i povezanost sa drugim nastavnim predmetima: historijom. zadaci. složenost i svrha nastave po pojedinim nastavnim područjima trebaju biti zasnovani na usvajanju osnovnih pojmova iz gramatike. odnosno organizaciji nastavnih sadržaja po principima kontinuiteta i vertikalnospiralnog slijeda. 2. pravogovoru. arabica. navedene programske jedinice uskladiti s mogućnostima djece te ih postupno uvoditi u osnovne gramatičke pojmove i kategorije). srpskom jeziku (Humačka ploča. Književnost (interpretacija književnih tekstova. te ovladavanje osnovnim elementima i tehnikama iz filmske i scenskih umjetnosti. etičkim i nacionalnim kriterijima u izboru književnih djela i pisaca. Jezik (gramatika. biblioteka). natpisi na stećcima. Povelja Kulina bana. teorije i interpretacije književnosti. prva štampana djela. egzemplarnosti. te medijske kulture. hrvatski. srpski jezik u porodici srodnih jezika • Historija Južnih Slavena i jezici južnoslavenskih naroda • Počeci slavenske pismenosti i staroslavenski jezik • Pisma u bosanskom. 5. 281 . čitanačkih i lektirskih).historijski presjek: glagoljica. srpski jezik i književnost u šestom razredu devetogodišnje osnovne škole strukturiran je od slijedećih nastavnih područja: 1. od 6. Nastavni program se zasniva na: a) izboru umjetničkih i sadržaja na principima primjerenosti. televizija. narodni govori (Ishodi učenja u gramatici. prve štamparije. Zato je važno naglasiti da sami nastavnici prilikom izrade globalnih i operativnih nastavnih planova i programa trebaju izvršiti selekciju obaveznih književnih tekstova. srpskom jeziku . te dvije školske pismene zadaće). prvi rječnici i gramatike). u skladu s planiranim brojem nastavnih časova. Film (historijat i osnove filmske umjetnosti). Kultura izražavanja (oblici izražavanja u nastavi i vježbe usmenog i pismenog izražavanja. internet. latinica • Spomenici pismenosti u bosanskom.RAZVOJ STANDARDNOG (KNJIŽEVNOG) JEZIKA • Bosanski. rječnik.) Takoñer. do 9. odgojnosti i tekstualne adekvatnosti b) rasporedu. pravogovor. hrvatskom. pravopisu i razvoju standardnoga jezika: voditi računa o spiralnom razvoju nastavnoga programa. tako da osposobimo djecu za samostalan pristup interpretaciji umjetničkog djela (potrebno je uključiti djela koja predstavljaju različite književne rodove i vrste).

daily routine. anybody. recitiraju i pjevaju poznate pjesme Dje ca pišu: • jednostavne tekstove poštujući pravopis • lične poruke i kraće dijaloge • tekst na poznatu temu. nobody something. car) Slobodno vrije me. favourite sports and games. that (boy). these (girls). npr. going to the party. ours. npr. saopćenja nastavnika i druge djece. kratke poruke i natpise • kraće tekstove. neverbalno. that. npr. family members and their occupations Svakodnevni život.OBRAZOVNOG RADA Je zičke vještine Slušanje i razumijevanje Očekivani rezultati / ishodi učenja Dje ca razu miju : • razgovor na poznate teme • jednostavna pitanja. 70 časova godišnje) CILJEVI I REZULTATI ODGOJNO . pupils’ hobbies. anything. postavljaju i odgovaraju na jednostavna pitanja • koriste izraze i rečenice u vezi sa svakodnevnim aktivnostima. 282 .Engleski jezik – prvi strani jezik. dopunjavanjem nedovršenih rečenica i sl. its. označavanjem tačnih i netačnih izraza. 2. yours. nešto prošireniji vokabular. npr. bus. upute. četvrta godina učenja engleskog jezika Nivo 6. Zabava. this (girl). četvrta godina učenja (2 časa sedmično. unusual hobbies itd. npr. which. u sebi ili naglas. whose) prisvojne (mine. surprise party. nothing Prid je ve Dete rminatore: članove: a/an. his. Porodica. i reagirati: 1. neverbalno. odgovaranjem na pitanja. prepoznavanjem netačnih/tačnih tvrdnji. spajanjem slika i tekstova. what. narodi Funkcije i sposobnosti Dje ca će znati: • postavljati poznata pitanja i odgovarati na njih • tražiti i davati osnovne informacije • identificirati i locirati ljude i predmete • pratiti jednostavne upute • koristiti brojeve • opisivati ljude (njihov izgled i raspoloženja) i predmete Ak tivnosti RECEPCIJA: b) SLUŠANJE I REAGIRANJE Djeca će slušati izgovoreni tekst i reagirati: 1. pjesme i priče koje ne prelaze ili neznatno prelaze njihov leksički fond Dje ca: • učestvuju u razgovoru s nastavnikom i drugom djecom. nešto prošireniji vokabular. razre d Če tvrta godina uče nja engleskog jezika Razvijanje osnovnog znanja o jeziku Teme Porodica Svakodnevni život Slobodno vrijeme Zabava Priroda Škola Svakodnevni život Životinje Zemlje. hers. nešto prošireniji vokabular. npr. nešto prošireniji vokabular. means of transport (npr. theatre. theirs) neodre ñene (somebody. those) upitne (who. verbalno. uz pomoć nastavnika • dopunjuju obrasce i rečenice i izrañuju jednostavne projekte Dje ca: • prepoznaju i upotrebljavaju jezik • počinju sticati znanja o jeziku Čitan je i razumijevan je Govor Pisanje Znanje o jeziku Nastavni plan i program za šesti razred. pyjama party. traženjem odreñenih informacija. going to an amusement park itd. prezentiranjem odreñenih dijelova odslušanog teksta mimikom i sl. spajanjem Gramatika Djeca će ponavljati ili učiti: Ime nice: brojive i nebrojive pravilnu/nepravilnu množinu Zam je nice: lične (padež subjekta i objekta) pokazne (this. npr. going out to the cinema. b) ČITANJE I REAGIRANJE Djeca će čitati kratke tekstove. zero prisvojne pridjeve pokazne pridjeve. bicycle. npr. snimljeni materijal i reaguju na njih • kraće tekstove sastavljene od poznatih informacija • suštinu teksta koji sadrži neke nepoznate informacije Dje ca čitaju: • upute. those (boys) Vokabular Djeca će učiti ili ponavljati rječnik ve zan za zadane te me. these. the.

(a) few. količine. prepričavanjem dijelova ili cijelih kratkih tekstova jednostavnim rečenicama. dopuštenja. dopunjavanjem nedovršenih rečenica i sl. upitni) Past Simple pravilnih i nepravilnih glagola (potvrdni. discuss a subject. • recitirati. plants. wildlife. must Zapovjedni način. odrični. npr. b) PISANJE Djeca će: • prepričavati/p re pisivati kratke tekstove • pisati kratke sastave na poznate teme itd. prezentiranjem odreñenih dijelova teksta mimikom i sl. nešto prošireniji vokabular. upitni) Present Continuous (potvrdni. obaveze i potrebe. any. east. vezane za zadane teme. npr. river. dramatizirati itd. prepoznavanjem netačnih tvrdnji. vezane za zadane teme. all. last year . upitni) Modalne glagole. npr. učenici će naučiti koristiti: Afikse . odrični. timetable. . may. care about us itd. govoriti o svojim svakodnevnim aktivnostima kao i onima svojih vršnjaka itd. vrijeme različite osjećaje kao što su: zadovoljstvo. in front of • Vrijeme. 2. npr. iznenañenje. nešto prošireniji vokabular. jednostavne dijaloge koji setemelje na temama o kojima seraspravljalo • prepričavati kratke priče i šale • učestvovati u razgovoru o zadanim temama • pjevati dječije pjesmice • igrati igrice: po ulogama jezične igre itd. teachers Osim stalne nadogradnje svog vokabulara. under. upitni) Future Simple: shall/will (potvrdni. upitnoj i zapovjednoj rečenici • The re is a/There are some…Is there a…? Are there any…? Priroda. odrični. right. at Rečenica: Osnovni red riječi u potvrdnoj. uz selektivno poreñenje sa maternjim jezikom i nekim drugim stranim jezicima 283 .vrijeme. on. odrični. slika i tekstova. • dopunjavati: nedovršene rečenice tabele i križaljke • re dati ispremetane riječi u smislene rečenice pridjeve neodreñene količine i broja. can. npr. in. left. quickly. in. npr. negativnoj. npr. npr. PRODUKCIJA a) GOVOR Djeca će: • praviti kratke. (a) litle upitne. npr.• • • izražavati na jednostavan način: slaganje i neslaganje. animals. school choir. postavljanjem pitanja i odgovaranjem na pitanja. what.oblik Glagole be. nezadovoljstvo. whose Opisne prid jeve vezane za zadane teme Nepravilno poreñenje pridjeva Brojeve: 1-1000 Glagole: Present Simple (potvrdni.način. much. expensive. upotrebom novog vokabulara u konkretnim primjerima/rečenicama. npr. sposobnosti. behind. have/have got (potvrdni. dirtyclean. fast Prije dloge: nešto proširenija upotreba prijedloga za mjesto i vrijeme vezanih za zadane teme • Mjesto. orange juice Kolok acije .za mjesto . guitar lessons.pravac/smjer. some. Ekvivalente prijevoda čestih i ključnih riječi. dirty Antonime. which. walk a dog. niječni. npr. vezane za zadane teme. znanje i neznanje. sva lica jednine i množine Priloge: nešto prošireniji obim priloga vezanih za zadane teme. ask-answer. npr. razočarenje i sl. npr. ve rbalno. school subjects. upitni) Present Continuous za izražavanje budućnosti Going to. have to. označavanjem tačnih i netačnih tvrdnji. on. vezane za zadane teme i gramatiku. many. npr. cijene. picnic Škola. traženjem pogrešaka i njihovim ispravljanjem u tekstu. last week. mountain. west . crylaugh Složenice.

Biologija (dijelovi ljudskog tijela. UČENJE KAKO TREBA UČITI: Djeca će učiti da: • • • • ocjenjuju svoje aktivnosti i aktivnosti svojih drugova iz razreda. ples).3 284 . značaj ishrane za zdravlje. kao i nivo svog i njihovog znanja u odnosu na postavljene ciljeve. Muzička kultura (slušanje i pjevanje omiljene vrste muzike. razvijaju pozitivan stav prema učenju jezika.).1 Pisanje A1. slikanje. INTERKULTURALNE VJEŠTINE: Djeca će : • • • upoznavati kulturu svoje zemlje i učiti da je bolje poštuju i cijene..3 Čitanje i razumijevanje A2. budu odgovorna i aktivna u situacijama kada se uči jezik. Ciljani nivo znanja evropskog okvira za strane jezike: 6. razred 4.1 Govor A1. oblikovanje .INTERDISCIPLINARNI SADRŽAJ Djeca će učiti engleski jezik i proširivati svoj vokabular oslanjajući se na znanje koje su stekli učenjem nekih drugih školskih predmeta: • • • • • Maternji jezik (svijet bajki i imaginacije.). elementi dramatizacije). koriste ključne metode iz prakse pri radu u parovima ili malim grupama. Tjelesni i zdravstveni odgoj (sportske aktivnosti i igre. muzički instrumenti... upoznavanje sa najpoznatijim izvoñačima na engleskom jeziku). upoznavati neke osnovne razlike izmeñu svoje kulture i kulture naroda sa engleskog govornog područja. Likovna kultura (crtanje. godina učenja Nivo i Slušanje i razumijevanje A2. učiti da komuniciraju i da se ponašaju u svakodnevnim situacijama na način koji je prirodan za kulturu zemlje čiji jezik uče..

povezivanjem Glagoli: rutinske aktivnosti. sports. tražeći odreñenu pridjevi. život u .Opisni. .dirty b) P ISANJE red riječi u potvrdnoj. Mary’s) grandmother. things. glasses).prisvojni genitiv npr. npr. život . -ing (pitanja/odgovori) sa drugom . Neverbalno: . loo/ lavatory. make . upitna forma) car. 70 časova godišnje) Nivo Teme Funkcije i sposobnosti Vještine Gramatika Vokabular Djeca će učiti osnovni 6. in. who.sad. bus-stop.ograničen broj označavanjem tačnih/netačnih (T/F) this. nesposobnost da odreñenih ilustracija sa odgovarajućim . Antonime. izraza ili čitavih . lake. ispunjavanjem križaljki. PRODUKCIJA P rilozi za: Osim što će stalno a) GOVOR . smislenu cjelinu itd. Upitni pridjevi.zahtijevati. have . trees. npr. clean. office. garden. . moliti today.reći koliko je sati informaciju ili detalje i reagirati: happy. • Moja okolina engleskog • Škola . opće • Članovi uže i neki učenja druge crtanjem. –s. upitna forma) wash (npr. • Svakodnevni .igrati uloge. wood. car park. Verbalno: . walk. • Porodica 1. in.locirati ljude i ponavljanjem riječi. označavanjem (potvrdna. u sebi . tired. here.P resent Simple sleep. (nešto prošireniji . npr. . what hall.pozdravljati na škole formalan/neforma Djeca će slušati izgovoreni tekst i sljedećem: • P redstavljanje. mother. school furniture. sklapanjem ispreturanog teksta u (potvrdna. dom . u vezi sa smislene rečenice datim temama. bridge. hungryigrati jezične igre . itd.vlastite. Složenice. npr. subjects. povezivanjem odreñenih Zamjenice: grandfather. aktivnosti izvršavanjem uputa i nareñenja.prepisivati kratke tekstove zapovjednoj rečenici cupboard. nice. shop. bad. . stanja 2. recitirati. itd. get up. npr. . these. post . fine. redanjem ilustracija po . ispunjavanjem tabela ili our.zapisivati po diktatu .ljude i predmete navedenih predmeta/osoba navedenim (John’s. podvlačiti. friend.predstaviti sebe ili 1. house) povezivanjem riječi u stupcima A i B (potvrdna. there?) ili naglas. Djeca će: . npr. plate. now.boje predmeta bojama. redati riječi u Kolokacije.davati upute i naredbe P rijedlozi za: temama i gramatikom. itd. traffic-lights.nabrojati dane u 1. sad. turn on/off the radio/ the television.ubacivati. e lan način reagirati: Imenice: name.učestvovati u razgovoru . npr. negativna. itd. raspoloženja i tvrdnji itd. upitnoj i datim temama. pupils’ sedmici crtanjem. djeca će učiti da koriste: . toothpaste. yard street. at npr.Red riječi (osnovni thirsty. . your. breakfast/lunch/dinner.govoriti o koje su čuli sa kasetofona. u vezi s datim . izvršavanjem thirsty • Svakodnevni život. aktivnostima i postavlja nastavnik ili koja čuju sa my. there proširivati vokabular. theatre.mjesto. pjevati i Rečenice: happy. u vezi sa Djeca će: negativnoj.trenutne ilustracija sa odgovarajućim tekstom. razred • Lično Djeca će znati: RECEPCIJA Djeca će učiti da vokabular koji se odnosi osnovne a) SLUŠANJE I REAGIRANJE koriste i učiti o na date teme npr: predstavljanj .ideju posjedovanja 2.množina članovi šire porodice. • Okolina.P omoćni glagol be the face/body – nešto rečenica. her.mjesto.pokazne. school mates. bookcase.dovršavati rečenice itd. clean . redanjem ilustracija po scared. . . osnovni hill. those vokabular) npr. after datim temama. learn.sposobnost/ uputa i nareñenja.izraziti: odreñenom redoslijedu. tableware: I can’t tačnih/netačnih (T/F) tvrdnji itd. npr. Verbalno: P ridjevi: coffee-table. • Škola. svakodnevnim kratkih odgovora na pitanja koja P risvojni pridjevi.brojati ljude i dopunjavanjem rečenica itd. u vezi sa djecom ili nastavnikom on. in the nešto urade (I can … tekstom. their bus station. itd.odgovarati na pitanja are two … phone-box .upitne. negativna. . that.There is a …T here shop-w indow. uncle.vrijeme. . predmete (How b) ČITANJE I REAGIRANJE what(color) village. toothbrush). križaljke noise. Neverbalno: good. cinema.Engleski jezik – drugi strani jezik. godina • Kuća.opisivati: odreñenom redoslijedu. radnjama kasetofona. work.ispunjavati tabele. Afikse. kitchen.Determinatori: curtain predmete rečenica koje je izgovorio nastavnik ili Članovi. davanjem the gradu i na selu.Modalni glagol can prošireniji vokabular). itd. my kratkim odgovorima na pitanja.P resent cup. his. school .vrijeme. park. . (npr. npr. main parts of ispunjavanjem tabela. kitchen (npr. knife. upitna forma) spoon. prva godina učenja (2 časa sedmično. Continuous bathroom (npr. bojenjem . a/an.lične • P rostorije u kući i namještaj. hungry. dovršavanjem . npr. at. many … are Djeca će čitati kratke tekstove. . 285 . job. bus. wardrobe. jezika . negativna.. . . fork. in the (John’s book. da se dobiju kolokacije). npr. posters. miss the bus. itd. river.

Uz razvijanje sve četiri jezičke vještine. Bosanski. Na ovom uzrastu djeca dobivaju svjestan uvid u zakonitosti jezika koji uče. Zbog toga veliki broj časova treba posvetiti upravo uvježbavanju gradiva. mnogo vremena će se morati utrošiti na usvajanje leksike. srpski jezik. Kontinuirano uvježbavanje i sistematiziranje usvojenih znanja takoñer će olakšati njihovo usvajanje. 286 . Djeca će: . ali i vrijeme početka učenja drugog stranog jezika.učiti da komuniciraju i da se ponašaju u svakodnevnim situacijama na način koji je primjeren kulturi zemlje čiji jezik uče. te gramatike predviñene za ovaj razred. hrvatski. njegovog aktivnog učešća u nastavnom procesu i pokazanih rezultata koje će nastavnik kontinuirano pratiti i ocijeniti. njega svakako treba iskoristiti i u usvajanju novog – drugog stranog jezika. Praćenje i vrednovanje U šestom razredu osnovne škole iskazuju se brojčane ocjene za postignute rezultate u nastavi.DIDAKTIČKO – METODIČKE NAPOMENE Šesti razred je početak nove etape u učenju prvog stranog jezika. U tu svrhu preporučuju se češće i kraće provjere u formi kratkih pet . S obzirom na to da djeca imaju iskustvo u učenju prvog stranog jezika. Geografija. Tome će sigurno doprinijeti i jezičke igre te učenje pjesmica koje će djeca rado zapjevati kako na početku tako i pred kraj nastavnog časa. kao npr. Djeca će tako učiti jezik oslanjajući se na znanje koje su stekli učenjem nekih drugih školskih predmeta ali i kombinirajući učenje stranog jezika sa aktivnostima „preuzetim‘‘ iz nekih drugih predmeta. Muzička kultura. Likovna kultura. Matematika. Interdisciplinarni sadržaj Programski sadržaj je meñusobno povezan sa drugim predmetima. Djeca su na početku učenja novog stranog jezika po pravilu zainteresirana za rad. Nastavnik/nastavnica mora znati iskoristiti tu dobru motivaciju i u njima probuditi želju za daljnjim učenjem novog jezika. u početnoj fazi učenja pogotovo.i desetominutnih testova kao i izrada dviju školskih pismenih zadaća (po jedna u svakom polugodištu). Dobro osmišljenom vizualizacijom olakšava se proces razumijevanja i pamćenja i doprinosi redukciji upotrebe maternjeg jezika na času stranog jezika.upoznavati različite kulture i tradicije. U savladavanju novog stranog jezika obradit će se veliki broj istih onih tema koje su predviñene u prvim godinama učenja prvog stranog jezika. Na svim nivoima učenja stranog jezika neophodna je vizualizacija. pravopisa. Ocjena iz stranog jezika odraz je cjelokupnog djetetovog odnosa prema školskim obavezama. . no pristup je različit zbog različitih uzrasta u kojima se počinje sa učenjem prvog odnosno drugog stranog jezika.

razredu osnovne škole djeca trebaju proširiti programske sadržaje iz 5. ritam i intonaciju u jeziku koji uč i • razumjeti ograničen broj riječ i i izraza.Francuski jezik – prvi strani jezik. razreda i težiti dostizanju nivoa A1. kratke dijaloge o poznatim temama. 70 časova godišnje) CILJEVI I REZULTATI ODGOJNO-OBRAZOVNOG RADA U nastavi francuskog jezika u 6. dopunjavati i samostalno pisati riječ i i kraće rečenice Dijete će na ovom nivou učenja jezika svjesno sticati znanje o jeziku. naglasak. poštovati ritam i intonaciju rečenice davati osnovne informacije o sebi i svom okruženju opisivati u nekoliko rečenica poznatu situaciju služeći se pritom ograničenim brojem osnovnih riječi i zapamćenih rečeničnih shema razmjenjivati sa sagovornicima nekoliko osnovnih iskaza u vezi sa konkretnom situacijom prepisivati. četvrta godina učenja (2 časa sedmično. naglašavati riječi. Čitanje i razumijevanje • • • Govor • • • • Pisanje Znanje o jeziku • • 287 . prepoznavati i pravilno upotrebljavati osnovne jezičke elemente.2 Evropskog okvira za strane jezike Jezičke vještine Slušanje i razumijevanje Očekivani rezultati / ishodi učenja Dijete će • prepoznavati glasove. pjesmice • razumjeti i reagirati na odgovarajući način na kratke usmene poruke prepoznavati slova i napisane riječi. te kratke rečenice prepoznavati poznate riječi i kratke rečenice i znati ih povezati sa ilustracijama čitati kraće tekstove pravilno artikulirati glasove.

manger Moje lice. itd Svakodnevni život. boje predmeta. son. devant. pisati kratki. pravilnih glagola. 2) Ve rbalno: davanjem kratkih pismenih ili usmenih odgovora na pitanja.pozdravljati . sretan). ideju posjedovanja (le livre de Jean. zamjenjivati inicijale punim riječima. biranjem ili povezivanjem pisanih riječi i odgovarajućih ilustracija. le. faire attention 288 . godišnja doba Djeca će vježbati da koriste (a ne učiti o tome!): Afikse. blanc itd. table. raspoloženje. là. davati upute i naredbe b) PISANJE Djeca će: prepisivati izolirane riječi. u vezi sa datim temama i gramatikom. Škola: enseignant.reći koliko je sati (puni sati) . sac à dos. itd.Svakodnevni život . qui? De/á qui? Que? De/á quoi Determinatore . se laver. armoire.50 P rijedloge à. de (u osnovnim značenjima) Vokabular Djeca će učiti samo osnovni vokabular koji se odnosi na teme : Pozdravljanje: Bonjour. sale à manger. 2) Ve rbalno: ponavljanjem riječi koje izgovara nastavnik/nastavnica ili koje su čuli sa kasetofona.. brojeve itd. dom . u vezi sa datim temama. iz crtića). povezivanjem riječi u stupcu A sa odgovarajućim ilustracijama u stupcu B. PRODUKCIJA a) GOVOR Djeca će: ponavljati riječi nastavnika/nastavnice ili riječi izgovorene sa kasetofona. sposobnost da nešto urade (Je peux…).Nivo 6. la. tourner à droite / à gauche Vrijeme: Qelle heure est-il? Il est Dani u sedmici. grandpère Prostorije u kući i namještaj: cuisine. parc. izvršavanjem uputa.Moja bliža okolina . redanjem slika itd.. od ponuñenih riječi sastavljati kraće rečenice. faire i venir Imperativ P riloge za mjesto. se lever. samo osnovne riječi Opisivanje: Il est grand / petit.Pozdravljanje i predstavljanje . podvlačenjem ili bojenjem riječi koje im se usmeno upućuju. npr. pjevati i igrati jezične igre. l’. mjeseci i godišnja doba . père. samostalno napisati kratki tekst (čestitku. mon. être.predstaviti sebe ili druge . u vezi sa datim temama. ma maison) Ak tivnosti RECEPCIJA a) SLUŠANJE I REAGIRANJE Djeca će slušati izgovoreni tekst i reagirati: 1) Neve rbalno: imitiranjem nastavnika/nastavnice ili neke popularne ličnosti (npr. lit. ici. ograničen broj raspoloženja . grand – petitl Složenice. C’est …. jardin. dehors Brojeve 1 . davanjem kratkih odgovora na pitanja nastavnika/nastavnice ili pitanja koja su čuli sa kasetofona. mjeseci. učestvovati u razgovoru (pitanja/odgovori) sa drugom djecom ili nastavnikom.Kazivanje vremena Funkcije i sposobnosti Djeca će znati: . rutinske aktivnosti npr dormir. sur.mère. chambe. Bon – mauvais.. bojenjem ili podvlačenjem samo odreñenih riječi (npr. Salut. une.izraziti: dopadanje.Škola .Dani u sedmici.Kuća. razred osnovne škole Četvrta godina učenja francuskog jezika Te me . onih koje označavaju neku aktivnost. sa . itd Kolokacije. popunjavanjem praznina riječima odabranim sa zidnih karata na kojima se te riječi nalaze itd. moje tijelo. Bliža okolina: rue.brojati predmete . zamjenjivanjem ilustracija u tekstu ponuñenim riječima. jaune.ma.). avec.locirati ljude i predmete . b) ČITANJE I REAGIRANJE Djeca će prepoznati jednu ili više napisanih riječi ili uputa i reagirati: 1) Neve rbalno: gestikuliranjem. arbre. triste… Odreñivanje mjesta i pložaja: P ardon. glumljenjem. pokazivanjem. Sale à manger. lijepljenjem slika. pour aller à … C’est loin (de) / près (de) Aller tout droit. beau. frère. malheureux. npr. podvlačiti. cahier.opisati: ljude i predmete. bruns. les . recitirati. De quelle couleur est…? rouge. učiti pisati pomoću igara na CD-u. u vezi sa datim temama. itd. pokazivanjem odreñenih ilustracija koje se odnose na riječi koje im se usmeno upućuju. dans.jednina i množina Zamjenice Lične Upitne. soeur.livre. prendre l’ autobus. osnovne (npr. des. il fait froid. Qu’est-ce que c’est ? Q ui est-ce? Quel âge as – tu? Članovi uže porodice: mère. npr. Il a les cheveux noirs. petit.Porodica . jednostavan tekst prema tekstu modelu. Predstavljanje: Je m’appelle …Je suis. triste. Au revoir itd. bojenjem navedenih predmeta/osoba navedenim bojama.identificirati ljude i predmete . društvene igre u kojoj se slažu pločice sa slovima jedna na drugu.Prisvojne pridjeve. pravljenjem/oblikovanjem stvari. Raspoloženja: heureux. tužan. gestikuliranjem. pomoću društvene igre u kojoj se sastavljaju riječi od slova. zamjenjivanjem inicijala punim riječima ili popunjavanjem praznina odgovarajućim riječima itd. glumljenjem (npr. redati riječi po odreñenom redoslijedu. chaise. grand.) Glagole P rezent pomoćnih glagola avior. ubacivati. povratnih glagola i nepravilnih glagola aller. npr. se promener. crtanjem. igrati uloge. –s Antonime. blonds. ton. un. grand. élève. rasporeñivanjem ilustracija po odreñenom redu prema pisanim uputama itd. Prendre un bain. crtanjem.Opisne pridjeve koji su najčešće u upotrebi.Članove. razglednicu SMS poruku) Gramatik a Djeca će učiti o tome i koristiti : Imenice . ta.

namirnice. Djeci se takoñer pruža mogućnost susreta sa govornicima francuskog jezičkog područja i uspostavljanje prvih kontakata razmjenom kratkih pisama ili elektronske pošte.Matematika (brojevi) INTERKULTURALNE VJEŠTINE Djeca će se: .) . način života njenih stanovnika kao i da prepoznaju sličnosti i razlike. na usvajanje elementarnih jezičkih sredstava i usvajanje strategija učenja stranog jezika. oblikovanje) . značaj ishrane za zdravlje. njegovog aktivnog učešća u nastavnom procesu i pokazanih rezultata koje nastavnik kontinuirano prati i ocjenjuje. pri čemu je prvenstveno nastavnik onaj kojeg imitiraju i za kojim ponavljaju.upoznavati sa kulturom naroda francuskog govornog područja i sa nekim osnovnim razlikama izmeñu njihove i francuske kulture . korištenja rječnika i leksikona prilagoñenih njihovom uzrastu i praćenja vlastitog napretka u učenju stranog jezika uz primjenu jezičkog portofolija. tako da će u razvoju vještine govora dramatizacija kratkih dijaloga često biti zastupljen oblik nastavne aktivnosti. slikanje. U ovom uzrastu djeca rado i lako uče prikazujući scenski ono što su usvojila. omogućeno je kontinuirano ponavljanje. kao i njihovih vršnjaka u zemljama frankofonskog govornog područja.. uvježbavanje i proširivanje leksičkog fonda. usvajaju ograničen fond riječi i izraza.učiti da komuniciraju i da se ponašaju u svakodnevnim situacijama na način koji je prirodan za kulturu zemlje čiji jezik uče (et bien. Teme koje se obrañuju u prve tri godine učenja stranog jezika vezane su za svakodnevni život i interese djece ovog uzrasta. .razvijaju pozitivan stav prema učenju jezika .. Djeca se osposobljavaju za usmenu komunikaciju u jednostavnim svakodnevnim situacijama. Budući da se odreñene teme iz razreda u razred ponavljaju. tiens.upoznati sa kulturom svoje zemlje i učiti da je bolje poštuju i cijene . Na taj način kod djece se razvija duh tolerancije.Maternji jezik (svijet bajki i imaginacije. Praćenje i vrednovanje U šestom razredu osnovne škole iskazuju se brojčane ocjene za postignute rezultate u nastavi. upoznavanje sa najpoznatijim francuskim izvoñačima.DIDAKTIČKO – METODIČKE NAPOMENE Zadaci nastave francuskog jezika u šestom razredu su prije svega usmjereni na poticanje interesa za učenje stranih jezika. igre) . muzički instrumenti) .koriste ključne metode iz prakse pri radu u parovima ili malim grupama .Priroda (dijelovi ljudskog tijela.ocjenjuju svoje aktivnosti i aktivnosti drugova iz razreda 289 . INTERDISCIPLINARNI SADRŽAJI Djeca će učiti francuski jezik i proširivati svoj vokabular oslanjajući se na znanje koje su stekli učenjem nekih drugih školskih predmeta npr.Muzička kultura (slušanje i pjevanje omiljene vrste muzike. te pisanje (prvo preslikavanje.Likovna kultura (crtanje. Nakon usmenog usvajanja postepeno se prelazi na čitanje (prepoznavanje već naučenih riječi) horsko i pojedinačno. Ocjena iz stranog jezika treba biti odraz cjelokupnog djetetovog odnosa prema školskim obavezama. elementi dramatizacije – neverbalno u funkciji teatarskog izražavanja) . a potom prepisivanje riječi i kratkih rečenica do usvajanja pravilnog pisanja).Tjelesni i zdravstveni odgoj (ples.budu odgovorna i aktivna u situacijama kada se uči jezik . Djeca u nastavi francuskog jezika imaju priliku upoznati kulturu zemlje čiji jezik uče. oh là là itd) UČENJE KAKO TREBA UČITI Djeca će učiti da: . Djeca usvajaju i nove tehnike učenja stranog jezika kao što su prepoznavanje značenja jezičkih izraza. sportske aktivnosti.

Dijete treba osposobiti da na francuskom jeziku komunicira na osnovnom nivou o temama iz svog neposrednog okruženja. 290 . U nastavi francuskog jezika u šestom razredu osnovne škole treba težiti dostizanju nivoa A 1. naglašavati riječi. Jezičke vještine Slušanje i razumijevanje Očekivani rezultati / ishodi učenja Dijete će • prepoznavati glasove. kratke dijaloge o poznatim temama.2 Evropskog okvira za strane jezike u slušanju i razumijevanju i čitanju i razumijevanju. naglasak. radoznalost i kreativnost. je razvijanje svijesti o postojanju drugih jezika i mogućnosti komuniciranja na nekom drugom jeziku koji nije naš maternji. odnosno A1. prepoznavati i pravilno upotrebljavati osnovne jezičke elemente.Francuski jezik – drugi strani jezik. pjesmice • razumjeti i reagirati na odgovarajući način na kratke usmene poruke prepoznavati slova i napisane riječi. kao drugog stranog jezika. poštovati ritam i intonaciju rečenice davati osnovne informacije o sebi i svom okruženju opisivati u nekoliko rečenica poznatu situaciju služeći se pritom ograničenim brojem osnovnih riječi i zapamćenih rečeničnih shema razmjenjivati sa sagovornicima nekoliko osnovnih iskaza u vezi sa konkretnom situacijom prepisivati. ritam i intonaciju u jeziku koji uč i • razumjeti ograničen broj riječi i izraza. te kratke rečenice prepoznavati poznate riječi i kratke rečenice i znati ih povezati sa ilustracijama čitati kraće tekstove pravilno artikulirati glasove. prva godina učenja (2 časa sedmično. 70 časova godišnje) Cilj nastave francuskog jezika u šestom razredu osnovne škole.1 u govoru i pisanju. Učenje stranog jezika treba djetetu olakšati razumijevanje drugih i različitih kultura i tradicija i jačati motivaciju za učenje stranih jezika. Učenje stranog jezika treba poticati njegovu maštu. dopunjavati i samostalno pisati riječ i i kraće rečenice Čitanje i razumijevanje • • • Govor • • • • Pisanje Znanje o jeziku • • Dijete će na ovom nivou učenja jezika svjesno sticati znanje o jeziku.

mère. pomoću društvene igre u kojoj se sastavljaju riječi od slova. biranjem ili povezivanjem pisanih riječi i odgovarajućih ilustracija. Prendre un bain.. zamjenjivanjem inicijala punim riječima ili popunjavanjem praznina odgovarajućim riječima itd. ici. igrati uloge. les . itd.Porodica . mjeseci i godišnja doba . Qu’est-ce que c’est ? Qui est-ce? Quel âge as – tu? Članovi uže porodice: mère. Predstavljanje: Je m’appelle …Je suis.Kuća. cahier. učestvovati u razgovoru (pitanja/odgovori) sa drugom djecom ili nastavnikom. u vezi sa datim temama. u vezi sa datim temama. redanjem slika itd. là. lit. od ponuñenih riječi sastavljati kraće rečenice. tužan. sale à manger. l’. petit.Opisne pridjeve koji su najčešće u upotrebi. sa .) Glagole Prezent pomoćnih glagola avior. pravilnih glagola. gestikuliranjem. Au revoir itd. grandpère Prostorije u k ući i namje štaj: cuisine. dehors Brojeve 1 . être. prendre l’ autobus. bojenjem navedenih predmeta/osoba navedenim bojama. bojenjem ili podvlačenjem samo odreñenih riječi (npr. podvlačenjem ili bojenjem riječi koje im se usmeno upućuju. frère. onih koje označavaju neku aktivnost. učiti pisati pomoću igara na CD-u. grand – petitl Složenice . bruns. qui? De/á qui? Que? De/á quoi Determinatore . 2) Verbalno: ponavljanjem riječi koje izgovara nastavnik/nastavnica ili koje su čuli sa kasetofona. grand. armoire.. Sale à manger. se lever. rutinske aktivnosti npr dormir. pour aller à … C’est loin (de) / près (de) Aller tout droit.Nivo 6. son.Dani u sedmici. redati riječi po odreñenom redoslijedu. lijepljenjem slika. ubacivati. osnovne (npr. grand. glumljenjem (npr. père. pravljenjem/oblikovanjem stvari.Prisvojne pridjeve. soeur. moje tijelo.Škola . Bliža okolina: rue. npr. il fait froid. Bon – mauvais. jaune. blonds. ma. avec. društvene igre u kojoj se slažu pločice sa slovima jedna na drugu. samo osnovne riječi Opisivan je : Il est grand / petit. samostalno napisati kratki tekst (čestitku. C’est …. dom . jardin. jednostavan tekst prema tekstu modelu. mon. ta. dans. ton. faire attention 291 . Svakodnevni život.Kazivanje vremena Ak tivnosti RECEPCIJA SLUŠANJE I REAGIRANJE: Djeca će slušati izgovoreni tekst i reagirati: 1) Neverbalno: imitiranjem nastavnika/nastavnice ili neke popularne ličnosti (npr. manger Moje lice . beau.50 Prijedloge à. izvršavanjem uputa. de (u osnovnim značenjima) Vokabular Djeca će učiti samo osnovni vokabular koji se odnosi na teme : Pozdravljanje: Bonjour. recitirati. PRODUKCIJA a) GOVOR Djeca će: ponavljati riječi nastavnika/nastavnice ili riječi izgovorene sa kasetofona. élève. parc. iz crtića). devant.Svakodnevni život . rasporeñivanjem ilustracija po odreñenom redu prema pisanim uputama itd. arbre. crtanjem. sur. popunjavanjem praznina riječima odabranim sa zidnih karata na kojima se te riječi nalaze itd. 2) Verbalno: davanjem kratkih pismenih ili usmenih odgovora na pitanja.Članove. itd. la. povezivanjem riječi u stupcu A sa odgovarajućim ilustracijama u stupcu B.Moja bliža okolina . sretan). npr..Pozdravljanje i predstavljanje . un. ČITANJE I REAGIRANJE Djeca će prepoznati jednu ili više napisanih riječi ili uputa i reagirati: 1) Neverbalno: gestikuliranjem. se laver. itd Kolok acije . blanc itd. u vezi sa datim temama. le. faire i venir Imperativ Priloge za mjesto. npr. pisati kratki. podvlačiti. chaise. crtanjem. De quelle couleur est…? rouge. pjevati i igrati jezične igre. –s Antonime. Škola: enseignant. une. triste. mjeseci. razred osnovne škole Prva godina učenja francuskog jezika Prvi stepen početnog znanja Te me . razglednicu SMS poruku) Gramatika Djeca će učiti o tome i koristiti : Imenice jednina i množina Zamjenice Lične Upitne. des. sac à dos. raspoloženje. davati upute i naredbe b) PISANJE Djeca će: prepisivati izolirane riječi. davanjem kratkih odgovora na pitanja nastavnika/nastavnice ili pitanja koja su čuli sa kasetofona. Salut. pokazivanjem odreñenih ilustracija koje se odnose na riječi koje im se usmeno upućuju. u vezi sa datim temama i gramatikom. npr. tourner à droite / à gauche Vrijeme: Qelle heure est-il? Il est Dani u se dmici. se promener. itd. malheureux. pokazivanjem. zamjenjivanjem ilustracija u tekstu ponuñenim riječima. zamjenjivati inicijale punim riječima.livre. brojeve itd. table. Raspoloženja: heureux. Il a les cheveux noirs. godišnja doba Djeca će vježbati da koriste (a ne učiti o tome!): Afik se . povratnih glagola i nepravilnih glagola aller.). triste… Odreñivanje mjesta i pložaja: Pardon. chambe. glumljenjem.

a ocjena treba biti odraz cjelokupnog odnosa djeteta prema školskim obavezama. Zbog toga veliki broj časova treba posvetiti upravo uvježbavanju gradiva. Učenje kako učiti Djeca će: . S obzirom da djeca imaju iskustvo u učenju prvog stranog jezika. Nastavnik/nastavnica mora znati iskoristiti tu dobru motivaciju i u njima probuditi želju za daljim učenjem novog jezika. U savladavanju novog stranog jezika obradit će se veliki broj istih onih tema koje su predviñene u prvim godinama učenja prvog stranog jezika. Pored dvije školske pismene zadaće preporučuju se i kraće provjere znanja (petominutni i desetominutni testovi). . Ovo može podrazumijevati npr. Razlike u upotrebi nekih pozdrava u francuskom jeziku i u maternjem jeziku učenika. uzvike (helas! (Jao!) ili eh bien! (pa lijepo! No!) ta ta ta! (koješta!) tiens! (gle!) itd. Interdisciplinarni sadržaji Djeca će takoñer učiti jezik i proširivati svoj vokabular oslanjajući se na znanje koje su stekli učenjem nekih drugih školskih predmeta. Na ovom uzrastu djeca dobivaju svjestan uvid u zakonitosti jezika koji uče. u početnoj fazi učenja pogotovo. . njega svakako treba iskoristiti i u usvajanju novog – drugog stranog jezika.: . . Dobro osmišljenom vizualizacijom olakšava se proces razumijevanja i pamćenja i doprinosi redukciji upotrebe maternjeg jezika na času stranog jezika.razvijati pozitivan stav prema učenju jezika. kao i nivo svog i njihovog znanja u odnosu na postavljene ciljeve.Matematika . npr.upoznavati se sa nekim osnovnim razlikama izmeñu njihove kulture i kulture naroda sa francuskog govornog područja (npr.kroz sportove i igre (Tjelesni i zdravstveni odgoj) .kroz crtanje. Ocjenjuju se usmeni i pismeni odgovori.ocjenjivati svoje aktivnosti i aktivnosti svojih drugova/drugarica iz razreda. . mnogo vremena će se morati utrošiti na usvajanje leksike. slikanje.Geografija Interkulturalne vještine Djeca će se: . Uz razvijanje sve četiri jezičke vještine. npr. Praćenje i vrednovanje U šestom razredu osnovne škole ocjene se iskazuju brojčano. (Likovna kultura) . Na svim nivoima učenja stranog jezika neophodna je vizualizacija.koristiti ključne metode iz prakse pri radu u parovima ili malim grupama. Djeca su na početku učenja novog stranog jezika po pravilu zainteresirana za učenje. oblikovanje itd. Tome će sigurno doprinijeti i jezičke igre te učenje pjesmica koje će djeca rado zapjevati kako na početku časa tako i pred kraj časa.upoznavati sa kulturom svoje zemlje i učiti da je bolje poštuju i cijene. njegovog aktivnog učešća u nastavnom procesu i pokazanih rezultata.biti odgovorna i aktivna u situacijama kada se uči jezik. Kontinuirano uvježbavanje i sistematiziranje usvojenih znanja takoñer će olakšati njihovo usvajanje. Dobro jutro i dobar dan / Bonjour). no pristup istima je različit zbog različitih uzrasta u kojima se počinje sa učenjem prvog odnosno drugog stranog jezika.učiti da komuniciraju i da se ponašaju u svakodnevnim situacijama na način koji je prirodan za kulturu zemlje čiji jezik uče. .DIDAKTIČKO – METODIČKE NAPOMENE Šesti razred je početak nove etape u učenju prvog stranog jezika ali i vrijeme započinjanja učenja drugog stranog jezika. pravopisa. te gramatike predviñene za ovaj razred.slušanjem i pjevanjem omiljene vrste muzike (Muzička kultura) . 292 .

Može voditi jednostavne neformalne razgovore i obavljati jednostavne transakcije (npr. Dijete zna opisati sebe i razgovarati o osnovnim svakodnevnim temama. narodi. prijevozna sredstva 293 . • • Čitanje i razumijevanje • • • • Govor • • • Pisanje • • Znanje o jeziku • PROGRAMSKI SADRŽAJI Tematske cjeline: • Škola – nastavni predmeti. 70 časova godišnje) CILJEVI I REZULTATI ODGOJNO-OBRAZOVNOG RADA U nastavi njemačkog jezika u šestom razredu osnovne škole treba težiti dostizanju nivoa A1. Dijete zna pročitati poznate i neke nepoznate riječi i pasuse iz kratkih tekstova. Teško razumijeva i treba mu dosta vremena da pročita čak i kratke dijelove teksta.Njemački jezik – prvi strani jezik. Povremeno mu može zatrebati pomoć. ali pravi primjetne pauze i oklijeva kad izgovara manje poznate riječi. Poteškoće kod izgovora mogu povremeno otežati komunikaciju. rutinskim dogañanjima ili koji sadrže jednostavne upute. četvrta godina učenja (2 časa sedmično. Jezičke vještine Očekivani rezultati/ishodi učenja • Slušanje i razumijevanje Dijete može razumjeti pitanja koja se odnose na lično iskustvo i svakodnevne zahtjeve. jednostavan diktat). Izgovara bez poteškoća poznate riječi. Dijete može pisati jednostavne tekstove lične prirode u okviru predvidivih svakodnevnih potreba i iskustva.3 Evropskog okvira za strane jezike (funkcionalno početno znanje). koji govore o svakodnevnom životu. raspored časova • Vrijeme na satu • Slobodno vrijeme • Druženje • TV-emisije • Grad • Seosko imanje • Zemlje. u prodavnici). Kod slobodnog pismenog izražavanja pravi brojne greške različ ite prirode. potvrdne i negativne zapovijesti u okviru jednostavnog rutinskog dijaloga koji se odnosi na neposrednu situaciju. osnovnim vokabularom i osnovnim gramatičkim strukturama. lične podatke. Zna pisati jednostavne poruke (jednostavan tekst na razglednici. jezici • Kupovina odjeće • Saobraćaj. Vlada osnovnim fondom jednostavnih. Može pronaći odreñenu informac iju u tekstovima u kojima se koristi jednostavan jezik (razglednice. vremenska prognoza). Dijete može pratiti standardan govor ukoliko se govori tempom sporijim od normalnog i ako mu se neko obraća direktno. naučenih izraza. Od ovog razreda djeca počinju svjesno usvajati znanje o jeziku.

sehen.označavanjem tačnih i netačnih tvrdnji 2) Ve rbalno: .dopunjavati izostavljene riječi .Funk cije i sposobnosti Djeca će znati: imenovati nastavne predmete. Grad: das Kaufhaus. govoriti o aktivnostima i odreñenim situacijama PISANJE Djeca će: . Woher kommst du? Aus Bosnien-Herzegowina. es) u akuzativu Prisvojne zamjenice za jedninu i prvo lice množine u nominativu i akuzativu (mein.recitirati.voditi dijaloge prema datoj skici . ihr.povezivanjem slike i slušanog teksta. Tiere.popunjavanjem tabela i sl. pjevati .pridruživanjem slike tekstu .. du. Zamje nice: Lične zamjenice u jednini i množini u nominative Zamjenica Sie za učtivo oslovljavanje Lične zamjenice u jednini (ich. Womit möchtest du reisen? 294 . unser) Pridjeve u predikativnoj upotrebi Glagole: u prezentu u sva tri lica jednine i množine (pomoćne glagole sein i haben. aber. Vještine SLUŠANJE I RAZUMIJEVANJE Djeca će slušati izgovoreni tekst i reagirati: 1) Neve rbalno: .samostalno napisati kratki tekst (razglednicu. die Bücher.označavanjem tačnih i netačnih tvrdnji 2) Ve rbalno: . schlafen. Wann ist Deutsch? Haben wir heute Mathe? Mathe habe ich am Montag. das Theater. Saobraćaj. das Kino.od ponuñenih riječi rekonstruirati kraće rečenice .razvrstavanjem slika.odgovarati na pitanja .rekonstruirati riječi .rješavanjem jednostavnijih zadataka sa višestrukim izborom GOVOR Djeca će: . imperativ za 2. oder Vok abular Djeca će usvajati novi i proširivati već usvojeni vokabular koji se odnosi na date teme. govoriti o svojim omiljenim predmetima čitati raspored sati i opisati svoj raspored sati čitati vrijeme na satu (ne samo pune sate i na pola sata) iskazati mišljenje o nečem (Ich finde es super!) imenovati evropske zemlje i odreñeni broj stranih jezika opisati ljude i predmete govoriti o trenutnoj aktivnosti imenovati TV-emisije imenovati domaće životinje i opisati ih imenovati zgrade u gradu iskazati na jednostavan način dopadanje i nedopadanje izviniti se tražiti i nuditi pomoć. ČITANJE I RAZUMIJEVANJE Djeca će: . rechts Seosko iman je : der Bauernhof.. prijevozna sre dstva: Wir reisen mit dem Zug.jednostavnim rečenicama opisivati.prepisivati rečenice i kraće tekstove .. lice jednine i 2. links. Erdkunde. pravilne glagole te nepravilne glagole fahren.tražiti osnovne informacije u tekstu i reagirati: 1) Neve rbalno: .igrati uloge . sein. . lesen…) negativan i upitni oblik glagola. .. . jezici: Er ist Engländer.pripremati i provoditi jednostavne dijaloge . lice množine Negacija nicht i kein (nominativ i akuzativ) Brojeve: do 100 (jedinice i desetice) te brojeve do 1000 (samo stotice) Djeca će koristiti ali ne i učiti o sljedećem: Priloge za mjesto i vrijeme Prijedloge u njihovoj funkcionalnoj upotrebi Ve znike und. die Post.čitati rečenice i kraće tekstove .popunjavanjem praznina u tekstu.. die Tafel. za izražavanje želje oblik möchte prezent glagola können u jednini i množini.dopunjavanjem teksta . dein. narodi. das Pferd. die Kuh. SMS. Sie kommt aus Österreich. npr. der Supermarkt. das Schaf. das Schwein Ze mlje . er. sprechen. dort. Kupovina odje će Die Jacke gefńllt mir.davanjem kratkih odgovora na nastavnikova pitanja ili pitanja koja su čula sa kasetofona i sl.davanjem kraćih odgovora . der Park Wo ist das Kino? Hier. Er spricht Englisch.pridruživanjem podnaslova dijelovima teksta . sie. . jednostavne informacije i sl. Mathe.postavljati jednostavna pitanja . čestitku) Gramatika Djeca će učiti o tome i koristiti : Imenice sa članom u jednini i množini u nominativu i akuzativu: das Buch. Sie spricht Deutsch.razvrstavanjem slika .pisati kratki jednostavan tekst prema datom tekstualnom modelu . essen. : Škola Deutsch. Ich finde die Jacke schön und modern.

Matematika (brojevi). Ona doprinosi razvijanju smisla za opservaciju. Interkulturalne vještine Djeca će: . interkulturalnog prožimanja i uvažavanja. U tu svrhu preporučuju se češće i kraće provjere u formi kratkih desetominutnih testova kao i izrada dviju školskih pismenih zadaća (po jedna u svakom polugodištu). Ocjena iz stranog jezika odraz je cjelokupnog djetetovog odnosa prema školskim obavezama. primjereno uvjetima u kojima radi i uzimajući u obzir specifičnosti stranog jezika koji predaje. Ona počinju dakle sticati i znanje o jeziku koristeći se već naučenim jezičkim kategorijama iz maternjeg jezika. Veoma je važno da nastavnik/nastavnica upute ponuñene u programu. osim kognitivnog ima i duboko humanistički aspekt. tolerancije. Djeca će tako učiti jezik i proširivati svoj vokabular oslanjajući se na znanje koje su stekli učenjem nekih drugih školskih predmeta ali i kombinirajući učenje stranog jezika sa aktivnostima „preuzetim’’ iz nekih drugih predmeta. nego da kreativno i fleksibilno kreira aktivnosti. Svaka konačna ocjena treba da istovremeno odražava stvarni i mjerljivi napredak koji su djeca postigla tokom školovanja i utisak predmetnog nastavnika/nastavnice o napredovanju. Ona omogućava i favorizira autonomnost djeteta. Maternji jezik.učiti da komuniciraju i da se ponašaju u svakodnevnim situacijama na način koji je primjeren kulturi zemlje čiji jezik uče. kao npr. narodi. Dinamičnosti nastavnog časa doprinijet će smjena više aktivnosti. I na ovom uzrastu izuzetno je bitna vizualizacija koja mora pratiti kako rad na leksici tako i gramatici. Sistematiziranje naučenog i voñenje neke vrste jezičkog portfolija razvit će kod djeteta svijest o ličnom napredovanju u procesu učenja stranog jezika. kritičkog mišljenja i tako značajno utječe na formiranje ličnosti u cjelini. postavljanje pretpostavki. Interdisciplinarni sadržaj Programski sadržaj je meñusobno povezan sa drugim predmetima. . razglednicu. Posebno je važno istaći neophodnost kontinuiranog uvježbavanja i ponavljanja.upoznavati različite kulture i tradicije. Likovna kultura. potiče na samostalnost i kreativnost u procesu učenja. saradnje. njegovog aktivnog učešća u nastavnom procesu i pokazanih rezultata koje će nastavnik/nastavnica kontinuirano pratiti i ocijeniti.DIDAKTIČKO – METODIČKE NAPOMENE Šesti razred je početak nove etape u učenju stranog jezika. poštovanja različitosti. na osnovu predočenog modela jednostavnog teksta pisati sličan ili samostalno pisati jednostavan kratki tekst (čestitku. SMS). U vježbama pismenog izražavanja djeca će dopunjavati izostavljene dijelove teksta. 295 . oblika nastavnog rada ali i igara i pjesmica koje će na svojevrstan način unijeti potrebnu vedrinu i opuštenost u nastavu. kao i svestrano i široko usvajanje sposobnosti primjenjivih i u drugim disciplinama. uvažavanja. U radu na tekstu podjednaka će se pažnja posvetiti razvijanju receptivnih jezičkih vještina (slušanje i razumijevanje te čitanje i razumijevanje) uz razvijanje različitih strategija slušanja i čitanja ali i produktivnih vještina. kulture dijaloga. Pritom će ih nastavnik/nastavnica induktivnim putem voditi ka otkrivanju osnovnih jezičkih zakonitosti koje će težiti primjenjivati samostalno i funkcionalno. Praćenje i vrednovanje U šestom razredu osnovne škole iskazuju se brojčane ocjene za postignute rezultate u nastavi. Postepeno će se osposobljavati i za jednostavnu reprodukciju teksta odgovaranjem na postavljena pitanja ili najjednostavnijim prepričavanjem uz pomoć slika. značaj meñusobnog razumijevanja. Nastava stranog jezika. Geografija (zemlje. udžbenicima i priručnicima ne prihvata kruto. Djeca će rado inscenirati naučene dijaloge ali i voditi slične na osnovu datih modela ili skica dijaloga. jezici). Muzička kultura. Nastavnik/nastavnica potiče motivaciju za učenje stranog jezika. govora i pisanja. Konačnu ocjenu ne treba izvoditi na osnovu proste aritmetičke sredine ocjena. Djeca ovog uzrasta ne uče jezik samo imitiranjem i stvaranjem jezičkih navika nego svjesnim uvidom u njegove zakonitosti. ukazuje na neophodnost permanentnog razvijanja jezičkih kompetencija.

Njemački jezik – drugi strani jezik, prva godina učenja (2 časa sedmično, 70 časova godišnje)
CILJEVI I REZULTATI ODGOJNO-OBRAZOVNOG RADA
Cilj nastave njemačkog jezika kao drugog stranog jezika u šestom razredu osnovne škole podrazumijeva sticanje elementarne jezičke kompetencije koja se funkcionalno postepeno razvija. Dijete je na ovom stepenu u stanju da na njemačkom jeziku komunicira na osnovnom nivou o temama iz svog neposrednog okruženja. Učenje stranog jezika treba da potakne njegovu maštu, radoznalost i kreativnost. Nastava njemačkog jezika treba da doprinese daljem jačanju motivacije za učenje stranih jezika i da osposobi dijete da na njemačkom jeziku komunicira na osnovnom nivou o temama iz svog neposrednog okruženja i da razumije pojedinačne informacije u jednostavnom tekstu U nastavi njemačkog jezika u šestom razredu osnovne škole, kao prvoj godini učenja njemačkog jezika, treba težiti dostizanju nivoa A1.2 Evropskog okvira za strane jezike. Jezičke vještine Slušanje i razumijevanje • • Čitanje i razumijevanje Oček ivani rezultati/ ishodi učenja dijete može razumjeti ograničen broj riječi, običnih fraza i rečenica, pitanja i uputa lične prirode ili vezanih za neposrednu situaciju i na njih jezički ili nejezički reagirati potrebna mu je znatna pomoć da bi razumjelo: usporavanje brzine govora, ponavljanje, pokazivanje ili prijevod čita naglas poznate riječi i rečenice zna pronaći odreñenu informaciju u jednostavnom tekstu ako je dozvoljeno ponovljeno čitanje pravilno artikulira glasove, naglašava riječi, poštuje ritam i intonaciju rečenice reproducira napamet naučene stihove i pjesmice zna postavljati pitanja i davati odgovore u toku dijaloga o osnovnim temama učestvuje u razgovoru po modelu daje jednostavne informacije o sebi, porodici i prijateljima opisuje u nekoliko rečenica poznatu situaciju pravi pauze, oklijeva, pravi greške i kod najjednostavnije usmene produkcije prepisuje, dopunjava i samostalno piše riječi i kraće rečenice zapisuje pojedine (poznate) riječi ili kraće rečenice po modelu zna napisati nekoliko rečenica o sebi i o veoma poznatim temama (odgovori na direktno postavljena pitanja, pisanje kratkog pisma, kratkog opisa neke osobe) Od samog početka učenja drugog stranog jezika učenici svjesno usvajaju znanje o jeziku.

• • • • • • • • • • • •

Govor

Pisanje

Znanje o jeziku

PROGRAMSKI SADRŽAJI Tematske cjeline: 1. 2. 3. 4. 5. 6. 7. 8. 9. 10. 11. Pozdravljanje, predstavljanje, utvrñivanje nečijeg identiteta Školsko okruženje Članovi porodice Život učenika za vrijeme nastave i odmora Dani u sedmici, mjeseci, godišnja doba Vremenske prilike Brojevi do 100 Kazivanje vremena (puni sat, pola sata) Proslava roñendana Seosko imanje, životinje Odlazak na raspust

296

Funk cije i sposobnosti Djeca će znati: - pozdravljati na formalan i neformalan način - predstaviti sebe i druge - reći koliko imaju godina i odakle dolaze - imenovati članove svoje uže porodice - imenovati predmete u školskoj torbi i učionici - nabrojati dane u sedmici, mjesece i godišnja doba - pitati za vrijeme na satu i reći koliko je sati - reći kakvo je atmosfersko vrijeme - brojati do 100 - govoriti o trenutnoj aktivnosti - čestitati roñendan - nabrojati domaće životinje - nabrojati osnovna prijevozna sredstva - iskazati želju (šta želi jesti i piti, kuda putovati) - kupiti voznu kartu

Vještine SLUŠANJE I RAZUMIJEVANJE Djeca će slušati izgovoreni tekst i reagirati: 1) Neve rbalno : - razvrstavanjem slika - povezivanjem slike i slušanog teksta, - označavanjem tačnih i netačnih tvrdnji 2) Ve rbalno : - davanjem kratkih odgovora na nastavnikova pitanja ili pitanja koja su čuli sa kasetofona - popunjavanjem tabela i sl. ČITANJE I RAZUMIJEVANJE Djeca će: - čitati rečenice i kraće tekstove, - tražiti osnovne informacije u tekstu i reagirati: 1) Neve rbalno : - razvrstavanjem slika, pridruživanjem slike tekstu, označavanjem tačnih i netačnih tvrdnji 2) Ve rbalno: - davanjem kraćih odgovora - dopunjavanjem teksta - rješavanjem jednostavnijih zadataka sa višestrukim izborom GOVOR Djeca će: - recitirati, pjevati - postavljati jednostavna pitanja - odgovarati na pitanja - igrati uloge - pripremati i provoditi jednostavne dijaloge - voditi dijaloge prema datoj slici PISANJE Djeca će: - prepisivati pojedinačne riječi, rečenice i kraće tekstove - rekonstruirati riječi - dopunjavati izostavljene riječi - od ponuñenih riječi rekonstruirati kraće rečenice - pisati kratki jednostavan tekst prema datom tekstualnom modelu - samostalno napisati kratki tekst (čestitku, pozivnicu za roñendansku proslavu)

Gramatika Djeca će učiti o tome i koristiti: Imenice sa članom u jednini i množini u nominativu i akuzativu: das Buch, die Tafel, die Bücher.... Zamjenice: - Lične zamjenice u jednini i množini u nominativu - Zamjenica Sie za učtivo oslovljavanje - P risvojne zamjenice za prvo i drugo lice jednine u nominativu Pridjeve u predikativnoj upotrebi Glagole: - prezent pomoćnih glagola sein i haben - prezent pravilnih glagola - prezent glagola können - izražavanje želje pomoću oblika möchte - imperativ (2. lice jednine i 2. lice množine) - negativan i upitni oblik glagola Negacija nicht i kein (nominativ i ak uzativ) Brojeve do 100 Djeca će koristiti ali ne i učiti o sljedećem: Priloge za mjesto i vrijeme Prijedloge u njihovoj funkcionalnoj upotrebi

Vokabular Djeca će usvajati vok abular koji se odnosi na date teme, npr. : Pozdravljanje: Hallo!, Guten Tag, Guten Morgen, Auf Wiedersehen! Predstavljan je: Ich bin ... Ich heiße.... Ich komme aus Deutschland. Wie heißt du? Wie alt bist du? Ich bin .... Jahre alt. Wer ist das? Das ist... Porodica: Vater, Mutter, Bruder, Schwester, Eltern, Oma, Opa Škola: Das Klassenzimmer,die Schultasche, das Buch, das Heft, der Bleistift, die Tafel, die Kreide, die Bank... Ro ñendan: Mein Geburtstag ist am Samstag um 18 Uhr. eine Geburtstagsparty machen, Freunde einladen, die Torte, die Kerzen, Geschenke bekommen Seosko iman je: der Bauernhof, Tiere, die Kuh, das Pferd, das Schaf, das Schwein Atmosfe rsko vrije me: Es ist kalt (warm). Die Sonne scheint. Es schneit. Odlazak na raspust: ins Gebirge, ans Meer, mit dem Zug, mit dem Bus, mit dem Flugzeug reisen

297

DIDAKTIČKO – METODIČKE NAPOMENE Šesti razred je početak nove etape u učenju prvog stranog jezika ali i vrijeme početka učenja drugog stranog jezika. S obzirom na to da djeca imaju iskustvo u učenju prvog stranog jezika, njega svakako treba iskoristiti i u usvajanju novog – drugog stranog jezika. U savladavanju novog stranog jezika obradit će se veliki broj istih onih tema koje su predviñene u prvim godinama učenja prvog stranog jezika, no pristup je različit zbog različitih uzrasta u kojima se počinje sa učenjem prvog, odnosno drugog stranog jezika. Na ovom uzrastu djeca dobivaju svjestan uvid u zakonitosti jezika koji uče. Uz razvijanje sve četiri jezičke vještine, mnogo vremena će se morati utrošiti na usvajanje leksike, pravopisa, te gramatike predviñene za ovaj razred. Na svim nivoima učenja stranog jezika neophodna je vizualizacija, u početnoj fazi učenja pogotovo. Dobro osmišljenom vizualizacijom olakšava se proces razumijevanja i pamćenja i doprinosi redukciji upotrebe maternjeg jezika na času stranog jezika. Kontinuirano uvježbavanje i sistematiziranje usvojenih znanja takoñer će olakšati njihovo usvajanje. Zbog toga veliki broj časova treba posvetiti upravo uvježbavanju gradiva. Djeca su na početku učenja novog stranog jezika po pravilu zainteresirana za isti. Nastavnik mora znati iskoristiti tu dobru motivaciju i u njima probuditi želju za daljim učenjem novog jezika. Tome će sigurno doprinijeti i jezičke igre te učenje pjesmica koje će učenici rado zapjevati kako na početku časa tako i pred kraj časa. Praćenje i vrednovanje U šestom razredu osnovne škole iskazuju se brojčane ocjene za postignute rezultate u nastavi. Ocjena iz stranog jezika odraz je cjelokupnog učenikovog odnosa prema školskim obavezama, njegovog aktivnog učešća u nastavnom procesu i pokazanih rezultata koje će nastavnik kontinuirano pratiti i ocijeniti. U tu svrhu preporučuju se češće i kraće provjere u formi kratkih pet i desetominutnih testova kao i izrada dvije školske pismene zadaće (po jedna u svakom polugodištu). Interdisciplinarni sadržaj Programski sadržaj je meñusobno povezan sa drugim predmetima. Učenici će tako učiti jezik oslanjajući se na znanje koje su stekli učenjem nekih drugih školskih predmeta ali i kombinirajući učenje stranog jezika sa aktivnostima „preuzetim“ iz nekih drugih predmeta, kao npr. Maternji jezik, Likovna kultura, Muzička kultura, Moja okolina, Matematika, Geografija. Interkulturalne vještine Djeca će: - upoznavati različite kulture i tradicije, - učiti da komuniciraju i da se ponašaju u svakodnevnim situacijama na način koji je primjeren kulturi zemlje čiji jezik uče.

298

Arapski jezik – prvi strani jezik, četvrta godina učenja (2 časa sedmično, 70 časova godišnje)
Uloga i značaj nastave arapskog jezika Tokom procesa obrazovanja, a u okviru nastave stranih jezika, neophodno je razvijanje svijesti o poznavanju dva ili više stranih jezika. Evropska Unija je multietnička zajednica čiji su opstanak i prosperitet uvjetovani višejezičnošću. Rezultat takvih razmišljanja je i stav Vijeća Evrope da svaki grañanin Evrope mora poznavati najmanje dva strana jezika. Vijekovima Bosna i Hercegovina ima civilizacijske i privredne veze sa Bliskim i Srednjim istokom, kao i sjevernom Afrikom, gdje se u više od 20 zemalja sa više od 250 miliona govornika kao službeni jezik koristi arapski. Pored toga, više od 35 miliona ljudi kao drugi strani jezik koristi arapski jezik. Značajno je napomenuti da je u jednom periodu naše historije nemali broj književnika pisao djela na arapskom jeziku. Sve prethodno spomenuto govori u prilog neophodnosti učenja arapskog jezika kao jednog od stranih jezika tokom osnovne škole. Cilj i zadaci učenja arapskog jezika Cilj učenja arapskog jezika je osposobljavanje djece za usmenu i pismenu komunikaciju na arapskom jeziku o različitim temama iz svakodnevnog života. Proširivanje opće kulture učenika kroz upoznavanje s načinom života i tradicijom zemalja u kojima se govori arapski jezik. Kroz učenje stranog jezika kod djece se razvija svijest: o značaju višejezičnosti, duhu tolerancije, kozmopolitizmu, toleranciji, humanizmu i internacionalizmu. Zadaci nastave arapskog jezika su: - razvoj sve četiri jezičke vještine, - ovladavanje osnovnim leksičkim, fonetskim i gramatičkim minimumom, - upoznavanje sa kulturom naroda čiji se jezik izučava i razumijevanje i poštivanje drugih kultura, - razvijanje motivacije za učenje jezika i zadovoljstva u učenju, - razvijanje samopouzdanja i samopoštovanja, - razvijanje samostalnosti i kreativnosti, - razvijanje sposobnosti slušanja i meñusobnog uvažavanja, - osposobljavanje djece za samostalno korištenje različitih izvora znanja, odnosno ovladavanje strategijama učenja (naučiti kako učiti).
CILJEVI I REZULTATI ODGOJNO-OBRAZOVNOG RADA Ciljevi nastave arapskog jezik a učenje jezika, a ne o jeziku razvijanje pozitivnog stava prema učenju jezika razvijanje radoznalosti i kreativnosti razvijanje razumijevanja i logičkog pamćenja razvijanje temeljitosti, predanosti i preciznosti u učenju jezika razvijanje samostalnosti u govoru putem igara, pjesme i plesa učiniti da učenje arapskog jezika bude zabavno čitanje i pisanje jednostavnih sintagmi i rečenica Oček ivani re zultati učenja ljubav i spremnost za učenje arapskog jezika razumijevanje jednostavnih sadržaja na arapskom jeziku sloboda i samostalnost u govoru čitanje riječi, vezanih za konkretan pojam (samostalno upotrebljenih) čitanje i pisanje jednostavnih sintagmi i rečenica prepisivanje riječi i kratkih sadržaja kratki usmeni i pismeni odgovori dopunjavanje riječi i rečenica

299

PROGRAMSKI SADRŽAJI Teme (opća tematska područja kao osnov za daljnji rad) Funkcije i vještine (usmena i pismena kompetencija) Aktivnosti (pomoću kojih se realiziraju vještine) Gramatika (osnove gramatike za dati nivo) Vokabular (u okviru datih tema)

Neophodno je, ponoviti osnovne fraze, i provjeriti da li su usvojeni: sukun; tašdid; tanwin; pisanje odreñenog člana; pisanje tanwina u akuzativu; nastavci gramatičkog ženskog roda; lične i pokazne zamjenice.
Nivo 6. razred osnovne škole 4. godina učenja arapskog jezika Prvi stepen elementarnog znanja Teme - Opisati školu - Aktivnosti u nastavi - Kupovina (voće, povrće, brojevi)
- Izražav anje

Funk cije i vještine Djeca će znati: - P redstaviti sebe i druge - Imenovati članove svoje uže porodice, njihova zanimanja i interesovanja - Opisati jednostavnim rečenicama (imenskim i glagolskim) i ograničenim brojem riječi ljude i predmete u kući - Imenovati predmete u školskoj torbi i učionici - Nabrojati ograničen broj voća i povrća i neke osnovne prehrambene artikle - Brojati od 1 do 100 - Koristiti redne brojeve do 12 za izražavanje punih sati - Nabrojati dane u sedmici - Iskazivati posjedovanje putem pronominalnih sufiksa i genitivne veze

Aktivnosti SLUŠANJE I RAZUMIJEVANJE Djeca će slušati izgovoreni tekst i reagirati 1) Neverbalno: - gestikulacijom predstaviti ono što su čuli - bojenjem navedenih predmeta / osoba - pokazivanjem na odreñene ilustracije koje se odnose na riječi koje su čula odnosno povezivanjem slike sa tekstom koji čuju - izvoñenjem uputstava koje nastavnik izgovara ili koja čuju sa kasetofona 2) Verbalno: - ponavljanjem odreñenih sintagmi i rečenica koje je izgovorio nastavnik ili koje su čula sa kasetofona, davanjem kratkih odgovora na nastavnikova pitanja ili pitanja koja su čula s kasetofona ČITANJE I RAZUMIJEVANJE Djeca će prepoznati jednu ili više napisanih sintagmi ili rečenica i reagirati 1) Neverbalno: - gestikuliranjem, imitiranjem povezivanjem pisanih sintagmi i odgovarajućih ilustracija 2) Verbalno - kraćim pismenim ili usmenim odgovorima na pitanja - dopunjavanjem izostavljenih sintagmi u tekstu - povezivanjem ponuñenih riječi u tekstu… GOVOR Djeca će: - ponavljati riječi nastavnika ili riječi izgovorene sa kasetofona - voditi kraće dijaloge u parovima sa drugom djecom ili sa nastavnikom - pjevati - recitirati kraće pjesmice - glumiti PISANJE Djeca najprije prepisuju riječi koje su prije toga usmeno usvojila, a potom postepeno usvajaju i pravilan način njihovog pisanja kroz vježbe poput: - popunjavanja sintagmi i rečenica (npr.: Gdje su nestale riječi?) - nastavnik ispisuje sintagme/rečenice na tablu, izostavljajući odreñene riječi koje djeca trebaju popuniti - rekonstruiranje riječi od ponuñenih slova, - takmičenje u pisanju brojeva - samostalno stvaranje sintagmi, imenskih i glagolskih rečenica na osnovu materijala koji je usvojen

Gramatik a - Lične zamjenice (množina) - Pridjevi - Komparacija pridjeva - Pravi prijedlozi - Genitiv poslije prijedloga - Iskazivanje posjedovanja pomoću pronominalnih sufiksa (jednina, 1. lice množine) - Genitivna veza - Izražavanje glagola ,,imati” - Dvojina - Pravilna množina - Pokazne zamjenice (oblici koji nisu urañeni) - Perfekt - Direktni objekt (akuzativ) - Brojevi do 100 - Redni brojevi do 12

Vokabular Djeca proširuju vokabular u okviru zadanih tema i koriste ga za stvaranje jednostavnih atributivnih sintagmi, genitivne veze; imenske i glagolske rečenice Kroz dijalog (igre, pjesmice, ponavljanje, prepoznavanje, crtanje i druge vježbe) uvježbavati osnovni vokabular Vokabular treba proširivati u skladu sa temama koje se obrañuju Postepeno uvoditi sinonime za leksiku koju je usvojila većina djece

vremena (puni sati) - Opisati slobodne aktivnosti (sportske, kulturne i dr.) - P orodica i članovi Porodice - zanimanja - Opisati grad, kuću, sobu

300

DIDAKTIČKO – METODIČKE NAPOMENE
Šesti razred je početak nove etape u učenju stranog jezika. Djeca ovog uzrasta ne uče jezik samo imitiranjem i stvaranjem jezičkih navika nego svjesnim uvidom u njegove zakonitosti. Ona počinju dakle stjecati i znanje o jeziku koristeći se već naučenim jezičkim kategorijama iz maternjeg jezika. Pritom će ih nastavnik induktivnim putem voditi ka otkrivanju osnovnih jezičkih zakonitosti koje će težiti primjenjivati samostalno i funkcionalno. I u ovom uzrastu izuzetno je bitna vizualizacija koja mora pratiti kako rad na leksici tako i gramatici. U radu na tekstu podjednaka će se pažnja posvetiti razvijanju receptivnih jezičkih vještina (slušanje i razumijevanje te čitanje i razumijevanje) uz razvijanje različitih strategija slušanja i čitanja ali i produktivnih vještina, govora i pisanja. Učenici će rado inscenirati naučene dijaloge ali i voditi slične na osnovu datih modela ili skica dijaloga. Postepeno će se osposobljavati i za jednostavnu reprodukciju teksta odgovaranjem na postavljena pitanja ili najjednostavnijim prepričavanjem uz pomoć slika. U vježbama pismenog izražavanja učenici će dopunjavati izostavljene dijelove teksta, na osnovu predočenog modela jednostavnog teksta pisati sličan ili samostalno pisati jednostavan kratki tekst (čestitku, razglednicu, SMS). Posebno je važno istaći neophodnost kontinuiranog uvježbavanja i ponavljanja. Sistematiziranje naučenog i voñenje neke vrste jezičkog portfolija razvit će kod učenika svijest o ličnom napredovanju u procesu učenja stranog jezika. Nastavnik potiče motivaciju za učenje stranog jezika. Dinamičnosti nastavnog časa doprinijet će smjena više aktivnosti, oblika nastavnog rada ali i igara i pjesmica koje će na svojevrstan način unijeti potrebnu vedrinu i opuštenost u nastavu. Nastava stranog jezika, osim kognitivnog ima i duboko humanistički aspekt. Ona omogućava i favorizira autonomnost učenika, podstiče na samostalnost i kreativnost u procesu učenja, ukazuje na neophodnost permanentnog razvijanja jezičkih kompetencija, značaj meñusobnog razumijevanja, saradnje, uvažavanja, tolerancije, poštovanja različitosti, kulture dijaloga, interkulturalnog prožimanja i uvažavanja, kao i svestrano i široko usvajanje sposobnosti primjenjivih i u drugim disciplinama. Ona doprinosi razvijanju smisla za opservaciju, postavljanje pretpostavki, kritičkog mišljenja i tako značajno utječe na formiranje ličnosti u cjelini. Veoma je važno da nastavnik uputstva ponuñena u programu, udžbenicima i priručnicima ne prihvata kruto, nego da kreativno i fleksibilno kreira aktivnosti, primjereno uvjetima u kojima radi i uzimajući u obzir specifičnosti stranog jezika koji predaje. Praćenje i vrednovanje U šestom razredu osnovne škole iskazuju se brojčane ocjene za postignute rezultate u nastavi. Ocjena iz stranog jezika odraz je cjelokupnog djetetovog odnosa prema školskim obavezama, njegovog aktivnog učešća u nastavnom procesu i pokazanih rezultata koje će nastavnik/nastavnica kontinuirano pratiti i ocijeniti. U tu svrhu preporučuju se češće i kraće provjere u formi kratkih desetominutnih testova kao i izrada dviju školskih pismenih zadaća (po jedna u svakom polugodištu). Konačnu ocjenu ne treba izvoditi na osnovu proste aritmetičke sredine ocjena. Svaka konačna ocjena treba istovremeno odražavati stvarni i mjerljivi napredak koji su djeca postigla tokom školovanja i utisak predmetnog nastavnika o napredovanju. Interdisciplinarni sadržaj Programski sadržaj je meñusobno povezan sa drugim predmetima. Učenici će tako učiti jezik i proširivati svoj vokabular oslanjajući se na znanje koje su stekli učenjem nekih drugih školskih predmeta ali i kombinirajući učenje stranog jezika sa aktivnostima „preuzetim“ iz nekih drugih predmeta, kao npr. Maternji jezik, Likovna kultura, Muzička kultura, Matematika (brojevi), Geografija (zemlje, narodi, jezici). Interkulturalne vještine Djeca će: - upoznavati različite kulture i tradicije, - učiti da komuniciraju i da se ponašaju u svakodnevnim situacijama na način koji je primjeren kulturi zemlje čiji jezik uče.

301

Arapski jezik – drugi strani jezik, prva godina učenja (2 časa sedmično, 70 časova godišnje)
Uloga i značaj nastave arapskog jezika Tokom procesa obrazovanja, a u okviru nastave stranih jezika, neophodno je razvijanje svijesti o poznavanju dva ili više stranih jezika. Evropska Unija je multietnička zajednica čiji su opstanak i prosperitet uvjetovani višejezičnošću. Rezultat takvih razmišljanja je i stav Vijeća Evrope da svaki grañanin Evrope mora poznavati najmanje dva strana jezika. Vijekovima Bosna i Hercegovina ima civilizacijske i privredne veze sa Bliskim i Srednjim istokom, kao i sjevernom Afrikom, gdje se u više od 20 zemalja sa više od 250 miliona govornika kao zvanični jezik koristi arapski. Pored toga, više od 35 miliona ljudi kao drugi strani jezik koristi arapski jezik. Značajno je napomenuti da je u jednom periodu naše historije nemali broj književnika pisao djela na arapskom jeziku. Sve prethodno spomenuto govori u prilog neophodnosti učenja arapskog jezika kao jednog od stranih jezika tokom osnovne škole. Cilj i zadaci učenja arapskog jezika Cilj učenja arapskog jezika je osposobljavanje djece za usmenu i pismenu komunikaciju na arapskom jeziku o različitim temama iz svakodnevnog života. Proširivanje opće kulture učenika kroz upoznavanje s načinom života i tradicijom zemalja u kojima se govori arapski jezik. Kroz učenje stranog jezika kod djece se razvija svijest: o značaju višejezičnosti, duhu tolerancije, kozmopolitizmu, toleranciji, humanizmu i internacionalizmu. Zadaci nastave arapskog jezika su: - razvoj sve četiri jezičke vještine, - ovladavanje osnovnim leksičkim, fonetskim i gramatičkim minimumom, - upoznavanje sa kulturom naroda čiji se jezik izučava i razumijevanje i poštivanje drugih kultura, - razvijanje motivacije za učenje jezika i zadovoljstva u učenju, - razvijanje samopouzdanja i samopoštovanja, - razvijanje samostalnosti i kreativnosti, - razvijanje sposobnosti slušanja i meñusobnog uvažavanja, - osposobljavanje djece za samostalno korištenje različitih izvora znanja, odnosno ovladavanje strategijama učenja (naučiti kako učiti).
CILJEVI I REZULTATI ODGOJNO-OBRAZOVNOG RADA Ciljevi početne nastave arapskog jezika učenje jezika, a ne o jeziku razvijanje pozitivnog stava prema učenju jezika razvijanje radoznalosti i kreativnosti razvijanje razumijevanja i logičkog pamćenja razvijanje temeljitosti, predanosti i preciznosti u učenju jezika razvijanje samostalnosti u govoru putem igara, pjesme i plesa učiniti da učenje arapskog jezika bude zabavno postupan prelaz ka čitanju i pisanju jednostavnih riječi i rečenica Očekivani rezultati učenja ljubav i spremnost za učenje arapskog jezika razumijevanje jednostavnih sadržaja na arapskom jeziku sloboda i samostalnost u govoru čitanje riječi, vezanih za konkretan pojam (samostalno upotrebljenih) čitanje jednostavnih rečenica prepisivanje riječ i i kratkih sadržaja kratki usmeni i pismeni odgovori

302

PROGRAMSKI SADRŽAJI Teme (opća tematska područja kao osnov za daljnji rad) Funkcije i vještine (usmena i pismena kompetencija) Aktivnosti (pomoću kojih se realiziraju vještine) Gramatika (gramatika za dati nivo uz korištenje znanja iz maternjeg jezika i prvog stranog jezika) Vokabular (u okviru datih tema)

Specifičnosti arapskog pisma će uvjetovati i početnu fazu učenja arapskog jezika. Neophodno je, uz učenje osnovnih fraza, usvojiti: osnovne oblike slova; varijante pisanja slova; kratke i duge vokale; sukun; tašdid; tanwin; vezivanje slova u riječi i kraće rečenice. Koristiti jezička znanja koja su djeca stekla tokom učenja maternjeg jezika i prvog stranog jezika i komparativnom metodom voditi djecu da sama dolaze do odreñenih zaključaka.
Nivo Šesti razred osnovne škole Prva godina učenja arapskog jezik a Prvi ste pen elementarnog znan ja Te me Pozdravljanje i upoznavanje Porodica i prijatelji Kuća Svakodnevni život Škola Bliža okolina Odjevni predmeti Funkcije i vještine Dje ca će znati: Pozdravljanje na formalan i neformalan način - Predstaviti sebe i druge - Imenovati članove svoje uže porodice - Opisati jednostavnim rečenicama (imenskim) i ograničenim brojem riječi ljude i predmete u kući - Imenovati predmete u školskoj torbi i učionici - Brojati od 1 do 10 - Reći koliko je sati (puni sat) - Nabrojati dane u sedmici - Nabrojati ograničen broj odjevnih predmeta Aktivnosti SLUŠANJE I RAZUMIJEVANJE Djeca će slušati izgovoreni tekst i reagirati 1) Neverbalno: - gestikulacijom predstaviti ono što su čuli, - slaganjem slika redoslijedom koji proistekne iz teksta koji su čuli, - pokazivanjem na odreñene ilustracije koje se odnose na riječi koje su djeca čuli, odnosno povezivanjem slike sa tekstom koji čuju, - podvlačenjem riječi koje su djeca čuli 2) Verbalno: - ponavljanjem odreñenih riječi koje je izgovorio nastavnik ili koje su čuli sa kasetofona - davanjem kratkih odgovora na nastavnikova pitanja ili pitanja koja su čuli sa kasetofona ČITANJE I RAZUMIJEVANJE Djeca će prepoznati jednu ili više napisanih riječi ili rečenica i reagirati: 1) Neverbalno: - gestikuliranjem, imitiranjem - povezivanjem pisanih riječi i odgovarajućih ilustracija - podvlačenjem pojedinih riječi 2) Ve rbalno: - kraćim pismenim ili usmenim odgovorima na pitanja - dopunjavanjem izostavljenih slova ili riječi u tekstu - povezivanjem ponuñenih riječi u tekstu… GOVOR Djeca će: - ponavljati riječi nastavnika ili riječi izgovorene sa kasetofona, - voditi kraće dijaloge u parovima sa drugom djecom ili sa nastavnikom, - pjevati, - recitirati kraće pjesmice, - glumiti, itd. PISANJE Djeca najprije preslikavaju slova koja su prije toga usmeno usvojili, a potom postepeno usvajaju i pravilan način njihovog pisanja kroz vježbe poput: - popunjavanja slova (npr.: Gdje su nestala slova? - nastavnik ispisuje riječi na tablu, izostavljajući odreñena slova koje djeca trebaju popuniti) - rekonstruiranje riječi od ponuñenih slova, - takmičenje u pisanju brojeva itd. Gram atika Lične zamjenice ('ana, 'anta, 'anti, huwa, hiya, nahnu) Upitne zamjenice (man, ma) Pokazne zamjenice (hara, harihi) Vokativna partikula ,,ya” Potvrdne i odrične riječi (na`am, la) Upitne partikule (hal, 'a) Prije dlozi (fi, min, 'ila, `ala) Upitna riječ ,,'ayna” Kategorija roda Prepoznavanje gramatičk og ženskog roda (okruglo ,,ta”) Brojevi (1 do 10) Vokabular Djeca će: Učiti samo osnovni vokabular, koji će biti osnova za tvorbu kratkih (imenskih) rečenica. Kroz dijalog (igre, pjesmice, ponavljanje, prepoznavanje, i druge vježbe) uvježbavati osnovni vokabular.

303

DIDAKTIČKO – METODIČKE NAPOMENE
Šesti razred je početak nove etape u učenju prvog stranog jezika ali i vrijeme početka učenja drugog stranog jezika. S obzirom na to da učenici imaju iskustvo u učenju prvog stranog jezika, njega svakako treba iskoristiti i u usvajanju novog – drugog stranog jezika. U savladavanju novog stranog jezika obradit će se veliki broj istih onih tema koje su predviñene u prvim godinama učenja prvog stranog jezika, no pristup istima je različit zbog različitih uzrasta u kojima se počinje sa učenjem prvog odnosno drugog stranog jezika. Na ovom uzrastu učenici dobivaju svjestan uvid u zakonitosti jezika koji uče. Uz razvijanje sve četiri jezičke vještine, mnogo vremena će se morati utrošiti na usvajanje leksike, pravopisa, te gramatike predviñene za ovaj razred. Na svim nivoima učenja stranog jezika neophodna je vizualizacija, u početnoj fazi učenja pogotovo. Dobro osmišljenom vizualizacijom olakšava se proces razumijevanja i pamćenja i doprinosi redukciji upotrebe maternjeg jezika na času stranog jezika. Kontinuirano uvježbavanje i sistematiziranje usvojenih znanja takoñer će olakšati njihovo usvajanje. Zbog toga veliki broj časova treba posvetiti upravo uvježbavanju gradiva. Djeca su na početku učenja novog stranog jezika po pravilu zainteresirana za učenje. Nastavnik mora znati iskoristiti tu dobru motivaciju i u njima probuditi želju za daljnjim učenjem novog jezika. Tome će sigurno doprinijeti i jezičke igre te učenje pjesmica koje će djeca rado zapjevati kako na početku tako i pred kraj nastavnog časa. Praćenje i vrednovanje U šestom razredu osnovne škole iskazuju se brojčane ocjene za postignute rezultate u nastavi. Ocjena iz stranog jezika odraz je cjelokupnog odnosa djeteta prema školskim obavezama, njegovog aktivnog učešća u nastavnom procesu i pokazanih rezultata koje će nastavnik kontinuirano pratiti i ocijeniti. U tu svrhu preporučuju se češće i kraće provjere u formi kratkih pet - i desetominutnih testova kao i izrada dviju školskih pismenih zadaća (po jedna u svakom polugodištu). Interdisciplinarni sadržaj Programski sadržaj je meñusobno povezan sa drugim predmetima. Djeca će tako učiti jezik oslanjajući se na znanje koje su stekla učenjem nekih drugih školskih predmeta ali i kombinirajući učenje stranog jezika sa aktivnostima „preuzetim“ iz nekih drugih predmeta, kao npr. Maternji jezik, Likovna kultura, Muzička kultura, Matematika, Geografija. Interkulturalne vještine Djeca će: - upoznavati različite kulture i tradicije, - učiti da komuniciraju i da se ponašaju u svakodnevnim situacijama na način koji je primjeren kulturi zemlje čiji jezik uče.

PODRUČJA

CILJEVI

OČEKIVANI REZULTATI

304

Sticanje znanja: - poznavanje i upotrebu matematičkih simbola - usvajanje pojma skupa, unije, presjeka, razlike i direktnog produkta skupova - usvajanje pojma relacije i funkcije - poznavanje koordinatne prave i koordinatne ravnine - usvajanje različitih uglova, jedinica za mjerenje uglova, mjerenje uglomjerom - računanja s mjernim brojevima za kutove (+, -, •, :) - grafičkog prenošenja, uporeñivanja, sabiranje i oduzimanja uglova - usvajanje procedura četiri osnovne računske operacije u skupu No i skupu Q+ - usvajanje znanja o višecifrenim brojevima, razlomcima (decimalnim brojevima) i njihovoj strukturi - o jednačinama i nejednačinama s nepoznatom „na jednom mjestu“ - o rješavanju aritmetičkih (brojevnih) izraza - upotreba brojeva u različitim kontekstima, u drugim predmetima i svakodnevnom životu - usvajanje postupaka za četiri računske operacije s razlomcima i decimalnim brojevima - računanja postotka - računanje aritmetičke sredine dvaju ili više brojeva - računanje pomoću džepnog računala Razvijanje sposobnosti i vještina: - uporeñivanja, nizanja - slijeñenja niza uputa - prostornog organiziranja i orijentiranja - vizualizacije i vizualnog grupiranja - procjenjivanja Sposobnosti - prepoznavanja obrasca i vještine - induktivnog mišljenja - induktivnog i analognog zaključivanja - različitih načina matematičkog izražavanja i komuniciranja, - matematičkog jezika - prikupljanja, selektiranja i korištenja informacija

Dijete će znati: - matematičkim simbolima zapisati odnos dva ili više zadanih skupova - prepoznati relaciju, odnosno funkciju - nacrtati zadani ugao, kao i već nacrtani izmjeriti uglomjerom - znat će računski sabirati, oduzimati, množiti i dijeliti uglove - grafički sabirati, oduzimati i množiti uglove - prepoznati, razumjeti i pravilno koristiti matematičke simbole - prepoznati brojeve prve milijarde i brojeve skupa N o, njihov položaj na brojnom polupravcu i njihovu strukturu - sa sigurnošću obavljati računanja u skupu N o rješavati matematičke izraze - modelirati matematičke izraze prema zadanim (tekstualnim) uvjetima - prepoznati i rješavati zadatke date riječima (i problemske zadatke) - procijeniti i provjeriti tačnost rezultata - obavljati sve četiri računske operacije u skupu Q+ - rješavat će jednostavnije jednačine i nejednačine u Q+ - naučit će izračunavati postotak od zadanog broja, kao i aritmetičku sredinu za dva ili više brojeva - računati pomoću džepnog računala

Zn an je

Dijete će moći: - promatrajući otkrivati nova svojstva u okruženju i logički ih povezivati - nakon obavljenog zapažanja izvoditi zaključke - raditi po odreñenom planu - pripremati se za odreñeno napredovanje - koristiti pomagala za crtanje uglova, paralelnih i okomitih pravaca ... - matematičkim jezikom izražavati opće ideje

Razvijanje spoznaja o društve nim vrije dnostima: Dijete će: - razvijanje argumentacije u branjenju ličnih stavova i stavova drugih - o važnosti donošenja sudova na osnovu provjerenih činjenica i izgrañenih kriterija Vrije dnosti i - rada, posebno timskog i pozitivnim crtama ličnosti - važnosti radovanja ličnom uspjehu, kao i uspjehu stavovi drugih, - ocjenjivanje i samoocjenjivanje na osnovu objektivnog i konstruktivnog vrednovanja - samopuzdanja i samoaktualizacije - uloge kritičkog mišljenja i zaključivanja u donošenju različitih odluka - pokazivati više zanimanja za timski rad i socijalizaciju - naučiti da sluša argumentaciju i kritički preispituje osobne stavove i stavove drugih - naučiti prepoznavati unutarnje vlastito razmišljanje i vlastito prosuñivanje. - poboljšati ličnu „listu“ motiva , emocija i doživljaja - pokazati više altruizma (čovjekoljubivosti, spremnosti da se pomogne drugim), pokazati više senzibiliteta prema matematici i kritičkom mišljenju uopće - prepoznati važnost matematičkih znanja u rješavanju problema i sveprisutnost matematike u univerzumu

Matematika

305

Programski sadržaji 1. Skupovi, relacije i preslikavanja 2. Kružnica, krug, ugao (kut) 3. Prirodni brojevi 4. Djeljivost brojeva 5. Razlomci 1. Skupovi, relacije i preslikavanja Skupovi Presjek, unija i razlika skupova Direktni produkt skupova Relacije. Funkcije (preslikavanja) Koordinatni polupravac i koordinatni sistem u ravni 2. Kružnica, krug, ugao (kut) Izlomljena linija, mnogougao (mnogokut), kružnica i krug. Prava i kružnica; Dvije kružnice Ugao (elementi, obilježavanje) Konveksni i nekonveksni uglovi Središnji ugao, kružni luk i tetiva Prenošenje uglova; Uporeñivanje uglova Grafičko sabiranje i oduzimanje uglova Vrste uglova: puni, opruženi, tupi, pravi, oštri, nula – ugao, susjedni i usporedni Mjerenje uglova (jedinice: stepen, minuta, sekunda), uglomjer Računske operacije s mjernim brojevima za uglove Komplementni i suplementni uglovi 3. Prirodni brojevi Skup N i N0 Sabiranje, oduzimanje, množenje i dijeljenje (s ostatkom) u skupu N0 Svojstva računskih operacija: komutativnost, asocijativnost, distributivnost Izrazi s promjenljivim Pridruživanje brojeva po datom pravilu (brojna vrijednost izraza) 4. Djeljivost u N0 Dijeljenje u skupu N0 (Jednakost a = b c + r) Djeljivost u skupu N0, faktori i sadržaoci prirodnog broja Djeljivost zbira, razlike i proizvoda prirodnih brojeva Djeljivost dekadnim jedinicama i brojevima: 2, 3, 4, 9, 25 Prosti i složeni brojevi Rastavljanje složenih brojeva na proste faktore Zajednički djelitelji brojeva, najveća zajednička mjera Zajednički sadržalac i najmanji zajednički sadržalac danih brojeva 5. Razlomci Pojam razlomka b/a (a, b e N): brojnik i nazivnik Razlomci veći i manji od 1 Proširivanje i skraćivanje razlomaka Uporeñivanje razlomaka Razmjera (omjer) Decimalni i postotni zapis razlomka, postotak Pridruživanje tačaka brojnog polupravca razlomcima Osnovne računske operacije sa razlomcima i njihova svojstva Aritmetička sredina danih brojeva Brojevni izrazi sa zagradama, Tekstualni zadaci Izrazi s promjenljivim; Brojna vrijednost izraza Jednačine i nejednačine u Q+ (najjednostavniji oblici)

306

VRIJEDNOSTI, STAVOVI, PONAŠANJA Razvijanje SKUPOVI, RELACIJE Djeca trebaju usvojiti: Dijete treba skup i elementi skupa radeći s priborom osjećaja za I PRESLIKAVANJE Skupovi kao osnovni pojam. za geometriju percepciju Presjek, unija i razlika Ureñeni par, jednakost razvijati prostora, za skupova ureñenih parova, prvu motoričke urednost, Direktni produkt skupova i drugu koordinatu sposobnosti kao i preglednost, Relacija; F unkcija ureñenog para. uvježbavati oko preciznost u Koordinatni polupravac i Trebaju definirati da pravilno mjerenju. koordinatni sistem u ravni relaciju, odnosno procjenjuje slike Razvijanje KRUŽNICA, KRUG, funkciju. Trebaju znati koje crta. Treba osjećaja za UGAO (KUT) nacrtati zadane tačke promatrati i urednost pri Izlomljena linija, na koordinatnom otkrivati nova crtanju. mnogougao, pravcu i u svojstva, i Razvijanje kružnica (kružna crta) i koordinatnom sistemu logički ih odgovornosti za krug u ravni. Djeca povezivati. samostalno Prava i kružnica trebaju znati koji su Treba razviti obavljanje Ugao; Vrste uglova; osnovni pojmovi u osjećaj za zadataka. Dijete se Središnji ugao geometriji (tačka, promatranje treba osposobiti za Jedinice za mjerenje prava, ravnina, raznih uglova i samostalan rad s uglova prostor, skup), a koji njihovih veličina. geometrijskim Mjerenje uglova su i izvedeni pojmovi Dijete treba priborom, za Računske operacije sa (dužina, izlomljena usvojiti i razviti procjenjivanje mjernim brojevima za linija, mnogougao, matematički rezultata i za uglove kružnica, krug, jezik. pomoć ostaloj Suplementarni, središnji ugao...). Uočavati djeci. K od djeteta komplementarni uglovi Jedinice za mjerenje sličnosti izmeñu treba potaknuti rad Prenošenje uglova uglova: stepen, algebarskih i po planu. Uporeñivanje uglova minute, i sekunda. geometrijskih Razvijanje Grafičko sabiranje i Stepen (stupanj) zadataka. zapažanja i oduzimanje uglova povezati sa stepenima Dijete treba izvoñenje iz geografije, radi naučiti definirati zaključaka. povezivanja gradiva i pojmove koji ga lakšeg usvajanja. okružuju, a Dijete treba usvojiti osnovne crtanje, mjerenje, pojmove uporeñ ivanje, „razumjeti“. sabiranje, oduzimanje uglova, kao i množenje uglova prirodnim brojem. Djeca trebaju Razvijati Razumijevanje PRIRODNI BROJEVI Skup N i N0 savladati sve računske misaonost i prirodnosti i Sabiranje (sabiranje) , operacije. Insistirati na logičnost kroz prirodne logičnosti oduzimanje, množenje i skraćenom dijeljenju i rješavanje u radu sa dijeljenje (s ostatkom) u množenju, gdje se različitih prirodnim skupu N 0 trebaju koristiti zadataka. Dijete brojevima. Svojstva računskih olakšice. Vježbati treba samostalno Razvijanje i operacija: komutativnost, zadatke s više odlučivati koju jačanje asocijativnost, računskih operacije i operaciju će prije samopouzdanja u distributivnost zagrada, da djeca rješavati, kao i vlastitu sposobnost Izrazi s promjenljivim uvježbaju red koje zagrade će učenja i Pridruživanje brojeva po računskih operacija i prije računati. zaključivanja. danom pravilu (brojna oslobañanja od Svjesno vrijednost izraza) zagrada. Uvježbavati preuzimanje rješavanje zadataka s odgovornosti za općim brojevima, sa i urañeno. P ozitivan bez zadanih odnos prema radu, vrijednosti općeg kao i volja za rad i broja. Djeca trebaju za iskazivanje znati koristiti svojstva pozitivnih računskih operacija. rezultata rada. SADRŽAJI ZNANJE SPOSOB NOSTI

AKTIVNOSTI DJETETA Dijete treba pažljivo pratiti izlaganje nastavnika/ce i učestvovati u radu svojim komentarima i pitanjima. Koristiti udžbenik, zbirku zadataka i ostalu preporučenu literaturu.

AKTIVNOSTI NASTAVNIKA/CE Nastavnik/ca će svojim znanjem i vještinama obraditi nastavne sadržaje tako da djeca usvoje pojmove i definicije i da razumiju i prihvate odreñene zakonitosti. Nastavnik/ca će paziti da sadržaj i objašnjenja budu dostupna uzrastu djeteta. Poticati će dijete na rad. Zahtijevat će od djece da uredno rade i da ravnomjerno rasporeñuju crteže na listu papira. Insistirat će na sažimanju pojmova geometrije u opisivanju tokom izlaganja. Poticat će dijete na slobodno procjenjivanje veličine uglova prije mjerenja.

Aktivno učestvuje u svim oblicima nastavnog rada. P rati izlaganja nastavnika/ce. Učestvuje u stvaranju obrazovnih situacija, sredstava i modela. Koristi udžbenik i literaturu. Dosljedno izvršava sve zahtjeve nastavnika/ce u individualnom, grupnom i frontalnom radu. Uredno piše sve informacije koje mu daje nastavnik/ca. Uči kod kuće i radi domaće zadaće.

Ostvaruje produktivnu stvaralačku atmosferu u razredu. Vodi evidenciju svojih zapažanja o napredovanju djeteta. Koristi različite metode i strategije praćenja postignuća i sposobnosti djeteta. Redovito ocjenjuje rad djeteta i vodi uredne zabilješke.

307

Interes za rješavanje problema i zadataka timskim radom. Individualno prilazi djeci kod rješavanja složenijih zadataka. vezi sa množenjem i dijeljenjem razlomaka (ax=b. Crta i reže. 6. sabiranjem i oduzimanjem množenja i razlomaka: (a+ x< b. Usvaja razlomaka: algoritme (x+a= b. preklapa i mjeri.. dijeljenja x+a> b.P roširivanje i skraćivanje dijelove kako bi razlomaka zapamtilo zapis. 4. Vještina odabira inovacija.Dijeljenje razlomka izračunavanje razlomkom udaljenosti na . 15 . Geogebra programi iz matematike na kompjuteru su veoma zgodni za jednostavno i brzo prikazivanje različitih razlomaka i odnosa izmeñu cijelog i njegovih dijelova. Izrañuje didaktički materijal. Geometer's Sketchpad. . Potiče dijete da pita i da traže odgovore. Priprema nastavnu tehniku i tehnologiju. . 10. 6.Uporeñivanje razlomaka duljine. Donosi potreban didaktički materijal za razumijevanje novog gradiva (razlomaka).sabiranja.Množenje razlomaka nejednačine . 3.Sabiranje i oduzimanje zadataka odreñuje razlomaka različitih razlomke izražene nazivnika manjim .Razmjera i njena primjena DJELJIVOST U N 0 Djelitelj i sadržalac broja Djeljivost zbira. . trećine .Sabiranje i oduzimanje Crtežima prikazuje razlomaka jednakih zadane brojeve i nazivnika čita nacrtane . Adaptivnost i fleksibilnost u prihvaćanju promjena. . Usvaja pojmove cjeline i jedinke i opće odnose izmeñu dijela nečega i kolektiviteta (cjeline) Radi na satu i kod kuće po uputama nastavnika/ce. 9. 5. Vizualno raščlanjivanje i grupiranje.Svoñenje razlomaka na P reko mjernih jednake nazivnike brojeva: površine. kod kuće ili u školi. Zadatke osmišljava tako da dijete potiče na razmišljanje. a-x>b) različite jednačine i .Nejednačine (nejednačine) u vezi sa množenjem i dijeljenjem razlomaka .Nejednačine u vezi sa razlomaka. razlike i proizvoda Djeljivost sa 2. Djeca trebaju znati odrediti najmanji zajednički sadržalac. kao i relativno proste brojeve. Značaj znanja o brojevima i kvantitativnim odnosima.Uporeñivanje razlomaka Razmjeru rješava . vremena. Ne ostavlja ništa nerazjašnjeno ni nenaučeno. kao i izmeñu samih dijelova cijelog). Moraju razlikovati proste od složenih brojeva. jednakih nazivnika kao i zapis istih. polovi i dijeli. (x... Razvijanje logičkog i stvaralačkog mišljenja. x:a=b. Cijelo i razlomljeno. 5. jednakih a)+b= c. P rocjenjuju i vrednuju vlastite stavove i stavove drugih. Usklañuje zadatke i probleme spram mogućnosti djeteta. Odmjerava znanja: dovoljnog. a:x=b.Dijeljenje razlomka pomoću svojstava razlomkom računskih . arazlomaka. Računa jednake nazivnike postotak..Svoñenje razlomaka na operacija. ax+b=c.Djeca trebaju znati rastaviti složeni broj na proste faktore.P ostotak . . 9. Induktivno mišljenje. Konvergentna i divergentna produkcija ideja. da sazna da li su sva djeca razumjela postavljene zadatke.Množenje razlomaka nastavi geografije. razvrstavanja. x-a= b. P oštivanje pravila obrazovne igre i aktivnosti uopće. x-a>b. Primjenjuje modele interaktivne nastave. Rješava x< b. ax-b=c) .. Trebaju znati prepoznati brojeve koji su djeljivi sa: 2.Sabiranje i oduzimanje kao jednakost razlomaka različitih dvaju razlomaka nazivnika (primjena na . Nastavnik/ca postavlja pitanja i traži adekvatne odgovore. 4..Jednačine (jednačine) u karti). 15 . . a-x= b. Prosti. 308 . klasificiranja. Dijete usvaja RAZLOMCI .P ojam razlomka pojam cijelog. srednjeg i visokog nivoa.Uporeñivanje razlomaka polovine. i sa jednakim nazivnikom odgovarajućih . (Origami . (x+a)-b=c) i različitih .Jednačine u vezi sa odgovarajućim sabiranjem i oduzimanjem jedinicama. Razvijati maštovitost i sposobnost percipiranja bitno od nebitnog. kao i najveći zajednički djelitelj. uporeñivanja.japanska tehnika savijanja papira. 10. Prati aktivno rad na času i pri tome usvaja nova znanja. Procjenjivanje. 3. složeni i relativno prosti brojevi Rastavljanje broja na proste faktore Najveći zajednički djelitelj Najmanji zajednički sadržalac Razumijevanje materije i problema. x-a<b. Različiti načini matematičkog izražavanja i komuniciranja korištenjem matematičkog jezika. Za svaki nerazumljivi zadatak traži objašnjenje.

Uvježbati svojstva računskih operacija. Ova su znanja bila na intuitivno konkretnom nivou (kružnica je bila granica kruga). Geometer's Skachpad i Geogebra – kompjuterski program za nastavu matematike) ili grafo-folije Uvježbati računske operacije s višeimenovanim brojevima (stepen. kao i za koordinatni sistem u ravnini. Skupovi. 5 …) potrebno je na dosta primjera pokazati djeljivost zbira odnosno produkta brojem. pa i definirati. Odnose izmeñu geometrijskih likova zapisati pomoću simbola za uniju. 309 . U ovom programu dijete ispituje udaljenost tačaka kružnice i središta kružnice. postaviti kao ponavljanje. Ovdje prvenstveno mislimo na važne generalizacije kao što su svojstva skupa N i operacija u njemu. 3. u toku ponavljanja treba podići nivo znanja od konkretnog poimanja pojmova koji se ponavljaju ka njihovom apstraktnom značenju. 2. koji su djeca ranije poimala više intuitivno. zaključujući da su te udaljenosti jednake. Znanja o uglu ovdje se proširuju i produbljuju. Uvesti pojam relacije i funkcije na jednostavnijim primjerima.. Prirodni brojevi Realizaciju ove tematske cjeline treba. razlike kao i produkte skupova. presjeka. Meñutim. sekunda): +. Potrebno je proširiti znanja o djeljivosti prirodnih brojeva i naučiti pravila (teoreme) djeljivosti. množenje dvocifrenih brojeva napisanih jedan ispod drugoga. Uvesti ugao i vrste uglova kao kretanje polupravca oko krajnje tačke. dužina. Ponoviti sve računske operacije s brojevima. S (Venovim) dijagramima uvesti slikoviti zapis skupova. kao osnovnih pojmova. Uvoñenje pojma centralni ugao povezuju se ugao i kružnica čime se ostvaruju pretpostavke za konstruiranje podudarnih uglova odnosno za (grafičko) sabiranje i oduzimanje uglova. Nakon toga rezultate zaključivanja uopćiti u stavove odnosno teoreme. :. Navesti djecu da naučene geometrijske likove (pravac. polupravac. izlomljena linija. Uvježbati grupiranje jednakih faktora u zagradu. Meñutim. Dijagramom uvesti produkt skupova. formaliziranju ovih sadržaja mora se pristupiti oprezno i postupno od konkretnih životnih situacija. do 10. uglomjer. Djeca sada kružnicu i krug poimaju kao skup tačaka.. Prije nego što se krene sa djeljivosti konkretnim brojevima (2. relacije i preslikavanja Skup. Pojam djeljivosti može se sada korektno tumačiti. Navesti djecu da sama prepoznaju skupove i da odrede njihove elemente po prepoznatoj osobini. Kasnije na dijagramu uvesti relacije i funkcije.DIDAKTIČKO-METODIČKE NAPOMENE 1. množenje prirodnih brojeva kojima je zbir posljednjih cifri 10.a podijeljeno sa b” povezuje sa relacijom a = b q + r . ugao Već ranije dijete je upoznalo oblike kruga i kružnice. minuta. Uvježbati grafičko sabiranje i oduzimanje uglova. Djeci pokazati neke interesantne jednostavnije operacije množenja (tablica malih brojeva. ili pronaći neke druge zanimljivosti vezane za brojeve.) dožive kao skupove tačaka. izračunavanje i oslobañanje zagrada. •. krug. Djeljivost brojeva Kroz niz primjera dijete treba da količnik . pomoću različitih primjera iz djetetovog svakodnevnog okruženja. Uvježbati zadatke sa zagradama.. proširivanje i produbljivanje znanja koja je dijete usvojilo ranije. u najvećem dijelu. jedinice za mjerenje uglova (po mogućnosti koristiti namjenske računarske softvere (npr. do odreñenog stepena formalizira. odnosno sa jednakošću a = b q. Potrebno je uvesti pojam skupa i elementa. Kružnica. u ovoj se temi. -. osobito distribuciju množenja prema sabiranju i oduzimanju. 4. pomoću prstiju lijeve i desne ruke. presjek i razliku skupova.

Kod množenja. ako dodamo ili oduzmemo istovremeno na jednoj i drugoj strani jedan broj nećemo narušiti ravnotežu. Uvježbati sve četiri računske operacije. dobar je takoñer i računarski program Geogebra. vezanim za uvoñenje razlomaka. Jednačine i nejednačine uvesti pomoću vage za mjerenje: lijeva strana jednaka desnoj. pa zadane likove lijepiti cijele. 310 . kao razlomka s nazivnikom 100. makaze i ljepilo. lijepiti i razgovarati o razlomcima. prema polovinama. Uvesti pojam postotka. Uvesti decimalne razlomke... Postepenim prebacivanjem poznatih na jednu stranu riješimo jednačinu. odnosno nejednačinu.. S djecom raditi figurice od papira. isto razmišljamo i kad množimo i dijelimo lijevu i desnu stranu brojem različitim od nule. itd. Na internetu pronaći web stranice s urañenim materijalima. razlomak prvo množiti prirodnim brojem. Uvesti pojam najmanjeg zajedničkog sadržaoca i najvećeg zajedničkog djelitelja za dva ili više prirodnih brojeva. a tek onda razlomak s razlomkom. četvrtinama. Za korištenje u neposrednom radu na času. trećine. Razlomci U ovom sadržaju obraditi samo pozitivne razlomke. 5. zatim razlomak i prividni razlomak. i pri tome radu naglašavati da se papir počinje savijati od cijelog. Djeca mogu donijeti i kolaž papir. Aritmetičku sredinu uvesti na brojnoj polupravoj. kako bi djeci bio jasniji navedeni pojam.Tvrdnje o djeljivosti djeca trebaju naučiti kroz različite „plastične“ primjere. isijecati polovine.

Biologija ODGOJNI . diobu ćelije.naučiti razliku izmeñu biljne i životinjske ćelije . prema svojoj okolini i učenju kao cjeloživotnom procesu PROGRAMSKI SADRŽAJI Uvod 1.razvijanje pogleda i sticanje osnovnih znanja o živom svijetu u skladu sa dostignućima savremene biološke nauke i univerzalnih odgojnih vrijednosti . značaj biologije Povezanost i ovisnost žive i nežive prirode i zajedničke osobine živih bića CITOLOGIJA Biljna stanica: ćelija.sticanje novih znanja o predmetu izučavanja biologije .poseban značaj posvetiti planiranju i pripremanju laboratorijske vježbe. klijavost.upoznavanje djece s pojmom biologije. IZDANAK: Nadzemni i podzemni izdanak.istaknuti značaj biljaka kao jedinih proizvoñača hrane i kisika na Zemlji.znaju klasificirati biljke i razumiju razvoj od nižih ka višim .djeca se služe literaturom iz biologije i prepoznaju predmet izučavanja pojedinih grana biologije . odnosno sa najznačajnijim karakteristikama pojedinih grupa biljaka .da pomoću praktičnog rada djeca shvate fiziološke pojave i procese u biljnom organizmu i da povežu grañu i funkciju biljnih organa i biljke . 311 . razvijati senzibilitet o potrebi zaštite biljnog svijeta od uništavanja OČEKIVANJA .prave herbar i odreñuju biljke pomoću kratkih didaktičkih ključeva za grupu biljaka . Jednoćelijski i višećelijski organizmi.znaju da svaki pojedinac može dati vlastiti doprinos u očuvanju i obogaćivanju biljnog svijeta . vještina i sposobnosti o grañ i i funkciji biljnog organizma . BIOLOGIJA . voda. modeliranju ćelije i biljnih organa i eksperimentima . zrak.razvijati kritičko mišljenje i kreativnost . Vegetativno razmnožavanje korijenom.upoznati djecu s osnovnim sistematskim kategorijama i njihovom hijerarhijom formiranje svjetonazora / pogleda o porijeklu i razvoju biljnog svijeta . preobražaj. Vegetativno razmnožavanje podzemnim izdankom.shvatanje značaja biljaka za prirodu. KORIJEN: Graña i funkcija korijena. prema drugima.shvatanje toka fizioloških pojava i procesa u biljnom organizmu vezanim za grañu i funkciju biljnih organa . organizam. toplota.shvataju ulogu nauke za razumijevanje svijeta u kojem žive . Ogled rastenja korijena. posmatranju. klijanje sjemenke: uslovi klijanja.shvatanje filogenije biljnog svijeta. njenim predmetom. Dioba ćelije Posmatranje ćelija pokožice luka pod mikroskopom. 2.pružanje osnovnih znanja.koristiti prethodna iskustva djece i ostvariti korelaciju s gradivom drugih nastavnih predmeta – multidisciplinarni pristup .ovladavanje odabranim metodama i tehnikama rada u nastavi biologije . pojam haploidnog i diploidnog broja hromozoma . životinje i čovjeka OBRAZOVNI .razumiju fiziološke procese u biljkama i znaju povezati grañu i funkciju biljnog organa i biljke . Stablo: graña i funkcija stabla. osmoza. Tkivo: graña i funkcija.posebnu pažnju usmjeriti na ćeliju kao osnovnu strukturnu i funkcionalnu jedinicu svih živih bića . GRAðA I FUNKCIJA BILJAKA SJEMENKA: graña sjemenke dvosupnica – dikotila i jednosupnica – monokotila.uz pomoć nastavnika/ce znaju procjenjivati relevantnost podataka i informacija . kapilarnost i korijenov pritisak. 3.razvijaju pozitivne vrijednosti i stavove prema sebi.razumiju grañu ćelije i njenu funkciju u jednoćelijskom i višećelijskom organizmu. osnovna jedinica grañe organizma.NAUKA O ŽIVIM BIĆIMA Podjela biologije prema predmetu i problemu izučavanja. problemom izučavanja .upoznavanje sa biosistematikom biljnog svijeta. Drvenasto i zeljasto stablo. organ. podjele i značaja . Difuzija.

ORGANIZMI ČIJE ĆELIJE IMAJU PRAVO JEDRO . predstavnici. rod. funkcija. podjela i porijeklo. red. Vegetativno razmnožavanje listom. SKRIVENOSJEMENJAČE / KRITOSJEMENJAČE Opće odlike. CVIJET – CVAST: Graña i funkcija cvijeta i cvasti OPRAŠIVANJE I OPLODNJA: Plod i sjemenka. predstavnici.EUKARIOTI ALGE: Graña. Na primjeru jedne biljke objasniti biosistematske kategorije. PORODICE KRSTAŠICA I GLAVOČIKA Opća karakteristika porodice. PORODICE LEPTIRNJAČA I USNATICA Opće karakteristike porodice. BIOSISTEMATIKA BILJAKA Biološka raznolikost i uzroci biološke raznolikosti.LIST: Vanjska i unutrašnja graña. ORGANIZMI NEĆELIJSKE GRAðE VIRUSI NA GRANICI ŽIVOTA: Karakteristike grañe virusa. KRATAK PREGLED RAZVOJA BILJNOG SVIJETA ZNAČAJ BILJAKA 312 . Podjela skriven osjemenjača na dvosupnice i jednosupnice. vrsta. značaj i podjela. izumrle papratnjače. JEDNOSUPNICE . rasprostranjenost i najvažnije grupe Mahovina. DVOSUPNICE. SJEMENJAČE: Osnovne karakteristike. rasprostranjenost. podjela i značaj. Posmatranje algi mikroskopom GLJIVE I LIŠAJEVI: Graña. Pojam biosistematika. razmnožavanje i razviće. razmnožavanje i razviće. Laboratorijska vježba: Mikroskopiranje unutrašnje grañe lista. medicinski i ekonomski značaj virusa. Voćarstvo. značaj. odjeljak i carstvo. podjela i značaj. Razmnožavanje. PORODICE LJUTIĆA I RUŽA Opće karakteristike porodica. podjela i značaj. Karakteristike grañe. Bakterije izazivači bolesti i korištenje bakterija u ratnim uslovima kao bološki agansi. podjela. razmnožavanje. klasa. razmnožavanje.PORODICE LJILJANA I TRAVA Opća karakteristika porodice. Od bičara do volvoksa. rasprostranjenost. Prelaz na kopno. značajne vrste u ishrani. predstavnici i značaj vrsta u liječenju i ishrani. porodica. Graña. ORGANIZMI ČIJE ĆELIJE NEMAJU PRAVO JEDRO – PROKARIOTI BAKTERIJE I MODROZELENE ALGE. značaj u ishrani. Postavljanje eksperimenata vegetativnog razmnožavanja. Binarna nomenklatura. Laboratorijska vježba: Odreñivanje dvosupnica prema ključu. Karl Line. predstavnici i značaj u ishrani. razmnožavanje i razviće. PAPRATNJAČE: Graña. viroze. raznovrsnost plodova i sjemenki 4. STABLAŠICE MAHOVINE: Graña. Golosjemenjače.

naseljenosti i naseljima na Zemlji privredi i privrednim djelatnostima globalnim geografskim aspektima životne sredine uzrocima geoekološke krize posljedicama geoekoloških poremećaja na Zemlji stanovništvu užeg i šireg zavičaja gradskim i seoskim naseljima osnovnim ljudskim aktivnostima osnove ugrožavanja okolice i okoliša u užem zavičaju 313 . zraku i tlu prepoznati osnovne oblike reljefa zemlji i njenim sferama – geosferama grañi zemljine kore razvoju Zemlje i litosfere tokom geološke prošlosti unutrašnjim procesima i obliku vanjskim procesima i oblicima hidrosferi – vodenom omotaču Zemlje kružnim tokovima u hidrosferi jedinstvo i podjelu S vjetskog okeana osnovnim fizičkim. učionice i makete globusu zavičaja načinu umanjenja veličina iz prirode o osnovama izrade geografske karte elementima i sadržaju geografskih karta vrstama geografskih karata suštini čitanja geografskih karata prepoznavanju geografskih sadržaja na karti osnove o stijenama u zavičaju. Sunce. kretanjima nebeskih tijela Suncu i sunčevom sistemu Zemlji kao planeti u sunčevom sistemu horizontu i podjeli horizonta orijentaciji na horizontu orijentaciji na površini Zemlje geografskim koordinatama prividnom kretanju Sunca stvarnom kretanju Zemlje rotaciji i posljedicama rotacije Zemlje revoluciji i posljedicama revolucije Zemlje OČEKIVANI REZULTATI Djeca zn aju: Očekivana znanja o: opisivati ranije poznate geografske geografiji kao općem obrazovnom predmetu pojmove koje su naučili tokom prirodnoj i geografskoj sredini razrednog obrazovanja iz predmeta proširenim znanjima prirodnih pojava i Prirode i društva procesa i načinima njihovih nastanaka opisivati pojave i procese koje da geografija daje znanje o doživljava u bližoj i daljoj okolini prirodnogeografskim i društvenogeografskim procesima i pojavama opisati nebo. vodi. metodama orijentacije na horizontu prividnom kretanju S unca geografskoj mreži osnovama orijentacije na horizontu odreñ ivanju apsolutnog položaja tačaka na površini Zemlje opisati prividno dnevno kretanje Sunca suštini prividnih kretanja nebeskih tijela opisati nastanak i trajanje astronomskih suštini stvarnih kretanja Zemlje godišnjih doba rotaciji Zemlje i njenim posljedicama: objasniti pojam protoka (temporalnog) smjeni dana i noći i računanje vremena vremena revoluciji Zemlje i njenim posljedicama suštini nejednakog trajanja dužine dana i noći smjeni godišnjih doba i postojanju toplotnih pojaseva na Zemlji izgled svoje bliže i dalje okoline rasporedu i odnosima kopna i mora na o izradama plana. vodu i tlo Geografija/zemljopis predstavljanju izgleda Zemlje i njene površine na globusu i kartama umanjenju veličina iz prirode i načinima njihovog prenošenja na papir razmjeri i razmjernicima elementima i sadržaju geografske karte vrstama i načinu korištenja geografskih karata zemlji i njenim sferama litosferi. 70 časova godišnje) ODGOJNO OBRAZOVNI CILJEVI I ZADACI POSTAVLJENI CILJEVI Programski zahtje vi o: geografiji kao nauci i školskom predmetu značaju školske geografije objektu i predmetu proučavanja prirodnoj sredini geografskoj sredini definiciji i definicijama geografije kao nauke i podjeli geografije nebu i nebeskim tijelima kosmičkom beskraju. tercijarne i sekundarne privrede geografsko poimanje prirodne. zemljinoj kori i njenom sastavu razvoju zemljine kore kroz geološka razdoblja oblicima reljefa nastalim unutrašnjim i vanjskim silama unutrašnjim procesima i pojavama vodenom omotaču Zemlje kruženju vode u prirodi jedinstvu i podjeli Svjetskog okeana kopnenim vodama živom svijetu na Zemlji ili biosferi geografskoj rasprostranjenosti biljaka i životinja podjelu voda na slane i slatke vode podjeli kopnenih voda i njihovom značaju osnovne biljne i životinjske vrste u bližem i širem zavičaju općim društvenogeografskim elementima na Zemlji stanovništvu na Zemlji. hemijskim i dinamičkim procesima u Svjetskom okeanu kopnenim vodama na Zemlji zakonomjernoj smjeni vegetacije na Zemlji uticaju prirodnih faktora na rast i razvoj vegetacije na Zemlji pojasno – zonalnom rasporedu flore na Zemlji akvatičnim životnim zajednicama na Zemlji ekumeni i anekumeni suštini i značenju pojmova: prirodna i geografska sredina urbanizaciji i urbaniziranim regijama privredi i podjeli privrede osnovne elemente primarne.(2 časa sedmično. zvijezde i Mjesec Kosmosu ili nebu Prividna kretanja Sunca nebeskim tijelima zvijezdama i Galaktici Suncu i njegovom sistemu Mjesecu i njegovom kretanju Zemlji u sunčevom sistemu osnovna znanja o horizontu. geografske i životne sredine najvažnije geogene i antropogene uzročnike narušavanja životne sredine posljedicama negeativnih uticaja na zrak.

Sastav zemljine kore. Lokalno vrijeme. Orijentacija pomoću kompasa ili busole. Paralele ili uporednici. Sateliti. Rotacija Zemlje. Orijentacija pomoću zvijezde Polare (Sjverenjače). Smjena dana i noći. Mjesečeva kretanja. Geografska karta. Galaktike i galaktička jata. PRIKAZIVANJE POVRŠINE ZEMLJE NA RAVNI Globus – model Zemlje. Datumska granica. Čitanje geografskih karata. Odreñivanje položaja tačaka i objekata na površini Zemlje. Oblikovanje reljefa ledom. Zagrijavanje kopna.NASTAVNI SADRŽAJI (NASTAVNE TEME) UVOD U GEOGRAFIJU Objekat. Geografska dužina. ATMOSFERA – ZRAČNI OMOTAČ ZEMLJE Atmosfera – gasoviti omotač Zemlje. Nadmorska visina. LITOSFERA I KORA ZEMLJE Unutrašnja graña Zemlje. ZEMLJA I NJENE SFERE – GEOSFERE Geografski omotač. Vrste karata. RELJEF ZEMLJE – EGZOGENI PROCESI I OBLICI Oblikovanje reljefa raspadanjem i taloženjem stijena. Zračni pritisak. Orijentacija pomoću Sunca i sata. Zonalno vrijeme. RELJEF ZEMLJE – ENDOGENI PROCESI I OBLICI Oblici reljefa nastali djelovanjem unutrašnjih sila. Oblikovanje reljefa tekućicama. Satne zone. PRIVIDNO KRETANJE SUNCA I STVARNO ROTIRANJE ZEMLJE Prividno kretanje Sunca. Ekliptika. 314 . Plan. Sastav geografskog omotača. zadaci geografije. Putanja Dnevni lukovi Sunca iznad horizonta. Tektonski procesi i oblici. Razmjera i razmjernik. SUNČEVA TOPLOTA – POKRETAČ ATMOSFERE Sunčeva radijacija. Zemljotresi. Najnovija savremena orijentacija. Nejednako trajanje dana i noći. Pomaračenja Sunca i Mjeseca. Zemlja u Sunčevom sistemu. Geografske koordinate. Sfere Zemlje – geosfere. Sastav atmosfere. Planete. Podjela geografije NEBO (KOSMOS) I NEBESKA (KOSMIČKA) TIJELA Osnovne predstave o Kosmosu i kosmičkim tijelima. Meridijani ili podnevnici. Odreñivanje položaja tačaka i objekta u odnosu na stajnu tačku. ORIJENTACIJA NA POVRŠINI ZEMLJE Geografska mreža. Zemlja – oblik i veličina. Vjetar. vode i zraka. Izgled površine Zemlje. Geografska širina. Kalendar. Oblikovanje reljefa rastvaračkim djelovanjem vode. Podjela atmosfere. Sunce i Sunčev sistem. Osnovni elementi geografske karte. Posljedice revolucije Zemlje. Godišnja doba. Toplotni pojasevi na Zemlji. Oblikovanje reljefa morskom vodom. Značaj atmosfere. Oblikovanje reljefa vjetrom. GODIŠNJE OBILAŽENJE ZEMLJE OKO SUNCA Revolucija Zemlje – obilaženje Zemlje oko Sunca. predmet. Razvoj Zemlje kroz geološka razdoblja. Posljedice rotacije Zemlje. Stvarno dnevno kretanje Zemlje. Relativna visina. Orijentacija pomoću Sunca. ORIJENTACIJA NA HORIZONTU Horizont i orijentacija na horizontu. Položaj Zemlje na ekliptici. Vulkani i vulkanski reljef. Zvijezde i sazviježña. Reljef na kopnu i u podmorju. Mjesec.

Kako je ovo dosta nepoznata i teško shvatljiva • 315 . Nastavni program omogućava shvatanje i apstraktnih geografskih znanja putem otkrivajućeg učenja. uglavnom. ali i druge oblike nastavnog rada u kojima su učenici subjekti nastavnog procesa. Morske mijene i morske dobi. Oblaci i magle. Padavine. koja pobuñuje veliku motiviranost kod učenika. Led na Zemlji. Svjetski okean. Mora. Pored ove nastavne grañe nastavni program tretira i Zemljine geosfere. I druge nastavne teme. Rasna i jezička raznolikost svjetskog stanovništva. Biogeografski faktori na Zemlji. PROIZVODI LJUDSKE DJELATNOSTI NA ZEMLJI Naselja i tipovi naselja na Zemlji. Ugroženi elementi životne sredine. Nastavna graña je koncipirana za interaktivne. a koje tretira ovaj nastavni program su. Meteorološko vrijeme. BIOGEOGRAFSKE OBLASTI NA ZEMLJI Biogeografske oblasti žarkog pojasa. Ostvarivanje ovih ciljeva temelji se na nastavnoj grañi. KOPNENE VODE Podzemne vode. Prirodne osobine morske vode. GEOEKOLOGIJA – GLOBALNI ASPEKTI ŽIVOTA NA ZEMLJI Geoekologija – nauka o kvalitetu života na Zemlji. OSNOVNI TIPOVI KLIME NA ZEMLJI Tople klime u žarkom pojasu. Talasi u Svjetskom okeanu. Zemlju u Kosmosu. BIOSFERA – BILJNI I ŽIVOTINJSKI SVIJET NA ZEMLJI Biosfera – pojam i podjela. Struje u Svjetskom okeanu. Jezera. HIDROSFERA – VODENI OMOTAČ ZEMLJE Opće odlike hidrosfere. Značaj kopnenih voda. Okeani.ATMOSFERSKI PROCESI Vlažnost zraka. Privreda i privredne djelatnosti. Tekućice. Urbanizacija. DEMOGEOGRAFSKE ODLIKE NA ZEMLJI Naseljeni prostori na Zemlji – ekumena. Klimatski faktori. Klime umjerenih pojaseva. DINAMIKA SVJETSKOG OKEANA Kretanje morske vode. Kopneni i vodeni (akvatični) organizmi na Zemlji. Klime polarnih oblasti. Močvare i bare. Izvori i vrela. VRIJEME I KLIMA Pojam vremena. Biogeografske oblasti umjerenog pojasa. To se prevashodno odnosi na nastavnu teme koje tretiraju Kosmos. posljedice Zemljinih kretanja i sl. Značaj Svjetskog okeana. Biogeografske oblasti polarnog pojasa. Kruženje vode u prirodi. DIDAKTIČKO-METODIČKE NAPOMENE O NASTAVNOM PLANU I PROGRAMU • Nastavni program koncepcijski odgovara shvatanju osnovnih saznanja o pojavama i procesima koje su vidljive i spadaju u domen prirodnogeografskih i društvenogeografskih pojava i procesa. nove i dosta uopćene. Migracije – mehaničko kretanje stanovništva. Pojam klime. Jedinstvo i podjela Svjetskog okeana. Porast svjetskog stanovništva. Uzroci geoekološke krize na Zemlji.

Nastavni program uz savremeni udžbenik omogućava shvatanje apstraktnih geografskih znanja putem otkrivajućeg učenja. potrebno je osmisliti najprikladniji nastavni metod. oblik nastavnog rada i nastavna pomagala u realizaciji nastavne jedinice. kojima se narušava normalno funkcionisanje prirodne i geografske sredine. Društvenogeografski procesi su uvjetovani prirodnim faktorima. a na osnovu stečenih u razrednoj nastavi iz Prirode i društva. grafikonima i primjerima. potrebno je u nastavnom procesu učenike dodatno motivirati sa crtežima. Prije realizacije nastavnog procesa potrebno je proučiti i shvatiti sadržaj svake nastavne teme i nastavne jedinice. slikama. Društvenogeografske odnose na Zemlji treba povezati sa prirodnogeografskim faktorima.• • • materija. kako bi lakše shvatili postavljenu nastavnu grañu. Posljednje nastavne teme se odnose na društvenogeografske elemente na Zemlji i interakcijske odnose izmeñu prirodne i geografske sredine. za učenike ovog uzrasta. kosmogene i antropogene uticaje. Nastavni program koncepcijski je postavljen da se njime mogu sticati nova znanja. Pored toga. te privredu i privredne aktivnosti stanovništva. To se posebno odnosi na raspored stanovništva na Zemlji. uvijek je potrebno ukazivati na interakcijske odnose društva i prirode. razvoj urbanizacije i urbanih sistema. U ovim temama. Iz ovih veza i odnosa učenici će shvatiti mjesto i ulogu čovjeka u čuvanju svog životnog okruženja. 316 . U geoekološkim problemima na Zemlji ukazati na geogene. Interaktivna obrada geoekoloških problema mora biti postavljena u uzročno-posljedičnim odnosima i vezama. koji uslovljavaju te odnose.

a kako starijeg i mlañeg Vjerovanje ljudi čovjek mlañeg kamenog doba kamenog doba kamenog doba Razumiju kako se Ljudi metalnog doba Znaju u šta su razvilo vjerovanje Područje današnje vjerovali ljudi ljudi kamenog Bosne i Hercegovine u kamenog doba. usmjerava aktivnosti 317 . razlikuju periode Slušaju. opisuju izvore. Priprema analizu izvora i potiče djecu da kritički i kreativno razmišljaju Demonstrira na karti motivira učenike da uče Djeca historijski razmišljanju – informacije o odreñenom dogañaju smještaju u slijed (šta se prvo dogañalo. daju odgovore na postavljena pitanja Analiziraju tekst i na osnovu analize tumače Na osnovu analize teksta djeca predstavljaju temu (usmeno ili pismeno) Slušaju. potiče ih da samostalno zaključuju. priprema izvore za analizu. S TAVOVI PONAŠ ANJE AKTIVNOS TI DJ EC E AKTIVNOSTI NASTAVNIKA/CE Historija/povijest Razumiju kako je podijeljena prošlost. šta je doba prahistoriji animizam. na osnovu analize izvora iznose vlastiti stav Demonstrira na karti. predaje . posmatraju. Priprema zadatke za djecu Potiče interes djece. samostalno zaključuju. drži predavanje i usmjerava aktivnosti djece. Razlikuju prethistorijsko i historijsko doba. vremenska razdoblja Djeca razvijaju interes i pozitivan odnos prema historiji Imaju orijentaciju u vremenu. prezentira. iznose vlastito mišljenje zaključuju Rješavaju zadatke na crti vremena Motivira djecu. Djeca znaju kako je Mogu uočiti Prethistorija Život ljudi u najstarije živio čovjek starijeg razlike u načinu doba kamenog doba. objasne pojmove arheologija i kultura Mogu se orijentirati na lenti (crti) vremena. pripremaju zadatke na lenti (crti) vremena Komuniciraju. na osnovu analize izvora mogu opisati i prezentirati. mogu bogova i ljudi Helada i Heleni objasniti kako je Grčki polis Znaju o čemu govore nastala mikenska Velika grčka grčki epovi Ilijada i kultura kolonizacija Odiseja. kretskog civilizacija Da su pisma . demonstriraju Analiziraju izvore. kritički Znaju pokazati razmišljaju lokalitete na kojima Na karti pokazuju su pronañeni područja koja su materijalni dokazi iz naseljena u različitih razdoblja prahistoriji. Priprema analizu izvora Demonstriraju. uticali na život Homerski svijet Objasniti pojmove ljudi. Gdje se stvaranje kretske razvila prva evropska kulture. 35 časova godišnje) TEM E ZNANJE SPOS OBNOS TI VRIJEDNOSTI. Prethistorije Mogu objasniti razmjena proizvoda kako je razmjena izmeñu Istoka i uticala na Zapada. a šta kasnije) Djeca mogu razlikovati historijski stav od mitologije Djeca razvijaju svijest o tome kako dolazilo do promjena u prošlosti i Izgrañuju stav o značaju Olimpijskih igara Analiziraju kartu. potiče djecu na samostalan rad i kreativno razmišljanje Demonstrira na karti predaje. Da čovječanstvo ne napreduje kao jedinstvena cjelina Analiziraju izvore (ilustracije) samostalno zaključuju Rješavaju zadatke (Venov dijagram) P osmatraju ilustracije i samostalno zaključuju Analiziraju kartu.(1 čas sedmično. usmjerava analizu izvora potiče učenike na kreativno razmišljanje Demonstrira na karti. Kako je Krećani i Feničani nastalo glasovno posredovali izmeñu pismo Feničana. usmjerava aktivnosti učenja Priprema analizu izvora. komuniciraju posmatraju i iznose vlastiti stav Razvijaju svijest o kontinuitetu života u BiH od prahistorije Djeca izgrañuju stav o značaju razmjene kulturnih dostignuća za napredak čovječanstva. potiče djecu da samostalno zaključuju Predaje . zašto je došlo do grčke kolonizacije Uvod u historiju Prošlost i sadašnjost Računanje vremena Djeca znaju kako doznajemo o životu u prošlosti. priprema zadatke za učenike.perzijski ratovi Znaju šta su polisi se razvila grčka Život i kultura starih Koje prostore religija i Grka koloniziraju mitologija Grčka pod objasniti pojam Djeca razumiju makedonskom vlašću kolonizacija kako su se razvili polisi. grčka Razumiju i mogu Atena religija i mitologija da objasne kako Grčko. iznose vlastiti sud (percepciju) Priprema analizu izvora (ilustracija) postavlja jasna i konkretna pitanja. totemizam Razumiju kako je Znaju da je upotreba metala čovječanstvo brže uticala na način napredovalo u života i promjenu dolinama velikih odnosa meñu rijeka (Stari Istok) ljudima. čime života ljudi Mlañe kameno doba se bavio. šta su historijski izvori Znaju kako se računa vrijeme. Istoka i Zapada Djeca znaju koja Razumiju kako su Stara Grčka Grčka-zemlja i more plemena naseljavaju novi uvjeti života Seoba grčkih plemena prostore Grčke.

uticalo na razvoj kako se razvija egipatske umjetnost. stjecali znanja. značenje pojma Helenizam Historijsko doba Egipat Vjerovanje i kultura starih Egipćana Civilizacija stare Mezopotamije Posrednici izmeñu Istoka i Zapada Stara Grčka Grčka-zemlja i more Seoba grčkih plemena Homerski svijet bogova i ljudi Grčki polis Velika grčka kolonizacija Atena Razumiju značaj Olimpijskih igara Djeca mogu da objasne uzroke i posljedice Grčkopersijskih ratova Razvijaju sposobnost empatije (saosjećanje i razumijevanje života u robovlasničkom društvu) Razumiju kakav je uticaj Grčke civilizacije na razvoj suvremenog svijeta Djeca razumiju. daju odgovore na postavljena pitanja Analiziraju tekst i na osnovu analize tumače Na osnovu analize teksta djeca predstavljaju temu (usmeno ili pismeno) Demonstrira na karti. Da čovječanstvo ne napreduje kao jedinstvena cjelina Analiziraju kartu i izvore P okazuju na karti P rikupljaju izvore za izradu panoa Izrañuju pano o Egiptu. daje smjernice za izradu panoa o Egiptu Usmjerava aktivnosti djece Procjenjuje usvojeno znanje Drži mini predavanja Demonstrira na karti Demonstrira. značajnije umjetnike i naučnike Grčke Djeca znaju koje su posljedice Peloponeskog rata. njeno ureñenje. daju odgovore na postavljene zadatke Analiziraju kartu.P ismo. pojašnjava. izvore rješavaju pripremljene zadatke Rezimira prethodna znanja djece o temi. pismo i umjetnosti naučna znanja Uočiti sličnosti i Koje su države razlike izmeñu nastale na tlu egipatske i Mezopotamije civilizacija . priprema zadatke za učenike.Najvažnije mišljenja grañevine Mogu objasniti . znanje i razumijevanje P ripremaju sadržaja kod djece prezentaciju da kroz glumu (podjela uloga) prezentiraju kakav je bio položaj robova Djeca koriste izvore i na osnovu relevantnih informacija odgovaraju na postavljena pitanja Slušaju . važnije grañevine i stilove gradnje. kretskog Zapada. mogu objasniti zbog čega su značajna osvajanja Aleksandra Makedonskog i Helenistička kultura.Najvažnije vladare i Usvajanje novih njihova djela pojmova. kritički i kreativno razmišljaju Djeca znaju gdje i Djeca razumiju kako je nastala zašto je E gipat Egipatska država dar Nila Znaju u šta su Razumiju kako se vjerovali E gipćani. Gdje se pisma . pojmove demos i aristokracija. da razlikuju bitno od nebitnog osnovu analize Djeca izgrañuju stav o značaju razmjene kulturnih dostignuća za napredak čovječanstva. predaje . procjenjuje usvojeno znanje Djeca historijski razmišljanju informacije o odreñenom dogañaju smještaju u slijed (šta se prvo dogañalo. prošlost i budućnost Djeca razvijaju empatiju Sa sigurnošću demonstriraju i iznose stavove Imaju izgrañen stav o značaju Helenističke kulture Slušaju. grčka religija i mitologija Djeca razvijaju sposobnost hronološkog razumijevanja razlikuju sadašnjost. Krećani i Feničani posredovali izmeñu Istoka i Zapada Djeca znaju koja Razumiju kako su plemena naseljavaju novi uvjeti života prostore Grčke. izvode zaključke i iznose vlastiti stav historijski razmišljaju. kakvu hranu su jeli. . a šta kasnije) Analiziraju kartu. lik i djelo Aleksandra Velikog . priprema analizu izvora i zadatke za djecu.Književna djela kako je razmjena Znaju da je vršena uticala na razmjena proizvoda stvaranje kretske izmeñu Istoka i kulture.Vjerovanje kritičkog . kakav je položaj robova. mogu Helada i Heleni objasniti kako je Znaju o čemu govore nastala mikenska grčki epovi Ilijada i kultura Odiseja. demonstrira. Znaju šta je Agora.Sumerske gradove Mezopotamije . Kako je razvila prva evropska nastalo glasovno civilizacija Da su pismo Feničana. Demonstriraju Analiziraju izvore. P rvu Sposobnost poznatu biblioteku analize i sinteze . mogu zagrobni život kako da objasne šta je nastaju prvi gradovi. usmjerava aktivnosti učenja Priprema analizu izvora. kakva je bila kultura stanovanja. postavljaju pitanja. uticali na život Objasniti pojmove ljudi. potiče djecu na samostalan rad i kreativno razmišljanje 318 . razvilo vjerovanje objasniti pojam Egipćana i mnogobošci.Kako su nastale Olimpijske igre Znaju gdje je nastala Atena. Kako je došlo do Grčko-perzijskih ratova Djeca znaju kako su se oblačili. D jeca pronalaze različite informacije Djeca različite informacije smještaju u kontekst Razvijaju sposobnosti hronološkog razumijevanja i sposobnost tumačenja na osnovu analize. mitologija. Procjenjuje usvojeno analiziraju.

kritičko i kreativno razmišljanje. priprema zadatke za učenje i usmjerava aktivnosti djece. Gdje se razvila prva evropska civilizacija Da su Krećani i Feničani posredovali izmeñu Istoka i Zapada Djeca mogu razlikovati historijski stav od mitologije Djeca razvijaju svijest o tome kako dolazilo do promjena u prošlosti i Izgrañuju stav o značaju Olimpijskih igara Djeca razvijaju sposobnost hronološkog razumijevanja razlikuju sadašnjost. priprema analizu izvora. kakva je bila kultura stanovanja. stjecali znanja. demonstrira na karti. važnije grañevine i stilove gradnje. iznose svoj stav o Kakav je bio položaj razlikama robova u R imu. Potiče djecu na samostalan rad. Dobro bi bilo da se organizira posjeta najbližem historijskom lokalitetu iz ovog perioda ili muzeju.prepoznaju i na širili svoju teritoriju karti pokazuju Djeca znaju kako je prostore koje su izgledao grad R im Rimljani osvojili (životni i radni Analiziraju i prostor). na osnovu analize izvora iznose vlastiti stav Slušaju. P ripremaju prezentaciju da kroz glumu (podjela uloga) prezentiraju kakav je bio položaj robova Djeca koriste izvore i na osnovu relevantnih informacija odgovaraju na postavljena pitanja Demonstrira na karti predaje. njeno ureñenje. Znaju šta je Agora. mogu objasniti zbog čega su značajna osvajanja Aleksandra Makedonskog i Helenistička kultura. lik i djelo Aleksandra Velikog . zašto je došlo do grčke kolonizacije Razumiju značaj Olimpijskih igara Djeca mogu da objasne uzroke i posljedice Grčkopersijskih ratova Razvijaju sposobnost empatije (saosjećanje i razumijevanje života u robovlasničkom društvu) Razumiju kakav je uticaj Grčke civilizacije na razvoj suvremenog svijeta Djeca razumiju. Priprema zadatke za djecu Potiče interes djece. usmjerava aktivnosti Procjenjuje usvojeno znanje i razumijevanje sadržaja kod djece Djeca izgrañuju stav o značaju mitova o postanku države za njeno stanovništvo Djeca imaju izgrañen stav o značaju rimske civilizacije Djeca imaj stav o tome kako su Rimljani dospjeli na prostore današnje BiH Djeca razvijaju empatiju (sposobnost da se stave u položaj rimskih robova i da ih razumiju) Djeca su u stanju da prezentiraju vlastiti stav uz argumentaciju. Rim. odgovaraju na postavljena pitanja Na osnovu relevantnih informacija demonstriraju kroz glumu društvene razlike u Rimu Djeca analiziraju tekst i na osnovu relevantnih informacija pismeno ili usmeno izlažu temu Djeca istražuju i odgovaraju na postavljena pitanja. senat.perzijski ratovi Život i kultura starih Grka Grčka pod makedonskom vlašću Znaju šta su polisi Koje prostore koloniziraju objasniti pojam kolonizacija Kako su nastale Olimpijske igre Znaju gdje je nastala Atena. Kako je došlo do Grčko-perzijskih ratova Djeca znaju kako su se oblačili. kakvu hranu su jeli. kakav je položaj robova. posmatraju. objasniti uzroke društvenih sukoba u Rimu Stara Grčka Grčka-zemlja i more Seoba grčkih plemena Homerski svijet bogova i ljudi Grčki polis Velika grčka kolonizacija Atena Grčko. imaju stav o tome zašto su važne reforme Djeca imaju izgrañen stav o vrijednostima kršćanskog učenja Analiziraju kartu odgovaraju na postavljena pitanja Djeca identificiraju relevantne informacije koje će im pomoći da odgovore na postavljena pitanja Analiziraju historijsku kartu. značenje pojma Helenizam razmjena proizvoda izmeñu Istoka i Zapada. 319 . Razumiju prostoru današn je društvene borbe u Bosne i Hercegovine patriciji i plebejci Djeca treba da znaju Rimu kako su Rimljani . drži mini predavanje. pojmove demos i aristokracija. drži predavanje i usmjerava aktivnosti djece. prošlost i budućnost Djeca razvijaju empatiju Sa sigurnošću demonstriraju i iznose stavove Imaju izgrañen stav o značaju Helenističke kulture Slušaju. Antička k ultura na konzuli. kako je nastao republika. analiziraju. kritički i kreativno razmišljaju Djeca znaju gdje se Mogu uočiti i Stari Rim Zemlja i stanovništvo nalazi A peninski pokazati na karti Doba kraljeva poluotok i njegove položaj Rimska republika geografske odlike. Mogu objasniti Rimska kultura pojmove: kraljevina.Razumiju i mogu da objasne kako se razvila grčka religija i mitologija Djeca razumiju kako su se razvili polisi. historijski razmišljaju. priprema odgovarajuće izvore informacija Priprema izvore i smjernice za njihovu analizu.. Mogu Sredozemno more stanovnici Italije uočiti razlike i Život i vjerovanje Djeca znaju kada i sličnosti izmeñu starih R imljanja kako je osnovan grad najstarijih kultura Kraj Rimske republike Rim (prema legendi i na A peninskom Rimsko carstvo historijskim poluotoku Kršćanstvo činjenicama. o najvećem Razumiju i mogu ustanku robova. izmeñu društvene razlike bogatih i Vjerovanje R imljana siromašnih Djeca znaju po čemu (kritički su bili poznati braća razmišljaju) Grah. Procjenjuju usvojeno znanje na osnovu odreñenih kriterija Rezimira prethodna znanja djece o temi. Procjenjuje usvojeno znanje kod djece. Drži mini predavanje. prezentiraju odgovore Demonstrira na karti. priprema izvore za analizu. ko Apeninskog Prodor Rima na su najstariji poluotoka. značajnije umjetnike i naučnike Grčke Djeca znaju koje su posljedice Peloponeskog rata.

gladijatori. Djeca će razviti interesovanje za historiju ukoliko posjete muzej.ba. aktivnosti i zadatke. postavljaju pitanja i daju zadaće. kreirati atmosferu učenja na času. Ovaj priručnik može biti koristan saradnik nastavniku. robovlasnici. pokazati im značaj onoga što uče. kompetencije i vještine. koji su uzroci i sudionici grañanskih ratova Djeca znaju kada je nastalo Rimsko carstvo. pojmove: koloni. Kako je podijeljeno carstvo. historijske spomenike iz ovog perioda Djeca razumiju i mogu objasniti razvoj Rimskog carstva. Kakav će odnos izgraditi prema predmetu najviše zavisi od nastavnika/ce. postavljen je i na Internet stranici www. Nastavnik/ca treba motivirati djecu. uče Slušaju predavanje. načine postavljanja pitanja. 320 . Savremeni pristupi u poučavanju historije fokus u radu pomjeraju s nastave na učenje. Detaljnije upute za pripremu analize izvora. analiziraju izvore. pa je poželjno uključiti i druge izvore (muzika i film) ili pristupe uključivanja u atmosferu nekog perioda (djeca se ponašaju ili rade kao da žive u tom periodu. kao robovi. Učenjem historije. Kada Rimljani pokoravaju Ilire. zato je poželjno da nastavnici koristiti različite izvore (pisane i vizuelne).Pojam grañanski rat. uzroke slabljenja carstva Djeca znaju osnovna obilježja Rimske kulture (graditeljstvo i vajarstvo. pojavu kršćanstva i razliku u odnosu na ranije vjerovanje Rimljana. odgovaraju na postavljena pitanja i demonstriraju na karti DIDAKTIČKE UPUTE ZA NASTAVNIKE U šestom razredu devetogodišnjeg osnovnog obrazovanja djeca se prvi put susreću s historijom. uzroke propasti Rimskog carstva Razumiju važnost Rimske kulture Djeca razumiju i mogu objasniti uticaj i vrijednosti antičkih civilizacija na ovim prostorima Djeca su svjesna značaja antičke kulture Djeca razvijaju svijest o tome da se na prostoru BiH nalazi brojni ostatci antičke kulture koji nisu dovoljno istraženi i cijenjeni Djeca analiziraju izvore i na osnovu njih zaključuju i iznose svoj stav.coe. Mlañoj djeci može biti teško apstraktno razmišljati o iskustvima ljudi ranijih historijskih razdoblja. djeca trebaju da graditi posebno razumijevanje. poticati ih na kritičko i kreativno razmišljanje i razvijati empatiju. arhiv ili neki lokalitet gdje su sačuvani materijalni ostaci iz prošlosti. korištenje različitih tehnika interaktivne nastave i procjene znanja djece nalaze se u „Priručniku za nastavnike historije“. najznačajnije Rimske careve. uključiti njihova interesovanja. književnost i nauka) pojam Antička kultura Djeca trebaju znati koja su ilirska plemena naseljavala prostore današnje BiH i susjednih zemalja. Kada se pojavljuje kršćanstvo i kako se širilo. a nastavnikova uloga je da usmjerava rad i nudi resurse. faraoni…). Izradu ovog priručnika potakla je Misija OSCE-a u BiH zajedno sa Vijećem Evrope i Institutom za Istraživanje udžbenika „Georg Eckert“.

prema uputama nastavnika zahtjevima i potrebama koje trebaju ispunjavati grañevinski objekti u cilju ispunjavanja njihovih funkcija razvoju graditeljstva na području BiH i u svijetu arhitekturi. simbolima u grañevinarstvu. koža. žica. selekcija i korištenje informacija uporeñivanje vizuelizacija i vizuelno grupiranje procjenjivanje različiti načini tehničkog izražavanja i komuniciranja induktivno i analogno zaključivanje prostorno organiziranje i orijentiranje Razvijanje pozitivnih vrijednosti i stavova: sve snažnije i intenzivnije izražavanje estetske osjetljivosti na kvalitet tehničkih dostignuća svjesnost značaja tehnike u životu i potrebi učenja o tehnici kroz čitav život vrlo jasno izražavanje razvoja interesa i intenzivne želje za bavljenje tehnikom koja treba da postane trajna potreba poticanje na samostalnost i samoinicijativu uvažavanje argumentacije u branjenju 321 . saopćavanje poznatih i novih termina i procesa u tehnici samostalna i kvalitetna interpretacija tehničkih dostignuća sistematiziranja tehničkih znanja uz korištenje tehničkih termina prikupljanje. STAVOVI. javnim putevima. ukazivanje na greške drugih korištenje prethodnih tehničkih iskustava i termina u daljnjem učenju korištenje induktivnim i analognim mišljenjem u rješavanju različitih zadataka i problema improvizacija i prezentacija ideja (individualno i u grupi) i predviñanje rezultata korištenje već formiranih kriterija za procjenu kvaliteta prilikom realizacije tehničkih ideja izražavanje pozitivnog odnosa prema tehnici i želje za praćenjem tehničkih dostignuća tražene odgovora pred novim tehničkim zadatkom slobodno izlaganje mišljenja i ideja i poreñenje ostvarenog razvijanje samopouzdanja. sa ilustracijom simbola). svjesnost o značaju i potrebi tehnike u životu svjesno prihvatanje i ispravljanje grešaka pri izradi modela i praktičnim radovima. sa osnovnim crtežima . ljepenka. tlocrt i bokocrt. stilovima i pravcima u arhitekturi grañevinskom tehničkom crtanju. PONAŠANJE Razvijanje tehničkih sposobnosti i vještina: samostalno uočavanje. objektima na putu i saobraćajnim znakovima.tehničkoj kulturi. PVC. putničkom saobraćaju o ekološkim aspektima kulture stanovanja ve zanim za zaštitu životne i radne sredine. plastična folija). o historijatu značajnih grañevina iz ranijih historijskih perioda u BiH i na Balkanu o saobraćajno . tehničkom pismu.Tehnička kultura (1 čas sedmično. mjerama koje treba preduzeti u cilju osavremenjavanja životnih i radnih uvjeta u grañevinskim objektima obrazlaganje adekvatne primjene raznih alata u samostalnoj izradi originalnih predmeta pokazivanje zainteresiranosti i ljubavi prema tehnici. PVC. žica (pri tome koriste povremeno po potrebi i materijale sa kojima su se susreli u 5. karton. razredu: papir. platno.ISHODI UČENJA Djeca trebaju imati znanje i razumijevanje o: pravilnom čitanju i tumačenju gotove tehničke dokumentacije koja se odnosi na jednostavne modele i makete materijalima koji su namijenjeni njihovom uzrastu: drvo. kao i zalaganje i odgovornost za kvalitet tehničkih realizacija dobronamjerno iskazivanje svog mišljenja i poštivanje mišljenja i stavova drugih uključivanje u tehničke aktivnosti sa vidnim zado voljstvom te djelovanje i na druge da slijede njegov primjer pokazuje više zanimanja za timski rad i socijalizaciju POSOBNOSTI I VJEŠTINE VR IJEDNOSTI. kao i o alatima i priborima za obradu o vih materijala obradi materijala. materijalima i alatima u grañevinarstvu graditeljskoj baštini. 35 časova godišnje) CILJEVI I REZUL TATI ODGOJNO-OBRAZO VNOG RADA P ODRUČJA UČENJA ZN ANJE CILJEVI Sticanje znanja: upoznavanje osnovnih osobina materijala: drvo. grañevinarstvu.nacrt. ulozi i značaju tehničkih crteža – projekata u izgradnji grañevinskog objekta (crteži formata A4. zanimanjima u grañevinskoj tehnici i razvoju grañevinske tehnike. njiho vih tehničkih karakteristika i načina proizvodnje i prerade upoznavanje s historijatom arhitekture i grañevinarstva uvoñenje djece u grañevinsku tehniku upoznavanje učenika sa mjerama zaštite na radu u grañevinarstvu razvijanje spretnosti i kreativnosti u oblikovanju i sastavljanju modela i maketa sticanje novih znanja iz oblasti saobraćajnotehničke kulture sticanje novih znanja iz oblasti tehnike u zaštiti životne sredine i podizanje nivoa svijesti o značaju očuvanja životne okoline i uticaja tehnike u zaštiti životne okoline OČEKIVANI REZULTATI .

322 .). grañevinsko tehničko crtanje (kotiranje. armirano-betonske konstrukcije. krovni i ostali radovi. prerada. priprema za rad u kabinetu za tehnički odgoj. model saobraćajnog sredstva sa jednostavnim pogonom .). alati za tesarske radove.. stiropor. Alati i mašine u grañevinarstvu Mjerni alati. žica. grañevinske mašine (miješalice. bageri. na primjer: model kućnog namještaja. Saobraćajno-tehnička kultura Javni putevi. temeljni radovi.stavova donošenje sudova na osnovu provjerenih činjenica i izgrañenih kriterija afirmacija rada. izolacioni materijali (staklena vuna. ureñaji za sprečavanje zagañivanja 2. Nastavak obrade i primjene znanja iz tehničkog crtanja iz 5.). kamioni.. gips. zidarski radovi. Pored navedenih vrsta materijala koristiti po potrebi i materijale koje su učenici upoznali u 5. lične mjere zaštite na radu.izrada makete stambene zgrade). karton. niskogradnja.. pur. Porijeklo. sadržaj objekata u naselju – grad.. čelik. materijali za centralno grijanje. putnički saobraćaj. organizacija radnog mjesta. 4. razvoj savremenog naselja (praktičan rad-izrada makete savremenog naselja). Historijat arhitekture i grañevinarstva. PVC. cement. beton. posebno timskog rada razvijanje pozitivnih crta ličnosti ocjenjivanje i samoocjenjivanje na osnovu objektivnog i konstruktivnog vrednovanja samopouzdanje kritičko mišljenje i zaključivanje u donošenju različitih odluka slušanje argumentacije i kritičko preispitivanje ličnih stavova i stavova drugih pokazivanje spremnosti da se pomogne drugima prepoznavanje važnosti tehničkih znanja u rješavanju problema i sveprisutnosti tehnike u životu STRUKTURA SADRŽAJA 1. 5. saobraćajne patrole. obrada. hidrogradnja. plastična folija). materijali za vodovodne instalacije.poluge.). Uvod u nastavni predmet Upoznavanje djece s nastavnim programom. modeli Usvajanje osnovnih znanja o materijalima: drvo. platno. alati za zidarske radove.. higijensko-tehnička zaštita Tehnika obrade materijala. 3. makete. Grañevinska tehnika .pjena). tehnika grañenja (praktičan rad . alati za zemljane radove. staklo. alati i mašine za obradu navedenih materijala. Izrada jednostavnih modela (statičkih i dinamičkih. Urbanistički i regulacioni planovi. instalacioni materijali (materijali za električne instalacije. objekti na putu i saobraćajni znakovi. 6. arhitektura i grañevinarstvo Osnovni pojmovi o urbanizmu. arhitekturi i grañevinarstvu. razreda (analiza gotovih tehničkih crteža jednostavnih maketa ili modela). opće mjere zaštite na radu. Grañevinski materijali Konstrukcioni materijali (kamen. novi grañevinski materijali (gotovi malteri. ljepenka. mjerilo. vezivni materijali (kreč. Faze izgradnje grañevinskih objekata i mjere zaštite na radu Pripremni radovi. čitanje tehničkih crteža).). Ljepila. 8. 9. točkovi). dizalice. rurizmu. koža. 7. osobine. radne operacije. drvo. opći zahtjevi u gradnji naselja.P rojektiranje grañevinskih objekata i naselja Visokogradnja. Urbanizam. reciklaža grañevinskog otpada.. Tehnika u zaštiti čovjekove okoline Upravljanje otpadom. razredu u predmetu Osnovi tehnike (papir. rurizam.

biologija). alate. Ukoliko u odjeljenju ima više od 20 učenika/učenica. historijske i graditeljske baštine. dva puta godišnje treba sistematizirati preñeno gradivo i izvršiti vrednovanje putem zadataka objektivnog tipa. obućari. Historijski pregledi i ilustracije grañevina iz osmanskog i austro-ugarskog perioda (zadužbine) Izgled i karakteristike bosanske kuće u različitim dijelovima BiH (Hercegovina. interesa djece i mogućnosti škole). crteže i ostale izvore znanja.) Objekti od kulturne.okoline. modeli Urbanizam. Pri realizaciji programskih sadržaja ovog predmeta treba voditi računa o korelaciji nastavnih sadržaja sa drugim predmetima (matematika. Izrada makete objekta od kulturne.Fotografija . SADRŽAJ Uvod u nastavni predme t Te hnik a obrade mate rijala. Izborni dio (konkretan program izbornog dijela utvrñuje nadležni organ škole na osnovu potreba lokalne zajednice. 10. PVC. STAVOVI. Za uspješnu realizaciju sadržaja ove nastave potrebno je u pripremnoj fazi za praktičan rad osigurati potrebnu tehničku dokumentaciju.. slobodnih tehničkih aktivnosti. kao i sredstva higijensko-tehničke zaštite. vezenje i pletenje. Posavina. dodatne nastave. ureñaji i sredstva za gašenje požara. organizacija radnog mjesta. Programske zadatke nastave ovog predmeta škola ostvaruje putem: redovne nastave. povrtlarstvo . lončarstvo. mašinama i materijalima koji su neophodni za realizaciju programskih sadržaja. . s tim da ga djeca mogu povremeno nositi i kući na uvid roditeljima. Krajina.Maketarstvo . osmišljenih odgojno-obrazovnih sadržaja (izložbe. takmičenja). priborima.Izrada učila i pomagala .Graditeljska baština u BiH: upoznavanje sa arhitekturom i graditeljstvom u BiH.Stari zanati: kujundžije. vježbi i praktičnih radova. DIDAKTIČKO-METODIČKE NAPOMENE Nastava tehničke kulture realizira se u kabinetu. U realizaciji nastavnih sadržaja djeca koriste udžbenike. školskoj radionici ili na poligonu koji je u tu svrhu posebno pripremljen (samo pojedini dijelovi programa). higijenskotehnička zaštita Usvajanje osnovnih znanja o materijalima: drvetu. projektiranje naselja . sakralne i druge vrijednosti u BiH. po pravilu. čuva u školi. kao i ovladavanje VRIJEDNOSTI.Agrotehnika: voćarstvo. grañevinski materijali. smotre. žica. dnevnike rada. arhitek tura i grañevinarstvo ZNANJE Upoznavanje djece s radom u kabinetu za tehnički odgoj. mašine i materijale.Graditeljstvo: nosive konstrukcije. Nastava ovog predmeta se realizira putem praktičnih vježbi i predavanja. likovna kultura. korištenje alata i pribora za obradu ovih materijala. Kabinet za tehničku kulturu treba biti opremljen potrebnim alatima. vrši se podjela u dvije grupe. rurizam.. Djeca vode dnevnik rada koji se. . Pored svakodnevnog vrednovanja tehničkih znanja. SPOSOBNOSTI Shvatanje značaja tehničkog odgoja Pravilno korištenje materijala: drvo. make te . PONAŠANJE Svjesnost značaja tehnike u životu i potrebi učenja o tehnici kroz čitav život Inovacije i otvorenost za nove ideje i informacije Razvijanje i AKTIVNOSTI DJECE Aktivno praćenje izlaganja nastavnika/ce Učešće u izlaganju nastavnika/ce i praćenje multimedijalnih i drugih sadržaja koji prezentiraju AKTIVNOSTI NASTAVNIKA/CE Izlaganje nastavnog gradiva primjenom različitih metoda u cilju što kvalitetnije i afirmativnije prezentacije gradiva pripremanje nastavne tehnike i tehnologije 323 .Modelarstvo .

bageri. beton. krovnim i ostalim radovima. ureñaja za sprečavanje zagañivanja okoline. posmatranje i poticanje svijesti o potrebi razvoja estetike. P repoznavanje važnosti upravljanja otpadom.Alati i mašine u grañevinarstvu Grañevinsk i mate rijali Faze izgradnje grañevinskih objekata i m je re zaštite na radu Saobraćajnotehničk a kultura Te hnik a u zaštiti čovjekove okoline Izborni dio (konkretan program izbornog dijela utvrñuje nadležni organ škole na osnovu potreba lokalne zajednice. kamioni. redoslijedom radnih operacija koje se primjenjuju kod izrade predmeta od tih materijala Izrada jednostavnih modela Shvatanje zahtjeva i potreba koje trebaju ispunjavati grañevinski objekti Pravilno shvatanje urbanističkih i regulacionih planova. kao i sa općim mjerama zaštite na radu i ličnim mjerama zaštite na radu Usvajanje znanja o javnim putevima. znanja vezanih za zahtjeve grañevinskog objekta. novih grañevinskih materijala Shvatanje značaja različitih vrsta radova u grañevinarstvu. radi nastavniku/ci postizanja Učestvovanje u kolektivnog uspjeha kreiranju Razvijanje i obrazovnog panoa. maštovitosti i vlastite kreativnosti Donošenje sudova na osnovu provjerenih činjenica i izgrañenih kriterija P oticanje samostalnosti i samoinicijative Razvoj samosvijesti kroz kreativne načine tehničkog izražavanja Afirmacija rada i samopouzdanja Kritičko mišljenje i zaključivanje u donošenju različitih odluka P ozitivan odnos prema radu i rezultatima svog rada i rada svojih drugova P okazivanje pozitivnih stavova prema tehnici ličnim primjerom i djelovanjem u razredu Iskazivanje svijesti o značaju tehnike u porodici. armiranobetonske konstrukcije.).. estetike.. ureñaja i sredstava za gašenje požara. cement. sadržaja objekata u naselju. temeljnim radovima. izrada tehničkih crteža..). izolacionim materijalima (staklena vuna. drvo.) Upoznavanje s pripremnim radovima. čelik. i demonstriranje. alata za zemljane radove. materijalima za vodovodne instalacije. sadržajem objekata u naselju .. staklo. zidarskim radovima. instalacionim materijalima (materijali za električne instalacije. reciklaže grañevinskog otpada. žici i alatima i mašinama za njihovu obradu Analiza gotovih tehničkih crteža jednostavnih maketa ili modela Usvajanje osnovnih pojmova o urbanizmu. poticanje svijesti o uz adekvatnu potrebi razvoja pripremu.). interesa djece i mogućnosti škole) PVC-u. organizacija i učestvovanje u interpretaciji i improvizaciji u interakciji Motiviranje i upućivanje djece na druge izvore znanja pored udžbenika P reciziranje znanja: dovoljnog.. rurizmu. koji kreira zajedno s djecom P omaganje komunikacije i poticanje interesa za rad aktivnim uključenjem u zajednički rad Ostvarivanje produktivne stvaralačke atmosfere u odjeljenju Iniciranje. hidrogradnja Aktivno sudjelovanje u svim prezentacijama nastavnika/ce koje Samopouzdanje.). niskogradnja. osmišljavanje. alata za zidarske radove. prikupljanje informacije i podatke. saobraćajnih znakova itd. purpjena. arhitekturi i grañevinarstvu Usvajanje osnovnih znanja o historijatu arhitekture i grañevinarstva Upoznavanje sa urbanističkim i regulacionim planovima.. kao i grañevinskih mašina (miješalice. za kulturu stanovanja.) Razumijevanje o potrebi i načinu korištenja različitih materijala: konstrukcionih materijala. korištenje dodatnih izvora znanja Samostalno proučavanje navedene oblasti.gradu. vezivnih materijala. gips. općim zahtjevima u gradnji naselja Usvajanje znanja i razumijevanje rada mjernih alata. novim grañevinskim materijalima (gotovi malteri. materijalima za centralno grijanje. materijala za vodovodne instalacije. primjena radnih operacija i rukovanje alatom Aktivno učešće u radu prema uputama nastavnika/ce i aktivna primjena usvojenih znanja iz obrade materijala P raćenje izlaganja i svih prezentacija nastavnika uz aktivno učešće Usvajanje osnovnih znanja o potrebama stanovanja i obavljanja drugih životnih potreba. školi i okolini P rocjenjivanje i vrednovanje vlastitih stavova i stavova drugih Sve snažnije i intenzivnije iskazivanje estetske osjetljivosti na kvalitet tehničkih dostignuća P oštivanje pravila obrazovne igre i aktivnosti uopće Shvatanje značaja ocjenjivanja rezultata rada Interes za rješavanje problema i zadataka timskim radom P odrška drugima P oticanje kreativnosti nastavno gradivo na satu P rimjena znanja: čitanje i analiza gotovih tehničkih crteža. instalacionih materijala. izolacionih materijala. električnih instalacija. alata za tesarske radove Usvajanje znanja o grañevinskim mašinama Upoznavanje sa konstrukcionim materijalima (kamen. Upoznavanje sa vezivnim materijalima (kreč. sticanje vještina. se odnose na jasan osjećaj različite faze vlastitih moći i grañevinskih radova limita Uredno pisanje svih Savjesno obavljanje informacije koje zadataka i obaveze daje nastavnik/ca (kao pojedinac ili P omaganje dio grupe). koja dijete treba usvojiti. kao i općih i ličnih mjera zaštite na radu Prepoznavanje osnovnih saobraćajnih pojmova. ekološko i estetsko ureñenje Izrada maketa grañevinskih objekata: visokogradnja. te praćenje i stimulacija svojim učešćem Upućivanje i pokazivanje simulacije na kompjuteru Objašnjavanje i prezentiranje prethodno pripremljenih obrazovnih panoa. dizalice. zahtjevima stanovanja i zahtjevima koje treba ispuniti grañevinski objekat bilo koje namjene Razvijanje opće kulture kroz usvajanje znanja o graditeljstvu u različitim oblastima BiH i svijetu P rimjena usvojenih znanja iz grañevinskog tehničkog crtanja. odvajanjem bitnog od nebitnog Osmišljavanje i realizacija simulacione igre za djecu P omoć djeci u samostalnom i grupnom radu P oreñenje rezultata prilikom praćenja i procjene individualnih postignuća P rocjenjivanje interesovanja i 324 . materijala za centralno grijanje. stiropor. općih zahtjeva pri gradnji naselja Shvatanje potrebe korištenja i funkcija alata u grañevinarstvu. maštovitosti primjenom do sada i vlastite kreativnosti usvojenih znanja iz Adaptivnost i ove oblasti vezanih Izrada didaktičkog materijala P rimjena modela interaktivne nastave Biranje zadataka i problema usklañenih sa mogućnostima djece P ostavljanje različitih vrsta jednostavnih pitanja u cilju poticanja djece na kvalitetne odgovore Korištenje različitih metoda i strategije u praćenju postignuća i sposobnosti djece P ripremanje. srednjeg i visokog nivoa. ekonomično..

putničkom saobraćaju. graditeljska baština u BiH fleksibilnost u prihvatanju promjena Donošenje sudova na osnovu provjerenih činjenica i izgrañenih kriterija Afirmacija rada i samopouzdanja Uloga kritičkog mišljenja i zaključivanja u donošenju različitih odluka za različite materijale.tehničkoj kulturi (sigurnost. mjerama zaštite životne i radne sredine. fotografija. stari zanati. reciklaži grañevinskog otpada. saobraćajnim patrolama Usvajanje osnovnih znanja o upravljanju otpadom. organizacija i učestvovanje u interpretaciji i improvizaciji u interakciji Voñenje evidencije zapažanja o napredovanju djece 325 . agrotehnika.objektima na putu i zaključivanje saobraćajnim znakovima. prateći objekti) Usvajanje znanja o ekološkim aspektima života. ureñajima za sprečavanje zagañivanja okoline. maketarstvo. kreiranje obrazovnog panoa Dosljedno izvršavanje svih zahtjeva nastavnika/ce u individualnom. izrada učila i pomagala. pravila i propisi. izradom ilustracija-crteža. graditeljstvo. grupnom i frontalnom radu napretka djece Redovno ocjenjivanje rada i voñenje urednih zabilješki Saradnja sa roditeljima i njihovo uključivanje u rad P ripremanje nastavne tehnike i tehnologije Izrada didaktičkog materijala P rimjena modela interaktivne nastave P omaganje komunikacije i poticanje interesa za rad aktivnim uključenjem u zajednički rad Iniciranje. kao praćenjem zanimljivih članaka i informacija sa medija Korištenje udžbenika i literature Usvajanje osnovnih znanja o saobraćajno . mjerama koje treba preduzeti u cilju osavremenjavanja životnih i radnih uvjeta u grañevinskim objektima Aktivnost na izradi ilustracija-crteža. ureñajima i sredstvima za gašenje požara Proširivanje znanja i sticanje novih znanja iz oblasti: modelarstvo. praćenje zanimljivih članaka i informacija sa medija.

vještine individualnog i kolektivnog rada u grupama rješavajući zadatke uz pomoć ICT-a .osnovna znanja i vještine povezivanja računara sa pratećom opremom.da djeca upoznaju strukturu računara . njegovoj primjeni u raznim djelatnostima. rad .da se upoznaju sa osnovnim mogućnostima softvera opće namjene . rješavanje numeričkih zadataka uz pomoć ICT-a) .da upozna djecu sa načinima korištenja Internet usluga . opća aplikacijska programska sredstva i okolinu programskih jezika) .da upozna djecu kako mogu uspješno upotrebljavati ulazno-izlazne ureñaje .osnovne vještine rješavanja problema uz pomoć računara (unos teksta i njegov prikaz.osnovne vještine pretraživanja Interneta i slanja i primanja elektroničke pošte . 70 časova godišnje) UVOD Nastavni predmet Informatika ima značajnu ulogu u procesu upoznavanja djece sa savremenom informacijskom i komunikacijskom tehnologijom. navike i sposobnosti za rješavanje problema primjenom informacijske i komunikacijske tehnologije četiri su odrednice na kojima počiva koncepcija nastave Informatike.da upozna djecu kako mogu uspješno upotrebljavati pomagala za pripremu pisanih dokumenata i izradu prikaza .da djeci predstavi načine pohranjivanja i čuvanja informacija u računarima .sposobnost za donošenje zaključaka na temelju podršku vlastitim i grupnim rezultatima prikupljenih informacija SPOSOBNOSTI ZA učenja .da se djeca osamostale i steknu samopouzdanje pri rukovanju i korištenju računara i pratećih ureñaja . primjeni u komunikaciji i rješavanju problema .da djeca upoznaju kako mogu sa proračunskim tablicama i grafikom) upotrebljavati multimedijske alate kao . Osnovna znanja.da djeci omogući da shvate ulogu informacijskih tehnologija u savremenom društvu . PODRUČJA UČENJA CILJEVI .sposobnost algoritamskoga načina razmišljanja pri RJEŠAVANJE PROBLEMA .sposobnosti korištenja softvera opće namjene (opća problema uz pomoć računara aplikacijska programska sredstva: obrada teksta.sticanje i razvijanje sposobnosti za rješavanje problema u različitim oblastima primjene informacijske i komunikacijske tehnologije. .da upozna djecu sa načinima rješavanja . postupke uključivanja i isključivanja računara.sticanje umijeća upotrebe savremenih računara i aplikativnih programa. .osnovna znanja o jednom programskom jeziku OSNOVNA ZNANJA UMIJEĆA I VJEŠTINE .upoznavanje s osnovnim principima i praktičnim rješenjima na kojima je zasnovana računarska odnosno informacijska i komunikacijska tehnologija (osnovna znanja).da upozna djecu sa mjerama sigurnosti pri radu sa računarima i drugom opremom . pokretanja i korištenja uobičajenih programa (operativni sistemi.da djeci predstavi moguće sklopovske i rješavanju svakodnevnih problema programske probleme u svakodnevnom radu i uputi na načine njihova otklanjanja 326 . Dostignuća i sadržaji iz područja informacijske i komunikacijske tehnologije prilagoñeni su uzrasnoj dobi djece u osnovnoj školi i treba da omoguće: .da djeca znaju upotrebljavati osnovne programske alate kao sredstva za učenje i istraživanje ISHODI UČENJA . umijeća.o