P. 1
64663775 Jure Kuvacic Maslina Rezidba i Gnojidba Tekst

64663775 Jure Kuvacic Maslina Rezidba i Gnojidba Tekst

|Views: 543|Likes:
Published by dragob3

More info:

Published by: dragob3 on Jan 28, 2012
Copyright:Attribution Non-commercial

Availability:

Read on Scribd mobile: iPhone, iPad and Android.
download as TXT, PDF, TXT or read online from Scribd
See more
See less

09/20/2013

pdf

text

original

MASLINA

GOSPODARSKI ZNACAJ PODRIJETLO, BOTANICKA PRIPADNOST, EKOLOGIJA I SVOJSTVA MASLINE UZGOJ, NJEGA, ZA TITA I PRERADA MASLINE

Nakladnik ADRIA BOOK d.o.o. SPL1T Priredio NIKOLA VECERNIK CRTEÞI, FOTOGRAFIJE I GRAFICKA RJE ENJA ROKO, ANDRIJA MIMICA I NIKOLA VECERNIK KOREKTOR I LEKTOR STELA VECERNIK TEHNICKI UREDNIK NIKOLA VECERNIK Racunarski slog ST - Stil - Split

Tisak "BRAMIL" s p.o. Split Naklada 3.000 primjeraka II izdanje 1994 god.

Skeniran tekst i crteþi za osobnu upotrebu priredio STIPE pl. PETRICEVIÆ Dubrovnik, studeni 2001. godine

zahvaljujuæi prvenstveno entuzijazmu pojedinih strucnjaka u poljoprivredi i napredovanju znanosti. SELIDBE MASLINA S bolom u njedrima napu tajuæi domove svojih pradjedova. Uslijed raznoraznih agroekonomskih cinitelja u posljednjem stoljeæu kod nas je drasticno smanjen broj produktivnih stabala. to je znacajno doprinijelo obnavljanju zapu tenih maslinika. prepu tena nebrizi i tetnim utjecajima prirodnih cinite lja. a to æe biti predmet trajnog izucavanja. tako i u odnosu na moguænosti poveæanja proizvodnje u narednom razdoblju.UVOD Maslinarstvo je gospodarski vrlo znacajna grana u ukupnoj na oj poljoprivrednoj proizvodnji. O maslini kao botanickoj vrsti. Posljednjih dvadesetak godina. do lo je do poraþavajuæeg pada maslinarske proizvodnje. kako sa stajali ta postojeæeg nivoa proizvodnje. Maslina je neuni tiva biljka. Odlaskom seoskog stanovni tva iz poljoprivrede u drug e privredne grane. Kao poljoprivredna kultura. a mnogi plodni maslinici diljem jadranske obale poprimili su izgled zapu tenog umskog rasli nja. Genetski je jo uvijek nepotpuno naucno obraCena. . zahvaljujuæi regenerativnim svojstvima brzo se obnavlja iz panja i li korijena. pa se za podmirenje potreba poseþe uvozu maslinova ulja i plodova za jelo. Australije i na Novi Zeland. a u specificnim mikroklimatskim i pedolo kim prilikama se u uzgoju specificno i pona a. pa kada zbog niskih temperatura smrzne i li strada od poþara. Diljem jadranske obale i danas su sacuvana stabla stara vi e tisuæa godina. tako da dana nja proizvodnja ne zadovoljava na e potrebe potro nje. stvoreni su preduvjeti za re dovitije rodnosti i postizavanje visokih prinosa. na iseljeni hrvatski narod pre nio je maslinu u daleke zemlje Juþne i Sjeverne Amerike. podizanju novih nasada na suvremenim osnovama. dugovjecna. to je djelomicno utjecalo i na raseljavanje stanovn i tva iz preteþno maslinarskih krajeva. Na na im prostorima maslina raste i uzgaja se od davnine i jedna je od biljnih kul tura koja je omoguæila odrþanje i razvoj covjeka. trbuhom zbog kruha. u nadi boljeg þivljenja. poljoprivrednoj kulturi i umsko-ukrasnoj biljci j e odvojeno pisano u na oj i stranoj literaturi 1 ostavljeno je mnogo prostora t dilema. jo uvi jek za nauku nedorecenih. u pro losti je neredovito raCala. kojega mnogi nisu nikada zapazili. kao i zbog prekomjernog ekonomski neopravdanog uvoza ulja i plodova za jelo. te postupnom povratku mlaCeg nara taja maslinarskoj proizvodnji.

no eni valovima dalekih morskih pucina. provodeæi dane na palubama broda u samoæi i ceþnji za svojima.Ostala je maslina rastuæi vjecnim þivotom u njihovim vrtovima i domovima. kao simbol mira. odlazila i dolazila u na e podn eblje. za uspomenu donosili su strane so rte maslina i ukra avali svoje vrtove. koja ih st alno podsjeæa na domovinu u koju se mnogi od njih nikada nisu vratili! Iz drugih zemalja na i pomorci. Na taj nacin maslina se selila iz vrtova u vrtove. . plodnosti. no ena uspomenama. ljepote i vjecnog þivljenja u ljubavi sa covjekom! GOSPODARSKI ZNAÈAJ UZGOJA MASLINA Na citavom na em priobalnom podrucju postoje prirodni uvjeti za uspje an uzgoj masline.

000. Australiju. a posebno na otocima. Drugom krizom u maslinarstvu smatra se period nakon II. privredne grane koja se sa stanovi ta zapo ljavanja nadopunjavaju. Ovakva orijentacija privreCivanja veæ je djelomicno zaustavila iseljavanje sa neki h otoka i pruþila je moguænost osiguranja egzistencije mladim nara tajima. a proizvodnja ulja svedena je u prosjeku na 2300 t godi nje.000 tona konzerv iranih crnih i zelenih plodova za jelo.000 stabala maslina. ovisno o raznim agroekonomskim faktorima. irenja vinogradarstva na tetu Uzgoj maslina u svijetu Nakon otkrivanja novih kontinenata u XVI.8 milijuna tona ulja i oko 980. Zemlja . svjetskog rata. zbog smanjene moguænosti mehanicke obrade. Africi 8. a u posljednje vrijeme i Japan. Prosjecni godi nji prinos iznosi 1. gdje se uspj e no uzgaja.U svojim dugim stoljeæima uzgoja na ovim prostorima. konjunkture na trþi tu vina i zemlji nih povr ina pod maslinama. uvjetova nom naglom seobom aktivnog poljoprivrednog stanovni tva sa sela u grad. U strukturi privreCivanja na nekim podrucjima. maslinarstvo kao poljoprivred na grana proþivljavalo je padove i uspone. Za pretpostaviti je da æe se i nadalje fond rodnih maslinovih stabala smanjivati n a nepristupacnim terenima. stoljeæu. Prva kriza u maslinarskoj proizvodnji zabiljeþena je u pro lom stoljeæu kao posljedica pojave filoksere u Evropi. od kojih u Evropi 76 post o. Najznaèajniji uzgajivaèi maslina u svijetu. Americi i Australiji 3 posto. U posljednjih 100 godina kod nas fond aktivnih maslina je smanjen od 15 milijuna na manje od 4 milijuna stabala. maslina je rasprostranjena u Sjevernu i Juþnu Ameriku. Zapadnu Evropu i u prekomorske zemlje. Danas u svijetu raste oko 800. maslinarstv o i turizam cine osnovu egzistencije stanovnika. Aziji 13. a to bi trebalo nadoknaditi regeneracijom starih maslinika i podizanjem novih nasada na plodnijim zemlji nim povr inama i suvremenim osnovama.

plodova (000 t) panjolska 2091 188.963 90 8 Portugal 1114 49.5 Tunis 1419 55.800 430 71.745 527 200 Italija 2121 181.uzgoja Ha (000) Broj stabala (000) Proizvodnja Ulja (000t) Proizvodnja jest.7 Turska .496 50 20.

000 143 150 Grcka 631 117.500 85 100 Alþir 201 20.820 82.180 14 8 Libija 100 8.7 Libanon .552 285 137 Maroko 310 30.8 1.000 88.000 34 61 Sirija 210 28.

3 Cipar 28 2.000 1.9 10 Hrvatska 32 4.55 6.5 USA .000 4.680 2 4.3 0.6 6 Argentina 50 8.040 2.000 10 34 Francuska 42 6.000 2.8 2 Albanija 36 5.

13 2.520 3.200 1 85 Izrael 12 1.1 15 .

Kvarnerski otoci 3. Istarsko primorje 2.821.4 Uzgoj maslina u Hrvatskoj U posljednjem stoljeæu fond maslina i proizvodnja ulja svedena je na 1 /4 u odnosu na raniji period.050 7.834 40 19.1 Ostale zemlje 134 7.7 UKUPNO 9421 806. Sjeverna Dalmacija 4. Srednja Dalmac ija 5. Rajoni uzgoja maslina Maslina se uzgaja na cijelom obalnom podrucju. Juþna Dalmacija Danas u na oj zemlji posjedujemo fond maslina i prosjecnu godi nju proizvodnju kako je to prikazano u slijedeæoj tablici: Ukupan broj produktivnih stabala i prosjeèna proizvodnja . koji je podijeljen u 5 podrajona: to predstavlja Jadranski rajon uzg 1.Egipat 2 1.6 934.560 1. oja maslina.

023 7.048.434 26.66 621 90 3. primorje 287. stabala % Pros. Istar.245 718 5. proiz. proiz.25 3. plodova t Pr. Srednja Dalmacija 1.85 . produkt. ulja t 1.794 657 4.Rajoni uzgoja Br.509 20.666 27. sjeverna Dalmacija 983.98 4.596 219 2.378 6. Juþna Dalmacija 781.66 1. Hrvatsko primorje 249.

000 13. za to postoji konjunktura na svjetskom trþi tu.2.000.852 446 UKUPNO 3. pa da bi se podmirile potrebe i uvoze se ulje i plodovi za jelo. Na Hrvatskim prostorima postoje svi uvjeti za poveæanje maslinarske proizvodnje za podmirenje potreba trþi ta i dijela trþi ta za izvoz.108 2. ne racunajuæi tro kove prijevoza i ostale dadþbine. a za konzervirane plodove 1250 $/t fco utovareno. proizlazi da je hrvatska u poslj ednjih 5 godina izdvojila za uvoz oko 6. a koja za ulje iznosi 1860 $ /t. Uzmemo li u obzir trenutnu cijenu na svjetskom trþi tu.350.000 $. za to se izdvajaju znatna devizna sredstva.132 Proizvodnja maslinova ulja i konzerviranih plodova za jelo je u Hrvatskoj defici tarna. To je moguæe objektivno postiæi uz modernizaciju i intenzifikaciju postojeæe proizvodnje i podizanje novih nasada na plodnijim tlima i na suvremenim osnovama uz primjenu potrebnih agrotehnickih mjera. .

). odakle je njen uzgoj pro iren kod nas i u druge zemlje Mediterana. divlja maslina .mastrinka (Olea europea oleaster L. bilo relativno gusto nastanjeno stanovni tvo na cijelom otoku covjek Mediteranac i srod nici ove narodne grupe.) kao najneotpornija na studen osniva ciste sastojine p lanike neposredno uz more na Hvaru do 100 m n/v. zelenikom i dr. mrikom. tzv.sorta oblica) samonikle biljke . godine prije nove e re. podvrsta divlja maslina .) koja je u zajednici cesmine najotpornija na studen penje se na najveæe visine (Mosor-Gata-Smovo 350-450 m n/v).PODRIJETLO MASLINE Do sada se vjerovalo nauci koja je smatrala da je maslina kao poljoprivredna kul tura donesena iz drugih krajeva i da su je na na e prostore donijeli i prvi uzgajali St ari Grci i Rimljani prije na e ere. putem arheolo kih iskopina ustanovio i dokazao da je u periodu mlaCeg neolita oko 3500. a u juþnoj Dalmaciji penje se vi e od 350 m nad morem (Horvat I. a na Pagu i Rabu na niþim nadmorskim visinama i uz more. planikom. cini sastavni di o biljne zajednice . stoljeæa prije nove ere. prirodni plod na eg podneblja i da na na im prostorima potjecu iz perioda prije nego je akademik Grga Novak u Grapcevoj spilji na Hvaru.) formira u srednjoj Dalmaciji ciste sastojine cesmine do 300 m n/v. .Grabova c Donji Dujmoviæi) i osniva cistu sastojinu zelenike.) u razlicitim mikroklimatskim uvjetima izdvajaju se iz biljne zajednice cesmine i osnivaju zas ebne ciste sastojine. a maslina je rasla u na em podneblju znatno ranije od njihova dolaska. to je nedokazano jer su Stari Grci poceli kolonizirati na e krajeve pocetkom IV. to dokazuje slijedeæim spoznajama: A) Nije sporno da prema Horvat I.crnika (Quercus ilex L. vrstama cini zimzelenu umu. Smatram da su tzv.ume cesmine (Q.ume cesmine (crnike) . (Mimice). I. ) i podvrsta pitoma maslina (Olea europea sativa L. samoniklim biljnim. Cesmina .mastrinka. U Sjevernoj Dalmaciji zadire u kopno do 200 m nad morem. Grancice masline naCene su u egipatskim grobnicama stare vi e od 4000 godina. pukinjom. Planika (Arbutus unedo L. . Rasprostranjena je u uskom priobalnom pojasu Istre i na otocima Kvarnera. Pretpostavlja se da joj je pradomovina Palestina ili Mala Azija. Zabiokovlje . mrcom. Tako zelenika (Phyllyrea latifolia L. gdje u zajednici sa cesminom.(Quercetum ilicis Br-Bl). Pojedine vrste iz sastava biljne zajednice .

amfora i da su trgovali i izvozili vino i amfore u sjever ne krajeve jadranske obale i na taj nacin se obogatili.) u istim uvjetima formira . gdje grckih kolonija nije bilo ili su tek poslije Visa formirane (Tro gir. Upravo na tim prostorima od Neretve do Zrmanje i na otocima Srednje i Sjeverne Dalmacije. manje sastojine o d 0-200 m nad morem. jer su se civilizacije koje su se poslije Mediteranaca naselile u na e krajeve..vi novu lozu. Iliri u Libu rni. Poznato je da su Stari Grci na Krfu veæ u VIII. a maslina je bila i ostala najkvalitetnija hrana za ljude i stoku posebnu u zimskom periodu. jer je od zelenike i cesmine neotpornija na studen. Nije sporno da je pitoma maslina . Novije civilizacije na na im prostorima (Grci i Rimljani) donijeli su kulturu . Da su . Jo i danas ona se odrþala u kamenitim policama koje nisu bile pristupacne za kozu i covjeka. cije je pro irenje uzgoja i lo na tetu povr ina pod maslinama. Korcula i dr. oleaster L.). a ne maslinu. a u ukupnom hrvatskom asortimanu sudjeluje sa 62 posto (Elezoviæ). preteþno se uzgaja oblica. i VII stoljeæu prije nove ere razvili vinograda rstvo i proizvodnju keramike . Stobrec. gospodarski odrþavale preteþno od stocarstva i ratarstva.Divlja maslina (O. e.sort a oblica na a autohtona sorta (raste samo u Srednjoj i Sjevernoj Dalmaciji) i cini 98 posto asortimana. Na mnogim na im prostorima ciste sastojine divlje masline su uni tene.

Novak doseljenje covjeka Mediteranca i srodnika ove narodne grupe u pretpovijesno vrijeme sa obala Male Azije na obale Egejskog mora. Kar ulin tehnika u proizvodnji keramike na Hvaru. Tisuæljeæu. koja pripada Tesarskim nalazi tima. dakle. pa tko bi bio tako nepo ten prema njoj u Grckoj ili Italiji da joj u dana nje vrijem e nije ostavo tragove postojanja? Sorta oblica. dogodilo se veæ u III. Apeninskog poluotoka. a izvori vode uz velika prostranstva povr ine otoka sa gustim umama davali su obilno zaklona i hrane biljnog i þivotinjskog podrijetla divljim zvijerima. Heindrech u vezi s pretpovijesnim nalazima b ojane . divljaci i co vjeku.Sesklu). lonaca i amfora izraCenih od domaæih sirovina sa poznatom tehnologijom keramicke kulture (Dimini . prije nove ere. a kasnije i vina. dolazim do tog zakljucka. No. Velike posude i amfore domaæeg podrijetla. Naþalost. usavr ene na Hvaru. bila je slicna onoj koju opisuje R.). ali iz odreCenih pretpostavki . Po svojoj kvaliteti naucno je dokazano da je jedna medu najboljim svjetskim sort ama. MeCu ostalim fragmentima keramike pronaCeni su ostaci velikih posuda.i analiza tehnolo kog postupka u proizvodnji keramike. ibenska Rogoznica B) Prema G. U donjim slojevima spilje naCeno je mno tvo fragmenata crjepova sa bojanim ornamentima. mnogo ran ije od prodiranja Grka Ahajaca u juþni dio Balkanskog poluotoka. sluþile su za cuvanje i transport maslinova ulja. Prema analizama M. buduæi da tamo ne raste. obale Sjeverne Afrike i juþnog trupa Balkanskog poluotoka (Hvar i dr. da bi sa sigurno æu mogli utvrditi prisutnost masline na Hvaru u to vrij eme.je donijeli Stari Grci ili Rimljani i danas bi rasla negdje u Grckoj ili Italiji . a vjerojatno i ranije. Otok Hvar i podrucje srednje Dalmacije u pretpovijesno doba bilo Je dosta umovito . to potvrCuje postojanje ove sorte na na im prostorima prije dolaska Grka i Rimljana u na e krajeve. medu ostalim. a vodi daleko podrijetlo iz neolitskih nalazi ta . prigodom istraþivanja iskopina u Grapcevoj spilji akademik Grga Novak nije posvetio paþnju arheolo kim nalazima ostataka nagorjelog drva i drugih ostataka bilj nog podrijetla.Panonije.

Ona mjesta koja nisu polirana uljem ili mastima i nakon pecenja ostaju porozna.keramike iz grada Samosa. . keramika zadrþava neporozno stanje. pa povr ina crijepa postaje glatka i gotov o neporozna. Poliranje keramike vr eno je uz pomoæ ulja ili masti vegetabilnog ili þivotinjskog podrijetla. nakon cega se pece. Po pecenju.

veæ sakupljaju tok om cijele zime i ranog proljeæa. kada kod masline dolazi do prirodnog odbacaja plodova. jo uvijek nedovoljno biokemijski ispitane ljek ovite i vitalne korisnosti. plodovi maslina zadrþavaju se na stablu u prirodnom uzgoju u mikroklimatskim uvjetima Hvara od X.4 m .8 m 1. masline: se ne beru.4 m 1 m 1 m 3. Mirka Gugiæ.-IV. do pocetka nove vegetacije (travanj).C) Prema spoznajama mr. tj. na praotac Mediteranac imao Je u zimskom periodu obilje maslinovih plodova. koji su mu omoguæavali odrþavanje i evoluciju u na em podneblju. 2. mjeseca. na eg eminentnog tehnologa za maslinu. Jo i danas kod nas na Lastovu i u Grckoj na nekim podrucjima. Prema tome.

-Bl. podrazredu Asteridae.6 m etara obujam debla iznosi 6. Ligustrum (kalina) .O. europea sativa L . tafiliæu stara je 1. a to u narodu znaci samoniklost ili prirodno rasprostranjenje. Jasminum (jasmin). nastanak i razvoj u prirodi bez utjecaja covjeka. Ova podvrsta rasprostranjena je na cijelom Mediteranu i cini s astavni dio biljne zajednice . redu Oleales.divlja maslina (mastrinka) Ona je razgranato trnovito drveæe ili grmlje.500 godina. Rod Olea zastupljen je sa vrstom Olea europea L. Na visini debla 1. BOTANIÈKA PRIPADNOST Maslina pripada razredu Magnoliatae . a u korjenovom vratu 10. Na na im prostorima porodica Oleaceae zastupljena je sa rodovima: Fraxinun (jasen) . europea oleaster L i pitomu maslinu . Syringa (jorgovan). tj. Olea europea oleaster L .).ume cesmine (Quercetum ilicis Br. .6 metara. sa malim i gorkim plodovima koji daj u malo ulja. porodici Oleaceae. s tim to se od sjevera prema jugu vi e udaljuje od mora i penje se na veæe nadmorske visine. Forsythia (forzitija).dvosupnice. Phillyrea (zelenika) i Olea (maslina).Divlja maslina-mastrinka u K. Nazivamo je divljom maslinom.40 metara. rodu Olea! Predstavnici porodice Oleaceae su biljke stabla ice ili grmlje sa listopadnim ili zimzelenim li æem jednostrano ili sloþeno (perasto) nasuprotno ili pr ljenasto rasporeCeno. koja ima dvije podvrste: divlju maslinu (mastrinku) O. Kako je veæ nagla eno. prirodno je rasprostranjena na cijelom priobalnom pojasu na e jadranske obale.

Pretpostavlj a se da joj je pradomovina Palestina ili Mala Azija. Rasprostranjena je u umjere nom pojasu. a u posljednje vrijeme i diljem svijeta. rosulja. temeljem genocentara o nastanku biljnih vrsta. odakle je njen uzgoj pro iren na cijelo p odrucje Mediterana. Danas se u svijetu uzgaja vi e od 500 sorti pitome masline. slatka. moraþola. su u. crnica i drobnica Kvarner i Podvelebitlje: slivnjaca. rosinjola. otpornosti na studen. za ulje i za jelo. Autohtono podrijetlo sorte oblice i sudjelovanje u ukupnom na em asortimanu to potvrCuje. U svakom podrajonu uzgaja se vi e sorti od kojih su najznacajnije: Istra: bjelica. Kod nas se danas uzgaja oko 60 domaæih i introduciranih sorti maslina. pojedinacno u sastojinama mastrinke. dr. od 45° sjeverne do 35° juþne irine. SORTE MASLINA Sorte su botanicki varijeteti iste genetske konstitucije. Po nacinu uporabe plodova razlikujemo sorte: sorte za Jelo i sorte sa dvojakom uporabom. umi cesmine ili u manjim Za poljoprivrednu proizvodnju ima znacenje kao podloga za navrtanje i opra ivac pitome masline. ploda i ko tice. tetocine. dobi dozrijevanja. broju cvjetova u grozdu: intenzitetu samoopl odnje. dobi cvatnje. nastale odabiranjem selekcijom od iste vrste.U prirodi raste kao grmlje ili drveæe. U posebnim ekolo kim uvjetima iste sorte mogu pokazivati morfolo ke razlike. Olea europea sativa L . MeCusobno se razlikuju po nacinu rasta: obliku i bujnosti kro nje: obliku. a sa razlicitim botanickim osobinama. tj. drobnica i oblica . kolicini i kvaliteti ulja. da je istovremeno roCena i u na em podneblju . buga. boji i velicini lista. Raste na Mediteranu. pa postoji moguænost. osobine. plominka.pitoma maslina ili uljika Ona je jedna od najstarijih kulturnih biljaka.

mezanica. Sadrþe do 18 posto ulja i dvojake su uporabe.Sjeverna Dalmacija: oblica. Rodnost je redovita i obiln a. piculja. Krk i Lo inj). levantinka i lastovka Juþna Dalmacija: oblica. Plodovi s u okrugli. Srednje je bujnosti. drobnica. P lodovi su osrednje velicine i u zrelom stanju sadrþe do 24 posto u1Ja. duþica. gdje cini 90 posto asortimana. Oblica Sorta oblica cini glavninu oko 60 posto ukupnog hrvatskog asortimana i preteþno je zastupljena u dalmatinskim podrajonima uzgoja. Slivnjaèa Ova sorta rasprostranjena je na Kvarneru (Cres. þeludarica. List Je uzak. o tar i tamnozelen. Otporna je na studen. Osjetljiva je na rak. þutica i grozdaca Domaæe dominantne sorte Istarska bjelica Uzgaja se u Istarskom primorju. grambucela i krvavica Srednja Dalmacija: oblica. U povoljnim uvjeti ma daje bogat i redovit prinos. Kro nja je gusta sa obje enim granama. murgulja. drobnica. uljarica. List je irok i tamnozelen. U . o trica. piculja.

Stablo je visoko i kuglasta oblika. otvorene kro nje . Po up orabi je uljarica.5 -10 grama. Plod je krupan i sadrþi do 20 posto ulja. su u. Po uporabi je uljarica i jest iva sorta. Plod je okrugao. Stablo je visoko i rijetke kro nje. Þutica Preteþno se uzgaja u juþnoj Dalmaciji i primorju. bolesti i tetnike je osjetljivija od oblice. u berbi zelenocrne boje. Italija. Rodnost je redovita zahvalju juæi boljoj samooplodnji. Sad rþe oko 16% ulja. to je na a najbolja sorta. teþine 2. Neredovit o rada. Rada redovito i obilato. Ima viseæu kro nju niske bujnosti. panjolska. Osjetljiva je na studen.pogledu kvalitete. zelene boje. Po uporabi je uljarica. Lastovka Zastupljena je u podrajonu juþne Dalmacije. iljast. Do bar je opra ivac sorte oblice i potrebno je unositi u stare i nove nasade. U pogledu oplodnje je autoinkompatibilna. a dobar je opra ivac sorte oblice. Ulje je osrednje kvalitete. pa zahtijeva za tiæene poloþaje. Po namjeni je stolna sorta. Pendolino Vodi podrijetlo iz Toscane. Hajiblanca Vodi podrijetlo iz Andalusie. Plodovi su teþine oko 3. velicine 8-10 grama. Italija. Rodnost je redovita i obilna. do 3 grama teþine. Levantinka Crva sorta rasprostranjena je na otoku olti.5 grama i sadrþe do 20 posto ulja. U pogledu otpornosti na niske temper ature. Introducirane sorte Grossa di spagna Vodi podrijetlo iz Puglia. teþine oko 2. a plodovi jajasta oblika. pa je u ciste nasade oblice potrebno unositi druge sorte . U pogledu izbora tla je vrlo skromna i otporna na su u i studen kada nije u vegeta ciji. tamnozelene boje. kopljasto. Li æe je maleno.opra ivace (levan tinka. sadrþe 20 posto ulja i dugo ostaju na sta blu. List je svjetlozelen. lastovka). Plodovi su elipsoidni. Stablo je osrednje bujno.7 grama i sadrþi do 22 posto ulja. List je zelenosmeCe boje. Plodovi su osrednji 2-4 grama te ki. List je kopl . Ima viseæu kro nju. Autofektilna je sorta i otporna na studen. Plodovi su sitni.

Moraiola ).jast. Kro nja je uzdignuta prosjecne bujnosti. List je kop ljast. Plodovi su jajoliki. osrednje bujnosti. Opra ivac ove sorte je sorta Coratina. Italija. a plod je jajolik i malen do 2 grama teþak i sadrþi oko 23 p osto ulja. Kro nja je viseæa. List je elipticno kopljast. S. Upotrebljivi su za jelo. Italija. Osjetljiva je na studen i tetocine. Uzgaja se i koristi kao opra ivac ostalih sorti (Leccino. intenzivno zelene boje. u berbi sjajnocrne boje. Opra ivac ove sorte je sorta Nocellara Messinese. veliki. 4-10 grama teþine. Carolea Podrijetlom je iz Calabrie. a otpo . koji sadrþi do 25 posto ulja. svjetlozelene boje. Frantoia. Rodnost visoka i redovita. Osjetljiva je na rna je na studen i su u. 8-9 grama te ki sa sadrþajem ulja d o 15 posto. tetocine. Osjetljiva je na bolesti i studen. Po namjeni je kombinirana sorta. Agostino Podrijetlom je iz Puglia. Plod je srednje velik. velik blijedozelene boje.

List je eliptican. sa sadrþajem kvalitetnog ulja do 20 posto. 1-2. Maurino i Morailo. Stablo srednje bujno uspravn o. Vi soke je bujnosti. Uzgaja se u Sjevernoj Africi i Argentini. Otporna je na studen. pa zahtijeva opra ivace (Leccino. List je elipticno kopljast. Djelomicno je samooplodna sorta. Plodovi su veliki. Po namjeni je stolna sorta. mje ovite uporabe sa sadrþajem do 18 posto ulja. u berbi tamnoljubicaste boje. Rosciole. Italija. Raste uspravno i ima visoku bujnost p oput malog cempresa pa se u nasadima upotrebljava u vjetrobranim pojasevima radi za tit e od vjetra. Italija. Plod je elipsoidan. Picholine Uzgaja se u Francuskoj.5-2 grama. Listovi su elip ticno kopljasti. Frantoio). u berbi zelene boje sa sadrþajem ulja do 17 posto.5 grama. 4-5 grama te ki. Otporna je na niske temperature. Dobri opra ivaci ov e sorte su sorte Pendolino. u berbi zelene boje. velik do 7 grama teþak. Urod prosjecan i stalan. Plodovi su ovalni. Rodnost je osrednja i stalna. svjetlozelene boje. do 18 posto sadrþaja ulja. Autosterilna je. Upotrebljava se za jelo.Santa Catarina Rasprostranjena je u srednjoj Italiji. zelene boje. Ima uzdignuto visoku kr o nju. List elipticno kopljast i svjetlozelene boje. Otporna je na studen i biljne bolesti. Sadrþe 23-25% ulja prvorazredne kvalitete. teþine do 10 grama i u berbi su zelene boje. osrednji. Kro nja je bujno uzdignuta. koji sadrþi do 16 posto ulja. Ascolana Tenera Rasprostranjena je u Italiji i Sjevernoj i Juþnoj Americi. Plodovi su srednje maleni. teþine do 4 grama. Coratina Podrijetlom je iz Puglia. Nocellara etnea . Otporna je na studen. Plodovi su maleni 1. Plodovi su srednje velicine. crne boje. svjetlozelene boje. Frangiuento Cipressino Rasprostranjena je u cijeloj juþnoj Italiji. Italiji i Sjevernoj Africi. sred nje velicine. Leccino Podrijetlom je iz Toscane.

Italija. Plodovi su srednje veliki. Sadrþe 15-18% u lja. Po namjeni je stolna sorta. Kro nja je viseæa. pa zahtijeva opra ivace sorte: Moresca. u berbi zelene boje. .Podrijetlom je sa Sicilije. Siracusanai i Biancoli lla. U pogledu oplodnje je autoinkompatibilna. od 4-8 grama teþine.

donji dio grana preuzima ulogu debla. duguljasto elipticna oblika. razvija se od vrata glavnih þila do 20-tak cm nad povr ino m tla.Listovi masline su nasuprotno rasporeCeni.BOTANIÈKA SVOJSTVA Morfolo ka svojstva Maslina je zimzelena biljka koja raste u umjerenom pojasu i uzgaja se kao stabla i ca ili grm. Za uzgajivaca maslina vaþni su jednogodi nji izboji formirani u pro loj godini. Ovisno o dubini tla i geolo koj podlozi korijen se grana i raste do odreCene dubin e. . a cine je osnovne i sporedne grane. piramidalnog. List ima funkcije asim ilacije.Kro nja je kuglasta. Kora na deblu kod mladih stabala je glatka. . ovisno o pri rodi tla. uspravnog ili viseæeg oblika ovisno o sorti. a smje teno je izmeCu panja i krune kro nje. Oblik kro nje formira se rezidbom. List ostaje na maslini 2-3 godine. o cemu je potrebno voditi racuna prilikom obrade tla. grancice i jednogodi nji izboji. tamn ozelene ili svjetlo zelene boje. Gornja strana lista je glatka. . kvrgasto. a donja srebrenastosiva i koþasta. Preteþni dio sitnih þilica sisavica nalazi se u povr inskom sloju tla. Na njemu se formiraju okruglasta podebljanja zvana "guke" iz kojih izbijaju izdanci. a kasnije potamni i ispuca na tanke ljuske. Kada se maslina uzgaja kao grm. upijanja vode i mineralnih sastojaka iz tla i obnavljanja biljke. . . koji nose cvijet i p lod.Deblo je krivo. Gusti sloj dlacica na pokoþici i mali otvori na puæima tite maslinu od su e. sa vrl o kratkom lisnom peteljkom i sa cijelim rubom. .Panj je vaþan dio stabla. disimilacije i transpiracije. Ima funkciju drþanja i ucvr æenja stabla. a ponekad je uvjetovan utjecajem vjetrova i osobinom sorte.Korijen masline je razgranat i nalazimo ga na dubini od 15-80 cm.

.

Osnovne grane Deblo Guka Panj .

pup masline prezimljuje u neodreCenom .Pupovi su smje teni u pazu cu lista.. na rubovima izbojka i skriveni su na granama. Za razliku od drugih voæaka. deblu i panju.

u ovom periodu zahtijeva dovoljno optimalnih hranjiva i vlage u tlu. Postoje sorte koje su djelomicno samooplodne. Nakon zavr etka zime. pa raspored opra ivaca u nasadima treba podrediti smjeru vjetrova koji vladaju u odreCenom mikroklimatu. a u periodu cvatnje dovoljno hranjiva i oborina. udruþeni u uspravne grozdaste cvatove . da bi mogla izgraditi to vi e cvje tova. loptasto-jajasta oblika. U pocetku je zelene boje. Da bi maslina odredila obilno cvjetnih pupova. medu kojima posebnu vaþnost imaju diferencijacija pupova. odgoj i dozrijevanje plodova. a kada d ozrije tamnomodre ili crne boje. Maslina pripada neplodnim voænim vrstama. ovisno o ishrani. Tada maslina preteþno na pro logodi njim proljetno-ljetnim izbojcima razvrstava neodreCene pupove na cvjetne i drvene. koncem veljace. . a polen ima razliciti intenzitet klijanj a. Plodovi se napajaju uljem koncem kolovoza i u rujnu. Cesto je cvijet nepotp un zbog zakrþljala tucka ili abortirane plodnice. Ovaj period traje oko 60 dana. U na im klimatskim uvjetima maslina cvjeta u juþnim podrucjima oko 15. debeo 1-5 cm. Za formiranje cvjetnih pupova potrebne su u sijecnju i veljaci iste niske temperatu re (7°C). pomanjkanju vlage u zemlji tu i utjecajem bilj nih bolesti i tetnika.stanju. Maslina je poznata po odbacaju plodova. meCutim u ovom slucaju se postiþu bolji rezultati u prinosu primjenom stranooplodnje. pa sorte za optimalnu oplodnju zahtijeva ju prisustvo opra ivaca. Maslina pocinje vegetirati pri temperatu ri veæoj od 5°C. Fiziolo ka svojstva Redovita i bogata rodnost masline ovisna je o nizu fiziolo kih procesa koji se de av aju u þivotu masline. kada dolazi do cvatnje. Sjemenka je smje tena u ko tici i sluþi za razmnoþavanje. svibnja. sja jan tockast. dug 1-3 cm.Cvjetovi su dvospolni. . oplodnja.rese. Mas lina stvara normalne cvjetove i "morfolo ki -sterilne" cvjetove. Izbivanje pupova i porast resa pocinje pri te mperaturi oko 10°C. Opra ivanje se vr i vjetrom. a poslije crvenkast. ovisno o sorti.Cvatnja se odvija pri temperaturi 15-20°C i traje samo nekoliko dana.Diferencijacija pupova pocinje pocetkom veljace pri temperaturi oko 7°C. cvatnja. .Plod je bobica ko tunica. a na sjeve ru do . maslina razvrstava pupove u cvjetne ili drvene. . Poneke sorte zadrþavaju i u zriobi zelenu boju ploda. bijeli.

pa zahtijeva obilnu jesensku gnojidbu.15. U ovom periodu u na im klimatskim uvjetima vladaju redovite ljetne su e. a berba se moþe ponekad produþiti i toko m sijecnja. kao i opra ivacima. ivotni vijek i rodnost masline U intenzivnim nasadima þivotni vijek maslina traje oko 50 godina i moþe se podijelit i na nekoliko razdoblja. lipnja. koncem kolovoza i tokom rujna. listopada. lipnja do 15. Tada je potrebno vr iti navodnjavanje. Do svoje pete godine maslina ne rada. pa to razdoblje nazivamo neproizvodno razdoblje. Kasnije berbe donose vi e sadrþaja ulja u plodovima maslina. Po zavr etku ljetnih vruæina. . Uspje nost cvatnje i oplodnje ovisna je o blagom vjetru koji raznosi p elud i temperaturi koja odreCuje klijanje peludnog zrna. U mje ovitim nasadima oplodnja i rodnost je bolj a. . plodovi se brþe razvijaju i maslina tjera jesenske izbojke. . jer sve sort e maslina nisu jednako samooplodne. koje se nepovoljno odraþavaju na oplodnju i razvoj ploda.Dozrijevanje plodova pocinje u listopadu.Oplodnja i razvoj plodova su faze koje traju od 1.

Od 7. U ekstenzivnim nasadima þivotni vijek masline gospodarski moþe biti znacajan do 80. ali je raspored oborin a nepovoljan. mj. Od 30. Maslina pocinje vegetaciju pri temperaturi vi oj od 5-7°C. redovitu i optimalnu rodnost masline potrebni su povoljni ekolo k i uvjeti. ali to je razdoblje nazadovanja i propadanja masline.) zbog razvoja cvjetnih organa. Olujni vjetrovi su tetni . te blage i ki ovite zime. a za vrijeme vegetacije niþe temperature od 3°C izazivaju tetna djelovanja. EKOLOGIJA Za uspje an uzgoj. Klimatski uvjeti Pitoma maslina raste u umjerenom pojasu od 30° juþne irine do 45° sjeverne ovom pojasu prosjecne temperature iznose od 15-20°C. godine starosti.Od 6. a apsolutni minimum -7°C. s tim da maksimalna temperatura iznosi 40°C. do 50 godine je razdoblje smanjene rodnosti. kada rad oko masline presta je biti koristan. Na izrazito vjetrovitim . do 7. Podnosi i niske temperatu re 10°C u vrijeme mirovanja. Vlaþnost tla najpotrebnija je u proljeæe (IIL. ponekad vi e stoljeæa. godine þivota je razdoblje pocetne rodnosti. upravo kada je maslini vlaga najpotrebnija. srednja godi nja temperatura iznosi 14-16°C sa najtoplijim V1I. irine. gdje vlada mediteranska klima sa odlikama vruæeg i suhog ljeta. radi odgoja plodova i novih vegetativnih dijelova bil jke. Nakon 50 godina maslina star i i donosi nezadovoljavajuæe prinose.V. U Uglavnom je rasprostranjena u priobalnom pojasu Sredozemnog mora. cvjetove i isu uju pelud i glavu tucka. ali i tokom trajanja vegetacije. pa ne dolazi do oplodnje.lome grancice . pa su ljeta preteþno su na . Maslina doþivi duboku starost. koje nose urod iduæe godine. jer veæi dio oborina pada u periodu Jesen-zima. Godi nje kolicine oborina kreæu se u okviru od 600-1300 mm/m. Visoka relativna vlaga u zraku tetna Je za vrijeme cvatnje. do 30 godine je raz doblje pune rodnosti i sa gospodarskog stanovi ta je najvaþnije razdoblje. U na em jadranskom klimatu gdje uspijeva maslina. Blagi vjetrovi korisn i su maslini u vrijeme cvatnje radi oplodnje. mjesecom srednje temperature 25°C.

Polo aj Maslina najbolje uspijeva na blagim padinama nad morem i prozracnim poloþajima na kojima donosi dobre i redovite prinose. s tim to na plodnijim tlima donosi bogatije prinose. Zbog toga je potrebno u maslinicima odstranjivati sva visoka stabla koja zasjenj uju masline. treba izbjegavati sadnju masl ina ili prethodno posaditi vjetroza titne pojaseve. . U maslinicima zasjenjenim borovim umama maslina se ne razvija i ne rada. Svjetlo je bitan cinilac.podrucjima. gdje redovito vladaju olujni vjetrovi. Tlo U pogledu zahtjeva za tlom maslina nije izbirljiva. jer li ce koje nije izloþeno direktnom utjecaju sunceva sv jetla ne stvara hranu. uspijeva na naj krtijim kameni tim i dubokim plodnim tlima. Traþi dovoljno sunca i svjetla i juþne ekspozicije.

U prirodnim uvjetima maslina se iz reznice te ko oþivljava. RAZMNO AVANJE MASLINA Razmnoþavanje maslina moþe se vr iti sjemenom . formiranim na razlicitim geolo kim supstratima. a kod proizvodnje kulturnih sorti ovaj nacin se ne provodi. dijelom panja. Razmnoþavanje sjemenom primjenjuje se jedino kod proizvodnje podloga za navrtanje. Vegetativnim nacinom razmnoþavanja vjerno se prenose svojstva roditelja. Duboka tla. jer je u uzgoju na gospodars tvima prednjacila vinova loza. . reznicama i cijepljenjem (navrtanjem). na kojoj se ostavi 1-2 lista. Ranije se maslina uzgajala na tlima niþih kategorija. ali ni pjeskovita tla koja ne zadrþavaju vodu. Primjenom "metode umjetne magle" u rasadnickoj proizvodnji danas se brzo dolazi do ukorjenjivanja reznica i uzgoja sadnica. sa dovoljnim kolicinama. izdankom. propusna za zrak i vodu. Na tim tlima urod maslina je bio nezadovoljavajuæi. Prema navedenoj metodi uzgoja jednogodi nje reznice se orezuju na duþinu 10-15 cm. Zatim se tretiraju hormonskim preparatima i sade n a porozan supstrat u staklenik. organskih materija osnova su uspje nog uzgoja maslina. zbog nemoguænosti da s e vjerno prenesu svojstva roditelja. ako se ne moþe osigurati navodnjavanje. Uz odreCenu temperaturu i vlagu reznice se ukorije ne i poslije se presaCuju u kontejnere za uzgoj. maslina uspijeva na vapnenastim tlima i tlima neutraln e i blago kisele reakcije. k oje znacajno pridonose unapreCenju na eg maslinarstva. te se ono u praksi jedino primjenjuje.generativno ili dijelom stabla vegetativno. U odnosu na reakciju tla. -Poznato je vi e nacina vegetativnog razmnoþavanja: gukom .Ne ljubi te ka glinovita tla nepropusna za vodu i zrak. Usvajanjem navedenog nacina razmnoþavanja u organizaciji Instituta za jadranske kulture i u "Jadro" Split postignuta je suvremena proizvodnja sadnica maslina. redovitih i visokih prinosa. Razmno avanje reznicom Ovaj nacin se masovno primjenjuje u suvremenoj rasadnickoj proizvodnji kod nas i u svijetu.

Bitno je da se kora plemke sa sv oje vanjske strane dobro spoji sa korom podloge. Primjenjuje se u odraslim nasadima u svrhu zamjene i pobolj anja asortimana. Sastoji se u tome da na odreCenu podlogu divlje ili pitome masline prenosimo i spajamo vegetativni dio druge biljke . Cijepljenjem ( navrtanjem) se dobiva biljka istih osobina kao maticno stablo sa kojeg je odrezana plemka. pod koru. Uobicajeni su nacini cijepljenja: pupom na T. Cijepljenje u procjep Primjenjuje se na podlogama veæe debljine tako da se jakim noþem napravi procjep u kojeg umeæemo za to pripremljenu klinastu plemku. .plemku.sorte (pup ili grancicu) . na sedlo ili u procjep. Obavlja se u periodu kada se maslina nalazi u punoj vegetaciji. koncem travnja i tokom svibnja.Cijepljenje maslina Cijepljenje maslina je takoCer jedan od nacina vegetativnog razmnoþavanja.

stavlja se pod koru tako da cijela povr ina legne na drvo. U narednoj godini izdanci iz podloge se odstranj uju. kako je prikazano na cr teþu.Cijepljenje pod koru U praksi se najce æe primjenjuje ovan nacin cijepljenja. a plemenita mladica se odgaja. nakon cega iz pupa izbija mladica koja se u daljnjem uzgoju povezuje sa osnovnom granom. Cijepljenjem pupom na T Obavlja se tijekom rujna (na spavajuæi pup) na nacin kao kod ostalih voæaka. Tokom godine prikraæuju se na podlozi konkurentni izdanci. zatim se rastvori kora i postavi pup ko ji se poveþe. U toku veljace slijedeæe godine 20-ak cm nad pupom odreþe se grana. Po zavr enom cijepljenju cijep se za tiæuje tvrdim papirom radi za tite od sunca i elementarnih nepogoda. Kora na podlozi se uzduþno prosijece i jedna strana se odvoji. vr i zalijevanje i uni tava nja korova radi brþeg razvoja plemke. Pripremljena plemka. Napravi se rez na kod mlade grane u obliku slova T. Cijepljenje u procjep Cijepljenje pod koru . Potom se plemka i podlo ga poveþu i rezovi se premaþu voæarskim voskom.

Prvi plodovi su posebno veselje za sve ljubitelje ove. iznad svih. melioracijom tla.PODIZANJE NASADA I UZGOJ MASLINA Podizanje nasada i uzgoj maslina je dugotrajan i mukotrpan posao. puni urod donosi poslije 10 do 15 godina uzgoja. Kod proizvoCaca vlada uzrecica da se maslina sadi da bi njene plodove uþivala djec a. odvodnjom i navodnjavanjem i slicnim agrotehnickim zahvatima). zaboravlja se na sav prethodno uloþen trud. Zbog ogranicenih zemlji nih povr ina. plemenite kul ture. Naime. pa eventualni proma aji na pocetku uzgoja skupo se plaæaju. na juþnim ekspozicijama koje nisu izloþene olujnim vjetrovima. poloþaj je vaþan cinitelj uspje nosti maslinarske proizvodnje. maslina je po svom nacinu þivota i zahtjevima za osiguranje optimalne i redovite rodnosti vrl o osjetljiva. Izbor polo aja Kako je veæ nagla eno. Kada se u tome postigne uspjeh. Zbog toga je uzgoj masline potrebno dobro poznavati radi to brþeg dolaska na rod i dobre i redovite rodnosti. ali uz zalaganje i nepovoljan poloþaj i tlo moþe se prilagoditi zahtjevima uzgoja maslin a (podizanjem vjetrobranih pojaseva. Najpovoljniji poloþaji su blago nagnute padine prema moru. . ponekada nismo u moguænosti birati poloþaj.

meCa. S obzirom da stablo masline ostaje na jednom mjestu od 50 do 150 godina. terasiranja tla. posebno s toga to se preteþno obavljaju u kra kim uvjetima rucno. a kod jako raz vijenog korijena cijeli dinamit i minira. . meliorativne gnojidbe. radi zaliha. a posebno u donjim slojevima krcevine. Kod ove radnje pomaþemo se motornim pilama.miniranjem. a kolicina gnojiva ko ju je potrebno unijeti u tlo. Prigodom meliorativne gnojidbe primjenjuju se mineralna gnojiva koja u svom sast avu imaju veæi postotak kalija (K) i fosfora (P) kako bi se rezerve ovih glavnih makroelemenata ravnomjerno rasporedile u svim slojevima.rigolanja i kopanja rupa za sadnju. iskopat i korijenje i povr inu tla ocistiti. uz malu pomoæ mehanizacije. Èi æenje terena Na povr inama obraslim dugogodi njim grmljem. priprem i tla potrebno je pokloniti posebnu paþnju. na nacin da se polugom ispod glavnih þila stabla napravi mjesto i postavi pola. izgradnje ili popravke podzida .Poloþaji u dolinama nisu povoljni zbog veæe relativne vlage zraka koja se zadrþava u dolinama i negativno utjece na oplodnju. krcenja tla . kao i ostalih voæarskih kultura. Priprema tla za sadnju Osnovni preduvjet za uspjeh uzgoja maslina. starim cokotima loze ili vi egodi njim korovima potrebno je otpiliti ili posjeæi sve drvenaste kulture. rastresujemo tlo i olak avamo krcenje. Navedene radnje su najteþi i najskuplji poslovi kod podizanja maslinika. Uobicajeno je da se po 1 ha povr ine tla prije krcenja rasturi po cijeloj povr ini o d 20003000 kg mineralnih gnojiva NPK u omjeru 7-20-30 ili 8-16-26. Meliorativna gnojidba Meliorativna gnojidba vr i se u cilju poveæanja plodnosti tla. drveæem. je do bro pripremljeno tlo za sadnju. odreCuje se na temelju pedolo kih analiza tla . Priprema tla sastoji se od ci æenja terena. Ovim nacinom vaCenja korijenja ujedno razbijam o nepropusne slojeve. a duboko korijenje korova i drugih drvenastih biljaka moþemo olak ati vaCenje upotrebom mina .

Obicno se suvi an kamen ugraCuje u podzide. radi cvrstine podzida. jer zdravica se samo razrahljuje i ostavlja u donjim slojevima zajedno sa sitnim kamenjem. Krcenje .kopanje i prevrtanje tla se vr i na dubini od 60-100 cm. nakon cega se vr i kopanje pribiranje tla na dubini 30-40 cm.Krèenje Obavlja se obicno u ranim i predvecernjim ljetnim satima i nazivamo je 1Jetna kr cevina. a vi ak se odlaþe u kra ke krape i ugraCuje u gomile. . ovisno o dubini zdravice. Rigolanje Rigolanje i duboko oranje je kod podizanja nasada maslina obavezan agrotehnicki zahvat na svim podrucjima koji to omoguæuju. ali krcevina u ljetu je najbolja jer ljetne þege dugotrajno uni tavaju iskrcene vi egodi nje korove. ravnanje i ci æenj e terena od korova i suvi nog kamena i vr i se priprema za sadnju maslina. Moþe se obavljati u druga godi nja doba. Preporuca se da iskrceno tlo odleþi nekoliko mjeseci. ili jednu g odinu dana.

koje pokazuju redovitu rodnost i veæ oprobanih unesenih perspektivnih sorti. a u redu od 4. Sadnja Nakon izvr enih prednjih radnji obavlja se sadnja sadnica. pa ih je potrebno iriti. obliku uzgoja kvalitetu tla i klimatskim faktorim a oborinama i vjetru. kako je veæ navedeno. Izbor sorti Izbor sorti je vaþan faktor o kojemu ovisi uspjeh u maslinarskoj proizvodnji. ovisno o navedenim faktorima. Najpovoljnije je . jer sve sorte su stranooplodne ili djelomicno samooplodnje pa je obveza u nove nasad e unositi 10 posto opra ivaca. Na vjetrovitim terenima i tlima lo ijeg pedolo kog sastava bolja je gu æa sadnja. Prilikom ovog dubokog oranja obavlja se i ci æenje tla od ostataka korijena vi egodi njeg raslinja. Razmak izmeCu redova i st abala u redu ovisi o bujnosti sorte. a moþe i vi e. U ekstenzivnim nasadima uzgaja se manji broj stabala u odnosu na intenzivan uzgoj na jednakim povr inama. kao i opra ivaca . Itrana. Preporuca se sadnja mje ovitih nasada domaæih sorti. a poþeljno je i dublje. Carolea i Pendolino kao opra ivac. Na n a im prostorima tradicionalno se uzgaja dvadesetak veæ udomaæenih sorti maslina. jer prije dolazimo do gu æeg sklopa kro nje stabala. Planiranje sadnje Na osnovi konfiguracije terena. pogodnosti mehanicke obrade i smjera vjetrova odreCuju se pravci redova za sadnju. Coratina. sadnja se vr i u redovima sjever-Jug. Posciola. Ascolana Tene ra. kao to su: Leccino. od kojih pojedine daju dobre rezultate. Maslina se moþe saditi u jesen. Majotica. nakon prvih jesenskih ki a ili koncem zime i pocetkom proljeæa. Za razliku od drugih voæarskih kultura. Kako su u na em podneblju najizrazitiji hladn i sjeverni vjetrovi. Verdale. sortiment maslina u na em podneblju nije mijenjan unazad 20 godina. Kod izbora sorti vodi se briga o namjeni uporabe pojedinih sorti. Tlo pripremljeno rigolanjem za sadnju Je najsigurniji garant za uspje an uzgoj i d obre rezultate u proizvodnji maslina. Na 1 ha uzgaja se od 150-300 stabala maslina.Traktorima velike snage vr i se oranje na dubinu minimalno 50-60 cm. kada je u pokusne nasade uneseno jo dvadesetak novih sorti.5-8 m. Obicno se maslina sadi u razmacima red od reda od 5-10 m. Moraiolo. Picholine.

.KAN 27 posto N. Na dnu jame ravnomjerno se razaspe 20-30 dag mineralnog gnoja NPK 7-14-21 za zalihu i tlo na dnu jame se prekopa. Nakon toga u jamu se unosi 10-20 kg stajskog gnoja na kojega se prospe 15-20 dag du icnog mineralnog gnojiva . kada proCe studen. Na osnovi jacine korjenovog sustava nadzemni dio sadnice se prikraæuje. Masline se sade na nacin kao i druge voæke. jama se sasvim zatrpa preostalom zemljom i polagano se ponovo nagazi. ovisno o visini rupe . koji najduþe traje i zatrpa dijelom zemlje koja se pritisne uz korjenov sistem. kak o je ranije rasla. Zatim se sadnica u gornjoj treæini stabalca priveþe uz kolac. po moguænosti od smrca (Juniperus).maslinu saditi tokom veljace. po pravilu kao i za ostale voæke. Na veæ pripremljenom tlu iskopa se jama odgovarajuæe velicine. vodeæi racuna da korjenov vrat sadnice bude zasaCen u razini povr ine zemlje tj. Zatim se u jamu doda 10-15 cm nove zemlje. Lo iji korjenov sistem zahtijeva jaci rez nadzemnog dijela sadnice.

Obradu zemlji ta potrebno je vr iti na cijeloj povr ini maslinika i istovremeno gnojit i sa 15-20 dag du icnog gnojiva KAN po sadnici. redovito nastupaju dugotrajne ljetne s u e. do prvog uroda .5 godina. kada prestanu oborine. koji pozitivno utjece na razvoj korjenovog sistema i na procese rastvorbe gnojiva. za tita od vjetra. kolicina gnojiva se postepeno poveæava. navodnjavanje. U periodu uzgoja sadnica radi uni tavanja korova. te ocuvanja vlage u tlu. tada je potrebn o svakih 7-10 dana donositi vodu i zalijevati sadnice.Njega sadnica Uspjeh sadnje ovisan je o njezi sadnice u prvim godinama þivota. gdje se pojavljuje osnovni problem kako zadrþati veæe kolicine oborina u jesensko-zimskom periodu. Tokom lipnja. gnojidba. Redovita obrada narocito je vaþna u maslinicima na teþim tlima. a prigodom jesenske obrade i gnojidbe dodaje se po sadnici 15-20 dag kompleksnog mineralnog gnojiva NPK 7-14-21 ili drugog slicnog omjera. Nakon sadnje. pomlaCivanje i regeneracija nasada i za tita od nametnika. kemijskih i mikrobiolo kih svojstava tla. To je potrebno ciniti i u drugoj g odini þivota. potrebno je redovito primjenjivati agrotehnicke mjere u cilju dobrog i redovitog uroda. obavlja se plitka obrada tla . Ako nismo dospjeli instalirati sistem navodnjavanja u masliniku. AGROTEHNIÈKE MJERE U nasadima maslina. korova i za tite vlage u zemlji tu. podignutih na temelju izloþenog postupka.koricanje. r adi uni tavanja. u na im klimatskim prilikama. radi . rezidba. Obrada tla Obrada tla u masliniku primjenjuje se u svrhu pobolj anja fizikalnih. dok maslina ne razvije dovoljan korjenov sustav da se sama moþe boriti protiv su e. a koje se sas toje u slijedeæem: obrada tla. Ona omoguæava veæi pristup zrak a u tlu. Veæina na ih maslinika podignuta je na laganim tlima. upotrebu herbicida potrebno je izbjegavati. U narednim godinama.

.

Male kolicine uroda maslina u ekstenzivnim nasadima koje danas postiþemo i neredovitost uroda posljedica su u veæini slucajeva pomanjkanja i nedovoljnih koli cina pojedinih hranjivih elemenata u tlu. primjenom sitne poljoprivredne mehanizacije. smanjiti tro kove i sacuvati korijen od o teæenja. Mora biti vrlo plit ko. Upotrebom herbicida u odraslim nasadima radi uni tavanja korova. Proljetna plitka obrada Vr i se u toku proljeæa. radi tvorbe cvjetova. posebno du icnih. . vrlo plitko do 10 cm dubine. Nacin i vrijeme obrade tla prilagoCen je navedenim potrebama. jesenska obrada je potrebna radi prozracivanja tla i upijanja oborin a. na mnogim lokali tetima motiku su zamijenili motokultivatori i kopacice od 4-12 KS. kada je vlaga za normalan ra zvoj i plodono enje maslini najpotrebnija. uz veliki trud na ih teþaka. Istovremeno se obavlja i jesenska gnojidba. samo da omoguæi odstranjivanje korova. ovisno o plodnosti tla. Ljetna obrada (korièanje . starosti biljke i planirane rodnosti koju þelimo postiæi.osiguranja vlaþnosti tla u proljetno-ljetnom periodu. uno enja gnojiva na veæe dubine. cvatnje i zametanja plodova. pa se u praksi pro vodi: Jesenska duboka obrada Ova se obrada vr i od rujna pa nadalje. moþemo izbjeæi ovu obradu. Gnojidba Maslinik se redovito gnoji svake godine. te oslobaCanja tla od korova. MeCutim . Pri izvoCenju ove obrade moram o biti vrlo oprezni. Prigodom ove obrade potrebno je opskrbiti biljku veæim kolicinama mineralnih hranjiva. Prigodom jesenske obrade moguæa su i mala o teæenja korjenovih þila sisavica. nakon prvih jesenskih ki a na dubini do 18 c m. Obrada tla u pro losti se obavljala preteþno rucno. jer je svako o teæenje korijena u to vrijeme vrlo tetno. ali se one obnavljaju do nove vegetacije. Obavlja se obicno u toku lipnja po zavr etku glavn ih proljetnih oborina. gdje imamo instaliran sistem za navodnjavanje. Prema tome.pra enje) Primjenjuje se u svrhu za tite vlage u tlu i uni tavanja korova. u novijem periodu.

cink. kao i mikroelemente u manjim kolicinama. kalij. . Ugljicni dioksid biljka asimilira iz zraka. fosfor. magnezij. posebno du ik i odno se ih u dublje slojeve. Prema vrsti materija koje upotrebljavamo. imamo organsku gnojidbu kod upotrebe stajskog gnoja. o kojoj je bil o govora kod pripreme tla za podizanje nasada. Svi ovi makro i mikro elementi u tlu moraju biti zastupljeni u dovoljnim kolicinama i meCusobno uravnoteþeni. ovisne su o plodnosti tl a. bakar. jer pomanjkanje vlage onemoguæava rastvaranje elemenata. Kolicine gnojiva koje unosimo u tlo. mangan. to se utvrCuje pedolo kim analizama.Kao i druge voæarske kulture. komposta i drugih organskih materija i zelenu gnojidbu te gnojid bu sa umjetnim gnojivima. a vodu upija iz tla i putem lista. (bor. klor. j od. kako je veæ nagla eno. p od utjecajem sunceve svjetlosti. a prevelike oborine ispiraju elemente. aluminij. Prema rokovima obavljanja gnojidbe postoji meliorativna gnojidba. koju nazivamo umjetna gnojidba. koji postaju nepristupacni za biljku. þelje zo i sumpor). Uspjeh gnojidbe ovisan je od vlaþnosti tla. za izgradnju tkiva i þivotne funkcije maslina zahtijev a u tlu optimalne kolicine osnovnih elemenata (du ik. silicij i natrij). molidben. pa gnojidbu maslina nije jednostavno uspje no obaviti. redovita i dopunska godi nja gnojidba.vaþne hranjive sa stojke biljke. kao i rastvorljivi. kalcij. procesom fotosinteze stvara ugljikohidrate . starosti nasada i kolicini prinosa koje þelimo pos tiæi.

Gnojidba stajskim gnojem U na im klimatskim uvjetima najbolje je gnojiti stajnjakom masline u jesen, jer ob ilne oborine rastvaraju stajski gnoj i njegove sastojke cine pristupacne za biljku. Ova gnojidba je najpotpunija jer u tlo unosimo sve elemente potrebne za þivot bilj ke i istovremeno popravljamo fizikalna, kemijska i biolo ka svojstva tla. Stajski gnoj se unosi na veæe dubine, pri tome vodeæi racuna da se previ e ne o tete þilice. Prigodom ove gnojidbe po 1 ha se upotrebljava od 5-10 tona stajskog gnoja. Gnojidba stajskim gnojivom je puno korisna na jako propusnim tlima zbog zadrþavanj a vlage. Naþalost, danas se malo primjenjuje zbog smanjenja stocnog fonda i skupe cijene gn oja i rada. Zelena gnojidba Kao zamjena za gnojidbu sa stajskim gnojem moþe posluþiti i zelena gnojidba, ali u na em podneblju nije uobicajena. Zelena gnojidba sastoji se u tome da nakon prvih jesenskih ki a na povr ine pod maslinama sijemo grahorice, koje u proljeæe kosimo i unosimo u tlo. Na taj nacin poveæavamo kolicinu du ika i popravljamo svojstva tla. Redovita godi nja gnojidba Uz upotrebu mineralnih gnojiva, redovita godi nja gnojidba provodi se u dva navrat a - u jesen i rano proljeæe, pa je nazivamo jesenskom ili proljetnom gnojidbom. Prema pokazateljima strucne sluþbe INA - KUTINA, za visoke prinose potrebne su kolicine hranjiva po ha: 150-250 kg/ha du ika (N) 60-80 kg/ha fosfora (P20s) 100-2 00 kg/ha kalija (K20) Jesenska gnojidba Obavlja se od 20. kolovoza, pa do sredine studenoga, tj. u periodu prije obilnih jesenskih ki a uz upotrebu kompleksnih mineralnih gnojiva (NPK). Ovom gnojidbom, pored du ika. u ranu jesen unosimo u tlo fosforna i kalijeva mineralna gnojiva, ko ja se veþu cvr æe u tlu, teþe se rastvaraju i sporije migriraju u dublje slojeve tla. Ova gnojidba je bitna za odgoj plodova i razvoj jesenske vegetacije kao jednog o d preduvjeta rodnosti masline u slijedeæoj godini. Prigodom jesenske gnojidbe upotrebljavaju se slijedeæe kolicine mineralnog gnojiva :

NPK 6-18-36 ili slican sastav u kolicini 400 kg/ha ili 2. 1 kg po rodnom stablu. Nakon ravnomjernog rasipanja mineralnog gnojiva po povr ini tla vr i se obrada i uno enje gnojiva u dublje slojeve. Proljetna gnojidba Ova gnojidba obavlja se u toku veljace ili oþujka sa svrhom ishrane i razvrstavanj a pupova u cvjetne, odgoja cvjetnih organa, oplodnje i formiranja proljetno-ljetne vegetacije, koja donosi urod u iduæoj godini. Prigodom proljetne gnojidbe koja se vr i u dva navrata unosimo samo du icna gnojiva u kolicini: UREA 46 posto N-300 kg-ha ili 2 kg po rodnom stablu ili KAN 24 posto N u kolicin i 350400 kg/ha i izvr i se plitka obrada tla. Dopunska gnojidba - prihranjivanje Vr i se istovremeno sa za titom maslina u svibnju i srpnju tako da se doda u otopinu za za titu 1 posto UREE (1 kg) na 100 1 otopine), kao 1 0.25 posto solubor-a (250 g solubor-a 25,5 posto B na 100 1 otopine).

Prihranjivanje maslina moguæe je i drugim sredstvima preko lista, to nazivamo, folijarnom gnojidbom. Pored osnovnih elemenata. ova sredstva sadrþe i odreCene kolicine mikroelemenata potrebnih za þivot masline.

Godi nje doba Vrsta i kolicina hranjiva, te nacin pripreme a) Za vi i prirod

1. Zima (sijecanj do 15. oþujka) Razbacivanje po tlu (pred ki u): 2/3 ukupnog du ika 2. proljeæe (svibanj) Prskanje kro nje preko lista pesticid + du ik +fosfor + bor 3 do 5 litara po stablu 3. Ljeto (srpanj) Prskanje kro nje preko lista pesticid + du ik + þeljezo + bor 3 do 5 litara otopine po stablu 4.Jesen (rujan-listopad) Razbacivanje po tlu 1/3 du ika + cjelokupna kolicina fosfora i kalija b) Gnojenje za pobolj ani prihod

Program iz: a)

tocka 1. i 4. - gnojenje zimi i u jesen.

Orijentacijski kalendar redovnog gnojenja jednog stabla masline

Urod kg/stablo Vrijeme gnojenja Cistog hranjiva Naziv gnojiva i nacin primjene

Zima Sijecanj-oþujak 140 g du ika Razbacivanje po tlu pred ki u 3 kg Urea

Proljeæe (prije cvatnje) 26 g du ika 13 g fosfora Prskanje kro nje 1000 g Urea/hl 500 g MAP(DAP)/hl 250 g Solubora/hl ili 25 g Borax/hl

5 kg Urea Zima 115 g du ika 2.5 kg Urea Proljeæe i ljeto Isto kao gore .5 kg NPK 8:16:22 1 kg Urea ili 3kg NPK 6:18:36 1.3-5 litara otopine po stablu 20 do 30 kg Ljeto (srpanj) 23 g du ika Prskanje kro nje 1000 g UREA/hl 250 g Solubora ili 25 g Borax/hl 500 g zelena galica/hl 3-5 litara otopine po stablu Jesen (rujan listopad) 80 g du ika 50-70 g fosfora 100 g kalija Razbacivanje po tlu 6 kg NPK 11:1 1:16 0.5 kg Urea ili 4.

.

2) MAP = Monoamonijfosfat sadrþi 12 % N i 52 % P2O5.15 do 20 kg Jesen (rujan) 50 g du ika 50-60 g fosfora 80 g kalija 5 kg NPK 11:11:16 ili 4.5 kg NPK 8:16:22 0. KAN sadrþi 27 %.5 kg Urea ili 2.5 kg NPK 6:18:36 1 kg Urea Za pobolj anje priroda Zima (sijecanj do 15 oþujka) pred ki u 140-180 g du ika 50-65 g fosfora 60-80 g kalija Razbacivanje po tlu pred ki u 2 kg Urea + 5 kg NPK 11:11:16 ili 5 kg NPK 13:10:12 ili 5 kg NPK 16:16:16 NAPOMENA: 1) Na tlima siroma nim kalcijem (obicno crvenice) Jedan dio Uree uputno je zamijeniti KAN-om. a Urea 46 % du ika. Navodnjavanje .

a jo uvijek rijetko se primjenjuje u maslinarskoj proizvodnji. a u posljednjih desetak godina i kod nas. U na im klimatskim uvjetima su ni periodi su redovite pojave. aktinidija. zahvaljujuæi njemu. Na taj nacin uni tavamo korove koji ispijaju vlagu iz tla i pre kidamo kapilare u povr inskom sloju tla to sprecava isparivanje . Su a je najveæi prirodni neprijatelj koji usporava rast i uma njuje urod masline.Maslina za odrþavanje þivota. Vlagu u tlu za tiæujemo prvenstveno pravovremenom i pravilnom obradom zemlji ta. na neplodnom pustinjskom tlu stvorili "mis ir" u poljoprivrednoj proizvodnji. oplodnju i plodono enje zahtijeva optimalne kolicine vlage u tlu i u zraku. ne vodeæi racuna kako zadrþati prirodne kapacitete vlage u tlu i prema potrebi navodnjavati iz prirodnih i umje tnih izvora. tro kovima za tite biljaka od biljne bolesti. mjeseca poslije se redovita rodnos t i poveæani prinosi u maslinarstvu. preteþno u navodnjavanju juþnog voæa. tj. Nakon Izraela ovaj sistem navodnjavanja na ao je svoju iroku primjenu u cijelom svijetu. pa je danas nezamisliv o baviti se suvremenom maslinarskom proizvodnjom. Prirodne akumulacije. vinograda. Poznato je da maslina donosi cvjetne pupove na jednogodi njim grancicama. minimum za 50 % vi e u odnosu na one maslinike gdje se ne vr i navodnjavanje. "Kap po kap" Blagodati ovog sistema navodnjavanja osjetili su prvi u svijetu poljoprivredni p roizvoCaci u Izraelu. mjeseca nakon prestanka oborina. napu tene seoske cisterne i bunari stoje neiskori teni. Pored plitke obrade. ponegdje se vr i i mulciranje. dok masline vape za vodom. .koricanjem ili pra enjem u toku VI. Samo sa tri obilna navodnjavanja od IV.gubljenje vlage iz tla. povr ina tla se prekrije iblj em ili kamenjem u svrhu sprecavanja isparavanja vlage. . pa ako i h u prethodnoj godini biljka nije odgojila. koji su. kao i moguænostima uno enja vode u tlo prema potrebi masline.IX. iako joj je neophodno potreban. drugih kultura. Prednost ovog sistema navodnjavanja u odnosu na druge sisteme je u teda u vodi. To se postiþe plitkom obradom . ne moþe se ocekivati urod.

mjeseca.). a u maslinicima koji nisu izloþeni utjecaju posolice . jake vjetrove ublaþujemo podizanjem vjetroza titnih pojaseva . sa zimzelenim biljnim vrstama piramidalnog uzrasta. horizontalis). Primjenom sistema navodnjavanja uz ostale agrotehnicke mjere. . To se obavlja istovremeno kada podiþemo mladi maslinik.5 m. a posebno na na em podrucju. a istovremeno ne zauzimaju puno plodnih povr ina. Prigodom podizanja vjetrobrana vodi se racuna o smjeru olujnih vjetrova koji vla daju u odreCenom mikroklimatu. osnova su uspje nosti uzgoja juþnih kultura. to se i vjetrobrani obicno podiþu na sjevernim i istocnim stranama voænjaka. jer veæina oborina pada od X. koji omoguæuju ravnomjerno rasprostiranje vode po povr ini tla. Obicno se sade u 2 reda trokutasto na razmaku 1. Kako u na im klimatskim prilikama preteþno pu u sjeveroistocni vjetrovi. pa u narednom periodu biti æe nezamislivo baviti se modernom maslinarskom proizvodnjom bez primjene navodnjavanja kao jamca rentabilne proizvodnje. pruþaju najpovoljni ju za titu od vjetra. Vrlo dobru za titu od vjetra pruþa cempres arizonski (Cupressus arizonica Greene) i lovorika (Laurus nobilis L. pyramidalis i Cupressus sempervirens L. a horizontalni 2×2.vjetrobrana.-XII. Postoji vi e nacina podizanja vjetrobrana od kojih su najprikladniji: ivi vjetrobrani Þive ograde. U podneblju gdj e uspijeva maslina raste piramidalni i horizontalni cempres (Cupressus semperviren s L. postiþe se redovita i obilna rodnost. Optimalne kolicine vlage u tlu. To su brzorastuæe umske kulture i relativno brzo moþemo odgojiti þivi zid za ublaþivanje olujnih vjetrova.5×1. posebno to maslina ne trpi od puno biljnih bolesti kao ostale voæarske kulture.-X. sorta masline (Fragivento Cipressino).5 m (piramidalni cempres). koje pripada maritimn om oborinskom reþimu. mjeseca. Za tita od vjetra Ako nam moguænosti dozvoljavaju."Mikrooro ivaèi" Za maslinu je na skeletoidnim tlima prikladniji sistem navodnjavanja uz primjenu mikrooro ivaca. dok minimum oborina pada od V.

Radi jo bolje za tite od vjetra potrebno je uz plasticni vjetrobra n zasaditi bambus ili trstiku koji poveæavaju za titno djelovanje plasticnih vjetrobra na. . a ujedno sluþe kao vrlo ukrasn a ograda u voænjaku. ali zbog visoke cijene u izrad i ne nalaze primjenu u maslinarskoj proizvodnji. U mladim nasadima povoljnu za titu od vjetra pruþaju vjetrobrani i gu ce za titne mreþe od plasticnih masa.Èvrsti vjetrobrani Mogu biti izgraCeni iz raznih cvrstih materijala. Smanjuju brzinu vjetra do 50 %.

.

Umjeren vegetativni porast donosi dobar urod i. odlucujemo se na zahvate. sloþena je agrotehnicka mjera. Rezidbu. formiranje. pridonose uspje nijoj fotosintezu jer samo u listu koji je izloþen utjecaju suncane svjetlosti dolazi do fotosinteze i stvaranja primarnih organskih tvari ugljikohidrata. Pravilno formiran oblik kro nje u kojoj su osnovne i sporedne grane tako rasporeCe ne da je veæina lisne povr ine izloþena utjecaju suncane svjetlosti. kao i kod drugih voæarskih kultura. rezidbu na rod i rezidbu radi pomlaCivanja i regeneracije. maslina u toku þivota ima tri dobne faze razvoja i to: . Kako je veæ nagla eno.fazu jake reproduktivne i umjerene vegetativne aktivnosti . usklaCuje lisn a povr ina sa ostalim uvjetima koji pridonose efikasnijoj fotosintezi. medu ostalim faktorima. osnovni cilj rezidbe je to vi e produþiti fazu jake reproduktivne i umjer ene vegetativne aktivnosti. Poznato je da stabla sa nedovoljno vegetativnim porastom u pro loj godini slabo ro de. a posebno maslina. da maslina dobro. Rezidbom se uspostavlja ravnoteþa izmeCu porasta i rodnosti biljke. Imamo vi e vidova rezidbe od kojih izdvajamo: uzgojnu rezidbu. redovito i to duþe rada. Prema tome. promatramo sa vi e vidova i nakon postavljenog cilja to rezidbom þelimo postiæi.fazu smanjene vegetativne i reproduktivne aktivnosti. regulira se rezidbom. tj.REZIDBA MASLINA Rezidba voæaka.fazu razvoja vegetativnih dijelova . te uspostavlj a odnos izmeCu kapaciteta korjenovog sistema i nadzemnog dijela biljke. Svi vidovi rezidbe u maslinicima razlicite dobi starosti biljke istovremeno se i zvode u vi e navrata u razlicitim periodima od kojih izdvajamo: .

U sijecnju i pocetkom veljace obavlja se rezidba u cilju obnove kro nje i regen eracije stabla. Uzgajivaci maslina. Pravilnim rasporedom osnovnih i sporednih grana u kotlastoj kro nji omoguæava se direktan pristup suncevog svjetla u srce kro nje. ovisno o jacini grane. Nakon diferencijacije pupova.1. nije lako. koji su tetni u svakoj fazi njenog razvoj a. maslina se za tiæuje od olujnih vjetrova. kao i drugi voæari. odstranjuju se vodopije. to olak ava rad i umanjuje tro kove proizvodnje. za tita i berba) obavljamo sa povr ine tla. uloþen trud i ljubav prema maslini to se moþe uspje no postiæi. te narednom rezidbom pod kutom od 35-40°C usmjeravamo porast grana i formiranje kro nje. Po zavr etku rezidbe nastalu ranu potrebno je premazati voæarskim voskom. Tokom listopada i studenoga odstranjuju se suhe grane. vezujuæi grane za kolce starog debla ili kamenja u gomili. i savijanje grana pomoæu utega od kamena razlicite teþine. ali uz znanje. Rezidba se vr i voæarskim i vinogradarskim noþicama karama. . U slijedeæim godinama rezidbom odgajamo sporedne grane prvog. a u nedostatku voska moþe se premazati i gustom brodskom bojom. elektricnim ili motornim pilama. 2. 3. Oblikovanje niske grmolike kotlaste kro nje Prednosti ovog oblika kro nje u odnosu na druge sastoje se u tome to gro radova u maslinarskoj proizvodnji (rezidba. Sa glavnih grana odstranjuju se konkurentni izb ojci unutar kro nje. Izvodi se tako da se u drugoj ili treæoj godini iz debla masline odstrani glavna v odilica na visini od tla 30-80 cm i odrede 3-4 grane lijepo rasporeCene za odboj buduæeg glavnog skeleta kro nje. suvi ne grane i grane ma nje debljine. Ove radnje obavljaju se n akon berbe. drugog i treæeg reda. tokom oþujka obavlja se rezidba radi uroda. prstenovane i o teæene grane i izbojci iz panja. na nacin da se osnovne grane izvode iz starog korijena masline. to poveæava ukupnost fotosinteze i maslina proizvodi vi e hrane za odrþavanje þivota i plodono enje. suvi ne i ostarjele grane ili cijela stabla. s tim da rez ljubi deblo grane ne ostavljajuæi trke. Niskim uzgojem i spojenim sklopom kro nje. rucnim. Formiranje kotlaste kro nje u momentu regeneracije maslina izvodi se po istom postupku. Postiæi þeljeni oblik kro nje u na im vjetrovitim uvjetima. U mladim nasadima pocinje se formirati od 2-4 godine þivota kako prikazuju slijedeæi crteþi. usmjeravaju razvoj grana pod odreCenim kut om. gdje je to bura vjekovima uglavnom sama cinila. da bi postigli jaci porast osnovnih grana.

.

Pored spomenutih oblika kro nje. koja je u poslijeratnom periodu na la iroku primjenu u svijetu i kod n as. maslina neæe donijeti þeljeni urod. ond a to cinimo samo skromno u svrhu formiranja oblika kro nje. rezidbi i berbi masl ina. tj. godine i provodi se redovito tokom svake godine kao obavezna agrotehnicka mjera.Oblikovanje palmete i drugih suvremenih oblika kro nje Odgoj i oblikovanje palmete i drugih suvremenih oblika kro nje pripada talijanskoj voæarskoj koli. pa ako ovi odnosi nisu usklaCeni. drvne mase i lisne mase. pa se svakom rezidbom umanjuje ukupna lisna povr ina. za uspje no plodono enje bitan je odnos . . jer u tom periodu maslina brþe razvi ja korjenov sistem od kro nje. ali ako se na to odlucimo. Do pete godine þivota maslinu ne bi trebalo rezati. bolje kori tenje sunceve svjetlosti i primjene mehanizacije u obradi. Nadalje. iako kod masline nije nai la na iru primjenu. ali ih isticemo kao moguænost narednog oblikovanja kro nje na lokalitetima koji nisu izloþeni utjecajima vjetrova i na ravnijim povr inama. fotosinteza i stvaranje hranjiva potrebnog za þivot mlade biljke. u na oj maslinarskoj proizvodnji su preteþno zastupljeni visoki oblici uzgoja u formi kugle. U þivljenju je i plodono e nju masline postoje odreCene zakonitosti koje je potrebno poznavati radi uspje nosti u rezidbi.ravnoteþa izmeCu korjenovog sistema. za titi. Bez redovite rezidbe radi rodnosti. Obavlja se u toku oþujka. Rezidba radi rodnosti Ovaj vid rezidbe obavlja se nakon zavr etka perioda formiranja pocev i od 8. Prednost ovih oblika uzgoja je u gu æoj sadnji (400 stabala na 1 ha). nakon diferencijacije pupova. Rezidba mladih stabala U prvim godinama þivota masline je tetno rezati. posebno na dru tvenim gospodarstvima u plantaþnom uzgoju voæaka. ali ih ne istice zbog veæih tro kova rada i te koæa u primjeni agrotehnickih mjera i u þelji brþe primjene regeneracije ostarjelih neproduktivnih maslina. Ovi oblici uzgoja nisu za sada znacajniji za na u maslinarsku proizvodnju. nema ni redovitih prinosa.

.

Intenzitet rezidbe cijeni se na osnovi pro logodi njeg porasta mladica. za razliku. obavlja se bitan vid rezidbe. debla i grana. drvene i mje ovite grancice) koje se po izgledu meCusobno razlikuju. pa se u ovom slucaju vr i proreda grancica i umjerena rezid ba. Zahvaljujuæi ovom svojstvu kod pomlaCivanja ne treba je þaliti. znak je da je maslina u toku pro le godine imala dobre uvjete za odgoj rodnih grancica. tako i maslina ima svoj period starosti kada odumi ru þivotne funkcije. a primjenjuje se n a onim granama koje smo odlucili naredne godine odstraniti. a obicno kod masli ne nastupa poslije 50 godina þivljenja i traje dugo. vodopija. nakon cega je odstranjujemo. J .Radi pravilne rezidbe. a pored veæ izvr enih radnji u jesenskoj rezidbi (uklanjanje suh ih grana. To je period umanjene vegetativne i reproduktivne aktivnosti. PomlaÏivanje Kao svaka voæka (i druga þiva biæa. Prstenovanje Prstenovanje je vid reza radi uroda samo u toku jedne godine. radi boljeg razvoja i ishrane onih koje u rezidbi ostavljamo d a nam rode. tj. jer smetaju u razvoju kro nje . izbojka iz debla i panja i prorede grana radi otvaranja kro nje z bog pristupa suncevog svjetla). potrebno je znati da maslina ima 4 vrste grancica (vodopi je. tj. cijela kro nja ili deblo. Ovim pomotehnickim zahvatom prekidamo silazne sokove i prisiljavamo prstenovanu granu na bolji urod. U slucaju da su izbojci kraæi od 15 cm. Obavlja se na nacin da se pri dnu grane ogoli kora. jer se na taj nacin cini korist sebi i maslini. intenzitet rezidbe treba biti jaci i odstr anjuje se veæi broj izdanaka. Maslina. U toku ove rezidbe. ako su i zbojci bujniji iznad 30 cm. umanjuje se prinos i redovitost plodono enja. odstranjuju se gra ncice koje su u pro loj godini donijele urod i prorjeCuje se kro nja. cvjetne. pa izdanke iz panja ili korijena odgajamo u pom laCene grane i oblikujemo novu kro nju. pa se grana nakon berbe odst rani. ima ve like moguænosti pomlaCivanja iz korijena. PomlaCivanje se sastoji u odstranjivanju pojedinih grana ili debla u cilju izbij anja novih grana radi bolje rodnosti. kada se odstranjuju pojedine gran e u kro nji. Moþe biti djelomicno. od nekih drugih voæaka.

Smatram da je regeneracija postojeæih maslinika. Ive Simuniæa. tj. pa ju je potrebno obavezno i pravovremeno provoditi. naþalost.. pomlaCivanje se provodi djelomicno radi estetskog izgleda kro nje i uklapanja u parkovnu cjelinu. a vr i se. PomlaÏivanje iz panja ili guke Ponekad ovu pomolo ku rezidbenu mjeru zovemo regeneracija maslina. veæ kao posljedica studeni. sjece do korijena iznemoglih stabala i uzgoj iz izb ojka mladih grana. pod nadzorom Poljoprivredne sluþbe . prekasno. u poodmaklim godinama þivota masline kada ona vi e nije u moguænosti da donese urod. ne kao planirana rezidbena mjera.Omi . uz suradnju pok. to znacajnije utjece na ukupnost na e maslinarske proizvodnje. ing. a mi to od nje ocekujemo. 1968. Maslinari koji su to veæ ucinili za nepunih 6-8 godina odgojili su nove maslinike i postigli dobr e i redovite prinose. a vr i se iz panja ili korjenove krune. dao je vi estruke koristi. . koje preuzimaju ulogu debla. uz podizanje novih nasada.edino ako maslina sluþi iskljucivo u hortikulturne svrhe. temelj brþeg unapreCen ja na eg maslinarstva. Prva i potpuna masovnija regeneracija maslina izvr ena je kod nas u Pisku od 1958. pa ju je u praksi p otrebno obavezno obavljati. Temeljem postignutih rezultata u regeneraciji pokusnog maslinika u Kuzmaniæima Pisak. ovaj vid rezidbe. te potpunu regeneraciju stabala. Imamo vi e nacina regeneracije od kojih isticemo djelomicnu i postepenu regeneraci ju. god. Uzgajivaci maslina se te ko odlucuju na provoCenje ovog korisnog zahvata.

Maslinu napadaju mnogi tetnici i biljne bolesti od kojih su gospodarski najznacaj niji: maslinina muha. s iva pjegavost (paunovo oko) i caCavica. koji se u toku regeneracije odstranjuje. poveæanju prinosa 1 kvalitete ulja. potkornjaci. cine velike tete. uni tava entomofage (korisne insekte). crna u . a dio stabla se zadrþava radi uroda koji se u narednim godinama odstrani (posijece). ovi sno o pogodnostima razvoja. a kao posljedica pojavljuje se veæi razvoj titaste u i i gljivice caCavice. u stanju su uni titi 30-70 posto ukupnih prinosa. kemijske. biolo ke i kombinirane metode suzbijanja bolesti i ocina. Zbog toga. doprinijela je biljna za tita pojavom na trþi tu organofosfornih insekticida sa irokim spektrom djelovanja. pa se iz korijena ili panja izvode m lade grane. . tj.Postepena regeneracija PomlaCivanje se vr i postepeno. tako i u pogledu odreCivanja rokova tretiranj a. tet Kombinirana metoda za tite danas je u praksi najprihvatljivija. maslinin moljac. Regeneracija iz korijena Izvodi se na nacin da se iz korijena odgajaju izdanci prema postupku kako je rec eno za regeneraciju iz debla. jer prevelika upot reba kemijskih sredstava u prirodi naru ava prirodnu ravnoteþu. s Um da se odgajaju izbojci kao nove grane kro nje. ako se ne provede strucna za tita. Biljni nametnici. za titu maslina treba vr iti strucno i savjesno. koje preuzimaju ulogu debla. U pojedinim godinama. posebno na maslini. Potpuna regeneracija Vr i se na nacin da se posijece cijelo deblo. crni medic.suprotni rezultati. rak. Za tita maslina Znacajnom napretku u ocuvanju uroda. da se ne bi postigli neþeljeni . te rentabilitetu uzgoja maslina. Postoje fizikalne. Ovaj vid pomlaCivanja izvodi se kod stabala sa vi e o teæenim deblom i korijenom. pa je nezamislivo uzgajati masline bez primjene urednih za titnih mjera. kako u pogledu izbora sredstava za za titu. masline. U plodovima i ulju zadrþavaju se toksicni ostaci kemijskih sredstava koji naru avaju zdravlje covjeka.

. Nakon nekoliko dana razvijaju se licinke koje bu e hodnike u plodovima. Maslinina muha cini najznacajnije gospodarske tete u maslinarskoj proizvodnji. koje u toku srpnja odlaþu jaja u plodove maslina. Najbolji rezultati u za titi od muhe postiþu se upotrebom zatrovanih mamaca (1 l hidrokisiranog proteina (Buminal) + 0. pa je primjena za titnih mjera prijeko potrebna. a iz kukuljice se raz vija odrasla muha.Dacus oleae (Gmel) Prezimljuje u tlu u obliku kukuljice.1 posto fenthion ili 0. ovisno o prirodnim pogodnostima za razvoj. koja u toku godine.Maslinina muha . Pri kraju zime i pocetkom proljeæa u prirodi se pojavljuju odrasle muhe. listopad). Kao posljedica napada tetnika. rujan. Ova faza razvoja traje 10-13 dana. pra vi 3-4 generacije (kolovoz. koji u godinama manjeg uroda i prejakog napada tetnika mogu biti u potpunosti uni teni. nakon cega se licinka zakukulji.1 posto dimetoat na 100 l vode) uz tretiranje samo 15 posto ukupne povr ine kro nje. pojavljuje se prerano opadanje plodova.

a za posljedicu imamo pre rano opadanje plodova.COSTA).Pravs oleellus F. maslinina koma . a kao posljedica napada pojavljuje se gljivica caCavica. to omoguæava brþi razvoj tetnika sa veæim gospodarskim posljedicama. koja smanjuje fotosintezu i utjecu na su enje i propadanje poje dinih grana i stabala maslina. ovisno o jacini napada u pojedinim godinama prave slicne tet e.u titasta u (ASPIDIOTUS NERII - Svi navedeni tetnici. Crni mediè . nakon cega se iz kukuljice razvija leptir. . Po zavr etku ciklusa razvoja leptiri cvjetne generacije odlaþu jaja na tek zametnute plodove iz kojih se razvija gusjenica koja bu i plodove. cvijetu i plodu.). Gusjenice ove generacije se hrane pra nicima i uni tavaju cvjetove. koji u toku godine ima tri generacije na listu.u (LEPIDOSAPHES (LIOTHRIPS OLEAE . (LICHTENSIA VIBURNI . limunova koma NEWMAN). limunova bijela BOUCHE) i dr. s veæ navedeni m posljedicama. Po znacaju tetnosti u pojedinim godinama pribliþava se tetnom djelovanju maslinine muhe. To je leptir sive boje. Prva generacija dugo traje i tokom zime i pocetkom proljeæa gusjenica bu i list. koji odlaþe jaja na jo neotvorene cvjetove.Maslinin moljac . crpeæi hranjive sokove. deformiraju pupove i li æe i smanjuju porast grancica i kolici ne ulja i izlucivanjem medene rose izazivaju pojavu gljivice caCavice. kao to su: maslinina vo tana u . Prevelika primjena kemijskih sredstava prigodom za tite maslina uni tava prirodne neprijatelje crnog medica.SIG. pup ove i mlade grancice.Saissetia oleae Bern Napada maslinu i druge mediteranske kulture.u .(LEPIDOSAPHES BECKII DESTEFANII) crna maslinina . Ostale maslinine u i Maslinu pored grbove napadaju i druge u i.

Za posljedicu imamo su enje grane. ÈaÏavica masline .Potkornjaci Zelene grancice maslina su i i uni tava potkornjak (HYLESINUS OLEIPERDA).) Razmnoþava se na medenoj rosi od napada titastih u iju. gran e i deblo. Suzbijanje bolesti vr i se tretiranjem stabala sa 1 posto bordo kom juhom. a jace odrezane ili o teæene grane napada potkornjak (PHLOETRIBUS SCARABAEOIDES). Odstranjivanjem i spaljivanjem suhih grancica i grana pridonosimo smanjenju od potkornjaka. . prskanjem sa 1 % bordo kom juhom. tete Pored navedenih tetnika maslinu napadaju i drugih manje znacajni tetnici i vi e bilj nih bolesti.Caphodium elaeophilum (Prill.Pseudomonas savastanoi U na im maslinicima to je redovita bolest i dosta je ra irena. Paunovo oko . Protiv irenja zaraze borimo se prvenstveno izborom. a simptomi su nalik na oko slicno paunovu perju. . paunovo oko i caCavicu. Zaraza se prenosi zaraþenim sadnicama i alatom kojeg upotrebljavamo prigodom rezidbe. pa ih je kod podizanja nasada potrebno izbjegavati.. zdravim sadnicama u sadnji i dezinfekcijom rana na biljci i alata. a stabla ogole. Neke sorte su vi e podloþne napadu raka. Napada grancice. Zaraþeni listovi opadaju.Rak masline . Suzbija se prskanjem stabala uz upotrebu 1 % sode kaustike i preventivnim prskanjem sa 1 % bordo kom ju hom.Cycloconium oleaginum (Cast) Bolest preteþno napada lisnu povr inu i druge zelene organe. medu kojima isticemo rak masline.

5 % 2 .TETNICI I BOLESTI Period mirovanja vegetacije BuCenje vegetacije Predcvatnja Maslinin moljac Diazinon 1% titaste u i Bijelo ulje 1% Potkornjak Uni tavanje ostataka paljenjem Paunovo oko Bordo ka juha 1.

1 % Buminal 1 % titaste u i Ljetno mineralno ulje 2 % Paunovo oko .Oplodnja Sitni plodovi Odebljani plodovi Pocetak zrenja Maslinina muha Dimetoat 0.1 % Buminal 1 % Dimetoat 0.1 % Fenthion 0.1 % Fenthion 0.

Bordo ka juha 1.5 2 % CaCavica Cu preparat + Urea 46 2% Cu preparat + Urea 46 2% Naèin za tite maslina po fenofazama .

vjetrova i ovisno o cvrstoæi peteljke ploda. Ako se plodovi beru radi proizvodnje ulja. te po moguænosti posebno preraCuju. U na im uvjeti ma berba se preteþno obavlja rucno uz upotrebu ce ljeva za branje. morskoj vodi ili u otopini . To je posebno izraþeno u maslinicima razlicitog sortnog sastava koje imaju i razlicito vrijeme zriobe. To je mukotrpan i skup nacin berbe.tresaca manje je zastupljena na privatnim gospodars tvima i preteþno se primjenjuje na dru tvenim posjedima. mreþa za rastiranje i drugih pomagala. upotrebom strojeva ili kombinirano. . Ako se plodovi masline beru radi jela. ni radova u turizmu u priobalnom podrucju. Zbog djelovanja maslinine muhe. jer radnik za jedan radni dan (8 s ati rada) moþe ubrati samo 35-50 kg. da li proizvodimo zelene. onda se berba obavlja kada plodovi postignu punu pigmentaciju. onda se berba obavlja ranije ovisno o namjeni plodova. tj. ovisno o urodu i krupnoæi plodova. tokom studenoga i prosinca. Posebne pote koæe u berbi i transportu ubranih plodova maslina javljaju se u maslinicima udaljenim od prometnica. gdje se uzgaja maslina.100 1 vode +4-6 kg soli. To je period kada nema veæih poljskih radova. plodovi se cuvaju u slatkoj vodi. pri cemu plodovi padaju na prostirku postavljenu ispo d kro nje. Svi tresaci obavljaju berbu tre njo m grana ili cijelih stabala.a-ujedn o je ista i najkvalitetnija. Cuvanje plodova do prerade Ovisno o duþini cuvanja do prerade. pa u momentu berbe imamo potpuno i djelomicno zrele plodove. Berba uz upotrebu strojeva . a ponekad se produþi i u sijecnju iduæe godine. Ovi se plodovi sakupljaju i cuvaju do prerade. poluzelen e ili crne stolne masline. Poznato je da maslina nejednako dozrijeva.BERBA I PRERADA MASLINA Berba maslina obavlja se krajem listopada. jer tada sadrþe najveæu kolicinu ulja. pa se berba obavlja u vi e navrata. redov ito dolazi do preranog otpadanja plodova koji sadrþe manje kolicine ulja lo ijeg kvalite ta. . Naèini berbe U praksi se maslina bere rucno.

ovisno 0 osobinama sorte. ostaju u maslinovom ulju. a pospje uje ih prisustvo taloga. Tako na primjer. lecitina (grada stanicnih stijenki). MeCutim. . vode. Prerada maslina Zreli plodovi maslina. prostaglandini (kontrakcije mi iæa) itd. Provedbom postupka rafinacije. Tako. svjetlosti i povi ene tempera ture. Maslinovo ulje ima relativnu prednost pred ostalim biljnim masnoæama u prehrani. koji. ulja su podvrgnuta raznim kemijskih i fizickim tretiranjima prilikom kojih se. namijenjeni proizvodnji ulja. kao to je spomenuto. Kod n as najucestalije vrste kvarenja maslinovog ulja su kiselost i uþeglost. j er je ono jedno od rijetkih ulja koje ima takva organolepticka svojstva da se moþe sirov o (nerafinirano) konzumirati. osim nepoþeljnih. provitamin A. kisika (zraka). i E vitamina. maslinovo ulje zbog "kompleksnijeg" sastava je podloþnije kvarenju. maslinovo ulje osim energetike u prehrani ima i ostale ne manje vaþne posred ne i neposredne biolo konutritivne funkcije. te kih metala.Najbolja kvaliteta ulja postiþe se kada se prerada vr i odmah nakon berbe. D. sadrþe 40-55 posto vode i 1825 posto ulja. velikim dijelom uklone i biolo ki vrijedni sastojci. preko njega u organizam s e unose esencijalne masne kiseline.

X.43 10. jer se jedino od zdravog ploda moþe dobiti u preradi kvalitetno ulje. do momenta berbe i pravilnim cuvanjem ulja. dobro sacuvanim plodovima.24 20.60 0. 50.72 26. Za titi maslina treba posvetiti posebnu paþnju. XI. 47.60 16. X. Prema analizama dr. 40.20 14.68 25. 47. tj.57 10.Kvaliteta ulja prvenstveno se postiþe u tehnolo ki optimalnoj berbi zdravih i neo teæeni h plodova. . u prirodnim uzgojnim uvjetima na podrucju Srednje Dalmacije (Makarsko primorje) meCusobni odnosi (voda : ulja : kiselinski stupanj) u odreCenom intervalu uzorkovanja kreæu se kako prikazuje slijedeæa tablica: Datum uzorkovanja Postotak vode Postotak ulja Kiselinski stupanj 15.00 9.50 6. IX. Branka karice. uklanjanjem prije spomenutih faktora koji ga kvare.64 30.66 0. VIII.

) nego od stakla tamne boje.ambalaþa treba biti besprijekorno cista.ambalaþa cuvanja ne smije utjecati na ulje i treba ga tititi. kiselinski stupanj ulja u periodu od 20. plastike. treba ga cuvati u slijedeæim uvjetima: . 37. to znaci da ne moþe bi ti od te kih metala (bakar. zasjenjenog stakla. X.55 0. zbog cega mogu poceti procesi kvarenja. . Prije upotrebe treba je oprati deterdþent ima. IX. Ovaj vremenski period nije strogo fiksiran. te .80 21.43 0.05 0.50. Ovaj proces ide paralelno s fazom intenzivnijeg formiranja triglicer ida. a u zadnje vrijeme se uvode najsuvremenije linije tipa prerade ekstrakcijom toplom vodom. (za þiveþne namirnice) i kamena. veæ ovisi o klimatskim uvjetima i svoj stvima tla.73 10.95 Kako se iz gornjih podataka vidi.70 20. odnosno akumuliranja ulja u plodovima. Buduæi proizvedeno ulje ipak nije potpuno cisto. naglo pada. 54. XI. Kod nas se prerada plodova maslina u ulje provodi u pogonima za hidraulickim presama visoka pritiska.70 25. u uvjetima makarsko g podrucja optimalna tehnolo ka zrelost plodova. odnosno o uvjetima razvoja vegetacije. Na temelju vi egodi njih ispitivanja moþe se zakljuciti da je npr. a povezan je sa karakterom metabolizma ul ja u stanicama plodova.55 24. maslina koncem mjeseca studenog. pa bi tek u tom periodu trebalo poceti berbom. odnosno duplom separacijom. cink i sl. þeljezo. XII. d o 10.

treba ga tokom proljeæa obavezno pretoci ti s taloga i sloja vode.dobro isprati cistom vodom. . te ulju daju potpunu bistroæu. pa se za podmirenje trþi ta uvozi 1000 do 1300 tona maslina godi nje.prostorije cuvanja (skladi ta) trebaju biti zasjenjene. prozracne i ujednacene g odi nje temperature. Neizbistreno ulje nakon prvog pretakanja treba u jesen jo jednom pretociti s taloga. U suvremenim pogonima postoje odgovarajuæi filtri koji odstranjuju i najmanje orga nske i mehanicke primjese. Proizvodnja maslina za jelo U na oj zemlji proizvodnja maslina za jelo je deficitarna. . pa potpuno cisto ulje teþe podl ijeþe procesima kvarenja.zatvaranje ambalaþe cuvanja treba biti hermeticko ra di otklanjanja prisustva zraka i stranih mirisa. Ukoliko se ulje þeli uskladi titi duþe vrijeme. Iskustveno se zna da su maslinova ulja boljeg kvaliteta mutn ija i kao takva teþe se bistre. .

Nakon odgorcavanja vr i se ispiranje plodova cistom vodom od ostataka luþine i produkata hidrolitickog cijepanja. temperaturi otopine i dubini penetriranja otopine u pumpi. U prvoj fazi prerade vr i se odgorcavanje plodova tj. U narednim postupcima postupa se kao kod konzerviranja zelenih maslina. U novije vrijeme vr i se ispitivanje moguænosti hidrolize oleuropeina (odgorcavanje) u plodovima maslina djelovanjem enzima. Zatim se plodovi stavljaju u salamuru koja sa drþi 6 do 10 posto natrijeva klorida. osu e i spremaju u plasticne bacve. koji se nadolijevaju s alamurom i konfekciraju se prema zahtjevima trþi ta u odgovarajuæu ambalaþu. Mirku Gugiæ berba plodova obavlja se rucno u fazi kada plodovi dobiju þuækasto zelenu boju. . Tako pripremljeni plodovi stavljaju se u plasticne bacve. Konzerviranje crnih maslina Berba plodova obavlja se na isti nacin u fazi pune zrelosti. Konzerviranje zelenih maslina TakoCer ima vi e nacina konzerviranja zelenih maslina za jelo. Trajanje procesa odgorcavanja ovisi o pojedinim sortama. Nakon odgorcavanja odstranjuje se salamura i nadolijeva se nova salamura koja sa drþi oko 12 posto natrijevog klorida prethodno prokuhanog. Prema mr. teksturi plodova. Tradicionalni nacini upotrebljavaju se u domaæinstvima sa manjim rokovima trajanja maslina.Postoji vi e nacina proizvodnje stolnih maslina crnih i zelenih od tradicionalnih nacina. pa do vi e suvremenih industrijskih nacina. Po dovr etku procesa dorade vr i se prebiranje i kalibriranje plodova. Nakon toga se plodovi ohlade sa hladnom vodom. Zatim se plodovi odlaþu u letvarice ili plasticne gajbice nakon cega se uklanjaju sitni plodovi i druge primjese. velicini plodova. koncentracije otopine natrijevog hidroksida. Zatim se plodovi pe ru i odlaþu u kipuæu vodu nekoliko minuta. kojima se dodaje salamura sadrþaja oko 10 posto natrijeva klorida. hidroliticko cijepanje oleur opeina kemijskim ili enzimskim putem.

Za tita od paunova oka.KALENDAR RADOVA prema dipl. Pregled mamaca za potkornjaka. Navrtanje maslina. inþ. IV. Dobroslavu Elezoviæu Mjesec Radovi I. III. . Rez na pomlaCivanje stabla iz panja ili iz guke. Uni tavanje korova herbicidima. Za tita od maslininog moljca (za tita ploda). Rez na pomlaCivanje stabla iz panja ili iz guke.po potrebi. titastih u iju. Za tita od maslininog moljca prije cvatnje. a krajem mjeseca njihovo uklanjanje i spaljivanje. Gnojidba s NPK 17:8:9 s plitkom obradom tla. Uni tavanje korova herbicidima. Za tita od paunova oka . Za tita od caCavice. Ostavljanje snopiæa grana na stablu kao mamca za potkornjaka. Rezidba na rod i pomlaCivanje stabla iz debla ili iz grana. V. za one koji to nisu ucinili u veljaci. Gnojidba s NPK 17:8:9 s plitkom obradom tla. Za tita od II. Ovr na gnojidba KAN-om. VI. Prstenovanje stabla koje æe biti pomlaCeno u slijedeæoj godini. Sadnja novih stabala. Prstenovanje grana na rod.

XII.po potrebi. Gnojidba s NPK 8:16:22 i duboka obrada tla. Za tita od maslinine mu ice otrovnim mamcima. Za tita od paunova oka . Ljetni rez masline (obrana od su e). Za one koji nisu obavili gnojidbu i obradu: gnojidba s kompleksnim gnojivom bez du ika i obrada tla. VIII. Berba plodova za ulje. IX. XI. Priprema tla za sadnju maslina. Berba plodova za jelo i ulje. X. Rez na pomlaCivanje iz panja ili iz guke.VII. Postupna berba plodova za jelo. Za tita od paunova oka. Uklanjanje izdanaka. Za tita od maslinine mu ice otrovnim mamcima. .

6. poþara. 11. 12. .Prirodni uvjeti i perspektive poljoprivrede opæine Omi .Ehrendorfer . 13. INA Kutina . i geobotanika.Prakticno voæarstvo.Dendrologija. . Split . . evolucija.Tla na kvartalnim kr incima u Primorju i na otocima Dalmacije. 15. .Nauka o biljnim zajednicama. ibenik 1921.Nacela integralne za tite masline. Zagreb 1984. Ivaniæ Grad. Giperborejski B. 1984.Za visoke urode maslina. Miljkoviæ I. Novak G. Bakariæ P. Dubrovnik. . 21. Dubrovnik. Kovaceviæ Þ. 1982.Zagreb . .Prethistorijski Hvar. 1988. 1986. 10. g.Agrotehnicki praktikum za masline. . Institut za jadranske kulture i melioracije kr a. Bakariæ P. Mladar . Zagreb. 1962.Primijenjena entomologija.Botanika. 1961. . Split. 1979. 1988. Horvat I. . Bertolami A. Zagreb. . . 14. . Zagreb.Dobar i lo primjer organizacije za tite maslina na podrucju Omi a. 1982. Zagreb. 1964. Split. Kirigin Marin . Zagreb. Elezoviæ D.LITERATURA 1. 1984. 19. Sarajevo 1952. . 8.Archaologischer fuhrer durch mitteldalmatien.Olivi Catalog Generale. 2. Mimica A. 1989. 1983.Postojbina i kultura masline na Sredozemlju 18.Vla iæ . Zagreb. 7. Ki patiæ-Maceljski .Prakticno maslinarstvo. g. Zagreb 1980. 1980. 17. Jelaviæ A. 4. Brnetiæ D. 20. . .Za tita voæaka i vinove loze. . Modun E. Gugiæ M. Buliæ S. 16. 3. Split. Zagreb.GraCa za dalmatinsku elajografiju. 5. Glasnik za tite bilja . Zagreb 1961. Mladar N. Zagreb. 9. . 1984.Konzerviranje zelenih plodova masline domaæe sorte oblice magistarski rad. sistematika.Uzgoj voæaka u kra kim poljima.Katalog sadnog materijala za podrucje Dalmacije. .Markoviæ T. 1955. Split. Magdefrau .Gnojidba poljoprivrednih kultura. Split. 22.Maslinina muha. 1949. .Postupak obnove stabala maslina nakon.

(Catolog). 1958. 30. Redd Irigation Systeme. Pi koriæ O.Morfolo ki. 27.Bolesti masline i njeni tetnici. Vitoloviæ V. 1949.Voæarstvo. 1987. 28. 1980. Vla iæ A. Split. 1979.Specijalno voæarstvo. Samobor. Zagreb.Proizvodnje i prerade ulja u uljarama FAO.23. .Usmjerena i integralna za tita maslina. 1950. . Zagreb 24. 1956.Po umljavanje kr a.Covjek i maslina. Oþaniæ S. Mimica A.Una grande industria nel progresso dell irrigazione . citolo ki i fiziolo ki steriliteti sorata maslina. 31. Roma. 1991. . Roma. Þuþiæ-Ciglar . Split. 25. Split. 29. Split. Grupa autora . . Tomiciæ A. . . . 26.

KAZALO UVOD SELIDBE MASLINA GOSPODARSKI ZNACAJ UZGOJA MASLINA Uzgoj maslina u svijetu Uzgoj maslina u Hrvatskoj PODRIJETLO MASLINE BOTANICKA PRIPADNOST SORTE MASLINA Domaæe dominantne sorte Intraducirane sorte BOTANICKA SVOJSTVA Morfolo ka svojstva Fiziolo ka svojstva Þivotni vijek i rodnost masline EKOLOGIJA Klimatski uvjeti Poloþaj tlo RAZMNOÞAVANJE MASLINA PODIZANJE NASADA I UZGOJ MASLINA AGROTEHNICKE MJERE Obrada tla Gnojidba Navodnjavanje 7.a tita od vjetra REZIDBA MASLINA Za tita maslina BERBA I PRERADA MASLINA KALENDAR RADOVA LITERATURA .

You're Reading a Free Preview

Download
scribd
/*********** DO NOT ALTER ANYTHING BELOW THIS LINE ! ************/ var s_code=s.t();if(s_code)document.write(s_code)//-->