MASLINA

GOSPODARSKI ZNACAJ PODRIJETLO, BOTANICKA PRIPADNOST, EKOLOGIJA I SVOJSTVA MASLINE UZGOJ, NJEGA, ZA TITA I PRERADA MASLINE

Nakladnik ADRIA BOOK d.o.o. SPL1T Priredio NIKOLA VECERNIK CRTEI, FOTOGRAFIJE I GRAFICKA RJE ENJA ROKO, ANDRIJA MIMICA I NIKOLA VECERNIK KOREKTOR I LEKTOR STELA VECERNIK TEHNICKI UREDNIK NIKOLA VECERNIK Racunarski slog ST - Stil - Split

Tisak "BRAMIL" s p.o. Split Naklada 3.000 primjeraka II izdanje 1994 god.

Skeniran tekst i crtei za osobnu upotrebu priredio STIPE pl. PETRICEVI Dubrovnik, studeni 2001. godine

UVOD Maslinarstvo je gospodarski vrlo znacajna grana u ukupnoj na oj poljoprivrednoj proizvodnji, kako sa stajali ta postojeeg nivoa proizvodnje, tako i u odnosu na mogunosti poveanja proizvodnje u narednom razdoblju. Uslijed raznoraznih agroekonomskih cinitelja u posljednjem stoljeu kod nas je drasticno smanjen broj produktivnih stabala, tako da dana nja proizvodnja ne zadovoljava na e potrebe potro nje, pa se za podmirenje potreba posee uvozu maslinova ulja i plodova za jelo. Na na im prostorima maslina raste i uzgaja se od davnine i jedna je od biljnih kul tura koja je omoguila odranje i razvoj covjeka. Maslina je neuni tiva biljka, dugovjecna, pa kada zbog niskih temperatura smrzne i li strada od poara, zahvaljujui regenerativnim svojstvima brzo se obnavlja iz panja i li korijena. Diljem jadranske obale i danas su sacuvana stabla stara vi e tisua godina. Kao poljoprivredna kultura, prepu tena nebrizi i tetnim utjecajima prirodnih cinite lja, u pro losti je neredovito raCala. to je djelomicno utjecalo i na raseljavanje stanovn i tva iz preteno maslinarskih krajeva. Odlaskom seoskog stanovni tva iz poljoprivrede u drug e privredne grane, kao i zbog prekomjernog ekonomski neopravdanog uvoza ulja i plodova za jelo. do lo je do poraavajueg pada maslinarske proizvodnje, a mnogi plodni maslinici diljem jadranske obale poprimili su izgled zapu tenog umskog rasli nja. Posljednjih dvadesetak godina, zahvaljujui prvenstveno entuzijazmu pojedinih strucnjaka u poljoprivredi i napredovanju znanosti, stvoreni su preduvjeti za re dovitije rodnosti i postizavanje visokih prinosa, to je znacajno doprinijelo obnavljanju zapu tenih maslinika, podizanju novih nasada na suvremenim osnovama, te postupnom povratku mlaCeg nara taja maslinarskoj proizvodnji. O maslini kao botanickoj vrsti, poljoprivrednoj kulturi i umsko-ukrasnoj biljci j e odvojeno pisano u na oj i stranoj literaturi 1 ostavljeno je mnogo prostora t dilema, jo uvi jek za nauku nedorecenih, a to e biti predmet trajnog izucavanja. Genetski je jo uvijek nepotpuno naucno obraCena, a u specificnim mikroklimatskim i pedolo kim prilikama se u uzgoju specificno i pona a.

SELIDBE MASLINA S bolom u njedrima napu tajui domove svojih pradjedova, trbuhom zbog kruha, u nadi boljeg ivljenja, kojega mnogi nisu nikada zapazili, na iseljeni hrvatski narod pre nio je maslinu u daleke zemlje June i Sjeverne Amerike. Australije i na Novi Zeland.

Ostala je maslina rastui vjecnim ivotom u njihovim vrtovima i domovima, koja ih st alno podsjea na domovinu u koju se mnogi od njih nikada nisu vratili! Iz drugih zemalja na i pomorci, provodei dane na palubama broda u samoi i cenji za svojima, no eni valovima dalekih morskih pucina. za uspomenu donosili su strane so rte maslina i ukra avali svoje vrtove. Na taj nacin maslina se selila iz vrtova u vrtove, odlazila i dolazila u na e podn eblje, no ena uspomenama, kao simbol mira, plodnosti. ljepote i vjecnog ivljenja u ljubavi sa covjekom!

GOSPODARSKI ZNAAJ UZGOJA MASLINA Na citavom na em priobalnom podrucju postoje prirodni uvjeti za uspje an uzgoj masline.

U svojim dugim stoljeima uzgoja na ovim prostorima. maslinarstvo kao poljoprivred na grana proivljavalo je padove i uspone, ovisno o raznim agroekonomskim faktorima. Prva kriza u maslinarskoj proizvodnji zabiljeena je u pro lom stoljeu kao posljedica pojave filoksere u Evropi. konjunkture na tri tu vina i zemlji nih povr ina pod maslinama. Drugom krizom u maslinarstvu smatra se period nakon II. svjetskog rata, uvjetova nom naglom seobom aktivnog poljoprivrednog stanovni tva sa sela u grad. Zapadnu Evropu i u prekomorske zemlje. U posljednjih 100 godina kod nas fond aktivnih maslina je smanjen od 15 milijuna na manje od 4 milijuna stabala. a proizvodnja ulja svedena je u prosjeku na 2300 t godi nje. Za pretpostaviti je da e se i nadalje fond rodnih maslinovih stabala smanjivati n a nepristupacnim terenima, zbog smanjene mogunosti mehanicke obrade, a to bi trebalo nadoknaditi regeneracijom starih maslinika i podizanjem novih nasada na plodnijim zemlji nim povr inama i suvremenim osnovama. U strukturi privreCivanja na nekim podrucjima, a posebno na otocima, maslinarstv o i turizam cine osnovu egzistencije stanovnika, privredne grane koja se sa stanovi ta zapo ljavanja nadopunjavaju. Ovakva orijentacija privreCivanja ve je djelomicno zaustavila iseljavanje sa neki h otoka i pruila je mogunost osiguranja egzistencije mladim nara tajima. irenja vinogradarstva na tetu

Uzgoj maslina u svijetu Nakon otkrivanja novih kontinenata u XVI. stoljeu, maslina je rasprostranjena u Sjevernu i Junu Ameriku. Australiju, a u posljednje vrijeme i Japan, gdje se uspj e no uzgaja. Danas u svijetu raste oko 800.000.000 stabala maslina, od kojih u Evropi 76 post o. Aziji 13, Africi 8, Americi i Australiji 3 posto. Prosjecni godi nji prinos iznosi 1,8 milijuna tona ulja i oko 980.000 tona konzerv iranih crnih i zelenih plodova za jelo.

Najznaajniji uzgajivai maslina u svijetu. Zemlja

uzgoja Ha (000) Broj stabala (000) Proizvodnja Ulja (000t) Proizvodnja jest. plodova (000 t) panjolska 2091 188.745 527 200 Italija 2121 181.800 430 71,5 Tunis 1419 55.963 90 8 Portugal 1114 49.496 50 20,7 Turska

820 82.000 143 150 Grcka 631 117.552 285 137 Maroko 310 30.000 34 61 Sirija 210 28.500 85 100 Alir 201 20.180 14 8 Libija 100 8.000 88,8 1,7 Libanon

55 6.000 4,6 6 Argentina 50 8.000 10 34 Francuska 42 6.000 1,8 2 Albanija 36 5.040 2,9 10 Hrvatska 32 4.000 2,3 0.3 Cipar 28 2.680 2 4,5 USA

13 2.200 1 85 Izrael 12 1.520 3,1 15

Egipat 2 1.050 7,1 Ostale zemlje 134 7.834 40 19,7 UKUPNO 9421 806.560 1.821,6 934,4

Uzgoj maslina u Hrvatskoj U posljednjem stoljeu fond maslina i proizvodnja ulja svedena je na 1 /4 u odnosu na raniji period.

Rajoni uzgoja maslina Maslina se uzgaja na cijelom obalnom podrucju. oja maslina, koji je podijeljen u 5 podrajona: to predstavlja Jadranski rajon uzg

1. Istarsko primorje 2. Kvarnerski otoci 3. Sjeverna Dalmacija 4. Srednja Dalmac ija 5. Juna Dalmacija Danas u na oj zemlji posjedujemo fond maslina i prosjecnu godi nju proizvodnju kako je to prikazano u slijedeoj tablici:

Ukupan broj produktivnih stabala i prosjena proizvodnja

Rajoni uzgoja Br. produkt. stabala % Pros. proiz. plodova t Pr. proiz. ulja t 1. Istar. primorje 287.023 7,66 1.596 219 2. Hrvatsko primorje 249.378 6.66 621 90 3. sjeverna Dalmacija 983.434 26.25 3.794 657 4. Srednja Dalmacija 1.048.666 27,98 4.245 718 5. Juna Dalmacija 781.509 20.85

2.852 446 UKUPNO 3.350.000

13.108 2.132

Proizvodnja maslinova ulja i konzerviranih plodova za jelo je u Hrvatskoj defici tarna, pa da bi se podmirile potrebe i uvoze se ulje i plodovi za jelo, za to se izdvajaju znatna devizna sredstva. Uzmemo li u obzir trenutnu cijenu na svjetskom tri tu, a koja za ulje iznosi 1860 $ /t, a za konzervirane plodove 1250 $/t fco utovareno, proizlazi da je hrvatska u poslj ednjih 5 godina izdvojila za uvoz oko 6.000.000 $, ne racunajui tro kove prijevoza i ostale dadbine. Na Hrvatskim prostorima postoje svi uvjeti za poveanje maslinarske proizvodnje za podmirenje potreba tri ta i dijela tri ta za izvoz, za to postoji konjunktura na svjetskom tri tu. To je mogue objektivno postii uz modernizaciju i intenzifikaciju postojee proizvodnje i podizanje novih nasada na plodnijim tlima i na suvremenim osnovama uz primjenu potrebnih agrotehnickih mjera.

PODRIJETLO MASLINE Do sada se vjerovalo nauci koja je smatrala da je maslina kao poljoprivredna kul tura donesena iz drugih krajeva i da su je na na e prostore donijeli i prvi uzgajali St ari Grci i Rimljani prije na e ere, to je nedokazano jer su Stari Grci poceli kolonizirati na e krajeve pocetkom IV. stoljea prije nove ere, a maslina je rasla u na em podneblju znatno ranije od njihova dolaska. Pretpostavlja se da joj je pradomovina Palestina ili Mala Azija, odakle je njen uzgoj pro iren kod nas i u druge zemlje Mediterana. Grancice masline naCene su u egipatskim grobnicama stare vi e od 4000 godina. Smatram da su tzv. podvrsta divlja maslina - mastrinka (Olea europea oleaster L. ) i podvrsta pitoma maslina (Olea europea sativa L. - sorta oblica) samonikle biljke , prirodni plod na eg podneblja i da na na im prostorima potjecu iz perioda prije nego je akademik Grga Novak u Grapcevoj spilji na Hvaru, putem arheolo kih iskopina ustanovio i dokazao da je u periodu mlaCeg neolita oko 3500. godine prije nove e re, bilo relativno gusto nastanjeno stanovni tvo na cijelom otoku covjek Mediteranac i srod nici ove narodne grupe, to dokazuje slijedeim spoznajama: A) Nije sporno da prema Horvat I. tzv. divlja maslina - mastrinka, cini sastavni di o biljne zajednice - ume cesmine (crnike) - (Quercetum ilicis Br-Bl), gdje u zajednici sa cesminom, pukinjom, mrikom, mrcom, planikom, zelenikom i dr. samoniklim biljnim, vrstama cini zimzelenu umu. Rasprostranjena je u uskom priobalnom pojasu Istre i na otocima Kvarnera. U Sjevernoj Dalmaciji zadire u kopno do 200 m nad morem, a u junoj Dalmaciji penje se vi e od 350 m nad morem (Horvat I.). Pojedine vrste iz sastava biljne zajednice - ume cesmine (Q. I.) u razlicitim mikroklimatskim uvjetima izdvajaju se iz biljne zajednice cesmine i osnivaju zas ebne ciste sastojine. (Mimice). Tako zelenika (Phyllyrea latifolia L.) koja je u zajednici cesmine najotpornija na studen penje se na najvee visine (Mosor-Gata-Smovo 350-450 m n/v), Zabiokovlje - Grabova c Donji Dujmovii) i osniva cistu sastojinu zelenike. Cesmina - crnika (Quercus ilex L.) formira u srednjoj Dalmaciji ciste sastojine cesmine do 300 m n/v, a na Pagu i Rabu na niim nadmorskim visinama i uz more. Planika (Arbutus unedo L.) kao najneotpornija na studen osniva ciste sastojine p lanike neposredno uz more na Hvaru do 100 m n/v.

Divlja maslina (O. e. oleaster L.) u istim uvjetima formira .. manje sastojine o d 0-200 m nad morem, jer je od zelenike i cesmine neotpornija na studen. Na mnogim na im prostorima ciste sastojine divlje masline su uni tene, jer su se civilizacije koje su se poslije Mediteranaca naselile u na e krajeve, Iliri u Libu rni, gospodarski odravale preteno od stocarstva i ratarstva, a maslina je bila i ostala najkvalitetnija hrana za ljude i stoku posebnu u zimskom periodu. Jo i danas ona se odrala u kamenitim policama koje nisu bile pristupacne za kozu i

covjeka. Novije civilizacije na na im prostorima (Grci i Rimljani) donijeli su kulturu - vi novu lozu, a ne maslinu, cije je pro irenje uzgoja i lo na tetu povr ina pod maslinama. Poznato je da su Stari Grci na Krfu ve u VIII. i VII stoljeu prije nove ere razvili vinograda rstvo i proizvodnju keramike - amfora i da su trgovali i izvozili vino i amfore u sjever ne krajeve jadranske obale i na taj nacin se obogatili. Upravo na tim prostorima od Neretve do Zrmanje i na otocima Srednje i Sjeverne Dalmacije, gdje grckih kolonija nije bilo ili su tek poslije Visa formirane (Tro gir. Stobrec. Korcula i dr.), preteno se uzgaja oblica. Nije sporno da je pitoma maslina - sort a oblica na a autohtona sorta (raste samo u Srednjoj i Sjevernoj Dalmaciji) i cini 98 posto asortimana, a u ukupnom hrvatskom asortimanu sudjeluje sa 62 posto (Elezovi). Da su

je donijeli Stari Grci ili Rimljani i danas bi rasla negdje u Grckoj ili Italiji . No. budui da tamo ne raste, to potvrCuje postojanje ove sorte na na im prostorima prije dolaska Grka i Rimljana u na e krajeve. Po svojoj kvaliteti naucno je dokazano da je jedna medu najboljim svjetskim sort ama, pa tko bi bio tako nepo ten prema njoj u Grckoj ili Italiji da joj u dana nje vrijem e nije ostavo tragove postojanja?

Sorta oblica, ibenska Rogoznica B) Prema G. Novak doseljenje covjeka Mediteranca i srodnika ove narodne grupe u pretpovijesno vrijeme sa obala Male Azije na obale Egejskog mora, Apeninskog poluotoka, obale Sjeverne Afrike i junog trupa Balkanskog poluotoka (Hvar i dr.), dogodilo se ve u III. Tisuljeu, a vjerojatno i ranije, prije nove ere, dakle, mnogo ran ije od prodiranja Grka Ahajaca u juni dio Balkanskog poluotoka. Otok Hvar i podrucje srednje Dalmacije u pretpovijesno doba bilo Je dosta umovito , a izvori vode uz velika prostranstva povr ine otoka sa gustim umama davali su obilno zaklona i hrane biljnog i ivotinjskog podrijetla divljim zvijerima, divljaci i co vjeku. Naalost, prigodom istraivanja iskopina u Grapcevoj spilji akademik Grga Novak nije posvetio panju arheolo kim nalazima ostataka nagorjelog drva i drugih ostataka bilj nog podrijetla, da bi sa sigurno u mogli utvrditi prisutnost masline na Hvaru u to vrij eme, ali iz odreCenih pretpostavki - i analiza tehnolo kog postupka u proizvodnji keramike, dolazim do tog zakljucka. MeCu ostalim fragmentima keramike pronaCeni su ostaci velikih posuda, lonaca i amfora izraCenih od domaih sirovina sa poznatom tehnologijom keramicke kulture (Dimini - Sesklu). koja pripada Tesarskim nalazi tima, a vodi daleko podrijetlo iz neolitskih nalazi ta - Panonije, usavr ene na Hvaru. Velike posude i amfore domaeg podrijetla, medu ostalim. sluile su za cuvanje i transport maslinova ulja, a kasnije i vina. U donjim slojevima spilje naCeno je mno tvo fragmenata crjepova sa bojanim ornamentima. Prema analizama M. Kar ulin tehnika u proizvodnji keramike na Hvaru, bila je slicna onoj koju opisuje R. Heindrech u vezi s pretpovijesnim nalazima b ojane

keramike iz grada Samosa. Poliranje keramike vr eno je uz pomo ulja ili masti vegetabilnog ili ivotinjskog podrijetla, pa povr ina crijepa postaje glatka i gotov o neporozna, nakon cega se pece. Po pecenju, keramika zadrava neporozno stanje. Ona mjesta koja nisu polirana uljem ili mastima i nakon pecenja ostaju porozna.

C) Prema spoznajama mr. Mirka Gugi, na eg eminentnog tehnologa za maslinu, plodovi maslina zadravaju se na stablu u prirodnom uzgoju u mikroklimatskim uvjetima Hvara od X.-IV. mjeseca. tj. do pocetka nove vegetacije (travanj), kada kod masline dolazi do prirodnog odbacaja plodova. Jo i danas kod nas na Lastovu i u Grckoj na nekim podrucjima, masline: se ne beru, ve sakupljaju tok om cijele zime i ranog proljea. Prema tome, na praotac Mediteranac imao Je u zimskom periodu obilje maslinovih plodova. jo uvijek nedovoljno biokemijski ispitane ljek ovite i vitalne korisnosti. koji su mu omoguavali odravanje i evoluciju u na em podneblju.

2,8 m

1,4 m 1 m 1 m

3,4 m

Divlja maslina-mastrinka u K. tafiliu stara je 1.500 godina. Na visini debla 1.6 m etara obujam debla iznosi 6.6 metara, a u korjenovom vratu 10,40 metara.

BOTANIKA PRIPADNOST Maslina pripada razredu Magnoliatae - dvosupnice, podrazredu Asteridae, redu Oleales, porodici Oleaceae, rodu Olea! Predstavnici porodice Oleaceae su biljke stabla ice ili grmlje sa listopadnim ili zimzelenim li em jednostrano ili sloeno (perasto) nasuprotno ili pr ljenasto rasporeCeno. Na na im prostorima porodica Oleaceae zastupljena je sa rodovima: Fraxinun (jasen) , Jasminum (jasmin). Syringa (jorgovan). Forsythia (forzitija), Ligustrum (kalina) . Phillyrea (zelenika) i Olea (maslina). Rod Olea zastupljen je sa vrstom Olea europea L, koja ima dvije podvrste: divlju maslinu (mastrinku) O. europea oleaster L i pitomu maslinu - O. europea sativa L .

Olea europea oleaster L - divlja maslina (mastrinka) Ona je razgranato trnovito drvee ili grmlje, sa malim i gorkim plodovima koji daj u malo ulja. Nazivamo je divljom maslinom, a to u narodu znaci samoniklost ili prirodno rasprostranjenje, tj. nastanak i razvoj u prirodi bez utjecaja covjeka. Kako je ve nagla eno, prirodno je rasprostranjena na cijelom priobalnom pojasu na e jadranske obale, s tim to se od sjevera prema jugu vi e udaljuje od mora i penje se na vee nadmorske visine. Ova podvrsta rasprostranjena je na cijelom Mediteranu i cini s astavni dio biljne zajednice - ume cesmine (Quercetum ilicis Br.-Bl.).

U prirodi raste kao grmlje ili drvee, pojedinacno u sastojinama mastrinke.

umi cesmine ili u manjim

Za poljoprivrednu proizvodnju ima znacenje kao podloga za navrtanje i opra ivac pitome masline. Olea europea sativa L - pitoma maslina ili uljika Ona je jedna od najstarijih kulturnih biljaka. Raste na Mediteranu. Pretpostavlj a se da joj je pradomovina Palestina ili Mala Azija, odakle je njen uzgoj pro iren na cijelo p odrucje Mediterana, a u posljednje vrijeme i diljem svijeta. Rasprostranjena je u umjere nom pojasu, od 45 sjeverne do 35 june irine, pa postoji mogunost, temeljem genocentara o nastanku biljnih vrsta, da je istovremeno roCena i u na em podneblju . Autohtono podrijetlo sorte oblice i sudjelovanje u ukupnom na em asortimanu to potvrCuje. Danas se u svijetu uzgaja vi e od 500 sorti pitome masline.

SORTE MASLINA Sorte su botanicki varijeteti iste genetske konstitucije, nastale odabiranjem selekcijom od iste vrste, a sa razlicitim botanickim osobinama. MeCusobno se razlikuju po nacinu rasta: obliku i bujnosti kro nje: obliku, boji i velicini lista, ploda i ko tice; dobi cvatnje, broju cvjetova u grozdu: intenzitetu samoopl odnje; dobi dozrijevanja; kolicini i kvaliteti ulja; otpornosti na studen, su u, tetocine, dr. osobine. U posebnim ekolo kim uvjetima iste sorte mogu pokazivati morfolo ke razlike. Po nacinu uporabe plodova razlikujemo sorte: sorte za Jelo i sorte sa dvojakom uporabom, tj. za ulje i za jelo. Kod nas se danas uzgaja oko 60 domaih i introduciranih sorti maslina. U svakom podrajonu uzgaja se vi e sorti od kojih su najznacajnije:

Istra: bjelica, buga, moraola, rosinjola, crnica i drobnica Kvarner i Podvelebitlje: slivnjaca, plominka, rosulja, slatka, drobnica i oblica

Sjeverna Dalmacija: oblica, drobnica, piculja, o trica, grambucela i krvavica Srednja Dalmacija: oblica, drobnica, levantinka i lastovka Juna Dalmacija: oblica, uljarica, murgulja, piculja, eludarica, duica, mezanica, utica i grozdaca

Domae dominantne sorte Istarska bjelica Uzgaja se u Istarskom primorju. Srednje je bujnosti. List je irok i tamnozelen. P lodovi su osrednje velicine i u zrelom stanju sadre do 24 posto u1Ja. U povoljnim uvjeti ma daje bogat i redovit prinos. Otporna je na studen. Slivnjaa Ova sorta rasprostranjena je na Kvarneru (Cres. Krk i Lo inj). Kro nja je gusta sa obje enim granama. Osjetljiva je na rak. List Je uzak, o tar i tamnozelen. Plodovi s u okrugli. Sadre do 18 posto ulja i dvojake su uporabe. Rodnost je redovita i obiln a. Oblica Sorta oblica cini glavninu oko 60 posto ukupnog hrvatskog asortimana i preteno je zastupljena u dalmatinskim podrajonima uzgoja, gdje cini 90 posto asortimana. U

pogledu kvalitete, to je na a najbolja sorta. Stablo je visoko i kuglasta oblika. List je zelenosmeCe boje, iljast, a plodovi jajasta oblika, teine 2.5 -10 grama. Neredovit o rada, pa je u ciste nasade oblice potrebno unositi druge sorte - opra ivace (levan tinka, lastovka). Plod je krupan i sadri do 20 posto ulja. Po uporabi je uljarica i jest iva sorta. U pogledu izbora tla je vrlo skromna i otporna na su u i studen kada nije u vegeta ciji. Levantinka Crva sorta rasprostranjena je na otoku olti. U pogledu otpornosti na niske temper ature, su u, bolesti i tetnike je osjetljivija od oblice. Rodnost je redovita i obilna. Do bar je opra ivac sorte oblice i potrebno je unositi u stare i nove nasade. Plodovi su teine oko 3.5 grama i sadre do 20 posto ulja. Lastovka Zastupljena je u podrajonu june Dalmacije. Li e je maleno, kopljasto, tamnozelene boje. Plodovi su sitni, do 3 grama teine, sadre 20 posto ulja i dugo ostaju na sta blu. Osjetljiva je na studen, pa zahtijeva za tiene poloaje. Rodnost je redovita zahvalju jui boljoj samooplodnji, a dobar je opra ivac sorte oblice. Po uporabi je uljarica. utica Preteno se uzgaja u junoj Dalmaciji i primorju. Stablo je visoko i rijetke kro nje. List je svjetlozelen. Plod je okrugao, teine oko 2.7 grama i sadri do 22 posto ulja. Po up orabi je uljarica. Rada redovito i obilato. Introducirane sorte Grossa di spagna Vodi podrijetlo iz Puglia. Italija. Ima viseu kro nju. U pogledu oplodnje je autoinkompatibilna. Plodovi su elipsoidni, velicine 8-10 grama, zelene boje. Sad re oko 16% ulja. Po namjeni je stolna sorta. Hajiblanca Vodi podrijetlo iz Andalusie, panjolska. Stablo je osrednje bujno, otvorene kro nje . Autofektilna je sorta i otporna na studen. Plodovi su osrednji 2-4 grama te ki, u berbi zelenocrne boje. Ulje je osrednje kvalitete. Pendolino Vodi podrijetlo iz Toscane. Italija. Ima viseu kro nju niske bujnosti. List je kopl

jast, intenzivno zelene boje, a plod je jajolik i malen do 2 grama teak i sadri oko 23 p osto ulja. Uzgaja se i koristi kao opra ivac ostalih sorti (Leccino. Frantoia. Moraiola ). Rodnost visoka i redovita. Osjetljiva je na bolesti i studen. Carolea Podrijetlom je iz Calabrie, Italija. Kro nja je uzdignuta prosjecne bujnosti. List je elipticno kopljast, svjetlozelene boje. Plod je srednje velik, 4-10 grama teine, u berbi sjajnocrne boje, koji sadri do 25 posto ulja. Opra ivac ove sorte je sorta Nocellara Messinese. Osjetljiva je na rna je na studen i su u. Po namjeni je kombinirana sorta. S. Agostino Podrijetlom je iz Puglia, Italija. Kro nja je visea, osrednje bujnosti. List je kop ljast, velik blijedozelene boje. Plodovi su jajoliki, veliki, 8-9 grama te ki sa sadrajem ulja d o 15 posto. Upotrebljivi su za jelo. Opra ivac ove sorte je sorta Coratina. Osjetljiva je na studen i tetocine. tetocine, a otpo

Santa Catarina Rasprostranjena je u srednjoj Italiji. Kro nja je bujno uzdignuta. Listovi su elip ticno kopljasti, svjetlozelene boje. Plod je elipsoidan, velik do 7 grama teak, u berbi zelene boje sa sadrajem ulja do 17 posto. Upotrebljava se za jelo. Otporna je na studen. Frangiuento Cipressino Rasprostranjena je u cijeloj junoj Italiji. Raste uspravno i ima visoku bujnost p oput malog cempresa pa se u nasadima upotrebljava u vjetrobranim pojasevima radi za tit e od vjetra. Plodovi su maleni 1,5-2 grama, crne boje, koji sadri do 16 posto ulja. Coratina Podrijetlom je iz Puglia. Italija, Otporna je na studen. Plodovi su ovalni, sred nje velicine, 4-5 grama te ki. Sadre 23-25% ulja prvorazredne kvalitete. Leccino Podrijetlom je iz Toscane. Italija. Uzgaja se u Sjevernoj Africi i Argentini. Vi soke je bujnosti. List je elipticno kopljast, svjetlozelene boje. Rodnost je osrednja i stalna. Otporna je na niske temperature. Plodovi su srednje maleni. 1-2,5 grama, u berbi tamnoljubicaste boje, sa sadrajem kvalitetnog ulja do 20 posto. Dobri opra ivaci ov e sorte su sorte Pendolino. Maurino i Morailo. Picholine Uzgaja se u Francuskoj, Italiji i Sjevernoj Africi. Stablo srednje bujno uspravn o. List elipticno kopljast i svjetlozelene boje. Plodovi su srednje velicine, teine do 4 grama, u berbi zelene boje, mje ovite uporabe sa sadrajem do 18 posto ulja. Urod prosjecan i stalan. Djelomicno je samooplodna sorta. Ascolana Tenera Rasprostranjena je u Italiji i Sjevernoj i Junoj Americi. Ima uzdignuto visoku kr o nju. List je eliptican, osrednji, zelene boje. Plodovi su veliki, teine do 10 grama i u berbi su zelene boje, do 18 posto sadraja ulja. Po namjeni je stolna sorta. Otporna je na studen i biljne bolesti. Autosterilna je, pa zahtijeva opra ivace (Leccino. Rosciole. Frantoio). Nocellara etnea

Podrijetlom je sa Sicilije. Italija. Kro nja je visea. U pogledu oplodnje je autoinkompatibilna, pa zahtijeva opra ivace sorte: Moresca. Siracusanai i Biancoli lla. Plodovi su srednje veliki, od 4-8 grama teine, u berbi zelene boje. Sadre 15-18% u lja. Po namjeni je stolna sorta.

BOTANIKA SVOJSTVA Morfolo ka svojstva Maslina je zimzelena biljka koja raste u umjerenom pojasu i uzgaja se kao stabla i ca ili grm. - Korijen masline je razgranat i nalazimo ga na dubini od 15-80 cm, ovisno o pri rodi tla. Ima funkciju dranja i ucvr enja stabla, upijanja vode i mineralnih sastojaka iz tla i obnavljanja biljke. Preteni dio sitnih ilica sisavica nalazi se u povr inskom sloju tla, o cemu je potrebno voditi racuna prilikom obrade tla. Ovisno o dubini tla i geolo koj podlozi korijen se grana i raste do odreCene dubin e. - Panj je vaan dio stabla, razvija se od vrata glavnih ila do 20-tak cm nad povr ino m tla. Na njemu se formiraju okruglasta podebljanja zvana "guke" iz kojih izbijaju izdanci. - Deblo je krivo, kvrgasto. a smje teno je izmeCu panja i krune kro nje. Kada se maslina uzgaja kao grm, donji dio grana preuzima ulogu debla. Kora na deblu kod mladih stabala je glatka, a kasnije potamni i ispuca na tanke ljuske. - Kro nja je kuglasta, piramidalnog, uspravnog ili viseeg oblika ovisno o sorti, a cine je osnovne i sporedne grane. grancice i jednogodi nji izboji. Oblik kro nje formira se rezidbom, a ponekad je uvjetovan utjecajem vjetrova i osobinom sorte. Za uzgajivaca maslina vani su jednogodi nji izboji formirani u pro loj godini, koji nose cvijet i p lod. - Listovi masline su nasuprotno rasporeCeni, duguljasto elipticna oblika, sa vrl o kratkom lisnom peteljkom i sa cijelim rubom. Gornja strana lista je glatka, tamn ozelene ili svjetlo zelene boje, a donja srebrenastosiva i koasta. List ima funkcije asim ilacije, disimilacije i transpiracije. Gusti sloj dlacica na pokoici i mali otvori na puima tite maslinu od su e. List ostaje na maslini 2-3 godine.

Osnovne grane Deblo Guka Panj

- Pupovi su smje teni u pazu cu lista, na rubovima izbojka i skriveni su na granama. deblu i panju. Za razliku od drugih voaka, pup masline prezimljuje u neodreCenom

stanju. Nakon zavr etka zime, koncem veljace, maslina razvrstava pupove u cvjetne ili drvene. - Cvjetovi su dvospolni, bijeli, udrueni u uspravne grozdaste cvatove - rese. Mas lina stvara normalne cvjetove i "morfolo ki -sterilne" cvjetove. Cesto je cvijet nepotp un zbog zakrljala tucka ili abortirane plodnice, a polen ima razliciti intenzitet klijanj a. Za formiranje cvjetnih pupova potrebne su u sijecnju i veljaci iste niske temperatu re (7C), a u periodu cvatnje dovoljno hranjiva i oborina, da bi mogla izgraditi to vi e cvje tova. Maslina pripada neplodnim vonim vrstama, pa sorte za optimalnu oplodnju zahtijeva ju prisustvo opra ivaca. Postoje sorte koje su djelomicno samooplodne, meCutim u ovom slucaju se postiu bolji rezultati u prinosu primjenom stranooplodnje. Opra ivanje se vr i vjetrom, pa raspored opra ivaca u nasadima treba podrediti smjeru vjetrova koji vladaju u odreCenom mikroklimatu. - Plod je bobica ko tunica, loptasto-jajasta oblika, dug 1-3 cm, debeo 1-5 cm, sja jan tockast, ovisno o sorti. U pocetku je zelene boje, a poslije crvenkast, a kada d ozrije tamnomodre ili crne boje. Poneke sorte zadravaju i u zriobi zelenu boju ploda. Sjemenka je smje tena u ko tici i slui za razmnoavanje. Maslina je poznata po odbacaju plodova, ovisno o ishrani, pomanjkanju vlage u zemlji tu i utjecajem bilj nih bolesti i tetnika. Plodovi se napajaju uljem koncem kolovoza i u rujnu.

Fiziolo ka svojstva Redovita i bogata rodnost masline ovisna je o nizu fiziolo kih procesa koji se de av aju u ivotu masline, medu kojima posebnu vanost imaju diferencijacija pupova, cvatnja, oplodnja, odgoj i dozrijevanje plodova. Maslina pocinje vegetirati pri temperatu ri veoj od 5C. - Diferencijacija pupova pocinje pocetkom veljace pri temperaturi oko 7C. Tada maslina preteno na pro logodi njim proljetno-ljetnim izbojcima razvrstava neodreCene pupove na cvjetne i drvene. Da bi maslina odredila obilno cvjetnih pupova, u ovom periodu zahtijeva dovoljno optimalnih hranjiva i vlage u tlu. Izbivanje pupova i porast resa pocinje pri te mperaturi oko 10C. Ovaj period traje oko 60 dana, kada dolazi do cvatnje. - Cvatnja se odvija pri temperaturi 15-20C i traje samo nekoliko dana. U na im klimatskim uvjetima maslina cvjeta u junim podrucjima oko 15. svibnja, a na sjeve ru do

15. lipnja. Uspje nost cvatnje i oplodnje ovisna je o blagom vjetru koji raznosi p elud i temperaturi koja odreCuje klijanje peludnog zrna, kao i opra ivacima, jer sve sort e maslina nisu jednako samooplodne. U mje ovitim nasadima oplodnja i rodnost je bolj a. - Oplodnja i razvoj plodova su faze koje traju od 1. lipnja do 15. listopada. U ovom periodu u na im klimatskim uvjetima vladaju redovite ljetne su e, koje se nepovoljno odraavaju na oplodnju i razvoj ploda. Tada je potrebno vr iti navodnjavanje. Po zavr etku ljetnih vruina, koncem kolovoza i tokom rujna, plodovi se bre razvijaju i maslina tjera jesenske izbojke, pa zahtijeva obilnu jesensku gnojidbu. - Dozrijevanje plodova pocinje u listopadu. a berba se moe ponekad produiti i toko m sijecnja. Kasnije berbe donose vi e sadraja ulja u plodovima maslina.

ivotni vijek i rodnost masline U intenzivnim nasadima ivotni vijek maslina traje oko 50 godina i moe se podijelit i na nekoliko razdoblja. Do svoje pete godine maslina ne rada, pa to razdoblje nazivamo neproizvodno razdoblje.

Od 6. do 7. godine ivota je razdoblje pocetne rodnosti. Od 7. do 30 godine je raz doblje pune rodnosti i sa gospodarskog stanovi ta je najvanije razdoblje. Od 30. do 50 godine je razdoblje smanjene rodnosti. Nakon 50 godina maslina star i i donosi nezadovoljavajue prinose. U ekstenzivnim nasadima ivotni vijek masline gospodarski moe biti znacajan do 80. godine starosti, kada rad oko masline presta je biti koristan. Maslina doivi duboku starost, ponekad vi e stoljea, ali to je razdoblje nazadovanja i propadanja masline.

EKOLOGIJA Za uspje an uzgoj, redovitu i optimalnu rodnost masline potrebni su povoljni ekolo k i uvjeti.

Klimatski uvjeti Pitoma maslina raste u umjerenom pojasu od 30 june irine do 45 sjeverne ovom pojasu prosjecne temperature iznose od 15-20C, s tim da maksimalna temperatura iznosi 40C, a apsolutni minimum -7C. irine. U

Uglavnom je rasprostranjena u priobalnom pojasu Sredozemnog mora, gdje vlada mediteranska klima sa odlikama vrueg i suhog ljeta, te blage i ki ovite zime. U na em jadranskom klimatu gdje uspijeva maslina, srednja godi nja temperatura iznosi 14-16C sa najtoplijim V1I. mjesecom srednje temperature 25C. Godi nje kolicine oborina kreu se u okviru od 600-1300 mm/m, ali je raspored oborin a nepovoljan, jer vei dio oborina pada u periodu Jesen-zima, pa su ljeta preteno su na , upravo kada je maslini vlaga najpotrebnija. Maslina pocinje vegetaciju pri temperaturi vi oj od 5-7C. Podnosi i niske temperatu re 10C u vrijeme mirovanja, a za vrijeme vegetacije nie temperature od 3C izazivaju tetna djelovanja. Vlanost tla najpotrebnija je u proljee (IIL- V. mj.) zbog razvoja cvjetnih organa, ali i tokom trajanja vegetacije, radi odgoja plodova i novih vegetativnih dijelova bil jke, koje nose urod idue godine. Visoka relativna vlaga u zraku tetna Je za vrijeme cvatnje. Blagi vjetrovi korisn i su maslini u vrijeme cvatnje radi oplodnje. Olujni vjetrovi su tetni - lome grancice , cvjetove i isu uju pelud i glavu tucka, pa ne dolazi do oplodnje. Na izrazito vjetrovitim

podrucjima, gdje redovito vladaju olujni vjetrovi, treba izbjegavati sadnju masl ina ili prethodno posaditi vjetroza titne pojaseve.

Polo aj Maslina najbolje uspijeva na blagim padinama nad morem i prozracnim poloajima na kojima donosi dobre i redovite prinose. Trai dovoljno sunca i svjetla i june ekspozicije. Svjetlo je bitan cinilac, jer li ce koje nije izloeno direktnom utjecaju sunceva sv jetla ne stvara hranu. Zbog toga je potrebno u maslinicima odstranjivati sva visoka stabla koja zasjenj uju masline. U maslinicima zasjenjenim borovim umama maslina se ne razvija i ne rada.

Tlo U pogledu zahtjeva za tlom maslina nije izbirljiva, uspijeva na naj krtijim kameni tim i dubokim plodnim tlima, s tim to na plodnijim tlima donosi bogatije prinose.

Ne ljubi te ka glinovita tla nepropusna za vodu i zrak, ali ni pjeskovita tla koja ne zadravaju vodu, ako se ne moe osigurati navodnjavanje. U odnosu na reakciju tla, maslina uspijeva na vapnenastim tlima i tlima neutraln e i blago kisele reakcije, formiranim na razlicitim geolo kim supstratima. Ranije se maslina uzgajala na tlima niih kategorija, jer je u uzgoju na gospodars tvima prednjacila vinova loza. Na tim tlima urod maslina je bio nezadovoljavajui. Duboka tla, propusna za zrak i vodu, sa dovoljnim kolicinama, organskih materija osnova su uspje nog uzgoja maslina, redovitih i visokih prinosa.

RAZMNO AVANJE MASLINA Razmnoavanje maslina moe se vr iti sjemenom - generativno ili dijelom stabla vegetativno. Razmnoavanje sjemenom primjenjuje se jedino kod proizvodnje podloga za navrtanje, a kod proizvodnje kulturnih sorti ovaj nacin se ne provodi, zbog nemogunosti da s e vjerno prenesu svojstva roditelja. Vegetativnim nacinom razmnoavanja vjerno se prenose svojstva roditelja, te se ono u praksi jedino primjenjuje. -Poznato je vi e nacina vegetativnog razmnoavanja: gukom , izdankom, dijelom panja, reznicama i cijepljenjem (navrtanjem).

Razmno avanje reznicom Ovaj nacin se masovno primjenjuje u suvremenoj rasadnickoj proizvodnji kod nas i u svijetu. U prirodnim uvjetima maslina se iz reznice te ko oivljava. Primjenom "metode umjetne magle" u rasadnickoj proizvodnji danas se brzo dolazi do ukorjenjivanja reznica i uzgoja sadnica. Prema navedenoj metodi uzgoja jednogodi nje reznice se orezuju na duinu 10-15 cm, na kojoj se ostavi 1-2 lista. Zatim se tretiraju hormonskim preparatima i sade n a porozan supstrat u staklenik. Uz odreCenu temperaturu i vlagu reznice se ukorije ne i poslije se presaCuju u kontejnere za uzgoj. Usvajanjem navedenog nacina razmnoavanja u organizaciji Instituta za jadranske kulture i u "Jadro" Split postignuta je suvremena proizvodnja sadnica maslina, k oje znacajno pridonose unapreCenju na eg maslinarstva.

Cijepljenje maslina Cijepljenje maslina je takoCer jedan od nacina vegetativnog razmnoavanja. Sastoji se u tome da na odreCenu podlogu divlje ili pitome masline prenosimo i spajamo vegetativni dio druge biljke - sorte (pup ili grancicu) - plemku. Cijepljenjem ( navrtanjem) se dobiva biljka istih osobina kao maticno stablo sa kojeg je odrezana plemka. Primjenjuje se u odraslim nasadima u svrhu zamjene i pobolj anja asortimana. Obavlja se u periodu kada se maslina nalazi u punoj vegetaciji, koncem travnja i tokom svibnja. Uobicajeni su nacini cijepljenja: pupom na T, pod koru, na sedlo ili u procjep.

Cijepljenje u procjep Primjenjuje se na podlogama vee debljine tako da se jakim noem napravi procjep u kojeg umeemo za to pripremljenu klinastu plemku. Bitno je da se kora plemke sa sv oje vanjske strane dobro spoji sa korom podloge.

Cijepljenje pod koru U praksi se najce e primjenjuje ovan nacin cijepljenja. Kora na podlozi se uzduno prosijece i jedna strana se odvoji. Pripremljena plemka, kako je prikazano na cr teu, stavlja se pod koru tako da cijela povr ina legne na drvo. Potom se plemka i podlo ga poveu i rezovi se premau voarskim voskom. Po zavr enom cijepljenju cijep se za tiuje tvrdim papirom radi za tite od sunca i elementarnih nepogoda. Tokom godine prikrauju se na podlozi konkurentni izdanci, vr i zalijevanje i uni tava nja korova radi breg razvoja plemke. U narednoj godini izdanci iz podloge se odstranj uju, a plemenita mladica se odgaja. Cijepljenjem pupom na T Obavlja se tijekom rujna (na spavajui pup) na nacin kao kod ostalih voaka. Napravi se rez na kod mlade grane u obliku slova T, zatim se rastvori kora i postavi pup ko ji se povee. U toku veljace slijedee godine 20-ak cm nad pupom odree se grana, nakon cega iz pupa izbija mladica koja se u daljnjem uzgoju povezuje sa osnovnom granom.

Cijepljenje u procjep Cijepljenje pod koru

PODIZANJE NASADA I UZGOJ MASLINA Podizanje nasada i uzgoj maslina je dugotrajan i mukotrpan posao. Naime, maslina je po svom nacinu ivota i zahtjevima za osiguranje optimalne i redovite rodnosti vrl o osjetljiva, puni urod donosi poslije 10 do 15 godina uzgoja, pa eventualni proma aji na pocetku uzgoja skupo se plaaju. Kod proizvoCaca vlada uzrecica da se maslina sadi da bi njene plodove uivala djec a. Zbog toga je uzgoj masline potrebno dobro poznavati radi to breg dolaska na rod i dobre i redovite rodnosti. Kada se u tome postigne uspjeh, zaboravlja se na sav prethodno uloen trud. Prvi plodovi su posebno veselje za sve ljubitelje ove, iznad svih, plemenite kul ture.

Izbor polo aja Kako je ve nagla eno, poloaj je vaan cinitelj uspje nosti maslinarske proizvodnje. Zbog ogranicenih zemlji nih povr ina, ponekada nismo u mogunosti birati poloaj, ali uz zalaganje i nepovoljan poloaj i tlo moe se prilagoditi zahtjevima uzgoja maslin a (podizanjem vjetrobranih pojaseva, melioracijom tla, odvodnjom i navodnjavanjem i slicnim agrotehnickim zahvatima). Najpovoljniji poloaji su blago nagnute padine prema moru, na junim ekspozicijama koje nisu izloene olujnim vjetrovima.

Poloaji u dolinama nisu povoljni zbog vee relativne vlage zraka koja se zadrava u dolinama i negativno utjece na oplodnju.

Priprema tla za sadnju Osnovni preduvjet za uspjeh uzgoja maslina, kao i ostalih voarskih kultura, je do bro pripremljeno tlo za sadnju. S obzirom da stablo masline ostaje na jednom mjestu od 50 do 150 godina, priprem i tla potrebno je pokloniti posebnu panju. Priprema tla sastoji se od ci enja terena, terasiranja tla, izgradnje ili popravke podzida - meCa, meliorativne gnojidbe, krcenja tla - rigolanja i kopanja rupa za sadnju. Navedene radnje su najtei i najskuplji poslovi kod podizanja maslinika, posebno s toga to se preteno obavljaju u kra kim uvjetima rucno, uz malu pomo mehanizacije.

i enje terena Na povr inama obraslim dugogodi njim grmljem, drveem, starim cokotima loze ili vi egodi njim korovima potrebno je otpiliti ili posjei sve drvenaste kulture, iskopat i korijenje i povr inu tla ocistiti. Kod ove radnje pomaemo se motornim pilama, a duboko korijenje korova i drugih drvenastih biljaka moemo olak ati vaCenje upotrebom mina - miniranjem, na nacin da se polugom ispod glavnih ila stabla napravi mjesto i postavi pola, a kod jako raz vijenog korijena cijeli dinamit i minira. Ovim nacinom vaCenja korijenja ujedno razbijam o nepropusne slojeve, rastresujemo tlo i olak avamo krcenje.

Meliorativna gnojidba Meliorativna gnojidba vr i se u cilju poveanja plodnosti tla, a kolicina gnojiva ko ju je potrebno unijeti u tlo, radi zaliha, odreCuje se na temelju pedolo kih analiza tla . Prigodom meliorativne gnojidbe primjenjuju se mineralna gnojiva koja u svom sast avu imaju vei postotak kalija (K) i fosfora (P) kako bi se rezerve ovih glavnih makroelemenata ravnomjerno rasporedile u svim slojevima, a posebno u donjim slojevima krcevine. Uobicajeno je da se po 1 ha povr ine tla prije krcenja rasturi po cijeloj povr ini o d 20003000 kg mineralnih gnojiva NPK u omjeru 7-20-30 ili 8-16-26.

Krenje Obavlja se obicno u ranim i predvecernjim ljetnim satima i nazivamo je 1Jetna kr cevina. Moe se obavljati u druga godi nja doba, ali krcevina u ljetu je najbolja jer ljetne ege dugotrajno uni tavaju iskrcene vi egodi nje korove. Krcenje - kopanje i prevrtanje tla se vr i na dubini od 60-100 cm, ovisno o dubini zdravice, jer zdravica se samo razrahljuje i ostavlja u donjim slojevima zajedno sa sitnim kamenjem. Preporuca se da iskrceno tlo odlei nekoliko mjeseci, ili jednu g odinu dana, nakon cega se vr i kopanje pribiranje tla na dubini 30-40 cm. ravnanje i ci enj e terena od korova i suvi nog kamena i vr i se priprema za sadnju maslina. Obicno se suvi an kamen ugraCuje u podzide, radi cvrstine podzida, a vi ak se odlae u kra ke krape i ugraCuje u gomile.

Rigolanje Rigolanje i duboko oranje je kod podizanja nasada maslina obavezan agrotehnicki zahvat na svim podrucjima koji to omoguuju.

Traktorima velike snage vr i se oranje na dubinu minimalno 50-60 cm, a poeljno je i dublje. Prilikom ovog dubokog oranja obavlja se i ci enje tla od ostataka korijena vi egodi njeg raslinja. Tlo pripremljeno rigolanjem za sadnju Je najsigurniji garant za uspje an uzgoj i d obre rezultate u proizvodnji maslina.

Planiranje sadnje Na osnovi konfiguracije terena, pogodnosti mehanicke obrade i smjera vjetrova odreCuju se pravci redova za sadnju. Kako su u na em podneblju najizrazitiji hladn i sjeverni vjetrovi, sadnja se vr i u redovima sjever-Jug. Razmak izmeCu redova i st abala u redu ovisi o bujnosti sorte, obliku uzgoja kvalitetu tla i klimatskim faktorim a oborinama i vjetru. Na 1 ha uzgaja se od 150-300 stabala maslina, a moe i vi e, ovisno o navedenim faktorima. Na vjetrovitim terenima i tlima lo ijeg pedolo kog sastava bolja je gu a sadnja, jer prije dolazimo do gu eg sklopa kro nje stabala. U ekstenzivnim nasadima uzgaja se manji broj stabala u odnosu na intenzivan uzgoj na jednakim povr inama. Obicno se maslina sadi u razmacima red od reda od 5-10 m, a u redu od 4,5-8 m.

Izbor sorti Izbor sorti je vaan faktor o kojemu ovisi uspjeh u maslinarskoj proizvodnji. Na n a im prostorima tradicionalno se uzgaja dvadesetak ve udomaenih sorti maslina, kako je ve navedeno. Za razliku od drugih voarskih kultura, sortiment maslina u na em podneblju nije mijenjan unazad 20 godina, kada je u pokusne nasade uneseno jo dvadesetak novih sorti, od kojih pojedine daju dobre rezultate, pa ih je potrebno iriti. Kod izbora sorti vodi se briga o namjeni uporabe pojedinih sorti, kao i opra ivaca , jer sve sorte su stranooplodne ili djelomicno samooplodnje pa je obveza u nove nasad e unositi 10 posto opra ivaca. Preporuca se sadnja mje ovitih nasada domaih sorti, koje pokazuju redovitu rodnost i ve oprobanih unesenih perspektivnih sorti, kao to su: Leccino, Coratina, Posciola, Moraiolo, Picholine, Itrana, Verdale, Ascolana Tene ra, Majotica, Carolea i Pendolino kao opra ivac.

Sadnja Nakon izvr enih prednjih radnji obavlja se sadnja sadnica. Maslina se moe saditi u jesen, nakon prvih jesenskih ki a ili koncem zime i pocetkom proljea. Najpovoljnije je

maslinu saditi tokom veljace, kada proCe studen. Masline se sade na nacin kao i druge voke. Na ve pripremljenom tlu iskopa se jama odgovarajue velicine. Na dnu jame ravnomjerno se razaspe 20-30 dag mineralnog gnoja NPK 7-14-21 za zalihu i tlo na dnu jame se prekopa. Zatim se u jamu doda 10-15 cm nove zemlje, ovisno o visini rupe , vodei racuna da korjenov vrat sadnice bude zasaCen u razini povr ine zemlje tj. kak o je ranije rasla. Zatim se sadnica u gornjoj treini stabalca privee uz kolac, po mogunosti od smrca (Juniperus), koji najdue traje i zatrpa dijelom zemlje koja se pritisne uz korjenov sistem. Nakon toga u jamu se unosi 10-20 kg stajskog gnoja na kojega se prospe 15-20 dag du icnog mineralnog gnojiva - KAN 27 posto N, jama se sasvim zatrpa preostalom zemljom i polagano se ponovo nagazi. Na osnovi jacine korjenovog sustava nadzemni dio sadnice se prikrauje, po pravilu kao i za ostale voke. Lo iji korjenov sistem zahtijeva jaci rez nadzemnog dijela sadnice.

Njega sadnica Uspjeh sadnje ovisan je o njezi sadnice u prvim godinama ivota. Nakon sadnje, u na im klimatskim prilikama, redovito nastupaju dugotrajne ljetne s u e. Ako nismo dospjeli instalirati sistem navodnjavanja u masliniku, tada je potrebn o svakih 7-10 dana donositi vodu i zalijevati sadnice. To je potrebno ciniti i u drugoj g odini ivota, dok maslina ne razvije dovoljan korjenov sustav da se sama moe boriti protiv su e. Obradu zemlji ta potrebno je vr iti na cijeloj povr ini maslinika i istovremeno gnojit i sa 15-20 dag du icnog gnojiva KAN po sadnici, a prigodom jesenske obrade i gnojidbe dodaje se po sadnici 15-20 dag kompleksnog mineralnog gnojiva NPK 7-14-21 ili drugog slicnog omjera. U narednim godinama, do prvog uroda - 5 godina. kolicina gnojiva se postepeno poveava. Tokom lipnja, kada prestanu oborine, obavlja se plitka obrada tla - koricanje, r adi uni tavanja, korova i za tite vlage u zemlji tu. U periodu uzgoja sadnica radi uni tavanja korova, upotrebu herbicida potrebno je izbjegavati.

AGROTEHNIKE MJERE U nasadima maslina, podignutih na temelju izloenog postupka, potrebno je redovito primjenjivati agrotehnicke mjere u cilju dobrog i redovitog uroda, a koje se sas toje u slijedeem: obrada tla, gnojidba, navodnjavanje, za tita od vjetra, rezidba, pomlaCivanje i regeneracija nasada i za tita od nametnika.

Obrada tla Obrada tla u masliniku primjenjuje se u svrhu pobolj anja fizikalnih, kemijskih i mikrobiolo kih svojstava tla, te ocuvanja vlage u tlu. Ona omoguava vei pristup zrak a u tlu, koji pozitivno utjece na razvoj korjenovog sistema i na procese rastvorbe gnojiva. Redovita obrada narocito je vana u maslinicima na teim tlima. Veina na ih maslinika podignuta je na laganim tlima, gdje se pojavljuje osnovni problem kako zadrati vee kolicine oborina u jesensko-zimskom periodu, radi

osiguranja vlanosti tla u proljetno-ljetnom periodu, kada je vlaga za normalan ra zvoj i plodono enje maslini najpotrebnija. Obrada tla u pro losti se obavljala preteno rucno, uz veliki trud na ih teaka. MeCutim , u novijem periodu, primjenom sitne poljoprivredne mehanizacije, na mnogim lokali tetima motiku su zamijenili motokultivatori i kopacice od 4-12 KS. Nacin i vrijeme obrade tla prilagoCen je navedenim potrebama, pa se u praksi pro vodi: Jesenska duboka obrada Ova se obrada vr i od rujna pa nadalje, nakon prvih jesenskih ki a na dubini do 18 c m. Prigodom jesenske obrade mogua su i mala o teenja korjenovih ila sisavica, ali se one obnavljaju do nove vegetacije. Istovremeno se obavlja i jesenska gnojidba. Prema tome, jesenska obrada je potrebna radi prozracivanja tla i upijanja oborin a, uno enja gnojiva na vee dubine. te oslobaCanja tla od korova. Proljetna plitka obrada Vr i se u toku proljea, vrlo plitko do 10 cm dubine. Pri izvoCenju ove obrade moram o biti vrlo oprezni, jer je svako o teenje korijena u to vrijeme vrlo tetno. Prigodom ove obrade potrebno je opskrbiti biljku veim kolicinama mineralnih hranjiva, posebno du icnih, radi tvorbe cvjetova, cvatnje i zametanja plodova. Ljetna obrada (korianje - pra enje) Primjenjuje se u svrhu za tite vlage u tlu i uni tavanja korova. Mora biti vrlo plit ko, samo da omogui odstranjivanje korova. Obavlja se obicno u toku lipnja po zavr etku glavn ih proljetnih oborina. Upotrebom herbicida u odraslim nasadima radi uni tavanja korova, gdje imamo instaliran sistem za navodnjavanje. moemo izbjei ovu obradu, smanjiti tro kove i sacuvati korijen od o teenja.

Gnojidba Maslinik se redovito gnoji svake godine, ovisno o plodnosti tla, starosti biljke i planirane rodnosti koju elimo postii. Male kolicine uroda maslina u ekstenzivnim nasadima koje danas postiemo i neredovitost uroda posljedica su u veini slucajeva pomanjkanja i nedovoljnih koli cina pojedinih hranjivih elemenata u tlu.

Kao i druge voarske kulture, za izgradnju tkiva i ivotne funkcije maslina zahtijev a u tlu optimalne kolicine osnovnih elemenata (du ik, fosfor, kalij, kalcij, magnezij, elje zo i sumpor), kao i mikroelemente u manjim kolicinama. (bor, bakar, aluminij, cink, j od, klor, mangan, molidben, silicij i natrij). Ugljicni dioksid biljka asimilira iz zraka, a vodu upija iz tla i putem lista, p od utjecajem sunceve svjetlosti, procesom fotosinteze stvara ugljikohidrate - vane hranjive sa stojke biljke. Svi ovi makro i mikro elementi u tlu moraju biti zastupljeni u dovoljnim kolicinama i meCusobno uravnoteeni, kao i rastvorljivi, pa gnojidbu maslina nije jednostavno uspje no obaviti. Uspjeh gnojidbe ovisan je od vlanosti tla, jer pomanjkanje vlage onemoguava rastvaranje elemenata, a prevelike oborine ispiraju elemente, posebno du ik i odno se ih u dublje slojeve. koji postaju nepristupacni za biljku. Prema vrsti materija koje upotrebljavamo, imamo organsku gnojidbu kod upotrebe stajskog gnoja. komposta i drugih organskih materija i zelenu gnojidbu te gnojid bu sa umjetnim gnojivima, koju nazivamo umjetna gnojidba. Prema rokovima obavljanja gnojidbe postoji meliorativna gnojidba, o kojoj je bil o govora kod pripreme tla za podizanje nasada, redovita i dopunska godi nja gnojidba. Kolicine gnojiva koje unosimo u tlo, kako je ve nagla eno. ovisne su o plodnosti tl a, to se utvrCuje pedolo kim analizama, starosti nasada i kolicini prinosa koje elimo pos tii.

Gnojidba stajskim gnojem U na im klimatskim uvjetima najbolje je gnojiti stajnjakom masline u jesen, jer ob ilne oborine rastvaraju stajski gnoj i njegove sastojke cine pristupacne za biljku. Ova gnojidba je najpotpunija jer u tlo unosimo sve elemente potrebne za ivot bilj ke i istovremeno popravljamo fizikalna, kemijska i biolo ka svojstva tla. Stajski gnoj se unosi na vee dubine, pri tome vodei racuna da se previ e ne o tete ilice. Prigodom ove gnojidbe po 1 ha se upotrebljava od 5-10 tona stajskog gnoja. Gnojidba stajskim gnojivom je puno korisna na jako propusnim tlima zbog zadravanj a vlage. Naalost, danas se malo primjenjuje zbog smanjenja stocnog fonda i skupe cijene gn oja i rada. Zelena gnojidba Kao zamjena za gnojidbu sa stajskim gnojem moe posluiti i zelena gnojidba, ali u na em podneblju nije uobicajena. Zelena gnojidba sastoji se u tome da nakon prvih jesenskih ki a na povr ine pod maslinama sijemo grahorice, koje u proljee kosimo i unosimo u tlo. Na taj nacin poveavamo kolicinu du ika i popravljamo svojstva tla. Redovita godi nja gnojidba Uz upotrebu mineralnih gnojiva, redovita godi nja gnojidba provodi se u dva navrat a - u jesen i rano proljee, pa je nazivamo jesenskom ili proljetnom gnojidbom. Prema pokazateljima strucne slube INA - KUTINA, za visoke prinose potrebne su kolicine hranjiva po ha: 150-250 kg/ha du ika (N) 60-80 kg/ha fosfora (P20s) 100-2 00 kg/ha kalija (K20) Jesenska gnojidba Obavlja se od 20. kolovoza, pa do sredine studenoga, tj. u periodu prije obilnih jesenskih ki a uz upotrebu kompleksnih mineralnih gnojiva (NPK). Ovom gnojidbom, pored du ika. u ranu jesen unosimo u tlo fosforna i kalijeva mineralna gnojiva, ko ja se veu cvr e u tlu, tee se rastvaraju i sporije migriraju u dublje slojeve tla. Ova gnojidba je bitna za odgoj plodova i razvoj jesenske vegetacije kao jednog o d preduvjeta rodnosti masline u slijedeoj godini. Prigodom jesenske gnojidbe upotrebljavaju se slijedee kolicine mineralnog gnojiva :

NPK 6-18-36 ili slican sastav u kolicini 400 kg/ha ili 2. 1 kg po rodnom stablu. Nakon ravnomjernog rasipanja mineralnog gnojiva po povr ini tla vr i se obrada i uno enje gnojiva u dublje slojeve. Proljetna gnojidba Ova gnojidba obavlja se u toku veljace ili oujka sa svrhom ishrane i razvrstavanj a pupova u cvjetne, odgoja cvjetnih organa, oplodnje i formiranja proljetno-ljetne vegetacije, koja donosi urod u iduoj godini. Prigodom proljetne gnojidbe koja se vr i u dva navrata unosimo samo du icna gnojiva u kolicini: UREA 46 posto N-300 kg-ha ili 2 kg po rodnom stablu ili KAN 24 posto N u kolicin i 350400 kg/ha i izvr i se plitka obrada tla. Dopunska gnojidba - prihranjivanje Vr i se istovremeno sa za titom maslina u svibnju i srpnju tako da se doda u otopinu za za titu 1 posto UREE (1 kg) na 100 1 otopine), kao 1 0.25 posto solubor-a (250 g solubor-a 25,5 posto B na 100 1 otopine).

Prihranjivanje maslina mogue je i drugim sredstvima preko lista, to nazivamo, folijarnom gnojidbom. Pored osnovnih elemenata. ova sredstva sadre i odreCene kolicine mikroelemenata potrebnih za ivot masline.

Godi nje doba Vrsta i kolicina hranjiva, te nacin pripreme a) Za vi i prirod

1. Zima (sijecanj do 15. oujka) Razbacivanje po tlu (pred ki u): 2/3 ukupnog du ika 2. proljee (svibanj) Prskanje kro nje preko lista pesticid + du ik +fosfor + bor 3 do 5 litara po stablu 3. Ljeto (srpanj) Prskanje kro nje preko lista pesticid + du ik + eljezo + bor 3 do 5 litara otopine po stablu 4.Jesen (rujan-listopad) Razbacivanje po tlu 1/3 du ika + cjelokupna kolicina fosfora i kalija b) Gnojenje za pobolj ani prihod

Program iz: a)

tocka 1. i 4. - gnojenje zimi i u jesen.

Orijentacijski kalendar redovnog gnojenja jednog stabla masline

Urod kg/stablo Vrijeme gnojenja Cistog hranjiva Naziv gnojiva i nacin primjene

Zima Sijecanj-oujak 140 g du ika Razbacivanje po tlu pred ki u 3 kg Urea

Proljee (prije cvatnje) 26 g du ika 13 g fosfora Prskanje kro nje 1000 g Urea/hl 500 g MAP(DAP)/hl 250 g Solubora/hl ili 25 g Borax/hl

3-5 litara otopine po stablu 20 do 30 kg Ljeto (srpanj) 23 g du ika Prskanje kro nje 1000 g UREA/hl 250 g Solubora ili 25 g Borax/hl 500 g zelena galica/hl 3-5 litara otopine po stablu

Jesen (rujan listopad) 80 g du ika 50-70 g fosfora 100 g kalija Razbacivanje po tlu 6 kg NPK 11:1 1:16 0.5 kg Urea ili 4.5 kg NPK 8:16:22 1 kg Urea ili 3kg NPK 6:18:36 1.5 kg Urea

Zima 115 g du ika 2.5 kg Urea

Proljee i ljeto

Isto kao gore

15 do 20 kg Jesen (rujan) 50 g du ika 50-60 g fosfora 80 g kalija 5 kg NPK 11:11:16 ili 4.5 kg NPK 8:16:22 0.5 kg Urea ili 2.5 kg NPK 6:18:36 1 kg Urea Za pobolj anje priroda Zima (sijecanj do 15 oujka) pred ki u 140-180 g du ika 50-65 g fosfora 60-80 g kalija Razbacivanje po tlu pred ki u 2 kg Urea + 5 kg NPK 11:11:16 ili 5 kg NPK 13:10:12 ili 5 kg NPK 16:16:16

NAPOMENA: 1) Na tlima siroma nim kalcijem (obicno crvenice) Jedan dio Uree uputno je zamijeniti KAN-om. KAN sadri 27 %, a Urea 46 % du ika. 2) MAP = Monoamonijfosfat sadri 12 % N i 52 % P2O5.

Navodnjavanje

Maslina za odravanje ivota, oplodnju i plodono enje zahtijeva optimalne kolicine vlage u tlu i u zraku. Su a je najvei prirodni neprijatelj koji usporava rast i uma njuje urod masline. Poznato je da maslina donosi cvjetne pupove na jednogodi njim grancicama, pa ako i h u prethodnoj godini biljka nije odgojila, ne moe se ocekivati urod. U na im klimatskim uvjetima su ni periodi su redovite pojave, pa je danas nezamisliv o baviti se suvremenom maslinarskom proizvodnjom. ne vodei racuna kako zadrati prirodne kapacitete vlage u tlu i prema potrebi navodnjavati iz prirodnih i umje tnih izvora. Vlagu u tlu za tiujemo prvenstveno pravovremenom i pravilnom obradom zemlji ta. To se postie plitkom obradom - koricanjem ili pra enjem u toku VI. mjeseca nakon prestanka oborina. Na taj nacin uni tavamo korove koji ispijaju vlagu iz tla i pre kidamo kapilare u povr inskom sloju tla to sprecava isparivanje - gubljenje vlage iz tla. Pored plitke obrade, ponegdje se vr i i mulciranje, tj. povr ina tla se prekrije iblj em ili kamenjem u svrhu sprecavanja isparavanja vlage. Prirodne akumulacije, napu tene seoske cisterne i bunari stoje neiskori teni, dok masline vape za vodom. Samo sa tri obilna navodnjavanja od IV. - IX. mjeseca poslije se redovita rodnos t i poveani prinosi u maslinarstvu, minimum za 50 % vi e u odnosu na one maslinike gdje se ne vr i navodnjavanje.

"Kap po kap" Blagodati ovog sistema navodnjavanja osjetili su prvi u svijetu poljoprivredni p roizvoCaci u Izraelu, koji su, zahvaljujui njemu, na neplodnom pustinjskom tlu stvorili "mis ir" u poljoprivrednoj proizvodnji. Nakon Izraela ovaj sistem navodnjavanja na ao je svoju iroku primjenu u cijelom svijetu, a u posljednjih desetak godina i kod nas, preteno u navodnjavanju junog voa. aktinidija, vinograda, drugih kultura, a jo uvijek rijetko se primjenjuje u maslinarskoj proizvodnji, iako joj je neophodno potreban. Prednost ovog sistema navodnjavanja u odnosu na druge sisteme je u teda u vodi, tro kovima za tite biljaka od biljne bolesti, kao i mogunostima uno enja vode u tlo prema potrebi masline.

"Mikrooro ivai" Za maslinu je na skeletoidnim tlima prikladniji sistem navodnjavanja uz primjenu mikrooro ivaca, koji omoguuju ravnomjerno rasprostiranje vode po povr ini tla, posebno to maslina ne trpi od puno biljnih bolesti kao ostale voarske kulture. Primjenom sistema navodnjavanja uz ostale agrotehnicke mjere, postie se redovita i obilna rodnost. Optimalne kolicine vlage u tlu, a posebno na na em podrucju, koje pripada maritimn om oborinskom reimu, jer veina oborina pada od X.-XII. mjeseca, dok minimum oborina pada od V.-X. mjeseca, osnova su uspje nosti uzgoja junih kultura, pa u narednom periodu biti e nezamislivo baviti se modernom maslinarskom proizvodnjom bez primjene navodnjavanja kao jamca rentabilne proizvodnje.

Za tita od vjetra Ako nam mogunosti dozvoljavaju, jake vjetrove ublaujemo podizanjem vjetroza titnih pojaseva - vjetrobrana. To se obavlja istovremeno kada podiemo mladi maslinik. Prigodom podizanja vjetrobrana vodi se racuna o smjeru olujnih vjetrova koji vla daju u odreCenom mikroklimatu. Kako u na im klimatskim prilikama preteno pu u sjeveroistocni vjetrovi, to se i vjetrobrani obicno podiu na sjevernim i istocnim stranama vonjaka. Postoji vi e nacina podizanja vjetrobrana od kojih su najprikladniji: ivi vjetrobrani ive ograde, sa zimzelenim biljnim vrstama piramidalnog uzrasta, pruaju najpovoljni ju za titu od vjetra, a istovremeno ne zauzimaju puno plodnih povr ina. U podneblju gdj e uspijeva maslina raste piramidalni i horizontalni cempres (Cupressus semperviren s L. pyramidalis i Cupressus sempervirens L. horizontalis). To su brzorastue umske kulture i relativno brzo moemo odgojiti ivi zid za ublaivanje olujnih vjetrova. Obicno se sade u 2 reda trokutasto na razmaku 1,51,5 m (piramidalni cempres), a horizontalni 22,5 m. Vrlo dobru za titu od vjetra prua cempres arizonski (Cupressus arizonica Greene) i lovorika (Laurus nobilis L.), a u maslinicima koji nisu izloeni utjecaju posolice , sorta masline (Fragivento Cipressino).

vrsti vjetrobrani Mogu biti izgraCeni iz raznih cvrstih materijala, ali zbog visoke cijene u izrad i ne nalaze primjenu u maslinarskoj proizvodnji. U mladim nasadima povoljnu za titu od vjetra pruaju vjetrobrani i gu ce za titne mree od plasticnih masa. Smanjuju brzinu vjetra do 50 %, a ujedno slue kao vrlo ukrasn a ograda u vonjaku. Radi jo bolje za tite od vjetra potrebno je uz plasticni vjetrobra n zasaditi bambus ili trstiku koji poveavaju za titno djelovanje plasticnih vjetrobra na.

REZIDBA MASLINA Rezidba voaka, a posebno maslina, sloena je agrotehnicka mjera. Rezidbom se uspostavlja ravnotea izmeCu porasta i rodnosti biljke, usklaCuje lisn a povr ina sa ostalim uvjetima koji pridonose efikasnijoj fotosintezi, te uspostavlj a odnos izmeCu kapaciteta korjenovog sistema i nadzemnog dijela biljke. Pravilno formiran oblik kro nje u kojoj su osnovne i sporedne grane tako rasporeCe ne da je veina lisne povr ine izloena utjecaju suncane svjetlosti, pridonose uspje nijoj fotosintezu jer samo u listu koji je izloen utjecaju suncane svjetlosti dolazi do fotosinteze i stvaranja primarnih organskih tvari ugljikohidrata. Poznato je da stabla sa nedovoljno vegetativnim porastom u pro loj godini slabo ro de. Umjeren vegetativni porast donosi dobar urod i, medu ostalim faktorima, regulira se rezidbom. Kako je ve nagla eno, maslina u toku ivota ima tri dobne faze razvoja i to: - fazu razvoja vegetativnih dijelova - fazu jake reproduktivne i umjerene vegetativne aktivnosti - fazu smanjene vegetativne i reproduktivne aktivnosti. Prema tome, osnovni cilj rezidbe je to vi e produiti fazu jake reproduktivne i umjer ene vegetativne aktivnosti, tj. da maslina dobro, redovito i to due rada. Rezidbu, kao i kod drugih voarskih kultura, promatramo sa vi e vidova i nakon postavljenog cilja to rezidbom elimo postii, odlucujemo se na zahvate. Imamo vi e vidova rezidbe od kojih izdvajamo: uzgojnu rezidbu, formiranje, rezidbu na rod i rezidbu radi pomlaCivanja i regeneracije. Svi vidovi rezidbe u maslinicima razlicite dobi starosti biljke istovremeno se i zvode u vi e navrata u razlicitim periodima od kojih izdvajamo:

1. Tokom listopada i studenoga odstranjuju se suhe grane. suvi ne grane i grane ma nje debljine, prstenovane i o teene grane i izbojci iz panja. Ove radnje obavljaju se n akon berbe. 2. U sijecnju i pocetkom veljace obavlja se rezidba u cilju obnove kro nje i regen eracije stabla, odstranjuju se vodopije. suvi ne i ostarjele grane ili cijela stabla. 3. Nakon diferencijacije pupova, tokom oujka obavlja se rezidba radi uroda. Rezidba se vr i voarskim i vinogradarskim noicama karama, rucnim, elektricnim ili motornim pilama, s tim da rez ljubi deblo grane ne ostavljajui trke. Po zavr etku rezidbe nastalu ranu potrebno je premazati voarskim voskom, a u nedostatku voska moe se premazati i gustom brodskom bojom. Oblikovanje niske grmolike kotlaste kro nje Prednosti ovog oblika kro nje u odnosu na druge sastoje se u tome to gro radova u maslinarskoj proizvodnji (rezidba. za tita i berba) obavljamo sa povr ine tla, to olak ava rad i umanjuje tro kove proizvodnje. Pravilnim rasporedom osnovnih i sporednih grana u kotlastoj kro nji omoguava se direktan pristup suncevog svjetla u srce kro nje, to poveava ukupnost fotosinteze i maslina proizvodi vi e hrane za odravanje ivota i plodono enje. Niskim uzgojem i spojenim sklopom kro nje, maslina se za tiuje od olujnih vjetrova, koji su tetni u svakoj fazi njenog razvoj a. U mladim nasadima pocinje se formirati od 2-4 godine ivota kako prikazuju slijedei crtei. Izvodi se tako da se u drugoj ili treoj godini iz debla masline odstrani glavna v odilica na visini od tla 30-80 cm i odrede 3-4 grane lijepo rasporeCene za odboj budueg glavnog skeleta kro nje, te narednom rezidbom pod kutom od 35-40C usmjeravamo porast grana i formiranje kro nje. Sa glavnih grana odstranjuju se konkurentni izb ojci unutar kro nje, da bi postigli jaci porast osnovnih grana. U slijedeim godinama rezidbom odgajamo sporedne grane prvog, drugog i treeg reda. Postii eljeni oblik kro nje u na im vjetrovitim uvjetima, gdje je to bura vjekovima uglavnom sama cinila, nije lako, ali uz znanje, uloen trud i ljubav prema maslini to se moe uspje no postii. Uzgajivaci maslina, kao i drugi voari, usmjeravaju razvoj grana pod odreCenim kut om, vezujui grane za kolce starog debla ili kamenja u gomili, i savijanje grana pomou utega od kamena razlicite teine, ovisno o jacini grane. Formiranje kotlaste kro nje u momentu regeneracije maslina izvodi se po istom postupku, na nacin da se osnovne grane izvode iz starog korijena masline.

Oblikovanje palmete i drugih suvremenih oblika kro nje Odgoj i oblikovanje palmete i drugih suvremenih oblika kro nje pripada talijanskoj voarskoj koli, koja je u poslijeratnom periodu na la iroku primjenu u svijetu i kod n as. posebno na dru tvenim gospodarstvima u plantanom uzgoju voaka. iako kod masline nije nai la na iru primjenu. Prednost ovih oblika uzgoja je u gu oj sadnji (400 stabala na 1 ha), bolje kori tenje sunceve svjetlosti i primjene mehanizacije u obradi, za titi, rezidbi i berbi masl ina. Ovi oblici uzgoja nisu za sada znacajniji za na u maslinarsku proizvodnju, ali ih isticemo kao mogunost narednog oblikovanja kro nje na lokalitetima koji nisu izloeni utjecajima vjetrova i na ravnijim povr inama. Pored spomenutih oblika kro nje, u na oj maslinarskoj proizvodnji su preteno zastupljeni visoki oblici uzgoja u formi kugle, ali ih ne istice zbog veih tro kova rada i te koa u primjeni agrotehnickih mjera i u elji bre primjene regeneracije ostarjelih neproduktivnih maslina.

Rezidba mladih stabala U prvim godinama ivota masline je tetno rezati, jer u tom periodu maslina bre razvi ja korjenov sistem od kro nje. pa se svakom rezidbom umanjuje ukupna lisna povr ina. fotosinteza i stvaranje hranjiva potrebnog za ivot mlade biljke. Do pete godine ivota maslinu ne bi trebalo rezati, ali ako se na to odlucimo, ond a to cinimo samo skromno u svrhu formiranja oblika kro nje. Rezidba radi rodnosti Ovaj vid rezidbe obavlja se nakon zavr etka perioda formiranja pocev i od 8. godine i provodi se redovito tokom svake godine kao obavezna agrotehnicka mjera. Bez redovite rezidbe radi rodnosti, nema ni redovitih prinosa. Obavlja se u toku oujka, tj. nakon diferencijacije pupova. U ivljenju je i plodono e nju masline postoje odreCene zakonitosti koje je potrebno poznavati radi uspje nosti u rezidbi. Nadalje, za uspje no plodono enje bitan je odnos - ravnotea izmeCu korjenovog sistema, drvne mase i lisne mase, pa ako ovi odnosi nisu usklaCeni, maslina nee donijeti eljeni urod.

Radi pravilne rezidbe, potrebno je znati da maslina ima 4 vrste grancica (vodopi je, cvjetne, drvene i mje ovite grancice) koje se po izgledu meCusobno razlikuju. U toku ove rezidbe, a pored ve izvr enih radnji u jesenskoj rezidbi (uklanjanje suh ih grana, vodopija, izbojka iz debla i panja i prorede grana radi otvaranja kro nje z bog pristupa suncevog svjetla), obavlja se bitan vid rezidbe, tj. odstranjuju se gra ncice koje su u pro loj godini donijele urod i prorjeCuje se kro nja. Intenzitet rezidbe cijeni se na osnovi pro logodi njeg porasta mladica, tj. ako su i zbojci bujniji iznad 30 cm, znak je da je maslina u toku pro le godine imala dobre uvjete za odgoj rodnih grancica, pa se u ovom slucaju vr i proreda grancica i umjerena rezid ba. U slucaju da su izbojci krai od 15 cm, intenzitet rezidbe treba biti jaci i odstr anjuje se vei broj izdanaka, radi boljeg razvoja i ishrane onih koje u rezidbi ostavljamo d a nam rode. Prstenovanje Prstenovanje je vid reza radi uroda samo u toku jedne godine, a primjenjuje se n a onim granama koje smo odlucili naredne godine odstraniti, jer smetaju u razvoju kro nje . Obavlja se na nacin da se pri dnu grane ogoli kora, pa se grana nakon berbe odst rani. Ovim pomotehnickim zahvatom prekidamo silazne sokove i prisiljavamo prstenovanu granu na bolji urod, nakon cega je odstranjujemo. Pomlaivanje Kao svaka voka (i druga iva bia. tako i maslina ima svoj period starosti kada odumi ru ivotne funkcije, umanjuje se prinos i redovitost plodono enja. To je period umanjene vegetativne i reproduktivne aktivnosti, a obicno kod masli ne nastupa poslije 50 godina ivljenja i traje dugo. PomlaCivanje se sastoji u odstranjivanju pojedinih grana ili debla u cilju izbij anja novih grana radi bolje rodnosti. Moe biti djelomicno, kada se odstranjuju pojedine gran e u kro nji, cijela kro nja ili deblo, pa izdanke iz panja ili korijena odgajamo u pom laCene grane i oblikujemo novu kro nju. Maslina, za razliku, od nekih drugih voaka, ima ve like mogunosti pomlaCivanja iz korijena, debla i grana. Zahvaljujui ovom svojstvu kod pomlaCivanja ne treba je aliti, jer se na taj nacin cini korist sebi i maslini. J

edino ako maslina slui iskljucivo u hortikulturne svrhe, pomlaCivanje se provodi djelomicno radi estetskog izgleda kro nje i uklapanja u parkovnu cjelinu. Pomlaivanje iz panja ili guke Ponekad ovu pomolo ku rezidbenu mjeru zovemo regeneracija maslina, a vr i se, naalost, prekasno, u poodmaklim godinama ivota masline kada ona vi e nije u mogunosti da donese urod, a mi to od nje ocekujemo. Uzgajivaci maslina se te ko odlucuju na provoCenje ovog korisnog zahvata, to znacajnije utjece na ukupnost na e maslinarske proizvodnje. Smatram da je regeneracija postojeih maslinika, uz podizanje novih nasada, temelj breg unapreCen ja na eg maslinarstva, pa ju je potrebno obavezno i pravovremeno provoditi. Maslinari koji su to ve ucinili za nepunih 6-8 godina odgojili su nove maslinike i postigli dobr e i redovite prinose. Prva i potpuna masovnija regeneracija maslina izvr ena je kod nas u Pisku od 1958. 1968. god., pod nadzorom Poljoprivredne slube - Omi , uz suradnju pok. ing. Ive Simunia, ne kao planirana rezidbena mjera, ve kao posljedica studeni. Temeljem postignutih rezultata u regeneraciji pokusnog maslinika u Kuzmaniima Pisak, ovaj vid rezidbe, tj. sjece do korijena iznemoglih stabala i uzgoj iz izb ojka mladih grana, koje preuzimaju ulogu debla, dao je vi estruke koristi, pa ju je u praksi p otrebno obavezno obavljati. Imamo vi e nacina regeneracije od kojih isticemo djelomicnu i postepenu regeneraci ju, te potpunu regeneraciju stabala, a vr i se iz panja ili korjenove krune.

Postepena regeneracija PomlaCivanje se vr i postepeno, s Um da se odgajaju izbojci kao nove grane kro nje, a dio stabla se zadrava radi uroda koji se u narednim godinama odstrani (posijece). Potpuna regeneracija Vr i se na nacin da se posijece cijelo deblo, pa se iz korijena ili panja izvode m lade grane, koje preuzimaju ulogu debla. Regeneracija iz korijena Izvodi se na nacin da se iz korijena odgajaju izdanci prema postupku kako je rec eno za regeneraciju iz debla. Ovaj vid pomlaCivanja izvodi se kod stabala sa vi e o teenim deblom i korijenom, koji se u toku regeneracije odstranjuje.

Za tita maslina Znacajnom napretku u ocuvanju uroda, poveanju prinosa 1 kvalitete ulja, te rentabilitetu uzgoja maslina, doprinijela je biljna za tita pojavom na tri tu organofosfornih insekticida sa irokim spektrom djelovanja. Biljni nametnici, posebno na maslini, cine velike tete. U pojedinim godinama, ovi sno o pogodnostima razvoja, ako se ne provede strucna za tita, u stanju su uni titi 30-70 posto ukupnih prinosa, pa je nezamislivo uzgajati masline bez primjene urednih za titnih mjera. Postoje fizikalne, kemijske, biolo ke i kombinirane metode suzbijanja bolesti i ocina. tet

Kombinirana metoda za tite danas je u praksi najprihvatljivija, jer prevelika upot reba kemijskih sredstava u prirodi naru ava prirodnu ravnoteu, tj. uni tava entomofage (korisne insekte), a kao posljedica pojavljuje se vei razvoj titaste u i i gljivice caCavice. U plodovima i ulju zadravaju se toksicni ostaci kemijskih sredstava koji naru avaju zdravlje covjeka. Zbog toga, za titu maslina treba vr iti strucno i savjesno, kako u pogledu izbora sredstava za za titu, tako i u pogledu odreCivanja rokova tretiranj a, da se ne bi postigli neeljeni - suprotni rezultati. Maslinu napadaju mnogi tetnici i biljne bolesti od kojih su gospodarski najznacaj niji: maslinina muha, maslinin moljac, crni medic, crna u , potkornjaci, rak, masline, s iva pjegavost (paunovo oko) i caCavica.

Maslinina muha - Dacus oleae (Gmel) Prezimljuje u tlu u obliku kukuljice. Pri kraju zime i pocetkom proljea u prirodi se pojavljuju odrasle muhe, koje u toku srpnja odlau jaja u plodove maslina. Nakon nekoliko dana razvijaju se licinke koje bu e hodnike u plodovima. Ova faza razvoja traje 10-13 dana. nakon cega se licinka zakukulji, a iz kukuljice se raz vija odrasla muha, koja u toku godine, ovisno o prirodnim pogodnostima za razvoj, pra vi 3-4 generacije (kolovoz, rujan. listopad). Kao posljedica napada tetnika, pojavljuje se prerano opadanje plodova, koji u godinama manjeg uroda i prejakog napada tetnika mogu biti u potpunosti uni teni. Maslinina muha cini najznacajnije gospodarske tete u maslinarskoj proizvodnji, pa je primjena za titnih mjera prijeko potrebna. Najbolji rezultati u za titi od muhe postiu se upotrebom zatrovanih mamaca (1 l hidrokisiranog proteina (Buminal) + 0.1 posto fenthion ili 0,1 posto dimetoat na 100 l vode) uz tretiranje samo 15 posto ukupne povr ine kro nje.

Maslinin moljac - Pravs oleellus F. To je leptir sive boje, koji u toku godine ima tri generacije na listu, cvijetu i plodu. Prva generacija dugo traje i tokom zime i pocetkom proljea gusjenica bu i list, pup ove i mlade grancice, nakon cega se iz kukuljice razvija leptir, koji odlae jaja na jo neotvorene cvjetove. Gusjenice ove generacije se hrane pra nicima i uni tavaju cvjetove. Po zavr etku ciklusa razvoja leptiri cvjetne generacije odlau jaja na tek zametnute plodove iz kojih se razvija gusjenica koja bu i plodove, a za posljedicu imamo pre rano opadanje plodova. Po znacaju tetnosti u pojedinim godinama pribliava se tetnom djelovanju maslinine muhe. Crni medi - Saissetia oleae Bern Napada maslinu i druge mediteranske kulture, a kao posljedica napada pojavljuje se gljivica caCavica, koja smanjuje fotosintezu i utjecu na su enje i propadanje poje dinih grana i stabala maslina. Prevelika primjena kemijskih sredstava prigodom za tite maslina uni tava prirodne neprijatelje crnog medica, to omoguava bri razvoj tetnika sa veim gospodarskim posljedicama. Ostale maslinine u i Maslinu pored grbove napadaju i druge u i, (LICHTENSIA VIBURNI - SIG.), limunova koma NEWMAN), maslinina koma - u (LEPIDOSAPHES (LIOTHRIPS OLEAE - COSTA), limunova bijela BOUCHE) i dr. kao to su: maslinina vo tana u - u - (LEPIDOSAPHES BECKII DESTEFANII) crna maslinina - u titasta u (ASPIDIOTUS NERII -

Svi navedeni tetnici, ovisno o jacini napada u pojedinim godinama prave slicne tet e, crpei hranjive sokove, deformiraju pupove i li e i smanjuju porast grancica i kolici ne ulja i izlucivanjem medene rose izazivaju pojavu gljivice caCavice, s ve navedeni m posljedicama.

- Potkornjaci Zelene grancice maslina su i i uni tava potkornjak (HYLESINUS OLEIPERDA), a jace odrezane ili o teene grane napada potkornjak (PHLOETRIBUS SCARABAEOIDES). Odstranjivanjem i spaljivanjem suhih grancica i grana pridonosimo smanjenju od potkornjaka. tete

Pored navedenih tetnika maslinu napadaju i drugih manje znacajni tetnici i vi e bilj nih bolesti, medu kojima isticemo rak masline, paunovo oko i caCavicu. - Rak masline - Pseudomonas savastanoi U na im maslinicima to je redovita bolest i dosta je ra irena. Napada grancice, gran e i deblo. Za posljedicu imamo su enje grane. Neke sorte su vi e podlone napadu raka, pa ih je kod podizanja nasada potrebno izbjegavati. Zaraza se prenosi zaraenim sadnicama i alatom kojeg upotrebljavamo prigodom rezidbe. Protiv irenja zaraze borimo se prvenstveno izborom, zdravim sadnicama u sadnji i dezinfekcijom rana na biljci i alata, prskanjem sa 1 % bordo kom juhom. Paunovo oko - Cycloconium oleaginum (Cast) Bolest preteno napada lisnu povr inu i druge zelene organe, a simptomi su nalik na oko slicno paunovu perju. Zaraeni listovi opadaju, a stabla ogole. Suzbijanje bolesti vr i se tretiranjem stabala sa 1 posto bordo kom juhom. aavica masline - Caphodium elaeophilum (Prill.) Razmnoava se na medenoj rosi od napada titastih u iju. Suzbija se prskanjem stabala uz upotrebu 1 % sode kaustike i preventivnim prskanjem sa 1 % bordo kom ju hom.

TETNICI I BOLESTI

Period mirovanja vegetacije BuCenje vegetacije Predcvatnja Maslinin moljac

Diazinon 1% titaste u i Bijelo ulje 1%

Potkornjak

Uni tavanje ostataka paljenjem Paunovo oko

Bordo ka juha 1,5 %

Oplodnja Sitni plodovi Odebljani plodovi Pocetak zrenja Maslinina muha

Dimetoat 0,1 % Fenthion 0,1 % Buminal 1 % Dimetoat 0,1 % Fenthion 0,1 % Buminal 1 % titaste u i

Ljetno mineralno ulje 2 %

Paunovo oko

Bordo ka juha 1,5 2 % CaCavica

Cu preparat + Urea 46 2% Cu preparat + Urea 46 2%

Nain za tite maslina po fenofazama

BERBA I PRERADA MASLINA Berba maslina obavlja se krajem listopada, tokom studenoga i prosinca, a ponekad se produi i u sijecnju idue godine. To je period kada nema veih poljskih radova, ni radova u turizmu u priobalnom podrucju, gdje se uzgaja maslina. Ako se plodovi masline beru radi jela, onda se berba obavlja ranije ovisno o namjeni plodova, tj. da li proizvodimo zelene, poluzelen e ili crne stolne masline. Ako se plodovi beru radi proizvodnje ulja, onda se berba obavlja kada plodovi postignu punu pigmentaciju, jer tada sadre najveu kolicinu ulja. - a-ujedn o je ista i najkvalitetnija. Poznato je da maslina nejednako dozrijeva, pa u momentu berbe imamo potpuno i djelomicno zrele plodove. To je posebno izraeno u maslinicima razlicitog sortnog sastava koje imaju i razlicito vrijeme zriobe, pa se berba obavlja u vi e navrata. Zbog djelovanja maslinine muhe, vjetrova i ovisno o cvrstoi peteljke ploda, redov ito dolazi do preranog otpadanja plodova koji sadre manje kolicine ulja lo ijeg kvalite ta. Ovi se plodovi sakupljaju i cuvaju do prerade, te po mogunosti posebno preraCuju.

Naini berbe U praksi se maslina bere rucno, upotrebom strojeva ili kombinirano. U na im uvjeti ma berba se preteno obavlja rucno uz upotrebu ce ljeva za branje, mrea za rastiranje i drugih pomagala. To je mukotrpan i skup nacin berbe, jer radnik za jedan radni dan (8 s ati rada) moe ubrati samo 35-50 kg, ovisno o urodu i krupnoi plodova. Posebne pote koe u berbi i transportu ubranih plodova maslina javljaju se u maslinicima udaljenim od prometnica. Berba uz upotrebu strojeva - tresaca manje je zastupljena na privatnim gospodars tvima i preteno se primjenjuje na dru tvenim posjedima. Svi tresaci obavljaju berbu tre njo m grana ili cijelih stabala, pri cemu plodovi padaju na prostirku postavljenu ispo d kro nje. Cuvanje plodova do prerade Ovisno o duini cuvanja do prerade, plodovi se cuvaju u slatkoj vodi, morskoj vodi ili u otopini - 100 1 vode +4-6 kg soli.

Najbolja kvaliteta ulja postie se kada se prerada vr i odmah nakon berbe.

Prerada maslina Zreli plodovi maslina, namijenjeni proizvodnji ulja, sadre 40-55 posto vode i 1825 posto ulja, ovisno 0 osobinama sorte. Maslinovo ulje ima relativnu prednost pred ostalim biljnim masnoama u prehrani, j er je ono jedno od rijetkih ulja koje ima takva organolepticka svojstva da se moe sirov o (nerafinirano) konzumirati. Provedbom postupka rafinacije, ulja su podvrgnuta raznim kemijskih i fizickim tretiranjima prilikom kojih se. osim nepoeljnih, velikim dijelom uklone i biolo ki vrijedni sastojci, koji, kao to je spomenuto, ostaju u maslinovom ulju. Tako, maslinovo ulje osim energetike u prehrani ima i ostale ne manje vane posred ne i neposredne biolo konutritivne funkcije. Tako na primjer, preko njega u organizam s e unose esencijalne masne kiseline, provitamin A. D, i E vitamina, lecitina (grada stanicnih stijenki), prostaglandini (kontrakcije mi ia) itd. MeCutim, maslinovo ulje zbog "kompleksnijeg" sastava je podlonije kvarenju. Kod n as najucestalije vrste kvarenja maslinovog ulja su kiselost i ueglost, a pospje uje ih prisustvo taloga, vode, te kih metala, kisika (zraka), svjetlosti i povi ene tempera ture.

Kvaliteta ulja prvenstveno se postie u tehnolo ki optimalnoj berbi zdravih i neo teeni h plodova, dobro sacuvanim plodovima, do momenta berbe i pravilnim cuvanjem ulja, tj. uklanjanjem prije spomenutih faktora koji ga kvare. Za titi maslina treba posvetiti posebnu panju, jer se jedino od zdravog ploda moe dobiti u preradi kvalitetno ulje. Prema analizama dr. Branka karice, u prirodnim uzgojnim uvjetima na podrucju Srednje Dalmacije (Makarsko primorje) meCusobni odnosi (voda : ulja : kiselinski stupanj) u odreCenom intervalu uzorkovanja kreu se kako prikazuje slijedea tablica:

Datum uzorkovanja Postotak vode Postotak ulja Kiselinski stupanj 15. VIII. 47,50 6,64 30,24 20. IX. 40,00 9,72 26,43 10. X. 47,20 14,60 0,68 25. X. 50,60 16,66 0,57 10. XI.

50,70 20,05 0,70 25. XI. 54,80 21,43 0,73 10. XII. 37,55 24,55 0,95

Kako se iz gornjih podataka vidi, kiselinski stupanj ulja u periodu od 20. IX. d o 10. X. naglo pada. Ovaj proces ide paralelno s fazom intenzivnijeg formiranja triglicer ida, odnosno akumuliranja ulja u plodovima, a povezan je sa karakterom metabolizma ul ja u stanicama plodova. Ovaj vremenski period nije strogo fiksiran, ve ovisi o klimatskim uvjetima i svoj stvima tla, odnosno o uvjetima razvoja vegetacije. Na temelju vi egodi njih ispitivanja moe se zakljuciti da je npr. u uvjetima makarsko g podrucja optimalna tehnolo ka zrelost plodova. maslina koncem mjeseca studenog, pa bi tek u tom periodu trebalo poceti berbom. Kod nas se prerada plodova maslina u ulje provodi u pogonima za hidraulickim presama visoka pritiska, a u zadnje vrijeme se uvode najsuvremenije linije tipa prerade ekstrakcijom toplom vodom, odnosno duplom separacijom. Budui proizvedeno ulje ipak nije potpuno cisto, zbog cega mogu poceti procesi kvarenja, treba ga cuvati u slijedeim uvjetima: - ambalaa cuvanja ne smije utjecati na ulje i treba ga tititi, to znaci da ne moe bi ti od te kih metala (bakar. eljezo, cink i sl.) nego od stakla tamne boje, zasjenjenog stakla, plastike. (za ivene namirnice) i kamena. - ambalaa treba biti besprijekorno cista. Prije upotrebe treba je oprati deterdent ima, te

dobro isprati cistom vodom, - zatvaranje ambalae cuvanja treba biti hermeticko ra di otklanjanja prisustva zraka i stranih mirisa. - prostorije cuvanja (skladi ta) trebaju biti zasjenjene, prozracne i ujednacene g odi nje temperature. Ukoliko se ulje eli uskladi titi due vrijeme, treba ga tokom proljea obavezno pretoci ti s taloga i sloja vode. Neizbistreno ulje nakon prvog pretakanja treba u jesen jo jednom pretociti s taloga. Iskustveno se zna da su maslinova ulja boljeg kvaliteta mutn ija i kao takva tee se bistre. U suvremenim pogonima postoje odgovarajui filtri koji odstranjuju i najmanje orga nske i mehanicke primjese, te ulju daju potpunu bistrou, pa potpuno cisto ulje tee podl ijee procesima kvarenja. Proizvodnja maslina za jelo U na oj zemlji proizvodnja maslina za jelo je deficitarna, pa se za podmirenje tri ta uvozi 1000 do 1300 tona maslina godi nje.

Postoji vi e nacina proizvodnje stolnih maslina crnih i zelenih od tradicionalnih nacina, pa do vi e suvremenih industrijskih nacina. Tradicionalni nacini upotrebljavaju se u domainstvima sa manjim rokovima trajanja maslina. Konzerviranje zelenih maslina TakoCer ima vi e nacina konzerviranja zelenih maslina za jelo. Prema mr. Mirku Gugi berba plodova obavlja se rucno u fazi kada plodovi dobiju ukasto zelenu boju. Zatim se plodovi odlau u letvarice ili plasticne gajbice nakon cega se uklanjaju sitni plodovi i druge primjese. U prvoj fazi prerade vr i se odgorcavanje plodova tj. hidroliticko cijepanje oleur opeina kemijskim ili enzimskim putem. Trajanje procesa odgorcavanja ovisi o pojedinim sortama, koncentracije otopine natrijevog hidroksida, velicini plodova, teksturi plodova, temperaturi otopine i dubini penetriranja otopine u pumpi. Nakon odgorcavanja vr i se ispiranje plodova cistom vodom od ostataka luine i produkata hidrolitickog cijepanja. Zatim se plodovi stavljaju u salamuru koja sa dri 6 do 10 posto natrijeva klorida. U novije vrijeme vr i se ispitivanje mogunosti hidrolize oleuropeina (odgorcavanje) u plodovima maslina djelovanjem enzima. Po dovr etku procesa dorade vr i se prebiranje i kalibriranje plodova. Tako pripremljeni plodovi stavljaju se u plasticne bacve, koji se nadolijevaju s alamurom i konfekciraju se prema zahtjevima tri ta u odgovarajuu ambalau. Konzerviranje crnih maslina Berba plodova obavlja se na isti nacin u fazi pune zrelosti. Zatim se plodovi pe ru i odlau u kipuu vodu nekoliko minuta. Nakon toga se plodovi ohlade sa hladnom vodom, osu e i spremaju u plasticne bacve, kojima se dodaje salamura sadraja oko 10 posto natrijeva klorida. Nakon odgorcavanja odstranjuje se salamura i nadolijeva se nova salamura koja sa dri oko 12 posto natrijevog klorida prethodno prokuhanog. U narednim postupcima postupa se kao kod konzerviranja zelenih maslina.

KALENDAR RADOVA prema dipl. in. Dobroslavu Elezoviu Mjesec Radovi I. Rez na pomlaCivanje stabla iz panja ili iz guke. Prstenovanje stabla koje e biti pomlaCeno u slijedeoj godini. Za tita od paunova oka - po potrebi. Za tita od II. Za tita od caCavice. Gnojidba s NPK 17:8:9 s plitkom obradom tla. Sadnja novih stabala. Rez na pomlaCivanje stabla iz panja ili iz guke. III. Rezidba na rod i pomlaCivanje stabla iz debla ili iz grana. Prstenovanje grana na rod. Ostavljanje snopia grana na stablu kao mamca za potkornjaka. Za tita od paunova oka. Gnojidba s NPK 17:8:9 s plitkom obradom tla, za one koji to nisu ucinili u veljaci. IV. Pregled mamaca za potkornjaka, a krajem mjeseca njihovo uklanjanje i spaljivanje. Uni tavanje korova herbicidima. Ovr na gnojidba KAN-om. V. Za tita od maslininog moljca prije cvatnje. Navrtanje maslina. VI. Za tita od maslininog moljca (za tita ploda). Uni tavanje korova herbicidima. titastih u iju.

VII. Za tita od maslinine mu ice otrovnim mamcima. VIII. Uklanjanje izdanaka. Ljetni rez masline (obrana od su e). Priprema tla za sadnju maslina. IX. Za tita od maslinine mu ice otrovnim mamcima. Za tita od paunova oka. Gnojidba s NPK 8:16:22 i duboka obrada tla. X. Postupna berba plodova za jelo. XI. Berba plodova za jelo i ulje. Za tita od paunova oka - po potrebi. XII. Rez na pomlaCivanje iz panja ili iz guke. Za one koji nisu obavili gnojidbu i obradu: gnojidba s kompleksnim gnojivom bez du ika i obrada tla. Berba plodova za ulje.

LITERATURA 1. Bakari P. - Postupak obnove stabala maslina nakon, poara. Dubrovnik. 1984. g. 2. Bakari P. - Za visoke urode maslina, Dubrovnik. 1984. g. 3. Bertolami A. - Olivi Catalog Generale. 1988. 4. Brneti D. - Nacela integralne za tite masline. Glasnik za tite bilja - Zagreb - Maslinina muha. Zagreb 1980. 5. Elezovi D. - Prakticno maslinarstvo. Split. 1980. 6. Buli S. - GraCa za dalmatinsku elajografiju, ibenik 1921. 7. Giperborejski B. - Markovi T. - Dendrologija, Sarajevo 1952. 8. Gugi M. - Konzerviranje zelenih plodova masline domae sorte oblice magistarski rad, Zagreb. 1984. 9. Horvat I. - Nauka o biljnim zajednicama. Zagreb. 1949. 10. Institut za jadranske kulture i melioracije kr a, Split - Prirodni uvjeti i perspektive poljoprivrede opine Omi . Split. 1964. 11. INA Kutina - Gnojidba poljoprivrednih kultura. Ivani Grad. 1986. 12. Jelavi A. - Tla na kvartalnim kr incima u Primorju i na otocima Dalmacije. Zagreb. 1962. 13. Ki pati-Maceljski - Za tita voaka i vinove loze. Zagreb 1984. 14. Kovacevi . - Primijenjena entomologija. Zagreb. 1961. 15. Kirigin Marin - Archaologischer fuhrer durch mitteldalmatien, Split, 1989.

16. Magdefrau - Ehrendorfer - Botanika, sistematika, evolucija. i geobotanika, Zagreb, 1988. 17. Miljkovi I. - Prakticno voarstvo, Zagreb, 1979. - Postojbina i kultura masline na Sredozemlju 18. Mimica A. - Dobar i lo primjer organizacije za tite maslina na podrucju Omi a. Zagreb 1961. 19. Mladar N. - Katalog sadnog materijala za podrucje Dalmacije, Split, 1982. 20. Mladar - Vla i - Uzgoj voaka u kra kim poljima, Split, 1982. 21. Modun E. - Agrotehnicki praktikum za masline, Zagreb, 1983. 22. Novak G. - Prethistorijski Hvar. Zagreb. 1955.

23. Oani S. - Voarstvo. Zagreb 24. Pi kori O. - Po umljavanje kr a. Split. 1950. 25. Tomici A. - Bolesti masline i njeni tetnici. Split, 1958.

26.Una grande industria nel progresso dell irrigazione - (Catolog). Redd Irigation Systeme, Roma, 1979. 27. Vla i A. - Morfolo ki, citolo ki i fiziolo ki steriliteti sorata maslina, Split, 1980. 28. Vitolovi V. - Specijalno voarstvo, Zagreb, 1949. 29. ui-Ciglar - Usmjerena i integralna za tita maslina. Samobor, 1987. 30. Grupa autora - Proizvodnje i prerade ulja u uljarama FAO, Roma, 1956. 31. Mimica A. - Covjek i maslina. Split, 1991.

KAZALO UVOD SELIDBE MASLINA GOSPODARSKI ZNACAJ UZGOJA MASLINA Uzgoj maslina u svijetu Uzgoj maslina u Hrvatskoj PODRIJETLO MASLINE BOTANICKA PRIPADNOST SORTE MASLINA Domae dominantne sorte Intraducirane sorte BOTANICKA SVOJSTVA Morfolo ka svojstva Fiziolo ka svojstva ivotni vijek i rodnost masline EKOLOGIJA Klimatski uvjeti Poloaj tlo RAZMNOAVANJE MASLINA PODIZANJE NASADA I UZGOJ MASLINA AGROTEHNICKE MJERE Obrada tla Gnojidba Navodnjavanje 7.a tita od vjetra REZIDBA MASLINA Za tita maslina BERBA I PRERADA MASLINA KALENDAR RADOVA LITERATURA